RADIO PRIRUCNIK

ZAAMATEREI TEHNICARE

Prof, dr
i

Bozo Metzger (YU2BR)

suradnici:

Ing.

Zvonimir Jakobovic (YU2RQ)
dr Ruza Sabol

Prof,

(YU2LU

Ing. Nikola

Saban
(YU2REY)

Ing. 2eljko Ulip

Cetvrto dopunjeno izdanje
(sa

posebnim prilogom)

^

Novinsko-izdavacka radna organizacija

TEHNICKA KNJIGA
Beograd, 1985.

Inicijator izdanja: Savez radio-amatera Jugoslavije (SRJ)

IzdavaC:

NIRO

»Tehnidka knjiga«, Beograd
Nikolic,

Recenzent: dipl. ing. Zivota Nikolic*

Za izdavaca: Branko

direktor

i

glavni urednik

Urednik: Dusica Lucie Graficki urednik: Jugoslav

Bogdanovic

Korektor: Mirjana Acimovic Dizajn crteza: Ruzica i dr Bozo Metzger

Capan, Bozo Legac i Branka Mihalic Originalne fotografije: dr Bozo Metzger, ing. 2eljko UUp Foto-reprodukcije: Viktor Rybak Marija Premuzic
Crtadi-izvotfaci: Lidija
i

i

fototeka

SRH

Tiraz: 5000

Stampa:

BIGZ,

Beograd

(PwdLqw&t

S razvojem radio-amaterske organizacije i sa sve vecim brojem amatera-operatora i konstruktora, sve vise se osjecala potreba za prirucnikom koji bi mogao posluziti i pocetnicima i iskusnijim graditeljima radio-uredaja, kao i radio-tehnicarima. Savez radio-amatera Jugoslavije (SRJ) dosao je 1968. godine na sretnu zamisao da se za tu svrhu, kao osnovu, koristi poznati americki »The Radio Amateur's Handbooks Od svog prvog izdanja, 1925. godine, ova radio* -amaterima cijelog svijeta najpoznatija knjiga do danas je izasla u 62 izdanja i u vise stotina tisuca stampanih i uvijek razgrabljenih primjeraka. To je uvravo »bestseler« svih vremena. Drugi poznati i cijenjeni prirucnik je britanski »The Amateur Radio Handbook« kojemu je cetvrto i peto
izdanje izaslo

pod naslovom »Radio Communication Handbooks Obje radio-amaterske organizacije, American Radio Relay League (ARRL) i Radio Society of Great Britain (RSGB), najpripravnije su dale svoj pristanak za prevodenje ovih knjiga, dok je Savez radio-amatera Jugoslavije odlucio da meni povjeri organizaciju toga posla. Poslije visekratnih diskusija slozili smo se u tome da doslovno prevodenje ne bi moglo posve zadovoljiti potrebama nasih radio-amatera i koliko je tehnicara, da se za opisane konstrukcije mora predvidjeti upotreba domaceg materijala, te da se uvrste jos neki vise moguce dodaci iz razlicitih strucnih casopisa i neke originalne konstrukcije. Mnogi nasi ugledni radio-amateri, osobito oni koji su kao radio-konsiruktori i industrijski rukovodioci previse zauzeti svojim redovitim duimogli odazvati pozivu na suradnju. Ipak na zalost nostima, nisu se su mi se u tome poslu pridruzili: ing. Zvonimir Jakobovic (YU2RQ) koji je pripremio tekst za poglavlja 1, 2, 3, 4, 23, 24 i 25; dr Ruza Sabol (YU2LL) koja je prikupila podatke o zenama radio-amaterima; ing. Nikola Saban (»RIZ—Zagreb«) koji je napisao poglavlje 5; te ing. Zeljko Ulip (YU2REY) koji je napisao onaj dio poglavlja 16 u kojemu se govori o amaterskim radio-vezama na mikrovalovima (10 GHz). Oni su u tu suradnju ulozili mnogo truda i povjerene su materijale obradili prema svojim najboljim mogucnostima, na cemu im i ovdje zahvaljujem. Od casopisa smo koristili: cehoslovacki »Amaterske Radio«, francuski »Radio REF«, njemacke »Das DL-QTC« i »UKW Berichte«, sovjetski »Radio«, kao i materijale domacih autora iz naseg casopisa »Radioamater«. Pri crtanju radio-tehnickih shema upotrebili smo simbole koji su prikazani na str. 794. Vrijednosti otpornika koje su napisane samo brojem oznacuju ome (Q). Ako je iza broja slovo K Hi M, radi se o kiloomima (k£l) Hi o megaomima (MQ). Broj pokraj znaka za kondenzatore oznacuje kapacitet u pikofaradima (pF). Ako je uz broj i oznaka n Hi \i, to su nano-

faradi (nF) Hi mikrofaradi (\iF). Mojoj dragoj supruzi Ruzici dugujem posebnu zahvalnost, jer *e marIjivo i ustrajno, za sva dosadasnja cetiri izdanja, sudjelovala kod dizajna i

pripreme syih crteza za knjigu,

njem uvehko doprinijela
Bozo Legac, a za

i

mome

citala sve tekstove

i

svojim razumiieva-

radu.

Crtac-izvodad za prvo izdanje bila je Lidija Capan, za drugo izdanje trece i cetvrto izdanje Branka Mihalic. Foto-reprodukctje upryom i drugom izdanju djelo su Viktora Rybaka. Za trece i cetvrto izdanje je foto-reprodukcije izradila Marija Premuzic. I ovim suradnicima srdacna t vehka hvala!

Zahvaljujem takoder svim onim radio-amaterima koji su mi izrazavanjem svojih primjedbi i zelja, kao i slanjem tehnidkog dokumentacijslcog matenjala i podataka dali vrijedne poticaje. Takode velika hvala i Ttrmt »Rico-Funk« iz Hannovera za tehnicke podatke i snimke tvornickih radio-uredaja s kojima, dobrim dijelom, raspolazu i nasi amateru Takoder najljepse zahvaljujem preduzecu »Tehnicka knjiga«, v koje nije zaltlo m truda m sredstava da knjiga bude dobro i lijepo opremljerta

knjige

22uJ

U nadt da ce nasi radio-amateri i tehnidari kao ranija izdanja, primiti ovo cetvrto izdanje i u njemu naci sto im je potrebno za laksi pristup i za rad na polju njima tako drage tehnike, molim zajedno sa svojim suradnicima -- da nam kao i do sada saopce svoje primjedbe i zelje. Atco se i ovo izdanje »Radio-prirucnika« nade uz prethodna tri na radf ** ra ^°-a iatera } tehnicara bit ce postignut cilj izMenja ? ir
t

t

i

t

najvece zadovoljstvo piscima. Uz najbolje zelje za uspjeh u radu
i

f

f

i

73

DE YU2BR:

radio-amaterski pozdrav

U

Zagrebu, 1985.

Proft

dr Boio Metzgcr

1

RADIO-AMATERSKA ORGANIZACIJA U SVIJETU KOD NAS
I

HISTORIJAT

likog
za,

ELEKTRO-KOMUNIKACIJA
Elektrokomunikacije su se pojavile kao rezultat stoljetnih nastojanja covjeka da vijesti prenese na vece udaljenosti nego §to mu to njegovi organi i osjetila omoguduju. Nakon uspjelih pokusa puStena je 1844. u rad prva telegrafska linija po Morseovom sistemu, izmedu Washingtona i Baltimore-a, SAD.
S.F.B. Morse (1791—1872) konstruirao je elektricni telegraf. Signali su se prenosili istosmjernim impulsima razlicitog trajanja. Za prenos je bila dovoljna samo jedna iica, jer je kao drugi vod koriSteno

njemadkog fizicara Helmhotdokazao njegov asistent Hein-

rich Hertz, godine 1888.

Odmah su se pojavile i ideje o primjeni elektromagnetskih valova u svrhu telekomunikacija. Sam Hertz odbija te ideje s obrazloze njem da je domet tih valova malen.
Hertz je kao izvor elektromag
netskih valova upotrijebio iskriSte. Kao indikator sluzilo mu je drugo iskriste. Ta 1 je indikator bio neosjetljiv, reagirao je samo u neposrednoj blizini izvora vala, Daleko bolji indikator elektromagnetskih valova, tzv. koherer, konstruirao je francuz Branly godine 1890. Istih godina u Americi radi nas zemljak Nikola Tesla (1856-1943), baveci se problemima proizvodnje, prenosa i koristenja izmjenidnih elektricnih struja. On je godine 1882. postavio sistem polifaznih izmjenicnih struja, a odmah iza toga nastoji proizvoditi struje sto visih frekvencija. Svoja iskustva iznosi Tesla u javnost na predavanjima koja drzi 1892. i 1893. u Americi i Evropi. Na njima demonstrira i pojave visokofrekventnih izmjenicnib
*

uzemljenje.
Tridesetdvije godine kasnije konstruirao je G. Bell (1847— 1922) telefon na principu induciranih struja i omogucio prenosenje ljudskog govora na daljinu.
(1876),

Elektro-komunikacijama je bio otvoren put. Daljnja pobolj§anja omogudila su bolje prakticno koriStenje, ali je ostao jedan nedostatak: veza se uspostavljala preko elektricnih vodova.

struja.

Postanak radija

U to vrijeme (1864), r>ostavio je engleski fizicar J. Maxwel, na osnovu Faradayevih predodzbi, opdu teoriju elektriciteta u kojoj je niknula hipoteza da se elektromagnetske promjene, nastale kretanjem elektriciteta, valovito sire u okolni prostor. Postojanje tih valova eksperimentalno
je,

Tesla se posebno interesirao za prenos elektricne energije na daljinu bez uobicajenih vodica. U svom historijskom predavanju (1893) pred Franklinovim institutom u Philadel fiji pokazuje i razlaze ono, sto de postati osnovni elementi radija. On utvrduje da se prenos elektricne energije na daljinu moze uspjeSno
obaviti:
struja,

— upotrebom

visokofrekventnih

na

inicijativu

ve

prenoseci rijeci »Genrih Gerc« (rus* ki oblik Hertzovog imena). Popov je profesor fizike u tada§ njem Petrogradu. Njemu se tako der pripisuje izum radija. No on je (1893) vidio u Chicagu Tesline po*

kuse
je:

i

pred Sveruskim kongresom

elektrotehnicara 1900.

sam

izjavlju

»Upotreba katarke na otpremnoj i prijemnoj stanici s izoliranom zicom u svrhu prenosenja signala

elektricnih titraja nije bilo nista novo* Godine 1893. u Americi je slicne pokuse prenosenja sivnala izvrsio poznati elektrotehnicar Nikola Tesla«.

pomocu

U
kuse

Italiji je

s

G. Marconi vrsio poHertzovim valovima. On je

pomocu

utjecajnih obiteljskih veza dobio potporu engleskog kapitala, Koristeci iskustva drugih, godine 1897, on prenosi telegram na udaljenost

od 13 kilometara. U prvo je vrijeme upotrebljavao predajnik s

prvi

Nikola Tesla je postavio i primijenio principe radija. Ovo je slika sa omota Tesline bio grafije koju je napisao John O'Neil, americki knjizevnik i dobitnik PuSZ.

AL

Hertzovim iskristem, Sto znaci s vrlo kratkim valovima. No, vjerojatno upoznat s Teslinim uspjesima u radu s dugim valovima, pocinje njih koristiti. Godine 1899. uspostavMarconi bezicnu telegrafsku lja vezu izmedu obala Engleske i Francuske, na udaljenost od 45 kilome
tara.

litzerove

nagrade za 1937. godinv
sistema
antena-

— primjenom zemlja, — sklopom od

gova.

Nakon dugih priprema uspjeva
Marconi
(1901) objaviti

da su bezic
telegrafski

nim putem preneseni
dva titrajna kru dva titrajna kru-

ga na prijemnoj i ga na predajnoj stanici, resonancijom svih ovih kruprijavljuje patent za bezicni prenos signala sistemom sa cetiri resonantna titraj1897.

znakovi (slovo »S«) preko Atlantika, na udaljenost od 3700 kilometara, izmedu Cornwallisa (Engleska) i Newfoundlanda (Amerika).
Jos' 1897, nakon prvih Marconijevih uspjeha, osnovana je »Wireless Telegraph Company« za koriStenje Marconijevih patenata. Poslije je prerasla u »Marconi's Wireless Te legraph Company, Ltd«, koja u prvo vrijeme drzi monopol radija.

Godine

Tesla

na kruga, antenom

i

uzemljenjem.

to vrijeme izvodi u Rusiji pa kuse i A. S. Popov. Upotrebom antene i koherera on konstruira prvi radio-prijemnik, koji je reagirao na

U

burna atmosferska praznjenia tzv. »vjesnik oluje«. Koristeci Hertzov
oscilator i svoj prijemnik uspjeva bezicnim putem otpremiti prvi telegram na udaljenost od 250 metara,

Tesla je u to vrijeme zaokupljen svojim istrazivanjkna bezicnog pre nosa energije na daljinu, a s tim u Sam vezi i telekomunikacijama.
Tesla ne poduzima nista protiv imitatora vjerujuci da tako dopri nosi opcem napretku.

Tek poslije Tesline smrti (1943) Teslini su prijatelji pokrenuli sudski postupak, te sud u Americi po
niStava

Marconijev patent

i^

daje

prioritet u izumju radija Tesli. Tako je ipak, ne umanjujuci zasluge

Godine 1920. pocinje u Americi redovni »broadcasting« program, u Chicagu, a iste godine pocinje emi tirati i prva radiofonijska stanica u Evropi, u Londonu.

drugih pionira Tesla konadno priznat kao izumitelj radija. Dalji izumi i usavrsavanja omo gucuju sve vecu primjenu radija. Izumitelj triode Lee de Forest prenosi 1910. radiofonijski koncert poznatog tenora Enrica Carusa iz Metropoliten Opere u New Yorku. Poslije prvog svjetskog rata radio prelazi u opcu upotrebu, kao opce sredstvo telekomunikacija.

U nas je 1926. proradio »Radio-Zagreb« kao prva stanica na jugoistoku Evrope, a 1929. i »Radio-Beograd«. Radio je osvojio svijet i u§ao kao uobicajeno sredstvo prenosa informacija u zivot covjeka dvadesetog stoljeca. Iz radija je izrasla elektronika, televizija, radiolokacija, radar, telekomande i niz drugih specijalnih grana tehnike, bez kojih bismo tesko mogli zamisliti dana§nji zivot.

RADIO-AMATERIZAM
Pionirski dani

Prve radio-stanice bile su postavljene za vezu izmedu svjetionika, poslije za vezu s brodovima. Tek kada su provjerene prednosti, radio je poceo zamjenjivati zicani telegraf na kopnu.

Dvije su se grupe ljudi tada bavile radio-tehnikom. Prvo tehnicari i fizicari u laboratorijama kompa

nija koje grade prve radio-uredaje. Zatim operatori, najcesce priuceno postansko-telegrafsko osoblje, koji odrzavaju veze. I kod jednih i kod drugih ima ljudi koie ta nova tehnika veze posebno interesira. Oni po-

SI

»Radio-Za1-2. Odasiljacki dio greba« imao je 1926. godine jednu elektronsku cijev u oscilatoru koji
je bio moduliran u strujnom krugu mrezice. Uz anodni napon od 4000 V bila je ulazna snaga (INPUT) 500 W. Izlazna snaga (OUTPUT) bila je 350 W. Ubrzo je dodana jos jedna cijev pa je izlazna snaga podvostru-

cinju eksperimentirati s uredajima, a operatori u slobodno vrijeme odrzavaju i »privatne« radio veze. Tako isprva iz najblizih se, regrutirani krugova oko prvih radio-stanica, javljaju mnogi pravi ljubitelji radija. Za neke je to bavljenje samo zabava, ali mnogi od njih poku§avaju rjeSavati jo§ nerjesene tehnicke probleme. Te ljude koji se iz ljubavi prema trehnici bave radio-teh-

nikom, grade uredaje i medusobno odrzavaju radio veze nazivaju radio-amaterima.

cena

velike tvornice uredaja po zastititi patentima svaki pronalazak, dotle ta neregistrirana vojska izumitelja pronalazi i u praksi iskori§tava jednostavnija i praktidnija rjeSenja. Cijeli niz spojeva, koji nisu zaSticeni ni u jednom pa tentnom uredu, dali su ti entuzi

Dok

signale jednog engleskog

i

dva fran

kuSavaju

cuska amatera.
Atlantik je definitivno »osvojen«

jasti.

Evropi napeta politifika situaprvog svjetskog rata zadrzava radio kao vojno sredstvo veze. Istovremeno se u Americi radio slo bodnije siri i tehnika brfe razvija. Nekoliko hiljada radio-amatera u Sjedinjenim Drzavama osniva vec godine 1914. svoje prvo veliko udru zenje, ARRL (American Radio Relay League). U Evropi radio dolazi u opcu upotrebu tek poslije rata. Vecija uodi

U

uspostavljanjem dvostrane amaterske radio-veze u noci 27. XI 1923. Vezu su odrzali na valnoj duljini oko 100 francuski amater L. Deloy iz Nice, s pozivnim znakom 8AB, s jedne strane i americki amaten

m

F. Schnell, K. B. Warner i J. L. Reinartz, pod pozivnim znakom 1MO, s druge strane. Veza je odrzana te legrafijom.

U ono vrijeme su velika poduzeca za radio-saobracaj pokuSavala da
premoste primjeradio-valova vilo velike duljine vala, 10 000 do 30000 metara (30 do 10 kHz) uz sto snaznije predajnike i antene izvanredno velikih dimenzija. Istovremeno radio-amateri povelike udaljenosti

nom

broj vojnih radio-telegrafista nada se i kod kuce bave radijem, mnogi od njih £isto amaterski. Pojavom prvih radio-fonijskih stanica, amateri su i orvi slugaoci i prvi tehnicari koji sami grade svoje uredaje.
lik

stavlja

stizu

na

kratkirrn

valovima znatno

bolje rezultate sa

mnogo

slabijim

snagama.

U svijetu nice sve vi§e radio-stanica za najrazlicitije potrebe. 1920•tih godina upotrebljavaju se duljine valova od nekoliko stotina mjetara na viSe. Amaterima, da ne ometaju komercijalni radio-saobradaj i radio-foniju, dodjeljuju najprije podrucje ispod 200, a malo zatim ispod 100 metara, koje tada nije imalo nikakvog prakti£nog znacenja.

Kad se tako uvidjela prednosi kratkih valova, komercijalne slulbe odmah se premjeStaju na podru^ja ispod 100 metara.

Na medunarodnoj konferenciji za radio-komunikacije (1924) amaterima su dodijeljena samo vrlo uska podrudja oko 80, 40 i 20 metara, te oko 10 i 6 metara duljine vala.
KoriStenje kratkih valova stvaralo je nove probleme. Ionosfera je pramenljiv dio atmiosfere, zavisan

Radio^amateri su se morali »seliti« na sve krace duljine vala. Medu* tim, ovdje oni pronalaze do tada neuoznate osobine kratkih valova: velik domet uz malu snagu predajni* Ua. TumaCenje te pojave pronadeno je u refleksiji kratkih valova od slojeva ionosfere.

o zracenju Sunca, tj. o dobi dana i godine, te o aktivnosti Sunca. Za istra^ivanje pojava refleksije u
ionosferi bio je potreban velik broj stanica, rasporedenih po cijeloj Zemlji. To iziskuje velik tro§ak i velike pote§koce. No, takve stanice, sa strucnim osobljem postojale su, spremne za rad. To su radio-amate ri. Rezultati njihovog rada tokom niza godina daju o stanju u ionosferi najvedi broj opazanja i podataka.

U zelji da se ispitaju mogu<5nosti amaterskih veza preko Atlantika, godine 1921. u Evropu odlazi ame ri^ki radio-amater P. Godley (God li). On je sa sobom ponio za onda najbolji amaterski prijemnik. S nji me je uspio da primi signale tride setak ameriCkih amatera. Zatim su ameriCki amateri uspjeli primiti
8

U to vrijeme, 1920-tih godina, ra dio-tehnika kao primjenjena i teoriiska nauka dobila je »pravo gradanstva«. Privreda, vojska, §tampa, sve vi§e koriste radio u najrazligitije svrhe. Nastaju veliki centri za

istrafcivanje i usavrSavanje rufcju radio-komunikacija.

na pod-

Radio-amateri od toga vremena produzuju samostalno svoj put. Brojdano se povecavaju velikom brzinom. Stvaraju se i klubovi i radio -an^tterske organizacije, poducava se podmladak. Iz tih redova izlaze
radio-tehnicari i inzenjeri. Radio-amateri su ujedno velika servisna ekipa za odrzavanje sve veceg broja radio-uredaja, naro£ito u zabaSenijim krajevima. Tako svuda postaju zna&tjni nosioci tehniSke kulture.

SL

1-3.

Oto Hudedek (YU3AB)

je

radio-amater od 1926. godine. Kao »UNLIS« radio je sa pozivnim zna-

Radlo-amaterizam danas
Radio-amateri se opcenito bave radio-tehnikom. Ipak, tinutar toga postoji nekoliko razlicitih specijalnosti. Neki se od amatera bave samo s po jednom od ovih specijalnosti, no oni najbolji, za koje bi se moglo redi da su »pravi« radio-amateri, bave se podjednako svim specijalnostima.

kovima YU7LX i YV7AA Od 1950. g. on je YU3FMA i konacno YU3AB. Bio je jedan od prvih aktidalje
vista koji su se zalagali za osnivanje radio-amater ske organizacije u Jugoslaviji. Slika je iz 1932. godine
veze. Neki opet sakupljajuci sva iskustva prenose znanje novim
ljaju
i

Tehni£ari i konstruktori grade uredaje i proucavaju ih. Amatera, koji se bavi torn specijalnosti obi£no zanima saim uredaj kao objekt, njegovi detalji, rad, varijacije. Operatori odrzavaju radio-veze, te na torn podrucju nastoje postici Sto bolje rezultate. Njih 5esto sam uredaj ne zanima osobito. On je samo sredstvo pomocu kojega se odrzava radio-veza s prijatetjima iz
cijeloga svijeta.

mladim amaterima.

Novija nastojanja

u radio-amaterizmu

Na telekomunikacije se u posljednje vrijeime stavljaju sve veci zahtjevi. Njihova velika primjena u mnogim granama ljudske djelatnosu preko svake sti preopteretile
mjere do sada upotrebljavana podrucja frekvencija. Treba naci nove
mogucnosti. Radio-amateri su i sada na dje lu. Velika ekipa odusevljenih eksperimentatora istrazuje nova podrucja dajuci dragocjene eksperimentalne podatke. Medunarodne geofizicke godine najbolje pokazuju sto znaci suradnja s radio-amaterima, Tko bi mogao u kratkom vre menu opremiti tisuce prijemnih stanica, obuciti osoblje i raspodijeliti po cijeloj Zemlji? Evo, tu stoje na

Najuza grupa bavi se istraziva

njem novih spojeva

pri gradnji uredaja, te iznalazenjem novih, boljih aaCina veze.

Ova podjela
ba.

specijalnosti je gru-

Unutar toga postoje varijacije, tako da svaki amater, vec prema
i

syojim sklonostima
zi

vjeStini, nala-

polje rada. On radi upravo ono Sto ga najvise zanima i za Sto ima najviSe sposobnosti.

Najveci uspjesi postizu se ekipnim radom u klubovima radio-amatera. Konstruktori zamisljaju i pla
niraju uredaje, tehni£ari ih izvode, operatori s njima rade i uspostav-

raspolaganju radio-amateri. Godine svakodnevnog rada na radio^stanicama daju im iskustvo »osjecanja« prilika u eteru koje se ne moze po-

stici obicnim ucenjem, nego samo upornim radom. Tisuce takvih prak-

ticnih strucnjaka unosi svoja opazanja o vezama, o stanju u eteru, o upotrebljenoj frekvenciji, o smet-

sami prisiljeni da usavrSavaju svoje znanje, metode rada i uredaje, Osim toga nije malen broj onih koji su i svoje doktorske disertacije
izradili

zahvaljujuci

prvenstveno
in-

njama

itd,

u dnevnike rada,

koji

fi-

svom amaterskom radu. Mnogi
zenjeri cesto ne

zicarima mogu dati dragocjene podatke o stanju u ionosferi, visini, debljini i promjeni ioniziranih slo
jeva.

mogu da povuku

o§tru granicu izmedu strucnoc. pro fesionalnog i amaterskog rada.

U

nizu zemalja, pa

i

kod

nas, po-

su amateri tzv. radio-farove, predajnike koji na ultrakratkim valovima neprekidno emitiraju. Amastavili
teri ih

Radio-amateri
radio-veze

i

specijalne

slusaju

i

izvjestavaju o ^ri-

jemu

tih signala.

Na osnovu

tih

iz-

vjestaja prate se uvjeti prostiranja

u uzem geografskom podrucju. Ovakav rad sigurno koristi i mim radio-amaterima. Osim
dom, cime se povecava

sa-

sto

upoznayaju okolinu sa svojim rai razumjevanje za njihova nastojanja, oni su

Slicno kao na slojevima ionosfei na intenzivno ioniziranim slo jevima oko polova, na »aurori«, po javljuje se refleksija radio valova Interesantno je, iako rijetko spominjano, da su i ovdje radio-amateri bili pioniri novog sistema radio-veze, 1938. i 1939. godine. Bili su to prvi pokusi s vezama preko aurore (»aurora borealis« = polarno svije* tlo). O tim su pokusima godine 1939. izvjestili radio-amaterski casopisi »Radio« (SSSR) i »QST« (SAD).
re

Jasno je da su poslije prvog upo zorenja amatera i naucni instituti,
koji se bave problemima prostiranja^ radio-valova, uveliko poceli istrazivati pojavu radio-aurore i refleksiju radio-valova na njoj. Naro^ito je znacajne rezultate postigao

»Max Planck« iz Lindaua u Njemackoj. Ovaj je institut dosao na jednostavan nacin do veinstitut
S.

R.

iikog niza kontrolnih stanica jer je

SI

1-4,

Zvonimir Stankovic (YU2PE)

suradivao s radio-amaterima! Prikupljeni su podaci o radu brojnih stanica njemackih amatera. Ove su stanice putem aurore odrzale 3 300 veza s preko 20 zemalja od 1957. do 1962. godine. Najvise je veza odrzano na udaljenosti od 200 do 1000 kilometara. Prilican broi veza bio je i preko 1 000 kilometara. Najdalja od tih veza bila je izmedu amatera

izvodio je svoje prve pokuse jos 1923, godine. Bili su to radio-uredaji sa iskristima. Od 1927. radi sa

DL6MH

i

GM2FHH;

1

300 kilo-

metara!
Refleksija radarskih radio-valova

cijevnim predajnikom prijemnikom. Pozivni

i

audionskim
znakovi
i

od Mjeseca, koja
drugog svjetskog
la je

mu
10

su

bili

UN7LL, YU7LL

je opazena poslije rata, zainteresira-

YT7LL.

I danas je aktivan radio-amater

i radio-amatere. Uz interes i volju potrebno je mnogo vremena

za pokuse, kao i kvalitetni uredaji, koje su u to vrijeme mogli imati sarao neki malobrojni amateri. Prve pokuse vrsili su W3GKP i W4AO s predajnikom snage 1 kW, freki antenom od 32 elementa, na
venciji

od

144

MHz.
15.

Prvi slabi od-

radio je iz Kasirine 100 Hz. lifornije i udaljenost izmedu njih je iznosila oko 3 200 kilometara. On je imao klistronski predajnik snage i prijemnik s propusnim pod4 rucjem Sirine svega 50 Hz. Antena je bila parabolicna, promjera 5 me-

W1HB

kW

jek primili su

vembru

1952.

VII 1950. U nopostigli su vec znatno

tara.

bolje rezultate, kada im se pridruzio i W3LZD. Konacno 27. I 1953primili su niz jasnih odjeka s Mjeseca.

U

toku tih pokusa amater

radio je sa antenom od 127 elemenata! Konacno su 21. VII 1960. amateri W1BU i W1HB uspjeli odrzati prvu obostranu vezu refleksijom od

W3EZJ

Prve pokuse u Evropi uspjesno jedna grupa gvicarskih i njemackih amatera. Ova je grupa uspjela u noci 22. na 23. IV 1962primiti odjek s Mjeseca na frekvenciji od 1 296 MHz. Tu grupu su ci
je vrSila
nili
i

HB9RG, HB9RF, DL9GU, DJ3EN
reflek-

DJ4AU.

Mjeseca na frekvenciji od
(23

cm).

W1BU

296 radio je s klistrons1

MHz

jetmnik je

kim predajnikom snage 1 kW. Priimao propusno podrucje

11. IV izmedu OH1NL i W6DNG, na frekvenciji od 144 MHz. OH1NL je koristio predajnik snage 800 W, dok

Prva veza preko Atlantika sijom od Mjeseca uspjela ie
1964.

GOD.

I.

SUBOTA

3.

MAJA

1924.

BR.

2.

i

3.

RADIO SPORT
Oftclelnl ora&n JlzKaloKiiwxZz^Qrch
SL 1-5. »Radio-klttb Zagreb« (RKZ) osnovan je 29. marta 1924. Vec u dprilu iste godine izlazi casopis »Radio sport« kao »oficijelni organ« kluba. Antene, koje se vide na slici, bile su razapete izmedu zgrade na Gricu br. 3 do kule »Loterscak« i pripadale su tetegrafskoj radio-stanici sa »gasenim iskrama« (od 1918. do 1929. g.)
11

predstavljati objekt za refleksiju radio-valova. Oni su od godine 1953. vrSili pokuse, isprva bez uspjeha,

su konacno, razradujuci novu tehniku veze, uspjeli odrzati niz dalekih veza refleksijom na meteoritskim tragovima. Radili su na frekali

venciji

od

144

MHz

i

njem

DX

veza zainteresirali

uspostavljai ko-

mercijalne sluzbe.

SL

1-6.

Radio-amaterski satelit kmii

u

orbiti

oko Zemlje

W6DNG radio s predajnikom snage 1 kW. Najveci uspjeh u odrzavanju veze posredovanjem Mieseca postigao je KP4BPZ, amater iz Puerto
je

Evropi su poceli eksperimen refleksijom na meteoritskim tragovima tek godine 1957. Svedski amater SM6BTT iz Goteborga i austrijski amater OE6AP iz Graza odrzavali su isprva neuspjele pokuse. U maju godine 1958. pokugavaju ponovo. U junu im se piidruzuiu HB9RG i SM4BIU, koji uspjevaju
tirati s

U

primiti signale
i

od OE6AP. Tek
godine

13.

Rica.

On

je koristio

na svijetu

naj-

vecu antenu radio-teleskopa, s promjerom od 305 metara, koja je postavljena u Arecibu. On je u junu 1964. odrzao niz veza s americkim i evropskim amaterima na 70-centi-

odrzavaju SM6BTT i HB9RG prvu obostranu vezu preko meteoritskih tragova u
14.

XII

iste

Evropi, na frekvenciji od 144 MHz Taj su eksperiment pratili i austrijski

slovenski
pine.
vije

amater OE1WJ iz Beca i jugoamater YU2HK iz Kra-

metarskom
drucju,

i

na dvometarskom poje bila
s

Najinteresantnija

veza
koji 150

s

engleskim amaterom G3LTF,
radio
i

Prvu obostranu vezu iz Jugoslaposredovanjem meteoritskih

W

je

(!)

predajnikom od parabolicnom antenom

tragova odrzala je ekipa Akadem-

promjera
Poslije

5 metara.

ovoga je joS niz amatera uspostavilo vezu refleksijom na
Mjesecu.

YU1EXY. Ova je ekipa 2. i 3. januara 1964. odrzala vezu s belgijskim

skog radio-kluba »Mihajlo Pupin« iz Beograda, pod pozivnim znakom

Od YU-amatera prvu vezu preko Mjeseca, na 144 MHz, ostvaruiu dla novi radio-kluba YU2CNZ (si. 1-3), 25. V 1977. sa svedskom amater
skom stanicom SM7BAE.
Diploma
tinents« tima), koju je postigao 1980. godine YU2RGC na 432 (70 cm) predstavlja posebno vrijedan uspjeh. Isti na§ amater nastavlja takvim vezama i na frekvencijama od 1 926

amaterom ON4FG, na frekvenciji od 144 MHz. Pojavom umjetnih zemljinih sai amateri su ih poceli koristiti kao objekte za retranslaciju signala. Samo cetiri godine iza prvog

telita

(»Worked All Conradio sa svim kontinen-

WAC

umjetnog
ran
4.

X

satelita (»Sputnik«, lansi1957) radio-amateri u SAD

MHz

MHz.

Americki

W4HHK
analogno
aurori,
i

amjateri doSli su na pomisao refleksiji u ionosferi

W4AO
da
ili

i

bi,

na

lansirali su prvi amaterski telekomunikacijski satelit »OSCAR« (Orbital Satelite Carrying Amateur Radio) 12. XII 1961. Iza njega slijede daljnji »oskari« i niz sovjetskih amaterskih satelita »RS«. Preko ovih satelita odrzali su amateri mnogo interesantnih i dalekih veza. te na taj nacin doprinijeli razvoju ove tehnike.
I

njim
12

meteoritski tragovi slojevima atmosfere

u

gor-

mogli

na visokim frekvencijama koriSte

u uspostavljanju dalekih veza

njem raspr§enja na nehomogenosti-

ma

troposfere postigli su amateri interesantnih uspjeha i time dali
toj

dragocjene podatke o
sti veze.

mogucnoi

U

najnovije vrijeme razvija se
televizija.

amaterska

Amateri

samo

stalno postavljaju televizijske pre dajne uredaje i emitiraju program, te se na taj na£in pripremaju za video-veze u buducnosti. Prvi amaterski prenos slike preko Atlantika uspio je 20. XII 1969. Sliku je iz Amerike emitirao WA2BCW na lOsnetarskom podrucju, s predajnikom snage 25 W. Primio ju je u
V. Britaniji

-amaterski casopis »Nikola Tesla« pocinje izlazenjem 1930-tih godina u Novom Sadu. U ono vrijeme se vedina radio -amatera zadovoljava proucavanjem prijemne tehnike, ali neki od njih grade i predajne uredaje i odrzavaju »UNLIS« veze (UNLIS znaci »bez licence«!) sa improviziranim pozivnim znakovima, sluzedi se prefiksima EJ7, UN7, YU7 i YT7. Kako se onda nije mogla dobiti dozvola za rad sa predajnikom, policija ih stalno progonL Ovakvi nepovoljni
uvjeti koce ozbiljniji rad.

G3AST

s

obicnom

dipol-

-antenom.

RADIO-AMATERSKE ORGANIZACIJE
svrhu izmjene iskustava, preno§enja znanja mladima, zastite
svojih interesa i za postizavanje najboljih uvjeta za svoj rad, amateri se organiziraju u klubove, klubovi u pokrajinske i drzavne saveze, a ovi u medunarodno udruzenje amatera IARU (International Amateur Radio Union). Organizacija IARU je uclanjena u ITU (International Telecomunication Union),

Mnogi od tih predratnih amatera za vrijeme narodnooslobodilacke borbe organiziraju radio-veze izmedu okupiranih i oslobodenih krajeva, kao i u jedinicama POJ i

NOV.
Tek
se
poslije oslobodenja razvija

U

pravi

pokret radio-amatera.

U

Zagrebu je vec u jesen 1945. obnovljen »Radio klub Zagreb«. Izdaje se i casopis »Radio« koji je naisao na toliki interes da su pojedini brojevi Stampani i u tri izdanja! Godine 1946. osniva se »Dru£tvo
f

Takoradio-amateri ravnopravno
djeluju

su-

u medunarodnom rjesava nlu problema telekomunikacija. U IARU je uclanjeno preko 80 zema Ha s velikim brojem clanova, od kojra mnogi imaju dozvole za rad sa
primopredajnim uredajima.
Radio-amaterizam u Jugoslaviji

radio-amatera Jugoslavije« sa siedistem u Beogradu. Ono ubrzo prelazi u danasnji SRJ, »Savez radio -amatera Jugoslavije«. Ubrzo zatim (1947) pocinje izlaziti jugoslavenskS radio-amaterski casopis »Radio-ama-

Kod nas se radio-amaterizam po, javio skoro istovremeno kao i u najJ^vijenijim

zemljama. Vec 1924. osaovan je u Zagrebu prvi radio-

"Uub sa ciljem propagiranja radio*0nije. U Beogradu je osnovano jwu§tvo Radio« s istim ciljem.
Prvi Casopis »Radio §port«, podinje gaziti vec 1924, a prva knjiga, »Tetegraf i telefon bez zica« dr Otona Ku&re, izlazi 1925. godine. Radio-

SL

1-7.

Znak Saveza radio-amatera
Jugoslavije (SRJ)
13

u pokretanju

i

pomaganju razvoja

radio-amaterizma u nerazvijenim zemljama, kao i u zemljama u raz voju, i to obukom radio-amatera iz

prevodenjem literature, pomoci u radio-uredajima, te u pokretanju medunarodnih akcija u okviru IARU.
tih zemalja,

2ene radio-amateri

YL

je kratica

koja u radio-ama

terskom svijetu oznacuje zenu ra
dio-amaterku. Ova kratica upotrebljava se od prvih pocetaka radio-saobracaja.

Sf.

i-8.

Borosic
arhitekt,
Ija
cije,

Nedavno preminuli Dura (YU1AG), po zanimanju

bio je jedan od graditenase radio-amaterske organiza-

2ene radio-amaterke imaju u nekim drzavama svoje posebne sekcije (npr. u SAD). Pojedini radio-amaterski casopisi imaju stalne Yl rubrike, u kojima se objavljuju no
vosti
iz

2enskog radio-amaterskog

konstruktor, strucni pisac i izvanredan operator. Po svojim uspjesima bio je dugo vremena jedan od 10 najboljih u svijetu. Izmedv dva rata radio je »UNLIS« sa po zivnim znakom YT7PK, da 1950. g dobije pozivni znak YU1CAG i ka snije YU1AG. Uveliko je zaduzio nase radio-amaterstvo
i danas. On uveliko doprinosi sirenju tehnicke kulture i amaterskog duha, a po strucnosti je jedan od najboljih u Evropi. U Jugoslaviji su amateri danas organizirani u brojnim klubovima, klubovi u republicke, odnosno, pokrajinske saveze, a ovi zajedno cine SRJ. Radio-amaterizam je u Jugosla viji na visokom stupnju. Osim ye likog utjecaja u zemlji na sirenju tehnicke kulture, obuci vezista, postavljanju mreze za opasnost koja pruza veliku pomoc kod poplava, potresa, itd., nasi amateri uzivaju ugled i u svijetu. Medunarodno pri znanje dobili su i time sto su bili domacini Konferencije I regiona

svijeta.

Nas casopis »Radio-amater« je takoder nekoliko godina imao posebnu YL rubriku. Urednik te rubrike bila je nasa poznata radio-amaterka Lola (YU4FY) iz Sarajevo Pokojna Ljerka (YU2ZR) iz Rijeke, zasluzuje posebnu paznju, jei je ona, uz ostalo, prva zena koja je bila predsjednik radio-kluba. U Zre-

ter«, koji izlazi

1-9. Biserka Jugovic (YU2RYB, »Biba«) dijeli radio-uredaje sa svo-

SL

IARU-a, odrzane

se Savez radio-amatera Jugoslavije angazirao
14

u Opatiji U medunarodnom radu

1966.

jim suprugom (YU2RYA, teljko). Aktivan je radio-operator i pozrtvovano vodi svu administraciju svogo
radio-kluba

njaninu radi veoma uspjeSno Mica

1895:

Konstruiran prijemnik

»vje-

(YUIOE). Godine

1963,

pod utjecaiem odu-

Sevljenja da je prva zena poletjela u svemir, razvila se ideja osnivanja samostalnog zenskog radio-kluba, prvoga u nasoj zemlji, koji je dobio

snik oluje« (Popov) 1896: Prvi bezicni telegram, na udaljenost do 250 (Popov)

m

1897:
1899: 1901:

Prenos telegrama na udalje-

ime »Radio klub 8. mart«. Danas se smatra da vise nema
potrebe osnivati posebne sekciie i radio-klubove zena kao sto je bilo pozeljno u vrijeme razvoja i afir macije radioamaterstva u naSoj
zemlji.

1904:
1906:

Prema evidencijama Republickib saveza radio-amatera pocetkom 1981 bilo je u Jugoslaviji blizu 2 500 zena sa polozenim ispitom radio-operatora.
1907:

Nema dana, nema frekvencije ni radio-amaterskih takmicenja da se ne bi culi i zenski glasovi u eteru. 2ene su aktivne i u radio-amaterskoj organizaciji. Nagrade, diplome

1910:
1912: 1914: 1919:

km (Marconi) telegrama preko La Mancha (Marconi) Telegrafski znak »S« prenesen preko Atlantika (Marconi) Konstruirana elektronska cijev, dioda (Fleming) Prva medunarodna konferencija za bezicnu telegrafiju u Berlinu prva radio-telegrafska stanica na Balkanu (Bar u Crnoj Gori) Konstruirana elektronska cijev za nojadavanje, trioda (Lee de Forest, Lieben) Prvi radiofonijski prenos koncerta (Lee de Forest) Konstruiran oscilator sa eleknost do 13

Prenos

priznanja primaju u istoj mjeri i zenski i muski clanovi Saveza radio-amatera Jugoslavije. Ima citavih obitelji u kojima su svi clanovi radio-amateri, sluzeci se istim pozivnim znakom uz dodatke /Y//X. U nekim obiteljima ima i vi§e pozivnih znakova. Osim Sirenja tehnicke kulture, ugodne razonode i sredstva za neposredne kontakte, radio-amaterstvo daje priliku za upoznavanje mnogih novih prijatelja. Radio-amaterski primopredajnik postao je svima pravi drug i kod kuce, u slobodno vrijeme, na Jzletima i na godisnjim odmorima.
i

tronskom cijevi (Meissner) Osnovano prvo udruzenje ra* dio-amatera (ARRL)

Pocinje izlaziti prvi amaterski dasopis »QST« 1920: Prvi redoviti »broadcasting«

program,
(Chicago),
1921:
i

prvo

u

Americi

odmah zatim u

Evropi (London) Signali americkih amatera na
duzini vala od 100 metara pri

1923:

mljeni u Skotskoj Prva amaterska obostrana veza preko Atlantika (8AB i

1924:

1MO) U SSSR-u

pocinje

izlaziti

amaterski casopis »Radio«; osnovan prvi klub prijatelja
viji

PREGLED VA2NIJIH DOGADAJA U TEHNICI ELEKTRO-VEZA I U RADIO-AMATERIZMU
1844: 1876: 1878:

radiofonije

u Jugoslapod imenom »Radioizlaziti



-klub Zagreb«;

pocinju
-casopisi -telegraf

prvi radio*

Prva telegrafskalinija (Morse)
Telefon, slusalica (Bell)

gradu

i

Mikrofon (Hughes)
Otkriveni

kod nas (»Radioi telefon« u Beo»Radio-sport« u Za-

1888
1890:

grebu);

elektromagnetsk]

valovi (Hertz)

Konstruiran koherer (Branly)
Prvi bezicni prenos elektricne energije i znakova (Tesla)

1892/
1893:

radio-amaterima odredena kratkovalna podrucja 80 40 i 20 metara, i ultrakratkovalna 10 i 6 metara; prvi pokusi na UKV-u, na
duzini vala od 6

m

15

1925:

Izlazi prvo izdanje radio-amaterskog prirucnika »The RaHandbook* Amateur's dio

(ARRL); — osnovano
lja radija

druStvo prijate-

u Beogradu

1926:

Prva radiofonijska stanica u na Balkanu i Jugoslaviji

(Radio-Zagreb) Radio-amateri otkrivaju mo gucnost koriStenja polarne svjetlosti (aurore) za daleke veze 1940: Prva amaterska veza preko Atlantika sa ultrakratkim va1938:

lovima
1945:
1.

(56

MHz)
izlaziti

novembra po&nje

»Radio, casopis za amatere i tehnicare« u Zagrebu radio »DruStvo 1946: Osnovano -amatera Jugoslavije« od ko jega se razvio Savez radio -amatera Jugoslavije (SRJ) 1947: Pocinje izlaziti casopis »Ra dioamater«, glasilo SRJ (Bardeen, tranzistori 1948: Prvi Brattain, Shockley)
1950:

SI. 1-10.

ispituju od radio-valova

Amateri

refleksiju

Naslovna stranica dasopisa »Radio amater*
Prvi radioamaterski telekomunikacijski satelit »OS-

Mjeseca

(W4AO
1953:

i

W3GKP)

Amateri otkrivaju mogucnosl veze refleksijom od meteorit(W4HHK i tragova skih


1964:

CAR«
Prva veza

W2UK)
1955:

Prva obostrana veza t>reko meteorskih tragova (W4HHK
i

YU
i

amatera pre
tragova

ko
1969:

meteoritskih

W1HDQ)

(YU1EXY
zijske
1977:

ON4FG)
G3AST)

1960:

Prva amaterska veza refleksijom od Mjeseca (W1BU i

Prvi amaterski prenos televislike preko Atlantika
i

W1HB)
1961:

(WA2BCW
Prva veza
ca

kosmonaut u svemiru, radio-amater UA1LO, Jurij
Prvi

radio-amatera refleksijom signala od Mjese-

YU

Gagarin

(YU2CNZ

i

SM7BAE)

16

na tablici 2-1 su njene vrijedno- slicno. To je £isti broj.OSNOVNI POJMOVI ELEKTRO-TEHNIKE ELEKTRICITET Elektricno polje i I ELEKTRONIKE vezuje ove velicine je poznati Coulomb-ov (Kulonov) zakon: napon * l F= k 1 Q Q* * Radio-tehnika primjenjuje razlicite pojave »elektriciteta«. a faktor prosti Elektricitet je vezan uz materiju. sile ili Utjecaj sredstva iskazan je rela- tivnom dielektricnosti (konstantom dielektricnosti) e. Racunajuci u internacionalnom sustavu jedinica. Za napon se upotrebljai vaju Sila izmedu dva elektrizirana tijela (F) ovisna je o kolicinama elektriciteta i izvedene vece jedinice. Sile su najjade uz izvor. »nosioci elektriciteta«. s a opadaju Zttivni i negativni elektricitet. ^ lmV = 1 V 1000 (Qi i Qt) t o udaljenosti izmedu tijela (r). Iz- inedu istovrsnih elektriciteta vladaju odbojne. Ona se obicno naziva elektri&ii napon. neki elektricni potencijal. te o sredstvu u kojem se ta tijela nalaze. Relacija koja po- 1 000 000 2 Radio priru£nik 17 . udaljenost u metrirm. pa prema tome i napon. Elektricne sile. npr. koji kaze koliko je puta sila F u nekom sredstvu manja nego u vakuumu. a atomske jezgre pozitivni elektricitet. tj.6-10. ako kolicine elektriciteta uvrstimo u kulonima.109 Nm2 C-2 Najmanje moguce kolidine citeta nose subatomske elektricestice. iznosi: e = l. ovisan o jakosti polja na torn mjestu i o kolicini elektriciteta na promatranom tijelu U praksi nije toliko vazan apsolutni potencijal nego vise razlika Svaka druga kolicina elektrici- potencijala izmedu dva tijela.l9 kulona. U elektricnom polju svako elek trizirano tijelo ima. Jedinica kojom se izrazava poten cijal. a izmedu raznovrsnih privlacne sile. uslijed djelovanja privlacnih ili Elektroni nose negativni.: manje malne na jednom i drugom tiielu lkV = 1000V. »nabijena elektricitetcxm«. izrazena u kulonima. »elektricna«. Jedinica kojom se izrazava kolicina elektriciteta je »kulon« (C). je deci- »volt« (V). moze biti samo umnozak ove najmanje teta cjelobrojni kolicine. Osnovna elektricna pojava je djelovanje nri vlaCnih ili odbojnih sila izmedu tijela koja su »elektrizirana«. Prostor u kojem te djeluju na- ziva se elektricno polje. Kako je relativna dielektricnost vazna za praktiCnu primjenu. uz elektrizirano udaljavanjem od njega. opcSenito poznatim pod nazivom po~ tijelo. za nekoliko najcesce upotreblja vanih materijala. uzrokovane su dvjema vrstama elektriciteta. odbojnih sila. Najmanja kolicina elektriciteta koju nosi electron. sila ce biti izrazena u njutnima. porcionalnosti uzmemo £ = 9.

Tablica 2-1. Relativna dielektricnost i probojni naponi najvaznijih izolatora ™«* diSeiSL .

suhi uzduh. elektroliti. pa se elektricitet ne moze gibati. nanofarad (nF) i pikofa- ELEKTRICNA STRUJA Vrste struja i jakost struja tijela Izmedu dva ta. bilo po vrsti elektricite- rad (pF). pa svaki pojedini elektron prelazi cijeli put od negativnog do pozitivnog pola. jer postoji cijeli niz materijala koji se mogu smatrati losim vodicima ili losim izolatorima. moze Materijal u koj ima ima slobodnih nosilaca elektriciteta. u plinovima elektroni i ioni. Faktor proporcionalnosti izmedu kolicine elektriciteta Q i napona U na istom kapacitet: tijelu naziva se elektricnt dobrih vodica i dobrih izolapoluvodicL U cvrstim materijalima nosioci elektriciteta su slobodni ili slabo vezani elektroni. koja su u ra2- licitim elektricnim stanjima. Na tablici 2-2 je pregled prefiksa iona. staklo. U suvremenoj tehnologiji veliku pri mjenu imaju upravo materijali koji se po vodljivosti nalaze negdje iz- o naponu. napon. govori se o elektronskoj struju Kada elektron nema Slobodan put (nnr. nazivaju se vodici ili konduktori. u cvrstim materijalima) kretanje se odvija lancano (»stafetno«). Cesce se upotrebljavaju decimalne jedinice mikrofa rad (jiF). smole. Materijali u koj ima nema slobodnih nosilaca elektriciteta. Ako elektroni imaju Slobodan put. dok se po drugima Kako je elektricitel vezan za materiju. Na dva tijela koja se nalaze vrlo blizu moze se staviti veca kolicina elektriciteta nego na jedno osamljeno tijelo.001 osnovnih i vrijednostis njihovim znakovima ma* Izbor prefiksa uz neku mjernu jedinicu ovisi o potrebama prakse. npr. tora. metali. tj. nazivaju se izolatori ili dielektrici. destilirana voda. Slobodni nosioci elektriciteta koji se nadu u elektricnom polju izmedu takva dva tijela krecu se prema jednom ili prema drugom Ovo strujanje nosilaca elektriciteta moze biti strujanje elek ili tijelu. = = 1000 osnovnih 0. »kilo« jedinica ili »mili« jedinica itd. jedan elek: tron predaje energiju slijededem.fiksa. uz isti napon. tzv. Ona se zove »farad« (F). medu ~§ Elektricni kapacitet je vazan po jam. bilo po kolicini. u elektrolitima su to ioni. koje mogu biti dvojake. Takva se kombinacija naziva kondenzator. kretati. dok su izolatori vakuum. Tada se moze govotijelu titi kristali. moze se kretati samo u takvim materijalima u kojima ima nekih slobodnih nosilaca elektriciteta. tj. i tako redom. trona ili strujanje iona. elektrona prakticnoj elektro-tehnici i radio-tehnici naj cesce se koriste pojave strujanja elektrona. ovisan o geometriji tijela i njegovom polozaju u prostoru. Kapacitet je svojstvo svakog konkretnog tijela. Kasnije cemo ga posebno opisati. neki ili ElektriCni kapacitet Kolicina elektriciteta na nekom i potencijal toga tijela uuskoj su vezL Povecanjem kolicine elektriciteta povisuje se i potencijaL Ako drugacije nije naznaceno onda se uvijek misli na potencijal prema zemlji. Podjela na vodice i izolatore je gruba. Tada se govori o »elektricnoj« struju Za elektricno strujanje vazno je dvoje: da postoji napon izmedu dva U 19 . Vodici i izolatori Na nekim citet materijalima elektri- miruje. koji u praksi ima veliku primjenu. Vodici su npr. postoji razlika potencijala. plasticni materijali itd. Jedinica kojom se izrazava ka* pacitet je »kulon po voltu«.

pa odavde i nazivi stalna struja. megaherc lite- zuje graficki. kiloherc (kHz). Kolicina elektriciteta koja prode kroz presjek vodica u jedinici vre mena zove se jakost struje. te istosmjerna Mijenjati se vremena biti stalna moze ili izmjenicna struja. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice npr. U drugom redu su struje kojima se jakost i smjer mijenjaju i to: d) sasvim nepravil- no. Broj promjena smjera ili jakosti kod izmjenicnih i pulzirajucih struja. Jedinica kojom se izrazava jakost struje je »kulon u sekundk. u jedinici vremena naziva se promenljivajakost i smjer. i Upotrebljavaju se decimalne jedi- Najjednostavnije se to prika- nice. te broj impulsa kod impulsne struje. miliamper (mA). npr. b) ne mijenja se i c) mijenja se pravilno. naziva se pulzirajuca struja. d) nepravilna izmjenicna struja. U nekim slucajevima elektricitet se strujanjem prenosi na mahove. gigaherc (GHz) itd. mi- vilno opada. nazvana »amper« (A). Graficki prikazi nekoliko oblika struja vide se na si. Promjene struje po jakosti i smjeru mogu biti pravilne i nepravilne. Razlicite struje: a) kod jednokratnog praznjenja. pravilnim ili nepravilnim »paketif) kroamper (fiA). promjenljiva struja. 2-1. da su polovi spojeni vodicem. Jedinica kojom se izrazava frekvencija je »herc« (Hz). nanoamper frekvencija struja ili (nA) itd ma« koji se obicno zovu impulsu To je struja impulsa ili slijed impulsa. e) pravilno i po sinusnom zakonu pravilno po eksponencijalnom zakonu. i to: a) struja koja pra (MHz). f) slijed eksponencijalnih impulsa 20 . U anglo-americkoj strucnoj raturi moze se naci i zastarjeli naziv jedinice za frekvenciju »ciklus b) (0- e) f) rvw <t)(ti* SL 2-1. b) istosmjerna struja stalne jakosti. frekvencija. »pola«) f i da izmedu njih postoje slobodni nosioci elektricite ta tj. c) slijed cetvrtastih impulsa. Oblici struja i Elektricna moze tokorn Istosmjerna struja. kojoj se ja kost mijenja pravilno. U prvom redu su struje stal* nog smjera. e) sinusoidalna izmjenicna struja.tijela (tzv.

akumulirati elek tricna energija pa se nazivaju akumulatori. u najnovije vrijeme i tamo prelaze na upotrebu oznaka hercima i njegovim decimalnim je- u sekundi« od ovih elemenata mogu imati napone od 3. sa- U tzv. uz xiapon i jakost struje. svjetlosni ili nuklearni. Neki izvori mogu davati odredenu jakost sila« motorna Evropi je standardiziran na~ elektricne mreze 220 i frekvencija 50 Hz. Ti su izvori poznatiji pod nazivom generatori. npr. pozitivni i negativni. ako se radi o izvoru istosmjerne struje. Tek onda oni mogu davati elektricnu struju na racun povrat- mh kemijskih reakcija. Napon izmedu polova izvora struje je najvisi. u »ampersati ma« (Ah). Baterije.2 V) i srebrno-cincani (E = 1. U mehanickim izvorima dobiva mehanicki. napon izmedu svake pojedine »faze« i »nule« 220 V.5 V. toplinski. dok su maksimalni naponi 1. kao i izvedene jedinice kilociklus u sekundi (kc/s) ili megaciklus u sekundi (Mc/s). termoelementima elektric- na energija se dobiva direktno iz toplinske energije. One dolaze i u nekim natpisima na americkim aparatima i uredajima. iznose najvise neko- Svjetlosnim izvorima dobiva se elektricna energija direktno iz svjet- 21 . Tada se on po tradiciji zove »elektro- se elektricna struja na racun ulozenog mehanickog rada. U primarnim kemijskim izvorima elektricna stru ja se dobiva na racun kemijskih re* akuja. Ovi se izvori upotrebljavaju skoro iskljucivo kao daljinski termometri i termoregula tori. Svaki izvor struje ima dva pola. Ta karakteristika izvora naziva se »kapa citet« i izrazava. Svi se kemijski izvori sastoje od dvije razlicite elektrode. struje.41 puta vi§i (vidi: »Izmjenicne struje«). Izmedu tih polova postoji odreden i napon. Navedeni naponi su efektivni. pa se iz njih mogu crpsti struje. najvaznija elektricna velicina. ali uvijek cjelobrojne urnnoske od 1. Ipak. U elektricnim centralama redovito se proizvode Tesline trofazne U V V struje samo neko vrijeme. pon (E ili EMS). eelieni (E = 1. Naponi koji se dobiju ter- moelementom liko milivolta. koristenjem pojave elektro-magnetske indukcije. 4. U Americi i u nekim stariiim gradovima Evrope napon ili 115 V.5 V. Od galvanskih elemenata do danas se zadriao Leklanseov (Leclanche) tzv. zaronjene u odgovarajuci elektrolit Za prakticno koriscenje potrebne su struje koje imaju odredenu jakost uz odreden oblik. Upotrebljava se nekoliko Izvor elektricne struje tipova akumulatora. U njima se moze sakupiti.4 V). Obicno se slazu u batedje. Umjesto elektromotorne sile obicno se navode podaci kao sto su nominalni (nazivni) napon ili radni napon. U kemijskim sekundarnim izvorima treba prvo pomocu elektricne stiuje izvrsiti neke kemijske promjene. a frekvencija 50 ie 110 ili 60 Hz. Frekvencija je u radio-tehnici. Prema tome izvori nose nazive kemijski. jer su koeficijenti iskoristenja maleni. 12 V ili druge. U njima se energija iz nekog drugog oblika pretvara u elektricnu energiju. 9. kad se struja ne crpi. 6. Ti izvori su u praksi pozna *iji pod nazivom galvanski elemen ti.5. dok je izmedu svake dvije »faze« 380 V. Ti se dementi »pune« i »prazne«. Elektromotorna sila ovog elementa je 1.(c/s ili cps). nazivaju se izvori ili generatori elektricne struje. Danas se elektricna ener gija pomocu mehanickih generatora elektricne struje proizvodi u obliku izmjenicne elektricne struje u elektricnim centralama. gdje je Kemijski izvori dijele se na pri roarrie i sekundarne. suhi element. stavljene dinicama. a to ce biti uzrokovano samo odredenim napononx Uredaji koji proizvode takve napone. olovni (E = = 2 V).

tj.1. nazvaH »om« (Q). 15. vati u voltiiria. i ka konkretnog vodica. Zatim se koriste baterije suhih elentenata Leclancheovog tipa. Upotrebljavaju se za mjerenje intenziteta svjetla.i losne energije. npr a ne u milivoltima ili i kilovoltima Primjeri: slicno. ako je u izobilju. prilagodena potrebama pomocu ispravljaca. Uobicajeno ie da se umjesto vodlji vosti uzima »otpor« vodica. indirektno je proporcionalna s otporom vodica. Odnos jakosti struje J. i napona izmedu krajnjih tacaka toga vodica odrelen otpor. Za napajanje elektronskih uredaja sluze samo u izvanrednim uvjetima.10" 3 24 _^ A 80 elektri£ni otpor = 0. Jakost struje prema tome. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice kiloom (kQ) i me- gaom (MQ). napon izmedu krajeva iznosi: U=JR = 120* 10-*A. Ovisan je o geometry skim dimenzijama vodica. koja tece kroz neki vodic otpora R. o duljini I i presjeku q. 2-2a.10 Q . U osnovne elektricne zakone mo raju se vrijednosti velicina uvrsta . Ti su izvori poznati pod nazivom fotoelementi ili »suncane baterije«. ako struja ce je otpor ELEKTRICNI OTPOR Ohniov zakon i U / 24V 80.2 A = 200 mA 2) U radio-tehnickoj praksi za po* gon uredaja koristi se najvise izmjenicna struja iz elektricne mreze. Naponi ovih elemenata iznose nekoliko desetinki volta. te o materijalu od kojega je nacinjen: / q Jtamptr^A) a) —- » T R (om^l) den je Ohmovim (Omovim) R mogu izvesti i zako- nom: Iz ovog se relacije: i druge U=JR Ohmov zakon i?= U — / ilustriran je na si. a sasvim R 50Q Ako kroz otoor od 15 kfi tece struja jakosti 120 ^iA. u osnovnim jedinicama.3. gdje ima 1) Kolika je jakost struje koja tece kroz vodic otpora 50 Q. svjetla napon izmedu krajeva toga vodica 10 V? U = 10V / = 0.8 V 3 3) izuzetno fotoelementi. imati jakost 80 vodica: Uz napon od 24 V mA. Zato imaju yeliku primjenu u umjetnim satelitima i na svemirskim brodovima. rjede akumulatori. Jedinica kojom se izrazava otpor je »volt po amperu«.103 n = 300Q Elektricni otpor je karakteristi- Jakost struje je ovisna o elektricnom naponu i o vodicu u ko jem tece. Dobri vodici imaju veliku vodljivost i maobratno. o njegovoj »vodljivosti«.

Uy mialen vanjski otpor. kratki spoj. temperaturni koeficijent. /.Faktor proporcionalnosti q ovi san je samo o materijalu i naziva se otpornost ili specificni otpor ma terijala. ako je taj krug zatvoren. = prekidac 23 . Strujni krugovi: a) jedno stavan. Pr — SI. cini Umjesto izrazavanja elektricnih karakteristika vodica pojmom »otpor«. temperature. Izvor. Struja tece samo onda kada je strujni krug zatvoren. Elektricnu struju 2-3. Ona se koristi da vrsi neki rad na ujreflaju koji se naziva notrosac. pod kojom se misli na reciprocnu vrijednost otpora: 1 G Jedinica ili Elektromotorna sila E uzrok je u strujnom krugu. a R = unutarnji otpor izvora R = zbroj svih vanjskih lt v otpora (si. proteci ce strujnim krugom vrlo jaka struja koja moze ostetiti izvor i vodice._£_ Ru + Rv izrazavanje elektridne vodljivosti je »reciprocni om« za americkoj nekada oznacava »mho« (obratno napisan »ohm«!). Strujni krug t metalna zica(vod) daje izvor. *icama malog otpora koji se moze sanemariti prema otporu potrosaca. moze se izraziti i pojmom »vodljivost«. Samo struje!7 L kod nekih materijala otpor opada s porastom temperature.. koja je reciprocna vrijednost specificnog literaturi (Q-1 ) »simens« ta U gdje su se jedinica struje.045 2V 0. it.05O ^40 kod neke pocetne otpor kod tempe + 0.005 Q. u strujne krugove se ukljucuje kratak = d = At komad ta- temperaturna razlika. strujnim krugom ce poteci struja jaka: R=R gdje su: (l+d<At) otpor temperature. Elektricna struja ce teci samo onda. E — izvor elektricne struje. ispod jednog oma. Analogno specif icnom otporu moze se definirati i provodnost ili specif icna vodljivost. = 7= 2V 0.045 Q kratko spoji zicom ot pora 0. O = osigurad. 2-3a. zajedno s potrosacem nim zicama. otpora: 1 Unutarnji otpor izvora je obicno vrlo malen. i spojstrujni krug. tzv. raste a) Izvor Za vecinu materijala otpor s porastom. Potrosafc se s izvorom spaja vodicima. si. temperaturni koeficijent je onda negativan. 2-2b). Primjer: P Elektricni otpor ovisan je i o temperaturi vodica. trazeni Da se sprijeci pregrijavanje zica kod kratkog spoja. Otpor R kod temperature t i otpor R kod neke po£etne temperature vezani su relacijom: Ako se olovni akumulator elektromotorne sile 2 V i unutarnjeg ot^ pora 0. P = potroSad.0050 A R ~ rature t. A = ampermetar. b) slozen strujni krug. temperaturni koeficijent je pozitivan. Jakost struje u zatvorenom krugu je no svakom mjestu jednaka i moze se izracunati iz formule koju nazivaju i drugim Ohm-ovim zakonom: struji R (S).

SI vise 2-4. toplinski osigurac (O). Nakon uklanjanja uzroka kratkog spoja. uz nakon U. amperme tar (A). Kroz veci otpor tece slabija struja i obratno. npr. i sto je dulje vrijeme rad vrsen. Odnos pada napona U. zagrijava vodica vodic. Struja jakosti J. Pri prolazu prejake struje pregori taj tanji vodic i tako se strujni krug prekine. Zbroj svih padova napona u strujnom krugu jednak je elektromotornoj sili. Js Js = struje u ograncima. cvoristu. Za prethodni slucaj: Pomocu ovih zakona mogu se rjesavati i vrlo slozeni zadaci u vezi sa strujnim krugovima. jako sti struje / i otpora vodica R odre- U kako slozenijem strujnom krugu. osigurac se zamijeni novim i strujni krug je opet sposoban za rad. h i Js. Na mjestu gdje se sastaje vodica struja se grana. 2 3 t Koliko su jake struje u pojedinitn granama. Pad napona Kada kroz neki vodic tece elek* tricna struja. Zbroj izlaznih struja iz cvoriSta jednak je ulaznoj struji.+/ -R +J. To je poznati toplinski osigurac. to ovisi o otporu vodica u tim granama. Izvrseni rad ce biti to veci sto je veca snaga struje. tzv. pa je i velicina »snage« definirana kao umnozak napona i jakosti struje: visi P-UJ 24 . koja se obicno naziva nad na pona.+E2 + £. uklopljeni Grananje struje kroz vise vodica koji se sastaju ili granaju u jednom mjestu. Ji. Jakosti struja su obrnuto proporcionalne otporima. grana se u tacki u tri grane kroz koje teku struje jakosti Ji. U=JR U zatvorenom krugu elektromo torna sila razdijeli se uzduz cijelop strujnog kruga na pojedine padove napona. izmedu njegovih krajeva uvijek postoji razlika potencijala. = =/*. J j :J2 iJ3 =R R R . den je Ohm-ovim zakonom: je pokazano na sL 2-3b. Takav slucaj prikazan je na sL 2-4.R + hd. To je prvi Kirchhoff-ov (Kirhofov) zakon: J-J +J2 + Js teci Struja moze M M O rasporedu vise elektromotornih sila u jednom strujnom krugu govori drugi Kirchhoff-ov zakon: zbroj svih elektromotornih sila u jednom strujnom krugu (uvazavajuci predznake) jednak je zbroju padova napona duz toga kruga: E. Za ove struje vrijedi Kirchhoff-ov zakon = = Snaera struje je to veca Sto je nanon i sto je jaca struja. stvara magnetsko polje oko itd. ovisne o otporima pojedi* nih dijelova strujnog kruga. prekidac (Pr) i mjerni instrument.+ itd.hjeg vodica. U svakoj zatvorenoj petlji strujnog kruga primjenjuje se drugi a na mjestu granania struje. osim izvora struje i potrosaca u krug su i dodatni elementi. prvi Kirchhoff-ov zakon. J struja u »glavnom« vodu.* 3 2 • t Snaga i rad elektricne strufe Elektricna struja pri prolazu kroz vodice vr§i neki rad.

mlegavat elektrokomunikacijama uzima se kao referentna snaga: P =1 mW (MW) itd. gigavatsat (GWh) — 7 ni J =20 log-— dB U* odnosno: Jedinica »decibel« izrazene u vatima. i vremena. Jedinica »bel« je za praksu prevelika. Np = 8.Iz ovog se. Osim decibela nekada se upotrebljava i prirodni logaritam odnosa snaga. npr. dok negativni decibeli znace prigusenje. i — 1 \n P — Np P„ 2 Odnosi izmedu jedinica »decibel« »neper« su slijedeci: 1 Odnos snaga izrazen u Qia definiran je: decibeli- 1 k = 10 -log P — dB Pn decibeli Iz ovih jednostavno preracunati u nepere l obratno. U tablici 2-3 dan je niz vrijedno- Pt Odnos dviju istovrsnih velicina je cisti broj. nazvana »vat« (W). kilovat (kW). odnosno kvadrati jakosti struja. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice. Kada se neka snaga uporeduje prema referentnoj snazi od 1 mW. a to znaci utrosena odnosno dobivena energija. prikladno ga je prikazivati logaritamski.686 dB dB = 0. definiranom ovako: k= kadski logaritam odnosa snage na pocetku i snage na kraju liniie. koji se izrazava jedinicom »net>er« (Np). milivat (mV). dobija se apsolutna razina snage P. npr. vatsat (Wh). koiom se izrazava sna- ga je »volt puta amper«. uz stalan otpor: A: snage itd. je umnozak snage i vremena: se izrazava rad ili »vatseje kunda« ili »dzul«.115 Np se odnosa mogu 25 . P re ferentna snaga. a kako on moze popri miti vrijednosti u vrlo sirokom podrucju. za radio-tehniku je u mnogo slucajeva vazan odnos dviju snaga. pomocu Ohm-ovog napisati i zakona. a k niihov odnos izrazen u decibelima. odnosno s kvadratom napona. Kada se uporeduju dvije takve snage onda k pokazuje relativnu razinu snage P pre- ma P U . pa se upotrebljava deset puta manja jedinica »decibel« (dB). Obicno su to odnosi snaga na izlazu i ulazu — dB J Za referentnu snagu od mW na k =10 log = J^ 2 20 log 1 Osim snage 600 Q mogu se izracunati slijedece vrijednosti referentnog napona i referentne jakosti struje: nekog voda snage snazi: ili odnos promatrane nekoj referentnoj U = 175mY J -= 1. = 10 log I kilovatsat (kWh). na otporu od 600 Q. pa se Rad elektricne struje.29 mA prema £= P — 2 ili k= P — Po Pozitivan broj decibela znaci pojacanje. Za ovo je iz zicne telefonije preuzeta bezdimenzijska jedinica »bel« (B) definirana kao de- sn k u decibelima i pripadni odnosi snaga odnosno jakosti struje ill napona. relacije: mogu izvedene U R Jedinica 1 gdje su: P promatrana snaga. Snaga je direktno proporcionalna s kvadratom jakosti struje. U praksi se cesto umnosci jedinica upotrebljavaju Jedinica kojom »voltampersekunda« umjesto snage mogu usporedivati kvadrati napona.

Tablica 2-3. Odnosi izrazeni decibelima .

raziti SL 2-5. Magnetske i elek- tricne pojave su slicne. nego je ovisan o jakosti magnetskog polja H. treba vodi£ kojim tece struja namotati u zavojnicu. a za koje je malo manji od 1 dijamagneticke. Razvijanjem magneta na dva dijela ne mo va toka. Do djelovanja izmedu magneta elektriciteta dolazi ako se nesto mi jenja. To polje je kruzno. Relativni magnetski permeabilitet za pojedinu tvar nije stalna velicina. Tvari za koje je \i malo veci od 1 nazivaju se paraimagneticke. u zavojnici 27 . Onaj pol magnetske igle koji je stalno okrenut prema sjevernom geografskom polu nazvan je sjeverni magnetski pol. a juzni sa Relativna magnetska permeabilnost ^i nekog materijala karakteristicna je za njegova magnetska svojstva. Zemlja je veliki magnet i ima magnetske polove v blizini geografskih polova. zatvoreno samo u sebe.i na svakom magnetu nalazi se po jedan pol svake vrste. svaki s po dva razlicita pola. Prvo prakticno iskoristenje magneta je kompas. ali izmedu stalnih magneta i elektriciteta koji u miru nema nikakvog medusob nog djelovanja. Ove pojave se mogu tumaciti jedino uz pretpostavku da oko elektric ne struje nastaje magnetsko polje. 2-5a. kojih je najizrazitiji predstavnik zeljezo S = (eng. a polje je u smjeru zakretanja vijka. »north« = sjever i »south« ima ]i znatno veci od 1. Magnetsko polje pojavljuje se oko svakog vodica kroz koji prolazi elektricna struja. pomocu toka magnetskog polja <P kroz povrSinu S: gu se razdvojiti polovi.: jug). Magnetsko koji tele volje se prikazuje sile): silnicama (linijama a) magnetska kroz b) silnica ravnog jedna vodica Magnetska indukcija se moze izi kao gust oca magnetskog magnetske silnice elektricna struja. Izrazava se jedinicom »amper po metru« (A/m) Ista jakost magnetskog oolja ce u razlicitim sredstvima uzrokovati r razlicito magnetsko djelovanje. kako je Prostor u kojem se ocituje djelovanje magnetskih sila naziva se magnetsko polje. Ako se na nekom mjalom prostoru zeli postici jace magnetsko polje. a odnos medu jedinica- Izmedu istovrs nih polova djeluju odbojne. dok onaj koji ie okrenut prema juznom geografskom polu. Jakost magnetskog polja (H) deje i i pokazano na si. tj. Samo mali broj tvari. Magnetsko polje duguljaste zavojnice sasvim je slic- finira se pomocu jakosti struje koja uzrokuje to polje. Tada se izmedu magneta vodica kojim tece elektricna struja pojavljuju privlacne ili odbojne sile. i sred- Umnozak magnetskog naziva se polja permeabilnosti magnetska indukcija: Jedinica kojom se izrazava magnetska indukcija je »tesla« (T). Smjer magnetskog polja se odreduje pravilom desnog vijka (Sarafa): struja tece u smjeru napredovanja vijka. Vecinom je |a vrlo blizu jedinici. juzni magnetski pol. nego se dobiju dva nova magneta. permeabilnosti jakosti {y) ovi- sno o stva. Te tvari se zovu feromagneticke. Slobod- ma je T = Wb/m2 . tzv. Cesto se sjeverni pol oznacuje sa N. a izmedu raznovrsnih rtrivlacne sile. no objeSena magnetska iffla orijentira se u pravcu meridijana. B=— S Jedinica za magnetski tok je »veber« (Wb).

no polju ravnog magneta. Osnovni je uvjet da se magnetsko polje. 2-6b ili da se elektro-magnet napaja izmjenicnom strujom kao na si. zeljezna jezgra Z pojacava ovo djelovanje if U praksi je svaka struja koja mijenja smjer izmjenicna struja. polja. struje u primarnom strujnom krugu. To je po- magneta. Dobila je naziv »henri« (H). Inducirana elektromotoma sila je po smjeru suprotna uzroku koji ju proizvodi. ako se u zavojnicu stavi neki feromagnetski materijal. Gustoca magnetskog toka ce se povecati. o promjeru zavojnice. Ako se 28 . Ovisna je o obliku i dimenzijama zavojnice. Jakost log djelovanja moze se unutar nekih granica regulirati U zavojnici se inducira elektromotoma sila Ei koja uzrokuje struju u vodicu. Jedinica kojom se koeficijent samoindukcije izrazava je »voltsekunda po amperu« (Vs/A). jakosti struje. o njegovoj magnetskoj oermeabilnosti. o debljini zice. ukoliko je strujni krug zatvoren. u kojoj se in- Induktivitet je vrlo vazna ka rakteristika svake zavojnice. To je pojava elektro-magnetske indukcije. o broju zavoja. ostvariti na dva nacina. Elektro-magnetska indukcija Analogno stvaranju magnetskog polia oko elektriciteta u gibanju. Indukcija se moze. postoji i obratna pojava da prom* jentjivo magnetsko polje uzrokuje gibanje elektriciteta. 2-6. mijenja. mjene pomocu pro jakosti struje. koji u praksi ima visestruku primjenu. b) prekidanjem SI. kako je pokazano na si. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice milihenri (mH) i mjena se moze naciniti pomicanjem nekog magneta prema vodicu. c) napajanjem primarne zavoj nice izmjenicnom strujom. u principu. a na napajanju izmjenicnom strujom trasformotor. Smjer struje se na i smjer nolja zavojnice vide 2-Sb. Tako **> dobije elektromagnet. NTa pojavi elektro-magnetske in dukcije osniva se niz prakticnih uredaja: na pomicanju generator. a naziva se koeficijent samoindukcije ili induktivitet zavojnice. dok je po intenzitetu ovisna o zavojmci i o brzini promjene struje: At Koeficijent proporcionalnosti L karakterizira konkretnu zavojnicu. Tri nacina pojave induciranih struja: a) pomicanjem u polju stalnog magneta. Glavno svojstvo elektromagneta je d-4 magnetsko djelovanje pokazuje samo dok njime tece struja. o duljini zavojnice i o sredstvu u kojem se zavojnica nalazi. zavojnici neku elektromotornu silu. Pro mjene mogu biti razlicite. 2-6a. 2-6c. jakost magnetskog polja elektro- si. u ko^ jem se nalazi vodic. U sva tri slucaja zavojnica S. na prekidanju induktor. Pro- Promjena magnetskog prouzrocena promjenom inducira i u istoj java samoindukcije. Drugi je nacin da se mijenja mikrohenri (f*H). IZMJENICNE STRUJE Karakteristicne velicine ducira elektromotoma sila E izlozena je djelovanju promjenljivog magnetskog^ polja. Magnetsko polje jedne zavojnice djeluje na drugu zavojnicu i ta se pojava naziva meduindukcija. bilo da se prekida strujni krug kao na si. Da pojava bude ocitija upotrebljava se zavojnica.

1 .

ona ce teci. onda se impedancija Z poklapa s realnim otporom R. On poka^ zuje odnos realnog otpora u krugu izmjenicne struje i Kada struja potece. kapacitivni otpor Rc.Ni kapacitivni otpor kondenzatora nije stalna velittna. uni su po dielovanju na izmjenicnu struju upravo suprotni pa se moraju algebarski zbrajati. ako se doceni vektorima. Istosmjerni napon. Ako je kut q> nula. tzv. treba neko vrijeme da se napuni kondenzator. stalno prikljucen na kondenzator ne moze uzrokovati struju. Iz crteza na 2-8b slijedi: cos © 1 to = R C Z Kapacitivni otpor je to manji sto je kapacitet kondenzatora veci i sto je visa frekvencija. Kondenzator dakle djeluje kao neki otpor za izmienicnu struju. Otpori su pre- . te kondenzator s cistim kapaci^ tivnim otporom Re. fazni kut. Induktivni se otpor katkada naziva i »induktancija«. Slucaj njihovog serijskog spoja pokazan je na^ si. Koristeci geome trijske odnose. jer osim o kapacitetu kondenzatora ovisi o frekvenciji: tivni se uvrste iznosi za kanaciinduktivni otpor: 2 z =\M si. 2-8a. »jalovi«. sa suprotnim predznakom. sto u jedmicama kuta iznosi n/2 ili 90°. 2-8b.Ukupni otpor sva tri ova otpora naziva se »kompleksnk otpor ili »impedancija« Z. sto znaci da ili nema induktivnog i kapacitivnog otpora u strujnom krugu ili se oni medusobno sasvim poni- X=RL -R C U krugu izmjenicne struje mogu b) se naci sve tri vrste otpora. jer se kondenzator uzastopno puni i prazni. kompleksnog otpora. Impedancija se dobije geometrijskim zbrajanjem. Kut q> je tzv. Kosinus faznog kuta cp ima posebno znacenje i vaznost. Impedancija se ne moze dobiti jed^ nostavnim algebarskim zbrajanjem sva tri otpora. tj. tj. kako je to ilustrirano na si.bez »omskog« otpora je T/4. Tu se nalaze: otpornik s cistim omskim otporom R. buduci da oni razlicito djeluju na tok izmjenicne stru je. impedancija se iz~ racunava ovako: ili kada i kondenzator nalazi u krugu izmjenicne struje. Za konden zator bez gubitka kasnjenje iznosi T/4t odnosno jt/2 ili 90°. »imaginarni« otpor ili »reaktancija«: impedancije. zavojnica s cistim induktivnim otporom Rl . pa naponski maksimum kasni iza strujnog maksimjuma. Zf °--i) — — Impedancija Z razlikuje se od omskog otpora R i po velicini i po fazi. a kapacitivni »kapacitancija«. jer kondenzator nema vodljivostL Medutim. Njihov rezultirajuci otpor X naziva se »prividni«.

Povrsini vodica se vodljivost poboljsava tako da se posrebri. Jedan od tih je vodic od nekoliko upredenih. a kako je sredina vodica neiskoristena. Pri visim frek vencijama gustoca struje nije jednoliko rasporedena po presjeku vodica. samo se pod »otporom« razumije kompleksni otpor ili ajegovi dijelovi.stavaju. Za okrugli presjek bakrenog vodica otpor za izmjenic nu struju moze piricke relacije: R' se izracunati iz em = 4dRYJ gdje su: R — d / U-YUR + (UL + UC gdje je: 2 ) realni otpor za istosmjernu struju. Radi pojave skin-efekta smaniuje se korisni presjek vodica. Povecanje otpora je to izrazitije Sto je vodic je povrsina veceg presjeka i sto veca. Elektricna struja tece uglav- nom uz povrsinu vodica i ta se pojava naziva »skin-efekt« (engl. Njegov otpor redovito je ozna- ment 31 . »omski« otpor vodica jed- Otpornik je radio-tehnicki elekoji ima poznat elektricni otpor. desetaka megaherca na OSNOVNI RADIO-TEHNICKI ELEMENTI Otpornik nak je za istosmjernu i izmienicnu s «uju samo tako dugo dok je frek Realni. tzv. Osim toga povecanje otpora ovisno je o obliku presjeka i upravo je uobicajeni kruzni presjek vo- mu radnu i jalovu komponentu. do nekoliko kiloherca. Struja vrsi mak~ simalno moguci rad. frekvencija struje u MHz.cos 9 Izmjenicni napon U izmedu krajeva serije na si. Ako je kut <p = 90°. Opcenito. sto izaziva povecanje otpora. se dobije snaga izmjenicne mora se umnozak napona i jakosti struje pom^ioziti sa cos rp: struje. otpor za izmjenicnu struju frekvencije /. cos cp = 0. 2-8a je sastavljen od tri pojedinacna napona razlicitih faza. cos <p = 1. »visokofrekventna pletenica«. a indirektno impedanciji: U radio-tehnici se povecanje otpora uslijed skin-efekta smanjuje upot reborn vodica specijalnih oblika. dok izmedu toga rad elektricne struje sadrzi i = koza. nego je samo kapacitivni ili samo induktivnL U torn slucaju struja ne vrsi nikakav rad. medusobno izoliranih zica. vec prema konkret- R' = = — promjer vodica u mm. UR =JR UL =JRL Uc-JRc tim relacijama vec je primijenjen Ohm-ov zakon za izmjenicnu struju. Umjesto nepogodnog kruznog sjeka pre- J= U — z plosnati vodovi. Skin-efekt nekoliko vise. On je mjera rada koji struja vrsi U ekstremnim slucajevima struja je Cisto radna ili cisto nekorisna (»ja* lova«). Da se izracuna napon U takoder se mora primijeniti geometrijsko zbrajanje: N dica nepovoljan. iakost iz- mjenicne struje direktno je proporcionalna naponu. znaci da u krugu nema omskog otpora. vencija izmjenicne struje niska.: skin Vrijednost kosinusa kuta cp moze takoder biti izmedu jedinice i nule. Da = U-J. ljuska. U nom slucaju. Racunanje povecanja otpora vodica radi skin-efekta nije jednostavno. mogu koriste se se upotrebiti cijevi. povrsinski sloj). Sva ova poboljSanja vodljivosti koriste se tek na frekvencijama od \Uvijek se racuna s istim parom vrijednosti napona i struje: ili sa efektivnim ili sa maksimalnim vrijednostima. On odgovara zakonu za istosmjernu struju.

Na krajevima imaju utaljene prikljucke. Veci otpomici sit iicani. 2ica je obicno zaSticena Ima stalnih i promjenljivih otpornika. Cetiri manja su »neinduktivni« otpornici za opterecenja izmedu 0. 1/2. zice 2icani otpornik nacinjen je na* matanjem otporne izolatora. a drugi »trimerski otpornici«. od onih kojima se otpor samo namjesti na potreban iznos i tako ostavi. Stalnim naziva se otpornik kojemu se ne moze mijenjati Promjenljivom otporniku otpor. Otpornici se izraduju kao zicani. Vise otpornika moze se spajati u komfcinacije. prem!azom zastitnog laka. najcesce u 32 sve do nekoliko stotina vata. puni (masivni). 1. Takav otpornik je neinduktivan. Prvi se zovu »potenciometri«. U radio-tehnickoj praksi susrecu se otpornici kojima optere tivost iznosi. 1/4. moze se mijenjati otpor. 2 ili Puni otpornici su cijeli izliveni od otpornog materijala. Nekoliko vrsta otpornika. na nosac od Krajevi zice su stegnuti obujmicama na kojima su i prikljucci za spajanje otpornika u strujni krug. slojni ili obliku valjka. npr. U ovoj se grupi razlikuju otpornici koji su nacinjeni tako da im se otpor moze cesto mijenjati. Ovako iz veden otpornik djeluje kao zavojnica. 2-9.5 i 3 W cen u omima. kiloomima ili megaomima. Na krajevima su prikljuCci. Slojni otpornici nacinjeni su na nosenjem otpornog sloja na nosad od izolatora. Nekoliko vrsta otpornika se vidi na si. Kod nekih zicanih otpornika namotane su dvije zice. Da se noveca efektivna duzina urezane su spiralne brazde u otporni sloj. 2-10a) . Ona se redovito izrazava u vatima elek tricne snage koju neki otpornik jo§ moze izdrzati bez prevelikog zagri javanja. pa ima i svoj induktivitet. jedna u jednom a druga u drugom smjeru. vise. Ukupni otpor kombinacije serijski spojenih otpornika (si. Predvideni sit za veca opterecenja (5 do 100 W). Vazna karakteristika svih otpor nika je i njihova opt er etivost.—^ *" """^ SL 2-9. serijski ili paralelno. obicno pomicanjem kliznog kontakta.

Foto-otpornici su posebna vrsta otpornika kojima se otpor.3) + R (4.ff On je uvijek vedi od najvedeg u kombinacijL Napon se rasporeduje po svim otpornicima. odnos33 SI. Ukupni otpor kombinacije paraielno spojenih otpornika (si. Otpornici kojima otpor raste s porastom temperature zovu se otpornici s ppzitivnim temperaturnim koeficijentorn ili PTC-otpornici (prema engl. gdje su: a i b karakteristicni parametri termistora. ukupni otpor: Rs-Rj + Rz + Ry R ™ Ri+^2 S + R 4. Otpor im se mijenja s temperaturom po eksponencijalnom zakonu: nici R=R1 + R(2. a) b) i b) paralelno spojeni otpornici SL 2-10. Primjer mjeSovito spojenih otpornika 3 Radio prirufinik . odnosno R4. Positive a otpornici kojima otpor opada porastom temperature zovu se otpors negativnim temperaturnim koeficijentom ili NTC-otpornici.S t .s t 6.6} RA R = aet>tr. Ako spojeno. Ukupan otpor je uvijek manji od najmanjeg u kombinacijL mje§ovlto za izraCunavanje ukupnog otpora spoj razluciti na serijske i na paralelne kombinacije i tako postupno izracunati ukupni je vi§e otpornika takoder ristori biti izrazen tim jedinicama. Kod izracunavanja treba sve vri jednosti otpora uvrstiti u istim je^ dinicama. kiloomima ili megaomima.6 **" 1 R 2 R 1 1 s reciprodnoj vrijednosti zbroja recipro&iih vrijednosti pojedinih otpornika: je jednak RP = 1 - R 1 + 4 *5 + 1 __ RS 1 + Rj — +—+ 1 R2 - R. do ili 5. Rezultirajuci otpor 6e Kod je paralelnog spajanja nar>on na svim otpornicima isti. omima. prema relaciji: R=k-U~r. Voltage Dependent Resistor) jesu posebna vrsta otpornika kojima je otpor ovisan o prikljuCenom naponu. a) Serijski Temperature Coefficient).5. otpori paralelnih kombinacija odgovarajucih otpora: 1 2-10b) R-4. Temperaturno termistori ovisni otvornict jesu posebna vrsta otpornika kojima je otpor izrazito ovisan o temperaturi.a. 241. proporcionaL no njihovim otporima. za primjer na si. treba Naponski ovisni otpornici ili va(ponekad oznacivani VDR.jednak je zbroju otpora pojedinih otpornika: Tako je. prema engl. a T apsolutna temperatura. gdje su k koeficijent proporcionalnosti a y faktor koji iznosi oko 3 otpor. gdje su: Rz. 2-11.5.

2-12 vidi se nekoliko vrsta promjenljivih kondenza- m y izolato- tora. nanofaradima (nF) ili pika faradima (pF).1 ms i vise) Jrekvencije signala pa mogu slijediti do najvise 10 kHz. koja se tada izrazava u jedinici: amper po lumenu( ). kera mikom. osjetljivost S. U svakom kondenzatoru postoje dva vodica koji mogu imati oblik metalnih traka. Ovi posljednji nazivaju se »trimer« kon denzatori. kondenzator. Vise kondenzatora moze se spau kombinaciju. dok se za trajnu upotrebu preporucuje ostati najvise kod vrijednosti radnog napona. Foto-otpornici su vrlo tromi ele menti (promjena struje kasni oko mjenom 0. Na si. Kapacitet kondenzatora redovito je oznacen u mikrofaradima (fiF). SI. pan kapacitet Uku- serijski spofenih kondenzatora jednak je reciprocnoj vrijednosti zbroja reciprocnih vri Uz vrijednost kapaciteta potrebno je znati i visinu napona na koji se kondenzator smije nabiti da ne dode do proboja izolacionog sloja. »blok« ili »fiksni« kondenzatori imaju stalan kapacitet. Treba razlikovati ispitni napon. Jedan je vodic od drugoga izoliran nekim pogodnim Postoje stalni i promjenljivi kondenzatori. dva poluprokondenzatotipa Ovisnost promjene otpora s prorasvjete je obicno linearna. Kapacitet kondenzatora ovisan ie o povrsini jednog i dru gog vodica. Primjer serijski spojenib jati kondenzatora je na si. plasticnim materijalom. maksimatni i radni napon. najcesce zakretanjem pomicnih ploca. ploca ili slogova ploca. vazduha) ili nekim drugim specijalnim izolatorom. o njihovom medusob nom razmaku i o vrsti izolatora njima. Stalni. Postoje kondenzatori nacinjeni tako. serijski ili paralelno. Osnovna ira je karakteristika tzv. 2-13a. Promjenljiivom kondenz^t PPi °ze se mijenjati kapacitet. da im se kapacitet cesto moze mijenjati ili tako da im se kapacitet moze namjestiti na potrebnu vrijednost i tako ostaviti. tzv. 2-12. vrsta kondenzatora ispituje u tvor nici. de- jem pod utjeca- finirana Ijivosti G kao omjer promjene vod i promjene svjetlosnog toka <I>: 5= AG 1 A/ r ~A<J>~~C/ *AO' a jedinica joj je amper po lumenu i po voltu (-j —— Cesto se navodi J. mijenja svjetlosti. Ispitni je onaj napon kojim se odredena 34 jednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora: Cs = 1 JL _L C binaciji 7 1 C 2 C3 serijskoj se po Ukupan napon na rasporeduje komsvim . Promjenljivi dvostruki i trostruki Pokraj njih se vide i mjenljiva »trimerska« ra »loncastog« jednostruki.no vodljivost. medu rom: impregniranim panirom. slojem uzduha (zraka. Kondenzator Kondenzator je radio-tehnicki element koji ima poznat elektricni kapacitet. samo napon parcijalna osjetljivost Si uz 1 V. la kom. U radu se ni povremeno ne smije preci vrijednost maksimalnog napona.

s time da je: • . . Na slici je dana i relacija za konkretan slucaj za izracunavanje. *S5uh kondenzatorai Cp-Ct + Cz+C^-. Za izra cunavanje ukupnog kapaciteta treba spoj razluciti na jednostavne se rijske i paralelne kombinacije.-. Jedan primjer mjesovitog spajanja je na si.. 2-14. 2-13b) jednflk je zhrnj n kapaciteta p oie- — — t u=u + u + u s a .Icondenzatorima i to indi^rektno proporcionalno s kapacitetom. Napon je na svim kondenzatori- ma isti: Kondenzatori se mogu spajati i mjeSovito. To zna gi da je na kondenzatoru najmakapaciteta najvisi napon! njeg Zbroj napona na pojedinim kondenzatorima jednak je ukupnom tiaponu na seriji: Jgaiednicki kapacitet paralelnn _cpQ]fnih kondenza tora (si.

Presjek kroz takvu zavojnicu s najvaznijim parame trima vidi se na sL 2-16. 2-15 pokazano je nekoliko na zavojnice l debljina zice d. »elvefer«. Radi toga radio-amateri i tehnicari moraju znati proracunati i po proracunu namotati zavojnicu. ostalo su raz- 36 . a nose nazive »siferit«. Postoji cijeli niz materijala od kojih se izraduju VF jezgre. Nekoliko vr ta i-i+ fllt za mupotrebljavaju nica za ^nice f t^ P rs ? > z 9. titrajnim krugovima najcesce upotrebljavaju valjcaste jedno slojne zavojnice. vo i rt niske i visoke frekvencije. »fe- U rokskube« i slicne. duzi se Zavojnice se uglavnom dijele na one namijenjene za niskofrekventne i one namijenjene za visokofrekventne strujne krugove. Samo manji dio zavojnica koje su u praksi potrebne mogu se naci gotove na trzistu. Zavojnice se takoder mogu spajati u kombinacije. proracunu zavojnice vidi u poglavlju: »Amaterska radionica« f lzvedbi zavojnica. za svaki konkretni sludaj. i u predajnicimu do njih dvije VF prigus- Uctte zavojnice za kratkovalne titrajne krugove prijemnicima. Za razliku od otpornika i kondenzatora koje kupuju u trgovini. broj zavoja N i korak zavoja a. Kao jezgra za NF zavojnice upotrebljavaju se naked medusobno izoliranih transformatorskih limova.Samo specijalne zavojnice za ultrakratke valove su bez tijela. Sasvim ispravljace. amateri i tehnicari zavojnice izra* duju ponajvise sami.t 2-15. Vo dic tada mora biti mehanicki do voljno krut da zadrzi svoj oblik. s time da veza j » M* «fZVJt se nice kakve i. Svi ti pa rametri utjecu na velicinu indukti viteta L. # Na si. S obzirom na izvedbu dijele se na zavojnice s jezgrom. Dobivaju se sinteticki. Za VF zavojnice upotrebljavaju se posebne VF jezgre. te bez jezgre. To su: srednji promjer zavojnice D.

bilo da su dovoljno daleko. Tipicni transformator ima dvije zavojnice na zajednickoj zeljeznoj jezgri (si. induktikombinacije paralelno spojenih zavojnica jednaka je reciproc- Uz vitet djeluju jedna na drugu. 2 n2 gdje je ni broj zavoja primarne. A.^i. kod transformatora za vrlo visoke frekvencije. 2-18b).il i#i i. Veza izmedu jedne i druge za- vojnice ostvarena je preko magnetskog polja tako da je ono odredenim dijelom zajednicko obim zavojnicama. ^ i. Na takvom transformatoru a) b) vri- odnos izmedu napona na primarnoj i na sekundarjedi jednostavan SL 2-17. bilo da su oklopljene metalnim oklopom. Izmjenicna struja koja tece kroz primarnu zavojnicu stvara izmjenicno magnet sko polje pa se u sekundarnoj zavojnici inducira izmjenicna struja jednake frekvencije. izmjenicnih struja ili impedancija. 2-17b): h= je 1 —+ 1 1 + — 1 > d{mm} w i — — a{fnm) — *» | t* ! I i N Za slozenije slucajeve u praksi najjednostavnije izmjeriti zajednicku vrijednost induktiviteta kombinacije zavojnica. #. konacno. moze svaka zavojnica imati svoju jezgru ili {moze cak biti i bez jezgre. . ako zavojnice wwu i induktivno vezane. D = promjer valjka. a) Serijski i b) paralelno spojene zavojnice. Sekundarnu izmjenicnu struju fo koristimo u potrosacu R. Konacni induktivitet kombinacije ovisan je o jnduktivitetu pojedinih zavojnica i o njihovoj medusobnoj vezi. Zavojnica ima ukupno voja. Za slucaj serijskog spoja odvojenih zavojnica (si. d — promjer (debljina) zice. Zavojnice sw jedna od druge odijeljene oklo- noj strani: U nice. a — »korak« zavoja. Napon na njemu je U2 (si. namotane na valjcastom tije- SL Iil 2-16. pojedinih zavojnica: kada zavojmce ne iste uvjete. . Samo u posebnim z&- 1. Rezultirajuci induktivitet moze se jednostavno izTuiimatt samo onda. razmak izmedu susjednih zavoja. Prorafcunati se mogu samo sasvim jednofctavni slucajevi. a na broj zavoja sekundarne zavoj- pima 37 . Transformator I (cm) Presjek jednoslojne zavojnice. tj. N 2-18a). 2-17a) konacan induktivitet noj vrijednosti zbroja reciprocnih vrijednosti induktiviteta pojedinih zavojnica (si. ali i biti pomocu vo kombinacije jednak je zbroju duktivitet a in- induktivna. To su osnovni geometrijski parametri o kojima ovisi induktivitet (induktivnost) zavojnice L slucajevima. za pretvaranje izmjenicnih napona. rasporedenih na duzinu Trans formatori sluze za razlicite transformacije.— izmedu njih moze di£a. tj.^.

dio-tehnickoj 10 praksi gubici iznose do 20%. izlazni transformator za prilagodenje elektroakusticnih elemenata — (zvucnika. P = primarna zavojnica. gra. U2 = sekundarni izmjenidni napon. Primarna strana im je predvidena za efektivni napon od 220 V. m = broj sekundarnih zavoja. Impedancije se odnose L kao kvadrati broja zavoja: 2 Z Zato 2 \n 2 ) b) Si 2-18. slusalice) ili izlaznog R = potrosac koji ima omski otpor. U radobiti stupnja predajnika na izlaznu impedanciju pojacala ili modulatora. U radio-tehnici se upotrebljava vise vrsta transformatora. npr. Vremenska J2 nego naponi zavoja. Tipican primjer transfor matora za nize frekvencije. J2 se n 1 Jakosti struja odnose i obrnuto obrnuto nego brojevi Sklop koji se sastoji od otpornika i kondenzatora zove se i^C-sklop. medusobno izoliranih zeljeznih limova. Ui = primarni izmjenicni napon. Zbog gubitka je sekundarna snaga redovito manja od primarne. T — transformatorska jez- sastavljena od tankih. Sluzi za prilagodenje impedancije elektroakusticnih elemenata (mikrofona. rjede za 110 V.) na ulaznu impedanciju poja- — t cala. P. Otpornik i zavojnica cine jRL-sklop. antenski transformator koji prilagoduje impedanciju antenskdg — — voda na ulaz prijemnika laz ili na iz- predajnika. — ulazni transformator koji se stavlja na ulaz pojacala ili modulator a.ju. gramofonskih zvucnica i si. To su: mrezni transformatori za pri kljucak na izmjenicnu elektricnu mrezu. elektricna grijalica Transformiranjem se ne mole veca energija od ulozene. Ove obje vrste sklopova se u radiotehnickoj praksi cesto upotrebljavaju jer imaju vrlo interesantna Svaka zavojnica ima u odredenim uvjetima odredenu impedanci38 . = sekundarna jakost struje. Ji = primarna jakost struje. Hi Ur J t = U2 J2 JEDNOSTAVNI SKLOPOVI Sklop RC konstanta i slijedi: sklop RL. S = sekundarna zavojnica. Kod najvecih transformatora elektro-tehnike oni moga biti samo oko 1%. m — broj primarnih zavoja. Na sekundarnoj strani oni daju napone koji su potrebni u razlicitim uredajima. sa postojl odvoj- O proracunu nekih transformatora vidi poglavlje: »Amaterska radionica«. medufrekventni transformatori za vezu medu stupnjevima MF pojacala i selekciju signala.-P ? Odavde . J2 transformator sluzi i za promjenu impedancije. Kod idealnog transformatora bi primarna snaga Pi i sekundarna snaga Pa bile jednake: Kod autotransformatora samo jedna zavojnica cima. U.

Ona je to veca sto je veci kapacitet C i sto je veci otpor R.— svojstva koja se ocituju odredenom elektricnom tromoscu. a poslije sve sporije. U serijskom spoju zavojnice i kon denzatora. = R C napon na kondenzatoru padne na 37% vriSednosti na koju je bio nabijen Za vrijeme T (si. (si. Vrijeme. Kondenzator se puni postupno i to po eksponencijalnom zakonu. T.37 U elektromotorne sile E preko otpornika R treba neko vrijeme. . Kasnije se porast napona usporava i do maksimalnog napona kondenzator bi relativno se napunio kroz dugo vrijeme. isprva naglo. ako se L uvrsti u henrijima. slicno porastu napona na kondenzatoru (si. Struja raste po eksponencijalnom Zakonu.RC-sklopa. za koju su oba otpora po iznosu jednaka: Rl=Rc odnosno: to gojaye samoindukcije u zavojnici. a) Punjenje Hi nabijanje i b) praznjenje Hi izbijanje konden- zatora s preko otpornika napon na kondenzatoru naglo raste. Njena Sklop zavojnice i kondenzatora naziva se titrajni krug zato sto u vrijednost izlazi u sekundama. 'r°Hh Svojstva . citeta struje ce* Za punjenje kondenzatora kapa- C elektricitetom iz izvora 0. njemu mogu raji. U pocetku t(s) t{s> a) SL 2-19. RC-sklop prikljucen na izvor struje i graficki prikaz porasta napona na kondenzatoru. nastati elektricni tit- Kondenzator se preko otpornika prazni takoder eksponencijalno. kako znamo. Ona je u jednostavnoj vezi Titrajni krugovi: a) serij- ski. u ovisnosti o vremenu. b) paralelni titrajni krug 39 . uz uvjet da otpor izrazimo u omima i kapacitet u faradima. kroz koje jakost struje dostigne L= 1 <oC a) b) L 63% maksimalne vrijednosti. naziSI. a R u omima. 2-20. Pri prolazu struje kroz i?L-sklop jakost struje postupno raste radi Vremenska konstantna vazna Induktivni i kapacitivni otpoi imaju. To se dogada kod one frekvencije izmjenicne struje. prikazani su lijevo. suprotna djelovanja na izmjenicnu struju. 2-19. a radi kapacitivnog otpora napon kasni za strujom. 2-19. Radi induktivnog otpora struja kasni za naponom. mogu se ova djelovanja upravo ponistiti. desno). nazvanom »vremenska konstanta«. otporom R moindukcije i s koeficijentom sazavojnice L: r= L R Kondenzator se u vremenu za koje vrijedi jednostavna relacija: T^RC napuni toliko da napon na njemu iznosi Vremenska konstanta dobije se u sekundama. Ovo ska se vrijeme naziva vremenkonstanta i?C-sklopa. 2-19a). Titrajni krug 63% maksimalno moguceg napona (U - E).RC-sklopa upoznat 010 pomocu si. va se vremenska konstanta RLr •sklopa. 2-20a). je vrlo karakteristika .

Medutim. kod ko* jega je odnos L:C manjil Kvadratni korijen iz toga odnosa ima dimenziju otpora i naziva se karakte* risticna (ili valna) impedancija titrajnog kruga: Zk dima U -£ 1 Karakteristicna impedancija. te od kondenzatora koji ima gubitke. Frekvencija ce se dobiti u milihenrijima (mH) i kilo- jedinom prividnom otporu titrajnog kruga. Zavojnica i kondenzator mogu se paralelno. a manji otpor za sve druge. jednaka je po- prilagoditi. Na kvalitet titrajnog kruga uglavnom utjece otpor zavojnice i otpor vodova u titrajnom krug propusta izmjenicnu struju resonantne frekvencije. ako 159. Omski otpori zavojnica su maleni. U dva titrajna kruga s jednakim resonantnim frekvencijama i jednakim naponima na kondenzatoru jaca stru- ma ja ce teci u onome koji ima kon- Resonantna frekvencija titrajnog kruga dobije se iz Thomson-ove relacije u hercima (Hz). To je slucaj resonancije. to ce jakost struje biti veda.5 f "]/LC osim induktivnog otpora ima i neki omski otpor zice od koje je nacinjena. pa se dobije patitrajni krug. se moze uvrsti vrijednost a> =• se izracunati frekven- /-. koja je jedan od osnovnih principa radio-tehnike. pa im se ova relacija moze (F).Ako =2jtf cija: . Kod serijskog titrajnog kruga. od zavojnice koja se L u mikrohenrijima (\iB) a C u pikofaradima (pF) u relaciju: uvrsti fo u megahercima (MHz). induktivnom ili kapacitiv- hercima (kHz). Frekvencija f se naziva resonantna frekvencija titrajnog kruga. reda gigaoma. Taj je ot- por to veci sto se one vi§e razlikuju od resonantne frekvencije. On pruza najvedi otpor za resonantnu frekvenciju. Sto je taj otpor manji. Njegova resonantna frekvencija takoder je odredena Thomson-ovom relacijom. Kod paralelnog titrajnog kruga. jednaka je omskom otporu ti- Titrajni krugovi sluze za selekciju (odabiranje) odredene frekvencije koja je pomijesana s mnogim trajnog kruga. 2tt/LC Thomson-ova (Tomson) Kod ove frek- vencije iscezava prividni otpor (reaktancija) serijskog spoja zavojnice i kondenzatora. dok su otpori gubitaka za dobre kondenzatore veliki. 40 ~cT~R . pa je impedancija: Zres = & tj. a C u faraprakticnoj radio-tehnici se upotrebljavaju izvedene jedinice.J— 7 * Te je poznata relacija. jakost struje u titrajnom krugu ovisna je o koli£ini elektriciteta na kondenzatoru. ako se L uvrsti n C u nom: Zjt pikofa- radima (pF) u fo ili = coL - relaciju: coC 5030 ~VZd Realni titrajni krug Titrajni krug nacinjen je od realnih elemenata. Resonantna frekvencija je preThomson-ovoj relaciji odredena umnoskom L i C. od nekoliko do nekoliko desetaka oma. dok pruza otpor strujama Serijski titrajni svih drugih frekvencija. u slucaju resonancije prividni otpori se ponistavaju. pa je vazna karakteristika titrajnog kruga i odnos L:C. ako se L uvrsti u henrijima (H). tim manji sto se one vise razlikuju od resonantne frekvencije. u slucaju resonancije impedancija je: L Zres= Zf 2 drugim frekvencijama. denzator veceg kapaciteta. spojiti ralelni i krugu. u slucaju resonancije.

Sirina propu$tenog podrudja Af jednaka je razlici jrekvencija fi i % vidi tekst frek- Umjesto faktora dobrote nekada se kao mjera za kvalitet titrajnog kruga navodi prigusenje. omskom otporu titrajnog kruga. krivuljom resonancije. Ovisnost relativne struje o jakosti frekvenciji prikazana je na sL 2-21. kri> vtd/a resonancije. a raCuna se iz relacije: SL 2-21. Krivulje resonancije za nekoliko titrajnih krugova s razlicitim realnim otporima 41 jM-. odnosno Z «= o° za paraf r lefni titrajni krug. Dobrota titrajnog kruga ovisi uglavnom o dobroti zavojnice. tzv. kadkada samo »dobrota« ili u praksi »Q faktor« elementa. jer se titrajni krugovi upravo upotrebljavaju za odabiranje odredene frekvencije tzv. da titrajni krug ne propusta samo Struju resonantne frekvencije. »idealiziranog« titrajnog kruga R=0 pa je i 2 res =0 za serif ski.gdje je Z* karakteristicna impedancija. selektivnost. Upotrebljivost nekog radioteh- ni£kog elementa kod neke frekvencije karakteriziran je odnosom nje- govog prividnog i realnog otpora: X Ovaj omjer se naziva faktor dobrote. Ovisnost jakosti struje o frekvenciji kod serijskog titrajnog kruga prikazana je tzv. Ako se fi Karakteristike titrajnih fcrugova Pri toku struja razlicitih frekvencija kroz serijski titrajni krug najjaca ce biti struja resonantne frekvencije f0f dok ce jakost ostalih struja opadati s udaljavanjem od resonantne frekvencije. ovo propusno podrucje seze od frekvencije it do frekvencije /a za koje jakost struje iznosi 70% (tacnije 0.707). tzv. koje je jednako reciprocnoj vrijednostl faktora dobrote: go struje vencija iz nekog podrucja d = 1/Q. jakost struje resonantne frekvencije oznaci jedinicom. Iz nje se vidi /s jednaka je A/. Sirinom propusnog podrucja titrajnog kruga odredena je mogud- — nost odjeljivanja (selekcije) struja razlicitih frekvencija. Ona je za prakticnu radio-tehjniku vrlo vazna. Za slucaj. a R omski otpor titrajnog kruga. Sto je on veci. element je za danu frekvenciju kvalitetniji. ne* kruga titrajnog Selektivnost ovisna je o realnom. To je tipicna karakteristika serijskog titrajnog kruga. Za zavojnicu je <2-faktor: Za zavojnice koje se upotrebljavaju -20 -10 o ~ +10 (%) + 2C u radio-tehnickoj praksi Q-faktor ima vrijednost od nekoliko deseta- RAZUKA FREKVENCIJE ka do nekoliko stotina. Razlika frekvencija Af. signala. .

Ovisnost relativne impedancije paralelnog titrajnog kruga o razlici frekvencije pokazana je .0- +10 RAZLIKA FREKVENCIJE (%) SI. 2-22. Prema tome je struja kod resonancije najslabija. a krug je selektivniji. slabi »dobrotu«. 2-22. Krivulja resonancije je istovremeno siljastija. a to znaci da je selektivnost bolja. Izgled krivulja resonancije zavisi o otporu R. Vrijednost otpora sadrzi omski otpor. Pri istim jakostima struje kod resonantne frekvencije. Sto je Q-faktor veci. kao i R otpore gubitaka u zavojnici denzatoru i kon- nacrtane su na si. uz manji Q-faktor. Sto je taj otpor manji jakost struje je veca. R Veci realni otpor titrajnog knv ga umanjuje Q-faktor. Protitrajni pusno podrucje je uze. 2-23. si. Sirina propusnog podrucja je manja. Kod paralelnog titrajnog kruga je otpor za resonantnu frekvenciju najveci. resonancija je »ostrija«. dok je napon najveci. dobiju se Sire krivulje resonancije. ukljucenom u serijski titrajni krug.1.

Dva titrajna kruga mogu.. putem -20 -10 +10 Stupanj veze izmedu dva titrajna kruga ovisi o meduindukciji za dvije induktivno vezane zavojnice. 2-25e. takoder biti u medusobnoj kapacitivnoj vezi. §j |" i jf « T S/.. uz istu resonantnu frekYl. Vidi tekst 43 . odnosno o kapacitetu kondenzatora +20 C. Na si. l 2 venciju RAZUKA FREKVENCIJE (%} SL 2-24. 9) CI Xr -U jf L1 h) CI o 1 c~-}J^ L1 £l §j v . Dva udaljena titrajna kruga mo gu biti u medusobnoj vezi posredno. _j r i r^ 2-25. U primjeru si. _ je za induktivnu vezu dan frekvenciji kod nekoliko paraletnih re ^ cl ) om titrajnih krugova s razlicitim Qk=-faktorima. kod kapacitivne veze. Jedna je uz zavojnicu prvog.w preko zajednicke zavojnice za vezu Lv. '- M a) j b) c d) u. prema si. SL 2-25d pokazuje jednostavnu kapacitivnu vezu ostvarenu konden- zatorom C.link"' Lv o< >o j_Z 0/. 2-25f za vezu sluzi kondenzator koji je istovremeno ukljucen u oba titrajna kruga. 2-25h prikazana je induktivna veza izmedu serijskog i paralelnog titrajnog kruga. O tzv. Nekoliko osnovnih nacina induktivnog i kapacitivnog vezivanja titrajnih krugova. »linka« s dvije zavojnice za vezu Lv. a druga uz zavojnicu drugog titrajnog kruga. Taj se stu- koeficijentom panj veze izrazava koji Ovisnost impedancije _ veze. .

Za ovo postoje dva glavna razloga. U titrajnih krugova. nove resonantne frekvencije su udaljenije. Napon je maksimalan.a za kapacitivnu vezu: propusnog podrucja ali je je nesto veca. sirina propusnog podrucja moze se odabirati u sirokim grani- cama. i Umnozak na propusnog podrucja postaje razito velika. Veza utjece i na oblik krivulje resonancije. simetricno rasporectene prema osnoynoj resonantnoj frekvenciji pojedinog titrajnog kruga. B = uz kriticnu vezu. za vecu od kriticne (»natkriticnu«) ono je sire od toga. ali je teato propusno podrucje usko. Izgled krivulje ovisi o koeficijentu veze fcio Q-faktoru fcQ > 1 veza je jaca od torn se slucaj u pojavljuju dvije resonantne frekvencije. Za vezu koja je B. narocito kod natkriticne veze. iz- jednak jedinici manji od jedinice. Ako je kQ<l. posebno u prijemnicima. C i D = uz natkriticnu vezu. Ono je sve dublje. 1000 Vezani titrajni krugovi upotrebljavaju se vrlo cesto u radio-uredajima. sto se koristi kod pojasnih filtera (»bandfiltera«) Filterima se u radio-tehnici nazivaju sklopovi. titrajnih Filteri onih 2-26. sastavljeni od za vojnica i kondenzatora. Cv kapacitet kondenzatora za vezu. medusobno vezanih krugova: A = uz potkriticnu vezu. a krivulja resonancije vrijedi krivulja A Na frekvenciji fQ jos nije Q je manja od kritic* ne (»potkriticna«) propusno podrucje je uze. Ona se moze naciniti manjom nego sto je sirina propusnog podrucja pojedinog titrajnog kruga ili vecom. Taj slucaj pokazuju krivulje C i D. veci od jedinice. bez obzira o ko joj se vrsti veze radi. SiriKada je fcQ kriticne. Resonancija dvaju jedna- kih. cime se priblizava idealnom filtru kojim se propustene frekFREKVENCUA SI. dok su Li. resonancija jos uvijek priho k= gde je yc c2 t no ostra. prema potrebi. sirina Odabiranjem stupnja veze moze se u dosta sirokim granicama odabrati i sirina propusnog podrucja. kako se vidi na si. Sto je natkriticna veza jaca. a na os* novnoj resonantnoj frekvenciji napon postaje nizi. sto je veza jaca. L2 t Ci i Cs induktiyi titrajnih teti odnosno kapaciteti M krugova. 2-26. Graficki se to pnkazuje kao ulegnuce ili »sedlo«. koeficijent meduindukcije. Ovako se moze odabrati sirina propusnog opsega frekvencija. kojima je osnovno svojstvo da propustaju iz- 44 . Za slucaj kada je fcQ = 1 veza je kriticna. kaze se da je veza manja od kriticne. Kod vezanja dvaju titrajnih kru- gova dolazi do obostranog utjecaja iednoga na drugi. Za takav slucaj mo2e biti Za kriticnu vezu se sirina pro^ pusnog podrucja moze izracunati iz relacije: resonantnoj postignut maksimalno moguci napon. Prvo. krivulja resonancije je strma. vencije ostro odjeljuju od koje ne treba propustiti. Drugo.

bu- Worth = valjanost). a propusno podrucje visoke frekvencije. Od granicne frekvencije prema vi§ima prigusenje postaje naglo sve tzv. Ako filter propusta frekvencije koje su nize od neke »granicne« (ft> sL 2-27 a). dvije vrste filtera postoje i takvi koji obuhvataju odredeni. uglavnom. Pojasnih filtera (bandfiltera) ima dvije vrste: c) propusnih i d) zapornih (nepropusnih). uzi ili siri. opseg frekvencija. Deblje izvucena linija. pornim nepropusnim podrucjem frekvencija (Srafirano). Low Pass Filter). Razliiitim kombinacijama kondenzatora i zavojnica mogu se na- diniti filteri raznolikih svojstava: a) zaporno (nepropusno) podrucje frekvencija kod »niskopropusnog«. si. da iza A (na slici!) govorimo o maksimalno prigusenim frekvenjade. Butter ter. si. Kazu da je 45 . 2-27c ili si. kao i strmina izmedu B i fe moze biti veca ili manja. donja vencija Kod ovih postoji gornja granidna frek- (fss). Zaporno ovako »glatko« tece izmedu propusnog i zapornog podrucja frekvencija kod filtera tipa »batervort« (engl. I ovdje je. Butterworth. High Pass Filter) dobro propustaju frekvencije iznad granicne. b) kod »visokopropusnog« filtera. = maslac. podrucje obuhvaca niske.SL 2-27. Za razliku od titrajnih krugova. dok one drugih frekvencija ne propustaju. koji svojom resonancijom takoder odabiru odredene frekvencije. cijama. 2-27. kod filtera je opseg propustenih ili zadrzanih frekvencija redovito znatno siri. si. To ili se podrucje naziva za- »strmiji« a djelovanje filtera »ostrije« nego li u drugome. teri (engl. u zapornom podrucju (od B na vise) prigusenje postepeno sve xnanje. sve do ft . cetiri vrste filtera. 2-26) i zaporne (fg i) i nepropusne band- filtere (si. Ovi filteri (engl. pojasni Band ili filteri Filter). 2-27. Strmina krivulje izmedu frekvencija fs i A. ili bandfilraz- Treba likovati dvije vrste bandfiltera: propusne bandfiltere (si. Vidi i tekst i propusno mjenicne struje nekih odabranih frekvencija. Sve frekvencije koje su nize od fg spadaju u propusno podrucje filtera. U prvom slucaju kazemo da je filter . dok zadrzava one koje su vise. Kod visokopropusnih filtera je obrnuto. 2-27b. naziva se niskopropusnim filter om (engl. 2-27d). Osim ove Prema njihovom ucinku razliku- To su jemo.

Svi filteri moraju imati jos jedno vazno svojstvo. Danas proizvodenje umjetnih kristala pruza daleko vece mogucnosti. Za- njetove soli. u poglavljima o predajnicima i o primopredajnicima gdje se oni danas redovito koriste. Ako je taj napon izmenican. jer elektro- KRISTALI U radio-tehnici se kristalom naziva element kod kojeg se koristi piezoelektricni efekt. CP je paralelni kapacitet 46 . 776 do 781. za obje vrste filtera. Po njemu su nazvane funkcije koje su osnova za proracun filtera. Taj je napon proporcionaIan deformaciji i vjerno ju slijedi. primjeni takvih filtera bit ce govora kasnije. zvucnik i kristalna zvudnica). ra. . se- mu mora ulazna impedancija filtera odgovarati impedanciji prethodnog. Prelazi iz propusnog podrucja u nepropusno su brzi all preostaje neka manja ili veca »valovitost« o kojoj treba misliti pri konstrukciji takvih filtera. Ponasa se kao serijski titrajni krug sa velikim induktivitetom L. pojavljuje se elektricni napon. bariumtitanata i nekih drugih. da Strmiji su filteri tipa »cebisev« (Chebyshev). za izdvajanje odredenih frekvencija (kristalni filter). Svojom prisutnoscu oni ne smiju poremetiti rad elektronickih sklopova koje povezuju. kao i za prevodenje mehani£kih titraja u elektricne i obratno (kristalni mikrofon. Pomodu unaprijed pripremljenih tablica. kompjuteri). Q = kristal u svom drzaiu. kao (HI). a) Shematski prikaz i b) nadomjesna shema kvarcovog kristala. koje vrijede za odredene »standardizirane« uvjete. lako je onda rijesiti pod odredenim kutem prema osima kristala i precizno bruse i tek tada ucvrscuju medu plocice koje sluze kao elektrode cice izrezuju se a nosaci. Kristalne plo- Najvaznije svojstvo koje se trazi kod dva tipa.ta krivulja sklize toliko po namazanom glatka. all najcesce se primjenjuju spomenuta to ja izmjenicnog napona i mehanicka Frekvencija frekvencija kristala. SI 2-28. Postoji i obratna piezoelektricna pojava. Chebyshev (Cebisev) je bio ruski matematicar. nalaze se na str. kristal ce titrati. O Karakteristike kristala Kvarcov kristal u elektricnom strujnom krugu predstavlja odreden paralelni kapacitet. Tablice s podacima za izracunavanje vrijednosti elemenata. malim kapacitetom C i malim otporom K. Na plohama takvih kristala. Kvarcove kristalne plocice proizvodile su se samo od prirodnih kristala. a izlazna impedancija onoj slijedeceg stupnja u uredaju. kristala je da on titra samo na odredenoj frekvenciji. kristala je vrlo stabilna i zato se cesto upotrebljava u oscilatorima i mjernim uredajima. ali za tu syrhu su iskoristena elektronska racw nala (racunari. osobito onda kad se podudaraju frekvencif ormira kod Piezoelektricitet primjecuje se kristala kvarca. da se kristal mehani£ki dese na plohe dovede kad elektricni napon. Potrebna je samo elementarna cunica. problem u konkretnim slucajevima. kada su izlozeni mehanickim deformacijama. turmalina. Ima i drugih vrsta filtera. Takvi kristali se upotrebljavaju za proizvodenje i podrzavanje elektricnih titraja odredene frekvencije. Izracunavanje filterskih elemena: ta (zavojnica i kondenzatora) bio bi spor i nezgodan posao.

U Visokofrekventni osct- date relacijama: 47 ./.1 do 1 MHz). kapacitet i induktivitet. a grubo se mogu razvrstati na niskofrek- de cine kondenzator s kristalom kao izolatorom. dok se serijska ili paralelna resonancija koriste u kristalnim oscilatorima. U amaterskoj praksi upotrebljavaju se kristali u podrucju od 100 kHz pa do nekih 200 MHz. Nadalje. Da buditi bi kristal titrao na elektricna shema su na si. Serijska resonancija kristala koristi se obicno u kristalnim filterima. 2-29. u poda- prospektima se takoder moze naci i podatak o paralelnom kapacitetu koji treba izvana dodati da se postigne odredena frekvencija. kristal predstavlja neki otpor. 2-28. Simbol za kristal i njegova ekvivalent- ventne kristale (0. O kvarcovim oscilatorima vidi u poglavlju: latorl 8. 2-29. Njegova frekvencijska karakteristi ka je na si. Te su resonantne frekvencije mora se ponekom odredenom snagom. Impedancija kvarcovog krl stala ovisna je o frekvenciji. brusi i montira tako da su te dvije frekvencije vrlo blizu jedna drugoj.- 2tz]/LC ft- ^ TREKVEMCIJA Cv + C SI. serijsku fi na kojoj mu je impedancija najmanja i paralelnu f2 na kojoj mu je impedancija najveca. srednjefrekventne kristale (1 do 20 MHz) i visokofrekventne kristale '20 do 200 MHz). Impedancija je najveca (Zma u) pri paralelnoj resonanciji (fz) Kristal se reze. Kristal ima dvije resonantne frekvencije. se Pobudna snaga navodi cima za kristale. spojene serijski. Pri se~ rijskoj resonanciji (fi) impedancija je najmanja (Z min\.

barem u izlaznim U njima. Njoj je nasuprot hladna elektroda. 48 . Mnoge svjetske tvornice elektronskih cijevi potpimo su prekinule s proizvodnjom. Uzarena elektroda je katoda. diodu. najvecim dijelom. Proizvode se samo one cijevi koje su potrebne za servisiranje postojecih uredaja starije konstrukcije i. tzv. dakako. Od njih su najpoznatije »tinjalice« od kojih posebna vrsta sluzi za stabilizaciju elektricnih napona. drugi slobodni nosioci elektriciteta. kroz vakuum. Ima i takvih cijevi koje u stakle^ nom »balonu« nemaju najbolji vakuum. tiristorima i slicnim poluvoproizvodima. tranzistorima. od vruce katode prema hladnoj anodi. u ovoj knjice biti kasnije govora o takvim primjenama elektronskih cijevi. osim elektrona. One s hladnom katodom bile su malobrojnije. promjenama anodne struje. radio-amateri u svojim samogradnjama predajnika i danas jos upotrebljavaju elektronske cijevi. Nazi- W Vaju ih tehnici i stabilizatorkama. ioni. postoje i U radio-amaterskim komunika: cijskim uredajima (predajnicima i primopredajnicima) i danas mogu naci. je elektronska cijev koja dvije elektrode razlicitih ternperatura. Buduci da su tzv. uspjeSno zamije- njene razlicitim diodama. skuplji 10 do 100 od odgovarajucih cijevi. elektronske cijevi za specijalne namjene. anoda. sto se ocituje u snaznirti Dioda ima reprodukciju slike tehnici. (1907) tie najvaznijih elemenata. tzv.ELEKTRONSKE I IONSKE CIJEVI ELEKTRONSKE I IONSKE CIJEVI. integriranim sklopovima (integralnim kolima). te cijevi u u televizijskoj snaznim radio- -predajnicima. ali na savremeniji na5in. elektronske cijevi liko je kod takvih uredaja snaga veca od 100 W. vec odredeni veoma razrijedeni plin. Tu ubrajamo rendgenske cijevi. tzv. zi Elektronske cijevi su u radioi elektronici bile jedan od — I ovdje. Danas su cijevi. Lieben u Ev- ropi). Cijevi su se zadrzale samo jos u nekim specifi5nim primjenama. Radiotehnika i elektronika razvile su se upravo zahvaljujuci elektronskim i ion^ skim cijevima. ukonjevima. Pomocu mrezice (re§etke) moze se utjecati na struju elektrona koja kroz cijev tece. Na mrezici treba samo mijenjati elektricm potencijal. Ova ima oblik mrezice i smjestena je izmedu katode i anode. iako 6e im mo2da netko reci da nisu sasvim »sa- — se stup* Ionskih cijevi ima i sa uzarenom i sa hladnom katodom. Trioda ima i trecu elektrodu. vremeni« (HI). (specijalne cijevi za snimanje i za dickim Malo kasnije konstruirana je i trioda (Lee Forest u Americi. izlazni tranzistori za snage izmedu jos vrlo skupi. osobito tzv. Geigerove i slicne detektore radijacije. NJIHOVA ULOGA NEKAD I SADA Na temelju ranijih Edisonovih opazanja kod elektricnih zarulja (sijalica) Fleming je (1904) konstruirao prvu elektronsku cijev s dvije elektrode.

koje su se u pocetku upotrebljavale. Ima dvije elektrode katodu i anodu. ispravljacima izmjenicnih struja. kad je anoda na potencijalu katode. pa moze posluziti u tzv. hladna elektroda koja je postavljena u blizini katode. nisu bile osobit izvor elektrona i morale su biti zagrijane do vrlo visokih temperatura. najcesce volframove niti koja se grijaia posebnora strujom. Ovi izlaze iz uza- rene katode i tete prema anodi tronskih cijevi. n — iarna nit. Postignuta je maksimalna struja elektrona koju moze dati konkretna katoda. I SVOJSTVA ELEKTRONSKIH IONSKIH CIJEVI - (+) Dioda Dioda je najjednostavnija elek* tronska cijev. ali ona je prevucena »aktivnim« slojem. Porastom pozitivnog anodnog napona raste i jakost anodne struje. b) indirektno grijana. Potencijal indirektno grijane katode je na citavoj njenoj povrsini isti. Katode od cistog volframa. ona odbija elektrone koji su takoder negativno elektricni. ju obicno oko 1 V. imaju takoder volframovu nit.Zato cemo se upoznati s najosnovnijim cijevima i njihovim svojstvima. = sloj izolatora. Primjer indirektno grijane katode je na si. nejednolican raspored potencijala. tode (sL SL 3-2. Da se potpuno prekine anodna struja potreban je neki mali negativni anodni napon. Ako je ova hladna elektroda negativna. tj. = prikljucnice struje grijanja. m — izvod katode. kalcij i drugo. stroncij. Tako se dioda ponasa kao neki ventil. Kod njih je uklonjen glavni nedostatak direktno grijanih katoda. Katoda etektronske k cijevi: a) direktno. a — »aktivni« katode koji emitira elektrone kog napona struja prestaje rasti. Anoda. f / i = — Kod odredenog. Takav sloj emitira velike koliSine elektrona vec kod temperatura ispod 1000°C. Najprije se katoda sastojala od nietalne. Jndirektno grijane katode se danas nalaze u najvecem broju elek- nekim pogodnim hi IV tricna struja dok u drugom slucastruja ne moze teci (si. Elektroni iz katode izlijecu razlicitim brzinama pa £e oni najbrzi do anode dospjeti vlastitom energijom. Ta se struja naziva strujom zasicenja. 3-lb. sastavljenim redovito iz barijevog oksida kojemu su dodane jos neke primjese. 4 Radio priru£nik 49 . privlaci elektrone ako je pozitivno elektricna. 3-2). preko 2000°C. Dioda u strujnom krugu > koji se kroz vakuum zatvara preko struje elektrona. obicno dosta viso- = sloj metalna cjevcica. Vrlo slaba anodna struja tece kroz diodu i onda kad je anodm napon jednak nuli. SI 34. U prvom slucaju kroz diodu tece elek- Danasnje direktno grijanje ka3-la). Osim toga katoda je izolirana od grijalice pa se za zarenje katode moze upotrebiti izmjenicna struja. keramika.

3-3. su niski. kojima se moze regulirati pa cak i potpuno zaustaviti anodna struja. obicno nekoliko volta. »prednapon« mrezice. koju anoda ovako primi. Naziva se mrezica ili resetka i obicno oznacuje razlikovati karakteristika triode. Kada je mrezica negativna prema katodi. jer je sasvim jaano da se elektronka moze konstiti # linearni dio. ma m Trioda i njene karakteristike joj Trioda je elektronska cijev u kose pomocu trece elektrode na jednostavan nacin regulira jakost elektronske struje. Osim strujnog kruga za grijanje. kao na si. tzv. stalan napon. Niskim naponima na mrezici P = Ua -Ja veca. Anodna struja triode ovisi o anodnom naponu i o naponu na mrezici. ja se razlicito mijenja s promje^om napona na mrezici sto utjece na oblik i na nagib krivulja. Krivulje imaju savinut i ravan. svaka vrijedi za odreden anodni napon [/ a Velicina toga napona dvije Prema tome treba vrste fl . Anoda diode in bilo koje druge elektronske cijevi zagrijava se to jace sto je snaga cim brzinama ako je oslabljuje. To su kri vulje od kojih svaka vrijedi za odreden. ako je anodna struja jaca. Elektroni udaraju na u cijevi. je Trioda sa svojim strujnim kruza grijanje katode se u shemama najcesce ne crta. fl Na si. Pri dovoljnom. veca ako elektrona ima vise. Kada je mrezica pozi- u anodu ve* ona postaje nova. »zapornom« naponu moze se taj tok sasvim zaustaviti. struja mrezice. govima pokazana na si. anodni napon veci. ona odbija elektrone pa se tok elektrona prema anodi tivna prema katodi. u kojemu su katoda i mrezica. Ta upravljacka elektroda ima oblik mrezice i po stavljena je izmedu katode i anode.Za prakticnu upotrebu treba paziti da se ne prekorace vrijednosti napona koje su predvidene za odredenu diodu. 3-3. Sva ova energija se pretvara u toplinu. Elektricki neutralna mrezica gotovo nista ne smeta struji elektro. na put elektronima. nelinearni i slovom g (engl. Ova snaga naziva se anodna disipacija ili opterecenje anode. Taj se podatak redovito moze naci u tvormc: kirn prospektima i ne smije se u kojem slucaju prekoraciti. dodatna »anoda« i preko nje tece jedan dio struje. se regulisati anodna struja koja je izazvana znatno visim naponima na anodi. »/ /U 8~karakteristikama«. »/ a /f/ a-karakteristikama«. je napisana uz svaku krivulju. Nit Za razlicite triode anodna stru- kod triode postoje jos dva kruga. Naponi na mrezici. grid). tzv. Takoder ne treba diodu opterecivati jacim strujama nego je predvideno. krivuljama koje. Ovisnost anodne struje Ja o anodnom naponu Ua prikazuje se tzv. Svaki elektron preda anodi odredenu energiju pa je ukupna energija. 3-3 vidi se da su »/ /J7g-karakteristike« nacrtane za podrucje negativnih vrijednosti napona mrezice. To je zbog toga jer je »prednapon« mrezice redovito negativan. Za prosudivanje svojstava neke triode je zato vazan pojam strmina. samo onda ako se katoda uzari. gdje tece anodna struja J a te strujni krug mrezice. Ovisnost anodne struje J a o naponu mrezice U g prikazuje se tzv. moze Maksimalna snaga kojom se neka anoda smije opteretiti ovisi o mehanickim i tehnoloskim svojstvielektronske cijevi. Str- odnos promjene anodne i promjene napona na mrezici (MJg) uz stalan anodni napon: mina je struje trioda (A/ a ) 5= A/ fl At/* 50 . anodni strujni krug u kojemu su katoda i anoda.

Strujni krugovi i staticke karakteristike triode koje pokazuju ovisnost anodne struje (J a ) o prednaponu (Ug ) ta nekoliko razlicitih anodnih napona (U Izrazava se u miliamperima po voltu i.57 mA/V AJa AUS AUS 7V Rjede se umjesto faktora pojacanja navodi »prohvat«: Anodna struja se. S. osnovne strmine karakteri- prednapon mrezice ostane konstantan. ako se posebno ne navede. tri Promjenu anodne struje A/ uzrokovanu promjenom napona mrezice AUg. moze se postici i tako da unutarnjeg otpora Ru i faktora pojacanja vrijedi jednostavan odnos: \i. a) Izmedu fl . a unutarnji otpor u kQ. na i*e ^ Odnos promjene anodnog napoAUa i promjene prednapona AV g velicina i treca karakteristicna se biljezi slovom p. faktor pojacanja: x>ja naziva V &Ua = S= mA -^= 18_„ =2.RU - =1 i H A/« izracunava se unutarnji otpor: ako se strmina uvrsti u mA/V. 3-3 mogu se odrediti sve tri karakteristicne velicine. Iz niza krivulja na si. ako anodni napon — 51 a&- . potrebna promjena napona mrezice \Ug koja iznosi 7 V da se anodne struje promjeni jakost (AJ a ) za 18 mA. pojacava taprednapon od koder za 18 mA. Ondje se vidi da je za neku triodu uz anodni napon od 200 V. ali da se anodni napon promijeni za MJa Iz omjera AL/« . sticne velicine. uz stalan 8 V. Za strminu se dobije: AC/ fl Ovo je druga vazna velicina koja karakterizira elektronsku cijev. S. misli se na linearni dio karakteristike.A Ja -AUg SL 3-3.

Strmina im ni otpor je to veci.6 strujne krugove obicno se i neki radni otpor. a) Trioda s radnim otpornikom a i b) primjer teristika triode (J a /U g ) R dinamlckih karak- poraste na 400 V. Da se postigne sto vece pojacanje treba da cijev ima sto veci faktor pojacanja \i i sto vecu strminu S. Napon U dijeii se na anodni napon U a i na pad napona na radnom otporniku U r prema statickim linearnije. Opcenito moze radni otpor biti kompieksan. treba podrucje linearnosti karakte- / /t/ g-karakteristike jer je tamo anodni fl prema si.20 mA -10 mA? -15V -10V -5V prednapon mrezice (Ug) SI 34. To znaci da je MJ* = 200 V. Umjesto onih 52 . Da izoblicenje bude sto manje. Kada je taj otpor malen. Ru A Ua = 200 V -ll. Za unutarnji otpor slijedi: od 200 V kih« tzv.11. Ove »izlazne« promjene napona su obicno znatno vece od »ulaznih« promjena napt> na na mrezici.57. manja sto je rad- Ako S pomnozi sa unutarnjim otporom Ru takoder se do se strmina bije faktor pojacanja: tx = S. »anodni otpornik«. 3-4a vidi se takav radni. U stavlja Na si. bilo na samoj triodi. napon bio »static- konstantan. koje takoder ovise o Ra. anodni otpornik u anodnom strujnom krugu triode. tzv. J J [7 g-karakteristike Dinamicke triode pokazane su na si. U takvom slucaju ne vrijede vise 3-3. Uz povecanje radnog otpora karakteristike AUa \ 200 7 V L - AUe V = 28. ako je otpornik Ra vecL Osim toga anodni napon se mijenja pri promjenama anodne struje. bilo na radnom otporniku. dinamicke karakteristike su slicne statickima. Dinamicke karakteristike su kao »aktivni« radiotehnicodnosno elektronicki element u kojem se vrsi pojacanje. no cesto je to realni otpor. 3-4b za niz vrijednosti radnog otpormka.1 =28.lkfi izlazi: AJa "!8mV Za faktor pojacanja karakteristika ovdje vrijede dinamicke karakteristike.6 postaju polozitije./^ 2. pa zato trioda moze posluziti ki. Anodni napon je manji. sto u nekim primjenama pogoduje. a ova opet promjenu pada napona. Promjena napona na mrezici uz~ rokuje promjenu anodne struje. Elektronske cijevi s vise mrezica .

3-5. e) tri diode i . da«. ma Kapaciteti medu elektrodaelektronskih cijevi ristike biti sto sire. pa se i naziva zastitna mrezica. 3-5. dvije neovisne diode. elektronske cijedvostruka dioda sa zajednickom katodom: b) »duo-dioda«. tzv. Druga mrezica stavljena je izmedu prve. Visestruke vi: a) »duo-dioda«. dioda ds ima svoju posebnu katodu dok preostale dvije diode imaju katodu ko~ ja istovremeno pripada i triodi St. 3-6. zani Nedostaci triode uklopljeni su konstrukcijom cijevi koje imaju dvije (tetroda) ili tri (pentoda) mreJice. c) »di* oda-trioda« t dioda i trioda sa zajedd) »trioda-pentotrioda. Oni najcesce uzrokuju nepovoljne veze izmedu ulaznih i izlaznih krugova.ZU Cag Cgk St. nickom katodom. upravljacke mrezice i anode. ali to bi povecalo i inace velike meduelektrodne kapacitete u triodi. Ovo bi se moglo postici smanjivanjem razmaka iz medu elektroda i guscim mrezicama. kao neka vrsta zastite. Ovi su kapaciteti simbolicki prikana si.

Jedan dio elektrona moze sev od anode odbiti i vracati se na zastitnu mrezicu u obliku sekundarnih elektrona. Zadatak joj je da zakoci sekundarne elektrone i da ih vrati na anodu. heptoda. od kuda i izmedu elektroda tinjavim svjetlom. elektronska cijev koja izmedu zastitne mrezice i anode ima jos i trecu tzv. Izmedu ovih krajnosti je podrucje napona MJ. Kada struja potece. U nekim uvjetima rada moze se radi toga struja zastitne mrezice pojacati a anodna struja oslabiti. port gasenja. napon. Plin svjetli hladnim. Ako bi napon pao ispod tzv. Nekoliko visestrukih elektronki 3-6. MJ i A7 ce. Uloga pojedinih mre- Up = napon paljenja. Unutarnji otpor pentode je mnogo puta veci nego kod triode. »mijesanje« signala. pa se zato zovu cijevi za mijesanje. Do nekog relativno visokog napona paljenja Up tinjalica ima nefl izmjerno velik otpor. Pri nekom dovolj- no visokom naponu kineticka energija postane dovoljna da ove cestice na svom putu stvaraju nove ViSestruke elektronske cijevi parove elektriziranih cestica. nom. Tipicna 7 /L/ a -karakteristika tinjalice je na si. Cesto je nekoliko elektronskih sistema ugradeno u zajednicki ba. napona gasenja U. Ion. dok su meduelektrodni kapaciteti Ct i Cag i mnogo manji. kocecu mrezicu. One obavljaju tzv. oktoda i eneoda. sa dva ili tri pobudna signala. Te elektronske cijevi su heksoda. SI. popracena emitiranjem svjetlosti. Up U9 Kod tri elektronskih cijevi s vise od mrezice postoji vise upravljac- kih i zastitnih mrezica. Tuijalica Tinjalica je cijev koja ima dvije hladne elektrode u balonu ispunjenom razrijedenim plemenitim pli- Elektricne karakteristike tinjalice bitno se razlikuju od karakteristika vakuumskih cijevi. 3-7. pa kroz nju potece struja. je shematski pokazano na si. Ove se elektronske cijevi upotrebljavaju za kombinirano upravljanje anodnom strujom. Te visestruke elektronske cijevi mogu imati medusobno ovisne ill potpuno neovisne sisteme. naziv ove cijevi. U J = radna jakost struje. struja bi prestala teci. ovi se slobodni nosioci elektriciteta krecu prema odgovarajucim elektrodama. makar poneki Ako izmedu elektroda 54 . unutar kojeg se napon izmedu elektroda vrlo malo mijenja i kod velikih promjena jakosti struje A/. U tinjalici se tako stvori velik broj slobodnih nosilaca. Strmine kod pentoda i faktori pojacanja takoder su visoki.. r f JJUa karakteristika tinjali- su promjene napona i struje zica navedena je na tablici 3-1. 3-7. Ug = na = radni napon. Unutar plina postoji uvijek slobodni elektron ih postoji ion. Da se ovaj efekt otkloni konstruirana je pentoda. napon pada. Ona se spaja s katodom pa je negativno elektricna.

b) za stabilizaciju napona. da je napon izmedu elektroda gotovo neovisan o jakosti struje unutar nekog dosta sirokog podrucja. Pojacalo. Tada se kondenzator ponovo puni i proces se ponavlja. izlazni signal odvodi se sa druge od ove tri elektrode. Radi toga sto nisu sinusni. Na kondenzatoru pojavljuju se impulsi pilastog oblika. I kod drugih elektronskih cijevi koje imaju vise elektroda ove tri su osnovne. tinia- no radnu struju vrsiti tinjalice. uz radni napon. Ulazni signal dovodi se na jednu. Zajednicka elektroda je ovdje katoda koja se redovito nalazi na najnizem potencijalu i cesto je spojena sa uzemljenjem. prema si. mrezicu i anodu. spojeva elektronskih cijevi zajednicka je bila katoda (si. Pri tome ulazni strujni krug mora imati vodljivu vezu izmedu mrezice Neke primjene tinjalice: a) sklop za odredivanje karakteristike. o^ Trioda ima tri elektrode. u seriji s prema si. Ovaj sklop se u praksi najcesce koristi. praksi PRIMJENA ELEKTRONSKIH CUEVI Zajednicka elektroda tinjalica b) +u o 1 n— Rz — —— + Ustab. Ulazni signal dovodi se izmedu mrezice i katode. samo do napona gasenja. Interesantna otpornika R brzinom koja ovisi o vremenskoj konstanti RC. (si. Takve su specijalne stabilizatorske lice. 3-9a). . 3-9a. a instrumentima se mjeri napon i jakost struje koja tece kroz tinjalicu. Za stabilizaciju se ne moze upotrebiti svaka tinjalica nego samo ona koja ima dovoljno siroko podrucje A] i sto upotrebljavaju za razlicite svrhe. bilo bi dakle »sa i » 55 . Kondenzator C puni se iz izvora istosmjerne struje preko je zastitni otpornik. " © dok treca elektroda mora i)« biti zajednicka za ulazni i izlazni Jkrug. ali osobina tinjalice. Izlazni signal uzima se izmedu anode i katode. Izvor struje mora imati oko 50% visi napon od u rad- nog da se osigura paljenje Zastitni otpornik R z tinjalice ovisi o konkret- nim radnim uvjetima. Ispitivanje tinjalice bire tinjalicom moze se izNapon se odana potenciometru. SL 3-5. odnosstitni U manji nagib karakteristike. 3-8c). Kada napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona paljenja tinjalice. c) oscilator »pilastog« (»testerastog«) ovisi na- pona kojemtt frekvencija vremenskoj konstanti o RC Ug « zbog prednapona. bogati su cijelim nizom harmonickih frekvencija. 3-8a. dosadasnjim primjerima U ^^i^l^. Svojstvo tinjalice da se kod viseg napona pali a kod nizeg napona gasi iskoristava se u oscilatoru (si. kondenzator se preko nje prazni. Potrosac je spojen paralelno s tinjalicom. koristi se za stabilizaciju napona. katodu. pa se mogu upotrebiti kao sonde za ispitivanje NF uredaja. Oscilatori pilastih impulsa se 3-8b).— seriju s tinjalicom stavlja se zaotpor kojim se osigurava radna tacka u sredini ravnog dijela karakteristike. Zato se zove i »uzemljena« elektroda.

Za vrlo velike snage sluze i danas direktno grijane cijevi pa se postavlja problem pravilnog prikljucka direktno grijane katode. kao i u pojacalima za manje snage (za VF i NF) redovito se upotrebljavaju indirekt- neka druga tacka. 3-10b) uzme kao prikljucak katode (k). 3-10a. Ovaj sklop ne pojacava napon signala. Osnovni sklopovi za upotre- bu elektronskih cijevi: a) sa zajednickom katodom. Medutim. Sklop pojacala sa zajednickom mrezicom (si. Osim katode mogu i druge elek- trode biti zajednicke. cesto se upotrebljava u VF pojacalima. Prikljucak za katodu k kod direktno grijanih elektronskih cijevi je na »elektricnoj sredinU zarne niti: a) na srednjem odvojku metra trans- formatora. »follow« = izraz »zajednicka elektroda« je ispravniji. Izvor struje za napajanje u anodnom krugu ne predstavlja nikakav otpor za izmjenicni signal. uzemljenom katodom«. c) sa zajednickom anodom. Ulazni signal se dovodi izmedu mrezice i »anode«. Ako na transformatoru nema takvog odvojka. Najjednostavnije se kao priklju- cak katode koristi srednji odvojak transformatorske zavojnice koja daje struju grijanja. 3-9c. SI. Signal koji je doveden na mrezicu (velik otpor) pojavljuje se samo malo oslabljen na katodi (malen otpor) pa takvo pojacalo radi kao transformator impedancije. 3-9d zajednicka tacka na^ odvojku ulazne zavojnice. jer se misli na elektrodu koja je zajednicka za ulazni i za izlazni strujni krug. mrezici. b) sa zajednickom mrezicom. 3-10. Ova tacka je. Za njega je anoda na potencijalu »nvila«. Kod kojih je katodu lako prikljuciti. osobito u pojacalima »sa zajednickom katodom« koja su najcesca. b) na sredini potencio- R 56 . Promjene napona na katodi vjerna su slika promjena na- pona na slijediti). dakle izmedu katode i »anode«. Ona ne mora Osim samih elektroda u nekom pojacalu moze biti »zajednicka« i uvijek biti uzemljena* U prijemnicima. Otuda ime »katod-folover« (»cathode follower«) ili katodno slijedilo (engl. d) sa zajednickom tackom koja je izmedu mrezice i katode (»Zwischenbasis-Schaltung«) Rk. Tako je na si. 3-9. Princip pojacala sa zajednickom vidi se na si. 3-9b). uzima se potenciometar razmjerno malog otpora R pa se njegov klizni kontakt (si. kao na si.Kondenzatori C osiguravaju »elektricnu sredinu« za frekvenciju signala koji se pojacava takvim cije- vima. a izlazni se uzima s katod- anodom nog otpornika 5?. u no grijane cijevi.

unutarnjeg otpora i faktora pojacanja slijedi jednostavan izraz za pojacanje: R a. redovito su vece od promjena ulaznog na- pona. Pojacalo se sastoji od Auu Stvarno ovako: 1 pojacanje je uvijek manje od faktora pojacanja \i elektronske cijevi. Ulazni signal se na mrezicu mora dovoditi tako da se zbraja s prednaponom. Kod kim elektronskih cijevi s veli- Male promjene napona na mreuzrokuju promjene jakosti anodne struje. prevode u slicne promjene vecih amplituda. Buduci da u radio-tehnici takva promjenljiva velicina u sebi nosi neku informaciju. canja \i. radni otpornik je redovito manji od unutarnjeg i moze se u relaciji za pojacanje zanemariti. ulazni signal 3|-£? gjrg Izbor radne lacke Signal se u svrhu pojacavanja dovodi izmedu mrezice i katode. malih amplituda. Pojacalo s triodom ski«. Iz poznatog odnosa strmine. tzv. zica uvijek ima neki negativan pon prema o odnosu unutarnjeg otpora cijevi R. Da SL 3-11. a moze se izracunati aktivnog elektronickog elementa. bi se izbjegla struja mrezice. tanje: struja. sto je u ovom slucaju postignuto transformatorom Ti koiega je sekundarna zavojnica spojena u strujni krug mrezice.elektricnom smislu. + Ra Pojacanje stici ovisi Sklop pojacala s triodom pokazan je na si. Promjene »izlaznog napona«. 1 npr. onda promjene pada napona na njemu vjerno slijede svaku pn> mjenu jakosti anodne struje. prednapon. Odnos promjena izlaznog napo(\Ui) prema promjenama ulaznog napona (Aw„) naziva se pojch na Pojacalo je sklop u kojem promjenljive napon i elektricne se velicine. i velicine anodnog otpora M U pojacalima s triodnim elektronskira cijevima obicno se uzima R a koji je oko deset puta veci od unutarnjeg otpora cijevi. naziva se signal. trioda pojacava. To je sklop pojacala zajednickom medutackom« »sa (»Zwischenbasis-Schaltung«) Upotrebljava se u VF pojacalima za ultrakratke valove. 3-11. pa i kod pozitivnih amplituda sig- JL 57 . Kao »izlazni signal« koriste se promjene pada napona na anodnom radnom otporniku &ici unutarnjim otporom (vidi: Elektronske cijevi s vise mrezica). te niza pomocnih elemenata i izvora pogonske elektri6 ne energije. A koje se moze po- nakatodi. Osnovni sklop pojacala triodom s mrezica redovito ostaje negativna. pa najvece pojacanje s triodom iznosi oko 90% njenog faktora pojaa. izmedu mrezice i katode. triode. U anodnom strujnom krugu nalazi se radni otpornik R a dok se u krugu mrezice nalazi izvor U g koji osigurava da mre. Ako je taj otpornik cisto »om- A=S-R a Kod jriina se ovih cijevi dinamicka skoro podudara sa str- sta- tickom.

3-12. Rad pojacala klase C 58 . Rad pojacala klase A SI 3-14. Rad pojacala klase B si 3-15. 3-13.POJACALO KLASE A SI. Rad pojacala klase AB POJACALO KLASE B POJACALO KLASE C 5/.

Pad napona je po polaritetu takav da mu je na strani katode (K) »plus«. istoristenje razmjerno ma- Pojacala klase A se upotrebljavaju za naponsko poja£anje i za pojacanje snage. Kroz njega prolazi katodna struja J k . Mrezica je spojena preko otpornika R s na tacku M. Npr. klasa B. uz katodnu struju od 10 se radna tacka nalazi u donjem dijelu karakteristike (si. u nearnosti. ako je radna tacka u dnu karakteristike mirova(si. pa niskofrekventna izlazna pojacala za velike snage obicno rade u ovoj klasi. Pojacalo radi u klasi B. Automatski prednapon mrezice — Prednapon mrezice moze se. principu. na mrezicu obicno vaju se vjerno. Takvo pojacalo radi u klasi C. u i prednapon za rad odabire tako da radna tacka pada u sredinu linearnog di- Radi toga se klasi A jela karakteristike. Radi velikog stupnja iskoristenja elektricne energije ovo se pojacalo cesto koristi u izlaznim stupnjevima predajnika. Zbog prilicno jake struje mirovanja koja tece i onda dok signala nema. Osim sto ovo nije ni prak: ticno ni ekonomicno. Uz male ulazne signale koji ne prekoracuju linearno podrucje ovo pojacalo radi bez izoblicenja. na Rg nena ma pada napona pa je tacka istom potencijalu kao i tacka M. a na uzemljenoj strani (M) »minus«. promjene anodne struje mogle vjerno slijediti promjene napona na mrezici. da je ulazni signal malen. Ona postaje jaca samo za vrijeme pozitivnih poluperioda ulaznog signala. Zato se stavlja stalan. anodna struja tece samo onda kada je ulazni napon dovoljno visok. Potrebna vrijednost katodnog otpornika moze se jednostavno izracunati. Mrezica je negativnija od katode N Koeficijent za iznos pada napona na katodnom otporniku. jer se promjenom prednapona mijenja radna tacka. Pozitivne poluperiode ulaznog signala pojaca- Kad mA. Ako je prednapon negativniji od zapornog napona mrezice. elektricna energija se trosi. koji mora biti dovoljno velik. gdje jakost anodne struje linearno ovisna o naponu na mrezici. pa je njeno leno. Struja mirovanja jednaka je nuli a anodna struja se sastoji od niza isprekidanih i izoblicenih im- razlikuju se nekoliko klasa pojacala. 3-14) pojacalo radi u klasi AB. 3-13). Prema polozaju radne tacke na karakteristici cijevi nala. pa uslijed toga na otporniku dolazi do pada napona. iskoristenja je velik. U strujnom krugu katode nalazi se otpornik Rk.negativan prednapon. ako je moguce zanemariti njihovu neekonomicnost. To su klasa A. radnoj tacki. dok se negativne djelomicno izoblicuju. a to je ravni dio karakteristike. dobiti posebnim izvorom struje. klasa AB i klasa Graficki prikaz rada pojacala u C klasi A nalazi se na si. Za pojacala klase A moze se prednapon dobiti automatski (sL 3-16). Anodna struja tece samo u jednom dijelu pozitivne poluperiode ulaznog signala. tako da ne izlazi iz podrucja li- — pulsa (sL 3-15). Ovo pojacalo ne upotrebljava se u NF stupnjevima. 3-12.: za prednapod od 2 V. ovaj izvor bi morao imati vrlo stalan napon. potrebno je: bi Da je da se radi u podrucju. potreban Rk = U* je katodni ot- pornik: 2V 10 Jk mA io a -20on 59 . Anodna struja nja je skoro jednaka nuli. Kako struja mrezice redovito ne tece. Prednaponom mrezice odredena je »mirna« jakost anodne struje (dok jos nema ulaznog signala) u tzv.

On bitno ne utjece na visinu anodnog napona. Ukup no pojacanje jednako je umnosku pojacanja pojedinih stupnjeva: Rfli Cb ! 5/. biti transforma- Kod prolaza promjenljive anodne struje bio bi i pad napona na katodnom otporniku promjenliiv. Tri primjera veze izmedu stupnjeva: a) transformatorska veza. u kaskadu. koji djeluje kao kratak spoj za izmjenicnu komponentu katodne stru'ie. R g Izlazni signal se obicno ne uzi- direktno sa radnog otpornika Ra nego sa onog njegovog kraja koii je blize anodi i sa negativnog pola izvora struje U. mora imati velik otpor. 3-16) ulazni signal se dovodi preko kondenzatora Da odvodni otpornik mrezice ne bi kratko spajao ulazni signal. 3-16. U poiacalo (si. 3-16 simf ma 3-17.Veza izmedu stupnjeva pojadala HI— Ra szLasni ! napon Pojacanje se jednom cijevi je ograniceno. b) kapacitivna veza s prigus- SL nicom c) NFP kao radnim otporom. Vrijednost katodnom kondenzatora za uobicajene elektronke u NF stupnjevima iznosi nekoliko desetaka mikrofarada. dodaje kondenzator velikog kapaciteta. RC-veza 60 . obicno oko 1 MQ. Automatsko dobivanje prednapona mrezice padom napona na katodnom otporniku (Rk) A =Aj-A 2 -A 3 direktna (galvanska). nikom R at tzv. sa tacke nainizeg potencijala. Kako je katodni napon nizak. Kod takvog vezanja izlazni signal prethodnog stupnja koristi se kao ulazni signal slijedeceg stupnja. za ovo se upotrebljavaju niskonaponski elektrolitski kondenzatori. C-. Da se postigne vece pojacanje nekoliko stupnjeva veze se jedan za drugim. koji je na si. - • • Veza izmedu stupnjeva moze Katodni otpornik je znatno manji od unutarnjeg otpora elektronske cijevi i radnog otpornika anode. boliziran kapacitetom C kapacitivna veza s radnim otpor- b. pa ne bi mogao sluziti za stalan Drednapon mrezice. To je jedna vrsta kapacitivne veze preko kondenzatora Ca i preko izvora pogonske energije. tj. a u VF stupnjevima nekoliko nanofarada. Zato se paralelno katodnom otporniku.

Princip pojacala s paralel- od omskog induk- no spojenim elektronskim cijevima 61 . da se potrosac prilagodi pojacalu. 3-19. Za dinamicke zvucni- ke. 3-17c). samo tronske istovrsne eleksa jednakim karak- teristikama. V T oma. 3-17a. Jakost anodtie struje je dvostruko veca. paralelno spajanje elektronskih cijevi vrlo rijetko se primjenjuje u praksi. Direktna veEa se u radio-tehnici vrlo rijetko upotrebljava. impedancija je. 3-18. Impedancija Zp potrosaca prilagoduje se izlaznoz impedanciji elektronske cijevi izlaznim transformatorom T2 ciju potrosaca Z r U ovom slucaju transformira se impedancija. Tako zvucnik omskog otpora 4 Q ima impedanciju oko 5 Q. pokretati membranu zvucnika. Na slici je nacrtan NF transformator T. dinamicki zvuc- Za ^ <=*. Zbog opasnosti nastajanja neze»divljih« titraja. Da se odrede radne tacke mrezicama se moraju osigurati prednaponi UE i i Us 2. Zp! : Rg ^ ! ? Rk I ±Ck nik ima otpor samo od nekoliko SI. npr. ljenih.torska ili kapacitivna. U strujnom krugu anode je primarna zavojnica izlaznog transformatora koja ima impedanciju Za potrebnu da se postigne odredena izlazna snaga. Anodni napon i prednapon za mrezice su jednaki kao kod pojacala sa jednom cijevi. mora posljednji. 3-18. 3-19. T2 i Potrosaci koji se prikljucuju na izlazno pojacalo obicno nemaju potreban otpor da bi mogli najbolje iskoristiti svu snagu koju cijev moze dati. U anodni strujni krug prve elektronske cijevi spojena je primarna zavojnica transformatora.. Tako npr. otprilike 25% Transformatorska veza izmedu stupnjeva pokazana je na si. izlazni stupanj pojacala dati odredenu snagu. npr. kako je pokazano na si. ali su unutrasnji otpor i izlazna impedancija Za upola manji. Realizira se preko kondenzatora za vezu Cg Kao radni otpor moze se koristiti niskofrek ventna prigusnica (si. Sekundarna zavojnica ima impedan. 3-17b) ili ot. veca od njihovog omskog otpora. pornik (si. Da se poveca snaga izlaznog stupnja moze se vise elektronskih cijevi spojiti paralelno. Bolje je odmah upotrebiti jacu elektronsku cijev. Jedan takav primjer je na si. tivnog otpora. Paralelno se mogu spajati cijevi. pri frekvenciji od 800 Hz. dok je sekundarna zavojnica u strujnom krugu mrezice slijedece cijevi. ali to moze biti i neki VF transformator. sto je premalo! Potrosac se zato spaja na pojacalo pomocu prilagodnog transformatora. Kapacitivno vezivanje stupnjeva najvise se koristi. Izlazno pojadalo izvrsiti nerad. Impedancije se odnose kao kvadrati brojeva zavoja: £)" Impedancija potrosaca ljena je obicno sastavi Sl. Ako pojacalo treba ki r Cg .

Takva povratna veza je pozitivna. biti sto simetricnije naci- nog elektronicnog elementa ju i stvara- odrzavaju nepriguseni elektric- 62 . izobli- Na ljuju si. Bit je povrat- Princip niskofrekventnog s eletttronskim cijevima spojenim u protufazi. Zato se negativna povratna veza upotrebIjava kod NF pojacala gdje se zeli dobiti sto kvalitetnija reprodukcija. u vuci). tolika da jos ne moze teci struja preko mrezica. 3-21. Pojacalo s protufazno spojenim elektronskim cije- vezorn smanjuje pojacanje. Tu se sa dijela sekundarne zavojnice izlaznog transformatora uzima napon i vraca na ulaz pojacala. 3-20. kao i izlazni transformator T2 na svojoj primarnoj.Povratna veza nici veliku Povratna veza ima u radio-tel> primjenu. Tako se postize najpovoljniji i odnos izmedu pojacanja cenja. jacalo se u liter aturi naziva PP ili je vima pokazano J signal (ulaz) fzla: »push-pull« (engl. VF stupnjevima i u os- Glavna poteskoca kod gradnje protufaznih pojacala je u tome da Oscilatoii Sklop u kojem se pomocu aktiv- moraju njena. to je negativna povratna veza. moze se mijenjati biranjem odvojka na izlaznom transformatoveze ru. cijevi izoblicenja. 3-2L Princip povratne veze budnog« napona na mrezicama moze se razlikovati klasa ABi od klase AB2. Stupanj povratne na si. Zato su faze izmjenicnih napona na mrezicama Takvo poi na anodama suprotne. pojacala Kod elektronske cijevi izlazni signal ima suprotnu fazu signala. Ulazni transformator Ti ima srednji od~ vojak na svojoj sekundarnoj strani. kod pojacaAB. u klasi B i u AB. ne veze u tome da se dio izlaznog signala ponovo vraca na ulaz pojacala. u istoj mjeri smanjuje se i izoblicenje. pojav- nja u klasi se B u klasi Ako kod povratne veze dio izlaznog signala koji se vraca na ulaz ima jednaku fazu kao i ulazni napon. Protufazno raditi NF pojacalo moze klasi »poSI. pojacanje postaje vece. Kod prve je pobuda nesto slabija. Jedan nacin izvodenja povratne veze vidi se na si. »push-pull« Hi PP-pojacalo SI.: »push« »pull« = gurati. Kod klase AB2 pobuda je jaca pa preko mrezica tece struja J g . 3-13 i i si. 3-20. = Rg l V I i n Rk< I ^ Ck + U I U drugoj se smanjuje i obratno. ali ih primjenu u cilatorima. Ovo upucuje na slozan rad cijevi: dok se u jednoj jakost anodne struje pojacava. Pozitivna povratna veza ima veliku u pojedinoj elektronskoj protufazno zbrajanje u izlaznom transformatoru uspesno uklanja. Reprodukcija protufaznim pojacalima je zato osobito cist a i vjerna. Ulazni signal se dovodi na prikljucnice x i y. Koliko se smanji pojacanje. Prema velicini ulaznog. Zato se takvom od ulaznog povratnom Znatno vise se primjenjuje protufazno pojacalo. - povratna veza *-- u klasi A. 3-14.

ni titraji (oscilacije) naziva se oscilator. U praksi se obicno ispravan polaritet odreduje pokusom. tj. anodne struje) ^zavojnice. Colpitts-ovom sklopu . Napon za povratnu vezu dovodi se izmedu mrezice i katode. kao kod Colpitts-ovog sklopa SI. 3-22b). Pokraj zavojnice Li nalazi se zavojnica L2 kojom se ostvaruje povratna veza. dok je katoda (preko izvora ljen #r* rfj. Oscilator s kristalom Q x sa kapacitivnim djeliteljem VF na~ pona. Ovo razdvajanje istosmjerne komponente struje od izmjenicne komponente obavlja prigusnica. Da se dobiju titraji osobito stalne frekvencije. Aktivni element. elektronska cijev i povratna veza. Cijeli sklop oscilatora moze se ta* koder shvatiti kao pojacalo s vrlo iakom pozitivnom povratnom ve zom. c) u 3-22. Za izmjenicnu komponentu struje katoda je spojena direktno na kapacitivni razdjelnik u titrajnom krugu. Katoda triode je za istosmjernu komponentu struje spojena preko prigusnice VFP na negativan pol izvora anodne struje. b) u Hartley-evom. umjesto titrajnog LC-kruga u oscilator se moze sta63 i . Ci i C2 (si. rao je Meissner (Majsner) 1912. 3-22c). Oscilacije nastaju u titrajnom krugu. spojena na odvojak Napon uzeti i za povratnu vezu moze se sa kapacitivnog djelitelja iz- mjenicnog napona. sastav b) ( od zavojnice Li i kondenzatora Ci. Bitni dijelovi ovakvog oscilatora titrajni krug. Zato nije svejedno koji se kraj zavojnice za povratnu vezu spoji na katodu. bududi da je njen otpor za istosmjernu struju malen a za izmjenicnu struju velik (zbog dodatnog induktivnog otpora!). godine. elektronska cijev. U torn sliicaju moraju u titrajnom krugu biti dva kondenzatora. 3-22a. Kod oscilatora Hairtleyevog tipa napon za povratnu vezu uzima se s dijela zavojnice titrajnog kruga (si. Povratna veza mora biti pozitivna. — — SI Osnovni spojevi oscilatora s elektronskim cijevima: a) u Meissnerovom. a koji na mrezicu. Prvi oscilator neprigusenih titra ja s elektronskom cijevi konstruifeu 3-23. Ovdje se vidi da je mrezica spojena na donji dio titrajnog kruga. Tako se dobije Colpitts-ov oscilator. Titrajni krug. uklopljen je u anodni strujni krug triode. Oscilator toga tipa pokazan je ha si. moze se shvatiti kao automatski sinhronizirani prekidac.

velik kod oscilatora na si. paralelnim napajanjem. 64 .. kao sto su stabilnost stoji Od Oscilaton se razlikuju jos 1 po tome kako su prikljuceni na izvor elektricne struje. onda je to oscilator sa si. visina amplitude titraja u sirokom podrucju frekvencija. Ako su spojeni paralelno. U praksi se odabire od mnogih mogucih spojeva oscilatora s kristalom je na si. konkretan slucaj naj- ovih osnovnih oscilatora pobroj varijanata. frekvencije. kao sto je to . Napon za povratnu vezu uzima se s napona razdjelnika kapacitivnog VFPi i VFP2 su visokofrekventne prigusnice.. Svaki od njih ima vise izrazene neke od karakteristika. 3-23.. onda je to oscilator sa serijskim napa- janjem. utjecaj pogonskih uvjeta na frek- kao sto je to kod oscilatora na 3-23. Jedan venciju itd... 3-22.viti piezoelektricni kristal Q. elektronska cijev i titrajhi krug spojeni u seriji. Ako su izvor anodne struje.. ono sto je za povoljnije.

Brattain (Breten) zapazili su (1948) neobicno ponasanje nekih kristala. U gornjem redu lijevo su snazni tranzistori.-./ S:'. desno do njih tranzistori manjih snaga. Na kristal koji se nalazio na vodljivoj podlozi bila su prislonjena dva metalna siljka. jeftin i svakome pristupacan.:•"/>-':-::. U donj em redu su najprije razlicite kristalne diode. "i^'\:S^fS^ Wi$0&&^?*W. .^A :'.:. Istrazujuci svojstva tadasnjih kristalnih dioda J.. Razvoj tehnike trazio je kvalitetnije diode. Bardeen (Bardin) i W. je integri- 5 Radio priru£nik 65 ..POLUVODlCKE DIODE KRISTALNI POLUVODICI Poluvodicki vali I TRANZISTORI Prve kristalne diode bile su prije cetrd^setak godina konstruirane za potrebe radarske tehnike.Q -. s rani sklop mnogo izvoda. U naj jednostavnijim prijemnicima kristalni detektor ima danas svog na^ljednika u modernoj kristalnoj diodi.:/ SL 4-L Poluvodicki elementi. Posljednji u torn redu. osobito germanija. »Kristalni detektor« nacinjen od metalnog siljka koji je prislonjen na kristal galenita ili pirita bio je nekad najjednostavniji demodulator. Promjenom struje koja je tekla izmedu kristali upotreblja- su se od prvih dana radioteh- nike.

W. U vanjskoj ljusci atoma germanija nalaze se cetiri elektrona i samo oni sudje luju u kemijskim vezama. Germanij je element cetvrte skupine periodskog sistema elemenata. Ovo su oni nazvali »TRANSt'er resISTOR« (»prenasajuci otpornik« i od toga dolazi naziv novog elektronickog elementa tranzistor i naziv pojave tranzistorski efekat). rasporedenim u ljuske. Razvoj je takav da se skoro svaki dan pojavljuju novi. Takva vodljivost ovisna je o temperaturi i ne da se koristiti. Shockley (Sokli) je dao (1948) teorijsko tumacenje tranzistorskog efekta stora. kovalentnom vezom. Vec kod sobne temperature poneki elektron je uslijed termickog nemira izbacen iz svog mjesta i po ^ kristalu. Savrseno 66 cist i Ove se primjese mogu i namjerno pravilan kristal ger- dodati da se postignu odredena elektricna svojstva kristala. s rednim brojem 32. neki atom pete . 44). Poluvodicki elementi pokazali su niz prednosti pred elektronskim cijevima i do danas ih istisnuli iz vecine primjena (si. 4-2b). Nobelovu nagradu (1956). Zajedno s prvom dvojicom. Supljine i elektroni se medusobno rekombiniraju. Cist kristal germanija je vrlo tesko naciniti Medu atome germanija u kristalnu resetku ugrade se vrlo lako i atomi drugih elemenata. a termicki nemir ih ponovo stvara. i usavrsio tehnologiju tranzi- SL 4-2.i jednog siljka mijenjala se jakost struje koja je tekla preko drugog. Kada se u kristalnu resetku germanija ugradi. unutralnjim vanjskim elektronima. 4-2a. razlike su samo u jezi u broju elektrona u unutras- njim ljuskama manij a elektriciteta. npr. Tranzistor pokazuje svojstva aktivnog elektronickog elementa. Na mogao prikazati atom silicija. Buduci da su za veze vazm samo elektroni vanjske ljuske. slobodno se krece Mjesto iz kojega je izbacen moze sada popuniti svaki drugi elektron. gdje susjedni atomi imaju po dva zajednicka elektrona. Male promjene jakosti struje u jed podloge b) . pa slika b) vrijedi i gri za njega. 4-3a. stva poluvodica najprije su bila proucena na kristalu germanija. Upraznjeno mjesto se takoder moze premjestati po kristalu. si. dok je sav preostali dio atoma stabilan i ima naboj » + 4« (si. Kristal u kojemu ima supljina i slobodnih elektrona je elektricni vodie. kvalitetniji poluvodicki elementi i prosiruje njihova upotreba. model Prikazani su samo takav bi se nacin i elektroni u vanjskoj ljusci Preostali dio atoma ima ukupan naboj »+4«. b) pojednostavljen i Za svoj rad dobio je. Atomi germanija u kristalu medusobno su spojeni tzv. Modeli atoma germanija: a) model sa jezgrom. nalaze se po elektricnoj vodljivosti izmedu izolatora Oni su poluvodicl Svoji vodica. Atom germanija skiciran je na si.e \ i + it nom like strujnom krugu izazivaju vepromjene jakosti struje u drugome. germanij i silicij. Takva supljina privlaci slobodne elektrone i ponasa se kao pozitivan nosilac elektriciteta. Komana die takvog kristala prikazan je Svojstva kristalnih poluvodica Materijali od kojih su nacinjeni kristalne diode i tranzistori. model se moze pojednostaviti tako da se promatraju samo ovi elektroni. nema slobodnih nosilaca On je izolator.

a sa akceptorom na si. galij. b) s primjekoji donosi po jedan slobodni elektron. Taj elektron je Slobodan i doprinosi vodljivosti kristala. on donese visak od jednog elektrona. silicija i galij-arsenida. pili n-tip. Element! koji donose visak elektrona KRISTALNE DIODE Spoj p-tipa i n-tipa kristala kristal Osnovni poluvodicki mo- ze se dotirati s jedne strane akceptorima a s druge strane donatorima. takoji je Kristal se od: dotiran sastoji neutralnih atoma osnovnog elementa. pa prevladava vodljivost pomocu pozitivnih nosilaca. o stupnju »dotiranja«. indij. cj s primjesama »akceptora« uslijed kojih sama »donatora« uvijek nesto slobodnih nodrugim utjecajima npr. Osnovna »sirovina« za proizvodnju poluvodickih elemenata su kristali germanija. Pokretljivost elektrona je veca (za germanij 3800. Slicno se dogada i u kristalima silicija skupine. dakle. antimon. gdje prevladava vodljivost pomocu negativnih nosilaca elektriciteta. kao akceptori lij. svjetloscu itd. trece skupinc nastaju supljine. nastaju pozitivne »supljine«. Kristal nazivaju se donatori Ugradnjom elemenata germanija s »ugradenim« donatorom prikazan je na sL 4-3b. aluminij. nastalih cmVVs). Vodljivost kristala ovisi o mnozini dodatnih ato ma. Kristal u kojemu ima visak donatora. silaca.ili donori. Elektricna struja tece kroz kristal poluvodica na dva nacina: kao struja elektrona i kao struja supljina. za silicij 500 i — — — — supljina. — SI 4-3. slobodnih elektrona. Ti elementi se nazivaju akceptori. iona primjesa. Kao donatori mogu biti fosfor. za silicij 1300 cm2 /Vs) od pokretljivosti supljina (za germanij 1800. naziva se n-tip kristala. bor. toplinom. arsen. dok se kristal u kojemu ima vi- sak akceptora. Djelic kristala germanija: a) potpuno cist germanij. pa kristal moze biti jako ili slabo dotiran. naziva p^tip kristala. bizmut. Vec neznatan dodatak stranih atoma daje kristalu dobru elektricnu vodljivost. 4-3c. 67 .

sLobodni elektroni o supljine a) p-tip .

ali ima nesto i donatora. ovisno o visini zapornog svojevrstan kon4-7a i b). »tunelskog efekta«. Karakteristika Zenerove diode je na si. u propusnom smjeru. Slicne pojave je jos godine 1934. Kako se u Zenerovom podrucju napon na diodi jedva malo mijenja kod promjene jakost i struje. kristalu p-tipa akcepsu u suvisku. cine dva tipa vodljivih kristala. kako znamo. Oni su odvojeni zapornim sloj em koji je izolator. iako znatno slabije. Unutar toga podrucja dioda ima negativan otpor i moze se upotrebiti kao aktivni elektronicki element u oscilatorima i pojacalima. kristalna dioda Jakim dotiranjem kristalnog p-n- spoja dobio je Japanac L. Esaki (1957) diodu s karakteristikom TD (si. Zenerove diode se upotrebljavaju kao stabilizatori napona. kao kroz neki tunel. Zato se zovu »tunelske« diode. Varikap-dioda Kristalnu diodu. Povrsina kristala je stalna ali se debljina zapornog sloj a d mijenja. tj.j evil »tunelsku« diodu 4-6. Zenerove diode izraduju se od silicija i redovito primjenjuju samo u zapornom Prema tome je svaka smjeru. Ove diode ne pokazuju zaporno djelo- denzator (si. SL oda. Kapacitet napona. Diode kod kojih je ta po Java osobito izrazena nazivaju se Zenerove diode. 4-6). Uz odreden napon. elektroni mogu izvanrednom brzinom provuci kroz uzak zaporni sloj.karakteristika obicne germanijeve kristalne diode oznacena je sa GD. ZD za Zenerovu i TD za Esaki. Kod nekih kristalnih dioda pri stru- odredenom zapornom naponu ja naglo pocne rasti. Radi toga kristalne diode vode elektricnu struju. On se sastoji u tome da se. Zener protu niacio. Karakteristika jedne takve varikap69 . Otpor u zapornom smjeru redovito je znatno veci od otpora u propusnom smjeru. Analogno ovome u n-tipu kristala ima uz donatore i malo akceptora. pa se napon pri kojem stru ia naglo poraste naziva Zenerov napon. i u drugom tzv. Prema tome kristalna dioda je neke vrste promjenljivi kondenzator kojemu se kapacitet moze mijenjati promjenom napona! Dioda kod koje je ova pojava osobito izrazena naziva se »varikap«- dioda (engl. i u propusnom Karakteristike kristalnih dikrividje koje pokazuju kako ovisi jakost struje o naponu: GD za germanijevu. one vode i u jednom i u drugom smjeru. Kvalitet diode kao elektricnog ventila ovisi o omjeru otpora otpora u zapornom smjeru. krivulja pada: jakost struje se smanjuje dok se napon povecava. padajuci dio karakteristike nasao je svoju primjenu. 4-6 oznacena sa ZD.: VARIable CAPacitor« = promjenljivi kondenzator). vanje. Ipak. u izvjesnim okolnostima. ne tori U svakom propusnom ili zapornom smjeru dioda jakost Kod germanijevih struje u zapornom smjeru polaga no raste s porastom zapornog napona. plocastog kondenztora ovisi o povrsini ploca i o udaljenosti izmedu njih. onaj vec spomenuti. Ta pojava je posljedica tzv. C.

.») P-Si .

I'll b) 2 «: 1 I se upotrebiti za ogranicenje. Frekvencija je odredena titrajnim LCs. moze se upotrebiti kao pojacalo. *-9 iskoristenje elektricne energije. d) stabilizator napona sa Zenerovom diodom takoder je neka vrsta sklopa za ogranicenje amplitude ?. 4-8c. Sklopovi za serijsko i paralelno ogranicenje su na si. koji treba za svaki konkretni slucaj izracunati. Radni uvjeti diode odredeni su otporniciR3 i Ri dok je frekvencija im} pulsa ovisna o vremenskoj konstan R4C4. radi pojave ne gativnog otpora u propusnom smjeru. prema si. »Kaskadni« ili Villard-ov ispravza udvostrucenje napona pokazan je na si. Shema malog predajnika s <f) (3f> I SL 4-1 1 L x- I tunelskom diodom je na si. Varikap-dioda se. osim za pro pu- mjenu kapaciteta elektricnim b) + 9 nacheru. po- Vrlo jednostavan generator pravokutnih impulsa s tunelskom dio- dom pokazan kazan na si. lelni *f kl °P° v \ za ogranicenje amplitude diodama: a) serijski. a) Jednostavan oscilator s tunelskom diodom i titrajnim krupulsa. Pomocu promjenljivog otpornika R* dioda TD dovodi se u podrucje negativnog otpora. Osnovni spoj za stabilizaciju napona je na si. b) varasklop sa obicnom diodont. L3 C3 J Tunelska dioda. 4-8e. kako je pokazano u primjeru b). 4-9c. ali se najcesce upotrebljava kao stabilizator napona. Stabiliziran napon uzima se sa Zener-ove diode. u ovom Graetz-ovom spoju diode D$ i D* zamjene konden zatorima (si. 4-lOb. treba upotrebiti dvostruki ispravljac: dvije diode i dvostruku sekundarnu krugom zavojnicu transformatora. generator cetvrtastih imTD = tunelska dioda rovom diodom spojen je zastitni otpornik. c) s dvije Zenerove diode. R3 p V TD -W-rI JUL 4-9a i b. 4-8d). U seriju s izvorom i Zene- SL 4-10. spojene u poznati Graetz-ov ispravljac. To je ispravljacki sklop po Delonu i Greb se Ako ma ti je na si. I Zener-ova dioda moze i gom. 4-9d. Punovalno ispravljanje moze se postici i tako da se upotrebe cetiri diode. ljac Kristalna dioda moze posluziti za ogranicenje napona.a) b) c) d) D ° X -o 2 -Up £ UsUIb. Utrostrucivanje frekvencije pomocu varikap-diode 71 . ali se najcesce upotrebljava kao oscilator. na izlazu se dobije udvostrucen napon. kao i vakuumska dioda. 4-1 Oa.

Bipolarni tranzistori UJT TRANZISTORI Tranzistorima danas nazivamo nekoliko vrsta poluvodickih elemenata. pojavljuje se cijeli spektar visih harmonickih frekvencija. Zato se govori o tranzistorima tipa P-N-P ili tipa N-P-N. SL stora. koje imaju jednu zajednicku elektrodu. Utrostrucenje frekvencije s varikap-diodom postize se prema si. Unipolarni tranzistori imaju ime prema tome sto njihova vodljivost potjece samo od jedne vrste nosilaca elektriciteta. c=[iiil<) --®: = b-baza. Shematski prikaz stojnog tranzistora i njegovih strujnih kmgova. spojena je paralelno sa ulazom i sa izlazom. Obican. Paralelno diodi je spojen titrajni krug L2C2 koji kratko spaja struje druge harmonicke frekvencije. imaju tranzistori ali dvije baze. samo jedan PN-spoj. Effect Transistor). emitera. Na osnovni kristal su sa svake strane nekim tehnoloskim postup Bipolarni tranzistori (»obicni«) su tako nazvani jer u vodenju elektricne struje sudjeluju i pozitivni negativni nosioci elektriciteta. J b = struja baze. Jc = struja Tranzistor je tipa P-N-P Simboli za crtanje tranziredu vrijede za pojedinacne tranzistore tipa P-N-P i tipa N-P-N. U i nazivaju praksi se jednostavno tranzistorima. 4-12. sastavljen od tri sloja kristala. emiter (e baza (b) koiektor (c) ®: e-emiter. Specijalna varikap-dioda. da je dioda emiter-baza spojena u Tranzistor se redovito spaja tako p-tip n- tip . U donjem redu su simboli za tranzistore koji pripadaju nekom integriranom sklopu 4-13. Titrajni krug LsCs propusta samo trecu harmonicku frekvenciju. Tit raj ni krug L1C1 propusta samo osnovnu frekvenciju /. Nazivaju ih takoder tranzistorima s efektom polja ili skraceno FET (prema engl. U gornjem 12 . koja je nelinearni element. Ti slojevi nazivaju se errater (e) i kolektor (c). Pojednostavljeno se moze promatrati kao da je tranzistor sastav- kom ljen od dvije diode: »diode« emiter-baza i »diode« baza-kolektor. bez blize oznake. Field Ovakovim pojednostavljemm promatranjem mogu se na vrlo jednostavan nacin rastumaciti neke osnovne pojave kod tranzistora. iako je mehanizam toka struje i pojava oko toga znatno slozeniji. naneseni slojevi drugog tipa kristala. 4-11.) tern. »varaktor«. pa se zato nazwa baza tranzistora i oznacuje slovom b. Na diodi. Tranzistor tipa P-N-P shematski je prikazan na sL 4-12. bipolarni tranzistor je elektronicki element poluvodicki. koiektor H:l 5/. vrlo cesto upotrebljava za Jednospojni umnazanje frekvencije. Moguce su dve kombinacije poretka vodljivih slojeva: p-n-p ili n-p-n. h = struja kolektora. tzv. Kod prvih tranzistora srednji sloj je bio osnovni kristal. Cesto ih oznacuju slovima (Unijunction Transistor).

kolektor anodi. Faktor a redovito je manji od Pojacanje tranzistora je to vece postupcima. Pustanjem impulsa jake struje zice se pritale na kristal. a u drugoj da ne tece. Ova se pojava naziva Uporedujuci dva aktivna elektronicka elementa. pa su se prije i nekih 35 godina. Analogija tranzistora je. Prvi tranzistori su bili »tackasti«. iznosi nekoliko desetaka^ do nekoliko stotina. a dioda baza-kolektor u nepropusnom smjeru. Granicna im je frekvencija bila dosta visoka. tranzistora oscilatorima. jos upotreblj avail u nekim VF primjenama. struja u krugu emitera otvara kolektorsku diodu. Snop elektrona izmedu katode i anode regulira se naponom na mrezici. Na timnrjestima ude nesto materijala zice u podrucja kristal i stvore se mala je uz stalan napon izmedu kolektora i emitera. s dok su fizikalni elektronske cijevi i razumije se. triodu i tranzistor. Tackasti tranziston pojacanje. Vrhovi sve^ zica su na kristalu razmaknuti ga nekoliko desetaka mikrona. Faktor p je redovito mnogo veci 1 i. tesko seproimaju malo izvode ujednaceni. sto je a blize jedinici. Postupci za dobivanje slojnih tranzistora su legiranje. prislone se dvije tanke zice od izabranos materijala. Tranzistor se najcesce upotrebu sklopovima kod kojih je emiter zajednicki. formalna. dok se emiter kod tranzistora strujanje slobodnih nosilaca elektriciteta izmedu emitera i kolektora u kristalu regulira strujom baze. On omogucuje primjenu u pojacalima. iako je ona i smjeru! spojena u nepropusnom Male promjene struje u krugu baze uzrokuju znatno vece promjene struje u krugu kolektora. vrlo su osjetljivi p-germanija. vec prema konkretnom tranzistoru. Tako bi i bilo kada bi se svaki od izvora posebno spojio. Na osnovni kristal. to je B veci. Odnos promjene jakosti struje kolektora A/ c i proIjava mjene jakosti struje baze AJ b definira se kao faktor strujnog pojacanja tranzistora (u sklopovima sa zajednickim emiterom) i biljezi se grckim slovom 6 (»beta«): Nekadasnji tackasti tranzistor shematski prikazan na si. matskim prekidacima itd. 1. mogu se postaviti analogije: odgovara katodi. ako su oba izvora struje istovremeno spoJena. dok se danas izraduju samo »slojni« tranzistori i to razlicitim tehnoloskim (»alfa«): A7C A/e uz stalan napon izmedu kolektora i baze.propusnom. Odnos promjena jakosti kolektora A7 tf tranzistorski efekt. 73 . drugaciji. Kod oznacuje grckim slovom a a= Tehnologija tranzistora Tranzistori se izraduju na neko liko razlicitih nacina. Faktori pojacanja a i p povezani su relacijom: od ne smiju se opteretiti vecim snagama. Po tome bi se ocekivalo da u prvoj diodi tece struja. auto- struje struje emitera \J e definira se kao faktor strujnog pojacanja tranzistora (u sklopovima sa zajednickom bazom) i obicno se i principi sasvim tranzistora se strujom baze ne samo regulira nego i omogucuje tok elektricne struje izmedu emitera i kolektora. 4-14a. Medutim. a baza mrezici. obicno od n-tipa germanija koji je ucvrscen na metalni nosac i koji ce biti baza tranzistora. samo obzirom na primjenu. izvlacenje Sto je a blize jedinici. i difuzija.

Shematski prikaz mesa-tranzistora 74 . najprije donatorom da nastane n-tip kristala. b) legirani (»slojni« ili »spojni«) tranzistor 4-14. dobro kontrolirati i zato je pogodan za Indus trijsku proizvodnju tranzistora. Postupkom difuzije pak. Ako je to. Mesa-tranzistor je shematski pri- metaLni nosac kazan na si. Na si. Da se postignu odredena svojstva upotrebljava- ju se najrazlicitiji oblici baze i emi- naizmjence dobivaju n p slojevi. p-germanij. Postupak se moze vrsiti istovremeno na vecoj plocici kristala i tako se odjednom dobije velik broj tran zistora. Tako se na tim mjestima dobije ostatak indija spoje se dovodne zice za emiter kolektor. 4-16). Geometrijski lik naparenih elektroda ima velik utjecaj na raspored elektricnih polja kod tranzistora. Izvod baze b i emitera e su blizu jedan drugome. Ovako dobiveni tranzi p-tip i germanij a.Slozenijim tehnoloskim postup- cima danas se proizvode tranzistori pod nazivima: »mesa«. 4-15. dok kristalna plocica sluzi kao baza. Na stor je tipa P-N-P. ali drugacije dotiran. Epitaksijalnim postupkom se na osnovni kristal nanese vrlo tanak sloj iste kristalne strukture. Na osnovnoj plocici kristala n-tipa germanija stavljeno je sa svake strane po zrnce indija. Naziv je dobio od spanjolske rijeci »mesa« = stol. Tako nastaje n-tip kristala. SL Prvi oblici tranzistora: a) sa siljcima (»tackasti«). odreduju elektricna Postupak se moze vrlo 5/. Sve se zagrije. 4-14b je shematski prikaz starijeg slojnog tranzistora koji je dobiven postupkom legiranja. Natalozeni zije. Iz njih se izrezuju n-p-n kristali za i N-P-N tranzistore. »epitakkristal sijalni« i »planarni« tranzistori. Ostatak kristala oko baze i emitera se ukloni i tako se dobije karakteristican ravan oblik. baza i emiter. kao i kod »mesa« postupka. ^'R« Kod r^^ slojevi difuzijom prodiru i u kristal tamo mu svojstva. Tako se do* bije kolektor (si. Izrada je vrlo tranzistora i skup izvlacenjem neprxkladan postu »Epitaksija« je u kristalografiji naziv za orijentirano srascivanje kristala. »mesa«. in dij se rastali i prodire u germanij. Na jednom dijelu baze se zatim napari aluminij i tako dobije sloj p-tipa za emiter. Dotiranje se vrsi dok je kristal jos rastaljen. To je baza tranzistora. Kristal se polagano izvlaci iz taline i tako se nanose se. tehnoloskog postupka difu plocica osnovnog kristala izlaze se u inertnoj atmosferi parama donatora ili akceptora. na njega se napari antimon ili arsen. npr. a za tim akceptorom koji najprije neutralizira djelovanje donatora i onda stvara p-tip kristala. debljine oko 1 mikrometar (mikron). 4-15. Debljina slojeva regulira se brzinom izvlacenja kri stala a vodljivost slojeva kolicinom primjesa koji se dodaju talini. Osnovni kristal sluzi kao kolektor.

4-18. 4-17. . (FET) pruge. Preko svega se opet nanese silicijev oksid (kvarc)! kao izolator i zastitni sloj. 4-18). Upravljacka elektroSt. Epitaksijalni stor mesa-tranzi- da svojim elektricnim poljem smanjuje sirinu kanala i tako djeluje na jakost struje. »cesljevi« drugo. Po tome je FET znatno slicniji elektronskoj cijevi (triodi) nego »obicnim« tranzistorima (si. de- Na beo oko 1 mikrometar (mikron). Strukturna shema silicijevog planarnog tranzistora 57. te ostali polu vodicki elementi. ali svije zajednicko postojanje odre- denog kanala u poluvodicu kojim tece elektricna struja. si. dakle koji se dovodi na poser> nu upravljacku elektrodu. pritaljena na prepay ir ami silicijevu plocicu (»JFET«) Presjek strukture modernog pla- narnog tranzistora vidi se na 4-17. Na njih se spoje odvodne zice pomoeu aluminijskih elektroda. Kroz nju ne tece struja.Tranzistori sa efektom polja (FET) iii::r kolektor FET-ova ima vise -^w^w^w^^ ma vrsta. Na struju u torn kanalu moze se kod FET-a dje lovati elektricnim poljem. tera: i kod Tranzistor sa efektom polja kojega su »vrata« g. Kroz sam kanal mogu teci elektroni (n-kanal) ili sup ljine (p-kanal). koji se nacine difuzijom. naponom 4-16. Slicnim postupcima se i proizvode kristalne diode. Zatim se izjetkaju mjesta za bazu i emiter. metaLm nosac St. (gejt-elektroda). elektroda osnovni se kristal silicija prvo nanese oksidni sloj (SiOs). Planarnim postupkom dobiju se tranzistori najboljih svojstava. prstenovi.

e) MOSFET s dvojnim. 449. svom obliku SI troda 4-18 je upravljacka elek(vrata. postoje upravi takvi FET-ovi kod kojih je ljacka elektroda izolirana (»IGFET« jedan ili »MOSFET«). Kazemo da kanal >>osiromasuje« (engl. tj. Ima i takvih FET-ova. prisutnih u »kanalu« s povecanjem prednapona. c) FET sa izoliranim »vratima« (IGFET ili MOSFET) i p-kanalom. shematski FET-ovi se izraduju tehnoloskim postupcima koji su uglavnom sli6 ni onima za proizvodnju planarnih kod kojih srasla s je tranzistora. pa se moze pobudivati bez utroska elektricne energije. Za razliku od ove vrste FET-a upravljacka elektroda poluvodica kristalom (»Junction FET«. c) crtacki sim~ bol za ovu vrstu FET-a. od kojih je prikazan na si. stirs) i »d« (»odvod«. g si izolator SI. preko 10 oma. kristalna plocica. si. »JFET«). Vidi tekst a) bez MOS-FET 76 . hancement): sa formiranjem vodljivog kanala »obogacivanjem« (en»prednapona« nema vodljivog kanala izmedu elektroda »s« (»izvor«. Ulazni otpor FET-a s izoliranim u »vratima« je vrlo velik. Na si. I (engl. elektroda (g) naziva se »vrata« ili gejt-elektroda vrata).Ulazna elektroda »kanala« nazlva se a) b) »izvor« ili surs-elektroda i (engl. b) FET sa p-kana \om. kod koshemi. postaje sve manja. d) IGFET sa n-kanalom. jih se dogada suprotno! Na 4-21. kao i elektronska cijev. To znaci da je kod FET-a koji ima n-kanal prednapon na gejt-elektrodi takoder negativan. »odvod« odgovara anodi.: »source« = izvor) biljezi se slovom s. prikazan je takav FET. p-tipa prikljucene su na zaporm napon. depletion mode IGFET). izoliranim »vratima« gi i g2. pa struja ne moze teci od njih u »kanal«. Svim oyim tranzistorima zajednicka je pojava da kolicina nosilaca elektricnog naboja. Obje zone Na si. b) negativni elektricni naboj na elektrodi »g« (»vrata«. uz kanal n-tipa slicne odgovarajucirn karakteristikama triode. drejn). Upravljacka »drain« .: »gate« - karakteristike FET-a su po 4-20. dok »vrata« odgovaraju mrezici. gejt) utjece na stvaranje p-kanala. 4-20 su prikazani crtacki simboli za FET-ove. Izlazna elektroda (d) je »odvod« ili drejn-elektroda (engL. gejt) nacinjena od p-tipa kristala. kao i »supstrat« (sp). »Izvor« je telektroda koja odgovara katodi. 4-21. Simboli za FET-ove: a) FE1 sa n-kanalom.odvod).

Pazljivom citatelju nije izbjeglo da kroz VMOS- -FET elektricna struja tece kalno«. a u njega je umetnut p-sloj nazvan emiter e. Njegov je shematski prikaz na si. »verti- kao na si. 4-23. kada gejt-elektroda g do bije negativan prednapon. Ima ih za niske kao i za vrlo visoke frekvencije. Takav se element moze predociti 77 . tikalni rukovanju s FET-om treba vrlo pazljiv. vec s prekidima. I kapacitet »kondenzatora« »vrata-kanal« je malen. Drejn-elektroda (»odvod«) je na suprotnoj strani. Taj se spoj otklanja tek onda kada je FET ugraden u uredaj. Ona je nacinjena tako da seze u du- je FET unisten. Vertikalna deblja linija nije nacrtana citava. 4-22 pokazuje kako su u takvom VMOS-tranzistoru rasporedeni pojedini slojevi i njegove elektrode. Otuda ime ovih FET-ova. enhancement mode IGFET). formiran je p-kanal (engl. U ovom FET-u takav kanal ce se pojaviti tek onda. tako da je bi pozitivna. dakako i takvih FET -ova kod kojih na slican nacin (»obogacivanjem«) nastaje n-kanal. kao slovo V. Tanak sloj poluvodica je tako »obogacen« pozitivnim nosiocima. pa je odvodenje topline znatno poboljsano. Shematski prikaz presjeka kroz poluvodicke slojeve najnovijih tranzistora tipa VMOS-FET. SI. tj. 4-21b. tece kroz UJT neka slaba struja mirovanja. Vidi tekst su dva prikljucka. »3N200« i slicni). Surs-elektroda (»izvor«) s je na onoj strani gdje se nalazi i upravljacka elektroda g. ali kroz sve slojeve! VMOS-FET podnosi razmjerno veca opterecenja. Ova elek- Jednospojni tranzistor (UJT) Jednospojni tranzistor ill UJT (prema engl. 4-21c. Zatvaranjem strujnog krugapreko baze. pa ga zato nazivaju i dioda sa dvije baze. binu kroz nekoliko slojeva. On ce odbojnim silama svog elektricnog polja potisnuti elektrone u dubinu n-sloja. Prikljucak supstrata sp je najcesce spojen sa »surs-elektrodom« s. U takvom se elementu ne ocituje opisani tranzistorski efekt. Crtaju se u shemama prema si. Ako se dioda e-bi polarizira izvana u propusnom smjeru. troda je u cvrstoj vezi sa limenim kucistem. Zato se FET redovito isporucuje s kratko spojenim elektrodama. prva baza bi \ druga baza bt. FET se lemi s uzemljenim lemilom pincetom! i pridrzava uzemljenom Danas ima i takvih MOSFETA kod kojih su »vrata« zasticena ugradenim Zenerovim diodama (npr. ubaceni nosioci naboja jako smanjuju otpor izmedu bi i emitera. pa je kolicina elektriciteta koja se donese samo dodirom prsta dovoljna da napon na torn »kondenzatoru« prede vri* Pri biti jednost probojnog napona i time Pod imenom »snazni FET«. 4-21a.Kako se vidi na si. onda je strelica u crtackom sim- bolu okrenuta na drugu stranu. vodljivi kanal nije bio nacinjen. unijunction-transistor) je poluvodicki element koji se sastoji od jednog n-sloja na kojemu 12OLAT0R fsro 2 ) (elcklroda) SL 4-22. Probojni napon izmedu »kanala« i »vrata« je nizak kod danasnjih FET-ova oko 18 V. »verFET« i »VMOS-FET« nastav- Ijeno je razvijanje ove vrlo pozeljne vrste tranzistora. tamo gdje je kod drugih FET-ova supstrat. Ima.

u poretku PNPN. Iz tiristora izlaze tri izvoda. ([JtA) 4-24. cati 100 200 Trijak je slican element. »junidzanksn«): a) dvije bate UJT-a t njegov emiter (e) nacinjen dvfuzijom u poluvodicki kristal. je poluvodicki element koji se sastoji od cetiri sloja poluvodickog kristala. Ta je Ovisnost struje kolektora J e o baze J b za neki tranzistor i odreden napon kolektora (u fea sklopu zajednickog emitera) pokazuje si. 4-23c. tera« . SI »Jednospojni« tranzistor ili Unijunction. promjena skokovita. oznacenih kao istovrsni. pa se jed- upotrebljava nospojni tranzistor kao prekidacki element. »gejt« i anoda. P-N-P ili N-P-N. 4-24. UJT (engl nadomjesnom shemom na si. b) sim« bol za crtanje i c) priblima nadomjesna shema UJT-a 4-23. Oznake »MAKS« i »MIN« pri* padaju granicnim karakteristikama za tranzistore koji su jednako oznaceni. U radio-tehnickim sklopovima se rijetko upotrebljava. pa su prema tome UJT promjenl j ive struji velicine. NPN Malim »gejt«.Karakteristike tranzistora Osnovni podatak koji karakterizira bipolarni tranzistor je tip tranzistora. 78 -Jb SI. pa se moze predociti kao dva tranzistora PNP tipa i tipa s dva zajednicka sloja. odstupaju i do 50%. Karakteristike pojedinih primjeraka tranzistora. Karakteristike tranzistora najcesce prikazuju ovisnost jakosti struje kolektora Jc o naponu U c ko lektora za razlicite jakosti struje Tiristor Tiristor ili SCR (engl. tit. Karakteristika tranzistora koja pokazuje ovisnost jakosti struza je kolektora J c o struji baze stalan napon kolektora E/ c Tranzistor je u sklopu »zajednickog emi- h . koji se zovu katoda. Tiristor se upotrebljava kao sklopka za vrlo jake struje. u kojoj se otpor Ri mijenja napo nom izmedu emitera i baze bi. Slijedeci vazni podaci su faktori strujnog pa jacanja a i B. Silicon Controlled Rectifier).Svi parametri tranzistora ovisni su o naponu i jakosti struje kolektora. I tiristor i trijak se rijetko upotrebljavaju u radio-tehnickim sklopovima. namjenjen upravljanju izmjenicnim stru jama. Ipak cemo ih naci u nekoliko primjena i u ovoj knjizi. porastom struje kroz naglo poraste struja anode Na nju se onda vise ne moze utjepreko upravljacke elektrode. Moze se predociti kao antiparalelni spoj dvaju tiristora.

Karakteristike FET-a U FET-ovima se. 4-25. Krivulje pokazuju ovisnost kolektorske struje (Jc) o struji haze (Jb ) i o naponu izmedu kolektora i emitera (U c) 5/. 60 -• trode (»izvora«) i drejn-elektrode (»odvoda«). kolektorskog napona. Uz povecanje pokazuju kako struja »odvoda« (Jd) zavisi o prednaponu na »vratima« (U. Lijeva krivulja je J d /Ue karakteristika. dok je na desnoj strani slike skup karakteristicnih krivulja koje pokazuju ovisnost struje J d o naponu U d kao i o Oblik tih krivulja ostaje isti onda. To je slicno kao kod triode: anodnom strujom se upravlja i 4-25. pokazuju Karakteristike FET-a. trode (Jd) ovisi o prednaponu na gejtu (UJ i o naponu izmedu drejni surs-elektrode (Ud ) Kod tranzistora koji rade u emiterskom sklopu. napona i vlada izmedu surs-elektrode 40 20 Q koji gejta Jbfj/Aj promjenama napona izmedu Karakteristike bipolarnog tranzistora. Zato se karakteristike definirati FET-a mogu nacin. . obicno upravlja promje tj. Povuce se paralelna linija s osi ordinata za neki konkretan napon kolektora i ocita se kolika promjena struje kolektora odgovara nekoj promjeni struje baze. kao i o naponu izmedu »izvora« i »odvoda« (U d ). Faktor strujnog pojacanja ocitava se iz dijagrama vrlo jednostavno. i I kod FET-a se moze definirati pojam »strmine« kao odnos promjena struje »odvoda« {AJd ) i promjene napona na »vratima« (AW: AUg I po drugim odgovarajucim pa rametrima FET je poluvodicka ana- log! j a elektronske cijevi. Jakost struje kolektora ovisi jos samo o struji baze. si. 4-26 je izgled krivulja koje baze Jb . Sklopovi u kojima se tranzistor upotrebljava tako da je emiter zajednicka elektroda nazivaju se »emiterski sklopovi« (si. (»vrata«). Oni se najvise upotrebljavaju. kolektorskom stru79 . na slican Na si. de katomrezice.). dok vec iznad nekoliko desetinki volta ostaje skoro konstantna. |3 Ue . Za prakticnu upotrebu obicno se navodi samo faktor strujnog poja^ canja p. Emiterski sklop odgovara normalnoj upotrebi triode kod koje je katoda zajednicka (cesto jos i uzemljena) elektroda. triode. elektricnom strujom koja tece izmedu surs-elek nama »prednapona«. kad je napon U g pozitivan. One kako struja drejn-elek- jedna od njih uvijek mora biti zajednicka ulaznom i izlaznom strujnom krugu. Zaiednicka elektroda Tranzistor ima tri elektrode pa -2 -Ug{V] Ud(V]- SL 4-26. jakost struje Jc se ne mijenja. Ta se ovisnost nag- lo mijenja za niske napone kolek tora. 4-27a).

4-28c prikazuje dilo« (Source Follover) sa zajednickim »odvodom« (d). Zbog relativno male razlike ulazne i izlazne impedancije olaksano je prilagodenje izmedu veceg broja stupnjeva u pojacalima. Pojacanje snage moze doseci oko 20 dB. slicno kao kod (»Cathode Follower«) sa slijedila triodom. c) sa zajednickim kolektorom. b) sa zajednickom bazom. na si. 4-28b je zajednicka elektroda g. b) C2 Uo- ii Rs © Kod »kolektorskih sklopova« zajednicka elektroda je kolektor. Osnovni sklopovi za upotrebu FET-a u pojacalima prikazani su na 4-28a. »vrata«. Osnovni sklopovi za FET: a) sa zajednickim izvorom (surs). zajedsi.jom upravlja se preko baze. do nekih 40 dB. 4-28. Na si. Kod ovih »sklopova baze« ulazna impedancija je malena (oko 100 Q) dok je izlazna imipedancija velika (vi§a od 100 kQ). 80 . nicki je »izvor« (s). Ostala objasnjenja it tekstu sklopu ulazni otpor (impedancija) malen. Pojacanje snage veoma je veliko. a izlaz potrosacu. S = izvor »sig^ 4-27. Ulazna impedancija je velika (50 kQ do preko 500 kQ). 4-28. I ovdje je naponsko pojacanje malo manje od jedinice. 4-27b zajednicka je baza. Oni odgovaraju sklopovima kod kojih St. b) sa zajednickim vratima (gejt). dok »izvorsko slijesi. ra: a) sa nji ulazni od ovih sklopova imaju vehk otpor. Prvi i posljed- SL Osnovni sklopovi tranzistozajednickim emiterom. si. sa zajednickim odvodom (drejn) je anoda triode zajednicka elektroda. dok je preostalom nala«.Uc + nickim kolektorom nekada kaze da je to »emitersko slijedilo« (»Emiter Follower«). U sklopu. Zato se za sklop sa zajed- Ub - . Izlazna impedancija je vrlo malena (500 Q katodnog i manje). uz uvjet da se ulaz dobro prilagodi izvoru signala. Sklopovi u kojima je tranzistor upotrebljen sa zajednickom bazom odgovaraju sklopovima sa zajednickom mrezicom kod triode.

Osim toga u blizini tranzistora ne treba stavljati druge sastavne dijelove koji se griju. Stupanj stabilizacije izrazava se tzv. # vratna_veza_ koja osigurava jo§___bq_ Jju stabilnojsjt _jEagne Tacke _Jranzjr.„T Za stabilizaciju radne tacke tranqfejo i zistora upotrebljavaju se s otpornici negativnim temperaturnim koefici jentom. Kako kroz tranzistor stalno prolazi struja.dodavaniem elektrolitsk^ jcnnTpr" zatora ^paralelna emiterlkonT otoordo ni]ya 1J£aJSF po^acalo^on iznosi 10 lqOqjJF. NTC-otpornici. 1. . faktorom stabilizacije. Sredstva za odabiranje i stabilizaciju radne tacke tranzistora (vidi tekst) Stabilizacija radne tacke Karakteristike bipolarnih tranzistora ovise o promjenama temperature. dok ie u pojacalima VF dovoljno gj nEJjj jnanje. koji jc definiran kao odnos promjena jakosti struje kolektora u stabiliziranom i nestabiliziranom sklopu: K= Ako A Jc (stab) A Jc (nestab) nema. (sL 4-30a). Ova djejiti Vrlo dobra temperaturna stabistavljanjem kristalne diode D u razdjelnik napona (si. koji se takoder zagrijavaju. tranzistorske struje ne smiju biti jade nego je to potrebno.stora^Tsl. Sto je 6 Radio prirucnik 81 . Najjednostavniji nacin odabiranja radne tacke je preko posebnog otpornika baze. lacania do Voj^gp bi doslo uslijed negativne povratne yeze sprecava se Smanieniem pou . da temperaturna ovislizacija postize se nost promjena elektricne vodljivosti na izmjenicni napon signala pa se smanjuje pojacanje. Da se sprijeci nepotrebno zagrijavanje. Kristalna dioda mora biti nacinjena od iste vrste kristala kao i tranzistor. Rb (si. ernit^ra postize se negativna po- Kod stabilizacije stabilizacije je K < K — 1. tzv. NTC-otpornik upotrebljava se kao dio razdjelnika napona nom kombinacijom vrijednosti NTC-otpornika R i otpornika Rs moze se postici skoro potpuna stabilizacija. Na ovaj se nacin postize stabilizacija radne tacke negativnom naponskom povratnom vezom. Naicesce se up otrebliava razdjel5* n ^-^ZpZ352S Aiega one otpornici R*uJi&. 4-29a). Kojiput ovo nije dovoljno pa treba radnu tacku tranzistora stabilizirati na poseban nacin. 4-30b). u praksi jeTgToko 10 puta Veci oq K b 2 dok je radni ot pprniT^ koJeKtora It ne^to manji pd R b2 i)tporhikom u strujnom krugu luje i . bude podjednaka. on se zagrijava. Isprav- Otpornik baze R b moze se spodirektno na kolektor (sL 4-29b). U blizini su obicno i drugi element! uredaja. 4-29d) . U praksi se zato ovakav nacin uglavnom ne upotrebljava. Ovim se nacinom po stize oko tri puta bolja stabiliSBetfa. za istu promienu temperature. Radna tacka u ovom spoju je kod promjene temperature nestabilna.c) i r SI 4-29.

tranzistora: Temperaturna stabilizacija a) otpornikom R koji koefici- ima negativan temperaturni jent (NTC). Tranzistorsko pojacalo koje prethodnim stupnjem spojeno preko kondenzatora C2. Emiterski otpornik Ri odreduju i razdjelnik napona R2/R3 radnu tacku tranzistora. Zajednicka elektror da 0+9. Prvi je ulazni a drugi kondenzator tzv. Opet emiter zajednicka elektroda je Veza sa prethodnim i slijedecim stupnjem je kapacitivna. Pojacalo je s prethodnim i slijedecim stupnjem vezano preko transformatora Ti i T>. Kod NF pojacala to su NF transformation.. 4-32.T. Su slijedecim stupnjem spojeno je preko konje s izlazni denzatora Cs. Ct i C2 su kondenzatori vehkog elektrolitski kapaciteta PRIMJENA TRANZISTORA Pojacala s tranzistorima ulaz Tipicno transformatorsko poja s tranzistorom prikazuje si. kod VF pojacala to su titrajni kru^ovi MF transformatori. npr. 4-32 je s nog pojacala kom R2.C. Prednapon baze ulazni signal su spojeni seriiski. 4-31.. |r L(IM. b) kristalnom diodom D. odnosno 20 puta manja sa odredenom stabilizacijom nego bez nje kod iste razlike temperatura. calo 82 SI. stabilizacija je bolja. otpor tranzistorom. Ulazni signal dolazi paralelno s otporni- Na si.pomocu otpornika R2 i Rs iz izvora rfrr® i-??"-iju R2 | ! | i- struje napajanja. Ako je tranzistor TR silicijev i dioda biti silicijeva. i Jedan kraj sekundarne zavojnice ulaznog transformatora Ti uzemljen je za izmjenicne struje kondenzatorom C2. Prednapon ili za bazu dobije se potenciometarski. Kod oba radne tacke je pojacala stabilizacija postignuta kombi iztaz SI 4-30.) 1 shema tzv. s kondenzatorima C2 i Cs. RC-pojacala . K = 0. SI 4-31. Tranzistorsko pojacalo sa ulaznim (Ti) i izlaznim (Ts) trans formatorom.12V je emiter.05 znaci da je promjena struje kolektora 5%. Prednapon za bazu dobije se potenciometarski. Uz germanijev tranzistor mora se upotrebiti i germanijeva dioda mora faktor stabilizacije manji.

Kristalni oscilatori s tranzistorom mogu se naciniti na mnogo nacina. * • i ~^. koji se od originalnog oscilatora s elektronskom cijevi razlikuje po dobivanju prednapona i SL 4-35. Tranzistori su u radu jace ovisni o promjeni temperature new cijevi tiviteti koji medu strujama SL 4-34.. Pri tome se ne smije zaboraviti da su para. su cetvrtasti. Tranzistorski oscilatori Tranzistorski oscilatori mogu se naciniti na vige nacina. 4-36. »Hartley-ev« tranzistorski oscilator provesti §to bolja stabiliza- Snaga oscilacija opada s porastom frekvencije. sistor pa tran- paralelno na- snoj ima veliku primjenu u impultehnici. Uz male preih je i Pomocu ciniti i tranzistora mogu se nageneratori signala kao Sto pilasti. ^ + SL 4-33. Svi parametri tranzistora su f—. mora cija. Tranzistorski oscilator koji odgovara Colpitts-ovom oscilatoru Tranzistorski oscilatori s kristalorn daju vrlo stabilne VF signale. Sve jaci utjecaj imaju unutrasnji kapacitet i induk- na pa se kod tranzistorskih oscilatora uzrokuju pomake u fazi i naponima. Sva se tri prikazana oscila tora napajaju serijski. Na si. itd. Za ilustraciju je na 83 . a na si. Na si. SI. 4-34 je tranzistorski osci- make moguce pajati. 4-28a bila je s «og pojacala shema slit FET-om. Kao granidna frekvencija navodi se ona kod koje strujno pojacanje padne na jedinicu. ali je Slijedeci primjeri pokazuju sheoscilatora koji odgovaraju tipi& moguc i cijeli niz drugih kombinacija. koji je za pravo varijanta Colpitts-ovog osci latora pokazan je na si. To opadanje je naglo. 4-35 oscilator u Colpitts-ovom spoju. tako da poslije granicne frekvencije tranzi^ stor jednostavno »nece« da oscilira. To je Meissner-ov oscilator u tranzistorskoj izvedbi. Svojstva tranzistora na visokim frekvencijama znatno se razlikuju od onih na ni2im frekvencijama. me nim oscilatorima sa elektronskim cijevima.nacijom emiterskog otpornika Ri i razdjelnika napona (R2/R3) za prednapon baze. u Hartley-evom spoju. Oscilator s kristalom. 4-37 je slican oscilator sa FET-om. »Meissner-ov« oscilator s tranzistorom visokim frekvencijama kompleksne velicine. po dodatnoj stabilizaciji emiter- skimi otpornikom. metri tranzistora jako ovisni o frekvenciji. Na lator si. 4-33 pokazuje oscilator s induktivnom povratnom vezom.

jer krivi polaritet vecinom uzrokuje unistenje tranzistora. Razumije se. nume- ricke biti i (»displeje«). ali i takvih kojih je »uzemljen« negativni izvora struje. foto-diode. »alfa-numericke« pokazivace O nekima od njih ce elektronskih cijevi polaritet struje napajanja je uvijek takav da je anoda pozitivna a ka izvora Kod govora na onim mjestima u ovoj Ttnjizi. Osim toga jenegaanodne struje skoro uvijek spojen sa sasijom i uzemljen. spot en na negativuLpoL izv ora struje napajanja. R2 stora. 4-39b 4-39a i b si. Preostali poluvodicki proizvodi za radio-tehniku i elektroniku SL 4-38. multivibrator tranzistorima Od cemo dio-tehniku poluvodickih proizvoda za rai elektroniku spomenut Odnos tranzistora prema polaritetu izvora struje napajanja svijetlece diode. omogucuju razlicite kombinacije. foto-tranzistore. vV^ Astabilni s upotrebiti tranzistore tipa P-N-P i tipa N-P-N. ali fazu su im suprotne. mp ze fori Jff pjen pozitivnim pojoni izvora strain tivni pol izvora ' i je tre n^'stor tip? emit. bez obzira na tip tranzi- Ima SL Tranzistorski »Colpitts-ov« oscilator s kvarcovim kristalom 4-36. spo kod pol €)T _~4 +Ci C3 J r VF „ IZLA2 Tranzistori. »uzemljen« (sa sasijom jen) pozitivni pol. foto-elemente i suncane baterije. koji odgo^ ^ara katodi. 84 . 4-32a i c) kao i dva puta s tranzistorom N-P-N (si. gffri trn n7i Qtora nij£ takQ Tfo koji IgagS odgQvara anodi l£frtP r fj^ktroriske cii gvi. Pri tome je na si. si. gdje bude rije£i o nji hovoj primjeni. prema tome. foto-otpornike. Nacrtane su sheme istog niskofrekventnog pojacala. 4-39. Ako je multivi brator naeinjen simetricno impulsi A i B su takoder simetricni. Astabilni multivibrator je izvor cetvrtastih impulsa koji se uzimaju s jednog ili s drugog kolektora. : toda negativna. dva puta s trail zistorom P-N-P (si. a na i SL 4-37. PonmtetTji^ r aju 15iti obrnuti! KoIek tQ r rnp p*spo ien s rie gativmn£Ia^ prnit ec biti s pQzjJLJjqiim polom. I to je varijanta oscilatorskog principa prema Colpitts-u d). tranzistorskih uredaja kod kojih je.qr. uzemljen pozitivan. je Prema ovim uzorcima se vidi da u istom uredaju moguce zajedno ! R3 A t- JUl. A kguJ^ __ -N^ TaH a ie j ranzistor tipa P-N-P. od ko jih su cetiri tipicne na si.— 4-38 shema astabilnog multivi bratora sa tranzistorima. d negativan pol izvora elektricne energije. 4-39c i TC2 Kristalni oscilator s FET-am. pri tome je potrebno raditi promisljeno i pazljivo.

. c) i d) za uzemljen negativni pol kod P-N-P i kod N-P-N tranzistora Najznacajniji proizvodi elektro nicke industrije danas su.. v T /r : 5°^ S/..r w . uo o — «U L O S r- G .. nesuranjivo. .b) T ! TRtN-^Nj . ! J ulaz #. .+ + : 100 + aj 100 aj c ) TR (P-N-F d) TRI ' : . 4-39. po 85 . razliciti integrirani poluvo- dicki sklopovi (integralna kola).. Tranzistorska pojacala sa razlicitim polaritetima izvora elektridne struje (baterije) za napajanfe: a) i b) zct uzemljen pozitivni pol kod P-N-P i kod N-P-N tranzistora._. njima se govori u slijedecem glavlju.

prvih pokusaja. je Uobicajeno takoder da se. hibridne integrirane sklopove. radi se o linearnom skloposeban pu. U pocetku je svaki proizvodac izradivao svoje tipove. Danas mnoge tvornice proizvode sklopove pod slicnim oznakanta tako da su slicni ili cak potpuno jednaki i po svojim karakteristikama. ali su vremenom neki sklopovi ili »familije sklopova« tipizirani. praksi su ceste i komfeinacije. promjenom takve velicine slicnom) mjenu prvenstveno u industriji. Prema tehnologiji izrade ti se sklopovi mogu podijeliti na: (linearne) i d) e) niskofrekventna pojacala. Ako su promjene jedna o drugoj 11 nearno ovisne (a ne po nekom logaritmickom ili eksponencijalnom zakonu). prema tome. proizve* deno je do danas bezbroj tipova in tegriranih sklopova za najraznolic nije namjene. ali ih sve vise koriste i amateri pri gradnji svojih uredaja. 86 . rijec je o analognom sklopu. mjesaci. na istoj plocici poluvodickog kristala. c) digitalne (impulsne) sklopove. BI-FET operacijskih pojacala gdje su ulazni tranzistori tipa FET. Radio-aparati. koji mogu sadrzavati i nekoliko tisuca tranzistora. kod tzv. vecina proizvodaca poluvodica na svoje kataloge stavljaju naslov »linearni« i onda kad se u njima sklopovi kojima bi vise odgovarao termin »analogni«. npr: a) operacijska pojacala. mogu izraditi »integrira* no«. ali prakticna primjena im je jednostayna. kada je 1959. slucaj analognog sklopa. Takvi se medusobno mogu bez ikakvih poteskoca zamijeniti i upotrebljavati u istom uredaju. Integrirani sklopovi nasli su pri- LINEARNI INTEGRIRANI SKLOPOVI Ako promjenu neke ulazne elek- tricne velicine sklop slijedi analog- nom (= odgovarajucom. modulatory demodulator! x a) monolitne bipolarne. Linearni sklop je. Njihovo servisiranje je takoder znatno olaksano. Dijelimo ih na analogue Od na svom izlazu. npr.INTEGRIRANI SKLOPOVI Tehnologija poluvodica napredo* vala je toliko da se danas cijeli sklopovi. a ostali su bipolarnL c) U Izrada integriranih sklopova (in tegrisanih kola) vrlo je slozena. te b) monolitne unipolarne (MOS). b) komparatori. Nekoliko takvib primjena opisano je i u ovoj knjizi. televizori i razliciti elektronicki uredaji postali su manji i pouzdaniji u radu. visokofrekventna i sirokopo jasna pojacala. Tokom godina doslo je i do podjele integriranih sklopova prema namjeni. u Ipak. dioda i otpornika. Americi nanravljen integrirani sklop na plocici germanija. pre glednosti radi. linearni integrirani sklopovi razvrstaju u grupe ili »fa* milije«. U ovoj knjizi cemo zato ovu vrstu nazivati »linearni integrirani sklopo- mogu - naci i vi« (krace: »LIS«).

5-1. izraduju se kao hibridni (= mijesani) sklopovi Hibridni sklopovi proizvode se tako da se na podlozi od keramike pove zuju aktivne komponente s pasivni ma (otpornicima. diskretnim (= odijeljenim) komponentama. snazni stabilizatori napona ili neki visoko frekventni sklopovi. nazvani operacijskim pojacalima. operacijsko pojacalo t ima diferencijalno-simetrican ulaz nesimetrican izlaz. takvog pojacala u »otvorenoj petlji« je vrlo veliko. . Ac. uspjesnije i bolje nego. kao npr. 5-2. U praksi se vrlo sklopovi za posebne namjene drugi. pretvaraci. Na sL 5-1 je principijelna shema opera cijskog pojacala. Zbog mm njihovih vrlo zanimljivih svojstava ti se sklopovi upotrebljavaju i daleko sire od prvobitne namjene. - R. Buduci da su takvi sklopovi vrlo popularni i u amaterskoj praksi. te ru R P koji je jednak otporu potroSaca (tereta). Sl. odnosno na radnom otpo- 5-3. nai g) analogno-digitalni h) stabilizator! regulatori pona i) i (i struje). i R mole se staviti samo jedan otpornik R. Neki sklo povi. cesto. Invertirajuce SL pojacalo. Principijelna skica operacij- skog pojacala Operacijska pojacala Matematicke operacije u analog elektronickim racunalima (ra cunarima) obavljaju sklopovi. On mora po vrijednosti odgovarati paralelnom spoju Rs R r ii r 87 . — U. Naponsko pojacanje. koristi Operacijsko pojacalo koje se kao diferencijalno pojacalo s povratnom vezom U. Tako se dobije sklop koji sadrzi one komponente sto se inace ne mogu izraditi na monolitni nacin. jednostavnije. Gotovo da nema zadatka u podrucju frekvencija ispod 1 MHz koji se ne bi dao rijesiti nekim od brojnih operacijskih pojacala i to. Umjesto otpornika R.f) generatori funkcija. To je poiacavanjc diferencije (razlike) ulaznih elektric nih velicina (napona ili struje). Tu su upisani i na poni V in i Uni na ulazu. Opcenito. te napon U P na izlazu. nom komadicu Vecina nabrojanih sklopova pro izvode se kao monolitni (= na jed kristala). pojacala snage.. kondenzatorima zavojnicama) koje su izradene odre denim postupkom na istoi podlozi. Pridjev »diferen cijalno« ukazuje na osnovxm namje nu tih pojacala. npr. posvetit cemo im malo vise prostora. i SI.

Faza signala se ne mijenia a ulazni otpor je izvanredno velik. je ostvarena otpornicima R r i Rs O njima ovisi pojacanje. tj. 5-4. Operacijsko pojacalo kao ferencijator di- kao diferencijator (si.rijetko koristi. dvostruka i cetverostruka SI. Osnovni spojevi operacijskih jacala nacrtani su na slijedecim po sli kama. Naponsko slijedilo sa operacijskim pojacalom. Operacijsko pojacalo moze raditi i SL 5-6. R s i R r moze se staviti otpornik R koji bi bio jednak vrijednosti koja odgovara paralelnom spoju R* i R r (R. Povratna veza. 1 SI otpor. 5-5. 5-5. ih je Grada operacijskih pojacala Iz obilja tipova operacijskih pojacala moze se odabrati najpovoljnije za rjesenje nekog konkretnog problema. Operacijsko pojacalo kao tegrator in- sklopa. Na si.' 5-4. ulazni otpor vrlo velik . Promjene izlaznog napona innaju istu fazu kao i ulazni napon. vidimo na si. Njegov je ulazni otpor vrlo velik. Ako se uz ove otpornike stavi kondenzator ili neka druga nelinearna komponenta moze se na odreden nacin utjecati na radnu karakteristiku . 5-6) i kao integrator 5-7). jacalo primijenjeno kao diferencijal no pojacalo 5-3 s povratnom vezom. okretanja stanja ti traja izmjenicnog napona Vu Umjesto dva otpornika. teorijski. tj. realizirano operacijskim poiacalom. Ulazni mu je beskonacno velik UD = -RC- dt Naponsko slijedilo. vracanjem jednog dijela izlaznog napona na je~ dan ili na oba ulaza. prikazuje invertirajuce pojacalo u kojemu dolazi do okretanja (inverzije) faze. Njegov je Neinvertirajuce pojacalo. na si. 5-2 je operacijsko po SI. 5-2 do si. i. npr. Takav slucaj imamo. (si. 5-7. Najcesce se primje nom povratne veze. Nekoliko opisano i u ovoj knjizi. SL 5-7. kod aktivnih jiltera. daju pojacalu potrebna svojstva. Neinvertirajuce pojacalo je na si. Danas se proizvode jedno^ struka. \\ Rr).

R ' TR CH TR6 1 * v^H--^™' — / *& « 5 1 • I. 5-8. sto je tesko izvesti difuzijom na kristalu poluvodica. su tipa P-N-P. Konkretno. Takav se spoj odlikuje velikim ulaznim otporom. To pojacanje koje se postize tranzistorima TRb i TR4 obicno iznosi oko 250 puta! Pojacani signal se ovdje uzima nesimetricno. neznatno smanjuje naponsko ^ojacanje tog stupnja. si. Primijenjena sklopovska rje- senja dala su torn pojacalu takva svojstva kakva bi u diskretnoj verziji bilo vrlo tesko dostici. upotrebljeni su tranzistori TR12 i TRi3. Oni su u spoju strujnog zrcala i predstavljaju kolektorski otpor ovog medustupnja. si. TRi i TRs. j H 8 . 5-9) i vodi se medustupnju. Tranzistorski par. 5-9b. cak bez obzira na potreban pros tor! Shema integriranog operacijskog pojacala IL 741 je na si. medu njima koji ima oznaku IL 741. TRo i TRr spojeni su kao tzv. Glavni detalji su mu na sL 5-9. s jednoga od kolektora P-N-P tranzistora (tacka A. tj.r operacijska pojacala u istom kuci* Stu. Lateralni (= bocni) tranzistori. 3 j j r/. ima darpar tranzistora TR15 i TRie. 5-9a je pojednostavljena shema ulaznog diferencijalnog stupnja. On je priblizno jed- razmjerno visokih napona na ulaze pojacala bez opasnosti po sklop. Oni djeluju kao emiterski otpori za tranzistore TRi i TRs. »strujno zrcalo« koje u ovom slucaju djeluje kao kolektorski otpor za tranzistore TRs i TR4. odnosno TR>.8 i 2 MQ. R 9 i SI 5-8. Lateralni tranzistori ima- nak umnosku emiterskih otpora s faktorom strujnog pojacanja h fe (= p) tranzistora TRi. Medustupanj. Na si. cuie ulazni stupanj (u tacki A). I kucista ima vrlo razlicitih. ju mali h fe 1 ali zato vrlo visok dozvoljeni inverzni (— zaporni) na- pon izmedu baze i emitera (preko 80 V) sto dozvoljava prikljucivanje Mi cemo najvaznija rjesenja unu- tar integriranih operacijskih pojacala upoznati na primjeru najpoznatijeg. radi u spoju zajednickog kolektora. Shema integriranog operacijskog pojacala IL 741 89 . Taj je otpor velik. Tranzistori TR&. Takav par ima veliku ulaznu impedanciju koja neznatno opterelingtonski TR 3 i TRi. Umjesto velikog omskog otpora.- 'vHi ~P TR2 R\ H 2 j Jr."" K . Takoder se i elektricni parametri od tipa do tipa dosta razlikuju. pa ce i pojacanje biti veliko. kod IL 741 ulazni otoor je izmedu 0. Na taj nacin se IL741 TR9 3 " TR!2 t -*- « — i.

Najjednostavnije strujno zrcalo cine dva podjednaka tranzistora. referentnom diodom. Strujno zrcalo i odnos ulazne i izlazne struje . aktivne regije i napona saturacije (= zasicenja). dijagram koji pokazuje da se te struje izjednacuju. 5-9c vidimo pojednostavspoj izlaznog stupnja. Bolji sklop ove vrste postize sc spajanjem jos jednog tranzistora. Tranzistoru TRi dovodimo struju jakosti h. tranzistor skom diodom i slicno. Kolektor90 h**Fi*B TRI TR2 SI. 5-10. 5-10.O (3) O) T TR1 TR2 l> h> ! I XI TR3 TRi . kao i kroz TRu Na crtezu vidimo. spojena prema si. frekvencijska kornpenzacija pojacala i otklanja se opasnost samoosciliranja. Naziv potjece od siicnosti: obicno zrcalo vraca svjetlost koja padne nanj. »current mirror«). s bilo kojim Vazno je i strujno zrcalo (engl. Izlazni tranzistori. si. On je izveden kao protufazni stupanj u klasi AB kako bi se izbjegla izoblicenja malih signala. b) medustupanj. 30 pF) napona reda ti- ska struja J c mu je za faktor struj- Spajanjem kondenzatora C (oko izmedu kolektora i baze darlingtonskog para TRis+TRtn posti- ze se tzv. i ! (2) b) -tt 4? 4> O |TR6 <» S/. Pregled najvaznijih stupnjeva operacijskog pojacala: panj. svojstvena pojacalima klase B i C. pokraj slike sklopa. 5-9. Tranzistoru TRi je kolektor kratko spojen s bazom. kad strujno pojacanje h fe dosegne vrijednost 100. zasticeni su od unistenja cak i u slucaju trajnog spajanja izlaza sa bilo kojim polom Na ljen y nog pojacanja h fe veca od struje baze J b Tako spojen tranzistor na zivaju i »aktivnom« diodom. TR19 i TR*o. teci ce kroz TRs struja podjednake jakosti. napona napajanja ili ulaznim prikljuckom. Baza tranzistora TRz spojena je s bazom tranzistora TRu Uz pretpostavku da su tranzistori podjednaki. Time taj tranzistor radi na granici tzv. dok strujno zrcalo kao da vraca onoliko struje koliko unj ulazi. c) izlazni stupanj a) ulazni stu- postize pojacanje sucu puta.

. + Jn h na si. osim Ci i C 2f mozemo dodati i kondenzator C„ Spoj s njime je oznacen crticama. = + Js + . samo ce se tada naponi na izlazu ponasati obratno nego u prvom slucaju. konstantne ja- kosti struje koje nece ovisiti ni o velicini otpora u njihovim kolektorskim strujnim krugovima. moze napon — 91 . Prikljucimo li baze nekoliko tranzistora na »tranzistorsku diodu« (TRi). 5-13. teci ce kroz tranzistore TRs. ref .XX)n t- . znaci da je je izlaz negativan (C/i>).jednake struje Ji i Js postizu. moze doci do nezeljenih oscilacija ushjed sprege izmedu ulaznih i izlaznih strujnih krugova. Sami izvori napajanja imaju nekad relativno velik unutrasnji otnor. Rasprezanje napona napajanja sa (si. kondenzatori budu montirani i spojeni sto blize nozicama na koje se dovodi struja napajanja. U takvom se slucaju mora svako pojacalo zasebno raspregnuti od izvora napajania. Taj nezaobilazan spoj vidimo na sL 5-12. nekim poznatim naponom 5-14). Jedan od nacina da se to postigne vidi se l o r2 (r r- SL 5-12. ji To prikazuje i grafikon na des- ^N B3 j ^-H noj strani crteza. 5-11. Postignuti su izvori kon- SL 5-1L Poboljsana varijanta nog zrcala strttj- i ? stantne struje. Operacijska pojacala se vrlo cesvi da Vazno je '"IX . Oni znatno umanjuju djelovanje promjene napona na parametre sklopova i integriranim pojacalima omogucuju rad u sirokom rasponu napona napajanja. TRs I TR3 ||{h FE +2)J B *i4- TR1 TR2 10 100 1000 TRt i tako redom. U slucaju potrebe. Kod gotovo svih modernijih integriranih sklopova moze se naci spoj za postizanje tzv. kao komparatori napona.. Isto tako t/ re/ biti prikljucen i na invertirajuci ( ) ulaz. ni o visini napona na koji su ti dtpori prikljuceni. izvora konstantne struje. ii . Kroz tranzistor TRs vodimo struju Ji.. Komparator napona uporedui sto koriste je pon U„ f (komparira) neki nromjenljivi na[/„ SL 5-13. a u emiterske strujne krugove prikljucenih tranzistora odgovarajuce otpornike. Time je svojstvo »zrcala« poboljsano utoliko. sto se . cim je Hfe svih triju tranzistora iznad 10. 10n. znaci da je U« veci od Urch To vrijedi u slucaju kada se referentni napon U ref prikljuci na paratora pozitivan Uu manji od U Kada neinvertirajuci (+) ulaz. ^"mh -I - h FE + 2 . Tu je Ji Izvori konstantnih struja.kao na si. Ako se na takav izvor prikljuci jedno ili vise operacijskih poiacala. Kadgod je izlaz kom(Ui).

5-14a. U nasem DTL i TTL serije. Nju mozemo po volji odabrati mijenjajuci odnos izmef. Izlazni nivoi tog sklopa prilagodeni su digitalnim sklopovima 5 slucaju to znaci da ulazUre u tacki GTO (gornja tacka okidanja) miienja napon na izlazu od pozitivnog (Ui) u negativan (C/s). Potrebno je da ulazu DTO ni napon padne ispod U rt (donju tacku okidanja). To je specijalni Okidanje i medutim mogu prouzrociti slicno. Primjena operacijskih pojacala je ogranicena na istosmjerne i na niskofrekventne signale. 5-15 taj je sklop iskoristen kao komparator sa histerezom. napon na izlazu se jos ni signal. kao klasicni Schmitttrigger. Takav se sklop odlikuje svojstvom smetnje. i du otpora u strujnom krugu povratne veze. Ako treba mo komparator za visoke irekvenza okidanje vremenske cije. nece mijenjati. po analogiji s oblikom krivulje magnetiziranja. To njem otpora 10 MQ i 10 kQ (si. upotrebit cemo integrirani sklop IL 710. brujanje se moze izbjeci dodava- nazvanim histereo (starogrcki: histereza zaostajem). dovoljna je malena promjena ulaznog napona (»signala«) za okidanje komparatora. si. Integrirani stabilizator! napona integriranih sklopova uredajima porasla je i potreba za izvorima napajanja koji bi kompenzirali promjene napona elektricne mreze.-ri u- • -- . i naziva se Schmitt-t rigger (Smitov = komparator koji dobro radi do frekvencija blizu 30 MHz. prolazeci f. Ako sada ulazni napon pada i dosegne vrijednost GTO. Na si. 5-14). promjene optere- Primjenom u razlicitim cenja i sve ostale razloge radi kojih a) u. sum. Tada se izlazni napon naglo Dromijeni od U-2 na vrijednost JJi (sL 5-14b).Zbog velikog naponskog pojacanja operacijskih pojacala. npr. baze osciloskopa. On pretvara sinusni signal u kvadratican. Razlika izmedu GTO i DTO je mjera za veHcinu histereze. iako tvornica garantira ispravan rad do okidac). MHz.

Na Uref prikljucujemo (direktno ill preko razdjelnika napona) neinyertirajuci ulaz diferencijalnog pojacala s velikim pojacanjem. Neki imaju samo tri ili cetiri izvoda i predvideni su da daju jedan stabilan napon. Od preciznih stabilizatora je najpoznatiji IL 723. kakav se primjenjuje i kod jednostavnijih ispravljaca. U slucaju kratkog spoja bit ce izlazni nanon U iz samo za pad na- omo pona na otporniku visi od nule. Izmedu prikljucaka. Obilje aktivnih i pasivnih elemenata »brine« se da napon te diode ostane uz napomenu da /^. Integrirani sklop IL 710 kao komparator sa histerezom napon napajanja bio nestabilan. pokazuje si.h ni u jednom slucaju ne smije premasiti 150 mA. U njemu je darlingtonski par tranzistora koji radi kao seriiski (redni) stabilizator.65 V. Cim pad napona na torn otporniku dosegne 0. 6-40) spaja se otpornik (potmetar 1 kQ). tranzistor TRz (si. Invertirajuci ulaz spajamo sa izlazom (opet direktno ili preko razdjelnika). u di- 93 . sklopa i od »div- Dodavanjem tranzistora (TRi vanjskih i snaznih TR? na si. nastala ili ili DIGITALNI ILI LOGICKI potjece ovdje drudm uzrokom. To se od engleske brojka. Sav ostali visak napona bit ce na tranzistoru TRu Imajuci u vidu dozvoljenu disipaciju od 0. Pri tome. Posebno je to postalo zahtjev kada bi su se pojavili sklopovi serije »74«. Napon U ne smije biti visi od 38 V.8 V T~~ izvodu U(voha) bilan V koji daje ugradena Zenerova dioda.8 W. Gledan izdvojeno. oznacenih na shemi kao »current limit« i »current sense« (si. pa je izlazni napon direktno ovisan o naponu na bazi a vrlo malo o naponu na kolektoru. promjenom opterecenja izaziva SKLOPOVI Naziv »digitalni« u dife- rencijalnom pojacalu (»pojacalo greske«) takvu reakciju da se uspostavi prvobitno stanje na izlazu. Do danas je razvijen velik broj integriranih sklopova za stabilizati- on napona. To znaci da se opterecenje nalazi u emiterskom strujnom krugu. specificnim zahtjevima. Ona za ispravan rad »tvrde« i pretpostavlja stabilne izvore napona. Svaka promjena izlaznog nanona.SL 5-15. 6-39. mozemo izracimati maksimalnu struju sklopa uz poznati ulazni (nestabilizirani) napon U: *maks mu si. sa izlaznim naponom stabilizatora. sto znaci: Dakle. digitalni sklopovi »bave se« brojkama. 6-39a) se pocinje otvarati i voditi struju. Tako se uporeduje referentni napon frekventnu kompenzaciju za otklanjanje opasnosti ljih« oscilacija. Zbog toga se smanjuje potencijal baze izlaznog tranzistora TRi. sto gucuje ogranicenje izlazne jakostt struje. a primjenu 640 u slijedecem poglavlju. Na (vidi ondje) je vrlo stareferentni napon od 7. Neki od njih imaju vise izvoda. Njegovu blok-she- postize jacanjem ili oslabljivanjem struje koja tece kroz izlazni stupanj. 6-40) mozemo stabilizirati napon ispravljaca pri strujama od vise ampera. a time i vecu mogucnost da zadovolje razlicitim. taj darlingtonski par na izlazu radi kao pojacalo sa zajednickim kolektorom. rijeci digit. Kondenzator Cs sluzi za nuznu konstantan u svim normalnim uvietima rada. Postoje i impulsni stabilizator! koji mogu dati vrlo ekonomicno stabilne nanone uz vrlo jake struje.15 Uref = ZT~ 0.

z ZABRANJENO PODRUCJE SI. sa srednjim i sa visokim stupnjem integracije.gitalnoj tehnici. Taj sklop razlikuje da li se na njegovim ulazima pojavljuju signali ili ne. Jedinica (»i«) oznacuje tzv. svi brojevi se iskazuju samo sa dvije brojke: nulom i jedinicom. mogu cuje tzv. »high«. Osnovni logiCki sklopovi cih broja svih postoje^ integriranih sklopova najveci dio. logickih stanja od- Ako smo ostalih. Postoie »familije« sklopova. »low«.8 V je podrucje »loqicke nule«. nula (»0«) ozna Zato cemo govoriti samo o osnovnim logickim sklopovima. On kao da »logicki zakljucuje«. Kroz ovo ulazna ili izlazna stanja brzo prolaze ali se n torn podrucju ne zadrzavaju! Nekoliko prakticnih nrimjera kou amaterskoj praksi pokazat cemo u drugim po ristenja tih sklopova glavljima. Radi lakseg razumijevanja tai je sklop prikazan i pomocu prekidaca (sklopki) i sa diodama. Ako su kod ovog sklopa prvi.. tablica stanja (u literaturi je nazivaju »truth razlicitih vrsta sklopova premasuje prostor koji ovdje stoji na raspolaganju. Iz njih su izvedeni sklopovi »NI« i »NILI«. svi u bipolarnoj tehnologiji. H). ECL sa svo : jim podvrstama. 547. otpada na digitalne sklopove. Podrucje napona logicke »nule« i logicke »jedinice« kod sklopova TTL (»Transistor-Transistor Logic«) 5-16. unutar kojih svi tipovi imaju neke zajednicke karakteristike. Tu je njegov simbol i tzv. Ti sklopovi propustaju elektricne signale na tacno odreden nacin. TTL. Logicki sklop »I« (engl. \ PODRUCJE LOGICKE . Takve su familije: RTL. bit ce i izlaz u »jedinici«.JEDINCE" A 2 -'2/. Od njih se ni. no— M- . Ustvari. 5-16. jedan a) izlaz. ili »gate«). »visoko« stanje (engl. L). Od ukupnog Osnovni logicki sklopovi su »I« t »ILI« i »NE«. koja vrijedi za vecinu bipolarnih sklopova. Ovi posljednji mogu imati cak desetke tisuca pojedinacnih tranzistora na jednom kristalu. drugi i n-ti ulaz u stanju logicke jedinice. Vec i samo nabrajanje Odatle mu i naziv »logicki sklop«. Od +2 V do + 5 V je podrucje »logicke jedinice«. sastaviti shvatili i oni najslozeniji. »nisko« stanje (engl. Po slozenosti se sklopovi dijele na one sa tnalim. Na si. i kako rade osnoydjelovanje svih razumjet cemo govara odredeno podru£je napona. Vrata mogu imati jedan vise ulaza (do osam). »AND«): MOS u unipolarnoj tehnologiji. Zajednickim imenom ih nazivamp »vrata« ili »gejt« ali (engl. TABLICA STANJA SKLOFAJ"[AND» 'Ysy////. Izmedu ta dva stanja je »zabranjeno podrucje«. po broju tipova i po kolicini. pokazana su ta stanja. Od nule do +0. si. DTL. Svakom od tin tzv. Posebne familije cine shlopovi C-MOS sklopovi i tzv.

tablica bi bila opsirnija. ako su Hi jedan ili drueji ili oba ulaza u logickoj jedinici. Ne moze se izvesti diodarna.— tablica »istine«. Samo onda. »NOT«): Logicki sklop verier. Potreban je aktivni elemenat (tranzistor ili FET). »NE« zove i in okrece fazu signala. 5-18. c) Logicki sklop »NE« se (engl. Ako bi umjesto dva. Sklop je prikazan na si. sklop imao vise ulaza. ujedno pojacavajuci struju. tablica table« vjerodostojnosti). kad su svi ulazi »u nuli« i izlaz je u nuli. ObraTABLICA STANJA On samb SKLOPA jLi"(OR) A . Ona bi se u biti poklapala sa ovom za dva ulaza. b) Logicki sklop »ILI« (engl »OR«): Izlaz tog sklopa je u stanju jedinice. Vidimo ga na si. 5-19.

i »ulazi«. Postoje. dakako. Q i (J Oni su uvijek u suprotnim stanjima. preko kojih se bistabil postavlja u neko zeljeno stanje. Najjednostavniji bistabilm sklop (»LATCH«) TABLICA STANJA s . izlazno stanje ne ovi- B1STABIL „ LATCH " SI.mama »BB« teraturi ga zovu i »flip-flop«. Bistabil ima dva izlaza. U shese cesto oznacuje slovima ili »FF«. U njih se unose sve moguce kombinacije ulaza i odgovarajuca stanja na izlazima Q i Q. Bistabili se medusobno razlikuju upravo po vrsti tih ulaza. Medutim. Djelovanje promjena na ulazu na stanj a na izlazima prikazuje se tablicama stanja. 5-21.

Upravljani bistabil »RS« . upravljani bistabil. »Master-Slave« (MS) bistabili. 5-23. Zato se mora pogodnim sklo povskim rjesenjima sprijeciti takav slucaj. prema tablici stanja. Na ulaz. Na taj nacin je frekvencija na izlazu bistabila dvostruko nizal iedan od tzv. Nije. JK. Prema tome. kod nekih bistabila. isto tako vazno svojstvo bistabila je da frekvenciju. Drugo. davac takta) dovodimo impulse u nekom nizu. To se dogada jer su ulazi takvi da mijenjaju stanje izlaza samo onda kad ulazni signal. vetike elektronicke memorije sastoje se od mnogo. gdje ulazni dio (zvan »Master« = gosnodar) upravlja pomocnim bistabilom (zvanim »Slave« = sluga. upisati u LATCH ono stanje koje postoji na ulazima S i R. 7K-bistabil mijenja stanje samo onda ako su i J i ulazi u stanju logicke jedinice. To je razlog da se ovakvi sklopovi u praksi vrlo rijetko koriste. MS-bistabili mogu biti nacinjeni kao RS. postoje i bolja rjesenja. za bistabil dozvoljeno da oba izlaza budu istovremeno u jedinici (»visoko«). Da se bistabil vrati u pocetno stanje mora proci jo§ jedna perioda sinusoide. Za takav bistabil kazemo da radi sinhrono sa impulsima ritma na CP. upravljani bistabiL Kod njega sklopovi 1 i 2 predstavljaju upravliacki dio. Po svojoj konstrukciji svaki od njih je dvostruki upravljani bistabil. oznacen sa CP (engl. a sklopovi 3 i 4 su vec opisani LATCH. spojena prema si. kad sinusoida ide od negativnog prema pozitivnom maksimumu. oni ce pri prelazu od »nule« u »jedinicu«. dobijemo tzv. Obicno su po dva jednaka u zajednickom kucigtu i na istom kristalu. naime. medusobno povezanih.na jednoj i na drugoj tablici smatra se nenormalnim. rob). dovedenu na ulaz dijele sa dva. »Clock Pulse« = impulsi od »sata«. dinamickih bistabila. Pretpostavimo sada da je ulazni signal sinusoidalan. odnosno obratno kod drugih tipova. No. Osim toga oni imaju i direktne ulaze koji mogu poluvodickom bistabil postaviti zavisno od stanje. D-bistabil mijenja stanje K ako je D-ulaz spojen sa izlazom Qo. U svakom slucaj u radi se o promjeni stanja izlaza rastucim ili nadaiucim bridom promjene na ulazu. ovisno o ulaznim prikljucnicama. SET i RESET na ulazu u pomodni. Neka se mijenja stanie bistabila svaki put. Ovo je 5-23. To su u neko Spomenimo jos ukratko svojstva nekih bistabila kao djelitelja frekvencije: T-bistabil mijenja stanje sa svakim imnulsom. Ako prethodnim sklopovima dodamo jos dva. Tako ce se u svakoj periodi stanje samo jedanput promijeniti. TABIXA STANJA s KRAil SIMBa L'lAZNI DIO j LATCH SI. raste od niskog do visokog stanja. U praksi se bistabili najcesce grade kao tzv. Svi ovakvi bistabili imaju takoder svojstvo da »pamte« upisano stanje tako dugo dok ga novim impulsom ne »izbri§emo«. pojedinacnih celija koje »pamte«. nesvih drugih ulaza. D Hi T bistabili.

jer se stalno dijeli s dva. Ako pogledamo tablicu stanja na si. U praksi je to iskoristeno u PLL-sistemima za biranje radnih »kanala« u radio-uredajima. dolaze u stanje »nula«. da slijede jedan za drugim. BiNARNO. 2? =4. Frequency Counter. Cesto je potrebno frekvenciju dijeliti s deset. Broj bistabila odreduje eksponent potencije kojoj je baza dva: 2 x -2.Spajanjem veceg broja bistabila lusa. spojena su na izlaze Qi i Qz. 2* =8. prema si. Pritom ce svaki bistabil raspoloviti frekvenciju koju dobije od prethodnoga. frekvenciju dijeliti mozemo po volji. redenog broja bistabila i vrata. sto nije nacrtano na shemi radi jednostavnosti. Svi bistabili imaju zajednicki ulaz R a Ako . U tome momentu izlaz IZ mijenja stanje od jedinice na nulu i upisuje brojku jedan u slijedecu dekadu. mjer primjene integriranih digitalnih sklopova. od cetiri bistabila i jednih I -vrata. svi se izlazi brisu. 2* = 16. tj. dode deseti impuls. vrata ze Ro u SI. Bistabili su ovdje spojeni JK »frekvencmetar«) takoder je pri- jedan za drugim. Dekadska brojila proizvode se u razlicitim tehnologijama. 5-24. Vrata. PRINCIP DIGITALNOG MJERENJA FREKVENCIJE Digitalno »brojilo« (brojac) frekvencije (engl. Dekadski djelitelj se moze naciniti. Neka od njih omogucuju dijeljenje frekvencije do 1 GHz. je ovaj »nula«. brojilo skofii u jedinici. Njegova blok-shema na si. Kad je vec upisana devetka. kod U. ukoliko je ona spojena u seriju s prvom dekadom. 5-26 je vrlo pojednostavljena. koja pripada ovakvom sklopu. tj. Principijelna skog djelitelja shema dekad(dekadskog brojila) u pocetno stanje. dekadski. gdje u nizu ima vise od dvadeset binarnih djelitelja frekvencije. oznacena slovom G. Kada se oba ova izlaza nadu u stanju A u J qI o— K Ro K Ro K RJ G dovedu sve ulastanje jedinice i time se odmah brisu jedinice svih bistabila. Takvo dijeljenje nazivamo bi narnim. broiilo normalno radi »prebrojavajuci« dolazece impulse. Ukoliko je Ro u stanju »jedan«. JK-ulazi su spojeni na »-f«. 5-25. u elektronickim satovima. Binarni djelitelji frekvencije koriste se cesto u integriranim sklopovima visokog stupnja integracije. Primjenom tog principa i od- u seriju. 2* = 32 itd. to ce se dogoditi kada u brojilo. mozemo po zelji odabrati »modul« koji dijeli frekvenciiu na nacin koji nam treba. Ima izvedbi u koiima su po dva ili vise djelitelja smjesteni u istom kucistu. 5-24. Princip koji smo upoznali na primjeru dekadskog brojila nazivamo jos principom skracivanja cik- . npr.

moze biti nacinjen i sa diskretnim komponentama. vodimo ovaj signal na jedan ulaz vrata G i na ulaz izlaza Sa tog »kontrolnog sklopa«. On djeluje u koracima. da se na izlazu bistabila dobije signal koji kroz cijelu jednu sekundu ima »visoko« a kroz slijedecu sekundu »nisko« stanje i tako redom. vrati na nulu) brojilo Bi i istovremeno. opisan napred. cijelom uredaju trei dva NAND-sklo- napon napajanja ali to. sa stavljenog oa sest brojila. Deseti impuls resetira (ti. ali je ba dovesti jih je sve ovo sadrzano u istom kucistu. U tome sa oznaoscilatoru su obicili no dva invertera pa. Pozeljno da njegov izlazni signal vec bude kvadraticnog oblika. Tu moze izvrsno posluziti Schmitt-trigger. konacno. 5-26. A Svaki slijedeci impuls povisuje »sadrzaj« brojila Bi. Izlaz vrata G spojen je sa ulazom lanca. Na drugi ulaz vrata G je spojeno pretpojacalo Ono ima zadatak da signal. kojemu zelimo izmjeriti frekvenciju. isteka jedne sekunde to stanje mijenja u »nisko« i na ulazu u G obustavlja se dalji prolaz se Nakon impulsima u brojilo. Taj proces tece tako dugo. ! Pojednostavljena shema brojila frekvencije 99 . U Bs ce se upisati jedinica. dok na ulazu bistabila FF traje »vir soko« stanje. sest memorija i sest »dekodera« (Bi do Bs) i. Najprije spoji 100 KHz "'"99 10 KHz iKHz 100Hz *)Hi IMHr -J L—J D l-ii-nir-ii MO -iI )-i-{ 110 1:10 r-*- I 10 L_ D I 1 | L_ D * D rLr *X'^u jt~l B6 t*-H Bs rw J ^ 15 I _L ij 5/. nije nacrtano. Dakako.Oscilator s kvarcovim kristalom oscilira na frekvenciji 1 crtan je kao cetvorokut Postoje i MHz. kada ce biti resetirano. Kako sada taj uredaj djeluje? Pretpostavimo da je na izlazu iz bistabila FF »visoko« stanje (jedinica). sest pokazivaca (»dis pleja«). upise jedinicu u brojilo B2. U isto vrijeme od Pi do Po. bez obzira kakav je bio na ulazu. Na izlazu iz posljed- njega imamo kvadratican signal od Hz. radi preglednosti. Takav signal dolazi u lanac od sest dekadskih djelitelja (D). pojaca i da ga oblikuje kao kvadratican. »nije aktivan«. se aktivira kontrolni stupanj. Na- takvi sklopovi kod ko- kom O. Ulaz vrata G. Ova se promjena upisuje u brojilo Bi kao jedinica. on ce kod prelaza iz visokog u nisko stanje mijenjati i stanje na izlazu G od niskog na visoko. spojen sa tim izlazom. buduci da taj sklop inverira signal. Ovaj jos dijelimo u bistabilu 1 FF tako. Ako sada iz pretpojacala A na drugi ulaz vratiju G dode neki impuls. U nastavku ce se »puniti« i ovo brojilo do deset.

memorije na brojila i time u memorije »upise« sadrla] svih brojila. osim pokazivaca i kvarcnog kristala. Brojke ostaju i vidljive i dalje. U tome momentu se na pokazivacima pojave brojke omogucujuci da se procita koliko je impulsa bilo u jednoj sekundi tj. ponovno ce bistabilov izlaz doci u »visoko« stanje i brojanje frekvencije se ponavlja. Zatim prekine vezu izmedu brojila memorije i spoji memorije sa dekoderima koji su u stalnoj vezi s pokazivacima. Ciij je bio samo da se pokaze princtp rada pojedinih sklopova. Danas ima sebi sadri takvih sklopova koji u ze sve sto je opisano. Za njih nemamo prostora. Namjerno nismo ulazili u deta: lje. All 1 oni rade po istom principu. Be. Sada kontrolni stupanj izbrise sadrzaj svih brojila dovodenjem »visokog« stanja na ulaze RESET. kolika je frekvencija. od Bi do 100 . Nakon isteka od jedne sekunde.

si. I naponi su jednaki. To znaci da se u generatorima istovremeno proizvode izmjenicne struje. tj. 6-1) tu je i cetvrta zica. Njihova frekvencija je precizno ista. U stanovima se obiano sluzimo izmjenicnim naponom od 220 V. Moderni radio-uredaji ove rani vrste gradeni su redovito za pogonski istosmjerni napon od 12 do 15 V. ali one tri u automobilima i u drugim motornim vozilima. tzv. Iz- trecinu titraja. Oni se redovito napa- postici svi naponi potrebne velicine koji se onda diodama ili drugim ma Medu amaterskim elektronickim ventilima lako pretvoriti mogu u istosmjerne. da iza slnedece trecine prva izmjenicna struja dosegne svoje prvobitno stanje i tako redom. dok je napon izmedu bilo kojega faznog voda l »nule<< 220 V. To je visina napona u vozilu sa olovnim se medusobno razlikuju po fazi. iz mre- Danas se izmjenicna elektricna struja redovito proizvodi i potrosacima dovodi kao trofazna. Za vrijeme voznje se akumulator stalno puni pa mu je napon promjenljiv. koji su monti- jaju elektricnom energijom ze izmjenicne struje. »nul-vodic« ili »nula«. akumulatorom od 12 V. Druga zaostaje za prvom za jednu ma« (R. 50 Hz. jer se primjenom transformatora mogu i nicama snaznijih potrosaca. S i T oznaceni su fazm vodovl Cetvrta zica je tzv. pa je u pojedini stan uveden jedan od faznih vodova i nuJtivna srednja medu SVe tri »faze« dovode se samo do vecih motora i drugih -vodic. Iz- medu bilo koje faze i nul-vodica mjenicni napon je 220 V iz- 101 . Medu faznim vodovima je izmjenicni napon od 380 V. Osim tri zice koje nazivamo »faznim vodovima« ill. onih koji rade uvijek na istom mjestu. »faza- Ovaj napon ima akumulator samo onda. ako motor ne radi. treca za drugom opet za jednu trecinu titraja. S i T. Slovima R. sto savremeni uredaji dobro pod nose. U najcesce prenosnim primopredajnicima cemo naci suhe galvanske pojedinih faznih vodova efek vrijednost izmjenit nog napona (ili krace: izmjenicni napon) iznosi po 380 V.6 IZVORI ELEKTRlCNE energije IZVORI ELEKTRICNE ENERGIJE ZA POGON RADIO-UREDAJA radio-redajinajvise je takvih koii su stacionarni. krace. prikljucuju se na akumulatorsku bateriju samog vozila. Elektricna mreza izmjenicne struje je zaista svestran izvor. osobito u tvor^ SL 6-L Trofazna izmjenicna struja razvodi se do potrosaca sa cetiri zice. radionicama. Prevozni uredaji. nut-yodic.

Kad se kondenzator C vec nabio na maksimalni napon 102 . isprav- izvori. kroz tekla — — njega bi elektricna samo na mahove. Kad bismo na 6-2a) spojili tacke A i neki otpornik. U krajevima koji su udaljem od teci Princip ispravljaca. moze i vodenica vrtjeti pogodni b) v c) v. razliciti generatori sa po~ gonom na vjetar ili termo-elektricni civilizacije predjeli. Uslijed toga je napon na kondenzatoru nizi. on ce se kroz diodu nabijati elektricitetom onda. prasumske ili pustinjske oblasti) iskoristavaju se. uz ostalo. ali kroz ispravljacku diodu moze pro- kao ventil. Ukoliko su prikljuceni i kondenzator C i otpornik R. izdrzati u zapornom smjeru razmjerno veliko naponsko opterecenje. 6-2c).baterije. za vrijeme svakog pozitivnog poluvala izmjenicne struje. Ispravljacka dioda mora. tzv. To tako ide sve dok se kondenzator nabije na maksimalnu vrijednost izmjenicnog napona. Takvo ispravljanje poluvalnim i zato nazivamo ljanjem. kondenzator ce se nabiti na Uma u s = skupe! UY2 = 1. One su veoma interesantne amaterima koji vole eksperimentiratL Jos nedavno ih nije bilo mo guce nabaviti.4 [7.. Za pogon elektronickih i radio-uredaja na umjetnim satelitima redovito sluze posebni foto-elementi. oznasa »+«. SL 6-2.Frekvencija tog brujanja je^ jedkod poluvalnog ispravljanja naka frekvenciji izmjenicne struje. Osim toga on nije vise ni stalan jer se valovito mijenja (si. slozeni u tzv./ ge- nerator. To znaci da ce. kad je a pozitivno. struja je B (si. Ona propusta elektricnu struju samo u jed- D nom. Takvi generatori elektricne energije mogu u slucaju prirodnih katastro fa (poplave. ali se u nekim zemljama pomalo pojavljuju i na trzistu. potresi i drugo) potpuno nadomjestiti prikljucak na normalnu elektricnu mrezu. Izmjenicni napon iz transformatora mijenja se valovito (sinusoidalno). Voltmetar ce pokazivati neki prosjek istosmjernog napona kojemu je dodan izmjenicni napon brujanja Ubr. kako punom crtom prikazano na sL 6-2b. u slucaju da transformator daje napon U = 220 V. npr. radeci OSNOVNA SVOJSTVA ISPRAVLJACA Princip ispravljanja I VRSTE Silicijeva ispravljacka dioda (sL 6-2) djeluje kao ventil. rjede ne ili nalazimo male olovne akumulatore. Za nuzdu — — . Uz snagu od nekoliko stotina vata daju efektivni napon od 110 ili 220 V. zapornom smjeru. elektricna struja ne moze teci. kondenzator ce se kroz R izbijati (prazniti) i istovremeno. Objasnjenje u tekstu (arkticki ili antarkticki planinske. Ako je efektivna vrijednost napona na transformatoru U. suncane ili solarne baterije. tzv. celic- Veliko znacenje imaju i prenosni benzinski motor-generatori koji poput malih elektricnih centrala proizvode izmjenicnu struju. propusnom smjeru. na kondenzatoru istosmjerni napon doseci 310 V. U obrnutom. ponovno nabijati (puniti). cena samo jedna polovica vala. Za amatere su ipak jos jako Ako sada na A samo kondenzator B prikljucimo C.

R neka predstavlja tro- Napon na kondenzatoru C. a cesto i do kratkog spoja uz joS vece stete.. a druga kroz D 2 Tako su oba polu. oznacenu u katalozima tvornica. Dva primjera punovalnog ispravljanja: a) pomodu dvije ispravljacke diode. Z>/oda D fco/a sluzi kao ispravljacki ventil mora u ispravljacu izdrzati visok inverzni napon. 6-3a. Graetzovom (Grecovom) spoju. d-3. **__. si. Zato treba strogo paziti da se vrijednost za PIV. Sekundarna strana treba da je namotana samo za napon U. . Bolje je iskoristenje raspoiozive elektricne energije kod ispravljaca s&punovalnim ispravljanjem izmjenicne struje. Malo kasnije.. b) sa cetiri diode SI.' ^^UHUJ^Umoks D I Ul ni r^ r^ U2 = U |/2 r odvojak u sredini. ima namotaj za dvostruki izmjenicnapon (2U). U br je napon brujanja koji je manji nego li kod poluvalnog ispravljanja. nikada ne dosegne. D1 napon na diodi ce doseci dvostruki iznos maksimalne vrijednosti izmjenicnog napona: 2t/md * Ako ispravljacka dioda ne moze izdrzati tako velik napon. Namotaj mora imati Punovalno ispravljanje pomocu dvije diode zahtijeva transformator koji na svojoj sekundarnoj strani b) vala (A i B. »mostu« (si. nicne struje: ispravljanje je takoder punovalno. Za sigurnost treba ispravljacku diodu opteretiti je 30°/o b) i • u — l -_ u maks t. B \ PULZIRAJUCA STRUJA DVOSTRUKE FREKVENCUE Punovalno ispravljanje umnazanje napona u ispravljacima i 64. 64c) iskoriStena za nabijanje kondenzatora. 64a. dolazi do proboja i unistenja diode. 64d. v c) d) inverznim naponom koji je barem ili vise ispod te vrijednosti! . 6-4b). Vidi tekst Graetz (Grec) je primijenio cediode u tzv. a) D D3 '* Maksimalno dopustivi zaporni napon ispravljacke diode (»Peak Inverse Voltage«. s. sto je prednost u odnosu na si. uz ostale podatke najvazniji. »PIV«). Otpornik silo struje. 64. Jedna polovica tog namotaja salje struju kroz Di. Ostac) t u lo u iekstit 103 . Opet tiri se iskoristavaju oba smjera izmje- onda se tome dodaje jos i napon na transformatoru. kada se promijeni polaritet izmjenicnog napona (si. maksimalna vrijednost izmjenicnog napona Ui i napon t/a se ponistavaju i na diodi D nema napona. S/. si. A v B V A \. Principijelne sheme takvog ispravljaca su na si.?" . izmjenicna struja od koje su d) iskoristena oba smjera. U momenta. prikazanom na si. 6-3b) i on ponovno dosegne maksimum Us.

slicno ispravljanja. Ipak ima vazna razlika. a) b) if — — I L-*- c) . Uz jednaki i padne opteretni otpornik i isti kapacitet kondenzatora smanjenje napona je manje zbog cesceg dopunjavanja.= onomu kod poluvalnog javlja se brujanje.

c i e) od filtera sa 6-6c i d). 6-6 su nacrtane OTPOR POTROSACA Rp (k A ) njihove glavne vrste. Na si. Dijagram vrijedi za otpore potrosaca a kilo-omima (kQ). predajnika -£ f) "Tci 3 Tc. i to: Vrstu filtera sastavnih Tct — Bo — Tci Tc2 4 Tea — C) LI d) LI LZ Za izlazni stupanj CW 5%. S/. d iza ispravljackih dioda. e) RC-filteri f) sa ulaznim kapacitetom bez brujanja. U svim filterima su prisutni kondenzatori. Za poluvalno ispravljanje 100 (50 £C-filterima. a one sa otpornicima biti — nekad manje otpore. O namjeni ispravljaca ovisi dopuStena velicina napona brujanja. Hz) treba vrijednosti podvostrucitL Ostalo vidi u tekstu 105 . b. o—i 6-6. ali prigusnice mogu pozamijenjene otpornicima. razmjerno jacim stru- Protiv neizbjezivog brujanja ispravljene struje. tj. uz uvjet da se kapaciteti uzmu hiljadu puta veci! Dijagram je nacinjen za punovalno ispravljanje. 6-6a. c) i d) LC-filteri i i Nekoliko tipicnih sa ulaznim induktivitetom. 6-6b. mo U prvom razlikovati kondenzatorom i f) od ulaznom priguSnicom (si. Filtere s prigusnicama nazivamo LC-filterima. za frekvenciju Hz. 1_ Tc. 6-a. Da troskovi izgradnje ispravljaca budu u skladu sa iskoristenom elektricnom energijom. koje je tim jace sto je potrosak struje iz ispravljaca veci. filtere (si. izrazene u omima (Q) vrijedi isti dijagram.o 1 o 8) ^ Tc2 i b) _M_ _L_2_ Proradun kondenzatora. Za hiljadu puta odmah i f). Filtracija i velicine njegovih dijelova treba izabrati prema svrsi za koju ce ispravljac sluziti. Napon brujanja U br izrazen u procentima istosmjernog napona na kondenzatora C koji je spojen } dvoclanih filtera (si. e redu morasa ulaznim SL 6-7. Tro- clani filteri su rjedi. Zatim treba razlikovati jednoclane filtere (si. Taj napon ne smije preci odredenu vrijednost. mogu se primijeniti pogodni filteri. Tako velik kondenzator bio bi preskup. potrebno je da kondenzator praznimo jama. ispravljace: a) nim filtera za b) LC-filteri sa ulazkapacitetom.

rediti pomocu 6-7. Uz poluvalno ispravljanje frekvencija brujanja ostaje 50 Hz. . za . recimo. Trazi se dakle da anodni napon izlaznog stupnja nekog predajnika za telefoniju od. 0. 500 V smije imati brujanje napon najvise 5 V. Kao otpor potrosaca Rp treba uzeti vrijednost koja se dobije racunom kao omjer istosmjernog napona V na kondenzatoru i istosmjerne struje J koju trosi uredaj: mV. koji je izravno prikljucen na ispravljac sa puno- Napon brujanja (U br). . Ako je frekvencija izmjenicne struje 50 Hz. . Rp{kCl) J(mA) PRODUKT LC (HENRIJl * MIKROFARAD!) SL 6-8. punovalnim ispravljanjem frekvencija sc udvostrucuje pa napon brujanja ima frekvenciju 100 Hz. ali onda treba vrijednosti koje se dobiju iz dijagrama podvostruciti. Atenuacija (prigusenje) brujanja ispravljene struje jednoclanim LC-filterom. 1%. .01%.Za izlazni stupanj ili AM. prijemnike i SSB gene- rator 0. Navedeni procenti odnose se na ukupnu vrijednost istosmjernog anodnog napona. najvise je kojemu Prema pogon dobro bruja1 valnim ispravljanjem. J (A) ili izrazen u procentima istosmjernog nat>ona na kondenzatoru. Za pojacala klase B Za VFO. mozemo oddijagrama na si. . sto je kod nas normalno. gornjem. FM SSB predajnika . . napon od 10 V za nekog VFO-a mora biti tako filtriran da preostali napon nja bude sto manji. za NF pojacalo. Dijagram vrijedi za frekvenciju 100 Hz 106 . .25%.

kao npr.6 A. kolektorska struja biti 0. Ako se jakost struje mjeri amperima (A) izlazni otpor u omima (Q). Njegov izlazni stupanj trosi 100 mA uz anodni napon od 400 V. Za ostale stupnjeve to. buduci da bi za njih takvo brujanje bilo preveliko. Evo jedan primjer: Predajnik za telegrafiju ima INPUT od 40 W. izlazi otpor od 20 Q. Izrazimo li jakost struje u miliamperima (raA) otpor Rp izlazi u kilo-omima (kQ). dakako. ne vrijedi! . Za primjer uzimarno tranzistorski predajnik kojemu je u izlaznom stupnju INPUT 7. To znaci da taj stupanj predstavlja potrosac kojemu je otpor p = 4000 Q ili 4 kQ. ako je kapacitet kondenzatora C == 16 ^. R Ako je otpor potrosaca znatno manji. Tada ce.5%. To znaci da za pogon takvog izlaznog stupnja nije potrebna nikakva dodatna filtracija. uz kondenzator od 4000 up. mozemo se posluziti istim dijagramom (si. Iz dijagrama vidimo da napon brujanja iznosi oko 3. biti nesto manji od 3%. To znaci da anodni napon izlaznog stupnja mozemo bez ikakvog daljnjeg filtriranja uzimati direktno sa tog kondenzatora! Za ostale stupnjeve morat cemo upotrebiti anodni napon koji je bolje filtriran. Podijelimo li napon sa strujom. 6-7).F. Horizontalnu skalu citamo jednostavno kao ome (Q) a kapacitete uzimarno hiljadu puta vece. kod tranzistorskih izlaznih stupnjeva u savremenim predajnicima.2 W. uz pogonski napon od 12 V. Iz dijagrama se moze vidjeti da ce napon brujanja.Napon se mjeri voltima (V).

4-

+o

—•—

C+

Visokonaponski ispravljadi
sa poluvodidkim diodama

^T&r
SL
6-10, Filterski clan, sastavljen od tranzistora TR, otpornika R i kon-

Upotreba ispravljackih

silicijevih

dioda je danas toliko raSirena i oposobito u radio-urecenita, da se dajima koji su namijenjeni amaterima ispravljacke elektronske ci-

ne mogu naci. Ogranicen maksimalni zaporni napon (PIV), znatno nizi nego li kod
jevi vise

denzatora
kapacitet

Ct,

ima djelovanje kao
koji
je

elektronskih cijevi, zahtijeva posebnu paznju pri planiranju i gradnji

C*

znatno

veci

od Ci
najvise slucajeva ce biti potrebno da se ispravljeni napon bolje filtrira. Daljnje filtriranje moze se

visokonaponskih ispravljaca. Ako pojedina dioda ne izdrzi odredeni zaporni napon, mogu se u seriju stavise silicijevih dioda. to da se kod pojedinih dioda mogu otpori u zapornom smjeru medusobno razlikovati, treviti
ili

dvije

U

Obzirom na

primjenom niskofrekventne prigusnice induktiviteta L i jos jednog kondenzatora. Oni zajedno forpostici

ba paralelno s diodama staviti otpornike od 150 do 470 kQ (si. 6-11).
Bez njih bi se moglo dogoditi da zaporni naponi na diodama budu razliciti i da dode do proboja. Na si. 6-1 la otpornici R2 sluze za izjednacivanje naponskog opterecenja dioda, dok otpornik R$ sprecava strujno preterecenje dioda u momentu ukljucivanja ispravljaca, kad su kondenzatori i u filteru

miraju filterski clan, prema si. 6-8. Tu je ujedno dijagram; koji nam pokazuje koliko je smanjenje (atenuacija) brujanje.

Ako

je

napon brujat

nja na ulazu takvog filterskog clana Ubri a na njegovom izlazu U b ^ atenuacija

A=
ovisi

Ubr 2

G Q

ubn

jos prazni.

Za
opasni
ili

silicijeve
i

o produktu induktiviteta L i kapaciteta C. Dijagram vrijedi za frekvenciju od 100 Hz kod punoval-

diode mogu biti oni naponski vrhovi koji
iz

ponekad dodu

elektricne

mreze
od-

su posljedica ukljucivanja,

nog

ispravljanja.

Cesto se, osobito za konstantna i ne prevelika optrecenja, umjesto prigusnice uzima otpornik. Za takve filterske clanove vriiedi dijagram na si. 6-9. Atenuacija brujanja ovisi o produktu otpora R (Q) i kapaciteta C (jjP).

nosno iskljucivanja strujnih krugova koji sadrze neki induktivitet (u prvom redu sam mrezni transformator!). Da se to izbjegne dodaju se paralelno sa izvorom izmjenicnog napona kondenzatorsko-otpornicke kombinacije R1/C1 i, novrh tokondenzatori C paralelno sa svadiodom. Ovo je prikazano na si. 6-1 lb. Ako su ovdje sve diode, npr. tipa BY 238, izmjenicni napon moze biti 1500 V. Tada kondenzator Ci mora biti nacinjen za radni napon od 2500 V, a kondenzatori C za
ga,

kom

Opcenito se moze reci: sto veci kapacitet, to bolja filtracija! Ako

nas kondenzator
lik

nema dovoljno

ve-

kapacitet? Iskusni prakticari postupaju prema si. 6-10. Otpornik R odabire se tako da se tek dosta
»otvori« tranzistor. Sklop se ponasa kao da je kapacitet mnogo puta

1000 V. Izlazni istosmjerni napon bio bi bez opterecenja nesto preko 2000 V, dok bi se kod onterecenja

smanjio, zavisno o ostalim sastav-

veci!

nim djelovima, osobito o matoru i filteru.

transfor-

108

2

zemo serijski otpor Ri izracunati pomocu Ohm-ovog zakona:

gdje je Ji jakost struje koja tece kroz Ru Ova jakost struje mora biti uejlavnom konstantna, jer bi se inace i napon Ui jace mijenjao. Najjednostavniji djelitelj (razb)

P5TB4 q 04
fl

R2 (si. jednosti otpora ovako:
i

djelnik) nika, Ri

napona

sastoji se
6-12b).

od otporvri-

Potrebne

mozemo
R /Cj=-

izracunati

i-

1

,+ °i

0=

+ Jt Jakost struje Ji je ona koju trosi potrosac uz napon Vu Sa J2 ie ozna/,

RK2
=

—U — J
>

,

U- U -

>

-r

cena struja koja tece kroz sam djenapona. Ako je potrosak struje Ji stalan, bez promjena, J2 moze biti razmjerno slaba struja, oko 10% ukupnog potroska. Ukoliko se Ji neprestano mijenja, potrebno je u interesu odrzavanja konstantlitelj


h

nog napona Ui

koja moze od Ju

biti

i

odabrati struju deset puta veca

Trebamo
na,

li

mozemo

veci broj nizih napona£initi visestruki djedjeli-

Serijsko spajanje silicijevih dioda za ispravljanje vecih napona. Kondenzatori C, kao i serijski spoj kondenzatora Ci i otpornika Ri,
S/. <5-ii.

litelj

napona. Primjer takvog

kojim se postizu dva niza napona, Ui i Us, vidimo na sL 6-12c.
telja
c)
+
°-

sluze kao zastita od izuzetnih naponskih vrhova koji nastaju kod prekidanja strujnih krugova, prikljudenih na elektricnu mrezu. Otpornici R2 osiguravaju jednolican raspored zapomog napona na diodama, dok Rs duva diode od prejake struje koja se javlja kod ukljucivanja ispravljaca, dok su kondenzatori Cs
i

f

o

+U

b)

—o +U
-o +U1

R2

Gr u filteru jos prazni
R2
J2

R3

J3

PROMJENA

I

ISTOSMJERNIH NAPONA

STABILIZACIJA
SL
6-12.

T
rijskim

T

Razdjelnici napona sa otpornicima

Smanjivanje napona: a) seotpornikom (»predotporni-

Ako
je nizi

je

potreban napon Ui koji
(si.

od napona U

6-12a)

mo-

kom«); b) djeliteljem (razdjelnikom) napona; c) visestrukim dijeIjenjem napona

109

Vrijednosti pojedinih otpornika dobijemo, kako slijedi:

cijev potece elektricna struja,

napon

radni napon stabilizatorke, Ui, gotovo je neovisan o jakosti struje koja kroz nju tece.
»gorenja«,
tj.

jakosti struja koje se crpu na odvojcima razdjelnika (Ji i U) konstantne, moze struja Jz, koja tece kroz sam razdjelnik, biti slabija. Ako su ove struje promjenljive, mora struja Js biti jaca; do deset puta vi§e od zbroja J1+J2.

Ako su

Opterecenje pojedinog otpornika u razdjelniku napona izracunava se kao umnozak jakosti struje koja tece kroz otpor i napona na njegovim krajevima. Za primjer na si.
6-12c to je:

Kroz svaku takvu stabilizatorsku cijev smije teci neka maksimalna struja (J mats). Struja takoder ne smije biti manja od neke odredene vrijednosti (3 min), da se cijev ne bi »ugasila«. Pri odredivanju vrijednosti otpornika Ri treba misliti na to da cijev ne bude preterecena ni onda, ako se kod Ui struja nikako ne trosi. Na Ri mora, osim toga, pad

napona biti jednak pa je dakle:

razlici 17

Ui,

•*maks

P 3 =J3 U Pi-Vi + JtHUt-VJ; Pi-Vi+Jt+JMu-v,) Da se otpornici ne bi previse za2;

grijavali, potrebno je da im opteretivost bude barem dva do tri puta

se kod Ui crpe struja, njen tok kroz stabilizatorku E oslabi, ali napon Ui ostaje prakticki konstantan. Treba samo paziti da se ne crpe struja koja bi bila jaca od razliIve J maks~~~J min*

Cim

veca od izracunatog opterecenja.

pona,
Stabilizacija

napona tinjalicama

Ako tro§ilo (potrosac) ne crpe stalnu struju, bolje je u razdjelnik
napona
tor e.
cijalne,

vise stabiliziranih naupotrebiti vise stabilizatorskih cijevi. Na si. 6-13b su dvije takve cijevi spojene u seriju. Napon U2 odreden je stabilizatorkom Es, a napon JJi jednak je zbroli

Trebamo

mozemo

ukljuciti posebne stabilizaStabilizacijske tinjalice su spe-

plinom punjene
i

cijevi.

Zovu
kroz

ih jos
(si.

stabilizatorkama.

Napon U
tzv. na-

6-13a)

mora

pona paljenja

biti visi tinjalice.

od

Kad

ju napona na obim cijevima. Otpornik Ri odreduje se na jednak nacin kao u predasnjem primjeru. Drugi otpornik (R2) ima velik otpor (0,1 do 0,5 MQ) i sluzi samo zato da bi se olaksalo paljenje tinjalica. Opterecenje otpornika Ri u svakom slucaju iznosi

a)

b)

r

—•

° +

u

P=JmakS {U-U )> dok njegova opteretivost mora biti barem dva do tri puta veca. Kao R2
t

dobro

ce

posluziti

poluvatni

ot-

©

If

pornik.

Q

SI 6-13. Stabilizacija napona spedjalnim, plinom punjenim cijevima, tzv. tinjalicama: a) s jednom; b) s dvije stabilizator ske tinjalice
110

Ukupan potrosak struje, kod Ui U2 zajedno, ne smije preci razliku ovisno o upotrebljenim Jmaks Jmin, stabilizatorskim cijevima Ei i Es. I tinjalice se sve manje primjenjuju, ali ih se ipak moze naci u nekim uredajima. Dobro sluze za stabilizaciju napona izmedu 70 i 150 V. Serijskim spajanjem mogu
i

stabilizirati

i

vise napone.

Primjena Zenerovih dioda
Zenerove diode se u strujnim krugovima ponasaju slicno stabilizatorskim tinjalicama. Pad napona na njima, u odredenim uvjetima, ostaje prakticki konstantan, bez obzira na jakost struje koja kroz njih tece. Zato se i one mogu primijeniti
za
stabilizaciju

napona
tinjalica:

(si.

6-14).

Predotpor Rt odabire se na siican
nacin, kao

kod

R

t

=

U-U

ponu. Ukoliko su promjene nestabilnog napona prevelike, mijenjat ce se jakost struje koja tece kroz Zene rovu diodu, pa ce to utjecati i na
stabilnost napona koji nam je potreban. Na si. 6-15 je serijski pred-

Jakost struje J ntaks * e najveca struja koja smije teci kroz Zenerovu diodu, £to je ovisno o tipu. Napon V je najveca ocekivana vrijednost nestabilnog napona, a Ui pad nauona na samoj »zenerici« koji je jednak korisnom, stabiliziranom na-

t

**maks

otpornik zamijenjen FET-om. Ako se, naime, kod FET-a gejt (g) i surs
(s)

medusobno

spoje,

onda

je struja

4
'

o+U1

STABIUZIRAN!

NAPON

1

2D
..U2EMLJENI" POL

SI. 6-14.

stabilizaciju

Primjena Zenerove diode za napona
-O + (J
NESTABKAN NAPON

koja tece kroz taj poluvodicki elemenat konstantna, tj. neovisna o naponu. Tako ce kroz ZD teci struja koja se ne mijenja i kod jacih promjena nestabilnog nauona. Stabilizirani napon je onda znatno konstantniji.

Slicno se moze postici pomocu bipolarnog tranzistora (TR, sL 6-16) kojemu diodom D osiguramo konstantni napon izmedu njegove baze i emitera. Otpornik R treba da osi-

kojemu

gura toliko jaku struju, da pad napona na diodi D dode u podrucje u
se

on vrlo malo mijenja.

SL

6-15. Vnipolarni tranzistor, FET, osigurava napajanje Zenerove diode konstantnom jakoscu struje va

malo strujno opterecenje, mozemo dodatnim tranzistorom TR (bilo
PNP-tipa, bilo NPN-tipa) »jacu zenericu«. Otpornik
a)
i

Ako Zenerova dioda ZD (si. 6-17) moze stabilizirati napon samo uz
naciniti

je stabilizacija bolja

R

odgo-

b)

.a

ZD

2D 1

^

M™
P-N-P
f
.„
;
!

:€)
r
i

N P N
.
.
i

i

SL

6-16.

Bipolarni (»obicni«) tranzi-

stor PNP-tipa, uz pomoc diode D i otporniha R, takoder napaja Zene-

SI
de,

6-17.

Ovakav sklop Zenerove

dio-

rovu diodu
jom,

ZD konstantnom
ciju

stru-

osigurayajuci

bolju stabiliza-

napona

tranzistora i jednog otpornika ponasa se kao jaia Zenerova dioda i podnosi veca opterecenja; a) s tranzistorom tipa PNP; b) s tranzistorom tipa

NPN

111

1

vara

onome na

si.

6-14.

Tranzistor

a)

b)

se uzima prema zeljenom opterece* nju, a sve zajedno prikljucuje se samo na dvije tadke, kao da se radi o

pravoj Zenerovoj diodi! Dakako, i tu treba dodati odgovarajuci predotpornik, u seriju sa ovom »sintetskom« stabilizatorkom.

£>

A2D\

z

O-

Stabilizacija napona s tranzistorlma

C)

d)

Najprije su tranzistori za stabilinapona bili upotrebljeni prema si. 6-18. Suha baterija malog kazaciju

paciteta B sluzila je samo kao referentni izvor napona. Tu je iskoristeno svojstvo tranzistora da u spoju »emiterskog slijedila« (emitter follower) na svom izlazu vjerno i bez pojacanja prenosi »signal« sa baze. Zato je napon U gotovo jednak naponu baterije B. Konstantan je bas koliko i taj referentni napon.

SL 6-19. Danas se kao izvor referentnog napona iskljucivo koristi Zenerova dioda: a) stabilizator
s tranzi-

rovom diodom, ne mijenja

Referentni napon, dobiven Zenese, za

razliku od baterije, ni poslije vrlo dugog vremena, pa je njena upotireba prikazana na si. 6-19 u cetiri varijante sa razlicitim tipovima tranzistora.

storom NPN-tipa i uzemljenim negativnim polom; b) tranzistor je PNP-tipa, a uzemljen je pozitivan pol; c) i tu je uzemljen »plus« uz primjenu tranzistora NPN; d) stabilizacija

se postize PNP-tranzistostabilizi-

rom. Uzemljen je »minus« ranog napona
shematski,
si.

Svakome, koji eksperimentira s razlicitim uredajima, potrebni su stabilni naponi razlicite visine. To nam omogucuju stabilizatori koji su
a)
b)

u

principu, prikazani na

6-20a i b. Prvi ima uzemljen negativni pol napona i tranzistore NPN-tipa. Drugome je pozitivni pol uzemljen, a upotrebljeni su tranzistori PNP-tipa.

ng-p-r-in
0,1

P

0,1 >i

Tranzistori TRs i TRs, odnosno TRs i TRe, formiraju Darlingtonove parove s velikim strujnim pojacanjima. Tranzistor TRi, odnosno TRt, ima zadatak da uporeduje napon na razdjelniku Ri/P/Rz sa re-

i
SL
skog

islijedila

ferentnim

naponom

zenerice

ZD.

Tranzistor u spoju emiter(emitter follower) moze bid vrlo dobar stabilizator uz uvjet da je spojen sa izvorom stabilnog »referentnog« napona. Taj napon su nekada davale posebne
6-18.

baterije

Svaka promjena napona U prenosi se na taj tranzistor koji, upravljajuci sa Darlingtonovim parom, popravlja i odrzava izlazni napon konstantnim. Potenciometrom P mozemo mijenjati u odredenim granicama po volji visinu napona U.

112

TRI =BC177

TR2sBC161-10

TR3=2N3055

Sklop »pozitivnog stabilizakod kojega je kolektor posljednjeg tranzistora u stabilizacijskom lancu (TR3) uzemljen i spo~ jen izravno na hladilo, u kontaktu
6-21.

SL

tora«,

je sa sasijom

otpor od 7,5 Q (dva otpornika od po 15 Q> vezana paralelno!) tece jaca ili slabija struja koja vise ili manje »otvara« tranzistor TR3. Ovaj ne

mora
jer

biti

mu

izoliran od hladnjaka, je kolektor uzemljen!

Darlingtonovi parovi tranuz treci tranzistor koji sluzi kao komparator (uporedivac) napona, u stabilizatorima napona: a) s^ tranzistorima NPN-tipa i »vrucim« pozitivnim polom. Negativni pot napona je uzemljen; b) tranzXstori su tipa PNP, negativni pot je »vruc«, dok je pozitivni uzemljen. Prvi nazivamo »pozitivnim«, a drugi »negativnim« stabilizacijskim skloSI.

6-20.

Integrirani sklopovi

zistora,

u stabilizatorima napona
Daleko vece pojacanje nego Darlingtonovim parovima postize se operacijskim pojacalima. Domace operacijsko pojacalo IL 741 sluzi u stabilizatoru napona, si. 6-22, kao tzv. komparator, tj. uporeduje dio izlaznog napona (sa potenciometra P) s referentnim naponom Zenerove diode ZD, upravljajuci istovremeno s tranzistorom TR. Velicinu izlaznog

pom
stabilizator, si 6-21, kao da je postavljena »naglavce«. U principu je svejedno koji pol izlaznog, stabiliziranog napona uzemljimo, ako to samo pravilno ucinimo.
I

Shema

napona U2 mozemo potenciometrom odabrati prema potrebi. Napon Ui
potjece iz ispravljaca. Za prakticnu upotrebu najpogodniji su stabilizacijski »integrirci« koji sadrze sve potrebne elektronicke elemente, a prikljucuju se samo na tri tocke, tj. na tri prikljucna kontakta. Izgled nekih od njih i raspored prikljucaka vidimo na si. 6-23. Oni u manjim kudistima smiju se,

ovdje Zenerova dioda

ZD

daje

re-

ferentni napon. Ovaj se prenosi na tranzistore TRi i TRs koji su medusobno spojeni na Darlingtonov nacin, umnazajuci svoja strujna pojacanja. Ovisno o potrosku, kroz

razumije

se,

manje

opteretiti

od
113

8

Radio prirudndk

.

onih u vecim kucistima. Za puno ppterecenje, predvideno za odredehu izvedbu, obicno treba upotrebiti dovoljno veliko hladilo (hladnjak).

Upotreba je vrlo jednostavna.
si.

Na

6-24 je tzv. pozitivni stabilizator

(sa

Ispravljacke diode Dt

uzemljenim negativnim polom!). i D$ mogu se

svojim anodnim priklju&iicama spojiti izravno na »minus«. Ako je stabilizator predviden za veca strujna
opterecenja, mogu i ispravljacke diode biti u£vrscene na isto hladilo. Pri tome i diode i kuciste stabilizator dolaze u direktan, vodljivi kontakt sa hladilom!

SL 6-22, Princip primjene operacijskog pojacala (integriranog sklopa IL741) kao komparatora i upravIjaca stdbilizacijskim tranzistorom TR. Ako nije potrebna struja jaca

Odgovarajuca serija »negativnih« stabilizatora ima oznaku koja po.« Shema takvog 6inje brojem »79 stabilizatora je na si. 6-25. Tu su i ispravljacke diode drugacije spojene!
.

od 15 do 20 mA, prikljucak

.

br. 6 integriranog sklopa spaja se direktno na izlaznu prikljucnicu f-f I/aj, a tranzistor se moze izostaviti

Isti rezultat, tj,

ni pol,
ra,

uzemljen pozitivkao kod predasnjeg primje.
.

moze se postici i »pozitivnim« stabilizatorom (serije »78 .«) prema sL 6-26. Razlika je u tome da se sada kuciste stabilizatora mora izolirati

i>

od uzemljene metalne

sasije.

Ovi integrirani stabilizatori imaju ogranicenu opteretivost, ovisno o tipu i kucistu, kao i o uspjesnosti hladenja. Ako zelimo stabiliziran napon uz jace struje treba dodati neki odgovarajuci tranzistor (si. 6-27). Ovaj moze biti silicijev ili germanijev izlazni tranzistor. Na slici je i formula za izracunavanje velicine otpornika Ru Ona vrijedi za silicijeve tranzistore. Za germanijeve treba u brojniku uzeti vrijednost 0,4

umjesto

0,9.

Kada

se

kod

»

+ [/«

crpe struja, onda kod malih jakosti tu struju daje sam stabilizator. Tek kada potrosak struje naraste toliko, da pad napona na Ri postane dovoljno velik da se »otvara« tranzistor TR, poteci ce struja i preko njega. Na ovom mjestu su se pokazali vrlo dobrima germanijevi domaci tranzistori u TO-3 kucistu

Vazno

(»Ei-Nis), je

sa

oznakama

»AD

.

.«.

da oba nacrtana kondenzatora (od 0,33 ^F i 0,1 [iF) budu

SL
rija

6-25.

Za

razliku

od

stabilizatora
se-

serije »78..« koji

su »pozitivni«,

tronoznih negativnih integriranih stabilizatora ima oznake, 7905,
7908, 7912, 7915 itd.

jednostavna

Upotreba im je a stabilnost napona vrlo dobra

o o

.

TRi odgovara onome

TR na

si. 6-27.

nickog izvoda
bilnost

(br. 3).

Zato je

tranzistoru TRs povjerena je zastita od preterecenja. Ako struja koju crpemo kod » + U« po stane prejaka, pad napona na otporniku R2 otvori tranzistor TRs, pa ovaj vise ili manje (ovisno o struji J izl ) kratko spaja otpornik Ri, smanjujuci mogucnost toka struje

Dodatnom

kod malih jakosti
losija.

i stastruja.

mnogo
Izbor

stabiliziranog

napona

prema potrebi
Opisani integrirani stabilizatori
sa

kroz TRI.
Integrirani stabilizator napona kao stabilizator struje

oznakama 7505, 7808, 7812, 7815 daju samo odrectene napone od 5, Ako su nam potrebni 8, 12, 15 V
. .
. .

.

drugaciji naponi jednake stabilnosti,

upotrebit

cemo takve

stabiliza-

6-15)

Pomocu unipolarnog (FET, si. ili pomocu manjeg bipolarnog tranzistora (TR, si. 6-16) mogu se

dobiti jakosti struje koje su gotovo neovisne o velicini elektricnog napona, ali ako zelimo jos bolju staosim toga bilnost struje kojoj

mozemo u
ti

sirim granicama odabra-

jakost, posluzit

cemo

se integri-

stabilizatorom prema si. 6-30. Najcesce za ovakvu svrhu odgovara stabilizator za neki nizi napon, npr. TBA625 ili \lA7805. Ovi daju napon od 5 V. Potrebnu jakost stabilizirane struje (u amperima) lako je izracunati prema formuli sa slike, uz zgodno odabrani otpornik R (u omima). Stavimo li u racun R u kiloomima, izlazi struja J kons u miliamperima! Vidimo da po* stoji mogucnost odabiranja jakosti struje, koja ostaje priblizno konstantna, sve do maksimuma koji je dopusten za odredeni stabilizator (ovisno o velicini kucista i o hlade-

ranim

naponskim

to pokazuje si. 6-31. Pri tome prikljucak br. 3 nije vise uzemIjen (na »minusu«), vec je doveden na razdjelnik napona R1/R2. Stabilizirani napon » + U« ovisi o izboru tih otpornika. U laboratoriju je cesto potrebno da taj izlazni stabilni napon, od slucaja do slucaja, promi jenimo. To se postize razdjelnikom napona u koji je ukljucen poi R' odtenciometar P. Otpornici reduju gornju i donju granicu napona. Stabilizator je sada potrebno izolirati od hladila! Tako se stabilizatorom koji je graden za napon moze dobiti izlazni napon od 5

tor kako

R

o razdjelniku napona) sve do preko 15 ili vise volta! »Elegantnije resenje«, kako oi to radio-amateri rekli, postize^ se

od

5

V V (ovisno

t

primjenom operacijskog pojacala ili IL 741), kako se to vidi na si. 6-32. Nestabilan napon iz ispravljaca koji se dovodi na »+«
(^A 741

6-30 vrijedi

nju stabilizator). Formula na si. samo za razmjerno vece

jakosti struje jer u njoj nije ura* cunata struja koja tece preko zajed-

JJA78...

U
0,33;j

=

Ustab(l+-^-j + j

-oj konst

SI. SI.
6-30.

Stabilizator

napona kao

6-31. lako je integrirani stabilizator 5 tri prikljucka predvi&en da daje jedan cvrsto odreden napon,
t

sredstvo za postizavanje konstanu

tnoguce je postici

ne jakosti struje

i vece napone. Vidi tekst

116

treba biti harem 3 V visi od najviseg stabiliziranog napona »+[/«. Visinu izlaznog napona odabire se potenciometrom od 10 kQ. Taj napon ne moze biti nizi od onoga za koji je nacinjen stabilizator.

Trebaju onoga koji

li

nam

je

i nizi naponi od odreden samim stabi-

lizatorom, korisno je posluziti se sklopom koji je u principu prikazan na si. 6-33. Tu je opet operacijsko pojacalo »741« i potencicmetar

SL

6-32.

Operacijsko pojacalo ovdje

za odabiranje napona. Za opseg od -{-0,5 V do 10 V potrebna su dva izvora: jedan sa naponom izmedu + 13 do 25 V i drugi sa (negativnim naponom u odnosu na »sasiju« koja 17 V. 7 i je uzemljena) izmedu

sluzi za izbor visine stabiliziranog

napona

+ U«), dok

tivan

— U«). je

drugi napon nega-

i

pozitivan negativan napon nije tesko naciIspravljac koji daje
i

nisu jedini,

Razumije se da ovi stabilizator! ali za primjenu sigurno

Jednu takvu mogucnost vidimo na si. 6-34. Mrezni transformator ima na sekundarnoj strani namotaj sa odvojkom u sredini. Za ispravljanje sluzi tzv. »Graetz-ov most« (Grecov most). Kondenzator Ci ima uzemljenu svoju pozitivnu, a konniti.

+13...25V

denzator C2 svoju negativnu »stranu«, pa je prvi izvor negativnog, a drugi izvor pozitivnog napona.

Na ovoj su slid stabilizator i operacijsko pojacalo u drugacijem
medusobnom
spoju.

-7...

-17V

U ovom

pri-

mjeru su nam na raspolaganju dva napona. Jedan je u odnosu na neutralnu prikljucnicu ( + ) pozitivan

SL 6-33. Sklop za odabiranje stabiliziranog napona u vecem rasponu, od 0,5 do 10 V, primjenom 5-voltnog stabilizatora. Vidi tekst

~[C2

0,1

pT

SL

6-34.

Ispravljac sa dva napona suprotnog predznaka

117

su najprakticniji, buduci da u najjednostavnijem slucaju uopce ne trebaju nikakvih dodatnih dije-

lova.

ima
s

Vise zahtijeva u tome pogledu integrirani sklop sa oznakom
ili

Na sL 6-35 vidimo da Zenerova dioda ZD1 sluzi kao uzorak stabilnog napona. Tranzistor TRs uporeduje taj uzorak sa dijelom izlaznog napona (na potenciometru Pi) i svaku promjenu prenosi na tranzistorski niz TRs,

»723«

njim postize

»123«. Stabilizacija koja se je osobito dobra. On
ali

omogucuje visestruku primjenu,

treba dodati jos elemenata izvan njega. Taj sklop i jednu od njego* vih primjena upoznat cemo malo kasnije (si. 6-39 i si. 6-40).

TRd i TRs. Tranzistori TR4 i TRs cine »Darlingtonov par«. Zajedni^ko strujno

je

pojacanje kod takvog para jednako umnogku strujnih pojacanja upo-

trebljenih tranzistora. Ako na jednak nacin dodamo i treci tranzistor, TRs, ukupno strujno pojacanje

Odabrane sheme ispravljaca
za samogradnju

»tranzistorske trojke« jednako je svih triju strujnih pojadanja.

umnosku

lako ce se amater d tehnicar i sa dosadasnjim shemama stabiliziranih ispravljaca modi posluziti za samogradnju i za razlicite primjene, ovdje jos prikazujemo posebno odabrane ispravljace koji su bili sagradeni u vise primjeraka, zq maksimalne jakosti struja od do 2, pa sve do 20 A. Namijenjeni su za laboratory ske potrebe, ali takoder za pogon mnogih tranzistorskih uredaja, osobito primopredajnika za KV i UKV do blizu 200 INPUT-a.

Ima li tranzistor TRs strujno pojacanje koje iznosi, npr. 50, onda kroz tranzistor TRa mora teci samo 50 puta manja struja od one koju zelimo dobiti iz ispravljaca. Tranzistor TRb mora dati struju koja je od toga jos manja (za vrijednost strujnog pojacanja tranzistora TR4),
Otuda slijedi da samo tranzistor TRs mora izdrzati citavo strujno opterecenje, dok ostali mogu biti
manji. Tipican izbor tranzistora bi
bio:

W

-^ +

"lOn

SI-

6-3 $-

14

V

(vidi opts

Niskonaponski ispravljac koji daje stabilizirani napon od 7 do u tekstu), uz opterecenje izmedu 1 i 3 A. Ima ugraden
elektronicki osigurac protiv preterecenja

cijal

lektora u TRi, tako padne i potenkolektora u TR2. Istovremeno
i

bilizirani ispravljac

padne

izlazni

napon

ispravljaca.

Na
i

trebljavati uz radne uvjete.

je dobro upojedanput odabrane

nacin je ispravljac zasticen od kratkog spoja i od preopteretaj

civanja.

Transformator T mora imati primarnu zavojnicu koja je predvide-

kratki spoj, izlazni napon ostaje i dalje iskljucen, sve dok ne pritisnemo tipku »RESET«. Tu je kontakt koji se pritiskom otvara. Izlazni napon se »vrati« i ispravljac je opet sposoban za rad. Potenciometrom P2 moze se odabrati ona jakost struje kod koje <te elektronicki osigurac iskljuciti uredaj, dok se potenciometrom Pi odabire visina napona koji nam treba. Obzirom na to da visina izlaznog napona, uz stalan polozaj potenciometra P2 takoder djeluje na elektronicki osigurac, ovaj sta,

Ako uklonimo

na za napon izmjenicne elektricne mreze. Na svojoj sekundarnoj strani mora dati potreban napon, za 30 do 50°/o visi od najvise vrijednosti
stabiliziranog istosmjernog napona, koji zelimo postici. Opteretivost transformatora mora takoder odgovarati jakosti struje koja nam je potrebna.

isprav^acke diode Di, Da takoder treba odabrati prema potrebnoj jakosti struje. FilSilicijeve
D2,

Ds

i

tracija ispravljene struje samo jednim elektrolitskim kondenzatorom od 2500 \i¥ dovoljna je za maksimalnu jakost struje oko 2 A. Za

119

5
ST«tigndnatlf\jclfca

6A

R-100K
TA
T

TRI

=

BC107
G

TR2=BCUt-10
TR3 « 2N30M TRi *TR5»2N 3055 TR6 = BC177

JL

TR7iTR8sT«IST0Rl

Ispravljac sa izlaznim, stabiliziranim naponom od 13,5 V. Opteje do 6 A ili vise, vidi tekst. Ima dvostruki elektronicki osigurac: protiv prejake struje i kratkog spoja, te protiv previsokog napona

SL

6-36.

retivost

mu

struju do 5
biti

A

taj

kapacitet

mora

najmanje 5000 ^F. Zenerove diode ZDi i ZD2 su medusobno jednake i moraju biti za napon koji je barem 1 V nizi od potrebne najnize
vrijednosti napona.

zagrijavanju (TRi i TRs).

izlaznih

tranzistora

Mjernim instrumentom

M

moze

se mjeriti ili napon ili struja. Pokazivanje jakosti struje regulira se, jednom za stalno, potenciometrom Ps a pokazivanje napona potenciometrom Pa. Najbolje je da Pa, P3 i P4 budu trimerski potenciometri, dok jedino Pi treba posluzivati dugmetom izvana. Buduci da je transformator 7 (sL 6-36), prema namjeni, dopustao
t

Tranzistori TR* i TRs su medusobno paralelno spojeni. Medu njima ima uvijek razlika pa je za popodjednakog strujnog stizavanje opterecenja potrebno u emiterski strujni krug svakoga od njih staviti po jedan otpornik od priblizno 0,25 Q. Tranzistor TRs sa TR4 i TR$
cini opet Darlingtonov par,

Kao

i

u

predasnjem primjeru, TR3 upraylja sa izlaznim tranzistorima. Njime upravljaju preostala dva, TRi i TR*. Regulacija u principu odgovara regulaciji koja se nalazi i u ispravljacu na si. 6-35. Razlika je u upotrebi samo dviju dioda za isprav-

trajno opterecenje do 5 A i povremeno, kratkog trajanja do 6 A, ovaj ispravljac daje do 6 A istosmjerne struje. Uz jaci transformator bi se sa istim tranzistorima mogle dobiti struje i do 10 A. U tome slucaju transformator bi na svojoj sekundarnoj strani morao, uz toliko strujno opterecenje, davati napon od 2x17,5 V. Manji napon nije dovoljan za dobru stabilizaciju, dok bi veci napon bio uzrokom jacem

Di i D2 moraju biti dimenzio nirane za jakost struje koju zelimo crpsti iz ispravljaca, a ucvrscene su izravno na hladilu gdje se nalaze i tranzistori TR3, TRi i TRs. Razlika je jos u tome da tu postoje elektronicki osiguraci sa tiristorima. Od prejake struje stiti osigurafc u kojemu su tranzistor TRs i tiriljac.

120

stor TRj. Kada struja, koja se uzima iz ispravljaca, prede odabranu granicu, provede tranzistor TRe i okine tiristor TRi. Ovaj kratko spoji kolektor tranzistora TRs na sasiju pa izlaznog napona vise nema. Tek kada struju prekinemo kod Pr. 1, zatvori se Pr. 2 i izbije elektrolitske kondenzatore Ci i Cs, i

tako iskljucimo ispravljac, mozemo ga ponovno ukljuciti (»resetirati«).

Napon

se

ponovno

javi,

ako je

uklonjen uzrok preterecenja. Za okidanje tiristora TR7 na opisani nacin koristimo pad napona na ampermetru M. Jedan njegov dio,

St

6-37.

mo

potenciometrom od 500 Q, dovodibazi tranzistora TRe.

si

6-36,

Izgled ispravljaca, prema s prednje strane

Uz uvjet da nas kod ovog ispravljaca interesira samo jedna stalna vrijednost izlaznog napona (npr. + 13,5 V) mozemo ugraditi jos i osiguranje od prevelikog napona koji bi se na izlaznim prikljucnicama mogao pojaviti u slucaju da dode do unutrasnjeg proboja u regula-

Prednju stranu ovog ispravljaca vidimo na si. 6-37, a njegovu straznju stranu na si. 6-38. Na masivnom aluminijumskom, rebrastom hladilu vide se tri tranzistora 2N3055 (treci je umjesto 2N3054, kojega nije bilo pri ruci, HI). Iznutra su na istom hladilu i diode Di i D2.
Jntegrirani sklop tipa »723« saZenerovu diodu koja sa pojacalom P.R., a napajana konstantnom strujom, osigurava izvanredno stabilan referentni napon U reft neovisan o temperaturi. Pojacalo P.O.
drzi

TRi i TR>. onda jednak naponu 11a kondenzatorima Ci i Cs, sto moze biti opasno za prikljucene
cijskim
Izlazni

tranzistorima
je

napon

uredaje. Zastitu pruza tiristor TRs.

Zenerovu diodu ZD2 i silicijeve diode Ds, D4 (eventualno jos koju k tome) odabiremo tako da tiristor TRs bude okinut cim izlazni napon dosegne neku unaprijed odredenu
vriiednost, npr, 15 V, Kad se to dogodi, tiristor predstavlja pravi kratki spoj, uslijed kojega u momentu pregori rastalni osigurac (npr. od 8 A). Razumije se da tiristore treba

odabrati
struje receni.
i

tako da mogu podnijeti napone kojima ce biti opte-

Na stabilnost izlaznog napona ne utjecu padovi napona na emiterskim otpornicima i na ampermetru, jer se razdjelnik napona za regulaciju (sa potenciometrom od 1 kQ od kojega se upravlja sa TRi) spaja iza ampermetra. Regulacija na taj nacin »uzima u obzir« 1 tc padove napona pa se oni ne pojavljuju na izlazu ispravljaca!

SI

6-38.

Isti

ispravljac straga.

masivnom aluminijskom, rebrastom hladilu vide se tri tranzistora
i

Na
is-

matice kojima su ucvrscene pravljacke diode

121

.

ima dva ulaza. Signal doveden na jedan od njih imat ce na izlazu izmijenjenu fazu (invertiranu), a na drugi neizmijenjenu (neinvertiranu). Ugradeni tranzistori (sL 6-39a) dioda ZD2 omogucuju raznoliku i primjenu u stabiliziranim ispravlja&ma.
l

na

Razlikujemo dvije izvedbe. Jedje u plasticnom »DIL« (Dual-Inkucistu
sa
14

-Line)
6-39b), ciste,

nozica

(si.

dok druga ima metalno kudonekle slicno TO-5 kuclstu

potencijal na prikljucmci br. 2. Tu je invertirajuci ulaz, sto znaci da ce svaki pad napona proizvesti korekciju na vise! Na neinvertirajuci napon ulazi referentni napon koji sluzi kao »norma« prema kojoj se izvrsavaju sve korekcije. Na priklju^nici br. 6 je napon koji se vodi na regulacijske tranzistore, Darlingtonov par, TRi i TFb. Tu je promjenljivi otpornik (maks. 1 kQ). Ukljucen je izmedu prikljucnica br.
10
i

1.

Ako pad napona na tome

tranzistora, sa 10 prikljucaka, presi. 640. Na crtezu jedne i druge varijante su prikljucci oznaceni kao

ma

otporniku bude prevelik, aktivira se automatika zastite od preterecenja i izlazni napon pada.

u fabrickim prospektima, zbog lak§eg snalazenja.

Na shemi ispravljaca, si. 6-40, numeracija prikljucaka odnosi se na metalnu izvedbu. Visina izlaznog napona odabere se, »jednom za svagda« potenciometrom u razdjelniku napona kojim se odmjerava

Ako transformator na svojoj sekundarnoj strani moze dati napon od 18 V kod opterecenja sa 10 A;
ukoliko i ispravljacke diode mogu podnijeti takvo opterecenje bez prevelikog zagrijavanja, treba odabrati
i

(TRi

=

2N3716 kao na si. 6-36) za opterecenja do 10 A. Kondenzator Ci neka ne bude manji od po 2000 ^F za svaki ampei

odgovarajuce tranzistore 2N3054 ili 2N3055; TR* = dva paralelna 2N3055, ili

Trebamo li jos jace istosmjerne struje uz dobru stabilnost napona, npr. do 20 A uz napon od 13 V, zemo sagraditi ispravljac prema si. 641. Uz dovoljno snazan transformator (primarno blizu 400 W!) i ispravlj^cki »grec« za 30 A (PIV = 60 do 80 V), te tranzistore TRi

mo

=

2N5302

i

TRst

= BD136

i

jednoam-

perski stabilizator »7812«, izgradeno je nekoliko takvih ispravljaca kod nas i svi su odmah »proradili«. Oni
vrlo dobro sluze za pogon snaznijih tranzistorskih primopredajnih radio-stanica. Pri gradnji se ne smije zaboraviti da svi vodovi moraju biti sto kraci i dovoljno debeli. Posebnu paznju treba posvetiti hladilu. Ono mora biti rebrasto, u sredini 1 cm debelo. Neka je tako veliko da sluzi kao poklopac na gornjoj strani limene kutije u kojoj je ugraden taj ispravljac. Inace ne treba ocekivati pravilan rad uredaja. Bez toga je zagrijavanje tranzistora (20 ampera! !) preveliko.

b)

SL

stabilizator 6-19. Integrirani tipa »723« Hi »123«: a) pregted nj& govog unutrasnjeg sastava; b) ras pored prikljucaka stabilizatora, ako je ugraden u kuciste »DIL« sa 14

nozica
122

o

SI
t

6-40.

Shema

stabiliziranog ispravljada sa integriranim

dva tranzistora (vidi tekst). Predviden je izlazni napon od oko 13,5 V uz opterecenje do 10 A. Na iijevoj strani slike je prikazan raspored prikljucaka stabilizator^ ako je ugraden u okruglo metalno kuciste sa 10
nozica
0,03

sklopom »723«

n/KM

TR1

«

,i

6-41. Ispravljac koji daje napon od 13 i struju jaku do 20 A. Stabilizator tipa 7812 i dva tranzistora su medusobno povezani tako da ispravljac dobro podnosi kratke spojeve ako nisu previse dugotrajnl Ukotiko je sve pravilno nacinjeno, sa dovoljno velikim hladilom (!) i opisanim

SI

V

poluvodickim elementima, sposoban je za pogon jacih amaterskih primopredajnika. Vidi opis u tekstu
Preostali izvori elektr&ne energije
i drugo. O takvim ce ispravljacima biti govora uz aparate uredaje kojima pripadaju. i

naponima

Ovdje, dakako, nismo mogli obusve ispravljace koji mogu biti potrebni za razlicite svrhe u
hyatiti
radio-tehnici, kao sto su pogon specijalnih niskofrekventnih snaznih

O

razlicitim

naponskim pretva-

pojacala visim naponima, zatim pogon predajnika u kojima ima elektronskih cijevi ili za napajanje oscilatora (VFO) izuzetno stabilnim

racima, kao i o uredajima i izvorima za pogon radio-stanica neovisno o mrezi izmjenicne elektricne struje, govorit cemo u poglavlju o prevoznim (»mobilnim«) i prenosnim (»portable«) radio-uredajima (vidi:
20. poglavlje, str. 646).

123

ali isto tako i elektricna gitara ili drugo. u poglavljima koja obraduju odredene vrste modulacije i odredene vrste signala.. vi- dimo na 3*edan Upotrebljen je samo tranzistor. i potrebi. Taj neka bude 124 . opisat cemo u poglavlju o prijemnicima. Takva niskofrekventna pojacala su redovito vazan dio samog nim pojasom (SSB). Ona moraju pojacavati samo odreden uzi opseg niskih frek- vencija. prema zelji mogu zistorima i integriranim sklopovima. izlazne snage. 7-1. Kao aktivni element i u pojacalima mogu posluziti i elektronske cijevi i tranzistori. Najjednostavnije toanzistorsko niskofrekventno poja£alo Jedna od vrlo vaznih primjena niskofrekventnih pojacala je za modulaciju u predajnicima. nazivamo i audio-frekSva opisana pojacala sluziti za razlicite svrhe. predajnika i drugih uredaja. kao sto cemo vidjeti kasnije. koju mogu O osnovnim principima pojacanja koje se postize elektronskim cijevima ili tranzistorima vec je bilo govora u odgovarajucim prethodnim poglavljima. u opsegu frekvencija koje mogu poja* cati.NISKOFREKVENTNA POJACALA Nekoliko oplih napomena Niskofrekventna pojacala su samnogih prijemnika. te u izlaznoj snazi proizvesti. dok je nekada potrebno i amplitudu ograniciti. koja je dovoljna za prijem na slusalice ili na manji zvucnik. Razlika izmedu pojedinih nisko* frekventnih pojacala je u njihovoj namjeni. Buduci da ima vise vrsta modulacije. U ovom posljednjem slucaju zvukovi djelupi na mikrofon. pa cemo se ovdje ograniciti na pojacala s tran- Ovdje cemo najvise goyoriti o onim niskofrekventnim pojacalima koja obuhvacaju posirok opseg nis- kih frekvencija. male prijemnika. ali ih necemo ponavljati. Na ujihov ulaz mogu se prikljuciti prijemnici. a pojacani se re" produciraju preko zvucnika. magnetofoni ili gramofoni. danas se elektronske cijevi gotovo ne upotrebljavaju. kao i specijalni integrirani sklopovi koji su napravljeni bas za stavni dio svojstvima. za opcu namjenu i sa sirokim opsegom frekvencija. u velicini pojacala. Manja pojacala. O takvim pojacalima bit ce govora kasnije. npr. Za ovu vrstu niskofrekventnih pojacala. kao i mikrofoni. kao sto su amplitudno ili frekventno modulirani signali ili radio-prenos govora jednim boc- tu svrhu. za reprodukciju muzike sa gramofonskih ploca. Te frekvencije cu* jemo pa ih vencijama. Cesto sluze i kao samostalni elektronicki uredaji. potrebna su cesto pojacala sa strogo odredenim Niskofrekventno pojacalo sa mi- nimalnim brojem sastavnih dijelova koje moze posluziti kao »mini-razglas«. za pojacanje govora. Zato cemo ovdje prikazati pojacala kod kojih su ti principi iskoristeni. si. magnetofonskih vrpca ili za pojacanje glasa govornika ili pjevaca.

Nazivaju ih se tranzistor TR »otvori«.. ugljena zrnca koja se nalaze ispod nje* Tako se mijenja unutrasnji otpor mikrofona pa ce se struja. ali nije potrebno neko osobito veliko izabiranje. canjem. a sastoje se od niza zguscenja i razrjedenja koja idu naizmjence. Mirna struja mikrofona ce dati na torn otporniku toliki pad napona da Zvucni valovi djeluju i na mikroTo je sprava koja moze titraje zvuka pretvoriti u promjene elekfon. Ako zvucni valovi dopru do ljudskog uha. barem 10 cm. Najbolji su oni koji imaju ti Svaki izvor zvuka salje kroz uz(zrak. izmedu 16 Hz i 20 kHz. Njegov promjer neka ne za normalne telefone. Neka ne budu oni sasvim mali. Njegov primjer neka ne bude premalen. Kad 125 . obicno ima tanku ugljenu membranu.5 V svaki. Veci napon ne bi bilo dobro primijeniti jer bi jakost elektricne struje kroz (nisko-omski!) zvucnik mogla postati prevelika.« Govorimo li blizu mikrofona. Zbog strujnog pojacanja u tranzistoru ove su promjene znatno vece i iz zvucnika se cuje pojacan govor. akusticke povratne veze i uredaj bi poceo oscilirati. koji oba Zajedno sacinjavaju pogonsku bateriju.. bi 15 V SI 7-L Najjednostavnije niskofrekventno pojacalo s germanijevim snainim tranzistorom. ra^licite osjetljivosti i razlicite kvali- tricnog napona Mikrofona ima tete. sa sto vecim strujnim poja- »AD. Za prikljucak na visoko-omski ulaz po- jace Mikrofon mora biti okrenut na suprotnu stranu od zvucnika. mijenjat ce se jakost struje koja na otporniku proizvodi promijenljiv pad napona.5 V mikrofon mogao prejako »cuti« zvukove iz zvucnika. Sto snazni ji tranzistor. proizvodeci neugodne i glasne zvukove. kakav se upotrebljava u telefonima. Ugtjeni mikrofoni su najjeftiniji V dosta dobro posluziti za prenos govornih frekvencija. Zbog toga se mijenja i potencijal i struja tranzistorove baze. Ona tece kroz zvucnik i pokrece je napon od 3 (oba galvanska clanka u seriji!). doslo bi do tzv. ili jakosti struje. sto doprinosi stednji struje i produzenju trajanja upotrebljenih clanaka. koja kroz njega tece. Uglje ni mikrofon. Mikrofoni koji su namijenjeni za tzv. kojom titra izvor zvuka. poljske telefone (niskoomski. Ove promjene djeluju na struju kolektora. ali i takvi ce posluziti. Prekidac Pr treba zatvoriti samo tako dugo dok se govori. XJMi. *amerikan« i »poluamerikan«. Oni se sire brzinom od oko 340 m/s. ona zatitra pa ili slabije zbija. U. Ugljeni mikrofon. veci strujni kapacitet. Zvucnik ZV neka bude dobar 4-omski. sto znaci da kroz tranzistor potece kolektorska struja. Taj se strujni krug zatvara preko mikrofona i preko otpornika od 10 Q.£ 1. Kad i mogu zvuk do nje dode. mijenjati u ritmu zvukova. to bolje. kojih je mnogo na nasem jev trzistu: domaci germani- snazni tranzistor sa oznakom (Ei-Nis). ono ce ih duh cuti ako je frekvencija. kakav se upotrebljava u normalnim telefonima. razlicitih-vrsta. Mikrofoni svojstva i njihova najvainija Za pogon pojacala mogu se uzedva galvanska elementa po 1.Mi = ugIjeni mikrofon. Za mikrofonski strujni krug bit ce dosta jedan od tih clanaka. neka bude onakav. jedno za drugim. ZV = nik 4-omski zvud- bilo koji od onih. vazduh) zvucne valove.

Kao i kondenzatorski mikrofoni oni obicno trebaju pomocni elektricni prednapon. tj. mikrofonski cun suzavanja zvucnog opsega. Naponi vrijede za visokoomske ulaze pojacala. Nezgodna mu je strana da ima prilic- no velik vlastiti sum. proizvodi elektricne napone koji svojim promjenama slijede titraje zvuka. Dinamicki mikrofoni koji imaju osobito tanku i laganu metalnu traku izmedu polova jakog magneta takoder su veoma kvalitetni i skupi. ama- Njeni titraji se stalnu plocicu. »Hi-Fi« (citaj kao kristalni imaju nezgodnu osobinu da su osjetljivi na veliku vlagu i na vise temperature. onoliko koliko je najnuznije potrebno za razumljivost Ijudskog govora. Oni se na visokoomski izlaz pojacala mogu izravrio prikljuciti pomocu kratkog komada oklopljenog kabela. tih se Zbog ih cuvati od vlage na temperature. njihova se osjetljivost cesto izrazava u decibelima. od onih koji su odredeni za prenos govornih frekvencija pa sve do onih koji sluze — U novije vrijeme su se za gradnju mikrofona pojavili novi materijali: elektreti. visoke cijene. pretvarajuci mehanicke oscilacije u elektricne valova.jacala potreban je tzv. Kvamikrofoni koji obuhvataju siroko zvucno podrucje re dovito daju manje izlazne napone. laroselske soli (La Rochelle). kako je jos nazivaju. dok su elektreti takvi materijali koji zadrzavaju svoje elektro uz staticke naboje. Ta je osjetljivost kod najnovijih mikrofona sa elektretom znatno manja nego u pocetku. Kristalni mikrofoni su kod amatelitetni kristalni transformator. i naglih promje- Ima kondenzatorskih mikrofona koji se odlikuju reprodukcijom izvanredne kvalitete. . prenose na kriOna. Osjetljivost im je veca nego kondenzatorskih. Tu su navedeni niskofrekventni naponi koje daju razliCite vrste mikrofona uz uvjet da operator drzi mikrofon u ruci. zahvaljujuci svojim piezoelektricnim svojstvima. gdje siri to je izlazni napon Kristalni mikrofoni su gradeni redovito od posebno pripremljenih plocica senjetove (Seignette) ili. a — — za visokokvalitetan. Sto je opseg frekvencija nizi. Elektreti su nasli primjenu u mikroostalo fonima koji po svojoj funkciji sjedaju i na kondenzatorske i na kristalne mikrofone. Mikrofoni ovog tipa koji obuhvacaju uze podrucje frekvencija daju vece izlazne napone. Prosjecnom radio-amateru ili tehnicaru nece takve brojke biti dovoljno »opipljive»» Zato smo u tablici 7-1 naveli drugaciju. Ima ih razlicite kvalitete. u odnosu prema nekom definiranom nivou. ali manja nego kristalnih mikrofona. haj-faj. Magneti su feromagneticki materijali koji trajno zadrzavaju svoja magnetska svojstva. Za amatere je tesko pristupacan zbog svoje titraje. »highprenos muzike sa opse- gom od 50 do 16000 Hz ili jos vecim. fidelity«) skraceno od engl. Kristalna plocica je redovito u vezi s veoma laganom membranicom koja »hvata« zvukove. Oni su neka analogija magnetima. U tvornickim prospektima. se uz ostalo nalaze tehnicki podaci o mikrofonima. ra veoma obljubljeni jer za njih ne treba ni izlaznog transformatora ni pomocnih izvora struje. Treba Kondenzatorski mikrofoni mijenjaju kapacitet kad njihova membrana zatitra pod utjecajem zvucnih promjena kondenzatorski mikrofon nabija i izbija u ritmu zvukova. ot prilike 10 cm daleko od usta i da govori normalnom glasnocom. I kod ovih mikrofona se veci izlazni naponi mogu dobiti na ra126 terima i tehnicarima iz prakse pristupacniju mjeru za osjetljivost mikrofona. Opseg zvucnih frekvencija koje se ugljenim mikrofo- nom mogu prilike prenijeti obuhvaca otod 300 do 3000 Hz. Oni koji imaju zavojnicu i membranu poput dinamickih zvucnika (samo znatno manjih dimenzija) vec su pristupacniji.

Niskofrekventni naponi koje daju razliciti mikrofoni govor normalne glasnode.Tablica (za 7-1. na daljini 10 cm od rrtdkrofona) Vrsta mikrofona .

c) . d) ulaz tranzistorskog pojacala za nizu i za visu impedanciju. b) za kristalni mikrofon. Takvo zanemarivanje visokih frekvencija u cujnom podrucju je to jace izrazeno. prema si. si. Kondenzator oznacen kao 180 pF. ima dvije ulazne impedancije. genera- (kod B). smatrat cemo da je. sto je veci raskorak izmedu impedancije mikrofona (ili nekog drugog izvora audiofrekventnog »signala«) i ulazne impedancije pojacala. npr. kristalni mikrofon. Tu je ujedno prikazano kako treba spojiti potenciometar za regulaciju glasnoce. jednu nizu (kod £) i jednu visu 7-2d. a kod B nekoliko stougljeni. Prikljucivanje mikrofona na ulaz tranzistorskih NF pojacala: a) za niskoomski mikrofon. Kod A je impedancija oko 10 kQ. Da ovu pojavu lakse shvatimo. 7-3a. moze se dodati u slucaju ako se pokaze da ulaz B zanemaruje visoke tonove. c) za dinamicki mikrofon niske impedancije.c) 10ju \\^HF St. 1-2. Una kQ Tranzistorski stupanj.

7-2d.AJ t—HI— 15 9 SL 7-4. kroz R4 ne tece izmjenicna struja zvucne frekvencije! Ovo. kako smo rekli. Visoku ulaznu impedanciju tranzistorskog pojacala. Ulazna impedancija je oko 3 MQ. mogu se na mikrofonsko pretpojacalo prikljuciti prema si. izlazni toga. razdjelnik napona pa na bazu tranzistora TRs dolazi u najboljem slucaju tek malo vise od sestog dijela tog napona (330 kQ: 50 kQ). mozemo postici prema si. spoji kolektor i emiter.v Shema specijalnog tranzistorskog pretpojadala koje ima ulaznu impedanciju od nekoliko MQ * 9 Radio prirudnik 129 . Elektretski mikrofoni. duci da su R i C spojeni u seriju. ako je ulazna impedancija JR razmjerno malena. Buduci da su. ulazni i izlazni napon jednaki i u fazi. kapacitivni otpor »kondenzatora« C je veci. Otpornici na ulazu cine. Pojacalo ce. postize se jos bolji ucinak. bit 6e kapacitivni otpor »kondenzatora« C nizi. kojima je potreban nomocni prednapon. Dmrijecima: ulazna impedancija je znatno povecana! u kolektorski strujni krug stavi pogodno odmjeren otpornik Rs i kondenzatorom se (si.^ tor struje zvucnih frekvencija. Bu- nacen je slovom G. Ako 7-3c).. 74) vidimo kako se opisani principi mogu prakticki primijeniti. naime. Sto je frekvencija visa. 7-5. R$ i R4. ne vrijedi za istosmjernu struju koja i dalje & nesmetano tece. Buduci da R ostaje uglavnom nepromijenjen. dakako. Ulazni 7-3b). bit ce dio izmjenicnog napona koji se javlja na jR sve manji Ito je frekvencija niza. zanemarivati duboke tonove. oni predstavljaju djelitelj napona. Na shemi specijalnog mikrofonskog pretpojacala (si. priblizno jednako jedinici. Osim napona u fazi. Zato je dio izmjenicnog napona koji otpada na R kod visih frekvencija veci. a njegovim posredovanjem i ulaz pojacala. bez gubitka jednog dijela ulaznog napona. OzOn ima i svoj kapacitet C koji se ne moze zanemariti. signal dolazi preko Ci izravno na bazu tranzistora TRu Poznato je da je napon* sko pojacanje kod »emiter-folovera« (si. a izlazna 100 do 200 Q. 7-3b. ovisan o frekvenciji. Slovom R neka je oznacena ulazna impedancija pojacala. To zna^i da je izlazni napon prakticki jednak ulaznom naponu. Izlazi na to da ot pornik R4. te ^ . Ovdje su tran- «-H . Tome se moze ck> skociti samo na taj nacin da se za R osigura sto veca vrijednost. kao na si. Za rriske frekvencije je obrnuto. oba su Preko kondenzatora vraca se napon na tacku u kojoj se sastaju otpornici Ri. tolika da se na ulazu pojacala moze pojaviti gotovo sav napon iz G u cijelom podrucju zvucnih frekvencija koje zelimo pojacati. & Primjenom serijskog otpornika. imaju za niskofrekventne izmjenicne signale gim vrlo yeliku vrijednost otnora. gubimo dio onog malog niskofrekventnog napona koji dolazi do mikrofona. Tu su upotreblje- na tri tranzistora BC 108.

i na tai je nacin ostvarena negativna povratna otpornik (3. vanskoj vezi: kolektor prvoga je spojen s bazom drugoga. aperiodic^ ku povratnu vezu. gaciji Kondenzatori Ci i C3 imaju druzadatak. istovremeno. C2 i Cs. ulazni niskofrekventni signal. Isti kondenzator (C2) stiti od prodora visokofrekven tnihstruja iz predajnika u blizini pojacala. 89).3 kQ) ne protice samo istosmjerna struja. O njemu je u ovoj knjizi vec bilo govora ranije (str. To je tzv. Na njemu se javlja i jedan dio niskofrekventnog signala. Prikljucivanje elektretskog mikrofona kojemu je potreban prednapon. Oni odvode struje najvisih frekvencija mimo Dojacala. Kapacitet kondenzatora C2 vraca jedan dio vec pojacanog signala (prisutnog u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRi) na bazu istog tranzistora. ako je to potrebno. Tome doprinosi otpornik R3 i cinjenica da ni jedan emiterski otpornik nije »blokiran« Kroz dicka. na sL 7-6. Manji kapaciteti smanjuju pri sutnost basova. sto je pozeljno kod rauzike. 7-7 je prikazana shema niskofrekventnog (NF) pojacala u kojemu. Sirokopojasno mikrofonsko pretpojacalo s dva tranzistora u medusobnoj galvanskoj vezu Opis u tekstu slicnom oznakom St. takoder ima visestruku negativnu. Potenciometrom P moze se regulirati izlazni napon a time i glasnoca reprodukcije zvukova. umjesto pojedinacnih tranzistora. ML Ako Mi ima nisku vlastitu impedanciju treba prekidac Pr zatvoriti. po volji oslabiti: veci kapacitet na tome mjestu zna£i manje »visokih«. lovice pogonskog napona i. sto je opet pozelj- TRi i TR2 u medusobnoj gal- no da govor bude razumljiviji. kao Na raspored i kondenzatora d kojim je premo- SI 7-5. Vidi tekst zistori sten emiterski otpornik tranzistora TR2. npr. Tada je otpornikom Ri odredena ulazna im 130 . odnosno sa drugih tvornica. Ova. dakle aperiotaj Pretpojacalo. frekvencija i njihov opseg moze se jos utjecati odabiranjem manjeg ili veceg kapaciteta kondenzatora za vezu.500^4 s[]s S R3 741 (Ei-NiS). Emiterski otpornik tranzistora TRi nije pre- mosten kondenzatorom veza. ali takoder zastititi pretpojacalo od eventualnog prodora visokofrekventnih smetnja (od vlastitog ili od susjednih predajnika!) u pojacalo.nicenje prema visokim f rekvencija- ma. Na si. Ona je ovdje neovisna o frekvenciji signala. operacijsko pojacalo sa oznakom IL741 (RIZ -Zagreb) ili 100^. Njegova je faza suprotna fazi ulaznog signala i zato se pojacanje u tranzistoru TRi sma* njuje. iz nekog mikrofona. Veci kapaciteti osiguravaiu vise basova. pa govorimo o negativnoj povratnoj vezi. sluzi integrirani sklop (integralno kolo). Tako se moze postici odredeno ogra- kondenzatorom. Na njegov neinvertirajuci ulaz (3) dovodi se istosmjerni prednapon u iznosu po7-6. povratna veza ima veci ucinak na najvise frekvencije koje se na taj nacin mogu. takoder negativna.

grubo. Pojacanje je 10 puta (R 2 je deset puta vece od RA). ovisi o omjeru otpora potenciome tra i Ri. Osim tq^ga magnetska »nukotina« na magnet of onskoj »glavi« morala bi za sni131 . 2 u direktnoj vezi s prikljucnicom br. Te frekvencije bi. mikrofonsko pretpojacalo. ce 7-8 biti mo im (str. To su neki integrirani sklopovi tipa »C~MOS«. 94). pedancija. Mikrofonsko pretpojacalo sa integriranim sktopom (inteeralnim kotom) IL741. Ona je u tome slucaju niska. Jedan dio digitalnog. a osobito Cl 1( 1M l 10n R' i SL 7-8. 7-8 je jedan njegov dio upotrebljen kao niskofrekventno pretpojacalo malih napona. Postoji mogucnost izbora nize ili vise ulazne impedancije. ima izuzetaka. ali za obicne amaterske svrhe to najcesce nije potrebno.vencija spektru«. potrebi. kako zna- Za one si. logicke nule u logicku jedinicu i obrnuto. Ulazna impedancija je vrlo visoka. Uz otvoreni prekidac Pr ulazna impedancija je visoka (reda 50 kQ). cesto zanemaruju neke dijelove audio-frekvent nog podrucja. Ona je negativna. Najcesce se stanja izmedu tih SL 7-7. Integrirani digitalni sklopovi. 6) pojacanie je Za gradnju svih opisanih pretpojacala mogu se ili uzeti BC107 (NPN) ma BC177 (PNP). obicno rade tako da se stanje prebacuje iz tzv. jednako iedinici (MIN) a izlazni sig- nal priblizno jednak ulaznom! Smanjimo li tu povratnu vezu pomicuci klizac potenciometra (nrema dolje na slici) pojacanje postaje sve jace Popravljanje boje zvuka i regulacija je do nekog maksimuma koji. kakve daje mikrofon. Kad je negativna povratna veza maksimalna (prikljucnica br. Slicno je i s potrebom da se magnetofonska vrpca dovoljno jako »modulira« najdubljim frekvencijama. inte- griranog sklopa tipa C-MOS (4011) je ovdje upotrebljen kao linearno. Na si. jer dio izlaznog signala dovodimo na invertirajuci ulaz (2). Vidi tekst 9* magnetofonske glave. zbog svojih vecih amplituda. npr. No. Gramofonske zvucnice. kao sto je. ako iza pretpojacala dolazi veci broj pojacavackih stunnjeva. zahtijevale vece razmake medu urezivanim zljebicima na ploci. Kod snimanja gramofonskih ploca se namjerno oslabe najnize frekvencije. »4011«. Pojacanje se moze odabirati potenciometrom P kojim se »dozira« povratna veza. Bilo je to u primjerima mikrofonskih pretpojacala primjenom kondenzatora i negativne povratne veze. kao i velicine pojacanja dvaju ekstrema ne mogu koristiti. Malosumne tranzistori pretranzistore (BC109 ili slicne) treba upotrebiti samo onda. u pojacanom »zvucnom koji vole eksperimentirati vrlo zanimljiva. pa bi reprodukciia bi la osiromasena. Pojacanje odredene frekvencije ovisi jos o kondenzatoru C2 diji izbor utjece na raspored frek- Vec smo upoznali nacin na koji moguce utjecati na spektralni sa stav niskofrekventnih struja koje se pojacavaju u nekom uredaju.

160 u drugom izdanju knjige. ovisnosti pojacanja o frekvenciji vise nema! Tra TR1 = 2?» = TR2 = BC107B ! GRAidOFON L_ (Hi MIKROrON) 1 150K ± S/. Pi i Pz. To se ne stupnjeve tranzistorskih niskofrekventnih pojacala koristeci trans formatorske veze medu stupnjevima. Tranzistori mogu ili »bapojacanje »visokih«. koji u svojoj amaterskoj biblioteci ili medu svojom teh- nickom dokumentacijom cuvaju i rani j a izdanja. Ako ih zamijenimo otpornikom (Rx = 150 kQ). a nema ih malen broj. prei na pojacanje ovdje biti BC BC 108. Ranije opisanim putevima negativne povratne veze ovdje je dodana korekcija pri kojoj postoji jaka ovisnost pojacanja o frekvenciji. i potreb- U ranijim izdanjima ovog prirucnika bila su prikazana razlicita ni 7-10.5 do 6V). nepromjenljive korekcije. gdje je moguce potenciometrima volji utjecati Pi i P2 po R4/C4) za korekciju kvalitete reprch dukcije muzike sa gramofonskih ma 107 ploca sova« i na potrebi i zelji.r ICOpT 33n|_ dukcije. kao na si. za odvojeno odabiranje jaceg ili slabijeg pojacanja dubokih i visokih zvukova u svrhu popravljanja i ujednacenja reprodukcije svih frekvencija zvucnog SL <ikofrekventna pojacala. i drugih korigirati Nedostaci reprodukcije mogu se u pretpojacalima tako da velika se postigne vjernost repro- snagu. moguce je naciniti i kontroliranu korekciju opsega frekvencija. To je ujedno i jedan od najjednostavnijih primjera za ujed- danas potrebno graditi izlazne nactvad (»ekvilajzer«) zvuka manje ekstremno visokih frekvencija biti joS uza nego jest. Zato necemo ovdje ponavljati ono. ako se mozemo zadovoljiti sa 50 do 100 milivata. s 7-9. 5-79. To se postize kombinaciiama otpornika i kondenzatora (C3-R3. u slucaju da nam za pogon sluze vrlo niski naponi (1. s tranzistorima i sa elektronskim cijevima. SI. Pri tome cemo uzeti transformatore iz nekog 132 . PRIMJERI NF POJACALA ZA SAMOGRADNJU Niskofrekventna pojacala za sa- mogradnju planiraju se prema namjeni i potrebi. RC-mreza s dva potenciometra. Mikrofonsko pretpojacalo negativnom povratnom vezom^ ovisnom o frekvenciji (Rs/Cs i Osim ovako odredene. Ukoliko ne trebamo veliku izlaznu moze postici iz tehnoloSkih razloga. To je sve dobro poznato onima. 7-9 pokazuje takav pri390 M f H C5 mjer pretpojadala za reprodukciju muzike sa gramofonskih plo£a. sagradit cemo pojacalo prema si. prema izvoru pogonske elektricne energije noj izlaznoj snazi. 2elimo samo naglasiti da' je i spektra. 7-10. sto je ondje bilo opisano. C4-R4). na str.

napon a mora oko V. 7-11 ima tri tran- TRi je tipa 177 ill slican). se signal koji zelimo pojacati a koji je mozda vec »prosao« kroz neko pretpojacalo. a i skuplje danas graditi pojacala s elektronskim cijevima. joS se sve vise uz vrlo SL jacala zistor za eksperimentiranje. Tran- TRi je u pobudnom. Ovaj sadrzi dva tranzistora koji cine tzv. To znaci da su jedan tranzistor NPN tipa i jedan tranzistor PNP tipa podjednakih svojstava deklarirani kao »par«. pora oko 200 ili nekoliko stotina oma. oznacen slovom a. omskog otQ (proizvod »Ei-Ni§« »Iskra-Kranj«). Izuzetno se danas mogu naci cijevna pojacala koja sluze kao snazni moduje. Otpornici Ri i Ri odreduju radnu tocku.malog tranzistorskog prijemnika. Ako biti je ovaj 4.5 9 V. mirna kolektorska struja). da potece kolektorska struja koju mjerimo kod b. sa komplementarnim tranzistora danom silicijevih tranzistora. osiguravajuci potrebnu jakost struje baze za TRu Kolektorski radni otpor sastavljen je od Rs i R4. TRS i TRs. Pojacalo na zistora. kakvi amaterima cesto sluze kao »izvor« korisnih sastavnih dijelova. Izlazna je snaga i glasnoca iz spomenute dinamicke slusalice za mnoge svrhe dovoljna (za prijemnik ili manji prenosni primopredajnik Ijivo mijenjati koji mora Stediti struju iz baterija!) NF pojacalo parom germanijevih Iako je svakim Izlazni sklop jednostavnog tranzistorskog niskofrekventnog po7-11. Shema je namijenjena eksperimenstori tatorima. 133 . treba strpR2 i R4 dok se to postigne. NPN mW dovoljimo telefonskom slusalicom kao zvucnikom (najbolje je da to bude ona »dinamicka«. tj. komplementarni par tranzistora. Ako nam je dosta nekoliko desetaka do blizu 100 izlazne snage i ako se za- BC PNP (moze biti Kod »NF« dovodi na otporniku R3 bude toliko velik da se tranzistorski komplementarni par »otvori«. Pri tome treba da pad napona latori amplitudno moduliranih presi. Nije viSe »moderno«. Istovremeno mora napon. pobudnom (»drajverskom«) stupnju. iznositi polovicu vrijednosti pogonskog napona. Taj je tranzistor u tzv. impedancije Ukoliko to nije tako. U tu svrhu je prakticno da se umjesto fiksnog otpornika R2 stavi potenciometar od 250 do 500 kQ i da se pomocu njega »namjeste« radni uvjeti. Eksperimentirajuci s ovako jednostavnim sklopom moze se mnogo nauciti o slicnim pojacalima. u izlaznom stupnjtu Opis u tekstu povoljnu cijenu mogu u trgovinama naci germanijevi tranzistori koji su u tvornici slozeni u parove. dajnika. komplementarni par: jedan tranzistor tipa PNP (TRs) i jedan tipa (TRi). neka za spomenute tranzistore bude oko 2 mA. Struja koja ovuda tece. I takvih ce se primjera naci u ranijim izdanjima ovoga i drugih radio-prirucnika. Na tome mjestu se prekine vod i privremeno ukljuci miliampermetar. »izlazni« tranzi- mogu biti BC 177 i BC 107. dok nema signala (tzv. iza kojega slijedi izlazni stupanj pojacala.

Jakost te struje neka bude. preko 3 W. Niskofrekventno pojacalo sa silicijevim i germanijevim tranzistorima: TRi = BC 177. sija«. Prva silicijevi.47 Q za vecu stabilnost rada uz razlicite temperature. TRs = AC 187.5 Ovako lo. izvor stabiliziranog napona.2 BC 107. je bilo sagradeno pojacaUpotrebljeni su tranzisto- Ako uporedimo shemu na sa predasnjom si. Pri tome oko tranzistor TRs i TRi moraju limena biti ucvrsceni na limenu plocicu koja sluzi kao hladilo i odvodi suvisnu toplinu. uz pogonski napon 12 V. (PNP) i TRs (NPN) galvanski su/vezani i oba zajedno predstavljaju /pobiadni stupanj s vecim pojacanjfem. odnosno posebna aluminijska plocica (ravna ili savinuta. 10 do 15 mA. Hladilo bi moralo biti vece ili deblje. 7-13. x 3. mozemo vidjeti da je ova. Potenciometrom Pt treba istovremeno postici da napon od tocke b do sasije iznosi 6 V. debela do mm. »kompliciranija«. uz prikljuceni zvucnik od 5Q. a tranzistore treba izolirati od J njega! NF pojacalo napona 7-14. moze vrlo dobro posluziti za najraznolicnije potrebe u amaterskoj radionici u kojoj se mnogo i eksperimentira. ri dva su W Na isti nacin i s jednakim uspjehorn bi se kao izlazni par mogli upotrebiti germanijevi tranzistori AD161 i AD162. si. si. TjRt. 7-13. toptine) TRi je u predstupnju gdje je mo guce pogodnim izborom ulaznog otpora (otpornik izmedu 5 kQ i 300 kQ) prilagoditi se razlicitim izvori- 134 .rana silicijevom diodom SD. a izlazni par germanijevi tranzistori. Raspored dijelova nije kritican. Izlazna snaga je blizu 2 uz nogonski napon od 12 V. ffzlaznom paru tranzistora (TRs i TRi) dodani su emiterski otpornici od po 0. kao na si. Kako Izgled pojacala prema si Vidi se nacin na koji su izlazni tranzistori ucvrsceni na aluminijsku limenu plocicu (za odvodenje Sl. sa silicijevim tranzistorima i stabilizatorom Niskofrekventno pojacalo. s cetiri tranzistora. To moze biti i »§a- SI 7-i2. a njenu jakost mozemo odabrati potenciometrom Ps. Maksimalna izlazna snaga mogla bi onda biti veca. 7-12 shemom (si. je tu jos 7-12. TR2 = ako je pojacalo tako sagradeno. Mirnu kolektorsku struju ovog komplementarnog para mozemo mjeriti miliampermtetrom kod a. TRi = AC cm. Dva silicijeva tranzistora. kao samostalna jedinica. ako odgovara rasporedu na shemi i ako su ulazne prikljucnice na suprotnoj strani od izlaznih. Osim toga je niihova mirna kolektorska struja stabilizi- koji su navedeni uz shemu. 7-11). primjena je jos svestranija. 7-13) velicine 1 priblizno 9 1.

sto je za mnoge namjene sasvim dosta.5 do 9. 161. uz inace podjednake pogonske uvjete. Pogonski napon za TRi je iiziran sa stabi- sa slabijim tranzistorima. nacin. je BC 141 BC tranzistora. njem ZD za napon oko 9 do onda je U(stab) oko 8. Potenciometrom R2 treba postici da je izmedu oznacenih tacaka polovina pogonskog napona (U/2). Izlazni tranzistori moraju imati na sebi hladila u obliku zvijezde. Ako je 10 V. neka Rs bude oko 100 O. uz pet-omski zvucnik i pogonski napon od 12 do 14 V. uz dovolj- nu pobudu. sada ce ona biti na mahove oko 3 do 4 puta jaca. samo izlazni i Ako npr. sto se moze postici trazenjem odgovarajuce vrijednosti za otpornik kojim su premostene diode Di i D2. BD135 i BD136. a TR. Kolika ce biti mirna kolektorska struja (fnjerena kod Jc) ovisi o jakosti struje koja te£e kroz diode. po shesL 7-14. Pri tome je TRi = = BC107. pa ce izlazna snaga moci doseci do nekoliko vata. o kolektorskoi struji tranzistora TR2. o otporniku Ri. kao i o emiterskim otpornicisignala. npr. onda se kao par Ri moze uzeti otpornik od oko 330 do 470 Q za pocetak. struja Jc dosezala preko 150 mA. Obzirom na to da je izlazni komplementarni par sastavlien od silicijevih tranzistora.5 V.*U<stab. i stabiliza- ma Veza sa pobudnim stup(Tib) je kapacitivna. Niskofrekventno pojacalo sa silicijevim tranzistorima torom napona. treba staviti dvve diode (Di i D2) u seriju. Treba Na sasvim jednak mi na ma Rs i R4. Uz pogonski napon U — 12 do 14 V. uspostaviti mirnu kolektorsku struju h oko 25 do 30 mA. Stabilizirani napon moze napaiati i druge potrosace. Izlazna snaga je veca od 1 W. 7-14.5 i ik na vrijednost oko na opisani nacin. Ako je pornike R3 Q i. moze se naciniti i pojacalo vece izlazne snage.) SI. 10 do 20 mA. o vrijednosti otpornika koji je paralelno snojen s diodama (47 do 130 Q). Tada bi trebalo smanjiti ot0. vidi tekst ZD. TR5 i Zenerovom diodom 135 . Jc neka bude f uzeti jaci silicijev komplementarni par tranzistora. koji za svoje »otvaranje« trebaju veci napon nego cermanijevi tranzistori. = BC141.

Kvadratni centimetar presjeka sadrzi 400 do najvise 450 zavoja ove zice. On oslabljuje najvise frekvencije i cuva Da se nacini takav transformator treba uzeti jezgru izlaznog transformatora iz nekog (starog!) radioapa- TR2 od »divljih«. Izlazni transformator .41 1. promjera 0. VN67AF ili VN89AF. svaka za vi- oko 50 V. koja tece preko drejn-elektrode tranzistora TR2. S porastom temperature kolektorska struja se pojacava. u odnosu na druge tranzistore. naime. on moze stradati kad mu temperatura poraste. Za na- rata u kojiemu ili EL84 matanje treba pripremiti bakrenu. Zenerove diode Di i Ds. lakiranu zicu. Uz pogonski napon od 24 V mirna struja. je bila izlazna cijev slicna njoj. Glavna im je prednost. C=TH 1 + TRt=FET TR2=VMOSFET D1 = |R3^ i ! s" D2 = ZD (55V) TOO^j M C4 S/. iznosi 300 i kod najvece glasnoce dosize najvise 325 mA. Ima ih za razlicite snage.45 1. jer 8-omski prikljucak sluii sa za negativnu povratnu veztt (R& i R2) u svrhu smanjivanja izobli- mo cenja. 7-75. V-MOS -tranzistori se ponasaju sasvim drukcije! Pri zagrijavanju njihova struja pada pa je pregrijavanje u normalnom radu iskljuceno.4 mm. obican tranzistor. Sa njom demo namotati i primarnu i sekundarnu zavojnicu sa najvecim mogucim ukupnim bn> jem zavoja. npr. 7-15) je na ulazu (TRi). Podaci u tekstu 136 . Pojacalo sa V-MOS-tranzistorima. Njegova je ulazna impedancija. Tako kolektorska struja »pobjegne« do tolikih vrijednosti da se tranzistor cesto unisti. E300. primarno mA ima impedanciju od 24 Q a sekundarno 4 i 8 Q. To moze biti VN89AA. visoka. Ako. Njemu se mora na gejt-elektrodu (g) doves ti nozitivni prednapon kojim se tek posti- U sokih induciranih napona koji bi mogli nastati na primarnoj zavojnici transformatora 7\ Prikljuciti FET treba 4-omski zvuc- nik. Iza njega. u izlaznom stupnju je V-MOS-FET (TRi). temperatura zbog toga jos vise raste. da dobro podnose zagrijavanje. nije zasticen dovoljno velikim emiterskim otpornikom. stite V-MOS-FET od pojacalu (si. Tako cemo postici i dovoljno velik induk tivitet koji garantira i dobru reprodukciju basova. ze formiranje vodljivog N-kanala. uz uvjet da svakako odrzimo gornji odnos izmedu primarnih i sekundarnih zavoja. To znaci da imaju vrlo visoku ulaznu impedanciju. : : Pri gradnji se nikako ne smije zaboraviti na kondenzator Ce. unatoc tog pozitivnog prednapona.NF pojacalo tipa s tranzistorima V-MOS V-MOS-tranzistori se ponasaju gotovo identicno kao i elektronske cijevi. nekontroliranih i nepozeljnih visokofrekventnih oscilacija. To znaci da se brojevi zavoja na transformatoru T moraju odnositi kao 2. Svu zicu treba skinuti i izmjeriti koliki nam nrostor na jezgri (u cm2 ) preostaje za namatanje novih zavojnica.

7-17. manjkao V-MOS-FET (HI). Prvi od ovih sluzi kao pojacalo za prijem na slusalice (stn 216). dakako i jacih V-MOS-tranzistora. Zvucnik koji bi imao manji otoor.5 standardom DIL-kuZa normalnu upotrebu nije potrebno dodatno hladenje. Pojacalo sa TAA611 moze se naci na str. Ulazna visoka. Sam sklop je u kuci3tu DIL sa 14 nozica. Niskofrekventna pojadala u takvim savremenim ureaajima redovito su nacinjena pri- SL 7-17 Integrirani sklop TBA820 . 4Q smije se prikljuciti samo W f je pogonski napon znatV). omogucuje gradnju niskofrekventnih pojacala do 2 izlazne snage uz razmjerno malen broj dodatnih W sastavnih dijelova 137 . Za one koji sami grade elektro- nicke i radio-uredaje donosimo ovdje nekoliko takvih niskofrekventnih pojacala.. Nekoliko njih moze se naci i u poglavlju o prijemnicima u ovoj knjizi. 243. -MOS-FET-om Izlazna snaga dosize oko 2. a da u mima nema integriranih sklopova za razlicite namjene. ali su barem za sa- W Pomocu njega diti se lako oznakom TBA8KL moze sagrapojacalo niskofrekventno za da — — jos razmjerno vrlo skupi! si. Za vlastitu gradnju nam ie 7-16 Na pojacala. Na shemi su svi prikljucci numerirani i brojke onda ako no nizi (6 SL Pogled na limenu plocicu (»sasiju«) na kojoj je sagradeno niskofrekventno pojacalo sa V7-16. koji ovih dana izlaze iz tvornice. a izlazna snaga. NF pojacala sa specijalnim mtegriranim sklopovima Danas je svim radio-amaterima i tehnicarima poznato da gotovo nema radio-aparata i televizora. npr. Posebno je interesantan integricistu. Ima. Shema sa integriranim je je pom TBA820 impedancija NF sklo- na si. odgovaraju rani sklop sa uz izoblicenja koja su manja od 10%. npr. ali onda je i izlazna snaga manja.mjenom specijalnih integriranih sklopova koji omogucuju postizanje ciste i dovoljno glasne reprodukcije. kod 12 V pogonskog napona dosize oko 2 uz zvucnik od 8Q. vidimo izgled takvog izradenog u laboratoriju ARRL. sa IL74I ili sa TAA611.

7-19. energije (koji daju toplinu) ne prelaze preko 2. uz pogonski napon od 12 V postize izlazna snaga od citavih 4 W. Mozemo je sami naciniti iz komadica kasiranog pertinaksa.I2V 0~ uz dva Siroka metalna izvoda.5 5. Izgled »stampanih« vodova na pertinaksovoj plocici. Izgled takve plocice je na si.5 x 9 cm. dok su gubici u obliku zagrijanja samo 2. kasiranoj tankom naslagom bakra. TBA810 je veoma ekonomifian. 2. 6. (si.5x9 cm. 1 W.5 SL 7-19. Vidimo da je na njemu 12 prikljucnih no " " " V V 12.3 W. Siroke limene izvode tre- ba provuci kroz izreze na ploCici i zalemiti na bakreni sloj. Odgovarajuca shema (si. 16 14.. 7-18).4 . vise W. 4 W. kod kojih gubici elektricne 100n SL 7-18* Shema 5-vatnog pojaiala sa TBA8W pogonske napone izmectu 6 i 16 V.5 W. W.5 V . Format plocice je 5.2 W.. To je i spoj sa »minusom« i dovoljan odvod topline za normalna opteredenja. Numeracija priklju£aka na ovoj slici odgovara numeraciji na shemi zica. Tu je smjesten i integrirani sklop TBA810. od 0. Na nju stanu svi potrebni sastavni dijelovi pojacala sa TBA810 138 .1 W! To znaci da je iskoristenje dovedene elektricne energije oko 2/3! Uz drukcije pogonske uvjete i s prikljucenim 4-omskim zvucnikom maksimalna izlazna snaga (izoblicenje do 10%) iznosi: kod " " Raspored svih sastavnih dijelova se vidi na si. 7-18) pokazuje da je potreban mali broj do datnih sastavnih dijelova.. 7-20. Tako se. Sve se moze smjestiti na stampanu plocicu velicine 5.0 V 9 V 6 V 4.+ 9.

za tzv. Za po- o4'C1 zv o SL gon je potreban napon od 9 do 24 V uz razlicite impedancije zvucnika i 7-20. ona iznosi samo 6 mA! nema sigKod 12 V sve- Sagradimo li imat cemo strano pojacalo i za najraznolicnije pogonske napone. Uz napajanje sa manjim naponima (npr. moglo bi doci do preterecenja i do unistenja integriranog sklopa. U du 50 mW i 2. odgovara integriranom sklopu TBA 810. ga. Cesto ga se moze naci u savremenim televizorima. ako je pogonski napon 24 V. kod 9 V) potrebno je dodati Rio od 150 Q.. Kako treba oko njega rasporediti i spojiti ostale sastavne dijelove prikazuje si. tj. Radne tacke se u unutrasnjosti tog integriranog sklopa automatski prilagoduju svim radnim uvjetima.manjom Ukoliko se zadovoljimo s ne§to izlaznom snagom. Na toj je slid TBA800 u desnoj polovici. »Integrirac« (kako neki amateri nazivaju slicne sklopove) koji ima oznaku TBA800 predviden je za nesto vece pogonske napone. BC 107) i RC-mrezama za regulaciju boje zvuka. Gore navedene izlazne snage vrijede za izoblicenja do 10%. tf 33W ff rt * " V LfO Vazno je da zvucnik bude odabran prema pogonskom naponu. Vanjskim izgledom i broj em prikljucnih izvoda. izoblicenja su znatno manja. a to su snage koje se obicno koriste pri radu televizora (ili ra- mah padne na 2%. za prilagodenje pojacala u svrhu sto vjernije reprodukcije. W. »ekvalizaciju«. Raspored dijelova na stampanoj plocicL Pojacalo sa TBA810 moze se sagraditi iz dijelova nor- to: malnih dimenzija 24 kod napona od »> 14 4 *t t V V i zvucnik od 16 „ T" Q 111 izlazna snaga je 5 W.5 W izlazne dio-aparata) u sobi. Kao primjer navodimo podatak da uz pogonski napon od ga do 3 W izoblicenje ne prelazi 1%. gdje uz mali broj dodatnih dijelova predstavlja citavo niskofrekventno pojacalo. 14.4 V i kod izlaznih sna- Struja mirovanja. Otpornik Rio normalno nije potreban.5%. 8Q . recimo od 5 na 4 (kod 24 V) da izoblicenje od- Na lijevoj strani iste 7-21 na- W W crtana je shema predstupnja s tranzistorom TRi (npr. kao i sirim izvodima za hladenje. si. takoder je malena. posebno za visoke i posebno za duboke tonove. U protivnom. ali dovoljno je samo malo smanjiti izlaznu snagu. dok nala. 7-21. rasponu izmesnage izoblicenja ne prelaze vrijednost od 0. ako bi imoedancija zvucnika bila premalena. Poten- 139 .

ff®' i Integrirani sklop TBA800 predviden je za napajanje visim naponima. Ako netko zeli ili treba vecu snagu. cim za reprodukciju u obicnim stambenim prostorijama. kao sto je prikazano na si. ni ohrabrili na takav pothvat. za potrebe stereofonske reprodukcije. 7-22. O mogucnostima upotrebe dvaju takvih pojacala za stereofonsku reprodukciju vidi tekst SI. Izmedu ovoga i TBA800 je RC-sklop za regulaciju i ujednadivanje reprodukcije. a drugi kao poja6alo za desni »kanal«. Glavno je da svi dijelovi koji pripadaju odredenom sklopu budu sto blize jeniti. Opis rada u tekstu 140 . Stereo-pojacalo sa 2x5 W izlaz- ne snage smatra se zadovoljavaju- SI. f — C-J-25V Gradnju takvog uredaja ne preporucujemo pocetnicima. uz dodatak komplementarnog para snaznih tranzistora. moze jedan od njih raditi kao po jacalo za lijevi. Za one koji vec imaju iskustva. nacini u dva primjerka. Po volji se mogu Hi izdici Hi potisnuti i »basovi« kao i »visoki«. Onda se mora dodati jos i potenciometar Pi (samo jedan za oba kanala). ciometrom Ps moze se regulirati glasnoca. bez dugackih vodova. Nji~ me se postize simetrija ili »balans«. ako doda snazniji komplementarni par silicijskih tranzistora. dan drugome. vjerovatno. nece biti vecih poteskoca. Ako se sve sto je nacrtano na shemi. 7-22. ali oni se ne bi. 7-21. TRt je u pretpojacalu. Shema 15-vatnog pojacala sa TBA800. ukoliko budu sve dijelove pojacala rasporedili onim redom kako su nacrtani na shemi (za svaki kanal posebno!) pazeci da ulazi budu na jednoj a izlazi na drugoj stranL Stampanu plocicu ce iskusniji graditelj moci i sam nacipo svojoj zelji i ukusu. onda je moze postici i pomocu TBA 800. koja su stekli na jed- — nostavnijim projektima.

prema shemi na si Uz integrirani sklop TBA800 upotrebljen je komplementarni par 7-22 zistora 2N3055 i BDW tran- 52 Napon napajanja (V) .Tablica 7-2. Mjerni podaci o snaznom pojatalu.

Oba su tipa NPN pa se zajedno ponasaju kao jedan NPN-tranzistor. 40-vatno niskofrekventno pojacalo sa kvazikomplementarnim iz- laznitn stupnjem. strujno pojaeanje jednog i drugog para je NF 'oo predpqjaCala) TR1 = TR2 = TR4 = TR5=BC1Q7 C3 TR6=BC177 TR3=TR8 TR7 = = BD138 I mP BD137 = TR9= TRtO 2N3055 OSIGURAC C7 =F 4700 y /63V M zv SI. dolje na slid je i shema pripadajuceg ispravljaca za pogon pojacala 142 . 7-23. ali oni trankoje amater moze nabaviti nisu bili isporuceni industriji niti su otisli u izvoz. 42 V. I tranzistori TRs TRio formiraju par. Vjerojatno s razlogom! Iskustvo je pokazalo da oni ipak sasvim dobro rade uz napone napajanja oko 40 V. Ako se moramo odluciti za tranzistore 2N3035. Gradit cemo. zistori — koji bi bio potreban. Znatno preko toga necemo ici. Lijevo. ako zvucnik (ili grupa) ima 4 Q. Na si. napon napajanja ce biti. blem moze rijesitL Darlingtonov par. koji su tipa NPN. Taj se pro- — Treba samo naciniti »kvazikomplementaran« par. dakle. niskofrekventno pojacalo s tranzistorima 2N3055.nju napona! Lijepo je to sve napisano u prospektima. ali sasvim i drugacijih svojstava* Tu je TRs onda nemamo komplementarni par PNP-tipa i on tranzistorom TRiq upravlja na takav nacin. da oba zajedno rade kao jedan tranzistor PNP-tipa. recimo. 7-23 vidi se da tranzistori TR? i TRo formiraju tzv. Izlazna snaga onda moze biti do nekih 40 W. te Darlingtonovim parom tranzistora u ulaznom stupnju. To su takve kombinacije tranzistora koje se ponasaju kao komplementarni. Razumije se.

TR5 dok se tranzistori TRe »brinu« o pravilnim TR 4 rad- nim uvjetirna izlaznog stupnja. Kod maksimalne snage skoro sve daju oni (si. kao rezerva. V vom diodom. predstupnju. Otpornik Rz zajedno sa otpor nicima R« i R b reducira ulazne napone na pravu mjeru. jer ti otpornici NF su u tzv. ne moze teci struja. To je zato. TRi i TR 2 ulaz ima visoku impedanciju. Prema potrebl mogu se otpornici Ra ili R zamijeniti vecim ili manjim vrijednostima. pri radu pojacala. P°trebno je sve stupnjeve u Dretpojacalu dimenzionirati tako da rade uz odgovarajuce vise napone.mnogo trebi vece nego bi bilo pri upopojedinacnih tranzistora* Tranzistor TRs je u pobudnom i stupnju. ucvrsceni na aluminijskom.. polozaju br. Kod ispravno montiranih i dovoljno hladenih trans jem zistora ne smije. ukoliko bude potreban. alt kondenzator Ci mora imati oznacenu vrijednost kapaciteta. Da bismo mogli i pretnoiacalo prikljuciti na isti izvor napajanja. Izlazni tranzistori. kada amplituda niskih frekvencija postane tako velika. Otpornici R17 i Rw odabrani su tako da kroz tranzistore TR9 i TR10.. za ujednacavanje pojacanja svih frekvencija sa ciljem da se postigne §to vjernija reprodukcija zvukova. obje strane premazan tankim slosilikonske masti za bolje odvodenje toptine. bid velike razlike u temperaturi tranzistora i hladila! Na si. Izmedu tranzistora i hladila je umetnut tanak listic tiny ca (liskuna) za izolaciju. Kod sasvim malih glasnoca svu izlaznu snagu daju tranzistori TR 7 i TRs kao jednostavan komplementaran par. dok pojacalo miruje. Tek onda. ne mogu proizvesti dovoljan pad napona na tim otpornicima da bi se izlazni 2N3055. fr 145 . 7-22. u polozaju br. 7-24). Tu je prikljucen i ulaz male osjetljivosti. Izmedu emitera tranzistora TRt i baze tranzistora TRs je RC-mreza u kojoj su i dva potenciometra. Na ulazu je U Za napajanje elektricnom energijom je dovoljan jednostavan ispravljac.' • SL 7-24. a u polozaju br. TRt je u spoju emiterskog slijedila (emiter follower). To znaci da se signal uzima sa emitera. Naponskim razdjelnikom Ru/ JRu odmjerena je negativna povratna veza koja dolazi od zvucnika. ali je zato ulazna impedancija visoka. pona t nije . crno eloksiranom. dolie. dva ko~ skoro kratko spajaju bazu i emiter izlaznih tranzistora. 1 prikljucuje se magnetofon (MGF).. PojacanJe je jednako jedinici. 7-25 vidimo da se tranzistori napajaju pogonskim naponom od 18 koji je stabiliziran Zenerotropolni preklopnik. Listic je mada To stanje donekle odgovara onome kod dodattranzistori »otvorili«. nih izlaznih tranzistora na si. Zato ni emiter ska struja tranzistora TR7f bas kao ni emiterska struja TRs. 2 mikrofon ili gramofonska zvucnica (MI/GR). pocinju i tran zistori TR9 i TR10 davati svoj doprinos izlaznoj snazi. Njegova je shema na istoj slici lijevo. da na Rn i R i9 mogu nastati veci naponi. Ispred takvog pojacala redovito se stavlja odgovarajuce pretpojacalo sa potrebnim regulatorima za glasnocu i za »ekvalizaciju« tj. rebrastom hlndilu.-. Stabilizacija na- potrebna. 3 je pret pojacalo spojeno na UKV-prijemnik. .

bit ce donji kraj otpornika Ris uzemljen. ako je klizafi potenciometra P4 sasvim »dolje«. Preveliki »apeti* zvukova. upropaSten materijal i nezavrSeni uredaji su onda rezultat. zamislimo da je klizac toga potenciometra »gore« (na shemi!). Vrijednosti kondenzatora i otpornika su odabrane tako da je RC-mrc nja«. ne treba daljnjih uputa. Na nju je dovedena i negativna povratna veza. za prvi momenat.ME uSJETLJiVOStl NA PTtZTFOJA^AiXl "ZA DRUG! KAMAL Pretpojacalo za prikljucak magnetofona. Potenciometrom Pi mogu se duboki zvukovi ili potisnuti ili izdici. Obrnuto. jer se lira glasnoca. mikrofona ili UKV prijemnika. pogotovo udvostereo-reprodukciju. za struceno gradit ce samo oni koji vec imaju veliko iskustvo.REZ. sto je jos bolje. 144 . koje ima RC-mrezu za regulaciju dubokih i visokih zvukova.ULA2 tf. tj. steceno pri drugim gradnjama pojacala manje snage. Ova RC-mreza predstavlja jed nostavniji oblik naprave koju nazivaju »ikvelajzer« (prema eng. vjerujemo. za »drugi kanal« moze se na* ciniti i drugi ispravljac! Ovakvo pojacalo. ukoliko se grade dva kompletna uredaja za stereofonsku reprodukciju govora i muzike. dok svi ostali dijelovi moraju biti udvostruceni. 7-25. Onda se potenciometar Pi moze iskoristiti za simetriranje glasnoce u lijevom i u desnom »kanalu«. Ovaj potenciometar mora njime regu jnjati Tranzistoru TRs moze se mijepojacanje potenciometrom P*. Uzaludno notrosen novae. 7-23) S7. Ako. Pa je samo jedan za aba pojacala. Ija. isto se Pomocu potenciometra P2 postize u podruciu visokih Za gradnju stereo-pojacala treba. negativni kraj tog kondenzatora je odvojen od »3asije« (od »uzemlje- Za koji nadmaSuju znanje eraditelole zavr§e. od minus-pola napona na* pajanja!) Kondenzatorovo djelova nje je smanjeno i pojacanie je manje. a poiacanie je maksimalno. gramofona. te graditelje. la prilagodena postojecim impedan cijama. ti«. regulaciju glasnoce i simetrije (»balansa«. »equalizer« = ujednacivac). Emiter tranzistora TRs je skoro sasvim blokiran elektrolitickim kondenzatorom od 100 ^F. I isuravljac treba biti jaci ili. sa »gornjeg« kraja potenciometra P3. razumije se. naciniti dva kompletna uredaja prema shemama na sL 7-23 i 7-25. sa izlaznim dijelom prema si. biti logaritmicki. Na kraju neka nam bude dopustena primjedba: Poceti je uvijek bolje s manjim projektima i postepeno graditi vece.

osobito medu amaterima. cesto i u velikoj me- nema! U radio-prijemnicima je n^kada^nji »koherer« bio ubrzo zamijenjen boljim. uz primienu posebnim tranzistora i rjede diodama. pa do nekoliko stotina vata snage. To se danas postize oscilatorima. kao i u tzv. neobicno je vazno proizvesti oscilacije visoke frekvencije potrebne stabilnosti. Od antene odlaze u prostor visokofrekventni elektromagnetski valovi koji. tj. kao i generatori sa elektricnim lukom. kristalni se detektor dugo zadrzao. Radio-veze sa generatorima na iskre odrzavale su se cak do pocet- uz ostalo. kao i u prijemnicima. osim radija. Sve ih je istisnuo oscilator u kojemu se visokofrekventne oscilacije pobuduju pomocu elektronskih cijevi.8 VISOKOFREKVENTNI OSCILATORI OSCILATORI ma. pomocu prijemnika. U njenom krilu rodila se i elektronika. primjena elektronskih cijevi za druge potrebe. ali jos uvijek dosta hirovitim. »uhvatimo« emitirane signale i da uspostavimo vezu izmedu dvije tocke na Zemlji. Bez njih ne bi bilo ni radio-tehnike. kristalnim detektorom. U pocetku su to omoffucili generator! u kojima su elektricne iskre pobudivale titraje u antenskom sistemu i u titrajnim krugovima. ka dvadesetih godina ovog stoljeda. kada stignu do prijemne antene. Za predajnike manie snage. kojemu nije potrebna nikakva pogonska energija osim one koju dobiju izravno iz antene. godine. gdje se danas elektronskih cijemenih uredaja vi vi§e ne moze naci. Tranzistori. U prenosnim i prevoznim radio-stanicama elektronskih cijevi vise U RADIO-TEHNICI Elektri£ne struje i naponi visokih frekvencija u radio-tehnici sluze za najraznolicnije svrhe. radio-odaSiljacima (predajnicima) proizvode se visokofrekventne struje i odvode u antenu. i danas je zahvalan. iniegriranim sklopovima (integralnim koiima) danas su prodrli i u radio-prijemnu tehniku. Ulogu titrajnih krugova i njihove resonancije za prenos elektricnih signala kroz prostor prvi je opazio Nikola Tesla. U predajnicima. kao i u elektrokod savreniku. dok je primiena elektronskih cijevi sasvim rijetka. kod svojih pokusa u Coloradu (Koloradu). omogucilo gradnju neu poredivo osjetljivijih i selektivnijih prijemnika. Duze su se odrzali rotacijski generatori. On je ovu pojavu iskoristio jos prije 1893. U dusobnoj udaljenosti. Takav jednostavan priiemnik. u svojim najraznolicnijim oblicima. omogucuju da. Iako je otkride elektronske cijevi. samo po- — — — — Radio priru6nik 145 . od primIjenih radio-valova. Proizvodnj a visokof rekventnih struja do vol j no velike snage postizala se tokom vremena na vise nacina. I danas je elektronska cijev jo§ nezamenljiva kod najjacih radio-oda§iljaca koiima se snaga mjeri kilovatima lo i megavati- Primjenom elektronskih cijevi radio-tehnika je brzo napredovala. i radio-tehnika se sluzi pretezno tran zistorima. malen i jeftin uredaj. osobito za pocetnike u radio-tehnici.

b) sa (»obi£nim«) unipolarnim tranzistorom (FET) St. Princip tog oscilatora ve<5 smo vidjeli. u takvim slucajevima. ako su nam potrebni 8-L Tranzistorski visokofrekSI. To mora visokofrekventna silicijeva dioje visokofrekventna prigu§nica. na na£in koji je pronaSao Hartley (Hartlej). cilatori titrajni si. jenu za bolji. kav se tranzistorski oscilator mo2e nadiniti prema si. fa %i -J—CU IK r^t b * I t—OVF Ovdje demo se upoznati vaznijima od njih. Oscilatori »na tri to6ke« Harttey-jevog tipa. SL 8-2a vrijedi za savremeni silicijev tranzistor tipa NPN. prema 8-1. na tri tocke. Preostaje samo jedna zavojnica. L2 je zavojnica za povratnu Sto cisci titraji. koje se mogu neposredno proizvesti. 4-33. str. jos 1912. 83. gdje je impedancija niska. godine. Meissner (Majsner) u svom oscilatoru sa elektronskom cijevi. a shema na si. 63. s naj- OSCILATORI PROMJENLJIVE FREKVENCIJE Oscilatorl sa induktivnom povratnom vezom Induktivnu povratnu vezu za po budivanje visokofrekventnih oscilacija je. ventni oscilator prema Meissner-ovom principu. a) s bipolarnim tranzistorom. djelitelji. »lokalnih« oscilacija (u stupnju za mijesanje). Pravilnu i dovoljno snaznu povratnu vezu induktivnim putem postize se ujedinjenjem obih zavojnica: zavojnice titrajnog kruga i zavojnice za povratnu vezu. u zam180°. kod kojih se Cvrscom povrat- nom spregom moze na fazna razlika od postici potrebKod visih frekvencija je to sve teze postici.c negdje u predajnicima. sa sto biti manje viSih harmoniekih »dodataka«. primijenio A. Zato se vec za kratkovalno podrudje takav oscilator napuSta. kao i uredaji za sintezu frekvencije. 4-34 Tipicno je za Hartley-ev oscilator to da je zavojnica sa ostalim dijelovima sklopa prikljuCena 83). To su os- »Meissnerovi« oscilatori dobro rade na razmjerno nizim frekvencijama. veza je ostvarena na odvojak zavojnice Lu Zavojnica L2 omogu<5uje povratnu vezu. Oscilacije. 3-22a. Ta- 8-2. sluze razliciti umnozivadi. Prikazan je na si. 8-2b je za FET. vezu 146 VFP . 8-2. gdje sluzi u ulaznom stupnju za pobudivanje tzv. da malog unutragnjeg kapaciteta. 63) i si. £esto nemaju onu frekvenciju koja je potrebna* Promjeni frekvencije. LiC je titrajni krug. Dioda D dodaje se onda. prenosnim radio-aparatima. vidi (str. Savremene oblike ovakvih oscilatora vidimo na si. Buduci da je krug Li/C spojen na emiter tranzistora. 3-22 b (str. str. si. In- duktivna povratna veza pomocu posebne »reakcijske« zavojnice odrzala se do danas samo u nekim malenim.

8-5. pa je stabilnost odabrane frekvencije veca. Njegovu ulogu preuzima unutrasnji emiterski kapacitet irootrebljenog tranzistora. Povratna veza. Seiler (Sajler). O. Na mjestu. jako opterecen »aktivnim elementom« (TRj). gdje je ucrtan R. Kapacitivni razdjelnik. 3-22c (str. si. teta. Sam titrajni Kod krug LCi je. ali u podrucju UKV-frek vencija moze kondenzator Cs biti ispuSten. TRi spregnut prerazmjerno malenog kapaciNa taj nacin titrajni krug nije nF) prema »masi«. 8-5) bila »hladna«. 84. po prin* cipu Colpitts-a SL moze »kolDic-oscilator« Tranzistorski se koristiti sve do u ultra- kratkovalno (UKV) podrufije. si. Takav cesto nalazimo u modernim kratkovalnim prijemnicima. 4-35 (str. Kapaciteti C2 i Cz redovito su tako veliki da male promjene vlastitih kapaciteta tranzistora TRi ne mogu imati znatniji uticaj na frekvenciju. TRs i TRs pripadaju stupnju za odvajanje. Tranzistorski oscilator s kapacitivnim razdjetnikom (C2/C8) za postizavanje povratne veze. Iz takvog oscilatora mogu se visokofrekventne struje odvoditi kod A ili kod B. Baza i emiter tranzistora TRi nalaze se na visokofrekventnom potencijalu. radio-amater W8PK/W2EB.Takav »hartlej« pouzdano radi sve do najkracih valnih podru£ja. cak u UKV opsegu predasnjem primjeru je baza tranzistora TRi (si. Na ove oscilatore nalikuje kratkovalni VFO (prema engl. Tako je smanjeno opterecenje titrajnog kruga i osigurana velika stabilnost frekvencije. 10* U vezi sa tranzistorom TRi. shematski prikazan na 8-6. 83). tj. Kapacitivna povratna veza u oscilatorima Colpitts (Kolpic) je nacinio od- vojak na titrajnom krugu tako da je potreban kapacitet ostvario serijskim spojem dvaju kondenzatora. Variable Frequency Oscillator) za opseg od 5 do 5. 8-6). osi- gurava potrebnu povratnu vezu. 8-3. On je kapacitivno »uzemljen« (blokiran) kondenzatorom Ci (si. preko &. u Oscilator. Njegova je svrha da VF oscilacije odyecle iz oscilatora tako. Njime se mogu doseci vrlo visoke frekvencije. kao na si. si.5 MHz. I koji radi ovo je shema oscilatora kao »kolpic«. vidi tekst. bez VF napona buduci da je »blokirana« kondenzatorom veceg kapaciteta (47 ko Cs. Kapacitivni razdjelnik visokofrekventnog napona ostvaren je serijskim spojem kapaciteta C2 i Cs. pa i u blizem UKV-u. »sajlera« je kolektor »hladna elektroda«. 8-3. 63) i si. konstruirao je E. da opterecenje bude sto mamje. Cs/Cs. postignuta je kapacitivnim razdjelnikom Ct/Cs. opet sa ciIjem postizavanja vece stabilnosti frekvencije. Titrajni krug L1/C1/C2 je s tranzistorom **ov SL 8-4. U kratkovalnom opsegu frekvencija i Ct i Cs su kondenzatori. osobito prema si. moze se staviti neki otpornik koji treba odabrati slaboj 147 .

barem za najbolje komunikacijske prijem- SI 8-7. Danas se trazi da i oscilator bude maloSwnan. a time i pobudivanje oscilacija. Seiler-ov oscilator velike stabilnosti. Oni sadr- ze manje visih harmonicnih frekvencija nego onda kada te diode nema. TiTRs trajni krug je prikljucen preko kondenzatora malog kapaciteta C3. kao na si. preko Ci. Vidi tekst tranzistore tipa MOS-FET. najbolje preko stupnja za odvajanje. prikljucenim kod VF (iza Ce). bude joS do voljno. negdje pri ulaznim stupnjevima prijemnika. su tri & 148 . »divljih« frekvencija. Navedeni kapaciteti vrijede za frekvencije oko 20 do 30 MHz. Njegova je zadaca da sprijeci opteredenje oscilatora potrosacem. slicno kao kod »sajlera«. Na si. Podaci vrijede za frekvencije izmedu 5 i 8 MHz. 8-8 je takav primjer za frekvencije oko 25 do 35 MHz. Razlika je u tome da tu ne sluzi za nike. dakako. Za nize frekvencije moze Seiler-ov oscilator raditi sa znatno vecim vrijednostima kapaciteta. Kao aktivni ele- menat sluzi FET. Tada sam oscilator. Tranzistor TR2 se nalazi u stupnju za odjeljivanje. ne smije imositi Sumove. dok silicijeva dioda D osigurava vecu cistocu proizvedenih titraja. I ovdje kondenzatora u seriji (Ci.-0+12V jemu Tranzistor TRi je »aktivni element« Colpitts-ovog oscilatora u k&> je povratna veza ostvarena kapacitivnim razdjelnikom C4/C5. Otpornik u struj- nom krugu prema gejt-elektrodi (100 Q) sprecava pobudivanje nezeIjenih. ali da oscilacije budu Sto cisce. Oscilator »sajler« sa FET-om za frekvencije oko 7 MHz TRi je u oscilatoru. SI 8-5. — i TRs pripadaju slupnju za odjeljivanje tako da povratna veza. 8-7. bez vecih izoblicenja. Razumije se da SI je u i oscilatoii- ma moguce 8-6. C» i Cs). Stabilnost frekvencije je vrlo dobra pa je taj oscilator medu amaterima poznat kao »sinteticka stijena« (»Synthetic Rock Oscillator«). Oscilacije se odvode sa surs-elektrode. Oscilatori s MOS-FET-ima nalaze vaznu primjenu u oscilatori- upotrebiti ma vost i prijemnika. ukoliko im osjetljimora biti osobito velika.

ved za vezu sa MOS-FET-om! Medu amaterima je cijenjen. vidi spojen je u seriju sa zaNa taj se nacin paralelno sa tranzistorovim unutrasnjim kapacitetima nalaze veliki kapaciteti Ci i Cs. Clapp (Klap). Zato u samom ti- SL 8-10. tablicu 8-1 Vidi 149 . razdjelnikom Treci kapacitet (Cs si. Za razliku od Clapp-ovog oscilatora koji moze sluziti samo onda. je ovdje u gatvanskoj vezi s emiterom oscilatorskog tran- SL Vackarz).. koja lezi paralelno sa induktivitetom L } moze se izraSunati kao kapacitet kondenzatorske se- d — rije: SL 8-8. opsegu. u jednom opsegu. Vackdr-ov oscilator. TRs. I to je oscilator s mjerno uskom. To dolazi od pogrei- no procitanog imena Vackdf (citaj: 8-9. poznatog u svijetu pod imenom »vakar«.+ 1 1 c c _+ 1 1 _ t c 2 c +c +c 3 4 . G. Visokofrekventni oscilator s tranzistorom tipa MOS-FET -_«_. lpak poznatiji. jer ga je u Evropi nacinio G. : kapacitivnim Cs). s Ing. Kao »klap« je J.5 1. kratkovalni oscilator koji je poznat pod dva imena. Gouriet (Gurije) a u Americi K. kao vrlo pouzdan i stabilan. Clapp-ov oscilator. amaterskom Vackafov oscilator daje konstantnu amplitudu i u znatno Sirim opsezima frekvencije. Originalni Vack£?-ov (ili »Teslin«) oscilator je bio najprije sagraden sa elektronskom cijevi. 8-9. iznositi do 2. + d (Ci i + Cs). taj je oscilator jos bolji! Takav je »vackarz« shematski prikazan na si. Jifi Vackaf iz cehoslovadke tvornice »Tesla«. Odnos maksimalne i minimalne frekvencije moze. Istovremeno je ukupna vojnicom L. zasluzan je za shemu oscilatora osobito velike stabilnosti. npr. vidi tekst Tranzistor u stupnju za odjetjivanje. r r if 8 tekst i ( =*= j up „47n yi l vrrjednost kapaciteta trajnom krugu (koji odreduje frekvenciju!) razmjerno materia. kako bi mozda netko mogao u prvi momenat pomisliti! Ne! Ukupna vrijednost kapaciteta. ako frekvenciju treba mijenjati u raz- — zistora TRi vezu sa titrajnim krugom. — Frekvencija na kojoj oscilator radi nije odredena serijskom resonancijom zavojnice L sa kapacitetom Cs + + Cs. 8-10. ali kad ga danas nadinimo pomodu savremenog FET-a.— kod iste frekvencije moze induktivitet zavojnice L biti vedi nego kod drugih vrsta oscilatora.

Zavojnice i kondenzatori za Vackd^ov oscilator Opseg (MHz) .Tablica 8-1.

prekidati tipkalom (»tasterom«) Ti sam oscilator. 8-12. bipolarni ili unipolarni tranzistor. nacrtan na si. Svaki je za se okloDljen. Kvadratom je predstavljen aktivni element oscilatora: elektronska cijev. a na izlazu drugi titrajni krug. kolektor ili drejn-elektrodu tranzistora).>+12V if. baza tranzisto- ra ili gejt-elektroda FET-a). Njegov princip je sasvim opdenito. kao u ne- i . 8-13. Brojem / je oznacena ulazna elektroda (npr. Ti Stabilnost frekvencije je hod »franklina« tako velika da je moguce. najbolje da to budu savremeni silicijevi planarni tranzistori (NPN) zna£enja. anodu cijevi. mrezica cijevi. bez ikakve vidljive povratne veze. k g k I l^jjf JL SZ. u telegrafskim predajnicima. Brojka 2 oznaduje izlaznu elektrodu (npr. Na ulazu je jedan. Ovdje su upotrebljeni bipolarni tranzistori.

buffer). recimo. Opaza se osobito kod urectaja koji se jace zagrijavaju. Oscilator ne treba proizvoditi veliku snagu. sa izolacijom u kojoj nema mnogo gubitaka. »N750«. To cesto daje neizbjezive promjene frekvencije koje se ocituiu kao »£irpovi« i micki koeficijent od. kondenzatora i zavojnica u oscilatorima. Promjena temperature tranzistora. do postizavanje AM-signala ili SSB-sig nalal) jer se dobije smiesa amphtudne i frekventne modularise. dugo vrijeme. ne preporuduje se u predajnicima za telegrafiju direktno prekidati rad oscilatora. Ako unatoc velike paznje frekvencija ipak »putuje«. kao Franklinov oscilator. Pustimo da se predajnik sasvim ohladi na sobnu temperaturu. Ne- dodavanjem kondenzatora sa negativnim termidkim koeficijentam. kod kojih frekvencija »klizi« postaje polaga- Sada stavimo paralelno kondenzatorom ljivim s promjen- probni kondenzator N750) i popravimo frekvenciju opet oscilatora (Cpr0 b= 50 pF. je /) Konstantno opterecenje postize se na taj nacin da iza oscilatora slijedi jedan ili dva stupnja za odvajanje. za jedan i po sata. keramicki tipa »NPO« ili »misa izolacijom od polistirolske folije. kao i kapaciteta. na f. Za ovu pojavu po- naziv »puzanje« ili » drift frekvencije*. Kapacitet kondenzatora koji treba dodati oscilatoru da se postigne korekcija (Ckor) je: J j —J 2 od tinjca (liskun. fiksnih kondenzatori moraju biti dobro gradeni. »baferi« (enel. Frekvencija / neka se je pri torn promijenila za p. Ako iza dodavanja probnog kondenzatora frekvencija oscilatora poms te treba u nazivnik gornjeg izraza staviti fi+fa Razumije se da kondenzator dodatnog kapaciteta mora imati jednak termicki koeficijenat kao i probni. Za vojnica L i neoznaceni kondenzatori pripadaju normalnom oscilatora tipa Clapp-VFO. Za to je potreban tzv. On neka ima kapacitet od npr. Neka promjena vencije frek- Promjenljivi kondenzatori. Veda se snaga lako postize naknadnim pojacanjem. Ova oznaka pi§e na mnogim kvalitetnim kondenzatorima. To je postignuto. sto znaci da mu se kapacitet smanjuje za 750 dijelova na milijun kod promjene temperature za 1°C. Tada ga opet ukljucimo i izmjerimo novu promjenu frekvencije do koje ce doci kroz jednako no visa znat je ili i niza. Takav se oscilator moie korigirati (kod odredene frekvenci152 Na si. Najbolje je upotrebiti kondenzatore sa izolacijom ca«). 8-14 je prikazan brii nacin termicke korekcije oscilatora. u na§em primjeru opet »N750«. Dodati treba diferencijalni kondenzator Cs (2x25 do 2x50 pF) i dva fiksna kondenzato- . npr. 50 pF i negativni ter- koliko takvih upoznali. mijenja njihove mehanidke dimenzije i elektri£ne karaktenstike. probni kondenzator. Vecina oscilatora koji nemaju termicku korekciju pokazuju kod sniienje temperature povecanja frekvencije. Najprije frekvencije izmjerimo promjenu od momenta ukapcanja »pijukanje«. Od ovakvih naglih promjena frekvencije oscilatora treba razliko vati spore promjene. tjv. Ako oznake nema treba taj podatak pronaci u prospektu fabrike kondenzatora. Bolja je stabilnost onih oscilatora koji rade s tnanjim pogonskim naponima. sada iznosi /s. potrebno je izvrSiti termicku korekciju (kompenzaciju) drifta. Ne valia osci (za latore ni amplitudno modulirati stabilizacije temperature u oscilatoru. Njihov termicki koeficijent kapaciteta trebao bi biti nula. stupnjeva smo Sto vec je Osim izuzetaka.potrebnoj mjeri lako stabilizira. To se postize opreznim okretaniem trimera u oscilatora (ako ga ima) ili otvaranjem promjenljivog kondenzatora u titrajnom krugu oscilatora.

Opterecenje kristala ovisi o jakosti visokofrekventne struje kojoj je izlozen. samo na 153 . Negdje izmedu ove dvije krajnosti naci cemo (uz potrebnu strpljivost!) takav polozaj kondenzatora Cz kod kojega ce frekvencija ostati dovoljno konstantna. prenosenje vibracija i udaraca na dijelove oscilatora. kako se lako mozemo uvjeriti. Pregled pribora za ispitivanje stabilnosti oscilatora (VFO) SI. Okretanje dugmeta za samim oscilatorom Kvarcov se kristal naime ne smije preteretiti. a Cs neka ima termicki koeficijent »nula« (NPO). ferentnog tona. Sve ostalo. »broia5a frekvencije« ili uz pomoc nekog drugog. povecanje bilo smanjenje kod povecanja temperature. mjerenje velicine »drifta« moze se pomocu tzv. Snaga elektricnih oscilacija koje se mogu dobiti je ogranicena. zavojnice litetnije i moraju ne smiju biti §to kvabiti montirane blizu dijelova koji se griju ili blizu velikih metalnih dijelova ili ploha koje bi mogle biti uzrokom priguSenja. Zbog toga stabilnost samog prijemnika nema utjecaja na ishod opisanog ispitivanja. redovito je to VFO. promjeni frekvenizvrSiti direktno. jer se onda pretjerano zagrijava pa moze i pudi. Inace su kapaciteti Ci i C2 medusobno jed naki (15 do 50 pF. ukljuciv^i drza£ samog kristala i elektricni sklop oscilatora. Mijenjajuci polozaj rotora diferencijalnog kondenzatora mozemo ima- TT© SI cin 8-14.ra. Bududi da je pomocni oscilator prijemnika (BFO) iskljucen. OSCILATORI S KVARCOVIM KRISTALIMA Nekoliko svojstava kvarcovih kristala za oscilatore Frekvencija oscilatora koji je kontroliran kvarcovim kristalom veoma je konstantna. Od njih neka Ci ima negativni tennidki koeficijent (N 750 ili bolje N 1500). U prijemniku se razlika frekvencije jednog i drugog oscilatora Cuje kao ton interferencije kojemu se visina mijenja ako jedan od oscilatora. osobito o debljini kristalne plocice. znamo i razliku frekvencija medu oscilatorima. Izmjerimo li frekvenciju inter- ima znatno manji utjecaj. 8-15 kristalni oscilator. Vidi jenljivih objasnje- nje u tekstu plo£e. a ova je veca ako je povratna veza koja sluzi za pobudi- ugadanje prijemnika utjece. To je na si. Svi spojevi moraju biti §to kraci i medusobno spojeni s dovolj- no debelim zicama koje mehanicki nece vibrirati. vrlo stabilnog oscilatora. Prijemnik pri tome radi bez antene. Ona ovisi pre tezno o geometrijskim svojstvima. Osim njega tu je ios ispitivani VFO i kratkovalni prijemnik kojemu je BFO iskljucen. Ispitivanje stabilnosti oscilatora i glasnocu tona interferencije. ciju. ugactanje prijemnika ne utjece na visinu tona koji se cuje. Obicno je naime dovoljno da su VFO i kristalni oscilator blizu prijemnika. Promjenljivi kondenzatori u oscilatoiima ne smiju imati pretanke ti bilo frekvencije temperaturne Razmjerno jednostavan nakorekcije promoscilatora. prema prilikama). Nekada stavljaju citav oscilator na podlogu od spuzvaste gume ili na gumene nozice da se sprijedi 8-15.

Oni mogu kod temperatura koje se znatno razlikuju od deklariranih imati malen pozitivan ili negativan tem- BT peraturni koeficijent. frekvencije upotrebit cemo samo toliku povratnu vezu kolika je najnuznija za pobudivanje oscilacija. Razliciti »rezovi« imaju razlicite temperaturne koeficijente. padovi i slicno). Ova im »tromost« cesto nije »prirodena«. Savremeni kristali su zatvoreni u limenom kucistu koje je sa svih strana zalemljeno. Zagrijavanje ovisi i stali u termostate pomocu na konstantnoj pa se uz jednako visokofrekventno opterecenje mali kristal za- — o velicini kristalne plocice drze kojih se temperaturi. Stradati mogu samo od velikih opterecenia ili. — Kod nece radio-amaterskih uredaja ovo biti potrebno. zbog grubog postupka s njima (mehanicki udarci. Nekada je dovoljno pranje sapunicom ili deterdzentom sa naknadnim ispiranjem u destiliranoj vodi i. najceSce. kvarcovi kristali koji su tako rezani mogu sluziti samo kod razmjerno niskih frekvencija. kvarcove plocice. kristalnu plocicu ne dirati prstima! Ako je vec neki kristalni drza5 bio otvaran pa se kristal »tromo« ponasa. Za postizavanje ekstremno velike stabilnosti stavljaju se kvarcovi kri- Tabtica 8-2. To je tacno samo unutar nekih odredenih granica. Nazalost. u koncentri- Da osiguramo maksimalno gucu stabilnost mo ranom alkoholu. Za GT rez se tvrdi da je njegov temperaturni koeficijent stvarno jednak nuli u cijelom podrucju od 0°C do 100°C. grijava jace od velikog. mozemo mu cesto vratiti aktivnost ako plocicu oprezno (!) ptncetom izvadimo i operemo je tetrakloridom (CCh). Ovu »operaciju«.vanje oscilacija jaca. ostavimo da se osusi i opet je vratimo u drzac. Promjena temperature ce razlicito utjecati na promjenu frekvencije Sto zavisi o na£inu na koji je plocica bila izrezana iz koji lakse osciliraju je »aktivnost« veca. Zato je razborito ne otvarati drzac. blici 8-2. oni se i ne mogu zaprljati. No. dakako. Karakteristike kvarcovih kristala u . kako se to vidi na ta- Ovdje vidimo da je za rez AT i napisana nula. Zagrijavanje kvarcovog kristala nije pozeljno ni iz razloga stabilnosti frekvencije. iza toga. ako je kvarcov kristal u drza£u koji se lako moze otvoriti. Ona moze biti prouzrocena zaprlja- Za kristale kazemo da im nim ili zamalcenim povrSinama kvarcovog kristala. »Tromi« kristali teze osciliraju. mozemo izvrsiti samo onda.

Kondenzatorom C$ moze se utjecati na frekvenciju i malo je popraviti. Moze dosedi najmanje 0.. .da ne resonira na frekvenciju za koju je bruSena kvarcova plocica. ako je potrebno da je dovedemo na odredenu vrijednost. . Na crteiu Colpitts-u b) promjenljivi kondenzator (sa istom oznakom C3).5 do l.. ovisno o upotrebljenom kvarcu. Kondenzatorima Ci i Cs osigurana je povratna veza. Promjena je redovito prema nizim frekvencijama...12V °X 1».5 do \%a. Iza potrebnog umnozavanja frekvencije.. bipolarnim tranzistorom (NPN). 1 1 J " -C=3 i I — Ji" 0+9. pobuduju se osnovni titraji kvarca. ovisno o kristalu. Citav oscilator sjeca na ranije opisane tipa Colpitts ili Claup. Ponekad. 8-16b. uz prisutnost »zavojnice za povlacenje« L. VXO. CpJ i Cp2 su kondenzatori za gdje se frekvencija moze »povla£iti«. FET-om je Ako su kondenzatori b) 100 1 pravilno odabrani (opet pokusom!)..390 22 -v s SL 847. Oscilatori vratna veza je kvarcom. Trimer Cz mi crteiu a) omogucuje dovodenje oscilatora na odredenu frekvenciju. TR ' sam jVJX 1 — 1| 0VF n C3 5*± 50 220. Cesce primjenjivani tranzistorski spoj kvarcovog oscilatora vidimo na sL 8-17a. Pierce-ov tip oscilatora s kvarcovim kristalom: a) s obicnim. »tromiji« kristali nece oscilirati dok se ne doda kapacitet Cp Njegovu vrijednost treba odrediti eksperimentakio. buduci da ona nastaje i zbog unutraSnjih kapaciteta u tranzistorima cak blizu 250 kHz! 155 . dok kristal zamjenjuje titrajni krug.. Po- Vece mogucnosti promjene frekvencije kvarcovog oscilatora postoje nacinjena prema 100 Hi Clapp-u. C1/C2. b) sa unipolarnim tranzistorom (FET). u zajednici sa zavojnicom »za povlacenje« L.. Ovdje je povlacenje frekvencije omogudeno promjenljivim kondenzatorom Cz. tj. pomocu kapacitivnog razdjelnika VF napona. dopusta promjenu frekvencije za 0. Vidi \\ OVF tekst kod tzv. na 2-metarskom opsegu promjena moze iznositi preko 100 ili povratnu vezu. To je prilicno mnogo. U njemu se pobuduje osnovna frekvencija kristala. To Pierce-ov oscilator sa na si. Uz kristale sa osnovnom frekvencijom oko 8 do 10 MHz induktivitet zavojnice mora biti izmedu 10 i 20 |xH. kod oscilatora SL 8-16.596o. Cp. ako ih treba. irjede do preko l.5%o. je tranzistorska varijanta oscilatora koji je pronaSao Pierce (Pirs).

b) tranzistor je u overtonskom oscilatoru. Ove su uvijek ta£an umnozak Overtonske frekvencije osnovne. redovito su u vecoj ili man jo j mjeri prisutne i vi£e harmonicke (druga.»Overtonski« oscilatori Syaki predmet koji moze mehanicki oscilirati ima svoju osnovnu frekvenciju. serijski titrajni krug (sa Ls) i izlazni titrajni krug (sa Ld). Ako je na kvarcovom kuci&tu utisnuta frekvencija koja je visa od 20 MHz. Medutim. kad kvarc titra na svojoj osnovnoj frekvenciji (pryoj harmonickoj). ali one se ne mogu izracunati jednostavnim mnozenjem osnovne frekvencije neparnim brojevima.Li <H (3f . treca i tako redom). »overtonskim« frekvencijama: priblizno na 3 puta. I onda. najvjerojatnije se radi o vrijednosti overtonske frek- bC*l L2 In W w roiLJl If) II — In f r I C1 €c us w 10 T ]| OVRl r^L. do frekvencija oko 20 MHz. Tako je i kod kvarcovih kristalnih plocica.5f :) J/ t OW2 SL 8-18. 5 puta ili 7 puta viSoj frek venciji. osciliraju na svojoj osnovnoj frekvenciji. postoje i mogucnosti titranja viSim frekvencijama. Titrajni krug mora biti ugoden na frekvenciju odabranog kvarcovog overtona 156 8-19. Tri »overtonska« oscilatora s kvarcovim kristalima: a) s bipolarnim. over = iznad) su viSe od osnovne. b) i c) sa unipolarnim tranzistorom. »Overton« je samo priblizno jednak toj vrijednosti. overtonskoj frekvenciji kvarca i zatim se jos utrostruce: a) kao overtonski oscilator i utrostrucivac frekvencije sluzi samo jedan tranzistor. dok za daljnje utrostrucivanje sluzi dioda D. Kvarcovi kristali se redovito bruse tako da. Opis u tekstu SL Q . (engl. U ovim oscilatorima se postize deveterostruka frekvencija. Overtonske frekvencije treba razlikovati od visih harmonickih frekvencija. Osim na svojoj osnovnoj frekvenciji moze kvarcova plocica oscilirati i na tzv. Oscilacije se najprije dobiju na trostrukoj.

UKV- sokofrekventna impedancija kvarca biti vrlo mala. 8-16 i si. Po mnogome nas moze liranje na frekvenciji. Ovdje je odlucujuca serijska resonantna frekvencija kvarca. Ranije je kapacitet Ci bio potreban da se »blokira« baza tranzistora. Na toj ce frekvenciji vi- Neka bude Overtonski oscilator moze se kombinirati sa umnazanjem frekvencije.667 ili mu je kristal treci overton Q 43. 8-13. ona je priblizno pet puta viSa od osnovne frekvencije kvarca). 38. npr. Kvarcov kristal. Izlazi na to. Oscilacije se J)obuduju zahvaljujuci postojanju unutrasnjih »povratnih« kapaciteta 8-3. Obje frekvencije se u diodi mijeSaju i proizvod toga. si. u tome da u FET-u. ali ne mora / oznacena je oskristala. ne mozemo upotrebiti takve spojeve! Tada oscilator mora sadrzavati titrajni krug koji reso- nira na zeljenu frekvenciju. ispisanoj na kucistu. Oscilator titra na neparnoj overtonskoj frekvenciji koja je priblizno 3f ill 5/ ili. ugoden na 96 MHz. Ovdje se to postize ^odom D. Glavna je razlika se ovdje umjesto kondenzatora Ci nalazi kvarcov kristal Q. 8-18. 8-18a vrijedi za bipolarni (»obi£ni«) tranzistor a 848b za unipolarni (»FET«). i 50 Kod MHz U joj oscilatorima. Umjesto titrajnog kruga LiCi stavljen je kvarc. na kojemu nije napisana osnovna frekvencija. sve tamo do preko 100 MHz. Slovom novna frekvencija le. Kod frekvencija iznad toga. kao i za overtonske titraje. tj. prema si. ukoliko je to overtonska frekvencija. Treci primjer overtonskog oscilatora. Shema. Zelimo li pobuditi kvarc na osci- struja dvostruke frekvencije (2f). On resonira ba£ na 3f Bez pomocnog serijskog titrajnog kruga (sa Ls) bila bi amplituda frekvencije 3/ znatno manja! Ova t na Zanimljiv je overtonski oscilator si. prema dok se — skom strujnom krugu cijom — u kolektorresonan- izdvaja treca harmonicka frekvencija ove overtonske.667 MHz (f) pobudimo. kvarc oscilira uvijek na svoosnovnoj frekvenciji. oscilator moze titrati samo na toj frekvenciji! Jednostavan je i desto upotrebljavan overtonski oscilator. 8-20. si. Ako takav kvarc. Na si. 8-19a izbruSen tako da iznosi 38. radna frekvencija jednaka je petom overtonu (tj. kako znamo od ranije. 8-17.frekvencija izmedu 30 to je obicno treci overtoil. moze resonirati na dva na cina: serijski i paraielno. takoder vrijedi za FET. onigaciji nacin. to stanje vrijedi samo za serijsku resonanciju kristala! Ako je titrajni krug LC -amaterima su to poznate frekven cije! Emiterska struja protice titrajnim krugom koji resonira na tu frekvenciju. vodi se u titrajni krug. tece kroz diodu zajedno sa VF -strujom frekvencije /. Ovaj spoj je donekle slican oscilatoru na si. da se baza »drzi« na visokofrekventnom potencijalu »nula«. Izlazni bandfilter resonira dakle na 116 ili na 130 MHz. 8-19b. serijska overtonska resonantna frekvencija kvarca Q upravo 96 MHz (obicno je to onda rjeti overton!). si 8-18c. prema si.333 MHz. prema si. Najprije se resonancijom {L* i trimer od 10 pF) pojaca VF -0-H2V Overtonski oscilator frekvencije oko 100 MHz za 157 . mozda jos visa. vencije. vec njegov overton. Ali. frekvencija / + 2/ = 3f. kao da je baza »uzemljena«. mozemo i uninazanje frekvencije postici na St. Na njoj nema VF potencijala i tek onda povratna veza (preko Cs/Cs) moze ispravno djelovati da bi oscilator »proradio«. sjetiti na si. 8-20. Ona mobiti napisana na njemu. Ona postoji za osnovne.

C2L2 ugodi se onda na frekvenciju 3/. 8-21. Zavojnica Li i »dzons-dolar« s jednim kvarcovim kristalom dati. Butler (Batler) je konstruirao oscilator vrlo interesantnih svojstava. osnovne frekvencije /. a u Americi »Jones«. resonira u blizini onog overtona koji nam treba. Jones-Dollar-ov oscilator overtonski nikom (C1/C2). Njezin je zadatak da. dok titrajni krug CsLs moze posluziti za daljnje kristalovog . Prema ovoj shemi moze FET-a umjesto cijevi. U Engleskoj ga nazivaju »Dollar«. Svestraniju primjenu istog principa vidimo na sL 8-22. po izboru. Jedna je osnovna. & TR Tlta^BCTMHi) 33 G 1 SL I odabrani overton.si. ali odli&io radi i s FET-om. 8-23. B. Izlazni titrajni krug L1C1 mora resonirati na . Upotrebljena su dva SL 8-22. dodana je zavojnica Lz. a treci na petu overtonlazu. Povratna veza (Ca /Cb ) zato mora biti jaca. Intenzitet povratne veze odreden je i ovdje kapacitivnim razdjel- SL 8-21. sL 8-23. No. 8-24. Na iz- rt u strujnom krugu drejn-elektrode. Ako je prvi ugoden na osnovnu frekvenciju /. Baza je »visokofrekventno uzemljena«. Vidi tekst sku frekvenciju kristala modi cemo postici tri samo jednog I frekvencije kvarca. Oscilacije bi se pobudile i onda. kada bismo umjesto kvarca stavili neki kondenzator. Za izbor frekvencije sluzi tropolni preklopnik A. dok su druge dvije overtonske (pru blizno 3f i 5f). taj je oscilator pomalo zaboravljen. Najprije je bio graden sa elektronskim cijevima. Otkad su tranzistori zamijenili elektronske cijevi. Overtonski oscilator kod kojega je kvarcov kristal stavljen serijski u vod povratne veze. i sam drzad kvarca ima svoj kapacitet. Povratna veza je osigurana kapacitivnim djeliteljem Ca /Cb Povecanjem kapaciteta povratna se veza smanjuje i obratno. C 158 kapacitet drzaca Cq moraju resonirati na 2. moze se preklopnikom odabrati jedan od ukupno tri titrajna kruga. Kondenzator *drli« svojim povelikim kapacitetom bazu tranzistora & na VF potencijalu »nula«. koji se pobuduje na overtonu kvarca. Kvarc Q. povratnu vezu omogucuje serijska resonancija kristala Q. zajedno s kapacitetom samog kvarca. drugi na trecu overtonsku. upotrebom u oscilatoru. Umjesto VF-priguSnice (VFP) upotrebljen je samo otpornik od 1 kQ. tri razlicite frekvencije.9 f. Da se ne bi preko toga kapaciteta pobudile nezeljene oscilacije. ukoliko zelimo koristiti treci overton. spojen je izmedu surs-elektroda jedno<* i drugog tranzistora. Za one koji vole eksperimentirati donosimo shemu na si.

koje su na neki nadin sastavljene. ima jos bolja svojstva. sagraden sa modernim FET-ima. To je najbolja radna tocka. Cilj takve sinteze nije sam'o postizavanje odredenih frekvencija. tim vile jer. osobito kod visih frekvencija. Na se sluzimo takvim umnozafrekvencije. tj. Promjena izlaznog VF napona kod ugadanja kristalnih oscilatora. Sintetske frekvencije bi prema tome bile one kojih u posto- jecem oscilatoru nema. ako zelimo postici vecu stabilnost. Vidi tekst udvostrucenje vencije. ako ih ima. bolje je izostaviti diodu D> O njenoj ulozi je vec bilo govora. CsLs. 8-25). jer bi do njih mogli doci i pomocu obicnih oscilatora. da postepeno raste do netog maksimuma (si. iduci prema visim frekvencijama. ako trebamo veci izbor frekvencija ili jednostavnije i spretnije rukovanje radio-ureda j ima. FREKVENCIJE Grfika rijec »sintezis« znaci sastavljanje. triode. Zbog njegovih interesantnih mogucnosti ga ne treba zaboraviti. 8-24. a koji ne utjecu izravno na rad kristalnog oscilatora (npr. 159 .J_ 100 + MAKSIMUM ~ ^n_^ |^H^ D feio -« KAPACITET ili INDUKTIVITET ' FREKVENCUA *- Butler (Batter) je konstruktor nekad cijenjenog overtonskog oscilatora s dvije etektronske cijevi. St. ako onaj titrajni krug o kojemu ovisi da li ce kvarc oscilirati ili ne. opazit cemo da se pojavljuju VF•oscilacije. Najprije im je amplituda duktivitet tako malena. nego na optimum. Na citi izlaz oscilatora treba priklju- mjerni instrument za mjerenje visokofrekventnih napona. Ne treba ugadati na maksimum. nije ugoden kako treba. Problem je u tome da oscilatori cesto nemaiu dovoljnu stabilnost. 9f. smanjujuci kapacitet ili in- u titrajnom krugu. npr. Oscilator je onda optimalno ugoden! vanjem Ostale titrajne krugove. neki VF-voltmetar ili jednostavnija mjer- na sonda. Polazeci od nizih frekvencija. na vrijednost malo ispod maksimuma. Opis u tekstu St. Pravilno ugadanje kristalnih oscilatora frekvenciji bude UREDAJI ZA SINTEZU Svaki kvarcov oscilator mora biti pravilno ugoden jer. 8-25. Najbolje je titrajni krug ugoditi malo prema onoj strani na kojoj se amplituda sporije mijenjala. Ako ili utrostrucenje frekizlazu se dobije 6f ili se naglo smanjuje i oscilacije ubrzo prestanu. si. Iza toga Sinteza je potrebna onda. ne moze se ocekivati ni pravilan rad. 8-24) ugadaju se tako da izlazni na- pon na odabranoj maksimalan.

STABILAN OSCILATOR .

si. 5000.\ se sklop sinhrono otvara na obim vratima (gejtima) pa je izlazni niz jednak ulaznim nizovima »cetvrtki«. Ostalo u tekstu 11 PLL regulacijske petlje Visestrukim PLL-petljama moze da niz stabiliziranih frekbude »gusci« i da nam takav uredaj omoguci izbor veceg se posticl venciia broja radnih »kanala«. koja se preko integrator i pojacala kontrolnog napona zatvara. Konstantnost se odrzava regu- lacijskom faznom petljom. Napon na kondenzatoru je veci ako su impulsi »siri«. Ova kratica je opet uzeta iz engleskog: Phase Locked Loop = = fazno »zakljucana« petlja! Mnogo je interesantnija PLL-kontrola kod koje je moguce po volji nom SIR m— i- V jut jul: c) odabirati izmedu vise razlicitih stabilnih frekvencija. sto znaci da zbraja impulse. U najjedto moze biti logicki sklop »i« (»AND«). Uz dijeljenje sa 7. 9. 10. tj. 11 i tako redom. 8-28. Stanje koje pripada tzv. c) kada su faze oscilacija suprotne. sa defiriira- Radio prirufinik 161 .Q \_L LJ 1 — 1 lo) SI. Logicka riica« oznacena je sa: (1). Tada VCO oscilira na 3000 kHz. 8-29. uz inace iednaku frekvenciiu. djeluje na VCO i odrzava njegovu frekvenciju konstantnom. U ovom jednostavnom primjeru je frekvencija oscilatora VCO jednaka frekvenciji kvarcovog oscilatora. Iz njega izlazi mnogo stabilnija frekvencija nego li bi bila bez opisane kontrole. Regulacijska PLLrpetlja. On se moze y>programirati«. ali im je trajanje krace. (3000 6 : = 500). 8-28c. uporeduje ona frekvencija koja dolazi iz djelitelja. 4000. »uzorni« oscilator radi na frekvenciji od 500 kHz.prema si. A i ulazni gejtovi (»vrata«). broj s kojim se frekvencija dijeli. Filter je u najjednostavnijem slucaju otpornik kroz koji se opisanim impulsima elektricne struje puni neki kondenzator. Sto zna£i da mozemo birati divizor »n«. u faznom kom- paratoru. Oscilator s kvarcom je stabilan »uzorak« ili referentna frekvencija. 8-28b. Taj navon on- da — iza odgovarajuceg pojacanja — sluzi kao kontrolni napon kojim se popravlja jrekvencija VCO-a. S tim uzorkom se. 4500. B su Slovom C Vigestruke oznacen »izlaz«. digitalni sklop se uopce ne moze otvoritL Izlaz iz takvog faznog komoaratora mora proci kroz filter i doci u integrator. si. Komparator slucaju tiostavnijem faze. Crtez a) vrijeu slucaju kada su frekvencije i faze oscilatora. Ako na§ stabilni. Kao novost. 8-27. mogu se ovom PLL-regulacijom odrzati konstantnima frekvencije: 3500. On »integrira«. onda VCO moze oscilirati na bilo kojoj frekvenciji koja je cjelobrojni umnozak ove frekvencije Evo razioga: Neka djelitelj dijeli sa 6. 8. si. koje stizu na A i B. 5500 kHz iz onda »jedi- itd. logickoj »nuti« oz- nadeno je ovako: (0). U fazni komparator stize fiK. je stumnj koji sadrzi djelitelj frekvencije. nazvaPLL. Vec kod malih pomaka faze (faza = stanje titranja) bit ce otvaranje digitalnog sklopa krace: izlazni su impulsi ostali iste frekvencije. fnedusobno sasvim jednake. je di ista frekvencija koja dolazi i stabilnog oscilatora. b) kada postoji neka fazna razlika. Postanu li faze suvrotne.

SI. Ako se fazna kontrolna petlja (PLL) prosiri dodavanjem prograjednako stabilno ra- miranog djelitelja frekvencije. ZLAZ JVCO) J i FILTER I I INTEGRATOR ! pojacalo [ "kontr napona. Vidi tekst CO 2500kHz .STAB1LAN OSCILATOR FAZN! j KOMPARATOR HahT _ i FREKVENCUE ~ ^ J KONTROLIRAN OSCILATOR I j__^ f . 8-29. oscilator diti VCO moze na nizu izlaznih frekvencija.

prema si 16yf. unutar Io2* n X« VCO T" n VFO ZLAZ) Un >1 SI 8-3L Blok-shema.625 kHz. VFO Svaki impuls koji ude u »liniju kasnjenja« izlazi iz nje 64 mikrose- kunde kasnije. 11* 163 . Oni imaju zadatak da sudjeluju u djelitelju napona i da svojom prisutnoscu izjednace eventualne utjecaje promjena temperature na rad NAND-sklopova. Treba. Iz njegovog kolektorskog strujnog kruga impulsi odlaze na jedan ulaz RS-bistabila (»fhp-flopa«) na tele vizor u. U liniji kasnjenja impulsima se amplituda smanji i potrebno je da ih se pojaca. 8-31 i si. predvideno za onginalni tvornidki VFO (»FV-101vl ?£ Primopredajnike »FT-101« i »tT-277«. Na taj je nacm regulacijska petlja zatvorena. npr. Taj napon je ovisan o broju cetvrtastih impulsa koji dolaze sa prikljucnice Q flip-flopa RS.Neobican VFO sa PLL kontrolom za samogradnju strudnoj literaturi smo pronasagradili smo za pokus ovaj doista neobican oscilator sa PLL §li i 5?R MHz. Broj takvih imnulsa ovisi o frekvenciji pa ce kod vise frekvencije takvih impulsa biti vise 1 potece. pojacamo ih i oni odlaze na »DLr64 \ls«. 8-32 sa blok shemom. paziti da se unutar opsega ne obuhvati i frekvencija koja bi bila cjelobrojni umnO- zak od 15. Drugi napon za uporedivanje dolazi sa preciznog potenciometra (5 kQ).7 do 9. VCO je naponski Kontrohran oscilator. Ovaj se napaja stabiliziranim naponom preko preostala dva NAND-gejta (u IS2). Frekvencija VCO-a mijenja se promjenom napona na vankap diodama Dt i D». Ove impulse pretvaramo di~ kazuju da je autor (DK8BH. f Razumi je se da taj oscilator moze biti sagraden i za neki drugi op- Komparator IS3 koji ima vrlo vehku ulaznu impedanciju.625 kHz. struja kroz bistabil od sekunde kasnije »vrata se zatvore«. To se postize tranzistorom TR*. kasnjenja«. 3/1981) ovaj sagradio koristeci »liniju za kasnjenje« {»Delay Line«). 8-32 po- Frekvencija koju proizvodi VCO vodi se najprije u digitalni djelitelj frekvencije. 8-31). ali vec 64 mikro- obratno. uporeduje dva napona. Iz djelitelja (IS1) izlaze impulsi sa 128 puta nizom frekvencijom. Frekven<*uu treba mijenjati od 8. si. Jedan napon koji dolazi na komparator je dobiven integracijom impulsa u RC-lancu (dva puta po 220 kQ i dva puta po 10 nF). DL je »Unija Ostalo u tekstu Izlazni napon Sto ga daje kompa rator koristi se kao zaporni prednapon za varikap-diode.0 do 5. Drugi ulaz istog flip-flopa prima impulse bez zakasnjenja. Izracunamo li reciprocnu vrijednost (1/T) dobijemo frekvenciju 15. Nastao je »cetvrtasti« impuls koji traje 64 ^s. dva NAND-gejta (»NI« vrata) koji su ugradeni u integrirani sklop IS2. poznatu iz televizijske tehnike. kao »referentni elemenU za kontrolu i stabilizaciju frekvencije. Sheme na si. ^kvencija.5 U ipak. Kad takav impuls »otvori vrata«. npr. od 5. kako je to.2 MHz. kontrolom. za lakse pracenje rada pojedu nih stupnjeva. »CQ-DL«. koji je sastavljen Potreban opseg frekvencija moze se postici oscilatorom VCO (»Vol- tage Controlled Oscillator«) s tranzistorima TRi i TR 2 (uporedi si. sto odgovara frekvenciji horizontalnih linija ferenciranjem pomocu CiRi (470 pF i 220 Q) u vrlo Siljate naponske »igle«.

128 SI. regu- lacijska petlja se »pobrine« da se mijeni vracajuci frekvenciju na »pravu vrijednost«. bio je malenih SI. IS2 = cetverostruki NAND (CD4011-AE). prema sL U svrhu »minijatu- svi su dijelovi montirani zbijeno (sto inace nije nuzno). 8-33. ali jo£ uvijek mnogo niji« bolje nego bilo koji »obickoji VFO. Kao referencija. VFO velike stabilnosti. VFO smo prema ovom 8-33) opi- su nacinili (si. je zakasnjenje impulsa u >\DL-liniji«. Grundig GV-5) Pokaze svoju li oscilator »namjeru« da na varikap-diodama prednapon iz- f rekvenciju promijeni. To nije toliko precizno kao frekvencija nekog kvarcovog kristala. prema DK8BH. 8-32. N< Saban) 164 . a) pogled s jedne i b) vogled s druge rizacije« strane plocice { Ing. Pokusna izvedba uredaja. IS3 = komparotor s velikom ulaznom impedancijom (LF-12741). DL = linija kasnjenja (Sylvania SDL-145. 8-32. prema kojoj se ravna regulacijska petlja. I SI = djelitelj sa (HEF-4024 BP).

55 MHz. 8-32/ — b) • 1 »2 frekvencija u opsegu izmedu 8. gledan sa donje strane kuciSta (inace se upotrebljavaju u kolor-televizorima. si. Uz opisanu regulacijsku petlju frekvencija je bila vrlo stabilna. Dimenzije <.u 37x8x29 mm) 165 . b) raspored nozica na liniji kasnjenja. nije mogao jamciti dovoljnu sta bilnost frekvencije.3 MHz (kao i u onsegu od 4. Potenciometrom od 5 kQ mogla se odabrati prikljucaka. cak stabilnija od inace vrlo dobrog VFO-a koji je.95 do 5. ugraden u »FT-101«. Odredena ie za spoj sa dodatnim VFO-om. sL 8-34b. sebi«. a) uticnica na primopredajniku »FT-101« (Hi »FT-277«) ima raspored prikljucaka kao »oktalno« podnozje za elektronske cijevi. DL-6*j*s Ako netko sooji zeli da takav VFO na primopredajnik FT-101 ili FT-277 moze to napraviti preko 8-polne oktalne prikljucnice na straznjoj strani aparata. Niihova se numeracija slaze sa onom na shemi. Na nju se moze prikljuciti i uredaj prema sL 8-32. prema si. titrajni krug zbog minijaturnih i »sam po ne oso bito kvalitetnih zavojnica (Li i Lt). Pokraj toga. uz izmjenjene zavoinice u VCO u). npr.dimenzija. 8-34a. je pogled na donju stranu linije kasnfenja »DL-64 jlis« sa rasporedom SL 8-34.6 i 9.

Oznaka za takav nrijem- Na sL 9-la je blok-shema najjedndstavnijih prijemnika. Ako radio-stanica nije predaleko i ako je takav prijemnik prikljucen na dobru antenu bit ce prijem ugodno glasan. 2-V-2. Tada se veC u demodulatorskom stupnju moze postici. Industriie ih uopce vise ne proizvode. Dodatak visokofrekventnog poja cala ispred demodulatora povecava osjetljivost prijemlnika. Naiieftiniji su najjednostavniji tzv. su valne duzine uredvideni i kolika im smije biti cijena. postici znatno pojacanje i mnogo 166 . cine tzv. superheterodinski ili barem heterodinski prijemnik. Amater-pocetnik nacinit ce »direktni« prijemnik s jednim ili. lak§e je razdvojiti dvije radio-stanice kojima su frekvencije blizu jedna drugoj pa je i tzv. za kakve samo ako demodulator ski stu- panj (V). ova vrsta i prijemnika. Za takvu se gradnju danas ne upotrebljavaju elektronske cijevi. koje nazivamo jos i direktnim prijemnicima. Svaki radio-prijemnik ima veci manji broj sastavnih dijelova. Ipak. a najskuplji i najbolji su oni koje nazivamo komunikactjski prijemnici i koji sluze za odrzavanje radio-veza. tzv. a radio-amateri ih grade samo jo£ dok su pocetnici da pomocu takvih prijemnika steknu svoja prva iskui kao stva. To je obicno neki titrajni krug na koji se nadovezuje kristalna dioda i. selektivnost bolja. onda takav prijemnik oznacujemo kao O-V-l. Svaki radio-prijemnik mora imati demodulator detektorskog prijemnika za srednjevalnu radios foniju tu je redovito i neki uredaj kojim se prijemnik dovodi u resonanciju sa frekvencijom radio-vala odredene stanice. Buduci da se u visokofrekventnom stupnju redovito nalaze i dodatni titrajni krugovi. Ima li to niskofrekventno pojacalo samo jedan stupanj. sto znaci da po kvalitetniji prijem. druge kombinacije: l-V-2. detektorski i prijemnici za prijem radiofonije na srednjevalnom podrudju. nije danas vise tako rasirena kao nekada. ili Pojedine grupe sastavnih dijelova koje sluze odredenom zadatku. Glasnocu reprodukcije pojaiati. s dva-tri tranzistora. da kasnije gradi bolji. Bolji se prijem. 9-1 su prikazane blok-sheme razlicitih radio-prijemnika tako da je svaki pojedini stupanj nacrtan u obliku cetvorine. Na si. stupnjeve (stepene) priiemnika. slu§alice. mozemo niskofrek- dodamo ventno pojadalo (NF) iza demodulatora. Razumije se da su moguce 2-V-l. skom stoji razlicitih vrsta. znamo. vec prema tome kakvoj svrsi treba da sluze. kao sto D. Stavimo li dva niskofrekvent na stupnja imamo O-V-2. iza ove.PRUEMNICI VRSTE PRIJEMNIKA Radio-prijemnika ima mnogo U radio-amater»jeziku« se takav prijemnik oznacuje sa 0-V-O. moze ako umjesto kristalne diode kao demodulator upotrebimo neku pogodnu elektronsku cijev ili tranzistor. sa jednim visokofrekventnim stupnjem je 1-V-l ako iza demodu- nik Kod jednostavnog latora ima samo jedan niskofrekventni stupanj. najvise.

.a) ) U 4?>v]--2I>-[">"G LQ" vfI—fXTT b) r:::-_rr Z ^T^ (.TJUNER-l .

»konvertor« tj. da dodatak tunera omogucuje prijem na bilo kojem valnom podrucju. Uslijed vanjskih elektricnih smetnji i uzroka koji leze u samom prijemniku. Obzirom na cinjenicu da je kod prijemnika sa direktnom konverzijom potreban oscilator. tome da je ovdje frekvencija oscilatora izjednacena s prijemnom frekvencijom. To su: osjetljivost. proSirujuci tako pritor tor (O). prijemnika s direktnom konverzijom. poseban tip prijemnika. nazivaju ga »tuner« tjuner). poznat pod nazivom prijemnik sa direktnom konverzijom ili sa direktnim mijeSanjem. Signale stanice koju zelimo primiti moramo »namje£tati« promjenom frekvencije na ulazu prijemnika. Tada je frekvencija drugo" oscilatora stalna. Ispred bilo kojeg radio-aparata staviti i tzv. barem u osnovnim crtama. te stabilnost. Vidi tekst nika. uredaj kojim mozemo bilo kakvo valno podrucje promijeniti ili »prebaciti« na ono koje taj aparat mozemo f sto sluzi za prosudivanje kvalitete radio-prijemnika. vidimo da prijemnik koji je vrlo siican »superima«. Razlika je u." ' !_/——! —J ' NF I *-¥—i ' L ' u stupnjevima nekog prijem* *° SI. O na kim prijemnikom treba da je to si. javlj a se sum slabih koji onemogucuje prijem signala. Frekvencija prijemnog signala se dva puta mijenja (transponira ili konvertira). si. pristaje mu i ime »heterodinski prijemnik« [prema grckom: »hetero-dinamis = strana (tuda) pomoc (sila)]. Dodatkom takvog (citaj: tunera moze se svaki jednostruki super odmah pretvoriti u prijemnik s dvostrukom transpoziciiom. GLAVNE KARAKTERISTIKE PRIJEMNIKA Prije nego opisujemo tipicne primjere pojedinih stupnjeva u prijemnicima treba. Ako je takav »ulazni dio« postavljen ispred nekog obidnog prijemnika. osobito za amaterske samogradnje. U novije vrijeme se sve vise siri. i je to blok-shemi. U takvom sluoscilator konvertora (1. 9-2. barem po tome sto ima stupanj za mijeSanje (M) i oscila- Na pa zato takve prijemnike nazivamo i prijemnicima s dvostrukom transdvostrukom odnosno pozicijom. nabrojiti ono glavno jemne mogucnosti onog radio-aparata ispred kojeg je prikljucen. sa kvarcovim kristalom ili bez njega. (7. 1 vece sto su signali slabiji. Blok-shema heterodinskog. unakrsna modulacija i blokiranje. Prema tome. selektivnost. primati. konverzijom. 9-2.stigne signal do demodulatora (D) dalje opisanim putem. Razumije se. dok pojedine stanice »trazimo« mijenjanjem frekvencije oscilatora u pri- moze dobro caju Osjetljivost Poiacanje koje treba postici ne- kliucenom prijemniku 9-ld). O) radi na stalnoj frekvenciji. (2. Primiti se mogu samo oni slabi signali koje jos mozemo cuti iznad sumova. Medufrekvencije nema. prisutnost nezeljenih signala. za prijem slabih signala nije mjerodavna ukupna velicina pojacanja koje se moze postici *-J~=£ VF ]— J~S~M~|— »| t* FILT. Rezultat mijesanja je odmah demodulirani niskofrekventni signal. Pri tome prvi oscilaO) moze biti promjenljiv. Dodavajuci prijemniku sve veci broj stupnjeva dolazi se konacno do toga da je svako daljnje dodavanje besmisleno. Osjetljivost prijemnika zato treba odredivati kao naj- manji visokofrekventni napon na ulazu (izmedu antenske prikljucnice 168 . osobito u njegovim ulaznim stupnjevima. tzv.

ulazni visokofrekventni napon mora biti 10 ^V.i uzemljenja). dakle i najbolji moguci prijem s nekim konkretnim prijemnikom. no. razumljiv i bez znatnijih isfrekventni uzak da je krivljenja). posebno za one koji su odredeni za prijem frekvencija od 20 vi£e. koje emitifrekven- raju na medusobno blizim mjeri MHz na cija Kod tih vrlo visokih frekvenSum nastaje pretezno u samom prijemniku. Najmanji moguci vlastiti sum i najpovoljniji odnos signal/sum. os^etljivost za r niskih frekvencija koje proci kroz NF pojacalo. Ukupna selektivnost ovisi o broju i o vrsti titrajnih krugova. se selektivnoscu. Izvjezbano uho dobrog radio-tel^rafiste moze primati i mnoge signale koji su »u sumu«. Za komunikacijske prijemnike treba osjetljivost definirati preciznije. lji. Takvim cemo prijemnikom neki signal cuti odredenom glasnocom. Za obicne radio-aparate dovoljno je reci da. Glavni doprinos selektivnost! potjece od titrajnih krugova u medufrekventnom pojacalu. prima selektivnost orijemnika maksimalna (tj. Da neki drugi signal kojemu je frekvencija samo za 4 kHz visa ili niza dujemo jednako glas- opsegu mogu prijem telegrafije: 1 ^V za odnos signal/sum od 10 dB uz sirinu medufrekventnog »kanala« od 1. pa se veza moze odrzati i onda kad su . prema toj krivu- na ulazu u prijemnik imati sko- Buduci da je izvor §uma redovito u ulaznim vlastitog stupnje- vima priiemnika. da se postigne izlazna snaga od 50 mW. ako je signal moduliran sa 30%. moze se postidi ako je ovisno o vrsti signala koji se. dok su atmosferske smetnje slabije izrazene. u slusalicama odredene glasnoce uz neki definirani odnos signala prema sumu (odnos signal /sum) ili tacodnos signala sa sumom nije: prema sumu (odnos signal + Sum/ /Sum).5 kHz. 9-3 prikazuje selektivnost dobrog komunikacijskog prijemnika. osjetljivost Selektivnost Sposobnost prijemnika da moze odijeliti signale stanica Ovako stroga definicija osjetljivosti prijemnika je osobito vazna kod prijemnika za kratke valove. Nazivaju je i krivuljom resonancije. medu- — — kanal mora biti tako prijem upravo jos omo gucen. Krivulja na si. ali takoder ovisi o cijama npr. bit ce odnos signal/sum ovisan o konstrukciji. Za neki vrlo dobar kratkovalni prijemnik ove vrste bit ce npr. ili za AM-telef oniju: 3 nV za odnos signal/sum od 10 dB uz sirinu medufrekventnog kanala od 6 kHz i stupanj modulacije od 30°/o. morao bi on. potreban da se po- signali slabiji stigne reprodukcija u zvucniku ili koie su od onih vrijednosti navedene kao mjera za prijemnika.

Za »koncertne« radio-anarate ovo nije osobito vazno. Cim taj oscilator iskljucimo nesta- ne i »fantomskog signaia«. Ima li u priiemniku jos i drugih oscilatora. frekvencija Prijem »zrcalnih« javlia se kod svih supera. amplitudno moduliranih (AM) signala.1 kHz za odnos medu signalima od 6 dB. ako je selektivnost na ulazu prijemnika nedovoljna. Zrcalna frekvencija se. »upada« u 20-metarski amaterski valni opseg. a 12. Zbog toga na obicciju koji nim za selektivnost odredi Sirina ovakve krivulje za vrijednosti od 6 dB i od 60 dB. gdje se javlja kao tzv. tj.000 Hz.5. Za prijem telefonije on Za prijem telegrafije je potreban pomocni oscilator (BFO). »Fantomski stgnali« se mogu vrlo tesko izbjeci u superima sa konverzijom. Zato i citav niz snaznih kratkovalnih radio-stanica na jednostavnijim prijemnici- ma. svojoj Svaki bolji prijemnik mora u svjedodzbi imati i podatke Najveca upotrebljiva selektivnost kod 6 dB je za prijem telegrafije uz sirinu kanala oko 150 Hz.ro 100 puta veci napon (ili: morao bi biti za skoro 40 dB jaci).4 kHz za odnos od 60 dB. ako su predvideni za priiem mnogih. »zrcalna frekvencija«. medufrekvencijom od 455 s kHz. za dvostruke i za hiljadu puta vece napone. s razmakom koji je uvijek jednak dvostrukoj vrijednosti medufrekvencije. Najvazniii je nodatak onaj koji se tice najvise nrijemne frek- o vencije. oscilatorska frekvencija je za medufrekven170 rala bi biti barem 32 puta (30 dB) slabija od osjetljivosti za najvisu priiemnu frekvenciju. ali ko- Prisutnost nezeljenih signala munikacijski prijemnik mora zadovoliavati strozim kriterijima. Dogovoreno je da se kao mjera visa od frekvencije signala primamo. sto je medufrekvencija niza. osjetljivosti za zrcalne frekvencije na razlicitim nrijemnim podruciinla. prijemnika kojemu pripada krivulja na si. Kod najbokomunikacijskih prijemnika Ijih ovaj omjer iznosi za prijem telgrafije 0. tj. Ako on nije dobro oklopljen mogu njegove harmonicne vise frekvencije prodrijeti na ulaz prijemnika i »pojaviti« se u kratkovalnom podrucju kao neki konstantni val nosilac. Signal kojemu se frekvencija od primanog razlikuje za 10 kHz morao bi biti za viSe od 80 dB jaci (vise nego IC. a prijemna frekvencija visa. a za priiem telefonije (SSB) oko 2. moze biti 0. Potiskivanje susjednih frekvencija ovisi i o strmini bokova krivulje resonancije. radiofonijskim priiemnicima sve jace kratkovalne stanice cujemo dvaput.25.000 puta veci ulazni napon) da bismo ga mogli jednako cuti. javlja kad je oscilatorska frekvencija za medufrekvenciju niza. na jednom »pravom« mjestu i na jos jednom. 4-2 iznosi 3. Ta strmina se odreduje iz omjera sirine propusnog pojasa kod odnosa medu signalima od 6 dB i sirine propusnog pojasa od odnosa od 60 dB. sto otezava posao konstruktoru. prilike mogu postati jos zamrSenije (kod lose sagradenih dvostrukih ili trostrukih supera!). sirokratkovalnih Pri kih podrucja. Osjetliivost na zrcalne frekvencije mo Jedan od najvecih nedostataka jednostavnijih supera je u tome da se cesto istu stanicu moze cuti na dva razlicita mjesta skale. gradnji amaterskih komunikacij- visestrukom . pa je selektivnost obicno 9 kHz za odnos medu signalima od 6 dB. U prvom slucaju je prijem normalan. iako stvarno rade u radiofonijskom opsegu od 19 metara! no manju Obicni radio-aparati imaju znatselektivnost. Dobar »koncertni« (radiofonijski) super ima sirinu medufrekventnog kanala prilagodenu potrebama prijema radiofonijskih. On se opaza to jace. Selektivnost komunikacijskog.

Ako je snazan signal podalje od prijemne frekvencije. ovisi o nizu faktora. odredenih za radio-amaterske veze. Osobito cesto se to zapaza kod lose gradenog amaterskog dvojnog supera. Ako vrlo jaki signal ulaz prijemnika kojemu vost prilagodena prijemu slabih signala. ali ipak moze utjecati na prijem izazivajuci tzv. nju za mjesanje. pa se prijem slabijeg signala znatno utisa ili sasvim onemoguci (blokiranje) ili se slabom signalu nametne modulaciia koja pripada jacemu (unakrsna modulacija). npr. osobito kod onih koji ima j i! preveliko visokofrek ventno pojacanje. moze se dogoditi da bude stisrne na je osjetlji- u ulaznim stupnjevima prijemnika koji imaju premalu selektivnost snazno pojacan. za 50 kHz udaljen od drugog snaznog signala koji dolazi sa S9 + 60 dB ili samo 15 do 20 kHz od signala koji »upada« S9 + 40 dB. mogu preostati posebne poteSkoce koje potjecu od iz- redovito tek u drugom stup- nu nimno jakih sienala lokalnih ili uda- ljenih stanica. Sto je vise stupnjeva koji u prijemniku pojacavaju signal prije onog diiela koji odreduje selektivnost. unakrsnu modulaciju proizvesti vec u prvom stupnju za mjesanje. U prvom redu to ovisi o tome na koii je nacin pojacanje signala rasporedeno po razlicitim stupnjeTablica 9-1. Jos jaci signali (S9 + 50 dB i vise) mogu kod nekih priiemnika.skih prijemnika treba nastojati da jaci »fantomi« ne padnu unutar relativno uskih opsega. Treba smatrati idealnim prijemnikom u torn pogledu onaj za koji se moze reci lektivnost najveca treba da posluzi i za najvece pojacanje signala. unakrsnu modulaciju i blokiranje prijemnika. on nede uci ni u medufrekventno ni u niskofrekventno pojacalo. Unakrsna modulacija prijemnika i blokiranje Kod inace vrlo dobrih i skupih prijemnika dogada se da je unakrsna modulacija prisutna i kod prijema nekog slabog signala koji je. Ras pored pojacanja po razlicitim stupnjevima kratkovalnih prijemnika (za i SSB) CW Stupanj dvostrukih ili trostrukih supera. vrlo dobro potisnute zrcalne frekvencije i nezamjetljive »fantome«. Treba napomenuti da u torn pogledu ima i znatno gorih priiemnika. nastojati da pojacanje u ulaznim stupnjevima ne bude preveliko. da su svi fantomski signali ispod nivoa suma. Kod dvojnih supera unakrsna ce modulacija u takvom slucaju nastati Iako neki prijemnik ima odlicselektivnost. Ovakvi prejaki signali lako mogu dovesti jedan od stupnjeva u nelinearno podrucje. to je veca vjerojatnost da ce u nekom od niih doci do ovih pojava. gdje su ispred stupnieva velike selektivnosti barem jedan stupani za yisokofrekventno poiacanje i dva Hi tri stupnja za mjesanje. Medufrekventno pojacalo u kojem je se- . Hoce li se ove noteskoce kod nekih prijemnika pokazati u vecoj ili manjoj mjeri. Poradi toga se mora pri samoj konstrukciji vecih prijemnika.

Li oko 60 zavoja s odvojkom kod 40 zavoja. Najjednostavniji prijemnik preduvjet za elektricnu stabilnost i upotrebljivost prijemnika. kao i onda ako je prijemnik izlozen udarcima ili drmanju. Nije potreban nikakav dodatni izvor pogonske energije jer im je funkcija »pasivna«. jp»~o J. a) prijemnik s odvojcima na Termicka stabilnost prijemnika izrazava se obicno kao maksimalna promjena frekvencije u nekom od- redenom vremenskom intervalu. sto naSim osjetilima obicno ne mozemo opazati. Zahtjevi su razliciti i ovise o tome uz kakve uvjete prijemnik treba da radi. na koji su nacin pro9-1).vima ljenim (vidi tablicu cijevima kao i o tome vedene automatska o upotrebtranzistorima. prijemnik »etera« onim. U tim »detektorima« (si. dobro ucvrsceni diielovi i krute medusobne veze. Zavojnica Ls ima oko 15 zavoja. Zato lim iz kojega je nacinjena sasija priiemnika ne smije biti pretanak. cija pojacanja. Oni se zadovoljavaju samo s grijavania ohladivanja. ti ANT C1 (L 11 ! * . i neke se od onda kad i tih se. Ime dolazi iz latinskog jezika: detector = otkrivac. SL su visoko-omske slusalice. ka tesko kroz duze vriieme odrzati tacnost bazdarenja njegove skale. 9-4. ili i kako dugo mora prijemnik prije rucna regula- toga biti ukljucen (do pola sata kod cijevnih ili najvise do nekoliko minuta kod tranzistorskih prijemnika). b) detektorski prijemnik sa promjenljivim kondenzatorom C. _Oj Mehanicka stabilnost gradnje. To je veoma stabilan kvarcov oscilator frekvencije 100 ili 1000 kHz pomocu kojega je moguce kontroUrati skalu. namotanih na promjeru od 5 do 6 cm. sto je najgore. Pri tome se redovito navodi i to 111 ima npr. 8x15 zavoja. kod vecine prijemni- kav Visokofrekventni radio-signal kastize u prijemnik od neke ra10 IOC . Takoder kazemo da je prijemnik »nestabilan« ako neki njegovi stupnjevi pokazuju sklonost »divljem« i nezeljenom osciliranju. a pogon skale i sve ostale »komande« prijemnika moraju biti bez mrtvog hoda. Stabilnost Stabilnost prijemnika je nieeovo svojstvo da »drzi signal« i onda ako se mijenja osjetljivost prijemnika. Ako se mijenja temperatura mijenjaju se elektricne vrijednosti pojedinih dijelova i. je i danas tzv. je germanijeva kristalna dioda zavojnicl Zavojnica — D . promjena zapazaju nakon nekoliko za- U radiotehnici su tim imenom nazivani i oni najjednostavniji prijemnici srednjevalnih radiofonijskih emisija. mogu dobiti iz dovede u Zbog toga isto je temperaturno stanje. 9-4) nema »aktivnih« sastavnih dijelova koji bi pojacavali signal Sto ga je »uhvatila« antena. sto antenom. ANT. kad se god to pokaze potrebnim. Z je prikljucnica za zemljovod. detektori razlicitih radijacija. DETEKCIJA su I DETEKTORI Pod imenom »detektor« poznati razliciti uredaji za otkrivanje prisutnosti necega.detekt orski prijemnik. npr. Bolji prijemnici imaju zbog toga ugraden kristalni kalibrator. temperatura ili pogonski naponi. At i A2 su prikljucnice za antenu. nuzan je to znaci St.

Kondenzator C2 propusta visokofrekventnu komponentu mimo Ri tako da kroz ovaj otpornik Takav kao sto tece pulzirajuca ispravljena struja. Za takav signal kazemo da je amplitudno moduliran. jIIii. b) djelovanje detektorskog ispravlia6a. Na sL 9-5c vidimo izdvojenu niskofrekventnu komponentu. bez vi- sokofrekventne i bez istosmjerne komponente d) (si.Amplitudno modulirani signal nakon prolaska kroz demodulatorsku diodu mozemo prikazati kofrekventnim poluperiodama licite apmlitude. njezina ce membrana titrati onako. visoraz9-5b. d) cisti niskofrekventni signal 9-5: lacije Naj jednostavniu detektor ili demodulator za amplitudno modulirane signale (AM) je dioda. c) visokofrekventnu i niskofrekventnu komponentu. 9-5d). c) signal poslije demodulacije ima i istosmjernu komponentu. Zavojnica Li induktivno je ve- diofonijske stanice zati moze se prika- kao visokofrekventno titranje kojemu se mijenja amplituda (si. dovesti cist niskofrekventni signal. detekciju ili demodulaciju. kao na si. i Ovako ispravljeni signal sadrzi "' mbaIHIii. ^elimo li vecu glasnocu.jMi. Promjene amplitude slijede u ritmu onih niskofrekventnih nose* mah vrSiti titraja koii se prese signal ne moze odcuti. 9-5a). Titrajni krug L2/C1 resonira na frekvenciju zeljenog signala. Kondenzator Cs odvodi osiat- Ova To 173 is . On moze biti i potenciometar (P) koji sluzi za regulaciju glasnoce. Tu je prisutna i neka istosmjerna komponenta koja je posljedica djelovanja diodnog ispravljaca. Preko zavojnice Li u titrajni krug tako dolaze najraznolicniji si^nali iz antene ili iz predstupnjeva prijemnika. je prikazano na si. 9-6a. 9-5c. poslije detekcije. ako drugim vrstama modulacije. Ako takvu struju provedemo kroz neku slusalicu. Detektor ove vrste s germanijevom kristalnom diodom je nacrtan na si. je glavni »radni otpor« demodulatora. 9-5d. Diodni detektori SL Proces detekcije ili demoduamplitudno moduliranog (AM) visokofrekventnog signala: a) amplitudno modulirani signal. Kristalna dioda D sluzi kao ispravljac. Ispravljena elektricna struja pulzira u ritmu niske frekvencije kojom je bio moduliran primljeni signal. Potrebno je najprije iz- zana sa zavojnicom L2 titrajnog kruga L2/C1. moramo u posebno pojacalo. posebni demodulators struja tece dalje kroz i?s. Njih treba razdvojiti tako da preostane samo niskofrekventna komponenta. pa ce kroz nju teci ispravljena visokofrekventna struja. kako prikazuje si. sluze razse radi o Za detekciju najcesce liciti ispravljaci ili.

£ S/. kao i otpornik Rs. kod razlicitih prijemnika. koji redovito ne trebaju nikakav izvor za napajanje elektricnom energijom pa se zato nazivaju »pasivnim«.1 \iF) na potenciometar za regulaciju glas. To je detektor s beskonacnom impedancijom. 9-6b) ili sa sredine zavojnice La. niskofrekventnu Aktivni detektor s beskonacnom impedancijom Za razliku od diodnih detektora. Otpornici Ri predstavljaju radni otpor demodulatora.komponentu. b) s dvije diode Di i Ds. ali s vodenjem noce. Kod prikljuciti visokoom- Naponi na surs-elektrodi vjerno sve amnlitudne promjene ili neko niskofrekvent- no pojacalo. drukcijim oddemoduliranog signala. si. Kondenzator (470 pF). rL 8 I 4= JC2 R2 ^= JC3 ^l"A 8 P U **» A NF ^ook/i* £ s Demodulatori za AM-signale diodama: a) s jednom kristalnom diodom. Ispravljene struje mogu se odvoditi ili sa strane gdje se nalaze diode (si. ali ovdje cemo opisati dodatan 1 l 0} LI p Jferl L2 . Vidi tekst c) s dvije diode. ima i takvih detektora kojima je za normalan rad potreban izvor pogonske energije. dok su kondenzatori Ca i Cs. Detektor s beskonadnom impedancijom ne opterecuje titrajni krug na koji je prikljuden 174 . -I -w- Oh* t D2 R1 samo jedan od njih. S nekima od njih cemo se upoznati kasniie. 9-6. Potenciometrom P reguliramo glasnocu reprodukcije. 9-7. Kondenzatori (i Cs) propustaju samo struja u titrajkoji je spoj en na gejt-elektrodu FET-a. Za njih on predstavlja kratak spoj. Bilo je u radio-tehnici vise takvih detektora. Njegov je radni otpor smjeSten u strujni krug surs-elektrode F£-tranzistora TR. 9-6c su primjeri diodnih detektora koji iskoriStavaju oba smjera visokofrekventnih oscilacija. . Pri tome kroz TR ne moze poteci VF struja i titrajni visokofrekventnih nom krugu d SI 9-7. koji premoscuje radni otpornik (27 kQ). odvodi visokofrekventne komponente. Na taj je nacin postignuta vrlo jaka negativna povratna veza. 9-6b i si. Zato nema naponskog pojacanja ali je osigurana vrlo cista reprodukcija. Na si. slijede ke visokofrekventnih NF mozemo ske slusalice struja. Niskofrekventne struje odlaze preko drugog kondenzatora (0.1. iskoristeni kao filter za uklanjanje visokofrekventnih komponenata u ispravljenoj struji.

detektori su nekad bili najvaznija vrsta demodulatora upravo zato. Zavojnica Li sluzi za vezu s antenom. smanjujuci selektivnost jer resonancija postaje »plica«. Svaki diodni detektor trosi energiju iz titrajnog kruga s kojim je u yezi pa ga vise ili manje prigusuje. u titrajnom krugu koji dati i mozemo ugaprom jenlji vim kondenzatorom radio-stanice tako »birati« sluSamo. jer je pomocu audiona bilo moguce graditi vrlo osjet- da oscilacije jos ne mogu pobudene. beskonacnom impedancijom selektivnost veca! ne prigusuje ja« i titrajni krug. a i ovdje pretezno na prijem telegrafije (CW). Tako on postaje autodinski demodulator za telegrafiju. Tada je prijem AM- Audionski -signala najbolji. pa i selektivnost postaje znatno bolja. Zbog tih nedostataka je upotreba audiona danas ogranicena samo na najjednostavnije amaterske prijemnike. Daljnjim mijenianjem frekvencije postaje taj ton sve nizi Shemu jednog takvog tranzistor- skog audiona vidimo na si. ali tranzistorskih audiona jos se moze naci. kod kojih je iza audiona bilo niskofrekventno pojacalo s jednim ili s dva stupnja niskofrekventnog pojacania. Povratna SL 9-5. Detektor s veza povecava osjetljivost detektora. Sam on proizvodi pomocne oscilacije koje su potrebne. Ona je induktivno vezana sa La. ne podnose jake signale. oko 8000 Hz. Zato je resonancija titrajnog kruga »ostri- Audionski demodulatori zahtijevaju vrlo pazljivo namjestanje optimalnog iznosa povratne veze. omogucili su radio-amaterima jo3 prije sezdesetak godina da postavljaju prave rekorde odrzavajuci veze sa svim kontinentima. mora povratna veza pocne ljive prijemnike s malim brojem telegrafskih znakova biti jace »pritoliko da audion i sam elektronskih cijevi. Audionski i autodinski detektori Kod audionskog prijemnika mora povratna veza biti redovito tako velika biti Audion je jedan od najosjetljivijih detektora. cut cemp — ako »dodemo« u blizinu nekog nala — najprije vrlo visok ton. Za prijem tegnuta«. 9-8. Povratnu vezu reguliramo ovdje po- tenciometrom od 10 kQ u kolektorskom strujnom krugu. Detektor se ponasa kao da ima beskonacnu impedanciju. sposoban za demodulaciju vrlo slabih signala. Ako audion govu oscilira i ako nje- Audionski prijemnici sa elektronskim cijevima danas su muzejski eksponati. Tranzistorski »audion« s povratnom vezom 375 . Nekada§nji prijemnici tipa O-V-l ili O-V-2. sig- jednostavnijim amaterskim grad- gova recimo. oscilirati. koje Baza tranzistora je preko odvojka spojena samo na manji dio zavojnice L? u titrajnom krugu. njama. Njece frekvencija biti. osjetljivost je najveca. kao i selektivnost. osobito u frekvenciju postepeno mijenjamo okrecuci polagano skalu koja je u vezi s kondenzatorom audionovog titrajnog kruga.krug pritom ne gubi energiju. ali takoder efektivni Q-faktor titrajnog kruga. pa je reprodukcija cesto prilicno iskrivljena.

Heterodinski detektor (produkt-detektor) sa bipolarnim tran- zistorom 176 .+o- ja tom. pa cemo za prijem najslabijih. naziva se »nula« (engl. Da se u kolektorskom strujnom krugu dobije samo niska frekvencija. Takav se signal obicno dovodi preko kondenzatora s malim kapacite- mu . jer signal »povuce« au- dion. 9-9. 9-9). Ljudsko je uho najosietljivije na zvukove kojima je frekvencija oko 2000 Hz. Tako se redovito primaju telegrafski signali. Sasvim duboki ton se uopce ne cuje. Produkt-detektori su novija vrsta heterodinskih demodulatora. dovodi se istovremeno primani signal iz titrajnog kruga LC (preko Ci) i oscilatorov napon (preko C%). Produkt-detektor s bipolarnim tranzistorom moze se naciniti presi. a onda mu visina raste sve dok postane tako visok da ga vise ne cujemo. Samo taj nacin izoblicenje signala ostaje maleno. Da Kondenzator Co nesmetano nropusta niske frekvencije na izlaz NF. Amplituda pomocnih oscilacimora biti barem pet do dvadeset puta veca pd amplitude naj jaceg SL 9-10. Razumije se da je takav heterodinski demodulator moguce graditi Tf Heterodinski i produkt-detektori Svaki od opisanih detektora moze postati heterodinski detektor dGvedemo i signal iz poako mocnog lokalnog oscilatora (BFO). kad su frekvencije signala i samog audiona jednake. 9-10. jedva cujnih telegrafskih signala prijemnik redovito namjestiti tako da se cuje bas takva visina tona. U tranzistoru se oni mijesaju i proizvode nisku frekvenciju koja je jednaka razlici izmedu frekvencije primanog signala latora. vec takoder za niske frekvencije (25 ^F). Kolektorski radni otpor ima 1. i frekvencije oscise tako nastali »zvuk« u is torn tranzistoru pojaca.2 kQ. tj.: »zero beat«). ma Na bazu tranzistora TR (si. telegrafist obicno namjesta visinu tona od 800 do 1200 Hz. emiterski otpornik nije premosten samo za visoke frekvencije (10 nF). Mijenjanje visine tona pri vrtnji oscilira in- glavlju o terferencije skale pro- mjenljivog kondenzatora koji audiona SSB uredajima). Ako su signali nesto jaci. Stanje u kojemu se ne cuje nikakav ton. Njegovi su titraji sinhronizirani s titrajima signala koji primamo. I SSB signali se demoduliraju pomocu heterodinskih detektora. Oni osiguravaju vrlo dobru i cistu demodulaciju telegrafskih (CW) i SSB signala (vidi i kasnije u poSI. koji interferirajuci sa oscilaciiama pomocnog signala daju »ton« koji je jednak razlici tih dvaju frekvencija. sve visoke frekvencije se uklanjaju filterom koji je ovdje sastav : Ijen od dvaju kondenzatora (Cs i C?) i jednog otpornika (1 kQ). Vrteci dalje skalu opet cemo cuti ton koji je najprije dublji.2000 Hz „NULA" 2000Hz na 12000 10 000 8 000 6000 tooc 2 0OG signala koji zelimo primiti.

1800 kHz. dok se oscilator (OSC) prikliucuie. Princip je dat na si. b) sa MOSFET-om Tranzistor TR 2 je u oscilatoru tipa Clapp. Kao aktivni elemenat sluzi MOS-FET. demodulirani signal je filtriran na jednak nacin kao u prijasnjem primjeru. dio . Jedan je »povlacenje« oscilatora. Di i D2f koje su »antiparalelno« spojene i koje sluze kao pro- & dukt-detektor.. na surs-elektrodu. Do niskofrekventnog izlaza stizu samo demodulirani sienali jer su si. On je ovdje spojen na nacin stupnja za mijesanje. i sa umpolarnim tranzistorima. Li je antenska zavojnica. Ovaj oscilira u opsegu od 1750. Kad kondenzatorom Cs dovedemo njegovu frekvenciju . Vrlo je pogodan za pri- jemnike s direktnom konverzijom.3600 kHz). Polja kova (RA3AAE) kod kojega heterodinski oscilator ima polovicu frekvencije u odnosu na signal koji se zeli primatu Vidi tekst prednapon. Svi produkt-detektori zapravo su v identicni u principu sa stupnjevima za mijesanje. 9-1 la je rom NF sye visoke frekvencije odstranjene filtracijom pomocu prigusnice VFP -FET . (VFP) i kondenzatora (1 nF i 4/7 nF). Kod nas ga je popularizirao YU2HL. Produkt-detektor V. 80-metarskog amaterskog kratkovalnog opsega (3500 . onda krugovi ovdje ima slicnih problema. Niskofrekyentni. s kojima cemo se jos kasnije upoznatL Zato \-~J r-^Wr^—1|—ONF wHh SL 941. Na to nostignuto tranzistotipa JFET.. J 12 Radio prirudnik 177 . Iza njih je spojen tranzistor TRi. 3550 kHz) na dvije kristalne diode. Da se to ne bi dogase produkt-detektor spojiti sa oscilatorom kojemu je frekvencija jednaka polovini one frekvencije koja pripada primanom signalu. preko kondenzatora (!).. Donekle je slican produkt-detektor kojemu je shema nrikazana na sL 9-llb. 9-12. sto je polovi- — — na frekvencija koje obuhvata grafski tele- l od njih titrajni Ako ulazni signal i oscilatorov napon dolaze na istu elektrodu. Na prvu gejt-elektrodu dovodi se VF signal. Produkt-detektori: a) sa FET-om. PT-signal se dovodi na gejt-elektrodu. djelovati je50K 33K dalo moze Takav je heterodinski demodulator (produkt-detektor) koji je konstruirao RA3AAE. dok je druga gejt-elektroda u vezi sa oscilatorom (OSC). mogu dan na drugi. »jedza uvijek« namjesti najpovolj- kojemu SL 942. On sluzi samo kao 1<€ 3? 1 I tn niskofrekventno pojacalo nom niji se potenciometrom od 50 kQ. L 2 i pnpadaju ulaznom titrajnom krugu.. Preko Ls dolazi ulazni simal (npr..

postavljene na bubanj koji mozemo okretati. jo§ bolje. onda je to sasvim dobro za prijem radiofonijskih stanica u srednjevalnom nodrucju. moramo g% prema tome. npr. 9-13). onda bi se taj odnos u prijemniku zbog razlicitih dodatnih kanaciteta (vlastiti kapacitet zavojnice. 2elimo li primati SSB si*male. kapaciteti u unutrasnjosti tranzistora ili elektronskih cijevi i slicno) znatno izmijenio. a mijenjaju se Brzina kojom se mijenja frekvencija titrajnih krugova ne smije biti prevelika. kad u prijemniku ima malo mjesta za zavojnice. a druge iskljucujemo. Ima vise nacina na koji se jedna zavojnica moze zamijeniti drugom. a takoder ako zelimo eksperimentirati ili ostvariti osobito velik broj valnih podrucja. kapacitet vodova. ili promjenom induktiviteta zavojnice ili promjenom kapaciteta kondenzatora. blizu 1775 kHz. Ovaj je nacin osobito pogodan onda. se nalaze izmedu 80-. dugmeta. U tu svrhu najcesce mijenjaju kapaciteti pomocu se promj enlj i vih kondenzatora iagati s takvim odnosom izmedu maksimalnog i minimalnog kapaciteta kakav redovito ne mozemo posticL Ako bi to samim promjenljivim kondenzatorom i bilo moguce postici. mozemo ih utaknuti u odgovarajuca podnozja i vrlo lako jednu zavojnicu zamijeniti drugom. Takav bubanj ima toliko polozaja. Najrasireniji je nacin promjene valnog podrucja pomocu specijalnih preklopnika s notrebnim brojem kontakata i polozaja (si. Okretanjem preklopnika ukljucujemo neke zavojnice. Krajevi zavojnica spojeni su tada na kontaktna pera preko kojih se one ukljucuju u odredene titrajne krugove. za 500 kHz. razdijeliti u vise uzih. morali bismo u titrajnom krugu raspocije. oko 5 kHz za svaki puni okretaj dugmeta za ugadanje. koliko je zavojnica u njemu. npr. Pri tome prom j enl jivi kondenzator obicno ostaje isti. Za ugadanje prijemnika na kratkim valovima je to pregrubo. Mehanicki pre- nos okretanja od dugmeta do nromjenljivog kondenzatora mora. biti bez »skokova« i bez »mrtvog hoda«. stavimo. Velik broj . npr. oko 25 kHz ili. Promjena valnog podrucja Titrajnim krugom koji se sastood neke zavojnice i odredenog prom j enljivog kondenzatora ne moji zemo obuhvatiti po volji §iroko valno podrucje. moci cemo demodulirati telegrafiju na frekvenciji 3550 kHz. 40- i UGADANJE PRIJEMNIKA I PROMJENA VALNOG PODRUCJA Ugadanje Frekvenciju na koju resonira neki titrajni krug mozemo mijenjati na dva nacina. Promjena frekvencije ne bi smjela biti veca od 100 kHz za jedan okretaj zavojnice. pregorelih elektronskih cijevi. 3 i 15 MHz gdje 20-metarsko amatersko kratkovalno podrucje. druga trecom i tako redom. Zelimo li nekim prijemnikom obuhvatiti neko vrlo siroko podrucie frekvencija. ta promjena mora biti manja. razumije se. mora »ici« lako bez zapinjanja. Ako jednim okretajem dugmeta frekvenciju promjenimo. Najbolji su takvi preklopnici koji kratko spajaju sve iskljucene zavojnice onemogucujuci na taj nacin utjecaje jednih na druge njihovim vlastitim resonancijama.. Ako bismo htjeli odjednom obuhvatiti sve frekven178 Ako su zavojnice namotane na valjke koji su ucvrsceni na neke utikace ili na nozista starih. Zavojnice mogu biti. i mora ostati na mini u onom polozaju u koji ga . Samo malen broj prijemnika ima za odabiranje stanica i ugadanje na odredenu frekvenciju dugmad kojom se moze mijenjati induktivitet titrajnih krugova.

pa odrzavanje amaterskih radio-veza. cetrdesetmetarski (7 do 7. Svaki od njih zauzima upravo neznatan dio skale. Za 10-metarski opseg to nije vise tako lako postici amatera tako mijenja zavojnice u Prijeirmicima koje su sami sagradilL SL 9-14. b) kratkim spajanjem veceg Hi manjeg broja zavoja. potrebni su prijemnici koji imaju neke mogucnosti za finije ugadanje.Razvladenje uskih valnih podruCJa Kratkovalno podrucje na skalaobicnih radioaparata redovito obuhvaca frekvencije od 6 do 18 MHz. 9-13. i metodom sluzimo je Ovom se kod specijalnih Tri nacina mijenjanja opsega prijemnih frekvencija: a) odabl ranjem zavojnica pomocu preklopnika. i Za potrebe telekomunikacija. Tri osnovna nadina za »razvlacenje« uzih kratkovalnih podrudja. 9-14 prikazano nekoliko nacina kojima se ovo moze postici. U tome podrucju leze dva amaterska opse^a. Dodavanjem kapaciteta C2 postize se resonancija u 80-metarskom opsegu. Na si.1 MHz) i dvadesetmetarski (14 do 14.35 MHz). Prijemnici koji su namijenjeni za opce telekomunikacijske potrebe imaju specijalne pogone s vrlo velikim prenosom izmedu dugmeta za izbor stanica i : promjenljivog kon: do 1 100 i vise). L% resonira sa Ci •metarskom Hi u 15-metarskom amaterskom opsegu. Ako se paralelno sa zavojnicom L2 spoji La Hi Ld. mehanicko razvlacenje valnog podrucja. Ako nismo zainteresirani (1 denzatora je 25 To za prijem sirokih podrucja. amaterskih prijemnika. u 40-meopsegu. Objasnjenja u tekstu 12* 179 . postiiu se resonancije u 20tarskom vojnica. c) paralelnim spajanjem kondenzatora i zaSI. vec zelimo dobar prijem sisnala amaterskih radio-stanica koje rade na frekvencijama unutar odredenih uzih opsega^ bolje je da raspolazemo sa elektricnim razvlacenjem nomocu kojega se neki uzi opseg moze prosiriti preko citave skate. pa se takvi prijemnici ne ma mogu za upotrebiti za njihov prijem.

Tako cemo sigurno moci slusati sve. recimo. 9-14a su parasa zavojnicom spojena dva promjenljiva kondenzatora.148 . 2elimo li. uzduz sto veceg dijela skale prijemnika. treba nastojati da se skalom koja okrece kondenzator Cs obuhvati nesto vise. Jedan od njih ima malen (Cs= 10 do 30pF).. preko cijele skale razvuci amatersko 80-metarsko podrucje. pa i prekooceanske amaApsolutna razlika tih dviju frekvencija je 600 kHz. npr. tere. a obuhvatiti treba. To podrucje lezi izmedu 3500 i 4000 kHz. Kondenzator Ci sluzi za dovodenje resonantne frekvencije titrainog kruga do lelno U viSefrekventnog kraja zeljenog opsega koji onda kondenzatorom C2 razvucemo sve do nizefrekventnog kraja. Da dobijerelativnu razliku frekvencija naciniti omjer: mo moramo promjena frekvencije najvisa frekvencija = 600 kHz 4050 kHz _ = 0. a drugi ima veci maksimalni kapacitet (Ci=75 do 150 pF). od 3450 do 4050 kHz.primjeru na si.

treba biti kondenzator resoniraju na istu frekvenciju. Ovo pojednostavljuje posluzivanje prijemnika. odnos poi maksimalnih kapaciteta a nacin mijenjania kapaciteta potpuno jednak. Pocetne kapacitete u titrajnim Krugovima redovito izjednacujemo trimerima. Buduci da sva- pojedini kondenzator pripada svom titrajnom krugu. treba po- sebno paziti na to da ne dode do nekontroliranih utjecaja. Nadin na koji se kod vrtnje mijenja kapacitet odreden ie samom konstrukcijom promenljivog kondenzatora i dublje u Q-faktor zavojnice bitno ne miienja. one koje najcesce upotrebljavamo' su iz posebnih feromagnetickih mated jala. specijalnim polupromjenljivim kondenzatorima. Sve jezgrice ove vrste povecanicu. Takva se metalna jezgrica ponasa kao kratko spojeni zavoj. nacinjenih od fine prasine reduciranog zeljeza ili zeljeznog oksida. ste. ako je povrsina jezgrice glatka ili. ugoditi tako da svi titrajni krugovi na svom nizefrekventnom kraju (uz »zatvoren« kondenzator) resoniraju na istu frekvenciju. sve do 100 ili cak do 200 MHz. onda se obicno sluzifflo viSestrukim promjenljivim kondenzatorima. ViSestruki promjenljivi kondenzatori redovito sluze u prijemnicima fabricke proizvodnje. opasnost da u opseg koji zelimo primati nezeljeni signali! zavojnica dovodi»pravu« vrijednost obicno pomocu posebnih jezgrica koje se mogu viSe ili manje uvuci u zavoj- Induktivitete mo na Upotreba viSestrukih promjenljivih kondenzatora Ako pomocu nekoliko titrajnih krugova zelimo obuhvatiti ista valna podrucja. naime. Kazemo. To se moze postici. kod primjene ovakvog nacina razvlacenja »upadnu« i vrlo oprezan. onda jezgrica povecava i Q-faktor. se nalazi. Indukje jezgrica zavoj nici. treba po nekoliko nuta popraviti kapacitet trimera (kod visih) i palozaj jezgrica u zavoj nicama (kod nizih frekvencija) dok se postigne potreban sklad i slozno mijenjanje frekvencije u svim titramim krugovima. U radiofonij- skim prijemnicima najcesci su dvo- 181 . Visokofrekventnih zeljeznih jezgrica za ovu svrhu ima gotovo za sva podrucja. Pomocu trimera treba postici da svi titrajni krugovi na visefrekventnom fcraju valnog podrucja uz »otvoren« tzv. Medusobne ni razlike kapaciteta pojedinih kondenzatora koji su poveza- istom osovinom kod dobrih fa- brikata iznose najvise ±2 do sto se smatra dovoljnim. »visokofrekventne«. me ki pri konstrukciji. Ako je »visokofrekventni« materiial feromagneticke jezgrice odabran upravo za odredeno valno podrucje. ako je posrebrena. Setnih isti. Za tako visoke i vise frekvencije sluze i jezgrice koje su nacinjene iz mjedi (mesinga). sto ih stavimo dublje u zavojnicu. vaju induktivitet zavojnice to vise. Postoji. ±3%. vecim i sa manjim vri- jednostima kapaciteta. ali donosi posebne proble- Takvih jezgrica ima dvije vrJedne tzv. ali ih su- srecemo i Ima ih sa u amaterskim gradnjama. da se medu titrajnim krugovima mora postici skladan »hod«. jos bolje. koje su prikljucene na viSestruki kondenzator. Pomocu jezgrica treba induktivitet zavojnica. ako su u svim takvim titrajnim krugovima induktiviteti zavojnica medusobno jednaki. svi i stetnih medusobnih na Osim toga treba postici da titrajni krugovi u svakom polokondenzatora resoniraju pa smanjuje induktivitet zavojnice tivitet u kojoj iaju istu je to frekvenciju. Okretanjem zajednicke osovine mijenjaju se kapaciteti veceg broja promjenljivih kondenzatora (dva do najvise cetiri!). Pri tome se manji Sto Kod usadanja titrajnih krugova oblikom njeejovih nloca.krugova moze s istom zavoj nicom doci do resonancije na dviie razli£ite frekvencije.

VISOKOFREKVENTNA POJACALA Visokofrekventno pojacalo se rijetko moze naci u obicnim radio-aparatima. sve vise susrecemo tzv. Kod visokih medufrekvenciia je obidno dovoljan jedan stupanj vici tri sokofrekventnog pojacanja. za potrebe prijema. Postoje. ih ima iz vi§e Pomocu visokofrekventnog pojacala postize se veca osjetljivost prijemnika. ne mogu vi§e naci. njihov kapacitet zavisi o visini zapornog napona na njima. Za kratkovalne prijemnike bolji su visestruki kondenzatori koji imaju manje vrijednosti maksimalnog kapaciteta. npr. Kako znamo. b) sa induktivnom vezom na tranzistor . Ima mnogo takvih tranzistora od kojih ni na kratkovalnim podrucjima nije potrebna neutralizacija. Moderni prijemnici. osobito ako je medufrekvencija razmjerno niska. novije vrijeme. a u drugom primjeru (b) pomocu induktivne veze za koju sluze posebne zavojnice s malim brojem zavoja. Dva tipicna tranzistorska viso- do 100 pF ili do 150 pF po sekciji. takvi tranzistori koji potpuno zadovoljavaju i kod prijema 182 SI 9-16. u kojima su stupnjevi za mijeSanje daleko maloSumniji od nekadaSnjih. ako imaju visokofrekventno pojacalo na svome ulazu. Jedi- na b) je razlika medu pojacalima a) i jednim potenciometrom. kapaciteti ce se u svim titrajnim krugovima mijenjati na isti nacin. kao i sliiedeci stupanj. Tada se napon mijenja samo U kofrekventna pojacala s tranzistorima tipa P-N-P vidimo na si. ali o tome u najvisih samo kasnijem poglavlju. BF 272. npr. umjesto promjenljivih kondenzatora. Primjera za upotrebu varikap-dioda bit ce vise u ovoj knjizi. Moguce ih je upotrebiti i u vi§e titrajnih krugova koje treba zajedno ugadati. ponekad i visokofrekventna stupnja na ulazu prijemnika. naime. 9-16. Ukoliko su sve varikap-diode istoga tipa. Stariji komunikacijski prijemni- imaju jedan do dva. varikap-diode.struki promjenljivi kondenzatori maksimalnog kapaciteta od 2x350 pF do 2x500 pF. imaju ga pretezno zbog povecanja ulazne selektivnostu Elektronske cijevi se u visokofrekventnim pojacalima. u nacinu na koji je prikljucena baza tranzistora. U prvom primjeru (a) to se postize odvojcima na obje zavojnice. Izuzetak su pojadala visokofrekventna snage u nredajnicima. U dobrim komunikacij- skim prijemnicima razloga. Principijelni prikaz visoko frekventnih pojacala s tranzistorima: a) sa odvojcima na zavojnicama titrajnih krugova. I odnos signal/sum cesto postaje bolji uz visokofrekventno pojacalo. frekvencija. Ulazni titrajni krugovi Li/Ci i izlazni L2/C2 u^adaiu se na frekvenciju primanog signala. bolja ulazna selektivnost i manja opasnost prodora zrcalnih i drugih nezeljenih siffnala.

struje. iirokopojasno VF-pojacalo. Tako je na si. Oni rade veoma stabilno ako im je emiter uzemlien. Antena se spaja kod A. kao sto je nacrtano i na si. Na taj se nacin postize »energicni j a« regulacij a po j acan j a. ulazni i BF 267. Neobicno je to da se u strujnom krugu surs-elektrode nalazi svijetleca dioda LED. VF pojacalo sa SL MOSFET-om 183 . 2 V. a) aperiodicko visokofrekventno pojadalo sa FET-om kojemu je uzemljena gejt-elektroda. Ovo je tzv. prednanona za drugi gejt (g2) potenciometrom (50 kQ). Ona. dakako. ugadaju na frekvenciju odabranog kratkovalnog (ili bilo kojeg drugog) opsega frekvencija. nije ovdje zbog svijetJjenja! 9-17b. 9-17c. ona ce surs MOSFET-a zadrzati na visem potencijalu sto omogucuje da ?2 u odnosu na surs-elektrodu moze biti negativan. Danas ima specijalnih silicijevih N-P-N tranzistora (BF 167. potenciometrom se prednapon druge gejt-elektrode moze smanjiti samo na »nulu«. cije pojacanja kod rucne regula(RRP) promjenom Na izlazu pojacala je sirokopojasni \isokofrekventni transformator sa izlaznom impedancijom od 50 Q. 9-17a VF-pojacalo s tranzistorom JFET kojemu je gejt-elektroda uzemljena. BF 173. Ako ove diode nema. b) n+12V[ili r + ARP) TOO r— ^l-a 9-17. improviziranom tenom.pomocu Ista pojacala mogu se naciniti i tranzistora tipa N-P-N. 9-17 Na njoj je pad napona oko On ostaje gotovo nepromijeonda ako se mijenja jakost Na si. b) VF pojacalo s tranzistorom (BF 167) koji ima mogucnost automatske regulacije pojadanja (ARP). Visokofrekventno pojacalo osobito ako je potrebno sluziti se an- tada treba promjeniti volant et vora pogonskog napona. ima da im je unutrasnji kapacitet izmedu kolektora i baze na osobit na£in (unutraSnjom neutralizacijom) u velikoj mjeri smanjen. nacrtane su i dvije njen i sheme visokofrekventnih pojacala sa unipolarnim tranzistorima. MOS-FET-om. Ukoliko je ukljucena dioda LED. Takvo se VF-pojacalo moze staviti ispred bilo kojeg kratkovalnog prijemnika za povecanje osjetljivosti. Titrajnih krugova nema. kao npr. ali iz- nekom malom. BF 273) koii su gradeni tako sa svoj izlazni titrajni krug koji se si.

na svim kratkovalnim podrucjima. Utrka u povecavaniu snage predajnika dovodi radio-veze u velike poteskoce. koji je za ovu svrhu sasvim dovoljno »visokofrekventan«. joS mozemo naci samo u nekim predajnicima. Pod nazivom konvertor misli se na takav stupanj za mijesanje koji sadrzi i oscilator. Zato nema bojazni da bi oni preko tranzistorovih. a u obicnim raUio-aparatima za prijem radiofonije (u »koncerta§ima«) konvertorski stupnjevi. regula- STUPANJ ZA MIJESANJE U SUPERIMA Najkarakteristicniji stupanj superheterodinskog priiemnika ili supera je stupanj za mije§anje. Glavni nedostatak svih stupnjeva za mijesanje sa elektronskim cije- vima je u tome da je sum. osobito one koje su bile konstruirane ba§ za ovu primjenu. moze posluziti Za primjer na i za 9-1 8a mijesanje. na emiteru oscilator* ski. Elektronske svih Za danasnju radio-tehniku ie karakteristicno upravo ovo nastojanje da se smanjuje pojacanje u VF stupnjevima. redovito mora predvidjeti i dodatno prigusivanje ulaznih signala posebnim »atenuatorima«. Njih. desno dolje. o cemu ce jos biti diode. a na kolektoru medufrekventni titrajni krug. 9-17. Osobito malen sum je u stupnjevima za mijesanje u kojima su kristalne stupnjevima prijemnika istisnute elektronske cijevi. Mikser je takav stupanj za mijesanje koji ne moze funkcionirati samostalno. upotrebljene specijalne i Tako su u ovim govora. metra antene nice (tj. U komunikacijskim Glavna je razlika u tome da se tu oscilatorova »iniekcija« dovodi na istu elektrodu (bazu) na koju dolazi i primani signal. Jednostavan potenciometar od nekih 500 Q vec moze u kiiticnoj situaciji biti od velike pomoci. si.dak do —30 dB. — — Na sanje si. Savremeni tranzistori i integrirani sklopovi imaju manji sum. unutrasnjih kapacite* ta mogli nepovoljno djelovati jedan na drugi. poznat i pod udomacenim internacionalnim nazivima »mikser« i »konvertor«. i Pn). Zato se ispred visokofrekventnog pojacala. dok je u predaSnjem primjeru svaki od ovih »signala« dolazio na odijeljene elek- 184 . prijemnicima cesci su mikserski. Na svakoj od njegovih elektroda su titrajni krugovi razlicitih frekvencija: na bazi je ulazni. Potreban je jo§ i oscilatorski stupanj. jevi ili Koga interesiraju elektronske cimoze potrebne podatke naci u lanijim izdanjima ovog prirucnika u drugoj literaturi. kao mje§ac raditi i tranzistor BC 107. Jos bolja atenuacija postize se upotrebom dvostrukog potencionije mijesanje. Bez lacija dosize te diode regu- Mijefianje set elektronskim cijevima cijevi i samo oko —25 dB. Tranzistori u stupnjevima za mijeSanje Svaki visokofrekventni tranzistor pod naslovom »Automatska cija pojacanja« (ARP). koje vec 1 samo osigurava velike mogucnosti smanjenja osjetljivosti (!). spojenog (antenske) izmedu zavoj- ulazne L Neki drugi nacini za regulaciju za smanjivanje!) osjetljivosti prijemnika bit ce opisani kasnije. Dva najjednostavnija takva atenuatora su na si. moze. Cak se i sa —30 dB vrsta mogu posluziti u stupnjevima za moguce zadovoljiti! U danasnje vrijeme je »eter« toliko »opterecen« jakim signalima nairaznolicnijih frekvencija da su i prijemnici £esto u situaciji da ih ne mo<m podnijeti. s 9-18b je stupanj za miietranzistorom tipa P-N-P. razmjerno vecih. prevelik. (Pi i a. koji se pri mijesanju stvara u samoj cijevi. za mijeSanje i transpoziciju frekvencije signala.

. 500 kQ 185 . koliko je vise moguce. Sklop na si. Ri 1 MQ. 500 . oscilator na Najveca prednost primjene FEu stupnjevima za mijesanje jest. na bazu. MOSFET 9-20. = & jednim i = b) s dva it. Mikser sa MOSFET-om manju mogucu mjeru. Cz R* = = s FE-tranzistorima: a) s 100 pF. u mnogo manjoj opasnosti pojave unakrsne modulacije. oscilatorova frekvenciia dolaze na odijeljene gejt-elektrode.. ali obie u istom tranzistoru. Dva orimjera su na si. Cs = w 50 . 9-19b zanimljiv je stoga jer su upotreb- Primjenu vidimo na si. ulaz emiter. 100 pF. Unipolarni tranzistori tipa JFET mogu takoder vrlo dobro raditi u stupnjevima za mijesanje. cime je »povlacenje« oscilatora reducirano na najtako SI 9-18. 1500 100. Tranzistorski stupnjevi za mijesanje trode.. 9-18a. Sum u takvim stupnjevima s FE-tranzistorima je manji nego kod elektronskih cijevi za mijesanje. s tim u vezi.. Ipak se danas radije odlucuju za ovu drugu. Oni su spojeni da ulaz primanoe.. 9-19a odgovara onome na si. signala i ulaz oscilatorove injekcije budu. Mikser na si.. I tranzistora i ovdie ulazna sheme na si. u boljoj podnosljivosti za jace signale i. ako ih uporedimo sa obicnim tranzistorima. Pazljivi citalac ce lako opaziti sve tipicne razlike. U prakticnoj primjeni nema bitne razlike izmedu + 12V<^ 19 ^tupnjevt za mijesanje £ FET-a. 9-20.SL Ijena 9-20. 9-19. odijeljeni jedan od drugoga. -tranzistora dva FET-a. 9-19b i ove na si.

oscilatoru . ObjaSnjenje u tekstu . Tada cemo u da je bilo pomocne frekvencije. a onda i kroz zavojnicu medufrekventnog transovome transforje redovito oovelik kapacitet (1000 pF ili vise). i posebno moguce je isti tranzistor iskoristiti — — za obje svrhe: za mijesanje i za istovremeno proizvodenje potrebne oscilatorova frekvencija na kojem mjestu skale uvijek za visa. NajceSce im *e osovina zajednicka. 9-22. Pomocu promjenljivog kondenzatora Ci ulazni titrajni krug se dovodi u resonanciju s valom no siocem one stanice koju zelimo slu§ati. Takav konvertorski stupanj nalazi se na ulazu najveceg broia malih. Titrajni krug oscilatora L3/C2 sadrzi i kondenzator Cs velikog kapaciteta (0. medufrekvenciju ima vrlo mnogo i takvih prijemnika kod kojih su promjenljivi kondenzatori Ci i C2 medusobno sasvim jednaki i po obliku ploca i po maksimalnom kapacitetu. On ujedno sprecava kratak spoj pogonskog napona (6 V preko otpornika od 1 kQ). naci jos i kondenzator bolje uoci- Cp Njegovu ulogu cemo ti pomocu si. da medufrekventni titrajni krug ne smeta pobudivanju oscilatora. Medutim.1 |^F) koji sluzi samo za zatvaranje titrajnog kruga. onda neke tvornice daiu plocama kondenzatora Ct (za oscilator) poseban oblik koji je razlicit od oblika ploca kondenzatora Ci (za ulazni titrajni krug supera). Princip postizavania »sloz- tada imaju kapacitete. To je potrebno zbog toga. SI 9-2L Mijesanje i oscilator sa istim tranzistorom U OSCILATORSKI KRUG Lo matoru za iznos medufrekvencije viSa od one koju primamo. kao na si.Konvertorsk! stupnjevi s jednim tranzistorom Za mijesanje je redovito potreban stupanj za mijesanje (mikser) oscilator. 9-22. buduci da kolektorska struja tece najprije kroz La. 186 i Na razlicite maksimalne taj se nacin postize nog hoda« ulaznog i oscilatorskog titrajnog kruga hod superheterodina uz upotrebu visestrukih promjenIjivih kondenzatora. Medutim. Zavojnica Lt sluzi za povratnu vezu oscilatora. 9-21). Kod takvih radio-aparata je za* vojnica hi ulaznog titrajnog kruga namotana na feritnom antenskom stapu. Oni SKALA KONDENZATORA CliC2St. kao i kod ostalih radio-aparata okre- cu zajednickim mehanizmom. prenosnih tranzistorskih radio-prijemnika. 9-21. Frekvencija tako pobudenih titraja je redovito formatora MF. Ako je aparat graden samo za prijem srednjevalnog podrucja (550 do 1600 kHz). Promjenljivi kondenzatori Ci i Ct se kod vecine fabricki proizvedenih tranzistorskih prijemnika (si.

B i C. Kod Hazeltine-ove metode je to sasvim tako samo na tri mjesta skale A. trimer. 9-22. U idealnom slucaju obje bi krivulje bile potpuno paralelne. tj. Medufrekvencija: oko 460 kHz. Osim toga oscilatorski krug ima jos jedan kondenzator. CTu Jednak je trimer (CT2) spojen i paralelno s kondenzatorom Cs. Titrajni krugovi za superheterodinske prijemnike (prema si 9-22) A) Maksimalni kapacitet promjenljivih kondenzatora: 480 pF. tzv. . no slijedi promjena oscilatorove frekvencije (oscilator). pa bi frekvencija oscilatora uvijek bila tacno za medufrekvenciju vi§a od one na koju resonira ulazni titrajni krug. a svrha mu je da osigura skladan hod frekvencija ulaznog i oscilatorskog titrajnog kruga. Na ostalim mjestima skale frekvencija oscilatora ce biti ili malo previsoka ili malo prenis- Tablica 9-2. paralelno s promjenlji vim Dijagram na si. redovito spojen u seriju sa zavojnicom LG Taj je kondenzator (Cp) poznat pod imenom pading. Radio-konstruktor Hazeltine staprema si. da medu tim frekvencijama bude stalna razlika.vio je. 9-22 pokazuje da promjenu rezonantne frekvencije ulaznog titrajnog kruga (ulaz) vjer- kondenzatorom Ci polupromjenljivi kondenzator maksimalnog kapaciteta 25 do 40 pF. jednaka medufrekvenciji. Velicina me* dufrekvencije prikazana je duzinom MF. . Minimalni kapacitet u titrajnim krugovima: 40 do 60 pF.

na srednjevalnom podrucju ne prelaze ± 5 do 6%. To znaci da na baze ovib tranzistora primani (ulazni) signal dolazi suprotnim fazama. Podaci iz tablice 9-2 vrijede. razumije se. imaju dva tranTRi i TR$. Oscilator. Ulazni titrajni krug ugada se sa Cu Na shemi se vidi da je ulazni titrajni krug L2C1 spojen na drugi gejt istog tranzistora. a medufrekvencija 9 MHz. Njegova se frekvencija mikondenzatojenja promjenljivim rom Cs. Na kratkovalnim nodrue jima dozvoljena su i nesto veca odstupanja. Po kazalo se. Kako se vidi na shemi. spojena nrotu fazno. oscilatorova visokofrekventna struja tece preko kondenzatora (10 nF) na srednji odvojak zavojnice koja je spoiena s batranzistora TRi i TR2. Ukoliko oba tranzistora pojacavaju sasvim jednako. osc <5MHz) na istoj osovini. Na obje baze ove oscilacije dolaze sa zama sadrzi karakteristicne podatke uz razlicite maksimalne kapacitete promjenljivih kondenzatora za srednjevalno i za nekoliko kratkovalnih podrucja. Konvertorski stupanj sa MOSFET-om. 9-21 ili tako da je oscilator odvojen. da to ne smeta. Kondenzatori Ci i Cs ovdje ne mogu je Za amatere s vertor MOSFET-om. buduci da je lakse naciniti stabilan oscilator na nizoj frekvenciji. I kolektori su protufazno snojeni na prvi titrajni krug medufrekventnog pojacala. 9-24. MF. buduci da je selektivnost ulaznog titrajnog kruga (odn. ka. ulaznih krugova. osim ako se ne radi o prijemu unutar vrlo uskih podrucja frekvencije. dok npr. Simetricni stupanj za mijesanje s dva bipolarna tranzistora. kako to prikazuje crticama izvucena krivulja na istoj slici. Tablica 9-2 onda oscilator mora raditi na frekvenciji od 14+9=23 ili 14—9=5 MHz. koji mora dati frekvenciju kakva odgovara za mijeSadaje svoju »injekciju« kod nje. ako ih je vise) na viSim frekvencijama znatno manja. na »izlazu« se one kod MF ne mogu pojaviti jer onamo stizu ovet istim MF 19MHi) zanimljiv i konsL 9-23. Ako je prijemna frekvencija 14 SI 9-23. biti SL 9-24. istom fazom. na si. Vidi tekst MHz. OSC.Protufazni (balans) mikseri Protufazni stupnjevi za mijeSanje. Precizna simetrija (»balans«) postize se potenciometrom u emiterskom strujnom krugu tranzistora TRi i TRt 188 . Prvi je gejt iskoristen u oscilatoru tipa Clapp. kao zistora. U takvom se primjeru naj£esce odabire frekvencija od 5 MHz. za sve oscilatore u superheterodinima bez obzira na to da li su stupnjevi za mijesanje nacinjeni prema si. dok te razlike nisu velike.

NajciSca sinusoidalna oscilacija nostaje iskrivljena. F OJ dolazi na emiter drugog tranzistora (TRs). tj. 9-26a. Tranzistorske baze su unakrsno spojene: baza tranzistora TRi spojena je u emiterski strujni krug tranzistora vecu od primanog signala!). kad jedan i drugi tranzistor jednako pojacavaju (kad je ostvaren »balans«) postize se dvostruk ucinak: u kolektorskoj (zajednickoj!) struji obih tranzistora ne pojavljuje se ni oscilatorska ni ulazna frekvencija. zemo da uspostavi ravnoteza. ali nema kod pa- ni pojacanja. Potenciometrom se postize neka mogu vrsta ravnoteze. oscilatora. simetrije sa. osobito kod jacih signala. Tranzistori nece bas sasvim jed- Zbog nelinearnosti u svakom stupnju radio-prijemnika mogu nako pojacavati. prema sL 9-25. koji daju i odredeno pojacanje uz trosenje struje napajanja. 189 . Male se razlike popraviti potenciometrom (500 Q) u emiterskom strujnom krugu. oni tranzistorima. Ako do stupnja za mijesanje dode i prijemni signal sa velikom amplitudom (ukoliko je pojacanje prije mijeSanja preveliko ili ako je sam prijemni signal prejak. 9-25. Kada se potenciometrom (1. Izoblicenja su manja i manje je nezeljenih produkata pri mijesanju. ona oscilatorska. sve tri zajedno!) namotane na feritnu prstenastu jezgru. Pasivni protufazni stupnjevi za mijeSanje I Stupnjevi za mijeSanje. baza tranzistora emiterski strujni krug tranzistora TRi. Frekvencija iz Otuda ime takvim mikserima. one ne trebaju nikakve s dodatne pogonske energije. Visokofrekventni tranzistor Ti nacinjen je tako da su tri zice upredene i »trifilarno« (tj. redovito mora imati vecu amplitudu (do 20 i vise puta prikljucaka za emitere i bate tranzistora postize se dvostruko simetriranje u stupnju za mjesanje. ako za mijesanje sluze diode. se pojaviti nezeljene komponente. Jedna od njih. Medusobnim ukrstart] em Diode u pasivnim stupnjevima za mijesanje imaju i svojih prednosti od kojih je glavna ta da vrlo dobro podnose i vece amplitude signala.5 kQ) . ili balan- U integriranom sklopu SL-641 takoder su dva tranzistora iskoristena za mijesanje. od neke blize. Visokofrekventni napon se transformira Diodno »dvostruko balansi- rani« mikser. osobito onda kad se na istom amaterskom opsegu pojave dvije ili vise snaznih lokalnih stanica . Rezultat moze biti nepopravljiv. njih SI. Kaje to je mijesanje u tome pogledu znatno manje osjetljivo. vec takoder TRi.. Izmedu emitera je niz od dva otpornika i jednog potenciometra za simetriranje. To su sivni stupnjevi za mijesanje. npr. lokalne stanice) moze prijem postati nemoguc. Kolektori su im spojeni zajedno i prikljuceni na medufrekventni ulazni transformator MF. Ulazna frekvencija Fu dovodi se na emiter prvog tranzistora (TRi). dok je primarna strana MF transformatora protufazno spojena. Nasuprot ovima. Vidi tekst fazama. Tada se ne mijesaju samo dvije frekvencije. npr. Dvije diode su upotrebljene u primjeru na si. Ovo je osobito kriticno u radu stupnjeva za mijesanje kod kojih su redovito prisutne barem dvije frekvencije. TRS u njihove harmonicne frekvencije koje nastaju u samom stupnju za mijesanje. nazivaju se aktivnima.

190 . tj.(DBM). Drugi njen kraj je u vezi s trimerom C2 koji je dovodi u resonanciju na medufrekvenciji (9 MHz). i ciju . SI. na 27 MHz. poznate i pod imenom »Hot Carrier Diode«. bi i MHz. dok 1 : je transforma4. Ulazna i oscilatorova frekvencija se u diodama mijesaju i u medufrekventnom poja£alu moze se izabrati ili njihov zbroj ili njihova razlika. Kad ova frekvencija otisla dalje. Vidi tekst Vecina tvornicki proizvedenih miksera ove vrste moze se upotrebiti u vrlo Sirokom opsegu frekvencija. spoja za prilagodenje dvostruko balansiranog miksera (DBM) i za potiskivanje produkata mijeSanja treceg reda. sa cetiri diode koje su serijski spojene u »prsten« (»ring-mikser«). ciniti Cetiri diode su upotrebljene u »dvostruko balansiranom mikseru« Najbolje je za ovu svrhu upotreSchottky (Sotki) diode. svojim krajem na niskoomskom izlazu dvostruko balansiranog miksera. 9-26b. c) princip »dipleksera«. komponenta redovito potrostruki iznos medufrek27 kao Uz pretoostavku da smo medufrekvenciju izabrali 9 pojavljuje se i MHz. 9-26. Buduci da ne sadrze nikakvih pojacala. Preko Ci Li postize se serijska resonanna trostrukom iznosu. Zavojnica L2 jednim je si. b) mikser s dvostrukom si- metrijom. DBM. kako je to pokazano na 9-26c. Zato je treba odstraniti odmah iza mijesanja. pri mijesanju se gubi 6 do 8 dB. Kod tih je dioda napravljen spoj izmedu kovine i silicija biti tzv. JL77~ll 1 xL =5on_£_[27MH*> J_ DBM St. ter lih sam na^initi. 9-27 tor Ti je aperiodski. mogla bi izazvati nove probleme. pokazuje kako treba natakav mikser da svojom kvalitetom odgovara najboljim tvorni5kim Droizvodima ove vrste. Takav mikser moze i radio-ama- u omjeru cija 1 : 2. I kod dioda mogu prejaki nali izazvati stvaranje nezeljenih produkata. redovito od 5 do 500 MHz. Tu je i otpornik od 51 Q u kojemu se struje trostruke frekvencije utrose na zagrijavanje. jer je i Naziva se »diplekser«. §to je lako nadoknaditi naknadnim pojacanjem (»post-mikser« pojafca1o). Tako se ta frekvencija uklanja sa izlaza stupnia za mijesanje. Aperiodicki visoko- frekventni r 25 f ili transformatori Ti i Tz sig- [f| + f 2l || OMF medusobno su jednaki. iako ne tako ma- impedancije Transforma- dimenzija kao tvornice. lf si. a) simetricni mikser s dio- dama. Pri tome se kao najja£a nezeljena javljuje vencije. Tako se nostize transformacija impedancije na vi§e. bez obzira na frekvenciju. Takav uredaj osigurava bolje mije^anje pravilnije opterecen. sto znaci da ce on na diode dovesti bilo koji ulazni signal VF.

Njegov sum ce de!). Na si. i bez ikakvog visokofrekventnog pojacanja moze se naciniti dobar kratkovalni prijemnik. Provencija. 2' i 3') lako je naci Otpor im je u propusnom smjeru manji nego kod drugih dioda. 9-27 je oznafieno koji kraj se kamo spaja. prstenastu jezgru. T* i T* treba uzeti tri lakirane bakrene zice. Opis u tekstu Bit ce zato potrebno na takav nacin da se tok elektricne ostvaruje pretezno elektronima. Upredena zica (to se ne vidi na sL 9-27!) namata se na toroidnu. Zato je dobro da ispred takvog miksera stavimo jedan stupanj karakteristikama. feritne Dodatkom transforma(si. kao za vec opisano. Tada ce sam stupanj za mijesanje moci raditi i uz ulazne signale (na Ti) do 300 ili cak blizu 500 9-27). dok je u zapornom smjeru vrlo velik. / njih cemo upresti i motati na prstenaste jezgre jednako kao i za druge Ti izvode ih mnoge tvornice. Ako ne mozemo nabaviti prave »§otki-diode«. Pocetke (1. i Prije namatanja upresti ih. tora Ti i Ts bolju simetriju. 9-27) osigurat cemo mV. Gubitak pri mijesanju dosize blizu 6 dB. Za amaterska kratkovalna podrucja bit ce one dobre. Potrebna su nam barem dva transformatora (da ih spojimo pre- se dioda- Ako smo i pazljivo radili i ocuvali geometrijsku simetriju. AH. Tz i Ti. To znaci da oscilator mora dati snagu od 4 do 12 mW. pre- malenim. sto se biti oko 7 dB (diomoze smatrati dovoljno ma ma sL 9-26b) si.8 V ili vi§e (ne preko 3 V) na 50 Q. ili tri (T%. To ce biti korisno za prijem na opsezima od 21 i 28 MHz. au 3 i 30 MHz. 2 i 3) i krajeve zica (V. ali i uz takve koji su vi§e Jransformatore treba motati na prstene sa sirokopojasnim nego 100 dB slabiji.a " a a SL 9-27. ukoliko izaberemo cetiri diode Sto slicnijih svojstava. o vrsti feritnog materijala. Jednostavniji su transformatori i Ts jer treba uzeti samo po dvije zice. zadovoljit cemo germanijevim ili silicijevim ma. ili dakako uz automatsku rucnu re- promjera izmedu 0. Broj zavoja ovisi. dakako. Za T2. transformatore istog miksera.25 mm. mozemo ocekivati da ce mikser dobro raditi. Potrebno je 12 do 20 zavoja za sva kratkovalna podrucja izme- gulaciju pojacanja. Najvaznije im je svojstvo da u mikserima najmanje suine.20 i 0. Na njoj su popisane frekvencije koje se mogu 191 . Dvostruko simetrican stupanj za mijesanje s pet sirokopojasnih VF transformatora. Postizu se vrlo dobra ispravIjacka svojstva i kod najvisih frekstruje malo eksperi- mentiranja. visokofrekventnog pojacanja. Vrlo je korisno pregledati podatke na tablici 9-3. om-metrom. Oscilatorova »injekcija« neka bude barem 0. One moraju imati sto manji vlastiti kapacitet i sto bolji odnos vodljivosti u propusnom prema nepropusnom smjeru.

Tablica 9-3. Popis produkata mijesanja dvaju frekvencija u razliditim mikserima .

to je lakse postici veliko pojacanje i dobru selektivnost. Oni mogu biti polistirolski. cemo odabrati tako nizak napon. upravo jos dovoljne oscida prijem bude normalne jai cine. U ovoj knjizi je 8. toj kutijici ne smije biti nicega sto se zagrijava (jace opte- Jedna od najvaznijih odluka koju mora donijeti konstruktor supera je izbor medufrekvencije. kasiran tankim slojevima bakra. Medufrekventno pojacalo moze imati jedan. Tu se s jednim do dva stupnja mogu postici ^rilicno dobre selektivnosti uz dovoljno pojacanje. Kod niske medufrekvencije je razlika medu ovim frekvencijama relativno malena. dva ili tri stupnja. ako je moguce. Gradnia osciiatora na »stampanim« plocicama (pertinaks ili vitroplast. Oscilator je dobro oklopiti i. obicno nisu dobri za titrajne krugove u oscilatorima. Domaci kondenzatori s polistirolskom izolacijom su se pokazali vrlo dobrima. medutrekvencija receni otpornici i si. Osim toga oscilator treba staviti podalje od ispravljaca koji daje struju napajanja. Keramicki kondenzatori. osim specijalnih. Medufrekventno pojacalo dio bro posluziti. opasnost od transformatora. Sto je ona niza. litete. a s njima i »fantomski« nezeljeni signali. Osim toga ce u pojedinim primjerima biti konkretnih predloga za odgovarajuci oscilator. po mogucnosti sto bolje kvasa keramickom izolacijom. ali ne treba teziti za pretjeranom minijaturizacijom. sa mnogo suma. »Donit«. osobito kod lokalnih i drugih vrlo jakih signala. Pregusto i pretanko nacinjeni vodovi mogu biti uzrok kratkim spojevima. U Sto je. slabe. Prema tome. MEDUFREKVENTNO POJACALO je onaj superheterodinskih prijemnika u kojima se postize najveci stuDanj pojacanja i selektivnosti. medutim. Nasuprot tome. ni povratna veza ni pogonski napon ne smiju biti preveliki. vec i od rasipnih magnetskih polja u blizini mreznih visa to ce. manjim ku- Mnogi preporucuju kondenzatore s posrebrenim plocicama od tinjca (tzv. rasprezanje mogu do- Izbor sheme za gradnju osciiatora nece biti tezak. ni premalen ni prevelik! Ako su oscilacije preslabe. ali lacije. javlja »povlacenje oscilatora«. limenu kutijicu u kojoj se nalazi oscilator obloziti stiroporom (1 cm debljine je vise nego dpstal). stabilan sa sto mom. kod visoke medufrekvenciie ove pojave gotovo nema. vec prema velicini prijemnika i visini medufrekvencije. Ako li su prejake. Tada nriiemnik nije zasticen samo od zagrijavanja. pa J smetnja zrcalnim frekvencijama biti manja. Oscilator mora dati dovoljan visokofrekventni napon. zbog vece razlike izmedu frekvencije signala koji primamo i frekvencije osciiatora. on da se javljaju i vise harmonicne frekvencije. Ni zrcalne frekvencije ni po vlacenje osciiatora ne predstavljaju Radio priru£nik 193 .). Fiksni kondenzatori treba da su sa Sto manjim temperaturnim koeficijentom promjene kapaciteta. Najbolje ie da isnravljac bude u posebnoj kutiji. kod kojega ce nam 13 oscilator dati Najcesca vrijednost medufrekvencija je u podrucju 440 do 480 kHz. bit ce mijesanje lose. losijoj medusobnoj izolaciji ili preki- Izbor medufrekvencije dima. Kamnik) je u praksi dobra. poglavlje posveceno oscilatorima. »silvered mica«) ali takvi se rijetko mogu nabaviti.Promjenljivi kondenzatori neka budu. ali je teze jednostavnim sredstvima postici i potrebno pojacanje i selektivnost. ali za biokiranje vodova i za tzv. Uz nizi napon je i zagrijavanje manje. Pojacanje u samom medutrekventnom pojacalu dosize kod komunikacijskih prijemnika i do 80 dB. pa se cesto.

Selektivnost je manja nego kod nizih medufrekvenciia. spojen sa antenom. 9 i 10. Selektivnost tako moze biti kolikogod hocemo velika. To za operatora nije najspretnije ali je zato na svim podrucjima osiguran priiem jednake kvalitete. bolji t>rijem je bilo moguce postici samo prijemnicima sa dvostrukom transpozicijom. Takve amaterske konstrukcije imaju na ulazu stu- ljavao. Ovo podrucje. preko sve do samo 500 ili cak oko 300 Hz. Tako su bili konstruirani mnogi prijemnici fabricke proizvodnje. Ako radio-amater zeli da sam gradi dvojni super.4 moguce po zelji i ^otrebi od petnaestak kHz. Iza ovog slijedi konvertor u kojemu oscilator radi na tako izabranim fiksnim frekvenciiama da se svako amatersko kratkovalno podrucje (cijelo ili po dijelovima) »prebaci« u podrucje promjenljive prve medufrekvencije izmedu 3. On ima oscilator promjenljive frekvencije koji transponira signale na drugu. Kod ovih *e problem izbora medufrekvencije zamrSeniji. za koju postoje vrlo dobri kvarcovi s U prijemniku je jos drugi stupanj za mjeSanje. Potrebna selektivnost se moze na drugoi medufrekvenciji osigurati upotrebom posebnih sredstava. kHz do 29. Iznad 14 MHz sve se vise javljaju i posljedice povlacenja oscilatora. nizu medufrekvenciju (oko 450 kHz ili nize). Pri tome se 10-metarsko ^odrucje (28 Danasnji prijemnici filterL Njihov propusni opseg frek- vencija je izabrati 2. odgovara 80- -metarskom amaterskom nodrucju. 3. Opce pravilo kojega se moramo drzati pri izabiranju medufrekvencije jest da za ovu svrhu treba izbjegavati ona podrucja u kojima redovito ima mnogo jacih signala. Da se postigne dovoljno pojacanie notreb- panj za visokofrekventno pojacanje. dvojnim superima.znatnije poteskoce sve do prijemnih frekvencija oko 7 MHz. mo medufrekvenciia izabrati ako zeliveliku selektivnost kod prijema signala kojima je frekvencija niia 194 Od nezeljenih signala koji bi na neki nacin moeli prodriieti u medufrekventno pojacalo treba se osigu- . buduci da ovisi o razli&tim okolnostima. Prijem ipak nije zadovoi 1600 do 3000 kHz i drugu izmedu 50 i 100 kHz.5 i 7 MHz). Bilo je takvih prijemnika koji su uz ovu medufrekvenciju mogli primati signale sve do frekvencija od 30 MHz ili vise. zatim oko 1. a druga&ji par ako zelimo primiti vi5e frekvencije (do 30 MHz i iznad toga). ako se ispred stuonja za mjesanje nalazi dobar stupanj visokofrekventnog pojacanja.7 vrijednosti MHz. onda moze i saici drugim putem. Ona osigurava stabiian prijem bez velikog povlacenja oscilatora i bez izrazenih zrcalnih frekvencija u svim kratkovalnim podrucjima sve do 30 MHz. To su najcesce medufrekvenciia. bolje dva visoko- (npr.5 i 4 MHz. Drugaciji cemo par Po medunarodnim konvencijama najmanje radio veza se odrzava na frekvenciiama oko 450 kHz. kao i na 80-metarskom.5 i 30 MHz dobar kompromis od se postize uz prvu melezi dufrekvenciju koja u podruCju frekventna stupnja izmedu antene miksera. osim ako je veza izmedu miksera i oscilatora vrlo slaba. Ovo se stanje moze popraviti dodatkom barem jednog.7 MHz) mora razdjeliti na 2 do 4 dijela. i fabricki kao i amaterske samogradnje. s tzv. Na 14 MHz javljaju se vrlo jake zrcalne frekvencije ako je stupanj za mjesanje neposredno na ulazu prijemnika.7 MHz. Druga. namijenjeni za potrebe te* lekomunikaciia. Za prijem radio-amaterskih kratkovalnih podrucja izmedu 3. Dok Jos' niie bilo takvih kristalnih filtera. na su barem dva medufrekventna stupnja. kao sto je filter sa kvarcovim kristalom o kojemu ce kasnije biti govora.5. najcesce imaju medufrekvenciju od 9 MHz. jednostrukom transpozicijom. uz veliku sigurnost od prodora zrcalnih frekvencija. te oko 5. nekad popularna medu frekvencija je oko 1600 do 1800 kHz.

3000 Q d SI. Rs = 10 50 kQ.) obicno ne trebaju nikakve neutralizacije. medufrekdrugacijom neu- d= = = — = . Elektricna mreza je najceSci izvor takvih smetnja. te po sebnim blokiranjem onih vodova preko kojih prijemnik dobiva pogonske napone. Tranzistorsko s ventno pojacalo tralizacijom. Tome sluze i Rs (obiljezeno crticama). tj.. Ri = 1 kQ. BF 273 i si. 50 kQ.. = WOO Q pojacalima se izmedu pojedinih stupnjeva nalazi po jedan titrajni krug. 9-29. 10. Na jedan od njih je prikljucen kolektor da se razmjerno niska kolektorova impedancija prilagodi visokoj impedanciji medufrekventnog titrajnog kruga. Tu je potrebna znatno veca selektivnost..100 nF. 9-28 i si 9-29. N-P-N tranzistorom (BF ™fx? MOSFET xt J^fofrekventno se naciniti pojacalo 167. pojacalo sa tipa P-N-P prikazuje polariteta iz- 9-28.. Ci = Ca = Cs 20 . U malim tranzistorskim radio- -Pnjemnicima. kao i citavog prijemnika. a vrlo rijetko stupnja. Rs = 10. Nekoliko tipi£nih shema to tri Medufrekvento pojacalo redoviima jedan ili dva. upotrebiti prema si9-17c. tralizacije je cesci kod malih tranzistorskih radio-aparata ameri£ke i japanske proizvodnje. Tako za pri j em AM telefonije sirina propusinog pojasa treba da bude oko 195 . Tranzistorsko medufrekventno pojacalo na si. Primjer tranzistorskog medufrekventnog pojacala. pojasni filter! koji osiguravaju bolju selektivnost. Uz promjenu vora struje napajanja mogu na isti nacin posluziti i tranzistori tipa N-P-N. Ovaj nacin neu- SI. . R 4 = 1 kQ..100 nF.. Orii i ovdje sluze za neutralizaciju koja je neizbjeziva pri upotrebi nekih vrsta tranzistora. dok je onaj predaSnji nacin cesci kod tranzistorskih radio-aparata evropske proizvodnje. U boljim radio-aparatima na tim mjestima su »bandfilteri«.. 5 kQ. Medufrekventno tranzistorom si. Ci = Cs = = Cs = 20. 100 pF. Drugi odvojak osigurava mogucnost prikljucka kondenzatora Cd i otpornika Rs. m BF Povedanje selektivnosti prema si. rati oklapanjem pojedinih stupnjeva. sa 267) 9-17b. Treba samo visokofrekventrie titrajne krugove zamijeniti se moze medufrekyentnima. Ci-10. Rs 306. Savremeni. R 5 = = 300. specijalno gradeni silicijevi planarni N-P-N tranzistori (BF 267.. 9-29 malo se razlikuje od predasnjeg.. . Kod starijih tipova tranzistora (OC 45 i slicni) potrebna je neutralizacija da se sprijeci osciliranje medufrekventnog pojacala. Medufrekventni transformator MF* ima odvojke. R2 2 5 kQ.. Rj> = 2.100 pF. 9-28. Ri = 1 kQ. . .. .. R* 1 kQ. u medufrekventnim n* U koinunikacijskim se prijemnicima ne mozemo zadovoljiti s takvom selektivnoscu kakvu posjeduju obicni radio-aparati..... kao na si.

sve do LiCs. Cs i Cg razlikuju se po velicini kapaciteta. L2C2 i dalje redom. Oni imaju razmjerno ve- kapacitet. Ovakav par medufrekventnih bandfiltera stay- odmah iza stupnja za mijesanje. 9-30. Njegova ce velicina za medufrekvenciju izmedu 430 i 480 kHz biti 2 do 5 pF. Oba kondenzatora C» su koji su originalni kondenzatori obicno ugradeni u bandfilterima.5 telegrafije do 3 kHz. b) kapacitivno vezani bandfilter s dva titrajna kruga. 9-31a St. Ovim preklopnikom moguce C. odmah iza miksera.6 kHz. prema selektivnosti koju zelimo postici. lja se redovito SI. 9-30a su takva dva bandfiltera medusobno poveza- na kondenzatorom malog kapaciteta Cs. Kondenzatori &. za prijem SSB signala 2. pa je selektivnost veca ako je veci kapacitet uklju- cenog kondenzatora. na pomicni kontakt tropolnog pretrajnih klopnika. Ispred demodulator. 9-31. To se moze najlakse postici na nacin koji je prikazan na si. udvojenih medufrekventnih bandfiltera. b) pomocu vedeg broja kondenzatora moze se selektivnost mijenjati. 9-32. sL 9-31b. Na si. a njihova impedancija je zajednicka jednom i drugom lik titrajnom krugu L2/C2. takoder moze doci kapacitivno vezani bandfilter. istovremeno. morav doci u fsvoj poseban oklopni »loncic«. spojen ispred demodulatora u superu prim j era medufrekventnih filtera sa kvarcom vidimo na si. 2elimo li da selektivnost udvojenih bandfiltera bude promjenljiva. Dva kristaL Frekvencija kvarcovog kristala mora biti jed- samo jedan 196 . Na Ls prikljucuje se slijedeci tranzistor. Ce & = = 10 nF. Najjednostavniji nacin za postizavanje vece selektivnosti u medufrekventnom pojacalu je primjena . a) selektivni cetveroclani bandfilter koji moze biti ukljucen kapaciteta. U primjeru a) je upotrebljen se Mnogo veca selektivnost postize pomocu kvarcovih kristala. 9-30b. Postizavanje vece selektivfiksne kapacitivne veze nosti a) udvostrucenjem bandfiltera: pomocu preko C3 = 5 pF. = 33 nF. Cs 100 nF = Njih cemo na »hladnom« kraju tikrugova osloboditi i tako dobivene njihove slobodne krajeve spojiti medusobno i. treba vezu medu bandfilterima mijenjati. a za prijem oko 0. pokazuje niz od cetiri takva titrajna kruga koji su medusobno povezani kondenzatorima malog postizu se SI.tzv. Sva^ ki titrajni krug. dakle na ulaz u metfufrekventno pojacalo. Lid.5 ili ukljuciti kondenzator d je ili e: Ce.5 kHz i manje. Takvim spajanjem veceg broja medufrekventnih titrajnih krugova jos vece selektivnosti.

Mijenjanjem kapaciteta C< moze se poloza j antiresonanci j e mi j en j ati. Ove elektrode. osim plocice kvarca. Da se ovo sprijeci. imaju neki kapacitet kroz koji bi mogle proci i one frekvencije na koje kvarcova plocica ne resonira. ovakvog filtera kvarcovog medufrekventnog ima malo veci ili malo manji kapacitet od onoga koji treba za tacnu kompenzaciju. ima jos dvije elektrode izmectu kojih je ona smjestena. sa vrlo strmim bokovima moguce je poMedufrekventni filteri s kvarcovim kristalima: a) s jednim kristalom. b) s dva kristala. javlja se s jedne ili Ako & s druge ^trane resonancije duboka »nula«. goj Selektivnost kvarcovog filtra je to veca sto su titrajni krugovi losije kvalitete. koju nazivaju i »antiresonancijom«. Svaki takav kristal. Ako je uz zavojnicu Ls u obicnom medufrekventnom bandfilteru bio kondenzator odredenog kapaciteta. Za postizanje vece strmine bokova rezonantne krivulje J — . 9-32b. mo Krivulju prikazuje si. Odabiranjem titrajnih krugova odredene kvalitete mozemo postici odredeni stupanj selektivnosti. ako se u medufrekventno pojacalo stavi kvarcov filter sa dva kristala. stici. Filter tada moze propustiti samo vrlo uzak opseg frekvencija. kvarc Q se spaja u neku vrstu mosta u kojemu je kapacitet njegovog vencija koji zelimo da takav filter propusti. tekst medu Razlika rezonantnih frekvencija kristalima Qi i Q2 treba da je frek- malo manja od onog opsega naka medufrekvenciji. resonancije 9-33. blize ili dalje. drzaca i elektroda kompenziran ka pacitetom promjenljivog kondenzatora C*. Uz prosjecne titrajne knigove biti ce selektivnost dobra za prijem telegrafskih i SSB signala.koja ne moze proci kroz filter. odreden resonancijom kvarca. na jednoj ili na drustrani. kao sto su Qi i Q2 na si. ali redovito prevelika za normalan prijem AM signala* Manje siljatu krivulju. Tako mozemo uklonitj onu frekvenciju koja nam upravo smeta prijemu. moraju kapaciteti C2 i Cz u tome stu imati dvostruku vrijednost. Vidi St. 9-32. To je frekvencija maksimuma . Zajedno sa drzacem.

8 kHz mogu na drugih frekvencija se slican nacin ugraditi u filtere. vec broj kanala (»channel«) i frekvencija do koje se u nekom uredaju dolazilo tek iza umnozavanja. onda izlazi racu- znaci da im je osnovna frekvencija oko 9 MHz. Broj zavoja ovisi o frekvenciji kristala buduci da zavojnica L1/L2 mora s kondenzatorom C resonirati na tu frekvenciju.800 kHz fabricki ili naci- 54 54 -459.777 kHz = 452. nademo natpis: »Channel 48 24. Razmak izmedu dva susjedna »kanala« je 10 kHz. si. ima konstantnu selektivnost. Titrajni krug sa zavojnicom Ls jednak je titrajnom krugu koji ima zavojnicu Lu Sto je njegova kvaiiteta bolja (veci Q-faktor) to ce propusteni opseg frekvencija biti siri. Na njima nije ispisana osnovna frekvencija. na krivuresonancije se suvise isticu vrhovi. Oni rade na frekvencijama oko 27 MHz. da frekvenciju kanala podijelimo s 54. ali s torn razlikom da prsten ne smije biti iz ferita sa sirokopojasnim karakteristikama. §to (koji ima visu frekvenciju od Qi) staviti malen dodatni kapacitet (1 trebili kvarc-kristale tzv. ali mnogi radio-amateri koristili su one iz vojnih viskova (»surplus«). krivulja resonancije pravilnija. Dva i dva kristala moraju imati istu serijsku resonanciju. kao Ti na sL 9-27.6 osnovnom 32 600 frekvenci- jom: MHz kHs 72 72 = 452. Prema tome je razlika osnovnih frekvencija 3. Kristalni filter s kvarca. Ako. Bolje je u tu svrhu koristiti prekapcanje porno- — s vlastitom 32. Uglavnom ih ima dvije vrste. Shema vrisve medufrekvencije od ijedi za 450 kHz do 9 MHz. a njeni bokovi strmiji.259 kHz -459. Mehanicki preklopnici su dobri. Ima li lji zavojnica L$ los Q-faktor. Frekvenciju koja je na njima oznacena treba podijeliti sa 72 da se izracuna osnovna frekven»Channel cija kristala. Primjer: 326 32. Pojedini filter.3 kHz Oni kristali koji nose trocifreni kanala i oznaku frekvencije takoder su dobri za medufrekventne filtere. npr.8 MHz Odreduje se pokusom. 24. Mnoge tvomice izraduju posebne kvarcove kristale za medufrekventne filtere. ali nisu osobito spretni za ugradnju. 9-34. uvjetovani vlastitim resonancijama upotrebljenih kristala. — nom: 24. Vidi tekst cetiri 198 . Zavojnica Li/Lt je bifilarno motana. Bilo je vec amaterskih konI kristali SI 9-34.moze se paralelno sa kvarcom Qt struktora koji su za tu svrhu upoiz primopreopseg gradanski (CB = Citizens Band). Oni su obicno u drzacu koji je poznat pod oznakom »FT-241-A«.6 MC« oznacuje kristal broj njen samogradnjom. Kod njih cemo osnovnu frekvenciju izracunati tako. dok razlika frekvencija izmedu Qi i Qs ovisi o selektivnosti koju zelimo pen stici.3 kHz! Za samogradnju je osobito pogodan i filter sa cetiri kristala.8 MC«. Predajnici su upravljani kvarcovim kristalima koji su »overtonski«. Odabire ih se tako da filter podjednako propusta sve frekvencije unutar odabranog opsega. i je simetrican mora biti Filter »zaklju- cen« otpornicima R (izmedu 500 i 5000 Q). Ako je potrebno mijenjati sirinu propusnog opsega moze se preklopnicima jedan filter zamijeniti drugim. dajnika za do 5pF). Na jednima su kanali oznaceni manjim brojevima (od do 79).

spojena na bazu tranzistora TRs. one provedu struju i njihov se otpor jako smanji. Drugi filter. Na si. da frekvencije unutar propusnog opsega podjednako prolaze kroz . Njegova serijska resonancija (koja se normal- no ne koristi!) pada unutar propusnog opsega i jednoga i drugoga filtera! Mijenjanjem serijskog kapaciteta (trimer!) mijenja se ta resonancija onako. On je nacrtan kao serija kristala Q i kapacitivnog trimera od 50 -pF. Medufrek- ventni filter sa oznakom XF-9M je za telegrafiju. pomocu dio- Opis u tekstu Na istoj slici (si.4 kHz (za SSB-signale!). npr. Oni bez poteskoca garantuju puni uspjeh. Qi i Q2 su kristali kojima se frekvencija razlikuje. ali za razlicito sirok propusni opseg. Jednostavnim prebaci- vanjem preklopnika salje se na diode ili prednapon + 12 V ili 12 V. Kristalima Q s i Q* neka je ta razlika samo 0. To mogu biti i silicijeve diode s malim vlastitim ka- opseg od pacitetima.3 kHz. tj. Ukljucivanjem pozitivnog napona preko B na isti se nacin xikljucuju kristali Q3 i Q4. Zanimljivo je pratiti tok elektricne struje u ta nost ili nu manju dva slucaja i vjerujemo da ce telj to rado sam poduzeti. Neckar-Bischofsheim. Za promjenu selektivnosti treba imati vise filtera za istu medufrekvenciju. Kristal Q izgraduje ista t vomica (KVG. za 1. Spajaju se prema si. je predviden za propusni 2. 9-37 pokazuje kako se mogu birati filteri. Mnogi takvi filteri imaju ulaznu i izlaznu vrijednost otpornog i kapacitivnog opterecenja odredenu sa 500 Q i 30 pF. prema tome da li zelimo primati telegrafiju (CW) uz vecu selektiv- — telefoniju (SSB) uz potrebselektivnost. 199 . postoje dva para kristala. R. St. 9-37) ima i je dan manje poznati detalj. Neukljudene diode u svakom su slucaju bez prednapona i nisu vodljive.iu dioda. Tvornicki medufrekventni krtstalni filter izmedu dva stora tranzi- Izvucena krivulja je dobivena mjerenjem. Njemacka). Ukljuceni su kristali Qi i Qs. kako se vidi na si. nog opsega valovitost najmanja. Za promjenu kapaciteta od 8 do 30 pF moguce je promi9-38. 9-35. Dovede li se na diode Di i'Ds preko A pozitivan prednapon. On ima oznaku XF-901.8 kHz. SI. Jednostavnije je upotrebiti gotvornicki proizvedene filtere. Na shemi se vidi kako je to postignuto. 9-36.filter. Trimerske kondenzatore (40 pF) treba namjestiti tako da bude unutar propustove. MF je titrajni krug koji mora biti ugoden na medufrekvenciju. XF-9B. S. koja je raz- mjerno jednostavna. Ukupno osam dioda sluzi za prekapcanje filtera. Njegov propusni opseg je oko 500 Hz. cita- SL 9-35. Izabiranje razlicite setektiv- nosti kristalnih filtera da. 9-36.

signala koji i kroz filter prode zelimo neki drugi kHz . sega. XF-9M za prijem telegrafije i XF-9B za prijem SSB. Ako osim cuti. pri tome se mijenja od 23 do 15 O. Vidi tekst SL jeniti frekvenciju uzduz citavog opImpedancija kvarca. zajedno sa trimerom. Dva kristalna filtera. Kristal Q (KVG-XF-901) omogucuje da se prigusi interferentna smetnja unutar propusnog opsega. mogu se pomocu dioda zamijeniti jedan s drugim.0+12V 9-37.

a koji moze posluziti za automatsku promjenu pojaca- SL 9-40. Takoder moraju uspjesno »podnijeti« i daleko jace signale. takoder je potreban BFO. Za demodulaciju frekventno moduliranih signala sluze posebni detektori. koji su mozda i Iza 100 dB ili jos vise »iznad« onih najslabijih. Za prijem ove posljednje dvije vrste signala potreban je jos i po- CW seban pomocni oscilator. On ujedno mijenja pojacanje prema potrebi. kako sije SSB signala. Njegova frekvencija odabire se tako da sto tacnije nadomjesti val nosilac koji je bio potisnut kod emi- AUTOMATSKA REGULACIJA POJACANJA Komunikacijski prijemnici raju biti tako osjetljivi da »uhvate« i one najslabije signale i da ih nacine razumljivima iako su tamo negdje na rubu sumova. 9-39 i sL 940. primijeniti neki nacin regulacije pojacanja. Produkt-detektor s dva cijeva tranzistora u superima obicno daje diodni detektor. prema tome. BFO. Ispravljanjem signala dobije se potreban napon i on. a u svom titrajnom krugu ima razmjerno velik kapacitet. Opisat cemo ih u poglavlju o FM uredajima. deteksignale. Za prijem signala danas dolaze u i SSB obzir pretezno produkt-detektoru Uz ranije opisane jos su dva primjera na si. a visina tona koji cujemo jednaka je razlici izmedu medufrekvencije i one koju proizvodi BFO. u prvom redu na medufrekventna a onda i na visokofrekventna pojacala. Produkt-detektor s germanijevim diodama # —o+l2V sam fading BFO fij ^ | sili- Pomocni napon koji ovisi o jakosti signala. 201 . u prijemniku se mora dobiti regulacijski napon koji djeluje na pojacala. a osobito diodni detektori. ako signal nije stalne jakosti (engt. Da se postigne potrebna stabilnost BFO se kod boljih prijemnika napaja stabiliziranim naponom.) Njegova frekvencija je malo razlicita od medufrekvencije. Pojacanje citavog prijemnika mora biti mnogo vece za slabe signale. mo demo vidjeti kasnije u posebnom SL 9-39. Za takve posluziti detektor signale mogu s beskonacnom impedancijom. Automatskom regulacijom pojacanja prilagoduje se prijemnik signalu koji prima. To se postize rucnom (RRP) ili automatskom regulacijom pojacanja (ARP). Mora se. Da se to postigne. Za prijem SSB signala. koji dolaze iz medufrekventnog pojacala pa su zato prilicno jaki. Telegrafski signali interferiraju s frekvencijom tog oscilatora. (To je kratica od engleskog naziva: Beat Frequency Oscillator. poglavlju. tzv. U principu moze za BFO posluziti bilo koji od vec opisanih oscilatora. = nestajanje). dok za jake signale mora biti mnogo manje.namijenjen tor za mora da podnese radiofoniju. prema nja. ako mu je frekvencija dovoljno stabilna i ako je mozemo mijenjati za ± 3 kHz.

dok je njena katoda spojena s tackom B u kolek- BF167 (BF 267) omogucuju dobru regulaciju pojacanja. Zato smo se odlucili za regulaciju smanjivanj em kolektorske struje. Zato je ARP nedovoljna za vrlo jake. Tako je barem kod vecine tranzistora. Na 9-41 prikazana je P-N-P. Da regulacija bude jaca. a kod slabije kolektorske struje pojacanje je manje. Iako se na prvi nacin postize »energicnija« regulacija. ce. si. Pojacanje postaje manje. Ona je spojena na tacku A tako da je njena anoda na potencijalu kolektora tranzistora TRi. prenosnim radio-prijemnicima!) optimalno pojacanje se postize uz kolektorsku struju oko 1 mA. ARP kod nacin regulacije pojacanja primijenjen u medufrekventnom pojacalu sa bandfilterima. djelujuci na tranzistor TRs. Opseg regulacije kod germanijevih tranzistora nije velik. Smanjuje li se taj napon. Dioda D2 je na taj nacin zatvorena i kroz nju ne tece nikakva struja. Kod vrlo jakih signala dioda D2 pocne propustati i prigusuje medufrekventni transformator MF1 smanjujuci njegov Q-faktor. tranzistora smanjit ce se pad napona na R3. Napon napajanja je +10 do 12V. u tacki B je potencijal nizi nego u tacki A. povecanje kolektorske struje nije pozeljno ako kod nekog prenosnog prijemnika treba stedeti baterije. jakost kolektorske struje TRs postane manja. Ona je slabija ako je signal jaci. djeluje na radnu tacku MF pojacala smanjujuci jakost kolektorske struje.ARP. smanjivati jakost njegove kolektorske struje. smanjuje se i pojacanje. Zbog toga pada amplituda signala pomazuci dj elovan j e APR. Silicijevi planarni N-P-N tranzivrlo tranzistora tipa Demodula- torska dioda Di je ovdje tako okre- nuta da na radnom otporu Ri nastaje pozitivan regulacijski napon. Kod prijema telegrafskih znako- torskom strujnom krugu tranzistora TRs. 9-43. kao -signala. Kod germanijevih tranzistora (ima ih jos u mnogim malim. Primjer je na si. i kod prijema SSB- vala nosioca koji bi svojom stalnom prisutnoscu osigu- nema SL 9-4L Automatska regulacija pojadanja (ARP) kod tranzistorskih jemnika 202 pri- . SL slican 9-42 pokazuje kako moze biti mA. Ako. uslijed djelovanja va (CW). a kod silicijeyih ona obicno iznosi 3 do 4 ili nesto vise .si. Za puno pojacanje mora i napon -{-ARP biti tako visok. neka djeluje na oba tranzistora. lokalne signale. Poradi toga se u nekim tranzistorskim superima moze naci jos jedna dioda (D2). 941. Na pojacanje se tu moze djelovati na dva nacina: stori On povecavajuci kolektorsku struju ili smanjivajuci je. Zbog prisutnosti otpornika R$.

Vremenska konstanta za nabijanje je mala (0. 945.. 944.. na kojenastaje regulacijski napon. Automatska regulacija pojacanja promjenom napona baze jelovi ravao stvaranje pomocnog napona za automatsku regulaciju pojacanja. Pomocni napon za ARP kod prijema telegrafije ili SSB-telefonije postici i tako da ispravljavec demodulirani niskofrekventni signal Ovdje cemo opisati samo jednu od brojnih mogucnosti. na si. ako je vremenska konstanta RC-filtracije dovoljno velika. bandfilteri za vecu selektivnost. Za pravilan rad ARP smetao bi ukljucen VFO. si. jer bi se i njegov visokofrekventni napon ispravljao u diodi. iza diodnog detektora nastaje neki napon koji.6 s.47 MF2 10. To odgovara za prijem SSB-signala. a praznjenje 0. neki mali pobudni NF transformator (iz tranzistorskih (1 + 1)* prijemnika) s prenosom 1 mozemo mo Kondetizator od 50 nF.25 ms). To moze biti. Primarna zavojnica (nije nacrtana) 203 . ovisi o prosjecnoj jakosti signala. Zato necemo BFO prikljuciti na to mjesto (narisano je crticama!) ve<5 druga£ije.1 s) jer se kondenzator izbija preko 2 MQ. npr. znakova slijede sporijim ternjedan za drugim. Ipak. I vremenske postize konstante su Sest puta duze: nabijanje traje otprilike 1. sest puta veci. iznosi samo 0..05 }xF = 0. brzo se nabija preko diode Da i otpornika od 5 kQ. najbolje na poseban produkt^detektor. Tranzistorsko medufrekventno pojacalo u kojemu su upotrebljeni Automatska regulacija pojadanja djeluje samo na jedan od tranzistora KJ.SL 9-42.25 milisekundi.47 MF3 SL 9-43. To se pom povecanjem kapaciteta: prekidacem Pr treba samo dodati kondenzator od 250 nF. vremenske konstante moraju biti vece.5 ms. Kapacitet je. kod koje di- Iskoristena je samo sekundarna zavojnica koja ima srednji odvojak.005 MQ X X 0. Praznjenje je mno- mu go sporije (2 MQ x 0..05 jiF = 0. najprije pojacava tranzistorom TR i onda vodi na transf ormator T. : Za telegrafiju. ukupno. Niskofrekventni se signal.

preostaje samo rucna regulacija potenciomet- rom P. Male silicijeve diode.1 ZATVOREN CW i SSB """ SI 9-44. Regulacijski napon je ovdje negativnog predznaka. Ako je prekidac Pr otvoren. Otpornik R ima velik otpor pa se kondenzator polaganije prazni. Di i D2. ispravljaju niskofrekventne struje i brzo nabiju kondenzator C. Za prijem telegrafije su potrebne vece vremenske konstante nego za prijem SSB. U i 10n II . Ovako se moze postici da napon za regulaciju pojacanja brzo nastaje i onda duze traje.^ Napon za ARP se tako odrzava. Ukoliko nam treba pozitivan regulacijski napon. jos neko vrijeme. kazemo da »napon visi«. treba samo »okrenuti« diode i promijeniti prednapon na potenciometru P. Vidi tekst ostaje neiskoristena. Dodatni prednapon sa potenciometra P omogucuje i menu regulaciju (RRP) koja se kombinira sa ARP. sto je vazno za prijem telegrafije i SSB-signala.

Rucna regulacija se postize potenciometrom od 100 kQ. samo s tranzistorima tipa P-N-P. Bolje bi ga bilo nazivati »pokazivacem«. Tranzistori su tipa N-P-N. s podjednakim razmacima izmedu pojedinih S-stupAko. U posljednjem slucaju moramo paziti da niskofrekventna regulacija glasnoce ne bi djelovala na S-metar. a koji slabiji. Isto to. Kl u kojem slucaju skala ne bi mogla biti linearna. ako signal uzimamo iz medufrekventnog dijela. S-metarski sklop koji se moze dodati svakom tranzistorskom prijemniku. Napon za ARP najcesce se crpe iza diodnog demodulatora. skale na S-metrima bi morale biti bazdarene za svaki pojedini prijemnik posebno. 9-47b. Mozemo ga prina kraj medufrekventnog pojacala ili iza demodulatora. Ipak. Lijepo ime S-metar ne zasluzuje. Potenciometar Pi je onaj kojim se obicno regulira glasnoca. jer nista ne mjeri. S-jedinice omogucuju izvanredno velik opseg jakosti signala opisati u logaritmickoj mjeri.Buduci da ne postoje dva sasvim jtdnaka prijemnika. Diode su je kijuciti ku U oba primjera je uzemljen negativni pol izvora struje za napajanje. S-metri danasnjib . Taj je nepopravljen na S-metardostatak U tranzistorskim skim prijemnicima moze komunikacijse S-me- skom sklopu. kako bi »docarali« tar spojiti s koji. Potenciometrom se odabere osjetljivost tako da naj- Ne zaboravimo da S-metar samo dok je ukljucena treba auto- jaa signali dovedu kazaljku mjernog instrumenta M (do 1 ili vise mA) do kraj a. si. pogledamo njeva. sluzi i posebnim tranzistorom kao na sL 947. Otpornik R u kolektorskom strujnom krugu stiti instrument od preterecenja. a mjerni instrument »ide« do 1 mA. Preko C2 odvodi se NF signal. On dolazi na diodu Di. indikatorom. 9-46. Tranzistor TR2 pojacava napon za ARP i struju za S-metar. To je uvijek preporucljivo ako treba paziti da potrosak elektricne energije iz baterija ne bude prevelik. Po zelji se moze birati ili rueno (R) ili automatsko (A) reguliranje pojacanja. neka R bude 10 kQ. citati moze biti izmedu 10 50 pF. S-metar je i kao indikator signala korisna spravica! razloga da ga ne ugradimo i u prijemnike koje smo sami gradilL S-metarski sklop koji se moze naknadno dodati svakom prijemnijakosti tomatske regulacije. istovremeno za pojacanje djelovanja au- kupcu »veliku« osjetljivost. 205 . vidimo na si. vidi tekst To nije nikakva pouzdana mjera! Is to vrijedi i za onaj dio skale S-metra na kojemu citamo vrijednosti iznad S-9 u decibelima. medutim. tor Prikljucni kondenzai gulacije smanjuje se jakost kolektorske struje reguliranih tranzistora. Za niskofrekventne signale ovdje treba uzeti kondenzator od 0. na si. I kod rucne i kod automatske re- germanijeve.1 do 2 jaF. kako su nacinjene skale S-metrana fabrickim prijemnicima. SL 946. sto se miliampermetrom teze ostvaruje koji je u principu mjerilo linearnih promjena jakosti struje. Zato S-metar moze pokazati samo koji je signal jaci. matska regulacija pojacanja uz maksimalnu osjetljivost prijemnika. U primjeru a) miliampermetar sluzi kao S-metar. Ako je napon napajanja. recimo 10 V. TRi je regulirani tranzistor u visokofrekventnom M Nema (VF) ili u medufrekventnom pojacalu (MF). pa i negdje na pogodnu tacku u niskofrekventnom pojacalu. 948.tvornickih prijemnika redovito pokazuju previse. vidimo da se mnogi toga ne pridrzavaju.

SI Napon Osjetljivost S-metra je veca kod njih jakosti signala ma- 206 .SI. Ispravljene NF struje nabijaju kondenzatore Cz i d. Ps je potenciometar za namjestanje nule instrumenta. sluzi Ukljucivanje S-metra u emiterski strujni krug tranzistora koji kao pojacalo za automatsku regulaciju pojadanja: a) za tranzistore tipa N-P-N. tj. b) za tranzistore tipa P-N-P Preko velikog otpornika (82 do 100 kQ) dioda dobiva malen prednapon. iza demodulatora (NF). Tako postignuti napon »otvara« tranzistor TR. dok diode Di i D$ svojim djelovanjima osiguravaju linearniju skalu u S-jedinicama na skali S-metra. Diodama Dt i Dz postize se da je pokazivanje instrumenta u boljem skladu sa S-jedinicama. Tranzistor Tr pojacava tako dobiveni napon. 949. 9-48. Za amatere koji vole eksperimentirati bit ce zanimljiv S-metar na si. 9-47. Njih ispravlja dioda Di. sa prijekako ga cuje uho. dovoljan da joj se poveca za vrlo slabe signale. Potenciometrom P2 odreduje se osjetljivost S-metra tako da se kod najjacih signala postize maksimalni otklon kazaljke. Tranzistor TRi je niskofrekventno pretpojacalo iza kojega se signal ispravlja silicijevom dioosjetljivost M M=K»jjA mom za regulaciju pojadanja (ARP) dobije se iz niskih frekvencija.

Protiv grubog suma koji potjece od iskrenja u elektricnim motorima i generatorima u samom se prijemniku ne moze gotovo nista uciniti. Cetiri siticijeva tranzistora u Swetarskom pojacalu dom SD. o kojima ce biti govora u posebnom poglavlju. OGRANICENJE SMETNJA I SUMA i opca selektivnost. Sto je razlika izmedu amplitude signala i amplitude smetnie veca to ce i ucinak takvih uredaja biti bolji. Iza nje slijedi istosmjer- no pojacalo sa jos tri tranzistora. Tu su razmaci tiaji mjerama. Za razliku od ovih. Takve smetnje daju. Taj je jednolicniji 1 . ako se u njima javljaju elektricne iskre i slicna elektricna praznjenja. Elektricni proizvode strojevi smetnje. Povrh toga. U principu se protiv takvih smetnji mozemo u prijemniku boriti na taj na cin da zeljenom signalu osiguramo nesmetan prolaz sprjecavajuci na neki nacin prolaz svim vecim amplitudama. Je^ dina poznata metoda da se sum prijemnika smanji je primjena malo- sumnih zistora Promjenom kolektorskog otpora tranzistora cijevi ili malosumnih tranu ulaznim stupnjevima uz nastojanje da se postigne sto boija TRs regulira se radna tacka istosmjernog pojacala. smes taju osobito onda ako su toliko jake da je njihova kratkotrajna amplituda mnogo veca od amplitude signala koje primamo. 207 Bitno je drugaciji sum samog pniemnika. Vrste smetnja sximova Razlicite elektricne smetnje koje dolaze od elektricnih strojeva i urcdaja. automobilski uretiljke. kao i ostale smetnje impulsnog tipa. pomocu tzv. blokiranja kojim se sprjecava iskrenje. razliciti elektricni motori. takve impulsne smetnje je moguce ublaziti i u radio-prijemnicima na vise nacina.nf-foja£alu SL 9-49. za paljenje proizvode sasvirn drugacije smetnje. jaci medu pojedinim iskrama rijedi i pravilniji. M »finiji«. pa se upravo cuju pojeame iskre. elektridni generatori. npr. kao i onaj sum kojemu je izyor u samom prijemniku. Pa odmjerava osjetljivost S-metra. Takve impulsne smetnje nastaju i na razlicitim prekidacuna. Isti tranzistor ujedno daje i napon za ARP. TRs i TR4. znatno smanjiti. fluorescentne svje- kao Smetnje ove vrste cuju se ili slabiji grubi sum. Automobilske smetnje. Posljednji od njih za S-meupravlja instrumentom tar. kontaktima i slicno. Sum prijemnika potjece pretezno od ulaznih stupnjeva. cuju se uvijek zajedno sa signalima koje Smetnje od automobilskih motora nije moguce blokiranjem sasvim ukloniti buduci da je elektricna iskra neophodna za rad motora. TRi. Ove smetnje treba ukloniti na taj nacin da ih se prigusi na njihovom izvoru. Na srecu smetnje se mogu odredenim primamo.

Ako preklopnik A-B stavimo u polozaj 0.1 V. slusalica (SL). bez obzira na to kakav smjer ima- svi telegrafski signali pod- jednake glasnoce. bit ce njezino trajanje produzeno djelovanjem visokog Q-faktora titrajnih krugova.4 V.6 do 0. gdje je signal jos razmjerno slab. preklopnici u polozaju ukljucena su dva diodna para. vec prema tome kolika impedancija slusalica i niskofrekventnog izlaza NF. dva (polozaj 2) ili (»limiteri«) mogu vrlo dobro posluziti kod prijema svih vrsta signala. a druga drugim smje rom. kod ARP dobiva se napon za automatsku regulaciju pojacanja.Osim ogranicenja amplitude moguce je »utisati« prijemnik tako da mu se na pogodan nacin smanji osjetljivost za vrijeme trajanja svakog takvog impulsa. On se prikljucuje na sam izlaz prijemnika. u slusalice dolazi signal bez oslabljenja buduci da do tog napona diode ne propustaju struju. Vrijednost tog otpornika treba odrediti prema konkretnim prilikama tako da sc postigne najbolje potiskivanje imjpulsnih smetnji. 9-50. Na si. do D4) preklopnikom spojene fsto 2. ukljucene su samo diode Do i Ds. ovisno o jakosti signala. Kod NF uzima ventni se demodulirani niskofreksignal. Maksimalna amplituda moze biti 1. Sve amplitude koje su vece od toga bit ce ogranicene na 0. jer su i paralelno spojenih dioda. diode D2 i D$. Diode (od Di do De) mogu biti je Ogranicenje amplitude Jednostavno ogranicenje amplitude signala i smetnji moze se postici pomocu diodnog sklopa koji je prikazan na si. ako se ispred uredaja za njihovo otklanjanje nalaze stupnjevi kom selektivnoscu. Pri torn su ostale diode (Di ju. Dvostrukim preklopnikom A-B ukljucuje se paralelno sa slusalicama jedan par (polozaj 3). Doklegod je amplituda signala manja od 0. izmedu izlaznih prikljucnica (NF) i bilo kakve manje silicijeve diode. Impulsne smetnje ne mogu »zaglusiti« operatora ni onda ako slusalice stavi na usi. 9-51 to je nacinjeno iza diodnog demodulatora. propusta jednim. ali najbolje za prijem telegrafije. D3/D4 i Ds/De. naime.7 V. Uklanjanje impulsnih smetnja diodama koje su spojene paralelno sa slusalicama. Vazan je i serijski otpornik Kada su kojemu ce vrijednost biti izmedu 100 i 5000 Q. Najbolje je da se to nacini ondje. Ako su ukljucene sve diode (preklopnici u polozaju 1) amplituda moze doseci 2. nabiju kondenzatore na neki odredeni potencijal.7 V. s veli- Jedna ih dioda. i J3 kratko nemaju utjecaja na ono se cuje. Impulsi su redovito tako kratkotrajni da to nece smetati prijemu.-uredaj za ogranicavanje amplituda je iskljucen. Stavimo li taj preklopnik u polozaj 3. Prema tome je i borba protiv takvih smetnja teza. sto 208 . Kad je Pr ukljucen. dok je prekidacem Pr mo 9-50. Kad impulsna smetnja prolazi kroz prijemnik velike selektivnosti. Uklanjanje impulsnih smetnja u demodulatoru i u mectufrekventnom pojacalu U sam prijemnik mogu se uredaji za ogranicenje amplitude staviti na vise mjesta. Tada je Takvi ogranicavaci tri para (polozaj 1) anti- prijem u slusalicama vrlo ugodan. Opis u tekstu SL guce ukljuciti ili iskljuciti prigusivac impulsnih smetnji.

9-53) je tzv. na kratak moment. prije demodulacije. diode. Iza njega slijedi NA OREJN FETA U1. Razlika je u tome da je ovdje djelovanje impulsa na diode iskoristeno na kraju medufrekventnog pojadala. Pritom bi prvi titrajni krug bandfiltera bio. biti Diodama se mogu impulsne smetnje otkloniti i iza medufrekventnog pojacala. Kod telegraft je bit ce znakovi takoder malo »odrezani«. 9-53. Sklop za uklanjanje impulsnih smetnja diodama Da i Ds ima su manja nego onda kad takav »kliper« djeluje na niske frekvencije. U oba ova primjera mogle bi diode biti ili germanijeve ili silici jeve. 9-51. visokofrekventne — Jos bolje prigusivanje impulsnih smetnja moze se ocekivati ako se signal nema daljnjeg utjecaja na NF izlaz. 9-53. prema tome. naboj na kondenzatorima ga ne moze dovoljno brzo slijediti. pojacalo suma.MF POJACALU SI. prikljuceno na NF. Takav se prikljucak izvodi. 9-51. Glavno cited je da im vlastiti kapa* budu sto manjl To moraju. 9-52. sprijece da impojaCalo Suma IMPULSNI DETEKTOR da impulsne smetnje nego signal tiode do medufrekventnog kvarcovog filtera. diode taj impuls propuste i tako. demodulatora Ukoliko bi na izlazu medufrekvent- — j r-jf ^-DEMODULATOR FOSUEDNJE MF POJACaLO nog pojacala bio bandiilter. diodni se sklop morao prikljuciti na krajeve drugog tit raj nog kruga. Izoblicenja SI. Sklop na si. jpobrinemo odvedemo prije si. prije demodulacije. »Brisac« impulsnih smetnja (»Noise Blanker«) za prijemnike sa MOSFET-ima u medufrekventnom pojacalu 14 Radio prirtuinik 209 .HlOn ONF puls stigne u niskofrekventno pojacalo. normalno. Izoblicenja su manja nego onda kad slican sklop djeluje na NF St. u kolektorskom strujnom krugu posljednjeg medubi frekventnog tranzistora. ali to prijemu redovito ne smeta. prema Tranzistor TRi (si. odmah iza stupnja za mijesanje na ulazu prvog medufrekventnog pojacanja. 9-52 po svojoj funkciji je slican onome na si. Ako se pojavi impuls od neke smetnje.

Industrija i amateri su se sluzili podjednakim metodama rada. toliko da se impuls vise ne moze cuti. Pojavio se i veci broj specijaliziranih tvornica koje uglavnom proizvode radio-ure- zemo odabrati lovanja. uvjeravaju radio-amatere kako je potrebno imati uvijek najnoviji model da bi ladio-stanica imala savremen izgled. jer se nikakva tehnika ne moze nauciti samo iz knjiga. . a prijemnici napose. nijerno dobrih prijemnika i za amaterske svrhe. DA teri ILI NE? jdanas samogradnja radio-uredaja smisla? Da li se samo- Ima Prije 60 godina nisu radio-amaza svoje potrebe mogli kupiti gotove prijemnike i ostale uredaj e. To razumljivosti prijema nista ne smeta jer impulsi vrlo kratko traju. Ponaj210 Ima smisla. Uz pretpostavku da u prvom stupnju medufrckventnog pojacanja u prijemni- prije se samogradnjom je dolazilo jef- — I?: tinije do potrebne opreme. Buduci da TRs djeluje kao prekidac. knjige. Uredaj intenzitet toga dje»brise« impulsne — u vlastitom se daje namijenjene amaterima. SAMOGRADNJA. jer tvornica dobro pozna radio-tehniku. Vi samo vrtite budite radio-amateri. NISKOFREKVENTNO POJACALO U PRIJEMNIKU Niskofrekventno pojacalo u prije potrebno da se pojaca signal dobiven demodulacijom. bez ikakve sumnje: Da. Indus trij ski i amaterski radiokonsti*uktor bio je cesto ista osoba. To je dobro poznato i nema potrebe da se ovdje dokazuje. Potrebne su knjige. . obilnom reklamom. 2ivot je to dokazao. telmika ga je uvijek privlacila. jemniku je uvijek zelio znati sto se nalazi »u kutiji«. jer takvih nije bilo u trgovinama. treba izlaz ovakvog uredaja spojiti na Drejn-elektrodu. §to im je donosilo dvostruku korist. diodni impulsni detektor i pojacalo impulsa (TRs). Konkretne primjere niskofrekventnih pojacala naci cemo uz opise pojedinih kompletnih prijemnika kao i u posebnom poglavlju ove dugmad voljiti samo vrtnjom dugmadi. To izlazi otprilike na ovo: »Pripremite samo uvijek ponovno dosta novaca. ali i mnogo kompliciraniji. redova radio-amatera potekli su izvanredno napredovala. Prije 50 godina je vec bilo na trzistu raz- gradnja i danas »isplati«? Odgovor na ova pitanja glasi. ima smisla i isplati se. Radio-tehnika je u ono doba tek krenula pr\im znatnijim koracima. / isplati se. na kratak moment ce se smanjiti medufrekventni signal. bez signala. cesto . Amateri su najvecim dijelom sami gradili svoje uredaje.. ali jednako je vazno poznavanje radio-tehnike. One interesu — koristeci smetnje. Potenciometrom P mo mnogi radiotehnicki strucnjaci! Do danasnjih dana je radio-teh nika dio-uredaji opcenito. ali bezuvjetno je potreban i prakticki rad i stjecanje vlastitih tehni£kih iskustava. Otuda mu i ime »Noise Blanker«: dok traje impulsna smetnja medufrekventno pojacalo ostaje »prazno« (blank). a onda daleko veci dobitak sto — mnogo se pri tome moglo nauditi. Ra- ku imamo MOSFET. postali su daleko bolji. Tranzistor TR$ na svaki impuls reagira tako da mu se vodljivost naglo poveca. ali oni su bili za najveci broj radio-amatera sasvim nedoslizivi zbog svoje visoke cijene. sto se dogada »sa one strane« prednje ploce uredaja Radio-amateru je vazno da bude dobar operator. bas kao i uspostavljanje bezicnih kon- takata putem li i te iste tehnike.« i radiozainteresirani Tehnicki -amater nije se nikad mogao zado. On . Radio. To ne znaci da radio- -amater moze jeftinije sagraditi radio-uredaj koji bi imao sva svojstva koja se mogu naci kod savre- menih tvornicki proizvedenih.

taj tako raSiren aparat za koji. Ipak. Noriznosi oko 100 mikrovolta za izlazni napon na visokoomskim slusalicama od 30 raV.1 nostavnije.8 V trosi struju od samo 1 mA. osobito za najmlade. selektivnost oko 12. Kod jacih dosta- nica se osjetljivost smanjuje. f sam gradio. koji su bili shematski prikazani na si. »bez prijemnika nema radichveze!« do 1. kao i ostalih radio-uredaja. zanimljiv su i dobar pocetni rad. vec s jednostavnim i malim. ne valja zapoceti s kompliciranim i velikim.5 kHz. i neka vrsta automatske regulacije osjetljivosti (ARP).J]SV prva korist. U njemu je 10 tranzistora. Lokalnu radiofonijsku stanicu moze se s takm MQ) pa jedini titrajni krug go- tovo uopce nije opterecen. samogradnjom se moze mnogo naucitu To je i danas vrlo \2. Na njenu se funkciju moze utjecati otpornikom Rs. U nizu shema iskusanih prijemnika moci ce vecina nasih radio-amatera i tehnicara. danas znade svako dijete. 4 kondenzatora i 15 otpornika. prema znanju i iskustvu kojima raspolazii i prema finansijskim sredstvima koja mogu uloziti. Opis u tekstu SL Samo vlastitim konstruktorskim radom. Ako zavojnica feritne antene L ima Q-faktor size od 75 do 100. Na prvi pogled on ima izgled prijemnika samo s jednim tranzistorom. Moze raditi na svim frekvencijama izmedu 200 kHz do 5 MHz. ali to nije tako. Ulazna impedancija je vrlo visoka (oko 1. 9-54. naci ono Sto im odgovara. dakle. 9-54 po svojoj snemi sigurno spada medu najjed14* U Umjesto sluSalica stavili smo lo- garitamski potenciometar za regula211 . sve na malenoj silicijevoj plocici. Selektivnost je neocekivano dobra. Iako po svom vanjskom obliku i po broju prikljucaka odgotranzistorima. To je ipak jedan od »najmodernijih« i najboljih prijemnika svoje klase. »TO-18« kucistu za tranzistore.5 IZBOR SHEMA ZA PRIJEMNIKE NekoHko jednostavnijih prijemnika Detektorski prijemnici. cuti u slu- radio-klubovima ili u radionicama Narodne tehnike uvijek se moze naci netko da pocetniku pomogne nadiniti prve korake u radio-tehniku. svijeta« ne moze se postici nikakvim kupljenim aparatima. Zato cemo i ovdje ici tim redom. konacno »ozivi« kada s njime odrzava radio-veze sa amaterima »na drugqm kraju Kod pristupanja samogradnji prijemnika. ugradenoj u tzv. Postoji. Shema »mini'prijemnika« za srednje valove sa integriranim sklopom ZN-414. kako kazu radio-amateri. Mala feritna antena je dovoljna za dobar prijem srednjevalnih radiofonijskih stanica. xmutrasnju raspodjelu svih radnih tacaka. pod imenom »radio<. 94. Uz pogonski napod od 1. Pojacanje dosize 70 dB. eksperimentima i proucavanjem mozemo stvarno upoznati ra- dio-prijemnik. Otpornik Ri osigurava pravilnu. malno ona vim prijemnikom dobro Salicama. Prijemnik na si.vrlo kompleksno nacinjenih proiz:voda. Drugo: radio-amateru cesto nije ni potreban neki kompleksni koji je i uredaj. vara najobicnijim oznaka ZN414 pripada specijalnom integriranom sklopu (»Ferranti«). Ono koje amater ima kada zadovoljstvo mu uredaj. od pocetnika do naprednijih konstruktora. Radio-prijemnik je jedan od najvaznijih dijelova opreme za potrebe telefcomtmikacija jer.

kao sto smo i mi bili. Njegov maksimalan kapacitet je oko 300 pF. kao visokofrekventno pojacalo sa povratnom ve- TRi sluzi najprije no zom (preko &). Na kondenzatoru Cs javlja se demodulirani niskofrekventni signal. 1 do do 0. koje na si. Tranzistorski refleksni prijemnik za srednje valove ciju glasnoce (5 kQ) i prikljucili paiskofrekventno pojacalo. i prijemPrvi tranzistor je dva puta iskoristen. Ove diode su spojene kao u ispravljacima za udvostrucenje napona pa je efikasnost takvog demodulatora vrlo dobra. Slikovito se kaze da je signal poslije demodulacije »refleksijom« vracen u isto pojacalo koje sluzi za dvije svrhe. Ovakav titrajni krug obuhvaca Kod prijema jakih signala lokalne stanice smanjuje se kolektorska struja tranzistora TRi sto dovodi do smanjenja povratne veze i ostvaruje neku vrstu automatske regulacije pojacanja (ARP). Tranzistor skofrekventno pojacalo. Bit cete jednako iznenadeni. Ona ima oko 90 zavoja izolirane bakrene zice (0. Pri tome treba jakost kolektorske stru- vodi se ponovno u predasnji stupanj koji sluzi jos i kao niskofrekventno pojacalo. Ovdje cemo pokazati primjenu tog principa. Na zavojnici je od- vojak iza 10 do 12 zavoja. niskofrekventno Tranzistorsko pojacalo. Pretpostavimo. Kondenzator Ci je promjenljiv.3 2 u prvom stupnju da bude mA. Ovaj primjer donosimo vise kao opis mogucnosti danasnje tehnike neso kao preporuku za samogradnju. Stupanj povratne veze regulira 10 kQ. npr. 9-55 ima dva tranzistora TR2 i TRs nije standardali se odlikuje vrlo velikom stabilnoscu. Ovakvo dvostruko iskoristenje u refleksnim spojevima postize se redovito na taj nacin da isti tranzistor najprije sluzi kao visokofrekventno pojacalo.5 mm). Pojacane visokofrekventne struje odvode se sa kolektora preko kondenzatora Ca na 212 . Reprodukcija na zvucnik bila je vrlo cista. da kolektorska struja tranzistora TR2 poraste. Demodulirani signal Tehnicki je zanimljiv si. 9-55. pa kapacitet trimera C* treba odmjeriti tako da povratna veza dovodi do pobudivanja oscilacije tek se pomocu potenciometra od onda kada je je kolektorski napon tranzistora TRi barem 2 do 3 V. nik. Preko kondenzatora od 0. diode Di i Ds.22 ^F moze se prikljuciti bilo kakvo ni- srednjevalno podrucje. Ako ipak uspijete nabaviti taj britanski integrirani sklop. zahvaljujuci primjeni refleksnog principa. Buduci da je Cs preko manjeg dijela zavojnice L spojen s bazom prvog tranzistora taj ce niskofrekventni signal biti pojacan istim ovim tranzistorom TRi. 9-55. svakako sagradite taj prijemnik. Posebni demodulator je izvan toga stupnja. Zavojnica L namotana je na feritni antenski stap.30 v VFP SI.

Uslijed toga smanji se i njegova kolektorska i emiterska struja. ako se posluzimo nekom dogadaju malom transformatorskom jezgrom koja ima presjek barem 0. dok je baza »uzemljena« i za visoku (47 nF) i za nisku frekvenciju (10 nF). moze takoder biti jednak trimerski kondenzator uz dodatak. Prvi je audionski. Tako ce biti sprijeceno ono povecanje njegove Jcolektorske struje koje smo na pocetku pretpostavili.povecat ce se i pad napona na otporniku od 8. Ovo osigurava stabilnost radne tacke. 9-56. sjeca na njihova povratna djelovanja se obrnutim slijedom. Mozemo ga i sami namotati. 9-56. ako je potrebno. sprjecavajuci i takvu promjenu radne tacke. i impedancije niskofrekvent- oko 8 Q. Predviden je jos ni izlaz NF2 za prikljucak visokoslusalica. »ultra-audion« koji se nekada upotrebljavao u vezi sa elektronskim cijevima. Kao Ci moze dobro posluziti trimer sa maksimalnim kapacitetom od 25 do 30 pF.15 da mozemo upotrebiti obicnu minijaturnu tran. ostvarenom pomocu kapacitivnog djelitelja CijC2.5 cm2 Primarna. Na izlaz koji je oznacen sa NFi mogu se prikljuciti niskoomske slu§alice. On se sastoji od dva stupnja. Kondenzator Ci je spojen izmedu kolektora i emitera. Pri tome transformator T moze biti neki mali izlazni transformator za tranzistorska niskofrekventna pojacala. smanjit <5e se jakost struje koja tece preko baze tranzistora TRs. kolektorska zavojnica u torn slucaju ima 500 do 700 zavoja lakiranom bakrenom zicom debljine 0. prikazan na toj shemi. Tada se i napon baze tranzistora TRs smanji. (3 a drugi je niskofrekventno pojacalo koje je dovoljno za prijem na slusalice. Tranzistorski audion. premosten elektrolitskim kondenzatorom od 50 n-F) takoder se smanji. Ulazni titrajni krug L/C/C nalazi se u kolektorskom strujnom krugu prvog tranzistora TRu Visokofrekventno pojacanje signala je osigurano povratnom vezom. nekog fiksnog SI. Sekundarno treba oko 85 zavoja zice 0. Ukoliko bi kolektorska struja tranzistora TRu zbog nekih vanjskih utjecaja trebala da postane manja. Kondenzator C2 koji siuzi za postizavanje »mekane« povrat- mm ne veze.2 kQ. kakav je tzv. opisani utjecaji i zistorsku slusalicu. Buduci da je otpornik koji napaja bazu tranzistora TR2 (33 kQ) prikljucen na emiter tranzistora TRs. omskih Tranzistorski prijemnik za sve kratke valove Prijemnik za sve kratke valove do 30 MHz) u kojemu mogu sluziti bilo kakva dva silicijeva planarna tranzistora (N-P-N) shematski je prikazan na si.1 mm. Kratkovalni prijemnik O-V-l s dva silicijeva tranzistora (BC 107) 213 . Pad napona na emiterskom otporniku tranzistora TRs (1 kQ.

izolirana lakom (CuL). onda ce titrajnom krugu audiona imati samo jedan promjenljivi kondenzator C. u neki amaterski opseg). kao njihovu medusobnu zamjenu pri i promjeni valnog podrucja koje zelimo primati (vidi tablicu 9-4). mm. Dielovanje povratne veze je redovito vrlo dobro. U ovom C tranzistora TRs stavi otpornik vece vrijednosti. Ukoliko kao izvor pogonske energije sluzi dzepna plosnata baterija od 4. kako vidimo. slucaju 6e nam veci kondenzator sluziti da frekvenciju audiona dovedemo u blizinu onih frekvencija koje nas posebno interesiraju (npr. Zavojnice za kratkovalne prijemnike tipa O-V-l (vidi si. Kapacitivni razdjelnik C1/C2 treba natmjestiti na najpovoljniju vrijedtj. slicnog prijemnika. . Ako je jakost kolektorske struje veca. S njim u seriju spojen je otpornik od 10 do 20 kQ. 9-56) Promjenljivi kondenzatori od 100 i od 15 pF. za otpor slusalica oko 4000 Q. Njegov maksimalni kapacitet neka ne bude veci od 50 do 100 pF. Sto olaksava namatanje zavojnica.5 V.5 mA. kao i kod svakog drugog torskog strujnog kruga prvog tranzistora (TRi) odvodi preko konden zatora (0.kondenzatora (10 do 50 pF). Pri tome uz povecanje vrijednosti kapaciteta Ci postaje povratna veza jaca. Nije potrebna nikakva posebna zavojnica za povratnu vezu. S promjeni jivim kondenzatorom man j eg kapaciteta moci cemo onda lako oirati stanice. Tablica 9-4. kao i za SSB-telefoniju. Za regulaciju povratne veze sluzi potencio- nost. Radnu f tacku za niskofrekventno pojacalo odreduje otpornik od 0. Ona se za prijem radiofonije (AM) mora namjestiti tik pred pobudivanje titraja. povratnu vezu treba upravo toliko pojacati da audion oscilira. tako da povratna veza optimalno funkcionira. Zavojnice su namotane na papirnatom valjku promjera 25 2ica je bakrena. Ako zelimo da neki uzi opseg frekvencija razvucemo mozemo paralelno s njime do- U mo zemo taj uvjet biti ispunjen uz jakost kolektorske struje tranzistora TRs do 0. Ako je kolektorska struja preslaba. relativno velika vrijednost otpora i treba je odabrati tako da na prikljucenim slu^alicama bude pad napona jednak polovici pogonskog napona. mozemo je pojacati smanjivanjem vrijednosti toga otpornika. u strujnom krugu baze tranzistora TR2.22 jxF ili vise) na bazu drugog tranzistora (TRz). Nasuprot tome povecanje kapaciteta Ct umanjuje povratnu vezu. Zbog visokog strujnog poja^anja silicijevih planarnih tranzistora tu je. treba je smanjiti tako da se u strujnom krugu baze idati kondenzator s maksimalnim kapacitetom od 10 do 30 pF.3 do 5 MQ. Demodulirani signal se iz kolek- metar (5 do 10 kQ). Za prijem telegrafije (CW).

Antenu treba kapacitivno spojiti (preko 1 do 5 pF) na »vruci« kraj titrajnog kruga. ali i primati. Ova moze tu zelju zadovoljiti. Samim povecanjem napona za napajanje od 9 V na 12 V ne postize se nista osobito. Kad su vec stecena prva iskustva s tako jednostavnim prijemnikom. Potreban je veci zahvat. preureden za demodulaciju sa promjenljivom povratnom vezom. to treba utvrditi pokusom i angrafije. Otpornici R4 i Rs raspolovljuju napon napajanja i podi- ako se posluzimo integriranim sklo pom hu mora zu potenciial na neinvertirajuccm ulazu (br. Kao antena moze posluziti komad zice koji je razapet u sto je moguce vecoj visini. Sastavni dijelovi moraju biti razmjesteni tako da su svi medusobni spojevi 3to kraci. prijem u sluSalicama ugodne je glasnoce.5 do 4 MHz moci pocetnik sagraditi prema shemi na si. ako smo kratkovalnih zavojnica. Prva zelja bit ce povecanje glasnoce. onda takav prijemnik mo2e posluziti i u «v. uz manje izmjene. pri trazenju sicnvene radiostanice. preuzeli od DK3FQ. osobito moze potenciometrom P dovesti na najpovoljniju mjeru. stora (ili BF 173 (ili BF 273) i oba tranzistora tipa BC 108 BC 107). Unatoc svoje jednostavnosti prijemnik je vrlo osjetljiv. sa jezgricom od VF Mjeza. 3) tako da se prikljucak br. Promjenljivim kon- IL741. Ovdje je to izbjegnuto. Stabilnost mu je dobra za prijem tele- cama Ako se posluzimo dobrom vanjskom antenom. debele 0. U tu syrse upotrebiti i potenciometar Ps za regulaciju glasnoce. Tablica 94 daje podatke za motanje SSB-signali mogu se za okretanje promjenljivog kondenzatora predvidjeli neki finiji pogon. da ne bi dolazilo do izoblicenja kod jacih signala. moguce je primati i telegrafiju (CW). dovoljno glasan i bez prevelikog mijesanja pojedinih signala. Ako se umjesto zavojnice Ls prikljuci se Lt 4 moze drzati na potencijala nula. »lovu na lisicu«. stabilni Jace niskofrekventno pojacalo Clapp-ov (Klapov) oscilator. 9-58. Preko nje treba nakrene motati zavojnicu Li sa 15 zavoja jednake zice. S dobrim visoko-omskim slusalije prijem ovim jednostavnim prijemnikom ugodno glasan. 7 dovesti puni napon za napajanje. tj. Da li cemo antenu prikljuciti na Ai f As ili na A3. denzatorom od 22 pF (paralelno v^zani statori kondenzatora 2x11 pFM TOravo se mo2e obuhvatiti cijeli oO-metarski opseg. Duzina neka bude barem 20 metara. a na prikljucak br. Prijemnik jednako dobro radi na svim kratkovalnim frek vend jama. Upotrebljena su samo dva tranzi<5e i tenu prikljuciti tako da prijem bude najbolji. On moze primati i srednji val ako stavimo zavojnicu L potrebnog induktiviteta. Zavojnica se Lt ima oko 70 zavoja lakirane baiice.ra 1 PotroSak struje za oba tranzisto u ovom prijemniku je manji od mA. pojavit ce se zelja za »dot}erivanjem« i »modernizacijom«. pa ce baterija vrlo dugo tra- jati. Ako ga zelimo smanjiti moiemo 215 .2 mm. ali niskofrekventni se signal u takvom slucaju mora dovesti preko kondenzatora (C?) i odvesti (Cioh neka okvirna antena namota na antenski ili ako feritni takoder preko kondenzatora stap (iskusati broj zavoja!!).5 MHz Prijemnik za kratkovalni ama- od 3. na tijelu promjera 6 do 7 mm. Shemu smo. kako je nacrtano. Prijemnik za opseg terski opseg 3. Inace su potrebna dva napona. Pojacanje ovisi o omjeru otpora Rs/Rr i ovdje je ono vrlo veliko. Prvi stupanj je zapravo poznati. prema si. kao i SSB-signale (uz veoma fini prenos za okretanje kondenzatora od 22 pF). Osim prijema AM-signala. 9-57. jedan pozitivan i jedan negativan.

»Modernija« varijanta prijemnika koji je slican onome na Razlika je u tome da se ovdje titrajni krug ugada varikap-diodom je u NF pojacalu integrirani sklop IL74L Vidi tekst st. 9-57. tj.5n CsQo. sklop IL741 opisan poglavlju ove knjige. kao i tranzistora BC107/ si. i D da 216 . 9-57. strane 9-59 su i pogledi s donje na kucista tranzistora BF 173/BF 167. Slusalice opet ostaju iste..5. Numeracija prikljucaka je oznacena tim redom uz uvjet da se na kuciste gleda s gornje strane. Tranzistorski prijemnik za 80-metarski opseg kao R7 staviti i 1 kQ. prijem ce biti mno- su sva nacrtana na Okruglo. On Integrirani u 5. ali sve one sadrze iste brojke »741«. 9-59. Ako smo drugi tranzistor sa sheme na si.A1 • A2 A3 BF173 BC108 ^fr®! Sji L'tT 470 1 IK ^2K SI. bas kao i preostala dva u DIL-8 i u DIL-14 (DIL = Dual in Line. metalno kuciste ima osam prikljucaka. Ima ga i s drukcijim oznakama.2ji I i70 SI. s prikljuccima u dva niza). Na 1 -I" ILl £T C4 In J C8 2.. jos uvijek biti oko 100 puta! Kon~ denzator Cs utjece na reprodukciju smart jujuci pojacanje najvisih frekvencija i sumova. visokoomske. koja si. 9-57 zamijenili niskofrekventnim pojacalom sa IL741. 9-58.. Pojacanje ce dolazi u razlicitim kucistima.. go je glasniji. Visak od 6 prikljucaka kod kucista DIL-14 nije iskoristen.

ULAZ(-) I'l 3(5)= NE1HVERT. Integrirano operacijsko pojacalo IL 741 (ili \xA 741 i slicni s brojem 741) dolaze u tri razlicita kudista. Numeracija vrijedi ako se gleda na gornju stranu integriranog sklopa. brojke u zagradama se odnose na kucisia DIL-14. U popisu prikljucaka. I njega treba okretati pomocu nekog finog prenosa. a ne obicnim dugmetom. Prvi stupanj prijemnika na si. Da bi prijem bio dovoljno staouan.5 u seriji!) V remo potenciometrom Pu To mora m 1234 S/. ili cemo se odluciti za neki drugi. Izgled prijemnika /BC108/BC109. 9-58 moze imati bilo Hocemo vidimo na si. elektroda yrste i Izvodi pojedinih nisu isti kod te dvije na to treba pri gradnji pripaziti. 9-61. Tranzistor TRi (BF 167) sluzi kao VF-pojacalo. Sheje na si. 4(6)* -U 5(9) = ULAZM I I'l. pa su titrajni krugovi dovoljno sirokopojasni.BF167 BF173 BC107 BC108 BC109 JJA741 11-741 4^ *& PRIKUUfiCli Ako je ovaj priblizno plosnate dzepne baterije moze se za stabilizaciju diodnog prednapona upotrebiti Zenerova dioda ZD za napon od 9. biti vrlo KOREKCUA NULE 6(10)= IZLAZ 701)* 4U PRIJEMNICI S DIREKTNOM KONVERZIJOM Raspored prikljucaka za si 9-57 i sL 9-58. 1(3)*K0REKCIJANULE 2(4) u o 112 it w I 9 is INVERT. I tu je zapravo iskorisceno samo osam prikljucnica tranzistore u prijemniku prema Prijemnik s direktnom konverzijom za 8(Kmetarsko amatersko valno pocfcrucje sa pet tranzistora U novije vrijeme sve je vise pri- jemnika s direktnom konverzijom. Stanice koje zelimo slusati odabinapajanja. potenciometra. Potenciometar Pi mijenja zapornl prednapon za varikap-diodu D koja zamjenjuje promjenljivi kondenzator.5 do 3.8 MHz. Na izlazni titrajni krug VF pojacala (Ls i Le su takoder na jednakoj prstenastoj jezgri) prikljucen je stupanj za mii nije preinake. Kranj). u Gradnji oscilatora mora se po* svetiti osobita poznja. to nema velikog utjecaja na prijem u 80-metarskom opsegu (3. Antena se prikljucuje koaksijalnim kabelom na prikljucnici A. Ps sluzi za regulaciju povratne veze. od tih ili njima slican tranziTa shema sadrzi i neke vaz- stenaste jezgre od ferita (»Iskra«.1 V. (tri 13. Kondenzatori Ci i C2 su tipa »stirofleks«. 9-59. poglavlju o SSB-tehnici). Oni su donekle slicni superheterodinima jer imaju stupanj za mijesanje i oscilator promjenljive frekvencije. jesanje. Oni ima- 217 . dobar potenciometar sa sigurnim kontaktom. pogled s donje strane tranzistora. 9-60.5 MHz). Zavojnice su namotane na pr- koji stor. potrebno je da taj prednapon na diodi D bude neovisan o naponu _ Tu su dva produkt-detektor (vidi tj. Taj oscilator radi na prijemnoj frekvenciji tako da se kao rezultat mijesanja direktno demo- ma dulira niskofrekventni signal. Trimer od 25 pF i potenciometar sluze za simetriranje detektora u svrhu potiskivanja nezeljenih signaia. Notice za prikljucke numerirane su od 1 do 8 (za metalno ili za DIL-8 kuciste). (Ispred njega je fiksno ugodeni bandfilter za opseg od 3. Potenciometrom Pi treba ulazni signal oslabiti na najnuzniju mjeru za dobar i nesmetan prijem. jemnika li prvi stupanj prijemnjka graditi s tranzistorom BF173 ili BF167.

On mora resonirati oko 3. CW latorove harmonicke frekvencije (osobito druga koja bi mogla prouzrociti demodulaciju nezeljenih signala iz 7-MHz radiofonijskog opsega!). na zvu6 nik. sa TRi i TRs.NF ^-*[]si SL SL 9-60.65 MHz. Tranzistor TRs ima zadatak da rastereti oscilator. Sto je daljnji doprinos njegovoj stabilnosti. On odreduje selektivnost prijemnika. negativan temperaturni koeficijent. na izlazu iz oscilatorskog sklopa ukljucen je filter. Za glasniju reprodukciju. Ls i C$. najprije prolaze kroz aktivni filter. Pogonski napon oscilatora stabiliziran je posebnom Zenerovom diodom od C4. ukoliko se zadovoljavamo s njima. pa se postize dobra stabilizacija bez drugih dodataka. redovito ili SSB. demodulirani signal. Shema tranzistorskog kratkovalnog prijemnika sa direktnom kon- verzijom ju mali. potrebno je iza aktivnog NF filtera prikljuCiti niskofrekventno pojacalo. sastavljen Kod NF se prikljufiuju slusalice. ZD. 218 . Da ne bi do produkt-detektora dosle osci- Gotov. Resonancija mu je siroka pa zadovoljava u citavom opsegu.

9-60. tri st. Zavojnica Li omogucuje induktivnu vezu antene (ANT) sa ulaznim titrajnim fcrugom u kojemu je zavojnica L*. vim kondenzatorom IW5AXS uspjelo sagraditi prijemnik sa direktnom konverzijom. Ovaj se odreduje tako da taj titrajni krug 219 .SI na 9-61. sa zr ojnicom L*. Povratnu vezu osigurava zavojnica L%. Ako oscilator ne »proradi« odmah. Oscilatorski titrajni krug ugada se promjenljikoji ima maksimalni kapacitet 5 do 10 pF. koje zelimo prima. prva Pogled na pokusnu gradnju prototipa prijemnika prema shemi Tu su samo prva tri tranzistora sa pripadajucim dijelovima za stupnja: VF pojacalo.T ti. Ona ima odvojak kod desetog dijela svog ukupnog broja zavoja. talijanskom je amateru kondenzatora (50 pF). 9-62. Uz paralelni kondenzator od 56 pF (stirofleks!) on mora obuhvatiti opseg frekvencija. oscilator promjenljive frekvencije i diodni demodulator Direktna konverzija sa integriranim resonira unutar opsega koji zelimo primati sa dvije trecine kapaciteta sklopom TBA-120 Iako je TBA-120 namijenjen za medufxekventno pojacanje i demo dulaciju frekventno modtdiranih signala. najvjerojatnije treba medusobno zamijeniti krajeve zavojnice Lz. I ona treba samo oko desetog dijela broja zavoja koje ima U. Njegova je shema na si.

8 MHz. Za oscilator Lz ima 2 zavoja. Tako ce svaki jednostavniji prijemnik postati kratkovalni super. Lt ima 40 zavoja sa odvojkom iza 3. oklopljenog kabela. Li ima 3 zavoja. gdje se prikljucuje neko niskofrekventno pojacalo. Pogonski napon (12 V) mora biti stabiliziran. SI. ili 4. a Li 15 zavoja. Tko nema takve jezgre moze Kvarcov kristal treba odabrati tako da je njegova frekvencija za odabrano medufrekventno podrucje visa ili niza od onog podrucja koje zelimo primati. Broj zavoja za La i Li je u torn slucaju najbolje odrediti pouzdanim »dip- Oznacene vrijednosti sastavnih dijelova vrijede za prijem kratkovalnih podrucja uz primjenu silicijevih planarnih tranzistora tipa -metrom«. radio-aparat koji sluzi kao medufrekventno pojacalo promjenljive frekvencije. 2elimo li primati druge kratkovalne opsege mozemo ispred takvog prijemnika staviti konvertor koji ce nam bilo koje kratkovalno podrucje transponirati (»prebaciti«) u opseg koji prima nas prijemnik.7 mm.5 MHz upotrebio prstenaste jezgrice »Amidon«. Titrajni krug Ls/Cs mora resonirati na frekvenciju kvarca Q. Injekcija stize preko zavojnice Li u emiter tranzistora za mije- sanje. V kolektorskom strujnom krugu je visokofrekventna prigusnica VFP. je zavojnica za vezu s bazom tranzistora za mijesanje TRi. najbolje preko koaksijalnog. zavoja. Na tome opsegu moze se najlakse sagraditi prijemnik dovoljno velike stabilnosti. zavojnice motati la s i na valj casta tije- jezgricama u obliku vijka. demo- dulirani signal dobije se kod NF. 9-62. Na AP prikljucuje se.o+i2V Stabilan kratkovalni konvertor s dva tranzistioira ANT ra si. tipa T50-6. Veza sa antenom je kapacitiyna (preko C2). Integrirani sklop TBA-120 u kratkovalnom prijemniku sa direktnom konverzijom. KRATKOVALNI KONVERTORI Vecina prijemnika koje smo do sada opisali bili su za 80-metarski amaterski opseg 3.5 do 3. Vidi opts u tekstu SI. Autor je za namatanje zavojnica za opseg od 3. Niskofrekventni. Primjer tranzistorskog konvertos kvarcovim oscilatorom je na 9-63. Konvertor s dva N-P-N tranQ = kvarcov kristal u oscilatoru 220 . zistora. 9-63. Titrajni krug Li/Ci je viso- JL2 kofrekventni ulazni titrajni krug. vanjskog promjera 12.

On mora resonirati na krat- frekvenciju koju zelimo Promjenljivi kondenzator ulaznog titrajnog kruga (100 pF) neka na zeljenu frekvenciju resonizajedno sa zavojnicom L2 ra sa toliko pikofarada koliko metara ima odgovarajuca duzina vala. On sprjecava direktno opterecivanje kristalnog oscilatora. Do bipolarnih tranzistora se ipak moze lakse doci. tfr . U poglavlju o visokofrekventnim oscilatorima moze se naci odgovarajuca shema. Zato se odlucujemo za njih. Na konvertoru treba samo ugoditi ulazni titrajni krug na maksimum resonancije. Otuda se medufrekventni signal vodi na koaksijalnu prikljucnicu AP i dalje na antenski prikljucak 80-metarskog prijemnika koji ce sluziti lo. FET ili MOSFET. mozemo po- SL 9-64. Odabrat cemo tranzistore BF167 ili BF173. Razumije se. Stanice koje slusamo biraju se na prijemniku. npr. To je onaj na ulazu. kao medufrekventno pojaca- Konvertor sa simetricnim stupnjem za mijesanje Konvertor na si. Kvarcov kristal se pobuduje tranzistorom TR4. To je prastaro pravilo kojega se je dobro drzati. s U zajednickom kolektorskom nom krugu ovih tranzistora strujje vi- sokofrekventna prigusnica VFP. stabilnost kristalnog oscilatora je veca! Simetricni stupanj za mijesanje tranzis torima TRi i TR2 bio je vec ranije opisan u ovom poglavlju. Odvojak na L2 neka bude na 1/7 do 1/10 ukupnog broja zavoja koji je najbolje odrediti »dip-metrom«. Oni su rnalosumni i imaju vrlo dobro pojacanje na tim frekvencijama. Potenciometar za simetriranje kQ) je u pravilnom polozaju kad se u prikljucenom prijemniku cuju samo signali iz podrucja koje zelimo primati. Cak i BC107 i njemu slicni mogu ovdje sasvim dobro raditi. Za prijem kratkih valova to ne moraju biti neki specijalni tranzistori.5 — — Konvertor za potijem frekvencija izmedu 14 i 30 MHz Obicni. dok je tranzistor TR3 za pojacanje oscilacija. Tko ne moze nabaviti odgovarajuci kvarcov kristal. bipolarni tranzistori imaju nizu ulaznu impedanciju nego. Kratkovalni konvertor sa dvostruko simetricnim mikserom (TRi i TR2) i kvarcovim oscilatorom (TR3 i TRd) 111 A. Spoj izmedu konvertora i toga prijemnika mora biti preko koaksijalnog kabela. Li je antenska zavojnica sa 1/5 do 1/7 broja zavoja kovalnu primati. (1. moze umjesto kristalnog oscilatora s tranzistorom TR* upotrebiti i neki drugi. Da ne bismo morali praviti odvojke na zavojnicama.N-P-N. 9-64 ima samo jedan titrajni krug. na L2.

MEDUFREKVENCUA* 15.4..0MHZ ..

Ni u kojem slucaju ne smije veza s antenom biti precvrsta da se ne bi ulazni titrajni krug priguSio. Ako zavojnicu namotamo Medufrekventnog pojadala nema. uz manje nica.5 do 4. Njegov ulazni titrajni Jcrug ima zavojnicu Ls i promjenljivi kondenzator od 150 pF i moze obuhvatiti opseg od 3. uz jace zatvoren kondenzator) u ulaznom titrajnom krugu. ah uz cijenu osjetljivosti prijemnika. Buduci da ovaj titraj- OA2 KV(80i<0m) TRWTR2 = TR3 = TR** « Jf 70 BC 107 ili sliCni o+aj2v M-VHHi -*o- "~™ ^ . se Ona regulira potenciometrom P na nacin koji smo vec ranije upoznali. Paralelno sa zavojnicom Lz spojeni su fiksni kondenzatori sto bolje kvalitete. opseg (3. ili dati.4 MHz). glavno je da se na toj frekvenciji ne cuje nikakva statican. je tranzistor TR2. Izostavljanjem medufrekventnog pojadala rijesili smo se onog dijela u superu koji treba posebno ugaAlO prema podacima. U oba slucaja se do bije ista medufrekvencija: 1700 kKz.3 do 8 MHz. preko Sto manjeg kapaciteta (1 do 5 induktivna. Smanjen je i posao i izdatak. medufrekvencija ce biti u pravom podrucju i ne treba je mjeriti.mah na ulazu prijemnika. na odvojak zavojnice L2.0 MHz). Sa odabranim frekventnim podruCjem za oscilator mozemo primati dva amaterska opsega. kapacitete denzatora) (otvaranjem toga kon40-metarski opseg (6. prema podacima tablice 9-5. Ona je zato manja. no nitko ne moze ocekivati da ce takav mali super moci konkurirati onim »vrhunskim«. do motane su na istom papirnatom valjku. prima se 80-metarski pF). Uz vede kapacitete (tj. Izbor medufrekvencije nije kriOna treba da bude oko 1700 kHz. Medufrekventni signal lator. se vodi odmah u demodu- Kao demodulator na medufrekvenciji upotrebljen je tranzistorski »audion« s povratnom vezom.9 Zavojnica Lz i zavojnica La na- 7. skupim i kompliciraui- jim prijemnicima. ali moze biti i nesto veca ili nesto manja. Veza s antenom je kapacitivna. Selektivnost bi mu opala i mogle bi se pojaviti zrcalne frekvencije i druge nezeljene smetnje.

namotane na valjku promjera 20 mm. Zavojnice za kratkovalni super (prema si 9-66) Zavojnice. Zica CuL .Tablica 9-5.

Ugraden je u malo metalno kuciste TO-72 sa cetiri prikljucne zice. Kod FET-a je upravljacka elektroda (gejt) srasla sa poluvodickim kristalom. Shema kratkovalnog supera sa MOSFET tranzistorima (prvi dio) SI 9-67b. bez trosenja elektricne energije. kod MOSFET-a od kristala izolirana slojem silicijskog oksida (SiOs). Shema kratkovalnog supera sa MOSFET tranzistorima (drugi dio) 15 Radio priru£nik 225 .2v[]f^ ~[56 ^22 7 1. dok je MOSFET bio na montazi i ugradnji.2K 30 "p7( SL 9-67a. Taj je sloj tako tanak da ga lako probiju elektrostatski naboji koji mogu nastati samim do- minijaturnim zenerskim dlodama pa se MOSFET moze upotrebljavati kao i svaki drugi tranzistor. Zato ni FET ni MOSFET tranzistori ne prigusuju titrajne krugove s kojima su u vezi. je zbog toga u »zlu glasu«. Danas pocetku su mu gejt-elektrode zasticene ugradenim. Na sL 9-67a je slo- 3N 200 (donja strarva} J± 7n X6.funkciju vrsi iskljucivo promjenom ticanjem pri prednapona. Domaci MOSFET 3N200 (»RIZ«) jedan je od najmodernijih tranzistora svoje vrste.

Mogli bi poi slicni tranzistori. Normalni pogonski napon za 3N200 je 12 do 15 V. jos uvijek odlicnih svojstava: 3N201. s kristalnom plocicom) i spoj sa metalnim kucistem. kao i u oscilatoru. ali se promjenom titrajnih krugova u ulaznim stupnjevima. 9-67 vrijedi za 80-metarski opseg (3. mogu prosiriti mogucnosti. o kljucak drejn-elektrode (drain. uz sum koji dostize jedva jeniti 2. predstavlja spoj sa o v. Kod nizih frekvencija (150 MHz i manje) mogu se ocekivati pojacanja oko 20 dB i visa. Njegov sum kod 500 MHz ne prelazi 4 dB (2. Gi i Gs pripadaju jednoj i drugoj gejt-elektrodi (vrata.» vima oznaceno sto je s tim zicama u vezi. On ne bi smio biti veci od +4 do +5 V. Maksimalan napon (vrsni) izmedu D i S ne smije preci 30 V. tj. istok) istovremeno.5 "SO £* dB (bolje tome moze zitorima. Shema na si. 40673 i drugi. 3N203. Ci i Cs (2x50pF). 9-67. Slovo D oznacuje pritzv. Radna tacka za pojacala postize se otpornikom u strujnom krugu surs-elektrode. Dvostrukim promjenljivim kondenzatorom. utok). te se u mjeriti s najboljim tran- 2 2 MOSFET sluziti Gotovo bi se moglo reci da je 3N200 »predobar« za kratkovalne opsege (HI). Takav otpornik (120 do 300 Q) osigurava potreban prednapon za Gu o «^ a Na Ga se cesto stavlja pozitivan prednapon.5 do 4. titi Ove obuhvaLs titrajne krugoi — CO 226 .5 kT ) uz pojacanje od najmanje 14 dB. Shema je nacrtana samo za jedan opseg. bio je sagraden za prijem kratkovalnih amaterskih opsega.8 kT ). moze se °d — uz zavojnice L2 citav opseg. a i b. Prijemnik kojemu shemu vidimo na si. upravljacke elektrode). Odlikuje se veoma malim sumom. 3N211. odvod. ali smije biti i jed- nako toliko negativan. 3 *S «— surs-elektrodi (source. to a. izvor. od 1. Tranzistor 3N200 moze se primisve do frekvencija oko 800 MHz.0 2 MHz). Oznaka S pripada i. 3N202. supstratom (podlogom.

jezgrica u zavojniUz otvorene kondenzatore treba postici resonanciju na 4. Takoder ne smiie biti preniska. Zavojnicu La treba naciniti tako da oscilator radi na frekvenciji koja je za iznos medufrekvencije visa od opsega koji zelimo primati. Ako se mozadovoljiti s manjom selektivnoscu. Njegova druga upravljacka elektroda.4 ve treba medusobno uskladiti tako da se. G2. prima VF »injekciju« iz oscilatora za mijesaAmplituda toga VF napona nije previse kriticna. Optimalna vrijednost je 100 do 200 mV.2 V. onda stupanj nje.1 MHz (pomocu trimera od po 30 pF u istim titrajnim krugovima). diodom na 6. TRi radi kao vi3.. uz zatvorene kondenzatore Ci i Cs. ali moze biti i BF173 — r^-^^K w- - 22 ^P< « 15 1_ J || * to. Prvi medufrekventni bandfilter je MFu Na njega se nadovezuje kri- stalni filter iza kojega slijedi medu- sokofrekventno pojacalo i njegova upravljacka elektroda Gi direktno je prikljucena na titrajni krug. ali ne treba biti viSa od 300 mV. U stupnju za mijesanje je jed- za mijesanje ja£e sumi. sto se tice pojacanja TR4. 9-67b). U prvom medufrekventnom pojacalu upotrebljen je treci MOSFET. Slican filter je bio objasnjen ranije u ovoj knjizi (si. Ako je injekcija iz oscilatora preslaba. t tto SI. 9-32b). Razumije se da ulazni (L2C1) i izlazni titrajni frekventni bandfilter MF2 (si. promijeniti i frekvencija oscilatora. O tome izboru opet ovisi opseg frekvencija koje treba obuhvatiti oscilatorom. Pogonski napon oscilatora je stabiliziran Zenerovom cama Ls. Prvi MOSFET. dovedu u resonanciju na MHz pomocu Lt i ili bilo kakav N-P-N silicijski tranzistor kojemu je frekvencija T baf rem 100 MHz. 9-30a. 9-69. Oscilator BC108 je nacinjen s tranzistorom (TRs). (LzCz) moraju biti doodijeljeni a zavojnice oklop- krug nak MOSFET. mozemo ta dva bandfiltera upotrijebiti bez kvarcovih kristala. S kristaL nim filterom postize se bolja selektivnost kakva odgovara za prijem SSB telefonije. Tada izbor medufrekvencije ovisi o frekvenciji filterskih kristala. prema si. Vidi tekst 227 15* . iako bi zemo MF bro Ijene. U prijemniku za vi$e opsega mora se istim valnim preklopnikom 9-68) (si. TR2.

7 MHz.5 MHz. a za prijem ostalih opsega predvidjeti konvertor s kristalnim . Zavojnice L5 i Le mogu opet biti one koje se nalaze u MF filterima za 10.i tranzistor neke druge vrste. ali su oba spojena paralelno. moguce na jednostavan nacin postici vrlo dobru ARP. kao na nasoj shemi. nereguliranom pojacalu moguce je staviti kao TR5 obicniji tranzistor. U drugom. 9-68. koji radi preklopnicima mijenjati zavojnice u oscilatorskom i u tdaznim titrajnim krugovima. Potrebna selektivnost najlakse se postize savremenim kristalnim filterima. Zavojnice izmedu TRi i stupnja za mijesanje (TRs) mijenjanju se preklopnicima 1/7+ +IV). za 10. 9-69 pokazuje kako se preklopnicima mogu mijenjati zavojnice u oscilatoru. dodatkom malog kapaciod 9 MHz pa TR4 moze biti 228 . nog supera 9-70 je shema kratkoval s medufrekvencijom od NF moze se prikljuciti niskofrek- ventno pojacalo. Preklopnikom /+// mijenjaju se zavojnice ispred visokofrekventnog pojacala (TRi). Me- dufrekventna zavojnica L4. ima u mnogim malim radio-prijemnicima. TRs Pomocni je u prooscilator oscilatorski sklop u kojemu se povratna veza postize pomocu posebne zavojnice. oscilatorima. TRg. Njemu se pribraja negativan prednapon koji nastaje ispravljanjem signala u GD. Izborom takve medufrekvencije prijemnik postaje jednostavniji. kad ne bi bilo potenciometra za RRP. Da crtez bude pregledniji prikazani su spojevi sa zavojnicarna samo za dva opsega. Jednom takvom. na frekvenciju ce kristali oscilirati. Taj je prednapon pozitivan. 5. teta. Nacrtan je ujedno se i Mogu u opsegu od luje 5 do 5. 9 MHz. bandfilter za prijemne frekvencije. Ova]. u kombinaciji sa MOSFET-om u VF pojacalu. bolje. npr. sa kondenzatorom Cs. postoji i drugaciji put Oscilator za mijesanje moze biti jedan od ranije opisanih. si. »japanskom«. tko jos nema vece iskustvo u gradnji takvih prijemnika ne preporucujemo da se odluci odmah na svih pet kratkovalnih opsega. Za demodulaciju ne koristimo ovaj stupanj nego poseban produkt-detektor sa MOSFET-om. pripada malom medufrekventnom transformatoru kakvih. Onome. Dakako. moze se sam prijemnik sagraditi samo za 80-metarski opseg. resonantna frekvencija MOSFET dukt-detektoru. takoder sasvim zadovoljio. najbolje BF173 (ili BF273). ukljucene u strujni krug surs-elektrode tranzistora TRs. u vezi sa BFO oscilatorom (MFs i TRr). On djena mikser sa MOSFET-om TRi. lako se moze dodatkom malog kondenzatora (probati!) sniziti na 9 MHz. zajedno sa svojim predotpornikom »Demodulator« s do na 3. Za pocetak treba graditi samo MF 2 i germanijevom diodom GD bio bi obican. Dovoljno je staviti samo titrajni krug ili. BF167 Hi BF267. dok su veze sa ostalim zavojnicama samo naznacene.5 ili od 14 MHz. Upotrebili smo filter »KVG-XF-9B« koji odgovara za prijem SSB-signala. recimo BF167.7 MHz. U medufrekventnom pojacalu je tranzistor TR2. To je MOSFET s dva gejta. Treba ga samo ugoditi. SI. Slican se oscilator moze naci u tvornickom prijemniku »MINIX MR55A«. To za demodulaciju (BFO) radi sa kristalima Qi i Q2 koji se nabavljaju zajedno s medufrekventnim filterom. Mozemo se odluciti za opseg od 3. Na ulazu ne treba visokofrekventnog pojacala. — znaci da se na tome mjestu moze upotrebiti i obicniji JFET. Stavili smo opet MOSFET jer je. da se kasnije prosiri na 4 Kratkovalni super s visokom medufrekvencijom (150 kQ) odreduje velicinu predna- pona na elektrodama Gs tranzistora u VF i MF stupnju. Kod Na si. Ako zelimo primiti vise amaterskih opsega.

postici cemo na nacin koji je u blok-shemi prikazan na sh 9-71. Sklop koji sintezom »sastavlja« Potrebne frekvencije (engl. Pitanje oscilatora moze se njesiti na savremen nacin pomocu tzv. Ulazni dio medufrekventni i demodulatorski dio sa BFO-om za amaterski jednostruki super s medufrekvencijama od 9 MHz } bilo koji savremeni silicijev tran- zistor. sastavljanje) moze se naciniti na vise nacina ULAZ 80. ga: »sinthesis« — sinteza. onda je to sa ovakvim prijemnikom mnogo lakse postici nego nekim drugim koji ima toxhi medufrekvenciju. sinteze.15 j Kod NF gulaciju prikljucuje se niskofrek- ventno pojacalo koje na svom ulazu mora imati potenciometar za reglasnoce. 10m Za jedan amaterski opseg jedva da bi se moglo naci nesto jednostavnije i tako dobro. od 80 do 10 metaravalne duzine. od grcko- . onako kako je to bilo ostvareno 9-68. Ulazne titrajne krugove mofcemo mijenjati preklopnikom. citaj: sintisajzer. 2elimo li primati vise opsega. u pnmjeru na sL preklopnicima I^i II.40 20. Prijem svih amaterskih kratko* valnih podrucja. »sinthesizer«.Q1 = XF901 Q2=XF902 SL 9-70.

sto se postize mijesanjem VFO-a i frekvencije kvarca od 11 MHz.(vidi i u poglavlju o oscilatorima). 15-metarski opseg prima se sa oscilatorovom frekvencijom od 12.0 MHz (u najvise upotrebljavanom dijelu 10-metar skog opsega) potrebna se oscilator- MHz) frekvencija (od 19.0 dobije mijesanjem frekvencije VFO-a i frekvencije kristala od 143 MHz. 9-72) koji tome odgovaraju su prazni! Za prijem 40-metarskog opsega treba nam oscilatorska frekvenciia do 16. Na prikazana sinteza oscilatorovih frekvencija metodom koja se zove »premix«.5 do 20.5 MHz.5 MHz. Taj se opseg dobije mijesanjem VFO a i frekvencije kristala od 17. za prijem frekvencija iz- od 16. 5.0 MHz.0 medu ska 28. Sama njegova frekvencija je dovoljna za prijem u opsegu izmedu 3. mijesanjem frekvencije promjenljivog oscilatora (VFO) sa frekvencijama kristalnog oscilatora.5 i 4. Polozaji preklopnika (si.5 MHz. onda se potrebne oscilatorske frekvencije mogu postici upotrebom samo triju kvarcovih kristala za prijem na svim si. tj. Zato za 80-metarski i 20-metarski opseg ne treba nista drugo.0 1 .0 raditi unutar opsega do 5. VFO mora od 5.5 MHz. Ako je medufrekvencija 9 MHz.0 do 12. ali takoder u opsegu izmedu 14.5 MHz.5 i 29. Konacno.0 i 14. 9-72 je amaterskim kratkim valovima.

<0 o to *a so o > to o & <3 <o c S I ^1 s I ' ft. Kg < o Oh oi tri <ri </j < 3 I 00 231 .

prema zelji i potrebi. I se ugraditi filteri za razlicite selektivnosti (poseban filter za telegrafiju i poseban za SSB ili drugacije). nim medufrekventnim na tome mjestu mogu Amaterska samogradnja treba putem. Niskofrekventna integrirana pojacala najcesce rade sa 12 do 15 V. Zatim dolazi bandfilter (sa Ci i C2) koji se ugada na prijemne frekyencije (tzv. se to mora sto amateri nazivaju »knobology« uzeti u obzir kod gradnje prijemnika. ali to nije nacrtano da slika bude preglednija. Za tu smo svrhu oda- SL 232 9-75. napon od 12 V. »dorastao« Selektivnost je osigurana kristalfilterom. Ipak. nacrtan samo jedan kristal. Komunikacijski prijemnici tvornidke piroizvodnje Dana§nji komunikacijski prijemnici vrlo su kompleksno gradeni i. Ima slicnih i za njem prednje strane uredaja 9-75) znanjem koje ne prelazi ono. odredeni su za rad sa pogonskim naponom od 6 V. sklopovi SU621 pa SL-610. (»Signetics«) potpunije koristitl i Samim gleda(si. Razumije se da se na tome mjestu mora staviti valni preklopnik. Prednji izgled prijemnika tvornicke proizvodnje . mnogo mozemo Tko nauciti o radio-tehnici. ali obicno ih se ugraduje vise. dva ili tri. za gornji i za donji bocni po~ jas SSB-signala. Mi cemo. kako rade i kakve mogucnosti pruzaju tvornicki proizvedeni radio-uredaji. HI). radio-amateru nema smisla da putem samograd* nje oponasa specijaliziranu industriju. »nauka o dugmadi«. Za to on nema ni materijala. ni potrebnih mjernih instrumenata. U BFO-u je takoder. Nije i »nobolodzi«. upoznat sa funkcijom radio-uredaja moci ce ga i pravitnije je i Integrirani SL-641. (citaj: tesko naciniti ispravljac koji daje 6 i 12 V. proucavajuci kako su nacinjeni. Treba poci realisticnijim odabrati takav projekt koji ce mocl bid i zavrsen. ne zna se mnogo. I zavojnica u oscilatoru se mora mijenjati. ovisno o opsegu frekvencija koje se zeli primati. zbog jednostavnosti sheme. cak ni onda ako bi bio u strucnom pogledu takvom pothvatu. SL-612. pogledati kako ih grade u tvornicama. »preselektor«). ni opreme. mirno mozemo reci. na kraju poglavlja o prijemnicima za frekvencije do 30 MHz.napona. za prijem telegrafije. ako je to potrebno.

PRUEMNIK »NRD-515«(JRC) o-lekHzU- HIZK MIJESANJE _i_ 70/55 MHz J o- .

Titrajni krug Li/Ci stavlja se u antenski dovod i. Drugim dijelom signal se vodi u demodulatore. na kojemu se frekvencija di- da se U takvim slucajevima treba visokofrekventni napon. zajedno sa zeljenim signalom. detaljnih shema. Ugradeno integrirano niskofrekventno pojacalo osigurava dovoljno glasan prijem jer mu je izlazna snaga oko 1 W. pa se i njima moze operator prijemne sluziti pri odabiranju frekvencije. Proucavanje koje su koristene u pojedinim stupnjevima. koji se u anteni inducirao djelovanjem srednjevaine stanice. Tu je demodulator za amplitudno modulirane signale (AM) i demodulator za telegrafske (CW) i SSB-signale. Odabrati se mogu cetiri razlicita stupnja selektivnosti.4 kHz (za SSB-signale) i od 600 Hz ili 300 Hz sirine (za prijem telegrafije).0 MHz i dobije se druga medufrekvencija. kako znamo. pojacala signal Iza drugog odlazi jednim dijelom u sklop za koji sluzi za MF pojacanje napona i automatsku regulaciju pojacanja (ARP) i za pokretanje pripremanje S-metra. jos jedan nisko- Amaterske radio-stanice. 9-77. »Noise blanker«). ali to ipak nisu »prave« analogne skale. Ovoj pojavi mogu biti izlozeni i oni prijemnici koji su inace vrlo dobri i skupi. kiloher234 jemnika tenske prikljucnice A* i Sasije priZ. zatim od 2. bilo bi takoder vrlo zane nazalost jiimljivo. i na frekvencijama BFO-injekciju oko 455 kHz. se mijesaju signali na prvoj medufrekvenciji sa oscilatorskom frekvencijom od 70. smanjiti prije nego li moze stici u prijemnik. 455 kHz.455 MHz) je odmah ispred prvog cima medufrekventnog pojacala. ostalih zanimljivosti koje posjeduje ovaj prijemnik treba spomenuti posebne izlazne prikljucnice za slusalice (SL). Druga titrajni f je mogucnost da se serijski krug L2/C2 stavi izmedu an- rektno cita u megahercima. ali. moze se radna tacka u nekom mo nuti stupnju samog prijemnika pomaku nelinearno podrucje. »analognu« skalu i digitalni pokazivad frekcitaj: displei). Iza toga slijedi pojacalo za drugu Tu i stotinama herca. Pri tome nema »krivnje« na radiofonijskoj stanici. za donji i za gornji bocni pojas (SSB). Ovaj drugi de modulator treba. smjestene u blizini jakih srednjevalnih radiofonijskih stanica. U slucaju resonancije . ako je njezin signal daleko prejak.Filter za prvu medufrekvenciju (70. Predvidena ie i mogucnost prijema dalekopisacem (RTTY). stupanj za mijesanje. Iako radiofonijska stanica radi na srednjem valu (550 do 1600 kHz). posebno za CW. prema si. Ona redovito radi sasvim ispravno. cesto su izlozene vrlo neugodnim smetnjama. amater koji slusa kratkovalne signale cuje ipak. ako resonira na frekvenciju srednjevalne radio-stanice. Za ovo postoje dvije mogucnosti. na bilo koji Od kratkovalni frekventni izlaz (NF) i mogucnost iz prijemnika izvede i medufrekventni signal. Uz dugmad za izbor frekvencije su neke oznake. on ce oslabiti smetajuci signal. sa propusnim opsegom od 6 kHz (za AM-signale). Mnogi danasnji prijemnici imaju dvije mogucnosti za ocitavanje prijemne frekvencije: obicnu. ali to dopusta raspolozivi prostor u ovoj knjizL — — DODATNI UREDAJI ZA POBOLJSANJE PRIJEMA Filter! i valolovke medufrekvenciju. nezeljeni »koncert«. Prije ulaza u selektivne medufrekventne filtere signal prolazi kroz prigusivac impulsnih smetnji (NB. unakrsne dulacije. Uslijed toga se onda radiofonijska modu: lacija moze prenijeti signal. Iza ovoga slijedi 2. vencije (»display« Ovdje postoji samo digitalni pokazivaC. To je tipican primjer tzv.

oni zapravo smanjuju jakost ulaznih signala uz cijenu relativnog po235 m i. Takoder mora biti ugraden u limenu kutijicu. Najbolje je da je svaka u svome pregradenom prostoru. Oni ne smetaju prijemu kratkih valova. 9-78. Ijeni tako da su titrajni krugovi i syi vodovi izmedu antenskog prikljufcka A i antenske prikljudnice se netko nalazi Ako je osjetljivi prijemnik izlozen uticaju prejakih signala moguce je primjetiti niz poteskoca koje su posljedica »preterecenja«.. ne preblizu limenim stijenama. Filter za oslabljivanje srednjevalnih signala (500 do 1600 kHz) koji se ukljucuje u koaksijatni antenski dovod ispred prijemnika Visokopropusni filter. srednjevalne radiofonijske stanice Lt=L4=33 nice i \iH. Induktiviteti zavojnica neka budu: Li=Ls=10 (. U=4. Kod fini osobito jakih smetnja. si. a zadrzava srednjevalne frekvencije Ulazni atenuatori prijemnika srcdnjevalni ce signal otici mimo i nece moci smetati.if/. I jedan i drugi moraju biti oklop. dok zadrzava i srednjevalne i dugovalne. Filter je predviden za prikljucak antene koaksijal- SI. Hi filter koji lako propuMa sve kratkovalne. oklopljeni kabel. I zavoj* kondenzatori moraju biti vrlo kvalitetni. prikljucenim na ulaz prijemnika. ako u neposrednoj bliantene neke radio-stanice.J&ftfr .7 \iH. A i B su koaksijalne prikljucnice. Zato mnogi operatori ne koriste za prijem veliku. Jednostavniji visokopropus- nim kabelom (npr. »vatolovke«. SI 9-78. Primjeri ukljucivanja tzv. Filter treba potpuno oklopiti. kod A). potpuno zasticenL Ovakve filtere nazivaju i »valolovkama«. i St. moze istovremeno primijeniti oba filtera. Na ulazu (U) i na izla/u (IZ) treba staviti koaksijalnu prikljucnicu. »niskoomske« antenske oklopljene vodove s koaksijalnim kabelima (50 do 75 Q). Tada je bolje upotrebiti neki filter koji ce sprijeciti prolaz svim srednjevalnim frekvencijama od 550 do 1600 kHz. takoder vrlo dobro propusta sve kratkovalne frekvencije. Navedene elektricne velicine vrijede za tzv. a filter nema utjecaja na prijem kratkih valova. ali tako da zavojnice Li i L% ne mogu djelovati jedna na drugu. 9-77. filtera za uklanjanje $metnji od lokalne. Tada je potiskivanje srednjevalnih signala vrlo dobro. 9-79. A Izuzetno mogu postojati takve smetnje od nekoliko srednjevalnih radiofonijskih stanica. Jedan filter ove vrste je shematski prikazan na si. 9-79.I—T7 prijemnika pf^ff. predajnu antenu. Od filtera do prijemnika (od prikljucnice B) takoder mora biti upotrebljen koaksijalni. Zadovoljavajudi se s komadicem zice.

Stavimo li visokofrekventni atenuator ispred nekog velikog. Svi su otpornici po 100 Q sa opteretivoscu od po 0. Na si. Ovdje cemo opisati dva atenuatora. kvalitetnog i osjetljivog prijemnika. u slucaju potrebe. SI 9-82. koji omogucuje oslabljivanje signala u stupnjevima po 3 dB sve do 33 dB. Atenuator za oslabljivanje ulaznih signala do 33 dB. u stupnjevima po 10 dB. Danas ima i prijemnika fabricki proizvedenih s ugradenim ulaznim atenuatorima rt -J J" i x° > —1 £iz koji uskladuju jakost signala prema osjetljivosti prijemnika na drugaciji nacin nego to cine uobicajeni rucni ili automatski regulatori pojacanja. Svaki od ovih atenuatora moze se sagraditi kao posebna jedinica koja se stavlja ispred bilo kojeg prijemnika. te ulaznoj imu prijemnika. Oni su montirani (si. Atenuator s cetiri obicna dvopolna preklopnika. vidimo na sL 9-82 i 9-83. 2eljeni stupanj atenuacije postize se jednostavnimprebacivanjem jednoga ili vise preklopnika. Moguce ih je ugraditi u sam prijemnik. u stupnje- vima po 3 dB 236 . tora Unutrasnji izgled atenuaprema sL 9-80 kao sto su manji superheterodini ili cak mali prijemnici s povratnom vezom. 9-80 je primjer atenuatora za najvece slabljenje signala do 40 dB pomocu dvostrukog preklopnika s pet polozaja. Osim toga atenautor mora biti promjenljiv tako da se stupanj atenuacije moze pedanciji prilagoditi prilikama.vecanja smetnja i suma. direktno na preklopnik tako Atenuator za oslabljivanje ulaznih signala do 40 dB. Takav dodatak stan cije i je osobito koriispred onih prijemnika koji osjetljivosti uopce nemaju mogucnosti regulavisokofrekventne SI 9-81. SL da svi spojevi budu sto kraci. prilagodena za koaksijalne antenske vodove (50 do takva 75 Q).5 W 9-81) svaki. s preklopnikom za dva strujna kruga i pet polozaja 9-80. reducirati jakost ulaznih signala na optimalan iznos pomocu posebnog atenuatora. Mnogo je bolje posluziti se najboljom antenom a. Ulazni atenuator treba da bude prilagoden impedanciji same antene i antenskog voda.

U nazivu tih dioda slova P-I-N ozna£uju redosiijed kojim se ti slojevi nizu u poluvodicu diode.9-83. na visok napon (+10 do 12 V). Potencijal u tacki Uz napone propusnog dio4a propusta struju. struja baze tranzistora TR postaje slabija. Pritom se B je visi od potencijala u tacki A. kroz diodti Di i otpornik R3. Dh D shema atenuatora 2 i Ds. intrinsic = pravi. Ot- ostaju napona. FIN diodama. Opis u tekstu atenuatora U prikljucuje se anten- ski koaksijalni kabel. bez dodataka. Ako tranzistora TR. ostavi tanak sloj cistog poluvodica. Vanjski pleteni oklop koaksijalnog kabela je s obje strane raspleten i rastavljen u dva dijela. Da taj kapacitet bude sto manji i »geometrija« poluvodicke plocice je redovito vrlo nialena. preko i&. 9-84 je Na 9 Ako si. a drugi s druge strane prvog i posljednjeg preklopnika SL bit ce moguce sluziti i se resonantnom antenom velikom tako u sva- slucaju osigurati vrlo dobar nesmetan prijem uz najpovoljniji odnos signala prema sumu. Otpornici atenuatora (sL 9-82) montirani su direktno na dvopolne prektopnike. Diode D2 i Ds »zatvorene«. i SL se 9-84. Izlaz atenuatora IZ takoder je koaksijalnim kabelora spojen sa antenskom prik- ljucnicom prijemnika. Kroz njega tece struja i nastavlja preko visokofrekventne prigusnice VFP2. je u tacje i baza spojena stalnog kapaciteta (!). probojni napon) dioda ne vodi elektricnu struju i ponasa se kao kondenzalor (ili Dok nema prednapona Napon napajanja (+12 V) se otpornicima Ri Rs. koji ima vodljivost P-tipa sloja sa vodljivoscu N-tipa. i kom Atemiator s PIN diodama Pod nazivom PIN diode poznate su u elektronici posebne diode koje $e upotrebljavaju kao prekidaci i kao promjenljivi otpornici. tranzistor je »otvoren«. dijeli i uz male zaporne prednapone koji ne premaguju Zenerov. Atemiator s diodama koji spojiti sa moze automatskom te- kog gulacijom pojacanja (ARP). Na ulaz 237 . onda se smanjuje i jakost struje koja tece kroz Di. Takav sloj se oznacuje slovom / (engl. ona ponasa kao promjenljivi otporJ'rj^Njen otpor ovisi o velicini elektricnog polariteta. onakav kakav je sam po sebi). pa ki A potencijal nizi. od kojih je jedan uzemljen s jedne. Nacinjene su tako da se izmedu poluvodlcsloja. Tako su diode D2 i Ds izlozene djelovanju ove razlike potencijala koja je za njih zaporna.

On ima kapacitet 2 x 480 ili 2 x 500 pF bolja. u sam prijemnik. s jednom jedinom zavojnicom. upotrebili smo male. ugradenog u amaterski prijemnik. visokofrekventne silicijeve diode s malim vlastitim kapacitetima. nije ga tesko sagraditi. Izbor prigusnica (VFPi i VFP?) mora odgovarati opsegu frekven cija koje zelimo obuhvatiti prijemnikom.sokofrekventne prigusnice ne moraju imati osobito velike induktivitete. Ovdje opisani preselektor je vrlo jednostavan i jeftin. sve kratkovalne frekvencije od 3. pa je VFPt u toj verziji bila na- cinjena upravo za taj opseg na promjeru od 3 mm!). sve do 146 MHz. samo na relativno niskim frekvencijama. all takoder u UKV podrucju. pa obuhvacaju cak svih pet amaterskih opsega. a cesto poboljsava i odnos signala prema sumu. Izgted diodnog atenuatora. vidi slid. MHz je prijem vec slabiji. Osjetljivost ce postati znatno bolja. Takvo pojacalo popravlja i ulaznu selektivnost. medutim. Na slici se vidi da smo upotrebili feritne prigusnice koje imaju po 6 rupica u jezgri. Na 9-85. Najvazniji sastavni dijetovi oznaceni su kao i na sL 9-84 Visokofrekventno pojacalo i preselektor za sve kratkavalne frekvencije od 33 do 33 MHz por ove diode postaje veci sve dok potencijal u B postane manji od potencijala u A. Kako se vidi na toj dok se na 21 i 28 MHz gotovo nikad nista ne cuje. Nazivaju ga preselektorom. na 3. Ima ih i takvih koji se nazivaju »komunikacijskim« prijemnicima. Tada se dioda Di zatvori. Atenuator jei bez PIN dioda vrlo dobro radio. sve do postoji iz same oznake +ARP.3 do 33 MHz. preko d. Takav atenuator s diodama moze se ugraditi si. Prijemnik sa ugradenim atenuatorom bolje »podnosi« jake signale i automatska regulacija pojacanja (ARP) postaje »energicnija« i povecava sigurnost od zrcalnih frekvenciia. Atenuator nam je. sa silicijevim diodama. 9-86. Kako se vidi vec upravljati isti Ima mnogo prijemnika koji na svojim skalama imaju razlicita kratkovalna podrucja.5 i na 7 MHz. funkcijom atenuatora moze MHz. Buduci da nismo imali PIN diode. Njihov otpor se smanjuje i one sve vise. a obuhvaca bez upotrebe valnog preklopnika. Ulazni titrajni krug je modifikacija poznatog spoja firme »Collins« koja ga je primjenila u predajnicima. raspored dijelova atenuatora odgovara rasporedu na shemi (si. a diode Dt i Ds pocnu voditi. Dobar prijem. sasvim zadoyoljavajuce radio na kratkim valovima. Shematski prikaz takvog preselektora vidimo na si. Atenuator smo konacno ugradili u dvometarski prijemnik. 9-84). vi238 . (45 cm Si 9-85. odvode VF napone smanjujuci jakost signala na izlazu atenuatora. Promjenljivi kondenzator kojim se odabire zeljeno podrudie je dvostruk. ako se ispred njih stavi dodatno visokofrekventno pojacalo. On vec na ulazu prijemnika prigusi one najjace signale koji bi mogli dovesti do unakrsnih modulacija u prijemniku. 30 14 napon kojim se postize automatska regulacija pojacanja u prijemniku. Buduci da diodni atenuator ima nisku impedanciju. Takvim prijemnicima se moze mnogo pomoci.

Na taj se nacin maksimalni kapacitet smanjuje na oko 240 pF. bez ikakve prepravke. Za potrebno smanjenje maksimalnog kapaciteta dodaje se u seriju sa svakim statorom po je- dan fiksni.3 S/. 9-S6. ako se nalaze na promjenlji- vom kondenzatoru.x i ^ x^ i-L. Pocetni kapaci- . Kratkovalni preselektor za podrucje od do 33 MHz sluzi takav kakav jest. kvalitetni kondenzator od 470 do 480 pF. l A7D i x 3. pa ih treba skinuti. Nikakvih paralelnih trimera ne smije biti.

Vidi tekst 240 . a izdize telegrafski signal odredene niske frekvencije koji •upravo zelimo primati. Sekundarna gov namotaj koji ima vise zavoja strana takvog transformatora moze imati i srednji odvojak pa ce biti je ili potrebno pokiisom ustanoviti sta bolje. 9-88. 9-88. u antimora dodati paralelnom spoju. Ako nema predajnika onda diode ne treba stavljati. potiskuje nezeljene signale i sumove. Za dobru razumljivost govora dosta je da niske frekvencije obuhvate podrucje izmedu 300 i 3000 Hz. Antena A se spaja na preselekPrikljucnica A' na njegovom iz~ lazu spaja se preko koaksijalnog kabela na antensku prikljucnicu prijemnika. U sovjetskom casopisu »RADIO« opisan je prije vise godina niskofrekventni filter u kojemu je upotrebljen samo jedan tranzistor. Jednostavan niskofrekvent- slusalice. Diode cuvaju FET od preterecenja. ako takav preselektor stavljamo ispred prijemnika uz neki predajnik. Ako Smaselektivnost je takoder velika. osobito u prijemnicima tvornicke proizvodnje. On lefonije. Transformator T je niskofrekventni pobudni (»drajverski«) transformator iz malog tranzistorskog kakvih se lako radio-prijemnika moze naci i u amaterskom »skladistu« otkuda amater povremeno vadi gradili stare dijelove koje treba (HI).On odreduje pojatakoder canje. ali i bez nje je pojacanje dobro. samo po- Ulazni signal »dozira« se poten- NISKOFREKVENTNI FILTERI ZA POVEdANJE SELEKTIVNOSTI Niskofrekventni telegrafije filter za prijem selektivnost prijema. Zato niskofrekventni filter koji propusta samo ove frekvencije ze mnogo olaksati radio-prijem teSSB-signala. Diode Di i Ds su visokofrekventne silicijeve diode. povecava P<. biti mo pi = poja£anje p2= selektivnost p3= povratna veza SI. tor. mora stupani novratne veze koia a*o pozitivna. Sasmo ga i pokazao je vrlo dobra svojstva. filter se moze dodati tako da se s^oji na prikljucnicu za regulira Treci potenciometar. samo onda. Njih se. a prije ulaza u niskoCrekventno pojacalo. najbolje odmah iza demodulatora.ono kojim se okrece promjenkondenzator. upotrebiti cijelu lo vicu tog namotaj a. To znaci da ce. otpor na P* mozemo seieK> niuiuci filter potivnost smaniiti toUko da prrjem testane dovoljno sirok i za ciometrom lefonije. ljivi Niskofrekventni tranzistorom filter s jednim BF Visokof rekventna prigusnica VFP je mala prigusnica za kratke valo ve. Nju treba staviti samo onda ako nam je potrebno vece pojacanje na frekvencijama izmedu 20 i 30 MHz. Ako to nije moguce ili ako nije preporucljivo. BC 177 ili tora. Radi se o pravom amaterskom rjesenju toga problema. treba postaviti na maksimalnu glasnocu prijemaTranzistor TRi je bilo koji visokofrekventni FET. 272 ili bilo koji slicni. Tlh je silicijev P-N-P tranzistor. npr. Njese u ko(i veci omski otpor!) spaja lektorski strujni krug. P». osobito oslabljuje sumove i sve frekvencije izvan tog najnuznijeg opsega. Shema je na si. vazan. Potenciometar P* je je njegov otpor velik. ni filter za razlicite primjene. filteri niskofrekventni Takvi mogu se i naknadno dodati svakom prijemniku.

Ne pojave li se oscilacije. biti sta- ll jednom od prijemnika je. To su »mreze« sastavljene od otpora i kapaciteta. kao na sL \ no 9-89. 9-90. Zato i vrijedbiti nosti dijelova u RC-filteru moraju drukcije. si. U principu cesto 241 Radio prirucnik . Ona je sa najvecom amplitudom. Ulazni i lazni naponi su jednaki buduci iz- FET-ima. nastojati da ta negdje izmedu 800 SL 9-89. filter (direktno) povezani preko otpornika Ri i Rs. doci do osciUranja na niskoj frekvenciji koja je odredena induktivitetom zavojnice transformatora u kolektorskom strujnom krugu i kapacitetom kondenzatora koji je s njom paralelno spojen (100 nF). tj. Medusobno su galvanski veca. takav filter ugraden odmah iza demodulatora. Takav sluzi i za te* Filter! sa RC-mrezama fil- SI 9-90. pojacalo Selektivno niskofrekventno sa bipolarnim tranzisto- rima Napon napajanja mora biliziran. 16 Operacijska integrirana pojacala se upotrebljavaju u niskofrekventnim filterima. Treba frekvencija bude i 1000 Hz. Selektivno niskofrekventno pojacalo sa unipolarnim tranzisto- Jednostavniji su za upotrebu ter! rima (FET) da selektivnost bude veca. Potenciometri su »jednom za svagda« ostavljeni u takvim polozajima da je propusni opseg filtera do volj an za prijem SSB-telefonije. Kondenzatorima je ogranifien opseg niskih frekvencija koje Takav se moze naciniti i sa poja&do propusta. potrebje nanizati vi§e takvih filterskih clanova (svaki s dva tranzistora!) jedan za drugim. koji koriste svojstva RC-mreza. kod YU2BR. Srednja frekvencija je oko 1000 Hz. Sto ih vise stavi"mo u takav niz to ce selektivnost biti kojima se ne mora regulirati povratna veza. Njihove su impedancije znatno vise.je dovoljno povecamo. da Operacijska integrirana poja^ala u aktivnim NF filterima su oba stupnja nacinjena kao emiterska slijedila (»emiter-follower«). mozemo odabrati mijenjanjem kapaciteta kondenzatora u nasem »kolektorskom titrajnom krugu«. Pojacanja ovdje nema. sto se vidi na slici. legrafiju. Zelimo li da srednja frekvencija bude jace istaknuta. OstgQe frekvencije su vise ili manje oslabljene. Visinu tona. treba medusobno zamijeniti prikljucne zice na onoj zavojnici koja sluzi za povratnu vezu. koji se cuje kad se pojave oscilacije. ili da se matematicki izrazinao: pojacanje iznosi 1. Tranzistori TRi i TRs su obicni silicijevi.

uz pojacanje 2. Za prakticnu primjenu ni previse daleko bit ce dobro. kao sto je razlicito pojacanje signala. f) gornje vrijednosti uvrstiti u formule: 1 PtoC G 2 (2Q -P)<*C SL 9-93. all od toga. d) izracunati kruznu frek- venciju: e) co=2jt/. i Da redom: a) se postignu odredene karak- teristike filtera treba ici slijedecim SI. Za frekvenciju od 800 Hz. ULAZ IZLAZ Principijelna shema selekpojacala sa operacijskim pojacalom (OP. standardne vrijednosti.4 kQ.: 800 Hz). cizno 800 Hz.: 22 nF).6 kQ. uzeti ponesto drukcije vrijednosti za kapacitet C i ponoviti racune. Rs= 91 kQ ili Ovim zaokruzivanjem srednja frekvencija mozda nece biti pre=22 kQ. R 2 = 1 kQ.: 2). 9-91.P). 100 kQ. 9-92. R2 = i C = 22 nF. Signali se. 5). se tzv. Preveliko pojacanje i velik Q-faktor se obicno izbjegavaju jer onda filter »zvoni«. Nekad je zgodno da se svojstva filtera mogu mijenjati prema po- 242 . opet za slijedeci pokus.je takav filter na si. Za gradnju filtera postoje raznolike mogucnosti. sve dok ne postignemo takve vrijednosti otpora koje su blizu vrijednostima koje se mogu nabaviti. Postupak za racunanje je u tekstu SI 9-91. Najblize vrijednosti optornika ce biti: Ri~ ke. odabrati (za pokus) kapacitet C (npr. Selektivni niskofrekventni filter s promjenljivim Q-faktorom R R i 2Q coC 2 =942 Q. morali bismo. razlicit Q-faktor i razlicita srednja frekvencija. b) odabrati Q-faktor (npr. izracunati vrijednosti za otporniRacunom izlazi za Ri=22. Rs= 100 kQ. Ri 1 kQ. slijevaju jedan u drugi postaju tesko citljivi. Otpornici neka budu barem 5-postotni.: c) odluciti za neku srednju frekvenciju / (npr. tivnog NF Da smo dobili neke »egzoticne« vrijednosti za te otpore. osobito kod brze telegrafije. Q-faktor 5 = 22 kQ. £3=90. koje se ne mogu lako zaokruziti na postojece. mjenljivom Niskofrekventni filter s profrekvencijom kao prvo treba odabrati pojacanje p (npr.

Razumije se da preklopnik X/Y u njegov drugi polozaj. Ono. U nisko- frekventnom pretpojacalu. sa kondenzatora od filterski 1 nF signal ide u sklop sa operacijskim pojacalom. ukljucen in- stupanj filtracije. Od kolektora tranzistora TR se put signala racva. prikazuje si. dalje odlazi trostruu NF pojacalo tegriranim IS3. si. koje dolazi odmah iza demodulatora. Prema tome ce do kontakta X dvostrukog preklopnika stici samo frekvencije izmedu 350 i 3500 Hz. poja£a se primljeni signal. mozemo u prijemnik koji gradimo staviti dvojni 9-95. vec da i za SSB-signale imamo optimalnu selektivnost i u niskofrekventnom pojacalu. ili ne- — Ovaj je najselektivniji.trebi. preko U je i polozaju treci koji je nacrtan na preklopnika X/Y. Niskofrekventno pojacalo za prijemnike s direktnom konverzijom 243 . su ukupno tri rani sklop IS opet je neko operacijsko pojacalo (npr. 2elimo trirani li da nam ne budu fil- od onog koji primamo. 4f ^ J2 NR> tr "T m 5bn . Signal te frekvencije stize na drugi kontakt istog preklopnika FL. sa integriranim sklopom ISi. se sastoji stupnja. samo telegrafski prema si. sklopom — ko filtriran telegrafski li signal. Upotrebljena operacijska pojacala tipa 741. Od njih prva dva formiraju pravi bandfilter. filter. *tst£*r T * ^ v-n : ± SI 16* -if a NF PRETPOJACaLO IZLAZNO NF POJACALO 9-94. On. On najbolje propusta frekvencije oko 550 Hz. 9-93 je moze ili Osim toga se znakovi. 9-92. preko kondenzatora od 1 ^F. pro* pusta frekvencije koje su manje od 3500 Hz. preko kondenzatora od 5 \jlF. odlazi na jedan od kontakata preklopnika FL. Tako se kod filtera. Prvi stupanj. Takva visina tona je mnogim telegrafistima vrlo ugodna za primanje. a iza njega se moze prikljuciti zvucnik. IL 741). sa ISs. Ispred integriranog sklopa TAA-611-C je potenciometar za regulaciju glasnoce. Drugi stupanj. jacalo. imat cemo optimalnu filtraciju za govorne Prebacimo frekvencije. propusta frekvencije koje su vece od 350 Hz. koje bi se Kompletno niskofrekventno pomoglo ugraditi u od tri amaterski prijemnik sa direktnom konverzijom. moze potenciometrom P mijenjati srednja frekvencija i tako izdvojiti odredeni signal izmedu drugih signala kojima je frekvencija razlicita ce na izlazu ovakvog niskofrekventnog pojacala moci posluziti i neki drugi integrirani sklop. shema filtera koji ukljuciti ill iskljucitL se potenciometrom P (200 kQ) lako mijenja Q-faktor a time i selektivnost filtera. Ovim preklopnikom mozemo filtrirani ili filtrirani birati signal. si. 9-95. Tada. 9-94. koje iz smjese zvukova izdvaja frekvenciju od 700 Hz. Integra Na si. Istovremeno.

integrirana Upotrebljena su cetiri operacijska pojacala tipa 741. Transformator T je svojom primarnom straspojen s mrezom izmjenicne struje (220 V). ZDi i ZDz. Oznake na slici vrijede za pojedi- nacne integrirane sklopove a ne za dvostruke. Na sekundarnoj strani treba da daje napon od 10 do nom 11 9-96. Dvostruki preklopnik A/B omogucuje nam da odaberemo rejekciju neke frekvencije (npr. Kapacitet ovih kondenzatora ne smije bid manji od 500 nF da filtracija bude dovoljna. 244 V. Najjednostavniji je onaj koji je nacrtan. Potenciometar Ps sluzi za mijenjanje selektivnosti i kod rejekcije i kod selekcije. Treba se samo drzati rasporeda na shemi.IS1 = IS2 = IS3 = . (s dva napona: jedan pozitivan (-1-15 V) i jedan negativan ( 15 V). Umjesto njih moglo bi se uzeti i dva dvostruka operacijska pojacala. Ovaj se ispravlja diodama Dt Ds tako da svaka od njih nabija svoj elektrolitski kondenzator: dioda Di kondenzator Cs. Savremena verzija filtera »selektojekt« Frekvencija nroze se u oba slucaja Pod imenom »selektojekt« (citaj kako pise!) bilo je medu amateri- ma poznato pojacalo sa elektron- skim cijevima koje je svoje ime dobilo prema dvije latinske rijeci: setekcija = izabiranje i rejekcija = odbacivanje. ulaz je direktno spojen sa izlazom i uredaj je iskljucen. dioda Da kondenzator Ce. Vidi tekst Filter nije tesko sagraditi.7 ili 5. Ako se prekidac Pr zatvori. Ona moze biti dovoljna obzirom na to da je potrosak struje za i .741 H'S^hi— pojacalo za prijem NFpojafiaUi SI.1 V). U ranijim izdanjima ovoga prirucnika bio je takav selektojekt opisan dvije dvostruke triode ECC 83). budu podjednake (za 4. razlicite nacine. savremenu verziju takvog si. izabrati sastavne dijelove koliko je moguce tacnijih vrijednosti i paziti da obje Zenerove diode. ali njih je teze nabaviti. da potisnemo neki interferentni ton koji nam smeta kod prijema SSB-signala) ili da selekcijom izdignemo neki telegrafski ton koji zelimo ne- smetano cuti. Za pogon ovog ja potrebna su filterskog ureda- niskih frekvencija izabere neka koju trebamo ili da se frekvencija koja nam smeta utisa. To je bila sprava koja je omogucavala da se iz smjese razlicitih birati dvostrukim potenciometrom Pi + P2 (2 x 10 kQ). 9-95. Njih mozemo postici na — Radio-amateru DJ6HP dugujefilte- mo ra. NF CW i SSB signala.

SL 9-96. »Selektojekt« s integriranim sklopovima. pr&ma DJ6HP ovapojafrekvenciju i sva cetiri operacijska pojacala vrlo malen. ali to calo nije osjetljivo na nekom drukcijem od 50 Hz! 245 . moze primijeniti i stabilizaciju nije bezuvjetno potrebno. jer ko nece biti brujanja. Tko zeli. Samo Zenerovim diodama u ispravljacu.

7 MHz) je bas na prelazu od kratkih prema ultrakratkim Dok u 10-metarskom amaterskom opsegu (28 MHz) jos sluze zavojnice u titrajnim krugovima. nacinjen od ko^ debele bakrene zice ili bakre- Osim viji je kratice »UKV« u Jugosla- a) za isto podrucje takoder udoi kratica »UKT« (ultrakratki talasi). cendo 3000 timetarskih valova (3000 do 30000 ma UKV MHz MHz 10 MHz ili do 1 cm) i milimetarskih valova (iznad 30000 MHz. kraci od 1 cm). Na otvorenom kraju ove petlje je dvostruki promjenljivi kondenzator CijC*. Naziv »ultrakratki valovi« dobili su svi elektromagnetski valovi kojima je duzina vala kraca od 10 metara. 775). : mada Lecherov vod. Ultrakratkovalno ili.10 UKV PRIJEMNICI NEKIM SPECIFICNOSTIMA UKV TEHNIKE Ultravisoke frekvencije i ultrakratki valovi Titrajni krugovi za ultravisoke frekvencije Radio-amaterski 10-metarski opseg (28 do 29. str. Titrajni krugovi za UKV kod kojih je »leherski vod« upo~ trebljen umjesto zavojnice: a) sa galvanskim i b) sa kapacitivnim kratkim spojem na »hladnom« kraju 246 . mogu se u dvometarskom opsegu osim zavojnica naci formirani. a sedamdeset-centimetarski (432 MHz) i 23-centimetarski opseg (1296 MHz) u UHF podrucje ultrakratkih valova (tablica 26-1. podrucje dijeli se na podrucje meili 10 tarskih valova (30 do 300 do 1 m). savinute u petlju. pa je tako nacinjen titrajni krug u kojemu je djelotvorna vnjednost kapaciteta jednaka polovici kapaciteta pojedinog kondenzatora. Rotori su uzemljeni.1 ma tome amaterski dvometarski opseg (144 MHz) pripada VHF podrucju. i C4 1 ^= ! VFP. odnosno kojije frekvencija visa od 30 MHz. — — posebno (citaj: Le- valnim duzinama. koji sluzi umjesto zavojmce titrajnog kruga. decimetarskih valova (300 ili 100 do 10 cm). Na ove posljednje se vec nadovezuje podrucje toplinskih i in fracrvenih zraka.2 Si 10-1. »UHF« (Ultra High Frequency) za decimetarske i »SHF« (Super High Frequency) za centimetarske valove. tzv. U literaturi mogu se naci jos i kratice »VHF« (Very High Frequency) za metarske. ne cijevi. a staton su u kontaktu sa Lecherovim yo dom. 10-la. Lecherovi herovi) vodovi. vidimo na si. krace. Pre- macena W b) VFP. kao slovo U.

. . ovih su dva dvostruka promjenljiva kondenzatora od po 2x 10 pF ka- prizmaticna metaloblika. Na malo manja od cetvrtine duzine paciteta. koja u svojoj unutrasnjosti ima uzduznu metalnu sipku ili cijev. I on ima jedan zajednicki rotor i? za dva statora. kao i kod jos visih. Fino ugadanje frekvencije postize se kondenzatorom malog kapaciteta Cu Kod A je naponski »cvor«. Nazivaju ga jos i »split-stator« kondenzatorom. SA 1Z0L1RANIM ROTOROM SI 10-2. sa dva statora (Si i S2) i zajednickim. npr. kod B. 10-2a. ".':'. 10-3. Zato ih se kod frekvencija decimetarskih valova. »split-stator« kondenzator. Cetiri tipicna UKV promjenljiva kondenzatora vidimo na si. 104b) resonira kod priblizno jednakih geometrijskih dimenzija na dvostruko visu frekvenciju nego cetvrtvalni. Tipicni promjenljivi kondenzator za UKV titrajne krugove. 10-lb je malo drugaciji Lecherov vod. kav cetvrtvalni.':''.. Osim ovoga po znat je i »leptirasti« kondenzator (si. 10-2b). Sam rotor Cetiri tipicna promjenljiva kondenzatora za UKV Titrajni krugovi koji su sastavljeni od zavojnice i voda ili od Lecherovog kondenzatora pokazuju kod sve visih frekvencija sve losija svojstva: los Q-faktor i sve manje i sve nespretnije dimenzije. izoliranim rotorom (R) na keramickoj psovini (K) prikazan je na si. Ovaj se sastoji od dvije metalne sipke. koCilindricna ili aksijalni resonatori ili koaksijalni 104a je taa na si. Lijevo gore je tzv.::". rotor je izoliran. moze biti ili na keramickoj ili na metalnoj osovini. »teptirasti« Poluvalni resonator (si. jer mu je stator razdijeljen u dva dijela. b) tzv. rezonatorom moze biti pomocu odvojka na 247 '$&j.':. 10-3. 104b poluvalni resonator. od kojih lijevi ima ugra- dene zupcanike za prenos 1:3. Kod A s obje strane resonatora su naponski »cvorovi« dok je naponski »trbuh« u sredini. postavljene paralelno jedna uz drugu na medusobnoj udaljenosti od 1 do 3 cm.: : :?- - ¥.»: ' St.Na si. . zamjenjuje razlicitim supljim resonatorima. Dvije vrste specijalnih pro- nijenljivih kondenzatora za UKV: o) sa izoliranim rotorom.'!'. desno gore je »leptirasti« Ispod kondenzator (»butterfly«). Kondenzator Cz je specijalni promjenljivi kondenzator za UKV koji ima jedan zajednicki neuzemljeni rotor i dva statora.. Prvome je duzina titrajni krugovi. a kod B je naponski »trbuh« oscilacija. za razliku od kondenzatora d koji je stavljen na drugi kraj Lecherovog voda i koji mora imati kapacitet toliko velik da za radnu frekpredstavlja »visokofrekvenciju ventni kratki spoj« (200 do 2000 pF). lako se dovodi u intenzivnu resonanciju na UKV frekvencijama. U prvom dok se slucaju u drugom na posuda izduzenog moze uzemljiti. To su tzv. On ima maksimalni kapacitet od samo nekoliko pF. si. vala. '. Za fino ugadanje frekvencije sluzi promjenljivi kondenzator malog kapaciteta Cs f + Veza s (butterfly) razlicita.'•?:.

na si. O na sL 104a. Ovdje vidimo dva takva titrajna kruga koji su u = sakriti. Drugi nacin (na slici desno) je induktivan. oznacena su dva traka Sa Li i koji odgovaraju srednjim vodovima kod koaksijalnih resonatora. kase) natora UKV unutrasnjoj sipki. kako mogu biti na£injeni Stampam folija titrajni krugovi. ili pomocu posebne petlje P (si. Amater ce se redovito plocicama od kasiranog vitropla: ti sta (»Donit«. nacinjene od »vitroplasta« su vec znatno bolje. Veza sa ostalim dijelom aparature moze biti nacinjena na vise nacina. zalemljene izravno na trak kraLi. mora biti nacinjena Primjeri koaksijalnih resokoji na cesto sluze umjesto klasicnih titrajnih krugova: a) cetvrtvalni i b) poluvalni resonator. je Za amatere gradnja ovakvih koaksijalnih resonatora. Ci i C2 su kapaciteti za ugadanje St. u pravilu. Jednostavnije je posluziti se slicnim titrajnim krugovima. od dobrog izolacijskog materijala. 10-6. 10-5. 104b). prekriti. To odgovara odvojku na zavojnici. Njih U titi- L2C2 je osi- na gurana slobodnim prostorom To je dovoljno da se ostvari induktivna medusobna veza. kao sto je npr. Plocice. Naziv dolazi od francuskog: cacher (cit. koji su jednostavno »nastampani« h'izzmszmzzmffimzzsz&sszszzzzzzzzzzzzmzzzM jom oblozenoj Sama plocica na. SL ne Pogled na koaksijalne titray krugove u »profesionalnom« UKV pojacalu (432 MHz) »UHF-04« 10-5. Pogled u unutrasnjost takvih koaksijalnih titrajnih krugova omo- gucuje nam si. Kasirani pertinaks ne dolazi u obzir jer su u njemu gubici kod UKV* -frekvencija vrlo veliki. Takvi kao titrajni krugovi sluze onda plocici. Jedan je pomocu debele zice 2. amatere ali takvi su materijali za (svuda u svijetu!) gotovo nedostizzadovoljini. plocici. bakrenom foli(kasiranoj). Medusobna veza trajnih krugova L1C1 i tanak sloj) oznacena je slovom B. prekomplicirana. ka- U principu. Cijela unutrasnjost je posrebrena da gubici kod tih vrlo visokih frekvencija (oko 400 MHz. M bandfilter. Metalni »jezicac« P ima ulogu pregrade izmedu ta dva trajna kruga. Kamnik). medusobnoj induktivnoj vezi pomocu petlje od debele zice. od kojih su dva naznacena na si. kasirani »teflon«. blize njegovom »hladnom ju« (na slici dolje). Za induktivnu vezu (»Iskra-Kranj«) 248 . Ima i boljih od ovoga. Bez alatnih strojeva ne moze se naciniti onako. Bakrena ugada se na zeljenu frekvenciju malim promjenljivim kondenzatorima Ci i C2.paciteti opseg od 432 prepravljeni za amaterski MHz) budu sto manji. 10-4. na kraju srednjeg voda. Ugadaju se promjenljivim kondenzatorima koji se vide gore. 10-6. vidimo (t]. kako to tvornice rade.

One su zalemljene samo na svojim krajevima. javlja Sum uslijed nepravilnosti toka elektrona. Tranzistori su u pocetku bili izvor znatnih sumova. Ovi sumovi su neovisni o frekvenciji. nigdje se ne doticu bakrenog sloja. Kad bismo mogli neki dobar prizajedno sa antenom posta- gum ne ostalih stupnjeva redovito jemnik 249 . a intenzitet im je proporcionalan sa apsolutnom temperaturom. nepravilne napone koji se ocituju kao posebna vrsta sumova. Kroz elektronsku cijev teku pojedini elektroni u roJu. Vrlo malen §um kod savremenih tranzistora moze se. ekvivalentnog otpora 10-6. Ona je jednim svojim krajem zalemljena uz hladni kraj traka L2 i ide uzdu2 njega odredenim dijelom duzine. stavljena u strujni krug prve mrezice idealne elektronske cijevi bez suma. teoretski objasniti znatno nizom radnom temperatu- rom Utjecaj Sumova na prijem UKV termic- hi nemir. UKV — suma. ali se opaza kao voljnog pojacanja sum. osim ovoga. I spojna zica 2. nika proizvodi male. za pentode 500 do 5000 Q a za cijevi sa vise mrezica u stupnjevima za mijesanje 10 do 100 kQ. sto takoder dovodi do nepravilnosti do neprestanog nemira anodne i struje. St. To bi bila ona vrijednost otpora (kod sobne temperature) koja bi. uz ostalo. I raspodjela elektrona izmedu anode i zastitne mrezice kod pentoda nije konstantna. Idealan prijemnik bio bi onaj u kojemu ne bi bilo nikakvih izvora dodatnih sumova. te sa sirinom propusnog pojasa prijemnika. kao i petlja Lz. Titrajni krugovi za koji su »stampani« na plocici od vitroplasta. elektrona u anteni i u razlifitim strujnim krugovima prijem- # Nepravilno gibanje. kasiranoj tankim slo~ Vidi tekst jem bakra. zahvaljujuci znatno^ poboljsanoj tehnologiji proizvodnje. u ovdje sluzi zicana »petlja« Lz. Najslabiji signal koji bi se tada mogao primiti bio bi ogranicen samo jos termickim nemirom elektrona u anteni.da sasvim stalna. proizvela u anodnom strujnom krugu jednak sum kao i odredena realna cijev. mjerimo jaiza dokost anodne struje. iza Signal je zajedno sa sumomvec da prvog stupnja toliko pojacan vi stupanj najvise doprinosi sumu U elektronskim se cijevima. da onda »ode« udesno na priJdjudnicu koja je nacinjena u obliku »otoka« na bakrenom sloju. Ekvivalentni otpor suma (R aeq) za triode ima vrijednost obicno izmedu 200 i 500 Q. pogledu suma mnogo bolji od elektronskih cijevi. U nekom realnom prijemniku je ova granica odredena iznosoin za koji moze pojacani antenski sum nadjacati ostale sumove u strujnim krugovima prvog stupnja prijemnika. npr. tzv. Pri tome se smatra da prcijelog prijemnika i da se utjecaj ostalih stupnjeva moze zanemariti. Ovu vrstu suma u elektronskim cijevima cesto izrazavaju po* — — mocu tzv. sa termogenom komponentom impedancije u kojoj nastaju. tranzistora. pa njihova gustoca nije posvu- predstavlja znacajan dodataK. Ovo se ne moze primjetiti na kazaljci kojom. Moderni tranzistori su.

.

Dijagram za preracunavanje suma prijemnika. jer je to odlucno za odnos sig- 251 . Nije rijetka ni UKV veliko pojacanje signala. Zato treba. kao i sam nje. signal/sum kod prijema slabih telegrafskih (CW) znakova. npr. izrazenog u belima (dB) u vrijednosti. 12 13 14 15 'Sum u decibeuma (<jb) S/. Pri gradnji UKV prijemnika tre^ ba misliti na cinjenicu da je uvijek vaznije u prvom stupnju prijemni^ UKV mu loj kutijici kombinirani s odgovarajucim malim predajnikom (primopredajnici) mogu posluziti i manje selektivnosti (30 do 50 kHz). izrazene u »kT « i obratno deci* Ako je potrebno da se popravi odnos signal/sum kod prijemnika signala.= ^==™ = — — — — -— == = = ====== — ==? IllllII liSiiiiiH 10 11 -. kod veza putem refleksije na Mjesecu ili za rad preko meteorskih tragova (MS) i slicno. Za sasvim male. koji su potrebni za sto bolji odnos. za prijem na frekvencijama od 144 MHz i vise. ka osigurati malen go li vlastiti sum ne- Bolji prijemnici za FM-telefoniju treba da budu selektivniji (20 do 25 kHz) od ovih. dok se jos veca selektivnost trazi za prijem SSB-telefonije (oko 3 kHz). treba smanjiti propusni pojas prijemnika i povecati selektivnost do maksimalne mjere koju samo dopusta stabilnost njegovih oscilatora. 10-8. pazljivo odabranacin gradti tranzistore. prenosne prijemnike koji su u ma- primjena vrlo uskih propusnih pojasa.

Njihov izbor ovisi o stupnju prijemnika u kojemu treba tranzistor da radi. je sam BFW92 BF679 BF680 OZNAKA . to izbor tranzistora kriticniji. Sto blize ulazu prijemnika. a prema tome i za osjetljivost prijemnika za stabe signale.nala prema sumu. Za ulazni stupanj prijemnika treba uvijek izabrati takay tranzistor koji ima malen vlastiti sum. Tranzistori za UKV i diode prijemnike Danas se u prijemnicima za upotrebljavaju UKV samo tranzistori.

tranzistor BF 960 u visokofrekventnom pojacalu. ako je prevelik. Da se sprijeci eventualna povratna veza od izlaznog na ulazni titrajni krug. diode koje inace vrlo dobro rade na frekvencijama svih kratkih de. 10-10a. kod 800 MHz. spominju se tvornice ^Microwave Semiconductor Corporation* i »NEC« (Nippon Electric Co. npr.MHz razlikuju. Prema tvornickim podacima moze se ocekivati visokofrekventno pojadanje oko 20 dB uz sum od oko 1 dB na frekvencijama oko 432 MHz ili. pocinju pomalo »otkazivaOne na frekvenciji od. osobito u stup* njevima za mijesanje.7 kQ i 39 kQ) koji treba prilagoditi upotrebljenom tranzistcn ru (otpornik s tackicom na shemi!). i vise!). Izlazni titrajni krug je ukljucen direktno u strujni krug kolektora. ali da ima po- same struje diode — visokofrekventne tak- §umi od BF 961. predstavija prolaz za izmjenicne struje visokih frekvencija. jedva da bi se bez vrlo preciznih mjerenja (!) mogla cuti razlika Pritom karakteristike. Neki i za frekven- samo u iznimslucajevima. dobro je postaviti metalnu pregradu koja ce ih odijehti jedan od drugoga. Do radio-amatera tak- VISOKOFREKVENTNA POJACALA ZA UKV Tranzistorska visokofrekventna pojacala za UKV Tranzistori su danas toliko kvada ih se moze s uspjehom primijeniti u visokofrekventnim politetni jacalima na UKV od njih mogu sluziti cije preko 1000 MHz. Kod najvisih frekvencija. na visokim frekvencijama UKV podrucja mno go se primjenjuju.«). Za visokofrekventno »uzemljenje« baze sluzi kondenzator od 1 nF. Ovaj je potreban i za micku stabilizaciju radne tacke. Dva pritftjera za njihovu upotrebu prikazat demo i u ovom poglavlju. Takoder je do- — Osim tranzistora. On ima najmanji sum! Sto se tice tranzistora BF 960 treba znati da je u isto takvom ku<Si§tu valova. One se od ostalih poluvodickih dioda razlikuju po tome Sto vrlo brzo reagiraju na promjene napona i sto imaju neootdno malen vlastiti kapacitet. Medu prvima.M-: bro. da geometnjske osi zavojnice Li i La budu jedna na drugu okomite. razlicite dio- Medu ovima se isticu tzv. To znaci: ako Li stoji neka L2 lezi ili slicno. Sam emiter je priklju&n na pdvojak zavojnice Li jer je ulazna lmpedancija tranzistora u ovome sklopu vrlo niska. . Na frekvencijama do 200 MHz. iz istih razloga. Ipak cemo ovdje pokazati primjer uredaja za prijem na i frekvenciji 1926 MHz. Za frekvencije do 800 je BF 900 najbolji medu nji- ma. Taj kapacitet. pa ce i amateri moci s njima eksperimentirati. Nema ispravljackog ucinpreko vlastitog kapaciteta ka. koji ih proizvode u vecim koUCinama. podrucju. diode. Za sada cemo se zadovoljiti s time da znamo za njih (HI). pojacanje od 15 dB uz sum koji ne prelazi 3 dB. vi tranzistori dolaze nim — — Tranzistorsko visokofrekventno pojacalo »sa uzemljenom bazom« prikazano je na si. dok je radna tacka odredena uobicajenim razdjelnikom (4. manje boljSane nesmetano proteku! Na vim frekvencijama se bez pravih »sotkica« ne moze nista uspjesno naciniti. 1296 MHz vise uopce ne funkcioniraju kao diode. Osim silicijevih tranzistora u novije se vrijeme pojavljuju osobito malosumni tranzistori koji se izraduju na novoj vrsti poluvodica: galijevom arsenidu (GaAs). Diode Di i D2 koje su spojene paralelno sa antenskom zavojnicom 253 . — kao i BF 900.. ali i onda uz vrlo visoku cijenu (blizu $ 40. jer ti«. ali kako je u pocetku bilo i s drugim tranzistorima s vremenom ce im cijena pasti. medu njima. Schottky-jeye (Sotki). Razumije se da i ovdje radna tacka ovisi i o emiterskom otporniku ter(1 kQ). na frekvencijama oko 1296 MHz.

su Primjeri visokofrekventnih pojacala za UKV s tranzistorima: a) pojacalo sa »uzemljenom« bazom. Shema je nacrtana za tranzistore tipa P-N-P i pokazala se u 254 . utralizirati Kondenzator C n ciju. suprotnim fazama. tj. Za tu svrhu moze BF 161. To mogu. osobito onda ako predajnik nije jako snazan. Ako je u blizini pri- h l y € jemnika jaci predajnik. za razliku od njeg primjera ovdje je antena prikljucena na odvojak ulazne zayojspojene nice. 10-10. 10-10a. Odvojak za prikljucivanje baze tranzistora na ulazni titrajni krug -ju Li -L I C3— —*-l 4TTfe» ostvaren je kapacitivnim djehteljem predas(10 i 68 pF). Rao TR moze se upotrebiti. BF 224 i BF 225 (i ekvivalentne) preporucuje se samo sklop b) i to bez neutralizacije Kod treceg primjera visokofrekventnog UKV pojacala se ulazni signal dovodi istovremeno suprotnim fazama na bazu i na emiter tranzistora. mom ce kod nekih biti potrebno neunutrasnju kapacitivnu povratnu vezu koja postoji u satranzistoru. Zato prisutnost dioda na tome mjestu nema nikakvog utjecaja na prijem UKV signala. dovodi na bazu i na emiter tranzistora. bolje je da se umjesto germanijevih dioda stave sicilijeve diode malog vlastitog kapaciteta (oko 1 pF). BF Za BF 200 Hi njima slican tranzistor. BF 166. SL cin ali Ima tranzistora koji na ovaj namogu raditi i bez neutralizacije. Germanijeye diode ne vode ni u propusnom smjeru ako je napon ispod 0. On se prikljucuje na onaj kraj zavojnice Is koji nije spojen s kolektorom. kao i za primjer na si. ako je prijemnik u blizini nekog predajnika. BF ISO. posluziti kondenzator C„. biti i normalne visokofrekventne germanijeve diode. Za sili: cijeve diode napon mora biti veci od 0. kao i emiterski otpornik su isti. npr. Zastitne diode Di i Ds preko citave zavojnice Li. b) pojacalo kod kojega je emitcr uzemljen za visoke frekvencije. ovdje je upotrebljen silicijev I N-P-N tranzistor.La sluze za zastitu tranzistora. 1040b. kao i u predasnjem primjeru. Visokofrekventno pojacalo s tranzistorom kojemu je uzemljen emiter prikazano je na shemi si. cime je osigurana ista istosmjerna radna tacka tranzistora.2 V. BF 173. 167. I razdjelnik napona na bazu.6 V da bi elektricna struja mogla proteci. c) sluzi za neutraliza signal VF pojacalo kod kojega se istovremeno. jednako jaka kolektorska struja uz isti pogonski napon. vec se nalazi tik uz odvojak preko kojega se dovodi elektricna struja iz plus pola izvora od 9 V.

Duiina zavojnice 9 zavoja. BF180 i si. trebat ce za N-P-N tranzistore uzemijiti pozitivni pol i obratno. pa u pogledu unakrsne modulacije i slicnih smetnji zaostaju za specijalnim tranzistorima koji rade na principu koristenja »efekata polja« (Field-Effect Transistor. a u drugome (si.). izolirone lice. Zavojnice su motane lakira posrebrenom bakrenom zimm. 10-13a je VF pojacalo u je gejt-elektroda FET-a uzemljena. oni ipak ne podnose prejake signale. 0=1 za upotrebu tranzistora tipa JFET. kojemu ieljeza iza UKV: U ~ 5 zavoja. 10-1 lb) negativni pol izvora struje. BF 161 ili BF 166. BF 261. Sheme vrijede za malosumne tranZtstore. u kojima je jezgrica od visokofrekventnog ili nom podrucju. promjera 5 mm. iiz hladni kraj zavojnice L% i Ls U = mm. »FET«). SI Na si. Uz tranzistore (AF 139 ili BF 272) obicno ne treba neutralizacije. Najprije cemo navesti primjere za de na UKV cpm. odvojak kao Ls. U mjestima gdje istovremeno ra- re^ SL 10-11. tj. Izgled visokofrekventnog tranzistorskog pojacala za 144 MHz. npr. Otpornik od 330 Q osi- Na si. Obje sheme vrijede *a silicijeve tranzistore. 10-lla) uzemljen je pozitivni pol. kao sto su. izvora tiP a pol.slucaju (si. 10-12. Tranzistor mole biti BF 167 ili BF 173 (»RIZ-Zagreb«). b) ako je negativni pol uzemljen. 10-11 su dvije sheme tran^storskih pojacala za frekvenciju Pa 144 MHz. U prvom 10-12. osiguravajuei veliko pojacanje i vrlo malen sum. = 0. Ls odvojka. lako dolazi do preterecivanja ulaznih stupnjeva i do unakrsne modulacije. Metalni oklop samog tranzistora treba spojiti s pregradom koja odijeljuje ulazni titrajni krug od izlaz nog. Limena pregrada dijeli izlazni titrajni krug od ulaznog. Cu/PVC. ali gurava prednapon. Razumije se da tu mogu posiuziti i tranzistori tipa N-P-N (npr. Izgled takvog pojacala prikazuje si. Pazljivi like promatrac ce lako uociti bitne razizmedu jednog i drugog sklopa. za amaterski dvometarski opseg. Tranzistorsko visokofrek ventno pojacalo za 144 MHz u dvije di ili mnogo amaterskih UKV stanica gdje u blizini amaterskih frek- rade jake komercijalne i stanice. Osim toga i njihova je linearnost losa. odnosno BF 244 ili BF 225 (»Ei-Nis«) 255 . ali onda se praksi prave UKV polaritet i ^° e za pm ]?* bio uzemljen tranz stor r-N-P negativan ^ . Li = L = 2 zavoja. na polistirolskim tijelima. lako mnovencija druge UKV gi »bipolarni« tranzistori dobro ra- varijante: a) ako je pozitivni pol izvora struje napajanja uzemljen.5 mm. Diode Di i Ds bez mora promijeniti 1 kao vrlo upotrebljiva.

.

Zavojnica L 2 koja se nalazi iz- medu jednog opsega koji i sluzi za neutralizaciju i biti ugodena na sredinu drugog tranzistora ona mora onog UKV priiftati. pokuSalo se naciniti kaskodno pojacalo s bipolarnim tranzistorima. 10-15. 10-15. Tu su upotrebljeni unipolarni tranzistori (FET). krug djelovati na izlazni. Buduci da se elektronske cijevi vise ne upotrebljavaju za ove svrhe. Uz izmijenjeni polaritet izvora struje napajanja. Tako ne moze ulazni titrajni V pojacanje iznosi oko 13 dB. mogu po~ stuiiti i tranzistori tipa P-N-P. Kolektorska struja iz TRt protice i kroz TRt. TR2 Jp . U zelimo tima resoniraju na sredinu opsega (145 Slicno kaskodno pojacalo je prikazano i na si. mnogi se od amatera ne odlucuje ici tim putem. kao npr.Visokofrekventno pojacalo kod kojega su dva tranzistora spojena u seriju. prema si. Pojacanje signala iznosi dakle preko 2 do skoro cijela 3 stupnja amaterske S-skale! 12 sto ovisi V najmanje 15 o izabranom Iako su oba kaskodna spoja dvaju tranzistora vrlo zanimljiva za eksperimentiranje. i AF 139 Ui BF 272. 200 ili njima slicni. poznato je pod imenom »kaskoda«. npr. 180. naciniti tako da zajedno s prikljucenim kapaciteSt. TRt i TRs su tranzistori tipa N-P-N. La treba. tranzistoru. BF 180 Ui BF 200. montiranu izmedu tranzistora. MHz) Kako vidimo na moglo postici ovisno je o velidini rgonskog napona. Shema dvometarskog kapacitivnog razdjelnika. ova zavojnica prolazi kroz limenu pregradu. 1046. ovisno o tranzistorima i o tijelima za namatanje. Ulazni titrajni krug (sa Lt) spojen je na bazu tranzistora TR2 pomocu BF BF kas~ kodnog pojacala sa N-P-N tranzistorima. Zavojnice Li. a uz napon od do 17 dB. BF 161. TRi = TR2 = BF 161. Takva pojacala su bila najprije gradena sa elektronskim cijevima tako da je katoda jedne cijevi bila spojena sa anodom druge. tako da bude plus pot na sasiji. I ovdje je neizbjeziva zavojnica za neutralizaciju L2. Uz napon od obje slike. u kolektorski strujni krug kojega je smjesten izlazni titrajni krug (sa Ls).

I .

Na ulazu pojacala stavlja se FET. 2elimo li da nam taj prvi Da bismo postigli sto potrebno je. Ovo je osobito vazno za prijemnike koji su namijenjeni za radio-veze refleksijom od meteorskih tragova. potrebno visokofrekventnom pojacalu upotrebiti i specijalne tranzistore. mozda. 10-17. moze stupanj pojaca signal. Njihov je sum vrlo malen. nog gradskim nacinom zivota. U drugom stupnju je bipolarni tranzistor tipa N-P-N ili. Ovaj drugi mole biti ili N-P-N ili P-N-P. daleko od svih elektricnih postrojenja i industrijskih pogona. postoji mogucnost da se primjeti znacenje specijalnih VF pojacala. U samom gradu takvi su smjestaji veoma rijetki. 10-17. Njegov veliki ulazni otpor tie prigusuje titrajni krug i zato zavojnica L2 ne treba nikakvog odvojka. Takav izuzetak UKV Specijalna maloSumna pojacala manji sum kako vec znamo. i i malosumni predstupnjevi mogu mnogo je samo onda kad smjestaj radio-uredaja na takvom koristiti. jednostavnije je sagraditi VF pojacalo. predstavljaju prave izuzetke. 10-18 je shema VF pojacala za dvometarski amaterski opseg. kada je moguce otici izvan zone u kojoj postoji taj gradski sum. odrede- me izmedu za obje ove mogucnosti. Ni »najmalosumniji« tranzistor nije u stanju da iz tog opceg suma »izvuce« neki signal kojemu je snaga vrlo malena. Nacrtane su she- nolikije elektricne instalacije. Odvojak je na 1/5 broja zavoja citave zavojnice. Takvi je u biti. kako je to vidljivo na shemi mjestu' gdje Njima se cini da je ugadanje neutralizacije tesko. Za one koji zele brze do cilja. si. Tek onda. osobito smetnja. Signal ostaje ispod »nivoa suma«. To su smjestaji (»QTH«) izvan grada. ali Na si. da prvi stupanj u prijemniku sto manje sumi. ako zelimo. kucanski aparati automobili u gusto naseljenom gradskom podrueju proizvode toliko elektricnih smetnja da se formira pravi »gradski visokofrekventni smog«. ali to nema tzv. a pojacanje im je barem 3 S-jedinice (oko 18 dB ili vise). Najrazi treba obaviti sa mnogo paznje. tipa P-N-P. Nije tesko.— A70j^ 12 r~ \*\- r\ SZ. strojevi. od io* niziranih slojeva kod potarnog svl jetla (»aurore«) ili od Mjeseca. »industrijskih« drugih. BF 960 ili 3N200. I To " nj | Da i |1s VF pojacalo za dvometarski opseg u kojemu je VET kombimran sa »obicnim« tranzistorom. Predvidena je upotreba MOSFET-a kao sto su BF 900. Veza stupnjeva je kapacitivna (preko 470 pF). Zavojnica Ls mora resonirati s kolektorskim kapacitetom tranzistora TRs. 258 . ako se amaterska radio-stanica nalazi negdje na vrhu nebodera (solitera) usmjerene antene ako ima dobre ne predugacke koaksijalne antenske vodove. Protiv njega ne pomaze nikakvo malosumno pojacalo.

ovisno o UKV-opsegu frekvencija. £alo sa GaAs-FET-om za 432 MHz. izabrani par tranzistora P 8000. jednaka FET-a. ukoliko bismo iz vede »hrpe« mogli izabrati dva je dnakih svojstava. Mijesanje sa diodom: a) za podrucje metarskih valova (VHF). TRi i TR2 moraju biti medusobno jednaki npr. Najbolje je upotrebiti dvostruki FET. kao i Ts karakteristika. osobito za mijesanje kod vrlo visokih frekvencija. ledan se ne razlikuje od drugogal Transformatori Ti i Ts. njihove su elektricne karakteristike prakticki identicne. . na toroidnim feritnim prsteslicno onima na Feritni materijal mora odgovarati primjeni kod visih frekvencija. si. dakako. b) za podrucje decimetarskih valova (UHF) minijaturnoj silicijevoj plocici (»cipu«). su sirokopojasnih Namotani su bifilarno. na si. Stupanj za mijesanje s dva FET-a. 10-21b. si. na si. nima (»torusima«). Takoder se mote upotrebiti dvostruki FET. sto je mogarie vise. VF poja- MF koje je ke su iz casopisa »QST«. jer nismo mogli nabaviti takve tranzistore da sami nesto slicno sagradimo i is- sagradio WA2ZZF. Tranzistori TRi i TRz. r Xi Tranzistori P 8000 bili bi vrlo dobza tu svrhu. moraju biti dva. Njihova radna struja neka ne bude mala. 10-22. SL 10-25. Broj zavoja je nesto manji. U 430. kao sto je npr. 1024. 9-27. kao SL UKV $to je U 430. Ovdje cemo dodati jg& nekoliko primjera za UKV.— trom kojemu ien sa » i s U «. Buduci da su oba tranzistora prosla citav proizvodni proces zajedno. Ne samo da su u istom kucistu. Na si. 10-23 je VF pojacalo za 1296 MHz za shemu je klizni kontakt spoIsto vrijedi. Na si. vec su i na istoj M {kontroUi. JJa&Bio je K2UYH. odnosno trifilarno. 10-24. U UKV PRIJEMNIKU STUPNJEVI ZA MIJESANJE Stupnjevi za mijesanje u UKV prijemniku bitno se ne razlikuju od stupnjeva za mijesanje koje smo opisali u poglavlju o kratkovalnim prijemnicima. 10-25a prikazan je princip mijesanja sa jednom diodom u podrucju metarskih valova. Obje sli «ra ? a) probamo. Za ostalo vidi tekst 261 . Cesca je upotreba dioda.

6/1978. SL 10-23.7 do 6. Prednapon za gejt-elektrodu (—U ) odreden je potenciometarski i on je znatno nizi od napona za koji je nacinjena dioda ZDi. VF pojacalo za ultravisoke frekvencije sa GaAs-FET-om: a) za 70-centimetarski opseg (K2UYH): b) 24-centimetarski za opseg (WA2ZZF). 10-21 su iz casopisa »QST«. Za gejt-elektrodu je potreban radni je nacinjen i kao nosac svih dijelova. br. znamo potice iz literature. Primijeniti se moze kao pojacalo do vrlo visokih frekvencija. je nizi 10-21a je to 260 . Sheme od toga. Ona treba sprijecitl eventualnu pojavu visih napona koji bi mogli upropastiti vrio osjetljiv Dimenzije tog FET-a su izvanredno male (promjer ispod 3 mm!). za sada. za na(od 4. i ZDz. Visokofrekventno UKV pojacalo za 1296 MHz sa FET-om iz galijevog arsenida (GaAs) na si.SL 10 10-22. mogu iz- FET vrsno posluziti kao prijemna visokofrekventna pojacala za decimetarske i centimetarske ultrakratke valove. ZDi 5. L3 < T\ L« <70 432 MHz Izgted UKV pojacala za sa FET-om iz galijevog arsenida (GaAs) •7To 10 1123s JLX»i _l?'JL 2D2 SL 10-21.2 V je dopusteno!) ogranicuju napone napajanja na dozvoljeni maksimum. pregrada izmedu ulazne i izi Zenerove diode. Na naznaceno sa dva galvanska elementa i potenciomeprednapon koji si. pon oko V Najnoviji FET.6 lazne prikljucnice.7 do 6. cak do 12 GHz. Sve sto o njemu. ZD2 odreduje pogonski napon pojacala. ZDi = ZD2 = Zenerove diode za napon 4. jos se ne moze nabaviti u trgovinama. u redovitoj prodaji. Ona ne odrea duje prednapon. nacinjen iz galijevog arsenida (GaAs). lako su deklarirani kao pojacala snage (do 1/4 vata!).2 V.

prijemna i frekvencija imale preveliku amplitude odmah iza dioda. Oscilatorova injekcija se dovodi u jedan. kasirani (prevuceVidi tekst podrucju decimetarskih valova. Amateri ce se cesce susresti sa uredajima kod^ ko : jih su gotovo svi vodovi. ugradene u metalni oklop.. oscilatorove frekvencije (1152 MHz). Uz onaj drugi pise vrijednost nize. "In HW^fi i 1 M 5. a primani signal u drugi ugao stampanog cetverokuta. tj. ugraden u maleni metalni oklop. osim stabilne frekvencije. To se postize iskljucivo Schottky-diodama koje daju zadovoljavajuce rezultate i na frekvencijama od nekoliko GHz. Oni djeluju kao »upojni 1/4 resonatori«. iz razloga koje smo ranije objasniii. 10-25b. Di i Da. Medufrekvencija se dobije po- Stupanj za mijesanje na kasiranom vitroplastu za frekvencije oko 1296 MHz.L osc VFP I ^ n LI M! & '/ //////////> tivitet. (DBM) koji se moze nabaviti gotov. Moze se upotrebiti od najnizih frekvencija pa sve do 500 MHz Hi vise. Njegova gornja stranica je malo uza od donje. Za ovako visoke frekvencije je najbolje upotrebiti gotove DBM. prikazan je na si. »nastampani« na kasiranim plocicama. imati osobito malen vlastiti kapacitet i malen sum. Primjer takvog stupnja za mijesanje koji moze raditi na visim decimetarskim UKV opsezima. nalaze se dva stampana bakrena traka kojima je duzina i sirina takva da resoniraju na te dvije frekvencije. i titrajni krugovi drukciji. i0-2<5. Dvostruki balans-mikser (DBM). 10-26. Zavojnica Li sa trimerskim kondenzatorom Ci formira izlazni (medufrekventni) titrajni krug na 144 MHz. danas se redovito upotrebljavaju u profesionalnim UKV uredajima. Simetrija u tim mikserima je tako dobra da od bilo kojeg ulaza (»port«). kao sto je onaj na si. uz vrlo malen sum. ukljucivsi i titrajne krugove.. Oscilator mora davati. Vazno je da ulazni i izlazni pribudu optereceni impedancijom od 50 Q. mocu trebiti bakrom ni) teflon. naciniti prema jtlocu diode gdje su 10-25b. moze se stupanj za mijesanje posi. ukoliko su mu diode Schottky- prema MFCLAZ balans-mikser SI. dovedeni signal bude oslabljen za 35 do 40 dB. u principu. potrebni za prijem. sto im je drugo ime. U dioda Di i Ds. Uz njega je zato napisana visa frekvencija (1296 MHz). jos odgovarajucu snagu: obicno izmedu kljucci i . prema bilo kojem drugom. Bolje bi bilo upoSZ. Stampana bakrena traka koja je sira ima manji induk- oscilatorova vertora. 10-27. osobito u anglo-americkoj strucnoj literaturi). najcesce se danas upotrebljava do frekvencija oko 500 MHz. To je medufrekvencija. 10-27.15K Razlika izmedu prijemne i oscilatorove frekvencije je 144 MHz. One moraju. na izlazu ovog kon- Koaksijalni resonatori. Opis u tekstu 262 Dvostruki -jevog tipa (»hot-carrier«. Da ne bi. sto je vrlo mnogo na tim frekvencijama. Pri mijesanju dolazi samo do umjerenih gubitaka koji iznose priblizno 6 do 7 dB. ski prijemnik moze -£ y< (1296 30 MHz] pa dvometarposluziti kao i dodatak u kojemu su svi ostali stupnjevi. upijaju (apsorbiraju) oscilacije kojih frekvencija iznosi 1152 MHz i 1296 MHz. si.

10V) A7K 50K. buduci da onda i odnos izmedu signala i suma postaje nepovoljniji. sto je inace vrlo tesko postici. I ono mora biti malosumno. 10-28. Podaci o tome su na tablici 10-L Odaberemo li medufrekvenciju od 14 MHz. Oscilatorski Medufrekventni signal na izlazu iz DBM je. najbolje s tranzisto(40673. Zato je i za UKV ulaz predvidena upotreba atenuatora (Ri. u pravilu. Zatzv. podaci za optimalne vrijednosti takvog atenua* tora. Ukupan je u£inak sa atenuatorom redovito bolji nego li bez njega. Ona prigusuje za —3 dB. Kada ulaz signala koji primamo ne bi imao pravilnu prikljucnu impedanciju doslo bi do povecanja gubitaka pri mijesanju. 1 i proizvodu DBM. Ako amater u svojoj radio-staiuci ima dobar komunikacijski prijemnik. u -mikser pojacalo«. od 6 dB. Potrebno prilagodenje postize se. Ako nema od- 4x101 MHz). Primjer mijesanja pomocu dvostrukog balans-miksera. Na tablici 10-1 nalaze se. ako zelimo primati dvometarski opseg. Najosjetljiviji dimenzioniranje dijelova ovisi o iz- boru medufrekvencije. Dvostruki balans-mikser (DBM) dobiva visokofrekventnu injekciju iz oscilatora preko otpornicke atenuatorske mreze (300.12V SL 10-28. ita kojega slijedi medufrekventno pretpojacalo sa MOSFET-om. 3N200 ili slican). a za prijem opsega od 432 MHz metiufrekvencija 28 MHz 10 mV. Li i d) kojemu rom tipa MOSFET ulaz stalno je opte- njima recen sa 50 Q. LC-sklopom (&. uz ostalo.666 ciju od 404 MHz MHz na prilagodenje je medufrekventni izlaz. on ce za prijem telegrafskih i ili 263 .. +10„. Opts u tekstu.333 MHz). sto je ne- pozeljno. vrlo slab. C2. Za prijem /0-centimetarskog opsega je bolje iza- brati medufrekvenciju od 28 MHz. pravilno koristiza mijesanje ne10-28. u tome pogledu preporuka.¥ SUMNI BROJ (kTo) MMESANJE IMF (POST-MIKSER) FOJACaLO 14 li 28MHz T 1 D8 Ft 1 1 L1 Di (8. govarajuceg mogu biti veci gubici prilagodenja. to se on vodi najprije u medufrek»post- ventno pretpojacalo. prema si. potrebna je oscilatorova frekvenclia od 130 MHz (=2x65 MHz ili 3x X43.. To znaci da za toliki iznos treba povecati snagu oscilato ra. ovisno o Potrebno je da se dr^imo tvornickih Da bismo mogli ti kakve stupnjeve ka nam posluzi si. Podaci za gradnju na tablici 104. On donosi odredene gubitke. Za prijem opsega od 144 MHz preporuduje se medufrekvencija 14 MHz. ali osigurava dobro prilagodenje (50 Q) na sirokim opsezima prijemnih frekvencija. 16 i 300 Q). R2 i Rs). Onda oscilator mora davati frekven(=3x134.

Tablica 10-1. prema si. 10-28 Oznaka na shemi uredaja: . Pregled sastavnih dijelova za tnikser sa medufrekventnim pretpojacalom.

treba osobito pa~ ^ ultrakratkovalnim podrucjima vrlo rado upotrebljavati SSB-signala specijalne konvertore. Unatoc toga. ukoliko je i mozda graden. kao sto su BF167 ili BF173. ili se u oscilatorima sve vise upotrebIjavaju malosumni bipolarni tran. UKV-konvertor stavlja se ispred prijemnika za KV. ne treba neutralizacija. i0-30. koji slijede. ali ako su u osciiatoru. Nekoliko takvih oscilatora ce biti prikazano i u primjerima tunera i konvertora.Osoilatori za konverziju uitravisokih frekvencija principu moze svaka vrsta osod kojih smo yeci broj opisali u poglavlju o oscilatorima. pomocu stabilne frekvencije kvarcovog oscilatora. potrebno je izmedu konvertora i KV-prijemnika jetljivost staviti lo. Kod medufrekvencija oko 28 ili 14 MHz takva ce neutralizacija biti dovolj- u dvometarskom opsegu Konvertor je uredaj koji. 10-29. na bilo kojem mjestu. Tranzistori koji imaju vece vlastite. Najbolje ce bizapoceti gradnjom sto jednoti stavnijeg konvertora za dvometarski opseg. kao i malosumni tranzistori tipa JFET i MOSFET. uz dimenzioniranje tiodgovarajuce U cilatora.. Kondenzator od 10 nF bit ce dobar. posluziti za konverziju (transpoziciju primanog signala na -O +12V medufrekvenciju pomocu mijesa S/. . pocetnik <5e se najprije zadovoljiti/edno- — — nazovimo ih pocetnicima stavnijom gradnjom. ukoliko je medufrekvencija oko 28 treba naci nesto za dobar pocetak. Kondenzator Ce otpada. MHz. odnosno kod njihovih ekvivalenata BF224 ili BF 225. si. Vidi tekst MHz nja). morali bi se neutralizirati Takvo MF jemnika da ne osciliraju (Ce. tranzistori koji vec sami proizvode r>revelik sum. mijesanjem »prebacuje« prijemne frekvencije (npr: 144 do 146 MHz). Medufrekventno »post-mik- ser« pojacalo s FET-om. KonvertOfti za prijem Na sL 10-30 vidimo kako se moze FET neutralizirati na razmjerno jednostavan na£in: otporom od 10 i kapacitetom od 1 nF. unutrasnje kapacitete. zistori. Ma frekvencijama oko 14 ili 28 moze se primijeniti ovakva jednostavnija neutralizacija. Ako je os- na da to budu oscilatori koji imaju malen sum! Ranije se nije govonlo o malosumnim oscilatorima. 1 ' — trajnih krugova i izbor pogodnih tranzistora. koji onda sluzi kao dobro medufrekventno pojacalo. maksimalno 5 do 7 pF). transponira ill mijenja 265 kQ na. Kod tranzistora. nemoguce je naciniti malosumni prijemnik! Zato ziti kratkovalnog prijemnika premalena za dobar prijem UKV-signala na ovaj nacin. za prijem UKV-frekvencija. UKV Unaprijed zelimo naglasiti da pri gradnji takvih oscilatora. konvertor jednostavnije I DVOMETARSKI KONVERTORI TUNERI Za one radio-amatere koji jos nemaju iskustva u gradnji UKV pri- pretpojacalo vidimo na shemi. uspjeh mora »od prve« biti zadovoljavajuci. Da ne izgubi »hrabrost«. kako bi i pocetnik mogao osjetiti car uspjeha. medufrekventno pretpojacakao sto je bilo ono na si. 10-28 neko jednostavnije.hladni kraj zavojnice Liz treba onda »blokirati« vedim kapacitetom od 50 pF. Donji.

10-31. voj »aktivnosti« otezano.8 do bakrenom zicom. 10-32. frekvencija kristala treba biti 116 MHz (latinski: vanjem kondenzatora malog kapaciteta (5 do 50 pF). izmedu baze i emitera tranzistora TR2. za prijem povoljnije. medufrekOvertonska ventni titrajni krug. ali brusen je lzgled stampane plocice za gradnju dvometarskog konvertora. od kasiranog kvalitetnog pertinaksa (»Donit«- -Kamnik) 266 . frekvencija kvarcovog overtona koji treba biti otisnut na kristalovom kucistu. Na njegov prvi gejt dovodi se ulazni UKV sigdirektno sa ulaznog titrajnog kruga Li/Cu Zavojnica Li motana nal. Uz pouzdan dip-metar (vidi str. Oscilator je jednostavan kvarcov »overtonski« s tranzistorom TR? (BC107A). Kada se oscilatorov titrajni krug dovede blizu 116 MHz.tako da njegov peti overton bude upravo 116. Kolektorski titrajni krug L2/C2 mora resonirati na 116 MHz. To je. Za tu svrhu ce biti dovoljan napon od motana I je ona ima i St. LtCz priosci- V ili manje. isti promjer. mjera 0. Kristal Q ima osnovnu frekvenciju koja je priblizno pet puta niza. usred desetmetarskog opsega ili blizu onih medufrekvencija na koje ce biti transponirani dvometarski signali koji nas najvise zanimaju. Zavojnica Lz mora imati dobru VF jezgricu. 10-31. naime. Iza prvog zavoja treba naciniti odvojak za prikljucak na koaksijalnu antensku prikljucnicu (ANT). Crne povrsine oznacuju bakar. Tranzistor TRi je MOSFET (40673. L3/C3 mijenjati) mora resonirati negdje u novo. Najjednostavniji dvometarski konvertor s dva tranzistora. Na drugu gejt elektrodu dolazi VF na- pon iz oscilatora. St. 687) nije te§ko naciniti Ls tako da sa Cs (od 39 pF) je lakiranom. Zelimo li dvometarski opseg transponirati u desetmetarski (28 do 30 MHz). Zavojnica L$ j—(OMF jednakom zicom kao i Li. postici da oscilator pravilnije radi. 3N200 ili 3N201). potrebna je oscilatorova frekvencija od 116 MHz.0 MHz. u kojemu su upotrebljena samo dva tranzistora. shematski je prikazan na si. Ukupno ima 4 zavoja. svaki puta kad spojimo konvertor sa izvorom pogonske elektricne energije. pro1 mm. Takav konvertor. L1C1 je ulazni titrajni krug. Ptocica neka bude od jeanostrano kasiranog vitroplasta ili. prema si 10-31. samo za nuzdu. Promjer same zavojnice je 6 mm. kao i o promj em tijela za namatanje. a broj zavoja 5. medufrekventno podrucje. Ukoliko bi o upotrebljenom kristalu 9 — ovisno pada kvarcovom overtonskom latoru. Izlazni medufrek ventni titrajni convertere = krug. moze se — njegoi osciliranje bilo pokusati doda- LsCs je iztazni. kristal zaoscilira i onda treba trimer C2 ostaviti u takvom polozaju da te oscilacije budu stabilne da se pobuduju odmah. Broj zavoja ovisi o dimenzijama jezgrice.

postici pnjem jacih stanica sa dvometarskog opsega. prema sL 10-32. Iskoristavaju se. Koje cemo dvometarske radiostanice moci primiti. vjerojatno je da je sve u redu. je sve drugo postavljeno na odredena mjesta i uredno zalemljeno. ne vaIja dugo lemiti. vertora sto je moguce na si. Zato lemilo mora bid vruce (!) a lemljenje kratkotrajno. oznacene slovi- ma »MF« kabel i spojit pomocu koaksijalni njega cemo ovaj cemo ? o -trRaspored sastaynih dijelova konvertora na plocici. ni kristal. Dimensu joj 60 X 80 mm. MF prikljucak medufrekventnog poj acuta ili 10-metarskog prijemnika koji vrsi ulogu »baznog« prijemnika. s takvim primati vertorom mogu vrlo dobro UKV-repehtora. na prikljucak »ANT«. Razumije se da prikljuceni desetmetarski prijemnik. da se ne pregriju i ne ostete. 10-33. Na ma Kad onoj strani plocice. Konacno cemo prikljuciti napon napajanja od 9 V. titrajnog kruga. kako je nacrtano na si. daka ko. Na prikljucnice. najblizeg signali kao i svi signali lokalnih 1 ne predalekih amaterskih UKV stanica. ugada* njem ulaznog i medufrekventnog — — ne. Kod TRi treba paziti na pravilan raspored prikljucaka. gdje nebakra. ovisno o tome da ili li nam je kristal u vecem kucistu. Mora biti nacinjena iz vitroplasta koji ima bakrenu foliju samo sa jedne strazije konvertor prikljuciti na neki desetmetarski prijemnik ili na kratkovalni prijemnik koji ima i taj valni opseg. stavljaju se sastavni di- jelovi. Ali. Ni tranzistore. On se mora okrenuti onako. tor da se njime moze primaU ona vrsta signala koju zelimo slusati. Buduci da je konvertor nacinjen na najjednostavniji nacin. ispustena je filtracija oscilatorove frekvenu odredemm pncije. I TR2 se postavi onako. resonira na odabranu medufrekvenciju. koji nam vrsi ulogu medufrekventnog pojacala. ali preko miliza prvi momenat ampermetra. Da se posao oko izgradnje konvise olaksa. 10-32 je izgled bakrenih vodova na »stampanoj plocici«. u sva~ se kon kom slucaju. kao posljednje stavljaju se tranzistori. Osjetljivost konvertora nije »vrhunska«. Slijedeci korak je ugadanje oscilatora. ovisi o anient s mora imati takav demodula- tome pomaze mali metalni izdanak u dnu kucista. 10-33. ah takoder o osjetljivosti prikljucenog desetmetarskog prijemnika. Ako potrosak struje nije veci od nekih 8 do 10 mA. sto moze omoguciti da u pnjemno likama podrucje »upadnu« i nezetjem signali Poznato je da svaki oscilator osim one frekvencije koju trebamo : kojom raspolazemo za pnjem — — 267 . Antenu cemo takoder prikljuciti koaksijalnim kabelom. jer je takvome talisna temJ* T peratura dovoljno niska. pogotovu ako smo prije prikljucivanja sve spojeve pazljivo pregledali i ako smo pazili da izvor struje spojimo sa ispravnim polaritetom. Opis ugadanja u tekstu St. nece biti tesko. u manjem dvometarskog opsega. Kada on ispravno oscilira na 116 MHz (dobro je kontrolirati dip-metrom!).Kositar (kalaj. prema rasporedu na si. kako je odredeno polozajem koji se takoder vidi na istoj slicL U Na plocici su tri rupice za kvarcov kristal. 10-33. ANT je prikljucak antene. »cin«) za lemljenje neka bude sa 60% kositra i 40% olova. samo dvije od njih.

kad nema televizijskog programa. Dvometarski konvertor s tranzistorima tipa P-N-P i kvarcovim kristalom od 38. au mjestu gdje radi takav prijemni konvertor postoji televizijska radio-stanica koja prema tome emitira na 9.25 dobije se: lektivnost potrebno je. uz ostalo.75 MHz. pojaviti snazno brujanje koje potjece od impulsa za sinhronizaciju slike. Inace je prijem UKV staza tako jednica vrlo stabilan i vrlo neugodnih smetnji. To je nacinjeno u slijedecem primjeru. nema ni ove smetnje. moze doci do mogucuje prijem ove frekvencije. Ako ona s do Frekvencija brujanja odgovara frekvenciji mreze izmjenicne struje. to je samo na tome jedinom mjestu. Svi tranzistori mogu bid BF272 SI 268 . MHz - MHz ventno signale.667 MHz za konverziju signala u desetmetarsko podrucje sa 144 na 28 MHz.75 MHz. ispred stupnja za mijesanje. To znaci da ce se na prvoj medufrekvenciji. na 28. Dakako.75 MHz. Mijesanjem ovih tome ju — nostavan konvertor bar. Na vrijednost medufrekvencije istu transformiraju se iz dvometarskog opsega signali kojima je frekvencija 144. Konacni rezultat je taj da ovo brujanje koje se cuje bas »usred banda« onc- voljnom amplitudom dode u stupanj za mijesanje. — - sasvim doi Za vecu osjetljivost bolju st> dviju 232 frekvencija 203. kanalu. 10-34. proizvoditi i njezine vise harmonicTako se i u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TR2 osim frekvencije od 116 MHz.ne. Po je najlakse prepoznati! Ipak. jos i visokofrek- = 28. javlja i njena druga harmonicna frekvencija: 232 MHz.25 MHz. pojacalo za dvometarske Za uklanjanje nezeljenih signala mora se i oscilatorska frekvencija posebno filtrirati. Ako je televizijski odasiljac vrlo blizu (npr. na Sljemenu kod Zagreba!) njegov ce izvanredno jak signal moci da prodre do tranzistora TRi jer se ispred ovoga ne nalazi visokofrekventno pojacalo. Frekvencija nosioca slike na devetom kanaiu iznosi 203.

s biti male malenim Ls. To je prva medufrekven- pacitetom. Iza tranzistor se vidi drugi njega 269 ML- . Diode moraju silicijeve. do njih tranzistor AF 180 za mijesanje.3 nF. L. Oni mogu doci u sva tri stupnja ovog konvertora. najprije se filtriraiu bandfilterom sa Li pF. Ulazni titrajni krug ima kapacitivni razdjelnik (10+33 + 39 pF) ko^ jim je postignuto dobro prilagoctenje na prvi tranzistor.667 MHz. U sredini slike dolje je kvarcov kristal (38. Bolji su moderniji. !cija. kao sto su AF139. prema ideji koju je objavio U. sluzi za jos jednu vrstu zastite tranzistora od prevelikih opterecenja jakim signalima. preko 3 na bazu tranzistora za mijesanie (TR2). Ako u neposrednoj blizini nema nikakvog predajnika.667x3 = 116). 10-35. Ulazna zavojnica je lijevo dolje.667 MHz). dobivene utrostrucivanjem (38. frekventni bandfilter koji moze propustiti citavo podrucje od 28 do vlastitim ka- MHz. Dz. silicijevi tranzistori sa oznakom BF272 koii su nacinjeni tako da budu direktna zamjena za navedene germanijeve tranzistore. D2. Diode Di i D2 se stavljaju kao zastita od prevelikih visokofrekventnih napona samo onda. Lijevo. TRu On radi kao visokofrekventno pojacalo. To mogu biti germanijevi tranzisto ri starijeg tipa. oba otpornika od 2. sagrade- nog prema shemi na si. 10-34. Sam tranzistor TRs. dok su signali normalne amplitude. odyode i Ls i tek onda.konvertor s tri predviden je za rad s tranzistorima tipa P-N-P. tranzistora. oscilira na toj frekvenciji kvarca. iduci prema gore je najprije tranzistor AF 139 i dalje obje zavojnice dvometarskog bandfiltera. Dioda Dz ima. Izgled konvertora. Kod vrlo 10-34. a desno od njega dvije zavojnice izlaznog. Oscilacije ove frekvencije. Na taj nacin dioda Dz poiuaze zastitno djelovanje onih dioda koje se nalaze na samom ulazu konvertora. je u induktivnoj vezi zavojnica Li. meduf rekventnog bandfiltera (28 do 30 MHz). ako takav konvertor sluzi u vezi s nekim pre- jakih signala ova dioda djeluje kao ispravljac kojim se postize promjena radne tacke i smanjenje pojacania u visokofrekventnom stupnju. La s kondenzatodvometarski bandfilter s kapacitivnom Zavojnice Ls 10 i pF sacinjavaju preko kondenzatora od samo Ls.2 kQ i kondenzator od 470 pF). 1 pF. utrostrucujuci oscilatorsku frekvenciju. rima od po spregom. si. Sa zavojnicom u kolektor- skom strujnom krugu prvog tranzistora. sudjelovanjem titrajnog kruga sa zavojnicom Le. sa tranzistorima AF139 i dva AF180. Dvometarski napon i ne provodi struju. Ovakva filtracija se pokazala kao vrlo korisna za uktanjanje vtsih harmonickih frekvencija koje se stvaraju u tranzistoru TRs. moze se kompletna diodna zastita ispustita (Di. Na odvojak zavojnice preko 3. Istovremeno proizvodi frekvenciju od potrebnih 116 MHz. spojena je baza tranzistora TR2. AF180 ili njima slicni. Sva tri tranzistora mogu biti i BF272 koji su takoder tipa P-N-P Pogled na gotovi konvertor nam omogucuje si. 10-35. Rohde. U njegovom kolek- torskom strujnom krugu 30 je medu- dajnikom. zaporni pred- U lazi konverzionom oscilatoru nase kvarcov overtonski kristal za frekvenciju od 38. koji se jos mogu pronaci kod radio-amatera. Ona. U. St.

ulaz 1)6

ili

130

MHz

-o412V

3N200
SI
10-36.

3N200
sa dva MuSFET-a.

Shema dvometarskog konvertora
lator

Kao

osci-

mole

posluiiti sklop

prema

si.

10-37

AF180 koji pripada oscilatoru. Desno od kristala je zavojnica Le,

gejt (Gi) tranzistora TRi prikljucen je na treci zavoj, dok citava zavoj-

dok se

Lt

i

Lb vide povise nje. Ni-

kakvih pregrada

nema

i

nijedna za-

vojnica nije oklopljena. Ispred 10-metarskog prijemmka koji je imao osjetljivost od 1 mikrovolt za odnos signal/sum od 10 dB ovaj konvertor je pokazao dobre
rezultate. Svaku dvometarsku stanicu koju se moglo cuti s bilo kojim drugim prijemnikom, primalo se i

zavoja s promjesa jezgricom za Ugadanje. Korisno je takoder do^ dati one dvije silicijeve diode Di i
nica

ima ukupno
6

rom oko
D2,
s

mm

5
i

prema si. 10-34, ako ovaj kon: vertor zelimo upotrebljavati u vezi
nekim

UKV

predajnikom.

i

Titrajni krug sa zavojnicom Lt titrajni krug sa zavojnicom L&

njime vrlo dobro. Za pokus smo u istom konvertoru jednostavno zamijenili germas

+9.. .12 V

nijeve tranzistore tranzistora tipa BF272 (»RIZ«). U radu konvertora nije bilo nikakve razlike. On je cak i nesto bolje radio kad smo pogonski napon od 9 povecali na 12 V. Ako se zamijeni polaritet lzvora struje tako da plus pol bude uzemIjen, moze se na isti nacin sagraditi konvertor sa silicijevim N-P-N tranzistorima (BF266). nVT ^ rtrt MOSFET tranziston 3N200, l njemu slicni, mogu se uspjesno primijeniti pri gradnji dvometarskih Takav konvertor je konvertora.
tri
.

sa

silicijeva

f(6!}*
SL
zistor

.t

10-37. Oscilator s dva tranzistora za konvertor prema si. 10-36. Tran-

shematski prikazan na si. 10-36. Tu ulazie nacrtano visokofrekventno no pojacalo i stupanj za mijesanje. Ulazni titrajni krug (sa Li) spa-

skoj

moze
ill

TRi je oscilator na overton frekvenciji kristala Q. Ona bid Hi 38,666 (38,667)

MHz

43,333

MHz, ovisno o tome koju

izlaznu

odvojku iza ja se sa antenom na prvog zavoja. Da bi se postigla ne: prvi sto bolja ulazna selektivnost
270

frekvenciju zelimo postici utrostrucivanjem u drugom stupnju, sa tranzistorom TR2. Opis u
tekstu

cine dvometarski bandfilter, ukljucen izmedu visokofrekventnog po jacala i stupnja za mijesanje. Ove su zavojnice jednako nacinjene kao zavojnica Lu Drejn (D) prvog i tranzistora spojen je na cetvrti zavoj zavojnice Ls, dok je zavojnica Ls spojena na Gi drugog tranzistora na svom gornjem (»vrucem«)

u tome pogledu je osobito kriticna. Treba naci takav njen polozaj, kada odnos signal/sum bude najpovoljniji. Obzirom na svojstva upotrebljenih tranzistora moze se
antena,
ocekivati da ce sum biti negdje izmedu 2 i 2,5 dB. Unakrsna modulacija se redovito ne zamjecuje. Da tako ostane ne treba dodavati jos jedno VF pojacanje. Iako bi se uz ovaj konvertor moglo upotrebiti nekoliko razlicitih oscilatora, dat cemo na si. 10-37 shemu oscilatora koji je kod nas nebrojeno puta upotrebljavan i koji
je

kraju.

U
pije

MOSFET
smo

visokofrekventnom pojacalu potrebna neutralizacija jer

radi veoma stabilno, ako se pri gradnji, stavljanjem po-

godne pregrade, pobrinuli da izlazni titrajni krug ne moze djelovati na ulazni.
Drugi gejt (G2)

dobro sluzio

svrsi.

MOSFET

tranzi-

stora TRs ima malen pozitivan prednapon i, preko kondenzatora od 5 pF, prima »injekciju« iz oscilatora

Tranzistor TRi radi u overton* skom oscilatoru s kvarcovim kri-

Ovisno o frekvenciji oscimedufrekvencije niza od prijemnih frekvencija, moramo odabrati medufrekventni titrajni krug (sa Ia). Taj titrajni krug mora resonirati u sredini desetmetarskog opsega (na 29 MHz) ako je oscilatorova frek(si.

10-37).

latora, koja je za iznos

stalom od 38,666 (ili 43,333) MHz. Zavojnica Li s kondenzatorima Ci i Ca pripada titrajnom krugu na toj
frekvenciji.

S ovim titrajnim krugom je u kapacitivnoj vezi slijedeci tranziutrokolektorskom strujnom krugu je prvi titrajni krug izlaznog bandfiltera. Bandfilter ima dvije zavojnitrimerce, L2 i Ls, koje su obje
stor, TjRs.

On ima zadacu da

struci frekvenciju.

U njegovom

vencija 116 MHz, ili oko 14,25 MHz ako je ta frekvencija 130 MHz. Resonancija mora biti siroka pa ce

mozda

biti

potrebno da se paralel-

no sa zavojnicom L* stavi prigusni otpornik. Ovaj neka ne bude premalenog otpora. Titrajni krug mora biti samo toliko prigusen da razlike u resonanciji na pocetku i na
zavrsetku odredenog medufrekventnog opsega ne budu prevelike, po mogucnosti da ostanu u granicama

skim kondenzatorima od po 12 pF ugodene na 116 ili na 130 MHz.
i

Izbor kvarca
ovisi

izlazne frekvencije

o tome kakvu smo medufrekvenciju izabrali, u opsegu od 28 ili od 14 MHz. Izlazni kondenzator od 5 pF je jos jedanput nacrtan na si.
10-36.

do

—3 dB u odnosu na maksimum,
izlaz

Na

konvertora moze se staviti i bandfilter (za opseg od 28 do 30 MHz, odnosno za 14 do 16 MHz). Uz ispravno doziranje oscilatorskog napona na Ga tranzistora TR2
(150 do 200 mV) i dobro ugodene titrajne krugove bit ce odnos sig-

Dvometarski tuneri

Ako nemamo pogodnog
vog

kvarco-

kristata, ne mozemo naciniti friijedan od opisanih konvertora. Preostaje ipak mogucnost da pri-

nal/sum vrlo dobar. Mjeracem su

ma

jemni konvertor nacinimo tako da umjesto kvarcovog upotrebimo neki drugi oscilator. Pokazalo se, da
frekvencija drugih vrsta oscilatora, osobito kod vrlo visokih frekvencija

(vidi

u poglavlju o mjernim

in-

strumentima i mjerenjima) mogu se, na kraju, jos potraziti najbolja mjesta za odvojke na zavojnicama. Tacka, gdje je na Li prikljucena

na UKV podrucjima, nije toliko konstantna da bismo mogli oscilator upotrebljavati bez popravljanja
271

I


I

*"~1

J^

fT?4^1
165. .66 MHz)

MF

r
'

1

^
T R3

K ?nT

T
Vn

J.

S/. ifl-38.

Dvometarski

UKV tuner s tranzistorima. Oscilator radi na polovicnoj vrijednosti potrebne frekvencije. Vidi tekst
Kad
nacinimo
je vec tako, onda oscilator, ko-

frekvencije. je bolje da

Istovrsni tranzistor
ziti
i

moze

poslu-

jemu cemo frekvenciju

uvijek modi dovesti na potrebnu vrijednost. To

su onda oscilatori s promjenljivom frekvencijom (VFO). Mijenjajuci frekvenciju mi cemo odabrati ono sto zelimo primati. Takav uredaj za konverziju dvometarskih (ill nekih drugih UKV) frekvencija u odabrano medufrekventno podrucje nazi va se »tuner« (citaj: tjuner; od engl. rijeci: to tune = ugadati glaz beni instrument ili radio-uredaj na

za mijesanje (TR*). Njegova je baza preko 3,3 nF spojena na odvojak zavojnice Ls, dok je emiter, takoder preko 3,3 nF, spojen na odvojak oscilatorske zavojnice L*. U

odredenu frekvenciju). Prvi tranzistor, TRi u dvometarskom tuneru (si. 10-38), radi kao

visokofrekventno pojacalo. Na ulazu su zastitne diode Di i Da. Ulazni
titrajni krug ima kapacitivni razdjelnik za prikljucak baze tranzistora. Iza TRi slijedi UKV bandfilter za opseg 144 do 146 MHz koji

kolektorskom strujnom krugu je zavojnica Ls koja s kondenzatorom od 33 pF predstavlja prvi titrajni krug medufrekventnog bandfiltera. Ovaj je s drugim titrajnim krugom, vezan (1 do i 33 pF, kapacitivno 2 pF). Medufrekvencija se moze lzabrati u blizini 20-metarskog amaterskog opsega (oko 14 MHz), ako raspolazemo dovoljno osjetljivim prijemnikom za tu frekvenciju. Takav nam prijemnik moze onda posluziti kao medufrekventno pojaca-

U

formiraju titrajni krugovi sa Ls
Ls,
(1

Pri tome treba izlaznu pnkljucnicu tunera (MF) koaksijalnim kabelom spojiti na ulaz kratkovalnog prijemnika. Sam oscilator radi s tranzistolo.

i

u medusobnoj kapacitivnoj
pF). Neutralizacija ovog

vezi visoko-

rom TRs

koji

moze

biti istoga tipa

frekventnog stupnja nije potrebna, ako se u njemu nalazi savremeni

UKV
272

tranzistor.

kao i prethodna dva. On oscilira na podrucju upola nizih frekvencija od onih koje bismo trebali. Ako je naime medufrekvencija 14 MHz, a pri-

L2
tMF* 29,75

MHO

L5

(1U...H6MH2}

SI

10-39.

UKV

tuner za 144 MHz sa dva FET-a i jednim silicijevim bipo larnim tranzistorom. Opis u tekstu
zistor

jemno podrucje 144 do 146 MHz, ako izaberemo nizu oscionda bi

latorovu frekvenciju

— ovaj

trebao

Dva FET-a i jedan »obicni« tranima tuner na si. 10-39. Buduci da u visokofrekventnom stupnju
surs-elektrodu, neizbjeziva je primjena neutraliza* cije, Ona je izvedena na ranije opisani nacin, pomocu neutralizacijske zavojnice Ls. Gejt-elektroda se spaja na kraj ulaznog titrajnog kruga
LiCi,

130 do 132 MHz. Ovo su za tranzistorski oscilator, koji nije kontroliran kvarcom, tako vi-

da

oscilira

od

FET ima uzemljenu

soka frekvencija da ne mozemo ocekivati da budu dosta stabilne. Zato se prakticira izgradnja oscilatora za podrucje ni2e frekvencije (65 do 66 MHz) tako da druga harmonicna frekvencija oscilatora ima potrebnu vrijednost. U tranzistorskom se oscilatoru redovito pojavljuje, uz osnovnu frekvenciju, i druga harmonicna. Njena je amplituda obi£no dovoljna za mijesanje u tranzistorskom mikserskom stupnju. Stabilnost frekvencije je tako

buduci da je ulazna impeFET-a visokoomska. Dvometarski bandfilter, L$Cz i LtCs, takoder nema nikakvih odvojaka na
dancija

zavojnicama. Medufrekvencija je ovdje odabrana nesto viSa nego li u predaSnjem primjeru, da bi oscilatorova
frekvencija mogla biti niza.

Za me-

mnogo

bolja.

dufrekvenciju u blizini 10-metarskog amaterskog opsega (npr. 29,75 MHz)
oscilatorova se frekvencija mijenjati izmedu 114,25 i
116,25

Povratna veza u oscilatoru je kapacitivna, preko 2 pF, izmedu
kolektora
i emitera. Svi tranzistori mogu biti jednaki, silicijski N-P-N. Dvometarski tuner se moie uspjeSno sagraditi i pomocu FET-a. Njihova je primjena korisna za visokofrekventno pojacanje i za mijeSanje, dok u oscilatoru nisu neophodni.

mora

MHz. Na shemi je prikazan nacin kako se mo2e sagraditi tranzistoroscilator za ove frekvencije. Preduvjet je da se za gradnju takvog oscilatora izaberu samo najgki
kvalitetniji

sastavni

dijelovi.

Sam

tranzistor

TRs mora imati najbolja

ultrakratkovalna svojstva: vrlo yisoku grani&m frekvenciju l odliC273

18

Radio prirufinik

no hladenje. Za tu svrhu se domaci tranzistor BF173 ili BF273 pokazao vrlo dobrim, kao i BF260. Ne raspolazemo li s takvim specie
jalnim
i

r>"'
;'.

"'

"T<'\

';;_."";"-.- •;;

j^k -^|

UKV

tranzistorom,

mozemo

nom
sto

kod ovakvog FET-tunera upotrebiti mijesanje s drugom harmonic*
je

frekvencijom oscilatora, kao bilo opisano malo prije.

I

PRIJEMNI UREBAJI ZA VISE

432

MHz

Konvertoii za 70-centimetarsko podrudje

SI

10-40.

Konvertor za prijem op-

sega od 432

S tranzistorima se moze naciniti dobar konvertor za 70-centimetarsko podrucje.
biti
I

MHz
supljih

Primjena koaksijalnih,

dimenzije

mogu

male.

resonatora omogucuje lako prilagodenje jednostavnim pomicanjem
3

¥"
4f ci
820

3J5
7tr C2

T"
C3
i

T

C6i 27
01
.

4=

ulaz

TR2

^-

j

C7

!

J_
i

IC8

51
—J—
!

i

—t—
K

1

n

i i

in
1

i

-*,

i

-I— ,1
3,9

;

i

i

--Hit--*
1

I

1,5

K

;

I

^

,^*
!

i

,:»._
!

SL 1041. Shema konvertora za prijem 432 MHz, prema si 1040. Ci, Cs i Cs = 3 pF maks; Cie ^10 pF; Li, Lz, Ls i La imaju odvojke i to: Li iza
25
i

38

mm;

iza 12,5 i 25 mm; Ls iza 19 i 32 mm; L 8 iza 12 5 racunajuci od uzemtjenog kraja. Ostalo u tekstu
'

U

i

32

mm

274

tacaka uzdu2 srednjih vodova. Osim toga ovakvi resonatori imaju i daleko veci Q-faktor i omogucuju vecu selektivnost od one koja bi se na tim frekvencijama mogla postici primjenom obicnih zavojnica. Selektivnost je bas kod tranzistora vrlo vazan faktor jer su oni osjetljivi na smetnje od jakih signala izvan zeljenog opsega, a takoder zbog vece sigurnosti od zrcalnih frekvencija kod medufrekvencije od 14 MHz koja je ovdje bila izabrana i koja je razmjerno niska. Ipak, zahvaljujuci upravo velikom Q-faktoru titrajnih krugova, postigauto potiskivanje zrcalnih frekvencija iznosi oko 40 dB. Pojacanje ispred stupnja za mijesanje moze se »natjerati« takoder do blizu 40 dB, ako je potrebno. Takav 70-centimetarski konvertor, koji nije pretesko naciniti aniateru ako je vec gradio UKV prijemnike za 2-metarski opseg, vidimo na si. 1040, 1041 i 1042. napona za visokoRazdjelnici frekventne stupnjeve, koji imaju
prikljucnih

»uzemljene« baze nalaze se izvana (si. 1040) kako bi se lakse mogli mijenjati u svrhu postizavanja sto boljih radnih uvjeta. U originalnom modelu su tranTRi, TIU i TR* bili tipa P-N-P, a TRs tipa N-P-N. Kao TRi sluzio je 2N3280 (»Motorola«) a kao TRz i TRi tranzistori 2N3284 (»Mozistori

torola«).

Umjesto

ovih

americkih

mogu

se uspjesno upotrebiti doma(P-N-P) tranzistori BF272 ci (»RIZ«). TRs bio je silicijev 2N706. Umjesto njega se moze uzeti do-

UKV

maci BSJ62

ili

BF261.

Pri upotrebi silicijevih tranzisto-

ra pogonski napon moze biti vi§i, npr. oko 9 V. Kao sto se moze vidjeti na sL 1042, visokofrekventni krugovi za 432 MHz su smjesteni u tri pregratka, na lijevoj strani slike. U njima se vide i bakrene sipke Li, L2 i L$ koje pripadaju koaksijalnim titra;jnim krugovima. Ove sipke mogu biti nacinjene od pune bakrene 2ice ili od tanke bakrepromjera 2 ne cijevi kojoj vanjski promjer ne

mm

SI. 10-42.

UnutraSnji raspored dijelova u konvertoru za 432

MHz
275

I*

mm. Za tu svrhu bi vrlo dobro mogle posluziti mjedene (mesingane) cjevcice od
treba biti veci od 3

»mina«

iz tzv.

njem kraju

ako ih posrebrimo. One su na
(na
si.

»kemijskih« pisaljki,

do

10-42)

»uzemlje-

ne«, tj, zalemljene na limenu stranicu sasije, dok se na svom gornjem kraju mogu ugoditi promjenljivim cjevcastim kondenzatorima

Bakreni ili posrebreni mjedeni debeo 0,6 do 0,8 mm, sluzi za gradnju sasije. Njene glavne dimenzije i velicina limenih pregrada vide se na si. 1043. Promjeri rupa koje treba izbusiti u limovima nisu oznaceni jer to ovisi o onim sastavlim,

Ci t C2 i Cz, ta 3 pF.

maksimalnog kapacite-

Dioda Di koja sluzi za mijeSanje (uporedi sa shemom na si. 1041) je provucena kroz otvor na stijenki treceg pregratka, cime se postize jednostavna i kratka veza sa izlaznim medufrekventnim titrajnim krugom LiCs, smjestenim u posebnom pregratku, desno dolje. Najsiri prostor, desno gore, sluzi za smjestaj oscilatora i umnozivaca frekvencije. Poslednji titrajni krug toga lanca, Ls&e, ima induktivitet u obliku sipke, kao i ostali titrajni

nim dijelovima koje ce neki graditelj moci da nabavi. Polozaj i centri svih rupa treba ipak da ostanu na svojim mjestima, kako je to ucrtano na slid. Ovdje su slovima A oznacene rupe u koje treba ucvrstiti
sipke Li, L2, Ls i Ls; slovima B rupe za ucvrscenje promjenljivih kondenzatora Ct, Ca, Cs i Cie; slovima C rupe za montazu provodnih kondenzatora C?, Cs, C$ i C10. Na otvore D dolaze koaksijalne prikljucnice, kroz E prolaze prikljucne zice za emitere tranzistora TRi i TRu, te dioda Di. Kod F se ucvrscuje kondenzator Cis, kod G zavojnica Ls sa podnozje kvarcovog Le, a kod kristala. Samo na trecoj pregradi je otvor A dok se otvor E nalazi na svima. Kroz taj otvor na cetvrtoj pregradi prolazi jedna od prikljucnih zica kondenzatora Cn. Kad su svi limovi skrojeni moze mo ih posrebriti, ako za to imamo

H

vojnice
oblik.

krugovi za najvise frekvencije. ZaLs, Le i L7 imaju standardni
1042,
je

Sasvim desno gore, na si. keramicko podnozje za

kvarcov kristal koji se moze utaknuti s vanjske strane sasije, si. 1040 dolje, desno.

Ako ne, onda ne smijemo zaboraviti da je bakar bolji od mjeprilike.

SL

10-43.

Glavne dimenzije i oblik limova za gradnju sasije i pregrada tranztstorskom konvertoru za prijem 432 MHz

it

276

pa cemo sve limove skrojiti iz bakrenog lima, formirati sasiju, zalemiti je i onda jo§ ugraditi predi,

grade. One mogu biti ucvrscene sarafima, a povrh toga jos i zalemljene da kontakti budu sto bolji. Najprije treba montirati sve ko aksijalne titrajne krugove, onda tranzistore, pa sve ostalo. Kod prikljucivanja tranzistora treba paziti da se ne pregrijavaju. To znaci da lemiti treba sa vrucim lemilom, bez dugotrajnog zagrijavanja. Pri tome treba prikljucne zice drzati medu deljustima plosnatih klijesta koje odvode toplinu. Samu lemilicu je

zavoja sa odvojkom iza prvoga, racunajuci od hladnog kraja. To je onaj kraj zavojnice koji nije spojen
s kolektorom tranzistora TR$. Zavojnica JU je na istom tijelu, uz hladni kraj zavojnice Ls. Ona ima 2 zavoja, namotana istim smjerom

kao

Ls.

4,5 zavoja koji su namotani na promjeru od 9 mm, bez tijela. Zica je debela 1 mm, a duzina zavojnice je oko 15 mm. Odvojci dolaze iza prvog i iza drugog

Zavojnica Lr ima

zavoja.

Kvarcov kristal treba da bude brusen za direktno pobudivanje na

dobro uzemljiti. Montiranje i spajanje ostalih sastavnih dijelova nece predstavljati problem, osim mozda emiterskih prikljucaka u visokofrekventnom dijelu. Ovdje treba otpornik od 1 kQ najprije zalemiti na provodni kondenzator Cif zatim kondenzator izmedu sipke Li i drugog kraja otpornika, blizu otvora na pregradi, kroz koji prolazi emiterska prikljucna zica tranzistora TRu Pri tome treba preko ove tranzistorske zice navuci komadic izolirajuce »bu£ir-cijevk, pa onda zalemiti na tacku u kojoj su spojeni kondenzator C* i otpornik. Jednako treba postupiti

d

i

u

slijedecem pregratku.

svom petom »overtonu«. Ta je frekvencija na njemu napisana i za medufrekvenciju od 14 MHz ona treba da bude 69,666 MHz. Dok je neki osjetljivi apsorpcioni valomjer (ili grid-dip-metar koji sam ne oscilira), namjesten na 70 MHz i svojom zavojnicom primaknut zavojnici La oscilatora, treba polagano okretati jezgricu da ona ulazi sve dublje u unutrasnjost Ls. Oscilator de naglo »uskociti« otprilike kad jezgrica bude dopola uSarafljena, da se oscilacije postepeno oslabljuju ako dalje okrecemo jezgricu istim smjerom. Pravilan polozaj jezgrice je oko cetvrt okretaja iza onoga u kojem su se pojavile oscilacije.
Ako nekom visokofrekventnom sondom dotaknemo kolektor trannici L?
,

Vjerojatno ce biti prilicno tesko nabaviti provodne kondenzatore CV, Cs, Cb i Cio. U takvom slucaju cemo odrectene vodove provuci kroz izolatorske cepice koje stavimo u pri-

premljene rape na Sasiji (C na si. 1043). Ove vodove treba najkracim putem blokirati na sasiju plosnatim keramickim kondenzatorima od po 1 do 2 nF kapaciteta. Takvi su kondenzatori bili upotrebljeni i kod originalnog modela, pa ih vidimo^ u obliku okruglih plocica na gornjoj
strani sasije
tijelo
si.

TRd ili odvojak na zavojna koji je prikljudena dioda D2 moci cemo utvrditi postojanje VF napona koji se kondenzatorom Cu moze dovesti do maksimuma.
zistora

U

blizini L? ce samo vrlo osjetljivi apsorpcioni valomjer izmjeriti frekvenciju 209 MHz. Normalni grid-diper je redovito za tu svrhu pre-

malo

osjetljiv.

1040.

Zavojnicu Li treba namotati na koje ima dopromjera 10 bru kratkovalnu VF jezgricu. Potrebno je oko 22 zavoja lakirane, bakrene zice 0,4 mm. Odvojci su iza 5. i iza 11. zavoja. I zavojnice Ls i Le dolaze na takvo tijelo. Ls ima 8

mm

to postigli, treba VF dotaci drugu stranu diode Dz, tj. ondje gdje je ona spojena sa Ls. Pri tome neka je kondenzator Cw stavljen na svoj maksimalni kapacitet. Smanjujuci njegov kapacitet naci cemo resonanciju na dva mjesta. Druga resonancija je ona prava, na 418 MHz. U tacnost frek-

Kad smo

sondom

277

mozemo uvjeriti improviziranim Lecherovim zicama ili vrlo osjetljxvim apsorpcionim valomje rom. Ovakvo ugadanje oscilatora i
vencije se

dok prvi VF stupanj pocne osciliraTada malo povecamo Ri da oscilacije prestanu a pojacanje da bude maksimalno. U prvom stupnju je
ti.

umnozivaca frekvencije je vrlo vazno za ispravan rad konvertora.
Ugadanje visokofrekventnih titrajnih krugova za 432 MHz takoder je vazno, ali je mnogo jednqstavnije,

ako raspolazemo pogodnim signalom takve frekvencije. Za ovu svrhu moze posluziti treca harmo-

nicka frekvencija jaceg dvometarskog signala, ako npr. ukljucimo nas dvometarski odasiljac, postavljen blizu 70-centimetarskog konvertora koji ugadamo. Frekvencija dvo-

metarskog davaca mora
144,0 i 144,1 MHz, a ra biti spojen na

biti

izmedu

potrebno zadrzati veliko pojacanje jer bi inace odnos signal/ sum bio losiji. Pojacanje u drugom stupnju ovisi o otporniku R2. Ovaj cemo postaviti na takvu vrijednost da postignemo ukupno pojacanje koje nam je potrebno obzirom na prikljuceni prijemnik, Treba naglasiti da drugi stupanj vise ne utjece na kvalitetu prijema jer ne mijenja prvim stupnjem postignuti odnos izmedu signala i §uma. Taj ce odnos biti vrlo dobar, ako smo u konvertor ugradili navedene tipove tranzistora.

njegov izlaz moprikladnu laznu

antenu, »vestacku«) (»umjetnu«, Bez takvog signala bi jedva bilo moguce ugoditi tri titrajna kruga od kojih svaki ima prilicno visok
Q-faktor.

Odvojci na Li, L2 i Ls, na mjestikoja su navedena uz sL 1041, osigurat ce tako dobar rad konvertora da ce vecina graditelja biti za-

ma

dovoljna.

Tko

zeli ostvariti najbolji

moguci odnos signal/sum, moze to
postici strpljivim trazenjem jos boljih mjesta za odvojke. To je moguce samo onda ako se raspolaze

Na izlaz konvertora prikljucimo 20-metarski amaterski kratkovalni prijemnik, a na ulaz konvertora u
taknemo
15

do

17

cm dugu

krutu

zicu koja ce sluziti kao pomocna antena. Istovremeno koaksijalnu ulaznu prikljucnicu premostimo sa neinduktivnim otpornikom od 50 do 60 Q. Promjenljive otpornike Ri i Rs stavimo na najvecu vrijednost qtpora i, u prisutnosti signala, dotjerujemo &, Ct, Cs i Li tako da se na 20-metarskom prijemniku cuje najjaci signal, sto mozemo kontrolirati i na S-metru ako ga ovaj ima. Kad smo to postigli pokusajmo popraviti polozaj kondenzatora Cie. Vec smo rekli da ce biti nekoliko resoce nancija, ali samo kod 418 biti konverzija optimalna i signal na 20-metarskom prijemniku najjaci. To je onda i »pravi« polozaj kon-

specijalnim signal-generatorom kod kojega prikljucni koaksijalni kabel ima osiguranje od refleksije i stojnih valova. Uz nepovoljne ove odnose konvertor je nestabilan, sto potpuno onemogucuje njegovo daljnje pobolj§avanje.

Uz pravilno opterecenje antenske prikljucnice prvi ce VF stupanj zapoceti da oscilira kad napon izmedu one tacke gdje se sastaju Ri i Rs i
Sasije dosegne oko 5 V. Ako oscilacija nema ni onda kad je Ri sma-

MHz

njen na minimum, treba ili C* spodalje od uzemljenog kraja sipke hi ili pomaknuti antenski odvojak blize »zemlji«.
jiti

denzatora

Cl6.

Sada cemo izvaditi iz ulazne koaksijalne prikljucnice pomocnu antenu. Neinduktivnim otpornikom od 50 do 60 Q, malih geometrij skill dimenzija (npr. cetvrtvatnim), premostit cemo ulaznu prikljucnicu i polagano smanjivati otpor Ri sve
278

Moze se dogoditi da prvi VF stupanj oscilira vec kod napona koji je manji od 4,5 V. Tada se antena mora tjesnije vezati na hi pomicuci njezin odvojak navise po toj sipki, naili prikljuSak kondenzatora nize, Pri tome treba nastojati da se postigne sto vece pojacanje uz

d

najmanji mogudi sum.

Maksimalno pojacanje koje se

moze postici prvim stupnjem iznosi oko 20 dB. Uz to ce propusni pojas frekvencija za razliku od 3 dB
biti manji od 300 kHz. Optimalni odnos signal/sum je ovdje lakse postici
ili

ugadanjem signalgeneratorom
vrlo slabih signala nego

ke na vitroplastu moramo ipak smatrati kompromisnim rjesenjima, ako ih uporedimo sa resonatorima koaksijalnog tipa (si. 10-42). Unatoc toga i mnoge tvornice, koje proizvode pojedine sklopove i pripremaju »kitove« za amatere, idu takvim

pomocu
moze

putem.

li

upotrebom generatora suma. Razumije se da se takav konversagraditi
biti
i

Shema konvertora
sa

za 432

MHz

tor

za medufrekkristal

venciju od 28

MHz, Kvarcov

mora onda

ciju od 67,333 da je ugodena i zavojnica Ls. Titrajni krug LiCu ugada se na 202 MHz, a LsCie na 404 MHz. Mijesanjem ove izlazi medufrekvencije sa 432 frekvencija od 28 MHz.

brusen za frekvenMHz na koju treba

stampanim trakovima, po uzoru na amaterima dobro poznati i cesto upotrebljavani »MINIX-MRK-10«, vidimo na sL 1044. On ima dva stupnja visokofrekventnog pojacanja s tranzistorima koji su osobito pogodni za ove frekvencije: AF 279, ili BF 679. Oscilator ima takoder dva stupnja. Tranzistor TRs je oscilator na frekvenciji 134,666 MHz, za koju je bruSen i overtonski kvarc Q. Tranzistori BF 357, BF 173 i BF 224

MHz

Ovakvi UKV konvertori za declmetarske valove, koji se grade iz limenih plocica, ne privlace i ne odusevljavaju one amatere koji ne znaju obradivati lim. Nisu to teski poslovi, ali mnogi nemaju cime rezati i savijati lim i odustaju od ovakvih gradnja. U novije vrijeme ama teri si pomazu na taj nacin da umjesto limenih plocica upotrebljavaju bakrom kasirani pertinaks
ili,

ovdje su potpuno zadovoljili. 77k

MHz. Osim BF
tranzistor

je utrostrucivac frekvencije na 404 173 ili BF 224 poka-

zao se kao dobar utrostru£iya£ na ovim vrlo visokim frekvencijama i

BFY

90.

Ls, La i Li predstavljaju induktivitete titrajnih krugova. Prva dva treba sa njihovim

Bakreni traci

jos bolje, kasirani vitroplast. Iz takvog se materijala lako mogu izrezati sve potrebne stranice, pregrade,

trimerskim kondenzatorima (mak simalno 5 pF!) dovesti u resonanciju na 433 MHz. Treci mora resonirati na 404 MHz. Petlja od zice L$ i medusobno spojene petlje Ls
i

osnovice
koji

i

poklopci za UKV-uredaje
izgled

onda imaju

kao na

si.

1042. Vitroplast-plocice se lako rezu i obicnim skarama za lim, a lako ih je medusobno zalemiti da sve bude dobro i uredno nacinjeno. Na nekim mjestima ce biti spretnije iskoristiti jednostruko, a na drugima ^dvostruko kasirani materijal. Tako
?izvana

dolazi obicno jednostruko kasiran materijal koji se okrene tako da bakar »gleda« u unutrasnjost. Pregrade su cesto od dvostruko kaSiranog materijala, ali tada ih treba zalemiti sa obje strane. Amatersiea
snalazljivost mnogo pomaze pri tome, kao i savjeti onih koji su vec radili na taj nacin.

Le omogucuju induktivnu vezu sa pripadajucim titrajnim krugovima. Dvostruka petlja Ls+Lg uzima dvije frekvencije, ulaznu i oscilatorsku, odvodeci ih obje na tranzistor TR&, gdje se mijesaju i daju medufrekvenciju u opsegu od 28 do 30 MHz, omogucujuci prijem 70-centimetarskog UKV podrucja izmedu 432

i

434 MHz. Kao medufrekventno pojacalo sluzi neki 10-metarski pnjemnik, zajedno sa svim svojim stup-

njevima.

Veci broj ce biti onih koji nastoje da izbjegnu »limariju«, zadovoIjavajuci se cak i sa malo manjim uspjesima. »Stampane« bakrene tra

Antena se prikljucuje na koaksi: jalnu prikljucnicu kod A. Trimerski kondenzator od 20 pF i zayomica Li Eormiraju serijski titrajm krug za prijemne frekvencije. Treba ga ugona antenu diti tako da prilagodenje bude naibolje. To se postize onda
.279

ima
U33MH1)
250
fRI =

pmnm
TR4
L8
L9

J?^^ i^^
US
4=
;10n

1^

+J10ji

TR2

=

TR3

=

AF279 (BF679,BF660)

OMF (28...30MHz;

TR4= TR5*BF357{BF173,BFY90)

J
SZ. i0-44.

-°a
preinaka. Izlazni medufrekventni titrajni krug, u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRs mora se promijeniti. Cs ima, za tu svrhu, samo 15 pF, a takoder manje: 68 pF. I zavojnica Lio mora biti manja. Najbolje je odrediti je dip-metrom, i onda ugraditi i ugoditi na maksimum signala (ili suma!)

Shenta konvertora »Minix~MRK-10« kao primjer 70-centimetarskog konvertora za transpoziciju u desetmetarski opseg. Moguce je postici i transpoziciju u dvometarsko podrudje, vidi tekst

kada se 70-centimetarski signali najgtasnije cuju, uz sto manji sum.
se to postigne treba ugadanje obaviti primajuci neki v-r-l-o s-l-a-b-i signal, na granici suma. Kad se takav signal najbolje cuje, postigli smo najpovoljniji odnos signal/ /Sum! Prije toga, razumije se, morali smo i ostale titrajne krugove dovesti na »maksimum«. Oscilatorski titrajni krug je tu mali izuzetak. Jezgricu kojom se ugada induktivitet zavojnice Lb moramo ostaviti u takvom polozaju, neposredno uz maksimum, da oscilacije na overtonskoj frekvenciji kvarca odmah »uskoce«, cim prikljucimo napon od 12 V (za napajanje konvertora).

Da

d

opsega (145 MHz). pokazuju kako je nacinjen takav konvertor. U nasem casopisu »Radio-amausred
SI. 10-45 i si. 10-46

MF

ter«,

br.

6/1980. opisao je

YU2LW

Konvertor »MINIX-MRK-2«

raz-

likuje se od opisanog samo po tome sto je nacinjen za medufrekvenciju od 144 do 146 MHz. To znaci, da se iza ovoga ne prikljucuje desetme-

dvometarski prijemnik. tu svrhu kvarc Q mora biti za frekvenciju 96,0 MHz. Utrostrucivanjem se dobije 288 MHz, potrebmh za transpoziciju 70-centimetarskog
tarski, vec

U

valnog
(432

podrucja
288

u dvometarsko
Jacim zatvara:

=

144).

njem trimera moze se Lr ugoditi i na 288 MHz, bez ikakvih drugih
280

SI

10-45.

Pogted na 70-centimetarski konvertor »Minix-MRK-10«

od

do

9)

tice izrazavanja razli6i-

tih velicina

se citaju direktno zivacu (»display«)

pomocu brojaka koje na nekom pokaa ne posredno,

prema otklonu kazaljke na mjer-

nom

instrumentu. U tehnici ultravisokih frekvencija rijec »interdigitalan« doslovno znaci »izmedu prstislikovitom izrazavanju

ju« (latinski: »inter« - izmedu; »digitus« = prst). Da se doista radi o
tzv.

mozemo

se uvjeriti jednim
10-47.

pogledom na sL

SL 1046.

Isti

konvertor s druge stra-

Na lijevoj strani sL 1047 je terdigitalni filter/konvertor za prijem signala kojima je frekvencija
u
24-centimetarskom

m

ne; lijep je primjer uzorne gradnje uredaja za tako visoke frekvencije

amaterskom

uspjelu konstrukciju 70-centimetarskog konvertora. Upotrebljena je stampana plocica za koju je potreban vitroplast kasiran bakrom sa* mo sa jedne strane. Do danas je vec mnogo nasih radio-amatera sagradilo taj konvertor i moze se samo preporuciti da to i ostali, koji su zainteresirani za prijem na decimetarskim valovima, nacine. Tamo je vrlo dobar opis gradnje. Zato necemo ovdje ponavljati sto je tamo receno.

opsegu. Bakrene, posrebrene cijeyi stiA, B, C, D, i E montirane su na ienke oklopne kutije (125 X 60 X ^20 mm) tako da su tri s jedne i dvije naizmjenice s druge strane. One ulaze u postojece meduprostore, kao prsti jedne ruke medu prste

druge ruke.

Svaka od
51

tih

bakrenih
10

vanjski promjer

mm

cijevi
i

ima

duzinu

sredine cijevi susjedne je 21 mm, a do sredine montirane su simetricno uoklopnoj kutiji. Ova je takoder nacmjena od bakra i neka bude posrebrena,

mm, Razmak od

ako

Konvertor za prijem amaterskog opsega od 1296 MHz
Prelazenjem na sve vise frekvenna nove probleme koje treba rjesavati pronalazeci nove puteve. Prijemna tehnika za frekvencije preko 1000 MHz
cije nailazimo uvijek
(1

koaksijalnu prikljucnicu K spaia se antena za prijem frekveti-

je

moguce.

Na

cija

GHz).
cijevi

u opsegu od 1296 MHz ( = 1,296 Pomocu dva vijka koji se moili

manje uvrnuti u supl)inu D, dovode se u resonanciju usred prijemnog opsega.
eu vise

B

i

ciia

GHz) bitno

se razlikuje

od onoga
s pri-

na sto smo se privikli radeci

jemnicima za nize frekvencije.
Bitnu novost, kojom se tehnika prijema ovih ultravisokih frekvencija razlikuje od dosadasnje tehniuz ke za nize frekvencije, jest primjena tzv. »interdigiostalo

bude oko 28 MHz, potrebno je da kao konverzijsku frekvenciju imamo 1268 MHz. v Nju postizemo umnazanjem, pocevsi sa 52,833 Mrtz. Za tu je frekvenciju nacinjen knknstal Q. To je overtonski kvarcov pobustal koji se na toj frekvenciji
duje tranzistorom TRi, zahvaljujuci prisutnosti titrajnog kruga sa zavoj-

Zelimo

li

da

nam

medufrekven-

talnih«

filtera

i

konvertora. Ne, to nije

»interdigitalnih« u vezi s di-

nicom

gitalnom eiektronickom tehnikom!

U

(engl.

digitalnoj »digit«

elektronici

se

naziv

brojka,

znamenka

da krugu). Taj titrajni krug treba resonira na odabrani overton kvarkolektorskom sa (52,833 MHz). U strujnom krugu istog tranzistora je
281

U

(u

emiterskom strujnom

-0+24V

c zf 1

a ^

1=1

T
IOji

1?1P^*
OKLOPNA KUTUA

125x60xi0mm

^"^^W^
_[/M(2mA)

i '^ i r

'CTn
"

(28-MHz)

2N918{BFY90) TR2 = 2N3866
TR1 =

D1 = H.R 5082-2577 2-2577

TR3 = 40673 {3N200J 3N2011

D2 = HP 5082>-2fl1l -2811

^^
*~1

C

Y^
"

tnTi

•-•

It—*

St.

UJ?™??™? kristalom l umnazanjem frekvencije od 52,833 MHz na me MHz kci sa »post-mikser« pojadalom na 28 MHz. Li = U = 18 zav I 10,5 mm,CuL, oko 1,5 uff; Ls = 10 zavoja, kao Li i U oko 0,5 uH; U = - U = 6 zavoja kao Li, oko 0,2 ^H; sve na od 6,3 mm, sa jezgricom. U = bakrena traka 12,7 x 63,5 mm. VFP = 33 )xH
1
>'

1047. Inter digitalni konvertor sa Schottky-jevim diodama, Di
l
,

i

D

2

-

f

zavojnica Li. Ona, zajedno s kondenzatorom od 5 pF, resonira na tri putavisu frekvenciju (158,5 MHz), kao i zavojnica Ls. Obje ove zavojnice sacinjavaju bandfilter za utrostrudenu frekvenciju tako da ona,
filtrirana

imaju vrlo malen

vlastiti kapacitet.

Syaki znatniji kapacitet diode bio bi pravi »kratak spoj« za tako visoku frekvenciju! Ona mora imati i najbolja ispravljacka svojstva, ta-

u

bandfilteru,

stize

u

udvostrucivacki stupanj s tranzistoTR2. Ovdje se postize frekvencija od 317 MHz. Buduci da su to vec prilicno visoke frekvencije, potrebno je odabrati pogodne tranzi-

ko da napon koji se moze mjeriti na kondenzatoru C2 dosegne —1,5 V,
unatoc opterecenju sa 82 Q. Ovim zahtjevima danas odgovaraju samo Schottky-jeve diode, pa konstruktor (W2CQH) preporucuje diode »Hewlett-Packard-5082-2577«
iste tvornice.
ili

rom

store.
ili

Kao TRi moze
90,

BFY

a kao

se staviti 2N918 TRs dolazi u obzir

»5082-2835«
biti slic-

2N3866. Navikli smo da taj tranzistor vidimo u predajnicima. Ovdje ga treba staviti da bi titraji frekvencije 317 MHz bili dovoljno sna2ni,^ jer ih ceka daljnje umnazanje. Njih je jos potrebno ucetverostruciti na 1268 MHz. To se postize dio-

Dioda Di takoder mora
nih kvaliteta.

sluzi za mijesanje. Spojena je na kraj cijevi C u kojoj se induciraju naponi frek-

Ona

dom

£2.

se upotrebiti

Izbor diode D2 je kritican. Mogu samo one diode koje

(od D) i frekvencije koju primamo, 1296 MHz (od MK\ dvi J e frekvencije se u diodi mijeSaju; dakako, ukoliko je dioda za to sposobna! I ona mora imati vrlo malen vlastiti kapacitet i mora brzo shjediti sve promjene VF na-

vencije 1268

MHz

VF

V?

282

pona. I dioda Di mora zato biti Schottky-dioda, npr. »Hewlett-Packard-5082-2811«
ili

»5082-2835«.

Kod ugadanja
kod M,

ukljuciti
svi

Kada su

konvertora treba, miliampermetar. titrajni krugovi u osci-

latorskom lancu, s tranzistorima TRi i TRz, kao i cijev D u interdigitalnom konvertoru, ugodeni optimalno, mora miliampermetar pokazivati struju oko 2 mA.
Cijev B interdigitalnog konvertora dovodi se u resonanciju s pri-

jemnim frekvencijama tako da prijem nekog slabog signala bude maksimalno glasan uz najmanji sum.

St. 1048. Izgled interdigitalnog konvertora s pripadajucim stupnjevima,

prema shemi na

si.

10-47

Mijesanjem (u diodi Di) postize se medufrekvencija. Buduci da su signal! na medufrekvenciji jos vrlo slabi (nema VF pojacanja!) potrebno je tzv. »post-mikser pojacalo*. Ulogu tog medufrekventnog pretpojacala vrsi tranzistor TRs. Ovo pojacalo mora biti malosumno. Zato je najbolje da se upotrebi tranzistor koji ce, uz malen sum, dati dosta veliko pojacanje. Ovim zahtjevima zadovoljava MOSFET, kao sto
je 40673, 3N200 ili 3N20L Zavojnica Li i kondenzator Ce pripadaju ulaz-

Podaci o radu takvog konvertora
vrlo su ohrabrujuci. Oni obecavaju ukupno pojacanje koje dostize 20 sirokom pridB u citavom 2 jemnom opsegu. Pri tome je potiskivanje zrcalnih frekvencija barem 18 dB, sto govori o vrlo dobrim svojstvima interdigitalnih resonatora. uz upotrebu naveKazu, da sum

MHz

poluvodickih elemenata nije veci od 5,5 dB. Obzirom na opseg frekvencije to je vrlo dobar rezultat. Izgled gotovog konvertora

denih

nom
28

titrajnom krugu, dok zavojnica

je

Lt pripada izlaznom titrajnom kru-

gu na medufrekvenciji u opsegu od

do 30 MHz. Taj izlazni titrajni krug mora biti sirokopojasnih svojstava pa je prigusen otpornikom od
4,7

na si. 1048. Obzirom na to, da je za nase amatere jedini ozbiljniji problem nabavka sotki-dioda, uz poznatu snalazljivost, nadajmo se da ce naskoro
uslijediti

osvajanje

i

ovih

kQ.

frekvencija.

283

11

KRATKOVALNI PREDAJNICI
VRSTE PREDAJNIKA
Predajnik (davac, odasiljac)
zi

slu-

za proizvodnju visokofrekventnih signala koji prenose poruke i sluze za sporazumijevanje izmedu radio-stanica, I u amaterskoj radio-stanici je predajnik, uz prijemnik, jedan od bitnih dijelova.

trebnu energiju visokofrekventnim titrajima daje onda slijedeci stupanj, PA, si. 1Mb. Internacionalno upotrebljavana kratica PA oznacu-

a)

b)

U

radio-amaterskom predajniku

CO
{VFO»

upotrebljavaju se i tranzistori i elektronske cijevi u razlicitim stupnjevima. U oscilatorima, umnoziva-

cima

frekvencije,
i

stupnjevima

konverzionim poja£a!ima snage

c)

se redovito naci tranzistori. Elektronske cijevi se ceSce susrecu u izlaznim pojacalima snage, osobito u tzv. linearnim snaznim pojacalima, ali mogu posluziti i drugdje

mogu

—H
I

BUR
I

L-*j

MULT.

L

u predajniku.
Nai jednostavniji predajnik za
ted)
1

legrafiju (CW) ima samo jedan stupanj. To je oscilator (si. IMa) koji

»proradi« svakiput kad nritisnemo rucicu telegrafskog tipkala (»tastera«). Proizvedene visokofrekventne titraje treba odvesti k anteni. Od nje odlaze elektromagnetski valovi u prostor. Po^onsku energiju za u prostor. Pogonsku energiju za predajnik, dobije iz elektricne mreze preko posebnog ispravljaca, iz akumulatorske baterije, iz galvanskih baterija ili iz nekog pretvaraca (vidi poglavlje o izvorima elektricne energije i poglavlje o prevoznim i prenosnim radio-uredajima). pesce se upotrebliavaju predajnici koji, osim oscilatora, imaju i druge stupnjeve. Ako predajnik ima dva stupnja, oscilator je manje op-

terecen

i

moze

stabilnije raditi. Po-

je

pojacalo

snage

(engl.

»Power

Amplifier^). Takvo se pojacalo redovito nalazi na kraju niza stupnje-

va u svim savremenim predajnicima
(sL 11-1).

Oscilator s kvarcovim kristalom, (engl ^Crystal Oscillator«), ie raditi samo na onoj frekvenciji koja je odredena samim kristalom. Ima li predajnik oscilator s promjenljivom frekvencijom, tzv. VFO (engl. »Variable Frequency Oscillators), opseg radnih frekvencija od-

CO

mo

telegrafiju ili za frekventno modulirani signal nema poteskoce, ali se npr., gotovi SSB-signali (engl. »Single Sideband« jedan bocni pojas) ne smiju umnazati! Takvi signali postaju umnazanjem nerazumljivi.
f

Za

Predajnici za sve vrste signala

grade se najcesce prema principu koji je prikazan blok-shemom, si. 11-ld. Stabilnim oscilatorom (VFO) moze se obuhvatiti neki pogodno

reden je konstrukcijom VFO-a i, redovito, obuhvaca samo jedno amatersko valno podrucje ili tek dio njega, npr,, samo onaj dio koji je pedviden za rad telegrafijom, si.

odabran opseg, npr., od ukupno 500 kHz (recimo: od 5 do 5,5 MHz, ili
drukcije).

Kristalni

oscilator

(CO)

ima takvu frekvenciju da njenim mijesanjem s frekvencijom VFO-a
postizemo transpoziciju (premje§tanje) tih 500 kHz u bilo koji amaterski opseg. Ako kristalni oscilator ima vi£e razlicitih kristala, mijesanjem u stupnju MIKS. (engl. »Mix~ er« onaj koji mijesa) postizemo veci broj opsega. Dakako, mijesanjem se dobiva mnogo produkata, i pozeljnih i nepozeljnih. Iz te smjese treba najprije izdvojiti ono sto nam je potrebno. Za tu svrhu
sluzi

1Mb.
Vece mogucnosti rada osigurane ako u predajniku postoji mogucnost umnazanja frekvencije. Vecina
su,

amaterskih valnih podrucja obuhvaca frekvencije koje su u jednostavnim medusobnim odnosima. Tako udvostrucivanjem frekvencije se moze, pocevSi sa 80-metarskim opsegom, postici frekvencije 40-metarskog, zatim 20-metarskog i, konacno, 10-metarskog opsega. Utrostrudivanjem frekvencije od 7 MHz lako se postizu frekvencije 15-metarskog
opsega.

=

poseban filter. U najjednostavniiem slucaju taj se filter sastoji od samo jednog titrajnog kruga,
ukoliko nezeljeni produkti mijesanja nisu prejaki. Ako ih je, medutim vise jakih, koji bi mogli smetati, filter

Na

si.

11-lc stupanj za

um-

nozavanje frekvencije oznacen je slovima MULT. (engl. ^Multipliers). Izmedu stupnja za umnozavanje frekvencije i oscilatora obicno se stavlja jo§ jedan stupanj za odjeljivanje, BUFF. (engL »Buffer«; njem. »Puffer« = odbojnik, npr. na zeljeznickom vagonu!). Zadaca takyom stupnju je da se osigura malo i jednolicno opterecenje oscilatora, te da se sprijeci povratno djelovanje ostalih stupnjeva u predajniku na rad oscilatora. Umnozavanje frekvencije primjenjuje se i onda, kad je potrebno da oscilator radi na sto nizim frekvencijama. Lakse je, naime, nadiniti stabilan oscilator, lakse ga je frekventno modtdirati i si. Umnozava-

mora

biti bolji.

On mora

osigurati da iz predajnika izade samo ona frekvencija koju zelimo emitirati! U primjeru na si. 11-le je blok-shema predajnika u kojemu se radna frekvencija priprema tzv. sintesastavljazom (grc. »synthesis« nje). Takvi predajnici imaju cesto

=

i

poseban,

tzv.
(lat.

frekvencije

digitalni pokazivac »digitus« prst;

u matematici: brojka; od nekadaSnjeg racimanja na prste!). I sinte-

zom pripremljena
cati

frekvencija

mora

se filtrirati, »ocistiti« od nepozeljnih primjesa, zatim je treba poja-

njem moze se onda »doci« na odredenu radnu frekvenciju predajnika. Ipak se tim putem ne moze uvijek!

(POJACALO + POBuD.) da joj snaga bude dovoljno velika za pobudivanje izlaznog stupnja (PA).
Pobudni stupanj
11-le) je
(si.

11-ld

i

si.

vec pojadalo koje bi moglo

285

nacin mijenjanja VF signala prilagoden NF frekvencijama govora). Za sheme predainika na si. onaj za predajnik kao i onaj za prijemnik. Razmjerno najjednostavniji su predajnici za telegrafiju. kao i razlicite nacine prikljucivanja telegrafskog tipkala (»tastera«. Zato je potrebno da se izmedu izlaznog stupnja predajnika i antene uviiek ukljuci jos neka vrsta filtera. medu amaterima. Kod am- jedi u ritmu govora mijenja amplituda (i telegrafija je vrsta amplitudne modulacijel). sadrzanim u ljudskom govoru modulation^ — prilagomijenjanje na odreden nacin. Pritom se nastoji da svi stupnjevi. u slucaju potrebe. nastojalo se sagra predajnik sa sto manjim bro jem cijevi. Mozda je tako. »la mode« = nacin. jenja se frekvencija i faza VF titraSSB signal je. sve zadatke obave uz malenu snagu. cija! ratore najvise klase!) u predajniku ce biti potreban veci broj pobudnih stupnjeva. Tamo cemo govoriti i o posebnim uvjetima kojima moraju zadovoljiti stupnjevi odgovarajucih predajnika. Cijena im je cesto niza od cijene nekih drugih sastavnih dijelova! Tranzistorski oscilator. Modulacija u radio(franc. O oscilatorima je bilo govora u poglavlju 8 (Visokofrekventni osciSve sto je tamo receno vrt podjednako za sve uredaje u kojima se primjenjuju oscilatori. ali se nikad ne sastavni dio radio-ure- Danas je situacija sasvim drukDanas vise nitko ne nastoji da mu predajnik ima sto manji broj stupnjeva. »tasten« doticati. O UMN02AVANJE FREKVENCIJE U doba. osobito diti najvaznijim vrstama modulacije bit ce govora u posebnim poglavljima. od njem. Cijev je danas u oscilatoru definitivno zamijenjena tranzistorima. Ostalim stupnjevima se povjerava i promjena frekvencije i pojadanje signala. OSCILATORI Oscilatori u predajnicima se danas vise ne razlikuju od oscilatora koji su potrebni za rad prijemnika. latori). makar malu snagu. sve veca je opasnost da on emitira i nezeljene frekvencije. moguce je na taj na^in 286 . pa i za predajnike. Zato su jednocijevni pre dajnici bili veoma rasireni. 11-2 i si. Njegova snaga moze biti vrlo malena. Za radio-veze telefonijom potrebno je da se na neki nacin »moduiira« emitirani visokofrekventni signal u skladu s niskim frekvencija- = »aktivnih« elemenata. tek nekoliko milivata. a kojima se formira i modtdira signal. dirati) i drugog pribora. Sto je snaga predajnika veca. -tehnici ima vise vrsta. barem ne zbog cijene smije zaboraviti. simalno dopustena za -amaterskih stanica (2 rad kW radioza ope- da citav predajnik ima sto manje stupnjeva. nacin oblacenja u »modi«. samo dio amolitudno moduliranog signala. kod frekventne modulacije miplitudne modulacije se je. »la denje. neovisno o promjenama pogonskog napona i o promjenama temperature okoline. 2elimo li da nam predajnik daje snagu koja je mak- posluziti ma Nekada se trazilo da vec sam oscilator daje neku. — — ma. kad su »vladale« elektronske cijevi. Bilo je to potrebno u doba kad su elektronske cijevi bile najskuplji daja. sa ciljem da se postigne sto kvalitetniji signal. 11-3 neki ce reci da pobuduju »nostalgiju« kod onih OM ili OT (engl. kako cemo kasnije jos vidjeti. ali i danas. Njih cemo opisati u ovom poglavlju. spojenih jedan iza drugoga. kakvi dolaze u obzir za gradnju oscilatora postali jeftini. treba da daje ciste i sto stabilnije oscilacije.i kao izlazno u predajnicimale snage. zapravo. a tranzistori su barem oni male snage. »Otd Mam ili »Old Tirner«) koji su nekada upotrebljavali ovako nesto »demodirano«. Ovo nije nacrtano na si. 11-1.

harmonicke frekvencije moguce je ugoditi titrajni krug LiCi i tako jednu od njih »isfiltrirati« i jos i Na te vise n«opt«r«£tne KAPACITET SI. Frekvenciju odreduJ. Inace bx cijev mogla biti preopterecena Prejakom anodnom strujom. 11-3. si. EL11. 11-2. Oscilacije se bilo osnovnoj. 11-3. titrajni krug ugona frekvenciju od 21 MHz. ako anodni titrajni krug nije ugoden. kad je titrajni ci oscilator izuzetnim prilikama i ona omogucuje izgradnju upotrebljivog predajnika. Kazemo da smo frekvenciju udyostrucili. na 7 MHz. Promjene jakosti anodne struje pri ugadanju izlaznog titrajnog kruga L1C1 u predajniku prema si 11-2 poslati je u antenu. je kakva izlazna prijemna cijev. Promjenljivi kondenzator (500 pF. EL81. si.5 MHz. Treba paziti da frekvencija ostane stabilna. 6L6 ili 6AG7. EL83. i danas! Oscilatorski dio je nacinjen sa katodnom povratnom vezom. Kada se ukljuluje shema predajnika s pentodom kojemu se frekvencija moze mijenjati.e kvarcov kristal Q. Taj odvojak treba odabrati tako da se jos opaza malen pad anodne struje. ali (preko tipkala Ti). primjenom kvarca u oscilatoru vezani smo na odredenu frekvenciju. dooro je da LiCi bude ugoden. I utrostrucivanje frekvencije je moguce. EL86 i mxioge druge.krug LiCi ugoden na frekvenciju j J y nT ! M -t'--' jf Y">' ' | vfp T -T^ !0n ! f kod A na odvojak zavojnice Li. To se obicno ne radi. maks.) mora biti skoro sasvim za287 . kako je to prikazano crti- kvarca. Ako je Q brusen za 7 MHz. Elektronska cijev E. Posebno su se. sadrzi osim osnovne frekven- opt«rt£«no ko anode cije one visih harmonickih. jer predajnik kod takvog ucetverostrucivanja frekvencije radi veoma neekonomicno. vidi si. Pritom titrajni krug sa za- — — u vojnicom Li ima velik kapacitet. mozemo anodni titrajni krug ugoditi na dvostruku vrijednost. u proslosti. Frekvencija je odredena kvarcovim kristalom Q Ipak s time se ne smije pretjerati. Pri pobuduju nom ze mijenjati frekvencija (VFO). Ta je struja najmanja. Oscilator radi i onda. Jos ce nam biti manja snaga ako LtCi ugodimo na cetiri puta visa frekvenciju (14 MHz). ii-2. da preveliko opterecenje anodnog titrajnog kruga ne djeluje na titraje kvarca! Elektricna struja koja tece prenije sinusoidalna. dakle. I ta shema bi se mogla 11-4 je proglasiti »nostalgicnom«. kada ugodimo titrajni krug. i trebljiv predajnik sa uspjesno naciniti upoelektronskom iz izvadenom nekog starog radio-prijemnika. Na tome druga mrezica pentode djekao kapacitivno (preko 10 nF) »uzemljena« anoda oscilatora. Shema predajnika s pento- dom. Vise mogucnosti pruza primjena oscilatora kojemu se moditi mozemo anodni zahvaljujuci kapacitivrazdjelniku (27 + 100 pF) izmedu prve mrezice i »minusa«. Ona. Antena se prikljucuje je spojena Ona cama za optereceno nika. EL84. Ako je kvarc bruSen za frekvenciju od 3. Snaga na toj dvostrukoj frekvenciji je manja nego na vrlo brzo cijevi. si. stanje predaj- S/. Dakako. 11-3. »proslavile« cijevi 6V6. kao i EL3.

izlazna snaga koja se moze postici takvim umnozivacem iznosi oko tvoren kada oscilator proizvodi frekvenciju od 1. Frekmole mijenjatl Oscilator (sa zavojnicom Li) je sa izlaznim dijelom u vezi preko struje elektrona koja tece kroz cijev (hCO) SI. Zato se TRi i TR2 naizmjenicno otvaraju zatvaraju. ako izlaznu snagu uporedimo sa onom koju bi se moglo dobiti na frekvenciji /. radi kao pojacalo klase C. da bi se tranzistor »otvorio«. taj <5e titrajni krug za vrijeme svakog titraja (frekvencije f) dobiti po dva strujna imi u^ 121. mole doci do nestabilnostl Zato je povoljnije raditi sa udvostrucenjem frekvencije. tranzistora tipa FET sposu na ulazni titrajni krug. »Push-Push-Doubler«). Tranzistor na svojoj bazi nema prednapona. oko 33% kod utrostrucavanja i oko 25% kod ucetvorostrucavanja frekvencije. U Gejt-elektrode tranzistora TRi i tranzistora TRz uvijek su pobudene udvostrucenje -filter frekvencije. Jednostavan tranzistorski stupanj za umnazanje frekvencije. naziva: 11-6. Na ulaz U ovog SI. Collins- u anodnom strujnom krugu nema nikakve druge veze s oscilatorom osim struje elektrona koja tece kroz samu cijev. si. U anodnom strujnom krugu je Znatno vi§e izlazne snage ^ostizu se tzv. 11-4. Visokofrekventni ulazni nanon mora imati amplitudu ve<5u od 0. kao na si. Stabilnost emitiranih signala je znatno bolja.) Donekle sli&io umnazanje frekvencije s tranzistorima je takoder mogu<Se. Ako bi izlazna frekvencija predajnika ove vrste bila jednaka oscilatorskoj frekvenciji. suprotnim fazama VF napona.O+250V tranzistorskog stupnja.) odreduje vezu sa antenom. da bi mogla poteci kolektorska struja.7 V vencija se Predajnik s pentodom. prigusnica VFP. To je polovica one vrijednosti koju mora imati signal za odriavanje telegrafskih radio-veza u 80-metarskom amaterskom opsegu. kondenzatora od 1 nF (mora izdrzati napon od 1000 V. a od anode. 11*5. maks.2. Veci od njih (1000 pF. dakle. tj. si. Uz dovoljno veliku pobudu (dovoljno velik ulazni VF napon!). Collins-filter (cit.. iz nekog oscilatora. dovode se VF titraji frekvencije f. dok se manjim (do 250 pF) filter dovodi u resonanciju na dvostrukoj frekvenciji oscilatora. ne moze teci kroz TR2 1 obrnuto. 11-5. »PP dublerom« (od engl.75 MHz. ako je anodm napon 250 VI!) spojen je tzv. Kolektorski strujm krug je spojen s bandfilterom kojemu su oba titrajna kruga ugodena na dvo- struku ili trostruku. 3f. Zato se takav ECO-spojem (engl. naziva spoj »Electron Coupled Oscillator*). Tranzistor. Sa jeni Dva »kolins«) sa zavojni- La i s dva promjenljiva kondenzatora. preko 50% kod udvostru£avanja. a treca mrezica pentode spojena s katodom (kao kod EL84 ili EL86). Buduci da je titrajni krug LsCs spojen tako da kroz njega te£e i struja sa drejn-elektrode TRi i sa drejn-elektrode TRs. Imamo opet com serijski spojenim i zavojnicom kondenzatorima Ci i Ca ovaj titrajni krug resonira na frekvenciji /. Vidi tekst 288 . Kada potece struja kroz FET TRi.4f . 11-4. rjede na cetverostruku frekvenciju.

if . »PP dublerom« (od engl. tj. a treca mrezica pentode spojena s katodom (kao kod EL84 ili EL86).7 V vencija se Predajnik s pentodom. izlazna snaga koja se moze postici takvim umnozivacem iznosi oko tvoren kada oscilator proizvodi frekvenciju od 1. maks. »Push-Push-Doubler«). Vidi tekst 288 . Veci od njih (1000 pF.) odreduje vezu sa antenom. ne moze teci kroz TRz l obrnuto. naziva spoj »Electron Coupled Oscillator*). »kolins«) sa zavojni- i zavojnicom L* i serijski spojenim kondenzatorima Ci i Ct ovaj titrajni krug resonira na frekvenciji /. moze doci do nestabilnosti. dok se manjim (do 250 pF) filter dovodi u resonanciju na dvostrukoj frekvenciji oscilatora. Na ulaz U ovog SI 115. Stabilnost emitiranih signala je znatno bolja. Jednostavan tranzistorski stupanj za umnazanje frekvencije. suprotnim fazama VF napona. a od anode. Frekmoze mijenjatu Oscilator (sa zavojnicom Li) je sa izlaznim dijelom u vezi preko struje elektrona koja tece kroz cijev (hCO) SI 11-4.SMHi) je spojen s bandfilterom kojemu su oba titrajna kruga ugodena na dvo- vencije Kolektorski strujni krug 7250 /pOOO struku ili trostruku. Visokofrekventni ulazni nanon mora imati amplitudu vedu od 0. preko 50% kod udvostru£avanja. si. Sa ako izlaznu snagu uporedimo lins-filter s dva promjenljiva kondenzatora. radi kao pojacalo klase C. sa onom koju bi se moglo dobiti na frekvenciji /. Zato se TRi i TR2 naizmjenicno otvaraju zatvaraju. Kada potece struja kroz FET TRi. ako je anodni napon 250 V!!) spojen je tzv. naziva: 11-6. Ako bi izlazna frekvencija predajnika ove vrste bila jednaka oscilatorskoj frekvenciji. Collins- u anodnom strujnom krugu nema nikakve druge veze s oscilatorom osim struje elektrona koja tece kroz samu cijev. kao na si. Buduci da je titrajni krug LsCs spojen tako da kroz njega tede i struja sa drejn-elektrode TRi i sa drejn-elektrode TRs. Znatno vi§e izlazne sna^e nostizu se tzv. oko 33% kod utrostrucavanja i oko 25% kod ucetvorostrucavanja U anodnom strujnom krugu je kondenzatora od zati 1 nF (mora izdrnapon od 1000 V. VF nekog ostitraji frek- (3.. Col- frekvencije. si. da bi mogla poteci kolektorska struja. 11-5. Tranzistor na svojoj bazi nema prednapona. Zato se takav ECO-spojem (engl. -O+250V IDn iz cilatora. J Donekle sli£no umnazanje frekvencije s tranzistorima je takoder mogude. da bi se tranzistor »otvorio«. rjede na Cetverostruku frekvenciju. prigusnica VFP. Uz dovoljno veliku pobudu (dovoljno velik ulazni VF napon!). Zato je povoljnije raditi sa udvostrucenjem frekvencije. 11-4.tranzistorskog stupnja. dovode se f. Dva tranzistora tipa FET spojeni su na ulazni titrajni krug.75 MHz. dakle. Imamo opet com U (cit. To je polovica one vrijednosti koju mora imati signal za odriavanje telegrafskih radio-veza u 80-metarskom amaterskom opsegu.2. Tranzistor. tranzistora TRi i Gejt-elektrode tranzistora Tlh uvijek su pobudene udvostrucenje -filter frekvencije. taj <5e titrajni krug za vrijeme svakog titraja (frekvencije f) dobiti po dva strujna imi u°Hl «0n 1 2f. 3f.

11-8. ll-9a pripada frekvenciji /. 11-9 pokazuje kako se moze izgledom oscilograma provjeriti da li udvostrucivac frekvencije pravil- no radi. cija 2f lografa (sto je za Ako nemamo oscimnoge amatere normalno stanje. dok su krajevi b. 11-7).jft Jfc " A . onoj koju smo doveli na ulaz udvostrucivaca (si. d i / zavrseci. Udvostrucenje frekvencije je nesimetricno i na izlazu je. c i e su poceci. Oscilogram na si. Opis u tekstu »trifilarnog« na si. ll-9b) pokazuje da tranzistori TR2 i TRs imaju razlicita pojacanja. Potrebno je da tranzistori TRs i TR3 budu istog tipa i da im strujna pojacanja ((3) budu podjednaka. Priprema i namatanje spleta zavojnica za udvostrucenje frekvencije. HI) mozemo se pomoci osjetljivim apsorpcijskim valomjerom ili odgovarajucim dip-metrom. Kada se pojacanja izjednace potenciometrom u emiterskim strujnim krugovima je tih tranzistora. Slijedeci oscilogram (si. izlazu preostaje samo frekven(si. prisutna i osnovna (f). ' ' A * A J FERITNI PRSTEN SI 11-8. SI. Zavojnicu valomjera pri- . Medusobno i sa ostalim dijelovima ko udvostrucivaca treba ih spojiti kaje oznaceno. ll-9c). Manje nesimetrije u pojacanju mo gu se izjednaciti potenciometrom (500 Q). uz dvostruku frekvenciju (If). posvema Na potisnuta osnovna frekvencija. krajevi a. spojenim izmedu emitera.

Njegova je zadaca da pojaca VF struje koje vec imaju dvostruku frekvenciju. Za utrostrucivanje frekvencije moze posluziti protufazni spoj dvaju tranzistora. sL 11-11.SI 11-10. Transformator Ti je sirokopojasni i treba ga namotati trifilarno. Vidi tekst frekvenciju / na izlazu udvostrucivaca vise ne mozemo utvrditi! I diode mogu posluziti za udvo- nica U je sa L u induktivnoj vezi. Diode Di i D2 neka budu barem u propusnom smjeru podili jednakih svojstava. / ili s SL 1141. Udvostrucavanja frekvencije vise nema. pa se cini kao da jedan gura a drugi vuce i obratno). »pull« = vuci. U kolektofskom strujnom krugu frekvencijom tranzistora TR2 je zavojnica L koja se moze dovesti u resonanciju s frekvencijom 2/. Ona sluzi druge oscilacije jedne ili frekvencije odvedu na izlaznu da se prema si. ki preklopnik A-B prebaciti iz polo- zaja b je u polozaj U torn slucaju jedna od dioda (Di) iskljucena iz ftuikcije. obratno. e i f opet su oznaceni krajevi zica. Tranzistori rade naizmjence. To znaci da je faza visokofrekventnih titraja na njima suprotna. Slovima. One mogu biti germanijeve ili silicijeve. Preklonnikom B izabire se jedan od njih. Dok je jedna baza pozitivna druga je negativna i. Zavoj- Tome 19- . c. Utrostruciti frekvenciju je takoder ponekad potrebno. Udvostrucavanje frekvencije diodama. Takav je spoj poznat i pod imenom »pu£-pul« (od engl. Na izlazu mozemo f ili tako odabmti ili frekvenciju dvostruko visu frekvenciju If. Ono moze pojacati osnovnu i sve neparne vise harmonicke frekvencije 291 sluze trimerski kondenzatori C4 i Ct. Diode ovdje djeluju kao dvosmjemi isprayljac kod kojega se frekvencija uvijek udvostrucu Udvostrucenje frekvencije se moze i sprijeciti! Treba samo dvostrua. prema zelji. 11-10. frekvencije. strucenje prikljucnicu. »push« = guraj. a. Tranzistorsko pojacato kojemu su i baze i kolektori u protufaznom spoju (»push-puil«) ontogucuje utrostrucivanje frekvencije. b. Preko JU se kao u predasnjem primjeru. zahvaIjujuci diodama. u slijedecoj poluperiodi. d. Glavno je da su im kapaciteti malenl Tranzistor TR2 ne sudjeluje kod udvostrucavanja frekvencije. Baze tranzistora TRt i TR2 su u protufazi. Dvostrukim preklopnikom se moze birati frekvencija f ili 2f.

pojacani signal osobito »cist«. 4-27 i si.. Ako elektronsku cijev i tranzistor uporedimo. ili neke druge triode i posebne pentode. Trioda je katodno slijedilo pa je prethodni stupanj 11-12. Prednost elektronskih cijevi pred tranzistorima nije samo u tome da je cijena elektronske cijevi za postizavanjerazmjerno vece snage jos uvijek niza od cijene tranzistora. — (oscilator!) veoma malo U anodnom strujnom krugu 292 opterecen. radne tacke. Ova klasa omogucuje rad sa najmanje izoblicenja. jednakog pojacanja u oba tranzistora. Taj nacin je bitno razlicit. si. predvida upotrebu dvostruke elektronske cijevi ECL 82. oscilacije frekvencije 3f imaju jo§ upotrebljivu amplitudu. osobito u stupnjevima za pojacanje snage. od jednog i drugog kolektora privode izlaznom titrajnom krugu (sa Li). Pritom obadvije elektronske cijevi rade u klasi A. Hoce li neki stupanj u predajniniku raditi u ovoj ili onoj klasi ovisi o izboru tzv. Zato osnovni sklopovi cijevnih (si. I predstupnjevi i pobudna pojacala predajnika mogu raditi u bilo kojoj klasi Ovo podjednako vrijedi za elektronske cijevi i za tranzistore.. odnosno radnih uvjeta. 11-12.) obicno su mnogo slabije. Prema nivou ovisno o drugim uvjetima rada. potreban je za postizavanje simetricnog. pento- . Potenciometar. 3-9) i tranzistorskih po jacala (si. U principu nema razlike na koji ce elektronska u nacinu ili cijev tran- zistor pojacavati niske ili visoke frekvencije. na petu (5f) i tako redom. tj. na trecu (3f). On predstavlja pojacanu. u principu. u klasi (si. Najcesce se zadovoljavamo umnazanjem frekvencije na 3f. Zato je izlazni visokofrekventni. pobudni stupnjevi vi- u predajniku imaju zadatak da sokofrekventnim oscilacijama (koje smo postigli oscilatorom. spojen izmedu emitera tranzistora TRi i TR2.takvi protufazni strujni impulsi. Razlika je jedino u nacinu na koji se postizava odredena radna tacka. ali vrlo vjernu »kopiju« ulaznog signala. nu dvostruku (ECL 82) PRETPOJACALA I POBUDNI STUPNJEVI U PREDAJNIKU Pretpojacala i de je titrajni krug koji resonira na odabranu frekvenciju. 3-12 i snage B. Visokofrekventno pretpojacalo koje se moze staviti izmedu VFO-a sa slabim izlaznim signalom i ulaza u predajnik. u stupnje- vima za umnazanje ili za mijesanje) toliko pojacamo snagu da bude dovoljna za pobudu izlaznog stupnja predajnika. pret- Elektronske cijevi su se do danas zadrzale u predajnicima. 7f . mjene u predajniku svako od njih ima svoje prednosti i svoje mane. 3-15). Izbor radnih uvjeta za pojaSala snage u predajniku do si. Uz dovoljnu pobudu. onda sto se tice pri- — Shema visokofrekventnog pojacala. kao i u klasi AB ili u klasi C. Shema vrijedi za dvije odijeljene cijevi ili za jedSl. Vise neparne frekvencije (5f. 4-28) u principu vrijede i za pojacala visokih frekvencija u predajnicima. svaki od tih stupnjeva moze raditi u klasi A. Ovaj moze resonirati na bilo koju neparnu harmonicku frekvenciju: na prvu (f).

uz ostalo. U primjeru a) i b) se prednapon postizava padom napona koji nastaje tako da struja prve mrezice ^ Pregted najvaznijih nacina za postizavanje zastitnog i radnog prednapona elektronskih cijevi u SI. kako znamo. Ovo je presudno. ostati bez posljedica. Nekoliko nacina za dobivanje prednapona vidimo na si. Ova ^truja nastaje calu. osobito za mobilnu i »portabl« primjenu. Jedna jedina naponska »spica« moze ga uniStiti prije nego se snademo. 11-13. ako nema visokofrekventne pobude.Elektronska cijev podnosi najraznolicnija preterecenja znatno bolje od tranzistora. 292 . Dok se pogonski napon elektronskih cijevi mjeri stokod vrlo velikih snaga tinama i hiljadama volta. S druge strane tranzistori imaju i velikih prednosti. Tranzistorski stupanj je mnogo osjetljiviji i trazi preciznije prilagodenje na »potro£ac« (slijedeci stupanj ili antenski sistem!). c) Njemu moze prejako opterecenje U3 strujom ili prevelikim naponom u trenutku biti »katastrofalno«. U primjeru c) je prednapon odreden posebnim izvorom kojemu je napon jednak Us Visina prednap<> na je neovisna o tome da li ima ili . ipak. u svakom slucaju. odreduje. radnu tacku pojacala. i pravilan izbor radnih uvjeta. tranzistorski stupnjevi u predajniku trebaju za svoi rad obicno 12 V. proizvode znatno vise nezeljenih i moze — — 20 R3 U produkata (visih harmonicnih frekvencija) nego elektronske cijevi. Najveci utjecaj na radne uvjete elektronske cijevi u predajniku ima prednapon prve mrezice (uz pravilno odabrane ili zadane ostale pogonske napone). Prednapon prve mrezice svake cijevi. Uz prayilnu pobudu tranzistori. pa o tome treba voditi racuna. 11-13. ako ne traje predugo. Ako nestane pobuda moze naime jakost anodne struje porasti do nedopustivo izlazi jakosti struje mrezice Jg : velikih iznosa. Tranzistori su osjetljivi i na pregrijavanje. dok kod elektronske cijevi d) vece opterecenje (uzarena anoda!). predajniku tece kroz otpornik Ri. Ug = R xJg t Ako ma je otpor izrazen u kilo-omia jakost struje u miliamperima. Nikakvog prednapona nema. ispravljanjem visokdfrekyentne struje koja se dovodi pojaPostis^nuti prednapon je /jedvelicine otpora Ri i nak umnosku prednapon u voltima. Ovo se moze izbjeci boliim prilagodenjem i opseznijim filterima. Vazan je. rijetko do 24 ili 28 V.

Ova se jakost struje mijenja s pogonskim uvjetima pa je treba S/. moze se prednapon dobiti pomocu katodnog otpornika Rs.nema pobudnog visokofrekventnog napona na mrezici. Re. u kojima sluze indirektno grijane cijevi. Ci =z C2 oko 10 nF mjerenjem napona na zastitnoj — mrezici za vrijeme normalnog rada predajnika i provesti eventualno = potrebne popravke. U posljednja dva primjera je radni predna- Ako znamo koliki je napon anodnog izvora a struje i koliki treba da ie napon Vg2 na zastitnoj mrezici. koja ujedno sluzi kao katoda. Ako je napon na zastitnoj mrezici prevelik treba 294 . sluzi umjesto prikljucka katoUe kod ostalih vrsta cijevi. B povecavajuci prednapon. Taj se napon moze crpsti iz posebnog ispravljaca. ll-13g. zastitni si. kao i u prijemnicima. 11-14. Radni prednapon je veci od zastitnog jer se naponu na stabilizatorki dodaje pad napona na Rs. prikljuciti na nacin koji vid Kod vlastiti mozemo opteretiti nekim e) i (primjer otpornikom Rs tako da na torn otporzastitni i niku nastaje napon. Ovaj odvojak sluzi umjesto katodnog prikljucka kod ostalih cijevi. lako izra- V cunamo potreban pad napona: Velicinu serijskog otpornika on- da izracunamo prema izrazu: HhHh] -ci 1 CI Re J g2 Vidimo da nam mora biti poz- nata i jakost struje druge mrezice. Obje su metode kombinirane u primjeru d). Kondenzatori Ci sluze za visokofrekventno uzemljenje direktno dimo na grijane katode. O velicini toga otpornika ce ovisiti da li treba u seriju s njime staviti visokofrekventnu priguSnicu ili ne. To je prikazano na si. Ovo velik je onda radni prednapon. Uz pobudu potece struja prve mrezice pa se na Rs formira pad napona koji se dodaje naponu iz pon cijevi napona na visi zahvaljujuci padu odvodnQm otporniku mrezice. Dok nema pobude postoji samo prednapon iz izvora B. Za pogon pentode potreban je pozitivan na- pon na njenoj drugoj (zastitnoj) mrezici. serijskom otporniku. To je zastitni prednapon koji prijeci da anodna struja pretjerano naraste. Js2. prednapon sprecavajuci prekomjerni porast anodne struje. Razumije se da katodni otpornik u predajniku treba premostiti kondenzatorom kao i u prijemnicima. Ovaj kondenzator ima ovdje oko 10 nF kapaciteta. 11-14. Ako izvor prednapona ima unutrasnji otpor ba zarnu ga direktno grijanih cijevi trenit. radni pred- Zastitni prednapon osobite stabilnosti moze se postici primjenom stabilizatorske tinjalice. kako je pri- kazano u primjeru f). Odvojak u sredini sekuntransformatora. U predajnicima manje snage. i. To se postize pomocu posebnog transformatora koji na svojoj sekundarnoj strani ima srednji odvojak. I katodni otpornik osigurava onaj minimalni. h. izmjeriti kod pune pobude malnog radnog opterecenja liti i nor- cijevi darne zavojnice Valjanost proracuna treba provje- koji daje struju grijanja za predajnu cijev sa direktnim zarenjem katode. ali najcesce ga postizavamo iz anodnog izvora pomocu pada napona na posebnom. U predajnicima se takve cijevi griju izmjenicnom strujom. U manjim cesce sluze predajnicima pentode od trioda.

smanjiti. On se preko R3 dovodi i na cijev £2. Ako na bazi tranzistora ne- cini R2. u obrnutom sluca- ju. kad visokofrekventni napon bude veci od 0. Razumije se da^u tome slucaju treba primijeniti jacu ispravljaju.6 do 0. smanjujuci ujedno i jakost anodne struje izlaznog stupnja predajnika. Na sL ll-16a baza tranzistora je na potencijalu »nula«. Sto ie vrijednost otpora Rg 2 veca to je veci prednapon potreban za potpun prekid struje kroz cijev. Takva zastitna cijev je E2 na si. ako nema ili ako nestane pobude. E2 odmah »povuce« tako jaku anodnu struju da napon na njezinoj anodi istovremeno. Vidi objasnjenje u tekstu pobudu. . cuje od preterecenja tetrodu ili pentodu Ei u predajniku. Primjena serijskog otpornika u strujnom krugu druge mrezice ima svoje lose strane.7 V. Zastitna mrezica predajne cijevi Ei dobije svoj pozitivni napon preko otpornika R2. 11-15. Zato je dobro da u takvom slucaju dodamo posebnu cijev koja ce sprijeciti previsok porast napona na drugoj mrezici izlazne cijevi. bit ce prednapon negativniii. zastitna cijev propusti anodnu struju. na otporniku Ri nastaje visok radni prednapon. Ranije spomenuti zaStitni prednapon lako postaje nedovoljan za zastitu izlazne cijevi kroz koju moze. treba dodati i kondenzator C kroz koji VF struje 295 . nema potrebe za posebnim mjerama. To je dovoljno da se tranzistor ponasa kao pojacalo u klasi C. Dok cijev snaznog izlaznog stupnja u predajniku Ei dobiva pobudu. onda kolektorska struja ne moze teci. Zastitnu mrezicu je vrlo lako preteretiti. poteci prejaka struja. Otpornik Rb koji osigurava ponovno paljenje ove cijevi ima oko 100 kQ. Kad nestane pobude na prvoj mrezici predajne cijevi Ei. mozemo dodati stabilizatorsku tinjalicu E3 i otpornik Rs (ogradeno crticama). Otpornik R4 je zanemarljiv (100 Q) prema velii i da je anoda cijevi E 2 direktno spojena s drugom mrezicom cijevi Ei. Ako zelimo da se dovod struje zastitnoj mrezici cijevi Ei potpuno prekine. Njezin anodni napon tako jako padne da se tinjalica Es ugasi! Za tu svrhu moze dobro posluziti stabilizatorska cijev OA2. Ovu ispravljenu struju mozemo iskoristiti za daljnje pomicanje radne tacke i postizanje ios izrazitijeg rada u C-klasi. Elektronska cijev E2 zasti- kao u diodi. nestat ce i prednapona na prvim mrezicama ovih cijevi. Treba samo tu isnravljenu struju propustiti kroz otpornik Ru Sto je struia jaca. 16b. Da se otpornikom Ri ne bi smanjivala pobuda. tece jaka anodna ma. Kolektorska struja moze no teci tek onda. si. napon na zastitnoj i. Ako iz bilo kojeg razloga nestane pobude.R2 s povecati ili. ma pomocnog Zamislimo najprije da stabilizatorske cijevi Es i otpornika Rs neE1 I napona. koliko je potrebno da se tranzistor »otvori«. u smislu opisanog zaStitnog prednapona. "-Xod tranzistora su okolnosti druk^ije! Ako elektronska cijev nema prednapona. Dakle. mrezici cijevi Ei padnu. struja. uslijed cega je kroz nju sprijecen prolaz anodne struje. U strujnom krugu preko baze i emitera visokofrekventne struje se SL 11-15. kao i emiter.

16c. Za P-N-P tranzistore polariteti imaju suprotan predznak a) za nesmetano prolaze. Jaci se tranzistori (ni u NF ni u VF pojacalima!) gotovo ne upotrebljavaiu u A-klasi. Za rad u AB-klasi treba otpornikom Rs postici da se tranzistor sa- mo malo otvori. Na silicijskim diodama je pad napona. ovaj rast struje obicno je tako brz da se goyori o tome kako »tranzistor pobjegne«. Veza izmedu pojedinih stupnjeva Veza izmedu pojedinih stupnjeva za VF pojacanje snage signala u predajniku moze biti ostvarena na razlicite nacine. (Izuzetak su samo VMOS-FET-i. mimo otpornika.6 do blizu 1 V. ali ce vec maleni VF naponi moci utjecati na nju otvarajuci tranzistor svake povoljne poluperiode. Kod tranzistora je postizanje pravilne radne tacke jednostavnije: rad u klasi C ne treba nikakav pomocni prednapon. Dakako. vidi str. Sto je danas normalno. Kolektorska struja tranzistora TR mora porasti do polovice one vrijednosti koja je kao maksimalna predvidena za odredeni tip. Pad napona na njemu takoder bi dao odgovarajuci prednapon. toliko da nema Za rad tranzistora u klasi A bit ce potrebno da se struja kroz D pojaca i da se tranzistor jace otvori. potrebno je da i dioda D bude silicijska. Jakost struje mozemo regulirati i otpornikom Rs promjenljivim tako na bazu tran- zistora dovesti veci ili manji prednapon. od 0. Sve vrijedi za tranzistore tipa N-P-N. doveden na bazu. sto je posebno vazno ako je vec i sam pogonski napon razmjerno malen. treba paziti i na to da izoblicenja. V toplinsko opterecenje (zagrijavanje!) tranzistora najvece i treba paziti da se ne upropasti. Ipak se to radije izbjegava. ako je NPN) prednapon. da se na taj nacin ne bi smanjio napon izmedu emitera i kolektora. Vrucem tranzistoru pojaca se kolektorska struja. . Ukoliko je tranzistor TR silicijski.6 kolektorska struja tranzistora jos ne tece. c) za rad u klasi B. mijenjati kolektorsku struju ta296 opasnosti od pregrijavanja.o) c) — ISC J_ Ri : ! =*5 ID >lR3 SZ. potrebno je da mu damo otvarajuci (pozitivan. Postoji opasnost tzv. ostanu u dopustivim granicama. Nazalost. »termickog samouni§tenja«. Zelimo li da nam tranzistor radi klasi. Slican ucinak bi imao i emiterski otpornik R2. Ova izaziva jos jace zagrijavanje i tako se to nastavlja dok kolektorska struja pretjerano naraste. AB Hi A potrebno je na tranzistorovu bazu dovesti pozitivan prednapon. Treba od- mah reci da je pri radu u klasi A u nekoj drugoj dok kroz njih tece elektri£na struja. koja se ocituju kao prisutnost »produkata nelinearnosti«. Visokofrekventni signal ce. 77). Eniiterski otpornik R2 smanjuje pojacanje ali Suva tranzistor od preterecenja. Ako ovaj iznosi oko 0. Tranzistor tada radi u klasi B. ko da ona tokom jedne poluperiode postaje jaca a tokom druge poluperiode slabija od one mirne struje koju smo uspostavili promjenom vrijednosti otpornika Rs. si. ii-i<5. Rijetko uspije pravovremeno prekinuti struju da ne dode do propasti. b) otpornik Ri i kondenzator C mogu proizvesti veci negativan prednapon za vrijeme rada predajnika.

Impedancija u anodnom strujnom krugu jedne. b) veza pomocu Pi-filter s Pl-fittera ima zavojnicu L2 koja kondenzatorima CV i Cs cini titrajni krug za pobudnu frekvenciju. 1147. 11-1 8a. kao i ulazna impedancija prve mrezice druge cijevi dovoljno su visoke. slici ve gubitke. To je zato jer je ulazna impedancija baze tranzistora TR2 redovito manja od izlazne. Pi-fil- tera 1148b). 11-17. koji imaju razmjerno nisku ulaznu impedanciju zbog jace struje prve mrezice. Odvojaka na zavojnici ne treba. Veza izmedu dva stupnja u predajniku sa elektronskim cijeSt. preko C2. Pritom je odvojak b nize. kolektorske impe- SI. Veza izmedu dva stupnja u tranzistorshorn predajniku ostvarena je kondenzatorom C2. da titrajni krug ne bi bio suviSe pri- gusen. vima: a) kapacitivna veza. oznacena kao PA. i Osim toga je Cs izravan kapacitivni »kratak spoj« za sve nezeljene vise frekvencije. I kondenzator C2 mora biti prikljucen na odvojak zavojnice. ju kapaciteta regulira stupanj pomedusobno prilagodenje. U tu svrhu mora Cs biti 297 . ali to najcesce ne bi bilo dobro. U interesu sto boljeg prilagodenja titrajni krug L1C1 ne smije imati previsok Q-faktor. Shema na toj potpuno je analogna predasnjoj. tj. Za pobudivanje vecih izlaznih stupnjeva. Medusobni odnos ovih dvazajedno bude pobudnim stupnjem preko (si. U tome slucaju treba pronaci najpovoljniji odnos L1/C1 kao i najbolju vrijednost za C2. Veza sa tranzistorom TR2 f u slijedecem stupnju je kapacitivna. osobito ako druga cijev. Postoji optimalan polozaj tog odvojka. bolja je veza s 11-18. ali kod stupnjeva gdje je VF sna&a jos materia ne treba zbog toga ocekivati zamjetlji- nostavnije. Visokofrekventna prigusnica VFP. kod b. nalazi titrajni krug. mora se kolektor prikljuciti na odvojak. Vidi tekst dancije tranzistora TRu Kapacitivna veza izmedu dvije elektronske cijevi ostvaruje se jedsi. blize »hladnom« kraju titrajnog kruga nego li odvojak a. Moglo bi lako doci do parazitskih oscilacija kao i do pojacanja vi§ih harmonickih frekvencija. treba jacu pobudu.i samo zatvara strujni krug baze koja ostaje bez stalnog prednapona. Drugi moguci nacin prilagodenja bio bi prikljucivanje kondenzatora C2 na odvojak zavojnice Li. One nisu medusobno jednake.Ako se u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRi. kod a. Zato ce TR2 raditi u klasi C. si.

du tranzistora (sL ll-19b) prikljucci se moraju naciniti na odvojcima. preko kondenzatora C2. Osim toga upotreba odvojaka moze dovesti do pojave nezeljenih resonancija i nekontroliranog osciliranja na »divljim« frekvencijama. Ti 11-19. Na biti u medusobnoj induktivnoj vezi. b) u tranzistorskom predajniku. prema si. kao kod svakog ne smiju za se kriticki vezanog bandi filtera. bez vlastitog induktiviteta. trans- formatori Ti i T» djeluju kao autotransformatori sa odnosom broja 298 . Pronalazenje odvojaka na zavoj- Ako bi dakle preslaba bit ce pobuda bila mozda potrebno po- vecati anodni napon ciievi pobudnog stupnja (ako je to dopusteno) treba uzeti drugu. Kapacitet kondenzatora C. osobito ako je u predajniku sve zbijeno sagradeno. To je zato jer se tada za rad na istoj frekvenciji mora povecati kapacitet nim krugovima. Zato se dogada da koji put nije moguce iskoristiti svu se njemu u posebnom oklopu ili da je izmedu njih barem dobra limena Za vezu izmedu elektronskih ci- pregrada. s dva Svaki od zavojnicu La zavojnicu Lb. Taj maksimum moze biti minimalno prosiren. Bandfilterska veza izmedu stupnjeva u predajnicima: a) u vredajniku sa elektronskim cijevima. Impedancije se odnose kao 80 : 5 ~ — 16 : 1. Titrajni krugovi L1C1 L2C2 kondenzatora C?. Obje imam isti broj zavoja. problem je i rijesen T>. 11-20. mora biti vrlo malen toliki da se ugadanjem titrajf nih krugova dobije samo jedan resonantni »vrh«.?. Zbog potreba prilagodavanja tranzu stori su na titrajne krugove spojeni preko odvojka na zavojnicama SL njih i ima dva dijela. ll-19a) nisu snagu koju bi mogao dati pobudni stupanj. i mora biti za- lemljen direktno na samom podnozju cijevi PA. I orikljucak kolektora tranzistora TRi. jevi ci potrebni odvojna zavojnicama. Veza preko Pi-filtera je uvijek manje cvrsta nego li izravna. Pretpostavimo li da kolektorski strujni krug nekog tranzistora treba opteretiti sa 80 Q impedancije (Z 80 Q). kao u slijedecim primjerima. On doprinosi i stabilmjem radu predajnika. ali za vezu izme(si.sto kvalitetniji kondenzator. transformatora. Buduci da su spojene u seriju. snazniju cijev. koii sluzi za vezu medu titrajili nicama titrajnih krugova nije uvi- jek najspretnije. do vol j no jaka pobuda slijedeceg stupnja. mozemo potreb- no prilagodenje postici primjenom + Uo^W^ transformatora. moraju biti odabrani tako da se uz dovoljnu selektivnost osigura i pravilna. Buduci da su impedancije proporcionalne s kvadratom broja lOOn I zavoja. Najbolje je da je svaki visokofrekventni napon zbog toga smanji a na Cs istovremeno poveca. a transformirani VF napon se uzima na njihovom spojistu. kao i prikljucak baze tranzistora TRz. prema si. 11-19. dok je optimalna ulazna impedancija slijedeceg tranzistora sa- = mo 5Q(Z = 5 Q). Zato se kod tranzistorskih stupnjeva za pojacanje snage u predajnicima primjenjuju i drukcija prilagodenja. Vecu selektivnost osigurava band-filter izmedu dva stupnja. Smanjenje induktiviteta zavojnice L2 ima kao rezultat cvrscu vezu medu stupnjevima.

S njom u seriji su jos dviie feritne prigusnice. b) pomocu kapacitivnog djelitelja. Odvojak na Li odabire se tako da se kolektorska impedancija transformira na iznos ulazne impedancije tranzistora TRs. Zavojnica Ls je tijesno vezana sa Li i ima priblizno 1/5 do pojacalu. -W^p 100n . I^l Transformacija impedancije moze se postici i kapacitivnimrrkz^jel- 5/. ii-20. Otpornik R se dodaje samo onda kad postoji opasnost da se pojave nestabilnosti u stupnju sa TR2. ostvarena s dva transformatora za prilagodenje. Transformacija slijedi jedna za drugom pa se postize ukupno smanjenje impedancije u omjeru 16 : 1. Tackicama su oznaceni poceci tih zica. si. Kondenzator od 100 nF (izmedu jednog i drugog transformatora) ima jedinu zadacu da odijeli istosmjerne strujne krugove prvog i drugog tranzistora. J. Zavojnica Li bi mogla biti i neka »obicna«. Sirokopojasna veza medu tranzistorskim stupnjevima u predajniku. 4= ^p 0.1- z=eon m X L^w^ T1(4 D . Veza medu tranzistorskim stupnjevima: a) induktivna. FPi i FP2. ali u tranzistorskim predajnicima (do 30 MHz) uzimaju se zavojnice koje su namotane na prstenastoj jezgri od VF feromagnetickog materijala. pomocu zavojnice U. T2S4U I POBUDNI STUPANJ ^ g + 0- 9^ JOnjlOOn I2LAZNI STUFANJ 1/6 broja zavoja. Ti i Tz. Baza tranzistora 776 ima u svom strujnom krugu visokofrekventnu prigusnicu VFP. Zato treba na izlazu ukljuciti naknadni fitter koji frekvenciji. VFP ^1>j 1+ ^25>j -r =T= CI ce propustiti samo zelieni signal. Kapacitet mu je toliko velik da za visoke : nikom Ci/d. Objasnjenje u tekst 11 299 . Vidi tekst 1.-16. Za odnos kapaciteta u razdjelniku vrijedi: C. sk -t€T C2 Transformaciju impedancije nanize moze se postici i u selektivnom prema sL 11-2 la. Oni sprecavaju pobudivanje onih oscilacija do kojih bi moglo doci u slucaju nezgodne kombinacije induktiviteta priU frekvencije predstavlja Slobodan prolaz.1 Ji I VFP On — _i± SL 11-21. To su zapravo dva feritna zrnca navucena na zicu. i ono sto trebamo i ono sto bi nam na izlazu predajnika moglo biti nepozeljno. Resonancija se postize ukupnim kapacitetom serije C1/C2 uz dodatak kapaciteta C$. Za impedancije je to zavoja 2 odnos 4:1. Njegova vrijednost je obicno izmedu 5 i 27 Q. Prednost ovakvog nacina je o tome da transformatori Ti i Ts rade neovisno o Dakako. kod ovakvog sirokopojasnog (aperiodskog) prenosa VF snage s jednog stupnja na drugi nema odabiranja frekvencije i prenosi se sve. Transformatori Ti i T2 motani su bifilarno na feritnom prstenu ili stapicu tako da se obje zice a) C L£~~\ spajaju u seriju. ll-21b.

-. Tranzistor TR treba pravilno opteie U n napon napajanja ako tranzistor moze dati izlaznu snagu P od 10 W. Kod U je ulaz. ) Treci si. u slucaju da -mreze. LC- Ru < R/z. Takoder se sprecava pobudivanje »divljih« (tj. je 11-24. Preko C2 odvode se i vise harmonicke frekvencije tako da ne stignu do TR2.-. ima i svoje prednosti. 11-23. si. kod IZ je izlaz. Frekvencija na koju on resonira najlakse ce proci od kolektora jednog do baze SI 11-22. Pomocu njih mozemo izracunati vrijednosti za pojedine dijelove ove mreze. Prije nego zapocnemo racunom moramo se sjetiti SI. ostvarena LC-mrezom koja ujedno ontogucuje prilagodenje u slucaju da je Ru > Riz Vidi tekst . Primiena kapacitivnog razdjelnika..kao i za slucaj da je Ru > RizKao primjer takvog izracunavanja sastavnih dijelova LC-mreze za prilagodenje neka posluzi si. Sa R Ll oznacen je induktivni otpor zavojnice Li. prilican izlazni kapacitet. namijenjeni za rad s Ako vecim snagama u predajniku iraa- (= 12 V) i ju. Veza izmedu stupnjeva u slucaju da je Ru < Riz. 300 . si. sa Rci i Rc 2 kapacitivni otpori kondenzatora Ci i Cu Drugi primjer prilagodne Formule koje su navedene uz sliku vrijede za slucaj da je ulazna impedancija prilagodne mreze (Ru) manja od izlazne impedancije (Riz. kod kojega je C2 redovito veci od Ci. Zavojnica Li s kapacitetima kondenzatora Ci i Ca nacrtana je debijim Jinijama. Neki tranzistori. Na ulazu LC-mreze neka impedancija bude Ru a na izlazu Riz.Vidi tekst da je ta mreza opterecena i da joj je zato Q-faktor smanjen na vrijednost Qo. Co. 11-23. 11-22. 11-25.gusnice VFP i vlastitog kapaciteta Co.-„-. Ako je ulazna impedancija veca od izlazne (Ru > Riz) vrijede formule koje su napisane na . ako ga ne mozemo zanemariti. a) Odabrati b) R iz 4 6+ Q IP"': AKO JE Rn >R 12 R L1 =Q R u + R Co R C? =AR L1 Rud+Qo' Nekoliko prilagodnih LC-mreza i njihov proracun se c} d)R cl = B On" A B=RU {1+Qj t U tranzistorskim predajnicima mogu naci i specificne prilagod- ne LC-mreze. drugog tranzistora. naime. zapravo neka vrsta serijskog titrajnog kruga. U tranzistorskim stupnje- vima ove vrste uzima se obicno u racun vrijednost Q-faktora uz opterecenje: Qo = oko 4. 11-22. primjer takve vrijedi LC-mreze. izmedu njenih zavoja. Jedna od njih je na si. uzima u obzir izlazni kapacitet prvog tranzistora. nekontroliranih!) vrlo visokih frekvencija. . mozemo retiti. Veza izmedu dva stupnja u predajniku s tranzistorima. To je prilagodna LC-mreza. kakvih nije bilo ranije u predajnicima s elektronskim cijevima.

Ako za Qo (Q-faktor uz opterecenje!) odaberemo 4. 11-25. z B 1 -V£ ii-24.2 = ^ 2.5x23.AKO JE Rj m HI S/. mozemo — skladu sa formulama na sK 11-24 racunati redom: a). Slicno vrijedi i za induktivitet L? (pod c). Primjer izracunavanja vrijednosti elemenata LC-mreze primjenom formula sa si. 11-24. Veza medu tranzistorskim stupnjevima se u svakom slucdju moze postici ovakvom prilagodnom LC-mrezom r—\l--+ --—. pa mora biti Ro=Ru. (1 j-o. c) i d). Tok u — citavog racuna je na si. Z B *iz R L2 L2 = 50x1.2 23. . P = WW VFP1=VFP2 V 1.5 1 2trfR cl 6. Vidi i tekst opterecenje tranzistora optimalno izracunati iz formule: UN 2P 144 20 Opteretni otpor Ro je na ulazu LC-mreze.4 pH 122.5 0. = R.-%r = -^T=11IH ~ R U^ 2P 2CT 20 n 2 Q = 4 Ru=(RuQo' + R c = L1 = (V*m + 000 000 2rx3i5x100 =28. b). ] is c) 3 T° R l.0019 >jF = laoppF SL 11-25.6+^55= mn R L1 2fff 484 6. Za izra- 301 .5 A = 516.4 4 d) R C1 A Q +B 1 + 1. Pritom izracunatu vrijednost za induktivni otpor zavojnice Li (Rli = »induktancija«) od 484 Q uvrstimo u formulu (pod b).28x3.73 60 A A=R U (1+Q = i )= 122. u kojoj mora biti uvrstena i frekvencija (u megahercimal). : R i J iz i a) Odabrcti O n A c -R . <R ? il. Kad smo izracunali Rli lako dobijemo i sam induktivitet zavojnice.6 jiH — VFP2 —f~—0+12V( = lU W£~(T + / -i TR TREBA OPTERETITI SA R = Q) b) — *— .38 = 22|jH c) R L2 = R. 1n ! 1 TOOn IZLAZNA SNAGA.28x3. da se induktivitet dobije u mikrohenrijima (uH).5 484 21. R -.

Cijeli taj racun izvrsen je za frekvenciju od 3. konacan rezultat izlazi u mikrofaradima (^F). Lako je onda preracunati: 0. Ne preostaje drugo vec dodati pregradne ploce ili. u predajniku Ako su u nekom stupnju predajnika ulazni i izlazni titrajni krug ugodeni na istu frekvenciju dovoljna je vec neka slaba povratna veza izmedu tih oscilacije. u odredenim uvjetima. Protiv prvih se primjenjuje tzv. Ovakvu mogucnost povratne veu prvome redu pazljivim rasporedom sastavnih dijelova i medusobnih spojeva tako da titrajni krugovi mimo elektronze treba sprijeciti SL 11-26. ako to nije dosta. ne mogu djelovati jedan na drugi. vidi str. Protiv drugih po- stupanj i dovedemo njegove titrajne krugove u resonanciju. otpornik za mjerenje izlazne snage (»lazna« ili »vestacka antena«. 2 zavoja.5 Q). Indikatorovu zavojnicu L (1 do 2 zavoja!) priblizimo izlaznoj zavojnici i pokuSamo okretanjem promjenljivog kondenzatora izlazni titrajni krug dovesti u resonanciju. pojaviti nekontrolirano titranje na frekvencijama koje su blizu radnoj frekvenciji ili parazitske oscilacije na neocekivano visokim. ukljucimo ga i Kad NEKONTROLIRANE I smo pobudni PARAZITSKE OSCILACIJE U svim stupnjevima predajnika koji sluze za pojacanje snage visokofrekventnih oscilacija moze se. Pokaze li on bilo kakav otklon. uz pretpostavku da je izlazni kraj LC-mreze opterecen sa 50 Q. ske cijevi ili tranzistora nikako. posluzit ce osjetljivi indikator koji mozemo lako sagraditi prema si. To moze biti syasta: ulazna impedancija slijedeceg stupnja. 711) ili cak antenski koaksijalni kabel! U ovom nosljedniem slucaju tranzistor TR na sL 11-25 mogao bi biti i posljednji u nizu tranzistorskih stupnjeva u predajniku. Pri tome pazlji- vo promatramo mjerni instrument indikatora. Ta- koder moraju svi vodovi kojima teku visoke frekvencije biti sto je moguce kraci. drugacije razmjestiti dijelove. ni kapacitivnim ni induktivnim putem. druge mrezice. 11-26. znak je da titrajni krugovi djeluju jedan na drugi. Isto vrijedi i za montazu onih kondenzatora koji sluze za kapacitivno uzemljivanje ulaznog i izlaznog titrajno^ kruga.cunavanje kapaciteta kondenzatora treba najprije izracunati kapacitivni otpor (Rci ~ »kapacitancija«) u omima (23.5 MHz. Ako se frekvencija uvrsti u megahercima. Indikator za izvodenje neL = zavojnica od 1 do D — germanijeva na dioda kristal- 302 . Ove je kondenzatore najbolje najkracim mo ci- gucim putem jevi. cesto vrlo visokim frekvencijama. . ako je anoda cijevi soo- nam jena spoj na podnozje. M mazu posebne Neutralizacija mjere. treba odlemiti izmedu izlaznog titrajnog krunozice za prikljucak anode. Ci Metalne pregrade i potpuno oklapanje ulaznih i izlaznih titrajnih krugova tu moze mnogo pomoci. utralizacije. neutralizacija. spojiti s katodom Da ispitamo postoji li u nekom stupnju predajnika s cijevima neka neplanirana veza izmedu ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. krugova da se pobude Kapacitet izmedu anode i prve mrezice Cag je kod pentoda i tetroda koje su predvidene za rad u predajnicima smanjen na najmanju mogucu mjeru. redovito ispod 1 pF. Elektronsku cijev treba izvaditi iz podnozja i. To se ima zahvaliti u prvom redu djelovanju zastitne. to nacinili.0019 \kV = 1900 pF.

nrema priin likama. znaci da je povratna veza pozitivna. ll-27b. Ako nekim drugim putem dovedemo ulaznom titrajnom krugu jednako velik visokofrekventni napon ali sa suprotnom fazom. 84. moze i sasvim mali unutrasnji kapacitet u odredenim uvjetima. obzirom na vrlo veliko poja- canje koje se postize s takvim cijevima. Zavomica Li uzima malo visoke frekvencije sa izlaznog titraj- ll-27a vidimo tralizacija moze izvrsiti si. osobito kod vrlo visokih frekvencija biti dovoljan da se pojave oscilacije. Zavojnice Li i L-2 imaju obicno 1 do 2 zavoja i mogu se po volji primaknuti ili od- pre ko niske impedancije sfiojena sa ^L* maknuti. Velicinu kapaciteta Cz mozemo odrediti za svaki konkretni slucai prema formuli: -as •v£1t -Ug1 • c. te o njihovim udaljenostima od zavojnica titrajnih krugova. Takvom neutralizacijom se mogu osposobiti za rad u predajniku i razlicite izlazne pentode koje su inace konstruirane za rad u niskofrekventnim pojacalima (EL 81. EL 34. Kapacitivni nacin neutralizacije induktivnim putem. moze se ulaznom titrajnom krugu predati ta visoka frekvencija. b) kapacitivna Za neutralizaciju trioda koje imaju mnogo vece unutrasnje kapacitete medu elektrodama obicno sluze sklopovi koji su r>rikazani na 303 . Da se to postigne dovoljno je medusobno zamijeniti prikljucke jedne neutralizacijske zavojnice. Na taj nacin C moze iznositi 5 do 25 pF. citet Ovdje Cag znaci unutrasnji kapaizmedu anode i prve mrezice in f >C b u koji treba uracunati kapacitet izmedu prve je ulazni kapacitet i a C mrezice (tzv* ostalih elektroda cijevi ulazni kapacitet cijevi) i kapacitet svih vodova ulaznog sklo- sam V-HK pa prema sasiji. Neutralizacija pojacala snage u predajniku s tetrodom Hi pentodom: a) induktivna. tj. mozemo ponistiti. U vrijednost kapaciteta Cs treba uracunati i izlazni kapacitet cijevi zajedno s kapacitetom svih vodova izlaznog sklopa. da stabilnost visokofrekventnog pojacala snage u predajniku postignemo neutralizacijom. Za neutralizaciju je potrebno djelovanje negativne povratne veze. Kroz unutrasnje kapacitete cijevi jedan se mali dio visokofrekventne energije vraca sa izlaznog na ulazni titrajni krug. neutralizirati stetno djelovanje unutrasnjih kapaciteta. Na kako se neu- vidimo na si.). Koliko ce visokofrekventne energije biti vraceno na ulaz ovisi o velicini zavojnice Li i La.Ipak. EL 36 itd. Buduci da linije Najbolje je u takvom slucaju. zavojnicom Li. nog kruga. Kondenzator Ca je promjenljiv da bi se lakse mogli postici najbolji odnosi. 11-27. EL St. Ca je neutralizacijski kondenzator koji zajedno sa Ci cini neutralizacijski sklop kakav se i naknadno moze ugraditi u predajnik. Ako se sada pojave lacije ili osci- postojece nojacaju.

pocinje rasti.si. Sada ukljucimo pobudni stupanj i ugodimo na resonanciju ulazni i izlazni titrajni krug stupnja koji zelimo neutralizirati. neutralizacija se izvodi prema si. Poyratna veza za neutralizaciju postize se preko kondenzatora Cu Potrebna suprotna faza je osigurana na taj nacin da Ci nije u vezi s onim krajem titrajnog kruga koji je st>o jen na mrezicu vec na suprotan kraj. napon za drugu mrezicu. 11-26. Na ulazu i na izlazu takvog pojacala snage redovito je upotrebljen dvostruki promjenljivi kondenzator. Neutralizacijski kondenzator je opet oznacen kao Cu Ako Dvije triode u protufaznom spoju (»push-pull«) daju dvostruku snagu. 11-28. Neutralizaciiski u sva tri kondenzator Ci primjera na si. ll-28a ili mora na ulazu dvostruki pro mjenljivi kondenzator s dva statora. Kad smo to postigli. Vidi tekst 11-28. se na izlazu visokofrekventnog pojacala snage moze unotrebiti dvostruki promjenljivi kondenzator. *' i i r§ neutralizirati tivni i stupnju koji zelimo treba iskljuciti pozii. da onda opet. Pri tome ne valja ici prebli- -ug zu da ne strada mjerni instrument i da ne pregori dioda. ll-28b. U M. U tu svrhu morati naci najpovoljniju udaljenost izmedu izlazne zavojnice cemo i zavojnice L indikatora. denzator i svaki put popravimo ugadanje ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. Zato njegov maksimalni kapacitet treba da je nesto veci od toga. U primjeru na biti si. pa se neutralizacija moze postici s dva neutralizacijska kondenzatora (si. napon za anodu kod pentoda ^ ii- Si jHI-'l i tetroda. zatvaramo neutralizaciiski malo-pomalo kon- -Ug SI Tri primjera neutralizacije triodnih cijevi u predajniku. Stupanj je M 304 . Otklon kazaljke instrumenta indikatora postaje nomalo sve manii. Neutralizacij ski kondenzator treba sasvim otvoriti a indikator primaknuti zavojnici izlaznog titrajnog kruga. ll-28c). 11-28 mora se namjestiti na vrijednost kapaciteta koja je priblizno jednaka unu- trasnjem kapacitetu Cag cijevi. Instrument M neka pri- tom pokazuje maksimalni otklon negde oko 3/4 skale. Izvrsiti neutralizaciju nije tesko ako se posluzimo indikatorom pre- ma si. kod daljnjeg zatvaranja neutralizacij skog kondenzatora. Takvu neutralizaciju se mora naciniti ako je na izlazu pojacala jednostavan titrajni krug ili ako je ondje Pi-filter.

Na crtezu a) je bipolarni (»obicni«).neutraliziran onda kad indikatorov mjerni instrument vise ne pokazuje nikakav ili samo sasvim neznatan otklon. tranzistora tipa FET Sprecavanje samoosciliranja otpornicima. Neutralizacija se moze postici i u tranzistorskim pojacalima. Velicina biti »povratnog« kapaciteta 167) i od 0. 11-29. uz uvjet da im ie uzemljen emiter (odnosno surs-elektroda). Oni radije smanje pojacanje tranzistorskog stupnja sluzeci se negativnom povratnom vezom. kao na sl. Poslije Ln moze jednostavno ugraditi na svoje mjesto uz tranzistor. pokazati neutralizaciju zavojnicom Ln> sl. Jedina mu je zadaca da sprijeci galvanski spoj izmedu kolektora (drejna) i baze (gejta). 11-30. I jedan i drugi imaju neki kapacitet izmedu kolektora i baze. a na crtezu b) unipolarni (FET) tranzistor. ovisno o frekvenciji) i nema utjecaja na usnieh neutralizacije. Tranzistor se ne moze vise lako pregrijati. na i gejt-elektrode. Zbog pada istosmjernog napona na otporniku Re postize se i bolja termicka stabilnost. Uklonimo sada indikator i prikljucimo anodni napon (i napon zastitne mrezice kod pentoda i tetroda!) i predajnik je sposoban za rad. Uz malo vjezbe ovo se moze razmjerno brzo postici. Nekad je dosta da se u emiterski strujni krug stavi otpornik R e od nekoliko oma. sto moze biti uzrok pobudivanju oscilacija. Taj je otpornik istovremeno u ulaznom i u izlaznom strujnom krugu.23 Ima konstruktora koji nerado primjenjuju neutralizaciju. odnosno izmedu drej- »povratnom« u tranzistoru. Preko njega tece struja baze i struja kolektora. Kondenzator (sl. jos tivitet vrlo malo popraviti induk(VF zeljeznom jezgricom!) da se postigne potpuno stabilan rad samo tranzistorskog VF pojacala.15 pF (BF (BF 173) do nekoliko pF i vecih tranzistora (za predajnike). bit ce mozda potrebno toga se & . ako smo neutralizaciju tacno i strpIjivo izvrsili. Vidi tekst 20 Radio prirudnik 305 . SL skih Neutralizacija tranzistorpojacala zavojnicom L n : a) kod bipolarnih tranzistora. Ovdie cemo Zatim se nadini zavojnica za neutralizaciju L n tako da ona resonira na radnoj frekvenciji naseg pojacala sa kondenzatorom kojemu je kapacitet jednak onom ljeni tranzistor. Ako bi kolektorska struja zbog povisenja temperature sa- mog R e tranzistora »htjela« porasti. 11-29) ima redovito velik kapacitet (izmedu 10 nF i 100 nF. na nastaje veci pad napona koji svo- jim djelovanjem na strujni krug baze »zatvara« tranzistor i sprecava porast kolektorske struje. Taj podatak treba uzeti iz kataloga za upotreb- moze pF vise kod 0. Poslije ugradnje zavojnice L n koja je prethodno bila vec ugodena. b) kod 11-29. Tim nutem se jedan dio visokofrekventne energije vraca sa izlaznog titrajnog kruga (LsCs) na ulazni (L1C1). Neko liko primjera bilo je opisano u poglavlju o prijemnicima. Sl 11-30.

Kod vecih elektronskih cijevi moze struja zastitne mrezice biti prilicno jaka. Pobuda se smanjuje a opasnost samopobudivanja postaie takoder manja. On proizvodi oscilacije na vrlo visokim frekvencijama. Oni mogu resonirati na vrlo visoke frekvencije. 11-29) selektivna i vrijedi samo uzih frekventnih opsega. preterecuju samu cii. Deblje crte na si. mm W 306 . ako takve oscila- ipak tolika da je osiguran stabilan rad i na najvisim frekvencijama. Tada cemo za Rb staviti nekoliko jednovatnih otpornika paralelno. To je otpornik R„. ll-31a pokazuju koji su to vodovi. si. prema snazi predajnika. Onteretivost tih otpornika mora se ravnati prema jakosti struje prve. On svo- jim polozajem podseca na neutralizacijsku zavojnicu. To je razlog da je i pojacanje u takvom stupnju manje. kod najjacih cijevi.5 cm. unutar SL 11-3L Nastajanje (a) i uklanjanje parazitskih oscilacija (b) u predajniku sa elektronskim cijevima gusni otpornici. naj£e§ce u ultrakratkovalnom podrucju. Njihove pojedinacne ot- Parazitske oscilacije Parazitske se oscilacije mogu pogotovo u svakom visokofrekventnom snaznom pojacalu. prema si. Za to postoji vise mogucnosti. Ovo djelovanje je sirokopojasno. Ako vodovi koji formiraju petlju a na ulazu ciievi resoniraju na istu frekvenciju kao i petlia b u strujnom krugu druge mrezice ili petlja c na izlazu. uz smanjenje pojacanja. povrh toga. ali cije dodu do antene one mogu biti uzrokom nepodno§ljivim smetnjama u radio-aparatima i televizorima u blizini i nadaleko. Za Ra cemo redovito moci uzeti jednovatni otpornik najmanjeg otpora koji osigurava stabilan rad i na najvisim frekvencijama. i Na U novije vrijeme moze se u tran* zistoriziranim predajnicima naci jo§ jedna vrsta negativne povratne veze.istom otporniku nojavljuju se visokofrekventni naponi koji takoder povratno djeluju na primarni pobudni strujni krug. Taj otpornik ostvaruje negativnu povratnu vezu. Zavojnica je premoStena otpornikom Re koji ima oko 100 Q i opteretivost od 1 ili viSe. sto Ove dakako smetaju normalnom dii ra- manja jev predajnika. dok je neutralizacija zavojnicom Ln (si. Stvaranje ovakvih parazitskih treba sprijeciti odmah kod gradnje predajnika. pore cemo odabrati tako da im zajednicka vrijednost bude oko 50 do 100 Q ili. cijev se ponasa kao oscilator. ugraduju pri- U anodnom strujnom krugu se u tu svrhu obicno stavlja mala zavojnica od 3 do 5 zavoja 1 debele zice. Otpornik R a moze imati 50 do 100 Q i mora biti zalemljen tijesno uz nrikljucak prve mrezice na podnozju cijevi. ll-31b. Uzrok pojavi parazitskih oscilacija moze biti javiti u lo§e polozenim ili predugackim vodovima u blizini elektronske cijevi ili izmedu tranzistora. I otpornik Rb u strujnom krugu druge mrezice ima takvu vrijednost i mora biti zalemljen na isti nacin. tSi 11-30. U tu svrhu oscilacija se. Zavoji su namotani na promjeru od 1 do 2. odnosno druge mrezice. sto treba mozda nadoknaditi kojim stupnjem viSe.

koji se jednostavno navuku na spojne vodove. moguce je umjesto otpornika upotrebiti. kao i elektronske cijevi. Spredavanje pojave para* oscilacija u tranzistorskim predajnicima: a) pomocu otpornika. cija lizacija. mogu dobro posluziti i u predajnicima. uz opteretivost koja ovisi o strujama koje teku kroz njih. Njezine obje mrezice su kapacitivno uzemljene pomocu kondenzatora Cs i Cs. ii-32. Na Rs moze doci do pada nado pada pona i s tim u vezi : b) 1 ulaz\ r* t. biti i Da mehanicka i elektricna. Na taj je nacin. Da se ovi nedostaci izbjegnu. onemogucujuci resonanciju samih vodova na vrlo visoke frekvencije. U tranzistorskim stupnjevima za snazno pojacanje moze doci do istih pojava. b) s tetrodom SI 11-33. kao u obliku prstendica (»perla«). nakon cega je Na si. — — r^'tH. Mrezica triode je za visoke frekvencije uzemljena preko kondenzatora Cs i sluzi kao neka vrsta pregrade izmedu anode i katode. U svakom slu caju treba racunati s time da i ti otpornici trose nesto energije.^ zrnca. ll-33b je za GG-pojacalo upotrebljena tetroda. mora mala. predstavljaju mafe~ len dodatni induktivitet (FP ritna prigusnica) = Pojacala sa uzemljenom mreiigrid.nni (son) / .J ^ -Ugl +Ug2 izlazne snage. 20* 307 . mogu se tranzistorska pojacala u predajniku »osigurati« na isti nacin.*_ GG i GB pojacala u predajniku S/. Velicina tih otpornika. ll-32a prisutnost otpornika Ri i Rs onemogucuje tu nepozeljnu pojavu.. Parazitske oscilacije su opasne i za sam tranzistor. "SI ^W. Ra- potpuno neupotrebljiv. se izbjegne pojava parazitskih oscilacija. zitskih navucena na zicu. ll-32b. Prema tome zicom motani otpornici nisu dobri za ove primjene. Ako su prejake. prema si. nepotrebna neutraZbog uzemljene mrezice je naime kapacitet izmedu anode i katode (Cak) tako malen da se oscila cije redovito ne mogu pobuditi i pojacalo radi sasvim stabilno. mala feritna +Ua GG-pojacala (»grounded grid«): a) s triodom. Primjer GG-pojacala s triodom vidimo na si. Dovoljno je 5 do 15 Q. Zato postoji mogucnost da Ri smanji pobudu. : cen toliko da dode do proboja u njegovoj unutrasnjosti. tranzistor moze biti pretere- do 30 MHz. Tako je sprecena i pojava parazitskih oscilacija. koja opisali govoreci o UKV prijemnicima. b) <&-*- . ll-33a. Feritni prstencici djeluju minijaturne visokofrekventne prigusnice. »GG«). osobito kod frekven com (grounded smo vec ranije Svi spomenuti otpornici moraju biti neinduktivni. Na si. b) upotrebom feritnih zrnaca koja.

ovisno o anodnom naponu i klasi (AB.zumije se. Buduci da druga mrezica u torn slucaju nije ne krugove i selektivne filtere s nis- kim Q-faktorima. u najvise slucajeva. ^Grounded Base«) i sa uzemljenim gejtom (takoder GG-pojacala. jacala s elektronskim cijevima. To nije mozda zato jer bi uzemliena mrezica 308 . pojavljuje na izlazu i dodaje izlaznoj snazi koju bi cijev inace redovito mogla dati. Za odredenu ciiev se ovi podaci mogu naci u tvornickim prospektima a vrijede i za primjenu iste cijevi u GG-pojacalu. ni kod njih nije potrebna neutraliza cija. anodna struja je vrlo slaba. i neki potrosac medusobno su spojem. tacno prema podacima za odabrani rezim rada cijevi. i. Pentode kod kojih je treca mrezica unutar cijevi s katodom obicno ne rade dobro u GG-pojacalima. npr. sto u ovom slucaju dovodi do povecanja kapaciteta izmedu anode i katode preko ovoga. osobito na vi§im kratkovalnim frekvencijama. uz uvjet da za pobudu stoji dovoljno snage na raspolaganju. osobito za UKV. buduci da je ta mrezica onda na visokofrek- ona sa uzemljenom bazom (GB-pojacala. onda to mora biti takva cijev kod koje je prikljucak trece mrezice posebno izveden na nozistu. 11-34. ne javljaju. vec zato sto se veci dio snage. To su Ugi i U. Ovakvo uzemljivanje mrezica se prakticira kod onih elektronskih cijevi koje su inace namijenjene za otklonske sisteme u televizorima. EL 36. Prvi daje. ^Grounded Gate«). na si. Rezultat bi bio.2 t koji se svaki sa svo- jim ispravnim polaritetom moraju doyesti na odgovarajuce elektrode. Parazitske oscilacije se takoder. Generator elektricne energije. povrh svega. B ili C). Slicna tranzistorska pojacala su Ako u GG-pojacalo zelimo staviti neku pentodu. To su. zahtijevala jacu pobudu. upotrebijavaju titraj- vih U nekim izlaznim pojacalima za predajnike ovoga tipa mozemo naci pentode kod kojih su sve tri mrezice najkracim r>utem u direktnoj vezi sa limenom sasijom. Uz vi- sokofrekventnu pobudu na katodi poraste jakost anodne struje i cijev radi u rezimu koji odgovara pojacalima klase B. U grubim crtama. prednost kod telegrafije (CW) kao i onda ako GG-pojacalo sluzi kao linear no. Ovo je. osobito za SSB. Ona se nalazi razmjerno blizu anodi. Konstruktori tranzistorskih predajnika radije se sluze pojacalima kod kojih je emiter tranzistora uzemljen.. Kao kod GG-po- spojena ventnom potencijalu katode. ulozene za pobudivanje pojacala. IZLAZNI STUPNJEVI PREDAJNIKA Izlazni stupanj predajnika biio koje snage mozemo smatrati jed^ nom vrstom generatora elektricne energije. Na koji nacin moze potrosac crpsti najvise energije iz generatora? Odgovor koji na ovo pitanje daje teo- pozitivno nabijena. U svakom slucaju treba za visokofrekventnu pobudu GG-pojacala preko katode veca snaga nego onda ako ista cijev radi u pojacalu sa uzemljenom katodom. a drugi trosi. do nepozeljno velike povratne veze izmedu ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. ali ih u predajnicima najcesce nema! Razlog se mozda moze pronaci u tome sto je ulazna impedancija taktranzistorskih stupnjeva vrlo mala. za pojacanje drugih vrsta signala. za sve generatore moraju postojati neke zajednicke karakteristike. samopobudivanje GG-pojacala. Ipak je zanimljivo da se takva tranzistorska pojacala mogu naci u prijemnicima. Protiv pobudivanja nezeljenih oscilacija oni najcesce primjenjuju negativne povratne veze i. svaka elektroda mora dobiti svoj normalan radni potencijal. EL 504 i njima slicne. Ona su takoder veoma stabilna. Tada se treca mrezica direktno uzemljuje. EL 500.

Ali. cetiri puta vedi ili cetiri puta manji? Odgovor je izracunat (J^omperai OENERATOR- potro£a£ potro5aC . npr. pogtavlju ove knjige). 100 V. nijedan generator ne daje nista besplatno! Uz pretpostavku. kad je njegov otpor jednak unutras- njem otporu generatora! Teoreticar je time rijesio problem. hoce li tehnicar bas tako postupiti? Za prakticnu primjenu tehnicar mora postaviti i drugo pitanje: Koja je tome cijena? Koliko se smiie opteretiti generator da trosenje raspolozive energije bude ekonomicno? Konacno.rija je jednostavan: NajviSe elektricne energije potroSac crpe onda. To se moze izracunati primjenom osnovnih zakona elektrotehnike (vidi u 2. te da je njegov unutraSnji otpor kao mak10 Q. koja je sadrzana u generatoru. sasvim proiz- voljnu. Sto ce se dogoditi ako potrogac nema toliki vlastiti otnor? Ako mu je on. da je elektromotorna sila E. potrosac ce moci uz jakost struje od 5 A i simum — — napon na svojim prikljucnicama od 50 V crpsti 250 W.

ako je predajnik lo§e graden ili sa nekvalitetnim dijelovima. prema tome: dajnika. iznositi 0. Kod amaterskih ^amogradnja vrlo £esto nisu ispunjeni svi preduvjeti za najpovolj- ravno proporcionalna sa ulaznom. Ovo medutim nije moguce sa istom cijevi postici u svakom predajniku. a samim time i iskoristenje. Zato ih nazivamo linearnim pojaca- Toga svojstva pojacala C nemaju! lima. zelimo li da nam. Omjer izlazne i ulazne snage je iskoristenje. Uz anodni napon od 750 V mo2e njezina anod- niji rad cijevi. pa je izlazna snaga (OUTPUT) unatoc jednakoj ulaznoj snazi (INPUT) manja. Ako pojacalo radi u klasi A. Ako neki stupanj predajnika treba da pojacava snagu onda ce izlazna snaga. Pojacala koja rade u klasi B trebaju manju pobudnu snagu. npr. Umnozak anodnog (odnosno kolektorskog) napona sa jakoScu struje koja tece preko anode (odnosno kolektora) naziva se ulazna snaga odredenog stupnja.Kod svakog je generatora vazan njegov stupanj djelovanja. Visokofrekventno pojacalo snage proizvodi visokofrekventnu energiju. broj koji nam kaze kakav je odnos \zmedu ulozene pogonske energije i one kolicine zeljene vrste energije koju nam generator moze dati. ulazne snage moci iskoristiti u obliku visokofrekventne izlazne snage. klase 310 . To znaci da ce se samo dvije trecine ulozene. mora j kim podacima — — pobudna snaga. o svojstvima same elektronske cijevi (ili upotrebljenog tranzistora) a osobito o tome da li je pobuda dovoljna.7 % „ . dovedena strujnom krugu prve mrezice. INPUT = 750 V x 100 mA = «750Vx0. jer treba nadoknadivati gubitke. Za pojacala klase C je potrebna naiveca pobudna snaga. Ako je to izlazni stupanj onda je to ujedno ulazna snaga (INPUT) predajnika. prima od istosmjerne elektricne struje koja tece uz odredeni napon. 50 W. je Odnos pobudne i izlazne snage mjera za pojacanje snage u nestupnju predajnika.. dakako. Treba i vise od toga. Da se dobije odredena izlazna snaga mora ova pobudna snaga biti dovoljno ve* lika. Izlazna snaga. sa velikim radnim prednaponom prve mrezice. ovisi o izboru radne tacke. Ovaj odi kom na struja iznositi 100 mA. izlazna snaga je jos manja. da je izlazna snaga preje ova cijev u posljednjem stupnju.lA = 75W Iz tvornickih podataka mo2emo procitati nos. Kod njih je u Si- rokim granicama izlazna snaga iz- nitivanja ove cijevi. Postignuto iskoriStenje je teoretski izra£unato ili je izmjereno u odredenim optimalnim uvjetima kod fabrickog is- Navedeni podaci za cijev 807 vrijede ako ona radi u klasi C. dok ona u klasi A ne trebaju nikakvu ili samo minimalnu snagu za svoj rad. ovisi ti o tome kolika je snaga dovedena na ulaz tog pojacala. u kojemu OUTPUT INPUT SOW 75 ^ W 0.22 W. cijev 807 uz anodni napon od 750 V dade prema tvornifionih 50 W. trosi taj stupanj. Kao primjer neka posluzi izlazna elektronska cijev 807 (QE 06/50) koja je vec decenijima vrlo popularna medu amaterima. tj. bilo ono sa elektronskom cijevi ili s tranzisto* rom. kao ovise jos moguca izlazna snaga. i pojacala koja rade u klasi A i B imaju svoje posebne prednosti. Ipak.667 = 66. i o izboru radne tacke. Energija koju ono svake sekunde proizvede zove se izlazna snaga (OUTPUT). To je dakle elektricna energija koju svake sekunde. Iskoristenje je. Pogonsku energiju svako visokofrekventno pojacalo snage. IskoriStenje je manje! Obicno se moze za grubu orijentaciju uzeti da je iskoriltenje kod predajnika koji su sagradeni od amatera oko 50%. all zato imaju i najbolje iskoristenje i najvecu izlaznu snagu. Izlazna snaga pojacala u klasi B je manja od one kod pojacala u klasi C. tzv.

izlazni stupanj ne bi ekonomicno radio. Ispitivanjima. a jos vise u pojacalima klase C. Ako AB. Drukcije ce biti kod signala stalne amplitude. kod radioamatera (»ICAS«. Unatoc toga cijevi u amaterskim radio-stanicama traju prilicno dugo. C.3xanodna struja klasi B: Ro = Anodni napon (V) 1. jer su razmjerno rijetko u pogonu. Osim toga treba dovoljno velikim hladnjakom sprijeciti Za pojacanje SSB-signala. Ono radi redovito u klasi AB. radnoj frekvenciji i odvesti je u antenski sistem. Podaci se takoder razlikuju ako cijev treba da sluzi u predajnicima koji su skoro neprestano u pogonu (»CCS«. amplitudnom modulacijom ukoliko se modulira sam izlazni stupanj. najvise 20 (za elektronske cijevi). vesti sto vise snage razumije se. Kod tranzistora ne treba nikada preci ni naponsko. otpor (4mpedanciju) opterecenja Ijezimo sa Ro. Znatno veci Q-faktor bio bi uzrok pojavi prejakih struja u titrajnom krugu i povecanih gubitaka. nuzno dolazi tranzistor radi u klasi A. B ili do izoblicenja i do pojavljivanja visih harmonickih frekvencija. Intermittent Commercial Service). Continuous Commercial Service) ili ako su samo povremeno u pogonu. mjerenjima i na temelju obilnog iskustva doSlo se do podataka o tome kakvo opterecenje mora biti za pravilan rad izlaznog stupnja u predajniku. To se mora postici tako da aktivni element predajnika (cijev ili tranzistor) ne bude prete : recen i da se ne emitiraju nepozeljne primjese. dok bi vi£e harmonicne frekvencije ostale nedovoljno potisnute. prema visini frekvencije i prema drugim razlicitim u klasi C: mo Anodni napon (V) Ro- 2 x anodna struja uvjetima rada. odnosno 4 do 5 (za tranzistore). ni strujno opterecenje koje dopuStaju tvornicki podaci. Izracunavanje pravilnog opterecenja U svakom slucaju se s nepozeljnim primjesama mora racunati. Obicno se uzima takav titrajni krug kojemu je Q-faktor opterecenjem smanjen (Qo) na 10 do 12. One ne smiju stici do antene! Prvi filter koji ih smanjuje je titrajni krug na izlazu predajnika. proizna odredenoj pregrijavanje tranzistora. elektricna struja ce razlicito teci. Pri cijevi Za tranzistore: (kolektorski napon) 2 Ro- 2 x izlazna snaga (W) and Amateur tome su opterecenja sa CCS opcenito manja od Izlazno pojacalo snage u predajnicima radi u klasi C za telegrafiju. za telefoniju frekventnom modulocijom te. npr.Za istu elektronsku cijev mozeu tvornickim podacima nadi razlicite podatke. Glavni cilj je. vec prema svrsi kojoj ce sluziti. Bolje je ostati malo ispod tih vrijednosti. linearno pojacalo. Amateri moeru cijevi svojih predajnika jace opterecivati (ICAS). a drukfiije kod signala kojima se amplituda mi jenja. teze bi ga bilo pravilno opteretiti. kao i onda kad je amplitudna modulacija izvrsena u jednom od predstupnjeva. Ako bi »radni Q-faktor« (Qo bio premalen). U elektronska Ovisno o tome da cijev ili li pojacalima klase AB. onih za ICAS. potrebno je tzv.57 x trajni i Omjer Q-faktora §to ga ima krug dok nije opterecen uz opterecenje ti- (Q) anodna struja' Q-faktora (Qo JU . vrijedi: bi- Za elektronske cijevi u klasi A: Ro = u Anodni napon (V) l.

na sL 11-35.2. kod normalnog rada predajnika to je antenski sistem ili ulaz dodatnog. jo§ prisut* na i ovisnost o opterecenju. uz odgovarajuci kapacitet Ci i induktivitet Lu Tu je. induktivnim putem. kojim Izlazni titrajni krugovi i veza s potroSacem Izlazni stupanj predajnika sa elektronskom cijevi. dakle o induktivnoj vezi preko Ls.moze posluziti kao mjera za eko nomi£nost rada izlaznog stupnja: \ 1000- Qo) omjerom s Q-faktor je odreden L/C i opterecenja Ro izlazno pojacalo radi. 11-36 dijagram. Na njemu se moze procitati kolika je vrijednost kapaciteta Ci potrebna da se postigne Q-faktor Qo 10. u potro- sac R. Induktivitet Li odabire se tako da titrajni krug = . jaceg pojacala snage. Za razlicite omjere anodnog napona (u voltima) i anodne struje (u miliamperima) nacrtan je na si. To je kod laboratorijskih ispitivanja neinduktivni opteretni otpor (»lazna antena«). Kakav ce Q-faktor titrajnog kruga biti kad ga opteretimo. dakako. to ovisi o radnim uvjetima izlaznog stupnja. ima titrajni krug LiCt iz kojega se visokofrekventna struja odvodi preko L. i napose o anodnom naponu (Ua) o jakosti anodne struje (Ja).

b) da anodni titrajni krug ima manje tijesna. Lit. smjestanje dovoda bez opasnosti da bi on mogao imati bilo kakvog nezeljenog djelovanja na ostale strujne krugove. svih dovoljno visok Q-faktor (obicno 10 nezeljenih do induktivitet zavojnice za vezu. Dvije cijevi u izlaznom stupnju predajnika mogu biti i u protufaznom (»push-pull«) spoju. Lakse je ako jednostavna induktivna potrosacem. osobito ako je duzina kabela znatno veca od upotrebljene duzine vala. 11-35. najbolje je za vezu izmedu predajnika i potrosaca uzeti oklopljeni koaksijalni kabel niske impedancije. Uredaji i nacim prilagodavanja antene kao potroSaca bit ce opisani kasnije.paciteta Ci u anodnom od od od od od da 3. moze se upotrebljavati uz pretpoveza s Ovako postupimo prema si. postali bi kapaciteti za vise frekvencije manji od onih koji se mogu ostvariti u praksi. I tada treba kao Ja uzeti ukupnu anodnu struju obih cijevi. neizbjezivo stvaraju. Tada. takoder. osobito u pojacSalima klase C.5 titrainoin krugu: za opseg za opseg za opseg za opseg za opseg 7 14 21 28 MHz MHz MHz MHz MHz 120 59 28 20 14 pF pF pF pF pF To ce biti onda ako samoindukcija zavoinice Lz takva da je njena impedancija na radnoj jednaka frekvenciji impedanciji i vrstu kabela. ne zraci i omogucuje povoljno limo Sto jace monicke frekvencije koje jenih cijevi. ll-37b. na njemu nema stojnih valova 313 . Vazno je da se zavr§etak kabela prilagodi potrosacu. 50 do 75 Q. Njena veza sa Li moze biti stavku: a) da je izmedu L* i R pogodan kabel. sto blize svojoj optimalnoj vrijednosti za izabranu frekvenciju 20). 11-36. treba u gornjim izrazima uzeti kao Ja ukupnu anodnu struju svih cijevi zajedno. c) da je Ako je koaksijalni kabel na svom udaljeniiem kraju ispravno opterecen. je ZQ Li kabela. Ako su u izlaznom stupnju predajnika dvije ili vise paralelno spo- kod visih frekvencija. i# Tacku koji Buduci ove cijevi 7 pF je izlazni kapacitet bit ce potrebno da se put pretpostavki je c) ovih tesko ostvariti. Zavojnica za vezu L* moze ovdje biti nesto veca nego u predasnjem primjeru. osobito promjenljivi kondenzator namjesti na vrijednost kapaciteta koja je barem za 7 pF manja od gornjih vrijednosti. Koaksiialni oklopljeni kabel. Ako je u nekom slucaju omjer Ua/Ja veci od vrijednosti za koje vrijedi si. Tada je neizbjezivo odabiranje veceg Q-faktora za izlazni titrajni krug. ll-37a u praksi tesko ostvariti. Pri tome treba zapamtiti pravilo da se Q-faktor titrajnog kruga mijenja kao i kanacitet Cu Dvostruki Q-faktor postici cemo udvostrucenjem kapaciteta. ispravno prikljucen. bopotiskivanje lie frekvencija. kao na si. Ovo takoder osigurava bolju selektivnost na izlazu predajnika i. Kondenzatorom Cs dovodimo zavojnicu L2 u resonanciju na radnoj frekvenciji. prema tome. Ako je potro§ac R daleko od anodnog titrajnog kruga i ako zepotisnuti vise harse. Tako se moze osigurati da gubici u samom kabelu budu najmanji. Tri nacina za vezu izmedu anodnog titrajnog kruga predajnika i koaksijalnog kabela vidimo na si. d) i da e induktivna veza izmedu L2 vrlo tijesna. Za istu vrijed nost Q-faktora treba da ie u takvom slucaju kapacitet svake sekcije promjenljivog kondenzatora jednak polovici vrijednosti koju daje dijagram. duzina kabela nema utjecaja na ugadanje predajnika. Tada je u anodnom titrajnom krugu redovito dvostruki kondenzator. 11-37. Vec smo rekli da je vezu na nacin koji prikazuje si.

Maksimatne vrijednosti kapaciteta Cs (st. 11-37) Za opzeg (MHz) KOAKS. trebat . Vrijednost kapaciteta C2 daje tablica 11-1.Tablica 11-1. ll-37c. Uz ovu vrijednost Q-faktora moze se ostvariti vrlo dobra induktivna veza izmedu Li i L2. Navedene vrijednosti kapaciteta su najvece dopuStene na odredeni opseg. ni krug L2/C2 i utjece na njegov Q-faktor koji je zbog toga prilicno nizak. Prikljucivanje koaksijal- nog kabela na dajnika. on se na blizem kraju ponasa kao omski otpornik velicine R — Z Taj »otpornik« je ukljucen u titraji . L2 u neslucaju nema dovoljno induktiviteta za postizavanje resonancije u odredenom opsegu treba dodati jos i zavojnicu Lz da se to postigne. oko 2. SI. prema si. L1C1 Vrijednosti za €2 daje tablica 11-1 = izlazni stupanj preizlazni titrajni krug. Ako zavojnica za vezu kom konkretnom Ukoliko se u bi mozda ipak ne takvom mogla slucaju ostvariti dovoljno cvrsta induktivna veza izmedu Li i Ls koja bi omoeucila crpljenje odredene VF snage. Induktivitet L2 treba odabrati tako da se sa ovim vrijednostima kapaciteta moze postici resonancija. 11-37.

Takva je upotrebljavana u predajnicima do 100 snage (»Getoso«) ~J^ = ~ 200 (mA) iz W sti: Za ovu vrijednost citamo. Na tablici 11-2 mozemo naci priblizne vrijednosti glavnih sastavnih dijelova takvog Pi-filtera za razlicite 3.5 amaterske kratkovalne opsege od do 28 MHz.6 ^H i Cs = 530 pF. za razlicite omjere Ua/Ja i za izlaznu impedanciju od 50 Q. Njezin se induktivitet obicno mijenja tako da se jedan dio njezinih zavoja za rad na visim frekvencijama kratko spaja (si.frekvenciju. Li = 1. 11-39). izra£unat cemo najprije omjer Ua /Ja : Ua _ 600 V Ako se. tablice 11-2 vrijedno- Ci = 90 pF. Zavojnica Pi-filtera sa pre- klopnikom koji kratko spaja njene zavoje da se smanji induktivitet pri radu na visim frekvencijama. INPUT od W Sl. npr. npr. u nekom predajniku 120 postize uz anodni napon (Ua ) od 600 V i jakost anodne struje (L) od 200 mA. 11-39. Za prakticnu realizaciju Pi-filtera za ovaj opseg uzet cemo — Tablica 11-2 . za 14 MHz.

Taj napon moze biti neko- 316 .! ± ± -li 17 At stunnjeva treba uvijek zapocinjati kod nizih napona i. b) dvostruki Pi-filter. kad smo se uvjerili da stupanj stabilno radi. 11-38. Tek onda. Tada cemo modi dobro ugoditi izlaz predajnika i prikljuciti ga na koaksijalni kabel od 50 Q impedancije. 11-34. Napon na prikljucnicama a i b. Iskljucivanje opterecenja uz veci pogonski napon moze upropastiti tranzistor! Zasto je za tranzistorski predajnik opasno da ostane bez opterecenja? Vratimo se jos jednom na si. sto ga pokazuje voltmetar V. Cim i SI tranzistorskih predajnika: a) jednostruki PI-filter. onome na si. a dalje djeluje. ali promjene ovog kapaciteta djeluju i na resonanciju. u posliedredu. ll-40a potrosac R je prikljucen preko Pi-filtera koji sasvim odeovara ba da bude s vecim razmakom medu plocicama. Izlazni filteri pobuda »nestane« opterecenje. prikazano sto se dogada kad nema potrosaca (kad je R beskonacno velik!). dok drugi takvog kapaciteta obicno necemo naci. Prvi tre- Kod izlaznih stupnjeva tranzi- predajnika cesto cemo storskih naci Pi-filtere i ovima slicne. postao je maksimalno visok! Nesto takvo se dogada i u predajniku. Ugadanje tranzistorskih izlaznih C3r~\ -L — of £J VFP L2 L3 -€>. osigurava -filter bolje potiskivanje nezeljenih frekvencija. izlazni filteri cesto moraju biti drugacije gradeni. Buduci da se u cemo izlaznim stupnjevima tranzistorskih predajnika javljaju razmjerno mnogo jace vise harmonicne frekvencije nego kod predajnika s cijevima. Zato se mora poslije svakog pomicanja kondenzatora Co uvijek popravljati vrijednosti Ci posluziti & i Cs. Zato se za C2 posluziti promjenljivim kapacitetom do 400 ili 500 pF i paralelno s njime staviti fiksni kondenzator od 200 ili 300 pF. sa prikljucenim opterecenjem R. Nikakva struja vise ne tece. a za Ct promjenljivi kondenzator sa maksimalnim kapacitetom od najmanje 600 do 700 pF.za Ci promjenljivi kondenzator sa 100 do 150 pF maksimalnog kapaciteta. Na si. Takav izlazni L-filter moze dobro ako je izlazni kapacitet tranzistora relativno visok obzirom na radnu frekvenciju predajnika. mozemo pomalo povecati pogonski napon popravljajuci ugadanje. -J- a ? njem vfp LI Tamo je na tablici. Na si. c) L11-40. bezuvjetno. na anodi iz- -filter lazne cijevi ili na kolektoru izlaznog tranzistora pojavi se vrlo visok napon. ll-40b). Tako dvostruki Pi(si. 1140c je Cr u seriji sa izlaz- kabel vecu impedanciju treC2 promijeniti kako je napisano uz tablicu 11-2. Promjene kapaciteta imaju isto djelovanje kao da se mijenja induktivitet Lu Pomocu C9 postize se potrebna veza s potrosacem R. li Ima ba Li i nim kapacitetom samog tranzistora.

vim kapacitetom do 400 izlaznim stupnjevima tranzistorskih predajnika javljaju razmjerno mnogo jace vise harmonicne frekvencije nego kod predajnika s cijevima. ali promjene ovog kapaciteta djeluju i na resonanciju. Tek onda. Napon na prikljucnicama a i b. prikazano sto se dogada © SL 11-40. 11-34. C4 C5 7 ! C5 T -L stutmjeva treba uvijek zapocinjati kod nizih napona i. sto ga pokazuje voltmetar V. a dalje djeluje. Na si. Cim i Izlazni filteri tranzistor- pobuda »nestane« opterecenje. Nikakva struja vise ne tece. 11-38. Zato se mora poslije svakog pomicanja kondenzatora Co uvijek i O popravljati vrijednosti & Cs. njem Tamo je na tablici. postao je maksimalno visok! Nesto takvo se dogada i u predajniku. Taj napon moze biti neko- 316 . posluziti Promjene kapaciteta imaju isto djelovanje kao da se mijenja induktivitet Lu Pomocu Cs postize se potrebna veza s potrosacem R. mozemo pomalo povecati pogonski napon popravljajuci ugadanje. Takav izlazni L-filter moze dobro ako je izlazni kapacitet tranzistora relativno visok obzirom na radnu frekvenciju predajnika.za Ci promjenljivi kondenzator sa 100 do 150 pF maksimalnog kapaciteta. a za C2 promjenljivi kondenzator sa maksimalnim kapacitetom od najmanje 600 do 700 pF. ll-40b). -^H^^wm-tH^- kad nema potrosaca (kad je R beskonacno velik!). Prvi tre- Kod izlaznih stupnjeva tranzi- predajnika cesto cemo storskih naci Pi-filtere i ovima slicne. Iskljucivanje opterecenja uz veci pogonski napon moze upropastiti tranzistor! JL J- Zasto je za tranzistorski predajnik opasno da ostane bez opterecenja? Vratimo se jos jednom na sL T~~ Si. ll-40a potrosac R je prikljucen preko Pi-filtera koji sasvim odeovara ba da bude s vecim razmakom me- onome na si. Buduci da se u du plocicama. u posliedredu. Zato cemo se za C2 posluziti promjenljiili 500 pF i paralelno s njime staviti fiksni kondenzator od 200 ili 300 pF. Ugadanje tranzistorskih izlaznih : ll T' fj VFP C J L2 L3 V ± c. Na si. osigurava -f ilter bolje potiskivanje nezeljenih frekvencija. Tada cemo moci dobro ugoditi izlaz predajnika i prikljuciti ga na koaksijalni kabel od 50 Q impedancije. izlazni filteri cesto moraju biti drugacije gradeni. Tako dvostruki Pi(si. bezuvjetno. 1140c je Cr u seriji sa izlaz- kabel vecu impedanciju treC2 promijeniti kako je napisano uz tablicu 11-2. kad smo se uvjerili da stupanj stabilno radi. li Ima ba Li i nim kapacitetom samog tranzistora. dok drugi takvog kapaciteta obicno necemo naci. sa prikljucenim opterecenjem R. b) dvostruki Pi-filter. na anodi iz- skih predajnika: a) jednostruki PL -filter. c) L~ -filter lazne cijevi ili na kolektoru izlaznog tranzistora pojavi se vrlo visok napon.

Elektricni udarac moze biti smrtonosan! Takve opasnosti kod tranzistorskih predajnika nema. izmedu 10 i 100 Q). kroz koji se moze gledati na miliampermetra je mo* samo tako da ga ne ukljucimo u anodni strujni krug vec. 1142a je tzv. Zato Na svakom fiksnom kondenzatoru je napisana ili nizom boja ozna* cena vrijednost kapaciteta i toleran cija. u strujni krug katode (Jk) gdje ostaje na niskom potencijalu. Cesto se jednim mjernim instrukontrolirati vise strujnih krugova. Uz istosmjerni anodni napon od. Otklon kazaljke je tada ovisan b padu napona na tome otporniku. Istosmjerni anodni napon 500 V je dovoljan da se na anodi pojave maksimalne vrijednosti visokofrekventnog napona od blizu 2000 V. samo visokofrekventni napon kojemu je maksimalna (vrsna) vrijednost priblizno jed- ne naka velicini anodnog istosmjernog 318 . Njih treba monti- na plocicu od dobrog izolatora tako da se kuciste instrumenta ne dotice nicega sto je u vezi sa sasijom ili sa metalnom prednjom plo com. jednim svojim polom prikljucen na sasiju! Na tome mjestu je dakako moguce mjeriti samo ukupnu struju koja tece preko katode cijevi. Uvijek je bolje da kondenzator bude prikljucen na nizi napon od ovoga. Maksimalna vrijednost koju dosegne visokofrekventni napon na anodi nekog snaznog pojacala u klasi C iznosi blizu dvostruke vrijednosti anodnog napona. To- liko moze izdrzati i unutrasnja izolacija samog instrumenta. To nikada ne moze skoditi. Prvi je obicno 3 do 5 puta veci od drugoga. To je u vecini slucajeva dovolino. jeve pojedinoga od njih. ji . ispitni i tadni napon. poznavati tzv. ll-42b paralelni nacin. Tada se u te strujne krugove stavlja samo otpornik pogodne velicine (npr. Ispitni napon je onaj kojim je odredeni tip konden- moraju biti svi miliampermetri koji su ukljuceni u vodove visokog napona dobro izolirani od uzemljenih metalnih dijelova. Izoliranje guce izbjeci kondenzator u redovitom radu nod nosi kroz dugo vremena napon koji ne prelazi vrijednost radnog napona. Sva mjerenja u predajnicima korade sa cijevima. a mjerni instrument se posebnim preklopnikom spaja na kra- mentom nastoji jednost napona na anodi skoro cetverostruka. se istosmjernim anodnim Izmedu njegovih plo5a pojavljuje. Ispred instrumenta mora doci rati zatora bio ispitan u tvornici i tim treba nikada opterecivati nijedan kondenzator. 500 V to iznosi blizu 1000 V! Ako je takvo pojacalo klase C jos i anodno modulirano.Ukljuclvanje miliampermetra direktno u anodni strujni krug je moguce samo kod razmjerno slabih predajnika kod kojih anodni napon SMJERNICE ZA IZBOR NEKIH SASTAVNIH DIJELOVA Kondenzatori ne prelazi 250 anodnih proboja ili najvise 300 V. dakle i o jakosti struje koja kroz njega tece. Dobar naponom ne prozor. radije. velicma dopustenog odstupanja od te vrijednosti. bit ce maksimalna vri- sokofrekventni napon predajnika. serijski nacin ukljucivanja izlaznog titrajnog kruga. prekriven staklom ili pleksiglasom. a na si. npr. ako nema amplitud- modulacije. Na si. osobito onda ako se na neki nacin moze kontrolirati i izlazni vi- skalu. pa se mjerenja mogu obaviti bez opasnosti. Kod visih te izolacije. Osim toga je potrebno. napona postoji opasnost U takvom slu- caju nije ugrozen samo mjerni instrument vec bi i operator mogao stradati od elektricnog udarca. Ni u jednom ni u drugom slu caju nije promjenljivi kondenzator opterecen naponom. uz prilicno visoke napone treba izvrsiti s maksimalnim oprezom. tj. osobito pri gradnji predajnika. Za sve kondenzatore koji se nalaze ma u izlaznim titrajnim krugovipredajnika treba zapamtiti da su oni izlozeni vecim naponima od anodnog.

25 mm za svakih 100 V naponskog opterecenja. slobodno. malena. umnozivackim i pobudnim stupnjevima. manje kritican u tome poIpak. nalazi 319 . od- gledu. treba montirati na cvrste.5 MHz. Udaljenost zavojnice od pro- na keramickom valjku mjenljivog kondenzatora ne mora biti. vece su nego sto bi trebalo za opterecenje kojemu su izlozene. Taj razmak neka ne bude manji od priblizno 0. po mogucnosti keramicke nosace. osim kod zavojnica za 21 i 28 MHz. mora U. ili. prema tablici 11-3. Zavojnice Kod 100-procentne / anodne modulacije mora se racunati s time da ce sve navedene vrijednosti biti dva puta vece od oznacenih. Promjenljivi kondenzatori koji sluze u predajnicima redovito podnose to veci napon sto je razmak izmedu niihovih statorskih i rotorskih ploca veci. Jedino izlazni kondenzator u Collins filteru moze imati do 5 puta manji razmak medu plocama. Nacin gradnje i materijal zavojnica za predajnike ovisi o tome u kojem ce titrajnom krugu one sluziti. Promjenljivi je kondenzatori sa izolacijom od pertinaksa ili plastike ne valjaju! U predajnicima je najbolje upotrebiti nromjenljive kondenzatore koji imaju dobru ke- ramicku izolaciju. bez tijela. Primjeri sa oznakom naponskog opterecenja promjenljivog kondenzatora u izlaznom titrajnom krugu predajnika. opterecenje zavojnice nije takoder veliko. da samo cijevi ali U tranzistorskim na nema tako recenja je izbor predajnicima promjenljivi kondenzator Ci otpa- na velikih naponskih opte- kondenzatorima.napona V. Njezin promjer i debljina zice treba da budu veci za jace predajnike. Najbolje je da ona stoji tako da joj je os paralelna sa osovinom Prj za kondenzatora. Zavojnicu ne valja postaviti tako da se u njezinom magnetskom lju po- SL 11-42. Objasnjenje u tekstu promjenljivi kondenzator. Prednost se redovito daje shemi na sL 1142b jer rotor pro* mjenljivog kondenzatora moze biti direktno uzemljen. Jednako velik napon izdrzati kondenzator Cs. U ostalim. pa je te zavojnice razmjerno lako naciniti. kod visih frekvencija. Udaljenost od okolnih metalnih dijelova neka ne bude manja od promjera same zavojnice. Dopustena je duzina prikljucnih zica i do 10 ili cak 20 cm za 3. Zavojnice u izlaznim stupnjevima su najjace opterecene. U oscilatorskim stupnjevima ie glavni zahtjev da zavojnica bude mehanicki cvrsta i elektricki kvalitetna. moraju biti kvalitetni. okretanje tome moze zavojnica biti ili pokraj ili iznad njega. pa njihovoj izradi treba posvetiti posebnu paznju. Takoder nije svejedno kakva izolacija. Te su zavojnice redovito predimenzionirane. Na samoj anodi napon dostize vrijednost 2U. Zato nosno C&. U svakom slucaju zavojnica izlaznog titrajnog kruga mora imati propisani induktivitet. Zavojnice svih titrajnih krugova osobito izlaznog. Zavoje je dobro namotati s medusobnim razmakom koii neka bude otprilike jednak debljini zice.

Debljina zica za zavojnice u predajnicima Snaga (INPUT) (W) .Tablica 1U3.

unatoc svega napretka. Njemu je to i uspjelo. Od njih su sastavljena tzv. telegrafiju tipa A2 potreban mnogo selektivniji nal/Sum. Umjesto glasovima govora predajnik se modulira tonom pogodne visine (400 do 1000 Hz). b) razmak izmedu dvije tacke ili izmedu dvije crtice. odnosno izmedu tacke i crtice u istom slovu traje kao jedna tacka. znakova. omogucuje l znatno veci domet signala (DX). televiziie i Za emisiju telegrafije sluze znakovi tipa Al i A2. Ovo. od kracih (»tit«) i duzih zvukova (»ta«). Na taj ce skog telegrafa Morse bio je odmah u pocetku prisiljen da za rad sa svojim telegrafom pronade kako da se upojxebom kracih i duzih znakova (tacaka i crtica) prenesu pojedina slova. telegrafija redovito jos uvijek »ide«. rnogao bi netko P 6misliti da je vnjeme »dobre stare telegrafije« proSlo. Emisija telegrafskih znakova tipa A2 postize se slicno kao i telefonija. Kad ovi dodu do udaljenog prijemnika.RADIO TELEGRAFIJA . Morse-ova slova. osobito kod komunikaci?a na visim frekvencijama za koje prijasnji prijemnici nisu bili dovolj- Prijemnik ne treba nilokalnih oscilacija a telegrafski se znakovi cuju sa onom vistabilni. ipak moraju biti ispunjeni ovi zahtjevi: a) crtica ntmu. kada u komercijalnoj telekomunikacijskoi tehnici postoje teleprinter! i vigestruke te- lakse postize povoljniji odnos pa se sig- ••«0CC*000«O«O«X30«0««»O«0»0O0#C*»» ti tit tf ti tit ti ta tl tit *i ta ™' T E S L A SL Primjer pravilnih telegrafskih znakova: Teslino ime u Mor11-43. Taj je ton isprekidan u telegrafskom Koliko god bila velika brzina telegrafiranja. kada otkazu sve druge vrste veza. uz ostalo. D ^? d se i amateri sluze CCD SSB-telefonijom. Na tablici 114 prikazani su najvazniji znakovi Morse -ovog internacionalnog telegrafskog alfabeta. trebljavala. lefonijske veze. u doba Telegrafski signal koiima se sluzimo za uspostavljanje radio-veza su sastavljeni od »tackica« i »crtica«. telekomandi. Zato i sam prijemnik za signale tipa Al je biti tona koja je bila emitirana. To. Takva »modulirana fija« (MCW) telegra- traje jednako kao tri se ranije mnogo upo- tacke. brojevi i drugi znakovi. interferirat ce s oscilacijama lokalnog oscilatora (audion ili BFO kod supera) 1 operator ce cuti isprekidani ton. tip znakova se postizava da se nepriguseni elektricni titraji (CW) koje proizvodi neki predajnik ukljucuju i prekidaju pomocu posebnog telegrafskog tipkala (kljuca. se-ovom »pismu« 321 21 Radio prirucnik . tastera) u ritmu Morse-ovih Za telegrafske veze na kratkovalnim amaterskim podrucjima treba si sluziti iskljucivo znakovima tipa/Al. c) razmak izmedu dva slova u jednoj rijeci traje kao tri tacke. pa u danasnjem telegrafskom alfabetu ima mnogo slova koia su ostala nepromijenjena. nije tako! Cinjenica je da bas onda. Visinu tona moze operator po volji odabrati promjenom frekvenciie svog lokalnog oscilatora. Prvi tako Morse-c<vi telegrafski znakovi Izumiteli zicanog elektromagnet- nacin predajnik emitirati isprekidane elektromagnetske valove (ICW). no kakvih smom Za moze znatno Siri pojas frekvencija nego za telegrafiju tipa Al. ili tacnije. d) razmak izmedu dvije rijeci traje kao pet tacaka.

) (:) znak »plus« ( + )= (/) Tacka-zarez Dvije tacke = =— • Razlomkova Rastavnica crta == ili Upitnik (?)= Navodnik(>x<) znak »jednakosti« ( =) = Pazi.— - Tablica 11-4. — ._. Morse-ovi telegrafski znakovi INTERNACIONALNI ALFABET a = J =•=.1 c = d* e-~ f = m= n=— o=— p= — u V = = w X y 2 = = g = = q= r = = NASA SLOVA STRANA SLOVA a= = d = c Ij a ili ach = = e ili e nj = = e= fi - 6- u = BROJEVI 1*= 4= 5 2= 3= 6 = = ili o = _ 9-- TNTERPUNKCIJE Ta£ka Zarez (. pocetak Zagrada Apostrof ( ) (') = = = Razumio sam = Cekaj = svega (SK) . dodi 322 . Sastavnica ili Gotovo.) (. zavrsetak znak »minus« Pogreska = (— ) = — = *= MozeS zapoceti. s t -- b = k = -...) I UPOZORENJA Zavrsetak poruke ili = = (.

Ako nam je pri tome koje slovo izbjeglo. dakle. n i v moramo u svom rukopisu jednako dobro razlikovati kao i slova k i h. napisati slovo za koje nismo posve sigurni. Vazno je da se . Kako £ujemo koje »slovo« od- Od interpunkcija se najvi§e upotrebljava upitnik. moci cemo i brze tipkati. manje na sluh svih slova internacionalnog alfabeta. a to se odmah nom mora izbeci. Ako se nastojimo sjetiti kako je zvucalo neko slovo koje nismo primili.. Kad smo naucili sva slova. a tipkaju kao oe. ne zalimo za njim! Pi§imo slijedeca slova. jalice mozemo i pokuSati pomocu zu- Podjednako treba uvjezbati pri- telegrafskog tipkala jedan tipkati pojedina drugome polagano slova. nalnom slova Postepeno sa sve vecom brzi primanja. Ne! Pojedina slova treba odmah tipkati onako kako odgovara tempu od kojih 20 do 30 slova u minuti. slovo s cuti i zapamtiti kao »tititit«. Najce^ce se slovo c tipka kao c z kao z. v i y. Kod tempa oko 50 slova u minuti cuje se slovo v kao »titititaa«. g. Nasa i strana slova kojih u internacionalnom alfabetu nema vrlo se rijetko upotrebljavaju. Mi cemo. za razliku nuti ono prelazi u »tra«. To bi bilo zujalicom. ae a ch kao c i h. Nije dobro. Jedan tipka. onda nema ni tacaka ni crta. takoder. i citljivo ni. 0. nauciti telegrafske znakove. Ne valja unaprijed pogadati koju cemo tako rijec radlli. nego da zapisemo pogresno slovo. a slovo a kao I uzeti bilo kakav no vine. dok kod brzina od preko 100 slova u mi- neka alfabetu. primiti. Mozemo tekst. Najbolje grupi. kojih nema u internaciot f Ucenje cemo zapoceti polaganim tempom. U vojsci se takoder ne sluze nasim posebnim slovima. Tu su samo zvukovi. a drugi napisana i u najvecoj brziSlova u.lova e. SVako slovo treba mehanicki napisati na papir onim redoslijedom kojim je bilo otipkano. a kratki zvukovi kao »tit«. od slova O. Pojedi* na slova telegrafskog alfabeta ne valja upamtiti kao »tri tacke« ili »tacka crta dvije tacke«. Od ostalih znakova cesto sluze: znak zavrsetka poruke. bit ce najbolje da se po- nom i odmah u pocetku vjezbamo u jaspisanju pojedinih slova.Ova pravila ilustrira si. Dok slusamo telegrafske znakove. Od brojaka se nula tj. p i q j tako redom. Tako se radi i kod poste jer automati za brzo tipkanje telegrafije nemaju posebnih slova. »Tacku« cesto zamjenjuje rijed »stop«. a to je mozda u meduvremenu uspjelo i kojemu od na§ih dru»titaa«. slovo kao »titaatitit«. Upotrebom tih bi se otkrilo cija je vojna radio-stanica. ue. Ne bi se smjelo doTOditi b. dakle. Bolje je da neko slovo nedostaje. I biti jasno rukopisu ne ralikujemo ostala slova Ako zelimo moraju sluzimo nekom se uci u slusajuci primaju i biljeze. Ako budemo onda je najvjerojatnije da rijec necemo ispravno primiti. cuti kao vo »tit tit tit taaa«. Taj polagani tempo ne smije mozda biti takav da nam slov zvuci kao »tiiit tiiit tiiit taaaaaaaaaaa«. lj kao / i/. kao dj. pobjeci ce nam jos niz slijedecih slova. dz. rastavni323 mah 21* ga napisfemo. razlomkova crta. ispisano telegrafskim znakovima. d. mora pisati kao prekrizeni O. kao d i t Od stranih slova se 6. pa ce uz zivlji tempo i slova primati drukciju zvucnu sliku. posve pogreSno! Uceci telegrafiju. knjigu ili Kod prijema na siluh ne valja nista misliti. Medu pojedinim slovima ostavit cemo u pocetku vece razmake i tako usporiti tempo Slovo v mora se. U. pa sami sebi ovako naglas govoriti za svako slovo redom. 11-43 na koioj vidimo prezime naSeg velikog zemljaka Tesle. gova. moramo za pamtiti zvucnu sliku pojedinog zna* ka. I da u vlastitom . Duzi zvukovi se cuju kao »taa«.

zujali- za ucenje Opts u tekstu 324 . Shema je nacrtana prema podacima tvornice »Philips« i bila je vec nebrojeno puta iskasana. Isti kondenzatori sluze ujedno kao kapacitivni razdjelnik Colpitts-ovog niskofrekventnog oscilatora sa tranzistorom TR. Na si. Razumije se da moze jednako dobro posluziti i neki silicijev N-P-N tranzistor. 11-44 je shema jednostavtelegrafije. gdje je negativni treba doci pozitivni pol baterije. cekaj. ako nije prisutno tipkalo. TRs je tranzistor preko kojega se prekida rad oscilatora (Ti 10 = telegrafsko tipkalo) kQ) predstavlja oscilator zvucne frekvencije. ali onda treba okrenuti polaritet izvora struje. Shema jednostavne telegrafije.znak za pocetak. ne zujalice za ucenje Slusalice SL i kondenzatori Ci i Cs cine tit raj ni krug kojim je odredena frekvencija. On mora biti tolik da oscilator jos ne radi. Gdje je sada nacrtan pozitivan pol treba doci negativni. Niskofrekventne oscilacije mogu se od prikljucnice NF odvesti u niskofrek- ventno pojacalo. Potenciometrom R* moze se u nekim granicama regulirati glasnoca i visina tona. To moze biti bilo koji germanijev ili silicijev tranzistor P-N-P tipa. Ne zaboravimo: ceste i kratke vjezbe mnogo su vrijednije od dugackih i rijetkih! ca. Glasnoca se regulira logaritmickim potenciometrom. Za ovu svrhu pogodna je zujalica koja je shematski prikazana na si. Prilikom pomorskih katastrofa poziva se znakom »SOS«. 1145. Zujalica za ucenje telegrakoja se moze prikljuciti na ne ko niskofrekventno pojacalo da se zvukovi slulaju preko zvudnika. kad pritisnemo tipkalo Ti i kadia provede tranzistor TR2 struju. fije SL TRi je u oscilatoru s RC-mrezom za okretanje faze.7 kQ) premoSten elektrolitskim kondenzatorom (5 jiF). NF se pri- Uklju&vanje telegrafskog tipkala u predajnlk Za emisiju dobrih telegrafskib znakova trazi se ispravno i ritmicko »kucanje«. 11-45. Kod kljucuje neko pojacalo. Njegov je otpor u torn slu6aju nizak pa izlazi kao da je negativni pol elektrolitskog Tranzistor TRi s pripadajucom RC-mrezom za pomicanje faze (kondenzatori po 10 nF i otpornici po kondenzatora uzemljen. ali to nije sve. dodi i znak pogreske. Za ucenje telegrafije u vecim grupama mogu se Morse-ovi znakovi slusati i preko zvucnika. znak razumio sam. On moze oscilirati samo onda kad nik je emiterski otpor- (4. svrsetak svega. spojenim u kolektorski strujni krug tranzistora TRu Pogonski napon je izmedu 6 i 9 V. To ce se dogoditi tek onda. Ako kod pritiska na tipkalo predajnik emitira signal kod kojega amplitu- SL ce 11-44.

Osim toga treba onemoguciti prenagle skokove amplitude VF signala od kojih se sastoje pojedini dijelovi Kada je tipkalo otpusteno pre^ dajnik ne bi smio da emitira nimalo visokofrekventne energije. Njih ce se modi cuti i onim prijemnicima koji nisu ugodeni tacno na frekvenciju takvog predajnika. Telegrafski signal. Ovime se. Slicno se dogada i onda ako se kod otpustanja tipkala amplituda signala naglo smanjL Zato je potrebno da telegrafski signali stite signale ispitamo uz kog drugog amatera koji je od nas udaljen barem 2 do 3 kilometra. 1146. Poneki radio-amater. kad ovo cuje. Brzu promjenu frekvencije koju opazakod svakog »tit« ili »ta« nazi»puzi« minutama. Vidi tekst 325 . Svaki puta kad se pritisne na tipkalo cuje se na poslrokom dijelu skale prijem nika onaj poznat »klik« koji smeta prijemu ostalih signala. Oscilogram telegrafskih znakova s nedostacima. moze biti i Jbez »drifta« i »spejsera«. ton koji otezava prijem na sluh i zamara operatora. recimo. u odnosu na emitirani signal. Da se takve pojave sprijece mora pogonski napon biti »tvrd«. slusajuci u istoj prostoriji svoj vlastiti signal pomisli. spacing Wave) i treba je svakako izbjeci. Ako tome nije tako. Oko on ne cuje »spejser« uz jakost pomoc ne- budu »oblikovani« tako da amplituda emitiranih valova za svaki »tit« ili »ta« postepenije raste i pada. »pijukanje« ili »cvrkutanje« signala. u prijemnicima ce se izmedu pojedinih znakova cuti neki. jaci ili slabiji. Ako se frekvencija za vrijeme emisije telegrafskih znakova vrlo polagano mijenja. Tu pojavu amaterskim »jezikom« nazivamo »spejser« (spacer. pojavit de se niz bodnih frekvencija. 'bez »cirpova«. S9-J-.da odmah od »nule« skoci na »maksimum«. mo »cirp«. Tome ne mora biti tako! Najbolje je da vla- SI 11-46. koji nema obzirom na emitiranu frekvenciju nedostataka. Malo po- mu slije nekog minimuma amnlituda ponovo malo naraste. da ce isto cuti i udaljeni amateri. Pocetak svakog »tit« ima neki vrh koji je visi od ostalih amplituda. kad izvor napajanja strujom ima napon koji je »mekan«. ako Takoder treba signala koja ce biti. Zvuk takvog signala je govog hladenja u pauzama. tj. bez vecih promjena pri opterecenju. moze ipak na oscilograimati izgled kao na si. Napon isprav- kazemo da predajnik ima »drift« frekvencije. potisnut za barem 40 dB ili vise. Iza tog vrha na oscilogramu se vidi smanjenje amplitude signala. kao posljedica promjenljivog opterecenja i nedovoljne stabilizacije. vec i po vise kiloherca »gore« ili »dolje« od nje. mozemo biti sigurni da ga ni drugi nece modi cuti kad u vecim udaljenostima bude signal slabiji. sprijeciti mijenjanje frekvencije. ne smije pretjerati da ne trpi razumljivost znakova kod prijema na sluh. ali se cuju »kliksovi«. osobito kod oscilatora. Eventualni »spejser« mora biti. Takav napon naglo pada cim se pogonski ispravljac optereti. dakako. To se javlja onda. Uz »cirpove« se moze opaziti istovremeni cesto »drift« kao posljedica zagrijavanja predajnika za vrijeme emisije i nje vamo ljaca iz kojega se napaja izlazni stupanj predajnika »oporavlja se« ubrzo poslije pocetnog pada i onda se odrzava toliko konstantnim da amplituda telegrafskog signala ostaje podjednaka. Do »cirpanja« dolazi redovito zbog naglih promjena isto smjernih napona u predajniku.

u ovisnosti o jakosti struje i o visini napona. a) trebati da ima 10 do 100 Q. iiiilHi. prema si. Tako slab signal redovito ne ma kod W Kod cijevnih predajnika kojima snaga (INPUT) ne prelazi 50 do 75 telegrafsko tipkalo ukljucuje se u katodni strujni krug jedne ili vise cijevi. Kod prekidanja nog kruga mogu •rt"??frHffff*f?| Svaka takva iskra cuje se u blizom prijemniku kao kratkotrajan prasak ili »klik«. Tu ne- Kamo prikljuciti telegrafsko tipkalo? To je moguce na vise na£ina. Najjednostavniji filter za prigusivanje iskara na tipkalu moze se. Amplituda eksponencijalno raste na pocetku. Koji i gdje. Pravilno oblikovani oscilogram telegrafske »tacke« vidimo na si 1147b. ali uvijek se tipkalom ukljucuje ili iskljucuje neki pogonski napon. Za takve nost« naglasenija nostima (DX).telegrafskih znakova. bez ikakvih pojava na drugim frekvencijama u istom valnom podrucju. do 5 W). a kod sasvim slabih i tranzistorskih predajnika u dovod struje iz izvora napajanja elektricnom energijom. cuju se samo na »svome mjestu«. zatim ima konstantnu vrijednost da na kraju eksponencijalno opadne na nulu. ovisi o vrsti predajnika. »Tvrdi« signali dozvoljeni su samo kod rada sa vrlo malim snagama (QRP. Znakovi su na skali prijemnika »uski«. Iako redovito new a utjecaja na kvalitetu emitiranih signala. Vidi tekst Ukoliko bi to bilo nedovoljno. U svakom telegrafski i konkretnom slucaju treba pokusom odrediti najbolju vrijednost za Ci i brzo pojavljuje Ru znaka. nikakvih nezgodnih pojava ni velikih snaga emitiranih telegrafskih znakova. dok mu je »prisuti na vecim udalje- mogu kazemo da su »tvrdi«. Prevelika vrijednost otpora na ovome mjestu moze onemoguciti potiskivanje iskre kod prekidanja. On je »tvrd« i prate ga »kliksovi«. jace ili slabije iskre. 11-47. Nekoliko primj era ce to pokazati. One ostecuju samo tipkalo a osim toga mogu operatora navesti na zakljucak da i signali imaju »kliksove«. 1148a. osobito kod duzih vodova od pre- 326 . To se opaza i na telegrafskom tipkalu. sto ne mora da bude. ce obic- u On ***£Ui*iunm znak se preprebrzo nestaje. treba iskre na tipkalu prigusiti. Na si.USlilinsU »f!ff!f!lff!ff!!t 4 Nastaje li iskra i kod spajanja struje treba rom no dodati seriji s kondenzatootpornik Ri. b) idealan oscilogram telegrafskog St. sastojati od kondenzatora Ci kojemu je kapacitet izmedu 1 i 10 nF. smeta nikome. u strujni krug jedne ili vise zastitnih mrezica. Treba odabrati takav kapacitet kondenzatora da se na kontaktu tipkala ne vidi i u prijemniku ne cuje iskra kod prekida struje. bilo kojeg strujnastati. o visini napona i o snazi predajnika. 1147a signal se pojavljuje odmah sa svo- jom punom amplitudom. Oni takoder biti povod stvaranju kliksova u prijemnicima.

5 i 2. prema i potrebi. Takve su osobito pogodne za razlicite prenosne i prevozne radio-uredaje kod kojih se u svrhu stednje elektricnom energijom za vrijeme primanja pre kida i struja grijanja u predajniku. Osim toga ona mora biti nacinjena iz zice koja je do vol j no debela da moze bez osobitog zagrijavanja podnijeti potrebno strujno opterecenje. ll-48b. Indirektno grijane katode imai ^ b) VFP ju razmjerno predugo vrijeme zagrijavanja i zato moraju biti trajno uzarene. Paralelno ovome je sluzi > t j nje -5**_J A_ SL 1148.a) predajnik je odmah sposoban za rad.Ako se prekida katodni strujni krug onda otpor prigusnice mora biti toliko malen da se zbog njezine prisutnofeti ne bi radni prednapon cijevi znatnije promijenio.5 frekventna 2. legrafskom tipkalu. VFP = visokodo prigusnica. U predajnicima se upotrebljavaju i elektronske cijevi koje imaju direktno grijanu katodu. 0. Na si. Prigusivanja iskara na te= 1 do 10 nF. b) u katodni strujni krug direktno grijane cijevi. popraviti biti prednapon. U fci Hri LJ i oba primjera kondenzator Ci za visokofrekventno uzemljekatode. moze se za bolji ucinak dodati i visokofrekventna prigusnica (VFP) prema si. ll-49a i b vidimo glavne razlike izmedu ukljucivanja telegrafskog tipkala u strujni krug indirektno i direktno grijane cijevi. R = 10 do 100 Q. Kod prelaza sa primanja na davanje direktno grijana katoda vrlo brzo postigne potrebnu temperaturu - Up + VI •1 SI Ukljucivanje telegrafskog u katodni strujni krug indirektno grijane cijevi. . Njezin induktivitet neka bu de izmedu 0. tipkala: a) 327 . Na ovo treba filterski Y 1 ! R2 .5 mH.5 mH.^ rnmrn^ X02 X C3 misliti i. Ponekad ce potreb no dodati toga ce Cs iza prigusnice. Osim za biti uklanjanje ove vrste smetnja dobro da je tipkalo prikljuceno oklopljenom zicom ili komadom savitljivog koaksijalnog kabela. c) sa »blokiranjem« prve mrezice 11-49. sposobna da izdrzi onu ja« & kost struje (C» koja kroz nju tece = prema potrebi) i C1 I I" I C3 dajnika do tipkala.

nog napona. Ukoliko bi dodatak katodnog otpornika R2 prouzrocio osjetljivo smanjenje izlazne snage predajnika povecavajuci prednapon cijevi. Kad se tipkalo pritisne. Kroz to vrijeme mora Rh izdrzati opterecenje naponom U v. utjecaj imaju kapaciteti Ci. Nekada se ova pojava dade ukloniti povecanjem pobude dakako. 1149c). SI. Povecanjem kapaciteta kondenzatora C% ublazuje se opadanje jakosti signala na kraju.5 i 10 fiF. ako se pritiska na tipkalo Ti moze se ublaziti povecanjem kapaciteta C4. Onaj »klik« koji se cuje kod otpustanja tipkala ublazuje se povecanjem otpora Rs. npr. zajedno sa otpornikom Rs. Velicini Rs mora biti prilagodena i opteretivost pomocnog izvora U?. vise. za vec ranije spomenuto oblikovanje signala. 100 moze dobiti upravo smrtonosan elektricni udarac. Taj kondenzator se. nekog ispravno Prekidanje katodnog strujnog kruga ne dolazi u obzir kod jacih predajnika. Otpornik R2 takoder ovisi o cijevi i vrsti radnim uvjetima. Ostala objasnjenja u tekstu 328 . : vom d Mijenjanjem napona zastitne mre- ce biti onda ako ga dobivamo iz u pobudnom stupnju pomocu potenciometra Ri mijenja se i velicina pobudnog VF napona. nosti za Li. treba smanjiti Ri i tako opet dovesti prednapon na pravu mjeru. 11-50). Zato je mnogo bolje i sigurnije pnmijetora koji niti pojavljuju se na kontaktima tipkala preveliki naponi 3 prejako iskrenje. za vrijeme dok je tipkalo Ti otvoreno. ili jos bolje nekim relejem. spojenog na pozitivni pol anodnog napona. a povecanjem vrijednosti otpornika R2 usporava se porast jakosti sig- Dok je Ti otvoreno. u katodni strujni krug pentode moci ce C2 imati nesto manji kapacitet. prekidati rad u ova oba stupnja (si. Napon XI P iznosi do nekoliko stotina volta.stavljen C2 koji ima veci kapacitet i koji sluzi. napon U p ne moze vise djelovati na prvu mrezicu. »Klik« kod Anodni napon pobudnog stupnja jednako visok kao napon druge mrezice izlazne tetrode ili pentode u istom predajniku. ReL sluzi = blokiranje prve mrezice. Cs i Cs. Ako bi zice dimenzioniranog razdjelnika napona ili pomocu neke vrste stabilizator. osobito ako je napon na zastitnoj mrezici dovoljno »tvrd« i stabilan. lj-50. U tak je cesto ono moze postici. On ima vrijednost od nekoliko pa sve do stotinu oma. prva mrezica se nabije iz pomocnog izvora U p toliko negativno da je cijev sasvirn »zatvorena« (si. Ovo ne ugrozava samo tipkalo vec takoder 1 operaili W Uz INPUT od. Pri tome se obicno za Rs uzimaju vrijednosti koje su 5 do 20 puta vece od Ri. Ne preporucuje se prekidati katodni strujni krug pentoda kod kojih se druga mrezica napaja preko poveceg otpornika. umjesto tetegrafskog relej koji tipkala. To Kod ukljucivanja tipkala slucaju moze se tipkalom. Prekidanje struje druge mrezice izlazne cijevi i napajanja t pobudnog stupnja. nabije na visok napon pa je dobro da bude dimenzioniran za pun iznos anod- dok otpornik Ri sluzi sasvim normalno za postizavanje radnog prednapona. Kapacitet C2 ce obicno imati vrijednost izmedu 0. ovisno o vrsti cijevi i radnim uvjetima. nala na pocetku svakog »tit« ili »ta«. Oblikovanje telegrafskih znakova postize se izborom pogodnih vrijedZnatno manji i Rs.

Oni nista ne doprinose spre cavanju »kliksova« koji bi mogb biti primjeceni kod prijema telegrafskih signala u vecim udaljeno stima od predajnika. kod kojega je JR 2 spojen na sasiju. To posebno vrijedi za najvise frekvenci. Ovo svakako treba izbjeci. »pc> 11-50. Izlaz su pronasli u tzv. malo prije osNjegovo iskljucivanje mora slijediti malo iza iskljuse oscilator ukljuci civanja ostalih stupnjeva. Prekidanje rada pobudnog stupnja. rada svog davaca ne mogu cuti eventualno »upadanje« korespondenta (BK). Izlazni stulegod se panj (PA). Kondenzatori Ci i Cs pripadaju normalnom oscilatorskom kapacitivnom se VF napona. Za ovo postoji ljaca moze biti uzrokom promjena napona i kod oscilatora. kao na si. veca je i sigurnost d d radi x sova«. oscilator ce oscilirati dokne isprazni. & SI 11-51. Odvodni otpornik Ri nije spojen sa sasijom vec s katodom. prekidanju samog oscilatora tipkalom nismo jos da nista rekli. pouzdanu informaciju o konteti signala moze dati jedino trola nom stabilizacijom pogonskih na- pomocu dobrog pnjemmka.ie. Vrijednosti za R3 ovise o izboru Li. djelitelju pona za oscilator. Njezin induktivitet nije suvise kri ticna velicina. Zato je bolje da oscilator radi na nizoj frekvenciji. 329 . Za ovu svrhu treba odabrati pogodne vrijednosti (obicno (1 do 10 |iF) i za R* za Ako su ove vrijednosti do 100 U). diferencijalnom prekidanju.u pobudnom stupnju bila upotrebljena neka trioda. U svakom slucakvaliju. iako ni umnozavanje frekvencije nije uyijek jamstvo da »cirpova« nece biti. Kad smo kontrolirali kvalitetu signala mozemo vrijednosti lako popraviti. a takoder o naponu i jakosti struje koja se prekida. Kod prekidaca u negativnom vodu struje napajanja. potrebnom za pobudivanje oscilacija. Kondenzator od 10 nF i otpornik od 47 Q sluze za prigusivanje iskara na kontaktima tipkala i onih smetnja koje se mogu cuti u blizom prijemniku. Buduci da oscilator izmedu pojedinih »tackica« 1 »crti- ca« moguca je emisija »spejsera«. od »klik: vece. mnogim operatorima smeta trajan rad oscilatora jer za vnjeme kod Ti. najbolje poseb- veca opasnost ako svi stupnjevi predajnika rade na istoj frekvenciji. Razlog tome je taj O telegrafskim ie danjem ostalih stupnjeva. Promjenliivo opterecenje isprav- Najjednostavniji takav sklop koji moze upotrebiti samo kod predajnika s kvarcovim kristalnim oscilatorom prikazuje si. moze imati za posljedicu vlacenje« oscilatora. Za prvi pokus mozemo uzeti 0. moguce je po stici jednak ucinak promjerom njenog anodnog napona. Na tome mjestu maze posluziti i primarna strana nekog izlaznog transformatora ili bilo kakva manja filterska prigusnica. Signal ceiu ovom primjeru biti bez »cirpova« samo onda ako isprekidani rad pobudnog stupnja nema utjecaja na oscilator. bude medutim odmah blokiran cim se Ti prekine. 11-51. prekidanjem oscilatora teze potelegrafskih stici takvu kvalitetu znakova kao sto se postize preki- Ipak. Razumije se da zica kojom je ona namotana mora izdrzati struju koja i kroz nju tece. Sklop za »diferencijalno« oscilatora prekidanje Sklopovima za diferencijalno prekidanje nastoji se postici to da talih stupnjeva. Li je niskofrekventna prigusnica.1 |iF i 50 Q.

Kod vecih brzina. 11-52 tranzistor biti uspjesno upotrebljen za prekidanje katodnog strujnog kruga neke cijevi u predajniku za telegrafiju. iz automatskog ili poluautomatskog elektronskog tipkala. Kao primjer navodimo da je vremenska konstanta od 5 ms vrlo dobro odabrana do brzina koje dosizu 40 do 50 rijeci u minuti. da navedemo samo neke od njih. Negativni pred- ^-< . SDT 13305 do 500 V. Kad se tipkalo Ti otvori. bude nesto visi od anodnog napona na cijevi. Tranzistor TRs prekida katodni strujni krug elektronske cijevi E umjesto tipkala na si ll-49a. npr. Vremenska konstanta RiCi odlucuje o oblikovanju pocetka telegrafskog elementa (tacke ili crte). Prema si. sL 11-52. Cijev je oznacena slovom E. preuzima ulogu tipkala ako se na njegovu bazu (kod LG) dovede neki »logicki« signal. ju u Tranzistori koji se upotrebljavatelevizorima kao generatori »pilastog« napona u otklonskim si- stemima podnose visoke napone. Ostalo u tekstu (2N2905) i TR 2 (2N3904) upravljaju sa TR 3 Telegrafsko tipkalo Ti otvara tranzistor TRi koji preko Ri nabija kondenzator Ci da bi se otvorio i tranzistor Tlh. pravilno odaberu. Tako 2N3439 moze podnijeti napon do 350 V. oko 120 rijeci u minuti ta bi vremenska konstanta vec bila prevelika i znakovi bi zvucali »premekano«. ovisno o bra- mogu Na taj nacin Tranzistorski sklop na sL 11-53 radi malo drukcije. struja prestaje teci kroz TRi. 2N6457 napon do 400. Tranzistor TR$. O prekidanju signala odlucuje vremenska . MJ 12010 do 950 V. Tranzistor TRs mora se odabrati tako da maksi- moze takav SL malni napon koji jos moze podnijeti 11-52. Tranzistori TRi ni telegrafiranja. ECG 238 do 1500 V. ali kondenzator Ci se jos neko vrijeme izbija preko R<> i Rs sprecavajuci da signal bude naglo prekinut. Ako se obfe vremenske konstante.osobito ako izlazni stupanj niie neutrahziran. konstanta (R^-\-Rs)Cu se oblikovati telegrafski znakovi po zelji i potrebi. signali zvuce jasno i cisto a smetnja od »kliksova« nema.

Kada se na tipkalu Ti uspostavi kontakt. stanje se mijenja. Prekidanje rada oscilatora preko operaoijskog pojacala. posebno zbog mogucnosti oda- elektronska cijev E u predajniku se odmah proradi. opto-izolatoru se gasi. latoru je U osci- MOSFET. tranzistor TR2 provede i kratko spoji zaporni prednapon. Moze se to naciniti i izravno. prikljuciti neki logicki U se tranzistorskim predajnicima. Tako LED-dioda svijetli i drzi otvorenim fototranzistor koji je u njemu ugraden. ali primjena odgovarajucih specijalnih elektronickih sklopova ima svoje predno* sti. w 331 . Doklegod nije tipkalo Ti zatvoreno. TRz i TR 4 ) preko kojega kida napon napajanja za pobudno pojacalo u tranzistorskom predajniku St. U opto-izolatoru Tranzistor TRi i ovdje omogucuje direktan prikljucak logickih sklopova (kod LG). vidi tekst napon od kojih 300 V neka bude dovoljan da cijev E u predajniku bude sasvim zatvorena unatoc prisutnosti svih radnih napona na njenim elektrodama. pa kod telegrafije najcesce prekida dovod napona za napajanje jednog ili vise pobudnih pojacala. TRt. samim tipkalom. (si. oscilator ne moze raditi jer mu je G2 bez napona. Tranzistoru TR» je djelovanjem toga fototranzistora baza dovedena na potencijal emitera i TR2 ne vodi struju. 11-55. operacijsko pojacalo tipa IL741 iskoristiti za prekidanje rada oscilatora s MOSFET-om TR. odnosno nekog drugog pogodno odabranog stupnja. Pri tome moze kapacitetom C utjecati na velicinu vremenske konstante tih promjena. fototranzistor prestane propustati elektricnu struju. Na LG — mogu se sklopovi.rfSfr SI 11-54. Savremena poluvodicka tehnika omogucuje i druga rjesenja. LED u (4N25) mozemo 11-54). POBUDNO POJAfiAUO PA POGONSKI ISPRWUW: + <~ T preTranzistorski sklop (TRi. Predna300 V moze nesmetano pon od djelovati na cijev E.

spojen sa slusalicama kod SL. Na si. pojavi se i val nosilac. odredenim za odrzavanje veze SSB-signalima (vi di u 14. si. kad se primijeni istosmjerni napon. a u slusalicama se cuje ugodan ton. Ovaj nema svog izvora nastruju dobije pajanja. [VF predajnicima. Potrebnu ispravljanjem visokofrekventnih signala samog predajnika. Na izlazu se do- U ~lt- samo bocni pojasi (DSB). Modulacija VF signala niskim frekvencijama NF omogucena je mijesanjem sa cetiri diode. Njega otvara darlingtonski par TR2/TR3.VF Tt iskoristiti za emisiju telegraSvakiput. ^abije do 6 V svaki put kad je pritisnuto telegrafsko tipkalo. vidi u poglavIju o SSB-telefonijU). zahvaljujuci simetriji takvog miksera. moze protivnom se TR2 moze Monitor! telegrafije IOOK ispustiti. 11-56. Tada oscilator proradi. SI = sam biranja vremenske konstante za oblikovanje znakova. D Monitor je elektronicka sprava koja omogucuje operatoru da prati i kontrolira telegrafske znakove koemitira (latinski: monitor^ onaj koji opominje). ukoliko je aktiviran pre ko TRi za vrijeme dok je tipkalo Ti zatvoreno. U fije. najjednostavniji je monitor za kontrolu CW signala. To se biju 332 SL 11-57. je Sklop koji omogucuje prekidanje rada predajnika kod telegrafije na taj nacin da se kvari ravnoteza u dvostruko balansiranom mikseru (BDM. Elektricna struja iz pogonskog ispravljaca moze do pobudnog pojacala doci samo onda kad je TR4 otvoren. Prelaz od zatvaranja do otvaranja struje i obrnuto ovisan je o vremenskoj konstanti RC. Tranzistor TR2 se moze dodati ako nam je potreban i »logicki prikljucak« LG. U tu svrhu treba prikljucnicu VF spojiti sa antenskom prikljucnicom onog predajnika s kojim radimo i otpor Ri odabrati tako da se kondenzator od 10 nF. Si^ metriju je ovdje lako »pokvariti« dovodenjem istosmjerne elektri£ne struje koja djeluje na diode. Multivibratorski oscilator s dva silicijeva tranzistora. Shema jednostavnog mo- nitora za telegrafiju s dva tranzistora . 11-57. Takav je sklop na si. 11-55. VF val nosilac je skoro sasvim potisnut. poglavlju) cesto se upotrebljava »dvostruko balansirani mikser« (DBM). Osim toga tu postoji i jednostavan nacin za regulaciju izlazne snage kod telegrafije. potenciometrom od 100 Q. si. stavljen odmah iza diode D. Postoji mogucnost regutacije iztazne snage 11-56. 11-56 to se postize u telegrafskom ritmu preko tranzistora TRi.

2 prislonjene su na svoje ra. stojanju »cirpova« ili »kliksova«. REL J REL. jednostavnog monitora moze operator pratiti emisiju svojih telegrafskih znakova. ovisna je o vremenskoj konstanti RzC2. Opis u tekstu 333 . Kombinirani monitor. ako tako zelimo. on ipak vjerno reproducira odnose iz- medu »crtica« i »ta£kica« kao i odtele- redenih »razmaka« emitirane grafije. Kad se tipi UTI§AVANJE cuje SI 11-59. Razumtje se da je moguce kod NF prikljuciti i niskofrekventno pojacalo da bi sc znakovi culi iz zvucnika. i Tranzistorski sklop koji preko releja dajnika REL prekida rad preistovremeno. Taj se otpornik Ako je stupnja moze u tome slucaju zamijeniti madicem izolirane(J) zice koju maknemo onim dijelovima na kopri- ko- jima postoji veci VF napon. preko diode Ds nabija kondenzator C2. si. TRi ne propusta struju. Dok kod Ti nije zatvoren kontakt. monitor u blizini izlaznog nekog jaceg predajnika. Sklop kojim se u ritmu ja kalo zatvori. si. kojom se to dogada. Dok mirne kontakte St. i je tipkalo Ti otvoreno. Brzina. Preko D2 struja se salje u integrirani sklop 555 koji je iskoristen kao ton-generator. Istovremeno se. Pri telegrafira- 11-58. preko TRi potece strui ide u dva smjera. U slusalicama. integriranim sklopom »555« omogucuje monitorska kontrolu tetegrafije. cesto nije potrebno nikakvo priklju£ivanje preko Ri. Vidi tekst Pomocu takvog. Di i lej REL R C odobrati prcma £*Ljenoj i Utisavanje prijemnika za vrijeme vrem„ konstanti dok predajnik radi 11-59. 11-58. Iako se takvim monitorom ne moze ni£ta saznati o eventualnom po- nju RELJ aktivira rad predajnika u ritmu telegrafije. Ova je razmjerno mala i kondenzator C2 se brzo nabije tako visoko da preko TR2 potece struja i da REL2 zatvori svoj radni kontakt. Vremenska konstanta R2C1 dovoljno je mala da to bude omoguceno. priklja cenim kod NF mogu se pratiti emitirani telegrafski znakovi. kotvice na oba releja./ tranzistora TR2 aktivira se rei ukljuci predajnik. Preko diode tetegrafije aktivira predajnik (TX) i kroz to vrijeme utisava prijem- nik (RX). omoguduje istovremenu kontrolu telegrafskih znakova i upravljanje relejem REL preko kojega se ukljuiskljucuje predajnik (TX).

11 ^UTI$AVANJE PRIJEMNIKA SLJ1-60. Tako se prijemnikom nista ne cuje doklegod radi predajnik. ukljucuje pobudno pojacalo u predajnikti i zvucni telegrafski monitor Izbijanje kondenzatora C2 znatje sporije jer ovisi o vremenskoj konstanti JR4C2. omogucuje operatoru 334 . ne pojedine telegrafske znakove. tako da se iskljuci pogonski napon za vecinu stupnjeva u prijemniku (osim oscilatora!!). Na si. popularno nazvano »elektronac«. Zajedno s predajnikom (2b) ukljucuje se zvucni monitor (2 c) za kontrolu emitirane telegrafije. postize se visestruko upravljanje radio-stanicom. mozemo iskoristiti za utisanje prijemnika. Nju mozemo po vo- no primjer kod kojega su upotrebljena dva CMOS-a: CD4001 i CD401L Telegrafsko tipkalo upravlja ra1 A (unutar CD 4001). Hi njima slicnima. osobito ako ih je vi§e parova. Kad oni prestanu.. Dok se tipkalom Ti kucaju telegrafski znakovi ukljucuje se najprije oscilator i utila prijemnik. Integriranim sklopovima »CD4001« i »CD4011« (C-MOS). tek neznatno kasnije. slijediti TOogu Kontakte. jer ne mogu biti emitirane. Kroz to vrijeme mozemo NF pojacalo prijemnika dovesti u vezu s monitorom (kao na si. 11-60 je Automatska elektronicka tipkala za telegrafiju Automatsko telegrafsko tipkalo za telegrafiju. To je zakasnjenje potrebno ukoliko bi se na pocetku svakog znaka pojavile neke nestabilnosti u radu oscilatora. digitalnih sklopova. telegrafski impulsi bez zakasnjenja prenose na oscilator predajnika (lc) i koriste za utisavanje prijemnika (Id I Sa malim zakasnjenjem (koje ipak ne smeta kvaliteti znakova!) ukljucuje se u predajniku njegovo pobudno pojacalo. npr. To se moze po^ stici. One se tako ne Iji odabrati mijenjajuci R4 sve do pune vrijednosti od 100 kQ. 11-57) da cujemo ono sto emitiramo. kao ji i kapacitetom kondenzatora ko- je ovdje ukljucen. Zbog velicine ove vremenske konstante dom sklopa Od ovoga se a ni REL2. ni tranzistor TR2. Visestruko upravljanje funkcijama pojedinih dijelova radio-stanice mozemo i bez upotrebe relej a postici primjenom nekih integriranih. potrebno je jos neko vrijeme (ovisno o C2 i o R4) da relej »otpusti« i da kotvica otvori radni (r) i zatvori mirni kontakt (m). Vremenska konstanta odredena je diodom D i s dva otpornika uz nju. mogu cuti. da se kratko spoji ulaz NF pojacala i slicno. Zatim se.

.)> sa . »7474« i »7475«. 11-61. da e!ektroni£ki + 9. . »Elektronac« sa vlastitom stabilizacijom radnog napona za pogon integriranih sklopova »555«. Neki humorista je zamislio ma WA9KAN da emitira Morse-ove znakove veli- kom brzinom. ali i cijene takvih uredaja. a emisija znakova tece ritmicki i pravilno bez njegovog sudjelovanja.. Etektronicki sklop koji automatski proizvodi krace i duze elemente telegrafskih znakova. Ima i takvih »elektronaca« kod kojih je automatizacija toliko razvijena da operator treba samo pritiskati na tipke.. pravilnim trajanjem i s pravilnim medusobnim razmacima. Brzina se postize re- dovito na taj nacin. Vidi tekst 335 . kao i tranzistora TR preko kojega se upravlja relejem REL. Kad su nacinjeni i uredaji za citanje Morse-ovih telegrafskih znakova koji se pojavljuju na ekranu televizijskog ikonoskopa.rB + 12Vo s sklop takve sprave automatski proizvodi ili niz »tadkica« (tit tit tit . Kako daleko cemo dopustiti da »automatika« radi umjesto nas. kao sto su one na pisacem stroju. Operator mora samo pomicati rucku lijevoslusati ono sto na taj nacin Razumije se da je to moguce samo operatoru koji je dobar -desno i dobije. uvjezban za rad sa »elektroncem«.15V St. 11-62. pre* SI.) ili niz »crtica« (taa taa taa. stvar je ukusa. telegrafist.. bilo je i sala na taj racun.

izoliranim zicama. Pogled na takav uredaj omogucuje si. svakako. One. 11-63. si. Nismo pripremili po- SI 11-63. Ima i »memoriju« pa se ne mogu izgubiti pojedini element! onda ako se operator »pozuri« ne docekavsi da »kurtis« otkuca sve m Sto A mu je zadano. da moze saupravljana mikroprocesorima odrzavati sve veze u kontema stima. 11-62. konden cetiri potenciometra. uglavnom nesto otpornika. japanska firma »YAESU« u svome. . pnmopredajniku »FT-902DM«. . dovoljni da probiju tranzistor.aniatersku radio-stanicu. Integrirani sklop je poznati 11-61. Ovdje cemo se. u tolikoj mjeri automatiziranu.« u . zatora. dioda i si. odrzaya im trajanje i razmake bez obzira na manje nejednolicnosti u radu operatora. Elektronicko tipkalo. si. Odnos trajanja pojedinih elet datnih sastavnih dijelova. Ugraden je l monitor! * Potrosak struje je nevjerojatno 50 mikroampera! Ima malen: oko tvornica koje taj CMOS sklop ugra. iako je zamisljeno kao humoreska. stor TR moze biti bilo koji silicijski uz jedini uvjet. Graden u CMOS tehnici i sadrzi »sve«. ali je bolje. ima vise sastavnih dijelova. zadovoljiti skromnijim uredajima! Razmjerno jednostavan »elektro nac« nacinio je WA9KAN unotrebivsi samo jedan tranzistor i jedan — — ne omogucuju sve spojeve. Zanimljivo je da se moze prikljuciti i obicno telegrafsko tipkalo i onda upotrebljavati ili to ili rucicu. nasim amaterima poznatom. Pomicanjem rucice li- jevo ili desno sastavljamo telegrafske znakove iz automatski proizve denih dijelova. prema rupicama zicama na prednjoj i bakrenim tra- kama koje se nalaze na straznjoj strani plocice 336 . Sve je postavljeno na perforiranu plocicu od pertinaksa i medusobno spojeno »elektronac«. dok brzinu telegrafiranja regulira Ri.5 mm. nije daleko od mogucnosti tehnicke realizacije (HI). dakako. Treba »samo« nabaviti taj CMOS (HI). . Razmjerno vrlo malen broj do 1 polozaju rucice. Dioda lelno sa zavojnicom releja stiti napona tranzistor od induciranih koji se redovito javljaju kod prekidanja struje i koji mogu biti prilicno visoki. On automatski formira sve dijelove integrirani sklop. . kao npr. Dimenzije plocice su 80x55 mm. Potenciometrom Pj odabire se odnos trajanja »crtice« prema trajanju »tadke«. Mnoge od njih morali smo naciniti tankim. Stabilizacijski integrirani sklop 7805 osigurava radni napon od 5 V\ dok ulazni napon moze biti izmedu 9 i 12 V. omogucuje i samogradnju. . Na straznjoj strani plocice su metalne pruge (kasirane bakrene trake). foriranoj sL 11-62. • 555. Promjenom otpora na potenciometru P mijenja se frekvencija impulsa sto in proizvodi integrirani sklop 555 koji je i ovdje upotrebljen. menata telegrafskih znakova odrzava se automatski. Pogled na sagradeni sebnu stampanu plocicu. On jednom i proizvodi »tit »taa taa taa tit tit . Za ugradenu zvucnu ^ kontrolu (monitor) visina tona moze se odabrati potenciometrom Rz. je 2. da podnese struju spojena parareleja REL. 11-64. Pomocu Pbira se brzina telegrafiranja. — »San« nekih operatora je rani sklop je integri- »CURTIS 8044«. dok sam radio-amater spava! Pa.« u drugom duju u svoje uredaje. Svi dijelovi su zalemljeni napertinaksovoj. Tranzi- telegrafskih znakova. per- Razmak medu plocici.

HI) za vrijeme dok predajnik radi. . Vidi tekst ovakvo automatsko tipkalo radi. pomak druge daje »taa taa taa«. (U starogrckom pjesnistvu se pazilo na ritam. Stisnu li se poluge jedna prema drugoj postize se »jambsko« tipkanje. jedan za drugim: tit »tit taa tit Za predajnike manje snage koji taa tit«. Taj se ritam moze naci i u nasih pjesnika. Rad je omogucen na tri nacina. se prikljuciti i obicno telegrafsko tipkalo Ti za rucno kucanje.«) . onda pomak jedne daje »tit tit tit«. Dobra antena potrebna je i za prijem! To je razlog da radio-amateri najcesce za obje svrhe upotrebljavaju istu antenu. Rad s jednom potugom odgovara radu sa ranije opisanim »elektron- dvije poluge prije pritisnuli.* Moze ZaStita prijemnika cima«. unatod upotrebe odgovarajucih releja. Ako se prikljuci »manipulator« s dvije potuge. poznato svim operatorima. Nazor je jedan od njih: ». ne mozes s njim ni vezu uspostavitiU Nije dosta imati dobru predajnu antenu. otuda ime »jambskom tipkanju«. taa« ili »taa tit taa taa 22 prema tome koju smo od imaju u izlaznom stupnju tranzistor. kaze: »Dok ga ne cuje§.RUClCA SL koji 11-64. U svakom slucaju je potrebna zastita. Za brzi i automatski rad mogu se upotrebiti dvije vrste rucica. V. Pomakom na jednu stranu dobije se niz kracih znakova (»tackice«). Jedan od pjesnickih ritmova je i »jamb«. cvrci cvrci cvrcak . pomakom na drugu stranu dobiju se duzi znakovi (»crte«). ugroziti prijemnik (i uho operatora. Upotreba iste antene moze. zastita prijem337. Ono se sastoji od niza kradih i duzih znakova koji slijede tit Staro pravilo. ona s jednom kao i ona s dvije poluge. TR na sL 11-65. Integrirani sklop »CURTIS 8044« sadrii sve aktivne elemente su potrebni usavrsenom autoniatskom kucanju telegrafije uz istch vremenumonitorsku Simetrija (Rs) i omjer medu pojedinim telegrafskim elementima (R5) takoder se mogu mijenjati sa ciljem da se znakovi optimalno prilagode svojstvima predajnika (vremenskim konstantamal) s kojim kontrolu. . Radio priruinik .

Osim toga kroz njih ne mogu teci struje ako napon ostaje ispod 0. Nacinjen je oko MOSFET-a s dvije gejt-elektrode. ta s SL 11-66. A = antenska prikljucnica. Izmedu tranzistora u PA stupnju i antenske prikljucnice A je normalni peteroclani filter. Opis u tekstu S/. pojavi se visokofrekventni napon na kolektoru tranzistora TR. Kapacitet kondenzatora Cs dodaje se ulaznim kapacitetima izlaznog filtera. Taj se- — — kondenzator Cs i zavojnica L$ zajed- rijski titrajni krug je onemogucen. Ako on nije velik ni£ta se bitno ne promijeni za rad predajnika. spaja se zaStitni sklop. koji preko Cs lako potece kroz diode. Kapacitet im je malen. . Medutim serijske resonancije u Cs/Ls viSe nema. Dok predajnik TX ne radi. AP = prikljucnica na koju se spaja »antena« prijemnika.6 ili 0. Sve cetiri su silicijeve visokofrekventne diode s — i D*. TX t redovito je u svom oklopu od perforiranog lima. Ako je prijemnik spojen sa prikljucnicom AP preko koaksijalnog kabela. a predajnik ne radi. Kod prijema antenske struje ostaju daleko ispod te vrijednosti. Sto ne moze oStetiti ulazni stupanj pri- jemnika. (°A: Id: Zastita prijemnika za vrijerne rada odasiljaca (PA) ako je i { prijemnik prikljucen na istu antenu. Zato se na prikljucnici AP moze pojaviti VF napon koji ostaje ispod 1 V.t 03 stupanj takvih predajnika. lazni moze se zastita prisi. Sa ulaznog kondenzatora predajnikovog Pl-filtera (Cs). jenih silicijevih dioda Di i Dt nema nikakvog ucinka. zanemarljiv prema ostalim kapacitetima. jer ga diode uzemljuju. Kondenzator CVima velik kapacitet i on treba samo da sprijeci prolaz istosmjernim strujama. C2 i Cs. nika razmjerno je jednostavna. potrebna je no spojenim diodama Di izlazu su Ona i je ovdje postignu- dva para antiparalelno spojenih D3/D4) te takoder antiparalelno spojene diode Ds i D*. jemnika naciniti prema 11-66. Ulaz tog MOSFET-a zasticen je antiparalel- & M»Mf bolja zastita. Ako je prijemnik spojen na zajednicku antenu s nekim predajnikom vece snage.iH-^^-t^^P-f "let C4 » djeluju kao serijski titrajni krug. koji imaju izlazni stupanj s elektronskom cijevi ili s tranzistorima. 77-65. Za vece predajnike sa jacim izlaznim sna^ama. preko koji mora biti dimenzioniran za radni napon trostruke vrijednosti anodnog (odnosnog kolektorskog) napona. zatim kroz Pi-filter didko ulazno pojacalo za prijem 338 predajnika i kroz & na MOSFET. kratkovalni siernali stizu od antene na prikljucnicu A. A i preko predajnikovog fil- Prisutnost antiparalelno spo- J= C2 Tc2 L3 ~fc3 ^KftT V.7 V. na konden* zatoru Ci i na pocetku zavojnice Li. sastavljen od kondenzatora Ci. Na dioda (D1/D2 MOS-FET- -om koji takoder pruza zaStitu za vrijeme rada odasiljaca. Iz- t|[TE X . kao dodatni filterski dlan za frekvencije koje su dosle od antene no (oA preko tera. te od zavojnica Li i Ls. Kad se ukljuci predajnik. Za vri jeme prijema on sluzi kao aperio- TR malim kapacitetima.

) preko BC140 . Dodatkom jo§ jed: nog slova P radio-amateri zele reci da je snaga predajnika vrlo malena najvise 1 ili manja. Naponi kratkovalnih signala ostaju daleko ispod 0.5 MHz Radio-telegrafska kratica QRP znaci »smanji snagu«. Sve sheme koje su onda bile objavljene imaju svoju vrijednost i danas. Opis u tekstu opasno. biti BSY . g. debljine 0. . (1972. (1976. f odreduje radnu frekvenciju i mora biti brusen za rad negdje izmedu 3500 i 3600 kHz. Sto je daleko iznad kratkovalnog podrue j a. zapocinje izdanju tranzistorske »familije« s oznakom BFY 139.6 do J V.5 cm bakrenom. Ti 9. Shema na si. ne mogu biti veci od 0. u kuci§tu TO-5. g. svi imaju granicnu frekvenciju kod nekih 60 ili cak preko 100 MHz. Medunarodno se uzima da je podrucje snage. Iako imaju oznaku su predvideni i namjenski BC za niskofrekventna pojadala. danjima to RADIO-PRIRUCNIKA. . planar- U trecem i cetvrtom izdanju donosimo zbirku shema. To je najviSa St. Ispod ovog nivoa snage je QRPP. Kristal ujedno sluzi i za povratnu vezu koja je potrebna za pobudivanje titraja.6 V. 137 ili Za pocetak je najbolje upotreneki od domacih tranzistora .-folover. 11-67 omogucuje IZBOR SHEMA KRATKOVALNIH PREDAJNIKA gradnju QRP predajnika. Zavojnicu mozemo namotati na promjeru oko 2. u drugom 275. Buduci da je on spojen kao sursna prikljuSnicama AP. izmedu 1 i 5 W. ulazni napon u MOSFET. za- 22* 339 . O izboru _ U Izbor shema kratkovalnih predajnika moze se naci i u ranijim iz- tranzistora i visini napona za napajanje ovisi kolika ce mu biti snaga.. ali to nije napona male snage. On QRP-predajnik za opseg od 3. pogotovo za one koji zele sami graditi svoje uredaje. bez vecih ponavljanja onoga sto je prikazano u dva ranij a izdanja. Od BC219 ili BC119. 11-61. oko polovice broja zavoja.. do BD135. Prisutnost dioda nema zna£enja jer one ne vode struju. Medu amaterima ista kratica oznacuje i predajnik male snage. ne konstrukcije.. Tranzistorski predajnik moze koji amplituda VF stici u prijemnik. na antenskom ulazu prijemnika. i BC141 ili cijele prvom izdanju na str. dovesti u blizinu frekvencije kvarca Q. poja .. Sa ukupno 20. Titrajni krug LiC treba promjenIjivim kondenzatorom C. dakle u 80-metarskom »telegrafskom« opsegu.) 279. neizoliranom zicom. C neka bude oko 100 do 150 pF. Tranzistor moze biti najraznoli6 nijeg tipa. Sve ce biti otprilike tako.100n vit ce se primljeni signal bez ikakvog oslabljenja. kad je skoro sasvim zatvoren. koje se smije oznaciti kao »pravi« QRP. Kolektor tranzistora je spojen na odvojak zavojnice. na str. .16V Kad predajnik radi.8 W do 1 mm. kao i izlazni napon toga zastitnog pojacala. I ovdje ce konstruktori naci nesto za sebe. Upoznat cemo se i s nekim tvornickim rjeSenjima. ili! 45 zavoja i odvojkom kod 22. kao da je prijemnik izravno spojen s antenom. tipa N-P-N. Frekvenciju odre&uje kvarcov kristal. .

bolje je uzeti komad izolirane zice. treba popraviti ugadanje kondenzatora C. ako vec postoji je to Kad 40-metarskom opsegu (izmedu 3500 i 3600 kHz ili izmedu 7000 i 7050 kHz). Ukoliko bi takav »zemljo- vod« bio duzi od metar-dva. Mini QRPP s digitalnim integriranim sklopovima sa dva digisklopa. na vodovodnu cijev ako je u blizini. Mozda ce biti potrebno da se s tim brojem zavoja. mozemo si pomoci dip-metrom da je pravilno nadinimo. OznaSeni ter redovito nece biti potreban. . Veza neka bude dovoljno cvrsta da se »izvuce« sto vi£e snage iz predajnika. Iza toga treba na antensku prikljucnicu spojiti neinduktivni otpornik od 50 Q i pokuSati naci najbolji polozaj i broj zavoja zavojnice Ls da veza sa Li bude sto cvrSca. Integrirani sklop 7400 je cetverostruki (vidi poglavlje o intesriranim sklopovima). koja zamjenjuje spoj sa zemljom nazivamo »protu-uteg« (»protuteg«). vecim pogonskim 18 V) preko 1 snage. o kojima ovisi veza s antenom. Raspored dijelova nije previse jelo. 11*68. to je pravi QRPP! talna Shema predajnika integrirana a da oscilacije ipak ostanu snazne (S-metar!). Prvi i dmgi od njih (Ai i As). W naponom dat ce sa (do fil- budu najjace. si.5 za 80-metarski opseg (vidi poglavlje o antenama). koji radi bez antene (!) moraju se jasno i glasno £uti antena odmah pokraj Li uz njezin »hladni kraj«. 6. 711). Takvu zicu ako nastojimo da svi medusobni spojevi budu Sto kracu Kad smo sve uredno i ta£no spojili. . postavimo na§ »QRP« pokraj kritican. i rastegnuti ga po podu ili objesiti kroz prozor. 1981) u prvi moment izgleda nevjerojatna! Ipak. Zavojnica Li mora biti namotana na isto tivoja. Bolji rad QRP-predajnika osigu- cemo ako rotor promjenljivog kondenzatora. ugodenog na frekvenciju kristala. Na QRP-predajnik prikljucimo lzvor napajanja pazeci na polaritet. malo eksperimentira. Pazlji vom vrtnjom promjenljivog kondenzatora amotamo nadi cemo mu takav polozaj da se oscilacije pobude. Mozemo u tu svrhu upotrebiti i neku od laznih antena (»umjetna«. isko- polozen operatorski ispit rada!). Zatim pritisnemo tipkalo 7\. izolirano razapet Sto dalje od ostalih predmeta. Umjesto nje ce mo£da biti dosta (ako ne i previse!) samo malen komadic zice. rat npr. ako . Desetak zavoja ce biti dovoljno. Poslije ovoga mozemo zamoliti nekog radio-amatera u blizini da pokula primiti naSe telegrafske prijemnika. »ve§ta£ka«) koje su opisane u poglavlju o mjernim in- Kvarcov frekvenciju kristal Q moze biti za u 80-metarskom ili u strumentima (str. veci Domet predajnika ce biti napon napajanja bude vi£i. U vlastitom prijemniku. Sa tranzistorima tipa BC moze se postici (uz 12 do 15 V) snaga oko 0. .Du2ina zavojnice neka bude do 7 cm. spojimo na neko uzemljenje. . gdje je i nacrtana. To moze biti komad NAND dugacak 21 m. u redu. dug 21 m. znakovi koje kucamo tipkalom TV Ako tog nema. koju je W0XI opisao u casopisu »CQ« (okt. zajedno sa limenom pioclcom na kojoj je sve montirano. Ipak se ne smije pretjerati da ne strada tranzistor. Imamo li tijelo za zavojnicu nekog drugacijeg promjera. i dozvola £ice. mozemo pokuSati da priklju&mo neku antenu (pazi: samo onda. ili neka 340 riSteni su kao jednostavan kvarcov . Ako prijemnik ima S-metai lako cemo postici da oscilacije znakove.5 W. Pri tome mozemo pri- jemnik ostaviti bez prikljucene antene. ali ne toliko da oscilacije prestanu ili da budu preslabe ili nestalne. Tranzistori tipa BD . 7400 i 7403.

autor je postigao izlaznu snagu od oko 160 mW. Uz takav OUTPUT postigao je 599 na udaljenosti od nekoliko kilometara. Ostalo u tekstu 11-68. Mogu se. 730) i na tablici 22-2 koja vrijedi uz tu sliku.5 iti 7 MH Z JNPUT= 5Vx 100mA =500mW OUTPUT=oko 160mW ci i c2 i c Cc SI Digitatni sklopovi upotrebljeni su u izgleda kao »elektronicka sala« (HI). Rade u ritmu odredenom kvarcovim kristalom i Jednostavan predajnik s dva tranzistora Jednostavnost za 3. tipkalo je Telegrafsko spojeno na neobican nacin. upotrebiti i drugi tranzistori s dobrim uspjehorn. PriguSnica VFP moze imati 100 [xH uz tranzistore BD 135. samo s kan- frekvencije samo onda ako je tipkalo Ti zatvoreno.5 ovog predajnika MHz izmedu je u tome da je veza tranzistora nacinjena bez propustaju oscilacije te veJikog prilagodavanja. Za rad na 7 MHz treba namotati da reovi kapaciteti budu upola manjl Zavojnice Li i soniraju na odabranu frekvenciju sa navedenim kapacitetima. Shema koja u prvi moment MHz & U 341 . A3 je u stupnju za odjeljivanje.5 neka kondenzatori i Cs imaju po 820 pF. uz osnovnu. Uz ozna^ene kapacitete kondenzatora (stirofleks!) neka. Ti sluzi za prekidanje emisije bi mogao biti QRB? DX? Ovisi o anteni i o tome da li smo »pogodili« slobodnu f rekvenciju liki . za 80^metarski opseg zavojnica Li ima 41 \iH. Filtracija je. vrlo mnogo viSih harmoni£nih frekvencija. a C% 1640 pF. »integrirca« Od 7403 iskoriste- na su samo dva NAND-sklopa. dakako. 0=3. Preko visokofrekventne priguSnice VFP (oko 1 mH) tece struja u obliku »cetvrtki« koje imaju. Izlazni filter se ne smije izostaviti! Za rad na 3. dakle. oscilator. Ono prekida Zanimljivo? Tko voli eksperi* mentirati neka poku§a ispitati ko- struju koja tece kroz naponski razdjelnik baze prvog tranzistora. malom predajnika koji omogucuje dobre lokalne kontakte telegrafijom na 80-metarskim Hi 40-metarskim frekvencijama. uz dobru antenu. Cetvrti NAND. . Zato se iz upotrebIjenih tranzistora ne postize maksimalna snaga koju bi mogli dati. Podaci za gradnju oderovarajuceg filtera. Otuda izlazni stupanj je tro§io blizu slijedi da je ulazna snaga (INPUT) blizu 500 raW. — — u ritmu telegrafskih znakova. Ne zahtjeva nikakvo specijalno ugadanje. 18 V i kvarc dobre aktiv- postize se izlazna snaga od 1 preko W. u vezi s tipkalom. denzatorom od 10 nF izravno na bazu si. Uredaj je lako sagraditi. Sa dva tranzistora BD 135. Uz primjenu simetricnog filtera. 11-69. neizbjeziva. uz Uz normalni pogonski napon od 5 100 V mA. Bi i B2 spojeni su paralelno. mogu se naci i na si. 22-12 (str. a zavojnica Ls = 7 ^H.. napon od nosti. Oni se od predasnjih (u 7400) razlikuju po tome §to je kolektorski strujni krug njihovih tranzistora otvoren.

vidjeli smo da se strojno motaju. hvala proizvodnji u rukavicama!. da se. dovoljan je kapacitivni razdjelnik CijCt da se oscilacije kvarca snazno pobude. 2elja je bila da se gradnju i tranzistori je uspjelo. pa onda na prikljucnicu a spo^ Postoji (CQ-DL. koje smo upotrebili za gradnju prototipa. Kad smo tvornici dobije neSto veca izlazna snaga. Oni su tako dimenzionirani da oscilator obuhvati opseg izmedu 3500 i 3600 kHz. stabilnog VFO^a. upotrebe domaci po mogucnosti. BD 135. TRi je 2N2219. Napon je 13. Prvi tranzistor moze raditi kao oscilator. bili su domaci polistirolski (»Iskra«). To se postize promjenljivim kondenzatorom Ci$ koji ima maksimalni kapacitet oko 20 pF (ili 2x11 pF. Zavojnica L± i kapaciteti i kondenzatore Cs povecati C10 i pomodu kapacitete u Dvovatni ill desetvatni predajnik za 3. Taj nam je posluzio kao uzor 1/1980) putem je pri posao DK9FN jiti VFO. To jednom zgodom bili u Shema je nacrtana na si. jer je predajnik predviden izmedu stupnjeva u predajniku ne mora biti zapreka postizavanju dovoljne izlazne snage. jer metalne trake i polistirolske vrpce ostaju sasvim ciste! Oscilator nam je na sve opisane natme radio izvanredno stabilno i cisto. 11-69. VFP = 100 jiff. Da diti bi prvi tranzistor mogao ra- kao oscilator s promjenljivom frekvencijom. bez ikakvih »dirpova«. nju predajnika je preko kondenzatora Cs spojen s emiterom prvog tranzistora. Kvarcov kristal Q neka bude za 3. za kristal ill za VFO Princip primjene sto jednostav- kondenzatora Cu i C12 odreduju frekvenciju. On se dobije stabilizacijom 342 . Stabilizirani napon dovodi se tranzistorima TRi i TR2 preko tipkala Ti kojim se kuca telegrafija. kakve smo ugradili u prototip. a TR$ BFJ46 ili slican. Ci \ C2. Tranzistor TR2 u drugom stup- kad smo za tu htjeli sagraditi 80-metarski predajnik. Tako se on otvara tek onda. potrebno je dodati St. Tranzistori nisu najskuplji sastavni dijelovi predajnika! Tim samo za je telegrafiju.<Hl2„. Radnica Dri torn poslu ima na ruci bijele pamuSne rukavice! Taj postuDak ocito nije uzaludan. Upotrebljeno je 5 tranzistora. Tranzistorski predajnik s dva tranzistora. Ton je bio pravi T9. Potrebno je samo ugraditi vise stupnjeva i utroSiti veci broj trannijih veza zistora. Svi ovi tranzistori se proizvode i kod nas. konstrukciji svog 160-metarskog. Li = 41 yM. spojenih paralelno!) Veci opseg nije potreban. kada je tipkalo osim za prva dva tranzistora kojima pogonski napon izno9 V.5 V. Treci tranzistor je s drugim u direktnoj galvanskoj vezi. L* = 7 pH. Vidi tekst njih razdjelniku oscilatora. si za napajanje predajnika koja ih proizvodi. Tada tre~ ba izvaditi oba kondenzatora. Svi do sada spomenuti kondenzatori. Tako smo mogli upotrebiti domace tranzistore (»RIZ«). ll-70a. Ako zelimo da nam radi kao kristalni oscilator s kvarcom Q.5 MHz.5 MHz. TRi i TRs mogu oba bid. To mogu biti i BC 107. npr. Od toga su prva tri medusobno jednaka.t8V T T270 1 1 -U pomo<5u Zenerove diode ZD. i treca mogucnost! To pobudivanje predajnika iz nekog drugog. jednovatnog predajnika.

HM eL-o# on H o ^M£=rf o o 343 .

Iako su tranzistori u svim primjercima predajnika bili istog tipa. pa se. Ugadanje predajnika svedeno je samo na opseg frekvencija. Na ulaz V ku imaju relativno male impedancije. 6 i c. Poslije toga je vise ne treba dirati. izgledom kao na si. To je moglo biti. U kolektorskom strujnom krugu se nalazi priguSnica VFPi. Njega smo upotrebili u predajni- prema si. Antenska pri- kljudnica.2 ± W. a za gornji je bila nadinjena »pra* va« Stampana plocica (YU2CO) SI tovale su i razlike Ona je iznosila 1. Zato 344 je njegov jena s nekim odvojkom. Donji je sagraden na perforiranoj plocici od pertinaksa (YU2BR). ovisno o upotrebljenim tranzistorima. VFPs. koji bi mogao dati oko 10 W. On ima velik kapacitet i ugraden je samo zato da prekine put istosmjernoj struji kako ne bi dosla na izlaznu prikljucnicu /. Dakako i strpljivosti. Nasa zavojnica je imala ukupno 9 zavoja. Gdje ce ovi odvojci. blizu klasi AB. sa Cu kod 3600 kHz).rad blize klasi B. ll-70b i si ll-70c dvije su sheme takvog do- bududi da datnog stupnja. Da se sagradi takav stupanj. postize dovoljna snaga za pobudu izlaznog stupnja* Zanimljivo je da su obje visokofrekventne priguSnice mogle biti veoma male. Tu se vide dvije izvedbe prema istoj shemi. A. 11-70 desno. U nekoliko veceri pokusnog rada veze su uspo- do QRB od 1000 km! Vedu izlaznu snagu je moguce postidi uz dodatak joS jednog stupstavljene nja. bila je takva. Uz kvarcov kristal nema sta ugadati u oscilatoru! Zavojnicu L2 treba ugoditi tako da se maksimalna izlazna snaga postize kod 3550 kHz. Za to lji da ll-70a. Umjesto izlaznog titrajnog kru- ga ugraden je jednostavan troclani filter: Ce. I treca priguSnica. Preko Ca je ostvarena veza s tranzistorom TR4. 11-71 vide se dva od njih) iznosila je izmedu 1. dok nema signala tek malo otvoren. Potenciometar P (500 Q) omogucuje smanjenje izlazne snage. taj tranzistor predajnik sa si. Kod pobude mu kolektorska stru ja poraste. zatvoreno. takoder mora biti spo- malen prednapon. jer ima snaznijih konkurenata. 11-71. On je. 11-70. si. unatod aperiodicnosti tog stupnja. TRs je ovdje samo za yezu s oscilatorskim tranzistorima i radi kao emitersko slijedilo. Lt. Na si. Onda ni priguSnice ne moraju imati se prikljucuje osobito velike induktivitete. Maksimalna izlazna snaga (s kvarcovim kristalom ili sa VFO) kod razlicitih primjeraka ovog predajnika (na si.6 i 2 W. odnosno sa si. Na raspolaganju nam je bio tranzistor BU 100. Kondenzator C7 nema utjecaja na rad filtera. ima viSe mogucnosti. namotanih na valjku pro- . normalne razlike u pojacanju uvje11-71. Li. Izlazni tranzistor TRs ima na svojoj bazi samo ima vrlo velik izlazni kapacitet treba ga prilagoditi izlaznom titrajnom krugu. ll-70b. Izgled dvovatnog kratkovalnog predajnika. Cs. biti na izlaznoj zavojnici treba odrediti pokusom. 0. ukoliko radimo s VFO-om (sa Li kod 3500 kHz. Buduci prilagodenje treba odabrati najboodvojak na zavojnici izlaznog titrajnog kruga.8 u izlaznoj snazi. Imaju samo tri zavoja zice koja je provucena kroz §est rupica u valjdicu od ferita. tranzistorski stupnjevi Moze gom od Treba se nesto postici sa snaW? Kako da ne! samo jos dobar prijemnik i li skoro 2 dipol-antena za 80-metarski opseg. ako je to potrebno. dolje. u emiterskom strujnom krugu malen otpornik.

a) predajnik prema shemi na si IhlOa b) 10-vatni izlazni stupanj prema i si ll-10b (YU2REY). Pritom se mora promjenantenu!!) 345 . debela 1 mm. 2ica je bila neizolirana. $1 ll-70c. Tada je izlazna snaga bila najveca.SI 11-72. jedan pokraj drugoga. Duzina zavojnice bila je 4 cm. Pokusom smo ustano vili da su se (za nasu 80-metarsku oba odvojka nasla na drugom zavoju. Vidi tekst mjera 3 cm.

. Zbog toga je neutralizacija neophodna. opet biti potrebno izvrsiti pravilnu neutralizaciju. npr. ll-72a vidi se takav predajnik. Kondenzatori i Ct sluze za neutralizaciju. kod b 50 do 100 Q. prema si. mozemo lelno. Druga mogucnost prikazana na si. 11-73. Titrajni krug L2C2 mora resonirati na frekvenciju signala koji zelimo pojacati. Buduci da je izlazni titrajni krug. (7/1979) Najjednostavnije kratkovalno linearno pojacalo snage za sve vrste signala sa elektronskom cijevi EL84 Mozda ce nekome izgledati »neali u casopisu QST je amater VE6EA opisao SI 346 11-73. prepravljena za 80-metarski opseg. 70b.. samo ovaj izlazni stupanj!) do 25 V. prema DK9FN. savremeno«. Linearno VF pojacalo s jednom Hi s dvije pentode EL84 . bila je 7 do 8 W. One se mogu takoder upotrebiti u predajnicima za pojacanje snage. Povecanjem napona (pazi. slicne) montirana jedno uz drutreba ih tako orijentirati da se istovrsne elektrode mogu medusobno spojiti najkracim putem (anoda sa anodom. ako cijevi spojimo paralelno. ll-70a i si. moglo bi preko unutragnjih kapaciteta cijevi osobito kod viSih frekvencija doci do samopobudivanja pojacala. Na si. i tako redom). Na mjesta koja su oznacena slovima a i b mogu se dodati serijski otpornici i to: kod a oko 500 Q. b sa b a sa a. Pri cijevi biti i vecu izlaznu snaga dvije EL84 spojiti paratome moraju podnozja Tko ima kusa . katoda sa katodom. Na & f — — Trebamo li 2SC1307 (si. On je upotrebio japanski tranzistor ma malog Ovo ulaz ovog pojacala dovodi se kratkovalni signal. porasla je izlazna snaga na preko 15 W. izlaznog stupnja za kratkovalni predajnik. LsC4 ugoden na istu frekvenciju kao i ulazni krug.5 V. slican tranzistor neka po- Upotreba elektronskih cijevi u manjim kratkovalnim izlaznim stupnjevima Elektronske cijevi EL84 (i njima odredene su za upotrebu u niskofrekventnim pojacalima. ljivim titrajnom kondenzatorom u izlaznom krugu stalno odrzavatt moze u se sagraditi tako da ona radi klasi A. uz napon napajanja od 13. resonancija! Izlazna snaga koja se postize tranzistorom BU 100. YU2REY je na istu plocicu stavio i pobudni i izlazni dio (sa BU 100). Izlazna snaga moze doseci bli- go y zu 10 W. je shematski je she- ll-70c. prema si. Sa jednom cijevi EL84 moze se postici izlazna snaga od 4 do 5 W. iz nekog tranzistorskog predajnika manje snage. Razumije se da ce. ll-72b) laznu snagu oko 10 W i postigao iz(kod 12 V).

treba ulazni transformator »zakljuciti« s ot- Osjetljivost pokazivanja regulira se potenciometrom Istim mjernim struje. linearno pojacalo sa u tekstu EL 84 za INPUT od 20 W. instrumentom. Ca. Napone za njegov rad i potrebnu struju mozemo crpsti iz isprav- preklopnik treba potencioje 347 . povecati dodavanjem fiksnih vrijednosti triju kondenzatora. Ovi moraju biti gradeni za radni napon od najmanje 500 V.Q/2 ako 220 Q/2 W. i M. sa diodom GD. Feritni prsten neka ima promjer izmedu 12 i 15 mm. Na izlazu pojacala je j pojacalo Collins-filter s kondenzatorima C2 Kapacitet Ca moze se. Anodna struja dosize oko 50 mA. Kratkovalno. To mogu i dva otpornika po 100 Q/l W. Nacin je sasvim »savremen«. Otpornici Rz i R3. Za svaki kratkovalni opseg je potrebno naciniti posebnu zavojnicu. 1 i ReL 2 ukljucimo ovaj PA. spojena u seriju ili jedan otpornik od 200 gresiti . 750 i 1000 pF.G£V^ -60V +255V +400V SI 11-74. Obje zice su Kondenzator Ci (1 nF) mora biti graden za radni napon od najma nje 1500 V. vidimo da ulazni signal dolazi na Sirokopojasni transformator sa zavojnicama Li i Lz. W. 470. mogu se promatrati promjene anodne Kad pornikom od 200 Q biti (Ri). Imaju oko 12 zavoja dvostruke zice koja je prije motanja upredena tako da na svaki centimetar upredenog para ima 3 do 4 »koraka«. Ako relejima Rel. P2. ako je po- trebno. se Ulazna i izlazna prikljucnica spojene su jedna s drugom. jemu Neutralizacije ne treba. najviSe 55 mA. Necemo mnogo postavimo otpornik od A/B u polozaju b. omogucuju kontrolu izlazne snage na mjernom instrumentu M. Da se o tome uvjerimo treba samo pazljivo pogledati si. 11-74. dok je iskljuceno. Ovako spojene sirokopojasnu osiguravaju zice transformaciju impedancije u odnosu 1 : 4. metrom Pz osigurati da M ima pun otklon kod 100 mA. Opis izlazno kratkovalno pojacalo u koje upotrebio takoder EL84. Ako je ulazna impedancija predvidena za 50 Q. spojene u seriju. Zavojnica Ls moze se mijenjati. ako smo pobrinuli da visokofrekventne priguSnice VFP na ulazu i na izlazu cijevi ne budu istog tipa. One su bifilarno namotane na feritnom prstenu.

. sto znaci da se postize INPUT od vi§e nego 20 W. Dva feritna prstena. Na prvu mrezicu treba dove- St. 11-75. nose obje zavojnice. Za vrijeme rada anodna struja naraste malo Dreko 50 mA (kod telegrafije). Primar- lama snaga na ima 35 zavoja (zica 0. kao i napon za grijanje elektronske cijevi. 11-76. Ispravljacki dio koji je namijenjen za pogon linearnog poja&ala. Ispravljad daje i napone za ukljucivanje releja. Vidi tekst . V V daje stabilizirani za drugu mrezicu formator ima i ja£i izlazni stupanj koji je shematski prikazan na si. Prednapon se dovodi na pravu mjeru potenciometrom Pi tako da mirna anodna struja cijevi ne bude jaca od 15 mA. CuL). Linearno VF QE 348 05/40 Hi 6146B. napon od 255 400 za anodni napon i negativni prednapon od 60 V. postavljena jedan uz drugi. promjera 15 mm.5 mm. Druga i treca mrezica su direktno uzemljene. Izje blizu 15 W.4 mm. Transformacija je nanize. CuL).ljaca. To je potrebno zbog niske ulazne impedancije katodnog strujnog kruga kod cijevi koje rade kao GG-pojacalo.. si ll-74\ 470/2kV L1 ff = 6.BW0i2SA) St. namotanih preko primarne zavojnice. 11-76. kao §to je onaj na ispravljacS si. dok sekundarna ima 17 zavoja (zica 0. pojacalo za kratke valove sa elektronskom ciievi ' prema YU2NX. 11-75 Slidan aperiodski ulazni trans- Ovaj cijevi.

U 2 mjesta. koji je s ovim kratkovalnim PA eksperimentirao. Opis u tekstu Na izlazu 349 . Ako nam iz- KV iz- kao i VFPA. Za ulaznu in> pedanciju takvih tranzistora tvornicki podaci daju vrijednost oko 3 Q. je potreban dodatni stupanj. Ona moze biti namotana i bez feritne jezgre. u klasi C. moze dati izlaznu snagu do 7 W. uz anodni napon od 600 V. cijev je bila QE 6146B.2 ima 5 zavoja na otporniku od 56 Q. Imala je odvojak iza tre<5eg zavoja. Zato je i impedancija koju izacunavamo kao: si. Zavojnica Ls bila je namotana na feritnom prstenu »T-200« sa 26 zavoja (zica 1 mm. koji svaki trans- mo Na biti i formira impedanciju u omjeru 4:1 (omjer broja zavoja 2:1). jer je ja£e prilagoden 50 Q. uz napon napajanja od 12 do 12. preko 10 nF. Izlazna snaga ovisi o po« budi koja nije uvijek jednako jaka. prilidno neprecizna velicina. ali VFP3 mora nadinjena iz deblje opterecena. Ona je namotana na komadu feritnog antenskog Mapa i ima 2 x 50 zavoja. CuL). biti 2ice. osobito kod prenosnih ili prevoznih stanica. . po- . . iza nekog predajnika male snage koji ima lazni laz zicom 0.5 zavoja (zica 2 mm. osigurati feritnim transformatorima s kojima smo se vec ranije upoznali. sli£an nacin mogu se upotredruge elektronske ciievi.5 mH.8 mm.. -*- fi-o^j hon ^Jo. Tranzistorski izlazni stupanj za telegrafiju. Elektronska ili 05/40 VF Danas se tranzistorska pojacala snage redovito grade kao siroSirokopojasnost kopojasna.OJji •tc. moramo i za opterecenje od dodatni PA na£initi tako da impedancija na njegovom ulazu bude takoder 50 Q.tu l25u . zavojnica Li. Ako upotrebimo dva takva transformatora. nas promjerom od 2. Izlazna snaga postaje veca.5 V. zavoja. PriguSnica VFP. moze- ali je lako preteretiti cijev. mora biti ukljuden fitter. CuL. Za pojadanje SSB-signala moze se napon povecati do 900 V. 3j?n lo.5 cm. dati izlaznu snagu oko 50 W. npr. 11-77.. Za praksu se ona moze malo »zaokruziti«. „ filter ^W f^ -L J. Prema YU2NX. Ona moze. ali onda zauzima vi§e motana Pretpostavimo da tranzistor TR. * I- I il J. i 22. VFP. jedan uz nalazi se bifilarno drugi. takotfer uzemljena za visoke frekvencije. gdje je U napon napajanja.3 je od 2. na valjku promjera oko 6 cm.tji ^25p tai. Ona je kapacitivnim putem.uvj VFP ~1 SI.negativan prednapon za rad u AB. I napon napajanja moze biti promjenljiv. a Po izlazna snaga. sti Nekoliko tranzistorskih kratkovalnlh izlaznih stupnjeva klasi U anodnom strujnom krugu je Collinsov Pi-filter. U vi strujnom krugu grijanja cije- motana priguSnica VFPJ. CuL) sa odvojcima iza 13. 11-77. imala je ukupno 5. Tako dobijemo vrijednost oko 10 Q.

zamisljeno je kao . moze se dodati Ri ili Rs. Vrijednosti na 11-78 odabrane su tako da se si. mogu uzeti kondenzatori postojecih. 11-77 nacrtan je peterodlani filter. barem toliko dobra da filter. Sto je Tci IC2 dovoljno blizu vrijednosti od 50 Q. Tablice cesto daju »uglaste vrijednosti« kapaciteta koje treba sastavljati od veceg broja kondenzatora. Na si.C4 i sada tako da transforcemo da se impedancija transformirala na 40 Q. moze i biti napravljen za ulaz- nu izlaznu impedanciju filter od 50 je lako izracunati na temelju tablica na str. li na izlazu jo§ jedan takav Sirokopojasni VF transfor- Upotrebimo ali -^ ^C3 X 1 1 . kao i na to da zavojnice budu nacinjene s dovoljno debelom zicom. Onda bi transformacija dala trazenu vrijednost od 50 Q. lOPSEG mira navise. Po- 48. da se ne griju. ono moze raditi u klasi C i ne treba poseban prednapon na bazi. Takav filter vrijedi za bilo koji tranzistorski izlazni stupanj. i sama formula samo priblizu praksi nema smisla previse »cjepidla£iti«. Ukoliko bi se pojavilo samoosciliranje. Izlazna impedancija je oko 10 Q. O tome je vec bilo govora ranije. koji na izlazu moramo ukljuQ. ba za Izlazno KV pojacalo. Jedino na sto treba paziti kod vecih snaga je izdrzljivost kondenzatora za napone koji se javljaju u izlaznim strujnim krugovima. Smatrat cemo da je je takva transformacija impedancije dosta dobra.stici cemo ukupan omjer mnozimo li 3 sa 16 izlazi 16 : 1. bez obzira na snagu. Bududi mator. normalnih vrijednosti. postici MHz da na. prema si 11-78. Malo veci napon uz malu promjenu pobude mozda poveca optimalno opterecenje na tranzistora 12. prema she- mi na sL 11-79. Ukoliko nam takvo pojacalo tre- telegrafiju (ili za FM). Tu su vrijednosti sastavnih dijelova izracunate malo drukcije nego Sto bi se dobilo Takav primjenom tablica.5 Q. Jo£ bolji bi bio sedmeroclani filter. 781. citi.

6 mm. desno. i-£ „ C1 If c CE 3 I 3 H" C1 = 1326pF LI =1. = 12. gore. Za lakSe racunanje mozemo ga rasta- Da bismo mogli poznatih formula: 1000 000 C(pF) = ~ 2tu xf (MHz) x R c (£1) g — . Rl Za od 30 Q na 50 Q vrijede relacije: Z =30H. Z2 = yz^~5Q = 39Q. Z =RC4 = 5QQ € mora upotrebiti Ovdje vidimo da su impedancije Z* i cemo da mobu njega. Izracunamo ih primje- nom izracunati vrijednost kapaciteta i induktiviteta u filteru moramo prethodno odabrati granicnu frekvenciju. Radi u klasi daje izlaznu snagu od 10 W. sastavljenoj od dva feritna prstena.u " „v„ . To stojat Zs kapacitivni otporL Zs je induktivan otpor. Pojacalo radi u klasi C i predvideno je za rad telegrafijom u opsegu od 3.6 MHz. dok lijeva po- impedancije kapaciteta i induktiviteta u desnoj polovici filtera medusobno su jednake i iznose po 1. Desna polovica filtera je simetricna. U tekstu je primjer izracunavanja elemenata izlaznog filtera za prilagodenje na 50-omsku impedanciju antenskog prikljudka. Ts = T2 i Od potrebnih 10 izlazne snage neka svaki tranzistor daje po 5 W.25 V na kolektorima) moze izra Cunati na vec poznati nacin. nato postignemo poznaci da ulazna impedancija filtera mora biti 30 Q. t x 2a xfg (MHz) transformaciju impedancije v mo si. pa je Zi = Rc) • 351 . 11-79. upredena) na jezgri. son. T% je namotan sa 8 bifilarnih zavoja (zica 0. CuL. W 11-79. viti u dva dijela. Ne bi bilo dobro da se na tin 30 Q impedancije prikljuci 50-omski antenski kabeL Potrebno je prilagodenje. Sam filter je predviden kao peteroclani. Podaci o transformatoru Ti su u tekstu. lovica nije. = Uz pretpostavku da je Q-faktor 50 Q. Buduci da se u svakom slucaju izlazni filter. a izlazna impedancija 50 Q. Toliko iznosi i izlazna impedancija.5 mm.5 do 3. Kao granicnu frekvenciju zemo dakle uzeti 4 MHz.5 5 ( ^H C2 = 1206pF L2-T 99pH C3=C4 = 796pF C2+C3=2002pF (16A) SI. Ona je 15 Q za svaki tranzistor ili 30 Q od kolektora do kolektora. prema skici na Zs=)Jz -Z2 = 34Q Impedancija Zi pripada kondenzaImnedantoru Ci. C Izlazno tranzistorsko pojacalo u protufaznom spoju. Izlazna impedancija se (za 12.

pa otuda izracunamo joS i vrijednosti odgova rajucih kapaciteta i induktiviteta. si. Dodatak feritnih zrnaca FP sprijecava pojavu oscilacija na vrlo visokim frekvencijama. U uredaj je ugraden i valni preklopnik s kojim se preklapaju samo izlazni filteri. Stampana ploclca je s obje strane kasirana bakrom.. otprilike za 10% do 15% visa. 4 x = l. nacmjen za cetiri kratkovalna opsega i on zauzima vise Q-1326PF. Ru •— 4/1979). Kod stori TR . 11-79: impedancija. Donja strana ima netaknut bakreni sloj.5 i 30 MHz. Zavojnice mogu biti bilo kakvog oblika. ko Pogled na vrlo slican uredaj. Filter za cetiri KV opsega zauzima vi$e prostora od samog predajnog diSt.55(jlH. CS = C . 39 {} i i?o = smo vec vrijednosti Rci = 30 Q. Granidna frekvencija im mora biti malo iznad gornje granice opsega. 11-80. Konacno Zz — R C3. takoder onemogucuju pojavu »divljih« oscilacija. omogucuje si. mjesta. mene sasije jela (TX). koji se vide na si. ken jima je kolektor »blokiran« prema uzemljenim emiterima.. Rezultat je napisan i na si. Tako ce prvi kapacitet filtera biti sastavljen od dva kondenzatora: Z. Induktivitet im je najbolje odrediti pomocu dip-metra. Oni ne utjecu bitno na rad po* jacala na kratkovalnim opsezima. Razumije se. To znaci da se moze upotrebljavati za bilo koji amaterski opseg izme&u 3.cija Zz pripada zavojnici: Za je i = &/. Na gornjoj strani plo5ice montiraju se svi citet 330 = 1330 pF. da za svaki opseg mora postojati poseban filter. L . Umjesto FP moze se nadiniti i mini jaturna zavojnica od 2 do 3 zavoja od one zice koja je izvod na samom otporniku! Kondenzatori od po 220 pF. drugi kapatakoder od dva kondenzatora: 1000 + 1000 = 2000 pF. 11-81. 11-79. Izra£unali 34 Q..99txH. Posebno do- bro se vidi Filter je bio VF transformator Ti). na pr- Da se u poja£alu ne bi pojavljivale nezeljene oscilacije potrebno je dodati otpornike R4 i Rt (po 150 Q) i Rs i Re (po 10 Q). Desno je takav izlazni stupanj (TX. Na gornjoj strani su oblici bakrenog sloja. kaga je nacmio W1FB (QST. Ti je sirokopojasni ulazni su tranzitransformator. C2 -1206pF. ovisno o opsegu. tredi kapacitet opet od dva kondenzatora: 1000 + 470 + 330 = 800 pF. 352 Pogled u unutrasnjost Uu kojoj je smjesten izlazni stupanj prema sL 11-79. je sirokopojasno. One ne smiju jedna na drugu induktivno djelovati. Izmedu njih moze biti metalna pregrada ili se mota stenaste jezgre (»toroide«).796 pF. Kratkovalno izlazno pojacalo. C2 + Cs = 2002pF Ove vrijednosti kapaciteta moze mo malo zaokruziti i sastaviti ih iz vrijednosti za normalne kondenzatore. s tranzistorima kod TR.1. 11-80.

Velidina plocice neka bude 125 X 69 mm Raspored sastavnih dijelova na prednjoj strani plodice. Posebno su oznacena mjesta na kojima treba naciniti direktan spoj izmedu gotnjeg i donjeg bakrenog sloja. 11-82. 23 Radio priruenik 353 . Straznji sloj bakra ostaje nepromijenjen. 11-81. Izgled plodice od vitroplasta koja je bakrom kaSirana sa obje strane. Malim slovom I oznacena su mjesta uzdui kojih je transformator Ti zalemljen na bakar plodice SI. Ovo je gornja strana plocice na koju 6e biti montirani svi sastavni dijelovL Crna polja predstavljaju preostali dio bakrenog sloja.St.

Nacrtana skala je u centimetrima 11-84. s krajevima a b nacini se tako da se kroz mjedene cjevcice provuce izolirana zica i t Krajevi lice a 6 pripadaju primarnoj zavojnici 354 — (0. medusobno slijepe i stave izmedu vitroplastovih. Ovaj je s jedne strane potpun. Na jednoj stijenki je bakreni sloj raspolovljen (vidi skicu b) tako da metalnog oklopnog pletiva. Njihov raspored je oznacen na si. Centimetarska skala omogucuje ocjenu velidine se formira zavoj sa krajevima c i e. Na tim mjestima se na taj nacin postize direktan spoj izmedu gornjeg i donjeg bakrenog stoja. prolazeci kroz feritne jezgre. od ni su medu komadice kaHranog vitroplasta (KV) tako da je bakreni sloj (bk) izvana. Kroz te plo£ice i kroz prstene mogu se provuci mjedene cjev5ice sa tankom stijenkom. bakrom kasiranih plo£ica. provuci bakrenu zicu i zalemiti je s jedne i s druge strane. Dva i dva su jedan uz drusmjeste- gu Oba para prstenova P SL 11-85. SL jasnih b) p SL 11-83. Ovo je vazno nadiniti da se osigura stabilan rad pojacala. Njegov srednji prikljucak je d* Primarna zavojnica. (za nadinjen je sa tor Ti Sirokopojasni transformaKV pojacalo. i voja. kao i njegova sredina d su na bakrenim oblozima.sastavni dijelovi. 11-82. 11-83. a veci transformator za vece snage. Manji od njih je za manje. Umjesto toga je kroz slogove feritnih prstena provucen jedan zavoj. prema sL 11-83. Manji transformator . »Krajevi« c i e. si 11-79) ukupno cetiri feritna prstena. onaj nize impedancije. Sirokopojasni Ti VF transformator se naciniti tako da se dva i dva feritna prstena. si. Izgled feritnih Urokopotransformatora. vanjskog nromjera oko 12 mm. Cu/PVC) Kad je gotovo. skinutog s nekog kabela. Ovaj oblik feritnih Sirokopojasnih transformatora nadinjen je bez dodatnih stranica od vitroplasta i bez metalnih cjevcica.5 mm. spaja obje vitroplastne stranice. Tako je ostvaren jedan zavoj. Na mjestima koja su ozna£ena zvjezdicom treba probuSiti rupicu. na£injenih prema si. ma namota 3 zaima izgled preje 11-84. koja ima tanku stijenku. One se na svojim krajevima zaleme moze na bakreni sloj. a s druge je rastavIjen u dva dijela. Mjedena Hi bakrena cjevcica C.

Kod tranzistora je to redovito u klasi AB. tranzistore koji bi se modi upotrebiti na isti nacin. 11-85.6 i 0.5 kod 15 V pozadnja dva oko 3 gonskog napona.f-*-.-. To su na§i domaci: BFJ 45. Zajednicka mirna kolektorska struja za oba tranzistora neka bude dvadesetak miliampera. izmedu 0.%v. Umjesto mjedenih cjevcica moze se kroz prstenove provuci metalno pletivo koje je skinuto s neko? oklopljenog kabela manjeg vaniskog promjera. vrsnu snagu (PEP — Peak Envelope Power) do 5 W. moglo bi se upotrebiti i dvije feritne jezgrice Dvije takve jezgrice treba spojiti zajedno i namotati 1 + 3 zavoja na opisani nacin. To znaci no slijedi sve postici linearno po]acada izlazni signal vjer promjene ulaznog sig- nala.. BC 2N4427. Ifvl&££>v. Tranzistori su 2N263L Za one koji bi zeljeli sami graditi takav tranzistorski stupanj treba navesti i neke druge Shema na nom za ovakve manje snage. kao ona na si. Originalni tranzistori daju kod 12 V otprilike 2. 11-87 pripada izlazstupnju u svijetu popularnog primopredajnika male snage. 355 23* . si. s po 11-86. dvije rupice. ovisno o jakosti struje bazama ovih N-P-N tranzistora strujom iz ispod si. oko W 141. 2N3866 i tri tipa mogla bi dati W W Potreban pozitivni prednapon na stize se Podaci za namatanje transformatora Ts koji sluzi za simetriranje izlaza. Stabilnosti radne tacke doprinose i emiterski otpornici Ri i R2. tek tolika da bude osigurano pojacanje SSB-signala bez izoblicenja.5 efektivne snage ili. i onda kad nema signala. kod SSB-telefonije. Visokofrekventni transformatori su bifilarno motani na jezgrama od ferita.&&?^&^*. Samo tako je moguce nje. On mora biti dovoljan da se tranzistor tnalo otvori i da stalno. izlazne snage kod 12 V. 11-79. tece slaba kolektorska struja.9 V. Za osiguranje linearnog rezima rada pojacala potrebno je da tran* zistorova baza dobije malen prednapon. Onaj veci je za vece snage. pokazat cemo S/. f. Kako se to postize u praksi. Linearna kratkovalna snazna pojacala Dosad opisani tranzistorski izlaz- ni stupnjevi radili su u klasi C. navedeni su u legend! postabiliziranog iz vora napona (5 V) koja protice siiicijevom diodom D. Ona sluzi u nekim tetevizijskim konvertorima za prilagodenje impedancija na nekoliko primjera. potrebno je da pojacalo snage radi u klasi AB Hi B. 2N2219. Za SSB-signale kod kojih se snaga neprestano mijenja od f koja kroz nju tece. poznatog pod imenom »Argonaut«.vrlo malenih do najvecih amplituda. kao i za T3 u kojemu se zbrajaju izlazne snage jednog i drugog tranzistora. Prva Za transformator Ti koji se ne opterecuje sa vise od 2 W. Tu su opet dva takva transformatora. Pad napona na toj diodi je. Po jedan prsten je sasvim dovoljan za Ti 1 Tt. ii-86. prstenastog oblika. 1. kao na si. Njih se unutar kratkovalnih amaterskih opsega moze koristiti samo za telegrafiju. jedan za manje i drugi za vece snage. a moze se pravilno odmjeriti pomocu potenciometra P. Za manje snage moze se sirokopojasni transformator namo- tati inace na ovakvu feritnu jezgricu.

treba. Potreban prednapon za linearno pojacavanje daje ovom stupnju tranzistor TRs. Za stabilan rad prvog stupnja primijenjena je negativna povratna veza otpornicima Ri je i R2. CuL. Malen je i vrlo dobar za bilan i za stacionaran rad. Protiv nezeljenih oscilacija stupanj mocu Rs i Re.5 i 30 MHz.5V< {(TAB) TR1 = TR2 = BFJ45 (2Wkodl2Vf Hi 2N3866{2NU27)UWkodisv] SL 11-87. Opis i podaci o VF transformatorima u tekstu je promjer oko 12 mm. Ulazna i izlazna impedancija su 50-omske. dok Re prigu§uje idaz tranzistora TRs. 11-78. mm i drugog stupnja Sirokopojasni transformator Ti koji impedanciju transformira u omjeru 16 : 1. kao na si. Potrebno je toliko filtera koliko imamo valnih opsega za rad predajnika. Radna tacka trEOizistora TR2 osigurana je diodom Ds. Oznaka mu je »FT-7B«. Shema izlaznog stupnja u poznatom malom primopredajniku »Argonaut«. menzioniranie moze Dibiti pre- ma podacima na Kratkovalni primopredajnik »YAESU FT-7« takoder je dobro poznat. Potreban broj zavoja iznosi po 2 x 15 zavoja. za kratkovalne opsege izmedu 3.3 V koji se postize Zenerovom diodom Z£>. Rs i Rs. iica 0. CuL. Na sL 11-88 je shema triju stupnjeva linearnog pojacala u predajnom dijelu snaznije verzije tog primopre- mo nacen kao Ts. T2 je ulazni prilagodni transformator. Radni prednapon je osiguran diodom D i moze se regulirati potenciometrom P. To je silicijeva dioda koja se u Izmedu prvog Na shemi su tadkicama oznaceni po5eci bifilarnog namotaja pa ih treba tako spojiti. 0. Izlazni transformator je oz- koji nam upravo filtera si. dajnika. Tranzistor dok Rio i R11 sluze za negativnu povratnu vezu. »pu§-pul« spoju. koji rade u nrotufaznom. Otpornik od 150 Q kojim je premo§tena primarna zavojnica transformatora Ts. zatim otpornici R7.Ova] stupanj radi u klasi AB. Ts. Moako gla bi se upotrebiti i jezgra od ferita. Dvopolnim valnim preklopnikom moze se izabrati onaj filter svom propusnom smjeru napaja je zaSticen otpornicima Rs iz strujnog kruga Zenerove diode ZD. kako je nacrtano. Potenciome- 356 . bifilarno se namata na tako dobivene toroide dvostrukog presjeka. ii- mu com T* i Ts nesto su veci. Treci stupanj linearnog pojacala ima dva tranzistora.5 mm.3 Transformatori mm TRi dobiva potreban mali prednapon razdjelnikom R3/R4 iz stabilnog napona 3. Treba uzeti po dvije feritne toroidalne jezgre promjera oko 12 i sastaviti ih. Poje izvedena negativna po- vratna veza. osiguravaju Sirokopojasnost. 11-86. Bifilarno treba namotati po 2 x 20 zavoja. TR3 i TR4. Sva 11-88) tri stupnja na shemi (sL rade u klasi AB.

357 .

2 i I 0. W P regulira jakost struje koja ce kroz silicijeve diode Ds i Z>*. padu napona na tim diodama 120 .v_ "•n Hg^ ti i ilp?i?4- VFP. Pobudni (si. koliki de biti napon na otporniku Taj je napon i uz promjenljivo I. ukljucujuci i one najnovije kod 10. (2 kg!).Ris. »FT-707« i izlazni stupanj odaSiljackog dijeta u 11-89) konstruktivno su vrlo zanimljivu primopredajniku Opis u tekstu 358 . Za svaki valni filter opseg predviden je poseban koji priguSuje sve viSe har- malenim dimenzijama (93x240x295 mm) razvija izlaznu snagu do 100 tar monicne frekvencije. Prije nego se poja£ani signal odvede na izlaz IZ i dalje u antenu. Pazljivom citatelju nece izbjeci to da je sklop za stabilizaciju s tranzistorom TRs u principu isti kao i neki sklopovi za stabilizaciju napona koje smo upoznali u poglavlju o izvorima elektricne energije.47n Na sL 11-89 takoder je jedan od naSih dobrih znanaca.5 18 x ovisi omogucuje rad telegrafijom L3 £ TR3 H€H! i_.8 x 5.. Vanjski izgled primopredajnika »FT-707« koji obuhvata sve kratkovalne opsege za amaterski rad. u kutiji (23. To je primopredajnik »FT-707« koji unatoc svoje vrlo te- male mase malih dimenzija cm). Unatoc svojim vrlo opterecenje strujama baze tranzistora TRt i TRa konstantan. 18 i 24 MHz. on mora proci kroz filtere. | f SL 11-89.i 47 I ^ TR1 = TR2 = 2SC2395 TR3=TR4 =2SC2290 -0+13.5V<TX) SL 11-90.

6 do 0. upotrebljava ukupno 4 tranzistora od kojih su dva i dva u »pus-pul« spoju. iza posljednjeg tranzistorskog stupnja opet slijedi potreban broj filtera. Posljednja dva stupnja u predajnom dijelu uredaja »FT-707« imaju ukupno 5 tranzistora. Tranzistori TRi i TR2. potrebna je struja do 20 A. Prednapon za baze izlaznog para tranzistora je ovdje dvostruko stabiliziran. Neutralizacija je postignuta na »klasican« nacin: od kolektora jednog tranzistora na bazu drugoga. Otpornici R$ i IL osiguravaju da neutralizacija vrijedi na §1rem podruciu najvisih frekvencija. si. 21 MHz i 28 MHz) kao i na novima (10 MHz. mozemo sa jednako jakom strujom postici dvostruko vece snage. 18 MHz i 24 MHz) za koje se naskoro o5ekuje odobrenje rada i AM modulacijom) je 80 INPUT (amplitudnom za val nosilac YU-ama- terima. Djelovanje im je izrazeno kod najviSih frekvencija. Dodavaju se i ventilatori za poboljsanje hladenja.5 grafije (CW) i dosadaSnjim opsezima 240 W. ulazu je serijski titrajni krug kojemu je zadaca da ujednaci pobudu u cijelom sirokom podrucju od 3 do 30 MHz. Potenciometrom P lako se odabere takav prednapon da TRs i TRd budu tek toliko otvoreni. Razumije se. Postoje dvije varijante: jed na sa maksimalnom izlaznom sna gom oko je 10 i druga oko 100 W. Jedan dio odlazi na transformator Tz a drugi na tran cijama. rade u neutratiziranom pojacalu klase AB. a zatim tranzistorom TR% i diodama Z>a i Di na 0. Njihova radna tacka odredena je diodama Di i Ds. koii se moze svakom predajniku prikljuciti i kao dodatno linearno pojacalo. Osim otpornika za osiguranje Sirokopojasnosti pojafianja i zastitu od »divljih« oscilacija. To redovito ne smeta jer su svi VF strujni krugovi sa niskim impedan- lineamost pojacanja ako je pogonski napon visl Izlazni linearni stupanj. diode su spojene paralelno. Zato taj dio donosimo na si. TRi i TRs su u pobudnom stupnju. Osim toga je lakse postici dobru zanimljiv 100-vatni izlazni dio predajnika. Samo jedna dioda na tome mjestu bila bi preteredena. U tu svrhu su dodane zavojnice Li i Ls. kao i od kolektora drugoga na bazu prvog tranzistora. tu je provedena i neutralizacija. prema si. 14 MHz. Ulazni signal se transformatorom Ti dijeli na dva dijela koji imaju medusob no suprotne faze. veliki. ali nije jeftina! Ako podvostrucimo napon napajanja. Svi transformatori su girokopojasni. 11-90. Sve je »tranzistorizirano«. namotani na feritnim jezgrama. Buduci da se ovdje o£ekuju jace struje baze.9 V. Za tu svrhu sluze trimerski kondenzatori Cs i Cs.(CW) svim i telefonijom (SSB i AM) na (3. Transformator Ti omogucuje simetricno napajanje tranzistora. uz uvjet da pojacanje bude linearno. prikazan na 11-91. Zavojnice Li i L* (kao i Ls i Li u izlaznom stupnju!) lako rje^avaju taj problem. Zato tranzistori takvih izlaznih stupnjeva moraju biti rnontirani na velike i masivne hladnjake. sformator Ts. Od tih SSB-telefonije dosiie MHz. tesko bi bilo ostati kod pogonskih napona od 12 do 14 V. Ukupan INPUT kod tele- 359 . Za jo§ vece izlazne snage. Nazalost su onda i unutrasnji »povratni« kapaciteti (izmedu kolektora i baze) takoder prilicno sto bi moglo kod najvisih frekvencija ipak dovesti do samoosciliranja. koliko je potrebno za linearni rezim radcu padaju polovici izlaznog stupnja. Vec za pre dajnik. Konstrukcija samog ispravljaca sa dovoljno stabilnim naponom moguca je. 11-90. Kod rada W. za svaki opseg posebno. Tranzistori koji mogu dati znatnije izlazne snage imaju razmjerno velike kapacitete kolektora. 7 MHz. Ts je izlazni transformator. koji pri Na Najprije posebnim stabilizatorom na 8 V. Posebno W snaga se dobar dio pretvara u toplinu.

TRi. s vrhovima opterecenja do 2 A. Za . kao i u linearnom. 11-91. u svakom slucaju istog Onda im se i zajednicki radni prednapon moze pripremiti tranzistorom TRs. Sva cetiri tranzistora. dodatnom. U antenski sistem se tako dobiveni signal velike snage moze odvesti preko fil- ga tera. Napon napajanja od 28 V uvodi se najprije u stabilizator svojstava. pojacalu postojati poseban filter. TRs i TR4. Malen napon. oko 20 i ako bi takav linearni stupanj trosio u prosjeku oko 20 A s vrhovima koji su dva puta veci. kakav je potreban za prednapon. moraju biti podjednakih 360 smanji na 8 V. predajnika upotrebiti detiri snazna tranzistora. tipa. Bolja se stai bilnost prednapona moze postici . recimo. kolektori im se napajaju strujom preko J$. TRs i TR4. morao bi TRs davati trajno oko 1 A.oo vede snage mogu se u izlaznom stupnju kratkovalnih. TRs. neutralizirani su sa Cs i C«. tegko je odiiati konstantnim uz ovakve uvjete rada.<H-28V(TXt St. Izlazna snaga iz Te i izlazna sna iz Ti zbrajaju se u Sirokopojasnom transformatoru Ts. dok je Tr njihov izlazni transforms tor. U svakom sludaju. Tranzistor TRs i diode Di i D2 osiguravaju prednapon na vec opisani nacin Ako bi strujno pojacanje tranzistora u predajniku bilo. Za svaki radni valni opseg mora u predajniku. bez filtera se nijedno tranzistorsko VF pojacalo ne smije spajati s antenom. S time svakako treba racunati pri gradnji sli&iih snaznih VF pojacala. Pobudu dobiju preko Ts. 100% tranzistorskih. rade sasvim jednako kao i TRi i TRs. Vidi tekst Drugi par tranzistora.

40 i 20 m) telegrafijom ili SSB-telefonijom. Kolektor nije spojen (N. Otpornik R7 sprije cava preterecivanje stabilizatora.65 do blizu 0. U svakom slucaju je paralelnim spajanjem takvih cijevi toliko povecan izlazni kapacitet da se ne moze ocekivati uredan rad na frekvencijama u 15. Oko 0. Izlazni napon ovog sklopa moze se mijenjati (sa Rs) izmedu 0. Moglo bi se pokusati i sa evropskim cijevima EL 509 koje imaju istu namjenu. To je sasvim dosta da se postigne bilo koja radna tacka predaj nikovih izlazmh tranzistora. Koliko ce to biti. dok bi se sa pojacala u kolor-televizorima. I onda je ipak. Tada bi I kolektorske struje tranzistora u predaj nikovom izlaznom stupnju dosegle polovicu maksimalne jakosti. Predvideno je za rad na tri kratkovalna opsega (80. Takoder nije moguce pojacavati ni amplitudno ni frekventno modulirane signale. Referentni napon za njegov rad daje tranzistor TRs. Tako daleko se nikad ne ide jer bi opterecenje i zagrijavanje tranzistora bili preveliki.5 i 0. bilizatoru TRt moze biti 2N3055. Normalan rad u linearnom rezimu je postignut tako da se tranzistorima osigura radna tacka za klasu AB. Tranzistor TRi omogucuje po- trebno opterecenje jakim strujama. dok Ri odreduje nivo ograni£enja jakosti struje. buduci da bi se onda cijevi previse zagrijavale.9 7 (do 1A1 klasi A.7 V) bi odgovaralo za AB-klasu pojacanja. S. 11-92. Ako ih netreba mirnu struju odabrati tako da ona bude $to manja. dozvoljene za izabrani tip.9 V. zahvaljujuci integriranom statipa 723. ovisi o vrsti tranzistora.9 V. uz uvjet da je rad predajnika linearan. za rad punom snagom. Kod telegrafije i kod SSB-signala V vecim prednaponom moglo dodi i imaju vremena da se Made da im tako temperatura elektroda i staklenog balona (!) ostane u dopu§tenim granicama. uz jakost struje do 1 Stabilnost prednapona je vrlo dobra i kod promjeriljivog opterece- A preporuka tvornice. Za to je potrebno oscilografsko ispitivanje i mjerenje. 11-92. Za napon napajanja od 28 V i R7 i Rs treba da imaju otprilike dvostru Opis gradnje ovog linearnog kratkovalnog pojadala sa vrsnom (PEP) namijenjen snagom od 800 je konstruktorima koji vec imaju bogato iskustvo u gradnji manjih kratkovalnih predajnika. Tu je izvanredno pouzdan stabilizacijski integrirani sklop tipa 723. nja. Stabilivrlo zirani napon se moze odabrati po- tenciometrom R$ u rasponu izmedu 0. a Rs preterecivanje tranzistora TRi. pocijevi i 361 . pa se treba dr- SI.5. Malo viSe od toga (0. zapravo samo njegova »dioda« izmedu baze i emitera. Ostalo u tekstu stabilizacijom Osamstovatno Unearno pojacalo za kratke valove prema si. Predvidena je upotreba elektronskih cijevi 6KD6 koje su inace namijenjene za otklonska W ku vrijednost.i 10-metarskom opsegu.0.).6 prednapona na bazama dosta je za klasu B.r^ TRI do uvjeta za rad u + 0. jek treba mjeriti jakost kolektorske struje i pritom mijenjati prednapon da se postigne §to treba.5 i 0. Va^no je da se pri tome nikada ne pouzdamo u mjerenje samog prednapona! Uvizati mamo. Treba paziti da kod najjacih struja na kolektoru tranzistora TRi preostane jo§ napon oko 4 do 5 V. Stabilizator prednapona za snazne izlazne stupnjeve u kratkovalnim predajnicima.

Cs = 68 pF sa keramidkom Hi tinjdevom izolacijom. VFP. kao za prijemnike. na 10 cm dugackom komadu »feritne antene«. 1 = VFP. Shema osamstovatnog linearnog tinjdevom (mika) izolacijom. Cs = Cs = Cto = 22 nF/2000 V. VFP. 5 = 2. CuL. 11-93 anodama i preko otpornika od po 10 H/1W svojim katodama.2 mm. sa razmakom od 3 medu plocama. 3 = 65 zavoja.8 mm. 4 = vidi tekst i skicu na si 11-94. zicom 0. 11-93. na otpornicima 56 Q/l W. Cs i Ce izolirani od Sasije.5 mm.Es = Es = E4 = 6KD6. Sve mrezice svih ci jwi najkracim su putem spojene sa ralelno svojim — — 362 . 2 = po 55 zavoja. CuL. zicom 1.SI. Ostalo u tekstu KV pojacala: Ci = 10 nF sa mm & mH trebno ugraditi dobar ventilator koji za vrijeme rada pu§e na cijevi. spojeni paralelno. Ei . za radni napon 2000 V. VFP. Ds = BY 238 Hi slicna. obje namotane na istoj prstenastoj feritnoj jezgri.5 za 1 A. VFP. Cs = Ce = Ci = po tri elektrolitska kondenzatora od po 100 \iF/450 V. C2 = promjenljivi kondenzator od 160 pF. 3 x 360 pF. sa vecim razmakom izmedu ploda. zicom 0. = trostruki promjenljivi kondenzator. CuL. Na cijevi vidimo da su cetiri 6KD6 spojene mectusobno pasi. Di do Da = silicijske diode za inverzni napon od 1000 V/l A. Zi do Zi = po 8 zavoja.

Zavojnice za 800-vatno linearno KV pojacalo Amaterski kratkovalni opseg (MHz) .Tablica 11-5.

ostaviCt u polozaju resonancije i kidacem Pr. Kod ponovnog ukljucivanja pobude moramo (opet brzo i krat ko!) kondenzatorom C* postidi da 364 . Za do bivanje istosmjernog anodnog na- dajnika koji sam mo£e dati oko 50 W. Pri tome je sasvim otvoren. popravimo C* na »dip« i brzo struja trajno jale. pona kod gu. treba spou seriju pazedi da gornje dvije grupe koje su na visem potencijalu budu izolirane od Sasije. mo Kad smo postigli »dip«. Primjena jace pobudne snage pieteretila bi elektronske cijevi i ispravljad. 2 i da ih se stavi blizu podnozja cijevi. Dok je uredaj ukljucen i dok nema opterecenja. (ili tocnije amperme- HI) pokaze da je anodna stru- ja narasla na 300 mA. On sprecava da od pocetnog udarca struje nregore osiguraci. 1 koji onda. Tri otpprnika od po 47 kQ/2 osiguravaju podjednaku raspodjelu napona na jiti W kondenzatorskoj seriji i kad je uredaj iskljucen isprazne kon* denzatore. Filtracija ispravljenog napona postile sluze ispravljacki lanci detiri silicijeve diode. Tako dobivene grupe. svojim kontaktima REL. telegrafije moie se sa ukupno devet elektrolitskih smanjiti pobudu i tako snagu smanjiti na dopu§teni iznos. prekinemo pobudu. Najprije cemo dati samo malu pobudu. Osim toga bi pojacalo izvan podruCja linearnog proizvodeci snazne smetnje drugim radio-uredajima i televizorima. On sluzi za prekidanje anodnog napona. Prvo ukljucivanje i ispitivanje linearnog pojacala nikako ne smije biti sa prikljucenom antenom. na kondenzatorskoj bateriji postoji napon od — — GAIN«). tj. jer bi se cijevi pregrr trajati Svako mjerenje smije W najviSe 10 sekundi. tek toliku da se jakost anodne struje poveca na priblizno 100 mA. dakako uz ovjet da cijelo vrijeme radi vec spomenuti ventilator (blizu cijevi!). kao i pri radu s tim uredajem. Tri i tri od njih su spojeni medusobno paralelno. 1-A i REL. 2. Citav uredaj se ukljucuje pre- anodnog titrajnog kruga. moramo mu dati vecu sna- kondenzatora od po 100 p.25. Kod SSB-predajnika treba samo smanjiti niskofrekventnu pobudu SSB generatora (»MIC. Va- zno je da se u taj strujni krug dodaju i prigusnice VFP.2 V/l do 2 A. kad mjerni instrument pokaze tipicni »dip«. dok sa Cs nastojimo postici resonanciju d blizu 1100 koji je smrtno opasan pa je potreban najveci obzir i paznja pri gradnji i pri ispitivanju. Iza toga je po trebno cekati najmanje pola minute prije slijedeceg ukljucSivanja. Ako ovo linearno pojacalo ukljucujemo iza predajnika koji »otislo« rada. U prvi momenat tu je jos ukljucen i zagtitni otpornik od 50 Q/20 W. Razumije se da pri tome moraju biti ukljucene zavojnice za isti opseg frekvencije na kojemu radi i pobudni predajnik. Umjesto antene bezuvjetno treba prikljuditi neku »laznu antenu« impedancije 50 do 60 Q koja moze izdrzati ocekivano opterecenje. V postigli Prekidac Pr.F/450 V. Isti prekidac aktivira i relej REL. 2 mora biti graden za visoki napon. 1-B kratko spaja zaStitni otpornik da transformatoii budu prikljuceni na puni napon elektricne mreze. sa malim ali vaznim zakaZnjenjem. To smo kada se anodna struja smanji. Cim je to postignuto. 1 i VFP. 2arne niti od sve cetiri cijevi spojene su u seriju. Anodna jaca od 100 mA ne smije teci. 1 u primarnom ne mijenjajuci frekvenciju povecavamo pobudu dok anodni mili- — — struj- obih transformatora. od po Svaka dioda je premoStena sa po jednim kondenzatorom od 10 nF/2000 V i sa po jednim otpornikom od 330 kQ. Dioda Ds ispravlja taj napon za potrebe rada releja REL. od 300 jiF svaka. Kondenzator od 10 nF i otpornik od 10 kQ gase iskrenje na torn prekidacu. Da se postigne izlazna snaga od 800 (PEP) potrebno je ovo linearno pojacalo prikljuciti iza pre- nom krugu ampermetar tar.

11-94. da skoj klasi — ovisno o operator — pravilnici u Jugoslavi»Koliku snagu Koliko veliku 36 zav. tj. a produkti petog reda za vi§e od 50 dB ispod nivoa signala. HI) je signal jo§ sasvim glasan i jasan. sa drugim slicnim »televizij- kad. odredenog dana. Zbog jake anodne struje zica ne smije biti tanja od 0. Produkti treceg reda i S6 sa snagom od 1. Razlike izmedu S-jedinica koje su napisane na skali S-metra cesto se postizu i manjim razlikama u snazi signala.i 019mm skim« cijevima. an ten- (QRO). Opcenito se moze odekivati da 6e. S7 sa snagom od 6 W. To zna£i da cemo. postici: S8 sa snagom od 25 W. S-metar ne pokazuje nista. da ne govorimo o onim »decibelima« iz- nad S9. ugradeni S-metar cesto pokazuje »previse«. istog dana i sa istom antenom!) kod istog amatera koji nas prima. smanjujudi snagu (na istom opsegu. uz pretpostavku da sa 100 snage postizemo raport 59 na nekom opsegu. Ta- koder se S9 prebrzo postize. odnosno kako malu (QRP)? Najpre cinjenice! Za promjenu glasnoce signala za jednu S-jedinicu potrebna je promiena snage za ce* tiri puta ili za 6 dB. kog (!) drveta. : 30 zav.5 mm.4 W. 11-94. ne- — — — bili su za 27. Prototip je bio ispitivan analizatorom VF spektra pa se pokazalo da su pri toj snazi izoblicenja svih vrsta mala. na + sssjyssssjyssssss^^^ SI. najvjerojatnije. W skom strujnom krugu (jos uvijek bez antene!). • i Posebnu paznju treba posvetiti izgradnji prigusnice VFP. ji amaterima dozvoljavaju upotre- bu radiostanica sa snagom od 2000 W. 365 . iskori^tenje ' biti oko iz* i 65% uz. INPUT je bio 800 W. Zato. Koliku snagu treba radio-amater? QRO iU QRP? Znamo. da se postigne resonancija u izlaznom. prema na anode 16 zav. Takvi su uredaji skupi. 4 potroSac »povuce«. To se prepozna po to- me sto »dip« postane sirok i plici. U pomanjkanju toga moze se pokuSati sa valjkom od dobro osusenog me si. Dimenzije i raspored zavoja na priguSnici VFP. Signal S9 + 10 dB u istim W prili- kama postici cemo tek sa 1000 W. 25 zav. sa konkretnom antenom.5 S5 sa snagom od 0. Kod tvornicki izradenih radio-uredaja koji su namijenjeni amaterima. Iza potrebnog hladenja ukljucimo i pojacajmo pobudu toliko da anodna struja bude 800 mA. Zato je opravdano pitanje: treba radio-amater ?« 42 zav. na brpozinu ali ipak sto tacnije pravimo resonanciju sa Ca i sa C* i iskljucimo. laznu snagu. a na sluh (»uhometrom«. manju 4. Valjak na koji se namata zica neka bude iz teflona ili keramidki.

razvijajuci do savrsenstva operatorske sposobnosti radio-amatera. malo vise malo manje ne mijenja mnogo izglede za uspjeSan rad. osobito 10 ili i u W razlicitim kontestima (sto sa lijepim amaterskim HAM onim SPIRIT- <>m bas i nema prave veze!) Naj- ceSce amateri kupuju uredaje koji- ma ili je snaga oko 100 W.onda potrebna velika W. Odlucite sami. postizu izvanredne rezultate. preko 100 U novije vrijeme postoji medu radio-amaterima girom svijeta pokret za redukciju snage predajnika. Mnogi amateri rade sa snagama oko 5 1 nadjacaju svi slabiji signali. ako vec i s ma* njim snagama moze tako dobro »ici<<? U vecini slucajeva zato da se je Cemu snaga. je bolje upotrebiti predajnik manje snage i bolje antenske sisteme. W) W) ili sa QRP-stanicama (do dak sa QRPP-stanicama (do Oni smatraju da 366 .

doduise. 1>e i u pogtevlju o prevoprenosnim radBjCHuredajima tasno. uglavnoan u wrijeme razAicitdih »kontesta«. sve veceg broja amaiterskdh radio^stanica tkoje irade ma 70 cenAnetana.12 UKV PREDAJNICI NEKOLIKO UVODNIH NAPOMENA Ako vodkno sraousna o sivim andim tehndke. u poglavijiu o piiiimopredajnimetarsko i podovici« dtvomeftaonskog opsetgta (145 do 146 MHz). i joS yd&ima. bit ce ih i »druigoj cima znim <20). je zato. Glavne vrste i UKV predajnika Iako ima to na jo§ viSim frekven- cdjjaima atmjatenske aktdivinosta. posttajiu neupatrebjijjive. jer bi dodavianje vailnilh 23<enttitmietarskoim (1215 do 1300 MHz). nece nana Ibdrti herske paralelne vodove koaksiijaibie iresonatoire i d preci na »staim- ma pane« tresonamitne trake. aid &ve je ito za pix> sjecnog radknamatena prestoupa i jediva pristupacna specijatai. <ivo- To su oni innogobrajni primopredajndci (koje se svakodnevino ouje u tradiu preko FMnrepetitora u stvu. govoiutd najvd §e o predaijnicima za ( najna&kendja UKV UKV podnicja. oraa je jo§ wvdjjek povremena. osobito u novije vrijeme. Neki pimmjeri turedaja imogu se na<5i i u poglavljinia o razltieitdan vnsftama modulacije (poglavlja 13 do 15). (16). Ove cinjenice ujedno objaSnjavaju veldku raSitrenost i aktivnost dwometariskdh amiaiterskih sitamdca kao d. tireba defnnitivno napustiti i »klasi£ne« titrajne kruigove i le- Za rad na opsegu preklopnika dovelo do nedopus#vo dugih vodova a do veldkih yisoko€rekvenftnih gubitaka na njahovdjm kontaktdima. na kojdma jos ugiavuitoaikratke valove. Jtakvdm predajndcima je jos imoguce kotristiti »obdene« elektronske cajevi i itranzistare do kojdh ajmater jos miekako moze doci. 367 . kao ti specijalndih dioda za raizliSdte svirlie. »tehnioki zmatizeljne« naves! cemo i primjer predajnika za 1296 MHz. i za te osobito visoke frekvenicije i specdijailndli txanzistotra (GaAs). lovi. sa svojliim kapacaitertMna od 1 do 2 pF. I cijevti i tranzistoali ofvdje gube sivoja dofora svojstva. Osdm toga u tiim se opsezima viSe ne mogu upotrebiti mi obdifcnd UKV sastavnd ddje- UKV bko te§ko da gpadiimo predajnake za za Ovo 'vrijedd osopopulamo dvometai'sko (144 do 146 MHz) i 70^en4taataorsko (430 do 440 MHz) amatersko UKV podmxcje. osobi- Jedna od glaviniih razMka izmecfeu firekvencijaima oko 10 GHz. dak d kristaikie doode »naraiailne« konsitrukcije. opare- opci principi gradnije.j knjdzi. Kad proradii koji repetditor na 70-cenftdimetaxsldm frekvencijaima. Ima. u ova. Za 70-centiimetarsko. Ovdje cemo. o kospecificnosftnma jiima je bdik> igovora u poglaitflju o prijenmacdina. na KV To d sto je UKV UKV raid predaj3idka je u tome den za pnedajndk Tedovito grau samo jednom opsegu. Za oba opsega je oprema aanaterskih stanioa jedndan dd)jdk>m mabavljena u inoKenv norni tvrijede U ma. koja dima dpak (HI) ogramden prostor.

a) .

»piramida« firakvenoija ikoje nas sive mogu na nekd niacin »dotvesti« u dvometarski opseg.6 y > 8 5. Iza mijesanija (treba tako doibiveni signal pojacatL Ako je to teleganafsiki tiM FM-signail. Taikav oscillator ne bd bifti.y v 1777** 9 6 4 2. poitrebno je prdrnijendjtd i filter na izlazu f prrije nego siigmail stdgne do amtenskog 12-la. Moguce jeste. majcesce. Na si. 12-1 d. zamisliiivo je da se neka frekvencija pomnozi sa -meitairslkog pet. naaimateimna. C. premia bldk-shemi na hiiti isl. Bilo MHz = u »preoi« dvometarstki: bd venoiije takvo upetefrostrucivanje neekonomi^no. imodiufean ampditudno ako se radi o ipotjacanjoi SSB^sdgnaila (SSB-signail je ddo AMnsdiginalal VMi poglavlje 14) bezuvjetno je potrebno da pojjacala sniage rade u linearnom rezimu (klasa A iild.sasviim »gotov« za emdisijfu na nekoj ndaoj frekvencirjd. Matematacki. Pregted frekvencija koje umnozavanjem daju 144 MHz i 432 MHz 369 Radio prirudnik . 12-2 je tzv. firek- ^32- 72 > 8v y v 24 28. aid d itehnicki.4 9. takaiv predaj- cipu ma si. imqgii se susresti Oscilator kod Lmmogili tvornicMh uredaja. osobito kad amatema. Ovaj je obifis kviaoncovdm (kristailom.8 x 5 144 MHz. niiOjgu iraditi i nail u Mas! signala se nece iskvaritd.333 . dovaijno PLLrkontrola uziina uzofrekvencije i uporeduje ga frekvencdjiam vrlo stabdloog »re- na na da se oimQgucuje miijesanjem postigne bilo koja frekvencija tmutar bilo kojeg UKV opsetga. klasa AB). Porciocni oscilator venoitja (kojemu je freknizom umnozivaoa dovede- saim po sebi. unmtar sisitema PLL-fcontrole. pojacala poifcreban dznos) no ferenjtnog« oscolatora. cesto vec u odabranom opsegu. Na blok-sfoemi. Tako bi se iz 10- opsega moglo najikracim piuitem sistema. Predajnicd firekvendija PLL (vidd UKV. prema piunza kontroliira -144- 28. 12-lc. Kvaldteta Ako je sigild O izboru frekvencije za pomodne kvarcove oscilatore u UKV predajnicima Za predajnik. potreban je kvarcov krisital kojemu £rekvencija mora odataina tako da se iza umno- zavanja postigne radna frekvencija. KV mijenjendh moze aradd na kratkom vailu (obLano u opsegu izmedu 28 t-30 MHz) dto na dvometarskom UKV opsegu. uz uvjet da pobuda ne bude prejaka. upotrebi posto feHi UKV. Unatoc tome.666 SI 24 12-2. ali se rijetko prakticira. kojima se metodom poglavlje 8). cesito ci predajnik za se koristi. niiik UKV rak s raditi na vrlo visokoj firekvencijd. Ovako se u nekd odiabrand UKV qpseg moze transponirati '(premjestMa!) signal ikoji je vec moduldrain. si. imogao >te stabdJlan. Izlaizna je stabiilizirana kao da i nju proizvadd kvarc. Lineanna pojacaLa sinage mogu ptraivilno d bez iskrivd-jenja pobilo kakve vrste snajgu jacatd sdgnala. bez obzira na vrstu modulacije. Taikav sd&tem predajnika ce bdti i ovdjje opisan firekvenciiija (vd'di poglajvllje & d 16).8 36 * \ \ 12 y 16 > 14.

Mnozeci (krdsfcaia sa 12 x x 2 x 3)] dolazi se 144 MHz. SL 12 A. signal na 144 116 MHz potirebna od 28 MHz prebacM osai- prema -si.Cesce se iprimjenjiuje udvostrui utrostrucivanje frekvendje. Potrebna frekvencija iznosi 288 MHz (144+288 = 432). Pri takvoj trasrrspoziciji moze se na dzlazu pojavdti d »pocetni« siginal dvometarske radio-stanice.tatj bray pise na ikristalu. SL je 12-3. MHz 370 . u mije^anje. MHz.1496 MHz. poznata frekvencija kvarca 38. koji su paredvidend za rad u dvometairskom op* segu. ima Ikrdisrtala na f rdkvencijama oko 4 MHz. Za transpoziciju signala iz dvometar&kog opsega se amater odifoicuje onda. 12-lc. Tacna frekvencija kvarca se mora izracunati (3 [12x x 2 x 2) ili 12 x (2 x 3 x 2) ili 12 x u qp&eg od i(2 dovodimo prejak dvometairski .6 MHz.666 V 67333 4A388 SL Najvaznije frekvencije od kvencija koje umnozavanjem omogucuju postizanje frekvencije 404 12-4. UkoMiko . koja su bar diiiti Svim amaterdpdkusaM nesto gra- ie Na ndkim od itih MHz. jer se preciz-na vrijednosit aomiako ipostize korekoijskim trimerom u oscilato- MHz Rad u opsqgu od 70 cantiimetaira valine diuzisne omogucan je vrlo cesto tramspozicijom aignala ili dz dvometarskqg ill iz desefcmetarskog opsega. Najvaznije frekvencije od kojih se umnozavanjem dolazi na 288 knistala pise 38. biisimo mijesanjean. MHz venoijaima oko 12 frekvenciju takvog MHz. za pozivnu frekvencijfu nekog irepetdtora na Ikanalu R6. sig- tako da se potrebna radna frekvencija pradajmika poddjeli isa 12. Da 12-le. ali najoeSce na frekv civanje metarstM ure&aj. To ce se dogoditi ako uredaj za itranspoziciju nije dobro ttiaCiaajjen. a koja Iznosi 145. Ipak. aiko vec ima dobar dvo101 202 \ 134. a ako mu. mno- za frdkvenciju umxtar 70-centimetarskag opsega moze takoder biti uzrok takvoj nepozdjnoj rpojavi. rjede 72 MHz ili 24 MHz. npr. ali to je u ru. iza potrebnog umnazanja. nal. Los filter i zenjem frekvencije 12 puta slijedi ^ezultat: 145. aiko raiije r>ravilno ugoden. NekoMSco majvaznijdh 96 576 mogucnosti £/ 32 * 28. 9 MHz i 8 MHz. Madu maziMku je moguce popravM korekcijskdm trimerom u samom osctiiatoru.2 brojaika na si. cesce se la frekvencija positdze uimnozavanjem pokazuje 12-3. Od ovih se najvise upotrebljavaju dvije: 96 i 57. ma. U tvornickim uredajima. Uz ispravain postupa'k pravilnu gradnju taikvih problema nece biti. ispisane su na sL 124.'b »pdirajmida« 19. Za amaterske gradnje je tipicno palazenje od frekvencije kristala koja iznosi 48 MHz. kvarc ima 12 puta nizu frekvenciju: 12.666 MHz. takode tprema si. Ova je frekvencija se maze lizravno po- »Piramida« frekvencija 116 ko umnozavanjem daju 288- MHz stici i speciijalnikn oveDtonskim latordima s pasebno bmsenim torastalom. za dvometarsiki qpseg. Frekvencije 'kvaroovog ikrdstada kojd sluzi za tu svrhu.0958 MHz.150 MHz. od ruize frekvencije meikog jeftinijeg kvatrcovqg farostala.667 praksi listo.

Kad je signal pripremljen. Gna se postize umnazanjem nizih frekvancaja. prema si. frekvencdja i 50. 12-5. Najcesce se primijenjuju krustaiM s frekvencijorni mo 101 MHz i 134. Naovaznije od njiih su na sCL.signal tranispandrati u 70-cenitimetar^ki opseg. vidjet cemo da je i baza prvog tranzisto- PREDAJNICI ZA 144 MHz Veci broj predajnika za 144 MHz opd&am je u prva dva izdanja ovog panLrucnika. u kolektotrsfkam istrujnom kmgu. utrostrucuje frekvenciju. za pripremanje gusiti titrajnd toug koji je ukijucen. ima kvarcov overtonski escalator. tatkve lako izracunati.7 nF! ljena baza. To ce biu kaida Ri bude dimaio neku vrijedfnast izimediu 56 i 100 Q. Razomnjje se da nize od ovih. all uz potrebno prdiajgodenje ne predstavlja poteskocu. sa TRz. Sve sto je o tame reoeoo u pogiaivftju o oscilatorima i u poglaivijiu o piijemnicima. vec overtouv ske freikvancije koje su napisane na kristadima. Tireei stupainj. Takoder predajnik: ne simdje smetatd ni obicnom radio-prijemu. 15 i 16). pazeci ptfiitom da ne dode do izoblicenja i do stvaranja >>nusprxxkikata<< koji bi mogli izazvati smetnje ostalim amaterima koji rade na dstom dli na drugian valnim opseziima. Potrebnu povratnu vezu irazictielnik osi- gurava kapacitivni CijCs u 24* tfrtrajnoim krujgu sa zavojtnicorn rada predajnika mjernim imstrumenttotm M. Otpoarniik u njegovom efmdterskom atnujnom kniDgLi mora se odabraiti tako vostruciti MHz. je visoka i tranzistor nece znatno prira. Selektivnost pojediriih stup. sto doprniosi redukcaji nezelijenih i nepotrebnih frekvcncija. To dakalko nisu osnovne. U svakom za Mi slucaju ee MHz oscilator raditi na frekvencijd od 24 MHz. pdkazanom na si 12-1 a. naigfLasdti svega treba da se danas najstojd prijpremriiti predajni signal na jedtnaiko tako malorn ni- vou snage. Da se poatigne Sto bdlje utrostrucavanje potrebno je sdgnala u predajniiku. Nema kristala koji bi tmogao biti brusen da statakio radi na tako vdisokoj frakvenciji. asnoMnu za 24 KrisrtaH moze biti brusen frekfvencdjfu od 8 MHz. na 48 MHz. kao i svdh ostalih stupnjeva u ovom predajiniku je u tome da su baze tilh triijfu tiranzdistara dirckrno »uzemljene« (na potencijaiu »mula«).5 Li. osobito TRi. predstavija aid vtrlo dobru maze- pocetnu vrijednost. Predvideno je da se dovod koiektorske struje za TRs pirekida tipkalom Ti za emisiju teletgjrafiije. takoder uzemljena. Tu je i sklop sa U diodom 12-6. -4a se postignu &to mtenzivinije oscilacije dvostruke firekvencije. potrebno je njegovu snagu pqjaoati. Osim toga nekdh ce primjera biti u III i IV izdanju i u nekim drugim poglavljima (vidi po* gkuvija: Pmiije 8. all ne ddrektno vee preko kondenzatora je tranzistoru uzem6d 4. ni televiziji- optimalno izabrati otpomik Rs (izmedu 82 i 220 Q). Ako bodje pogledamo. njegov unutrasnji po vratni kapacitet je znatno smanjen. 12-lc. Njegova vorijednost ovisi o upotrebljanom tranzistoru i o pobudi koja dolazd od pretbodnog stupnja. Ulazoa dimpedancija (na emiter!) trazmjermo je vrlo misika. Tranzisitor Tlh radi u drugotm stupnju koji itreba frekvenciju udRi. posljednjem stupnju predajnika je tramznstoir TRi sa Pl-filterom na svome izlazru. Za ovu swhu je potorebna frakvencija 404 MHz. takoder rnuijesanjem.Oni koji imaju dobar desetmetarski predajnik mogu njegov . kaiko se to radd i kod prijemnaika. Neobicnost oA^oga. si. Ovaj pokazuje relativnu izlazniu snagu predajnika. Veza sa slijedecim stupnjem je induktivna. njeva je taJko veea. Izlazna impedancija. npir. Mo u poglavlju o jednako wiijedi UKV i prijennndciima.666 MHz. Tranzistorski predajnik za 144 MHz Tranaistorsiki poredajnik prema principu. trotlu D koji omoguouje kotn- 371 .

Sasvim desno. Ako za TRi i TRs uipotrebimo tranzistore 2N2219 <oU 2N2222). za TR 3 BFJ 17 (ili 2N2219) a u Mazni stopaoxj (TRi) staivdmo 2N3866 (iM 2N4427). bditi BSJ63 ili jBC i07. gore. is- S 5 I o istim predajnikom jpostici i veee swage. imoramo izabrati kojfu . 12-7. vidi se kvarcov kristal (8 MHz) u overtonskom oscilatoru ^ za 24 MHz. Prva dva mogu - i s i q| >H0L . INPUT se postize najvise do 400 mW. denii ili ugodili na >*pravu« frek- Bez da neki na . Podaci o zavojnicama motgu se naci na taiblici 12-1. racunati u pavoJjnkn prilikaima sa QRB od 80 do preko 250 km! Imamo U na raispolaganju vise elektricne energije. Talkva izlaana snaga omogucila bi postizanje »rajporta« koiji bi bdli pirosje^no za jednu S-jedinicu bolji nego sa itranzisftorima u slabajoj vaiijanti 1 mozemo .tqga postoji opaisoost tiftrajni kmgovi budu ugo~ pogjresn/u frekvencaju! PrrevidJi dajnik se na si. iz akumulatora veceg kapaciteta ili iz netrainizisftor motgu BFJ — — + 9 so LZ3--I kog odgovarajuceg stabiliziranog pravljaca. Ukoliiko se predvdda pogon iz tiri plosnate suhe baterije (3x4. ovisno o upotrebIjenoj anteni i odabranom QTH.Izbor tranzdistora oviisii o snazi zelimo postifci. Treci biti i cetvrti slabije tranzistore.5 V). a. npr. Predajnik za 144 MHz na plocici od vitroplasta. alii i o eLektrdcnoj ener giji koju mozemo primiijeniti za pogcxn. Do njega slijedi utrostrucivac na 144 MHz koji pobuduje izlazni stupanj smjesten lijevo od limene pregrade f 111 . Izlazoa snaiga je izmedu 150 i 200 mW. Na frekventdjania dvametarskog qpsega moze se s takvom snagom. da buidemo sasrwim sigurni da simo vemciju. 11 ili 2N2219. SL CO 12-7. Pojedine titrajne krugove treba kontrolirati apsarpcysfcim valomjaram iM dip-metiram.5 V = 13. mozemo ocekivati izlaznu snagu oko 1 W. Lijevo od njega je udvostrucivac frekvencije na 48 MHz.

Zavojnice za tranzistorski UKV predajnik (si.Tablica 12-1. 12-6) Oznaka .

295 MHz. TR* = TRh=E3Q0. oko 94 MHz (dijeiljenje sa 3 daje braj 9. Mi smo i rezultati su hild vrJo dobri. Opts u tekstu Za to je srvrfiu uklj<u£en i pro mjenljivi kondenzator Cu s mafosimalnim kapacitetom od 100 pF. Redovito je to oveirtOMska frekvencija pa je osnovna frekvencija kvarca otprilake trecftna one koja je aznacena. Pdje igradnje uredaja ispitati nekoliiko hristala je dobro u lakvoni izvr&ili otscilatorskoim spoju ri da se provjekakve su mogucnosti »povlace~ nja« frekvencije.098 MHz. Kao primjar cemo navesti da je kostaH na kojemu pise: 27. TRi=TR5 =2N5179. imao osnowiu frekvenispfoiivanja cdjsu takva 9 MHz. oko je. Kao Q moguce je upotrebiti tzv.SI 12-8. Shema savremenog dvometarskog predajnika sa PLL-kontrolom frekvencije koja je upravljana »vucenim« kristalnim oscilatorom i s mogucnoscu frekventne modulacije. »CB« kostaie koji su oznaceni frekveneijama »gradanskog valnog opsega« oko 27 MHz. sto ne moze 374 . TR2=2N4427: TRs= =2N2219.

Tablica 12-2. Zavojnice za dvometarski frekvencije predajnik sa PLLrkontrolom Oznaka .

12-9. bakrene zice. Visokofrekventna prigusnica je nacinjena tako da se 10 cm lakirane. CuAg (liili CuL). Za podatke zahvaljojemo YU2REJ. uz pron>jenu napona od 3 do 7 V.45 mm. Kapacitet kondenzatora. Upotrebljen je integrirani sklop SG41E. Tako taj oscilator stalno ostaje na frekvenciji koja je voja. PL.7V!L'GAOANJE. debele 0. Za pojacala snage na UKV ipodrucjima se Masa A oglavnom ne opotnebljava (osim izuzetno. A i B su provodni kondenzatori. Zavojnica L ima samo 3 za- komparator IS3. prdko signal st^biilan te odlazi frekvencije u U ponom. kod vtlo malih snaga!) jer se upotrebljena oiijev illi pojacaila Primjer upravljanog tora sa kljuciti FET-om oscilakoji se moze pri- tranzistor pretjerano griju. izolacijoim ili polistiirolsiki). ujedno. vidi poglaivlje 15). osobito za SSB-telefoniiju). Pomocu njega se moze eimiitiramii signal frekventno modulirati djelovanjem na istu varikap-diodu s kojom se odrzava konstantna frekvencija osci'latora. u slucaju raskoraka anedu frekvencije MHz od mu njima.L) snage nazivaiju »lfisnearcima«. zicom 0.. sa unipolarndim tranzistorom (FET. Ako referentnam oscilatoni {sa TRt i Q) mijenjamo frekvenciju. Varikap-diodom BB204 moze se frekvencija mijenjati izmedu 133 a 146 MHz. pramjera 4.na 9 MHz. +3.5 nog pogonskog napona od on | oinah ikoja OKLOP 133 rade u klasi AB (za K6MHr r~ j f -^F B8 20i sve vrste signalla. Svi kondenzatoni moraj. mapon kojim se korigira kapacitet varikap-diode VD i. Uimjesto osciilatora s bdpolaonnini trainzistarom TRi mogao bi se upotrebiti i oscillator. zajedno isa Zenarovooi diodom ZD za postizavanje konstantV. (vidi poglavlje oi klasi AB si 3-14) uvijek izo- 376 . treba odrediti ipolkusoon da se positigne zeIjeni opseg frekvencija. kontinuirano iHd u skokovima.. d oscilator koji sluzi za pobudu predajmka. referentndm oscilatoram. prema si. namota (zavoj do zavoja) na piromjer od 3 man.45 mm. Sve je u lamenoan oklopu. Na shemi je jos tranzistor TRs. Gtuda. 12-9.u briiti vrlo dobre kvalitete (sa tinjcevom »mika«. namotana odredena kristaMim. oznacenog sa C. frekvencija oscilatora sa TRi. Izuzetak je IS. zalemljemi na injpiice u oklopiu. TRi). POJACALA SNAGE ZA DVOMETARSKI OPSEG FREKVENCIJA Vazna svojstva snaznih pojadala za UKV Najpiije moramo raizliikovatii ona pojacala isnage koja rade u klasi C (za telegrafijiU i za FM telefoniju) On sliuzi. Redovdto se pritmjenjuije pojacanje u klasi na PLL-sistem za kontrolu frekvencije AB. sve pnomjene ce stMijediiti bez rtijela. 6 SI. Upoaredivanjem frekvencije od 9 MHz koja dolazi do fcvarcovog osoilatora i od 9 koja dolazi djelitelja frekvencije (IS2) nastaje. je mpguce dovestti nisko- frekventai signal (iz mdkrofonskog pojacala koje Qgrandcuie frekvenciju na opseg od 300 do 3000 Hz i ampMituidu da se ne prede dopustena devijacija. dako se samo pojacala koja rade u klasd A i klasi AB smiju smatraiti linearnim pojacallma. Ceato cujemo kako sva t Ml y f IM-HH' I 33 L__^ hB„.5 mm. Vecina sifcupnjeva se napaja tdrn na8. Izlazna snaga dosize Kod NF oko 1 W.2 kojd se napaja sa 5 V a ialazni stupanj koji dobije punih 12 V inapona. PojacMa koja rade 3.

Onda pojacaju pobudu i stvarno ih se jace cuje. na Mazu svog (titrajnog kruga imati preostalih nezeljenih produkata sa snagom od 125 imW. sto je 26 dB dii tek mado vise od 4 S^jedinice slabije od emitiranog signala. od druge. Koliko ce ih biti? To oviisi o vrsti aktivnog elementa (cijevi ili stranziistoru) koji sluzi za pojacavanje snage. postuju- kustvima koja svi imamo za vrijeme »CONTEST-a«. nezeljene imaju samo 20 mW — — Tablica 12-3 daje uporedbene podatke za tri poznata aktiwia elementa. jos veea. U pojacanom signalu zato luvijek preostaje i.5 S-jedinice manje. Ondje. kad neki pozele da iz svog »linearca« pod svaku cijenu »iscijede« sto vecu izlaznu snagu. dizel ili plan). za frekvencije u dvooneftarskom amaterskom opsegu. onemogucujuci svaku radio-vezu na frekvencijama gdje bi se pojavile! To je u skladu sa redovitim is- korisnih 22 je W. Odnosi izlazne snage i nezeljenih produkata u nekim linearnim pojacalima snage za 144 MHz. zannasnjak svojont tromoscu ipaJk osigurava jednolic- sve odredbe tvornica. Tu je njegova ologa s liana djalovanju kotaca zamasnjaka u efes^lozionam motorkna (na benzin. Radeci telegrafijom na pocetku opsega (144.00 do 144 15 r Tablica 12-3. ventnih odlazd pojacala najcesce u neiki titrajni ikrug. ili samo 22dB ispod emicijeli 1 tiranog signala. Unatoc impolsima koje dobiva slujedom eksplozija. recimo. sa S9 + 30 dB emitirane smetnje bi dosezale do S9. Njdhova je snaga nu vrtnjoi. za cijev QQE06/40. sto je 30 dB ili za 5 S-jedinica mainje. uz uvjet da nije prejako pobu&en (!). nezeljenih produkta. Kod znatnijih ampliisiinimsoiide uvi- tuda jedna je istrana jek jace izrazena izoblieen signal. bez ikakvog pretjerivanja. sto je za 3. Tako kod visokofreksnage. za cijev 4X150A i za tranzistor 2N5591 u izlaznim linearnim pojacaiiima (klase AB. cak na citavom opsegu (HI). na izla&u pojacala tMase AB. o pogonskim uo pobudi. Prisutnost nekod cijevi frekvencija zeljenih ci 4X1 50A 150 W. Kod njegovih frekvencisnage. osobdto yjetima i Tranzistor 2N5591 je na »ispitu« prosao nesto bolje. Svi padaci koji su u talblici navedeni vrijede za normalan rad uz normalnu pobudu. uz normalne radne uvjete i pravilnu pobudu Aktivni element u pojacalu . dajuci dzlazmi snagu od 50 W. ipaik ne moie izgladiti sve nelinearnosti. Jedan sasvim titrajni krug. aid saim ti-trajmi krug svoiom resonancijom az taikvih impulsa stvara pravilnije titraje. vise ili imajnje. Vidkno da ce dektronska cijev QQE06/40.blicuju signal. On iz pojacala klase AB dobiva izoblieene impulse. gdje bi takav signal dolazio. gdje se emu tirani signal cuje sa S9 + 22 dB emitirane smetnje ce se cuti sa S9! W kod izlazne snage od je. I to nije malo! U »lokalui«.

Nezeljeni produkti kod linearnog pojacala snage za 144 MHz u ovisnosti o pobudnoj snazi kod elektronske cijevi 4X150A (uz anodni napon od 2000 V) Pobudna snaga (W) .Tabhca 12-4.

kod pune izlazne snage. barem na trzistu za aimatere. Te elektronske cijevi mnogi amateri vrlo rado upotreb- vrhovima aeodne mod^lacije izlazna snaga iraste do 14 W. Dok djeluje val nosilac. Ako su preklopnici A i B u nacrtanom primopredajniik je spojen direktno na antenu (Ant). Obje mnezice su najkracim mogwciim putem spo- jene sa sasijom. na ulaz li- nearmog pojacala. Zato je u lifnearnom pojacaju (si. sto ovdje nije ucinjeno. signal iz tranzistorski se mijenja jakost koja u prosjeku (instrument M!) jedva postaje nesto jaca. To je samo prividno jer kod jace modulacije postane uslijed pada napona drugih mrezica i sam val nosilac slabiji. kabela. Bolje bi bilo stabilizirati taj napon. osobito lokalnim aimaterima. U anodnom strujnom kraigu se pojavljuje pojacand UKV signal i. 1 . odnos cijena. vz INPUT izmedu 6 i 7 W. koje mogu proizvesti nezeljene frekveracije. M Uz pobudu. izlazna snaga za sam val nosilac je oko 4 W. Ona iradi u klasi AB* Njen prednapon fcreba potenciometrom (10 kQ) namjestiti na optimaluu vrijednost kod koje ce mjerni pokazivati mairnu. Kod pojacanja SSB-signala prosjecna jakost anodne struje neka ne bude (na miliampermetiru!) iz379 . nizu cijenu od odgovarajuceg tranr zistora. ako je sve pravilno ugodeno. oko 15 mA. U koder sam mo u amaterskim dvometarskim radio-stanicama kao a-zlazno pojacalo snage. Struja drugih mrezica cijevi QQE03/12 naraste. Zato nije dozvoljena jaca jjobuda Lako bi doslo do izoblioenja (i »splatera«!). da ne govorimo o susjedima i o smetnjama na njihovim radio-aparatima i U cijevi primopredajnika odlazi na katode ECC81. cijev za vecu snagu ima i Kod modulacije anodne struje. takvih filtera za UKV predajnike opisani su u poglavljoi 22.5 nF) i za nisku frekvencijfu (8 ^F). rjede QQE03/20. Njihov napon zato pada pa se moze caniti da je modulacija »n©gatiyria«. Da napon drugih mirezica ne bi suvise »skakao« kod modulacije moraju zastitne mrezice biti blokirane i za visoku (1. Izlazna snaga dosize. Oba triodna sistema spojena su pairalelno. Prebacimo li preklopnike u drugi njihov polozaj. Snaga od 50 do majvise 200 mW dovoljna za dairektno pobudivanje dvostruke tetrode QQE03/12. uvijek prisutno i nezeljenih frekvencija koje imaju snagu samo za 5 S-jedinica slabiju. amodna struja smije doseci (za cdba sistema!) vojednost do 30 mA. Sto se tice cijene. obrnuit nije Kod manjih snaga je cesto. (najdlize 10 najvise 2 X 45 sekundi!). nalazi- postoji veea. je sprijeciti da budu> emitirane! To se moze postici obaveznom upotrebom filtera izmedu izlazne prMjucnice snaznog pojacala i antene! Pirimjeri iz ga sa zavojnicom Ls pobuduje izlaznu cijev. anodna struja smije porasti do 2 x 35 mA. bez miodulacije. oko 15 W. u najboljim slucajevima! I to moze smetati. kod telegrafije. Antenska prikljucnica tranzistorskog primopredajnika spaja se. Vaizna je dobra tresonantna i prilagodana i antena (poglavlje 19). kod TX/RX.vidjeli gore navedenim tablicama smo da je u linearnim pojacalima. Uz pobudnu snagu od 100 mW.ainstrument nodnu straju. je jamplitudflao mA Uz pobudu valom nosiocem koji moduliran struja ta- Pojacala snage za 144 MHz s elektronskim cijevima Elektronske cijevi QQE03/12 i QQE06/40. kakva redovito upotrebljavaju radio-amateri. preko titrajnog krut neugodne Izlaz televizoriima! Ima li izlaza iz ove situacije? Ima! neprilika. ljavajo u svojim gradnjaima. pre- ko koaksijakiog polozaju. 12-10) ispred ove izlazne cijevi postavljeoa dvostruika trioda ECC81. dok nema nikakve pobude.

UKV Postepeno pojaoavajmo po- budu SSB-signalom dok se ne pocnu javlj&ti izoblicenja. mo Za pojacanje frakventno moduliranog signala ne bi anodna struja trebala. uz pobudu. (i anodnu osciloskopa za takvo ispitavanje. Ostalo vidi tekst 2 x 25 mA.-?f ^ D1 y D2. Dalje pojacavati pobudu pojacalo VF snage. D4 II— AJ/350V S/. je omda kad se na skali prijemnika nas signal prima 380 . zatrazimo pomoc od nekog amatera koji se nalazi od nas udaljen oko 10 km. Iziazna snaga ce uz takvo opterecenje cijevi doseci nekih 10 W. Pri tome treba paziti da se cijev ne pregrije. i i. PrigusUKV prigusnice za dvometarski opseg. uz anodnl napon od 250 V. Ds = De = BY236. D3. i2-i{?. Kondenzatori C spojeni na vodove izmjenicne struje (220 V) imaju oko 1 nF i moraju bid gradeni za radni napon od najmanje 1500 V. biti jaca od 2 x 30. Pirvi znak. Diode u ispravljacu su: Di = D 2 ^Ds = D4=: BY238. . On neka slusa nas signal. i smetnji koje ih pirate. dakako. prema DL8ZX. najvise 2 x 35 mA. ispitamo 17._Jfcao j_ svako drugo kilometara tati »uzak« i u daljini od desetak mora na prijemniku os- i cist. Linearno VF nad ne On struje koja sigurno postize i dvo struke vrijednosti. da su |vec tax. sto je dopusteno i kod nesto duzih »relacijaK<. Njih ne mozemo mjeriti irdliampermetrom. jer je prevelik rizik od poj-ave izoblicenja. mce VFP su normalne pojacalo snage za 144 MHz. Najbolje bi bilo da ovo."T pOHO ECC81 QQE 03/12 L3 Ant TX/RX i^pMf^Jr r TUTU. u^utama u poglavlju prema Ako nema- struju) nema svrhe. Mjarni instrument moze slijediti najvise vrhove »siroko«.

sL 12-11. ona je napon Ei da QQE06/40 ne prakticki izvan pogona i izlazni stupanj radi kao da ove zastitne cijevi trebna snaga od gubitke. Za pobudiu je polom (PA). Da se to je zaStitna cijev mm. a dovoijno je hladenje cijevi poirodiiom cdrkulacijoan zraka. Izlazno dvometarsko pojacalo snage. zajedno s dvostirukim vi QQE06/40 umjesto zavojnice nalazi se induktivitet u obliku »leher- promjenlji vim kondenzatorom od 2x8 pF. Cim nestane pobude. Istosmjerni napon ne prelazi 600 V. njezin predmapon je vrlo velik (do 80 V). preko Rs. koji je taU sredinu ovog a- ne dogodi. zalamljene mehanicku SL 12-11. Vidt tekst m 381 . ostane ona bez prednapona. nema. osigu»rava potrebno protufazno pobudivanje prvdh mrezica dvostruke tetrode OQE06/40. Ako bi ova nestala. Dok god je cijev Ei pravilno pobudejia. Razmak medu njima je 25 padom napona na otpom i Ri-t- mm. Izlazna snaga (OUTPUT) dosize oko 70% ulazne. ne uracunavsi Pobuda se za 144 MHz dovodi preko Li na titrajmi krug Li Cu Zavojnica Ls ima odvojak u sredini. izmedu 60 i 80 W. Buduci da je on vise inego dovoljan da se sasvim prekine svaki tok elektricne struje kroz nju. Prednapon djeluje i na cijev Es (EL84 ili EL86). i nodna struja. debljine 2 koder posrdbren. I kroz nju potece jaka anodna struja koja padom napona na otporniku R4 toliko sma^ Promjenljivi kondenzator Ct cini cjelinu s lehetrskim resonatorom. kroz cijev bi potekla prejaka ainodna struja. Ovaj se sastoji od dva. Cijev E% {ELM tit EL86) ima zadatak da zastiti cijev QQE06/40 (Ei) kad nema pobude. 10 cm dugacka komada bakrene posrebrene cijevi s vanjskim promjerom od 9 do 10 mm. U anodnom strujnom krugu cije- Ovaj. kratkospojinog naosta dovodi se pobuda. INPUT od zastitnih nurezica cijevi moze biti preterecena. Na jednom kraju su krat- +fe on postoji samo dok traje ko spojene mjedendim (mesinganim) limom.Izlazni dvometarski PA sa 06/40 i zastitnom cijevi QQE nji Dvometasrskim izlaznim pojaca- maze se postici 90 do 120 W. Njezin prednapon se postizava iskljucivo skog« resonatora. 5 W. Dvije mjedene prizme. tj. dodana Es (»elamp-tube«). medusobno paralelna. velicine 12x12x14 mm.

Pokazalo se da do resonancije Zatim treba na koaksijalnu kljucnicu vaca. To je dokaz moze izvana mije- da je i izliazni titrajni krug ugoden na frekvenciju pobudivaca. Kapacitet C2 treba popraviti tako da se na mjernom instrumentu jasno vidi »dip«.5 tako da se udaljenost izmedu kondenzatorskih plocica moze vrlo fino mijenjati. Njezina snaga neka odgovara ocekivanoj izlaznoj snazi. savijene u okvir velicine 7x2. promjera 6 mm. Jedan od nosaca mora biti produzen izoliranom osovinom (to. 382 .3 mm. minimum jakosti anodne struje. mozemo sada ukljuciti i anodni na- resonatora. jer joj je vlastiti omski W U otpor manji. Ako su za nosace odabrane okruigle mjedene sipke. sto tacnije simetricno. bolje je 8 do 10 W. u odnosu prema L3. ako se uzmu u obzir gubici. debele. To spojiti izlaz pri- moze pobuctibiti bilo koji dvo- s dovoljnom izlaznom snagom. moguce je na njih narezati norniakri milimetairski narez. Pomocu cijevi EL84 obicno se ne mo ze QQE06/40 dovoljno pobuditi! medutini. Tu su usarafljeni nosaci oknuglih kondenzatorskih plocica promjera 44 mm. Resonator L3 treba zajedno s kapacitetom C2 montirati tako da mehanicki ne opterecuje cijev Ei. nacinjene u mjedenim prizmama. mogu se kondenzatorske plocice jedna drugoj vise ili mainje priblizitdl i tako mijenjati kapacitet. Miliampermetar Mi (do 5 mA) pobude. Trake 6 neka budu iz mekanog bakra debljine oko 0. 1 mm Za prvo ugadanje treba ma izlaz umjesto antene najprije piiklju&iti pogodno opterecenje. Sam narez mora biti finiji nego je normirano za odabrani promjer nosaca. Najbolje je staviti lazniu antenu koja ima neinduktivni otpor od 50 Q i opteretivnost oko 50 W. Kroz ove prizme i kroz cijeviii su probusene rape sa finim narezom. Boljie je na tokarskom stroju narezati navoje sa hodom od 0. bi. U vecini slucajeva se neoe naci nesto takova. a M* (do 200 mA) za kontrolu jakosti anodne sluzi za kontrohi- struje. Izlaz pobudiinduktivna veza izmedu Li biti tako ugodeni da miliampermetar Mi pokazuje struju prvih mrezica jaku ukupno 4 mA. Promjenom polozaja petlje La Li je petlja od zice koja sluzi kao antenska zavojnica.5 om. Pri tome treba paziti da se to postigne onda. najbolje keramickog materijala.su na bakrenim cijevima. kad su obje plocice ba£ usred razmaka medu cijevima dolazi Ako smo prethodno pomocu grid-dip-metra »na hladno« doveli L3C2 do resonancije na 144 MHz. da medusobni kontakt bude stakio vrlo dobar. Ona je nacinjena od 1. Na obje anode dvosttruke tetrode treba staviti originaline prikljucnice i ove spojiti s resonatorovim otvorenim krajevima pomocu limenih traka. pon. Razumije se da nosaci moraju vrlo dobro pristajati u nareze. Zato ga moraju drzati stupdci od izolaeionog. Za pobudu je potrebno najmanje 5 ali.) da se kapacitet C2 njati dugmetom. Izlazni stupanj za pobudu ovog snaznog pojacala treba da ima na izlazu barem cijev QQE03/12.3 do 1. 41 od otvorenog kraja iresonatora. Taj mm izolirane bakrene zice. Dobro je da i one budu posrebrene.75 ili 0. Pri tome je zarullja od 110 V/60 bolja od one za 220 V/60 W. sa svojim hodom od bio pregrub. Ukljucimo grijanje cijevi u izlaznom pojacaki i dok mu je anodni napon iskljucen dovedi- metarski predajnik W — mm mo i — Ci i u vaca Lz resonanciju. oko 60 mm do 75 W. sitrokih oko i dugackih do 3 cm. moraju kad je razmak izmedu kondenzatorskih plocica C2 dko 3 mm. Prikljucena zaruilja sada mozda yec malo svijetli. Buduci da i nosaci imaju narez. Amater ce obicno posegnuti za nekom zaruljom.5 mm. tj.

lose moduliranog signala. ugadanje izlaznog titrajnog popraviti. Pri tome jakost anodne struje postaje jaca pa treba korekcijom vrijednosti kapaciteta Ct uvijek nianovo uspostavljati resonanciju. 12-12. debele nacinjenu od 8 do 10 bakrene cijevi. 383 . Ovo linearno pojiacalo radi u AB. npr. pazeci da ne predemo dopusteno opteirecenje sa- nacrtan kao zavojnica. Ulazni titrajni krug se bitno ne razlikuje od onoga u predasnjem primjaru.. Ako ugodeni li. cijevi. je uvijek razumljiviji Malo ali moduod |a- ceg. Jedina je razlika u tome da je ovdje dodan kondenzator Ci kojemu je zadaca da olaksa ugadanje pobude. napon. Kraci petlje neka budu 10 cm dugacki i medusobno paralelni na razmaku od 2. uz W m 1 slabiji signal. aiko je on 600 V. prigusnice Visokofrekventne (VFP) su obicne UKV-prigusnice koje i sami lako nacinimo. namotane na tijelu promjera 3 do 4 mim. izvedbu resonatora treba tokarski stroj (strug) za obradu metala. Njezine anode se ni u kojem slucaju ne smiju zatriti! me krug koji smo opipredasnjem primjeru (si. On se postize serijskim spojem dviju staibilizatorskih cijevi'. uz uvjet da ima veci razmak medu svojim plocama.kao i mijenjanjem kapaciteta konCs. samo simJbolicki maksimalno svijetli. Re neka bude 40 fcQ. Ako je aoodni napon 400 V. Jedna je 150 V a druga za 100 V. Kod i rajuci 250 V. i ovdje staviti mm izlazni titrajni sali u 12-11). 74 upotrebu Zenerove diode za taj napon. Re ce biti 22 kQ. denzatora rulja treba postici da za- tivitet Ls Izlazni titrajni koji je krug ima induk. Tada ce kondenzator lakse podnijeti anazmjetrno veliko naponsko opterecenje. Bolje je na ovome mjestu upotrijebiti petlju. napon i je statan. od OA2 i OB2. Konacno mozerao jos pokusati da pazljivim miijenjanjem vrijednosti za R2 i za Ri postignemo sto vecu izlaznu snagu. Rezultiizvora. Za svaku treba po 50 cm lakirane bakrene zice 0. Petlju Li mozemo taikoder naciniti prema opisu u predasnjem primjeru. o ovisne smetnje koje se cujto kao prevelike tzv. kako smo vec reikto nema nikakvih stetnih posljedica jer je ovdje cijev £2 kojia od- smanji napon na drugim mrezicama tetrode Eu O tome se mo- mah zemo lako uvjeriti voltmetrom (barem 10 kQ/V) koji mozemo prikljuciti izmedu sasije i anode cijevi E2. se prikljuei prava antena. Pred- preko klasi zica. On iznosi o*ko 27 V treba ga uzimati iz stabiliziranog Za linearno pojacanje SSB signala na 144 MHz smije se anodni napon povecati na 750 V da se uz nepromijenjeoe vrijednosti sastavnih dij elova dobije izlazna snaga do vrsne vrijednosti. I zastitne mrezice se napajaju stabiliziranim naponom. cisto liran. »splateri«. napon je prema tome oko pobude javljaju se moduiacrji tj. Dok nema signala treba prednapon odabrati tako da anodtia struja koju pokazuje miliamperimetar M bude 40 do 45 mA.5 cm. dakako. Moguce je.4 man. buduci da za onakvu Kad treba kruga Oznacene wijednostdi za otpomik Re vrijede za navedeni raspon anodnog napona. Zajednicke rotore takvog kondenr zatora ne treba uzemljivati ill' spa* jati sa sasijom. izolacijska cijev koja se inaoe navlaii Linearno pojacalo snage za 144 MHz Linearno pojacalo snage zadvometarske signale moze se naciniti prema si. U izlazni titrajni krug moze se staviti dvostniki promjenljivi kondenzator kapaciteta 2x8 pF. Kao tijelo za namatanje priguisnice moze posluziti i obicain »bu!zir«. Ipak nece svakome biti moguce da nacani sve onako fcafco je tamo opisano.3 do 0. izlazni stupanj os- tane bez pobude.

BLY23. odgovarajuce svojstvo trainzistora ne smeta u drugim pojacalima sna- . cijev 829-B. C3 = 2 x 8 pF. all ona je razasuta u sirok opseg od cega noma nikakve koristi! Prvi zmiak da naim je pobudia prejaka neka bude upozorenje korespondenta da »dolazkno« siroko na skali njegovog prijemnika. bez ikakvih promjena. Ikao i njoj 829-B ima vece vlastite kapacitete. 12-13. BLY22. To Kad trebiti Po jednakoj shemi se mogu upoi cijevi 832-A. Linearno pojacalo snage za 144 MHz. ujedno. Na ulaz U dovodi se signal koji ze~ limo pojacatL Ulazni titrajni krug ima zavojnicu Li. odaibrati prema fabrickim podaci- je zato jer se takav tranzistor.Ovakav PA moze posluziti SSB signata. Ne samo da takve pojave otezavaju odrzavanje takodor jako smetaju i ostalim amaterima. mogla bi kolektorska struja rx>teci tek onda. Ona je jednim svojim krajem u vezi sa bazom Shemu UKV tranzistora TR (2N3375. Ci~C4~ 50 pF. sto tireba uzeti u obzir. Radnu tacku treba. ponasa kao silicijeva dioda. optimalno prilagoditi uredaju otkuda dovesti dolazi posluziti slicne. Uz nesto izmijenjene podatke za radnu tacku i za titrajne brugove moze Umjesto cijevi u resonanciju i. GQE04/20 i QQE03/20. vec Linearno UKV pojacalo snage sa jednim tranzistorom tranzistoirskog linearnog pojaoala prikazuje si.QQE 06/40 T L3 V AMTENSKOJ PRIKLJUN!C1 PRUEMNIKA *S ± M t. dakako. Ni ma 384 za odabranu cijev. 2N3632 ili si. A B = = preklopnik prijem-predaja ili kontakti releja s jednakim zadatkom.). U ispravljacimia su naponi redovito znatno veci pa ovo svojstvo diode ne smeta. bi UKV-prigu§nica L 2 bila spojena direktno izmedu baze i emitera.6 V. Signal povecane »sirine« je loS znak koji se popravlja smanjenjem pobude! veze.5n / -L ir JUCIVANJE IJI EMNiKA 5/. Kod prejake pcfoude cemo dkxtuse dobiti vecu izlaznu snagu. i Napominjemo da pobudni VF signal. Izlazna snaga ce biti manja. BLY36. s vecim razmakom tnedu plocicama. AM. 72-72. Drugim svojim krajem je zavojnica Li spojena na kapacitivni razdjekiik kojim se ulazni titrajni krug moze QQE06/40 moze se upotrebiti QQV06/40 ili cijev 5894. izmedu svoje baze i emitera. = pF. C2 = i za pojacanje snage CW. Manje amplitude ne bi mogle >K>tvoritii« tranzistor. = miliampermetar do 250 mA. Ostala objas'njenja u tekstu 2x8 FM } M neko krestanje u sirokom opsegu oko radne frekvaneije. kad amplituda ulaznog VF signala tna bazi bude veca od 0.

Supljim stupicima. Rroz nju tece elektricna struja kojoj' je jakost odredesna viskiom pogonskog napona kako diodi i otpomic&ma Ri. s jednim veceg (10 nF) i jednim mianjeg kapaciteta (1 nF).4 man. na promjeru 3 do 4 mm. si. Preostali laznom induiktivitet (Li) pripada ujedno izPl-filteru.tora. Potreban razmak je osiguran valjcastim. dvometarpri skog pojacala koje se vidi na si. Za dvometarski opseg mozemo ove priguSnice namotati od komada zice.8 V) je u sredini tog raspona. Oni sluze za postizanje resonancije i za prilagodenje na izlaz /Z. Kolektorski strujni krug ima main impedanciju pa je prikljufiesn saino na dio induktiviteta. se njime moze jakost stnije odabrati je potrebno. Ova moze biti jednaka prigusnici L2. jRa i i&*. Stampaoa plocica takoder je na tu aluminajsku podlogu pritegnuta pomocu detiri vijka. po Struja se pojacahi dovodi preko UKV-prigusnioe Ls. zicom 03 do 0. Izgled dvometarskog linearnog pojacala prema si 12-13 25 385 . 12-16. oblozefolijom. Otpornik Ri je promjenljiv pa. sL za smjeStaj svih sastavnih dijelova. SI 1243. Plocica od na bakrenom »vitroplasta«. a pricvrScen je na aluminijsku plocu. iz- kroz otvor u siredini. On mora biti tolik da se tranzistor »otvoii«. prednaponski izvor je blokiran komdenzatorima Ci i C*. Ovdje treba bazu vesti trafcizistora do- Dobro mogu posluziti i tzv. Oznacena vrijednost (13. Dok nema signala na ulazu pojacala. laznom titrajnom Njihova zajednicka tacka predstavljia neku vrstu odvojka na induktivitetu koji cine obje zavojnice. 1244. debelu 6 mm. Izlazna impedancija mora odgovarati karakteristi£nom otporu antenskog koaksijalnog kabela. Siroko- na odredeni visi potencijal kojim se moze osigurati da poja- calo radi u klasi AB. da bude »hladan«. zbog hladenja. Takve prigusnice su bile upotrebljene i gradnji linearnog. Format plocice 12-15. duzi* ne 45 do 50 cm. od \MJL$^> +13. SD sluzi Pad napona na kao prednapon za bazu tranzistora TR. spojena kao kapacitivni razdjelnik. na£injene tako da je zica provucena kroz 6 kanalica u malim feritnim valj&cima pa se dobiju 2. To s^postize silicijevom diodom SD. Trainzistor se vidi Da »donji« kraj prigusnice Li bude bez visokofrekventnih potencijala. posluzila je za mora potedi kolektorska stmija jaka barem 10 do 15 mA ili vise (ako je potrebno za odabrani tranzistor). »Hladini« kraj titrajnog kruga (domji kraj zavojnice Ls) blokiran je takoder s dva kondenzatora. Zavojnice Ls i Ia pripadaju kruigii.5 zavoja. Njegov kapacitet SI formiraju dva trimersika kondenzaRadio priruCnik 12-14. izradu Stampanih vodova.8 V Za pogon je predviden napom 12 do 15 V. Tranzistorsko linearno pojacato za 144 MHz sje buduci da se baza stavlja na treban vecdi VF potencijal. CuL. pojasne UKV prigu&nice. i je 88 x 45 mm.

Kolektorska struja kod takve pobude dosize oko 500 mA (INPUT oko 6 W).3 zavojia mera na ulazu maksimalna. 12-15. razvucena na duzinu od 8 mm. Pazljivim okretanjem tri- vrsne vrijednosti izlazne snage smi(ovo se moze ju doseci 10 do 12 provjeriti samo osciloskopom!). neinduktivni otpor od 50 do 60 Q (vidi poglavlje 21). Njena je duzina 10 mm. Sve su nacmjene od posrebrene bai Lineamo pojacalo koje je bilo sagradano za pokus dalo je priblizno deseterostruko pojacainje snage. je Za prvo ugadanje najbolje mW W na izlaz pojacala prikljuciti. Li ima 2 zavoja. preko SWR-metra. prema x 45 mm) o IZ i * o * 50 gt2 L*- 1 <-^^ ^Sf^l-3 In o-||-<> o-H-o (J C2 1 1 10n ' o o— Jr ]0 » 0HHO QR2 \\—o SI. kolika SI. W Maksimakuu izlaznu snagu. Snaga dvometarskog signala porana priblizno 3 od 300 (OUTPUT). Raspored dijelova na stampana] plocici sa si 12-15 386 . Na ulaz linearnog spojiti bilo kaJcav poja5ala moze se mali UKV davac sa izlaznom snagom izmedu 50 i 300 m\V. L$ ima takodar 2 zavoja.Zavojnice su motane sa unutra* Snjim promjerom od 6.5 mm. Stampana plocica za tranzistorsko linearno shemi na si 12-13 (88 pojacalo. Kod SSB-signala sla je krene zioe. 12-16. Zavojnica Li ima. i na izlazu pojacala treba postici da izlazna snaga bude duga je 11 mm. debele 1 mm.

ovisi o tvornici. Koja je od elektroda na kojemu izvodu. spojiti sa »&asijom«. Jednako je vazno i to kako se ti spojevi nacine! Osobito je vazno da svi prikljucci budu sto je moguce kraci! To vrijedi dok drugi tri. Za neke starije tipove tranzistora tvornica UKV preporucuje uzemljivanje baze. onda za jednu od tih etekfcroda postoje dva izvoda. I jedni i drugi imaju vijak za ucvrscivanje na hladilo (hladnjak). da ozemljenje te elektrode bude Sto bolje. mozemo trajno koristiti samo kod telegrafije i kod pojaoaivanja dvometarskih frekventmo moduiliranih signala. To je ona koju treba staviti na »nulti« potencijal. izvoda na£injena iz limene trake. Ako postoje c) f) SI 12-17. onda su na njih izvedene elektrode: emiter. Primjeri pravilne i koji se primjenjuju nepravilne montaze i spajanja tranzistora u UKV predajnicima. 12-17. ali takvi jedva da bi odgovarali za opisane predajnike. prvi imaju na svom gornjem kraju tri izvoda. odnosno »uzemljitk. Ta pravila ilustrira si.je dopustena prema tvornifikim podacima za upotrebljeni tramzistor. Vidi tekst 25* m . Preporuke za postupak sa snaznim tranzistorima za UKV spajanje snaznih izvoda. Po vanjcijama u skom izgledu i po materijalu iz kojega je ooacHnjeno kuci&te razlikujemo metakie i plasticne. Najbolje je taji podatak uzeti iz tvorni6kih protri tri Za montazu spekata o tora. Danas se obidno uzemljuje emiter koji je kod nekih tranzistora ove vrste spojen i na vijak za ucvrScivanje i jo§ na jedam ili na dva izvoda. Damas postoje uglavnom dyije vrste tranzistora koji su namijenjeni za pojacala snage na frekvenopsezima. baza i kolektor. Ako postoje cetiri izvoda. upotrebljeaiam tranzis- i tramzrstora za rad oa UKV-frekvenr cijama tireba se dreati r koliko je vise moguce. Izvode snaznah tranzistora za ultravisoke frekvencije nije dosta spojiti u odredene jednostavno strujne krugove. odredenih pravila. ili — moderniji — imaju joS bolje cetiri.

Posebnu painju treba po* svetiti uzemljivanju tranzistorovih elektroda za koje je to odredeoo. za spajanje tranzistora na vodove Stampamih plocica potrebno predvidjeti takav niacin momtale i lemljanja prikljucooica dia svi imaju Sto manji induktivitet.i za uzemijenja! Na si. kao sto su a i b na si. One moraju ostati ravne i sto krade. Hladenje je najbolje ako se izmedu tranzistora i jek m Dok plasticne tranzistore. 12-18 vi- vidi se kako takva traka moze biti savinuta. pa radna temperatiura tranzistora postaje veca. npr. Brototip ovog pojacala fvidi se na si. kao na crtezu metakxe ploce Madila stavi tanak masti koja ce osigurati bolji termidki kontakt i bolje odvodenje topline iz tranzistora na sJoj silikonske hladilo. Isto vrijedi i za skicajevima smanjuje potrebno odvodenje topline. da se ucvrsti ispod tranzistora. si- Onaj koji to nacini obrmttim dom mofe laiko otkfouti izvode. na plocicama sa Stampanim vodovima. primjer (c). Ne mora diti se uredaj uvijek gra- ucvrstiti na hladilo. Hladenje tranzistora treba uviosigurati u dovoljtnoj mjeri. Za tranzistorske prikljucne trake treba predvidjeti posebne male izolirane dfrzace (oznaceni su slovom d ma si. koje ne smiju biti ni dugacke nt savinute. kad je sve dobro ugodeno i pravilno optereceno. a lemiti njegove izvode onda tek kamo treba. U tu svtrhu mora plocica sa vodovima i drugim sastavnim dijelovima biti podignuta u odgovarajucu visiniu iznad hla* dila H. Ako je elektroda koja se mora uzemljiti izvedena na dva kraja. i izlazna snaga predajmika ce biti veoa! Preduga£ki vodovi mogu potpuno onemoguditi pravilan rad (b) i u primjeru ttz (e). c. jednim stupnjem. U primjeru (a) i (c) je crte£ taanzistora sa metalnim kuci§tem koji ima tiri izvoda. Spojeve sa ostalim elektrodama. treba svaki od tih izvoda najkracun i najdirektnijim putem uzemljiti. 12-17f. Upo- 388 . a takvi tranzistori nisu ba§ jeftini! Dvometarsko linearno pojacalo snage s dva tranzistora Vrlo Cesto nam niece biti dovoljno pojaCanje snage saimo sa roke 5 do 6 mm.uzemljenje ostvairimo malim limenim kutnicima. direktnija predajniku. aili se on povecava ako je traka dugacka i ako je sa^ vimtta. Na si. Tranzistor se u opisanom Uz krace izuzemljenja. To bi znacilo unigtiti tramzistor. Najbolje je da se spojevi s njima marine pomodu bakrenih traka. tranzistor koji je odreden za rad sa velikim opterecenjem. Najbolje je da. Njih treba naciniti iz trake bakrenog lima. 12-17 vidian© je udaljem od hladila. 12-17h). uredno hladi onda kad je tenajperatuira tranzistora jedva malo razlicita od temperature hladila. U primjeru (g). Trake imaju manji induiktivitet od zica. Tranzistor bi trebalo najprije zare- tranzistora. ne valja naclniti jednostavnim lemljenjem na pripadajuce sastavne dijelove. ali i onda treba nastojati da svi spojevi budu nacmjeni Sto krace. Sirokih do 3 mm. 12-19. koje treba uklju&ti u druge strujne kru* gove. da se tranzistorski izvodi ne otkinu. nije dobro pricvrSdan na hladiUo ne bi se uredaj smio ukljucivati ni na najkrace vrijeme. Ne bi vodovi trebalo savijati trake prema dolje ni prema gore. Takvo uzemljenje je dobro. ali tranzistor na istoj slici. Sto u nekim da je. dimo shemu dvometarskog nog pojacala linear- soiage sa dva tranzistorska stopnja. kao u primjeru (d). vode.

jer one ovise o izabranim tranzistorima. 40281 a 40282 did bilo kafkaiv »par« tranzistara. Potreban mali prednapon za rad u klasi AB postize se pomocu silicijevih dioda Dt i D4. drugi negdje oko + 1^5V SI f 12-18.trebiii sano tranzistotre 2N3375 i 2N3632. prema shemi na si 12-18 389 . Shema linearnog pojacala snage za 144 nja. odrediti pokusotn i mjerenjem kolektorskili mirndli struja. Za prvi tranzitstor ona mora 21a bdti najmanje 10 do 15 mA. Njdihovu vrijednost treba zirati. Pogled na pojacalo snage. koje se napajaju strujam prako otporraika Ri i Rs isz dzvora konstantnog napona od 5 V* Taj se napon tmora stabili- Otparndcd Ri i Ri moraju se odabrati tako da prvi i drugi fcranzistor budu tek toliko »otvoreni« da dra jakost koldktorske struje bude dovoljna za sto lineamdji rad. od kojih prvi mora davati dovoljnu izlaznu snagu za pobudu drugaga). Opis u tekstu MHz koje ima dva stup* SL 12-19. all se mogu upotrebiti neki $M&ni 'tranzistori (npr. Vrijednosti ovdb otpora nisu naznacene.

prikazanog na si. 12-20. si 12-20. cala snage za 144 Bakrom kaUrana plocica vitroplasta za gradnju linearnog pojaMHz. Radna taoka ce ian biti pravilno odabrana ako se forainzistori ne zagrijavaju previse {smija biti sasivim nialo topK. i da pojacavaju bez izoblicenja. Za ugadanje linearnog pojacala vrlo je korisno da se ugrade inale ja. Raspored sastavnih dijelova na plocici. Dijelovi su anontirani na odnosima veli6ine. 12-19. Babrotm kaSiranu plocicu od vitroplasta. 12-21. aiko su 160x70 mim. Raspored dijelova na njoj vidi se na si. Cak su i zavojnice naartane »onakve. Kriterij za to je saimo tu istu pobaikrenu stranu. kakve jesu« sa odgovarajuci<m brojevkna zavo smjerovima naonatanja i u »pravoj« prostornoj orijentaciji. mozemo naSimiti prema si. Sve su motane preko svrdla (burgije) pro tmjera 8 i zalemljene na svoja mjesta slobodno. bez ikakvog tijela. Tu su svi sastavni dijelovi nacrtani u pravim medusobnim zdje plocice nema pobude! Ovo uz pretpostavtku da su na dobrom Madilu). Format plocice je 160 x X 70 mm SI 390 12-21. Dimen- rad pojacala. Mi smo za pratotip upotrebili viferoplast koji je imao batkreni sloj sasmo na jednoj strani. na koju cemo montiraiti sve sastavne dijelove. mm m m SL 12-20.20 do 40. Vidi tekst .

bit ce vjerojatno sve u redu. jos uvijek bez napona za napajanje (!). tek tolika da se postigne prosjecna izlazna snaga od priblizno 3 W. dovodimo ti~ i Kad smo to postigli. Ako smo tako radili tranzistori nece biti vruci. otklon kazaljke volt- Kad slmo to postigli. prekinemo struju napajanja! Na ulaznu prikljucnicu. Sada mo jake kolektorske struje mirovania (bez pdbude!). Nju mozemo. citavo to vrijame tiimalii ukljuceou pobudu?! BUo je potrebno iz?medu pojedinlh mjerenja i ugadanja (ne duze od tridesetak sekundi za svako!) prekidati po^ budni signal. Na izlazu se izlaznog opterecemogu pojaviti ta391 . na jasan maksimum otklona kazaljke voltmetra. Kad simo postigli maksiimum. aradio-prijemnicima i televizorima. vidi u poglavlju 21). smart jimo pobudu na ulazu i prikljucimo pogonski mapon od samo 7 do 8 V. Uz ostalo to ovmsi i o upotrebljenim tranzistorima. kod diode D3. UKV valjda. redom. spojimo neinduktivni otpor od 50 Q. preko koaksijalnog kabela. Nismo. Nikad ne treba tranzistorsko snazno pojacalo stavljati u pogon Za moze za FM-telefoniju nom otporniku i (50 Q) postage veoi. Ako je pobuda koja stize na ulaz U dovoljno jaka. Kad smo tako dosli do punog pogonskog napona od 13. Potrebno je ipak. & i na izlaizu) sto izrazeniji maksimum. ovaj puta na voltmetru kojd je prikljucen sna spamenuti otpor od 50 Q (»lazna« amtena. uz dovoljnu pobudu. treba pazIjivo popravki resonanciju sa Ci i Cs. Da se od tab pojava osAgurajmo. Inace. One ce biti sada vise. Za pojadanje SSB^ignala pobuda ne sinije biti prevelika. moci cemo ugoditi i druigi titrajni krug. postoji rizik izoblicavanja i proizvodnje »sirokog« signala uz smetnje amaterkna na opsegu. mozemo izmedu ]>rakljucnice IZ i 50-amsi)£og opterecenja staviti trati SWIUneta^ i na njemu promaotklone dok postiignemo matelegdfafiju se postici. Vr§na snaga <koju ne moze pokazati obican voltmetar. jos malo popraviti. tzv. Ako su kad je sve ugo&eno. PEP) sagurno ce dosezati cetverostruku vrijednost (12 W). opseg mjerenja do 5 V). mjeren na pniMjucenom opteret- Ukoliko su pre§le gotrnju granicu ranije navedenih vrijednosti. divije minute ogrijali toliko da ih joS mozemo drzati rukoim (da ne pace!). izlazna snaga od 10 do 12 W.5 V d postigli na svim kontrolniim puikljuondcama (a. preko koaksijalnog kabela spojimo izvor signala koji zelimo pojacati. nakon se. malo po malo povecavamo napon napajanja svaki put. dok su tranzistori jo$ topli} kontroMrati koliko soi Negativni pol voltmetra spojimo na bakax vitroplast^plocice.silioijske jedina diode Di zadaca da i Da. Kondenzatorima Cs i Ce opet nastojdimo postici maksimum. da se kolektorske mirne struje malo smanje. mozda. Izlazni napon. i ksifmum. Zatiim kod a prikljucimo »+« nekog voltoietra (osjetljivost barem 10 kQ/V. ali takoder o izboru mirne kolektorske struje. bez ukljucenog nja. uz jacu pobudu. Njihova je nam pomognu upravo kod toga. potrebno je izmedu ozlaza ovog poja^ala i antene staviti filter i ispitati koliku pobudu smijemo upotrebiti da ne bude prejaJka. zemo ugoditi ulaizni titirajni fcrug pazlji'vim okretaiyem kondenzatora Ci i C$ sve dok postignemo jasan maksiimaloi metra. treba otpomnike Ri i R2 malo povecati. Kad smo odabiranjem otpornika Rt i R2 priblizno postigli da su mirne kolektorske struje 'tranzistora na donjim vrijednostima koje su bile raniije spomenute. Na izlaznu pTikljucniou IZ. mozemo pozitivni pol voltmetra premjestiti na prikljucnicu b. kondenzatoiutma Cs i &. pipnimo tranzistore. kao i sa Cs i C*. Ukoliko nemamo neinduktivnu laznu antenu s prikljuckom za voltmetar. trajne kmgove u resonanciju.

Razumije se da jednako tako mogu biti ugradeni i odgovarajudi trainzii'Stari drugih tvomica. na promjeru na promjeru = 1 mm. = 1 do 1. = kao 1 mm. vidi poglavlje 19) moze biti za tramzistor jednako opastna. za TRs 2N3375 ili 40281. azaTfo tranzistor 2N3832 ili 40282. La = Ls MHz.5 mm. zicom 6 Li = mm. Vedu snagu gu f FM signala. zicom 4. za S 12-22. nacrtanoj prema podacima tvornice »RCA«. Ia. o g 2 pxiklju^kom na normaJan automobilski akumulator. zicom L«=2 zavoja na promjeru 6 mm. Na shami. mm.5 Lb =• 2 zavoja CO OznaCeni promjeru su imutraSnji. za 12 na 145 MHz W FM rad o a. »RCA« preporucuje upotrebu tranzistora tsvoje proizvodnje: za TRi tranzistor 2N3553 ill 40280. za u dvometarskam amaterskom smoze se postici opse- dodavanjem pojacanje daljnjih snage. 2ica za Ls i Le moze biti lakirana. zicom = 1 mm. Takvo snaino pojacalo treba za svoj pogon saimo 13.ko veliki vrSni visotkofrekventni na- poni da fprobiju izvanredno tanke slojeye pokivodi£a u tranzistom! I neprilagodena (prevelik antena *S SWR. zicom = 1 mjm. Zavojnice treba namotatd ovako: Li =2 zavoja na promjeru od 5 trnm. Ls = Ltf = 2 zavoja na promjeru mm. mala Ld = 3 zavoja na promjeru ali 5 mm. a za ostale zavojnice neka CO 392 . o 'I o Pojacalo za telegrafiju i u klasi C. pitikazan je sklop od tri tranzistora koji moze dati izlaznu snagu od najmanje 12 W. stupnjeva si.8 V napona uz struju blizu 2 A. Za pobucki je potrebno preko 200 niV snage. se i To moze postM *-OJU-=p 1 9 Ts i s za 145 5 = Lb = UKV prigu&nica (Z = 450Q).

si. sagradenog prema si (YU2C0) dovoljne pobude nema izgleda na uspjeh. daikako uz povecanje prostora za smjeStaj tog tranzistora. 12-23. Ipaik taj prostor ugradeniim tranziistoriima. Sto priblizno odgovara izlaznoj snazi do dvanaestak vata. onako kako ga je sagradio YU2CO. izmedu maksimalne snage (oko 10 W) i deset puta manje (oiko 1 W). 12-23. Tko takve kapioe nema. Bez Dodatno VF pojacalo za povecanje izlazne snage Profesianailni mredaji za FM-radio^veze cesto imajn mogucnost izbora izlazne snage. ne stmije biti preS&rok da vodovi ne bi postali predugacki. 21-69) sa 50 do 60 Q. 12-22. npr. trimarskih njihovih kapaciteta mora biti takav da se istovremeno osiguira resonancija na dvometarsku diuziniu vala (uz pomoc »dipara«.3 mum.St. Kod dobro ugodenog predajnika efektivni VF napon. ali se smogu stavitd i feritne siroko- mogu cm pojasne UKV praguinice. Qpcenito je potvrdeno iskustvo da se povekod na 10 canje snage od 1 W W 393 . kojaje na istu plocu. Previ&e takoder ne valja! bude posrebrena. ovisno o hladenje. moze biti Takaiv predajnik <fcreba pazl)ivo ugoditL Taj se posao ne smije izvrSiti sa prikljucenom antenom! Na izlazne prikljucnace treba spojiti neinduktivno opterecenje (xipr. Treba ilgadati stupanj po stupanj. dak su tranzistori TR2 i TR3 vijcima pritegnuti na 6 mm debelu akimmijsfcu plo6u koja sluzi kao montazna podloga i kao hladwlo. postici camo i izlazne snage. CuL. Tranzistor TRi je stavljen u speci- Pojacalo prema Ispred svakog sfcupnj^ je par Omjer kondenzajiotfa. HI). izotirano ucvrSdena mjeren pogodnim imstrumentom na otpornifcu kojim je opterecen izlaz. Uz pogonski napon od 13. Na ulaz se mora dovesti potrebna pobudna snaga. Zavojnice i trimerski kondenizatori za ugadamje monttam su na cetiri male staimpane plocice. moze na TRi naftakruuti poznatu zvijezdu za jalnu kapicu za hladenje. mora doseci 20 do 25 V. i nesto veca. koja mora izdrzati ocekivaaini izlaznu snagu. UKV prigusnice biti tnacinjene od po 45 zice 0. lazou antenu.8 V izlazna snaga. namotane na cjevcice promjera 3 mim (s [kojima se linace piju razliciti sokovi. Izgled dvometarskog pojacala 12-22 VF snage. Kada trimera dove^ i izlazne kapacitete demo u najpovoljniji medusobni maksiimuim odnos. Mazda cemo si tome moratd pomoci mijenjajuci malo diuzine zavojnica. GDM) i pri optimalna pobuda. najbolje iz manjeg predajnika. vidimo na si. prema si.

^ W — — Opcenito treba upamtiti: da bi signal u prijemniiku porastao samo za jednu S-jedinicu. snaga predajnika mora biti cetiri puta vecal Za FM-signale k tome vrijedi: aiko je prijem vec bez suma. Tri paralelno spojena tranzistorska pojacala snage za dvometarske valove (CW i FM). koji vec imaju dovoljno iskustva. ako sa maloni antenom kruzne karaikteristike zracenja moramo raditi iz velake zgrade sa betonskim zidovima ali ako se moramo boriti protiv dirugih poteskoca sa slicnim ucinkom. nista se ne mijenja povecanjem snage predajnika! Gradnju ne preporucujemo onima koji jos nisu stekli obilno iskustvo u radu manjim s takvim tanzistorima u predajnicima. jer se za primanje FM-signala u prijemni- Otuda najvecem slijedi broju zaklj'ucak da. Glasnoca ostaje bez ikakve promjene. Ako nam je.frekyentno moduliranog signala uopce ne moze primijetiti. ako je prijem vec sa onanjom snagoim bio bez suma. 12-24 neka. To je zato. ako je polozaj osobito nezgodan.>rtulaz f i > 60 €) .8 V L 10 r 1 TR3 . uz ispravnu gradnju preko 35 W.8 V SL 12-24. Jo§ jveca snaga imoze biti korisna Shema samo onda. za gradnju dodatnog VF pojacala kojim se za izuzetne prilike moze potrostruciti snaga predajnika.-3 L 5 -L H Hi'" 1100 100 n L 9 ^. dakle. I ~Ih +13.lOOn 1 "1 izlaz i. npi\ QTH okruzen planinama.HI-+13. Ako je amplituda primanog signala vec bila toliika da je postignuto ogranicenije. !_8 L2 1 i. Za graditelje. posliuizi ku ogranicuju amplitude. nema smisla graditi ja£e predajnike od opisainih! Samo bi rizik da smetamo okolnim uredajima bio vecd! ina si. u slucajeva. Shema je nacrtana prema podacima tvornice »RCA« koja je dala i podatke za namatanje zavojnica. nista se bitiK) ne moze promijeoiti ako je signal jaci. m-ozemo ga upo12 trebiti kao pobudivac za ovaj stupanj koji ce naim moci dati ovisno o upotrebljenim tramzistorima.. Ako vec itmamo predajndk koji u dvometarskom opsegu daje oko izlazne snage. prema podacima tvornice »RCA« 394 . Predvidena je upotreba triju tranzistora 2NT3S32 ili 40282 ili mekdh dirugih koji ovinia odgovaraju.

dakle. ima pobudu sa Pogomski napon od 13.4 mm. anaksdmalna. Zavojndca je dugacka 9. Za prikljucak iza AM-predajnika Hi za SSB-signale ne odgovaraju! sut na resonasnciju svojih titrajnih krugova. moze se rjesavati na nekoldiko irazlicitih nacina. ako se antena prikljucuje preko zaista ponzdanog fdltera. nego koristu Na kraju treba naglasiti da pojacala ove vrste ne treba smaitrati te »linearnim« pojacalima. Nanjihovu resonanciju utjece polozaj dzlaznog para kondenzatora i induktiviteti mo zavojnica. iNa ulazu i Tia-Mazfu nalaze se po dva trimerkondenzatora. To je postignuto. CuAg. ovisno o fupotrebljendm tranzistorima. Bolja bi se linearnost mogla ocekivati od tranzistora koji radi sa visim pogonskim naponom. jMace bi od takvog poja6ala snage bilo vise ste- Zavojnace u kolektorskim stRijnim krugovima ne smiju syojim poljima djelovati na zavojnice ulazndh strujnih krugova. koje bi moglo dati snagu oko 50 W. sa odgovairajuoim Ls=Ln—Li—2 zavoja na promjeru 3.3=L4=3. Ona to niOsim za poja£anje snage FMipredajnika 00a mogu posluziti i za pojacanje dvometarsMh telegrafskih (CW) emisija. osobito Ls. Mogli 'bdsmo. da takvo linearno poja- 6alo pokujsamo nacrndti s jednim od njih. Lz To i Li postdgne resonanse postize jezgricama za Problem gradnje linearnog poja^ala s tranzd^torima. tako razmjestiti da svi spojevi budu sto neinduktivniim opteredenjam izlaza.2 mm. zicom 1. L& i L10. Potrdbna pobuda bi bila upola manja. One moraju bit! nacinjene od visokofrekventnog feromagnetidkog tmaterijala koji odgovara za primjenu na frefcvencijama u dvometarskom opsegu. Buduci da svaka od njih mora sto bolje resonirati na radnu forekvenciju s kapacitetom onog tranzisto- od njih ima pojacanje snage samo 4 dB. CuAg. Potrebno je da se induktivdtetima zavojnaca cija. uz dovoljnu pobxidu.5 zavoja na promjeru 6 mum.5 mm. dovoljan je da se postigne izlazna snaga izmedu 35 i blizu 40 W. te istovremenoutjecu kraci. Prvi Isrtovremeno treba. Pri gradnji se mora «sve dijelove. sto znaci da mu je potrebna pobuda od 20 W. ukljucivsi i fcranzistore. 50 s dva tranzistora na dva metra W L2. odrzavati i resonanciju Mazndh strujnih kmigova.v Za- voji razmakiMiti za iru debljinu zice. s ikojim je u vezi. Jedan od nafcina je. mora se induktivitet svake od njih dovesti na najpovoljniju vrijednost. Tada ce i kolektorska struja tranzistora biti najjaca. L2=Z. Induktivitet ovdh zavojnica treba jezgricajma dovesti na itakvu vrijednost da pobuda bude maksimalna. koliko je guee bolje. ukoliko mozemo BLY nabaviti tranzistor BLY 90 94. dok se sa BLY 94 to postize uz napon od 28 V. ili ugadanje. zicom 1. Redovita -upo treba dopu&tena je sumo onda.to ce biti daci: ujedno najpotirebniji poprigus- ra Li = sirokopojasna UKV (1 nica (aH). samo 10 W. Prj torn tranzdstor BLY 90 moze dati tu Maznu snaga uz napajanje sa 12^. uz 12 W. upotrebiti BLY 94 uz 28 V u pojacalu snage koje bi 395 . Tranzistor BLY 94 ima pojacanje 7 dB. VF-Fe jazgricu za ugadanje. Konstruktor je predvidio posebne ulazne i posebne izlazne zavojnice za svaki od tranzistora. poromjenljiva ska. Njihovi medusobni omjeri kapaciteta odloicuju o piilagodenju ulazne i izlazne impedaneije. zdcom 1 mm. (kada je izlazna snaga.8 V. Ugadanje se mora izvrsiti bez antene.nz sto ibolji odnos SWR. Oni moraj'U biti najbolje kvalitete i veoma stabilno gradeni. CuAg. 6. Ls=L9—Lio=2 zavoja na promje6. To je mnogo.5 mm.5 Duzina zavojnice mm.8 mm.

ima izg'ed kao na si. vrste dvometarskih signala. uz pobudu od satmo 3 W. Raspored dijelova je prikazan na si. Ona nece biti sasvim jednaka za jedan i drugi tranzistor. oblik i simje§taj zavojnica je vidljiv -na sMci.5 V. kao Sto su. Ri otnoze imati oko 27 Q. dajiu 25 izlazne snage. (si.5 V. Vidi tekst spiralnog svrdla (burgije) promjera 8 mm. ukoliko zelimo ostati kod napajanja sa 13. 12-26. Dva paralelno spojena tranzistora za postizanje vece sna- ge u linearnom pojacalu za sve koja ima bakreni sJoj saimo sa jedne strane. 12-25. Njeje potrebno 28 da. 12-26.„ 40 J™ J «Th k !>> >-rT' 40 Li > a L2 ? | \—^4 mirna kolektorska struja od kojih 100 za oba tranzistora. Jedan takav daje izlaznu snagu 25 pobudu sa 6 W. Mi nismo irniaJi takvog tranzistora >xpri iruci« pa snio po§H donujgiin pu- tem. Za sam raid paralelno spojenJh tranzistora to nema drugop ma£rnja osim cinjenice da <5e jedan (onaj koji ima vece strujno pojacanje) biti jace opterecen. sagraden prema shemi na sU 12-25 W Uz pretpostavku da ce se napajanje elektri&iom energijom dobiti dz Ako se mozemo odluCiti za veci pogonsM napon. proma si. si. Oni su sa straznje strame zalemljeni na bakar i sluze kao kontaktni podupiraci za 396 . 12-13. Kolektorska struja jednoga ce se poneSto razlikovati od kolektorske struje clnigoga. Sastavne dijelove smo montirali na onu stranu plocice koja nenia bakra. Taj xKirugi pait« je paralelno spajanje dvaju slabijih tranzistora. Zato jo najbolje ako ta razlika nije veca od 15 do mA 7p I—fee 20%. recitmo. debele 1. Izbor bi mozda anogao Wuz W SI pasti i na tranzistore 2N5591 koji takoder.u princapu bilo kao ono na si. velicine / 60 SI. -H3. Kondenzatori. Shema vrijedi. Broj zavoja. bio na- cinjen s njima. 12-28. kad je pripremljena. uz 13. 12^27. moze razdjelnik Ri/Rs 12-25) za posti- mu BLY V W zavamje potrebnog prednapona na bazama tranzistora TRi i TRs spojiti na puni napon.5 mm. namotane preko 100x80 mm. Plocica fci / 60 i Wn ¥ od vitroplasta. Dva takva bi trebala sa pobtidom od 12 daiti folaznu snagu 50 W. Cu i Cn su tzv. a R* toliko da se postigne terskom opsegu. Cb. Zavojnice su bile nacinjene iz posrebrene bakrene zice. ali takoder 25 do 28 V ukotiko su upotrebljeni tranzistori kojima treba takav napon. daje najmanje 25 izlazne isnaige u dvometarskoan atma- stafoiliziranog ispravljafca. Prototip pojadala snage. Otpornik Rs odabire se prema potrebno j mirnoj struji tranzistora.5V c^Tln L6 ~I . Takva dva snio mogli <»nadi« i zato je 5(Pvatni izlazni linearni stupanj. Napon za napajanje mole biti 13Jy V. za dva tranzistora. 12-25. provodni komdenzatori. ali trefoaju vedu pobudu <oko 8 W). BLY 89A. do&M bi u obzir i tranzistori kao Sto je 93.

St. Format je 100 X 80 mm snage. 12-27. gore: provodni kondenzatori Cb> Cu. Komentar u tekstu 397 . Raspored sastavnih dijelova na plocici. 12-28. prema si 12-27. u sredini: Cv. Lijevo. Stampana vitroplast-plo&ca za linearno pojacalo 12-26. na si SI.

si. rada predajnika). Va&no je dobro hladenje taranzistora. naj prije upola nizi od onoga s kojiim cemo ikasndje raditi. 12-31). sklop za automatsko ukljucivanje linearnog pojacala (vddi kasnije opis £ si. nastojati da se dabije imaksdmalna dzlazna snaga.prikljucivanje ostalih dijelova koji budu sa »linearcem« spojen takocter njkna u vezd. dok neraa pogonskog napona. 12-29. Opis u tekstu 398 . su s 12-29). Pogled pod sasdju tog uredaja (si. koaksdjalina sdgnalna zamljdca (sijalica) zelene boje koja svijetli ikad je poja£alo u stanju pripravnosti (za vrijeme prijema). Povrh njdh je prekidac i jos jedna zaruljica zute boje koja sigdnuiga nalizira da je ispravljac ukljucen. onda crvena sdgnalna zaruljica koja svijetli za vrijeme dok je pojacalo ukljuceno (za vtrijeme Kad smo tako dzvrsili parethod^ no ugadanje. 12-30) pokazuje dio ispravljaca sa elektrolitskam kondenzaitorom i dijeloon elektrondokog stabilizatora napona. Lijevo gore nazire se »COR«. Kad to ponoviimo sa sve veoim naponom (ne predugo. Zato smo ih montiirali na masivno ailuminijsko hladilo (si. jer ulazno ogadanje ldnearnog pojacala (mora biti izvrseno na takav nacin da pobuda bude maksimalna. 3WR mora biti sto manji. doci demo konacno do toga da sasvkn Jedan za primarnu stranu transformatora ugradenog i'spravljaca i malo popravimo ugadanje i na ulazu. ce nas cilju. Ispod njega su iredoan: ulazna prikljuCnica. Ona je u pocetku. One pripadaju izlaz- (lijevo dolje SL 12-29. Pogled na prednja plocu uredaja u kojemu je ugradeno linearno pojacalo snage (si 12-26) za jedno sa ispravljacem nom kad visokofrekventnom filteru bez kojega se takvo pojacalo ne bi nisimjelo prikljucivati na antenu. ali uz sto bolji odnos stojnih valova izmedu oba uredaja. da se tranizisitori ne pregriju!). hladilo. Zatim slijedi iz- lazna koaiksijalna prikljucnica i prikljucnica za izmjenicni napon od 220 V. Iznad ovoga su dva osiguraca. kao i i Cs. Tu se vide d dva oklopljena releja za koatksijalne vodove a u sredkii). Pogled pod sasiju uredaja. vrlo analena. Na izlaz treba priikljuciti neinduktivno opiterecenje od 50 Q mozda je t Ugadanje pojacala preko nekog SWRnmetra. i pazljivim okretanjem kondenzatoara Ci d Cs. Plo6ica sa dijelovima pojacala je na unutrasnjoj strand prednje plode. Dobro je da je i predajnik koji daje po- & SL 12-30. pazeci i na ulazni SWR (!) pribldzat . Ponovno pa£ljivo ogadanje na maksimum. ikao i resonanciju SWR i pri- za istosimjernu struju s kojom se naipaja linearno UKV pojacalo. Sto blizi vrijednosti 1:1. mozemo ukljuciti napon za napajanje tranzistora. S vanjske strane se vidi preko jos jednog SWR-metra. Wti$M:- najbolje zapoceti bez istosmjernog napajanja (!) sa reduciranom pobudom. Lijevo od elektrolitskog fkondenzatora (u desnoj trecini slake) vide se zavojnice.

biti Sto manji. dolazi od engl. Kod Uz dugotrajnije djelovanje jace visokofrekventne struje. Medutim. Ovi kapaciteti dpak postoje. Da ise to ne bi dogadalo moraju kapaciteti. Takarv sklop neki lokahi«) ostao »uzak«. u pravilu. »Carrier operated relais«). To je kod slabdjih pre- VF snage U svaikoj radio-sta-nici treba osi- gurati nesinetan rad i prijemnom i predajnoaii dijelu aparature. U tu svrbu moze se po- snaga imoci ce se. obicno uz antensku zavojnicu. Jedan takav je na si. uz napon od 26 stabiliziranog ispravljaea. diode se mogu zagrijavati. dakako. Ona. a kod jacih predajnika na njihovim ulazndm titrajnkn krugovima. Otpornik Ri treba tako odabrati da se predajnik znatndje ne optereti. su bili »ugodno topli« i nakon nekolitko minuta rada (koliko otprilike traje jedna »relaoija«). »COR-stklop« u moze biti nacinjen televizorima. ni Takoder ne smije biti nikakvih u susjednim radio-apa- . dobro je da se izlazna visokofrekventna poja£ala vece snage ukljucuju istovremeno kada se iskljucuje prijemndk. to su d same zastitne diode ugrozendje. ni ulazni tranzistor bi bio vise zaSticen! ne ba da ima oko 10 do 13 W. a to je jedino sto nam pofcazuju obicni mjernl instruTnenti s kazaljkoan.lagodenje na izlazu. a da dpak diode Di i D2 ispravljanjem VF struje proizvedu dovoljno visok napon na kondenzatoru od 1 nF. Iako se za prelaiz od primanja na emisiju ipak iz upotrebljavaju releji. Jos mianje je zagrijavanje kod emi- nika doci toliko visokofrekventne snage da ulazni tranzistor bade ostecen. treSSBnsignala. . Prema tome treba. Sto je visa radna frekrvencija to ce spomenuta opasnost biti veca. pa i »pregorjteti«. Otuda potece 399 . Tada. na vise naoina. bez izoblicenja i Simetnji neposredno uz nasu radnu frekvenciju. po dvije »amtiparalelno« spojene diode kojima se ova opasnost ano^e snianjiti. Temperatura im je bila podjednaka a. sto je izlazna snaga veca. postidi ako za modulaciju prianijenimo agranicenje ampldtuda niskofrekventnih najpona prije modulaeije. na opip. Ulazni tranzistor je za§ticen d uz snagu predajnika od nekaliko desetaka vata. U prosjeku. iz V Pobuda UKV Zagrijavanje tranzistora je najvece kod xada sa frekventno moduliraniim sdgnalom koji jednoliko i maksimalno optetreouje ftranzistore. ako sdgxial ne mozerno kontrolirati diti i osciloskopom. snaga mora biti ndza. Maksiinalna snaga koju smo mi tako postlgli bila je blizu 52 W. 12-31a. je j>ri torn bila iz predajnika tkoji je na svom izlazu imao tranzistor 2N3632. Zagrijavanje tranzistor a i alumdnijskog hladdla je bilo vrlo uimjereno. kod SSB-signala. Prikljucnica VF u vezi je sa nekoim tatkom u predajniku. kao i poda'lje od nje. AH a onda moramo biti sigurni da nam je signal na svim prijemni- igodni relej ukljucdti rucnim prekdtipkalom posebnim dacem ill (»PTT«. gdje je dovdljan visokofrekventni Korisni pomocni uredaji uz tranzistorska pojacala potenoijal.« d djeluje pod »Voice operated utjecajem niskih frekvencdja). Kod telegrafije. NeSto veca prosjecna Da se ovakve pojave izbjegnu. »push to talk«) na cima okolnih radio-amatera (i »u tmikrofonu ali takoder pomocu posebnog sklopa kojd se cesto oznacuje kao »COR« (od engl. moze predajnika na ulaz prijem- dajnika ma izlazu. sije gdje postoje prekidi pri kucanju. zagrijavanje je manje. njih sumo vrsna snaga (PEP) dosize punih 50 W. prilaga* pobudu. pogresno inazivaju »visokofrekventnd VOX« (»VOX« . smetnji mi ratdima. od engl. dzmedu kontakata koji su ukljuceni u izlazne strayne krugove predajnika i kontakata koji su u vezi sa ulazndm krugovisma prijetmnika. U poglavlju o UKV prijemnicima nacrtane su na mnogim shemama.

Kroz relej REL poteci ce. ZD . On 400 . spojen paralelno sa zaruljicom (sijalicom) od 12 V/0. VIP\GH^» 1' I * SWR most (REFLEKSIJA) kom Korisni dodatni uredaji: a) za uklju&ivanje pojadala snage viso frekvencijom (»COR«). zajedno sa TR2. jedinici. za vrijeme rada predajnika. mora Sto bMi stoje najxnanji gubici biti 3 to bolji. Paralelno Zenerovoj diodi je spojen tiristor TR3 kojd. pri okretanju antene) otnoglo bi optereeenje predajnika post a ti preslabo. to veci §to je dzlazna snaga koja odlaizi u anitenu veca. U slucaju potrebe. §to je cesde mogude. b) elektronicko osiguranje predajnika kod pojave loseg odnosa stojnih valova (SWR). Ako ibi se iz bilo kojeg razloga. postize stabilizirani napon od 10 V za oscilator predajnika. Ona neka bude za nomtnalno optereeenje do 10 d za napon od 10 V. normalno. Tada bi se na kolek- struja baze u transistor TRi. da negdje pukne antenski da na mjernom instrumentu (koji kod prijema sluK kao S-metar) za vrijeme emisije kontroliramo rad predajnika. Jedan uz dobro prilagoden antenski je najekonomicniji prenos saiage iz predajnika na antenu. i2-3i. zavojnicom releja je na ParaMno ako ih je vise) u izlaznom stupnju predajnika zastdte od tak12-31b. pojaviti velilki naponi od kojdh bi laiko stradald tranzistori Darlingtonovog para. formira tzv. ogranicuje jakost struje koja tece kroz Zenerovu diodu ZD. tako jaka elektricna struja. moze TR2 biti takav da podnosi jace struje (BC140 ba Otpornik R. TRi i TR2 mogu biti bilo kakvi silicajevi tranzistori sa veddm strujnim pojadanjam {dva BC107). i se izlazni tranzistor (ili tranzi- stori. dioda D$. sa izlaz predajnika. recimo. Polaritet ove diode je odabran tako da ona na propu&ta struju koja treba da te£e kroz REL. toru tranzistora mogle pojaviti tako visoke vrsne viijednosti VF napona koje on ne tmoze podnijeti. ne propu§ta struju i ne smeta stabilizacdji Ved ssmo niagla&ili 11a mh valova da odnos stojantenskom kabelu napona. Drugi napon koji se jaivIja na SWR-mostu jednak je nuli ako je sve optimalno ugodeno. SWR povedao (npr. Tada SWR mora i Na SWR-mostu 21) kojd je uigraden (vidi biti u <u poglavlju predajnik. vog unistenja moze matski prikazan na Kod sluziti sklop elektronickog osiguraca kojd je shesi. cim se pojavi val nosilac predajnika. Vidi tekst kabel. jav- u kabelu I po- ljaju se redovito je. da se pokida antena ili. Uz veci je te§ko ugoditi dzlaszni stupanj pre- SWR yod i ugodenu antenu. je pravilno opterecen. Ovaj. zbog samoindukcije.1 A. na uobicajeni W ill sli£an). Dar- lingtonov par u kojemu je ukupno strujno pojacanje jednako umnosku strujnih pojacanja upotrebljenih tranzistora. zajedno s njom. Taj napon se moze iskoristiti dajnika za optimalan rad. Tako se. prekida kolektorske struje naogle ba se. Ovisno o jakosti struje koju trerelej. nacin. Mnogi su tranzistori na taj nacin bi'Li probijeni da relej odmah dskljuci prijemnik i antenu prekopca sa prijemnikova ulaiza Da postal! netipotrebljivima. omogucen predajnik dva napona.b) r R M 12V/0JA p-T R4 ^+10 V f— n (stab ) <© S/.

fcurbi. gejt. uslijed je. Oscilatorov pagonski maipon je. Nijedan stupanj predajndka nema vise pobude i kolektorske struje tranzastora se s manje ili padnu na nulu. Razomije se da potenciometar od 10 'kQ treba namjestiti tako da £itav sklop ima dovoljnu osjetljivost.1 A) zasvijetli punim sjajem ci da se neSto dogodilo skih frekvencija maze se u 70-centianetarski opseg dodi na razimjerno jednostavan na£in. blizu jedinici. za ugadanje titrajnih krugova. moze stradati kojd od tranzistora. Iza ponovnog ukljudivanja. tzv. On ne redu. >waraktori'ma«. potede stmja i TRs svojom kolaktorskom strujom aktivira i TRd. U §to je ved mnogo puta (i neugodno nije skuif>o!) potvrd^lo iskustvo. tj. Od tranz»istara se razlikuje po tame. zbog kvara na anteni ili na antenskom kabelu) do baze tranzistora TRs stigne napon koji je dovoljno velik. Ako ga ukljudimo. kako smo rekli. Utrositrucivad frekvencije ono^e se saigraditi i pomocu varikapdiode. »sve u redu«. U torn stanju pad niapona na tiristom (izmedu njegove anode i katode) iznosi manje od 1 V. Shemu i raspored dijelova utroprema frekvencije. naime. cak i onda ako preko G-elektrode vi£e ne tede ni- kakva stnuja. ujpravo kao i kod varikap-dioda. Jedina je razlika u tome da varaktori sluze iskljucivo za umna^anje frekvencdje i podnose velika opterecenja. Ako ako je SWRodnos mo&emo zaboravdti da na tranzistorski predajnik prikljudimo antenu. Ako. U- gradnja takvog osigurada se i tada isplati jer predajnik jednostavno neodekivane pojave refleksije (npr. mediuti<m. podEksperimenti s taikvim utrostrudivadem vrlo su zandmljivi i mo- gu biti korisnd jer omogucuju konstrukciju jednostavnog ureaaja za prelaz na frekvencije oko 432 MHz. Zenerova dioda ce raditi normalno pa ce i oscilator ponovno dobiti potrebam 26 Radio priru£nik slicne piumjene uz onala opteredenja. Istovremeno je i predajnik sasvim i$klju£en. tsonije okdnuti ako je sve u pad napona da se preko elektrode G (»gate«. ako se zadovoljimo s malim sna- gama koje takva dioda maze nesti. treba najprije iskljuditi napon kojim se napaja stabilizacijska siklop. ODASILJACKI UREDAJI ZA 432 MHz Eksperimentalni utrostru£iva£ frekvencije Iz TRs je. pagonski napon. dok su varikap-diode u prvom redu namijenjene da rade kao promjenljivi kapa- upozoravaju- u antenskom kabelu all na antend. tiristor. Kada opet postignemo da SWR bude oaannalan. Sto tAristor kad jedanput provede elektridnu struju — trajno zadr- — dvometarskog opsega amater- zava tu sposobnost. Tiristor TR3 se pri tame sam vrati u prvobitno stanje. dakle. autamatsku korekciju frekvencije i citet Predajnik ne unoze raditi doklegod ne fuklonimo uzrok iskljucivanju pogonskog napana za oscilator. To je poluvodidki proizvod koji je samo donekle slidan tranzistoni.postaje veci aiko se usMjed nepo ieljnih refleksija (zbog neprilagodenja) pojave stojni valovi na antenskom vodu. Njegova kolektorska struja na otpomiku od 33 kQ daje tako velik mogude ukljuditi bez antene. Frekvenciju treba utrostruSiti: 144 MHz x 3 = 432 MHz! Najjednostavniji su omnozivaci frekvencije sa speoijalndm diodapna. pri tome pao na tako imalu vrijednost da oscilator prestane raditi. stniftvada 401 . Varaktori su diode kojima se mijenja kapacitet. 2aruljica (12 V/0. Predajnik de opet normalno raditi. pa on »kratko spoji« Zenerovu diodoi ZD. napon koji se sa SWR-mosta dovodi tranzastoni TRs premalen je da bi mogla pateci znatnaja kolektorska struja. vrata) aktivira a TRs.

Istovremeno dioda D lezi u izlaz- kragovfrna. ovisno o jakostd ulaznog signala. Ovaj napon sluzi kao prednapon za diodu i odrectuje nje-noi iradnu ta£ku. Ova resonancija je vazna abog toga nim strujnim b) 1 Onrnn . Promjenljivi kondenzator Ci dovodi oilazni titrajni king u resonanciju. Serijski titrajni krug L2C2 mora resonirati na dvostruku frekvenoiju (288 MHz). CuAg.2 mim. unutamji promjer 8 ram. zica 1. prikazuje sL je zavojnica Li (7 12-32. Dioda rikap«). D je »va- u primarnom titrajnom krugu. Paralelno s diodom je otpornik od 100 kQ pa na njemu Ona dezi nastaje pad napona uslijed ispravljackog djelovanja diode. diUgacka 15 mm).DL9JU. Na njenom drugom zavoju je odvojak koji je spojen sa ulaiznom koaksdjalnom piikljucnicom. Na ulazu zavoja.

u svrhu boljeg hlade- nim nja. CuAg. Na SI. pregradene u dva dijela. razunjerno jednostavnog varaktorskog u-trostru£ivada frekvencije za ve6u snagu. U gornjem dijelu je smjeSten £etwtvalni resonator za 432 MHz. na promjeru 5 mm. osim osnovne frekvencije. na promjeru 5 mm. a 11 donjem dijelu <na slid) je sve ostalo. Iz ovog resonatara je onda moguce odvesti f — dobiveni signal (432 tensku koaksijalnu MHz) na an- Tome tacnije shizi petlja od na prikljucniou. Ona je oikomita na Lu Saan varaktor je ti£vr§cen na Sasiju a od njega. Izgled takvog utrostrucivaca si. U ispravljenoj stmji ima. Od varaktora prema kondenzatorn Cs usmjerena je zavojnica L2. 144/432 MHz. Kao rezultat toga mijesaaija dobiju se vrlo snazni titraji trostruke frekvencije (144+288^432). poznatfrn pod ionenom varaktori. za ugadanje. varaktor. Pomocu njali se utirostrudivaC moze piilagoditi predajniku iz kojega se napaja. kroz keramicki provodni oep diode u metalbuciStama. promjenIjivi kondenzatori Ci i Cs. Pogled pod Sasiju varaktorskog utrostruhivaca frekvencije 403 . Vrlo dohre rezultate daje BAY 66 (»Philips«) podnoseoi INPUT do 20 pni W. C*=Cs =»televizijski« keramicki trimer od 10 pF. 12-33. snazna tkomponenta dvosfcruike i slabija koanponenta trostruke frekvencije. tzv. Prema varaktoru je usmjerena zavojnica Li. 12-33) je varaktor. SL frekvencije vidimo 26* 12-34. D—specijalna dioda za utrostru6i* vanje frekvencije. Ci=15 pF. aice Ls i. L1 — 6 zavoja ilea 1. duzina 13 mm. opisan u tekstu. Ovdje zeliimo prikazati samo jedan primjer. One se mogtu na jednak nacin. Ls = 3 zavoja. Titraji trostruke frekvencije od- vode se najpiuje na Ls i C4 a odavde preko induktivne veze Lz Li. Tu 12-34. Uz ulaznu koaiksijalnu prikljucnicu vide se. u zajednici sa zavojnicom Lu Varaktorska dioda ispravlja te oscilaoije pa se na otporniku od 100 kQ stvara pad koji sluzd kao neka vrsta radnog prednapona za saraiu diodu. Istovremeno je omoguceno i ugadanje ulaza na 144 MHz. duzina 19 mm. Cs = kapacitet. Dioda D (si. u ugliu desno dolje. strucivaca frekvencije 144/432 MHz. Shema varaktorskog utro- napona divostrukiu frekvenoiju (288 MHz) resonira serijski titrajni krug L2C3. na cetvrtvalni resonator L4C5. C2 =15 pF. jednostavno priSarafiti meniu Sasiju. zica 2 mm. CuAg. je prikazana unutra§njost §asije. Ostalo vidi tekst r Resonancijom pojacane visokofrekventne struje frekvencije 288 MHz mijesaju se u istoj varaktorskoj diodi sa ailaznom frekvencijcxm. Varaktori BAY utxostruiSivanju opteretiti sa 50 dajuci OUTPUT od 35 W! Sve ove snazne diode imaju van j ski izgled kao i TK>znate silicijeve ispravlja£ke W 96 mogu se.ma. na li- Promjenljivi kondenzatori Ci i Ct pripadaju tdaznom djelitelju vi- sokofrekventnag napona. kondenzator Cs.2 mm.

na£injena od 1. Kroz £ep C. Kao prva i jedna od najvaznijih stvari je cist omski otpor od 50 ili 60 Q za la£nu antenu koja mora biti slobodna od reaktivnih komponenata i na tako visokoj Erekvenoiji. §iroka 13 mm. si. ill posrebrena mjedena traka Ia. po mogucno&ti posrebrene £ice. Ove dvije plofiice predstavljaju promjenljivi kapacitet Cs.5 x 17. ldjevo. Oni koji su okusali svoje sposobnosti na tim frekvencijama lako ce se sloziti u tome da mm su za pripremanje uredaja potmoou kojth su mogli pouzdano ispitati sagradeni predajnik potrosili daleko najvedi dio vremena d sredstava. 12-35 je skica pregrade koje eetvrtvalni resonator d&pod Sasije odijeljen od preostalog dijela umnozivaca frekvencije. Ona <5e redovito biti 3 do 5 nog resonatora za 432 c. prolazi petlja Ls. prolazi petlja Njezin polozaj kao d samu konstrukciju resonatora za 432 MHz bolje cemo uofciti ako si.5 cm dok joj je presjek 5x5 cm.ti. Pomocu nje se traka struciva5a treba raspolagati odgovarajucim griborom. Pregled pribora koji je potreban za ispitivanje varaktorskih utrostrudivada frekvencije 144/432 MHz. a drugim kraj em na statorski oblog trimera Ce. Udaljenost izmej du Ls d Ia takoder treba odrediti pokusom. Sama Sasija ima domenzije 12. Drugi kraj petlje Ls zalemljen je izravno na statorskd oblog trimera C*. Ona je jednim svojim krajem zalemljena na srednji kontakt koaksijalne antenske prMjucnice K. koja je s jedne strane presavdjena tako da se dobije 12 Siroka ploha. u pregradu.5 x Na jom Za ugadanje varaktorskag utro- x5 cm. Supljina dobivena postaivljanjem pregrade duga£ka je 17. 12-34. OPTERECENJE VATMETAR SI. na£injen takoder od fcvalitetnog izolacdonog imaterijala. Ispitivanje tiredaj a koji trade na tako visokim frekvencijama kao sto su 432 MHz zato nije laJco.5 mm. 12-36. Vidi tekst 404 . pleksiglasa. Oblik i velidina petlji Ls i Ls takoder su prikazani na si. Ovaj mo£e biti nacinjem iz polistirola. 12-36 vidimo pregled pri- ucvrsti s dva vijka i onda joS za- lemd na bocnu stijenku Sasije. ali bit ce oko 5 do 6 mm. te* flona ili keramike. Vecina laznih ante- TX 1«MHz $ VISOKOFREKV. mm SI 12-35. Na drugom kraju traka nosi mjedenu plocicu promjera 25 mm. U sredini je u£vr§cena bakrena. redimo sa si. Udaljenost izmedu Ls i 1*4 treba odrediti pokusom. Visok je 24. Jednaka plo5ica mora biti ovoj nasuprot. fiksirana je pomocu stmpcica IZOL. 12-35 upostavljen mm. 12-35 sa strane. MHz Ls. diuga£ka 130 mm. Na si. montdrana na vijku tako da se udaljenost medu njima moie mdjenja- bora kojim bi se moglo izvrSitd takvo ispitivanje. debela 1 ram. Skica za izradu detvrtval S druige strane trake Ia dolaza petlja Ls. Da se tra- ka Lrf ne trese.5 debele bakrene.

12-36. Prvo ugadanje treba izvr&iti uz manju uho su nezamjetljiva. dobre stabilnosti. oznacen slovom E. Tranzistori kao umnoiivaSi frekvencije na 432 MHz ri Moderni. snagu dvometarskog signala. treba je sig- da pomocu njega mozemo utvrkada je varaktorski ulazni titrajni krug dobro ugoden. To se na tiim frekvencajama. po mogucnosti §to blize vriditi smanjiti vec kod dvometarskog nala. u 70Hcentdmetar- skom opsegu. mo Jednu od mogucnosti da ostvari- uz odnos stojnih valova. prije nego li bude utrositrucen. Tu si ramo pomoci na drugi nacm. To 6e biti onda aiko reflektometar pokaze najimanji moguci odnos stojnih valova. SWR-odnos postaje obicno veci. t tj. u amaterski improvdziranom ispitnom uredaju. Gubioi su i zatkn vise/harmonicke frekvencije. neinduktivno opterecenje. na jednam kraju montirati koaksijalnu prdkljuenicu. Iako je na suprotnom kraju kabela otpornik kojemu je opteretivost samo 2 W. Da ne bi bilo smetnja i da se emitiranim ostatkom ne smeta na stanicama koje rade u dvometarskom opsegu. Uzet cemo 30 takvog kabela. Taj porast potvrduje da su u izlaznom signalu prisutne jo§ i druge frekvencije. tar« f tacnije Kao cije od 432 MHz unmazanjem. U prvom redu prisutni su ostaci la t dvometarskog signa- odgovara prikljucnoj vrijednosti kabela. a na drugom kraju izmedu sradnjeg voda i vanjskog oklopa. umjetna ili vjes- ta£ka anitena) koja se u razlicltim zemljama nudi na prodaju. ali frekventno modulirani>al zadrzava dobru kvalitetu modulacije. Zanimljivo je da se amplitudno modulirani signal moze utrostruciti bez opasnosti za razuanljivost. teiko postize. udvostru^ivanjem utrostrucivanjem frekvencije. Jedan od njdh ce posluziti opisanoj svrsi.na (*dummy load«. moze se ulazna snaga povedati i onda jos malo popravdti oijelo ugadanje. Uz dobro. Tek tada treba ugadati ostale titrajne krugove. A je dvometarski predajnik. B C civaca frekvencije C. SWR metar pokazuje maksimum »prema napred«. Filteri su opisani u poglavlju 22. *no dobru laznu antenu pruza onaj isti koaksijalni kabel koji ce nam kasnije sluziti za vezu sa antenom. ukoliko je bio u dobrom kabelu u dvometarsbom opsegu dist i bez ovolike duzine na toj freikvenciji tako veliki da se otpornik nece pregrijati! To mozda iznenaduje. uvijek je potrabno iza utrostru'divaSa frekvencije upotrebid sto je moguce bolji filter. Kad je ugadanjem postigniut maksimum na 432 MHz. neinduktivnii otpornik takve vrijednosti koja m Iskljudi<mo li filter D. ali je tako! Ni do antene nece stazati vti£e snaige kroz ovu vrstu kabela! »cirpova«. dobro ce posluziti jo§ jedan SWR-metar. Izoblidenja koja se pojavljuju za jednosti . spojiti dvovatni. »overlay« tranzistopogodni su za postizanje fretkven- yisokofrekventni »vatme»mdikator snage«. mozemo u kabel bez brige »poslati« cijelu snagu koju daje utrostrucivac ako ne prelazi 20 ) W. Telegrafski signal. ostat ce nepramijenjene kvalitete i poslije utrostruoivanja. osim 432 MHz. Njegov izlazni signal preko reflektometra B odlazi na ulaz utrosfcru- vanja postaje nerazuanljMfva. Frekventno moduliran signal postaje Siri jer ja. Najbolje djelovanje omogucuju sklopovi prema sL ili i Promjenljivi kondenzatori Ct djeluju kao kapacitivni djelitelj & 405 . Reflektometar treba da je ukljucen izimedu A i mu Da ne se utrostrudi i devijocibi bdla prevelika. Ipak. SSB-telefonija poslije utrostruci- Pogledajmo joS jedanput si.1:1. u idealnom 1:1. Za kabel tipa RG-58/U to je 50 Q. treba nastojati da SWR-odnos bude $to jedinicL blize slu&aju. obicno ne vrijedi za 432 MHz. tzv. kad je sve dobro ugodeno.

Lz i La koje resoniraju na 432 MHz. S njoon je induktivno vezana petlja Lt koja se nalazi na ulaziu u slijedeci stupanj. 406 MHz. ako su obje cijevi istog tipa: MHz W QQE 02/5 ili QQV 02/6 Hi 6939. ovisno o tranzistorima.5 ram. 12-37a). Li ima jedan. pojacava ovako dobivenu frekkod FM-»telefonivenciju i daje 6 je.0 do 1. na promjeru 18 man. na istoj. i viloj frekvenciji. da ne propuSta i 144 MHz u odredenoj mjeri. To je dopu&teno ako smo se prethodno uvjerili da utrostru5ivac uz 2eljenu frekvenciju ne proizvodi jo§ i drage vi§e harmoni£ke ill. & Na si. izlaznom titrajnom 'krugu je od sfoce.Utrostru5iva5 frekvencije s cijevima Za utrostm£ivanje frekvencije sa 144 na 432 MHz je mozda lakse nabaviti pogodne elektronske cijevi nego varaktorske diode. Na izlazu su tni zavojnice: Ls koja iresonira na 216 MHz. Na ulaz sklopa dovodi tse signal frekvencije 144 MHz. mora resonirati na f rekvenciju kojai zelimo udvostruciti (216 MHz). Anodini tiftrajni krug prve cijevi treba u'goditi na 432 MHz poimocu trimerskog promjenljivog kondenzatora Cz s maksimalnim kapacitetom do 8 pF. Na trastruku frekvencijoi ugodene su zavojnice Lz i Li kondenzatorima Cz i C$. Tako na 144 se dobije daleko veca izlazna 12-38 je iskoriste- snaga. Promjenljivi kondenzatori Cz i Cs sl/uze za postiza vezu sa zavanje resonanoije a antenom. Dnuga cijev. Ls. Tu je opet kapaoitivni djenapona C1IC2 i zavojnica Jitelj Li koja mora resonirati na ulaznu f rekvenciju. na istu frekvenciju. koja se pomocu (do 8 pF) ugada na 432 trimera petlja U & hapon frekvencije 432 MHz. 12-37. svakako. izabrani taiko da se postlgne §to veci izlazni Signal frekveaicije 144 MHz dovodi se preko prikljuicnice U i zavojnice Li na uilazni titrajni krug. Kondenzator C4 i ovdje sluzi za vezu sa antenom. Umjesto zavojnice sluzi petlja od zice. Jos je bolje atko se iza utrostrucivaca doda stupanj za* poja£anje Moguce nekog ci u*mh» -^ ? r^£/Wv-r^|(-^ =: C6 -L 7 220 1 1 =p C5 r^ snage Tranzistorski umnozivadi frekvencije za UKV: a) udvostruciva. dodatkom posebnog filtera za 432 MHz izmedu utrostrucivaca i amtene. Ulazni titrajni krug treba ugoditi pomocu grid-dip metra mijenjajuci duzinu zavojnice L2. kako znamo. Veza sa antenom je induk- . 12-37b je slican utrostrudivac frekvencije. a L2 oko 5 zavoja 2ice 1.6 za 216/432 MHz. Na izlazu je serijski titrajni krug za dvostmiku frekvenciju. CuL. na ulazu. L2 d C$. kao mtrostrucivaic frekvenoije ulaznog visokofrekventnog napona (si. Otpornici Ri i Rs morajtu biti. na 432 MHz. E2. b) utrostrutivac za 144/432 MHz S/. L3. da se iza utrostruoiva5a freikvencije nepexsoredno priklju£i antena. §to je takoder £esto moguce. U njemu je zavojnica L% koja resonira bez dodatnih kooidenzatora. Zavojnica Li. je. Cijev Ei na si. Jedno a drugo se moze izbjeci. s kapacitetima cijevi.

Pod Sasijom su i sve zavojnice. Li i L2 postavljene su tako da je njihova os parasa sasijom.5x5 cm. 1240. a treba ih naciniti od zice 1.5 CuL. koje sluze kao induktiviteti Ls. L* } Ls a Ls svojim ravndnama paralelne su sa Sasijom. Na Sasijd su otvori za podnozja cijevi Ei i E2. a iz-medu tacke Y i Sasije na1.2 do 13 V. Cijevi su dvostruke tetrode QQE 02/5 SL ma 12-39. Struja mA kod pr- Za cijevi telegrafiju bi trebalo da obje imaju stalan prednapon. 12-39. mA. 12-39 i tekst 407 . Vidi si 12-38. mm I 16 k-i U ^ mm — 38 — S 2Jl 10mm 10 mm 1 s»l mm dimenzijama. prema obliku i metria zastitnih mre^ica je 5 a 9 kod dnuge cijevi. Oba stupnja stanu na §asiju veHeine 22x7. Kroz posebne otvore str&e trimeri Cs i C*. Raspored i sL 12-38. poredaaii kroz sredinu sasije. preko Le. lje si. 1a. i2-35. Petlje Lz. Oblici i dimenzije za petod zice. ( c y-f 16 mm Kad je sve ugodeno i kad je pobuda dovoljna moze se voltmetrom velikog unutrasnjeg otpora izmedu tacke X d sasije izimjeriti napon od pon od 2 V.H « — o+ieov 432MHZ QQE 02/5 C5 ^^ ? *3Q S/. godenja na antenski kabel. Jakost anodne *—32 mm—*J n k-32mm— -w "I SL 12-40. Shema utrostrucivada frekvencije 144/432 MHz s pojacalom. prikazanim na si. Ls i Le. Ei i E2 medusobni polozaji titrajnih krugova za uredaj presu »novah podnozja za upotrebljene dvostruke UKV tetrode tivna. £e- p. Kondenzator C$ sluzi za postizanje Sto boljeg prila- struje prve cijevi je a druge cijevi oko 40 ve. prema skici na si. Glavni dijelovi dolaze u nizu. mA oko 26 mA.

Ina£e bi anodna staruja bila prevelika pa bi cijevi mogle stradati od pretereeenja. ba- gradnje. silicijeve minajatorne visokofrekventne diode. Zato se anodni napon ne smije priklju&ti ako nema pobude.ga ovdje nema. ne odgovaraju. a osobito problemom da pronade odg)ovarajxnce diode. Njihov vlastiti kapacitet sve vice onemoguouje pravilno ispravlja£ko djelovanje. Buduci da se radi o mikseru. »br2e«. Vecina takvih miksera mo2e rakice« i DBM. pasivnom neizbjezivi su . Bolje su Schottky-jeve (sotki) diode rem za amaterske koje su deni mnogo nabavitti. Za kratkovalne niogradnji freikvencije mogu se upotrebiti. onakvi koji mogu sluziti i za mijeSanje u prijemnickna. pomalo se napu&ta u praksi. ^2 Danas ima mnogo takvih mogucod samogradnje do ugradnje gotovih miksera. je mijesanje. Amater je pri sa- takvog miksera cesto suo£en s problemom nabavke feritnih jezgrica potrebne kvalitete. Gotovi. nosti. Oni mogu kod 408 razlicitih proizvoda ove . metalnom kuciStu (20xl0x x8 . ty- g £ ~* kW^J Najsavremenije mijeSanjem! i najbolje: Najsavremeniji na6in da se yisokofrekventni signal bilo koje vrste »prenese« u 70-cenitimetarsko podru£je. kao i na onim jo§ rvdsima. U novije vrijeme se priimjenjuju druge metode od kojih cemo neke upoznati. One ved na frekvencijama oko 432 MHz. te da pri tome zadrzi sve svoje dobre kvalitete. ali ih je teze tvornicki proizve- sadiie vrlo dobre »§othermetioki su zatvoreni u malom. tzv. Utrostrufcivanje frekvencije. kolikogod bilo zanimljivo za eksperimente.mm!) sa nozicama za direktno lemljenje na »£tampariu« plo£icu. Danas se za takve svrhe najradije upotrebljavaju dvostruko balansirani mikseri (DBM). diti do frekvencije oko 500 MHz.^ubici.

Prvi stixpanj za pojacanje. prema si 12-41. vodimo izlazni signal preiko PMiltera sa zavojnicom Ls* Taj signal treba jos pojacati. Specijalni DB^mikser za UKV koji se moze upotrebiti sve do 800 MHz izraduje tvornica » Indus trial Electronics* pod oznakom »IE-800«.vrste biti. 8).josti DBM-a taiko. Pojacan signal pojavljuje se u kolektorskam titrajnom krogu. 1) DB-miksera. Zavojnice za uredaj. kod 432 MHz. oko 7 do 9 dB.2 od koje Ikmetarski signal odlazi na ulaznu priklju^nicu (nozica br. Za jos bolju filtraciju korisnog signala na izlazu je primijenjen bandfilter sa zavojnicama Le i hi. Ima ukmpno 8 no£ica. 12-41. On ima na freflcvencijama oko 432 MHz gubitke mijeSanja oko 6 dB. 3 i br. si. Taj moze biti bilo koji. preko prilagodnog filtera sa zavojnicom Li. dolazi oscilatorski signal frekvencije 404 MHz <oko 700 mV). Ulazna imt zane nozice br. opsegiu izmedu 432 i 434 MHz. Nozica br. da na njegovom izlazu (zajedno ve- TRi (BF173 ili BF na svom ulazu A preuzima dedo 30 MHz) koji treba da ima 80 do 100 mV na 50 Q. Na ulazu je otpornik od 51 Q zbog sto pravilnijeg neinduksetimetairsdki signal (28 tivnog opterecenja predstapnjeva. Tu se dobdje 70-centimetarski signal kose dalje vodi u niz linearnih pojacala (ako je to SSB-signal ili bilo ji Tablica 12-5. 1 je redovito ozna£ena plavom bojom. Najpoznatiji od njih je sa oznakom »SRA-1« i »IE-500«. od prikljucnice B. zavojnicom L$ (vidi tablicu Na shemi. sa zavojnicom Lu Ona je <u indufctivnoj vezi sa L. Tramzistor 224) Na drugi ulaz (nofcica br. mijeSaju se pomo6u cetiri Schottky-dise ode u un»utra§n. kojim mijeSanja postizu 70-centimetarske frekvencije se putem Oznaka . 4) dobiju produkti mijeSanja od kojih nas interesira onaj u. Da ga izdvojimo. Oba signala. desetmetarski i oscilatorski. ako samo omogucuje rad do ifrekvencija oko 500 MHz. sa tranzistorom TRs (BFY 90 ill njemu slican) dovoljan je da nadoknadi sve gubitke pri mije&anju. Najbolje ce posluzlti specijaML mikser za UKV: IE-800. Odvojak na hi odabran je tako da izlaz C odgovara impedanciji 50 Q. vidi se takav mikser sa domje strane. pedancija miksera je 50 Q pa je za piilagodenje upotrebljen PMilter sa 12-5).

si. 12 i C3— stori TRi i TR2 mogu raditi u klasi AB. Pad je vrlo konstantan i moze se »odtmjeriti« potenciometrima Pi i P2 tako da tranzibije tzv. Za pojacanje SSB-signala zadovoljit Pojacalo snage koje bi se moglo upotrebiti vidi se na shemi.. — kolektotrskoj struji tiranzistora! Uz Sa ulaznom popriblizno 30 dobije se izlazna snaga (na 432 MHz) blizu 2 W. Jedain amater je rekao: »Ja sam i kod SSB »izvukao« 10 vataU Mozda. kod FM-telefomije izlazmui snagu i oko 10 ili. mozda. snage oko 1. na kojim su sve frekvencijama bili ti vati? Pretjerana pobuda kod SSB-signala vodi do pojave »sirokog« signala i do pojave srnetnja svih vrsta. Qni su i spojeni kao diode. 12-43.+ 2_ jrsi^sm.5 (u prosjeku) da signal ostane cist. dakako uz jacu pobudu. Traozistor TRi treba na taj nacfci da postigne mirnu kolektorsku ^r *>» . odnosno neka druga dva 1242. ima dva stupnja. p-rema si. postici kod telegrafije — 2N5944 i ZN5946. vrhovi ce siguirno dosizati preko 10 ili 6ak preko 12 W. Za pojacanje SSB-signala moci ce se »ici« do izlazne slidna trarazistora. Tranzistori mogu biti u razlicitim kombinaci jama. Hi CI— 12 i C3 12. to se moze izmjeriti samo osciloskopom! Na shemi vidimo jo§ d^a trainzistora koji su ozna£emi kao Di i D2. To se dogacta zato jer pojacalo prestaje biti »linearno<< kod prejake pobucfe. W li oapona na njima Upotrebimo niptr. neSto viSe vata. ill tranzistore. alt kakvih? I. budom od mW prosjecnu snagu od 3. za modulacijske vrhove nema vise »mjesta« u Linearno poja&alo za 432 MHz sa dva tranzistorska stupnja — — u klasi AB Linearno pojacalo. bez fcobMcenja. da se sjxrijeSi stvaranje izoblidenja i nevolja koje ih prate. ULAZ 04 7T 22 Dl = D2 = BD135((li sLifiniJ SI 1242. Linearno pojacalo snage za frekvencije oko 432 410 MHz . Kolektori su vezani sa bazama dia se dotranzistorska dioda. cemo se sa izlaznom (prosjecnom!) soagom od 3 do najvi'Se 4 W. moci cemo. Nesto jaca pobuda je dopustena saano kod telegrafije Hi FM-signala da se postigne izlazna snaga oko 3 W. najviSe 4 vata. No.koji dnugaciji) Hi u niz pojadala klase C (ako se radi o telegrafskom ill frekventno moduliranom signalu). 1242 i na si. Kao TRi i TR2 mogli bi se izabrati 2N3866 i 2N5944. jiace C12 12.

montira cica. induktiviteti Li. Zavojnica Ls je namotana na promjeru od 3 i sastoji se od 16 do 17 bakrene lakirane zice (CuL). Kaiko je i na shemi nacrtano.5 zavoja ziice (0. La i obje VFP su Sirokopojasne visokofrekventne prigu&nice. provodnog kondenzatora (C10. Plocica B nosi 4 provodna kondenzatora. Plocica A ima na sebi bakrene trake. Desno. bolje se vidi na si. Ufpotrebljene su dvije plocice od ikasiranog vitroplasta. vee baikrenim trakama. Li je mala mm cm UKV starske diode Di i D2. Na sL 12-43. dug 5 mm. debljiaie 0. Prva (A) ima dimenzije 135 x 35 mm.da stoje okomito jedna na drugu (si. Ostalo u tekstu 411 . 12-44. Pogled na prototip linearnog pojacala prema si 1242 10 do 30 mA. Ls. stoji paralelno sa plocicom (sL 1243). s pfromjerom priblizno 3. a dmiga (B) 135 X 30 koja ima samo 1.4 mm.5 mm.5 am dugacak komad posrebrene bakrene zice. Izmedu odredenih tacaka na plocici A i ovih provodnih kondenzatora (po 500 do 1000 pF svaki) montiraju se (koso!) zavojnice Ls. Oblik i velicima bakrenih traka. C10 koji je ovdje nacrtan je jedan od njih. Posljednja od njih i nije od lektorska prava zavojnica. La i Li nisu ostvareni zavojnicama. prigusnice VFP i drugo. To je 2 do 2. Izgled bakrom kasiranih plocica (A i B) koje sluze za izgradnju linearnog pojacala snage za 432 MHz. Sasviin stoga vide se trimerski kandesizatori. provuoene kroz feritni valjcic. Cs) i zice koja predstavlja induktivitet Ls. CuL). bakrene trake i tranzistori. sa pri- st 1244. Mima kostruja tiranzistotra TRs naka bude 25 do 55 mA. Treca plo- Na vanjskoj koja nosi potanciometre i fcramzistorske diode. debele 2 mm. kao i trainzistrujax denzatore i tranzistore i uc'vrscena je na aluminijsko hladilo. namotane sa 23 zavoja na feritnim valjcastim jezgricama koje imaju 6 rupioa. sprijeda je okomita plocica na kojoj su montirani potenciometiri Pi i P2. sa strane je mehanicki detalj koji pokazuje polozaje plocica. tranzistora na hladilu. B Kondenzatori Cs ti i Ce moraju bi- mm. One su jedna s drugom zalem- najdirektnije zalemljeni. konljene tako SL 1243.4 do prigusnica 0.5 mm. Ls i Le. strani plocice B se ostalo: kondenzatori. desno). 12-44. polozaj tranzistora i kondenzatora. One se vide na fotografiji uaredaja koji smo sagradili.

. nismo imali Na sredu. Tramzistor MRF618. i ja£alo s drugim ill npn sa 2N5946 T cice. tako da se za postizavanje izlazne snage od 25 mora primijeniti pobuda sa snagom koja je samo za faktor 4 nianja. Dvostruko kasirana vitro- plast plocica (83x50 mm) za pojacato snage. kod manjih po budinih snaga poja£anje deseterostruko. odnos ulazne (pobudne) snage i izlazne snage je: ulaz 0. ti^lavtvornickim podacima V yzzZHH* fZLAZ 432MHz SI 1245. na jednak na£in inoze se nafciniti poi SL 12-46. 20 W.13. prema si. Vidimo da 25 W. 15 W. Ono sa ja6am pobudom postaje manje. Snazno tranzistorom. Pirema tvorni^kim podaci- ma. nom. UKV Moze pojadalo za telegrafiju i za FM-signate sa jednim kao dodatni izlazni stupanj iza postojedeg primopredajnog uredaja manje snage posluziti All . recimo C25-12 i slidnima. Lineairno pojadanje do tako velike snage nije moguj6e. 0+ 12. psredvideno je za rad u klasi C. Jedan od njrifo je MRF618.. Snazno pojafcalo za 432 MHz. 2icama od 500 25 vata Mo2da po dva pF? reduci/raniin ra miniiatiuirna na 70 centimetara mogu Danas postoje toranzistotri koji i kod frekvencija uinu/tar 70- -centimetairskog opsega dati prilidno velike snage. shema sL i izgled Stampane plo- 12-46.4 W W W W W je izlaz 5 W. prema i prepomkama.6 1 1.klju&iim *nului«. ali ovo smanjivanje W pojacanja ne smeta kod telegrafije kod firekventne modulacije. nekaim drutgim jacim tranzistorom koji moze raditi na tako visokim frekvencijama. 10W. nazalost. 12-45.5 3 6.6 nacrtani su. prema sL 12-45 UKV tranzistorima.

i za rad na tiim rrekvencijama su. nije lagano. pojacalo se mo2e graditi i na plodici od vitroplasta. preira crteia na si. tih se frekvencija. sastavnih Unatod toga. Te tsraike de sluiiti kao ulazni i kao izlazni induktiviteti. 12-46. bez odi Samogradnjom govarajucih materijala dijelova. manja grupa nalih amatera je osvojila i opseg frekvencija oko 1296 MHz. dok ziti se na onoj stmami koja 6e slu* kao »gomja« i na koja ce se mantirati i zalemiti svi dijeiovi raju pripiremiti trake. Mjesta koja su oznacena zvjezdioom. Jedna strana ostaje bez promjene. 12-46 I a a Iako bi kaSirani teflon bio bolji. te kroz tako dobivene rupice provuci bakrenu iicu i zalemiti je s obje strane na bakreni sloj. 432 sa MHz. Ona mora biti bakrom kaSirana sa obje strane. Svi trimerski komdenzatori uga- daju se na maksimum iizlaane snar ge dobar SWR-odnos izmedu pobtudnog uiredaja i ulaza ovog po- w jadala. Raspored gtavnih sastavnih dijelova na plodici. Kako dosedi jo§ vi§e frekvencije? to viSe. si. mde u prin- dodi utrostirucavaaajem mijeSanjem. koliko nam je poznato. Do cipu. 12-47. mo ^^\\\\\\\V\<\\V\\\\\V^^ ^JH dijelova) Raspored najvafcnijih sastavnih na plodicd! prikazuje si. kao Opremu oini maJobrojni nabavili kupnjom i 413 .i s bo SI 12-47. kao i tadke a i b. treba probusiti kroz plofiicu.

pomocu diode D.uyozom gotovih bi nas odvelo talje. frekvencija. Na ulazu je atenuator sa otpornicima Ri. Na taj su* resonator prikljuceni kolektocri tranzistora za mijeSanje. Tranzistorski par TRi i TR2 (dva tranzistora BFR34A) spojena su ta- Ista tvornica (^Microwave Modules. Resonator Le i resonator L7 su induktivno vezani i formiraju bandfilter za opseg firekvemcije 1296 MHz. Tu je shema najvaznijeg dijela uiredaja MMT 1296 s kojim rade naki na§i amateri. a »specijalisti« se za svoje potrebe i onako sluze i druigom liter aturom. . Djelomicno se tu radi sa turedajima koji su ko da dvometarski signal na njiho* ve baze dolazi protufazoio. donosimo si. to Nema za na 1296 MHz ima resonator u obliku trake (La). mgodene taimorskim kandenzatorom od po 6 pF maksimalnog kapaciteta. pobuduje TRi (MRF816). Veda aktivnost na§ih amatera joS vi§ih zapazena je i na opsegu gradili. amateri sami pretezno. Izlazni titrajni kniig koji resonira Bududi da su primo-predajnici. Ona ima prednapon. i kao poticaj za osvajamje tih opsega. Da on ne bi bio prejak skuzi i to cia je kao R3 u atenuatoru upotrebljen potenciometar. LTD«) isporuouje i linearna poja£ala za ove frekvancije tako da se postizu izlazne snage od nekoliko vata. izlazmi trainzistoa: -centimetarskom opsegu. Ovaj tranzistor (opet BFR34A) pojaoava 23 cm signal i preko resonatora sa tra- MHz Za one znatizeljine medu nama. MijeSanjem firekvencije nekog dvometarskog signala sa oscilatorskom »injekeijom« na 1152 ali postize se frekvencija u 23- kom. Na Li je spojena baza tranzistora TR*.12-48. Ite i Rs za redukciju snage dvometarskog signala. na 10 GHz. Pnedaleko da u ovoj knjizi ulade- zimo u mnoge konsfcrukcijske dovoljmo prostora. za rad kao linearno poja6alo. uredaja. bit ce o njima govora u posebnom poglavlju (16). L$. a oscilatorska injekcija sa istom fazom. to. 414 .

araaliza pokazuje da su prisutne tri frekvencije: val nosilac i dvije bocne frekvencije. za sporazumijevanje rijecima po^enoSenxm po mocu radio-veze. Uz pretpostavku da je anvelopa sinusoidaloa i da se amplituda visokofrekventnih titraja mijenja frekvencijom od 1000 Hz. krivulja koja obavlja sve amplitude) slijedi tok niskofrekventnih promjena. Razlog lezi u tome da se amplitudno modulirani radiovalovi mogu primati i najjednostavnijim prijemnicima. U srednjevalnom. Iz amplitudne modulacije se razvila posebna vrsta. SSB-telefonije. na sL 13-lb) pojacavaju (+) ili oslabe (— visokofrekventne oscilacije predajnika. Prema tome. stalne amplitude i stable frekvencije. njoj ce biti govora u po- 13-lb). Sto je najinteresantnije. tome kao nje mora. dosizu neki maksimium.) 13 AMPLITUDNA MODULACIJA AMPLITUDNO MODULIRANI SIGNAL Kod (radio-telefbnije. valu nosiocu mijenja ili amplituda ili frekvencija ili faza. Kao rezultat ovakve modulacije dobije nal. Pri tome njihova anvelopa (francu- skk »enveloppe« = omot. »Taragerwelle« noseci talas) na neki niacin modulira zvucnim frekvencijama govora. Mijenja se iskljudivo 415 . plast. se tzv. iznijeti samo naj- jedna od druge pomo6u prijemnika velike selektivnosti. smanjuju se do nekog minimuma i onda ponovno rastu. tzv. sebnom gnalima. racUofonijskom podriKyu je amplitudJna modulacija i danas jo£ jedini na5in prenosa govora i glazbe. Ove tri frekvencije se mogu wlo lako odi- O Takoder ceuposebnim poglavljima biti govora o frekventno i fazno moduliranim sipoglavlju. Svi nacini kojima se postize amplitudna modulacija idiu za tim da se mijenjanjem neke elektricne velicine (M. i frekvencija i amplituda samog vala nojeliti osnovnija svojstva i nekoliko najtipicnijih primjera amplitutdne mo- sioca ostaju konstantne. prouzrocenih modulacijom (si. frekventnu modulaciju (skraceno: FM) i faznu modulaciju (skraceno: PM). 13-la prikazan je nemo- duliran val nosilac. Ovo pojacavanje i oslabljiva- val nosilac sluzi neka izmjenicna visokofrekventna stmija. zvu£ne frekvencije. Val nosilac se kod amplitudne modulacije nista ne mijenja. razlikujemo amplitudnu modulaciju (skraceno: AM). Ovdje cemo dulacije. Amplitude VF ti- traja postaju sve vece. amplitudno modulirani sigJedan takav je predocen crt- njom na sL 13-lc. Od ovih je jedna za 1000 Hz visa a druga za 1000 Hz niza od ventni signal koji frekvencija vala nosioca. Amplitudna modulacija je u pocetku bila iskljucivi oblik modulacije kojim su se sluzili radioHamatari. Pri tome. potrabno je dia se neki val nosilac (»Carrier Wave«. Modulacijom se. u ritou govonnih frekvencija. razumije se. biti u ritmu neke niske. Pri 7 Na si. »onde porteuse«. Analizirajuci visokofirek- ima takvu anvelopu moguce je utvrditi da se on zapravo sastoji od tri komponente.

a) c) ri .

To je zato jer je onda amplituda dvostruika i 27 Radio prirufinik karakteristika nije sasvim linearna. na nulu. Iz tablice 13-1 vidi se da je kod sim> soidalne. Ovo se moze izbjeci samo tako da modulacija nikada ne prede 100%. Niskofrekventne struje koje piipadaju goyornim frekvencijama imaju razmjerno vrlo visoke »vrhove« koji- ma se postize 100-procentna ali modu- lacija. njena prosjedna vrijed417 . ako su modulacijom bile izazvane sinusoidialne promjene. koji i dsru- gim radio-stanicama onemogucuju rad. da je snaga jednaka ummoSku jednoga i dmgoga. ona naraste na detverostruk iznos. Uslijed toga se kanal zauzetih frekvencija veoma pro&ri. 13-2. Ce§de se jadina modfcdacije izrazava m = je m broj koji je redovito od jedinice. Tada i efektivna jakost antenske struje predajnika postaje veda. 13-lc). Modulacijom se povedava i prosjecna vrijednost saiage koju emitira neki predajnik.6% veda nego dok postoji sam val nosilac. Lnace manji zivamo modulacijskim faktorom Hi moduLacijskim indeksom. Umjesto krivulje a vrijedi. osobito kod amaterskih predajnika kod kojih su izlazni stupnjevi mak- m U praksi bi dolazilo do »trganja« (si. Jadinu modu- X lacije tada izrazavamo kao omjer: X Amplitudia cialje Y anvelope moofe najbiti je X = pasti Z. To ce pa izlazi da je ako u procentima. Ona de kod 100-procentne modulacije doseci cetverostruku vr§nu vrijednost ako je modulacijska karakteristika predajnika linearna (si. dok je u prijemnicima reprodukcija jako izoblicena. modulacijska oscilacija 13-1 d) i do isferivlja- vanja oblika anvelope. Modulacijska karakteristika predajnika i «(%)- — -100 za napon za jakost struje. simakio iskorigceni. Ova iskrivIjenja -uzrokom su pojavi mnostva visih modulacijskih firekvencija. Kod amplitudne modulacije on normalno moze biti izmedu mile i jedinice. Kod porenosa govotra to nije tako. Za sigurnost je dobro drzati se malo ispod te vrijednosti. 100-procentne modulacije antenska struja za 22. onda je povedanje i Y smanjenje amplitude envelope i4M-signa<la. Osim toga se i na susjednim kanalima pojavljuju vrlo neugodne smetnje. npr. tzv. pa je: MODULACIJA ™(%) = ^r-100 ili SI. krivulja b (si. 13-2) pa se kod amplitudne modulacije postizu neSto nize vrSne vrijednosti. Tako de snaga kod 100% modulacije porasti ukupno za 50%. »splateri«. Budiuci Ukoliko bi amplitudia anvelope AM-signala premaSila amplitudu samog vala nosioca (Y vede od Z) rezultat za bi iraiSunski iza&ao veci od jedinice ili veci od 100%. Kod X suiusoidalnih niskofirekventnih promjena ce biti = Y. Velicinu m na1. 13-2).Ako slovom Z oznadimo amplitude vala nosioca (si. Snaga emitiranog signala je bez modulacije stalna. NajdeSce ipak.

Utjecaj modulacije na jakost antenske strttje Stupanj modulacije (%) .Tablica 13-1.

Preko sekundarne strane transformatora T se anoda i druga mrezica cijevi Et napajaju strujom iz istog izvora +U. i dulatora. dodaje se otpomik R kojim se napon za drugu mrezicu cijevi Ei smanji na potreban iznos. Kroz njegovu sekundairnu stnanu tece anodna struja triode Ei koja se nalazi u Maznom stupnju predajmika. Izlaznu impedancijo na sekundarnoj strain transformatora maramo prilagoditi impedanciji izlaznog stupnja koji se ponasa kao otpor R za koji vrijedi anodni napon cijevi E (V) R (k£2) = t Ako na ulaz modulatora prikljucimo neki niskofrekventni oscilatoir frekvencije 1000 Hz i ako okretanjem potenciometra za regulaciju ja£ine modulacije ovu pomalo povecamo. Princip takve modulacije vidimo na Ovdje je T opet modulatrans forma tor. Brimar- izoblicenja tera«. Buduci da je za drugu mrezicu redovito potreban nizi najxm nego za si. svakako. i Amplitudna modulacija anode zaStitne (druge) mrezice 27* 419 . dosli smo do granice koju ne treba prelaziti. Primarnom stranom je on u vezi sa izlaznim stopnjem modulatora. snazma kvali- tetaa aimplitudna modulacija ako se istovremeno djeluje ma ainodu i na drugu mrezicu izlazne cijevi predajnika koja radi u klasi C. 13-4. Kad dosegnemo takav stupanj modulacije kod kojega jakost anodne struje upravo po£inje da raste.duliranog signala <5e slijediti promjene anodnog napona. Modulacija anode i druge mrezice Kod tetroda i pentoda moze se i postici vrlo dobra. cijski amodu. Najibolje je. h jar Na sL anodne modulacije pomocu kost anodne struje i Jss jakost strurje druge mrezice cijevi E± za virijeme dok nema modulacije. jakost anodne struje mora u pooetku ostati nepromijenjena. modulatora. ISA. i ovu vrstu modulacije kontrolirati osciloskopom i pronaci najpovoljnije radne uvjete za snaznu i cistu modulaciju (vidi u poglavlju 16: »Ispitivanje kontrola rada predajnika«). Modulacijski transforimator T je svojom primarnom stranom spojen nia izlazni stupanj 13-3 Ovdje je Ua anodni napon. Sekundarna strana modulacijskog transformatora mora imati impedanciju koja se izracunava ovako: v*<y) R (kO) = (/ + ^)(mA) fl St. Predajnik je tada 100-procentno moduliran pa bi svako dialjnje pojacanje modulacije dovelo do jakost anodne struje (mV) u I anodni napon i anodma struja gornjoj relaciji su omi koji postoje dok nema modulacije. je prikazan princip transformatora. i do stvairanja »spla- na impedancija transformatora T vi) Dok govorimo u mikrofon mora odgovarati cijevima (ili cijeu izlaznom stupnjui samog mo- mora jakost anodne struje ostati konstantna.

Izlazna snaga OUTPUT. snagu. oko 27 MHz.— Kolektorska modulacija Od trazlicitih mogudnosti amplitudne modulacije kod tranzistorskih predajnika najce§£e se pxrimjenjuje kolektorska modulacija. da. racunati sa dometom izmedu 5 i 10 km ili vise. Predviden je maksimalni pogonski napon od 13. iznosit <5e tada 150 do 200 mV. u povoljmim prilikama. Preko B* moze — to. Tu se mogu razlikovati dvije metode: modulacija kolektorskog napona i modulacija kolektorske struje. ova dioda <Se sprije£iti da struja potede u sve stupnjeve predajnika. Shemu predajniika vidimo na si. Primijenjena je modulacija kolektorskog napona. Na na sL sL 13-5 je shema dvometars tranzistorima. najviSe oko 400 miW INPUT. (Usput podsje<5amo da se kod primopredajnika u tzv. Na terenu. Predajnik moze imati nialu. Ovo je korisno. Iako je amplitudna modulacija u amaterskim valnim opsezima danas vrlo rijetka. skog predajnika 13-6 a pripadajuci modulator. u gradm medii kucama. sve veze odrfavaju ampHtadnom modulacijom!). ovisno o i o vrsti vlastite antene. »gradanskom« valnom podruCju. U dovodu pogonske sfcratie za oscilator ukljucena je dioda Du Ukoliko se pogonski napon dovede na prikljucnicu Bs. npr. l -- ig ^3 . samo oscilator dobiti struju.5 V. Vr koliko zelimo za pogon upotrebiti normalne suhe baterije. ovisno o upotirebljenim tranzistorima.5 V. dvometarskog UKV opsega moze se s takvom snagom. moze se postici QRB od 80 do preko 200 km. donosimo dva primjera takve modulacije. o uredajima korespondieota. tj. koliko najvi&e mog[u dati tri plosnate dzepne baterije od po 4. na vlastitom pogonsku ako zelimo \\ 1 prijemniku kontroliramo svoju radnu frekvenciju i da pronademo njemo »mje420 . Na firekvencijama polozaju kao i •^11 i JB nttjffl^ I 13-5. u pogodno izabranom »PORTABLE QTH«.

Sekundaoia zavojnica ima dva dijela ko. sigurni aia kojoj frekvesneiji resoniBez toga postoji opasnost da neki titrajul krug uigodimo na krivu frekvenciju! Dioda Ds ispravlja malen dio izlaznog signala i omoguduje kontrolu predajnika osjetljivim mjeraim Transformator Ti je tzv. Podaci za namatanje transformatora Ti i Ts u tekstu si. dioda propu&ta strujo i cijeli sto« 13-9. pnklju£enim izmedu pozitivnog pola izvora pogonskog napona koji moze biti uzemljen). U njiemuj se bristal pobodfcije odmah na 24 MHz.1 mm. Tako dobiveni titraji frekvencije 144 slu£e za pobudivanje izlaznog tranzistora. U posljednja dva stupnja stavljeni su domaci tramzistori BFJ17. 13-5). Za modulator su stori: predajaiik nesmetamo proradi.4 cm2 Primarna zavojnica ima 1200 zavoja. u sredini. nalazi se udvostra£iva6 frekvencije kojim se postize 48 MHz. Njihove kfajeve treba onda spojiti prema ovoj slid. zica 0. dva BC107 upotrebljeni tranzii par tranzistora Pojedine titrajne kruigove treba apsorpcionim valomjeroan ill grid-dip-metrom da bodemo konfcrolirati BC141. moraju biti i po broju zavoja po svome omskom otporu. s njene desne stirane je uitrostru<5iva£ frekvencije. pobudni (»drajverski«.%c lot tcMf Us H|i. raju. instrumentom. » — ji i 1« i »§asije« (tj. Prikljucimo li pogonski napon preko Bi. Objasnjenje i Shemu modulatora 13-6 prikazuje si. Iza toga. »driver«) transformator. U ova oba stupnja su tramzistori BSJ 63. Njezine dvije polovice postizu se najlakse tako da se ovakva zavojnica namata odmah s dvije lice. 50 {-9V)q 1 1 SL 13-6. Tik uz limenu pregradu. dok njegov izgled vidimo na u teKstu All . Predvidem je za rad sa bili di- namickim mikrofonom DM. Shema tranzistorskog modulatora. On treba da je namotam na transformatorskoj je^gri tipa EI-36 s presjekom od priblizno 1 do 1. Mogli bi poslu2i-ti i BC107. Oni odgovaraju poznatim tranzistorima 2N708. 1 A Bo MHz SI 13-7. medu ostalim signalima. Sto je Uz kvaroov kristal osnovne frek- vencije izmedu 8000 i 8100 kHz malaze se dijelovi koji pripadaju »overtonskom« oscilatoru (si. Transformatori za tranzistorske modulatora desto imaju barem jednu zavojnicu koja ima odvojak u sredini. CuL.

predstavlja dniigu polovicu sekundarne zavojnice. Pri izradi transformatora Ti dolazi vremeno namataju dvije uz drugus. vidi se kvarcov kristal (8. jedna dobije odmah sekundama zavojnica blize zeljeznoj jezgri. koje sluzi kao modulator oda$ilja£a za 144 MHz 422 . zice 0. tako da se 2 zioe. Fotografija odaliljaca za 144 MHz na plocici sa Stampanim vodovima. To je »sredina«. NajlakSe je to postidi na taj niacin da se isto* cuju baze izlaznih transformatora. Pocetak druge (c) i zavrSetak prve zavojnice (b) tireba spojiti u tacku Z. Pocetak prve (a) a zawSetak druge zavojnice (d) su krajevi i Y na koje se priklju- primarna zavojnica. Sasvim lijevo. jednaki.15 tih zica. imati SL 13-9. CuL.T 13-8. mm. Druga od c do d. namata se x 400 zavoja. Limove transfotrmatorske jezgre treba slagati naizmjence.4 do 1.00 do 8J1 MHz) u overtonskom oscilatoru za 24 MHz* Desno od njega je udvostrucivac frekvencije na 48 MHz. bez raspora. Izgled tranzistorskog niskofrekventnog pojacala. smjesten desno od limene pregrade SL vi§e moguce. 13-7) predstavlja jednu polovicu. Jedna od ana od a do b (si. izolirana slojem tankog papira. Izlazni transformator 7*2 moze se takoder namatati na transforma- X torsku jezgru tipa EI-36 s presje- kom 1. To je zato da omski otpor bude sto manji. Preko ove.7 cm2 On mora . dolje. Iza njega slijedi utrostrudivaB na 144 MHz koji pobuduje izlazni stupanj.

Ugajdanjem predaj^ nika treba postici maksimaLni otklon kazaljke mjernog instrumenta. pnmjetiti da je ugadanje pobudtnog titrajnog kruga kritidnije nego ugar danje izlaznog filtera. kod 10. tj. 13-7. PrMjucnica koja je na modulatora oznacena sa » 9 V« spaja se prijemnikom. uz pogonski napon od 12 V. Njegovu mirnu struju treba. ako modulator koristimo i kao niskofirekventno pojacalo za vrijeme prijema. koje idu u antenu. 423 . mjeren na emiteni tranzistora TR$ bude oko 7 V. Kod YU2BR. prototipa. Umjesto kod 13. Tt. o zavojiiicama za ovaj predajnik su na tablici 13-2. spaja se sa jednako oz- nacenom prlkljucnicom predajnika (si. ako zelimo da nam oscilacije odtoah »uskoce« dim prikljubaterijui. odmah sa dvije zice. njiti. naj*- Kolektorska struja protice prije kroz tranzistor TRa a onda jos kroz tranzistor TRt. da se dobije potpuno simetnidnog modulacijskog treba motati bifilarno. za modulaciju: 470 zavoja. Namatati ga treba ovako: Primarno: 2x235 zavoja. Sekundamo: za 0.18 mm. Ako smo pazljivi modi demo 13 V (tri plosnate dzepne baterije). Na taj nacin se za prijemnik postize fUtrirani pogonski napon. signal od 1000 Hz tako da predajnik bude modiuliran. koji je izgradio bila je izmjerena izlazna VF snaga oko 200 mW. njegovog pobudnog i izlaznog titrajnog kruga.5 V. Kraspojiti prema tacna sredina namotaja. gdje se potenciometrom Pi moze regulirati stupanj modtdacije. uz pogonski napon oko Ps. bude ovisna o jakosti Latorom. struje. cimo Primarnu stranu transformatora. CuL. jeve tih zica treba si. upravljane modu- mo. treba predajnikove titrajne knxgove ugoditi kod neSto manjeg pogonskog napona. zica zvwdnik: 60 zavoja. Za njihove eksperimente moze 13-10. 2ica 0. mA 13-5 i 13-6). Overtonski oscilator se obidno nede smjeti dovesti na maksimum. Osim toga za vrijeme ugadanja izlaznog stupnja predajnika. Kolektorska struja izlaznog tranzistora u predajniku bila je oko 30 mA. je primjar amplitudne kolektorske struje. Drugi stupanj pretpojacala je u galvanskoj vezi s modulatorskim stupnjem. recis Podaci. neovisan o promjenama struje u modulatoru. — Mnogo ih je koji ne vole motati trans formatore.poseban namotaj za modulaciju. Tranzistori TRi i TRs su u pretpojadalu. mm. Kad prekinemo modulaciju mora se otklon kazaljke malo smateretiti ili Modulator je razmjerno jednoje stavan.2 mm. ne prejak. oznadeo kao »+M«. modulacijski niskofrekventni naponi prenose se na bazu tranzistora TRs.25 zica 0. OuL. Ako je preklopnik Pr u naortanom polozaju. prema glasnoci govora. da na tdaz modulatora dovedemo sinusoidalan. Njegov drugi kraj. neka i modulator bude ukljuden. ved malo pokraj toga. Na taj nacin se postize da amplituda oscilacija. Ukupni potroSak modulatora i predajnika bio je oko 60 dok se nije govorilo u mikrofon. tj. Za vrijeme govora struja je povremeno narasla na 120 do 180 mA. CuL. Dinamicki mikrofon prikljucen na ulaz modulatora. Jedan kraj modulacijskog namo taja je uzemljen. To demo naciniti tako. prikljudenog na opisani nacin kod » 1«. spojen s pozitivinim polom izvora pogonskog napona. Obzirom na to da se napom baterije vremenom smanjuje.5 V. Takoder je kritidnije ugadanje titrajnog kruga overtonskog oscilatona nego udvostrucivaca firekvencije. Ovo moduladje posluziti shema na si. potenciometrom M t — odabrati tako da napoo. Pari tome treba antenski izlaz predajnika op- od 50 neinduktivnim otpornikom 60 Q.

Tablica 13-2. Zavojnice za tranzistorski UKV predajnik (si 13-5) Oznaka .

Ovaj ujedno slozi kao utrostru£iva£ trekvencije. maksimuim 425 . Taj je najbolje posti<Si uz poloiaj preklopnika Pr za telegrafiju (CW) i zatvareno telegrafsko tipkalo TL Kad je kompletao predajinik ugoden. ali bez izoblidenja (i bez BCI i TVH). Sada treba pazljivo pronaci polozaje potenciometara Pi i Ps u kojima ce modulacija biti dovoljtno snazina. Na izlazu je filter sa zavojnicom Ls. otpri1/4 ukupnog broja njenih zavoja (odrediti dip-metroml). Izlazna snaga padme. ka~ pacitivmm se putem uizima pobuda like Na odvojak kod za izlazni traaizistor TRi.zavojmice Li. ugoden ma resonanciju u dvometarskom opsegiu tako da izlazma snaga (u opteretni otpomik od 50 Q!) budfe maksimalna. mo2e se Pr prebaciti u polozaj AM.

jer u njemu val nosilac interferira s boccije — — nim pojasima dajudi one niske frekvencije s kojima je bila izvrsena . kao na si 14-lb. val nosilac koji ima frekvenciju 3700 kHz moduliran sa 1000 Hz (=1 kHz).14 SSB TELEFONIJA PRINCIP TELEFONIJE S JEDNIM predajniku potreban sanno za dobivamje bocnih pojasa. Ovo je bilo uibrzo primijenjeno kod tzv. BOCNIM POJASOM njem (SSB) Oznaka »SSB« nastala je akracetacnije oznake »SSBSC« koja dolaai od engleskog naziva »single sideband. Kod telefonije dogada se slicno. godine dokazao da je val nosilac u 426 Ako se iz amplitudno moduliranog signala najprije ulkloni val nosilac i onda jo§ filtriranjem odstrani jedan od dva bocna pjojasa preostat de samo jedan bo£ni pojas. od engl. Ovdje su val nosilac i tisnuti donji bocni pojas (LSB) toliko poda ih se udaljenim prijemnikom ne moze zamijeniti. ne prelazi ni kod 100-procentne modulacije polovinu amplitude vala nosioca. kako je to crtezom prikazano na si. 14-la. da sam val nosilac ne prenosi nista jer je sav »sadrzaj portnke«. od 3701 kHz i donja bocna frek- komercijalnih radionveza kao i kod visokofrekventne telefonije pomo<5u podzemnih i podmorskih kabela (od 1927. kraoe. da svaki od bocnih pojasa sadrzi sasvim jednaku »informaciju«. Pri tome se val nosilac ne mijenja* Njegova amplituda ostaje nepromdjenjena. Zato je Carson predlozio da se za prenoSenje telefonije visokim frekvencijama iskoristi samo jedan bocni pojas. Ako je. Patentirajuci svoj prvi sistem telefonije s jednim bocnim pojasom Carson je joS 1923. vencija od 3699 kHz. od engl. Znamo da se kod tzv. kristalni detek- kod demodulator. pojavit ce se bocne frekvencije i to: gornja bocna frekvencija u bo£nim pojasima i. sto znaci »jedan bocni pojas uz potisnut val nosilac« ili. Amplituda nijedne od frekvencija. Ove se od frekvencije vala nosioca razlikiuju za iznos modulacijske frekvencije. Osim toga ce SSB^signal zauzeti samo polovicu opsega frekvencija koje bi ina£e bile potrebne za prenos AM-signala. samo polovinu amplitude vala nosioca. »inforanacija«. »lowar sidebands). konacno. Amplituda bocnih frekvencija dosize. Za emisiju gornjeg maze se iskoristiti bocnog pojasa (USB) puna snaga pre- dajnika. tzv. npr. »upper sideband«) i donji bocni pojas koji sadrzi frekvencije »ispod« vala nosioca (LSB. SSB-generatora. S obje strane vala nosioca pojavljuju se mnoge bocne frekvencije koje formiraju gornji bocni pojas u kojem su frekvencije »iznad« vala nosioca (USB. Za pri j em amplitudno moduliranog signala dovoljan je i najjednostavniji prijemnik. Radio-amateri su ovu zanimljivu tehniku mogli u vecoj mjeri primijeniti tek onda kad su se iza proSlog rata u vojnim viSkovima pojavili kvarcovi kristali pogodni za gradnju tzv. suppressed carriers. godine). »jedian bo6ni pojas«. koje sadrzi bilo koji bocni pojas. amplitudne modulacije pojavljuju iznad i ispod frekvencije vala nosioca nove frekvencije. kod 100-procentne modulacije.

J 1 - < < z > .a) .

Ovdje se to dodatnim ddferencijalnim positive kondenzatorom CD. Ovdje se te oscilacije poja£avaju i preko anoda odvode na izlazni titraj ni tkrug sa za/vojnicom Lz. Qsim toga se od graditelja SSB uredaja <trazi i vece znanje i upotreba skupljih mjernih instrumenata. Ako se na ulaz ovog sklapa s dvije triode dodsi jo§ i niskof rekventni signal. (DSB — double tzv. U idealnom slu£aju. pojavit 6e se bocne frekvencije. Kod malih snaga je cijena dava£a za noza od onih za SSB. ne zelimo obeshrabriti' one Ikoji zele da sami grade svoju radio-stanicu za SSB-telefoniju. preko . nece se ni u slucaju resonancije na izlaznom titrajnom krugiu pojaviti znatnije amplitude frekvenoije /. Bududi da je idealna simetrija dvaju tiiodnih sistema samo djelo- micno mogu<5a. sideband) 428 . Izlazeci iz jednog rotor ulazi u drugi stator taiko da se s jedne strane citet diferencijalnog kondenzatora kapasmanjuje upravo za toliko ko~ liko se s^druge strane povecava. mrezica druge triode postaje slabije negativna i obratno. Negdje oko 150 do 200 danas cijene postaju podjednake. Za jo£ vece snage oko 350 i vi§e. da onima koji imaju gotove SSB uredaje omoguce raaiumijevanje i bolje koriStenje ove zanimljive tehnike. SSB predajnik kom amplitudom zice i fazom na imre- obih trioda u cijevi ECC82. »balans-modulator« Hi DSB-generator. JoS uvijek je predajnik za telegrafiju najjeftiniji.Najveci nedostatak 'kod SSB uredaja je <taj da su razmjerno vrlo skupi. Sheme i piimjeri koje ovdje donosimo imaju zadadu da olaksaju rad naprednijim i dskuisnijim graditeljima i. izlazni napon frekvencije / je jednak nuli. Zato ce se na izlaznom titrajnom knugu pojaviti i resonancijom pojacati bocne frekvencije. nepredvidljive razlike naknadno »simetrirati« ill »izbalansirati«.NF transformatora T. Ipak. Kad odaSilja£kih uredaja za telefoniju cijena ovisi o snazi i o sistemu telefonije. treba male. \ AM obim anodama dmaju opet istu fazu. dak sam val nosilac Pri tome cije +200V SI 14-2. Buduci da i pojacane oscilacije na AM W f W predajnika postaje jeftiniji od buduci da otpada cijena velikog modulatora koji je za amplitudnu modulaciju takve snage ve6 prilicno skup. POTISKIVANJE VALA NO^IOCA r ' v^ Potiskivanje vala nosioca triodama Iz iiir > oscilatora VF (sL 14-2) / s doi vode se preko kondenzatora Ct Cs oscilacije frekvenoije jedna- se u ritmu niske frekvenkvari simetrija: kad mrezica jedne ftdode postaje jace negativna. Ovaj se sastoji od dva statora i jednog rotora. Sklop s dvostrukom triodom za potiskivanje vala nosioca. ujedno. ako su obje triode sasvim jednakih svojstava.

Transformator T odgovara oniima za pobudivanje izlazmog stupnja u nisko- vrsta. all svi potjeSu na neki nacln od onoga koji vec* odavno pouzdano radi u razlicltim primjenaima visokofrekventne telefonije. To su catdri diode {si. s dvije diode i prilagodenjem poanocu transformatora moguce je na£miti na dva naoina. istoga jednakog strujnog pojacanja. u priniske frekvencije. i to paralelno s njime. 14-5. Jednu od mogucnosti vidimo na 14-3. Izlazni titrajni krug ima zavojnicu Lz i dvostruki pramjenljivi komdenzator C$/Ce. diferencijalnkn kondenzatorom CD smanjitd eventualmi prisutnost ostatka vala mosioca na minimum. sutnosti VF napon kojega se preko zavojnice Ls. Bez niskofrekventne moduilaoije treba. ostavljajuci C4/C5 ma mini. DSB-generator sa stalne diode cetiri kri tor (batons-modulator) 429 . modulacijski signal. Titrajni krug L1C1 pri- samo oba bocna pojasa. Izlazni titkrug je kapackivndsm putem vezan na diodni sklop. TRi i TR2. BalansKinodulator. Tranzistorski DSB-genera- SI 14-4. i tacnije Diodnl balans-modulatori Tranzistorski DSB-generator Ddodnih balans-onodulatora ima Tranzistorski DSB-generator je moguce sagraditi na mnogo ma£ina. Potenciometar od 100 Q sluzi siraetriranju struja koje teku kroz tranzistore. izlazni koji potjece od bocnih frekvencija bude maksimalan. ili DSB-generator. si. Maiksimalno potiskivanje vala nosioca fpostize se ugadanjem kondenzatora Cs. Prvi od njah je prikazan na si. Dodatni kondenzatori Cs §to Cd skoie postizarvamju kapacitivne simetrije na izlazu. tipa tranzistora. primaju na svoje baze niskofrekd Dva ventni. rajni Izlazni titrajni krug se moze spojiti i u seriji s diodnim sklo- pada oscilatoru velike +12V»- stabilnosti iz ®M? SL 14-3. Na izlazu nema vala nosioca. crpe potrebna visokofrekventna struja. 14-4) na koje se dovodi i visokofrekventni (VF) i niskofrekventni i(NF) napon.ostaje stiie (potiisniut. Visokofrekventna »injekcija« se dovodi istom fazom na oba emitera. Kod NF se uvodi niskofrekventni. Preko L* moze se dobiveni DSB^signal odvesti dalje. Za razliku od ranije opisanih sklopova svi balaos-mddulatori s ddodama imaju znatno ni±e impedancije i zahtjevaju posebna prilagodenja. a kod VF visokofrekventni signal. preostaju mnogo r frekventmim tranzistorskim pojaealima. Resonancija se potitrajnog ogadanjem dzlaznog kruga dvostrukim promjenljivim kandenzatorom C4/C5 tako da.

Di i D2. prema si. koje li. Geimamijeve diode Di i Dz moraju imati podjednaka svojstva. U tranzis tor skim uredajima taj prenos iznosi oko 1 4. Izlazni titrajni krug ima dva jednaka kondenzatora Cs i C*. smo opisa- tor s dvije kristalne diode pom i sekundarnom stranom nisko- frekventnog transformatora T. Potiskivanje vala nosioca tzv. zvucnu frekvenciju. serijski sklop elektronsskim cijevima. Upotrebljene su dvije kristalne. 14-7. 14-7. Zbog toga se za DSB modulatore s potiskivanjem vala nosioca mogu upotrebiti i sve vrste dvostruko halansiranih miksera (DBM) koje smo ve6 upoznali (str. 430 po svojdm sivojstvima odgovaraju mikserima kod kojih je potisnuta oscilatorska ifrekvencija s time. SI. 14-6. kod »faznog« naoina za dobivamje SSB-signala potrebna su dva jedna'ka balans^modulatora. gemianijeve diotzv. Niskofrekventne struje prolaze prema diodnom sklopu kroz sekundarnu stranu (L&) visokofrek- ventnog transformaitora L1/L2. kako je nacrtano ma si. paralelni sklop T s traosformator Niskofrekventni sluzi za prilagodenje. Potiskivanje vala nosioca s dvije diode. ali potpuna jednakost u tome nije neophodna zbog niske impedancije cijelog sklopa. s dvije diode. da jedna od frekvencija koje se mije§aju ima nisku. Mnogo su pogodniji diodni generatori DSB-signala. pomocu kojih se na radnoj frekvenciji postize resonancija i istovremeno simetricnost. Jednostavan balans-moduta- DSB^generatori. 188).kasnije vidjeti. Njegov kapacitet je zbog toga 330 do 1000 pF. Kondenzator Ci -mora pri tome nesmetano propustiti visokofrekventne struje. Paralelno njegovom sekundarnom stranom se nalazd kondenzator Ci (330 do 1000 pF) kojemu je zadaca da nesmetano propusti visolkofrekventne struje. . pomaSaju u propusnom neka U zapornom smjeru diode propustaju Sto manju struju. 14-5. Kako cemo de. Transformator prenos od 1 8 do : T 1 : redovito ima 12 kod uredaja SI 14-6. Zavojnica Ls ima obicno 3 do 4 zavoja i smjeStena je uz hladni Okraj zavojnice Lu Visokofrekventni napon na Ls neka bude izmedu 3 i 4 V. tzv. Opisane DSB modulatore s diodama nije mogude dovoljno spretno upotrebiti za ovakvu swrhiu. Osobito je vazno da se s : jednako simjeru. SI.

Preostaje samo jedan jedini bocni pojas. mo | 14-8a). itj. Generator VF vala nosioca je osciniduje lator velike stabilnostd. Na btok-shemi (si. mo mo2e po MIKROFON . Njegove se oscilacije odvode u DSB-modulator. SSB (engl. vidi- da je mikrofon priklju£en na donji bocni pojas. Dobiveni DSB-signal vodi se dalje ili kroz filter koji propuSta saimo gornji ili kroz filter koji propu&ta sa- U svakom SSB^generatoru mora val nosilac. Redovito se volji odabirati ili jedan ili drugi signal. 14-8). U njemu nema mi vala nosioca ni dmgog. Ovdje se val nosilac potisne.SSB GENERATORI u SSB pomodu Pretvaranje DSB-signala filtera niskofrekventno poja£alo koje ograopseg zvuCnih frekvencija tako da se poja£aju samo one koje nisiu nize od 300 ill viSe od 3000 Hz. U SSB generatorima »filterskog tipa« to se postize vrlo velikom selektivzano na blok-shemama tioSou pojacala koje slijedi iza balans-modulatora. potisnu-tog bocnog pojasa. ineki nacin odstra- se najprije odstraniti Zatun treba na niti i jedan od bocnih pojasa. kako je to prika(si.

One mogu pripadati normalnom medufrekventnom trans- MHz. mi jeniti. Diode Di i D2 pripadaju jednostavnom balams^modulatoru za pot tojskivanje vala nosioca i dobivanje DSB-signala. kroz filter u prvom sludaju prodi samo gornji (USB). Daljnje pojacanje signala postize se u tzv. a u drugom sludaju samo donji bo5ni pojas (LSB). Da se i»dode« na radnfu frekvenciju Mogjude je odabrati ili frekvenciju jednoga ili frekvenciju dmgoga od njih. 14*9. Tranzistorski SSB-generator koji odgovara blok-shami na si.5 kHz) on proizvodi val nosilac kojim ce se dobiti gornji bo6ni pojas (G). Blok^shema na si. SSB-signalima se naime ne moze povedati frekvencija obidnim uimnaizanjem jer se on ne sastoji od jedne. potrebno je SSB-signal odvesti u neki stupanj za mijeSanje. Ako ovaj kristal preklopiiikom zamijenimo s drugim. »singl-sajd- bend«). Pri Umnazanjem frekvenci- je bi se ovi odnosi toliko poremetiil da bi signal postao nerazumljiv. Da se postigne resonancija na 9 MHz treba ugradenom kondenzatoru izvana paraielno dodati joS neki kondenzator. lineamim pojacalima koja moraju raditi u klasi A. Pomocu kvarcovog kristala Qi (8998. Ranije je to bilo oko 50 kHz «sa filterima koji su se sastojali od posebno kombiniranih titrajnih krugova (bandfiltera). mozemo sagraditi prema si. Niskose napon »dozira« potenciometrom od 5 kQ koji je spojen biti f rekventni na sekundarnu stranu transformatora Tu Ovo je mali pobudni niskofrekventni rom tranisformator sa omjetransformacije oko 4:1. oko 9 MHz. AB ili B. U pravilu se SSB-signal proizvodi na onoj frekvenciji za koju postoje pogodni filteri. Ako se ulaznom signalu amplituda podvostru£i bk ce izlazni signal takoder dvostruke amplitude ltd. Ostali dijelovi SSB-predajnika ostaju itsi kao i na preda&njoj blok-shemi. Prvi tranzistor. skuplji su od dva oscilatora za val nosilac. TRi. Zato 6e od dva bocna pojasa koji nastaju u modulatoni. Tako se i amplitudni odnosi izmedu pojedinih komponenata SSB-signala nece prof tome induktivitet zavojnice Li treba ugoditi tako da kolektorski titrajni krug prvog tranizistora resonira blizu 9 moze taj se nacin kristala jednako dobro osciliraju. Dva filtera. ili znatno vi£a. Poka- 432 . Jedan oscilira »ispod« a drugi »iznad« opsega SSB-filtera. On sadrii uikupno Sest tranzistora tipa N-P-N. Njegov kapacitet treba odrediti pokusom.5 kHz). Q2 (9001. npr. VFO-a i stupnja za mijeSanje. Tu su dva VF oscilatora koji sluze kao generatori vala nosioca. Om svi mogu biti silicijevi planarni tranzistori.»sinigle sideband^ cit. Na da oba postidi formatoru za 10. 14-8b pokazuje nacin kako se moze sagraditi jednako dobar SSBnpredajnik na jeftiniji naCdn. jedan za potenciometrom od 1 kQ i trimerskim kondenzatorom C2.7 MHz. Ovaj se stupanj simet- izdvajanje gonnjeg. sluzi kao oscilator. 14-8b unutar nekog od amaterskih kratkovalnih opsega. U takvim pojacalima postoji proporcionalnost izmedu ulaznog i izlaznog VF sigfiala. Promjena frekvencije SSB-signala pomocu dakle transpozicijom. kakav se moze naci u malim tranzistorskim prijemniciima. DanaSnji SSBngeneratori slu- ze se valom nosiocem kojemu je frekvencija izmedu 300 i 500 kHz. ostavlja odnose unutar samog SSB-signala netaknutim i razumljivost nije promijenjena. Tu ce se SSB^signal »prebaciti« na bilo koju frekvenciju zahvaljujuci posebnom varijabilnom oscilatoru. a drugi za izdvajanje donjeg bocnqg pojasa. Zaivojnice Li i L2 nalaze se u zajednidkom oklopnom loncu. vec od cijelog snopa frekvencija koje su u takvom medusobnom odnosu kaikav odgovara modulaciji. Razumije se da i same diode moraju rira Sto slidnijih svojstava. modi <5emo dobiti donji bodni pojas (D).

28 Radio priru&iik 433 .

a srednja firekvencija 9. »prstenasti« Hi »ring-modulators s cetiri diode.0 MHz.5 kHz. 03. F=mehanicki (Collins) Dobiveni DSB-signal poja£ava se tranzistorom TRs i Salje kroz selektivni filter »XF-9A«. Ovo je filter u kojemai ima pet kvarcovih kristala. U torn filteru se ne^eljeni bo£ni pojas moze potismuti za viSe inego 45 dB. filtera u MF Ukljudivanje mehanidkog pojadalo s tranzistofilter rima. SSB-generator u kojemu je primijenjen tzv. 14-10. SSB-signal koji je prisutan u kolektorskom strujiiom krugu trail* zistora TRs ima srednju frekvenci- D1. Propu&teni bocni pojas prode gotovo neoslaibljen (priguSenje je ananje od 3 dB) pojaSa se tranzistorom TR$. Zai vojnice Ls i Li odgovaraju zavojni- da su u modulatoru sasvim dovoljna dva tranzistora TRs i TRe. Propusni pojas za granice od 6 dB mu je 2.St. zalo se cama Li i Ls. Kod Mi je priklju£ak za dinamiCki mikrofon. D< * R1NGM0DUUTOR F*MEHAH&<I Rtre» (COLLINS) 0/l/» tts 14-11. D 2. Za potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa sluzi SI mehanidki 434 filter F .

da- kako. Ovakvome filteru odgovara prvi dio sheme na si. Filter koji ima dva kristala u drzacu »FT-241-A«. je u niiskofrekventnom pojacalu iz kojega se pojacane audiofrekventne struje vode u poseban sklop od cetiri diode. Izraduje ih tvornica »Collins«. Ako su njegove frekvencije izmedu 5 A 5. kondenzatori Cs moraju imati dvostruk iznos kapaciteta kondenzatora Cu mogao u SSB Kvarcovi kristali Qi i Qs neka imaju frekvencije koje se medusobno razlikuju za 1. promjenljive frekvencije (VFO) donijeli smo u poglavlju o visokofrek- tvornickim SSB^predajprimopredajnicima se mogu naci tzv. Tranzistor TRi. Simetriranje i maksimalno potiskivanje . samo jedan. 198. osobito za rad na viSim opsezima. Za svaku transpozinjoj ciju je. Dobiveni se u mehani£dalje pojacava traa> zistorom TFU. Di.1 ili 3. Zavojnice Li i Ls pripadaju medufrekventnom bandfilteru koji resonira s kapacitetima kondenzatora Ci i serijom kondenzatora Cs.1 kHz uz vrlo dobro potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa. oscilatora Shemu odgovarajuceg ventnim oscilatorima. tj.35 kHz. Preko zavojnice Le vodi se onda SSB-signal na daljnje stupnjeve za lineili od 453. predvidenih za veze telefonijom. prema tamosnjoj bi posluziti i si. Kristalni filteri za oko 455 ili oiko 500 kHz koji za SSB imaju propusno podrucje siroko 2.8 kHz. a gradeni su za razlicite frekvencije i razlicite sirine propusnih podrucja. Najpoznatiji su oni za frekvencije U nekim i nicima ban stupanj za mijeSanje.5 vala nosioca postize se potencicxmetrom od 100 Q i trimerskim kondenzatorom od 50 pF. Izlazni SSB-signal ima srednju frekvenciju koja je jednaka sredfrekvendji filtera F. a odavde onda dalje u ostale opsege.65 kHz. Kako se vidi. 14-11. ove diode su tako orijentirane da cine zatvoren krug ili prsten. Tada se. Na si. Ako srednja frekvencija filtera iznosi 455 kHz. mozemo je izabrati prema uputama na str. na radnu frekvenciju predajnika.0 do 14.4 do 1. Tome sluzi tranzistor TRa u kojemu se SSB-signal mijeSa sa oscilacijama iz nekog VFO-a. Obzirom na razmjerno visoku djenu mehanickih filtera amater ce upotrebiti samogradnju U poglavlju o prijemnicima pokazali smo kako se mogu kvarcovi kristalni filteri naciniti na razmjerno jednostavan nadn. na toj slid.5 MHz. Tranzistor TRs sluzi kao oscilator kojemu je filtrira i frekvencija odredena ili s kvarcovim kristalom Qi ili sa Qa. kristal MHz. 14-12. bilo u opsegu od 14. 9-32b.5 MHz. Glavni stupnjevi ta'kvog SSB^generatora su prikazani na si. Da se to postigne bit ce potrebno. Ako su to kristali vojnih viSkova. Treba ga mijeSanjem transponirati u zeljeni amaterski opseg. mogu se — po zelji — DSB-signal kom filteru F dobiti izlazne frekvencije bilo u op3. Razumije se da onda svi titraj- nekadasnjih tipa »FTnjihove frekvenciiz 28* 435 . potreban oscilator odredene frekvencije i pose- amo pojacanje. da se signal i viSe nego jedanput transponira: mozda najprije u opseg od 3. Ako su zavojnice Li i Ls jednake. Otuda takvom sklopu ime: »prstena!sti« ili »ringmodulator«. 14-10 mehanicki filter je spojen izmedu dva tranzistora. 455 kHz. mehani&ki filteri. Izlazni titrajrni krug.5 do 4 MHz. u drzacu -241-A«. a kristal Qs za frekvendju od 456. D 2 Ds i D*.ju od 9 MHz i treba ga dovesti u jedno od amaterstkih kratkovalnih podrocja. razuimije se. s uz filter mora raspolagati dva kvarcova kristala za genera- tor vala nosioca koji moraju imati odredene frekvencije za jedan i drugi bocni pojas. generatorima. u kojemu je zavojnica LsJ treba se samo promjenljivim segu od Qi mora biti bruSen za frekvendju kondenzatorom ugoditi ili na jedan na drugi od ova dva opsega.

SI 14-12. 14-12) dodamo sve sto se nalazi na lijevoj. u dva filterska stupnja. b) sa Selektivni fitted s kvarcovim kristalima: a) sa detiri kristala cetiri do sest kristala u jednom filterskom stupnju. 14-13. c) sa ukupno osam kristala u dva filterska stupnja 436 . Tc2 o SI. moraju resokri- odabranih Ako na desnoj strani ad titrajnog kruga L$Cz (si. Kvarcov kristalni filter za SSB sa detiri kristala tipa »FT-241-A« Hi slicnima ni krugavi u filteru nirati na frekvencije stala. dobit b) I I ' \ o \J I o * JC ta 1 ZZZ rin .

14-13c. Kristali Qi imaju za 1.37 kHz. »gradanski opseg«). Q*=470. iznosi 2 do 3. dodavajuci neSto kapaciteta (2 do 6 pF) paralelno kristalima koji imaju visu frekvenciju. Razlika izmedu dva para neka bude 1. kao i sa Ls d Le moraju biti macinjeni tako da propustaju iste frekvencije. Bandfilteri sa zavojnicama Li i L2. Uz kvalitetnije filter je siru cova kristala koji svi imaju istu frekvenciju i koji su montirani u takvom drzacu koji se moze lako otvoriti.5 i moraju kQ. Dva i dva kristala moraju imati sasvim jednake frekvencije (na 10 do 20 Hz). Pairalel- — SL cije 14-14. =461. biti slijedede: prema Qi=464. Neke prednosti mogle bi se utvrdi- mu ti ce samo mjernim instrumentima. Ls i Li. medu Po naka dvije mreze s dva i dva jedkristala ima falter na si. povecati strmina krivulje resonancije filtera. 1 do 5 pF. »FT-243« ill rajne krugove slicni. ukoliko demo su svi titrajni krugovi ugodeni »na 1° maksknum«. koji su jednako oznaceni smiju se po 1. Osim toga po dva mrezi od cetiri.8 kljucna niske.5 kHz uz veliku strminu bokova krivulje resonancije. mogu se naci i u poglavlju o pri- jemnicima (str.96 kHz. iako je selektivnost vrlo dobra.6 do 2 kHz. Dva i dva kristala imaju iste frekvencije. Ako je frekvencija kristala Qi jednaka frekvenciji kristala Q4 (si. Ovu razliku ce se najverovatnije morati postici opreznim brusenjem same kristalne plocice. no s kristalima Qz moze se dodati malen kapacitet. 197).5 kHz. impedancija 0. kristala tih inogu. jer zahtjeva previse razlicitih kristala. jednostav- Tko moze nabaviti cetiri kvar- Ovisno o kvaliteti titrajnih tit- krugova.52 kHz. 14-13a.8 kHz nizu frekyenciju od kristala Qs. Qs=466.81 kHz. 14-13b nece za vecinu nasih konstruktora biti dosezan. Titrajni krug LCs mora resonirati u istom podrucju. ovisan o izboru frekvencija kristala.8 Kvarcov filter za frekvenoko 9 MHz sa detiri kristala i pjehoroi mo<5i posluziti niji filteri.f kristalni filter vrlo dobrih svojstava. To su vrlo veliki zahtijevi i zato je teSko na£initi takav filter. biti u istoj izmedu 1 frekvenciji razlikovati najvise za 10 ili 20 Hz. namijenjenim za CB-stanice (tzv. 437 . Ipak ga s da kristali napomenom donosimo od Qz do Qg sluze za potiskivanje frekvencija izvan propusnog pojasa koji je odreden kristalima Qi i Q2. Kristali koji su oznaceni sa Qi razlikuju se od onih koji su oznaceni sa Q2 za kristala kHz. 14-14) mora frekvencija kristala Q2 biti jednaka frekvenciji kristala Qs. pa u praksi gotovo s jednakim us- Nekolifco shema i podaci za selektivne medufrekventne filtere s kristalima »FT-241«. ta- Primjer filtera na si. Frekvencije koder moze nadiniti dobar filter i za medufrekvencije vise od 3 MHz. npr. Q3=462. koristiti Q Q 4 5 =468. kao i kristali. Ulazna i izlazna pri- W2CVI. Propusni opseg. Druga£iji filter s £etiri kvarcova kristala vidimo ma si. propusni pojas filtera je do 3. za povecanje strmine bokova krivulje resonancije. Kondenzatori Ci i C2 su trimeri pomocu kojih se moze. kao i s kvarcovim kristalima.ll kHz. Umjesto ovih kristala mogli bi d drugi s takvim razlikama frekvencijama.67 kHz. 2.

Ukupno (ili zavoja 15 je namotano 3x15 »trifilarnih« zavoja). regulirati int Tackicama su oznaceni krajevi zica na po£etku trifilarnog namotaja. Shema SSB-generatora. medu- sobno upredene tanke zice. -XF-9A«). Produkti mijeSanja sadrzavaju DSB-signal. Na izlazu tog modailacijskog poja£ala je potentio- & meter kojim se moze tenzitet modulacije. cemo najmanje u stupanj za mijeSanje. *-AsiStSu 1 [8 r-nm^ m 1K TRt >-r»v /C\TR2 m + XF-9A IZLAZ (SS8) +12V SI 438 14-15. Opis u tekstu . Tri. Tako dobiven DSB-signal pojaca se tranzistorom TR$ i onda salje kroz kristalni filter (npr. ako upotrebimo gotov. sprjecava prodor visokih frekvencija u NF pojacalo. vala nosioca. 3N200 ili sli&ii) On propusti samo jedan bocni pojas i na njegovom se izlazu pojavljuje 6ist SSB-signal. stavljeni su tzv. u Visokofrdkventni Ti transformator rnodulacijsko pojacalo izgradeno je oko operacijskog poja6ala tipa 741.Primjer savremenog filterskog SSB generatora Pri gradnji SSB^generatora imat brige oko ugadanja. Tu se sastaju niske frekvencije iz modulatora sa visokom frekvencijom tzv. Mikrofon Mi je premosten kondenzatorom Ci koji. zajedno su namotane na prstenastu feritnu jezgru. guSnica VFP i kondenzatori i Cz. tj. pogodnog za samogradnju. signal u kojemu postoje dva bocna pojasa. tvornicki kvarcov kristalni filter s pripadajucim kristalima za oscilator vala nosioca. balans-modulator. Shema takvog uredaja je na si. »KVG- Tranzistori MOSFET* dva TRi a TRs (40673. jednako kao pri- Kampletno niskofrekventno namotan je trvfilarno. dok je val nosilac potisnut. 1445.

»faznog tipa«. Njegov intenzitet se jednostavno moie regulirati potenciometrom P3 kojim se tranzistor TR4 vise ili manje »otvori«. Buduci da i falter »XF-9A« prigu&uje la nosioca. Tada Ibi. Kod ovih se iskoiiStavaju fazni odnosi izme- na izlazu jadi. Njegova frekvencija bi trebala biti 9000 kHz. Izgled stampane plocice (9x9 cm) za gradnju SSB-generatora. a simetrija u stupnju sa TRi i TRs je pokvarena. (USB) stalnog oscilatora. Sto tranzistor jafie propu&ta struju to de nesimetrija biti veca i val nosilac Sasvfcn je drugaidiji princip na kojemu se osniva rad SSB-generatora tzv. dobro je frekvenciju var da se preklop- du vala nosioca i oba bo£na pojasa koji nastaju pri modulaciji. 439 . ili odaberemo preklqp: dobijemo ili gornji i tredi kontakt. na izlazu se pojavljutje val nosilac.SI 14-16. Prema tame koji kri- Potendametrom stici stal (Qi ili Qs) nikoxn Pti. 14-15 prema shemi na si P2 moie se'posimetrija i dobro potiskivanje vala nosioca koji stize iz oscilatora (TRs i TRe). prekidajudi rad tog kri- mku Pn predvidi da se ukljudd donji bo£ni pojas (LSB). mogli raditi legrafijom (CW). treci kvarcov kristal (nije nacrtano!) Qs. Tranzistor TR4 se moze dodati za vracanje vala nosioca. Ako nema modulacije. Izgled Stampane plocice a te- raspo- red sastavnih dijelova za ovaj SSB-generator vide se na si. 14-16 i sL 14-17. SSB generator! faznog tipa Njegov kolektor moze biti priklju£en ili kod A ili kod B (na Pz).

na feritnom prstenu mm (in=125). prim. Fazna razlika treba iznositi 90°. upredena zica. Dovoljno pojacan.+ttV- -2* 100 % »4o mm FILTER [XF 9A iti XF 9B) IZLAZ 1 v 10nJ^ 1K TOOK T^ Pt1 I 7 inni/ ^+<nn+$fr JMfc ZD (9. T2=10 \iH. kao i u modulatoru B./sek= =2:1. U modulatoru A. u njemu nastaju niskofrekventne (audiofrekventne) struje kojima se opseg ogranici izmedu 300 i 3000 Hz (si. istovremeno. niskofrekventni signal dijeli se u dva jednaka signala koji se jedan (A) od drugoga (B) razlikuju sanrio po fazi. O rezultatu takvog zbrajanja odlucuju i faze i amplitude. potiskuju se valovi nosioci pa iz oba modulatora Visokofrekventni oscilator koji kao generator vala nosioca moJe oscilirati na radnoj frekvenciji predajnika Hi na nekoj drugoj.35 mm CuL. u dva podjednaka vala po jedan DSB-signaL Sastavljanjem DSB-signala A i DSB-signala B oni se zbrajaju. nosioca.1V)' 100n 2^PF X "5l00n SI 14-17. Ti=15 zavoja. 14-18). I ovi se moraju medusobno razlikovati u fazi za 90°. 0. Jedan od njih moduHra se niskofrekventnim signalom At a drugi niskofrekventnim signalom B. svaki u posebnom modulatoni. oni koji su u oba signala sadrzani u izlazi . primJsek-4 : 1 :Ts=10 \iH. T)a ce se titraji koji su u oba signala sadrzani u jednom bocnom pojasu medusobno pojacavati i. trifitarnih 0=13 Raspored sastavnih dijelova na plocici prema si 14-16. zgodno odabranoj frekvencijL Njegov izlazni signal takoder se cijepa sluzi u dva 440 dijela. T2 i Ts na toroidima 0=13 (\n=10) mm Kada se tgovori u imikrofon.

.

442 .

u kojima se nalaze i frekvencije za odrzavanje amaterskih FONE veza.Tranzistor TRs radi u kristaloscilatoru s kvarcom Q kojemu je frekvencija 9 MHz. Sto krug sa zavojnicom Li.5 do do 4. I ova se pokazala kao vrlo dobra. D prebaciti ili u polozaj »80« ili »20«.0 i 5. Za optimalno potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa treba se posluziti i potenciometrima P2 i Ps. a u drugotm polozaju u 20-metarskom amaterskom opsegu. 14-20. oklopnom SSB-signal maze sadrzati bilo gornji bilo donji bocni pojas. <u kolektorskom strujnom krugu. Ipak treba izmedu mnogo njih izaibrati parove od po 680 pF kojima se kapacitet i po 430 pF od nominalnih vrijednosti razlikuje najvise za 2%. sa transformatora Ts. Zato ce nastati dva razlicita DSB-signala. Ove napone mozemo izjednaciti potenciome- U prvom je naciniti Buduci da su oba moduisti latora piukljucena na titrajni krug sa zavojnicom se ovdje zbrajaju i Ls. sa transformatora T2 f vodi se preko Di Lt na balans-anodulator s diodama i D2. Titrajni nom od dva kondenzatora po iznosi 500 pF. 443 . MHz i to sa kapacitetom serije Nezgockio je da se za obje opisane RC-mreze moraju upotrebiti vrijednosti koje nisu staindardne. tj. Pomocu ovoga se moze faza niskofrekventnog napona iz Tt okrenuti za 180°. ide preko L2 na balans-modulator s diodama D3 i Dd. dok se zavojnice L3 i L.4 nalaze u drugom loncu. potiskivanje jednog od bocnih pojasa. Razumije se da i zavojnica Ls mora resonirati na 9 trom P.5 MHz ili u podrucje od 14. Tranzistor TR9 sluzi za transpoziciju SSB-signala sa 9 MHz na radnu frekvenciju unutar nekog od amaterskih kratkovalnih podrucja.5 MHz moze ovdje posluziti za transpoziciju ill u podrucje od 3. na Visokofrekventni naponi bandfilteru su kod resonantne frekvencije po velicini jednaki.0 MHz. all izmedu napona na primarnoj i napona na sekundarnoj strani postoji razlika faze od 90°. dovoljna da kod resonantne frekvencije na oba titrao'na kruga bude jednak visokofrekventni napon. P4 i Ps.0 14. Titrajni krug sa zavojnicom Lz takoder resonira na 9 MHz i s onim prvim sacinjava kapacitivno vezani bandfdker za ovu frekvenciju. Preostaje SSB-signaL Zavojnica Le je namotana preko sredine zavojnice Ls i ima cetiri puta manje zavoja. Njena je prednost u tome da kapaciteti imaju »normalnije« vrijednosti. . polozaju preklopnika SSB^generator daje na izlazu signal u 8Cknetarskom. Y. ail da se joS ne pojavti tipicno bandfiltersko prdSirenje prqpusnog opsega. 1 nF. po prema onome DSB-signali amplitudi i srao ranije rekli. Niskofrekventni signal A.RC-mrezu za razdvajanje faze niskofrekventnog signala moguce i prema uzoru na drugu poznatu mrezu »2Q4« tvornice »Barker & Williams«. Pri tome zavojnice titrajnih krogova imaju 3 do 4 put a vise zavoja nego zavojnice L2 i L*. ovisno o polozaju dyopolnog preklopnika X. Ista razlika faze ce postojati i izmedu visokofrekventnih napona koji se preko L2 i L4 dovode balansnim modulatorima. Potiskivanje vala nosioca postize se sa oba poteneiometra. smjesten je zajedno sa La u jednome. Prikazana je na si. Potenciometrom Pi regulira se jakost SSB-signala. Neki VFO koji oscilira izimedu 5. Istovremeno niskofrekventni signal B. Zavojnice L2 i L* dolaze uz hladni kraj zavojnica Li i L3. Uz takav VFO treba samo valni preklopnik C. Niskofrekventni naponi NFi i NF2 razlikuju se po fazi za 90° za citav opseg frekvencija izmedu 300 i 3000 Hz. Kapacitivna veza mora biti »kriticna«. po fazL Rezultat sto je. Resonantna krivulja mora dakle imati samo jedan »vrh«.

RC•ntireza za pomak faze od 90°. 14-21.C3*ee0pF C2-C4. Potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa Tablica 14-L Ovisnost potiskivanja nezeljenog bocnog pojasa o tacnosti pomaka faze (VF Hi NF) u generators.430 pF tin) (1%) SL 14-20. Prednost ove mreze je u tome da se mogu uzeti standardne vrijednosti svih dijelova. Pri torn je dopustena tolerancija od ±10%. rraiogo je povoljnija za samogradnju.C1. Shematski je na* ortana na si. SSB signala faznom metodom Razlika od . poznatoj RC-mrezi firme »Barker & Williams«. Primjer RC-mreze za po- mak prema od 90° za SSB-generatore. inace je potiskiva- Osim toga "biti nje nezeljenog bocnog pojasa nedovoljno (vidi tablicu 14-1). lako je zamrsenije gradena. Upotrebljena su 24 otpornika i 24 kondenzatora. tip »2Q4« faze te vrijednosti smoraju Sto tacnije. prema HA5WH.

(si 14-21) Postizanje suprotnih faza.OWpF. Mogu se upotrebiti i dva operacijska pojacala IL 741. Ukoliko im se otpori ne razlikuju za vise od 1% i ako su kapaciteti odabrani tako da ni njihove impedancije ne odstupajo od za vi§e od 1%. O.PJ i Q. koja je jednaka omskom otporu R. pomodu dvostrukog operacijskog pojacala.A" B C D E F A R = T2kn/10% Cl=0. si. 14-22. prema HA5WH SI.2 su integrirana operacijska pojacala (1L 741) U RC-mirezi za postizavanje potrebnog faznog pomaka.C5 = ^6nF. iako tolerancija svih otpornika i kondenzatora u RC-mrezi mole biti do 10%. Kapaciteti C upotrebljenih kondenzatora moraju imati za frekvenciju vala nosioca impedanciju R. Oba otpornika moraju biti medusoboo jednaka.P. ali su onda prikljucci na njima drugadije rasporedeni SI. RC-mreza za pomak faze niskofrekventnog signala za SSB-generatore faznog tipa.02>jF. potrebnih za dovodenje niskofrekventnog signala u RC-mrezu. Za opseg frekvencija izmedu 300 i 3000 Hz pomak faze je 90°t na ±1%.2. i IZ.C4 = ^01pF. na izlazu IZJ 445 . osiguiraaia je trajnost radnih uvjeta. 14-24. 14-23. Numeracija prikljucaka vrijedi za »MC 1458 CPU.C3=q.C6sVnF SI 14-21. maze se ocekivati da ce nezeljeni bocni pojas biti potisnut za nekih 40 dB te vrijednosti Q+I2V -Jp-OELAZ 1p i im*) HFULAZO-^f NF pojadalo sa FETom za postizanje suprotnih faza.C2 = CVD33>jF. prema HA5WH.

umnazanjem. Kod njih su niske frekvencije zanemarene primjenom razmjerno malih kapaciteta za vezu izmedu pojedinih stupnjeva. 9 MHz. ako su R=100 Q: kapaciteti C moraju biti 111 pF. uz tri- PROMJENA FREKVENCIJE Generatori SSB-signala redovito rade na jednoj. posebno odabraoioj frekvenciji. Ovo je RC-mreza s kojom se to moze postici. jednaki koje smo ranije upoznali Zatu su svrhu posebno pogodmi razliciti balans-modulatori i produkt-detektori s tranzistorima i s diodama. mogu u SSB-predajniciu principu. I kondenzatori od 10 nF koji su stavljeni paralelno sa primarnim zavojnicama transformatora T2 i Ts sluze istoj svrsL Vise primjera potiskivanja najnizih i najvisih frekvencija kod niskofrekventnih pojacala ima u poglavlju o prijemnicima u ovoj faznih generatora SSB-signala mora se i visokofrekventni signal koji stize na jedan modulator razlikovati u fazi za 90° od onoga koji stize na drugi moSZ. U nF ispred ulaza u strujtrii krag baze tranzistora TRi na si. odgovarakrugovi. omogucuju precizno postizcmje navedene vrijednosti (uz zu!). 446 . £od knjizL dulator. li i dobru niskofrekventnu RC-mre- Na prijemnoj strani se ni na koji nacin ne je SSB-signal moze ustanoviti da dobiven faznom Hi filterskom metodom! amaterske opsege ne moze postici NF POJACALA ZA SSB TELEFONIJU Na shemama 14-9. Vec smo rekli da se promjena frekvencije SSB-signala za prelaz na juci ter! titrajni merske kondenzatore od maksimaU no 40 pF. kod kojih je moguce potpuno potisnuti oscilatorovu frekvenciju. npr. uz uvjet da impcdancija kapaciteta C (za jrekvenciju vala nosioca!) bude jednaka otporima R. kondenzator od 4. Da zaxmljivost mjena 14-15 i signal zadrzi rase potrebna profrekvencije postidi iskljucivo mora si. Ovo je potpomognuto malim kapacitetima koji premoScuju emiterske otpornike. premjestiti) u neki od aniaterskih kratkovalnih ili ultirakratkovalnih opsega. 74-24. Potiskivanje visokih frekvencija postize se kondenzatorima koji se stavljaju paralelno sa ulazom. zbog toga. kao sto je. kristalni fildrugo. 14-19. Takva je ostvarena kondenzatorom od 220 pF izmedu kolektora i baze tranzistora TRs na istoj shemi. 14-19) nacrtane su mijesanjem. Slican novije vrijeme se za tu svrhu sve vise primjenjuju dvostruko simetricni mikseri (DBM) kod kojih se na izlazu pojavljuju preteino oni ptrodukti mijeSanja koje trebamo. I oni moraju bid medusobno jednaki. SSB-signal se danas. SSB-generatora (si. proizvodi uz primjenu frekvencije »vala nosioca« koja iznosi izmetfu 400 i 11000 kHz (najcesce oko 455 kHz ili oko 9 MHz). stupnjevi poglavlju o prijemnicima. Sa tih frekvencija tireba SSB-signal transponirati (tj.NA MODULATOR „A" OD GENERATORA „VAU NOSIOCA" R C *R IZA FREKVENC1JU trf NA MODULATOR „B" efekt postize se i kapacitetima za negativnu povratnu vezu. Ako je frekvencija f npr. Za promjenu frekvencije putem mijesanja sbeme tranzistorskih niskofrekventnih pojacala koja su vrlo pogodna za ovu svrhu. Kondenzatori od po 150 pF.7 ma u posluziti. To je ona za koju postoje potrebni radni uvjeti: dovoljno konstantni oscilaton.

Potrebno je ostati unutar uvjeta za klasu AB1. Ako je neki tranzistor namijenjen za linearno pojacalo uz pogonski napon od 24 do 28 V. koliko najcesce iznosi izlazna snaga amaterskih predajnika. ali i u znatno sirim frekvencijskim podrucjima cesto i na velikim udaljenostima. ovih oijevi je dopusten rad i — — Tranzistori. 6DE5. 6LF6. kao Sto je. zahtjevu najbolje odgovaraju razliciti sklopovi s tranzistorima i »integrircima« koje danas isklju&vo nalazimo u pocetnim stupnjevima SSB-predajnika. on je na skaH prijemnika »presirok«. Pobuda smije biti samo cista naponska. tome <5e u O kretnim primjenama taljnije govora. Ovome Da se postigne dovoljno snaian SSBnsignal treba ga pojacati. 6JS6. na kona&ru radnu t mala i produkti intermodulacije ostaju barem 26 do 30 dB ispod ni~ voa korisnog signala. kao i za napon od 12 V. kako bi do antene stigla snaga od nekoliko vata pa do nekoldko stotina vata. kao i njegovu transpozioiju u izabrani amaterski opseg. Takav signal je te§ko primati. jer izoblicenja uz ispravnu pobudu nisu prevelika.I s takvima smo se znali. Pojacanje mora biti linearno. npr. ne mozemo biti sigurni da ce on linearno pojacavati i onda ako mu pogonski napon smanjimo na 12 do 14 V. povezani sa emiterskim prikljuckom tranzistora. uz razmjerno dobru linearnost rada. Oni imaju mnogo (cak vise od 100) emitera koji su preko minijaturnih otpornika. 6JE6. Najbolji tranzistori za linearan rad su. Prvi — pobuda — preko upravljacke (prve) mrezice. treba prema opcemto prihvacenom pravilu izvrSiti dok je signal jo$ slab. nekoliko volta. on treba da je joS vrlo slab i da njegovi naponi jedva dosizu — — AB2 u klasi klasi B. do stvaranja »splatera« i dirugih smetnji koje onda onemogucuju rad drugih stanica na istom opsegu. integriranih na njihovoj silicijskoj plocici. ved ranije upopojedinim konbiti jo§ i de- LIJMEARNA VF POJACALA ZA SSB Pripremanje SSB-signala. Kazemo »razmjerno dobro«. televdzijske otklonske cijevi (6DQ5. EL500. daju takoder dobro linearno poja£anje. Vrlo dobri su i planarni. Na taj nacin sva izoblicenja ostaju razmjerno znak da je tranzistor u predajniku 447 . ako smo odabrali ili »pogodili« pravi tip. EL505 i sli&ie). kao i EL152. 6HF5. svakako. u kojima se upotrebljavaju elektronske cijevi ne smije biti prevelika. Kad je SSBisignal kona5no formiran. Kod jevi: (= 6360). epitaksijalni tranzistori »multiemiterskog tipa«. 6GB5. EL153 ili (za UKV) cijela »familija« QQE-ciQQE02/5 (= 6939) QQE03/12 QQE03/20 (= 6252) QQE06/40 <= 5894) i slicne. poznata i cesto upotrebljavana cijev 6146B ili QE05/40. u visokofrekventnim pojacalima snage. jer amateri u zelji da »izvuku« sto vecu izlaznu snagu iz pojedinog stupnja u predajniku pretjeruju sa pobudom. 6KG6. Ima ih za pogonski napon od 28. Prevelika pobuda (»predrajvani« tranzistor!) uvijek dovodi do velikih izoblicenja. dok za vece snage moramo upotrebiti linearna pojacala koja rade u klasi AB. Za manje snage se linearno poja£anje postize u stupnjevima klase A. To znafii da izlazni visokofrekventni napon svakog pojedinog stupnja mora biti vjerna i povecana reprodukcija svih promjena ulaznog napona. Kod izlaznih stupnjeva predajnika. Sto zna& da ne smije potedi stuja Opcenito je dobro zapamtiti da se bolje linearno pojacanje postize s tranzistorinaa uz vedi kolektorski napon. uz primjenu nisklh napona za sve potrebne VF i NF signale koji kod toga sudjeluju. Izuzetak su »prave« predajne cijevi. osobito ako se upotrebljavaju tzv. 6KD6. savremeni snazni VMOS-tranzistori uz napon od 28 V. 6LQ6. i frekvenciju.

Mozda je najjednostavniji onaj na si. ANT. prenoseci razlicite informacije. Isti val macije B preostaje takoder samo jedan bocni pojas. Bolje malo slabiji. Zajedni£ki oscilator s kvarcom od 9000 kHz (»XF-900«) proizvodi »val nosilac« koji se koristi za mijesanje u.kojom odrzavamo vezu. Informacija B transformator T ima prenos 1:1 a sam sastavljac signala (engL: »Radio Frequency Combiner*) ima NF P0JA6UJ0 1. DSB GENERATOR . Slicno se dogoDSB-signala kroz di prolaskom »USB filter« (»XF-9B-02«). ko jima je sadrzaj druk&ji. uz potisnuti vai nosilac. Oni.) (Vidi 1 od informacije A preostaje samo jedan bocni pojas. On infor- NOVIJE PRIMJENE SSB TEHNIKE Dvovrsna modulacija istog vala nosioca (ISB) Kratica ISB znaci: independent Sidebands* ili »neovisni bocni pojasi«. svaki s drugim sadrzadulirati tako dajnika stvariti otuda u antenu. mozemo ih mijeuz upotrebu pogodnog sanjem VFO-a vesti — — premjestiti (transponirati) linearno i na izabrami radnu frekvenciju. jem. od- nosilac se moze mo- u VF pojaCalo pre- da se dobiju dva bocna pojasa. Odmah treba smanjiti pobudu! Cesto je dovoljno smanjiti glasnocu kojom govorimo u mikrofon ili joS previSe pobuden neka »raport«. od stanice s nam bude (npr. opet odijeljenim. proizi vode VF signal sa dva bocna pojasa. da je signal »$irok«.XF-900" (9000 kHz) BO~» NF pojaCaio . Blok-shema prikazana na sL ISB-predajnika je 14-25. svaki za se.DSB« »2DSB«. telegrafski znakovi ili amatersvoje. jedan ne ovisi o drugome. Informacija Sastavljanje signala moze se ona vise nadina. generatorima »1. SSTV) ima frekvenciji i kamo odlaze! poglavlje o predajnicima. a drugi je gornji bo£ni pojas. nanize okrenuti ro gain« i dijeljeno NF poja5alo. za koje nitko ne zna na kojoj su bolje. VF A (npr. Prolaskom kroz »LSB filter* (»XF-9B-01«) ska televizija. signal nego po svaku cijenu »vise vata«. Ako na neki nacin sastavimo ta dva SSB-signala. o- dugme ^Mictako smanjiti prvi i najce&ci uzrok prevelikog »drajvinga«. govor) ulazi u svoje nisko- frekventno pojacalo. 14-26. ali £ist. Prvi je donji.

HI). Iza njega slijedi DSB-generator. dok na IZLAZU dobijemo sastav- koji daju podjednaki NF napon. Na temelju onoga sto smo do sada rekli ze o pojedinim sklopovima u SSB-tehnici. sadrzanu u niskofrekventnom spektru govornih frekvencija. 14-27. kompresorima dinamike ljen signal. za pripremanje SSB-signala. To je prilicno skup nacin obrade NF signala <ima dva kristalna SSB filtera!!). dok samo neki naponski vrhovi — Mikrofon se prikljucuje na NF pretpojacalo. medusobno upredene. To se postize uredajima za voljno je 10 bifilarnih zavoja ogranicenje amplitude (»limiteri- dva ulaza Na ULAZ i jedan izlaz. Jedna od mogucnosti da dva SSB-signala u ISB-predajniku sastave. O ogranicenju opsega niskih frekvencija na najnuznije. Za prijem takvog ulazni stupnjevi I SB signala. Takvo o- gianieenje frekvencije potrcbno je kod drugih vrsta modulacije (vii di slijede<5e poglavlje). ugradeno u procesor (sL 14-27). ma«) i tzv. Jos u poglavlju o amplitudnoj modulaciji utvrdili smo da je prosjecna modulacija kod govora oko 30%. nece biti koji sluiskusni- Visokofrekventni »audio procesor« jim radio-amaterima tesko da takav procesor nacine. Tako se dobiju obje emitirane informacije. tanke zice) na ma- se loj prstenastoj. na ULAZ »B« dolazi drugi SSB-signal. Iza jednog i jednostavnijih uredakompresora) postoje i uredaji sa istim ciljem. dok je prosjecna snaga takoder oko 30%. izmedu 300 i 3000 Hz. oba za USB 449 Radio prirufcnit . feritnoj jezgrL Do- ograniciti amplitudu NF signala. osobito onih pretjerano velikih vrhova koji ne doprinose mnogo razumljivosti. bez obzira da li u mikrofon govorimo glasnije ili tise. Princip takvog audio procesora Osim ovih ja (limitera i iza drugog medufrekventnog pojacala su odijeljeni produkt-detektori koji demoduliraju signal.(son) panj modulacije od 100%. Kod emisije govora pomocu SSB tehnike dogada se slicno: maksimalnu snagu dosizu samo ti vrhovi. Iza mijesanja signali se razdvajaju medufrekventnim kvarcovim filterima tako da gornji bocni pojas ide kroz je:lan. zatim sklop za ogranicenje amplitude i drugi kristalni prisutni u audiofrekventnom spektru frekvencija 29 — SSB biti filter. a donji bocni pojas kroz drugi medufrekventni »kanal«. »A« dolazi jedan SSB-signal. ali do cilja se dolazi kompliciranijim »procesom«. 14-26. neka vrsta »voznog reda« po kojemu obradivani signal mora proci kroz takav uredaj. O tim uredajima ce biti posebno govora u poglavlju o frekventnoj modulaciji. Najboljima su se pokazali oni audio procesori koji se sluze SSB-tehnikom. svaka na svom izlazu iz prijsm-nika. Da bismo mogli energiju. i mijesanje ostaju nepromijenjeni. smo vec govorili. vidimo na si. Otuda im ime: audio procesori. bolje iskorisi povecati prosjednu snagu emitiranih SSB signala (a bez preterecanja cijevi ili tranzistora i bez »splatera«!) treba na neki nacin titi SI. ako samo budu htjeli <i mogli. Transformator T je bi~ filarno namotan (sa dvije. To je samo blok-shema. Iza njega slijedi prvi kristalni SSB filter. ali su i rezultati izvanredni. Oba SSB filtera dosizu stu- moraju jednaki. najbolje dvostruki balans-mikser.

D- .

kada izlazni stupanj predajnika daje maksimalni OUTPUT bez izoblicenja. IZLAZNJ KRUG TX * np5W$^ 1 — on mora ° biti malen u odnosu pre- A nt kapacitetu u izlaznom titrajnom krugu da ne utjece na ugadanje. Takvd sklopovi u SSB-predajnicima treba da stupe u akciju tek onda kad izlazna snaga naraste u moze blizinu dopustenog maksimuma. Zajednicki kapacitet serije kondenzator a Ci i C2 neka pri tome ne bude veci od 5 do 10 pF. tj. tj. iskoristava cinjenica da do sasvim slabog dspravljanja signala na prvoj 451 u tekstu 29* . 120 pF. ona pocmje da propusta tek onda. za postizavaponie regulacijskog napona moze Tu se sluziti sklop na si. Na taj nacin se i regulacija pojacanja na diodu stayljen zapornt prednapon (najviSe 40 V). mora Cs 20 V. Povecanje kapaciteta produzuje a smanjenje kapaciteta skracuje vremen: sku konstantu. Buduci da je onda. vrsna vrijednost VF napona smjeti da dosegne 75% anodnog napona. kod iinearnog VF pojacala snage. kod izlaznih stupnjeva s cijevima. Dioda D je spojena s kapacitivnim razdjelnikom C1/C2 sa kojega crpe visokofrekventni napon. Za diodu trebamo samo NEGATIVNI RE- GULAR NAPON Prema tome kapacitivni djelimora smanjiti napon u omjeru 480:20 ili 24:1. Paralelno spojeni kondenzator od 10 nF sluzi za poboljsanje filtracije ostataka visoke frekvencije. Opis nearnog pojacala za SSB-signale nalazi neka snazna tetroda ili pentoda koja radi u klasi AB1 uz VF pobudu na prvoj mrezici. Cs ce obicno imati oko 0. Dioda moze biti obicna germanijeva ili VF silicijeva. anodni napon 640 V bit ce vrsna vrijednost viso^ ma kofrekventnog napona 0. telj imati 24 puta vise. Regulacijski napon mozemo dobiti na vise nacina. treba potenciometrom odabrati obicno oko 20 V. kondenzator & od 5 pF. Ako je npr. kad visokofrekventni napon premasi vrijednost prednapona.— postati veda od neke unaprijed odabrane vrijednosti. Da lakse procijenimo vrijednosti ovih kapaciteta mozemo pretpostaviti da ce. Jedan od njih je prikazan na sL 14-29a.75x640= =480 V. Vece vrijednosti VF napona prolaze kroz diodu i na otporniku od 1 MQ pojavi se negaregulacijski napon. 14-29b.. dakle. c) REGUURANl PREDSTUPANJ Kondenzatorom Cs je odredena vremenska konstanta regulacije. Zaporni prednapon diode. Ii- Ako se u izlaznom stupnju -Ugl prikljuCak za REGULAC. Kapacitivn-i razdjelnik neka diodi dovode visokofrekventni napon vrsne vrijednosti oko 20 V tivni odgada sve do momenta kad je gotovo dostignut. Odaberemo li.1 ^F. Tada dolazi do tako brzog smanjenja pojacanja da amplituda ne moze do- maksimum seci pretjerano velike vrijednosti. izlazne snage Sklopovi za ogranicenje SSB predajnika. NAPON SL 14-29.

tranzistorskih predajnika se primijeniti sklop za ogranicenje izlazne snage slicno kao za Kod moze ARP kod prijemnika ili prema si. tzv. Shema na 14-30 prikazuje kako se si. Jednostavniji i jeftiniji SSB- ranim stupnjevima u prijemnicima. Tek kod vecih amplituda bi doslo do jacih struja mrezice i do nelinearnosti. Kondenzator Ca odreduje vrijednost vremenske konstante regulacije. 14-29c. moze sagraditi pomocu tranzistora. u samom SSB-generatoru.mrezici dolazi i prije nego pobudna amplituda dovede potencijal mrezice na nulu. VOX VOX Mi je mikrofonski prikljucak visoke impedancije. ali se moze i naknadno dodati. Shema tranzistorskog uredaja za automatsko ukljudivanje predajnika (VOX). najbolje blizu ili -uredaji toga nemaju. isprave diodom D i daju negativan regulacijski napon. treba odvesti na prvu mrezicu neke »eksponencijalne« pentode kojoj se pojacanje mijenja kod promjene prednapona. To znaci da takvu regulaciju treba primijeniti sasvim »naprijed«. Umjesto oznacenih tranzistora mogu se uvotrebiti moder niji: BC 107 i BC 141 452 . Ove se prenesu na sekundarnu stranu. Odavde se niskofrekventne mikrofonske struje oklopljenim kabelom vode do prikljucnice koja se spaja s mikrofonskim ulazom modulatora u pre- M BF 242 SI BF242 BF242 BC219 14-30. Sto je vece pojacanje izmedu reguliranog stupnja i izlaznog stupnja predajnika. Automatsko uklju£ivanje i iskljucivanje predajnika Negativni napon za regulaciju pojacanja. dobiven na bilo koji od opisanih nacina. »VOX«. Na taj nacin je lako sprijeciti nezeljene povratne veze. Ova kratica dolazi od naziva »voice controls sto znaci »upravljanje gla- som«. to ce regulacija biti efikasnija i to ce manji napon trebati za dobru regulaciju. Pri tome neka regulirani stupanj ne radi na istoj frekvenciji na kojoj radi iz- laz predajnika. Princip takvog stupnja za regulaciju je prikazan na si. Spomenuto slabo ispravljanje pobudnog SSB-signala je dovoljno da se na primarnoj zavojnici transformatora T pojave niskofrekventne struje. yidimo da nema bitnih razlika. Ako ovaj stupanj uporedimo sa reguli- Vecina savremenih predajnika i primopredajnika ima ugraden uredaj za automatsko ukljucivanje i iskljucivanje.

na R2 nastaje takav istosmjerni napon koji. preko diode D$. zistora Cijeli VOX izlaznog transformatora. Pogted kutije vidimo na si. To znaoi da se pomocu njega mogu uporedivati dva napona. Ona ne biti u kutiji. Prikljucnice. Uz sve ostalo. TR2 i TRz. Ova vremenska konstanta se moze mijenjati u nekim granicama pomocu potenoiometra Ri i prilagoditi nacinu na koji neki operator govori. i Integrirano operacijsko pojacalo IL 741 jedan je od najuniverzalnijih poluvodickih sklopova. ali taj potenciometar moze biti u unutrasnjosti kutije jednom za svagda postavljen na najpovoljniju vrijednost osjetIjivosti uredaja. Kolektorska struia potece kroz zavojnicu releja REL koji ukljuci predajnik {preko prikljucnica TX). Dugmetom »ANTI-TRIP« okrece se R2.5x12 cm. Glavno je da se VOX napaja iz izvora stabilnog napona od 10 do 12 V. Dok se govori ispred mikrofona. Tu je tranzistorskog u unutraSnjost VOX-a 453 . V '' Dugme »DELAY« pripada potenciometru R*. VOX se moze ugraditd malu limenu kutiju velicine X 5. 14-31. »otvara« tranzistor TR4. Raspored dijelova u unutrasnjosti SI. u 5. kako ga vidimo na 14-31. Iza ovoga dolazi ispravljac signala s diodom D1. Izlazni napon je ovisan o razlici dvaju napona koje uporedujemo.5 X si. Potenciometar R2 moramo staviti u takav polozaj da REL ostaje na miru za vrijeme prijema. potenciometrom R4 i kondenzatorom &. dakle paralelno sa zvucnikom u prijemniku. Tko zeli moze dodati i dugme za Ri. Istovremeno mikrofonske struje odlaze u pojacalo s tranzistorima TRi. 14-32. iza diode Ds je sklop sa otpornikom Rs.dajniku. treba spojiti sa sekundarnom stranom SI. Taj prikljucak. Vanjski izgled tranzistorskog VOX-a bude okinut zvukovima koji dolaze od prijemnika. kondenzator Cs \ dioda D2 sacinjavaju tzv. 14-32. Da relej ne bi preki- \ dao nakon svake rijeci. on moze posluziti i kao komparator. »anti-trip« sklop koji mora sprijeciti da tj. > mora suha baterija za pogon. Ovaj sklop ima vremensku konstantu koja odreduje kako dugo ce tranzistor TRi aktivirati relej i kako dugo ce biti ukljucen predajnik. Dioda Ds sluzi za zastitu tranTR4 i ne moze propustiti nijedan negativan naponski impuls koji bi mogao doci iz prijemnika i od diode D-2. Na shemi se vidi da je dioda Dz drugacije okrenuta d zato ce napon koji se njenim djelovanjem stvara na R2 biti protivan naponu koji se stvara djelovanjem diode Di. oznacene sa ZV.

Ovaj onda ukljuci predajnik. Oni — mogu je biti i malo manji. Dioda Ds stiti tranzistor TR od prevelikih negativnih napona na bazi. Dioda Dd ima takoder zastitnu ulogu. do vol j an da otvori tranzistor TR i da njegova kolektorska struja aktivira relej REL. 6) je obrnut komparatora. dovesti na prikljucnicu VOX-a. 454 . moramo nisko- REL frekventne napone sa samog zvucnika. Zbog nver tirajuceg djelovanja. ucinak na . Potenciometar Ps treba ugraditi da bismo njime mogli postici potpunu radnu simetriju komparatora. Da se djelovanja ovih dvaju nisnapona ujednace.6 6 UKUUClVANJE PREDAJNIKA SI je Upotrebljeno 14-33 Shema za VOX-kontrolu predajnika NF-signalorn. iz prijemnika. da bude jedan pozitivan a drugi negativan i da su jednaki. kadgod se prekida struja Sto kroz nju tece. Na normalan tok elektricne struje. oznacenu sa ZV. aktivirati se to ne dogodi. U prisutnosti diode Da taj inducirani napon ne moze biti veci od 0. potrebne za rad relej a. Opis tekstu Ovo je iskoristeno za si. Ako bi. moraju kapacitet kondenzatora Ci i otpor Ri biti odabrani tako da se relej kroz neko vrijeme zadrzaya zatvoren. pre- nego u predasnjem slucaju. Da jednom aktivirani relej ne bi »kloparao«. ili obovremenska konstanta postaje nema nikakvog uticaja. s dva napona: »+15V« i » 1