RADIO PRIRUCNIK

ZAAMATEREI TEHNICARE

Prof, dr
i

Bozo Metzger (YU2BR)

suradnici:

Ing.

Zvonimir Jakobovic (YU2RQ)
dr Ruza Sabol

Prof,

(YU2LU

Ing. Nikola

Saban
(YU2REY)

Ing. 2eljko Ulip

Cetvrto dopunjeno izdanje
(sa

posebnim prilogom)

^

Novinsko-izdavacka radna organizacija

TEHNICKA KNJIGA
Beograd, 1985.

Inicijator izdanja: Savez radio-amatera Jugoslavije (SRJ)

IzdavaC:

NIRO

»Tehnidka knjiga«, Beograd
Nikolic,

Recenzent: dipl. ing. Zivota Nikolic*

Za izdavaca: Branko

direktor

i

glavni urednik

Urednik: Dusica Lucie Graficki urednik: Jugoslav

Bogdanovic

Korektor: Mirjana Acimovic Dizajn crteza: Ruzica i dr Bozo Metzger

Capan, Bozo Legac i Branka Mihalic Originalne fotografije: dr Bozo Metzger, ing. 2eljko UUp Foto-reprodukcije: Viktor Rybak Marija Premuzic
Crtadi-izvotfaci: Lidija
i

i

fototeka

SRH

Tiraz: 5000

Stampa:

BIGZ,

Beograd

(PwdLqw&t

S razvojem radio-amaterske organizacije i sa sve vecim brojem amatera-operatora i konstruktora, sve vise se osjecala potreba za prirucnikom koji bi mogao posluziti i pocetnicima i iskusnijim graditeljima radio-uredaja, kao i radio-tehnicarima. Savez radio-amatera Jugoslavije (SRJ) dosao je 1968. godine na sretnu zamisao da se za tu svrhu, kao osnovu, koristi poznati americki »The Radio Amateur's Handbooks Od svog prvog izdanja, 1925. godine, ova radio* -amaterima cijelog svijeta najpoznatija knjiga do danas je izasla u 62 izdanja i u vise stotina tisuca stampanih i uvijek razgrabljenih primjeraka. To je uvravo »bestseler« svih vremena. Drugi poznati i cijenjeni prirucnik je britanski »The Amateur Radio Handbook« kojemu je cetvrto i peto
izdanje izaslo

pod naslovom »Radio Communication Handbooks Obje radio-amaterske organizacije, American Radio Relay League (ARRL) i Radio Society of Great Britain (RSGB), najpripravnije su dale svoj pristanak za prevodenje ovih knjiga, dok je Savez radio-amatera Jugoslavije odlucio da meni povjeri organizaciju toga posla. Poslije visekratnih diskusija slozili smo se u tome da doslovno prevodenje ne bi moglo posve zadovoljiti potrebama nasih radio-amatera i koliko je tehnicara, da se za opisane konstrukcije mora predvidjeti upotreba domaceg materijala, te da se uvrste jos neki vise moguce dodaci iz razlicitih strucnih casopisa i neke originalne konstrukcije. Mnogi nasi ugledni radio-amateri, osobito oni koji su kao radio-konsiruktori i industrijski rukovodioci previse zauzeti svojim redovitim duimogli odazvati pozivu na suradnju. Ipak na zalost nostima, nisu se su mi se u tome poslu pridruzili: ing. Zvonimir Jakobovic (YU2RQ) koji je pripremio tekst za poglavlja 1, 2, 3, 4, 23, 24 i 25; dr Ruza Sabol (YU2LL) koja je prikupila podatke o zenama radio-amaterima; ing. Nikola Saban (»RIZ—Zagreb«) koji je napisao poglavlje 5; te ing. Zeljko Ulip (YU2REY) koji je napisao onaj dio poglavlja 16 u kojemu se govori o amaterskim radio-vezama na mikrovalovima (10 GHz). Oni su u tu suradnju ulozili mnogo truda i povjerene su materijale obradili prema svojim najboljim mogucnostima, na cemu im i ovdje zahvaljujem. Od casopisa smo koristili: cehoslovacki »Amaterske Radio«, francuski »Radio REF«, njemacke »Das DL-QTC« i »UKW Berichte«, sovjetski »Radio«, kao i materijale domacih autora iz naseg casopisa »Radioamater«. Pri crtanju radio-tehnickih shema upotrebili smo simbole koji su prikazani na str. 794. Vrijednosti otpornika koje su napisane samo brojem oznacuju ome (Q). Ako je iza broja slovo K Hi M, radi se o kiloomima (k£l) Hi o megaomima (MQ). Broj pokraj znaka za kondenzatore oznacuje kapacitet u pikofaradima (pF). Ako je uz broj i oznaka n Hi \i, to su nano-

faradi (nF) Hi mikrofaradi (\iF). Mojoj dragoj supruzi Ruzici dugujem posebnu zahvalnost, jer *e marIjivo i ustrajno, za sva dosadasnja cetiri izdanja, sudjelovala kod dizajna i

pripreme syih crteza za knjigu,

njem uvehko doprinijela
Bozo Legac, a za

i

mome

citala sve tekstove

i

svojim razumiieva-

radu.

Crtac-izvodad za prvo izdanje bila je Lidija Capan, za drugo izdanje trece i cetvrto izdanje Branka Mihalic. Foto-reprodukctje upryom i drugom izdanju djelo su Viktora Rybaka. Za trece i cetvrto izdanje je foto-reprodukcije izradila Marija Premuzic. I ovim suradnicima srdacna t vehka hvala!

Zahvaljujem takoder svim onim radio-amaterima koji su mi izrazavanjem svojih primjedbi i zelja, kao i slanjem tehnidkog dokumentacijslcog matenjala i podataka dali vrijedne poticaje. Takode velika hvala i Ttrmt »Rico-Funk« iz Hannovera za tehnicke podatke i snimke tvornickih radio-uredaja s kojima, dobrim dijelom, raspolazu i nasi amateru Takoder najljepse zahvaljujem preduzecu »Tehnicka knjiga«, v koje nije zaltlo m truda m sredstava da knjiga bude dobro i lijepo opremljerta

knjige

22uJ

U nadt da ce nasi radio-amateri i tehnidari kao ranija izdanja, primiti ovo cetvrto izdanje i u njemu naci sto im je potrebno za laksi pristup i za rad na polju njima tako drage tehnike, molim zajedno sa svojim suradnicima -- da nam kao i do sada saopce svoje primjedbe i zelje. Atco se i ovo izdanje »Radio-prirucnika« nade uz prethodna tri na radf ** ra ^°-a iatera } tehnicara bit ce postignut cilj izMenja ? ir
t

t

i

t

najvece zadovoljstvo piscima. Uz najbolje zelje za uspjeh u radu
i

f

f

i

73

DE YU2BR:

radio-amaterski pozdrav

U

Zagrebu, 1985.

Proft

dr Boio Metzgcr

1

RADIO-AMATERSKA ORGANIZACIJA U SVIJETU KOD NAS
I

HISTORIJAT

likog
za,

ELEKTRO-KOMUNIKACIJA
Elektrokomunikacije su se pojavile kao rezultat stoljetnih nastojanja covjeka da vijesti prenese na vece udaljenosti nego §to mu to njegovi organi i osjetila omoguduju. Nakon uspjelih pokusa puStena je 1844. u rad prva telegrafska linija po Morseovom sistemu, izmedu Washingtona i Baltimore-a, SAD.
S.F.B. Morse (1791—1872) konstruirao je elektricni telegraf. Signali su se prenosili istosmjernim impulsima razlicitog trajanja. Za prenos je bila dovoljna samo jedna iica, jer je kao drugi vod koriSteno

njemadkog fizicara Helmhotdokazao njegov asistent Hein-

rich Hertz, godine 1888.

Odmah su se pojavile i ideje o primjeni elektromagnetskih valova u svrhu telekomunikacija. Sam Hertz odbija te ideje s obrazloze njem da je domet tih valova malen.
Hertz je kao izvor elektromag
netskih valova upotrijebio iskriSte. Kao indikator sluzilo mu je drugo iskriste. Ta 1 je indikator bio neosjetljiv, reagirao je samo u neposrednoj blizini izvora vala, Daleko bolji indikator elektromagnetskih valova, tzv. koherer, konstruirao je francuz Branly godine 1890. Istih godina u Americi radi nas zemljak Nikola Tesla (1856-1943), baveci se problemima proizvodnje, prenosa i koristenja izmjenidnih elektricnih struja. On je godine 1882. postavio sistem polifaznih izmjenicnih struja, a odmah iza toga nastoji proizvoditi struje sto visih frekvencija. Svoja iskustva iznosi Tesla u javnost na predavanjima koja drzi 1892. i 1893. u Americi i Evropi. Na njima demonstrira i pojave visokofrekventnih izmjenicnib
*

uzemljenje.
Tridesetdvije godine kasnije konstruirao je G. Bell (1847— 1922) telefon na principu induciranih struja i omogucio prenosenje ljudskog govora na daljinu.
(1876),

Elektro-komunikacijama je bio otvoren put. Daljnja pobolj§anja omogudila su bolje prakticno koriStenje, ali je ostao jedan nedostatak: veza se uspostavljala preko elektricnih vodova.

struja.

Postanak radija

U to vrijeme (1864), r>ostavio je engleski fizicar J. Maxwel, na osnovu Faradayevih predodzbi, opdu teoriju elektriciteta u kojoj je niknula hipoteza da se elektromagnetske promjene, nastale kretanjem elektriciteta, valovito sire u okolni prostor. Postojanje tih valova eksperimentalno
je,

Tesla se posebno interesirao za prenos elektricne energije na daljinu bez uobicajenih vodica. U svom historijskom predavanju (1893) pred Franklinovim institutom u Philadel fiji pokazuje i razlaze ono, sto de postati osnovni elementi radija. On utvrduje da se prenos elektricne energije na daljinu moze uspjeSno
obaviti:
struja,

— upotrebom

visokofrekventnih

na

inicijativu

ve

prenoseci rijeci »Genrih Gerc« (rus* ki oblik Hertzovog imena). Popov je profesor fizike u tada§ njem Petrogradu. Njemu se tako der pripisuje izum radija. No on je (1893) vidio u Chicagu Tesline po*

kuse
je:

i

pred Sveruskim kongresom

elektrotehnicara 1900.

sam

izjavlju

»Upotreba katarke na otpremnoj i prijemnoj stanici s izoliranom zicom u svrhu prenosenja signala

elektricnih titraja nije bilo nista novo* Godine 1893. u Americi je slicne pokuse prenosenja sivnala izvrsio poznati elektrotehnicar Nikola Tesla«.

pomocu

U
kuse

Italiji je

s

G. Marconi vrsio poHertzovim valovima. On je

pomocu

utjecajnih obiteljskih veza dobio potporu engleskog kapitala, Koristeci iskustva drugih, godine 1897, on prenosi telegram na udaljenost

od 13 kilometara. U prvo je vrijeme upotrebljavao predajnik s

prvi

Nikola Tesla je postavio i primijenio principe radija. Ovo je slika sa omota Tesline bio grafije koju je napisao John O'Neil, americki knjizevnik i dobitnik PuSZ.

AL

Hertzovim iskristem, Sto znaci s vrlo kratkim valovima. No, vjerojatno upoznat s Teslinim uspjesima u radu s dugim valovima, pocinje njih koristiti. Godine 1899. uspostavMarconi bezicnu telegrafsku lja vezu izmedu obala Engleske i Francuske, na udaljenost od 45 kilome
tara.

litzerove

nagrade za 1937. godinv
sistema
antena-

— primjenom zemlja, — sklopom od

gova.

Nakon dugih priprema uspjeva
Marconi
(1901) objaviti

da su bezic
telegrafski

nim putem preneseni
dva titrajna kru dva titrajna kru-

ga na prijemnoj i ga na predajnoj stanici, resonancijom svih ovih kruprijavljuje patent za bezicni prenos signala sistemom sa cetiri resonantna titraj1897.

znakovi (slovo »S«) preko Atlantika, na udaljenost od 3700 kilometara, izmedu Cornwallisa (Engleska) i Newfoundlanda (Amerika).
Jos' 1897, nakon prvih Marconijevih uspjeha, osnovana je »Wireless Telegraph Company« za koriStenje Marconijevih patenata. Poslije je prerasla u »Marconi's Wireless Te legraph Company, Ltd«, koja u prvo vrijeme drzi monopol radija.

Godine

Tesla

na kruga, antenom

i

uzemljenjem.

to vrijeme izvodi u Rusiji pa kuse i A. S. Popov. Upotrebom antene i koherera on konstruira prvi radio-prijemnik, koji je reagirao na

U

burna atmosferska praznjenia tzv. »vjesnik oluje«. Koristeci Hertzov
oscilator i svoj prijemnik uspjeva bezicnim putem otpremiti prvi telegram na udaljenost od 250 metara,

Tesla je u to vrijeme zaokupljen svojim istrazivanjkna bezicnog pre nosa energije na daljinu, a s tim u Sam vezi i telekomunikacijama.
Tesla ne poduzima nista protiv imitatora vjerujuci da tako dopri nosi opcem napretku.

Tek poslije Tesline smrti (1943) Teslini su prijatelji pokrenuli sudski postupak, te sud u Americi po
niStava

Marconijev patent

i^

daje

prioritet u izumju radija Tesli. Tako je ipak, ne umanjujuci zasluge

Godine 1920. pocinje u Americi redovni »broadcasting« program, u Chicagu, a iste godine pocinje emi tirati i prva radiofonijska stanica u Evropi, u Londonu.

drugih pionira Tesla konadno priznat kao izumitelj radija. Dalji izumi i usavrsavanja omo gucuju sve vecu primjenu radija. Izumitelj triode Lee de Forest prenosi 1910. radiofonijski koncert poznatog tenora Enrica Carusa iz Metropoliten Opere u New Yorku. Poslije prvog svjetskog rata radio prelazi u opcu upotrebu, kao opce sredstvo telekomunikacija.

U nas je 1926. proradio »Radio-Zagreb« kao prva stanica na jugoistoku Evrope, a 1929. i »Radio-Beograd«. Radio je osvojio svijet i u§ao kao uobicajeno sredstvo prenosa informacija u zivot covjeka dvadesetog stoljeca. Iz radija je izrasla elektronika, televizija, radiolokacija, radar, telekomande i niz drugih specijalnih grana tehnike, bez kojih bismo tesko mogli zamisliti dana§nji zivot.

RADIO-AMATERIZAM
Pionirski dani

Prve radio-stanice bile su postavljene za vezu izmedu svjetionika, poslije za vezu s brodovima. Tek kada su provjerene prednosti, radio je poceo zamjenjivati zicani telegraf na kopnu.

Dvije su se grupe ljudi tada bavile radio-tehnikom. Prvo tehnicari i fizicari u laboratorijama kompa

nija koje grade prve radio-uredaje. Zatim operatori, najcesce priuceno postansko-telegrafsko osoblje, koji odrzavaju veze. I kod jednih i kod drugih ima ljudi koie ta nova tehnika veze posebno interesira. Oni po-

SI

»Radio-Za1-2. Odasiljacki dio greba« imao je 1926. godine jednu elektronsku cijev u oscilatoru koji
je bio moduliran u strujnom krugu mrezice. Uz anodni napon od 4000 V bila je ulazna snaga (INPUT) 500 W. Izlazna snaga (OUTPUT) bila je 350 W. Ubrzo je dodana jos jedna cijev pa je izlazna snaga podvostru-

cinju eksperimentirati s uredajima, a operatori u slobodno vrijeme odrzavaju i »privatne« radio veze. Tako isprva iz najblizih se, regrutirani krugova oko prvih radio-stanica, javljaju mnogi pravi ljubitelji radija. Za neke je to bavljenje samo zabava, ali mnogi od njih poku§avaju rjeSavati jo§ nerjesene tehnicke probleme. Te ljude koji se iz ljubavi prema trehnici bave radio-teh-

nikom, grade uredaje i medusobno odrzavaju radio veze nazivaju radio-amaterima.

cena

velike tvornice uredaja po zastititi patentima svaki pronalazak, dotle ta neregistrirana vojska izumitelja pronalazi i u praksi iskori§tava jednostavnija i praktidnija rjeSenja. Cijeli niz spojeva, koji nisu zaSticeni ni u jednom pa tentnom uredu, dali su ti entuzi

Dok

signale jednog engleskog

i

dva fran

kuSavaju

cuska amatera.
Atlantik je definitivno »osvojen«

jasti.

Evropi napeta politifika situaprvog svjetskog rata zadrzava radio kao vojno sredstvo veze. Istovremeno se u Americi radio slo bodnije siri i tehnika brfe razvija. Nekoliko hiljada radio-amatera u Sjedinjenim Drzavama osniva vec godine 1914. svoje prvo veliko udru zenje, ARRL (American Radio Relay League). U Evropi radio dolazi u opcu upotrebu tek poslije rata. Vecija uodi

U

uspostavljanjem dvostrane amaterske radio-veze u noci 27. XI 1923. Vezu su odrzali na valnoj duljini oko 100 francuski amater L. Deloy iz Nice, s pozivnim znakom 8AB, s jedne strane i americki amaten

m

F. Schnell, K. B. Warner i J. L. Reinartz, pod pozivnim znakom 1MO, s druge strane. Veza je odrzana te legrafijom.

U ono vrijeme su velika poduzeca za radio-saobracaj pokuSavala da
premoste primjeradio-valova vilo velike duljine vala, 10 000 do 30000 metara (30 do 10 kHz) uz sto snaznije predajnike i antene izvanredno velikih dimenzija. Istovremeno radio-amateri povelike udaljenosti

nom

broj vojnih radio-telegrafista nada se i kod kuce bave radijem, mnogi od njih £isto amaterski. Pojavom prvih radio-fonijskih stanica, amateri su i orvi slugaoci i prvi tehnicari koji sami grade svoje uredaje.
lik

stavlja

stizu

na

kratkirrn

valovima znatno

bolje rezultate sa

mnogo

slabijim

snagama.

U svijetu nice sve vi§e radio-stanica za najrazlicitije potrebe. 1920•tih godina upotrebljavaju se duljine valova od nekoliko stotina mjetara na viSe. Amaterima, da ne ometaju komercijalni radio-saobradaj i radio-foniju, dodjeljuju najprije podrucje ispod 200, a malo zatim ispod 100 metara, koje tada nije imalo nikakvog prakti£nog znacenja.

Kad se tako uvidjela prednosi kratkih valova, komercijalne slulbe odmah se premjeStaju na podru^ja ispod 100 metara.

Na medunarodnoj konferenciji za radio-komunikacije (1924) amaterima su dodijeljena samo vrlo uska podrudja oko 80, 40 i 20 metara, te oko 10 i 6 metara duljine vala.
KoriStenje kratkih valova stvaralo je nove probleme. Ionosfera je pramenljiv dio atmiosfere, zavisan

Radio^amateri su se morali »seliti« na sve krace duljine vala. Medu* tim, ovdje oni pronalaze do tada neuoznate osobine kratkih valova: velik domet uz malu snagu predajni* Ua. TumaCenje te pojave pronadeno je u refleksiji kratkih valova od slojeva ionosfere.

o zracenju Sunca, tj. o dobi dana i godine, te o aktivnosti Sunca. Za istra^ivanje pojava refleksije u
ionosferi bio je potreban velik broj stanica, rasporedenih po cijeloj Zemlji. To iziskuje velik tro§ak i velike pote§koce. No, takve stanice, sa strucnim osobljem postojale su, spremne za rad. To su radio-amate ri. Rezultati njihovog rada tokom niza godina daju o stanju u ionosferi najvedi broj opazanja i podataka.

U zelji da se ispitaju mogu<5nosti amaterskih veza preko Atlantika, godine 1921. u Evropu odlazi ame ri^ki radio-amater P. Godley (God li). On je sa sobom ponio za onda najbolji amaterski prijemnik. S nji me je uspio da primi signale tride setak ameriCkih amatera. Zatim su ameriCki amateri uspjeli primiti
8

U to vrijeme, 1920-tih godina, ra dio-tehnika kao primjenjena i teoriiska nauka dobila je »pravo gradanstva«. Privreda, vojska, §tampa, sve vi§e koriste radio u najrazligitije svrhe. Nastaju veliki centri za

istrafcivanje i usavrSavanje rufcju radio-komunikacija.

na pod-

Radio-amateri od toga vremena produzuju samostalno svoj put. Brojdano se povecavaju velikom brzinom. Stvaraju se i klubovi i radio -an^tterske organizacije, poducava se podmladak. Iz tih redova izlaze
radio-tehnicari i inzenjeri. Radio-amateri su ujedno velika servisna ekipa za odrzavanje sve veceg broja radio-uredaja, naro£ito u zabaSenijim krajevima. Tako svuda postaju zna&tjni nosioci tehniSke kulture.

SL

1-3.

Oto Hudedek (YU3AB)

je

radio-amater od 1926. godine. Kao »UNLIS« radio je sa pozivnim zna-

Radlo-amaterizam danas
Radio-amateri se opcenito bave radio-tehnikom. Ipak, tinutar toga postoji nekoliko razlicitih specijalnosti. Neki se od amatera bave samo s po jednom od ovih specijalnosti, no oni najbolji, za koje bi se moglo redi da su »pravi« radio-amateri, bave se podjednako svim specijalnostima.

kovima YU7LX i YV7AA Od 1950. g. on je YU3FMA i konacno YU3AB. Bio je jedan od prvih aktidalje
vista koji su se zalagali za osnivanje radio-amater ske organizacije u Jugoslaviji. Slika je iz 1932. godine
veze. Neki opet sakupljajuci sva iskustva prenose znanje novim
ljaju
i

Tehni£ari i konstruktori grade uredaje i proucavaju ih. Amatera, koji se bavi torn specijalnosti obi£no zanima saim uredaj kao objekt, njegovi detalji, rad, varijacije. Operatori odrzavaju radio-veze, te na torn podrucju nastoje postici Sto bolje rezultate. Njih 5esto sam uredaj ne zanima osobito. On je samo sredstvo pomocu kojega se odrzava radio-veza s prijatetjima iz
cijeloga svijeta.

mladim amaterima.

Novija nastojanja

u radio-amaterizmu

Na telekomunikacije se u posljednje vrijeime stavljaju sve veci zahtjevi. Njihova velika primjena u mnogim granama ljudske djelatnosu preko svake sti preopteretile
mjere do sada upotrebljavana podrucja frekvencija. Treba naci nove
mogucnosti. Radio-amateri su i sada na dje lu. Velika ekipa odusevljenih eksperimentatora istrazuje nova podrucja dajuci dragocjene eksperimentalne podatke. Medunarodne geofizicke godine najbolje pokazuju sto znaci suradnja s radio-amaterima, Tko bi mogao u kratkom vre menu opremiti tisuce prijemnih stanica, obuciti osoblje i raspodijeliti po cijeloj Zemlji? Evo, tu stoje na

Najuza grupa bavi se istraziva

njem novih spojeva

pri gradnji uredaja, te iznalazenjem novih, boljih aaCina veze.

Ova podjela
ba.

specijalnosti je gru-

Unutar toga postoje varijacije, tako da svaki amater, vec prema
i

syojim sklonostima
zi

vjeStini, nala-

polje rada. On radi upravo ono Sto ga najvise zanima i za Sto ima najviSe sposobnosti.

Najveci uspjesi postizu se ekipnim radom u klubovima radio-amatera. Konstruktori zamisljaju i pla
niraju uredaje, tehni£ari ih izvode, operatori s njima rade i uspostav-

raspolaganju radio-amateri. Godine svakodnevnog rada na radio^stanicama daju im iskustvo »osjecanja« prilika u eteru koje se ne moze po-

stici obicnim ucenjem, nego samo upornim radom. Tisuce takvih prak-

ticnih strucnjaka unosi svoja opazanja o vezama, o stanju u eteru, o upotrebljenoj frekvenciji, o smet-

sami prisiljeni da usavrSavaju svoje znanje, metode rada i uredaje, Osim toga nije malen broj onih koji su i svoje doktorske disertacije
izradili

zahvaljujuci

prvenstveno
in-

njama

itd,

u dnevnike rada,

koji

fi-

svom amaterskom radu. Mnogi
zenjeri cesto ne

zicarima mogu dati dragocjene podatke o stanju u ionosferi, visini, debljini i promjeni ioniziranih slo
jeva.

mogu da povuku

o§tru granicu izmedu strucnoc. pro fesionalnog i amaterskog rada.

U

nizu zemalja, pa

i

kod

nas, po-

su amateri tzv. radio-farove, predajnike koji na ultrakratkim valovima neprekidno emitiraju. Amastavili
teri ih

Radio-amateri
radio-veze

i

specijalne

slusaju

i

izvjestavaju o ^ri-

jemu

tih signala.

Na osnovu

tih

iz-

vjestaja prate se uvjeti prostiranja

u uzem geografskom podrucju. Ovakav rad sigurno koristi i mim radio-amaterima. Osim
dom, cime se povecava

sa-

sto

upoznayaju okolinu sa svojim rai razumjevanje za njihova nastojanja, oni su

Slicno kao na slojevima ionosfei na intenzivno ioniziranim slo jevima oko polova, na »aurori«, po javljuje se refleksija radio valova Interesantno je, iako rijetko spominjano, da su i ovdje radio-amateri bili pioniri novog sistema radio-veze, 1938. i 1939. godine. Bili su to prvi pokusi s vezama preko aurore (»aurora borealis« = polarno svije* tlo). O tim su pokusima godine 1939. izvjestili radio-amaterski casopisi »Radio« (SSSR) i »QST« (SAD).
re

Jasno je da su poslije prvog upo zorenja amatera i naucni instituti,
koji se bave problemima prostiranja^ radio-valova, uveliko poceli istrazivati pojavu radio-aurore i refleksiju radio-valova na njoj. Naro^ito je znacajne rezultate postigao

»Max Planck« iz Lindaua u Njemackoj. Ovaj je institut dosao na jednostavan nacin do veinstitut
S.

R.

iikog niza kontrolnih stanica jer je

SI

1-4,

Zvonimir Stankovic (YU2PE)

suradivao s radio-amaterima! Prikupljeni su podaci o radu brojnih stanica njemackih amatera. Ove su stanice putem aurore odrzale 3 300 veza s preko 20 zemalja od 1957. do 1962. godine. Najvise je veza odrzano na udaljenosti od 200 do 1000 kilometara. Prilican broi veza bio je i preko 1 000 kilometara. Najdalja od tih veza bila je izmedu amatera

izvodio je svoje prve pokuse jos 1923, godine. Bili su to radio-uredaji sa iskristima. Od 1927. radi sa

DL6MH

i

GM2FHH;

1

300 kilo-

metara!
Refleksija radarskih radio-valova

cijevnim predajnikom prijemnikom. Pozivni

i

audionskim
znakovi
i

od Mjeseca, koja
drugog svjetskog
la je

mu
10

su

bili

UN7LL, YU7LL

je opazena poslije rata, zainteresira-

YT7LL.

I danas je aktivan radio-amater

i radio-amatere. Uz interes i volju potrebno je mnogo vremena

za pokuse, kao i kvalitetni uredaji, koje su u to vrijeme mogli imati sarao neki malobrojni amateri. Prve pokuse vrsili su W3GKP i W4AO s predajnikom snage 1 kW, freki antenom od 32 elementa, na
venciji

od

144

MHz.
15.

Prvi slabi od-

radio je iz Kasirine 100 Hz. lifornije i udaljenost izmedu njih je iznosila oko 3 200 kilometara. On je imao klistronski predajnik snage i prijemnik s propusnim pod4 rucjem Sirine svega 50 Hz. Antena je bila parabolicna, promjera 5 me-

W1HB

kW

jek primili su

vembru

1952.

VII 1950. U nopostigli su vec znatno

tara.

bolje rezultate, kada im se pridruzio i W3LZD. Konacno 27. I 1953primili su niz jasnih odjeka s Mjeseca.

U

toku tih pokusa amater

radio je sa antenom od 127 elemenata! Konacno su 21. VII 1960. amateri W1BU i W1HB uspjeli odrzati prvu obostranu vezu refleksijom od

W3EZJ

Prve pokuse u Evropi uspjesno jedna grupa gvicarskih i njemackih amatera. Ova je grupa uspjela u noci 22. na 23. IV 1962primiti odjek s Mjeseca na frekvenciji od 1 296 MHz. Tu grupu su ci
je vrSila
nili
i

HB9RG, HB9RF, DL9GU, DJ3EN
reflek-

DJ4AU.

Mjeseca na frekvenciji od
(23

cm).

W1BU

296 radio je s klistrons1

MHz

jetmnik je

kim predajnikom snage 1 kW. Priimao propusno podrucje

11. IV izmedu OH1NL i W6DNG, na frekvenciji od 144 MHz. OH1NL je koristio predajnik snage 800 W, dok

Prva veza preko Atlantika sijom od Mjeseca uspjela ie
1964.

GOD.

I.

SUBOTA

3.

MAJA

1924.

BR.

2.

i

3.

RADIO SPORT
Oftclelnl ora&n JlzKaloKiiwxZz^Qrch
SL 1-5. »Radio-klttb Zagreb« (RKZ) osnovan je 29. marta 1924. Vec u dprilu iste godine izlazi casopis »Radio sport« kao »oficijelni organ« kluba. Antene, koje se vide na slici, bile su razapete izmedu zgrade na Gricu br. 3 do kule »Loterscak« i pripadale su tetegrafskoj radio-stanici sa »gasenim iskrama« (od 1918. do 1929. g.)
11

predstavljati objekt za refleksiju radio-valova. Oni su od godine 1953. vrSili pokuse, isprva bez uspjeha,

su konacno, razradujuci novu tehniku veze, uspjeli odrzati niz dalekih veza refleksijom na meteoritskim tragovima. Radili su na frekali

venciji

od

144

MHz

i

njem

DX

veza zainteresirali

uspostavljai ko-

mercijalne sluzbe.

SL

1-6.

Radio-amaterski satelit kmii

u

orbiti

oko Zemlje

W6DNG radio s predajnikom snage 1 kW. Najveci uspjeh u odrzavanju veze posredovanjem Mieseca postigao je KP4BPZ, amater iz Puerto
je

Evropi su poceli eksperimen refleksijom na meteoritskim tragovima tek godine 1957. Svedski amater SM6BTT iz Goteborga i austrijski amater OE6AP iz Graza odrzavali su isprva neuspjele pokuse. U maju godine 1958. pokugavaju ponovo. U junu im se piidruzuiu HB9RG i SM4BIU, koji uspjevaju
tirati s

U

primiti signale
i

od OE6AP. Tek
godine

13.

Rica.

On

je koristio

na svijetu

naj-

vecu antenu radio-teleskopa, s promjerom od 305 metara, koja je postavljena u Arecibu. On je u junu 1964. odrzao niz veza s americkim i evropskim amaterima na 70-centi-

odrzavaju SM6BTT i HB9RG prvu obostranu vezu preko meteoritskih tragova u
14.

XII

iste

Evropi, na frekvenciji od 144 MHz Taj su eksperiment pratili i austrijski

slovenski
pine.
vije

amater OE1WJ iz Beca i jugoamater YU2HK iz Kra-

metarskom
drucju,

i

na dvometarskom poje bila
s

Najinteresantnija

veza
koji 150

s

engleskim amaterom G3LTF,
radio
i

Prvu obostranu vezu iz Jugoslaposredovanjem meteoritskih

W

je

(!)

predajnikom od parabolicnom antenom

tragova odrzala je ekipa Akadem-

promjera
Poslije

5 metara.

ovoga je joS niz amatera uspostavilo vezu refleksijom na
Mjesecu.

YU1EXY. Ova je ekipa 2. i 3. januara 1964. odrzala vezu s belgijskim

skog radio-kluba »Mihajlo Pupin« iz Beograda, pod pozivnim znakom

Od YU-amatera prvu vezu preko Mjeseca, na 144 MHz, ostvaruiu dla novi radio-kluba YU2CNZ (si. 1-3), 25. V 1977. sa svedskom amater
skom stanicom SM7BAE.
Diploma
tinents« tima), koju je postigao 1980. godine YU2RGC na 432 (70 cm) predstavlja posebno vrijedan uspjeh. Isti na§ amater nastavlja takvim vezama i na frekvencijama od 1 926

amaterom ON4FG, na frekvenciji od 144 MHz. Pojavom umjetnih zemljinih sai amateri su ih poceli koristiti kao objekte za retranslaciju signala. Samo cetiri godine iza prvog

telita

(»Worked All Conradio sa svim kontinen-

WAC

umjetnog
ran
4.

X

satelita (»Sputnik«, lansi1957) radio-amateri u SAD

MHz

MHz.

Americki

W4HHK
analogno
aurori,
i

amjateri doSli su na pomisao refleksiji u ionosferi

W4AO
da
ili

i

bi,

na

lansirali su prvi amaterski telekomunikacijski satelit »OSCAR« (Orbital Satelite Carrying Amateur Radio) 12. XII 1961. Iza njega slijede daljnji »oskari« i niz sovjetskih amaterskih satelita »RS«. Preko ovih satelita odrzali su amateri mnogo interesantnih i dalekih veza. te na taj nacin doprinijeli razvoju ove tehnike.
I

njim
12

meteoritski tragovi slojevima atmosfere

u

gor-

mogli

na visokim frekvencijama koriSte

u uspostavljanju dalekih veza

njem raspr§enja na nehomogenosti-

ma

troposfere postigli su amateri interesantnih uspjeha i time dali
toj

dragocjene podatke o
sti veze.

mogucnoi

U

najnovije vrijeme razvija se
televizija.

amaterska

Amateri

samo

stalno postavljaju televizijske pre dajne uredaje i emitiraju program, te se na taj na£in pripremaju za video-veze u buducnosti. Prvi amaterski prenos slike preko Atlantika uspio je 20. XII 1969. Sliku je iz Amerike emitirao WA2BCW na lOsnetarskom podrucju, s predajnikom snage 25 W. Primio ju je u
V. Britaniji

-amaterski casopis »Nikola Tesla« pocinje izlazenjem 1930-tih godina u Novom Sadu. U ono vrijeme se vedina radio -amatera zadovoljava proucavanjem prijemne tehnike, ali neki od njih grade i predajne uredaje i odrzavaju »UNLIS« veze (UNLIS znaci »bez licence«!) sa improviziranim pozivnim znakovima, sluzedi se prefiksima EJ7, UN7, YU7 i YT7. Kako se onda nije mogla dobiti dozvola za rad sa predajnikom, policija ih stalno progonL Ovakvi nepovoljni
uvjeti koce ozbiljniji rad.

G3AST

s

obicnom

dipol-

-antenom.

RADIO-AMATERSKE ORGANIZACIJE
svrhu izmjene iskustava, preno§enja znanja mladima, zastite
svojih interesa i za postizavanje najboljih uvjeta za svoj rad, amateri se organiziraju u klubove, klubovi u pokrajinske i drzavne saveze, a ovi u medunarodno udruzenje amatera IARU (International Amateur Radio Union). Organizacija IARU je uclanjena u ITU (International Telecomunication Union),

Mnogi od tih predratnih amatera za vrijeme narodnooslobodilacke borbe organiziraju radio-veze izmedu okupiranih i oslobodenih krajeva, kao i u jedinicama POJ i

NOV.
Tek
se
poslije oslobodenja razvija

U

pravi

pokret radio-amatera.

U

Zagrebu je vec u jesen 1945. obnovljen »Radio klub Zagreb«. Izdaje se i casopis »Radio« koji je naisao na toliki interes da su pojedini brojevi Stampani i u tri izdanja! Godine 1946. osniva se »Dru£tvo
f

Takoradio-amateri ravnopravno
djeluju

su-

u medunarodnom rjesava nlu problema telekomunikacija. U IARU je uclanjeno preko 80 zema Ha s velikim brojem clanova, od kojra mnogi imaju dozvole za rad sa
primopredajnim uredajima.
Radio-amaterizam u Jugoslaviji

radio-amatera Jugoslavije« sa siedistem u Beogradu. Ono ubrzo prelazi u danasnji SRJ, »Savez radio -amatera Jugoslavije«. Ubrzo zatim (1947) pocinje izlaziti jugoslavenskS radio-amaterski casopis »Radio-ama-

Kod nas se radio-amaterizam po, javio skoro istovremeno kao i u najJ^vijenijim

zemljama. Vec 1924. osaovan je u Zagrebu prvi radio-

"Uub sa ciljem propagiranja radio*0nije. U Beogradu je osnovano jwu§tvo Radio« s istim ciljem.
Prvi Casopis »Radio §port«, podinje gaziti vec 1924, a prva knjiga, »Tetegraf i telefon bez zica« dr Otona Ku&re, izlazi 1925. godine. Radio-

SL

1-7.

Znak Saveza radio-amatera
Jugoslavije (SRJ)
13

u pokretanju

i

pomaganju razvoja

radio-amaterizma u nerazvijenim zemljama, kao i u zemljama u raz voju, i to obukom radio-amatera iz

prevodenjem literature, pomoci u radio-uredajima, te u pokretanju medunarodnih akcija u okviru IARU.
tih zemalja,

2ene radio-amateri

YL

je kratica

koja u radio-ama

terskom svijetu oznacuje zenu ra
dio-amaterku. Ova kratica upotrebljava se od prvih pocetaka radio-saobracaja.

Sf.

i-8.

Borosic
arhitekt,
Ija
cije,

Nedavno preminuli Dura (YU1AG), po zanimanju

bio je jedan od graditenase radio-amaterske organiza-

2ene radio-amaterke imaju u nekim drzavama svoje posebne sekcije (npr. u SAD). Pojedini radio-amaterski casopisi imaju stalne Yl rubrike, u kojima se objavljuju no
vosti
iz

2enskog radio-amaterskog

konstruktor, strucni pisac i izvanredan operator. Po svojim uspjesima bio je dugo vremena jedan od 10 najboljih u svijetu. Izmedv dva rata radio je »UNLIS« sa po zivnim znakom YT7PK, da 1950. g dobije pozivni znak YU1CAG i ka snije YU1AG. Uveliko je zaduzio nase radio-amaterstvo
i danas. On uveliko doprinosi sirenju tehnicke kulture i amaterskog duha, a po strucnosti je jedan od najboljih u Evropi. U Jugoslaviji su amateri danas organizirani u brojnim klubovima, klubovi u republicke, odnosno, pokrajinske saveze, a ovi zajedno cine SRJ. Radio-amaterizam je u Jugosla viji na visokom stupnju. Osim ye likog utjecaja u zemlji na sirenju tehnicke kulture, obuci vezista, postavljanju mreze za opasnost koja pruza veliku pomoc kod poplava, potresa, itd., nasi amateri uzivaju ugled i u svijetu. Medunarodno pri znanje dobili su i time sto su bili domacini Konferencije I regiona

svijeta.

Nas casopis »Radio-amater« je takoder nekoliko godina imao posebnu YL rubriku. Urednik te rubrike bila je nasa poznata radio-amaterka Lola (YU4FY) iz Sarajevo Pokojna Ljerka (YU2ZR) iz Rijeke, zasluzuje posebnu paznju, jei je ona, uz ostalo, prva zena koja je bila predsjednik radio-kluba. U Zre-

ter«, koji izlazi

1-9. Biserka Jugovic (YU2RYB, »Biba«) dijeli radio-uredaje sa svo-

SL

IARU-a, odrzane

se Savez radio-amatera Jugoslavije angazirao
14

u Opatiji U medunarodnom radu

1966.

jim suprugom (YU2RYA, teljko). Aktivan je radio-operator i pozrtvovano vodi svu administraciju svogo
radio-kluba

njaninu radi veoma uspjeSno Mica

1895:

Konstruiran prijemnik

»vje-

(YUIOE). Godine

1963,

pod utjecaiem odu-

Sevljenja da je prva zena poletjela u svemir, razvila se ideja osnivanja samostalnog zenskog radio-kluba, prvoga u nasoj zemlji, koji je dobio

snik oluje« (Popov) 1896: Prvi bezicni telegram, na udaljenost do 250 (Popov)

m

1897:
1899: 1901:

Prenos telegrama na udalje-

ime »Radio klub 8. mart«. Danas se smatra da vise nema
potrebe osnivati posebne sekciie i radio-klubove zena kao sto je bilo pozeljno u vrijeme razvoja i afir macije radioamaterstva u naSoj
zemlji.

1904:
1906:

Prema evidencijama Republickib saveza radio-amatera pocetkom 1981 bilo je u Jugoslaviji blizu 2 500 zena sa polozenim ispitom radio-operatora.
1907:

Nema dana, nema frekvencije ni radio-amaterskih takmicenja da se ne bi culi i zenski glasovi u eteru. 2ene su aktivne i u radio-amaterskoj organizaciji. Nagrade, diplome

1910:
1912: 1914: 1919:

km (Marconi) telegrama preko La Mancha (Marconi) Telegrafski znak »S« prenesen preko Atlantika (Marconi) Konstruirana elektronska cijev, dioda (Fleming) Prva medunarodna konferencija za bezicnu telegrafiju u Berlinu prva radio-telegrafska stanica na Balkanu (Bar u Crnoj Gori) Konstruirana elektronska cijev za nojadavanje, trioda (Lee de Forest, Lieben) Prvi radiofonijski prenos koncerta (Lee de Forest) Konstruiran oscilator sa eleknost do 13

Prenos

priznanja primaju u istoj mjeri i zenski i muski clanovi Saveza radio-amatera Jugoslavije. Ima citavih obitelji u kojima su svi clanovi radio-amateri, sluzeci se istim pozivnim znakom uz dodatke /Y//X. U nekim obiteljima ima i vi§e pozivnih znakova. Osim Sirenja tehnicke kulture, ugodne razonode i sredstva za neposredne kontakte, radio-amaterstvo daje priliku za upoznavanje mnogih novih prijatelja. Radio-amaterski primopredajnik postao je svima pravi drug i kod kuce, u slobodno vrijeme, na Jzletima i na godisnjim odmorima.
i

tronskom cijevi (Meissner) Osnovano prvo udruzenje ra* dio-amatera (ARRL)

Pocinje izlaziti prvi amaterski dasopis »QST« 1920: Prvi redoviti »broadcasting«

program,
(Chicago),
1921:
i

prvo

u

Americi

odmah zatim u

Evropi (London) Signali americkih amatera na
duzini vala od 100 metara pri

1923:

mljeni u Skotskoj Prva amaterska obostrana veza preko Atlantika (8AB i

1924:

1MO) U SSSR-u

pocinje

izlaziti

amaterski casopis »Radio«; osnovan prvi klub prijatelja
viji

PREGLED VA2NIJIH DOGADAJA U TEHNICI ELEKTRO-VEZA I U RADIO-AMATERIZMU
1844: 1876: 1878:

radiofonije

u Jugoslapod imenom »Radioizlaziti



-klub Zagreb«;

pocinju
-casopisi -telegraf

prvi radio*

Prva telegrafskalinija (Morse)
Telefon, slusalica (Bell)

gradu

i

Mikrofon (Hughes)
Otkriveni

kod nas (»Radioi telefon« u Beo»Radio-sport« u Za-

1888
1890:

grebu);

elektromagnetsk]

valovi (Hertz)

Konstruiran koherer (Branly)
Prvi bezicni prenos elektricne energije i znakova (Tesla)

1892/
1893:

radio-amaterima odredena kratkovalna podrucja 80 40 i 20 metara, i ultrakratkovalna 10 i 6 metara; prvi pokusi na UKV-u, na
duzini vala od 6

m

15

1925:

Izlazi prvo izdanje radio-amaterskog prirucnika »The RaHandbook* Amateur's dio

(ARRL); — osnovano
lja radija

druStvo prijate-

u Beogradu

1926:

Prva radiofonijska stanica u na Balkanu i Jugoslaviji

(Radio-Zagreb) Radio-amateri otkrivaju mo gucnost koriStenja polarne svjetlosti (aurore) za daleke veze 1940: Prva amaterska veza preko Atlantika sa ultrakratkim va1938:

lovima
1945:
1.

(56

MHz)
izlaziti

novembra po&nje

»Radio, casopis za amatere i tehnicare« u Zagrebu radio »DruStvo 1946: Osnovano -amatera Jugoslavije« od ko jega se razvio Savez radio -amatera Jugoslavije (SRJ) 1947: Pocinje izlaziti casopis »Ra dioamater«, glasilo SRJ (Bardeen, tranzistori 1948: Prvi Brattain, Shockley)
1950:

SI. 1-10.

ispituju od radio-valova

Amateri

refleksiju

Naslovna stranica dasopisa »Radio amater*
Prvi radioamaterski telekomunikacijski satelit »OS-

Mjeseca

(W4AO
1953:

i

W3GKP)

Amateri otkrivaju mogucnosl veze refleksijom od meteorit(W4HHK i tragova skih


1964:

CAR«
Prva veza

W2UK)
1955:

Prva obostrana veza t>reko meteorskih tragova (W4HHK
i

YU
i

amatera pre
tragova

ko
1969:

meteoritskih

W1HDQ)

(YU1EXY
zijske
1977:

ON4FG)
G3AST)

1960:

Prva amaterska veza refleksijom od Mjeseca (W1BU i

Prvi amaterski prenos televislike preko Atlantika
i

W1HB)
1961:

(WA2BCW
Prva veza
ca

kosmonaut u svemiru, radio-amater UA1LO, Jurij
Prvi

radio-amatera refleksijom signala od Mjese-

YU

Gagarin

(YU2CNZ

i

SM7BAE)

16

uzrokovane su dvjema vrstama elektriciteta. Jedinica kojom se izrazava poten cijal. je deci- »volt« (V). sila ce biti izrazena u njutnima.6-10. ^ lmV = 1 V 1000 (Qi i Qt) t o udaljenosti izmedu tijela (r).l9 kulona. To je £isti broj. te o sredstvu u kojem se ta tijela nalaze. Kako je relativna dielektricnost vazna za praktiCnu primjenu. ako kolicine elektriciteta uvrstimo u kulonima. koji kaze koliko je puta sila F u nekom sredstvu manja nego u vakuumu. U elektricnom polju svako elek trizirano tijelo ima. Sile su najjade uz izvor. Racunajuci u internacionalnom sustavu jedinica. za nekoliko najcesce upotreblja vanih materijala. Jedinica kojom se izrazava kolicina elektriciteta je »kulon« (C). izrazena u kulonima. uslijed djelovanja privlacnih ili Elektroni nose negativni. na tablici 2-1 su njene vrijedno- slicno. odbojnih sila. Najmanja kolicina elektriciteta koju nosi electron. Relacija koja po- 1 000 000 2 Radio priru£nik 17 . iznosi: e = l. Za napon se upotrebljai vaju Sila izmedu dva elektrizirana tijela (F) ovisna je o kolicinama elektriciteta i izvedene vece jedinice.OSNOVNI POJMOVI ELEKTRO-TEHNIKE ELEKTRICITET Elektricno polje i I ELEKTRONIKE vezuje ove velicine je poznati Coulomb-ov (Kulonov) zakon: napon * l F= k 1 Q Q* * Radio-tehnika primjenjuje razlicite pojave »elektriciteta«. sile ili Utjecaj sredstva iskazan je rela- tivnom dielektricnosti (konstantom dielektricnosti) e. a atomske jezgre pozitivni elektricitet. Prostor u kojem te djeluju na- ziva se elektricno polje. moze biti samo umnozak ove najmanje teta cjelobrojni kolicine. ovisan o jakosti polja na torn mjestu i o kolicini elektriciteta na promatranom tijelu U praksi nije toliko vazan apsolutni potencijal nego vise razlika Svaka druga kolicina elektrici- potencijala izmedu dva tijela. uz elektrizirano udaljavanjem od njega. »nabijena elektricitetcxm«. Ona se obicno naziva elektri&ii napon.109 Nm2 C-2 Najmanje moguce kolidine citeta nose subatomske elektricestice. porcionalnosti uzmemo £ = 9. Iz- inedu istovrsnih elektriciteta vladaju odbojne. »elektricna«. neki elektricni potencijal. tj. a izmedu raznovrsnih privlacne sile. pa prema tome i napon. Osnovna elektricna pojava je djelovanje nri vlaCnih ili odbojnih sila izmedu tijela koja su »elektrizirana«. opcSenito poznatim pod nazivom po~ tijelo. npr. »nosioci elektriciteta«. s a opadaju Zttivni i negativni elektricitet.: manje malne na jednom i drugom tiielu lkV = 1000V. a faktor prosti Elektricitet je vezan uz materiju. Elektricne sile. udaljenost u metrirm.

Relativna dielektricnost i probojni naponi najvaznijih izolatora ™«* diSeiSL .Tablica 2-1.

metali. Vodici su npr. smole. Slobodni nosioci elektriciteta koji se nadu u elektricnom polju izmedu takva dva tijela krecu se prema jednom ili prema drugom Ovo strujanje nosilaca elektriciteta moze biti strujanje elek ili tijelu. jer postoji cijeli niz materijala koji se mogu smatrati losim vodicima ili losim izolatorima. npr. u cvrstim materijalima) kretanje se odvija lancano (»stafetno«). pa se elektricitet ne moze gibati. »kilo« jedinica ili »mili« jedinica itd. govori se o elektronskoj struju Kada elektron nema Slobodan put (nnr. tora. U suvremenoj tehnologiji veliku pri mjenu imaju upravo materijali koji se po vodljivosti nalaze negdje iz- o naponu. tj. uz isti napon. moze se kretati samo u takvim materijalima u kojima ima nekih slobodnih nosilaca elektriciteta. Jedinica kojom se izrazava ka* pacitet je »kulon po voltu«. Faktor proporcionalnosti izmedu kolicine elektriciteta Q i napona U na istom kapacitet: tijelu naziva se elektricnt dobrih vodica i dobrih izolapoluvodicL U cvrstim materijalima nosioci elektriciteta su slobodni ili slabo vezani elektroni. Tada se govori o »elektricnoj« struju Za elektricno strujanje vazno je dvoje: da postoji napon izmedu dva U 19 . elektroliti. moze Materijal u koj ima ima slobodnih nosilaca elektriciteta. koja su u ra2- licitim elektricnim stanjima. elektrona prakticnoj elektro-tehnici i radio-tehnici naj cesce se koriste pojave strujanja elektrona. destilirana voda. bilo po vrsti elektricite- rad (pF). nazivaju se izolatori ili dielektrici. Kapacitet je svojstvo svakog konkretnog tijela. Na dva tijela koja se nalaze vrlo blizu moze se staviti veca kolicina elektriciteta nego na jedno osamljeno tijelo. koje mogu biti dvojake. koji u praksi ima veliku primjenu. Ona se zove »farad« (F). nazivaju se vodici ili konduktori. Materijali u koj ima nema slobodnih nosilaca elektriciteta. u plinovima elektroni i ioni. dok su izolatori vakuum. tzv. nanofarad (nF) i pikofa- ELEKTRICNA STRUJA Vrste struja i jakost struja tijela Izmedu dva ta. dok se po drugima Kako je elektricitel vezan za materiju. bilo po kolicini. i tako redom. Cesce se upotrebljavaju decimalne jedinice mikrofa rad (jiF). Takva se kombinacija naziva kondenzator. postoji razlika potencijala. pa svaki pojedini elektron prelazi cijeli put od negativnog do pozitivnog pola. ovisan o geometriji tijela i njegovom polozaju u prostoru.fiksa. suhi uzduh. medu ~§ Elektricni kapacitet je vazan po jam. Podjela na vodice i izolatore je gruba. tj. jedan elek: tron predaje energiju slijededem. Kasnije cemo ga posebno opisati. Tada se moze govotijelu titi kristali. kretati. Na tablici 2-2 je pregled prefiksa iona. u elektrolitima su to ioni. Vodici i izolatori Na nekim citet materijalima elektri- miruje.001 osnovnih i vrijednostis njihovim znakovima ma* Izbor prefiksa uz neku mjernu jedinicu ovisi o potrebama prakse. = = 1000 osnovnih 0. neki ili ElektriCni kapacitet Kolicina elektriciteta na nekom i potencijal toga tijela uuskoj su vezL Povecanjem kolicine elektriciteta povisuje se i potencijaL Ako drugacije nije naznaceno onda se uvijek misli na potencijal prema zemlji. staklo. plasticni materijali itd. trona ili strujanje iona. napon. Ako elektroni imaju Slobodan put.

pravilnim ili nepravilnim »paketif) kroamper (fiA). c) slijed cetvrtastih impulsa. npr. nazvana »amper« (A).tijela (tzv. kiloherc (kHz). gigaherc (GHz) itd. e) pravilno i po sinusnom zakonu pravilno po eksponencijalnom zakonu. pa odavde i nazivi stalna struja. Promjene struje po jakosti i smjeru mogu biti pravilne i nepravilne. frekvencija. Broj promjena smjera ili jakosti kod izmjenicnih i pulzirajucih struja. mi- vilno opada. b) istosmjerna struja stalne jakosti. U prvom redu su struje stal* nog smjera. Oblici struja i Elektricna moze tokorn Istosmjerna struja. u jedinici vremena naziva se promenljivajakost i smjer. U anglo-americkoj strucnoj raturi moze se naci i zastarjeli naziv jedinice za frekvenciju »ciklus b) (0- e) f) rvw <t)(ti* SL 2-1. te istosmjerna Mijenjati se vremena biti stalna moze ili izmjenicna struja. e) sinusoidalna izmjenicna struja. i to: a) struja koja pra (MHz). »pola«) f i da izmedu njih postoje slobodni nosioci elektricite ta tj. f) slijed eksponencijalnih impulsa 20 . Graficki prikazi nekoliko oblika struja vide se na si. b) ne mijenja se i c) mijenja se pravilno. Razlicite struje: a) kod jednokratnog praznjenja. 2-1. megaherc lite- zuje graficki. Jedinica kojom se izrazava jakost struje je »kulon u sekundk. i Upotrebljavaju se decimalne jedi- Najjednostavnije se to prika- nice. naziva se pulzirajuca struja. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice npr. miliamper (mA). kojoj se ja kost mijenja pravilno. te broj impulsa kod impulsne struje. nanoamper frekvencija struja ili (nA) itd ma« koji se obicno zovu impulsu To je struja impulsa ili slijed impulsa. U drugom redu su struje kojima se jakost i smjer mijenjaju i to: d) sasvim nepravil- no. U nekim slucajevima elektricitet se strujanjem prenosi na mahove. promjenljiva struja. d) nepravilna izmjenicna struja. da su polovi spojeni vodicem. Jedinica kojom se izrazava frekvencija je »herc« (Hz). Kolicina elektriciteta koja prode kroz presjek vodica u jedinici vre mena zove se jakost struje.

struje. najvaznija elektricna velicina. Svaki izvor struje ima dva pola. svjetlosni ili nuklearni. Od galvanskih elemenata do danas se zadriao Leklanseov (Leclanche) tzv. U Americi i u nekim stariiim gradovima Evrope napon ili 115 V. 6. Ti su izvori poznatiji pod nazivom generatori. termoelementima elektric- na energija se dobiva direktno iz toplinske energije. olovni (E = = 2 V). Umjesto elektromotorne sile obicno se navode podaci kao sto su nominalni (nazivni) napon ili radni napon. U elektricnim centralama redovito se proizvode Tesline trofazne U V V struje samo neko vrijeme. Tek onda oni mogu davati elektricnu struju na racun povrat- mh kemijskih reakcija. a to ce biti uzrokovano samo odredenim napononx Uredaji koji proizvode takve napone. akumulirati elek tricna energija pa se nazivaju akumulatori. Naponi koji se dobiju ter- moelementom liko milivolta. pozitivni i negativni. Danas se elektricna ener gija pomocu mehanickih generatora elektricne struje proizvodi u obliku izmjenicne elektricne struje u elektricnim centralama.5 V. dok je izmedu svake dvije »faze« 380 V. iznose najvise neko- Svjetlosnim izvorima dobiva se elektricna energija direktno iz svjet- 21 .2 V) i srebrno-cincani (E = 1.4 V). One dolaze i u nekim natpisima na americkim aparatima i uredajima. ali uvijek cjelobrojne urnnoske od 1. suhi element. Napon izmedu polova izvora struje je najvisi. U mehanickim izvorima dobiva mehanicki. u »ampersati ma« (Ah). ako se radi o izvoru istosmjerne struje. nazivaju se izvori ili generatori elektricne struje. Ta karakteristika izvora naziva se »kapa citet« i izrazava. 12 V ili druge. Neki izvori mogu davati odredenu jakost sila« motorna Evropi je standardiziran na~ elektricne mreze 220 i frekvencija 50 Hz. Svi se kemijski izvori sastoje od dvije razlicite elektrode. Elektromotorna sila ovog elementa je 1. U njima se moze sakupiti. Frekvencija je u radio-tehnici. stavljene dinicama. dok su maksimalni naponi 1. Obicno se slazu u batedje. pon (E ili EMS). u najnovije vrijeme i tamo prelaze na upotrebu oznaka hercima i njegovim decimalnim je- u sekundi« od ovih elemenata mogu imati napone od 3.41 puta vi§i (vidi: »Izmjenicne struje«). eelieni (E = 1. napon izmedu svake pojedine »faze« i »nule« 220 V. Upotrebljava se nekoliko Izvor elektricne struje tipova akumulatora. Ovi se izvori upotrebljavaju skoro iskljucivo kao daljinski termometri i termoregula tori. U kemijskim sekundarnim izvorima treba prvo pomocu elektricne stiuje izvrsiti neke kemijske promjene. kao i izvedene jedinice kilociklus u sekundi (kc/s) ili megaciklus u sekundi (Mc/s).5. U njima se energija iz nekog drugog oblika pretvara u elektricnu energiju. uz xiapon i jakost struje. sa- U tzv. U primarnim kemijskim izvorima elektricna stru ja se dobiva na racun kemijskih re* akuja. Ipak. a frekvencija 50 ie 110 ili 60 Hz. gdje je Kemijski izvori dijele se na pri roarrie i sekundarne. zaronjene u odgovarajuci elektrolit Za prakticno koriscenje potrebne su struje koje imaju odredenu jakost uz odreden oblik. Ti izvori su u praksi pozna *iji pod nazivom galvanski elemen ti. Ti se dementi »pune« i »prazne«. Prema tome izvori nose nazive kemijski. 4. npr. Baterije.5 V. jer su koeficijenti iskoristenja maleni. Izmedu tih polova postoji odreden i napon. toplinski. 9.(c/s ili cps). koristenjem pojave elektro-magnetske indukcije. kad se struja ne crpi. Tada se on po tradiciji zove »elektro- se elektricna struja na racun ulozenog mehanickog rada. pa se iz njih mogu crpsti struje. Navedeni naponi su efektivni.

Ti su izvori poznati pod nazivom fotoelementi ili »suncane baterije«.3. Jedinica kojom se izrazava otpor je »volt po amperu«. Ovisan je o geometry skim dimenzijama vodica. 2-2a. Za napajanje elektronskih uredaja sluze samo u izvanrednim uvjetima. te o materijalu od kojega je nacinjen: / q Jtamptr^A) a) —- » T R (om^l) den je Ohmovim (Omovim) R mogu izvesti i zako- nom: Iz ovog se relacije: i druge U=JR Ohmov zakon i?= U — / ilustriran je na si. Naponi ovih elemenata iznose nekoliko desetinki volta. i napona izmedu krajnjih tacaka toga vodica odrelen otpor. o duljini I i presjeku q. imati jakost 80 vodica: Uz napon od 24 V mA. o njegovoj »vodljivosti«.8 V 3 3) izuzetno fotoelementi.i losne energije.10" 3 24 _^ A 80 elektri£ni otpor = 0. vati u voltiiria.1. prilagodena potrebama pomocu ispravljaca. ako struja ce je otpor ELEKTRICNI OTPOR Ohniov zakon i U / 24V 80.2 A = 200 mA 2) U radio-tehnickoj praksi za po* gon uredaja koristi se najvise izmjenicna struja iz elektricne mreze. tj. i ka konkretnog vodica. koja tece kroz neki vodic otpora R. rjede akumulatori. U osnovne elektricne zakone mo raju se vrijednosti velicina uvrsta . 15. svjetla napon izmedu krajeva toga vodica 10 V? U = 10V / = 0. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice kiloom (kQ) i me- gaom (MQ). Zato imaju yeliku primjenu u umjetnim satelitima i na svemirskim brodovima.103 n = 300Q Elektricni otpor je karakteristi- Jakost struje je ovisna o elektricnom naponu i o vodicu u ko jem tece. nazvaH »om« (Q). a sasvim R 50Q Ako kroz otoor od 15 kfi tece struja jakosti 120 ^iA. Jakost struje prema tome. indirektno je proporcionalna s otporom vodica. u osnovnim jedinicama. Zatim se koriste baterije suhih elentenata Leclancheovog tipa. ako je u izobilju. npr a ne u milivoltima ili i kilovoltima Primjeri: slicno. gdje ima 1) Kolika je jakost struje koja tece kroz vodic otpora 50 Q. Upotrebljavaju se za mjerenje intenziteta svjetla. Odnos jakosti struje J. napon izmedu krajeva iznosi: U=JR = 120* 10-*A. Uobicajeno ie da se umjesto vodlji vosti uzima »otpor« vodica. Dobri vodici imaju veliku vodljivost i maobratno.10 Q .

Potrosafc se s izvorom spaja vodicima. Strujni krugovi: a) jedno stavan.045 Q kratko spoji zicom ot pora 0.05O ^40 kod neke pocetne otpor kod tempe + 0.._£_ Ru + Rv izrazavanje elektridne vodljivosti je »reciprocni om« za americkoj nekada oznacava »mho« (obratno napisan »ohm«!). temperaturni koeficijent je onda negativan. *icama malog otpora koji se moze sanemariti prema otporu potrosaca. temperature. ispod jednog oma. Otpor R kod temperature t i otpor R kod neke po£etne temperature vezani su relacijom: Ako se olovni akumulator elektromotorne sile 2 V i unutarnjeg ot^ pora 0. Strujni krug t metalna zica(vod) daje izvor. temperaturni koeficijent. E — izvor elektricne struje. Pr — SI. Samo struje!7 L kod nekih materijala otpor opada s porastom temperature.045 2V 0. a R = unutarnji otpor izvora R = zbroj svih vanjskih lt v otpora (si. Primjer: P Elektricni otpor ovisan je i o temperaturi vodica. koja je reciprocna vrijednost specificnog literaturi (Q-1 ) »simens« ta U gdje su se jedinica struje. = prekidac 23 . raste a) Izvor Za vecinu materijala otpor s porastom. Analogno specif icnom otporu moze se definirati i provodnost ili specif icna vodljivost. it. otpora: 1 Unutarnji otpor izvora je obicno vrlo malen. u strujne krugove se ukljucuje kratak = d = At komad ta- temperaturna razlika. temperaturni koeficijent je pozitivan. Ona se koristi da vrsi neki rad na ujreflaju koji se naziva notrosac. P = potroSad. zajedno s potrosacem nim zicama. /. kratki spoj. Uy mialen vanjski otpor. = 7= 2V 0.0050 A R ~ rature t. strujnim krugom ce poteci struja jaka: R=R gdje su: (l+d<At) otpor temperature. ako je taj krug zatvoren. Struja tece samo onda kada je strujni krug zatvoren. Izvor. 2-2b). O = osigurad. 2-3a. cini Umjesto izrazavanja elektricnih karakteristika vodica pojmom »otpor«. Jakost struje u zatvorenom krugu je no svakom mjestu jednaka i moze se izracunati iz formule koju nazivaju i drugim Ohm-ovim zakonom: struji R (S). tzv.005 Q. si. pod kojom se misli na reciprocnu vrijednost otpora: 1 G Jedinica ili Elektromotorna sila E uzrok je u strujnom krugu. proteci ce strujnim krugom vrlo jaka struja koja moze ostetiti izvor i vodice. b) slozen strujni krug. Elektricnu struju 2-3. i spojstrujni krug. moze se izraziti i pojmom »vodljivost«.Faktor proporcionalnosti q ovi san je samo o materijalu i naziva se otpornost ili specificni otpor ma terijala. trazeni Da se sprijeci pregrijavanje zica kod kratkog spoja. Elektricna struja ce teci samo onda. A = ampermetar.

den je Ohm-ovim zakonom: je pokazano na sL 2-3b. To je poznati toplinski osigurac. 2 3 t Koliko su jake struje u pojedinitn granama. Za ove struje vrijedi Kirchhoff-ov zakon = = Snaera struje je to veca Sto je nanon i sto je jaca struja. Kroz veci otpor tece slabija struja i obratno. Js Js = struje u ograncima. Jakosti struja su obrnuto proporcionalne otporima. h i Js. osigurac se zamijeni novim i strujni krug je opet sposoban za rad.R + hd. cvoristu. Pad napona Kada kroz neki vodic tece elek* tricna struja. Zbroj izlaznih struja iz cvoriSta jednak je ulaznoj struji. Takav slucaj prikazan je na sL 2-4. toplinski osigurac (O). J struja u »glavnom« vodu. Pri prolazu prejake struje pregori taj tanji vodic i tako se strujni krug prekine. uklopljeni Grananje struje kroz vise vodica koji se sastaju ili granaju u jednom mjestu.hjeg vodica. Zbroj svih padova napona u strujnom krugu jednak je elektromotornoj sili. Na mjestu gdje se sastaje vodica struja se grana. npr. Struja jakosti J. koja se obicno naziva nad na pona. tzv. osim izvora struje i potrosaca u krug su i dodatni elementi.+E2 + £. Za prethodni slucaj: Pomocu ovih zakona mogu se rjesavati i vrlo slozeni zadaci u vezi sa strujnim krugovima. prekidac (Pr) i mjerni instrument. = =/*. amperme tar (A). J j :J2 iJ3 =R R R . i sto je dulje vrijeme rad vrsen. U=JR U zatvorenom krugu elektromo torna sila razdijeli se uzduz cijelop strujnog kruga na pojedine padove napona. SI vise 2-4. ovisne o otporima pojedi* nih dijelova strujnog kruga. jako sti struje / i otpora vodica R odre- U kako slozenijem strujnom krugu. stvara magnetsko polje oko itd. U svakoj zatvorenoj petlji strujnog kruga primjenjuje se drugi a na mjestu granania struje.* 3 2 • t Snaga i rad elektricne strufe Elektricna struja pri prolazu kroz vodice vr§i neki rad. izmedu njegovih krajeva uvijek postoji razlika potencijala.+ itd. uz nakon U.+/ -R +J. to ovisi o otporu vodica u tim granama. Nakon uklanjanja uzroka kratkog spoja. zagrijava vodica vodic. grana se u tacki u tri grane kroz koje teku struje jakosti Ji. Odnos pada napona U. Ji. pa je i velicina »snage« definirana kao umnozak napona i jakosti struje: visi P-UJ 24 . Izvrseni rad ce biti to veci sto je veca snaga struje. prvi Kirchhoff-ov zakon. To je prvi Kirchhoff-ov (Kirhofov) zakon: J-J +J2 + Js teci Struja moze M M O rasporedu vise elektromotornih sila u jednom strujnom krugu govori drugi Kirchhoff-ov zakon: zbroj svih elektromotornih sila u jednom strujnom krugu (uvazavajuci predznake) jednak je zbroju padova napona duz toga kruga: E.

Osim decibela nekada se upotrebljava i prirodni logaritam odnosa snaga. definiranom ovako: k= kadski logaritam odnosa snage na pocetku i snage na kraju liniie. za radio-tehniku je u mnogo slucajeva vazan odnos dviju snaga.686 dB dB = 0. pa se Rad elektricne struje. P re ferentna snaga. Np = 8. odnosno kvadrati jakosti struja. pomocu Ohm-ovog napisati i zakona. Kada se neka snaga uporeduje prema referentnoj snazi od 1 mW. npr. Jedinica »bel« je za praksu prevelika. mlegavat elektrokomunikacijama uzima se kao referentna snaga: P =1 mW (MW) itd.29 mA prema £= P — 2 ili k= P — Po Pozitivan broj decibela znaci pojacanje. a kako on moze popri miti vrijednosti u vrlo sirokom podrucju. a to znaci utrosena odnosno dobivena energija. i — 1 \n P — Np P„ 2 Odnosi izmedu jedinica »decibel« »neper« su slijedeci: 1 Odnos snaga izrazen u Qia definiran je: decibeli- 1 k = 10 -log P — dB Pn decibeli Iz ovih jednostavno preracunati u nepere l obratno. pa se upotrebljava deset puta manja jedinica »decibel« (dB). dok negativni decibeli znace prigusenje.Iz ovog se. prikladno ga je prikazivati logaritamski. a k niihov odnos izrazen u decibelima. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice. uz stalan otpor: A: snage itd. nazvana »vat« (W). milivat (mV). koiom se izrazava sna- ga je »volt puta amper«. kilovat (kW). dobija se apsolutna razina snage P. relacije: mogu izvedene U R Jedinica 1 gdje su: P promatrana snaga. Obicno su to odnosi snaga na izlazu i ulazu — dB J Za referentnu snagu od mW na k =10 log = J^ 2 20 log 1 Osim snage 600 Q mogu se izracunati slijedece vrijednosti referentnog napona i referentne jakosti struje: nekog voda snage snazi: ili odnos promatrane nekoj referentnoj U = 175mY J -= 1. vatsat (Wh). Za ovo je iz zicne telefonije preuzeta bezdimenzijska jedinica »bel« (B) definirana kao de- sn k u decibelima i pripadni odnosi snaga odnosno jakosti struje ill napona. odnosno s kvadratom napona. Kada se uporeduju dvije takve snage onda k pokazuje relativnu razinu snage P pre- ma P U . npr. U tablici 2-3 dan je niz vrijedno- Pt Odnos dviju istovrsnih velicina je cisti broj.115 Np se odnosa mogu 25 . gigavatsat (GWh) — 7 ni J =20 log-— dB U* odnosno: Jedinica »decibel« izrazene u vatima. Snaga je direktno proporcionalna s kvadratom jakosti struje. U praksi se cesto umnosci jedinica upotrebljavaju Jedinica kojom »voltampersekunda« umjesto snage mogu usporedivati kvadrati napona. = 10 log I kilovatsat (kWh). je umnozak snage i vremena: se izrazava rad ili »vatseje kunda« ili »dzul«. i vremena. na otporu od 600 Q. koji se izrazava jedinicom »net>er« (Np).

Odnosi izrazeni decibelima .Tablica 2-3.

Te tvari se zovu feromagneticke. Smjer magnetskog polja se odreduje pravilom desnog vijka (Sarafa): struja tece u smjeru napredovanja vijka. a juzni sa Relativna magnetska permeabilnost ^i nekog materijala karakteristicna je za njegova magnetska svojstva. Magnetske i elek- tricne pojave su slicne. i sred- Umnozak magnetskog naziva se polja permeabilnosti magnetska indukcija: Jedinica kojom se izrazava magnetska indukcija je »tesla« (T). Ove pojave se mogu tumaciti jedino uz pretpostavku da oko elektric ne struje nastaje magnetsko polje. u zavojnici 27 . pomocu toka magnetskog polja <P kroz povrSinu S: gu se razdvojiti polovi. kako je Prostor u kojem se ocituje djelovanje magnetskih sila naziva se magnetsko polje. Tada se izmedu magneta vodica kojim tece elektricna struja pojavljuju privlacne ili odbojne sile.: jug). a polje je u smjeru zakretanja vijka. tzv. a izmedu raznovrsnih rtrivlacne sile. Magnetsko koji tele volje se prikazuje sile): silnicama (linijama a) magnetska kroz b) silnica ravnog jedna vodica Magnetska indukcija se moze izi kao gust oca magnetskog magnetske silnice elektricna struja. Tvari za koje je \i malo veci od 1 nazivaju se paraimagneticke. a za koje je malo manji od 1 dijamagneticke.i na svakom magnetu nalazi se po jedan pol svake vrste. Slobod- ma je T = Wb/m2 . B=— S Jedinica za magnetski tok je »veber« (Wb). no objeSena magnetska iffla orijentira se u pravcu meridijana. Do djelovanja izmedu magneta elektriciteta dolazi ako se nesto mi jenja. raziti SL 2-5. a odnos medu jedinica- Izmedu istovrs nih polova djeluju odbojne. Vecinom je |a vrlo blizu jedinici. kojih je najizrazitiji predstavnik zeljezo S = (eng. Samo mali broj tvari. treba vodi£ kojim tece struja namotati u zavojnicu. dok onaj koji ie okrenut prema juznom geografskom polu. Jakost magnetskog polja (H) deje i i pokazano na si. ali izmedu stalnih magneta i elektriciteta koji u miru nema nikakvog medusob nog djelovanja. »north« = sjever i »south« ima ]i znatno veci od 1. Magnetsko polje pojavljuje se oko svakog vodica kroz koji prolazi elektricna struja. Magnetsko polje duguljaste zavojnice sasvim je slic- finira se pomocu jakosti struje koja uzrokuje to polje. permeabilnosti jakosti {y) ovi- sno o stva. Prvo prakticno iskoristenje magneta je kompas. Izrazava se jedinicom »amper po metru« (A/m) Ista jakost magnetskog oolja ce u razlicitim sredstvima uzrokovati r razlicito magnetsko djelovanje. Zemlja je veliki magnet i ima magnetske polove v blizini geografskih polova. 2-5a. Razvijanjem magneta na dva dijela ne mo va toka. Ako se na nekom mjalom prostoru zeli postici jace magnetsko polje. Cesto se sjeverni pol oznacuje sa N. Onaj pol magnetske igle koji je stalno okrenut prema sjevernom geografskom polu nazvan je sjeverni magnetski pol. nego se dobiju dva nova magneta. tj. To polje je kruzno. nego je ovisan o jakosti magnetskog polja H. svaki s po dva razlicita pola. zatvoreno samo u sebe. juzni magnetski pol. Relativni magnetski permeabilitet za pojedinu tvar nije stalna velicina.

jakost magnetskog polja elektro- si. Glavno svojstvo elektromagneta je d-4 magnetsko djelovanje pokazuje samo dok njime tece struja. 2-6. jakosti struje. ostvariti na dva nacina. Dobila je naziv »henri« (H). u ko^ jem se nalazi vodic. o duljini zavojnice i o sredstvu u kojem se zavojnica nalazi. IZMJENICNE STRUJE Karakteristicne velicine ducira elektromotoma sila E izlozena je djelovanju promjenljivog magnetskog^ polja. u kojoj se in- Induktivitet je vrlo vazna ka rakteristika svake zavojnice. ukoliko je strujni krug zatvoren.no polju ravnog magneta. ako se u zavojnicu stavi neki feromagnetski materijal. Smjer struje se na i smjer nolja zavojnice vide 2-Sb. struje u primarnom strujnom krugu. bilo da se prekida strujni krug kao na si. Osnovni je uvjet da se magnetsko polje. To je pojava elektro-magnetske indukcije. dok je po intenzitetu ovisna o zavojmci i o brzini promjene struje: At Koeficijent proporcionalnosti L karakterizira konkretnu zavojnicu. c) napajanjem primarne zavoj nice izmjenicnom strujom. Pro mjene mogu biti razlicite. Indukcija se moze. o debljini zice. Elektro-magnetska indukcija Analogno stvaranju magnetskog polia oko elektriciteta u gibanju. 2-6b ili da se elektro-magnet napaja izmjenicnom strujom kao na si. Da pojava bude ocitija upotrebljava se zavojnica. Ovisna je o obliku i dimenzijama zavojnice. Jakost log djelovanja moze se unutar nekih granica regulirati U zavojnici se inducira elektromotoma sila Ei koja uzrokuje struju u vodicu. a naziva se koeficijent samoindukcije ili induktivitet zavojnice. zavojnici neku elektromotornu silu. b) prekidanjem SI. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice milihenri (mH) i mjena se moze naciniti pomicanjem nekog magneta prema vodicu. na prekidanju induktor. zeljezna jezgra Z pojacava ovo djelovanje if U praksi je svaka struja koja mijenja smjer izmjenicna struja. o promjeru zavojnice. a na napajanju izmjenicnom strujom trasformotor. kako je pokazano na si. u principu. polja. Tri nacina pojave induciranih struja: a) pomicanjem u polju stalnog magneta. o njegovoj magnetskoj oermeabilnosti. postoji i obratna pojava da prom* jentjivo magnetsko polje uzrokuje gibanje elektriciteta. Ako se 28 . Gustoca magnetskog toka ce se povecati. Jedinica kojom se koeficijent samoindukcije izrazava je »voltsekunda po amperu« (Vs/A). Magnetsko polje jedne zavojnice djeluje na drugu zavojnicu i ta se pojava naziva meduindukcija. Drugi je nacin da se mijenja mikrohenri (f*H). mijenja. o broju zavoja. Inducirana elektromotoma sila je po smjeru suprotna uzroku koji ju proizvodi. mjene pomocu pro jakosti struje. To je po- magneta. 2-6c. koji u praksi ima visestruku primjenu. NTa pojavi elektro-magnetske in dukcije osniva se niz prakticnih uredaja: na pomicanju generator. Tako **> dobije elektromagnet. 2-6a. U sva tri slucaja zavojnica S. Pro- Promjena magnetskog prouzrocena promjenom inducira i u istoj java samoindukcije.

1 .

tzv. pa naponski maksimum kasni iza strujnog maksimjuma. On poka^ zuje odnos realnog otpora u krugu izmjenicne struje i Kada struja potece. kako je to ilustrirano na si. tj. Impedancija se dobije geometrijskim zbrajanjem. Koristeci geome trijske odnose. jer osim o kapacitetu kondenzatora ovisi o frekvenciji: tivni se uvrste iznosi za kanaciinduktivni otpor: 2 z =\M si. 2-8a. tj. Induktivni se otpor katkada naziva i »induktancija«. treba neko vrijeme da se napuni kondenzator. fazni kut. Slucaj njihovog serijskog spoja pokazan je na^ si. Zf °--i) — — Impedancija Z razlikuje se od omskog otpora R i po velicini i po fazi.Ukupni otpor sva tri ova otpora naziva se »kompleksnk otpor ili »impedancija« Z.Ni kapacitivni otpor kondenzatora nije stalna velittna. Kosinus faznog kuta cp ima posebno znacenje i vaznost. ona ce teci. kapacitivni otpor Rc. jer kondenzator nema vodljivostL Medutim. Njihov rezultirajuci otpor X naziva se »prividni«. 2-8b. onda se impedancija Z poklapa s realnim otporom R. a kapacitivni »kapacitancija«. Za konden zator bez gubitka kasnjenje iznosi T/4t odnosno jt/2 ili 90°. impedancija se iz~ racunava ovako: ili kada i kondenzator nalazi u krugu izmjenicne struje. Tu se nalaze: otpornik s cistim omskim otporom R. »jalovi«. Otpori su pre- . Kondenzator dakle djeluje kao neki otpor za izmienicnu struju.bez »omskog« otpora je T/4. Istosmjerni napon. buduci da oni razlicito djeluju na tok izmjenicne stru je. ako se doceni vektorima. Iz crteza na 2-8b slijedi: cos © 1 to = R C Z Kapacitivni otpor je to manji sto je kapacitet kondenzatora veci i sto je visa frekvencija. sto u jedmicama kuta iznosi n/2 ili 90°. stalno prikljucen na kondenzator ne moze uzrokovati struju. uni su po dielovanju na izmjenicnu struju upravo suprotni pa se moraju algebarski zbrajati. Ako je kut q> nula. »imaginarni« otpor ili »reaktancija«: impedancije. kompleksnog otpora. te kondenzator s cistim kapaci^ tivnim otporom Re. Kut q> je tzv. jer se kondenzator uzastopno puni i prazni. sa suprotnim predznakom. sto znaci da ili nema induktivnog i kapacitivnog otpora u strujnom krugu ili se oni medusobno sasvim poni- X=RL -R C U krugu izmjenicne struje mogu b) se naci sve tri vrste otpora. Impedancija se ne moze dobiti jed^ nostavnim algebarskim zbrajanjem sva tri otpora. zavojnica s cistim induktivnim otporom Rl .

U nom slucaju. medusobno izoliranih zica. Za okrugli presjek bakrenog vodica otpor za izmjenic nu struju moze piricke relacije: R' se izracunati iz em = 4dRYJ gdje su: R — d / U-YUR + (UL + UC gdje je: 2 ) realni otpor za istosmjernu struju. Da se izracuna napon U takoder se mora primijeniti geometrijsko zbrajanje: N dica nepovoljan. tzv.: skin Vrijednost kosinusa kuta cp moze takoder biti izmedu jedinice i nule. UR =JR UL =JRL Uc-JRc tim relacijama vec je primijenjen Ohm-ov zakon za izmjenicnu struju. Sva ova poboljSanja vodljivosti koriste se tek na frekvencijama od \Uvijek se racuna s istim parom vrijednosti napona i struje: ili sa efektivnim ili sa maksimalnim vrijednostima. znaci da u krugu nema omskog otpora.stavaju.cos 9 Izmjenicni napon U izmedu krajeva serije na si. cos cp = 0. sto izaziva povecanje otpora. samo se pod »otporom« razumije kompleksni otpor ili ajegovi dijelovi. cos <p = 1. a kako je sredina vodica neiskoristena. Skin-efekt nekoliko vise. 2-8a je sastavljen od tri pojedinacna napona razlicitih faza. On odgovara zakonu za istosmjernu struju. Pri visim frek vencijama gustoca struje nije jednoliko rasporedena po presjeku vodica. frekvencija struje u MHz. »omski« otpor vodica jed- Otpornik je radio-tehnicki elekoji ima poznat elektricni otpor. desetaka megaherca na OSNOVNI RADIO-TEHNICKI ELEMENTI Otpornik nak je za istosmjernu i izmienicnu s «uju samo tako dugo dok je frek Realni. Opcenito. Povecanje otpora je to izrazitije Sto je vodic je povrsina veceg presjeka i sto veca. mogu koriste se se upotrebiti cijevi. Umjesto nepogodnog kruznog sjeka pre- J= U — z plosnati vodovi. Struja vrsi mak~ simalno moguci rad. a indirektno impedanciji: U radio-tehnici se povecanje otpora uslijed skin-efekta smanjuje upot reborn vodica specijalnih oblika. Ako je kut <p = 90°. vencija izmjenicne struje niska. povrsinski sloj). Jedan od tih je vodic od nekoliko upredenih. Osim toga povecanje otpora ovisno je o obliku presjeka i upravo je uobicajeni kruzni presjek vo- mu radnu i jalovu komponentu. nego je samo kapacitivni ili samo induktivnL U torn slucaju struja ne vrsi nikakav rad. Njegov otpor redovito je ozna- ment 31 . Elektricna struja tece uglav- nom uz povrsinu vodica i ta se pojava naziva »skin-efekt« (engl. Radi pojave skin-efekta smaniuje se korisni presjek vodica. »visokofrekventna pletenica«. otpor za izmjenicnu struju frekvencije /. ljuska. Da = U-J. iakost iz- mjenicne struje direktno je proporcionalna naponu. Racunanje povecanja otpora vodica radi skin-efekta nije jednostavno. se dobije snaga izmjenicne mora se umnozak napona i jakosti struje pom^ioziti sa cos rp: struje. do nekoliko kiloherca. vec prema konkret- R' = = — promjer vodica u mm. Povrsini vodica se vodljivost poboljsava tako da se posrebri. On je mjera rada koji struja vrsi U ekstremnim slucajevima struja je Cisto radna ili cisto nekorisna (»ja* lova«). dok izmedu toga rad elektricne struje sadrzi i = koza.

Ona se redovito izrazava u vatima elek tricne snage koju neki otpornik jo§ moze izdrzati bez prevelikog zagri javanja. Takav otpornik je neinduktivan. Ovako iz veden otpornik djeluje kao zavojnica. Otpornici se izraduju kao zicani. puni (masivni). Na krajevima su prikljuCci. Kod nekih zicanih otpornika namotane su dvije zice.—^ *" """^ SL 2-9. Stalnim naziva se otpornik kojemu se ne moze mijenjati Promjenljivom otporniku otpor. 2ica je obicno zaSticena Ima stalnih i promjenljivih otpornika. obicno pomicanjem kliznog kontakta. vise. zice 2icani otpornik nacinjen je na* matanjem otporne izolatora. Nekoliko vrsta otpornika se vidi na si. prem!azom zastitnog laka. na nosac od Krajevi zice su stegnuti obujmicama na kojima su i prikljucci za spajanje otpornika u strujni krug. Predvideni sit za veca opterecenja (5 do 100 W). 2-9. 1. kiloomima ili megaomima. a drugi »trimerski otpornici«. Cetiri manja su »neinduktivni« otpornici za opterecenja izmedu 0. Da se noveca efektivna duzina urezane su spiralne brazde u otporni sloj.5 i 3 W cen u omima. jedna u jednom a druga u drugom smjeru. Vise otpornika moze se spajati u komfcinacije. 2-10a) . Na krajevima imaju utaljene prikljucke. najcesce u 32 sve do nekoliko stotina vata. 1/4. od onih kojima se otpor samo namjesti na potreban iznos i tako ostavi. Veci otpomici sit iicani. npr. U radio-tehnickoj praksi susrecu se otpornici kojima optere tivost iznosi. Prvi se zovu »potenciometri«. Slojni otpornici nacinjeni su na nosenjem otpornog sloja na nosad od izolatora. 2 ili Puni otpornici su cijeli izliveni od otpornog materijala. moze se mijenjati otpor. Ukupni otpor kombinacije serijski spojenih otpornika (si. pa ima i svoj induktivitet. U ovoj se grupi razlikuju otpornici koji su nacinjeni tako da im se otpor moze cesto mijenjati. Nekoliko vrsta otpornika. serijski ili paralelno. Vazna karakteristika svih otpor nika je i njihova opt er etivost. slojni ili obliku valjka. 1/2.

S t . omima. Primjer mjeSovito spojenih otpornika 3 Radio prirufinik . otpori paralelnih kombinacija odgovarajucih otpora: 1 2-10b) R-4.5. Temperaturno termistori ovisni otvornict jesu posebna vrsta otpornika kojima je otpor izrazito ovisan o temperaturi.ff On je uvijek vedi od najvedeg u kombinacijL Napon se rasporeduje po svim otpornicima. za primjer na si.5. prema engl.s t 6. do ili 5. a T apsolutna temperatura. ukupni otpor: Rs-Rj + Rz + Ry R ™ Ri+^2 S + R 4. a) b) i b) paralelno spojeni otpornici SL 2-10. Rezultirajuci otpor 6e Kod je paralelnog spajanja nar>on na svim otpornicima isti. kiloomima ili megaomima.jednak je zbroju otpora pojedinih otpornika: Tako je. Foto-otpornici su posebna vrsta otpornika kojima se otpor. a) Serijski Temperature Coefficient). treba Naponski ovisni otpornici ili va(ponekad oznacivani VDR. prema relaciji: R=k-U~r. Voltage Dependent Resistor) jesu posebna vrsta otpornika kojima je otpor ovisan o prikljuCenom naponu. Ukupan otpor je uvijek manji od najmanjeg u kombinacijL mje§ovlto za izraCunavanje ukupnog otpora spoj razluciti na serijske i na paralelne kombinacije i tako postupno izracunati ukupni je vi§e otpornika takoder ristori biti izrazen tim jedinicama.3) + R (4. gdje su: a i b karakteristicni parametri termistora.6} RA R = aet>tr. odnos33 SI. proporcionaL no njihovim otporima.6 **" 1 R 2 R 1 1 s reciprodnoj vrijednosti zbroja recipro&iih vrijednosti pojedinih otpornika: je jednak RP = 1 - R 1 + 4 *5 + 1 __ RS 1 + Rj — +—+ 1 R2 - R. 241. Otpornici kojima otpor raste s porastom temperature zovu se otpornici s ppzitivnim temperaturnim koeficijentorn ili PTC-otpornici (prema engl. Kod izracunavanja treba sve vri jednosti otpora uvrstiti u istim je^ dinicama. odnosno R4. Ukupni otpor kombinacije paraielno spojenih otpornika (si.a. Otpor im se mijenja s temperaturom po eksponencijalnom zakonu: nici R=R1 + R(2. Ako spojeno. gdje su: Rz. gdje su k koeficijent proporcionalnosti a y faktor koji iznosi oko 3 otpor. 2-11. Positive a otpornici kojima otpor opada porastom temperature zovu se otpors negativnim temperaturnim koeficijentom ili NTC-otpornici.

Vise kondenzatora moze se spau kombinaciju. vazduha) ili nekim drugim specijalnim izolatorom. slojem uzduha (zraka. da im se kapacitet cesto moze mijenjati ili tako da im se kapacitet moze namjestiti na potrebnu vrijednost i tako ostaviti. la kom. 2-12. Kapacitet kondenzatora redovito je oznacen u mikrofaradima (fiF). Jedan je vodic od drugoga izoliran nekim pogodnim Postoje stalni i promjenljivi kondenzatori. 2-13a. o njihovom medusob nom razmaku i o vrsti izolatora njima. Primjer serijski spojenib jati kondenzatora je na si. Promjenljiivom kondenz^t PPi °ze se mijenjati kapacitet. vrsta kondenzatora ispituje u tvor nici. Stalni. dva poluprokondenzatotipa Ovisnost promjene otpora s prorasvjete je obicno linearna. Ispitni je onaj napon kojim se odredena 34 jednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora: Cs = 1 JL _L C binaciji 7 1 C 2 C3 serijskoj se po Ukupan napon na rasporeduje komsvim . nanofaradima (nF) ili pika faradima (pF). U radu se ni povremeno ne smije preci vrijednost maksimalnog napona. de- jem pod utjeca- finirana Ijivosti G kao omjer promjene vod i promjene svjetlosnog toka <I>: 5= AG 1 A/ r ~A<J>~~C/ *AO' a jedinica joj je amper po lumenu i po voltu (-j —— Cesto se navodi J. Promjenljivi dvostruki i trostruki Pokraj njih se vide i mjenljiva »trimerska« ra »loncastog« jednostruki. osjetljivost S. tzv.no vodljivost. samo napon parcijalna osjetljivost Si uz 1 V. mijenja svjetlosti. Foto-otpornici su vrlo tromi ele menti (promjena struje kasni oko mjenom 0. Postoje kondenzatori nacinjeni tako. 2-12 vidi se nekoliko vrsta promjenljivih kondenza- m y izolato- tora. maksimatni i radni napon. ploca ili slogova ploca. Treba razlikovati ispitni napon. Na si. Osnovna ira je karakteristika tzv. serijski ili paralelno. pan kapacitet Uku- serijski spofenih kondenzatora jednak je reciprocnoj vrijednosti zbroja reciprocnih vri Uz vrijednost kapaciteta potrebno je znati i visinu napona na koji se kondenzator smije nabiti da ne dode do proboja izolacionog sloja. kondenzator. Kapacitet kondenzatora ovisan ie o povrsini jednog i dru gog vodica. medu rom: impregniranim panirom. Kondenzator Kondenzator je radio-tehnicki element koji ima poznat elektricni kapacitet. U svakom kondenzatoru postoje dva vodica koji mogu imati oblik metalnih traka. kera mikom. »blok« ili »fiksni« kondenzatori imaju stalan kapacitet. dok se za trajnu upotrebu preporucuje ostati najvise kod vrijednosti radnog napona. SI.1 ms i vise) Jrekvencije signala pa mogu slijediti do najvise 10 kHz. najcesce zakretanjem pomicnih ploca. koja se tada izrazava u jedinici: amper po lumenu( ). plasticnim materijalom. Ovi posljednji nazivaju se »trimer« kon denzatori.

2-14. 2-13b) jednflk je zhrnj n kapaciteta p oie- — — t u=u + u + u s a . . Na slici je dana i relacija za konkretan slucaj za izracunavanje. Za izra cunavanje ukupnog kapaciteta treba spoj razluciti na jednostavne se rijske i paralelne kombinacije.-.. Jedan primjer mjesovitog spajanja je na si.Icondenzatorima i to indi^rektno proporcionalno s kapacitetom. To zna gi da je na kondenzatoru najmakapaciteta najvisi napon! njeg Zbroj napona na pojedinim kondenzatorima jednak je ukupnom tiaponu na seriji: Jgaiednicki kapacitet paralelnn _cpQ]fnih kondenza tora (si. s time da je: • . *S5uh kondenzatorai Cp-Ct + Cz+C^-. Napon je na svim kondenzatori- ma isti: Kondenzatori se mogu spajati i mjeSovito.

Kao jezgra za NF zavojnice upotrebljavaju se naked medusobno izoliranih transformatorskih limova. za svaki konkretni sludaj. s time da veza j » M* «fZVJt se nice kakve i. a nose nazive »siferit«. Zavojnice se takoder mogu spajati u kombinacije. Vo dic tada mora biti mehanicki do voljno krut da zadrzi svoj oblik. Za VF zavojnice upotrebljavaju se posebne VF jezgre. S obzirom na izvedbu dijele se na zavojnice s jezgrom. To su: srednji promjer zavojnice D. Sasvim ispravljace. # Na si. ostalo su raz- 36 . Samo manji dio zavojnica koje su u praksi potrebne mogu se naci gotove na trzistu. titrajnim krugovima najcesce upotrebljavaju valjcaste jedno slojne zavojnice. te bez jezgre. Postoji cijeli niz materijala od kojih se izraduju VF jezgre. 2-15 pokazano je nekoliko na zavojnice l debljina zice d. »fe- U rokskube« i slicne. Radi toga radio-amateri i tehnicari moraju znati proracunati i po proracunu namotati zavojnicu. proracunu zavojnice vidi u poglavlju: »Amaterska radionica« f lzvedbi zavojnica. Presjek kroz takvu zavojnicu s najvaznijim parame trima vidi se na sL 2-16. amateri i tehnicari zavojnice izra* duju ponajvise sami.Samo specijalne zavojnice za ultrakratke valove su bez tijela. Dobivaju se sinteticki. Za razliku od otpornika i kondenzatora koje kupuju u trgovini. Svi ti pa rametri utjecu na velicinu indukti viteta L. i u predajnicimu do njih dvije VF prigus- Uctte zavojnice za kratkovalne titrajne krugove prijemnicima.t 2-15. duzi se Zavojnice se uglavnom dijele na one namijenjene za niskofrekventne i one namijenjene za visokofrekventne strujne krugove. broj zavoja N i korak zavoja a. vo i rt niske i visoke frekvencije. Nekoliko vr ta i-i+ fllt za mupotrebljavaju nica za ^nice f t^ P rs ? > z 9. »elvefer«.

pojedinih zavojnica: kada zavojmce ne iste uvjete. D = promjer valjka. d — promjer (debljina) zice.^. induktikombinacije paralelno spojenih zavojnica jednaka je reciproc- Uz vitet djeluju jedna na drugu. 2 n2 gdje je ni broj zavoja primarne. To su osnovni geometrijski parametri o kojima ovisi induktivitet (induktivnost) zavojnice L slucajevima. namotane na valjcastom tije- SL Iil 2-16. moze svaka zavojnica imati svoju jezgru ili {moze cak biti i bez jezgre. Samo u posebnim z&- 1. kod transformatora za vrlo visoke frekvencije. ^ i. tj. konacno. za pretvaranje izmjenicnih napona. 2-17a) konacan induktivitet noj vrijednosti zbroja reciprocnih vrijednosti induktiviteta pojedinih zavojnica (si.— izmedu njih moze di£a. razmak izmedu susjednih zavoja. ali i biti pomocu vo kombinacije jednak je zbroju duktivitet a in- induktivna. Zavojnica ima ukupno voja.^i. Konacni induktivitet kombinacije ovisan je o jnduktivitetu pojedinih zavojnica i o njihovoj medusobnoj vezi. ako zavojnice wwu i induktivno vezane. Prorafcunati se mogu samo sasvim jednofctavni slucajevi. . 2-18b). izmjenicnih struja ili impedancija. bilo da su oklopljene metalnim oklopom. Veza izmedu jedne i druge za- vojnice ostvarena je preko magnetskog polja tako da je ono odredenim dijelom zajednicko obim zavojnicama. a) Serijski i b) paralelno spojene zavojnice. a — »korak« zavoja. rasporedenih na duzinu Trans formatori sluze za razlicite transformacije. Rezultirajuci induktivitet moze se jednostavno izTuiimatt samo onda.il i#i i. Sekundarnu izmjenicnu struju fo koristimo u potrosacu R. Tipicni transformator ima dvije zavojnice na zajednickoj zeljeznoj jezgri (si. bilo da su dovoljno daleko. #. Za slucaj serijskog spoja odvojenih zavojnica (si. Zavojnice sw jedna od druge odijeljene oklo- noj strani: U nice. N 2-18a). Izmjenicna struja koja tece kroz primarnu zavojnicu stvara izmjenicno magnet sko polje pa se u sekundarnoj zavojnici inducira izmjenicna struja jednake frekvencije. Napon na njemu je U2 (si. tj. Na takvom transformatoru a) b) vri- odnos izmedu napona na primarnoj i na sekundarjedi jednostavan SL 2-17. Transformator I (cm) Presjek jednoslojne zavojnice. A. . a na broj zavoja sekundarne zavoj- pima 37 . 2-17b): h= je 1 —+ 1 1 + — 1 > d{mm} w i — — a{fnm) — *» | t* ! I i N Za slozenije slucajeve u praksi najjednostavnije izmjeriti zajednicku vrijednost induktiviteta kombinacije zavojnica.

rjede za 110 V. Primarna strana im je predvidena za efektivni napon od 220 V. gra. npr. = sekundarna jakost struje. Otpornik i zavojnica cine jRL-sklop. Na sekundarnoj strani oni daju napone koji su potrebni u razlicitim uredajima. Sluzi za prilagodenje impedancije elektroakusticnih elemenata (mikrofona. elektricna grijalica Transformiranjem se ne mole veca energija od ulozene. T — transformatorska jez- sastavljena od tankih.ju. antenski transformator koji prilagoduje impedanciju antenskdg — — voda na ulaz prijemnika laz ili na iz- predajnika. medusobno izoliranih zeljeznih limova. U2 = sekundarni izmjenidni napon. Zbog gubitka je sekundarna snaga redovito manja od primarne. Ove obje vrste sklopova se u radiotehnickoj praksi cesto upotrebljavaju jer imaju vrlo interesantna Svaka zavojnica ima u odredenim uvjetima odredenu impedanci38 . medufrekventni transformatori za vezu medu stupnjevima MF pojacala i selekciju signala. U radio-tehnici se upotrebljava vise vrsta transformatora. Ji = primarna jakost struje. Tipican primjer transfor matora za nize frekvencije. dio-tehnickoj 10 praksi gubici iznose do 20%. P = primarna zavojnica. sa postojl odvoj- O proracunu nekih transformatora vidi poglavlje: »Amaterska radionica«. U radobiti stupnja predajnika na izlaznu impedanciju pojacala ili modulatora. Kod idealnog transformatora bi primarna snaga Pi i sekundarna snaga Pa bile jednake: Kod autotransformatora samo jedna zavojnica cima. gramofonskih zvucnica i si. S = sekundarna zavojnica. — ulazni transformator koji se stavlja na ulaz pojacala ili modulator a. P. Hi Ur J t = U2 J2 JEDNOSTAVNI SKLOPOVI Sklop RC konstanta i slijedi: sklop RL. J2 transformator sluzi i za promjenu impedancije. izlazni transformator za prilagodenje elektroakusticnih elemenata — (zvucnika. Ui = primarni izmjenicni napon. Impedancije se odnose L kao kvadrati broja zavoja: 2 Z Zato 2 \n 2 ) b) Si 2-18.) na ulaznu impedanciju poja- — t cala. Kod najvecih transformatora elektro-tehnike oni moga biti samo oko 1%. U. To su: mrezni transformatori za pri kljucak na izmjenicnu elektricnu mrezu. m = broj sekundarnih zavoja. Vremenska J2 nego naponi zavoja. slusalice) ili izlaznog R = potrosac koji ima omski otpor. J2 se n 1 Jakosti struja odnose i obrnuto obrnuto nego brojevi Sklop koji se sastoji od otpornika i kondenzatora zove se i^C-sklop. m — broj primarnih zavoja.-P ? Odavde .

Pri prolazu struje kroz i?L-sklop jakost struje postupno raste radi Vremenska konstantna vazna Induktivni i kapacitivni otpoi imaju. Ona je u jednostavnoj vezi Titrajni krugovi: a) serij- ski. a R u omima. ako se L uvrsti u henrijima.RC-sklopa upoznat 010 pomocu si. 'r°Hh Svojstva . slicno porastu napona na kondenzatoru (si. a) Punjenje Hi nabijanje i b) praznjenje Hi izbijanje konden- zatora s preko otpornika napon na kondenzatoru naglo raste. 2-20. U pocetku t(s) t{s> a) SL 2-19. Ovo ska se vrijeme naziva vremenkonstanta i?C-sklopa. desno). Njena Sklop zavojnice i kondenzatora naziva se titrajni krug zato sto u vrijednost izlazi u sekundama. Vrijeme. prikazani su lijevo.RC-sklopa. 2-19. 2-20a). uz uvjet da otpor izrazimo u omima i kapacitet u faradima. Radi induktivnog otpora struja kasni za naponom. 2-19a). mogu se ova djelovanja upravo ponistiti. otporom R moindukcije i s koeficijentom sazavojnice L: r= L R Kondenzator se u vremenu za koje vrijedi jednostavna relacija: T^RC napuni toliko da napon na njemu iznosi Vremenska konstanta dobije se u sekundama. za koju su oba otpora po iznosu jednaka: Rl=Rc odnosno: to gojaye samoindukcije u zavojnici. = R C napon na kondenzatoru padne na 37% vriSednosti na koju je bio nabijen Za vrijeme T (si. suprotna djelovanja na izmjenicnu struju. a poslije sve sporije. nastati elektricni tit- Kondenzator se preko otpornika prazni takoder eksponencijalno.37 U elektromotorne sile E preko otpornika R treba neko vrijeme. Kondenzator se puni postupno i to po eksponencijalnom zakonu. u ovisnosti o vremenu. Titrajni krug 63% maksimalno moguceg napona (U - E). T. njemu mogu raji. . kako znamo. isprva naglo. Kasnije se porast napona usporava i do maksimalnog napona kondenzator bi relativno se napunio kroz dugo vrijeme. 2-19. kroz koje jakost struje dostigne L= 1 <oC a) b) L 63% maksimalne vrijednosti. naziSI. b) paralelni titrajni krug 39 . nazvanom »vremenska konstanta«. U serijskom spoju zavojnice i kon denzatora. va se vremenska konstanta RLr •sklopa. Struja raste po eksponencijalnom Zakonu. RC-sklop prikljucen na izvor struje i graficki prikaz porasta napona na kondenzatoru. je vrlo karakteristika .— svojstva koja se ocituju odredenom elektricnom tromoscu. citeta struje ce* Za punjenje kondenzatora kapa- C elektricitetom iz izvora 0. a radi kapacitivnog otpora napon kasni za strujom. To se dogada kod one frekvencije izmjenicne struje. (si. Ona je to veca sto je veci kapacitet C i sto je veci otpor R.

5 f "]/LC osim induktivnog otpora ima i neki omski otpor zice od koje je nacinjena. pa se dobije patitrajni krug. te od kondenzatora koji ima gubitke.J— 7 * Te je poznata relacija. Zavojnica i kondenzator mogu se paralelno. denzator veceg kapaciteta. Njegova resonantna frekvencija takoder je odredena Thomson-ovom relacijom.Ako =2jtf cija: . dok pruza otpor strujama Serijski titrajni svih drugih frekvencija. a manji otpor za sve druge. induktivnom ili kapacitiv- hercima (kHz). Kod serijskog titrajnog kruga. to ce jakost struje biti veda. dok su otpori gubitaka za dobre kondenzatore veliki. pa je vazna karakteristika titrajnog kruga i odnos L:C. od nekoliko do nekoliko desetaka oma. Medutim. ako 159. 2tt/LC Thomson-ova (Tomson) Kod ove frek- vencije iscezava prividni otpor (reaktancija) serijskog spoja zavojnice i kondenzatora. On pruza najvedi otpor za resonantnu frekvenciju. spojiti ralelni i krugu. a C u faraprakticnoj radio-tehnici se upotrebljavaju izvedene jedinice. reda gigaoma. 40 ~cT~R . od zavojnice koja se L u mikrohenrijima (\iB) a C u pikofaradima (pF) u relaciju: uvrsti fo u megahercima (MHz). pa je impedancija: Zres = & tj. jednaka je omskom otporu ti- Titrajni krugovi sluze za selekciju (odabiranje) odredene frekvencije koja je pomijesana s mnogim trajnog kruga. kod ko* jega je odnos L:C manjil Kvadratni korijen iz toga odnosa ima dimenziju otpora i naziva se karakte* risticna (ili valna) impedancija titrajnog kruga: Zk dima U -£ 1 Karakteristicna impedancija. tim manji sto se one vise razlikuju od resonantne frekvencije. Omski otpori zavojnica su maleni. u slucaju resonancije impedancija je: L Zres= Zf 2 drugim frekvencijama. jakost struje u titrajnom krugu ovisna je o koli£ini elektriciteta na kondenzatoru. U dva titrajna kruga s jednakim resonantnim frekvencijama i jednakim naponima na kondenzatoru jaca stru- ma ja ce teci u onome koji ima kon- Resonantna frekvencija titrajnog kruga dobije se iz Thomson-ove relacije u hercima (Hz). pa im se ova relacija moze (F). jednaka je po- prilagoditi. To je slucaj resonancije. ako se L uvrsti n C u nom: Zjt pikofa- radima (pF) u fo ili = coL - relaciju: coC 5030 ~VZd Realni titrajni krug Titrajni krug nacinjen je od realnih elemenata. u slucaju resonancije prividni otpori se ponistavaju. se moze uvrsti vrijednost a> =• se izracunati frekven- /-. Na kvalitet titrajnog kruga uglavnom utjece otpor zavojnice i otpor vodova u titrajnom krug propusta izmjenicnu struju resonantne frekvencije. u slucaju resonancije. ako se L uvrsti u henrijima (H). Sto je taj otpor manji. Frekvencija ce se dobiti u milihenrijima (mH) i kilo- jedinom prividnom otporu titrajnog kruga. Resonantna frekvencija je preThomson-ovoj relaciji odredena umnoskom L i C. Taj je ot- por to veci sto se one vi§e razlikuju od resonantne frekvencije. koja je jedan od osnovnih principa radio-tehnike. Kod paralelnog titrajnog kruga. Frekvencija f se naziva resonantna frekvencija titrajnog kruga.

Ovisnost jakosti struje o frekvenciji kod serijskog titrajnog kruga prikazana je tzv. Sirina propu$tenog podrudja Af jednaka je razlici jrekvencija fi i % vidi tekst frek- Umjesto faktora dobrote nekada se kao mjera za kvalitet titrajnog kruga navodi prigusenje. Dobrota titrajnog kruga ovisi uglavnom o dobroti zavojnice. krivuljom resonancije. a R omski otpor titrajnog kruga. Ako se fi Karakteristike titrajnih fcrugova Pri toku struja razlicitih frekvencija kroz serijski titrajni krug najjaca ce biti struja resonantne frekvencije f0f dok ce jakost ostalih struja opadati s udaljavanjem od resonantne frekvencije. kadkada samo »dobrota« ili u praksi »Q faktor« elementa. Iz nje se vidi /s jednaka je A/. tzv. element je za danu frekvenciju kvalitetniji. odnosno Z «= o° za paraf r lefni titrajni krug. jakost struje resonantne frekvencije oznaci jedinicom. Sto je on veci. Sirinom propusnog podrucja titrajnog kruga odredena je mogud- — nost odjeljivanja (selekcije) struja razlicitih frekvencija. Ona je za prakticnu radio-tehjniku vrlo vazna.707). . koje je jednako reciprocnoj vrijednostl faktora dobrote: go struje vencija iz nekog podrucja d = 1/Q.gdje je Z* karakteristicna impedancija. tzv. Krivulje resonancije za nekoliko titrajnih krugova s razlicitim realnim otporima 41 jM-. Za zavojnicu je <2-faktor: Za zavojnice koje se upotrebljavaju -20 -10 o ~ +10 (%) + 2C u radio-tehnickoj praksi Q-faktor ima vrijednost od nekoliko deseta- RAZUKA FREKVENCIJE ka do nekoliko stotina. To je tipicna karakteristika serijskog titrajnog kruga. Razlika frekvencija Af. Upotrebljivost nekog radioteh- ni£kog elementa kod neke frekvencije karakteriziran je odnosom nje- govog prividnog i realnog otpora: X Ovaj omjer se naziva faktor dobrote. jer se titrajni krugovi upravo upotrebljavaju za odabiranje odredene frekvencije tzv. ne* kruga titrajnog Selektivnost ovisna je o realnom. »idealiziranog« titrajnog kruga R=0 pa je i 2 res =0 za serif ski. Za slucaj. da titrajni krug ne propusta samo Struju resonantne frekvencije. kri> vtd/a resonancije. Ovisnost relativne struje o jakosti frekvenciji prikazana je na sL 2-21. a raCuna se iz relacije: SL 2-21. ovo propusno podrucje seze od frekvencije it do frekvencije /a za koje jakost struje iznosi 70% (tacnije 0. signala. omskom otporu titrajnog kruga. selektivnost.

uz manji Q-faktor. Pri istim jakostima struje kod resonantne frekvencije. ukljucenom u serijski titrajni krug. 2-22. Vrijednost otpora sadrzi omski otpor. slabi »dobrotu«. Izgled krivulja resonancije zavisi o otporu R. Protitrajni pusno podrucje je uze. si. Sto je Q-faktor veci. 2-23. 2-22. Sto je taj otpor manji jakost struje je veca. dobiju se Sire krivulje resonancije.1. R Veci realni otpor titrajnog knv ga umanjuje Q-faktor. kao i R otpore gubitaka u zavojnici denzatoru i kon- nacrtane su na si. Krivulja resonancije je istovremeno siljastija. Prema tome je struja kod resonancije najslabija. dok je napon najveci. resonancija je »ostrija«. Ovisnost relativne impedancije paralelnog titrajnog kruga o razlici frekvencije pokazana je . a krug je selektivniji.0- +10 RAZLIKA FREKVENCIJE (%) SI. Sirina propusnog podrucja je manja. Kod paralelnog titrajnog kruga je otpor za resonantnu frekvenciju najveci. a to znaci da je selektivnost bolja.

Jedna je uz zavojnicu prvog. »linka« s dvije zavojnice za vezu Lv. 2-25e. 2-25h prikazana je induktivna veza izmedu serijskog i paralelnog titrajnog kruga. prema si. Na si. odnosno o kapacitetu kondenzatora +20 C. kod kapacitivne veze.. U primjeru si. Taj se stu- koeficijentom panj veze izrazava koji Ovisnost impedancije _ veze. . O tzv. SL 2-25d pokazuje jednostavnu kapacitivnu vezu ostvarenu konden- zatorom C. Vidi tekst 43 . 2-25f za vezu sluzi kondenzator koji je istovremeno ukljucen u oba titrajna kruga. uz istu resonantnu frekYl.. _ je za induktivnu vezu dan frekvenciji kod nekoliko paraletnih re ^ cl ) om titrajnih krugova s razlicitim Qk=-faktorima. _j r i r^ 2-25. Dva titrajna kruga mogu.w preko zajednicke zavojnice za vezu Lv. takoder biti u medusobnoj kapacitivnoj vezi.link"' Lv o< >o j_Z 0/. '- M a) j b) c d) u. §j |" i jf « T S/. 9) CI Xr -U jf L1 h) CI o 1 c~-}J^ L1 £l §j v . putem -20 -10 +10 Stupanj veze izmedu dva titrajna kruga ovisi o meduindukciji za dvije induktivno vezane zavojnice. Dva udaljena titrajna kruga mo gu biti u medusobnoj vezi posredno. Nekoliko osnovnih nacina induktivnog i kapacitivnog vezivanja titrajnih krugova. a druga uz zavojnicu drugog titrajnog kruga. l 2 venciju RAZUKA FREKVENCIJE (%} SL 2-24.

Ako je kQ<l. sirina Odabiranjem stupnja veze moze se u dosta sirokim granicama odabrati i sirina propusnog podrucja. 2-26. krivulja resonancije je strma. medusobno vezanih krugova: A = uz potkriticnu vezu. koeficijent meduindukcije. a na os* novnoj resonantnoj frekvenciji napon postaje nizi. posebno u prijemnicima. Za takav slucaj mo2e biti Za kriticnu vezu se sirina pro^ pusnog podrucja moze izracunati iz relacije: resonantnoj postignut maksimalno moguci napon. Za vezu koja je B. dok su Li. Za slucaj kada je fcQ = 1 veza je kriticna. Drugo. B = uz kriticnu vezu. Za ovo postoje dva glavna razloga. sto se koristi kod pojasnih filtera (»bandfiltera«) Filterima se u radio-tehnici nazivaju sklopovi. sto je veza jaca. C i D = uz natkriticnu vezu. kojima je osnovno svojstvo da propustaju iz- 44 . L2 t Ci i Cs induktiyi titrajnih teti odnosno kapaciteti M krugova. za vecu od kriticne (»natkriticnu«) ono je sire od toga. titrajnih Filteri onih 2-26. kako se vidi na si. Kod vezanja dvaju titrajnih kru- gova dolazi do obostranog utjecaja iednoga na drugi. vencije ostro odjeljuju od koje ne treba propustiti. Taj slucaj pokazuju krivulje C i D. prema potrebi. sirina propusnog podrucja moze se odabirati u sirokim grani- cama. Napon je maksimalan. simetricno rasporectene prema osnoynoj resonantnoj frekvenciji pojedinog titrajnog kruga. resonancija jos uvijek priho k= gde je yc c2 t no ostra. narocito kod natkriticne veze. i Umnozak na propusnog podrucja postaje razito velika. 1000 Vezani titrajni krugovi upotrebljavaju se vrlo cesto u radio-uredajima. Ona se moze naciniti manjom nego sto je sirina propusnog podrucja pojedinog titrajnog kruga ili vecom. Ovako se moze odabrati sirina propusnog opsega frekvencija. Ono je sve dublje. bez obzira o ko joj se vrsti veze radi. iz- jednak jedinici manji od jedinice. veci od jedinice. SiriKada je fcQ kriticne. Prvo.a za kapacitivnu vezu: propusnog podrucja ali je je nesto veca. a krivulja resonancije vrijedi krivulja A Na frekvenciji fQ jos nije Q je manja od kritic* ne (»potkriticna«) propusno podrucje je uze. Sto je natkriticna veza jaca. U titrajnih krugova. ali je teato propusno podrucje usko. sastavljeni od za vojnica i kondenzatora. Graficki se to pnkazuje kao ulegnuce ili »sedlo«. kaze se da je veza manja od kriticne. cime se priblizava idealnom filtru kojim se propustene frekFREKVENCUA SI. Veza utjece i na oblik krivulje resonancije. Cv kapacitet kondenzatora za vezu. Resonancija dvaju jedna- kih. nove resonantne frekvencije su udaljenije. Izgled krivulje ovisi o koeficijentu veze fcio Q-faktoru fcQ > 1 veza je jaca od torn se slucaj u pojavljuju dvije resonantne frekvencije.

Za razliku od titrajnih krugova. sve do ft . dok zadrzava one koje su vise. opseg frekvencija. da iza A (na slici!) govorimo o maksimalno prigusenim frekvenjade. cijama. uzi ili siri. dvije vrste filtera postoje i takvi koji obuhvataju odredeni. Osim ove Prema njihovom ucinku razliku- To su jemo. U prvom slucaju kazemo da je filter . Pojasnih filtera (bandfiltera) ima dvije vrste: c) propusnih i d) zapornih (nepropusnih). kao i strmina izmedu B i fe moze biti veca ili manja. pornim nepropusnim podrucjem frekvencija (Srafirano). High Pass Filter) dobro propustaju frekvencije iznad granicne. b) kod »visokopropusnog« filtera. Ako filter propusta frekvencije koje su nize od neke »granicne« (ft> sL 2-27 a). uglavnom. u zapornom podrucju (od B na vise) prigusenje postepeno sve xnanje. Zaporno ovako »glatko« tece izmedu propusnog i zapornog podrucja frekvencija kod filtera tipa »batervort« (engl. Kazu da je 45 . = maslac. pojasni Band ili filteri Filter). 2-27. kod filtera je opseg propustenih ili zadrzanih frekvencija redovito znatno siri. donja vencija Kod ovih postoji gornja granidna frek- (fss). si. Strmina krivulje izmedu frekvencija fs i A. Od granicne frekvencije prema vi§ima prigusenje postaje naglo sve tzv. 2-27c ili si. a propusno podrucje visoke frekvencije. bu- Worth = valjanost). I ovdje je.SL 2-27. Razliiitim kombinacijama kondenzatora i zavojnica mogu se na- diniti filteri raznolikih svojstava: a) zaporno (nepropusno) podrucje frekvencija kod »niskopropusnog«. dok one drugih frekvencija ne propustaju. si. koji svojom resonancijom takoder odabiru odredene frekvencije. Vidi i tekst i propusno mjenicne struje nekih odabranih frekvencija. Low Pass Filter). cetiri vrste filtera. 2-27b. Kod visokopropusnih filtera je obrnuto. si. 2-27. Sve frekvencije koje su nize od fg spadaju u propusno podrucje filtera. Deblje izvucena linija. podrucje obuhvaca niske. teri (engl. 2-27d). naziva se niskopropusnim filter om (engl. Ovi filteri (engl. 2-26) i zaporne (fg i) i nepropusne band- filtere (si. Butter ter. ili bandfilraz- Treba likovati dvije vrste bandfiltera: propusne bandfiltere (si. To ili se podrucje naziva za- »strmiji« a djelovanje filtera »ostrije« nego li u drugome. Butterworth.

u poglavljima o predajnicima i o primopredajnicima gdje se oni danas redovito koriste. bariumtitanata i nekih drugih. Po njemu su nazvane funkcije koje su osnova za proracun filtera. all najcesce se primjenjuju spomenuta to ja izmjenicnog napona i mehanicka Frekvencija frekvencija kristala. Danas proizvodenje umjetnih kristala pruza daleko vece mogucnosti. ali za tu syrhu su iskoristena elektronska racw nala (racunari. Svojom prisutnoscu oni ne smiju poremetiti rad elektronickih sklopova koje povezuju. Za- njetove soli. primjeni takvih filtera bit ce govora kasnije. jer elektro- KRISTALI U radio-tehnici se kristalom naziva element kod kojeg se koristi piezoelektricni efekt. kao i za prevodenje mehani£kih titraja u elektricne i obratno (kristalni mikrofon. Pomodu unaprijed pripremljenih tablica. da se kristal mehani£ki dese na plohe dovede kad elektricni napon. SI 2-28. Ako je taj napon izmenican. pojavljuje se elektricni napon. se- mu mora ulazna impedancija filtera odgovarati impedanciji prethodnog. CP je paralelni kapacitet 46 . . osobito onda kad se podudaraju frekvencif ormira kod Piezoelektricitet primjecuje se kristala kvarca. Chebyshev (Cebisev) je bio ruski matematicar. Taj je napon proporcionaIan deformaciji i vjerno ju slijedi. Prelazi iz propusnog podrucja u nepropusno su brzi all preostaje neka manja ili veca »valovitost« o kojoj treba misliti pri konstrukciji takvih filtera. kada su izlozeni mehanickim deformacijama. O Karakteristike kristala Kvarcov kristal u elektricnom strujnom krugu predstavlja odreden paralelni kapacitet. turmalina. Na plohama takvih kristala. da Strmiji su filteri tipa »cebisev« (Chebyshev). Izracunavanje filterskih elemena: ta (zavojnica i kondenzatora) bio bi spor i nezgodan posao. malim kapacitetom C i malim otporom K. Q = kristal u svom drzaiu. zvucnik i kristalna zvudnica). Kristalne plo- Najvaznije svojstvo koje se trazi kod dva tipa. problem u konkretnim slucajevima.ta krivulja sklize toliko po namazanom glatka. a izlazna impedancija onoj slijedeceg stupnja u uredaju. koje vrijede za odredene »standardizirane« uvjete. lako je onda rijesiti pod odredenim kutem prema osima kristala i precizno bruse i tek tada ucvrscuju medu plocice koje sluze kao elektrode cice izrezuju se a nosaci. Tablice s podacima za izracunavanje vrijednosti elemenata. 776 do 781. Svi filteri moraju imati jos jedno vazno svojstvo. kristal ce titrati. a) Shematski prikaz i b) nadomjesna shema kvarcovog kristala. kao (HI). za obje vrste filtera. nalaze se na str. Kvarcove kristalne plocice proizvodile su se samo od prirodnih kristala. kompjuteri). Potrebna je samo elementarna cunica. Postoji i obratna piezoelektricna pojava. za izdvajanje odredenih frekvencija (kristalni filter). Takvi kristali se upotrebljavaju za proizvodenje i podrzavanje elektricnih titraja odredene frekvencije. kristala je da on titra samo na odredenoj frekvenciji. Ima i drugih vrsta filtera. Ponasa se kao serijski titrajni krug sa velikim induktivitetom L. kristala je vrlo stabilna i zato se cesto upotrebljava u oscilatorima i mjernim uredajima. ra.

srednjefrekventne kristale (1 do 20 MHz) i visokofrekventne kristale '20 do 200 MHz). Simbol za kristal i njegova ekvivalent- ventne kristale (0./. Da buditi bi kristal titrao na elektricna shema su na si. brusi i montira tako da su te dvije frekvencije vrlo blizu jedna drugoj.- 2tz]/LC ft- ^ TREKVEMCIJA Cv + C SI. 2-29. Kristal ima dvije resonantne frekvencije. U Visokofrekventni osct- date relacijama: 47 .1 do 1 MHz). Nadalje. spojene serijski. U amaterskoj praksi upotrebljavaju se kristali u podrucju od 100 kHz pa do nekih 200 MHz. 2-28. 2-29. a grubo se mogu razvrstati na niskofrek- de cine kondenzator s kristalom kao izolatorom. se Pobudna snaga navodi cima za kristale. serijsku fi na kojoj mu je impedancija najmanja i paralelnu f2 na kojoj mu je impedancija najveca. kristal predstavlja neki otpor. Pri se~ rijskoj resonanciji (fi) impedancija je najmanja (Z min\. u poda- prospektima se takoder moze naci i podatak o paralelnom kapacitetu koji treba izvana dodati da se postigne odredena frekvencija. O kvarcovim oscilatorima vidi u poglavlju: latorl 8. Impedancija je najveca (Zma u) pri paralelnoj resonanciji (fz) Kristal se reze. Serijska resonancija kristala koristi se obicno u kristalnim filterima. kapacitet i induktivitet. Njegova frekvencijska karakteristi ka je na si. dok se serijska ili paralelna resonancija koriste u kristalnim oscilatorima. Impedancija kvarcovog krl stala ovisna je o frekvenciji. Te su resonantne frekvencije mora se ponekom odredenom snagom.

Danas su cijevi. sto se ocituje u snaznirti Dioda ima reprodukciju slike tehnici. (1907) tie najvaznijih elemenata. ali na savremeniji na5in. tranzistorima. drugi slobodni nosioci elektriciteta. najvecim dijelom. Buduci da su tzv. Lieben u Ev- ropi). radio-amateri u svojim samogradnjama predajnika i danas jos upotrebljavaju elektronske cijevi. vremeni« (HI). dakako. skuplji 10 do 100 od odgovarajucih cijevi. vec odredeni veoma razrijedeni plin. diodu. Tu ubrajamo rendgenske cijevi. osobito tzv. postoje i U radio-amaterskim komunika: cijskim uredajima (predajnicima i primopredajnicima) i danas mogu naci. od vruce katode prema hladnoj anodi. zi Elektronske cijevi su u radioi elektronici bile jedan od — I ovdje. je elektronska cijev koja dvije elektrode razlicitih ternperatura. Mnoge svjetske tvornice elektronskih cijevi potpimo su prekinule s proizvodnjom. Proizvode se samo one cijevi koje su potrebne za servisiranje postojecih uredaja starije konstrukcije i. promjenama anodne struje. 48 . kroz vakuum. NJIHOVA ULOGA NEKAD I SADA Na temelju ranijih Edisonovih opazanja kod elektricnih zarulja (sijalica) Fleming je (1904) konstruirao prvu elektronsku cijev s dvije elektrode. elektronske cijevi liko je kod takvih uredaja snaga veca od 100 W. ukonjevima. osim elektrona. Od njih su najpoznatije »tinjalice« od kojih posebna vrsta sluzi za stabilizaciju elektricnih napona. Trioda ima i trecu elektrodu. Ima i takvih cijevi koje u stakle^ nom »balonu« nemaju najbolji vakuum. One s hladnom katodom bile su malobrojnije. Ova ima oblik mrezice i smjestena je izmedu katode i anode. Uzarena elektroda je katoda. Pomocu mrezice (re§etke) moze se utjecati na struju elektrona koja kroz cijev tece. integriranim sklopovima (integralnim kolima). tiristorima i slicnim poluvoproizvodima. te cijevi u u televizijskoj snaznim radio- -predajnicima. Cijevi su se zadrzale samo jos u nekim specifi5nim primjenama. barem u izlaznim U njima. Nazi- W Vaju ih tehnici i stabilizatorkama.ELEKTRONSKE I IONSKE CIJEVI ELEKTRONSKE I IONSKE CIJEVI. Geigerove i slicne detektore radijacije. Na mrezici treba samo mijenjati elektricm potencijal. tzv. Radiotehnika i elektronika razvile su se upravo zahvaljujuci elektronskim i ion^ skim cijevima. Njoj je nasuprot hladna elektroda. u ovoj knjice biti kasnije govora o takvim primjenama elektronskih cijevi. tzv. ioni. izlazni tranzistori za snage izmedu jos vrlo skupi. tzv. iako 6e im mo2da netko reci da nisu sasvim »sa- — se stup* Ionskih cijevi ima i sa uzarenom i sa hladnom katodom. elektronske cijevi za specijalne namjene. uspjeSno zamije- njene razlicitim diodama. (specijalne cijevi za snimanje i za dickim Malo kasnije konstruirana je i trioda (Lee Forest u Americi. anoda.

imaju takoder volframovu nit. ali ona je prevucena »aktivnim« slojem. Postignuta je maksimalna struja elektrona koju moze dati konkretna katoda. najcesce volframove niti koja se grijaia posebnora strujom. Ako je ova hladna elektroda negativna. obicno dosta viso- = sloj metalna cjevcica. tj. I SVOJSTVA ELEKTRONSKIH IONSKIH CIJEVI - (+) Dioda Dioda je najjednostavnija elek* tronska cijev. n — iarna nit. kad je anoda na potencijalu katode. Anoda. Primjer indirektno grijane katode je na si.Zato cemo se upoznati s najosnovnijim cijevima i njihovim svojstvima. kalcij i drugo. m — izvod katode. 3-2). Porastom pozitivnog anodnog napona raste i jakost anodne struje. keramika. Ovi izlaze iz uza- rene katode i tete prema anodi tronskih cijevi. nejednolican raspored potencijala. stroncij. b) indirektno grijana. SI 34. ona odbija elektrone koji su takoder negativno elektricni. sastavljenim redovito iz barijevog oksida kojemu su dodane jos neke primjese. Ta se struja naziva strujom zasicenja. nisu bile osobit izvor elektrona i morale su biti zagrijane do vrlo visokih temperatura. f / i = — Kod odredenog. U prvom slucaju kroz diodu tece elek- Danasnje direktno grijanje ka3-la). tode (sL SL 3-2. ju obicno oko 1 V. Vrlo slaba anodna struja tece kroz diodu i onda kad je anodm napon jednak nuli. Osim toga katoda je izolirana od grijalice pa se za zarenje katode moze upotrebiti izmjenicna struja. Elektroni iz katode izlijecu razlicitim brzinama pa £e oni najbrzi do anode dospjeti vlastitom energijom. preko 2000°C. Da se potpuno prekine anodna struja potreban je neki mali negativni anodni napon. Katoda etektronske k cijevi: a) direktno. Katode od cistog volframa. hladna elektroda koja je postavljena u blizini katode. Najprije se katoda sastojala od nietalne. ispravljacima izmjenicnih struja. pa moze posluziti u tzv. Ima dvije elektrode katodu i anodu. Jndirektno grijane katode se danas nalaze u najvecem broju elek- nekim pogodnim hi IV tricna struja dok u drugom slucastruja ne moze teci (si. Tako se dioda ponasa kao neki ventil. Dioda u strujnom krugu > koji se kroz vakuum zatvara preko struje elektrona. a — »aktivni« katode koji emitira elektrone kog napona struja prestaje rasti. privlaci elektrone ako je pozitivno elektricna. Kod njih je uklonjen glavni nedostatak direktno grijanih katoda. 3-lb. Takav sloj emitira velike koliSine elektrona vec kod temperatura ispod 1000°C. Potencijal indirektno grijane katode je na citavoj njenoj povrsini isti. = sloj izolatora. koje su se u pocetku upotrebljavale. 4 Radio priru£nik 49 . = prikljucnice struje grijanja.

Elektroni udaraju na u cijevi. Pri dovoljnom. Niskim naponima na mrezici P = Ua -Ja veca. moze Maksimalna snaga kojom se neka anoda smije opteretiti ovisi o mehanickim i tehnoloskim svojstvielektronske cijevi. gdje tece anodna struja J a te strujni krug mrezice. Anodna struja triode ovisi o anodnom naponu i o naponu na mrezici. kojima se moze regulirati pa cak i potpuno zaustaviti anodna struja. ja se razlicito mijenja s promje^om napona na mrezici sto utjece na oblik i na nagib krivulja. Naponi na mrezici. tzv. 3-3 vidi se da su »/ /J7g-karakteristike« nacrtane za podrucje negativnih vrijednosti napona mrezice. je Trioda sa svojim strujnim kruza grijanje katode se u shemama najcesce ne crta. Taj se podatak redovito moze naci u tvormc: kirn prospektima i ne smije se u kojem slucaju prekoraciti. su niski. struja mrezice. Ovisnost anodne struje J a o naponu mrezice U g prikazuje se tzv. koju anoda ovako primi. u kojemu su katoda i mrezica. svaka vrijedi za odreden anodni napon [/ a Velicina toga napona dvije Prema tome treba vrste fl . Krivulje imaju savinut i ravan. na put elektronima. Takoder ne treba diodu opterecivati jacim strujama nego je predvideno. jer je sasvim jaano da se elektronka moze konstiti # linearni dio. govima pokazana na si. Za prosudivanje svojstava neke triode je zato vazan pojam strmina. ona odbija elektrone pa se tok elektrona prema anodi tivna prema katodi. »zapornom« naponu moze se taj tok sasvim zaustaviti. Nit Za razlicite triode anodna stru- kod triode postoje jos dva kruga. 3-3. Ovisnost anodne struje Ja o anodnom naponu Ua prikazuje se tzv. Ta upravljacka elektroda ima oblik mrezice i po stavljena je izmedu katode i anode. To je zbog toga jer je »prednapon« mrezice redovito negativan. ako je anodna struja jaca. 3-3. ma m Trioda i njene karakteristike joj Trioda je elektronska cijev u kose pomocu trece elektrode na jednostavan nacin regulira jakost elektronske struje. obicno nekoliko volta. Kada je mrezica pozi- u anodu ve* ona postaje nova. Str- odnos promjene anodne i promjene napona na mrezici (MJg) uz stalan anodni napon: mina je struje trioda (A/ a ) 5= A/ fl At/* 50 . »/ a /f/ a-karakteristikama«. je napisana uz svaku krivulju. Naziva se mrezica ili resetka i obicno oznacuje razlikovati karakteristika triode. Sva ova energija se pretvara u toplinu. krivuljama koje. dodatna »anoda« i preko nje tece jedan dio struje. se regulisati anodna struja koja je izazvana znatno visim naponima na anodi. Elektricki neutralna mrezica gotovo nista ne smeta struji elektro. stalan napon. grid). nelinearni i slovom g (engl. anodni strujni krug u kojemu su katoda i anoda. tzv. samo onda ako se katoda uzari. Kada je mrezica negativna prema katodi. »prednapon« mrezice. Osim strujnog kruga za grijanje. fl Na si. anodni napon veci. kao na si. Svaki elektron preda anodi odredenu energiju pa je ukupna energija. veca ako elektrona ima vise. »/ /U 8~karakteristikama«. Ova snaga naziva se anodna disipacija ili opterecenje anode. Anoda diode in bilo koje druge elektronske cijevi zagrijava se to jace sto je snaga cim brzinama ako je oslabljuje.Za prakticnu upotrebu treba paziti da se ne prekorace vrijednosti napona koje su predvidene za odredenu diodu. To su kri vulje od kojih svaka vrijedi za odreden.

tri Promjenu anodne struje A/ uzrokovanu promjenom napona mrezice AUg. ako se posebno ne navede. faktor pojacanja: x>ja naziva V &Ua = S= mA -^= 18_„ =2. uz stalan 8 V. Za strminu se dobije: AC/ fl Ovo je druga vazna velicina koja karakterizira elektronsku cijev. pojacava taprednapon od koder za 18 mA. S. Strujni krugovi i staticke karakteristike triode koje pokazuju ovisnost anodne struje (J a ) o prednaponu (Ug ) ta nekoliko razlicitih anodnih napona (U Izrazava se u miliamperima po voltu i. Ondje se vidi da je za neku triodu uz anodni napon od 200 V. a unutarnji otpor u kQ. osnovne strmine karakteri- prednapon mrezice ostane konstantan.A Ja -AUg SL 3-3. misli se na linearni dio karakteristike. moze se postici i tako da unutarnjeg otpora Ru i faktora pojacanja vrijedi jednostavan odnos: \i. potrebna promjena napona mrezice \Ug koja iznosi 7 V da se anodne struje promjeni jakost (AJ a ) za 18 mA.RU - =1 i H A/« izracunava se unutarnji otpor: ako se strmina uvrsti u mA/V. Iz niza krivulja na si. ali da se anodni napon promijeni za MJa Iz omjera AL/« . 3-3 mogu se odrediti sve tri karakteristicne velicine.57 mA/V AJa AUS AUS 7V Rjede se umjesto faktora pojacanja navodi »prohvat«: Anodna struja se. na i*e ^ Odnos promjene anodnog napoAUa i promjene prednapona AV g velicina i treca karakteristicna se biljezi slovom p. ako anodni napon — 51 a&- . S. sticne velicine. a) Izmedu fl .

J J [7 g-karakteristike Dinamicke triode pokazane su na si. sto u nekim primjenama pogoduje.6 postaju polozitije. no cesto je to realni otpor. Umjesto onih 52 . bilo na samoj triodi. bilo na radnom otporniku./^ 2. Da izoblicenje bude sto manje.11. koje takoder ovise o Ra. 3-4a vidi se takav radni. a ova opet promjenu pada napona. To znaci da je MJ* = 200 V. Promjena napona na mrezici uz~ rokuje promjenu anodne struje. tzv.1 =28.6 strujne krugove obicno se i neki radni otpor. Anodni napon je manji. Opcenito moze radni otpor biti kompieksan. manja sto je rad- Ako S pomnozi sa unutarnjim otporom Ru takoder se do se strmina bije faktor pojacanja: tx = S. 3-4b za niz vrijednosti radnog otpormka. »anodni otpornik«. Za unutarnji otpor slijedi: od 200 V kih« tzv.lkfi izlazi: AJa "!8mV Za faktor pojacanja karakteristika ovdje vrijede dinamicke karakteristike. U takvom slucaju ne vrijede vise 3-3. Da se postigne sto vece pojacanje treba da cijev ima sto veci faktor pojacanja \i i sto vecu strminu S. Ove »izlazne« promjene napona su obicno znatno vece od »ulaznih« promjena napt> na na mrezici. Kada je taj otpor malen. Uz povecanje radnog otpora karakteristike AUa \ 200 7 V L - AUe V = 28.20 mA -10 mA? -15V -10V -5V prednapon mrezice (Ug) SI 34. Ru A Ua = 200 V -ll. napon bio »static- konstantan. Dinamicke karakteristike su kao »aktivni« radiotehnicodnosno elektronicki element u kojem se vrsi pojacanje. Elektronske cijevi s vise mrezica . Napon U dijeii se na anodni napon U a i na pad napona na radnom otporniku U r prema statickim linearnije. treba podrucje linearnosti karakte- / /t/ g-karakteristike jer je tamo anodni fl prema si.57. Strmina im ni otpor je to veci. anodni otpornik u anodnom strujnom krugu triode. ako je otpornik Ra vecL Osim toga anodni napon se mijenja pri promjenama anodne struje. U stavlja Na si. pa zato trioda moze posluziti ki. a) Trioda s radnim otpornikom a i b) primjer teristika triode (J a /U g ) R dinamlckih karak- poraste na 400 V. dinamicke karakteristike su slicne statickima.

elektronske cijedvostruka dioda sa zajednickom katodom: b) »duo-dioda«. nickom katodom. ali to bi povecalo i inace velike meduelektrodne kapacitete u triodi. pa se i naziva zastitna mrezica. da«. ma Kapaciteti medu elektrodaelektronskih cijevi ristike biti sto sire. Oni najcesce uzrokuju nepovoljne veze izmedu ulaznih i izlaznih krugova. c) »di* oda-trioda« t dioda i trioda sa zajedd) »trioda-pentotrioda. dvije neovisne diode. upravljacke mrezice i anode. tzv. Ovo bi se moglo postici smanjivanjem razmaka iz medu elektroda i guscim mrezicama. 3-6.ZU Cag Cgk St. 3-5. Ovi su kapaciteti simbolicki prikana si. kao neka vrsta zastite. zani Nedostaci triode uklopljeni su konstrukcijom cijevi koje imaju dvije (tetroda) ili tri (pentoda) mreJice. e) tri diode i . dioda ds ima svoju posebnu katodu dok preostale dvije diode imaju katodu ko~ ja istovremeno pripada i triodi St. Druga mrezica stavljena je izmedu prve. Visestruke vi: a) »duo-dioda«. 3-5.

Unutar plina postoji uvijek slobodni elektron ih postoji ion. napona gasenja U. unutar kojeg se napon izmedu elektroda vrlo malo mijenja i kod velikih promjena jakosti struje A/. Kada struja potece. oktoda i eneoda. napon pada. sa dva ili tri pobudna signala. heptoda. Te elektronske cijevi su heksoda.Jedan dio elektrona moze sev od anode odbiti i vracati se na zastitnu mrezicu u obliku sekundarnih elektrona. Da se ovaj efekt otkloni konstruirana je pentoda. Tuijalica Tinjalica je cijev koja ima dvije hladne elektrode u balonu ispunjenom razrijedenim plemenitim pli- Elektricne karakteristike tinjalice bitno se razlikuju od karakteristika vakuumskih cijevi. Ona se spaja s katodom pa je negativno elektricna. Strmine kod pentoda i faktori pojacanja takoder su visoki. Izmedu ovih krajnosti je podrucje napona MJ. Zadatak joj je da zakoci sekundarne elektrone i da ih vrati na anodu. 3-7. SI. Nekoliko visestrukih elektronki 3-6. Te visestruke elektronske cijevi mogu imati medusobno ovisne ill potpuno neovisne sisteme. popracena emitiranjem svjetlosti. Plin svjetli hladnim. 3-7. kocecu mrezicu. Cesto je nekoliko elektronskih sistema ugradeno u zajednicki ba. Uloga pojedinih mre- Up = napon paljenja. U tinjalici se tako stvori velik broj slobodnih nosilaca. makar poneki Ako izmedu elektroda 54 . Pri nekom dovolj- no visokom naponu kineticka energija postane dovoljna da ove cestice na svom putu stvaraju nove ViSestruke elektronske cijevi parove elektriziranih cestica. MJ i A7 ce. napon. elektronska cijev koja izmedu zastitne mrezice i anode ima jos i trecu tzv. U nekim uvjetima rada moze se radi toga struja zastitne mrezice pojacati a anodna struja oslabiti. Ug = na = radni napon. Do nekog relativno visokog napona paljenja Up tinjalica ima nefl izmjerno velik otpor. Up U9 Kod tri elektronskih cijevi s vise od mrezice postoji vise upravljac- kih i zastitnih mrezica. je shematski pokazano na si. Ion. U J = radna jakost struje. r f JJUa karakteristika tinjali- su promjene napona i struje zica navedena je na tablici 3-1. ovi se slobodni nosioci elektriciteta krecu prema odgovarajucim elektrodama. dok su meduelektrodni kapaciteti Ct i Cag i mnogo manji. od kuda i izmedu elektroda tinjavim svjetlom. struja bi prestala teci. Ove se elektronske cijevi upotrebljavaju za kombinirano upravljanje anodnom strujom. One obavljaju tzv.. Tipicna 7 /L/ a -karakteristika tinjalice je na si. Unutarnji otpor pentode je mnogo puta veci nego kod triode. nom. pa kroz nju potece struja. pa se zato zovu cijevi za mijesanje. Ako bi napon pao ispod tzv. naziv ove cijevi. port gasenja. »mijesanje« signala.

dosadasnjim primjerima U ^^i^l^. 3-8c). 3-8a. prema si. c) oscilator »pilastog« (»testerastog«) ovisi na- pona kojemtt frekvencija vremenskoj konstanti o RC Ug « zbog prednapona. praksi PRIMJENA ELEKTRONSKIH CUEVI Zajednicka elektroda tinjalica b) +u o 1 n— Rz — —— + Ustab. Svojstvo tinjalice da se kod viseg napona pali a kod nizeg napona gasi iskoristava se u oscilatoru (si. Ispitivanje tinjalice bire tinjalicom moze se izNapon se odana potenciometru. Izvor struje mora imati oko 50% visi napon od u rad- nog da se osigura paljenje Zastitni otpornik R z tinjalice ovisi o konkret- nim radnim uvjetima. Kondenzator C puni se iz izvora istosmjerne struje preko je zastitni otpornik. 3-9a). Potrosac je spojen paralelno s tinjalicom. izlazni signal odvodi se sa druge od ove tri elektrode. Pojacalo. Tada se kondenzator ponovo puni i proces se ponavlja. .— seriju s tinjalicom stavlja se zaotpor kojim se osigurava radna tacka u sredini ravnog dijela karakteristike. Takve su specijalne stabilizatorske lice. uz radni napon. (si. Kada napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona paljenja tinjalice. o^ Trioda ima tri elektrode. a instrumentima se mjeri napon i jakost struje koja tece kroz tinjalicu. u seriji s prema si. " © dok treca elektroda mora i)« biti zajednicka za ulazni i izlazni Jkrug. Ulazni signal dovodi se na jednu. 3-9a. b) za stabilizaciju napona. Pri tome ulazni strujni krug mora imati vodljivu vezu izmedu mrezice Neke primjene tinjalice: a) sklop za odredivanje karakteristike. samo do napona gasenja. pa se mogu upotrebiti kao sonde za ispitivanje NF uredaja. tinia- no radnu struju vrsiti tinjalice. Zato se zove i »uzemljena« elektroda. kondenzator se preko nje prazni. ali osobina tinjalice. Radi toga sto nisu sinusni. mrezicu i anodu. Zajednicka elektroda je ovdje katoda koja se redovito nalazi na najnizem potencijalu i cesto je spojena sa uzemljenjem. odnosstitni U manji nagib karakteristike. da je napon izmedu elektroda gotovo neovisan o jakosti struje unutar nekog dosta sirokog podrucja. katodu. Na kondenzatoru pojavljuju se impulsi pilastog oblika. SL 3-5. I kod drugih elektronskih cijevi koje imaju vise elektroda ove tri su osnovne. bogati su cijelim nizom harmonickih frekvencija. spojeva elektronskih cijevi zajednicka je bila katoda (si. bilo bi dakle »sa i » 55 . Interesantna otpornika R brzinom koja ovisi o vremenskoj konstanti RC. Ulazni signal dovodi se izmedu mrezice i katode. koristi se za stabilizaciju napona. Za stabilizaciju se ne moze upotrebiti svaka tinjalica nego samo ona koja ima dovoljno siroko podrucje A] i sto upotrebljavaju za razlicite svrhe. Ovaj sklop se u praksi najcesce koristi. Oscilatori pilastih impulsa se 3-8b). Izlazni signal uzima se izmedu anode i katode.

jer se misli na elektrodu koja je zajednicka za ulazni i za izlazni strujni krug. »follow« = izraz »zajednicka elektroda« je ispravniji. Izvor struje za napajanje u anodnom krugu ne predstavlja nikakav otpor za izmjenicni signal. u no grijane cijevi. Medutim. Otuda ime »katod-folover« (»cathode follower«) ili katodno slijedilo (engl. 3-9c. kao na si. Promjene napona na katodi vjerna su slika promjena na- pona na slijediti). Signal koji je doveden na mrezicu (velik otpor) pojavljuje se samo malo oslabljen na katodi (malen otpor) pa takvo pojacalo radi kao transformator impedancije. 3-9d zajednicka tacka na^ odvojku ulazne zavojnice. c) sa zajednickom anodom. Ulazni signal se dovodi izmedu mrezice i »anode«. Prikljucak za katodu k kod direktno grijanih elektronskih cijevi je na »elektricnoj sredinU zarne niti: a) na srednjem odvojku metra trans- formatora. d) sa zajednickom tackom koja je izmedu mrezice i katode (»Zwischenbasis-Schaltung«) Rk. b) sa zajednickom mrezicom. osobito u pojacalima »sa zajednickom katodom« koja su najcesca. Ova tacka je. 3-9b). uzemljenom katodom«. Princip pojacala sa zajednickom vidi se na si. Za njega je anoda na potencijalu »nvila«. Tako je na si. 3-10a. Ona ne mora Osim samih elektroda u nekom pojacalu moze biti »zajednicka« i uvijek biti uzemljena* U prijemnicima.Kondenzatori C osiguravaju »elektricnu sredinu« za frekvenciju signala koji se pojacava takvim cije- vima. cesto se upotrebljava u VF pojacalima. mrezici. Najjednostavnije se kao priklju- cak katode koristi srednji odvojak transformatorske zavojnice koja daje struju grijanja. Za vrlo velike snage sluze i danas direktno grijane cijevi pa se postavlja problem pravilnog prikljucka direktno grijane katode. Osnovni sklopovi za upotre- bu elektronskih cijevi: a) sa zajednickom katodom. Kod kojih je katodu lako prikljuciti. SI. Ako na transformatoru nema takvog odvojka. kao i u pojacalima za manje snage (za VF i NF) redovito se upotrebljavaju indirekt- neka druga tacka. b) na sredini potencio- R 56 . 3-10b) uzme kao prikljucak katode (k). Ovaj sklop ne pojacava napon signala. Sklop pojacala sa zajednickom mrezicom (si. a izlazni se uzima s katod- anodom nog otpornika 5?. dakle izmedu katode i »anode«. uzima se potenciometar razmjerno malog otpora R pa se njegov klizni kontakt (si. 3-9. Osim katode mogu i druge elek- trode biti zajednicke. 3-10.

a moze se izracunati aktivnog elektronickog elementa. Ako je taj otpornik cisto »om- A=S-R a Kod jriina se ovih cijevi dinamicka skoro podudara sa str- sta- tickom. 3-11. trioda pojacava. radni otpornik je redovito manji od unutarnjeg i moze se u relaciji za pojacanje zanemariti. Ulazni signal se na mrezicu mora dovoditi tako da se zbraja s prednaponom. pa najvece pojacanje s triodom iznosi oko 90% njenog faktora pojaa. malih amplituda. tzv. triode.elektricnom smislu. redovito su vece od promjena ulaznog na- pona. Promjene »izlaznog napona«. A koje se moze po- nakatodi. sto je u ovom slucaju postignuto transformatorom Ti koiega je sekundarna zavojnica spojena u strujni krug mrezice. pa i kod pozitivnih amplituda sig- JL 57 . Pojacalo se sastoji od Auu Stvarno ovako: 1 pojacanje je uvijek manje od faktora pojacanja \i elektronske cijevi. canja \i. + Ra Pojacanje stici ovisi Sklop pojacala s triodom pokazan je na si. 1 npr. naziva se signal. Osnovni sklop pojacala triodom s mrezica redovito ostaje negativna. prevode u slicne promjene vecih amplituda. ulazni signal 3|-£? gjrg Izbor radne lacke Signal se u svrhu pojacavanja dovodi izmedu mrezice i katode. Buduci da u radio-tehnici takva promjenljiva velicina u sebi nosi neku informaciju. Iz poznatog odnosa strmine. Kao »izlazni signal« koriste se promjene pada napona na anodnom radnom otporniku &ici unutarnjim otporom (vidi: Elektronske cijevi s vise mrezica). U anodnom strujnom krugu nalazi se radni otpornik R a dok se u krugu mrezice nalazi izvor U g koji osigurava da mre. Da SL 3-11. Odnos promjena izlaznog napo(\Ui) prema promjenama ulaznog napona (Aw„) naziva se pojch na Pojacalo je sklop u kojem promjenljive napon i elektricne se velicine. bi se izbjegla struja mrezice. prednapon. Pojacalo s triodom ski«. onda promjene pada napona na njemu vjerno slijede svaku pn> mjenu jakosti anodne struje. te niza pomocnih elemenata i izvora pogonske elektri6 ne energije. tanje: struja. izmedu mrezice i katode. i velicine anodnog otpora M U pojacalima s triodnim elektronskira cijevima obicno se uzima R a koji je oko deset puta veci od unutarnjeg otpora cijevi. To je sklop pojacala zajednickom medutackom« »sa (»Zwischenbasis-Schaltung«) Upotrebljava se u VF pojacalima za ultrakratke valove. Kod kim elektronskih cijevi s veli- Male promjene napona na mreuzrokuju promjene jakosti anodne struje. unutarnjeg otpora i faktora pojacanja slijedi jednostavan izraz za pojacanje: R a. zica uvijek ima neki negativan pon prema o odnosu unutarnjeg otpora cijevi R.

POJACALO KLASE A SI. Rad pojacala klase AB POJACALO KLASE B POJACALO KLASE C 5/. 3-12. 3-13. Rad pojacala klase B si 3-15. Rad pojacala klase C 58 . Rad pojacala klase A SI 3-14.

iskoristenja je velik. u i prednapon za rad odabire tako da radna tacka pada u sredinu linearnog di- Radi toga se klasi A jela karakteristike. U strujnom krugu katode nalazi se otpornik Rk. ovaj izvor bi morao imati vrlo stalan napon. pa je njeno leno. jer se promjenom prednapona mijenja radna tacka. Ona postaje jaca samo za vrijeme pozitivnih poluperioda ulaznog signala. principu. Prema polozaju radne tacke na karakteristici cijevi nala. uz katodnu struju od 10 se radna tacka nalazi u donjem dijelu karakteristike (si. dok se negativne djelomicno izoblicuju. Zato se stavlja stalan. gdje jakost anodne struje linearno ovisna o naponu na mrezici. Npr. klasa B.negativan prednapon. Zbog prilicno jake struje mirovanja koja tece i onda dok signala nema. pa uslijed toga na otporniku dolazi do pada napona. radnoj tacki. 3-12. a to je ravni dio karakteristike. dobiti posebnim izvorom struje. a na uzemljenoj strani (M) »minus«. da je ulazni signal malen. Kroz njega prolazi katodna struja J k .: za prednapod od 2 V. Kako struja mrezice redovito ne tece. Radi velikog stupnja iskoristenja elektricne energije ovo se pojacalo cesto koristi u izlaznim stupnjevima predajnika. anodna struja tece samo onda kada je ulazni napon dovoljno visok. Pojacalo radi u klasi B. istoristenje razmjerno ma- Pojacala klase A se upotrebljavaju za naponsko poja£anje i za pojacanje snage. koji mora biti dovoljno velik. Pad napona je po polaritetu takav da mu je na strani katode (K) »plus«. pa niskofrekventna izlazna pojacala za velike snage obicno rade u ovoj klasi. Prednaponom mrezice odredena je »mirna« jakost anodne struje (dok jos nema ulaznog signala) u tzv. Mrezica je negativnija od katode N Koeficijent za iznos pada napona na katodnom otporniku. elektricna energija se trosi. Struja mirovanja jednaka je nuli a anodna struja se sastoji od niza isprekidanih i izoblicenih im- razlikuju se nekoliko klasa pojacala. Anodna struja nja je skoro jednaka nuli. Ovo pojacalo ne upotrebljava se u NF stupnjevima. Potrebna vrijednost katodnog otpornika moze se jednostavno izracunati. ako je radna tacka u dnu karakteristike mirova(si. 3-13). Automatski prednapon mrezice — Prednapon mrezice moze se. ako je moguce zanemariti njihovu neekonomicnost. promjene anodne struje mogle vjerno slijediti promjene napona na mrezici. Ako je prednapon negativniji od zapornog napona mrezice. 3-14) pojacalo radi u klasi AB. u nearnosti. Uz male ulazne signale koji ne prekoracuju linearno podrucje ovo pojacalo radi bez izoblicenja. Osim sto ovo nije ni prak: ticno ni ekonomicno. na Rg nena ma pada napona pa je tacka istom potencijalu kao i tacka M. Takvo pojacalo radi u klasi C. Za pojacala klase A moze se prednapon dobiti automatski (sL 3-16). potreban Rk = U* je katodni ot- pornik: 2V 10 Jk mA io a -20on 59 . potrebno je: bi Da je da se radi u podrucju. To su klasa A. tako da ne izlazi iz podrucja li- — pulsa (sL 3-15). Pozitivne poluperiode ulaznog signala pojaca- Kad mA. klasa AB i klasa Graficki prikaz rada pojacala u C klasi A nalazi se na si. Anodna struja tece samo u jednom dijelu pozitivne poluperiode ulaznog signala. na mrezicu obicno vaju se vjerno. Mrezica je spojena preko otpornika R s na tacku M.

obicno oko 1 MQ. Zato se paralelno katodnom otporniku. 3-16) ulazni signal se dovodi preko kondenzatora Da odvodni otpornik mrezice ne bi kratko spajao ulazni signal. 3-16. C-. za ovo se upotrebljavaju niskonaponski elektrolitski kondenzatori. Vrijednost katodnom kondenzatora za uobicajene elektronke u NF stupnjevima iznosi nekoliko desetaka mikrofarada. Automatsko dobivanje prednapona mrezice padom napona na katodnom otporniku (Rk) A =Aj-A 2 -A 3 direktna (galvanska). nikom R at tzv. Tri primjera veze izmedu stupnjeva: a) transformatorska veza. u kaskadu. U poiacalo (si.Veza izmedu stupnjeva pojadala HI— Ra szLasni ! napon Pojacanje se jednom cijevi je ograniceno. Kod takvog vezanja izlazni signal prethodnog stupnja koristi se kao ulazni signal slijedeceg stupnja. sa tacke nainizeg potencijala. tj. biti transforma- Kod prolaza promjenljive anodne struje bio bi i pad napona na katodnom otporniku promjenliiv. R g Izlazni signal se obicno ne uzi- direktno sa radnog otpornika Ra nego sa onog njegovog kraja koii je blize anodi i sa negativnog pola izvora struje U. a u VF stupnjevima nekoliko nanofarada. On bitno ne utjece na visinu anodnog napona. dodaje kondenzator velikog kapaciteta. koji je na si. Ukup no pojacanje jednako je umnosku pojacanja pojedinih stupnjeva: Rfli Cb ! 5/. Kako je katodni napon nizak. Da se postigne vece pojacanje nekoliko stupnjeva veze se jedan za drugim. mora imati velik otpor. boliziran kapacitetom C kapacitivna veza s radnim otpor- b. RC-veza 60 . b) kapacitivna veza s prigus- SL nicom c) NFP kao radnim otporom. pa ne bi mogao sluziti za stalan Drednapon mrezice. - • • Veza izmedu stupnjeva moze Katodni otpornik je znatno manji od unutarnjeg otpora elektronske cijevi i radnog otpornika anode. 3-16 simf ma 3-17. To je jedna vrsta kapacitivne veze preko kondenzatora Ca i preko izvora pogonske energije. koji djeluje kao kratak spoj za izmjenicnu komponentu katodne stru'ie.

U anodni strujni krug prve elektronske cijevi spojena je primarna zavojnica transformatora. pokretati membranu zvucnika. npr. Impedancija Zp potrosaca prilagoduje se izlaznoz impedanciji elektronske cijevi izlaznim transformatorom T2 ciju potrosaca Z r U ovom slucaju transformira se impedancija. impedancija je. pornik (si. V T oma. otprilike 25% Transformatorska veza izmedu stupnjeva pokazana je na si. Anodni napon i prednapon za mrezice su jednaki kao kod pojacala sa jednom cijevi. Da se poveca snaga izlaznog stupnja moze se vise elektronskih cijevi spojiti paralelno. tivnog otpora. Princip pojacala s paralel- od omskog induk- no spojenim elektronskim cijevima 61 . npr. ljenih. 3-17a. T2 i Potrosaci koji se prikljucuju na izlazno pojacalo obicno nemaju potreban otpor da bi mogli najbolje iskoristiti svu snagu koju cijev moze dati. dok je sekundarna zavojnica u strujnom krugu mrezice slijedece cijevi. ali to moze biti i neki VF transformator. mora posljednji. 3-18. 3-18. Realizira se preko kondenzatora za vezu Cg Kao radni otpor moze se koristiti niskofrek ventna prigusnica (si. 3-19. Tako npr. 3-17c). Paralelno se mogu spajati cijevi. Zbog opasnosti nastajanja neze»divljih« titraja. pri frekvenciji od 800 Hz. veca od njihovog omskog otpora. dinamicki zvuc- Za ^ <=*. Zp! : Rg ^ ! ? Rk I ±Ck nik ima otpor samo od nekoliko SI. sto je premalo! Potrosac se zato spaja na pojacalo pomocu prilagodnog transformatora. Direktna veEa se u radio-tehnici vrlo rijetko upotrebljava. kako je pokazano na si. Tako zvucnik omskog otpora 4 Q ima impedanciju oko 5 Q. Kapacitivno vezivanje stupnjeva najvise se koristi. izlazni stupanj pojacala dati odredenu snagu. Jakost anodtie struje je dvostruko veca. 3-17b) ili ot. 3-19. Za dinamicke zvucni- ke. Izlazno pojadalo izvrsiti nerad. Ako pojacalo treba ki r Cg . Jedan takav primjer je na si. ali su unutrasnji otpor i izlazna impedancija Za upola manji.torska ili kapacitivna. Bolje je odmah upotrebiti jacu elektronsku cijev. Sekundarna zavojnica ima impedan. U strujnom krugu anode je primarna zavojnica izlaznog transformatora koja ima impedanciju Za potrebnu da se postigne odredena izlazna snaga.. paralelno spajanje elektronskih cijevi vrlo rijetko se primjenjuje u praksi. Da se odrede radne tacke mrezicama se moraju osigurati prednaponi UE i i Us 2. samo tronske istovrsne eleksa jednakim karak- teristikama. Impedancije se odnose kao kvadrati brojeva zavoja: £)" Impedancija potrosaca ljena je obicno sastavi Sl. da se potrosac prilagodi pojacalu. Na slici je nacrtan NF transformator T.

- povratna veza *-- u klasi A. cijevi izoblicenja. Tu se sa dijela sekundarne zavojnice izlaznog transformatora uzima napon i vraca na ulaz pojacala. jacalo se u liter aturi naziva PP ili je vima pokazano J signal (ulaz) fzla: »push-pull« (engl. Ulazni transformator Ti ima srednji od~ vojak na svojoj sekundarnoj strani. moze se mijenjati biranjem odvojka na izlaznom transformatoveze ru. pojav- nja u klasi se B u klasi Ako kod povratne veze dio izlaznog signala koji se vraca na ulaz ima jednaku fazu kao i ulazni napon. ne veze u tome da se dio izlaznog signala ponovo vraca na ulaz pojacala. izobli- Na ljuju si. kao i izlazni transformator T2 na svojoj primarnoj. Jedan nacin izvodenja povratne veze vidi se na si. u klasi B i u AB. 3-20. ali ih primjenu u cilatorima. Bit je povrat- Princip niskofrekventnog s eletttronskim cijevima spojenim u protufazi. Ovo upucuje na slozan rad cijevi: dok se u jednoj jakost anodne struje pojacava. kod pojacaAB. 3-2L Princip povratne veze budnog« napona na mrezicama moze se razlikovati klasa ABi od klase AB2. Protufazno raditi NF pojacalo moze klasi »poSI.Povratna veza nici veliku Povratna veza ima u radio-tel> primjenu. Reprodukcija protufaznim pojacalima je zato osobito cist a i vjerna. 3-20. Ulazni signal se dovodi na prikljucnice x i y. Stupanj povratne na si. 3-13 i i si. Takva povratna veza je pozitivna. tolika da jos ne moze teci struja preko mrezica. Kod klase AB2 pobuda je jaca pa preko mrezica tece struja J g . pojacanje postaje vece. Zato se negativna povratna veza upotrebIjava kod NF pojacala gdje se zeli dobiti sto kvalitetnija reprodukcija. Kod prve je pobuda nesto slabija. biti sto simetricnije naci- nog elektronicnog elementa ju i stvara- odrzavaju nepriguseni elektric- 62 . Pozitivna povratna veza ima veliku u pojedinoj elektronskoj protufazno zbrajanje u izlaznom transformatoru uspesno uklanja. pojacala Kod elektronske cijevi izlazni signal ima suprotnu fazu signala. to je negativna povratna veza. Zato se takvom od ulaznog povratnom Znatno vise se primjenjuje protufazno pojacalo. u istoj mjeri smanjuje se i izoblicenje. 3-21. VF stupnjevima i u os- Glavna poteskoca kod gradnje protufaznih pojacala je u tome da Oscilatoii Sklop u kojem se pomocu aktiv- moraju njena. 3-14. u vuci). Tako se postize najpovoljniji i odnos izmedu pojacanja cenja. Zato su faze izmjenicnih napona na mrezicama Takvo poi na anodama suprotne.: »push« »pull« = gurati. »push-pull« Hi PP-pojacalo SI. Prema velicini ulaznog. = Rg l V I i n Rk< I ^ Ck + U I U drugoj se smanjuje i obratno. Pojacalo s protufazno spojenim elektronskim cije- vezorn smanjuje pojacanje. Koliko se smanji pojacanje.

spojena na odvojak Napon uzeti i za povratnu vezu moze se sa kapacitivnog djelitelja iz- mjenicnog napona. Oscilacije nastaju u titrajnom krugu. Cijeli sklop oscilatora moze se ta* koder shvatiti kao pojacalo s vrlo iakom pozitivnom povratnom ve zom. Zato nije svejedno koji se kraj zavojnice za povratnu vezu spoji na katodu. Da se dobiju titraji osobito stalne frekvencije. elektronska cijev i povratna veza. 3-22c). Pokraj zavojnice Li nalazi se zavojnica L2 kojom se ostvaruje povratna veza. Oscilator toga tipa pokazan je ha si.ni titraji (oscilacije) naziva se oscilator. Za izmjenicnu komponentu struje katoda je spojena direktno na kapacitivni razdjelnik u titrajnom krugu. Colpitts-ovom sklopu . kao kod Colpitts-ovog sklopa SI. Tako se dobije Colpitts-ov oscilator. Aktivni element. c) u 3-22. sastav b) ( od zavojnice Li i kondenzatora Ci. tj. godine. dok je katoda (preko izvora ljen #r* rfj. elektronska cijev. uklopljen je u anodni strujni krug triode. 3-22a. Ovo razdvajanje istosmjerne komponente struje od izmjenicne komponente obavlja prigusnica. b) u Hartley-evom. Napon za povratnu vezu dovodi se izmedu mrezice i katode. U praksi se obicno ispravan polaritet odreduje pokusom. 3-22b). Ovdje se vidi da je mrezica spojena na donji dio titrajnog kruga. Povratna veza mora biti pozitivna. Kod oscilatora Hairtleyevog tipa napon za povratnu vezu uzima se s dijela zavojnice titrajnog kruga (si. Katoda triode je za istosmjernu komponentu struje spojena preko prigusnice VFP na negativan pol izvora anodne struje. moze se shvatiti kao automatski sinhronizirani prekidac. Ci i C2 (si. — — SI Osnovni spojevi oscilatora s elektronskim cijevima: a) u Meissnerovom. Titrajni krug. rao je Meissner (Majsner) 1912. umjesto titrajnog LC-kruga u oscilator se moze sta63 i . U torn sliicaju moraju u titrajnom krugu biti dva kondenzatora. a koji na mrezicu. Oscilator s kristalom Q x sa kapacitivnim djeliteljem VF na~ pona. anodne struje) ^zavojnice. bududi da je njen otpor za istosmjernu struju malen a za izmjenicnu struju velik (zbog dodatnog induktivnog otpora!). Bitni dijelovi ovakvog oscilatora titrajni krug. Prvi oscilator neprigusenih titra ja s elektronskom cijevi konstruifeu 3-23.

.. Napon za povratnu vezu uzima se s napona razdjelnika kapacitivnog VFPi i VFP2 su visokofrekventne prigusnice. frekvencije. velik kod oscilatora na si.. paralelnim napajanjem. onda je to oscilator sa serijskim napa- janjem. konkretan slucaj naj- ovih osnovnih oscilatora pobroj varijanata. utjecaj pogonskih uvjeta na frek- kao sto je to kod oscilatora na 3-23. Jedan venciju itd. visina amplitude titraja u sirokom podrucju frekvencija. kao sto je to ..viti piezoelektricni kristal Q. elektronska cijev i titrajhi krug spojeni u seriji. onda je to oscilator sa si.. 3-23. kao sto su stabilnost stoji Od Oscilaton se razlikuju jos 1 po tome kako su prikljuceni na izvor elektricne struje. ono sto je za povoljnije. Svaki od njih ima vise izrazene neke od karakteristika. Ako su spojeni paralelno. 3-22. Ako su izvor anodne struje. U praksi se odabire od mnogih mogucih spojeva oscilatora s kristalom je na si.. 64 .

"i^'\:S^fS^ Wi$0&&^?*W. U naj jednostavnijim prijemnicima kristalni detektor ima danas svog na^ljednika u modernoj kristalnoj diodi. U donj em redu su najprije razlicite kristalne diode.:. ./ S:'. jeftin i svakome pristupacan.:•"/>-':-::. s rani sklop mnogo izvoda. Na kristal koji se nalazio na vodljivoj podlozi bila su prislonjena dva metalna siljka. je integri- 5 Radio priru£nik 65 ..POLUVODlCKE DIODE KRISTALNI POLUVODICI Poluvodicki vali I TRANZISTORI Prve kristalne diode bile su prije cetrd^setak godina konstruirane za potrebe radarske tehnike. desno do njih tranzistori manjih snaga.-. Promjenom struje koja je tekla izmedu kristali upotreblja- su se od prvih dana radioteh- nike. Brattain (Breten) zapazili su (1948) neobicno ponasanje nekih kristala. Istrazujuci svojstva tadasnjih kristalnih dioda J. Razvoj tehnike trazio je kvalitetnije diode. »Kristalni detektor« nacinjen od metalnog siljka koji je prislonjen na kristal galenita ili pirita bio je nekad najjednostavniji demodulator. U gornjem redu lijevo su snazni tranzistori. osobito germanija..^A :'.Q -. Posljednji u torn redu.:/ SL 4-L Poluvodicki elementi. Bardeen (Bardin) i W.

pa slika b) vrijedi i gri za njega. Kristal u kojemu ima supljina i slobodnih elektrona je elektricni vodie. i usavrsio tehnologiju tranzi- SL 4-2. s rednim brojem 32. Zajedno s prvom dvojicom. Tranzistor pokazuje svojstva aktivnog elektronickog elementa. rasporedenim u ljuske. gdje susjedni atomi imaju po dva zajednicka elektrona. stva poluvodica najprije su bila proucena na kristalu germanija. kovalentnom vezom. unutralnjim vanjskim elektronima. razlike su samo u jezi u broju elektrona u unutras- njim ljuskama manij a elektriciteta. germanij i silicij. Nobelovu nagradu (1956).i jednog siljka mijenjala se jakost struje koja je tekla preko drugog. Upraznjeno mjesto se takoder moze premjestati po kristalu. Kada se u kristalnu resetku germanija ugradi. Atom germanija skiciran je na si. Poluvodicki elementi pokazali su niz prednosti pred elektronskim cijevima i do danas ih istisnuli iz vecine primjena (si. 44). b) pojednostavljen i Za svoj rad dobio je. neki atom pete . si. Ovo su oni nazvali »TRANSt'er resISTOR« (»prenasajuci otpornik« i od toga dolazi naziv novog elektronickog elementa tranzistor i naziv pojave tranzistorski efekat). nema slobodnih nosilaca On je izolator. Shockley (Sokli) je dao (1948) teorijsko tumacenje tranzistorskog efekta stora. Cist kristal germanija je vrlo tesko naciniti Medu atome germanija u kristalnu resetku ugrade se vrlo lako i atomi drugih elemenata. Modeli atoma germanija: a) model sa jezgrom. Vec kod sobne temperature poneki elektron je uslijed termickog nemira izbacen iz svog mjesta i po ^ kristalu. nalaze se po elektricnoj vodljivosti izmedu izolatora Oni su poluvodicl Svoji vodica. kvalitetniji poluvodicki elementi i prosiruje njihova upotreba. slobodno se krece Mjesto iz kojega je izbacen moze sada popuniti svaki drugi elektron. Buduci da su za veze vazm samo elektroni vanjske ljuske. Supljine i elektroni se medusobno rekombiniraju.e \ i + it nom like strujnom krugu izazivaju vepromjene jakosti struje u drugome. 4-2a. Razvoj je takav da se skoro svaki dan pojavljuju novi. model Prikazani su samo takav bi se nacin i elektroni u vanjskoj ljusci Preostali dio atoma ima ukupan naboj »+4«. Germanij je element cetvrte skupine periodskog sistema elemenata. Atomi germanija u kristalu medusobno su spojeni tzv. dok je sav preostali dio atoma stabilan i ima naboj » + 4« (si. 4-2b). Takva supljina privlaci slobodne elektrone i ponasa se kao pozitivan nosilac elektriciteta. Male promjene jakosti struje u jed podloge b) . model se moze pojednostaviti tako da se promatraju samo ovi elektroni. U vanjskoj ljusci atoma germanija nalaze se cetiri elektrona i samo oni sudje luju u kemijskim vezama. 4-3a. Na mogao prikazati atom silicija. a termicki nemir ih ponovo stvara. Savrseno 66 cist i Ove se primjese mogu i namjerno pravilan kristal ger- dodati da se postignu odredena elektricna svojstva kristala. W. Takva vodljivost ovisna je o temperaturi i ne da se koristiti. Komana die takvog kristala prikazan je Svojstva kristalnih poluvodica Materijali od kojih su nacinjeni kristalne diode i tranzistori. npr.

Osnovna »sirovina« za proizvodnju poluvodickih elemenata su kristali germanija. galij. aluminij. pa prevladava vodljivost pomocu pozitivnih nosilaca. dakle. trece skupinc nastaju supljine. — SI 4-3. naziva se n-tip kristala. toplinom. bizmut. gdje prevladava vodljivost pomocu negativnih nosilaca elektriciteta. bor. silaca. pili n-tip. za silicij 1300 cm2 /Vs) od pokretljivosti supljina (za germanij 1800. nastaju pozitivne »supljine«. Vec neznatan dodatak stranih atoma daje kristalu dobru elektricnu vodljivost. a sa akceptorom na si. nastalih cmVVs). takoji je Kristal se od: dotiran sastoji neutralnih atoma osnovnog elementa. Elektricna struja tece kroz kristal poluvodica na dva nacina: kao struja elektrona i kao struja supljina. Ti elementi se nazivaju akceptori. Kristal u kojemu ima visak donatora. dok se kristal u kojemu ima vi- sak akceptora. Element! koji donose visak elektrona KRISTALNE DIODE Spoj p-tipa i n-tipa kristala kristal Osnovni poluvodicki mo- ze se dotirati s jedne strane akceptorima a s druge strane donatorima. Djelic kristala germanija: a) potpuno cist germanij. arsen. svjetloscu itd. naziva p^tip kristala. on donese visak od jednog elektrona. 67 . Kristal nazivaju se donatori Ugradnjom elemenata germanija s »ugradenim« donatorom prikazan je na sL 4-3b. Taj elektron je Slobodan i doprinosi vodljivosti kristala. Slicno se dogada i u kristalima silicija skupine. antimon. Kao donatori mogu biti fosfor.ili donori. iona primjesa. silicija i galij-arsenida. o stupnju »dotiranja«. 4-3c. b) s primjekoji donosi po jedan slobodni elektron. slobodnih elektrona. za silicij 500 i — — — — supljina. cj s primjesama »akceptora« uslijed kojih sama »donatora« uvijek nesto slobodnih nodrugim utjecajima npr. Vodljivost kristala ovisi o mnozini dodatnih ato ma. pa kristal moze biti jako ili slabo dotiran. kao akceptori lij. indij. Pokretljivost elektrona je veca (za germanij 3800.

sLobodni elektroni o supljine a) p-tip .

On se sastoji u tome da se. pa se napon pri kojem stru ia naglo poraste naziva Zenerov napon. Karakteristika jedne takve varikap69 . Karakteristika Zenerove diode je na si. 4-6). C. i u propusnom Karakteristike kristalnih dikrividje koje pokazuju kako ovisi jakost struje o naponu: GD za germanijevu. Varikap-dioda Kristalnu diodu. ovisno o visini zapornog svojevrstan kon4-7a i b). Uz odreden napon. Ipak. tj. Otpor u zapornom smjeru redovito je znatno veci od otpora u propusnom smjeru. Analogno ovome u n-tipu kristala ima uz donatore i malo akceptora. 4-6 oznacena sa ZD. Diode kod kojih je ta po Java osobito izrazena nazivaju se Zenerove diode. Slicne pojave je jos godine 1934. plocastog kondenztora ovisi o povrsini ploca i o udaljenosti izmedu njih. Povrsina kristala je stalna ali se debljina zapornog sloj a d mijenja. iako znatno slabije. Zenerove diode se upotrebljavaju kao stabilizatori napona. Zenerove diode izraduju se od silicija i redovito primjenjuju samo u zapornom Prema tome je svaka smjeru. Kako se u Zenerovom podrucju napon na diodi jedva malo mijenja kod promjene jakost i struje. Kapacitet napona. ZD za Zenerovu i TD za Esaki. one vode i u jednom i u drugom smjeru. onaj vec spomenuti. kako znamo. SL oda. Prema tome kristalna dioda je neke vrste promjenljivi kondenzator kojemu se kapacitet moze mijenjati promjenom napona! Dioda kod koje je ova pojava osobito izrazena naziva se »varikap«- dioda (engl. ali ima nesto i donatora.: VARIable CAPacitor« = promjenljivi kondenzator). kristalna dioda Jakim dotiranjem kristalnog p-n- spoja dobio je Japanac L. Zato se zovu »tunelske« diode. kristalu p-tipa akcepsu u suvisku.karakteristika obicne germanijeve kristalne diode oznacena je sa GD. i u drugom tzv. Zener protu niacio. Kod nekih kristalnih dioda pri stru- odredenom zapornom naponu ja naglo pocne rasti. padajuci dio karakteristike nasao je svoju primjenu. u propusnom smjeru. cine dva tipa vodljivih kristala. vanje. Esaki (1957) diodu s karakteristikom TD (si. Radi toga kristalne diode vode elektricnu struju. »tunelskog efekta«. Ta pojava je posljedica tzv. Oni su odvojeni zapornim sloj em koji je izolator. Kvalitet diode kao elektricnog ventila ovisi o omjeru otpora otpora u zapornom smjeru. ne tori U svakom propusnom ili zapornom smjeru dioda jakost Kod germanijevih struje u zapornom smjeru polaga no raste s porastom zapornog napona. Ove diode ne pokazuju zaporno djelo- denzator (si. Unutar toga podrucja dioda ima negativan otpor i moze se upotrebiti kao aktivni elektronicki element u oscilatorima i pojacalima. u izvjesnim okolnostima. kao kroz neki tunel.j evil »tunelsku« diodu 4-6. krivulja pada: jakost struje se smanjuje dok se napon povecava. elektroni mogu izvanrednom brzinom provuci kroz uzak zaporni sloj.

.») P-Si .

spojene u poznati Graetz-ov ispravljac. R3 p V TD -W-rI JUL 4-9a i b. 4-8e. lelni *f kl °P° v \ za ogranicenje amplitude diodama: a) serijski. 4-8c. U seriju s izvorom i Zene- SL 4-10. a) Jednostavan oscilator s tunelskom diodom i titrajnim krupulsa. To je ispravljacki sklop po Delonu i Greb se Ako ma ti je na si. I'll b) 2 «: 1 I se upotrebiti za ogranicenje. ali se najcesce upotrebljava kao stabilizator napona. prema si. d) stabilizator napona sa Zenerovom diodom takoder je neka vrsta sklopa za ogranicenje amplitude ?. na izlazu se dobije udvostrucen napon. Stabiliziran napon uzima se sa Zener-ove diode. Shema malog predajnika s <f) (3f> I SL 4-1 1 L x- I tunelskom diodom je na si. kako je pokazano u primjeru b). Utrostrucivanje frekvencije pomocu varikap-diode 71 . moze se upotrebiti kao pojacalo. L3 C3 J Tunelska dioda. osim za pro pu- mjenu kapaciteta elektricnim b) + 9 nacheru. kao i vakuumska dioda. 4-9c. ljac Kristalna dioda moze posluziti za ogranicenje napona. b) varasklop sa obicnom diodont. Punovalno ispravljanje moze se postici i tako da se upotrebe cetiri diode. Sklopovi za serijsko i paralelno ogranicenje su na si. 4-1 Oa. ali se najcesce upotrebljava kao oscilator. treba upotrebiti dvostruki ispravljac: dvije diode i dvostruku sekundarnu krugom zavojnicu transformatora. u ovom Graetz-ovom spoju diode D$ i D* zamjene konden zatorima (si. Frekvencija je odredena titrajnim LCs. c) s dvije Zenerove diode. Varikap-dioda se. radi pojave ne gativnog otpora u propusnom smjeru. po- Vrlo jednostavan generator pravokutnih impulsa s tunelskom dio- dom pokazan kazan na si. 4-lOb. Pomocu promjenljivog otpornika R* dioda TD dovodi se u podrucje negativnog otpora. 4-9d. I Zener-ova dioda moze i gom. »Kaskadni« ili Villard-ov ispravza udvostrucenje napona pokazan je na si. Radni uvjeti diode odredeni su otporniciR3 i Ri dok je frekvencija im} pulsa ovisna o vremenskoj konstan R4C4. generator cetvrtastih imTD = tunelska dioda rovom diodom spojen je zastitni otpornik. koji treba za svaki konkretni slucaj izracunati. 4-8d).a) b) c) d) D ° X -o 2 -Up £ UsUIb. *-9 iskoristenje elektricne energije. Osnovni spoj za stabilizaciju napona je na si.

spojena je paralelno sa ulazom i sa izlazom. Field Ovakovim pojednostavljemm promatranjem mogu se na vrlo jednostavan nacin rastumaciti neke osnovne pojave kod tranzistora. iako je mehanizam toka struje i pojava oko toga znatno slozeniji. koja je nelinearni element. Shematski prikaz stojnog tranzistora i njegovih strujnih kmgova. 4-12. bipolarni tranzistor je elektronicki element poluvodicki. Bipolarni tranzistori UJT TRANZISTORI Tranzistorima danas nazivamo nekoliko vrsta poluvodickih elemenata. Unipolarni tranzistori imaju ime prema tome sto njihova vodljivost potjece samo od jedne vrste nosilaca elektriciteta. Nazivaju ih takoder tranzistorima s efektom polja ili skraceno FET (prema engl. samo jedan PN-spoj. Kod prvih tranzistora srednji sloj je bio osnovni kristal. c=[iiil<) --®: = b-baza. Na osnovni kristal su sa svake strane nekim tehnoloskim postup Bipolarni tranzistori (»obicni«) su tako nazvani jer u vodenju elektricne struje sudjeluju i pozitivni negativni nosioci elektriciteta. tzv. h = struja kolektora. da je dioda emiter-baza spojena u Tranzistor se redovito spaja tako p-tip n- tip . pa se zato nazwa baza tranzistora i oznacuje slovom b. Utrostrucenje frekvencije s varikap-diodom postize se prema si. Moguce su dve kombinacije poretka vodljivih slojeva: p-n-p ili n-p-n. Zato se govori o tranzistorima tipa P-N-P ili tipa N-P-N. Jc = struja Tranzistor je tipa P-N-P Simboli za crtanje tranziredu vrijede za pojedinacne tranzistore tipa P-N-P i tipa N-P-N. U donjem redu su simboli za tranzistore koji pripadaju nekom integriranom sklopu 4-13. Tranzistor tipa P-N-P shematski je prikazan na sL 4-12. »varaktor«. emitera. Ti slojevi nazivaju se errater (e) i kolektor (c). Specijalna varikap-dioda. sastavljen od tri sloja kristala. Titrajni krug LsCs propusta samo trecu harmonicku frekvenciju. emiter (e baza (b) koiektor (c) ®: e-emiter. J b = struja baze. Tit raj ni krug L1C1 propusta samo osnovnu frekvenciju /. Cesto ih oznacuju slovima (Unijunction Transistor). U gornjem 12 . U i nazivaju praksi se jednostavno tranzistorima. Paralelno diodi je spojen titrajni krug L2C2 koji kratko spaja struje druge harmonicke frekvencije. SL stora.) tern. koje imaju jednu zajednicku elektrodu. pojavljuje se cijeli spektar visih harmonickih frekvencija. naneseni slojevi drugog tipa kristala. 4-11. koiektor H:l 5/. vrlo cesto upotrebljava za Jednospojni umnazanje frekvencije. imaju tranzistori ali dvije baze. Pojednostavljeno se moze promatrati kao da je tranzistor sastav- kom ljen od dvije diode: »diode« emiter-baza i »diode« baza-kolektor. bez blize oznake. Na diodi. Obican. Effect Transistor).

Kod oznacuje grckim slovom a a= Tehnologija tranzistora Tranzistori se izraduju na neko liko razlicitih nacina. Na timnrjestima ude nesto materijala zice u podrucja kristal i stvore se mala je uz stalan napon izmedu kolektora i emitera. drugaciji. Postupci za dobivanje slojnih tranzistora su legiranje. 73 . a dioda baza-kolektor u nepropusnom smjeru. Odnos promjene jakosti struje kolektora A/ c i proIjava mjene jakosti struje baze AJ b definira se kao faktor strujnog pojacanja tranzistora (u sklopovima sa zajednickim emiterom) i biljezi se grckim slovom 6 (»beta«): Nekadasnji tackasti tranzistor shematski prikazan na si. sto je a blize jedinici. auto- struje struje emitera \J e definira se kao faktor strujnog pojacanja tranzistora (u sklopovima sa zajednickom bazom) i obicno se i principi sasvim tranzistora se strujom baze ne samo regulira nego i omogucuje tok elektricne struje izmedu emitera i kolektora. Na osnovni kristal. tranzistora oscilatorima. 4-14a. vrlo su osjetljivi p-germanija. a baza mrezici. dok se emiter kod tranzistora strujanje slobodnih nosilaca elektriciteta izmedu emitera i kolektora u kristalu regulira strujom baze. Tranzistor se najcesce upotrebu sklopovima kod kojih je emiter zajednicki. a u drugoj da ne tece. ako su oba izvora struje istovremeno spoJena. Vrhovi sve^ zica su na kristalu razmaknuti ga nekoliko desetaka mikrona. pa su se prije i nekih 35 godina. jos upotreblj avail u nekim VF primjenama. Snop elektrona izmedu katode i anode regulira se naponom na mrezici. obicno od n-tipa germanija koji je ucvrscen na metalni nosac i koji ce biti baza tranzistora. prislone se dvije tanke zice od izabranos materijala. Faktor p je redovito mnogo veci 1 i. Medutim. Analogija tranzistora je. Prvi tranzistori su bili »tackasti«. samo obzirom na primjenu. struja u krugu emitera otvara kolektorsku diodu. s dok su fizikalni elektronske cijevi i razumije se. Po tome bi se ocekivalo da u prvoj diodi tece struja. Odnos promjena jakosti kolektora A7 tf tranzistorski efekt. izvlacenje Sto je a blize jedinici. Faktori pojacanja a i p povezani su relacijom: od ne smiju se opteretiti vecim snagama. iznosi nekoliko desetaka^ do nekoliko stotina. On omogucuje primjenu u pojacalima. Tackasti tranziston pojacanje. kolektor anodi. iako je ona i smjeru! spojena u nepropusnom Male promjene struje u krugu baze uzrokuju znatno vece promjene struje u krugu kolektora. mogu se postaviti analogije: odgovara katodi.propusnom. 1. i difuzija. Tako bi i bilo kada bi se svaki od izvora posebno spojio. Ova se pojava naziva Uporedujuci dva aktivna elektronicka elementa. tesko seproimaju malo izvode ujednaceni. formalna. matskim prekidacima itd. dok se danas izraduju samo »slojni« tranzistori i to razlicitim tehnoloskim (»alfa«): A7C A/e uz stalan napon izmedu kolektora i baze. vec prema konkretnom tranzistoru. to je B veci. Pustanjem impulsa jake struje zice se pritale na kristal. Granicna im je frekvencija bila dosta visoka. Faktor a redovito je manji od Pojacanje tranzistora je to vece postupcima. triodu i tranzistor.

dok kristalna plocica sluzi kao baza. Sve se zagrije. Ovako dobiveni tranzi p-tip i germanij a. Tako nastaje n-tip kristala. 4-16). odreduju elektricna Postupak se moze vrlo 5/.Slozenijim tehnoloskim postup- cima danas se proizvode tranzistori pod nazivima: »mesa«. Epitaksijalnim postupkom se na osnovni kristal nanese vrlo tanak sloj iste kristalne strukture. Dotiranje se vrsi dok je kristal jos rastaljen. Shematski prikaz mesa-tranzistora 74 . Na stor je tipa P-N-P. To je baza tranzistora. Tako se do* bije kolektor (si. SL Prvi oblici tranzistora: a) sa siljcima (»tackasti«). 4-15. »mesa«. Izrada je vrlo tranzistora i skup izvlacenjem neprxkladan postu »Epitaksija« je u kristalografiji naziv za orijentirano srascivanje kristala. baza i emiter. ali drugacije dotiran. npr. Da se postignu odredena svojstva upotrebljava- ju se najrazlicitiji oblici baze i emi- naizmjence dobivaju n p slojevi. p-germanij. Geometrijski lik naparenih elektroda ima velik utjecaj na raspored elektricnih polja kod tranzistora. in dij se rastali i prodire u germanij. Postupak se moze vrsiti istovremeno na vecoj plocici kristala i tako se odjednom dobije velik broj tran zistora. Tako se na tim mjestima dobije ostatak indija spoje se dovodne zice za emiter kolektor. Mesa-tranzistor je shematski pri- metaLni nosac kazan na si. b) legirani (»slojni« ili »spojni«) tranzistor 4-14. Ako je to. Osnovni kristal sluzi kao kolektor. debljine oko 1 mikrometar (mikron). a za tim akceptorom koji najprije neutralizira djelovanje donatora i onda stvara p-tip kristala. Postupkom difuzije pak. Na jednom dijelu baze se zatim napari aluminij i tako dobije sloj p-tipa za emiter. kao i kod »mesa« postupka. Kristal se polagano izvlaci iz taline i tako se nanose se. Natalozeni zije. Na si. najprije donatorom da nastane n-tip kristala. Izvod baze b i emitera e su blizu jedan drugome. Naziv je dobio od spanjolske rijeci »mesa« = stol. Ostatak kristala oko baze i emitera se ukloni i tako se dobije karakteristican ravan oblik. Iz njih se izrezuju n-p-n kristali za i N-P-N tranzistore. tehnoloskog postupka difu plocica osnovnog kristala izlaze se u inertnoj atmosferi parama donatora ili akceptora. ^'R« Kod r^^ slojevi difuzijom prodiru i u kristal tamo mu svojstva. Debljina slojeva regulira se brzinom izvlacenja kri stala a vodljivost slojeva kolicinom primjesa koji se dodaju talini. na njega se napari antimon ili arsen. 4-15. »epitakkristal sijalni« i »planarni« tranzistori. dobro kontrolirati i zato je pogodan za Indus trijsku proizvodnju tranzistora. 4-14b je shematski prikaz starijeg slojnog tranzistora koji je dobiven postupkom legiranja. Na osnovnoj plocici kristala n-tipa germanija stavljeno je sa svake strane po zrnce indija.

Na njih se spoje odvodne zice pomoeu aluminijskih elektroda. prstenovi. Strukturna shema silicijevog planarnog tranzistora 57. dakle koji se dovodi na poser> nu upravljacku elektrodu. te ostali polu vodicki elementi. koji se nacine difuzijom. 4-18. Kroz nju ne tece struja. Preko svega se opet nanese silicijev oksid (kvarc)! kao izolator i zastitni sloj. Po tome je FET znatno slicniji elektronskoj cijevi (triodi) nego »obicnim« tranzistorima (si.Tranzistori sa efektom polja (FET) iii::r kolektor FET-ova ima vise -^w^w^w^^ ma vrsta. de- Na beo oko 1 mikrometar (mikron). (gejt-elektroda). (FET) pruge. metaLm nosac St. »cesljevi« drugo. Upravljacka elektroSt. elektroda osnovni se kristal silicija prvo nanese oksidni sloj (SiOs). ali svije zajednicko postojanje odre- denog kanala u poluvodicu kojim tece elektricna struja. . Zatim se izjetkaju mjesta za bazu i emiter. tera: i kod Tranzistor sa efektom polja kojega su »vrata« g. Kroz sam kanal mogu teci elektroni (n-kanal) ili sup ljine (p-kanal). 4-17. Slicnim postupcima se i proizvode kristalne diode. pritaljena na prepay ir ami silicijevu plocicu (»JFET«) Presjek strukture modernog pla- narnog tranzistora vidi se na 4-17. Epitaksijalni stor mesa-tranzi- da svojim elektricnim poljem smanjuje sirinu kanala i tako djeluje na jakost struje. 4-18). Planarnim postupkom dobiju se tranzistori najboljih svojstava. si. Na struju u torn kanalu moze se kod FET-a dje lovati elektricnim poljem. naponom 4-16.

gejt) nacinjena od p-tipa kristala. Svim oyim tranzistorima zajednicka je pojava da kolicina nosilaca elektricnog naboja. Ima i takvih FET-ova. Obje zone Na si.Ulazna elektroda »kanala« nazlva se a) b) »izvor« ili surs-elektroda i (engl. kristalna plocica. izoliranim »vratima« gi i g2. Na si. prisutnih u »kanalu« s povecanjem prednapona. drejn). prikazan je takav FET. gejt) utjece na stvaranje p-kanala. stirs) i »d« (»odvod«. pa se moze pobudivati bez utroska elektricne energije. »Izvor« je telektroda koja odgovara katodi. kao i elektronska cijev.: »source« = izvor) biljezi se slovom s. »odvod« odgovara anodi. tj. preko 10 oma.odvod). si. Kazemo da kanal >>osiromasuje« (engl. dok »vrata« odgovaraju mrezici. Za razliku od ove vrste FET-a upravljacka elektroda poluvodica kristalom (»Junction FET«. shematski FET-ovi se izraduju tehnoloskim postupcima koji su uglavnom sli6 ni onima za proizvodnju planarnih kod kojih srasla s je tranzistora. od kojih je prikazan na si. hancement): sa formiranjem vodljivog kanala »obogacivanjem« (en»prednapona« nema vodljivog kanala izmedu elektroda »s« (»izvor«. pa struja ne moze teci od njih u »kanal«. Vidi tekst a) bez MOS-FET 76 . g si izolator SI. »JFET«). 449. svom obliku SI troda 4-18 je upravljacka elek(vrata. d) IGFET sa n-kanalom. e) MOSFET s dvojnim. Izlazna elektroda (d) je »odvod« ili drejn-elektroda (engL. postoje upravi takvi FET-ovi kod kojih je ljacka elektroda izolirana (»IGFET« jedan ili »MOSFET«). uz kanal n-tipa slicne odgovarajucirn karakteristikama triode. b) FET sa p-kana \om.: »gate« - karakteristike FET-a su po 4-20. p-tipa prikljucene su na zaporm napon. jih se dogada suprotno! Na 4-21. Upravljacka »drain« . Simboli za FET-ove: a) FE1 sa n-kanalom. c) crtacki sim~ bol za ovu vrstu FET-a. b) negativni elektricni naboj na elektrodi »g« (»vrata«. I (engl. depletion mode IGFET). kod koshemi. c) FET sa izoliranim »vratima« (IGFET ili MOSFET) i p-kanalom. Ulazni otpor FET-a s izoliranim u »vratima« je vrlo velik. 4-20 su prikazani crtacki simboli za FET-ove. To znaci da je kod FET-a koji ima n-kanal prednapon na gejt-elektrodi takoder negativan. 4-21. kao i »supstrat« (sp). postaje sve manja. elektroda (g) naziva se »vrata« ili gejt-elektroda vrata).

Ima ih za niske kao i za vrlo visoke frekvencije. prva baza bi \ druga baza bt. formiran je p-kanal (engl. Drejn-elektroda (»odvod«) je na suprotnoj strani. 4-23. Surs-elektroda (»izvor«) s je na onoj strani gdje se nalazi i upravljacka elektroda g. enhancement mode IGFET). Vertikalna deblja linija nije nacrtana citava.Kako se vidi na si. troda je u cvrstoj vezi sa limenim kucistem. Shematski prikaz presjeka kroz poluvodicke slojeve najnovijih tranzistora tipa VMOS-FET. »3N200« i slicni). U takvom se elementu ne ocituje opisani tranzistorski efekt. Prikljucak supstrata sp je najcesce spojen sa »surs-elektrodom« s. onda je strelica u crtackom sim- bolu okrenuta na drugu stranu. tamo gdje je kod drugih FET-ova supstrat. vodljivi kanal nije bio nacinjen. dakako i takvih FET -ova kod kojih na slican nacin (»obogacivanjem«) nastaje n-kanal. unijunction-transistor) je poluvodicki element koji se sastoji od jednog n-sloja na kojemu 12OLAT0R fsro 2 ) (elcklroda) SL 4-22. ubaceni nosioci naboja jako smanjuju otpor izmedu bi i emitera. tj. binu kroz nekoliko slojeva. SI. On ce odbojnim silama svog elektricnog polja potisnuti elektrone u dubinu n-sloja. Zato se FET redovito isporucuje s kratko spojenim elektrodama. Ona je nacinjena tako da seze u du- je FET unisten. Ova elek- Jednospojni tranzistor (UJT) Jednospojni tranzistor ill UJT (prema engl. »verti- kao na si. 4-21c. tikalni rukovanju s FET-om treba vrlo pazljiv. Crtaju se u shemama prema si. tece kroz UJT neka slaba struja mirovanja. Tanak sloj poluvodica je tako »obogacen« pozitivnim nosiocima. Vidi tekst su dva prikljucka. vec s prekidima. pa je odvodenje topline znatno poboljsano. a u njega je umetnut p-sloj nazvan emiter e. ali kroz sve slojeve! VMOS-FET podnosi razmjerno veca opterecenja. kao slovo V. FET se lemi s uzemljenim lemilom pincetom! i pridrzava uzemljenom Danas ima i takvih MOSFETA kod kojih su »vrata« zasticena ugradenim Zenerovim diodama (npr. 4-21a. tako da je bi pozitivna. 4-21b. pa je kolicina elektriciteta koja se donese samo dodirom prsta dovoljna da napon na torn »kondenzatoru« prede vri* Pri biti jednost probojnog napona i time Pod imenom »snazni FET«. Njegov je shematski prikaz na si. Otuda ime ovih FET-ova. Takav se element moze predociti 77 . kada gejt-elektroda g do bije negativan prednapon. Ako se dioda e-bi polarizira izvana u propusnom smjeru. Ima. U ovom FET-u takav kanal ce se pojaviti tek onda. I kapacitet »kondenzatora« »vrata-kanal« je malen. Pazljivom citatelju nije izbjeglo da kroz VMOS- -FET elektricna struja tece kalno«. Probojni napon izmedu »kanala« i »vrata« je nizak kod danasnjih FET-ova oko 18 V. 4-22 pokazuje kako su u takvom VMOS-tranzistoru rasporedeni pojedini slojevi i njegove elektrode. Zatvaranjem strujnog krugapreko baze. pa ga zato nazivaju i dioda sa dvije baze. Taj se spoj otklanja tek onda kada je FET ugraden u uredaj. »verFET« i »VMOS-FET« nastav- Ijeno je razvijanje ove vrlo pozeljne vrste tranzistora.

odstupaju i do 50%. Tiristor se upotrebljava kao sklopka za vrlo jake struje. namjenjen upravljanju izmjenicnim stru jama. koji se zovu katoda. pa su prema tome UJT promjenl j ive struji velicine.Svi parametri tranzistora ovisni su o naponu i jakosti struje kolektora. »gejt« i anoda. Ipak cemo ih naci u nekoliko primjena i u ovoj knjizi. UJT (engl nadomjesnom shemom na si. tera« . u kojoj se otpor Ri mijenja napo nom izmedu emitera i baze bi. Karakteristika tranzistora koja pokazuje ovisnost jakosti struza je kolektora J c o struji baze stalan napon kolektora E/ c Tranzistor je u sklopu »zajednickog emi- h . porastom struje kroz naglo poraste struja anode Na nju se onda vise ne moze utjepreko upravljacke elektrode.Karakteristike tranzistora Osnovni podatak koji karakterizira bipolarni tranzistor je tip tranzistora. 4-23c. u poretku PNPN. U radio-tehnickim sklopovima se rijetko upotrebljava. b) sim« bol za crtanje i c) priblima nadomjesna shema UJT-a 4-23. oznacenih kao istovrsni. ([JtA) 4-24. pa se moze predociti kao dva tranzistora PNP tipa i tipa s dva zajednicka sloja. P-N-P ili N-P-N. pa se jed- upotrebljava nospojni tranzistor kao prekidacki element. tit. Ta je Ovisnost struje kolektora J e o baze J b za neki tranzistor i odreden napon kolektora (u fea sklopu zajednickog emitera) pokazuje si. I tiristor i trijak se rijetko upotrebljavaju u radio-tehnickim sklopovima. Iz tiristora izlaze tri izvoda. Slijedeci vazni podaci su faktori strujnog pa jacanja a i B. Karakteristike pojedinih primjeraka tranzistora. »junidzanksn«): a) dvije bate UJT-a t njegov emiter (e) nacinjen dvfuzijom u poluvodicki kristal. promjena skokovita. cati 100 200 Trijak je slican element. Moze se predociti kao antiparalelni spoj dvaju tiristora. Silicon Controlled Rectifier). je poluvodicki element koji se sastoji od cetiri sloja poluvodickog kristala. NPN Malim »gejt«. 78 -Jb SI. 4-24. SI »Jednospojni« tranzistor ili Unijunction. Karakteristike tranzistora najcesce prikazuju ovisnost jakosti struje kolektora Jc o naponu U c ko lektora za razlicite jakosti struje Tiristor Tiristor ili SCR (engl. Oznake »MAKS« i »MIN« pri* padaju granicnim karakteristikama za tranzistore koji su jednako oznaceni.

4-25. 4-26 je izgled krivulja koje baze Jb . 4-27a). kolektorskom stru79 . Zato se karakteristike definirati FET-a mogu nacin. Jakost struje kolektora ovisi jos samo o struji baze. To je slicno kao kod triode: anodnom strujom se upravlja i 4-25. kao i o naponu izmedu »izvora« i »odvoda« (U d ). Emiterski sklop odgovara normalnoj upotrebi triode kod koje je katoda zajednicka (cesto jos i uzemljena) elektroda. dok je na desnoj strani slike skup karakteristicnih krivulja koje pokazuju ovisnost struje J d o naponu U d kao i o Oblik tih krivulja ostaje isti onda. Oni se najvise upotrebljavaju. Zaiednicka elektroda Tranzistor ima tri elektrode pa -2 -Ug{V] Ud(V]- SL 4-26. dok vec iznad nekoliko desetinki volta ostaje skoro konstantna. napona i vlada izmedu surs-elektrode 40 20 Q koji gejta Jbfj/Aj promjenama napona izmedu Karakteristike bipolarnog tranzistora. kolektorskog napona. de katomrezice. i I kod FET-a se moze definirati pojam »strmine« kao odnos promjena struje »odvoda« {AJd ) i promjene napona na »vratima« (AW: AUg I po drugim odgovarajucim pa rametrima FET je poluvodicka ana- log! j a elektronske cijevi. Povuce se paralelna linija s osi ordinata za neki konkretan napon kolektora i ocita se kolika promjena struje kolektora odgovara nekoj promjeni struje baze. kad je napon U g pozitivan. elektricnom strujom koja tece izmedu surs-elek nama »prednapona«. obicno upravlja promje tj. Lijeva krivulja je J d /Ue karakteristika. Sklopovi u kojima se tranzistor upotrebljava tako da je emiter zajednicka elektroda nazivaju se »emiterski sklopovi« (si.). si. na slican Na si. Uz povecanje pokazuju kako struja »odvoda« (Jd) zavisi o prednaponu na »vratima« (U. Za prakticnu upotrebu obicno se navodi samo faktor strujnog poja^ canja p. One kako struja drejn-elek- jedna od njih uvijek mora biti zajednicka ulaznom i izlaznom strujnom krugu. triode. Ta se ovisnost nag- lo mijenja za niske napone kolek tora. jakost struje Jc se ne mijenja. (»vrata«). pokazuju Karakteristike FET-a. . Faktor strujnog pojacanja ocitava se iz dijagrama vrlo jednostavno.Karakteristike FET-a U FET-ovima se. 60 -• trode (»izvora«) i drejn-elektrode (»odvoda«). |3 Ue . Krivulje pokazuju ovisnost kolektorske struje (Jc) o struji haze (Jb ) i o naponu izmedu kolektora i emitera (U c) 5/. trode (Jd) ovisi o prednaponu na gejtu (UJ i o naponu izmedu drejni surs-elektrode (Ud ) Kod tranzistora koji rade u emiterskom sklopu.

»vrata«.Uc + nickim kolektorom nekada kaze da je to »emitersko slijedilo« (»Emiter Follower«). a izlaz potrosacu. uz uvjet da se ulaz dobro prilagodi izvoru signala. b) sa zajednickom bazom. Zato se za sklop sa zajed- Ub - . Osnovni sklopovi za upotrebu FET-a u pojacalima prikazani su na 4-28a. Sklopovi u kojima je tranzistor upotrebljen sa zajednickom bazom odgovaraju sklopovima sa zajednickom mrezicom kod triode. slicno kao kod (»Cathode Follower«) sa slijedila triodom. Kod ovih »sklopova baze« ulazna impedancija je malena (oko 100 Q) dok je izlazna imipedancija velika (vi§a od 100 kQ). Osnovni sklopovi za FET: a) sa zajednickim izvorom (surs). zajedsi. Pojacanje snage veoma je veliko. S = izvor »sig^ 4-27. Ulazna impedancija je velika (50 kQ do preko 500 kQ). si. b) C2 Uo- ii Rs © Kod »kolektorskih sklopova« zajednicka elektroda je kolektor. 4-28. sa zajednickim odvodom (drejn) je anoda triode zajednicka elektroda. Na si. 4-27b zajednicka je baza. dok je preostalom nala«. 80 . do nekih 40 dB. Pojacanje snage moze doseci oko 20 dB. c) sa zajednickim kolektorom. Zbog relativno male razlike ulazne i izlazne impedancije olaksano je prilagodenje izmedu veceg broja stupnjeva u pojacalima. Prvi i posljed- SL Osnovni sklopovi tranzistozajednickim emiterom. dok »izvorsko slijesi. I ovdje je naponsko pojacanje malo manje od jedinice. Ostala objasnjenja it tekstu sklopu ulazni otpor (impedancija) malen. 4-28c prikazuje dilo« (Source Follover) sa zajednickim »odvodom« (d). na si. b) sa zajednickim vratima (gejt). ra: a) sa nji ulazni od ovih sklopova imaju vehk otpor.jom upravlja se preko baze. 4-28. 4-28b je zajednicka elektroda g. Oni odgovaraju sklopovima kod kojih St. nicki je »izvor« (s). Izlazna impedancija je vrlo malena (500 Q katodnog i manje). U sklopu.

„T Za stabilizaciju radne tacke tranqfejo i zistora upotrebljavaju se s otpornici negativnim temperaturnim koefici jentom. Sredstva za odabiranje i stabilizaciju radne tacke tranzistora (vidi tekst) Stabilizacija radne tacke Karakteristike bipolarnih tranzistora ovise o promjenama temperature. Isprav- Otpornik baze R b moze se spodirektno na kolektor (sL 4-29b). on se zagrijava. Rb (si.dodavaniem elektrolitsk^ jcnnTpr" zatora ^paralelna emiterlkonT otoordo ni]ya 1J£aJSF po^acalo^on iznosi 10 lqOqjJF. Sto je 6 Radio prirucnik 81 . za istu promienu temperature. U praksi se zato ovakav nacin uglavnom ne upotrebljava. ernit^ra postize se negativna po- Kod stabilizacije stabilizacije je K < K — 1. Stupanj stabilizacije izrazava se tzv. u praksi jeTgToko 10 puta Veci oq K b 2 dok je radni ot pprniT^ koJeKtora It ne^to manji pd R b2 i)tporhikom u strujnom krugu luje i . Ovim se nacinom po stize oko tri puta bolja stabiliSBetfa. bude podjednaka.stora^Tsl. Kako kroz tranzistor stalno prolazi struja. # vratna_veza_ koja osigurava jo§___bq_ Jju stabilnojsjt _jEagne Tacke _Jranzjr. Naicesce se up otrebliava razdjel5* n ^-^ZpZ352S Aiega one otpornici R*uJi&. tranzistorske struje ne smiju biti jade nego je to potrebno. 4-30b). Da se sprijeci nepotrebno zagrijavanje. dok ie u pojacalima VF dovoljno gj nEJjj jnanje. Kojiput ovo nije dovoljno pa treba radnu tacku tranzistora stabilizirati na poseban nacin. Na ovaj se nacin postize stabilizacija radne tacke negativnom naponskom povratnom vezom. Osim toga u blizini tranzistora ne treba stavljati druge sastavne dijelove koji se griju. NTC-otpornik upotrebljava se kao dio razdjelnika napona nom kombinacijom vrijednosti NTC-otpornika R i otpornika Rs moze se postici skoro potpuna stabilizacija. . koji se takoder zagrijavaju. Ova djejiti Vrlo dobra temperaturna stabistavljanjem kristalne diode D u razdjelnik napona (si. da temperaturna ovislizacija postize se nost promjena elektricne vodljivosti na izmjenicni napon signala pa se smanjuje pojacanje. lacania do Voj^gp bi doslo uslijed negativne povratne yeze sprecava se Smanieniem pou . Kristalna dioda mora biti nacinjena od iste vrste kristala kao i tranzistor. 1. tzv. koji jc definiran kao odnos promjena jakosti struje kolektora u stabiliziranom i nestabiliziranom sklopu: K= Ako A Jc (stab) A Jc (nestab) nema. NTC-otpornici. Radna tacka u ovom spoju je kod promjene temperature nestabilna. U blizini su obicno i drugi element! uredaja.c) i r SI 4-29. 4-29d) . (sL 4-30a). faktorom stabilizacije. Najjednostavniji nacin odabiranja radne tacke je preko posebnog otpornika baze. 4-29a).

4-32.. |r L(IM. RC-pojacala . Prednapon ili za bazu dobije se potenciometarski. Opet emiter zajednicka elektroda je Veza sa prethodnim i slijedecim stupnjem je kapacitivna. odnosno 20 puta manja sa odredenom stabilizacijom nego bez nje kod iste razlike temperatura. Ct i C2 su kondenzatori vehkog elektrolitski kapaciteta PRIMJENA TRANZISTORA Pojacala s tranzistorima ulaz Tipicno transformatorsko poja s tranzistorom prikazuje si.12V je emiter. tranzistora: Temperaturna stabilizacija a) otpornikom R koji koefici- ima negativan temperaturni jent (NTC).T. SI 4-31. Emiterski otpornik Ri odreduju i razdjelnik napona R2/R3 radnu tacku tranzistora. s kondenzatorima C2 i Cs. i Jedan kraj sekundarne zavojnice ulaznog transformatora Ti uzemljen je za izmjenicne struje kondenzatorom C2. b) kristalnom diodom D. Kod oba radne tacke je pojacala stabilizacija postignuta kombi iztaz SI 4-30. stabilizacija je bolja. Tranzistorsko pojacalo koje prethodnim stupnjem spojeno preko kondenzatora C2. otpor tranzistorom.05 znaci da je promjena struje kolektora 5%. 4-31.pomocu otpornika R2 i Rs iz izvora rfrr® i-??"-iju R2 | ! | i- struje napajanja. kod VF pojacala to su titrajni kru^ovi MF transformatori. 4-32 je s nog pojacala kom R2. Zajednicka elektror da 0+9.. Tranzistorsko pojacalo sa ulaznim (Ti) i izlaznim (Ts) trans formatorom.) 1 shema tzv. Kod NF pojacala to su NF transformation. Pojacalo je s prethodnim i slijedecim stupnjem vezano preko transformatora Ti i T>. Uz germanijev tranzistor mora se upotrebiti i germanijeva dioda mora faktor stabilizacije manji. Prednapon za bazu dobije se potenciometarski. Su slijedecim stupnjem spojeno je preko konje s izlazni denzatora Cs.C. calo 82 SI. Prednapon baze ulazni signal su spojeni seriiski. K = 0. Prvi je ulazni a drugi kondenzator tzv. Ako je tranzistor TR silicijev i dioda biti silicijeva. Ulazni signal dolazi paralelno s otporni- Na si. npr.

4-35 oscilator u Colpitts-ovom spoju. koji je za pravo varijanta Colpitts-ovog osci latora pokazan je na si.nacijom emiterskog otpornika Ri i razdjelnika napona (R2/R3) za prednapon baze. Uz male preih je i Pomocu ciniti i tranzistora mogu se nageneratori signala kao Sto pilasti. Kao granidna frekvencija navodi se ona kod koje strujno pojacanje padne na jedinicu. To je Meissner-ov oscilator u tranzistorskoj izvedbi. * • i ~^. 4-36. Za ilustraciju je na 83 . Na si. koji se od originalnog oscilatora s elektronskom cijevi razlikuje po dobivanju prednapona i SL 4-35. 4-33 pokazuje oscilator s induktivnom povratnom vezom. me nim oscilatorima sa elektronskim cijevima. Tranzistorski oscilator koji odgovara Colpitts-ovom oscilatoru Tranzistorski oscilatori s kristalorn daju vrlo stabilne VF signale. Pri tome se ne smije zaboraviti da su para. metri tranzistora jako ovisni o frekvenciji.. Sve jaci utjecaj imaju unutrasnji kapacitet i induk- na pa se kod tranzistorskih oscilatora uzrokuju pomake u fazi i naponima. ali je Slijedeci primjeri pokazuju sheoscilatora koji odgovaraju tipi& moguc i cijeli niz drugih kombinacija. tako da poslije granicne frekvencije tranzi^ stor jednostavno »nece« da oscilira. mora cija. Svojstva tranzistora na visokim frekvencijama znatno se razlikuju od onih na ni2im frekvencijama. sistor pa tran- paralelno na- snoj ima veliku primjenu u impultehnici. a na si. ^ + SL 4-33. Na lator si. »Meissner-ov« oscilator s tranzistorom visokim frekvencijama kompleksne velicine. 4-28a bila je s «og pojacala shema slit FET-om. Kristalni oscilatori s tranzistorom mogu se naciniti na mnogo nacina. Tranzistori su u radu jace ovisni o promjeni temperature new cijevi tiviteti koji medu strujama SL 4-34. Svi parametri tranzistora su f—. 4-37 je slican oscilator sa FET-om. SI. Sva se tri prikazana oscila tora napajaju serijski. 4-34 je tranzistorski osci- make moguce pajati. po dodatnoj stabilizaciji emiter- skimi otpornikom. su cetvrtasti. Na si. To opadanje je naglo. Oscilator s kristalom. »Hartley-ev« tranzistorski oscilator provesti §to bolja stabiliza- Snaga oscilacija opada s porastom frekvencije. Tranzistorski oscilatori Tranzistorski oscilatori mogu se naciniti na vige nacina. itd. u Hartley-evom spoju.

si. tranzistorskih uredaja kod kojih je. omogucuju razlicite kombinacije. 4-32a i c) kao i dva puta s tranzistorom N-P-N (si. spot en na negativuLpoL izv ora struje napajanja. ali i takvih kojih je »uzemljen« negativni izvora struje. PonmtetTji^ r aju 15iti obrnuti! KoIek tQ r rnp p*spo ien s rie gativmn£Ia^ prnit ec biti s pQzjJLJjqiim polom. jer krivi polaritet vecinom uzrokuje unistenje tranzistora. pri tome je potrebno raditi promisljeno i pazljivo. 4-39c i TC2 Kristalni oscilator s FET-am. a na i SL 4-37. prema tome.— 4-38 shema astabilnog multivi bratora sa tranzistorima. I to je varijanta oscilatorskog principa prema Colpitts-u d). mp ze fori Jff pjen pozitivnim pojoni izvora strain tivni pol izvora ' i je tre n^'stor tip? emit. nume- ricke biti i (»displeje«). d negativan pol izvora elektricne energije. je Prema ovim uzorcima se vidi da u istom uredaju moguce zajedno ! R3 A t- JUl. vV^ Astabilni s upotrebiti tranzistore tipa P-N-P i tipa N-P-N. ali fazu su im suprotne. dva puta s trail zistorom P-N-P (si. foto-elemente i suncane baterije. gdje bude rije£i o nji hovoj primjeni. Ako je multivi brator naeinjen simetricno impulsi A i B su takoder simetricni. 4-39. »uzemljen« (sa sasijom jen) pozitivni pol. Osim toga jenegaanodne struje skoro uvijek spojen sa sasijom i uzemljen. Pri tome je na si. A kguJ^ __ -N^ TaH a ie j ranzistor tipa P-N-P. Razumije se. 84 . gffri trn n7i Qtora nij£ takQ Tfo koji IgagS odgQvara anodi l£frtP r fj^ktroriske cii gvi. Nacrtane su sheme istog niskofrekventnog pojacala. od ko jih su cetiri tipicne na si. »alfa-numericke« pokazivace O nekima od njih ce elektronskih cijevi polaritet struje napajanja je uvijek takav da je anoda pozitivna a ka izvora Kod govora na onim mjestima u ovoj Ttnjizi. spo kod pol €)T _~4 +Ci C3 J r VF „ IZLA2 Tranzistori.qr. Astabilni multivibrator je izvor cetvrtastih impulsa koji se uzimaju s jednog ili s drugog kolektora. R2 stora. foto-tranzistore. uzemljen pozitivan. foto-otpornike. Preostali poluvodicki proizvodi za radio-tehniku i elektroniku SL 4-38. foto-diode. : toda negativna. multivibrator tranzistorima Od cemo dio-tehniku poluvodickih proizvoda za rai elektroniku spomenut Odnos tranzistora prema polaritetu izvora struje napajanja svijetlece diode. 4-39b 4-39a i b si. bez obzira na tip tranzi- Ima SL Tranzistorski »Colpitts-ov« oscilator s kvarcovim kristalom 4-36. koji odgo^ ^ara katodi.

uo o — «U L O S r- G . razliciti integrirani poluvo- dicki sklopovi (integralna kola). . Tranzistorska pojacala sa razlicitim polaritetima izvora elektridne struje (baterije) za napajanfe: a) i b) zct uzemljen pozitivni pol kod P-N-P i kod N-P-N tranzistora. njima se govori u slijedecem glavlju.r w . 4-39... c) i d) za uzemljen negativni pol kod P-N-P i kod N-P-N tranzistora Najznacajniji proizvodi elektro nicke industrije danas su. ... ! J ulaz #..+ + : 100 + aj 100 aj c ) TR (P-N-F d) TRI ' : ._. v T /r : 5°^ S/.b) T ! TRtN-^Nj . po 85 . nesuranjivo.

Danas mnoge tvornice proizvode sklopove pod slicnim oznakanta tako da su slicni ili cak potpuno jednaki i po svojim karakteristikama. linearni integrirani sklopovi razvrstaju u grupe ili »fa* milije«. Prema tehnologiji izrade ti se sklopovi mogu podijeliti na: (linearne) i d) e) niskofrekventna pojacala. na istoj plocici poluvodickog kristala. Americi nanravljen integrirani sklop na plocici germanija. koji mogu sadrzavati i nekoliko tisuca tranzistora. Nekoliko takvib primjena opisano je i u ovoj knjizi. je Uobicajeno takoder da se. ali ih sve vise koriste i amateri pri gradnji svojih uredaja. promjenom takve velicine slicnom) mjenu prvenstveno u industriji. dioda i otpornika. hibridne integrirane sklopove. a ostali su bipolarnL c) U Izrada integriranih sklopova (in tegrisanih kola) vrlo je slozena. npr. modulatory demodulator! x a) monolitne bipolarne. prvih pokusaja. u Ipak. Tokom godina doslo je i do podjele integriranih sklopova prema namjeni. Linearni sklop je. kada je 1959. ali prakticna primjena im je jednostayna. U ovoj knjizi cemo zato ovu vrstu nazivati »linearni integrirani sklopo- mogu - naci i vi« (krace: »LIS«). te b) monolitne unipolarne (MOS). mjesaci. Njihovo servisiranje je takoder znatno olaksano. Ako su promjene jedna o drugoj 11 nearno ovisne (a ne po nekom logaritmickom ili eksponencijalnom zakonu). 86 . U pocetku je svaki proizvodac izradivao svoje tipove. mogu izraditi »integrira* no«. prema tome. vecina proizvodaca poluvodica na svoje kataloge stavljaju naslov »linearni« i onda kad se u njima sklopovi kojima bi vise odgovarao termin »analogni«. radi se o linearnom skloposeban pu. proizve* deno je do danas bezbroj tipova in tegriranih sklopova za najraznolic nije namjene. televizori i razliciti elektronicki uredaji postali su manji i pouzdaniji u radu. slucaj analognog sklopa. pre glednosti radi. ali su vremenom neki sklopovi ili »familije sklopova« tipizirani. npr: a) operacijska pojacala. kod tzv. Dijelimo ih na analogue Od na svom izlazu. Takvi se medusobno mogu bez ikakvih poteskoca zamijeniti i upotrebljavati u istom uredaju. BI-FET operacijskih pojacala gdje su ulazni tranzistori tipa FET. Integrirani sklopovi nasli su pri- LINEARNI INTEGRIRANI SKLOPOVI Ako promjenu neke ulazne elek- tricne velicine sklop slijedi analog- nom (= odgovarajucom. visokofrekventna i sirokopo jasna pojacala.INTEGRIRANI SKLOPOVI Tehnologija poluvodica napredo* vala je toliko da se danas cijeli sklopovi. b) komparatori. praksi su ceste i komfeinacije. c) digitalne (impulsne) sklopove. rijec je o analognom sklopu. Radio-aparati.

jednostavnije. koristi Operacijsko pojacalo koje se kao diferencijalno pojacalo s povratnom vezom U. Naponsko pojacanje. On mora po vrijednosti odgovarati paralelnom spoju Rs R r ii r 87 . Opcenito. pojacala snage. Gotovo da nema zadatka u podrucju frekvencija ispod 1 MHz koji se ne bi dao rijesiti nekim od brojnih operacijskih pojacala i to. To je poiacavanjc diferencije (razlike) ulaznih elektric nih velicina (napona ili struje). Sl. kondenzatorima zavojnicama) koje su izradene odre denim postupkom na istoi podlozi. Principijelna skica operacij- skog pojacala Operacijska pojacala Matematicke operacije u analog elektronickim racunalima (ra cunarima) obavljaju sklopovi. snazni stabilizatori napona ili neki visoko frekventni sklopovi.f) generatori funkcija. operacijsko pojacalo t ima diferencijalno-simetrican ulaz nesimetrican izlaz. 5-1. 5-2. — U. Umjesto otpornika R. Tako se dobije sklop koji sadrzi one komponente sto se inace ne mogu izraditi na monolitni nacin. U praksi se vrlo sklopovi za posebne namjene drugi. nai g) analogno-digitalni h) stabilizator! regulatori pona i) i (i struje). pretvaraci. i SI. i R mole se staviti samo jedan otpornik R. te ru R P koji je jednak otporu potroSaca (tereta). uspjesnije i bolje nego. odnosno na radnom otpo- 5-3. Buduci da su takvi sklopovi vrlo popularni i u amaterskoj praksi. Zbog mm njihovih vrlo zanimljivih svojstava ti se sklopovi upotrebljavaju i daleko sire od prvobitne namjene. npr. te napon U P na izlazu. takvog pojacala u »otvorenoj petlji« je vrlo veliko. izraduju se kao hibridni (= mijesani) sklopovi Hibridni sklopovi proizvode se tako da se na podlozi od keramike pove zuju aktivne komponente s pasivni ma (otpornicima. cesto. nom komadicu Vecina nabrojanih sklopova pro izvode se kao monolitni (= na jed kristala). diskretnim (= odijeljenim) komponentama. Neki sklo povi.. Invertirajuce SL pojacalo. kao npr. Tu su upisani i na poni V in i Uni na ulazu. Na sL 5-1 je principijelna shema opera cijskog pojacala. Pridjev »diferen cijalno« ukazuje na osnovxm namje nu tih pojacala. nazvani operacijskim pojacalima. . posvetit cemo im malo vise prostora. - R. Ac.

daju pojacalu potrebna svojstva. realizirano operacijskim poiacalom. 5-6) i kao integrator 5-7). vidimo na si. 5-5. Operacijsko pojacalo kao ferencijator di- kao diferencijator (si. SL 5-7. Ulazni mu je beskonacno velik UD = -RC- dt Naponsko slijedilo. Neinvertirajuce pojacalo je na si. 5-2 do si. ih je Grada operacijskih pojacala Iz obilja tipova operacijskih pojacala moze se odabrati najpovoljnije za rjesenje nekog konkretnog problema. R s i R r moze se staviti otpornik R koji bi bio jednak vrijednosti koja odgovara paralelnom spoju R* i R r (R.' 5-4. Njegov je Neinvertirajuce pojacalo. Takav slucaj imamo. Osnovni spojevi operacijskih jacala nacrtani su na slijedecim po sli kama. (si. Operacijsko pojacalo moze raditi i SL 5-6. npr. 5-7. vracanjem jednog dijela izlaznog napona na je~ dan ili na oba ulaza. teorijski. Najcesce se primje nom povratne veze. Povratna veza. Naponsko slijedilo sa operacijskim pojacalom. 5-5. Ako se uz ove otpornike stavi kondenzator ili neka druga nelinearna komponenta moze se na odreden nacin utjecati na radnu karakteristiku . prikazuje invertirajuce pojacalo u kojemu dolazi do okretanja (inverzije) faze. 5-4. tj. \\ Rr). Promjene izlaznog napona innaju istu fazu kao i ulazni napon. Faza signala se ne mijenia a ulazni otpor je izvanredno velik.rijetko koristi. kod aktivnih jiltera. Danas se proizvode jedno^ struka. Operacijsko pojacalo kao tegrator in- sklopa. jacalo primijenjeno kao diferencijal no pojacalo 5-3 s povratnom vezom. 1 SI otpor. tj. je ostvarena otpornicima R r i Rs O njima ovisi pojacanje. na si. okretanja stanja ti traja izmjenicnog napona Vu Umjesto dva otpornika. i. Na si. 5-2 je operacijsko po SI. Nekoliko opisano i u ovoj knjizi. dvostruka i cetverostruka SI. Njegov je ulazni otpor vrlo velik. ulazni otpor vrlo velik .

»strujno zrcalo« koje u ovom slucaju djeluje kao kolektorski otpor za tranzistore TRs i TR4. To pojacanje koje se postize tranzistorima TRb i TR4 obicno iznosi oko 250 puta! Pojacani signal se ovdje uzima nesimetricno. Umjesto velikog omskog otpora. Shema integriranog operacijskog pojacala IL 741 89 . Tranzistorski par.R ' TR CH TR6 1 * v^H--^™' — / *& « 5 1 • I. Oni su u spoju strujnog zrcala i predstavljaju kolektorski otpor ovog medustupnja. radi u spoju zajednickog kolektora. Tranzistori TR&. upotrebljeni su tranzistori TR12 i TRi3. Takav par ima veliku ulaznu impedanciju koja neznatno opterelingtonski TR 3 i TRi. si. odnosno TR>. Takoder se i elektricni parametri od tipa do tipa dosta razlikuju. Medustupanj. Konkretno. cak bez obzira na potreban pros tor! Shema integriranog operacijskog pojacala IL 741 je na si.- 'vHi ~P TR2 R\ H 2 j Jr. su tipa P-N-P. ima darpar tranzistora TR15 i TRie. On je priblizno jed- razmjerno visokih napona na ulaze pojacala bez opasnosti po sklop. Lateralni tranzistori ima- nak umnosku emiterskih otpora s faktorom strujnog pojacanja h fe (= p) tranzistora TRi. 3 j j r/. R 9 i SI 5-8.r operacijska pojacala u istom kuci* Stu. I kucista ima vrlo razlicitih.8 i 2 MQ. sto je tesko izvesti difuzijom na kristalu poluvodica. medu njima koji ima oznaku IL 741. TRo i TRr spojeni su kao tzv. Primijenjena sklopovska rje- senja dala su torn pojacalu takva svojstva kakva bi u diskretnoj verziji bilo vrlo tesko dostici. ju mali h fe 1 ali zato vrlo visok dozvoljeni inverzni (— zaporni) na- pon izmedu baze i emitera (preko 80 V) sto dozvoljava prikljucivanje Mi cemo najvaznija rjesenja unu- tar integriranih operacijskih pojacala upoznati na primjeru najpoznatijeg. Na si. pa ce i pojacanje biti veliko. s jednoga od kolektora P-N-P tranzistora (tacka A. kod IL 741 ulazni otoor je izmedu 0. si. neznatno smanjuje naponsko ^ojacanje tog stupnja. Na taj nacin se IL741 TR9 3 " TR!2 t -*- « — i. j H 8 . Lateralni (= bocni) tranzistori."" K . cuie ulazni stupanj (u tacki A). TRi i TRs. tj. 5-9a je pojednostavljena shema ulaznog diferencijalnog stupnja. Glavni detalji su mu na sL 5-9. 5-8. 5-9b. Takav se spoj odlikuje velikim ulaznim otporom. Oni djeluju kao emiterski otpori za tranzistore TRi i TRs. 5-9) i vodi se medustupnju. Taj je otpor velik.

Bolji sklop ove vrste postize sc spajanjem jos jednog tranzistora. c) izlazni stupanj a) ulazni stu- postize pojacanje sucu puta. Strujno zrcalo i odnos ulazne i izlazne struje . 5-9c vidimo pojednostavspoj izlaznog stupnja. Time taj tranzistor radi na granici tzv. dijagram koji pokazuje da se te struje izjednacuju. napona napajanja ili ulaznim prikljuckom. Najjednostavnije strujno zrcalo cine dva podjednaka tranzistora. referentnom diodom. Baza tranzistora TRz spojena je s bazom tranzistora TRu Uz pretpostavku da su tranzistori podjednaki. svojstvena pojacalima klase B i C. Naziv potjece od siicnosti: obicno zrcalo vraca svjetlost koja padne nanj. s bilo kojim Vazno je i strujno zrcalo (engl. Izlazni tranzistori. zasticeni su od unistenja cak i u slucaju trajnog spajanja izlaza sa bilo kojim polom Na ljen y nog pojacanja h fe veca od struje baze J b Tako spojen tranzistor na zivaju i »aktivnom« diodom. 5-10. tranzistor skom diodom i slicno. Pregled najvaznijih stupnjeva operacijskog pojacala: panj. si. kad strujno pojacanje h fe dosegne vrijednost 100. aktivne regije i napona saturacije (= zasicenja). Tranzistoru TRi je kolektor kratko spojen s bazom. On je izveden kao protufazni stupanj u klasi AB kako bi se izbjegla izoblicenja malih signala. 30 pF) napona reda ti- ska struja J c mu je za faktor struj- Spajanjem kondenzatora C (oko izmedu kolektora i baze darlingtonskog para TRis+TRtn posti- ze se tzv. kao i kroz TRu Na crtezu vidimo. teci ce kroz TRs struja podjednake jakosti. »current mirror«). spojena prema si. pokraj slike sklopa. frekvencijska kornpenzacija pojacala i otklanja se opasnost samoosciliranja. 5-9. dok strujno zrcalo kao da vraca onoliko struje koliko unj ulazi. 5-10. b) medustupanj. TR19 i TR*o. i ! (2) b) -tt 4? 4> O |TR6 <» S/.O (3) O) T TR1 TR2 l> h> ! I XI TR3 TRi . Kolektor90 h**Fi*B TRI TR2 SI. Tranzistoru TRi dovodimo struju jakosti h.

Rasprezanje napona napajanja sa (si. Prikljucimo li baze nekoliko tranzistora na »tranzistorsku diodu« (TRi). moze napon — 91 .. izvora konstantne struje. ji To prikazuje i grafikon na des- ^N B3 j ^-H noj strani crteza. osim Ci i C 2f mozemo dodati i kondenzator C„ Spoj s njime je oznacen crticama. samo ce se tada naponi na izlazu ponasati obratno nego u prvom slucaju. ii . Sami izvori napajanja imaju nekad relativno velik unutrasnji otnor. Kod gotovo svih modernijih integriranih sklopova moze se naci spoj za postizanje tzv. 5-13. Taj nezaobilazan spoj vidimo na sL 5-12. Isto tako t/ re/ biti prikljucen i na invertirajuci ( ) ulaz. U slucaju potrebe. ^"mh -I - h FE + 2 .. Ako se na takav izvor prikljuci jedno ili vise operacijskih poiacala. 10n.kao na si. Tu je Ji Izvori konstantnih struja. kao komparatori napona. a u emiterske strujne krugove prikljucenih tranzistora odgovarajuce otpornike. Oni znatno umanjuju djelovanje promjene napona na parametre sklopova i integriranim pojacalima omogucuju rad u sirokom rasponu napona napajanja.XX)n t- .jednake struje Ji i Js postizu. ni o visini napona na koji su ti dtpori prikljuceni. ref . Postignuti su izvori kon- SL 5-1L Poboljsana varijanta nog zrcala strttj- i ? stantne struje. teci ce kroz tranzistore TRs. kondenzatori budu montirani i spojeni sto blize nozicama na koje se dovodi struja napajanja. + Jn h na si. Kadgod je izlaz kom(Ui). Operacijska pojacala se vrlo cesvi da Vazno je '"IX . = + Js + . Kroz tranzistor TRs vodimo struju Ji. nekim poznatim naponom 5-14). konstantne ja- kosti struje koje nece ovisiti ni o velicini otpora u njihovim kolektorskim strujnim krugovima.. moze doci do nezeljenih oscilacija ushjed sprege izmedu ulaznih i izlaznih strujnih krugova. 5-11. cim je Hfe svih triju tranzistora iznad 10. Time je svojstvo »zrcala« poboljsano utoliko. Jedan od nacina da se to postigne vidi se l o r2 (r r- SL 5-12. Komparator napona uporedui sto koriste je pon U„ f (komparira) neki nromjenljivi na[/„ SL 5-13. TRs I TR3 ||{h FE +2)J B *i4- TR1 TR2 10 100 1000 TRt i tako redom. sto se . U takvom se slucaju mora svako pojacalo zasebno raspregnuti od izvora napajania. znaci da je U« veci od Urch To vrijedi u slucaju kada se referentni napon U ref prikljuci na paratora pozitivan Uu manji od U Kada neinvertirajuci (+) ulaz. znaci da je je izlaz negativan (C/i>).

U nasem DTL i TTL serije. Ako sada ulazni napon pada i dosegne vrijednost GTO. Razlika izmedu GTO i DTO je mjera za veHcinu histereze. Tada se izlazni napon naglo Dromijeni od U-2 na vrijednost JJi (sL 5-14b).-ri u- • -- . sum. napon na izlazu se jos ni signal. upotrebit cemo integrirani sklop IL 710. 5-15 taj je sklop iskoristen kao komparator sa histerezom. prolazeci f. po analogiji s oblikom krivulje magnetiziranja. npr. 5-14a. si. promjene optere- Primjenom u razlicitim cenja i sve ostale razloge radi kojih a) u. Na si. Integrirani stabilizator! napona integriranih sklopova uredajima porasla je i potreba za izvorima napajanja koji bi kompenzirali promjene napona elektricne mreze. baze osciloskopa. iako tvornica garantira ispravan rad do okidac). To njem otpora 10 MQ i 10 kQ (si. Izlazni nivoi tog sklopa prilagodeni su digitalnim sklopovima 5 slucaju to znaci da ulazUre u tacki GTO (gornja tacka okidanja) miienja napon na izlazu od pozitivnog (Ui) u negativan (C/s). kao klasicni Schmitttrigger. MHz. dovoljna je malena promjena ulaznog napona (»signala«) za okidanje komparatora. Takav se sklop odlikuje svojstvom smetnje. Potrebno je da ulazu DTO ni napon padne ispod U rt (donju tacku okidanja). To je specijalni Okidanje i medutim mogu prouzrociti slicno. i du otpora u strujnom krugu povratne veze.Zbog velikog naponskog pojacanja operacijskih pojacala. i naziva se Schmitt-t rigger (Smitov = komparator koji dobro radi do frekvencija blizu 30 MHz. Ako treba mo komparator za visoke irekvenza okidanje vremenske cije. On pretvara sinusni signal u kvadratican. 5-14). Nju mozemo po volji odabrati mijenjajuci odnos izmef. brujanje se moze izbjeci dodava- nazvanim histereo (starogrcki: histereza zaostajem). Primjena operacijskih pojacala je ogranicena na istosmjerne i na niskofrekventne signale. nece mijenjati.

Svaka promjena izlaznog nanona. Od preciznih stabilizatora je najpoznatiji IL 723. Pri tome. kakav se primjenjuje i kod jednostavnijih ispravljaca. rijeci digit. 6-39. oznacenih na shemi kao »current limit« i »current sense« (si. Na Uref prikljucujemo (direktno ill preko razdjelnika napona) neinyertirajuci ulaz diferencijalnog pojacala s velikim pojacanjem. Integrirani sklop IL 710 kao komparator sa histerezom napon napajanja bio nestabilan. Tako se uporeduje referentni napon frekventnu kompenzaciju za otklanjanje opasnosti ljih« oscilacija. promjenom opterecenja izaziva SKLOPOVI Naziv »digitalni« u dife- rencijalnom pojacalu (»pojacalo greske«) takvu reakciju da se uspostavi prvobitno stanje na izlazu. Gledan izdvojeno. Invertirajuci ulaz spajamo sa izlazom (opet direktno ili preko razdjelnika).8 V T~~ izvodu U(voha) bilan V koji daje ugradena Zenerova dioda. Napon U ne smije biti visi od 38 V. sklopa i od »div- Dodavanjem tranzistora (TRi vanjskih i snaznih TR? na si. Njegovu blok-she- postize jacanjem ili oslabljivanjem struje koja tece kroz izlazni stupanj. To se od engleske brojka. taj darlingtonski par na izlazu radi kao pojacalo sa zajednickim kolektorom. digitalni sklopovi »bave se« brojkama. a time i vecu mogucnost da zadovolje razlicitim.h ni u jednom slucaju ne smije premasiti 150 mA. a primjenu 640 u slijedecem poglavlju. Ona za ispravan rad »tvrde« i pretpostavlja stabilne izvore napona. To znaci da se opterecenje nalazi u emiterskom strujnom krugu. u di- 93 .65 V. U njemu je darlingtonski par tranzistora koji radi kao seriiski (redni) stabilizator. Do danas je razvijen velik broj integriranih sklopova za stabilizati- on napona. 6-40) mozemo stabilizirati napon ispravljaca pri strujama od vise ampera. Sav ostali visak napona bit ce na tranzistoru TRu Imajuci u vidu dozvoljenu disipaciju od 0. mozemo izracimati maksimalnu struju sklopa uz poznati ulazni (nestabilizirani) napon U: *maks mu si. sto gucuje ogranicenje izlazne jakostt struje. Neki od njih imaju vise izvoda. sa izlaznim naponom stabilizatora. U slucaju kratkog spoja bit ce izlazni nanon U iz samo za pad na- omo pona na otporniku visi od nule. Zbog toga se smanjuje potencijal baze izlaznog tranzistora TRi. nastala ili ili DIGITALNI ILI LOGICKI potjece ovdje drudm uzrokom.15 Uref = ZT~ 0. Obilje aktivnih i pasivnih elemenata »brine« se da napon te diode ostane uz napomenu da /^. 6-39a) se pocinje otvarati i voditi struju. tranzistor TRz (si. Kondenzator Cs sluzi za nuznu konstantan u svim normalnim uvietima rada.8 W.SL 5-15. Cim pad napona na torn otporniku dosegne 0. Neki imaju samo tri ili cetiri izvoda i predvideni su da daju jedan stabilan napon. 6-40) spaja se otpornik (potmetar 1 kQ). pa je izlazni napon direktno ovisan o naponu na bazi a vrlo malo o naponu na kolektoru. pokazuje si. Posebno je to postalo zahtjev kada bi su se pojavili sklopovi serije »74«. sto znaci: Dakle. specificnim zahtjevima. Na (vidi ondje) je vrlo stareferentni napon od 7. Postoje i impulsni stabilizator! koji mogu dati vrlo ekonomicno stabilne nanone uz vrlo jake struje. Izmedu prikljucaka.

ili »gate«). L). ECL sa svo : jim podvrstama. i kako rade osnoydjelovanje svih razumjet cemo govara odredeno podru£je napona. Ako su kod ovog sklopa prvi. Iz njih su izvedeni sklopovi »NI« i »NILI«. no— M- . »AND«): MOS u unipolarnoj tehnologiji. svi brojevi se iskazuju samo sa dvije brojke: nulom i jedinicom. svi u bipolarnoj tehnologiji. Od njih se ni. Postoie »familije« sklopova. »visoko« stanje (engl. sa srednjim i sa visokim stupnjem integracije. Od nule do +0. po broju tipova i po kolicini. Taj sklop razlikuje da li se na njegovim ulazima pojavljuju signali ili ne.8 V je podrucje »loqicke nule«. Osnovni logiCki sklopovi cih broja svih postoje^ integriranih sklopova najveci dio. 547. Izmedu ta dva stanja je »zabranjeno podrucje«. drugi i n-ti ulaz u stanju logicke jedinice. 5-16. On kao da »logicki zakljucuje«.. Zajednickim imenom ih nazivamp »vrata« ili »gejt« ali (engl. koja vrijedi za vecinu bipolarnih sklopova. nula (»0«) ozna Zato cemo govoriti samo o osnovnim logickim sklopovima. Ustvari. si. Ti sklopovi propustaju elektricne signale na tacno odreden nacin. unutar kojih svi tipovi imaju neke zajednicke karakteristike. »low«. Ovi posljednji mogu imati cak desetke tisuca pojedinacnih tranzistora na jednom kristalu. otpada na digitalne sklopove. Na si. Kroz ovo ulazna ili izlazna stanja brzo prolaze ali se n torn podrucju ne zadrzavaju! Nekoliko prakticnih nrimjera kou amaterskoj praksi pokazat cemo u drugim po ristenja tih sklopova glavljima. Takve su familije: RTL. z ZABRANJENO PODRUCJE SI. Posebne familije cine shlopovi C-MOS sklopovi i tzv. \ PODRUCJE LOGICKE . jedan a) izlaz. DTL. bit ce i izlaz u »jedinici«. Tu je njegov simbol i tzv. tablica stanja (u literaturi je nazivaju »truth razlicitih vrsta sklopova premasuje prostor koji ovdje stoji na raspolaganju. Po slozenosti se sklopovi dijele na one sa tnalim. Od +2 V do + 5 V je podrucje »logicke jedinice«. TABLICA STANJA SKLOFAJ"[AND» 'Ysy////. TTL. Vec i samo nabrajanje Odatle mu i naziv »logicki sklop«. pokazana su ta stanja. mogu cuje tzv. »high«. logickih stanja od- Ako smo ostalih. Radi lakseg razumijevanja tai je sklop prikazan i pomocu prekidaca (sklopki) i sa diodama.JEDINCE" A 2 -'2/. Svakom od tin tzv. Vrata mogu imati jedan vise ulaza (do osam). Podrucje napona logicke »nule« i logicke »jedinice« kod sklopova TTL (»Transistor-Transistor Logic«) 5-16. Od ukupnog Osnovni logicki sklopovi su »I« t »ILI« i »NE«.gitalnoj tehnici. Jedinica (»i«) oznacuje tzv. H). Logicki sklop »I« (engl. sastaviti shvatili i oni najslozeniji. »nisko« stanje (engl.

ako su Hi jedan ili drueji ili oba ulaza u logickoj jedinici. Sklop je prikazan na si.— tablica »istine«. »NOT«): Logicki sklop verier. Ona bi se u biti poklapala sa ovom za dva ulaza. sklop imao vise ulaza. ujedno pojacavajuci struju. Samo onda. kad su svi ulazi »u nuli« i izlaz je u nuli. Ne moze se izvesti diodarna. ObraTABLICA STANJA On samb SKLOPA jLi"(OR) A . b) Logicki sklop »ILI« (engl »OR«): Izlaz tog sklopa je u stanju jedinice. 5-18. tablica table« vjerodostojnosti). Vidimo ga na si. Potreban je aktivni elemenat (tranzistor ili FET). Ako bi umjesto dva. tablica bi bila opsirnija. 5-19. »NE« zove i in okrece fazu signala. c) Logicki sklop »NE« se (engl.

Q i (J Oni su uvijek u suprotnim stanjima.mama »BB« teraturi ga zovu i »flip-flop«. U shese cesto oznacuje slovima ili »FF«. 5-21. dakako. Postoje. Djelovanje promjena na ulazu na stanj a na izlazima prikazuje se tablicama stanja. Bistabili se medusobno razlikuju upravo po vrsti tih ulaza. Medutim. preko kojih se bistabil postavlja u neko zeljeno stanje. U njih se unose sve moguce kombinacije ulaza i odgovarajuca stanja na izlazima Q i Q. Najjednostavniji bistabilm sklop (»LATCH«) TABLICA STANJA s . izlazno stanje ne ovi- B1STABIL „ LATCH " SI. i »ulazi«. Bistabil ima dva izlaza.

To se dogada jer su ulazi takvi da mijenjaju stanje izlaza samo onda kad ulazni signal. No. Prema tome. MS-bistabili mogu biti nacinjeni kao RS. prema tablici stanja. postoje i bolja rjesenja. dinamickih bistabila. Tako ce se u svakoj periodi stanje samo jedanput promijeniti. pojedinacnih celija koje »pamte«. Neka se mijenja stanie bistabila svaki put. D-bistabil mijenja stanje K ako je D-ulaz spojen sa izlazom Qo. U svakom slucaj u radi se o promjeni stanja izlaza rastucim ili nadaiucim bridom promjene na ulazu. Svi ovakvi bistabili imaju takoder svojstvo da »pamte« upisano stanje tako dugo dok ga novim impulsom ne »izbri§emo«. Na taj nacin je frekvencija na izlazu bistabila dvostruko nizal iedan od tzv. 7K-bistabil mijenja stanje samo onda ako su i J i ulazi u stanju logicke jedinice. nesvih drugih ulaza. Ako prethodnim sklopovima dodamo jos dva. davac takta) dovodimo impulse u nekom nizu. To su u neko Spomenimo jos ukratko svojstva nekih bistabila kao djelitelja frekvencije: T-bistabil mijenja stanje sa svakim imnulsom. Obicno su po dva jednaka u zajednickom kucigtu i na istom kristalu. Nije. dobijemo tzv. za bistabil dozvoljeno da oba izlaza budu istovremeno u jedinici (»visoko«). Zato se mora pogodnim sklo povskim rjesenjima sprijeciti takav slucaj. ovisno o ulaznim prikljucnicama. Upravljani bistabil »RS« . a sklopovi 3 i 4 su vec opisani LATCH. dovedenu na ulaz dijele sa dva. To je razlog da se ovakvi sklopovi u praksi vrlo rijetko koriste. Na ulaz. upravljani bistabiL Kod njega sklopovi 1 i 2 predstavljaju upravliacki dio. Po svojoj konstrukciji svaki od njih je dvostruki upravljani bistabil. Za takav bistabil kazemo da radi sinhrono sa impulsima ritma na CP. 5-23. Drugo. U praksi se bistabili najcesce grade kao tzv. Osim toga oni imaju i direktne ulaze koji mogu poluvodickom bistabil postaviti zavisno od stanje. upisati u LATCH ono stanje koje postoji na ulazima S i R. Ovo je 5-23. Da se bistabil vrati u pocetno stanje mora proci jo§ jedna perioda sinusoide. spojena prema si. JK. TABIXA STANJA s KRAil SIMBa L'lAZNI DIO j LATCH SI. Pretpostavimo sada da je ulazni signal sinusoidalan. rob). medusobno povezanih. naime. vetike elektronicke memorije sastoje se od mnogo. D Hi T bistabili. isto tako vazno svojstvo bistabila je da frekvenciju. raste od niskog do visokog stanja. SET i RESET na ulazu u pomodni. oni ce pri prelazu od »nule« u »jedinicu«. »Master-Slave« (MS) bistabili.na jednoj i na drugoj tablici smatra se nenormalnim. oznacen sa CP (engl. kad sinusoida ide od negativnog prema pozitivnom maksimumu. kod nekih bistabila. upravljani bistabil. gdje ulazni dio (zvan »Master« = gosnodar) upravlja pomocnim bistabilom (zvanim »Slave« = sluga. odnosno obratno kod drugih tipova. »Clock Pulse« = impulsi od »sata«.

PRINCIP DIGITALNOG MJERENJA FREKVENCIJE Digitalno »brojilo« (brojac) frekvencije (engl. gdje u nizu ima vise od dvadeset binarnih djelitelja frekvencije. 2* = 16. broiilo normalno radi »prebrojavajuci« dolazece impulse. Binarni djelitelji frekvencije koriste se cesto u integriranim sklopovima visokog stupnja integracije. 5-25. Dekadska brojila proizvode se u razlicitim tehnologijama. npr. dode deseti impuls. dekadski. Ukoliko je Ro u stanju »jedan«. Dekadski djelitelj se moze naciniti. Frequency Counter. 2* =8. Cesto je potrebno frekvenciju dijeliti s deset. je ovaj »nula«. Pritom ce svaki bistabil raspoloviti frekvenciju koju dobije od prethodnoga.Spajanjem veceg broja bistabila lusa. spojena su na izlaze Qi i Qz. sto nije nacrtano na shemi radi jednostavnosti. frekvenciju dijeliti mozemo po volji. U tome momentu izlaz IZ mijenja stanje od jedinice na nulu i upisuje brojku jedan u slijedecu dekadu. jer se stalno dijeli s dva. Ima izvedbi u koiima su po dva ili vise djelitelja smjesteni u istom kucistu. tj. kod U. 2* = 32 itd. koja pripada ovakvom sklopu. Princip koji smo upoznali na primjeru dekadskog brojila nazivamo jos principom skracivanja cik- . od cetiri bistabila i jednih I -vrata. dolaze u stanje »nula«. Kad je vec upisana devetka. oznacena slovom G. 5-26 je vrlo pojednostavljena. Primjenom tog principa i od- u seriju. brojilo skofii u jedinici. Ako pogledamo tablicu stanja na si. tj. svi se izlazi brisu. Vrata. to ce se dogoditi kada u brojilo. Takvo dijeljenje nazivamo bi narnim. redenog broja bistabila i vrata. ukoliko je ona spojena u seriju s prvom dekadom. Broj bistabila odreduje eksponent potencije kojoj je baza dva: 2 x -2. Bistabili su ovdje spojeni JK »frekvencmetar«) takoder je pri- jedan za drugim. u elektronickim satovima. BiNARNO. U praksi je to iskoristeno u PLL-sistemima za biranje radnih »kanala« u radio-uredajima. Svi bistabili imaju zajednicki ulaz R a Ako . da slijede jedan za drugim. 2? =4. Principijelna skog djelitelja shema dekad(dekadskog brojila) u pocetno stanje. mjer primjene integriranih digitalnih sklopova. prema si. Neka od njih omogucuju dijeljenje frekvencije do 1 GHz. JK-ulazi su spojeni na »-f«. Kada se oba ova izlaza nadu u stanju A u J qI o— K Ro K Ro K RJ G dovedu sve ulastanje jedinice i time se odmah brisu jedinice svih bistabila. Njegova blok-shema na si. 5-24. 5-24. vrata ze Ro u SI. mozemo po zelji odabrati »modul« koji dijeli frekvenciiu na nacin koji nam treba.

U Bs ce se upisati jedinica. Deseti impuls resetira (ti. sest memorija i sest »dekodera« (Bi do Bs) i. ! Pojednostavljena shema brojila frekvencije 99 . Takav signal dolazi u lanac od sest dekadskih djelitelja (D). isteka jedne sekunde to stanje mijenja u »nisko« i na ulazu u G obustavlja se dalji prolaz se Nakon impulsima u brojilo. vrati na nulu) brojilo Bi i istovremeno. pojaca i da ga oblikuje kao kvadratican. radi preglednosti. Najprije spoji 100 KHz "'"99 10 KHz iKHz 100Hz *)Hi IMHr -J L—J D l-ii-nir-ii MO -iI )-i-{ 110 1:10 r-*- I 10 L_ D I 1 | L_ D * D rLr *X'^u jt~l B6 t*-H Bs rw J ^ 15 I _L ij 5/. ali je ba dovesti jih je sve ovo sadrzano u istom kucistu. upise jedinicu u brojilo B2. Ova se promjena upisuje u brojilo Bi kao jedinica.Oscilator s kvarcovim kristalom oscilira na frekvenciji 1 crtan je kao cetvorokut Postoje i MHz. bez obzira kakav je bio na ulazu. cijelom uredaju trei dva NAND-sklo- napon napajanja ali to. spojen sa tim izlazom. konacno. buduci da taj sklop inverira signal. 5-26. Kako sada taj uredaj djeluje? Pretpostavimo da je na izlazu iz bistabila FF »visoko« stanje (jedinica). U nastavku ce se »puniti« i ovo brojilo do deset. kojemu zelimo izmjeriti frekvenciju. On djeluje u koracima. Dakako. on ce kod prelaza iz visokog u nisko stanje mijenjati i stanje na izlazu G od niskog na visoko. Na- takvi sklopovi kod ko- kom O. »nije aktivan«. Na izlazu iz posljed- njega imamo kvadratican signal od Hz. A Svaki slijedeci impuls povisuje »sadrzaj« brojila Bi. Ulaz vrata G. moze biti nacinjen i sa diskretnim komponentama. Izlaz vrata G spojen je sa ulazom lanca. Taj proces tece tako dugo. se aktivira kontrolni stupanj. kada ce biti resetirano. nije nacrtano. opisan napred. sest pokazivaca (»dis pleja«). U tome sa oznaoscilatoru su obicili no dva invertera pa. vodimo ovaj signal na jedan ulaz vrata G i na ulaz izlaza Sa tog »kontrolnog sklopa«. sa stavljenog oa sest brojila. Na drugi ulaz vrata G je spojeno pretpojacalo Ono ima zadatak da signal. Ovaj jos dijelimo u bistabilu 1 FF tako. Ako sada iz pretpojacala A na drugi ulaz vratiju G dode neki impuls. dok na ulazu bistabila FF traje »vir soko« stanje. da se na izlazu bistabila dobije signal koji kroz cijelu jednu sekundu ima »visoko« a kroz slijedecu sekundu »nisko« stanje i tako redom. Tu moze izvrsno posluziti Schmitt-trigger. Pozeljno da njegov izlazni signal vec bude kvadraticnog oblika. U isto vrijeme od Pi do Po.

kolika je frekvencija.memorije na brojila i time u memorije »upise« sadrla] svih brojila. od Bi do 100 . Ciij je bio samo da se pokaze princtp rada pojedinih sklopova. Za njih nemamo prostora. Brojke ostaju i vidljive i dalje. osim pokazivaca i kvarcnog kristala. Sada kontrolni stupanj izbrise sadrzaj svih brojila dovodenjem »visokog« stanja na ulaze RESET. Nakon isteka od jedne sekunde. All 1 oni rade po istom principu. Danas ima sebi sadri takvih sklopova koji u ze sve sto je opisano. Be. Namjerno nismo ulazili u deta: lje. Zatim prekine vezu izmedu brojila memorije i spoji memorije sa dekoderima koji su u stalnoj vezi s pokazivacima. U tome momentu se na pokazivacima pojave brojke omogucujuci da se procita koliko je impulsa bilo u jednoj sekundi tj. ponovno ce bistabilov izlaz doci u »visoko« stanje i brojanje frekvencije se ponavlja.

»faza- Ovaj napon ima akumulator samo onda. 50 Hz. Moderni radio-uredaji ove rani vrste gradeni su redovito za pogonski istosmjerni napon od 12 do 15 V. koji su monti- jaju elektricnom energijom ze izmjenicne struje. akumulatorom od 12 V. Iz- medu bilo koje faze i nul-vodica mjenicni napon je 220 V iz- 101 . Oni se redovito napa- postici svi naponi potrebne velicine koji se onda diodama ili drugim ma Medu amaterskim elektronickim ventilima lako pretvoriti mogu u istosmjerne. Prevozni uredaji. U stanovima se obiano sluzimo izmjenicnim naponom od 220 V. To je visina napona u vozilu sa olovnim se medusobno razlikuju po fazi. Slovima R. 6-1) tu je i cetvrta zica. »nul-vodic« ili »nula«. S i T. Njihova frekvencija je precizno ista. dok je napon izmedu bilo kojega faznog voda l »nule<< 220 V. Druga zaostaje za prvom za jednu ma« (R. prikljucuju se na akumulatorsku bateriju samog vozila. ali one tri u automobilima i u drugim motornim vozilima. iz mre- Danas se izmjenicna elektricna struja redovito proizvodi i potrosacima dovodi kao trofazna. onih koji rade uvijek na istom mjestu. To znaci da se u generatorima istovremeno proizvode izmjenicne struje. S i T oznaceni su fazm vodovl Cetvrta zica je tzv. Osim tri zice koje nazivamo »faznim vodovima« ill. si. Za vrijeme voznje se akumulator stalno puni pa mu je napon promjenljiv. krace. sto savremeni uredaji dobro pod nose. tj. Elektricna mreza izmjenicne struje je zaista svestran izvor. Iz- trecinu titraja. da iza slnedece trecine prva izmjenicna struja dosegne svoje prvobitno stanje i tako redom. radionicama. nut-yodic. I naponi su jednaki. ako motor ne radi. U najcesce prenosnim primopredajnicima cemo naci suhe galvanske pojedinih faznih vodova efek vrijednost izmjenit nog napona (ili krace: izmjenicni napon) iznosi po 380 V. jer se primjenom transformatora mogu i nicama snaznijih potrosaca.6 IZVORI ELEKTRlCNE energije IZVORI ELEKTRICNE ENERGIJE ZA POGON RADIO-UREDAJA radio-redajinajvise je takvih koii su stacionarni. tzv. treca za drugom opet za jednu trecinu titraja. Medu faznim vodovima je izmjenicni napon od 380 V. osobito u tvor^ SL 6-L Trofazna izmjenicna struja razvodi se do potrosaca sa cetiri zice. pa je u pojedini stan uveden jedan od faznih vodova i nuJtivna srednja medu SVe tri »faze« dovode se samo do vecih motora i drugih -vodic.

izdrzati u zapornom smjeru razmjerno veliko naponsko opterecenje. radeci OSNOVNA SVOJSTVA ISPRAVLJACA Princip ispravljanja I VRSTE Silicijeva ispravljacka dioda (sL 6-2) djeluje kao ventil. To tako ide sve dok se kondenzator nabije na maksimalnu vrijednost izmjenicnog napona. cena samo jedna polovica vala. Ako je efektivna vrijednost napona na transformatoru U. u slucaju da transformator daje napon U = 220 V. prasumske ili pustinjske oblasti) iskoristavaju se. celic- Veliko znacenje imaju i prenosni benzinski motor-generatori koji poput malih elektricnih centrala proizvode izmjenicnu struju. struja je B (si. 6-2c). One su veoma interesantne amaterima koji vole eksperimentiratL Jos nedavno ih nije bilo mo guce nabaviti. na kondenzatoru istosmjerni napon doseci 310 V. Kad se kondenzator C vec nabio na maksimalni napon 102 . U obrnutom. npr.4 [7. kad je a pozitivno. tzv. SL 6-2.Frekvencija tog brujanja je^ jedkod poluvalnog ispravljanja naka frekvenciji izmjenicne struje. potresi i drugo) potpuno nadomjestiti prikljucak na normalnu elektricnu mrezu. oznasa »+«. Ispravljacka dioda mora. tzv. kako punom crtom prikazano na sL 6-2b. kroz tekla — — njega bi elektricna samo na mahove. ali kroz ispravljacku diodu moze pro- kao ventil. ali se u nekim zemljama pomalo pojavljuju i na trzistu. Takvi generatori elektricne energije mogu u slucaju prirodnih katastro fa (poplave. Objasnjenje u tekstu (arkticki ili antarkticki planinske. moze i vodenica vrtjeti pogodni b) v c) v. Uslijed toga je napon na kondenzatoru nizi. Voltmetar ce pokazivati neki prosjek istosmjernog napona kojemu je dodan izmjenicni napon brujanja Ubr. elektricna struja ne moze teci. uz ostalo. Za nuzdu — — . on ce se kroz diodu nabijati elektricitetom onda. Osim toga on nije vise ni stalan jer se valovito mijenja (si. U krajevima koji su udaljem od teci Princip ispravljaca. rjede ne ili nalazimo male olovne akumulatore. kondenzator ce se nabiti na Uma u s = skupe! UY2 = 1. Za amatere su ipak jos jako Ako sada na A samo kondenzator B prikljucimo C. Ona propusta elektricnu struju samo u jed- D nom. suncane ili solarne baterije. Izmjenicni napon iz transformatora mijenja se valovito (sinusoidalno). Takvo ispravljanje poluvalnim i zato nazivamo ljanjem.. propusnom smjeru. zapornom smjeru. Kad bismo na 6-2a) spojili tacke A i neki otpornik./ ge- nerator. kondenzator ce se kroz R izbijati (prazniti) i istovremeno. Uz snagu od nekoliko stotina vata daju efektivni napon od 110 ili 220 V. za vrijeme svakog pozitivnog poluvala izmjenicne struje. Za pogon elektronickih i radio-uredaja na umjetnim satelitima redovito sluze posebni foto-elementi. To znaci da ce. Ukoliko su prikljuceni i kondenzator C i otpornik R. ponovno nabijati (puniti).baterije. isprav- izvori. slozeni u tzv. razliciti generatori sa po~ gonom na vjetar ili termo-elektricni civilizacije predjeli.

uz ostale podatke najvazniji. Opet tiri se iskoristavaju oba smjera izmje- onda se tome dodaje jos i napon na transformatoru. 64d. **__.. ima namotaj za dvostruki izmjenicnapon (2U). nicne struje: ispravljanje je takoder punovalno. Vidi tekst Graetz (Grec) je primijenio cediode u tzv. Bolje je iskoristenje raspoiozive elektricne energije kod ispravljaca s&punovalnim ispravljanjem izmjenicne struje. 64a. Jedna polovica tog namotaja salje struju kroz Di. A v B V A \. B \ PULZIRAJUCA STRUJA DVOSTRUKE FREKVENCUE Punovalno ispravljanje umnazanje napona u ispravljacima i 64. v c) d) inverznim naponom koji je barem ili vise ispod te vrijednosti! . U br je napon brujanja koji je manji nego li kod poluvalnog ispravljanja. Namotaj mora imati Punovalno ispravljanje pomocu dvije diode zahtijeva transformator koji na svojoj sekundarnoj strani b) vala (A i B. .. Graetzovom (Grecovom) spoju. dolazi do proboja i unistenja diode. izmjenicna struja od koje su d) iskoristena oba smjera. a) D D3 '* Maksimalno dopustivi zaporni napon ispravljacke diode (»Peak Inverse Voltage«. d-3. Ostac) t u lo u iekstit 103 .?" . 64c) iskoriStena za nabijanje kondenzatora. si. 64. Malo kasnije. 6-3b) i on ponovno dosegne maksimum Us. D1 napon na diodi ce doseci dvostruki iznos maksimalne vrijednosti izmjenicnog napona: 2t/md * Ako ispravljacka dioda ne moze izdrzati tako velik napon. R neka predstavlja tro- Napon na kondenzatoru C. Principijelne sheme takvog ispravljaca su na si. »PIV«). Zato treba strogo paziti da se vrijednost za PIV. maksimalna vrijednost izmjenicnog napona Ui i napon t/a se ponistavaju i na diodi D nema napona. 6-4b). s.' ^^UHUJ^Umoks D I Ul ni r^ r^ U2 = U |/2 r odvojak u sredini. Za sigurnost treba ispravljacku diodu opteretiti je 30°/o b) i • u — l -_ u maks t. kada se promijeni polaritet izmjenicnog napona (si. si. Sekundarna strana treba da je namotana samo za napon U. a druga kroz D 2 Tako su oba polu. S/. prikazanom na si. b) sa cetiri diode SI. U momenta. 6-3a. Otpornik silo struje. a cesto i do kratkog spoja uz joS vece stete. oznacenu u katalozima tvornica. »mostu« (si. Z>/oda D fco/a sluzi kao ispravljacki ventil mora u ispravljacu izdrzati visok inverzni napon. Dva primjera punovalnog ispravljanja: a) pomodu dvije ispravljacke diode. nikada ne dosegne. sto je prednost u odnosu na si.

a) b) if — — I L-*- c) .= onomu kod poluvalnog javlja se brujanje. Uz jednaki i padne opteretni otpornik i isti kapacitet kondenzatora smanjenje napona je manje zbog cesceg dopunjavanja. slicno ispravljanja. Ipak ima vazna razlika.

predajnika -£ f) "Tci 3 Tc. razmjerno jacim stru- Protiv neizbjezivog brujanja ispravljene struje. e) RC-filteri f) sa ulaznim kapacitetom bez brujanja. S/. 1_ Tc. mogu se primijeniti pogodni filteri. Zatim treba razlikovati jednoclane filtere (si. d iza ispravljackih dioda. 6-a. Filtracija i velicine njegovih dijelova treba izabrati prema svrsi za koju ce ispravljac sluziti. Filtere s prigusnicama nazivamo LC-filterima. U svim filterima su prisutni kondenzatori. Da troskovi izgradnje ispravljaca budu u skladu sa iskoristenom elektricnom energijom. 6-6 su nacrtane OTPOR POTROSACA Rp (k A ) njihove glavne vrste. za frekvenciju Hz. tj. a one sa otpornicima biti — nekad manje otpore. izrazene u omima (Q) vrijedi isti dijagram. Tako velik kondenzator bio bi preskup. Tro- clani filteri su rjedi. uz uvjet da se kapaciteti uzmu hiljadu puta veci! Dijagram je nacinjen za punovalno ispravljanje. o—i 6-6. e redu morasa ulaznim SL 6-7. O namjeni ispravljaca ovisi dopuStena velicina napona brujanja. c) i d) LC-filteri i i Nekoliko tipicnih sa ulaznim induktivitetom. filtere (si. koje je tim jace sto je potrosak struje iz ispravljaca veci. ali prigusnice mogu pozamijenjene otpornicima. i to: Vrstu filtera sastavnih Tct — Bo — Tci Tc2 4 Tea — C) LI d) LI LZ Za izlazni stupanj CW 5%. Taj napon ne smije preci odredenu vrijednost. mo U prvom razlikovati kondenzatorom i f) od ulaznom priguSnicom (si. Hz) treba vrijednosti podvostrucitL Ostalo vidi u tekstu 105 . b. Napon brujanja U br izrazen u procentima istosmjernog napona na kondenzatora C koji je spojen } dvoclanih filtera (si. 6-6a. Na si. c i e) od filtera sa 6-6c i d). Za poluvalno ispravljanje 100 (50 £C-filterima. 6-6b. Za hiljadu puta odmah i f). ispravljace: a) nim filtera za b) LC-filteri sa ulazkapacitetom. potrebno je da kondenzator praznimo jama.o 1 o 8) ^ Tc2 i b) _M_ _L_2_ Proradun kondenzatora. Dijagram vrijedi za otpore potrosaca a kilo-omima (kQ).

za NF pojacalo. Trazi se dakle da anodni napon izlaznog stupnja nekog predajnika za telefoniju od. Za pojacala klase B Za VFO. . napon od 10 V za nekog VFO-a mora biti tako filtriran da preostali napon nja bude sto manji. 0. J (A) ili izrazen u procentima istosmjernog nat>ona na kondenzatoru. Navedeni procenti odnose se na ukupnu vrijednost istosmjernog anodnog napona. .01%. 1%. najvise je kojemu Prema pogon dobro bruja1 valnim ispravljanjem. . Ako je frekvencija izmjenicne struje 50 Hz. Kao otpor potrosaca Rp treba uzeti vrijednost koja se dobije racunom kao omjer istosmjernog napona V na kondenzatoru i istosmjerne struje J koju trosi uredaj: mV. FM SSB predajnika . koji je izravno prikljucen na ispravljac sa puno- Napon brujanja (U br). Rp{kCl) J(mA) PRODUKT LC (HENRIJl * MIKROFARAD!) SL 6-8. sto je kod nas normalno.Za izlazni stupanj ili AM. . . . prijemnike i SSB gene- rator 0. Uz poluvalno ispravljanje frekvencija brujanja ostaje 50 Hz.25%. 500 V smije imati brujanje napon najvise 5 V. ali onda treba vrijednosti koje se dobiju iz dijagrama podvostruciti. gornjem. punovalnim ispravljanjem frekvencija sc udvostrucuje pa napon brujanja ima frekvenciju 100 Hz. rediti pomocu 6-7. recimo. mozemo oddijagrama na si. Atenuacija (prigusenje) brujanja ispravljene struje jednoclanim LC-filterom. za . . Dijagram vrijedi za frekvenciju 100 Hz 106 .

Evo jedan primjer: Predajnik za telegrafiju ima INPUT od 40 W. To znaci da za pogon takvog izlaznog stupnja nije potrebna nikakva dodatna filtracija. izlazi otpor od 20 Q. buduci da bi za njih takvo brujanje bilo preveliko. 6-7). kolektorska struja biti 0. Njegov izlazni stupanj trosi 100 mA uz anodni napon od 400 V. ako je kapacitet kondenzatora C == 16 ^.Napon se mjeri voltima (V). uz kondenzator od 4000 up.6 A. dakako. Podijelimo li napon sa strujom. Za primjer uzimarno tranzistorski predajnik kojemu je u izlaznom stupnju INPUT 7. R Ako je otpor potrosaca znatno manji. To znaci da anodni napon izlaznog stupnja mozemo bez ikakvog daljnjeg filtriranja uzimati direktno sa tog kondenzatora! Za ostale stupnjeve morat cemo upotrebiti anodni napon koji je bolje filtriran. Za ostale stupnjeve to. To znaci da taj stupanj predstavlja potrosac kojemu je otpor p = 4000 Q ili 4 kQ. Izrazimo li jakost struje u miliamperima (raA) otpor Rp izlazi u kilo-omima (kQ). uz pogonski napon od 12 V. Tada ce.5%. kod tranzistorskih izlaznih stupnjeva u savremenim predajnicima.F. ne vrijedi! . mozemo se posluziti istim dijagramom (si. kao npr. Iz dijagrama vidimo da napon brujanja iznosi oko 3. Ako se jakost struje mjeri amperima (A) izlazni otpor u omima (Q). Iz dijagrama se moze vidjeti da ce napon brujanja. biti nesto manji od 3%.2 W. Horizontalnu skalu citamo jednostavno kao ome (Q) a kapacitete uzimarno hiljadu puta vece.

4-

+o

—•—

C+

Visokonaponski ispravljadi
sa poluvodidkim diodama

^T&r
SL
6-10, Filterski clan, sastavljen od tranzistora TR, otpornika R i kon-

Upotreba ispravljackih

silicijevih

dioda je danas toliko raSirena i oposobito u radio-urecenita, da se dajima koji su namijenjeni amaterima ispravljacke elektronske ci-

ne mogu naci. Ogranicen maksimalni zaporni napon (PIV), znatno nizi nego li kod
jevi vise

denzatora
kapacitet

Ct,

ima djelovanje kao
koji
je

elektronskih cijevi, zahtijeva posebnu paznju pri planiranju i gradnji

C*

znatno

veci

od Ci
najvise slucajeva ce biti potrebno da se ispravljeni napon bolje filtrira. Daljnje filtriranje moze se

visokonaponskih ispravljaca. Ako pojedina dioda ne izdrzi odredeni zaporni napon, mogu se u seriju stavise silicijevih dioda. to da se kod pojedinih dioda mogu otpori u zapornom smjeru medusobno razlikovati, treviti
ili

dvije

U

Obzirom na

primjenom niskofrekventne prigusnice induktiviteta L i jos jednog kondenzatora. Oni zajedno forpostici

ba paralelno s diodama staviti otpornike od 150 do 470 kQ (si. 6-11).
Bez njih bi se moglo dogoditi da zaporni naponi na diodama budu razliciti i da dode do proboja. Na si. 6-1 la otpornici R2 sluze za izjednacivanje naponskog opterecenja dioda, dok otpornik R$ sprecava strujno preterecenje dioda u momentu ukljucivanja ispravljaca, kad su kondenzatori i u filteru

miraju filterski clan, prema si. 6-8. Tu je ujedno dijagram; koji nam pokazuje koliko je smanjenje (atenuacija) brujanje.

Ako

je

napon brujat

nja na ulazu takvog filterskog clana Ubri a na njegovom izlazu U b ^ atenuacija

A=
ovisi

Ubr 2

G Q

ubn

jos prazni.

Za
opasni
ili

silicijeve
i

o produktu induktiviteta L i kapaciteta C. Dijagram vrijedi za frekvenciju od 100 Hz kod punoval-

diode mogu biti oni naponski vrhovi koji
iz

ponekad dodu

elektricne

mreze
od-

su posljedica ukljucivanja,

nog

ispravljanja.

Cesto se, osobito za konstantna i ne prevelika optrecenja, umjesto prigusnice uzima otpornik. Za takve filterske clanove vriiedi dijagram na si. 6-9. Atenuacija brujanja ovisi o produktu otpora R (Q) i kapaciteta C (jjP).

nosno iskljucivanja strujnih krugova koji sadrze neki induktivitet (u prvom redu sam mrezni transformator!). Da se to izbjegne dodaju se paralelno sa izvorom izmjenicnog napona kondenzatorsko-otpornicke kombinacije R1/C1 i, novrh tokondenzatori C paralelno sa svadiodom. Ovo je prikazano na si. 6-1 lb. Ako su ovdje sve diode, npr. tipa BY 238, izmjenicni napon moze biti 1500 V. Tada kondenzator Ci mora biti nacinjen za radni napon od 2500 V, a kondenzatori C za
ga,

kom

Opcenito se moze reci: sto veci kapacitet, to bolja filtracija! Ako

nas kondenzator
lik

nema dovoljno

ve-

kapacitet? Iskusni prakticari postupaju prema si. 6-10. Otpornik R odabire se tako da se tek dosta
»otvori« tranzistor. Sklop se ponasa kao da je kapacitet mnogo puta

1000 V. Izlazni istosmjerni napon bio bi bez opterecenja nesto preko 2000 V, dok bi se kod onterecenja

smanjio, zavisno o ostalim sastav-

veci!

nim djelovima, osobito o matoru i filteru.

transfor-

108

2

zemo serijski otpor Ri izracunati pomocu Ohm-ovog zakona:

gdje je Ji jakost struje koja tece kroz Ru Ova jakost struje mora biti uejlavnom konstantna, jer bi se inace i napon Ui jace mijenjao. Najjednostavniji djelitelj (razb)

P5TB4 q 04
fl

R2 (si. jednosti otpora ovako:
i

djelnik) nika, Ri

napona

sastoji se
6-12b).

od otporvri-

Potrebne

mozemo
R /Cj=-

izracunati

i-

1

,+ °i

0=

+ Jt Jakost struje Ji je ona koju trosi potrosac uz napon Vu Sa J2 ie ozna/,

RK2
=

—U — J
>

,

U- U -

>

-r

cena struja koja tece kroz sam djenapona. Ako je potrosak struje Ji stalan, bez promjena, J2 moze biti razmjerno slaba struja, oko 10% ukupnog potroska. Ukoliko se Ji neprestano mijenja, potrebno je u interesu odrzavanja konstantlitelj


h

nog napona Ui

koja moze od Ju

biti

i

odabrati struju deset puta veca

Trebamo
na,

li

mozemo

veci broj nizih napona£initi visestruki djedjeli-

Serijsko spajanje silicijevih dioda za ispravljanje vecih napona. Kondenzatori C, kao i serijski spoj kondenzatora Ci i otpornika Ri,
S/. <5-ii.

litelj

napona. Primjer takvog

kojim se postizu dva niza napona, Ui i Us, vidimo na sL 6-12c.
telja
c)
+
°-

sluze kao zastita od izuzetnih naponskih vrhova koji nastaju kod prekidanja strujnih krugova, prikljudenih na elektricnu mrezu. Otpornici R2 osiguravaju jednolican raspored zapomog napona na diodama, dok Rs duva diode od prejake struje koja se javlja kod ukljucivanja ispravljaca, dok su kondenzatori Cs
i

f

o

+U

b)

—o +U
-o +U1

R2

Gr u filteru jos prazni
R2
J2

R3

J3

PROMJENA

I

ISTOSMJERNIH NAPONA

STABILIZACIJA
SL
6-12.

T
rijskim

T

Razdjelnici napona sa otpornicima

Smanjivanje napona: a) seotpornikom (»predotporni-

Ako
je nizi

je

potreban napon Ui koji
(si.

od napona U

6-12a)

mo-

kom«); b) djeliteljem (razdjelnikom) napona; c) visestrukim dijeIjenjem napona

109

Vrijednosti pojedinih otpornika dobijemo, kako slijedi:

cijev potece elektricna struja,

napon

radni napon stabilizatorke, Ui, gotovo je neovisan o jakosti struje koja kroz nju tece.
»gorenja«,
tj.

jakosti struja koje se crpu na odvojcima razdjelnika (Ji i U) konstantne, moze struja Jz, koja tece kroz sam razdjelnik, biti slabija. Ako su ove struje promjenljive, mora struja Js biti jaca; do deset puta vi§e od zbroja J1+J2.

Ako su

Opterecenje pojedinog otpornika u razdjelniku napona izracunava se kao umnozak jakosti struje koja tece kroz otpor i napona na njegovim krajevima. Za primjer na si.
6-12c to je:

Kroz svaku takvu stabilizatorsku cijev smije teci neka maksimalna struja (J mats). Struja takoder ne smije biti manja od neke odredene vrijednosti (3 min), da se cijev ne bi »ugasila«. Pri odredivanju vrijednosti otpornika Ri treba misliti na to da cijev ne bude preterecena ni onda, ako se kod Ui struja nikako ne trosi. Na Ri mora, osim toga, pad

napona biti jednak pa je dakle:

razlici 17

Ui,

•*maks

P 3 =J3 U Pi-Vi + JtHUt-VJ; Pi-Vi+Jt+JMu-v,) Da se otpornici ne bi previse za2;

grijavali, potrebno je da im opteretivost bude barem dva do tri puta

se kod Ui crpe struja, njen tok kroz stabilizatorku E oslabi, ali napon Ui ostaje prakticki konstantan. Treba samo paziti da se ne crpe struja koja bi bila jaca od razliIve J maks~~~J min*

Cim

veca od izracunatog opterecenja.

pona,
Stabilizacija

napona tinjalicama

Ako tro§ilo (potrosac) ne crpe stalnu struju, bolje je u razdjelnik
napona
tor e.
cijalne,

vise stabiliziranih naupotrebiti vise stabilizatorskih cijevi. Na si. 6-13b su dvije takve cijevi spojene u seriju. Napon U2 odreden je stabilizatorkom Es, a napon JJi jednak je zbroli

Trebamo

mozemo

ukljuciti posebne stabilizaStabilizacijske tinjalice su spe-

plinom punjene
i

cijevi.

Zovu
kroz

ih jos
(si.

stabilizatorkama.

Napon U
tzv. na-

6-13a)

mora

pona paljenja

biti visi tinjalice.

od

Kad

ju napona na obim cijevima. Otpornik Ri odreduje se na jednak nacin kao u predasnjem primjeru. Drugi otpornik (R2) ima velik otpor (0,1 do 0,5 MQ) i sluzi samo zato da bi se olaksalo paljenje tinjalica. Opterecenje otpornika Ri u svakom slucaju iznosi

a)

b)

r

—•

° +

u

P=JmakS {U-U )> dok njegova opteretivost mora biti barem dva do tri puta veca. Kao R2
t

dobro

ce

posluziti

poluvatni

ot-

©

If

pornik.

Q

SI 6-13. Stabilizacija napona spedjalnim, plinom punjenim cijevima, tzv. tinjalicama: a) s jednom; b) s dvije stabilizator ske tinjalice
110

Ukupan potrosak struje, kod Ui U2 zajedno, ne smije preci razliku ovisno o upotrebljenim Jmaks Jmin, stabilizatorskim cijevima Ei i Es. I tinjalice se sve manje primjenjuju, ali ih se ipak moze naci u nekim uredajima. Dobro sluze za stabilizaciju napona izmedu 70 i 150 V. Serijskim spajanjem mogu
i

stabilizirati

i

vise napone.

Primjena Zenerovih dioda
Zenerove diode se u strujnim krugovima ponasaju slicno stabilizatorskim tinjalicama. Pad napona na njima, u odredenim uvjetima, ostaje prakticki konstantan, bez obzira na jakost struje koja kroz njih tece. Zato se i one mogu primijeniti
za
stabilizaciju

napona
tinjalica:

(si.

6-14).

Predotpor Rt odabire se na siican
nacin, kao

kod

R

t

=

U-U

ponu. Ukoliko su promjene nestabilnog napona prevelike, mijenjat ce se jakost struje koja tece kroz Zene rovu diodu, pa ce to utjecati i na
stabilnost napona koji nam je potreban. Na si. 6-15 je serijski pred-

Jakost struje J ntaks * e najveca struja koja smije teci kroz Zenerovu diodu, £to je ovisno o tipu. Napon V je najveca ocekivana vrijednost nestabilnog napona, a Ui pad nauona na samoj »zenerici« koji je jednak korisnom, stabiliziranom na-

t

**maks

otpornik zamijenjen FET-om. Ako se, naime, kod FET-a gejt (g) i surs
(s)

medusobno

spoje,

onda

je struja

4
'

o+U1

STABIUZIRAN!

NAPON

1

2D
..U2EMLJENI" POL

SI. 6-14.

stabilizaciju

Primjena Zenerove diode za napona
-O + (J
NESTABKAN NAPON

koja tece kroz taj poluvodicki elemenat konstantna, tj. neovisna o naponu. Tako ce kroz ZD teci struja koja se ne mijenja i kod jacih promjena nestabilnog nauona. Stabilizirani napon je onda znatno konstantniji.

Slicno se moze postici pomocu bipolarnog tranzistora (TR, sL 6-16) kojemu diodom D osiguramo konstantni napon izmedu njegove baze i emitera. Otpornik R treba da osi-

kojemu

gura toliko jaku struju, da pad napona na diodi D dode u podrucje u
se

on vrlo malo mijenja.

SL

6-15. Vnipolarni tranzistor, FET, osigurava napajanje Zenerove diode konstantnom jakoscu struje va

malo strujno opterecenje, mozemo dodatnim tranzistorom TR (bilo
PNP-tipa, bilo NPN-tipa) »jacu zenericu«. Otpornik
a)
i

Ako Zenerova dioda ZD (si. 6-17) moze stabilizirati napon samo uz
naciniti

je stabilizacija bolja

R

odgo-

b)

.a

ZD

2D 1

^

M™
P-N-P
f
.„
;
!

:€)
r
i

N P N
.
.
i

i

SL

6-16.

Bipolarni (»obicni«) tranzi-

stor PNP-tipa, uz pomoc diode D i otporniha R, takoder napaja Zene-

SI
de,

6-17.

Ovakav sklop Zenerove

dio-

rovu diodu
jom,

ZD konstantnom
ciju

stru-

osigurayajuci

bolju stabiliza-

napona

tranzistora i jednog otpornika ponasa se kao jaia Zenerova dioda i podnosi veca opterecenja; a) s tranzistorom tipa PNP; b) s tranzistorom tipa

NPN

111

1

vara

onome na

si.

6-14.

Tranzistor

a)

b)

se uzima prema zeljenom opterece* nju, a sve zajedno prikljucuje se samo na dvije tadke, kao da se radi o

pravoj Zenerovoj diodi! Dakako, i tu treba dodati odgovarajuci predotpornik, u seriju sa ovom »sintetskom« stabilizatorkom.

£>

A2D\

z

O-

Stabilizacija napona s tranzistorlma

C)

d)

Najprije su tranzistori za stabilinapona bili upotrebljeni prema si. 6-18. Suha baterija malog kazaciju

paciteta B sluzila je samo kao referentni izvor napona. Tu je iskoristeno svojstvo tranzistora da u spoju »emiterskog slijedila« (emitter follower) na svom izlazu vjerno i bez pojacanja prenosi »signal« sa baze. Zato je napon U gotovo jednak naponu baterije B. Konstantan je bas koliko i taj referentni napon.

SL 6-19. Danas se kao izvor referentnog napona iskljucivo koristi Zenerova dioda: a) stabilizator
s tranzi-

rovom diodom, ne mijenja

Referentni napon, dobiven Zenese, za

razliku od baterije, ni poslije vrlo dugog vremena, pa je njena upotireba prikazana na si. 6-19 u cetiri varijante sa razlicitim tipovima tranzistora.

storom NPN-tipa i uzemljenim negativnim polom; b) tranzistor je PNP-tipa, a uzemljen je pozitivan pol; c) i tu je uzemljen »plus« uz primjenu tranzistora NPN; d) stabilizacija

se postize PNP-tranzistostabilizi-

rom. Uzemljen je »minus« ranog napona
shematski,
si.

Svakome, koji eksperimentira s razlicitim uredajima, potrebni su stabilni naponi razlicite visine. To nam omogucuju stabilizatori koji su
a)
b)

u

principu, prikazani na

6-20a i b. Prvi ima uzemljen negativni pol napona i tranzistore NPN-tipa. Drugome je pozitivni pol uzemljen, a upotrebljeni su tranzistori PNP-tipa.

ng-p-r-in
0,1

P

0,1 >i

Tranzistori TRs i TRs, odnosno TRs i TRe, formiraju Darlingtonove parove s velikim strujnim pojacanjima. Tranzistor TRi, odnosno TRt, ima zadatak da uporeduje napon na razdjelniku Ri/P/Rz sa re-

i
SL
skog

islijedila

ferentnim

naponom

zenerice

ZD.

Tranzistor u spoju emiter(emitter follower) moze bid vrlo dobar stabilizator uz uvjet da je spojen sa izvorom stabilnog »referentnog« napona. Taj napon su nekada davale posebne
6-18.

baterije

Svaka promjena napona U prenosi se na taj tranzistor koji, upravljajuci sa Darlingtonovim parom, popravlja i odrzava izlazni napon konstantnim. Potenciometrom P mozemo mijenjati u odredenim granicama po volji visinu napona U.

112

TRI =BC177

TR2sBC161-10

TR3=2N3055

Sklop »pozitivnog stabilizakod kojega je kolektor posljednjeg tranzistora u stabilizacijskom lancu (TR3) uzemljen i spo~ jen izravno na hladilo, u kontaktu
6-21.

SL

tora«,

je sa sasijom

otpor od 7,5 Q (dva otpornika od po 15 Q> vezana paralelno!) tece jaca ili slabija struja koja vise ili manje »otvara« tranzistor TR3. Ovaj ne

mora
jer

biti

mu

izoliran od hladnjaka, je kolektor uzemljen!

Darlingtonovi parovi tranuz treci tranzistor koji sluzi kao komparator (uporedivac) napona, u stabilizatorima napona: a) s^ tranzistorima NPN-tipa i »vrucim« pozitivnim polom. Negativni pot napona je uzemljen; b) tranzXstori su tipa PNP, negativni pot je »vruc«, dok je pozitivni uzemljen. Prvi nazivamo »pozitivnim«, a drugi »negativnim« stabilizacijskim skloSI.

6-20.

Integrirani sklopovi

zistora,

u stabilizatorima napona
Daleko vece pojacanje nego Darlingtonovim parovima postize se operacijskim pojacalima. Domace operacijsko pojacalo IL 741 sluzi u stabilizatoru napona, si. 6-22, kao tzv. komparator, tj. uporeduje dio izlaznog napona (sa potenciometra P) s referentnim naponom Zenerove diode ZD, upravljajuci istovremeno s tranzistorom TR. Velicinu izlaznog

pom
stabilizator, si 6-21, kao da je postavljena »naglavce«. U principu je svejedno koji pol izlaznog, stabiliziranog napona uzemljimo, ako to samo pravilno ucinimo.
I

Shema

napona U2 mozemo potenciometrom odabrati prema potrebi. Napon Ui
potjece iz ispravljaca. Za prakticnu upotrebu najpogodniji su stabilizacijski »integrirci« koji sadrze sve potrebne elektronicke elemente, a prikljucuju se samo na tri tocke, tj. na tri prikljucna kontakta. Izgled nekih od njih i raspored prikljucaka vidimo na si. 6-23. Oni u manjim kudistima smiju se,

ovdje Zenerova dioda

ZD

daje

re-

ferentni napon. Ovaj se prenosi na tranzistore TRi i TRs koji su medusobno spojeni na Darlingtonov nacin, umnazajuci svoja strujna pojacanja. Ovisno o potrosku, kroz

razumije

se,

manje

opteretiti

od
113

8

Radio prirudndk

.

onih u vecim kucistima. Za puno ppterecenje, predvideno za odredehu izvedbu, obicno treba upotrebiti dovoljno veliko hladilo (hladnjak).

Upotreba je vrlo jednostavna.
si.

Na

6-24 je tzv. pozitivni stabilizator

(sa

Ispravljacke diode Dt

uzemljenim negativnim polom!). i D$ mogu se

svojim anodnim priklju&iicama spojiti izravno na »minus«. Ako je stabilizator predviden za veca strujna
opterecenja, mogu i ispravljacke diode biti u£vrscene na isto hladilo. Pri tome i diode i kuciste stabilizator dolaze u direktan, vodljivi kontakt sa hladilom!

SL 6-22, Princip primjene operacijskog pojacala (integriranog sklopa IL741) kao komparatora i upravIjaca stdbilizacijskim tranzistorom TR. Ako nije potrebna struja jaca

Odgovarajuca serija »negativnih« stabilizatora ima oznaku koja po.« Shema takvog 6inje brojem »79 stabilizatora je na si. 6-25. Tu su i ispravljacke diode drugacije spojene!
.

od 15 do 20 mA, prikljucak

.

br. 6 integriranog sklopa spaja se direktno na izlaznu prikljucnicu f-f I/aj, a tranzistor se moze izostaviti

Isti rezultat, tj,

ni pol,
ra,

uzemljen pozitivkao kod predasnjeg primje.
.

moze se postici i »pozitivnim« stabilizatorom (serije »78 .«) prema sL 6-26. Razlika je u tome da se sada kuciste stabilizatora mora izolirati

i>

od uzemljene metalne

sasije.

Ovi integrirani stabilizatori imaju ogranicenu opteretivost, ovisno o tipu i kucistu, kao i o uspjesnosti hladenja. Ako zelimo stabiliziran napon uz jace struje treba dodati neki odgovarajuci tranzistor (si. 6-27). Ovaj moze biti silicijev ili germanijev izlazni tranzistor. Na slici je i formula za izracunavanje velicine otpornika Ru Ona vrijedi za silicijeve tranzistore. Za germanijeve treba u brojniku uzeti vrijednost 0,4

umjesto

0,9.

Kada

se

kod

»

+ [/«

crpe struja, onda kod malih jakosti tu struju daje sam stabilizator. Tek kada potrosak struje naraste toliko, da pad napona na Ri postane dovoljno velik da se »otvara« tranzistor TR, poteci ce struja i preko njega. Na ovom mjestu su se pokazali vrlo dobrima germanijevi domaci tranzistori u TO-3 kucistu

Vazno

(»Ei-Nis), je

sa

oznakama

»AD

.

.«.

da oba nacrtana kondenzatora (od 0,33 ^F i 0,1 [iF) budu

SL
rija

6-25.

Za

razliku

od

stabilizatora
se-

serije »78..« koji

su »pozitivni«,

tronoznih negativnih integriranih stabilizatora ima oznake, 7905,
7908, 7912, 7915 itd.

jednostavna

Upotreba im je a stabilnost napona vrlo dobra

o o

.

TRi odgovara onome

TR na

si. 6-27.

nickog izvoda
bilnost

(br. 3).

Zato je

tranzistoru TRs povjerena je zastita od preterecenja. Ako struja koju crpemo kod » + U« po stane prejaka, pad napona na otporniku R2 otvori tranzistor TRs, pa ovaj vise ili manje (ovisno o struji J izl ) kratko spaja otpornik Ri, smanjujuci mogucnost toka struje

Dodatnom

kod malih jakosti
losija.

i stastruja.

mnogo
Izbor

stabiliziranog

napona

prema potrebi
Opisani integrirani stabilizatori
sa

kroz TRI.
Integrirani stabilizator napona kao stabilizator struje

oznakama 7505, 7808, 7812, 7815 daju samo odrectene napone od 5, Ako su nam potrebni 8, 12, 15 V
. .
. .

.

drugaciji naponi jednake stabilnosti,

upotrebit

cemo takve

stabiliza-

6-15)

Pomocu unipolarnog (FET, si. ili pomocu manjeg bipolarnog tranzistora (TR, si. 6-16) mogu se

dobiti jakosti struje koje su gotovo neovisne o velicini elektricnog napona, ali ako zelimo jos bolju staosim toga bilnost struje kojoj

mozemo u
ti

sirim granicama odabra-

jakost, posluzit

cemo

se integri-

stabilizatorom prema si. 6-30. Najcesce za ovakvu svrhu odgovara stabilizator za neki nizi napon, npr. TBA625 ili \lA7805. Ovi daju napon od 5 V. Potrebnu jakost stabilizirane struje (u amperima) lako je izracunati prema formuli sa slike, uz zgodno odabrani otpornik R (u omima). Stavimo li u racun R u kiloomima, izlazi struja J kons u miliamperima! Vidimo da po* stoji mogucnost odabiranja jakosti struje, koja ostaje priblizno konstantna, sve do maksimuma koji je dopusten za odredeni stabilizator (ovisno o velicini kucista i o hlade-

ranim

naponskim

to pokazuje si. 6-31. Pri tome prikljucak br. 3 nije vise uzemIjen (na »minusu«), vec je doveden na razdjelnik napona R1/R2. Stabilizirani napon » + U« ovisi o izboru tih otpornika. U laboratoriju je cesto potrebno da taj izlazni stabilni napon, od slucaja do slucaja, promi jenimo. To se postize razdjelnikom napona u koji je ukljucen poi R' odtenciometar P. Otpornici reduju gornju i donju granicu napona. Stabilizator je sada potrebno izolirati od hladila! Tako se stabilizatorom koji je graden za napon moze dobiti izlazni napon od 5

tor kako

R

o razdjelniku napona) sve do preko 15 ili vise volta! »Elegantnije resenje«, kako oi to radio-amateri rekli, postize^ se

od

5

V V (ovisno

t

primjenom operacijskog pojacala ili IL 741), kako se to vidi na si. 6-32. Nestabilan napon iz ispravljaca koji se dovodi na »+«
(^A 741

6-30 vrijedi

nju stabilizator). Formula na si. samo za razmjerno vece

jakosti struje jer u njoj nije ura* cunata struja koja tece preko zajed-

JJA78...

U
0,33;j

=

Ustab(l+-^-j + j

-oj konst

SI. SI.
6-30.

Stabilizator

napona kao

6-31. lako je integrirani stabilizator 5 tri prikljucka predvi&en da daje jedan cvrsto odreden napon,
t

sredstvo za postizavanje konstanu

tnoguce je postici

ne jakosti struje

i vece napone. Vidi tekst

116

treba biti harem 3 V visi od najviseg stabiliziranog napona »+[/«. Visinu izlaznog napona odabire se potenciometrom od 10 kQ. Taj napon ne moze biti nizi od onoga za koji je nacinjen stabilizator.

Trebaju onoga koji

li

nam

je

i nizi naponi od odreden samim stabi-

lizatorom, korisno je posluziti se sklopom koji je u principu prikazan na si. 6-33. Tu je opet operacijsko pojacalo »741« i potencicmetar

SL

6-32.

Operacijsko pojacalo ovdje

za odabiranje napona. Za opseg od -{-0,5 V do 10 V potrebna su dva izvora: jedan sa naponom izmedu + 13 do 25 V i drugi sa (negativnim naponom u odnosu na »sasiju« koja 17 V. 7 i je uzemljena) izmedu

sluzi za izbor visine stabiliziranog

napona

+ U«), dok

tivan

— U«). je

drugi napon nega-

i

pozitivan negativan napon nije tesko naciIspravljac koji daje
i

nisu jedini,

Razumije se da ovi stabilizator! ali za primjenu sigurno

Jednu takvu mogucnost vidimo na si. 6-34. Mrezni transformator ima na sekundarnoj strani namotaj sa odvojkom u sredini. Za ispravljanje sluzi tzv. »Graetz-ov most« (Grecov most). Kondenzator Ci ima uzemljenu svoju pozitivnu, a konniti.

+13...25V

denzator C2 svoju negativnu »stranu«, pa je prvi izvor negativnog, a drugi izvor pozitivnog napona.

Na ovoj su slid stabilizator i operacijsko pojacalo u drugacijem
medusobnom
spoju.

-7...

-17V

U ovom

pri-

mjeru su nam na raspolaganju dva napona. Jedan je u odnosu na neutralnu prikljucnicu ( + ) pozitivan

SL 6-33. Sklop za odabiranje stabiliziranog napona u vecem rasponu, od 0,5 do 10 V, primjenom 5-voltnog stabilizatora. Vidi tekst

~[C2

0,1

pT

SL

6-34.

Ispravljac sa dva napona suprotnog predznaka

117

su najprakticniji, buduci da u najjednostavnijem slucaju uopce ne trebaju nikakvih dodatnih dije-

lova.

ima
s

Vise zahtijeva u tome pogledu integrirani sklop sa oznakom
ili

Na sL 6-35 vidimo da Zenerova dioda ZD1 sluzi kao uzorak stabilnog napona. Tranzistor TRs uporeduje taj uzorak sa dijelom izlaznog napona (na potenciometru Pi) i svaku promjenu prenosi na tranzistorski niz TRs,

»723«

njim postize

»123«. Stabilizacija koja se je osobito dobra. On
ali

omogucuje visestruku primjenu,

treba dodati jos elemenata izvan njega. Taj sklop i jednu od njego* vih primjena upoznat cemo malo kasnije (si. 6-39 i si. 6-40).

TRd i TRs. Tranzistori TR4 i TRs cine »Darlingtonov par«. Zajedni^ko strujno

je

pojacanje kod takvog para jednako umnogku strujnih pojacanja upo-

trebljenih tranzistora. Ako na jednak nacin dodamo i treci tranzistor, TRs, ukupno strujno pojacanje

Odabrane sheme ispravljaca
za samogradnju

»tranzistorske trojke« jednako je svih triju strujnih pojadanja.

umnosku

lako ce se amater d tehnicar i sa dosadasnjim shemama stabiliziranih ispravljaca modi posluziti za samogradnju i za razlicite primjene, ovdje jos prikazujemo posebno odabrane ispravljace koji su bili sagradeni u vise primjeraka, zq maksimalne jakosti struja od do 2, pa sve do 20 A. Namijenjeni su za laboratory ske potrebe, ali takoder za pogon mnogih tranzistorskih uredaja, osobito primopredajnika za KV i UKV do blizu 200 INPUT-a.

Ima li tranzistor TRs strujno pojacanje koje iznosi, npr. 50, onda kroz tranzistor TRa mora teci samo 50 puta manja struja od one koju zelimo dobiti iz ispravljaca. Tranzistor TRb mora dati struju koja je od toga jos manja (za vrijednost strujnog pojacanja tranzistora TR4),
Otuda slijedi da samo tranzistor TRs mora izdrzati citavo strujno opterecenje, dok ostali mogu biti
manji. Tipican izbor tranzistora bi
bio:

W

-^ +

"lOn

SI-

6-3 $-

14

V

(vidi opts

Niskonaponski ispravljac koji daje stabilizirani napon od 7 do u tekstu), uz opterecenje izmedu 1 i 3 A. Ima ugraden
elektronicki osigurac protiv preterecenja

cijal

lektora u TRi, tako padne i potenkolektora u TR2. Istovremeno
i

bilizirani ispravljac

padne

izlazni

napon

ispravljaca.

Na
i

trebljavati uz radne uvjete.

je dobro upojedanput odabrane

nacin je ispravljac zasticen od kratkog spoja i od preopteretaj

civanja.

Transformator T mora imati primarnu zavojnicu koja je predvide-

kratki spoj, izlazni napon ostaje i dalje iskljucen, sve dok ne pritisnemo tipku »RESET«. Tu je kontakt koji se pritiskom otvara. Izlazni napon se »vrati« i ispravljac je opet sposoban za rad. Potenciometrom P2 moze se odabrati ona jakost struje kod koje <te elektronicki osigurac iskljuciti uredaj, dok se potenciometrom Pi odabire visina napona koji nam treba. Obzirom na to da visina izlaznog napona, uz stalan polozaj potenciometra P2 takoder djeluje na elektronicki osigurac, ovaj sta,

Ako uklonimo

na za napon izmjenicne elektricne mreze. Na svojoj sekundarnoj strani mora dati potreban napon, za 30 do 50°/o visi od najvise vrijednosti
stabiliziranog istosmjernog napona, koji zelimo postici. Opteretivost transformatora mora takoder odgovarati jakosti struje koja nam je potrebna.

isprav^acke diode Di, Da takoder treba odabrati prema potrebnoj jakosti struje. FilSilicijeve
D2,

Ds

i

tracija ispravljene struje samo jednim elektrolitskim kondenzatorom od 2500 \i¥ dovoljna je za maksimalnu jakost struje oko 2 A. Za

119

5
ST«tigndnatlf\jclfca

6A

R-100K
TA
T

TRI

=

BC107
G

TR2=BCUt-10
TR3 « 2N30M TRi *TR5»2N 3055 TR6 = BC177

JL

TR7iTR8sT«IST0Rl

Ispravljac sa izlaznim, stabiliziranim naponom od 13,5 V. Opteje do 6 A ili vise, vidi tekst. Ima dvostruki elektronicki osigurac: protiv prejake struje i kratkog spoja, te protiv previsokog napona

SL

6-36.

retivost

mu

struju do 5
biti

A

taj

kapacitet

mora

najmanje 5000 ^F. Zenerove diode ZDi i ZD2 su medusobno jednake i moraju biti za napon koji je barem 1 V nizi od potrebne najnize
vrijednosti napona.

zagrijavanju (TRi i TRs).

izlaznih

tranzistora

Mjernim instrumentom

M

moze

se mjeriti ili napon ili struja. Pokazivanje jakosti struje regulira se, jednom za stalno, potenciometrom Ps a pokazivanje napona potenciometrom Pa. Najbolje je da Pa, P3 i P4 budu trimerski potenciometri, dok jedino Pi treba posluzivati dugmetom izvana. Buduci da je transformator 7 (sL 6-36), prema namjeni, dopustao
t

Tranzistori TR* i TRs su medusobno paralelno spojeni. Medu njima ima uvijek razlika pa je za popodjednakog strujnog stizavanje opterecenja potrebno u emiterski strujni krug svakoga od njih staviti po jedan otpornik od priblizno 0,25 Q. Tranzistor TRs sa TR4 i TR$
cini opet Darlingtonov par,

Kao

i

u

predasnjem primjeru, TR3 upraylja sa izlaznim tranzistorima. Njime upravljaju preostala dva, TRi i TR*. Regulacija u principu odgovara regulaciji koja se nalazi i u ispravljacu na si. 6-35. Razlika je u upotrebi samo dviju dioda za isprav-

trajno opterecenje do 5 A i povremeno, kratkog trajanja do 6 A, ovaj ispravljac daje do 6 A istosmjerne struje. Uz jaci transformator bi se sa istim tranzistorima mogle dobiti struje i do 10 A. U tome slucaju transformator bi na svojoj sekundarnoj strani morao, uz toliko strujno opterecenje, davati napon od 2x17,5 V. Manji napon nije dovoljan za dobru stabilizaciju, dok bi veci napon bio uzrokom jacem

Di i D2 moraju biti dimenzio nirane za jakost struje koju zelimo crpsti iz ispravljaca, a ucvrscene su izravno na hladilu gdje se nalaze i tranzistori TR3, TRi i TRs. Razlika je jos u tome da tu postoje elektronicki osiguraci sa tiristorima. Od prejake struje stiti osigurafc u kojemu su tranzistor TRs i tiriljac.

120

stor TRj. Kada struja, koja se uzima iz ispravljaca, prede odabranu granicu, provede tranzistor TRe i okine tiristor TRi. Ovaj kratko spoji kolektor tranzistora TRs na sasiju pa izlaznog napona vise nema. Tek kada struju prekinemo kod Pr. 1, zatvori se Pr. 2 i izbije elektrolitske kondenzatore Ci i Cs, i

tako iskljucimo ispravljac, mozemo ga ponovno ukljuciti (»resetirati«).

Napon

se

ponovno

javi,

ako je

uklonjen uzrok preterecenja. Za okidanje tiristora TR7 na opisani nacin koristimo pad napona na ampermetru M. Jedan njegov dio,

St

6-37.

mo

potenciometrom od 500 Q, dovodibazi tranzistora TRe.

si

6-36,

Izgled ispravljaca, prema s prednje strane

Uz uvjet da nas kod ovog ispravljaca interesira samo jedna stalna vrijednost izlaznog napona (npr. + 13,5 V) mozemo ugraditi jos i osiguranje od prevelikog napona koji bi se na izlaznim prikljucnicama mogao pojaviti u slucaju da dode do unutrasnjeg proboja u regula-

Prednju stranu ovog ispravljaca vidimo na si. 6-37, a njegovu straznju stranu na si. 6-38. Na masivnom aluminijumskom, rebrastom hladilu vide se tri tranzistora 2N3055 (treci je umjesto 2N3054, kojega nije bilo pri ruci, HI). Iznutra su na istom hladilu i diode Di i D2.
Jntegrirani sklop tipa »723« saZenerovu diodu koja sa pojacalom P.R., a napajana konstantnom strujom, osigurava izvanredno stabilan referentni napon U reft neovisan o temperaturi. Pojacalo P.O.
drzi

TRi i TR>. onda jednak naponu 11a kondenzatorima Ci i Cs, sto moze biti opasno za prikljucene
cijskim
Izlazni

tranzistorima
je

napon

uredaje. Zastitu pruza tiristor TRs.

Zenerovu diodu ZD2 i silicijeve diode Ds, D4 (eventualno jos koju k tome) odabiremo tako da tiristor TRs bude okinut cim izlazni napon dosegne neku unaprijed odredenu
vriiednost, npr, 15 V, Kad se to dogodi, tiristor predstavlja pravi kratki spoj, uslijed kojega u momentu pregori rastalni osigurac (npr. od 8 A). Razumije se da tiristore treba

odabrati
struje receni.
i

tako da mogu podnijeti napone kojima ce biti opte-

Na stabilnost izlaznog napona ne utjecu padovi napona na emiterskim otpornicima i na ampermetru, jer se razdjelnik napona za regulaciju (sa potenciometrom od 1 kQ od kojega se upravlja sa TRi) spaja iza ampermetra. Regulacija na taj nacin »uzima u obzir« 1 tc padove napona pa se oni ne pojavljuju na izlazu ispravljaca!

SI

6-38.

Isti

ispravljac straga.

masivnom aluminijskom, rebrastom hladilu vide se tri tranzistora
i

Na
is-

matice kojima su ucvrscene pravljacke diode

121

.

ima dva ulaza. Signal doveden na jedan od njih imat ce na izlazu izmijenjenu fazu (invertiranu), a na drugi neizmijenjenu (neinvertiranu). Ugradeni tranzistori (sL 6-39a) dioda ZD2 omogucuju raznoliku i primjenu u stabiliziranim ispravlja&ma.
l

na

Razlikujemo dvije izvedbe. Jedje u plasticnom »DIL« (Dual-Inkucistu
sa
14

-Line)
6-39b), ciste,

nozica

(si.

dok druga ima metalno kudonekle slicno TO-5 kuclstu

potencijal na prikljucmci br. 2. Tu je invertirajuci ulaz, sto znaci da ce svaki pad napona proizvesti korekciju na vise! Na neinvertirajuci napon ulazi referentni napon koji sluzi kao »norma« prema kojoj se izvrsavaju sve korekcije. Na priklju^nici br. 6 je napon koji se vodi na regulacijske tranzistore, Darlingtonov par, TRi i TFb. Tu je promjenljivi otpornik (maks. 1 kQ). Ukljucen je izmedu prikljucnica br.
10
i

1.

Ako pad napona na tome

tranzistora, sa 10 prikljucaka, presi. 640. Na crtezu jedne i druge varijante su prikljucci oznaceni kao

ma

otporniku bude prevelik, aktivira se automatika zastite od preterecenja i izlazni napon pada.

u fabrickim prospektima, zbog lak§eg snalazenja.

Na shemi ispravljaca, si. 6-40, numeracija prikljucaka odnosi se na metalnu izvedbu. Visina izlaznog napona odabere se, »jednom za svagda« potenciometrom u razdjelniku napona kojim se odmjerava

Ako transformator na svojoj sekundarnoj strani moze dati napon od 18 V kod opterecenja sa 10 A;
ukoliko i ispravljacke diode mogu podnijeti takvo opterecenje bez prevelikog zagrijavanja, treba odabrati
i

(TRi

=

2N3716 kao na si. 6-36) za opterecenja do 10 A. Kondenzator Ci neka ne bude manji od po 2000 ^F za svaki ampei

odgovarajuce tranzistore 2N3054 ili 2N3055; TR* = dva paralelna 2N3055, ili

Trebamo li jos jace istosmjerne struje uz dobru stabilnost napona, npr. do 20 A uz napon od 13 V, zemo sagraditi ispravljac prema si. 641. Uz dovoljno snazan transformator (primarno blizu 400 W!) i ispravlj^cki »grec« za 30 A (PIV = 60 do 80 V), te tranzistore TRi

mo

=

2N5302

i

TRst

= BD136

i

jednoam-

perski stabilizator »7812«, izgradeno je nekoliko takvih ispravljaca kod nas i svi su odmah »proradili«. Oni
vrlo dobro sluze za pogon snaznijih tranzistorskih primopredajnih radio-stanica. Pri gradnji se ne smije zaboraviti da svi vodovi moraju biti sto kraci i dovoljno debeli. Posebnu paznju treba posvetiti hladilu. Ono mora biti rebrasto, u sredini 1 cm debelo. Neka je tako veliko da sluzi kao poklopac na gornjoj strani limene kutije u kojoj je ugraden taj ispravljac. Inace ne treba ocekivati pravilan rad uredaja. Bez toga je zagrijavanje tranzistora (20 ampera! !) preveliko.

b)

SL

stabilizator 6-19. Integrirani tipa »723« Hi »123«: a) pregted nj& govog unutrasnjeg sastava; b) ras pored prikljucaka stabilizatora, ako je ugraden u kuciste »DIL« sa 14

nozica
122

o

SI
t

6-40.

Shema

stabiliziranog ispravljada sa integriranim

dva tranzistora (vidi tekst). Predviden je izlazni napon od oko 13,5 V uz opterecenje do 10 A. Na iijevoj strani slike je prikazan raspored prikljucaka stabilizator^ ako je ugraden u okruglo metalno kuciste sa 10
nozica
0,03

sklopom »723«

n/KM

TR1

«

,i

6-41. Ispravljac koji daje napon od 13 i struju jaku do 20 A. Stabilizator tipa 7812 i dva tranzistora su medusobno povezani tako da ispravljac dobro podnosi kratke spojeve ako nisu previse dugotrajnl Ukotiko je sve pravilno nacinjeno, sa dovoljno velikim hladilom (!) i opisanim

SI

V

poluvodickim elementima, sposoban je za pogon jacih amaterskih primopredajnika. Vidi opis u tekstu
Preostali izvori elektr&ne energije
i drugo. O takvim ce ispravljacima biti govora uz aparate uredaje kojima pripadaju. i

naponima

Ovdje, dakako, nismo mogli obusve ispravljace koji mogu biti potrebni za razlicite svrhe u
hyatiti
radio-tehnici, kao sto su pogon specijalnih niskofrekventnih snaznih

O

razlicitim

naponskim pretva-

pojacala visim naponima, zatim pogon predajnika u kojima ima elektronskih cijevi ili za napajanje oscilatora (VFO) izuzetno stabilnim

racima, kao i o uredajima i izvorima za pogon radio-stanica neovisno o mrezi izmjenicne elektricne struje, govorit cemo u poglavlju o prevoznim (»mobilnim«) i prenosnim (»portable«) radio-uredajima (vidi:
20. poglavlje, str. 646).

123

Zato cemo ovdje prikazati pojacala kod kojih su ti principi iskoristeni. koju mogu O osnovnim principima pojacanja koje se postize elektronskim cijevima ili tranzistorima vec je bilo govora u odgovarajucim prethodnim poglavljima. Kao aktivni element i u pojacalima mogu posluziti i elektronske cijevi i tranzistori. Ona moraju pojacavati samo odreden uzi opseg niskih frek- vencija. dok je nekada potrebno i amplitudu ograniciti. Cesto sluze i kao samostalni elektronicki uredaji. u velicini pojacala. za pojacanje govora. prema zelji mogu zistorima i integriranim sklopovima. nazivamo i audio-frekSva opisana pojacala sluziti za razlicite svrhe. kao i specijalni integrirani sklopovi koji su napravljeni bas za stavni dio svojstvima. koja je dovoljna za prijem na slusalice ili na manji zvucnik. 7-1.. npr. si. u poglavljima koja obraduju odredene vrste modulacije i odredene vrste signala. Manja pojacala. magnetofoni ili gramofoni. Razlika izmedu pojedinih nisko* frekventnih pojacala je u njihovoj namjeni. pa cemo se ovdje ograniciti na pojacala s tran- Ovdje cemo najvise goyoriti o onim niskofrekventnim pojacalima koja obuhvacaju posirok opseg nis- kih frekvencija. te u izlaznoj snazi proizvesti. za reprodukciju muzike sa gramofonskih ploca. danas se elektronske cijevi gotovo ne upotrebljavaju. U ovom posljednjem slucaju zvukovi djelupi na mikrofon.NISKOFREKVENTNA POJACALA Nekoliko oplih napomena Niskofrekventna pojacala su samnogih prijemnika. O takvim pojacalima bit ce govora kasnije. izlazne snage. magnetofonskih vrpca ili za pojacanje glasa govornika ili pjevaca. za opcu namjenu i sa sirokim opsegom frekvencija. a pojacani se re" produciraju preko zvucnika. male prijemnika. Najjednostavnije toanzistorsko niskofrekventno poja£alo Jedna od vrlo vaznih primjena niskofrekventnih pojacala je za modulaciju u predajnicima. u opsegu frekvencija koje mogu poja* cati. kao i mikrofoni. kao sto su amplitudno ili frekventno modulirani signali ili radio-prenos govora jednim boc- tu svrhu. i potrebi. kao sto cemo vidjeti kasnije. Buduci da ima vise vrsta modulacije. Taj neka bude 124 . ali isto tako i elektricna gitara ili drugo. Te frekvencije cu* jemo pa ih vencijama. predajnika i drugih uredaja. Takva niskofrekventna pojacala su redovito vazan dio samog nim pojasom (SSB). opisat cemo u poglavlju o prijemnicima. potrebna su cesto pojacala sa strogo odredenim Niskofrekventno pojacalo sa mi- nimalnim brojem sastavnih dijelova koje moze posluziti kao »mini-razglas«. vi- dimo na 3*edan Upotrebljen je samo tranzistor. Za ovu vrstu niskofrekventnih pojacala. Na ujihov ulaz mogu se prikljuciti prijemnici. ali ih necemo ponavljati.

ili jakosti struje.« Govorimo li blizu mikrofona.. Ako zvucni valovi dopru do ljudskog uha. bi 15 V SI 7-L Najjednostavnije niskofrekventno pojacalo s germanijevim snainim tranzistorom. barem 10 cm. ugljena zrnca koja se nalaze ispod nje* Tako se mijenja unutrasnji otpor mikrofona pa ce se struja. doslo bi do tzv. ZV = nik 4-omski zvud- bilo koji od onih. jedno za drugim. mijenjat ce se jakost struje koja na otporniku proizvodi promijenljiv pad napona.Mi = ugIjeni mikrofon. kojom titra izvor zvuka. Veci napon ne bi bilo dobro primijeniti jer bi jakost elektricne struje kroz (nisko-omski!) zvucnik mogla postati prevelika. Za prikljucak na visoko-omski ulaz po- jace Mikrofon mora biti okrenut na suprotnu stranu od zvucnika. razlicitih-vrsta. to bolje. poljske telefone (niskoomski. neka bude onakav. ono ce ih duh cuti ako je frekvencija. a sastoje se od niza zguscenja i razrjedenja koja idu naizmjence. XJMi. Oni se sire brzinom od oko 340 m/s. veci strujni kapacitet. kakav se upotrebljava u normalnim telefonima. kojih je mnogo na nasem jev trzistu: domaci germani- snazni tranzistor sa oznakom (Ei-Nis). Mikrofoni koji su namijenjeni za tzv. Zbog toga se mijenja i potencijal i struja tranzistorove baze. mijenjati u ritmu zvukova. proizvodeci neugodne i glasne zvukove. koja kroz njega tece. Zbog strujnog pojacanja u tranzistoru ove su promjene znatno vece i iz zvucnika se cuje pojacan govor. Za mikrofonski strujni krug bit ce dosta jedan od tih clanaka.5 V mikrofon mogao prejako »cuti« zvukove iz zvucnika. Uglje ni mikrofon. Kad 125 . obicno ima tanku ugljenu membranu. ona zatitra pa ili slabije zbija. sto doprinosi stednji struje i produzenju trajanja upotrebljenih clanaka. Sto snazni ji tranzistor.£ 1. izmedu 16 Hz i 20 kHz. ali i takvi ce posluziti. koji oba Zajedno sacinjavaju pogonsku bateriju. Ugljeni mikrofon. Ugtjeni mikrofoni su najjeftiniji V dosta dobro posluziti za prenos govornih frekvencija. kakav se upotrebljava u telefonima. akusticke povratne veze i uredaj bi poceo oscilirati. canjem. Najbolji su oni koji imaju ti Svaki izvor zvuka salje kroz uz(zrak. Njegov primjer neka ne bude premalen. sa sto vecim strujnim poja- »AD. Njegov promjer neka ne za normalne telefone. vazduh) zvucne valove. Kad i mogu zvuk do nje dode. sto znaci da kroz tranzistor potece kolektorska struja. ra^licite osjetljivosti i razlicite kvali- tricnog napona Mikrofona ima tete. U. Ove promjene djeluju na struju kolektora.5 V svaki. Ona tece kroz zvucnik i pokrece je napon od 3 (oba galvanska clanka u seriji!). Mirna struja mikrofona ce dati na torn otporniku toliki pad napona da Zvucni valovi djeluju i na mikroTo je sprava koja moze titraje zvuka pretvoriti u promjene elekfon.. ali nije potrebno neko osobito veliko izabiranje. Taj se strujni krug zatvara preko mikrofona i preko otpornika od 10 Q. *amerikan« i »poluamerikan«. Zvucnik ZV neka bude dobar 4-omski. Nazivaju ih se tranzistor TR »otvori«. Prekidac Pr treba zatvoriti samo tako dugo dok se govori. Mikrofoni svojstva i njihova najvainija Za pogon pojacala mogu se uzedva galvanska elementa po 1. Neka ne budu oni sasvim mali.

proizvodi elektricne napone koji svojim promjenama slijede titraje zvuka. Naponi vrijede za visokoomske ulaze pojacala. Oni koji imaju zavojnicu i membranu poput dinamickih zvucnika (samo znatno manjih dimenzija) vec su pristupacniji. i naglih promje- Ima kondenzatorskih mikrofona koji se odlikuju reprodukcijom izvanredne kvalitete. haj-faj. Mikrofoni ovog tipa koji obuhvacaju uze podrucje frekvencija daju vece izlazne napone. onoliko koliko je najnuznije potrebno za razumljivost Ijudskog govora. Tu su navedeni niskofrekventni naponi koje daju razliCite vrste mikrofona uz uvjet da operator drzi mikrofon u ruci. fidelity«) skraceno od engl. tih se Zbog ih cuvati od vlage na temperature. ot prilike 10 cm daleko od usta i da govori normalnom glasnocom. »Hi-Fi« (citaj kao kristalni imaju nezgodnu osobinu da su osjetljivi na veliku vlagu i na vise temperature. kako je jos nazivaju. Ta je osjetljivost kod najnovijih mikrofona sa elektretom znatno manja nego u pocetku. od onih koji su odredeni za prenos govornih frekvencija pa sve do onih koji sluze — U novije vrijeme su se za gradnju mikrofona pojavili novi materijali: elektreti. Oni se na visokoomski izlaz pojacala mogu izravrio prikljuciti pomocu kratkog komada oklopljenog kabela. Kristalni mikrofoni su kod amatelitetni kristalni transformator. Oni su neka analogija magnetima. U tvornickim prospektima. pretvarajuci mehanicke oscilacije u elektricne valova. laroselske soli (La Rochelle). Kristalna plocica je redovito u vezi s veoma laganom membranicom koja »hvata« zvukove. ama- Njeni titraji se stalnu plocicu. Ima ih razlicite kvalitete. Kao i kondenzatorski mikrofoni oni obicno trebaju pomocni elektricni prednapon. ra veoma obljubljeni jer za njih ne treba ni izlaznog transformatora ni pomocnih izvora struje. Elektreti su nasli primjenu u mikroostalo fonima koji po svojoj funkciji sjedaju i na kondenzatorske i na kristalne mikrofone. Dinamicki mikrofoni koji imaju osobito tanku i laganu metalnu traku izmedu polova jakog magneta takoder su veoma kvalitetni i skupi. visoke cijene. Prosjecnom radio-amateru ili tehnicaru nece takve brojke biti dovoljno »opipljive»» Zato smo u tablici 7-1 naveli drugaciju. ali manja nego kristalnih mikrofona. tj. njihova se osjetljivost cesto izrazava u decibelima.jacala potreban je tzv. dok su elektreti takvi materijali koji zadrzavaju svoje elektro uz staticke naboje. prenose na kriOna. se uz ostalo nalaze tehnicki podaci o mikrofonima. mikrofonski cun suzavanja zvucnog opsega. I kod ovih mikrofona se veci izlazni naponi mogu dobiti na ra126 terima i tehnicarima iz prakse pristupacniju mjeru za osjetljivost mikrofona. Sto je opseg frekvencija nizi. »highprenos muzike sa opse- gom od 50 do 16000 Hz ili jos vecim. Nezgodna mu je strana da ima prilic- no velik vlastiti sum. Za amatere je tesko pristupacan zbog svoje titraje. zahvaljujuci svojim piezoelektricnim svojstvima. a — — za visokokvalitetan. Osjetljivost im je veca nego kondenzatorskih. Opseg zvucnih frekvencija koje se ugljenim mikrofo- nom mogu prilike prenijeti obuhvaca otod 300 do 3000 Hz. Kvamikrofoni koji obuhvataju siroko zvucno podrucje re dovito daju manje izlazne napone. u odnosu prema nekom definiranom nivou. Treba Kondenzatorski mikrofoni mijenjaju kapacitet kad njihova membrana zatitra pod utjecajem zvucnih promjena kondenzatorski mikrofon nabija i izbija u ritmu zvukova. Magneti su feromagneticki materijali koji trajno zadrzavaju svoja magnetska svojstva. gdje siri to je izlazni napon Kristalni mikrofoni su gradeni redovito od posebno pripremljenih plocica senjetove (Seignette) ili. .

Niskofrekventni naponi koje daju razliciti mikrofoni govor normalne glasnode. na daljini 10 cm od rrtdkrofona) Vrsta mikrofona .Tablica (za 7-1.

Tu je ujedno prikazano kako treba spojiti potenciometar za regulaciju glasnoce. a kod B nekoliko stougljeni. c) . kristalni mikrofon.c) 10ju \\^HF St. b) za kristalni mikrofon. ima dvije ulazne impedancije. 7-3a. 1-2. si. Prikljucivanje mikrofona na ulaz tranzistorskih NF pojacala: a) za niskoomski mikrofon. d) ulaz tranzistorskog pojacala za nizu i za visu impedanciju. Kondenzator oznacen kao 180 pF. Una kQ Tranzistorski stupanj. jednu nizu (kod £) i jednu visu 7-2d. Kod A je impedancija oko 10 kQ. smatrat cemo da je. npr. prema si. moze se dodati u slucaju ako se pokaze da ulaz B zanemaruje visoke tonove. Takvo zanemarivanje visokih frekvencija u cujnom podrucju je to jace izrazeno. Da ovu pojavu lakse shvatimo. sto je veci raskorak izmedu impedancije mikrofona (ili nekog drugog izvora audiofrekventnog »signala«) i ulazne impedancije pojacala. c) za dinamicki mikrofon niske impedancije. genera- (kod B).

Na shemi specijalnog mikrofonskog pretpojacala (si. Ulazna impedancija je oko 3 MQ. oba su Preko kondenzatora vraca se napon na tacku u kojoj se sastaju otpornici Ri. Sto je frekvencija visa. Bu- nacen je slovom G. Izlazi na to da ot pornik R4. bit 6e kapacitivni otpor »kondenzatora« C nizi. Tu su upotreblje- na tri tranzistora BC 108. Pojacalo ce. te ^ . Zato je dio izmjenicnog napona koji otpada na R kod visih frekvencija veci. razdjelnik napona pa na bazu tranzistora TRs dolazi u najboljem slucaju tek malo vise od sestog dijela tog napona (330 kQ: 50 kQ). ako je ulazna impedancija JR razmjerno malena. gubimo dio onog malog niskofrekventnog napona koji dolazi do mikrofona. priblizno jednako jedinici. To zna^i da je izlazni napon prakticki jednak ulaznom naponu. Osim napona u fazi. dakako. Elektretski mikrofoni. ne vrijedi za istosmjernu struju koja i dalje & nesmetano tece. postize se jos bolji ucinak. tolika da se na ulazu pojacala moze pojaviti gotovo sav napon iz G u cijelom podrucju zvucnih frekvencija koje zelimo pojacati. Ulazni 7-3b). 7-3b. signal dolazi preko Ci izravno na bazu tranzistora TRu Poznato je da je napon* sko pojacanje kod »emiter-folovera« (si. Za rriske frekvencije je obrnuto. bez gubitka jednog dijela ulaznog napona. kojima je potreban nomocni prednapon. Dmrijecima: ulazna impedancija je znatno povecana! u kolektorski strujni krug stavi pogodno odmjeren otpornik Rs i kondenzatorom se (si. 7-5. mozemo postici prema si. OzOn ima i svoj kapacitet C koji se ne moze zanemariti. bit ce dio izmjenicnog napona koji se javlja na jR sve manji Ito je frekvencija niza. Tome se moze ck> skociti samo na taj nacin da se za R osigura sto veca vrijednost. 74) vidimo kako se opisani principi mogu prakticki primijeniti. a njegovim posredovanjem i ulaz pojacala. a izlazna 100 do 200 Q. imaju za niskofrekventne izmjenicne signale gim vrlo yeliku vrijednost otnora. spoji kolektor i emiter. kao na si. zanemarivati duboke tonove.^ tor struje zvucnih frekvencija. Buduci da R ostaje uglavnom nepromijenjen. kroz R4 ne tece izmjenicna struja zvucne frekvencije! Ovo.AJ t—HI— 15 9 SL 7-4. mogu se na mikrofonsko pretpojacalo prikljuciti prema si.v Shema specijalnog tranzistorskog pretpojadala koje ima ulaznu impedanciju od nekoliko MQ * 9 Radio prirudnik 129 . ulazni i izlazni napon jednaki i u fazi. Buduci da su. Ako 7-3c). oni predstavljaju djelitelj napona. Ovdje su tran- «-H . kapacitivni otpor »kondenzatora« C je veci. ovisan o frekvenciji. Otpornici na ulazu cine.. Visoku ulaznu impedanciju tranzistorskog pojacala. 7-2d. R$ i R4. Slovom R neka je oznacena ulazna impedancija pojacala. kako smo rekli. & Primjenom serijskog otpornika. naime. izlazni toga. duci da su R i C spojeni u seriju.

npr. Sirokopojasno mikrofonsko pretpojacalo s dva tranzistora u medusobnoj galvanskoj vezu Opis u tekstu slicnom oznakom St. vanskoj vezi: kolektor prvoga je spojen s bazom drugoga. sto je pozeljno kod rauzike. To je tzv. Na njemu se javlja i jedan dio niskofrekventnog signala. Ona je ovdje neovisna o frekvenciji signala. Potenciometrom P moze se regulirati izlazni napon a time i glasnoca reprodukcije zvukova. i na tai je nacin ostvarena negativna povratna otpornik (3. aperiodic^ ku povratnu vezu.500^4 s[]s S R3 741 (Ei-NiS). kao Na raspored i kondenzatora d kojim je premo- SI 7-5.3 kQ) ne protice samo istosmjerna struja. ako je to potrebno. Njegova je faza suprotna fazi ulaznog signala i zato se pojacanje u tranzistoru TRi sma* njuje. 89). frekvencija i njihov opseg moze se jos utjecati odabiranjem manjeg ili veceg kapaciteta kondenzatora za vezu. istovremeno. Tada je otpornikom Ri odredena ulazna im 130 . odnosno sa drugih tvornica. iz nekog mikrofona. Tako se moze postici odredeno ogra- kondenzatorom. ML Ako Mi ima nisku vlastitu impedanciju treba prekidac Pr zatvoriti. pa govorimo o negativnoj povratnoj vezi.nicenje prema visokim f rekvencija- ma. po volji oslabiti: veci kapacitet na tome mjestu zna£i manje »visokih«. Oni odvode struje najvisih frekvencija mimo Dojacala. umjesto pojedinacnih tranzistora. Kapacitet kondenzatora C2 vraca jedan dio vec pojacanog signala (prisutnog u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRi) na bazu istog tranzistora. Tome doprinosi otpornik R3 i cinjenica da ni jedan emiterski otpornik nije »blokiran« Kroz dicka. takoder ima visestruku negativnu. Veci kapaciteti osiguravaiu vise basova. 7-7 je prikazana shema niskofrekventnog (NF) pojacala u kojemu. takoder negativna. sto je opet pozelj- TRi i TR2 u medusobnoj gal- no da govor bude razumljiviji. Emiterski otpornik tranzistora TRi nije pre- mosten kondenzatorom veza. Vidi tekst zistori sten emiterski otpornik tranzistora TR2. ali takoder zastititi pretpojacalo od eventualnog prodora visokofrekventnih smetnja (od vlastitog ili od susjednih predajnika!) u pojacalo. sluzi integrirani sklop (integralno kolo). C2 i Cs. dakle aperiotaj Pretpojacalo. Na si. operacijsko pojacalo sa oznakom IL741 (RIZ -Zagreb) ili 100^. Manji kapaciteti smanjuju pri sutnost basova. Na njegov neinvertirajuci ulaz (3) dovodi se istosmjerni prednapon u iznosu po7-6. povratna veza ima veci ucinak na najvise frekvencije koje se na taj nacin mogu. ulazni niskofrekventni signal. na sL 7-6. O njemu je u ovoj knjizi vec bilo govora ranije (str. lovice pogonskog napona i. Prikljucivanje elektretskog mikrofona kojemu je potreban prednapon. Ova. Isti kondenzator (C2) stiti od prodora visokofrekven tnihstruja iz predajnika u blizini pojacala. gaciji Kondenzatori Ci i C3 imaju druzadatak.

pa bi reprodukciia bi la osiromasena. Osim tq^ga magnetska »nukotina« na magnet of onskoj »glavi« morala bi za sni131 . No. potrebi. Ona je u tome slucaju niska. Integrirani digitalni sklopovi. Kod snimanja gramofonskih ploca se namjerno oslabe najnize frekvencije. Pojacanje odredene frekvencije ovisi jos o kondenzatoru C2 diji izbor utjece na raspored frek- Vec smo upoznali nacin na koji moguce utjecati na spektralni sa stav niskofrekventnih struja koje se pojacavaju u nekom uredaju. jer dio izlaznog signala dovodimo na invertirajuci ulaz (2). zbog svojih vecih amplituda. Malosumne tranzistori pretranzistore (BC109 ili slicne) treba upotrebiti samo onda. Uz otvoreni prekidac Pr ulazna impedancija je visoka (reda 50 kQ). 7-8 je jedan njegov dio upotrebljen kao niskofrekventno pretpojacalo malih napona. grubo. kako zna- Za one si. Postoji mogucnost izbora nize ili vise ulazne impedancije. »4011«. 6) pojacanie je Za gradnju svih opisanih pretpojacala mogu se ili uzeti BC107 (NPN) ma BC177 (PNP). logicke nule u logicku jedinicu i obrnuto. Najcesce se stanja izmedu tih SL 7-7.vencija spektru«. Gramofonske zvucnice. pedancija. 2 u direktnoj vezi s prikljucnicom br. kao i velicine pojacanja dvaju ekstrema ne mogu koristiti. ima izuzetaka. Pojacanje se moze odabirati potenciometrom P kojim se »dozira« povratna veza. Ulazna impedancija je vrlo visoka. ovisi o omjeru otpora potenciome tra i Ri. mikrofonsko pretpojacalo. Vidi tekst 9* magnetofonske glave. jednako iedinici (MIN) a izlazni sig- nal priblizno jednak ulaznom! Smanjimo li tu povratnu vezu pomicuci klizac potenciometra (nrema dolje na slici) pojacanje postaje sve jace Popravljanje boje zvuka i regulacija je do nekog maksimuma koji. Jedan dio digitalnog. cesto zanemaruju neke dijelove audio-frekvent nog podrucja. inte- griranog sklopa tipa C-MOS (4011) je ovdje upotrebljen kao linearno. obicno rade tako da se stanje prebacuje iz tzv. Te frekvencije bi. npr. Na si. To su neki integrirani sklopovi tipa »C~MOS«. ce 7-8 biti mo im (str. kao sto je. zahtijevale vece razmake medu urezivanim zljebicima na ploci. ali za obicne amaterske svrhe to najcesce nije potrebno. u pojacanom »zvucnom koji vole eksperimentirati vrlo zanimljiva. Mikrofonsko pretpojacalo sa integriranim sktopom (inteeralnim kotom) IL741. Pojacanje je 10 puta (R 2 je deset puta vece od RA). a osobito Cl 1( 1M l 10n R' i SL 7-8. ako iza pretpojacala dolazi veci broj pojacavackih stunnjeva. kakve daje mikrofon. 94). Slicno je i s potrebom da se magnetofonska vrpca dovoljno jako »modulira« najdubljim frekvencijama. Bilo je to u primjerima mikrofonskih pretpojacala primjenom kondenzatora i negativne povratne veze. Ona je negativna. Kad je negativna povratna veza maksimalna (prikljucnica br.

r ICOpT 33n|_ dukcije. To je sve dobro poznato onima. To se ne stupnjeve tranzistorskih niskofrekventnih pojacala koristeci trans formatorske veze medu stupnjevima. To se postize kombinaciiama otpornika i kondenzatora (C3-R3. Ranije opisanim putevima negativne povratne veze ovdje je dodana korekcija pri kojoj postoji jaka ovisnost pojacanja o frekvenciji. s tranzistorima i sa elektronskim cijevima. Pri tome cemo uzeti transformatore iz nekog 132 . Mikrofonsko pretpojacalo negativnom povratnom vezom^ ovisnom o frekvenciji (Rs/Cs i Osim ovako odredene. s 7-9. u slucaju da nam za pogon sluze vrlo niski naponi (1. Pi i Pz. RC-mreza s dva potenciometra. ako se mozemo zadovoljiti sa 50 do 100 milivata. 2elimo samo naglasiti da' je i spektra. za odvojeno odabiranje jaceg ili slabijeg pojacanja dubokih i visokih zvukova u svrhu popravljanja i ujednacenja reprodukcije svih frekvencija zvucnog SL <ikofrekventna pojacala. kao na si. 7-9 pokazuje takav pri390 M f H C5 mjer pretpojadala za reprodukciju muzike sa gramofonskih plo£a. koji u svojoj amaterskoj biblioteci ili medu svojom teh- nickom dokumentacijom cuvaju i rani j a izdanja. sto je ondje bilo opisano. i potreb- U ranijim izdanjima ovog prirucnika bila su prikazana razlicita ni 7-10. SI. nepromjenljive korekcije. Zato necemo ovdje ponavljati ono. prema izvoru pogonske elektricne energije noj izlaznoj snazi. Tranzistori mogu ili »bapojacanje »visokih«. i drugih korigirati Nedostaci reprodukcije mogu se u pretpojacalima tako da velika se postigne vjernost repro- snagu. PRIMJERI NF POJACALA ZA SAMOGRADNJU Niskofrekventna pojacala za sa- mogradnju planiraju se prema namjeni i potrebi. prei na pojacanje ovdje biti BC BC 108. Ukoliko ne trebamo veliku izlaznu moze postici iz tehnoloSkih razloga. sagradit cemo pojacalo prema si. ovisnosti pojacanja o frekvenciji vise nema! Tra TR1 = 2?» = TR2 = BC107B ! GRAidOFON L_ (Hi MIKROrON) 1 150K ± S/. a nema ih malen broj. na str. 5-79. moguce je naciniti i kontroliranu korekciju opsega frekvencija. C4-R4).5 do 6V). 7-10. 160 u drugom izdanju knjige. To je ujedno i jedan od najjednostavnijih primjera za ujed- danas potrebno graditi izlazne nactvad (»ekvilajzer«) zvuka manje ekstremno visokih frekvencija biti joS uza nego jest. gdje je moguce potenciometrima volji utjecati Pi i P2 po R4/C4) za korekciju kvalitete reprch dukcije muzike sa gramofonskih ma 107 ploca sova« i na potrebi i zelji. Ako ih zamijenimo otpornikom (Rx = 150 kQ).

joS se sve vise uz vrlo SL jacala zistor za eksperimentiranje. omskog otQ (proizvod »Ei-Ni§« »Iskra-Kranj«).malog tranzistorskog prijemnika. Otpornici Ri i Ri odreduju radnu tocku. napon a mora oko V. TRS i TRs. Struja koja ovuda tece. Taj je tranzistor u tzv. impedancije Ukoliko to nije tako. Pri tome treba da pad napona latori amplitudno moduliranih presi. 133 . Tran- TRi je u pobudnom. se signal koji zelimo pojacati a koji je mozda vec »prosao« kroz neko pretpojacalo. tj. iznositi polovicu vrijednosti pogonskog napona. kakvi amaterima cesto sluze kao »izvor« korisnih sastavnih dijelova. iza kojega slijedi izlazni stupanj pojacala. dajnika. Na tome mjestu se prekine vod i privremeno ukljuci miliampermetar. 7-11 ima tri tran- TRi je tipa 177 ill slican). neka za spomenute tranzistore bude oko 2 mA. pobudnom (»drajverskom«) stupnju. komplementarni par tranzistora. osiguravajuci potrebnu jakost struje baze za TRu Kolektorski radni otpor sastavljen je od Rs i R4. Pojacalo na zistora. U tu svrhu je prakticno da se umjesto fiksnog otpornika R2 stavi potenciometar od 250 do 500 kQ i da se pomocu njega »namjeste« radni uvjeti. Ovaj sadrzi dva tranzistora koji cine tzv. Izuzetno se danas mogu naci cijevna pojacala koja sluze kao snazni moduje. dok nema signala (tzv. treba strpR2 i R4 dok se to postigne. da potece kolektorska struja koju mjerimo kod b. sa komplementarnim tranzistora danom silicijevih tranzistora. oznacen slovom a. Istovremeno mora napon.5 9 V. I takvih ce se primjera naci u ranijim izdanjima ovoga i drugih radio-prirucnika. pora oko 200 ili nekoliko stotina oma. »izlazni« tranzi- mogu biti BC 177 i BC 107. a i skuplje danas graditi pojacala s elektronskim cijevima. u izlaznom stupnjtu Opis u tekstu povoljnu cijenu mogu u trgovinama naci germanijevi tranzistori koji su u tvornici slozeni u parove. Izlazna je snaga i glasnoca iz spomenute dinamicke slusalice za mnoge svrhe dovoljna (za prijemnik ili manji prenosni primopredajnik Ijivo mijenjati koji mora Stediti struju iz baterija!) NF pojacalo parom germanijevih Iako je svakim Izlazni sklop jednostavnog tranzistorskog niskofrekventnog po7-11. Eksperimentirajuci s ovako jednostavnim sklopom moze se mnogo nauciti o slicnim pojacalima. Shema je namijenjena eksperimenstori tatorima. Ako biti je ovaj 4. To znaci da su jedan tranzistor NPN tipa i jedan tranzistor PNP tipa podjednakih svojstava deklarirani kao »par«. NPN mW dovoljimo telefonskom slusalicom kao zvucnikom (najbolje je da to bude ona »dinamicka«. Nije viSe »moderno«. Ako nam je dosta nekoliko desetaka do blizu 100 izlazne snage i ako se za- BC PNP (moze biti Kod »NF« dovodi na otporniku R3 bude toliko velik da se tranzistorski komplementarni par »otvori«. komplementarni par: jedan tranzistor tipa PNP (TRs) i jedan tipa (TRi). mirna kolektorska struja).

x 3. TRs = AC 187. »kompliciranija«. 7-12 shemom (si. Mirnu kolektorsku struju ovog komplementarnog para mozemo mjeriti miliampermtetrom kod a. je bilo sagradeno pojacaUpotrebljeni su tranzisto- Ako uporedimo shemu na sa predasnjom si. a njenu jakost mozemo odabrati potenciometrom Ps. To moze biti i »§a- SI 7-i2. Prva silicijevi. je tu jos 7-12. TRi = AC cm. sija«. Raspored dijelova nije kritican.2 BC 107. kao samostalna jedinica. odnosno posebna aluminijska plocica (ravna ili savinuta.5 Ovako lo. Pri tome oko tranzistor TRs i TRi moraju limena biti ucvrsceni na limenu plocicu koja sluzi kao hladilo i odvodi suvisnu toplinu. 7-11). TR2 = ako je pojacalo tako sagradeno. Osim toga je niihova mirna kolektorska struja stabilizi- koji su navedeni uz shemu. Maksimalna izlazna snaga mogla bi onda biti veca. primjena je jos svestranija. kao na si.47 Q za vecu stabilnost rada uz razlicite temperature. toptine) TRi je u predstupnju gdje je mo guce pogodnim izborom ulaznog otpora (otpornik izmedu 5 kQ i 300 kQ) prilagoditi se razlicitim izvori- 134 . si. ako odgovara rasporedu na shemi i ako su ulazne prikljucnice na suprotnoj strani od izlaznih. Potenciometrom Pt treba istovremeno postici da napon od tocke b do sasije iznosi 6 V. Izlazna snaga je blizu 2 uz nogonski napon od 12 V. ffzlaznom paru tranzistora (TRs i TRi) dodani su emiterski otpornici od po 0. (PNP) i TRs (NPN) galvanski su/vezani i oba zajedno predstavljaju /pobiadni stupanj s vecim pojacanjfem. moze vrlo dobro posluziti za najraznolicnije potrebe u amaterskoj radionici u kojoj se mnogo i eksperimentira. uz pogonski napon 12 V. debela do mm.rana silicijevom diodom SD. TjRt. mozemo vidjeti da je ova. Hladilo bi moralo biti vece ili deblje. sa silicijevim tranzistorima i stabilizatorom Niskofrekventno pojacalo. si. 7-13. s cetiri tranzistora. ri dva su W Na isti nacin i s jednakim uspjehorn bi se kao izlazni par mogli upotrebiti germanijevi tranzistori AD161 i AD162. 10 do 15 mA. a izlazni par germanijevi tranzistori. uz prikljuceni zvucnik od 5Q. Kako Izgled pojacala prema si Vidi se nacin na koji su izlazni tranzistori ucvrsceni na aluminijsku limenu plocicu (za odvodenje Sl. Niskofrekventno pojacalo sa silicijevim i germanijevim tranzistorima: TRi = BC 177. preko 3 W. Dva silicijeva tranzistora. 7-13. Jakost te struje neka bude. 7-13) velicine 1 priblizno 9 1. izvor stabiliziranog napona. a tranzistore treba izolirati od J njega! NF pojacalo napona 7-14.

o otporniku Ri. Ako je pornike R3 Q i. Kolika ce biti mirna kolektorska struja (fnjerena kod Jc) ovisi o jakosti struje koja te£e kroz diode. kao i o emiterskim otpornicisignala. i stabiliza- ma Veza sa pobudnim stup(Tib) je kapacitivna.5 i ik na vrijednost oko na opisani nacin. koji za svoje »otvaranje« trebaju veci napon nego cermanijevi tranzistori. 161. uz inace podjednake pogonske uvjete. samo izlazni i Ako npr.5 V. = BC141. uspostaviti mirnu kolektorsku struju h oko 25 do 30 mA. sto je za mnoge namjene sasvim dosta. 7-14. njem ZD za napon oko 9 do onda je U(stab) oko 8.5 do 9. nacin.) SI. npr. TR5 i Zenerovom diodom 135 . Potenciometrom R2 treba postici da je izmedu oznacenih tacaka polovina pogonskog napona (U/2). Izlazni tranzistori moraju imati na sebi hladila u obliku zvijezde. uz dovolj- nu pobudu. onda se kao par Ri moze uzeti otpornik od oko 330 do 470 Q za pocetak. sada ce ona biti na mahove oko 3 do 4 puta jaca. moze se naciniti i pojacalo vece izlazne snage. neka Rs bude oko 100 O.*U<stab. sto se moze postici trazenjem odgovarajuce vrijednosti za otpornik kojim su premostene diode Di i D2. Treba Na sasvim jednak mi na ma Rs i R4. o vrijednosti otpornika koji je paralelno snojen s diodama (47 do 130 Q). o kolektorskoi struji tranzistora TR2. BD135 i BD136. pa ce izlazna snaga moci doseci do nekoliko vata. vidi tekst ZD. struja Jc dosezala preko 150 mA. po shesL 7-14. Obzirom na to da je izlazni komplementarni par sastavlien od silicijevih tranzistora. Tada bi trebalo smanjiti ot0. uz pet-omski zvucnik i pogonski napon od 12 do 14 V. Izlazna snaga je veca od 1 W. 10 do 20 mA. Stabilizirani napon moze napaiati i druge potrosace. a TR. Pri tome je TRi = = BC107. Niskofrekventno pojacalo sa silicijevim tranzistorima torom napona. je BC 141 BC tranzistora. Pogonski napon za TRi je iiziran sa stabi- sa slabijim tranzistorima. Jc neka bude f uzeti jaci silicijev komplementarni par tranzistora. Uz pogonski napon U — 12 do 14 V. treba staviti dvve diode (Di i D2) u seriju. Ako je 10 V.

lakiranu zicu. on moze stradati kad mu temperatura poraste. Pojacalo sa V-MOS-tranzistorima. koja tece preko drejn-elektrode tranzistora TR2. u odnosu na druge tranzistore. svaka za vi- oko 50 V. jer 8-omski prikljucak sluii sa za negativnu povratnu veztt (R& i R2) u svrhu smanjivanja izobli- mo cenja. VN67AF ili VN89AF. je bila izlazna cijev slicna njoj. stite V-MOS-FET od pojacalu (si. nije zasticen dovoljno velikim emiterskim otpornikom. To znaci da se brojevi zavoja na transformatoru T moraju odnositi kao 2. Zenerove diode Di i Ds. Tako kolektorska struja »pobjegne« do tolikih vrijednosti da se tranzistor cesto unisti. uz uvjet da svakako odrzimo gornji odnos izmedu primarnih i sekundarnih zavoja.NF pojacalo tipa s tranzistorima V-MOS V-MOS-tranzistori se ponasaju gotovo identicno kao i elektronske cijevi. Uz pogonski napon od 24 V mirna struja. Izlazni transformator . 7-75. Kvadratni centimetar presjeka sadrzi 400 do najvise 450 zavoja ove zice. S porastom temperature kolektorska struja se pojacava. iznosi 300 i kod najvece glasnoce dosize najvise 325 mA.45 1. npr. obican tranzistor. Sa njom demo namotati i primarnu i sekundarnu zavojnicu sa najvecim mogucim ukupnim bn> jem zavoja. Njemu se mora na gejt-elektrodu (g) doves ti nozitivni prednapon kojim se tek posti- U sokih induciranih napona koji bi mogli nastati na primarnoj zavojnici transformatora 7\ Prikljuciti FET treba 4-omski zvuc- nik. da dobro podnose zagrijavanje. C=TH 1 + TRt=FET TR2=VMOSFET D1 = |R3^ i ! s" D2 = ZD (55V) TOO^j M C4 S/. To moze biti VN89AA.41 1. primarno mA ima impedanciju od 24 Q a sekundarno 4 i 8 Q. ze formiranje vodljivog N-kanala. Glavna im je prednost. Tako cemo postici i dovoljno velik induk tivitet koji garantira i dobru reprodukciju basova. unatoc tog pozitivnog prednapona. On oslabljuje najvise frekvencije i cuva Da se nacini takav transformator treba uzeti jezgru izlaznog transformatora iz nekog (starog!) radioapa- TR2 od »divljih«. Njegova je ulazna impedancija. Ima ih za razlicite snage. nekontroliranih i nepozeljnih visokofrekventnih oscilacija. naime. u izlaznom stupnju je V-MOS-FET (TRi). To znaci da imaju vrlo visoku ulaznu impedanciju. Iza njega. visoka.4 mm. E300. V-MOS -tranzistori se ponasaju sasvim drukcije! Pri zagrijavanju njihova struja pada pa je pregrijavanje u normalnom radu iskljuceno. Za na- rata u kojiemu ili EL84 matanje treba pripremiti bakrenu. Ako. promjera 0. 7-15) je na ulazu (TRi). : : Pri gradnji se nikako ne smije zaboraviti na kondenzator Ce. Podaci u tekstu 136 . temperatura zbog toga jos vise raste. Svu zicu treba skinuti i izmjeriti koliki nam nrostor na jezgri (u cm2 ) preostaje za namatanje novih zavojnica.

Prvi od ovih sluzi kao pojacalo za prijem na slusalice (stn 216). Za vlastitu gradnju nam ie 7-16 Na pojacala. odgovaraju rani sklop sa uz izoblicenja koja su manja od 10%. -MOS-FET-om Izlazna snaga dosize oko 2. Na shemi su svi prikljucci numerirani i brojke onda ako no nizi (6 SL Pogled na limenu plocicu (»sasiju«) na kojoj je sagradeno niskofrekventno pojacalo sa V7-16. Ulazna visoka. Pojacalo sa TAA611 moze se naci na str. npr.5 standardom DIL-kuZa normalnu upotrebu nije potrebno dodatno hladenje. Nekoliko njih moze se naci i u poglavlju o prijemnicima u ovoj knjizi. npr. 4Q smije se prikljuciti samo W f je pogonski napon znatV). kod 12 V pogonskog napona dosize oko 2 uz zvucnik od 8Q. Shema sa integriranim je je pom TBA820 impedancija NF sklo- na si. Niskofrekventna pojadala u takvim savremenim ureaajima redovito su nacinjena pri- SL 7-17 Integrirani sklop TBA820 . manjkao V-MOS-FET (HI). omogucuje gradnju niskofrekventnih pojacala do 2 izlazne snage uz razmjerno malen broj dodatnih W sastavnih dijelova 137 .. a izlazna snaga.mjenom specijalnih integriranih sklopova koji omogucuju postizanje ciste i dovoljno glasne reprodukcije. a da u mima nema integriranih sklopova za razlicite namjene. Ima. Za one koji sami grade elektro- nicke i radio-uredaje donosimo ovdje nekoliko takvih niskofrekventnih pojacala. sa IL74I ili sa TAA611. Sam sklop je u kuci3tu DIL sa 14 nozica. koji ovih dana izlaze iz tvornice. 7-17. ali onda je i izlazna snaga manja. Zvucnik koji bi imao manji otoor. NF pojacala sa specijalnim mtegriranim sklopovima Danas je svim radio-amaterima i tehnicarima poznato da gotovo nema radio-aparata i televizora. vidimo izgled takvog izradenog u laboratoriju ARRL. 243. dakako i jacih V-MOS-tranzistora. ali su barem za sa- W Pomocu njega diti se lako oznakom TBA8KL moze sagrapojacalo niskofrekventno za da — — jos razmjerno vrlo skupi! si. Posebno je interesantan integricistu.

Odgovarajuca shema (si.. 2. Vidimo da je na njemu 12 prikljucnih no " " " V V 12.5 SL 7-19.I2V 0~ uz dva Siroka metalna izvoda. Izgled »stampanih« vodova na pertinaksovoj plocici.2 W. vise W.5 V .1 W! To znaci da je iskoristenje dovedene elektricne energije oko 2/3! Uz drukcije pogonske uvjete i s prikljucenim 4-omskim zvucnikom maksimalna izlazna snaga (izoblicenje do 10%) iznosi: kod " " Raspored svih sastavnih dijelova se vidi na si.. To je i spoj sa »minusom« i dovoljan odvod topline za normalna opteredenja.+ 9. 7-20. Na nju stanu svi potrebni sastavni dijelovi pojacala sa TBA810 138 . Mozemo je sami naciniti iz komadica kasiranog pertinaksa. od 0.5 W..0 V 9 V 6 V 4. Siroke limene izvode tre- ba provuci kroz izreze na ploCici i zalemiti na bakreni sloj. Tako se. dok su gubici u obliku zagrijanja samo 2. 16 14. Sve se moze smjestiti na stampanu plocicu velicine 5. TBA810 je veoma ekonomifian.3 W. Numeracija priklju£aka na ovoj slici odgovara numeraciji na shemi zica. 6. 7-18). uz pogonski napon od 12 V postize izlazna snaga od citavih 4 W. 7-19. kasiranoj tankom naslagom bakra. 1 W. Format plocice je 5. Tu je smjesten i integrirani sklop TBA810. 4 W.5 x 9 cm. 7-18) pokazuje da je potreban mali broj do datnih sastavnih dijelova. (si.4 . W.5x9 cm. energije (koji daju toplinu) ne prelaze preko 2. kod kojih gubici elektricne 100n SL 7-18* Shema 5-vatnog pojaiala sa TBA8W pogonske napone izmectu 6 i 16 V. Izgled takve plocice je na si.5 5.

manjom Ukoliko se zadovoljimo s ne§to izlaznom snagom. U du 50 mW i 2. dok nala. tf 33W ff rt * " V LfO Vazno je da zvucnik bude odabran prema pogonskom naponu. ako bi imoedancija zvucnika bila premalena. posebno za visoke i posebno za duboke tonove. si. Za po- o4'C1 zv o SL gon je potreban napon od 9 do 24 V uz razlicite impedancije zvucnika i 7-20. ona iznosi samo 6 mA! nema sigKod 12 V sve- Sagradimo li imat cemo strano pojacalo i za najraznolicnije pogonske napone. ali dovoljno je samo malo smanjiti izlaznu snagu. za tzv. Kako treba oko njega rasporediti i spojiti ostale sastavne dijelove prikazuje si. »Integrirac« (kako neki amateri nazivaju slicne sklopove) koji ima oznaku TBA800 predviden je za nesto vece pogonske napone. Uz napajanje sa manjim naponima (npr. gdje uz mali broj dodatnih dijelova predstavlja citavo niskofrekventno pojacalo. tj. kod 9 V) potrebno je dodati Rio od 150 Q. BC 107) i RC-mrezama za regulaciju boje zvuka. Vanjskim izgledom i broj em prikljucnih izvoda. ga.5%.5 W izlazne dio-aparata) u sobi. takoder je malena. odgovara integriranom sklopu TBA 810. »ekvalizaciju«. Na toj je slid TBA800 u desnoj polovici. za prilagodenje pojacala u svrhu sto vjernije reprodukcije. Kao primjer navodimo podatak da uz pogonski napon od ga do 3 W izoblicenje ne prelazi 1%. 8Q . U protivnom. rasponu izmesnage izoblicenja ne prelaze vrijednost od 0. 14. Raspored dijelova na stampanoj plocicL Pojacalo sa TBA810 moze se sagraditi iz dijelova nor- to: malnih dimenzija 24 kod napona od »> 14 4 *t t V V i zvucnik od 16 „ T" Q 111 izlazna snaga je 5 W.. Poten- 139 .4 V i kod izlaznih sna- Struja mirovanja. kao i sirim izvodima za hladenje. Otpornik Rio normalno nije potreban. recimo od 5 na 4 (kod 24 V) da izoblicenje od- Na lijevoj strani iste 7-21 na- W W crtana je shema predstupnja s tranzistorom TRi (npr. izoblicenja su znatno manja. moglo bi doci do preterecenja i do unistenja integriranog sklopa. W. a to su snage koje se obicno koriste pri radu televizora (ili ra- mah padne na 2%. 7-21. Cesto ga se moze naci u savremenim televizorima. Gore navedene izlazne snage vrijede za izoblicenja do 10%. Radne tacke se u unutrasnjosti tog integriranog sklopa automatski prilagoduju svim radnim uvjetima. ako je pogonski napon 24 V.

ukoliko budu sve dijelove pojacala rasporedili onim redom kako su nacrtani na shemi (za svaki kanal posebno!) pazeci da ulazi budu na jednoj a izlazi na drugoj stranL Stampanu plocicu ce iskusniji graditelj moci i sam nacipo svojoj zelji i ukusu. Shema 15-vatnog pojacala sa TBA800. moze jedan od njih raditi kao po jacalo za lijevi. f — C-J-25V Gradnju takvog uredaja ne preporucujemo pocetnicima. Ako netko zeli ili treba vecu snagu. cim za reprodukciju u obicnim stambenim prostorijama. nacini u dva primjerka. ali oni se ne bi. Onda se mora dodati jos i potenciometar Pi (samo jedan za oba kanala). Po volji se mogu Hi izdici Hi potisnuti i »basovi« kao i »visoki«. ciometrom Ps moze se regulirati glasnoca. ni ohrabrili na takav pothvat. uz dodatak komplementarnog para snaznih tranzistora. Ako se sve sto je nacrtano na shemi. Stereo-pojacalo sa 2x5 W izlaz- ne snage smatra se zadovoljavaju- SI. Nji~ me se postize simetrija ili »balans«. Glavno je da svi dijelovi koji pripadaju odredenom sklopu budu sto blize jeniti. a drugi kao poja6alo za desni »kanal«. za potrebe stereofonske reprodukcije. O mogucnostima upotrebe dvaju takvih pojacala za stereofonsku reprodukciju vidi tekst SI. Za one koji vec imaju iskustva.ff®' i Integrirani sklop TBA800 predviden je za napajanje visim naponima. nece biti vecih poteskoca. onda je moze postici i pomocu TBA 800. vjerovatno. 7-22. kao sto je prikazano na si. bez dugackih vodova. Izmedu ovoga i TBA800 je RC-sklop za regulaciju i ujednadivanje reprodukcije. ako doda snazniji komplementarni par silicijskih tranzistora. 7-22. 7-21. TRt je u pretpojacalu. koja su stekli na jed- — nostavnijim projektima. dan drugome. Opis rada u tekstu 140 .

prema shemi na si Uz integrirani sklop TBA800 upotrebljen je komplementarni par 7-22 zistora 2N3055 i BDW tran- 52 Napon napajanja (V) . Mjerni podaci o snaznom pojatalu.Tablica 7-2.

To su takve kombinacije tranzistora koje se ponasaju kao komplementarni. zistori — koji bi bio potreban. te Darlingtonovim parom tranzistora u ulaznom stupnju.nju napona! Lijepo je to sve napisano u prospektima. Taj se pro- — Treba samo naciniti »kvazikomplementaran« par. koji su tipa NPN. Ako se moramo odluciti za tranzistore 2N3035. Vjerojatno s razlogom! Iskustvo je pokazalo da oni ipak sasvim dobro rade uz napone napajanja oko 40 V. I tranzistori TRs TRio formiraju par. 7-23. Oba su tipa NPN pa se zajedno ponasaju kao jedan NPN-tranzistor. napon napajanja ce biti. Razumije se. 7-23 vidi se da tranzistori TR? i TRo formiraju tzv. ako zvucnik (ili grupa) ima 4 Q. Izlazna snaga onda moze biti do nekih 40 W. Na si. Znatno preko toga necemo ici. 40-vatno niskofrekventno pojacalo sa kvazikomplementarnim iz- laznitn stupnjem. niskofrekventno pojacalo s tranzistorima 2N3055. ali oni trankoje amater moze nabaviti nisu bili isporuceni industriji niti su otisli u izvoz. dolje na slid je i shema pripadajuceg ispravljaca za pogon pojacala 142 . ali sasvim i drugacijih svojstava* Tu je TRs onda nemamo komplementarni par PNP-tipa i on tranzistorom TRiq upravlja na takav nacin. dakle. recimo. Gradit cemo. Lijevo. blem moze rijesitL Darlingtonov par. strujno pojaeanje jednog i drugog para je NF 'oo predpqjaCala) TR1 = TR2 = TR4 = TR5=BC1Q7 C3 TR6=BC177 TR3=TR8 TR7 = = BD138 I mP BD137 = TR9= TRtO 2N3055 OSIGURAC C7 =F 4700 y /63V M zv SI. da oba zajedno rade kao jedan tranzistor PNP-tipa. 42 V.

pri radu pojacala. bid velike razlike u temperaturi tranzistora i hladila! Na si. Kod maksimalne snage skoro sve daju oni (si. Na ulazu je U Za napajanje elektricnom energijom je dovoljan jednostavan ispravljac. obje strane premazan tankim slosilikonske masti za bolje odvodenje toptine.mnogo trebi vece nego bi bilo pri upopojedinacnih tranzistora* Tranzistor TRs je u pobudnom i stupnju. alt kondenzator Ci mora imati oznacenu vrijednost kapaciteta. 1 prikljucuje se magnetofon (MGF). Zato ni emiter ska struja tranzistora TR7f bas kao ni emiterska struja TRs. PojacanJe je jednako jedinici. Stabilizacija na- potrebna. Izmedu emitera tranzistora TRt i baze tranzistora TRs je RC-mreza u kojoj su i dva potenciometra. Naponskim razdjelnikom Ru/ JRu odmjerena je negativna povratna veza koja dolazi od zvucnika. u polozaju br. a u polozaju br. 7-25 vidimo da se tranzistori napajaju pogonskim naponom od 18 koji je stabiliziran Zenerotropolni preklopnik. Otpornici R17 i Rw odabrani su tako da kroz tranzistore TR9 i TR10.. jer ti otpornici NF su u tzv. dolie. . ali je zato ulazna impedancija visoka. Da bismo mogli i pretnoiacalo prikljuciti na isti izvor napajanja. 3 je pret pojacalo spojeno na UKV-prijemnik. P°trebno je sve stupnjeve u Dretpojacalu dimenzionirati tako da rade uz odgovarajuce vise napone. TRi i TR 2 ulaz ima visoku impedanciju. Prema potrebl mogu se otpornici Ra ili R zamijeniti vecim ili manjim vrijednostima. dva ko~ skoro kratko spajaju bazu i emiter izlaznih tranzistora. rebrastom hlndilu. 7-24). ucvrsceni na aluminijskom. Kod sasvim malih glasnoca svu izlaznu snagu daju tranzistori TR 7 i TRs kao jednostavan komplementaran par. To znaci da se signal uzima sa emitera. nih izlaznih tranzistora na si. fr 145 .. TR5 dok se tranzistori TRe »brinu« o pravilnim TR 4 rad- nim uvjetirna izlaznog stupnja. 7-22. To je zato. crno eloksiranom. Listic je mada To stanje donekle odgovara onome kod dodattranzistori »otvorili«. da na Rn i R i9 mogu nastati veci naponi.-. TRt je u spoju emiterskog slijedila (emiter follower). Izlazni tranzistori. ne mogu proizvesti dovoljan pad napona na tim otpornicima da bi se izlazni 2N3055. V vom diodom. ukoliko bude potreban. Ispred takvog pojacala redovito se stavlja odgovarajuce pretpojacalo sa potrebnim regulatorima za glasnocu i za »ekvalizaciju« tj.. Tek onda. predstupnju. Izmedu tranzistora i hladila je umetnut tanak listic tiny ca (liskuna) za izolaciju. za ujednacavanje pojacanja svih frekvencija sa ciljem da se postigne §to vjernija reprodukcija zvukova. Kod ispravno montiranih i dovoljno hladenih trans jem zistora ne smije. 2 mikrofon ili gramofonska zvucnica (MI/GR). Tu je prikljucen i ulaz male osjetljivosti. Otpornik Rz zajedno sa otpor nicima R« i R b reducira ulazne napone na pravu mjeru. ne moze teci struja.' • SL 7-24. kao rezerva. pona t nije . dok pojacalo miruje. Njegova je shema na istoj slici lijevo. polozaju br. kada amplituda niskih frekvencija postane tako velika. pocinju i tran zistori TR9 i TR10 davati svoj doprinos izlaznoj snazi.

ti«. Na kraju neka nam bude dopustena primjedba: Poceti je uvijek bolje s manjim projektima i postepeno graditi vece. jer se lira glasnoca. tj.REZ. naciniti dva kompletna uredaja prema shemama na sL 7-23 i 7-25. 7-23) S7. za prvi momenat. sto je jos bolje. Na nju je dovedena i negativna povratna veza. ako je klizafi potenciometra P4 sasvim »dolje«. za »drugi kanal« moze se na* ciniti i drugi ispravljac! Ovakvo pojacalo. Ako. mikrofona ili UKV prijemnika. Vrijednosti kondenzatora i otpornika su odabrane tako da je RC-mrc nja«. I isuravljac treba biti jaci ili. Uzaludno notrosen novae. regulaciju glasnoce i simetrije (»balansa«. Pa je samo jedan za aba pojacala. te graditelje. Obrnuto. Ija. Potenciometrom Pi mogu se duboki zvukovi ili potisnuti ili izdici. upropaSten materijal i nezavrSeni uredaji su onda rezultat. Emiter tranzistora TRs je skoro sasvim blokiran elektrolitickim kondenzatorom od 100 ^F. 7-25. gramofona. ne treba daljnjih uputa. Ova RC-mreza predstavlja jed nostavniji oblik naprave koju nazivaju »ikvelajzer« (prema eng. za struceno gradit ce samo oni koji vec imaju veliko iskustvo. sa »gornjeg« kraja potenciometra P3. sa izlaznim dijelom prema si. la prilagodena postojecim impedan cijama. steceno pri drugim gradnjama pojacala manje snage. negativni kraj tog kondenzatora je odvojen od »3asije« (od »uzemlje- Za koji nadmaSuju znanje eraditelole zavr§e. zamislimo da je klizac toga potenciometra »gore« (na shemi!). vjerujemo. isto se Pomocu potenciometra P2 postize u podruciu visokih Za gradnju stereo-pojacala treba. dok svi ostali dijelovi moraju biti udvostruceni. razumije se. Onda se potenciometar Pi moze iskoristiti za simetriranje glasnoce u lijevom i u desnom »kanalu«. od minus-pola napona na* pajanja!) Kondenzatorovo djelova nje je smanjeno i pojacanie je manje. ukoliko se grade dva kompletna uredaja za stereofonsku reprodukciju govora i muzike.ME uSJETLJiVOStl NA PTtZTFOJA^AiXl "ZA DRUG! KAMAL Pretpojacalo za prikljucak magnetofona. »equalizer« = ujednacivac). bit ce donji kraj otpornika Ris uzemljen. koje ima RC-mrezu za regulaciju dubokih i visokih zvukova. Ovaj potenciometar mora njime regu jnjati Tranzistoru TRs moze se mijepojacanje potenciometrom P*. pogotovo udvostereo-reprodukciju. biti logaritmicki.ULA2 tf. Preveliki »apeti* zvukova. 144 . a poiacanie je maksimalno.

omogucilo gradnju neu poredivo osjetljivijih i selektivnijih prijemnika. tj. Iako je otkride elektronske cijevi. neobicno je vazno proizvesti oscilacije visoke frekvencije potrebne stabilnosti. Duze su se odrzali rotacijski generatori. osobito medu amaterima. omogucuju da. radio-odaSiljacima (predajnicima) proizvode se visokofrekventne struje i odvode u antenu. kristalni se detektor dugo zadrzao. od primIjenih radio-valova. ka dvadesetih godina ovog stoljeda. kao i generatori sa elektricnim lukom. malen i jeftin uredaj. Za predajnike manie snage. To se danas postize oscilatorima. osim radija. »uhvatimo« emitirane signale i da uspostavimo vezu izmedu dvije tocke na Zemlji. i radio-tehnika se sluzi pretezno tran zistorima. Tranzistori. godine. Od antene odlaze u prostor visokofrekventni elektromagnetski valovi koji. kada stignu do prijemne antene. primjena elektronskih cijevi za druge potrebe. kao i u prijemnicima. U prenosnim i prevoznim radio-stanicama elektronskih cijevi vise U RADIO-TEHNICI Elektri£ne struje i naponi visokih frekvencija u radio-tehnici sluze za najraznolicnije svrhe. samo po- — — — — Radio priru6nik 145 . kristalnim detektorom. dok je primiena elektronskih cijevi sasvim rijetka. pa do nekoliko stotina vata snage. Bez njih ne bi bilo ni radio-tehnike. I danas je elektronska cijev jo§ nezamenljiva kod najjacih radio-oda§iljaca koiima se snaga mjeri kilovatima lo i megavati- Primjenom elektronskih cijevi radio-tehnika je brzo napredovala. U predajnicima. kao i u tzv. osobito za pocetnike u radio-tehnici. Takav jednostavan priiemnik. Radio-veze sa generatorima na iskre odrzavale su se cak do pocet- uz ostalo. U dusobnoj udaljenosti. U pocetku su to omoffucili generator! u kojima su elektricne iskre pobudivale titraje u antenskom sistemu i u titrajnim krugovima. Ulogu titrajnih krugova i njihove resonancije za prenos elektricnih signala kroz prostor prvi je opazio Nikola Tesla. iniegriranim sklopovima (integralnim koiima) danas su prodrli i u radio-prijemnu tehniku. Proizvodnj a visokof rekventnih struja do vol j no velike snage postizala se tokom vremena na vise nacina. On je ovu pojavu iskoristio jos prije 1893. pomocu prijemnika. kojemu nije potrebna nikakva pogonska energija osim one koju dobiju izravno iz antene. kod svojih pokusa u Coloradu (Koloradu). kao i u elektrokod savreniku. uz primienu posebnim tranzistora i rjede diodama. U njenom krilu rodila se i elektronika.8 VISOKOFREKVENTNI OSCILATORI OSCILATORI ma. i danas je zahvalan. u svojim najraznolicnijim oblicima. cesto i u velikoj me- nema! U radio-prijemnicima je n^kada^nji »koherer« bio ubrzo zamijenjen boljim. Sve ih je istisnuo oscilator u kojemu se visokofrekventne oscilacije pobuduju pomocu elektronskih cijevi. ali jos uvijek dosta hirovitim. gdje se danas elektronskih cijemenih uredaja vi vi§e ne moze naci.

da malog unutragnjeg kapaciteta. ako su nam potrebni 8-L Tranzistorski visokofrekSI. Prikazan je na si. si. a) s bipolarnim tranzistorom. kod kojih se Cvrscom povrat- nom spregom moze na fazna razlika od postici potrebKod visih frekvencija je to sve teze postici. 63) i si. kao i uredaji za sintezu frekvencije. 4-34 Tipicno je za Hartley-ev oscilator to da je zavojnica sa ostalim dijelovima sklopa prikljuCena 83). str. a shema na si. str. kav se tranzistorski oscilator mo2e nadiniti prema si. To mora visokofrekventna silicijeva dioje visokofrekventna prigu§nica. 3-22a. jos 1912. koje se mogu neposredno proizvesti. 83. vidi (str. u zam180°. »lokalnih« oscilacija (u stupnju za mijesanje). Dioda D dodaje se onda. Oscilacije. jenu za bolji. Buduci da je krug Li/C spojen na emiter tranzistora. In- duktivna povratna veza pomocu posebne »reakcijske« zavojnice odrzala se do danas samo u nekim malenim. u takvim slucajevima. veza je ostvarena na odvojak zavojnice Lu Zavojnica L2 omogu<5uje povratnu vezu. 63. 8-2. LiC je titrajni krug. b) sa (»obi£nim«) unipolarnim tranzistorom (FET) St. sluze razliciti umnozivadi. Zato se vec za kratkovalno podrudje takav oscilator napuSta. Ta- 8-2. 8-2b je za FET. godine. SL 8-2a vrijedi za savremeni silicijev tranzistor tipa NPN. s naj- OSCILATORI PROMJENLJIVE FREKVENCIJE Oscilatorl sa induktivnom povratnom vezom Induktivnu povratnu vezu za po budivanje visokofrekventnih oscilacija je. To su os- »Meissnerovi« oscilatori dobro rade na razmjerno nizim frekvencijama. Princip tog oscilatora ve<5 smo vidjeli. prema 8-1. prenosnim radio-aparatima. gdje sluzi u ulaznom stupnju za pobudivanje tzv. Preostaje samo jedna zavojnica. fa %i -J—CU IK r^t b * I t—OVF Ovdje demo se upoznati vaznijima od njih. £esto nemaju onu frekvenciju koja je potrebna* Promjeni frekvencije. 3-22 b (str. 4-33. Meissner (Majsner) u svom oscilatoru sa elektronskom cijevi. gdje je impedancija niska. na na£in koji je pronaSao Hartley (Hartlej). ventni oscilator prema Meissner-ovom principu. Pravilnu i dovoljno snaznu povratnu vezu induktivnim putem postize se ujedinjenjem obih zavojnica: zavojnice titrajnog kruga i zavojnice za povratnu vezu. cilatori titrajni si. Savremene oblike ovakvih oscilatora vidimo na si. Oscilatori »na tri to6ke« Harttey-jevog tipa. L2 je zavojnica za povratnu Sto cisci titraji. primijenio A. sa sto biti manje viSih harmoniekih »dodataka«.c negdje u predajnicima. djelitelji. vezu 146 VFP . na tri tocke.

4-35 (str. po prin* cipu Colpitts-a SL moze »kolDic-oscilator« Tranzistorski se koristiti sve do u ultra- kratkovalno (UKV) podrufije. Kapacitivni razdjelnik visokofrekventnog napona ostvaren je serijskim spojem kapaciteta C2 i Cs. Tranzistorski oscilator s kapacitivnim razdjetnikom (C2/C8) za postizavanje povratne veze. Tako je smanjeno opterecenje titrajnog kruga i osigurana velika stabilnost frekvencije. Seiler (Sajler). jako opterecen »aktivnim elementom« (TRj). shematski prikazan na 8-6. Njegova je svrha da VF oscilacije odyecle iz oscilatora tako. Kapaciteti C2 i Cz redovito su tako veliki da male promjene vlastitih kapaciteta tranzistora TRi ne mogu imati znatniji uticaj na frekvenciju. Na mjestu.Takav »hartlej« pouzdano radi sve do najkracih valnih podru£ja. 8-3. 83). bez VF napona buduci da je »blokirana« kondenzatorom veceg kapaciteta (47 ko Cs.5 MHz. TRi spregnut prerazmjerno malenog kapaciNa taj nacin titrajni krug nije nF) prema »masi«. O. Titrajni krug L1/C1/C2 je s tranzistorom **ov SL 8-4. preko &. tj. Baza i emiter tranzistora TRi nalaze se na visokofrekventnom potencijalu. moze se staviti neki otpornik koji treba odabrati slaboj 147 . Kapacitivni razdjelnik. da opterecenje bude sto mamje. postignuta je kapacitivnim razdjelnikom Ct/Cs. cak u UKV opsegu predasnjem primjeru je baza tranzistora TRi (si. TRs i TRs pripadaju stupnju za odvajanje. kao na si. Sam titrajni Kod krug LCi je. »sajlera« je kolektor »hladna elektroda«. si. 63) i si. 8-3. osobito prema si. u Oscilator. opet sa ciIjem postizavanja vece stabilnosti frekvencije. 8-5) bila »hladna«. si. ali u podrucju UKV-frek vencija moze kondenzator Cs biti ispuSten. Njegovu ulogu preuzima unutrasnji emiterski kapacitet irootrebljenog tranzistora. I koji radi ovo je shema oscilatora kao »kolpic«. si. Takav cesto nalazimo u modernim kratkovalnim prijemnicima. Njime se mogu doseci vrlo visoke frekvencije. pa je stabilnost odabrane frekvencije veca. 84. konstruirao je E. Na ove oscilatore nalikuje kratkovalni VFO (prema engl. Variable Frequency Oscillator) za opseg od 5 do 5. Kapacitivna povratna veza u oscilatorima Colpitts (Kolpic) je nacinio od- vojak na titrajnom krugu tako da je potreban kapacitet ostvario serijskim spojem dvaju kondenzatora. 10* U vezi sa tranzistorom TRi. vidi tekst. gdje je ucrtan R. teta. 8-5. 8-6). Cs/Cs. osi- gurava potrebnu povratnu vezu. Iz takvog oscilatora mogu se visokofrekventne struje odvoditi kod A ili kod B. U kratkovalnom opsegu frekvencija i Ct i Cs su kondenzatori. pa i u blizem UKV-u. radio-amater W8PK/W2EB. 3-22c (str. On je kapacitivno »uzemljen« (blokiran) kondenzatorom Ci (si. Povratna veza.

Danas se trazi da i oscilator bude maloSwnan. I ovdje kondenzatora u seriji (Ci. »divljih« frekvencija. su tri & 148 . a time i pobudivanje oscilacija. Stabilnost frekvencije je vrlo dobra pa je taj oscilator medu amaterima poznat kao »sinteticka stijena« (»Synthetic Rock Oscillator«). Kao aktivni ele- menat sluzi FET. Otpornik u struj- nom krugu prema gejt-elektrodi (100 Q) sprecava pobudivanje nezeIjenih. C» i Cs). prikljucenim kod VF (iza Ce). dok silicijeva dioda D osigurava vecu cistocu proizvedenih titraja. Razumije se da SI je u i oscilatoii- ma moguce 8-6. negdje pri ulaznim stupnjevima prijemnika. — i TRs pripadaju slupnju za odjeljivanje tako da povratna veza. 8-8 je takav primjer za frekvencije oko 25 do 35 MHz. slicno kao kod »sajlera«. bez vecih izoblicenja. Tada sam oscilator. SI 8-5.-0+12V jemu Tranzistor TRi je »aktivni element« Colpitts-ovog oscilatora u k&> je povratna veza ostvarena kapacitivnim razdjelnikom C4/C5. Oni sadr- ze manje visih harmonicnih frekvencija nego onda kada te diode nema. preko Ci. najbolje preko stupnja za odvajanje. barem za najbolje komunikacijske prijem- SI 8-7. dakako. ne smije imositi Sumove. 8-7. TiTRs trajni krug je prikljucen preko kondenzatora malog kapaciteta C3. ukoliko im osjetljimora biti osobito velika. Vidi tekst tranzistore tipa MOS-FET. Za nize frekvencije moze Seiler-ov oscilator raditi sa znatno vecim vrijednostima kapaciteta. Oscilatori s MOS-FET-ima nalaze vaznu primjenu u oscilatori- upotrebiti ma vost i prijemnika. Tranzistor TR2 se nalazi u stupnju za odjeljivanje. Seiler-ov oscilator velike stabilnosti. Podaci vrijede za frekvencije izmedu 5 i 8 MHz. Razlika je u tome da tu ne sluzi za nike. ali da oscilacije budu Sto cisce. kao na si. Navedeni kapaciteti vrijede za frekvencije oko 20 do 30 MHz. Njegova je zadaca da sprijeci opteredenje oscilatora potrosacem. Na si. Oscilacije se odvode sa surs-elektrode. Oscilator »sajler« sa FET-om za frekvencije oko 7 MHz TRi je u oscilatoru. bude joS do voljno.

Vackdr-ov oscilator. kako bi mozda netko mogao u prvi momenat pomisliti! Ne! Ukupna vrijednost kapaciteta. Jifi Vackaf iz cehoslovadke tvornice »Tesla«. tablicu 8-1 Vidi 149 . Kao »klap« je J. r r if 8 tekst i ( =*= j up „47n yi l vrrjednost kapaciteta trajnom krugu (koji odreduje frekvenciju!) razmjerno materia. npr. kao vrlo pouzdan i stabilan. + d (Ci i + Cs). Za razliku od Clapp-ovog oscilatora koji moze sluziti samo onda. Odnos maksimalne i minimalne frekvencije moze. Gouriet (Gurije) a u Americi K. Zato u samom ti- SL 8-10. G.5 1. taj je oscilator jos bolji! Takav je »vackarz« shematski prikazan na si. 8-10. Istovremeno je ukupna vojnicom L. u jednom opsegu. vidi spojen je u seriju sa zaNa taj se nacin paralelno sa tranzistorovim unutrasnjim kapacitetima nalaze veliki kapaciteti Ci i Cs. vidi tekst Tranzistor u stupnju za odjetjivanje. razdjelnikom Treci kapacitet (Cs si. Clapp (Klap). ali kad ga danas nadinimo pomodu savremenog FET-a. kratkovalni oscilator koji je poznat pod dva imena. lpak poznatiji. — Frekvencija na kojoj oscilator radi nije odredena serijskom resonancijom zavojnice L sa kapacitetom Cs + + Cs. amaterskom Vackafov oscilator daje konstantnu amplitudu i u znatno Sirim opsezima frekvencije.. Visokofrekventni oscilator s tranzistorom tipa MOS-FET -_«_. koja lezi paralelno sa induktivitetom L } moze se izraSunati kao kapacitet kondenzatorske se- d — rije: SL 8-8. : kapacitivnim Cs). poznatog u svijetu pod imenom »vakar«. ako frekvenciju treba mijenjati u raz- — zistora TRi vezu sa titrajnim krugom. 8-9. TRs. iznositi do 2. s Ing. Originalni Vack£?-ov (ili »Teslin«) oscilator je bio najprije sagraden sa elektronskom cijevi. I to je oscilator s mjerno uskom. je ovdje u gatvanskoj vezi s emiterom oscilatorskog tran- SL Vackarz). To dolazi od pogrei- no procitanog imena Vackdf (citaj: 8-9. jer ga je u Evropi nacinio G.— kod iste frekvencije moze induktivitet zavojnice L biti vedi nego kod drugih vrsta oscilatora. ved za vezu sa MOS-FET-om! Medu amaterima je cijenjen. Clapp-ov oscilator. opsegu. zasluzan je za shemu oscilatora osobito velike stabilnosti.+ 1 1 c c _+ 1 1 _ t c 2 c +c +c 3 4 .

Tablica 8-1. Zavojnice i kondenzatori za Vackd^ov oscilator Opseg (MHz) .

kolektor ili drejn-elektrodu tranzistora). k g k I l^jjf JL SZ. Ti Stabilnost frekvencije je hod »franklina« tako velika da je moguce. anodu cijevi. prekidati tipkalom (»tasterom«) Ti sam oscilator. bez ikakve vidljive povratne veze. Brojem / je oznacena ulazna elektroda (npr. Svaki je za se okloDljen. bipolarni ili unipolarni tranzistor. mrezica cijevi. u telegrafskim predajnicima. a na izlazu drugi titrajni krug. Brojka 2 oznaduje izlaznu elektrodu (npr. nacrtan na si. kao u ne- i .>+12V if. Njegov princip je sasvim opdenito. Ovdje su upotrebljeni bipolarni tranzistori. 8-13. baza tranzisto- ra ili gejt-elektroda FET-a). Na ulazu je jedan. 8-12. Kvadratom je predstavljen aktivni element oscilatora: elektronska cijev. najbolje da to budu savremeni silicijevi planarni tranzistori (NPN) zna£enja.

keramicki tipa »NPO« ili »misa izolacijom od polistirolske folije. recimo. »baferi« (enel. Frekvencija / neka se je pri torn promijenila za p. sto znaci da mu se kapacitet smanjuje za 750 dijelova na milijun kod promjene temperature za 1°C. Najprije frekvencije izmjerimo promjenu od momenta ukapcanja »pijukanje«. Oscilator ne treba proizvoditi veliku snagu. potrebno je izvrSiti termicku korekciju (kompenzaciju) drifta. Ne- dodavanjem kondenzatora sa negativnim termidkim koeficijentam. Veda se snaga lako postize naknadnim pojacanjem. kao Franklinov oscilator. To je postignuto. To se postize opreznim okretaniem trimera u oscilatora (ako ga ima) ili otvaranjem promjenljivog kondenzatora u titrajnom krugu oscilatora. je /) Konstantno opterecenje postize se na taj nacin da iza oscilatora slijedi jedan ili dva stupnja za odvajanje.potrebnoj mjeri lako stabilizira. Za to je potreban tzv. Promjena temperature tranzistora. stupnjeva smo Sto vec je Osim izuzetaka. kondenzatora i zavojnica u oscilatorima. Od ovakvih naglih promjena frekvencije oscilatora treba razliko vati spore promjene. kao i kapaciteta. Vecina oscilatora koji nemaju termicku korekciju pokazuju kod sniienje temperature povecanja frekvencije. Njihov termicki koeficijent kapaciteta trebao bi biti nula. Tada ga opet ukljucimo i izmjerimo novu promjenu frekvencije do koje ce doci kroz jednako no visa znat je ili i niza. kod kojih frekvencija »klizi« postaje polaga- Sada stavimo paralelno kondenzatorom ljivim s promjen- probni kondenzator N750) i popravimo frekvenciju opet oscilatora (Cpr0 b= 50 pF. Ne valia osci (za latore ni amplitudno modulirati stabilizacije temperature u oscilatoru. Takav se oscilator moie korigirati (kod odredene frekvenci152 Na si. mijenja njihove mehanidke dimenzije i elektri£ne karaktenstike. sada iznosi /s. Ako iza dodavanja probnog kondenzatora frekvencija oscilatora poms te treba u nazivnik gornjeg izraza staviti fi+fa Razumije se da kondenzator dodatnog kapaciteta mora imati jednak termicki koeficijenat kao i probni. Ova oznaka pi§e na mnogim kvalitetnim kondenzatorima. Kapacitet kondenzatora koji treba dodati oscilatoru da se postigne korekcija (Ckor) je: J j —J 2 od tinjca (liskun. To cesto daje neizbjezive promjene frekvencije koje se ocituiu kao »£irpovi« i micki koeficijent od. na f. probni kondenzator. 8-14 je prikazan brii nacin termicke korekcije oscilatora. fiksnih kondenzatori moraju biti dobro gradeni. Opaza se osobito kod urectaja koji se jace zagrijavaju. Ako unatoc velike paznje frekvencija ipak »putuje«. Za vojnica L i neoznaceni kondenzatori pripadaju normalnom oscilatora tipa Clapp-VFO. Pustimo da se predajnik sasvim ohladi na sobnu temperaturu. 50 pF i negativni ter- koliko takvih upoznali. »N750«. do postizavanje AM-signala ili SSB-sig nalal) jer se dobije smiesa amphtudne i frekventne modularise. sa izolacijom u kojoj nema mnogo gubitaka. Za ovu pojavu po- naziv »puzanje« ili » drift frekvencije*. dugo vrijeme. buffer). npr. ne preporuduje se u predajnicima za telegrafiju direktno prekidati rad oscilatora. Dodati treba diferencijalni kondenzator Cs (2x25 do 2x50 pF) i dva fiksna kondenzato- . za jedan i po sata. Neka promjena vencije frek- Promjenljivi kondenzatori. Ako oznake nema treba taj podatak pronaci u prospektu fabrike kondenzatora. u na§em primjeru opet »N750«. On neka ima kapacitet od npr. Najbolje je upotrebiti kondenzatore sa izolacijom ca«). Bolja je stabilnost onih oscilatora koji rade s tnanjim pogonskim naponima. tjv.

Sve ostalo. kako se lako mozemo uvjeriti. ferentnog tona. Obicno je naime dovoljno da su VFO i kristalni oscilator blizu prijemnika. vrlo stabilnog oscilatora. 8-15 kristalni oscilator. Inace su kapaciteti Ci i C2 medusobno jed naki (15 do 50 pF. Vidi jenljivih objasnje- nje u tekstu plo£e. Promjenljivi kondenzatori u oscilatoiima ne smiju imati pretanke ti bilo frekvencije temperaturne Razmjerno jednostavan nakorekcije promoscilatora. Izmjerimo li frekvenciju inter- ima znatno manji utjecaj. Nekada stavljaju citav oscilator na podlogu od spuzvaste gume ili na gumene nozice da se sprijedi 8-15. Mijenjajuci polozaj rotora diferencijalnog kondenzatora mozemo ima- TT© SI cin 8-14. Osim njega tu je ios ispitivani VFO i kratkovalni prijemnik kojemu je BFO iskljucen. OSCILATORI S KVARCOVIM KRISTALIMA Nekoliko svojstava kvarcovih kristala za oscilatore Frekvencija oscilatora koji je kontroliran kvarcovim kristalom veoma je konstantna. Ispitivanje stabilnosti oscilatora i glasnocu tona interferencije. ciju. mjerenje velicine »drifta« moze se pomocu tzv. Pregled pribora za ispitivanje stabilnosti oscilatora (VFO) SI. Okretanje dugmeta za samim oscilatorom Kvarcov se kristal naime ne smije preteretiti. Snaga elektricnih oscilacija koje se mogu dobiti je ogranicena. a Cs neka ima termicki koeficijent »nula« (NPO). povecanje bilo smanjenje kod povecanja temperature. ugactanje prijemnika ne utjece na visinu tona koji se cuje. Svi spojevi moraju biti §to kraci i medusobno spojeni s dovolj- no debelim zicama koje mehanicki nece vibrirati. Zbog toga stabilnost samog prijemnika nema utjecaja na ishod opisanog ispitivanja. promjeni frekvenizvrSiti direktno. U prijemniku se razlika frekvencije jednog i drugog oscilatora Cuje kao ton interferencije kojemu se visina mijenja ako jedan od oscilatora. osobito o debljini kristalne plocice. prenosenje vibracija i udaraca na dijelove oscilatora. Opterecenje kristala ovisi o jakosti visokofrekventne struje kojoj je izlozen. ukljuciv^i drza£ samog kristala i elektricni sklop oscilatora.ra. prema prilikama). redovito je to VFO. Od njih neka Ci ima negativni tennidki koeficijent (N 750 ili bolje N 1500). »broia5a frekvencije« ili uz pomoc nekog drugog. To je na si. a ova je veca ako je povratna veza koja sluzi za pobudi- ugadanje prijemnika utjece. Ona ovisi pre tezno o geometrijskim svojstvima. Prijemnik pri tome radi bez antene. samo na 153 . znamo i razliku frekvencija medu oscilatorima. jer se onda pretjerano zagrijava pa moze i pudi. Bududi da je pomocni oscilator prijemnika (BFO) iskljucen. zavojnice litetnije i moraju ne smiju biti §to kvabiti montirane blizu dijelova koji se griju ili blizu velikih metalnih dijelova ili ploha koje bi mogle biti uzrokom priguSenja. Negdje izmedu ove dvije krajnosti naci cemo (uz potrebnu strpljivost!) takav polozaj kondenzatora Cz kod kojega ce frekvencija ostati dovoljno konstantna.

dakako.vanje oscilacija jaca. padovi i slicno). blici 8-2. oni se i ne mogu zaprljati. »Tromi« kristali teze osciliraju. ako je kvarcov kristal u drza£u koji se lako moze otvoriti. Ova im »tromost« cesto nije »prirodena«. Zagrijavanje ovisi i stali u termostate pomocu na konstantnoj pa se uz jednako visokofrekventno opterecenje mali kristal za- — o velicini kristalne plocice drze kojih se temperaturi. iza toga. u koncentri- Da osiguramo maksimalno gucu stabilnost mo ranom alkoholu. No. kako se to vidi na ta- Ovdje vidimo da je za rez AT i napisana nula. — Kod nece radio-amaterskih uredaja ovo biti potrebno. Karakteristike kvarcovih kristala u . To je tacno samo unutar nekih odredenih granica. Zagrijavanje kvarcovog kristala nije pozeljno ni iz razloga stabilnosti frekvencije. Oni mogu kod temperatura koje se znatno razlikuju od deklariranih imati malen pozitivan ili negativan tem- BT peraturni koeficijent. Za GT rez se tvrdi da je njegov temperaturni koeficijent stvarno jednak nuli u cijelom podrucju od 0°C do 100°C. Nazalost. Promjena temperature ce razlicito utjecati na promjenu frekvencije Sto zavisi o na£inu na koji je plocica bila izrezana iz koji lakse osciliraju je »aktivnost« veca. kvarcovi kristali koji su tako rezani mogu sluziti samo kod razmjerno niskih frekvencija. ostavimo da se osusi i opet je vratimo u drzac. Nekada je dovoljno pranje sapunicom ili deterdzentom sa naknadnim ispiranjem u destiliranoj vodi i. zbog grubog postupka s njima (mehanicki udarci. Ovu »operaciju«. Stradati mogu samo od velikih opterecenia ili. Razliciti »rezovi« imaju razlicite temperaturne koeficijente. kvarcove plocice. frekvencije upotrebit cemo samo toliku povratnu vezu kolika je najnuznija za pobudivanje oscilacija. Ona moze biti prouzrocena zaprlja- Za kristale kazemo da im nim ili zamalcenim povrSinama kvarcovog kristala. najceSce. Savremeni kristali su zatvoreni u limenom kucistu koje je sa svih strana zalemljeno. kristalnu plocicu ne dirati prstima! Ako je vec neki kristalni drza5 bio otvaran pa se kristal »tromo« ponasa. mozemo mu cesto vratiti aktivnost ako plocicu oprezno (!) ptncetom izvadimo i operemo je tetrakloridom (CCh). mozemo izvrsiti samo onda. Zato je razborito ne otvarati drzac. grijava jace od velikog. Za postizavanje ekstremno velike stabilnosti stavljaju se kvarcovi kri- Tabtica 8-2.

je tranzistorska varijanta oscilatora koji je pronaSao Pierce (Pirs).. VXO. pomocu kapacitivnog razdjelnika VF napona. Vidi \\ OVF tekst kod tzv.da ne resonira na frekvenciju za koju je bruSena kvarcova plocica. b) sa unipolarnim tranzistorom (FET)... FET-om je Ako su kondenzatori b) 100 1 pravilno odabrani (opet pokusom!). ovisno o upotrebljenom kvarcu. Iza potrebnog umnozavanja frekvencije. buduci da ona nastaje i zbog unutraSnjih kapaciteta u tranzistorima cak blizu 250 kHz! 155 . . . Cp. dopusta promjenu frekvencije za 0. dok kristal zamjenjuje titrajni krug. Citav oscilator sjeca na ranije opisane tipa Colpitts ili Claup. Trimer Cz mi crteiu a) omogucuje dovodenje oscilatora na odredenu frekvenciju. kod oscilatora SL 8-16. na 2-metarskom opsegu promjena moze iznositi preko 100 ili povratnu vezu. 1 1 J " -C=3 i I — Ji" 0+9. CpJ i Cp2 su kondenzatori za gdje se frekvencija moze »povla£iti«. U njemu se pobuduje osnovna frekvencija kristala.5 do l. pobuduju se osnovni titraji kvarca. 8-16b. u zajednici sa zavojnicom »za povlacenje« L. ako je potrebno da je dovedemo na odredenu vrijednost. C1/C2.. ovisno o kristalu. tj. irjede do preko l.. Po- Vece mogucnosti promjene frekvencije kvarcovog oscilatora postoje nacinjena prema 100 Hi Clapp-u. Uz kristale sa osnovnom frekvencijom oko 8 do 10 MHz induktivitet zavojnice mora biti izmedu 10 i 20 |xH...390 22 -v s SL 847.12V °X 1». Cesce primjenjivani tranzistorski spoj kvarcovog oscilatora vidimo na sL 8-17a.5%o. Moze dosedi najmanje 0. Kondenzatorom C$ moze se utjecati na frekvenciju i malo je popraviti. Promjena je redovito prema nizim frekvencijama. TR ' sam jVJX 1 — 1| 0VF n C3 5*± 50 220. Kondenzatorima Ci i Cs osigurana je povratna veza. To je prilicno mnogo. ako ih treba. Oscilatori vratna veza je kvarcom. uz prisutnost »zavojnice za povlacenje« L.596o.. Ponekad. Pierce-ov tip oscilatora s kvarcovim kristalom: a) s obicnim. Ovdje je povlacenje frekvencije omogudeno promjenljivim kondenzatorom Cz. bipolarnim tranzistorom (NPN). Na crteiu Colpitts-u b) promjenljivi kondenzator (sa istom oznakom C3). To Pierce-ov oscilator sa na si. »tromiji« kristali nece oscilirati dok se ne doda kapacitet Cp Njegovu vrijednost treba odrediti eksperimentakio.5 do \%a.

overtonskoj frekvenciji kvarca i zatim se jos utrostruce: a) kao overtonski oscilator i utrostrucivac frekvencije sluzi samo jedan tranzistor. najvjerojatnije se radi o vrijednosti overtonske frek- bC*l L2 In W w roiLJl If) II — In f r I C1 €c us w 10 T ]| OVRl r^L. Osim na svojoj osnovnoj frekvenciji moze kvarcova plocica oscilirati i na tzv. (engl. treca i tako redom). dok za daljnje utrostrucivanje sluzi dioda D. Opis u tekstu SL Q .»Overtonski« oscilatori Syaki predmet koji moze mehanicki oscilirati ima svoju osnovnu frekvenciju. b) i c) sa unipolarnim tranzistorom. »Overton« je samo priblizno jednak toj vrijednosti. serijski titrajni krug (sa Ls) i izlazni titrajni krug (sa Ld). ali one se ne mogu izracunati jednostavnim mnozenjem osnovne frekvencije neparnim brojevima. postoje i mogucnosti titranja viSim frekvencijama. redovito su u vecoj ili man jo j mjeri prisutne i vi£e harmonicke (druga. Overtonske frekvencije treba razlikovati od visih harmonickih frekvencija. Ako je na kvarcovom kuci&tu utisnuta frekvencija koja je visa od 20 MHz. I onda. 5 puta ili 7 puta viSoj frek venciji. Ove su uvijek ta£an umnozak Overtonske frekvencije osnovne. Oscilacije se najprije dobiju na trostrukoj. kad kvarc titra na svojoj osnovnoj frekvenciji (pryoj harmonickoj). do frekvencija oko 20 MHz. Tri »overtonska« oscilatora s kvarcovim kristalima: a) s bipolarnim. over = iznad) su viSe od osnovne. b) tranzistor je u overtonskom oscilatoru. Tako je i kod kvarcovih kristalnih plocica.Li <H (3f . »overtonskim« frekvencijama: priblizno na 3 puta. Medutim. Kvarcovi kristali se redovito bruse tako da.5f :) J/ t OW2 SL 8-18. Titrajni krug mora biti ugoden na frekvenciju odabranog kvarcovog overtona 156 8-19. U ovim oscilatorima se postize deveterostruka frekvencija. osciliraju na svojoj osnovnoj frekvenciji.

moze resonirati na dva na cina: serijski i paraielno. Glavna je razlika se ovdje umjesto kondenzatora Ci nalazi kvarcov kristal Q. Kvarcov kristal. Izlazi na to. prema dok se — skom strujnom krugu cijom — u kolektorresonan- izdvaja treca harmonicka frekvencija ove overtonske. vencije. On resonira ba£ na 3f Bez pomocnog serijskog titrajnog kruga (sa Ls) bila bi amplituda frekvencije 3/ znatno manja! Ova t na Zanimljiv je overtonski oscilator si. Zelimo li pobuditi kvarc na osci- struja dvostruke frekvencije (2f). sve tamo do preko 100 MHz. na kojemu nije napisana osnovna frekvencija. Obje frekvencije se u diodi mijeSaju i proizvod toga.667 MHz (f) pobudimo. Shema. Treci primjer overtonskog oscilatora. ona je priblizno pet puta viSa od osnovne frekvencije kvarca). vec njegov overton. prema si.frekvencija izmedu 30 to je obicno treci overtoil. 8-19b. 8-13. kako znamo od ranije. Oscilator titra na neparnoj overtonskoj frekvenciji koja je priblizno 3f ill 5/ ili. Ovaj spoj je donekle slican oscilatoru na si. vodi se u titrajni krug. sjetiti na si. onigaciji nacin. tj. Izlazni bandfilter resonira dakle na 116 ili na 130 MHz. si. kvarc oscilira uvijek na svoosnovnoj frekvenciji. kao da je baza »uzemljena«. tece kroz diodu zajedno sa VF -strujom frekvencije /. 8-17. Umjesto titrajnog kruga LiCi stavljen je kvarc. ispisanoj na kucistu. da se baza »drzi« na visokofrekventnom potencijalu »nula«. to stanje vrijedi samo za serijsku resonanciju kristala! Ako je titrajni krug LC -amaterima su to poznate frekven cije! Emiterska struja protice titrajnim krugom koji resonira na tu frekvenciju. serijska overtonska resonantna frekvencija kvarca Q upravo 96 MHz (obicno je to onda rjeti overton!). 8-19a izbruSen tako da iznosi 38. Na toj ce frekvenciji vi- Neka bude Overtonski oscilator moze se kombinirati sa umnazanjem frekvencije. Ovdje se to postize ^odom D. prema si. Ali. Slovom novna frekvencija le. ne mozemo upotrebiti takve spojeve! Tada oscilator mora sadrzavati titrajni krug koji reso- nira na zeljenu frekvenciju. Ranije je kapacitet Ci bio potreban da se »blokira« baza tranzistora. Najprije se resonancijom {L* i trimer od 10 pF) pojaca VF -0-H2V Overtonski oscilator frekvencije oko 100 MHz za 157 . prema si. radna frekvencija jednaka je petom overtonu (tj. 38. ukoliko je to overtonska frekvencija. mozemo i uninazanje frekvencije postici na St. 8-16 i si. UKV- sokofrekventna impedancija kvarca biti vrlo mala. frekvencija / + 2/ = 3f. Ona mobiti napisana na njemu. 8-20. Oscilacije se J)obuduju zahvaljujuci postojanju unutrasnjih »povratnih« kapaciteta 8-3. Po mnogome nas moze liranje na frekvenciji.667 ili mu je kristal treci overton Q 43. oscilator moze titrati samo na toj frekvenciji! Jednostavan je i desto upotrebljavan overtonski oscilator. Ako takav kvarc. u tome da u FET-u. kao i za overtonske titraje. Na si. si. 8-18a vrijedi za bipolarni (»obi£ni«) tranzistor a 848b za unipolarni (»FET«). 8-20.333 MHz. npr. Ovdje je odlucujuca serijska resonantna frekvencija kvarca. ali ne mora / oznacena je oskristala. si 8-18c. i 50 Kod MHz U joj oscilatorima. takoder vrijedi za FET. mozda jos visa. ugoden na 96 MHz. Kod frekvencija iznad toga. Ona postoji za osnovne. 8-18. Na njoj nema VF potencijala i tek onda povratna veza (preko Cs/Cs) moze ispravno djelovati da bi oscilator »proradio«.

Vidi tekst sku frekvenciju kristala modi cemo postici tri samo jednog I frekvencije kvarca. po izboru. Oscilacije bi se pobudile i onda. Upotrebljena su dva SL 8-22. Zavojnica Li i »dzons-dolar« s jednim kvarcovim kristalom dati. 8-24. povratnu vezu omogucuje serijska resonancija kristala Q. Intenzitet povratne veze odreden je i ovdje kapacitivnim razdjel- SL 8-21. Svestraniju primjenu istog principa vidimo na sL 8-22. 8-23. Kvarc Q. osnovne frekvencije /. Kondenzator *drli« svojim povelikim kapacitetom bazu tranzistora & na VF potencijalu »nula«. Njezin je zadatak da. a treci na petu overtonlazu. Baza je »visokofrekventno uzemljena«. Jones-Dollar-ov oscilator overtonski nikom (C1/C2). Povratna veza (Ca /Cb ) zato mora biti jaca. C2L2 ugodi se onda na frekvenciju 3/. & TR Tlta^BCTMHi) 33 G 1 SL I odabrani overton. Na iz- rt u strujnom krugu drejn-elektrode. ukoliko zelimo koristiti treci overton.si. No. tri razlicite frekvencije. dok titrajni krug CsLs moze posluziti za daljnje kristalovog . koji se pobuduje na overtonu kvarca. B. taj je oscilator pomalo zaboravljen. Butler (Batler) je konstruirao oscilator vrlo interesantnih svojstava. dodana je zavojnica Lz. drugi na trecu overtonsku. Ako je prvi ugoden na osnovnu frekvenciju /. i sam drzad kvarca ima svoj kapacitet. Umjesto VF-priguSnice (VFP) upotrebljen je samo otpornik od 1 kQ. sL 8-23. dok su druge dvije overtonske (pru blizno 3f i 5f). zajedno s kapacitetom samog kvarca. upotrebom u oscilatoru. a u Americi »Jones«. Za izbor frekvencije sluzi tropolni preklopnik A. Overtonski oscilator kod kojega je kvarcov kristal stavljen serijski u vod povratne veze. Za one koji vole eksperimentirati donosimo shemu na si. ali odli&io radi i s FET-om. Jedna je osnovna. spojen je izmedu surs-elektroda jedno<* i drugog tranzistora. Najprije je bio graden sa elektronskim cijevima. C 158 kapacitet drzaca Cq moraju resonirati na 2. kada bismo umjesto kvarca stavili neki kondenzator. Izlazni titrajni krug L1C1 mora resonirati na . Prema ovoj shemi moze FET-a umjesto cijevi. Da se ne bi preko toga kapaciteta pobudile nezeljene oscilacije.9 f. Povratna veza je osigurana kapacitivnim djeliteljem Ca /Cb Povecanjem kapaciteta povratna se veza smanjuje i obratno. 8-21. Otkad su tranzistori zamijenili elektronske cijevi. resonira u blizini onog overtona koji nam treba. U Engleskoj ga nazivaju »Dollar«. moze se preklopnikom odabrati jedan od ukupno tri titrajna kruga.

Ne treba ugadati na maksimum. CsLs. 8-25). Oscilator je onda optimalno ugoden! vanjem Ostale titrajne krugove. sagraden sa modernim FET-ima. ako trebamo veci izbor frekvencija ili jednostavnije i spretnije rukovanje radio-ureda j ima. Na se sluzimo takvim umnozafrekvencije. npr. Opis u tekstu St. 9f. na vrijednost malo ispod maksimuma. Najbolje je titrajni krug ugoditi malo prema onoj strani na kojoj se amplituda sporije mijenjala. opazit cemo da se pojavljuju VF•oscilacije. 8-24) ugadaju se tako da izlazni na- pon na odabranoj maksimalan. nije ugoden kako treba. St. triode. tim vile jer. FREKVENCIJE Grfika rijec »sintezis« znaci sastavljanje. Problem je u tome da oscilatori cesto nemaiu dovoljnu stabilnost. smanjujuci kapacitet ili in- u titrajnom krugu. Sintetske frekvencije bi prema tome bile one kojih u posto- jecem oscilatoru nema. ima jos bolja svojstva. Pravilno ugadanje kristalnih oscilatora frekvenciji bude UREDAJI ZA SINTEZU Svaki kvarcov oscilator mora biti pravilno ugoden jer. Na citi izlaz oscilatora treba priklju- mjerni instrument za mjerenje visokofrekventnih napona. tj. ako zelimo postici vecu stabilnost. nego na optimum. Promjena izlaznog VF napona kod ugadanja kristalnih oscilatora. Iza toga Sinteza je potrebna onda. Cilj takve sinteze nije sam'o postizavanje odredenih frekvencija. 8-24. osobito kod visih frekvencija. Ako ili utrostrucenje frekizlazu se dobije 6f ili se naglo smanjuje i oscilacije ubrzo prestanu. si. iduci prema visim frekvencijama. 159 . Zbog njegovih interesantnih mogucnosti ga ne treba zaboraviti. a koji ne utjecu izravno na rad kristalnog oscilatora (npr. ako ih ima. neki VF-voltmetar ili jednostavnija mjer- na sonda. ne moze se ocekivati ni pravilan rad. da postepeno raste do netog maksimuma (si. koje su na neki nadin sastavljene. Vidi tekst udvostrucenje vencije. To je najbolja radna tocka. Najprije im je amplituda duktivitet tako malena. Polazeci od nizih frekvencija. ako onaj titrajni krug o kojemu ovisi da li ce kvarc oscilirati ili ne.J_ 100 + MAKSIMUM ~ ^n_^ |^H^ D feio -« KAPACITET ili INDUKTIVITET ' FREKVENCUA *- Butler (Batter) je konstruktor nekad cijenjenog overtonskog oscilatora s dvije etektronske cijevi. bolje je izostaviti diodu D> O njenoj ulozi je vec bilo govora. jer bi do njih mogli doci i pomocu obicnih oscilatora. 8-25.

STABILAN OSCILATOR .

B su Slovom C Vigestruke oznacen »izlaz«. 5500 kHz iz onda »jedi- itd. djeluje na VCO i odrzava njegovu frekvenciju konstantnom.prema si. Taj navon on- da — iza odgovarajuceg pojacanja — sluzi kao kontrolni napon kojim se popravlja jrekvencija VCO-a. je di ista frekvencija koja dolazi i stabilnog oscilatora. si. 10. Konstantnost se odrzava regu- lacijskom faznom petljom. A i ulazni gejtovi (»vrata«). Logicka riica« oznacena je sa: (1). Ostalo u tekstu 11 PLL regulacijske petlje Visestrukim PLL-petljama moze da niz stabiliziranih frekbude »gusci« i da nam takav uredaj omoguci izbor veceg se posticl venciia broja radnih »kanala«. 8-29. 4000. 4500. nazvaPLL.\ se sklop sinhrono otvara na obim vratima (gejtima) pa je izlazni niz jednak ulaznim nizovima »cetvrtki«. uz inace iednaku frekvenciiu. U najjedto moze biti logicki sklop »i« (»AND«). 8-27. Ako na§ stabilni. Stanje koje pripada tzv. S tim uzorkom se. Crtez a) vrijeu slucaju kada su frekvencije i faze oscilatora. u faznom kom- paratoru. Postanu li faze suvrotne. On »integrira«. 8-28c. Tada VCO oscilira na 3000 kHz. 8-28b. Uz dijeljenje sa 7. 11 i tako redom. c) kada su faze oscilacija suprotne. broj s kojim se frekvencija dijeli. Iz njega izlazi mnogo stabilnija frekvencija nego li bi bila bez opisane kontrole. »uzorni« oscilator radi na frekvenciji od 500 kHz. koja se preko integrator i pojacala kontrolnog napona zatvara. si. je stumnj koji sadrzi djelitelj frekvencije. Vec kod malih pomaka faze (faza = stanje titranja) bit ce otvaranje digitalnog sklopa krace: izlazni su impulsi ostali iste frekvencije. Regulacijska PLLrpetlja. onda VCO moze oscilirati na bilo kojoj frekvenciji koja je cjelobrojni umnozak ove frekvencije Evo razioga: Neka djelitelj dijeli sa 6. 8. Ova kratica je opet uzeta iz engleskog: Phase Locked Loop = = fazno »zakljucana« petlja! Mnogo je interesantnija PLL-kontrola kod koje je moguce po volji nom SIR m— i- V jut jul: c) odabirati izmedu vise razlicitih stabilnih frekvencija. On se moze y>programirati«. 9. si. 5000. digitalni sklop se uopce ne moze otvoritL Izlaz iz takvog faznog komoaratora mora proci kroz filter i doci u integrator. Sto zna£i da mozemo birati divizor »n«. 8-28. Napon na kondenzatoru je veci ako su impulsi »siri«. fnedusobno sasvim jednake. Kao novost. (3000 6 : = 500). ali im je trajanje krace.Q \_L LJ 1 — 1 lo) SI. logickoj »nuti« oz- nadeno je ovako: (0). U fazni komparator stize fiK. U ovom jednostavnom primjeru je frekvencija oscilatora VCO jednaka frekvenciji kvarcovog oscilatora. koje stizu na A i B. Filter je u najjednostavnijem slucaju otpornik kroz koji se opisanim impulsima elektricne struje puni neki kondenzator. uporeduje ona frekvencija koja dolazi iz djelitelja. sto znaci da zbraja impulse. tj. sa defiriira- Radio prirufinik 161 . Komparator slucaju tiostavnijem faze. Oscilator s kvarcom je stabilan »uzorak« ili referentna frekvencija. b) kada postoji neka fazna razlika. mogu se ovom PLL-regulacijom odrzati konstantnima frekvencije: 3500.

ZLAZ JVCO) J i FILTER I I INTEGRATOR ! pojacalo [ "kontr napona. Vidi tekst CO 2500kHz .STAB1LAN OSCILATOR FAZN! j KOMPARATOR HahT _ i FREKVENCUE ~ ^ J KONTROLIRAN OSCILATOR I j__^ f . 8-29. SI. oscilator diti VCO moze na nizu izlaznih frekvencija. Ako se fazna kontrolna petlja (PLL) prosiri dodavanjem prograjednako stabilno ra- miranog djelitelja frekvencije.

si. kao »referentni elemenU za kontrolu i stabilizaciju frekvencije. 11* 163 .625 kHz. VCO je naponski Kontrohran oscilator. Ove impulse pretvaramo di~ kazuju da je autor (DK8BH.7 do 9. sto odgovara frekvenciji horizontalnih linija ferenciranjem pomocu CiRi (470 pF i 220 Q) u vrlo Siljate naponske »igle«. 8-32 po- Frekvencija koju proizvodi VCO vodi se najprije u digitalni djelitelj frekvencije. Jedan napon koji dolazi na komparator je dobiven integracijom impulsa u RC-lancu (dva puta po 220 kQ i dva puta po 10 nF). dva NAND-gejta (»NI« vrata) koji su ugradeni u integrirani sklop IS2. paziti da se unutar opsega ne obuhvati i frekvencija koja bi bila cjelobrojni umnO- zak od 15. f Razumi je se da taj oscilator moze biti sagraden i za neki drugi op- Komparator IS3 koji ima vrlo vehku ulaznu impedanciju. npr. poznatu iz televizijske tehnike. Drugi ulaz istog flip-flopa prima impulse bez zakasnjenja.2 MHz. struja kroz bistabil od sekunde kasnije »vrata se zatvore«. predvideno za onginalni tvornidki VFO (»FV-101vl ?£ Primopredajnike »FT-101« i »tT-277«. DL je »Unija Ostalo u tekstu Izlazni napon Sto ga daje kompa rator koristi se kao zaporni prednapon za varikap-diode. 3/1981) ovaj sagradio koristeci »liniju za kasnjenje« {»Delay Line«). kako je to. U liniji kasnjenja impulsima se amplituda smanji i potrebno je da ih se pojaca. Broj takvih imnulsa ovisi o frekvenciji pa ce kod vise frekvencije takvih impulsa biti vise 1 potece. Na taj je nacm regulacijska petlja zatvorena.Neobican VFO sa PLL kontrolom za samogradnju strudnoj literaturi smo pronasagradili smo za pokus ovaj doista neobican oscilator sa PLL §li i 5?R MHz. To se postize tranzistorom TR*. 8-31). kasnjenja«. ^kvencija. za lakse pracenje rada pojedu nih stupnjeva. Frekven<*uu treba mijenjati od 8. Sheme na si. Izracunamo li reciprocnu vrijednost (1/T) dobijemo frekvenciju 15.625 kHz. Frekvencija VCO-a mijenja se promjenom napona na vankap diodama Dt i D». pojacamo ih i oni odlaze na »DLr64 \ls«. npr. »CQ-DL«. uporeduje dva napona. 8-31 i si. Treba. Iz njegovog kolektorskog strujnog kruga impulsi odlaze na jedan ulaz RS-bistabila (»fhp-flopa«) na tele vizor u. ali vec 64 mikro- obratno. Iz djelitelja (IS1) izlaze impulsi sa 128 puta nizom frekvencijom. Kad takav impuls »otvori vrata«. koji je sastavljen Potreban opseg frekvencija moze se postici oscilatorom VCO (»Vol- tage Controlled Oscillator«) s tranzistorima TRi i TR 2 (uporedi si. prema si 16yf. kontrolom.0 do 5. Oni imaju zadatak da sudjeluju u djelitelju napona i da svojom prisutnoscu izjednace eventualne utjecaje promjena temperature na rad NAND-sklopova. Taj napon je ovisan o broju cetvrtastih impulsa koji dolaze sa prikljucnice Q flip-flopa RS. Nastao je »cetvrtasti« impuls koji traje 64 ^s.5 U ipak. 8-32 sa blok shemom. unutar Io2* n X« VCO T" n VFO ZLAZ) Un >1 SI 8-3L Blok-shema. od 5. Ovaj se napaja stabiliziranim naponom preko preostala dva NAND-gejta (u IS2). VFO Svaki impuls koji ude u »liniju kasnjenja« izlazi iz nje 64 mikrose- kunde kasnije. Drugi napon za uporedivanje dolazi sa preciznog potenciometra (5 kQ).

N< Saban) 164 . I SI = djelitelj sa (HEF-4024 BP). prema sL U svrhu »minijatu- svi su dijelovi montirani zbijeno (sto inace nije nuzno). a) pogled s jedne i b) vogled s druge rizacije« strane plocice { Ing. prema DK8BH. Kao referencija. je zakasnjenje impulsa u >\DL-liniji«. IS3 = komparotor s velikom ulaznom impedancijom (LF-12741).128 SI. IS2 = cetverostruki NAND (CD4011-AE). 8-33. To nije toliko precizno kao frekvencija nekog kvarcovog kristala. prema kojoj se ravna regulacijska petlja. bio je malenih SI. Pokusna izvedba uredaja. VFO smo prema ovom 8-33) opi- su nacinili (si. VFO velike stabilnosti. Grundig GV-5) Pokaze svoju li oscilator »namjeru« da na varikap-diodama prednapon iz- f rekvenciju promijeni. 8-32. regu- lacijska petlja se »pobrine« da se mijeni vracajuci frekvenciju na »pravu vrijednost«. ali jo£ uvijek mnogo niji« bolje nego bilo koji »obickoji VFO. DL = linija kasnjenja (Sylvania SDL-145. 8-32.

u 37x8x29 mm) 165 . titrajni krug zbog minijaturnih i »sam po ne oso bito kvalitetnih zavojnica (Li i Lt). 8-32/ — b) • 1 »2 frekvencija u opsegu izmedu 8. si. prema si. Odredena ie za spoj sa dodatnim VFO-om. Potenciometrom od 5 kQ mogla se odabrati prikljucaka. uz izmjenjene zavoinice u VCO u). gledan sa donje strane kuciSta (inace se upotrebljavaju u kolor-televizorima.3 MHz (kao i u onsegu od 4. Na nju se moze prikljuciti i uredaj prema sL 8-32. Niihova se numeracija slaze sa onom na shemi.6 i 9.55 MHz. Uz opisanu regulacijsku petlju frekvencija je bila vrlo stabilna. Dimenzije <. je pogled na donju stranu linije kasnfenja »DL-64 jlis« sa rasporedom SL 8-34. sL 8-34b.95 do 5.dimenzija. ugraden u »FT-101«. 8-34a. nije mogao jamciti dovoljnu sta bilnost frekvencije. b) raspored nozica na liniji kasnjenja. npr. sebi«. a) uticnica na primopredajniku »FT-101« (Hi »FT-277«) ima raspored prikljucaka kao »oktalno« podnozje za elektronske cijevi. DL-6*j*s Ako netko sooji zeli da takav VFO na primopredajnik FT-101 ili FT-277 moze to napraviti preko 8-polne oktalne prikljucnice na straznjoj strani aparata. Pokraj toga. cak stabilnija od inace vrlo dobrog VFO-a koji je.

znamo. tzv. sto znaci da po kvalitetniji prijem. 2-V-2. To je obicno neki titrajni krug na koji se nadovezuje kristalna dioda i. superheterodinski ili barem heterodinski prijemnik. detektorski i prijemnici za prijem radiofonije na srednjevalnom podrudju. moze ako umjesto kristalne diode kao demodulator upotrebimo neku pogodnu elektronsku cijev ili tranzistor. selektivnost bolja. ova vrsta i prijemnika. iza ove. Svaki radio-prijemnik mora imati demodulator detektorskog prijemnika za srednjevalnu radios foniju tu je redovito i neki uredaj kojim se prijemnik dovodi u resonanciju sa frekvencijom radio-vala odredene stanice. Za takvu se gradnju danas ne upotrebljavaju elektronske cijevi. Stavimo li dva niskofrekvent na stupnja imamo O-V-2. Amater-pocetnik nacinit ce »direktni« prijemnik s jednim ili. Na si. Ako radio-stanica nije predaleko i ako je takav prijemnik prikljucen na dobru antenu bit ce prijem ugodno glasan. a radio-amateri ih grade samo jo£ dok su pocetnici da pomocu takvih prijemnika steknu svoja prva iskui kao stva. za kakve samo ako demodulator ski stu- panj (V). stupnjeve (stepene) priiemnika. Dodatak visokofrekventnog poja cala ispred demodulatora povecava osjetljivost prijemlnika. onda takav prijemnik oznacujemo kao O-V-l. Tada se veC u demodulatorskom stupnju moze postici. Ima li to niskofrekventno pojacalo samo jedan stupanj. kao sto D. skom stoji razlicitih vrsta. Glasnocu reprodukcije pojaiati. najvise. nije danas vise tako rasirena kao nekada. Razumije se da su moguce 2-V-l. Svaki radio-prijemnik ima veci manji broj sastavnih dijelova. Buduci da se u visokofrekventnom stupnju redovito nalaze i dodatni titrajni krugovi. Naiieftiniji su najjednostavniji tzv. mozemo niskofrek- dodamo ventno pojadalo (NF) iza demodulatora. ili Pojedine grupe sastavnih dijelova koje sluze odredenom zadatku. Bolji se prijem. a najskuplji i najbolji su oni koje nazivamo komunikactjski prijemnici i koji sluze za odrzavanje radio-veza. 9-1 su prikazane blok-sheme razlicitih radio-prijemnika tako da je svaki pojedini stupanj nacrtan u obliku cetvorine. sa jednim visokofrekventnim stupnjem je 1-V-l ako iza demodu- nik Kod jednostavnog latora ima samo jedan niskofrekventni stupanj. Industriie ih uopce vise ne proizvode.PRUEMNICI VRSTE PRIJEMNIKA Radio-prijemnika ima mnogo U radio-amater»jeziku« se takav prijemnik oznacuje sa 0-V-O. slu§alice. cine tzv. da kasnije gradi bolji. su valne duzine uredvideni i kolika im smije biti cijena. Oznaka za takav nrijem- Na sL 9-la je blok-shema najjedndstavnijih prijemnika. s dva-tri tranzistora. druge kombinacije: l-V-2. Ipak. vec prema tome kakvoj svrsi treba da sluze. lak§e je razdvojiti dvije radio-stanice kojima su frekvencije blizu jedna drugoj pa je i tzv. postici znatno pojacanje i mnogo 166 . koje nazivamo jos i direktnim prijemnicima.

a) ) U 4?>v]--2I>-[">"G LQ" vfI—fXTT b) r:::-_rr Z ^T^ (.TJUNER-l ..

Rezultat mijesanja je odmah demodulirani niskofrekventni signal. O na kim prijemnikom treba da je to si. uredaj kojim mozemo bilo kakvo valno podrucje promijeniti ili »prebaciti« na ono koje taj aparat mozemo f sto sluzi za prosudivanje kvalitete radio-prijemnika. Prema tome. konverzijom. dok pojedine stanice »trazimo« mijenjanjem frekvencije oscilatora u pri- moze dobro caju Osjetljivost Poiacanje koje treba postici ne- kliucenom prijemniku 9-ld). pristaje mu i ime »heterodinski prijemnik« [prema grckom: »hetero-dinamis = strana (tuda) pomoc (sila)]. O) radi na stalnoj frekvenciji. Signale stanice koju zelimo primiti moramo »namje£tati« promjenom frekvencije na ulazu prijemnika. poznat pod nazivom prijemnik sa direktnom konverzijom ili sa direktnim mijeSanjem. U novije vrijeme se sve vise siri. Pri tome prvi oscilaO) moze biti promjenljiv. nazivaju ga »tuner« tjuner). Ispred bilo kojeg radio-aparata staviti i tzv. Primiti se mogu samo oni slabi signali koje jos mozemo cuti iznad sumova.stigne signal do demodulatora (D) dalje opisanim putem. Dodatkom takvog (citaj: tunera moze se svaki jednostruki super odmah pretvoriti u prijemnik s dvostrukom transpoziciiom. Osjetljivost prijemnika zato treba odredivati kao naj- manji visokofrekventni napon na ulazu (izmedu antenske prikljucnice 168 . Uslijed vanjskih elektricnih smetnji i uzroka koji leze u samom prijemniku. nabrojiti ono glavno jemne mogucnosti onog radio-aparata ispred kojeg je prikljucen. osobito u njegovim ulaznim stupnjevima. Medufrekvencije nema. primati. barem po tome sto ima stupanj za mijeSanje (M) i oscila- Na pa zato takve prijemnike nazivamo i prijemnicima s dvostrukom transdvostrukom odnosno pozicijom. si. poseban tip prijemnika. Dodavajuci prijemniku sve veci broj stupnjeva dolazi se konacno do toga da je svako daljnje dodavanje besmisleno. barem u osnovnim crtama. Tada je frekvencija drugo" oscilatora stalna. proSirujuci tako pritor tor (O). Razlika je u. Razumije se. 9-2. 1 vece sto su signali slabiji. prijemnika s direktnom konverzijom. prisutnost nezeljenih signala. vidimo da prijemnik koji je vrlo siican »superima«. U takvom sluoscilator konvertora (1. »konvertor« tj. i je to blok-shemi. Ako je takav »ulazni dio« postavljen ispred nekog obidnog prijemnika. (2. sa kvarcovim kristalom ili bez njega. Frekvencija prijemnog signala se dva puta mijenja (transponira ili konvertira). To su: osjetljivost. selektivnost. Blok-shema heterodinskog." ' !_/——! —J ' NF I *-¥—i ' L ' u stupnjevima nekog prijem* *° SI. tzv. te stabilnost. za prijem slabih signala nije mjerodavna ukupna velicina pojacanja koje se moze postici *-J~=£ VF ]— J~S~M~|— »| t* FILT. osobito za amaterske samogradnje. tome da je ovdje frekvencija oscilatora izjednacena s prijemnom frekvencijom. Vidi tekst nika. 9-2. GLAVNE KARAKTERISTIKE PRIJEMNIKA Prije nego opisujemo tipicne primjere pojedinih stupnjeva u prijemnicima treba. unakrsna modulacija i blokiranje. (7. Obzirom na cinjenicu da je kod prijemnika sa direktnom konverzijom potreban oscilator. javlj a se sum slabih koji onemogucuje prijem signala. da dodatak tunera omogucuje prijem na bilo kojem valnom podrucju.

osjetljivost Selektivnost Sposobnost prijemnika da moze odijeliti signale stanica Ovako stroga definicija osjetljivosti prijemnika je osobito vazna kod prijemnika za kratke valove. dakle i najbolji moguci prijem s nekim konkretnim prijemnikom. se selektivnoscu. Ukupna selektivnost ovisi o broju i o vrsti titrajnih krugova. razumljiv i bez znatnijih isfrekventni uzak da je krivljenja). Da neki drugi signal kojemu je frekvencija samo za 4 kHz visa ili niza dujemo jednako glas- opsegu mogu prijem telegrafije: 1 ^V za odnos signal/sum od 10 dB uz sirinu medufrekventnog »kanala« od 1. no. Izvjezbano uho dobrog radio-tel^rafiste moze primati i mnoge signale koji su »u sumu«. koje emitifrekven- raju na medusobno blizim mjeri MHz na cija Kod tih vrlo visokih frekvenSum nastaje pretezno u samom prijemniku. Za komunikacijske prijemnike treba osjetljivost definirati preciznije.5 kHz. moze se postidi ako je ovisno o vrsti signala koji se. os^etljivost za r niskih frekvencija koje proci kroz NF pojacalo. Nazivaju je i krivuljom resonancije. potreban da se po- signali slabiji stigne reprodukcija u zvucniku ili koie su od onih vrijednosti navedene kao mjera za prijemnika. pa se veza moze odrzati i onda kad su . ili za AM-telef oniju: 3 nV za odnos signal/sum od 10 dB uz sirinu medufrekventnog kanala od 6 kHz i stupanj modulacije od 30°/o. da se postigne izlazna snaga od 50 mW. posebno za one koji su odredeni za prijem frekvencija od 20 vi£e. Krivulja na si. prima selektivnost orijemnika maksimalna (tj. lji. bit ce odnos signal/sum ovisan o konstrukciji. prema toj krivu- na ulazu u prijemnik imati sko- Buduci da je izvor §uma redovito u ulaznim vlastitog stupnje- vima priiemnika. ali takoder ovisi o cijama npr. ako je signal moduliran sa 30%.i uzemljenja). ulazni visokofrekventni napon mora biti 10 ^V. dok su atmosferske smetnje slabije izrazene. 9-3 prikazuje selektivnost dobrog komunikacijskog prijemnika. Najmanji moguci vlastiti sum i najpovoljniji odnos signal/sum. Glavni doprinos selektivnost! potjece od titrajnih krugova u medufrekventnom pojacalu. morao bi on. u slusalicama odredene glasnoce uz neki definirani odnos signala prema sumu (odnos signal /sum) ili tacodnos signala sa sumom nije: prema sumu (odnos signal + Sum/ /Sum). medu- — — kanal mora biti tako prijem upravo jos omo gucen. Takvim cemo prijemnikom neki signal cuti odredenom glasnocom. Za obicne radio-aparate dovoljno je reci da. Za neki vrlo dobar kratkovalni prijemnik ove vrste bit ce npr.

ako je selektivnost na ulazu prijemnika nedovoljna. prilike mogu postati jos zamrSenije (kod lose sagradenih dvostrukih ili trostrukih supera!). a 12. osjetljivosti za zrcalne frekvencije na razlicitim nrijemnim podruciinla. Cim taj oscilator iskljucimo nesta- ne i »fantomskog signaia«. Dogovoreno je da se kao mjera visa od frekvencije signala primamo. za dvostruke i za hiljadu puta vece napone. Za prijem telefonije on Za prijem telegrafije je potreban pomocni oscilator (BFO). Zbog toga na obicciju koji nim za selektivnost odredi Sirina ovakve krivulje za vrijednosti od 6 dB i od 60 dB. amplitudno moduliranih (AM) signala. Zato i citav niz snaznih kratkovalnih radio-stanica na jednostavnijim prijemnici- ma. Kod najbokomunikacijskih prijemnika Ijih ovaj omjer iznosi za prijem telgrafije 0. gdje se javlja kao tzv. Za »koncertne« radio-anarate ovo nije osobito vazno.1 kHz za odnos medu signalima od 6 dB. javlja kad je oscilatorska frekvencija za medufrekvenciju niza.000 Hz. U prvom slucaju je prijem normalan. Osjetliivost na zrcalne frekvencije mo Jedan od najvecih nedostataka jednostavnijih supera je u tome da se cesto istu stanicu moze cuti na dva razlicita mjesta skale. medufrekvencijom od 455 s kHz.000 puta veci ulazni napon) da bismo ga mogli jednako cuti. Ako on nije dobro oklopljen mogu njegove harmonicne vise frekvencije prodrijeti na ulaz prijemnika i »pojaviti« se u kratkovalnom podrucju kao neki konstantni val nosilac. pa je selektivnost obicno 9 kHz za odnos medu signalima od 6 dB. Zrcalna frekvencija se.4 kHz za odnos od 60 dB. »zrcalna frekvencija«. radiofonijskim priiemnicima sve jace kratkovalne stanice cujemo dvaput. Potiskivanje susjednih frekvencija ovisi i o strmini bokova krivulje resonancije. Ta strmina se odreduje iz omjera sirine propusnog pojasa kod odnosa medu signalima od 6 dB i sirine propusnog pojasa od odnosa od 60 dB. On se opaza to jace. ako su predvideni za priiem mnogih.25. ali ko- Prisutnost nezeljenih signala munikacijski prijemnik mora zadovoliavati strozim kriterijima. 4-2 iznosi 3. sirokratkovalnih Pri kih podrucja. iako stvarno rade u radiofonijskom opsegu od 19 metara! no manju Obicni radio-aparati imaju znatselektivnost. »upada« u 20-metarski amaterski valni opseg. Dobar »koncertni« (radiofonijski) super ima sirinu medufrekventnog kanala prilagodenu potrebama prijema radiofonijskih. svojoj Svaki bolji prijemnik mora u svjedodzbi imati i podatke Najveca upotrebljiva selektivnost kod 6 dB je za prijem telegrafije uz sirinu kanala oko 150 Hz. na jednom »pravom« mjestu i na jos jednom. Najvazniii je nodatak onaj koji se tice najvise nrijemne frek- o vencije. sto je medufrekvencija niza. Signal kojemu se frekvencija od primanog razlikuje za 10 kHz morao bi biti za viSe od 80 dB jaci (vise nego IC. tj. frekvencija Prijem »zrcalnih« javlia se kod svih supera. gradnji amaterskih komunikacij- visestrukom . Selektivnost komunikacijskog. a prijemna frekvencija visa. s razmakom koji je uvijek jednak dvostrukoj vrijednosti medufrekvencije. tj.ro 100 puta veci napon (ili: morao bi biti za skoro 40 dB jaci). prijemnika kojemu pripada krivulja na si. moze biti 0.5. Ima li u priiemniku jos i drugih oscilatora. oscilatorska frekvencija je za medufrekven170 rala bi biti barem 32 puta (30 dB) slabija od osjetljivosti za najvisu priiemnu frekvenciju. a za priiem telefonije (SSB) oko 2. »Fantomski stgnali« se mogu vrlo tesko izbjeci u superima sa konverzijom. sto otezava posao konstruktoru.

nastojati da pojacanje u ulaznim stupnjevima ne bude preveliko. Ako je snazan signal podalje od prijemne frekvencije. unakrsnu modulaciju proizvesti vec u prvom stupnju za mjesanje. Ovakvi prejaki signali lako mogu dovesti jedan od stupnjeva u nelinearno podrucje. osobito kod onih koji ima j i! preveliko visokofrek ventno pojacanje. ali ipak moze utjecati na prijem izazivajuci tzv. da su svi fantomski signali ispod nivoa suma. mogu preostati posebne poteSkoce koje potjecu od iz- redovito tek u drugom stup- nu nimno jakih sienala lokalnih ili uda- ljenih stanica. Treba smatrati idealnim prijemnikom u torn pogledu onaj za koji se moze reci lektivnost najveca treba da posluzi i za najvece pojacanje signala. U prvom redu to ovisi o tome na koii je nacin pojacanje signala rasporedeno po razlicitim stupnjeTablica 9-1. gdje su ispred stupnieva velike selektivnosti barem jedan stupani za yisokofrekventno poiacanje i dva Hi tri stupnja za mjesanje. nju za mjesanje. za 50 kHz udaljen od drugog snaznog signala koji dolazi sa S9 + 60 dB ili samo 15 do 20 kHz od signala koji »upada« S9 + 40 dB. pa se prijem slabijeg signala znatno utisa ili sasvim onemoguci (blokiranje) ili se slabom signalu nametne modulaciia koja pripada jacemu (unakrsna modulacija). npr. Ras pored pojacanja po razlicitim stupnjevima kratkovalnih prijemnika (za i SSB) CW Stupanj dvostrukih ili trostrukih supera. Hoce li se ove noteskoce kod nekih prijemnika pokazati u vecoj ili manjoj mjeri. Osobito cesto se to zapaza kod lose gradenog amaterskog dvojnog supera. Medufrekventno pojacalo u kojem je se- . moze se dogoditi da bude stisrne na je osjetlji- u ulaznim stupnjevima prijemnika koji imaju premalu selektivnost snazno pojacan. odredenih za radio-amaterske veze. Sto je vise stupnjeva koji u prijemniku pojacavaju signal prije onog diiela koji odreduje selektivnost. vrlo dobro potisnute zrcalne frekvencije i nezamjetljive »fantome«. on nede uci ni u medufrekventno ni u niskofrekventno pojacalo. Unakrsna modulacija prijemnika i blokiranje Kod inace vrlo dobrih i skupih prijemnika dogada se da je unakrsna modulacija prisutna i kod prijema nekog slabog signala koji je. to je veca vjerojatnost da ce u nekom od niih doci do ovih pojava. Jos jaci signali (S9 + 50 dB i vise) mogu kod nekih priiemnika. Treba napomenuti da u torn pogledu ima i znatno gorih priiemnika. ovisi o nizu faktora. unakrsnu modulaciju i blokiranje prijemnika. Ako vrlo jaki signal ulaz prijemnika kojemu vost prilagodena prijemu slabih signala. Kod dvojnih supera unakrsna ce modulacija u takvom slucaju nastati Iako neki prijemnik ima odlicselektivnost. Poradi toga se mora pri samoj konstrukciji vecih prijemnika.skih prijemnika treba nastojati da jaci »fantomi« ne padnu unutar relativno uskih opsega.

detektori razlicitih radijacija. Zato lim iz kojega je nacinjena sasija priiemnika ne smije biti pretanak. Z je prikljucnica za zemljovod. Zahtjevi su razliciti i ovise o tome uz kakve uvjete prijemnik treba da radi. Pri tome se redovito navodi i to 111 ima npr. cija pojacanja. _Oj Mehanicka stabilnost gradnje. dobro ucvrsceni diielovi i krute medusobne veze. a pogon skale i sve ostale »komande« prijemnika moraju biti bez mrtvog hoda. ti ANT C1 (L 11 ! * . b) detektorski prijemnik sa promjenljivim kondenzatorom C. je i danas tzv.detekt orski prijemnik. mogu dobiti iz dovede u Zbog toga isto je temperaturno stanje. Takoder kazemo da je prijemnik »nestabilan« ako neki njegovi stupnjevi pokazuju sklonost »divljem« i nezeljenom osciliranju. jp»~o J. npr. sto naSim osjetilima obicno ne mozemo opazati. Bolji prijemnici imaju zbog toga ugraden kristalni kalibrator. ANT. promjena zapazaju nakon nekoliko za- U radiotehnici su tim imenom nazivani i oni najjednostavniji prijemnici srednjevalnih radiofonijskih emisija. nuzan je to znaci St. a) prijemnik s odvojcima na Termicka stabilnost prijemnika izrazava se obicno kao maksimalna promjena frekvencije u nekom od- redenom vremenskom intervalu. At i A2 su prikljucnice za antenu. 8x15 zavoja. ka tesko kroz duze vriieme odrzati tacnost bazdarenja njegove skale. SL su visoko-omske slusalice. na koji su nacin pro9-1). temperatura ili pogonski naponi. kao i onda ako je prijemnik izlozen udarcima ili drmanju. namotanih na promjeru od 5 do 6 cm. sto je najgore. i neke se od onda kad i tih se. To je veoma stabilan kvarcov oscilator frekvencije 100 ili 1000 kHz pomocu kojega je moguce kontroUrati skalu. Nije potreban nikakav dodatni izvor pogonske energije jer im je funkcija »pasivna«. Oni se zadovoljavaju samo s grijavania ohladivanja. Stabilnost Stabilnost prijemnika je nieeovo svojstvo da »drzi signal« i onda ako se mijenja osjetljivost prijemnika. prijemnik »etera« onim. U tim »detektorima« (si. DETEKCIJA su I DETEKTORI Pod imenom »detektor« poznati razliciti uredaji za otkrivanje prisutnosti necega. 9-4. kod vecine prijemni- kav Visokofrekventni radio-signal kastize u prijemnik od neke ra10 IOC . je germanijeva kristalna dioda zavojnicl Zavojnica — D . kad se god to pokaze potrebnim. sto antenom. 9-4) nema »aktivnih« sastavnih dijelova koji bi pojacavali signal Sto ga je »uhvatila« antena. ili i kako dugo mora prijemnik prije rucna regula- toga biti ukljucen (do pola sata kod cijevnih ili najvise do nekoliko minuta kod tranzistorskih prijemnika).vima ljenim (vidi tablicu cijevima kao i o tome vedene automatska o upotrebtranzistorima. Najjednostavniji prijemnik preduvjet za elektricnu stabilnost i upotrebljivost prijemnika. Zavojnica Ls ima oko 15 zavoja. Ime dolazi iz latinskog jezika: detector = otkrivac. Ako se mijenja temperatura mijenjaju se elektricne vrijednosti pojedinih dijelova i. Li oko 60 zavoja s odvojkom kod 40 zavoja.

Amplitudno modulirani signal nakon prolaska kroz demodulatorsku diodu mozemo prikazati kofrekventnim poluperiodama licite apmlitude. Ispravljena elektricna struja pulzira u ritmu niske frekvencije kojom je bio moduliran primljeni signal. detekciju ili demodulaciju. Promjene amplitude slijede u ritmu onih niskofrekventnih nose* mah vrSiti titraja koii se prese signal ne moze odcuti.jMi. b) djelovanje detektorskog ispravlia6a. posebni demodulators struja tece dalje kroz i?s. Za takav signal kazemo da je amplitudno moduliran. i Ovako ispravljeni signal sadrzi "' mbaIHIii. bez vi- sokofrekventne i bez istosmjerne komponente d) (si. kao na si. visoraz9-5b. Kondenzator Cs odvodi osiat- Ova To 173 is . ako drugim vrstama modulacije. 9-5d. Tu je prisutna i neka istosmjerna komponenta koja je posljedica djelovanja diodnog ispravljaca. c) visokofrekventnu i niskofrekventnu komponentu. Titrajni krug L2/C1 resonira na frekvenciju zeljenog signala. pa ce kroz nju teci ispravljena visokofrekventna struja. Detektor ove vrste s germanijevom kristalnom diodom je nacrtan na si. Diodni detektori SL Proces detekcije ili demoduamplitudno moduliranog (AM) visokofrekventnog signala: a) amplitudno modulirani signal. c) signal poslije demodulacije ima i istosmjernu komponentu. ^elimo li vecu glasnocu. 9-6a. 9-5c. je glavni »radni otpor« demodulatora. Njih treba razdvojiti tako da preostane samo niskofrekventna komponenta. je prikazano na si. Zavojnica Li induktivno je ve- diofonijske stanice zati moze se prika- kao visokofrekventno titranje kojemu se mijenja amplituda (si. Potrebno je najprije iz- zana sa zavojnicom L2 titrajnog kruga L2/C1. poslije detekcije. Na sL 9-5c vidimo izdvojenu niskofrekventnu komponentu. Ako takvu struju provedemo kroz neku slusalicu. 9-5a). d) cisti niskofrekventni signal 9-5: lacije Naj jednostavniu detektor ili demodulator za amplitudno modulirane signale (AM) je dioda. sluze razse radi o Za detekciju najcesce liciti ispravljaci ili. dovesti cist niskofrekventni signal. Kondenzator C2 propusta visokofrekventnu komponentu mimo Ri tako da kroz ovaj otpornik Takav kao sto tece pulzirajuca ispravljena struja. Kristalna dioda D sluzi kao ispravljac. njezina ce membrana titrati onako. On moze biti i potenciometar (P) koji sluzi za regulaciju glasnoce. Preko zavojnice Li u titrajni krug tako dolaze najraznolicniji si^nali iz antene ili iz predstupnjeva prijemnika. kako prikazuje si. moramo u posebno pojacalo. 9-5d). jIIii.

9-6. . b) s dvije diode Di i Ds. -I -w- Oh* t D2 R1 samo jedan od njih. si. ima i takvih detektora kojima je za normalan rad potreban izvor pogonske energije. kod razlicitih prijemnika. koji premoscuje radni otpornik (27 kQ). 9-6c su primjeri diodnih detektora koji iskoriStavaju oba smjera visokofrekventnih oscilacija. Na si. koji redovito ne trebaju nikakav izvor za napajanje elektricnom energijom pa se zato nazivaju »pasivnim«. dok su kondenzatori Ca i Cs. Za njih on predstavlja kratak spoj. iskoristeni kao filter za uklanjanje visokofrekventnih komponenata u ispravljenoj struji. drukcijim oddemoduliranog signala. odvodi visokofrekventne komponente. Ispravljene struje mogu se odvoditi ili sa strane gdje se nalaze diode (si. ali ovdje cemo opisati dodatan 1 l 0} LI p Jferl L2 . Bilo je u radio-tehnici vise takvih detektora. Otpornici Ri predstavljaju radni otpor demodulatora. £ S/. 9-6b i si. Pri tome kroz TR ne moze poteci VF struja i titrajni visokofrekventnih nom krugu d SI 9-7. Niskofrekventne struje odlaze preko drugog kondenzatora (0. kao i otpornik Rs. Potenciometrom P reguliramo glasnocu reprodukcije. rL 8 I 4= JC2 R2 ^= JC3 ^l"A 8 P U **» A NF ^ook/i* £ s Demodulatori za AM-signale diodama: a) s jednom kristalnom diodom. Kondenzator (470 pF). To je detektor s beskonacnom impedancijom. Njegov je radni otpor smjeSten u strujni krug surs-elektrode F£-tranzistora TR. Kondenzatori (i Cs) propustaju samo struja u titrajkoji je spoj en na gejt-elektrodu FET-a. niskofrekventnu Aktivni detektor s beskonacnom impedancijom Za razliku od diodnih detektora. slijede ke visokofrekventnih NF mozemo ske slusalice struja. 9-6b) ili sa sredine zavojnice La. Detektor s beskonadnom impedancijom ne opterecuje titrajni krug na koji je prikljuden 174 . Na taj je nacin postignuta vrlo jaka negativna povratna veza. 9-7. Zato nema naponskog pojacanja ali je osigurana vrlo cista reprodukcija. Kod prikljuciti visokoom- Naponi na surs-elektrodi vjerno sve amnlitudne promjene ili neko niskofrekvent- no pojacalo.1 \iF) na potenciometar za regulaciju glas. Vidi tekst c) s dvije diode.1.komponentu. ali s vodenjem noce. S nekima od njih cemo se upoznati kasniie.

ali tranzistorskih audiona jos se moze naci. omogucili su radio-amaterima jo3 prije sezdesetak godina da postavljaju prave rekorde odrzavajuci veze sa svim kontinentima. ne podnose jake signale. kao i selektivnost. ali takoder efektivni Q-faktor titrajnog kruga. Sam on proizvodi pomocne oscilacije koje su potrebne. pa je reprodukcija cesto prilicno iskrivljena. Povratnu vezu reguliramo ovdje po- tenciometrom od 10 kQ u kolektorskom strujnom krugu. Svaki diodni detektor trosi energiju iz titrajnog kruga s kojim je u yezi pa ga vise ili manje prigusuje. osjetljivost je najveca. detektori su nekad bili najvaznija vrsta demodulatora upravo zato. Zavojnica Li sluzi za vezu s antenom. Zato je resonancija titrajnog kruga »ostri- Audionski demodulatori zahtijevaju vrlo pazljivo namjestanje optimalnog iznosa povratne veze. Audionski i autodinski detektori Kod audionskog prijemnika mora povratna veza biti redovito tako velika biti Audion je jedan od najosjetljivijih detektora. Zbog tih nedostataka je upotreba audiona danas ogranicena samo na najjednostavnije amaterske prijemnike. oscilirati. Za prijem tegnuta«. jer je pomocu audiona bilo moguce graditi vrlo osjet- da oscilacije jos ne mogu pobudene.krug pritom ne gubi energiju. mora povratna veza pocne ljive prijemnike s malim brojem telegrafskih znakova biti jace »pritoliko da audion i sam elektronskih cijevi. Ako audion govu oscilira i ako nje- Audionski prijemnici sa elektronskim cijevima danas su muzejski eksponati. Povratna SL 9-5. osobito u frekvenciju postepeno mijenjamo okrecuci polagano skalu koja je u vezi s kondenzatorom audionovog titrajnog kruga. 9-8. smanjujuci selektivnost jer resonancija postaje »plica«. Tako on postaje autodinski demodulator za telegrafiju. beskonacnom impedancijom selektivnost veca! ne prigusuje ja« i titrajni krug. Detektor s veza povecava osjetljivost detektora. pa i selektivnost postaje znatno bolja. Njece frekvencija biti. sig- jednostavnijim amaterskim grad- gova recimo. cut cemp — ako »dodemo« u blizinu nekog nala — najprije vrlo visok ton. koje Baza tranzistora je preko odvojka spojena samo na manji dio zavojnice L? u titrajnom krugu. Detektor se ponasa kao da ima beskonacnu impedanciju. Tranzistorski »audion« s povratnom vezom 375 . Tada je prijem AM- Audionski -signala najbolji. sposoban za demodulaciju vrlo slabih signala. a i ovdje pretezno na prijem telegrafije (CW). Nekada§nji prijemnici tipa O-V-l ili O-V-2. oko 8000 Hz. njama. Ona je induktivno vezana sa La. kod kojih je iza audiona bilo niskofrekventno pojacalo s jednim ili s dva stupnja niskofrekventnog pojacania. u titrajnom krugu koji dati i mozemo ugaprom jenlji vim kondenzatorom radio-stanice tako »birati« sluSamo. Daljnjim mijenianjem frekvencije postaje taj ton sve nizi Shemu jednog takvog tranzistor- skog audiona vidimo na si.

U tranzistoru se oni mijesaju i proizvode nisku frekvenciju koja je jednaka razlici izmedu frekvencije primanog signala latora. I SSB signali se demoduliraju pomocu heterodinskih detektora. 9-9). Samo taj nacin izoblicenje signala ostaje maleno. naziva se »nula« (engl. i frekvencije oscise tako nastali »zvuk« u is torn tranzistoru pojaca.2000 Hz „NULA" 2000Hz na 12000 10 000 8 000 6000 tooc 2 0OG signala koji zelimo primiti. kad su frekvencije signala i samog audiona jednake. Stanje u kojemu se ne cuje nikakav ton. ma Na bazu tranzistora TR (si. Tako se redovito primaju telegrafski signali. Takav se signal obicno dovodi preko kondenzatora s malim kapacite- mu . Kolektorski radni otpor ima 1. Oni osiguravaju vrlo dobru i cistu demodulaciju telegrafskih (CW) i SSB signala (vidi i kasnije u poSI. koji interferirajuci sa oscilaciiama pomocnog signala daju »ton« koji je jednak razlici tih dvaju frekvencija. Da Kondenzator Co nesmetano nropusta niske frekvencije na izlaz NF. Sasvim duboki ton se uopce ne cuje. vec takoder za niske frekvencije (25 ^F). Heterodinski detektor (produkt-detektor) sa bipolarnim tran- zistorom 176 . pa cemo za prijem najslabijih. Ljudsko je uho najosietljivije na zvukove kojima je frekvencija oko 2000 Hz. dovodi se istovremeno primani signal iz titrajnog kruga LC (preko Ci) i oscilatorov napon (preko C%). sve visoke frekvencije se uklanjaju filterom koji je ovdje sastav : Ijen od dvaju kondenzatora (Cs i C?) i jednog otpornika (1 kQ). Razumije se da je takav heterodinski demodulator moguce graditi Tf Heterodinski i produkt-detektori Svaki od opisanih detektora moze postati heterodinski detektor dGvedemo i signal iz poako mocnog lokalnog oscilatora (BFO).+o- ja tom. a onda mu visina raste sve dok postane tako visok da ga vise ne cujemo. 9-10. jer signal »povuce« au- dion.: »zero beat«). tj. telegrafist obicno namjesta visinu tona od 800 do 1200 Hz. Ako su signali nesto jaci. Produkt-detektori su novija vrsta heterodinskih demodulatora. emiterski otpornik nije premosten samo za visoke frekvencije (10 nF). Produkt-detektor s bipolarnim tranzistorom moze se naciniti presi. Njegovi su titraji sinhronizirani s titrajima signala koji primamo. Mijenjanje visine tona pri vrtnji oscilira in- glavlju o terferencije skale pro- mjenljivog kondenzatora koji audiona SSB uredajima). Amplituda pomocnih oscilacimora biti barem pet do dvadeset puta veca pd amplitude naj jaceg SL 9-10. 9-9.2 kQ. Da se u kolektorskom strujnom krugu dobije samo niska frekvencija. Vrteci dalje skalu opet cemo cuti ton koji je najprije dublji. jedva cujnih telegrafskih signala prijemnik redovito namjestiti tako da se cuje bas takva visina tona.

L 2 i pnpadaju ulaznom titrajnom krugu. s kojima cemo se jos kasnije upoznatL Zato \-~J r-^Wr^—1|—ONF wHh SL 941. 9-1 la je rom NF sye visoke frekvencije odstranjene filtracijom pomocu prigusnice VFP -FET . Vrlo je pogodan za pri- jemnike s direktnom konverzijom. Jedan je »povlacenje« oscilatora.. Li je antenska zavojnica. J 12 Radio prirudnik 177 . Kod nas ga je popularizirao YU2HL. 80-metarskog amaterskog kratkovalnog opsega (3500 . »jedza uvijek« namjesti najpovolj- kojemu SL 942. Do niskofrekventnog izlaza stizu samo demodulirani sienali jer su si. Ovaj oscilira u opsegu od 1750. 3550 kHz) na dvije kristalne diode.. na surs-elektrodu. 9-12.. b) sa MOSFET-om Tranzistor TR 2 je u oscilatoru tipa Clapp. Kao aktivni elemenat sluzi MOS-FET.. Princip je dat na si. Niskofrekyentni. Da se to ne bi dogase produkt-detektor spojiti sa oscilatorom kojemu je frekvencija jednaka polovini one frekvencije koja pripada primanom signalu. Produkt-detektori: a) sa FET-om. Kad kondenzatorom Cs dovedemo njegovu frekvenciju . Di i D2f koje su »antiparalelno« spojene i koje sluze kao pro- & dukt-detektor. Iza njih je spojen tranzistor TRi. preko kondenzatora (!).. demodulirani signal je filtriran na jednak nacin kao u prijasnjem primjeru. On sluzi samo kao 1<€ 3? 1 I tn niskofrekventno pojacalo nom niji se potenciometrom od 50 kQ. sto je polovi- — — na frekvencija koje obuhvata grafski tele- l od njih titrajni Ako ulazni signal i oscilatorov napon dolaze na istu elektrodu. dio . mogu dan na drugi. On je ovdje spojen na nacin stupnja za mijesanje. Na prvu gejt-elektrodu dovodi se VF signal. Produkt-detektor V. Svi produkt-detektori zapravo su v identicni u principu sa stupnjevima za mijesanje. Donekle je slican produkt-detektor kojemu je shema nrikazana na sL 9-llb. dok je druga gejt-elektroda u vezi sa oscilatorom (OSC). dok se oscilator (OSC) prikliucuie. Preko Ls dolazi ulazni simal (npr.3600 kHz). Na to nostignuto tranzistotipa JFET. onda krugovi ovdje ima slicnih problema. Polja kova (RA3AAE) kod kojega heterodinski oscilator ima polovicu frekvencije u odnosu na signal koji se zeli primatu Vidi tekst prednapon. djelovati je50K 33K dalo moze Takav je heterodinski demodulator (produkt-detektor) koji je konstruirao RA3AAE. 1800 kHz. i sa umpolarnim tranzistorima. PT-signal se dovodi na gejt-elektrodu. (VFP) i kondenzatora (1 nF i 4/7 nF).

Zelimo li nekim prijemnikom obuhvatiti neko vrlo siroko podrucie frekvencija. Najrasireniji je nacin promjene valnog podrucja pomocu specijalnih preklopnika s notrebnim brojem kontakata i polozaja (si. 9-13). moramo g% prema tome. za 500 kHz. morali bismo u titrajnom krugu raspocije. Promjena valnog podrucja Titrajnim krugom koji se sastood neke zavojnice i odredenog prom j enljivog kondenzatora ne moji zemo obuhvatiti po volji §iroko valno podrucje. npr. onda bi se taj odnos u prijemniku zbog razlicitih dodatnih kanaciteta (vlastiti kapacitet zavojnice. blizu 1775 kHz. Ako jednim okretajem dugmeta frekvenciju promjenimo. Velik broj . Ovaj je nacin osobito pogodan onda. a druge iskljucujemo. U tu svrhu najcesce mijenjaju kapaciteti pomocu se promj enlj i vih kondenzatora iagati s takvim odnosom izmedu maksimalnog i minimalnog kapaciteta kakav redovito ne mozemo posticL Ako bi to samim promjenljivim kondenzatorom i bilo moguce postici. 2elimo li primati SSB si*male. mora »ici« lako bez zapinjanja. Zavojnice mogu biti. Samo malen broj prijemnika ima za odabiranje stanica i ugadanje na odredenu frekvenciju dugmad kojom se moze mijenjati induktivitet titrajnih krugova. stavimo. Ako bismo htjeli odjednom obuhvatiti sve frekven178 Ako su zavojnice namotane na valjke koji su ucvrsceni na neke utikace ili na nozista starih. 40- i UGADANJE PRIJEMNIKA I PROMJENA VALNOG PODRUCJA Ugadanje Frekvenciju na koju resonira neki titrajni krug mozemo mijenjati na dva nacina. moci cemo demodulirati telegrafiju na frekvenciji 3550 kHz. biti bez »skokova« i bez »mrtvog hoda«. druga trecom i tako redom. Za ugadanje prijemnika na kratkim valovima je to pregrubo. ta promjena mora biti manja. Krajevi zavojnica spojeni su tada na kontaktna pera preko kojih se one ukljucuju u odredene titrajne krugove. Takav bubanj ima toliko polozaja. Ima vise nacina na koji se jedna zavojnica moze zamijeniti drugom. a takoder ako zelimo eksperimentirati ili ostvariti osobito velik broj valnih podrucja. mozemo ih utaknuti u odgovarajuca podnozja i vrlo lako jednu zavojnicu zamijeniti drugom. Pri tome prom j enl jivi kondenzator obicno ostaje isti. onda je to sasvim dobro za prijem radiofonijskih stanica u srednjevalnom nodrucju. kad u prijemniku ima malo mjesta za zavojnice. oko 5 kHz za svaki puni okretaj dugmeta za ugadanje. Mehanicki pre- nos okretanja od dugmeta do nromjenljivog kondenzatora mora. razumije se. npr. oko 25 kHz ili. 3 i 15 MHz gdje 20-metarsko amatersko kratkovalno podrucje. Promjena frekvencije ne bi smjela biti veca od 100 kHz za jedan okretaj zavojnice. jo§ bolje. koliko je zavojnica u njemu. postavljene na bubanj koji mozemo okretati. i mora ostati na mini u onom polozaju u koji ga . dugmeta.. ili promjenom induktiviteta zavojnice ili promjenom kapaciteta kondenzatora. Okretanjem preklopnika ukljucujemo neke zavojnice. se nalaze izmedu 80-. razdijeliti u vise uzih. kapacitet vodova. kapaciteti u unutrasnjosti tranzistora ili elektronskih cijevi i slicno) znatno izmijenio. Najbolji su takvi preklopnici koji kratko spajaju sve iskljucene zavojnice onemogucujuci na taj nacin utjecaje jednih na druge njihovim vlastitim resonancijama. a mijenjaju se Brzina kojom se mijenja frekvencija titrajnih krugova ne smije biti prevelika. pregorelih elektronskih cijevi. npr.

amaterskih prijemnika. Ako nismo zainteresirani (1 denzatora je 25 To za prijem sirokih podrucja. b) kratkim spajanjem veceg Hi manjeg broja zavoja. Svaki od njih zauzima upravo neznatan dio skale. pa se takvi prijemnici ne ma mogu za upotrebiti za njihov prijem. L% resonira sa Ci •metarskom Hi u 15-metarskom amaterskom opsegu. Dodavanjem kapaciteta C2 postize se resonancija u 80-metarskom opsegu. postiiu se resonancije u 20tarskom vojnica. U tome podrucju leze dva amaterska opse^a.1 MHz) i dvadesetmetarski (14 do 14. Tri osnovna nadina za »razvlacenje« uzih kratkovalnih podrudja. Ako se paralelno sa zavojnicom L2 spoji La Hi Ld. potrebni su prijemnici koji imaju neke mogucnosti za finije ugadanje. mehanicko razvlacenje valnog podrucja. c) paralelnim spajanjem kondenzatora i zaSI.Razvladenje uskih valnih podruCJa Kratkovalno podrucje na skalaobicnih radioaparata redovito obuhvaca frekvencije od 6 do 18 MHz. vec zelimo dobar prijem sisnala amaterskih radio-stanica koje rade na frekvencijama unutar odredenih uzih opsega^ bolje je da raspolazemo sa elektricnim razvlacenjem nomocu kojega se neki uzi opseg moze prosiriti preko citave skate. Za 10-metarski opseg to nije vise tako lako postici amatera tako mijenja zavojnice u Prijeirmicima koje su sami sagradilL SL 9-14. Na si. i metodom sluzimo je Ovom se kod specijalnih Tri nacina mijenjanja opsega prijemnih frekvencija: a) odabl ranjem zavojnica pomocu preklopnika. Objasnjenja u tekstu 12* 179 . Prijemnici koji su namijenjeni za opce telekomunikacijske potrebe imaju specijalne pogone s vrlo velikim prenosom izmedu dugmeta za izbor stanica i : promjenljivog kon: do 1 100 i vise). 9-13. pa odrzavanje amaterskih radio-veza. u 40-meopsegu. i Za potrebe telekomunikacija.35 MHz). 9-14 prikazano nekoliko nacina kojima se ovo moze postici. cetrdesetmetarski (7 do 7.

. a drugi ima veci maksimalni kapacitet (Ci=75 do 150 pF). treba nastojati da se skalom koja okrece kondenzator Cs obuhvati nesto vise. od 3450 do 4050 kHz. 9-14a su parasa zavojnicom spojena dva promjenljiva kondenzatora. tere. recimo. Kondenzator Ci sluzi za dovodenje resonantne frekvencije titrainog kruga do lelno U viSefrekventnog kraja zeljenog opsega koji onda kondenzatorom C2 razvucemo sve do nizefrekventnog kraja. a obuhvatiti treba.148 . Jedan od njih ima malen (Cs= 10 do 30pF). Da dobijerelativnu razliku frekvencija naciniti omjer: mo moramo promjena frekvencije najvisa frekvencija = 600 kHz 4050 kHz _ = 0. Tako cemo sigurno moci slusati sve. preko cijele skale razvuci amatersko 80-metarsko podrucje. To podrucje lezi izmedu 3500 i 4000 kHz. uzduz sto veceg dijela skale prijemnika. pa i prekooceanske amaApsolutna razlika tih dviju frekvencija je 600 kHz. 2elimo li.primjeru na si. npr.

koje su prikljucene na viSestruki kondenzator. odnos poi maksimalnih kapaciteta a nacin mijenjania kapaciteta potpuno jednak. Indukje jezgrica zavoj nici. ali donosi posebne proble- Takvih jezgrica ima dvije vrJedne tzv. ViSestruki promjenljivi kondenzatori redovito sluze u prijemnicima fabricke proizvodnje. Kazemo. da se medu titrajnim krugovima mora postici skladan »hod«. Postoji. Pomocu trimera treba postici da svi titrajni krugovi na visefrekventnom fcraju valnog podrucja uz »otvoren« tzv. U radiofonij- skim prijemnicima najcesci su dvo- 181 . me ki pri konstrukciji. specijalnim polupromjenljivim kondenzatorima. treba biti kondenzator resoniraju na istu frekvenciju. ako je posrebrena. Pocetne kapacitete u titrajnim Krugovima redovito izjednacujemo trimerima. Visokofrekventnih zeljeznih jezgrica za ovu svrhu ima gotovo za sva podrucja. ako su u svim takvim titrajnim krugovima induktiviteti zavojnica medusobno jednaki. sve do 100 ili cak do 200 MHz. To se moze postici. Takva se metalna jezgrica ponasa kao kratko spojeni zavoj. Pri tome se manji Sto Kod usadanja titrajnih krugova oblikom njeejovih nloca. se nalazi. vecim i sa manjim vri- jednostima kapaciteta. Za tako visoke i vise frekvencije sluze i jezgrice koje su nacinjene iz mjedi (mesinga). Buduci da sva- pojedini kondenzator pripada svom titrajnom krugu. svi i stetnih medusobnih na Osim toga treba postici da titrajni krugovi u svakom polokondenzatora resoniraju pa smanjuje induktivitet zavojnice tivitet u kojoj iaju istu je to frekvenciju. treba po- sebno paziti na to da ne dode do nekontroliranih utjecaja. Setnih isti. ste. opasnost da u opseg koji zelimo primati nezeljeni signali! zavojnica dovodi»pravu« vrijednost obicno pomocu posebnih jezgrica koje se mogu viSe ili manje uvuci u zavoj- Induktivitete mo na Upotreba viSestrukih promjenljivih kondenzatora Ako pomocu nekoliko titrajnih krugova zelimo obuhvatiti ista valna podrucja. »visokofrekventne«. vaju induktivitet zavojnice to vise. ±3%.krugova moze s istom zavoj nicom doci do resonancije na dviie razli£ite frekvencije. onda se obicno sluzifflo viSestrukim promjenljivim kondenzatorima. Pomocu jezgrica treba induktivitet zavojnica. jos bolje. kod primjene ovakvog nacina razvlacenja »upadnu« i vrlo oprezan. Okretanjem zajednicke osovine mijenjaju se kapaciteti veceg broja promjenljivih kondenzatora (dva do najvise cetiri!). Sve jezgrice ove vrste povecanicu. Ako je »visokofrekventni« materiial feromagneticke jezgrice odabran upravo za odredeno valno podrucje. ako je povrsina jezgrice glatka ili. sto ih stavimo dublje u zavojnicu. one koje najcesce upotrebljavamo' su iz posebnih feromagnetickih mated jala. nacinjenih od fine prasine reduciranog zeljeza ili zeljeznog oksida. onda jezgrica povecava i Q-faktor. ali ih su- srecemo i Ima ih sa u amaterskim gradnjama. treba po nekoliko nuta popraviti kapacitet trimera (kod visih) i palozaj jezgrica u zavoj nicama (kod nizih frekvencija) dok se postigne potreban sklad i slozno mijenjanje frekvencije u svim titramim krugovima. Medusobne ni razlike kapaciteta pojedinih kondenzatora koji su poveza- istom osovinom kod dobrih fa- brikata iznose najvise ±2 do sto se smatra dovoljnim. Ovo pojednostavljuje posluzivanje prijemnika. naime. Nadin na koji se kod vrtnje mijenja kapacitet odreden ie samom konstrukcijom promenljivog kondenzatora i dublje u Q-faktor zavojnice bitno ne miienja. ugoditi tako da svi titrajni krugovi na svom nizefrekventnom kraju (uz »zatvoren« kondenzator) resoniraju na istu frekvenciju.

U prvom primjeru (a) to se postize odvojcima na obje zavojnice. bolja ulazna selektivnost i manja opasnost prodora zrcalnih i drugih nezeljenih siffnala. za potrebe prijema. npr. VISOKOFREKVENTNA POJACALA Visokofrekventno pojacalo se rijetko moze naci u obicnim radio-aparatima. ali o tome u najvisih samo kasnijem poglavlju. umjesto promjenljivih kondenzatora. u kojima su stupnjevi za mijeSanje daleko maloSumniji od nekadaSnjih. Jedi- na b) je razlika medu pojacalima a) i jednim potenciometrom. Za kratkovalne prijemnike bolji su visestruki kondenzatori koji imaju manje vrijednosti maksimalnog kapaciteta. Tada se napon mijenja samo U kofrekventna pojacala s tranzistorima tipa P-N-P vidimo na si. I odnos signal/sum cesto postaje bolji uz visokofrekventno pojacalo. takvi tranzistori koji potpuno zadovoljavaju i kod prijema 182 SI 9-16. frekvencija. Kako znamo. ne mogu vi§e naci. 9-16. novije vrijeme. ih ima iz vi§e Pomocu visokofrekventnog pojacala postize se veca osjetljivost prijemnika. BF 272. kapaciteti ce se u svim titrajnim krugovima mijenjati na isti nacin. Ulazni titrajni krugovi Li/Ci i izlazni L2/C2 u^adaiu se na frekvenciju primanog signala.struki promjenljivi kondenzatori maksimalnog kapaciteta od 2x350 pF do 2x500 pF. u nacinu na koji je prikljucena baza tranzistora. ako imaju visokofrekventno pojacalo na svome ulazu. Izuzetak su pojadala visokofrekventna snage u nredajnicima. Kod visokih medufrekvenciia je obidno dovoljan jedan stupanj vici tri sokofrekventnog pojacanja. njihov kapacitet zavisi o visini zapornog napona na njima. a u drugom primjeru (b) pomocu induktivne veze za koju sluze posebne zavojnice s malim brojem zavoja. Ima mnogo takvih tranzistora od kojih ni na kratkovalnim podrucjima nije potrebna neutralizacija. ponekad i visokofrekventna stupnja na ulazu prijemnika. Dva tipicna tranzistorska viso- do 100 pF ili do 150 pF po sekciji. naime. Moderni prijemnici. b) sa induktivnom vezom na tranzistor . U dobrim komunikacij- skim prijemnicima razloga. npr. Postoje. sve vise susrecemo tzv. Principijelni prikaz visoko frekventnih pojacala s tranzistorima: a) sa odvojcima na zavojnicama titrajnih krugova. varikap-diode. osobito ako je medufrekvencija razmjerno niska. imaju ga pretezno zbog povecanja ulazne selektivnostu Elektronske cijevi se u visokofrekventnim pojacalima. Ukoliko su sve varikap-diode istoga tipa. Moguce ih je upotrebiti i u vi§e titrajnih krugova koje treba zajedno ugadati. Stariji komunikacijski prijemni- imaju jedan do dva. kao i sliiedeci stupanj. Primjera za upotrebu varikap-dioda bit ce vise u ovoj knjizi.

9-17c. 9-17a VF-pojacalo s tranzistorom JFET kojemu je gejt-elektroda uzemljena. Antena se spaja kod A. Oni rade veoma stabilno ako im je emiter uzemlien. ali iz- nekom malom. BF 173. Ukoliko je ukljucena dioda LED. ona ce surs MOSFET-a zadrzati na visem potencijalu sto omogucuje da ?2 u odnosu na surs-elektrodu moze biti negativan. Takvo se VF-pojacalo moze staviti ispred bilo kojeg kratkovalnog prijemnika za povecanje osjetljivosti. Ako ove diode nema. Visokofrekventno pojacalo osobito ako je potrebno sluziti se an- tada treba promjeniti volant et vora pogonskog napona. struje. 9-17 Na njoj je pad napona oko On ostaje gotovo nepromijeonda ako se mijenja jakost Na si. cije pojacanja kod rucne regula(RRP) promjenom Na izlazu pojacala je sirokopojasni \isokofrekventni transformator sa izlaznom impedancijom od 50 Q. kao npr. Neobicno je to da se u strujnom krugu surs-elektrode nalazi svijetleca dioda LED. Titrajnih krugova nema. nacrtane su i dvije njen i sheme visokofrekventnih pojacala sa unipolarnim tranzistorima. BF 273) koii su gradeni tako sa svoj izlazni titrajni krug koji se si. 2 V. b) n+12V[ili r + ARP) TOO r— ^l-a 9-17. b) VF pojacalo s tranzistorom (BF 167) koji ima mogucnost automatske regulacije pojadanja (ARP). Ona. a) aperiodicko visokofrekventno pojadalo sa FET-om kojemu je uzemljena gejt-elektroda. VF pojacalo sa SL MOSFET-om 183 . kao sto je nacrtano i na si. improviziranom tenom. ugadaju na frekvenciju odabranog kratkovalnog (ili bilo kojeg drugog) opsega frekvencija. Tako je na si. ulazni i BF 267. iirokopojasno VF-pojacalo. MOS-FET-om. potenciometrom se prednapon druge gejt-elektrode moze smanjiti samo na »nulu«. nije ovdje zbog svijetJjenja! 9-17b. Ovo je tzv. prednanona za drugi gejt (g2) potenciometrom (50 kQ). Danas ima specijalnih silicijevih N-P-N tranzistora (BF 167. ima da im je unutrasnji kapacitet izmedu kolektora i baze na osobit na£in (unutraSnjom neutralizacijom) u velikoj mjeri smanjen.pomocu Ista pojacala mogu se naciniti i tranzistora tipa N-P-N. dakako. Na taj se nacin postize »energicni j a« regulacij a po j acan j a.

dak do —30 dB. Bez lacija dosize te diode regu- Mijefianje set elektronskim cijevima cijevi i samo oko —25 dB. joS mozemo naci samo u nekim predajnicima. regula- STUPANJ ZA MIJESANJE U SUPERIMA Najkarakteristicniji stupanj superheterodinskog priiemnika ili supera je stupanj za mije§anje. Osobito malen sum je u stupnjevima za mijesanje u kojima su kristalne stupnjevima prijemnika istisnute elektronske cijevi. Utrka u povecavaniu snage predajnika dovodi radio-veze u velike poteskoce. Pod nazivom konvertor misli se na takav stupanj za mijesanje koji sadrzi i oscilator. — — Na sanje si. Cak se i sa —30 dB vrsta mogu posluziti u stupnjevima za moguce zadovoljiti! U danasnje vrijeme je »eter« toliko »opterecen« jakim signalima nairaznolicnijih frekvencija da su i prijemnici £esto u situaciji da ih ne mo<m podnijeti. Tranzistori u stupnjevima za mijeSanje Svaki visokofrekventni tranzistor pod naslovom »Automatska cija pojacanja« (ARP). dok je u predaSnjem primjeru svaki od ovih »signala« dolazio na odijeljene elek- 184 . moze posluziti Za primjer na i za 9-1 8a mijesanje. Dva najjednostavnija takva atenuatora su na si. Zato se ispred visokofrekventnog pojacala. a na kolektoru medufrekventni titrajni krug. Glavni nedostatak svih stupnjeva za mijesanje sa elektronskim cije- vima je u tome da je sum. a u obicnim raUio-aparatima za prijem radiofonije (u »koncerta§ima«) konvertorski stupnjevi. Jednostavan potenciometar od nekih 500 Q vec moze u kiiticnoj situaciji biti od velike pomoci. jevi ili Koga interesiraju elektronske cimoze potrebne podatke naci u lanijim izdanjima ovog prirucnika u drugoj literaturi. U komunikacijskim Glavna je razlika u tome da se tu oscilatorova »iniekcija« dovodi na istu elektrodu (bazu) na koju dolazi i primani signal. osobito one koje su bile konstruirane ba§ za ovu primjenu. na svim kratkovalnim podrucjima. (Pi i a. na emiteru oscilator* ski. redovito mora predvidjeti i dodatno prigusivanje ulaznih signala posebnim »atenuatorima«. koji se pri mijesanju stvara u samoj cijevi. 9-17. s 9-18b je stupanj za miietranzistorom tipa P-N-P. poznat i pod udomacenim internacionalnim nazivima »mikser« i »konvertor«. Njih. Zato nema bojazni da bi oni preko tranzistorovih. kao mje§ac raditi i tranzistor BC 107. koje vec 1 samo osigurava velike mogucnosti smanjenja osjetljivosti (!). prevelik. Na svakoj od njegovih elektroda su titrajni krugovi razlicitih frekvencija: na bazi je ulazni. prijemnicima cesci su mikserski. upotrebljene specijalne i Tako su u ovim govora. za mijeSanje i transpoziciju frekvencije signala. Savremeni tranzistori i integrirani sklopovi imaju manji sum. razmjerno vecih. Mikser je takav stupanj za mijesanje koji ne moze funkcionirati samostalno. o cemu ce jos biti diode. spojenog (antenske) izmedu zavoj- ulazne L Neki drugi nacini za regulaciju za smanjivanje!) osjetljivosti prijemnika bit ce opisani kasnije. unutrasnjih kapacite* ta mogli nepovoljno djelovati jedan na drugi. si. metra antene nice (tj. i Pn). koji je za ovu svrhu sasvim dovoljno »visokofrekventan«. Jos bolja atenuacija postize se upotrebom dvostrukog potencionije mijesanje. Potreban je jo§ i oscilatorski stupanj. Elektronske svih Za danasnju radio-tehniku ie karakteristicno upravo ovo nastojanje da se smanjuje pojacanje u VF stupnjevima. moze. desno dolje.

. Sum u takvim stupnjevima s FE-tranzistorima je manji nego kod elektronskih cijevi za mijesanje. Dva orimjera su na si. Pazljivi citalac ce lako opaziti sve tipicne razlike. oscilator na Najveca prednost primjene FEu stupnjevima za mijesanje jest.SL Ijena 9-20. s tim u vezi. 9-19b zanimljiv je stoga jer su upotreb- Primjenu vidimo na si. Unipolarni tranzistori tipa JFET mogu takoder vrlo dobro raditi u stupnjevima za mijesanje. u boljoj podnosljivosti za jace signale i. 9-19a odgovara onome na si. I tranzistora i ovdie ulazna sheme na si. 9-19. Tranzistorski stupnjevi za mijesanje trode. ali obie u istom tranzistoru. Cs = w 50 . Ipak se danas radije odlucuju za ovu drugu. 100 pF. oscilatorova frekvenciia dolaze na odijeljene gejt-elektrode. 9-19b i ove na si. Mikser sa MOSFET-om manju mogucu mjeru. Mikser na si. Ri 1 MQ. u mnogo manjoj opasnosti pojave unakrsne modulacije... Oni su spojeni da ulaz primanoe. -tranzistora dva FET-a. 500 kQ 185 . 1500 100.. signala i ulaz oscilatorove injekcije budu. = & jednim i = b) s dva it.. 9-18a. odijeljeni jedan od drugoga. ako ih uporedimo sa obicnim tranzistorima. koliko je vise moguce. Sklop na si. U prakticnoj primjeni nema bitne razlike izmedu + 12V<^ 19 ^tupnjevt za mijesanje £ FET-a. 500 . 9-20. na bazu. cime je »povlacenje« oscilatora reducirano na najtako SI 9-18. MOSFET 9-20. Cz R* = = s FE-tranzistorima: a) s 100 pF.. ulaz emiter.

naci jos i kondenzator bolje uoci- Cp Njegovu ulogu cemo ti pomocu si. kao i kod ostalih radio-aparata okre- cu zajednickim mehanizmom. NajceSce im *e osovina zajednicka. Promjenljivi kondenzatori Ci i Ct se kod vecine fabricki proizvedenih tranzistorskih prijemnika (si. Ako je aparat graden samo za prijem srednjevalnog podrucja (550 do 1600 kHz). SI 9-2L Mijesanje i oscilator sa istim tranzistorom U OSCILATORSKI KRUG Lo matoru za iznos medufrekvencije viSa od one koju primamo. prenosnih tranzistorskih radio-prijemnika. Takav konvertorski stupanj nalazi se na ulazu najveceg broia malih. i posebno moguce je isti tranzistor iskoristiti — — za obje svrhe: za mijesanje i za istovremeno proizvodenje potrebne oscilatorova frekvencija na kojem mjestu skale uvijek za visa. 186 i Na razlicite maksimalne taj se nacin postize nog hoda« ulaznog i oscilatorskog titrajnog kruga hod superheterodina uz upotrebu visestrukih promjenIjivih kondenzatora. Tada cemo u da je bilo pomocne frekvencije. 9-22. onda neke tvornice daiu plocama kondenzatora Ct (za oscilator) poseban oblik koji je razlicit od oblika ploca kondenzatora Ci (za ulazni titrajni krug supera). ObjaSnjenje u tekstu . Zavojnica Lt sluzi za povratnu vezu oscilatora. 9-22. oscilatoru . a onda i kroz zavojnicu medufrekventnog transovome transforje redovito oovelik kapacitet (1000 pF ili vise). Frekvencija tako pobudenih titraja je redovito formatora MF. Pomocu promjenljivog kondenzatora Ci ulazni titrajni krug se dovodi u resonanciju s valom no siocem one stanice koju zelimo slu§ati. medufrekvenciju ima vrlo mnogo i takvih prijemnika kod kojih su promjenljivi kondenzatori Ci i C2 medusobno sasvim jednaki i po obliku ploca i po maksimalnom kapacitetu. To je potrebno zbog toga. On ujedno sprecava kratak spoj pogonskog napona (6 V preko otpornika od 1 kQ). 9-21. Oni SKALA KONDENZATORA CliC2St. kao na si. 9-21). Medutim. Kod takvih radio-aparata je za* vojnica hi ulaznog titrajnog kruga namotana na feritnom antenskom stapu. da medufrekventni titrajni krug ne smeta pobudivanju oscilatora. Titrajni krug oscilatora L3/C2 sadrzi i kondenzator Cs velikog kapaciteta (0. Princip postizavania »sloz- tada imaju kapacitete.Konvertorsk! stupnjevi s jednim tranzistorom Za mijesanje je redovito potreban stupanj za mijesanje (mikser) oscilator. buduci da kolektorska struja tece najprije kroz La.1 |^F) koji sluzi samo za zatvaranje titrajnog kruga. Medutim.

redovito spojen u seriju sa zavojnicom LG Taj je kondenzator (Cp) poznat pod imenom pading. 9-22 pokazuje da promjenu rezonantne frekvencije ulaznog titrajnog kruga (ulaz) vjer- kondenzatorom Ci polupromjenljivi kondenzator maksimalnog kapaciteta 25 do 40 pF. . trimer. tj. Medufrekvencija: oko 460 kHz. tzv. U idealnom slucaju obje bi krivulje bile potpuno paralelne. Minimalni kapacitet u titrajnim krugovima: 40 do 60 pF. paralelno s promjenlji vim Dijagram na si. Osim toga oscilatorski krug ima jos jedan kondenzator. Kod Hazeltine-ove metode je to sasvim tako samo na tri mjesta skale A. . Titrajni krugovi za superheterodinske prijemnike (prema si 9-22) A) Maksimalni kapacitet promjenljivih kondenzatora: 480 pF. Velicina me* dufrekvencije prikazana je duzinom MF. a svrha mu je da osigura skladan hod frekvencija ulaznog i oscilatorskog titrajnog kruga. Na ostalim mjestima skale frekvencija oscilatora ce biti ili malo previsoka ili malo prenis- Tablica 9-2.vio je. jednaka medufrekvenciji. 9-22. no slijedi promjena oscilatorove frekvencije (oscilator). da medu tim frekvencijama bude stalna razlika. CTu Jednak je trimer (CT2) spojen i paralelno s kondenzatorom Cs. pa bi frekvencija oscilatora uvijek bila tacno za medufrekvenciju vi§a od one na koju resonira ulazni titrajni krug. Radio-konstruktor Hazeltine staprema si. B i C.

spojena nrotu fazno. istom fazom. biti SL 9-24. Tablica 9-2 onda oscilator mora raditi na frekvenciji od 14+9=23 ili 14—9=5 MHz. MF. kako to prikazuje crticama izvucena krivulja na istoj slici. a medufrekvencija 9 MHz. I kolektori su protufazno snojeni na prvi titrajni krug medufrekventnog pojacala. Simetricni stupanj za mijesanje s dva bipolarna tranzistora. 9-24. Na kratkovalnim nodrue jima dozvoljena su i nesto veca odstupanja. osim ako se ne radi o prijemu unutar vrlo uskih podrucja frekvencije. kao zistora.Protufazni (balans) mikseri Protufazni stupnjevi za mijeSanje. Na obje baze ove oscilacije dolaze sa zama sadrzi karakteristicne podatke uz razlicite maksimalne kapacitete promjenljivih kondenzatora za srednjevalno i za nekoliko kratkovalnih podrucja. dok npr. buduci da je selektivnost ulaznog titrajnog kruga (odn. buduci da je lakse naciniti stabilan oscilator na nizoj frekvenciji. Kondenzatori Ci i Cs ovdje ne mogu je Za amatere s vertor MOSFET-om. Konvertorski stupanj sa MOSFET-om. ka. osc <5MHz) na istoj osovini. oscilatorova visokofrekventna struja tece preko kondenzatora (10 nF) na srednji odvojak zavojnice koja je spoiena s batranzistora TRi i TR2. razumije se. Po kazalo se. Njegova se frekvencija mikondenzatojenja promjenljivim rom Cs. da to ne smeta. na »izlazu« se one kod MF ne mogu pojaviti jer onamo stizu ovet istim MF 19MHi) zanimljiv i konsL 9-23. na si. OSC. imaju dva tranTRi i TR$. Oscilator. Precizna simetrija (»balans«) postize se potenciometrom u emiterskom strujnom krugu tranzistora TRi i TRt 188 . za sve oscilatore u superheterodinima bez obzira na to da li su stupnjevi za mijesanje nacinjeni prema si. U takvom se primjeru naj£esce odabire frekvencija od 5 MHz. Kako se vidi na shemi. To znaci da na baze ovib tranzistora primani (ulazni) signal dolazi suprotnim fazama. na srednjevalnom podrucju ne prelaze ± 5 do 6%. Prvi je gejt iskoristen u oscilatoru tipa Clapp. Vidi tekst MHz. Ako je prijemna frekvencija 14 SI 9-23. dok te razlike nisu velike. Podaci iz tablice 9-2 vrijede. Ulazni titrajni krug ugada se sa Cu Na shemi se vidi da je ulazni titrajni krug L2C1 spojen na drugi gejt istog tranzistora. koji mora dati frekvenciju kakva odgovara za mijeSadaje svoju »injekciju« kod nje. ako ih je vise) na viSim frekvencijama znatno manja. Ukoliko oba tranzistora pojacavaju sasvim jednako. ulaznih krugova. 9-21 ili tako da je oscilator odvojen.

one ne trebaju nikakve s dodatne pogonske energije. Tranzistori nece bas sasvim jed- Zbog nelinearnosti u svakom stupnju radio-prijemnika mogu nako pojacavati. prema sL 9-25. tj. 9-26a. Medusobnim ukrstart] em Diode u pasivnim stupnjevima za mijesanje imaju i svojih prednosti od kojih je glavna ta da vrlo dobro podnose i vece amplitude signala. vec takoder TRi. NajciSca sinusoidalna oscilacija nostaje iskrivljena. Kada se potenciometrom (1. simetrije sa. od neke blize. ili balan- U integriranom sklopu SL-641 takoder su dva tranzistora iskoristena za mijesanje. Rezultat moze biti nepopravljiv. Visokofrekventni napon se transformira Diodno »dvostruko balansi- rani« mikser. Dvije diode su upotrebljene u primjeru na si.5 kQ) . oni tranzistorima. redovito mora imati vecu amplitudu (do 20 i vise puta prikljucaka za emitere i bate tranzistora postize se dvostruko simetriranje u stupnju za mjesanje. Jedna od njih. F OJ dolazi na emiter drugog tranzistora (TRs). lokalne stanice) moze prijem postati nemoguc. Ako do stupnja za mijesanje dode i prijemni signal sa velikom amplitudom (ukoliko je pojacanje prije mijeSanja preveliko ili ako je sam prijemni signal prejak. Potenciometrom se postize neka mogu vrsta ravnoteze. oscilatora. ali nema kod pa- ni pojacanja. Vidi tekst fazama. Tada se ne mijesaju samo dvije frekvencije. nazivaju se aktivnima. dok je primarna strana MF transformatora protufazno spojena. 189 . Tranzistorske baze su unakrsno spojene: baza tranzistora TRi spojena je u emiterski strujni krug tranzistora vecu od primanog signala!). se pojaviti nezeljene komponente. Kaje to je mijesanje u tome pogledu znatno manje osjetljivo. Frekvencija iz Otuda ime takvim mikserima. Nasuprot ovima. Izoblicenja su manja i manje je nezeljenih produkata pri mijesanju. baza tranzistora emiterski strujni krug tranzistora TRi. ako za mijesanje sluze diode. ona oscilatorska. Ovo je osobito kriticno u radu stupnjeva za mijesanje kod kojih su redovito prisutne barem dvije frekvencije. To su sivni stupnjevi za mijesanje. TRS u njihove harmonicne frekvencije koje nastaju u samom stupnju za mijesanje. npr. zemo da uspostavi ravnoteza. npr. 9-25. osobito kod jacih signala. Male se razlike popraviti potenciometrom (500 Q) u emiterskom strujnom krugu. sve tri zajedno!) namotane na feritnu prstenastu jezgru. kad jedan i drugi tranzistor jednako pojacavaju (kad je ostvaren »balans«) postize se dvostruk ucinak: u kolektorskoj (zajednickoj!) struji obih tranzistora ne pojavljuje se ni oscilatorska ni ulazna frekvencija. Izmedu emitera je niz od dva otpornika i jednog potenciometra za simetriranje. Pasivni protufazni stupnjevi za mijeSanje I Stupnjevi za mijeSanje. koji daju i odredeno pojacanje uz trosenje struje napajanja. Ulazna frekvencija Fu dovodi se na emiter prvog tranzistora (TRi). osobito onda kad se na istom amaterskom opsegu pojave dvije ili vise snaznih lokalnih stanica . Visokofrekventni tranzistor Ti nacinjen je tako da su tri zice upredene i »trifilarno« (tj. Kolektori su im spojeni zajedno i prikljuceni na medufrekventni ulazni transformator MF.. njih SI.

b) mikser s dvostrukom si- metrijom. a) simetricni mikser s dio- dama.(DBM). SI. 190 . mogla bi izazvati nove probleme. Kad ova frekvencija otisla dalje. dok 1 : je transforma4. kako je to pokazano na 9-26c. Vidi tekst Vecina tvornicki proizvedenih miksera ove vrste moze se upotrebiti u vrlo Sirokom opsegu frekvencija. Zavojnica L2 jednim je si. lf si. Ulazna i oscilatorova frekvencija se u diodama mijesaju i u medufrekventnom poja£alu moze se izabrati ili njihov zbroj ili njihova razlika. i ciju . pokazuje kako treba natakav mikser da svojom kvalitetom odgovara najboljim tvorni5kim Droizvodima ove vrste. na 27 MHz. bi i MHz. Zato je treba odstraniti odmah iza mijesanja. Kod tih je dioda napravljen spoj izmedu kovine i silicija biti tzv. ciniti Cetiri diode su upotrebljene u »dvostruko balansiranom mikseru« Najbolje je za ovu svrhu upotreSchottky (Sotki) diode. tj. Aperiodicki visoko- frekventni r 25 f ili transformatori Ti i Tz sig- [f| + f 2l || OMF medusobno su jednaki. Drugi njen kraj je u vezi s trimerom C2 koji je dovodi u resonanciju na medufrekvenciji (9 MHz). JL77~ll 1 xL =5on_£_[27MH*> J_ DBM St. DBM. Preko Ci Li postize se serijska resonanna trostrukom iznosu. Tako se ta frekvencija uklanja sa izlaza stupnia za mijesanje. 9-27 tor Ti je aperiodski. redovito od 5 do 500 MHz. c) princip »dipleksera«. 9-26. §to je lako nadoknaditi naknadnim pojacanjem (»post-mikser« pojafca1o). poznate i pod imenom »Hot Carrier Diode«. ter lih sam na^initi. bez obzira na frekvenciju. Buduci da ne sadrze nikakvih pojacala. Takav mikser moze i radio-ama- u omjeru cija 1 : 2. I kod dioda mogu prejaki nali izazvati stvaranje nezeljenih produkata. Takav uredaj osigurava bolje mije^anje pravilnije opterecen. Tako se nostize transformacija impedancije na vi§e. Pri tome se kao najja£a nezeljena javljuje vencije. spoja za prilagodenje dvostruko balansiranog miksera (DBM) i za potiskivanje produkata mijeSanja treceg reda. pri mijesanju se gubi 6 do 8 dB. Tu je i otpornik od 51 Q u kojemu se struje trostruke frekvencije utrose na zagrijavanje. 9-26b. jer je i Naziva se »diplekser«. sto znaci da ce on na diode dovesti bilo koji ulazni signal VF. iako ne tako ma- impedancije Transforma- dimenzija kao tvornice. svojim krajem na niskoomskom izlazu dvostruko balansiranog miksera. komponenta redovito potrostruki iznos medufrek27 kao Uz pretoostavku da smo medufrekvenciju izabrali 9 pojavljuje se i MHz. sa cetiri diode koje su serijski spojene u »prsten« (»ring-mikser«).

zadovoljit cemo germanijevim ili silicijevim ma. Provencija. Vrlo je korisno pregledati podatke na tablici 9-3. Na si. One moraju imati sto manji vlastiti kapacitet i sto bolji odnos vodljivosti u propusnom prema nepropusnom smjeru. prstenastu jezgru. tora Ti i Ts bolju simetriju. To ce biti korisno za prijem na opsezima od 21 i 28 MHz. AH. transformatore istog miksera. Na njoj su popisane frekvencije koje se mogu 191 . / njih cemo upresti i motati na prstenaste jezgre jednako kao i za druge Ti izvode ih mnoge tvornice. 2' i 3') lako je naci Otpor im je u propusnom smjeru manji nego kod drugih dioda. dok je u zapornom smjeru vrlo velik.20 i 0. mozemo ocekivati da ce mikser dobro raditi. Za T2. Tz i Ti. Pocetke (1. Njegov sum ce de!). ali i uz takve koji su vi§e Jransformatore treba motati na prstene sa sirokopojasnim nego 100 dB slabiji. Potrebna su nam barem dva transformatora (da ih spojimo pre- se dioda- Ako smo i pazljivo radili i ocuvali geometrijsku simetriju. o vrsti feritnog materijala.25 mm. Za amaterska kratkovalna podrucja bit ce one dobre. i bez ikakvog visokofrekventnog pojacanja moze se naciniti dobar kratkovalni prijemnik. Potrebno je 12 do 20 zavoja za sva kratkovalna podrucja izme- gulaciju pojacanja. sto se biti oko 7 dB (diomoze smatrati dovoljno ma ma sL 9-26b) si. Broj zavoja ovisi. au 3 i 30 MHz. Jednostavniji su transformatori i Ts jer treba uzeti samo po dvije zice. feritne Dodatkom transforma(si. 2 i 3) i krajeve zica (V. Upredena zica (to se ne vidi na sL 9-27!) namata se na toroidnu. Zato je dobro da ispred takvog miksera stavimo jedan stupanj karakteristikama. T* i T* treba uzeti tri lakirane bakrene zice. To znaci da oscilator mora dati snagu od 4 do 12 mW. Ako ne mozemo nabaviti prave »§otki-diode«. visokofrekventnog pojacanja. kao za vec opisano. 9-27 je oznafieno koji kraj se kamo spaja. pre- malenim. 9-27) osigurat cemo mV. Gubitak pri mijesanju dosize blizu 6 dB. ili dakako uz automatsku rucnu re- promjera izmedu 0. Oscilatorova »injekcija« neka bude barem 0. ili tri (T%. dakako. om-metrom. Najvaznije im je svojstvo da u mikserima najmanje suine.a " a a SL 9-27. i Prije namatanja upresti ih. Postizu se vrlo dobra ispravIjacka svojstva i kod najvisih frekstruje malo eksperi- mentiranja.8 V ili vi§e (ne preko 3 V) na 50 Q. Tada ce sam stupanj za mijesanje moci raditi i uz ulazne signale (na Ti) do 300 ili cak blizu 500 9-27). Dvostruko simetrican stupanj za mijesanje s pet sirokopojasnih VF transformatora. Opis u tekstu Bit ce zato potrebno na takav nacin da se tok elektricne ostvaruje pretezno elektronima. ukoliko izaberemo cetiri diode Sto slicnijih svojstava.

Popis produkata mijesanja dvaju frekvencija u razliditim mikserima .Tablica 9-3.

on da se javljaju i vise harmonicne frekvencije. kod kojega ce nam 13 oscilator dati Najcesca vrijednost medufrekvencija je u podrucju 440 do 480 kHz. Tada nriiemnik nije zasticen samo od zagrijavanja. Osim toga ce u pojedinim primjerima biti konkretnih predloga za odgovarajuci oscilator. pa se cesto. limenu kutijicu u kojoj se nalazi oscilator obloziti stiroporom (1 cm debljine je vise nego dpstal). Ako li su prejake. Medufrekventno pojacalo moze imati jedan. losijoj medusobnoj izolaciji ili preki- Izbor medufrekvencije dima. Sto je ona niza. ali ne treba teziti za pretjeranom minijaturizacijom. ali je teze jednostavnim sredstvima postici i potrebno pojacanje i selektivnost. kod visoke medufrekvenciie ove pojave gotovo nema. U Sto je. po mogucnosti sto bolje kvasa keramickom izolacijom. »Donit«. Medufrekventno pojacalo dio bro posluziti. cemo odabrati tako nizak napon. Uz nizi napon je i zagrijavanje manje. Keramicki kondenzatori. Tu se s jednim do dva stupnja mogu postici ^rilicno dobre selektivnosti uz dovoljno pojacanje. rasprezanje mogu do- Izbor sheme za gradnju osciiatora nece biti tezak. U ovoj knjizi je 8. Kod niske medufrekvencije je razlika medu ovim frekvencijama relativno malena. opasnost od transformatora. pa J smetnja zrcalnim frekvencijama biti manja. Oscilator je dobro oklopiti i. Prema tome. a s njima i »fantomski« nezeljeni signali. »silvered mica«) ali takvi se rijetko mogu nabaviti. Domaci kondenzatori s polistirolskom izolacijom su se pokazali vrlo dobrima. toj kutijici ne smije biti nicega sto se zagrijava (jace opte- Jedna od najvaznijih odluka koju mora donijeti konstruktor supera je izbor medufrekvencije. Nasuprot tome. dva ili tri stupnja. obicno nisu dobri za titrajne krugove u oscilatorima.Promjenljivi kondenzatori neka budu. Najbolje ie da isnravljac bude u posebnoj kutiji. MEDUFREKVENTNO POJACALO je onaj superheterodinskih prijemnika u kojima se postize najveci stuDanj pojacanja i selektivnosti. medutim. bit ce mijesanje lose. stabilan sa sto mom. upravo jos dovoljne oscida prijem bude normalne jai cine. zbog vece razlike izmedu frekvencije signala koji primamo i frekvencije osciiatora. sa mnogo suma. manjim ku- Mnogi preporucuju kondenzatore s posrebrenim plocicama od tinjca (tzv. osobito kod lokalnih i drugih vrlo jakih signala. ni povratna veza ni pogonski napon ne smiju biti preveliki. Gradnia osciiatora na »stampanim« plocicama (pertinaks ili vitroplast. poglavlje posveceno oscilatorima. ali lacije. Oni mogu biti polistirolski. ni premalen ni prevelik! Ako su oscilacije preslabe. ali za biokiranje vodova i za tzv. Pojacanje u samom medutrekventnom pojacalu dosize kod komunikacijskih prijemnika i do 80 dB.). ako je moguce. medutrekvencija receni otpornici i si. to je lakse postici veliko pojacanje i dobru selektivnost. Kamnik) je u praksi dobra. Osim toga oscilator treba staviti podalje od ispravljaca koji daje struju napajanja. kasiran tankim slojevima bakra. Ni zrcalne frekvencije ni po vlacenje osciiatora ne predstavljaju Radio priru£nik 193 . osim specijalnih. vec i od rasipnih magnetskih polja u blizini mreznih visa to ce. Pregusto i pretanko nacinjeni vodovi mogu biti uzrok kratkim spojevima. litete. Oscilator mora dati dovoljan visokofrekventni napon. javlja »povlacenje oscilatora«. Fiksni kondenzatori treba da su sa Sto manjim temperaturnim koeficijentom promjene kapaciteta. slabe. vec prema velicini prijemnika i visini medufrekvencije.

zatim oko 1. Tako su bili konstruirani mnogi prijemnici fabricke proizvodnje. uz veliku sigurnost od prodora zrcalnih frekvencija. Kod ovih *e problem izbora medufrekvencije zamrSeniji. spojen sa antenom. odgovara 80- -metarskom amaterskom nodrucju. za koju postoje vrlo dobri kvarcovi s U prijemniku je jos drugi stupanj za mjeSanje. Da se postigne dovoljno pojacanie notreb- panj za visokofrekventno pojacanje. preko sve do samo 500 ili cak oko 300 Hz. Dok Jos' niie bilo takvih kristalnih filtera. 9 i 10. kao i na 80-metarskom. Ovo podrucje. Druga.znatnije poteskoce sve do prijemnih frekvencija oko 7 MHz. nekad popularna medu frekvencija je oko 1600 do 1800 kHz. Ovo se stanje moze popraviti dodatkom barem jednog. na su barem dva medufrekventna stupnja. ako se ispred stuonja za mjesanje nalazi dobar stupanj visokofrekventnog pojacanja.5 i 7 MHz). bolje dva visoko- (npr. i fabricki kao i amaterske samogradnje. Prijem ipak nije zadovoi 1600 do 3000 kHz i drugu izmedu 50 i 100 kHz. Bilo je takvih prijemnika koji su uz ovu medufrekvenciju mogli primati signale sve do frekvencija od 30 MHz ili vise. nizu medufrekvenciju (oko 450 kHz ili nize). s tzv. buduci da ovisi o razli&tim okolnostima. Selektivnost tako moze biti kolikogod hocemo velika. najcesce imaju medufrekvenciju od 9 MHz. Za prijem radio-amaterskih kratkovalnih podrucja izmedu 3. Opce pravilo kojega se moramo drzati pri izabiranju medufrekvencije jest da za ovu svrhu treba izbjegavati ona podrucja u kojima redovito ima mnogo jacih signala. te oko 5.5.7 vrijednosti MHz. a druga&ji par ako zelimo primiti vi5e frekvencije (do 30 MHz i iznad toga). Na 14 MHz javljaju se vrlo jake zrcalne frekvencije ako je stupanj za mjesanje neposredno na ulazu prijemnika. 3.7 MHz. osim ako je veza izmedu miksera i oscilatora vrlo slaba. mo medufrekvenciia izabrati ako zeliveliku selektivnost kod prijema signala kojima je frekvencija niia 194 Od nezeljenih signala koji bi na neki nacin moeli prodriieti u medufrekventno pojacalo treba se osigu- . Drugaciji cemo par Po medunarodnim konvencijama najmanje radio veza se odrzava na frekvenciiama oko 450 kHz. Iznad 14 MHz sve se vise javljaju i posljedice povlacenja oscilatora. Takve amaterske konstrukcije imaju na ulazu stu- ljavao. Potrebna selektivnost se moze na drugoi medufrekvenciji osigurati upotrebom posebnih sredstava. To za operatora nije najspretnije ali je zato na svim podrucjima osiguran priiem jednake kvalitete.5 i 30 MHz dobar kompromis od se postize uz prvu melezi dufrekvenciju koja u podruCju frekventna stupnja izmedu antene miksera. namijenjeni za potrebe te* lekomunikaciia. Iza ovog slijedi konvertor u kojemu oscilator radi na tako izabranim fiksnim frekvenciiama da se svako amatersko kratkovalno podrucje (cijelo ili po dijelovima) »prebaci« u podrucje promjenljive prve medufrekvencije izmedu 3. dvojnim superima. Pri tome se 10-metarsko ^odrucje (28 Danasnji prijemnici filterL Njihov propusni opseg frek- vencija je izabrati 2. On ima oscilator promjenljive frekvencije koji transponira signale na drugu. Selektivnost je manja nego kod nizih medufrekvenciia. To su najcesce medufrekvenciia. onda moze i saici drugim putem. kao sto je filter sa kvarcovim kristalom o kojemu ce kasnije biti govora.4 moguce po zelji i ^otrebi od petnaestak kHz. Ako radio-amater zeli da sam gradi dvojni super. kHz do 29. bolji t>rijem je bilo moguce postici samo prijemnicima sa dvostrukom transpozicijom.7 MHz) mora razdjeliti na 2 do 4 dijela. jednostrukom transpozicijom. Ona osigurava stabiian prijem bez velikog povlacenja oscilatora i bez izrazenih zrcalnih frekvencija u svim kratkovalnim podrucjima sve do 30 MHz.5 i 4 MHz.

. tralizacije je cesci kod malih tranzistorskih radio-aparata ameri£ke i japanske proizvodnje. N-P-N tranzistorom (BF ™fx? MOSFET xt J^fofrekventno se naciniti pojacalo 167... 9-29 malo se razlikuje od predasnjeg. R* 1 kQ. Ci-10. pojacalo sa tipa P-N-P prikazuje polariteta iz- 9-28. R 5 = = 300. m BF Povedanje selektivnosti prema si.. Rs 306. rati oklapanjem pojedinih stupnjeva. . . pojasni filter! koji osiguravaju bolju selektivnost. 5 kQ. Rs = 10. upotrebiti prema si9-17c. Kod starijih tipova tranzistora (OC 45 i slicni) potrebna je neutralizacija da se sprijeci osciliranje medufrekventnog pojacala. u medufrekventnim n* U koinunikacijskim se prijemnicima ne mozemo zadovoljiti s takvom selektivnoscu kakvu posjeduju obicni radio-aparati. Tako za pri j em AM telefonije sirina propusinog pojasa treba da bude oko 195 .. Primjer tranzistorskog medufrekventnog pojacala. kao i citavog prijemnika. Elektricna mreza je najceSci izvor takvih smetnja. Ci = Cs = = Cs = 20. Na jedan od njih je prikljucen kolektor da se razmjerno niska kolektorova impedancija prilagodi visokoj impedanciji medufrekventnog titrajnog kruga. sa 267) 9-17b. te po sebnim blokiranjem onih vodova preko kojih prijemnik dobiva pogonske napone. Nekoliko tipi£nih shema to tri Medufrekvento pojacalo redoviima jedan ili dva. Orii i ovdje sluze za neutralizaciju koja je neizbjeziva pri upotrebi nekih vrsta tranzistora.. Ri = 1 kQ. . 9-28 i si 9-29. . R2 2 5 kQ. Rj> = 2. = WOO Q pojacalima se izmedu pojedinih stupnjeva nalazi po jedan titrajni krug.. Uz promjenu vora struje napajanja mogu na isti nacin posluziti i tranzistori tipa N-P-N. Ci = Ca = Cs 20 . 9-28. Tome sluze i Rs (obiljezeno crticama). R 4 = 1 kQ. U malim tranzistorskim radio- -Pnjemnicima. specijalno gradeni silicijevi planarni N-P-N tranzistori (BF 267..) obicno ne trebaju nikakve neutralizacije. 3000 Q d SI. BF 273 i si.. U boljim radio-aparatima na tim mjestima su »bandfilteri«. Ovaj nacin neu- SI.. 100 pF.. tj. Savremeni.. Medufrekventni transformator MF* ima odvojke. 9-29.100 nF.100 nF. medufrekdrugacijom neu- d= = = — = . Tranzistorsko s ventno pojacalo tralizacijom. kao na si. Treba samo visokofrekventrie titrajne krugove zamijeniti se moze medufrekyentnima.100 pF.. 50 kQ. Drugi odvojak osigurava mogucnost prikljucka kondenzatora Cd i otpornika Rs. Ri = 1 kQ. Tranzistorsko medufrekventno pojacalo na si. Rs = 10 50 kQ. .. dok je onaj predaSnji nacin cesci kod tranzistorskih radio-aparata evropske proizvodnje. 10.. a vrlo rijetko stupnja. Tu je potrebna znatno veca selektivnost.. Medufrekventno tranzistorom si.

Ce & = = 10 nF.5 telegrafije do 3 kHz. Njegova ce velicina za medufrekvenciju izmedu 430 i 480 kHz biti 2 do 5 pF. b) kapacitivno vezani bandfilter s dva titrajna kruga. Kondenzatori &. 9-31a St. dakle na ulaz u metfufrekventno pojacalo. 9-30a su takva dva bandfiltera medusobno poveza- na kondenzatorom malog kapaciteta Cs.5 ili ukljuciti kondenzator d je ili e: Ce. 9-32. Na Ls prikljucuje se slijedeci tranzistor. udvojenih medufrekventnih bandfiltera. Na si. a) selektivni cetveroclani bandfilter koji moze biti ukljucen kapaciteta. Najjednostavniji nacin za postizavanje vece selektivnosti u medufrekventnom pojacalu je primjena . 9-30. = 33 nF. Sva^ ki titrajni krug. Oni imaju razmjerno ve- kapacitet. na pomicni kontakt tropolnog pretrajnih klopnika. Oba kondenzatora C» su koji su originalni kondenzatori obicno ugradeni u bandfilterima. sve do LiCs. pa je selektivnost veca ako je veci kapacitet uklju- cenog kondenzatora. 2elimo li da selektivnost udvojenih bandfiltera bude promjenljiva. 9-30b. sL 9-31b. a njihova impedancija je zajednicka jednom i drugom lik titrajnom krugu L2/C2. 9-31. a za prijem oko 0. Ovakav par medufrekventnih bandfiltera stay- odmah iza stupnja za mijesanje.tzv. To se moze najlakse postici na nacin koji je prikazan na si. lja se redovito SI. za prijem SSB signala 2. Ovim preklopnikom moguce C.5 kHz i manje. b) pomocu vedeg broja kondenzatora moze se selektivnost mijenjati. pokazuje niz od cetiri takva titrajna kruga koji su medusobno povezani kondenzatorima malog postizu se SI. Cs 100 nF = Njih cemo na »hladnom« kraju tikrugova osloboditi i tako dobivene njihove slobodne krajeve spojiti medusobno i. istovremeno. Postizavanje vece selektivfiksne kapacitivne veze nosti a) udvostrucenjem bandfiltera: pomocu preko C3 = 5 pF. prema selektivnosti koju zelimo postici. morav doci u fsvoj poseban oklopni »loncic«. takoder moze doci kapacitivno vezani bandfilter. treba vezu medu bandfilterima mijenjati. U primjeru a) je upotrebljen se Mnogo veca selektivnost postize pomocu kvarcovih kristala. Ispred demodulator. spojen ispred demodulatora u superu prim j era medufrekventnih filtera sa kvarcom vidimo na si. L2C2 i dalje redom. Takvim spajanjem veceg broja medufrekventnih titrajnih krugova jos vece selektivnosti. Lid. Cs i Cg razlikuju se po velicini kapaciteta. odmah iza miksera.6 kHz. Dva kristaL Frekvencija kvarcovog kristala mora biti jed- samo jedan 196 .

Zajedno sa drzacem. b) s dva kristala. imaju neki kapacitet kroz koji bi mogle proci i one frekvencije na koje kvarcova plocica ne resonira. osim plocice kvarca. blize ili dalje. na jednoj ili na drustrani. Mijenjanjem kapaciteta C< moze se poloza j antiresonanci j e mi j en j ati. stici. Ove elektrode. mo Krivulju prikazuje si. Tako mozemo uklonitj onu frekvenciju koja nam upravo smeta prijemu. kao sto su Qi i Q2 na si. Uz prosjecne titrajne knigove biti ce selektivnost dobra za prijem telegrafskih i SSB signala. Vidi St. Filter tada moze propustiti samo vrlo uzak opseg frekvencija.koja ne moze proci kroz filter. goj Selektivnost kvarcovog filtra je to veca sto su titrajni krugovi losije kvalitete. tekst medu Razlika rezonantnih frekvencija kristalima Qi i Q2 treba da je frek- malo manja od onog opsega naka medufrekvenciji. ima jos dvije elektrode izmectu kojih je ona smjestena. To je frekvencija maksimuma . odreden resonancijom kvarca. Ako je uz zavojnicu Ls u obicnom medufrekventnom bandfilteru bio kondenzator odredenog kapaciteta. 9-32. ovakvog filtera kvarcovog medufrekventnog ima malo veci ili malo manji kapacitet od onoga koji treba za tacnu kompenzaciju. koju nazivaju i »antiresonancijom«. sa vrlo strmim bokovima moguce je poMedufrekventni filteri s kvarcovim kristalima: a) s jednim kristalom. ali redovito prevelika za normalan prijem AM signala* Manje siljatu krivulju. Odabiranjem titrajnih krugova odredene kvalitete mozemo postici odredeni stupanj selektivnosti. Za postizanje vece strmine bokova rezonantne krivulje J — . 9-32b. ako se u medufrekventno pojacalo stavi kvarcov filter sa dva kristala. Da se ovo sprijeci. moraju kapaciteti C2 i Cz u tome stu imati dvostruku vrijednost. drzaca i elektroda kompenziran ka pacitetom promjenljivog kondenzatora C*. Svaki takav kristal. resonancije 9-33. kvarc Q se spaja u neku vrstu mosta u kojemu je kapacitet njegovog vencija koji zelimo da takav filter propusti. javlja se s jedne ili Ako & s druge ^trane resonancije duboka »nula«.

nademo natpis: »Channel 48 24.6 MC« oznacuje kristal broj njen samogradnjom. Uglavnom ih ima dvije vrste. Titrajni krug sa zavojnicom Ls jednak je titrajnom krugu koji ima zavojnicu Lu Sto je njegova kvaiiteta bolja (veci Q-faktor) to ce propusteni opseg frekvencija biti siri. dajnika za do 5pF). dok razlika frekvencija izmedu Qi i Qs ovisi o selektivnosti koju zelimo pen stici. §to (koji ima visu frekvenciju od Qi) staviti malen dodatni kapacitet (1 trebili kvarc-kristale tzv. Vidi tekst cetiri 198 . kao Ti na sL 9-27. Shema vrisve medufrekvencije od ijedi za 450 kHz do 9 MHz. vec broj kanala (»channel«) i frekvencija do koje se u nekom uredaju dolazilo tek iza umnozavanja.8 kHz mogu na drugih frekvencija se slican nacin ugraditi u filtere. 9-34. npr.3 kHz! Za samogradnju je osobito pogodan i filter sa cetiri kristala. da frekvenciju kanala podijelimo s 54. Kod njih cemo osnovnu frekvenciju izracunati tako. Pojedini filter. Ima li lji zavojnica L$ los Q-faktor.8 MC«. i je simetrican mora biti Filter »zaklju- cen« otpornicima R (izmedu 500 i 5000 Q). uvjetovani vlastitim resonancijama upotrebljenih kristala. onda izlazi racu- znaci da im je osnovna frekvencija oko 9 MHz.777 kHz = 452. Na njima nije ispisana osnovna frekvencija.moze se paralelno sa kvarcom Qt struktora koji su za tu svrhu upoiz primopreopseg gradanski (CB = Citizens Band). Razmak izmedu dva susjedna »kanala« je 10 kHz. ali s torn razlikom da prsten ne smije biti iz ferita sa sirokopojasnim karakteristikama. 24. Ako.8 MHz Odreduje se pokusom. Oni su obicno u drzacu koji je poznat pod oznakom »FT-241-A«. Bilo je vec amaterskih konI kristali SI 9-34.800 kHz fabricki ili naci- 54 54 -459.259 kHz -459. Frekvenciju koja je na njima oznacena treba podijeliti sa 72 da se izracuna osnovna frekven»Channel cija kristala. Primjer: 326 32. Prema tome je razlika osnovnih frekvencija 3. Ako je potrebno mijenjati sirinu propusnog opsega moze se preklopnicima jedan filter zamijeniti drugim. krivulja resonancije pravilnija. ali nisu osobito spretni za ugradnju. Na jednima su kanali oznaceni manjim brojevima (od do 79). Predajnici su upravljani kvarcovim kristalima koji su »overtonski«. Oni rade na frekvencijama oko 27 MHz. Mehanicki preklopnici su dobri. Bolje je u tu svrhu koristiti prekapcanje porno- — s vlastitom 32.6 osnovnom 32 600 frekvenci- jom: MHz kHs 72 72 = 452. si. Broj zavoja ovisi o frekvenciji kristala buduci da zavojnica L1/L2 mora s kondenzatorom C resonirati na tu frekvenciju. ali mnogi radio-amateri koristili su one iz vojnih viskova (»surplus«). Odabire ih se tako da filter podjednako propusta sve frekvencije unutar odabranog opsega.3 kHz Oni kristali koji nose trocifreni kanala i oznaku frekvencije takoder su dobri za medufrekventne filtere. Mnoge tvomice izraduju posebne kvarcove kristale za medufrekventne filtere. ima konstantnu selektivnost. Kristalni filter s kvarca. — nom: 24. Dva i dva kristala moraju imati istu serijsku resonanciju. a njeni bokovi strmiji. na krivuresonancije se suvise isticu vrhovi. Zavojnica Li/Lt je bifilarno motana.

Tvornicki medufrekventni krtstalni filter izmedu dva stora tranzi- Izvucena krivulja je dobivena mjerenjem. 9-36. ali za razlicito sirok propusni opseg. Za promjenu kapaciteta od 8 do 30 pF moguce je promi9-38. On ima oznaku XF-901. nog opsega valovitost najmanja.4 kHz (za SSB-signale!). Njegova serijska resonancija (koja se normal- no ne koristi!) pada unutar propusnog opsega i jednoga i drugoga filtera! Mijenjanjem serijskog kapaciteta (trimer!) mijenja se ta resonancija onako. 9-36. SI. St. Jednostavnim prebaci- vanjem preklopnika salje se na diode ili prednapon + 12 V ili 12 V. da frekvencije unutar propusnog opsega podjednako prolaze kroz . npr. je predviden za propusni 2. Na shemi se vidi kako je to postignuto. spojena na bazu tranzistora TRs. za 1. Medufrek- ventni filter sa oznakom XF-9M je za telegrafiju. 9-37) ima i je dan manje poznati detalj. Ukljuceni su kristali Qi i Qs.3 kHz. Mnogi takvi filteri imaju ulaznu i izlaznu vrijednost otpornog i kapacitivnog opterecenja odredenu sa 500 Q i 30 pF. Zanimljivo je pratiti tok elektricne struje u ta nost ili nu manju dva slucaja i vjerujemo da ce telj to rado sam poduzeti. Na si. koja je raz- mjerno jednostavna. Spajaju se prema si. Trimerske kondenzatore (40 pF) treba namjestiti tako da bude unutar propustove. 9-37 pokazuje kako se mogu birati filteri. 9-35. kako se vidi na si. tj. R. Izabiranje razlicite setektiv- nosti kristalnih filtera da. Qi i Q2 su kristali kojima se frekvencija razlikuje. 199 . MF je titrajni krug koji mora biti ugoden na medufrekvenciju. Njemacka). Dovede li se na diode Di i'Ds preko A pozitivan prednapon. pomocu dio- Opis u tekstu Na istoj slici (si. Drugi filter. postoje dva para kristala. Oni bez poteskoca garantuju puni uspjeh. S. Za promjenu selektivnosti treba imati vise filtera za istu medufrekvenciju. Ukljucivanjem pozitivnog napona preko B na isti se nacin xikljucuju kristali Q3 i Q4. Neukljudene diode u svakom su slucaju bez prednapona i nisu vodljive.filter. prema tome da li zelimo primati telegrafiju (CW) uz vecu selektiv- — telefoniju (SSB) uz potrebselektivnost. On je nacrtan kao serija kristala Q i kapacitivnog trimera od 50 -pF.8 kHz.iu dioda. Njegov propusni opseg je oko 500 Hz. To mogu biti i silicijeve diode s malim vlastitim ka- opseg od pacitetima. Neckar-Bischofsheim. one provedu struju i njihov se otpor jako smanji. Kristal Q izgraduje ista t vomica (KVG. XF-9B. Jednostavnije je upotrebiti gotvornicki proizvedene filtere. Ukupno osam dioda sluzi za prekapcanje filtera. Kristalima Q s i Q* neka je ta razlika samo 0. cita- SL 9-35.

pri tome se mijenja od 23 do 15 O. sega. signala koji i kroz filter prode zelimo neki drugi kHz . Vidi tekst SL jeniti frekvenciju uzduz citavog opImpedancija kvarca. Dva kristalna filtera. zajedno sa trimerom. Kristal Q (KVG-XF-901) omogucuje da se prigusi interferentna smetnja unutar propusnog opsega.0+12V 9-37. Ako osim cuti. XF-9M za prijem telegrafije i XF-9B za prijem SSB. mogu se pomocu dioda zamijeniti jedan s drugim.

Mora se.) Njegova frekvencija je malo razlicita od medufrekvencije. Takoder moraju uspjesno »podnijeti« i daleko jace signale. Njegova frekvencija odabire se tako da sto tacnije nadomjesti val nosilac koji je bio potisnut kod emi- AUTOMATSKA REGULACIJA POJACANJA Komunikacijski prijemnici raju biti tako osjetljivi da »uhvate« i one najslabije signale i da ih nacine razumljivima iako su tamo negdje na rubu sumova. deteksignale. Za demodulaciju frekventno moduliranih signala sluze posebni detektori. = nestajanje). Automatskom regulacijom pojacanja prilagoduje se prijemnik signalu koji prima. koji dolaze iz medufrekventnog pojacala pa su zato prilicno jaki. Za prijem SSB signala.namijenjen tor za mora da podnese radiofoniju. Pojacanje citavog prijemnika mora biti mnogo vece za slabe signale. Za prijem signala danas dolaze u i SSB obzir pretezno produkt-detektoru Uz ranije opisane jos su dva primjera na si. Produkt-detektor s germanijevim diodama # —o+l2V sam fading BFO fij ^ | sili- Pomocni napon koji ovisi o jakosti signala. To se postize rucnom (RRP) ili automatskom regulacijom pojacanja (ARP). a visina tona koji cujemo jednaka je razlici izmedu medufrekvencije i one koju proizvodi BFO. Za takve posluziti detektor signale mogu s beskonacnom impedancijom. primijeniti neki nacin regulacije pojacanja. a osobito diodni detektori. Da se postigne potrebna stabilnost BFO se kod boljih prijemnika napaja stabiliziranim naponom. Ispravljanjem signala dobije se potreban napon i on. a u svom titrajnom krugu ima razmjerno velik kapacitet. On ujedno mijenja pojacanje prema potrebi. BFO. prema nja. u prvom redu na medufrekventna a onda i na visokofrekventna pojacala. prema tome. 201 . u prijemniku se mora dobiti regulacijski napon koji djeluje na pojacala. tzv. koji su mozda i Iza 100 dB ili jos vise »iznad« onih najslabijih. ako mu je frekvencija dovoljno stabilna i ako je mozemo mijenjati za ± 3 kHz. takoder je potreban BFO. a koji moze posluziti za automatsku promjenu pojaca- SL 9-40. (To je kratica od engleskog naziva: Beat Frequency Oscillator. 9-39 i sL 940. kako sije SSB signala. Da se to postigne. Produkt-detektor s dva cijeva tranzistora u superima obicno daje diodni detektor. Telegrafski signali interferiraju s frekvencijom tog oscilatora. mo demo vidjeti kasnije u posebnom SL 9-39. U principu moze za BFO posluziti bilo koji od vec opisanih oscilatora. poglavlju. ako signal nije stalne jakosti (engt. dok za jake signale mora biti mnogo manje. Opisat cemo ih u poglavlju o FM uredajima. Za prijem ove posljednje dvije vrste signala potreban je jos i po- CW seban pomocni oscilator.

dok je njena katoda spojena s tackom B u kolek- BF167 (BF 267) omogucuju dobru regulaciju pojacanja. Zato je ARP nedovoljna za vrlo jake. lokalne signale. Na pojacanje se tu moze djelovati na dva nacina: stori On povecavajuci kolektorsku struju ili smanjivajuci je. jakost kolektorske struje TRs postane manja. tranzistora smanjit ce se pad napona na R3. povecanje kolektorske struje nije pozeljno ako kod nekog prenosnog prijemnika treba stedeti baterije. djeluje na radnu tacku MF pojacala smanjujuci jakost kolektorske struje. u tacki B je potencijal nizi nego u tacki A. Tako je barem kod vecine tranzistora. Ako. Zato smo se odlucili za regulaciju smanjivanj em kolektorske struje. Kod prijema telegrafskih znako- torskom strujnom krugu tranzistora TRs. Zbog prisutnosti otpornika R$. smanjivati jakost njegove kolektorske struje. Primjer je na si. smanjuje se i pojacanje. Ona je spojena na tacku A tako da je njena anoda na potencijalu kolektora tranzistora TRi. uslijed djelovanja va (CW). 941. SL slican 9-42 pokazuje kako moze biti mA. Smanjuje li se taj napon. prenosnim radio-prijemnicima!) optimalno pojacanje se postize uz kolektorsku struju oko 1 mA. Da regulacija bude jaca. Za puno pojacanje mora i napon -{-ARP biti tako visok. Opseg regulacije kod germanijevih tranzistora nije velik. Ona je slabija ako je signal jaci. Napon napajanja je +10 do 12V. neka djeluje na oba tranzistora. djelujuci na tranzistor TRs.ARP. si. ARP kod nacin regulacije pojacanja primijenjen u medufrekventnom pojacalu sa bandfilterima. Iako se na prvi nacin postize »energicnija« regulacija. Na 9-41 prikazana je P-N-P. Kod vrlo jakih signala dioda D2 pocne propustati i prigusuje medufrekventni transformator MF1 smanjujuci njegov Q-faktor. i kod prijema SSB- vala nosioca koji bi svojom stalnom prisutnoscu osigu- nema SL 9-4L Automatska regulacija pojadanja (ARP) kod tranzistorskih jemnika 202 pri- .si. Poradi toga se u nekim tranzistorskim superima moze naci jos jedna dioda (D2). Dioda D2 je na taj nacin zatvorena i kroz nju ne tece nikakva struja. ce. Silicijevi planarni N-P-N tranzivrlo tranzistora tipa Demodula- torska dioda Di je ovdje tako okre- nuta da na radnom otporu Ri nastaje pozitivan regulacijski napon. Zbog toga pada amplituda signala pomazuci dj elovan j e APR. a kod silicijeyih ona obicno iznosi 3 do 4 ili nesto vise . Kod germanijevih tranzistora (ima ih jos u mnogim malim. kao -signala. 9-43. Pojacanje postaje manje. a kod slabije kolektorske struje pojacanje je manje.

iznosi samo 0. Niskofrekventni se signal. Za pravilan rad ARP smetao bi ukljucen VFO.25 milisekundi. si. Tranzistorsko medufrekventno pojacalo u kojemu su upotrebljeni Automatska regulacija pojadanja djeluje samo na jedan od tranzistora KJ. najbolje na poseban produkt^detektor. 945. ovisi o prosjecnoj jakosti signala. najprije pojacava tranzistorom TR i onda vodi na transf ormator T.05 }xF = 0. Praznjenje je mno- mu go sporije (2 MQ x 0. Ipak.005 MQ X X 0.47 MF3 SL 9-43.. Automatska regulacija pojacanja promjenom napona baze jelovi ravao stvaranje pomocnog napona za automatsku regulaciju pojacanja.25 ms).6 s. ukupno. : Za telegrafiju.. kod koje di- Iskoristena je samo sekundarna zavojnica koja ima srednji odvojak. To odgovara za prijem SSB-signala. Kapacitet je. brzo se nabija preko diode Da i otpornika od 5 kQ. Primarna zavojnica (nije nacrtana) 203 . vremenske konstante moraju biti vece. Vremenska konstanta za nabijanje je mala (0. a praznjenje 0. sest puta veci.1 s) jer se kondenzator izbija preko 2 MQ. I vremenske postize konstante su Sest puta duze: nabijanje traje otprilike 1.SL 9-42. na si. 944. bandfilteri za vecu selektivnost.47 MF2 10... Zato necemo BFO prikljuciti na to mjesto (narisano je crticama!) ve<5 druga£ije. ako je vremenska konstanta RC-filtracije dovoljno velika. Pomocni napon za ARP kod prijema telegrafije ili SSB-telefonije postici i tako da ispravljavec demodulirani niskofrekventni signal Ovdje cemo opisati samo jednu od brojnih mogucnosti. znakova slijede sporijim ternjedan za drugim. na kojenastaje regulacijski napon. iza diodnog detektora nastaje neki napon koji. jer bi se i njegov visokofrekventni napon ispravljao u diodi.05 jiF = 0. To moze biti. To se pom povecanjem kapaciteta: prekidacem Pr treba samo dodati kondenzator od 250 nF.5 ms. neki mali pobudni NF transformator (iz tranzistorskih (1 + 1)* prijemnika) s prenosom 1 mozemo mo Kondetizator od 50 nF. npr.

U i 10n II . Ukoliko nam treba pozitivan regulacijski napon.^ Napon za ARP se tako odrzava. jos neko vrijeme. Regulacijski napon je ovdje negativnog predznaka. Di i D2. Dodatni prednapon sa potenciometra P omogucuje i menu regulaciju (RRP) koja se kombinira sa ARP. ispravljaju niskofrekventne struje i brzo nabiju kondenzator C. Otpornik R ima velik otpor pa se kondenzator polaganije prazni. preostaje samo rucna regulacija potenciomet- rom P. Ako je prekidac Pr otvoren. Za prijem telegrafije su potrebne vece vremenske konstante nego za prijem SSB. Male silicijeve diode. Ovako se moze postici da napon za regulaciju pojacanja brzo nastaje i onda duze traje.1 ZATVOREN CW i SSB """ SI 9-44. kazemo da »napon visi«. treba samo »okrenuti« diode i promijeniti prednapon na potenciometru P. sto je vazno za prijem telegrafije i SSB-signala. Vidi tekst ostaje neiskoristena.

Bolje bi ga bilo nazivati »pokazivacem«. Potenciometar Pi je onaj kojim se obicno regulira glasnoca. Lijepo ime S-metar ne zasluzuje. si. neka R bude 10 kQ. S-metri danasnjib . istovremeno za pojacanje djelovanja au- kupcu »veliku« osjetljivost. Ipak. I kod rucne i kod automatske re- germanijeve. Napon za ARP najcesce se crpe iza diodnog demodulatora. a mjerni instrument »ide« do 1 mA. S-metar je i kao indikator signala korisna spravica! razloga da ga ne ugradimo i u prijemnike koje smo sami gradilL S-metarski sklop koji se moze naknadno dodati svakom prijemnijakosti tomatske regulacije. skale na S-metrima bi morale biti bazdarene za svaki pojedini prijemnik posebno. pa i negdje na pogodnu tacku u niskofrekventnom pojacalu. kako su nacinjene skale S-metrana fabrickim prijemnicima. sluzi i posebnim tranzistorom kao na sL 947. vidimo da se mnogi toga ne pridrzavaju. S-jedinice omogucuju izvanredno velik opseg jakosti signala opisati u logaritmickoj mjeri. samo s tranzistorima tipa P-N-P. Tranzistor TR2 pojacava napon za ARP i struju za S-metar. medutim. Isto to. 9-47b. S-metarski sklop koji se moze dodati svakom tranzistorskom prijemniku. matska regulacija pojacanja uz maksimalnu osjetljivost prijemnika. Potenciometrom se odabere osjetljivost tako da naj- Ne zaboravimo da S-metar samo dok je ukljucena treba auto- jaa signali dovedu kazaljku mjernog instrumenta M (do 1 ili vise mA) do kraj a.tvornickih prijemnika redovito pokazuju previse. jer nista ne mjeri. recimo 10 V. Za niskofrekventne signale ovdje treba uzeti kondenzator od 0.1 do 2 jaF. kako bi »docarali« tar spojiti s koji. Otpornik R u kolektorskom strujnom krugu stiti instrument od preterecenja. pogledamo njeva. Mozemo ga prina kraj medufrekventnog pojacala ili iza demodulatora. vidi tekst To nije nikakva pouzdana mjera! Is to vrijedi i za onaj dio skale S-metra na kojemu citamo vrijednosti iznad S-9 u decibelima. vidimo na si. SL 946. na si.Buduci da ne postoje dva sasvim jtdnaka prijemnika. Ako je napon napajanja. Preko C2 odvodi se NF signal. 9-46. Rucna regulacija se postize potenciometrom od 100 kQ. Zato S-metar moze pokazati samo koji je signal jaci. To je uvijek preporucljivo ako treba paziti da potrosak elektricne energije iz baterija ne bude prevelik. On dolazi na diodu Di. citati moze biti izmedu 10 50 pF. 948. Kl u kojem slucaju skala ne bi mogla biti linearna. Po zelji se moze birati ili rueno (R) ili automatsko (A) reguliranje pojacanja. indikatorom. U posljednjem slucaju moramo paziti da niskofrekventna regulacija glasnoce ne bi djelovala na S-metar. TRi je regulirani tranzistor u visokofrekventnom M Nema (VF) ili u medufrekventnom pojacalu (MF). ako signal uzimamo iz medufrekventnog dijela. sto se miliampermetrom teze ostvaruje koji je u principu mjerilo linearnih promjena jakosti struje. Taj je nepopravljen na S-metardostatak U tranzistorskim skim prijemnicima moze komunikacijse S-me- skom sklopu. tor Prikljucni kondenzai gulacije smanjuje se jakost kolektorske struje reguliranih tranzistora. a koji slabiji. U primjeru a) miliampermetar sluzi kao S-metar. Tranzistori su tipa N-P-N. 205 . Diode su je kijuciti ku U oba primjera je uzemljen negativni pol izvora struje za napajanje. s podjednakim razmacima izmedu pojedinih S-stupAko.

SI Napon Osjetljivost S-metra je veca kod njih jakosti signala ma- 206 . Ispravljene NF struje nabijaju kondenzatore Cz i d. Diodama Dt i Dz postize se da je pokazivanje instrumenta u boljem skladu sa S-jedinicama. 949. Potenciometrom P2 odreduje se osjetljivost S-metra tako da se kod najjacih signala postize maksimalni otklon kazaljke. iza demodulatora (NF). 9-47. dok diode Di i D$ svojim djelovanjima osiguravaju linearniju skalu u S-jedinicama na skali S-metra. b) za tranzistore tipa P-N-P Preko velikog otpornika (82 do 100 kQ) dioda dobiva malen prednapon. sluzi Ukljucivanje S-metra u emiterski strujni krug tranzistora koji kao pojacalo za automatsku regulaciju pojadanja: a) za tranzistore tipa N-P-N. Njih ispravlja dioda Di. sa prijekako ga cuje uho. tj. Tranzistor Tr pojacava tako dobiveni napon. Tako postignuti napon »otvara« tranzistor TR. dovoljan da joj se poveca za vrlo slabe signale. 9-48. Tranzistor TRi je niskofrekventno pretpojacalo iza kojega se signal ispravlja silicijevom dioosjetljivost M M=K»jjA mom za regulaciju pojadanja (ARP) dobije se iz niskih frekvencija. Za amatere koji vole eksperimentirati bit ce zanimljiv S-metar na si. Ps je potenciometar za namjestanje nule instrumenta.SI.

Isti tranzistor ujedno daje i napon za ARP. U principu se protiv takvih smetnji mozemo u prijemniku boriti na taj na cin da zeljenom signalu osiguramo nesmetan prolaz sprjecavajuci na neki nacin prolaz svim vecim amplitudama. kao i onaj sum kojemu je izyor u samom prijemniku. pomocu tzv. fluorescentne svje- kao Smetnje ove vrste cuju se ili slabiji grubi sum. ako se u njima javljaju elektricne iskre i slicna elektricna praznjenja. Vrste smetnja sximova Razlicite elektricne smetnje koje dolaze od elektricnih strojeva i urcdaja. Na srecu smetnje se mogu odredenim primamo.nf-foja£alu SL 9-49. Sto je razlika izmedu amplitude signala i amplitude smetnie veca to ce i ucinak takvih uredaja biti bolji. Za razliku od ovih. TRi. OGRANICENJE SMETNJA I SUMA i opca selektivnost. Sum prijemnika potjece pretezno od ulaznih stupnjeva. Ove smetnje treba ukloniti na taj nacin da ih se prigusi na njihovom izvoru. TRs i TR4. Takve smetnje daju. Protiv grubog suma koji potjece od iskrenja u elektricnim motorima i generatorima u samom se prijemniku ne moze gotovo nista uciniti. kontaktima i slicno. elektridni generatori. M »finiji«. kao i ostale smetnje impulsnog tipa. Takve impulsne smetnje nastaju i na razlicitim prekidacuna. automobilski uretiljke. Iza nje slijedi istosmjer- no pojacalo sa jos tri tranzistora. za paljenje proizvode sasvirn drugacije smetnje. Cetiri siticijeva tranzistora u Swetarskom pojacalu dom SD. o kojima ce biti govora u posebnom poglavlju. Posljednji od njih za S-meupravlja instrumentom tar. Pa odmjerava osjetljivost S-metra. Tu su razmaci tiaji mjerama. Elektricni proizvode strojevi smetnje. pa se upravo cuju pojeame iskre. Automobilske smetnje. cuju se uvijek zajedno sa signalima koje Smetnje od automobilskih motora nije moguce blokiranjem sasvim ukloniti buduci da je elektricna iskra neophodna za rad motora. 207 Bitno je drugaciji sum samog pniemnika. jaci medu pojedinim iskrama rijedi i pravilniji. npr. smes taju osobito onda ako su toliko jake da je njihova kratkotrajna amplituda mnogo veca od amplitude signala koje primamo. razliciti elektricni motori. znatno smanjiti. Taj je jednolicniji 1 . blokiranja kojim se sprjecava iskrenje. Povrh toga. takve impulsne smetnje je moguce ublaziti i u radio-prijemnicima na vise nacina. Je^ dina poznata metoda da se sum prijemnika smanji je primjena malo- sumnih zistora Promjenom kolektorskog otpora tranzistora cijevi ili malosumnih tranu ulaznim stupnjevima uz nastojanje da se postigne sto boija TRs regulira se radna tacka istosmjernog pojacala.

D3/D4 i Ds/De. i J3 kratko nemaju utjecaja na ono se cuje. nabiju kondenzatore na neki odredeni potencijal. preklopnici u polozaju ukljucena su dva diodna para. ovisno o jakosti signala. vec prema tome kolika impedancija slusalica i niskofrekventnog izlaza NF. dva (polozaj 2) ili (»limiteri«) mogu vrlo dobro posluziti kod prijema svih vrsta signala. Na si. Sve amplitude koje su vece od toga bit ce ogranicene na 0. Kad je Pr ukljucen. slusalica (SL). do D4) preklopnikom spojene fsto 2. Maksimalna amplituda moze biti 1.4 V. 9-50. Diode (od Di do De) mogu biti je Ogranicenje amplitude Jednostavno ogranicenje amplitude signala i smetnji moze se postici pomocu diodnog sklopa koji je prikazan na si. Ako su ukljucene sve diode (preklopnici u polozaju 1) amplituda moze doseci 2. Vrijednost tog otpornika treba odrediti prema konkretnim prilikama tako da sc postigne najbolje potiskivanje imjpulsnih smetnji.6 do 0. Kod NF uzima ventni se demodulirani niskofreksignal.7 V.1 V.7 V. diode D2 i D$. Uklanjanje impulsnih smetnja u demodulatoru i u mectufrekventnom pojacalu U sam prijemnik mogu se uredaji za ogranicenje amplitude staviti na vise mjesta. Uklanjanje impulsnih smetnja diodama koje su spojene paralelno sa slusalicama. Opis u tekstu SL guce ukljuciti ili iskljuciti prigusivac impulsnih smetnji. sto 208 . gdje je signal jos razmjerno slab.-uredaj za ogranicavanje amplituda je iskljucen. Ako preklopnik A-B stavimo u polozaj 0. bez obzira na to kakav smjer ima- svi telegrafski signali pod- jednake glasnoce. Impulsne smetnje ne mogu »zaglusiti« operatora ni onda ako slusalice stavi na usi. Prema tome je i borba protiv takvih smetnja teza. Dvostrukim preklopnikom A-B ukljucuje se paralelno sa slusalicama jedan par (polozaj 3). propusta jednim. ako se ispred uredaja za njihovo otklanjanje nalaze stupnjevi kom selektivnoscu. Tada je Takvi ogranicavaci tri para (polozaj 1) anti- prijem u slusalicama vrlo ugodan. Najbolje je da se to nacini ondje. kod ARP dobiva se napon za automatsku regulaciju pojacanja. ukljucene su samo diode Do i Ds. naime. Vazan je i serijski otpornik Kada su kojemu ce vrijednost biti izmedu 100 i 5000 Q.Osim ogranicenja amplitude moguce je »utisati« prijemnik tako da mu se na pogodan nacin smanji osjetljivost za vrijeme trajanja svakog takvog impulsa. a druga drugim smje rom. dok je prekidacem Pr mo 9-50. s veli- Jedna ih dioda. Pri torn su ostale diode (Di ju. Impulsi su redovito tako kratkotrajni da to nece smetati prijemu. On se prikljucuje na sam izlaz prijemnika. jer su i paralelno spojenih dioda. ali najbolje za prijem telegrafije. Stavimo li taj preklopnik u polozaj 3. Kad impulsna smetnja prolazi kroz prijemnik velike selektivnosti. izmedu izlaznih prikljucnica (NF) i bilo kakve manje silicijeve diode. Doklegod je amplituda signala manja od 0. u slusalice dolazi signal bez oslabljenja buduci da do tog napona diode ne propustaju struju. 9-51 to je nacinjeno iza diodnog demodulatora. bit ce njezino trajanje produzeno djelovanjem visokog Q-faktora titrajnih krugova.

Razlika je u tome da je ovdje djelovanje impulsa na diode iskoristeno na kraju medufrekventnog pojadala. diode taj impuls propuste i tako. prije demodulacije. visokofrekventne — Jos bolje prigusivanje impulsnih smetnja moze se ocekivati ako se signal nema daljnjeg utjecaja na NF izlaz. sprijece da impojaCalo Suma IMPULSNI DETEKTOR da impulsne smetnje nego signal tiode do medufrekventnog kvarcovog filtera. 9-53) je tzv. biti Diodama se mogu impulsne smetnje otkloniti i iza medufrekventnog pojacala. diode. 9-52.HlOn ONF puls stigne u niskofrekventno pojacalo. naboj na kondenzatorima ga ne moze dovoljno brzo slijediti. 9-52 po svojoj funkciji je slican onome na si. »Brisac« impulsnih smetnja (»Noise Blanker«) za prijemnike sa MOSFET-ima u medufrekventnom pojacalu 14 Radio prirtuinik 209 . Ako se pojavi impuls od neke smetnje. odmah iza stupnja za mijesanje na ulazu prvog medufrekventnog pojacanja. Takav se prikljucak izvodi. Pritom bi prvi titrajni krug bandfiltera bio. Kod telegraft je bit ce znakovi takoder malo »odrezani«. pojacalo suma. Sklop za uklanjanje impulsnih smetnja diodama Da i Ds ima su manja nego onda kad takav »kliper« djeluje na niske frekvencije. diodni se sklop morao prikljuciti na krajeve drugog tit raj nog kruga. u kolektorskom strujnom krugu posljednjeg medubi frekventnog tranzistora. na kratak moment. 9-53. normalno. 9-51. 9-53. Izoblicenja su manja nego onda kad slican sklop djeluje na NF St. prikljuceno na NF. demodulatora Ukoliko bi na izlazu medufrekvent- — j r-jf ^-DEMODULATOR FOSUEDNJE MF POJACaLO nog pojacala bio bandiilter. Sklop na si. 9-51. prema Tranzistor TRi (si. ali to prijemu redovito ne smeta. Iza njega slijedi NA OREJN FETA U1. prema tome. Glavno cited je da im vlastiti kapa* budu sto manjl To moraju. jpobrinemo odvedemo prije si. Izoblicenja SI.MF POJACALU SI. U oba ova primjera mogle bi diode biti ili germanijeve ili silici jeve. prije demodulacije.

knjige. Buduci da TRs djeluje kao prekidac. SAMOGRADNJA. jer se nikakva tehnika ne moze nauciti samo iz knjiga. / isplati se. To izlazi otprilike na ovo: »Pripremite samo uvijek ponovno dosta novaca. Industrija i amateri su se sluzili podjednakim metodama rada. Potrebne su knjige. Prije 50 godina je vec bilo na trzistu raz- gradnja i danas »isplati«? Odgovor na ova pitanja glasi. toliko da se impuls vise ne moze cuti. §to im je donosilo dvostruku korist. To je dobro poznato i nema potrebe da se ovdje dokazuje. Otuda mu i ime »Noise Blanker«: dok traje impulsna smetnja medufrekventno pojacalo ostaje »prazno« (blank). bez signala. jer tvornica dobro pozna radio-tehniku. a onda daleko veci dobitak sto — mnogo se pri tome moglo nauditi.. redova radio-amatera potekli su izvanredno napredovala. uvjeravaju radio-amatere kako je potrebno imati uvijek najnoviji model da bi ladio-stanica imala savremen izgled. Ra- ku imamo MOSFET. DA teri ILI NE? jdanas samogradnja radio-uredaja smisla? Da li se samo- Ima Prije 60 godina nisu radio-amaza svoje potrebe mogli kupiti gotove prijemnike i ostale uredaj e. Tranzistor TR$ na svaki impuls reagira tako da mu se vodljivost naglo poveca. jer takvih nije bilo u trgovinama. Vi samo vrtite budite radio-amateri. ali jednako je vazno poznavanje radio-tehnike. ima smisla i isplati se. One interesu — koristeci smetnje. sto se dogada »sa one strane« prednje ploce uredaja Radio-amateru je vazno da bude dobar operator. Konkretne primjere niskofrekventnih pojacala naci cemo uz opise pojedinih kompletnih prijemnika kao i u posebnom poglavlju ove dugmad voljiti samo vrtnjom dugmadi. ali bezuvjetno je potreban i prakticki rad i stjecanje vlastitih tehni£kih iskustava. cesto . 2ivot je to dokazao. . na kratak moment ce se smanjiti medufrekventni signal. ali oni su bili za najveci broj radio-amatera sasvim nedoslizivi zbog svoje visoke cijene. Radio-tehnika je u ono doba tek krenula pr\im znatnijim koracima. Potenciometrom P mo mnogi radiotehnicki strucnjaci! Do danasnjih dana je radio-teh nika dio-uredaji opcenito. Uz pretpostavku da u prvom stupnju medufrckventnog pojacanja u prijemni- prije se samogradnjom je dolazilo jef- — I?: tinije do potrebne opreme. nijerno dobrih prijemnika i za amaterske svrhe. ali i mnogo kompliciraniji. bas kao i uspostavljanje bezicnih kon- takata putem li i te iste tehnike. Uredaj intenzitet toga dje»brise« impulsne — u vlastitom se daje namijenjene amaterima. To ne znaci da radio- -amater moze jeftinije sagraditi radio-uredaj koji bi imao sva svojstva koja se mogu naci kod savre- menih tvornicki proizvedenih. Indus trij ski i amaterski radiokonsti*uktor bio je cesto ista osoba. treba izlaz ovakvog uredaja spojiti na Drejn-elektrodu. a prijemnici napose. . Pojavio se i veci broj specijaliziranih tvornica koje uglavnom proizvode radio-ure- zemo odabrati lovanja. postali su daleko bolji. jemniku je uvijek zelio znati sto se nalazi »u kutiji«. diodni impulsni detektor i pojacalo impulsa (TRs). Amateri su najvecim dijelom sami gradili svoje uredaje. On . bez ikakve sumnje: Da. NISKOFREKVENTNO POJACALO U PRIJEMNIKU Niskofrekventno pojacalo u prije potrebno da se pojaca signal dobiven demodulacijom. obilnom reklamom. To razumljivosti prijema nista ne smeta jer impulsi vrlo kratko traju. telmika ga je uvijek privlacila. Radio. Ponaj210 Ima smisla.« i radiozainteresirani Tehnicki -amater nije se nikad mogao zado.

ali to nije tako.J]SV prva korist. Radio-prijemnik je jedan od najvaznijih dijelova opreme za potrebe telefcomtmikacija jer. 9-54.8 V trosi struju od samo 1 mA. Ulazna impedancija je vrlo visoka (oko 1. Postoji. od pocetnika do naprednijih konstruktora.5 kHz. taj tako raSiren aparat za koji. dakle. vara najobicnijim oznaka ZN414 pripada specijalnom integriranom sklopu (»Ferranti«). pod imenom »radio<. Drugo: radio-amateru cesto nije ni potreban neki kompleksni koji je i uredaj. Na prvi pogled on ima izgled prijemnika samo s jednim tranzistorom. i neka vrsta automatske regulacije osjetljivosti (ARP). xmutrasnju raspodjelu svih radnih tacaka. malno ona vim prijemnikom dobro Salicama. Ako zavojnica feritne antene L ima Q-faktor size od 75 do 100. Moze raditi na svim frekvencijama izmedu 200 kHz do 5 MHz. Iako po svom vanjskom obliku i po broju prikljucaka odgotranzistorima. Selektivnost je neocekivano dobra. To je ipak jedan od »najmodernijih« i najboljih prijemnika svoje klase. 94. prema znanju i iskustvu kojima raspolazii i prema finansijskim sredstvima koja mogu uloziti. f sam gradio. Noriznosi oko 100 mikrovolta za izlazni napon na visokoomskim slusalicama od 30 raV. danas znade svako dijete. eksperimentima i proucavanjem mozemo stvarno upoznati ra- dio-prijemnik. osobito za najmlade. cuti u slu- radio-klubovima ili u radionicama Narodne tehnike uvijek se moze naci netko da pocetniku pomogne nadiniti prve korake u radio-tehniku. ugradenoj u tzv. kako kazu radio-amateri. Zato cemo i ovdje ici tim redom. sve na malenoj silicijevoj plocici. ne valja zapoceti s kompliciranim i velikim. Uz pogonski napod od 1. samogradnjom se moze mnogo naucitu To je i danas vrlo \2. Opis u tekstu SL Samo vlastitim konstruktorskim radom. konacno »ozivi« kada s njime odrzava radio-veze sa amaterima »na drugqm kraju Kod pristupanja samogradnji prijemnika. naci ono Sto im odgovara. vec s jednostavnim i malim. Otpornik Ri osigurava pravilnu. Shema »mini'prijemnika« za srednje valove sa integriranim sklopom ZN-414. zanimljiv su i dobar pocetni rad. Lokalnu radiofonijsku stanicu moze se s takm MQ) pa jedini titrajni krug go- tovo uopce nije opterecen. »TO-18« kucistu za tranzistore. »bez prijemnika nema radichveze!« do 1.1 nostavnije. kao i ostalih radio-uredaja. U njemu je 10 tranzistora. Ipak. koji su bili shematski prikazani na si. Kod jacih dosta- nica se osjetljivost smanjuje. selektivnost oko 12.vrlo kompleksno nacinjenih proiz:voda. 4 kondenzatora i 15 otpornika. Pojacanje dosize 70 dB. Ono koje amater ima kada zadovoljstvo mu uredaj. Prijemnik na si.5 IZBOR SHEMA ZA PRIJEMNIKE NekoHko jednostavnijih prijemnika Detektorski prijemnici. U nizu shema iskusanih prijemnika moci ce vecina nasih radio-amatera i tehnicara. svijeta« ne moze se postici nikakvim kupljenim aparatima. Mala feritna antena je dovoljna za dobar prijem srednjevalnih radiofonijskih stanica. Na njenu se funkciju moze utjecati otpornikom Rs. 9-54 po svojoj snemi sigurno spada medu najjed14* U Umjesto sluSalica stavili smo lo- garitamski potenciometar za regula211 .

Demodulirani signal Tehnicki je zanimljiv si. i prijemPrvi tranzistor je dva puta iskoristen. Pretpostavimo. Pri tome treba jakost kolektorske stru- vodi se ponovno u predasnji stupanj koji sluzi jos i kao niskofrekventno pojacalo. Ovdje cemo pokazati primjenu tog principa.22 ^F moze se prikljuciti bilo kakvo ni- srednjevalno podrucje. 9-55 ima dva tranzistora TR2 i TRs nije standardali se odlikuje vrlo velikom stabilnoscu. Reprodukcija na zvucnik bila je vrlo cista. Ovaj primjer donosimo vise kao opis mogucnosti danasnje tehnike neso kao preporuku za samogradnju. svakako sagradite taj prijemnik. niskofrekventno Tranzistorsko pojacalo. koje na si. pa kapacitet trimera C* treba odmjeriti tako da povratna veza dovodi do pobudivanja oscilacije tek se pomocu potenciometra od onda kada je je kolektorski napon tranzistora TRi barem 2 do 3 V. Na zavojnici je od- vojak iza 10 do 12 zavoja. npr. Ovakvo dvostruko iskoristenje u refleksnim spojevima postize se redovito na taj nacin da isti tranzistor najprije sluzi kao visokofrekventno pojacalo. Slikovito se kaze da je signal poslije demodulacije »refleksijom« vracen u isto pojacalo koje sluzi za dvije svrhe. Ove diode su spojene kao u ispravljacima za udvostrucenje napona pa je efikasnost takvog demodulatora vrlo dobra.30 v VFP SI. kao sto smo i mi bili. Ona ima oko 90 zavoja izolirane bakrene zice (0. Pojacane visokofrekventne struje odvode se sa kolektora preko kondenzatora Ca na 212 . Ovakav titrajni krug obuhvaca Kod prijema jakih signala lokalne stanice smanjuje se kolektorska struja tranzistora TRi sto dovodi do smanjenja povratne veze i ostvaruje neku vrstu automatske regulacije pojacanja (ARP). Buduci da je Cs preko manjeg dijela zavojnice L spojen s bazom prvog tranzistora taj ce niskofrekventni signal biti pojacan istim ovim tranzistorom TRi. 9-55. da kolektorska struja tranzistora TR2 poraste. Tranzistor skofrekventno pojacalo.3 2 u prvom stupnju da bude mA. kao visokofrekventno pojacalo sa povratnom ve- TRi sluzi najprije no zom (preko &). Njegov maksimalan kapacitet je oko 300 pF.5 mm). Preko kondenzatora od 0. 1 do do 0. 9-55. Zavojnica L namotana je na feritni antenski stap. Bit cete jednako iznenadeni. Kondenzator Ci je promjenljiv. diode Di i Ds. Ako ipak uspijete nabaviti taj britanski integrirani sklop. Stupanj povratne veze regulira 10 kQ. zahvaljujuci primjeni refleksnog principa. Na kondenzatoru Cs javlja se demodulirani niskofrekventni signal. Posebni demodulator je izvan toga stupnja. Tranzistorski refleksni prijemnik za srednje valove ciju glasnoce (5 kQ) i prikljucili paiskofrekventno pojacalo. nik.

smanjit <5e se jakost struje koja tece preko baze tranzistora TRs. sjeca na njihova povratna djelovanja se obrnutim slijedom. Tada se i napon baze tranzistora TRs smanji. Tako ce biti sprijeceno ono povecanje njegove Jcolektorske struje koje smo na pocetku pretpostavili. Ulazni titrajni krug L/C/C nalazi se u kolektorskom strujnom krugu prvog tranzistora TRu Visokofrekventno pojacanje signala je osigurano povratnom vezom. Sekundarno treba oko 85 zavoja zice 0. dok je baza »uzemljena« i za visoku (47 nF) i za nisku frekvenciju (10 nF). i impedancije niskofrekvent- oko 8 Q. Prvi je audionski. nekog fiksnog SI. Pad napona na emiterskom otporniku tranzistora TRs (1 kQ. Kao Ci moze dobro posluziti trimer sa maksimalnim kapacitetom od 25 do 30 pF. »ultra-audion« koji se nekada upotrebljavao u vezi sa elektronskim cijevima. Kondenzator Ci je spojen izmedu kolektora i emitera. sprjecavajuci i takvu promjenu radne tacke. kakav je tzv. Kondenzator C2 koji siuzi za postizavanje »mekane« povrat- mm ne veze. 9-56. Uslijed toga smanji se i njegova kolektorska i emiterska struja. Predviden je jos ni izlaz NF2 za prikljucak visokoslusalica. omskih Tranzistorski prijemnik za sve kratke valove Prijemnik za sve kratke valove do 30 MHz) u kojemu mogu sluziti bilo kakva dva silicijeva planarna tranzistora (N-P-N) shematski je prikazan na si. Kratkovalni prijemnik O-V-l s dva silicijeva tranzistora (BC 107) 213 . ostvarenom pomocu kapacitivnog djelitelja CijC2. (3 a drugi je niskofrekventno pojacalo koje je dovoljno za prijem na slusalice. Buduci da je otpornik koji napaja bazu tranzistora TR2 (33 kQ) prikljucen na emiter tranzistora TRs. opisani utjecaji i zistorsku slusalicu.5 cm2 Primarna.1 mm. Ukoliko bi kolektorska struja tranzistora TRu zbog nekih vanjskih utjecaja trebala da postane manja. On se sastoji od dva stupnja. Tranzistorski audion. ako je potrebno. prikazan na toj shemi.15 da mozemo upotrebiti obicnu minijaturnu tran. moze takoder biti jednak trimerski kondenzator uz dodatak. 9-56. premosten elektrolitskim kondenzatorom od 50 n-F) takoder se smanji. Pri tome transformator T moze biti neki mali izlazni transformator za tranzistorska niskofrekventna pojacala. Ovo osigurava stabilnost radne tacke.2 kQ. Na izlaz koji je oznacen sa NFi mogu se prikljuciti niskoomske slu§alice. kolektorska zavojnica u torn slucaju ima 500 do 700 zavoja lakiranom bakrenom zicom debljine 0. Mozemo ga i sami namotati. ako se posluzimo nekom dogadaju malom transformatorskom jezgrom koja ima presjek barem 0.povecat ce se i pad napona na otporniku od 8.

5 V. Nasuprot tome povecanje kapaciteta Ct umanjuje povratnu vezu.kondenzatora (10 do 50 pF). mozemo je pojacati smanjivanjem vrijednosti toga otpornika. onda ce titrajnom krugu audiona imati samo jedan promjenljivi kondenzator C. kako vidimo. Ako je kolektorska struja preslaba. Zavojnice za kratkovalne prijemnike tipa O-V-l (vidi si. . mm.3 do 5 MQ. izolirana lakom (CuL). Zbog visokog strujnog poja^anja silicijevih planarnih tranzistora tu je.5 mA. treba je smanjiti tako da se u strujnom krugu baze idati kondenzator s maksimalnim kapacitetom od 10 do 30 pF. 9-56) Promjenljivi kondenzatori od 100 i od 15 pF. Ako zelimo da neki uzi opseg frekvencija razvucemo mozemo paralelno s njime do- U mo zemo taj uvjet biti ispunjen uz jakost kolektorske struje tranzistora TRs do 0. Radnu f tacku za niskofrekventno pojacalo odreduje otpornik od 0. Pri tome uz povecanje vrijednosti kapaciteta Ci postaje povratna veza jaca. u neki amaterski opseg). S njim u seriju spojen je otpornik od 10 do 20 kQ. Za regulaciju povratne veze sluzi potencio- nost. U ovom C tranzistora TRs stavi otpornik vece vrijednosti. kao i za SSB-telefoniju. Za prijem telegrafije (CW). Ukoliko kao izvor pogonske energije sluzi dzepna plosnata baterija od 4. slucaju 6e nam veci kondenzator sluziti da frekvenciju audiona dovedemo u blizinu onih frekvencija koje nas posebno interesiraju (npr.22 jxF ili vise) na bazu drugog tranzistora (TRz). Dielovanje povratne veze je redovito vrlo dobro. Zavojnice su namotane na papirnatom valjku promjera 25 2ica je bakrena. tako da povratna veza optimalno funkcionira. Njegov maksimalni kapacitet neka ne bude veci od 50 do 100 pF. Nije potrebna nikakva posebna zavojnica za povratnu vezu. Demodulirani signal se iz kolek- metar (5 do 10 kQ). Kapacitivni razdjelnik C1/C2 treba natmjestiti na najpovoljniju vrijedtj. za otpor slusalica oko 4000 Q. S promjeni jivim kondenzatorom man j eg kapaciteta moci cemo onda lako oirati stanice. Tablica 9-4. kao njihovu medusobnu zamjenu pri i promjeni valnog podrucja koje zelimo primati (vidi tablicu 9-4). Ona se za prijem radiofonije (AM) mora namjestiti tik pred pobudivanje titraja. kao i kod svakog drugog torskog strujnog kruga prvog tranzistora (TRi) odvodi preko konden zatora (0. Sto olaksava namatanje zavojnica. povratnu vezu treba upravo toliko pojacati da audion oscilira. Ako je jakost kolektorske struje veca. u strujnom krugu baze tranzistora TR2. relativno velika vrijednost otpora i treba je odabrati tako da na prikljucenim slu^alicama bude pad napona jednak polovici pogonskog napona. slicnog prijemnika.

ra 1 PotroSak struje za oba tranzisto u ovom prijemniku je manji od mA. stabilni Jace niskofrekventno pojacalo Clapp-ov (Klapov) oscilator. kao i SSB-signale (uz veoma fini prenos za okretanje kondenzatora od 22 pF). da ne bi dolazilo do izoblicenja kod jacih signala. U tu syrse upotrebiti i potenciometar Ps za regulaciju glasnoce. debele 0. ako smo kratkovalnih zavojnica. kako je nacrtano. Prijemnik za opseg terski opseg 3. denzatorom od 22 pF (paralelno v^zani statori kondenzatora 2x11 pFM TOravo se mo2e obuhvatiti cijeli oO-metarski opseg. onda takav prijemnik mo2e posluziti i u «v. Inace su potrebna dva napona. moguce je primati i telegrafiju (CW). a na prikljucak br. Stabilnost mu je dobra za prijem tele- cama Ako se posluzimo dobrom vanjskom antenom. Duzina neka bude barem 20 metara. Tablica 94 daje podatke za motanje SSB-signali mogu se za okretanje promjenljivog kondenzatora predvidjeli neki finiji pogon. Prvi stupanj je zapravo poznati. Prijemnik jednako dobro radi na svim kratkovalnim frek vend jama. pa ce baterija vrlo dugo tra- jati. ali niskofrekventni se signal u takvom slucaju mora dovesti preko kondenzatora (C?) i odvesti (Cioh neka okvirna antena namota na antenski ili ako feritni takoder preko kondenzatora stap (iskusati broj zavoja!!). »lovu na lisicu«. Ovdje je to izbjegnuto. Ako se umjesto zavojnice Ls prikljuci se Lt 4 moze drzati na potencijala nula. Antenu treba kapacitivno spojiti (preko 1 do 5 pF) na »vruci« kraj titrajnog kruga. to treba utvrditi pokusom i angrafije. stora (ili BF 173 (ili BF 273) i oba tranzistora tipa BC 108 BC 107). Kao antena moze posluziti komad zice koji je razapet u sto je moguce vecoj visini. 7 dovesti puni napon za napajanje. uz manje izmjene.5 do 4 MHz moci pocetnik sagraditi prema shemi na si. osobito moze potenciometrom P dovesti na najpovoljniju mjeru. Zavojnica se Lt ima oko 70 zavoja lakirane baiice. Pojacanje ovisi o omjeru otpora Rs/Rr i ovdje je ono vrlo veliko.5 MHz Prijemnik za kratkovalni ama- od 3. Promjenljivim kon- IL741. tj. Prva zelja bit ce povecanje glasnoce. 9-58. dovoljno glasan i bez prevelikog mijesanja pojedinih signala. Kad su vec stecena prva iskustva s tako jednostavnim prijemnikom. preureden za demodulaciju sa promjenljivom povratnom vezom. Samim povecanjem napona za napajanje od 9 V na 12 V ne postize se nista osobito. Sastavni dijelovi moraju biti razmjesteni tako da su svi medusobni spojevi 3to kraci. Ako ga zelimo smanjiti moiemo 215 . 3) tako da se prikljucak br. pri trazenju sicnvene radiostanice. jedan pozitivan i jedan negativan. Preko nje treba nakrene motati zavojnicu Li sa 15 zavoja jednake zice. S dobrim visoko-omskim slusalije prijem ovim jednostavnim prijemnikom ugodno glasan. On moze primati i srednji val ako stavimo zavojnicu L potrebnog induktiviteta. Potreban je veci zahvat. preuzeli od DK3FQ. Shemu smo. sa jezgricom od VF Mjeza. Unatoc svoje jednostavnosti prijemnik je vrlo osjetljiv. Otpornici R4 i Rs raspolovljuju napon napajanja i podi- ako se posluzimo integriranim sklo pom hu mora zu potenciial na neinvertirajuccm ulazu (br. Upotrebljena su samo dva tranzi<5e i tenu prikljuciti tako da prijem bude najbolji.2 mm. 9-57. na tijelu promjera 6 do 7 mm. Osim prijema AM-signala. Da li cemo antenu prikljuciti na Ai f As ili na A3. Ova moze tu zelju zadovoljiti. prijem u sluSalicama ugodne je glasnoce. pojavit ce se zelja za »dot}erivanjem« i »modernizacijom«. prema si. ali i primati.

Visak od 6 prikljucaka kod kucista DIL-14 nije iskoristen. Tranzistorski prijemnik za 80-metarski opseg kao R7 staviti i 1 kQ. s prikljuccima u dva niza). Slusalice opet ostaju iste. strane 9-59 su i pogledi s donje na kucista tranzistora BF 173/BF 167. i D da 216 . prijem ce biti mno- su sva nacrtana na Okruglo. tj.2ji I i70 SI. Ako smo drugi tranzistor sa sheme na si. Pojacanje ce dolazi u razlicitim kucistima.. Na 1 -I" ILl £T C4 In J C8 2.. sklop IL741 opisan poglavlju ove knjige. bas kao i preostala dva u DIL-8 i u DIL-14 (DIL = Dual in Line. metalno kuciste ima osam prikljucaka.. koja si. jos uvijek biti oko 100 puta! Kon~ denzator Cs utjece na reprodukciju smart jujuci pojacanje najvisih frekvencija i sumova. ali sve one sadrze iste brojke »741«. »Modernija« varijanta prijemnika koji je slican onome na Razlika je u tome da se ovdje titrajni krug ugada varikap-diodom je u NF pojacalu integrirani sklop IL74L Vidi tekst st. 9-57.. Ima ga i s drukcijim oznakama. On Integrirani u 5. go je glasniji. Numeracija prikljucaka je oznacena tim redom uz uvjet da se na kuciste gleda s gornje strane. 9-59. 9-57. 9-57 zamijenili niskofrekventnim pojacalom sa IL741.5n CsQo.5. kao i tranzistora BC107/ si. visokoomske.A1 • A2 A3 BF173 BC108 ^fr®! Sji L'tT 470 1 IK ^2K SI. 9-58.

Kondenzatori Ci i C2 su tipa »stirofleks«. Zavojnice su namotane na pr- koji stor.5 MHz).1 V. Integrirano operacijsko pojacalo IL 741 (ili \xA 741 i slicni s brojem 741) dolaze u tri razlicita kudista. (Ispred njega je fiksno ugodeni bandfilter za opseg od 3. poglavlju o SSB-tehnici). I njega treba okretati pomocu nekog finog prenosa.5 do 3. jemnika li prvi stupanj prijemnjka graditi s tranzistorom BF173 ili BF167. potrebno je da taj prednapon na diodi D bude neovisan o naponu _ Tu su dva produkt-detektor (vidi tj. 9-61. pogled s donje strane tranzistora. Oni ima- 217 . (tri 13. u Gradnji oscilatora mora se po* svetiti osobita poznja. Na izlazni titrajni krug VF pojacala (Ls i Le su takoder na jednakoj prstenastoj jezgri) prikljucen je stupanj za mii nije preinake. 9-58 moze imati bilo Hocemo vidimo na si. Potenciometar Pi mijenja zapornl prednapon za varikap-diodu D koja zamjenjuje promjenljivi kondenzator. Taj oscilator radi na prijemnoj frekvenciji tako da se kao rezultat mijesanja direktno demo- ma dulira niskofrekventni signal. a ne obicnim dugmetom. ili cemo se odluciti za neki drugi.8 MHz. Sheje na si. Oni su donekle slicni superheterodinima jer imaju stupanj za mijesanje i oscilator promjenljive frekvencije. Notice za prikljucke numerirane su od 1 do 8 (za metalno ili za DIL-8 kuciste). jesanje. Ps sluzi za regulaciju povratne veze. Antena se prikljucuje koaksijalnim kabelom na prikljucnici A. Numeracija vrijedi ako se gleda na gornju stranu integriranog sklopa. dobar potenciometar sa sigurnim kontaktom. 4(6)* -U 5(9) = ULAZM I I'l. Kranj). elektroda yrste i Izvodi pojedinih nisu isti kod te dvije na to treba pri gradnji pripaziti. Izgled prijemnika /BC108/BC109. Trimer od 25 pF i potenciometar sluze za simetriranje detektora u svrhu potiskivanja nezeljenih signaia.BF167 BF173 BC107 BC108 BC109 JJA741 11-741 4^ *& PRIKUUfiCli Ako je ovaj priblizno plosnate dzepne baterije moze se za stabilizaciju diodnog prednapona upotrebiti Zenerova dioda ZD za napon od 9. biti vrlo KOREKCUA NULE 6(10)= IZLAZ 701)* 4U PRIJEMNICI S DIREKTNOM KONVERZIJOM Raspored prikljucaka za si 9-57 i sL 9-58. od tih ili njima slican tranziTa shema sadrzi i neke vaz- stenaste jezgre od ferita (»Iskra«. potenciometra. pa su titrajni krugovi dovoljno sirokopojasni. ULAZ(-) I'l 3(5)= NE1HVERT. I tu je zapravo iskorisceno samo osam prikljucnica tranzistore u prijemniku prema Prijemnik s direktnom konverzijom za 8(Kmetarsko amatersko valno pocfcrucje sa pet tranzistora U novije vrijeme sve je vise pri- jemnika s direktnom konverzijom. brojke u zagradama se odnose na kucisia DIL-14. 9-59. Tranzistor TRi (BF 167) sluzi kao VF-pojacalo. 1(3)*K0REKCIJANULE 2(4) u o 112 it w I 9 is INVERT. Da bi prijem bio dovoljno staouan. Stanice koje zelimo slusati odabinapajanja. to nema velikog utjecaja na prijem u 80-metarskom opsegu (3.5 u seriji!) V remo potenciometrom Pu To mora m 1234 S/. U popisu prikljucaka. Potenciometrom Pi treba ulazni signal oslabiti na najnuzniju mjeru za dobar i nesmetan prijem. 9-60. Prvi stupanj prijemnika na si.

218 . na izlazu iz oscilatorskog sklopa ukljucen je filter. CW latorove harmonicke frekvencije (osobito druga koja bi mogla prouzrociti demodulaciju nezeljenih signala iz 7-MHz radiofonijskog opsega!). najprije prolaze kroz aktivni filter. ZD. Sto je daljnji doprinos njegovoj stabilnosti. Za glasniju reprodukciju. Da ne bi do produkt-detektora dosle osci- Gotov. On mora resonirati oko 3.65 MHz. demodulirani signal. negativan temperaturni koeficijent. sastavljen Kod NF se prikljufiuju slusalice. ukoliko se zadovoljavamo s njima.NF ^-*[]si SL SL 9-60. On odreduje selektivnost prijemnika. sa TRi i TRs. na zvu6 nik. Shema tranzistorskog kratkovalnog prijemnika sa direktnom kon- verzijom ju mali. pa se postize dobra stabilizacija bez drugih dodataka. Tranzistor TRs ima zadatak da rastereti oscilator. Resonancija mu je siroka pa zadovoljava u citavom opsegu. potrebno je iza aktivnog NF filtera prikljuCiti niskofrekventno pojacalo. redovito ili SSB. Pogonski napon oscilatora stabiliziran je posebnom Zenerovom diodom od C4. Ls i C$.

vim kondenzatorom IW5AXS uspjelo sagraditi prijemnik sa direktnom konverzijom. 9-60. oscilator promjenljive frekvencije i diodni demodulator Direktna konverzija sa integriranim resonira unutar opsega koji zelimo primati sa dvije trecine kapaciteta sklopom TBA-120 Iako je TBA-120 namijenjen za medufxekventno pojacanje i demo dulaciju frekventno modtdiranih signala. Povratnu vezu osigurava zavojnica L%. talijanskom je amateru kondenzatora (50 pF). Ovaj se odreduje tako da taj titrajni krug 219 .SI na 9-61. prva Pogled na pokusnu gradnju prototipa prijemnika prema shemi Tu su samo prva tri tranzistora sa pripadajucim dijelovima za stupnja: VF pojacalo. koje zelimo prima. Ako oscilator ne »proradi« odmah.T ti. Oscilatorski titrajni krug ugada se promjenljikoji ima maksimalni kapacitet 5 do 10 pF. Zavojnica Li omogucuje induktivnu vezu antene (ANT) sa ulaznim titrajnim fcrugom u kojemu je zavojnica L*. 9-62. sa zr ojnicom L*. najvjerojatnije treba medusobno zamijeniti krajeve zavojnice Lz. Njegova je shema na si. Uz paralelni kondenzator od 56 pF (stirofleks!) on mora obuhvatiti opseg frekvencija. Ona ima odvojak kod desetog dijela svog ukupnog broja zavoja. I ona treba samo oko desetog dijela broja zavoja koje ima U. tri st.

Niskofrekventni. zavoja. Autor je za namatanje zavojnica za opseg od 3. Tko nema takve jezgre moze Kvarcov kristal treba odabrati tako da je njegova frekvencija za odabrano medufrekventno podrucje visa ili niza od onog podrucja koje zelimo primati. Li ima 3 zavoja. ili 4. 2elimo li primati druge kratkovalne opsege mozemo ispred takvog prijemnika staviti konvertor koji ce nam bilo koje kratkovalno podrucje transponirati (»prebaciti«) u opseg koji prima nas prijemnik. Veza sa antenom je kapacitiyna (preko C2). Injekcija stize preko zavojnice Li u emiter tranzistora za mije- sanje. demo- dulirani signal dobije se kod NF. najbolje preko koaksijalnog. SI. oklopljenog kabela. V kolektorskom strujnom krugu je visokofrekventna prigusnica VFP. KRATKOVALNI KONVERTORI Vecina prijemnika koje smo do sada opisali bili su za 80-metarski amaterski opseg 3.o+i2V Stabilan kratkovalni konvertor s dva tranzistioira ANT ra si. radio-aparat koji sluzi kao medufrekventno pojacalo promjenljive frekvencije. Tako ce svaki jednostavniji prijemnik postati kratkovalni super. Vidi opts u tekstu SI.8 MHz. vanjskog promjera 12. je zavojnica za vezu s bazom tranzistora za mijesanje TRi. zavojnice motati la s i na valj casta tije- jezgricama u obliku vijka. Primjer tranzistorskog konvertos kvarcovim oscilatorom je na 9-63. zistora. Konvertor s dva N-P-N tranQ = kvarcov kristal u oscilatoru 220 . Za oscilator Lz ima 2 zavoja. Titrajni krug Li/Ci je viso- JL2 kofrekventni ulazni titrajni krug.5 MHz upotrebio prstenaste jezgrice »Amidon«. Integrirani sklop TBA-120 u kratkovalnom prijemniku sa direktnom konverzijom.5 do 3. Na AP prikljucuje se. tipa T50-6. Broj zavoja za La i Li je u torn slucaju najbolje odrediti pouzdanim »dip- Oznacene vrijednosti sastavnih dijelova vrijede za prijem kratkovalnih podrucja uz primjenu silicijevih planarnih tranzistora tipa -metrom«. 9-63. Titrajni krug Ls/Cs mora resonirati na frekvenciju kvarca Q. gdje se prikljucuje neko niskofrekventno pojacalo. Pogonski napon (12 V) mora biti stabiliziran. 9-62. Lt ima 40 zavoja sa odvojkom iza 3.7 mm. Na tome opsegu moze se najlakse sagraditi prijemnik dovoljno velike stabilnosti. a Li 15 zavoja.

tfr . kao medufrekventno pojaca- Konvertor sa simetricnim stupnjem za mijesanje Konvertor na si. s U zajednickom kolektorskom nom krugu ovih tranzistora strujje vi- sokofrekventna prigusnica VFP. mozemo po- SL 9-64. Odabrat cemo tranzistore BF167 ili BF173. Da ne bismo morali praviti odvojke na zavojnicama. U poglavlju o visokofrekventnim oscilatorima moze se naci odgovarajuca shema. Otuda se medufrekventni signal vodi na koaksijalnu prikljucnicu AP i dalje na antenski prikljucak 80-metarskog prijemnika koji ce sluziti lo. Li je antenska zavojnica sa 1/5 do 1/7 broja zavoja kovalnu primati. Cak i BC107 i njemu slicni mogu ovdje sasvim dobro raditi. dok je tranzistor TR3 za pojacanje oscilacija. FET ili MOSFET. Na konvertoru treba samo ugoditi ulazni titrajni krug na maksimum resonancije. Odvojak na L2 neka bude na 1/7 do 1/10 ukupnog broja zavoja koji je najbolje odrediti »dip-metrom«. Zato se odlucujemo za njih. Do bipolarnih tranzistora se ipak moze lakse doci. Razumije se. On sprjecava direktno opterecivanje kristalnog oscilatora. To je prastaro pravilo kojega se je dobro drzati. Spoj izmedu konvertora i toga prijemnika mora biti preko koaksijalnog kabela. Stanice koje slusamo biraju se na prijemniku. 9-64 ima samo jedan titrajni krug. Kvarcov kristal se pobuduje tranzistorom TR4. bipolarni tranzistori imaju nizu ulaznu impedanciju nego.N-P-N. Kratkovalni konvertor sa dvostruko simetricnim mikserom (TRi i TR2) i kvarcovim oscilatorom (TR3 i TRd) 111 A. Za prijem kratkih valova to ne moraju biti neki specijalni tranzistori. On mora resonirati na krat- frekvenciju koju zelimo Promjenljivi kondenzator ulaznog titrajnog kruga (100 pF) neka na zeljenu frekvenciju resonizajedno sa zavojnicom L2 ra sa toliko pikofarada koliko metara ima odgovarajuca duzina vala. stabilnost kristalnog oscilatora je veca! Simetricni stupanj za mijesanje tranzis torima TRi i TR2 bio je vec ranije opisan u ovom poglavlju. Oni su rnalosumni i imaju vrlo dobro pojacanje na tim frekvencijama. npr. Tko ne moze nabaviti odgovarajuci kvarcov kristal. Potenciometar za simetriranje kQ) je u pravilnom polozaju kad se u prikljucenom prijemniku cuju samo signali iz podrucja koje zelimo primati. na L2. To je onaj na ulazu. moze umjesto kristalnog oscilatora s tranzistorom TR* upotrebiti i neki drugi. (1.5 — — Konvertor za potijem frekvencija izmedu 14 i 30 MHz Obicni.

.4.MEDUFREKVENCUA* 15..0MHZ .

glavno je da se na toj frekvenciji ne cuje nikakva statican. Ona je zato manja. Izbor medufrekvencije nije kriOna treba da bude oko 1700 kHz. ah uz cijenu osjetljivosti prijemnika. preko Sto manjeg kapaciteta (1 do 5 induktivna. kapacitete denzatora) (otvaranjem toga kon40-metarski opseg (6.9 Zavojnica Lz i zavojnica La na- 7. U oba slucaja se do bije ista medufrekvencija: 1700 kKz. prema podacima tablice 9-5. no nitko ne moze ocekivati da ce takav mali super moci konkurirati onim »vrhunskim«. do motane su na istom papirnatom valjku. Veza s antenom je kapacitivna. Sa odabranim frekventnim podruCjem za oscilator mozemo primati dva amaterska opsega. prima se 80-metarski pF). Buduci da ovaj titraj- OA2 KV(80i<0m) TRWTR2 = TR3 = TR** « Jf 70 BC 107 ili sliCni o+aj2v M-VHHi -*o- "~™ ^ . uz manje nica.3 do 8 MHz. Medufrekventni signal lator. se vodi odmah u demodu- Kao demodulator na medufrekvenciji upotrebljen je tranzistorski »audion« s povratnom vezom.5 do 4. Izostavljanjem medufrekventnog pojadala rijesili smo se onog dijela u superu koji treba posebno ugaAlO prema podacima. Ako zavojnicu namotamo Medufrekventnog pojadala nema. se Ona regulira potenciometrom P na nacin koji smo vec ranije upoznali. Uz vede kapacitete (tj. je tranzistor TR2. ali moze biti i nesto veca ili nesto manja. Smanjen je i posao i izdatak. skupim i kompliciraui- jim prijemnicima. uz jace zatvoren kondenzator) u ulaznom titrajnom krugu. opseg (3.mah na ulazu prijemnika. medufrekvencija ce biti u pravom podrucju i ne treba je mjeriti. Paralelno sa zavojnicom Lz spojeni su fiksni kondenzatori sto bolje kvalitete. Njegov ulazni titrajni Jcrug ima zavojnicu Ls i promjenljivi kondenzator od 150 pF i moze obuhvatiti opseg od 3.4 MHz). Ni u kojem slucaju ne smije veza s antenom biti precvrsta da se ne bi ulazni titrajni krug priguSio. na odvojak zavojnice L2.0 MHz). ili dati. Selektivnost bi mu opala i mogle bi se pojaviti zrcalne frekvencije i druge nezeljene smetnje.

Zavojnice za kratkovalni super (prema si 9-66) Zavojnice.Tablica 9-5. namotane na valjku promjera 20 mm. Zica CuL .

Na sL 9-67a je slo- 3N 200 (donja strarva} J± 7n X6. je zbog toga u »zlu glasu«. Shema kratkovalnog supera sa MOSFET tranzistorima (drugi dio) 15 Radio priru£nik 225 . dok je MOSFET bio na montazi i ugradnji. Shema kratkovalnog supera sa MOSFET tranzistorima (prvi dio) SI 9-67b. bez trosenja elektricne energije.funkciju vrsi iskljucivo promjenom ticanjem pri prednapona. kod MOSFET-a od kristala izolirana slojem silicijskog oksida (SiOs). Taj je sloj tako tanak da ga lako probiju elektrostatski naboji koji mogu nastati samim do- minijaturnim zenerskim dlodama pa se MOSFET moze upotrebljavati kao i svaki drugi tranzistor. Danas pocetku su mu gejt-elektrode zasticene ugradenim. Kod FET-a je upravljacka elektroda (gejt) srasla sa poluvodickim kristalom. Ugraden je u malo metalno kuciste TO-72 sa cetiri prikljucne zice. Domaci MOSFET 3N200 (»RIZ«) jedan je od najmodernijih tranzistora svoje vrste.2v[]f^ ~[56 ^22 7 1.2K 30 "p7( SL 9-67a. Zato ni FET ni MOSFET tranzistori ne prigusuju titrajne krugove s kojima su u vezi.

s kristalnom plocicom) i spoj sa metalnim kucistem. Normalni pogonski napon za 3N200 je 12 do 15 V.5 kT ) uz pojacanje od najmanje 14 dB.0 2 MHz). tj. Kod nizih frekvencija (150 MHz i manje) mogu se ocekivati pojacanja oko 20 dB i visa. mogu prosiriti mogucnosti.» vima oznaceno sto je s tim zicama u vezi. Slovo D oznacuje pritzv. kao i u oscilatoru. Prijemnik kojemu shemu vidimo na si. utok). 3N211. Mogli bi poi slicni tranzistori. 9-67 vrijedi za 80-metarski opseg (3. te se u mjeriti s najboljim tran- 2 2 MOSFET sluziti Gotovo bi se moglo reci da je 3N200 »predobar« za kratkovalne opsege (HI). upravljacke elektrode). 3N202. jos uvijek odlicnih svojstava: 3N201. Dvostrukim promjenljivim kondenzatorom. Maksimalan napon (vrsni) izmedu D i S ne smije preci 30 V. to a. 3N203. 9-67.8 kT ). Njegov sum kod 500 MHz ne prelazi 4 dB (2. istok) istovremeno. Oznaka S pripada i. ali smije biti i jed- nako toliko negativan. On ne bi smio biti veci od +4 do +5 V. izvor. Odlikuje se veoma malim sumom. 40673 i drugi. Radna tacka za pojacala postize se otpornikom u strujnom krugu surs-elektrode. Tranzistor 3N200 moze se primisve do frekvencija oko 800 MHz. od 1. moze se °d — uz zavojnice L2 citav opseg. ali se promjenom titrajnih krugova u ulaznim stupnjevima. titi Ove obuhvaLs titrajne krugoi — CO 226 . Takav otpornik (120 do 300 Q) osigurava potreban prednapon za Gu o «^ a Na Ga se cesto stavlja pozitivan prednapon.5 "SO £* dB (bolje tome moze zitorima. predstavlja spoj sa o v.5 do 4. supstratom (podlogom. a i b. odvod. Ci i Cs (2x50pF). o kljucak drejn-elektrode (drain. 3 *S «— surs-elektrodi (source. bio je sagraden za prijem kratkovalnih amaterskih opsega. uz sum koji dostize jedva jeniti 2. Gi i Gs pripadaju jednoj i drugoj gejt-elektrodi (vrata. Shema je nacrtana samo za jedan opseg. Shema na si.

mozemo ta dva bandfiltera upotrijebiti bez kvarcovih kristala. ali ne treba biti viSa od 300 mV. Tada izbor medufrekvencije ovisi o frekvenciji filterskih kristala.2 V.. U stupnju za mijesanje je jed- za mijesanje ja£e sumi. Takoder ne smiie biti preniska. dovedu u resonanciju na MHz pomocu Lt i ili bilo kakav N-P-N silicijski tranzistor kojemu je frekvencija T baf rem 100 MHz. Ako se mozadovoljiti s manjom selektivnoscu. 9-69. Oscilator BC108 je nacinjen s tranzistorom (TRs). Ako je injekcija iz oscilatora preslaba. onda stupanj nje. Slican filter je bio objasnjen ranije u ovoj knjizi (si. iako bi zemo MF bro Ijene. 9-30a. Prvi medufrekventni bandfilter je MFu Na njega se nadovezuje kri- stalni filter iza kojega slijedi medu- sokofrekventno pojacalo i njegova upravljacka elektroda Gi direktno je prikljucena na titrajni krug. U prvom medufrekventnom pojacalu upotrebljen je treci MOSFET. uz zatvorene kondenzatore Ci i Cs.4 ve treba medusobno uskladiti tako da se. TRi radi kao vi3. t tto SI. Pogonski napon oscilatora je stabiliziran Zenerovom cama Ls. Razumije se da ulazni (L2C1) i izlazni titrajni frekventni bandfilter MF2 (si.jezgrica u zavojniUz otvorene kondenzatore treba postici resonanciju na 4. Optimalna vrijednost je 100 do 200 mV. Njegova druga upravljacka elektroda. 9-67b). Zavojnicu La treba naciniti tako da oscilator radi na frekvenciji koja je za iznos medufrekvencije visa od opsega koji zelimo primati. promijeniti i frekvencija oscilatora.1 MHz (pomocu trimera od po 30 pF u istim titrajnim krugovima). 9-32b). TR2. O tome izboru opet ovisi opseg frekvencija koje treba obuhvatiti oscilatorom. S kristaL nim filterom postize se bolja selektivnost kakva odgovara za prijem SSB telefonije. G2. sto se tice pojacanja TR4. ali moze biti i BF173 — r^-^^K w- - 22 ^P< « 15 1_ J || * to. (LzCz) moraju biti doodijeljeni a zavojnice oklop- krug nak MOSFET. Prvi MOSFET. diodom na 6. prima VF »injekciju« iz oscilatora za mijesaAmplituda toga VF napona nije previse kriticna. prema si. U prijemniku za vi$e opsega mora se istim valnim preklopnikom 9-68) (si. Vidi tekst 227 15* .

Potrebna selektivnost najlakse se postize savremenim kristalnim filterima. u vezi sa BFO oscilatorom (MFs i TRr). postoji i drugaciji put Oscilator za mijesanje moze biti jedan od ranije opisanih. bolje. Preklopnikom /+// mijenjaju se zavojnice ispred visokofrekventnog pojacala (TRi). On djena mikser sa MOSFET-om TRi. Stavili smo opet MOSFET jer je. Me- dufrekventna zavojnica L4. pripada malom medufrekventnom transformatoru kakvih. npr. Zavojnice L5 i Le mogu opet biti one koje se nalaze u MF filterima za 10. 9-69 pokazuje kako se preklopnicima mogu mijenjati zavojnice u oscilatoru. U drugom. To je MOSFET s dva gejta. moguce na jednostavan nacin postici vrlo dobru ARP. na frekvenciju ce kristali oscilirati. Njemu se pribraja negativan prednapon koji nastaje ispravljanjem signala u GD. Na ulazu ne treba visokofrekventnog pojacala. Taj je prednapon pozitivan. sa kondenzatorom Cs. SI. Izborom takve medufrekvencije prijemnik postaje jednostavniji. »japanskom«. recimo BF167. najbolje BF173 (ili BF273). resonantna frekvencija MOSFET dukt-detektoru. Mozemo se odluciti za opseg od 3. zajedno sa svojim predotpornikom »Demodulator« s do na 3. Da crtez bude pregledniji prikazani su spojevi sa zavojnicarna samo za dva opsega. Dovoljno je staviti samo titrajni krug ili. TRs Pomocni je u prooscilator oscilatorski sklop u kojemu se povratna veza postize pomocu posebne zavojnice. nereguliranom pojacalu moguce je staviti kao TR5 obicniji tranzistor. u kombinaciji sa MOSFET-om u VF pojacalu. nog supera 9-70 je shema kratkoval s medufrekvencijom od NF moze se prikljuciti niskofrek- ventno pojacalo. Za demodulaciju ne koristimo ovaj stupanj nego poseban produkt-detektor sa MOSFET-om. si. tko jos nema vece iskustvo u gradnji takvih prijemnika ne preporucujemo da se odluci odmah na svih pet kratkovalnih opsega. Onome. da se kasnije prosiri na 4 Kratkovalni super s visokom medufrekvencijom (150 kQ) odreduje velicinu predna- pona na elektrodama Gs tranzistora u VF i MF stupnju. ukljucene u strujni krug surs-elektrode tranzistora TRs. dodatkom malog kapaciod 9 MHz pa TR4 moze biti 228 . koji radi preklopnicima mijenjati zavojnice u oscilatorskom i u tdaznim titrajnim krugovima.i tranzistor neke druge vrste. Jednom takvom. Zavojnice izmedu TRi i stupnja za mijesanje (TRs) mijenjanju se preklopnicima 1/7+ +IV). Za pocetak treba graditi samo MF 2 i germanijevom diodom GD bio bi obican. kad ne bi bilo potenciometra za RRP. takoder sasvim zadovoljio. teta. a za prijem ostalih opsega predvidjeti konvertor s kristalnim . To za demodulaciju (BFO) radi sa kristalima Qi i Q2 koji se nabavljaju zajedno s medufrekventnim filterom. U medufrekventnom pojacalu je tranzistor TR2. Slican se oscilator moze naci u tvornickom prijemniku »MINIX MR55A«. oscilatorima. kao na nasoj shemi. Ova].5 ili od 14 MHz.7 MHz. Ako zelimo primiti vise amaterskih opsega. Nacrtan je ujedno se i Mogu u opsegu od luje 5 do 5.7 MHz. 9 MHz. TRg. bandfilter za prijemne frekvencije. BF167 Hi BF267. za 10. ima u mnogim malim radio-prijemnicima. 5. lako se moze dodatkom malog kondenzatora (probati!) sniziti na 9 MHz. Upotrebili smo filter »KVG-XF-9B« koji odgovara za prijem SSB-signala. Dakako. Treba ga samo ugoditi. Kod Na si. — znaci da se na tome mjestu moze upotrebiti i obicniji JFET. ali su oba spojena paralelno. 9-68.5 MHz. moze se sam prijemnik sagraditi samo za 80-metarski opseg. dok su veze sa ostalim zavojnicama samo naznacene.

Ulazne titrajne krugove mofcemo mijenjati preklopnikom. Sklop koji sintezom »sastavlja« Potrebne frekvencije (engl.15 j Kod NF gulaciju prikljucuje se niskofrek- ventno pojacalo koje na svom ulazu mora imati potenciometar za reglasnoce. od grcko- . onako kako je to bilo ostvareno 9-68. Pitanje oscilatora moze se njesiti na savremen nacin pomocu tzv. 2elimo li primati vise opsega. u pnmjeru na sL preklopnicima I^i II.Q1 = XF901 Q2=XF902 SL 9-70. 10m Za jedan amaterski opseg jedva da bi se moglo naci nesto jednostavnije i tako dobro. postici cemo na nacin koji je u blok-shemi prikazan na sh 9-71. Ulazni dio medufrekventni i demodulatorski dio sa BFO-om za amaterski jednostruki super s medufrekvencijama od 9 MHz } bilo koji savremeni silicijev tran- zistor. sinteze. »sinthesizer«.40 20. citaj: sintisajzer. od 80 do 10 metaravalne duzine. Prijem svih amaterskih kratko* valnih podrucja. onda je to sa ovakvim prijemnikom mnogo lakse postici nego nekim drugim koji ima toxhi medufrekvenciju. sastavljanje) moze se naciniti na vise nacina ULAZ 80. ga: »sinthesis« — sinteza.

0 MHz (u najvise upotrebljavanom dijelu 10-metar skog opsega) potrebna se oscilator- MHz) frekvencija (od 19. 9-72) koji tome odgovaraju su prazni! Za prijem 40-metarskog opsega treba nam oscilatorska frekvenciia do 16. VFO mora od 5. Ako je medufrekvencija 9 MHz. sto se postize mijesanjem VFO-a i frekvencije kvarca od 11 MHz.5 MHz. Na prikazana sinteza oscilatorovih frekvencija metodom koja se zove »premix«. Polozaji preklopnika (si. 15-metarski opseg prima se sa oscilatorovom frekvencijom od 12. za prijem frekvencija iz- od 16.0 do 12.0 medu ska 28.0 i 14.5 MHz.5 MHz. mijesanjem frekvencije promjenljivog oscilatora (VFO) sa frekvencijama kristalnog oscilatora. 5. Taj se opseg dobije mijesanjem VFO a i frekvencije kristala od 17. Zato za 80-metarski i 20-metarski opseg ne treba nista drugo.5 MHz.0 dobije mijesanjem frekvencije VFO-a i frekvencije kristala od 143 MHz. Konacno. Sama njegova frekvencija je dovoljna za prijem u opsegu izmedu 3.0 1 .5 do 20.5 i 4.0 raditi unutar opsega do 5. tj. onda se potrebne oscilatorske frekvencije mogu postici upotrebom samo triju kvarcovih kristala za prijem na svim si. ali takoder u opsegu izmedu 14.0 MHz.(vidi i u poglavlju o oscilatorima).5 MHz.5 i 29. 9-72 je amaterskim kratkim valovima.

Kg < o Oh oi tri <ri </j < 3 I 00 231 .<0 o to *a so o > to o & <3 <o c S I ^1 s I ' ft.

radio-amateru nema smisla da putem samograd* nje oponasa specijaliziranu industriju. mnogo mozemo Tko nauciti o radio-tehnici. I zavojnica u oscilatoru se mora mijenjati. nim medufrekventnim na tome mjestu mogu Amaterska samogradnja treba putem. nacrtan samo jedan kristal. napon od 12 V. za prijem telegrafije. Ipak. Za tu smo svrhu oda- SL 232 9-75. cak ni onda ako bi bio u strucnom pogledu takvom pothvatu. (citaj: tesko naciniti ispravljac koji daje 6 i 12 V. Prednji izgled prijemnika tvornicke proizvodnje . odredeni su za rad sa pogonskim naponom od 6 V. HI). prema zelji i potrebi. »preselektor«). kako rade i kakve mogucnosti pruzaju tvornicki proizvedeni radio-uredaji. pogledati kako ih grade u tvornicama.napona. Za to on nema ni materijala. Mi cemo. se to mora sto amateri nazivaju »knobology« uzeti u obzir kod gradnje prijemnika. upoznat sa funkcijom radio-uredaja moci ce ga i pravitnije je i Integrirani SL-641. zbog jednostavnosti sheme. Ima slicnih i za njem prednje strane uredaja 9-75) znanjem koje ne prelazi ono. ni potrebnih mjernih instrumenata. ali to nije nacrtano da slika bude preglednija. Nije i »nobolodzi«. ni opreme. za gornji i za donji bocni po~ jas SSB-signala. Treba poci realisticnijim odabrati takav projekt koji ce mocl bid i zavrsen. sklopovi SU621 pa SL-610. Zatim dolazi bandfilter (sa Ci i C2) koji se ugada na prijemne frekyencije (tzv. ali obicno ih se ugraduje vise. proucavajuci kako su nacinjeni. Niskofrekventna integrirana pojacala najcesce rade sa 12 do 15 V. SL-612. mirno mozemo reci. U BFO-u je takoder. ovisno o opsegu frekvencija koje se zeli primati. na kraju poglavlja o prijemnicima za frekvencije do 30 MHz. »nauka o dugmadi«. »dorastao« Selektivnost je osigurana kristalfilterom. Komunikacijski prijemnici tvornidke piroizvodnje Dana§nji komunikacijski prijemnici vrlo su kompleksno gradeni i. (»Signetics«) potpunije koristitl i Samim gleda(si. I se ugraditi filteri za razlicite selektivnosti (poseban filter za telegrafiju i poseban za SSB ili drugacije). ako je to potrebno. ne zna se mnogo. Razumije se da se na tome mjestu mora staviti valni preklopnik. dva ili tri.

PRUEMNIK »NRD-515«(JRC) o-lekHzU- HIZK MIJESANJE _i_ 70/55 MHz J o- .

smanjiti prije nego li moze stici u prijemnik. Pri tome nema »krivnje« na radiofonijskoj stanici. ako resonira na frekvenciju srednjevalne radio-stanice. kako znamo. zatim od 2. Za ovo postoje dvije mogucnosti. ostalih zanimljivosti koje posjeduje ovaj prijemnik treba spomenuti posebne izlazne prikljucnice za slusalice (SL). jos jedan nisko- Amaterske radio-stanice. detaljnih shema. na bilo koji Od kratkovalni frekventni izlaz (NF) i mogucnost iz prijemnika izvede i medufrekventni signal. smjestene u blizini jakih srednjevalnih radiofonijskih stanica. ali. Uz dugmad za izbor frekvencije su neke oznake. 455 kHz. Ovoj pojavi mogu biti izlozeni i oni prijemnici koji su inace vrlo dobri i skupi. pojacala signal Iza drugog odlazi jednim dijelom u sklop za koji sluzi za MF pojacanje napona i automatsku regulaciju pojacanja (ARP) i za pokretanje pripremanje S-metra. se mijesaju signali na prvoj medufrekvenciji sa oscilatorskom frekvencijom od 70. Druga titrajni f je mogucnost da se serijski krug L2/C2 stavi izmedu an- rektno cita u megahercima. U slucaju resonancije . i na frekvencijama BFO-injekciju oko 455 kHz. Iza toga slijedi pojacalo za drugu Tu i stotinama herca. on ce oslabiti smetajuci signal. kiloher234 jemnika tenske prikljucnice A* i Sasije priZ. nezeljeni »koncert«. prema si. Drugim dijelom signal se vodi u demodulatore. »analognu« skalu i digitalni pokazivad frekcitaj: displei). unakrsne dulacije. 9-77. Ona redovito radi sasvim ispravno. koji se u anteni inducirao djelovanjem srednjevaine stanice. pa se i njima moze operator prijemne sluziti pri odabiranju frekvencije. To je tipican primjer tzv. bilo bi takoder vrlo zane nazalost jiimljivo. Odabrati se mogu cetiri razlicita stupnja selektivnosti. ali to dopusta raspolozivi prostor u ovoj knjizL — — DODATNI UREDAJI ZA POBOLJSANJE PRIJEMA Filter! i valolovke medufrekvenciju. Prije ulaza u selektivne medufrekventne filtere signal prolazi kroz prigusivac impulsnih smetnji (NB. Iako radiofonijska stanica radi na srednjem valu (550 do 1600 kHz). sa propusnim opsegom od 6 kHz (za AM-signale). Iza ovoga slijedi 2.455 MHz) je odmah ispred prvog cima medufrekventnog pojacala. vencije (»display« Ovdje postoji samo digitalni pokazivaC. zajedno sa zeljenim signalom. Ovaj drugi de modulator treba. Ugradeno integrirano niskofrekventno pojacalo osigurava dovoljno glasan prijem jer mu je izlazna snaga oko 1 W. ali to ipak nisu »prave« analogne skale. cesto su izlozene vrlo neugodnim smetnjama.4 kHz (za SSB-signale) i od 600 Hz ili 300 Hz sirine (za prijem telegrafije). posebno za CW. amater koji slusa kratkovalne signale cuje ipak. moze se radna tacka u nekom mo nuti stupnju samog prijemnika pomaku nelinearno podrucje.Filter za prvu medufrekvenciju (70. ako je njezin signal daleko prejak. Tu je demodulator za amplitudno modulirane signale (AM) i demodulator za telegrafske (CW) i SSB-signale. za donji i za gornji bocni pojas (SSB). Mnogi danasnji prijemnici imaju dvije mogucnosti za ocitavanje prijemne frekvencije: obicnu. Titrajni krug Li/Ci stavlja se u antenski dovod i. Predvidena ie i mogucnost prijema dalekopisacem (RTTY). Proucavanje koje su koristene u pojedinim stupnjevima. na kojemu se frekvencija di- da se U takvim slucajevima treba visokofrekventni napon. stupanj za mijesanje. Uslijed toga se onda radiofonijska modu: lacija moze prenijeti signal. »Noise blanker«).0 MHz i dobije se druga medufrekvencija.

9-77. Kod fini osobito jakih smetnja. Tada je potiskivanje srednjevalnih signala vrlo dobro. 9-79. a zadrzava srednjevalne frekvencije Ulazni atenuatori prijemnika srcdnjevalni ce signal otici mimo i nece moci smetati. takoder vrlo dobro propusta sve kratkovalne frekvencije. i St. predajnu antenu. a filter nema utjecaja na prijem kratkih valova. Induktiviteti zavojnica neka budu: Li=Ls=10 (.J&ftfr . Filter je predviden za prikljucak antene koaksijal- SI. ne preblizu limenim stijenama. I jedan i drugi moraju biti oklop. Od filtera do prijemnika (od prikljucnice B) takoder mora biti upotrebljen koaksijalni. Navedene elektricne velicine vrijede za tzv. Tada je bolje upotrebiti neki filter koji ce sprijeciti prolaz svim srednjevalnim frekvencijama od 550 do 1600 kHz. 9-78. Primjeri ukljucivanja tzv.I—T7 prijemnika pf^ff.. prikljucenim na ulaz prijemnika. potpuno zasticenL Ovakve filtere nazivaju i »valolovkama«. si. A Izuzetno mogu postojati takve smetnje od nekoliko srednjevalnih radiofonijskih stanica. ako u neposrednoj bliantene neke radio-stanice. »vatolovke«. kod A). oklopljeni kabel. I zavoj* kondenzatori moraju biti vrlo kvalitetni. Takoder mora biti ugraden u limenu kutijicu. Jednostavniji visokopropus- nim kabelom (npr. Filter za oslabljivanje srednjevalnih signala (500 do 1600 kHz) koji se ukljucuje u koaksijatni antenski dovod ispred prijemnika Visokopropusni filter. SI 9-78. Jedan filter ove vrste je shematski prikazan na si. Zadovoljavajudi se s komadicem zice. Ijeni tako da su titrajni krugovi i syi vodovi izmedu antenskog prikljufcka A i antenske prikljudnice se netko nalazi Ako je osjetljivi prijemnik izlozen uticaju prejakih signala moguce je primjetiti niz poteskoca koje su posljedica »preterecenja«. dok zadrzava i srednjevalne i dugovalne. srednjevalne radiofonijske stanice Lt=L4=33 nice i \iH.if/. Hi filter koji lako propuMa sve kratkovalne. 9-79. U=4. Filter treba potpuno oklopiti. A i B su koaksijalne prikljucnice. Na ulazu (U) i na izla/u (IZ) treba staviti koaksijalnu prikljucnicu. Najbolje je da je svaka u svome pregradenom prostoru. Oni ne smetaju prijemu kratkih valova. Zato mnogi operatori ne koriste za prijem veliku. ali tako da zavojnice Li i L% ne mogu djelovati jedna na drugu. filtera za uklanjanje $metnji od lokalne. moze istovremeno primijeniti oba filtera. oni zapravo smanjuju jakost ulaznih signala uz cijenu relativnog po235 m i. »niskoomske« antenske oklopljene vodove s koaksijalnim kabelima (50 do 75 Q).7 \iH.

Moguce ih je ugraditi u sam prijemnik. Atenuator s cetiri obicna dvopolna preklopnika. Osim toga atenautor mora biti promjenljiv tako da se stupanj atenuacije moze pedanciji prilagoditi prilikama. SL da svi spojevi budu sto kraci. u stupnje- vima po 3 dB 236 . Danas ima i prijemnika fabricki proizvedenih s ugradenim ulaznim atenuatorima rt -J J" i x° > —1 £iz koji uskladuju jakost signala prema osjetljivosti prijemnika na drugaciji nacin nego to cine uobicajeni rucni ili automatski regulatori pojacanja. u stupnjevima po 10 dB. Takav dodatak stan cije i je osobito koriispred onih prijemnika koji osjetljivosti uopce nemaju mogucnosti regulavisokofrekventne SI 9-81.vecanja smetnja i suma. Na si. prilagodena za koaksijalne antenske vodove (50 do takva 75 Q). Ovdje cemo opisati dva atenuatora. Svaki od ovih atenuatora moze se sagraditi kao posebna jedinica koja se stavlja ispred bilo kojeg prijemnika. vidimo na sL 9-82 i 9-83. direktno na preklopnik tako Atenuator za oslabljivanje ulaznih signala do 40 dB. reducirati jakost ulaznih signala na optimalan iznos pomocu posebnog atenuatora. Mnogo je bolje posluziti se najboljom antenom a. koji omogucuje oslabljivanje signala u stupnjevima po 3 dB sve do 33 dB. Svi su otpornici po 100 Q sa opteretivoscu od po 0. Oni su montirani (si. Stavimo li visokofrekventni atenuator ispred nekog velikog. SI 9-82. tora Unutrasnji izgled atenuaprema sL 9-80 kao sto su manji superheterodini ili cak mali prijemnici s povratnom vezom. s preklopnikom za dva strujna kruga i pet polozaja 9-80.5 W 9-81) svaki. Atenuator za oslabljivanje ulaznih signala do 33 dB. te ulaznoj imu prijemnika. 9-80 je primjer atenuatora za najvece slabljenje signala do 40 dB pomocu dvostrukog preklopnika s pet polozaja. kvalitetnog i osjetljivog prijemnika. 2eljeni stupanj atenuacije postize se jednostavnimprebacivanjem jednoga ili vise preklopnika. u slucaju potrebe. Ulazni atenuator treba da bude prilagoden impedanciji same antene i antenskog voda.

9-83. Pritom se B je visi od potencijala u tacki A. onakav kakav je sam po sebi). a drugi s druge strane prvog i posljednjeg preklopnika SL bit ce moguce sluziti i se resonantnom antenom velikom tako u sva- slucaju osigurati vrlo dobar nesmetan prijem uz najpovoljniji odnos signala prema sumu. Atemiator s diodama koji spojiti sa moze automatskom te- kog gulacijom pojacanja (ARP). intrinsic = pravi. Izlaz atenuatora IZ takoder je koaksijalnim kabelora spojen sa antenskom prik- ljucnicom prijemnika. Vanjski pleteni oklop koaksijalnog kabela je s obje strane raspleten i rastavljen u dva dijela. ona ponasa kao promjenljivi otporJ'rj^Njen otpor ovisi o velicini elektricnog polariteta. koji ima vodljivost P-tipa sloja sa vodljivoscu N-tipa. probojni napon) dioda ne vodi elektricnu struju i ponasa se kao kondenzalor (ili Dok nema prednapona Napon napajanja (+12 V) se otpornicima Ri Rs. Ako tranzistora TR. kroz diodti Di i otpornik R3. Otpornici atenuatora (sL 9-82) montirani su direktno na dvopolne prektopnike. ostavi tanak sloj cistog poluvodica. onda se smanjuje i jakost struje koja tece kroz Di. Nacinjene su tako da se izmedu poluvodlcsloja. Tako su diode D2 i Ds izlozene djelovanju ove razlike potencijala koja je za njih zaporna. Ot- ostaju napona. Opis u tekstu atenuatora U prikljucuje se anten- ski koaksijalni kabel. Dh D shema atenuatora 2 i Ds. bez dodataka. Da taj kapacitet bude sto manji i »geometrija« poluvodicke plocice je redovito vrlo nialena. i kom Atemiator s PIN diodama Pod nazivom PIN diode poznate su u elektronici posebne diode koje $e upotrebljavaju kao prekidaci i kao promjenljivi otpornici. Potencijal u tacki Uz napone propusnog dio4a propusta struju. 9-84 je Na 9 Ako si. U nazivu tih dioda slova P-I-N ozna£uju redosiijed kojim se ti slojevi nizu u poluvodicu diode. FIN diodama. na visok napon (+10 do 12 V). i SL se 9-84. je u tacje i baza spojena stalnog kapaciteta (!). Takav sloj se oznacuje slovom / (engl. Na ulaz 237 . dijeli i uz male zaporne prednapone koji ne premaguju Zenerov. preko i&. struja baze tranzistora TR postaje slabija. od kojih je jedan uzemljen s jedne. Diode D2 i Ds »zatvorene«. pa ki A potencijal nizi. Kroz njega tece struja i nastavlja preko visokofrekventne prigusnice VFP2. tranzistor je »otvoren«.

raspored dijelova atenuatora odgovara rasporedu na shemi (si. Takvim prijemnicima se moze mnogo pomoci. Njihov otpor se smanjuje i one sve vise. sve kratkovalne frekvencije od 3. pa je VFPt u toj verziji bila na- cinjena upravo za taj opseg na promjeru od 3 mm!). Promjenljivi kondenzator kojim se odabire zeljeno podrudie je dvostruk. odvode VF napone smanjujuci jakost signala na izlazu atenuatora. a cesto poboljsava i odnos signala prema sumu. ako se ispred njih stavi dodatno visokofrekventno pojacalo. MHz je prijem vec slabiji. Shematski prikaz takvog preselektora vidimo na si. upotrebili smo male. vi238 . Izbor prigusnica (VFPi i VFP?) mora odgovarati opsegu frekven cija koje zelimo obuhvatiti prijemnikom. Atenuator smo konacno ugradili u dvometarski prijemnik. Osjetljivost ce postati znatno bolja. sve do postoji iz same oznake +ARP. Takvo pojacalo popravlja i ulaznu selektivnost.sokofrekventne prigusnice ne moraju imati osobito velike induktivitete. a obuhvaca bez upotrebe valnog preklopnika. Kako se vidi na toj dok se na 21 i 28 MHz gotovo nikad nista ne cuje. On vec na ulazu prijemnika prigusi one najjace signale koji bi mogli dovesti do unakrsnih modulacija u prijemniku. a diode Dt i Ds pocnu voditi. Atenuator jei bez PIN dioda vrlo dobro radio. (45 cm Si 9-85. medutim. Tada se dioda Di zatvori. vidi slid. Prijemnik sa ugradenim atenuatorom bolje »podnosi« jake signale i automatska regulacija pojacanja (ARP) postaje »energicnija« i povecava sigurnost od zrcalnih frekvenciia. Buduci da nismo imali PIN diode. preko d. Ovdje opisani preselektor je vrlo jednostavan i jeftin. sasvim zadoyoljavajuce radio na kratkim valovima.5 i na 7 MHz. Nazivaju ga preselektorom. u sam prijemnik. sve do 146 MHz. Izgted diodnog atenuatora. On ima kapacitet 2 x 480 ili 2 x 500 pF bolja. ugradenog u amaterski prijemnik. pa obuhvacaju cak svih pet amaterskih opsega. visokofrekventne silicijeve diode s malim vlastitim kapacitetima. Kako se vidi vec upravljati isti Ima mnogo prijemnika koji na svojim skalama imaju razlicita kratkovalna podrucja.3 do 33 MHz. Dobar prijem. all takoder u UKV podrucju. Na 9-85. na 3. samo na relativno niskim frekvencijama. 9-86. nije ga tesko sagraditi. Na slici se vidi da smo upotrebili feritne prigusnice koje imaju po 6 rupica u jezgri. Najvazniji sastavni dijetovi oznaceni su kao i na sL 9-84 Visokofrekventno pojacalo i preselektor za sve kratkavalne frekvencije od 33 do 33 MHz por ove diode postaje veci sve dok potencijal u B postane manji od potencijala u A. Takav atenuator s diodama moze se ugraditi si. funkcijom atenuatora moze MHz. Ima ih i takvih koji se nazivaju »komunikacijskim« prijemnicima. sa silicijevim diodama. Ulazni titrajni krug je modifikacija poznatog spoja firme »Collins« koja ga je primjenila u predajnicima. Buduci da diodni atenuator ima nisku impedanciju. s jednom jedinom zavojnicom. 30 14 napon kojim se postize automatska regulacija pojacanja u prijemniku. Atenuator nam je. 9-84).

Pocetni kapaci- . pa ih treba skinuti. kvalitetni kondenzator od 470 do 480 pF. Za potrebno smanjenje maksimalnog kapaciteta dodaje se u seriju sa svakim statorom po je- dan fiksni. 9-S6.x i ^ x^ i-L. l A7D i x 3. Na taj se nacin maksimalni kapacitet smanjuje na oko 240 pF. bez ikakve prepravke. Kratkovalni preselektor za podrucje od do 33 MHz sluzi takav kakav jest.3 S/. ako se nalaze na promjenlji- vom kondenzatoru. Nikakvih paralelnih trimera ne smije biti.

biti mo pi = poja£anje p2= selektivnost p3= povratna veza SI. otpor na P* mozemo seieK> niuiuci filter potivnost smaniiti toUko da prrjem testane dovoljno sirok i za ciometrom lefonije. 9-88. Antena A se spaja na preselekPrikljucnica A' na njegovom iz~ lazu spaja se preko koaksijalnog kabela na antensku prikljucnicu prijemnika. potiskuje nezeljene signale i sumove. U sovjetskom casopisu »RADIO« opisan je prije vise godina niskofrekventni filter u kojemu je upotrebljen samo jedan tranzistor. osobito oslabljuje sumove i sve frekvencije izvan tog najnuznijeg opsega. Radi se o pravom amaterskom rjesenju toga problema. On lefonije. Jednostavan niskofrekvent- slusalice.On odreduje pojatakoder canje. najbolje odmah iza demodulatora. upotrebiti cijelu lo vicu tog namotaj a. a prije ulaza u niskoCrekventno pojacalo. Transformator T je niskofrekventni pobudni (»drajverski«) transformator iz malog tranzistorskog kakvih se lako radio-prijemnika moze naci i u amaterskom »skladistu« otkuda amater povremeno vadi gradili stare dijelove koje treba (HI). Zato niskofrekventni filter koji propusta samo ove frekvencije ze mnogo olaksati radio-prijem teSSB-signala. BC 177 ili tora. ljivi Niskofrekventni tranzistorom filter s jednim BF Visokof rekventna prigusnica VFP je mala prigusnica za kratke valo ve. ako takav preselektor stavljamo ispred prijemnika uz neki predajnik. npr. Ako to nije moguce ili ako nije preporucljivo. mora stupani novratne veze koia a*o pozitivna. ni filter za razlicite primjene. 272 ili bilo koji slicni. Za dobru razumljivost govora dosta je da niske frekvencije obuhvate podrucje izmedu 300 i 3000 Hz. Sekundarna gov namotaj koji ima vise zavoja strana takvog transformatora moze imati i srednji odvojak pa ce biti je ili potrebno pokiisom ustanoviti sta bolje. treba postaviti na maksimalnu glasnocu prijemaTranzistor TRi je bilo koji visokofrekventni FET. filteri niskofrekventni Takvi mogu se i naknadno dodati svakom prijemniku.ono kojim se okrece promjenkondenzator. Shema je na si. Vidi tekst 240 . Ako Smaselektivnost je takoder velika. filter se moze dodati tako da se s^oji na prikljucnicu za regulira Treci potenciometar. Potenciometar P* je je njegov otpor velik. u antimora dodati paralelnom spoju. Ako nema predajnika onda diode ne treba stavljati. P». a izdize telegrafski signal odredene niske frekvencije koji •upravo zelimo primati. Diode cuvaju FET od preterecenja. vazan. Sasmo ga i pokazao je vrlo dobra svojstva. Diode Di i Ds su visokofrekventne silicijeve diode. Njese u ko(i veci omski otpor!) spaja lektorski strujni krug. osobito u prijemnicima tvornicke proizvodnje. Tlh je silicijev P-N-P tranzistor. ali i bez nje je pojacanje dobro. povecava P<. tor. samo po- Ulazni signal »dozira« se poten- NISKOFREKVENTNI FILTERI ZA POVEdANJE SELEKTIVNOSTI Niskofrekventni telegrafije filter za prijem selektivnost prijema. 9-88. Njih se. Nju treba staviti samo onda ako nam je potrebno vece pojacanje na frekvencijama izmedu 20 i 30 MHz. samo onda. To znaci da ce.

Ne pojave li se oscilacije. Potenciometri su »jednom za svagda« ostavljeni u takvim polozajima da je propusni opseg filtera do volj an za prijem SSB-telefonije. OstgQe frekvencije su vise ili manje oslabljene. pojacalo Selektivno niskofrekventno sa bipolarnim tranzisto- rima Napon napajanja mora biliziran. Takav sluzi i za te* Filter! sa RC-mrezama fil- SI 9-90. Zato i vrijedbiti nosti dijelova u RC-filteru moraju drukcije. Ona je sa najvecom amplitudom. Srednja frekvencija je oko 1000 Hz. si. kod YU2BR. Visinu tona. Zelimo li da srednja frekvencija bude jace istaknuta. da Operacijska integrirana poja^ala u aktivnim NF filterima su oba stupnja nacinjena kao emiterska slijedila (»emiter-follower«). mozemo odabrati mijenjanjem kapaciteta kondenzatora u nasem »kolektorskom titrajnom krugu«. nastojati da ta negdje izmedu 800 SL 9-89. ili da se matematicki izrazinao: pojacanje iznosi 1.je dovoljno povecamo. Pojacanja ovdje nema. Sto ih vise stavi"mo u takav niz to ce selektivnost biti kojima se ne mora regulirati povratna veza. potrebje nanizati vi§e takvih filterskih clanova (svaki s dva tranzistora!) jedan za drugim. koji koriste svojstva RC-mreza. Selektivno niskofrekventno pojacalo sa unipolarnim tranzisto- Jednostavniji su za upotrebu ter! rima (FET) da selektivnost bude veca. Treba frekvencija bude i 1000 Hz. Tranzistori TRi i TRs su obicni silicijevi. biti sta- ll jednom od prijemnika je. tj. Ulazni i lazni naponi su jednaki buduci iz- FET-ima. Njihove su impedancije znatno vise. koji se cuje kad se pojave oscilacije. legrafiju. doci do osciUranja na niskoj frekvenciji koja je odredena induktivitetom zavojnice transformatora u kolektorskom strujnom krugu i kapacitetom kondenzatora koji je s njom paralelno spojen (100 nF). 16 Operacijska integrirana pojacala se upotrebljavaju u niskofrekventnim filterima. filter (direktno) povezani preko otpornika Ri i Rs. treba medusobno zamijeniti prikljucne zice na onoj zavojnici koja sluzi za povratnu vezu. Medusobno su galvanski veca. takav filter ugraden odmah iza demodulatora. sto se vidi na slici. kao na sL \ no 9-89. U principu cesto 241 Radio prirucnik . Kondenzatorima je ogranifien opseg niskih frekvencija koje Takav se moze naciniti i sa poja&do propusta. To su »mreze« sastavljene od otpora i kapaciteta. 9-90.

koje se ne mogu lako zaokruziti na postojece. 5).: 2). tivnog NF Da smo dobili neke »egzoticne« vrijednosti za te otpore. R2 = i C = 22 nF. i Da redom: a) se postignu odredene karak- teristike filtera treba ici slijedecim SI. morali bismo.: 800 Hz). kao sto je razlicito pojacanje signala. Ri 1 kQ. standardne vrijednosti. Za gradnju filtera postoje raznolike mogucnosti. 9-91.je takav filter na si. mjenljivom Niskofrekventni filter s profrekvencijom kao prvo treba odabrati pojacanje p (npr. Rs= 100 kQ. sve dok ne postignemo takve vrijednosti otpora koje su blizu vrijednostima koje se mogu nabaviti.: 22 nF). izracunati vrijednosti za otporniRacunom izlazi za Ri=22. uzeti ponesto drukcije vrijednosti za kapacitet C i ponoviti racune.P). Najblize vrijednosti optornika ce biti: Ri~ ke. Q-faktor 5 = 22 kQ. Otpornici neka budu barem 5-postotni. Selektivni niskofrekventni filter s promjenljivim Q-faktorom R R i 2Q coC 2 =942 Q.4 kQ. cizno 800 Hz. Signali se. Za frekvenciju od 800 Hz. all od toga. b) odabrati Q-faktor (npr. Nekad je zgodno da se svojstva filtera mogu mijenjati prema po- 242 . £3=90. 9-92. 100 kQ. razlicit Q-faktor i razlicita srednja frekvencija.6 kQ. R 2 = 1 kQ. ULAZ IZLAZ Principijelna shema selekpojacala sa operacijskim pojacalom (OP. Za prakticnu primjenu ni previse daleko bit ce dobro. se tzv. d) izracunati kruznu frek- venciju: e) co=2jt/. Rs= 91 kQ ili Ovim zaokruzivanjem srednja frekvencija mozda nece biti pre=22 kQ. f) gornje vrijednosti uvrstiti u formule: 1 PtoC G 2 (2Q -P)<*C SL 9-93. uz pojacanje 2. slijevaju jedan u drugi postaju tesko citljivi.: c) odluciti za neku srednju frekvenciju / (npr. opet za slijedeci pokus. osobito kod brze telegrafije. odabrati (za pokus) kapacitet C (npr. Postupak za racunanje je u tekstu SI 9-91. Preveliko pojacanje i velik Q-faktor se obicno izbjegavaju jer onda filter »zvoni«.

On najbolje propusta frekvencije oko 550 Hz. koje bi se Kompletno niskofrekventno pomoglo ugraditi u od tri amaterski prijemnik sa direktnom konverzijom. *tst£*r T * ^ v-n : ± SI 16* -if a NF PRETPOJACaLO IZLAZNO NF POJACALO 9-94. prikazuje si. vec da i za SSB-signale imamo optimalnu selektivnost i u niskofrekventnom pojacalu. poja£a se primljeni signal.trebi. Od njih prva dva formiraju pravi bandfilter. moze potenciometrom P mijenjati srednja frekvencija i tako izdvojiti odredeni signal izmedu drugih signala kojima je frekvencija razlicita ce na izlazu ovakvog niskofrekventnog pojacala moci posluziti i neki drugi integrirani sklop. Prvi stupanj. Prema tome ce do kontakta X dvostrukog preklopnika stici samo frekvencije izmedu 350 i 3500 Hz. mozemo u prijemnik koji gradimo staviti dvojni 9-95. preko kondenzatora od 1 ^F. koje iz smjese zvukova izdvaja frekvenciju od 700 Hz. Tako se kod filtera. Niskofrekventno pojacalo za prijemnike s direktnom konverzijom 243 . se sastoji stupnja. 9-94. Signal te frekvencije stize na drugi kontakt istog preklopnika FL. 9-93 je moze ili Osim toga se znakovi. Razumije se da preklopnik X/Y u njegov drugi polozaj. odlazi na jedan od kontakata preklopnika FL. sklopom — ko filtriran telegrafski li signal. jacalo. 2elimo trirani li da nam ne budu fil- od onog koji primamo. IL 741). shema filtera koji ukljuciti ill iskljucitL se potenciometrom P (200 kQ) lako mijenja Q-faktor a time i selektivnost filtera. si. preko kondenzatora od 5 \jlF. si. Ispred integriranog sklopa TAA-611-C je potenciometar za regulaciju glasnoce. sa kondenzatora od filterski 1 nF signal ide u sklop sa operacijskim pojacalom. propusta frekvencije koje su vece od 350 Hz. filter. On. Istovremeno. samo telegrafski prema si. Ovim preklopnikom mozemo filtrirani ili filtrirani birati signal. Takva visina tona je mnogim telegrafistima vrlo ugodna za primanje. imat cemo optimalnu filtraciju za govorne Prebacimo frekvencije. Tada. sa ISs. Ono. koje dolazi odmah iza demodulatora. ukljucen in- stupanj filtracije. Upotrebljena operacijska pojacala tipa 741. 9-92. 9-95. 4f ^ J2 NR> tr "T m 5bn . dalje odlazi trostruu NF pojacalo tegriranim IS3. U nisko- frekventnom pretpojacalu. Integra Na si. ili ne- — Ovaj je najselektivniji. Drugi stupanj. a iza njega se moze prikljuciti zvucnik. su ukupno tri rani sklop IS opet je neko operacijsko pojacalo (npr. pro* pusta frekvencije koje su manje od 3500 Hz. preko U je i polozaju treci koji je nacrtan na preklopnika X/Y. Od kolektora tranzistora TR se put signala racva. sa integriranim sklopom ISi.

NF CW i SSB signala. Kapacitet ovih kondenzatora ne smije bid manji od 500 nF da filtracija bude dovoljna. Na sekundarnoj strani treba da daje napon od 10 do nom 11 9-96. izabrati sastavne dijelove koliko je moguce tacnijih vrijednosti i paziti da obje Zenerove diode. dioda Da kondenzator Ce. Ako se prekidac Pr zatvori. integrirana Upotrebljena su cetiri operacijska pojacala tipa 741. ZDi i ZDz. 9-95.1 V). Ona moze biti dovoljna obzirom na to da je potrosak struje za i . To je bila sprava koja je omogucavala da se iz smjese razlicitih birati dvostrukim potenciometrom Pi + P2 (2 x 10 kQ). 244 V. ulaz je direktno spojen sa izlazom i uredaj je iskljucen. budu podjednake (za 4. (s dva napona: jedan pozitivan (-1-15 V) i jedan negativan ( 15 V). Dvostruki preklopnik A/B omogucuje nam da odaberemo rejekciju neke frekvencije (npr. Vidi tekst Filter nije tesko sagraditi. savremenu verziju takvog si. Oznake na slici vrijede za pojedi- nacne integrirane sklopove a ne za dvostruke. U ranijim izdanjima ovoga prirucnika bio je takav selektojekt opisan dvije dvostruke triode ECC 83). Ovaj se ispravlja diodama Dt Ds tako da svaka od njih nabija svoj elektrolitski kondenzator: dioda Di kondenzator Cs.IS1 = IS2 = IS3 = .7 ili 5. da potisnemo neki interferentni ton koji nam smeta kod prijema SSB-signala) ili da selekcijom izdignemo neki telegrafski ton koji zelimo ne- smetano cuti. Za pogon ovog ja potrebna su filterskog ureda- niskih frekvencija izabere neka koju trebamo ili da se frekvencija koja nam smeta utisa. Njih mozemo postici na — Radio-amateru DJ6HP dugujefilte- mo ra. Savremena verzija filtera »selektojekt« Frekvencija nroze se u oba slucaja Pod imenom »selektojekt« (citaj kako pise!) bilo je medu amateri- ma poznato pojacalo sa elektron- skim cijevima koje je svoje ime dobilo prema dvije latinske rijeci: setekcija = izabiranje i rejekcija = odbacivanje. Umjesto njih moglo bi se uzeti i dva dvostruka operacijska pojacala. Potenciometar Ps sluzi za mijenjanje selektivnosti i kod rejekcije i kod selekcije. Najjednostavniji je onaj koji je nacrtan. ali njih je teze nabaviti.741 H'S^hi— pojacalo za prijem NFpojafiaUi SI. razlicite nacine. Treba se samo drzati rasporeda na shemi. Transformator T je svojom primarnom straspojen s mrezom izmjenicne struje (220 V).

pr&ma DJ6HP ovapojafrekvenciju i sva cetiri operacijska pojacala vrlo malen.SL 9-96. moze primijeniti i stabilizaciju nije bezuvjetno potrebno. Tko zeli. jer ko nece biti brujanja. Samo Zenerovim diodama u ispravljacu. ali to calo nije osjetljivo na nekom drukcijem od 50 Hz! 245 . »Selektojekt« s integriranim sklopovima.

— — posebno (citaj: Le- valnim duzinama. i C4 1 ^= ! VFP. Rotori su uzemljeni. koji sluzi umjesto zavojmce titrajnog kruga. krace. kao slovo U. Titrajni krugovi za UKV kod kojih je »leherski vod« upo~ trebljen umjesto zavojnice: a) sa galvanskim i b) sa kapacitivnim kratkim spojem na »hladnom« kraju 246 . Na ove posljednje se vec nadovezuje podrucje toplinskih i in fracrvenih zraka. podrucje dijeli se na podrucje meili 10 tarskih valova (30 do 300 do 1 m). »UHF« (Ultra High Frequency) za decimetarske i »SHF« (Super High Frequency) za centimetarske valove. tzv. nacinjen od ko^ debele bakrene zice ili bakre- Osim viji je kratice »UKV« u Jugosla- a) za isto podrucje takoder udoi kratica »UKT« (ultrakratki talasi). U literaturi mogu se naci jos i kratice »VHF« (Very High Frequency) za metarske. ne cijevi. Naziv »ultrakratki valovi« dobili su svi elektromagnetski valovi kojima je duzina vala kraca od 10 metara. : mada Lecherov vod. decimetarskih valova (300 ili 100 do 10 cm). vidimo na si. 10-la. Pre- macena W b) VFP. mogu se u dvometarskom opsegu osim zavojnica naci formirani. savinute u petlju. pa je tako nacinjen titrajni krug u kojemu je djelotvorna vnjednost kapaciteta jednaka polovici kapaciteta pojedinog kondenzatora. Ultrakratkovalno ili. 775). a sedamdeset-centimetarski (432 MHz) i 23-centimetarski opseg (1296 MHz) u UHF podrucje ultrakratkih valova (tablica 26-1. Lecherovi herovi) vodovi. str. Na otvorenom kraju ove petlje je dvostruki promjenljivi kondenzator CijC*.1 ma tome amaterski dvometarski opseg (144 MHz) pripada VHF podrucju. odnosno kojije frekvencija visa od 30 MHz. a staton su u kontaktu sa Lecherovim yo dom.7 MHz) je bas na prelazu od kratkih prema ultrakratkim Dok u 10-metarskom amaterskom opsegu (28 MHz) jos sluze zavojnice u titrajnim krugovima.2 Si 10-1. cendo 3000 timetarskih valova (3000 do 30000 ma UKV MHz MHz 10 MHz ili do 1 cm) i milimetarskih valova (iznad 30000 MHz. kraci od 1 cm).10 UKV PRIJEMNICI NEKIM SPECIFICNOSTIMA UKV TEHNIKE Ultravisoke frekvencije i ultrakratki valovi Titrajni krugovi za ultravisoke frekvencije Radio-amaterski 10-metarski opseg (28 do 29.

. 10-2a.':''. Nazivaju ga jos i »split-stator« kondenzatorom. ". 104b) resonira kod priblizno jednakih geometrijskih dimenzija na dvostruko visu frekvenciju nego cetvrtvalni.'!'. 104b poluvalni resonator. jer mu je stator razdijeljen u dva dijela. .»: ' St. Osim ovoga po znat je i »leptirasti« kondenzator (si. rezonatorom moze biti pomocu odvojka na 247 '$&j. '. U prvom dok se slucaju u drugom na posuda izduzenog moze uzemljiti.Na si. si. Fino ugadanje frekvencije postize se kondenzatorom malog kapaciteta Cu Kod A je naponski »cvor«. kod B. Ovaj se sastoji od dvije metalne sipke.: : :?- - ¥. izoliranim rotorom (R) na keramickoj psovini (K) prikazan je na si. od kojih lijevi ima ugra- dene zupcanike za prenos 1:3. kao i kod jos visih. vala. Cetiri tipicna UKV promjenljiva kondenzatora vidimo na si. Za fino ugadanje frekvencije sluzi promjenljivi kondenzator malog kapaciteta Cs f + Veza s (butterfly) razlicita. moze biti ili na keramickoj ili na metalnoj osovini. On ima maksimalni kapacitet od samo nekoliko pF. 10-3.':. I on ima jedan zajednicki rotor i? za dva statora. sa dva statora (Si i S2) i zajednickim. SA 1Z0L1RANIM ROTOROM SI 10-2.'•?:. Na malo manja od cetvrtine duzine paciteta. koja u svojoj unutrasnjosti ima uzduznu metalnu sipku ili cijev. zamjenjuje razlicitim supljim resonatorima.. lako se dovodi u intenzivnu resonanciju na UKV frekvencijama. . postavljene paralelno jedna uz drugu na medusobnoj udaljenosti od 1 do 3 cm. a kod B je naponski »trbuh« oscilacija. b) tzv.::". 10-lb je malo drugaciji Lecherov vod. 10-3. Zato ih se kod frekvencija decimetarskih valova.':'. ovih su dva dvostruka promjenljiva kondenzatora od po 2x 10 pF ka- prizmaticna metaloblika. koCilindricna ili aksijalni resonatori ili koaksijalni 104a je taa na si. desno gore je »leptirasti« Ispod kondenzator (»butterfly«). kav cetvrtvalni. Dvije vrste specijalnih pro- nijenljivih kondenzatora za UKV: o) sa izoliranim rotorom. rotor je izoliran. Prvome je duzina titrajni krugovi. 10-2b). Kod A s obje strane resonatora su naponski »cvorovi« dok je naponski »trbuh« u sredini. . npr. To su tzv. Kondenzator Cz je specijalni promjenljivi kondenzator za UKV koji ima jedan zajednicki neuzemljeni rotor i dva statora. »teptirasti« Poluvalni resonator (si. Sam rotor Cetiri tipicna promjenljiva kondenzatora za UKV Titrajni krugovi koji su sastavljeni od zavojnice i voda ili od Lecherovog kondenzatora pokazuju kod sve visih frekvencija sve losija svojstva: los Q-faktor i sve manje i sve nespretnije dimenzije. za razliku od kondenzatora d koji je stavljen na drugi kraj Lecherovog voda i koji mora imati kapacitet toliko velik da za radnu frekpredstavlja »visokofrekvenciju ventni kratki spoj« (200 do 2000 pF). »split-stator« kondenzator. Tipicni promjenljivi kondenzator za UKV titrajne krugove. Lijevo gore je tzv.

Plocice. Jednostavnije je posluziti se slicnim titrajnim krugovima. od dobrog izolacijskog materijala. blize njegovom »hladnom ju« (na slici dolje). Cijela unutrasnjost je posrebrena da gubici kod tih vrlo visokih frekvencija (oko 400 MHz. vidimo (t]. kako mogu biti na£injeni Stampam folija titrajni krugovi.paciteti opseg od 432 prepravljeni za amaterski MHz) budu sto manji. Takvi kao titrajni krugovi sluze onda plocici. kasirani »teflon«. M bandfilter. zalemljene izravno na trak kraLi. Metalni »jezicac« P ima ulogu pregrade izmedu ta dva trajna kruga. 10-5. Medusobna veza trajnih krugova L1C1 i tanak sloj) oznacena je slovom B. od kojih su dva naznacena na si. Njih U titi- L2C2 je osi- na gurana slobodnim prostorom To je dovoljno da se ostvari induktivna medusobna veza. 10-6. bakrenom foli(kasiranoj). je Za amatere gradnja ovakvih koaksijalnih resonatora. Ugadaju se promjenljivim kondenzatorima koji se vide gore. Za induktivnu vezu (»Iskra-Kranj«) 248 . na kraju srednjeg voda. medusobnoj induktivnoj vezi pomocu petlje od debele zice. kao sto je npr. Ovdje vidimo dva takva titrajna kruga koji su u = sakriti. 104b). kase) natora UKV unutrasnjoj sipki. oznacena su dva traka Sa Li i koji odgovaraju srednjim vodovima kod koaksijalnih resonatora. 10-6. SL ne Pogled na koaksijalne titray krugove u »profesionalnom« UKV pojacalu (432 MHz) »UHF-04« 10-5. Pogled u unutrasnjost takvih koaksijalnih titrajnih krugova omo- gucuje nam si. Bez alatnih strojeva ne moze se naciniti onako. To odgovara odvojku na zavojnici. ka- U principu. Naziv dolazi od francuskog: cacher (cit. Veza sa ostalim dijelom aparature moze biti nacinjena na vise nacina. Kamnik). Bakrena ugada se na zeljenu frekvenciju malim promjenljivim kondenzatorima Ci i C2. kako to tvornice rade. koji su jednostavno »nastampani« h'izzmszmzzmffimzzsz&sszszzzzzzzzzzzzmzzzM jom oblozenoj Sama plocica na. O na sL 104a. Ima i boljih od ovoga. na si. prekriti. nacinjene od »vitroplasta« su vec znatno bolje. Jedan je pomocu debele zice 2. u pravilu. Ci i C2 su kapaciteti za ugadanje St. Kasirani pertinaks ne dolazi u obzir jer su u njemu gubici kod UKV* -frekvencija vrlo veliki. plocici. ili pomocu posebne petlje P (si. mora biti nacinjena Primjeri koaksijalnih resokoji na cesto sluze umjesto klasicnih titrajnih krugova: a) cetvrtvalni i b) poluvalni resonator. Drugi nacin (na slici desno) je induktivan. Amater ce se redovito plocicama od kasiranog vitropla: ti sta (»Donit«. amatere ali takvi su materijali za (svuda u svijetu!) gotovo nedostizzadovoljini. prekomplicirana. 10-4.

tranzistora. Ovo se ne moze primjetiti na kazaljci kojom. teoretski objasniti znatno nizom radnom temperatu- rom Utjecaj Sumova na prijem UKV termic- hi nemir. Kroz elektronsku cijev teku pojedini elektroni u roJu. I raspodjela elektrona izmedu anode i zastitne mrezice kod pentoda nije konstantna. Moderni tranzistori su. pogledu suma mnogo bolji od elektronskih cijevi. Ovu vrstu suma u elektronskim cijevima cesto izrazavaju po* — — mocu tzv. Titrajni krugovi za koji su »stampani« na plocici od vitroplasta. Pri tome se smatra da prcijelog prijemnika i da se utjecaj ostalih stupnjeva moze zanemariti. kao i petlja Lz. I spojna zica 2. sa termogenom komponentom impedancije u kojoj nastaju. elektrona u anteni i u razlifitim strujnim krugovima prijem- # Nepravilno gibanje. Idealan prijemnik bio bi onaj u kojemu ne bi bilo nikakvih izvora dodatnih sumova. iza Signal je zajedno sa sumomvec da prvog stupnja toliko pojacan vi stupanj najvise doprinosi sumu U elektronskim se cijevima. javlja Sum uslijed nepravilnosti toka elektrona. Ona je jednim svojim krajem zalemljena uz hladni kraj traka L2 i ide uzdu2 njega odredenim dijelom duzine. osim ovoga. tzv. sto takoder dovodi do nepravilnosti do neprestanog nemira anodne i struje. ali se opaza kao voljnog pojacanja sum. nika proizvodi male. pa njihova gustoca nije posvu- predstavlja znacajan dodataK. ekvivalentnog otpora 10-6. mjerimo jaiza dokost anodne struje. nepravilne napone koji se ocituju kao posebna vrsta sumova. Ovi sumovi su neovisni o frekvenciji. a intenzitet im je proporcionalan sa apsolutnom temperaturom. stavljena u strujni krug prve mrezice idealne elektronske cijevi bez suma. Najslabiji signal koji bi se tada mogao primiti bio bi ogranicen samo jos termickim nemirom elektrona u anteni. Kad bismo mogli neki dobar prizajedno sa antenom posta- gum ne ostalih stupnjeva redovito jemnik 249 . proizvela u anodnom strujnom krugu jednak sum kao i odredena realna cijev.da sasvim stalna. u ovdje sluzi zicana »petlja« Lz. za pentode 500 do 5000 Q a za cijevi sa vise mrezica u stupnjevima za mijesanje 10 do 100 kQ. te sa sirinom propusnog pojasa prijemnika. uz ostalo. npr. kasiranoj tankim slo~ Vidi tekst jem bakra. U nekom realnom prijemniku je ova granica odredena iznosoin za koji moze pojacani antenski sum nadjacati ostale sumove u strujnim krugovima prvog stupnja prijemnika. zahvaljujuci znatno^ poboljsanoj tehnologiji proizvodnje. UKV — suma. Vrlo malen §um kod savremenih tranzistora moze se. da onda »ode« udesno na priJdjudnicu koja je nacinjena u obliku »otoka« na bakrenom sloju. To bi bila ona vrijednost otpora (kod sobne temperature) koja bi. nigdje se ne doticu bakrenog sloja. One su zalemljene samo na svojim krajevima. Tranzistori su u pocetku bili izvor znatnih sumova. St. Ekvivalentni otpor suma (R aeq) za triode ima vrijednost obicno izmedu 200 i 500 Q.

.

prenosne prijemnike koji su u ma- primjena vrlo uskih propusnih pojasa. kao i sam nje. signal/sum kod prijema slabih telegrafskih (CW) znakova. izrazenog u belima (dB) u vrijednosti. ka osigurati malen go li vlastiti sum ne- Bolji prijemnici za FM-telefoniju treba da budu selektivniji (20 do 25 kHz) od ovih. kod veza putem refleksije na Mjesecu ili za rad preko meteorskih tragova (MS) i slicno. Pri gradnji UKV prijemnika tre^ ba misliti na cinjenicu da je uvijek vaznije u prvom stupnju prijemni^ UKV mu loj kutijici kombinirani s odgovarajucim malim predajnikom (primopredajnici) mogu posluziti i manje selektivnosti (30 do 50 kHz). Zato treba. za prijem na frekvencijama od 144 MHz i vise. Dijagram za preracunavanje suma prijemnika. jer je to odlucno za odnos sig- 251 . 10-8.= ^==™ = — — — — -— == = = ====== — ==? IllllII liSiiiiiH 10 11 -. 12 13 14 15 'Sum u decibeuma (<jb) S/. dok se jos veca selektivnost trazi za prijem SSB-telefonije (oko 3 kHz). treba smanjiti propusni pojas prijemnika i povecati selektivnost do maksimalne mjere koju samo dopusta stabilnost njegovih oscilatora. izrazene u »kT « i obratno deci* Ako je potrebno da se popravi odnos signal/sum kod prijemnika signala. koji su potrebni za sto bolji odnos. Nije rijetka ni UKV veliko pojacanje signala. npr. Za sasvim male. pazljivo odabranacin gradti tranzistore.

je sam BFW92 BF679 BF680 OZNAKA . Sto blize ulazu prijemnika. a prema tome i za osjetljivost prijemnika za stabe signale. Za ulazni stupanj prijemnika treba uvijek izabrati takay tranzistor koji ima malen vlastiti sum.nala prema sumu. Tranzistori za UKV i diode prijemnike Danas se u prijemnicima za upotrebljavaju UKV samo tranzistori. Njihov izbor ovisi o stupnju prijemnika u kojemu treba tranzistor da radi. to izbor tranzistora kriticniji.

One se od ostalih poluvodickih dioda razlikuju po tome Sto vrlo brzo reagiraju na promjene napona i sto imaju neootdno malen vlastiti kapacitet. Schottky-jeye (Sotki). predstavija prolaz za izmjenicne struje visokih frekvencija. da geometnjske osi zavojnice Li i La budu jedna na drugu okomite. koji ih proizvode u vecim koUCinama. — kao i BF 900. Razumije se da i ovdje radna tacka ovisi i o emiterskom otporniku ter(1 kQ).. vi tranzistori dolaze nim — — Tranzistorsko visokofrekventno pojacalo »sa uzemljenom bazom« prikazano je na si. spominju se tvornice ^Microwave Semiconductor Corporation* i »NEC« (Nippon Electric Co. medu njima. ali i onda uz vrlo visoku cijenu (blizu $ 40.«). 1296 MHz vise uopce ne funkcioniraju kao diode. Diode Di i D2 koje su spojene paralelno sa antenskom zavojnicom 253 .7 kQ i 39 kQ) koji treba prilagoditi upotrebljenom tranzistcn ru (otpornik s tackicom na shemi!). Medu prvima. On ima najmanji sum! Sto se tice tranzistora BF 960 treba znati da je u isto takvom ku<Si§tu valova. diode koje inace vrlo dobro rade na frekvencijama svih kratkih de. ali da ima po- same struje diode — visokofrekventne tak- §umi od BF 961. tranzistor BF 960 u visokofrekventnom pojacalu. Za frekvencije do 800 je BF 900 najbolji medu nji- ma.MHz razlikuju. Ovaj je potreban i za micku stabilizaciju radne tacke. Izlazni titrajni krug je ukljucen direktno u strujni krug kolektora. i vise!). . manje boljSane nesmetano proteku! Na vim frekvencijama se bez pravih »sotkica« ne moze nista uspjesno naciniti. Za sada cemo se zadovoljiti s time da znamo za njih (HI). Dva pritftjera za njihovu upotrebu prikazat demo i u ovom poglavlju. Prema tvornickim podacima moze se ocekivati visokofrekventno pojadanje oko 20 dB uz sum od oko 1 dB na frekvencijama oko 432 MHz ili. ako je prevelik. pocinju pomalo »otkazivaOne na frekvenciji od. Nema ispravljackog ucinpreko vlastitog kapaciteta ka. Do radio-amatera tak- VISOKOFREKVENTNA POJACALA ZA UKV Tranzistorska visokofrekventna pojacala za UKV Tranzistori su danas toliko kvada ih se moze s uspjehom primijeniti u visokofrekventnim politetni jacalima na UKV od njih mogu sluziti cije preko 1000 MHz. 10-10a. Taj kapacitet. jer ti«. Ipak cemo ovdje pokazati primjer uredaja za prijem na i frekvenciji 1926 MHz.M-: bro. ali kako je u pocetku bilo i s drugim tranzistorima s vremenom ce im cijena pasti. npr. diode. dok je radna tacka odredena uobicajenim razdjelnikom (4. Takoder je do- — Osim tranzistora. iz istih razloga. To znaci: ako Li stoji neka L2 lezi ili slicno. Sam emiter je priklju&n na pdvojak zavojnice Li jer je ulazna lmpedancija tranzistora u ovome sklopu vrlo niska. razlicite dio- Medu ovima se isticu tzv. na frekvencijama oko 1296 MHz. Za visokofrekventno »uzemljenje« baze sluzi kondenzator od 1 nF. Neki i za frekven- samo u iznimslucajevima. osobito u stup* njevima za mijesanje. Na frekvencijama do 200 MHz. na visokim frekvencijama UKV podrucja mno go se primjenjuju. jedva da bi se bez vrlo preciznih mjerenja (!) mogla cuti razlika Pritom karakteristike. Osim silicijevih tranzistora u novije se vrijeme pojavljuju osobito malosumni tranzistori koji se izraduju na novoj vrsti poluvodica: galijevom arsenidu (GaAs). pojacanje od 15 dB uz sum koji ne prelazi 3 dB. pa ce i amateri moci s njima eksperimentirati. dobro je postaviti metalnu pregradu koja ce ih odijehti jedan od drugoga. podrucju. kod 800 MHz. Da se sprijeci eventualna povratna veza od izlaznog na ulazni titrajni krug. Kod najvisih frekvencija.

c) sluzi za neutraliza signal VF pojacalo kod kojega se istovremeno. Za sili: cijeve diode napon mora biti veci od 0. jednako jaka kolektorska struja uz isti pogonski napon. Ako je u blizini pri- h l y € jemnika jaci predajnik. kao i emiterski otpornik su isti. I razdjelnik napona na bazu. bolje je da se umjesto germanijevih dioda stave sicilijeve diode malog vlastitog kapaciteta (oko 1 pF). Odvojak za prikljucivanje baze tranzistora na ulazni titrajni krug -ju Li -L I C3— —*-l 4TTfe» ostvaren je kapacitivnim djehteljem predas(10 i 68 pF). suprotnim fazama. BF ISO. utralizirati Kondenzator C n ciju. Shema je nacrtana za tranzistore tipa P-N-P i pokazala se u 254 . 10-10. dovodi na bazu i na emiter tranzistora.6 V da bi elektricna struja mogla proteci. posluziti kondenzator C„. BF 224 i BF 225 (i ekvivalentne) preporucuje se samo sklop b) i to bez neutralizacije Kod treceg primjera visokofrekventnog UKV pojacala se ulazni signal dovodi istovremeno suprotnim fazama na bazu i na emiter tranzistora. kao i u predasnjem primjeru. vec se nalazi tik uz odvojak preko kojega se dovodi elektricna struja iz plus pola izvora od 9 V. 167. npr. 1040b. Zato prisutnost dioda na tome mjestu nema nikakvog utjecaja na prijem UKV signala. ako je prijemnik u blizini nekog predajnika. To mogu. BF 173. On se prikljucuje na onaj kraj zavojnice Is koji nije spojen s kolektorom.2 V. Za tu svrhu moze BF 161. 10-10a. su Primjeri visokofrekventnih pojacala za UKV s tranzistorima: a) pojacalo sa »uzemljenom« bazom. b) pojacalo kod kojega je emitcr uzemljen za visoke frekvencije. Germanijeye diode ne vode ni u propusnom smjeru ako je napon ispod 0. mom ce kod nekih biti potrebno neunutrasnju kapacitivnu povratnu vezu koja postoji u satranzistoru. cime je osigurana ista istosmjerna radna tacka tranzistora. Visokofrekventno pojacalo s tranzistorom kojemu je uzemljen emiter prikazano je na shemi si. za razliku od njeg primjera ovdje je antena prikljucena na odvojak ulazne zayojspojene nice. Zastitne diode Di i Ds preko citave zavojnice Li.La sluze za zastitu tranzistora. biti i normalne visokofrekventne germanijeve diode. kao i za primjer na si. BF 166. osobito onda ako predajnik nije jako snazan. SL cin ali Ima tranzistora koji na ovaj namogu raditi i bez neutralizacije. Rao TR moze se upotrebiti. BF Za BF 200 Hi njima slican tranzistor. tj. ovdje je upotrebljen silicijev I N-P-N tranzistor.

5 mm. Cu/PVC. Duiina zavojnice 9 zavoja. 10-1 lb) negativni pol izvora struje. SI Na si. = 0. promjera 5 mm. pa u pogledu unakrsne modulacije i slicnih smetnji zaostaju za specijalnim tranzistorima koji rade na principu koristenja »efekata polja« (Field-Effect Transistor. U prvom 10-12. Najprije cemo navesti primjere za de na UKV cpm. odvojak kao Ls. npr. U mjestima gdje istovremeno ra- re^ SL 10-11. a u drugome (si. Otpornik od 330 Q osi- Na si. u kojima je jezgrica od visokofrekventnog ili nom podrucju. Limena pregrada dijeli izlazni titrajni krug od ulaznog. Tranzistor mole biti BF 167 ili BF 173 (»RIZ-Zagreb«).slucaju (si. Osim toga i njihova je linearnost losa. lako mnovencija druge UKV gi »bipolarni« tranzistori dobro ra- varijante: a) ako je pozitivni pol izvora struje napajanja uzemljen. oni ipak ne podnose prejake signale. lako dolazi do preterecivanja ulaznih stupnjeva i do unakrsne modulacije. Uz tranzistore (AF 139 ili BF 272) obicno ne treba neutralizacije. 10-12. BF180 i si. Tranzistorsko visokofrek ventno pojacalo za 144 MHz u dvije di ili mnogo amaterskih UKV stanica gdje u blizini amaterskih frek- rade jake komercijalne i stanice. Diode Di i Ds bez mora promijeniti 1 kao vrlo upotrebljiva. 10-13a je VF pojacalo u je gejt-elektroda FET-a uzemljena. Izgled visokofrekventnog tranzistorskog pojacala za 144 MHz. Izgled takvog pojacala prikazuje si. 0=1 za upotrebu tranzistora tipa JFET. osiguravajuei veliko pojacanje i vrlo malen sum. »FET«). Pazljivi like promatrac ce lako uociti bitne razizmedu jednog i drugog sklopa. b) ako je negativni pol uzemljen. Sheme vrijede za malosumne tranZtstore. Razumije se da tu mogu posiuziti i tranzistori tipa N-P-N (npr.). izvora tiP a pol. 10-11 su dvije sheme tran^storskih pojacala za frekvenciju Pa 144 MHz. ali onda se praksi prave UKV polaritet i ^° e za pm ]?* bio uzemljen tranz stor r-N-P negativan ^ . izolirone lice. Metalni oklop samog tranzistora treba spojiti s pregradom koja odijeljuje ulazni titrajni krug od izlaz nog. za amaterski dvometarski opseg. ali gurava prednapon. Ls odvojka. iiz hladni kraj zavojnice L% i Ls U = mm. odnosno BF 244 ili BF 225 (»Ei-Nis«) 255 . Obje sheme vrijede *a silicijeve tranzistore. Li = L = 2 zavoja. BF 161 ili BF 166. na polistirolskim tijelima. Zavojnice su motane lakira posrebrenom bakrenom zimm. kao sto su. tj. kojemu ieljeza iza UKV: U ~ 5 zavoja. BF 261. 10-lla) uzemljen je pozitivni pol. trebat ce za N-P-N tranzistore uzemijiti pozitivni pol i obratno.

.

kao npr. 1046. krug djelovati na izlazni. Tako ne moze ulazni titrajni V pojacanje iznosi oko 13 dB. TRi = TR2 = BF 161. Buduci da se elektronske cijevi vise ne upotrebljavaju za ove svrhe. poznato je pod imenom »kaskoda«. tako da bude plus pot na sasiji. prema si. naciniti tako da zajedno s prikljucenim kapaciteSt. BF 180 Ui BF 200. a uz napon od do 17 dB. Ulazni titrajni krug (sa Lt) spojen je na bazu tranzistora TR2 pomocu BF BF kas~ kodnog pojacala sa N-P-N tranzistorima. i AF 139 Ui BF 272. Uz napon od obje slike. BF 161. I ovdje je neizbjeziva zavojnica za neutralizaciju L2. mnogi se od amatera ne odlucuje ici tim putem. ova zavojnica prolazi kroz limenu pregradu. U zelimo tima resoniraju na sredinu opsega (145 Slicno kaskodno pojacalo je prikazano i na si. Shema dvometarskog kapacitivnog razdjelnika. Pojacanje signala iznosi dakle preko 2 do skoro cijela 3 stupnja amaterske S-skale! 12 sto ovisi V najmanje 15 o izabranom Iako su oba kaskodna spoja dvaju tranzistora vrlo zanimljiva za eksperimentiranje. montiranu izmedu tranzistora. tranzistoru. Zavojnice Li. 10-15. MHz) Kako vidimo na moglo postici ovisno je o velidini rgonskog napona. TRt i TRs su tranzistori tipa N-P-N.Visokofrekventno pojacalo kod kojega su dva tranzistora spojena u seriju. La treba. ovisno o tranzistorima i o tijelima za namatanje. Takva pojacala su bila najprije gradena sa elektronskim cijevima tako da je katoda jedne cijevi bila spojena sa anodom druge. 10-15. 200 ili njima slicni. Tu su upotrebljeni unipolarni tranzistori (FET). u kolektorski strujni krug kojega je smjesten izlazni titrajni krug (sa Ls). TR2 Jp . Uz izmijenjeni polaritet izvora struje napajanja. Zavojnica L 2 koja se nalazi iz- medu jednog opsega koji i sluzi za neutralizaciju i biti ugodena na sredinu drugog tranzistora ona mora onog UKV priiftati. pokuSalo se naciniti kaskodno pojacalo s bipolarnim tranzistorima. npr. 180. Kolektorska struja iz TRt protice i kroz TRt. mogu po~ stuiiti i tranzistori tipa P-N-P.

I .

Protiv njega ne pomaze nikakvo malosumno pojacalo. Odvojak je na 1/5 broja zavoja citave zavojnice. si. Predvidena je upotreba MOSFET-a kao sto su BF 900. kucanski aparati automobili u gusto naseljenom gradskom podrueju proizvode toliko elektricnih smetnja da se formira pravi »gradski visokofrekventni smog«. od io* niziranih slojeva kod potarnog svl jetla (»aurore«) ili od Mjeseca. Signal ostaje ispod »nivoa suma«. Takav izuzetak UKV Specijalna maloSumna pojacala manji sum kako vec znamo.— A70j^ 12 r~ \*\- r\ SZ. tipa P-N-P. kada je moguce otici izvan zone u kojoj postoji taj gradski sum. strojevi. 10-17. Nije tesko. Za one koji zele brze do cilja. Tek onda. Ovaj drugi mole biti ili N-P-N ili P-N-P. 10-17. nog gradskim nacinom zivota. Na ulazu pojacala stavlja se FET. BF 960 ili 3N200. U drugom stupnju je bipolarni tranzistor tipa N-P-N ili. Njihov je sum vrlo malen. Veza stupnjeva je kapacitivna (preko 470 pF). Ovo je osobito vazno za prijemnike koji su namijenjeni za radio-veze refleksijom od meteorskih tragova. U samom gradu takvi su smjestaji veoma rijetki. a pojacanje im je barem 3 S-jedinice (oko 18 dB ili vise). da prvi stupanj u prijemniku sto manje sumi. ali Na si. 2elimo li da nam taj prvi Da bismo postigli sto potrebno je. odrede- me izmedu za obje ove mogucnosti. predstavljaju prave izuzetke. Najrazi treba obaviti sa mnogo paznje. Ni »najmalosumniji« tranzistor nije u stanju da iz tog opceg suma »izvuce« neki signal kojemu je snaga vrlo malena. potrebno visokofrekventnom pojacalu upotrebiti i specijalne tranzistore. ako zelimo. moze stupanj pojaca signal. To su smjestaji (»QTH«) izvan grada. mozda. kako je to vidljivo na shemi mjestu' gdje Njima se cini da je ugadanje neutralizacije tesko. I To " nj | Da i |1s VF pojacalo za dvometarski opseg u kojemu je VET kombimran sa »obicnim« tranzistorom. ali to nema tzv. Njegov veliki ulazni otpor tie prigusuje titrajni krug i zato zavojnica L2 ne treba nikakvog odvojka. i i malosumni predstupnjevi mogu mnogo je samo onda kad smjestaj radio-uredaja na takvom koristiti. 10-18 je shema VF pojacala za dvometarski amaterski opseg. osobito smetnja. Takvi je u biti. ako se amaterska radio-stanica nalazi negdje na vrhu nebodera (solitera) usmjerene antene ako ima dobre ne predugacke koaksijalne antenske vodove. Nacrtane su she- nolikije elektricne instalacije. Zavojnica Ls mora resonirati s kolektorskim kapacitetom tranzistora TRs. »industrijskih« drugih. daleko od svih elektricnih postrojenja i industrijskih pogona. jednostavnije je sagraditi VF pojacalo. 258 . postoji mogucnost da se primjeti znacenje specijalnih VF pojacala.

jednaka FET-a. Mijesanje sa diodom: a) za podrucje metarskih valova (VHF). 10-23 je VF pojacalo za 1296 MHz za shemu je klizni kontakt spoIsto vrijedi. si. na si. Ne samo da su u istom kucistu. jer nismo mogli nabaviti takve tranzistore da sami nesto slicno sagradimo i is- sagradio WA2ZZF. Najbolje je upotrebiti dvostruki FET. odnosno trifilarno. kao i Ts karakteristika. sto je mogarie vise. 10-21b. moraju biti dva. 10-24.— trom kojemu ien sa » i s U «. Na si. U UKV PRIJEMNIKU STUPNJEVI ZA MIJESANJE Stupnjevi za mijesanje u UKV prijemniku bitno se ne razlikuju od stupnjeva za mijesanje koje smo opisali u poglavlju o kratkovalnim prijemnicima. Stupanj za mijesanje s dva FET-a. dakako. 9-27. . JJa&Bio je K2UYH. r Xi Tranzistori P 8000 bili bi vrlo dobza tu svrhu. Cesca je upotreba dioda. VF poja- MF koje je ke su iz casopisa »QST«. si. osobito za mijesanje kod vrlo visokih frekvencija. nima (»torusima«). su sirokopojasnih Namotani su bifilarno. Broj zavoja je nesto manji. 10-25a prikazan je princip mijesanja sa jednom diodom u podrucju metarskih valova. ledan se ne razlikuje od drugogal Transformatori Ti i Ts. Tranzistori TRi i TRz. na toroidnim feritnim prsteslicno onima na Feritni materijal mora odgovarati primjeni kod visih frekvencija. kao sto je npr. 1024. b) za podrucje decimetarskih valova (UHF) minijaturnoj silicijevoj plocici (»cipu«). Takoder se mote upotrebiti dvostruki FET. 10-22. ovisno o UKV-opsegu frekvencija. Za ostalo vidi tekst 261 . na si. izabrani par tranzistora P 8000. £alo sa GaAs-FET-om za 432 MHz. ukoliko bismo iz vede »hrpe« mogli izabrati dva je dnakih svojstava. vec su i na istoj M {kontroUi. Buduci da su oba tranzistora prosla citav proizvodni proces zajedno. TRi i TR2 moraju biti medusobno jednaki npr. njihove su elektricne karakteristike prakticki identicne. SL 10-25. Obje sli «ra ? a) probamo. U 430. Na si. Ovdje cemo dodati jg& nekoliko primjera za UKV. Njihova radna struja neka ne bude mala. kao SL UKV $to je U 430.

L3 < T\ L« <70 432 MHz Izgted UKV pojacala za sa FET-om iz galijevog arsenida (GaAs) •7To 10 1123s JLX»i _l?'JL 2D2 SL 10-21. Na naznaceno sa dva galvanska elementa i potenciomeprednapon koji si. u redovitoj prodaji. Sheme od toga. Ona ne odrea duje prednapon. mogu iz- FET vrsno posluziti kao prijemna visokofrekventna pojacala za decimetarske i centimetarske ultrakratke valove. Primijeniti se moze kao pojacalo do vrlo visokih frekvencija. lako su deklarirani kao pojacala snage (do 1/4 vata!).7 do 6. jos se ne moze nabaviti u trgovinama. 6/1978. VF pojacalo za ultravisoke frekvencije sa GaAs-FET-om: a) za 70-centimetarski opseg (K2UYH): b) 24-centimetarski za opseg (WA2ZZF). 10-21 su iz casopisa »QST«. Sve sto o njemu. ZDi = ZD2 = Zenerove diode za napon 4. SL 10-23. i ZDz.2 V.2 V je dopusteno!) ogranicuju napone napajanja na dozvoljeni maksimum. br. za sada. Visokofrekventno UKV pojacalo za 1296 MHz sa FET-om iz galijevog arsenida (GaAs) na si.SL 10 10-22. nacinjen iz galijevog arsenida (GaAs). je nizi 10-21a je to 260 . za na(od 4. ZD2 odreduje pogonski napon pojacala. znamo potice iz literature. ZDi 5. pon oko V Najnoviji FET. Prednapon za gejt-elektrodu (—U ) odreden je potenciometarski i on je znatno nizi od napona za koji je nacinjena dioda ZDi. Ona treba sprijecitl eventualnu pojavu visih napona koji bi mogli upropastiti vrio osjetljiv Dimenzije tog FET-a su izvanredno male (promjer ispod 3 mm!).7 do 6. pregrada izmedu ulazne i izi Zenerove diode. Za gejt-elektrodu je potreban radni je nacinjen i kao nosac svih dijelova. cak do 12 GHz.6 lazne prikljucnice.

uz vrlo malen sum. jos odgovarajucu snagu: obicno izmedu kljucci i . »nastampani« na kasiranim plocicama. Uz onaj drugi pise vrijednost nize. prikazan je na si. najcesce se danas upotrebljava do frekvencija oko 500 MHz. To se postize iskljucivo Schottky-diodama koje daju zadovoljavajuce rezultate i na frekvencijama od nekoliko GHz. Primjer takvog stupnja za mijesanje koji moze raditi na visim decimetarskim UKV opsezima. i titrajni krugovi drukciji.L osc VFP I ^ n LI M! & '/ //////////> tivitet.. ugraden u maleni metalni oklop. Uz njega je zato napisana visa frekvencija (1296 MHz). Di i Da. "In HW^fi i 1 M 5. kasirani (prevuceVidi tekst podrucju decimetarskih valova. osobito u anglo-americkoj strucnoj literaturi). na izlazu ovog kon- Koaksijalni resonatori. Zavojnica Li sa trimerskim kondenzatorom Ci formira izlazni (medufrekventni) titrajni krug na 144 MHz. Njegova gornja stranica je malo uza od donje. Simetrija u tim mikserima je tako dobra da od bilo kojeg ulaza (»port«). ugradene u metalni oklop. upijaju (apsorbiraju) oscilacije kojih frekvencija iznosi 1152 MHz i 1296 MHz. Amateri ce se cesce susresti sa uredajima kod^ ko : jih su gotovo svi vodovi. Vazno je da ulazni i izlazni pribudu optereceni impedancijom od 50 Q. ukljucivsi i titrajne krugove. Moze se upotrebiti od najnizih frekvencija pa sve do 500 MHz Hi vise. tj. prijemna i frekvencija imale preveliku amplitude odmah iza dioda. oscilatorove frekvencije (1152 MHz). si. Oscilatorova injekcija se dovodi u jedan. Stampana bakrena traka koja je sira ima manji induk- oscilatorova vertora. 10-27. Oni djeluju kao »upojni 1/4 resonatori«. nalaze se dva stampana bakrena traka kojima je duzina i sirina takva da resoniraju na te dvije frekvencije. 10-27. kao sto je onaj na si.. Medufrekvencija se dobije po- Stupanj za mijesanje na kasiranom vitroplastu za frekvencije oko 1296 MHz. sto je vrlo mnogo na tim frekvencijama. Pri mijesanju dolazi samo do umjerenih gubitaka koji iznose priblizno 6 do 7 dB. Oscilator mora davati. (DBM) koji se moze nabaviti gotov. Da ne bi. osim stabilne frekvencije. u principu. ukoliko su mu diode Schottky- prema MFCLAZ balans-mikser SI. One moraju. Opis u tekstu 262 Dvostruki -jevog tipa (»hot-carrier«.15K Razlika izmedu prijemne i oscilatorove frekvencije je 144 MHz. prema bilo kojem drugom. naciniti prema jtlocu diode gdje su 10-25b. i0-2<5. potrebni za prijem. moze se stupanj za mijesanje posi. ski prijemnik moze -£ y< (1296 30 MHz] pa dvometarposluziti kao i dodatak u kojemu su svi ostali stupnjevi. U dioda Di i Ds. 10-26. To je medufrekvencija. imati osobito malen vlastiti kapacitet i malen sum. iz razloga koje smo ranije objasniii. a primani signal u drugi ugao stampanog cetverokuta. Bolje bi bilo upoSZ. Za ovako visoke frekvencije je najbolje upotrebiti gotove DBM. mocu trebiti bakrom ni) teflon. Dvostruki balans-mikser (DBM). 10-25b. dovedeni signal bude oslabljen za 35 do 40 dB. sto im je drugo ime. danas se redovito upotrebljavaju u profesionalnim UKV uredajima.

on ce za prijem telegrafskih i ili 263 . prema si. 10-28. uz ostalo. R2 i Rs). Zato je i za UKV ulaz predvidena upotreba atenuatora (Ri.666 ciju od 404 MHz MHz na prilagodenje je medufrekventni izlaz.. Podaci za gradnju na tablici 104. od 6 dB.10V) A7K 50K. pravilno koristiza mijesanje ne10-28. I ono mora biti malosumno.12V SL 10-28. To znaci da za toliki iznos treba povecati snagu oscilato ra. Za prijem /0-centimetarskog opsega je bolje iza- brati medufrekvenciju od 28 MHz. Potrebno prilagodenje postize se. Onda oscilator mora davati frekven(=3x134. Primjer mijesanja pomocu dvostrukog balans-miksera. 3N200 ili slican). Najosjetljiviji dimenzioniranje dijelova ovisi o iz- boru medufrekvencije. potrebna je oscilatorova frekvenclia od 130 MHz (=2x65 MHz ili 3x X43. najbolje s tranzisto(40673. +10„. Opts u tekstu. Na tablici 10-1 nalaze se. ako zelimo primati dvometarski opseg. On donosi odredene gubitke. to se on vodi najprije u medufrek»post- ventno pretpojacalo. sto je ne- pozeljno. podaci za optimalne vrijednosti takvog atenua* tora. 16 i 300 Q). LC-sklopom (&. C2.. Ako nema od- 4x101 MHz). u -mikser pojacalo«. Kada ulaz signala koji primamo ne bi imao pravilnu prikljucnu impedanciju doslo bi do povecanja gubitaka pri mijesanju. Ako amater u svojoj radio-staiuci ima dobar komunikacijski prijemnik. u tome pogledu preporuka. u pravilu. a za prijem opsega od 432 MHz metiufrekvencija 28 MHz 10 mV. Ukupan je u£inak sa atenuatorom redovito bolji nego li bez njega. Zatzv. ita kojega slijedi medufrekventno pretpojacalo sa MOSFET-om.¥ SUMNI BROJ (kTo) MMESANJE IMF (POST-MIKSER) FOJACaLO 14 li 28MHz T 1 D8 Ft 1 1 L1 Di (8. Podaci o tome su na tablici 10-L Odaberemo li medufrekvenciju od 14 MHz. 1 i proizvodu DBM. ali osigurava dobro prilagodenje (50 Q) na sirokim opsezima prijemnih frekvencija.333 MHz). ovisno o Potrebno je da se dr^imo tvornickih Da bismo mogli ti kakve stupnjeve ka nam posluzi si. govarajuceg mogu biti veci gubici prilagodenja. vrlo slab. Za prijem opsega od 144 MHz preporuduje se medufrekvencija 14 MHz. sto je inace vrlo tesko postici. Oscilatorski Medufrekventni signal na izlazu iz DBM je. buduci da onda i odnos izmedu signala i suma postaje nepovoljniji. Li i d) kojemu rom tipa MOSFET ulaz stalno je opte- njima recen sa 50 Q. Ona prigusuje za —3 dB. Dvostruki balans-mikser (DBM) dobiva visokofrekventnu injekciju iz oscilatora preko otpornicke atenuatorske mreze (300.

Pregled sastavnih dijelova za tnikser sa medufrekventnim pretpojacalom. prema si. 10-28 Oznaka na shemi uredaja: .Tablica 10-1.

kao sto su BF167 ili BF173. pocetnik <5e se najprije zadovoljiti/edno- — — nazovimo ih pocetnicima stavnijom gradnjom. odnosno kod njihovih ekvivalenata BF224 ili BF 225. morali bi se neutralizirati Takvo MF jemnika da ne osciliraju (Ce. si.. Tranzistori koji imaju vece vlastite. koji slijede. MHz. Donji. pomocu stabilne frekvencije kvarcovog oscilatora. kao i malosumni tranzistori tipa JFET i MOSFET. 10-28 neko jednostavnije. treba osobito pa~ ^ ultrakratkovalnim podrucjima vrlo rado upotrebljavati SSB-signala specijalne konvertore. posluziti za konverziju (transpoziciju primanog signala na -O +12V medufrekvenciju pomocu mijesa S/. tranzistori koji vec sami proizvode r>revelik sum. Vidi tekst MHz nja). KonvertOfti za prijem Na sL 10-30 vidimo kako se moze FET neutralizirati na razmjerno jednostavan na£in: otporom od 10 i kapacitetom od 1 nF.Osoilatori za konverziju uitravisokih frekvencija principu moze svaka vrsta osod kojih smo yeci broj opisali u poglavlju o oscilatorima. . nemoguce je naciniti malosumni prijemnik! Zato ziti kratkovalnog prijemnika premalena za dobar prijem UKV-signala na ovaj nacin. Da ne izgubi »hrabrost«. na bilo kojem mjestu. Nekoliko takvih oscilatora ce biti prikazano i u primjerima tunera i konvertora. medufrekventno pretpojacakao sto je bilo ono na si. ukoliko je i mozda graden. uz dimenzioniranje tiodgovarajuce U cilatora. potrebno je izmedu konvertora i KV-prijemnika jetljivost staviti lo. maksimalno 5 do 7 pF). transponira ill mijenja 265 kQ na. Kod medufrekvencija oko 28 ili 14 MHz takva ce neutralizacija biti dovolj- u dvometarskom opsegu Konvertor je uredaj koji. mijesanjem »prebacuje« prijemne frekvencije (npr: 144 do 146 MHz). Ako je os- na da to budu oscilatori koji imaju malen sum! Ranije se nije govonlo o malosumnim oscilatorima.hladni kraj zavojnice Liz treba onda »blokirati« vedim kapacitetom od 50 pF. unutrasnje kapacitete. UKV Unaprijed zelimo naglasiti da pri gradnji takvih oscilatora. 10-29. Unatoc toga. Kondenzator od 10 nF bit ce dobar. Najbolje ce bizapoceti gradnjom sto jednoti stavnijeg konvertora za dvometarski opseg. 1 ' — trajnih krugova i izbor pogodnih tranzistora. za prijem UKV-frekvencija. zistori. koji onda sluzi kao dobro medufrekventno pojacalo. Medufrekventno »post-mik- ser« pojacalo s FET-om. Ma frekvencijama oko 14 ili 28 moze se primijeniti ovakva jednostavnija neutralizacija. uspjeh mora »od prve« biti zadovoljavajuci. kako bi i pocetnik mogao osjetiti car uspjeha. UKV-konvertor stavlja se ispred prijemnika za KV. ukoliko je medufrekvencija oko 28 treba naci nesto za dobar pocetak. Kondenzator Ce otpada. i0-30. ali ako su u osciiatoru. konvertor jednostavnije I DVOMETARSKI KONVERTORI TUNERI Za one radio-amatere koji jos nemaju iskustva u gradnji UKV pri- pretpojacalo vidimo na shemi. ili se u oscilatorima sve vise upotrebIjavaju malosumni bipolarni tran. Kod tranzistora. ne treba neutralizacija.

moze se — njegoi osciliranje bilo pokusati doda- LsCs je iztazni. isti promjer. samo za nuzdu. Za tu svrhu ce biti dovoljan napon od motana I je ona ima i St. za prijem povoljnije. Zavojnica L$ j—(OMF jednakom zicom kao i Li. Ukoliko bi o upotrebljenom kristalu 9 — ovisno pada kvarcovom overtonskom latoru.0 MHz. Tranzistor TRi je MOSFET (40673. Crne povrsine oznacuju bakar.tako da njegov peti overton bude upravo 116. izmedu baze i emitera tranzistora TR2. L1C1 je ulazni titrajni krug. a broj zavoja 5. medufrekOvertonska ventni titrajni krug. usred desetmetarskog opsega ili blizu onih medufrekvencija na koje ce biti transponirani dvometarski signali koji nas najvise zanimaju. Zavojnica Lz mora imati dobru VF jezgricu. medufrekventno podrucje. 3N200 ili 3N201). kao i o promj em tijela za namatanje. Kolektorski titrajni krug L2/C2 mora resonirati na 116 MHz. Iza prvog zavoja treba naciniti odvojak za prikljucak na koaksijalnu antensku prikljucnicu (ANT). Na drugu gejt elektrodu dolazi VF na- pon iz oscilatora. voj »aktivnosti« otezano. frekvencija kvarcovog overtona koji treba biti otisnut na kristalovom kucistu. Najjednostavniji dvometarski konvertor s dva tranzistora. naime. Ukupno ima 4 zavoja. od kasiranog kvalitetnog pertinaksa (»Donit«- -Kamnik) 266 . 10-32. L3/C3 mijenjati) mora resonirati negdje u novo. pro1 mm. Kada se oscilatorov titrajni krug dovede blizu 116 MHz. Zelimo li dvometarski opseg transponirati u desetmetarski (28 do 30 MHz). shematski je prikazan na si. 10-31. Oscilator je jednostavan kvarcov »overtonski« s tranzistorom TR? (BC107A). LtCz priosci- V ili manje. 10-31. postici da oscilator pravilnije radi. ali brusen je lzgled stampane plocice za gradnju dvometarskog konvertora. kristal zaoscilira i onda treba trimer C2 ostaviti u takvom polozaju da te oscilacije budu stabilne da se pobuduju odmah. Kristal Q ima osnovnu frekvenciju koja je priblizno pet puta niza. prema si 10-31. svaki puta kad spojimo konvertor sa izvorom pogonske elektricne energije.8 do bakrenom zicom. Takav konvertor. Uz pouzdan dip-metar (vidi str. Na njegov prvi gejt dovodi se ulazni UKV sigdirektno sa ulaznog titrajnog kruga Li/Cu Zavojnica Li motana nal. potrebna je oscilatorova frekvencija od 116 MHz. mjera 0. Izlazni medufrek ventni titrajni convertere = krug. Broj zavoja ovisi o dimenzijama jezgrice. Ptocica neka bude od jeanostrano kasiranog vitroplasta ili. frekvencija kristala treba biti 116 MHz (latinski: vanjem kondenzatora malog kapaciteta (5 do 50 pF). Promjer same zavojnice je 6 mm. St. u kojemu su upotrebljena samo dva tranzistora. To je. 687) nije te§ko naciniti Ls tako da sa Cs (od 39 pF) je lakiranom.

Osjetljivost konvertora nije »vrhunska«. sto moze omoguciti da u pnjemno likama podrucje »upadnu« i nezetjem signali Poznato je da svaki oscilator osim one frekvencije koju trebamo : kojom raspolazemo za pnjem — — 267 . jer je takvome talisna temJ* T peratura dovoljno niska. Buduci da je konvertor nacinjen na najjednostavniji nacin. »cin«) za lemljenje neka bude sa 60% kositra i 40% olova. nece biti tesko. vjerojatno je da je sve u redu. Kod TRi treba paziti na pravilan raspored prikljucaka. je sve drugo postavljeno na odredena mjesta i uredno zalemljeno. u sva~ se kon kom slucaju. Zato lemilo mora bid vruce (!) a lemljenje kratkotrajno. MF prikljucak medufrekventnog poj acuta ili 10-metarskog prijemnika koji vrsi ulogu »baznog« prijemnika. 10-32 je izgled bakrenih vodova na »stampanoj plocici«. Na ma Kad onoj strani plocice. Konacno cemo prikljuciti napon napajanja od 9 V.Kositar (kalaj. na prikljucak »ANT«. Ako potrosak struje nije veci od nekih 8 do 10 mA. pogotovu ako smo prije prikljucivanja sve spojeve pazljivo pregledali i ako smo pazili da izvor struje spojimo sa ispravnim polaritetom. Koje cemo dvometarske radiostanice moci primiti. 10-33. kao posljednje stavljaju se tranzistori. ni kristal. vertora sto je moguce na si. tor da se njime moze primaU ona vrsta signala koju zelimo slusati. ugada* njem ulaznog i medufrekventnog — — ne. ovisno o tome da ili li nam je kristal u vecem kucistu. ANT je prikljucak antene. titrajnog kruga. ovisi o anient s mora imati takav demodula- tome pomaze mali metalni izdanak u dnu kucista. 10-33. gdje nebakra. ali preko miliza prvi momenat ampermetra. oznacene slovi- ma »MF« kabel i spojit pomocu koaksijalni njega cemo ovaj cemo ? o -trRaspored sastaynih dijelova konvertora na plocici. Mora biti nacinjena iz vitroplasta koji ima bakrenu foliju samo sa jedne strazije konvertor prikljuciti na neki desetmetarski prijemnik ili na kratkovalni prijemnik koji ima i taj valni opseg. ispustena je filtracija oscilatorove frekvenu odredemm pncije. Ni tranzistore. Iskoristavaju se. 10-33. Antenu cemo takoder prikljuciti koaksijalnim kabelom. resonira na odabranu medufrekvenciju. Razumije se da prikljuceni desetmetarski prijemnik. s takvim primati vertorom mogu vrlo dobro UKV-repehtora. samo dvije od njih. koji nam vrsi ulogu medufrekventnog pojacala. ah takoder o osjetljivosti prikljucenog desetmetarskog prijemnika. daka ko. Da se posao oko izgradnje konvise olaksa. u manjem dvometarskog opsega. Ali. prema rasporedu na si. Dimensu joj 60 X 80 mm. Na prikljucnice. najblizeg signali kao i svi signali lokalnih 1 ne predalekih amaterskih UKV stanica. Opis ugadanja u tekstu St. stavljaju se sastavni di- jelovi. kako je nacrtano na si. Slijedeci korak je ugadanje oscilatora. da se ne pregriju i ne ostete. prema sL 10-32. I TR2 se postavi onako. ne vaIja dugo lemiti. On se mora okrenuti onako. kako je odredeno polozajem koji se takoder vidi na istoj slicL U Na plocici su tri rupice za kvarcov kristal. Kada on ispravno oscilira na 116 MHz (dobro je kontrolirati dip-metrom!). postici pnjem jacih stanica sa dvometarskog opsega.

ne. Ako ona s do Frekvencija brujanja odgovara frekvenciji mreze izmjenicne struje. MHz - MHz ventno signale. pojacalo za dvometarske Za uklanjanje nezeljenih signala mora se i oscilatorska frekvencija posebno filtrirati. jos i visokofrek- = 28.75 MHz. Na vrijednost medufrekvencije istu transformiraju se iz dvometarskog opsega signali kojima je frekvencija 144. Mijesanjem ovih tome ju — nostavan konvertor bar. na 28. uz ostalo. na Sljemenu kod Zagreba!) njegov ce izvanredno jak signal moci da prodre do tranzistora TRi jer se ispred ovoga ne nalazi visokofrekventno pojacalo. proizvoditi i njezine vise harmonicTako se i u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TR2 osim frekvencije od 116 MHz. moze doci do mogucuje prijem ove frekvencije. javlja i njena druga harmonicna frekvencija: 232 MHz. Konacni rezultat je taj da ovo brujanje koje se cuje bas »usred banda« onc- voljnom amplitudom dode u stupanj za mijesanje.667 MHz za konverziju signala u desetmetarsko podrucje sa 144 na 28 MHz. To znaci da ce se na prvoj medufrekvenciji.75 MHz. Inace je prijem UKV staza tako jednica vrlo stabilan i vrlo neugodnih smetnji. pojaviti snazno brujanje koje potjece od impulsa za sinhronizaciju slike. kanalu. — - sasvim doi Za vecu osjetljivost bolju st> dviju 232 frekvencija 203. Dvometarski konvertor s tranzistorima tipa P-N-P i kvarcovim kristalom od 38. Po je najlakse prepoznati! Ipak. 10-34.75 MHz. kad nema televizijskog programa. To je nacinjeno u slijedecem primjeru. ispred stupnja za mijesanje.25 dobije se: lektivnost potrebno je. Ako je televizijski odasiljac vrlo blizu (npr. to je samo na tome jedinom mjestu. au mjestu gdje radi takav prijemni konvertor postoji televizijska radio-stanica koja prema tome emitira na 9. Dakako.25 MHz. Svi tranzistori mogu bid BF272 SI 268 . Frekvencija nosioca slike na devetom kanaiu iznosi 203. nema ni ove smetnje.

konvertor s tri predviden je za rad s tranzistorima tipa P-N-P. Oni mogu doci u sva tri stupnja ovog konvertora. Oscilacije ove frekvencije. Rohde. Sva tri tranzistora mogu biti i BF272 koji su takoder tipa P-N-P Pogled na gotovi konvertor nam omogucuje si. dok su signali normalne amplitude. Dvometarski napon i ne provodi struju. iduci prema gore je najprije tranzistor AF 139 i dalje obje zavojnice dvometarskog bandfiltera. silicijevi tranzistori sa oznakom BF272 koii su nacinjeni tako da budu direktna zamjena za navedene germanijeve tranzistore. a desno od njega dvije zavojnice izlaznog. do njih tranzistor AF 180 za mijesanje. Sa zavojnicom u kolektor- skom strujnom krugu prvog tranzistora. spojena je baza tranzistora TR2. Kod vrlo 10-34. 10-35. odyode i Ls i tek onda. s biti male malenim Ls. Sam tranzistor TRs.667 MHz.667x3 = 116). 10-34. meduf rekventnog bandfiltera (28 do 30 MHz).667 MHz). U. sa tranzistorima AF139 i dva AF180. Iza tranzistor se vidi drugi njega 269 ML- . Lijevo. preko 3 na bazu tranzistora za mijesanie (TR2).2 kQ i kondenzator od 470 pF). oba otpornika od 2. kao sto su AF139. Istovremeno proizvodi frekvenciju od potrebnih 116 MHz. To je prva medufrekven- pacitetom. ako takav konvertor sluzi u vezi s nekim pre- jakih signala ova dioda djeluje kao ispravljac kojim se postize promjena radne tacke i smanjenje pojacania u visokofrekventnom stupnju. Ulazni titrajni krug ima kapacitivni razdjelnik (10+33 + 39 pF) ko^ jim je postignuto dobro prilagoctenje na prvi tranzistor. Diode Di i D2 se stavljaju kao zastita od prevelikih visokofrekventnih napona samo onda. je u induktivnoj vezi zavojnica Li. utrostrucujuci oscilatorsku frekvenciju. zaporni pred- U lazi konverzionom oscilatoru nase kvarcov overtonski kristal za frekvenciju od 38. Ona. Dz. D2. St. si. La s kondenzatodvometarski bandfilter s kapacitivnom Zavojnice Ls 10 i pF sacinjavaju preko kondenzatora od samo Ls. U njegovom kolek- torskom strujnom krugu 30 je medu- dajnikom. To mogu biti germanijevi tranzisto ri starijeg tipa. oscilira na toj frekvenciji kvarca. sluzi za jos jednu vrstu zastite tranzistora od prevelikih opterecenja jakim signalima. najprije se filtriraiu bandfilterom sa Li pF.3 nF. Bolji su moderniji. Ulazna zavojnica je lijevo dolje. Na taj nacin dioda Dz poiuaze zastitno djelovanje onih dioda koje se nalaze na samom ulazu konvertora. dobivene utrostrucivanjem (38. AF180 ili njima slicni. sudjelovanjem titrajnog kruga sa zavojnicom Le. !cija. Diode moraju silicijeve. rima od po spregom. prema ideji koju je objavio U. tranzistora. frekventni bandfilter koji moze propustiti citavo podrucje od 28 do vlastitim ka- MHz. Dioda Dz ima. L. moze se kompletna diodna zastita ispustita (Di. Ako u neposrednoj blizini nema nikakvog predajnika. koji se jos mogu pronaci kod radio-amatera. sagrade- nog prema shemi na si. Ovakva filtracija se pokazala kao vrlo korisna za uktanjanje vtsih harmonickih frekvencija koje se stvaraju u tranzistoru TRs. U sredini slike dolje je kvarcov kristal (38. Na odvojak zavojnice preko 3. 1 pF. TRu On radi kao visokofrekventno pojacalo. Izgled konvertora. 10-35.

ulaz 1)6

ili

130

MHz

-o412V

3N200
SI
10-36.

3N200
sa dva MuSFET-a.

Shema dvometarskog konvertora
lator

Kao

osci-

mole

posluiiti sklop

prema

si.

10-37

AF180 koji pripada oscilatoru. Desno od kristala je zavojnica Le,

gejt (Gi) tranzistora TRi prikljucen je na treci zavoj, dok citava zavoj-

dok se

Lt

i

Lb vide povise nje. Ni-

kakvih pregrada

nema

i

nijedna za-

vojnica nije oklopljena. Ispred 10-metarskog prijemmka koji je imao osjetljivost od 1 mikrovolt za odnos signal/sum od 10 dB ovaj konvertor je pokazao dobre
rezultate. Svaku dvometarsku stanicu koju se moglo cuti s bilo kojim drugim prijemnikom, primalo se i

zavoja s promjesa jezgricom za Ugadanje. Korisno je takoder do^ dati one dvije silicijeve diode Di i
nica

ima ukupno
6

rom oko
D2,
s

mm

5
i

prema si. 10-34, ako ovaj kon: vertor zelimo upotrebljavati u vezi
nekim

UKV

predajnikom.

i

Titrajni krug sa zavojnicom Lt titrajni krug sa zavojnicom L&

njime vrlo dobro. Za pokus smo u istom konvertoru jednostavno zamijenili germas

+9.. .12 V

nijeve tranzistore tranzistora tipa BF272 (»RIZ«). U radu konvertora nije bilo nikakve razlike. On je cak i nesto bolje radio kad smo pogonski napon od 9 povecali na 12 V. Ako se zamijeni polaritet lzvora struje tako da plus pol bude uzemIjen, moze se na isti nacin sagraditi konvertor sa silicijevim N-P-N tranzistorima (BF266). nVT ^ rtrt MOSFET tranziston 3N200, l njemu slicni, mogu se uspjesno primijeniti pri gradnji dvometarskih Takav konvertor je konvertora.
tri
.

sa

silicijeva

f(6!}*
SL
zistor

.t

10-37. Oscilator s dva tranzistora za konvertor prema si. 10-36. Tran-

shematski prikazan na si. 10-36. Tu ulazie nacrtano visokofrekventno no pojacalo i stupanj za mijesanje. Ulazni titrajni krug (sa Li) spa-

skoj

moze
ill

TRi je oscilator na overton frekvenciji kristala Q. Ona bid Hi 38,666 (38,667)

MHz

43,333

MHz, ovisno o tome koju

izlaznu

odvojku iza ja se sa antenom na prvog zavoja. Da bi se postigla ne: prvi sto bolja ulazna selektivnost
270

frekvenciju zelimo postici utrostrucivanjem u drugom stupnju, sa tranzistorom TR2. Opis u
tekstu

cine dvometarski bandfilter, ukljucen izmedu visokofrekventnog po jacala i stupnja za mijesanje. Ove su zavojnice jednako nacinjene kao zavojnica Lu Drejn (D) prvog i tranzistora spojen je na cetvrti zavoj zavojnice Ls, dok je zavojnica Ls spojena na Gi drugog tranzistora na svom gornjem (»vrucem«)

u tome pogledu je osobito kriticna. Treba naci takav njen polozaj, kada odnos signal/sum bude najpovoljniji. Obzirom na svojstva upotrebljenih tranzistora moze se
antena,
ocekivati da ce sum biti negdje izmedu 2 i 2,5 dB. Unakrsna modulacija se redovito ne zamjecuje. Da tako ostane ne treba dodavati jos jedno VF pojacanje. Iako bi se uz ovaj konvertor moglo upotrebiti nekoliko razlicitih oscilatora, dat cemo na si. 10-37 shemu oscilatora koji je kod nas nebrojeno puta upotrebljavan i koji
je

kraju.

U
pije

MOSFET
smo

visokofrekventnom pojacalu potrebna neutralizacija jer

radi veoma stabilno, ako se pri gradnji, stavljanjem po-

godne pregrade, pobrinuli da izlazni titrajni krug ne moze djelovati na ulazni.
Drugi gejt (G2)

dobro sluzio

svrsi.

MOSFET

tranzi-

stora TRs ima malen pozitivan prednapon i, preko kondenzatora od 5 pF, prima »injekciju« iz oscilatora

Tranzistor TRi radi u overton* skom oscilatoru s kvarcovim kri-

Ovisno o frekvenciji oscimedufrekvencije niza od prijemnih frekvencija, moramo odabrati medufrekventni titrajni krug (sa Ia). Taj titrajni krug mora resonirati u sredini desetmetarskog opsega (na 29 MHz) ako je oscilatorova frek(si.

10-37).

latora, koja je za iznos

stalom od 38,666 (ili 43,333) MHz. Zavojnica Li s kondenzatorima Ci i Ca pripada titrajnom krugu na toj
frekvenciji.

S ovim titrajnim krugom je u kapacitivnoj vezi slijedeci tranziutrokolektorskom strujnom krugu je prvi titrajni krug izlaznog bandfiltera. Bandfilter ima dvije zavojnitrimerce, L2 i Ls, koje su obje
stor, TjRs.

On ima zadacu da

struci frekvenciju.

U njegovom

vencija 116 MHz, ili oko 14,25 MHz ako je ta frekvencija 130 MHz. Resonancija mora biti siroka pa ce

mozda

biti

potrebno da se paralel-

no sa zavojnicom L* stavi prigusni otpornik. Ovaj neka ne bude premalenog otpora. Titrajni krug mora biti samo toliko prigusen da razlike u resonanciji na pocetku i na
zavrsetku odredenog medufrekventnog opsega ne budu prevelike, po mogucnosti da ostanu u granicama

skim kondenzatorima od po 12 pF ugodene na 116 ili na 130 MHz.
i

Izbor kvarca
ovisi

izlazne frekvencije

o tome kakvu smo medufrekvenciju izabrali, u opsegu od 28 ili od 14 MHz. Izlazni kondenzator od 5 pF je jos jedanput nacrtan na si.
10-36.

do

—3 dB u odnosu na maksimum,
izlaz

Na

konvertora moze se staviti i bandfilter (za opseg od 28 do 30 MHz, odnosno za 14 do 16 MHz). Uz ispravno doziranje oscilatorskog napona na Ga tranzistora TR2
(150 do 200 mV) i dobro ugodene titrajne krugove bit ce odnos sig-

Dvometarski tuneri

Ako nemamo pogodnog
vog

kvarco-

kristata, ne mozemo naciniti friijedan od opisanih konvertora. Preostaje ipak mogucnost da pri-

nal/sum vrlo dobar. Mjeracem su

ma

jemni konvertor nacinimo tako da umjesto kvarcovog upotrebimo neki drugi oscilator. Pokazalo se, da
frekvencija drugih vrsta oscilatora, osobito kod vrlo visokih frekvencija

(vidi

u poglavlju o mjernim

in-

strumentima i mjerenjima) mogu se, na kraju, jos potraziti najbolja mjesta za odvojke na zavojnicama. Tacka, gdje je na Li prikljucena

na UKV podrucjima, nije toliko konstantna da bismo mogli oscilator upotrebljavati bez popravljanja
271

I


I

*"~1

J^

fT?4^1
165. .66 MHz)

MF

r
'

1

^
T R3

K ?nT

T
Vn

J.

S/. ifl-38.

Dvometarski

UKV tuner s tranzistorima. Oscilator radi na polovicnoj vrijednosti potrebne frekvencije. Vidi tekst
Kad
nacinimo
je vec tako, onda oscilator, ko-

frekvencije. je bolje da

Istovrsni tranzistor
ziti
i

moze

poslu-

jemu cemo frekvenciju

uvijek modi dovesti na potrebnu vrijednost. To

su onda oscilatori s promjenljivom frekvencijom (VFO). Mijenjajuci frekvenciju mi cemo odabrati ono sto zelimo primati. Takav uredaj za konverziju dvometarskih (ill nekih drugih UKV) frekvencija u odabrano medufrekventno podrucje nazi va se »tuner« (citaj: tjuner; od engl. rijeci: to tune = ugadati glaz beni instrument ili radio-uredaj na

za mijesanje (TR*). Njegova je baza preko 3,3 nF spojena na odvojak zavojnice Ls, dok je emiter, takoder preko 3,3 nF, spojen na odvojak oscilatorske zavojnice L*. U

odredenu frekvenciju). Prvi tranzistor, TRi u dvometarskom tuneru (si. 10-38), radi kao

visokofrekventno pojacalo. Na ulazu su zastitne diode Di i Da. Ulazni
titrajni krug ima kapacitivni razdjelnik za prikljucak baze tranzistora. Iza TRi slijedi UKV bandfilter za opseg 144 do 146 MHz koji

kolektorskom strujnom krugu je zavojnica Ls koja s kondenzatorom od 33 pF predstavlja prvi titrajni krug medufrekventnog bandfiltera. Ovaj je s drugim titrajnim krugom, vezan (1 do i 33 pF, kapacitivno 2 pF). Medufrekvencija se moze lzabrati u blizini 20-metarskog amaterskog opsega (oko 14 MHz), ako raspolazemo dovoljno osjetljivim prijemnikom za tu frekvenciju. Takav nam prijemnik moze onda posluziti kao medufrekventno pojaca-

U

formiraju titrajni krugovi sa Ls
Ls,
(1

Pri tome treba izlaznu pnkljucnicu tunera (MF) koaksijalnim kabelom spojiti na ulaz kratkovalnog prijemnika. Sam oscilator radi s tranzistolo.

i

u medusobnoj kapacitivnoj
pF). Neutralizacija ovog

vezi visoko-

rom TRs

koji

moze

biti istoga tipa

frekventnog stupnja nije potrebna, ako se u njemu nalazi savremeni

UKV
272

tranzistor.

kao i prethodna dva. On oscilira na podrucju upola nizih frekvencija od onih koje bismo trebali. Ako je naime medufrekvencija 14 MHz, a pri-

L2
tMF* 29,75

MHO

L5

(1U...H6MH2}

SI

10-39.

UKV

tuner za 144 MHz sa dva FET-a i jednim silicijevim bipo larnim tranzistorom. Opis u tekstu
zistor

jemno podrucje 144 do 146 MHz, ako izaberemo nizu oscionda bi

latorovu frekvenciju

— ovaj

trebao

Dva FET-a i jedan »obicni« tranima tuner na si. 10-39. Buduci da u visokofrekventnom stupnju
surs-elektrodu, neizbjeziva je primjena neutraliza* cije, Ona je izvedena na ranije opisani nacin, pomocu neutralizacijske zavojnice Ls. Gejt-elektroda se spaja na kraj ulaznog titrajnog kruga
LiCi,

130 do 132 MHz. Ovo su za tranzistorski oscilator, koji nije kontroliran kvarcom, tako vi-

da

oscilira

od

FET ima uzemljenu

soka frekvencija da ne mozemo ocekivati da budu dosta stabilne. Zato se prakticira izgradnja oscilatora za podrucje ni2e frekvencije (65 do 66 MHz) tako da druga harmonicna frekvencija oscilatora ima potrebnu vrijednost. U tranzistorskom se oscilatoru redovito pojavljuje, uz osnovnu frekvenciju, i druga harmonicna. Njena je amplituda obi£no dovoljna za mijesanje u tranzistorskom mikserskom stupnju. Stabilnost frekvencije je tako

buduci da je ulazna impeFET-a visokoomska. Dvometarski bandfilter, L$Cz i LtCs, takoder nema nikakvih odvojaka na
dancija

zavojnicama. Medufrekvencija je ovdje odabrana nesto viSa nego li u predaSnjem primjeru, da bi oscilatorova
frekvencija mogla biti niza.

Za me-

mnogo

bolja.

dufrekvenciju u blizini 10-metarskog amaterskog opsega (npr. 29,75 MHz)
oscilatorova se frekvencija mijenjati izmedu 114,25 i
116,25

Povratna veza u oscilatoru je kapacitivna, preko 2 pF, izmedu
kolektora
i emitera. Svi tranzistori mogu biti jednaki, silicijski N-P-N. Dvometarski tuner se moie uspjeSno sagraditi i pomocu FET-a. Njihova je primjena korisna za visokofrekventno pojacanje i za mijeSanje, dok u oscilatoru nisu neophodni.

mora

MHz. Na shemi je prikazan nacin kako se mo2e sagraditi tranzistoroscilator za ove frekvencije. Preduvjet je da se za gradnju takvog oscilatora izaberu samo najgki
kvalitetniji

sastavni

dijelovi.

Sam

tranzistor

TRs mora imati najbolja

ultrakratkovalna svojstva: vrlo yisoku grani&m frekvenciju l odliC273

18

Radio prirufinik

no hladenje. Za tu svrhu se domaci tranzistor BF173 ili BF273 pokazao vrlo dobrim, kao i BF260. Ne raspolazemo li s takvim specie
jalnim
i

r>"'
;'.

"'

"T<'\

';;_."";"-.- •;;

j^k -^|

UKV

tranzistorom,

mozemo

nom
sto

kod ovakvog FET-tunera upotrebiti mijesanje s drugom harmonic*
je

frekvencijom oscilatora, kao bilo opisano malo prije.

I

PRIJEMNI UREBAJI ZA VISE

432

MHz

Konvertoii za 70-centimetarsko podrudje

SI

10-40.

Konvertor za prijem op-

sega od 432

S tranzistorima se moze naciniti dobar konvertor za 70-centimetarsko podrucje.
biti
I

MHz
supljih

Primjena koaksijalnih,

dimenzije

mogu

male.

resonatora omogucuje lako prilagodenje jednostavnim pomicanjem
3

¥"
4f ci
820

3J5
7tr C2

T"
C3
i

T

C6i 27
01
.

4=

ulaz

TR2

^-

j

C7

!

J_
i

IC8

51
—J—
!

i

—t—
K

1

n

i i

in
1

i

-*,

i

-I— ,1
3,9

;

i

i

--Hit--*
1

I

1,5

K

;

I

^

,^*
!

i

,:»._
!

SL 1041. Shema konvertora za prijem 432 MHz, prema si 1040. Ci, Cs i Cs = 3 pF maks; Cie ^10 pF; Li, Lz, Ls i La imaju odvojke i to: Li iza
25
i

38

mm;

iza 12,5 i 25 mm; Ls iza 19 i 32 mm; L 8 iza 12 5 racunajuci od uzemtjenog kraja. Ostalo u tekstu
'

U

i

32

mm

274

tacaka uzdu2 srednjih vodova. Osim toga ovakvi resonatori imaju i daleko veci Q-faktor i omogucuju vecu selektivnost od one koja bi se na tim frekvencijama mogla postici primjenom obicnih zavojnica. Selektivnost je bas kod tranzistora vrlo vazan faktor jer su oni osjetljivi na smetnje od jakih signala izvan zeljenog opsega, a takoder zbog vece sigurnosti od zrcalnih frekvencija kod medufrekvencije od 14 MHz koja je ovdje bila izabrana i koja je razmjerno niska. Ipak, zahvaljujuci upravo velikom Q-faktoru titrajnih krugova, postigauto potiskivanje zrcalnih frekvencija iznosi oko 40 dB. Pojacanje ispred stupnja za mijesanje moze se »natjerati« takoder do blizu 40 dB, ako je potrebno. Takav 70-centimetarski konvertor, koji nije pretesko naciniti aniateru ako je vec gradio UKV prijemnike za 2-metarski opseg, vidimo na si. 1040, 1041 i 1042. napona za visokoRazdjelnici frekventne stupnjeve, koji imaju
prikljucnih

»uzemljene« baze nalaze se izvana (si. 1040) kako bi se lakse mogli mijenjati u svrhu postizavanja sto boljih radnih uvjeta. U originalnom modelu su tranTRi, TIU i TR* bili tipa P-N-P, a TRs tipa N-P-N. Kao TRi sluzio je 2N3280 (»Motorola«) a kao TRz i TRi tranzistori 2N3284 (»Mozistori

torola«).

Umjesto

ovih

americkih

mogu

se uspjesno upotrebiti doma(P-N-P) tranzistori BF272 ci (»RIZ«). TRs bio je silicijev 2N706. Umjesto njega se moze uzeti do-

UKV

maci BSJ62

ili

BF261.

Pri upotrebi silicijevih tranzisto-

ra pogonski napon moze biti vi§i, npr. oko 9 V. Kao sto se moze vidjeti na sL 1042, visokofrekventni krugovi za 432 MHz su smjesteni u tri pregratka, na lijevoj strani slike. U njima se vide i bakrene sipke Li, L2 i L$ koje pripadaju koaksijalnim titra;jnim krugovima. Ove sipke mogu biti nacinjene od pune bakrene 2ice ili od tanke bakrepromjera 2 ne cijevi kojoj vanjski promjer ne

mm

SI. 10-42.

UnutraSnji raspored dijelova u konvertoru za 432

MHz
275

I*

mm. Za tu svrhu bi vrlo dobro mogle posluziti mjedene (mesingane) cjevcice od
treba biti veci od 3

»mina«

iz tzv.

njem kraju

ako ih posrebrimo. One su na
(na
si.

»kemijskih« pisaljki,

do

10-42)

»uzemlje-

ne«, tj, zalemljene na limenu stranicu sasije, dok se na svom gornjem kraju mogu ugoditi promjenljivim cjevcastim kondenzatorima

Bakreni ili posrebreni mjedeni debeo 0,6 do 0,8 mm, sluzi za gradnju sasije. Njene glavne dimenzije i velicina limenih pregrada vide se na si. 1043. Promjeri rupa koje treba izbusiti u limovima nisu oznaceni jer to ovisi o onim sastavlim,

Ci t C2 i Cz, ta 3 pF.

maksimalnog kapacite-

Dioda Di koja sluzi za mijeSanje (uporedi sa shemom na si. 1041) je provucena kroz otvor na stijenki treceg pregratka, cime se postize jednostavna i kratka veza sa izlaznim medufrekventnim titrajnim krugom LiCs, smjestenim u posebnom pregratku, desno dolje. Najsiri prostor, desno gore, sluzi za smjestaj oscilatora i umnozivaca frekvencije. Poslednji titrajni krug toga lanca, Ls&e, ima induktivitet u obliku sipke, kao i ostali titrajni

nim dijelovima koje ce neki graditelj moci da nabavi. Polozaj i centri svih rupa treba ipak da ostanu na svojim mjestima, kako je to ucrtano na slid. Ovdje su slovima A oznacene rupe u koje treba ucvrstiti
sipke Li, L2, Ls i Ls; slovima B rupe za ucvrscenje promjenljivih kondenzatora Ct, Ca, Cs i Cie; slovima C rupe za montazu provodnih kondenzatora C?, Cs, C$ i C10. Na otvore D dolaze koaksijalne prikljucnice, kroz E prolaze prikljucne zice za emitere tranzistora TRi i TRu, te dioda Di. Kod F se ucvrscuje kondenzator Cis, kod G zavojnica Ls sa podnozje kvarcovog Le, a kod kristala. Samo na trecoj pregradi je otvor A dok se otvor E nalazi na svima. Kroz taj otvor na cetvrtoj pregradi prolazi jedna od prikljucnih zica kondenzatora Cn. Kad su svi limovi skrojeni moze mo ih posrebriti, ako za to imamo

H

vojnice
oblik.

krugovi za najvise frekvencije. ZaLs, Le i L7 imaju standardni
1042,
je

Sasvim desno gore, na si. keramicko podnozje za

kvarcov kristal koji se moze utaknuti s vanjske strane sasije, si. 1040 dolje, desno.

Ako ne, onda ne smijemo zaboraviti da je bakar bolji od mjeprilike.

SL

10-43.

Glavne dimenzije i oblik limova za gradnju sasije i pregrada tranztstorskom konvertoru za prijem 432 MHz

it

276

pa cemo sve limove skrojiti iz bakrenog lima, formirati sasiju, zalemiti je i onda jo§ ugraditi predi,

grade. One mogu biti ucvrscene sarafima, a povrh toga jos i zalemljene da kontakti budu sto bolji. Najprije treba montirati sve ko aksijalne titrajne krugove, onda tranzistore, pa sve ostalo. Kod prikljucivanja tranzistora treba paziti da se ne pregrijavaju. To znaci da lemiti treba sa vrucim lemilom, bez dugotrajnog zagrijavanja. Pri tome treba prikljucne zice drzati medu deljustima plosnatih klijesta koje odvode toplinu. Samu lemilicu je

zavoja sa odvojkom iza prvoga, racunajuci od hladnog kraja. To je onaj kraj zavojnice koji nije spojen
s kolektorom tranzistora TR$. Zavojnica JU je na istom tijelu, uz hladni kraj zavojnice Ls. Ona ima 2 zavoja, namotana istim smjerom

kao

Ls.

4,5 zavoja koji su namotani na promjeru od 9 mm, bez tijela. Zica je debela 1 mm, a duzina zavojnice je oko 15 mm. Odvojci dolaze iza prvog i iza drugog

Zavojnica Lr ima

zavoja.

Kvarcov kristal treba da bude brusen za direktno pobudivanje na

dobro uzemljiti. Montiranje i spajanje ostalih sastavnih dijelova nece predstavljati problem, osim mozda emiterskih prikljucaka u visokofrekventnom dijelu. Ovdje treba otpornik od 1 kQ najprije zalemiti na provodni kondenzator Cif zatim kondenzator izmedu sipke Li i drugog kraja otpornika, blizu otvora na pregradi, kroz koji prolazi emiterska prikljucna zica tranzistora TRu Pri tome treba preko ove tranzistorske zice navuci komadic izolirajuce »bu£ir-cijevk, pa onda zalemiti na tacku u kojoj su spojeni kondenzator C* i otpornik. Jednako treba postupiti

d

i

u

slijedecem pregratku.

svom petom »overtonu«. Ta je frekvencija na njemu napisana i za medufrekvenciju od 14 MHz ona treba da bude 69,666 MHz. Dok je neki osjetljivi apsorpcioni valomjer (ili grid-dip-metar koji sam ne oscilira), namjesten na 70 MHz i svojom zavojnicom primaknut zavojnici La oscilatora, treba polagano okretati jezgricu da ona ulazi sve dublje u unutrasnjost Ls. Oscilator de naglo »uskociti« otprilike kad jezgrica bude dopola uSarafljena, da se oscilacije postepeno oslabljuju ako dalje okrecemo jezgricu istim smjerom. Pravilan polozaj jezgrice je oko cetvrt okretaja iza onoga u kojem su se pojavile oscilacije.
Ako nekom visokofrekventnom sondom dotaknemo kolektor trannici L?
,

Vjerojatno ce biti prilicno tesko nabaviti provodne kondenzatore CV, Cs, Cb i Cio. U takvom slucaju cemo odrectene vodove provuci kroz izolatorske cepice koje stavimo u pri-

premljene rape na Sasiji (C na si. 1043). Ove vodove treba najkracim putem blokirati na sasiju plosnatim keramickim kondenzatorima od po 1 do 2 nF kapaciteta. Takvi su kondenzatori bili upotrebljeni i kod originalnog modela, pa ih vidimo^ u obliku okruglih plocica na gornjoj
strani sasije
tijelo
si.

TRd ili odvojak na zavojna koji je prikljudena dioda D2 moci cemo utvrditi postojanje VF napona koji se kondenzatorom Cu moze dovesti do maksimuma.
zistora

U

blizini L? ce samo vrlo osjetljivi apsorpcioni valomjer izmjeriti frekvenciju 209 MHz. Normalni grid-diper je redovito za tu svrhu pre-

malo

osjetljiv.

1040.

Zavojnicu Li treba namotati na koje ima dopromjera 10 bru kratkovalnu VF jezgricu. Potrebno je oko 22 zavoja lakirane, bakrene zice 0,4 mm. Odvojci su iza 5. i iza 11. zavoja. I zavojnice Ls i Le dolaze na takvo tijelo. Ls ima 8

mm

to postigli, treba VF dotaci drugu stranu diode Dz, tj. ondje gdje je ona spojena sa Ls. Pri tome neka je kondenzator Cw stavljen na svoj maksimalni kapacitet. Smanjujuci njegov kapacitet naci cemo resonanciju na dva mjesta. Druga resonancija je ona prava, na 418 MHz. U tacnost frek-

Kad smo

sondom

277

mozemo uvjeriti improviziranim Lecherovim zicama ili vrlo osjetljxvim apsorpcionim valomje rom. Ovakvo ugadanje oscilatora i
vencije se

dok prvi VF stupanj pocne osciliraTada malo povecamo Ri da oscilacije prestanu a pojacanje da bude maksimalno. U prvom stupnju je
ti.

umnozivaca frekvencije je vrlo vazno za ispravan rad konvertora.
Ugadanje visokofrekventnih titrajnih krugova za 432 MHz takoder je vazno, ali je mnogo jednqstavnije,

ako raspolazemo pogodnim signalom takve frekvencije. Za ovu svrhu moze posluziti treca harmo-

nicka frekvencija jaceg dvometarskog signala, ako npr. ukljucimo nas dvometarski odasiljac, postavljen blizu 70-centimetarskog konvertora koji ugadamo. Frekvencija dvo-

metarskog davaca mora
144,0 i 144,1 MHz, a ra biti spojen na

biti

izmedu

potrebno zadrzati veliko pojacanje jer bi inace odnos signal/ sum bio losiji. Pojacanje u drugom stupnju ovisi o otporniku R2. Ovaj cemo postaviti na takvu vrijednost da postignemo ukupno pojacanje koje nam je potrebno obzirom na prikljuceni prijemnik, Treba naglasiti da drugi stupanj vise ne utjece na kvalitetu prijema jer ne mijenja prvim stupnjem postignuti odnos izmedu signala i §uma. Taj ce odnos biti vrlo dobar, ako smo u konvertor ugradili navedene tipove tranzistora.

njegov izlaz moprikladnu laznu

antenu, »vestacku«) (»umjetnu«, Bez takvog signala bi jedva bilo moguce ugoditi tri titrajna kruga od kojih svaki ima prilicno visok
Q-faktor.

Odvojci na Li, L2 i Ls, na mjestikoja su navedena uz sL 1041, osigurat ce tako dobar rad konvertora da ce vecina graditelja biti za-

ma

dovoljna.

Tko

zeli ostvariti najbolji

moguci odnos signal/sum, moze to
postici strpljivim trazenjem jos boljih mjesta za odvojke. To je moguce samo onda ako se raspolaze

Na izlaz konvertora prikljucimo 20-metarski amaterski kratkovalni prijemnik, a na ulaz konvertora u
taknemo
15

do

17

cm dugu

krutu

zicu koja ce sluziti kao pomocna antena. Istovremeno koaksijalnu ulaznu prikljucnicu premostimo sa neinduktivnim otpornikom od 50 do 60 Q. Promjenljive otpornike Ri i Rs stavimo na najvecu vrijednost qtpora i, u prisutnosti signala, dotjerujemo &, Ct, Cs i Li tako da se na 20-metarskom prijemniku cuje najjaci signal, sto mozemo kontrolirati i na S-metru ako ga ovaj ima. Kad smo to postigli pokusajmo popraviti polozaj kondenzatora Cie. Vec smo rekli da ce biti nekoliko resoce nancija, ali samo kod 418 biti konverzija optimalna i signal na 20-metarskom prijemniku najjaci. To je onda i »pravi« polozaj kon-

specijalnim signal-generatorom kod kojega prikljucni koaksijalni kabel ima osiguranje od refleksije i stojnih valova. Uz nepovoljne ove odnose konvertor je nestabilan, sto potpuno onemogucuje njegovo daljnje pobolj§avanje.

Uz pravilno opterecenje antenske prikljucnice prvi ce VF stupanj zapoceti da oscilira kad napon izmedu one tacke gdje se sastaju Ri i Rs i
Sasije dosegne oko 5 V. Ako oscilacija nema ni onda kad je Ri sma-

MHz

njen na minimum, treba ili C* spodalje od uzemljenog kraja sipke hi ili pomaknuti antenski odvojak blize »zemlji«.
jiti

denzatora

Cl6.

Sada cemo izvaditi iz ulazne koaksijalne prikljucnice pomocnu antenu. Neinduktivnim otpornikom od 50 do 60 Q, malih geometrij skill dimenzija (npr. cetvrtvatnim), premostit cemo ulaznu prikljucnicu i polagano smanjivati otpor Ri sve
278

Moze se dogoditi da prvi VF stupanj oscilira vec kod napona koji je manji od 4,5 V. Tada se antena mora tjesnije vezati na hi pomicuci njezin odvojak navise po toj sipki, naili prikljuSak kondenzatora nize, Pri tome treba nastojati da se postigne sto vece pojacanje uz

d

najmanji mogudi sum.

Maksimalno pojacanje koje se

moze postici prvim stupnjem iznosi oko 20 dB. Uz to ce propusni pojas frekvencija za razliku od 3 dB
biti manji od 300 kHz. Optimalni odnos signal/sum je ovdje lakse postici
ili

ugadanjem signalgeneratorom
vrlo slabih signala nego

ke na vitroplastu moramo ipak smatrati kompromisnim rjesenjima, ako ih uporedimo sa resonatorima koaksijalnog tipa (si. 10-42). Unatoc toga i mnoge tvornice, koje proizvode pojedine sklopove i pripremaju »kitove« za amatere, idu takvim

pomocu
moze

putem.

li

upotrebom generatora suma. Razumije se da se takav konversagraditi
biti
i

Shema konvertora
sa

za 432

MHz

tor

za medufrekkristal

venciju od 28

MHz, Kvarcov

mora onda

ciju od 67,333 da je ugodena i zavojnica Ls. Titrajni krug LiCu ugada se na 202 MHz, a LsCie na 404 MHz. Mijesanjem ove izlazi medufrekvencije sa 432 frekvencija od 28 MHz.

brusen za frekvenMHz na koju treba

stampanim trakovima, po uzoru na amaterima dobro poznati i cesto upotrebljavani »MINIX-MRK-10«, vidimo na sL 1044. On ima dva stupnja visokofrekventnog pojacanja s tranzistorima koji su osobito pogodni za ove frekvencije: AF 279, ili BF 679. Oscilator ima takoder dva stupnja. Tranzistor TRs je oscilator na frekvenciji 134,666 MHz, za koju je bruSen i overtonski kvarc Q. Tranzistori BF 357, BF 173 i BF 224

MHz

Ovakvi UKV konvertori za declmetarske valove, koji se grade iz limenih plocica, ne privlace i ne odusevljavaju one amatere koji ne znaju obradivati lim. Nisu to teski poslovi, ali mnogi nemaju cime rezati i savijati lim i odustaju od ovakvih gradnja. U novije vrijeme ama teri si pomazu na taj nacin da umjesto limenih plocica upotrebljavaju bakrom kasirani pertinaks
ili,

ovdje su potpuno zadovoljili. 77k

MHz. Osim BF
tranzistor

je utrostrucivac frekvencije na 404 173 ili BF 224 poka-

zao se kao dobar utrostru£iya£ na ovim vrlo visokim frekvencijama i

BFY

90.

Ls, La i Li predstavljaju induktivitete titrajnih krugova. Prva dva treba sa njihovim

Bakreni traci

jos bolje, kasirani vitroplast. Iz takvog se materijala lako mogu izrezati sve potrebne stranice, pregrade,

trimerskim kondenzatorima (mak simalno 5 pF!) dovesti u resonanciju na 433 MHz. Treci mora resonirati na 404 MHz. Petlja od zice L$ i medusobno spojene petlje Ls
i

osnovice
koji

i

poklopci za UKV-uredaje
izgled

onda imaju

kao na

si.

1042. Vitroplast-plocice se lako rezu i obicnim skarama za lim, a lako ih je medusobno zalemiti da sve bude dobro i uredno nacinjeno. Na nekim mjestima ce biti spretnije iskoristiti jednostruko, a na drugima ^dvostruko kasirani materijal. Tako
?izvana

dolazi obicno jednostruko kasiran materijal koji se okrene tako da bakar »gleda« u unutrasnjost. Pregrade su cesto od dvostruko kaSiranog materijala, ali tada ih treba zalemiti sa obje strane. Amatersiea
snalazljivost mnogo pomaze pri tome, kao i savjeti onih koji su vec radili na taj nacin.

Le omogucuju induktivnu vezu sa pripadajucim titrajnim krugovima. Dvostruka petlja Ls+Lg uzima dvije frekvencije, ulaznu i oscilatorsku, odvodeci ih obje na tranzistor TR&, gdje se mijesaju i daju medufrekvenciju u opsegu od 28 do 30 MHz, omogucujuci prijem 70-centimetarskog UKV podrucja izmedu 432

i

434 MHz. Kao medufrekventno pojacalo sluzi neki 10-metarski pnjemnik, zajedno sa svim svojim stup-

njevima.

Veci broj ce biti onih koji nastoje da izbjegnu »limariju«, zadovoIjavajuci se cak i sa malo manjim uspjesima. »Stampane« bakrene tra

Antena se prikljucuje na koaksi: jalnu prikljucnicu kod A. Trimerski kondenzator od 20 pF i zayomica Li Eormiraju serijski titrajm krug za prijemne frekvencije. Treba ga ugona antenu diti tako da prilagodenje bude naibolje. To se postize onda
.279

ima
U33MH1)
250
fRI =

pmnm
TR4
L8
L9

J?^^ i^^
US
4=
;10n

1^

+J10ji

TR2

=

TR3

=

AF279 (BF679,BF660)

OMF (28...30MHz;

TR4= TR5*BF357{BF173,BFY90)

J
SZ. i0-44.

-°a
preinaka. Izlazni medufrekventni titrajni krug, u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRs mora se promijeniti. Cs ima, za tu svrhu, samo 15 pF, a takoder manje: 68 pF. I zavojnica Lio mora biti manja. Najbolje je odrediti je dip-metrom, i onda ugraditi i ugoditi na maksimum signala (ili suma!)

Shenta konvertora »Minix~MRK-10« kao primjer 70-centimetarskog konvertora za transpoziciju u desetmetarski opseg. Moguce je postici i transpoziciju u dvometarsko podrudje, vidi tekst

kada se 70-centimetarski signali najgtasnije cuju, uz sto manji sum.
se to postigne treba ugadanje obaviti primajuci neki v-r-l-o s-l-a-b-i signal, na granici suma. Kad se takav signal najbolje cuje, postigli smo najpovoljniji odnos signal/ /Sum! Prije toga, razumije se, morali smo i ostale titrajne krugove dovesti na »maksimum«. Oscilatorski titrajni krug je tu mali izuzetak. Jezgricu kojom se ugada induktivitet zavojnice Lb moramo ostaviti u takvom polozaju, neposredno uz maksimum, da oscilacije na overtonskoj frekvenciji kvarca odmah »uskoce«, cim prikljucimo napon od 12 V (za napajanje konvertora).

Da

d

opsega (145 MHz). pokazuju kako je nacinjen takav konvertor. U nasem casopisu »Radio-amausred
SI. 10-45 i si. 10-46

MF

ter«,

br.

6/1980. opisao je

YU2LW

Konvertor »MINIX-MRK-2«

raz-

likuje se od opisanog samo po tome sto je nacinjen za medufrekvenciju od 144 do 146 MHz. To znaci, da se iza ovoga ne prikljucuje desetme-

dvometarski prijemnik. tu svrhu kvarc Q mora biti za frekvenciju 96,0 MHz. Utrostrucivanjem se dobije 288 MHz, potrebmh za transpoziciju 70-centimetarskog
tarski, vec

U

valnog
(432

podrucja
288

u dvometarsko
Jacim zatvara:

=

144).

njem trimera moze se Lr ugoditi i na 288 MHz, bez ikakvih drugih
280

SI

10-45.

Pogted na 70-centimetarski konvertor »Minix-MRK-10«

od

do

9)

tice izrazavanja razli6i-

tih velicina

se citaju direktno zivacu (»display«)

pomocu brojaka koje na nekom pokaa ne posredno,

prema otklonu kazaljke na mjer-

nom

instrumentu. U tehnici ultravisokih frekvencija rijec »interdigitalan« doslovno znaci »izmedu prstislikovitom izrazavanju

ju« (latinski: »inter« - izmedu; »digitus« = prst). Da se doista radi o
tzv.

mozemo

se uvjeriti jednim
10-47.

pogledom na sL

SL 1046.

Isti

konvertor s druge stra-

Na lijevoj strani sL 1047 je terdigitalni filter/konvertor za prijem signala kojima je frekvencija
u
24-centimetarskom

m

ne; lijep je primjer uzorne gradnje uredaja za tako visoke frekvencije

amaterskom

uspjelu konstrukciju 70-centimetarskog konvertora. Upotrebljena je stampana plocica za koju je potreban vitroplast kasiran bakrom sa* mo sa jedne strane. Do danas je vec mnogo nasih radio-amatera sagradilo taj konvertor i moze se samo preporuciti da to i ostali, koji su zainteresirani za prijem na decimetarskim valovima, nacine. Tamo je vrlo dobar opis gradnje. Zato necemo ovdje ponavljati sto je tamo receno.

opsegu. Bakrene, posrebrene cijeyi stiA, B, C, D, i E montirane su na ienke oklopne kutije (125 X 60 X ^20 mm) tako da su tri s jedne i dvije naizmjenice s druge strane. One ulaze u postojece meduprostore, kao prsti jedne ruke medu prste

druge ruke.

Svaka od
51

tih

bakrenih
10

vanjski promjer

mm

cijevi
i

ima

duzinu

sredine cijevi susjedne je 21 mm, a do sredine montirane su simetricno uoklopnoj kutiji. Ova je takoder nacmjena od bakra i neka bude posrebrena,

mm, Razmak od

ako

Konvertor za prijem amaterskog opsega od 1296 MHz
Prelazenjem na sve vise frekvenna nove probleme koje treba rjesavati pronalazeci nove puteve. Prijemna tehnika za frekvencije preko 1000 MHz
cije nailazimo uvijek
(1

koaksijalnu prikljucnicu K spaia se antena za prijem frekveti-

je

moguce.

Na

cija

GHz).
cijevi

u opsegu od 1296 MHz ( = 1,296 Pomocu dva vijka koji se moili

manje uvrnuti u supl)inu D, dovode se u resonanciju usred prijemnog opsega.
eu vise

B

i

ciia

GHz) bitno

se razlikuje

od onoga
s pri-

na sto smo se privikli radeci

jemnicima za nize frekvencije.
Bitnu novost, kojom se tehnika prijema ovih ultravisokih frekvencija razlikuje od dosadasnje tehniuz ke za nize frekvencije, jest primjena tzv. »interdigiostalo

bude oko 28 MHz, potrebno je da kao konverzijsku frekvenciju imamo 1268 MHz. v Nju postizemo umnazanjem, pocevsi sa 52,833 Mrtz. Za tu je frekvenciju nacinjen knknstal Q. To je overtonski kvarcov pobustal koji se na toj frekvenciji
duje tranzistorom TRi, zahvaljujuci prisutnosti titrajnog kruga sa zavoj-

Zelimo

li

da

nam

medufrekven-

talnih«

filtera

i

konvertora. Ne, to nije

»interdigitalnih« u vezi s di-

nicom

gitalnom eiektronickom tehnikom!

U

(engl.

digitalnoj »digit«

elektronici

se

naziv

brojka,

znamenka

da krugu). Taj titrajni krug treba resonira na odabrani overton kvarkolektorskom sa (52,833 MHz). U strujnom krugu istog tranzistora je
281

U

(u

emiterskom strujnom

-0+24V

c zf 1

a ^

1=1

T
IOji

1?1P^*
OKLOPNA KUTUA

125x60xi0mm

^"^^W^
_[/M(2mA)

i '^ i r

'CTn
"

(28-MHz)

2N918{BFY90) TR2 = 2N3866
TR1 =

D1 = H.R 5082-2577 2-2577

TR3 = 40673 {3N200J 3N2011

D2 = HP 5082>-2fl1l -2811

^^
*~1

C

Y^
"

tnTi

•-•

It—*

St.

UJ?™??™? kristalom l umnazanjem frekvencije od 52,833 MHz na me MHz kci sa »post-mikser« pojadalom na 28 MHz. Li = U = 18 zav I 10,5 mm,CuL, oko 1,5 uff; Ls = 10 zavoja, kao Li i U oko 0,5 uH; U = - U = 6 zavoja kao Li, oko 0,2 ^H; sve na od 6,3 mm, sa jezgricom. U = bakrena traka 12,7 x 63,5 mm. VFP = 33 )xH
1
>'

1047. Inter digitalni konvertor sa Schottky-jevim diodama, Di
l
,

i

D

2

-

f

zavojnica Li. Ona, zajedno s kondenzatorom od 5 pF, resonira na tri putavisu frekvenciju (158,5 MHz), kao i zavojnica Ls. Obje ove zavojnice sacinjavaju bandfilter za utrostrudenu frekvenciju tako da ona,
filtrirana

imaju vrlo malen

vlastiti kapacitet.

Syaki znatniji kapacitet diode bio bi pravi »kratak spoj« za tako visoku frekvenciju! Ona mora imati i najbolja ispravljacka svojstva, ta-

u

bandfilteru,

stize

u

udvostrucivacki stupanj s tranzistoTR2. Ovdje se postize frekvencija od 317 MHz. Buduci da su to vec prilicno visoke frekvencije, potrebno je odabrati pogodne tranzi-

ko da napon koji se moze mjeriti na kondenzatoru C2 dosegne —1,5 V,
unatoc opterecenju sa 82 Q. Ovim zahtjevima danas odgovaraju samo Schottky-jeve diode, pa konstruktor (W2CQH) preporucuje diode »Hewlett-Packard-5082-2577«
iste tvornice.
ili

rom

store.
ili

Kao TRi moze
90,

BFY

a kao

se staviti 2N918 TRs dolazi u obzir

»5082-2835«
biti slic-

2N3866. Navikli smo da taj tranzistor vidimo u predajnicima. Ovdje ga treba staviti da bi titraji frekvencije 317 MHz bili dovoljno sna2ni,^ jer ih ceka daljnje umnazanje. Njih je jos potrebno ucetverostruciti na 1268 MHz. To se postize dio-

Dioda Di takoder mora
nih kvaliteta.

sluzi za mijesanje. Spojena je na kraj cijevi C u kojoj se induciraju naponi frek-

Ona

dom

£2.

se upotrebiti

Izbor diode D2 je kritican. Mogu samo one diode koje

(od D) i frekvencije koju primamo, 1296 MHz (od MK\ dvi J e frekvencije se u diodi mijeSaju; dakako, ukoliko je dioda za to sposobna! I ona mora imati vrlo malen vlastiti kapacitet i mora brzo shjediti sve promjene VF na-

vencije 1268

MHz

VF

V?

282

pona. I dioda Di mora zato biti Schottky-dioda, npr. »Hewlett-Packard-5082-2811«
ili

»5082-2835«.

Kod ugadanja
kod M,

ukljuciti
svi

Kada su

konvertora treba, miliampermetar. titrajni krugovi u osci-

latorskom lancu, s tranzistorima TRi i TRz, kao i cijev D u interdigitalnom konvertoru, ugodeni optimalno, mora miliampermetar pokazivati struju oko 2 mA.
Cijev B interdigitalnog konvertora dovodi se u resonanciju s pri-

jemnim frekvencijama tako da prijem nekog slabog signala bude maksimalno glasan uz najmanji sum.

St. 1048. Izgled interdigitalnog konvertora s pripadajucim stupnjevima,

prema shemi na

si.

10-47

Mijesanjem (u diodi Di) postize se medufrekvencija. Buduci da su signal! na medufrekvenciji jos vrlo slabi (nema VF pojacanja!) potrebno je tzv. »post-mikser pojacalo*. Ulogu tog medufrekventnog pretpojacala vrsi tranzistor TRs. Ovo pojacalo mora biti malosumno. Zato je najbolje da se upotrebi tranzistor koji ce, uz malen sum, dati dosta veliko pojacanje. Ovim zahtjevima zadovoljava MOSFET, kao sto
je 40673, 3N200 ili 3N20L Zavojnica Li i kondenzator Ce pripadaju ulaz-

Podaci o radu takvog konvertora
vrlo su ohrabrujuci. Oni obecavaju ukupno pojacanje koje dostize 20 sirokom pridB u citavom 2 jemnom opsegu. Pri tome je potiskivanje zrcalnih frekvencija barem 18 dB, sto govori o vrlo dobrim svojstvima interdigitalnih resonatora. uz upotrebu naveKazu, da sum

MHz

poluvodickih elemenata nije veci od 5,5 dB. Obzirom na opseg frekvencije to je vrlo dobar rezultat. Izgled gotovog konvertora

denih

nom
28

titrajnom krugu, dok zavojnica

je

Lt pripada izlaznom titrajnom kru-

gu na medufrekvenciji u opsegu od

do 30 MHz. Taj izlazni titrajni krug mora biti sirokopojasnih svojstava pa je prigusen otpornikom od
4,7

na si. 1048. Obzirom na to, da je za nase amatere jedini ozbiljniji problem nabavka sotki-dioda, uz poznatu snalazljivost, nadajmo se da ce naskoro
uslijediti

osvajanje

i

ovih

kQ.

frekvencija.

283

11

KRATKOVALNI PREDAJNICI
VRSTE PREDAJNIKA
Predajnik (davac, odasiljac)
zi

slu-

za proizvodnju visokofrekventnih signala koji prenose poruke i sluze za sporazumijevanje izmedu radio-stanica, I u amaterskoj radio-stanici je predajnik, uz prijemnik, jedan od bitnih dijelova.

trebnu energiju visokofrekventnim titrajima daje onda slijedeci stupanj, PA, si. 1Mb. Internacionalno upotrebljavana kratica PA oznacu-

a)

b)

U

radio-amaterskom predajniku

CO
{VFO»

upotrebljavaju se i tranzistori i elektronske cijevi u razlicitim stupnjevima. U oscilatorima, umnoziva-

cima

frekvencije,
i

stupnjevima

konverzionim poja£a!ima snage

c)

se redovito naci tranzistori. Elektronske cijevi se ceSce susrecu u izlaznim pojacalima snage, osobito u tzv. linearnim snaznim pojacalima, ali mogu posluziti i drugdje

mogu

—H
I

BUR
I

L-*j

MULT.

L

u predajniku.
Nai jednostavniji predajnik za
ted)
1

legrafiju (CW) ima samo jedan stupanj. To je oscilator (si. IMa) koji

»proradi« svakiput kad nritisnemo rucicu telegrafskog tipkala (»tastera«). Proizvedene visokofrekventne titraje treba odvesti k anteni. Od nje odlaze elektromagnetski valovi u prostor. Po^onsku energiju za u prostor. Pogonsku energiju za predajnik, dobije iz elektricne mreze preko posebnog ispravljaca, iz akumulatorske baterije, iz galvanskih baterija ili iz nekog pretvaraca (vidi poglavlje o izvorima elektricne energije i poglavlje o prevoznim i prenosnim radio-uredajima). pesce se upotrebliavaju predajnici koji, osim oscilatora, imaju i druge stupnjeve. Ako predajnik ima dva stupnja, oscilator je manje op-

terecen

i

moze

stabilnije raditi. Po-

je

pojacalo

snage

(engl.

»Power

Amplifier^). Takvo se pojacalo redovito nalazi na kraju niza stupnje-

va u svim savremenim predajnicima
(sL 11-1).

Oscilator s kvarcovim kristalom, (engl ^Crystal Oscillator«), ie raditi samo na onoj frekvenciji koja je odredena samim kristalom. Ima li predajnik oscilator s promjenljivom frekvencijom, tzv. VFO (engl. »Variable Frequency Oscillators), opseg radnih frekvencija od-

CO

mo

telegrafiju ili za frekventno modulirani signal nema poteskoce, ali se npr., gotovi SSB-signali (engl. »Single Sideband« jedan bocni pojas) ne smiju umnazati! Takvi signali postaju umnazanjem nerazumljivi.
f

Za

Predajnici za sve vrste signala

grade se najcesce prema principu koji je prikazan blok-shemom, si. 11-ld. Stabilnim oscilatorom (VFO) moze se obuhvatiti neki pogodno

reden je konstrukcijom VFO-a i, redovito, obuhvaca samo jedno amatersko valno podrucje ili tek dio njega, npr,, samo onaj dio koji je pedviden za rad telegrafijom, si.

odabran opseg, npr., od ukupno 500 kHz (recimo: od 5 do 5,5 MHz, ili
drukcije).

Kristalni

oscilator

(CO)

ima takvu frekvenciju da njenim mijesanjem s frekvencijom VFO-a
postizemo transpoziciju (premje§tanje) tih 500 kHz u bilo koji amaterski opseg. Ako kristalni oscilator ima vi£e razlicitih kristala, mijesanjem u stupnju MIKS. (engl. »Mix~ er« onaj koji mijesa) postizemo veci broj opsega. Dakako, mijesanjem se dobiva mnogo produkata, i pozeljnih i nepozeljnih. Iz te smjese treba najprije izdvojiti ono sto nam je potrebno. Za tu svrhu
sluzi

1Mb.
Vece mogucnosti rada osigurane ako u predajniku postoji mogucnost umnazanja frekvencije. Vecina
su,

amaterskih valnih podrucja obuhvaca frekvencije koje su u jednostavnim medusobnim odnosima. Tako udvostrucivanjem frekvencije se moze, pocevSi sa 80-metarskim opsegom, postici frekvencije 40-metarskog, zatim 20-metarskog i, konacno, 10-metarskog opsega. Utrostrudivanjem frekvencije od 7 MHz lako se postizu frekvencije 15-metarskog
opsega.

=

poseban filter. U najjednostavniiem slucaju taj se filter sastoji od samo jednog titrajnog kruga,
ukoliko nezeljeni produkti mijesanja nisu prejaki. Ako ih je, medutim vise jakih, koji bi mogli smetati, filter

Na

si.

11-lc stupanj za

um-

nozavanje frekvencije oznacen je slovima MULT. (engl. ^Multipliers). Izmedu stupnja za umnozavanje frekvencije i oscilatora obicno se stavlja jo§ jedan stupanj za odjeljivanje, BUFF. (engL »Buffer«; njem. »Puffer« = odbojnik, npr. na zeljeznickom vagonu!). Zadaca takyom stupnju je da se osigura malo i jednolicno opterecenje oscilatora, te da se sprijeci povratno djelovanje ostalih stupnjeva u predajniku na rad oscilatora. Umnozavanje frekvencije primjenjuje se i onda, kad je potrebno da oscilator radi na sto nizim frekvencijama. Lakse je, naime, nadiniti stabilan oscilator, lakse ga je frekventno modtdirati i si. Umnozava-

mora

biti bolji.

On mora

osigurati da iz predajnika izade samo ona frekvencija koju zelimo emitirati! U primjeru na si. 11-le je blok-shema predajnika u kojemu se radna frekvencija priprema tzv. sintesastavljazom (grc. »synthesis« nje). Takvi predajnici imaju cesto

=

i

poseban,

tzv.
(lat.

frekvencije

digitalni pokazivac »digitus« prst;

u matematici: brojka; od nekadaSnjeg racimanja na prste!). I sinte-

zom pripremljena
cati

frekvencija

mora

se filtrirati, »ocistiti« od nepozeljnih primjesa, zatim je treba poja-

njem moze se onda »doci« na odredenu radnu frekvenciju predajnika. Ipak se tim putem ne moze uvijek!

(POJACALO + POBuD.) da joj snaga bude dovoljno velika za pobudivanje izlaznog stupnja (PA).
Pobudni stupanj
11-le) je
(si.

11-ld

i

si.

vec pojadalo koje bi moglo

285

Mozda je tako. spojenih jedan iza drugoga. jenja se frekvencija i faza VF titraSSB signal je. kad su »vladale« elektronske cijevi. Kod am- jedi u ritmu govora mijenja amplituda (i telegrafija je vrsta amplitudne modulacijel). sa ciljem da se postigne sto kvalitetniji signal. Cijev je danas u oscilatoru definitivno zamijenjena tranzistorima. 11-3 neki ce reci da pobuduju »nostalgiju« kod onih OM ili OT (engl. »la mode« = nacin. u slucaju potrebe. Ovo nije nacrtano na si. sve veca je opasnost da on emitira i nezeljene frekvencije. simalno dopustena za -amaterskih stanica (2 rad kW radioza ope- da citav predajnik ima sto manje stupnjeva. medu amaterima. O UMN02AVANJE FREKVENCIJE U doba. cija! ratore najvise klase!) u predajniku ce biti potreban veci broj pobudnih stupnjeva. Bilo je to potrebno u doba kad su elektronske cijevi bile najskuplji daja. a kojima se formira i modtdira signal. Zato je potrebno da se izmedu izlaznog stupnja predajnika i antene uviiek ukljuci jos neka vrsta filtera. makar malu snagu. dirati) i drugog pribora. 11-2 i si. osobito diti najvaznijim vrstama modulacije bit ce govora u posebnim poglavljima. kod frekventne modulacije miplitudne modulacije se je. Cijena im je cesto niza od cijene nekih drugih sastavnih dijelova! Tranzistorski oscilator. od njem. onaj za predajnik kao i onaj za prijemnik. ali se nikad ne sastavni dio radio-ure- Danas je situacija sasvim drukDanas vise nitko ne nastoji da mu predajnik ima sto manji broj stupnjeva. sadrzanim u ljudskom govoru modulation^ — prilagomijenjanje na odreden nacin. OSCILATORI Oscilatori u predajnicima se danas vise ne razlikuju od oscilatora koji su potrebni za rad prijemnika. neovisno o promjenama pogonskog napona i o promjenama temperature okoline. Sto je snaga predajnika veca. nacin oblacenja u »modi«. a tranzistori su barem oni male snage. latori). zapravo. Za sheme predainika na si. moguce je na taj na^in 286 . 2elimo li da nam predajnik daje snagu koja je mak- posluziti ma Nekada se trazilo da vec sam oscilator daje neku. Ostalim stupnjevima se povjerava i promjena frekvencije i pojadanje signala. Zato su jednocijevni pre dajnici bili veoma rasireni. Modulacija u radio(franc. nastojalo se sagra predajnik sa sto manjim bro jem cijevi. barem ne zbog cijene smije zaboraviti. tek nekoliko milivata. nacin mijenjanja VF signala prilagoden NF frekvencijama govora). kakvi dolaze u obzir za gradnju oscilatora postali jeftini. -tehnici ima vise vrsta. pa i za predajnike. ali i danas. sve zadatke obave uz malenu snagu. kao i razlicite nacine prikljucivanja telegrafskog tipkala (»tastera«. Za radio-veze telefonijom potrebno je da se na neki nacin »moduiira« emitirani visokofrekventni signal u skladu s niskim frekvencija- = »aktivnih« elemenata. »Otd Mam ili »Old Tirner«) koji su nekada upotrebljavali ovako nesto »demodirano«. Tamo cemo govoriti i o posebnim uvjetima kojima moraju zadovoljiti stupnjevi odgovarajucih predajnika.i kao izlazno u predajnicimale snage. samo dio amolitudno moduliranog signala. Pritom se nastoji da svi stupnjevi. Njih cemo opisati u ovom poglavlju. kako cemo kasnije jos vidjeti. »la denje. — — ma. O oscilatorima je bilo govora u poglavlju 8 (Visokofrekventni osciSve sto je tamo receno vrt podjednako za sve uredaje u kojima se primjenjuju oscilatori. treba da daje ciste i sto stabilnije oscilacije. Razmjerno najjednostavniji su predajnici za telegrafiju. Njegova snaga moze biti vrlo malena. »tasten« doticati. 11-1.

Oscilator radi i onda. si. EL83. harmonicke frekvencije moguce je ugoditi titrajni krug LiCi i tako jednu od njih »isfiltrirati« i jos i Na te vise n«opt«r«£tne KAPACITET SI. dakle. jer predajnik kod takvog ucetverostrucivanja frekvencije radi veoma neekonomicno. na 7 MHz. kada ugodimo titrajni krug. Pri pobuduju nom ze mijenjati frekvencija (VFO). Jos ce nam biti manja snaga ako LtCi ugodimo na cetiri puta visa frekvenciju (14 MHz). Promjenljivi kondenzator (500 pF. Elektronska cijev E. titrajni krug ugona frekvenciju od 21 MHz. Frekvencija je odredena kvarcovim kristalom Q Ipak s time se ne smije pretjerati. EL84. Taj odvojak treba odabrati tako da se jos opaza malen pad anodne struje. primjenom kvarca u oscilatoru vezani smo na odredenu frekvenciju. Inace bx cijev mogla biti preopterecena Prejakom anodnom strujom. Treba paziti da frekvencija ostane stabilna. si. ako anodni titrajni krug nije ugoden. Frekvenciju odreduJ.krug LiCi ugoden na frekvenciju j J y nT ! M -t'--' jf Y">' ' | vfp T -T^ !0n ! f kod A na odvojak zavojnice Li. 11-3. Dakako. 11-3. sadrzi osim osnovne frekven- opt«rt£«no ko anode cije one visih harmonickih. 11-2. Promjene jakosti anodne struje pri ugadanju izlaznog titrajnog kruga L1C1 u predajniku prema si 11-2 poslati je u antenu. To se obicno ne radi. Na tome druga mrezica pentode djekao kapacitivno (preko 10 nF) »uzemljena« anoda oscilatora. mozemo anodni titrajni krug ugoditi na dvostruku vrijednost. Ako je kvarc bruSen za frekvenciju od 3. ali (preko tipkala Ti). i trebljiv predajnik sa uspjesno naciniti upoelektronskom iz izvadenom nekog starog radio-prijemnika. je kakva izlazna prijemna cijev. i danas! Oscilatorski dio je nacinjen sa katodnom povratnom vezom. Ona. Ta je struja najmanja. Shema predajnika s pento- dom. 11-3.) mora biti skoro sasvim za287 . vidi si.e kvarcov kristal Q.5 MHz. Posebno su se. kad je titrajni ci oscilator izuzetnim prilikama i ona omogucuje izgradnju upotrebljivog predajnika. EL81. Oscilacije se bilo osnovnoj. Kada se ukljuluje shema predajnika s pentodom kojemu se frekvencija moze mijenjati. stanje predaj- S/. 6L6 ili 6AG7. I utrostrucivanje frekvencije je moguce. Kazemo da smo frekvenciju udyostrucili. dooro je da LiCi bude ugoden. Ako je Q brusen za 7 MHz. si. »proslavile« cijevi 6V6. Antena se prikljucuje je spojena Ona cama za optereceno nika. kako je to prikazano crti- kvarca. u proslosti. EL86 i mxioge druge. Pritom titrajni krug sa za- — — u vojnicom Li ima velik kapacitet. I ta shema bi se mogla 11-4 je proglasiti »nostalgicnom«. EL11. maks. Snaga na toj dvostrukoj frekvenciji je manja nego na vrlo brzo cijevi. Vise mogucnosti pruza primjena oscilatora kojemu se moditi mozemo anodni zahvaljujuci kapacitivrazdjelniku (27 + 100 pF) izmedu prve mrezice i »minusa«. da preveliko opterecenje anodnog titrajnog kruga ne djeluje na titraje kvarca! Elektricna struja koja tece prenije sinusoidalna. kao i EL3. ii-2.

a treca mrezica pentode spojena s katodom (kao kod EL84 ili EL86). dovode se VF titraji frekvencije f. 11*5. maks. To je polovica one vrijednosti koju mora imati signal za odriavanje telegrafskih radio-veza u 80-metarskom amaterskom opsegu. suprotnim fazama VF napona. tranzistora tipa FET sposu na ulazni titrajni krug. 11-4.4f . Collins-filter (cit. rjede na cetverostruku frekvenciju. iz nekog oscilatora. Stabilnost emitiranih signala je znatno bolja. 11-5. U Gejt-elektrode tranzistora TRi i tranzistora TRz uvijek su pobudene udvostrucenje -filter frekvencije. radi kao pojacalo klase C.) Donekle sli&io umnazanje frekvencije s tranzistorima je takoder mogu<Se. ne moze teci kroz TR2 1 obrnuto. tj. da bi mogla poteci kolektorska struja. Ako bi izlazna frekvencija predajnika ove vrste bila jednaka oscilatorskoj frekvenciji. kondenzatora od 1 nF (mora izdrzati napon od 1000 V.. dakle. si. oko 33% kod utrostrucavanja i oko 25% kod ucetvorostrucavanja frekvencije. taj <5e titrajni krug za vrijeme svakog titraja (frekvencije f) dobiti po dva strujna imi u^ 121. »PP dublerom« (od engl.) odreduje vezu sa antenom. Veci od njih (1000 pF. ako izlaznu snagu uporedimo sa onom koju bi se moglo dobiti na frekvenciji /. Collins- u anodnom strujnom krugu nema nikakve druge veze s oscilatorom osim struje elektrona koja tece kroz samu cijev. Vidi tekst 288 . prigusnica VFP. si. »Push-Push-Doubler«). Zato se takav ECO-spojem (engl. Kolektorski strujm krug je spojen s bandfilterom kojemu su oba titrajna kruga ugodena na dvo- struku ili trostruku. Zato se TRi i TR2 naizmjenicno otvaraju zatvaraju. Sa jeni Dva »kolins«) sa zavojni- La i s dva promjenljiva kondenzatora. Imamo opet com serijski spojenim i zavojnicom kondenzatorima Ci i Ca ovaj titrajni krug resonira na frekvenciji /.2. Na ulaz U ovog SI. da bi se tranzistor »otvorio«.7 V vencija se Predajnik s pentodom. 3f. U anodnom strujnom krugu je Znatno vi§e izlazne snage ^ostizu se tzv. Jednostavan tranzistorski stupanj za umnazanje frekvencije. naziva spoj »Electron Coupled Oscillator*).75 MHz. Uz dovoljno veliku pobudu (dovoljno velik ulazni VF napon!). ako je anodm napon 250 VI!) spojen je tzv. Buduci da je titrajni krug LsCs spojen tako da kroz njega te£e i struja sa drejn-elektrode TRi i sa drejn-elektrode TRs. Kada potece struja kroz FET TRi. Tranzistor. a od anode. kao na si. mole doci do nestabilnostl Zato je povoljnije raditi sa udvostrucenjem frekvencije. 11-4. preko 50% kod udvostru£avanja. dok se manjim (do 250 pF) filter dovodi u resonanciju na dvostrukoj frekvenciji oscilatora. Visokofrekventni ulazni nanon mora imati amplitudu ve<5u od 0. Frekmole mijenjatl Oscilator (sa zavojnicom Li) je sa izlaznim dijelom u vezi preko struje elektrona koja tece kroz cijev (hCO) SI. Tranzistor na svojoj bazi nema prednapona. naziva: 11-6. izlazna snaga koja se moze postici takvim umnozivacem iznosi oko tvoren kada oscilator proizvodi frekvenciju od 1.O+250V tranzistorskog stupnja.

preko 50% kod udvostru£avanja. Znatno vi§e izlazne sna^e nostizu se tzv. kao na si. Sa ako izlaznu snagu uporedimo lins-filter s dva promjenljiva kondenzatora. -O+250V IDn iz cilatora. Visokofrekventni ulazni nanon mora imati amplitudu vedu od 0. a od anode. taj <5e titrajni krug za vrijeme svakog titraja (frekvencije f) dobiti po dva strujna imi u°Hl «0n 1 2f.if .7 V vencija se Predajnik s pentodom. si. moze doci do nestabilnosti. Ako bi izlazna frekvencija predajnika ove vrste bila jednaka oscilatorskoj frekvenciji. »Push-Push-Doubler«). Veci od njih (1000 pF. Frekmoze mijenjatu Oscilator (sa zavojnicom Li) je sa izlaznim dijelom u vezi preko struje elektrona koja tece kroz cijev (hCO) SI 11-4. Tranzistor. »kolins«) sa zavojni- i zavojnicom L* i serijski spojenim kondenzatorima Ci i Ct ovaj titrajni krug resonira na frekvenciji /.2. To je polovica one vrijednosti koju mora imati signal za odriavanje telegrafskih radio-veza u 80-metarskom amaterskom opsegu. naziva spoj »Electron Coupled Oscillator*).tranzistorskog stupnja. J Donekle sli£no umnazanje frekvencije s tranzistorima je takoder mogude. a treca mrezica pentode spojena s katodom (kao kod EL84 ili EL86). da bi mogla poteci kolektorska struja. izlazna snaga koja se moze postici takvim umnozivacem iznosi oko tvoren kada oscilator proizvodi frekvenciju od 1.. si. Collins- u anodnom strujnom krugu nema nikakve druge veze s oscilatorom osim struje elektrona koja tece kroz samu cijev.) odreduje vezu sa antenom. ne moze teci kroz TRz l obrnuto. VF nekog ostitraji frek- (3. oko 33% kod utrostrucavanja i oko 25% kod ucetvorostrucavanja U anodnom strujnom krugu je kondenzatora od zati 1 nF (mora izdrnapon od 1000 V. Dva tranzistora tipa FET spojeni su na ulazni titrajni krug. prigusnica VFP. dakle.SMHi) je spojen s bandfilterom kojemu su oba titrajna kruga ugodena na dvo- vencije Kolektorski strujni krug 7250 /pOOO struku ili trostruku. Imamo opet com U (cit. ako je anodni napon 250 V!!) spojen je tzv. sa onom koju bi se moglo dobiti na frekvenciji /. Stabilnost emitiranih signala je znatno bolja. Zato je povoljnije raditi sa udvostrucenjem frekvencije. 3f. suprotnim fazama VF napona. radi kao pojacalo klase C. Vidi tekst 288 . Zato se TRi i TR2 naizmjenicno otvaraju zatvaraju. 11-5. dok se manjim (do 250 pF) filter dovodi u resonanciju na dvostrukoj frekvenciji oscilatora. Na ulaz U ovog SI 115. Zato se takav ECO-spojem (engl. maks. Kada potece struja kroz FET TRi. Tranzistor na svojoj bazi nema prednapona. Buduci da je titrajni krug LsCs spojen tako da kroz njega tede i struja sa drejn-elektrode TRi i sa drejn-elektrode TRs. Uz dovoljno veliku pobudu (dovoljno velik ulazni VF napon!). 11-4. da bi se tranzistor »otvorio«. rjede na Cetverostruku frekvenciju. »PP dublerom« (od engl. naziva: 11-6. dovode se f. tranzistora TRi i Gejt-elektrode tranzistora Tlh uvijek su pobudene udvostrucenje -filter frekvencije. Col- frekvencije. tj. Jednostavan tranzistorski stupanj za umnazanje frekvencije.75 MHz.

c i e su poceci. SI. ll-9c). Manje nesimetrije u pojacanju mo gu se izjednaciti potenciometrom (500 Q). uz dvostruku frekvenciju (If). d i / zavrseci. Potrebno je da tranzistori TRs i TR3 budu istog tipa i da im strujna pojacanja ((3) budu podjednaka. izlazu preostaje samo frekven(si. ' ' A * A J FERITNI PRSTEN SI 11-8. ll-9b) pokazuje da tranzistori TR2 i TRs imaju razlicita pojacanja. Oscilogram na si. prisutna i osnovna (f). Medusobno i sa ostalim dijelovima ko udvostrucivaca treba ih spojiti kaje oznaceno. Zavojnicu valomjera pri- . Priprema i namatanje spleta zavojnica za udvostrucenje frekvencije. posvema Na potisnuta osnovna frekvencija. dok su krajevi b. spojenim izmedu emitera. Opis u tekstu »trifilarnog« na si. 11-9 pokazuje kako se moze izgledom oscilograma provjeriti da li udvostrucivac frekvencije pravil- no radi. HI) mozemo se pomoci osjetljivim apsorpcijskim valomjerom ili odgovarajucim dip-metrom. onoj koju smo doveli na ulaz udvostrucivaca (si. Kada se pojacanja izjednace potenciometrom u emiterskim strujnim krugovima je tih tranzistora. cija 2f lografa (sto je za Ako nemamo oscimnoge amatere normalno stanje. ll-9a pripada frekvenciji /. Udvostrucenje frekvencije je nesimetricno i na izlazu je. 11-8. Slijedeci oscilogram (si. krajevi a.jft Jfc " A . 11-7).

Udvostrucavanje frekvencije diodama. Diode ovdje djeluju kao dvosmjemi isprayljac kod kojega se frekvencija uvijek udvostrucu Udvostrucenje frekvencije se moze i sprijeciti! Treba samo dvostrua. Baze tranzistora TRt i TR2 su u protufazi. Takav je spoj poznat i pod imenom »pu£-pul« (od engl. Ono moze pojacati osnovnu i sve neparne vise harmonicke frekvencije 291 sluze trimerski kondenzatori C4 i Ct. b. pa se cini kao da jedan gura a drugi vuce i obratno). Tranzistori rade naizmjence. Dok je jedna baza pozitivna druga je negativna i. d. u slijedecoj poluperiodi. 11-10. Diode Di i D2 neka budu barem u propusnom smjeru podili jednakih svojstava.SI 11-10. Za utrostrucivanje frekvencije moze posluziti protufazni spoj dvaju tranzistora. Transformator Ti je sirokopojasni i treba ga namotati trifilarno. Slovima. Dvostrukim preklopnikom se moze birati frekvencija f ili 2f. U kolektofskom strujnom krugu frekvencijom tranzistora TR2 je zavojnica L koja se moze dovesti u resonanciju s frekvencijom 2/. »push« = guraj. Utrostruciti frekvenciju je takoder ponekad potrebno. e i f opet su oznaceni krajevi zica. Glavno je da su im kapaciteti malenl Tranzistor TR2 ne sudjeluje kod udvostrucavanja frekvencije. sL 11-11. / ili s SL 1141. »pull« = vuci. Udvostrucavanja frekvencije vise nema. zahvaIjujuci diodama. a. strucenje prikljucnicu. Vidi tekst frekvenciju / na izlazu udvostrucivaca vise ne mozemo utvrditi! I diode mogu posluziti za udvo- nica U je sa L u induktivnoj vezi. ki preklopnik A-B prebaciti iz polo- zaja b je u polozaj U torn slucaju jedna od dioda (Di) iskljucena iz ftuikcije. Njegova je zadaca da pojaca VF struje koje vec imaju dvostruku frekvenciju. prema zelji. Preklonnikom B izabire se jedan od njih. obratno. frekvencije. Na izlazu mozemo f ili tako odabmti ili frekvenciju dvostruko visu frekvenciju If. To znaci da je faza visokofrekventnih titraja na njima suprotna. Tranzistorsko pojacato kojemu su i baze i kolektori u protufaznom spoju (»push-puil«) ontogucuje utrostrucivanje frekvencije. Preko JU se kao u predasnjem primjeru. Zavoj- Tome 19- . c. Ona sluzi druge oscilacije jedne ili frekvencije odvedu na izlaznu da se prema si. One mogu biti germanijeve ili silicijeve.

U principu nema razlike na koji ce elektronska u nacinu ili cijev tran- zistor pojacavati niske ili visoke frekvencije. — (oscilator!) veoma malo U anodnom strujnom krugu 292 opterecen. radne tacke. Vise neparne frekvencije (5f. Shema vrijedi za dvije odijeljene cijevi ili za jedSl. Izbor radnih uvjeta za pojaSala snage u predajniku do si. predvida upotrebu dvostruke elektronske cijevi ECL 82. Ako elektronsku cijev i tranzistor uporedimo. On predstavlja pojacanu. pento- .. Prema nivou ovisno o drugim uvjetima rada. Visokofrekventno pretpojacalo koje se moze staviti izmedu VFO-a sa slabim izlaznim signalom i ulaza u predajnik. u principu. Taj nacin je bitno razlicit. si. Ova klasa omogucuje rad sa najmanje izoblicenja. Zato je izlazni visokofrekventni. onda sto se tice pri- — Shema visokofrekventnog pojacala. pobudni stupnjevi vi- u predajniku imaju zadatak da sokofrekventnim oscilacijama (koje smo postigli oscilatorom. 3-12 i snage B.takvi protufazni strujni impulsi. I predstupnjevi i pobudna pojacala predajnika mogu raditi u bilo kojoj klasi Ovo podjednako vrijedi za elektronske cijevi i za tranzistore. od jednog i drugog kolektora privode izlaznom titrajnom krugu (sa Li). u stupnje- vima za umnazanje ili za mijesanje) toliko pojacamo snagu da bude dovoljna za pobudu izlaznog stupnja predajnika. odnosno radnih uvjeta. osobito u stupnjevima za pojacanje snage. 11-12. Razlika je jedino u nacinu na koji se postizava odredena radna tacka. pret- Elektronske cijevi su se do danas zadrzale u predajnicima. Trioda je katodno slijedilo pa je prethodni stupanj 11-12. 3-9) i tranzistorskih po jacala (si. 7f . Uz dovoljnu pobudu. 3-15).) obicno su mnogo slabije. tj. jednakog pojacanja u oba tranzistora. Hoce li neki stupanj u predajniniku raditi u ovoj ili onoj klasi ovisi o izboru tzv. svaki od tih stupnjeva moze raditi u klasi A. Potenciometar. mjene u predajniku svako od njih ima svoje prednosti i svoje mane.. Prednost elektronskih cijevi pred tranzistorima nije samo u tome da je cijena elektronske cijevi za postizavanjerazmjerno vece snage jos uvijek niza od cijene tranzistora. 4-28) u principu vrijede i za pojacala visokih frekvencija u predajnicima. na trecu (3f). kao i u klasi AB ili u klasi C. na petu (5f) i tako redom. Pritom obadvije elektronske cijevi rade u klasi A. pojacani signal osobito »cist«. ali vrlo vjernu »kopiju« ulaznog signala. 4-27 i si. u klasi (si. oscilacije frekvencije 3f imaju jo§ upotrebljivu amplitudu. nu dvostruku (ECL 82) PRETPOJACALA I POBUDNI STUPNJEVI U PREDAJNIKU Pretpojacala i de je titrajni krug koji resonira na odabranu frekvenciju. Zato osnovni sklopovi cijevnih (si. Najcesce se zadovoljavamo umnazanjem frekvencije na 3f. potreban je za postizavanje simetricnog. Ovaj moze resonirati na bilo koju neparnu harmonicku frekvenciju: na prvu (f). ili neke druge triode i posebne pentode. spojen izmedu emitera tranzistora TRi i TR2.

predajniku tece kroz otpornik Ri. Vazan je. Ako nestane pobuda moze naime jakost anodne struje porasti do nedopustivo izlazi jakosti struje mrezice Jg : velikih iznosa. Tranzistorski stupanj je mnogo osjetljiviji i trazi preciznije prilagodenje na »potro£ac« (slijedeci stupanj ili antenski sistem!). tranzistorski stupnjevi u predajniku trebaju za svoi rad obicno 12 V. 11-13. Prednapon prve mrezice svake cijevi. ako nema visokofrekventne pobude. ako ne traje predugo. 11-13. dok kod elektronske cijevi d) vece opterecenje (uzarena anoda!). radnu tacku pojacala. odreduje. 292 . Tranzistori su osjetljivi i na pregrijavanje. i pravilan izbor radnih uvjeta. osobito za mobilnu i »portabl« primjenu. Ug = R xJg t Ako ma je otpor izrazen u kilo-omia jakost struje u miliamperima. Nikakvog prednapona nema. rijetko do 24 ili 28 V. Nekoliko nacina za dobivanje prednapona vidimo na si. Ova ^truja nastaje calu. proizvode znatno vise nezeljenih i moze — — 20 R3 U produkata (visih harmonicnih frekvencija) nego elektronske cijevi. Ovo je presudno. Najveci utjecaj na radne uvjete elektronske cijevi u predajniku ima prednapon prve mrezice (uz pravilno odabrane ili zadane ostale pogonske napone). pa o tome treba voditi racuna. Uz prayilnu pobudu tranzistori. S druge strane tranzistori imaju i velikih prednosti. ostati bez posljedica. uz ostalo. kako znamo.Elektronska cijev podnosi najraznolicnija preterecenja znatno bolje od tranzistora. Jedna jedina naponska »spica« moze ga uniStiti prije nego se snademo. U primjeru a) i b) se prednapon postizava padom napona koji nastaje tako da struja prve mrezice ^ Pregted najvaznijih nacina za postizavanje zastitnog i radnog prednapona elektronskih cijevi u SI. ispravljanjem visokdfrekyentne struje koja se dovodi pojaPostis^nuti prednapon je /jedvelicine otpora Ri i nak umnosku prednapon u voltima. Dok se pogonski napon elektronskih cijevi mjeri stokod vrlo velikih snaga tinama i hiljadama volta. ipak. u svakom slucaju. Ovo se moze izbjeci boliim prilagodenjem i opseznijim filterima. c) Njemu moze prejako opterecenje U3 strujom ili prevelikim naponom u trenutku biti »katastrofalno«. U primjeru c) je prednapon odreden posebnim izvorom kojemu je napon jednak Us Visina prednap<> na je neovisna o tome da li ima ili .

Ci =z C2 oko 10 nF mjerenjem napona na zastitnoj — mrezici za vrijeme normalnog rada predajnika i provesti eventualno = potrebne popravke. lako izra- V cunamo potreban pad napona: Velicinu serijskog otpornika on- da izracunamo prema izrazu: HhHh] -ci 1 CI Re J g2 Vidimo da nam mora biti poz- nata i jakost struje druge mrezice. B povecavajuci prednapon. koja ujedno sluzi kao katoda. Ako izvor prednapona ima unutrasnji otpor ba zarnu ga direktno grijanih cijevi trenit. i. Js2. kako je pri- kazano u primjeru f). Razumije se da katodni otpornik u predajniku treba premostiti kondenzatorom kao i u prijemnicima. prikljuciti na nacin koji vid Kod vlastiti mozemo opteretiti nekim e) i (primjer otpornikom Rs tako da na torn otporzastitni i niku nastaje napon. zastitni si. Za pogon pentode potreban je pozitivan na- pon na njenoj drugoj (zastitnoj) mrezici. Ovaj odvojak sluzi umjesto katodnog prikljucka kod ostalih cijevi. 11-14. I katodni otpornik osigurava onaj minimalni. To je prikazano na si. Taj se napon moze crpsti iz posebnog ispravljaca. U posljednja dva primjera je radni predna- Ako znamo koliki je napon anodnog izvora a struje i koliki treba da ie napon Vg2 na zastitnoj mrezici. Ako je napon na zastitnoj mrezici prevelik treba 294 . O velicini toga otpornika ce ovisiti da li treba u seriju s njime staviti visokofrekventnu priguSnicu ili ne. 11-14. prednapon sprecavajuci prekomjerni porast anodne struje. Ovaj kondenzator ima ovdje oko 10 nF kapaciteta. Radni prednapon je veci od zastitnog jer se naponu na stabilizatorki dodaje pad napona na Rs. izmjeriti kod pune pobude malnog radnog opterecenja liti i nor- cijevi darne zavojnice Valjanost proracuna treba provje- koji daje struju grijanja za predajnu cijev sa direktnim zarenjem katode. To je zastitni prednapon koji prijeci da anodna struja pretjerano naraste. Ova se jakost struje mijenja s pogonskim uvjetima pa je treba S/. Uz pobudu potece struja prve mrezice pa se na Rs formira pad napona koji se dodaje naponu iz pon cijevi napona na visi zahvaljujuci padu odvodnQm otporniku mrezice. Ovo velik je onda radni prednapon. U manjim cesce sluze predajnicima pentode od trioda. moze se prednapon dobiti pomocu katodnog otpornika Rs. To se postize pomocu posebnog transformatora koji na svojoj sekundarnoj strani ima srednji odvojak. Kondenzatori Ci sluze za visokofrekventno uzemljenje direktno dimo na grijane katode. ll-13g. radni pred- Zastitni prednapon osobite stabilnosti moze se postici primjenom stabilizatorske tinjalice. U predajnicima manje snage. U predajnicima se takve cijevi griju izmjenicnom strujom. sluzi umjesto prikljucka katoUe kod ostalih vrsta cijevi. Re. kao i u prijemnicima. h. Dok nema pobude postoji samo prednapon iz izvora B. u kojima sluze indirektno grijane cijevi. Obje su metode kombinirane u primjeru d). ali najcesce ga postizavamo iz anodnog izvora pomocu pada napona na posebnom. serijskom otporniku. Odvojak u sredini sekuntransformatora.nema pobudnog visokofrekventnog napona na mrezici.

6 do 0. Dok cijev snaznog izlaznog stupnja u predajniku Ei dobiva pobudu. Otpornik Rb koji osigurava ponovno paljenje ove cijevi ima oko 100 kQ. To je dovoljno da se tranzistor ponasa kao pojacalo u klasi C. 11-15. 16b. Ako zelimo da se dovod struje zastitnoj mrezici cijevi Ei potpuno prekine. Takva zastitna cijev je E2 na si. . nestat ce i prednapona na prvim mrezicama ovih cijevi. Sto ie vrijednost otpora Rg 2 veca to je veci prednapon potreban za potpun prekid struje kroz cijev. uslijed cega je kroz nju sprijecen prolaz anodne struje. kad visokofrekventni napon bude veci od 0. mrezici cijevi Ei padnu.7 V. Treba samo tu isnravljenu struju propustiti kroz otpornik Ru Sto je struia jaca. Elektronska cijev E2 zasti- kao u diodi. mozemo dodati stabilizatorsku tinjalicu E3 i otpornik Rs (ogradeno crticama). Zastitna mrezica predajne cijevi Ei dobije svoj pozitivni napon preko otpornika R2. nema potrebe za posebnim mjerama. Dakle. ma pomocnog Zamislimo najprije da stabilizatorske cijevi Es i otpornika Rs neE1 I napona. Kad nestane pobude na prvoj mrezici predajne cijevi Ei. Ako na bazi tranzistora ne- cini R2. smanjujuci ujedno i jakost anodne struje izlaznog stupnja predajnika. u smislu opisanog zaStitnog prednapona. zastitna cijev propusti anodnu struju. si. napon na zastitnoj i. Zastitnu mrezicu je vrlo lako preteretiti. Da se otpornikom Ri ne bi smanjivala pobuda. treba dodati i kondenzator C kroz koji VF struje 295 . smanjiti. Ovu ispravljenu struju mozemo iskoristiti za daljnje pomicanje radne tacke i postizanje ios izrazitijeg rada u C-klasi. E2 odmah »povuce« tako jaku anodnu struju da napon na njezinoj anodi istovremeno. Na sL ll-16a baza tranzistora je na potencijalu »nula«. ako nema ili ako nestane pobude. poteci prejaka struja. Kolektorska struja moze no teci tek onda. U strujnom krugu preko baze i emitera visokofrekventne struje se SL 11-15. onda kolektorska struja ne moze teci. na otporniku Ri nastaje visok radni prednapon. Razumije se da^u tome slucaju treba primijeniti jacu ispravljaju. tece jaka anodna ma. Njezin anodni napon tako jako padne da se tinjalica Es ugasi! Za tu svrhu moze dobro posluziti stabilizatorska cijev OA2. cuje od preterecenja tetrodu ili pentodu Ei u predajniku. u obrnutom sluca- ju. koliko je potrebno da se tranzistor »otvori«. kao i emiter. Vidi objasnjenje u tekstu pobudu. Ranije spomenuti zaStitni prednapon lako postaje nedovoljan za zastitu izlazne cijevi kroz koju moze. bit ce prednapon negativniii. Otpornik R4 je zanemarljiv (100 Q) prema velii i da je anoda cijevi E 2 direktno spojena s drugom mrezicom cijevi Ei. On se preko R3 dovodi i na cijev £2.R2 s povecati ili. Primjena serijskog otpornika u strujnom krugu druge mrezice ima svoje lose strane. Ako iz bilo kojeg razloga nestane pobude. Zato je dobro da u takvom slucaju dodamo posebnu cijev koja ce sprijeciti previsok porast napona na drugoj mrezici izlazne cijevi. "-Xod tranzistora su okolnosti druk^ije! Ako elektronska cijev nema prednapona. struja.

ko da ona tokom jedne poluperiode postaje jaca a tokom druge poluperiode slabija od one mirne struje koju smo uspostavili promjenom vrijednosti otpornika Rs. Za rad u AB-klasi treba otpornikom Rs postici da se tranzistor sa- mo malo otvori. Nazalost. c) za rad u klasi B. ii-i<5. Na silicijskim diodama je pad napona. Sto je danas normalno. Kod tranzistora je postizanje pravilne radne tacke jednostavnije: rad u klasi C ne treba nikakav pomocni prednapon. mijenjati kolektorsku struju ta296 opasnosti od pregrijavanja. da se na taj nacin ne bi smanjio napon izmedu emitera i kolektora. Pad napona na njemu takoder bi dao odgovarajuci prednapon. Vrucem tranzistoru pojaca se kolektorska struja. Ova izaziva jos jace zagrijavanje i tako se to nastavlja dok kolektorska struja pretjerano naraste. Za P-N-P tranzistore polariteti imaju suprotan predznak a) za nesmetano prolaze. AB Hi A potrebno je na tranzistorovu bazu dovesti pozitivan prednapon. »termickog samouni§tenja«. Ako ovaj iznosi oko 0. potrebno je da i dioda D bude silicijska. ako je NPN) prednapon. toliko da nema Za rad tranzistora u klasi A bit ce potrebno da se struja kroz D pojaca i da se tranzistor jace otvori. Visokofrekventni signal ce. ali ce vec maleni VF naponi moci utjecati na nju otvarajuci tranzistor svake povoljne poluperiode. Tranzistor tada radi u klasi B. vidi str. si. Ipak se to radije izbjegava. (Izuzetak su samo VMOS-FET-i. Postoji opasnost tzv. Kolektorska struja tranzistora TR mora porasti do polovice one vrijednosti koja je kao maksimalna predvidena za odredeni tip. koja se ocituju kao prisutnost »produkata nelinearnosti«. Jaci se tranzistori (ni u NF ni u VF pojacalima!) gotovo ne upotrebljavaiu u A-klasi.o) c) — ISC J_ Ri : ! =*5 ID >lR3 SZ. Zelimo li da nam tranzistor radi klasi. sto je posebno vazno ako je vec i sam pogonski napon razmjerno malen. Eniiterski otpornik R2 smanjuje pojacanje ali Suva tranzistor od preterecenja. potrebno je da mu damo otvarajuci (pozitivan. 16c.6 kolektorska struja tranzistora jos ne tece. Dakako. V toplinsko opterecenje (zagrijavanje!) tranzistora najvece i treba paziti da se ne upropasti. Sve vrijedi za tranzistore tipa N-P-N. b) otpornik Ri i kondenzator C mogu proizvesti veci negativan prednapon za vrijeme rada predajnika. Veza izmedu pojedinih stupnjeva Veza izmedu pojedinih stupnjeva za VF pojacanje snage signala u predajniku moze biti ostvarena na razlicite nacine.6 do blizu 1 V. Ukoliko je tranzistor TR silicijski. . doveden na bazu. Slican ucinak bi imao i emiterski otpornik R2. treba paziti i na to da izoblicenja. ovaj rast struje obicno je tako brz da se goyori o tome kako »tranzistor pobjegne«. Rijetko uspije pravovremeno prekinuti struju da ne dode do propasti. 77). od 0. mimo otpornika. Treba od- mah reci da je pri radu u klasi A u nekoj drugoj dok kroz njih tece elektri£na struja. Jakost struje mozemo regulirati i otpornikom Rs promjenljivim tako na bazu tran- zistora dovesti veci ili manji prednapon. ostanu u dopustivim granicama.

11-17. Pritom je odvojak b nize. preko C2. ali kod stupnjeva gdje je VF sna&a jos materia ne treba zbog toga ocekivati zamjetlji- nostavnije. treba jacu pobudu. Vidi tekst dancije tranzistora TRu Kapacitivna veza izmedu dvije elektronske cijevi ostvaruje se jedsi. tj.i samo zatvara strujni krug baze koja ostaje bez stalnog prednapona. To je zato jer je ulazna impedancija baze tranzistora TR2 redovito manja od izlazne. da titrajni krug ne bi bio suviSe pri- gusen. kod a. osobito ako druga cijev.Ako se u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRi. Veza sa tranzistorom TR2 f u slijedecem stupnju je kapacitivna. Postoji optimalan polozaj tog odvojka. slici ve gubitke. kolektorske impe- SI. kod b. ali to najcesce ne bi bilo dobro. Drugi moguci nacin prilagodenja bio bi prikljucivanje kondenzatora C2 na odvojak zavojnice Li. kao i ulazna impedancija prve mrezice druge cijevi dovoljno su visoke. blize »hladnom« kraju titrajnog kruga nego li odvojak a. Pi-fil- tera 1148b). si. One nisu medusobno jednake. U tome slucaju treba pronaci najpovoljniji odnos L1/C1 kao i najbolju vrijednost za C2. Moglo bi lako doci do parazitskih oscilacija kao i do pojacanja vi§ih harmonickih frekvencija. oznacena kao PA. Visokofrekventna prigusnica VFP. vima: a) kapacitivna veza. nalazi titrajni krug. Impedancija u anodnom strujnom krugu jedne. b) veza pomocu Pi-filter s Pl-fittera ima zavojnicu L2 koja kondenzatorima CV i Cs cini titrajni krug za pobudnu frekvenciju. 11-1 8a. I kondenzator C2 mora biti prikljucen na odvojak zavojnice. Medusobni odnos ovih dvazajedno bude pobudnim stupnjem preko (si. Veza izmedu dva stupnja u predajniku sa elektronskim cijeSt. U tu svrhu mora Cs biti 297 . ju kapaciteta regulira stupanj pomedusobno prilagodenje. Shema na toj potpuno je analogna predasnjoj. 1147. Veza izmedu dva stupnja u tranzistorshorn predajniku ostvarena je kondenzatorom C2. Odvojaka na zavojnici ne treba. Za pobudivanje vecih izlaznih stupnjeva. koji imaju razmjerno nisku ulaznu impedanciju zbog jace struje prve mrezice. Zato ce TR2 raditi u klasi C. i Osim toga je Cs izravan kapacitivni »kratak spoj« za sve nezeljene vise frekvencije. U interesu sto boljeg prilagodenja titrajni krug L1C1 ne smije imati previsok Q-faktor. mora se kolektor prikljuciti na odvojak. bolja je veza s 11-18.

Impedancije se odnose kao 80 : 5 ~ — 16 : 1. jevi ci potrebni odvojna zavojnicama. mozemo potreb- no prilagodenje postici primjenom + Uo^W^ transformatora. Buduci da su impedancije proporcionalne s kvadratom broja lOOn I zavoja. Veza preko Pi-filtera je uvijek manje cvrsta nego li izravna. Kapacitet kondenzatora C. s dva Svaki od zavojnicu La zavojnicu Lb. bez vlastitog induktiviteta. a transformirani VF napon se uzima na njihovom spojistu. moraju biti odabrani tako da se uz dovoljnu selektivnost osigura i pravilna. Pretpostavimo li da kolektorski strujni krug nekog tranzistora treba opteretiti sa 80 Q impedancije (Z 80 Q). Bandfilterska veza izmedu stupnjeva u predajnicima: a) u vredajniku sa elektronskim cijevima. Osim toga upotreba odvojaka moze dovesti do pojave nezeljenih resonancija i nekontroliranog osciliranja na »divljim« frekvencijama. b) u tranzistorskom predajniku. ali za vezu izme(si. prema si. Titrajni krugovi L1C1 L2C2 kondenzatora C?. transformatora. Pronalazenje odvojaka na zavoj- Ako bi dakle preslaba bit ce pobuda bila mozda potrebno po- vecati anodni napon ciievi pobudnog stupnja (ako je to dopusteno) treba uzeti drugu. I orikljucak kolektora tranzistora TRi. i mora biti za- lemljen direktno na samom podnozju cijevi PA. To je zato jer se tada za rad na istoj frekvenciji mora povecati kapacitet nim krugovima.?. dok je optimalna ulazna impedancija slijedeceg tranzistora sa- = mo 5Q(Z = 5 Q). 11-20. Zbog potreba prilagodavanja tranzu stori su na titrajne krugove spojeni preko odvojka na zavojnicama SL njih i ima dva dijela. Zato se dogada da koji put nije moguce iskoristiti svu se njemu u posebnom oklopu ili da je izmedu njih barem dobra limena Za vezu izmedu elektronskih ci- pregrada. Najbolje je da je svaki visokofrekventni napon zbog toga smanji a na Cs istovremeno poveca. snazniju cijev. trans- formatori Ti i T» djeluju kao autotransformatori sa odnosom broja 298 . Obje imam isti broj zavoja. do vol j no jaka pobuda slijedeceg stupnja. du tranzistora (sL ll-19b) prikljucci se moraju naciniti na odvojcima. On doprinosi i stabilmjem radu predajnika. mora biti vrlo malen toliki da se ugadanjem titrajf nih krugova dobije samo jedan resonantni »vrh«. problem je i rijesen T>. Na biti u medusobnoj induktivnoj vezi. koii sluzi za vezu medu titrajili nicama titrajnih krugova nije uvi- jek najspretnije. kao i prikljucak baze tranzistora TRz. ll-19a) nisu snagu koju bi mogao dati pobudni stupanj. 11-19. Zato se kod tranzistorskih stupnjeva za pojacanje snage u predajnicima primjenjuju i drukcija prilagodenja. Buduci da su spojene u seriju. prema si. preko kondenzatora C2. Smanjenje induktiviteta zavojnice L2 ima kao rezultat cvrscu vezu medu stupnjevima. osobito ako je u predajniku sve zbijeno sagradeno. Ti 11-19. kao u slijedecim primjerima.sto kvalitetniji kondenzator. kao kod svakog ne smiju za se kriticki vezanog bandi filtera. Vecu selektivnost osigurava band-filter izmedu dva stupnja. Taj maksimum moze biti minimalno prosiren.

Zavojnica Li bi mogla biti i neka »obicna«.-16. Kondenzator od 100 nF (izmedu jednog i drugog transformatora) ima jedinu zadacu da odijeli istosmjerne strujne krugove prvog i drugog tranzistora. Prednost ovakvog nacina je o tome da transformatori Ti i Ts rade neovisno o Dakako. FPi i FP2. Transformacija slijedi jedna za drugom pa se postize ukupno smanjenje impedancije u omjeru 16 : 1. Njegova vrijednost je obicno izmedu 5 i 27 Q. 4= ^p 0. Za odnos kapaciteta u razdjelniku vrijedi: C. T2S4U I POBUDNI STUPANJ ^ g + 0- 9^ JOnjlOOn I2LAZNI STUFANJ 1/6 broja zavoja. ali u tranzistorskim predajnicima (do 30 MHz) uzimaju se zavojnice koje su namotane na prstenastoj jezgri od VF feromagnetickog materijala. Otpornik R se dodaje samo onda kad postoji opasnost da se pojave nestabilnosti u stupnju sa TR2. Za impedancije je to zavoja 2 odnos 4:1. Kapacitet mu je toliko velik da za visoke : nikom Ci/d. Zavojnica Ls je tijesno vezana sa Li i ima priblizno 1/5 do pojacalu. J. To su zapravo dva feritna zrnca navucena na zicu. S njom u seriji su jos dviie feritne prigusnice. Zato treba na izlazu ukljuciti naknadni fitter koji frekvenciji. ll-21b. VFP ^1>j 1+ ^25>j -r =T= CI ce propustiti samo zelieni signal. Veza medu tranzistorskim stupnjevima: a) induktivna. Vidi tekst 1. ostvarena s dva transformatora za prilagodenje. kod ovakvog sirokopojasnog (aperiodskog) prenosa VF snage s jednog stupnja na drugi nema odabiranja frekvencije i prenosi se sve. i ono sto trebamo i ono sto bi nam na izlazu predajnika moglo biti nepozeljno. Objasnjenje u tekst 11 299 . Tackicama su oznaceni poceci tih zica. Odvojak na Li odabire se tako da se kolektorska impedancija transformira na iznos ulazne impedancije tranzistora TRs. b) pomocu kapacitivnog djelitelja. ii-20. sk -t€T C2 Transformaciju impedancije nanize moze se postici i u selektivnom prema sL 11-2 la. Resonancija se postize ukupnim kapacitetom serije C1/C2 uz dodatak kapaciteta C$. Oni sprecavaju pobudivanje onih oscilacija do kojih bi moglo doci u slucaju nezgodne kombinacije induktiviteta priU frekvencije predstavlja Slobodan prolaz.1- z=eon m X L^w^ T1(4 D . Sirokopojasna veza medu tranzistorskim stupnjevima u predajniku. Transformatori Ti i T2 motani su bifilarno na feritnom prstenu ili stapicu tako da se obje zice a) C L£~~\ spajaju u seriju. I^l Transformacija impedancije moze se postici i kapacitivnimrrkz^jel- 5/. Ti i Tz. Baza tranzistora 776 ima u svom strujnom krugu visokofrekventnu prigusnicu VFP. si.1 Ji I VFP On — _i± SL 11-21. pomocu zavojnice U. -W^p 100n .

naime. Na ulazu LC-mreze neka impedancija bude Ru a na izlazu Riz. a) Odabrati b) R iz 4 6+ Q IP"': AKO JE Rn >R 12 R L1 =Q R u + R Co R C? =AR L1 Rud+Qo' Nekoliko prilagodnih LC-mreza i njihov proracun se c} d)R cl = B On" A B=RU {1+Qj t U tranzistorskim predajnicima mogu naci i specificne prilagod- ne LC-mreze. 11-25. LC- Ru < R/z. ) Treci si. Neki tranzistori. Frekvencija na koju on resonira najlakse ce proci od kolektora jednog do baze SI 11-22. nekontroliranih!) vrlo visokih frekvencija. prilican izlazni kapacitet. sa Rci i Rc 2 kapacitivni otpori kondenzatora Ci i Cu Drugi primjer prilagodne Formule koje su navedene uz sliku vrijede za slucaj da je ulazna impedancija prilagodne mreze (Ru) manja od izlazne impedancije (Riz. To je prilagodna LC-mreza. mozemo retiti. Pomocu njih mozemo izracunati vrijednosti za pojedine dijelove ove mreze. ostvarena LC-mrezom koja ujedno ontogucuje prilagodenje u slucaju da je Ru > Riz Vidi tekst . zapravo neka vrsta serijskog titrajnog kruga. namijenjeni za rad s Ako vecim snagama u predajniku iraa- (= 12 V) i ju. Veza izmedu dva stupnja u predajniku s tranzistorima. Preko C2 odvode se i vise harmonicke frekvencije tako da ne stignu do TR2. U tranzistorskim stupnje- vima ove vrste uzima se obicno u racun vrijednost Q-faktora uz opterecenje: Qo = oko 4. primjer takve vrijedi LC-mreze.-„-.kao i za slucaj da je Ru > RizKao primjer takvog izracunavanja sastavnih dijelova LC-mreze za prilagodenje neka posluzi si. ako ga ne mozemo zanemariti. Primiena kapacitivnog razdjelnika. Co. . 300 . Sa R Ll oznacen je induktivni otpor zavojnice Li.gusnice VFP i vlastitog kapaciteta Co. Prije nego zapocnemo racunom moramo se sjetiti SI.Vidi tekst da je ta mreza opterecena i da joj je zato Q-faktor smanjen na vrijednost Qo. Zavojnica Li s kapacitetima kondenzatora Ci i Ca nacrtana je debijim Jinijama. drugog tranzistora. kakvih nije bilo ranije u predajnicima s elektronskim cijevima. izmedu njenih zavoja. kod kojega je C2 redovito veci od Ci.-.-. 11-22. Veza izmedu stupnjeva u slucaju da je Ru < Riz. u slucaju da -mreze. 11-23. 11-23. Takoder se sprecava pobudivanje »divljih« (tj. Jedna od njih je na si. si. si. 11-22.. je 11-24. uzima u obzir izlazni kapacitet prvog tranzistora. kod IZ je izlaz. Kod U je ulaz. Tranzistor TR treba pravilno opteie U n napon napajanja ako tranzistor moze dati izlaznu snagu P od 10 W. Ako je ulazna impedancija veca od izlazne (Ru > Riz) vrijede formule koje su napisane na . ima i svoje prednosti.

4 pH 122. .6+^55= mn R L1 2fff 484 6.2 = ^ 2. Z B *iz R L2 L2 = 50x1.0019 >jF = laoppF SL 11-25. u kojoj mora biti uvrstena i frekvencija (u megahercimal). 1n ! 1 TOOn IZLAZNA SNAGA. b). da se induktivitet dobije u mikrohenrijima (uH). R -. = R.5 484 21.5 A = 516. c) i d).-%r = -^T=11IH ~ R U^ 2P 2CT 20 n 2 Q = 4 Ru=(RuQo' + R c = L1 = (V*m + 000 000 2rx3i5x100 =28.28x3. <R ? il. 11-25.6 jiH — VFP2 —f~—0+12V( = lU W£~(T + / -i TR TREBA OPTERETITI SA R = Q) b) — *— . ] is c) 3 T° R l. Vidi i tekst opterecenje tranzistora optimalno izracunati iz formule: UN 2P 144 20 Opteretni otpor Ro je na ulazu LC-mreze. Tok u — citavog racuna je na si. P = WW VFP1=VFP2 V 1.38 = 22|jH c) R L2 = R.5 0.4 4 d) R C1 A Q +B 1 + 1. Pritom izracunatu vrijednost za induktivni otpor zavojnice Li (Rli = »induktancija«) od 484 Q uvrstimo u formulu (pod b). Kad smo izracunali Rli lako dobijemo i sam induktivitet zavojnice.5x23.2 23. Za izra- 301 . Primjer izracunavanja vrijednosti elemenata LC-mreze primjenom formula sa si. : R i J iz i a) Odabrcti O n A c -R . Veza medu tranzistorskim stupnjevima se u svakom slucdju moze postici ovakvom prilagodnom LC-mrezom r—\l--+ --—.5 1 2trfR cl 6. mozemo — skladu sa formulama na sK 11-24 racunati redom: a). 11-24.28x3.AKO JE Rj m HI S/.73 60 A A=R U (1+Q = i )= 122. pa mora biti Ro=Ru. Ako za Qo (Q-faktor uz opterecenje!) odaberemo 4. z B 1 -V£ ii-24. Slicno vrijedi i za induktivitet L? (pod c). (1 j-o.

. 11-26. ske cijevi ili tranzistora nikako. Indikator za izvodenje neL = zavojnica od 1 do D — germanijeva na dioda kristal- 302 . konacan rezultat izlazi u mikrofaradima (^F). neutralizacija. uz pretpostavku da je izlazni kraj LC-mreze opterecen sa 50 Q. Elektronsku cijev treba izvaditi iz podnozja i. Pokaze li on bilo kakav otklon. vidi str. Ne preostaje drugo vec dodati pregradne ploce ili. druge mrezice. Lako je onda preracunati: 0. To se ima zahvaliti u prvom redu djelovanju zastitne. cesto vrlo visokim frekvencijama. to nacinili. znak je da titrajni krugovi djeluju jedan na drugi. Indikatorovu zavojnicu L (1 do 2 zavoja!) priblizimo izlaznoj zavojnici i pokuSamo okretanjem promjenljivog kondenzatora izlazni titrajni krug dovesti u resonanciju. posluzit ce osjetljivi indikator koji mozemo lako sagraditi prema si.5 Q). otpornik za mjerenje izlazne snage (»lazna« ili »vestacka antena«.5 MHz. ukljucimo ga i Kad NEKONTROLIRANE I smo pobudni PARAZITSKE OSCILACIJE U svim stupnjevima predajnika koji sluze za pojacanje snage visokofrekventnih oscilacija moze se. Ako se frekvencija uvrsti u megahercima. ni kapacitivnim ni induktivnim putem. Ci Metalne pregrade i potpuno oklapanje ulaznih i izlaznih titrajnih krugova tu moze mnogo pomoci. Protiv drugih po- stupanj i dovedemo njegove titrajne krugove u resonanciju. Protiv prvih se primjenjuje tzv. u odredenim uvjetima. Ove je kondenzatore najbolje najkracim mo ci- gucim putem jevi. Isto vrijedi i za montazu onih kondenzatora koji sluze za kapacitivno uzemljivanje ulaznog i izlaznog titrajno^ kruga. pojaviti nekontrolirano titranje na frekvencijama koje su blizu radnoj frekvenciji ili parazitske oscilacije na neocekivano visokim. ako to nije dosta. treba odlemiti izmedu izlaznog titrajnog krunozice za prikljucak anode. ne mogu djelovati jedan na drugi. Pri tome pazlji- vo promatramo mjerni instrument indikatora. u predajniku Ako su u nekom stupnju predajnika ulazni i izlazni titrajni krug ugodeni na istu frekvenciju dovoljna je vec neka slaba povratna veza izmedu tih oscilacije.cunavanje kapaciteta kondenzatora treba najprije izracunati kapacitivni otpor (Rci ~ »kapacitancija«) u omima (23. drugacije razmjestiti dijelove. utralizacije. Ovakvu mogucnost povratne veu prvome redu pazljivim rasporedom sastavnih dijelova i medusobnih spojeva tako da titrajni krugovi mimo elektronze treba sprijeciti SL 11-26. M mazu posebne Neutralizacija mjere. Ta- koder moraju svi vodovi kojima teku visoke frekvencije biti sto je moguce kraci. ako je anoda cijevi soo- nam jena spoj na podnozje. krugova da se pobude Kapacitet izmedu anode i prve mrezice Cag je kod pentoda i tetroda koje su predvidene za rad u predajnicima smanjen na najmanju mogucu mjeru. spojiti s katodom Da ispitamo postoji li u nekom stupnju predajnika s cijevima neka neplanirana veza izmedu ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. Cijeli taj racun izvrsen je za frekvenciju od 3. To moze biti syasta: ulazna impedancija slijedeceg stupnja. redovito ispod 1 pF. 711) ili cak antenski koaksijalni kabel! U ovom nosljedniem slucaju tranzistor TR na sL 11-25 mogao bi biti i posljednji u nizu tranzistorskih stupnjeva u predajniku. 2 zavoja.0019 \kV = 1900 pF.

tj. da stabilnost visokofrekventnog pojacala snage u predajniku postignemo neutralizacijom. moze i sasvim mali unutrasnji kapacitet u odredenim uvjetima. osobito kod vrlo visokih frekvencija biti dovoljan da se pojave oscilacije. EL 36 itd. 11-27. Da se to postigne dovoljno je medusobno zamijeniti prikljucke jedne neutralizacijske zavojnice. Za neutralizaciju je potrebno djelovanje negativne povratne veze. Koliko ce visokofrekventne energije biti vraceno na ulaz ovisi o velicini zavojnice Li i La. Zavojnice Li i L-2 imaju obicno 1 do 2 zavoja i mogu se po volji primaknuti ili od- pre ko niske impedancije sfiojena sa ^L* maknuti. EL 34. Kondenzator Ca je promjenljiv da bi se lakse mogli postici najbolji odnosi. mozemo ponistiti.Ipak. citet Ovdje Cag znaci unutrasnji kapaizmedu anode i prve mrezice in f >C b u koji treba uracunati kapacitet izmedu prve je ulazni kapacitet i a C mrezice (tzv* ostalih elektroda cijevi ulazni kapacitet cijevi) i kapacitet svih vodova ulaznog sklo- sam V-HK pa prema sasiji. nrema priin likama. Zavomica Li uzima malo visoke frekvencije sa izlaznog titraj- ll-27a vidimo tralizacija moze izvrsiti si. te o njihovim udaljenostima od zavojnica titrajnih krugova. Ako se sada pojave lacije ili osci- postojece nojacaju. moze se ulaznom titrajnom krugu predati ta visoka frekvencija. Na taj nacin C moze iznositi 5 do 25 pF. znaci da je povratna veza pozitivna. Ako nekim drugim putem dovedemo ulaznom titrajnom krugu jednako velik visokofrekventni napon ali sa suprotnom fazom. neutralizirati stetno djelovanje unutrasnjih kapaciteta. Kroz unutrasnje kapacitete cijevi jedan se mali dio visokofrekventne energije vraca sa izlaznog na ulazni titrajni krug. obzirom na vrlo veliko poja- canje koje se postize s takvim cijevima. b) kapacitivna Za neutralizaciju trioda koje imaju mnogo vece unutrasnje kapacitete medu elektrodama obicno sluze sklopovi koji su r>rikazani na 303 .). Na kako se neu- vidimo na si. nog kruga. EL St. U vrijednost kapaciteta Cs treba uracunati i izlazni kapacitet cijevi zajedno s kapacitetom svih vodova izlaznog sklopa. Neutralizacija pojacala snage u predajniku s tetrodom Hi pentodom: a) induktivna. Takvom neutralizacijom se mogu osposobiti za rad u predajniku i razlicite izlazne pentode koje su inace konstruirane za rad u niskofrekventnim pojacalima (EL 81. Velicinu kapaciteta Cz mozemo odrediti za svaki konkretni slucai prema formuli: -as •v£1t -Ug1 • c. ll-27b. 84. Buduci da linije Najbolje je u takvom slucaju. Ca je neutralizacijski kondenzator koji zajedno sa Ci cini neutralizacijski sklop kakav se i naknadno moze ugraditi u predajnik. zavojnicom Li. Kapacitivni nacin neutralizacije induktivnim putem.

Sada ukljucimo pobudni stupanj i ugodimo na resonanciju ulazni i izlazni titrajni krug stupnja koji zelimo neutralizirati. denzator i svaki put popravimo ugadanje ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. ll-28b. zatvaramo neutralizaciiski malo-pomalo kon- -Ug SI Tri primjera neutralizacije triodnih cijevi u predajniku. neutralizacija se izvodi prema si.si. 11-28 mora se namjestiti na vrijednost kapaciteta koja je priblizno jednaka unu- trasnjem kapacitetu Cag cijevi. U primjeru na biti si. 11-26. Zato njegov maksimalni kapacitet treba da je nesto veci od toga. U tu svrhu morati naci najpovoljniju udaljenost izmedu izlazne zavojnice cemo i zavojnice L indikatora. Takvu neutralizaciju se mora naciniti ako je na izlazu pojacala jednostavan titrajni krug ili ako je ondje Pi-filter. Na ulazu i na izlazu takvog pojacala snage redovito je upotrebljen dvostruki promjenljivi kondenzator. Instrument M neka pri- tom pokazuje maksimalni otklon negde oko 3/4 skale. U M. Otklon kazaljke instrumenta indikatora postaje nomalo sve manii. Neutralizacij ski kondenzator treba sasvim otvoriti a indikator primaknuti zavojnici izlaznog titrajnog kruga. Pri tome ne valja ici prebli- -ug zu da ne strada mjerni instrument i da ne pregori dioda. da onda opet. se na izlazu visokofrekventnog pojacala snage moze unotrebiti dvostruki promjenljivi kondenzator. ll-28c). Vidi tekst 11-28. pocinje rasti. *' i i r§ neutralizirati tivni i stupnju koji zelimo treba iskljuciti pozii. napon za drugu mrezicu. Izvrsiti neutralizaciju nije tesko ako se posluzimo indikatorom pre- ma si. napon za anodu kod pentoda ^ ii- Si jHI-'l i tetroda. Neutralizaciiski u sva tri kondenzator Ci primjera na si. ll-28a ili mora na ulazu dvostruki pro mjenljivi kondenzator s dva statora. Stupanj je M 304 . Poyratna veza za neutralizaciju postize se preko kondenzatora Cu Potrebna suprotna faza je osigurana na taj nacin da Ci nije u vezi s onim krajem titrajnog kruga koji je st>o jen na mrezicu vec na suprotan kraj. 11-28. Kad smo to postigli. pa se neutralizacija moze postici s dva neutralizacijska kondenzatora (si. Neutralizacijski kondenzator je opet oznacen kao Cu Ako Dvije triode u protufaznom spoju (»push-pull«) daju dvostruku snagu. kod daljnjeg zatvaranja neutralizacij skog kondenzatora.

Taj je otpornik istovremeno u ulaznom i u izlaznom strujnom krugu. na i gejt-elektrode. sto moze biti uzrok pobudivanju oscilacija. pokazati neutralizaciju zavojnicom Ln> sl. Preko njega tece struja baze i struja kolektora. SL skih Neutralizacija tranzistorpojacala zavojnicom L n : a) kod bipolarnih tranzistora. Poslije ugradnje zavojnice L n koja je prethodno bila vec ugodena. ako smo neutralizaciju tacno i strpIjivo izvrsili. na nastaje veci pad napona koji svo- jim djelovanjem na strujni krug baze »zatvara« tranzistor i sprecava porast kolektorske struje. 11-29. Ako bi kolektorska struja zbog povisenja temperature sa- mog R e tranzistora »htjela« porasti. Zbog pada istosmjernog napona na otporniku Re postize se i bolja termicka stabilnost. Uklonimo sada indikator i prikljucimo anodni napon (i napon zastitne mrezice kod pentoda i tetroda!) i predajnik je sposoban za rad. tranzistora tipa FET Sprecavanje samoosciliranja otpornicima. b) kod 11-29. I jedan i drugi imaju neki kapacitet izmedu kolektora i baze. odnosno izmedu drej- »povratnom« u tranzistoru. uz uvjet da im ie uzemljen emiter (odnosno surs-elektroda). Neko liko primjera bilo je opisano u poglavlju o prijemnicima. Vidi tekst 20 Radio prirudnik 305 . ovisno o frekvenciji) i nema utjecaja na usnieh neutralizacije. Sl 11-30. Jedina mu je zadaca da sprijeci galvanski spoj izmedu kolektora (drejna) i baze (gejta). 11-30. Tim nutem se jedan dio visokofrekventne energije vraca sa izlaznog titrajnog kruga (LsCs) na ulazni (L1C1). jos tivitet vrlo malo popraviti induk(VF zeljeznom jezgricom!) da se postigne potpuno stabilan rad samo tranzistorskog VF pojacala. kao na sl. Tranzistor se ne moze vise lako pregrijati. 11-29) ima redovito velik kapacitet (izmedu 10 nF i 100 nF. Oni radije smanje pojacanje tranzistorskog stupnja sluzeci se negativnom povratnom vezom. Neutralizacija se moze postici i u tranzistorskim pojacalima. Poslije Ln moze jednostavno ugraditi na svoje mjesto uz tranzistor. Taj podatak treba uzeti iz kataloga za upotreb- moze pF vise kod 0.15 pF (BF (BF 173) do nekoliko pF i vecih tranzistora (za predajnike). Nekad je dosta da se u emiterski strujni krug stavi otpornik R e od nekoliko oma. Ovdie cemo Zatim se nadini zavojnica za neutralizaciju L n tako da ona resonira na radnoj frekvenciji naseg pojacala sa kondenzatorom kojemu je kapacitet jednak onom ljeni tranzistor.neutraliziran onda kad indikatorov mjerni instrument vise ne pokazuje nikakav ili samo sasvim neznatan otklon. Velicina biti »povratnog« kapaciteta 167) i od 0. bit ce mozda potrebno toga se & . Uz malo vjezbe ovo se moze razmjerno brzo postici. Na crtezu a) je bipolarni (»obicni«).23 Ima konstruktora koji nerado primjenjuju neutralizaciju. Kondenzator (sl. a na crtezu b) unipolarni (FET) tranzistor.

ugraduju pri- U anodnom strujnom krugu se u tu svrhu obicno stavlja mala zavojnica od 3 do 5 zavoja 1 debele zice. prema si. dok je neutralizacija zavojnicom Ln (si. naj£e§ce u ultrakratkovalnom podrucju. uz smanjenje pojacanja. Zavojnica je premoStena otpornikom Re koji ima oko 100 Q i opteretivost od 1 ili viSe. Za to postoji vise mogucnosti. ali cije dodu do antene one mogu biti uzrokom nepodno§ljivim smetnjama u radio-aparatima i televizorima u blizini i nadaleko. Deblje crte na si. Onteretivost tih otpornika mora se ravnati prema jakosti struje prve. kod najjacih cijevi. Pobuda se smanjuje a opasnost samopobudivanja postaie takoder manja. Stvaranje ovakvih parazitskih treba sprijeciti odmah kod gradnje predajnika. sto Ove dakako smetaju normalnom dii ra- manja jev predajnika. prema snazi predajnika. ll-31b. Uzrok pojavi parazitskih oscilacija moze biti javiti u lo§e polozenim ili predugackim vodovima u blizini elektronske cijevi ili izmedu tranzistora. Za Ra cemo redovito moci uzeti jednovatni otpornik najmanjeg otpora koji osigurava stabilan rad i na najvisim frekvencijama. Taj otpornik ostvaruje negativnu povratnu vezu. ll-31a pokazuju koji su to vodovi. povrh toga. Tada cemo za Rb staviti nekoliko jednovatnih otpornika paralelno. On svo- jim polozajem podseca na neutralizacijsku zavojnicu. U tu svrhu oscilacija se. I otpornik Rb u strujnom krugu druge mrezice ima takvu vrijednost i mora biti zalemljen na isti nacin. Ovo djelovanje je sirokopojasno. 11-29) selektivna i vrijedi samo uzih frekventnih opsega. si. sto treba mozda nadoknaditi kojim stupnjem viSe. To je razlog da je i pojacanje u takvom stupnju manje. tSi 11-30. cijev se ponasa kao oscilator. Otpornik R a moze imati 50 do 100 Q i mora biti zalemljen tijesno uz nrikljucak prve mrezice na podnozju cijevi. To je otpornik R„. mm W 306 . Ako vodovi koji formiraju petlju a na ulazu ciievi resoniraju na istu frekvenciju kao i petlia b u strujnom krugu druge mrezice ili petlja c na izlazu. Oni mogu resonirati na vrlo visoke frekvencije. ako takve oscila- ipak tolika da je osiguran stabilan rad i na najvisim frekvencijama. odnosno druge mrezice. i Na U novije vrijeme moze se u tran* zistoriziranim predajnicima naci jo§ jedna vrsta negativne povratne veze.istom otporniku nojavljuju se visokofrekventni naponi koji takoder povratno djeluju na primarni pobudni strujni krug. unutar SL 11-3L Nastajanje (a) i uklanjanje parazitskih oscilacija (b) u predajniku sa elektronskim cijevima gusni otpornici. preterecuju samu cii. On proizvodi oscilacije na vrlo visokim frekvencijama. Njihove pojedinacne ot- Parazitske oscilacije Parazitske se oscilacije mogu pogotovo u svakom visokofrekventnom snaznom pojacalu.5 cm. pore cemo odabrati tako da im zajednicka vrijednost bude oko 50 do 100 Q ili. Kod vecih elektronskih cijevi moze struja zastitne mrezice biti prilicno jaka. Zavoji su namotani na promjeru od 1 do 2.

Spredavanje pojave para* oscilacija u tranzistorskim predajnicima: a) pomocu otpornika. U svakom slu caju treba racunati s time da i ti otpornici trose nesto energije. cija lizacija. mala feritna +Ua GG-pojacala (»grounded grid«): a) s triodom. ii-32.. predstavljaju mafe~ len dodatni induktivitet (FP ritna prigusnica) = Pojacala sa uzemljenom mreiigrid. Primjer GG-pojacala s triodom vidimo na si. — — r^'tH. Velicina tih otpornika. "SI ^W. tranzistor moze biti pretere- do 30 MHz. : cen toliko da dode do proboja u njegovoj unutrasnjosti. ll-32a prisutnost otpornika Ri i Rs onemogucuje tu nepozeljnu pojavu. Njezine obje mrezice su kapacitivno uzemljene pomocu kondenzatora Cs i Cs. mogu se tranzistorska pojacala u predajniku »osigurati« na isti nacin. nepotrebna neutraZbog uzemljene mrezice je naime kapacitet izmedu anode i katode (Cak) tako malen da se oscila cije redovito ne mogu pobuditi i pojacalo radi sasvim stabilno. Ako su prejake. Dovoljno je 5 do 15 Q. mogu dobro posluziti i u predajnicima.^ zrnca. nakon cega je Na si. »GG«). b) upotrebom feritnih zrnaca koja. Zato postoji mogucnost da Ri smanji pobudu. Na taj je nacin.*_ GG i GB pojacala u predajniku S/. Ra- potpuno neupotrebljiv. ll-32b. U tranzistorskim stupnjevima za snazno pojacanje moze doci do istih pojava. 20* 307 .J ^ -Ugl +Ug2 izlazne snage. biti i Da mehanicka i elektricna. b) s tetrodom SI 11-33. Tako je sprecena i pojava parazitskih oscilacija. Mrezica triode je za visoke frekvencije uzemljena preko kondenzatora Cs i sluzi kao neka vrsta pregrade izmedu anode i katode. Na si. ll-33b je za GG-pojacalo upotrebljena tetroda. Parazitske oscilacije su opasne i za sam tranzistor. zitskih navucena na zicu. kao u obliku prstendica (»perla«). osobito kod frekven com (grounded smo vec ranije Svi spomenuti otpornici moraju biti neinduktivni. koja opisali govoreci o UKV prijemnicima. b) <&-*- .nni (son) / . koji se jednostavno navuku na spojne vodove. uz opteretivost koja ovisi o strujama koje teku kroz njih. Na Rs moze doci do pada nado pada pona i s tim u vezi : b) 1 ulaz\ r* t. Da se ovi nedostaci izbjegnu. Feritni prstencici djeluju minijaturne visokofrekventne prigusnice. kao i elektronske cijevi. onemogucujuci resonanciju samih vodova na vrlo visoke frekvencije. moguce je umjesto otpornika upotrebiti. prema si. mora mala. Prema tome zicom motani otpornici nisu dobri za ove primjene. se izbjegne pojava parazitskih oscilacija. ll-33a.

Ovo je. prednost kod telegrafije (CW) kao i onda ako GG-pojacalo sluzi kao linear no. npr. Ipak je zanimljivo da se takva tranzistorska pojacala mogu naci u prijemnicima. Buduci da druga mrezica u torn slucaju nije ne krugove i selektivne filtere s nis- kim Q-faktorima. ^Grounded Base«) i sa uzemljenim gejtom (takoder GG-pojacala. U svakom slucaju treba za visokofrekventnu pobudu GG-pojacala preko katode veca snaga nego onda ako ista cijev radi u pojacalu sa uzemljenom katodom. samopobudivanje GG-pojacala. i. Ona su takoder veoma stabilna. ne javljaju. Slicna tranzistorska pojacala su Ako u GG-pojacalo zelimo staviti neku pentodu.. Ona se nalazi razmjerno blizu anodi. i neki potrosac medusobno su spojem. ni kod njih nije potrebna neutraliza cija. pojavljuje na izlazu i dodaje izlaznoj snazi koju bi cijev inace redovito mogla dati. Ovakvo uzemljivanje mrezica se prakticira kod onih elektronskih cijevi koje su inace namijenjene za otklonske sisteme u televizorima. osobito za UKV. za pojacanje drugih vrsta signala. Uz vi- sokofrekventnu pobudu na katodi poraste jakost anodne struje i cijev radi u rezimu koji odgovara pojacalima klase B. anodna struja je vrlo slaba. Rezultat bi bio. Tada se treca mrezica direktno uzemljuje. buduci da je ta mrezica onda na visokofrek- ona sa uzemljenom bazom (GB-pojacala. EL 500. ali ih u predajnicima najcesce nema! Razlog se mozda moze pronaci u tome sto je ulazna impedancija taktranzistorskih stupnjeva vrlo mala. To nije mozda zato jer bi uzemliena mrezica 308 . zahtijevala jacu pobudu. osobito na vi§im kratkovalnim frekvencijama. Kao kod GG-po- spojena ventnom potencijalu katode. upotrebijavaju titraj- vih U nekim izlaznim pojacalima za predajnike ovoga tipa mozemo naci pentode kod kojih su sve tri mrezice najkracim r>utem u direktnoj vezi sa limenom sasijom. uz uvjet da za pobudu stoji dovoljno snage na raspolaganju. ulozene za pobudivanje pojacala. Parazitske oscilacije se takoder. EL 504 i njima slicne. Konstruktori tranzistorskih predajnika radije se sluze pojacalima kod kojih je emiter tranzistora uzemljen. To su Ugi i U. jacala s elektronskim cijevima. ^Grounded Gate«). osobito za SSB.2 t koji se svaki sa svo- jim ispravnim polaritetom moraju doyesti na odgovarajuce elektrode. u najvise slucajeva. 11-34. B ili C). Protiv pobudivanja nezeljenih oscilacija oni najcesce primjenjuju negativne povratne veze i. tacno prema podacima za odabrani rezim rada cijevi. za sve generatore moraju postojati neke zajednicke karakteristike. U grubim crtama. Pentode kod kojih je treca mrezica unutar cijevi s katodom obicno ne rade dobro u GG-pojacalima. EL 36. a drugi trosi. vec zato sto se veci dio snage. Generator elektricne energije. ovisno o anodnom naponu i klasi (AB. na si.zumije se. onda to mora biti takva cijev kod koje je prikljucak trece mrezice posebno izveden na nozistu. To su. svaka elektroda mora dobiti svoj normalan radni potencijal. IZLAZNI STUPNJEVI PREDAJNIKA Izlazni stupanj predajnika biio koje snage mozemo smatrati jed^ nom vrstom generatora elektricne energije. povrh svega. Za odredenu ciiev se ovi podaci mogu naci u tvornickim prospektima a vrijede i za primjenu iste cijevi u GG-pojacalu. do nepozeljno velike povratne veze izmedu ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. Na koji nacin moze potrosac crpsti najvise energije iz generatora? Odgovor koji na ovo pitanje daje teo- pozitivno nabijena. sto u ovom slucaju dovodi do povecanja kapaciteta izmedu anode i katode preko ovoga. Prvi daje.

Sto ce se dogoditi ako potrogac nema toliki vlastiti otnor? Ako mu je on. Ali. npr. potrosac ce moci uz jakost struje od 5 A i simum — — napon na svojim prikljucnicama od 50 V crpsti 250 W. To se moze izracunati primjenom osnovnih zakona elektrotehnike (vidi u 2.rija je jednostavan: NajviSe elektricne energije potroSac crpe onda. koja je sadrzana u generatoru. sasvim proiz- voljnu. 100 V. da je elektromotorna sila E. kad je njegov otpor jednak unutras- njem otporu generatora! Teoreticar je time rijesio problem. nijedan generator ne daje nista besplatno! Uz pretpostavku. hoce li tehnicar bas tako postupiti? Za prakticnu primjenu tehnicar mora postaviti i drugo pitanje: Koja je tome cijena? Koliko se smiie opteretiti generator da trosenje raspolozive energije bude ekonomicno? Konacno. pogtavlju ove knjige). te da je njegov unutraSnji otpor kao mak10 Q. cetiri puta vedi ili cetiri puta manji? Odgovor je izracunat (J^omperai OENERATOR- potro£a£ potro5aC .

Pogonsku energiju svako visokofrekventno pojacalo snage. trosi taj stupanj. tj. bilo ono sa elektronskom cijevi ili s tranzisto* rom. Za pojacala klase C je potrebna naiveca pobudna snaga. cijev 807 uz anodni napon od 750 V dade prema tvornifionih 50 W. IskoriStenje je manje! Obicno se moze za grubu orijentaciju uzeti da je iskoriltenje kod predajnika koji su sagradeni od amatera oko 50%. To znaci da ce se samo dvije trecine ulozene. i pojacala koja rade u klasi A i B imaju svoje posebne prednosti.7 % „ . Pojacala koja rade u klasi B trebaju manju pobudnu snagu. je Odnos pobudne i izlazne snage mjera za pojacanje snage u nestupnju predajnika. u kojemu OUTPUT INPUT SOW 75 ^ W 0. ulazne snage moci iskoristiti u obliku visokofrekventne izlazne snage. izlazna snaga je jos manja. prima od istosmjerne elektricne struje koja tece uz odredeni napon. sa velikim radnim prednaponom prve mrezice. dok ona u klasi A ne trebaju nikakvu ili samo minimalnu snagu za svoj rad. Kao primjer neka posluzi izlazna elektronska cijev 807 (QE 06/50) koja je vec decenijima vrlo popularna medu amaterima.. Kod njih je u Si- rokim granicama izlazna snaga iz- nitivanja ove cijevi. iznositi 0. Umnozak anodnog (odnosno kolektorskog) napona sa jakoScu struje koja tece preko anode (odnosno kolektora) naziva se ulazna snaga odredenog stupnja. tzv. Ipak. broj koji nam kaze kakav je odnos \zmedu ulozene pogonske energije i one kolicine zeljene vrste energije koju nam generator moze dati. jer treba nadoknadivati gubitke. all zato imaju i najbolje iskoristenje i najvecu izlaznu snagu. dovedena strujnom krugu prve mrezice. Treba i vise od toga. npr. ako je predajnik lo§e graden ili sa nekvalitetnim dijelovima. Energija koju ono svake sekunde proizvede zove se izlazna snaga (OUTPUT).Kod svakog je generatora vazan njegov stupanj djelovanja. ovisi ti o tome kolika je snaga dovedena na ulaz tog pojacala. Ako pojacalo radi u klasi A. Postignuto iskoriStenje je teoretski izra£unato ili je izmjereno u odredenim optimalnim uvjetima kod fabrickog is- Navedeni podaci za cijev 807 vrijede ako ona radi u klasi C. Omjer izlazne i ulazne snage je iskoristenje.lA = 75W Iz tvornickih podataka mo2emo procitati nos. pa je izlazna snaga (OUTPUT) unatoc jednakoj ulaznoj snazi (INPUT) manja. o svojstvima same elektronske cijevi (ili upotrebljenog tranzistora) a osobito o tome da li je pobuda dovoljna. INPUT = 750 V x 100 mA = «750Vx0. Izlazna snaga pojacala u klasi B je manja od one kod pojacala u klasi C. To je dakle elektricna energija koju svake sekunde. a samim time i iskoristenje. Ovo medutim nije moguce sa istom cijevi postici u svakom predajniku. Ako neki stupanj predajnika treba da pojacava snagu onda ce izlazna snaga. ovisi o izboru radne tacke. dakako. zelimo li da nam.667 = 66. i o izboru radne tacke. Ovaj odi kom na struja iznositi 100 mA. mora j kim podacima — — pobudna snaga. Visokofrekventno pojacalo snage proizvodi visokofrekventnu energiju. Da se dobije odredena izlazna snaga mora ova pobudna snaga biti dovoljno ve* lika. Ako je to izlazni stupanj onda je to ujedno ulazna snaga (INPUT) predajnika. prema tome: dajnika. klase 310 . da je izlazna snaga preje ova cijev u posljednjem stupnju. Zato ih nazivamo linearnim pojaca- Toga svojstva pojacala C nemaju! lima. Uz anodni napon od 750 V mo2e njezina anod- niji rad cijevi. kao ovise jos moguca izlazna snaga. Kod amaterskih ^amogradnja vrlo £esto nisu ispunjeni svi preduvjeti za najpovolj- ravno proporcionalna sa ulaznom. Iskoristenje je. Izlazna snaga. 50 W.22 W.

a jos vise u pojacalima klase C. Intermittent Commercial Service). C. Ako bi »radni Q-faktor« (Qo bio premalen). Continuous Commercial Service) ili ako su samo povremeno u pogonu. Obicno se uzima takav titrajni krug kojemu je Q-faktor opterecenjem smanjen (Qo) na 10 do 12. teze bi ga bilo pravilno opteretiti. amplitudnom modulacijom ukoliko se modulira sam izlazni stupanj. ni strujno opterecenje koje dopuStaju tvornicki podaci. U elektronska Ovisno o tome da cijev ili li pojacalima klase AB. npr.Za istu elektronsku cijev mozeu tvornickim podacima nadi razlicite podatke. onih za ICAS.3xanodna struja klasi B: Ro = Anodni napon (V) 1. najvise 20 (za elektronske cijevi). jer su razmjerno rijetko u pogonu. To se mora postici tako da aktivni element predajnika (cijev ili tranzistor) ne bude prete : recen i da se ne emitiraju nepozeljne primjese. linearno pojacalo. vec prema svrsi kojoj ce sluziti. Glavni cilj je. za telefoniju frekventnom modulocijom te. Podaci se takoder razlikuju ako cijev treba da sluzi u predajnicima koji su skoro neprestano u pogonu (»CCS«. otpor (4mpedanciju) opterecenja Ijezimo sa Ro. radnoj frekvenciji i odvesti je u antenski sistem. Ako AB. Drukcije ce biti kod signala stalne amplitude. kod radioamatera (»ICAS«. potrebno je tzv. a drukfiije kod signala kojima se amplituda mi jenja. proizna odredenoj pregrijavanje tranzistora. Pri cijevi Za tranzistore: (kolektorski napon) 2 Ro- 2 x izlazna snaga (W) and Amateur tome su opterecenja sa CCS opcenito manja od Izlazno pojacalo snage u predajnicima radi u klasi C za telegrafiju.57 x trajni i Omjer Q-faktora §to ga ima krug dok nije opterecen uz opterecenje ti- (Q) anodna struja' Q-faktora (Qo JU . elektricna struja ce razlicito teci. prema visini frekvencije i prema drugim razlicitim u klasi C: mo Anodni napon (V) Ro- 2 x anodna struja uvjetima rada. Unatoc toga cijevi u amaterskim radio-stanicama traju prilicno dugo. vrijedi: bi- Za elektronske cijevi u klasi A: Ro = u Anodni napon (V) l. Osim toga treba dovoljno velikim hladnjakom sprijeciti Za pojacanje SSB-signala. B ili do izoblicenja i do pojavljivanja visih harmonickih frekvencija. odnosno 4 do 5 (za tranzistore). Amateri moeru cijevi svojih predajnika jace opterecivati (ICAS). Ono radi redovito u klasi AB. One ne smiju stici do antene! Prvi filter koji ih smanjuje je titrajni krug na izlazu predajnika. mjerenjima i na temelju obilnog iskustva doSlo se do podataka o tome kakvo opterecenje mora biti za pravilan rad izlaznog stupnja u predajniku. izlazni stupanj ne bi ekonomicno radio. nuzno dolazi tranzistor radi u klasi A. vesti sto vise snage razumije se. dok bi vi£e harmonicne frekvencije ostale nedovoljno potisnute. Ispitivanjima. Kod tranzistora ne treba nikada preci ni naponsko. Znatno veci Q-faktor bio bi uzrok pojavi prejakih struja u titrajnom krugu i povecanih gubitaka. Izracunavanje pravilnog opterecenja U svakom slucaju se s nepozeljnim primjesama mora racunati. kao i onda kad je amplitudna modulacija izvrsena u jednom od predstupnjeva. Bolje je ostati malo ispod tih vrijednosti.

dakako. dakle o induktivnoj vezi preko Ls. kod normalnog rada predajnika to je antenski sistem ili ulaz dodatnog. induktivnim putem. Za razlicite omjere anodnog napona (u voltima) i anodne struje (u miliamperima) nacrtan je na si. Na njemu se moze procitati kolika je vrijednost kapaciteta Ci potrebna da se postigne Q-faktor Qo 10. uz odgovarajuci kapacitet Ci i induktivitet Lu Tu je. jaceg pojacala snage. jo§ prisut* na i ovisnost o opterecenju. kojim Izlazni titrajni krugovi i veza s potroSacem Izlazni stupanj predajnika sa elektronskom cijevi. ima titrajni krug LiCt iz kojega se visokofrekventna struja odvodi preko L. to ovisi o radnim uvjetima izlaznog stupnja. i napose o anodnom naponu (Ua) o jakosti anodne struje (Ja).moze posluziti kao mjera za eko nomi£nost rada izlaznog stupnja: \ 1000- Qo) omjerom s Q-faktor je odreden L/C i opterecenja Ro izlazno pojacalo radi.2. na sL 11-35. u potro- sac R. 11-36 dijagram. Induktivitet Li odabire se tako da titrajni krug = . Kakav ce Q-faktor titrajnog kruga biti kad ga opteretimo. To je kod laboratorijskih ispitivanja neinduktivni opteretni otpor (»lazna antena«).

Za istu vrijed nost Q-faktora treba da ie u takvom slucaju kapacitet svake sekcije promjenljivog kondenzatora jednak polovici vrijednosti koju daje dijagram. bopotiskivanje lie frekvencija. duzina kabela nema utjecaja na ugadanje predajnika. svih dovoljno visok Q-faktor (obicno 10 nezeljenih do induktivitet zavojnice za vezu. 50 do 75 Q. osobito promjenljivi kondenzator namjesti na vrijednost kapaciteta koja je barem za 7 pF manja od gornjih vrijednosti. Lakse je ako jednostavna induktivna potrosacem. d) i da e induktivna veza izmedu L2 vrlo tijesna. Tada je u anodnom titrajnom krugu redovito dvostruki kondenzator. ll-37b. je ZQ Li kabela. Ako je u nekom slucaju omjer Ua/Ja veci od vrijednosti za koje vrijedi si.5 titrainoin krugu: za opseg za opseg za opseg za opseg za opseg 7 14 21 28 MHz MHz MHz MHz MHz 120 59 28 20 14 pF pF pF pF pF To ce biti onda ako samoindukcija zavoinice Lz takva da je njena impedancija na radnoj jednaka frekvenciji impedanciji i vrstu kabela. smjestanje dovoda bez opasnosti da bi on mogao imati bilo kakvog nezeljenog djelovanja na ostale strujne krugove. neizbjezivo stvaraju. Tako se moze osigurati da gubici u samom kabelu budu najmanji. Njena veza sa Li moze biti stavku: a) da je izmedu L* i R pogodan kabel. postali bi kapaciteti za vise frekvencije manji od onih koji se mogu ostvariti u praksi. 11-36.paciteta Ci u anodnom od od od od od da 3. takoder. i# Tacku koji Buduci ove cijevi 7 pF je izlazni kapacitet bit ce potrebno da se put pretpostavki je c) ovih tesko ostvariti. Vec smo rekli da je vezu na nacin koji prikazuje si. osobito u pojacSalima klase C. prema tome. Pri tome treba zapamtiti pravilo da se Q-faktor titrajnog kruga mijenja kao i kanacitet Cu Dvostruki Q-faktor postici cemo udvostrucenjem kapaciteta. ll-37a u praksi tesko ostvariti. Tada je neizbjezivo odabiranje veceg Q-faktora za izlazni titrajni krug. kao na si. Tada. I tada treba kao Ja uzeti ukupnu anodnu struju obih cijevi. b) da anodni titrajni krug ima manje tijesna. 11-35. sto blize svojoj optimalnoj vrijednosti za izabranu frekvenciju 20). ispravno prikljucen. Tri nacina za vezu izmedu anodnog titrajnog kruga predajnika i koaksijalnog kabela vidimo na si. Vazno je da se zavr§etak kabela prilagodi potrosacu. Uredaji i nacim prilagodavanja antene kao potroSaca bit ce opisani kasnije. Ovo takoder osigurava bolju selektivnost na izlazu predajnika i. Koaksiialni oklopljeni kabel. Lit. ne zraci i omogucuje povoljno limo Sto jace monicke frekvencije koje jenih cijevi. c) da je Ako je koaksijalni kabel na svom udaljeniiem kraju ispravno opterecen. Ako je potro§ac R daleko od anodnog titrajnog kruga i ako zepotisnuti vise harse. Dvije cijevi u izlaznom stupnju predajnika mogu biti i u protufaznom (»push-pull«) spoju. moze se upotrebljavati uz pretpoveza s Ovako postupimo prema si. Ako su u izlaznom stupnju predajnika dvije ili vise paralelno spo- kod visih frekvencija. osobito ako je duzina kabela znatno veca od upotrebljene duzine vala. najbolje je za vezu izmedu predajnika i potrosaca uzeti oklopljeni koaksijalni kabel niske impedancije. treba u gornjim izrazima uzeti kao Ja ukupnu anodnu struju svih cijevi zajedno. 11-37. Kondenzatorom Cs dovodimo zavojnicu L2 u resonanciju na radnoj frekvenciji. na njemu nema stojnih valova 313 . Zavojnica za vezu L* moze ovdje biti nesto veca nego u predasnjem primjeru.

Tablica 11-1. Prikljucivanje koaksijal- nog kabela na dajnika. L2 u neslucaju nema dovoljno induktiviteta za postizavanje resonancije u odredenom opsegu treba dodati jos i zavojnicu Lz da se to postigne. Induktivitet L2 treba odabrati tako da se sa ovim vrijednostima kapaciteta moze postici resonancija. L1C1 Vrijednosti za €2 daje tablica 11-1 = izlazni stupanj preizlazni titrajni krug. ni krug L2/C2 i utjece na njegov Q-faktor koji je zbog toga prilicno nizak. 11-37. oko 2. on se na blizem kraju ponasa kao omski otpornik velicine R — Z Taj »otpornik« je ukljucen u titraji . Navedene vrijednosti kapaciteta su najvece dopuStene na odredeni opseg. Ako zavojnica za vezu kom konkretnom Ukoliko se u bi mozda ipak ne takvom mogla slucaju ostvariti dovoljno cvrsta induktivna veza izmedu Li i Ls koja bi omoeucila crpljenje odredene VF snage. prema si. Vrijednost kapaciteta C2 daje tablica 11-1. ll-37c. Maksimatne vrijednosti kapaciteta Cs (st. Uz ovu vrijednost Q-faktora moze se ostvariti vrlo dobra induktivna veza izmedu Li i L2. 11-37) Za opzeg (MHz) KOAKS. trebat . SI.

6 ^H i Cs = 530 pF. u nekom predajniku 120 postize uz anodni napon (Ua ) od 600 V i jakost anodne struje (L) od 200 mA. tablice 11-2 vrijedno- Ci = 90 pF. Njezin se induktivitet obicno mijenja tako da se jedan dio njezinih zavoja za rad na visim frekvencijama kratko spaja (si. Na tablici 11-2 mozemo naci priblizne vrijednosti glavnih sastavnih dijelova takvog Pi-filtera za razlicite 3. Za prakticnu realizaciju Pi-filtera za ovaj opseg uzet cemo — Tablica 11-2 . za 14 MHz. npr.5 amaterske kratkovalne opsege od do 28 MHz. 11-39). 11-39. npr. Takva je upotrebljavana u predajnicima do 100 snage (»Getoso«) ~J^ = ~ 200 (mA) iz W sti: Za ovu vrijednost citamo. Zavojnica Pi-filtera sa pre- klopnikom koji kratko spaja njene zavoje da se smanji induktivitet pri radu na visim frekvencijama. za razlicite omjere Ua/Ja i za izlaznu impedanciju od 50 Q. INPUT od W Sl.frekvenciju. izra£unat cemo najprije omjer Ua /Ja : Ua _ 600 V Ako se. Li = 1.

Na si. Izlazni filteri pobuda »nestane« opterecenje. Nikakva struja vise ne tece. mozemo pomalo povecati pogonski napon popravljajuci ugadanje. b) dvostruki Pi-filter. Promjene kapaciteta imaju isto djelovanje kao da se mijenja induktivitet Lu Pomocu C9 postize se potrebna veza s potrosacem R. sto ga pokazuje voltmetar V. -J- a ? njem vfp LI Tamo je na tablici.! ± ± -li 17 At stunnjeva treba uvijek zapocinjati kod nizih napona i. Na si. postao je maksimalno visok! Nesto takvo se dogada i u predajniku. sa prikljucenim opterecenjem R. osigurava -filter bolje potiskivanje nezeljenih frekvencija. 11-38. Taj napon moze biti neko- 316 . bezuvjetno. Tek onda. dok drugi takvog kapaciteta obicno necemo naci. Zato se mora poslije svakog pomicanja kondenzatora Co uvijek popravljati vrijednosti Ci posluziti & i Cs.za Ci promjenljivi kondenzator sa 100 do 150 pF maksimalnog kapaciteta. Prvi tre- Kod izlaznih stupnjeva tranzi- predajnika cesto cemo storskih naci Pi-filtere i ovima slicne. prikazano sto se dogada kad nema potrosaca (kad je R beskonacno velik!). li Ima ba Li i nim kapacitetom samog tranzistora. na anodi iz- -filter lazne cijevi ili na kolektoru izlaznog tranzistora pojavi se vrlo visok napon. a dalje djeluje. 1140c je Cr u seriji sa izlaz- kabel vecu impedanciju treC2 promijeniti kako je napisano uz tablicu 11-2. Buduci da se u cemo izlaznim stupnjevima tranzistorskih predajnika javljaju razmjerno mnogo jace vise harmonicne frekvencije nego kod predajnika s cijevima. Cim i SI tranzistorskih predajnika: a) jednostruki PI-filter. u posliedredu. Tada cemo modi dobro ugoditi izlaz predajnika i prikljuciti ga na koaksijalni kabel od 50 Q impedancije. 11-34. ll-40a potrosac R je prikljucen preko Pi-filtera koji sasvim odeovara ba da bude s vecim razmakom medu plocicama. kad smo se uvjerili da stupanj stabilno radi. Tako dvostruki Pi(si. ali promjene ovog kapaciteta djeluju i na resonanciju. onome na si. ll-40b). Napon na prikljucnicama a i b. Takav izlazni L-filter moze dobro ako je izlazni kapacitet tranzistora relativno visok obzirom na radnu frekvenciju predajnika. Zato se za C2 posluziti promjenljivim kapacitetom do 400 ili 500 pF i paralelno s njime staviti fiksni kondenzator od 200 ili 300 pF. a za Ct promjenljivi kondenzator sa maksimalnim kapacitetom od najmanje 600 do 700 pF. Ugadanje tranzistorskih izlaznih C3r~\ -L — of £J VFP L2 L3 -€>. izlazni filteri cesto moraju biti drugacije gradeni. Iskljucivanje opterecenja uz veci pogonski napon moze upropastiti tranzistor! Zasto je za tranzistorski predajnik opasno da ostane bez opterecenja? Vratimo se jos jednom na si. c) L11-40.

u posliedredu. Cim i Izlazni filteri tranzistor- pobuda »nestane« opterecenje. na anodi iz- skih predajnika: a) jednostruki PL -filter. c) L~ -filter lazne cijevi ili na kolektoru izlaznog tranzistora pojavi se vrlo visok napon. Prvi tre- Kod izlaznih stupnjeva tranzi- predajnika cesto cemo storskih naci Pi-filtere i ovima slicne. kad smo se uvjerili da stupanj stabilno radi. Zato cemo se za C2 posluziti promjenljiili 500 pF i paralelno s njime staviti fiksni kondenzator od 200 ili 300 pF. li Ima ba Li i nim kapacitetom samog tranzistora. njem Tamo je na tablici. Tako dvostruki Pi(si. b) dvostruki Pi-filter. posluziti Promjene kapaciteta imaju isto djelovanje kao da se mijenja induktivitet Lu Pomocu Cs postize se potrebna veza s potrosacem R. ali promjene ovog kapaciteta djeluju i na resonanciju. Buduci da se u du plocicama. postao je maksimalno visok! Nesto takvo se dogada i u predajniku. Iskljucivanje opterecenja uz veci pogonski napon moze upropastiti tranzistor! JL J- Zasto je za tranzistorski predajnik opasno da ostane bez opterecenja? Vratimo se jos jednom na sL T~~ Si. Takav izlazni L-filter moze dobro ako je izlazni kapacitet tranzistora relativno visok obzirom na radnu frekvenciju predajnika. Tek onda. dok drugi takvog kapaciteta obicno necemo naci. osigurava -f ilter bolje potiskivanje nezeljenih frekvencija. -^H^^wm-tH^- kad nema potrosaca (kad je R beskonacno velik!). Zato se mora poslije svakog pomicanja kondenzatora Co uvijek i O popravljati vrijednosti & Cs. C4 C5 7 ! C5 T -L stutmjeva treba uvijek zapocinjati kod nizih napona i. a za C2 promjenljivi kondenzator sa maksimalnim kapacitetom od najmanje 600 do 700 pF. Napon na prikljucnicama a i b.za Ci promjenljivi kondenzator sa 100 do 150 pF maksimalnog kapaciteta. sto ga pokazuje voltmetar V. Taj napon moze biti neko- 316 . Na si. 11-38. mozemo pomalo povecati pogonski napon popravljajuci ugadanje. ll-40b). Nikakva struja vise ne tece. ll-40a potrosac R je prikljucen preko Pi-filtera koji sasvim odeovara ba da bude s vecim razmakom me- onome na si. 11-34. izlazni filteri cesto moraju biti drugacije gradeni. a dalje djeluje. 1140c je Cr u seriji sa izlaz- kabel vecu impedanciju treC2 promijeniti kako je napisano uz tablicu 11-2. Na si. sa prikljucenim opterecenjem R. prikazano sto se dogada © SL 11-40. bezuvjetno. Tada cemo moci dobro ugoditi izlaz predajnika i prikljuciti ga na koaksijalni kabel od 50 Q impedancije. vim kapacitetom do 400 izlaznim stupnjevima tranzistorskih predajnika javljaju razmjerno mnogo jace vise harmonicne frekvencije nego kod predajnika s cijevima. Ugadanje tranzistorskih izlaznih : ll T' fj VFP C J L2 L3 V ± c.

ji . To je u vecini slucajeva dovolino. Osim toga je potrebno. Prvi je obicno 3 do 5 puta veci od drugoga. Ispred instrumenta mora doci rati zatora bio ispitan u tvornici i tim treba nikada opterecivati nijedan kondenzator. Za sve kondenzatore koji se nalaze ma u izlaznim titrajnim krugovipredajnika treba zapamtiti da su oni izlozeni vecim naponima od anodnog. jeve pojedinoga od njih. tj. serijski nacin ukljucivanja izlaznog titrajnog kruga.Ukljuclvanje miliampermetra direktno u anodni strujni krug je moguce samo kod razmjerno slabih predajnika kod kojih anodni napon SMJERNICE ZA IZBOR NEKIH SASTAVNIH DIJELOVA Kondenzatori ne prelazi 250 anodnih proboja ili najvise 300 V. Otklon kazaljke je tada ovisan b padu napona na tome otporniku. ispitni i tadni napon. 1142a je tzv. Njih treba monti- na plocicu od dobrog izolatora tako da se kuciste instrumenta ne dotice nicega sto je u vezi sa sasijom ili sa metalnom prednjom plo com. osobito onda ako se na neki nacin moze kontrolirati i izlazni vi- skalu. a na si. ako nema amplitud- modulacije. radije. napona postoji opasnost U takvom slu- caju nije ugrozen samo mjerni instrument vec bi i operator mogao stradati od elektricnog udarca. 500 V to iznosi blizu 1000 V! Ako je takvo pojacalo klase C jos i anodno modulirano. Elektricni udarac moze biti smrtonosan! Takve opasnosti kod tranzistorskih predajnika nema. Zato Na svakom fiksnom kondenzatoru je napisana ili nizom boja ozna* cena vrijednost kapaciteta i toleran cija. Cesto se jednim mjernim instrukontrolirati vise strujnih krugova. Tada se u te strujne krugove stavlja samo otpornik pogodne velicine (npr. Ni u jednom ni u drugom slu caju nije promjenljivi kondenzator opterecen naponom. Sva mjerenja u predajnicima korade sa cijevima. To nikada ne moze skoditi. Uz istosmjerni anodni napon od. Uvijek je bolje da kondenzator bude prikljucen na nizi napon od ovoga. samo visokofrekventni napon kojemu je maksimalna (vrsna) vrijednost priblizno jed- ne naka velicini anodnog istosmjernog 318 . Ispitni napon je onaj kojim je odredeni tip konden- moraju biti svi miliampermetri koji su ukljuceni u vodove visokog napona dobro izolirani od uzemljenih metalnih dijelova. pa se mjerenja mogu obaviti bez opasnosti. npr. To- liko moze izdrzati i unutrasnja izolacija samog instrumenta. dakle i o jakosti struje koja kroz njega tece. izmedu 10 i 100 Q). bit ce maksimalna vri- sokofrekventni napon predajnika. uz prilicno visoke napone treba izvrsiti s maksimalnim oprezom. Dobar naponom ne prozor. kroz koji se moze gledati na miliampermetra je mo* samo tako da ga ne ukljucimo u anodni strujni krug vec. a mjerni instrument se posebnim preklopnikom spaja na kra- mentom nastoji jednost napona na anodi skoro cetverostruka. osobito pri gradnji predajnika. Maksimalna vrijednost koju dosegne visokofrekventni napon na anodi nekog snaznog pojacala u klasi C iznosi blizu dvostruke vrijednosti anodnog napona. prekriven staklom ili pleksiglasom. Izoliranje guce izbjeci kondenzator u redovitom radu nod nosi kroz dugo vremena napon koji ne prelazi vrijednost radnog napona. velicma dopustenog odstupanja od te vrijednosti. Istosmjerni anodni napon 500 V je dovoljan da se na anodi pojave maksimalne vrijednosti visokofrekventnog napona od blizu 2000 V. poznavati tzv. Kod visih te izolacije. jednim svojim polom prikljucen na sasiju! Na tome mjestu je dakako moguce mjeriti samo ukupnu struju koja tece preko katode cijevi. u strujni krug katode (Jk) gdje ostaje na niskom potencijalu. Na si. ll-42b paralelni nacin. se istosmjernim anodnim Izmedu njegovih plo5a pojavljuje.

pa njihovoj izradi treba posvetiti posebnu paznju. od- gledu. U oscilatorskim stupnjevima ie glavni zahtjev da zavojnica bude mehanicki cvrsta i elektricki kvalitetna. Zavojnice Kod 100-procentne / anodne modulacije mora se racunati s time da ce sve navedene vrijednosti biti dva puta vece od oznacenih. pa je te zavojnice razmjerno lako naciniti. umnozivackim i pobudnim stupnjevima. Taj razmak neka ne bude manji od priblizno 0. Udaljenost zavojnice od pro- na keramickom valjku mjenljivog kondenzatora ne mora biti. Primjeri sa oznakom naponskog opterecenja promjenljivog kondenzatora u izlaznom titrajnom krugu predajnika. U ostalim. okretanje tome moze zavojnica biti ili pokraj ili iznad njega. opterecenje zavojnice nije takoder veliko. Promjenljivi je kondenzatori sa izolacijom od pertinaksa ili plastike ne valjaju! U predajnicima je najbolje upotrebiti nromjenljive kondenzatore koji imaju dobru ke- ramicku izolaciju. Zavojnicu ne valja postaviti tako da se u njezinom magnetskom lju po- SL 11-42. osim kod zavojnica za 21 i 28 MHz. Jednako velik napon izdrzati kondenzator Cs. Zavojnice svih titrajnih krugova osobito izlaznog. U svakom slucaju zavojnica izlaznog titrajnog kruga mora imati propisani induktivitet. malena. Zavojnice u izlaznim stupnjevima su najjace opterecene. Objasnjenje u tekstu promjenljivi kondenzator. slobodno. Nacin gradnje i materijal zavojnica za predajnike ovisi o tome u kojem ce titrajnom krugu one sluziti. po mogucnosti keramicke nosace. kod visih frekvencija. mora U. Udaljenost od okolnih metalnih dijelova neka ne bude manja od promjera same zavojnice. Takoder nije svejedno kakva izolacija. Zato nosno C&. treba montirati na cvrste.napona V. Prednost se redovito daje shemi na sL 1142b jer rotor pro* mjenljivog kondenzatora moze biti direktno uzemljen. Na samoj anodi napon dostize vrijednost 2U. Zavoje je dobro namotati s medusobnim razmakom koii neka bude otprilike jednak debljini zice. manje kritican u tome poIpak. prema tablici 11-3. da samo cijevi ali U tranzistorskim na nema tako recenja je izbor predajnicima promjenljivi kondenzator Ci otpa- na velikih naponskih opte- kondenzatorima.25 mm za svakih 100 V naponskog opterecenja. Najbolje je da ona stoji tako da joj je os paralelna sa osovinom Prj za kondenzatora. moraju biti kvalitetni. Te su zavojnice redovito predimenzionirane. ili. Jedino izlazni kondenzator u Collins filteru moze imati do 5 puta manji razmak medu plocama.5 MHz. Promjenljivi kondenzatori koji sluze u predajnicima redovito podnose to veci napon sto je razmak izmedu niihovih statorskih i rotorskih ploca veci. Dopustena je duzina prikljucnih zica i do 10 ili cak 20 cm za 3. nalazi 319 . bez tijela. vece su nego sto bi trebalo za opterecenje kojemu su izlozene. Njezin promjer i debljina zice treba da budu veci za jace predajnike.

Tablica 1U3. Debljina zica za zavojnice u predajnicima Snaga (INPUT) (W) .

odnosno izmedu tacke i crtice u istom slovu traje kao jedna tacka. To. Na taj ce skog telegrafa Morse bio je odmah u pocetku prisiljen da za rad sa svojim telegrafom pronade kako da se upojxebom kracih i duzih znakova (tacaka i crtica) prenesu pojedina slova. Taj je ton isprekidan u telegrafskom Koliko god bila velika brzina telegrafiranja. omogucuje l znatno veci domet signala (DX). brojevi i drugi znakovi. telegrafija redovito jos uvijek »ide«. D ^? d se i amateri sluze CCD SSB-telefonijom. Umjesto glasovima govora predajnik se modulira tonom pogodne visine (400 do 1000 Hz). Na tablici 114 prikazani su najvazniji znakovi Morse -ovog internacionalnog telegrafskog alfabeta. pa u danasnjem telegrafskom alfabetu ima mnogo slova koia su ostala nepromijenjena. televiziie i Za emisiju telegrafije sluze znakovi tipa Al i A2. znakova. tip znakova se postizava da se nepriguseni elektricni titraji (CW) koje proizvodi neki predajnik ukljucuju i prekidaju pomocu posebnog telegrafskog tipkala (kljuca. Kad ovi dodu do udaljenog prijemnika. kada otkazu sve druge vrste veza. unatoc svega napretka. Zato i sam prijemnik za signale tipa Al je biti tona koja je bila emitirana. se-ovom »pismu« 321 21 Radio prirucnik . Njemu je to i uspjelo. tastera) u ritmu Morse-ovih Za telegrafske veze na kratkovalnim amaterskim podrucjima treba si sluziti iskljucivo znakovima tipa/Al. no kakvih smom Za moze znatno Siri pojas frekvencija nego za telegrafiju tipa Al. ili tacnije. Morse-ova slova. osobito kod komunikaci?a na visim frekvencijama za koje prijasnji prijemnici nisu bili dovolj- Prijemnik ne treba nilokalnih oscilacija a telegrafski se znakovi cuju sa onom vistabilni.RADIO TELEGRAFIJA . b) razmak izmedu dvije tacke ili izmedu dvije crtice. od kracih (»tit«) i duzih zvukova (»ta«). ipak moraju biti ispunjeni ovi zahtjevi: a) crtica ntmu. kada u komercijalnoj telekomunikacijskoi tehnici postoje teleprinter! i vigestruke te- lakse postize povoljniji odnos pa se sig- ••«0CC*000«O«O«X30«0««»O«0»0O0#C*»» ti tit tf ti tit ti ta tl tit *i ta ™' T E S L A SL Primjer pravilnih telegrafskih znakova: Teslino ime u Mor11-43. u doba Telegrafski signal koiima se sluzimo za uspostavljanje radio-veza su sastavljeni od »tackica« i »crtica«. rnogao bi netko P 6misliti da je vnjeme »dobre stare telegrafije« proSlo. Visinu tona moze operator po volji odabrati promjenom frekvenciie svog lokalnog oscilatora. interferirat ce s oscilacijama lokalnog oscilatora (audion ili BFO kod supera) 1 operator ce cuti isprekidani ton. Ovo. Prvi tako Morse-c<vi telegrafski znakovi Izumiteli zicanog elektromagnet- nacin predajnik emitirati isprekidane elektromagnetske valove (ICW). c) razmak izmedu dva slova u jednoj rijeci traje kao tri tacke. lefonijske veze. nije tako! Cinjenica je da bas onda. Emisija telegrafskih znakova tipa A2 postize se slicno kao i telefonija. trebljavala. telegrafiju tipa A2 potreban mnogo selektivniji nal/Sum. d) razmak izmedu dvije rijeci traje kao pet tacaka. Od njih su sastavljena tzv. telekomandi. Takva »modulirana fija« (MCW) telegra- traje jednako kao tri se ranije mnogo upo- tacke. uz ostalo.

1 c = d* e-~ f = m= n=— o=— p= — u V = = w X y 2 = = g = = q= r = = NASA SLOVA STRANA SLOVA a= = d = c Ij a ili ach = = e ili e nj = = e= fi - 6- u = BROJEVI 1*= 4= 5 2= 3= 6 = = ili o = _ 9-- TNTERPUNKCIJE Ta£ka Zarez (.._. zavrsetak znak »minus« Pogreska = (— ) = — = *= MozeS zapoceti. Morse-ovi telegrafski znakovi INTERNACIONALNI ALFABET a = J =•=.) I UPOZORENJA Zavrsetak poruke ili = = (. pocetak Zagrada Apostrof ( ) (') = = = Razumio sam = Cekaj = svega (SK) .— - Tablica 11-4.) (:) znak »plus« ( + )= (/) Tacka-zarez Dvije tacke = =— • Razlomkova Rastavnica crta == ili Upitnik (?)= Navodnik(>x<) znak »jednakosti« ( =) = Pazi. Sastavnica ili Gotovo.. dodi 322 . s t -- b = k = -. — .) (.

Medu pojedinim slovima ostavit cemo u pocetku vece razmake i tako usporiti tempo Slovo v mora se. Duzi zvukovi se cuju kao »taa«. Ako nam je pri tome koje slovo izbjeglo. dakle. nalnom slova Postepeno sa sve vecom brzi primanja. za razliku nuti ono prelazi u »tra«. dz. a drugi napisana i u najvecoj brziSlova u. razlomkova crta. a slovo a kao I uzeti bilo kakav no vine. ae a ch kao c i h. p i q j tako redom. nauciti telegrafske znakove. Ne valja unaprijed pogadati koju cemo tako rijec radlli. pa ce uz zivlji tempo i slova primati drukciju zvucnu sliku. U. Taj polagani tempo ne smije mozda biti takav da nam slov zvuci kao »tiiit tiiit tiiit taaaaaaaaaaa«. Nasa i strana slova kojih u internacionalnom alfabetu nema vrlo se rijetko upotrebljavaju. a kratki zvukovi kao »tit«. ne zalimo za njim! Pi§imo slijedeca slova. rastavni323 mah 21* ga napisfemo. primiti. kao d i t Od stranih slova se 6. Jedan tipka. a tipkaju kao oe. dakle. 11-43 na koioj vidimo prezime naSeg velikog zemljaka Tesle. ispisano telegrafskim znakovima. Kako £ujemo koje »slovo« od- Od interpunkcija se najvi§e upotrebljava upitnik. g. pa sami sebi ovako naglas govoriti za svako slovo redom. pobjeci ce nam jos niz slijedecih slova. Mozemo tekst. Od ostalih znakova cesto sluze: znak zavrsetka poruke. Nije dobro. Kod tempa oko 50 slova u minuti cuje se slovo v kao »titititaa«. 0. cuti kao vo »tit tit tit taaa«. slovo s cuti i zapamtiti kao »tititit«. Ako budemo onda je najvjerojatnije da rijec necemo ispravno primiti. napisati slovo za koje nismo posve sigurni. bit ce najbolje da se po- nom i odmah u pocetku vjezbamo u jaspisanju pojedinih slova. posve pogreSno! Uceci telegrafiju.lova e. od slova O. Tu su samo zvukovi. nego da zapisemo pogresno slovo. Mi cemo. kao dj.Ova pravila ilustrira si. moci cemo i brze tipkati. I da u vlastitom . d. manje na sluh svih slova internacionalnog alfabeta. a to je mozda u meduvremenu uspjelo i kojemu od na§ih dru»titaa«. Ako se nastojimo sjetiti kako je zvucalo neko slovo koje nismo primili. jalice mozemo i pokuSati pomocu zu- Podjednako treba uvjezbati pri- telegrafskog tipkala jedan tipkati pojedina drugome polagano slova. »Tacku« cesto zamjenjuje rijed »stop«. onda nema ni tacaka ni crta. lj kao / i/. To bi bilo zujalicom. Dok slusamo telegrafske znakove. Ne! Pojedina slova treba odmah tipkati onako kako odgovara tempu od kojih 20 do 30 slova u minuti. n i v moramo u svom rukopisu jednako dobro razlikovati kao i slova k i h. ue. I biti jasno rukopisu ne ralikujemo ostala slova Ako zelimo moraju sluzimo nekom se uci u slusajuci primaju i biljeze. Bolje je da neko slovo nedostaje. takoder. dok kod brzina od preko 100 slova u mi- neka alfabetu.. Vazno je da se . Ne bi se smjelo doTOditi b. Tako se radi i kod poste jer automati za brzo tipkanje telegrafije nemaju posebnih slova. v i y. gova. Kad smo naucili sva slova. Najce^ce se slovo c tipka kao c z kao z. kojih nema u internaciot f Ucenje cemo zapoceti polaganim tempom. Pojedi* na slova telegrafskog alfabeta ne valja upamtiti kao »tri tacke« ili »tacka crta dvije tacke«. SVako slovo treba mehanicki napisati na papir onim redoslijedom kojim je bilo otipkano. U vojsci se takoder ne sluze nasim posebnim slovima. Upotrebom tih bi se otkrilo cija je vojna radio-stanica. moramo za pamtiti zvucnu sliku pojedinog zna* ka. i citljivo ni. Od brojaka se nula tj. slovo kao »titaatitit«. mora pisati kao prekrizeni O. Najbolje grupi. knjigu ili Kod prijema na siluh ne valja nista misliti. a to se odmah nom mora izbeci.

dodi i znak pogreske. Zujalica za ucenje telegrakoja se moze prikljuciti na ne ko niskofrekventno pojacalo da se zvukovi slulaju preko zvudnika. Njegov je otpor u torn slu6aju nizak pa izlazi kao da je negativni pol elektrolitskog Tranzistor TRi s pripadajucom RC-mrezom za pomicanje faze (kondenzatori po 10 nF i otpornici po kondenzatora uzemljen. ako nije prisutno tipkalo. 1145.znak za pocetak.7 kQ) premoSten elektrolitskim kondenzatorom (5 jiF). cekaj. 11-45. ali to nije sve. To ce se dogoditi tek onda. Ne zaboravimo: ceste i kratke vjezbe mnogo su vrijednije od dugackih i rijetkih! ca. svrsetak svega. znak razumio sam. TRs je tranzistor preko kojega se prekida rad oscilatora (Ti 10 = telegrafsko tipkalo) kQ) predstavlja oscilator zvucne frekvencije. Kod kljucuje neko pojacalo. Za ucenje telegrafije u vecim grupama mogu se Morse-ovi znakovi slusati i preko zvucnika. Ako kod pritiska na tipkalo predajnik emitira signal kod kojega amplitu- SL ce 11-44. To moze biti bilo koji germanijev ili silicijev tranzistor P-N-P tipa. On moze oscilirati samo onda kad nik je emiterski otpor- (4. Glasnoca se regulira logaritmickim potenciometrom. Potenciometrom R* moze se u nekim granicama regulirati glasnoca i visina tona. On mora biti tolik da oscilator jos ne radi. Shema je nacrtana prema podacima tvornice »Philips« i bila je vec nebrojeno puta iskasana. Isti kondenzatori sluze ujedno kao kapacitivni razdjelnik Colpitts-ovog niskofrekventnog oscilatora sa tranzistorom TR. ali onda treba okrenuti polaritet izvora struje. 11-44 je shema jednostavtelegrafije. spojenim u kolektorski strujni krug tranzistora TRu Pogonski napon je izmedu 6 i 9 V. NF se pri- Uklju&vanje telegrafskog tipkala u predajnlk Za emisiju dobrih telegrafskib znakova trazi se ispravno i ritmicko »kucanje«. gdje je negativni treba doci pozitivni pol baterije. Shema jednostavne telegrafije. fije SL TRi je u oscilatoru s RC-mrezom za okretanje faze. Za ovu svrhu pogodna je zujalica koja je shematski prikazana na si. Na si. Gdje je sada nacrtan pozitivan pol treba doci negativni. Prilikom pomorskih katastrofa poziva se znakom »SOS«. zujali- za ucenje Opts u tekstu 324 . Razumije se da moze jednako dobro posluziti i neki silicijev N-P-N tranzistor. Niskofrekventne oscilacije mogu se od prikljucnice NF odvesti u niskofrek- ventno pojacalo. ne zujalice za ucenje Slusalice SL i kondenzatori Ci i Cs cine tit raj ni krug kojim je odredena frekvencija. kad pritisnemo tipkalo Ti i kadia provede tranzistor TR2 struju.

Eventualni »spejser« mora biti. recimo. Malo po- mu slije nekog minimuma amnlituda ponovo malo naraste. Oscilogram telegrafskih znakova s nedostacima. Tu pojavu amaterskim »jezikom« nazivamo »spejser« (spacer. spacing Wave) i treba je svakako izbjeci. »pijukanje« ili »cvrkutanje« signala. Slicno se dogada i onda ako se kod otpustanja tipkala amplituda signala naglo smanjL Zato je potrebno da telegrafski signali stite signale ispitamo uz kog drugog amatera koji je od nas udaljen barem 2 do 3 kilometra. moze ipak na oscilograimati izgled kao na si. Brzu promjenu frekvencije koju opazakod svakog »tit« ili »ta« nazi»puzi« minutama. vec i po vise kiloherca »gore« ili »dolje« od nje. potisnut za barem 40 dB ili vise. kad izvor napajanja strujom ima napon koji je »mekan«. dakako. Ovime se. Tome ne mora biti tako! Najbolje je da vla- SI 11-46. u prijemnicima ce se izmedu pojedinih znakova cuti neki. ne smije pretjerati da ne trpi razumljivost znakova kod prijema na sluh. kao posljedica promjenljivog opterecenja i nedovoljne stabilizacije. Takav napon naglo pada cim se pogonski ispravljac optereti. Osim toga treba onemoguciti prenagle skokove amplitude VF signala od kojih se sastoje pojedini dijelovi Kada je tipkalo otpusteno pre^ dajnik ne bi smio da emitira nimalo visokofrekventne energije. ali se cuju »kliksovi«. Zvuk takvog signala je govog hladenja u pauzama. 1146.da odmah od »nule« skoci na »maksimum«. Ako tome nije tako. Oko on ne cuje »spejser« uz jakost pomoc ne- budu »oblikovani« tako da amplituda emitiranih valova za svaki »tit« ili »ta« postepenije raste i pada. Do »cirpanja« dolazi redovito zbog naglih promjena isto smjernih napona u predajniku. jaci ili slabiji. S9-J-. Uz »cirpove« se moze opaziti istovremeni cesto »drift« kao posljedica zagrijavanja predajnika za vrijeme emisije i nje vamo ljaca iz kojega se napaja izlazni stupanj predajnika »oporavlja se« ubrzo poslije pocetnog pada i onda se odrzava toliko konstantnim da amplituda telegrafskog signala ostaje podjednaka. Da se takve pojave sprijece mora pogonski napon biti »tvrd«. pojavit de se niz bodnih frekvencija. Napon isprav- kazemo da predajnik ima »drift« frekvencije. Telegrafski signal. Ako se frekvencija za vrijeme emisije telegrafskih znakova vrlo polagano mijenja. 'bez »cirpova«. ako Takoder treba signala koja ce biti. Iza tog vrha na oscilogramu se vidi smanjenje amplitude signala. Svaki puta kad se pritisne na tipkalo cuje se na poslrokom dijelu skale prijem nika onaj poznat »klik« koji smeta prijemu ostalih signala. sprijeciti mijenjanje frekvencije. Vidi tekst 325 . u odnosu na emitirani signal. osobito kod oscilatora. slusajuci u istoj prostoriji svoj vlastiti signal pomisli. Pocetak svakog »tit« ima neki vrh koji je visi od ostalih amplituda. moze biti i Jbez »drifta« i »spejsera«. kad ovo cuje. koji nema obzirom na emitiranu frekvenciju nedostataka. tj. mozemo biti sigurni da ga ni drugi nece modi cuti kad u vecim udaljenostima bude signal slabiji. To se javlja onda. ton koji otezava prijem na sluh i zamara operatora. Njih ce se modi cuti i onim prijemnicima koji nisu ugodeni tacno na frekvenciju takvog predajnika. Poneki radio-amater. da ce isto cuti i udaljeni amateri. bez vecih promjena pri opterecenju. mo »cirp«.

Najjednostavniji filter za prigusivanje iskara na tipkalu moze se.telegrafskih znakova. Oni takoder biti povod stvaranju kliksova u prijemnicima. sto ne mora da bude. Na si. Za takve nost« naglasenija nostima (DX). U svakom telegrafski i konkretnom slucaju treba pokusom odrediti najbolju vrijednost za Ci i brzo pojavljuje Ru znaka. Vidi tekst Ukoliko bi to bilo nedovoljno. 11-47. Prevelika vrijednost otpora na ovome mjestu moze onemoguciti potiskivanje iskre kod prekidanja. »Tvrdi« signali dozvoljeni su samo kod rada sa vrlo malim snagama (QRP. treba iskre na tipkalu prigusiti. jace ili slabije iskre. b) idealan oscilogram telegrafskog St. Amplituda eksponencijalno raste na pocetku. dok mu je »prisuti na vecim udalje- mogu kazemo da su »tvrdi«. osobito kod duzih vodova od pre- 326 . sastojati od kondenzatora Ci kojemu je kapacitet izmedu 1 i 10 nF. ovisi o vrsti predajnika. ce obic- u On ***£Ui*iunm znak se preprebrzo nestaje.USlilinsU »f!ff!f!lff!ff!!t 4 Nastaje li iskra i kod spajanja struje treba rom no dodati seriji s kondenzatootpornik Ri. 1147a signal se pojavljuje odmah sa svo- jom punom amplitudom. o visini napona i o snazi predajnika. bez ikakvih pojava na drugim frekvencijama u istom valnom podrucju. Tu ne- Kamo prikljuciti telegrafsko tipkalo? To je moguce na vise na£ina. do 5 W). Znakovi su na skali prijemnika »uski«. u ovisnosti o jakosti struje i o visini napona. a) trebati da ima 10 do 100 Q. Kod prekidanja nog kruga mogu •rt"??frHffff*f?| Svaka takva iskra cuje se u blizom prijemniku kao kratkotrajan prasak ili »klik«. zatim ima konstantnu vrijednost da na kraju eksponencijalno opadne na nulu. iiiilHi. bilo kojeg strujnastati. cuju se samo na »svome mjestu«. prema si. To se opaza i na telegrafskom tipkalu. ali uvijek se tipkalom ukljucuje ili iskljucuje neki pogonski napon. Iako redovito new a utjecaja na kvalitetu emitiranih signala. Treba odabrati takav kapacitet kondenzatora da se na kontaktu tipkala ne vidi i u prijemniku ne cuje iskra kod prekida struje. a kod sasvim slabih i tranzistorskih predajnika u dovod struje iz izvora napajanja elektricnom energijom. One ostecuju samo tipkalo a osim toga mogu operatora navesti na zakljucak da i signali imaju »kliksove«. Nekoliko primj era ce to pokazati. Koji i gdje. Pravilno oblikovani oscilogram telegrafske »tacke« vidimo na si 1147b. On je »tvrd« i prate ga »kliksovi«. nikakvih nezgodnih pojava ni velikih snaga emitiranih telegrafskih znakova. 1148a. Tako slab signal redovito ne ma kod W Kod cijevnih predajnika kojima snaga (INPUT) ne prelazi 50 do 75 telegrafsko tipkalo ukljucuje se u katodni strujni krug jedne ili vise cijevi. smeta nikome. u strujni krug jedne ili vise zastitnih mrezica.

5 mH. R = 10 do 100 Q. Indirektno grijane katode imai ^ b) VFP ju razmjerno predugo vrijeme zagrijavanja i zato moraju biti trajno uzarene. legrafskom tipkalu. Na si. Ponekad ce potreb no dodati toga ce Cs iza prigusnice.5 i 2.^ rnmrn^ X02 X C3 misliti i. prema i potrebi. Kod prelaza sa primanja na davanje direktno grijana katoda vrlo brzo postigne potrebnu temperaturu - Up + VI •1 SI Ukljucivanje telegrafskog u katodni strujni krug indirektno grijane cijevi.Ako se prekida katodni strujni krug onda otpor prigusnice mora biti toliko malen da se zbog njezine prisutnofeti ne bi radni prednapon cijevi znatnije promijenio. b) u katodni strujni krug direktno grijane cijevi. c) sa »blokiranjem« prve mrezice 11-49. 0. Njezin induktivitet neka bu de izmedu 0. sposobna da izdrzi onu ja« & kost struje (C» koja kroz nju tece = prema potrebi) i C1 I I" I C3 dajnika do tipkala. Paralelno ovome je sluzi > t j nje -5**_J A_ SL 1148. moze se za bolji ucinak dodati i visokofrekventna prigusnica (VFP) prema si. Na ovo treba filterski Y 1 ! R2 .a) predajnik je odmah sposoban za rad. Osim za biti uklanjanje ove vrste smetnja dobro da je tipkalo prikljuceno oklopljenom zicom ili komadom savitljivog koaksijalnog kabela. . ll-48b. VFP = visokodo prigusnica. Takve su osobito pogodne za razlicite prenosne i prevozne radio-uredaje kod kojih se u svrhu stednje elektricnom energijom za vrijeme primanja pre kida i struja grijanja u predajniku. Prigusivanja iskara na te= 1 do 10 nF. Osim toga ona mora biti nacinjena iz zice koja je do vol j no debela da moze bez osobitog zagrijavanja podnijeti potrebno strujno opterecenje. U predajnicima se upotrebljavaju i elektronske cijevi koje imaju direktno grijanu katodu. popraviti biti prednapon.5 frekventna 2.5 mH. U fci Hri LJ i oba primjera kondenzator Ci za visokofrekventno uzemljekatode. tipkala: a) 327 . ll-49a i b vidimo glavne razlike izmedu ukljucivanja telegrafskog tipkala u strujni krug indirektno i direktno grijane cijevi.

lj-50. Ne preporucuje se prekidati katodni strujni krug pentoda kod kojih se druga mrezica napaja preko poveceg otpornika. nosti za Li. nog napona. To Kod ukljucivanja tipkala slucaju moze se tipkalom. u katodni strujni krug pentode moci ce C2 imati nesto manji kapacitet. Napon XI P iznosi do nekoliko stotina volta. utjecaj imaju kapaciteti Ci. Velicini Rs mora biti prilagodena i opteretivost pomocnog izvora U?. prva mrezica se nabije iz pomocnog izvora U p toliko negativno da je cijev sasvirn »zatvorena« (si. napon U p ne moze vise djelovati na prvu mrezicu. ReL sluzi = blokiranje prve mrezice. a povecanjem vrijednosti otpornika R2 usporava se porast jakosti sig- Dok je Ti otvoreno. Kapacitet C2 ce obicno imati vrijednost izmedu 0. Otpornik R2 takoder ovisi o cijevi i vrsti radnim uvjetima. Kroz to vrijeme mora Rh izdrzati opterecenje naponom U v. nekog ispravno Prekidanje katodnog strujnog kruga ne dolazi u obzir kod jacih predajnika. Kad se tipkalo pritisne. Ako bi zice dimenzioniranog razdjelnika napona ili pomocu neke vrste stabilizator. Nekada se ova pojava dade ukloniti povecanjem pobude dakako. nabije na visok napon pa je dobro da bude dimenzioniran za pun iznos anod- dok otpornik Ri sluzi sasvim normalno za postizavanje radnog prednapona. »Klik« kod Anodni napon pobudnog stupnja jednako visok kao napon druge mrezice izlazne tetrode ili pentode u istom predajniku. za vec ranije spomenuto oblikovanje signala. prekidati rad u ova oba stupnja (si. nala na pocetku svakog »tit« ili »ta«. Pri tome se obicno za Rs uzimaju vrijednosti koje su 5 do 20 puta vece od Ri. 100 moze dobiti upravo smrtonosan elektricni udarac. 1149c). On ima vrijednost od nekoliko pa sve do stotinu oma.stavljen C2 koji ima veci kapacitet i koji sluzi. Ostala objasnjenja u tekstu 328 . Prekidanje struje druge mrezice izlazne cijevi i napajanja t pobudnog stupnja. 11-50).5 i 10 fiF. spojenog na pozitivni pol anodnog napona. za vrijeme dok je tipkalo Ti otvoreno. ovisno o vrsti cijevi i radnim uvjetima. Taj kondenzator se. U tak je cesto ono moze postici. osobito ako je napon na zastitnoj mrezici dovoljno »tvrd« i stabilan. SI. ako se pritiska na tipkalo Ti moze se ublaziti povecanjem kapaciteta C4. ili jos bolje nekim relejem. Povecanjem kapaciteta kondenzatora C% ublazuje se opadanje jakosti signala na kraju. Onaj »klik« koji se cuje kod otpustanja tipkala ublazuje se povecanjem otpora Rs. vise. umjesto tetegrafskog relej koji tipkala. npr. Zato je mnogo bolje i sigurnije pnmijetora koji niti pojavljuju se na kontaktima tipkala preveliki naponi 3 prejako iskrenje. zajedno sa otpornikom Rs. Ovo ne ugrozava samo tipkalo vec takoder 1 operaili W Uz INPUT od. Oblikovanje telegrafskih znakova postize se izborom pogodnih vrijedZnatno manji i Rs. Ukoliko bi dodatak katodnog otpornika R2 prouzrocio osjetljivo smanjenje izlazne snage predajnika povecavajuci prednapon cijevi. treba smanjiti Ri i tako opet dovesti prednapon na pravu mjeru. : vom d Mijenjanjem napona zastitne mre- ce biti onda ako ga dobivamo iz u pobudnom stupnju pomocu potenciometra Ri mijenja se i velicina pobudnog VF napona. Cs i Cs.

bude medutim odmah blokiran cim se Ti prekine. Izlazni stulegod se panj (PA). diferencijalnom prekidanju.1 |iF i 50 Q. To posebno vrijedi za najvise frekvenci. djelitelju pona za oscilator. Li je niskofrekventna prigusnica. Buduci da oscilator izmedu pojedinih »tackica« 1 »crti- ca« moguca je emisija »spejsera«. moze imati za posljedicu vlacenje« oscilatora. Za ovu svrhu treba odabrati pogodne vrijednosti (obicno (1 do 10 |iF) i za R* za Ako su ove vrijednosti do 100 U). Kondenzator od 10 nF i otpornik od 47 Q sluze za prigusivanje iskara na kontaktima tipkala i onih smetnja koje se mogu cuti u blizom prijemniku. Razlog tome je taj O telegrafskim ie danjem ostalih stupnjeva.ie. prekidanjem oscilatora teze potelegrafskih stici takvu kvalitetu znakova kao sto se postize preki- Ipak. Prekidanje rada pobudnog stupnja. Odvodni otpornik Ri nije spojen sa sasijom vec s katodom. Na tome mjestu maze posluziti i primarna strana nekog izlaznog transformatora ili bilo kakva manja filterska prigusnica. od »klik: vece. kao na si. najbolje poseb- veca opasnost ako svi stupnjevi predajnika rade na istoj frekvenciji. Sklop za »diferencijalno« oscilatora prekidanje Sklopovima za diferencijalno prekidanje nastoji se postici to da talih stupnjeva. Razumije se da zica kojom je ona namotana mora izdrzati struju koja i kroz nju tece. mnogim operatorima smeta trajan rad oscilatora jer za vnjeme kod Ti. kod kojega je JR 2 spojen na sasiju. rada svog davaca ne mogu cuti eventualno »upadanje« korespondenta (BK). Vrijednosti za R3 ovise o izboru Li. Za prvi pokus mozemo uzeti 0. veca je i sigurnost d d radi x sova«. Za ovo postoji ljaca moze biti uzrokom promjena napona i kod oscilatora. »pc> 11-50. Njezin induktivitet nije suvise kri ticna velicina. U svakom slucakvaliju. Izlaz su pronasli u tzv. prekidanju samog oscilatora tipkalom nismo jos da nista rekli. Oni nista ne doprinose spre cavanju »kliksova« koji bi mogb biti primjeceni kod prijema telegrafskih signala u vecim udaljeno stima od predajnika. Promjenliivo opterecenje isprav- Najjednostavniji takav sklop koji moze upotrebiti samo kod predajnika s kvarcovim kristalnim oscilatorom prikazuje si. Signal ceiu ovom primjeru biti bez »cirpova« samo onda ako isprekidani rad pobudnog stupnja nema utjecaja na oscilator. Ovo svakako treba izbjeci. & SI 11-51. Kod prekidaca u negativnom vodu struje napajanja. 329 . malo prije osNjegovo iskljucivanje mora slijediti malo iza iskljuse oscilator ukljuci civanja ostalih stupnjeva. iako ni umnozavanje frekvencije nije uyijek jamstvo da »cirpova« nece biti. Kad smo kontrolirali kvalitetu signala mozemo vrijednosti lako popraviti. Kondenzatori Ci i Cs pripadaju normalnom oscilatorskom kapacitivnom se VF napona. oscilator ce oscilirati dokne isprazni.u pobudnom stupnju bila upotrebljena neka trioda. pouzdanu informaciju o konteti signala moze dati jedino trola nom stabilizacijom pogonskih na- pomocu dobrog pnjemmka. moguce je po stici jednak ucinak promjerom njenog anodnog napona. 11-51. potrebnom za pobudivanje oscilacija. Zato je bolje da oscilator radi na nizoj frekvenciji. a takoder o naponu i jakosti struje koja se prekida.

ovisno o bra- mogu Na taj nacin Tranzistorski sklop na sL 11-53 radi malo drukcije. ju u Tranzistori koji se upotrebljavatelevizorima kao generatori »pilastog« napona u otklonskim si- stemima podnose visoke napone. sL 11-52. ECG 238 do 1500 V. bude nesto visi od anodnog napona na cijevi. signali zvuce jasno i cisto a smetnja od »kliksova« nema. MJ 12010 do 950 V. Tranzistori TRi ni telegrafiranja. Tranzistor TR$. ali kondenzator Ci se jos neko vrijeme izbija preko R<> i Rs sprecavajuci da signal bude naglo prekinut. npr.osobito ako izlazni stupanj niie neutrahziran. Ako se obfe vremenske konstante. da navedemo samo neke od njih. oko 120 rijeci u minuti ta bi vremenska konstanta vec bila prevelika i znakovi bi zvucali »premekano«. Cijev je oznacena slovom E. Kao primjer navodimo da je vremenska konstanta od 5 ms vrlo dobro odabrana do brzina koje dosizu 40 do 50 rijeci u minuti. Vremenska konstanta RiCi odlucuje o oblikovanju pocetka telegrafskog elementa (tacke ili crte). Negativni pred- ^-< . Kod vecih brzina. Kad se tipkalo Ti otvori. Prema si. Ostalo u tekstu (2N2905) i TR 2 (2N3904) upravljaju sa TR 3 Telegrafsko tipkalo Ti otvara tranzistor TRi koji preko Ri nabija kondenzator Ci da bi se otvorio i tranzistor Tlh. pravilno odaberu. iz automatskog ili poluautomatskog elektronskog tipkala. 11-52 tranzistor biti uspjesno upotrebljen za prekidanje katodnog strujnog kruga neke cijevi u predajniku za telegrafiju. Tranzistor TRs prekida katodni strujni krug elektronske cijevi E umjesto tipkala na si ll-49a. SDT 13305 do 500 V. O prekidanju signala odlucuje vremenska . Tako 2N3439 moze podnijeti napon do 350 V. struja prestaje teci kroz TRi. 2N6457 napon do 400. konstanta (R^-\-Rs)Cu se oblikovati telegrafski znakovi po zelji i potrebi. preuzima ulogu tipkala ako se na njegovu bazu (kod LG) dovede neki »logicki« signal. Tranzistor TRs mora se odabrati tako da maksi- moze takav SL malni napon koji jos moze podnijeti 11-52.

prikljuciti neki logicki U se tranzistorskim predajnicima. Tranzistoru TR» je djelovanjem toga fototranzistora baza dovedena na potencijal emitera i TR2 ne vodi struju. posebno zbog mogucnosti oda- elektronska cijev E u predajniku se odmah proradi. samim tipkalom. Doklegod nije tipkalo Ti zatvoreno. Kada se na tipkalu Ti uspostavi kontakt. latoru je U osci- MOSFET. Tako LED-dioda svijetli i drzi otvorenim fototranzistor koji je u njemu ugraden. Savremena poluvodicka tehnika omogucuje i druga rjesenja. 11-55. Prekidanje rada oscilatora preko operaoijskog pojacala. oscilator ne moze raditi jer mu je G2 bez napona. Predna300 V moze nesmetano pon od djelovati na cijev E. Moze se to naciniti i izravno. fototranzistor prestane propustati elektricnu struju. operacijsko pojacalo tipa IL741 iskoristiti za prekidanje rada oscilatora s MOSFET-om TR. opto-izolatoru se gasi. w 331 . odnosno nekog drugog pogodno odabranog stupnja.rfSfr SI 11-54. TRt. Pri tome moze kapacitetom C utjecati na velicinu vremenske konstante tih promjena. LED u (4N25) mozemo 11-54). U opto-izolatoru Tranzistor TRi i ovdje omogucuje direktan prikljucak logickih sklopova (kod LG). (si. vidi tekst napon od kojih 300 V neka bude dovoljan da cijev E u predajniku bude sasvim zatvorena unatoc prisutnosti svih radnih napona na njenim elektrodama. pa kod telegrafije najcesce prekida dovod napona za napajanje jednog ili vise pobudnih pojacala. ali primjena odgovarajucih specijalnih elektronickih sklopova ima svoje predno* sti. Na LG — mogu se sklopovi. POBUDNO POJAfiAUO PA POGONSKI ISPRWUW: + <~ T preTranzistorski sklop (TRi. tranzistor TR2 provede i kratko spoji zaporni prednapon. TRz i TR 4 ) preko kojega kida napon napajanja za pobudno pojacalo u tranzistorskom predajniku St. stanje se mijenja.

je Sklop koji omogucuje prekidanje rada predajnika kod telegrafije na taj nacin da se kvari ravnoteza u dvostruko balansiranom mikseru (BDM. Takav je sklop na si. Na si. U fije. Potrebnu ispravljanjem visokofrekventnih signala samog predajnika. Njega otvara darlingtonski par TR2/TR3. 11-55. Tada oscilator proradi. vidi u poglavIju o SSB-telefonijU). Multivibratorski oscilator s dva silicijeva tranzistora. To se biju 332 SL 11-57. U tu svrhu treba prikljucnicu VF spojiti sa antenskom prikljucnicom onog predajnika s kojim radimo i otpor Ri odabrati tako da se kondenzator od 10 nF. Ovaj nema svog izvora nastruju dobije pajanja. 11-57. moze protivnom se TR2 moze Monitor! telegrafije IOOK ispustiti. 11-56 to se postize u telegrafskom ritmu preko tranzistora TRi. Postoji mogucnost regutacije iztazne snage 11-56. SI = sam biranja vremenske konstante za oblikovanje znakova. najjednostavniji je monitor za kontrolu CW signala. Na izlazu se do- U ~lt- samo bocni pojasi (DSB). stavljen odmah iza diode D. Tranzistor TR2 se moze dodati ako nam je potreban i »logicki prikljucak« LG. Elektricna struja iz pogonskog ispravljaca moze do pobudnog pojacala doci samo onda kad je TR4 otvoren. Si^ metriju je ovdje lako »pokvariti« dovodenjem istosmjerne elektri£ne struje koja djeluje na diode. [VF predajnicima. a u slusalicama se cuje ugodan ton. odredenim za odrzavanje veze SSB-signalima (vi di u 14. pojavi se i val nosilac. ukoliko je aktiviran pre ko TRi za vrijeme dok je tipkalo Ti zatvoreno. poglavlju) cesto se upotrebljava »dvostruko balansirani mikser« (DBM). 11-56. Shema jednostavnog mo- nitora za telegrafiju s dva tranzistora . Osim toga tu postoji i jednostavan nacin za regulaciju izlazne snage kod telegrafije. spojen sa slusalicama kod SL. potenciometrom od 100 Q. ^abije do 6 V svaki put kad je pritisnuto telegrafsko tipkalo. zahvaljujuci simetriji takvog miksera. Modulacija VF signala niskim frekvencijama NF omogucena je mijesanjem sa cetiri diode. si. VF val nosilac je skoro sasvim potisnut. kad se primijeni istosmjerni napon.VF Tt iskoristiti za emisiju telegraSvakiput. si. Prelaz od zatvaranja do otvaranja struje i obrnuto ovisan je o vremenskoj konstanti RC. D Monitor je elektronicka sprava koja omogucuje operatoru da prati i kontrolira telegrafske znakove koemitira (latinski: monitor^ onaj koji opominje).

on ipak vjerno reproducira odnose iz- medu »crtica« i »ta£kica« kao i odtele- redenih »razmaka« emitirane grafije. Brzina. Ova je razmjerno mala i kondenzator C2 se brzo nabije tako visoko da preko TR2 potece struja i da REL2 zatvori svoj radni kontakt. Kombinirani monitor. priklja cenim kod NF mogu se pratiti emitirani telegrafski znakovi. preko TRi potece strui ide u dva smjera. Sklop kojim se u ritmu ja kalo zatvori. Preko D2 struja se salje u integrirani sklop 555 koji je iskoristen kao ton-generator. 11-58. Iako se takvim monitorom ne moze ni£ta saznati o eventualnom po- nju RELJ aktivira rad predajnika u ritmu telegrafije. integriranim sklopom »555« omogucuje monitorska kontrolu tetegrafije. Preko diode tetegrafije aktivira predajnik (TX) i kroz to vrijeme utisava prijem- nik (RX). Dok kod Ti nije zatvoren kontakt. Vremenska konstanta R2C1 dovoljno je mala da to bude omoguceno. Taj se otpornik Ako je stupnja moze u tome slucaju zamijeniti madicem izolirane(J) zice koju maknemo onim dijelovima na kopri- ko- jima postoji veci VF napon. Dok mirne kontakte St. preko diode Ds nabija kondenzator C2. Pri telegrafira- 11-58. ovisna je o vremenskoj konstanti RzC2. Opis u tekstu 333 . si. kojom se to dogada. ako tako zelimo. cesto nije potrebno nikakvo priklju£ivanje preko Ri.2 prislonjene su na svoje ra. jednostavnog monitora moze operator pratiti emisiju svojih telegrafskih znakova. Razumtje se da je moguce kod NF prikljuciti i niskofrekventno pojacalo da bi sc znakovi culi iz zvucnika. i Tranzistorski sklop koji preko releja dajnika REL prekida rad preistovremeno. i je tipkalo Ti otvoreno. si. Di i lej REL R C odobrati prcma £*Ljenoj i Utisavanje prijemnika za vrijeme vrem„ konstanti dok predajnik radi 11-59. Kad se tipi UTI§AVANJE cuje SI 11-59. omoguduje istovremenu kontrolu telegrafskih znakova i upravljanje relejem REL preko kojega se ukljuiskljucuje predajnik (TX). stojanju »cirpova« ili »kliksova«. TRi ne propusta struju. monitor u blizini izlaznog nekog jaceg predajnika. REL J REL./ tranzistora TR2 aktivira se rei ukljuci predajnik. Vidi tekst Pomocu takvog. Istovremeno se. U slusalicama. kotvice na oba releja.

kao ji i kapacitetom kondenzatora ko- je ovdje ukljucen. One se tako ne Iji odabrati mijenjajuci R4 sve do pune vrijednosti od 100 kQ. Tako se prijemnikom nista ne cuje doklegod radi predajnik. Zatim se. jer ne mogu biti emitirane. mogu cuti. ni tranzistor TR2. Vremenska konstanta odredena je diodom D i s dva otpornika uz nju. tek neznatno kasnije. Zajedno s predajnikom (2b) ukljucuje se zvucni monitor (2 c) za kontrolu emitirane telegrafije. To je zakasnjenje potrebno ukoliko bi se na pocetku svakog znaka pojavile neke nestabilnosti u radu oscilatora. Dok se tipkalom Ti kucaju telegrafski znakovi ukljucuje se najprije oscilator i utila prijemnik. postize se visestruko upravljanje radio-stanicom. Visestruko upravljanje funkcijama pojedinih dijelova radio-stanice mozemo i bez upotrebe relej a postici primjenom nekih integriranih. mozemo iskoristiti za utisanje prijemnika. Nju mozemo po vo- no primjer kod kojega su upotrebljena dva CMOS-a: CD4001 i CD401L Telegrafsko tipkalo upravlja ra1 A (unutar CD 4001). omogucuje operatoru 334 . tako da se iskljuci pogonski napon za vecinu stupnjeva u prijemniku (osim oscilatora!!). Na si.. telegrafski impulsi bez zakasnjenja prenose na oscilator predajnika (lc) i koriste za utisavanje prijemnika (Id I Sa malim zakasnjenjem (koje ipak ne smeta kvaliteti znakova!) ukljucuje se u predajniku njegovo pobudno pojacalo. slijediti TOogu Kontakte. digitalnih sklopova. npr. da se kratko spoji ulaz NF pojacala i slicno. Kroz to vrijeme mozemo NF pojacalo prijemnika dovesti u vezu s monitorom (kao na si. To se moze po^ stici. popularno nazvano »elektronac«. Hi njima slicnima. ne pojedine telegrafske znakove. 11-57) da cujemo ono sto emitiramo. 11-60 je Automatska elektronicka tipkala za telegrafiju Automatsko telegrafsko tipkalo za telegrafiju.11 ^UTI$AVANJE PRIJEMNIKA SLJ1-60. Kad oni prestanu. potrebno je jos neko vrijeme (ovisno o C2 i o R4) da relej »otpusti« i da kotvica otvori radni (r) i zatvori mirni kontakt (m). ukljucuje pobudno pojacalo u predajnikti i zvucni telegrafski monitor Izbijanje kondenzatora C2 znatje sporije jer ovisi o vremenskoj konstanti JR4C2. osobito ako ih je vi§e parova. Zbog velicine ove vremenske konstante dom sklopa Od ovoga se a ni REL2. Integriranim sklopovima »CD4001« i »CD4011« (C-MOS).

. ali i cijene takvih uredaja. Ima i takvih »elektronaca« kod kojih je automatizacija toliko razvijena da operator treba samo pritiskati na tipke.) ili niz »crtica« (taa taa taa. 11-62. Kad su nacinjeni i uredaji za citanje Morse-ovih telegrafskih znakova koji se pojavljuju na ekranu televizijskog ikonoskopa. kao sto su one na pisacem stroju. telegrafist. »Elektronac« sa vlastitom stabilizacijom radnog napona za pogon integriranih sklopova »555«. uvjezban za rad sa »elektroncem«. da e!ektroni£ki + 9. Kako daleko cemo dopustiti da »automatika« radi umjesto nas. Operator mora samo pomicati rucku lijevoslusati ono sto na taj nacin Razumije se da je to moguce samo operatoru koji je dobar -desno i dobije. a emisija znakova tece ritmicki i pravilno bez njegovog sudjelovanja. Etektronicki sklop koji automatski proizvodi krace i duze elemente telegrafskih znakova. Vidi tekst 335 ... »7474« i »7475«.rB + 12Vo s sklop takve sprave automatski proizvodi ili niz »tadkica« (tit tit tit . bilo je i sala na taj racun. stvar je ukusa. .)> sa . Neki humorista je zamislio ma WA9KAN da emitira Morse-ove znakove veli- kom brzinom.. kao i tranzistora TR preko kojega se upravlja relejem REL. pre* SI. pravilnim trajanjem i s pravilnim medusobnim razmacima. 11-61. Brzina se postize re- dovito na taj nacin.15V St.

dakako. Ima i »memoriju« pa se ne mogu izgubiti pojedini element! onda ako se operator »pozuri« ne docekavsi da »kurtis« otkuca sve m Sto A mu je zadano. • 555. prema rupicama zicama na prednjoj i bakrenim tra- kama koje se nalaze na straznjoj strani plocice 336 . Dioda lelno sa zavojnicom releja stiti napona tranzistor od induciranih koji se redovito javljaju kod prekidanja struje i koji mogu biti prilicno visoki. Razmjerno vrlo malen broj do 1 polozaju rucice. nije daleko od mogucnosti tehnicke realizacije (HI). 11-63. omogucuje i samogradnju. . . ima vise sastavnih dijelova. Elektronicko tipkalo. Promjenom otpora na potenciometru P mijenja se frekvencija impulsa sto in proizvodi integrirani sklop 555 koji je i ovdje upotrebljen. da moze saupravljana mikroprocesorima odrzavati sve veze u kontema stima. iako je zamisljeno kao humoreska. menata telegrafskih znakova odrzava se automatski. Dimenzije plocice su 80x55 mm. zadovoljiti skromnijim uredajima! Razmjerno jednostavan »elektro nac« nacinio je WA9KAN unotrebivsi samo jedan tranzistor i jedan — — ne omogucuju sve spojeve. dovoljni da probiju tranzistor.« u . per- Razmak medu plocici. Na straznjoj strani plocice su metalne pruge (kasirane bakrene trake). Stabilizacijski integrirani sklop 7805 osigurava radni napon od 5 V\ dok ulazni napon moze biti izmedu 9 i 12 V. dok sam radio-amater spava! Pa. 11-62.« u drugom duju u svoje uredaje. — »San« nekih operatora je rani sklop je integri- »CURTIS 8044«. Integrirani sklop je poznati 11-61. stor TR moze biti bilo koji silicijski uz jedini uvjet. Nismo pripremili po- SI 11-63.5 mm. Pomicanjem rucice li- jevo ili desno sastavljamo telegrafske znakove iz automatski proizve denih dijelova. foriranoj sL 11-62. Mnoge od njih morali smo naciniti tankim. uglavnom nesto otpornika. On jednom i proizvodi »tit »taa taa taa tit tit . odrzaya im trajanje i razmake bez obzira na manje nejednolicnosti u radu operatora. 11-64. izoliranim zicama. u tolikoj mjeri automatiziranu. ali je bolje. Sve je postavljeno na perforiranu plocicu od pertinaksa i medusobno spojeno »elektronac«. nasim amaterima poznatom. da podnese struju spojena parareleja REL. Pogled na takav uredaj omogucuje si. Potenciometrom Pj odabire se odnos trajanja »crtice« prema trajanju »tadke«. dok brzinu telegrafiranja regulira Ri. zatora. si. svakako. Ugraden je l monitor! * Potrosak struje je nevjerojatno 50 mikroampera! Ima malen: oko tvornica koje taj CMOS sklop ugra. japanska firma »YAESU« u svome. Svi dijelovi su zalemljeni napertinaksovoj. dioda i si. . . Treba »samo« nabaviti taj CMOS (HI). Graden u CMOS tehnici i sadrzi »sve«. pnmopredajniku »FT-902DM«. One. On automatski formira sve dijelove integrirani sklop. . Ovdje cemo se. si. Odnos trajanja pojedinih elet datnih sastavnih dijelova. Pogled na sagradeni sebnu stampanu plocicu. konden cetiri potenciometra. je 2. Zanimljivo je da se moze prikljuciti i obicno telegrafsko tipkalo i onda upotrebljavati ili to ili rucicu. kao npr. Pomocu Pbira se brzina telegrafiranja. Tranzi- telegrafskih znakova. Za ugradenu zvucnu ^ kontrolu (monitor) visina tona moze se odabrati potenciometrom Rz.aniatersku radio-stanicu.

Nazor je jedan od njih: ». HI) za vrijeme dok predajnik radi. zastita prijem337. Rad je omogucen na tri nacina. Pomakom na jednu stranu dobije se niz kracih znakova (»tackice«). kaze: »Dok ga ne cuje§. se prikljuciti i obicno telegrafsko tipkalo Ti za rucno kucanje. unatod upotrebe odgovarajucih releja. Ako se prikljuci »manipulator« s dvije potuge. ugroziti prijemnik (i uho operatora. cvrci cvrci cvrcak . Vidi tekst ovakvo automatsko tipkalo radi. taa« ili »taa tit taa taa 22 prema tome koju smo od imaju u izlaznom stupnju tranzistor. V. Stisnu li se poluge jedna prema drugoj postize se »jambsko« tipkanje. TR na sL 11-65. . (U starogrckom pjesnistvu se pazilo na ritam. pomakom na drugu stranu dobiju se duzi znakovi (»crte«). jedan za drugim: tit »tit taa tit Za predajnike manje snage koji taa tit«. onda pomak jedne daje »tit tit tit«. Za brzi i automatski rad mogu se upotrebiti dvije vrste rucica.* Moze ZaStita prijemnika cima«. pomak druge daje »taa taa taa«. Integrirani sklop »CURTIS 8044« sadrii sve aktivne elemente su potrebni usavrsenom autoniatskom kucanju telegrafije uz istch vremenumonitorsku Simetrija (Rs) i omjer medu pojedinim telegrafskim elementima (R5) takoder se mogu mijenjati sa ciljem da se znakovi optimalno prilagode svojstvima predajnika (vremenskim konstantamal) s kojim kontrolu. Upotreba iste antene moze. Rad s jednom potugom odgovara radu sa ranije opisanim »elektron- dvije poluge prije pritisnuli.«) . Dobra antena potrebna je i za prijem! To je razlog da radio-amateri najcesce za obje svrhe upotrebljavaju istu antenu. otuda ime »jambskom tipkanju«. poznato svim operatorima. ne mozes s njim ni vezu uspostavitiU Nije dosta imati dobru predajnu antenu. . Taj se ritam moze naci i u nasih pjesnika. ona s jednom kao i ona s dvije poluge.RUClCA SL koji 11-64. Jedan od pjesnickih ritmova je i »jamb«. U svakom slucaju je potrebna zastita. Radio priruinik . Ono se sastoji od niza kradih i duzih znakova koji slijede tit Staro pravilo.

na konden* zatoru Ci i na pocetku zavojnice Li. A i preko predajnikovog fil- Prisutnost antiparalelno spo- J= C2 Tc2 L3 ~fc3 ^KftT V. A = antenska prikljucnica. Kapacitet kondenzatora Cs dodaje se ulaznim kapacitetima izlaznog filtera. preko koji mora biti dimenzioniran za radni napon trostruke vrijednosti anodnog (odnosnog kolektorskog) napona. Nacinjen je oko MOSFET-a s dvije gejt-elektrode. Za vri jeme prijema on sluzi kao aperio- TR malim kapacitetima.iH-^^-t^^P-f "let C4 » djeluju kao serijski titrajni krug. TX t redovito je u svom oklopu od perforiranog lima.6 ili 0. sastavljen od kondenzatora Ci. koji preko Cs lako potece kroz diode. Za vece predajnike sa jacim izlaznim sna^ama. 77-65.7 V. nika razmjerno je jednostavna. C2 i Cs. Osim toga kroz njih ne mogu teci struje ako napon ostaje ispod 0. Kad se ukljuci predajnik. Sve cetiri su silicijeve visokofrekventne diode s — i D*. zanemarljiv prema ostalim kapacitetima. Kod prijema antenske struje ostaju daleko ispod te vrijednosti. jer ga diode uzemljuju. Ako je prijemnik spojen na zajednicku antenu s nekim predajnikom vece snage. jemnika naciniti prema 11-66. Na dioda (D1/D2 MOS-FET- -om koji takoder pruza zaStitu za vrijeme rada odasiljaca. potrebna je no spojenim diodama Di izlazu su Ona i je ovdje postignu- dva para antiparalelno spojenih D3/D4) te takoder antiparalelno spojene diode Ds i D*. lazni moze se zastita prisi. pojavi se visokofrekventni napon na kolektoru tranzistora TR. a predajnik ne radi. zatim kroz Pi-filter didko ulazno pojacalo za prijem 338 predajnika i kroz & na MOSFET. Ulaz tog MOSFET-a zasticen je antiparalel- & M»Mf bolja zastita.t 03 stupanj takvih predajnika. . kao dodatni filterski dlan za frekvencije koje su dosle od antene no (oA preko tera. AP = prikljucnica na koju se spaja »antena« prijemnika. te od zavojnica Li i Ls. ta s SL 11-66. (°A: Id: Zastita prijemnika za vrijerne rada odasiljaca (PA) ako je i { prijemnik prikljucen na istu antenu. koji imaju izlazni stupanj s elektronskom cijevi ili s tranzistorima. Zato se na prikljucnici AP moze pojaviti VF napon koji ostaje ispod 1 V. Opis u tekstu S/. Taj se- — — kondenzator Cs i zavojnica L$ zajed- rijski titrajni krug je onemogucen. Sa ulaznog kondenzatora predajnikovog Pl-filtera (Cs). jenih silicijevih dioda Di i Dt nema nikakvog ucinka. Medutim serijske resonancije u Cs/Ls viSe nema. Kondenzator CVima velik kapacitet i on treba samo da sprijeci prolaz istosmjernim strujama. Ako on nije velik ni£ta se bitno ne promijeni za rad predajnika. Izmedu tranzistora u PA stupnju i antenske prikljucnice A je normalni peteroclani filter. kratkovalni siernali stizu od antene na prikljucnicu A. Kapacitet im je malen. Sto ne moze oStetiti ulazni stupanj pri- jemnika. Iz- t|[TE X . spaja se zaStitni sklop. Dok predajnik TX ne radi. Ako je prijemnik spojen sa prikljucnicom AP preko koaksijalnog kabela.

I ovdje ce konstruktori naci nesto za sebe. f odreduje radnu frekvenciju i mora biti brusen za rad negdje izmedu 3500 i 3600 kHz. neizoliranom zicom.6 V. dovesti u blizinu frekvencije kvarca Q.6 do J V. . Upoznat cemo se i s nekim tvornickim rjeSenjima. kad je skoro sasvim zatvoren. pogotovo za one koji zele sami graditi svoje uredaje. ne mogu biti veci od 0. Iako imaju oznaku su predvideni i namjenski BC za niskofrekventna pojadala. ne konstrukcije. u kuci§tu TO-5. Kolektor tranzistora je spojen na odvojak zavojnice.16V Kad predajnik radi. O izboru _ U Izbor shema kratkovalnih predajnika moze se naci i u ranijim iz- tranzistora i visini napona za napajanje ovisi kolika ce mu biti snaga. danjima to RADIO-PRIRUCNIKA. Ispod ovog nivoa snage je QRPP. Zavojnicu mozemo namotati na promjeru oko 2.5 cm bakrenom. na antenskom ulazu prijemnika.) preko BC140 . ili! 45 zavoja i odvojkom kod 22. . Tranzistor moze biti najraznoli6 nijeg tipa. dakle u 80-metarskom »telegrafskom« opsegu. Medu amaterima ista kratica oznacuje i predajnik male snage. Tranzistorski predajnik moze koji amplituda VF stici u prijemnik. Shema na si. . 137 ili Za pocetak je najbolje upotreneki od domacih tranzistora . izmedu 1 i 5 W.5 MHz Radio-telegrafska kratica QRP znaci »smanji snagu«. zapocinje izdanju tranzistorske »familije« s oznakom BFY 139. Sa ukupno 20.100n vit ce se primljeni signal bez ikakvog oslabljenja.-folover. oko polovice broja zavoja... Sve ce biti otprilike tako. koje se smije oznaciti kao »pravi« QRP. Prisutnost dioda nema zna£enja jer one ne vode struju. 11-61. Frekvenciju odre&uje kvarcov kristal. bez vecih ponavljanja onoga sto je prikazano u dva ranij a izdanja. na str. C neka bude oko 100 do 150 pF. Titrajni krug LiC treba promjenIjivim kondenzatorom C. tipa N-P-N. g. debljine 0. 11-67 omogucuje IZBOR SHEMA KRATKOVALNIH PREDAJNIKA gradnju QRP predajnika.. do BD135. u drugom 275. svi imaju granicnu frekvenciju kod nekih 60 ili cak preko 100 MHz. planar- U trecem i cetvrtom izdanju donosimo zbirku shema. Buduci da je on spojen kao sursna prikljuSnicama AP. za- 22* 339 . Kristal ujedno sluzi i za povratnu vezu koja je potrebna za pobudivanje titraja. biti BSY .8 W do 1 mm.. On QRP-predajnik za opseg od 3. poja . ali to nije napona male snage. Dodatkom jo§ jed: nog slova P radio-amateri zele reci da je snaga predajnika vrlo malena najvise 1 ili manja. Sve sheme koje su onda bile objavljene imaju svoju vrijednost i danas. kao da je prijemnik izravno spojen s antenom. g. (1972. kao i izlazni napon toga zastitnog pojacala. Naponi kratkovalnih signala ostaju daleko ispod 0. . Od BC219 ili BC119.) 279. Medunarodno se uzima da je podrucje snage. i BC141 ili cijele prvom izdanju na str. To je najviSa St. Sto je daleko iznad kratkovalnog podrue j a. Ti 9. Opis u tekstu opasno. (1976. ulazni napon u MOSFET.

Desetak zavoja ce biti dovoljno. 7400 i 7403. Zavojnica Li mora biti namotana na isto tivoja.5 za 80-metarski opseg (vidi poglavlje o antenama). si. koji radi bez antene (!) moraju se jasno i glasno £uti antena odmah pokraj Li uz njezin »hladni kraj«. 11*68. koja zamjenjuje spoj sa zemljom nazivamo »protu-uteg« (»protuteg«). Ipak se ne smije pretjerati da ne strada tranzistor. mozemo si pomoci dip-metrom da je pravilno nadinimo. Imamo li tijelo za zavojnicu nekog drugacijeg promjera. Raspored dijelova nije previse jelo. zajedno sa limenom pioclcom na kojoj je sve montirano. Mozda ce biti potrebno da se s tim brojem zavoja. postavimo na§ »QRP« pokraj kritican. Integrirani sklop 7400 je cetverostruki (vidi poglavlje o intesriranim sklopovima). izolirano razapet Sto dalje od ostalih predmeta. Veza neka bude dovoljno cvrsta da se »izvuce« sto vi£e snage iz predajnika. Tranzistori tipa BD . veci Domet predajnika ce biti napon napajanja bude vi£i. Ukoliko bi takav »zemljo- vod« bio duzi od metar-dva. dug 21 m. W naponom dat ce sa (do fil- budu najjace. 1981) u prvi moment izgleda nevjerojatna! Ipak.5 W. i dozvola £ice. ako . 6. ili neka 340 riSteni su kao jednostavan kvarcov . Prvi i dmgi od njih (Ai i As). Na QRP-predajnik prikljucimo lzvor napajanja pazeci na polaritet. U vlastitom prijemniku. Mini QRPP s digitalnim integriranim sklopovima sa dva digisklopa. . Poslije ovoga mozemo zamoliti nekog radio-amatera u blizini da pokula primiti naSe telegrafske prijemnika. . Ako prijemnik ima S-metai lako cemo postici da oscilacije znakove. koju je W0XI opisao u casopisu »CQ« (okt. Pazlji vom vrtnjom promjenljivog kondenzatora amotamo nadi cemo mu takav polozaj da se oscilacije pobude. To moze biti komad NAND dugacak 21 m. isko- polozen operatorski ispit rada!). i rastegnuti ga po podu ili objesiti kroz prozor. Sa tranzistorima tipa BC moze se postici (uz 12 do 15 V) snaga oko 0. mozemo pokuSati da priklju&mo neku antenu (pazi: samo onda. Zatim pritisnemo tipkalo 7\. rat npr. treba popraviti ugadanje kondenzatora C. OznaSeni ter redovito nece biti potreban. to je pravi QRPP! talna Shema predajnika integrirana a da oscilacije ipak ostanu snazne (S-metar!). o kojima ovisi veza s antenom. ako vec postoji je to Kad 40-metarskom opsegu (izmedu 3500 i 3600 kHz ili izmedu 7000 i 7050 kHz). spojimo na neko uzemljenje. malo eksperimentira. bolje je uzeti komad izolirane zice. ali ne toliko da oscilacije prestanu ili da budu preslabe ili nestalne. Pri tome mozemo pri- jemnik ostaviti bez prikljucene antene. Iza toga treba na antensku prikljucnicu spojiti neinduktivni otpornik od 50 Q i pokuSati naci najbolji polozaj i broj zavoja zavojnice Ls da veza sa Li bude sto cvrSca. znakovi koje kucamo tipkalom TV Ako tog nema. gdje je i nacrtana. . »ve§ta£ka«) koje su opisane u poglavlju o mjernim in- Kvarcov frekvenciju kristal Q moze biti za u 80-metarskom ili u strumentima (str. na vodovodnu cijev ako je u blizini. Takvu zicu ako nastojimo da svi medusobni spojevi budu Sto kracu Kad smo sve uredno i ta£no spojili. Bolji rad QRP-predajnika osigu- cemo ako rotor promjenljivog kondenzatora. Mozemo u tu svrhu upotrebiti i neku od laznih antena (»umjetna«.Du2ina zavojnice neka bude do 7 cm. Umjesto nje ce mo£da biti dosta (ako ne i previse!) samo malen komadic zice. 711). u redu. . vecim pogonskim 18 V) preko 1 snage. ugodenog na frekvenciju kristala.

uz Uz normalni pogonski napon od 5 100 V mA. tipkalo je Telegrafsko spojeno na neobican nacin. samo s kan- frekvencije samo onda ako je tipkalo Ti zatvoreno. napon od nosti.5 ovog predajnika MHz izmedu je u tome da je veza tranzistora nacinjena bez propustaju oscilacije te veJikog prilagodavanja. Sa dva tranzistora BD 135. . uz osnovnu.5 neka kondenzatori i Cs imaju po 820 pF. dakle. upotrebiti i drugi tranzistori s dobrim uspjehorn. Rade u ritmu odredenom kvarcovim kristalom i Jednostavan predajnik s dva tranzistora Jednostavnost za 3. mogu se naci i na si. Izlazni filter se ne smije izostaviti! Za rad na 3. Cetvrti NAND. 0=3. Ostalo u tekstu 11-68. PriguSnica VFP moze imati 100 [xH uz tranzistore BD 135. Ne zahtjeva nikakvo specijalno ugadanje.5 iti 7 MH Z JNPUT= 5Vx 100mA =500mW OUTPUT=oko 160mW ci i c2 i c Cc SI Digitatni sklopovi upotrebljeni su u izgleda kao »elektronicka sala« (HI). za 80^metarski opseg zavojnica Li ima 41 \iH. vrlo mnogo viSih harmoni£nih frekvencija. 18 V i kvarc dobre aktiv- postize se izlazna snaga od 1 preko W. uz dobru antenu. Za rad na 7 MHz treba namotati da reovi kapaciteti budu upola manjl Zavojnice Li i soniraju na odabranu frekvenciju sa navedenim kapacitetima. Uz ozna^ene kapacitete kondenzatora (stirofleks!) neka. 730) i na tablici 22-2 koja vrijedi uz tu sliku. a zavojnica Ls = 7 ^H. oscilator. malom predajnika koji omogucuje dobre lokalne kontakte telegrafijom na 80-metarskim Hi 40-metarskim frekvencijama. Uredaj je lako sagraditi. 11-69. Zato se iz upotrebIjenih tranzistora ne postize maksimalna snaga koju bi mogli dati. Podaci za gradnju oderovarajuceg filtera. Ono prekida Zanimljivo? Tko voli eksperi* mentirati neka poku§a ispitati ko- struju koja tece kroz naponski razdjelnik baze prvog tranzistora. dakako. a C% 1640 pF. Oni se od predasnjih (u 7400) razlikuju po tome §to je kolektorski strujni krug njihovih tranzistora otvoren. Uz takav OUTPUT postigao je 599 na udaljenosti od nekoliko kilometara. denzatorom od 10 nF izravno na bazu si. u vezi s tipkalom. A3 je u stupnju za odjeljivanje. Uz primjenu simetricnog filtera. Mogu se. Bi i B2 spojeni su paralelno. Ti sluzi za prekidanje emisije bi mogao biti QRB? DX? Ovisi o anteni i o tome da li smo »pogodili« slobodnu f rekvenciju liki . Otuda izlazni stupanj je tro§io blizu slijedi da je ulazna snaga (INPUT) blizu 500 raW. — — u ritmu telegrafskih znakova. Preko visokofrekventne priguSnice VFP (oko 1 mH) tece struja u obliku »cetvrtki« koje imaju. neizbjeziva. 22-12 (str. Filtracija je.. Shema koja u prvi moment MHz & U 341 . autor je postigao izlaznu snagu od oko 160 mW. »integrirca« Od 7403 iskoriste- na su samo dva NAND-sklopa.

bez ikakvih »dirpova«. Da diti bi prvi tranzistor mogao ra- kao oscilator s promjenljivom frekvencijom. bili su domaci polistirolski (»Iskra«). potrebno je dodati St. ll-70a. Taj nam je posluzio kao uzor 1/1980) putem je pri posao DK9FN jiti VFO. da se. spojenih paralelno!) Veci opseg nije potreban. Tranzistor TR2 u drugom stup- kad smo za tu htjeli sagraditi 80-metarski predajnik. upotrebe domaci po mogucnosti. Ako zelimo da nam radi kao kristalni oscilator s kvarcom Q. konstrukciji svog 160-metarskog. Tako smo mogli upotrebiti domace tranzistore (»RIZ«). Tranzistori nisu najskuplji sastavni dijelovi predajnika! Tim samo za je telegrafiju. Svi do sada spomenuti kondenzatori. a TR$ BFJ46 ili slican.<Hl2„. 2elja je bila da se gradnju i tranzistori je uspjelo. Od toga su prva tri medusobno jednaka. npr. To se postize promjenljivim kondenzatorom Ci$ koji ima maksimalni kapacitet oko 20 pF (ili 2x11 pF. Kad smo tvornici dobije neSto veca izlazna snaga. Napon je 13.5 MHz. Ci \ C2. Li = 41 yM. To jednom zgodom bili u Shema je nacrtana na si. Prvi tranzistor moze raditi kao oscilator. BD 135. Stabilizirani napon dovodi se tranzistorima TRi i TR2 preko tipkala Ti kojim se kuca telegrafija. Tako se on otvara tek onda. VFP = 100 jiff. Svi ovi tranzistori se proizvode i kod nas. Ton je bio pravi T9. vidjeli smo da se strojno motaju. kakve smo ugradili u prototip. Potrebno je samo ugraditi vise stupnjeva i utroSiti veci broj trannijih veza zistora.t8V T T270 1 1 -U pomo<5u Zenerove diode ZD. Tada tre~ ba izvaditi oba kondenzatora. jer je predajnik predviden izmedu stupnjeva u predajniku ne mora biti zapreka postizavanju dovoljne izlazne snage. Treci tranzistor je s drugim u direktnoj galvanskoj vezi. Oni su tako dimenzionirani da oscilator obuhvati opseg izmedu 3500 i 3600 kHz. jer metalne trake i polistirolske vrpce ostaju sasvim ciste! Oscilator nam je na sve opisane natme radio izvanredno stabilno i cisto. Vidi tekst njih razdjelniku oscilatora.5 V. stabilnog VFO^a. Radnica Dri torn poslu ima na ruci bijele pamuSne rukavice! Taj postuDak ocito nije uzaludan. Tranzistorski predajnik s dva tranzistora. nju predajnika je preko kondenzatora Cs spojen s emiterom prvog tranzistora. TRi i TRs mogu oba bid. 11-69. kada je tipkalo osim za prva dva tranzistora kojima pogonski napon izno9 V. L* = 7 pH. Zavojnica L± i kapaciteti i kondenzatore Cs povecati C10 i pomodu kapacitete u Dvovatni ill desetvatni predajnik za 3. To mogu biti i BC 107. Upotrebljeno je 5 tranzistora. pa onda na prikljucnicu a spo^ Postoji (CQ-DL.5 MHz. jednovatnog predajnika. dovoljan je kapacitivni razdjelnik CijCt da se oscilacije kvarca snazno pobude. TRi je 2N2219. si za napajanje predajnika koja ih proizvodi. koje smo upotrebili za gradnju prototipa. i treca mogucnost! To pobudivanje predajnika iz nekog drugog. za kristal ill za VFO Princip primjene sto jednostav- kondenzatora Cu i C12 odreduju frekvenciju. On se dobije stabilizacijom 342 . hvala proizvodnji u rukavicama!. Kvarcov kristal Q neka bude za 3.

HM eL-o# on H o ^M£=rf o o 343 .

Iako su tranzistori u svim primjercima predajnika bili istog tipa. Maksimalna izlazna snaga (s kvarcovim kristalom ili sa VFO) kod razlicitih primjeraka ovog predajnika (na si. postize dovoljna snaga za pobudu izlaznog stupnja* Zanimljivo je da su obje visokofrekventne priguSnice mogle biti veoma male. Kod pobude mu kolektorska stru ja poraste. zatvoreno. Na ulaz V ku imaju relativno male impedancije. a za gornji je bila nadinjena »pra* va« Stampana plocica (YU2CO) SI tovale su i razlike Ona je iznosila 1. koji bi mogao dati oko 10 W. 11-70. Potenciometar P (500 Q) omogucuje smanjenje izlazne snage. A. 11-71 vide se dva od njih) iznosila je izmedu 1. Dakako i strpljivosti. Izgled dvovatnog kratkovalnog predajnika. jer ima snaznijih konkurenata. Gdje ce ovi odvojci. namotanih na valjku pro- .8 u izlaznoj snazi. dolje. pa se. taj tranzistor predajnik sa si. Da se sagradi takav stupanj. unatod aperiodicnosti tog stupnja.rad blize klasi B. Ugadanje predajnika svedeno je samo na opseg frekvencija. bila je takva. Umjesto izlaznog titrajnog kru- ga ugraden je jednostavan troclani filter: Ce. U kolektorskom strujnom krugu se nalazi priguSnica VFPi. VFPs. 11-71. Na si. Poslije toga je vise ne treba dirati. Preko Ca je ostvarena veza s tranzistorom TR4. U nekoliko veceri pokusnog rada veze su uspo- do QRB od 1000 km! Vedu izlaznu snagu je moguce postidi uz dodatak joS jednog stupstavljene nja. Donji je sagraden na perforiranoj plocici od pertinaksa (YU2BR). Kondenzator C7 nema utjecaja na rad filtera. blizu klasi AB. ukoliko radimo s VFO-om (sa Li kod 3500 kHz. Cs. TRs je ovdje samo za yezu s oscilatorskim tranzistorima i radi kao emitersko slijedilo. On je. I treca priguSnica. 11-70 desno. Buduci prilagodenje treba odabrati najboodvojak na zavojnici izlaznog titrajnog kruga. si. ll-70b. To je moglo biti. Antenska pri- kljudnica. 0. Tu se vide dvije izvedbe prema istoj shemi. ll-70b i si ll-70c dvije su sheme takvog do- bududi da datnog stupnja. ako je to potrebno. sa Cu kod 3600 kHz). Li. dok nema signala tek malo otvoren. izgledom kao na si.6 i 2 W. Onda ni priguSnice ne moraju imati se prikljucuje osobito velike induktivitete. Nasa zavojnica je imala ukupno 9 zavoja. Za to lji da ll-70a. u emiterskom strujnom krugu malen otpornik. Zato 344 je njegov jena s nekim odvojkom. On ima velik kapacitet i ugraden je samo zato da prekine put istosmjernoj struji kako ne bi dosla na izlaznu prikljucnicu /. normalne razlike u pojacanju uvje11-71. Njega smo upotrebili u predajni- prema si. ima viSe mogucnosti. takoder mora biti spo- malen prednapon. Na raspolaganju nam je bio tranzistor BU 100.2 ± W. odnosno sa si. Uz kvarcov kristal nema sta ugadati u oscilatoru! Zavojnicu L2 treba ugoditi tako da se maksimalna izlazna snaga postize kod 3550 kHz. Lt. 6 i c. ovisno o upotrebljenim tranzistorima. tranzistorski stupnjevi Moze gom od Treba se nesto postici sa snaW? Kako da ne! samo jos dobar prijemnik i li skoro 2 dipol-antena za 80-metarski opseg. Imaju samo tri zavoja zice koja je provucena kroz §est rupica u valjdicu od ferita. biti na izlaznoj zavojnici treba odrediti pokusom. Izlazni tranzistor TRs ima na svojoj bazi samo ima vrlo velik izlazni kapacitet treba ga prilagoditi izlaznom titrajnom krugu.

Pokusom smo ustano vili da su se (za nasu 80-metarsku oba odvojka nasla na drugom zavoju. Tada je izlazna snaga bila najveca.SI 11-72. $1 ll-70c. Duzina zavojnice bila je 4 cm. debela 1 mm. Pritom se mora promjenantenu!!) 345 . Vidi tekst mjera 3 cm. 2ica je bila neizolirana. a) predajnik prema shemi na si IhlOa b) 10-vatni izlazni stupanj prema i si ll-10b (YU2REY). jedan pokraj drugoga.

je shematski je she- ll-70c. ll-72b) laznu snagu oko 10 W i postigao iz(kod 12 V). Linearno VF pojacalo s jednom Hi s dvije pentode EL84 . Na si. ako cijevi spojimo paralelno. prepravljena za 80-metarski opseg. katoda sa katodom. npr.5 V. Razumije se da ce. ll-70a i si. mozemo lelno. Na mjesta koja su oznacena slovima a i b mogu se dodati serijski otpornici i to: kod a oko 500 Q. Kondenzatori i Ct sluze za neutralizaciju. izlaznog stupnja za kratkovalni predajnik. i tako redom). Buduci da je izlazni titrajni krug. Sa jednom cijevi EL84 moze se postici izlazna snaga od 4 do 5 W. Pri cijevi biti i vecu izlaznu snaga dvije EL84 spojiti paratome moraju podnozja Tko ima kusa . prema si. Povecanjem napona (pazi. Titrajni krug L2C2 mora resonirati na frekvenciju signala koji zelimo pojacati. Izlazna snaga moze doseci bli- go y zu 10 W. uz napon napajanja od 13. slicne) montirana jedno uz drutreba ih tako orijentirati da se istovrsne elektrode mogu medusobno spojiti najkracim putem (anoda sa anodom. Na & f — — Trebamo li 2SC1307 (si. porasla je izlazna snaga na preko 15 W. 70b. b sa b a sa a. prema si. samo ovaj izlazni stupanj!) do 25 V. Zbog toga je neutralizacija neophodna. opet biti potrebno izvrsiti pravilnu neutralizaciju. (7/1979) Najjednostavnije kratkovalno linearno pojacalo snage za sve vrste signala sa elektronskom cijevi EL84 Mozda ce nekome izgledati »neali u casopisu QST je amater VE6EA opisao SI 346 11-73. ll-72a vidi se takav predajnik. kod b 50 do 100 Q. 11-73. moglo bi preko unutragnjih kapaciteta cijevi osobito kod viSih frekvencija doci do samopobudivanja pojacala. YU2REY je na istu plocicu stavio i pobudni i izlazni dio (sa BU 100). prema DK9FN.. ljivim titrajnom kondenzatorom u izlaznom krugu stalno odrzavatt moze u se sagraditi tako da ona radi klasi A. On je upotrebio japanski tranzistor ma malog Ovo ulaz ovog pojacala dovodi se kratkovalni signal. LsC4 ugoden na istu frekvenciju kao i ulazni krug. . iz nekog tranzistorskog predajnika manje snage. resonancija! Izlazna snaga koja se postize tranzistorom BU 100. bila je 7 do 8 W. slican tranzistor neka po- Upotreba elektronskih cijevi u manjim kratkovalnim izlaznim stupnjevima Elektronske cijevi EL84 (i njima odredene su za upotrebu u niskofrekventnim pojacalima. One se mogu takoder upotrebiti u predajnicima za pojacanje snage. savremeno«. Druga mogucnost prikazana na si.

Na izlazu pojacala je j pojacalo Collins-filter s kondenzatorima C2 Kapacitet Ca moze se. najviSe 55 mA. Ako relejima Rel. P2. povecati dodavanjem fiksnih vrijednosti triju kondenzatora. Ako je ulazna impedancija predvidena za 50 Q. treba ulazni transformator »zakljuciti« s ot- Osjetljivost pokazivanja regulira se potenciometrom Istim mjernim struje.Q/2 ako 220 Q/2 W. mogu se promatrati promjene anodne Kad pornikom od 200 Q biti (Ri). 1 i ReL 2 ukljucimo ovaj PA. Ca. To mogu i dva otpornika po 100 Q/l W. 11-74. sa diodom GD. One su bifilarno namotane na feritnom prstenu. Imaju oko 12 zavoja dvostruke zice koja je prije motanja upredena tako da na svaki centimetar upredenog para ima 3 do 4 »koraka«. Za svaki kratkovalni opseg je potrebno naciniti posebnu zavojnicu. instrumentom. dok je iskljuceno. Feritni prsten neka ima promjer izmedu 12 i 15 mm. Obje zice su Kondenzator Ci (1 nF) mora biti graden za radni napon od najma nje 1500 V. Ovi moraju biti gradeni za radni napon od najmanje 500 V. Nacin je sasvim »savremen«. Da se o tome uvjerimo treba samo pazljivo pogledati si. ako smo pobrinuli da visokofrekventne priguSnice VFP na ulazu i na izlazu cijevi ne budu istog tipa. linearno pojacalo sa u tekstu EL 84 za INPUT od 20 W. ako je po- trebno. omogucuju kontrolu izlazne snage na mjernom instrumentu M. vidimo da ulazni signal dolazi na Sirokopojasni transformator sa zavojnicama Li i Lz. 470. Kratkovalno. i M. spojene u seriju. 750 i 1000 pF. W. spojena u seriju ili jedan otpornik od 200 gresiti .G£V^ -60V +255V +400V SI 11-74. Necemo mnogo postavimo otpornik od A/B u polozaju b. Zavojnica Ls moze se mijenjati. Napone za njegov rad i potrebnu struju mozemo crpsti iz isprav- preklopnik treba potencioje 347 . Ovako spojene sirokopojasnu osiguravaju zice transformaciju impedancije u odnosu 1 : 4. jemu Neutralizacije ne treba. se Ulazna i izlazna prikljucnica spojene su jedna s drugom. Otpornici Rz i R3. Opis izlazno kratkovalno pojacalo u koje upotrebio takoder EL84. metrom Pz osigurati da M ima pun otklon kod 100 mA. Anodna struja dosize oko 50 mA.

. CuL).5 mm. Druga i treca mrezica su direktno uzemljene. Izje blizu 15 W. Prednapon se dovodi na pravu mjeru potenciometrom Pi tako da mirna anodna struja cijevi ne bude jaca od 15 mA. napon od 255 400 za anodni napon i negativni prednapon od 60 V. Za vrijeme rada anodna struja naraste malo Dreko 50 mA (kod telegrafije). 11-76. Na prvu mrezicu treba dove- St. kao i napon za grijanje elektronske cijevi. V V daje stabilizirani za drugu mrezicu formator ima i ja£i izlazni stupanj koji je shematski prikazan na si. promjera 15 mm.BW0i2SA) St. sto znaci da se postize INPUT od vi§e nego 20 W. Vidi tekst . Linearno VF QE 348 05/40 Hi 6146B. Ispravljad daje i napone za ukljucivanje releja. kao §to je onaj na ispravljacS si. CuL). postavljena jedan uz drugi. pojacalo za kratke valove sa elektronskom ciievi ' prema YU2NX. Transformacija je nanize. namotanih preko primarne zavojnice. 11-76. 11-75. Primar- lama snaga na ima 35 zavoja (zica 0. Dva feritna prstena. si ll-74\ 470/2kV L1 ff = 6.4 mm.ljaca.. 11-75 Slidan aperiodski ulazni trans- Ovaj cijevi. nose obje zavojnice. Ispravljacki dio koji je namijenjen za pogon linearnog poja&ala. To je potrebno zbog niske ulazne impedancije katodnog strujnog kruga kod cijevi koje rade kao GG-pojacalo. dok sekundarna ima 17 zavoja (zica 0.

Imala je odvojak iza tre<5eg zavoja. gdje je U napon napajanja. U 2 mjesta.. 3j?n lo. moramo i za opterecenje od dodatni PA na£initi tako da impedancija na njegovom ulazu bude takoder 50 Q. VFP. mora biti ukljuden fitter.uvj VFP ~1 SI. zavojnica Li. „ filter ^W f^ -L J.tji ^25p tai. na valjku promjera oko 6 cm. Ona je namotana na komadu feritnog antenskog Mapa i ima 2 x 50 zavoja. Ako upotrebimo dva takva transformatora. Ona je kapacitivnim putem. je potreban dodatni stupanj. 11-77. Tako dobijemo vrijednost oko 10 Q. . po- . PriguSnica VFP. moze- ali je lako preteretiti cijev.tu l25u . Opis u tekstu Na izlazu 349 .negativan prednapon za rad u AB. Ona moze. ali onda zauzima vi§e motana Pretpostavimo da tranzistor TR. jer je ja£e prilagoden 50 Q. takotfer uzemljena za visoke frekvencije. uz anodni napon od 600 V. iza nekog predajnika male snage koji ima lazni laz zicom 0. Elektronska ili 05/40 VF Danas se tranzistorska pojacala snage redovito grade kao siroSirokopojasnost kopojasna. npr. Ako nam iz- KV iz- kao i VFPA. Tranzistorski izlazni stupanj za telegrafiju. sli£an nacin mogu se upotredruge elektronske ciievi. Prema YU2NX.5 cm. biti 2ice.8 mm. CuL) sa odvojcima iza 13. cijev je bila QE 6146B. dati izlaznu snagu oko 50 W. u klasi C. osigurati feritnim transformatorima s kojima smo se vec ranije upoznali. Izlazna snaga postaje veca.5 zavoja (zica 2 mm. I napon napajanja moze biti promjenljiv. preko 10 nF. Za praksu se ona moze malo »zaokruziti«. CuL.5 V. prilidno neprecizna velicina. * I- I il J. CuL). Zavojnica Ls bila je namotana na feritnom prstenu »T-200« sa 26 zavoja (zica 1 mm. U vi strujnom krugu grijanja cije- motana priguSnica VFPJ.OJji •tc.2 ima 5 zavoja na otporniku od 56 Q. Ona moze biti namotana i bez feritne jezgre.. 11-77. sti Nekoliko tranzistorskih kratkovalnlh izlaznih stupnjeva klasi U anodnom strujnom krugu je Collinsov Pi-filter. nas promjerom od 2. i 22. uz napon napajanja od 12 do 12. Za pojadanje SSB-signala moze se napon povecati do 900 V. ali VFP3 mora nadinjena iz deblje opterecena. zavoja. osobito kod prenosnih ili prevoznih stanica. Izlazna snaga ovisi o po« budi koja nije uvijek jednako jaka. imala je ukupno 5. koji je s ovim kratkovalnim PA eksperimentirao. a Po izlazna snaga. moze dati izlaznu snagu do 7 W. .3 je od 2.5 mH. Za ulaznu in> pedanciju takvih tranzistora tvornicki podaci daju vrijednost oko 3 Q. jedan uz nalazi se bifilarno drugi. koji svaki trans- mo Na biti i formira impedanciju u omjeru 4:1 (omjer broja zavoja 2:1). -*- fi-o^j hon ^Jo. Zato je i impedancija koju izacunavamo kao: si.

moze i biti napravljen za ulaz- nu izlaznu impedanciju filter od 50 je lako izracunati na temelju tablica na str. citi. Malo veci napon uz malu promjenu pobude mozda poveca optimalno opterecenje na tranzistora 12. moze se dodati Ri ili Rs. Izlazna impedancija je oko 10 Q. i sama formula samo priblizu praksi nema smisla previse »cjepidla£iti«. Bududi mator. Ukoliko nam takvo pojacalo tre- telegrafiju (ili za FM).5 Q. Jo£ bolji bi bio sedmeroclani filter. 11-77 nacrtan je peterodlani filter. ono moze raditi u klasi C i ne treba poseban prednapon na bazi.stici cemo ukupan omjer mnozimo li 3 sa 16 izlazi 16 : 1. normalnih vrijednosti. Tablice cesto daju »uglaste vrijednosti« kapaciteta koje treba sastavljati od veceg broja kondenzatora. zamisljeno je kao . li na izlazu jo§ jedan takav Sirokopojasni VF transfor- Upotrebimo ali -^ ^C3 X 1 1 . Tu su vrijednosti sastavnih dijelova izracunate malo drukcije nego Sto bi se dobilo Takav primjenom tablica. Na si. postici MHz da na. Takav filter vrijedi za bilo koji tranzistorski izlazni stupanj. kao i na to da zavojnice budu nacinjene s dovoljno debelom zicom. Po- 48. koji na izlazu moramo ukljuQ. Jedino na sto treba paziti kod vecih snaga je izdrzljivost kondenzatora za napone koji se javljaju u izlaznim strujnim krugovima. bez obzira na snagu. Smatrat cemo da je je takva transformacija impedancije dosta dobra. barem toliko dobra da filter. prema si 11-78. prema she- mi na sL 11-79. mogu uzeti kondenzatori postojecih. Vrijednosti na 11-78 odabrane su tako da se si. ba za Izlazno KV pojacalo. O tome je vec bilo govora ranije. da se ne griju.C4 i sada tako da transforcemo da se impedancija transformirala na 40 Q. 781. Sto je Tci IC2 dovoljno blizu vrijednosti od 50 Q. Onda bi transformacija dala trazenu vrijednost od 50 Q. Ukoliko bi se pojavilo samoosciliranje. lOPSEG mira navise.

Izracunamo ih primje- nom izracunati vrijednost kapaciteta i induktiviteta u filteru moramo prethodno odabrati granicnu frekvenciju. upredena) na jezgri. CuL. Z2 = yz^~5Q = 39Q. nato postignemo poznaci da ulazna impedancija filtera mora biti 30 Q.6 MHz. To stojat Zs kapacitivni otporL Zs je induktivan otpor. Toliko iznosi i izlazna impedancija. Buduci da se u svakom slucaju izlazni filter. C Izlazno tranzistorsko pojacalo u protufaznom spoju. son.6 mm. Desna polovica filtera je simetricna. Rl Za od 30 Q na 50 Q vrijede relacije: Z =30H.5 do 3. t x 2a xfg (MHz) transformaciju impedancije v mo si. lovica nije. prema skici na Zs=)Jz -Z2 = 34Q Impedancija Zi pripada kondenzaImnedantoru Ci. pa je Zi = Rc) • 351 . dok lijeva po- impedancije kapaciteta i induktiviteta u desnoj polovici filtera medusobno su jednake i iznose po 1. Pojacalo radi u klasi C i predvideno je za rad telegrafijom u opsegu od 3. 11-79. sastavljenoj od dva feritna prstena. Ne bi bilo dobro da se na tin 30 Q impedancije prikljuci 50-omski antenski kabeL Potrebno je prilagodenje. a izlazna impedancija 50 Q. Z =RC4 = 5QQ € mora upotrebiti Ovdje vidimo da su impedancije Z* i cemo da mobu njega.5 mm. gore. Sam filter je predviden kao peteroclani. Za lakSe racunanje mozemo ga rasta- Da bismo mogli poznatih formula: 1000 000 C(pF) = ~ 2tu xf (MHz) x R c (£1) g — . T% je namotan sa 8 bifilarnih zavoja (zica 0. = 12.25 V na kolektorima) moze izra Cunati na vec poznati nacin. i-£ „ C1 If c CE 3 I 3 H" C1 = 1326pF LI =1. = Uz pretpostavku da je Q-faktor 50 Q. Radi u klasi daje izlaznu snagu od 10 W.u " „v„ . W 11-79. Kao granicnu frekvenciju zemo dakle uzeti 4 MHz. Podaci o transformatoru Ti su u tekstu.5 5 ( ^H C2 = 1206pF L2-T 99pH C3=C4 = 796pF C2+C3=2002pF (16A) SI. Ts = T2 i Od potrebnih 10 izlazne snage neka svaki tranzistor daje po 5 W. viti u dva dijela. Izlazna impedancija se (za 12. U tekstu je primjer izracunavanja elemenata izlaznog filtera za prilagodenje na 50-omsku impedanciju antenskog prikljudka. Ona je 15 Q za svaki tranzistor ili 30 Q od kolektora do kolektora. desno.

352 Pogled u unutrasnjost Uu kojoj je smjesten izlazni stupanj prema sL 11-79. mene sasije jela (TX). 11-80. Induktivitet im je najbolje odrediti pomocu dip-metra. 11-79. Kratkovalno izlazno pojacalo. ovisno o opsegu.99txH.796 pF. si. 11-79: impedancija. Posebno do- bro se vidi Filter je bio VF transformator Ti). CS = C . Desno je takav izlazni stupanj (TX. Dodatak feritnih zrnaca FP sprijecava pojavu oscilacija na vrlo visokim frekvencijama. ken jima je kolektor »blokiran« prema uzemljenim emiterima. s tranzistorima kod TR. Kod stori TR . Tako ce prvi kapacitet filtera biti sastavljen od dva kondenzatora: Z. Donja strana ima netaknut bakreni sloj. 4 x = l.. C2 -1206pF. Izmedu njih moze biti metalna pregrada ili se mota stenaste jezgre (»toroide«). otprilike za 10% do 15% visa. Ti je sirokopojasni ulazni su tranzitransformator. Oni ne utjecu bitno na rad po* jacala na kratkovalnim opsezima. Ru •— 4/1979). drugi kapatakoder od dva kondenzatora: 1000 + 1000 = 2000 pF. Zavojnice mogu biti bilo kakvog oblika. mjesta. L . takoder onemogucuju pojavu »divljih« oscilacija. je sirokopojasno. Stampana ploclca je s obje strane kasirana bakrom. Rezultat je napisan i na si. Razumije se. Na gornjoj strani plo5ice montiraju se svi citet 330 = 1330 pF.. pa otuda izracunamo joS i vrijednosti odgova rajucih kapaciteta i induktiviteta. Na gornjoj strani su oblici bakrenog sloja. 11-81. To znaci da se moze upotrebljavati za bilo koji amaterski opseg izme&u 3. Izra£unali 34 Q. 11-80.55(jlH. tredi kapacitet opet od dva kondenzatora: 1000 + 470 + 330 = 800 pF.5 i 30 MHz. Konacno Zz — R C3. na pr- Da se u poja£alu ne bi pojavljivale nezeljene oscilacije potrebno je dodati otpornike R4 i Rt (po 150 Q) i Rs i Re (po 10 Q). Filter za cetiri KV opsega zauzima vi$e prostora od samog predajnog diSt.1. C2 + Cs = 2002pF Ove vrijednosti kapaciteta moze mo malo zaokruziti i sastaviti ih iz vrijednosti za normalne kondenzatore. da za svaki opseg mora postojati poseban filter. kaga je nacmio W1FB (QST. omogucuje si. nacmjen za cetiri kratkovalna opsega i on zauzima vise Q-1326PF. U uredaj je ugraden i valni preklopnik s kojim se preklapaju samo izlazni filteri. Umjesto FP moze se nadiniti i mini jaturna zavojnica od 2 do 3 zavoja od one zice koja je izvod na samom otporniku! Kondenzatori od po 220 pF. Granidna frekvencija im mora biti malo iznad gornje granice opsega. One ne smiju jedna na drugu induktivno djelovati. ko Pogled na vrlo slican uredaj.cija Zz pripada zavojnici: Za je i = &/.. 39 {} i i?o = smo vec vrijednosti Rci = 30 Q. koji se vide na si.

11-81. Ovo je gornja strana plocice na koju 6e biti montirani svi sastavni dijelovL Crna polja predstavljaju preostali dio bakrenog sloja. Izgled plodice od vitroplasta koja je bakrom kaSirana sa obje strane. Straznji sloj bakra ostaje nepromijenjen.St. 23 Radio priruenik 353 . Velidina plocice neka bude 125 X 69 mm Raspored sastavnih dijelova na prednjoj strani plodice. Posebno su oznacena mjesta na kojima treba naciniti direktan spoj izmedu gotnjeg i donjeg bakrenog sloja. 11-82. Malim slovom I oznacena su mjesta uzdui kojih je transformator Ti zalemljen na bakar plodice SI.

SL jasnih b) p SL 11-83. Tako je ostvaren jedan zavoj. Na tim mjestima se na taj nacin postize direktan spoj izmedu gornjeg i donjeg bakrenog stoja. 11-83. si 11-79) ukupno cetiri feritna prstena. Kroz te plo£ice i kroz prstene mogu se provuci mjedene cjev5ice sa tankom stijenkom. Njihov raspored je oznacen na si. provuci bakrenu zicu i zalemiti je s jedne i s druge strane. Na jednoj stijenki je bakreni sloj raspolovljen (vidi skicu b) tako da metalnog oklopnog pletiva. kao i njegova sredina d su na bakrenim oblozima. Ovaj je s jedne strane potpun. 11-82. Manji transformator . Mjedena Hi bakrena cjevcica C. Manji od njih je za manje. medusobno slijepe i stave izmedu vitroplastovih. od ni su medu komadice kaHranog vitroplasta (KV) tako da je bakreni sloj (bk) izvana. Njegov srednji prikljucak je d* Primarna zavojnica.5 mm. Umjesto toga je kroz slogove feritnih prstena provucen jedan zavoj. Na mjestima koja su ozna£ena zvjezdicom treba probuSiti rupicu. One se na svojim krajevima zaleme moze na bakreni sloj. na£injenih prema si. spaja obje vitroplastne stranice. Izgled feritnih Urokopotransformatora. vanjskog nromjera oko 12 mm. skinutog s nekog kabela. s krajevima a b nacini se tako da se kroz mjedene cjevcice provuce izolirana zica i t Krajevi lice a 6 pripadaju primarnoj zavojnici 354 — (0. prolazeci kroz feritne jezgre. onaj nize impedancije. Sirokopojasni Ti VF transformator se naciniti tako da se dva i dva feritna prstena. Dva i dva su jedan uz drusmjeste- gu Oba para prstenova P SL 11-85.sastavni dijelovi. Centimetarska skala omogucuje ocjenu velidine se formira zavoj sa krajevima c i e. Nacrtana skala je u centimetrima 11-84. Cu/PVC) Kad je gotovo. prema sL 11-83. a veci transformator za vece snage. bakrom kasiranih plo£ica. i voja. Ovaj oblik feritnih Sirokopojasnih transformatora nadinjen je bez dodatnih stranica od vitroplasta i bez metalnih cjevcica. »Krajevi« c i e. si. a s druge je rastavIjen u dva dijela. ma namota 3 zaima izgled preje 11-84. Ovo je vazno nadiniti da se osigura stabilan rad pojacala. koja ima tanku stijenku. (za nadinjen je sa tor Ti Sirokopojasni transformaKV pojacalo.

Linearna kratkovalna snazna pojacala Dosad opisani tranzistorski izlaz- ni stupnjevi radili su u klasi C. Kako se to postize u praksi. Samo tako je moguce nje. izlazne snage kod 12 V. i onda kad nema signala.6 i 0. tranzistore koji bi se modi upotrebiti na isti nacin. kod SSB-telefonije. jedan za manje i drugi za vece snage. izmedu 0.vrlo malenih do najvecih amplituda. kao i za T3 u kojemu se zbrajaju izlazne snage jednog i drugog tranzistora. kao na si. To su na§i domaci: BFJ 45. Tu su opet dva takva transformatora. 11-85. poznatog pod imenom »Argonaut«. Kod tranzistora je to redovito u klasi AB. pokazat cemo S/.&&?^&^*. navedeni su u legend! postabiliziranog iz vora napona (5 V) koja protice siiicijevom diodom D. Po jedan prsten je sasvim dovoljan za Ti 1 Tt.-. Stabilnosti radne tacke doprinose i emiterski otpornici Ri i R2. Pad napona na toj diodi je. Originalni tranzistori daju kod 12 V otprilike 2.. 355 23* . ii-86.f-*-.9 V. kao ona na si. prstenastog oblika.%v. si. To znaci no slijedi sve postici linearno po]acada izlazni signal vjer promjene ulaznog sig- nala. oko W 141.5 kod 15 V pozadnja dva oko 3 gonskog napona. moglo bi se upotrebiti i dvije feritne jezgrice Dvije takve jezgrice treba spojiti zajedno i namotati 1 + 3 zavoja na opisani nacin. vrsnu snagu (PEP — Peak Envelope Power) do 5 W. 1. Prva Za transformator Ti koji se ne opterecuje sa vise od 2 W. Za osiguranje linearnog rezima rada pojacala potrebno je da tran* zistorova baza dobije malen prednapon.5 efektivne snage ili. potrebno je da pojacalo snage radi u klasi AB Hi B. Onaj veci je za vece snage. tek tolika da bude osigurano pojacanje SSB-signala bez izoblicenja. tece slaba kolektorska struja. a moze se pravilno odmjeriti pomocu potenciometra P. 2N2219. Ona sluzi u nekim tetevizijskim konvertorima za prilagodenje impedancija na nekoliko primjera. f. Zajednicka mirna kolektorska struja za oba tranzistora neka bude dvadesetak miliampera. s po 11-86. dvije rupice. 11-87 pripada izlazstupnju u svijetu popularnog primopredajnika male snage. Visokofrekventni transformatori su bifilarno motani na jezgrama od ferita. Za manje snage moze se sirokopojasni transformator namo- tati inace na ovakvu feritnu jezgricu. 11-79. Ifvl&££>v. On mora biti dovoljan da se tranzistor tnalo otvori i da stalno. Umjesto mjedenih cjevcica moze se kroz prstenove provuci metalno pletivo koje je skinuto s neko? oklopljenog kabela manjeg vaniskog promjera. Tranzistori su 2N263L Za one koji bi zeljeli sami graditi takav tranzistorski stupanj treba navesti i neke druge Shema na nom za ovakve manje snage. ovisno o jakosti struje bazama ovih N-P-N tranzistora strujom iz ispod si. BC 2N4427. 2N3866 i tri tipa mogla bi dati W W Potreban pozitivni prednapon na stize se Podaci za namatanje transformatora Ts koji sluzi za simetriranje izlaza. Za SSB-signale kod kojih se snaga neprestano mijenja od f koja kroz nju tece. Njih se unutar kratkovalnih amaterskih opsega moze koristiti samo za telegrafiju.

Radni prednapon je osiguran diodom D i moze se regulirati potenciometrom P. iica 0. osiguravaju Sirokopojasnost. Ulazna i izlazna impedancija su 50-omske. kao na si. CuL.5 mm. dok Re prigu§uje idaz tranzistora TRs. Potreban broj zavoja iznosi po 2 x 15 zavoja.3 Transformatori mm TRi dobiva potreban mali prednapon razdjelnikom R3/R4 iz stabilnog napona 3. 11-86. Za stabilan rad prvog stupnja primijenjena je negativna povratna veza otpornicima Ri je i R2.Ova] stupanj radi u klasi AB. TR3 i TR4. »pu§-pul« spoju. T2 je ulazni prilagodni transformator. Malen je i vrlo dobar za bilan i za stacionaran rad. CuL. 11-78. za kratkovalne opsege izmedu 3. kako je nacrtano. Sva 11-88) tri stupnja na shemi (sL rade u klasi AB. Moako gla bi se upotrebiti i jezgra od ferita. Bifilarno treba namotati po 2 x 20 zavoja. Rs i Rs. Dvopolnim valnim preklopnikom moze se izabrati onaj filter svom propusnom smjeru napaja je zaSticen otpornicima Rs iz strujnog kruga Zenerove diode ZD. Treba uzeti po dvije feritne toroidalne jezgre promjera oko 12 i sastaviti ih. 0. treba. Poje izvedena negativna po- vratna veza. Opis i podaci o VF transformatorima u tekstu je promjer oko 12 mm. Otpornik od 150 Q kojim je premo§tena primarna zavojnica transformatora Ts. Potrebno je toliko filtera koliko imamo valnih opsega za rad predajnika. menzioniranie moze Dibiti pre- ma podacima na Kratkovalni primopredajnik »YAESU FT-7« takoder je dobro poznat.5 i 30 MHz. Na sL 11-88 je shema triju stupnjeva linearnog pojacala u predajnom dijelu snaznije verzije tog primopre- mo nacen kao Ts. mm i drugog stupnja Sirokopojasni transformator Ti koji impedanciju transformira u omjeru 16 : 1. Potenciome- 356 . Treci stupanj linearnog pojacala ima dva tranzistora. zatim otpornici R7.3 V koji se postize Zenerovom diodom Z£>. Tranzistor dok Rio i R11 sluze za negativnu povratnu vezu. Oznaka mu je »FT-7B«. Potreban prednapon za linearno pojacavanje daje ovom stupnju tranzistor TRs. To je silicijeva dioda koja se u Izmedu prvog Na shemi su tadkicama oznaceni po5eci bifilarnog namotaja pa ih treba tako spojiti. koji rade u nrotufaznom.5V< {(TAB) TR1 = TR2 = BFJ45 (2Wkodl2Vf Hi 2N3866{2NU27)UWkodisv] SL 11-87. dajnika. Radna tacka trEOizistora TR2 osigurana je diodom Ds. ii- mu com T* i Ts nesto su veci. Protiv nezeljenih oscilacija stupanj mocu Rs i Re. Izlazni transformator je oz- koji nam upravo filtera si. Shema izlaznog stupnja u poznatom malom primopredajniku »Argonaut«. bifilarno se namata na tako dobivene toroide dvostrukog presjeka. Ts.

357 .

i 47 I ^ TR1 = TR2 = 2SC2395 TR3=TR4 =2SC2290 -0+13. Pobudni (si. Pazljivom citatelju nece izbjeci to da je sklop za stabilizaciju s tranzistorom TRs u principu isti kao i neki sklopovi za stabilizaciju napona koje smo upoznali u poglavlju o izvorima elektricne energije. koliki de biti napon na otporniku Taj je napon i uz promjenljivo I.Ris. Za svaki valni filter opseg predviden je poseban koji priguSuje sve viSe har- malenim dimenzijama (93x240x295 mm) razvija izlaznu snagu do 100 tar monicne frekvencije.5V<TX) SL 11-90.5 18 x ovisi omogucuje rad telegrafijom L3 £ TR3 H€H! i_. ukljucujuci i one najnovije kod 10. Vanjski izgled primopredajnika »FT-707« koji obuhvata sve kratkovalne opsege za amaterski rad. 18 i 24 MHz. »FT-707« i izlazni stupanj odaSiljackog dijeta u 11-89) konstruktivno su vrlo zanimljivu primopredajniku Opis u tekstu 358 .8 x 5. To je primopredajnik »FT-707« koji unatoc svoje vrlo te- male mase malih dimenzija cm).v_ "•n Hg^ ti i ilp?i?4- VFP.. Prije nego se poja£ani signal odvede na izlaz IZ i dalje u antenu.2 i I 0. (2 kg!). padu napona na tim diodama 120 . u kutiji (23. W P regulira jakost struje koja ce kroz silicijeve diode Ds i Z>*. on mora proci kroz filtere. Unatoc svojim vrlo opterecenje strujama baze tranzistora TRt i TRa konstantan. | f SL 11-89.47n Na sL 11-89 takoder je jedan od naSih dobrih znanaca.

21 MHz i 28 MHz) kao i na novima (10 MHz. si. potrebna je struja do 20 A. Za jo§ vece izlazne snage. TRi i TRs su u pobudnom stupnju. Neutralizacija je postignuta na »klasican« nacin: od kolektora jednog tranzistora na bazu drugoga. Buduci da se ovdje o£ekuju jace struje baze. Ulazni signal se transformatorom Ti dijeli na dva dijela koji imaju medusob no suprotne faze. iza posljednjeg tranzistorskog stupnja opet slijedi potreban broj filtera. koji pri Na Najprije posebnim stabilizatorom na 8 V. a zatim tranzistorom TR% i diodama Z>a i Di na 0. U tu svrhu su dodane zavojnice Li i Ls. 18 MHz i 24 MHz) za koje se naskoro o5ekuje odobrenje rada i AM modulacijom) je 80 INPUT (amplitudnom za val nosilac YU-ama- terima. Tranzistori TRi i TR2. Djelovanje im je izrazeno kod najviSih frekvencija. Dodavaju se i ventilatori za poboljsanje hladenja. uz uvjet da pojacanje bude linearno. 14 MHz. Ukupan INPUT kod tele- 359 . Jedan dio odlazi na transformator Tz a drugi na tran cijama.6 do 0. Zavojnice Li i L* (kao i Ls i Li u izlaznom stupnju!) lako rje^avaju taj problem. Za tu svrhu sluze trimerski kondenzatori Cs i Cs. za svaki opseg posebno. diode su spojene paralelno. sformator Ts. 11-90.5 grafije (CW) i dosadaSnjim opsezima 240 W. Transformator Ti omogucuje simetricno napajanje tranzistora. 11-90. tesko bi bilo ostati kod pogonskih napona od 12 do 14 V. koii se moze svakom predajniku prikljuciti i kao dodatno linearno pojacalo. rade u neutratiziranom pojacalu klase AB. Vec za pre dajnik. koliko je potrebno za linearni rezim radcu padaju polovici izlaznog stupnja. namotani na feritnim jezgrama. Potenciometrom P lako se odabere takav prednapon da TRs i TRd budu tek toliko otvoreni. Prednapon za baze izlaznog para tranzistora je ovdje dvostruko stabiliziran. upotrebljava ukupno 4 tranzistora od kojih su dva i dva u »pus-pul« spoju. Otpornici R$ i IL osiguravaju da neutralizacija vrijedi na §1rem podruciu najvisih frekvencija. Nazalost su onda i unutrasnji »povratni« kapaciteti (izmedu kolektora i baze) takoder prilicno sto bi moglo kod najvisih frekvencija ipak dovesti do samoosciliranja. ulazu je serijski titrajni krug kojemu je zadaca da ujednaci pobudu u cijelom sirokom podrucju od 3 do 30 MHz. kao i od kolektora drugoga na bazu prvog tranzistora. veliki. Svi transformatori su girokopojasni. Posljednja dva stupnja u predajnom dijelu uredaja »FT-707« imaju ukupno 5 tranzistora. To redovito ne smeta jer su svi VF strujni krugovi sa niskim impedan- lineamost pojacanja ako je pogonski napon visl Izlazni linearni stupanj. Od tih SSB-telefonije dosiie MHz. ali nije jeftina! Ako podvostrucimo napon napajanja. Sve je »tranzistorizirano«. Njihova radna tacka odredena je diodama Di i Ds. Postoje dvije varijante: jed na sa maksimalnom izlaznom sna gom oko je 10 i druga oko 100 W. 7 MHz. Zato taj dio donosimo na si. Osim toga je lakse postici dobru zanimljiv 100-vatni izlazni dio predajnika. mozemo sa jednako jakom strujom postici dvostruko vece snage. prikazan na 11-91. Ts je izlazni transformator. prema si. tu je provedena i neutralizacija. Konstrukcija samog ispravljaca sa dovoljno stabilnim naponom moguca je.(CW) svim i telefonijom (SSB i AM) na (3. Posebno W snaga se dobar dio pretvara u toplinu.9 V. Samo jedna dioda na tome mjestu bila bi preteredena. Osim otpornika za osiguranje Sirokopojasnosti pojafianja i zastitu od »divljih« oscilacija. Kod rada W. Tranzistori koji mogu dati znatnije izlazne snage imaju razmjerno velike kapacitete kolektora. Zato tranzistori takvih izlaznih stupnjeva moraju biti rnontirani na velike i masivne hladnjake. Razumije se.

TRs i TR4. Sva cetiri tranzistora. kao i u linearnom. kolektori im se napajaju strujom preko J$. 11-91. Malen napon. Za svaki radni valni opseg mora u predajniku. moraju biti podjednakih 360 smanji na 8 V. neutralizirani su sa Cs i C«. dok je Tr njihov izlazni transforms tor. predajnika upotrebiti detiri snazna tranzistora.<H-28V(TXt St. kakav je potreban za prednapon. u svakom slucaju istog Onda im se i zajednicki radni prednapon moze pripremiti tranzistorom TRs. rade sasvim jednako kao i TRi i TRs. tipa. TRi. U svakom sludaju. Za . Napon napajanja od 28 V uvodi se najprije u stabilizator svojstava. oko 20 i ako bi takav linearni stupanj trosio u prosjeku oko 20 A s vrhovima koji su dva puta veci. Pobudu dobiju preko Ts. bez filtera se nijedno tranzistorsko VF pojacalo ne smije spajati s antenom.oo vede snage mogu se u izlaznom stupnju kratkovalnih. TRs. tegko je odiiati konstantnim uz ovakve uvjete rada. 100% tranzistorskih. U antenski sistem se tako dobiveni signal velike snage moze odvesti preko fil- ga tera. TRs i TR4. recimo. Vidi tekst Drugi par tranzistora. Bolja se stai bilnost prednapona moze postici . s vrhovima opterecenja do 2 A. dodatnom. S time svakako treba racunati pri gradnji sli&iih snaznih VF pojacala. pojacalu postojati poseban filter. Izlazna snaga iz Te i izlazna sna iz Ti zbrajaju se u Sirokopojasnom transformatoru Ts. morao bi TRs davati trajno oko 1 A. Tranzistor TRs i diode Di i D2 osiguravaju prednapon na vec opisani nacin Ako bi strujno pojacanje tranzistora u predajniku bilo.

Predvideno je za rad na tri kratkovalna opsega (80.9 7 (do 1A1 klasi A. zapravo samo njegova »dioda« izmedu baze i emitera. zahvaljujuci integriranom statipa 723.). Kod telegrafije i kod SSB-signala V vecim prednaponom moglo dodi i imaju vremena da se Made da im tako temperatura elektroda i staklenog balona (!) ostane u dopu§tenim granicama. Izlazni napon ovog sklopa moze se mijenjati (sa Rs) izmedu 0. uz jakost struje do 1 Stabilnost prednapona je vrlo dobra i kod promjeriljivog opterece- A preporuka tvornice. nja. Otpornik R7 sprije cava preterecivanje stabilizatora. pocijevi i 361 . Referentni napon za njegov rad daje tranzistor TRs.7 V) bi odgovaralo za AB-klasu pojacanja. dok Ri odreduje nivo ograni£enja jakosti struje. bilizatoru TRt moze biti 2N3055. pa se treba dr- SI. Ostalo u tekstu stabilizacijom Osamstovatno Unearno pojacalo za kratke valove prema si.65 do blizu 0.5 i 0.9 V. jek treba mjeriti jakost kolektorske struje i pritom mijenjati prednapon da se postigne §to treba. Tu je izvanredno pouzdan stabilizacijski integrirani sklop tipa 723. 11-92.i 10-metarskom opsegu. Tranzistor TRi omogucuje po- trebno opterecenje jakim strujama.5 i 0. U svakom slucaju je paralelnim spajanjem takvih cijevi toliko povecan izlazni kapacitet da se ne moze ocekivati uredan rad na frekvencijama u 15.6 prednapona na bazama dosta je za klasu B. Va^no je da se pri tome nikada ne pouzdamo u mjerenje samog prednapona! Uvizati mamo. 40 i 20 m) telegrafijom ili SSB-telefonijom. uz uvjet da je rad predajnika linearan. za rad punom snagom. Treba paziti da kod najjacih struja na kolektoru tranzistora TRi preostane jo§ napon oko 4 do 5 V.r^ TRI do uvjeta za rad u + 0. Predvidena je upotreba elektronskih cijevi 6KD6 koje su inace namijenjene za otklonska W ku vrijednost. Moglo bi se pokusati i sa evropskim cijevima EL 509 koje imaju istu namjenu. Stabilivrlo zirani napon se moze odabrati po- tenciometrom R$ u rasponu izmedu 0. buduci da bi se onda cijevi previse zagrijavale. Za napon napajanja od 28 V i R7 i Rs treba da imaju otprilike dvostru Opis gradnje ovog linearnog kratkovalnog pojadala sa vrsnom (PEP) namijenjen snagom od 800 je konstruktorima koji vec imaju bogato iskustvo u gradnji manjih kratkovalnih predajnika. To je sasvim dosta da se postigne bilo koja radna tacka predaj nikovih izlazmh tranzistora. I onda je ipak.0. Tada bi I kolektorske struje tranzistora u predaj nikovom izlaznom stupnju dosegle polovicu maksimalne jakosti.9 V. dok bi se sa pojacala u kolor-televizorima. Malo viSe od toga (0. Oko 0. dozvoljene za izabrani tip. Normalan rad u linearnom rezimu je postignut tako da se tranzistorima osigura radna tacka za klasu AB. Stabilizator prednapona za snazne izlazne stupnjeve u kratkovalnim predajnicima. a Rs preterecivanje tranzistora TRi. 11-92. Kolektor nije spojen (N.5. Takoder nije moguce pojacavati ni amplitudno ni frekventno modulirane signale. ovisi o vrsti tranzistora. S. Za to je potrebno oscilografsko ispitivanje i mjerenje. Tako daleko se nikad ne ide jer bi opterecenje i zagrijavanje tranzistora bili preveliki. Ako ih netreba mirnu struju odabrati tako da ona bude $to manja. Koliko ce to biti.

VFP. Ostalo u tekstu KV pojacala: Ci = 10 nF sa mm & mH trebno ugraditi dobar ventilator koji za vrijeme rada pu§e na cijevi. C2 = promjenljivi kondenzator od 160 pF. 1 = VFP. Ds = BY 238 Hi slicna. 4 = vidi tekst i skicu na si 11-94. VFP.5 za 1 A.SI. kao za prijemnike. VFP. zicom 0. zicom 1. VFP. CuL. obje namotane na istoj prstenastoj feritnoj jezgri. 3 x 360 pF. CuL. Na cijevi vidimo da su cetiri 6KD6 spojene mectusobno pasi. na 10 cm dugackom komadu »feritne antene«. Cs = Cs = Cto = 22 nF/2000 V. 2 = po 55 zavoja. 11-93 anodama i preko otpornika od po 10 H/1W svojim katodama. 11-93. sa razmakom od 3 medu plocama. Shema osamstovatnog linearnog tinjdevom (mika) izolacijom. Sve mrezice svih ci jwi najkracim su putem spojene sa ralelno svojim — — 362 . za radni napon 2000 V. spojeni paralelno. Ei . Zi do Zi = po 8 zavoja. Cs i Ce izolirani od Sasije. CuL. = trostruki promjenljivi kondenzator.Es = Es = E4 = 6KD6. 5 = 2.2 mm. sa vecim razmakom izmedu ploda. 3 = 65 zavoja. Di do Da = silicijske diode za inverzni napon od 1000 V/l A. Cs = Ce = Ci = po tri elektrolitska kondenzatora od po 100 \iF/450 V.8 mm. zicom 0.5 mm. Cs = 68 pF sa keramidkom Hi tinjdevom izolacijom. na otpornicima 56 Q/l W.

Tablica 11-5. Zavojnice za 800-vatno linearno KV pojacalo Amaterski kratkovalni opseg (MHz) .

On sprecava da od pocetnog udarca struje nregore osiguraci. (ili tocnije amperme- HI) pokaze da je anodna stru- ja narasla na 300 mA. tek toliku da se jakost anodne struje poveca na priblizno 100 mA. od po Svaka dioda je premoStena sa po jednim kondenzatorom od 10 nF/2000 V i sa po jednim otpornikom od 330 kQ. Razumije se da pri tome moraju biti ukljucene zavojnice za isti opseg frekvencije na kojemu radi i pobudni predajnik. Osim toga bi pojacalo izvan podruCja linearnog proizvodeci snazne smetnje drugim radio-uredajima i televizorima. Va- zno je da se u taj strujni krug dodaju i prigusnice VFP. telegrafije moie se sa ukupno devet elektrolitskih smanjiti pobudu i tako snagu smanjiti na dopu§teni iznos. Najprije cemo dati samo malu pobudu. Kod SSB-predajnika treba samo smanjiti niskofrekventnu pobudu SSB generatora (»MIC. Tri otpprnika od po 47 kQ/2 osiguravaju podjednaku raspodjelu napona na jiti W kondenzatorskoj seriji i kad je uredaj iskljucen isprazne kon* denzatore. Tri i tri od njih su spojeni medusobno paralelno. dok sa Cs nastojimo postici resonanciju d blizu 1100 koji je smrtno opasan pa je potreban najveci obzir i paznja pri gradnji i pri ispitivanju. ostaviCt u polozaju resonancije i kidacem Pr. svojim kontaktima REL. Primjena jace pobudne snage pieteretila bi elektronske cijevi i ispravljad. To smo kada se anodna struja smanji. On sluzi za prekidanje anodnog napona. 1-A i REL. V postigli Prekidac Pr. 2.2 V/l do 2 A. Filtracija ispravljenog napona postile sluze ispravljacki lanci detiri silicijeve diode.F/450 V.25. Da se postigne izlazna snaga od 800 (PEP) potrebno je ovo linearno pojacalo prikljuciti iza pre- nom krugu ampermetar tar. prekinemo pobudu. dakako uz ovjet da cijelo vrijeme radi vec spomenuti ventilator (blizu cijevi!). 1 u primarnom ne mijenjajuci frekvenciju povecavamo pobudu dok anodni mili- — — struj- obih transformatora. 1-B kratko spaja zaStitni otpornik da transformatoii budu prikljuceni na puni napon elektricne mreze. popravimo C* na »dip« i brzo struja trajno jale. jer bi se cijevi pregrr trajati Svako mjerenje smije W najviSe 10 sekundi. tj. Citav uredaj se ukljucuje pre- anodnog titrajnog kruga. Kondenzator od 10 nF i otpornik od 10 kQ gase iskrenje na torn prekidacu. 2arne niti od sve cetiri cijevi spojene su u seriju. Anodna jaca od 100 mA ne smije teci. kad mjerni instrument pokaze tipicni »dip«. treba spou seriju pazedi da gornje dvije grupe koje su na visem potencijalu budu izolirane od Sasije. Kod ponovnog ukljucivanja pobude moramo (opet brzo i krat ko!) kondenzatorom C* postidi da 364 . 1 i VFP. na kondenzatorskoj bateriji postoji napon od — — GAIN«). moramo mu dati vecu sna- kondenzatora od po 100 p. Prvo ukljucivanje i ispitivanje linearnog pojacala nikako ne smije biti sa prikljucenom antenom. sa malim ali vaznim zakaZnjenjem. Isti prekidac aktivira i relej REL. Pri tome je sasvim otvoren. U prvi momenat tu je jos ukljucen i zagtitni otpornik od 50 Q/20 W. Dok je uredaj ukljucen i dok nema opterecenja. Umjesto antene bezuvjetno treba prikljuditi neku »laznu antenu« impedancije 50 do 60 Q koja moze izdrzati ocekivano opterecenje. Ako ovo linearno pojacalo ukljucujemo iza predajnika koji »otislo« rada. Iza toga je po trebno cekati najmanje pola minute prije slijedeceg ukljucSivanja. Cim je to postignuto. 2 i da ih se stavi blizu podnozja cijevi. 1 koji onda. Tako dobivene grupe. pona kod gu. od 300 jiF svaka. kao i pri radu s tim uredajem. mo Kad smo postigli »dip«. 2 mora biti graden za visoki napon. Dioda Ds ispravlja taj napon za potrebe rada releja REL. Za do bivanje istosmjernog anodnog na- dajnika koji sam mo£e dati oko 50 W.

S7 sa snagom od 6 W. 365 . da ne govorimo o onim »decibelima« iz- nad S9. INPUT je bio 800 W. Dimenzije i raspored zavoja na priguSnici VFP. postici: S8 sa snagom od 25 W. an ten- (QRO). • i Posebnu paznju treba posvetiti izgradnji prigusnice VFP. Produkti treceg reda i S6 sa snagom od 1. istog dana i sa istom antenom!) kod istog amatera koji nas prima. kog (!) drveta. prema na anode 16 zav.i 019mm skim« cijevima. To se prepozna po to- me sto »dip« postane sirok i plici. da se postigne resonancija u izlaznom. iskori^tenje ' biti oko iz* i 65% uz. sa konkretnom antenom. ji amaterima dozvoljavaju upotre- bu radiostanica sa snagom od 2000 W. smanjujudi snagu (na istom opsegu.4 W. na + sssjyssssjyssssss^^^ SI. HI) je signal jo§ sasvim glasan i jasan. Razlike izmedu S-jedinica koje su napisane na skali S-metra cesto se postizu i manjim razlikama u snazi signala. Kod tvornicki izradenih radio-uredaja koji su namijenjeni amaterima. ne- — — — bili su za 27. odnosno kako malu (QRP)? Najpre cinjenice! Za promjenu glasnoce signala za jednu S-jedinicu potrebna je promiena snage za ce* tiri puta ili za 6 dB. Zbog jake anodne struje zica ne smije biti tanja od 0. To zna£i da cemo. Takvi su uredaji skupi. W skom strujnom krugu (jos uvijek bez antene!). manju 4. 25 zav. a produkti petog reda za vi§e od 50 dB ispod nivoa signala. : 30 zav. Zato. Signal S9 + 10 dB u istim W prili- kama postici cemo tek sa 1000 W. 4 potroSac »povuce«. ugradeni S-metar cesto pokazuje »previse«. Valjak na koji se namata zica neka bude iz teflona ili keramidki. S-metar ne pokazuje nista. odredenog dana. a na sluh (»uhometrom«. Iza potrebnog hladenja ukljucimo i pojacajmo pobudu toliko da anodna struja bude 800 mA. uz pretpostavku da sa 100 snage postizemo raport 59 na nekom opsegu. da skoj klasi — ovisno o operator — pravilnici u Jugoslavi»Koliku snagu Koliko veliku 36 zav. Opcenito se moze odekivati da 6e. 11-94.5 mm. tj. Zato je opravdano pitanje: treba radio-amater ?« 42 zav. Koliku snagu treba radio-amater? QRO iU QRP? Znamo. sa drugim slicnim »televizij- kad. laznu snagu. U pomanjkanju toga moze se pokuSati sa valjkom od dobro osusenog me si. 11-94.5 S5 sa snagom od 0. na brpozinu ali ipak sto tacnije pravimo resonanciju sa Ca i sa C* i iskljucimo. Prototip je bio ispitivan analizatorom VF spektra pa se pokazalo da su pri toj snazi izoblicenja svih vrsta mala. najvjerojatnije. Ta- koder se S9 prebrzo postize.

je bolje upotrebiti predajnik manje snage i bolje antenske sisteme. ako vec i s ma* njim snagama moze tako dobro »ici<<? U vecini slucajeva zato da se je Cemu snaga. postizu izvanredne rezultate. malo vise malo manje ne mijenja mnogo izglede za uspjeSan rad. W) W) ili sa QRP-stanicama (do dak sa QRPP-stanicama (do Oni smatraju da 366 . osobito 10 ili i u W razlicitim kontestima (sto sa lijepim amaterskim HAM onim SPIRIT- <>m bas i nema prave veze!) Naj- ceSce amateri kupuju uredaje koji- ma ili je snaga oko 100 W.onda potrebna velika W. razvijajuci do savrsenstva operatorske sposobnosti radio-amatera. preko 100 U novije vrijeme postoji medu radio-amaterima girom svijeta pokret za redukciju snage predajnika. Odlucite sami. Mnogi amateri rade sa snagama oko 5 1 nadjacaju svi slabiji signali.

doduise. 367 . na KV To d sto je UKV UKV raid predaj3idka je u tome den za pnedajndk Tedovito grau samo jednom opsegu. na kojdma jos ugiavuitoaikratke valove. dak d kristaikie doode »naraiailne« konsitrukcije. je zato. aid &ve je ito za pix> sjecnog radknamatena prestoupa i jediva pristupacna specijatai. Osdm toga u tiim se opsezima viSe ne mogu upotrebiti mi obdifcnd UKV sastavnd ddje- UKV bko te§ko da gpadiimo predajnake za za Ovo 'vrijedd osopopulamo dvometai'sko (144 do 146 MHz) i 70^en4taataorsko (430 do 440 MHz) amatersko UKV podmxcje. osobito u novije vrijeme. Glavne vrste i UKV predajnika Iako ima to na jo§ viSim frekven- cdjjaima atmjatenske aktdivinosta. Ima. Ove cinjenice ujedno objaSnjavaju veldku raSitrenost i aktivnost dwometariskdh amiaiterskih sitamdca kao d. govoiutd najvd §e o predaijnicima za ( najna&kendja UKV UKV podnicja. I cijevti i tranzistoali ofvdje gube sivoja dofora svojstva. »tehnioki zmatizeljne« naves! cemo i primjer predajnika za 1296 MHz. u poglavijiu o piiiimopredajnimetarsko i podovici« dtvomeftaonskog opsetgta (145 do 146 MHz). koja dima dpak (HI) ogramden prostor. Jtakvdm predajndcima je jos imoguce kotristiti »obdene« elektronske cajevi i itranzistare do kojdh ajmater jos miekako moze doci. Za oba opsega je oprema aanaterskih stanioa jedndan dd)jdk>m mabavljena u inoKenv norni tvrijede U ma. Neki pimmjeri turedaja imogu se na<5i i u poglavljinia o razltieitdan vnsftama modulacije (poglavlja 13 do 15). i joS yd&ima. <ivo- To su oni innogobrajni primopredajndci (koje se svakodnevino ouje u tradiu preko FMnrepetitora u stvu. sve veceg broja amaiterskdh radio^stanica tkoje irade ma 70 cenAnetana. jer bi dodavianje vailnilh 23<enttitmietarskoim (1215 do 1300 MHz). Za 70-centiimetarsko.j knjdzi. (16). oraa je jo§ wvdjjek povremena. Ovdje cemo. u ova. kao ti specijalndih dioda za raizliSdte svirlie. osobi- Jedna od glaviniih razMka izmecfeu firekvencijaima oko 10 GHz. posttajiu neupatrebjijjive. lovi. tireba defnnitivno napustiti i »klasi£ne« titrajne kruigove i le- Za rad na opsegu preklopnika dovelo do nedopus#vo dugih vodova a do veldkih yisoko€rekvenftnih gubitaka na njahovdjm kontaktdima. opare- opci principi gradnije. bit ce ih i »druigoj cima znim <20). o kospecificnosftnma jiima je bdik> igovora u poglaitflju o prijenmacdina. 1>e i u pogtevlju o prevoprenosnim radBjCHuredajima tasno. nece nana Ibdrti herske paralelne vodove koaksiijaibie iresonatoire i d preci na »staim- ma pane« tresonamitne trake.12 UKV PREDAJNICI NEKOLIKO UVODNIH NAPOMENA Ako vodkno sraousna o sivim andim tehndke. i za te osobito visoke frekvenicije i specdijailndli txanzistotra (GaAs). Kad proradii koji repetditor na 70-cenftdimetaxsldm frekvencijaima. uglavnoan u wrijeme razAicitdih »kontesta«. sa svojliim kapacaitertMna od 1 do 2 pF.

a) .

pojacala poifcreban dznos) no ferenjtnog« oscolatora. dovaijno PLLrkontrola uziina uzofrekvencije i uporeduje ga frekvencdjiam vrlo stabdloog »re- na na da se oimQgucuje miijesanjem postigne bilo koja frekvencija tmutar bilo kojeg UKV opsetga. Taikav oscillator ne bd bifti. imqgii se susresti Oscilator kod Lmmogili tvornicMh uredaja. uz uvjet da pobuda ne bude prejaka. imogao >te stabdJlan. Izlaizna je stabiilizirana kao da i nju proizvadd kvarc. si. Na si. poitrebno je prdrnijendjtd i filter na izlazu f prrije nego siigmail stdgne do amtenskog 12-la. imodiufean ampditudno ako se radi o ipotjacanjoi SSB^sdgnaila (SSB-signail je ddo AMnsdiginalal VMi poglavlje 14) bezuvjetno je potrebno da pojjacala sniage rade u linearnom rezimu (klasa A iild. Unatoc tome. premia bldk-shemi na hiiti isl.666 SI 24 12-2. Lineanna pojacaLa sinage mogu ptraivilno d bez iskrivd-jenja pobilo kakve vrste snajgu jacatd sdgnala. majcesce. prema piunza kontroliira -144- 28. osobito kad amatema. potreban je kvarcov krisital kojemu £rekvencija mora odataina tako da se iza umno- zavanja postigne radna frekvencija. Predajnicd firekvendija PLL (vidd UKV. 12-lc. bez obzira na vrstu modulacije. zamisliiivo je da se neka frekvencija pomnozi sa -meitairslkog pet. firek- ^32- 72 > 8v y v 24 28.sasviim »gotov« za emdisijfu na nekoj ndaoj frekvencirjd. Na blok-sfoemi. niiik UKV rak s raditi na vrlo visokoj firekvencijd. upotrebi posto feHi UKV. KV mijenjendh moze aradd na kratkom vailu (obLano u opsegu izmedu 28 t-30 MHz) dto na dvometarskom UKV opsegu. 12-2 je tzv.4 9. naaimateimna. 12-1 d. Iza mijesanija (treba tako doibiveni signal pojacatL Ako je to teleganafsiki tiM FM-signail. klasa AB). Ovako se u nekd odiabrand UKV qpseg moze transponirati '(premjestMa!) signal ikoji je vec moduldrain. Matematacki. Moguce jeste. Taikav sd&tem predajnika ce bdti i ovdjje opisan firekvenciiija (vd'di poglajvllje & d 16). aid d itehnicki. C. cesto vec u odabranom opsegu. Porciocni oscilator venoitja (kojemu je freknizom umnozivaoa dovede- saim po sebi.y v 1777** 9 6 4 2. Pregted frekvencija koje umnozavanjem daju 144 MHz i 432 MHz 369 Radio prirudnik . niiOjgu iraditi i nail u Mas! signala se nece iskvaritd. Kvaldteta Ako je sigild O izboru frekvencije za pomodne kvarcove oscilatore u UKV predajnicima Za predajnik.8 36 * \ \ 12 y 16 > 14. unmtar sisitema PLL-fcontrole. Bilo MHz = u »preoi« dvometarstki: bd venoiije takvo upetefrostrucivanje neekonomi^no.6 y > 8 5.333 . »piramida« firakvenoija ikoje nas sive mogu na nekd niacin »dotvesti« u dvometarski opseg. Tako bi se iz 10- opsega moglo najikracim piuitem sistema.8 x 5 144 MHz. kojima se metodom poglavlje 8). takaiv predaj- cipu ma si. Ovaj je obifis kviaoncovdm (kristailom. ali se rijetko prakticira. cesito ci predajnik za se koristi.

Frekvencije 'kvaroovog ikrdstada kojd sluzi za tu svrhu. U tvornickim uredajima. MHz venoijaima oko 12 frekvenciju takvog MHz. MHz. Od ovih se najvise upotrebljavaju dvije: 96 i 57. a koja Iznosi 145. Da 12-le.666 MHz. cesce se la frekvencija positdze uimnozavanjem pokazuje 12-3.6 MHz. signal na 144 116 MHz potirebna od 28 MHz prebacM osai- prema -si. SL je 12-3. za pozivnu frekvencijfu nekog irepetdtora na Ikanalu R6. aiko vec ima dobar dvo101 202 \ 134. Ipak. MHz 370 . ali to je u ru. Pri takvoj trasrrspoziciji moze se na dzlazu pojavdti d »pocetni« siginal dvometarske radio-stanice. 12-lc. rjede 72 MHz ili 24 MHz.tatj bray pise na ikristalu.666 V 67333 4A388 SL Najvaznije frekvencije od kvencija koje umnozavanjem omogucuju postizanje frekvencije 404 12-4. poznata frekvencija kvarca 38. ali najoeSce na frekv civanje metarstM ure&aj. iza potrebnog umnazanja. Los filter i zenjem frekvencije 12 puta slijedi ^ezultat: 145.2 brojaika na si. UkoMiko . takode tprema si. Tacna frekvencija kvarca se mora izracunati (3 [12x x 2 x 2) ili 12 x (2 x 3 x 2) ili 12 x u qp&eg od i(2 dovodimo prejak dvometairski . ima Ikrdisrtala na f rdkvencijama oko 4 MHz. Za transpoziciju signala iz dvometar&kog opsega se amater odifoicuje onda. Najvaznije frekvencije od kojih se umnozavanjem dolazi na 288 knistala pise 38. koja su bar diiiti Svim amaterdpdkusaM nesto gra- ie Na ndkim od itih MHz. kvarc ima 12 puta nizu frekvenciju: 12. npr. SL 12 A. ma. Madu maziMku je moguce popravM korekcijskdm trimerom u samom osctiiatoru. Ova je frekvencija se maze lizravno po- »Piramida« frekvencija 116 ko umnozavanjem daju 288- MHz stici i speciijalnikn oveDtonskim latordima s pasebno bmsenim torastalom. Potrebna frekvencija iznosi 288 MHz (144+288 = 432). za dvometarsiki qpseg. ispisane su na sL 124. a ako mu.'b »pdirajmida« 19. koji su paredvidend za rad u dvometairskom op* segu. mno- za frdkvenciju umxtar 70-centimetarskag opsega moze takoder biti uzrok takvoj nepozdjnoj rpojavi. Za amaterske gradnje je tipicno palazenje od frekvencije kristala koja iznosi 48 MHz.150 MHz. NekoMSco majvaznijdh 96 576 mogucnosti £/ 32 * 28. aiko raiije r>ravilno ugoden. u mije^anje. jer se preciz-na vrijednosit aomiako ipostize korekoijskim trimerom u oscilato- MHz Rad u opsqgu od 70 cantiimetaira valine diuzisne omogucan je vrlo cesto tramspozicijom aignala ili dz dvometarskqg ill iz desefcmetarskog opsega. Uz ispravain postupa'k pravilnu gradnju taikvih problema nece biti. 9 MHz i 8 MHz. biisimo mijesanjean.Cesce se iprimjenjiuje udvostrui utrostrucivanje frekvendje. sig- tako da se potrebna radna frekvencija pradajmika poddjeli isa 12. od ruize frekvencije meikog jeftinijeg kvatrcovqg farostala.667 praksi listo. To ce se dogoditi ako uredaj za itranspoziciju nije dobro ttiaCiaajjen. nal.1496 MHz. Mnozeci (krdsfcaia sa 12 x x 2 x 3)] dolazi se 144 MHz.0958 MHz.

Tireei stupainj. kaiko se to radd i kod prijemnaika. all uz potrebno prdiajgodenje ne predstavlja poteskocu. tatkve lako izracunati.signal tranispandrati u 70-cenitimetar^ki opseg. npir. Ako bodje pogledamo. njegov unutrasnji po vratni kapacitet je znatno smanjen. Predvideno je da se dovod koiektorske struje za TRs pirekida tipkalom Ti za emisiju teletgjrafiije. u kolektotrsfkam istrujnom kmgu. Gna se postize umnazanjem nizih frekvancaja. utrostrucuje frekvenciju. Da se poatigne Sto bdlje utrostrucavanje potrebno je sdgnala u predajniiku. osobito TRi. all ne ddrektno vee preko kondenzatora je tranzistoru uzem6d 4. U svakom za Mi slucaju ee MHz oscilator raditi na frekvencijd od 24 MHz. Ovaj pokazuje relativnu izlazniu snagu predajnika. sto doprniosi redukcaji nezelijenih i nepotrebnih frekvcncija. Tranzistorski predajnik za 144 MHz Tranaistorsiki poredajnik prema principu. trotlu D koji omoguouje kotn- 371 . Ulazoa dimpedancija (na emiter!) trazmjermo je vrlo misika. Tranzisitor Tlh radi u drugotm stupnju koji itreba frekvenciju udRi. je visoka i tranzistor nece znatno prira. posljednjem stupnju predajnika je tramznstoir TRi sa Pl-filterom na svome izlazru. 15 i 16). -4a se postignu &to mtenzivinije oscilacije dvostruke firekvencije. Selektivnost pojediriih stup. 12-lc. Mo u poglavlju o jednako wiijedi UKV i prijennndciima. frekvencdja i 50. Za ovu swhu je potorebna frakvencija 404 MHz. Kad je signal pripremljen. Tu je i sklop sa U diodom 12-6. Potrebnu povratnu vezu irazictielnik osi- gurava kapacitivni CijCs u 24* tfrtrajnoim krujgu sa zavojtnicorn rada predajnika mjernim imstrumenttotm M. takoder uzemljena. kao i svdh ostalih stupnjeva u ovom predajiniku je u tome da su baze tilh triijfu tiranzdistara dirckrno »uzemljene« (na potencijaiu »mula«). To dakalko nisu osnovne. Osim toga nekdh ce primjera biti u III i IV izdanju i u nekim drugim poglavljima (vidi po* gkuvija: Pmiije 8. takoder rnuijesanjem. pazeci ptfiitom da ne dode do izoblicenja i do stvaranja >>nusprxxkikata<< koji bi mogli izazvati smetnje ostalim amaterima koji rade na dstom dli na drugian valnim opseziima. Najcesce se primijenjuju krustaiM s frekvencijorni mo 101 MHz i 134. predstavija aid vtrlo dobru maze- pocetnu vrijednost. za pripremanje gusiti titrajnd toug koji je ukijucen. si. naigfLasdti svega treba da se danas najstojd prijpremriiti predajni signal na jedtnaiko tako malorn ni- vou snage. Njegova vorijednost ovisi o upotrebljanom tranzistoru i o pobudi koja dolazd od pretbodnog stupnja. Izlazna impedancija. ima kvarcov overtonski escalator.666 MHz. Nema kristala koji bi tmogao biti brusen da statakio radi na tako vdisokoj frakvenciji. asnoMnu za 24 KrisrtaH moze biti brusen frekfvencdjfu od 8 MHz. Naovaznije od njiih su na sCL. potrebno je njegovu snagu pqjaoati. To ce biu kaida Ri bude dimaio neku vrijedfnast izimediu 56 i 100 Q. Razomnjje se da nize od ovih.5 Li. prema si. Otpoarniik u njegovom efmdterskom atnujnom kniDgLi mora se odabraiti tako vostruciti MHz. sa TRz. pdkazanom na si 12-1 a. njeva je taJko veea. ni televiziji- optimalno izabrati otpomik Rs (izmedu 82 i 220 Q). Sve sto je o tame reoeoo u pogiaivftju o oscilatorima i u poglaivijiu o piijemnicima.Oni koji imaju dobar desetmetarski predajnik mogu njegov . vec overtouv ske freikvancije koje su napisane na kristadima. vidjet cemo da je i baza prvog tranzisto- PREDAJNICI ZA 144 MHz Veci broj predajnika za 144 MHz opd&am je u prva dva izdanja ovog panLrucnika. 12-5. Veza sa slijedecim stupnjem je induktivna. na 48 MHz. Neobicnost oA^oga.7 nF! ljena baza. Takoder predajnik: ne simdje smetatd ni obicnom radio-prijemu.

Lijevo od njega je udvostrucivac frekvencije na 48 MHz. INPUT se postize najvise do 400 mW. da buidemo sasrwim sigurni da simo vemciju. vidi se kvarcov kristal (8 MHz) u overtonskom oscilatoru ^ za 24 MHz. za TR 3 BFJ 17 (ili 2N2219) a u Mazni stopaoxj (TRi) staivdmo 2N3866 (iM 2N4427).5 V = 13. a. is- S 5 I o istim predajnikom jpostici i veee swage. alii i o eLektrdcnoj ener giji koju mozemo primiijeniti za pogcxn. Ukoliiko se predvdda pogon iz tiri plosnate suhe baterije (3x4. ovisno o upotrebIjenoj anteni i odabranom QTH. iz akumulatora veceg kapaciteta ili iz netrainizisftor motgu BFJ — — + 9 so LZ3--I kog odgovarajuceg stabiliziranog pravljaca. Pojedine titrajne krugove treba kontrolirati apsarpcysfcim valomjaram iM dip-metiram. Sasvim desno. Prva dva mogu - i s i q| >H0L . bditi BSJ63 ili jBC i07. Na frekventdjania dvametarskog qpsega moze se s takvom snagom. denii ili ugodili na >*pravu« frek- Bez da neki na . Treci biti i cetvrti slabije tranzistore. Izlazoa snaiga je izmedu 150 i 200 mW. Ako za TRi i TRs uipotrebimo tranzistore 2N2219 <oU 2N2222). Do njega slijedi utrostrucivac na 144 MHz koji pobuduje izlazni stupanj smjesten lijevo od limene pregrade f 111 . gore.Izbor tranzdistora oviisii o snazi zelimo postifci. imoramo izabrati kojfu .5 V). Podaci o zavojnicama motgu se naci na taiblici 12-1. Talkva izlaana snaga omogucila bi postizanje »rajporta« koiji bi bdli pirosje^no za jednu S-jedinicu bolji nego sa itranzisftorima u slabajoj vaiijanti 1 mozemo . 12-7.tqga postoji opaisoost tiftrajni kmgovi budu ugo~ pogjresn/u frekvencaju! PrrevidJi dajnik se na si. mozemo ocekivati izlaznu snagu oko 1 W. npr. Predajnik za 144 MHz na plocici od vitroplasta. SL CO 12-7. racunati u pavoJjnkn prilikaima sa QRB od 80 do preko 250 km! Imamo U na raispolaganju vise elektricne energije. 11 ili 2N2219.

Zavojnice za tranzistorski UKV predajnik (si.Tablica 12-1. 12-6) Oznaka .

Kao primjar cemo navesti da je kostaH na kojemu pise: 27. oko je. Mi smo i rezultati su hild vrJo dobri. Opts u tekstu Za to je srvrfiu uklj<u£en i pro mjenljivi kondenzator Cu s mafosimalnim kapacitetom od 100 pF. Kao Q moguce je upotrebiti tzv. Shema savremenog dvometarskog predajnika sa PLL-kontrolom frekvencije koja je upravljana »vucenim« kristalnim oscilatorom i s mogucnoscu frekventne modulacije. imao osnowiu frekvenispfoiivanja cdjsu takva 9 MHz. TR2=2N4427: TRs= =2N2219. TRi=TR5 =2N5179.SI 12-8. oko 94 MHz (dijeiljenje sa 3 daje braj 9. sto ne moze 374 .098 MHz. »CB« kostaie koji su oznaceni frekveneijama »gradanskog valnog opsega« oko 27 MHz. TR* = TRh=E3Q0. Redovito je to oveirtOMska frekvencija pa je osnovna frekvencija kvarca otprilake trecftna one koja je aznacena.295 MHz. Pdje igradnje uredaja ispitati nekoliiko hristala je dobro u lakvoni izvr&ili otscilatorskoim spoju ri da se provjekakve su mogucnosti »povlace~ nja« frekvencije.

Zavojnice za dvometarski frekvencije predajnik sa PLLrkontrolom Oznaka .Tablica 12-2.

2 kojd se napaja sa 5 V a ialazni stupanj koji dobije punih 12 V inapona. TRi). debele 0. u slucaju raskoraka anedu frekvencije MHz od mu njima. namotana odredena kristaMim. Za pojacala snage na UKV ipodrucjima se Masa A oglavnom ne opotnebljava (osim izuzetno. zicom 0. kontinuirano iHd u skokovima. (vidi poglavlje oi klasi AB si 3-14) uvijek izo- 376 . pramjera 4. osobito za SSB-telefoniiju). A i B su provodni kondenzatori.. je mpguce dovestti nisko- frekventai signal (iz mdkrofonskog pojacala koje Qgrandcuie frekvenciju na opseg od 300 do 3000 Hz i ampMituidu da se ne prede dopustena devijacija. Redovdto se pritmjenjuije pojacanje u klasi na PLL-sistem za kontrolu frekvencije AB. uz pron>jenu napona od 3 do 7 V. zajedno isa Zenarovooi diodom ZD za postizavanje konstantV. zalemljemi na injpiice u oklopiu. treba odrediti ipolkusoon da se positigne zeIjeni opseg frekvencija. Gtuda. kod vtlo malih snaga!) jer se upotrebljena oiijev illi pojacaila Primjer upravljanog tora sa kljuciti FET-om oscilakoji se moze pri- tranzistor pretjerano griju.45 mm.45 mm. frekvencija oscilatora sa TRi. Upotrebljen je integrirani sklop SG41E. 6 SI. Upoaredivanjem frekvencije od 9 MHz koja dolazi do fcvarcovog osoilatora i od 9 koja dolazi djelitelja frekvencije (IS2) nastaje. oznacenog sa C.. mapon kojim se korigira kapacitet varikap-diode VD i. Ceato cujemo kako sva t Ml y f IM-HH' I 33 L__^ hB„.u briiti vrlo dobre kvalitete (sa tinjcevom »mika«. Kapacitet kondenzatora.L) snage nazivaiju »lfisnearcima«. Na shemi je jos tranzistor TRs. Za podatke zahvaljojemo YU2REJ. 12-9. 12-9. Izuzetak je IS. Visokofrekventna prigusnica je nacinjena tako da se 10 cm lakirane. +3. Tako taj oscilator stalno ostaje na frekvenciji koja je voja. vidi poglaivlje 15). ujedno. Varikap-diodom BB204 moze se frekvencija mijenjati izmedu 133 a 146 MHz. prdko signal st^biilan te odlazi frekvencije u U ponom. PojacMa koja rade 3. Pomocu njega se moze eimiitiramii signal frekventno modulirati djelovanjem na istu varikap-diodu s kojom se odrzava konstantna frekvencija osci'latora. dako se samo pojacala koja rade u klasd A i klasi AB smiju smatraiti linearnim pojacallma.na 9 MHz. izolacijoim ili polistiirolsiki). sa unipolarndim tranzistorom (FET.5 nog pogonskog napona od on | oinah ikoja OKLOP 133 rade u klasi AB (za K6MHr r~ j f -^F B8 20i sve vrste signalla. POJACALA SNAGE ZA DVOMETARSKI OPSEG FREKVENCIJA Vazna svojstva snaznih pojadala za UKV Najpiije moramo raizliikovatii ona pojacala isnage koja rade u klasi C (za telegrafijiU i za FM telefoniju) On sliuzi. Sve je u lamenoan oklopu.7V!L'GAOANJE. referentndm oscilatoram. prema si. CuAg (liili CuL). Izlazna snaga dosize Kod NF oko 1 W. namota (zavoj do zavoja) na piromjer od 3 man. sve pnomjene ce stMijediiti bez rtijela. Vecina sifcupnjeva se napaja tdrn na8. Uimjesto osciilatora s bdpolaonnini trainzistarom TRi mogao bi se upotrebiti i oscillator.5 mm. Svi kondenzatoni moraj. d oscilator koji sluzi za pobudu predajmka. Ako referentnam oscilatoni {sa TRt i Q) mijenjamo frekvenciju. Zavojnica L ima samo 3 za- komparator IS3. bakrene zice. PL.

Svi padaci koji su u talblici navedeni vrijede za normalan rad uz normalnu pobudu. Unatoc impolsima koje dobiva slujedom eksplozija. dajuci dzlazmi snagu od 50 W. Vidkno da ce dektronska cijev QQE06/40. na Mazu svog (titrajnog kruga imati preostalih nezeljenih produkata sa snagom od 125 imW. cak na citavom opsegu (HI). Jedan sasvim titrajni krug. On iz pojacala klase AB dobiva izoblieene impulse. U pojacanom signalu zato luvijek preostaje i. o pogonskim uo pobudi. recimo. sto je 26 dB dii tek mado vise od 4 S^jedinice slabije od emitiranog signala. Njdhova je snaga nu vrtnjoi. nezeljenih produkta. postuju- kustvima koja svi imamo za vrijeme »CONTEST-a«. Odnosi izlazne snage i nezeljenih produkata u nekim linearnim pojacalima snage za 144 MHz. ili samo 22dB ispod emicijeli 1 tiranog signala. gdje se emu tirani signal cuje sa S9 + 22 dB emitirane smetnje ce se cuti sa S9! W kod izlazne snage od je. Onda pojacaju pobudu i stvarno ih se jace cuje. Kod znatnijih ampliisiinimsoiide uvi- tuda jedna je istrana jek jace izrazena izoblieen signal. I to nije malo! U »lokalui«. onemogucujuci svaku radio-vezu na frekvencijama gdje bi se pojavile! To je u skladu sa redovitim is- korisnih 22 je W. Tu je njegova ologa s liana djalovanju kotaca zamasnjaka u efes^lozionam motorkna (na benzin. uz normalne radne uvjete i pravilnu pobudu Aktivni element u pojacalu . nezeljene imaju samo 20 mW — — Tablica 12-3 daje uporedbene podatke za tri poznata aktiwia elementa. zannasnjak svojont tromoscu ipaJk osigurava jednolic- sve odredbe tvornica. Koliko ce ih biti? To oviisi o vrsti aktivnog elementa (cijevi ili stranziistoru) koji sluzi za pojacavanje snage. vise ili imajnje. sto je za 3. Tako kod visokofreksnage. osobdto yjetima i Tranzistor 2N5591 je na »ispitu« prosao nesto bolje. bez ikakvog pretjerivanja. Kod njegovih frekvencisnage.5 S-jedinice manje. sto je 30 dB ili za 5 S-jedinica mainje. dizel ili plan). Radeci telegrafijom na pocetku opsega (144. Ondje. sa S9 + 30 dB emitirane smetnje bi dosezale do S9. za cijev QQE06/40. za frekvencije u dvooneftarskom amaterskom opsegu. gdje bi takav signal dolazio. ventnih odlazd pojacala najcesce u neiki titrajni ikrug.00 do 144 15 r Tablica 12-3. kad neki pozele da iz svog »linearca« pod svaku cijenu »iscijede« sto vecu izlaznu snagu. Prisutnost nekod cijevi frekvencija zeljenih ci 4X1 50A 150 W. ipaik ne moie izgladiti sve nelinearnosti.blicuju signal. na izla&u pojacala tMase AB. jos veea. za cijev 4X150A i za tranzistor 2N5591 u izlaznim linearnim pojacaiiima (klase AB. aid saim ti-trajmi krug svoiom resonancijom az taikvih impulsa stvara pravilnije titraje. uz uvjet da nije prejako pobu&en (!). od druge.

Nezeljeni produkti kod linearnog pojacala snage za 144 MHz u ovisnosti o pobudnoj snazi kod elektronske cijevi 4X150A (uz anodni napon od 2000 V) Pobudna snaga (W) .Tabhca 12-4.

takvih filtera za UKV predajnike opisani su u poglavljoi 22. rjede QQE03/20. preko titrajnog krut neugodne Izlaz televizoriima! Ima li izlaza iz ove situacije? Ima! neprilika. vz INPUT izmedu 6 i 7 W. dok nema nikakve pobude. kod TX/RX. signal iz tranzistorski se mijenja jakost koja u prosjeku (instrument M!) jedva postaje nesto jaca. na ulaz li- nearmog pojacala. Te elektronske cijevi mnogi amateri vrlo rado upotreb- vrhovima aeodne mod^lacije izlazna snaga iraste do 14 W. M Uz pobudu. To je samo prividno jer kod jace modulacije postane uslijed pada napona drugih mrezica i sam val nosilac slabiji. da ne govorimo o susjedima i o smetnjama na njihovim radio-aparatima i U cijevi primopredajnika odlazi na katode ECC81. oko 15 W. Uz pobudnu snagu od 100 mW. anodna struja smije porasti do 2 x 35 mA. Antenska prikljucnica tranzistorskog primopredajnika spaja se. U koder sam mo u amaterskim dvometarskim radio-stanicama kao a-zlazno pojacalo snage.5 nF) i za nisku frekvencijfu (8 ^F). koje mogu proizvesti nezeljene frekveracije. Zato nije dozvoljena jaca jjobuda Lako bi doslo do izoblioenja (i »splatera«!). Dok djeluje val nosilac. kod telegrafije. kabela. nizu cijenu od odgovarajuceg tranr zistora. kakva redovito upotrebljavaju radio-amateri. 12-10) ispred ove izlazne cijevi postavljeoa dvostruika trioda ECC81. Kod pojacanja SSB-signala prosjecna jakost anodne struje neka ne bude (na miliampermetiru!) iz379 . Da napon drugih mirezica ne bi suvise »skakao« kod modulacije moraju zastitne mrezice biti blokirane i za visoku (1. Snaga od 50 do majvise 200 mW dovoljna za dairektno pobudivanje dvostruke tetrode QQE03/12. uvijek prisutno i nezeljenih frekvencija koje imaju snagu samo za 5 S-jedinica slabiju.ainstrument nodnu straju. Struja drugih mrezica cijevi QQE03/12 naraste. Zato je u lifnearnom pojacaju (si. Ona iradi u klasi AB* Njen prednapon fcreba potenciometrom (10 kQ) namjestiti na optimaluu vrijednost kod koje ce mjerni pokazivati mairnu. u najboljim slucajevima! I to moze smetati. je jamplitudflao mA Uz pobudu valom nosiocem koji moduliran struja ta- Pojacala snage za 144 MHz s elektronskim cijevima Elektronske cijevi QQE03/12 i QQE06/40. Sto se tice cijene. izlazna snaga za sam val nosilac je oko 4 W. oko 15 mA. Prebacimo li preklopnike u drugi njihov polozaj.vidjeli gore navedenim tablicama smo da je u linearnim pojacalima. sto ovdje nije ucinjeno. ljavajo u svojim gradnjaima. odnos cijena. nalazi- postoji veea. Ako su preklopnici A i B u nacrtanom primopredajniik je spojen direktno na antenu (Ant). Bolje bi bilo stabilizirati taj napon. Vaizna je dobra tresonantna i prilagodana i antena (poglavlje 19). 1 . bez miodulacije. je sprijeciti da budu> emitirane! To se moze postici obaveznom upotrebom filtera izmedu izlazne prMjucnice snaznog pojacala i antene! Pirimjeri iz ga sa zavojnicom Ls pobuduje izlaznu cijev. Obje mnezice su najkracim mogwciim putem spo- jene sa sasijom. kod pune izlazne snage. obrnuit nije Kod manjih snaga je cesto. Izlazna snaga dosize. Njihov napon zato pada pa se moze caniti da je modulacija »n©gatiyria«. cijev za vecu snagu ima i Kod modulacije anodne struje. (najdlize 10 najvise 2 X 45 sekundi!). pre- ko koaksijakiog polozaju. U anodnom strujnom kraigu se pojavljuje pojacand UKV signal i. ako je sve pravilno ugodeno. amodna struja smije doseci (za cdba sistema!) vojednost do 30 mA. barem na trzistu za aimatere. Oba triodna sistema spojena su pairalelno. osobito lokalnim aimaterima.

Linearno VF nad ne On struje koja sigurno postize i dvo struke vrijednosti. prema DL8ZX. uz anodnl napon od 250 V. On neka slusa nas signal. Iziazna snaga ce uz takvo opterecenje cijevi doseci nekih 10 W. jer je prevelik rizik od poj-ave izoblicenja._Jfcao j_ svako drugo kilometara tati »uzak« i u daljini od desetak mora na prijemniku os- i cist. uz pobudu. ispitamo 17. zatrazimo pomoc od nekog amatera koji se nalazi od nas udaljen oko 10 km. biti jaca od 2 x 30."T pOHO ECC81 QQE 03/12 L3 Ant TX/RX i^pMf^Jr r TUTU. (i anodnu osciloskopa za takvo ispitavanje. mo Za pojacanje frakventno moduliranog signala ne bi anodna struja trebala. Pri tome treba paziti da se cijev ne pregrije. mce VFP su normalne pojacalo snage za 144 MHz. Ostalo vidi tekst 2 x 25 mA. najvise 2 x 35 mA. Dalje pojacavati pobudu pojacalo VF snage. i i. D3. Kondenzatori C spojeni na vodove izmjenicne struje (220 V) imaju oko 1 nF i moraju bid gradeni za radni napon od najmanje 1500 V. Pirvi znak. PrigusUKV prigusnice za dvometarski opseg. Mjarni instrument moze slijediti najvise vrhove »siroko«. je omda kad se na skali prijemnika nas signal prima 380 . i smetnji koje ih pirate. dakako. D4 II— AJ/350V S/. Njih ne mozemo mjeriti irdliampermetrom. Ds = De = BY236. . sto je dopusteno i kod nesto duzih »relacijaK<. Najbolje bi bilo da ovo. da su |vec tax. Diode u ispravljacu su: Di = D 2 ^Ds = D4=: BY238.-?f ^ D1 y D2. UKV Postepeno pojaoavajmo po- budu SSB-signalom dok se ne pocnu javlj&ti izoblicenja. i2-i{?. u^utama u poglavlju prema Ako nema- struju) nema svrhe.

Istosmjerni napon ne prelazi 600 V. Izlazna snaga (OUTPUT) dosize oko 70% ulazne. velicine 12x12x14 mm. sL 12-11. debljine 2 koder posrdbren. osigu»rava potrebno protufazno pobudivanje prvdh mrezica dvostruke tetrode OQE06/40.Izlazni dvometarski PA sa 06/40 i zastitnom cijevi QQE nji Dvometasrskim izlaznim pojaca- maze se postici 90 do 120 W. Da se to je zaStitna cijev mm. preko Rs. medusobno paralelna. Ako bi ova nestala. Razmak medu njima je 25 padom napona na otpom i Ri-t- mm. zajedno s dvostirukim vi QQE06/40 umjesto zavojnice nalazi se induktivitet u obliku »leher- promjenlji vim kondenzatorom od 2x8 pF. kroz cijev bi potekla prejaka ainodna struja. ostane ona bez prednapona. a dovoijno je hladenje cijevi poirodiiom cdrkulacijoan zraka. Vidt tekst m 381 . zalamljene mehanicku SL 12-11. kratkospojinog naosta dovodi se pobuda. Na jednom kraju su krat- +fe on postoji samo dok traje ko spojene mjedendim (mesinganim) limom. njezin predmapon je vrlo velik (do 80 V). ne uracunavsi Pobuda se za 144 MHz dovodi preko Li na titrajmi krug Li Cu Zavojnica Ls ima odvojak u sredini. tj. Dok god je cijev Ei pravilno pobudejia. Buduci da je on vise inego dovoljan da se sasvim prekine svaki tok elektricne struje kroz nju. izmedu 60 i 80 W. dodana Es (»elamp-tube«). Cim nestane pobude. INPUT od zastitnih nurezica cijevi moze biti preterecena. Prednapon djeluje i na cijev Es (EL84 ili EL86). I kroz nju potece jaka anodna struja koja padom napona na otporniku R4 toliko sma^ Promjenljivi kondenzator Ct cini cjelinu s lehetrskim resonatorom. Izlazno dvometarsko pojacalo snage. Dvije mjedene prizme. koji je taU sredinu ovog a- ne dogodi. nema. 10 cm dugacka komada bakrene posrebrene cijevi s vanjskim promjerom od 9 do 10 mm. i nodna struja. ona je napon Ei da QQE06/40 ne prakticki izvan pogona i izlazni stupanj radi kao da ove zastitne cijevi trebna snaga od gubitke. Ovaj se sastoji od dva. U anodnom strujnom krugu cije- Ovaj. Za pobudiu je polom (PA). Njezin prednapon se postizava iskljucivo skog« resonatora. Cijev E% {ELM tit EL86) ima zadatak da zastiti cijev QQE06/40 (Ei) kad nema pobude. 5 W.

sto tacnije simetricno. Pri tome treba paziti da se to postigne onda. Razumije se da nosaci moraju vrlo dobro pristajati u nareze. Promjenom polozaja petlje La Li je petlja od zice koja sluzi kao antenska zavojnica. Resonator L3 treba zajedno s kapacitetom C2 montirati tako da mehanicki ne opterecuje cijev Ei. Izlazni stupanj za pobudu ovog snaznog pojacala treba da ima na izlazu barem cijev QQE03/12. sa svojim hodom od bio pregrub. Najbolje je staviti lazniu antenu koja ima neinduktivni otpor od 50 Q i opteretivnost oko 50 W. oko 60 mm do 75 W. Taj mm izolirane bakrene zice. debele. pon. 1 mm Za prvo ugadanje treba ma izlaz umjesto antene najprije piiklju&iti pogodno opterecenje. Miliampermetar Mi (do 5 mA) pobude. bi. Kapacitet C2 treba popraviti tako da se na mjernom instrumentu jasno vidi »dip«. da medusobni kontakt bude stakio vrlo dobar. u odnosu prema L3.3 mm. Amater ce obicno posegnuti za nekom zaruljom. 382 .su na bakrenim cijevima. promjera 6 mm. a M* (do 200 mA) za kontrolu jakosti anodne sluzi za kontrohi- struje. Tu su usarafljeni nosaci oknuglih kondenzatorskih plocica promjera 44 mm. sitrokih oko i dugackih do 3 cm. Prikljucena zaruilja sada mozda yec malo svijetli. Na obje anode dvosttruke tetrode treba staviti originaline prikljucnice i ove spojiti s resonatorovim otvorenim krajevima pomocu limenih traka. bolje je 8 do 10 W. Kroz ove prizme i kroz cijeviii su probusene rape sa finim narezom. mozemo sada ukljuciti i anodni na- resonatora. Pokazalo se da do resonancije Zatim treba na koaksijalnu kljucnicu vaca. mogu se kondenzatorske plocice jedna drugoj vise ili mainje priblizitdl i tako mijenjati kapacitet. najbolje keramickog materijala. Ako su za nosace odabrane okruigle mjedene sipke. Za pobudu je potrebno najmanje 5 ali. Ona je nacinjena od 1. To je dokaz moze izvana mije- da je i izliazni titrajni krug ugoden na frekvenciju pobudivaca. Izlaz pobudiinduktivna veza izmedu Li biti tako ugodeni da miliampermetar Mi pokazuje struju prvih mrezica jaku ukupno 4 mA.) da se kapacitet C2 njati dugmetom. Pomocu cijevi EL84 obicno se ne mo ze QQE06/40 dovoljno pobuditi! medutini.5 tako da se udaljenost izmedu kondenzatorskih plocica moze vrlo fino mijenjati. moraju kad je razmak izmedu kondenzatorskih plocica C2 dko 3 mm. tj. kad su obje plocice ba£ usred razmaka medu cijevima dolazi Ako smo prethodno pomocu grid-dip-metra »na hladno« doveli L3C2 do resonancije na 144 MHz. Trake 6 neka budu iz mekanog bakra debljine oko 0.5 mm. moguce je na njih narezati norniakri milimetairski narez. To spojiti izlaz pri- moze pobuctibiti bilo koji dvo- s dovoljnom izlaznom snagom. ako se uzmu u obzir gubici. Boljie je na tokarskom stroju narezati navoje sa hodom od 0. Jedan od nosaca mora biti produzen izoliranom osovinom (to. Pri tome je zarullja od 110 V/60 bolja od one za 220 V/60 W. nacinjene u mjedenim prizmama. jer joj je vlastiti omski W U otpor manji. 41 od otvorenog kraja iresonatora. U vecini slucajeva se neoe naci nesto takova.75 ili 0. Njezina snaga neka odgovara ocekivanoj izlaznoj snazi. Buduci da i nosaci imaju narez.3 do 1.5 om. Sam narez mora biti finiji nego je normirano za odabrani promjer nosaca. Zato ga moraju drzati stupdci od izolaeionog. savijene u okvir velicine 7x2. Dobro je da i one budu posrebrene. Ukljucimo grijanje cijevi u izlaznom pojacaki i dok mu je anodni napon iskljucen dovedi- metarski predajnik W — mm mo i — Ci i u vaca Lz resonanciju. minimum jakosti anodne struje.

i ovdje staviti mm izlazni titrajni sali u 12-11). pazeci da ne predemo dopusteno opteirecenje sa- nacrtan kao zavojnica. Tada ce kondenzator lakse podnijeti anazmjetrno veliko naponsko opterecenje. namotane na tijelu promjera 3 do 4 mim. Pri tome jakost anodne struje postaje jaca pa treba korekcijom vrijednosti kapaciteta Ct uvijek nianovo uspostavljati resonanciju. Zajednicke rotore takvog kondenr zatora ne treba uzemljivati ill' spa* jati sa sasijom.4 man. cijevi. napon i je statan. npr. On iznosi o*ko 27 V treba ga uzimati iz stabiliziranog Za linearno pojacanje SSB signala na 144 MHz smije se anodni napon povecati na 750 V da se uz nepromijenjeoe vrijednosti sastavnih dij elova dobije izlazna snaga do vrsne vrijednosti. napon. Kraci petlje neka budu 10 cm dugacki i medusobno paralelni na razmaku od 2. Jedina je razlika u tome da je ovdje dodan kondenzator Ci kojemu je zadaca da olaksa ugadanje pobude. Petlju Li mozemo taikoder naciniti prema opisu u predasnjem primjeru. dakako. On se postize serijskim spojem dviju staibilizatorskih cijevi'. debele nacinjenu od 8 do 10 bakrene cijevi. Konacno mozerao jos pokusati da pazljivim miijenjanjem vrijednosti za R2 i za Ri postignemo sto vecu izlaznu snagu. Bolje je na ovome mjestu upotrijebiti petlju. Ipak nece svakome biti moguce da nacani sve onako fcafco je tamo opisano. uz W m 1 slabiji signal. Ovo linearno pojiacalo radi u AB. ugadanje izlaznog titrajnog popraviti. lose moduliranog signala. 74 upotrebu Zenerove diode za taj napon. izvedbu resonatora treba tokarski stroj (strug) za obradu metala. izolacijska cijev koja se inaoe navlaii Linearno pojacalo snage za 144 MHz Linearno pojacalo snage zadvometarske signale moze se naciniti prema si. 383 . »splateri«. Kao tijelo za namatanje priguisnice moze posluziti i obicain »bu!zir«. Moguce je.5 cm.3 do 0.kao i mijenjanjem kapaciteta konCs. napon je prema tome oko pobude javljaju se moduiacrji tj. je uvijek razumljiviji Malo ali moduod |a- ceg. se prikljuei prava antena. samo simJbolicki maksimalno svijetli. Ako je aoodni napon 400 V. buduci da za onakvu Kad treba kruga Oznacene wijednostdi za otpomik Re vrijede za navedeni raspon anodnog napona. aiko je on 600 V.. Njezine anode se ni u kojem slucaju ne smiju zatriti! me krug koji smo opipredasnjem primjeru (si. prigusnice Visokofrekventne (VFP) su obicne UKV-prigusnice koje i sami lako nacinimo. 12-12. I zastitne mrezice se napajaju stabiliziranim naponom. denzatora rulja treba postici da za- tivitet Ls Izlazni titrajni koji je krug ima induk. Jedna je 150 V a druga za 100 V. cisto liran. izlazni stupanj os- tane bez pobude. od OA2 i OB2. Ulazni titrajni krug se bitno ne razlikuje od onoga u predasnjem primjaru. Dok nema signala treba prednapon odabrati tako da anodtia struja koju pokazuje miliamperimetar M bude 40 do 45 mA. Re neka bude 40 fcQ. U izlazni titrajni krug moze se staviti dvostniki promjenljivi kondenzator kapaciteta 2x8 pF. Kod i rajuci 250 V. uz uvjet da ima veci razmak medu svojim plocama. Rezultiizvora. Re ce biti 22 kQ. Za svaku treba po 50 cm lakirane bakrene zice 0. kako smo vec reikto nema nikakvih stetnih posljedica jer je ovdje cijev £2 kojia od- smanji napon na drugim mrezicama tetrode Eu O tome se mo- mah zemo lako uvjeriti voltmetrom (barem 10 kQ/V) koji mozemo prikljuciti izmedu sasije i anode cijevi E2. o ovisne smetnje koje se cujto kao prevelike tzv. Pred- preko klasi zica. Ako ugodeni li.

cijev 829-B. C3 = 2 x 8 pF. = pF. BLY36.). AM. A B = = preklopnik prijem-predaja ili kontakti releja s jednakim zadatkom.Ovakav PA moze posluziti SSB signata. Manje amplitude ne bi mogle >K>tvoritii« tranzistor. dakako. To Kad trebiti Po jednakoj shemi se mogu upoi cijevi 832-A. ponasa kao silicijeva dioda. Ni ma 384 za odabranu cijev. s vecim razmakom tnedu plocicama. Ci~C4~ 50 pF. odgovarajuce svojstvo trainzistora ne smeta u drugim pojacalima sna- . bez ikakvih promjena.QQE 06/40 T L3 V AMTENSKOJ PRIKLJUN!C1 PRUEMNIKA *S ± M t. izmedu svoje baze i emitera. BLY22. C2 = i za pojacanje snage CW. BLY23. Izlazna snaga ce biti manja. Kod prejake pcfoude cemo dkxtuse dobiti vecu izlaznu snagu. all ona je razasuta u sirok opseg od cega noma nikakve koristi! Prvi zmiak da naim je pobudia prejaka neka bude upozorenje korespondenta da »dolazkno« siroko na skali njegovog prijemnika. Na ulaz U dovodi se signal koji ze~ limo pojacatL Ulazni titrajni krug ima zavojnicu Li. Ostala objas'njenja u tekstu 2x8 FM } M neko krestanje u sirokom opsegu oko radne frekvaneije. 12-13. bi UKV-prigu§nica L 2 bila spojena direktno izmedu baze i emitera. Drugim svojim krajem je zavojnica Li spojena na kapacitivni razdjekiik kojim se ulazni titrajni krug moze QQE06/40 moze se upotrebiti QQV06/40 ili cijev 5894. odaibrati prema fabrickim podaci- je zato jer se takav tranzistor. vec Linearno UKV pojacalo snage sa jednim tranzistorom tranzistoirskog linearnog pojaoala prikazuje si. Radnu tacku treba. Signal povecane »sirine« je loS znak koji se popravlja smanjenjem pobude! veze. Ikao i njoj 829-B ima vece vlastite kapacitete. kad amplituda ulaznog VF signala tna bazi bude veca od 0. Ona je jednim svojim krajem u vezi sa bazom Shemu UKV tranzistora TR (2N3375. Ne samo da takve pojave otezavaju odrzavanje takodor jako smetaju i ostalim amaterima. 2N3632 ili si. optimalno prilagoditi uredaju otkuda dovesti dolazi posluziti slicne. i Napominjemo da pobudni VF signal. Linearno pojacalo snage za 144 MHz.6 V.5n / -L ir JUCIVANJE IJI EMNiKA 5/. = miliampermetar do 250 mA. ujedno. Uz nesto izmijenjene podatke za radnu tacku i za titrajne brugove moze Umjesto cijevi u resonanciju i. 72-72. U ispravljacimia su naponi redovito znatno veci pa ovo svojstvo diode ne smeta. mogla bi kolektorska struja rx>teci tek onda. GQE04/20 i QQE03/20. sto tireba uzeti u obzir.

Rroz nju tece elektricna struja kojoj' je jakost odredesna viskiom pogonskog napona kako diodi i otpomic&ma Ri. zbog hladenja. Izgled dvometarskog linearnog pojacala prema si 12-13 25 385 . Siroko- na odredeni visi potencijal kojim se moze osigurati da poja- calo radi u klasi AB. po Struja se pojacahi dovodi preko UKV-prigusnioe Ls. prednaponski izvor je blokiran komdenzatorima Ci i C*. si. Oni sluze za postizanje resonancije i za prilagodenje na izlaz /Z. Supljim stupicima. iz- kroz otvor u siredini. Format plocice 12-15. Stampaoa plocica takoder je na tu aluminajsku podlogu pritegnuta pomocu detiri vijka. CuL. na promjeru 3 do 4 mm. dvometarpri skog pojacala koje se vidi na si. jRa i i&*. SI 1243. Dok nema signala na ulazu pojacala. Ova moze biti jednaka prigusnici L2. 12-16. Za dvometarski opseg mozemo ove priguSnice namotati od komada zice. laznom titrajnom Njihova zajednicka tacka predstavljia neku vrstu odvojka na induktivitetu koji cine obje zavojnice. duzi* ne 45 do 50 cm. SD sluzi Pad napona na kao prednapon za bazu tranzistora TR. Kolektorski strujni krug ima main impedanciju pa je prikljufiesn saino na dio induktiviteta.5 zavoja. spojena kao kapacitivni razdjelnik.4 man. sL za smjeStaj svih sastavnih dijelova. i je 88 x 45 mm.8 V) je u sredini tog raspona. Zavojnice Ls i Ia pripadaju kruigii. Preostali laznom induiktivitet (Li) pripada ujedno izPl-filteru. Izlazna impedancija mora odgovarati karakteristi£nom otporu antenskog koaksijalnog kabela. Ovdje treba bazu vesti trafcizistora do- Dobro mogu posluziti i tzv. od \MJL$^> +13. debelu 6 mm. Otpornik Ri je promjenljiv pa. pojasne UKV prigu&nice. se njime moze jakost stnije odabrati je potrebno. Njegov kapacitet SI formiraju dva trimersika kondenzaRadio priruCnik 12-14. »Hladini« kraj titrajnog kruga (domji kraj zavojnice Ls) blokiran je takoder s dva kondenzatora. Oznacena vrijednost (13. da bude »hladan«. posluzila je za mora potedi kolektorska stmija jaka barem 10 do 15 mA ili vise (ako je potrebno za odabrani tranzistor). na£injene tako da je zica provucena kroz 6 kanalica u malim feritnim valj&cima pa se dobiju 2.tora. 1244. s jednim veceg (10 nF) i jednim mianjeg kapaciteta (1 nF). oblozefolijom. Trainzistor se vidi Da »donji« kraj prigusnice Li bude bez visokofrekventnih potencijala. Potreban razmak je osiguran valjcastim. zicom 03 do 0. a pricvrScen je na aluminijsku plocu. Plocica od na bakrenom »vitroplasta«. izradu Stampanih vodova. To s^postize silicijevom diodom SD. On mora biti tolik da se tranzistor »otvoii«.8 V Za pogon je predviden napom 12 do 15 V. Takve prigusnice su bile upotrebljene i gradnji linearnog. Tranzistorsko linearno pojacato za 144 MHz sje buduci da se baza stavlja na treban vecdi VF potencijal.

12-15. Sve su nacmjene od posrebrene bai Lineamo pojacalo koje je bilo sagradano za pokus dalo je priblizno deseterostruko pojacainje snage. Pazljivim okretanjem tri- vrsne vrijednosti izlazne snage smi(ovo se moze ju doseci 10 do 12 provjeriti samo osciloskopom!). Kod SSB-signala sla je krene zioe. kolika SI. debele 1 mm. 12-16.Zavojnice su motane sa unutra* Snjim promjerom od 6. Li ima 2 zavoja.5 mm. Stampana plocica za tranzistorsko linearno shemi na si 12-13 (88 pojacalo. W Maksimakuu izlaznu snagu. neinduktivni otpor od 50 do 60 Q (vidi poglavlje 21). Na ulaz linearnog spojiti bilo kaJcav poja5ala moze se mali UKV davac sa izlaznom snagom izmedu 50 i 300 m\V. Snaga dvometarskog signala porana priblizno 3 od 300 (OUTPUT). i na izlazu pojacala treba postici da izlazna snaga bude duga je 11 mm. L$ ima takodar 2 zavoja. je Za prvo ugadanje najbolje mW W na izlaz pojacala prikljuciti. preko SWR-metra. prema x 45 mm) o IZ i * o * 50 gt2 L*- 1 <-^^ ^Sf^l-3 In o-||-<> o-H-o (J C2 1 1 10n ' o o— Jr ]0 » 0HHO QR2 \\—o SI. Zavojnica Li ima. Njena je duzina 10 mm.3 zavojia mera na ulazu maksimalna. Raspored dijelova na stampana] plocici sa si 12-15 386 . Kolektorska struja kod takve pobude dosize oko 500 mA (INPUT oko 6 W). razvucena na duzinu od 8 mm.

ili — moderniji — imaju joS bolje cetiri. mozemo trajno koristiti samo kod telegrafije i kod pojaoaivanja dvometarskih frekventmo moduiliranih signala. Za neke starije tipove tranzistora tvornica UKV preporucuje uzemljivanje baze. izvoda na£injena iz limene trake. Izvode snaznah tranzistora za ultravisoke frekvencije nije dosta spojiti u odredene jednostavno strujne krugove. ali takvi jedva da bi odgovarali za opisane predajnike. odredenih pravila. To je ona koju treba staviti na »nulti« potencijal. Primjeri pravilne i koji se primjenjuju nepravilne montaze i spajanja tranzistora u UKV predajnicima. I jedni i drugi imaju vijak za ucvrscivanje na hladilo (hladnjak). Ta pravila ilustrira si. Damas postoje uglavnom dyije vrste tranzistora koji su namijenjeni za pojacala snage na frekvenopsezima. Koja je od elektroda na kojemu izvodu. upotrebljeaiam tranzis- i tramzrstora za rad oa UKV-frekvenr cijama tireba se dreati r koliko je vise moguce.je dopustena prema tvornifikim podacima za upotrebljeni tramzistor. Ako postoje cetiri izvoda. Preporuke za postupak sa snaznim tranzistorima za UKV spajanje snaznih izvoda. Vidi tekst 25* m . 12-17. prvi imaju na svom gornjem kraju tri izvoda. onda za jednu od tih etekfcroda postoje dva izvoda. Danas se obidno uzemljuje emiter koji je kod nekih tranzistora ove vrste spojen i na vijak za ucvrScivanje i jo§ na jedam ili na dva izvoda. baza i kolektor. onda su na njih izvedene elektrode: emiter. Jednako je vazno i to kako se ti spojevi nacine! Osobito je vazno da svi prikljucci budu sto je moguce kraci! To vrijedi dok drugi tri. ovisi o tvornici. odnosno »uzemljitk. Po vanjcijama u skom izgledu i po materijalu iz kojega je ooacHnjeno kuci&te razlikujemo metakie i plasticne. da ozemljenje te elektrode bude Sto bolje. spojiti sa »&asijom«. Ako postoje c) f) SI 12-17. Najbolje je taji podatak uzeti iz tvorni6kih protri tri Za montazu spekata o tora.

kao u primjeru (d). za spajanje tranzistora na vodove Stampamih plocica potrebno predvidjeti takav niacin momtale i lemljanja prikljucooica dia svi imaju Sto manji induktivitet. Upo- 388 . koje ne smiju biti ni dugacke nt savinute. Najbolje je da se spojevi s njima marine pomodu bakrenih traka. da se ucvrsti ispod tranzistora. Najbolje je da. Tranzistor bi trebalo najprije zare- tranzistora.uzemljenje ostvairimo malim limenim kutnicima. i izlazna snaga predajmika ce biti veoa! Preduga£ki vodovi mogu potpuno onemoguditi pravilan rad (b) i u primjeru ttz (e). One moraju ostati ravne i sto krade. Trake imaju manji induiktivitet od zica. tranzistor koji je odreden za rad sa velikim opterecenjem. Tranzistor se u opisanom Uz krace izuzemljenja. a takvi tranzistori nisu ba§ jeftini! Dvometarsko linearno pojacalo snage s dva tranzistora Vrlo Cesto nam niece biti dovoljno pojaCanje snage saimo sa roke 5 do 6 mm.i za uzemijenja! Na si. U primjeru (a) i (c) je crte£ taanzistora sa metalnim kuci§tem koji ima tiri izvoda. Sirokih do 3 mm. kao na crtezu metakxe ploce Madila stavi tanak masti koja ce osigurati bolji termidki kontakt i bolje odvodenje topline iz tranzistora na sJoj silikonske hladilo. c. dimo shemu dvometarskog nog pojacala linear- soiage sa dva tranzistorska stopnja. 12-17 vidian© je udaljem od hladila. ali tranzistor na istoj slici. 12-18 vi- vidi se kako takva traka moze biti savinuta. aili se on povecava ako je traka dugacka i ako je sa^ vimtta. Ne bi vodovi trebalo savijati trake prema dolje ni prema gore. Isto vrijedi i za skicajevima smanjuje potrebno odvodenje topline. Ne mora diti se uredaj uvijek gra- ucvrstiti na hladilo. 12-17f. Za tranzistorske prikljucne trake treba predvidjeti posebne male izolirane dfrzace (oznaceni su slovom d ma si. jednim stupnjem. pa radna temperatiura tranzistora postaje veca. U tu svtrhu mora plocica sa vodovima i drugim sastavnim dijelovima biti podignuta u odgovarajucu visiniu iznad hla* dila H. Hladenje tranzistora treba uviosigurati u dovoljtnoj mjeri. To bi znacilo unigtiti tramzistor. Na si. ali i onda treba nastojati da svi spojevi budu nacmjeni Sto krace. uredno hladi onda kad je tenajperatuira tranzistora jedva malo razlicita od temperature hladila. 12-17h). a lemiti njegove izvode onda tek kamo treba. kao sto su a i b na si. vode. si- Onaj koji to nacini obrmttim dom mofe laiko otkfouti izvode. npr. da se tranzistorski izvodi ne otkinu. U primjeru (g). Brototip ovog pojacala fvidi se na si. ne valja naclniti jednostavnim lemljenjem na pripadajuce sastavne dijelove. kad je sve dobro ugodeno i pravilno optereceno. 12-19. Takvo uzemljenje je dobro. primjer (c). direktnija predajniku. Sto u nekim da je. na plocicama sa Stampanim vodovima. Spojeve sa ostalim elektrodama. Hladenje je najbolje ako se izmedu tranzistora i jek m Dok plasticne tranzistore. treba svaki od tih izvoda najkracun i najdirektnijim putem uzemljiti. nije dobro pricvrSdan na hladiUo ne bi se uredaj smio ukljucivati ni na najkrace vrijeme. Ako je elektroda koja se mora uzemljiti izvedena na dva kraja. Njih treba naciniti iz trake bakrenog lima. koje treba uklju&ti u druge strujne kru* gove. Posebnu painju treba po* svetiti uzemljivanju tranzistorovih elektroda za koje je to odredeoo.

prema shemi na si 12-18 389 . koje se napajaju strujam prako otporraika Ri i Rs isz dzvora konstantnog napona od 5 V* Taj se napon tmora stabili- Otparndcd Ri i Ri moraju se odabrati tako da prvi i drugi fcranzistor budu tek toliko »otvoreni« da dra jakost koldktorske struje bude dovoljna za sto lineamdji rad. drugi negdje oko + 1^5V SI f 12-18. Shema linearnog pojacala snage za 144 nja. Opis u tekstu MHz koje ima dva stup* SL 12-19. Za prvi tranzitstor ona mora 21a bdti najmanje 10 do 15 mA. Pogled na pojacalo snage. all se mogu upotrebiti neki $M&ni 'tranzistori (npr. jer one ovise o izabranim tranzistorima. Potreban mali prednapon za rad u klasi AB postize se pomocu silicijevih dioda Dt i D4. Njdihovu vrijednost treba zirati. 40281 a 40282 did bilo kafkaiv »par« tranzistara. Vrijednosti ovdb otpora nisu naznacene.trebiii sano tranzistotre 2N3375 i 2N3632. od kojih prvi mora davati dovoljnu izlaznu snagu za pobudu drugaga). odrediti pokusotn i mjerenjem kolektorskili mirndli struja.

Raspored dijelova na njoj vidi se na si. mm m m SL 12-20. prikazanog na si. kakve jesu« sa odgovarajuci<m brojevkna zavo smjerovima naonatanja i u »pravoj« prostornoj orijentaciji. i da pojacavaju bez izoblicenja. Radna taoka ce ian biti pravilno odabrana ako se forainzistori ne zagrijavaju previse {smija biti sasivim nialo topK. 12-20. Za ugadanje linearnog pojacala vrlo je korisno da se ugrade inale ja. Tu su svi sastavni dijelovi nacrtani u pravim medusobnim zdje plocice nema pobude! Ovo uz pretpostavtku da su na dobrom Madilu). Cak su i zavojnice naartane »onakve. Dijelovi su anontirani na odnosima veli6ine. bez ikakvog tijela. 12-19. aiko su 160x70 mim. cala snage za 144 Bakrom kaUrana plocica vitroplasta za gradnju linearnog pojaMHz. Raspored sastavnih dijelova na plocici. Sve su motane preko svrdla (burgije) pro tmjera 8 i zalemljene na svoja mjesta slobodno. Kriterij za to je saimo tu istu pobaikrenu stranu. Vidi tekst . si 12-20.20 do 40. 12-21. mozemo naSimiti prema si. Format plocice je 160 x X 70 mm SI 390 12-21. Dimen- rad pojacala. Babrotm kaSiranu plocicu od vitroplasta. Mi smo za pratotip upotrebili viferoplast koji je imao batkreni sloj sasmo na jednoj strani. na koju cemo montiraiti sve sastavne dijelove.

jos uvijek bez napona za napajanje (!). Ako smo tako radili tranzistori nece biti vruci. Vr§na snaga <koju ne moze pokazati obican voltmetar. Potrebno je ipak. Nikad ne treba tranzistorsko snazno pojacalo stavljati u pogon Za moze za FM-telefoniju nom otporniku i (50 Q) postage veoi. Inace. bez ukljucenog nja. preko koaksijalnog kabela spojimo izvor signala koji zelimo pojacati. mozemo izmedu ]>rakljucnice IZ i 50-amsi)£og opterecenja staviti trati SWIUneta^ i na njemu promaotklone dok postiignemo matelegdfafiju se postici. prekinemo struju napajanja! Na ulaznu prikljucnicu. treba pazIjivo popravki resonanciju sa Ci i Cs. tek tolika da se postigne prosjecna izlazna snaga od priblizno 3 W. treba otpomnike Ri i R2 malo povecati. Ukoliko nemamo neinduktivnu laznu antenu s prikljuckom za voltmetar. ovaj puta na voltmetru kojd je prikljucen sna spamenuti otpor od 50 Q (»lazna« amtena. smart jimo pobudu na ulazu i prikljucimo pogonski mapon od samo 7 do 8 V. dovodimo ti~ i Kad smo to postigli.5 V d postigli na svim kontrolniim puikljuondcama (a. aradio-prijemnicima i televizorima. na jasan maksimum otklona kazaljke voltmetra. dok su tranzistori jo$ topli} kontroMrati koliko soi Negativni pol voltmetra spojimo na bakax vitroplast^plocice. vidi u poglavlju 21). opseg mjerenja do 5 V). mozemo pozitivni pol voltmetra premjestiti na prikljucnicu b. Uz ostalo to ovmsi i o upotrebljenim tranzistorima. otklon kazaljke volt- Kad slmo to postigli. kao i sa Cs i C*. izlazna snaga od 10 do 12 W. pipnimo tranzistore. postoji rizik izoblicavanja i proizvodnje »sirokog« signala uz smetnje amaterkna na opsegu. Na izlaznu pTikljucniou IZ. nakon se. Kad simo postigli maksiimum. Za pojadanje SSB^ignala pobuda ne sinije biti prevelika. citavo to vrijame tiimalii ukljuceou pobudu?! BUo je potrebno iz?medu pojedinlh mjerenja i ugadanja (ne duze od tridesetak sekundi za svako!) prekidati po^ budni signal. Ako su kad je sve ugo&eno. kondenzatoiutma Cs i &. tzv. redom. uz dovoljnu pobudu. moci cemo ugoditi i druigi titrajni krug. Nju mozemo. PEP) sagurno ce dosezati cetverostruku vrijednost (12 W). UKV valjda. spojimo neinduktivni otpor od 50 Q. Sada mo jake kolektorske struje mirovania (bez pdbude!). Zatiim kod a prikljucimo »+« nekog voltoietra (osjetljivost barem 10 kQ/V. jos malo popraviti. ali takoder o izboru mirne kolektorske struje. malo po malo povecavamo napon napajanja svaki put. preko koaksijalnog kabela. uz jacu pobudu. divije minute ogrijali toliko da ih joS mozemo drzati rukoim (da ne pace!).silioijske jedina diode Di zadaca da i Da. Na izlazu se izlaznog opterecemogu pojaviti ta391 . & i na izlaizu) sto izrazeniji maksimum. trajne kmgove u resonanciju. Da se od tab pojava osAgurajmo. potrebno je izmedu ozlaza ovog poja^ala i antene staviti filter i ispitati koliku pobudu smijemo upotrebiti da ne bude prejaJka. bit ce vjerojatno sve u redu. da se kolektorske mirne struje malo smanje. mozda. One ce biti sada vise. zemo ugoditi ulaizni titirajni fcrug pazlji'vim okretaiyem kondenzatora Ci i C$ sve dok postignemo jasan maksiimaloi metra. mjeren na pniMjucenom opteret- Ukoliko su pre§le gotrnju granicu ranije navedenih vrijednosti. Kad smo odabiranjem otpornika Rt i R2 priblizno postigli da su mirne kolektorske struje 'tranzistora na donjim vrijednostima koje su bile raniije spomenute. i ksifmum. Ako je pobuda koja stize na ulaz U dovoljno jaka. Izlazni napon. Nismo. Njihova je nam pomognu upravo kod toga. Kad smo tako dosli do punog pogonskog napona od 13. kod diode D3. Kondenzatorima Cs i Ce opet nastojdimo postici maksimum.

Ia. Vedu snagu gu f FM signala.ko veliki vrSni visotkofrekventni na- poni da fprobiju izvanredno tanke slojeye pokivodi£a u tranzistom! I neprilagodena (prevelik antena *S SWR. se i To moze postM *-OJU-=p 1 9 Ts i s za 145 5 = Lb = UKV prigu&nica (Z = 450Q). »RCA« preporucuje upotrebu tranzistora tsvoje proizvodnje: za TRi tranzistor 2N3553 ill 40280. zicom = 1 mm. Takvo snaino pojacalo treba za svoj pogon saimo 13. a za ostale zavojnice neka CO 392 .5 Lb =• 2 zavoja CO OznaCeni promjeru su imutraSnji. za S 12-22. mm. = 1 do 1. zicom = 1 mjm. za 12 na 145 MHz W FM rad o a. zicom 4. na promjeru na promjeru = 1 mm. 2ica za Ls i Le moze biti lakirana. o g 2 pxiklju^kom na normaJan automobilski akumulator. pitikazan je sklop od tri tranzistora koji moze dati izlaznu snagu od najmanje 12 W. Za pobucki je potrebno preko 200 niV snage. zicom 6 Li = mm. za u dvometarskam amaterskom smoze se postici opse- dodavanjem pojacanje daljnjih snage. = kao 1 mm. za TRs 2N3375 ili 40281. stupnjeva si. vidi poglavlje 19) moze biti za tramzistor jednako opastna. nacrtanoj prema podacima tvornice »RCA«. zicom L«=2 zavoja na promjeru 6 mm.5 mm. Ls = Ltf = 2 zavoja na promjeru mm. Zavojnice treba namotatd ovako: Li =2 zavoja na promjeru od 5 trnm. azaTfo tranzistor 2N3832 ili 40282. La = Ls MHz.8 V napona uz struju blizu 2 A. Na shami. mala Ld = 3 zavoja na promjeru ali 5 mm. Razumije se da jednako tako mogu biti ugradeni i odgovarajudi trainzii'Stari drugih tvomica. o 'I o Pojacalo za telegrafiju i u klasi C.

CuL. vidimo na si. ali se smogu stavitd i feritne siroko- mogu cm pojasne UKV praguinice. si.8 V izlazna snaga. postici camo i izlazne snage. kojaje na istu plocu. moze biti Takaiv predajnik <fcreba pazl)ivo ugoditL Taj se posao ne smije izvrSiti sa prikljucenom antenom! Na izlazne prikljucnace treba spojiti neinduktivno opterecenje (xipr. UKV prigusnice biti tnacinjene od po 45 zice 0. Na ulaz se mora dovesti potrebna pobudna snaga. daikako uz povecanje prostora za smjeStaj tog tranzistora. izmedu maksimalne snage (oko 10 W) i deset puta manje (oiko 1 W). Tko takve kapioe nema.3 mum. lazou antenu. Tranzistor TRi je stavljen u speci- Pojacalo prema Ispred svakog sfcupnj^ je par Omjer kondenzajiotfa. Kod dobro ugodenog predajnika efektivni VF napon.St. dak su tranzistori TR2 i TR3 vijcima pritegnuti na 6 mm debelu akimmijsfcu plo6u koja sluzi kao montazna podloga i kao hladwlo. Sto priblizno odgovara izlaznoj snazi do dvanaestak vata. Kada trimera dove^ i izlazne kapacitete demo u najpovoljniji medusobni maksiimuim odnos. HI). koja mora izdrzati ocekivaaini izlaznu snagu. namotane na cjevcice promjera 3 mim (s [kojima se linace piju razliciti sokovi. izotirano ucvrSdena mjeren pogodnim imstrumentom na otpornifcu kojim je opterecen izlaz. 21-69) sa 50 do 60 Q. 12-22. i nesto veca. ne stmije biti preS&rok da vodovi ne bi postali predugacki. 12-23. onako kako ga je sagradio YU2CO. Treba ilgadati stupanj po stupanj. najbolje iz manjeg predajnika. Mazda cemo si tome moratd pomoci mijenjajuci malo diuzine zavojnica. Qpcenito je potvrdeno iskustvo da se povekod na 10 canje snage od 1 W W 393 . prema si. GDM) i pri optimalna pobuda. ovisno o hladenje. sagradenog prema si (YU2C0) dovoljne pobude nema izgleda na uspjeh. Zavojnice i trimerski kondenizatori za ugadamje monttam su na cetiri male staimpane plocice. moze na TRi naftakruuti poznatu zvijezdu za jalnu kapicu za hladenje. Izgled dvometarskog pojacala 12-22 VF snage. 12-23. Bez Dodatno VF pojacalo za povecanje izlazne snage Profesianailni mredaji za FM-radio^veze cesto imajn mogucnost izbora izlazne snage. Uz pogonski napon od 13. Ipaik taj prostor ugradeniim tranziistoriima. trimarskih njihovih kapaciteta mora biti takav da se istovremeno osiguira resonancija na dvometarsku diuziniu vala (uz pomoc »dipara«. mora doseci 20 do 25 V. npr. Previ&e takoder ne valja! bude posrebrena.

nista se bitiK) ne moze promijeoiti ako je signal jaci. Jo§ jveca snaga imoze biti korisna Shema samo onda.lOOn 1 "1 izlaz i. Za graditelje. Tri paralelno spojena tranzistorska pojacala snage za dvometarske valove (CW i FM). ako je prijem vec sa onanjom snagoim bio bez suma. ako je polozaj osobito nezgodan. uz ispravnu gradnju preko 35 W.8 V L 10 r 1 TR3 . prema podacima tvornice »RCA« 394 . snaga predajnika mora biti cetiri puta vecal Za FM-signale k tome vrijedi: aiko je prijem vec bez suma. Ako je amplituda primanog signala vec bila toliika da je postignuto ogranicenije. ako sa maloni antenom kruzne karaikteristike zracenja moramo raditi iz velake zgrade sa betonskim zidovima ali ako se moramo boriti protiv dirugih poteskoca sa slicnim ucinkom. To je zato. nema smisla graditi ja£e predajnike od opisainih! Samo bi rizik da smetamo okolnim uredajima bio vecd! ina si. u slucajeva. 12-24 neka..>rtulaz f i > 60 €) . Predvidena je upotreba triju tranzistora 2NT3S32 ili 40282 ili mekdh dirugih koji ovinia odgovaraju. I ~Ih +13.8 V SL 12-24.-3 L 5 -L H Hi'" 1100 100 n L 9 ^. Ako vec itmamo predajndk koji u dvometarskom opsegu daje oko izlazne snage. Ako nam je. Shema je nacrtana prema podacima tvornice »RCA« koja je dala i podatke za namatanje zavojnica. dakle. npi\ QTH okruzen planinama. ^ W — — Opcenito treba upamtiti: da bi signal u prijemniiku porastao samo za jednu S-jedinicu. za gradnju dodatnog VF pojacala kojim se za izuzetne prilike moze potrostruciti snaga predajnika.HI-+13. !_8 L2 1 i. posliuizi ku ogranicuju amplitude.frekyentno moduliranog signala uopce ne moze primijetiti. m-ozemo ga upo12 trebiti kao pobudivac za ovaj stupanj koji ce naim moci dati ovisno o upotrebljenim tramzistorima. Glasnoca ostaje bez ikakve promjene. koji vec imaju dovoljno iskustva. jer se za primanje FM-signala u prijemni- Otuda najvecem slijedi broju zaklj'ucak da. nista se ne mijenja povecanjem snage predajnika! Gradnju ne preporucujemo onima koji jos nisu stekli obilno iskustvo u radu manjim s takvim tanzistorima u predajnicima.

jMace bi od takvog poja6ala snage bilo vise ste- Zavojnace u kolektorskim stRijnim krugovima ne smiju syojim poljima djelovati na zavojnice ulazndh strujnih krugova. Za prikljucak iza AM-predajnika Hi za SSB-signale ne odgovaraju! sut na resonasnciju svojih titrajnih krugova. koje bi moglo dati snagu oko 50 W. Oni moraj'U biti najbolje kvalitete i veoma stabilno gradeni. Tada ce i kolektorska struja tranzistora biti najjaca. dovoljan je da se postigne izlazna snaga izmedu 35 i blizu 40 W. samo 10 W. Potrdbna pobuda bi bila upola manja. te istovremenoutjecu kraci. L& i L10.8 mm. (kada je izlazna snaga. 50 s dva tranzistora na dva metra W L2. uz dovoljnu pobxidu. uz 12 W. Potrebno je da se induktivdtetima zavojnaca cija. Zavojndca je dugacka 9. zdcom 1 mm. CuAg. sa odgovairajuoim Ls=Ln—Li—2 zavoja na promjeru 3. koliko je guee bolje. Bolja bi se linearnost mogla ocekivati od tranzistora koji radi sa visim pogonskim naponom. Njihovi medusobni omjeri kapaciteta odloicuju o piilagodenju ulazne i izlazne impedaneije. anaksdmalna. s ikojim je u vezi. iNa ulazu i Tia-Mazfu nalaze se po dva trimerkondenzatora. Jedan od nafcina je.4 mm.2 mm. Nanjihovu resonanciju utjece polozaj dzlaznog para kondenzatora i induktiviteti mo zavojnica. poromjenljiva ska. dok se sa BLY 94 to postize uz napon od 28 V. Ls=L9—Lio=2 zavoja na promje6. zicom 1. CuAg.3=L4=3. da takvo linearno poja- 6alo pokujsamo nacrndti s jednim od njih. ili ugadanje. L2=Z. To je mnogo. Buduci da svaka od njih mora sto bolje resonirati na radnu forekvenciju s kapacitetom onog tranzisto- od njih ima pojacanje snage samo 4 dB. odrzavati i resonanciju Mazndh strujnih kmigova.5 mm.to ce biti daci: ujedno najpotirebniji poprigus- ra Li = sirokopojasna UKV (1 nica (aH). upotrebiti BLY 94 uz 28 V u pojacalu snage koje bi 395 . zicom 1.nz sto ibolji odnos SWR.8 V.5 zavoja na promjeru 6 mum. ukoliko mozemo BLY nabaviti tranzistor BLY 90 94. ukljucivsi i fcranzistore. ako se antena prikljucuje preko zaista ponzdanog fdltera.v Za- voji razmakiMiti za iru debljinu zice. dakle. ovisno o fupotrebljendm tranzistorima. Induktivitet ovdh zavojnica treba jezgricajma dovesti na itakvu vrijednost da pobuda bude maksimalna. osobito Ls. CuAg. Prvi Isrtovremeno treba. Pri gradnji se mora «sve dijelove. ima pobudu sa Pogomski napon od 13. sto znaci da mu je potrebna pobuda od 20 W. Konstruktor je predvidio posebne ulazne i posebne izlazne zavojnice za svaki od tranzistora. 6. To je postignuto. Ugadanje se mora izvrsiti bez antene. moze se rjesavati na nekoldiko irazlicitih nacina. Lz To i Li postdgne resonanse postize jezgricama za Problem gradnje linearnog poja^ala s tranzd^torima. nego koristu Na kraju treba naglasiti da pojacala ove vrste ne treba smaitrati te »linearnim« pojacalima.5 Duzina zavojnice mm. Mogli 'bdsmo.5 mm. VF-Fe jazgricu za ugadanje. Tranzistor BLY 94 ima pojacanje 7 dB. mora se induktivitet svake od njih dovesti na najpovoljniju vrijednost. tako razmjestiti da svi spojevi budu sto neinduktivniim opteredenjam izlaza. Prj torn tranzdstor BLY 90 moze dati tu Maznu snaga uz napajanje sa 12^. One moraju bit! nacinjene od visokofrekventnog feromagnetidkog tmaterijala koji odgovara za primjenu na frefcvencijama u dvometarskom opsegu. Redovita -upo treba dopu&tena je sumo onda. Ona to niOsim za poja£anje snage FMipredajnika 00a mogu posluziti i za pojacanje dvometarsMh telegrafskih (CW) emisija.

daje najmanje 25 izlazne isnaige u dvometarskoan atma- stafoiliziranog ispravljafca. moze razdjelnik Ri/Rs 12-25) za posti- mu BLY V W zavamje potrebnog prednapona na bazama tranzistora TRi i TRs spojiti na puni napon. 12-13.5 V. 12-25. (si. oblik i simje§taj zavojnica je vidljiv -na sMci. Njeje potrebno 28 da. recitmo. BLY 89A.5V c^Tln L6 ~I . Oni su sa straznje strame zalemljeni na bakar i sluze kao kontaktni podupiraci za 396 . Broj zavoja. bio na- cinjen s njima. za dva tranzistora.5 V. proma si. ali trefoaju vedu pobudu <oko 8 W). Sastavne dijelove smo montirali na onu stranu plocice koja nenia bakra. Kolektorska struja jednoga ce se poneSto razlikovati od kolektorske struje clnigoga. 12-26.5 mm. Raspored dijelova je prikazan na si. Ona nece biti sasvim jednaka za jedan i drugi tranzistor. Cu i Cn su tzv. Ri otnoze imati oko 27 Q. Jedan takav daje izlaznu snagu 25 pobudu sa 6 W. do&M bi u obzir i tranzistori kao Sto je 93. kao Sto su. Napon za napajanje mole biti 13Jy V. dajiu 25 izlazne snage. 12-26. Cb. ali takoder 25 do 28 V ukotiko su upotrebljeni tranzistori kojima treba takav napon. Zato jo najbolje ako ta razlika nije veca od 15 do mA 7p I—fee 20%. Dva paralelno spojena tranzistora za postizanje vece sna- ge u linearnom pojacalu za sve koja ima bakreni sJoj saimo sa jedne strane. vrste dvometarskih signala. Izbor bi mozda anogao Wuz W SI pasti i na tranzistore 2N5591 koji takoder. Kondenzatori. uz pobudu od satmo 3 W. 12-25. Prototip pojadala snage. kad je pripremljena.„ 40 J™ J «Th k !>> >-rT' 40 Li > a L2 ? | \—^4 mirna kolektorska struja od kojih 100 za oba tranzistora. Zavojnice su bile nacinjene iz posrebrene bakrene zice. provodni komdenzatori. Taj xKirugi pait« je paralelno spajanje dvaju slabijih tranzistora. ukoliko zelimo ostati kod napajanja sa 13. Otpornik Rs odabire se prema potrebno j mirnoj struji tranzistora. Vidi tekst spiralnog svrdla (burgije) promjera 8 mm. Plocica fci / 60 i Wn ¥ od vitroplasta. namotane preko 100x80 mm. a R* toliko da se postigne terskom opsegu. velicine / 60 SI. si. Dva takva bi trebala sa pobtidom od 12 daiti folaznu snagu 50 W. Za sam raid paralelno spojenJh tranzistora to nema drugop ma£rnja osim cinjenice da <5e jedan (onaj koji ima vece strujno pojacanje) biti jace opterecen. uz 13. 12-28. Shema vrijedi. ima izg'ed kao na si. 12^27. sagraden prema shemi na sU 12-25 W Uz pretpostavku da ce se napajanje elektri&iom energijom dobiti dz Ako se mozemo odluCiti za veci pogonsM napon. Takva dva snio mogli <»nadi« i zato je 5(Pvatni izlazni linearni stupanj.u princapu bilo kao ono na si. Mi nismo irniaJi takvog tranzistora >xpri iruci« pa snio po§H donujgiin pu- tem. -H3. debele 1.

na si SI. 12-28.St. Lijevo. prema si 12-27. u sredini: Cv. Raspored sastavnih dijelova na plocici. Format je 100 X 80 mm snage. Komentar u tekstu 397 . 12-27. gore: provodni kondenzatori Cb> Cu. Stampana vitroplast-plo&ca za linearno pojacalo 12-26.

ikao i resonanciju SWR i pri- za istosimjernu struju s kojom se naipaja linearno UKV pojacalo. jer ulazno ogadanje ldnearnog pojacala (mora biti izvrseno na takav nacin da pobuda bude maksimalna. Tu se vide d dva oklopljena releja za koatksijalne vodove a u sredkii). Na izlaz treba priikljuciti neinduktivno opiterecenje od 50 Q mozda je t Ugadanje pojacala preko nekog SWRnmetra. Pogled pod sasiju uredaja. si. Povrh njdh je prekidac i jos jedna zaruljica zute boje koja sigdnuiga nalizira da je ispravljac ukljucen. Zatim slijedi iz- lazna koaiksijalna prikljucnica i prikljucnica za izmjenicni napon od 220 V. S vanjske strane se vidi preko jos jednog SWR-metra. Lijevo gore nazire se »COR«. 12-31). i pazljivim okretanjem kondenzatoara Ci d Cs. Plo6ica sa dijelovima pojacala je na unutrasnjoj strand prednje plode. Sto blizi vrijednosti 1:1. pazeci i na ulazni SWR (!) pribldzat . Ona je u pocetku. Iznad ovoga su dva osiguraca. onda crvena sdgnalna zaruljica koja svijetli za vrijeme dok je pojacalo ukljuceno (za vtrijeme Kad smo tako dzvrsili parethod^ no ugadanje. Kad to ponoviimo sa sve veoim naponom (ne predugo. doci demo konacno do toga da sasvkn Jedan za primarnu stranu transformatora ugradenog i'spravljaca i malo popravimo ugadanje i na ulazu. One pripadaju izlaz- (lijevo dolje SL 12-29. 12-30) pokazuje dio ispravljaca sa elektrolitskam kondenzaitorom i dijeloon elektrondokog stabilizatora napona. hladilo. sklop za automatsko ukljucivanje linearnog pojacala (vddi kasnije opis £ si. kao i i Cs. Lijevo od elektrolitskog fkondenzatora (u desnoj trecini slake) vide se zavojnice. su s 12-29). koaksdjalina sdgnalna zamljdca (sijalica) zelene boje koja svijetli ikad je poja£alo u stanju pripravnosti (za vrijeme prijema). Ispod njega su iredoan: ulazna prikljuCnica. Va&no je dobro hladenje taranzistora. Pogled pod sasdju tog uredaja (si. dok neraa pogonskog napona. Ponovno pa£ljivo ogadanje na maksimum. 12-29. da se tranizisitori ne pregriju!). ce nas cilju. mozemo ukljuciti napon za napajanje tranzistora. Pogled na prednja plocu uredaja u kojemu je ugradeno linearno pojacalo snage (si 12-26) za jedno sa ispravljacem nom kad visokofrekventnom filteru bez kojega se takvo pojacalo ne bi nisimjelo prikljucivati na antenu. nastojati da se dabije imaksdmalna dzlazna snaga. Opis u tekstu 398 . ali uz sto bolji odnos stojnih valova izmedu oba uredaja. vrlo analena. Wti$M:- najbolje zapoceti bez istosmjernog napajanja (!) sa reduciranom pobudom. Dobro je da je i predajnik koji daje po- & SL 12-30. naj prije upola nizi od onoga s kojiim cemo ikasndje raditi.prikljucivanje ostalih dijelova koji budu sa »linearcem« spojen takocter njkna u vezd. 3WR mora biti sto manji. Zato smo ih montiirali na masivno ailuminijsko hladilo (si. rada predajnika).

sije gdje postoje prekidi pri kucanju. ako sdgxial ne mozerno kontrolirati diti i osciloskopom. to su d same zastitne diode ugrozendje. od engl. a da dpak diode Di i D2 ispravljanjem VF struje proizvedu dovoljno visok napon na kondenzatoru od 1 nF. Jos mianje je zagrijavanje kod emi- nika doci toliko visokofrekventne snage da ulazni tranzistor bade ostecen. bez izoblicenja i Simetnji neposredno uz nasu radnu frekvenciju.lagodenje na izlazu. ni ulazni tranzistor bi bio vise zaSticen! ne ba da ima oko 10 do 13 W. kod SSB-signala. Sto je visa radna frekrvencija to ce spomenuta opasnost biti veca. Zagrijavanje tranzistor a i alumdnijskog hladdla je bilo vrlo uimjereno. Ulazni tranzistor je za§ticen d uz snagu predajnika od nekaliko desetaka vata. Da ise to ne bi dogadalo moraju kapaciteti. Ovi kapaciteti dpak postoje. U tu svrbu moze se po- snaga imoci ce se. »COR-stklop« u moze biti nacinjen televizorima. snaga mora biti ndza. Tada. Maksiinalna snaga koju smo mi tako postlgli bila je blizu 52 W. Takarv sklop neki lokahi«) ostao »uzak«. Prikljucnica VF u vezi je sa nekoim tatkom u predajniku. sto je izlazna snaga veca. pogresno inazivaju »visokofrekventnd VOX« (»VOX« . dobro je da se izlazna visokofrekventna poja£ala vece snage ukljucuju istovremeno kada se iskljucuje prijemndk. dolazi od engl.« d djeluje pod »Voice operated utjecajem niskih frekvencdja). . Medutim. »push to talk«) na cima okolnih radio-amatera (i »u tmikrofonu ali takoder pomocu posebnog sklopa kojd se cesto oznacuje kao »COR« (od engl. uz napon od 26 stabiliziranog ispravljaea. prilaga* pobudu. U prosjeku. To je kod slabdjih pre- VF snage U svaikoj radio-sta-nici treba osi- gurati nesinetan rad i prijemnom i predajnoaii dijelu aparature. NeSto veca prosjecna Da se ovakve pojave izbjegnu. na vise naoina. moze predajnika na ulaz prijem- dajnika ma izlazu. njih sumo vrsna snaga (PEP) dosize punih 50 W. AH a onda moramo biti sigurni da nam je signal na svim prijemni- igodni relej ukljucdti rucnim prekdtipkalom posebnim dacem ill (»PTT«. Prema tome treba. gdje je dovdljan visokofrekventni Korisni pomocni uredaji uz tranzistorska pojacala potenoijal. dakako. iz V Pobuda UKV Zagrijavanje tranzistora je najvece kod xada sa frekventno moduliraniim sdgnalom koji jednoliko i maksimalno optetreouje ftranzistore. Temperatura im je bila podjednaka a. zagrijavanje je manje. a kod jacih predajnika na njihovim ulazndm titrajnkn krugovima. na opip. Otuda potece 399 . Jedan takav je na si. pa i »pregorjteti«. Kod telegrafije. a to je jedino sto nam pofcazuju obicni mjernl instruTnenti s kazaljkoan. su bili »ugodno topli« i nakon nekolitko minuta rada (koliko otprilike traje jedna »relaoija«). 12-31a. obicno uz antensku zavojnicu. Ona. smetnji mi ratdima. U poglavlju o UKV prijemnicima nacrtane su na mnogim shemama. u pravilu. dzmedu kontakata koji su ukljuceni u izlazne strayne krugove predajnika i kontakata koji su u vezi sa ulazndm krugovisma prijetmnika. po dvije »amtiparalelno« spojene diode kojima se ova opasnost ano^e snianjiti. kao i poda'lje od nje. biti Sto manji. ni Takoder ne smije biti nikakvih u susjednim radio-apa- . diode se mogu zagrijavati. Otpornik Ri treba tako odabrati da se predajnik znatndje ne optereti. postidi ako za modulaciju prianijenimo agranicenje ampldtuda niskofrekventnih najpona prije modulaeije. Kod Uz dugotrajnije djelovanje jace visokofrekventne struje. Iako se za prelaiz od primanja na emisiju ipak iz upotrebljavaju releji. treSSBnsignala. je j>ri torn bila iz predajnika tkoji je na svom izlazu imao tranzistor 2N3632. »Carrier operated relais«).

recimo. formira tzv. Tako se. postize stabilizirani napon od 10 V za oscilator predajnika. Dar- lingtonov par u kojemu je ukupno strujno pojacanje jednako umnosku strujnih pojacanja upotrebljenih tranzistora. Taj napon se moze iskoristiti dajnika za optimalan rad. na uobicajeni W ill sli£an).b) r R M 12V/0JA p-T R4 ^+10 V f— n (stab ) <© S/. zajedno s njom. Ovaj. nacin. Vidi tekst kabel. pojaviti velilki naponi od kojdh bi laiko stradald tranzistori Darlingtonovog para. sa izlaz predajnika. spojen paralelno sa zaruljicom (sijalicom) od 12 V/0. zbog samoindukcije. da negdje pukne antenski da na mjernom instrumentu (koji kod prijema sluK kao S-metar) za vrijeme emisije kontroliramo rad predajnika. dioda D$. TRi i TR2 mogu biti bilo kakvi silicajevi tranzistori sa veddm strujnim pojadanjam {dva BC107). Ona neka bude za nomtnalno optereeenje do 10 d za napon od 10 V. Drugi napon koji se jaivIja na SWR-mostu jednak je nuli ako je sve optimalno ugodeno. On 400 . za vrijeme rada predajnika. cim se pojavi val nosilac predajnika. U slucaju potrebe. Ako ibi se iz bilo kojeg razloga. pri okretanju antene) otnoglo bi optereeenje predajnika post a ti preslabo. ZD . Tada bi se na kolek- struja baze u transistor TRi. normalno. prekida kolektorske struje naogle ba se. toru tranzistora mogle pojaviti tako visoke vrsne viijednosti VF napona koje on ne tmoze podnijeti. je pravilno opterecen. ogranicuje jakost struje koja tece kroz Zenerovu diodu ZD. i2-3i. Mnogi su tranzistori na taj nacin bi'Li probijeni da relej odmah dskljuci prijemnik i antenu prekopca sa prijemnikova ulaiza Da postal! netipotrebljivima. Tada SWR mora i Na SWR-mostu 21) kojd je uigraden (vidi biti u <u poglavlju predajnik. SWR povedao (npr. §to je cesde mogude. to veci §to je dzlazna snaga koja odlaizi u anitenu veca. Polaritet ove diode je odabran tako da ona na propu&ta struju koja treba da te£e kroz REL. Ovisno o jakosti struje koju trerelej. jav- u kabelu I po- ljaju se redovito je. b) elektronicko osiguranje predajnika kod pojave loseg odnosa stojnih valova (SWR).1 A. omogucen predajnik dva napona. tako jaka elektricna struja. vog unistenja moze matski prikazan na Kod sluziti sklop elektronickog osiguraca kojd je shesi. Paralelno Zenerovoj diodi je spojen tiristor TR3 kojd. Kroz relej REL poteci ce. mora Sto bMi stoje najxnanji gubici biti 3 to bolji. jedinici. Uz veci je te§ko ugoditi dzlaszni stupanj pre- SWR yod i ugodenu antenu. ne propu§ta struju i ne smeta stabilizacdji Ved ssmo niagla&ili 11a mh valova da odnos stojantenskom kabelu napona. Jedan uz dobro prilagoden antenski je najekonomicniji prenos saiage iz predajnika na antenu. zavojnicom releja je na ParaMno ako ih je vise) u izlaznom stupnju predajnika zastdte od tak12-31b. zajedno sa TR2. da se pokida antena ili. i se izlazni tranzistor (ili tranzi- stori. VIP\GH^» 1' I * SWR most (REFLEKSIJA) kom Korisni dodatni uredaji: a) za uklju&ivanje pojadala snage viso frekvencijom (»COR«). moze TR2 biti takav da podnosi jace struje (BC140 ba Otpornik R.

Ako. podEksperimenti s taikvim utrostrudivadem vrlo su zandmljivi i mo- gu biti korisnd jer omogucuju konstrukciju jednostavnog ureaaja za prelaz na frekvencije oko 432 MHz. dakle. Jedina je razlika u tome da varaktori sluze iskljucivo za umna^anje frekvencdje i podnose velika opterecenja. Razomije se da potenciometar od 10 'kQ treba namjestiti tako da £itav sklop ima dovoljnu osjetljivost. gejt. To je poluvodidki proizvod koji je samo donekle slidan tranzistoni. U §to je ved mnogo puta (i neugodno nije skuif>o!) potvrd^lo iskustvo. Njegova kolektorska struja na otpomiku od 33 kQ daje tako velik mogude ukljuditi bez antene. autamatsku korekciju frekvencije i citet Predajnik ne unoze raditi doklegod ne fuklonimo uzrok iskljucivanju pogonskog napana za oscilator. Iza ponovnog ukljudivanja. moze stradati kojd od tranzistora. fcurbi. blizu jedinici. tiristor. On ne redu. mediuti<m. U- gradnja takvog osigurada se i tada isplati jer predajnik jednostavno neodekivane pojave refleksije (npr. dok su varikap-diode u prvom redu namijenjene da rade kao promjenljivi kapa- upozoravaju- u antenskom kabelu all na antend. pa on »kratko spoji« Zenerovu diodoi ZD. Od tranz»istara se razlikuje po tame. tj. Predajnik de opet normalno raditi. Ako ga ukljudimo. Ako ako je SWRodnos mo&emo zaboravdti da na tranzistorski predajnik prikljudimo antenu. Shemu i raspored dijelova utroprema frekvencije. Utrositrucivad frekvencije ono^e se saigraditi i pomocu varikapdiode.postaje veci aiko se usMjed nepo ieljnih refleksija (zbog neprilagodenja) pojave stojni valovi na antenskom vodu. U torn stanju pad niapona na tiristom (izmedu njegove anode i katode) iznosi manje od 1 V. vrata) aktivira a TRs. napon koji se sa SWR-mosta dovodi tranzastoni TRs premalen je da bi mogla pateci znatnaja kolektorska struja. Varaktori su diode kojima se mijenja kapacitet. za ugadanje titrajnih krugova. pri tome pao na tako imalu vrijednost da oscilator prestane raditi. Istovremeno je i predajnik sasvim i$klju£en. tzv. Nijedan stupanj predajndka nema vise pobude i kolektorske struje tranzastora se s manje ili padnu na nulu. Sto tAristor kad jedanput provede elektridnu struju — trajno zadr- — dvometarskog opsega amater- zava tu sposobnost. potede stmja i TRs svojom kolaktorskom strujom aktivira i TRd. stniftvada 401 . ujpravo kao i kod varikap-dioda. Oscilatorov pagonski maipon je. Frekvenciju treba utrostruSiti: 144 MHz x 3 = 432 MHz! Najjednostavniji su omnozivaci frekvencije sa speoijalndm diodapna. Tiristor TR3 se pri tame sam vrati u prvobitno stanje. ako se zadovoljimo s malim sna- gama koje takva dioda maze nesti. kako smo rekli. tsonije okdnuti ako je sve u pad napona da se preko elektrode G (»gate«.1 A) zasvijetli punim sjajem ci da se neSto dogodilo skih frekvencija maze se u 70-centianetarski opseg dodi na razimjerno jednostavan na£in. pagonski napon. zbog kvara na anteni ili na antenskom kabelu) do baze tranzistora TRs stigne napon koji je dovoljno velik. »sve u redu«. >waraktori'ma«. uslijed je. Kada opet postignemo da SWR bude oaannalan. 2aruljica (12 V/0. ODASILJACKI UREDAJI ZA 432 MHz Eksperimentalni utrostru£iva£ frekvencije Iz TRs je. cak i onda ako preko G-elektrode vi£e ne tede ni- kakva stnuja. treba najprije iskljuditi napon kojim se napaja stabilizacijska siklop. naime. Zenerova dioda ce raditi normalno pa ce i oscilator ponovno dobiti potrebam 26 Radio priru£nik slicne piumjene uz onala opteredenja.

DL9JU. diUgacka 15 mm). CuAg. unutamji promjer 8 ram.2 mim. Ova resonancija je vazna abog toga nim strujnim b) 1 Onrnn . Dioda rikap«). Serijski titrajni krug L2C2 mora resonirati na dvostruku frekvenoiju (288 MHz). Ovaj napon sluzi kao prednapon za diodu i odrectuje nje-noi iradnu ta£ku. prikazuje sL je zavojnica Li (7 12-32. Paralelno s diodom je otpornik od 100 kQ pa na njemu Ona dezi nastaje pad napona uslijed ispravljackog djelovanja diode. ovisno o jakostd ulaznog signala. Istovremeno dioda D lezi u izlaz- kragovfrna. Na ulazu zavoja. zica 1. Promjenljivi kondenzator Ci dovodi oilazni titrajni king u resonanciju. Na njenom drugom zavoju je odvojak koji je spojen sa ulaiznom koaksdjalnom piikljucnicom. D je »va- u primarnom titrajnom krugu.

zica 2 mm. duzina 13 mm. Tu 12-34. Izgled takvog utrostrucivaca si. kroz keramicki provodni oep diode u metalbuciStama. osim osnovne frekvencije. 12-33) je varaktor. Ona je oikomita na Lu Saan varaktor je ti£vr§cen na Sasiju a od njega. kondenzator Cs. Istovremeno je omoguceno i ugadanje ulaza na 144 MHz. varaktor. Od varaktora prema kondenzatorn Cs usmjerena je zavojnica L2. Uz ulaznu koaiksijalnu prikljucnicu vide se. snazna tkomponenta dvosfcruike i slabija koanponenta trostruke frekvencije. Ls = 3 zavoja. a 11 donjem dijelu <na slid) je sve ostalo. U gornjem dijelu je smjeSten £etwtvalni resonator za 432 MHz. pregradene u dva dijela. Prema varaktoru je usmjerena zavojnica Li. poznatfrn pod ionenom varaktori. duzina 19 mm. 144/432 MHz. U ispravljenoj stmji ima. strucivaca frekvencije 144/432 MHz. Dioda D (si. opisan u tekstu. na li- Promjenljivi kondenzatori Ci i Ct pripadaju tdaznom djelitelju vi- sokofrekventnag napona. Ci=15 pF. u svrhu boljeg hlade- nim nja. jednostavno priSarafiti meniu Sasiju. je prikazana unutra§njost §asije. L1 — 6 zavoja ilea 1. promjenIjivi kondenzatori Ci i Cs.ma. na promjeru 5 mm. One se mogtu na jednak nacin. CuAg. Cs = kapacitet. SL frekvencije vidimo 26* 12-34. na cetvrtvalni resonator L4C5. razunjerno jednostavnog varaktorskog u-trostru£ivada frekvencije za ve6u snagu. Shema varaktorskog utro- napona divostrukiu frekvenoiju (288 MHz) resonira serijski titrajni krug L2C3. Iz ovog resonatara je onda moguce odvesti f — dobiveni signal (432 tensku koaksijalnu MHz) na an- Tome tacnije shizi petlja od na prikljucniou. Ostalo vidi tekst r Resonancijom pojacane visokofrekventne struje frekvencije 288 MHz mijesaju se u istoj varaktorskoj diodi sa ailaznom frekvencijcxm. Kao rezultat toga mijesaaija dobiju se vrlo snazni titraji trostruke frekvencije (144+288^432). tzv. C*=Cs =»televizijski« keramicki trimer od 10 pF. za ugadanje. aice Ls i. Vrlo dohre rezultate daje BAY 66 (»Philips«) podnoseoi INPUT do 20 pni W. D—specijalna dioda za utrostru6i* vanje frekvencije. Titraji trostruke frekvencije od- vode se najpiuje na Ls i C4 a odavde preko induktivne veze Lz Li. Varaktori BAY utxostruiSivanju opteretiti sa 50 dajuci OUTPUT od 35 W! Sve ove snazne diode imaju van j ski izgled kao i TK>znate silicijeve ispravlja£ke W 96 mogu se. u ugliu desno dolje. 12-33. C2 =15 pF. u zajednici sa zavojnicom Lu Varaktorska dioda ispravlja te oscilaoije pa se na otporniku od 100 kQ stvara pad koji sluzd kao neka vrsta radnog prednapona za saraiu diodu.2 mm. na promjeru 5 mm. Pogled pod Sasiju varaktorskog utrostruhivaca frekvencije 403 . Ovdje zeliimo prikazati samo jedan primjer. CuAg. Na SI. Pomocu njali se utirostrudivaC moze piilagoditi predajniku iz kojega se napaja.

Kroz £ep C. Na drugom kraju traka nosi mjedenu plocicu promjera 25 mm. §iroka 13 mm.ti.5 x 17. Jednaka plo5ica mora biti ovoj nasuprot.5 x Na jom Za ugadanje varaktorskag utro- x5 cm. fiksirana je pomocu stmpcica IZOL. debela 1 ram. OPTERECENJE VATMETAR SI. Pomocu nje se traka struciva5a treba raspolagati odgovarajucim griborom. Ispitivanje tiredaj a koji trade na tako visokim frekvencijama kao sto su 432 MHz zato nije laJco. a drugim kraj em na statorski oblog trimera Ce. prolazi petlja Ls.5 mm. montdrana na vijku tako da se udaljenost medu njima moie mdjenja- bora kojim bi se moglo izvrSitd takvo ispitivanje. pleksiglasa. Skica za izradu detvrtval S druige strane trake Ia dolaza petlja Ls. mm SI 12-35. u pregradu. Vecina laznih ante- TX 1«MHz $ VISOKOFREKV. prolazi petlja Njezin polozaj kao d samu konstrukciju resonatora za 432 MHz bolje cemo uofciti ako si. 12-35 upostavljen mm. Udaljenost izmej du Ls d Ia takoder treba odrediti pokusom.5 cm dok joj je presjek 5x5 cm. 12-36. te* flona ili keramike. Ovaj mo£e biti nacinjem iz polistirola. koja je s jedne strane presavdjena tako da se dobije 12 Siroka ploha. Drugi kraj petlje Ls zalemljen je izravno na statorskd oblog trimera C*. po mogucno&ti posrebrene £ice. Na si. 12-35 sa strane. MHz Ls.5 debele bakrene. U sredini je u£vr§cena bakrena. Visok je 24. ldjevo. Oni koji su okusali svoje sposobnosti na tim frekvencijama lako ce se sloziti u tome da mm su za pripremanje uredaja potmoou kojth su mogli pouzdano ispitati sagradeni predajnik potrosili daleko najvedi dio vremena d sredstava. Pregled pribora koji je potreban za ispitivanje varaktorskih utrostrudivada frekvencije 144/432 MHz. Supljina dobivena postaivljanjem pregrade duga£ka je 17. Ove dvije plofiice predstavljaju promjenljivi kapacitet Cs. ali bit ce oko 5 do 6 mm. Vidi tekst 404 . diuga£ka 130 mm. 12-36 vidimo pregled pri- ucvrsti s dva vijka i onda joS za- lemd na bocnu stijenku Sasije. Kao prva i jedna od najvaznijih stvari je cist omski otpor od 50 ili 60 Q za la£nu antenu koja mora biti slobodna od reaktivnih komponenata i na tako visokoj Erekvenoiji. Sama Sasija ima domenzije 12. Ona je jednim svojim krajem zalemljena na srednji kontakt koaksijalne antenske prMjucnice K. 12-34. Udaljenost izmedu Ls i 1*4 treba odrediti pokusom. Ona <5e redovito biti 3 do 5 nog resonatora za 432 c. redimo sa si. na£injen takoder od fcvalitetnog izolacdonog imaterijala. ill posrebrena mjedena traka Ia. si. Da se tra- ka Lrf ne trese. Oblik i velidina petlji Ls i Ls takoder su prikazani na si. na£injena od 1. 12-35 je skica pregrade koje eetvrtvalni resonator d&pod Sasije odijeljen od preostalog dijela umnozivaca frekvencije.

Tu si ramo pomoci na drugi nacm. Reflektometar treba da je ukljucen izimedu A i mu Da ne se utrostrudi i devijocibi bdla prevelika. Ipak.na (*dummy load«. treba nastojati da SWR-odnos bude $to jedinicL blize slu&aju. neinduktivnii otpornik takve vrijednosti koja m Iskljudi<mo li filter D. 12-36. Gubioi su i zatkn vise/harmonicke frekvencije. u amaterski improvdziranom ispitnom uredaju. Jedan od njdh ce posluziti opisanoj svrsi. SSB-telefonija poslije utrostruci- Pogledajmo joS jedanput si. dobro ce posluziti jo§ jedan SWR-metar. na jednam kraju montirati koaksijalnu prdkljuenicu. To se na tiim frekvencajama. neinduktivno opterecenje. po mogucnosti §to blize vriditi smanjiti vec kod dvometarskog nala. t tj. Iako je na suprotnom kraju kabela otpornik kojemu je opteretivost samo 2 W. snagu dvometarskog signala. SWR metar pokazuje maksimum »prema napred«. uvijek je potrabno iza utrostru'divaSa frekvencije upotrebid sto je moguce bolji filter. Njegov izlazni signal preko reflektometra B odlazi na ulaz utrosfcru- vanja postaje nerazuanljMfva. Zanimljivo je da se amplitudno modulirani signal moze utrostruciti bez opasnosti za razuanljivost. ali frekventno modulirani>al zadrzava dobru kvalitetu modulacije. prije nego li bude utrositrucen. treba je sig- da pomocu njega mozemo utvrkada je varaktorski ulazni titrajni krug dobro ugoden. B C civaca frekvencije C. Uzet cemo 30 takvog kabela. moze se ulazna snaga povedati i onda jos malo popravdti oijelo ugadanje. Filteri su opisani u poglavlju 22. ali je tako! Ni do antene nece stazati vti£e snaige kroz ovu vrstu kabela! »cirpova«. oznacen slovom E. Uz dobro. u idealnom 1:1.1:1. Izoblidenja koja se pojavljuju za jednosti . Frekventno moduliran signal postaje Siri jer ja. teiko postize. ukoliko je bio u dobrom kabelu u dvometarsbom opsegu dist i bez ovolike duzine na toj freikvenciji tako veliki da se otpornik nece pregrijati! To mozda iznenaduje. U prvom redu prisutni su ostaci la t dvometarskog signa- odgovara prikljucnoj vrijednosti kabela. *no dobru laznu antenu pruza onaj isti koaksijalni kabel koji ce nam kasnije sluziti za vezu sa antenom. Tek tada treba ugadati ostale titrajne krugove. ostat ce nepramijenjene kvalitete i poslije utrostruoivanja. umjetna ili vjes- ta£ka anitena) koja se u razlicltim zemljama nudi na prodaju. obicno ne vrijedi za 432 MHz. Kad je ugadanjem postigniut maksimum na 432 MHz. A je dvometarski predajnik. mozemo u kabel bez brige »poslati« cijelu snagu koju daje utrostrucivac ako ne prelazi 20 ) W. Za kabel tipa RG-58/U to je 50 Q. kad je sve dobro ugodeno. u 70Hcentdmetar- skom opsegu. osim 432 MHz. Tranzistori kao umnoiivaSi frekvencije na 432 MHz ri Moderni. To 6e biti onda aiko reflektometar pokaze najimanji moguci odnos stojnih valova. tar« f tacnije Kao cije od 432 MHz unmazanjem. »overlay« tranzistopogodni su za postizanje fretkven- yisokofrekventni »vatme»mdikator snage«. Najbolje djelovanje omogucuju sklopovi prema sL ili i Promjenljivi kondenzatori Ct djeluju kao kapacitivni djelitelj & 405 . tzv. a na drugom kraju izmedu sradnjeg voda i vanjskog oklopa. Da ne bi bilo smetnja i da se emitiranim ostatkom ne smeta na stanicama koje rade u dvometarskom opsegu. dobre stabilnosti. Prvo ugadanje treba izvr&iti uz manju uho su nezamjetljiva. SWR-odnos postaje obicno veci. Taj porast potvrduje da su u izlaznom signalu prisutne jo§ i druge frekvencije. Telegrafski signal. udvostru^ivanjem utrostrucivanjem frekvencije. spojiti dvovatni. mo Jednu od mogucnosti da ostvari- uz odnos stojnih valova.

izabrani taiko da se postlgne §to veci izlazni Signal frekveaicije 144 MHz dovodi se preko prikljuicnice U i zavojnice Li na uilazni titrajni krug. na promjeru 18 man. CuL. Na izlazu su tni zavojnice: Ls koja iresonira na 216 MHz. L2 d C$.5 ram. kao mtrostrucivaic frekvenoije ulaznog visokofrekventnog napona (si. 12-37a). mora resonirati na f rekvenciju kojai zelimo udvostruciti (216 MHz). Ls. Lz i La koje resoniraju na 432 MHz. Jedno a drugo se moze izbjeci. §to je takoder £esto moguce. b) utrostrutivac za 144/432 MHz S/. da se iza utrostruoiva5a freikvencije nepexsoredno priklju£i antena. 406 MHz. Tu je opet kapaoitivni djenapona C1IC2 i zavojnica Jitelj Li koja mora resonirati na ulaznu f rekvenciju. a L2 oko 5 zavoja 2ice 1.0 do 1. i viloj frekvenciji. je. 12-37b je slican utrostrudivac frekvencije. kako znamo. Promjenljivi kondenzatori Cz i Cs sl/uze za postiza vezu sa zavanje resonanoije a antenom. Cijev Ei na si. Jos je bolje atko se iza utrostrucivaca doda stupanj za* poja£anje Moguce nekog ci u*mh» -^ ? r^£/Wv-r^|(-^ =: C6 -L 7 220 1 1 =p C5 r^ snage Tranzistorski umnozivadi frekvencije za UKV: a) udvostruciva. Dnuga cijev. Zavojnica Li. Tako na 144 se dobije daleko veca izlazna 12-38 je iskoriste- snaga. na 432 MHz. koja se pomocu (do 8 pF) ugada na 432 trimera petlja U & hapon frekvencije 432 MHz. da ne propuSta i 144 MHz u odredenoj mjeri. To je dopu&teno ako smo se prethodno uvjerili da utrostru5ivac uz 2eljenu frekvenciju ne proizvodi jo§ i drage vi§e harmoni£ke ill. Na trastruku frekvencijoi ugodene su zavojnice Lz i Li kondenzatorima Cz i C$. Kondenzator C4 i ovdje sluzi za vezu sa antenom. na ulazu. na istoj. na istu frekvenciju. pojacava ovako dobivenu frekkod FM-»telefonivenciju i daje 6 je.6 za 216/432 MHz.Utrostru5iva5 frekvencije s cijevima Za utrostm£ivanje frekvencije sa 144 na 432 MHz je mozda lakse nabaviti pogodne elektronske cijevi nego varaktorske diode. Umjesto zavojnice sluzi petlja od zice. svakako. L3. izlaznom titrajnom 'krugu je od sfoce. S njoon je induktivno vezana petlja Lt koja se nalazi na ulaziu u slijedeci stupanj. Otpornici Ri i Rs morajtu biti. Veza sa antenom je induk- . Ulazni titrajni krug treba ugoditi pomocu grid-dip metra mijenjajuci duzinu zavojnice L2. s kapacitetima cijevi. E2. & Na si. Li ima jedan. Na ulaz sklopa dovodi tse signal frekvencije 144 MHz. ovisno o tranzistorima. dodatkom posebnog filtera za 432 MHz izmedu utrostrucivaca i amtene. 12-37. Anodini tiftrajni krug prve cijevi treba u'goditi na 432 MHz poimocu trimerskog promjenljivog kondenzatora Cz s maksimalnim kapacitetom do 8 pF. ako su obje cijevi istog tipa: MHz W QQE 02/5 ili QQV 02/6 Hi 6939. U njemu je zavojnica L% koja resonira bez dodatnih kooidenzatora. Na izlazu je serijski titrajni krug za dvostmiku frekvenciju.

12-39. prema obliku i metria zastitnih mre^ica je 5 a 9 kod dnuge cijevi. prikazanim na si.H « — o+ieov 432MHZ QQE 02/5 C5 ^^ ? *3Q S/. mA oko 26 mA. Ls i Le. a iz-medu tacke Y i Sasije na1. Kondenzator C$ sluzi za postizanje Sto boljeg prila- struje prve cijevi je a druge cijevi oko 40 ve. lje si. 1a. Cijevi su dvostruke tetrode QQE 02/5 SL ma 12-39. poredaaii kroz sredinu sasije. £e- p.2 do 13 V. Pod Sasijom su i sve zavojnice. Oblici i dimenzije za petod zice. mm I 16 k-i U ^ mm — 38 — S 2Jl 10mm 10 mm 1 s»l mm dimenzijama.5 CuL. Kroz posebne otvore str&e trimeri Cs i C*. Na Sasijd su otvori za podnozja cijevi Ei i E2. Petlje Lz. ( c y-f 16 mm Kad je sve ugodeno i kad je pobuda dovoljna moze se voltmetrom velikog unutrasnjeg otpora izmedu tacke X d sasije izimjeriti napon od pon od 2 V. koje sluze kao induktiviteti Ls. godenja na antenski kabel. Struja mA kod pr- Za cijevi telegrafiju bi trebalo da obje imaju stalan prednapon. i2-35.5x5 cm. Vidi si 12-38. Jakost anodne *—32 mm—*J n k-32mm— -w "I SL 12-40. Oba stupnja stanu na §asiju veHeine 22x7. preko Le. Ei i E2 medusobni polozaji titrajnih krugova za uredaj presu »novah podnozja za upotrebljene dvostruke UKV tetrode tivna. L* } Ls a Ls svojim ravndnama paralelne su sa Sasijom. 1240. mA. a treba ih naciniti od zice 1. Raspored i sL 12-38. 12-39 i tekst 407 . Li i L2 postavljene su tako da je njihova os parasa sasijom. prema skici na si. Glavni dijelovi dolaze u nizu. Shema utrostrucivada frekvencije 144/432 MHz s pojacalom.

a osobito problemom da pronade odg)ovarajxnce diode. Zato se anodni napon ne smije priklju&ti ako nema pobude. tzv. Vecina takvih miksera mo2e rakice« i DBM. metalnom kuciStu (20xl0x x8 . je mijesanje. U novije vrijeme se priimjenjuju druge metode od kojih cemo neke upoznati. Buduci da se radi o mikseru. silicijeve minajatorne visokofrekventne diode. nosti. ty- g £ ~* kW^J Najsavremenije mijeSanjem! i najbolje: Najsavremeniji na6in da se yisokofrekventni signal bilo koje vrste »prenese« u 70-cenitimetarsko podru£je. One ved na frekvencijama oko 432 MHz. Bolje su Schottky-jeve (sotki) diode rem za amaterske koje su deni mnogo nabavitti. Gotovi. kolikogod bilo zanimljivo za eksperimente. Ina£e bi anodna staruja bila prevelika pa bi cijevi mogle stradati od pretereeenja.mm!) sa nozicama za direktno lemljenje na »£tampariu« plo£icu.^ubici. ^2 Danas ima mnogo takvih mogucod samogradnje do ugradnje gotovih miksera. ba- gradnje. Njihov vlastiti kapacitet sve vice onemoguouje pravilno ispravlja£ko djelovanje. kao i na onim jo§ rvdsima. Oni mogu kod 408 razlicitih proizvoda ove . ne odgovaraju. onakvi koji mogu sluziti i za mijeSanje u prijemnickna. Amater je pri sa- takvog miksera cesto suo£en s problemom nabavke feritnih jezgrica potrebne kvalitete. te da pri tome zadrzi sve svoje dobre kvalitete. Utrostrufcivanje frekvencije. »br2e«. Za kratkovalne niogradnji freikvencije mogu se upotrebiti.ga ovdje nema. pomalo se napu&ta u praksi. pasivnom neizbjezivi su . ali ih je teze tvornicki proizve- sadiie vrlo dobre »§othermetioki su zatvoreni u malom. Danas se za takve svrhe najradije upotrebljavaju dvostruko balansirani mikseri (DBM). diti do frekvencije oko 500 MHz.

da na njegovom izlazu (zajedno ve- TRi (BF173 ili BF na svom ulazu A preuzima dedo 30 MHz) koji treba da ima 80 do 100 mV na 50 Q. Nozica br. zavojnicom L$ (vidi tablicu Na shemi. preko prilagodnog filtera sa zavojnicom Li. Taj moze biti bilo koji.josti DBM-a taiko. On ima na freflcvencijama oko 432 MHz gubitke mijeSanja oko 6 dB. sa tranzistorom TRs (BFY 90 ill njemu slican) dovoljan je da nadoknadi sve gubitke pri mije&anju. Na ulazu je otpornik od 51 Q zbog sto pravilnijeg neinduksetimetairsdki signal (28 tivnog opterecenja predstapnjeva. 8). 3 i br. oko 7 do 9 dB. 4) dobiju produkti mijeSanja od kojih nas interesira onaj u. Ulazna imt zane nozice br. si. ako samo omogucuje rad do ifrekvencija oko 500 MHz. 12-41. Da ga izdvojimo. mijeSaju se pomo6u cetiri Schottky-dise ode u un»utra§n. kojim mijeSanja postizu 70-centimetarske frekvencije se putem Oznaka . kod 432 MHz. pedancija miksera je 50 Q pa je za piilagodenje upotrebljen PMilter sa 12-5). Pojacan signal pojavljuje se u kolektorskam titrajnom krogu. Specijalni DB^mikser za UKV koji se moze upotrebiti sve do 800 MHz izraduje tvornica » Indus trial Electronics* pod oznakom »IE-800«. 1 je redovito ozna£ena plavom bojom. desetmetarski i oscilatorski. vodimo izlazni signal preiko PMiltera sa zavojnicom Ls* Taj signal treba jos pojacati. prema si 12-41. Najbolje ce posluzlti specijaML mikser za UKV: IE-800. Tu se dobdje 70-centimetarski signal kose dalje vodi u niz linearnih pojacala (ako je to SSB-signal ili bilo ji Tablica 12-5. Najpoznatiji od njih je sa oznakom »SRA-1« i »IE-500«. dolazi oscilatorski signal frekvencije 404 MHz <oko 700 mV). Odvojak na hi odabran je tako da izlaz C odgovara impedanciji 50 Q. Prvi stixpanj za pojacanje. Za jos bolju filtraciju korisnog signala na izlazu je primijenjen bandfilter sa zavojnicama Le i hi.2 od koje Ikmetarski signal odlazi na ulaznu priklju^nicu (nozica br. 1) DB-miksera. od prikljucnice B.vrste biti. Ima ukmpno 8 no£ica. opsegiu izmedu 432 i 434 MHz. vidi se takav mikser sa domje strane. Zavojnice za uredaj. Tramzistor 224) Na drugi ulaz (nofcica br. Oba signala. sa zavojnicom Lu Ona je <u indufctivnoj vezi sa L.

Linearno pojacalo snage za frekvencije oko 432 410 MHz . Traozistor TRi treba na taj nacfci da postigne mirnu kolektorsku ^r *>» . Hi CI— 12 i C3 12. da se sjxrijeSi stvaranje izoblidenja i nevolja koje ih prate. Jedain amater je rekao: »Ja sam i kod SSB »izvukao« 10 vataU Mozda. ima dva stupnja. W li oapona na njima Upotrebimo niptr. alt kakvih? I. dakako uz jacu pobudu. p-rema si. vrhovi ce siguirno dosizati preko 10 ili 6ak preko 12 W. neSto viSe vata. mozda. moci cemo. Pad je vrlo konstantan i moze se »odtmjeriti« potenciometrima Pi i P2 tako da tranzibije tzv. Kolektori su vezani sa bazama dia se dotranzistorska dioda.5 (u prosjeku) da signal ostane cist.+ 2_ jrsi^sm. za modulacijske vrhove nema vise »mjesta« u Linearno poja&alo za 432 MHz sa dva tranzistorska stupnja — — u klasi AB Linearno pojacalo. to se moze izmjeriti samo osciloskopom! Na shemi vidimo jo§ d^a trainzistora koji su ozna£emi kao Di i D2. Za pojacanje SSB-signala zadovoljit Pojacalo snage koje bi se moglo upotrebiti vidi se na shemi. najviSe 4 vata. snage oko 1. 12 i C3— stori TRi i TR2 mogu raditi u klasi AB.koji dnugaciji) Hi u niz pojadala klase C (ako se radi o telegrafskom ill frekventno moduliranom signalu). ULAZ 04 7T 22 Dl = D2 = BD135((li sLifiniJ SI 1242. cemo se sa izlaznom (prosjecnom!) soagom od 3 do najvi'Se 4 W. jiace C12 12. kod FM-telefomije izlazmui snagu i oko 10 ili. ill tranzistore. na kojim su sve frekvencijama bili ti vati? Pretjerana pobuda kod SSB-signala vodi do pojave »sirokog« signala i do pojave srnetnja svih vrsta. budom od mW prosjecnu snagu od 3. — kolektotrskoj struji tiranzistora! Uz Sa ulaznom popriblizno 30 dobije se izlazna snaga (na 432 MHz) blizu 2 W. To se dogacta zato jer pojacalo prestaje biti »linearno<< kod prejake pobucfe. Tranzistori mogu biti u razlicitim kombinaci jama. 1242 i na si.. odnosno neka druga dva 1242. bez fcobMcenja. postici kod telegrafije — 2N5944 i ZN5946. Za pojacanje SSB-signala moci ce se »ici« do izlazne slidna trarazistora. 12-43. Kao TRi i TR2 mogli bi se izabrati 2N3866 i 2N5944. No. Nesto jaca pobuda je dopustena saano kod telegrafije Hi FM-signala da se postigne izlazna snaga oko 3 W. si. Qni su i spojeni kao diode.

Plocica B nosi 4 provodna kondenzatora. Na sL 12-43. B Kondenzatori Cs ti i Ce moraju bi- mm. kao i trainzistrujax denzatore i tranzistore i uc'vrscena je na aluminijsko hladilo. Ufpotrebljene su dvije plocice od ikasiranog vitroplasta.5 mm. La i Li nisu ostvareni zavojnicama. 12-44.5 mm. sa strane je mehanicki detalj koji pokazuje polozaje plocica.5 am dugacak komad posrebrene bakrene zice. To je 2 do 2. tranzistora na hladilu. Ls. Plocica A ima na sebi bakrene trake. Zavojnica Ls je namotana na promjeru od 3 i sastoji se od 16 do 17 bakrene lakirane zice (CuL). Cs) i zice koja predstavlja induktivitet Ls. stoji paralelno sa plocicom (sL 1243). Oblik i velicima bakrenih traka. s pfromjerom priblizno 3. Mima kostruja tiranzistotra TRs naka bude 25 do 55 mA. vee baikrenim trakama. CuL). induktiviteti Li. namotane sa 23 zavoja na feritnim valjcastim jezgricama koje imaju 6 rupioa. sprijeda je okomita plocica na kojoj su montirani potenciometiri Pi i P2. Ostalo u tekstu 411 . debele 2 mm.5 zavoja ziice (0. Izmedu odredenih tacaka na plocici A i ovih provodnih kondenzatora (po 500 do 1000 pF svaki) montiraju se (koso!) zavojnice Ls. Prva (A) ima dimenzije 135 x 35 mm. dug 5 mm. a dmiga (B) 135 X 30 koja ima samo 1. Ls i Le.4 mm. provuoene kroz feritni valjcic. debljiaie 0. One su jedna s drugom zalem- najdirektnije zalemljeni. provodnog kondenzatora (C10. strani plocice B se ostalo: kondenzatori. Pogled na prototip linearnog pojacala prema si 1242 10 do 30 mA. Izgled bakrom kasiranih plocica (A i B) koje sluze za izgradnju linearnog pojacala snage za 432 MHz. Posljednja od njih i nije od lektorska prava zavojnica. polozaj tranzistora i kondenzatora.da stoje okomito jedna na drugu (si. bakrene trake i tranzistori. Sasviin stoga vide se trimerski kandesizatori. 12-44. La i obje VFP su Sirokopojasne visokofrekventne prigu&nice. bolje se vidi na si. Kaiko je i na shemi nacrtano.4 do prigusnica 0. Desno. desno). prigusnice VFP i drugo. One se vide na fotografiji uaredaja koji smo sagradili. C10 koji je ovdje nacrtan je jedan od njih. montira cica. Li je mala mm cm UKV starske diode Di i D2. Treca plo- Na vanjskoj koja nosi potanciometre i fcramzistorske diode. sa pri- st 1244. konljene tako SL 1243.

. Ono sa ja6am pobudom postaje manje. nom. 15 W. psredvideno je za rad u klasi C. 0+ 12. kod manjih po budinih snaga poja£anje deseterostruko. prema i prepomkama. Pirema tvorni^kim podaci- ma. 2icama od 500 25 vata Mo2da po dva pF? reduci/raniin ra miniiatiuirna na 70 centimetara mogu Danas postoje toranzistotri koji i kod frekvencija uinu/tar 70- -centimetairskog opsega dati prilidno velike snage. Lineairno pojadanje do tako velike snage nije moguj6e. 12-45. 10W. prema si. tako da se za postizavanje izlazne snage od 25 mora primijeniti pobuda sa snagom koja je samo za faktor 4 nianja.. ali ovo smanjivanje W pojacanja ne smeta kod telegrafije kod firekventne modulacije. i ja£alo s drugim ill npn sa 2N5946 T cice. UKV Moze pojadalo za telegrafiju i za FM-signate sa jednim kao dodatni izlazni stupanj iza postojedeg primopredajnog uredaja manje snage posluziti All .6 nacrtani su. Snazno tranzistorom.klju&iim *nului«. nazalost. prema sL 12-45 UKV tranzistorima. recimo C25-12 i slidnima. Tramzistor MRF618.13.4 W W W W W je izlaz 5 W. Jedan od njrifo je MRF618.6 1 1. nekaim drutgim jacim tranzistorom koji moze raditi na tako visokim frekvencijama. ti^lavtvornickim podacima V yzzZHH* fZLAZ 432MHz SI 1245. Vidimo da 25 W. shema sL i izgled Stampane plo- 12-46. Dvostruko kasirana vitro- plast plocica (83x50 mm) za pojacato snage.5 3 6. na jednak na£in inoze se nafciniti poi SL 12-46. nismo imali Na sredu. Snazno pojafcalo za 432 MHz. odnos ulazne (pobudne) snage i izlazne snage je: ulaz 0. 20 W.

i s bo SI 12-47. pojacalo se mo2e graditi i na plodici od vitroplasta. nije lagano. Kako dosedi jo§ vi§e frekvencije? to viSe. te kroz tako dobivene rupice provuci bakrenu iicu i zalemiti je s obje strane na bakreni sloj. 432 sa MHz. Ona mora biti bakrom kaSirana sa obje strane. 12-46. bez odi Samogradnjom govarajucih materijala dijelova. i za rad na tiim rrekvencijama su. Mjesta koja su oznacena zvjezdioom. kao Opremu oini maJobrojni nabavili kupnjom i 413 . si. Raspored gtavnih sastavnih dijelova na plodici. Jedna strana ostaje bez promjene. Do cipu. 12-46 I a a Iako bi kaSirani teflon bio bolji. Te tsraike de sluiiti kao ulazni i kao izlazni induktiviteti. 12-47. Svi trimerski komdenzatori uga- daju se na maksimum iizlaane snar ge dobar SWR-odnos izmedu pobtudnog uiredaja i ulaza ovog po- w jadala. mde u prin- dodi utrostirucavaaajem mijeSanjem. dok ziti se na onoj stmami koja 6e slu* kao »gomja« i na koja ce se mantirati i zalemiti svi dijeiovi raju pripiremiti trake. sastavnih Unatod toga. tih se frekvencija. mo ^^\\\\\\\V\<\\V\\\\\V^^ ^JH dijelova) Raspored najvafcnijih sastavnih na plodicd! prikazuje si. koliko nam je poznato. manja grupa nalih amatera je osvojila i opseg frekvencija oko 1296 MHz. kao i tadke a i b. preira crteia na si. treba probusiti kroz plofiicu.

na 10 GHz. a oscilatorska injekcija sa istom fazom. amateri sami pretezno. bit ce o njima govora u posebnom poglavlju (16). L$.12-48. Ovaj tranzistor (opet BFR34A) pojaoava 23 cm signal i preko resonatora sa tra- MHz Za one znatizeljine medu nama. . LTD«) isporuouje i linearna poja£ala za ove frekvancije tako da se postizu izlazne snage od nekoliko vata. Izlazni titrajni kniig koji resonira Bududi da su primo-predajnici. Na Li je spojena baza tranzistora TR*. Tu je shema najvaznijeg dijela uiredaja MMT 1296 s kojim rade naki na§i amateri.uyozom gotovih bi nas odvelo talje. i kao poticaj za osvajamje tih opsega. 414 . pomocu diode D. pobuduje TRi (MRF816). Da on ne bi bio prejak skuzi i to cia je kao R3 u atenuatoru upotrebljen potenciometar. to Nema za na 1296 MHz ima resonator u obliku trake (La). a »specijalisti« se za svoje potrebe i onako sluze i druigom liter aturom. Ite i Rs za redukciju snage dvometarskog signala. Pnedaleko da u ovoj knjizi ulade- zimo u mnoge konsfcrukcijske dovoljmo prostora. izlazmi trainzistoa: -centimetarskom opsegu. Resonator Le i resonator L7 su induktivno vezani i formiraju bandfilter za opseg firekvemcije 1296 MHz. za rad kao linearno poja6alo. Na ulazu je atenuator sa otpornicima Ri. Ona ima prednapon. uredaja. to. Djelomicno se tu radi sa turedajima koji su ko da dvometarski signal na njiho* ve baze dolazi protufazoio. frekvencija. Tranzistorski par TRi i TR2 (dva tranzistora BFR34A) spojena su ta- Ista tvornica (^Microwave Modules. mgodene taimorskim kandenzatorom od po 6 pF maksimalnog kapaciteta. Na taj su* resonator prikljuceni kolektocri tranzistora za mijeSanje. MijeSanjem firekvencije nekog dvometarskog signala sa oscilatorskom »injekeijom« na 1152 ali postize se frekvencija u 23- kom. donosimo si. Veda aktivnost na§ih amatera joS vi§ih zapazena je i na opsegu gradili.

smanjuju se do nekog minimuma i onda ponovno rastu. potrabno je dia se neki val nosilac (»Carrier Wave«. sebnom gnalima. Modulacijom se. Iz amplitudne modulacije se razvila posebna vrsta. Svi nacini kojima se postize amplitudna modulacija idiu za tim da se mijenjanjem neke elektricne velicine (M. Amplitudna modulacija je u pocetku bila iskljucivi oblik modulacije kojim su se sluzili radioHamatari. na sL 13-lb) pojacavaju (+) ili oslabe (— visokofrekventne oscilacije predajnika. Ovo pojacavanje i oslabljiva- val nosilac sluzi neka izmjenicna visokofrekventna stmija. razumije se. dosizu neki maksimium. iznijeti samo naj- jedna od druge pomo6u prijemnika velike selektivnosti. razlikujemo amplitudnu modulaciju (skraceno: AM). Uz pretpostavku da je anvelopa sinusoidaloa i da se amplituda visokofrekventnih titraja mijenja frekvencijom od 1000 Hz. U srednjevalnom. za sporazumijevanje rijecima po^enoSenxm po mocu radio-veze. Pri tome njihova anvelopa (francu- skk »enveloppe« = omot. racUofonijskom podriKyu je amplitudJna modulacija i danas jo£ jedini na5in prenosa govora i glazbe. krivulja koja obavlja sve amplitude) slijedi tok niskofrekventnih promjena. 13-la prikazan je nemo- duliran val nosilac. Kao rezultat ovakve modulacije dobije nal. se tzv. Pri tome. Razlog lezi u tome da se amplitudno modulirani radiovalovi mogu primati i najjednostavnijim prijemnicima. frekventnu modulaciju (skraceno: FM) i faznu modulaciju (skraceno: PM). valu nosiocu mijenja ili amplituda ili frekvencija ili faza. tzv. plast. njoj ce biti govora u po- 13-lb). SSB-telefonije. Ovdje cemo dulacije. u ritou govonnih frekvencija. »Taragerwelle« noseci talas) na neki niacin modulira zvucnim frekvencijama govora. amplitudno modulirani sigJedan takav je predocen crt- njom na sL 13-lc. Val nosilac se kod amplitudne modulacije nista ne mijenja. araaliza pokazuje da su prisutne tri frekvencije: val nosilac i dvije bocne frekvencije. Pri 7 Na si. Analizirajuci visokofirek- ima takvu anvelopu moguce je utvrditi da se on zapravo sastoji od tri komponente. Ove tri frekvencije se mogu wlo lako odi- O Takoder ceuposebnim poglavljima biti govora o frekventno i fazno moduliranim sipoglavlju. Sto je najinteresantnije. Amplitude VF ti- traja postaju sve vece. stalne amplitude i stable frekvencije. biti u ritmu neke niske. Prema tome. prouzrocenih modulacijom (si. zvu£ne frekvencije. Od ovih je jedna za 1000 Hz visa a druga za 1000 Hz niza od ventni signal koji frekvencija vala nosioca. Mijenja se iskljudivo 415 . i frekvencija i amplituda samog vala nojeliti osnovnija svojstva i nekoliko najtipicnijih primjera amplitutdne mo- sioca ostaju konstantne. »onde porteuse«. tome kao nje mora.) 13 AMPLITUDNA MODULACIJA AMPLITUDNO MODULIRANI SIGNAL Kod (radio-telefbnije.

a) c) ri .

Snaga emitiranog signala je bez modulacije stalna. Za sigurnost je dobro drzati se malo ispod te vrijednosti. 100-procentne modulacije antenska struja za 22. koji i dsru- gim radio-stanicama onemogucuju rad. simakio iskorigceni. Modulacijska karakteristika predajnika i «(%)- — -100 za napon za jakost struje. Tada i efektivna jakost antenske struje predajnika postaje veda. Niskofrekventne struje koje piipadaju goyornim frekvencijama imaju razmjerno vrlo visoke »vrhove« koji- ma se postize 100-procentna ali modu- lacija. njena prosjedna vrijed417 . ona naraste na detverostruk iznos. pa je: MODULACIJA ™(%) = ^r-100 ili SI. Iz tablice 13-1 vidi se da je kod sim> soidalne. Umjesto krivulje a vrijedi. Kod X suiusoidalnih niskofirekventnih promjena ce biti = Y. Uslijed toga se kanal zauzetih frekvencija veoma pro&ri. 13-2. npr. NajdeSce ipak. krivulja b (si. modulacijska oscilacija 13-1 d) i do isferivlja- vanja oblika anvelope. onda je povedanje i Y smanjenje amplitude envelope i4M-signa<la. Ovo se moze izbjeci samo tako da modulacija nikada ne prede 100%. Ce§de se jadina modfcdacije izrazava m = je m broj koji je redovito od jedinice. ako su modulacijom bile izazvane sinusoidialne promjene. Kod porenosa govotra to nije tako. osobito kod amaterskih predajnika kod kojih su izlazni stupnjevi mak- m U praksi bi dolazilo do »trganja« (si. 13-lc). Ova iskrivIjenja -uzrokom su pojavi mnostva visih modulacijskih firekvencija.6% veda nego dok postoji sam val nosilac. Modulacijom se povedava i prosjecna vrijednost saiage koju emitira neki predajnik. Velicinu m na1. Budiuci Ukoliko bi amplitudia anvelope AM-signala premaSila amplitudu samog vala nosioca (Y vede od Z) rezultat za bi iraiSunski iza&ao veci od jedinice ili veci od 100%. Lnace manji zivamo modulacijskim faktorom Hi moduLacijskim indeksom. Jadinu modu- X lacije tada izrazavamo kao omjer: X Amplitudia cialje Y anvelope moofe najbiti je X = pasti Z. da je snaga jednaka ummoSku jednoga i dmgoga. 13-2). To ce pa izlazi da je ako u procentima. Ona de kod 100-procentne modulacije doseci cetverostruku vr§nu vrijednost ako je modulacijska karakteristika predajnika linearna (si. Kod amplitudne modulacije on normalno moze biti izmedu mile i jedinice. tzv. To je zato jer je onda amplituda dvostruika i 27 Radio prirufinik karakteristika nije sasvim linearna. 13-2) pa se kod amplitudne modulacije postizu neSto nize vrSne vrijednosti. na nulu. »splateri«.Ako slovom Z oznadimo amplitude vala nosioca (si. Osim toga se i na susjednim kanalima pojavljuju vrlo neugodne smetnje. Tako de snaga kod 100% modulacije porasti ukupno za 50%. dok je u prijemnicima reprodukcija jako izoblicena.

Tablica 13-1. Utjecaj modulacije na jakost antenske strttje Stupanj modulacije (%) .

jakost anodne struje mora u pooetku ostati nepromijenjena. Buduci da je za drugu mrezicu redovito potreban nizi najxm nego za si. i do stvairanja »spla- na impedancija transformatora T vi) Dok govorimo u mikrofon mora odgovarati cijevima (ili cijeu izlaznom stupnjui samog mo- mora jakost anodne struje ostati konstantna. Kroz njegovu sekundairnu stnanu tece anodna struja triode Ei koja se nalazi u Maznom stupnju predajmika. Brimar- izoblicenja tera«. dodaje se otpomik R kojim se napon za drugu mrezicu cijevi Ei smanji na potreban iznos. je prikazan princip transformatora. ISA. Modulacijski transforimator T je svojom primarnom stranom spojen nia izlazni stupanj 13-3 Ovdje je Ua anodni napon. Modulacija anode i druge mrezice Kod tetroda i pentoda moze se i postici vrlo dobra. modulatora. snazma kvali- tetaa aimplitudna modulacija ako se istovremeno djeluje ma ainodu i na drugu mrezicu izlazne cijevi predajnika koja radi u klasi C. dosli smo do granice koju ne treba prelaziti.duliranog signala <5e slijediti promjene anodnog napona. Primarnom stranom je on u vezi sa izlaznim stopnjem modulatora. svakako. Najibolje je. i ovu vrstu modulacije kontrolirati osciloskopom i pronaci najpovoljnije radne uvjete za snaznu i cistu modulaciju (vidi u poglavlju 16: »Ispitivanje kontrola rada predajnika«). Preko sekundarne strane transformatora T se anoda i druga mrezica cijevi Et napajaju strujom iz istog izvora +U. h jar Na sL anodne modulacije pomocu kost anodne struje i Jss jakost strurje druge mrezice cijevi E± za virijeme dok nema modulacije. 13-4. i Amplitudna modulacija anode zaStitne (druge) mrezice 27* 419 . Izlaznu impedancijo na sekundarnoj strain transformatora maramo prilagoditi impedanciji izlaznog stupnja koji se ponasa kao otpor R za koji vrijedi anodni napon cijevi E (V) R (k£2) = t Ako na ulaz modulatora prikljucimo neki niskofrekventni oscilatoir frekvencije 1000 Hz i ako okretanjem potenciometra za regulaciju ja£ine modulacije ovu pomalo povecamo. Kad dosegnemo takav stupanj modulacije kod kojega jakost anodne struje upravo po£inje da raste. i dulatora. Princip takve modulacije vidimo na Ovdje je T opet modulatrans forma tor. cijski amodu. Sekundarna strana modulacijskog transformatora mora imati impedanciju koja se izracunava ovako: v*<y) R (kO) = (/ + ^)(mA) fl St. Predajnik je tada 100-procentno moduliran pa bi svako dialjnje pojacanje modulacije dovelo do jakost anodne struje (mV) u I anodni napon i anodma struja gornjoj relaciji su omi koji postoje dok nema modulacije.

u povoljmim prilikama. na vlastitom pogonsku ako zelimo \\ 1 prijemniku kontroliramo svoju radnu frekvenciju i da pronademo njemo »mje420 . Predajnik moze imati nialu. »gradanskom« valnom podruCju. koliko najvi&e mog[u dati tri plosnate dzepne baterije od po 4. ovisno o upotirebljenim tranzistorima. Izlazna snaga OUTPUT. u pogodno izabranom »PORTABLE QTH«. l -- ig ^3 . u gradm medii kucama. donosimo dva primjera takve modulacije. samo oscilator dobiti struju. racunati sa dometom izmedu 5 i 10 km ili vise. Na terenu. Na firekvencijama polozaju kao i •^11 i JB nttjffl^ I 13-5. moze se postici QRB od 80 do preko 200 km. tj. ova dioda <Se sprije£iti da struja potede u sve stupnjeve predajnika. iznosit <5e tada 150 do 200 mV.5 V. skog predajnika 13-6 a pripadajuci modulator. Preko B* moze — to. snagu. sve veze odrfavaju ampHtadnom modulacijom!).— Kolektorska modulacija Od trazlicitih mogudnosti amplitudne modulacije kod tranzistorskih predajnika najce§£e se pxrimjenjuje kolektorska modulacija. oko 27 MHz. Na na sL sL 13-5 je shema dvometars tranzistorima. Shemu predajniika vidimo na si. ovisno o i o vrsti vlastite antene. Iako je amplitudna modulacija u amaterskim valnim opsezima danas vrlo rijetka. Ovo je korisno. (Usput podsje<5amo da se kod primopredajnika u tzv. Primijenjena je modulacija kolektorskog napona. U dovodu pogonske sfcratie za oscilator ukljucena je dioda Du Ukoliko se pogonski napon dovede na prikljucnicu Bs. Tu se mogu razlikovati dvije metode: modulacija kolektorskog napona i modulacija kolektorske struje. da. o uredajima korespondieota. npr. najviSe oko 400 miW INPUT. dvometarskog UKV opsega moze se s takvom snagom.5 V. Vr koliko zelimo za pogon upotrebiti normalne suhe baterije. Predviden je maksimalni pogonski napon od 13.

zica 0. Objasnjenje i Shemu modulatora 13-6 prikazuje si. U ova oba stupnja su tramzistori BSJ 63. sigurni aia kojoj frekvesneiji resoniBez toga postoji opasnost da neki titrajul krug uigodimo na krivu frekvenciju! Dioda Ds ispravlja malen dio izlaznog signala i omoguduje kontrolu predajnika osjetljivim mjeraim Transformator Ti je tzv. Predvidem je za rad sa bili di- namickim mikrofonom DM. dok njegov izgled vidimo na u teKstu All . U posljednja dva stupnja stavljeni su domaci tramzistori BFJ17. Tik uz limenu pregradu. nalazi se udvostra£iva6 frekvencije kojim se postize 48 MHz.1 mm. On treba da je namotam na transformatorskoj je^gri tipa EI-36 s presjekom od priblizno 1 do 1. instrumentom. Shema tranzistorskog modulatora. Tako dobiveni titraji frekvencije 144 slu£e za pobudivanje izlaznog tranzistora. Njihove kfajeve treba onda spojiti prema ovoj slid. medu ostalim signalima. Oni odgovaraju poznatim tranzistorima 2N708. »driver«) transformator. CuL. Sto je Uz kvaroov kristal osnovne frek- vencije izmedu 8000 i 8100 kHz malaze se dijelovi koji pripadaju »overtonskom« oscilatoru (si. pnklju£enim izmedu pozitivnog pola izvora pogonskog napona koji moze biti uzemljen). 1 A Bo MHz SI 13-7.%c lot tcMf Us H|i.4 cm2 Primarna zavojnica ima 1200 zavoja. raju. Za modulator su stori: predajaiik nesmetamo proradi. dva BC107 upotrebljeni tranzii par tranzistora Pojedine titrajne kruigove treba apsorpcionim valomjeroan ill grid-dip-metrom da bodemo konfcrolirati BC141. dioda propu&ta strujo i cijeli sto« 13-9. Iza toga. Podaci za namatanje transformatora Ti i Ts u tekstu si. u sredini. s njene desne stirane je uitrostru<5iva£ frekvencije. Mogli bi poslu2i-ti i BC107. Njezine dvije polovice postizu se najlakse tako da se ovakva zavojnica namata odmah s dvije lice. » — ji i 1« i »§asije« (tj. Sekundaoia zavojnica ima dva dijela ko. 13-5). Transformatori za tranzistorske modulatora desto imaju barem jednu zavojnicu koja ima odvojak u sredini. U njiemuj se bristal pobodfcije odmah na 24 MHz. Prikljucimo li pogonski napon preko Bi. pobudni (»drajverski«. 50 {-9V)q 1 1 SL 13-6. moraju biti i po broju zavoja po svome omskom otporu.

T 13-8. zice 0. Izgled tranzistorskog niskofrekventnog pojacala.4 do 1. Limove transfotrmatorske jezgre treba slagati naizmjence. vidi se kvarcov kristal (8. 13-7) predstavlja jednu polovicu. imati SL 13-9. smjesten desno od limene pregrade SL vi§e moguce. Preko ove. jedna dobije odmah sekundama zavojnica blize zeljeznoj jezgri.7 cm2 On mora . izolirana slojem tankog papira. Druga od c do d. NajlakSe je to postidi na taj niacin da se isto* cuju baze izlaznih transformatora. koje sluzi kao modulator oda$ilja£a za 144 MHz 422 . Fotografija odaliljaca za 144 MHz na plocici sa Stampanim vodovima.15 tih zica. To je »sredina«. jednaki. CuL. Jedna od ana od a do b (si. mm.00 do 8J1 MHz) u overtonskom oscilatoru za 24 MHz* Desno od njega je udvostrucivac frekvencije na 48 MHz. Iza njega slijedi utrostrudivaB na 144 MHz koji pobuduje izlazni stupanj. To je zato da omski otpor bude sto manji. Pocetak druge (c) i zavrSetak prve zavojnice (b) tireba spojiti u tacku Z. tako da se 2 zioe. Izlazni transformator 7*2 moze se takoder namatati na transforma- X torsku jezgru tipa EI-36 s presje- kom 1. predstavlja dniigu polovicu sekundarne zavojnice. Pocetak prve (a) a zawSetak druge zavojnice (d) su krajevi i Y na koje se priklju- primarna zavojnica. dolje. Sasvim lijevo. Pri izradi transformatora Ti dolazi vremeno namataju dvije uz drugus. namata se x 400 zavoja. bez raspora.

mA 13-5 i 13-6). Namatati ga treba ovako: Primarno: 2x235 zavoja. Kod YU2BR. Za vrijeme govora struja je povremeno narasla na 120 do 180 mA. kod 10. da se dobije potpuno simetnidnog modulacijskog treba motati bifilarno. 13-7. 423 . treba predajnikove titrajne knxgove ugoditi kod neSto manjeg pogonskog napona. modulacijski niskofrekventni naponi prenose se na bazu tranzistora TRs. Dinamicki mikrofon prikljucen na ulaz modulatora. signal od 1000 Hz tako da predajnik bude modiuliran. CuL. Pari tome treba antenski izlaz predajnika op- od 50 neinduktivnim otpornikom 60 Q. Sekundamo: za 0. ako modulator koristimo i kao niskofirekventno pojacalo za vrijeme prijema. Ugajdanjem predaj^ nika treba postici maksimaLni otklon kazaljke mjernog instrumenta.5 V. spojen s pozitivinim polom izvora pogonskog napona. Overtonski oscilator se obidno nede smjeti dovesti na maksimum. odmah sa dvije zice. oznadeo kao »+M«. ako zelimo da nam oscilacije odtoah »uskoce« dim prikljubaterijui. neka i modulator bude ukljuden. OuL. bude ovisna o jakosti Latorom. prototipa. ved malo pokraj toga. njiti. jeve tih zica treba si. je primjar amplitudne kolektorske struje. koje idu u antenu. struje. Takoder je kritidnije ugadanje titrajnog kruga overtonskog oscilatona nego udvostrucivaca firekvencije. Tt. Tranzistori TRi i TRs su u pretpojadalu. Umjesto kod 13. tj. 2ica 0. gdje se potenciometrom Pi moze regulirati stupanj modtdacije. Jedan kraj modulacijskog namo taja je uzemljen. njegovog pobudnog i izlaznog titrajnog kruga. Kad prekinemo modulaciju mora se otklon kazaljke malo smateretiti ili Modulator je razmjerno jednoje stavan. ne prejak. recis Podaci. da na tdaz modulatora dovedemo sinusoidalan. uz pogonski napon oko Ps.2 mm. Obzirom na to da se napom baterije vremenom smanjuje. Ako smo pazljivi modi demo 13 V (tri plosnate dzepne baterije). Na taj nacin se postize da amplituda oscilacija. naj*- Kolektorska struja protice prije kroz tranzistor TRa a onda jos kroz tranzistor TRt.25 zica 0. Ukupni potroSak modulatora i predajnika bio je oko 60 dok se nije govorilo u mikrofon.poseban namotaj za modulaciju. o zavojiiicama za ovaj predajnik su na tablici 13-2.5 V. pnmjetiti da je ugadanje pobudtnog titrajnog kruga kritidnije nego ugar danje izlaznog filtera. mjeren na emiteni tranzistora TR$ bude oko 7 V.18 mm. Ovo moduladje posluziti shema na si. Za njihove eksperimente moze 13-10. — Mnogo ih je koji ne vole motati trans formatore. Njegov drugi kraj. Kolektorska struja izlaznog tranzistora u predajniku bila je oko 30 mA. Osim toga za vrijeme ugadanja izlaznog stupnja predajnika. zica zvwdnik: 60 zavoja. mm. CuL. To demo naciniti tako. koji je izgradio bila je izmjerena izlazna VF snaga oko 200 mW. spaja se sa jednako oz- nacenom prlkljucnicom predajnika (si. Njegovu mirnu struju treba. neovisan o promjenama struje u modulatoru. Drugi stupanj pretpojacala je u galvanskoj vezi s modulatorskim stupnjem. PrMjucnica koja je na modulatora oznacena sa » 9 V« spaja se prijemnikom. tj. Na taj nacin se za prijemnik postize fUtrirani pogonski napon. uz pogonski napon od 12 V. za modulaciju: 470 zavoja. prikljudenog na opisani nacin kod » 1«. Kraspojiti prema tacna sredina namotaja. prema glasnoci govora. potenciometrom M t — odabrati tako da napoo. upravljane modu- mo. cimo Primarnu stranu transformatora. Ako je preklopnik Pr u naortanom polozaju.

Tablica 13-2. Zavojnice za tranzistorski UKV predajnik (si 13-5) Oznaka .

Ovaj ujedno slozi kao utrostru£iva£ trekvencije. ka~ pacitivmm se putem uizima pobuda like Na odvojak kod za izlazni traaizistor TRi. ugoden ma resonanciju u dvometarskom opsegiu tako da izlazma snaga (u opteretni otpomik od 50 Q!) budfe maksimalna. otpri1/4 ukupnog broja njenih zavoja (odrediti dip-metroml). maksimuim 425 . Izlazna snaga padme.zavojmice Li. Sada treba pazljivo pronaci polozaje potenciometara Pi i Ps u kojima ce modulacija biti dovoljtno snazina. Na izlazu je filter sa zavojnicom Ls. Taj je najbolje posti<Si uz poloiaj preklopnika Pr za telegrafiju (CW) i zatvareno telegrafsko tipkalo TL Kad je kompletao predajinik ugoden. mo2e se Pr prebaciti u polozaj AM. ali bez izoblidenja (i bez BCI i TVH).

kod 100-procentne modulacije. Zato je Carson predlozio da se za prenoSenje telefonije visokim frekvencijama iskoristi samo jedan bocni pojas. kraoe. kao na si 14-lb. jer u njemu val nosilac interferira s boccije — — nim pojasima dajudi one niske frekvencije s kojima je bila izvrsena . amplitudne modulacije pojavljuju iznad i ispod frekvencije vala nosioca nove frekvencije. 14-la. Ovdje su val nosilac i tisnuti donji bocni pojas (LSB) toliko poda ih se udaljenim prijemnikom ne moze zamijeniti. Patentirajuci svoj prvi sistem telefonije s jednim bocnim pojasom Carson je joS 1923. samo polovinu amplitude vala nosioca. da sam val nosilac ne prenosi nista jer je sav »sadrzaj portnke«. BOCNIM POJASOM njem (SSB) Oznaka »SSB« nastala je akracetacnije oznake »SSBSC« koja dolaai od engleskog naziva »single sideband. kako je to crtezom prikazano na si. ne prelazi ni kod 100-procentne modulacije polovinu amplitude vala nosioca. Ove se od frekvencije vala nosioca razlikiuju za iznos modulacijske frekvencije. »inforanacija«. koje sadrzi bilo koji bocni pojas. Amplituda bocnih frekvencija dosize. godine dokazao da je val nosilac u 426 Ako se iz amplitudno moduliranog signala najprije ulkloni val nosilac i onda jo§ filtriranjem odstrani jedan od dva bocna pjojasa preostat de samo jedan bo£ni pojas. Ovo je bilo uibrzo primijenjeno kod tzv. od engl. Znamo da se kod tzv. Kod telefonije dogada se slicno. Pri tome se val nosilac ne mijenja* Njegova amplituda ostaje nepromdjenjena. vencija od 3699 kHz. tzv. Amplituda nijedne od frekvencija. S obje strane vala nosioca pojavljuju se mnoge bocne frekvencije koje formiraju gornji bocni pojas u kojem su frekvencije »iznad« vala nosioca (USB. SSB-generatora. Za pri j em amplitudno moduliranog signala dovoljan je i najjednostavniji prijemnik. od engl. pojavit ce se bocne frekvencije i to: gornja bocna frekvencija u bo£nim pojasima i. val nosilac koji ima frekvenciju 3700 kHz moduliran sa 1000 Hz (=1 kHz). od 3701 kHz i donja bocna frek- komercijalnih radionveza kao i kod visokofrekventne telefonije pomo<5u podzemnih i podmorskih kabela (od 1927. Za emisiju gornjeg maze se iskoristiti bocnog pojasa (USB) puna snaga pre- dajnika. konacno. da svaki od bocnih pojasa sadrzi sasvim jednaku »informaciju«. sto znaci »jedan bocni pojas uz potisnut val nosilac« ili. Osim toga ce SSB^signal zauzeti samo polovicu opsega frekvencija koje bi ina£e bile potrebne za prenos AM-signala. kristalni detek- kod demodulator. Ako je. npr. godine).14 SSB TELEFONIJA PRINCIP TELEFONIJE S JEDNIM predajniku potreban sanno za dobivamje bocnih pojasa. »upper sideband«) i donji bocni pojas koji sadrzi frekvencije »ispod« vala nosioca (LSB. Radio-amateri su ovu zanimljivu tehniku mogli u vecoj mjeri primijeniti tek onda kad su se iza proSlog rata u vojnim viSkovima pojavili kvarcovi kristali pogodni za gradnju tzv. »jedian bo6ni pojas«. suppressed carriers. »lowar sidebands).

a) . J 1 - < < z > .

Ako se na ulaz ovog sklapa s dvije triode dodsi jo§ i niskof rekventni signal. dak sam val nosilac Pri tome cije +200V SI 14-2. Kad odaSilja£kih uredaja za telefoniju cijena ovisi o snazi i o sistemu telefonije. Ovdje se to dodatnim ddferencijalnim positive kondenzatorom CD. POTISKIVANJE VALA NO^IOCA r ' v^ Potiskivanje vala nosioca triodama Iz iiir > oscilatora VF (sL 14-2) / s doi vode se preko kondenzatora Ct Cs oscilacije frekvenoije jedna- se u ritmu niske frekvenkvari simetrija: kad mrezica jedne ftdode postaje jace negativna. Ovaj se sastoji od dva statora i jednog rotora. Zato ce se na izlaznom titrajnom knugu pojaviti i resonancijom pojacati bocne frekvencije. »balans-modulator« Hi DSB-generator. ako su obje triode sasvim jednakih svojstava. izlazni napon frekvencije / je jednak nuli. nece se ni u slucaju resonancije na izlaznom titrajnom krugiu pojaviti znatnije amplitude frekvenoije /. Izlazeci iz jednog rotor ulazi u drugi stator taiko da se s jedne strane citet diferencijalnog kondenzatora kapasmanjuje upravo za toliko ko~ liko se s^druge strane povecava. preko . nepredvidljive razlike naknadno »simetrirati« ill »izbalansirati«. sideband) 428 . Qsim toga se od graditelja SSB uredaja <trazi i vece znanje i upotreba skupljih mjernih instrumenata.NF transformatora T. SSB predajnik kom amplitudom zice i fazom na imre- obih trioda u cijevi ECC82.Najveci nedostatak 'kod SSB uredaja je <taj da su razmjerno vrlo skupi. Sklop s dvostrukom triodom za potiskivanje vala nosioca. Za jo£ vece snage oko 350 i vi§e. Ovdje se te oscilacije poja£avaju i preko anoda odvode na izlazni titraj ni tkrug sa za/vojnicom Lz. Ipak. (DSB — double tzv. U idealnom slu£aju. ujedno. pojavit 6e se bocne frekvencije. ne zelimo obeshrabriti' one Ikoji zele da sami grade svoju radio-stanicu za SSB-telefoniju. treba male. Bududi da je idealna simetrija dvaju tiiodnih sistema samo djelo- micno mogu<5a. \ AM obim anodama dmaju opet istu fazu. mrezica druge triode postaje slabije negativna i obratno. da onima koji imaju gotove SSB uredaje omoguce raaiumijevanje i bolje koriStenje ove zanimljive tehnike. Negdje oko 150 do 200 danas cijene postaju podjednake. Buduci da i pojacane oscilacije na AM W f W predajnika postaje jeftiniji od buduci da otpada cijena velikog modulatora koji je za amplitudnu modulaciju takve snage ve6 prilicno skup. JoS uvijek je predajnik za telegrafiju najjeftiniji. Sheme i piimjeri koje ovdje donosimo imaju zadadu da olaksaju rad naprednijim i dskuisnijim graditeljima i. Kod malih snaga je cijena dava£a za noza od onih za SSB.

rajni Izlazni titrajni krug se moze spojiti i u seriji s diodnim sklo- pada oscilatoru velike +12V»- stabilnosti iz ®M? SL 14-3. BalansKinodulator. Izlazni titrajni krug ima zavojnicu Lz i dvostruki pramjenljivi komdenzator C$/Ce. To su catdri diode {si. diferencijalnkn kondenzatorom CD smanjitd eventualmi prisutnost ostatka vala mosioca na minimum. istoga jednakog strujnog pojacanja. sutnosti VF napon kojega se preko zavojnice Ls. Na izlazu nema vala nosioca.ostaje stiie (potiisniut. Visokofrekventna »injekcija« se dovodi istom fazom na oba emitera. all svi potjeSu na neki nacln od onoga koji vec* odavno pouzdano radi u razlicltim primjenaima visokofrekventne telefonije. s dvije diode i prilagodenjem poanocu transformatora moguce je na£miti na dva naoina. Za razliku od ranije opisanih sklopova svi balaos-mddulatori s ddodama imaju znatno ni±e impedancije i zahtjevaju posebna prilagodenja. Izlazni titkrug je kapackivndsm putem vezan na diodni sklop. Tranzistorski DSB-genera- SI 14-4. Dodatni kondenzatori Cs §to Cd skoie postizarvamju kapacitivne simetrije na izlazu. Potenciometar od 100 Q sluzi siraetriranju struja koje teku kroz tranzistore. Kod NF se uvodi niskofrekventni. tipa tranzistora. ostavljajuci C4/C5 ma mini. i to paralelno s njime. Preko L* moze se dobiveni DSB^signal odvesti dalje. 14-5. Prvi od njah je prikazan na si. preostaju mnogo r frekventmim tranzistorskim pojaealima. 14-4) na koje se dovodi i visokofrekventni (VF) i niskofrekventni i(NF) napon. Transformator T odgovara oniima za pobudivanje izlazmog stupnja u nisko- vrsta. Bez niskofrekventne moduilaoije treba. si. DSB-generator sa stalne diode cetiri kri tor (batons-modulator) 429 . u priniske frekvencije. TRi i TR2. Titrajni krug L1C1 pri- samo oba bocna pojasa. modulacijski signal. Maiksimalno potiskivanje vala nosioca fpostize se ugadanjem kondenzatora Cs. a kod VF visokofrekventni signal. izlazni koji potjece od bocnih frekvencija bude maksimalan. ili DSB-generator. Resonancija se potitrajnog ogadanjem dzlaznog kruga dvostrukim promjenljivim kandenzatorom C4/C5 tako da. crpe potrebna visokofrekventna struja. primaju na svoje baze niskofrekd Dva ventni. Jednu od mogucnosti vidimo na 14-3. i tacnije Diodnl balans-modulatori Tranzistorski DSB-generator Ddodnih balans-onodulatora ima Tranzistorski DSB-generator je moguce sagraditi na mnogo ma£ina.

koje li. pomocu kojih se na radnoj frekvenciji postize resonancija i istovremeno simetricnost. Geimamijeve diode Di i Dz moraju imati podjednaka svojstva. . Di i D2. Zbog toga se za DSB modulatore s potiskivanjem vala nosioca mogu upotrebiti i sve vrste dvostruko halansiranih miksera (DBM) koje smo ve6 upoznali (str. 430 po svojdm sivojstvima odgovaraju mikserima kod kojih je potisnuta oscilatorska ifrekvencija s time. tzv. zvucnu frekvenciju. Paralelno njegovom sekundarnom stranom se nalazd kondenzator Ci (330 do 1000 pF) kojemu je zadaca da nesmetano propusti visolkofrekventne struje. kod »faznog« naoina za dobivamje SSB-signala potrebna su dva jedna'ka balans^modulatora. Upotrebljene su dvije kristalne. U tranzis tor skim uredajima taj prenos iznosi oko 1 4. s dvije diode. ali potpuna jednakost u tome nije neophodna zbog niske impedancije cijelog sklopa. Zavojnica Ls ima obicno 3 do 4 zavoja i smjeStena je uz hladni Okraj zavojnice Lu Visokofrekventni napon na Ls neka bude izmedu 3 i 4 V. Osobito je vazno da se s : jednako simjeru. Potiskivanje vala nosioca tzv. 14-7. Niskofrekventne struje prolaze prema diodnom sklopu kroz sekundarnu stranu (L&) visokofrek- ventnog transformaitora L1/L2. da jedna od frekvencija koje se mije§aju ima nisku. Kondenzator Ci -mora pri tome nesmetano propustiti visokofrekventne struje. 14-5.kasnije vidjeti. paralelni sklop T s traosformator Niskofrekventni sluzi za prilagodenje. kako je nacrtano ma si. pomaSaju u propusnom neka U zapornom smjeru diode propustaju Sto manju struju. 14-7. Opisane DSB modulatore s diodama nije mogude dovoljno spretno upotrebiti za ovakvu swrhiu. Izlazni titrajni krug ima dva jednaka kondenzatora Cs i C*. SI. 188). smo opisa- tor s dvije kristalne diode pom i sekundarnom stranom nisko- frekventnog transformatora T. Njegov kapacitet je zbog toga 330 do 1000 pF. Jednostavan balans-moduta- DSB^generatori. SI. gemianijeve diotzv. Transformator prenos od 1 8 do : T 1 : redovito ima 12 kod uredaja SI 14-6. Potiskivanje vala nosioca s dvije diode. Mnogo su pogodniji diodni generatori DSB-signala. Kako cemo de. serijski sklop elektronsskim cijevima. prema si. 14-6.

mo mo2e po MIKROFON . Preostaje samo jedan jedini bocni pojas. Dobiveni DSB-signal vodi se dalje ili kroz filter koji propuSta saimo gornji ili kroz filter koji propu&ta sa- U svakom SSB^generatoru mora val nosilac. vidi- da je mikrofon priklju£en na donji bocni pojas. Ovdje se val nosilac potisne. mo | 14-8a). Njegove se oscilacije odvode u DSB-modulator. Na btok-shemi (si. U njemu nema mi vala nosioca ni dmgog. U SSB generatorima »filterskog tipa« to se postize vrlo velikom selektivzano na blok-shemama tioSou pojacala koje slijedi iza balans-modulatora. ineki nacin odstra- se najprije odstraniti Zatun treba na niti i jedan od bocnih pojasa. Generator VF vala nosioca je osciniduje lator velike stabilnostd.SSB GENERATORI u SSB pomodu Pretvaranje DSB-signala filtera niskofrekventno poja£alo koje ograopseg zvuCnih frekvencija tako da se poja£aju samo one koje nisiu nize od 300 ill viSe od 3000 Hz. Redovito se volji odabirati ili jedan ili drugi signal. itj. kako je to prika(si. SSB (engl. 14-8). potisnu-tog bocnog pojasa.

»sinigle sideband^ cit. Pomocu kvarcovog kristala Qi (8998. modi <5emo dobiti donji bodni pojas (D). On sadrii uikupno Sest tranzistora tipa N-P-N. Ranije je to bilo oko 50 kHz «sa filterima koji su se sastojali od posebno kombiniranih titrajnih krugova (bandfiltera). Da se i»dode« na radnfu frekvenciju Mogjude je odabrati ili frekvenciju jednoga ili frekvenciju dmgoga od njih. Razumije se da i same diode moraju rira Sto slidnijih svojstava. kakav se moze naci u malim tranzistorskim prijemniciima.5 kHz). a u drugom sludaju samo donji bo5ni pojas (LSB). Tu su dva VF oscilatora koji sluze kao generatori vala nosioca. VFO-a i stupnja za mijeSanje. Zato 6e od dva bocna pojasa koji nastaju u modulatoni. Dva filtera. Daljnje pojacanje signala postize se u tzv. mi jeniti. vec od cijelog snopa frekvencija koje su u takvom medusobnom odnosu kaikav odgovara modulaciji. Om svi mogu biti silicijevi planarni tranzistori. Zaivojnice Li i L2 nalaze se u zajednidkom oklopnom loncu. AB ili B. Blok^shema na si. potrebno je SSB-signal odvesti u neki stupanj za mijeSanje. 14*9. TRi. Promjena frekvencije SSB-signala pomocu dakle transpozicijom. Ostali dijelovi SSB-predajnika ostaju itsi kao i na preda&njoj blok-shemi. Ako ovaj kristal preklopiiikom zamijenimo s drugim. U takvim pojacalima postoji proporcionalnost izmedu ulaznog i izlaznog VF sigfiala. lineamim pojacalima koja moraju raditi u klasi A. Niskose napon »dozira« potenciometrom od 5 kQ koji je spojen biti f rekventni na sekundarnu stranu transformatora Tu Ovo je mali pobudni niskofrekventni rom tranisformator sa omjetransformacije oko 4:1.5 kHz) on proizvodi val nosilac kojim ce se dobiti gornji bo6ni pojas (G). Prvi tranzistor. jedan za potenciometrom od 1 kQ i trimerskim kondenzatorom C2. Da se postigne resonancija na 9 MHz treba ugradenom kondenzatoru izvana paraielno dodati joS neki kondenzator. a drugi za izdvajanje donjeg bocnqg pojasa. npr. Tako se i amplitudni odnosi izmedu pojedinih komponenata SSB-signala nece prof tome induktivitet zavojnice Li treba ugoditi tako da kolektorski titrajni krug prvog tranizistora resonira blizu 9 moze taj se nacin kristala jednako dobro osciliraju. Pri Umnazanjem frekvenci- je bi se ovi odnosi toliko poremetiil da bi signal postao nerazumljiv. Tranzistorski SSB-generator koji odgovara blok-shami na si. Jedan oscilira »ispod« a drugi »iznad« opsega SSB-filtera. oko 9 MHz. Ako se ulaznom signalu amplituda podvostru£i bk ce izlazni signal takoder dvostruke amplitude ltd. 14-8b unutar nekog od amaterskih kratkovalnih opsega. Ovaj se stupanj simet- izdvajanje gonnjeg. SSB-signalima se naime ne moze povedati frekvencija obidnim uimnaizanjem jer se on ne sastoji od jedne. Tu ce se SSB^signal »prebaciti« na bilo koju frekvenciju zahvaljujuci posebnom varijabilnom oscilatoru. Diode Di i D2 pripadaju jednostavnom balams^modulatoru za pot tojskivanje vala nosioca i dobivanje DSB-signala. One mogu pripadati normalnom medufrekventnom trans- MHz. U pravilu se SSB-signal proizvodi na onoj frekvenciji za koju postoje pogodni filteri. »singl-sajd- bend«). Poka- 432 . kroz filter u prvom sludaju prodi samo gornji (USB). ili znatno vi£a. mozemo sagraditi prema si.7 MHz. ostavlja odnose unutar samog SSB-signala netaknutim i razumljivost nije promijenjena. Q2 (9001. sluzi kao oscilator. 14-8b pokazuje nacin kako se moze sagraditi jednako dobar SSBnpredajnik na jeftiniji naCdn. Na da oba postidi formatoru za 10. Njegov kapacitet treba odrediti pokusom. skuplji su od dva oscilatora za val nosilac. DanaSnji SSBngeneratori slu- ze se valom nosiocem kojemu je frekvencija izmedu 300 i 500 kHz.

28 Radio priru&iik 433 .

14-10. U torn filteru se ne^eljeni bo£ni pojas moze potismuti za viSe inego 45 dB. »prstenasti« Hi »ring-modulators s cetiri diode. Propu&teni bocni pojas prode gotovo neoslaibljen (priguSenje je ananje od 3 dB) pojaSa se tranzistorom TR$. SSB-generator u kojemu je primijenjen tzv. SSB-signal koji je prisutan u kolektorskom strujiiom krugu trail* zistora TRs ima srednju frekvenci- D1. Kod Mi je priklju£ak za dinamiCki mikrofon.0 MHz. 03. zalo se cama Li i Ls. D 2. Zai vojnice Ls i Li odgovaraju zavojni- da su u modulatoru sasvim dovoljna dva tranzistora TRs i TRe. F=mehanicki (Collins) Dobiveni DSB-signal poja£ava se tranzistorom TRs i Salje kroz selektivni filter »XF-9A«. Ovo je filter u kojemai ima pet kvarcovih kristala. a srednja firekvencija 9. D< * R1NGM0DUUTOR F*MEHAH&<I Rtre» (COLLINS) 0/l/» tts 14-11.5 kHz. Propusni pojas za granice od 6 dB mu je 2. filtera u MF Ukljudivanje mehanidkog pojadalo s tranzistofilter rima. Za potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa sluzi SI mehanidki 434 filter F .St.

promjenljive frekvencije (VFO) donijeli smo u poglavlju o visokofrek- tvornickim SSB^predajprimopredajnicima se mogu naci tzv. mehani&ki filteri.35 kHz.ju od 9 MHz i treba ga dovesti u jedno od amaterstkih kratkovalnih podrocja. mozemo je izabrati prema uputama na str. Di. 9-32b. Kako se vidi. a kristal Qs za frekvendju od 456. Izraduje ih tvornica »Collins«. Izlazni titrajrni krug.5 MHz. Ako su to kristali vojnih viSkova. Ako su njegove frekvencije izmedu 5 A 5. Ako su zavojnice Li i Ls jednake. Ovakvome filteru odgovara prvi dio sheme na si. na radnu frekvenciju predajnika.1 kHz uz vrlo dobro potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa. Otuda takvom sklopu ime: »prstena!sti« ili »ringmodulator«. je u niiskofrekventnom pojacalu iz kojega se pojacane audiofrekventne struje vode u poseban sklop od cetiri diode. Preko zavojnice Le vodi se onda SSB-signal na daljnje stupnjeve za lineili od 453. Najpoznatiji su oni za frekvencije U nekim i nicima ban stupanj za mijeSanje. Glavni stupnjevi ta'kvog SSB^generatora su prikazani na si.65 kHz.5 vala nosioca postize se potencicxmetrom od 100 Q i trimerskim kondenzatorom od 50 pF. Za svaku transpozinjoj ciju je. prema tamosnjoj bi posluziti i si.1 ili 3.8 kHz. s uz filter mora raspolagati dva kvarcova kristala za genera- tor vala nosioca koji moraju imati odredene frekvencije za jedan i drugi bocni pojas. oscilatora Shemu odgovarajuceg ventnim oscilatorima. Tranzistor TRi. Izlazni SSB-signal ima srednju frekvenciju koja je jednaka sredfrekvendji filtera F. 198. na toj slid.5 do 4 MHz. Tada se. mogu se — po zelji — DSB-signal kom filteru F dobiti izlazne frekvencije bilo u op3. Filter koji ima dva kristala u drzacu »FT-241-A«. da se signal i viSe nego jedanput transponira: mozda najprije u opseg od 3. osobito za rad na viSim opsezima. kristal MHz. predvidenih za veze telefonijom. Ako srednja frekvencija filtera iznosi 455 kHz. bilo u opsegu od 14.0 do 14. D 2 Ds i D*. Tranzistor TRs sluzi kao oscilator kojemu je filtrira i frekvencija odredena ili s kvarcovim kristalom Qi ili sa Qa. potreban oscilator odredene frekvencije i pose- amo pojacanje. Razumije se da onda svi titraj- nekadasnjih tipa »FTnjihove frekvenciiz 28* 435 . Simetriranje i maksimalno potiskivanje . Tome sluzi tranzistor TRa u kojemu se SSB-signal mijeSa sa oscilacijama iz nekog VFO-a. razuimije se. Da se to postigne bit ce potrebno. tj. u kojemu je zavojnica LsJ treba se samo promjenljivim segu od Qi mora biti bruSen za frekvendju kondenzatorom ugoditi ili na jedan na drugi od ova dva opsega. a gradeni su za razlicite frekvencije i razlicite sirine propusnih podrucja. ove diode su tako orijentirane da cine zatvoren krug ili prsten. Dobiveni se u mehani£dalje pojacava traa> zistorom TFU.5 MHz.4 do 1. samo jedan. u drzacu -241-A«. 14-12. Treba ga mijeSanjem transponirati u zeljeni amaterski opseg. 455 kHz. a odavde onda dalje u ostale opsege. da- kako. 14-11. Kristalni filteri za oko 455 ili oiko 500 kHz koji za SSB imaju propusno podrucje siroko 2. generatorima. Na si. 14-10 mehanicki filter je spojen izmedu dva tranzistora. Zavojnice Li i Ls pripadaju medufrekventnom bandfilteru koji resonira s kapacitetima kondenzatora Ci i serijom kondenzatora Cs. kondenzatori Cs moraju imati dvostruk iznos kapaciteta kondenzatora Cu mogao u SSB Kvarcovi kristali Qi i Qs neka imaju frekvencije koje se medusobno razlikuju za 1. Obzirom na razmjerno visoku djenu mehanickih filtera amater ce upotrebiti samogradnju U poglavlju o prijemnicima pokazali smo kako se mogu kvarcovi kristalni filteri naciniti na razmjerno jednostavan nadn.

c) sa ukupno osam kristala u dva filterska stupnja 436 . Kvarcov kristalni filter za SSB sa detiri kristala tipa »FT-241-A« Hi slicnima ni krugavi u filteru nirati na frekvencije stala. u dva filterska stupnja. dobit b) I I ' \ o \J I o * JC ta 1 ZZZ rin . 14-13. b) sa Selektivni fitted s kvarcovim kristalima: a) sa detiri kristala cetiri do sest kristala u jednom filterskom stupnju. 14-12) dodamo sve sto se nalazi na lijevoj.SI 14-12. moraju resokri- odabranih Ako na desnoj strani ad titrajnog kruga L$Cz (si. Tc2 o SI.

propusni pojas filtera je do 3. ukoliko demo su svi titrajni krugovi ugodeni »na 1° maksknum«. Q3=462. Frekvencije koder moze nadiniti dobar filter i za medufrekvencije vise od 3 MHz. povecati strmina krivulje resonancije filtera. kao i s kvarcovim kristalima.ll kHz. To su vrlo veliki zahtijevi i zato je teSko na£initi takav filter. Propusni opseg. Ulazna i izlazna pri- W2CVI. za povecanje strmine bokova krivulje resonancije.f kristalni filter vrlo dobrih svojstava.5 kHz uz veliku strminu bokova krivulje resonancije. npr. Umjesto ovih kristala mogli bi d drugi s takvim razlikama frekvencijama.8 kHz nizu frekyenciju od kristala Qs. jer zahtjeva previse razlicitih kristala.5 i moraju kQ.6 do 2 kHz. pa u praksi gotovo s jednakim us- Nekolifco shema i podaci za selektivne medufrekventne filtere s kristalima »FT-241«. kristala tih inogu.96 kHz. 2. iznosi 2 do 3. koristiti Q Q 4 5 =468. Uz kvalitetnije filter je siru cova kristala koji svi imaju istu frekvenciju i koji su montirani u takvom drzacu koji se moze lako otvoriti. »gradanski opseg«). 197). ta- Primjer filtera na si.8 kljucna niske. Neke prednosti mogle bi se utvrdi- mu ti ce samo mjernim instrumentima. Osim toga po dva mrezi od cetiri. ovisan o izboru frekvencija kristala. Kondenzatori Ci i C2 su trimeri pomocu kojih se moze. Ako je frekvencija kristala Qi jednaka frekvenciji kristala Q4 (si. koji su jednako oznaceni smiju se po 1. 14-14) mora frekvencija kristala Q2 biti jednaka frekvenciji kristala Qs. 14-13b nece za vecinu nasih konstruktora biti dosezan.52 kHz.5 kHz. Ls i Li.67 kHz. 14-13a. jednostav- Tko moze nabaviti cetiri kvar- Ovisno o kvaliteti titrajnih tit- krugova. impedancija 0. Bandfilteri sa zavojnicama Li i L2. »FT-243« ill rajne krugove slicni. 437 . Q*=470. no s kristalima Qz moze se dodati malen kapacitet. Dva i dva kristala moraju imati sasvim jednake frekvencije (na 10 do 20 Hz). Druga£iji filter s £etiri kvarcova kristala vidimo ma si.81 kHz. kao i sa Ls d Le moraju biti macinjeni tako da propustaju iste frekvencije. 1 do 5 pF. Razlika izmedu dva para neka bude 1. Kristali Qi imaju za 1. medu Po naka dvije mreze s dva i dva jedkristala ima falter na si. Titrajni krug LCs mora resonirati u istom podrucju. Ipak ga s da kristali napomenom donosimo od Qz do Qg sluze za potiskivanje frekvencija izvan propusnog pojasa koji je odreden kristalima Qi i Q2. 14-13c. mogu se naci i u poglavlju o pri- jemnicima (str. Pairalel- — SL cije 14-14. Ovu razliku ce se najverovatnije morati postici opreznim brusenjem same kristalne plocice. biti u istoj izmedu 1 frekvenciji razlikovati najvise za 10 ili 20 Hz. dodavajuci neSto kapaciteta (2 do 6 pF) paralelno kristalima koji imaju visu frekvenciju.37 kHz. biti slijedede: prema Qi=464. kao i kristali. iako je selektivnost vrlo dobra. namijenjenim za CB-stanice (tzv. =461. Qs=466. Dva i dva kristala imaju iste frekvencije.8 Kvarcov filter za frekvenoko 9 MHz sa detiri kristala i pjehoroi mo<5i posluziti niji filteri. Kristali koji su oznaceni sa Qi razlikuju se od onih koji su oznaceni sa Q2 za kristala kHz.

3N200 ili sli&ii) On propusti samo jedan bocni pojas i na njegovom se izlazu pojavljuje 6ist SSB-signal. medu- sobno upredene tanke zice. Produkti mijeSanja sadrzavaju DSB-signal. signal u kojemu postoje dva bocna pojasa. stavljeni su tzv. zajedno su namotane na prstenastu feritnu jezgru. Tu se sastaju niske frekvencije iz modulatora sa visokom frekvencijom tzv. Shema takvog uredaja je na si. Ukupno (ili zavoja 15 je namotano 3x15 »trifilarnih« zavoja). guSnica VFP i kondenzatori i Cz. »KVG- Tranzistori MOSFET* dva TRi a TRs (40673. u Visokofrdkventni Ti transformator rnodulacijsko pojacalo izgradeno je oko operacijskog poja6ala tipa 741. tj. Na izlazu tog modailacijskog poja£ala je potentio- & meter kojim se moze tenzitet modulacije. regulirati int Tackicama su oznaceni krajevi zica na po£etku trifilarnog namotaja.Primjer savremenog filterskog SSB generatora Pri gradnji SSB^generatora imat brige oko ugadanja. pogodnog za samogradnju. dok je val nosilac potisnut. Mikrofon Mi je premosten kondenzatorom Ci koji. jednako kao pri- Kampletno niskofrekventno namotan je trvfilarno. cemo najmanje u stupanj za mijeSanje. vala nosioca. -XF-9A«). Shema SSB-generatora. balans-modulator. Opis u tekstu . *-AsiStSu 1 [8 r-nm^ m 1K TRt >-r»v /C\TR2 m + XF-9A IZLAZ (SS8) +12V SI 438 14-15. ako upotrebimo gotov. tvornicki kvarcov kristalni filter s pripadajucim kristalima za oscilator vala nosioca. Tako dobiven DSB-signal pojaca se tranzistorom TR$ i onda salje kroz kristalni filter (npr. 1445. Tri. sprjecava prodor visokih frekvencija u NF pojacalo.

Tranzistor TR4 se moze dodati za vracanje vala nosioca. na izlazu se pojavljutje val nosilac. treci kvarcov kristal (nije nacrtano!) Qs. 14-15 prema shemi na si P2 moie se'posimetrija i dobro potiskivanje vala nosioca koji stize iz oscilatora (TRs i TRe). Sto tranzistor jafie propu&ta struju to de nesimetrija biti veca i val nosilac Sasvfcn je drugaidiji princip na kojemu se osniva rad SSB-generatora tzv. dobro je frekvenciju var da se preklop- du vala nosioca i oba bo£na pojasa koji nastaju pri modulaciji. Njegova frekvencija bi trebala biti 9000 kHz. Izgled Stampane plocice a te- raspo- red sastavnih dijelova za ovaj SSB-generator vide se na si. Tada Ibi. 439 . Izgled stampane plocice (9x9 cm) za gradnju SSB-generatora. ili odaberemo preklqp: dobijemo ili gornji i tredi kontakt. Buduci da i falter »XF-9A« prigu&uje la nosioca. »faznog tipa«. Njegov intenzitet se jednostavno moie regulirati potenciometrom P3 kojim se tranzistor TR4 vise ili manje »otvori«. mogli raditi legrafijom (CW). 14-16 i sL 14-17. Prema tame koji kri- Potendametrom stici stal (Qi ili Qs) nikoxn Pti. Kod ovih se iskoiiStavaju fazni odnosi izme- na izlazu jadi. a simetrija u stupnju sa TRi i TRs je pokvarena.SI 14-16. Ako nema modulacije. (USB) stalnog oscilatora. prekidajudi rad tog kri- mku Pn predvidi da se ukljudd donji bo£ni pojas (LSB). SSB generator! faznog tipa Njegov kolektor moze biti priklju£en ili kod A ili kod B (na Pz).

svaki u posebnom modulatoni. kao i u modulatoru B. oni koji su u oba signala sadrzani u izlazi .35 mm CuL. prim. T)a ce se titraji koji su u oba signala sadrzani u jednom bocnom pojasu medusobno pojacavati i. Ti=15 zavoja. trifitarnih 0=13 Raspored sastavnih dijelova na plocici prema si 14-16. T2=10 \iH. niskofrekventni signal dijeli se u dva jednaka signala koji se jedan (A) od drugoga (B) razlikuju sanrio po fazi. zgodno odabranoj frekvencijL Njegov izlazni signal takoder se cijepa sluzi u dva 440 dijela. u njemu nastaju niskofrekventne (audiofrekventne) struje kojima se opseg ogranici izmedu 300 i 3000 Hz (si.+ttV- -2* 100 % »4o mm FILTER [XF 9A iti XF 9B) IZLAZ 1 v 10nJ^ 1K TOOK T^ Pt1 I 7 inni/ ^+<nn+$fr JMfc ZD (9. Fazna razlika treba iznositi 90°. Jedan od njih moduHra se niskofrekventnim signalom At a drugi niskofrekventnim signalom B. na feritnom prstenu mm (in=125). 0. istovremeno. u dva podjednaka vala po jedan DSB-signaL Sastavljanjem DSB-signala A i DSB-signala B oni se zbrajaju. O rezultatu takvog zbrajanja odlucuju i faze i amplitude. primJsek-4 : 1 :Ts=10 \iH. potiskuju se valovi nosioci pa iz oba modulatora Visokofrekventni oscilator koji kao generator vala nosioca moJe oscilirati na radnoj frekvenciji predajnika Hi na nekoj drugoj./sek= =2:1. upredena zica. I ovi se moraju medusobno razlikovati u fazi za 90°. U modulatoru A. T2 i Ts na toroidima 0=13 (\n=10) mm Kada se tgovori u imikrofon. nosioca. Dovoljno pojacan. 14-18).1V)' 100n 2^PF X "5l00n SI 14-17.

.

442 .

1 nF. u kojima se nalaze i frekvencije za odrzavanje amaterskih FONE veza. oklopnom SSB-signal maze sadrzati bilo gornji bilo donji bocni pojas. Titrajni krug sa zavojnicom Lz takoder resonira na 9 MHz i s onim prvim sacinjava kapacitivno vezani bandfdker za ovu frekvenciju. Razumije se da i zavojnica Ls mora resonirati na 9 trom P. ovisno o polozaju dyopolnog preklopnika X. po prema onome DSB-signali amplitudi i srao ranije rekli. a u drugotm polozaju u 20-metarskom amaterskom opsegu. MHz i to sa kapacitetom serije Nezgockio je da se za obje opisane RC-mreze moraju upotrebiti vrijednosti koje nisu staindardne. Pri tome zavojnice titrajnih krogova imaju 3 do 4 put a vise zavoja nego zavojnice L2 i L*. P4 i Ps. Kapacitivna veza mora biti »kriticna«. Ipak treba izmedu mnogo njih izaibrati parove od po 680 pF kojima se kapacitet i po 430 pF od nominalnih vrijednosti razlikuje najvise za 2%. dok se zavojnice L3 i L. Neki VFO koji oscilira izimedu 5. Za optimalno potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa treba se posluziti i potenciometrima P2 i Ps. 14-20. dovoljna da kod resonantne frekvencije na oba titrao'na kruga bude jednak visokofrekventni napon.RC-mrezu za razdvajanje faze niskofrekventnog signala moguce i prema uzoru na drugu poznatu mrezu »2Q4« tvornice »Barker & Williams«. Prikazana je na si. Resonantna krivulja mora dakle imati samo jedan »vrh«. . sa transformatora Ts. Istovremeno niskofrekventni signal B. Pomocu ovoga se moze faza niskofrekventnog napona iz Tt okrenuti za 180°.Tranzistor TRs radi u kristaloscilatoru s kvarcom Q kojemu je frekvencija 9 MHz. D prebaciti ili u polozaj »80« ili »20«.5 do do 4. Tranzistor TR9 sluzi za transpoziciju SSB-signala sa 9 MHz na radnu frekvenciju unutar nekog od amaterskih kratkovalnih podrucja. Ove napone mozemo izjednaciti potenciome- U prvom je naciniti Buduci da su oba moduisti latora piukljucena na titrajni krug sa zavojnicom se ovdje zbrajaju i Ls. Potiskivanje vala nosioca postize se sa oba poteneiometra. sa transformatora T2 f vodi se preko Di Lt na balans-anodulator s diodama i D2.5 MHz ili u podrucje od 14. all izmedu napona na primarnoj i napona na sekundarnoj strani postoji razlika faze od 90°. smjesten je zajedno sa La u jednome. Preostaje SSB-signaL Zavojnica Le je namotana preko sredine zavojnice Ls i ima cetiri puta manje zavoja. 443 . Niskofrekventni signal A. I ova se pokazala kao vrlo dobra. polozaju preklopnika SSB^generator daje na izlazu signal u 8Cknetarskom. na Visokofrekventni naponi bandfilteru su kod resonantne frekvencije po velicini jednaki. Zavojnice L2 i L* dolaze uz hladni kraj zavojnica Li i L3. Zato ce nastati dva razlicita DSB-signala. ide preko L2 na balans-modulator s diodama D3 i Dd. potiskivanje jednog od bocnih pojasa. Sto krug sa zavojnicom Li.0 i 5. Uz takav VFO treba samo valni preklopnik C.4 nalaze u drugom loncu. Titrajni nom od dva kondenzatora po iznosi 500 pF. ail da se joS ne pojavti tipicno bandfiltersko prdSirenje prqpusnog opsega. Njena je prednost u tome da kapaciteti imaju »normalnije« vrijednosti. <u kolektorskom strujnom krugu. Potenciometrom Pi regulira se jakost SSB-signala.0 14. Niskofrekventni naponi NFi i NF2 razlikuju se po fazi za 90° za citav opseg frekvencija izmedu 300 i 3000 Hz.0 MHz. po fazL Rezultat sto je.5 MHz moze ovdje posluziti za transpoziciju ill u podrucje od 3. Ista razlika faze ce postojati i izmedu visokofrekventnih napona koji se preko L2 i L4 dovode balansnim modulatorima. Y. tj.

poznatoj RC-mrezi firme »Barker & Williams«. RC•ntireza za pomak faze od 90°. lako je zamrsenije gradena. Potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa Tablica 14-L Ovisnost potiskivanja nezeljenog bocnog pojasa o tacnosti pomaka faze (VF Hi NF) u generators. prema HA5WH. Pri torn je dopustena tolerancija od ±10%. Shematski je na* ortana na si. Upotrebljena su 24 otpornika i 24 kondenzatora. Prednost ove mreze je u tome da se mogu uzeti standardne vrijednosti svih dijelova. 14-21. inace je potiskiva- Osim toga "biti nje nezeljenog bocnog pojasa nedovoljno (vidi tablicu 14-1). SSB signala faznom metodom Razlika od . Primjer RC-mreze za po- mak prema od 90° za SSB-generatore. tip »2Q4« faze te vrijednosti smoraju Sto tacnije.C3*ee0pF C2-C4.430 pF tin) (1%) SL 14-20.C1. rraiogo je povoljnija za samogradnju.

A" B C D E F A R = T2kn/10% Cl=0. osiguiraaia je trajnost radnih uvjeta. Mogu se upotrebiti i dva operacijska pojacala IL 741. si. Numeracija prikljucaka vrijedi za »MC 1458 CPU.C6sVnF SI 14-21. Kapaciteti C upotrebljenih kondenzatora moraju imati za frekvenciju vala nosioca impedanciju R.C4 = ^01pF. Za opseg frekvencija izmedu 300 i 3000 Hz pomak faze je 90°t na ±1%. potrebnih za dovodenje niskofrekventnog signala u RC-mrezu. pomodu dvostrukog operacijskog pojacala. maze se ocekivati da ce nezeljeni bocni pojas biti potisnut za nekih 40 dB te vrijednosti Q+I2V -Jp-OELAZ 1p i im*) HFULAZO-^f NF pojadalo sa FETom za postizanje suprotnih faza. 14-23.02>jF.C5 = ^6nF.P.OWpF.2.C3=q. O. 14-24. ali su onda prikljucci na njima drugadije rasporedeni SI. Oba otpornika moraju biti medusoboo jednaka.C2 = CVD33>jF. koja je jednaka omskom otporu R. RC-mreza za pomak faze niskofrekventnog signala za SSB-generatore faznog tipa. na izlazu IZJ 445 .PJ i Q.2 su integrirana operacijska pojacala (1L 741) U RC-mirezi za postizavanje potrebnog faznog pomaka. prema HA5WH SI. iako tolerancija svih otpornika i kondenzatora u RC-mrezi mole biti do 10%. prema HA5WH. 14-22. (si 14-21) Postizanje suprotnih faza. i IZ. Ukoliko im se otpori ne razlikuju za vise od 1% i ako su kapaciteti odabrani tako da ni njihove impedancije ne odstupajo od za vi§e od 1%.

I oni moraju bid medusobno jednaki. umnazanjem. I kondenzatori od 10 nF koji su stavljeni paralelno sa primarnim zavojnicama transformatora T2 i Ts sluze istoj svrsL Vise primjera potiskivanja najnizih i najvisih frekvencija kod niskofrekventnih pojacala ima u poglavlju o prijemnicima u ovoj faznih generatora SSB-signala mora se i visokofrekventni signal koji stize na jedan modulator razlikovati u fazi za 90° od onoga koji stize na drugi moSZ. Ovo je potpomognuto malim kapacitetima koji premoScuju emiterske otpornike. Ovo je RC-mreza s kojom se to moze postici.7 ma u posluziti. uz uvjet da impcdancija kapaciteta C (za jrekvenciju vala nosioca!) bude jednaka otporima R. kod kojih je moguce potpuno potisnuti oscilatorovu frekvenciju. stupnjevi poglavlju o prijemnicima. zbog toga. 74-24. omogucuju precizno postizcmje navedene vrijednosti (uz zu!). Vec smo rekli da se promjena frekvencije SSB-signala za prelaz na juci ter! titrajni merske kondenzatore od maksimaU no 40 pF. posebno odabraoioj frekvenciji. mogu u SSB-predajniciu principu. U nF ispred ulaza u strujtrii krag baze tranzistora TRi na si. odgovarakrugovi. 9 MHz. jednaki koje smo ranije upoznali Zatu su svrhu posebno pogodmi razliciti balans-modulatori i produkt-detektori s tranzistorima i s diodama. li i dobru niskofrekventnu RC-mre- Na prijemnoj strani se ni na koji nacin ne je SSB-signal moze ustanoviti da dobiven faznom Hi filterskom metodom! amaterske opsege ne moze postici NF POJACALA ZA SSB TELEFONIJU Na shemama 14-9. Slican novije vrijeme se za tu svrhu sve vise primjenjuju dvostruko simetricni mikseri (DBM) kod kojih se na izlazu pojavljuju preteino oni ptrodukti mijeSanja koje trebamo. Takva je ostvarena kondenzatorom od 220 pF izmedu kolektora i baze tranzistora TRs na istoj shemi. To je ona za koju postoje potrebni radni uvjeti: dovoljno konstantni oscilaton. 446 . 14-19. £od knjizL dulator. Da zaxmljivost mjena 14-15 i signal zadrzi rase potrebna profrekvencije postidi iskljucivo mora si. premjestiti) u neki od aniaterskih kratkovalnih ili ultirakratkovalnih opsega. proizvodi uz primjenu frekvencije »vala nosioca« koja iznosi izmetfu 400 i 11000 kHz (najcesce oko 455 kHz ili oko 9 MHz). 14-19) nacrtane su mijesanjem. Za promjenu frekvencije putem mijesanja sbeme tranzistorskih niskofrekventnih pojacala koja su vrlo pogodna za ovu svrhu. uz tri- PROMJENA FREKVENCIJE Generatori SSB-signala redovito rade na jednoj. Potiskivanje visokih frekvencija postize se kondenzatorima koji se stavljaju paralelno sa ulazom. kao sto je. Kod njih su niske frekvencije zanemarene primjenom razmjerno malih kapaciteta za vezu izmedu pojedinih stupnjeva. Sa tih frekvencija tireba SSB-signal transponirati (tj. kristalni fildrugo. npr. ako su R=100 Q: kapaciteti C moraju biti 111 pF. Ako je frekvencija f npr. Kondenzatori od po 150 pF. SSB-generatora (si.NA MODULATOR „A" OD GENERATORA „VAU NOSIOCA" R C *R IZA FREKVENC1JU trf NA MODULATOR „B" efekt postize se i kapacitetima za negativnu povratnu vezu. kondenzator od 4. SSB-signal se danas.

televdzijske otklonske cijevi (6DQ5. jer izoblicenja uz ispravnu pobudu nisu prevelika. kako bi do antene stigla snaga od nekoliko vata pa do nekoldko stotina vata. epitaksijalni tranzistori »multiemiterskog tipa«. Pobuda smije biti samo cista naponska. 6LF6. ved ranije upopojedinim konbiti jo§ i de- LIJMEARNA VF POJACALA ZA SSB Pripremanje SSB-signala. EL153 ili (za UKV) cijela »familija« QQE-ciQQE02/5 (= 6939) QQE03/12 QQE03/20 (= 6252) QQE06/40 <= 5894) i slicne. svakako. povezani sa emiterskim prikljuckom tranzistora. ne mozemo biti sigurni da ce on linearno pojacavati i onda ako mu pogonski napon smanjimo na 12 do 14 V. Vrlo dobri su i planarni. Izuzetak su »prave« predajne cijevi. integriranih na njihovoj silicijskoj plocici. ovih oijevi je dopusten rad i — — Tranzistori. Prevelika pobuda (»predrajvani« tranzistor!) uvijek dovodi do velikih izoblicenja. tome <5e u O kretnim primjenama taljnije govora. i frekvenciju. 6HF5. kao i njegovu transpozioiju u izabrani amaterski opseg. 6DE5. koliko najcesce iznosi izlazna snaga amaterskih predajnika. 6LQ6. Ovome Da se postigne dovoljno snaian SSBnsignal treba ga pojacati. Za manje snage se linearno poja£anje postize u stupnjevima klase A. kao i EL152. EL500. ako smo odabrali ili »pogodili« pravi tip. nekoliko volta. Oni imaju mnogo (cak vise od 100) emitera koji su preko minijaturnih otpornika. Na taj nacin sva izoblicenja ostaju razmjerno znak da je tranzistor u predajniku 447 . savremeni snazni VMOS-tranzistori uz napon od 28 V. 6KG6. treba prema opcemto prihvacenom pravilu izvrSiti dok je signal jo$ slab. do stvaranja »splatera« i dirugih smetnji koje onda onemogucuju rad drugih stanica na istom opsegu. uz razmjerno dobru linearnost rada. Potrebno je ostati unutar uvjeta za klasu AB1. Prvi — pobuda — preko upravljacke (prve) mrezice. 6JS6. uz primjenu nisklh napona za sve potrebne VF i NF signale koji kod toga sudjeluju. on je na skaH prijemnika »presirok«. kao i za napon od 12 V. ali i u znatno sirim frekvencijskim podrucjima cesto i na velikim udaljenostima. poznata i cesto upotrebljavana cijev 6146B ili QE05/40. Kod jevi: (= 6360). 6GB5. daju takoder dobro linearno poja£anje.I s takvima smo se znali. 6JE6. na kona&ru radnu t mala i produkti intermodulacije ostaju barem 26 do 30 dB ispod ni~ voa korisnog signala. dok za vece snage moramo upotrebiti linearna pojacala koja rade u klasi AB. npr. Kad je SSBisignal kona5no formiran. jer amateri u zelji da »izvuku« sto vecu izlaznu snagu iz pojedinog stupnja u predajniku pretjeruju sa pobudom. Kod izlaznih stupnjeva predajnika. u visokofrekventnim pojacalima snage. Takav signal je te§ko primati. To znafii da izlazni visokofrekventni napon svakog pojedinog stupnja mora biti vjerna i povecana reprodukcija svih promjena ulaznog napona. kao Sto je. osobito ako se upotrebljavaju tzv. 6KD6. EL505 i sli&ie). Sto zna& da ne smije potedi stuja Opcenito je dobro zapamtiti da se bolje linearno pojacanje postize s tranzistorinaa uz vedi kolektorski napon. Kazemo »razmjerno dobro«. Ima ih za pogonski napon od 28. Pojacanje mora biti linearno. Najbolji tranzistori za linearan rad su. on treba da je joS vrlo slab i da njegovi naponi jedva dosizu — — AB2 u klasi klasi B. u kojima se upotrebljavaju elektronske cijevi ne smije biti prevelika. zahtjevu najbolje odgovaraju razliciti sklopovi s tranzistorima i »integrircima« koje danas isklju&vo nalazimo u pocetnim stupnjevima SSB-predajnika. Ako je neki tranzistor namijenjen za linearno pojacalo uz pogonski napon od 24 do 28 V.

od- nosilac se moze mo- u VF pojaCalo pre- da se dobiju dva bocna pojasa. svaki s drugim sadrzadulirati tako dajnika stvariti otuda u antenu. mozemo ih mijeuz upotrebu pogodnog sanjem VFO-a vesti — — premjestiti (transponirati) linearno i na izabrami radnu frekvenciju. a drugi je gornji bo£ni pojas. On infor- NOVIJE PRIMJENE SSB TEHNIKE Dvovrsna modulacija istog vala nosioca (ISB) Kratica ISB znaci: independent Sidebands* ili »neovisni bocni pojasi«.) (Vidi 1 od informacije A preostaje samo jedan bocni pojas.DSB« »2DSB«. Ako na neki nacin sastavimo ta dva SSB-signala. Prolaskom kroz »LSB filter* (»XF-9B-01«) ska televizija. Slicno se dogoDSB-signala kroz di prolaskom »USB filter« (»XF-9B-02«). Isti val macije B preostaje takoder samo jedan bocni pojas. Informacija B transformator T ima prenos 1:1 a sam sastavljac signala (engL: »Radio Frequency Combiner*) ima NF P0JA6UJ0 1. govor) ulazi u svoje nisko- frekventno pojacalo. opet odijeljenim. svaki za se. jem. SSTV) ima frekvenciji i kamo odlaze! poglavlje o predajnicima.kojom odrzavamo vezu. ko jima je sadrzaj druk&ji. jedan ne ovisi o drugome. nanize okrenuti ro gain« i dijeljeno NF poja5alo. o- dugme ^Mictako smanjiti prvi i najce&ci uzrok prevelikog »drajvinga«. generatorima »1. za koje nitko ne zna na kojoj su bolje. Prvi je donji. ali £ist. Bolje malo slabiji. da je signal »$irok«. Informacija Sastavljanje signala moze se ona vise nadina. proizi vode VF signal sa dva bocna pojasa. VF A (npr. uz potisnuti vai nosilac. signal nego po svaku cijenu »vise vata«. Mozda je najjednostavniji onaj na si. telegrafski znakovi ili amatersvoje. Blok-shema prikazana na sL ISB-predajnika je 14-25. Zajedni£ki oscilator s kvarcom od 9000 kHz (»XF-900«) proizvodi »val nosilac« koji se koristi za mijesanje u. DSB GENERATOR . od stanice s nam bude (npr. ANT. Odmah treba smanjiti pobudu! Cesto je dovoljno smanjiti glasnocu kojom govorimo u mikrofon ili joS previSe pobuden neka »raport«. Oni.XF-900" (9000 kHz) BO~» NF pojaCaio . 14-26. prenoseci razlicite informacije.

(son) panj modulacije od 100%. bez obzira da li u mikrofon govorimo glasnije ili tise. dok na IZLAZU dobijemo sastav- koji daju podjednaki NF napon. a donji bocni pojas kroz drugi medufrekventni »kanal«. Tako se dobiju obje emitirane informacije. Da bismo mogli energiju. najbolje dvostruki balans-mikser. Jos u poglavlju o amplitudnoj modulaciji utvrdili smo da je prosjecna modulacija kod govora oko 30%. Kod emisije govora pomocu SSB tehnike dogada se slicno: maksimalnu snagu dosizu samo ti vrhovi. Iza jednog i jednostavnijih uredakompresora) postoje i uredaji sa istim ciljem. Iza njega slijedi DSB-generator. ako samo budu htjeli <i mogli. zatim sklop za ogranicenje amplitude i drugi kristalni prisutni u audiofrekventnom spektru frekvencija 29 — SSB biti filter. neka vrsta »voznog reda« po kojemu obradivani signal mora proci kroz takav uredaj. Takvo o- gianieenje frekvencije potrcbno je kod drugih vrsta modulacije (vii di slijede<5e poglavlje). Iza mijesanja signali se razdvajaju medufrekventnim kvarcovim filterima tako da gornji bocni pojas ide kroz je:lan. svaka na svom izlazu iz prijsm-nika. »A« dolazi jedan SSB-signal. O ogranicenju opsega niskih frekvencija na najnuznije. 14-27. izmedu 300 i 3000 Hz. za pripremanje SSB-signala. medusobno upredene. smo vec govorili. nece biti koji sluiskusni- Visokofrekventni »audio procesor« jim radio-amaterima tesko da takav procesor nacine. ali do cilja se dolazi kompliciranijim »procesom«. na ULAZ »B« dolazi drugi SSB-signal. Jedna od mogucnosti da dva SSB-signala u ISB-predajniku sastave. Na temelju onoga sto smo do sada rekli ze o pojedinim sklopovima u SSB-tehnici. oba za USB 449 Radio prirufcnit . Transformator T je bi~ filarno namotan (sa dvije. To se postize uredajima za voljno je 10 bifilarnih zavoja ogranicenje amplitude (»limiteri- dva ulaza Na ULAZ i jedan izlaz. ma«) i tzv. kompresorima dinamike ljen signal. Oba SSB filtera dosizu stu- moraju jednaki. HI). Princip takvog audio procesora Osim ovih ja (limitera i iza drugog medufrekventnog pojacala su odijeljeni produkt-detektori koji demoduliraju signal. tanke zice) na ma- se loj prstenastoj. sadrzanu u niskofrekventnom spektru govornih frekvencija. To je prilicno skup nacin obrade NF signala <ima dva kristalna SSB filtera!!). dok samo neki naponski vrhovi — Mikrofon se prikljucuje na NF pretpojacalo. ugradeno u procesor (sL 14-27). O tim uredajima ce biti posebno govora u poglavlju o frekventnoj modulaciji. ali su i rezultati izvanredni. vidimo na si. To je samo blok-shema. feritnoj jezgrL Do- ograniciti amplitudu NF signala. Najboljima su se pokazali oni audio procesori koji se sluze SSB-tehnikom. i mijesanje ostaju nepromijenjeni. dok je prosjecna snaga takoder oko 30%. Iza njega slijedi prvi kristalni SSB filter. bolje iskorisi povecati prosjednu snagu emitiranih SSB signala (a bez preterecanja cijevi ili tranzistora i bez »splatera«!) treba na neki nacin titi SI. 14-26. Otuda im ime: audio procesori. osobito onih pretjerano velikih vrhova koji ne doprinose mnogo razumljivosti. Za prijem takvog ulazni stupnjevi I SB signala.

D- .

tj. telj imati 24 puta vise. anodni napon 640 V bit ce vrsna vrijednost viso^ ma kofrekventnog napona 0. Zajednicki kapacitet serije kondenzator a Ci i C2 neka pri tome ne bude veci od 5 do 10 pF. za postizavaponie regulacijskog napona moze Tu se sluziti sklop na si. Paralelno spojeni kondenzator od 10 nF sluzi za poboljsanje filtracije ostataka visoke frekvencije. Jedan od njih je prikazan na sL 14-29a. Cs ce obicno imati oko 0. Na taj nacin se i regulacija pojacanja na diodu stayljen zapornt prednapon (najviSe 40 V). Regulacijski napon mozemo dobiti na vise nacina. izlazne snage Sklopovi za ogranicenje SSB predajnika.1 ^F. kad visokofrekventni napon premasi vrijednost prednapona. Tada dolazi do tako brzog smanjenja pojacanja da amplituda ne moze do- maksimum seci pretjerano velike vrijednosti.— postati veda od neke unaprijed odabrane vrijednosti. Kapacitivn-i razdjelnik neka diodi dovode visokofrekventni napon vrsne vrijednosti oko 20 V tivni odgada sve do momenta kad je gotovo dostignut. Zaporni prednapon diode. Opis nearnog pojacala za SSB-signale nalazi neka snazna tetroda ili pentoda koja radi u klasi AB1 uz VF pobudu na prvoj mrezici. kondenzator & od 5 pF. vrsna vrijednost VF napona smjeti da dosegne 75% anodnog napona. Odaberemo li. kod izlaznih stupnjeva s cijevima. IZLAZNJ KRUG TX * np5W$^ 1 — on mora ° biti malen u odnosu pre- A nt kapacitetu u izlaznom titrajnom krugu da ne utjece na ugadanje. tj. treba potenciometrom odabrati obicno oko 20 V. ona pocmje da propusta tek onda. 14-29b.. Takvd sklopovi u SSB-predajnicima treba da stupe u akciju tek onda kad izlazna snaga naraste u moze blizinu dopustenog maksimuma. Dioda moze biti obicna germanijeva ili VF silicijeva. kod iinearnog VF pojacala snage.75x640= =480 V. Ii- Ako se u izlaznom stupnju -Ugl prikljuCak za REGULAC. mora Cs 20 V. Za diodu trebamo samo NEGATIVNI RE- GULAR NAPON Prema tome kapacitivni djelimora smanjiti napon u omjeru 480:20 ili 24:1. Povecanje kapaciteta produzuje a smanjenje kapaciteta skracuje vremen: sku konstantu. 120 pF. kada izlazni stupanj predajnika daje maksimalni OUTPUT bez izoblicenja. Buduci da je onda. NAPON SL 14-29. Vece vrijednosti VF napona prolaze kroz diodu i na otporniku od 1 MQ pojavi se negaregulacijski napon. Dioda D je spojena s kapacitivnim razdjelnikom C1/C2 sa kojega crpe visokofrekventni napon. c) REGUURANl PREDSTUPANJ Kondenzatorom Cs je odredena vremenska konstanta regulacije. iskoristava cinjenica da do sasvim slabog dspravljanja signala na prvoj 451 u tekstu 29* . Da lakse procijenimo vrijednosti ovih kapaciteta mozemo pretpostaviti da ce. dakle. Ako je npr.

tranzistorskih predajnika se primijeniti sklop za ogranicenje izlazne snage slicno kao za Kod moze ARP kod prijemnika ili prema si. Umjesto oznacenih tranzistora mogu se uvotrebiti moder niji: BC 107 i BC 141 452 . dobiven na bilo koji od opisanih nacina. ali se moze i naknadno dodati. to ce regulacija biti efikasnija i to ce manji napon trebati za dobru regulaciju. Shema tranzistorskog uredaja za automatsko ukljudivanje predajnika (VOX). isprave diodom D i daju negativan regulacijski napon. yidimo da nema bitnih razlika. VOX VOX Mi je mikrofonski prikljucak visoke impedancije. Kondenzator Ca odreduje vrijednost vremenske konstante regulacije. Spomenuto slabo ispravljanje pobudnog SSB-signala je dovoljno da se na primarnoj zavojnici transformatora T pojave niskofrekventne struje. To znaci da takvu regulaciju treba primijeniti sasvim »naprijed«. Automatsko uklju£ivanje i iskljucivanje predajnika Negativni napon za regulaciju pojacanja. »VOX«. Sto je vece pojacanje izmedu reguliranog stupnja i izlaznog stupnja predajnika. Tek kod vecih amplituda bi doslo do jacih struja mrezice i do nelinearnosti. treba odvesti na prvu mrezicu neke »eksponencijalne« pentode kojoj se pojacanje mijenja kod promjene prednapona. moze sagraditi pomocu tranzistora. Jednostavniji i jeftiniji SSB- ranim stupnjevima u prijemnicima. u samom SSB-generatoru. Shema na 14-30 prikazuje kako se si. Pri tome neka regulirani stupanj ne radi na istoj frekvenciji na kojoj radi iz- laz predajnika. 14-29c. Na taj nacin je lako sprijeciti nezeljene povratne veze. najbolje blizu ili -uredaji toga nemaju. tzv. Ako ovaj stupanj uporedimo sa reguli- Vecina savremenih predajnika i primopredajnika ima ugraden uredaj za automatsko ukljucivanje i iskljucivanje. Ove se prenesu na sekundarnu stranu. Ova kratica dolazi od naziva »voice controls sto znaci »upravljanje gla- som«. Princip takvog stupnja za regulaciju je prikazan na si. Odavde se niskofrekventne mikrofonske struje oklopljenim kabelom vode do prikljucnice koja se spaja s mikrofonskim ulazom modulatora u pre- M BF 242 SI BF242 BF242 BC219 14-30.mrezici dolazi i prije nego pobudna amplituda dovede potencijal mrezice na nulu.

V '' Dugme »DELAY« pripada potenciometru R*. potenciometrom R4 i kondenzatorom &. Dugmetom »ANTI-TRIP« okrece se R2. Dioda Ds sluzi za zastitu tranTR4 i ne moze propustiti nijedan negativan naponski impuls koji bi mogao doci iz prijemnika i od diode D-2. zistora Cijeli VOX izlaznog transformatora. u 5. Potenciometar R2 moramo staviti u takav polozaj da REL ostaje na miru za vrijeme prijema. Da relej ne bi preki- \ dao nakon svake rijeci. »otvara« tranzistor TR4. Na shemi se vidi da je dioda Dz drugacije okrenuta d zato ce napon koji se njenim djelovanjem stvara na R2 biti protivan naponu koji se stvara djelovanjem diode Di. TR2 i TRz. 14-31. Pogted kutije vidimo na si. iza diode Ds je sklop sa otpornikom Rs. Uz sve ostalo. VOX se moze ugraditd malu limenu kutiju velicine X 5. Raspored dijelova u unutrasnjosti SI. Ovaj sklop ima vremensku konstantu koja odreduje kako dugo ce tranzistor TRi aktivirati relej i kako dugo ce biti ukljucen predajnik. Glavno je da se VOX napaja iz izvora stabilnog napona od 10 do 12 V. na R2 nastaje takav istosmjerni napon koji. Tu je tranzistorskog u unutraSnjost VOX-a 453 . kondenzator Cs \ dioda D2 sacinjavaju tzv.5x12 cm. Vanjski izgled tranzistorskog VOX-a bude okinut zvukovima koji dolaze od prijemnika. > mora suha baterija za pogon. on moze posluziti i kao komparator. Izlazni napon je ovisan o razlici dvaju napona koje uporedujemo. Iza ovoga dolazi ispravljac signala s diodom D1. oznacene sa ZV. Kolektorska struia potece kroz zavojnicu releja REL koji ukljuci predajnik {preko prikljucnica TX). preko diode D$. ali taj potenciometar moze biti u unutrasnjosti kutije jednom za svagda postavljen na najpovoljniju vrijednost osjetIjivosti uredaja.5 X si. To znaoi da se pomocu njega mogu uporedivati dva napona. Istovremeno mikrofonske struje odlaze u pojacalo s tranzistorima TRi. 14-32. kako ga vidimo na 14-31.dajniku. dakle paralelno sa zvucnikom u prijemniku. Ova vremenska konstanta se moze mijenjati u nekim granicama pomocu potenoiometra Ri i prilagoditi nacinu na koji neki operator govori. Tko zeli moze dodati i dugme za Ri. 14-32. »anti-trip« sklop koji mora sprijeciti da tj. i Integrirano operacijsko pojacalo IL 741 jedan je od najuniverzalnijih poluvodickih sklopova. Ona ne biti u kutiji. Taj prikljucak. Prikljucnice. treba spojiti sa sekundarnom stranom SI. Dok se govori ispred mikrofona.

Potenciometar Ps treba ugraditi da bismo njime mogli postici potpunu radnu simetriju komparatora. Napon ma shemi na Na cu NF dovodimo niskofrekventni modulacijski napon (oko 2 V). pojavi na kondenzatoru C2 odvodimo na invertirajuci ulaz (br. 6) pojavljuje se jednak napon.7 V. Inace se ne bi mogla. da bude jedan pozitivan a drugi negativan i da su jednaki. Vrijeme zadrzavanja je odredeno vremenskom konstantom RiCi. pre- nego u predasnjem slucaju. ili obovremenska konstanta postaje nema nikakvog uticaja. takoder bi se mogao Da i ukljuciti predajnik. sa Ps. postici potpuna simetrija. za vrijeme prijema. Ako bi. Oni — mogu je biti i malo manji. Na izlazu (br. Za rad ovog VOX-a potreban je dvojni izvor napajanja. kofrekventnih sluze potenciometri Pi i P2. VOX. Dioda Di ga ispravlja i na kondenzatoru Ci stvara se napon koji djeluje na neinvertirajuci ulaz komparatora (br. tj. kadgod se prekida struja Sto kroz nju tece. veca a zadrzavanje duze. Da jednom aktivirani relej ne bi »kloparao«. Zbog nver tirajuceg djelovanja. Dioda Ds stiti tranzistor TR od prevelikih negativnih napona na bazi. 14-33. 454 . dovesti na prikljucnicu VOX-a. Opis tekstu Ovo je iskoristeno za si. ucinak na .6 6 UKUUClVANJE PREDAJNIKA SI je Upotrebljeno 14-33 Shema za VOX-kontrolu predajnika NF-signalorn. 2) naseg komparatora. Dioda Dd ima takoder zastitnu ulogu. 3). potrebna za pravilan rad integriranog sklopa IL741 u ulozi izlazni potencijal (br. transe ostaje zatvoren i zistor ne moze aktivirati niti pred