RADIO PRIRUCNIK

ZAAMATEREI TEHNICARE

Prof, dr
i

Bozo Metzger (YU2BR)

suradnici:

Ing.

Zvonimir Jakobovic (YU2RQ)
dr Ruza Sabol

Prof,

(YU2LU

Ing. Nikola

Saban
(YU2REY)

Ing. 2eljko Ulip

Cetvrto dopunjeno izdanje
(sa

posebnim prilogom)

^

Novinsko-izdavacka radna organizacija

TEHNICKA KNJIGA
Beograd, 1985.

Inicijator izdanja: Savez radio-amatera Jugoslavije (SRJ)

IzdavaC:

NIRO

»Tehnidka knjiga«, Beograd
Nikolic,

Recenzent: dipl. ing. Zivota Nikolic*

Za izdavaca: Branko

direktor

i

glavni urednik

Urednik: Dusica Lucie Graficki urednik: Jugoslav

Bogdanovic

Korektor: Mirjana Acimovic Dizajn crteza: Ruzica i dr Bozo Metzger

Capan, Bozo Legac i Branka Mihalic Originalne fotografije: dr Bozo Metzger, ing. 2eljko UUp Foto-reprodukcije: Viktor Rybak Marija Premuzic
Crtadi-izvotfaci: Lidija
i

i

fototeka

SRH

Tiraz: 5000

Stampa:

BIGZ,

Beograd

(PwdLqw&t

S razvojem radio-amaterske organizacije i sa sve vecim brojem amatera-operatora i konstruktora, sve vise se osjecala potreba za prirucnikom koji bi mogao posluziti i pocetnicima i iskusnijim graditeljima radio-uredaja, kao i radio-tehnicarima. Savez radio-amatera Jugoslavije (SRJ) dosao je 1968. godine na sretnu zamisao da se za tu svrhu, kao osnovu, koristi poznati americki »The Radio Amateur's Handbooks Od svog prvog izdanja, 1925. godine, ova radio* -amaterima cijelog svijeta najpoznatija knjiga do danas je izasla u 62 izdanja i u vise stotina tisuca stampanih i uvijek razgrabljenih primjeraka. To je uvravo »bestseler« svih vremena. Drugi poznati i cijenjeni prirucnik je britanski »The Amateur Radio Handbook« kojemu je cetvrto i peto
izdanje izaslo

pod naslovom »Radio Communication Handbooks Obje radio-amaterske organizacije, American Radio Relay League (ARRL) i Radio Society of Great Britain (RSGB), najpripravnije su dale svoj pristanak za prevodenje ovih knjiga, dok je Savez radio-amatera Jugoslavije odlucio da meni povjeri organizaciju toga posla. Poslije visekratnih diskusija slozili smo se u tome da doslovno prevodenje ne bi moglo posve zadovoljiti potrebama nasih radio-amatera i koliko je tehnicara, da se za opisane konstrukcije mora predvidjeti upotreba domaceg materijala, te da se uvrste jos neki vise moguce dodaci iz razlicitih strucnih casopisa i neke originalne konstrukcije. Mnogi nasi ugledni radio-amateri, osobito oni koji su kao radio-konsiruktori i industrijski rukovodioci previse zauzeti svojim redovitim duimogli odazvati pozivu na suradnju. Ipak na zalost nostima, nisu se su mi se u tome poslu pridruzili: ing. Zvonimir Jakobovic (YU2RQ) koji je pripremio tekst za poglavlja 1, 2, 3, 4, 23, 24 i 25; dr Ruza Sabol (YU2LL) koja je prikupila podatke o zenama radio-amaterima; ing. Nikola Saban (»RIZ—Zagreb«) koji je napisao poglavlje 5; te ing. Zeljko Ulip (YU2REY) koji je napisao onaj dio poglavlja 16 u kojemu se govori o amaterskim radio-vezama na mikrovalovima (10 GHz). Oni su u tu suradnju ulozili mnogo truda i povjerene su materijale obradili prema svojim najboljim mogucnostima, na cemu im i ovdje zahvaljujem. Od casopisa smo koristili: cehoslovacki »Amaterske Radio«, francuski »Radio REF«, njemacke »Das DL-QTC« i »UKW Berichte«, sovjetski »Radio«, kao i materijale domacih autora iz naseg casopisa »Radioamater«. Pri crtanju radio-tehnickih shema upotrebili smo simbole koji su prikazani na str. 794. Vrijednosti otpornika koje su napisane samo brojem oznacuju ome (Q). Ako je iza broja slovo K Hi M, radi se o kiloomima (k£l) Hi o megaomima (MQ). Broj pokraj znaka za kondenzatore oznacuje kapacitet u pikofaradima (pF). Ako je uz broj i oznaka n Hi \i, to su nano-

faradi (nF) Hi mikrofaradi (\iF). Mojoj dragoj supruzi Ruzici dugujem posebnu zahvalnost, jer *e marIjivo i ustrajno, za sva dosadasnja cetiri izdanja, sudjelovala kod dizajna i

pripreme syih crteza za knjigu,

njem uvehko doprinijela
Bozo Legac, a za

i

mome

citala sve tekstove

i

svojim razumiieva-

radu.

Crtac-izvodad za prvo izdanje bila je Lidija Capan, za drugo izdanje trece i cetvrto izdanje Branka Mihalic. Foto-reprodukctje upryom i drugom izdanju djelo su Viktora Rybaka. Za trece i cetvrto izdanje je foto-reprodukcije izradila Marija Premuzic. I ovim suradnicima srdacna t vehka hvala!

Zahvaljujem takoder svim onim radio-amaterima koji su mi izrazavanjem svojih primjedbi i zelja, kao i slanjem tehnidkog dokumentacijslcog matenjala i podataka dali vrijedne poticaje. Takode velika hvala i Ttrmt »Rico-Funk« iz Hannovera za tehnicke podatke i snimke tvornickih radio-uredaja s kojima, dobrim dijelom, raspolazu i nasi amateru Takoder najljepse zahvaljujem preduzecu »Tehnicka knjiga«, v koje nije zaltlo m truda m sredstava da knjiga bude dobro i lijepo opremljerta

knjige

22uJ

U nadt da ce nasi radio-amateri i tehnidari kao ranija izdanja, primiti ovo cetvrto izdanje i u njemu naci sto im je potrebno za laksi pristup i za rad na polju njima tako drage tehnike, molim zajedno sa svojim suradnicima -- da nam kao i do sada saopce svoje primjedbe i zelje. Atco se i ovo izdanje »Radio-prirucnika« nade uz prethodna tri na radf ** ra ^°-a iatera } tehnicara bit ce postignut cilj izMenja ? ir
t

t

i

t

najvece zadovoljstvo piscima. Uz najbolje zelje za uspjeh u radu
i

f

f

i

73

DE YU2BR:

radio-amaterski pozdrav

U

Zagrebu, 1985.

Proft

dr Boio Metzgcr

1

RADIO-AMATERSKA ORGANIZACIJA U SVIJETU KOD NAS
I

HISTORIJAT

likog
za,

ELEKTRO-KOMUNIKACIJA
Elektrokomunikacije su se pojavile kao rezultat stoljetnih nastojanja covjeka da vijesti prenese na vece udaljenosti nego §to mu to njegovi organi i osjetila omoguduju. Nakon uspjelih pokusa puStena je 1844. u rad prva telegrafska linija po Morseovom sistemu, izmedu Washingtona i Baltimore-a, SAD.
S.F.B. Morse (1791—1872) konstruirao je elektricni telegraf. Signali su se prenosili istosmjernim impulsima razlicitog trajanja. Za prenos je bila dovoljna samo jedna iica, jer je kao drugi vod koriSteno

njemadkog fizicara Helmhotdokazao njegov asistent Hein-

rich Hertz, godine 1888.

Odmah su se pojavile i ideje o primjeni elektromagnetskih valova u svrhu telekomunikacija. Sam Hertz odbija te ideje s obrazloze njem da je domet tih valova malen.
Hertz je kao izvor elektromag
netskih valova upotrijebio iskriSte. Kao indikator sluzilo mu je drugo iskriste. Ta 1 je indikator bio neosjetljiv, reagirao je samo u neposrednoj blizini izvora vala, Daleko bolji indikator elektromagnetskih valova, tzv. koherer, konstruirao je francuz Branly godine 1890. Istih godina u Americi radi nas zemljak Nikola Tesla (1856-1943), baveci se problemima proizvodnje, prenosa i koristenja izmjenidnih elektricnih struja. On je godine 1882. postavio sistem polifaznih izmjenicnih struja, a odmah iza toga nastoji proizvoditi struje sto visih frekvencija. Svoja iskustva iznosi Tesla u javnost na predavanjima koja drzi 1892. i 1893. u Americi i Evropi. Na njima demonstrira i pojave visokofrekventnih izmjenicnib
*

uzemljenje.
Tridesetdvije godine kasnije konstruirao je G. Bell (1847— 1922) telefon na principu induciranih struja i omogucio prenosenje ljudskog govora na daljinu.
(1876),

Elektro-komunikacijama je bio otvoren put. Daljnja pobolj§anja omogudila su bolje prakticno koriStenje, ali je ostao jedan nedostatak: veza se uspostavljala preko elektricnih vodova.

struja.

Postanak radija

U to vrijeme (1864), r>ostavio je engleski fizicar J. Maxwel, na osnovu Faradayevih predodzbi, opdu teoriju elektriciteta u kojoj je niknula hipoteza da se elektromagnetske promjene, nastale kretanjem elektriciteta, valovito sire u okolni prostor. Postojanje tih valova eksperimentalno
je,

Tesla se posebno interesirao za prenos elektricne energije na daljinu bez uobicajenih vodica. U svom historijskom predavanju (1893) pred Franklinovim institutom u Philadel fiji pokazuje i razlaze ono, sto de postati osnovni elementi radija. On utvrduje da se prenos elektricne energije na daljinu moze uspjeSno
obaviti:
struja,

— upotrebom

visokofrekventnih

na

inicijativu

ve

prenoseci rijeci »Genrih Gerc« (rus* ki oblik Hertzovog imena). Popov je profesor fizike u tada§ njem Petrogradu. Njemu se tako der pripisuje izum radija. No on je (1893) vidio u Chicagu Tesline po*

kuse
je:

i

pred Sveruskim kongresom

elektrotehnicara 1900.

sam

izjavlju

»Upotreba katarke na otpremnoj i prijemnoj stanici s izoliranom zicom u svrhu prenosenja signala

elektricnih titraja nije bilo nista novo* Godine 1893. u Americi je slicne pokuse prenosenja sivnala izvrsio poznati elektrotehnicar Nikola Tesla«.

pomocu

U
kuse

Italiji je

s

G. Marconi vrsio poHertzovim valovima. On je

pomocu

utjecajnih obiteljskih veza dobio potporu engleskog kapitala, Koristeci iskustva drugih, godine 1897, on prenosi telegram na udaljenost

od 13 kilometara. U prvo je vrijeme upotrebljavao predajnik s

prvi

Nikola Tesla je postavio i primijenio principe radija. Ovo je slika sa omota Tesline bio grafije koju je napisao John O'Neil, americki knjizevnik i dobitnik PuSZ.

AL

Hertzovim iskristem, Sto znaci s vrlo kratkim valovima. No, vjerojatno upoznat s Teslinim uspjesima u radu s dugim valovima, pocinje njih koristiti. Godine 1899. uspostavMarconi bezicnu telegrafsku lja vezu izmedu obala Engleske i Francuske, na udaljenost od 45 kilome
tara.

litzerove

nagrade za 1937. godinv
sistema
antena-

— primjenom zemlja, — sklopom od

gova.

Nakon dugih priprema uspjeva
Marconi
(1901) objaviti

da su bezic
telegrafski

nim putem preneseni
dva titrajna kru dva titrajna kru-

ga na prijemnoj i ga na predajnoj stanici, resonancijom svih ovih kruprijavljuje patent za bezicni prenos signala sistemom sa cetiri resonantna titraj1897.

znakovi (slovo »S«) preko Atlantika, na udaljenost od 3700 kilometara, izmedu Cornwallisa (Engleska) i Newfoundlanda (Amerika).
Jos' 1897, nakon prvih Marconijevih uspjeha, osnovana je »Wireless Telegraph Company« za koriStenje Marconijevih patenata. Poslije je prerasla u »Marconi's Wireless Te legraph Company, Ltd«, koja u prvo vrijeme drzi monopol radija.

Godine

Tesla

na kruga, antenom

i

uzemljenjem.

to vrijeme izvodi u Rusiji pa kuse i A. S. Popov. Upotrebom antene i koherera on konstruira prvi radio-prijemnik, koji je reagirao na

U

burna atmosferska praznjenia tzv. »vjesnik oluje«. Koristeci Hertzov
oscilator i svoj prijemnik uspjeva bezicnim putem otpremiti prvi telegram na udaljenost od 250 metara,

Tesla je u to vrijeme zaokupljen svojim istrazivanjkna bezicnog pre nosa energije na daljinu, a s tim u Sam vezi i telekomunikacijama.
Tesla ne poduzima nista protiv imitatora vjerujuci da tako dopri nosi opcem napretku.

Tek poslije Tesline smrti (1943) Teslini su prijatelji pokrenuli sudski postupak, te sud u Americi po
niStava

Marconijev patent

i^

daje

prioritet u izumju radija Tesli. Tako je ipak, ne umanjujuci zasluge

Godine 1920. pocinje u Americi redovni »broadcasting« program, u Chicagu, a iste godine pocinje emi tirati i prva radiofonijska stanica u Evropi, u Londonu.

drugih pionira Tesla konadno priznat kao izumitelj radija. Dalji izumi i usavrsavanja omo gucuju sve vecu primjenu radija. Izumitelj triode Lee de Forest prenosi 1910. radiofonijski koncert poznatog tenora Enrica Carusa iz Metropoliten Opere u New Yorku. Poslije prvog svjetskog rata radio prelazi u opcu upotrebu, kao opce sredstvo telekomunikacija.

U nas je 1926. proradio »Radio-Zagreb« kao prva stanica na jugoistoku Evrope, a 1929. i »Radio-Beograd«. Radio je osvojio svijet i u§ao kao uobicajeno sredstvo prenosa informacija u zivot covjeka dvadesetog stoljeca. Iz radija je izrasla elektronika, televizija, radiolokacija, radar, telekomande i niz drugih specijalnih grana tehnike, bez kojih bismo tesko mogli zamisliti dana§nji zivot.

RADIO-AMATERIZAM
Pionirski dani

Prve radio-stanice bile su postavljene za vezu izmedu svjetionika, poslije za vezu s brodovima. Tek kada su provjerene prednosti, radio je poceo zamjenjivati zicani telegraf na kopnu.

Dvije su se grupe ljudi tada bavile radio-tehnikom. Prvo tehnicari i fizicari u laboratorijama kompa

nija koje grade prve radio-uredaje. Zatim operatori, najcesce priuceno postansko-telegrafsko osoblje, koji odrzavaju veze. I kod jednih i kod drugih ima ljudi koie ta nova tehnika veze posebno interesira. Oni po-

SI

»Radio-Za1-2. Odasiljacki dio greba« imao je 1926. godine jednu elektronsku cijev u oscilatoru koji
je bio moduliran u strujnom krugu mrezice. Uz anodni napon od 4000 V bila je ulazna snaga (INPUT) 500 W. Izlazna snaga (OUTPUT) bila je 350 W. Ubrzo je dodana jos jedna cijev pa je izlazna snaga podvostru-

cinju eksperimentirati s uredajima, a operatori u slobodno vrijeme odrzavaju i »privatne« radio veze. Tako isprva iz najblizih se, regrutirani krugova oko prvih radio-stanica, javljaju mnogi pravi ljubitelji radija. Za neke je to bavljenje samo zabava, ali mnogi od njih poku§avaju rjeSavati jo§ nerjesene tehnicke probleme. Te ljude koji se iz ljubavi prema trehnici bave radio-teh-

nikom, grade uredaje i medusobno odrzavaju radio veze nazivaju radio-amaterima.

cena

velike tvornice uredaja po zastititi patentima svaki pronalazak, dotle ta neregistrirana vojska izumitelja pronalazi i u praksi iskori§tava jednostavnija i praktidnija rjeSenja. Cijeli niz spojeva, koji nisu zaSticeni ni u jednom pa tentnom uredu, dali su ti entuzi

Dok

signale jednog engleskog

i

dva fran

kuSavaju

cuska amatera.
Atlantik je definitivno »osvojen«

jasti.

Evropi napeta politifika situaprvog svjetskog rata zadrzava radio kao vojno sredstvo veze. Istovremeno se u Americi radio slo bodnije siri i tehnika brfe razvija. Nekoliko hiljada radio-amatera u Sjedinjenim Drzavama osniva vec godine 1914. svoje prvo veliko udru zenje, ARRL (American Radio Relay League). U Evropi radio dolazi u opcu upotrebu tek poslije rata. Vecija uodi

U

uspostavljanjem dvostrane amaterske radio-veze u noci 27. XI 1923. Vezu su odrzali na valnoj duljini oko 100 francuski amater L. Deloy iz Nice, s pozivnim znakom 8AB, s jedne strane i americki amaten

m

F. Schnell, K. B. Warner i J. L. Reinartz, pod pozivnim znakom 1MO, s druge strane. Veza je odrzana te legrafijom.

U ono vrijeme su velika poduzeca za radio-saobracaj pokuSavala da
premoste primjeradio-valova vilo velike duljine vala, 10 000 do 30000 metara (30 do 10 kHz) uz sto snaznije predajnike i antene izvanredno velikih dimenzija. Istovremeno radio-amateri povelike udaljenosti

nom

broj vojnih radio-telegrafista nada se i kod kuce bave radijem, mnogi od njih £isto amaterski. Pojavom prvih radio-fonijskih stanica, amateri su i orvi slugaoci i prvi tehnicari koji sami grade svoje uredaje.
lik

stavlja

stizu

na

kratkirrn

valovima znatno

bolje rezultate sa

mnogo

slabijim

snagama.

U svijetu nice sve vi§e radio-stanica za najrazlicitije potrebe. 1920•tih godina upotrebljavaju se duljine valova od nekoliko stotina mjetara na viSe. Amaterima, da ne ometaju komercijalni radio-saobradaj i radio-foniju, dodjeljuju najprije podrucje ispod 200, a malo zatim ispod 100 metara, koje tada nije imalo nikakvog prakti£nog znacenja.

Kad se tako uvidjela prednosi kratkih valova, komercijalne slulbe odmah se premjeStaju na podru^ja ispod 100 metara.

Na medunarodnoj konferenciji za radio-komunikacije (1924) amaterima su dodijeljena samo vrlo uska podrudja oko 80, 40 i 20 metara, te oko 10 i 6 metara duljine vala.
KoriStenje kratkih valova stvaralo je nove probleme. Ionosfera je pramenljiv dio atmiosfere, zavisan

Radio^amateri su se morali »seliti« na sve krace duljine vala. Medu* tim, ovdje oni pronalaze do tada neuoznate osobine kratkih valova: velik domet uz malu snagu predajni* Ua. TumaCenje te pojave pronadeno je u refleksiji kratkih valova od slojeva ionosfere.

o zracenju Sunca, tj. o dobi dana i godine, te o aktivnosti Sunca. Za istra^ivanje pojava refleksije u
ionosferi bio je potreban velik broj stanica, rasporedenih po cijeloj Zemlji. To iziskuje velik tro§ak i velike pote§koce. No, takve stanice, sa strucnim osobljem postojale su, spremne za rad. To su radio-amate ri. Rezultati njihovog rada tokom niza godina daju o stanju u ionosferi najvedi broj opazanja i podataka.

U zelji da se ispitaju mogu<5nosti amaterskih veza preko Atlantika, godine 1921. u Evropu odlazi ame ri^ki radio-amater P. Godley (God li). On je sa sobom ponio za onda najbolji amaterski prijemnik. S nji me je uspio da primi signale tride setak ameriCkih amatera. Zatim su ameriCki amateri uspjeli primiti
8

U to vrijeme, 1920-tih godina, ra dio-tehnika kao primjenjena i teoriiska nauka dobila je »pravo gradanstva«. Privreda, vojska, §tampa, sve vi§e koriste radio u najrazligitije svrhe. Nastaju veliki centri za

istrafcivanje i usavrSavanje rufcju radio-komunikacija.

na pod-

Radio-amateri od toga vremena produzuju samostalno svoj put. Brojdano se povecavaju velikom brzinom. Stvaraju se i klubovi i radio -an^tterske organizacije, poducava se podmladak. Iz tih redova izlaze
radio-tehnicari i inzenjeri. Radio-amateri su ujedno velika servisna ekipa za odrzavanje sve veceg broja radio-uredaja, naro£ito u zabaSenijim krajevima. Tako svuda postaju zna&tjni nosioci tehniSke kulture.

SL

1-3.

Oto Hudedek (YU3AB)

je

radio-amater od 1926. godine. Kao »UNLIS« radio je sa pozivnim zna-

Radlo-amaterizam danas
Radio-amateri se opcenito bave radio-tehnikom. Ipak, tinutar toga postoji nekoliko razlicitih specijalnosti. Neki se od amatera bave samo s po jednom od ovih specijalnosti, no oni najbolji, za koje bi se moglo redi da su »pravi« radio-amateri, bave se podjednako svim specijalnostima.

kovima YU7LX i YV7AA Od 1950. g. on je YU3FMA i konacno YU3AB. Bio je jedan od prvih aktidalje
vista koji su se zalagali za osnivanje radio-amater ske organizacije u Jugoslaviji. Slika je iz 1932. godine
veze. Neki opet sakupljajuci sva iskustva prenose znanje novim
ljaju
i

Tehni£ari i konstruktori grade uredaje i proucavaju ih. Amatera, koji se bavi torn specijalnosti obi£no zanima saim uredaj kao objekt, njegovi detalji, rad, varijacije. Operatori odrzavaju radio-veze, te na torn podrucju nastoje postici Sto bolje rezultate. Njih 5esto sam uredaj ne zanima osobito. On je samo sredstvo pomocu kojega se odrzava radio-veza s prijatetjima iz
cijeloga svijeta.

mladim amaterima.

Novija nastojanja

u radio-amaterizmu

Na telekomunikacije se u posljednje vrijeime stavljaju sve veci zahtjevi. Njihova velika primjena u mnogim granama ljudske djelatnosu preko svake sti preopteretile
mjere do sada upotrebljavana podrucja frekvencija. Treba naci nove
mogucnosti. Radio-amateri su i sada na dje lu. Velika ekipa odusevljenih eksperimentatora istrazuje nova podrucja dajuci dragocjene eksperimentalne podatke. Medunarodne geofizicke godine najbolje pokazuju sto znaci suradnja s radio-amaterima, Tko bi mogao u kratkom vre menu opremiti tisuce prijemnih stanica, obuciti osoblje i raspodijeliti po cijeloj Zemlji? Evo, tu stoje na

Najuza grupa bavi se istraziva

njem novih spojeva

pri gradnji uredaja, te iznalazenjem novih, boljih aaCina veze.

Ova podjela
ba.

specijalnosti je gru-

Unutar toga postoje varijacije, tako da svaki amater, vec prema
i

syojim sklonostima
zi

vjeStini, nala-

polje rada. On radi upravo ono Sto ga najvise zanima i za Sto ima najviSe sposobnosti.

Najveci uspjesi postizu se ekipnim radom u klubovima radio-amatera. Konstruktori zamisljaju i pla
niraju uredaje, tehni£ari ih izvode, operatori s njima rade i uspostav-

raspolaganju radio-amateri. Godine svakodnevnog rada na radio^stanicama daju im iskustvo »osjecanja« prilika u eteru koje se ne moze po-

stici obicnim ucenjem, nego samo upornim radom. Tisuce takvih prak-

ticnih strucnjaka unosi svoja opazanja o vezama, o stanju u eteru, o upotrebljenoj frekvenciji, o smet-

sami prisiljeni da usavrSavaju svoje znanje, metode rada i uredaje, Osim toga nije malen broj onih koji su i svoje doktorske disertacije
izradili

zahvaljujuci

prvenstveno
in-

njama

itd,

u dnevnike rada,

koji

fi-

svom amaterskom radu. Mnogi
zenjeri cesto ne

zicarima mogu dati dragocjene podatke o stanju u ionosferi, visini, debljini i promjeni ioniziranih slo
jeva.

mogu da povuku

o§tru granicu izmedu strucnoc. pro fesionalnog i amaterskog rada.

U

nizu zemalja, pa

i

kod

nas, po-

su amateri tzv. radio-farove, predajnike koji na ultrakratkim valovima neprekidno emitiraju. Amastavili
teri ih

Radio-amateri
radio-veze

i

specijalne

slusaju

i

izvjestavaju o ^ri-

jemu

tih signala.

Na osnovu

tih

iz-

vjestaja prate se uvjeti prostiranja

u uzem geografskom podrucju. Ovakav rad sigurno koristi i mim radio-amaterima. Osim
dom, cime se povecava

sa-

sto

upoznayaju okolinu sa svojim rai razumjevanje za njihova nastojanja, oni su

Slicno kao na slojevima ionosfei na intenzivno ioniziranim slo jevima oko polova, na »aurori«, po javljuje se refleksija radio valova Interesantno je, iako rijetko spominjano, da su i ovdje radio-amateri bili pioniri novog sistema radio-veze, 1938. i 1939. godine. Bili su to prvi pokusi s vezama preko aurore (»aurora borealis« = polarno svije* tlo). O tim su pokusima godine 1939. izvjestili radio-amaterski casopisi »Radio« (SSSR) i »QST« (SAD).
re

Jasno je da su poslije prvog upo zorenja amatera i naucni instituti,
koji se bave problemima prostiranja^ radio-valova, uveliko poceli istrazivati pojavu radio-aurore i refleksiju radio-valova na njoj. Naro^ito je znacajne rezultate postigao

»Max Planck« iz Lindaua u Njemackoj. Ovaj je institut dosao na jednostavan nacin do veinstitut
S.

R.

iikog niza kontrolnih stanica jer je

SI

1-4,

Zvonimir Stankovic (YU2PE)

suradivao s radio-amaterima! Prikupljeni su podaci o radu brojnih stanica njemackih amatera. Ove su stanice putem aurore odrzale 3 300 veza s preko 20 zemalja od 1957. do 1962. godine. Najvise je veza odrzano na udaljenosti od 200 do 1000 kilometara. Prilican broi veza bio je i preko 1 000 kilometara. Najdalja od tih veza bila je izmedu amatera

izvodio je svoje prve pokuse jos 1923, godine. Bili su to radio-uredaji sa iskristima. Od 1927. radi sa

DL6MH

i

GM2FHH;

1

300 kilo-

metara!
Refleksija radarskih radio-valova

cijevnim predajnikom prijemnikom. Pozivni

i

audionskim
znakovi
i

od Mjeseca, koja
drugog svjetskog
la je

mu
10

su

bili

UN7LL, YU7LL

je opazena poslije rata, zainteresira-

YT7LL.

I danas je aktivan radio-amater

i radio-amatere. Uz interes i volju potrebno je mnogo vremena

za pokuse, kao i kvalitetni uredaji, koje su u to vrijeme mogli imati sarao neki malobrojni amateri. Prve pokuse vrsili su W3GKP i W4AO s predajnikom snage 1 kW, freki antenom od 32 elementa, na
venciji

od

144

MHz.
15.

Prvi slabi od-

radio je iz Kasirine 100 Hz. lifornije i udaljenost izmedu njih je iznosila oko 3 200 kilometara. On je imao klistronski predajnik snage i prijemnik s propusnim pod4 rucjem Sirine svega 50 Hz. Antena je bila parabolicna, promjera 5 me-

W1HB

kW

jek primili su

vembru

1952.

VII 1950. U nopostigli su vec znatno

tara.

bolje rezultate, kada im se pridruzio i W3LZD. Konacno 27. I 1953primili su niz jasnih odjeka s Mjeseca.

U

toku tih pokusa amater

radio je sa antenom od 127 elemenata! Konacno su 21. VII 1960. amateri W1BU i W1HB uspjeli odrzati prvu obostranu vezu refleksijom od

W3EZJ

Prve pokuse u Evropi uspjesno jedna grupa gvicarskih i njemackih amatera. Ova je grupa uspjela u noci 22. na 23. IV 1962primiti odjek s Mjeseca na frekvenciji od 1 296 MHz. Tu grupu su ci
je vrSila
nili
i

HB9RG, HB9RF, DL9GU, DJ3EN
reflek-

DJ4AU.

Mjeseca na frekvenciji od
(23

cm).

W1BU

296 radio je s klistrons1

MHz

jetmnik je

kim predajnikom snage 1 kW. Priimao propusno podrucje

11. IV izmedu OH1NL i W6DNG, na frekvenciji od 144 MHz. OH1NL je koristio predajnik snage 800 W, dok

Prva veza preko Atlantika sijom od Mjeseca uspjela ie
1964.

GOD.

I.

SUBOTA

3.

MAJA

1924.

BR.

2.

i

3.

RADIO SPORT
Oftclelnl ora&n JlzKaloKiiwxZz^Qrch
SL 1-5. »Radio-klttb Zagreb« (RKZ) osnovan je 29. marta 1924. Vec u dprilu iste godine izlazi casopis »Radio sport« kao »oficijelni organ« kluba. Antene, koje se vide na slici, bile su razapete izmedu zgrade na Gricu br. 3 do kule »Loterscak« i pripadale su tetegrafskoj radio-stanici sa »gasenim iskrama« (od 1918. do 1929. g.)
11

predstavljati objekt za refleksiju radio-valova. Oni su od godine 1953. vrSili pokuse, isprva bez uspjeha,

su konacno, razradujuci novu tehniku veze, uspjeli odrzati niz dalekih veza refleksijom na meteoritskim tragovima. Radili su na frekali

venciji

od

144

MHz

i

njem

DX

veza zainteresirali

uspostavljai ko-

mercijalne sluzbe.

SL

1-6.

Radio-amaterski satelit kmii

u

orbiti

oko Zemlje

W6DNG radio s predajnikom snage 1 kW. Najveci uspjeh u odrzavanju veze posredovanjem Mieseca postigao je KP4BPZ, amater iz Puerto
je

Evropi su poceli eksperimen refleksijom na meteoritskim tragovima tek godine 1957. Svedski amater SM6BTT iz Goteborga i austrijski amater OE6AP iz Graza odrzavali su isprva neuspjele pokuse. U maju godine 1958. pokugavaju ponovo. U junu im se piidruzuiu HB9RG i SM4BIU, koji uspjevaju
tirati s

U

primiti signale
i

od OE6AP. Tek
godine

13.

Rica.

On

je koristio

na svijetu

naj-

vecu antenu radio-teleskopa, s promjerom od 305 metara, koja je postavljena u Arecibu. On je u junu 1964. odrzao niz veza s americkim i evropskim amaterima na 70-centi-

odrzavaju SM6BTT i HB9RG prvu obostranu vezu preko meteoritskih tragova u
14.

XII

iste

Evropi, na frekvenciji od 144 MHz Taj su eksperiment pratili i austrijski

slovenski
pine.
vije

amater OE1WJ iz Beca i jugoamater YU2HK iz Kra-

metarskom
drucju,

i

na dvometarskom poje bila
s

Najinteresantnija

veza
koji 150

s

engleskim amaterom G3LTF,
radio
i

Prvu obostranu vezu iz Jugoslaposredovanjem meteoritskih

W

je

(!)

predajnikom od parabolicnom antenom

tragova odrzala je ekipa Akadem-

promjera
Poslije

5 metara.

ovoga je joS niz amatera uspostavilo vezu refleksijom na
Mjesecu.

YU1EXY. Ova je ekipa 2. i 3. januara 1964. odrzala vezu s belgijskim

skog radio-kluba »Mihajlo Pupin« iz Beograda, pod pozivnim znakom

Od YU-amatera prvu vezu preko Mjeseca, na 144 MHz, ostvaruiu dla novi radio-kluba YU2CNZ (si. 1-3), 25. V 1977. sa svedskom amater
skom stanicom SM7BAE.
Diploma
tinents« tima), koju je postigao 1980. godine YU2RGC na 432 (70 cm) predstavlja posebno vrijedan uspjeh. Isti na§ amater nastavlja takvim vezama i na frekvencijama od 1 926

amaterom ON4FG, na frekvenciji od 144 MHz. Pojavom umjetnih zemljinih sai amateri su ih poceli koristiti kao objekte za retranslaciju signala. Samo cetiri godine iza prvog

telita

(»Worked All Conradio sa svim kontinen-

WAC

umjetnog
ran
4.

X

satelita (»Sputnik«, lansi1957) radio-amateri u SAD

MHz

MHz.

Americki

W4HHK
analogno
aurori,
i

amjateri doSli su na pomisao refleksiji u ionosferi

W4AO
da
ili

i

bi,

na

lansirali su prvi amaterski telekomunikacijski satelit »OSCAR« (Orbital Satelite Carrying Amateur Radio) 12. XII 1961. Iza njega slijede daljnji »oskari« i niz sovjetskih amaterskih satelita »RS«. Preko ovih satelita odrzali su amateri mnogo interesantnih i dalekih veza. te na taj nacin doprinijeli razvoju ove tehnike.
I

njim
12

meteoritski tragovi slojevima atmosfere

u

gor-

mogli

na visokim frekvencijama koriSte

u uspostavljanju dalekih veza

njem raspr§enja na nehomogenosti-

ma

troposfere postigli su amateri interesantnih uspjeha i time dali
toj

dragocjene podatke o
sti veze.

mogucnoi

U

najnovije vrijeme razvija se
televizija.

amaterska

Amateri

samo

stalno postavljaju televizijske pre dajne uredaje i emitiraju program, te se na taj na£in pripremaju za video-veze u buducnosti. Prvi amaterski prenos slike preko Atlantika uspio je 20. XII 1969. Sliku je iz Amerike emitirao WA2BCW na lOsnetarskom podrucju, s predajnikom snage 25 W. Primio ju je u
V. Britaniji

-amaterski casopis »Nikola Tesla« pocinje izlazenjem 1930-tih godina u Novom Sadu. U ono vrijeme se vedina radio -amatera zadovoljava proucavanjem prijemne tehnike, ali neki od njih grade i predajne uredaje i odrzavaju »UNLIS« veze (UNLIS znaci »bez licence«!) sa improviziranim pozivnim znakovima, sluzedi se prefiksima EJ7, UN7, YU7 i YT7. Kako se onda nije mogla dobiti dozvola za rad sa predajnikom, policija ih stalno progonL Ovakvi nepovoljni
uvjeti koce ozbiljniji rad.

G3AST

s

obicnom

dipol-

-antenom.

RADIO-AMATERSKE ORGANIZACIJE
svrhu izmjene iskustava, preno§enja znanja mladima, zastite
svojih interesa i za postizavanje najboljih uvjeta za svoj rad, amateri se organiziraju u klubove, klubovi u pokrajinske i drzavne saveze, a ovi u medunarodno udruzenje amatera IARU (International Amateur Radio Union). Organizacija IARU je uclanjena u ITU (International Telecomunication Union),

Mnogi od tih predratnih amatera za vrijeme narodnooslobodilacke borbe organiziraju radio-veze izmedu okupiranih i oslobodenih krajeva, kao i u jedinicama POJ i

NOV.
Tek
se
poslije oslobodenja razvija

U

pravi

pokret radio-amatera.

U

Zagrebu je vec u jesen 1945. obnovljen »Radio klub Zagreb«. Izdaje se i casopis »Radio« koji je naisao na toliki interes da su pojedini brojevi Stampani i u tri izdanja! Godine 1946. osniva se »Dru£tvo
f

Takoradio-amateri ravnopravno
djeluju

su-

u medunarodnom rjesava nlu problema telekomunikacija. U IARU je uclanjeno preko 80 zema Ha s velikim brojem clanova, od kojra mnogi imaju dozvole za rad sa
primopredajnim uredajima.
Radio-amaterizam u Jugoslaviji

radio-amatera Jugoslavije« sa siedistem u Beogradu. Ono ubrzo prelazi u danasnji SRJ, »Savez radio -amatera Jugoslavije«. Ubrzo zatim (1947) pocinje izlaziti jugoslavenskS radio-amaterski casopis »Radio-ama-

Kod nas se radio-amaterizam po, javio skoro istovremeno kao i u najJ^vijenijim

zemljama. Vec 1924. osaovan je u Zagrebu prvi radio-

"Uub sa ciljem propagiranja radio*0nije. U Beogradu je osnovano jwu§tvo Radio« s istim ciljem.
Prvi Casopis »Radio §port«, podinje gaziti vec 1924, a prva knjiga, »Tetegraf i telefon bez zica« dr Otona Ku&re, izlazi 1925. godine. Radio-

SL

1-7.

Znak Saveza radio-amatera
Jugoslavije (SRJ)
13

u pokretanju

i

pomaganju razvoja

radio-amaterizma u nerazvijenim zemljama, kao i u zemljama u raz voju, i to obukom radio-amatera iz

prevodenjem literature, pomoci u radio-uredajima, te u pokretanju medunarodnih akcija u okviru IARU.
tih zemalja,

2ene radio-amateri

YL

je kratica

koja u radio-ama

terskom svijetu oznacuje zenu ra
dio-amaterku. Ova kratica upotrebljava se od prvih pocetaka radio-saobracaja.

Sf.

i-8.

Borosic
arhitekt,
Ija
cije,

Nedavno preminuli Dura (YU1AG), po zanimanju

bio je jedan od graditenase radio-amaterske organiza-

2ene radio-amaterke imaju u nekim drzavama svoje posebne sekcije (npr. u SAD). Pojedini radio-amaterski casopisi imaju stalne Yl rubrike, u kojima se objavljuju no
vosti
iz

2enskog radio-amaterskog

konstruktor, strucni pisac i izvanredan operator. Po svojim uspjesima bio je dugo vremena jedan od 10 najboljih u svijetu. Izmedv dva rata radio je »UNLIS« sa po zivnim znakom YT7PK, da 1950. g dobije pozivni znak YU1CAG i ka snije YU1AG. Uveliko je zaduzio nase radio-amaterstvo
i danas. On uveliko doprinosi sirenju tehnicke kulture i amaterskog duha, a po strucnosti je jedan od najboljih u Evropi. U Jugoslaviji su amateri danas organizirani u brojnim klubovima, klubovi u republicke, odnosno, pokrajinske saveze, a ovi zajedno cine SRJ. Radio-amaterizam je u Jugosla viji na visokom stupnju. Osim ye likog utjecaja u zemlji na sirenju tehnicke kulture, obuci vezista, postavljanju mreze za opasnost koja pruza veliku pomoc kod poplava, potresa, itd., nasi amateri uzivaju ugled i u svijetu. Medunarodno pri znanje dobili su i time sto su bili domacini Konferencije I regiona

svijeta.

Nas casopis »Radio-amater« je takoder nekoliko godina imao posebnu YL rubriku. Urednik te rubrike bila je nasa poznata radio-amaterka Lola (YU4FY) iz Sarajevo Pokojna Ljerka (YU2ZR) iz Rijeke, zasluzuje posebnu paznju, jei je ona, uz ostalo, prva zena koja je bila predsjednik radio-kluba. U Zre-

ter«, koji izlazi

1-9. Biserka Jugovic (YU2RYB, »Biba«) dijeli radio-uredaje sa svo-

SL

IARU-a, odrzane

se Savez radio-amatera Jugoslavije angazirao
14

u Opatiji U medunarodnom radu

1966.

jim suprugom (YU2RYA, teljko). Aktivan je radio-operator i pozrtvovano vodi svu administraciju svogo
radio-kluba

njaninu radi veoma uspjeSno Mica

1895:

Konstruiran prijemnik

»vje-

(YUIOE). Godine

1963,

pod utjecaiem odu-

Sevljenja da je prva zena poletjela u svemir, razvila se ideja osnivanja samostalnog zenskog radio-kluba, prvoga u nasoj zemlji, koji je dobio

snik oluje« (Popov) 1896: Prvi bezicni telegram, na udaljenost do 250 (Popov)

m

1897:
1899: 1901:

Prenos telegrama na udalje-

ime »Radio klub 8. mart«. Danas se smatra da vise nema
potrebe osnivati posebne sekciie i radio-klubove zena kao sto je bilo pozeljno u vrijeme razvoja i afir macije radioamaterstva u naSoj
zemlji.

1904:
1906:

Prema evidencijama Republickib saveza radio-amatera pocetkom 1981 bilo je u Jugoslaviji blizu 2 500 zena sa polozenim ispitom radio-operatora.
1907:

Nema dana, nema frekvencije ni radio-amaterskih takmicenja da se ne bi culi i zenski glasovi u eteru. 2ene su aktivne i u radio-amaterskoj organizaciji. Nagrade, diplome

1910:
1912: 1914: 1919:

km (Marconi) telegrama preko La Mancha (Marconi) Telegrafski znak »S« prenesen preko Atlantika (Marconi) Konstruirana elektronska cijev, dioda (Fleming) Prva medunarodna konferencija za bezicnu telegrafiju u Berlinu prva radio-telegrafska stanica na Balkanu (Bar u Crnoj Gori) Konstruirana elektronska cijev za nojadavanje, trioda (Lee de Forest, Lieben) Prvi radiofonijski prenos koncerta (Lee de Forest) Konstruiran oscilator sa eleknost do 13

Prenos

priznanja primaju u istoj mjeri i zenski i muski clanovi Saveza radio-amatera Jugoslavije. Ima citavih obitelji u kojima su svi clanovi radio-amateri, sluzeci se istim pozivnim znakom uz dodatke /Y//X. U nekim obiteljima ima i vi§e pozivnih znakova. Osim Sirenja tehnicke kulture, ugodne razonode i sredstva za neposredne kontakte, radio-amaterstvo daje priliku za upoznavanje mnogih novih prijatelja. Radio-amaterski primopredajnik postao je svima pravi drug i kod kuce, u slobodno vrijeme, na Jzletima i na godisnjim odmorima.
i

tronskom cijevi (Meissner) Osnovano prvo udruzenje ra* dio-amatera (ARRL)

Pocinje izlaziti prvi amaterski dasopis »QST« 1920: Prvi redoviti »broadcasting«

program,
(Chicago),
1921:
i

prvo

u

Americi

odmah zatim u

Evropi (London) Signali americkih amatera na
duzini vala od 100 metara pri

1923:

mljeni u Skotskoj Prva amaterska obostrana veza preko Atlantika (8AB i

1924:

1MO) U SSSR-u

pocinje

izlaziti

amaterski casopis »Radio«; osnovan prvi klub prijatelja
viji

PREGLED VA2NIJIH DOGADAJA U TEHNICI ELEKTRO-VEZA I U RADIO-AMATERIZMU
1844: 1876: 1878:

radiofonije

u Jugoslapod imenom »Radioizlaziti



-klub Zagreb«;

pocinju
-casopisi -telegraf

prvi radio*

Prva telegrafskalinija (Morse)
Telefon, slusalica (Bell)

gradu

i

Mikrofon (Hughes)
Otkriveni

kod nas (»Radioi telefon« u Beo»Radio-sport« u Za-

1888
1890:

grebu);

elektromagnetsk]

valovi (Hertz)

Konstruiran koherer (Branly)
Prvi bezicni prenos elektricne energije i znakova (Tesla)

1892/
1893:

radio-amaterima odredena kratkovalna podrucja 80 40 i 20 metara, i ultrakratkovalna 10 i 6 metara; prvi pokusi na UKV-u, na
duzini vala od 6

m

15

1925:

Izlazi prvo izdanje radio-amaterskog prirucnika »The RaHandbook* Amateur's dio

(ARRL); — osnovano
lja radija

druStvo prijate-

u Beogradu

1926:

Prva radiofonijska stanica u na Balkanu i Jugoslaviji

(Radio-Zagreb) Radio-amateri otkrivaju mo gucnost koriStenja polarne svjetlosti (aurore) za daleke veze 1940: Prva amaterska veza preko Atlantika sa ultrakratkim va1938:

lovima
1945:
1.

(56

MHz)
izlaziti

novembra po&nje

»Radio, casopis za amatere i tehnicare« u Zagrebu radio »DruStvo 1946: Osnovano -amatera Jugoslavije« od ko jega se razvio Savez radio -amatera Jugoslavije (SRJ) 1947: Pocinje izlaziti casopis »Ra dioamater«, glasilo SRJ (Bardeen, tranzistori 1948: Prvi Brattain, Shockley)
1950:

SI. 1-10.

ispituju od radio-valova

Amateri

refleksiju

Naslovna stranica dasopisa »Radio amater*
Prvi radioamaterski telekomunikacijski satelit »OS-

Mjeseca

(W4AO
1953:

i

W3GKP)

Amateri otkrivaju mogucnosl veze refleksijom od meteorit(W4HHK i tragova skih


1964:

CAR«
Prva veza

W2UK)
1955:

Prva obostrana veza t>reko meteorskih tragova (W4HHK
i

YU
i

amatera pre
tragova

ko
1969:

meteoritskih

W1HDQ)

(YU1EXY
zijske
1977:

ON4FG)
G3AST)

1960:

Prva amaterska veza refleksijom od Mjeseca (W1BU i

Prvi amaterski prenos televislike preko Atlantika
i

W1HB)
1961:

(WA2BCW
Prva veza
ca

kosmonaut u svemiru, radio-amater UA1LO, Jurij
Prvi

radio-amatera refleksijom signala od Mjese-

YU

Gagarin

(YU2CNZ

i

SM7BAE)

16

To je £isti broj. Za napon se upotrebljai vaju Sila izmedu dva elektrizirana tijela (F) ovisna je o kolicinama elektriciteta i izvedene vece jedinice. Osnovna elektricna pojava je djelovanje nri vlaCnih ili odbojnih sila izmedu tijela koja su »elektrizirana«. Racunajuci u internacionalnom sustavu jedinica. a izmedu raznovrsnih privlacne sile. tj. Prostor u kojem te djeluju na- ziva se elektricno polje. U elektricnom polju svako elek trizirano tijelo ima.l9 kulona. Elektricne sile. »nosioci elektriciteta«. npr. te o sredstvu u kojem se ta tijela nalaze. ako kolicine elektriciteta uvrstimo u kulonima. Najmanja kolicina elektriciteta koju nosi electron. moze biti samo umnozak ove najmanje teta cjelobrojni kolicine. odbojnih sila. porcionalnosti uzmemo £ = 9. za nekoliko najcesce upotreblja vanih materijala. Jedinica kojom se izrazava poten cijal. ^ lmV = 1 V 1000 (Qi i Qt) t o udaljenosti izmedu tijela (r). koji kaze koliko je puta sila F u nekom sredstvu manja nego u vakuumu. »nabijena elektricitetcxm«. Jedinica kojom se izrazava kolicina elektriciteta je »kulon« (C).6-10. Relacija koja po- 1 000 000 2 Radio priru£nik 17 . opcSenito poznatim pod nazivom po~ tijelo.OSNOVNI POJMOVI ELEKTRO-TEHNIKE ELEKTRICITET Elektricno polje i I ELEKTRONIKE vezuje ove velicine je poznati Coulomb-ov (Kulonov) zakon: napon * l F= k 1 Q Q* * Radio-tehnika primjenjuje razlicite pojave »elektriciteta«. izrazena u kulonima. »elektricna«. Sile su najjade uz izvor. a faktor prosti Elektricitet je vezan uz materiju. Kako je relativna dielektricnost vazna za praktiCnu primjenu. s a opadaju Zttivni i negativni elektricitet. iznosi: e = l. sile ili Utjecaj sredstva iskazan je rela- tivnom dielektricnosti (konstantom dielektricnosti) e. udaljenost u metrirm.: manje malne na jednom i drugom tiielu lkV = 1000V. uslijed djelovanja privlacnih ili Elektroni nose negativni. pa prema tome i napon.109 Nm2 C-2 Najmanje moguce kolidine citeta nose subatomske elektricestice. uzrokovane su dvjema vrstama elektriciteta. a atomske jezgre pozitivni elektricitet. Ona se obicno naziva elektri&ii napon. na tablici 2-1 su njene vrijedno- slicno. Iz- inedu istovrsnih elektriciteta vladaju odbojne. ovisan o jakosti polja na torn mjestu i o kolicini elektriciteta na promatranom tijelu U praksi nije toliko vazan apsolutni potencijal nego vise razlika Svaka druga kolicina elektrici- potencijala izmedu dva tijela. uz elektrizirano udaljavanjem od njega. je deci- »volt« (V). sila ce biti izrazena u njutnima. neki elektricni potencijal.

Relativna dielektricnost i probojni naponi najvaznijih izolatora ™«* diSeiSL .Tablica 2-1.

Vodici su npr. moze Materijal u koj ima ima slobodnih nosilaca elektriciteta. govori se o elektronskoj struju Kada elektron nema Slobodan put (nnr. pa se elektricitet ne moze gibati. jer postoji cijeli niz materijala koji se mogu smatrati losim vodicima ili losim izolatorima. dok se po drugima Kako je elektricitel vezan za materiju. Jedinica kojom se izrazava ka* pacitet je »kulon po voltu«. elektroliti. nazivaju se izolatori ili dielektrici. Na tablici 2-2 je pregled prefiksa iona. moze se kretati samo u takvim materijalima u kojima ima nekih slobodnih nosilaca elektriciteta. tj. jedan elek: tron predaje energiju slijededem. napon. Na dva tijela koja se nalaze vrlo blizu moze se staviti veca kolicina elektriciteta nego na jedno osamljeno tijelo. Vodici i izolatori Na nekim citet materijalima elektri- miruje. medu ~§ Elektricni kapacitet je vazan po jam. postoji razlika potencijala. »kilo« jedinica ili »mili« jedinica itd. Ako elektroni imaju Slobodan put. koja su u ra2- licitim elektricnim stanjima. tora. trona ili strujanje iona. i tako redom. staklo. tzv. metali. Materijali u koj ima nema slobodnih nosilaca elektriciteta. u elektrolitima su to ioni. bilo po kolicini. Tada se govori o »elektricnoj« struju Za elektricno strujanje vazno je dvoje: da postoji napon izmedu dva U 19 . Kasnije cemo ga posebno opisati. Slobodni nosioci elektriciteta koji se nadu u elektricnom polju izmedu takva dva tijela krecu se prema jednom ili prema drugom Ovo strujanje nosilaca elektriciteta moze biti strujanje elek ili tijelu. Kapacitet je svojstvo svakog konkretnog tijela.fiksa. uz isti napon. Tada se moze govotijelu titi kristali. destilirana voda. elektrona prakticnoj elektro-tehnici i radio-tehnici naj cesce se koriste pojave strujanja elektrona. neki ili ElektriCni kapacitet Kolicina elektriciteta na nekom i potencijal toga tijela uuskoj su vezL Povecanjem kolicine elektriciteta povisuje se i potencijaL Ako drugacije nije naznaceno onda se uvijek misli na potencijal prema zemlji. smole. tj. U suvremenoj tehnologiji veliku pri mjenu imaju upravo materijali koji se po vodljivosti nalaze negdje iz- o naponu.001 osnovnih i vrijednostis njihovim znakovima ma* Izbor prefiksa uz neku mjernu jedinicu ovisi o potrebama prakse. = = 1000 osnovnih 0. plasticni materijali itd. npr. Ona se zove »farad« (F). Faktor proporcionalnosti izmedu kolicine elektriciteta Q i napona U na istom kapacitet: tijelu naziva se elektricnt dobrih vodica i dobrih izolapoluvodicL U cvrstim materijalima nosioci elektriciteta su slobodni ili slabo vezani elektroni. dok su izolatori vakuum. koje mogu biti dvojake. Takva se kombinacija naziva kondenzator. Podjela na vodice i izolatore je gruba. kretati. suhi uzduh. Cesce se upotrebljavaju decimalne jedinice mikrofa rad (jiF). u cvrstim materijalima) kretanje se odvija lancano (»stafetno«). pa svaki pojedini elektron prelazi cijeli put od negativnog do pozitivnog pola. ovisan o geometriji tijela i njegovom polozaju u prostoru. koji u praksi ima veliku primjenu. u plinovima elektroni i ioni. nanofarad (nF) i pikofa- ELEKTRICNA STRUJA Vrste struja i jakost struja tijela Izmedu dva ta. bilo po vrsti elektricite- rad (pF). nazivaju se vodici ili konduktori.

gigaherc (GHz) itd. nazvana »amper« (A). e) sinusoidalna izmjenicna struja. mi- vilno opada. i to: a) struja koja pra (MHz). f) slijed eksponencijalnih impulsa 20 . U prvom redu su struje stal* nog smjera. megaherc lite- zuje graficki. pravilnim ili nepravilnim »paketif) kroamper (fiA). nanoamper frekvencija struja ili (nA) itd ma« koji se obicno zovu impulsu To je struja impulsa ili slijed impulsa. »pola«) f i da izmedu njih postoje slobodni nosioci elektricite ta tj. kiloherc (kHz). pa odavde i nazivi stalna struja. 2-1. Jedinica kojom se izrazava frekvencija je »herc« (Hz). npr. b) istosmjerna struja stalne jakosti. frekvencija. te istosmjerna Mijenjati se vremena biti stalna moze ili izmjenicna struja. Oblici struja i Elektricna moze tokorn Istosmjerna struja. Kolicina elektriciteta koja prode kroz presjek vodica u jedinici vre mena zove se jakost struje.tijela (tzv. promjenljiva struja. Razlicite struje: a) kod jednokratnog praznjenja. u jedinici vremena naziva se promenljivajakost i smjer. naziva se pulzirajuca struja. i Upotrebljavaju se decimalne jedi- Najjednostavnije se to prika- nice. miliamper (mA). Broj promjena smjera ili jakosti kod izmjenicnih i pulzirajucih struja. da su polovi spojeni vodicem. kojoj se ja kost mijenja pravilno. Graficki prikazi nekoliko oblika struja vide se na si. te broj impulsa kod impulsne struje. Promjene struje po jakosti i smjeru mogu biti pravilne i nepravilne. c) slijed cetvrtastih impulsa. U anglo-americkoj strucnoj raturi moze se naci i zastarjeli naziv jedinice za frekvenciju »ciklus b) (0- e) f) rvw <t)(ti* SL 2-1. U drugom redu su struje kojima se jakost i smjer mijenjaju i to: d) sasvim nepravil- no. d) nepravilna izmjenicna struja. U nekim slucajevima elektricitet se strujanjem prenosi na mahove. e) pravilno i po sinusnom zakonu pravilno po eksponencijalnom zakonu. Jedinica kojom se izrazava jakost struje je »kulon u sekundk. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice npr. b) ne mijenja se i c) mijenja se pravilno.

zaronjene u odgovarajuci elektrolit Za prakticno koriscenje potrebne su struje koje imaju odredenu jakost uz odreden oblik. iznose najvise neko- Svjetlosnim izvorima dobiva se elektricna energija direktno iz svjet- 21 . jer su koeficijenti iskoristenja maleni. Ti su izvori poznatiji pod nazivom generatori. U mehanickim izvorima dobiva mehanicki. ako se radi o izvoru istosmjerne struje. U Americi i u nekim stariiim gradovima Evrope napon ili 115 V. eelieni (E = 1.2 V) i srebrno-cincani (E = 1. Svaki izvor struje ima dva pola. npr. One dolaze i u nekim natpisima na americkim aparatima i uredajima. kad se struja ne crpi. 9. gdje je Kemijski izvori dijele se na pri roarrie i sekundarne. U primarnim kemijskim izvorima elektricna stru ja se dobiva na racun kemijskih re* akuja.5 V. U kemijskim sekundarnim izvorima treba prvo pomocu elektricne stiuje izvrsiti neke kemijske promjene. Ti izvori su u praksi pozna *iji pod nazivom galvanski elemen ti. u »ampersati ma« (Ah). Umjesto elektromotorne sile obicno se navode podaci kao sto su nominalni (nazivni) napon ili radni napon. svjetlosni ili nuklearni. Elektromotorna sila ovog elementa je 1. U njima se moze sakupiti. Ti se dementi »pune« i »prazne«. Tada se on po tradiciji zove »elektro- se elektricna struja na racun ulozenog mehanickog rada. akumulirati elek tricna energija pa se nazivaju akumulatori. ali uvijek cjelobrojne urnnoske od 1. a to ce biti uzrokovano samo odredenim napononx Uredaji koji proizvode takve napone. uz xiapon i jakost struje.41 puta vi§i (vidi: »Izmjenicne struje«). koristenjem pojave elektro-magnetske indukcije. olovni (E = = 2 V). najvaznija elektricna velicina. 6. U njima se energija iz nekog drugog oblika pretvara u elektricnu energiju. stavljene dinicama. Od galvanskih elemenata do danas se zadriao Leklanseov (Leclanche) tzv. dok su maksimalni naponi 1. suhi element. 12 V ili druge. toplinski. Napon izmedu polova izvora struje je najvisi. termoelementima elektric- na energija se dobiva direktno iz toplinske energije.5.4 V). struje. 4. Frekvencija je u radio-tehnici. Obicno se slazu u batedje. U elektricnim centralama redovito se proizvode Tesline trofazne U V V struje samo neko vrijeme. Navedeni naponi su efektivni. sa- U tzv. Naponi koji se dobiju ter- moelementom liko milivolta. a frekvencija 50 ie 110 ili 60 Hz.5 V. Danas se elektricna ener gija pomocu mehanickih generatora elektricne struje proizvodi u obliku izmjenicne elektricne struje u elektricnim centralama.(c/s ili cps). Ipak. napon izmedu svake pojedine »faze« i »nule« 220 V. pozitivni i negativni. Neki izvori mogu davati odredenu jakost sila« motorna Evropi je standardiziran na~ elektricne mreze 220 i frekvencija 50 Hz. pon (E ili EMS). Baterije. Tek onda oni mogu davati elektricnu struju na racun povrat- mh kemijskih reakcija. u najnovije vrijeme i tamo prelaze na upotrebu oznaka hercima i njegovim decimalnim je- u sekundi« od ovih elemenata mogu imati napone od 3. pa se iz njih mogu crpsti struje. Svi se kemijski izvori sastoje od dvije razlicite elektrode. Ovi se izvori upotrebljavaju skoro iskljucivo kao daljinski termometri i termoregula tori. kao i izvedene jedinice kilociklus u sekundi (kc/s) ili megaciklus u sekundi (Mc/s). nazivaju se izvori ili generatori elektricne struje. Izmedu tih polova postoji odreden i napon. dok je izmedu svake dvije »faze« 380 V. Ta karakteristika izvora naziva se »kapa citet« i izrazava. Upotrebljava se nekoliko Izvor elektricne struje tipova akumulatora. Prema tome izvori nose nazive kemijski.

Upotrebljavaju se za mjerenje intenziteta svjetla. vati u voltiiria. Dobri vodici imaju veliku vodljivost i maobratno.10" 3 24 _^ A 80 elektri£ni otpor = 0. npr a ne u milivoltima ili i kilovoltima Primjeri: slicno. svjetla napon izmedu krajeva toga vodica 10 V? U = 10V / = 0.2 A = 200 mA 2) U radio-tehnickoj praksi za po* gon uredaja koristi se najvise izmjenicna struja iz elektricne mreze.i losne energije. prilagodena potrebama pomocu ispravljaca. ako struja ce je otpor ELEKTRICNI OTPOR Ohniov zakon i U / 24V 80. rjede akumulatori. koja tece kroz neki vodic otpora R. Ti su izvori poznati pod nazivom fotoelementi ili »suncane baterije«.8 V 3 3) izuzetno fotoelementi. Zato imaju yeliku primjenu u umjetnim satelitima i na svemirskim brodovima. imati jakost 80 vodica: Uz napon od 24 V mA. Ovisan je o geometry skim dimenzijama vodica. te o materijalu od kojega je nacinjen: / q Jtamptr^A) a) —- » T R (om^l) den je Ohmovim (Omovim) R mogu izvesti i zako- nom: Iz ovog se relacije: i druge U=JR Ohmov zakon i?= U — / ilustriran je na si. o njegovoj »vodljivosti«. nazvaH »om« (Q). i ka konkretnog vodica. 15.103 n = 300Q Elektricni otpor je karakteristi- Jakost struje je ovisna o elektricnom naponu i o vodicu u ko jem tece. ako je u izobilju. Jedinica kojom se izrazava otpor je »volt po amperu«. o duljini I i presjeku q. napon izmedu krajeva iznosi: U=JR = 120* 10-*A.1.3. a sasvim R 50Q Ako kroz otoor od 15 kfi tece struja jakosti 120 ^iA. Zatim se koriste baterije suhih elentenata Leclancheovog tipa. Za napajanje elektronskih uredaja sluze samo u izvanrednim uvjetima. indirektno je proporcionalna s otporom vodica. Naponi ovih elemenata iznose nekoliko desetinki volta. i napona izmedu krajnjih tacaka toga vodica odrelen otpor. tj. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice kiloom (kQ) i me- gaom (MQ). Uobicajeno ie da se umjesto vodlji vosti uzima »otpor« vodica. Jakost struje prema tome. gdje ima 1) Kolika je jakost struje koja tece kroz vodic otpora 50 Q. u osnovnim jedinicama. 2-2a.10 Q . Odnos jakosti struje J. U osnovne elektricne zakone mo raju se vrijednosti velicina uvrsta .

/. Potrosafc se s izvorom spaja vodicima. i spojstrujni krug. Primjer: P Elektricni otpor ovisan je i o temperaturi vodica. Analogno specif icnom otporu moze se definirati i provodnost ili specif icna vodljivost.045 Q kratko spoji zicom ot pora 0. strujnim krugom ce poteci struja jaka: R=R gdje su: (l+d<At) otpor temperature. Jakost struje u zatvorenom krugu je no svakom mjestu jednaka i moze se izracunati iz formule koju nazivaju i drugim Ohm-ovim zakonom: struji R (S). temperaturni koeficijent je onda negativan. Uy mialen vanjski otpor. pod kojom se misli na reciprocnu vrijednost otpora: 1 G Jedinica ili Elektromotorna sila E uzrok je u strujnom krugu.005 Q. Struja tece samo onda kada je strujni krug zatvoren. = prekidac 23 . = 7= 2V 0. A = ampermetar. Strujni krugovi: a) jedno stavan. temperature. a R = unutarnji otpor izvora R = zbroj svih vanjskih lt v otpora (si. temperaturni koeficijent. Samo struje!7 L kod nekih materijala otpor opada s porastom temperature. Otpor R kod temperature t i otpor R kod neke po£etne temperature vezani su relacijom: Ako se olovni akumulator elektromotorne sile 2 V i unutarnjeg ot^ pora 0. ako je taj krug zatvoren. trazeni Da se sprijeci pregrijavanje zica kod kratkog spoja.045 2V 0. Elektricna struja ce teci samo onda. ispod jednog oma. b) slozen strujni krug. P = potroSad. *icama malog otpora koji se moze sanemariti prema otporu potrosaca. Ona se koristi da vrsi neki rad na ujreflaju koji se naziva notrosac._£_ Ru + Rv izrazavanje elektridne vodljivosti je »reciprocni om« za americkoj nekada oznacava »mho« (obratno napisan »ohm«!). raste a) Izvor Za vecinu materijala otpor s porastom. otpora: 1 Unutarnji otpor izvora je obicno vrlo malen. Pr — SI. Izvor. Strujni krug t metalna zica(vod) daje izvor. E — izvor elektricne struje.05O ^40 kod neke pocetne otpor kod tempe + 0. cini Umjesto izrazavanja elektricnih karakteristika vodica pojmom »otpor«. Elektricnu struju 2-3. koja je reciprocna vrijednost specificnog literaturi (Q-1 ) »simens« ta U gdje su se jedinica struje. 2-3a. moze se izraziti i pojmom »vodljivost«.. proteci ce strujnim krugom vrlo jaka struja koja moze ostetiti izvor i vodice. kratki spoj. zajedno s potrosacem nim zicama. tzv. it. 2-2b).0050 A R ~ rature t. O = osigurad.Faktor proporcionalnosti q ovi san je samo o materijalu i naziva se otpornost ili specificni otpor ma terijala. si. temperaturni koeficijent je pozitivan. u strujne krugove se ukljucuje kratak = d = At komad ta- temperaturna razlika.

grana se u tacki u tri grane kroz koje teku struje jakosti Ji. To je poznati toplinski osigurac. Zbroj svih padova napona u strujnom krugu jednak je elektromotornoj sili.hjeg vodica. koja se obicno naziva nad na pona. to ovisi o otporu vodica u tim granama.+E2 + £. tzv. Za ove struje vrijedi Kirchhoff-ov zakon = = Snaera struje je to veca Sto je nanon i sto je jaca struja. Nakon uklanjanja uzroka kratkog spoja. Izvrseni rad ce biti to veci sto je veca snaga struje. osim izvora struje i potrosaca u krug su i dodatni elementi.R + hd. stvara magnetsko polje oko itd. Jakosti struja su obrnuto proporcionalne otporima. J j :J2 iJ3 =R R R . Na mjestu gdje se sastaje vodica struja se grana. Za prethodni slucaj: Pomocu ovih zakona mogu se rjesavati i vrlo slozeni zadaci u vezi sa strujnim krugovima. SI vise 2-4. uklopljeni Grananje struje kroz vise vodica koji se sastaju ili granaju u jednom mjestu.* 3 2 • t Snaga i rad elektricne strufe Elektricna struja pri prolazu kroz vodice vr§i neki rad. osigurac se zamijeni novim i strujni krug je opet sposoban za rad. Pri prolazu prejake struje pregori taj tanji vodic i tako se strujni krug prekine. prekidac (Pr) i mjerni instrument. jako sti struje / i otpora vodica R odre- U kako slozenijem strujnom krugu. cvoristu. Ji. Struja jakosti J. Js Js = struje u ograncima. uz nakon U. U svakoj zatvorenoj petlji strujnog kruga primjenjuje se drugi a na mjestu granania struje. Zbroj izlaznih struja iz cvoriSta jednak je ulaznoj struji. amperme tar (A). ovisne o otporima pojedi* nih dijelova strujnog kruga. izmedu njegovih krajeva uvijek postoji razlika potencijala.+/ -R +J.+ itd. U=JR U zatvorenom krugu elektromo torna sila razdijeli se uzduz cijelop strujnog kruga na pojedine padove napona. toplinski osigurac (O). 2 3 t Koliko su jake struje u pojedinitn granama. To je prvi Kirchhoff-ov (Kirhofov) zakon: J-J +J2 + Js teci Struja moze M M O rasporedu vise elektromotornih sila u jednom strujnom krugu govori drugi Kirchhoff-ov zakon: zbroj svih elektromotornih sila u jednom strujnom krugu (uvazavajuci predznake) jednak je zbroju padova napona duz toga kruga: E. i sto je dulje vrijeme rad vrsen. Pad napona Kada kroz neki vodic tece elek* tricna struja. h i Js. pa je i velicina »snage« definirana kao umnozak napona i jakosti struje: visi P-UJ 24 . den je Ohm-ovim zakonom: je pokazano na sL 2-3b. Takav slucaj prikazan je na sL 2-4. Kroz veci otpor tece slabija struja i obratno. npr. zagrijava vodica vodic. = =/*. prvi Kirchhoff-ov zakon. Odnos pada napona U. J struja u »glavnom« vodu.

Iz ovog se. Np = 8. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice. koji se izrazava jedinicom »net>er« (Np). U tablici 2-3 dan je niz vrijedno- Pt Odnos dviju istovrsnih velicina je cisti broj. Kada se neka snaga uporeduje prema referentnoj snazi od 1 mW. pomocu Ohm-ovog napisati i zakona. koiom se izrazava sna- ga je »volt puta amper«. Snaga je direktno proporcionalna s kvadratom jakosti struje. npr. za radio-tehniku je u mnogo slucajeva vazan odnos dviju snaga. Obicno su to odnosi snaga na izlazu i ulazu — dB J Za referentnu snagu od mW na k =10 log = J^ 2 20 log 1 Osim snage 600 Q mogu se izracunati slijedece vrijednosti referentnog napona i referentne jakosti struje: nekog voda snage snazi: ili odnos promatrane nekoj referentnoj U = 175mY J -= 1. kilovat (kW). Kada se uporeduju dvije takve snage onda k pokazuje relativnu razinu snage P pre- ma P U . a to znaci utrosena odnosno dobivena energija. = 10 log I kilovatsat (kWh). a k niihov odnos izrazen u decibelima. i — 1 \n P — Np P„ 2 Odnosi izmedu jedinica »decibel« »neper« su slijedeci: 1 Odnos snaga izrazen u Qia definiran je: decibeli- 1 k = 10 -log P — dB Pn decibeli Iz ovih jednostavno preracunati u nepere l obratno. Za ovo je iz zicne telefonije preuzeta bezdimenzijska jedinica »bel« (B) definirana kao de- sn k u decibelima i pripadni odnosi snaga odnosno jakosti struje ill napona. odnosno kvadrati jakosti struja. dobija se apsolutna razina snage P. mlegavat elektrokomunikacijama uzima se kao referentna snaga: P =1 mW (MW) itd. i vremena. P re ferentna snaga. Osim decibela nekada se upotrebljava i prirodni logaritam odnosa snaga. a kako on moze popri miti vrijednosti u vrlo sirokom podrucju.686 dB dB = 0. npr. Jedinica »bel« je za praksu prevelika. vatsat (Wh). U praksi se cesto umnosci jedinica upotrebljavaju Jedinica kojom »voltampersekunda« umjesto snage mogu usporedivati kvadrati napona. odnosno s kvadratom napona. dok negativni decibeli znace prigusenje. relacije: mogu izvedene U R Jedinica 1 gdje su: P promatrana snaga. definiranom ovako: k= kadski logaritam odnosa snage na pocetku i snage na kraju liniie.29 mA prema £= P — 2 ili k= P — Po Pozitivan broj decibela znaci pojacanje. uz stalan otpor: A: snage itd. gigavatsat (GWh) — 7 ni J =20 log-— dB U* odnosno: Jedinica »decibel« izrazene u vatima. nazvana »vat« (W). milivat (mV). pa se Rad elektricne struje.115 Np se odnosa mogu 25 . prikladno ga je prikazivati logaritamski. pa se upotrebljava deset puta manja jedinica »decibel« (dB). na otporu od 600 Q. je umnozak snage i vremena: se izrazava rad ili »vatseje kunda« ili »dzul«.

Tablica 2-3. Odnosi izrazeni decibelima .

nego je ovisan o jakosti magnetskog polja H. Samo mali broj tvari. Izrazava se jedinicom »amper po metru« (A/m) Ista jakost magnetskog oolja ce u razlicitim sredstvima uzrokovati r razlicito magnetsko djelovanje. Slobod- ma je T = Wb/m2 . Magnetsko polje pojavljuje se oko svakog vodica kroz koji prolazi elektricna struja. i sred- Umnozak magnetskog naziva se polja permeabilnosti magnetska indukcija: Jedinica kojom se izrazava magnetska indukcija je »tesla« (T). kako je Prostor u kojem se ocituje djelovanje magnetskih sila naziva se magnetsko polje. raziti SL 2-5. Zemlja je veliki magnet i ima magnetske polove v blizini geografskih polova. zatvoreno samo u sebe. juzni magnetski pol. pomocu toka magnetskog polja <P kroz povrSinu S: gu se razdvojiti polovi. Jakost magnetskog polja (H) deje i i pokazano na si. no objeSena magnetska iffla orijentira se u pravcu meridijana. tzv. B=— S Jedinica za magnetski tok je »veber« (Wb). permeabilnosti jakosti {y) ovi- sno o stva. Magnetsko koji tele volje se prikazuje sile): silnicama (linijama a) magnetska kroz b) silnica ravnog jedna vodica Magnetska indukcija se moze izi kao gust oca magnetskog magnetske silnice elektricna struja. nego se dobiju dva nova magneta. tj. »north« = sjever i »south« ima ]i znatno veci od 1. Smjer magnetskog polja se odreduje pravilom desnog vijka (Sarafa): struja tece u smjeru napredovanja vijka. a odnos medu jedinica- Izmedu istovrs nih polova djeluju odbojne. Ako se na nekom mjalom prostoru zeli postici jace magnetsko polje. Magnetske i elek- tricne pojave su slicne. Ove pojave se mogu tumaciti jedino uz pretpostavku da oko elektric ne struje nastaje magnetsko polje. a za koje je malo manji od 1 dijamagneticke. a polje je u smjeru zakretanja vijka. Relativni magnetski permeabilitet za pojedinu tvar nije stalna velicina. Cesto se sjeverni pol oznacuje sa N. kojih je najizrazitiji predstavnik zeljezo S = (eng. Prvo prakticno iskoristenje magneta je kompas. a juzni sa Relativna magnetska permeabilnost ^i nekog materijala karakteristicna je za njegova magnetska svojstva.: jug). dok onaj koji ie okrenut prema juznom geografskom polu. treba vodi£ kojim tece struja namotati u zavojnicu. Magnetsko polje duguljaste zavojnice sasvim je slic- finira se pomocu jakosti struje koja uzrokuje to polje. Tada se izmedu magneta vodica kojim tece elektricna struja pojavljuju privlacne ili odbojne sile. Onaj pol magnetske igle koji je stalno okrenut prema sjevernom geografskom polu nazvan je sjeverni magnetski pol. To polje je kruzno. Te tvari se zovu feromagneticke. Tvari za koje je \i malo veci od 1 nazivaju se paraimagneticke. svaki s po dva razlicita pola. Razvijanjem magneta na dva dijela ne mo va toka. ali izmedu stalnih magneta i elektriciteta koji u miru nema nikakvog medusob nog djelovanja. u zavojnici 27 . a izmedu raznovrsnih rtrivlacne sile. Vecinom je |a vrlo blizu jedinici.i na svakom magnetu nalazi se po jedan pol svake vrste. Do djelovanja izmedu magneta elektriciteta dolazi ako se nesto mi jenja. 2-5a.

Dobila je naziv »henri« (H). Ako se 28 . Smjer struje se na i smjer nolja zavojnice vide 2-Sb. ukoliko je strujni krug zatvoren. struje u primarnom strujnom krugu. c) napajanjem primarne zavoj nice izmjenicnom strujom. polja. Ovisna je o obliku i dimenzijama zavojnice. bilo da se prekida strujni krug kao na si. ako se u zavojnicu stavi neki feromagnetski materijal. Da pojava bude ocitija upotrebljava se zavojnica. o njegovoj magnetskoj oermeabilnosti. 2-6b ili da se elektro-magnet napaja izmjenicnom strujom kao na si. 2-6. koji u praksi ima visestruku primjenu. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice milihenri (mH) i mjena se moze naciniti pomicanjem nekog magneta prema vodicu. 2-6a. U sva tri slucaja zavojnica S. Pro- Promjena magnetskog prouzrocena promjenom inducira i u istoj java samoindukcije. zavojnici neku elektromotornu silu. Indukcija se moze. To je po- magneta. ostvariti na dva nacina. u principu. mijenja. 2-6c. dok je po intenzitetu ovisna o zavojmci i o brzini promjene struje: At Koeficijent proporcionalnosti L karakterizira konkretnu zavojnicu. Jedinica kojom se koeficijent samoindukcije izrazava je »voltsekunda po amperu« (Vs/A). Inducirana elektromotoma sila je po smjeru suprotna uzroku koji ju proizvodi. Pro mjene mogu biti razlicite. Drugi je nacin da se mijenja mikrohenri (f*H). Jakost log djelovanja moze se unutar nekih granica regulirati U zavojnici se inducira elektromotoma sila Ei koja uzrokuje struju u vodicu. Elektro-magnetska indukcija Analogno stvaranju magnetskog polia oko elektriciteta u gibanju. zeljezna jezgra Z pojacava ovo djelovanje if U praksi je svaka struja koja mijenja smjer izmjenicna struja. Magnetsko polje jedne zavojnice djeluje na drugu zavojnicu i ta se pojava naziva meduindukcija. b) prekidanjem SI. Glavno svojstvo elektromagneta je d-4 magnetsko djelovanje pokazuje samo dok njime tece struja. a naziva se koeficijent samoindukcije ili induktivitet zavojnice. NTa pojavi elektro-magnetske in dukcije osniva se niz prakticnih uredaja: na pomicanju generator. na prekidanju induktor. Osnovni je uvjet da se magnetsko polje. mjene pomocu pro jakosti struje. jakost magnetskog polja elektro- si. IZMJENICNE STRUJE Karakteristicne velicine ducira elektromotoma sila E izlozena je djelovanju promjenljivog magnetskog^ polja. o duljini zavojnice i o sredstvu u kojem se zavojnica nalazi. u ko^ jem se nalazi vodic. Tako **> dobije elektromagnet.no polju ravnog magneta. kako je pokazano na si. o promjeru zavojnice. Tri nacina pojave induciranih struja: a) pomicanjem u polju stalnog magneta. Gustoca magnetskog toka ce se povecati. a na napajanju izmjenicnom strujom trasformotor. u kojoj se in- Induktivitet je vrlo vazna ka rakteristika svake zavojnice. To je pojava elektro-magnetske indukcije. o broju zavoja. jakosti struje. postoji i obratna pojava da prom* jentjivo magnetsko polje uzrokuje gibanje elektriciteta. o debljini zice.

1 .

fazni kut. stalno prikljucen na kondenzator ne moze uzrokovati struju. Impedancija se dobije geometrijskim zbrajanjem. Za konden zator bez gubitka kasnjenje iznosi T/4t odnosno jt/2 ili 90°. zavojnica s cistim induktivnim otporom Rl . a kapacitivni »kapacitancija«. Njihov rezultirajuci otpor X naziva se »prividni«. uni su po dielovanju na izmjenicnu struju upravo suprotni pa se moraju algebarski zbrajati. te kondenzator s cistim kapaci^ tivnim otporom Re. tj.bez »omskog« otpora je T/4. treba neko vrijeme da se napuni kondenzator. 2-8b. Kosinus faznog kuta cp ima posebno znacenje i vaznost. tzv. kako je to ilustrirano na si. Induktivni se otpor katkada naziva i »induktancija«. Impedancija se ne moze dobiti jed^ nostavnim algebarskim zbrajanjem sva tri otpora. sto u jedmicama kuta iznosi n/2 ili 90°. Slucaj njihovog serijskog spoja pokazan je na^ si. impedancija se iz~ racunava ovako: ili kada i kondenzator nalazi u krugu izmjenicne struje. kapacitivni otpor Rc. Kondenzator dakle djeluje kao neki otpor za izmienicnu struju. sto znaci da ili nema induktivnog i kapacitivnog otpora u strujnom krugu ili se oni medusobno sasvim poni- X=RL -R C U krugu izmjenicne struje mogu b) se naci sve tri vrste otpora. Kut q> je tzv. Koristeci geome trijske odnose. pa naponski maksimum kasni iza strujnog maksimjuma. On poka^ zuje odnos realnog otpora u krugu izmjenicne struje i Kada struja potece. buduci da oni razlicito djeluju na tok izmjenicne stru je. onda se impedancija Z poklapa s realnim otporom R. Istosmjerni napon. »imaginarni« otpor ili »reaktancija«: impedancije. ona ce teci. Zf °--i) — — Impedancija Z razlikuje se od omskog otpora R i po velicini i po fazi.Ni kapacitivni otpor kondenzatora nije stalna velittna. »jalovi«. ako se doceni vektorima. kompleksnog otpora. sa suprotnim predznakom. 2-8a. Tu se nalaze: otpornik s cistim omskim otporom R. tj. jer se kondenzator uzastopno puni i prazni. Otpori su pre- . Iz crteza na 2-8b slijedi: cos © 1 to = R C Z Kapacitivni otpor je to manji sto je kapacitet kondenzatora veci i sto je visa frekvencija. jer osim o kapacitetu kondenzatora ovisi o frekvenciji: tivni se uvrste iznosi za kanaciinduktivni otpor: 2 z =\M si. Ako je kut q> nula.Ukupni otpor sva tri ova otpora naziva se »kompleksnk otpor ili »impedancija« Z. jer kondenzator nema vodljivostL Medutim.

Skin-efekt nekoliko vise. cos <p = 1. povrsinski sloj). Struja vrsi mak~ simalno moguci rad. samo se pod »otporom« razumije kompleksni otpor ili ajegovi dijelovi. ljuska. mogu koriste se se upotrebiti cijevi. desetaka megaherca na OSNOVNI RADIO-TEHNICKI ELEMENTI Otpornik nak je za istosmjernu i izmienicnu s «uju samo tako dugo dok je frek Realni. 2-8a je sastavljen od tri pojedinacna napona razlicitih faza. se dobije snaga izmjenicne mora se umnozak napona i jakosti struje pom^ioziti sa cos rp: struje. U nom slucaju. znaci da u krugu nema omskog otpora. sto izaziva povecanje otpora. UR =JR UL =JRL Uc-JRc tim relacijama vec je primijenjen Ohm-ov zakon za izmjenicnu struju. a kako je sredina vodica neiskoristena. a indirektno impedanciji: U radio-tehnici se povecanje otpora uslijed skin-efekta smanjuje upot reborn vodica specijalnih oblika. do nekoliko kiloherca. tzv. Sva ova poboljSanja vodljivosti koriste se tek na frekvencijama od \Uvijek se racuna s istim parom vrijednosti napona i struje: ili sa efektivnim ili sa maksimalnim vrijednostima. nego je samo kapacitivni ili samo induktivnL U torn slucaju struja ne vrsi nikakav rad. Pri visim frek vencijama gustoca struje nije jednoliko rasporedena po presjeku vodica. Da se izracuna napon U takoder se mora primijeniti geometrijsko zbrajanje: N dica nepovoljan. Da = U-J. On odgovara zakonu za istosmjernu struju. Za okrugli presjek bakrenog vodica otpor za izmjenic nu struju moze piricke relacije: R' se izracunati iz em = 4dRYJ gdje su: R — d / U-YUR + (UL + UC gdje je: 2 ) realni otpor za istosmjernu struju. Racunanje povecanja otpora vodica radi skin-efekta nije jednostavno. vec prema konkret- R' = = — promjer vodica u mm. Radi pojave skin-efekta smaniuje se korisni presjek vodica. Osim toga povecanje otpora ovisno je o obliku presjeka i upravo je uobicajeni kruzni presjek vo- mu radnu i jalovu komponentu. Opcenito. »omski« otpor vodica jed- Otpornik je radio-tehnicki elekoji ima poznat elektricni otpor.cos 9 Izmjenicni napon U izmedu krajeva serije na si.stavaju. cos cp = 0. Elektricna struja tece uglav- nom uz povrsinu vodica i ta se pojava naziva »skin-efekt« (engl. vencija izmjenicne struje niska. medusobno izoliranih zica. »visokofrekventna pletenica«. Povrsini vodica se vodljivost poboljsava tako da se posrebri. otpor za izmjenicnu struju frekvencije /. dok izmedu toga rad elektricne struje sadrzi i = koza. frekvencija struje u MHz. Jedan od tih je vodic od nekoliko upredenih. Ako je kut <p = 90°. iakost iz- mjenicne struje direktno je proporcionalna naponu. Umjesto nepogodnog kruznog sjeka pre- J= U — z plosnati vodovi.: skin Vrijednost kosinusa kuta cp moze takoder biti izmedu jedinice i nule. Povecanje otpora je to izrazitije Sto je vodic je povrsina veceg presjeka i sto veca. Njegov otpor redovito je ozna- ment 31 . On je mjera rada koji struja vrsi U ekstremnim slucajevima struja je Cisto radna ili cisto nekorisna (»ja* lova«).

puni (masivni). obicno pomicanjem kliznog kontakta. a drugi »trimerski otpornici«. 2-10a) . Vazna karakteristika svih otpor nika je i njihova opt er etivost. vise. U ovoj se grupi razlikuju otpornici koji su nacinjeni tako da im se otpor moze cesto mijenjati. od onih kojima se otpor samo namjesti na potreban iznos i tako ostavi. Stalnim naziva se otpornik kojemu se ne moze mijenjati Promjenljivom otporniku otpor. Ovako iz veden otpornik djeluje kao zavojnica. 1. serijski ili paralelno. 2-9. npr. Ona se redovito izrazava u vatima elek tricne snage koju neki otpornik jo§ moze izdrzati bez prevelikog zagri javanja. 2 ili Puni otpornici su cijeli izliveni od otpornog materijala. Na krajevima imaju utaljene prikljucke. na nosac od Krajevi zice su stegnuti obujmicama na kojima su i prikljucci za spajanje otpornika u strujni krug. zice 2icani otpornik nacinjen je na* matanjem otporne izolatora. Predvideni sit za veca opterecenja (5 do 100 W). slojni ili obliku valjka. 2ica je obicno zaSticena Ima stalnih i promjenljivih otpornika. Otpornici se izraduju kao zicani. Cetiri manja su »neinduktivni« otpornici za opterecenja izmedu 0. kiloomima ili megaomima. Na krajevima su prikljuCci. Da se noveca efektivna duzina urezane su spiralne brazde u otporni sloj. U radio-tehnickoj praksi susrecu se otpornici kojima optere tivost iznosi. najcesce u 32 sve do nekoliko stotina vata. Veci otpomici sit iicani. 1/4. prem!azom zastitnog laka. 1/2. Prvi se zovu »potenciometri«. Kod nekih zicanih otpornika namotane su dvije zice.—^ *" """^ SL 2-9. Ukupni otpor kombinacije serijski spojenih otpornika (si. pa ima i svoj induktivitet. Vise otpornika moze se spajati u komfcinacije.5 i 3 W cen u omima. moze se mijenjati otpor. Slojni otpornici nacinjeni su na nosenjem otpornog sloja na nosad od izolatora. Nekoliko vrsta otpornika se vidi na si. Nekoliko vrsta otpornika. jedna u jednom a druga u drugom smjeru. Takav otpornik je neinduktivan.

kiloomima ili megaomima. gdje su k koeficijent proporcionalnosti a y faktor koji iznosi oko 3 otpor. odnos33 SI. prema relaciji: R=k-U~r. a) b) i b) paralelno spojeni otpornici SL 2-10. ukupni otpor: Rs-Rj + Rz + Ry R ™ Ri+^2 S + R 4. gdje su: Rz. gdje su: a i b karakteristicni parametri termistora. Voltage Dependent Resistor) jesu posebna vrsta otpornika kojima je otpor ovisan o prikljuCenom naponu. Primjer mjeSovito spojenih otpornika 3 Radio prirufinik .ff On je uvijek vedi od najvedeg u kombinacijL Napon se rasporeduje po svim otpornicima. proporcionaL no njihovim otporima.5.s t 6. Rezultirajuci otpor 6e Kod je paralelnog spajanja nar>on na svim otpornicima isti. a) Serijski Temperature Coefficient).3) + R (4. Foto-otpornici su posebna vrsta otpornika kojima se otpor.jednak je zbroju otpora pojedinih otpornika: Tako je. Otpornici kojima otpor raste s porastom temperature zovu se otpornici s ppzitivnim temperaturnim koeficijentorn ili PTC-otpornici (prema engl.6 **" 1 R 2 R 1 1 s reciprodnoj vrijednosti zbroja recipro&iih vrijednosti pojedinih otpornika: je jednak RP = 1 - R 1 + 4 *5 + 1 __ RS 1 + Rj — +—+ 1 R2 - R. Temperaturno termistori ovisni otvornict jesu posebna vrsta otpornika kojima je otpor izrazito ovisan o temperaturi.a. 2-11. 241. Ako spojeno.5. omima. prema engl. treba Naponski ovisni otpornici ili va(ponekad oznacivani VDR. odnosno R4. otpori paralelnih kombinacija odgovarajucih otpora: 1 2-10b) R-4. Ukupan otpor je uvijek manji od najmanjeg u kombinacijL mje§ovlto za izraCunavanje ukupnog otpora spoj razluciti na serijske i na paralelne kombinacije i tako postupno izracunati ukupni je vi§e otpornika takoder ristori biti izrazen tim jedinicama. Positive a otpornici kojima otpor opada porastom temperature zovu se otpors negativnim temperaturnim koeficijentom ili NTC-otpornici. Otpor im se mijenja s temperaturom po eksponencijalnom zakonu: nici R=R1 + R(2.S t . do ili 5. a T apsolutna temperatura.6} RA R = aet>tr. Kod izracunavanja treba sve vri jednosti otpora uvrstiti u istim je^ dinicama. za primjer na si. Ukupni otpor kombinacije paraielno spojenih otpornika (si.

1 ms i vise) Jrekvencije signala pa mogu slijediti do najvise 10 kHz. Promjenljiivom kondenz^t PPi °ze se mijenjati kapacitet. 2-13a. Kapacitet kondenzatora redovito je oznacen u mikrofaradima (fiF). »blok« ili »fiksni« kondenzatori imaju stalan kapacitet. Treba razlikovati ispitni napon. la kom. vrsta kondenzatora ispituje u tvor nici. tzv. Na si. de- jem pod utjeca- finirana Ijivosti G kao omjer promjene vod i promjene svjetlosnog toka <I>: 5= AG 1 A/ r ~A<J>~~C/ *AO' a jedinica joj je amper po lumenu i po voltu (-j —— Cesto se navodi J. kondenzator. Ovi posljednji nazivaju se »trimer« kon denzatori. vazduha) ili nekim drugim specijalnim izolatorom.no vodljivost. dva poluprokondenzatotipa Ovisnost promjene otpora s prorasvjete je obicno linearna. U svakom kondenzatoru postoje dva vodica koji mogu imati oblik metalnih traka. kera mikom. Ispitni je onaj napon kojim se odredena 34 jednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora: Cs = 1 JL _L C binaciji 7 1 C 2 C3 serijskoj se po Ukupan napon na rasporeduje komsvim . dok se za trajnu upotrebu preporucuje ostati najvise kod vrijednosti radnog napona. Stalni. o njihovom medusob nom razmaku i o vrsti izolatora njima. Primjer serijski spojenib jati kondenzatora je na si. medu rom: impregniranim panirom. plasticnim materijalom. Kondenzator Kondenzator je radio-tehnicki element koji ima poznat elektricni kapacitet. Foto-otpornici su vrlo tromi ele menti (promjena struje kasni oko mjenom 0. 2-12. najcesce zakretanjem pomicnih ploca. Vise kondenzatora moze se spau kombinaciju. mijenja svjetlosti. serijski ili paralelno. Kapacitet kondenzatora ovisan ie o povrsini jednog i dru gog vodica. U radu se ni povremeno ne smije preci vrijednost maksimalnog napona. ploca ili slogova ploca. pan kapacitet Uku- serijski spofenih kondenzatora jednak je reciprocnoj vrijednosti zbroja reciprocnih vri Uz vrijednost kapaciteta potrebno je znati i visinu napona na koji se kondenzator smije nabiti da ne dode do proboja izolacionog sloja. nanofaradima (nF) ili pika faradima (pF). maksimatni i radni napon. Promjenljivi dvostruki i trostruki Pokraj njih se vide i mjenljiva »trimerska« ra »loncastog« jednostruki. Osnovna ira je karakteristika tzv. Jedan je vodic od drugoga izoliran nekim pogodnim Postoje stalni i promjenljivi kondenzatori. Postoje kondenzatori nacinjeni tako. SI. slojem uzduha (zraka. 2-12 vidi se nekoliko vrsta promjenljivih kondenza- m y izolato- tora. osjetljivost S. samo napon parcijalna osjetljivost Si uz 1 V. da im se kapacitet cesto moze mijenjati ili tako da im se kapacitet moze namjestiti na potrebnu vrijednost i tako ostaviti. koja se tada izrazava u jedinici: amper po lumenu( ).

.-. s time da je: • . . Jedan primjer mjesovitog spajanja je na si. 2-14.Icondenzatorima i to indi^rektno proporcionalno s kapacitetom. *S5uh kondenzatorai Cp-Ct + Cz+C^-. Na slici je dana i relacija za konkretan slucaj za izracunavanje. Za izra cunavanje ukupnog kapaciteta treba spoj razluciti na jednostavne se rijske i paralelne kombinacije. 2-13b) jednflk je zhrnj n kapaciteta p oie- — — t u=u + u + u s a . To zna gi da je na kondenzatoru najmakapaciteta najvisi napon! njeg Zbroj napona na pojedinim kondenzatorima jednak je ukupnom tiaponu na seriji: Jgaiednicki kapacitet paralelnn _cpQ]fnih kondenza tora (si. Napon je na svim kondenzatori- ma isti: Kondenzatori se mogu spajati i mjeSovito.

broj zavoja N i korak zavoja a. Za VF zavojnice upotrebljavaju se posebne VF jezgre. Vo dic tada mora biti mehanicki do voljno krut da zadrzi svoj oblik. Svi ti pa rametri utjecu na velicinu indukti viteta L. titrajnim krugovima najcesce upotrebljavaju valjcaste jedno slojne zavojnice. Sasvim ispravljace. »fe- U rokskube« i slicne.t 2-15. Kao jezgra za NF zavojnice upotrebljavaju se naked medusobno izoliranih transformatorskih limova. te bez jezgre. Zavojnice se takoder mogu spajati u kombinacije. Za razliku od otpornika i kondenzatora koje kupuju u trgovini. Presjek kroz takvu zavojnicu s najvaznijim parame trima vidi se na sL 2-16.Samo specijalne zavojnice za ultrakratke valove su bez tijela. S obzirom na izvedbu dijele se na zavojnice s jezgrom. amateri i tehnicari zavojnice izra* duju ponajvise sami. # Na si. a nose nazive »siferit«. Radi toga radio-amateri i tehnicari moraju znati proracunati i po proracunu namotati zavojnicu. proracunu zavojnice vidi u poglavlju: »Amaterska radionica« f lzvedbi zavojnica. Nekoliko vr ta i-i+ fllt za mupotrebljavaju nica za ^nice f t^ P rs ? > z 9. »elvefer«. 2-15 pokazano je nekoliko na zavojnice l debljina zice d. Dobivaju se sinteticki. Samo manji dio zavojnica koje su u praksi potrebne mogu se naci gotove na trzistu. ostalo su raz- 36 . i u predajnicimu do njih dvije VF prigus- Uctte zavojnice za kratkovalne titrajne krugove prijemnicima. To su: srednji promjer zavojnice D. s time da veza j » M* «fZVJt se nice kakve i. za svaki konkretni sludaj. vo i rt niske i visoke frekvencije. duzi se Zavojnice se uglavnom dijele na one namijenjene za niskofrekventne i one namijenjene za visokofrekventne strujne krugove. Postoji cijeli niz materijala od kojih se izraduju VF jezgre.

tj. a — »korak« zavoja. bilo da su oklopljene metalnim oklopom. Zavojnica ima ukupno voja. ako zavojnice wwu i induktivno vezane. Rezultirajuci induktivitet moze se jednostavno izTuiimatt samo onda. Veza izmedu jedne i druge za- vojnice ostvarena je preko magnetskog polja tako da je ono odredenim dijelom zajednicko obim zavojnicama. Tipicni transformator ima dvije zavojnice na zajednickoj zeljeznoj jezgri (si.il i#i i. pojedinih zavojnica: kada zavojmce ne iste uvjete. a) Serijski i b) paralelno spojene zavojnice. 2-17b): h= je 1 —+ 1 1 + — 1 > d{mm} w i — — a{fnm) — *» | t* ! I i N Za slozenije slucajeve u praksi najjednostavnije izmjeriti zajednicku vrijednost induktiviteta kombinacije zavojnica. Na takvom transformatoru a) b) vri- odnos izmedu napona na primarnoj i na sekundarjedi jednostavan SL 2-17. razmak izmedu susjednih zavoja.^i.^. Za slucaj serijskog spoja odvojenih zavojnica (si. 2-17a) konacan induktivitet noj vrijednosti zbroja reciprocnih vrijednosti induktiviteta pojedinih zavojnica (si. konacno. 2-18b). namotane na valjcastom tije- SL Iil 2-16.— izmedu njih moze di£a. Transformator I (cm) Presjek jednoslojne zavojnice. ^ i. Prorafcunati se mogu samo sasvim jednofctavni slucajevi. kod transformatora za vrlo visoke frekvencije. . rasporedenih na duzinu Trans formatori sluze za razlicite transformacije. Samo u posebnim z&- 1. 2 n2 gdje je ni broj zavoja primarne. ali i biti pomocu vo kombinacije jednak je zbroju duktivitet a in- induktivna. To su osnovni geometrijski parametri o kojima ovisi induktivitet (induktivnost) zavojnice L slucajevima. izmjenicnih struja ili impedancija. #. Sekundarnu izmjenicnu struju fo koristimo u potrosacu R. . za pretvaranje izmjenicnih napona. a na broj zavoja sekundarne zavoj- pima 37 . D = promjer valjka. Zavojnice sw jedna od druge odijeljene oklo- noj strani: U nice. d — promjer (debljina) zice. bilo da su dovoljno daleko. Napon na njemu je U2 (si. induktikombinacije paralelno spojenih zavojnica jednaka je reciproc- Uz vitet djeluju jedna na drugu. A. Izmjenicna struja koja tece kroz primarnu zavojnicu stvara izmjenicno magnet sko polje pa se u sekundarnoj zavojnici inducira izmjenicna struja jednake frekvencije. Konacni induktivitet kombinacije ovisan je o jnduktivitetu pojedinih zavojnica i o njihovoj medusobnoj vezi. moze svaka zavojnica imati svoju jezgru ili {moze cak biti i bez jezgre. N 2-18a). tj.

Na sekundarnoj strani oni daju napone koji su potrebni u razlicitim uredajima. Ove obje vrste sklopova se u radiotehnickoj praksi cesto upotrebljavaju jer imaju vrlo interesantna Svaka zavojnica ima u odredenim uvjetima odredenu impedanci38 . — ulazni transformator koji se stavlja na ulaz pojacala ili modulator a. Primarna strana im je predvidena za efektivni napon od 220 V. slusalice) ili izlaznog R = potrosac koji ima omski otpor. Impedancije se odnose L kao kvadrati broja zavoja: 2 Z Zato 2 \n 2 ) b) Si 2-18. antenski transformator koji prilagoduje impedanciju antenskdg — — voda na ulaz prijemnika laz ili na iz- predajnika. To su: mrezni transformatori za pri kljucak na izmjenicnu elektricnu mrezu. U. J2 se n 1 Jakosti struja odnose i obrnuto obrnuto nego brojevi Sklop koji se sastoji od otpornika i kondenzatora zove se i^C-sklop. U2 = sekundarni izmjenidni napon. elektricna grijalica Transformiranjem se ne mole veca energija od ulozene. Otpornik i zavojnica cine jRL-sklop. gra. U radobiti stupnja predajnika na izlaznu impedanciju pojacala ili modulatora. Hi Ur J t = U2 J2 JEDNOSTAVNI SKLOPOVI Sklop RC konstanta i slijedi: sklop RL. Vremenska J2 nego naponi zavoja. izlazni transformator za prilagodenje elektroakusticnih elemenata — (zvucnika. = sekundarna jakost struje. Tipican primjer transfor matora za nize frekvencije. m — broj primarnih zavoja. m = broj sekundarnih zavoja. P = primarna zavojnica. gramofonskih zvucnica i si. J2 transformator sluzi i za promjenu impedancije. Kod najvecih transformatora elektro-tehnike oni moga biti samo oko 1%.) na ulaznu impedanciju poja- — t cala. rjede za 110 V. Kod idealnog transformatora bi primarna snaga Pi i sekundarna snaga Pa bile jednake: Kod autotransformatora samo jedna zavojnica cima. Sluzi za prilagodenje impedancije elektroakusticnih elemenata (mikrofona. U radio-tehnici se upotrebljava vise vrsta transformatora. Ui = primarni izmjenicni napon.-P ? Odavde . T — transformatorska jez- sastavljena od tankih. dio-tehnickoj 10 praksi gubici iznose do 20%. Zbog gubitka je sekundarna snaga redovito manja od primarne. medusobno izoliranih zeljeznih limova. P.ju. medufrekventni transformatori za vezu medu stupnjevima MF pojacala i selekciju signala. sa postojl odvoj- O proracunu nekih transformatora vidi poglavlje: »Amaterska radionica«. npr. S = sekundarna zavojnica. Ji = primarna jakost struje.

= R C napon na kondenzatoru padne na 37% vriSednosti na koju je bio nabijen Za vrijeme T (si. 2-19. kroz koje jakost struje dostigne L= 1 <oC a) b) L 63% maksimalne vrijednosti. To se dogada kod one frekvencije izmjenicne struje. Vrijeme. Radi induktivnog otpora struja kasni za naponom. otporom R moindukcije i s koeficijentom sazavojnice L: r= L R Kondenzator se u vremenu za koje vrijedi jednostavna relacija: T^RC napuni toliko da napon na njemu iznosi Vremenska konstanta dobije se u sekundama. 2-20a). kako znamo. . a poslije sve sporije. Struja raste po eksponencijalnom Zakonu. a radi kapacitivnog otpora napon kasni za strujom. slicno porastu napona na kondenzatoru (si. je vrlo karakteristika . Njena Sklop zavojnice i kondenzatora naziva se titrajni krug zato sto u vrijednost izlazi u sekundama. U pocetku t(s) t{s> a) SL 2-19. nazvanom »vremenska konstanta«. (si. 2-19a). suprotna djelovanja na izmjenicnu struju. mogu se ova djelovanja upravo ponistiti. desno).RC-sklopa. za koju su oba otpora po iznosu jednaka: Rl=Rc odnosno: to gojaye samoindukcije u zavojnici. 2-19. Ovo ska se vrijeme naziva vremenkonstanta i?C-sklopa. b) paralelni titrajni krug 39 . Kasnije se porast napona usporava i do maksimalnog napona kondenzator bi relativno se napunio kroz dugo vrijeme. Kondenzator se puni postupno i to po eksponencijalnom zakonu. RC-sklop prikljucen na izvor struje i graficki prikaz porasta napona na kondenzatoru.— svojstva koja se ocituju odredenom elektricnom tromoscu. a) Punjenje Hi nabijanje i b) praznjenje Hi izbijanje konden- zatora s preko otpornika napon na kondenzatoru naglo raste. 2-20. nastati elektricni tit- Kondenzator se preko otpornika prazni takoder eksponencijalno. uz uvjet da otpor izrazimo u omima i kapacitet u faradima. ako se L uvrsti u henrijima. njemu mogu raji. Pri prolazu struje kroz i?L-sklop jakost struje postupno raste radi Vremenska konstantna vazna Induktivni i kapacitivni otpoi imaju. Ona je u jednostavnoj vezi Titrajni krugovi: a) serij- ski. a R u omima. prikazani su lijevo. Titrajni krug 63% maksimalno moguceg napona (U - E). citeta struje ce* Za punjenje kondenzatora kapa- C elektricitetom iz izvora 0. U serijskom spoju zavojnice i kon denzatora. va se vremenska konstanta RLr •sklopa. T.RC-sklopa upoznat 010 pomocu si. u ovisnosti o vremenu. naziSI. 'r°Hh Svojstva .37 U elektromotorne sile E preko otpornika R treba neko vrijeme. isprva naglo. Ona je to veca sto je veci kapacitet C i sto je veci otpor R.

pa je vazna karakteristika titrajnog kruga i odnos L:C. U dva titrajna kruga s jednakim resonantnim frekvencijama i jednakim naponima na kondenzatoru jaca stru- ma ja ce teci u onome koji ima kon- Resonantna frekvencija titrajnog kruga dobije se iz Thomson-ove relacije u hercima (Hz). Medutim. Taj je ot- por to veci sto se one vi§e razlikuju od resonantne frekvencije. se moze uvrsti vrijednost a> =• se izracunati frekven- /-. u slucaju resonancije prividni otpori se ponistavaju. pa se dobije patitrajni krug. To je slucaj resonancije. spojiti ralelni i krugu. u slucaju resonancije impedancija je: L Zres= Zf 2 drugim frekvencijama. a C u faraprakticnoj radio-tehnici se upotrebljavaju izvedene jedinice. Kod paralelnog titrajnog kruga. tim manji sto se one vise razlikuju od resonantne frekvencije. denzator veceg kapaciteta. pa je impedancija: Zres = & tj. Sto je taj otpor manji. dok pruza otpor strujama Serijski titrajni svih drugih frekvencija. Omski otpori zavojnica su maleni. pa im se ova relacija moze (F). Njegova resonantna frekvencija takoder je odredena Thomson-ovom relacijom. ako se L uvrsti n C u nom: Zjt pikofa- radima (pF) u fo ili = coL - relaciju: coC 5030 ~VZd Realni titrajni krug Titrajni krug nacinjen je od realnih elemenata. kod ko* jega je odnos L:C manjil Kvadratni korijen iz toga odnosa ima dimenziju otpora i naziva se karakte* risticna (ili valna) impedancija titrajnog kruga: Zk dima U -£ 1 Karakteristicna impedancija. koja je jedan od osnovnih principa radio-tehnike.J— 7 * Te je poznata relacija. induktivnom ili kapacitiv- hercima (kHz). te od kondenzatora koji ima gubitke. dok su otpori gubitaka za dobre kondenzatore veliki. u slucaju resonancije. jednaka je po- prilagoditi. Zavojnica i kondenzator mogu se paralelno. Kod serijskog titrajnog kruga. 40 ~cT~R . On pruza najvedi otpor za resonantnu frekvenciju. Resonantna frekvencija je preThomson-ovoj relaciji odredena umnoskom L i C. Frekvencija f se naziva resonantna frekvencija titrajnog kruga. ako 159. ako se L uvrsti u henrijima (H). reda gigaoma. 2tt/LC Thomson-ova (Tomson) Kod ove frek- vencije iscezava prividni otpor (reaktancija) serijskog spoja zavojnice i kondenzatora. jakost struje u titrajnom krugu ovisna je o koli£ini elektriciteta na kondenzatoru.5 f "]/LC osim induktivnog otpora ima i neki omski otpor zice od koje je nacinjena. jednaka je omskom otporu ti- Titrajni krugovi sluze za selekciju (odabiranje) odredene frekvencije koja je pomijesana s mnogim trajnog kruga. Frekvencija ce se dobiti u milihenrijima (mH) i kilo- jedinom prividnom otporu titrajnog kruga.Ako =2jtf cija: . od nekoliko do nekoliko desetaka oma. to ce jakost struje biti veda. Na kvalitet titrajnog kruga uglavnom utjece otpor zavojnice i otpor vodova u titrajnom krug propusta izmjenicnu struju resonantne frekvencije. od zavojnice koja se L u mikrohenrijima (\iB) a C u pikofaradima (pF) u relaciju: uvrsti fo u megahercima (MHz). a manji otpor za sve druge.

Ovisnost relativne struje o jakosti frekvenciji prikazana je na sL 2-21. ovo propusno podrucje seze od frekvencije it do frekvencije /a za koje jakost struje iznosi 70% (tacnije 0. odnosno Z «= o° za paraf r lefni titrajni krug. Upotrebljivost nekog radioteh- ni£kog elementa kod neke frekvencije karakteriziran je odnosom nje- govog prividnog i realnog otpora: X Ovaj omjer se naziva faktor dobrote. Ako se fi Karakteristike titrajnih fcrugova Pri toku struja razlicitih frekvencija kroz serijski titrajni krug najjaca ce biti struja resonantne frekvencije f0f dok ce jakost ostalih struja opadati s udaljavanjem od resonantne frekvencije. Sirinom propusnog podrucja titrajnog kruga odredena je mogud- — nost odjeljivanja (selekcije) struja razlicitih frekvencija. kadkada samo »dobrota« ili u praksi »Q faktor« elementa. koje je jednako reciprocnoj vrijednostl faktora dobrote: go struje vencija iz nekog podrucja d = 1/Q. kri> vtd/a resonancije. Za zavojnicu je <2-faktor: Za zavojnice koje se upotrebljavaju -20 -10 o ~ +10 (%) + 2C u radio-tehnickoj praksi Q-faktor ima vrijednost od nekoliko deseta- RAZUKA FREKVENCIJE ka do nekoliko stotina. »idealiziranog« titrajnog kruga R=0 pa je i 2 res =0 za serif ski. To je tipicna karakteristika serijskog titrajnog kruga. selektivnost. ne* kruga titrajnog Selektivnost ovisna je o realnom. Ona je za prakticnu radio-tehjniku vrlo vazna. a raCuna se iz relacije: SL 2-21.707). Krivulje resonancije za nekoliko titrajnih krugova s razlicitim realnim otporima 41 jM-. Iz nje se vidi /s jednaka je A/. Za slucaj. Sto je on veci. da titrajni krug ne propusta samo Struju resonantne frekvencije. jer se titrajni krugovi upravo upotrebljavaju za odabiranje odredene frekvencije tzv. krivuljom resonancije. tzv. signala. Sirina propu$tenog podrudja Af jednaka je razlici jrekvencija fi i % vidi tekst frek- Umjesto faktora dobrote nekada se kao mjera za kvalitet titrajnog kruga navodi prigusenje.gdje je Z* karakteristicna impedancija. element je za danu frekvenciju kvalitetniji. omskom otporu titrajnog kruga. a R omski otpor titrajnog kruga. jakost struje resonantne frekvencije oznaci jedinicom. Razlika frekvencija Af. Dobrota titrajnog kruga ovisi uglavnom o dobroti zavojnice. Ovisnost jakosti struje o frekvenciji kod serijskog titrajnog kruga prikazana je tzv. tzv. .

Prema tome je struja kod resonancije najslabija. Vrijednost otpora sadrzi omski otpor. slabi »dobrotu«. 2-22. Pri istim jakostima struje kod resonantne frekvencije. Krivulja resonancije je istovremeno siljastija. Sto je Q-faktor veci. uz manji Q-faktor. kao i R otpore gubitaka u zavojnici denzatoru i kon- nacrtane su na si. Ovisnost relativne impedancije paralelnog titrajnog kruga o razlici frekvencije pokazana je .0- +10 RAZLIKA FREKVENCIJE (%) SI.1. ukljucenom u serijski titrajni krug. Sto je taj otpor manji jakost struje je veca. si. Sirina propusnog podrucja je manja. dobiju se Sire krivulje resonancije. a to znaci da je selektivnost bolja. Kod paralelnog titrajnog kruga je otpor za resonantnu frekvenciju najveci. dok je napon najveci. 2-22. Protitrajni pusno podrucje je uze. resonancija je »ostrija«. Izgled krivulja resonancije zavisi o otporu R. 2-23. a krug je selektivniji. R Veci realni otpor titrajnog knv ga umanjuje Q-faktor.

Vidi tekst 43 . »linka« s dvije zavojnice za vezu Lv. '- M a) j b) c d) u. putem -20 -10 +10 Stupanj veze izmedu dva titrajna kruga ovisi o meduindukciji za dvije induktivno vezane zavojnice. 2-25f za vezu sluzi kondenzator koji je istovremeno ukljucen u oba titrajna kruga. O tzv. §j |" i jf « T S/..w preko zajednicke zavojnice za vezu Lv. SL 2-25d pokazuje jednostavnu kapacitivnu vezu ostvarenu konden- zatorom C.. Dva titrajna kruga mogu. Na si. uz istu resonantnu frekYl. Dva udaljena titrajna kruga mo gu biti u medusobnoj vezi posredno. Nekoliko osnovnih nacina induktivnog i kapacitivnog vezivanja titrajnih krugova. odnosno o kapacitetu kondenzatora +20 C. U primjeru si. _j r i r^ 2-25. a druga uz zavojnicu drugog titrajnog kruga. 2-25e. takoder biti u medusobnoj kapacitivnoj vezi. 9) CI Xr -U jf L1 h) CI o 1 c~-}J^ L1 £l §j v . Taj se stu- koeficijentom panj veze izrazava koji Ovisnost impedancije _ veze. l 2 venciju RAZUKA FREKVENCIJE (%} SL 2-24. kod kapacitivne veze. prema si. 2-25h prikazana je induktivna veza izmedu serijskog i paralelnog titrajnog kruga.link"' Lv o< >o j_Z 0/. _ je za induktivnu vezu dan frekvenciji kod nekoliko paraletnih re ^ cl ) om titrajnih krugova s razlicitim Qk=-faktorima. Jedna je uz zavojnicu prvog. .

Ona se moze naciniti manjom nego sto je sirina propusnog podrucja pojedinog titrajnog kruga ili vecom. Izgled krivulje ovisi o koeficijentu veze fcio Q-faktoru fcQ > 1 veza je jaca od torn se slucaj u pojavljuju dvije resonantne frekvencije. Veza utjece i na oblik krivulje resonancije. Ovako se moze odabrati sirina propusnog opsega frekvencija. dok su Li. Resonancija dvaju jedna- kih. C i D = uz natkriticnu vezu. prema potrebi. Sto je natkriticna veza jaca. sirina propusnog podrucja moze se odabirati u sirokim grani- cama. nove resonantne frekvencije su udaljenije. Za ovo postoje dva glavna razloga. resonancija jos uvijek priho k= gde je yc c2 t no ostra. titrajnih Filteri onih 2-26. 2-26. a krivulja resonancije vrijedi krivulja A Na frekvenciji fQ jos nije Q je manja od kritic* ne (»potkriticna«) propusno podrucje je uze. B = uz kriticnu vezu. posebno u prijemnicima. sirina Odabiranjem stupnja veze moze se u dosta sirokim granicama odabrati i sirina propusnog podrucja. narocito kod natkriticne veze. Taj slucaj pokazuju krivulje C i D. Ako je kQ<l. Prvo. Cv kapacitet kondenzatora za vezu. kako se vidi na si. 1000 Vezani titrajni krugovi upotrebljavaju se vrlo cesto u radio-uredajima. i Umnozak na propusnog podrucja postaje razito velika. sto se koristi kod pojasnih filtera (»bandfiltera«) Filterima se u radio-tehnici nazivaju sklopovi. Ono je sve dublje. kaze se da je veza manja od kriticne. Napon je maksimalan. ali je teato propusno podrucje usko. Graficki se to pnkazuje kao ulegnuce ili »sedlo«. Za vezu koja je B. a na os* novnoj resonantnoj frekvenciji napon postaje nizi. krivulja resonancije je strma. za vecu od kriticne (»natkriticnu«) ono je sire od toga. Drugo. bez obzira o ko joj se vrsti veze radi. U titrajnih krugova. SiriKada je fcQ kriticne. iz- jednak jedinici manji od jedinice. medusobno vezanih krugova: A = uz potkriticnu vezu. vencije ostro odjeljuju od koje ne treba propustiti. kojima je osnovno svojstvo da propustaju iz- 44 . sastavljeni od za vojnica i kondenzatora. koeficijent meduindukcije. L2 t Ci i Cs induktiyi titrajnih teti odnosno kapaciteti M krugova. sto je veza jaca. simetricno rasporectene prema osnoynoj resonantnoj frekvenciji pojedinog titrajnog kruga. Za takav slucaj mo2e biti Za kriticnu vezu se sirina pro^ pusnog podrucja moze izracunati iz relacije: resonantnoj postignut maksimalno moguci napon. Za slucaj kada je fcQ = 1 veza je kriticna. cime se priblizava idealnom filtru kojim se propustene frekFREKVENCUA SI. veci od jedinice.a za kapacitivnu vezu: propusnog podrucja ali je je nesto veca. Kod vezanja dvaju titrajnih kru- gova dolazi do obostranog utjecaja iednoga na drugi.

Ako filter propusta frekvencije koje su nize od neke »granicne« (ft> sL 2-27 a). kod filtera je opseg propustenih ili zadrzanih frekvencija redovito znatno siri. Kazu da je 45 . podrucje obuhvaca niske. High Pass Filter) dobro propustaju frekvencije iznad granicne. a propusno podrucje visoke frekvencije. dok zadrzava one koje su vise. si. kao i strmina izmedu B i fe moze biti veca ili manja. dvije vrste filtera postoje i takvi koji obuhvataju odredeni. Za razliku od titrajnih krugova. Low Pass Filter). u zapornom podrucju (od B na vise) prigusenje postepeno sve xnanje. dok one drugih frekvencija ne propustaju. Ovi filteri (engl. donja vencija Kod ovih postoji gornja granidna frek- (fss). koji svojom resonancijom takoder odabiru odredene frekvencije. 2-27. b) kod »visokopropusnog« filtera. si. 2-26) i zaporne (fg i) i nepropusne band- filtere (si. sve do ft . pornim nepropusnim podrucjem frekvencija (Srafirano). opseg frekvencija. Kod visokopropusnih filtera je obrnuto. Zaporno ovako »glatko« tece izmedu propusnog i zapornog podrucja frekvencija kod filtera tipa »batervort« (engl. 2-27. si. Sve frekvencije koje su nize od fg spadaju u propusno podrucje filtera. 2-27b. Vidi i tekst i propusno mjenicne struje nekih odabranih frekvencija. To ili se podrucje naziva za- »strmiji« a djelovanje filtera »ostrije« nego li u drugome. Butterworth. Razliiitim kombinacijama kondenzatora i zavojnica mogu se na- diniti filteri raznolikih svojstava: a) zaporno (nepropusno) podrucje frekvencija kod »niskopropusnog«. naziva se niskopropusnim filter om (engl. uzi ili siri. cetiri vrste filtera. cijama. U prvom slucaju kazemo da je filter . = maslac. teri (engl. 2-27c ili si. Deblje izvucena linija. da iza A (na slici!) govorimo o maksimalno prigusenim frekvenjade. Pojasnih filtera (bandfiltera) ima dvije vrste: c) propusnih i d) zapornih (nepropusnih). Butter ter. ili bandfilraz- Treba likovati dvije vrste bandfiltera: propusne bandfiltere (si. 2-27d). I ovdje je. Strmina krivulje izmedu frekvencija fs i A. Osim ove Prema njihovom ucinku razliku- To su jemo. bu- Worth = valjanost). Od granicne frekvencije prema vi§ima prigusenje postaje naglo sve tzv.SL 2-27. uglavnom. pojasni Band ili filteri Filter).

CP je paralelni kapacitet 46 . Chebyshev (Cebisev) je bio ruski matematicar. Izracunavanje filterskih elemena: ta (zavojnica i kondenzatora) bio bi spor i nezgodan posao. kristal ce titrati. da Strmiji su filteri tipa »cebisev« (Chebyshev). turmalina. O Karakteristike kristala Kvarcov kristal u elektricnom strujnom krugu predstavlja odreden paralelni kapacitet. Za- njetove soli. da se kristal mehani£ki dese na plohe dovede kad elektricni napon. za izdvajanje odredenih frekvencija (kristalni filter). Kristalne plo- Najvaznije svojstvo koje se trazi kod dva tipa. za obje vrste filtera. kao i za prevodenje mehani£kih titraja u elektricne i obratno (kristalni mikrofon. Na plohama takvih kristala. pojavljuje se elektricni napon. kristala je da on titra samo na odredenoj frekvenciji. Svojom prisutnoscu oni ne smiju poremetiti rad elektronickih sklopova koje povezuju. SI 2-28. ali za tu syrhu su iskoristena elektronska racw nala (racunari. malim kapacitetom C i malim otporom K. all najcesce se primjenjuju spomenuta to ja izmjenicnog napona i mehanicka Frekvencija frekvencija kristala. 776 do 781. jer elektro- KRISTALI U radio-tehnici se kristalom naziva element kod kojeg se koristi piezoelektricni efekt. Ponasa se kao serijski titrajni krug sa velikim induktivitetom L. problem u konkretnim slucajevima. kompjuteri). u poglavljima o predajnicima i o primopredajnicima gdje se oni danas redovito koriste. a izlazna impedancija onoj slijedeceg stupnja u uredaju. Potrebna je samo elementarna cunica. Svi filteri moraju imati jos jedno vazno svojstvo. osobito onda kad se podudaraju frekvencif ormira kod Piezoelektricitet primjecuje se kristala kvarca. Q = kristal u svom drzaiu. Takvi kristali se upotrebljavaju za proizvodenje i podrzavanje elektricnih titraja odredene frekvencije. Tablice s podacima za izracunavanje vrijednosti elemenata. Po njemu su nazvane funkcije koje su osnova za proracun filtera. Postoji i obratna piezoelektricna pojava. Prelazi iz propusnog podrucja u nepropusno su brzi all preostaje neka manja ili veca »valovitost« o kojoj treba misliti pri konstrukciji takvih filtera. koje vrijede za odredene »standardizirane« uvjete. Danas proizvodenje umjetnih kristala pruza daleko vece mogucnosti. zvucnik i kristalna zvudnica). bariumtitanata i nekih drugih. Pomodu unaprijed pripremljenih tablica. primjeni takvih filtera bit ce govora kasnije. Ima i drugih vrsta filtera. Ako je taj napon izmenican. lako je onda rijesiti pod odredenim kutem prema osima kristala i precizno bruse i tek tada ucvrscuju medu plocice koje sluze kao elektrode cice izrezuju se a nosaci. kao (HI). kristala je vrlo stabilna i zato se cesto upotrebljava u oscilatorima i mjernim uredajima. . se- mu mora ulazna impedancija filtera odgovarati impedanciji prethodnog. Taj je napon proporcionaIan deformaciji i vjerno ju slijedi. kada su izlozeni mehanickim deformacijama. ra. nalaze se na str. Kvarcove kristalne plocice proizvodile su se samo od prirodnih kristala.ta krivulja sklize toliko po namazanom glatka. a) Shematski prikaz i b) nadomjesna shema kvarcovog kristala.

Kristal ima dvije resonantne frekvencije. u poda- prospektima se takoder moze naci i podatak o paralelnom kapacitetu koji treba izvana dodati da se postigne odredena frekvencija. kristal predstavlja neki otpor. Impedancija je najveca (Zma u) pri paralelnoj resonanciji (fz) Kristal se reze. 2-29.- 2tz]/LC ft- ^ TREKVEMCIJA Cv + C SI. kapacitet i induktivitet.1 do 1 MHz). Njegova frekvencijska karakteristi ka je na si. 2-29. U amaterskoj praksi upotrebljavaju se kristali u podrucju od 100 kHz pa do nekih 200 MHz. spojene serijski. a grubo se mogu razvrstati na niskofrek- de cine kondenzator s kristalom kao izolatorom. 2-28. Simbol za kristal i njegova ekvivalent- ventne kristale (0. Pri se~ rijskoj resonanciji (fi) impedancija je najmanja (Z min\. U Visokofrekventni osct- date relacijama: 47 . Te su resonantne frekvencije mora se ponekom odredenom snagom. srednjefrekventne kristale (1 do 20 MHz) i visokofrekventne kristale '20 do 200 MHz). Da buditi bi kristal titrao na elektricna shema su na si. serijsku fi na kojoj mu je impedancija najmanja i paralelnu f2 na kojoj mu je impedancija najveca. Nadalje. Serijska resonancija kristala koristi se obicno u kristalnim filterima. se Pobudna snaga navodi cima za kristale. Impedancija kvarcovog krl stala ovisna je o frekvenciji. dok se serijska ili paralelna resonancija koriste u kristalnim oscilatorima./. O kvarcovim oscilatorima vidi u poglavlju: latorl 8. brusi i montira tako da su te dvije frekvencije vrlo blizu jedna drugoj.

Geigerove i slicne detektore radijacije. Radiotehnika i elektronika razvile su se upravo zahvaljujuci elektronskim i ion^ skim cijevima. Od njih su najpoznatije »tinjalice« od kojih posebna vrsta sluzi za stabilizaciju elektricnih napona. tzv. Na mrezici treba samo mijenjati elektricm potencijal. postoje i U radio-amaterskim komunika: cijskim uredajima (predajnicima i primopredajnicima) i danas mogu naci. promjenama anodne struje. 48 . tzv. Danas su cijevi. barem u izlaznim U njima. izlazni tranzistori za snage izmedu jos vrlo skupi. te cijevi u u televizijskoj snaznim radio- -predajnicima. Mnoge svjetske tvornice elektronskih cijevi potpimo su prekinule s proizvodnjom. Lieben u Ev- ropi). Pomocu mrezice (re§etke) moze se utjecati na struju elektrona koja kroz cijev tece. One s hladnom katodom bile su malobrojnije. (1907) tie najvaznijih elemenata. Njoj je nasuprot hladna elektroda. drugi slobodni nosioci elektriciteta. kroz vakuum. osobito tzv. elektronske cijevi za specijalne namjene. sto se ocituje u snaznirti Dioda ima reprodukciju slike tehnici. je elektronska cijev koja dvije elektrode razlicitih ternperatura. Trioda ima i trecu elektrodu. Buduci da su tzv. tzv. Proizvode se samo one cijevi koje su potrebne za servisiranje postojecih uredaja starije konstrukcije i. Cijevi su se zadrzale samo jos u nekim specifi5nim primjenama. diodu. ukonjevima. skuplji 10 do 100 od odgovarajucih cijevi. iako 6e im mo2da netko reci da nisu sasvim »sa- — se stup* Ionskih cijevi ima i sa uzarenom i sa hladnom katodom. tiristorima i slicnim poluvoproizvodima.ELEKTRONSKE I IONSKE CIJEVI ELEKTRONSKE I IONSKE CIJEVI. od vruce katode prema hladnoj anodi. uspjeSno zamije- njene razlicitim diodama. zi Elektronske cijevi su u radioi elektronici bile jedan od — I ovdje. Uzarena elektroda je katoda. NJIHOVA ULOGA NEKAD I SADA Na temelju ranijih Edisonovih opazanja kod elektricnih zarulja (sijalica) Fleming je (1904) konstruirao prvu elektronsku cijev s dvije elektrode. tranzistorima. Nazi- W Vaju ih tehnici i stabilizatorkama. anoda. u ovoj knjice biti kasnije govora o takvim primjenama elektronskih cijevi. radio-amateri u svojim samogradnjama predajnika i danas jos upotrebljavaju elektronske cijevi. ioni. (specijalne cijevi za snimanje i za dickim Malo kasnije konstruirana je i trioda (Lee Forest u Americi. Tu ubrajamo rendgenske cijevi. vec odredeni veoma razrijedeni plin. ali na savremeniji na5in. osim elektrona. dakako. vremeni« (HI). Ova ima oblik mrezice i smjestena je izmedu katode i anode. elektronske cijevi liko je kod takvih uredaja snaga veca od 100 W. integriranim sklopovima (integralnim kolima). najvecim dijelom. Ima i takvih cijevi koje u stakle^ nom »balonu« nemaju najbolji vakuum.

Anoda. n — iarna nit. a — »aktivni« katode koji emitira elektrone kog napona struja prestaje rasti. 4 Radio priru£nik 49 . Elektroni iz katode izlijecu razlicitim brzinama pa £e oni najbrzi do anode dospjeti vlastitom energijom. Jndirektno grijane katode se danas nalaze u najvecem broju elek- nekim pogodnim hi IV tricna struja dok u drugom slucastruja ne moze teci (si. Dioda u strujnom krugu > koji se kroz vakuum zatvara preko struje elektrona. koje su se u pocetku upotrebljavale. 3-lb. nisu bile osobit izvor elektrona i morale su biti zagrijane do vrlo visokih temperatura. Ta se struja naziva strujom zasicenja. Kod njih je uklonjen glavni nedostatak direktno grijanih katoda. Primjer indirektno grijane katode je na si. Katode od cistog volframa. Da se potpuno prekine anodna struja potreban je neki mali negativni anodni napon. Osim toga katoda je izolirana od grijalice pa se za zarenje katode moze upotrebiti izmjenicna struja. Najprije se katoda sastojala od nietalne. m — izvod katode. keramika. Katoda etektronske k cijevi: a) direktno. tode (sL SL 3-2. nejednolican raspored potencijala.Zato cemo se upoznati s najosnovnijim cijevima i njihovim svojstvima. preko 2000°C. Ima dvije elektrode katodu i anodu. ali ona je prevucena »aktivnim« slojem. ona odbija elektrone koji su takoder negativno elektricni. = prikljucnice struje grijanja. Postignuta je maksimalna struja elektrona koju moze dati konkretna katoda. imaju takoder volframovu nit. Tako se dioda ponasa kao neki ventil. hladna elektroda koja je postavljena u blizini katode. I SVOJSTVA ELEKTRONSKIH IONSKIH CIJEVI - (+) Dioda Dioda je najjednostavnija elek* tronska cijev. SI 34. = sloj izolatora. f / i = — Kod odredenog. pa moze posluziti u tzv. b) indirektno grijana. Porastom pozitivnog anodnog napona raste i jakost anodne struje. U prvom slucaju kroz diodu tece elek- Danasnje direktno grijanje ka3-la). najcesce volframove niti koja se grijaia posebnora strujom. Ovi izlaze iz uza- rene katode i tete prema anodi tronskih cijevi. stroncij. tj. Vrlo slaba anodna struja tece kroz diodu i onda kad je anodm napon jednak nuli. privlaci elektrone ako je pozitivno elektricna. Potencijal indirektno grijane katode je na citavoj njenoj povrsini isti. Takav sloj emitira velike koliSine elektrona vec kod temperatura ispod 1000°C. sastavljenim redovito iz barijevog oksida kojemu su dodane jos neke primjese. kad je anoda na potencijalu katode. obicno dosta viso- = sloj metalna cjevcica. Ako je ova hladna elektroda negativna. kalcij i drugo. ju obicno oko 1 V. ispravljacima izmjenicnih struja. 3-2).

Anoda diode in bilo koje druge elektronske cijevi zagrijava se to jace sto je snaga cim brzinama ako je oslabljuje. anodni strujni krug u kojemu su katoda i anoda. svaka vrijedi za odreden anodni napon [/ a Velicina toga napona dvije Prema tome treba vrste fl . Svaki elektron preda anodi odredenu energiju pa je ukupna energija. Krivulje imaju savinut i ravan. ona odbija elektrone pa se tok elektrona prema anodi tivna prema katodi. Ova snaga naziva se anodna disipacija ili opterecenje anode. na put elektronima. Nit Za razlicite triode anodna stru- kod triode postoje jos dva kruga. grid). tzv. samo onda ako se katoda uzari. 3-3. gdje tece anodna struja J a te strujni krug mrezice. »zapornom« naponu moze se taj tok sasvim zaustaviti. nelinearni i slovom g (engl. »/ /U 8~karakteristikama«. Naponi na mrezici. struja mrezice. u kojemu su katoda i mrezica. Osim strujnog kruga za grijanje. Ovisnost anodne struje J a o naponu mrezice U g prikazuje se tzv. krivuljama koje. Str- odnos promjene anodne i promjene napona na mrezici (MJg) uz stalan anodni napon: mina je struje trioda (A/ a ) 5= A/ fl At/* 50 . tzv. se regulisati anodna struja koja je izazvana znatno visim naponima na anodi. kojima se moze regulirati pa cak i potpuno zaustaviti anodna struja. je Trioda sa svojim strujnim kruza grijanje katode se u shemama najcesce ne crta. jer je sasvim jaano da se elektronka moze konstiti # linearni dio. Sva ova energija se pretvara u toplinu. »prednapon« mrezice. Taj se podatak redovito moze naci u tvormc: kirn prospektima i ne smije se u kojem slucaju prekoraciti. anodni napon veci. Za prosudivanje svojstava neke triode je zato vazan pojam strmina. »/ a /f/ a-karakteristikama«.Za prakticnu upotrebu treba paziti da se ne prekorace vrijednosti napona koje su predvidene za odredenu diodu. ma m Trioda i njene karakteristike joj Trioda je elektronska cijev u kose pomocu trece elektrode na jednostavan nacin regulira jakost elektronske struje. stalan napon. Takoder ne treba diodu opterecivati jacim strujama nego je predvideno. Naziva se mrezica ili resetka i obicno oznacuje razlikovati karakteristika triode. Niskim naponima na mrezici P = Ua -Ja veca. kao na si. Pri dovoljnom. 3-3 vidi se da su »/ /J7g-karakteristike« nacrtane za podrucje negativnih vrijednosti napona mrezice. koju anoda ovako primi. ako je anodna struja jaca. fl Na si. veca ako elektrona ima vise. su niski. Kada je mrezica negativna prema katodi. je napisana uz svaku krivulju. Ovisnost anodne struje Ja o anodnom naponu Ua prikazuje se tzv. moze Maksimalna snaga kojom se neka anoda smije opteretiti ovisi o mehanickim i tehnoloskim svojstvielektronske cijevi. To su kri vulje od kojih svaka vrijedi za odreden. dodatna »anoda« i preko nje tece jedan dio struje. Elektricki neutralna mrezica gotovo nista ne smeta struji elektro. Kada je mrezica pozi- u anodu ve* ona postaje nova. Ta upravljacka elektroda ima oblik mrezice i po stavljena je izmedu katode i anode. Elektroni udaraju na u cijevi. govima pokazana na si. ja se razlicito mijenja s promje^om napona na mrezici sto utjece na oblik i na nagib krivulja. Anodna struja triode ovisi o anodnom naponu i o naponu na mrezici. 3-3. obicno nekoliko volta. To je zbog toga jer je »prednapon« mrezice redovito negativan.

Iz niza krivulja na si. moze se postici i tako da unutarnjeg otpora Ru i faktora pojacanja vrijedi jednostavan odnos: \i. tri Promjenu anodne struje A/ uzrokovanu promjenom napona mrezice AUg. ali da se anodni napon promijeni za MJa Iz omjera AL/« . faktor pojacanja: x>ja naziva V &Ua = S= mA -^= 18_„ =2. potrebna promjena napona mrezice \Ug koja iznosi 7 V da se anodne struje promjeni jakost (AJ a ) za 18 mA. a unutarnji otpor u kQ. misli se na linearni dio karakteristike. a) Izmedu fl . osnovne strmine karakteri- prednapon mrezice ostane konstantan.RU - =1 i H A/« izracunava se unutarnji otpor: ako se strmina uvrsti u mA/V. Strujni krugovi i staticke karakteristike triode koje pokazuju ovisnost anodne struje (J a ) o prednaponu (Ug ) ta nekoliko razlicitih anodnih napona (U Izrazava se u miliamperima po voltu i. 3-3 mogu se odrediti sve tri karakteristicne velicine. S.A Ja -AUg SL 3-3. Ondje se vidi da je za neku triodu uz anodni napon od 200 V. pojacava taprednapon od koder za 18 mA. S. Za strminu se dobije: AC/ fl Ovo je druga vazna velicina koja karakterizira elektronsku cijev. ako anodni napon — 51 a&- . sticne velicine. uz stalan 8 V. ako se posebno ne navede.57 mA/V AJa AUS AUS 7V Rjede se umjesto faktora pojacanja navodi »prohvat«: Anodna struja se. na i*e ^ Odnos promjene anodnog napoAUa i promjene prednapona AV g velicina i treca karakteristicna se biljezi slovom p.

3-4b za niz vrijednosti radnog otpormka. 3-4a vidi se takav radni. Napon U dijeii se na anodni napon U a i na pad napona na radnom otporniku U r prema statickim linearnije. U takvom slucaju ne vrijede vise 3-3. Da izoblicenje bude sto manje.11.1 =28. Opcenito moze radni otpor biti kompieksan. anodni otpornik u anodnom strujnom krugu triode. Anodni napon je manji. a) Trioda s radnim otpornikom a i b) primjer teristika triode (J a /U g ) R dinamlckih karak- poraste na 400 V. Ru A Ua = 200 V -ll. J J [7 g-karakteristike Dinamicke triode pokazane su na si. treba podrucje linearnosti karakte- / /t/ g-karakteristike jer je tamo anodni fl prema si. napon bio »static- konstantan. bilo na radnom otporniku. no cesto je to realni otpor. Strmina im ni otpor je to veci. Uz povecanje radnog otpora karakteristike AUa \ 200 7 V L - AUe V = 28. To znaci da je MJ* = 200 V. Elektronske cijevi s vise mrezica .6 strujne krugove obicno se i neki radni otpor. Ove »izlazne« promjene napona su obicno znatno vece od »ulaznih« promjena napt> na na mrezici. Za unutarnji otpor slijedi: od 200 V kih« tzv. bilo na samoj triodi.6 postaju polozitije.57. »anodni otpornik«. sto u nekim primjenama pogoduje. U stavlja Na si. ako je otpornik Ra vecL Osim toga anodni napon se mijenja pri promjenama anodne struje. Dinamicke karakteristike su kao »aktivni« radiotehnicodnosno elektronicki element u kojem se vrsi pojacanje. Promjena napona na mrezici uz~ rokuje promjenu anodne struje. Kada je taj otpor malen./^ 2. Umjesto onih 52 . dinamicke karakteristike su slicne statickima. a ova opet promjenu pada napona. manja sto je rad- Ako S pomnozi sa unutarnjim otporom Ru takoder se do se strmina bije faktor pojacanja: tx = S. koje takoder ovise o Ra.20 mA -10 mA? -15V -10V -5V prednapon mrezice (Ug) SI 34. pa zato trioda moze posluziti ki.lkfi izlazi: AJa "!8mV Za faktor pojacanja karakteristika ovdje vrijede dinamicke karakteristike. Da se postigne sto vece pojacanje treba da cijev ima sto veci faktor pojacanja \i i sto vecu strminu S. tzv.

dioda ds ima svoju posebnu katodu dok preostale dvije diode imaju katodu ko~ ja istovremeno pripada i triodi St. Visestruke vi: a) »duo-dioda«. Ovi su kapaciteti simbolicki prikana si. 3-6. tzv. ali to bi povecalo i inace velike meduelektrodne kapacitete u triodi. da«.ZU Cag Cgk St. Oni najcesce uzrokuju nepovoljne veze izmedu ulaznih i izlaznih krugova. Druga mrezica stavljena je izmedu prve. zani Nedostaci triode uklopljeni su konstrukcijom cijevi koje imaju dvije (tetroda) ili tri (pentoda) mreJice. ma Kapaciteti medu elektrodaelektronskih cijevi ristike biti sto sire. nickom katodom. c) »di* oda-trioda« t dioda i trioda sa zajedd) »trioda-pentotrioda. 3-5. e) tri diode i . upravljacke mrezice i anode. Ovo bi se moglo postici smanjivanjem razmaka iz medu elektroda i guscim mrezicama. pa se i naziva zastitna mrezica. dvije neovisne diode. kao neka vrsta zastite. 3-5. elektronske cijedvostruka dioda sa zajednickom katodom: b) »duo-dioda«.

Ove se elektronske cijevi upotrebljavaju za kombinirano upravljanje anodnom strujom. Nekoliko visestrukih elektronki 3-6. Te elektronske cijevi su heksoda. Ona se spaja s katodom pa je negativno elektricna. U tinjalici se tako stvori velik broj slobodnih nosilaca. oktoda i eneoda. U J = radna jakost struje. Unutarnji otpor pentode je mnogo puta veci nego kod triode. unutar kojeg se napon izmedu elektroda vrlo malo mijenja i kod velikih promjena jakosti struje A/. Da se ovaj efekt otkloni konstruirana je pentoda.Jedan dio elektrona moze sev od anode odbiti i vracati se na zastitnu mrezicu u obliku sekundarnih elektrona. je shematski pokazano na si. Ako bi napon pao ispod tzv. Te visestruke elektronske cijevi mogu imati medusobno ovisne ill potpuno neovisne sisteme.. 3-7. makar poneki Ako izmedu elektroda 54 . Up U9 Kod tri elektronskih cijevi s vise od mrezice postoji vise upravljac- kih i zastitnih mrezica. Unutar plina postoji uvijek slobodni elektron ih postoji ion. SI. Ug = na = radni napon. od kuda i izmedu elektroda tinjavim svjetlom. popracena emitiranjem svjetlosti. »mijesanje« signala. Do nekog relativno visokog napona paljenja Up tinjalica ima nefl izmjerno velik otpor. napon. Kada struja potece. pa se zato zovu cijevi za mijesanje. U nekim uvjetima rada moze se radi toga struja zastitne mrezice pojacati a anodna struja oslabiti. Tuijalica Tinjalica je cijev koja ima dvije hladne elektrode u balonu ispunjenom razrijedenim plemenitim pli- Elektricne karakteristike tinjalice bitno se razlikuju od karakteristika vakuumskih cijevi. dok su meduelektrodni kapaciteti Ct i Cag i mnogo manji. 3-7. Tipicna 7 /L/ a -karakteristika tinjalice je na si. sa dva ili tri pobudna signala. heptoda. Strmine kod pentoda i faktori pojacanja takoder su visoki. napona gasenja U. pa kroz nju potece struja. Uloga pojedinih mre- Up = napon paljenja. Ion. r f JJUa karakteristika tinjali- su promjene napona i struje zica navedena je na tablici 3-1. Cesto je nekoliko elektronskih sistema ugradeno u zajednicki ba. napon pada. nom. port gasenja. One obavljaju tzv. Plin svjetli hladnim. struja bi prestala teci. naziv ove cijevi. ovi se slobodni nosioci elektriciteta krecu prema odgovarajucim elektrodama. Izmedu ovih krajnosti je podrucje napona MJ. Zadatak joj je da zakoci sekundarne elektrone i da ih vrati na anodu. elektronska cijev koja izmedu zastitne mrezice i anode ima jos i trecu tzv. Pri nekom dovolj- no visokom naponu kineticka energija postane dovoljna da ove cestice na svom putu stvaraju nove ViSestruke elektronske cijevi parove elektriziranih cestica. MJ i A7 ce. kocecu mrezicu.

praksi PRIMJENA ELEKTRONSKIH CUEVI Zajednicka elektroda tinjalica b) +u o 1 n— Rz — —— + Ustab. samo do napona gasenja. Takve su specijalne stabilizatorske lice. Pri tome ulazni strujni krug mora imati vodljivu vezu izmedu mrezice Neke primjene tinjalice: a) sklop za odredivanje karakteristike. Interesantna otpornika R brzinom koja ovisi o vremenskoj konstanti RC. odnosstitni U manji nagib karakteristike. Tada se kondenzator ponovo puni i proces se ponavlja. Ulazni signal dovodi se izmedu mrezice i katode. Potrosac je spojen paralelno s tinjalicom. c) oscilator »pilastog« (»testerastog«) ovisi na- pona kojemtt frekvencija vremenskoj konstanti o RC Ug « zbog prednapona. uz radni napon. o^ Trioda ima tri elektrode. bogati su cijelim nizom harmonickih frekvencija. Izlazni signal uzima se izmedu anode i katode. bilo bi dakle »sa i » 55 . b) za stabilizaciju napona. 3-9a). spojeva elektronskih cijevi zajednicka je bila katoda (si. I kod drugih elektronskih cijevi koje imaju vise elektroda ove tri su osnovne. 3-8c). a instrumentima se mjeri napon i jakost struje koja tece kroz tinjalicu. katodu. ali osobina tinjalice. Radi toga sto nisu sinusni. kondenzator se preko nje prazni. . prema si. Ispitivanje tinjalice bire tinjalicom moze se izNapon se odana potenciometru. 3-8a. Na kondenzatoru pojavljuju se impulsi pilastog oblika. u seriji s prema si. Pojacalo. izlazni signal odvodi se sa druge od ove tri elektrode. Za stabilizaciju se ne moze upotrebiti svaka tinjalica nego samo ona koja ima dovoljno siroko podrucje A] i sto upotrebljavaju za razlicite svrhe. 3-9a. tinia- no radnu struju vrsiti tinjalice. SL 3-5. Ovaj sklop se u praksi najcesce koristi. (si. Kada napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona paljenja tinjalice. Svojstvo tinjalice da se kod viseg napona pali a kod nizeg napona gasi iskoristava se u oscilatoru (si. pa se mogu upotrebiti kao sonde za ispitivanje NF uredaja. Zato se zove i »uzemljena« elektroda. " © dok treca elektroda mora i)« biti zajednicka za ulazni i izlazni Jkrug. koristi se za stabilizaciju napona. mrezicu i anodu. da je napon izmedu elektroda gotovo neovisan o jakosti struje unutar nekog dosta sirokog podrucja. Izvor struje mora imati oko 50% visi napon od u rad- nog da se osigura paljenje Zastitni otpornik R z tinjalice ovisi o konkret- nim radnim uvjetima. Ulazni signal dovodi se na jednu.— seriju s tinjalicom stavlja se zaotpor kojim se osigurava radna tacka u sredini ravnog dijela karakteristike. Zajednicka elektroda je ovdje katoda koja se redovito nalazi na najnizem potencijalu i cesto je spojena sa uzemljenjem. dosadasnjim primjerima U ^^i^l^. Oscilatori pilastih impulsa se 3-8b). Kondenzator C puni se iz izvora istosmjerne struje preko je zastitni otpornik.

Osim katode mogu i druge elek- trode biti zajednicke. 3-9c. u no grijane cijevi. Ona ne mora Osim samih elektroda u nekom pojacalu moze biti »zajednicka« i uvijek biti uzemljena* U prijemnicima. Za njega je anoda na potencijalu »nvila«. Najjednostavnije se kao priklju- cak katode koristi srednji odvojak transformatorske zavojnice koja daje struju grijanja. Ako na transformatoru nema takvog odvojka. SI. Prikljucak za katodu k kod direktno grijanih elektronskih cijevi je na »elektricnoj sredinU zarne niti: a) na srednjem odvojku metra trans- formatora. Signal koji je doveden na mrezicu (velik otpor) pojavljuje se samo malo oslabljen na katodi (malen otpor) pa takvo pojacalo radi kao transformator impedancije. 3-9. Promjene napona na katodi vjerna su slika promjena na- pona na slijediti). a izlazni se uzima s katod- anodom nog otpornika 5?. c) sa zajednickom anodom. mrezici. cesto se upotrebljava u VF pojacalima. Ovaj sklop ne pojacava napon signala. b) sa zajednickom mrezicom. 3-10b) uzme kao prikljucak katode (k). kao i u pojacalima za manje snage (za VF i NF) redovito se upotrebljavaju indirekt- neka druga tacka. b) na sredini potencio- R 56 . Osnovni sklopovi za upotre- bu elektronskih cijevi: a) sa zajednickom katodom. Izvor struje za napajanje u anodnom krugu ne predstavlja nikakav otpor za izmjenicni signal. Ulazni signal se dovodi izmedu mrezice i »anode«. uzemljenom katodom«. Sklop pojacala sa zajednickom mrezicom (si. kao na si. 3-10. d) sa zajednickom tackom koja je izmedu mrezice i katode (»Zwischenbasis-Schaltung«) Rk. uzima se potenciometar razmjerno malog otpora R pa se njegov klizni kontakt (si. Za vrlo velike snage sluze i danas direktno grijane cijevi pa se postavlja problem pravilnog prikljucka direktno grijane katode. »follow« = izraz »zajednicka elektroda« je ispravniji. Otuda ime »katod-folover« (»cathode follower«) ili katodno slijedilo (engl. jer se misli na elektrodu koja je zajednicka za ulazni i za izlazni strujni krug. 3-10a.Kondenzatori C osiguravaju »elektricnu sredinu« za frekvenciju signala koji se pojacava takvim cije- vima. 3-9d zajednicka tacka na^ odvojku ulazne zavojnice. dakle izmedu katode i »anode«. Tako je na si. Kod kojih je katodu lako prikljuciti. Medutim. Ova tacka je. Princip pojacala sa zajednickom vidi se na si. 3-9b). osobito u pojacalima »sa zajednickom katodom« koja su najcesca.

Kao »izlazni signal« koriste se promjene pada napona na anodnom radnom otporniku &ici unutarnjim otporom (vidi: Elektronske cijevi s vise mrezica). Ulazni signal se na mrezicu mora dovoditi tako da se zbraja s prednaponom. prevode u slicne promjene vecih amplituda. onda promjene pada napona na njemu vjerno slijede svaku pn> mjenu jakosti anodne struje. To je sklop pojacala zajednickom medutackom« »sa (»Zwischenbasis-Schaltung«) Upotrebljava se u VF pojacalima za ultrakratke valove. Osnovni sklop pojacala triodom s mrezica redovito ostaje negativna. tanje: struja. Kod kim elektronskih cijevi s veli- Male promjene napona na mreuzrokuju promjene jakosti anodne struje. i velicine anodnog otpora M U pojacalima s triodnim elektronskira cijevima obicno se uzima R a koji je oko deset puta veci od unutarnjeg otpora cijevi. tzv. U anodnom strujnom krugu nalazi se radni otpornik R a dok se u krugu mrezice nalazi izvor U g koji osigurava da mre. pa najvece pojacanje s triodom iznosi oko 90% njenog faktora pojaa. pa i kod pozitivnih amplituda sig- JL 57 .elektricnom smislu. Ako je taj otpornik cisto »om- A=S-R a Kod jriina se ovih cijevi dinamicka skoro podudara sa str- sta- tickom. 1 npr. Pojacalo s triodom ski«. naziva se signal. sto je u ovom slucaju postignuto transformatorom Ti koiega je sekundarna zavojnica spojena u strujni krug mrezice. Odnos promjena izlaznog napo(\Ui) prema promjenama ulaznog napona (Aw„) naziva se pojch na Pojacalo je sklop u kojem promjenljive napon i elektricne se velicine. unutarnjeg otpora i faktora pojacanja slijedi jednostavan izraz za pojacanje: R a. Promjene »izlaznog napona«. prednapon. malih amplituda. Pojacalo se sastoji od Auu Stvarno ovako: 1 pojacanje je uvijek manje od faktora pojacanja \i elektronske cijevi. Da SL 3-11. izmedu mrezice i katode. Buduci da u radio-tehnici takva promjenljiva velicina u sebi nosi neku informaciju. trioda pojacava. zica uvijek ima neki negativan pon prema o odnosu unutarnjeg otpora cijevi R. 3-11. canja \i. te niza pomocnih elemenata i izvora pogonske elektri6 ne energije. bi se izbjegla struja mrezice. ulazni signal 3|-£? gjrg Izbor radne lacke Signal se u svrhu pojacavanja dovodi izmedu mrezice i katode. Iz poznatog odnosa strmine. + Ra Pojacanje stici ovisi Sklop pojacala s triodom pokazan je na si. A koje se moze po- nakatodi. radni otpornik je redovito manji od unutarnjeg i moze se u relaciji za pojacanje zanemariti. redovito su vece od promjena ulaznog na- pona. triode. a moze se izracunati aktivnog elektronickog elementa.

Rad pojacala klase C 58 . Rad pojacala klase A SI 3-14.POJACALO KLASE A SI. 3-13. Rad pojacala klase B si 3-15. Rad pojacala klase AB POJACALO KLASE B POJACALO KLASE C 5/. 3-12.

3-14) pojacalo radi u klasi AB. a to je ravni dio karakteristike. radnoj tacki. To su klasa A. Osim sto ovo nije ni prak: ticno ni ekonomicno. ako je radna tacka u dnu karakteristike mirova(si. klasa AB i klasa Graficki prikaz rada pojacala u C klasi A nalazi se na si. elektricna energija se trosi. Automatski prednapon mrezice — Prednapon mrezice moze se. potrebno je: bi Da je da se radi u podrucju. u nearnosti. ovaj izvor bi morao imati vrlo stalan napon. Ovo pojacalo ne upotrebljava se u NF stupnjevima. Npr.: za prednapod od 2 V. da je ulazni signal malen. Zbog prilicno jake struje mirovanja koja tece i onda dok signala nema. iskoristenja je velik. Mrezica je spojena preko otpornika R s na tacku M. Prednaponom mrezice odredena je »mirna« jakost anodne struje (dok jos nema ulaznog signala) u tzv. principu. Prema polozaju radne tacke na karakteristici cijevi nala. Za pojacala klase A moze se prednapon dobiti automatski (sL 3-16). Mrezica je negativnija od katode N Koeficijent za iznos pada napona na katodnom otporniku. Pojacalo radi u klasi B. Potrebna vrijednost katodnog otpornika moze se jednostavno izracunati. Ona postaje jaca samo za vrijeme pozitivnih poluperioda ulaznog signala. na mrezicu obicno vaju se vjerno. Anodna struja tece samo u jednom dijelu pozitivne poluperiode ulaznog signala. ako je moguce zanemariti njihovu neekonomicnost. Pad napona je po polaritetu takav da mu je na strani katode (K) »plus«. gdje jakost anodne struje linearno ovisna o naponu na mrezici. potreban Rk = U* je katodni ot- pornik: 2V 10 Jk mA io a -20on 59 . pa niskofrekventna izlazna pojacala za velike snage obicno rade u ovoj klasi. Kroz njega prolazi katodna struja J k . uz katodnu struju od 10 se radna tacka nalazi u donjem dijelu karakteristike (si. 3-13). Zato se stavlja stalan. anodna struja tece samo onda kada je ulazni napon dovoljno visok. koji mora biti dovoljno velik. Ako je prednapon negativniji od zapornog napona mrezice. 3-12. u i prednapon za rad odabire tako da radna tacka pada u sredinu linearnog di- Radi toga se klasi A jela karakteristike. istoristenje razmjerno ma- Pojacala klase A se upotrebljavaju za naponsko poja£anje i za pojacanje snage. jer se promjenom prednapona mijenja radna tacka. Takvo pojacalo radi u klasi C. Anodna struja nja je skoro jednaka nuli. Kako struja mrezice redovito ne tece. Radi velikog stupnja iskoristenja elektricne energije ovo se pojacalo cesto koristi u izlaznim stupnjevima predajnika. klasa B. dok se negativne djelomicno izoblicuju. promjene anodne struje mogle vjerno slijediti promjene napona na mrezici. Pozitivne poluperiode ulaznog signala pojaca- Kad mA. a na uzemljenoj strani (M) »minus«. dobiti posebnim izvorom struje. Uz male ulazne signale koji ne prekoracuju linearno podrucje ovo pojacalo radi bez izoblicenja. tako da ne izlazi iz podrucja li- — pulsa (sL 3-15). na Rg nena ma pada napona pa je tacka istom potencijalu kao i tacka M. Struja mirovanja jednaka je nuli a anodna struja se sastoji od niza isprekidanih i izoblicenih im- razlikuju se nekoliko klasa pojacala. U strujnom krugu katode nalazi se otpornik Rk. pa je njeno leno.negativan prednapon. pa uslijed toga na otporniku dolazi do pada napona.

obicno oko 1 MQ. Vrijednost katodnom kondenzatora za uobicajene elektronke u NF stupnjevima iznosi nekoliko desetaka mikrofarada. tj. Zato se paralelno katodnom otporniku. koji je na si. Automatsko dobivanje prednapona mrezice padom napona na katodnom otporniku (Rk) A =Aj-A 2 -A 3 direktna (galvanska). pa ne bi mogao sluziti za stalan Drednapon mrezice. mora imati velik otpor. Ukup no pojacanje jednako je umnosku pojacanja pojedinih stupnjeva: Rfli Cb ! 5/. R g Izlazni signal se obicno ne uzi- direktno sa radnog otpornika Ra nego sa onog njegovog kraja koii je blize anodi i sa negativnog pola izvora struje U. sa tacke nainizeg potencijala. Kako je katodni napon nizak. Tri primjera veze izmedu stupnjeva: a) transformatorska veza. Kod takvog vezanja izlazni signal prethodnog stupnja koristi se kao ulazni signal slijedeceg stupnja. dodaje kondenzator velikog kapaciteta. To je jedna vrsta kapacitivne veze preko kondenzatora Ca i preko izvora pogonske energije. nikom R at tzv. C-. za ovo se upotrebljavaju niskonaponski elektrolitski kondenzatori. - • • Veza izmedu stupnjeva moze Katodni otpornik je znatno manji od unutarnjeg otpora elektronske cijevi i radnog otpornika anode. a u VF stupnjevima nekoliko nanofarada. RC-veza 60 . Da se postigne vece pojacanje nekoliko stupnjeva veze se jedan za drugim. On bitno ne utjece na visinu anodnog napona.Veza izmedu stupnjeva pojadala HI— Ra szLasni ! napon Pojacanje se jednom cijevi je ograniceno. 3-16 simf ma 3-17. u kaskadu. biti transforma- Kod prolaza promjenljive anodne struje bio bi i pad napona na katodnom otporniku promjenliiv. U poiacalo (si. koji djeluje kao kratak spoj za izmjenicnu komponentu katodne stru'ie. 3-16) ulazni signal se dovodi preko kondenzatora Da odvodni otpornik mrezice ne bi kratko spajao ulazni signal. b) kapacitivna veza s prigus- SL nicom c) NFP kao radnim otporom. 3-16. boliziran kapacitetom C kapacitivna veza s radnim otpor- b.

ljenih. Za dinamicke zvucni- ke. Jedan takav primjer je na si. pornik (si.torska ili kapacitivna. Impedancije se odnose kao kvadrati brojeva zavoja: £)" Impedancija potrosaca ljena je obicno sastavi Sl. Zbog opasnosti nastajanja neze»divljih« titraja. Princip pojacala s paralel- od omskog induk- no spojenim elektronskim cijevima 61 . 3-17b) ili ot. otprilike 25% Transformatorska veza izmedu stupnjeva pokazana je na si. ali to moze biti i neki VF transformator. tivnog otpora. Na slici je nacrtan NF transformator T. V T oma. Kapacitivno vezivanje stupnjeva najvise se koristi. ali su unutrasnji otpor i izlazna impedancija Za upola manji. npr. Sekundarna zavojnica ima impedan. Zp! : Rg ^ ! ? Rk I ±Ck nik ima otpor samo od nekoliko SI. Anodni napon i prednapon za mrezice su jednaki kao kod pojacala sa jednom cijevi. izlazni stupanj pojacala dati odredenu snagu. 3-18. veca od njihovog omskog otpora. pri frekvenciji od 800 Hz. Jakost anodtie struje je dvostruko veca. sto je premalo! Potrosac se zato spaja na pojacalo pomocu prilagodnog transformatora. U anodni strujni krug prve elektronske cijevi spojena je primarna zavojnica transformatora.. impedancija je. 3-17c). Ako pojacalo treba ki r Cg . Paralelno se mogu spajati cijevi. T2 i Potrosaci koji se prikljucuju na izlazno pojacalo obicno nemaju potreban otpor da bi mogli najbolje iskoristiti svu snagu koju cijev moze dati. U strujnom krugu anode je primarna zavojnica izlaznog transformatora koja ima impedanciju Za potrebnu da se postigne odredena izlazna snaga. Realizira se preko kondenzatora za vezu Cg Kao radni otpor moze se koristiti niskofrek ventna prigusnica (si. dinamicki zvuc- Za ^ <=*. paralelno spajanje elektronskih cijevi vrlo rijetko se primjenjuje u praksi. pokretati membranu zvucnika. Da se poveca snaga izlaznog stupnja moze se vise elektronskih cijevi spojiti paralelno. 3-19. samo tronske istovrsne eleksa jednakim karak- teristikama. mora posljednji. 3-17a. dok je sekundarna zavojnica u strujnom krugu mrezice slijedece cijevi. Impedancija Zp potrosaca prilagoduje se izlaznoz impedanciji elektronske cijevi izlaznim transformatorom T2 ciju potrosaca Z r U ovom slucaju transformira se impedancija. da se potrosac prilagodi pojacalu. npr. 3-19. Da se odrede radne tacke mrezicama se moraju osigurati prednaponi UE i i Us 2. Izlazno pojadalo izvrsiti nerad. Tako npr. 3-18. kako je pokazano na si. Bolje je odmah upotrebiti jacu elektronsku cijev. Tako zvucnik omskog otpora 4 Q ima impedanciju oko 5 Q. Direktna veEa se u radio-tehnici vrlo rijetko upotrebljava.

Prema velicini ulaznog. Koliko se smanji pojacanje. kod pojacaAB. Kod prve je pobuda nesto slabija. Zato se negativna povratna veza upotrebIjava kod NF pojacala gdje se zeli dobiti sto kvalitetnija reprodukcija. tolika da jos ne moze teci struja preko mrezica. Zato su faze izmjenicnih napona na mrezicama Takvo poi na anodama suprotne. pojacala Kod elektronske cijevi izlazni signal ima suprotnu fazu signala. Takva povratna veza je pozitivna. = Rg l V I i n Rk< I ^ Ck + U I U drugoj se smanjuje i obratno. Reprodukcija protufaznim pojacalima je zato osobito cist a i vjerna. 3-21. 3-2L Princip povratne veze budnog« napona na mrezicama moze se razlikovati klasa ABi od klase AB2. Ulazni transformator Ti ima srednji od~ vojak na svojoj sekundarnoj strani. izobli- Na ljuju si. kao i izlazni transformator T2 na svojoj primarnoj. ne veze u tome da se dio izlaznog signala ponovo vraca na ulaz pojacala. 3-20. Zato se takvom od ulaznog povratnom Znatno vise se primjenjuje protufazno pojacalo. biti sto simetricnije naci- nog elektronicnog elementa ju i stvara- odrzavaju nepriguseni elektric- 62 . VF stupnjevima i u os- Glavna poteskoca kod gradnje protufaznih pojacala je u tome da Oscilatoii Sklop u kojem se pomocu aktiv- moraju njena. 3-14. moze se mijenjati biranjem odvojka na izlaznom transformatoveze ru. Bit je povrat- Princip niskofrekventnog s eletttronskim cijevima spojenim u protufazi. to je negativna povratna veza. Tu se sa dijela sekundarne zavojnice izlaznog transformatora uzima napon i vraca na ulaz pojacala.Povratna veza nici veliku Povratna veza ima u radio-tel> primjenu. - povratna veza *-- u klasi A.: »push« »pull« = gurati. u istoj mjeri smanjuje se i izoblicenje. »push-pull« Hi PP-pojacalo SI. Stupanj povratne na si. ali ih primjenu u cilatorima. 3-13 i i si. u klasi B i u AB. cijevi izoblicenja. Kod klase AB2 pobuda je jaca pa preko mrezica tece struja J g . Protufazno raditi NF pojacalo moze klasi »poSI. u vuci). Jedan nacin izvodenja povratne veze vidi se na si. Tako se postize najpovoljniji i odnos izmedu pojacanja cenja. Pozitivna povratna veza ima veliku u pojedinoj elektronskoj protufazno zbrajanje u izlaznom transformatoru uspesno uklanja. Ovo upucuje na slozan rad cijevi: dok se u jednoj jakost anodne struje pojacava. pojacanje postaje vece. pojav- nja u klasi se B u klasi Ako kod povratne veze dio izlaznog signala koji se vraca na ulaz ima jednaku fazu kao i ulazni napon. Pojacalo s protufazno spojenim elektronskim cije- vezorn smanjuje pojacanje. 3-20. jacalo se u liter aturi naziva PP ili je vima pokazano J signal (ulaz) fzla: »push-pull« (engl. Ulazni signal se dovodi na prikljucnice x i y.

— — SI Osnovni spojevi oscilatora s elektronskim cijevima: a) u Meissnerovom. elektronska cijev. umjesto titrajnog LC-kruga u oscilator se moze sta63 i . tj. Ovdje se vidi da je mrezica spojena na donji dio titrajnog kruga. godine. Oscilacije nastaju u titrajnom krugu. Ci i C2 (si. Oscilator toga tipa pokazan je ha si. moze se shvatiti kao automatski sinhronizirani prekidac. sastav b) ( od zavojnice Li i kondenzatora Ci. Cijeli sklop oscilatora moze se ta* koder shvatiti kao pojacalo s vrlo iakom pozitivnom povratnom ve zom. Oscilator s kristalom Q x sa kapacitivnim djeliteljem VF na~ pona. Za izmjenicnu komponentu struje katoda je spojena direktno na kapacitivni razdjelnik u titrajnom krugu. uklopljen je u anodni strujni krug triode. 3-22a. Kod oscilatora Hairtleyevog tipa napon za povratnu vezu uzima se s dijela zavojnice titrajnog kruga (si. bududi da je njen otpor za istosmjernu struju malen a za izmjenicnu struju velik (zbog dodatnog induktivnog otpora!). Colpitts-ovom sklopu . Pokraj zavojnice Li nalazi se zavojnica L2 kojom se ostvaruje povratna veza. rao je Meissner (Majsner) 1912. 3-22b). Katoda triode je za istosmjernu komponentu struje spojena preko prigusnice VFP na negativan pol izvora anodne struje. Bitni dijelovi ovakvog oscilatora titrajni krug. Titrajni krug. dok je katoda (preko izvora ljen #r* rfj. U praksi se obicno ispravan polaritet odreduje pokusom. Napon za povratnu vezu dovodi se izmedu mrezice i katode. 3-22c). Da se dobiju titraji osobito stalne frekvencije. Prvi oscilator neprigusenih titra ja s elektronskom cijevi konstruifeu 3-23. Tako se dobije Colpitts-ov oscilator. U torn sliicaju moraju u titrajnom krugu biti dva kondenzatora. Ovo razdvajanje istosmjerne komponente struje od izmjenicne komponente obavlja prigusnica. b) u Hartley-evom. a koji na mrezicu. Zato nije svejedno koji se kraj zavojnice za povratnu vezu spoji na katodu. spojena na odvojak Napon uzeti i za povratnu vezu moze se sa kapacitivnog djelitelja iz- mjenicnog napona. elektronska cijev i povratna veza. anodne struje) ^zavojnice. kao kod Colpitts-ovog sklopa SI. c) u 3-22. Aktivni element. Povratna veza mora biti pozitivna.ni titraji (oscilacije) naziva se oscilator.

onda je to oscilator sa si.. U praksi se odabire od mnogih mogucih spojeva oscilatora s kristalom je na si. kao sto je to . Napon za povratnu vezu uzima se s napona razdjelnika kapacitivnog VFPi i VFP2 su visokofrekventne prigusnice. elektronska cijev i titrajhi krug spojeni u seriji. paralelnim napajanjem. 3-23. kao sto su stabilnost stoji Od Oscilaton se razlikuju jos 1 po tome kako su prikljuceni na izvor elektricne struje.. visina amplitude titraja u sirokom podrucju frekvencija. Svaki od njih ima vise izrazene neke od karakteristika. utjecaj pogonskih uvjeta na frek- kao sto je to kod oscilatora na 3-23. 3-22... velik kod oscilatora na si. Jedan venciju itd. konkretan slucaj naj- ovih osnovnih oscilatora pobroj varijanata. onda je to oscilator sa serijskim napa- janjem. frekvencije. 64 . Ako su izvor anodne struje. Ako su spojeni paralelno.. ono sto je za povoljnije..viti piezoelektricni kristal Q.

^A :'... Istrazujuci svojstva tadasnjih kristalnih dioda J.Q -. Bardeen (Bardin) i W. jeftin i svakome pristupacan. Promjenom struje koja je tekla izmedu kristali upotreblja- su se od prvih dana radioteh- nike.-.:. desno do njih tranzistori manjih snaga.:•"/>-':-::. U donj em redu su najprije razlicite kristalne diode. U gornjem redu lijevo su snazni tranzistori. . Na kristal koji se nalazio na vodljivoj podlozi bila su prislonjena dva metalna siljka.:/ SL 4-L Poluvodicki elementi./ S:'.POLUVODlCKE DIODE KRISTALNI POLUVODICI Poluvodicki vali I TRANZISTORI Prve kristalne diode bile su prije cetrd^setak godina konstruirane za potrebe radarske tehnike. Razvoj tehnike trazio je kvalitetnije diode. Brattain (Breten) zapazili su (1948) neobicno ponasanje nekih kristala. U naj jednostavnijim prijemnicima kristalni detektor ima danas svog na^ljednika u modernoj kristalnoj diodi. »Kristalni detektor« nacinjen od metalnog siljka koji je prislonjen na kristal galenita ili pirita bio je nekad najjednostavniji demodulator. osobito germanija. s rani sklop mnogo izvoda. Posljednji u torn redu. je integri- 5 Radio priru£nik 65 . "i^'\:S^fS^ Wi$0&&^?*W.

nema slobodnih nosilaca On je izolator. 4-2b). slobodno se krece Mjesto iz kojega je izbacen moze sada popuniti svaki drugi elektron. pa slika b) vrijedi i gri za njega. Shockley (Sokli) je dao (1948) teorijsko tumacenje tranzistorskog efekta stora. U vanjskoj ljusci atoma germanija nalaze se cetiri elektrona i samo oni sudje luju u kemijskim vezama. Ovo su oni nazvali »TRANSt'er resISTOR« (»prenasajuci otpornik« i od toga dolazi naziv novog elektronickog elementa tranzistor i naziv pojave tranzistorski efekat). stva poluvodica najprije su bila proucena na kristalu germanija. gdje susjedni atomi imaju po dva zajednicka elektrona. Razvoj je takav da se skoro svaki dan pojavljuju novi. kvalitetniji poluvodicki elementi i prosiruje njihova upotreba. germanij i silicij. Supljine i elektroni se medusobno rekombiniraju.e \ i + it nom like strujnom krugu izazivaju vepromjene jakosti struje u drugome. razlike su samo u jezi u broju elektrona u unutras- njim ljuskama manij a elektriciteta. 4-3a. Na mogao prikazati atom silicija. Komana die takvog kristala prikazan je Svojstva kristalnih poluvodica Materijali od kojih su nacinjeni kristalne diode i tranzistori. Poluvodicki elementi pokazali su niz prednosti pred elektronskim cijevima i do danas ih istisnuli iz vecine primjena (si. Atom germanija skiciran je na si. b) pojednostavljen i Za svoj rad dobio je. 4-2a. si. Vec kod sobne temperature poneki elektron je uslijed termickog nemira izbacen iz svog mjesta i po ^ kristalu. Cist kristal germanija je vrlo tesko naciniti Medu atome germanija u kristalnu resetku ugrade se vrlo lako i atomi drugih elemenata. a termicki nemir ih ponovo stvara. Kristal u kojemu ima supljina i slobodnih elektrona je elektricni vodie. W. Takva supljina privlaci slobodne elektrone i ponasa se kao pozitivan nosilac elektriciteta. Takva vodljivost ovisna je o temperaturi i ne da se koristiti. 44). Germanij je element cetvrte skupine periodskog sistema elemenata.i jednog siljka mijenjala se jakost struje koja je tekla preko drugog. model se moze pojednostaviti tako da se promatraju samo ovi elektroni. nalaze se po elektricnoj vodljivosti izmedu izolatora Oni su poluvodicl Svoji vodica. rasporedenim u ljuske. Savrseno 66 cist i Ove se primjese mogu i namjerno pravilan kristal ger- dodati da se postignu odredena elektricna svojstva kristala. unutralnjim vanjskim elektronima. Tranzistor pokazuje svojstva aktivnog elektronickog elementa. Zajedno s prvom dvojicom. Upraznjeno mjesto se takoder moze premjestati po kristalu. dok je sav preostali dio atoma stabilan i ima naboj » + 4« (si. s rednim brojem 32. Atomi germanija u kristalu medusobno su spojeni tzv. Buduci da su za veze vazm samo elektroni vanjske ljuske. Nobelovu nagradu (1956). i usavrsio tehnologiju tranzi- SL 4-2. npr. model Prikazani su samo takav bi se nacin i elektroni u vanjskoj ljusci Preostali dio atoma ima ukupan naboj »+4«. Kada se u kristalnu resetku germanija ugradi. Modeli atoma germanija: a) model sa jezgrom. neki atom pete . kovalentnom vezom. Male promjene jakosti struje u jed podloge b) .

za silicij 500 i — — — — supljina. Taj elektron je Slobodan i doprinosi vodljivosti kristala. naziva se n-tip kristala. pa prevladava vodljivost pomocu pozitivnih nosilaca. Osnovna »sirovina« za proizvodnju poluvodickih elemenata su kristali germanija. Slicno se dogada i u kristalima silicija skupine. aluminij. Kao donatori mogu biti fosfor. toplinom. trece skupinc nastaju supljine. on donese visak od jednog elektrona. a sa akceptorom na si. Elektricna struja tece kroz kristal poluvodica na dva nacina: kao struja elektrona i kao struja supljina. bor. Vodljivost kristala ovisi o mnozini dodatnih ato ma. kao akceptori lij. dok se kristal u kojemu ima vi- sak akceptora. dakle. takoji je Kristal se od: dotiran sastoji neutralnih atoma osnovnog elementa. antimon. za silicij 1300 cm2 /Vs) od pokretljivosti supljina (za germanij 1800. Kristal u kojemu ima visak donatora. Pokretljivost elektrona je veca (za germanij 3800. iona primjesa. Djelic kristala germanija: a) potpuno cist germanij. arsen. 67 . svjetloscu itd. b) s primjekoji donosi po jedan slobodni elektron. indij. silicija i galij-arsenida. Element! koji donose visak elektrona KRISTALNE DIODE Spoj p-tipa i n-tipa kristala kristal Osnovni poluvodicki mo- ze se dotirati s jedne strane akceptorima a s druge strane donatorima. gdje prevladava vodljivost pomocu negativnih nosilaca elektriciteta. — SI 4-3. Kristal nazivaju se donatori Ugradnjom elemenata germanija s »ugradenim« donatorom prikazan je na sL 4-3b. o stupnju »dotiranja«. cj s primjesama »akceptora« uslijed kojih sama »donatora« uvijek nesto slobodnih nodrugim utjecajima npr. naziva p^tip kristala. nastalih cmVVs). galij. pili n-tip. silaca. Vec neznatan dodatak stranih atoma daje kristalu dobru elektricnu vodljivost. Ti elementi se nazivaju akceptori. 4-3c.ili donori. bizmut. pa kristal moze biti jako ili slabo dotiran. nastaju pozitivne »supljine«. slobodnih elektrona.

sLobodni elektroni o supljine a) p-tip .

Uz odreden napon. Karakteristika jedne takve varikap69 . kristalna dioda Jakim dotiranjem kristalnog p-n- spoja dobio je Japanac L. i u propusnom Karakteristike kristalnih dikrividje koje pokazuju kako ovisi jakost struje o naponu: GD za germanijevu. Kako se u Zenerovom podrucju napon na diodi jedva malo mijenja kod promjene jakost i struje. Ta pojava je posljedica tzv.: VARIable CAPacitor« = promjenljivi kondenzator). Analogno ovome u n-tipu kristala ima uz donatore i malo akceptora.j evil »tunelsku« diodu 4-6. On se sastoji u tome da se. Karakteristika Zenerove diode je na si. C. i u drugom tzv. Zener protu niacio. ne tori U svakom propusnom ili zapornom smjeru dioda jakost Kod germanijevih struje u zapornom smjeru polaga no raste s porastom zapornog napona. Zenerove diode se upotrebljavaju kao stabilizatori napona. Zenerove diode izraduju se od silicija i redovito primjenjuju samo u zapornom Prema tome je svaka smjeru. u izvjesnim okolnostima. onaj vec spomenuti. Prema tome kristalna dioda je neke vrste promjenljivi kondenzator kojemu se kapacitet moze mijenjati promjenom napona! Dioda kod koje je ova pojava osobito izrazena naziva se »varikap«- dioda (engl. kako znamo. Oni su odvojeni zapornim sloj em koji je izolator. »tunelskog efekta«. kristalu p-tipa akcepsu u suvisku. iako znatno slabije. Radi toga kristalne diode vode elektricnu struju. one vode i u jednom i u drugom smjeru. 4-6). Zato se zovu »tunelske« diode. kao kroz neki tunel. Ove diode ne pokazuju zaporno djelo- denzator (si. ovisno o visini zapornog svojevrstan kon4-7a i b). Esaki (1957) diodu s karakteristikom TD (si.karakteristika obicne germanijeve kristalne diode oznacena je sa GD. elektroni mogu izvanrednom brzinom provuci kroz uzak zaporni sloj. Ipak. Kvalitet diode kao elektricnog ventila ovisi o omjeru otpora otpora u zapornom smjeru. Kapacitet napona. Unutar toga podrucja dioda ima negativan otpor i moze se upotrebiti kao aktivni elektronicki element u oscilatorima i pojacalima. SL oda. cine dva tipa vodljivih kristala. Povrsina kristala je stalna ali se debljina zapornog sloj a d mijenja. Varikap-dioda Kristalnu diodu. ali ima nesto i donatora. krivulja pada: jakost struje se smanjuje dok se napon povecava. Slicne pojave je jos godine 1934. Diode kod kojih je ta po Java osobito izrazena nazivaju se Zenerove diode. pa se napon pri kojem stru ia naglo poraste naziva Zenerov napon. padajuci dio karakteristike nasao je svoju primjenu. ZD za Zenerovu i TD za Esaki. Kod nekih kristalnih dioda pri stru- odredenom zapornom naponu ja naglo pocne rasti. vanje. u propusnom smjeru. Otpor u zapornom smjeru redovito je znatno veci od otpora u propusnom smjeru. plocastog kondenztora ovisi o povrsini ploca i o udaljenosti izmedu njih. tj. 4-6 oznacena sa ZD.

.») P-Si .

U seriju s izvorom i Zene- SL 4-10. spojene u poznati Graetz-ov ispravljac. I Zener-ova dioda moze i gom. ali se najcesce upotrebljava kao oscilator. »Kaskadni« ili Villard-ov ispravza udvostrucenje napona pokazan je na si. 4-9c. kao i vakuumska dioda. 4-lOb. koji treba za svaki konkretni slucaj izracunati. To je ispravljacki sklop po Delonu i Greb se Ako ma ti je na si. d) stabilizator napona sa Zenerovom diodom takoder je neka vrsta sklopa za ogranicenje amplitude ?. b) varasklop sa obicnom diodont. *-9 iskoristenje elektricne energije. treba upotrebiti dvostruki ispravljac: dvije diode i dvostruku sekundarnu krugom zavojnicu transformatora. ali se najcesce upotrebljava kao stabilizator napona. Osnovni spoj za stabilizaciju napona je na si. Pomocu promjenljivog otpornika R* dioda TD dovodi se u podrucje negativnog otpora. Sklopovi za serijsko i paralelno ogranicenje su na si. L3 C3 J Tunelska dioda. na izlazu se dobije udvostrucen napon. Shema malog predajnika s <f) (3f> I SL 4-1 1 L x- I tunelskom diodom je na si.a) b) c) d) D ° X -o 2 -Up £ UsUIb. kako je pokazano u primjeru b). lelni *f kl °P° v \ za ogranicenje amplitude diodama: a) serijski. prema si. osim za pro pu- mjenu kapaciteta elektricnim b) + 9 nacheru. a) Jednostavan oscilator s tunelskom diodom i titrajnim krupulsa. Stabiliziran napon uzima se sa Zener-ove diode. Frekvencija je odredena titrajnim LCs. radi pojave ne gativnog otpora u propusnom smjeru. 4-8c. u ovom Graetz-ovom spoju diode D$ i D* zamjene konden zatorima (si. c) s dvije Zenerove diode. 4-8d). Varikap-dioda se. ljac Kristalna dioda moze posluziti za ogranicenje napona. po- Vrlo jednostavan generator pravokutnih impulsa s tunelskom dio- dom pokazan kazan na si. moze se upotrebiti kao pojacalo. Utrostrucivanje frekvencije pomocu varikap-diode 71 . 4-8e. generator cetvrtastih imTD = tunelska dioda rovom diodom spojen je zastitni otpornik. R3 p V TD -W-rI JUL 4-9a i b. 4-9d. I'll b) 2 «: 1 I se upotrebiti za ogranicenje. Radni uvjeti diode odredeni su otporniciR3 i Ri dok je frekvencija im} pulsa ovisna o vremenskoj konstan R4C4. 4-1 Oa. Punovalno ispravljanje moze se postici i tako da se upotrebe cetiri diode.

bez blize oznake. pa se zato nazwa baza tranzistora i oznacuje slovom b. Jc = struja Tranzistor je tipa P-N-P Simboli za crtanje tranziredu vrijede za pojedinacne tranzistore tipa P-N-P i tipa N-P-N.) tern. spojena je paralelno sa ulazom i sa izlazom. Zato se govori o tranzistorima tipa P-N-P ili tipa N-P-N. U gornjem 12 . bipolarni tranzistor je elektronicki element poluvodicki. emiter (e baza (b) koiektor (c) ®: e-emiter. koiektor H:l 5/. U i nazivaju praksi se jednostavno tranzistorima. h = struja kolektora. Kod prvih tranzistora srednji sloj je bio osnovni kristal. Nazivaju ih takoder tranzistorima s efektom polja ili skraceno FET (prema engl. naneseni slojevi drugog tipa kristala. Cesto ih oznacuju slovima (Unijunction Transistor). iako je mehanizam toka struje i pojava oko toga znatno slozeniji. Titrajni krug LsCs propusta samo trecu harmonicku frekvenciju. 4-12. emitera. J b = struja baze. koje imaju jednu zajednicku elektrodu. c=[iiil<) --®: = b-baza. Pojednostavljeno se moze promatrati kao da je tranzistor sastav- kom ljen od dvije diode: »diode« emiter-baza i »diode« baza-kolektor. Paralelno diodi je spojen titrajni krug L2C2 koji kratko spaja struje druge harmonicke frekvencije. Shematski prikaz stojnog tranzistora i njegovih strujnih kmgova. samo jedan PN-spoj. imaju tranzistori ali dvije baze. Moguce su dve kombinacije poretka vodljivih slojeva: p-n-p ili n-p-n. U donjem redu su simboli za tranzistore koji pripadaju nekom integriranom sklopu 4-13. Effect Transistor). koja je nelinearni element. Tit raj ni krug L1C1 propusta samo osnovnu frekvenciju /. Field Ovakovim pojednostavljemm promatranjem mogu se na vrlo jednostavan nacin rastumaciti neke osnovne pojave kod tranzistora. Bipolarni tranzistori UJT TRANZISTORI Tranzistorima danas nazivamo nekoliko vrsta poluvodickih elemenata. vrlo cesto upotrebljava za Jednospojni umnazanje frekvencije. Tranzistor tipa P-N-P shematski je prikazan na sL 4-12. pojavljuje se cijeli spektar visih harmonickih frekvencija. SL stora. sastavljen od tri sloja kristala. da je dioda emiter-baza spojena u Tranzistor se redovito spaja tako p-tip n- tip . 4-11. Ti slojevi nazivaju se errater (e) i kolektor (c). Utrostrucenje frekvencije s varikap-diodom postize se prema si. tzv. Na osnovni kristal su sa svake strane nekim tehnoloskim postup Bipolarni tranzistori (»obicni«) su tako nazvani jer u vodenju elektricne struje sudjeluju i pozitivni negativni nosioci elektriciteta. »varaktor«. Unipolarni tranzistori imaju ime prema tome sto njihova vodljivost potjece samo od jedne vrste nosilaca elektriciteta. Na diodi. Obican. Specijalna varikap-dioda.

prislone se dvije tanke zice od izabranos materijala. a dioda baza-kolektor u nepropusnom smjeru. izvlacenje Sto je a blize jedinici. formalna. Na timnrjestima ude nesto materijala zice u podrucja kristal i stvore se mala je uz stalan napon izmedu kolektora i emitera. a baza mrezici. obicno od n-tipa germanija koji je ucvrscen na metalni nosac i koji ce biti baza tranzistora. kolektor anodi. Tranzistor se najcesce upotrebu sklopovima kod kojih je emiter zajednicki. 73 . Faktori pojacanja a i p povezani su relacijom: od ne smiju se opteretiti vecim snagama. sto je a blize jedinici. pa su se prije i nekih 35 godina. Po tome bi se ocekivalo da u prvoj diodi tece struja. samo obzirom na primjenu. Kod oznacuje grckim slovom a a= Tehnologija tranzistora Tranzistori se izraduju na neko liko razlicitih nacina. mogu se postaviti analogije: odgovara katodi. Pustanjem impulsa jake struje zice se pritale na kristal. s dok su fizikalni elektronske cijevi i razumije se. Prvi tranzistori su bili »tackasti«. Ova se pojava naziva Uporedujuci dva aktivna elektronicka elementa. struja u krugu emitera otvara kolektorsku diodu. ako su oba izvora struje istovremeno spoJena. On omogucuje primjenu u pojacalima. Vrhovi sve^ zica su na kristalu razmaknuti ga nekoliko desetaka mikrona. triodu i tranzistor. Odnos promjena jakosti kolektora A7 tf tranzistorski efekt. Faktor p je redovito mnogo veci 1 i. Snop elektrona izmedu katode i anode regulira se naponom na mrezici. Analogija tranzistora je. Tackasti tranziston pojacanje. Granicna im je frekvencija bila dosta visoka. Odnos promjene jakosti struje kolektora A/ c i proIjava mjene jakosti struje baze AJ b definira se kao faktor strujnog pojacanja tranzistora (u sklopovima sa zajednickim emiterom) i biljezi se grckim slovom 6 (»beta«): Nekadasnji tackasti tranzistor shematski prikazan na si. Na osnovni kristal. Faktor a redovito je manji od Pojacanje tranzistora je to vece postupcima. iako je ona i smjeru! spojena u nepropusnom Male promjene struje u krugu baze uzrokuju znatno vece promjene struje u krugu kolektora. 4-14a. Medutim. jos upotreblj avail u nekim VF primjenama. dok se emiter kod tranzistora strujanje slobodnih nosilaca elektriciteta izmedu emitera i kolektora u kristalu regulira strujom baze. 1. tesko seproimaju malo izvode ujednaceni. auto- struje struje emitera \J e definira se kao faktor strujnog pojacanja tranzistora (u sklopovima sa zajednickom bazom) i obicno se i principi sasvim tranzistora se strujom baze ne samo regulira nego i omogucuje tok elektricne struje izmedu emitera i kolektora. tranzistora oscilatorima.propusnom. vec prema konkretnom tranzistoru. vrlo su osjetljivi p-germanija. drugaciji. matskim prekidacima itd. a u drugoj da ne tece. Postupci za dobivanje slojnih tranzistora su legiranje. dok se danas izraduju samo »slojni« tranzistori i to razlicitim tehnoloskim (»alfa«): A7C A/e uz stalan napon izmedu kolektora i baze. to je B veci. i difuzija. iznosi nekoliko desetaka^ do nekoliko stotina. Tako bi i bilo kada bi se svaki od izvora posebno spojio.

Naziv je dobio od spanjolske rijeci »mesa« = stol. Ako je to. Ostatak kristala oko baze i emitera se ukloni i tako se dobije karakteristican ravan oblik. Osnovni kristal sluzi kao kolektor. Geometrijski lik naparenih elektroda ima velik utjecaj na raspored elektricnih polja kod tranzistora. p-germanij. Postupak se moze vrsiti istovremeno na vecoj plocici kristala i tako se odjednom dobije velik broj tran zistora. Iz njih se izrezuju n-p-n kristali za i N-P-N tranzistore. ^'R« Kod r^^ slojevi difuzijom prodiru i u kristal tamo mu svojstva. debljine oko 1 mikrometar (mikron). To je baza tranzistora. Tako se do* bije kolektor (si. Mesa-tranzistor je shematski pri- metaLni nosac kazan na si. Na si. a za tim akceptorom koji najprije neutralizira djelovanje donatora i onda stvara p-tip kristala. dok kristalna plocica sluzi kao baza. Tako se na tim mjestima dobije ostatak indija spoje se dovodne zice za emiter kolektor. Na stor je tipa P-N-P. Izvod baze b i emitera e su blizu jedan drugome. kao i kod »mesa« postupka. »mesa«. 4-16). Tako nastaje n-tip kristala. npr. SL Prvi oblici tranzistora: a) sa siljcima (»tackasti«). 4-14b je shematski prikaz starijeg slojnog tranzistora koji je dobiven postupkom legiranja. Shematski prikaz mesa-tranzistora 74 . 4-15. ali drugacije dotiran. Ovako dobiveni tranzi p-tip i germanij a. Debljina slojeva regulira se brzinom izvlacenja kri stala a vodljivost slojeva kolicinom primjesa koji se dodaju talini. Kristal se polagano izvlaci iz taline i tako se nanose se.Slozenijim tehnoloskim postup- cima danas se proizvode tranzistori pod nazivima: »mesa«. najprije donatorom da nastane n-tip kristala. Epitaksijalnim postupkom se na osnovni kristal nanese vrlo tanak sloj iste kristalne strukture. Da se postignu odredena svojstva upotrebljava- ju se najrazlicitiji oblici baze i emi- naizmjence dobivaju n p slojevi. in dij se rastali i prodire u germanij. b) legirani (»slojni« ili »spojni«) tranzistor 4-14. Na jednom dijelu baze se zatim napari aluminij i tako dobije sloj p-tipa za emiter. Dotiranje se vrsi dok je kristal jos rastaljen. Izrada je vrlo tranzistora i skup izvlacenjem neprxkladan postu »Epitaksija« je u kristalografiji naziv za orijentirano srascivanje kristala. Sve se zagrije. Natalozeni zije. dobro kontrolirati i zato je pogodan za Indus trijsku proizvodnju tranzistora. odreduju elektricna Postupak se moze vrlo 5/. »epitakkristal sijalni« i »planarni« tranzistori. na njega se napari antimon ili arsen. baza i emiter. tehnoloskog postupka difu plocica osnovnog kristala izlaze se u inertnoj atmosferi parama donatora ili akceptora. Na osnovnoj plocici kristala n-tipa germanija stavljeno je sa svake strane po zrnce indija. Postupkom difuzije pak. 4-15.

»cesljevi« drugo. Kroz sam kanal mogu teci elektroni (n-kanal) ili sup ljine (p-kanal). Na struju u torn kanalu moze se kod FET-a dje lovati elektricnim poljem. prstenovi. (gejt-elektroda). si. ali svije zajednicko postojanje odre- denog kanala u poluvodicu kojim tece elektricna struja. (FET) pruge. te ostali polu vodicki elementi. Slicnim postupcima se i proizvode kristalne diode. pritaljena na prepay ir ami silicijevu plocicu (»JFET«) Presjek strukture modernog pla- narnog tranzistora vidi se na 4-17. tera: i kod Tranzistor sa efektom polja kojega su »vrata« g. 4-18. Preko svega se opet nanese silicijev oksid (kvarc)! kao izolator i zastitni sloj. Upravljacka elektroSt. Na njih se spoje odvodne zice pomoeu aluminijskih elektroda. Planarnim postupkom dobiju se tranzistori najboljih svojstava. Po tome je FET znatno slicniji elektronskoj cijevi (triodi) nego »obicnim« tranzistorima (si. Epitaksijalni stor mesa-tranzi- da svojim elektricnim poljem smanjuje sirinu kanala i tako djeluje na jakost struje. Strukturna shema silicijevog planarnog tranzistora 57. 4-18).Tranzistori sa efektom polja (FET) iii::r kolektor FET-ova ima vise -^w^w^w^^ ma vrsta. elektroda osnovni se kristal silicija prvo nanese oksidni sloj (SiOs). koji se nacine difuzijom. Zatim se izjetkaju mjesta za bazu i emiter. dakle koji se dovodi na poser> nu upravljacku elektrodu. 4-17. de- Na beo oko 1 mikrometar (mikron). naponom 4-16. metaLm nosac St. . Kroz nju ne tece struja.

Za razliku od ove vrste FET-a upravljacka elektroda poluvodica kristalom (»Junction FET«.: »gate« - karakteristike FET-a su po 4-20. izoliranim »vratima« gi i g2. gejt) utjece na stvaranje p-kanala. Na si. svom obliku SI troda 4-18 je upravljacka elek(vrata.odvod). pa se moze pobudivati bez utroska elektricne energije. hancement): sa formiranjem vodljivog kanala »obogacivanjem« (en»prednapona« nema vodljivog kanala izmedu elektroda »s« (»izvor«. Kazemo da kanal >>osiromasuje« (engl. depletion mode IGFET). c) crtacki sim~ bol za ovu vrstu FET-a. e) MOSFET s dvojnim. si.Ulazna elektroda »kanala« nazlva se a) b) »izvor« ili surs-elektroda i (engl. »Izvor« je telektroda koja odgovara katodi. kristalna plocica. kao i elektronska cijev. b) FET sa p-kana \om. jih se dogada suprotno! Na 4-21. d) IGFET sa n-kanalom. 449. Obje zone Na si. To znaci da je kod FET-a koji ima n-kanal prednapon na gejt-elektrodi takoder negativan. 4-20 su prikazani crtacki simboli za FET-ove. od kojih je prikazan na si. pa struja ne moze teci od njih u »kanal«. Ulazni otpor FET-a s izoliranim u »vratima« je vrlo velik. uz kanal n-tipa slicne odgovarajucirn karakteristikama triode. kao i »supstrat« (sp). postaje sve manja. gejt) nacinjena od p-tipa kristala. dok »vrata« odgovaraju mrezici. Upravljacka »drain« . Simboli za FET-ove: a) FE1 sa n-kanalom. tj. »odvod« odgovara anodi. Ima i takvih FET-ova. p-tipa prikljucene su na zaporm napon. postoje upravi takvi FET-ovi kod kojih je ljacka elektroda izolirana (»IGFET« jedan ili »MOSFET«). stirs) i »d« (»odvod«. g si izolator SI. prikazan je takav FET. »JFET«). kod koshemi. Izlazna elektroda (d) je »odvod« ili drejn-elektroda (engL. drejn). elektroda (g) naziva se »vrata« ili gejt-elektroda vrata). 4-21. shematski FET-ovi se izraduju tehnoloskim postupcima koji su uglavnom sli6 ni onima za proizvodnju planarnih kod kojih srasla s je tranzistora. prisutnih u »kanalu« s povecanjem prednapona. I (engl. b) negativni elektricni naboj na elektrodi »g« (»vrata«. c) FET sa izoliranim »vratima« (IGFET ili MOSFET) i p-kanalom.: »source« = izvor) biljezi se slovom s. Vidi tekst a) bez MOS-FET 76 . preko 10 oma. Svim oyim tranzistorima zajednicka je pojava da kolicina nosilaca elektricnog naboja.

dakako i takvih FET -ova kod kojih na slican nacin (»obogacivanjem«) nastaje n-kanal. »3N200« i slicni). Surs-elektroda (»izvor«) s je na onoj strani gdje se nalazi i upravljacka elektroda g. unijunction-transistor) je poluvodicki element koji se sastoji od jednog n-sloja na kojemu 12OLAT0R fsro 2 ) (elcklroda) SL 4-22. FET se lemi s uzemljenim lemilom pincetom! i pridrzava uzemljenom Danas ima i takvih MOSFETA kod kojih su »vrata« zasticena ugradenim Zenerovim diodama (npr. tako da je bi pozitivna. tece kroz UJT neka slaba struja mirovanja. 4-22 pokazuje kako su u takvom VMOS-tranzistoru rasporedeni pojedini slojevi i njegove elektrode. U takvom se elementu ne ocituje opisani tranzistorski efekt. Pazljivom citatelju nije izbjeglo da kroz VMOS- -FET elektricna struja tece kalno«. tikalni rukovanju s FET-om treba vrlo pazljiv. Njegov je shematski prikaz na si. Taj se spoj otklanja tek onda kada je FET ugraden u uredaj. Shematski prikaz presjeka kroz poluvodicke slojeve najnovijih tranzistora tipa VMOS-FET.Kako se vidi na si. tj. 4-21a. vec s prekidima. tamo gdje je kod drugih FET-ova supstrat. Probojni napon izmedu »kanala« i »vrata« je nizak kod danasnjih FET-ova oko 18 V. troda je u cvrstoj vezi sa limenim kucistem. kao slovo V. I kapacitet »kondenzatora« »vrata-kanal« je malen. pa ga zato nazivaju i dioda sa dvije baze. On ce odbojnim silama svog elektricnog polja potisnuti elektrone u dubinu n-sloja. SI. Zato se FET redovito isporucuje s kratko spojenim elektrodama. pa je kolicina elektriciteta koja se donese samo dodirom prsta dovoljna da napon na torn »kondenzatoru« prede vri* Pri biti jednost probojnog napona i time Pod imenom »snazni FET«. Ona je nacinjena tako da seze u du- je FET unisten. Ako se dioda e-bi polarizira izvana u propusnom smjeru. 4-23. formiran je p-kanal (engl. Vertikalna deblja linija nije nacrtana citava. Prikljucak supstrata sp je najcesce spojen sa »surs-elektrodom« s. Tanak sloj poluvodica je tako »obogacen« pozitivnim nosiocima. Otuda ime ovih FET-ova. enhancement mode IGFET). Drejn-elektroda (»odvod«) je na suprotnoj strani. onda je strelica u crtackom sim- bolu okrenuta na drugu stranu. kada gejt-elektroda g do bije negativan prednapon. vodljivi kanal nije bio nacinjen. Ova elek- Jednospojni tranzistor (UJT) Jednospojni tranzistor ill UJT (prema engl. Zatvaranjem strujnog krugapreko baze. ubaceni nosioci naboja jako smanjuju otpor izmedu bi i emitera. 4-21b. Ima ih za niske kao i za vrlo visoke frekvencije. prva baza bi \ druga baza bt. Takav se element moze predociti 77 . U ovom FET-u takav kanal ce se pojaviti tek onda. Crtaju se u shemama prema si. a u njega je umetnut p-sloj nazvan emiter e. binu kroz nekoliko slojeva. »verti- kao na si. Ima. pa je odvodenje topline znatno poboljsano. 4-21c. Vidi tekst su dva prikljucka. ali kroz sve slojeve! VMOS-FET podnosi razmjerno veca opterecenja. »verFET« i »VMOS-FET« nastav- Ijeno je razvijanje ove vrlo pozeljne vrste tranzistora.

Karakteristike pojedinih primjeraka tranzistora. Silicon Controlled Rectifier). u kojoj se otpor Ri mijenja napo nom izmedu emitera i baze bi. Ipak cemo ih naci u nekoliko primjena i u ovoj knjizi. Karakteristike tranzistora najcesce prikazuju ovisnost jakosti struje kolektora Jc o naponu U c ko lektora za razlicite jakosti struje Tiristor Tiristor ili SCR (engl. tit. SI »Jednospojni« tranzistor ili Unijunction. U radio-tehnickim sklopovima se rijetko upotrebljava. namjenjen upravljanju izmjenicnim stru jama. I tiristor i trijak se rijetko upotrebljavaju u radio-tehnickim sklopovima. u poretku PNPN. 4-23c. porastom struje kroz naglo poraste struja anode Na nju se onda vise ne moze utjepreko upravljacke elektrode. pa su prema tome UJT promjenl j ive struji velicine. Karakteristika tranzistora koja pokazuje ovisnost jakosti struza je kolektora J c o struji baze stalan napon kolektora E/ c Tranzistor je u sklopu »zajednickog emi- h . b) sim« bol za crtanje i c) priblima nadomjesna shema UJT-a 4-23. odstupaju i do 50%. pa se moze predociti kao dva tranzistora PNP tipa i tipa s dva zajednicka sloja.Svi parametri tranzistora ovisni su o naponu i jakosti struje kolektora. koji se zovu katoda. Ta je Ovisnost struje kolektora J e o baze J b za neki tranzistor i odreden napon kolektora (u fea sklopu zajednickog emitera) pokazuje si. P-N-P ili N-P-N. Oznake »MAKS« i »MIN« pri* padaju granicnim karakteristikama za tranzistore koji su jednako oznaceni. ([JtA) 4-24. Tiristor se upotrebljava kao sklopka za vrlo jake struje. »junidzanksn«): a) dvije bate UJT-a t njegov emiter (e) nacinjen dvfuzijom u poluvodicki kristal. Iz tiristora izlaze tri izvoda. 4-24. cati 100 200 Trijak je slican element. »gejt« i anoda. Moze se predociti kao antiparalelni spoj dvaju tiristora. UJT (engl nadomjesnom shemom na si. pa se jed- upotrebljava nospojni tranzistor kao prekidacki element. je poluvodicki element koji se sastoji od cetiri sloja poluvodickog kristala. oznacenih kao istovrsni. NPN Malim »gejt«. 78 -Jb SI. Slijedeci vazni podaci su faktori strujnog pa jacanja a i B. tera« . promjena skokovita.Karakteristike tranzistora Osnovni podatak koji karakterizira bipolarni tranzistor je tip tranzistora.

kao i o naponu izmedu »izvora« i »odvoda« (U d ). |3 Ue . . Uz povecanje pokazuju kako struja »odvoda« (Jd) zavisi o prednaponu na »vratima« (U. 4-25. obicno upravlja promje tj. Zaiednicka elektroda Tranzistor ima tri elektrode pa -2 -Ug{V] Ud(V]- SL 4-26. triode.Karakteristike FET-a U FET-ovima se. 4-27a). Krivulje pokazuju ovisnost kolektorske struje (Jc) o struji haze (Jb ) i o naponu izmedu kolektora i emitera (U c) 5/. na slican Na si. Sklopovi u kojima se tranzistor upotrebljava tako da je emiter zajednicka elektroda nazivaju se »emiterski sklopovi« (si. elektricnom strujom koja tece izmedu surs-elek nama »prednapona«. kolektorskom stru79 . (»vrata«). One kako struja drejn-elek- jedna od njih uvijek mora biti zajednicka ulaznom i izlaznom strujnom krugu. de katomrezice. 4-26 je izgled krivulja koje baze Jb . Ta se ovisnost nag- lo mijenja za niske napone kolek tora. pokazuju Karakteristike FET-a. kolektorskog napona.). Faktor strujnog pojacanja ocitava se iz dijagrama vrlo jednostavno. i I kod FET-a se moze definirati pojam »strmine« kao odnos promjena struje »odvoda« {AJd ) i promjene napona na »vratima« (AW: AUg I po drugim odgovarajucim pa rametrima FET je poluvodicka ana- log! j a elektronske cijevi. dok vec iznad nekoliko desetinki volta ostaje skoro konstantna. dok je na desnoj strani slike skup karakteristicnih krivulja koje pokazuju ovisnost struje J d o naponu U d kao i o Oblik tih krivulja ostaje isti onda. 60 -• trode (»izvora«) i drejn-elektrode (»odvoda«). Za prakticnu upotrebu obicno se navodi samo faktor strujnog poja^ canja p. si. Povuce se paralelna linija s osi ordinata za neki konkretan napon kolektora i ocita se kolika promjena struje kolektora odgovara nekoj promjeni struje baze. Jakost struje kolektora ovisi jos samo o struji baze. jakost struje Jc se ne mijenja. To je slicno kao kod triode: anodnom strujom se upravlja i 4-25. kad je napon U g pozitivan. Emiterski sklop odgovara normalnoj upotrebi triode kod koje je katoda zajednicka (cesto jos i uzemljena) elektroda. Lijeva krivulja je J d /Ue karakteristika. napona i vlada izmedu surs-elektrode 40 20 Q koji gejta Jbfj/Aj promjenama napona izmedu Karakteristike bipolarnog tranzistora. Zato se karakteristike definirati FET-a mogu nacin. Oni se najvise upotrebljavaju. trode (Jd) ovisi o prednaponu na gejtu (UJ i o naponu izmedu drejni surs-elektrode (Ud ) Kod tranzistora koji rade u emiterskom sklopu.

Zbog relativno male razlike ulazne i izlazne impedancije olaksano je prilagodenje izmedu veceg broja stupnjeva u pojacalima. Ostala objasnjenja it tekstu sklopu ulazni otpor (impedancija) malen. na si. 80 .jom upravlja se preko baze. Sklopovi u kojima je tranzistor upotrebljen sa zajednickom bazom odgovaraju sklopovima sa zajednickom mrezicom kod triode. 4-28. dok je preostalom nala«. 4-28. I ovdje je naponsko pojacanje malo manje od jedinice. Oni odgovaraju sklopovima kod kojih St. Pojacanje snage moze doseci oko 20 dB. Kod ovih »sklopova baze« ulazna impedancija je malena (oko 100 Q) dok je izlazna imipedancija velika (vi§a od 100 kQ). 4-27b zajednicka je baza. Osnovni sklopovi za FET: a) sa zajednickim izvorom (surs). 4-28b je zajednicka elektroda g. slicno kao kod (»Cathode Follower«) sa slijedila triodom.Uc + nickim kolektorom nekada kaze da je to »emitersko slijedilo« (»Emiter Follower«). c) sa zajednickim kolektorom. Izlazna impedancija je vrlo malena (500 Q katodnog i manje). nicki je »izvor« (s). do nekih 40 dB. Na si. si. Pojacanje snage veoma je veliko. U sklopu. b) sa zajednickom bazom. zajedsi. Zato se za sklop sa zajed- Ub - . »vrata«. sa zajednickim odvodom (drejn) je anoda triode zajednicka elektroda. b) sa zajednickim vratima (gejt). S = izvor »sig^ 4-27. uz uvjet da se ulaz dobro prilagodi izvoru signala. Osnovni sklopovi za upotrebu FET-a u pojacalima prikazani su na 4-28a. ra: a) sa nji ulazni od ovih sklopova imaju vehk otpor. dok »izvorsko slijesi. Ulazna impedancija je velika (50 kQ do preko 500 kQ). b) C2 Uo- ii Rs © Kod »kolektorskih sklopova« zajednicka elektroda je kolektor. a izlaz potrosacu. Prvi i posljed- SL Osnovni sklopovi tranzistozajednickim emiterom. 4-28c prikazuje dilo« (Source Follover) sa zajednickim »odvodom« (d).

Kojiput ovo nije dovoljno pa treba radnu tacku tranzistora stabilizirati na poseban nacin. NTC-otpornik upotrebljava se kao dio razdjelnika napona nom kombinacijom vrijednosti NTC-otpornika R i otpornika Rs moze se postici skoro potpuna stabilizacija. U blizini su obicno i drugi element! uredaja. koji jc definiran kao odnos promjena jakosti struje kolektora u stabiliziranom i nestabiliziranom sklopu: K= Ako A Jc (stab) A Jc (nestab) nema. u praksi jeTgToko 10 puta Veci oq K b 2 dok je radni ot pprniT^ koJeKtora It ne^to manji pd R b2 i)tporhikom u strujnom krugu luje i . . Osim toga u blizini tranzistora ne treba stavljati druge sastavne dijelove koji se griju. 4-29d) . tranzistorske struje ne smiju biti jade nego je to potrebno. za istu promienu temperature.dodavaniem elektrolitsk^ jcnnTpr" zatora ^paralelna emiterlkonT otoordo ni]ya 1J£aJSF po^acalo^on iznosi 10 lqOqjJF. 4-30b). # vratna_veza_ koja osigurava jo§___bq_ Jju stabilnojsjt _jEagne Tacke _Jranzjr.c) i r SI 4-29. Da se sprijeci nepotrebno zagrijavanje. Kristalna dioda mora biti nacinjena od iste vrste kristala kao i tranzistor. Radna tacka u ovom spoju je kod promjene temperature nestabilna. Ovim se nacinom po stize oko tri puta bolja stabiliSBetfa. Naicesce se up otrebliava razdjel5* n ^-^ZpZ352S Aiega one otpornici R*uJi&. tzv. on se zagrijava. Na ovaj se nacin postize stabilizacija radne tacke negativnom naponskom povratnom vezom. koji se takoder zagrijavaju. lacania do Voj^gp bi doslo uslijed negativne povratne yeze sprecava se Smanieniem pou . bude podjednaka. Sto je 6 Radio prirucnik 81 . (sL 4-30a). ernit^ra postize se negativna po- Kod stabilizacije stabilizacije je K < K — 1. 4-29a). U praksi se zato ovakav nacin uglavnom ne upotrebljava. Isprav- Otpornik baze R b moze se spodirektno na kolektor (sL 4-29b). Ova djejiti Vrlo dobra temperaturna stabistavljanjem kristalne diode D u razdjelnik napona (si. NTC-otpornici. 1.„T Za stabilizaciju radne tacke tranqfejo i zistora upotrebljavaju se s otpornici negativnim temperaturnim koefici jentom. Sredstva za odabiranje i stabilizaciju radne tacke tranzistora (vidi tekst) Stabilizacija radne tacke Karakteristike bipolarnih tranzistora ovise o promjenama temperature. Stupanj stabilizacije izrazava se tzv. faktorom stabilizacije. Najjednostavniji nacin odabiranja radne tacke je preko posebnog otpornika baze. dok ie u pojacalima VF dovoljno gj nEJjj jnanje. Rb (si. Kako kroz tranzistor stalno prolazi struja. da temperaturna ovislizacija postize se nost promjena elektricne vodljivosti na izmjenicni napon signala pa se smanjuje pojacanje.stora^Tsl.

.05 znaci da je promjena struje kolektora 5%. Zajednicka elektror da 0+9. Ct i C2 su kondenzatori vehkog elektrolitski kapaciteta PRIMJENA TRANZISTORA Pojacala s tranzistorima ulaz Tipicno transformatorsko poja s tranzistorom prikazuje si.12V je emiter. npr. kod VF pojacala to su titrajni kru^ovi MF transformatori. Emiterski otpornik Ri odreduju i razdjelnik napona R2/R3 radnu tacku tranzistora. Tranzistorsko pojacalo koje prethodnim stupnjem spojeno preko kondenzatora C2. 4-31. Prvi je ulazni a drugi kondenzator tzv. s kondenzatorima C2 i Cs. Uz germanijev tranzistor mora se upotrebiti i germanijeva dioda mora faktor stabilizacije manji. Tranzistorsko pojacalo sa ulaznim (Ti) i izlaznim (Ts) trans formatorom. Prednapon baze ulazni signal su spojeni seriiski. Opet emiter zajednicka elektroda je Veza sa prethodnim i slijedecim stupnjem je kapacitivna. tranzistora: Temperaturna stabilizacija a) otpornikom R koji koefici- ima negativan temperaturni jent (NTC). 4-32. stabilizacija je bolja.pomocu otpornika R2 i Rs iz izvora rfrr® i-??"-iju R2 | ! | i- struje napajanja. 4-32 je s nog pojacala kom R2.. Kod oba radne tacke je pojacala stabilizacija postignuta kombi iztaz SI 4-30. Ulazni signal dolazi paralelno s otporni- Na si. calo 82 SI. Pojacalo je s prethodnim i slijedecim stupnjem vezano preko transformatora Ti i T>. otpor tranzistorom. Su slijedecim stupnjem spojeno je preko konje s izlazni denzatora Cs. Kod NF pojacala to su NF transformation. K = 0. RC-pojacala . i Jedan kraj sekundarne zavojnice ulaznog transformatora Ti uzemljen je za izmjenicne struje kondenzatorom C2. SI 4-31. odnosno 20 puta manja sa odredenom stabilizacijom nego bez nje kod iste razlike temperatura. Ako je tranzistor TR silicijev i dioda biti silicijeva. b) kristalnom diodom D. Prednapon za bazu dobije se potenciometarski.) 1 shema tzv.C. |r L(IM.T. Prednapon ili za bazu dobije se potenciometarski.

4-34 je tranzistorski osci- make moguce pajati. 4-37 je slican oscilator sa FET-om. me nim oscilatorima sa elektronskim cijevima. Kao granidna frekvencija navodi se ona kod koje strujno pojacanje padne na jedinicu. 4-33 pokazuje oscilator s induktivnom povratnom vezom. Svi parametri tranzistora su f—. ali je Slijedeci primjeri pokazuju sheoscilatora koji odgovaraju tipi& moguc i cijeli niz drugih kombinacija. sistor pa tran- paralelno na- snoj ima veliku primjenu u impultehnici. koji je za pravo varijanta Colpitts-ovog osci latora pokazan je na si. tako da poslije granicne frekvencije tranzi^ stor jednostavno »nece« da oscilira. metri tranzistora jako ovisni o frekvenciji. 4-35 oscilator u Colpitts-ovom spoju. »Meissner-ov« oscilator s tranzistorom visokim frekvencijama kompleksne velicine. po dodatnoj stabilizaciji emiter- skimi otpornikom. To je Meissner-ov oscilator u tranzistorskoj izvedbi. Sva se tri prikazana oscila tora napajaju serijski. Pri tome se ne smije zaboraviti da su para. Svojstva tranzistora na visokim frekvencijama znatno se razlikuju od onih na ni2im frekvencijama. Kristalni oscilatori s tranzistorom mogu se naciniti na mnogo nacina. u Hartley-evom spoju. Za ilustraciju je na 83 . itd. * • i ~^. ^ + SL 4-33. SI. To opadanje je naglo. Sve jaci utjecaj imaju unutrasnji kapacitet i induk- na pa se kod tranzistorskih oscilatora uzrokuju pomake u fazi i naponima. Na si.nacijom emiterskog otpornika Ri i razdjelnika napona (R2/R3) za prednapon baze. Tranzistorski oscilatori Tranzistorski oscilatori mogu se naciniti na vige nacina. mora cija. Tranzistorski oscilator koji odgovara Colpitts-ovom oscilatoru Tranzistorski oscilatori s kristalorn daju vrlo stabilne VF signale. 4-36. »Hartley-ev« tranzistorski oscilator provesti §to bolja stabiliza- Snaga oscilacija opada s porastom frekvencije. Oscilator s kristalom. Na si. 4-28a bila je s «og pojacala shema slit FET-om. a na si. Uz male preih je i Pomocu ciniti i tranzistora mogu se nageneratori signala kao Sto pilasti. Tranzistori su u radu jace ovisni o promjeni temperature new cijevi tiviteti koji medu strujama SL 4-34.. Na lator si. su cetvrtasti. koji se od originalnog oscilatora s elektronskom cijevi razlikuje po dobivanju prednapona i SL 4-35.

Razumije se. PonmtetTji^ r aju 15iti obrnuti! KoIek tQ r rnp p*spo ien s rie gativmn£Ia^ prnit ec biti s pQzjJLJjqiim polom. prema tome. foto-diode. od ko jih su cetiri tipicne na si. a na i SL 4-37. : toda negativna. uzemljen pozitivan. I to je varijanta oscilatorskog principa prema Colpitts-u d). multivibrator tranzistorima Od cemo dio-tehniku poluvodickih proizvoda za rai elektroniku spomenut Odnos tranzistora prema polaritetu izvora struje napajanja svijetlece diode. ali i takvih kojih je »uzemljen« negativni izvora struje. gdje bude rije£i o nji hovoj primjeni. »uzemljen« (sa sasijom jen) pozitivni pol. si. Nacrtane su sheme istog niskofrekventnog pojacala. tranzistorskih uredaja kod kojih je. spot en na negativuLpoL izv ora struje napajanja. nume- ricke biti i (»displeje«). je Prema ovim uzorcima se vidi da u istom uredaju moguce zajedno ! R3 A t- JUl. 4-39c i TC2 Kristalni oscilator s FET-am. Ako je multivi brator naeinjen simetricno impulsi A i B su takoder simetricni. 4-32a i c) kao i dva puta s tranzistorom N-P-N (si. A kguJ^ __ -N^ TaH a ie j ranzistor tipa P-N-P. koji odgo^ ^ara katodi. bez obzira na tip tranzi- Ima SL Tranzistorski »Colpitts-ov« oscilator s kvarcovim kristalom 4-36. vV^ Astabilni s upotrebiti tranzistore tipa P-N-P i tipa N-P-N. spo kod pol €)T _~4 +Ci C3 J r VF „ IZLA2 Tranzistori. R2 stora. Osim toga jenegaanodne struje skoro uvijek spojen sa sasijom i uzemljen. Pri tome je na si. mp ze fori Jff pjen pozitivnim pojoni izvora strain tivni pol izvora ' i je tre n^'stor tip? emit. foto-tranzistore. gffri trn n7i Qtora nij£ takQ Tfo koji IgagS odgQvara anodi l£frtP r fj^ktroriske cii gvi. d negativan pol izvora elektricne energije. omogucuju razlicite kombinacije. 84 . 4-39. »alfa-numericke« pokazivace O nekima od njih ce elektronskih cijevi polaritet struje napajanja je uvijek takav da je anoda pozitivna a ka izvora Kod govora na onim mjestima u ovoj Ttnjizi. foto-otpornike. ali fazu su im suprotne.— 4-38 shema astabilnog multivi bratora sa tranzistorima. Preostali poluvodicki proizvodi za radio-tehniku i elektroniku SL 4-38. pri tome je potrebno raditi promisljeno i pazljivo. jer krivi polaritet vecinom uzrokuje unistenje tranzistora. dva puta s trail zistorom P-N-P (si. 4-39b 4-39a i b si. Astabilni multivibrator je izvor cetvrtastih impulsa koji se uzimaju s jednog ili s drugog kolektora. foto-elemente i suncane baterije.qr.

.. njima se govori u slijedecem glavlju.b) T ! TRtN-^Nj . razliciti integrirani poluvo- dicki sklopovi (integralna kola)._. v T /r : 5°^ S/.+ + : 100 + aj 100 aj c ) TR (P-N-F d) TRI ' : . uo o — «U L O S r- G . nesuranjivo.. ! J ulaz #... . . po 85 . Tranzistorska pojacala sa razlicitim polaritetima izvora elektridne struje (baterije) za napajanfe: a) i b) zct uzemljen pozitivni pol kod P-N-P i kod N-P-N tranzistora. 4-39.r w . c) i d) za uzemljen negativni pol kod P-N-P i kod N-P-N tranzistora Najznacajniji proizvodi elektro nicke industrije danas su.

npr: a) operacijska pojacala. televizori i razliciti elektronicki uredaji postali su manji i pouzdaniji u radu. b) komparatori. prvih pokusaja. koji mogu sadrzavati i nekoliko tisuca tranzistora. Integrirani sklopovi nasli su pri- LINEARNI INTEGRIRANI SKLOPOVI Ako promjenu neke ulazne elek- tricne velicine sklop slijedi analog- nom (= odgovarajucom. Americi nanravljen integrirani sklop na plocici germanija. Linearni sklop je. ali su vremenom neki sklopovi ili »familije sklopova« tipizirani. BI-FET operacijskih pojacala gdje su ulazni tranzistori tipa FET. linearni integrirani sklopovi razvrstaju u grupe ili »fa* milije«. dioda i otpornika. rijec je o analognom sklopu. c) digitalne (impulsne) sklopove. Takvi se medusobno mogu bez ikakvih poteskoca zamijeniti i upotrebljavati u istom uredaju. radi se o linearnom skloposeban pu. Dijelimo ih na analogue Od na svom izlazu. promjenom takve velicine slicnom) mjenu prvenstveno u industriji. Ako su promjene jedna o drugoj 11 nearno ovisne (a ne po nekom logaritmickom ili eksponencijalnom zakonu). a ostali su bipolarnL c) U Izrada integriranih sklopova (in tegrisanih kola) vrlo je slozena. npr. te b) monolitne unipolarne (MOS). prema tome. u Ipak. je Uobicajeno takoder da se. Njihovo servisiranje je takoder znatno olaksano. proizve* deno je do danas bezbroj tipova in tegriranih sklopova za najraznolic nije namjene. ali ih sve vise koriste i amateri pri gradnji svojih uredaja. Prema tehnologiji izrade ti se sklopovi mogu podijeliti na: (linearne) i d) e) niskofrekventna pojacala. slucaj analognog sklopa. na istoj plocici poluvodickog kristala. Nekoliko takvib primjena opisano je i u ovoj knjizi. kada je 1959. vecina proizvodaca poluvodica na svoje kataloge stavljaju naslov »linearni« i onda kad se u njima sklopovi kojima bi vise odgovarao termin »analogni«. mogu izraditi »integrira* no«. U ovoj knjizi cemo zato ovu vrstu nazivati »linearni integrirani sklopo- mogu - naci i vi« (krace: »LIS«). pre glednosti radi. ali prakticna primjena im je jednostayna. 86 . hibridne integrirane sklopove. kod tzv. praksi su ceste i komfeinacije. Radio-aparati. mjesaci. Tokom godina doslo je i do podjele integriranih sklopova prema namjeni. modulatory demodulator! x a) monolitne bipolarne. Danas mnoge tvornice proizvode sklopove pod slicnim oznakanta tako da su slicni ili cak potpuno jednaki i po svojim karakteristikama. U pocetku je svaki proizvodac izradivao svoje tipove.INTEGRIRANI SKLOPOVI Tehnologija poluvodica napredo* vala je toliko da se danas cijeli sklopovi. visokofrekventna i sirokopo jasna pojacala.

Zbog mm njihovih vrlo zanimljivih svojstava ti se sklopovi upotrebljavaju i daleko sire od prvobitne namjene. odnosno na radnom otpo- 5-3. Naponsko pojacanje. i R mole se staviti samo jedan otpornik R. pretvaraci. npr. Sl. To je poiacavanjc diferencije (razlike) ulaznih elektric nih velicina (napona ili struje).. nazvani operacijskim pojacalima. takvog pojacala u »otvorenoj petlji« je vrlo veliko.f) generatori funkcija. Principijelna skica operacij- skog pojacala Operacijska pojacala Matematicke operacije u analog elektronickim racunalima (ra cunarima) obavljaju sklopovi. Pridjev »diferen cijalno« ukazuje na osnovxm namje nu tih pojacala. kondenzatorima zavojnicama) koje su izradene odre denim postupkom na istoi podlozi. Tu su upisani i na poni V in i Uni na ulazu. Tako se dobije sklop koji sadrzi one komponente sto se inace ne mogu izraditi na monolitni nacin. i SI. posvetit cemo im malo vise prostora. Buduci da su takvi sklopovi vrlo popularni i u amaterskoj praksi. jednostavnije. koristi Operacijsko pojacalo koje se kao diferencijalno pojacalo s povratnom vezom U. te napon U P na izlazu. pojacala snage. operacijsko pojacalo t ima diferencijalno-simetrican ulaz nesimetrican izlaz. uspjesnije i bolje nego. — U. On mora po vrijednosti odgovarati paralelnom spoju Rs R r ii r 87 . U praksi se vrlo sklopovi za posebne namjene drugi. 5-2. nai g) analogno-digitalni h) stabilizator! regulatori pona i) i (i struje). te ru R P koji je jednak otporu potroSaca (tereta). 5-1. kao npr. - R. Opcenito. cesto. nom komadicu Vecina nabrojanih sklopova pro izvode se kao monolitni (= na jed kristala). diskretnim (= odijeljenim) komponentama. Ac. Na sL 5-1 je principijelna shema opera cijskog pojacala. izraduju se kao hibridni (= mijesani) sklopovi Hibridni sklopovi proizvode se tako da se na podlozi od keramike pove zuju aktivne komponente s pasivni ma (otpornicima. Gotovo da nema zadatka u podrucju frekvencija ispod 1 MHz koji se ne bi dao rijesiti nekim od brojnih operacijskih pojacala i to. Umjesto otpornika R. Neki sklo povi. snazni stabilizatori napona ili neki visoko frekventni sklopovi. . Invertirajuce SL pojacalo.

5-5. Neinvertirajuce pojacalo je na si. Naponsko slijedilo sa operacijskim pojacalom. jacalo primijenjeno kao diferencijal no pojacalo 5-3 s povratnom vezom. kod aktivnih jiltera. dvostruka i cetverostruka SI. 5-2 je operacijsko po SI. 5-2 do si. ih je Grada operacijskih pojacala Iz obilja tipova operacijskih pojacala moze se odabrati najpovoljnije za rjesenje nekog konkretnog problema. Njegov je Neinvertirajuce pojacalo. vidimo na si. Faza signala se ne mijenia a ulazni otpor je izvanredno velik. Na si. 5-4.' 5-4. na si. prikazuje invertirajuce pojacalo u kojemu dolazi do okretanja (inverzije) faze. \\ Rr). tj. tj. Operacijsko pojacalo kao tegrator in- sklopa. Takav slucaj imamo. SL 5-7. R s i R r moze se staviti otpornik R koji bi bio jednak vrijednosti koja odgovara paralelnom spoju R* i R r (R. je ostvarena otpornicima R r i Rs O njima ovisi pojacanje. 1 SI otpor. daju pojacalu potrebna svojstva. realizirano operacijskim poiacalom. (si. Ako se uz ove otpornike stavi kondenzator ili neka druga nelinearna komponenta moze se na odreden nacin utjecati na radnu karakteristiku . vracanjem jednog dijela izlaznog napona na je~ dan ili na oba ulaza. npr. Nekoliko opisano i u ovoj knjizi. Promjene izlaznog napona innaju istu fazu kao i ulazni napon. Povratna veza. Osnovni spojevi operacijskih jacala nacrtani su na slijedecim po sli kama. 5-6) i kao integrator 5-7). okretanja stanja ti traja izmjenicnog napona Vu Umjesto dva otpornika.rijetko koristi. Ulazni mu je beskonacno velik UD = -RC- dt Naponsko slijedilo. ulazni otpor vrlo velik . 5-5. Najcesce se primje nom povratne veze. i. Operacijsko pojacalo moze raditi i SL 5-6. 5-7. Operacijsko pojacalo kao ferencijator di- kao diferencijator (si. teorijski. Njegov je ulazni otpor vrlo velik. Danas se proizvode jedno^ struka.

cak bez obzira na potreban pros tor! Shema integriranog operacijskog pojacala IL 741 je na si. Oni su u spoju strujnog zrcala i predstavljaju kolektorski otpor ovog medustupnja. ju mali h fe 1 ali zato vrlo visok dozvoljeni inverzni (— zaporni) na- pon izmedu baze i emitera (preko 80 V) sto dozvoljava prikljucivanje Mi cemo najvaznija rjesenja unu- tar integriranih operacijskih pojacala upoznati na primjeru najpoznatijeg. neznatno smanjuje naponsko ^ojacanje tog stupnja.R ' TR CH TR6 1 * v^H--^™' — / *& « 5 1 • I. j H 8 . R 9 i SI 5-8. Taj je otpor velik. Takav se spoj odlikuje velikim ulaznim otporom. 5-9b. s jednoga od kolektora P-N-P tranzistora (tacka A. TRo i TRr spojeni su kao tzv. Medustupanj. si. medu njima koji ima oznaku IL 741. Takoder se i elektricni parametri od tipa do tipa dosta razlikuju. Oni djeluju kao emiterski otpori za tranzistore TRi i TRs. Na taj nacin se IL741 TR9 3 " TR!2 t -*- « — i. »strujno zrcalo« koje u ovom slucaju djeluje kao kolektorski otpor za tranzistore TRs i TR4. Glavni detalji su mu na sL 5-9.8 i 2 MQ. sto je tesko izvesti difuzijom na kristalu poluvodica. On je priblizno jed- razmjerno visokih napona na ulaze pojacala bez opasnosti po sklop. I kucista ima vrlo razlicitih. 5-8. To pojacanje koje se postize tranzistorima TRb i TR4 obicno iznosi oko 250 puta! Pojacani signal se ovdje uzima nesimetricno. TRi i TRs. cuie ulazni stupanj (u tacki A). su tipa P-N-P. Tranzistori TR&. Konkretno.r operacijska pojacala u istom kuci* Stu. Tranzistorski par. si. tj."" K .- 'vHi ~P TR2 R\ H 2 j Jr. upotrebljeni su tranzistori TR12 i TRi3. 3 j j r/. Shema integriranog operacijskog pojacala IL 741 89 . ima darpar tranzistora TR15 i TRie. radi u spoju zajednickog kolektora. Primijenjena sklopovska rje- senja dala su torn pojacalu takva svojstva kakva bi u diskretnoj verziji bilo vrlo tesko dostici. 5-9a je pojednostavljena shema ulaznog diferencijalnog stupnja. Umjesto velikog omskog otpora. pa ce i pojacanje biti veliko. 5-9) i vodi se medustupnju. Takav par ima veliku ulaznu impedanciju koja neznatno opterelingtonski TR 3 i TRi. kod IL 741 ulazni otoor je izmedu 0. odnosno TR>. Lateralni (= bocni) tranzistori. Na si. Lateralni tranzistori ima- nak umnosku emiterskih otpora s faktorom strujnog pojacanja h fe (= p) tranzistora TRi.

s bilo kojim Vazno je i strujno zrcalo (engl. si. kad strujno pojacanje h fe dosegne vrijednost 100. 5-10. Tranzistoru TRi je kolektor kratko spojen s bazom. c) izlazni stupanj a) ulazni stu- postize pojacanje sucu puta. On je izveden kao protufazni stupanj u klasi AB kako bi se izbjegla izoblicenja malih signala. dok strujno zrcalo kao da vraca onoliko struje koliko unj ulazi. Strujno zrcalo i odnos ulazne i izlazne struje . spojena prema si. zasticeni su od unistenja cak i u slucaju trajnog spajanja izlaza sa bilo kojim polom Na ljen y nog pojacanja h fe veca od struje baze J b Tako spojen tranzistor na zivaju i »aktivnom« diodom. Izlazni tranzistori.O (3) O) T TR1 TR2 l> h> ! I XI TR3 TRi . dijagram koji pokazuje da se te struje izjednacuju. Pregled najvaznijih stupnjeva operacijskog pojacala: panj. pokraj slike sklopa. 5-9. aktivne regije i napona saturacije (= zasicenja). Bolji sklop ove vrste postize sc spajanjem jos jednog tranzistora. »current mirror«). Kolektor90 h**Fi*B TRI TR2 SI. i ! (2) b) -tt 4? 4> O |TR6 <» S/. Naziv potjece od siicnosti: obicno zrcalo vraca svjetlost koja padne nanj. kao i kroz TRu Na crtezu vidimo. TR19 i TR*o. frekvencijska kornpenzacija pojacala i otklanja se opasnost samoosciliranja. Time taj tranzistor radi na granici tzv. Tranzistoru TRi dovodimo struju jakosti h. 5-10. Najjednostavnije strujno zrcalo cine dva podjednaka tranzistora. 5-9c vidimo pojednostavspoj izlaznog stupnja. teci ce kroz TRs struja podjednake jakosti. tranzistor skom diodom i slicno. napona napajanja ili ulaznim prikljuckom. Baza tranzistora TRz spojena je s bazom tranzistora TRu Uz pretpostavku da su tranzistori podjednaki. 30 pF) napona reda ti- ska struja J c mu je za faktor struj- Spajanjem kondenzatora C (oko izmedu kolektora i baze darlingtonskog para TRis+TRtn posti- ze se tzv. b) medustupanj. referentnom diodom. svojstvena pojacalima klase B i C.

Kod gotovo svih modernijih integriranih sklopova moze se naci spoj za postizanje tzv. Oni znatno umanjuju djelovanje promjene napona na parametre sklopova i integriranim pojacalima omogucuju rad u sirokom rasponu napona napajanja. konstantne ja- kosti struje koje nece ovisiti ni o velicini otpora u njihovim kolektorskim strujnim krugovima. Tu je Ji Izvori konstantnih struja. Time je svojstvo »zrcala« poboljsano utoliko. + Jn h na si. ni o visini napona na koji su ti dtpori prikljuceni. ji To prikazuje i grafikon na des- ^N B3 j ^-H noj strani crteza. TRs I TR3 ||{h FE +2)J B *i4- TR1 TR2 10 100 1000 TRt i tako redom. teci ce kroz tranzistore TRs. Komparator napona uporedui sto koriste je pon U„ f (komparira) neki nromjenljivi na[/„ SL 5-13. nekim poznatim naponom 5-14). ref . Kroz tranzistor TRs vodimo struju Ji.jednake struje Ji i Js postizu.. znaci da je je izlaz negativan (C/i>).. kondenzatori budu montirani i spojeni sto blize nozicama na koje se dovodi struja napajanja. 10n.kao na si. Kadgod je izlaz kom(Ui). kao komparatori napona. a u emiterske strujne krugove prikljucenih tranzistora odgovarajuce otpornike. znaci da je U« veci od Urch To vrijedi u slucaju kada se referentni napon U ref prikljuci na paratora pozitivan Uu manji od U Kada neinvertirajuci (+) ulaz. = + Js + . Operacijska pojacala se vrlo cesvi da Vazno je '"IX .. Postignuti su izvori kon- SL 5-1L Poboljsana varijanta nog zrcala strttj- i ? stantne struje. moze napon — 91 . Ako se na takav izvor prikljuci jedno ili vise operacijskih poiacala. Sami izvori napajanja imaju nekad relativno velik unutrasnji otnor. U takvom se slucaju mora svako pojacalo zasebno raspregnuti od izvora napajania. Jedan od nacina da se to postigne vidi se l o r2 (r r- SL 5-12. Taj nezaobilazan spoj vidimo na sL 5-12. 5-13. ii . 5-11. U slucaju potrebe.XX)n t- . samo ce se tada naponi na izlazu ponasati obratno nego u prvom slucaju. osim Ci i C 2f mozemo dodati i kondenzator C„ Spoj s njime je oznacen crticama. Rasprezanje napona napajanja sa (si. moze doci do nezeljenih oscilacija ushjed sprege izmedu ulaznih i izlaznih strujnih krugova. Prikljucimo li baze nekoliko tranzistora na »tranzistorsku diodu« (TRi). sto se . ^"mh -I - h FE + 2 . cim je Hfe svih triju tranzistora iznad 10. Isto tako t/ re/ biti prikljucen i na invertirajuci ( ) ulaz. izvora konstantne struje.

dovoljna je malena promjena ulaznog napona (»signala«) za okidanje komparatora. Razlika izmedu GTO i DTO je mjera za veHcinu histereze. npr. MHz. i du otpora u strujnom krugu povratne veze. si. Ako treba mo komparator za visoke irekvenza okidanje vremenske cije. Izlazni nivoi tog sklopa prilagodeni su digitalnim sklopovima 5 slucaju to znaci da ulazUre u tacki GTO (gornja tacka okidanja) miienja napon na izlazu od pozitivnog (Ui) u negativan (C/s). U nasem DTL i TTL serije. Tada se izlazni napon naglo Dromijeni od U-2 na vrijednost JJi (sL 5-14b). i naziva se Schmitt-t rigger (Smitov = komparator koji dobro radi do frekvencija blizu 30 MHz. iako tvornica garantira ispravan rad do okidac). napon na izlazu se jos ni signal. upotrebit cemo integrirani sklop IL 710. 5-15 taj je sklop iskoristen kao komparator sa histerezom. Primjena operacijskih pojacala je ogranicena na istosmjerne i na niskofrekventne signale. Nju mozemo po volji odabrati mijenjajuci odnos izmef. Integrirani stabilizator! napona integriranih sklopova uredajima porasla je i potreba za izvorima napajanja koji bi kompenzirali promjene napona elektricne mreze. Takav se sklop odlikuje svojstvom smetnje. To je specijalni Okidanje i medutim mogu prouzrociti slicno.Zbog velikog naponskog pojacanja operacijskih pojacala. To njem otpora 10 MQ i 10 kQ (si. promjene optere- Primjenom u razlicitim cenja i sve ostale razloge radi kojih a) u. 5-14a. kao klasicni Schmitttrigger. Na si.-ri u- • -- . prolazeci f. Ako sada ulazni napon pada i dosegne vrijednost GTO. Potrebno je da ulazu DTO ni napon padne ispod U rt (donju tacku okidanja). brujanje se moze izbjeci dodava- nazvanim histereo (starogrcki: histereza zaostajem). po analogiji s oblikom krivulje magnetiziranja. On pretvara sinusni signal u kvadratican. 5-14). nece mijenjati. baze osciloskopa. sum.

Integrirani sklop IL 710 kao komparator sa histerezom napon napajanja bio nestabilan. sa izlaznim naponom stabilizatora. oznacenih na shemi kao »current limit« i »current sense« (si. Tako se uporeduje referentni napon frekventnu kompenzaciju za otklanjanje opasnosti ljih« oscilacija. taj darlingtonski par na izlazu radi kao pojacalo sa zajednickim kolektorom. nastala ili ili DIGITALNI ILI LOGICKI potjece ovdje drudm uzrokom.8 V T~~ izvodu U(voha) bilan V koji daje ugradena Zenerova dioda. a time i vecu mogucnost da zadovolje razlicitim. Pri tome. U slucaju kratkog spoja bit ce izlazni nanon U iz samo za pad na- omo pona na otporniku visi od nule. specificnim zahtjevima. Na Uref prikljucujemo (direktno ill preko razdjelnika napona) neinyertirajuci ulaz diferencijalnog pojacala s velikim pojacanjem. Zbog toga se smanjuje potencijal baze izlaznog tranzistora TRi. U njemu je darlingtonski par tranzistora koji radi kao seriiski (redni) stabilizator. 6-40) mozemo stabilizirati napon ispravljaca pri strujama od vise ampera. Ona za ispravan rad »tvrde« i pretpostavlja stabilne izvore napona. Cim pad napona na torn otporniku dosegne 0. kakav se primjenjuje i kod jednostavnijih ispravljaca. digitalni sklopovi »bave se« brojkama. Neki imaju samo tri ili cetiri izvoda i predvideni su da daju jedan stabilan napon. Na (vidi ondje) je vrlo stareferentni napon od 7. Invertirajuci ulaz spajamo sa izlazom (opet direktno ili preko razdjelnika). sto znaci: Dakle. rijeci digit. u di- 93 .h ni u jednom slucaju ne smije premasiti 150 mA. promjenom opterecenja izaziva SKLOPOVI Naziv »digitalni« u dife- rencijalnom pojacalu (»pojacalo greske«) takvu reakciju da se uspostavi prvobitno stanje na izlazu.15 Uref = ZT~ 0. sklopa i od »div- Dodavanjem tranzistora (TRi vanjskih i snaznih TR? na si. To se od engleske brojka. Do danas je razvijen velik broj integriranih sklopova za stabilizati- on napona. Obilje aktivnih i pasivnih elemenata »brine« se da napon te diode ostane uz napomenu da /^. mozemo izracimati maksimalnu struju sklopa uz poznati ulazni (nestabilizirani) napon U: *maks mu si. Gledan izdvojeno. Od preciznih stabilizatora je najpoznatiji IL 723. Svaka promjena izlaznog nanona.SL 5-15. tranzistor TRz (si. Njegovu blok-she- postize jacanjem ili oslabljivanjem struje koja tece kroz izlazni stupanj. 6-39a) se pocinje otvarati i voditi struju. Izmedu prikljucaka. Neki od njih imaju vise izvoda. To znaci da se opterecenje nalazi u emiterskom strujnom krugu. Sav ostali visak napona bit ce na tranzistoru TRu Imajuci u vidu dozvoljenu disipaciju od 0. Kondenzator Cs sluzi za nuznu konstantan u svim normalnim uvietima rada. Postoje i impulsni stabilizator! koji mogu dati vrlo ekonomicno stabilne nanone uz vrlo jake struje. a primjenu 640 u slijedecem poglavlju. 6-40) spaja se otpornik (potmetar 1 kQ). Posebno je to postalo zahtjev kada bi su se pojavili sklopovi serije »74«. sto gucuje ogranicenje izlazne jakostt struje. 6-39.8 W.65 V. pa je izlazni napon direktno ovisan o naponu na bazi a vrlo malo o naponu na kolektoru. pokazuje si. Napon U ne smije biti visi od 38 V.

Posebne familije cine shlopovi C-MOS sklopovi i tzv. Ovi posljednji mogu imati cak desetke tisuca pojedinacnih tranzistora na jednom kristalu. no— M- . svi brojevi se iskazuju samo sa dvije brojke: nulom i jedinicom. nula (»0«) ozna Zato cemo govoriti samo o osnovnim logickim sklopovima. Ako su kod ovog sklopa prvi. Vec i samo nabrajanje Odatle mu i naziv »logicki sklop«. 5-16. »AND«): MOS u unipolarnoj tehnologiji. si. L). Jedinica (»i«) oznacuje tzv. z ZABRANJENO PODRUCJE SI. Osnovni logiCki sklopovi cih broja svih postoje^ integriranih sklopova najveci dio. Ustvari. logickih stanja od- Ako smo ostalih. bit ce i izlaz u »jedinici«. Podrucje napona logicke »nule« i logicke »jedinice« kod sklopova TTL (»Transistor-Transistor Logic«) 5-16. On kao da »logicki zakljucuje«. ili »gate«). DTL. Na si. tablica stanja (u literaturi je nazivaju »truth razlicitih vrsta sklopova premasuje prostor koji ovdje stoji na raspolaganju. \ PODRUCJE LOGICKE . pokazana su ta stanja. sa srednjim i sa visokim stupnjem integracije. H). »high«. po broju tipova i po kolicini. Od +2 V do + 5 V je podrucje »logicke jedinice«. 547. TABLICA STANJA SKLOFAJ"[AND» 'Ysy////. unutar kojih svi tipovi imaju neke zajednicke karakteristike. otpada na digitalne sklopove. sastaviti shvatili i oni najslozeniji. mogu cuje tzv. Ti sklopovi propustaju elektricne signale na tacno odreden nacin. »nisko« stanje (engl. Zajednickim imenom ih nazivamp »vrata« ili »gejt« ali (engl.gitalnoj tehnici. Vrata mogu imati jedan vise ulaza (do osam). »visoko« stanje (engl. Postoie »familije« sklopova. Kroz ovo ulazna ili izlazna stanja brzo prolaze ali se n torn podrucju ne zadrzavaju! Nekoliko prakticnih nrimjera kou amaterskoj praksi pokazat cemo u drugim po ristenja tih sklopova glavljima. svi u bipolarnoj tehnologiji. Izmedu ta dva stanja je »zabranjeno podrucje«. Tu je njegov simbol i tzv. »low«. Radi lakseg razumijevanja tai je sklop prikazan i pomocu prekidaca (sklopki) i sa diodama. Od njih se ni. i kako rade osnoydjelovanje svih razumjet cemo govara odredeno podru£je napona.8 V je podrucje »loqicke nule«.JEDINCE" A 2 -'2/. Po slozenosti se sklopovi dijele na one sa tnalim. Svakom od tin tzv. jedan a) izlaz. ECL sa svo : jim podvrstama. Logicki sklop »I« (engl. Od nule do +0. koja vrijedi za vecinu bipolarnih sklopova. Takve su familije: RTL. Taj sklop razlikuje da li se na njegovim ulazima pojavljuju signali ili ne.. Iz njih su izvedeni sklopovi »NI« i »NILI«. drugi i n-ti ulaz u stanju logicke jedinice. Od ukupnog Osnovni logicki sklopovi su »I« t »ILI« i »NE«. TTL.

Samo onda. Ako bi umjesto dva. tablica bi bila opsirnija. Ne moze se izvesti diodarna. 5-19. »NOT«): Logicki sklop verier. b) Logicki sklop »ILI« (engl »OR«): Izlaz tog sklopa je u stanju jedinice. sklop imao vise ulaza. 5-18. Potreban je aktivni elemenat (tranzistor ili FET). Ona bi se u biti poklapala sa ovom za dva ulaza. ujedno pojacavajuci struju. ako su Hi jedan ili drueji ili oba ulaza u logickoj jedinici. ObraTABLICA STANJA On samb SKLOPA jLi"(OR) A . kad su svi ulazi »u nuli« i izlaz je u nuli. tablica table« vjerodostojnosti). »NE« zove i in okrece fazu signala.— tablica »istine«. Vidimo ga na si. c) Logicki sklop »NE« se (engl. Sklop je prikazan na si.

U njih se unose sve moguce kombinacije ulaza i odgovarajuca stanja na izlazima Q i Q. dakako. Najjednostavniji bistabilm sklop (»LATCH«) TABLICA STANJA s . Postoje. izlazno stanje ne ovi- B1STABIL „ LATCH " SI. 5-21. Djelovanje promjena na ulazu na stanj a na izlazima prikazuje se tablicama stanja.mama »BB« teraturi ga zovu i »flip-flop«. i »ulazi«. U shese cesto oznacuje slovima ili »FF«. preko kojih se bistabil postavlja u neko zeljeno stanje. Bistabili se medusobno razlikuju upravo po vrsti tih ulaza. Q i (J Oni su uvijek u suprotnim stanjima. Bistabil ima dva izlaza. Medutim.

isto tako vazno svojstvo bistabila je da frekvenciju. odnosno obratno kod drugih tipova. ovisno o ulaznim prikljucnicama. upisati u LATCH ono stanje koje postoji na ulazima S i R. MS-bistabili mogu biti nacinjeni kao RS. spojena prema si. dinamickih bistabila. »Master-Slave« (MS) bistabili. Tako ce se u svakoj periodi stanje samo jedanput promijeniti. JK. 7K-bistabil mijenja stanje samo onda ako su i J i ulazi u stanju logicke jedinice. Obicno su po dva jednaka u zajednickom kucigtu i na istom kristalu. Ovo je 5-23. TABIXA STANJA s KRAil SIMBa L'lAZNI DIO j LATCH SI. kad sinusoida ide od negativnog prema pozitivnom maksimumu. oznacen sa CP (engl. Na taj nacin je frekvencija na izlazu bistabila dvostruko nizal iedan od tzv. za bistabil dozvoljeno da oba izlaza budu istovremeno u jedinici (»visoko«). Pretpostavimo sada da je ulazni signal sinusoidalan. Drugo. medusobno povezanih. rob).na jednoj i na drugoj tablici smatra se nenormalnim. Zato se mora pogodnim sklo povskim rjesenjima sprijeciti takav slucaj. upravljani bistabiL Kod njega sklopovi 1 i 2 predstavljaju upravliacki dio. dovedenu na ulaz dijele sa dva. U svakom slucaj u radi se o promjeni stanja izlaza rastucim ili nadaiucim bridom promjene na ulazu. Nije. nesvih drugih ulaza. Prema tome. postoje i bolja rjesenja. »Clock Pulse« = impulsi od »sata«. Upravljani bistabil »RS« . Osim toga oni imaju i direktne ulaze koji mogu poluvodickom bistabil postaviti zavisno od stanje. vetike elektronicke memorije sastoje se od mnogo. raste od niskog do visokog stanja. Neka se mijenja stanie bistabila svaki put. upravljani bistabil. To je razlog da se ovakvi sklopovi u praksi vrlo rijetko koriste. U praksi se bistabili najcesce grade kao tzv. To se dogada jer su ulazi takvi da mijenjaju stanje izlaza samo onda kad ulazni signal. SET i RESET na ulazu u pomodni. naime. kod nekih bistabila. Za takav bistabil kazemo da radi sinhrono sa impulsima ritma na CP. gdje ulazni dio (zvan »Master« = gosnodar) upravlja pomocnim bistabilom (zvanim »Slave« = sluga. oni ce pri prelazu od »nule« u »jedinicu«. Svi ovakvi bistabili imaju takoder svojstvo da »pamte« upisano stanje tako dugo dok ga novim impulsom ne »izbri§emo«. pojedinacnih celija koje »pamte«. prema tablici stanja. To su u neko Spomenimo jos ukratko svojstva nekih bistabila kao djelitelja frekvencije: T-bistabil mijenja stanje sa svakim imnulsom. dobijemo tzv. Na ulaz. Po svojoj konstrukciji svaki od njih je dvostruki upravljani bistabil. 5-23. D-bistabil mijenja stanje K ako je D-ulaz spojen sa izlazom Qo. davac takta) dovodimo impulse u nekom nizu. a sklopovi 3 i 4 su vec opisani LATCH. Ako prethodnim sklopovima dodamo jos dva. D Hi T bistabili. Da se bistabil vrati u pocetno stanje mora proci jo§ jedna perioda sinusoide. No.

sto nije nacrtano na shemi radi jednostavnosti. Ako pogledamo tablicu stanja na si. Pritom ce svaki bistabil raspoloviti frekvenciju koju dobije od prethodnoga. dekadski. Vrata. Dekadska brojila proizvode se u razlicitim tehnologijama. Kad je vec upisana devetka. prema si. to ce se dogoditi kada u brojilo. 2* = 32 itd. Bistabili su ovdje spojeni JK »frekvencmetar«) takoder je pri- jedan za drugim. Takvo dijeljenje nazivamo bi narnim. 5-24. Kada se oba ova izlaza nadu u stanju A u J qI o— K Ro K Ro K RJ G dovedu sve ulastanje jedinice i time se odmah brisu jedinice svih bistabila. jer se stalno dijeli s dva. U tome momentu izlaz IZ mijenja stanje od jedinice na nulu i upisuje brojku jedan u slijedecu dekadu. u elektronickim satovima. 5-24. Princip koji smo upoznali na primjeru dekadskog brojila nazivamo jos principom skracivanja cik- . brojilo skofii u jedinici. Ima izvedbi u koiima su po dva ili vise djelitelja smjesteni u istom kucistu. od cetiri bistabila i jednih I -vrata. Dekadski djelitelj se moze naciniti. dode deseti impuls. Binarni djelitelji frekvencije koriste se cesto u integriranim sklopovima visokog stupnja integracije. Broj bistabila odreduje eksponent potencije kojoj je baza dva: 2 x -2.Spajanjem veceg broja bistabila lusa. oznacena slovom G. mjer primjene integriranih digitalnih sklopova. frekvenciju dijeliti mozemo po volji. 5-26 je vrlo pojednostavljena. redenog broja bistabila i vrata. ukoliko je ona spojena u seriju s prvom dekadom. 5-25. da slijede jedan za drugim. PRINCIP DIGITALNOG MJERENJA FREKVENCIJE Digitalno »brojilo« (brojac) frekvencije (engl. 2? =4. je ovaj »nula«. Cesto je potrebno frekvenciju dijeliti s deset. vrata ze Ro u SI. gdje u nizu ima vise od dvadeset binarnih djelitelja frekvencije. npr. 2* = 16. JK-ulazi su spojeni na »-f«. mozemo po zelji odabrati »modul« koji dijeli frekvenciiu na nacin koji nam treba. BiNARNO. 2* =8. Principijelna skog djelitelja shema dekad(dekadskog brojila) u pocetno stanje. Neka od njih omogucuju dijeljenje frekvencije do 1 GHz. Njegova blok-shema na si. tj. Primjenom tog principa i od- u seriju. Frequency Counter. U praksi je to iskoristeno u PLL-sistemima za biranje radnih »kanala« u radio-uredajima. Svi bistabili imaju zajednicki ulaz R a Ako . broiilo normalno radi »prebrojavajuci« dolazece impulse. tj. koja pripada ovakvom sklopu. Ukoliko je Ro u stanju »jedan«. svi se izlazi brisu. spojena su na izlaze Qi i Qz. dolaze u stanje »nula«. kod U.

Kako sada taj uredaj djeluje? Pretpostavimo da je na izlazu iz bistabila FF »visoko« stanje (jedinica). spojen sa tim izlazom. buduci da taj sklop inverira signal. Na drugi ulaz vrata G je spojeno pretpojacalo Ono ima zadatak da signal. Ovaj jos dijelimo u bistabilu 1 FF tako. moze biti nacinjen i sa diskretnim komponentama. Najprije spoji 100 KHz "'"99 10 KHz iKHz 100Hz *)Hi IMHr -J L—J D l-ii-nir-ii MO -iI )-i-{ 110 1:10 r-*- I 10 L_ D I 1 | L_ D * D rLr *X'^u jt~l B6 t*-H Bs rw J ^ 15 I _L ij 5/. Izlaz vrata G spojen je sa ulazom lanca. konacno. opisan napred. Ova se promjena upisuje u brojilo Bi kao jedinica. Pozeljno da njegov izlazni signal vec bude kvadraticnog oblika. Deseti impuls resetira (ti. Ako sada iz pretpojacala A na drugi ulaz vratiju G dode neki impuls. sest memorija i sest »dekodera« (Bi do Bs) i. 5-26. upise jedinicu u brojilo B2. se aktivira kontrolni stupanj. on ce kod prelaza iz visokog u nisko stanje mijenjati i stanje na izlazu G od niskog na visoko. A Svaki slijedeci impuls povisuje »sadrzaj« brojila Bi. vodimo ovaj signal na jedan ulaz vrata G i na ulaz izlaza Sa tog »kontrolnog sklopa«. vrati na nulu) brojilo Bi i istovremeno. Ulaz vrata G. ! Pojednostavljena shema brojila frekvencije 99 . da se na izlazu bistabila dobije signal koji kroz cijelu jednu sekundu ima »visoko« a kroz slijedecu sekundu »nisko« stanje i tako redom. sest pokazivaca (»dis pleja«). U nastavku ce se »puniti« i ovo brojilo do deset. U tome sa oznaoscilatoru su obicili no dva invertera pa. sa stavljenog oa sest brojila. Dakako. kada ce biti resetirano. cijelom uredaju trei dva NAND-sklo- napon napajanja ali to. U Bs ce se upisati jedinica. isteka jedne sekunde to stanje mijenja u »nisko« i na ulazu u G obustavlja se dalji prolaz se Nakon impulsima u brojilo. Tu moze izvrsno posluziti Schmitt-trigger. Na izlazu iz posljed- njega imamo kvadratican signal od Hz. »nije aktivan«. bez obzira kakav je bio na ulazu. On djeluje u koracima. radi preglednosti. pojaca i da ga oblikuje kao kvadratican. ali je ba dovesti jih je sve ovo sadrzano u istom kucistu.Oscilator s kvarcovim kristalom oscilira na frekvenciji 1 crtan je kao cetvorokut Postoje i MHz. Na- takvi sklopovi kod ko- kom O. kojemu zelimo izmjeriti frekvenciju. U isto vrijeme od Pi do Po. Taj proces tece tako dugo. dok na ulazu bistabila FF traje »vir soko« stanje. Takav signal dolazi u lanac od sest dekadskih djelitelja (D). nije nacrtano.

Namjerno nismo ulazili u deta: lje. od Bi do 100 . U tome momentu se na pokazivacima pojave brojke omogucujuci da se procita koliko je impulsa bilo u jednoj sekundi tj. Ciij je bio samo da se pokaze princtp rada pojedinih sklopova. kolika je frekvencija. ponovno ce bistabilov izlaz doci u »visoko« stanje i brojanje frekvencije se ponavlja. Zatim prekine vezu izmedu brojila memorije i spoji memorije sa dekoderima koji su u stalnoj vezi s pokazivacima. Danas ima sebi sadri takvih sklopova koji u ze sve sto je opisano. Nakon isteka od jedne sekunde. osim pokazivaca i kvarcnog kristala. Sada kontrolni stupanj izbrise sadrzaj svih brojila dovodenjem »visokog« stanja na ulaze RESET.memorije na brojila i time u memorije »upise« sadrla] svih brojila. All 1 oni rade po istom principu. Za njih nemamo prostora. Be. Brojke ostaju i vidljive i dalje.

iz mre- Danas se izmjenicna elektricna struja redovito proizvodi i potrosacima dovodi kao trofazna. Moderni radio-uredaji ove rani vrste gradeni su redovito za pogonski istosmjerni napon od 12 do 15 V. Iz- trecinu titraja. nut-yodic. da iza slnedece trecine prva izmjenicna struja dosegne svoje prvobitno stanje i tako redom. I naponi su jednaki. ali one tri u automobilima i u drugim motornim vozilima. jer se primjenom transformatora mogu i nicama snaznijih potrosaca. Medu faznim vodovima je izmjenicni napon od 380 V. »faza- Ovaj napon ima akumulator samo onda. radionicama. sto savremeni uredaji dobro pod nose. si. S i T oznaceni su fazm vodovl Cetvrta zica je tzv. akumulatorom od 12 V. osobito u tvor^ SL 6-L Trofazna izmjenicna struja razvodi se do potrosaca sa cetiri zice. Oni se redovito napa- postici svi naponi potrebne velicine koji se onda diodama ili drugim ma Medu amaterskim elektronickim ventilima lako pretvoriti mogu u istosmjerne. U stanovima se obiano sluzimo izmjenicnim naponom od 220 V. ako motor ne radi. prikljucuju se na akumulatorsku bateriju samog vozila. Elektricna mreza izmjenicne struje je zaista svestran izvor. Slovima R. Osim tri zice koje nazivamo »faznim vodovima« ill. U najcesce prenosnim primopredajnicima cemo naci suhe galvanske pojedinih faznih vodova efek vrijednost izmjenit nog napona (ili krace: izmjenicni napon) iznosi po 380 V. tj. onih koji rade uvijek na istom mjestu. Iz- medu bilo koje faze i nul-vodica mjenicni napon je 220 V iz- 101 . 50 Hz. Njihova frekvencija je precizno ista. koji su monti- jaju elektricnom energijom ze izmjenicne struje. Druga zaostaje za prvom za jednu ma« (R. To znaci da se u generatorima istovremeno proizvode izmjenicne struje. Za vrijeme voznje se akumulator stalno puni pa mu je napon promjenljiv. krace.6 IZVORI ELEKTRlCNE energije IZVORI ELEKTRICNE ENERGIJE ZA POGON RADIO-UREDAJA radio-redajinajvise je takvih koii su stacionarni. tzv. pa je u pojedini stan uveden jedan od faznih vodova i nuJtivna srednja medu SVe tri »faze« dovode se samo do vecih motora i drugih -vodic. To je visina napona u vozilu sa olovnim se medusobno razlikuju po fazi. treca za drugom opet za jednu trecinu titraja. 6-1) tu je i cetvrta zica. Prevozni uredaji. »nul-vodic« ili »nula«. S i T. dok je napon izmedu bilo kojega faznog voda l »nule<< 220 V.

baterije. ponovno nabijati (puniti). Osim toga on nije vise ni stalan jer se valovito mijenja (si. suncane ili solarne baterije. moze i vodenica vrtjeti pogodni b) v c) v. razliciti generatori sa po~ gonom na vjetar ili termo-elektricni civilizacije predjeli. kroz tekla — — njega bi elektricna samo na mahove. propusnom smjeru. prasumske ili pustinjske oblasti) iskoristavaju se.. Voltmetar ce pokazivati neki prosjek istosmjernog napona kojemu je dodan izmjenicni napon brujanja Ubr. Ako je efektivna vrijednost napona na transformatoru U. To znaci da ce. radeci OSNOVNA SVOJSTVA ISPRAVLJACA Princip ispravljanja I VRSTE Silicijeva ispravljacka dioda (sL 6-2) djeluje kao ventil. One su veoma interesantne amaterima koji vole eksperimentiratL Jos nedavno ih nije bilo mo guce nabaviti. celic- Veliko znacenje imaju i prenosni benzinski motor-generatori koji poput malih elektricnih centrala proizvode izmjenicnu struju. ali se u nekim zemljama pomalo pojavljuju i na trzistu. kondenzator ce se nabiti na Uma u s = skupe! UY2 = 1. Takvo ispravljanje poluvalnim i zato nazivamo ljanjem. zapornom smjeru. Za pogon elektronickih i radio-uredaja na umjetnim satelitima redovito sluze posebni foto-elementi. To tako ide sve dok se kondenzator nabije na maksimalnu vrijednost izmjenicnog napona. npr. Ona propusta elektricnu struju samo u jed- D nom. SL 6-2. Ukoliko su prikljuceni i kondenzator C i otpornik R. na kondenzatoru istosmjerni napon doseci 310 V. za vrijeme svakog pozitivnog poluvala izmjenicne struje. Kad bismo na 6-2a) spojili tacke A i neki otpornik. Za amatere su ipak jos jako Ako sada na A samo kondenzator B prikljucimo C. uz ostalo. Takvi generatori elektricne energije mogu u slucaju prirodnih katastro fa (poplave. ali kroz ispravljacku diodu moze pro- kao ventil. U krajevima koji su udaljem od teci Princip ispravljaca. elektricna struja ne moze teci. Za nuzdu — — . Uz snagu od nekoliko stotina vata daju efektivni napon od 110 ili 220 V. kako punom crtom prikazano na sL 6-2b. tzv. struja je B (si. Objasnjenje u tekstu (arkticki ili antarkticki planinske. slozeni u tzv. potresi i drugo) potpuno nadomjestiti prikljucak na normalnu elektricnu mrezu. kondenzator ce se kroz R izbijati (prazniti) i istovremeno. rjede ne ili nalazimo male olovne akumulatore.Frekvencija tog brujanja je^ jedkod poluvalnog ispravljanja naka frekvenciji izmjenicne struje. 6-2c). isprav- izvori.4 [7./ ge- nerator. izdrzati u zapornom smjeru razmjerno veliko naponsko opterecenje. Ispravljacka dioda mora. kad je a pozitivno. tzv. U obrnutom. on ce se kroz diodu nabijati elektricitetom onda. cena samo jedna polovica vala. u slucaju da transformator daje napon U = 220 V. Izmjenicni napon iz transformatora mijenja se valovito (sinusoidalno). oznasa »+«. Kad se kondenzator C vec nabio na maksimalni napon 102 . Uslijed toga je napon na kondenzatoru nizi.

oznacenu u katalozima tvornica. a) D D3 '* Maksimalno dopustivi zaporni napon ispravljacke diode (»Peak Inverse Voltage«. 64a. b) sa cetiri diode SI. Graetzovom (Grecovom) spoju. Principijelne sheme takvog ispravljaca su na si. Ostac) t u lo u iekstit 103 . Dva primjera punovalnog ispravljanja: a) pomodu dvije ispravljacke diode. si. dolazi do proboja i unistenja diode. sto je prednost u odnosu na si. **__. Za sigurnost treba ispravljacku diodu opteretiti je 30°/o b) i • u — l -_ u maks t. 6-4b). 64c) iskoriStena za nabijanje kondenzatora. Z>/oda D fco/a sluzi kao ispravljacki ventil mora u ispravljacu izdrzati visok inverzni napon. a druga kroz D 2 Tako su oba polu.. Opet tiri se iskoristavaju oba smjera izmje- onda se tome dodaje jos i napon na transformatoru. »PIV«). 6-3a. maksimalna vrijednost izmjenicnog napona Ui i napon t/a se ponistavaju i na diodi D nema napona.' ^^UHUJ^Umoks D I Ul ni r^ r^ U2 = U |/2 r odvojak u sredini. »mostu« (si. Jedna polovica tog namotaja salje struju kroz Di. v c) d) inverznim naponom koji je barem ili vise ispod te vrijednosti! . d-3. prikazanom na si. ima namotaj za dvostruki izmjenicnapon (2U).?" . kada se promijeni polaritet izmjenicnog napona (si. nikada ne dosegne. B \ PULZIRAJUCA STRUJA DVOSTRUKE FREKVENCUE Punovalno ispravljanje umnazanje napona u ispravljacima i 64. izmjenicna struja od koje su d) iskoristena oba smjera. U br je napon brujanja koji je manji nego li kod poluvalnog ispravljanja. U momenta. Otpornik silo struje. Bolje je iskoristenje raspoiozive elektricne energije kod ispravljaca s&punovalnim ispravljanjem izmjenicne struje. Vidi tekst Graetz (Grec) je primijenio cediode u tzv. s. 6-3b) i on ponovno dosegne maksimum Us. R neka predstavlja tro- Napon na kondenzatoru C. 64. nicne struje: ispravljanje je takoder punovalno. si. S/. Malo kasnije.. A v B V A \. 64d. D1 napon na diodi ce doseci dvostruki iznos maksimalne vrijednosti izmjenicnog napona: 2t/md * Ako ispravljacka dioda ne moze izdrzati tako velik napon. uz ostale podatke najvazniji. Namotaj mora imati Punovalno ispravljanje pomocu dvije diode zahtijeva transformator koji na svojoj sekundarnoj strani b) vala (A i B. . a cesto i do kratkog spoja uz joS vece stete. Sekundarna strana treba da je namotana samo za napon U. Zato treba strogo paziti da se vrijednost za PIV.

Uz jednaki i padne opteretni otpornik i isti kapacitet kondenzatora smanjenje napona je manje zbog cesceg dopunjavanja. slicno ispravljanja. Ipak ima vazna razlika. a) b) if — — I L-*- c) .= onomu kod poluvalnog javlja se brujanje.

Za hiljadu puta odmah i f). mo U prvom razlikovati kondenzatorom i f) od ulaznom priguSnicom (si. 6-6b. razmjerno jacim stru- Protiv neizbjezivog brujanja ispravljene struje. Za poluvalno ispravljanje 100 (50 £C-filterima. Tako velik kondenzator bio bi preskup. ali prigusnice mogu pozamijenjene otpornicima. U svim filterima su prisutni kondenzatori. ispravljace: a) nim filtera za b) LC-filteri sa ulazkapacitetom. Filtracija i velicine njegovih dijelova treba izabrati prema svrsi za koju ce ispravljac sluziti. Hz) treba vrijednosti podvostrucitL Ostalo vidi u tekstu 105 . predajnika -£ f) "Tci 3 Tc. potrebno je da kondenzator praznimo jama. filtere (si. O namjeni ispravljaca ovisi dopuStena velicina napona brujanja. Taj napon ne smije preci odredenu vrijednost. za frekvenciju Hz. Dijagram vrijedi za otpore potrosaca a kilo-omima (kQ). Napon brujanja U br izrazen u procentima istosmjernog napona na kondenzatora C koji je spojen } dvoclanih filtera (si. koje je tim jace sto je potrosak struje iz ispravljaca veci. izrazene u omima (Q) vrijedi isti dijagram.o 1 o 8) ^ Tc2 i b) _M_ _L_2_ Proradun kondenzatora. S/. Tro- clani filteri su rjedi. Filtere s prigusnicama nazivamo LC-filterima. Da troskovi izgradnje ispravljaca budu u skladu sa iskoristenom elektricnom energijom. 1_ Tc. 6-6a. mogu se primijeniti pogodni filteri. 6-a. o—i 6-6. d iza ispravljackih dioda. e redu morasa ulaznim SL 6-7. Zatim treba razlikovati jednoclane filtere (si. e) RC-filteri f) sa ulaznim kapacitetom bez brujanja. tj. Na si. uz uvjet da se kapaciteti uzmu hiljadu puta veci! Dijagram je nacinjen za punovalno ispravljanje. a one sa otpornicima biti — nekad manje otpore. b. c i e) od filtera sa 6-6c i d). 6-6 su nacrtane OTPOR POTROSACA Rp (k A ) njihove glavne vrste. c) i d) LC-filteri i i Nekoliko tipicnih sa ulaznim induktivitetom. i to: Vrstu filtera sastavnih Tct — Bo — Tci Tc2 4 Tea — C) LI d) LI LZ Za izlazni stupanj CW 5%.

Kao otpor potrosaca Rp treba uzeti vrijednost koja se dobije racunom kao omjer istosmjernog napona V na kondenzatoru i istosmjerne struje J koju trosi uredaj: mV. . . napon od 10 V za nekog VFO-a mora biti tako filtriran da preostali napon nja bude sto manji. prijemnike i SSB gene- rator 0. FM SSB predajnika . . Atenuacija (prigusenje) brujanja ispravljene struje jednoclanim LC-filterom.01%. gornjem. najvise je kojemu Prema pogon dobro bruja1 valnim ispravljanjem.Za izlazni stupanj ili AM. Uz poluvalno ispravljanje frekvencija brujanja ostaje 50 Hz. Trazi se dakle da anodni napon izlaznog stupnja nekog predajnika za telefoniju od. . ali onda treba vrijednosti koje se dobiju iz dijagrama podvostruciti. recimo. 0. mozemo oddijagrama na si. . koji je izravno prikljucen na ispravljac sa puno- Napon brujanja (U br). Navedeni procenti odnose se na ukupnu vrijednost istosmjernog anodnog napona. za . J (A) ili izrazen u procentima istosmjernog nat>ona na kondenzatoru.25%. . punovalnim ispravljanjem frekvencija sc udvostrucuje pa napon brujanja ima frekvenciju 100 Hz. . Ako je frekvencija izmjenicne struje 50 Hz. rediti pomocu 6-7. sto je kod nas normalno. Rp{kCl) J(mA) PRODUKT LC (HENRIJl * MIKROFARAD!) SL 6-8. za NF pojacalo. Za pojacala klase B Za VFO. 500 V smije imati brujanje napon najvise 5 V. 1%. Dijagram vrijedi za frekvenciju 100 Hz 106 .

F.6 A.2 W.Napon se mjeri voltima (V). izlazi otpor od 20 Q. Ako se jakost struje mjeri amperima (A) izlazni otpor u omima (Q). dakako. mozemo se posluziti istim dijagramom (si. 6-7). To znaci da za pogon takvog izlaznog stupnja nije potrebna nikakva dodatna filtracija. buduci da bi za njih takvo brujanje bilo preveliko. Njegov izlazni stupanj trosi 100 mA uz anodni napon od 400 V. biti nesto manji od 3%. kao npr. R Ako je otpor potrosaca znatno manji.5%. To znaci da taj stupanj predstavlja potrosac kojemu je otpor p = 4000 Q ili 4 kQ. Tada ce. Za primjer uzimarno tranzistorski predajnik kojemu je u izlaznom stupnju INPUT 7. Iz dijagrama se moze vidjeti da ce napon brujanja. uz kondenzator od 4000 up. To znaci da anodni napon izlaznog stupnja mozemo bez ikakvog daljnjeg filtriranja uzimati direktno sa tog kondenzatora! Za ostale stupnjeve morat cemo upotrebiti anodni napon koji je bolje filtriran. ne vrijedi! . kolektorska struja biti 0. ako je kapacitet kondenzatora C == 16 ^. Evo jedan primjer: Predajnik za telegrafiju ima INPUT od 40 W. uz pogonski napon od 12 V. Iz dijagrama vidimo da napon brujanja iznosi oko 3. kod tranzistorskih izlaznih stupnjeva u savremenim predajnicima. Za ostale stupnjeve to. Izrazimo li jakost struje u miliamperima (raA) otpor Rp izlazi u kilo-omima (kQ). Podijelimo li napon sa strujom. Horizontalnu skalu citamo jednostavno kao ome (Q) a kapacitete uzimarno hiljadu puta vece.

4-

+o

—•—

C+

Visokonaponski ispravljadi
sa poluvodidkim diodama

^T&r
SL
6-10, Filterski clan, sastavljen od tranzistora TR, otpornika R i kon-

Upotreba ispravljackih

silicijevih

dioda je danas toliko raSirena i oposobito u radio-urecenita, da se dajima koji su namijenjeni amaterima ispravljacke elektronske ci-

ne mogu naci. Ogranicen maksimalni zaporni napon (PIV), znatno nizi nego li kod
jevi vise

denzatora
kapacitet

Ct,

ima djelovanje kao
koji
je

elektronskih cijevi, zahtijeva posebnu paznju pri planiranju i gradnji

C*

znatno

veci

od Ci
najvise slucajeva ce biti potrebno da se ispravljeni napon bolje filtrira. Daljnje filtriranje moze se

visokonaponskih ispravljaca. Ako pojedina dioda ne izdrzi odredeni zaporni napon, mogu se u seriju stavise silicijevih dioda. to da se kod pojedinih dioda mogu otpori u zapornom smjeru medusobno razlikovati, treviti
ili

dvije

U

Obzirom na

primjenom niskofrekventne prigusnice induktiviteta L i jos jednog kondenzatora. Oni zajedno forpostici

ba paralelno s diodama staviti otpornike od 150 do 470 kQ (si. 6-11).
Bez njih bi se moglo dogoditi da zaporni naponi na diodama budu razliciti i da dode do proboja. Na si. 6-1 la otpornici R2 sluze za izjednacivanje naponskog opterecenja dioda, dok otpornik R$ sprecava strujno preterecenje dioda u momentu ukljucivanja ispravljaca, kad su kondenzatori i u filteru

miraju filterski clan, prema si. 6-8. Tu je ujedno dijagram; koji nam pokazuje koliko je smanjenje (atenuacija) brujanje.

Ako

je

napon brujat

nja na ulazu takvog filterskog clana Ubri a na njegovom izlazu U b ^ atenuacija

A=
ovisi

Ubr 2

G Q

ubn

jos prazni.

Za
opasni
ili

silicijeve
i

o produktu induktiviteta L i kapaciteta C. Dijagram vrijedi za frekvenciju od 100 Hz kod punoval-

diode mogu biti oni naponski vrhovi koji
iz

ponekad dodu

elektricne

mreze
od-

su posljedica ukljucivanja,

nog

ispravljanja.

Cesto se, osobito za konstantna i ne prevelika optrecenja, umjesto prigusnice uzima otpornik. Za takve filterske clanove vriiedi dijagram na si. 6-9. Atenuacija brujanja ovisi o produktu otpora R (Q) i kapaciteta C (jjP).

nosno iskljucivanja strujnih krugova koji sadrze neki induktivitet (u prvom redu sam mrezni transformator!). Da se to izbjegne dodaju se paralelno sa izvorom izmjenicnog napona kondenzatorsko-otpornicke kombinacije R1/C1 i, novrh tokondenzatori C paralelno sa svadiodom. Ovo je prikazano na si. 6-1 lb. Ako su ovdje sve diode, npr. tipa BY 238, izmjenicni napon moze biti 1500 V. Tada kondenzator Ci mora biti nacinjen za radni napon od 2500 V, a kondenzatori C za
ga,

kom

Opcenito se moze reci: sto veci kapacitet, to bolja filtracija! Ako

nas kondenzator
lik

nema dovoljno

ve-

kapacitet? Iskusni prakticari postupaju prema si. 6-10. Otpornik R odabire se tako da se tek dosta
»otvori« tranzistor. Sklop se ponasa kao da je kapacitet mnogo puta

1000 V. Izlazni istosmjerni napon bio bi bez opterecenja nesto preko 2000 V, dok bi se kod onterecenja

smanjio, zavisno o ostalim sastav-

veci!

nim djelovima, osobito o matoru i filteru.

transfor-

108

2

zemo serijski otpor Ri izracunati pomocu Ohm-ovog zakona:

gdje je Ji jakost struje koja tece kroz Ru Ova jakost struje mora biti uejlavnom konstantna, jer bi se inace i napon Ui jace mijenjao. Najjednostavniji djelitelj (razb)

P5TB4 q 04
fl

R2 (si. jednosti otpora ovako:
i

djelnik) nika, Ri

napona

sastoji se
6-12b).

od otporvri-

Potrebne

mozemo
R /Cj=-

izracunati

i-

1

,+ °i

0=

+ Jt Jakost struje Ji je ona koju trosi potrosac uz napon Vu Sa J2 ie ozna/,

RK2
=

—U — J
>

,

U- U -

>

-r

cena struja koja tece kroz sam djenapona. Ako je potrosak struje Ji stalan, bez promjena, J2 moze biti razmjerno slaba struja, oko 10% ukupnog potroska. Ukoliko se Ji neprestano mijenja, potrebno je u interesu odrzavanja konstantlitelj


h

nog napona Ui

koja moze od Ju

biti

i

odabrati struju deset puta veca

Trebamo
na,

li

mozemo

veci broj nizih napona£initi visestruki djedjeli-

Serijsko spajanje silicijevih dioda za ispravljanje vecih napona. Kondenzatori C, kao i serijski spoj kondenzatora Ci i otpornika Ri,
S/. <5-ii.

litelj

napona. Primjer takvog

kojim se postizu dva niza napona, Ui i Us, vidimo na sL 6-12c.
telja
c)
+
°-

sluze kao zastita od izuzetnih naponskih vrhova koji nastaju kod prekidanja strujnih krugova, prikljudenih na elektricnu mrezu. Otpornici R2 osiguravaju jednolican raspored zapomog napona na diodama, dok Rs duva diode od prejake struje koja se javlja kod ukljucivanja ispravljaca, dok su kondenzatori Cs
i

f

o

+U

b)

—o +U
-o +U1

R2

Gr u filteru jos prazni
R2
J2

R3

J3

PROMJENA

I

ISTOSMJERNIH NAPONA

STABILIZACIJA
SL
6-12.

T
rijskim

T

Razdjelnici napona sa otpornicima

Smanjivanje napona: a) seotpornikom (»predotporni-

Ako
je nizi

je

potreban napon Ui koji
(si.

od napona U

6-12a)

mo-

kom«); b) djeliteljem (razdjelnikom) napona; c) visestrukim dijeIjenjem napona

109

Vrijednosti pojedinih otpornika dobijemo, kako slijedi:

cijev potece elektricna struja,

napon

radni napon stabilizatorke, Ui, gotovo je neovisan o jakosti struje koja kroz nju tece.
»gorenja«,
tj.

jakosti struja koje se crpu na odvojcima razdjelnika (Ji i U) konstantne, moze struja Jz, koja tece kroz sam razdjelnik, biti slabija. Ako su ove struje promjenljive, mora struja Js biti jaca; do deset puta vi§e od zbroja J1+J2.

Ako su

Opterecenje pojedinog otpornika u razdjelniku napona izracunava se kao umnozak jakosti struje koja tece kroz otpor i napona na njegovim krajevima. Za primjer na si.
6-12c to je:

Kroz svaku takvu stabilizatorsku cijev smije teci neka maksimalna struja (J mats). Struja takoder ne smije biti manja od neke odredene vrijednosti (3 min), da se cijev ne bi »ugasila«. Pri odredivanju vrijednosti otpornika Ri treba misliti na to da cijev ne bude preterecena ni onda, ako se kod Ui struja nikako ne trosi. Na Ri mora, osim toga, pad

napona biti jednak pa je dakle:

razlici 17

Ui,

•*maks

P 3 =J3 U Pi-Vi + JtHUt-VJ; Pi-Vi+Jt+JMu-v,) Da se otpornici ne bi previse za2;

grijavali, potrebno je da im opteretivost bude barem dva do tri puta

se kod Ui crpe struja, njen tok kroz stabilizatorku E oslabi, ali napon Ui ostaje prakticki konstantan. Treba samo paziti da se ne crpe struja koja bi bila jaca od razliIve J maks~~~J min*

Cim

veca od izracunatog opterecenja.

pona,
Stabilizacija

napona tinjalicama

Ako tro§ilo (potrosac) ne crpe stalnu struju, bolje je u razdjelnik
napona
tor e.
cijalne,

vise stabiliziranih naupotrebiti vise stabilizatorskih cijevi. Na si. 6-13b su dvije takve cijevi spojene u seriju. Napon U2 odreden je stabilizatorkom Es, a napon JJi jednak je zbroli

Trebamo

mozemo

ukljuciti posebne stabilizaStabilizacijske tinjalice su spe-

plinom punjene
i

cijevi.

Zovu
kroz

ih jos
(si.

stabilizatorkama.

Napon U
tzv. na-

6-13a)

mora

pona paljenja

biti visi tinjalice.

od

Kad

ju napona na obim cijevima. Otpornik Ri odreduje se na jednak nacin kao u predasnjem primjeru. Drugi otpornik (R2) ima velik otpor (0,1 do 0,5 MQ) i sluzi samo zato da bi se olaksalo paljenje tinjalica. Opterecenje otpornika Ri u svakom slucaju iznosi

a)

b)

r

—•

° +

u

P=JmakS {U-U )> dok njegova opteretivost mora biti barem dva do tri puta veca. Kao R2
t

dobro

ce

posluziti

poluvatni

ot-

©

If

pornik.

Q

SI 6-13. Stabilizacija napona spedjalnim, plinom punjenim cijevima, tzv. tinjalicama: a) s jednom; b) s dvije stabilizator ske tinjalice
110

Ukupan potrosak struje, kod Ui U2 zajedno, ne smije preci razliku ovisno o upotrebljenim Jmaks Jmin, stabilizatorskim cijevima Ei i Es. I tinjalice se sve manje primjenjuju, ali ih se ipak moze naci u nekim uredajima. Dobro sluze za stabilizaciju napona izmedu 70 i 150 V. Serijskim spajanjem mogu
i

stabilizirati

i

vise napone.

Primjena Zenerovih dioda
Zenerove diode se u strujnim krugovima ponasaju slicno stabilizatorskim tinjalicama. Pad napona na njima, u odredenim uvjetima, ostaje prakticki konstantan, bez obzira na jakost struje koja kroz njih tece. Zato se i one mogu primijeniti
za
stabilizaciju

napona
tinjalica:

(si.

6-14).

Predotpor Rt odabire se na siican
nacin, kao

kod

R

t

=

U-U

ponu. Ukoliko su promjene nestabilnog napona prevelike, mijenjat ce se jakost struje koja tece kroz Zene rovu diodu, pa ce to utjecati i na
stabilnost napona koji nam je potreban. Na si. 6-15 je serijski pred-

Jakost struje J ntaks * e najveca struja koja smije teci kroz Zenerovu diodu, £to je ovisno o tipu. Napon V je najveca ocekivana vrijednost nestabilnog napona, a Ui pad nauona na samoj »zenerici« koji je jednak korisnom, stabiliziranom na-

t

**maks

otpornik zamijenjen FET-om. Ako se, naime, kod FET-a gejt (g) i surs
(s)

medusobno

spoje,

onda

je struja

4
'

o+U1

STABIUZIRAN!

NAPON

1

2D
..U2EMLJENI" POL

SI. 6-14.

stabilizaciju

Primjena Zenerove diode za napona
-O + (J
NESTABKAN NAPON

koja tece kroz taj poluvodicki elemenat konstantna, tj. neovisna o naponu. Tako ce kroz ZD teci struja koja se ne mijenja i kod jacih promjena nestabilnog nauona. Stabilizirani napon je onda znatno konstantniji.

Slicno se moze postici pomocu bipolarnog tranzistora (TR, sL 6-16) kojemu diodom D osiguramo konstantni napon izmedu njegove baze i emitera. Otpornik R treba da osi-

kojemu

gura toliko jaku struju, da pad napona na diodi D dode u podrucje u
se

on vrlo malo mijenja.

SL

6-15. Vnipolarni tranzistor, FET, osigurava napajanje Zenerove diode konstantnom jakoscu struje va

malo strujno opterecenje, mozemo dodatnim tranzistorom TR (bilo
PNP-tipa, bilo NPN-tipa) »jacu zenericu«. Otpornik
a)
i

Ako Zenerova dioda ZD (si. 6-17) moze stabilizirati napon samo uz
naciniti

je stabilizacija bolja

R

odgo-

b)

.a

ZD

2D 1

^

M™
P-N-P
f
.„
;
!

:€)
r
i

N P N
.
.
i

i

SL

6-16.

Bipolarni (»obicni«) tranzi-

stor PNP-tipa, uz pomoc diode D i otporniha R, takoder napaja Zene-

SI
de,

6-17.

Ovakav sklop Zenerove

dio-

rovu diodu
jom,

ZD konstantnom
ciju

stru-

osigurayajuci

bolju stabiliza-

napona

tranzistora i jednog otpornika ponasa se kao jaia Zenerova dioda i podnosi veca opterecenja; a) s tranzistorom tipa PNP; b) s tranzistorom tipa

NPN

111

1

vara

onome na

si.

6-14.

Tranzistor

a)

b)

se uzima prema zeljenom opterece* nju, a sve zajedno prikljucuje se samo na dvije tadke, kao da se radi o

pravoj Zenerovoj diodi! Dakako, i tu treba dodati odgovarajuci predotpornik, u seriju sa ovom »sintetskom« stabilizatorkom.

£>

A2D\

z

O-

Stabilizacija napona s tranzistorlma

C)

d)

Najprije su tranzistori za stabilinapona bili upotrebljeni prema si. 6-18. Suha baterija malog kazaciju

paciteta B sluzila je samo kao referentni izvor napona. Tu je iskoristeno svojstvo tranzistora da u spoju »emiterskog slijedila« (emitter follower) na svom izlazu vjerno i bez pojacanja prenosi »signal« sa baze. Zato je napon U gotovo jednak naponu baterije B. Konstantan je bas koliko i taj referentni napon.

SL 6-19. Danas se kao izvor referentnog napona iskljucivo koristi Zenerova dioda: a) stabilizator
s tranzi-

rovom diodom, ne mijenja

Referentni napon, dobiven Zenese, za

razliku od baterije, ni poslije vrlo dugog vremena, pa je njena upotireba prikazana na si. 6-19 u cetiri varijante sa razlicitim tipovima tranzistora.

storom NPN-tipa i uzemljenim negativnim polom; b) tranzistor je PNP-tipa, a uzemljen je pozitivan pol; c) i tu je uzemljen »plus« uz primjenu tranzistora NPN; d) stabilizacija

se postize PNP-tranzistostabilizi-

rom. Uzemljen je »minus« ranog napona
shematski,
si.

Svakome, koji eksperimentira s razlicitim uredajima, potrebni su stabilni naponi razlicite visine. To nam omogucuju stabilizatori koji su
a)
b)

u

principu, prikazani na

6-20a i b. Prvi ima uzemljen negativni pol napona i tranzistore NPN-tipa. Drugome je pozitivni pol uzemljen, a upotrebljeni su tranzistori PNP-tipa.

ng-p-r-in
0,1

P

0,1 >i

Tranzistori TRs i TRs, odnosno TRs i TRe, formiraju Darlingtonove parove s velikim strujnim pojacanjima. Tranzistor TRi, odnosno TRt, ima zadatak da uporeduje napon na razdjelniku Ri/P/Rz sa re-

i
SL
skog

islijedila

ferentnim

naponom

zenerice

ZD.

Tranzistor u spoju emiter(emitter follower) moze bid vrlo dobar stabilizator uz uvjet da je spojen sa izvorom stabilnog »referentnog« napona. Taj napon su nekada davale posebne
6-18.

baterije

Svaka promjena napona U prenosi se na taj tranzistor koji, upravljajuci sa Darlingtonovim parom, popravlja i odrzava izlazni napon konstantnim. Potenciometrom P mozemo mijenjati u odredenim granicama po volji visinu napona U.

112

TRI =BC177

TR2sBC161-10

TR3=2N3055

Sklop »pozitivnog stabilizakod kojega je kolektor posljednjeg tranzistora u stabilizacijskom lancu (TR3) uzemljen i spo~ jen izravno na hladilo, u kontaktu
6-21.

SL

tora«,

je sa sasijom

otpor od 7,5 Q (dva otpornika od po 15 Q> vezana paralelno!) tece jaca ili slabija struja koja vise ili manje »otvara« tranzistor TR3. Ovaj ne

mora
jer

biti

mu

izoliran od hladnjaka, je kolektor uzemljen!

Darlingtonovi parovi tranuz treci tranzistor koji sluzi kao komparator (uporedivac) napona, u stabilizatorima napona: a) s^ tranzistorima NPN-tipa i »vrucim« pozitivnim polom. Negativni pot napona je uzemljen; b) tranzXstori su tipa PNP, negativni pot je »vruc«, dok je pozitivni uzemljen. Prvi nazivamo »pozitivnim«, a drugi »negativnim« stabilizacijskim skloSI.

6-20.

Integrirani sklopovi

zistora,

u stabilizatorima napona
Daleko vece pojacanje nego Darlingtonovim parovima postize se operacijskim pojacalima. Domace operacijsko pojacalo IL 741 sluzi u stabilizatoru napona, si. 6-22, kao tzv. komparator, tj. uporeduje dio izlaznog napona (sa potenciometra P) s referentnim naponom Zenerove diode ZD, upravljajuci istovremeno s tranzistorom TR. Velicinu izlaznog

pom
stabilizator, si 6-21, kao da je postavljena »naglavce«. U principu je svejedno koji pol izlaznog, stabiliziranog napona uzemljimo, ako to samo pravilno ucinimo.
I

Shema

napona U2 mozemo potenciometrom odabrati prema potrebi. Napon Ui
potjece iz ispravljaca. Za prakticnu upotrebu najpogodniji su stabilizacijski »integrirci« koji sadrze sve potrebne elektronicke elemente, a prikljucuju se samo na tri tocke, tj. na tri prikljucna kontakta. Izgled nekih od njih i raspored prikljucaka vidimo na si. 6-23. Oni u manjim kudistima smiju se,

ovdje Zenerova dioda

ZD

daje

re-

ferentni napon. Ovaj se prenosi na tranzistore TRi i TRs koji su medusobno spojeni na Darlingtonov nacin, umnazajuci svoja strujna pojacanja. Ovisno o potrosku, kroz

razumije

se,

manje

opteretiti

od
113

8

Radio prirudndk

.

onih u vecim kucistima. Za puno ppterecenje, predvideno za odredehu izvedbu, obicno treba upotrebiti dovoljno veliko hladilo (hladnjak).

Upotreba je vrlo jednostavna.
si.

Na

6-24 je tzv. pozitivni stabilizator

(sa

Ispravljacke diode Dt

uzemljenim negativnim polom!). i D$ mogu se

svojim anodnim priklju&iicama spojiti izravno na »minus«. Ako je stabilizator predviden za veca strujna
opterecenja, mogu i ispravljacke diode biti u£vrscene na isto hladilo. Pri tome i diode i kuciste stabilizator dolaze u direktan, vodljivi kontakt sa hladilom!

SL 6-22, Princip primjene operacijskog pojacala (integriranog sklopa IL741) kao komparatora i upravIjaca stdbilizacijskim tranzistorom TR. Ako nije potrebna struja jaca

Odgovarajuca serija »negativnih« stabilizatora ima oznaku koja po.« Shema takvog 6inje brojem »79 stabilizatora je na si. 6-25. Tu su i ispravljacke diode drugacije spojene!
.

od 15 do 20 mA, prikljucak

.

br. 6 integriranog sklopa spaja se direktno na izlaznu prikljucnicu f-f I/aj, a tranzistor se moze izostaviti

Isti rezultat, tj,

ni pol,
ra,

uzemljen pozitivkao kod predasnjeg primje.
.

moze se postici i »pozitivnim« stabilizatorom (serije »78 .«) prema sL 6-26. Razlika je u tome da se sada kuciste stabilizatora mora izolirati

i>

od uzemljene metalne

sasije.

Ovi integrirani stabilizatori imaju ogranicenu opteretivost, ovisno o tipu i kucistu, kao i o uspjesnosti hladenja. Ako zelimo stabiliziran napon uz jace struje treba dodati neki odgovarajuci tranzistor (si. 6-27). Ovaj moze biti silicijev ili germanijev izlazni tranzistor. Na slici je i formula za izracunavanje velicine otpornika Ru Ona vrijedi za silicijeve tranzistore. Za germanijeve treba u brojniku uzeti vrijednost 0,4

umjesto

0,9.

Kada

se

kod

»

+ [/«

crpe struja, onda kod malih jakosti tu struju daje sam stabilizator. Tek kada potrosak struje naraste toliko, da pad napona na Ri postane dovoljno velik da se »otvara« tranzistor TR, poteci ce struja i preko njega. Na ovom mjestu su se pokazali vrlo dobrima germanijevi domaci tranzistori u TO-3 kucistu

Vazno

(»Ei-Nis), je

sa

oznakama

»AD

.

.«.

da oba nacrtana kondenzatora (od 0,33 ^F i 0,1 [iF) budu

SL
rija

6-25.

Za

razliku

od

stabilizatora
se-

serije »78..« koji

su »pozitivni«,

tronoznih negativnih integriranih stabilizatora ima oznake, 7905,
7908, 7912, 7915 itd.

jednostavna

Upotreba im je a stabilnost napona vrlo dobra

o o

.

TRi odgovara onome

TR na

si. 6-27.

nickog izvoda
bilnost

(br. 3).

Zato je

tranzistoru TRs povjerena je zastita od preterecenja. Ako struja koju crpemo kod » + U« po stane prejaka, pad napona na otporniku R2 otvori tranzistor TRs, pa ovaj vise ili manje (ovisno o struji J izl ) kratko spaja otpornik Ri, smanjujuci mogucnost toka struje

Dodatnom

kod malih jakosti
losija.

i stastruja.

mnogo
Izbor

stabiliziranog

napona

prema potrebi
Opisani integrirani stabilizatori
sa

kroz TRI.
Integrirani stabilizator napona kao stabilizator struje

oznakama 7505, 7808, 7812, 7815 daju samo odrectene napone od 5, Ako su nam potrebni 8, 12, 15 V
. .
. .

.

drugaciji naponi jednake stabilnosti,

upotrebit

cemo takve

stabiliza-

6-15)

Pomocu unipolarnog (FET, si. ili pomocu manjeg bipolarnog tranzistora (TR, si. 6-16) mogu se

dobiti jakosti struje koje su gotovo neovisne o velicini elektricnog napona, ali ako zelimo jos bolju staosim toga bilnost struje kojoj

mozemo u
ti

sirim granicama odabra-

jakost, posluzit

cemo

se integri-

stabilizatorom prema si. 6-30. Najcesce za ovakvu svrhu odgovara stabilizator za neki nizi napon, npr. TBA625 ili \lA7805. Ovi daju napon od 5 V. Potrebnu jakost stabilizirane struje (u amperima) lako je izracunati prema formuli sa slike, uz zgodno odabrani otpornik R (u omima). Stavimo li u racun R u kiloomima, izlazi struja J kons u miliamperima! Vidimo da po* stoji mogucnost odabiranja jakosti struje, koja ostaje priblizno konstantna, sve do maksimuma koji je dopusten za odredeni stabilizator (ovisno o velicini kucista i o hlade-

ranim

naponskim

to pokazuje si. 6-31. Pri tome prikljucak br. 3 nije vise uzemIjen (na »minusu«), vec je doveden na razdjelnik napona R1/R2. Stabilizirani napon » + U« ovisi o izboru tih otpornika. U laboratoriju je cesto potrebno da taj izlazni stabilni napon, od slucaja do slucaja, promi jenimo. To se postize razdjelnikom napona u koji je ukljucen poi R' odtenciometar P. Otpornici reduju gornju i donju granicu napona. Stabilizator je sada potrebno izolirati od hladila! Tako se stabilizatorom koji je graden za napon moze dobiti izlazni napon od 5

tor kako

R

o razdjelniku napona) sve do preko 15 ili vise volta! »Elegantnije resenje«, kako oi to radio-amateri rekli, postize^ se

od

5

V V (ovisno

t

primjenom operacijskog pojacala ili IL 741), kako se to vidi na si. 6-32. Nestabilan napon iz ispravljaca koji se dovodi na »+«
(^A 741

6-30 vrijedi

nju stabilizator). Formula na si. samo za razmjerno vece

jakosti struje jer u njoj nije ura* cunata struja koja tece preko zajed-

JJA78...

U
0,33;j

=

Ustab(l+-^-j + j

-oj konst

SI. SI.
6-30.

Stabilizator

napona kao

6-31. lako je integrirani stabilizator 5 tri prikljucka predvi&en da daje jedan cvrsto odreden napon,
t

sredstvo za postizavanje konstanu

tnoguce je postici

ne jakosti struje

i vece napone. Vidi tekst

116

treba biti harem 3 V visi od najviseg stabiliziranog napona »+[/«. Visinu izlaznog napona odabire se potenciometrom od 10 kQ. Taj napon ne moze biti nizi od onoga za koji je nacinjen stabilizator.

Trebaju onoga koji

li

nam

je

i nizi naponi od odreden samim stabi-

lizatorom, korisno je posluziti se sklopom koji je u principu prikazan na si. 6-33. Tu je opet operacijsko pojacalo »741« i potencicmetar

SL

6-32.

Operacijsko pojacalo ovdje

za odabiranje napona. Za opseg od -{-0,5 V do 10 V potrebna su dva izvora: jedan sa naponom izmedu + 13 do 25 V i drugi sa (negativnim naponom u odnosu na »sasiju« koja 17 V. 7 i je uzemljena) izmedu

sluzi za izbor visine stabiliziranog

napona

+ U«), dok

tivan

— U«). je

drugi napon nega-

i

pozitivan negativan napon nije tesko naciIspravljac koji daje
i

nisu jedini,

Razumije se da ovi stabilizator! ali za primjenu sigurno

Jednu takvu mogucnost vidimo na si. 6-34. Mrezni transformator ima na sekundarnoj strani namotaj sa odvojkom u sredini. Za ispravljanje sluzi tzv. »Graetz-ov most« (Grecov most). Kondenzator Ci ima uzemljenu svoju pozitivnu, a konniti.

+13...25V

denzator C2 svoju negativnu »stranu«, pa je prvi izvor negativnog, a drugi izvor pozitivnog napona.

Na ovoj su slid stabilizator i operacijsko pojacalo u drugacijem
medusobnom
spoju.

-7...

-17V

U ovom

pri-

mjeru su nam na raspolaganju dva napona. Jedan je u odnosu na neutralnu prikljucnicu ( + ) pozitivan

SL 6-33. Sklop za odabiranje stabiliziranog napona u vecem rasponu, od 0,5 do 10 V, primjenom 5-voltnog stabilizatora. Vidi tekst

~[C2

0,1

pT

SL

6-34.

Ispravljac sa dva napona suprotnog predznaka

117

su najprakticniji, buduci da u najjednostavnijem slucaju uopce ne trebaju nikakvih dodatnih dije-

lova.

ima
s

Vise zahtijeva u tome pogledu integrirani sklop sa oznakom
ili

Na sL 6-35 vidimo da Zenerova dioda ZD1 sluzi kao uzorak stabilnog napona. Tranzistor TRs uporeduje taj uzorak sa dijelom izlaznog napona (na potenciometru Pi) i svaku promjenu prenosi na tranzistorski niz TRs,

»723«

njim postize

»123«. Stabilizacija koja se je osobito dobra. On
ali

omogucuje visestruku primjenu,

treba dodati jos elemenata izvan njega. Taj sklop i jednu od njego* vih primjena upoznat cemo malo kasnije (si. 6-39 i si. 6-40).

TRd i TRs. Tranzistori TR4 i TRs cine »Darlingtonov par«. Zajedni^ko strujno

je

pojacanje kod takvog para jednako umnogku strujnih pojacanja upo-

trebljenih tranzistora. Ako na jednak nacin dodamo i treci tranzistor, TRs, ukupno strujno pojacanje

Odabrane sheme ispravljaca
za samogradnju

»tranzistorske trojke« jednako je svih triju strujnih pojadanja.

umnosku

lako ce se amater d tehnicar i sa dosadasnjim shemama stabiliziranih ispravljaca modi posluziti za samogradnju i za razlicite primjene, ovdje jos prikazujemo posebno odabrane ispravljace koji su bili sagradeni u vise primjeraka, zq maksimalne jakosti struja od do 2, pa sve do 20 A. Namijenjeni su za laboratory ske potrebe, ali takoder za pogon mnogih tranzistorskih uredaja, osobito primopredajnika za KV i UKV do blizu 200 INPUT-a.

Ima li tranzistor TRs strujno pojacanje koje iznosi, npr. 50, onda kroz tranzistor TRa mora teci samo 50 puta manja struja od one koju zelimo dobiti iz ispravljaca. Tranzistor TRb mora dati struju koja je od toga jos manja (za vrijednost strujnog pojacanja tranzistora TR4),
Otuda slijedi da samo tranzistor TRs mora izdrzati citavo strujno opterecenje, dok ostali mogu biti
manji. Tipican izbor tranzistora bi
bio:

W

-^ +

"lOn

SI-

6-3 $-

14

V

(vidi opts

Niskonaponski ispravljac koji daje stabilizirani napon od 7 do u tekstu), uz opterecenje izmedu 1 i 3 A. Ima ugraden
elektronicki osigurac protiv preterecenja

cijal

lektora u TRi, tako padne i potenkolektora u TR2. Istovremeno
i

bilizirani ispravljac

padne

izlazni

napon

ispravljaca.

Na
i

trebljavati uz radne uvjete.

je dobro upojedanput odabrane

nacin je ispravljac zasticen od kratkog spoja i od preopteretaj

civanja.

Transformator T mora imati primarnu zavojnicu koja je predvide-

kratki spoj, izlazni napon ostaje i dalje iskljucen, sve dok ne pritisnemo tipku »RESET«. Tu je kontakt koji se pritiskom otvara. Izlazni napon se »vrati« i ispravljac je opet sposoban za rad. Potenciometrom P2 moze se odabrati ona jakost struje kod koje <te elektronicki osigurac iskljuciti uredaj, dok se potenciometrom Pi odabire visina napona koji nam treba. Obzirom na to da visina izlaznog napona, uz stalan polozaj potenciometra P2 takoder djeluje na elektronicki osigurac, ovaj sta,

Ako uklonimo

na za napon izmjenicne elektricne mreze. Na svojoj sekundarnoj strani mora dati potreban napon, za 30 do 50°/o visi od najvise vrijednosti
stabiliziranog istosmjernog napona, koji zelimo postici. Opteretivost transformatora mora takoder odgovarati jakosti struje koja nam je potrebna.

isprav^acke diode Di, Da takoder treba odabrati prema potrebnoj jakosti struje. FilSilicijeve
D2,

Ds

i

tracija ispravljene struje samo jednim elektrolitskim kondenzatorom od 2500 \i¥ dovoljna je za maksimalnu jakost struje oko 2 A. Za

119

5
ST«tigndnatlf\jclfca

6A

R-100K
TA
T

TRI

=

BC107
G

TR2=BCUt-10
TR3 « 2N30M TRi *TR5»2N 3055 TR6 = BC177

JL

TR7iTR8sT«IST0Rl

Ispravljac sa izlaznim, stabiliziranim naponom od 13,5 V. Opteje do 6 A ili vise, vidi tekst. Ima dvostruki elektronicki osigurac: protiv prejake struje i kratkog spoja, te protiv previsokog napona

SL

6-36.

retivost

mu

struju do 5
biti

A

taj

kapacitet

mora

najmanje 5000 ^F. Zenerove diode ZDi i ZD2 su medusobno jednake i moraju biti za napon koji je barem 1 V nizi od potrebne najnize
vrijednosti napona.

zagrijavanju (TRi i TRs).

izlaznih

tranzistora

Mjernim instrumentom

M

moze

se mjeriti ili napon ili struja. Pokazivanje jakosti struje regulira se, jednom za stalno, potenciometrom Ps a pokazivanje napona potenciometrom Pa. Najbolje je da Pa, P3 i P4 budu trimerski potenciometri, dok jedino Pi treba posluzivati dugmetom izvana. Buduci da je transformator 7 (sL 6-36), prema namjeni, dopustao
t

Tranzistori TR* i TRs su medusobno paralelno spojeni. Medu njima ima uvijek razlika pa je za popodjednakog strujnog stizavanje opterecenja potrebno u emiterski strujni krug svakoga od njih staviti po jedan otpornik od priblizno 0,25 Q. Tranzistor TRs sa TR4 i TR$
cini opet Darlingtonov par,

Kao

i

u

predasnjem primjeru, TR3 upraylja sa izlaznim tranzistorima. Njime upravljaju preostala dva, TRi i TR*. Regulacija u principu odgovara regulaciji koja se nalazi i u ispravljacu na si. 6-35. Razlika je u upotrebi samo dviju dioda za isprav-

trajno opterecenje do 5 A i povremeno, kratkog trajanja do 6 A, ovaj ispravljac daje do 6 A istosmjerne struje. Uz jaci transformator bi se sa istim tranzistorima mogle dobiti struje i do 10 A. U tome slucaju transformator bi na svojoj sekundarnoj strani morao, uz toliko strujno opterecenje, davati napon od 2x17,5 V. Manji napon nije dovoljan za dobru stabilizaciju, dok bi veci napon bio uzrokom jacem

Di i D2 moraju biti dimenzio nirane za jakost struje koju zelimo crpsti iz ispravljaca, a ucvrscene su izravno na hladilu gdje se nalaze i tranzistori TR3, TRi i TRs. Razlika je jos u tome da tu postoje elektronicki osiguraci sa tiristorima. Od prejake struje stiti osigurafc u kojemu su tranzistor TRs i tiriljac.

120

stor TRj. Kada struja, koja se uzima iz ispravljaca, prede odabranu granicu, provede tranzistor TRe i okine tiristor TRi. Ovaj kratko spoji kolektor tranzistora TRs na sasiju pa izlaznog napona vise nema. Tek kada struju prekinemo kod Pr. 1, zatvori se Pr. 2 i izbije elektrolitske kondenzatore Ci i Cs, i

tako iskljucimo ispravljac, mozemo ga ponovno ukljuciti (»resetirati«).

Napon

se

ponovno

javi,

ako je

uklonjen uzrok preterecenja. Za okidanje tiristora TR7 na opisani nacin koristimo pad napona na ampermetru M. Jedan njegov dio,

St

6-37.

mo

potenciometrom od 500 Q, dovodibazi tranzistora TRe.

si

6-36,

Izgled ispravljaca, prema s prednje strane

Uz uvjet da nas kod ovog ispravljaca interesira samo jedna stalna vrijednost izlaznog napona (npr. + 13,5 V) mozemo ugraditi jos i osiguranje od prevelikog napona koji bi se na izlaznim prikljucnicama mogao pojaviti u slucaju da dode do unutrasnjeg proboja u regula-

Prednju stranu ovog ispravljaca vidimo na si. 6-37, a njegovu straznju stranu na si. 6-38. Na masivnom aluminijumskom, rebrastom hladilu vide se tri tranzistora 2N3055 (treci je umjesto 2N3054, kojega nije bilo pri ruci, HI). Iznutra su na istom hladilu i diode Di i D2.
Jntegrirani sklop tipa »723« saZenerovu diodu koja sa pojacalom P.R., a napajana konstantnom strujom, osigurava izvanredno stabilan referentni napon U reft neovisan o temperaturi. Pojacalo P.O.
drzi

TRi i TR>. onda jednak naponu 11a kondenzatorima Ci i Cs, sto moze biti opasno za prikljucene
cijskim
Izlazni

tranzistorima
je

napon

uredaje. Zastitu pruza tiristor TRs.

Zenerovu diodu ZD2 i silicijeve diode Ds, D4 (eventualno jos koju k tome) odabiremo tako da tiristor TRs bude okinut cim izlazni napon dosegne neku unaprijed odredenu
vriiednost, npr, 15 V, Kad se to dogodi, tiristor predstavlja pravi kratki spoj, uslijed kojega u momentu pregori rastalni osigurac (npr. od 8 A). Razumije se da tiristore treba

odabrati
struje receni.
i

tako da mogu podnijeti napone kojima ce biti opte-

Na stabilnost izlaznog napona ne utjecu padovi napona na emiterskim otpornicima i na ampermetru, jer se razdjelnik napona za regulaciju (sa potenciometrom od 1 kQ od kojega se upravlja sa TRi) spaja iza ampermetra. Regulacija na taj nacin »uzima u obzir« 1 tc padove napona pa se oni ne pojavljuju na izlazu ispravljaca!

SI

6-38.

Isti

ispravljac straga.

masivnom aluminijskom, rebrastom hladilu vide se tri tranzistora
i

Na
is-

matice kojima su ucvrscene pravljacke diode

121

.

ima dva ulaza. Signal doveden na jedan od njih imat ce na izlazu izmijenjenu fazu (invertiranu), a na drugi neizmijenjenu (neinvertiranu). Ugradeni tranzistori (sL 6-39a) dioda ZD2 omogucuju raznoliku i primjenu u stabiliziranim ispravlja&ma.
l

na

Razlikujemo dvije izvedbe. Jedje u plasticnom »DIL« (Dual-Inkucistu
sa
14

-Line)
6-39b), ciste,

nozica

(si.

dok druga ima metalno kudonekle slicno TO-5 kuclstu

potencijal na prikljucmci br. 2. Tu je invertirajuci ulaz, sto znaci da ce svaki pad napona proizvesti korekciju na vise! Na neinvertirajuci napon ulazi referentni napon koji sluzi kao »norma« prema kojoj se izvrsavaju sve korekcije. Na priklju^nici br. 6 je napon koji se vodi na regulacijske tranzistore, Darlingtonov par, TRi i TFb. Tu je promjenljivi otpornik (maks. 1 kQ). Ukljucen je izmedu prikljucnica br.
10
i

1.

Ako pad napona na tome

tranzistora, sa 10 prikljucaka, presi. 640. Na crtezu jedne i druge varijante su prikljucci oznaceni kao

ma

otporniku bude prevelik, aktivira se automatika zastite od preterecenja i izlazni napon pada.

u fabrickim prospektima, zbog lak§eg snalazenja.

Na shemi ispravljaca, si. 6-40, numeracija prikljucaka odnosi se na metalnu izvedbu. Visina izlaznog napona odabere se, »jednom za svagda« potenciometrom u razdjelniku napona kojim se odmjerava

Ako transformator na svojoj sekundarnoj strani moze dati napon od 18 V kod opterecenja sa 10 A;
ukoliko i ispravljacke diode mogu podnijeti takvo opterecenje bez prevelikog zagrijavanja, treba odabrati
i

(TRi

=

2N3716 kao na si. 6-36) za opterecenja do 10 A. Kondenzator Ci neka ne bude manji od po 2000 ^F za svaki ampei

odgovarajuce tranzistore 2N3054 ili 2N3055; TR* = dva paralelna 2N3055, ili

Trebamo li jos jace istosmjerne struje uz dobru stabilnost napona, npr. do 20 A uz napon od 13 V, zemo sagraditi ispravljac prema si. 641. Uz dovoljno snazan transformator (primarno blizu 400 W!) i ispravlj^cki »grec« za 30 A (PIV = 60 do 80 V), te tranzistore TRi

mo

=

2N5302

i

TRst

= BD136

i

jednoam-

perski stabilizator »7812«, izgradeno je nekoliko takvih ispravljaca kod nas i svi su odmah »proradili«. Oni
vrlo dobro sluze za pogon snaznijih tranzistorskih primopredajnih radio-stanica. Pri gradnji se ne smije zaboraviti da svi vodovi moraju biti sto kraci i dovoljno debeli. Posebnu paznju treba posvetiti hladilu. Ono mora biti rebrasto, u sredini 1 cm debelo. Neka je tako veliko da sluzi kao poklopac na gornjoj strani limene kutije u kojoj je ugraden taj ispravljac. Inace ne treba ocekivati pravilan rad uredaja. Bez toga je zagrijavanje tranzistora (20 ampera! !) preveliko.

b)

SL

stabilizator 6-19. Integrirani tipa »723« Hi »123«: a) pregted nj& govog unutrasnjeg sastava; b) ras pored prikljucaka stabilizatora, ako je ugraden u kuciste »DIL« sa 14

nozica
122

o

SI
t

6-40.

Shema

stabiliziranog ispravljada sa integriranim

dva tranzistora (vidi tekst). Predviden je izlazni napon od oko 13,5 V uz opterecenje do 10 A. Na iijevoj strani slike je prikazan raspored prikljucaka stabilizator^ ako je ugraden u okruglo metalno kuciste sa 10
nozica
0,03

sklopom »723«

n/KM

TR1

«

,i

6-41. Ispravljac koji daje napon od 13 i struju jaku do 20 A. Stabilizator tipa 7812 i dva tranzistora su medusobno povezani tako da ispravljac dobro podnosi kratke spojeve ako nisu previse dugotrajnl Ukotiko je sve pravilno nacinjeno, sa dovoljno velikim hladilom (!) i opisanim

SI

V

poluvodickim elementima, sposoban je za pogon jacih amaterskih primopredajnika. Vidi opis u tekstu
Preostali izvori elektr&ne energije
i drugo. O takvim ce ispravljacima biti govora uz aparate uredaje kojima pripadaju. i

naponima

Ovdje, dakako, nismo mogli obusve ispravljace koji mogu biti potrebni za razlicite svrhe u
hyatiti
radio-tehnici, kao sto su pogon specijalnih niskofrekventnih snaznih

O

razlicitim

naponskim pretva-

pojacala visim naponima, zatim pogon predajnika u kojima ima elektronskih cijevi ili za napajanje oscilatora (VFO) izuzetno stabilnim

racima, kao i o uredajima i izvorima za pogon radio-stanica neovisno o mrezi izmjenicne elektricne struje, govorit cemo u poglavlju o prevoznim (»mobilnim«) i prenosnim (»portable«) radio-uredajima (vidi:
20. poglavlje, str. 646).

123

izlazne snage. danas se elektronske cijevi gotovo ne upotrebljavaju. Razlika izmedu pojedinih nisko* frekventnih pojacala je u njihovoj namjeni. za opcu namjenu i sa sirokim opsegom frekvencija. pa cemo se ovdje ograniciti na pojacala s tran- Ovdje cemo najvise goyoriti o onim niskofrekventnim pojacalima koja obuhvacaju posirok opseg nis- kih frekvencija. Manja pojacala. Buduci da ima vise vrsta modulacije. kao sto cemo vidjeti kasnije. u velicini pojacala. opisat cemo u poglavlju o prijemnicima. U ovom posljednjem slucaju zvukovi djelupi na mikrofon. te u izlaznoj snazi proizvesti. predajnika i drugih uredaja. kao sto su amplitudno ili frekventno modulirani signali ili radio-prenos govora jednim boc- tu svrhu. kao i specijalni integrirani sklopovi koji su napravljeni bas za stavni dio svojstvima. i potrebi. nazivamo i audio-frekSva opisana pojacala sluziti za razlicite svrhe. za reprodukciju muzike sa gramofonskih ploca. u poglavljima koja obraduju odredene vrste modulacije i odredene vrste signala. Za ovu vrstu niskofrekventnih pojacala. Zato cemo ovdje prikazati pojacala kod kojih su ti principi iskoristeni. O takvim pojacalima bit ce govora kasnije. Ona moraju pojacavati samo odreden uzi opseg niskih frek- vencija. Najjednostavnije toanzistorsko niskofrekventno poja£alo Jedna od vrlo vaznih primjena niskofrekventnih pojacala je za modulaciju u predajnicima. Taj neka bude 124 . u opsegu frekvencija koje mogu poja* cati. npr. potrebna su cesto pojacala sa strogo odredenim Niskofrekventno pojacalo sa mi- nimalnim brojem sastavnih dijelova koje moze posluziti kao »mini-razglas«. magnetofonskih vrpca ili za pojacanje glasa govornika ili pjevaca. Cesto sluze i kao samostalni elektronicki uredaji. magnetofoni ili gramofoni. Kao aktivni element i u pojacalima mogu posluziti i elektronske cijevi i tranzistori. prema zelji mogu zistorima i integriranim sklopovima. za pojacanje govora. Na ujihov ulaz mogu se prikljuciti prijemnici. 7-1..NISKOFREKVENTNA POJACALA Nekoliko oplih napomena Niskofrekventna pojacala su samnogih prijemnika. male prijemnika. dok je nekada potrebno i amplitudu ograniciti. ali ih necemo ponavljati. Takva niskofrekventna pojacala su redovito vazan dio samog nim pojasom (SSB). vi- dimo na 3*edan Upotrebljen je samo tranzistor. kao i mikrofoni. koja je dovoljna za prijem na slusalice ili na manji zvucnik. si. ali isto tako i elektricna gitara ili drugo. a pojacani se re" produciraju preko zvucnika. koju mogu O osnovnim principima pojacanja koje se postize elektronskim cijevima ili tranzistorima vec je bilo govora u odgovarajucim prethodnim poglavljima. Te frekvencije cu* jemo pa ih vencijama.

vazduh) zvucne valove. ali nije potrebno neko osobito veliko izabiranje. sto znaci da kroz tranzistor potece kolektorska struja. Veci napon ne bi bilo dobro primijeniti jer bi jakost elektricne struje kroz (nisko-omski!) zvucnik mogla postati prevelika. Prekidac Pr treba zatvoriti samo tako dugo dok se govori. kojih je mnogo na nasem jev trzistu: domaci germani- snazni tranzistor sa oznakom (Ei-Nis). to bolje. a sastoje se od niza zguscenja i razrjedenja koja idu naizmjence.. Ove promjene djeluju na struju kolektora. Uglje ni mikrofon. razlicitih-vrsta. Kad 125 . Mirna struja mikrofona ce dati na torn otporniku toliki pad napona da Zvucni valovi djeluju i na mikroTo je sprava koja moze titraje zvuka pretvoriti u promjene elekfon. koja kroz njega tece. Zbog strujnog pojacanja u tranzistoru ove su promjene znatno vece i iz zvucnika se cuje pojacan govor. koji oba Zajedno sacinjavaju pogonsku bateriju. ugljena zrnca koja se nalaze ispod nje* Tako se mijenja unutrasnji otpor mikrofona pa ce se struja. Mikrofoni svojstva i njihova najvainija Za pogon pojacala mogu se uzedva galvanska elementa po 1. ili jakosti struje. veci strujni kapacitet. Ako zvucni valovi dopru do ljudskog uha. Mikrofoni koji su namijenjeni za tzv. XJMi. akusticke povratne veze i uredaj bi poceo oscilirati. *amerikan« i »poluamerikan«. kakav se upotrebljava u normalnim telefonima. Oni se sire brzinom od oko 340 m/s. Njegov promjer neka ne za normalne telefone. Sto snazni ji tranzistor. jedno za drugim. ona zatitra pa ili slabije zbija. Zbog toga se mijenja i potencijal i struja tranzistorove baze. kojom titra izvor zvuka. poljske telefone (niskoomski. Taj se strujni krug zatvara preko mikrofona i preko otpornika od 10 Q. ali i takvi ce posluziti. Nazivaju ih se tranzistor TR »otvori«. neka bude onakav. mijenjati u ritmu zvukova. bi 15 V SI 7-L Najjednostavnije niskofrekventno pojacalo s germanijevim snainim tranzistorom. ono ce ih duh cuti ako je frekvencija. Neka ne budu oni sasvim mali. Ona tece kroz zvucnik i pokrece je napon od 3 (oba galvanska clanka u seriji!). sa sto vecim strujnim poja- »AD. Njegov primjer neka ne bude premalen. Za prikljucak na visoko-omski ulaz po- jace Mikrofon mora biti okrenut na suprotnu stranu od zvucnika.5 V svaki. obicno ima tanku ugljenu membranu. canjem.5 V mikrofon mogao prejako »cuti« zvukove iz zvucnika. Najbolji su oni koji imaju ti Svaki izvor zvuka salje kroz uz(zrak. U. ZV = nik 4-omski zvud- bilo koji od onih. barem 10 cm. Ugljeni mikrofon.« Govorimo li blizu mikrofona. proizvodeci neugodne i glasne zvukove. Kad i mogu zvuk do nje dode. doslo bi do tzv. Za mikrofonski strujni krug bit ce dosta jedan od tih clanaka. izmedu 16 Hz i 20 kHz. Zvucnik ZV neka bude dobar 4-omski.£ 1.. Ugtjeni mikrofoni su najjeftiniji V dosta dobro posluziti za prenos govornih frekvencija.Mi = ugIjeni mikrofon. ra^licite osjetljivosti i razlicite kvali- tricnog napona Mikrofona ima tete. sto doprinosi stednji struje i produzenju trajanja upotrebljenih clanaka. mijenjat ce se jakost struje koja na otporniku proizvodi promijenljiv pad napona. kakav se upotrebljava u telefonima.

. laroselske soli (La Rochelle). Treba Kondenzatorski mikrofoni mijenjaju kapacitet kad njihova membrana zatitra pod utjecajem zvucnih promjena kondenzatorski mikrofon nabija i izbija u ritmu zvukova. mikrofonski cun suzavanja zvucnog opsega. haj-faj. tih se Zbog ih cuvati od vlage na temperature. Dinamicki mikrofoni koji imaju osobito tanku i laganu metalnu traku izmedu polova jakog magneta takoder su veoma kvalitetni i skupi. ra veoma obljubljeni jer za njih ne treba ni izlaznog transformatora ni pomocnih izvora struje. Oni se na visokoomski izlaz pojacala mogu izravrio prikljuciti pomocu kratkog komada oklopljenog kabela. od onih koji su odredeni za prenos govornih frekvencija pa sve do onih koji sluze — U novije vrijeme su se za gradnju mikrofona pojavili novi materijali: elektreti. »highprenos muzike sa opse- gom od 50 do 16000 Hz ili jos vecim. Nezgodna mu je strana da ima prilic- no velik vlastiti sum. fidelity«) skraceno od engl. ot prilike 10 cm daleko od usta i da govori normalnom glasnocom. Kao i kondenzatorski mikrofoni oni obicno trebaju pomocni elektricni prednapon. ali manja nego kristalnih mikrofona. Kristalna plocica je redovito u vezi s veoma laganom membranicom koja »hvata« zvukove. kako je jos nazivaju. a — — za visokokvalitetan. Oni su neka analogija magnetima. Osjetljivost im je veca nego kondenzatorskih. Prosjecnom radio-amateru ili tehnicaru nece takve brojke biti dovoljno »opipljive»» Zato smo u tablici 7-1 naveli drugaciju. onoliko koliko je najnuznije potrebno za razumljivost Ijudskog govora. Sto je opseg frekvencija nizi. Naponi vrijede za visokoomske ulaze pojacala. se uz ostalo nalaze tehnicki podaci o mikrofonima. U tvornickim prospektima. tj. Kvamikrofoni koji obuhvataju siroko zvucno podrucje re dovito daju manje izlazne napone. I kod ovih mikrofona se veci izlazni naponi mogu dobiti na ra126 terima i tehnicarima iz prakse pristupacniju mjeru za osjetljivost mikrofona. u odnosu prema nekom definiranom nivou. Kristalni mikrofoni su kod amatelitetni kristalni transformator. Ima ih razlicite kvalitete. pretvarajuci mehanicke oscilacije u elektricne valova. »Hi-Fi« (citaj kao kristalni imaju nezgodnu osobinu da su osjetljivi na veliku vlagu i na vise temperature. prenose na kriOna. Oni koji imaju zavojnicu i membranu poput dinamickih zvucnika (samo znatno manjih dimenzija) vec su pristupacniji. gdje siri to je izlazni napon Kristalni mikrofoni su gradeni redovito od posebno pripremljenih plocica senjetove (Seignette) ili. Elektreti su nasli primjenu u mikroostalo fonima koji po svojoj funkciji sjedaju i na kondenzatorske i na kristalne mikrofone. Za amatere je tesko pristupacan zbog svoje titraje. zahvaljujuci svojim piezoelektricnim svojstvima. Mikrofoni ovog tipa koji obuhvacaju uze podrucje frekvencija daju vece izlazne napone. njihova se osjetljivost cesto izrazava u decibelima. i naglih promje- Ima kondenzatorskih mikrofona koji se odlikuju reprodukcijom izvanredne kvalitete. Ta je osjetljivost kod najnovijih mikrofona sa elektretom znatno manja nego u pocetku. ama- Njeni titraji se stalnu plocicu. visoke cijene. Tu su navedeni niskofrekventni naponi koje daju razliCite vrste mikrofona uz uvjet da operator drzi mikrofon u ruci. Magneti su feromagneticki materijali koji trajno zadrzavaju svoja magnetska svojstva. Opseg zvucnih frekvencija koje se ugljenim mikrofo- nom mogu prilike prenijeti obuhvaca otod 300 do 3000 Hz.jacala potreban je tzv. proizvodi elektricne napone koji svojim promjenama slijede titraje zvuka. dok su elektreti takvi materijali koji zadrzavaju svoje elektro uz staticke naboje.

na daljini 10 cm od rrtdkrofona) Vrsta mikrofona .Tablica (za 7-1. Niskofrekventni naponi koje daju razliciti mikrofoni govor normalne glasnode.

smatrat cemo da je. Da ovu pojavu lakse shvatimo. ima dvije ulazne impedancije. kristalni mikrofon. moze se dodati u slucaju ako se pokaze da ulaz B zanemaruje visoke tonove. 7-3a. Kondenzator oznacen kao 180 pF. genera- (kod B). Tu je ujedno prikazano kako treba spojiti potenciometar za regulaciju glasnoce.c) 10ju \\^HF St. prema si. Kod A je impedancija oko 10 kQ. a kod B nekoliko stougljeni. c) . npr. c) za dinamicki mikrofon niske impedancije. d) ulaz tranzistorskog pojacala za nizu i za visu impedanciju. sto je veci raskorak izmedu impedancije mikrofona (ili nekog drugog izvora audiofrekventnog »signala«) i ulazne impedancije pojacala. 1-2. jednu nizu (kod £) i jednu visu 7-2d. Prikljucivanje mikrofona na ulaz tranzistorskih NF pojacala: a) za niskoomski mikrofon. Una kQ Tranzistorski stupanj. Takvo zanemarivanje visokih frekvencija u cujnom podrucju je to jace izrazeno. si. b) za kristalni mikrofon.

mozemo postici prema si. kapacitivni otpor »kondenzatora« C je veci. Pojacalo ce. kao na si. ako je ulazna impedancija JR razmjerno malena.v Shema specijalnog tranzistorskog pretpojadala koje ima ulaznu impedanciju od nekoliko MQ * 9 Radio prirudnik 129 . OzOn ima i svoj kapacitet C koji se ne moze zanemariti. Za rriske frekvencije je obrnuto. To zna^i da je izlazni napon prakticki jednak ulaznom naponu. Izlazi na to da ot pornik R4. 7-3b. oba su Preko kondenzatora vraca se napon na tacku u kojoj se sastaju otpornici Ri. naime. ulazni i izlazni napon jednaki i u fazi. postize se jos bolji ucinak. razdjelnik napona pa na bazu tranzistora TRs dolazi u najboljem slucaju tek malo vise od sestog dijela tog napona (330 kQ: 50 kQ). izlazni toga. Tome se moze ck> skociti samo na taj nacin da se za R osigura sto veca vrijednost. bit 6e kapacitivni otpor »kondenzatora« C nizi. a izlazna 100 do 200 Q. kojima je potreban nomocni prednapon. Ulazna impedancija je oko 3 MQ. bit ce dio izmjenicnog napona koji se javlja na jR sve manji Ito je frekvencija niza. spoji kolektor i emiter. Ovdje su tran- «-H . & Primjenom serijskog otpornika. Otpornici na ulazu cine. 7-2d. dakako.. Tu su upotreblje- na tri tranzistora BC 108. Buduci da R ostaje uglavnom nepromijenjen. tolika da se na ulazu pojacala moze pojaviti gotovo sav napon iz G u cijelom podrucju zvucnih frekvencija koje zelimo pojacati. imaju za niskofrekventne izmjenicne signale gim vrlo yeliku vrijednost otnora. Buduci da su. ne vrijedi za istosmjernu struju koja i dalje & nesmetano tece. signal dolazi preko Ci izravno na bazu tranzistora TRu Poznato je da je napon* sko pojacanje kod »emiter-folovera« (si. zanemarivati duboke tonove. 74) vidimo kako se opisani principi mogu prakticki primijeniti. Bu- nacen je slovom G. Dmrijecima: ulazna impedancija je znatno povecana! u kolektorski strujni krug stavi pogodno odmjeren otpornik Rs i kondenzatorom se (si. 7-5. gubimo dio onog malog niskofrekventnog napona koji dolazi do mikrofona. Osim napona u fazi. oni predstavljaju djelitelj napona. Zato je dio izmjenicnog napona koji otpada na R kod visih frekvencija veci. Slovom R neka je oznacena ulazna impedancija pojacala. te ^ . kako smo rekli. Sto je frekvencija visa.AJ t—HI— 15 9 SL 7-4. R$ i R4. Visoku ulaznu impedanciju tranzistorskog pojacala. mogu se na mikrofonsko pretpojacalo prikljuciti prema si.^ tor struje zvucnih frekvencija. duci da su R i C spojeni u seriju. Elektretski mikrofoni. bez gubitka jednog dijela ulaznog napona. a njegovim posredovanjem i ulaz pojacala. kroz R4 ne tece izmjenicna struja zvucne frekvencije! Ovo. Ulazni 7-3b). ovisan o frekvenciji. Ako 7-3c). priblizno jednako jedinici. Na shemi specijalnog mikrofonskog pretpojacala (si.

nicenje prema visokim f rekvencija- ma. Sirokopojasno mikrofonsko pretpojacalo s dva tranzistora u medusobnoj galvanskoj vezu Opis u tekstu slicnom oznakom St. dakle aperiotaj Pretpojacalo. Potenciometrom P moze se regulirati izlazni napon a time i glasnoca reprodukcije zvukova. Prikljucivanje elektretskog mikrofona kojemu je potreban prednapon. takoder ima visestruku negativnu. Isti kondenzator (C2) stiti od prodora visokofrekven tnihstruja iz predajnika u blizini pojacala. sluzi integrirani sklop (integralno kolo). aperiodic^ ku povratnu vezu. To je tzv. frekvencija i njihov opseg moze se jos utjecati odabiranjem manjeg ili veceg kapaciteta kondenzatora za vezu. 7-7 je prikazana shema niskofrekventnog (NF) pojacala u kojemu. 89). Na njegov neinvertirajuci ulaz (3) dovodi se istosmjerni prednapon u iznosu po7-6. istovremeno.3 kQ) ne protice samo istosmjerna struja. Njegova je faza suprotna fazi ulaznog signala i zato se pojacanje u tranzistoru TRi sma* njuje. npr. Manji kapaciteti smanjuju pri sutnost basova. Na njemu se javlja i jedan dio niskofrekventnog signala. odnosno sa drugih tvornica. ali takoder zastititi pretpojacalo od eventualnog prodora visokofrekventnih smetnja (od vlastitog ili od susjednih predajnika!) u pojacalo. ako je to potrebno. na sL 7-6. Ona je ovdje neovisna o frekvenciji signala. povratna veza ima veci ucinak na najvise frekvencije koje se na taj nacin mogu. lovice pogonskog napona i. ulazni niskofrekventni signal. Oni odvode struje najvisih frekvencija mimo Dojacala. vanskoj vezi: kolektor prvoga je spojen s bazom drugoga. sto je opet pozelj- TRi i TR2 u medusobnoj gal- no da govor bude razumljiviji. operacijsko pojacalo sa oznakom IL741 (RIZ -Zagreb) ili 100^. pa govorimo o negativnoj povratnoj vezi. Vidi tekst zistori sten emiterski otpornik tranzistora TR2. sto je pozeljno kod rauzike. C2 i Cs. O njemu je u ovoj knjizi vec bilo govora ranije (str. Na si. Ova. Tako se moze postici odredeno ogra- kondenzatorom. Tada je otpornikom Ri odredena ulazna im 130 . gaciji Kondenzatori Ci i C3 imaju druzadatak. kao Na raspored i kondenzatora d kojim je premo- SI 7-5.500^4 s[]s S R3 741 (Ei-NiS). Kapacitet kondenzatora C2 vraca jedan dio vec pojacanog signala (prisutnog u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRi) na bazu istog tranzistora. takoder negativna. Veci kapaciteti osiguravaiu vise basova. umjesto pojedinacnih tranzistora. Tome doprinosi otpornik R3 i cinjenica da ni jedan emiterski otpornik nije »blokiran« Kroz dicka. iz nekog mikrofona. po volji oslabiti: veci kapacitet na tome mjestu zna£i manje »visokih«. ML Ako Mi ima nisku vlastitu impedanciju treba prekidac Pr zatvoriti. Emiterski otpornik tranzistora TRi nije pre- mosten kondenzatorom veza. i na tai je nacin ostvarena negativna povratna otpornik (3.

Na si. Kad je negativna povratna veza maksimalna (prikljucnica br. Integrirani digitalni sklopovi. ima izuzetaka. mikrofonsko pretpojacalo. ce 7-8 biti mo im (str. u pojacanom »zvucnom koji vole eksperimentirati vrlo zanimljiva. Postoji mogucnost izbora nize ili vise ulazne impedancije. 2 u direktnoj vezi s prikljucnicom br. 6) pojacanie je Za gradnju svih opisanih pretpojacala mogu se ili uzeti BC107 (NPN) ma BC177 (PNP). grubo. Vidi tekst 9* magnetofonske glave. Jedan dio digitalnog. Uz otvoreni prekidac Pr ulazna impedancija je visoka (reda 50 kQ). Ona je u tome slucaju niska. Gramofonske zvucnice. zahtijevale vece razmake medu urezivanim zljebicima na ploci. No. Slicno je i s potrebom da se magnetofonska vrpca dovoljno jako »modulira« najdubljim frekvencijama. kakve daje mikrofon. Najcesce se stanja izmedu tih SL 7-7. Bilo je to u primjerima mikrofonskih pretpojacala primjenom kondenzatora i negativne povratne veze. ovisi o omjeru otpora potenciome tra i Ri. »4011«. cesto zanemaruju neke dijelove audio-frekvent nog podrucja. Malosumne tranzistori pretranzistore (BC109 ili slicne) treba upotrebiti samo onda.vencija spektru«. obicno rade tako da se stanje prebacuje iz tzv. jer dio izlaznog signala dovodimo na invertirajuci ulaz (2). kao i velicine pojacanja dvaju ekstrema ne mogu koristiti. Te frekvencije bi. 94). Pojacanje odredene frekvencije ovisi jos o kondenzatoru C2 diji izbor utjece na raspored frek- Vec smo upoznali nacin na koji moguce utjecati na spektralni sa stav niskofrekventnih struja koje se pojacavaju u nekom uredaju. 7-8 je jedan njegov dio upotrebljen kao niskofrekventno pretpojacalo malih napona. inte- griranog sklopa tipa C-MOS (4011) je ovdje upotrebljen kao linearno. Kod snimanja gramofonskih ploca se namjerno oslabe najnize frekvencije. pa bi reprodukciia bi la osiromasena. logicke nule u logicku jedinicu i obrnuto. potrebi. Pojacanje je 10 puta (R 2 je deset puta vece od RA). kako zna- Za one si. Mikrofonsko pretpojacalo sa integriranim sktopom (inteeralnim kotom) IL741. Ulazna impedancija je vrlo visoka. Osim tq^ga magnetska »nukotina« na magnet of onskoj »glavi« morala bi za sni131 . pedancija. jednako iedinici (MIN) a izlazni sig- nal priblizno jednak ulaznom! Smanjimo li tu povratnu vezu pomicuci klizac potenciometra (nrema dolje na slici) pojacanje postaje sve jace Popravljanje boje zvuka i regulacija je do nekog maksimuma koji. kao sto je. Ona je negativna. ako iza pretpojacala dolazi veci broj pojacavackih stunnjeva. ali za obicne amaterske svrhe to najcesce nije potrebno. a osobito Cl 1( 1M l 10n R' i SL 7-8. To su neki integrirani sklopovi tipa »C~MOS«. Pojacanje se moze odabirati potenciometrom P kojim se »dozira« povratna veza. npr. zbog svojih vecih amplituda.

prei na pojacanje ovdje biti BC BC 108. nepromjenljive korekcije. Pri tome cemo uzeti transformatore iz nekog 132 . RC-mreza s dva potenciometra. Tranzistori mogu ili »bapojacanje »visokih«.5 do 6V). Ranije opisanim putevima negativne povratne veze ovdje je dodana korekcija pri kojoj postoji jaka ovisnost pojacanja o frekvenciji. u slucaju da nam za pogon sluze vrlo niski naponi (1. C4-R4). i drugih korigirati Nedostaci reprodukcije mogu se u pretpojacalima tako da velika se postigne vjernost repro- snagu. kao na si. To je ujedno i jedan od najjednostavnijih primjera za ujed- danas potrebno graditi izlazne nactvad (»ekvilajzer«) zvuka manje ekstremno visokih frekvencija biti joS uza nego jest. s tranzistorima i sa elektronskim cijevima. Zato necemo ovdje ponavljati ono. Mikrofonsko pretpojacalo negativnom povratnom vezom^ ovisnom o frekvenciji (Rs/Cs i Osim ovako odredene. 160 u drugom izdanju knjige.r ICOpT 33n|_ dukcije. 5-79. na str. SI. a nema ih malen broj. koji u svojoj amaterskoj biblioteci ili medu svojom teh- nickom dokumentacijom cuvaju i rani j a izdanja. gdje je moguce potenciometrima volji utjecati Pi i P2 po R4/C4) za korekciju kvalitete reprch dukcije muzike sa gramofonskih ma 107 ploca sova« i na potrebi i zelji. PRIMJERI NF POJACALA ZA SAMOGRADNJU Niskofrekventna pojacala za sa- mogradnju planiraju se prema namjeni i potrebi. sto je ondje bilo opisano. 7-9 pokazuje takav pri390 M f H C5 mjer pretpojadala za reprodukciju muzike sa gramofonskih plo£a. i potreb- U ranijim izdanjima ovog prirucnika bila su prikazana razlicita ni 7-10. To se postize kombinaciiama otpornika i kondenzatora (C3-R3. Ako ih zamijenimo otpornikom (Rx = 150 kQ). To se ne stupnjeve tranzistorskih niskofrekventnih pojacala koristeci trans formatorske veze medu stupnjevima. Pi i Pz. s 7-9. ovisnosti pojacanja o frekvenciji vise nema! Tra TR1 = 2?» = TR2 = BC107B ! GRAidOFON L_ (Hi MIKROrON) 1 150K ± S/. za odvojeno odabiranje jaceg ili slabijeg pojacanja dubokih i visokih zvukova u svrhu popravljanja i ujednacenja reprodukcije svih frekvencija zvucnog SL <ikofrekventna pojacala. To je sve dobro poznato onima. 7-10. Ukoliko ne trebamo veliku izlaznu moze postici iz tehnoloSkih razloga. 2elimo samo naglasiti da' je i spektra. sagradit cemo pojacalo prema si. moguce je naciniti i kontroliranu korekciju opsega frekvencija. prema izvoru pogonske elektricne energije noj izlaznoj snazi. ako se mozemo zadovoljiti sa 50 do 100 milivata.

malog tranzistorskog prijemnika. TRS i TRs. oznacen slovom a. treba strpR2 i R4 dok se to postigne. impedancije Ukoliko to nije tako. Ako nam je dosta nekoliko desetaka do blizu 100 izlazne snage i ako se za- BC PNP (moze biti Kod »NF« dovodi na otporniku R3 bude toliko velik da se tranzistorski komplementarni par »otvori«. Struja koja ovuda tece. a i skuplje danas graditi pojacala s elektronskim cijevima. u izlaznom stupnjtu Opis u tekstu povoljnu cijenu mogu u trgovinama naci germanijevi tranzistori koji su u tvornici slozeni u parove. 133 . kakvi amaterima cesto sluze kao »izvor« korisnih sastavnih dijelova. mirna kolektorska struja). napon a mora oko V. Tran- TRi je u pobudnom.5 9 V. pobudnom (»drajverskom«) stupnju. iznositi polovicu vrijednosti pogonskog napona. Na tome mjestu se prekine vod i privremeno ukljuci miliampermetar. I takvih ce se primjera naci u ranijim izdanjima ovoga i drugih radio-prirucnika. U tu svrhu je prakticno da se umjesto fiksnog otpornika R2 stavi potenciometar od 250 do 500 kQ i da se pomocu njega »namjeste« radni uvjeti. Taj je tranzistor u tzv. dok nema signala (tzv. osiguravajuci potrebnu jakost struje baze za TRu Kolektorski radni otpor sastavljen je od Rs i R4. Nije viSe »moderno«. NPN mW dovoljimo telefonskom slusalicom kao zvucnikom (najbolje je da to bude ona »dinamicka«. iza kojega slijedi izlazni stupanj pojacala. Ovaj sadrzi dva tranzistora koji cine tzv. da potece kolektorska struja koju mjerimo kod b. Izlazna je snaga i glasnoca iz spomenute dinamicke slusalice za mnoge svrhe dovoljna (za prijemnik ili manji prenosni primopredajnik Ijivo mijenjati koji mora Stediti struju iz baterija!) NF pojacalo parom germanijevih Iako je svakim Izlazni sklop jednostavnog tranzistorskog niskofrekventnog po7-11. 7-11 ima tri tran- TRi je tipa 177 ill slican). omskog otQ (proizvod »Ei-Ni§« »Iskra-Kranj«). se signal koji zelimo pojacati a koji je mozda vec »prosao« kroz neko pretpojacalo. sa komplementarnim tranzistora danom silicijevih tranzistora. dajnika. Shema je namijenjena eksperimenstori tatorima. Otpornici Ri i Ri odreduju radnu tocku. Pri tome treba da pad napona latori amplitudno moduliranih presi. Eksperimentirajuci s ovako jednostavnim sklopom moze se mnogo nauciti o slicnim pojacalima. Istovremeno mora napon. »izlazni« tranzi- mogu biti BC 177 i BC 107. komplementarni par: jedan tranzistor tipa PNP (TRs) i jedan tipa (TRi). pora oko 200 ili nekoliko stotina oma. To znaci da su jedan tranzistor NPN tipa i jedan tranzistor PNP tipa podjednakih svojstava deklarirani kao »par«. Ako biti je ovaj 4. Pojacalo na zistora. joS se sve vise uz vrlo SL jacala zistor za eksperimentiranje. tj. neka za spomenute tranzistore bude oko 2 mA. Izuzetno se danas mogu naci cijevna pojacala koja sluze kao snazni moduje. komplementarni par tranzistora.

odnosno posebna aluminijska plocica (ravna ili savinuta. ako odgovara rasporedu na shemi i ako su ulazne prikljucnice na suprotnoj strani od izlaznih. 7-13) velicine 1 priblizno 9 1. TjRt. si. sija«. Pri tome oko tranzistor TRs i TRi moraju limena biti ucvrsceni na limenu plocicu koja sluzi kao hladilo i odvodi suvisnu toplinu. 10 do 15 mA. primjena je jos svestranija. ffzlaznom paru tranzistora (TRs i TRi) dodani su emiterski otpornici od po 0. TRs = AC 187. (PNP) i TRs (NPN) galvanski su/vezani i oba zajedno predstavljaju /pobiadni stupanj s vecim pojacanjfem. Prva silicijevi. Jakost te struje neka bude. je tu jos 7-12. ri dva su W Na isti nacin i s jednakim uspjehorn bi se kao izlazni par mogli upotrebiti germanijevi tranzistori AD161 i AD162. Mirnu kolektorsku struju ovog komplementarnog para mozemo mjeriti miliampermtetrom kod a. je bilo sagradeno pojacaUpotrebljeni su tranzisto- Ako uporedimo shemu na sa predasnjom si. Niskofrekventno pojacalo sa silicijevim i germanijevim tranzistorima: TRi = BC 177. debela do mm. TR2 = ako je pojacalo tako sagradeno. moze vrlo dobro posluziti za najraznolicnije potrebe u amaterskoj radionici u kojoj se mnogo i eksperimentira. To moze biti i »§a- SI 7-i2. toptine) TRi je u predstupnju gdje je mo guce pogodnim izborom ulaznog otpora (otpornik izmedu 5 kQ i 300 kQ) prilagoditi se razlicitim izvori- 134 . Dva silicijeva tranzistora. TRi = AC cm. Hladilo bi moralo biti vece ili deblje. Osim toga je niihova mirna kolektorska struja stabilizi- koji su navedeni uz shemu. 7-12 shemom (si.rana silicijevom diodom SD. a njenu jakost mozemo odabrati potenciometrom Ps. Izlazna snaga je blizu 2 uz nogonski napon od 12 V. kao na si. a tranzistore treba izolirati od J njega! NF pojacalo napona 7-14. uz prikljuceni zvucnik od 5Q. Kako Izgled pojacala prema si Vidi se nacin na koji su izlazni tranzistori ucvrsceni na aluminijsku limenu plocicu (za odvodenje Sl. izvor stabiliziranog napona. mozemo vidjeti da je ova. Raspored dijelova nije kritican. s cetiri tranzistora. 7-11). kao samostalna jedinica. Potenciometrom Pt treba istovremeno postici da napon od tocke b do sasije iznosi 6 V.5 Ovako lo. si. 7-13.2 BC 107. 7-13. preko 3 W. »kompliciranija«. sa silicijevim tranzistorima i stabilizatorom Niskofrekventno pojacalo. x 3.47 Q za vecu stabilnost rada uz razlicite temperature. uz pogonski napon 12 V. Maksimalna izlazna snaga mogla bi onda biti veca. a izlazni par germanijevi tranzistori.

161. Uz pogonski napon U — 12 do 14 V. Pogonski napon za TRi je iiziran sa stabi- sa slabijim tranzistorima. uz pet-omski zvucnik i pogonski napon od 12 do 14 V. je BC 141 BC tranzistora. samo izlazni i Ako npr. onda se kao par Ri moze uzeti otpornik od oko 330 do 470 Q za pocetak. njem ZD za napon oko 9 do onda je U(stab) oko 8. koji za svoje »otvaranje« trebaju veci napon nego cermanijevi tranzistori. struja Jc dosezala preko 150 mA. kao i o emiterskim otpornicisignala. uz inace podjednake pogonske uvjete. BD135 i BD136.) SI. Ako je 10 V. pa ce izlazna snaga moci doseci do nekoliko vata. nacin. o kolektorskoi struji tranzistora TR2. moze se naciniti i pojacalo vece izlazne snage. sada ce ona biti na mahove oko 3 do 4 puta jaca. o vrijednosti otpornika koji je paralelno snojen s diodama (47 do 130 Q). sto je za mnoge namjene sasvim dosta. sto se moze postici trazenjem odgovarajuce vrijednosti za otpornik kojim su premostene diode Di i D2. 10 do 20 mA. Potenciometrom R2 treba postici da je izmedu oznacenih tacaka polovina pogonskog napona (U/2).5 V. Izlazni tranzistori moraju imati na sebi hladila u obliku zvijezde. po shesL 7-14. neka Rs bude oko 100 O. = BC141. Stabilizirani napon moze napaiati i druge potrosace. Ako je pornike R3 Q i. a TR. Obzirom na to da je izlazni komplementarni par sastavlien od silicijevih tranzistora. Niskofrekventno pojacalo sa silicijevim tranzistorima torom napona.5 do 9. o otporniku Ri. 7-14. uz dovolj- nu pobudu. Treba Na sasvim jednak mi na ma Rs i R4.5 i ik na vrijednost oko na opisani nacin. uspostaviti mirnu kolektorsku struju h oko 25 do 30 mA. Izlazna snaga je veca od 1 W. npr. Tada bi trebalo smanjiti ot0. TR5 i Zenerovom diodom 135 . vidi tekst ZD. treba staviti dvve diode (Di i D2) u seriju.*U<stab. Jc neka bude f uzeti jaci silicijev komplementarni par tranzistora. Pri tome je TRi = = BC107. Kolika ce biti mirna kolektorska struja (fnjerena kod Jc) ovisi o jakosti struje koja te£e kroz diode. i stabiliza- ma Veza sa pobudnim stup(Tib) je kapacitivna.

41 1. nije zasticen dovoljno velikim emiterskim otpornikom. je bila izlazna cijev slicna njoj. : : Pri gradnji se nikako ne smije zaboraviti na kondenzator Ce. naime. On oslabljuje najvise frekvencije i cuva Da se nacini takav transformator treba uzeti jezgru izlaznog transformatora iz nekog (starog!) radioapa- TR2 od »divljih«.NF pojacalo tipa s tranzistorima V-MOS V-MOS-tranzistori se ponasaju gotovo identicno kao i elektronske cijevi. nekontroliranih i nepozeljnih visokofrekventnih oscilacija. uz uvjet da svakako odrzimo gornji odnos izmedu primarnih i sekundarnih zavoja. Zenerove diode Di i Ds. Iza njega. stite V-MOS-FET od pojacalu (si. Tako cemo postici i dovoljno velik induk tivitet koji garantira i dobru reprodukciju basova. on moze stradati kad mu temperatura poraste. koja tece preko drejn-elektrode tranzistora TR2. Ako. unatoc tog pozitivnog prednapona. Pojacalo sa V-MOS-tranzistorima. Izlazni transformator . primarno mA ima impedanciju od 24 Q a sekundarno 4 i 8 Q. 7-75. Za na- rata u kojiemu ili EL84 matanje treba pripremiti bakrenu. temperatura zbog toga jos vise raste. Ima ih za razlicite snage. npr. V-MOS -tranzistori se ponasaju sasvim drukcije! Pri zagrijavanju njihova struja pada pa je pregrijavanje u normalnom radu iskljuceno. Sa njom demo namotati i primarnu i sekundarnu zavojnicu sa najvecim mogucim ukupnim bn> jem zavoja. VN67AF ili VN89AF. C=TH 1 + TRt=FET TR2=VMOSFET D1 = |R3^ i ! s" D2 = ZD (55V) TOO^j M C4 S/.4 mm. obican tranzistor. E300. S porastom temperature kolektorska struja se pojacava. Podaci u tekstu 136 . da dobro podnose zagrijavanje. Uz pogonski napon od 24 V mirna struja. To znaci da imaju vrlo visoku ulaznu impedanciju. u izlaznom stupnju je V-MOS-FET (TRi). promjera 0. Svu zicu treba skinuti i izmjeriti koliki nam nrostor na jezgri (u cm2 ) preostaje za namatanje novih zavojnica. To znaci da se brojevi zavoja na transformatoru T moraju odnositi kao 2. Njegova je ulazna impedancija. jer 8-omski prikljucak sluii sa za negativnu povratnu veztt (R& i R2) u svrhu smanjivanja izobli- mo cenja. To moze biti VN89AA. 7-15) je na ulazu (TRi).45 1. lakiranu zicu. svaka za vi- oko 50 V. Kvadratni centimetar presjeka sadrzi 400 do najvise 450 zavoja ove zice. Tako kolektorska struja »pobjegne« do tolikih vrijednosti da se tranzistor cesto unisti. visoka. Glavna im je prednost. u odnosu na druge tranzistore. iznosi 300 i kod najvece glasnoce dosize najvise 325 mA. ze formiranje vodljivog N-kanala. Njemu se mora na gejt-elektrodu (g) doves ti nozitivni prednapon kojim se tek posti- U sokih induciranih napona koji bi mogli nastati na primarnoj zavojnici transformatora 7\ Prikljuciti FET treba 4-omski zvuc- nik.

4Q smije se prikljuciti samo W f je pogonski napon znatV). Za vlastitu gradnju nam ie 7-16 Na pojacala. Sam sklop je u kuci3tu DIL sa 14 nozica. 7-17. Zvucnik koji bi imao manji otoor. omogucuje gradnju niskofrekventnih pojacala do 2 izlazne snage uz razmjerno malen broj dodatnih W sastavnih dijelova 137 .5 standardom DIL-kuZa normalnu upotrebu nije potrebno dodatno hladenje. odgovaraju rani sklop sa uz izoblicenja koja su manja od 10%. dakako i jacih V-MOS-tranzistora. npr.mjenom specijalnih integriranih sklopova koji omogucuju postizanje ciste i dovoljno glasne reprodukcije. ali su barem za sa- W Pomocu njega diti se lako oznakom TBA8KL moze sagrapojacalo niskofrekventno za da — — jos razmjerno vrlo skupi! si. vidimo izgled takvog izradenog u laboratoriju ARRL. Prvi od ovih sluzi kao pojacalo za prijem na slusalice (stn 216). Shema sa integriranim je je pom TBA820 impedancija NF sklo- na si. 243. manjkao V-MOS-FET (HI). NF pojacala sa specijalnim mtegriranim sklopovima Danas je svim radio-amaterima i tehnicarima poznato da gotovo nema radio-aparata i televizora. Ulazna visoka. Za one koji sami grade elektro- nicke i radio-uredaje donosimo ovdje nekoliko takvih niskofrekventnih pojacala. a da u mima nema integriranih sklopova za razlicite namjene. Ima. ali onda je i izlazna snaga manja. Posebno je interesantan integricistu. sa IL74I ili sa TAA611. Pojacalo sa TAA611 moze se naci na str. koji ovih dana izlaze iz tvornice. Niskofrekventna pojadala u takvim savremenim ureaajima redovito su nacinjena pri- SL 7-17 Integrirani sklop TBA820 . Nekoliko njih moze se naci i u poglavlju o prijemnicima u ovoj knjizi.. Na shemi su svi prikljucci numerirani i brojke onda ako no nizi (6 SL Pogled na limenu plocicu (»sasiju«) na kojoj je sagradeno niskofrekventno pojacalo sa V7-16. kod 12 V pogonskog napona dosize oko 2 uz zvucnik od 8Q. -MOS-FET-om Izlazna snaga dosize oko 2. a izlazna snaga. npr.

3 W. W. uz pogonski napon od 12 V postize izlazna snaga od citavih 4 W. energije (koji daju toplinu) ne prelaze preko 2.5x9 cm. Sve se moze smjestiti na stampanu plocicu velicine 5. 2. kod kojih gubici elektricne 100n SL 7-18* Shema 5-vatnog pojaiala sa TBA8W pogonske napone izmectu 6 i 16 V.5 W. dok su gubici u obliku zagrijanja samo 2. Siroke limene izvode tre- ba provuci kroz izreze na ploCici i zalemiti na bakreni sloj. Vidimo da je na njemu 12 prikljucnih no " " " V V 12.+ 9. Izgled »stampanih« vodova na pertinaksovoj plocici. Numeracija priklju£aka na ovoj slici odgovara numeraciji na shemi zica. Format plocice je 5. Tako se. kasiranoj tankom naslagom bakra. 6. 4 W. Odgovarajuca shema (si. TBA810 je veoma ekonomifian.5 V .5 SL 7-19. Tu je smjesten i integrirani sklop TBA810. Izgled takve plocice je na si.5 5. 7-19..1 W! To znaci da je iskoristenje dovedene elektricne energije oko 2/3! Uz drukcije pogonske uvjete i s prikljucenim 4-omskim zvucnikom maksimalna izlazna snaga (izoblicenje do 10%) iznosi: kod " " Raspored svih sastavnih dijelova se vidi na si. 7-18) pokazuje da je potreban mali broj do datnih sastavnih dijelova.4 .0 V 9 V 6 V 4.5 x 9 cm.. Na nju stanu svi potrebni sastavni dijelovi pojacala sa TBA810 138 .I2V 0~ uz dva Siroka metalna izvoda. 7-20. 1 W..2 W. 7-18). vise W. (si. od 0. 16 14. Mozemo je sami naciniti iz komadica kasiranog pertinaksa. To je i spoj sa »minusom« i dovoljan odvod topline za normalna opteredenja.

tf 33W ff rt * " V LfO Vazno je da zvucnik bude odabran prema pogonskom naponu. ga. si. »Integrirac« (kako neki amateri nazivaju slicne sklopove) koji ima oznaku TBA800 predviden je za nesto vece pogonske napone. Za po- o4'C1 zv o SL gon je potreban napon od 9 do 24 V uz razlicite impedancije zvucnika i 7-20. Vanjskim izgledom i broj em prikljucnih izvoda. Radne tacke se u unutrasnjosti tog integriranog sklopa automatski prilagoduju svim radnim uvjetima. za prilagodenje pojacala u svrhu sto vjernije reprodukcije.5 W izlazne dio-aparata) u sobi. izoblicenja su znatno manja. Uz napajanje sa manjim naponima (npr.5%. odgovara integriranom sklopu TBA 810. 7-21. Raspored dijelova na stampanoj plocicL Pojacalo sa TBA810 moze se sagraditi iz dijelova nor- to: malnih dimenzija 24 kod napona od »> 14 4 *t t V V i zvucnik od 16 „ T" Q 111 izlazna snaga je 5 W. Otpornik Rio normalno nije potreban. Cesto ga se moze naci u savremenim televizorima.. kao i sirim izvodima za hladenje. 14. Kao primjer navodimo podatak da uz pogonski napon od ga do 3 W izoblicenje ne prelazi 1%. »ekvalizaciju«. Poten- 139 . U protivnom.manjom Ukoliko se zadovoljimo s ne§to izlaznom snagom. ali dovoljno je samo malo smanjiti izlaznu snagu. ako bi imoedancija zvucnika bila premalena. za tzv. Gore navedene izlazne snage vrijede za izoblicenja do 10%.4 V i kod izlaznih sna- Struja mirovanja. gdje uz mali broj dodatnih dijelova predstavlja citavo niskofrekventno pojacalo. Kako treba oko njega rasporediti i spojiti ostale sastavne dijelove prikazuje si. recimo od 5 na 4 (kod 24 V) da izoblicenje od- Na lijevoj strani iste 7-21 na- W W crtana je shema predstupnja s tranzistorom TRi (npr. posebno za visoke i posebno za duboke tonove. Na toj je slid TBA800 u desnoj polovici. kod 9 V) potrebno je dodati Rio od 150 Q. BC 107) i RC-mrezama za regulaciju boje zvuka. a to su snage koje se obicno koriste pri radu televizora (ili ra- mah padne na 2%. rasponu izmesnage izoblicenja ne prelaze vrijednost od 0. takoder je malena. 8Q . moglo bi doci do preterecenja i do unistenja integriranog sklopa. tj. dok nala. U du 50 mW i 2. W. ona iznosi samo 6 mA! nema sigKod 12 V sve- Sagradimo li imat cemo strano pojacalo i za najraznolicnije pogonske napone. ako je pogonski napon 24 V.

uz dodatak komplementarnog para snaznih tranzistora. O mogucnostima upotrebe dvaju takvih pojacala za stereofonsku reprodukciju vidi tekst SI. Po volji se mogu Hi izdici Hi potisnuti i »basovi« kao i »visoki«. nece biti vecih poteskoca. ni ohrabrili na takav pothvat. Opis rada u tekstu 140 . Izmedu ovoga i TBA800 je RC-sklop za regulaciju i ujednadivanje reprodukcije. onda je moze postici i pomocu TBA 800. Nji~ me se postize simetrija ili »balans«. Za one koji vec imaju iskustva. Ako netko zeli ili treba vecu snagu. TRt je u pretpojacalu. a drugi kao poja6alo za desni »kanal«. moze jedan od njih raditi kao po jacalo za lijevi. kao sto je prikazano na si. za potrebe stereofonske reprodukcije. 7-22. ciometrom Ps moze se regulirati glasnoca. koja su stekli na jed- — nostavnijim projektima. 7-22. 7-21. bez dugackih vodova. Shema 15-vatnog pojacala sa TBA800. Glavno je da svi dijelovi koji pripadaju odredenom sklopu budu sto blize jeniti. dan drugome. nacini u dva primjerka.ff®' i Integrirani sklop TBA800 predviden je za napajanje visim naponima. Ako se sve sto je nacrtano na shemi. ukoliko budu sve dijelove pojacala rasporedili onim redom kako su nacrtani na shemi (za svaki kanal posebno!) pazeci da ulazi budu na jednoj a izlazi na drugoj stranL Stampanu plocicu ce iskusniji graditelj moci i sam nacipo svojoj zelji i ukusu. f — C-J-25V Gradnju takvog uredaja ne preporucujemo pocetnicima. ali oni se ne bi. vjerovatno. Onda se mora dodati jos i potenciometar Pi (samo jedan za oba kanala). cim za reprodukciju u obicnim stambenim prostorijama. Stereo-pojacalo sa 2x5 W izlaz- ne snage smatra se zadovoljavaju- SI. ako doda snazniji komplementarni par silicijskih tranzistora.

prema shemi na si Uz integrirani sklop TBA800 upotrebljen je komplementarni par 7-22 zistora 2N3055 i BDW tran- 52 Napon napajanja (V) . Mjerni podaci o snaznom pojatalu.Tablica 7-2.

Taj se pro- — Treba samo naciniti »kvazikomplementaran« par. Znatno preko toga necemo ici. ali sasvim i drugacijih svojstava* Tu je TRs onda nemamo komplementarni par PNP-tipa i on tranzistorom TRiq upravlja na takav nacin. koji su tipa NPN. To su takve kombinacije tranzistora koje se ponasaju kao komplementarni. Izlazna snaga onda moze biti do nekih 40 W. Na si. 40-vatno niskofrekventno pojacalo sa kvazikomplementarnim iz- laznitn stupnjem. dolje na slid je i shema pripadajuceg ispravljaca za pogon pojacala 142 . ako zvucnik (ili grupa) ima 4 Q. 7-23. blem moze rijesitL Darlingtonov par. da oba zajedno rade kao jedan tranzistor PNP-tipa.nju napona! Lijepo je to sve napisano u prospektima. 7-23 vidi se da tranzistori TR? i TRo formiraju tzv. 42 V. Ako se moramo odluciti za tranzistore 2N3035. dakle. strujno pojaeanje jednog i drugog para je NF 'oo predpqjaCala) TR1 = TR2 = TR4 = TR5=BC1Q7 C3 TR6=BC177 TR3=TR8 TR7 = = BD138 I mP BD137 = TR9= TRtO 2N3055 OSIGURAC C7 =F 4700 y /63V M zv SI. I tranzistori TRs TRio formiraju par. napon napajanja ce biti. Lijevo. recimo. Razumije se. ali oni trankoje amater moze nabaviti nisu bili isporuceni industriji niti su otisli u izvoz. Gradit cemo. te Darlingtonovim parom tranzistora u ulaznom stupnju. Vjerojatno s razlogom! Iskustvo je pokazalo da oni ipak sasvim dobro rade uz napone napajanja oko 40 V. zistori — koji bi bio potreban. Oba su tipa NPN pa se zajedno ponasaju kao jedan NPN-tranzistor. niskofrekventno pojacalo s tranzistorima 2N3055.

Kod sasvim malih glasnoca svu izlaznu snagu daju tranzistori TR 7 i TRs kao jednostavan komplementaran par. nih izlaznih tranzistora na si. pri radu pojacala. Otpornik Rz zajedno sa otpor nicima R« i R b reducira ulazne napone na pravu mjeru. 2 mikrofon ili gramofonska zvucnica (MI/GR). rebrastom hlndilu. kao rezerva. dok pojacalo miruje. ne moze teci struja. da na Rn i R i9 mogu nastati veci naponi. Tek onda. ne mogu proizvesti dovoljan pad napona na tim otpornicima da bi se izlazni 2N3055. Naponskim razdjelnikom Ru/ JRu odmjerena je negativna povratna veza koja dolazi od zvucnika. To znaci da se signal uzima sa emitera. 1 prikljucuje se magnetofon (MGF). Izmedu emitera tranzistora TRt i baze tranzistora TRs je RC-mreza u kojoj su i dva potenciometra. V vom diodom. Ispred takvog pojacala redovito se stavlja odgovarajuce pretpojacalo sa potrebnim regulatorima za glasnocu i za »ekvalizaciju« tj. 7-24). u polozaju br. a u polozaju br. ukoliko bude potreban. bid velike razlike u temperaturi tranzistora i hladila! Na si.' • SL 7-24. obje strane premazan tankim slosilikonske masti za bolje odvodenje toptine. Otpornici R17 i Rw odabrani su tako da kroz tranzistore TR9 i TR10. dolie. Stabilizacija na- potrebna. TR5 dok se tranzistori TRe »brinu« o pravilnim TR 4 rad- nim uvjetirna izlaznog stupnja.-. TRi i TR 2 ulaz ima visoku impedanciju. ali je zato ulazna impedancija visoka. crno eloksiranom. kada amplituda niskih frekvencija postane tako velika. dva ko~ skoro kratko spajaju bazu i emiter izlaznih tranzistora. 7-25 vidimo da se tranzistori napajaju pogonskim naponom od 18 koji je stabiliziran Zenerotropolni preklopnik.. Da bismo mogli i pretnoiacalo prikljuciti na isti izvor napajanja. za ujednacavanje pojacanja svih frekvencija sa ciljem da se postigne §to vjernija reprodukcija zvukova. Kod ispravno montiranih i dovoljno hladenih trans jem zistora ne smije. alt kondenzator Ci mora imati oznacenu vrijednost kapaciteta. Listic je mada To stanje donekle odgovara onome kod dodattranzistori »otvorili«. Tu je prikljucen i ulaz male osjetljivosti. polozaju br. PojacanJe je jednako jedinici. pocinju i tran zistori TR9 i TR10 davati svoj doprinos izlaznoj snazi. Prema potrebl mogu se otpornici Ra ili R zamijeniti vecim ili manjim vrijednostima. P°trebno je sve stupnjeve u Dretpojacalu dimenzionirati tako da rade uz odgovarajuce vise napone. Zato ni emiter ska struja tranzistora TR7f bas kao ni emiterska struja TRs.mnogo trebi vece nego bi bilo pri upopojedinacnih tranzistora* Tranzistor TRs je u pobudnom i stupnju. Na ulazu je U Za napajanje elektricnom energijom je dovoljan jednostavan ispravljac.. . To je zato. Kod maksimalne snage skoro sve daju oni (si. pona t nije . 7-22.. TRt je u spoju emiterskog slijedila (emiter follower). predstupnju. Izlazni tranzistori. 3 je pret pojacalo spojeno na UKV-prijemnik. jer ti otpornici NF su u tzv. Njegova je shema na istoj slici lijevo. ucvrsceni na aluminijskom. fr 145 . Izmedu tranzistora i hladila je umetnut tanak listic tiny ca (liskuna) za izolaciju.

mikrofona ili UKV prijemnika. biti logaritmicki. regulaciju glasnoce i simetrije (»balansa«. steceno pri drugim gradnjama pojacala manje snage. bit ce donji kraj otpornika Ris uzemljen. Pa je samo jedan za aba pojacala. ako je klizafi potenciometra P4 sasvim »dolje«. la prilagodena postojecim impedan cijama. tj. pogotovo udvostereo-reprodukciju. razumije se. 7-25. ukoliko se grade dva kompletna uredaja za stereofonsku reprodukciju govora i muzike. Vrijednosti kondenzatora i otpornika su odabrane tako da je RC-mrc nja«. Onda se potenciometar Pi moze iskoristiti za simetriranje glasnoce u lijevom i u desnom »kanalu«. Ako. Uzaludno notrosen novae. Ija. vjerujemo. Emiter tranzistora TRs je skoro sasvim blokiran elektrolitickim kondenzatorom od 100 ^F. »equalizer« = ujednacivac). dok svi ostali dijelovi moraju biti udvostruceni. te graditelje. I isuravljac treba biti jaci ili. Potenciometrom Pi mogu se duboki zvukovi ili potisnuti ili izdici. 7-23) S7. Na kraju neka nam bude dopustena primjedba: Poceti je uvijek bolje s manjim projektima i postepeno graditi vece. upropaSten materijal i nezavrSeni uredaji su onda rezultat. Preveliki »apeti* zvukova. od minus-pola napona na* pajanja!) Kondenzatorovo djelova nje je smanjeno i pojacanie je manje. za »drugi kanal« moze se na* ciniti i drugi ispravljac! Ovakvo pojacalo. Obrnuto.ULA2 tf. sa izlaznim dijelom prema si.REZ. sto je jos bolje. Ovaj potenciometar mora njime regu jnjati Tranzistoru TRs moze se mijepojacanje potenciometrom P*. za prvi momenat. ti«. ne treba daljnjih uputa.ME uSJETLJiVOStl NA PTtZTFOJA^AiXl "ZA DRUG! KAMAL Pretpojacalo za prikljucak magnetofona. a poiacanie je maksimalno. naciniti dva kompletna uredaja prema shemama na sL 7-23 i 7-25. sa »gornjeg« kraja potenciometra P3. 144 . Ova RC-mreza predstavlja jed nostavniji oblik naprave koju nazivaju »ikvelajzer« (prema eng. Na nju je dovedena i negativna povratna veza. za struceno gradit ce samo oni koji vec imaju veliko iskustvo. zamislimo da je klizac toga potenciometra »gore« (na shemi!). koje ima RC-mrezu za regulaciju dubokih i visokih zvukova. negativni kraj tog kondenzatora je odvojen od »3asije« (od »uzemlje- Za koji nadmaSuju znanje eraditelole zavr§e. gramofona. isto se Pomocu potenciometra P2 postize u podruciu visokih Za gradnju stereo-pojacala treba. jer se lira glasnoca.

osobito medu amaterima. U njenom krilu rodila se i elektronika. U dusobnoj udaljenosti. malen i jeftin uredaj. radio-odaSiljacima (predajnicima) proizvode se visokofrekventne struje i odvode u antenu. kao i generatori sa elektricnim lukom. Takav jednostavan priiemnik. U prenosnim i prevoznim radio-stanicama elektronskih cijevi vise U RADIO-TEHNICI Elektri£ne struje i naponi visokih frekvencija u radio-tehnici sluze za najraznolicnije svrhe. i danas je zahvalan. od primIjenih radio-valova. Radio-veze sa generatorima na iskre odrzavale su se cak do pocet- uz ostalo. dok je primiena elektronskih cijevi sasvim rijetka. pomocu prijemnika. U predajnicima. Proizvodnj a visokof rekventnih struja do vol j no velike snage postizala se tokom vremena na vise nacina. primjena elektronskih cijevi za druge potrebe. osim radija. ali jos uvijek dosta hirovitim. omogucuju da. samo po- — — — — Radio priru6nik 145 . I danas je elektronska cijev jo§ nezamenljiva kod najjacih radio-oda§iljaca koiima se snaga mjeri kilovatima lo i megavati- Primjenom elektronskih cijevi radio-tehnika je brzo napredovala. U pocetku su to omoffucili generator! u kojima su elektricne iskre pobudivale titraje u antenskom sistemu i u titrajnim krugovima. iniegriranim sklopovima (integralnim koiima) danas su prodrli i u radio-prijemnu tehniku. kristalnim detektorom. Od antene odlaze u prostor visokofrekventni elektromagnetski valovi koji. tj. Iako je otkride elektronske cijevi. Duze su se odrzali rotacijski generatori. kojemu nije potrebna nikakva pogonska energija osim one koju dobiju izravno iz antene. kod svojih pokusa u Coloradu (Koloradu).8 VISOKOFREKVENTNI OSCILATORI OSCILATORI ma. omogucilo gradnju neu poredivo osjetljivijih i selektivnijih prijemnika. kao i u elektrokod savreniku. Za predajnike manie snage. osobito za pocetnike u radio-tehnici. kada stignu do prijemne antene. Tranzistori. kao i u tzv. ka dvadesetih godina ovog stoljeda. neobicno je vazno proizvesti oscilacije visoke frekvencije potrebne stabilnosti. godine. Sve ih je istisnuo oscilator u kojemu se visokofrekventne oscilacije pobuduju pomocu elektronskih cijevi. pa do nekoliko stotina vata snage. cesto i u velikoj me- nema! U radio-prijemnicima je n^kada^nji »koherer« bio ubrzo zamijenjen boljim. »uhvatimo« emitirane signale i da uspostavimo vezu izmedu dvije tocke na Zemlji. gdje se danas elektronskih cijemenih uredaja vi vi§e ne moze naci. Ulogu titrajnih krugova i njihove resonancije za prenos elektricnih signala kroz prostor prvi je opazio Nikola Tesla. u svojim najraznolicnijim oblicima. kristalni se detektor dugo zadrzao. i radio-tehnika se sluzi pretezno tran zistorima. To se danas postize oscilatorima. kao i u prijemnicima. uz primienu posebnim tranzistora i rjede diodama. Bez njih ne bi bilo ni radio-tehnike. On je ovu pojavu iskoristio jos prije 1893.

Buduci da je krug Li/C spojen na emiter tranzistora. L2 je zavojnica za povratnu Sto cisci titraji. Ta- 8-2. Prikazan je na si. na na£in koji je pronaSao Hartley (Hartlej). Pravilnu i dovoljno snaznu povratnu vezu induktivnim putem postize se ujedinjenjem obih zavojnica: zavojnice titrajnog kruga i zavojnice za povratnu vezu. s naj- OSCILATORI PROMJENLJIVE FREKVENCIJE Oscilatorl sa induktivnom povratnom vezom Induktivnu povratnu vezu za po budivanje visokofrekventnih oscilacija je. vezu 146 VFP . 4-33. Oscilacije. a shema na si. LiC je titrajni krug. ako su nam potrebni 8-L Tranzistorski visokofrekSI. na tri tocke. fa %i -J—CU IK r^t b * I t—OVF Ovdje demo se upoznati vaznijima od njih. b) sa (»obi£nim«) unipolarnim tranzistorom (FET) St. si. Princip tog oscilatora ve<5 smo vidjeli. 4-34 Tipicno je za Hartley-ev oscilator to da je zavojnica sa ostalim dijelovima sklopa prikljuCena 83). £esto nemaju onu frekvenciju koja je potrebna* Promjeni frekvencije. ventni oscilator prema Meissner-ovom principu. kao i uredaji za sintezu frekvencije. »lokalnih« oscilacija (u stupnju za mijesanje). u zam180°. 63. 8-2b je za FET. sa sto biti manje viSih harmoniekih »dodataka«. vidi (str. 83. da malog unutragnjeg kapaciteta. kod kojih se Cvrscom povrat- nom spregom moze na fazna razlika od postici potrebKod visih frekvencija je to sve teze postici. 3-22a. jenu za bolji. str. u takvim slucajevima. Savremene oblike ovakvih oscilatora vidimo na si. veza je ostvarena na odvojak zavojnice Lu Zavojnica L2 omogu<5uje povratnu vezu. str. SL 8-2a vrijedi za savremeni silicijev tranzistor tipa NPN. 8-2. gdje je impedancija niska. djelitelji. a) s bipolarnim tranzistorom. To su os- »Meissnerovi« oscilatori dobro rade na razmjerno nizim frekvencijama. Dioda D dodaje se onda. primijenio A.c negdje u predajnicima. Preostaje samo jedna zavojnica. cilatori titrajni si. prema 8-1. In- duktivna povratna veza pomocu posebne »reakcijske« zavojnice odrzala se do danas samo u nekim malenim. 63) i si. Oscilatori »na tri to6ke« Harttey-jevog tipa. godine. prenosnim radio-aparatima. To mora visokofrekventna silicijeva dioje visokofrekventna prigu§nica. Zato se vec za kratkovalno podrudje takav oscilator napuSta. kav se tranzistorski oscilator mo2e nadiniti prema si. jos 1912. 3-22 b (str. Meissner (Majsner) u svom oscilatoru sa elektronskom cijevi. sluze razliciti umnozivadi. gdje sluzi u ulaznom stupnju za pobudivanje tzv. koje se mogu neposredno proizvesti.

shematski prikazan na 8-6. Titrajni krug L1/C1/C2 je s tranzistorom **ov SL 8-4. si. Na mjestu. Variable Frequency Oscillator) za opseg od 5 do 5. Njime se mogu doseci vrlo visoke frekvencije. 8-5) bila »hladna«. On je kapacitivno »uzemljen« (blokiran) kondenzatorom Ci (si. konstruirao je E. 3-22c (str. preko &. osi- gurava potrebnu povratnu vezu. si.5 MHz. 84. Cs/Cs. Tranzistorski oscilator s kapacitivnim razdjetnikom (C2/C8) za postizavanje povratne veze. 4-35 (str. pa i u blizem UKV-u. po prin* cipu Colpitts-a SL moze »kolDic-oscilator« Tranzistorski se koristiti sve do u ultra- kratkovalno (UKV) podrufije. Kapacitivni razdjelnik visokofrekventnog napona ostvaren je serijskim spojem kapaciteta C2 i Cs. da opterecenje bude sto mamje. 10* U vezi sa tranzistorom TRi. TRi spregnut prerazmjerno malenog kapaciNa taj nacin titrajni krug nije nF) prema »masi«. 8-6). teta. vidi tekst. moze se staviti neki otpornik koji treba odabrati slaboj 147 . jako opterecen »aktivnim elementom« (TRj). Seiler (Sajler). tj. 8-3. Kapaciteti C2 i Cz redovito su tako veliki da male promjene vlastitih kapaciteta tranzistora TRi ne mogu imati znatniji uticaj na frekvenciju. ali u podrucju UKV-frek vencija moze kondenzator Cs biti ispuSten. Njegovu ulogu preuzima unutrasnji emiterski kapacitet irootrebljenog tranzistora. 83). pa je stabilnost odabrane frekvencije veca. osobito prema si. Kapacitivni razdjelnik. opet sa ciIjem postizavanja vece stabilnosti frekvencije. 8-3. postignuta je kapacitivnim razdjelnikom Ct/Cs. U kratkovalnom opsegu frekvencija i Ct i Cs su kondenzatori. Kapacitivna povratna veza u oscilatorima Colpitts (Kolpic) je nacinio od- vojak na titrajnom krugu tako da je potreban kapacitet ostvario serijskim spojem dvaju kondenzatora. Njegova je svrha da VF oscilacije odyecle iz oscilatora tako. Sam titrajni Kod krug LCi je. Na ove oscilatore nalikuje kratkovalni VFO (prema engl. u Oscilator. cak u UKV opsegu predasnjem primjeru je baza tranzistora TRi (si. bez VF napona buduci da je »blokirana« kondenzatorom veceg kapaciteta (47 ko Cs. radio-amater W8PK/W2EB. Tako je smanjeno opterecenje titrajnog kruga i osigurana velika stabilnost frekvencije. gdje je ucrtan R. Povratna veza. si. Iz takvog oscilatora mogu se visokofrekventne struje odvoditi kod A ili kod B. 8-5. I koji radi ovo je shema oscilatora kao »kolpic«. »sajlera« je kolektor »hladna elektroda«. Baza i emiter tranzistora TRi nalaze se na visokofrekventnom potencijalu. Takav cesto nalazimo u modernim kratkovalnim prijemnicima. O.Takav »hartlej« pouzdano radi sve do najkracih valnih podru£ja. TRs i TRs pripadaju stupnju za odvajanje. kao na si. 63) i si.

Oscilatori s MOS-FET-ima nalaze vaznu primjenu u oscilatori- upotrebiti ma vost i prijemnika. Vidi tekst tranzistore tipa MOS-FET. negdje pri ulaznim stupnjevima prijemnika. Za nize frekvencije moze Seiler-ov oscilator raditi sa znatno vecim vrijednostima kapaciteta. — i TRs pripadaju slupnju za odjeljivanje tako da povratna veza. ukoliko im osjetljimora biti osobito velika. Razlika je u tome da tu ne sluzi za nike. dok silicijeva dioda D osigurava vecu cistocu proizvedenih titraja.-0+12V jemu Tranzistor TRi je »aktivni element« Colpitts-ovog oscilatora u k&> je povratna veza ostvarena kapacitivnim razdjelnikom C4/C5. Oscilacije se odvode sa surs-elektrode. Tada sam oscilator. Razumije se da SI je u i oscilatoii- ma moguce 8-6. Njegova je zadaca da sprijeci opteredenje oscilatora potrosacem. a time i pobudivanje oscilacija. Seiler-ov oscilator velike stabilnosti. Danas se trazi da i oscilator bude maloSwnan. ne smije imositi Sumove. I ovdje kondenzatora u seriji (Ci. Oni sadr- ze manje visih harmonicnih frekvencija nego onda kada te diode nema. kao na si. Kao aktivni ele- menat sluzi FET. Tranzistor TR2 se nalazi u stupnju za odjeljivanje. SI 8-5. Stabilnost frekvencije je vrlo dobra pa je taj oscilator medu amaterima poznat kao »sinteticka stijena« (»Synthetic Rock Oscillator«). dakako. Na si. Otpornik u struj- nom krugu prema gejt-elektrodi (100 Q) sprecava pobudivanje nezeIjenih. najbolje preko stupnja za odvajanje. Oscilator »sajler« sa FET-om za frekvencije oko 7 MHz TRi je u oscilatoru. bez vecih izoblicenja. Podaci vrijede za frekvencije izmedu 5 i 8 MHz. slicno kao kod »sajlera«. barem za najbolje komunikacijske prijem- SI 8-7. »divljih« frekvencija. 8-8 je takav primjer za frekvencije oko 25 do 35 MHz. su tri & 148 . prikljucenim kod VF (iza Ce). preko Ci. Navedeni kapaciteti vrijede za frekvencije oko 20 do 30 MHz. 8-7. C» i Cs). ali da oscilacije budu Sto cisce. TiTRs trajni krug je prikljucen preko kondenzatora malog kapaciteta C3. bude joS do voljno.

I to je oscilator s mjerno uskom. jer ga je u Evropi nacinio G. 8-10. Originalni Vack£?-ov (ili »Teslin«) oscilator je bio najprije sagraden sa elektronskom cijevi.. ako frekvenciju treba mijenjati u raz- — zistora TRi vezu sa titrajnim krugom. Za razliku od Clapp-ovog oscilatora koji moze sluziti samo onda.+ 1 1 c c _+ 1 1 _ t c 2 c +c +c 3 4 . : kapacitivnim Cs). je ovdje u gatvanskoj vezi s emiterom oscilatorskog tran- SL Vackarz).— kod iste frekvencije moze induktivitet zavojnice L biti vedi nego kod drugih vrsta oscilatora. taj je oscilator jos bolji! Takav je »vackarz« shematski prikazan na si. kratkovalni oscilator koji je poznat pod dva imena. npr. vidi tekst Tranzistor u stupnju za odjetjivanje. s Ing. Kao »klap« je J. opsegu. iznositi do 2. Clapp-ov oscilator. tablicu 8-1 Vidi 149 . lpak poznatiji. koja lezi paralelno sa induktivitetom L } moze se izraSunati kao kapacitet kondenzatorske se- d — rije: SL 8-8. kao vrlo pouzdan i stabilan. amaterskom Vackafov oscilator daje konstantnu amplitudu i u znatno Sirim opsezima frekvencije. Odnos maksimalne i minimalne frekvencije moze. kako bi mozda netko mogao u prvi momenat pomisliti! Ne! Ukupna vrijednost kapaciteta. Gouriet (Gurije) a u Americi K. + d (Ci i + Cs).5 1. TRs. G. ved za vezu sa MOS-FET-om! Medu amaterima je cijenjen. Istovremeno je ukupna vojnicom L. Vackdr-ov oscilator. poznatog u svijetu pod imenom »vakar«. r r if 8 tekst i ( =*= j up „47n yi l vrrjednost kapaciteta trajnom krugu (koji odreduje frekvenciju!) razmjerno materia. vidi spojen je u seriju sa zaNa taj se nacin paralelno sa tranzistorovim unutrasnjim kapacitetima nalaze veliki kapaciteti Ci i Cs. u jednom opsegu. To dolazi od pogrei- no procitanog imena Vackdf (citaj: 8-9. Zato u samom ti- SL 8-10. Clapp (Klap). zasluzan je za shemu oscilatora osobito velike stabilnosti. razdjelnikom Treci kapacitet (Cs si. Visokofrekventni oscilator s tranzistorom tipa MOS-FET -_«_. — Frekvencija na kojoj oscilator radi nije odredena serijskom resonancijom zavojnice L sa kapacitetom Cs + + Cs. ali kad ga danas nadinimo pomodu savremenog FET-a. Jifi Vackaf iz cehoslovadke tvornice »Tesla«. 8-9.

Tablica 8-1. Zavojnice i kondenzatori za Vackd^ov oscilator Opseg (MHz) .

bipolarni ili unipolarni tranzistor. najbolje da to budu savremeni silicijevi planarni tranzistori (NPN) zna£enja. Brojem / je oznacena ulazna elektroda (npr. baza tranzisto- ra ili gejt-elektroda FET-a). Kvadratom je predstavljen aktivni element oscilatora: elektronska cijev. 8-12. u telegrafskim predajnicima. Ti Stabilnost frekvencije je hod »franklina« tako velika da je moguce. bez ikakve vidljive povratne veze. Njegov princip je sasvim opdenito. 8-13. nacrtan na si. anodu cijevi.>+12V if. k g k I l^jjf JL SZ. mrezica cijevi. a na izlazu drugi titrajni krug. Ovdje su upotrebljeni bipolarni tranzistori. Brojka 2 oznaduje izlaznu elektrodu (npr. prekidati tipkalom (»tasterom«) Ti sam oscilator. Svaki je za se okloDljen. kao u ne- i . Na ulazu je jedan. kolektor ili drejn-elektrodu tranzistora).

Ne valia osci (za latore ni amplitudno modulirati stabilizacije temperature u oscilatoru. Takav se oscilator moie korigirati (kod odredene frekvenci152 Na si. Ako oznake nema treba taj podatak pronaci u prospektu fabrike kondenzatora. Tada ga opet ukljucimo i izmjerimo novu promjenu frekvencije do koje ce doci kroz jednako no visa znat je ili i niza. dugo vrijeme. Ako unatoc velike paznje frekvencija ipak »putuje«. 50 pF i negativni ter- koliko takvih upoznali. Promjena temperature tranzistora. kod kojih frekvencija »klizi« postaje polaga- Sada stavimo paralelno kondenzatorom ljivim s promjen- probni kondenzator N750) i popravimo frekvenciju opet oscilatora (Cpr0 b= 50 pF. tjv. Za ovu pojavu po- naziv »puzanje« ili » drift frekvencije*. To se postize opreznim okretaniem trimera u oscilatora (ako ga ima) ili otvaranjem promjenljivog kondenzatora u titrajnom krugu oscilatora. Za to je potreban tzv. Ako iza dodavanja probnog kondenzatora frekvencija oscilatora poms te treba u nazivnik gornjeg izraza staviti fi+fa Razumije se da kondenzator dodatnog kapaciteta mora imati jednak termicki koeficijenat kao i probni. probni kondenzator. fiksnih kondenzatori moraju biti dobro gradeni. Pustimo da se predajnik sasvim ohladi na sobnu temperaturu. na f. kondenzatora i zavojnica u oscilatorima. sa izolacijom u kojoj nema mnogo gubitaka. On neka ima kapacitet od npr. To je postignuto. Za vojnica L i neoznaceni kondenzatori pripadaju normalnom oscilatora tipa Clapp-VFO. Neka promjena vencije frek- Promjenljivi kondenzatori. Kapacitet kondenzatora koji treba dodati oscilatoru da se postigne korekcija (Ckor) je: J j —J 2 od tinjca (liskun. do postizavanje AM-signala ili SSB-sig nalal) jer se dobije smiesa amphtudne i frekventne modularise. Ne- dodavanjem kondenzatora sa negativnim termidkim koeficijentam. je /) Konstantno opterecenje postize se na taj nacin da iza oscilatora slijedi jedan ili dva stupnja za odvajanje. Opaza se osobito kod urectaja koji se jace zagrijavaju. potrebno je izvrSiti termicku korekciju (kompenzaciju) drifta.potrebnoj mjeri lako stabilizira. Dodati treba diferencijalni kondenzator Cs (2x25 do 2x50 pF) i dva fiksna kondenzato- . sto znaci da mu se kapacitet smanjuje za 750 dijelova na milijun kod promjene temperature za 1°C. »baferi« (enel. »N750«. Najprije frekvencije izmjerimo promjenu od momenta ukapcanja »pijukanje«. recimo. mijenja njihove mehanidke dimenzije i elektri£ne karaktenstike. Ova oznaka pi§e na mnogim kvalitetnim kondenzatorima. keramicki tipa »NPO« ili »misa izolacijom od polistirolske folije. za jedan i po sata. Frekvencija / neka se je pri torn promijenila za p. kao Franklinov oscilator. Oscilator ne treba proizvoditi veliku snagu. sada iznosi /s. Vecina oscilatora koji nemaju termicku korekciju pokazuju kod sniienje temperature povecanja frekvencije. buffer). Veda se snaga lako postize naknadnim pojacanjem. kao i kapaciteta. ne preporuduje se u predajnicima za telegrafiju direktno prekidati rad oscilatora. 8-14 je prikazan brii nacin termicke korekcije oscilatora. stupnjeva smo Sto vec je Osim izuzetaka. To cesto daje neizbjezive promjene frekvencije koje se ocituiu kao »£irpovi« i micki koeficijent od. Bolja je stabilnost onih oscilatora koji rade s tnanjim pogonskim naponima. npr. Od ovakvih naglih promjena frekvencije oscilatora treba razliko vati spore promjene. Njihov termicki koeficijent kapaciteta trebao bi biti nula. Najbolje je upotrebiti kondenzatore sa izolacijom ca«). u na§em primjeru opet »N750«.

promjeni frekvenizvrSiti direktno. vrlo stabilnog oscilatora. a Cs neka ima termicki koeficijent »nula« (NPO). Ispitivanje stabilnosti oscilatora i glasnocu tona interferencije. Svi spojevi moraju biti §to kraci i medusobno spojeni s dovolj- no debelim zicama koje mehanicki nece vibrirati. Bududi da je pomocni oscilator prijemnika (BFO) iskljucen. kako se lako mozemo uvjeriti. jer se onda pretjerano zagrijava pa moze i pudi. Osim njega tu je ios ispitivani VFO i kratkovalni prijemnik kojemu je BFO iskljucen. prema prilikama). Mijenjajuci polozaj rotora diferencijalnog kondenzatora mozemo ima- TT© SI cin 8-14. povecanje bilo smanjenje kod povecanja temperature. Negdje izmedu ove dvije krajnosti naci cemo (uz potrebnu strpljivost!) takav polozaj kondenzatora Cz kod kojega ce frekvencija ostati dovoljno konstantna. Vidi jenljivih objasnje- nje u tekstu plo£e. »broia5a frekvencije« ili uz pomoc nekog drugog. To je na si. Sve ostalo. OSCILATORI S KVARCOVIM KRISTALIMA Nekoliko svojstava kvarcovih kristala za oscilatore Frekvencija oscilatora koji je kontroliran kvarcovim kristalom veoma je konstantna. 8-15 kristalni oscilator. a ova je veca ako je povratna veza koja sluzi za pobudi- ugadanje prijemnika utjece. Okretanje dugmeta za samim oscilatorom Kvarcov se kristal naime ne smije preteretiti. U prijemniku se razlika frekvencije jednog i drugog oscilatora Cuje kao ton interferencije kojemu se visina mijenja ako jedan od oscilatora. samo na 153 . Promjenljivi kondenzatori u oscilatoiima ne smiju imati pretanke ti bilo frekvencije temperaturne Razmjerno jednostavan nakorekcije promoscilatora. mjerenje velicine »drifta« moze se pomocu tzv. osobito o debljini kristalne plocice. Prijemnik pri tome radi bez antene. zavojnice litetnije i moraju ne smiju biti §to kvabiti montirane blizu dijelova koji se griju ili blizu velikih metalnih dijelova ili ploha koje bi mogle biti uzrokom priguSenja. ciju. Ona ovisi pre tezno o geometrijskim svojstvima. Inace su kapaciteti Ci i C2 medusobno jed naki (15 do 50 pF. ukljuciv^i drza£ samog kristala i elektricni sklop oscilatora. prenosenje vibracija i udaraca na dijelove oscilatora. Opterecenje kristala ovisi o jakosti visokofrekventne struje kojoj je izlozen. znamo i razliku frekvencija medu oscilatorima. Izmjerimo li frekvenciju inter- ima znatno manji utjecaj. ugactanje prijemnika ne utjece na visinu tona koji se cuje. Obicno je naime dovoljno da su VFO i kristalni oscilator blizu prijemnika. Od njih neka Ci ima negativni tennidki koeficijent (N 750 ili bolje N 1500). ferentnog tona. Zbog toga stabilnost samog prijemnika nema utjecaja na ishod opisanog ispitivanja.ra. Pregled pribora za ispitivanje stabilnosti oscilatora (VFO) SI. redovito je to VFO. Snaga elektricnih oscilacija koje se mogu dobiti je ogranicena. Nekada stavljaju citav oscilator na podlogu od spuzvaste gume ili na gumene nozice da se sprijedi 8-15.

oni se i ne mogu zaprljati. kako se to vidi na ta- Ovdje vidimo da je za rez AT i napisana nula. Zagrijavanje kvarcovog kristala nije pozeljno ni iz razloga stabilnosti frekvencije. Nekada je dovoljno pranje sapunicom ili deterdzentom sa naknadnim ispiranjem u destiliranoj vodi i. Stradati mogu samo od velikih opterecenia ili. Za GT rez se tvrdi da je njegov temperaturni koeficijent stvarno jednak nuli u cijelom podrucju od 0°C do 100°C. zbog grubog postupka s njima (mehanicki udarci. No. Promjena temperature ce razlicito utjecati na promjenu frekvencije Sto zavisi o na£inu na koji je plocica bila izrezana iz koji lakse osciliraju je »aktivnost« veca. Ovu »operaciju«. Razliciti »rezovi« imaju razlicite temperaturne koeficijente. kvarcove plocice. najceSce. blici 8-2. dakako. Savremeni kristali su zatvoreni u limenom kucistu koje je sa svih strana zalemljeno. frekvencije upotrebit cemo samo toliku povratnu vezu kolika je najnuznija za pobudivanje oscilacija. Zagrijavanje ovisi i stali u termostate pomocu na konstantnoj pa se uz jednako visokofrekventno opterecenje mali kristal za- — o velicini kristalne plocice drze kojih se temperaturi. Karakteristike kvarcovih kristala u . ako je kvarcov kristal u drza£u koji se lako moze otvoriti. grijava jace od velikog. Za postizavanje ekstremno velike stabilnosti stavljaju se kvarcovi kri- Tabtica 8-2. To je tacno samo unutar nekih odredenih granica. »Tromi« kristali teze osciliraju. Oni mogu kod temperatura koje se znatno razlikuju od deklariranih imati malen pozitivan ili negativan tem- BT peraturni koeficijent. mozemo izvrsiti samo onda. kvarcovi kristali koji su tako rezani mogu sluziti samo kod razmjerno niskih frekvencija. — Kod nece radio-amaterskih uredaja ovo biti potrebno. Nazalost. ostavimo da se osusi i opet je vratimo u drzac. Zato je razborito ne otvarati drzac. u koncentri- Da osiguramo maksimalno gucu stabilnost mo ranom alkoholu. kristalnu plocicu ne dirati prstima! Ako je vec neki kristalni drza5 bio otvaran pa se kristal »tromo« ponasa.vanje oscilacija jaca. mozemo mu cesto vratiti aktivnost ako plocicu oprezno (!) ptncetom izvadimo i operemo je tetrakloridom (CCh). Ova im »tromost« cesto nije »prirodena«. iza toga. padovi i slicno). Ona moze biti prouzrocena zaprlja- Za kristale kazemo da im nim ili zamalcenim povrSinama kvarcovog kristala.

ako ih treba. Trimer Cz mi crteiu a) omogucuje dovodenje oscilatora na odredenu frekvenciju. Ovdje je povlacenje frekvencije omogudeno promjenljivim kondenzatorom Cz. Cesce primjenjivani tranzistorski spoj kvarcovog oscilatora vidimo na sL 8-17a. U njemu se pobuduje osnovna frekvencija kristala. tj. To Pierce-ov oscilator sa na si.... pobuduju se osnovni titraji kvarca. TR ' sam jVJX 1 — 1| 0VF n C3 5*± 50 220. Kondenzatorom C$ moze se utjecati na frekvenciju i malo je popraviti.5 do \%a. Kondenzatorima Ci i Cs osigurana je povratna veza.. CpJ i Cp2 su kondenzatori za gdje se frekvencija moze »povla£iti«. . uz prisutnost »zavojnice za povlacenje« L. Oscilatori vratna veza je kvarcom. ako je potrebno da je dovedemo na odredenu vrijednost.da ne resonira na frekvenciju za koju je bruSena kvarcova plocica. b) sa unipolarnim tranzistorom (FET).. kod oscilatora SL 8-16. irjede do preko l. Iza potrebnog umnozavanja frekvencije.. To je prilicno mnogo. bipolarnim tranzistorom (NPN). Citav oscilator sjeca na ranije opisane tipa Colpitts ili Claup. dopusta promjenu frekvencije za 0. Pierce-ov tip oscilatora s kvarcovim kristalom: a) s obicnim. ovisno o kristalu. pomocu kapacitivnog razdjelnika VF napona.5 do l. dok kristal zamjenjuje titrajni krug. Cp. Promjena je redovito prema nizim frekvencijama.596o. ovisno o upotrebljenom kvarcu. C1/C2.390 22 -v s SL 847. . Po- Vece mogucnosti promjene frekvencije kvarcovog oscilatora postoje nacinjena prema 100 Hi Clapp-u. na 2-metarskom opsegu promjena moze iznositi preko 100 ili povratnu vezu. je tranzistorska varijanta oscilatora koji je pronaSao Pierce (Pirs). »tromiji« kristali nece oscilirati dok se ne doda kapacitet Cp Njegovu vrijednost treba odrediti eksperimentakio. Uz kristale sa osnovnom frekvencijom oko 8 do 10 MHz induktivitet zavojnice mora biti izmedu 10 i 20 |xH. 1 1 J " -C=3 i I — Ji" 0+9.5%o. Na crteiu Colpitts-u b) promjenljivi kondenzator (sa istom oznakom C3). 8-16b. VXO. Vidi \\ OVF tekst kod tzv. u zajednici sa zavojnicom »za povlacenje« L. Ponekad. Moze dosedi najmanje 0. FET-om je Ako su kondenzatori b) 100 1 pravilno odabrani (opet pokusom!)..12V °X 1».. buduci da ona nastaje i zbog unutraSnjih kapaciteta u tranzistorima cak blizu 250 kHz! 155 .

treca i tako redom). Ako je na kvarcovom kuci&tu utisnuta frekvencija koja je visa od 20 MHz. »Overton« je samo priblizno jednak toj vrijednosti. I onda. b) i c) sa unipolarnim tranzistorom. dok za daljnje utrostrucivanje sluzi dioda D. overtonskoj frekvenciji kvarca i zatim se jos utrostruce: a) kao overtonski oscilator i utrostrucivac frekvencije sluzi samo jedan tranzistor. U ovim oscilatorima se postize deveterostruka frekvencija.»Overtonski« oscilatori Syaki predmet koji moze mehanicki oscilirati ima svoju osnovnu frekvenciju. Opis u tekstu SL Q . Kvarcovi kristali se redovito bruse tako da. Medutim. (engl. Overtonske frekvencije treba razlikovati od visih harmonickih frekvencija. over = iznad) su viSe od osnovne. ali one se ne mogu izracunati jednostavnim mnozenjem osnovne frekvencije neparnim brojevima.Li <H (3f . Ove su uvijek ta£an umnozak Overtonske frekvencije osnovne.5f :) J/ t OW2 SL 8-18. redovito su u vecoj ili man jo j mjeri prisutne i vi£e harmonicke (druga. Tri »overtonska« oscilatora s kvarcovim kristalima: a) s bipolarnim. kad kvarc titra na svojoj osnovnoj frekvenciji (pryoj harmonickoj). serijski titrajni krug (sa Ls) i izlazni titrajni krug (sa Ld). najvjerojatnije se radi o vrijednosti overtonske frek- bC*l L2 In W w roiLJl If) II — In f r I C1 €c us w 10 T ]| OVRl r^L. Oscilacije se najprije dobiju na trostrukoj. postoje i mogucnosti titranja viSim frekvencijama. Tako je i kod kvarcovih kristalnih plocica. b) tranzistor je u overtonskom oscilatoru. Osim na svojoj osnovnoj frekvenciji moze kvarcova plocica oscilirati i na tzv. 5 puta ili 7 puta viSoj frek venciji. »overtonskim« frekvencijama: priblizno na 3 puta. Titrajni krug mora biti ugoden na frekvenciju odabranog kvarcovog overtona 156 8-19. osciliraju na svojoj osnovnoj frekvenciji. do frekvencija oko 20 MHz.

si. Na toj ce frekvenciji vi- Neka bude Overtonski oscilator moze se kombinirati sa umnazanjem frekvencije.667 ili mu je kristal treci overton Q 43. Umjesto titrajnog kruga LiCi stavljen je kvarc. Na si. oscilator moze titrati samo na toj frekvenciji! Jednostavan je i desto upotrebljavan overtonski oscilator. kako znamo od ranije. prema si. Ona mobiti napisana na njemu. Ovdje je odlucujuca serijska resonantna frekvencija kvarca. Obje frekvencije se u diodi mijeSaju i proizvod toga. prema si. sve tamo do preko 100 MHz.333 MHz. tj. Oscilacije se J)obuduju zahvaljujuci postojanju unutrasnjih »povratnih« kapaciteta 8-3. 8-20. prema dok se — skom strujnom krugu cijom — u kolektorresonan- izdvaja treca harmonicka frekvencija ove overtonske. 8-18. 8-19b. Izlazi na to. onigaciji nacin. vec njegov overton. 8-19a izbruSen tako da iznosi 38.frekvencija izmedu 30 to je obicno treci overtoil. vodi se u titrajni krug. 8-16 i si. i 50 Kod MHz U joj oscilatorima. takoder vrijedi za FET. Ovaj spoj je donekle slican oscilatoru na si. 8-13. serijska overtonska resonantna frekvencija kvarca Q upravo 96 MHz (obicno je to onda rjeti overton!). Ovdje se to postize ^odom D. ugoden na 96 MHz. to stanje vrijedi samo za serijsku resonanciju kristala! Ako je titrajni krug LC -amaterima su to poznate frekven cije! Emiterska struja protice titrajnim krugom koji resonira na tu frekvenciju. Shema. Ona postoji za osnovne. npr. vencije. Glavna je razlika se ovdje umjesto kondenzatora Ci nalazi kvarcov kristal Q. ispisanoj na kucistu. UKV- sokofrekventna impedancija kvarca biti vrlo mala. si 8-18c. radna frekvencija jednaka je petom overtonu (tj. na kojemu nije napisana osnovna frekvencija. Najprije se resonancijom {L* i trimer od 10 pF) pojaca VF -0-H2V Overtonski oscilator frekvencije oko 100 MHz za 157 . Zelimo li pobuditi kvarc na osci- struja dvostruke frekvencije (2f). Na njoj nema VF potencijala i tek onda povratna veza (preko Cs/Cs) moze ispravno djelovati da bi oscilator »proradio«. 8-17. kao i za overtonske titraje. kvarc oscilira uvijek na svoosnovnoj frekvenciji. mozemo i uninazanje frekvencije postici na St. 8-20. prema si. Oscilator titra na neparnoj overtonskoj frekvenciji koja je priblizno 3f ill 5/ ili. Kod frekvencija iznad toga. ona je priblizno pet puta viSa od osnovne frekvencije kvarca). sjetiti na si. ne mozemo upotrebiti takve spojeve! Tada oscilator mora sadrzavati titrajni krug koji reso- nira na zeljenu frekvenciju. mozda jos visa. ali ne mora / oznacena je oskristala. si. Ako takav kvarc. u tome da u FET-u. Slovom novna frekvencija le. Izlazni bandfilter resonira dakle na 116 ili na 130 MHz. Ali. Po mnogome nas moze liranje na frekvenciji. ukoliko je to overtonska frekvencija. tece kroz diodu zajedno sa VF -strujom frekvencije /. Kvarcov kristal. 38. Treci primjer overtonskog oscilatora. moze resonirati na dva na cina: serijski i paraielno. kao da je baza »uzemljena«. Ranije je kapacitet Ci bio potreban da se »blokira« baza tranzistora. 8-18a vrijedi za bipolarni (»obi£ni«) tranzistor a 848b za unipolarni (»FET«). frekvencija / + 2/ = 3f. da se baza »drzi« na visokofrekventnom potencijalu »nula«. On resonira ba£ na 3f Bez pomocnog serijskog titrajnog kruga (sa Ls) bila bi amplituda frekvencije 3/ znatno manja! Ova t na Zanimljiv je overtonski oscilator si.667 MHz (f) pobudimo.

Butler (Batler) je konstruirao oscilator vrlo interesantnih svojstava. drugi na trecu overtonsku. Da se ne bi preko toga kapaciteta pobudile nezeljene oscilacije. Jedna je osnovna. C 158 kapacitet drzaca Cq moraju resonirati na 2. ali odli&io radi i s FET-om. 8-23. Prema ovoj shemi moze FET-a umjesto cijevi. Overtonski oscilator kod kojega je kvarcov kristal stavljen serijski u vod povratne veze. Najprije je bio graden sa elektronskim cijevima. Povratna veza je osigurana kapacitivnim djeliteljem Ca /Cb Povecanjem kapaciteta povratna se veza smanjuje i obratno. a u Americi »Jones«. Ako je prvi ugoden na osnovnu frekvenciju /. a treci na petu overtonlazu. zajedno s kapacitetom samog kvarca. tri razlicite frekvencije. B.9 f. Svestraniju primjenu istog principa vidimo na sL 8-22. No. Otkad su tranzistori zamijenili elektronske cijevi. & TR Tlta^BCTMHi) 33 G 1 SL I odabrani overton. dodana je zavojnica Lz.si. dok titrajni krug CsLs moze posluziti za daljnje kristalovog . U Engleskoj ga nazivaju »Dollar«. povratnu vezu omogucuje serijska resonancija kristala Q. Za izbor frekvencije sluzi tropolni preklopnik A. ukoliko zelimo koristiti treci overton. Baza je »visokofrekventno uzemljena«. Na iz- rt u strujnom krugu drejn-elektrode. Kvarc Q. Povratna veza (Ca /Cb ) zato mora biti jaca. i sam drzad kvarca ima svoj kapacitet. Njezin je zadatak da. dok su druge dvije overtonske (pru blizno 3f i 5f). Umjesto VF-priguSnice (VFP) upotrebljen je samo otpornik od 1 kQ. 8-24. Kondenzator *drli« svojim povelikim kapacitetom bazu tranzistora & na VF potencijalu »nula«. resonira u blizini onog overtona koji nam treba. Za one koji vole eksperimentirati donosimo shemu na si. upotrebom u oscilatoru. Oscilacije bi se pobudile i onda. C2L2 ugodi se onda na frekvenciju 3/. spojen je izmedu surs-elektroda jedno<* i drugog tranzistora. koji se pobuduje na overtonu kvarca. taj je oscilator pomalo zaboravljen. kada bismo umjesto kvarca stavili neki kondenzator. Zavojnica Li i »dzons-dolar« s jednim kvarcovim kristalom dati. Intenzitet povratne veze odreden je i ovdje kapacitivnim razdjel- SL 8-21. sL 8-23. moze se preklopnikom odabrati jedan od ukupno tri titrajna kruga. osnovne frekvencije /. Jones-Dollar-ov oscilator overtonski nikom (C1/C2). 8-21. Upotrebljena su dva SL 8-22. po izboru. Vidi tekst sku frekvenciju kristala modi cemo postici tri samo jednog I frekvencije kvarca. Izlazni titrajni krug L1C1 mora resonirati na .

Pravilno ugadanje kristalnih oscilatora frekvenciji bude UREDAJI ZA SINTEZU Svaki kvarcov oscilator mora biti pravilno ugoden jer. sagraden sa modernim FET-ima. Ako ili utrostrucenje frekizlazu se dobije 6f ili se naglo smanjuje i oscilacije ubrzo prestanu. Sintetske frekvencije bi prema tome bile one kojih u posto- jecem oscilatoru nema. si. a koji ne utjecu izravno na rad kristalnog oscilatora (npr. smanjujuci kapacitet ili in- u titrajnom krugu. 8-25. koje su na neki nadin sastavljene. na vrijednost malo ispod maksimuma. osobito kod visih frekvencija. Polazeci od nizih frekvencija. 159 . Vidi tekst udvostrucenje vencije. Zbog njegovih interesantnih mogucnosti ga ne treba zaboraviti. Najbolje je titrajni krug ugoditi malo prema onoj strani na kojoj se amplituda sporije mijenjala. 8-24. ako ih ima. ne moze se ocekivati ni pravilan rad. Opis u tekstu St. St. Na citi izlaz oscilatora treba priklju- mjerni instrument za mjerenje visokofrekventnih napona. Na se sluzimo takvim umnozafrekvencije. 9f. nije ugoden kako treba. nego na optimum. da postepeno raste do netog maksimuma (si. opazit cemo da se pojavljuju VF•oscilacije. Oscilator je onda optimalno ugoden! vanjem Ostale titrajne krugove. CsLs. bolje je izostaviti diodu D> O njenoj ulozi je vec bilo govora. npr. Najprije im je amplituda duktivitet tako malena. ako zelimo postici vecu stabilnost. neki VF-voltmetar ili jednostavnija mjer- na sonda. Promjena izlaznog VF napona kod ugadanja kristalnih oscilatora. jer bi do njih mogli doci i pomocu obicnih oscilatora. FREKVENCIJE Grfika rijec »sintezis« znaci sastavljanje. ako onaj titrajni krug o kojemu ovisi da li ce kvarc oscilirati ili ne. tj. 8-25). iduci prema visim frekvencijama. ima jos bolja svojstva. Ne treba ugadati na maksimum. Problem je u tome da oscilatori cesto nemaiu dovoljnu stabilnost. Iza toga Sinteza je potrebna onda. To je najbolja radna tocka. ako trebamo veci izbor frekvencija ili jednostavnije i spretnije rukovanje radio-ureda j ima. tim vile jer. 8-24) ugadaju se tako da izlazni na- pon na odabranoj maksimalan.J_ 100 + MAKSIMUM ~ ^n_^ |^H^ D feio -« KAPACITET ili INDUKTIVITET ' FREKVENCUA *- Butler (Batter) je konstruktor nekad cijenjenog overtonskog oscilatora s dvije etektronske cijevi. Cilj takve sinteze nije sam'o postizavanje odredenih frekvencija. triode.

STABILAN OSCILATOR .

On »integrira«. 8-28c. B su Slovom C Vigestruke oznacen »izlaz«. c) kada su faze oscilacija suprotne. Ova kratica je opet uzeta iz engleskog: Phase Locked Loop = = fazno »zakljucana« petlja! Mnogo je interesantnija PLL-kontrola kod koje je moguce po volji nom SIR m— i- V jut jul: c) odabirati izmedu vise razlicitih stabilnih frekvencija. Uz dijeljenje sa 7. Sto zna£i da mozemo birati divizor »n«. uporeduje ona frekvencija koja dolazi iz djelitelja. »uzorni« oscilator radi na frekvenciji od 500 kHz. 8-28. digitalni sklop se uopce ne moze otvoritL Izlaz iz takvog faznog komoaratora mora proci kroz filter i doci u integrator. nazvaPLL. Regulacijska PLLrpetlja. Ako na§ stabilni. fnedusobno sasvim jednake. broj s kojim se frekvencija dijeli. 9. 4500. sa defiriira- Radio prirufinik 161 . Vec kod malih pomaka faze (faza = stanje titranja) bit ce otvaranje digitalnog sklopa krace: izlazni su impulsi ostali iste frekvencije. je di ista frekvencija koja dolazi i stabilnog oscilatora. uz inace iednaku frekvenciiu. je stumnj koji sadrzi djelitelj frekvencije. Stanje koje pripada tzv. 5500 kHz iz onda »jedi- itd. 8-28b. Oscilator s kvarcom je stabilan »uzorak« ili referentna frekvencija. Logicka riica« oznacena je sa: (1). Iz njega izlazi mnogo stabilnija frekvencija nego li bi bila bez opisane kontrole. 8-27. Crtez a) vrijeu slucaju kada su frekvencije i faze oscilatora. 11 i tako redom. onda VCO moze oscilirati na bilo kojoj frekvenciji koja je cjelobrojni umnozak ove frekvencije Evo razioga: Neka djelitelj dijeli sa 6. ali im je trajanje krace. b) kada postoji neka fazna razlika. tj. Tada VCO oscilira na 3000 kHz. A i ulazni gejtovi (»vrata«). si. 10. Filter je u najjednostavnijem slucaju otpornik kroz koji se opisanim impulsima elektricne struje puni neki kondenzator.prema si. djeluje na VCO i odrzava njegovu frekvenciju konstantnom.\ se sklop sinhrono otvara na obim vratima (gejtima) pa je izlazni niz jednak ulaznim nizovima »cetvrtki«. koje stizu na A i B. u faznom kom- paratoru. Postanu li faze suvrotne.Q \_L LJ 1 — 1 lo) SI. S tim uzorkom se. 5000. Konstantnost se odrzava regu- lacijskom faznom petljom. U najjedto moze biti logicki sklop »i« (»AND«). mogu se ovom PLL-regulacijom odrzati konstantnima frekvencije: 3500. On se moze y>programirati«. si. logickoj »nuti« oz- nadeno je ovako: (0). U fazni komparator stize fiK. 8-29. 4000. Kao novost. 8. Taj navon on- da — iza odgovarajuceg pojacanja — sluzi kao kontrolni napon kojim se popravlja jrekvencija VCO-a. (3000 6 : = 500). Ostalo u tekstu 11 PLL regulacijske petlje Visestrukim PLL-petljama moze da niz stabiliziranih frekbude »gusci« i da nam takav uredaj omoguci izbor veceg se posticl venciia broja radnih »kanala«. sto znaci da zbraja impulse. koja se preko integrator i pojacala kontrolnog napona zatvara. U ovom jednostavnom primjeru je frekvencija oscilatora VCO jednaka frekvenciji kvarcovog oscilatora. Napon na kondenzatoru je veci ako su impulsi »siri«. si. Komparator slucaju tiostavnijem faze.

Vidi tekst CO 2500kHz . SI.STAB1LAN OSCILATOR FAZN! j KOMPARATOR HahT _ i FREKVENCUE ~ ^ J KONTROLIRAN OSCILATOR I j__^ f . oscilator diti VCO moze na nizu izlaznih frekvencija. Ako se fazna kontrolna petlja (PLL) prosiri dodavanjem prograjednako stabilno ra- miranog djelitelja frekvencije. 8-29. ZLAZ JVCO) J i FILTER I I INTEGRATOR ! pojacalo [ "kontr napona.

8-32 sa blok shemom. Sheme na si.2 MHz.625 kHz. VFO Svaki impuls koji ude u »liniju kasnjenja« izlazi iz nje 64 mikrose- kunde kasnije. DL je »Unija Ostalo u tekstu Izlazni napon Sto ga daje kompa rator koristi se kao zaporni prednapon za varikap-diode. Taj napon je ovisan o broju cetvrtastih impulsa koji dolaze sa prikljucnice Q flip-flopa RS. ali vec 64 mikro- obratno. Frekven<*uu treba mijenjati od 8. uporeduje dva napona. kao »referentni elemenU za kontrolu i stabilizaciju frekvencije. Treba. predvideno za onginalni tvornidki VFO (»FV-101vl ?£ Primopredajnike »FT-101« i »tT-277«. Jedan napon koji dolazi na komparator je dobiven integracijom impulsa u RC-lancu (dva puta po 220 kQ i dva puta po 10 nF). To se postize tranzistorom TR*.Neobican VFO sa PLL kontrolom za samogradnju strudnoj literaturi smo pronasagradili smo za pokus ovaj doista neobican oscilator sa PLL §li i 5?R MHz. 8-32 po- Frekvencija koju proizvodi VCO vodi se najprije u digitalni djelitelj frekvencije. 3/1981) ovaj sagradio koristeci »liniju za kasnjenje« {»Delay Line«). od 5. 8-31). »CQ-DL«. kontrolom. unutar Io2* n X« VCO T" n VFO ZLAZ) Un >1 SI 8-3L Blok-shema. Frekvencija VCO-a mijenja se promjenom napona na vankap diodama Dt i D». dva NAND-gejta (»NI« vrata) koji su ugradeni u integrirani sklop IS2. kako je to. Drugi napon za uporedivanje dolazi sa preciznog potenciometra (5 kQ).7 do 9. Iz njegovog kolektorskog strujnog kruga impulsi odlaze na jedan ulaz RS-bistabila (»fhp-flopa«) na tele vizor u. f Razumi je se da taj oscilator moze biti sagraden i za neki drugi op- Komparator IS3 koji ima vrlo vehku ulaznu impedanciju. Nastao je »cetvrtasti« impuls koji traje 64 ^s. 11* 163 . koji je sastavljen Potreban opseg frekvencija moze se postici oscilatorom VCO (»Vol- tage Controlled Oscillator«) s tranzistorima TRi i TR 2 (uporedi si. Iz djelitelja (IS1) izlaze impulsi sa 128 puta nizom frekvencijom. npr. Ovaj se napaja stabiliziranim naponom preko preostala dva NAND-gejta (u IS2). Broj takvih imnulsa ovisi o frekvenciji pa ce kod vise frekvencije takvih impulsa biti vise 1 potece. prema si 16yf. struja kroz bistabil od sekunde kasnije »vrata se zatvore«. kasnjenja«. VCO je naponski Kontrohran oscilator. Ove impulse pretvaramo di~ kazuju da je autor (DK8BH. Kad takav impuls »otvori vrata«. Drugi ulaz istog flip-flopa prima impulse bez zakasnjenja. Izracunamo li reciprocnu vrijednost (1/T) dobijemo frekvenciju 15. za lakse pracenje rada pojedu nih stupnjeva. poznatu iz televizijske tehnike. Oni imaju zadatak da sudjeluju u djelitelju napona i da svojom prisutnoscu izjednace eventualne utjecaje promjena temperature na rad NAND-sklopova. U liniji kasnjenja impulsima se amplituda smanji i potrebno je da ih se pojaca. pojacamo ih i oni odlaze na »DLr64 \ls«.5 U ipak.625 kHz. Na taj je nacm regulacijska petlja zatvorena. sto odgovara frekvenciji horizontalnih linija ferenciranjem pomocu CiRi (470 pF i 220 Q) u vrlo Siljate naponske »igle«. si. paziti da se unutar opsega ne obuhvati i frekvencija koja bi bila cjelobrojni umnO- zak od 15.0 do 5. 8-31 i si. ^kvencija. npr.

regu- lacijska petlja se »pobrine« da se mijeni vracajuci frekvenciju na »pravu vrijednost«.128 SI. prema kojoj se ravna regulacijska petlja. VFO smo prema ovom 8-33) opi- su nacinili (si. je zakasnjenje impulsa u >\DL-liniji«. Pokusna izvedba uredaja. prema DK8BH. N< Saban) 164 . ali jo£ uvijek mnogo niji« bolje nego bilo koji »obickoji VFO. I SI = djelitelj sa (HEF-4024 BP). 8-33. DL = linija kasnjenja (Sylvania SDL-145. a) pogled s jedne i b) vogled s druge rizacije« strane plocice { Ing. IS2 = cetverostruki NAND (CD4011-AE). bio je malenih SI. 8-32. VFO velike stabilnosti. Kao referencija. 8-32. Grundig GV-5) Pokaze svoju li oscilator »namjeru« da na varikap-diodama prednapon iz- f rekvenciju promijeni. To nije toliko precizno kao frekvencija nekog kvarcovog kristala. prema sL U svrhu »minijatu- svi su dijelovi montirani zbijeno (sto inace nije nuzno). IS3 = komparotor s velikom ulaznom impedancijom (LF-12741).

nije mogao jamciti dovoljnu sta bilnost frekvencije.u 37x8x29 mm) 165 . DL-6*j*s Ako netko sooji zeli da takav VFO na primopredajnik FT-101 ili FT-277 moze to napraviti preko 8-polne oktalne prikljucnice na straznjoj strani aparata. Na nju se moze prikljuciti i uredaj prema sL 8-32. si.6 i 9. gledan sa donje strane kuciSta (inace se upotrebljavaju u kolor-televizorima. ugraden u »FT-101«. cak stabilnija od inace vrlo dobrog VFO-a koji je.55 MHz. prema si. Niihova se numeracija slaze sa onom na shemi. Uz opisanu regulacijsku petlju frekvencija je bila vrlo stabilna. b) raspored nozica na liniji kasnjenja. uz izmjenjene zavoinice u VCO u). je pogled na donju stranu linije kasnfenja »DL-64 jlis« sa rasporedom SL 8-34. Pokraj toga. Dimenzije <. 8-32/ — b) • 1 »2 frekvencija u opsegu izmedu 8. sL 8-34b.3 MHz (kao i u onsegu od 4.95 do 5. a) uticnica na primopredajniku »FT-101« (Hi »FT-277«) ima raspored prikljucaka kao »oktalno« podnozje za elektronske cijevi. npr. Odredena ie za spoj sa dodatnim VFO-om. sebi«. Potenciometrom od 5 kQ mogla se odabrati prikljucaka. 8-34a.dimenzija. titrajni krug zbog minijaturnih i »sam po ne oso bito kvalitetnih zavojnica (Li i Lt).

Ima li to niskofrekventno pojacalo samo jedan stupanj. cine tzv. mozemo niskofrek- dodamo ventno pojadalo (NF) iza demodulatora. Za takvu se gradnju danas ne upotrebljavaju elektronske cijevi. Ipak. s dva-tri tranzistora. lak§e je razdvojiti dvije radio-stanice kojima su frekvencije blizu jedna drugoj pa je i tzv. su valne duzine uredvideni i kolika im smije biti cijena. znamo. slu§alice. tzv. onda takav prijemnik oznacujemo kao O-V-l. Glasnocu reprodukcije pojaiati. Stavimo li dva niskofrekvent na stupnja imamo O-V-2. Svaki radio-prijemnik mora imati demodulator detektorskog prijemnika za srednjevalnu radios foniju tu je redovito i neki uredaj kojim se prijemnik dovodi u resonanciju sa frekvencijom radio-vala odredene stanice. a radio-amateri ih grade samo jo£ dok su pocetnici da pomocu takvih prijemnika steknu svoja prva iskui kao stva. Naiieftiniji su najjednostavniji tzv. postici znatno pojacanje i mnogo 166 . moze ako umjesto kristalne diode kao demodulator upotrebimo neku pogodnu elektronsku cijev ili tranzistor. kao sto D. Razumije se da su moguce 2-V-l. Svaki radio-prijemnik ima veci manji broj sastavnih dijelova. ili Pojedine grupe sastavnih dijelova koje sluze odredenom zadatku.PRUEMNICI VRSTE PRIJEMNIKA Radio-prijemnika ima mnogo U radio-amater»jeziku« se takav prijemnik oznacuje sa 0-V-O. za kakve samo ako demodulator ski stu- panj (V). ova vrsta i prijemnika. koje nazivamo jos i direktnim prijemnicima. vec prema tome kakvoj svrsi treba da sluze. detektorski i prijemnici za prijem radiofonije na srednjevalnom podrudju. skom stoji razlicitih vrsta. Na si. stupnjeve (stepene) priiemnika. druge kombinacije: l-V-2. da kasnije gradi bolji. Industriie ih uopce vise ne proizvode. 9-1 su prikazane blok-sheme razlicitih radio-prijemnika tako da je svaki pojedini stupanj nacrtan u obliku cetvorine. Buduci da se u visokofrekventnom stupnju redovito nalaze i dodatni titrajni krugovi. iza ove. najvise. Bolji se prijem. Amater-pocetnik nacinit ce »direktni« prijemnik s jednim ili. 2-V-2. a najskuplji i najbolji su oni koje nazivamo komunikactjski prijemnici i koji sluze za odrzavanje radio-veza. nije danas vise tako rasirena kao nekada. Oznaka za takav nrijem- Na sL 9-la je blok-shema najjedndstavnijih prijemnika. Ako radio-stanica nije predaleko i ako je takav prijemnik prikljucen na dobru antenu bit ce prijem ugodno glasan. Tada se veC u demodulatorskom stupnju moze postici. sa jednim visokofrekventnim stupnjem je 1-V-l ako iza demodu- nik Kod jednostavnog latora ima samo jedan niskofrekventni stupanj. sto znaci da po kvalitetniji prijem. superheterodinski ili barem heterodinski prijemnik. To je obicno neki titrajni krug na koji se nadovezuje kristalna dioda i. Dodatak visokofrekventnog poja cala ispred demodulatora povecava osjetljivost prijemlnika. selektivnost bolja.

a) ) U 4?>v]--2I>-[">"G LQ" vfI—fXTT b) r:::-_rr Z ^T^ (.TJUNER-l ..

te stabilnost. javlj a se sum slabih koji onemogucuje prijem signala. Rezultat mijesanja je odmah demodulirani niskofrekventni signal. nazivaju ga »tuner« tjuner). Frekvencija prijemnog signala se dva puta mijenja (transponira ili konvertira). O na kim prijemnikom treba da je to si. Dodavajuci prijemniku sve veci broj stupnjeva dolazi se konacno do toga da je svako daljnje dodavanje besmisleno. nabrojiti ono glavno jemne mogucnosti onog radio-aparata ispred kojeg je prikljucen.stigne signal do demodulatora (D) dalje opisanim putem. Ispred bilo kojeg radio-aparata staviti i tzv. da dodatak tunera omogucuje prijem na bilo kojem valnom podrucju. Signale stanice koju zelimo primiti moramo »namje£tati« promjenom frekvencije na ulazu prijemnika. Tada je frekvencija drugo" oscilatora stalna. 9-2. poznat pod nazivom prijemnik sa direktnom konverzijom ili sa direktnim mijeSanjem. osobito u njegovim ulaznim stupnjevima. Blok-shema heterodinskog. Osjetljivost prijemnika zato treba odredivati kao naj- manji visokofrekventni napon na ulazu (izmedu antenske prikljucnice 168 . Ako je takav »ulazni dio« postavljen ispred nekog obidnog prijemnika. »konvertor« tj. U novije vrijeme se sve vise siri. Obzirom na cinjenicu da je kod prijemnika sa direktnom konverzijom potreban oscilator. 9-2. Vidi tekst nika. za prijem slabih signala nije mjerodavna ukupna velicina pojacanja koje se moze postici *-J~=£ VF ]— J~S~M~|— »| t* FILT. Pri tome prvi oscilaO) moze biti promjenljiv. selektivnost." ' !_/——! —J ' NF I *-¥—i ' L ' u stupnjevima nekog prijem* *° SI. unakrsna modulacija i blokiranje. si. Razumije se. uredaj kojim mozemo bilo kakvo valno podrucje promijeniti ili »prebaciti« na ono koje taj aparat mozemo f sto sluzi za prosudivanje kvalitete radio-prijemnika. GLAVNE KARAKTERISTIKE PRIJEMNIKA Prije nego opisujemo tipicne primjere pojedinih stupnjeva u prijemnicima treba. prijemnika s direktnom konverzijom. tome da je ovdje frekvencija oscilatora izjednacena s prijemnom frekvencijom. Medufrekvencije nema. To su: osjetljivost. (7. U takvom sluoscilator konvertora (1. (2. primati. Prema tome. barem u osnovnim crtama. Uslijed vanjskih elektricnih smetnji i uzroka koji leze u samom prijemniku. Primiti se mogu samo oni slabi signali koje jos mozemo cuti iznad sumova. konverzijom. O) radi na stalnoj frekvenciji. dok pojedine stanice »trazimo« mijenjanjem frekvencije oscilatora u pri- moze dobro caju Osjetljivost Poiacanje koje treba postici ne- kliucenom prijemniku 9-ld). barem po tome sto ima stupanj za mijeSanje (M) i oscila- Na pa zato takve prijemnike nazivamo i prijemnicima s dvostrukom transdvostrukom odnosno pozicijom. prisutnost nezeljenih signala. i je to blok-shemi. proSirujuci tako pritor tor (O). Razlika je u. pristaje mu i ime »heterodinski prijemnik« [prema grckom: »hetero-dinamis = strana (tuda) pomoc (sila)]. Dodatkom takvog (citaj: tunera moze se svaki jednostruki super odmah pretvoriti u prijemnik s dvostrukom transpoziciiom. 1 vece sto su signali slabiji. osobito za amaterske samogradnje. vidimo da prijemnik koji je vrlo siican »superima«. poseban tip prijemnika. tzv. sa kvarcovim kristalom ili bez njega.

Krivulja na si. prema toj krivu- na ulazu u prijemnik imati sko- Buduci da je izvor §uma redovito u ulaznim vlastitog stupnje- vima priiemnika. Za neki vrlo dobar kratkovalni prijemnik ove vrste bit ce npr. morao bi on. da se postigne izlazna snaga od 50 mW. Ukupna selektivnost ovisi o broju i o vrsti titrajnih krugova. no. Nazivaju je i krivuljom resonancije. Da neki drugi signal kojemu je frekvencija samo za 4 kHz visa ili niza dujemo jednako glas- opsegu mogu prijem telegrafije: 1 ^V za odnos signal/sum od 10 dB uz sirinu medufrekventnog »kanala« od 1. dok su atmosferske smetnje slabije izrazene. Glavni doprinos selektivnost! potjece od titrajnih krugova u medufrekventnom pojacalu. bit ce odnos signal/sum ovisan o konstrukciji. pa se veza moze odrzati i onda kad su . os^etljivost za r niskih frekvencija koje proci kroz NF pojacalo.5 kHz. ulazni visokofrekventni napon mora biti 10 ^V. ili za AM-telef oniju: 3 nV za odnos signal/sum od 10 dB uz sirinu medufrekventnog kanala od 6 kHz i stupanj modulacije od 30°/o. ako je signal moduliran sa 30%. koje emitifrekven- raju na medusobno blizim mjeri MHz na cija Kod tih vrlo visokih frekvenSum nastaje pretezno u samom prijemniku. lji. Za komunikacijske prijemnike treba osjetljivost definirati preciznije. Takvim cemo prijemnikom neki signal cuti odredenom glasnocom. u slusalicama odredene glasnoce uz neki definirani odnos signala prema sumu (odnos signal /sum) ili tacodnos signala sa sumom nije: prema sumu (odnos signal + Sum/ /Sum). prima selektivnost orijemnika maksimalna (tj. osjetljivost Selektivnost Sposobnost prijemnika da moze odijeliti signale stanica Ovako stroga definicija osjetljivosti prijemnika je osobito vazna kod prijemnika za kratke valove. posebno za one koji su odredeni za prijem frekvencija od 20 vi£e. potreban da se po- signali slabiji stigne reprodukcija u zvucniku ili koie su od onih vrijednosti navedene kao mjera za prijemnika. 9-3 prikazuje selektivnost dobrog komunikacijskog prijemnika. Za obicne radio-aparate dovoljno je reci da. razumljiv i bez znatnijih isfrekventni uzak da je krivljenja).i uzemljenja). se selektivnoscu. Najmanji moguci vlastiti sum i najpovoljniji odnos signal/sum. dakle i najbolji moguci prijem s nekim konkretnim prijemnikom. ali takoder ovisi o cijama npr. Izvjezbano uho dobrog radio-tel^rafiste moze primati i mnoge signale koji su »u sumu«. medu- — — kanal mora biti tako prijem upravo jos omo gucen. moze se postidi ako je ovisno o vrsti signala koji se.

svojoj Svaki bolji prijemnik mora u svjedodzbi imati i podatke Najveca upotrebljiva selektivnost kod 6 dB je za prijem telegrafije uz sirinu kanala oko 150 Hz. prijemnika kojemu pripada krivulja na si. osjetljivosti za zrcalne frekvencije na razlicitim nrijemnim podruciinla. Za »koncertne« radio-anarate ovo nije osobito vazno.000 Hz. moze biti 0. sto je medufrekvencija niza. a za priiem telefonije (SSB) oko 2. tj. Zbog toga na obicciju koji nim za selektivnost odredi Sirina ovakve krivulje za vrijednosti od 6 dB i od 60 dB. ako je selektivnost na ulazu prijemnika nedovoljna.1 kHz za odnos medu signalima od 6 dB. ali ko- Prisutnost nezeljenih signala munikacijski prijemnik mora zadovoliavati strozim kriterijima. »upada« u 20-metarski amaterski valni opseg. iako stvarno rade u radiofonijskom opsegu od 19 metara! no manju Obicni radio-aparati imaju znatselektivnost. On se opaza to jace. frekvencija Prijem »zrcalnih« javlia se kod svih supera. Osjetliivost na zrcalne frekvencije mo Jedan od najvecih nedostataka jednostavnijih supera je u tome da se cesto istu stanicu moze cuti na dva razlicita mjesta skale. Najvazniii je nodatak onaj koji se tice najvise nrijemne frek- o vencije. gradnji amaterskih komunikacij- visestrukom . Dobar »koncertni« (radiofonijski) super ima sirinu medufrekventnog kanala prilagodenu potrebama prijema radiofonijskih. Signal kojemu se frekvencija od primanog razlikuje za 10 kHz morao bi biti za viSe od 80 dB jaci (vise nego IC. Zrcalna frekvencija se. radiofonijskim priiemnicima sve jace kratkovalne stanice cujemo dvaput. sirokratkovalnih Pri kih podrucja. prilike mogu postati jos zamrSenije (kod lose sagradenih dvostrukih ili trostrukih supera!). ako su predvideni za priiem mnogih. Selektivnost komunikacijskog. javlja kad je oscilatorska frekvencija za medufrekvenciju niza.4 kHz za odnos od 60 dB. Potiskivanje susjednih frekvencija ovisi i o strmini bokova krivulje resonancije. a 12. medufrekvencijom od 455 s kHz. Za prijem telefonije on Za prijem telegrafije je potreban pomocni oscilator (BFO). za dvostruke i za hiljadu puta vece napone.ro 100 puta veci napon (ili: morao bi biti za skoro 40 dB jaci). pa je selektivnost obicno 9 kHz za odnos medu signalima od 6 dB. s razmakom koji je uvijek jednak dvostrukoj vrijednosti medufrekvencije. Cim taj oscilator iskljucimo nesta- ne i »fantomskog signaia«. Ima li u priiemniku jos i drugih oscilatora. sto otezava posao konstruktoru.25. Ta strmina se odreduje iz omjera sirine propusnog pojasa kod odnosa medu signalima od 6 dB i sirine propusnog pojasa od odnosa od 60 dB.5. 4-2 iznosi 3. gdje se javlja kao tzv. U prvom slucaju je prijem normalan. amplitudno moduliranih (AM) signala. oscilatorska frekvencija je za medufrekven170 rala bi biti barem 32 puta (30 dB) slabija od osjetljivosti za najvisu priiemnu frekvenciju. »zrcalna frekvencija«. a prijemna frekvencija visa. tj. Dogovoreno je da se kao mjera visa od frekvencije signala primamo. Ako on nije dobro oklopljen mogu njegove harmonicne vise frekvencije prodrijeti na ulaz prijemnika i »pojaviti« se u kratkovalnom podrucju kao neki konstantni val nosilac. na jednom »pravom« mjestu i na jos jednom. Kod najbokomunikacijskih prijemnika Ijih ovaj omjer iznosi za prijem telgrafije 0.000 puta veci ulazni napon) da bismo ga mogli jednako cuti. »Fantomski stgnali« se mogu vrlo tesko izbjeci u superima sa konverzijom. Zato i citav niz snaznih kratkovalnih radio-stanica na jednostavnijim prijemnici- ma.

Medufrekventno pojacalo u kojem je se- . U prvom redu to ovisi o tome na koii je nacin pojacanje signala rasporedeno po razlicitim stupnjeTablica 9-1. za 50 kHz udaljen od drugog snaznog signala koji dolazi sa S9 + 60 dB ili samo 15 do 20 kHz od signala koji »upada« S9 + 40 dB. Treba smatrati idealnim prijemnikom u torn pogledu onaj za koji se moze reci lektivnost najveca treba da posluzi i za najvece pojacanje signala.skih prijemnika treba nastojati da jaci »fantomi« ne padnu unutar relativno uskih opsega. Sto je vise stupnjeva koji u prijemniku pojacavaju signal prije onog diiela koji odreduje selektivnost. ali ipak moze utjecati na prijem izazivajuci tzv. Poradi toga se mora pri samoj konstrukciji vecih prijemnika. osobito kod onih koji ima j i! preveliko visokofrek ventno pojacanje. Ako vrlo jaki signal ulaz prijemnika kojemu vost prilagodena prijemu slabih signala. ovisi o nizu faktora. nastojati da pojacanje u ulaznim stupnjevima ne bude preveliko. Hoce li se ove noteskoce kod nekih prijemnika pokazati u vecoj ili manjoj mjeri. vrlo dobro potisnute zrcalne frekvencije i nezamjetljive »fantome«. Treba napomenuti da u torn pogledu ima i znatno gorih priiemnika. Ako je snazan signal podalje od prijemne frekvencije. unakrsnu modulaciju i blokiranje prijemnika. pa se prijem slabijeg signala znatno utisa ili sasvim onemoguci (blokiranje) ili se slabom signalu nametne modulaciia koja pripada jacemu (unakrsna modulacija). on nede uci ni u medufrekventno ni u niskofrekventno pojacalo. Kod dvojnih supera unakrsna ce modulacija u takvom slucaju nastati Iako neki prijemnik ima odlicselektivnost. Ovakvi prejaki signali lako mogu dovesti jedan od stupnjeva u nelinearno podrucje. Osobito cesto se to zapaza kod lose gradenog amaterskog dvojnog supera. mogu preostati posebne poteSkoce koje potjecu od iz- redovito tek u drugom stup- nu nimno jakih sienala lokalnih ili uda- ljenih stanica. unakrsnu modulaciju proizvesti vec u prvom stupnju za mjesanje. da su svi fantomski signali ispod nivoa suma. Unakrsna modulacija prijemnika i blokiranje Kod inace vrlo dobrih i skupih prijemnika dogada se da je unakrsna modulacija prisutna i kod prijema nekog slabog signala koji je. gdje su ispred stupnieva velike selektivnosti barem jedan stupani za yisokofrekventno poiacanje i dva Hi tri stupnja za mjesanje. nju za mjesanje. npr. Jos jaci signali (S9 + 50 dB i vise) mogu kod nekih priiemnika. Ras pored pojacanja po razlicitim stupnjevima kratkovalnih prijemnika (za i SSB) CW Stupanj dvostrukih ili trostrukih supera. to je veca vjerojatnost da ce u nekom od niih doci do ovih pojava. odredenih za radio-amaterske veze. moze se dogoditi da bude stisrne na je osjetlji- u ulaznim stupnjevima prijemnika koji imaju premalu selektivnost snazno pojacan.

detekt orski prijemnik. Zahtjevi su razliciti i ovise o tome uz kakve uvjete prijemnik treba da radi. SL su visoko-omske slusalice. prijemnik »etera« onim. ili i kako dugo mora prijemnik prije rucna regula- toga biti ukljucen (do pola sata kod cijevnih ili najvise do nekoliko minuta kod tranzistorskih prijemnika). sto antenom. npr. sto je najgore. je germanijeva kristalna dioda zavojnicl Zavojnica — D .vima ljenim (vidi tablicu cijevima kao i o tome vedene automatska o upotrebtranzistorima. 9-4. ka tesko kroz duze vriieme odrzati tacnost bazdarenja njegove skale. b) detektorski prijemnik sa promjenljivim kondenzatorom C. je i danas tzv. ANT. i neke se od onda kad i tih se. Ime dolazi iz latinskog jezika: detector = otkrivac. Nije potreban nikakav dodatni izvor pogonske energije jer im je funkcija »pasivna«. Bolji prijemnici imaju zbog toga ugraden kristalni kalibrator. detektori razlicitih radijacija. Z je prikljucnica za zemljovod. dobro ucvrsceni diielovi i krute medusobne veze. _Oj Mehanicka stabilnost gradnje. cija pojacanja. namotanih na promjeru od 5 do 6 cm. To je veoma stabilan kvarcov oscilator frekvencije 100 ili 1000 kHz pomocu kojega je moguce kontroUrati skalu. jp»~o J. kad se god to pokaze potrebnim. Zavojnica Ls ima oko 15 zavoja. sto naSim osjetilima obicno ne mozemo opazati. Ako se mijenja temperatura mijenjaju se elektricne vrijednosti pojedinih dijelova i. Oni se zadovoljavaju samo s grijavania ohladivanja. U tim »detektorima« (si. Takoder kazemo da je prijemnik »nestabilan« ako neki njegovi stupnjevi pokazuju sklonost »divljem« i nezeljenom osciliranju. temperatura ili pogonski naponi. Stabilnost Stabilnost prijemnika je nieeovo svojstvo da »drzi signal« i onda ako se mijenja osjetljivost prijemnika. mogu dobiti iz dovede u Zbog toga isto je temperaturno stanje. 8x15 zavoja. na koji su nacin pro9-1). a) prijemnik s odvojcima na Termicka stabilnost prijemnika izrazava se obicno kao maksimalna promjena frekvencije u nekom od- redenom vremenskom intervalu. At i A2 su prikljucnice za antenu. Najjednostavniji prijemnik preduvjet za elektricnu stabilnost i upotrebljivost prijemnika. 9-4) nema »aktivnih« sastavnih dijelova koji bi pojacavali signal Sto ga je »uhvatila« antena. nuzan je to znaci St. a pogon skale i sve ostale »komande« prijemnika moraju biti bez mrtvog hoda. ti ANT C1 (L 11 ! * . DETEKCIJA su I DETEKTORI Pod imenom »detektor« poznati razliciti uredaji za otkrivanje prisutnosti necega. Li oko 60 zavoja s odvojkom kod 40 zavoja. Pri tome se redovito navodi i to 111 ima npr. kao i onda ako je prijemnik izlozen udarcima ili drmanju. Zato lim iz kojega je nacinjena sasija priiemnika ne smije biti pretanak. promjena zapazaju nakon nekoliko za- U radiotehnici su tim imenom nazivani i oni najjednostavniji prijemnici srednjevalnih radiofonijskih emisija. kod vecine prijemni- kav Visokofrekventni radio-signal kastize u prijemnik od neke ra10 IOC .

9-5c. posebni demodulators struja tece dalje kroz i?s. kako prikazuje si. poslije detekcije. Njih treba razdvojiti tako da preostane samo niskofrekventna komponenta. Za takav signal kazemo da je amplitudno moduliran. Preko zavojnice Li u titrajni krug tako dolaze najraznolicniji si^nali iz antene ili iz predstupnjeva prijemnika. Kristalna dioda D sluzi kao ispravljac. 9-5d). c) signal poslije demodulacije ima i istosmjernu komponentu. Ispravljena elektricna struja pulzira u ritmu niske frekvencije kojom je bio moduliran primljeni signal. 9-6a. Diodni detektori SL Proces detekcije ili demoduamplitudno moduliranog (AM) visokofrekventnog signala: a) amplitudno modulirani signal. Titrajni krug L2/C1 resonira na frekvenciju zeljenog signala. i Ovako ispravljeni signal sadrzi "' mbaIHIii. je prikazano na si. Ako takvu struju provedemo kroz neku slusalicu. njezina ce membrana titrati onako. Kondenzator Cs odvodi osiat- Ova To 173 is . detekciju ili demodulaciju.Amplitudno modulirani signal nakon prolaska kroz demodulatorsku diodu mozemo prikazati kofrekventnim poluperiodama licite apmlitude. ^elimo li vecu glasnocu. 9-5d. 9-5a).jMi. ako drugim vrstama modulacije. moramo u posebno pojacalo. Na sL 9-5c vidimo izdvojenu niskofrekventnu komponentu. c) visokofrekventnu i niskofrekventnu komponentu. Potrebno je najprije iz- zana sa zavojnicom L2 titrajnog kruga L2/C1. b) djelovanje detektorskog ispravlia6a. je glavni »radni otpor« demodulatora. sluze razse radi o Za detekciju najcesce liciti ispravljaci ili. d) cisti niskofrekventni signal 9-5: lacije Naj jednostavniu detektor ili demodulator za amplitudno modulirane signale (AM) je dioda. Kondenzator C2 propusta visokofrekventnu komponentu mimo Ri tako da kroz ovaj otpornik Takav kao sto tece pulzirajuca ispravljena struja. bez vi- sokofrekventne i bez istosmjerne komponente d) (si. visoraz9-5b. Zavojnica Li induktivno je ve- diofonijske stanice zati moze se prika- kao visokofrekventno titranje kojemu se mijenja amplituda (si. jIIii. On moze biti i potenciometar (P) koji sluzi za regulaciju glasnoce. Detektor ove vrste s germanijevom kristalnom diodom je nacrtan na si. pa ce kroz nju teci ispravljena visokofrekventna struja. kao na si. Promjene amplitude slijede u ritmu onih niskofrekventnih nose* mah vrSiti titraja koii se prese signal ne moze odcuti. Tu je prisutna i neka istosmjerna komponenta koja je posljedica djelovanja diodnog ispravljaca. dovesti cist niskofrekventni signal.

-I -w- Oh* t D2 R1 samo jedan od njih. dok su kondenzatori Ca i Cs. Kondenzatori (i Cs) propustaju samo struja u titrajkoji je spoj en na gejt-elektrodu FET-a. Pri tome kroz TR ne moze poteci VF struja i titrajni visokofrekventnih nom krugu d SI 9-7. Za njih on predstavlja kratak spoj. koji premoscuje radni otpornik (27 kQ). ali s vodenjem noce. Njegov je radni otpor smjeSten u strujni krug surs-elektrode F£-tranzistora TR. 9-6b i si. To je detektor s beskonacnom impedancijom. 9-6c su primjeri diodnih detektora koji iskoriStavaju oba smjera visokofrekventnih oscilacija. 9-6b) ili sa sredine zavojnice La. Na si. Otpornici Ri predstavljaju radni otpor demodulatora. Niskofrekventne struje odlaze preko drugog kondenzatora (0. Potenciometrom P reguliramo glasnocu reprodukcije.1 \iF) na potenciometar za regulaciju glas. Bilo je u radio-tehnici vise takvih detektora. iskoristeni kao filter za uklanjanje visokofrekventnih komponenata u ispravljenoj struji. Na taj je nacin postignuta vrlo jaka negativna povratna veza. slijede ke visokofrekventnih NF mozemo ske slusalice struja. 9-6. Kod prikljuciti visokoom- Naponi na surs-elektrodi vjerno sve amnlitudne promjene ili neko niskofrekvent- no pojacalo. rL 8 I 4= JC2 R2 ^= JC3 ^l"A 8 P U **» A NF ^ook/i* £ s Demodulatori za AM-signale diodama: a) s jednom kristalnom diodom. Ispravljene struje mogu se odvoditi ili sa strane gdje se nalaze diode (si. niskofrekventnu Aktivni detektor s beskonacnom impedancijom Za razliku od diodnih detektora. kao i otpornik Rs. £ S/. Zato nema naponskog pojacanja ali je osigurana vrlo cista reprodukcija. . Vidi tekst c) s dvije diode. koji redovito ne trebaju nikakav izvor za napajanje elektricnom energijom pa se zato nazivaju »pasivnim«. si.komponentu. kod razlicitih prijemnika. ali ovdje cemo opisati dodatan 1 l 0} LI p Jferl L2 . S nekima od njih cemo se upoznati kasniie. 9-7.1. Detektor s beskonadnom impedancijom ne opterecuje titrajni krug na koji je prikljuden 174 . b) s dvije diode Di i Ds. odvodi visokofrekventne komponente. drukcijim oddemoduliranog signala. ima i takvih detektora kojima je za normalan rad potreban izvor pogonske energije. Kondenzator (470 pF).

Za prijem tegnuta«. sig- jednostavnijim amaterskim grad- gova recimo. sposoban za demodulaciju vrlo slabih signala. Zato je resonancija titrajnog kruga »ostri- Audionski demodulatori zahtijevaju vrlo pazljivo namjestanje optimalnog iznosa povratne veze. omogucili su radio-amaterima jo3 prije sezdesetak godina da postavljaju prave rekorde odrzavajuci veze sa svim kontinentima. beskonacnom impedancijom selektivnost veca! ne prigusuje ja« i titrajni krug. Ona je induktivno vezana sa La. a i ovdje pretezno na prijem telegrafije (CW). Zbog tih nedostataka je upotreba audiona danas ogranicena samo na najjednostavnije amaterske prijemnike. njama. cut cemp — ako »dodemo« u blizinu nekog nala — najprije vrlo visok ton. Sam on proizvodi pomocne oscilacije koje su potrebne. Tako on postaje autodinski demodulator za telegrafiju. kao i selektivnost. oko 8000 Hz. kod kojih je iza audiona bilo niskofrekventno pojacalo s jednim ili s dva stupnja niskofrekventnog pojacania. Audionski i autodinski detektori Kod audionskog prijemnika mora povratna veza biti redovito tako velika biti Audion je jedan od najosjetljivijih detektora. Nekada§nji prijemnici tipa O-V-l ili O-V-2. smanjujuci selektivnost jer resonancija postaje »plica«. jer je pomocu audiona bilo moguce graditi vrlo osjet- da oscilacije jos ne mogu pobudene. Svaki diodni detektor trosi energiju iz titrajnog kruga s kojim je u yezi pa ga vise ili manje prigusuje. mora povratna veza pocne ljive prijemnike s malim brojem telegrafskih znakova biti jace »pritoliko da audion i sam elektronskih cijevi. Tranzistorski »audion« s povratnom vezom 375 . u titrajnom krugu koji dati i mozemo ugaprom jenlji vim kondenzatorom radio-stanice tako »birati« sluSamo. ne podnose jake signale. ali tranzistorskih audiona jos se moze naci. Daljnjim mijenianjem frekvencije postaje taj ton sve nizi Shemu jednog takvog tranzistor- skog audiona vidimo na si. osobito u frekvenciju postepeno mijenjamo okrecuci polagano skalu koja je u vezi s kondenzatorom audionovog titrajnog kruga. 9-8. Ako audion govu oscilira i ako nje- Audionski prijemnici sa elektronskim cijevima danas su muzejski eksponati. Tada je prijem AM- Audionski -signala najbolji. osjetljivost je najveca. oscilirati. Povratna SL 9-5. ali takoder efektivni Q-faktor titrajnog kruga. Detektor s veza povecava osjetljivost detektora. Njece frekvencija biti. pa i selektivnost postaje znatno bolja. Povratnu vezu reguliramo ovdje po- tenciometrom od 10 kQ u kolektorskom strujnom krugu. detektori su nekad bili najvaznija vrsta demodulatora upravo zato.krug pritom ne gubi energiju. Zavojnica Li sluzi za vezu s antenom. pa je reprodukcija cesto prilicno iskrivljena. Detektor se ponasa kao da ima beskonacnu impedanciju. koje Baza tranzistora je preko odvojka spojena samo na manji dio zavojnice L? u titrajnom krugu.

9-9). Produkt-detektori su novija vrsta heterodinskih demodulatora. ma Na bazu tranzistora TR (si. Ako su signali nesto jaci. I SSB signali se demoduliraju pomocu heterodinskih detektora. Mijenjanje visine tona pri vrtnji oscilira in- glavlju o terferencije skale pro- mjenljivog kondenzatora koji audiona SSB uredajima). U tranzistoru se oni mijesaju i proizvode nisku frekvenciju koja je jednaka razlici izmedu frekvencije primanog signala latora. jedva cujnih telegrafskih signala prijemnik redovito namjestiti tako da se cuje bas takva visina tona. dovodi se istovremeno primani signal iz titrajnog kruga LC (preko Ci) i oscilatorov napon (preko C%). naziva se »nula« (engl. a onda mu visina raste sve dok postane tako visok da ga vise ne cujemo. Amplituda pomocnih oscilacimora biti barem pet do dvadeset puta veca pd amplitude naj jaceg SL 9-10. Takav se signal obicno dovodi preko kondenzatora s malim kapacite- mu .2000 Hz „NULA" 2000Hz na 12000 10 000 8 000 6000 tooc 2 0OG signala koji zelimo primiti. kad su frekvencije signala i samog audiona jednake. Njegovi su titraji sinhronizirani s titrajima signala koji primamo. jer signal »povuce« au- dion. Kolektorski radni otpor ima 1. tj. Ljudsko je uho najosietljivije na zvukove kojima je frekvencija oko 2000 Hz.2 kQ. Stanje u kojemu se ne cuje nikakav ton. Tako se redovito primaju telegrafski signali. sve visoke frekvencije se uklanjaju filterom koji je ovdje sastav : Ijen od dvaju kondenzatora (Cs i C?) i jednog otpornika (1 kQ). Sasvim duboki ton se uopce ne cuje. Da Kondenzator Co nesmetano nropusta niske frekvencije na izlaz NF. vec takoder za niske frekvencije (25 ^F). Oni osiguravaju vrlo dobru i cistu demodulaciju telegrafskih (CW) i SSB signala (vidi i kasnije u poSI. Samo taj nacin izoblicenje signala ostaje maleno. Vrteci dalje skalu opet cemo cuti ton koji je najprije dublji. Heterodinski detektor (produkt-detektor) sa bipolarnim tran- zistorom 176 . 9-10. pa cemo za prijem najslabijih.: »zero beat«). telegrafist obicno namjesta visinu tona od 800 do 1200 Hz. Da se u kolektorskom strujnom krugu dobije samo niska frekvencija. Razumije se da je takav heterodinski demodulator moguce graditi Tf Heterodinski i produkt-detektori Svaki od opisanih detektora moze postati heterodinski detektor dGvedemo i signal iz poako mocnog lokalnog oscilatora (BFO).+o- ja tom. emiterski otpornik nije premosten samo za visoke frekvencije (10 nF). Produkt-detektor s bipolarnim tranzistorom moze se naciniti presi. koji interferirajuci sa oscilaciiama pomocnog signala daju »ton« koji je jednak razlici tih dvaju frekvencija. i frekvencije oscise tako nastali »zvuk« u is torn tranzistoru pojaca. 9-9.

Svi produkt-detektori zapravo su v identicni u principu sa stupnjevima za mijesanje.3600 kHz).. Kod nas ga je popularizirao YU2HL. demodulirani signal je filtriran na jednak nacin kao u prijasnjem primjeru. i sa umpolarnim tranzistorima. dio . dok je druga gejt-elektroda u vezi sa oscilatorom (OSC). Princip je dat na si. 80-metarskog amaterskog kratkovalnog opsega (3500 . sto je polovi- — — na frekvencija koje obuhvata grafski tele- l od njih titrajni Ako ulazni signal i oscilatorov napon dolaze na istu elektrodu. Kao aktivni elemenat sluzi MOS-FET. Kad kondenzatorom Cs dovedemo njegovu frekvenciju . b) sa MOSFET-om Tranzistor TR 2 je u oscilatoru tipa Clapp.. 1800 kHz. onda krugovi ovdje ima slicnih problema. mogu dan na drugi. Na prvu gejt-elektrodu dovodi se VF signal. »jedza uvijek« namjesti najpovolj- kojemu SL 942. Produkt-detektor V.. Vrlo je pogodan za pri- jemnike s direktnom konverzijom. Do niskofrekventnog izlaza stizu samo demodulirani sienali jer su si. Polja kova (RA3AAE) kod kojega heterodinski oscilator ima polovicu frekvencije u odnosu na signal koji se zeli primatu Vidi tekst prednapon. na surs-elektrodu. On sluzi samo kao 1<€ 3? 1 I tn niskofrekventno pojacalo nom niji se potenciometrom od 50 kQ. J 12 Radio prirudnik 177 . Li je antenska zavojnica. Di i D2f koje su »antiparalelno« spojene i koje sluze kao pro- & dukt-detektor. (VFP) i kondenzatora (1 nF i 4/7 nF). Preko Ls dolazi ulazni simal (npr. Da se to ne bi dogase produkt-detektor spojiti sa oscilatorom kojemu je frekvencija jednaka polovini one frekvencije koja pripada primanom signalu. Iza njih je spojen tranzistor TRi. 3550 kHz) na dvije kristalne diode. Ovaj oscilira u opsegu od 1750. s kojima cemo se jos kasnije upoznatL Zato \-~J r-^Wr^—1|—ONF wHh SL 941. 9-12. 9-1 la je rom NF sye visoke frekvencije odstranjene filtracijom pomocu prigusnice VFP -FET . Jedan je »povlacenje« oscilatora... preko kondenzatora (!). djelovati je50K 33K dalo moze Takav je heterodinski demodulator (produkt-detektor) koji je konstruirao RA3AAE. L 2 i pnpadaju ulaznom titrajnom krugu. Niskofrekyentni. Produkt-detektori: a) sa FET-om. dok se oscilator (OSC) prikliucuie. Donekle je slican produkt-detektor kojemu je shema nrikazana na sL 9-llb. Na to nostignuto tranzistotipa JFET. PT-signal se dovodi na gejt-elektrodu. On je ovdje spojen na nacin stupnja za mijesanje.

npr. a mijenjaju se Brzina kojom se mijenja frekvencija titrajnih krugova ne smije biti prevelika. 3 i 15 MHz gdje 20-metarsko amatersko kratkovalno podrucje. Okretanjem preklopnika ukljucujemo neke zavojnice.. pregorelih elektronskih cijevi. postavljene na bubanj koji mozemo okretati. Zavojnice mogu biti. ta promjena mora biti manja. 9-13). razdijeliti u vise uzih. Zelimo li nekim prijemnikom obuhvatiti neko vrlo siroko podrucie frekvencija. onda bi se taj odnos u prijemniku zbog razlicitih dodatnih kanaciteta (vlastiti kapacitet zavojnice. jo§ bolje. moramo g% prema tome. 40- i UGADANJE PRIJEMNIKA I PROMJENA VALNOG PODRUCJA Ugadanje Frekvenciju na koju resonira neki titrajni krug mozemo mijenjati na dva nacina. kad u prijemniku ima malo mjesta za zavojnice. dugmeta. Samo malen broj prijemnika ima za odabiranje stanica i ugadanje na odredenu frekvenciju dugmad kojom se moze mijenjati induktivitet titrajnih krugova. npr. stavimo. razumije se. Velik broj . Ima vise nacina na koji se jedna zavojnica moze zamijeniti drugom. Ako jednim okretajem dugmeta frekvenciju promjenimo. i mora ostati na mini u onom polozaju u koji ga . oko 25 kHz ili. a takoder ako zelimo eksperimentirati ili ostvariti osobito velik broj valnih podrucja. mora »ici« lako bez zapinjanja. Mehanicki pre- nos okretanja od dugmeta do nromjenljivog kondenzatora mora. 2elimo li primati SSB si*male. mozemo ih utaknuti u odgovarajuca podnozja i vrlo lako jednu zavojnicu zamijeniti drugom. kapacitet vodova. druga trecom i tako redom. blizu 1775 kHz. biti bez »skokova« i bez »mrtvog hoda«. Promjena frekvencije ne bi smjela biti veca od 100 kHz za jedan okretaj zavojnice. Takav bubanj ima toliko polozaja. oko 5 kHz za svaki puni okretaj dugmeta za ugadanje. Ako bismo htjeli odjednom obuhvatiti sve frekven178 Ako su zavojnice namotane na valjke koji su ucvrsceni na neke utikace ili na nozista starih. Pri tome prom j enl jivi kondenzator obicno ostaje isti. Krajevi zavojnica spojeni su tada na kontaktna pera preko kojih se one ukljucuju u odredene titrajne krugove. za 500 kHz. Najbolji su takvi preklopnici koji kratko spajaju sve iskljucene zavojnice onemogucujuci na taj nacin utjecaje jednih na druge njihovim vlastitim resonancijama. Promjena valnog podrucja Titrajnim krugom koji se sastood neke zavojnice i odredenog prom j enljivog kondenzatora ne moji zemo obuhvatiti po volji §iroko valno podrucje. Za ugadanje prijemnika na kratkim valovima je to pregrubo. Ovaj je nacin osobito pogodan onda. a druge iskljucujemo. morali bismo u titrajnom krugu raspocije. Najrasireniji je nacin promjene valnog podrucja pomocu specijalnih preklopnika s notrebnim brojem kontakata i polozaja (si. U tu svrhu najcesce mijenjaju kapaciteti pomocu se promj enlj i vih kondenzatora iagati s takvim odnosom izmedu maksimalnog i minimalnog kapaciteta kakav redovito ne mozemo posticL Ako bi to samim promjenljivim kondenzatorom i bilo moguce postici. ili promjenom induktiviteta zavojnice ili promjenom kapaciteta kondenzatora. onda je to sasvim dobro za prijem radiofonijskih stanica u srednjevalnom nodrucju. se nalaze izmedu 80-. moci cemo demodulirati telegrafiju na frekvenciji 3550 kHz. npr. kapaciteti u unutrasnjosti tranzistora ili elektronskih cijevi i slicno) znatno izmijenio. koliko je zavojnica u njemu.

mehanicko razvlacenje valnog podrucja. Dodavanjem kapaciteta C2 postize se resonancija u 80-metarskom opsegu. L% resonira sa Ci •metarskom Hi u 15-metarskom amaterskom opsegu. Na si. vec zelimo dobar prijem sisnala amaterskih radio-stanica koje rade na frekvencijama unutar odredenih uzih opsega^ bolje je da raspolazemo sa elektricnim razvlacenjem nomocu kojega se neki uzi opseg moze prosiriti preko citave skate. postiiu se resonancije u 20tarskom vojnica. pa se takvi prijemnici ne ma mogu za upotrebiti za njihov prijem. Objasnjenja u tekstu 12* 179 . 9-13. potrebni su prijemnici koji imaju neke mogucnosti za finije ugadanje. i metodom sluzimo je Ovom se kod specijalnih Tri nacina mijenjanja opsega prijemnih frekvencija: a) odabl ranjem zavojnica pomocu preklopnika. Za 10-metarski opseg to nije vise tako lako postici amatera tako mijenja zavojnice u Prijeirmicima koje su sami sagradilL SL 9-14. c) paralelnim spajanjem kondenzatora i zaSI. b) kratkim spajanjem veceg Hi manjeg broja zavoja. cetrdesetmetarski (7 do 7.1 MHz) i dvadesetmetarski (14 do 14.Razvladenje uskih valnih podruCJa Kratkovalno podrucje na skalaobicnih radioaparata redovito obuhvaca frekvencije od 6 do 18 MHz. U tome podrucju leze dva amaterska opse^a.35 MHz). u 40-meopsegu. Prijemnici koji su namijenjeni za opce telekomunikacijske potrebe imaju specijalne pogone s vrlo velikim prenosom izmedu dugmeta za izbor stanica i : promjenljivog kon: do 1 100 i vise). Tri osnovna nadina za »razvlacenje« uzih kratkovalnih podrudja. Svaki od njih zauzima upravo neznatan dio skale. amaterskih prijemnika. Ako nismo zainteresirani (1 denzatora je 25 To za prijem sirokih podrucja. Ako se paralelno sa zavojnicom L2 spoji La Hi Ld. 9-14 prikazano nekoliko nacina kojima se ovo moze postici. pa odrzavanje amaterskih radio-veza. i Za potrebe telekomunikacija.

pa i prekooceanske amaApsolutna razlika tih dviju frekvencija je 600 kHz. Kondenzator Ci sluzi za dovodenje resonantne frekvencije titrainog kruga do lelno U viSefrekventnog kraja zeljenog opsega koji onda kondenzatorom C2 razvucemo sve do nizefrekventnog kraja. Tako cemo sigurno moci slusati sve. recimo. a obuhvatiti treba. od 3450 do 4050 kHz. treba nastojati da se skalom koja okrece kondenzator Cs obuhvati nesto vise. a drugi ima veci maksimalni kapacitet (Ci=75 do 150 pF). uzduz sto veceg dijela skale prijemnika.primjeru na si. Jedan od njih ima malen (Cs= 10 do 30pF). Da dobijerelativnu razliku frekvencija naciniti omjer: mo moramo promjena frekvencije najvisa frekvencija = 600 kHz 4050 kHz _ = 0. 9-14a su parasa zavojnicom spojena dva promjenljiva kondenzatora. To podrucje lezi izmedu 3500 i 4000 kHz. tere. npr. preko cijele skale razvuci amatersko 80-metarsko podrucje.. 2elimo li.148 .

se nalazi. naime. opasnost da u opseg koji zelimo primati nezeljeni signali! zavojnica dovodi»pravu« vrijednost obicno pomocu posebnih jezgrica koje se mogu viSe ili manje uvuci u zavoj- Induktivitete mo na Upotreba viSestrukih promjenljivih kondenzatora Ako pomocu nekoliko titrajnih krugova zelimo obuhvatiti ista valna podrucja. ste. Medusobne ni razlike kapaciteta pojedinih kondenzatora koji su poveza- istom osovinom kod dobrih fa- brikata iznose najvise ±2 do sto se smatra dovoljnim. Visokofrekventnih zeljeznih jezgrica za ovu svrhu ima gotovo za sva podrucja. ±3%. Ako je »visokofrekventni« materiial feromagneticke jezgrice odabran upravo za odredeno valno podrucje. Pocetne kapacitete u titrajnim Krugovima redovito izjednacujemo trimerima. koje su prikljucene na viSestruki kondenzator. onda jezgrica povecava i Q-faktor. Nadin na koji se kod vrtnje mijenja kapacitet odreden ie samom konstrukcijom promenljivog kondenzatora i dublje u Q-faktor zavojnice bitno ne miienja. ali ih su- srecemo i Ima ih sa u amaterskim gradnjama. svi i stetnih medusobnih na Osim toga treba postici da titrajni krugovi u svakom polokondenzatora resoniraju pa smanjuje induktivitet zavojnice tivitet u kojoj iaju istu je to frekvenciju. sve do 100 ili cak do 200 MHz. Pri tome se manji Sto Kod usadanja titrajnih krugova oblikom njeejovih nloca. Postoji. jos bolje. treba biti kondenzator resoniraju na istu frekvenciju. To se moze postici. ViSestruki promjenljivi kondenzatori redovito sluze u prijemnicima fabricke proizvodnje. odnos poi maksimalnih kapaciteta a nacin mijenjania kapaciteta potpuno jednak. Ovo pojednostavljuje posluzivanje prijemnika. vaju induktivitet zavojnice to vise. ali donosi posebne proble- Takvih jezgrica ima dvije vrJedne tzv. Pomocu trimera treba postici da svi titrajni krugovi na visefrekventnom fcraju valnog podrucja uz »otvoren« tzv. nacinjenih od fine prasine reduciranog zeljeza ili zeljeznog oksida. specijalnim polupromjenljivim kondenzatorima.krugova moze s istom zavoj nicom doci do resonancije na dviie razli£ite frekvencije. Pomocu jezgrica treba induktivitet zavojnica. ako su u svim takvim titrajnim krugovima induktiviteti zavojnica medusobno jednaki. Sve jezgrice ove vrste povecanicu. sto ih stavimo dublje u zavojnicu. da se medu titrajnim krugovima mora postici skladan »hod«. Okretanjem zajednicke osovine mijenjaju se kapaciteti veceg broja promjenljivih kondenzatora (dva do najvise cetiri!). ako je povrsina jezgrice glatka ili. Setnih isti. onda se obicno sluzifflo viSestrukim promjenljivim kondenzatorima. treba po nekoliko nuta popraviti kapacitet trimera (kod visih) i palozaj jezgrica u zavoj nicama (kod nizih frekvencija) dok se postigne potreban sklad i slozno mijenjanje frekvencije u svim titramim krugovima. »visokofrekventne«. Indukje jezgrica zavoj nici. treba po- sebno paziti na to da ne dode do nekontroliranih utjecaja. me ki pri konstrukciji. ako je posrebrena. ugoditi tako da svi titrajni krugovi na svom nizefrekventnom kraju (uz »zatvoren« kondenzator) resoniraju na istu frekvenciju. vecim i sa manjim vri- jednostima kapaciteta. Kazemo. one koje najcesce upotrebljavamo' su iz posebnih feromagnetickih mated jala. Takva se metalna jezgrica ponasa kao kratko spojeni zavoj. Za tako visoke i vise frekvencije sluze i jezgrice koje su nacinjene iz mjedi (mesinga). U radiofonij- skim prijemnicima najcesci su dvo- 181 . Buduci da sva- pojedini kondenzator pripada svom titrajnom krugu. kod primjene ovakvog nacina razvlacenja »upadnu« i vrlo oprezan.

Principijelni prikaz visoko frekventnih pojacala s tranzistorima: a) sa odvojcima na zavojnicama titrajnih krugova. Dva tipicna tranzistorska viso- do 100 pF ili do 150 pF po sekciji. u nacinu na koji je prikljucena baza tranzistora. osobito ako je medufrekvencija razmjerno niska. Postoje. VISOKOFREKVENTNA POJACALA Visokofrekventno pojacalo se rijetko moze naci u obicnim radio-aparatima. bolja ulazna selektivnost i manja opasnost prodora zrcalnih i drugih nezeljenih siffnala. ponekad i visokofrekventna stupnja na ulazu prijemnika. ih ima iz vi§e Pomocu visokofrekventnog pojacala postize se veca osjetljivost prijemnika. b) sa induktivnom vezom na tranzistor . Izuzetak su pojadala visokofrekventna snage u nredajnicima. ako imaju visokofrekventno pojacalo na svome ulazu. Primjera za upotrebu varikap-dioda bit ce vise u ovoj knjizi. Kako znamo. za potrebe prijema. ali o tome u najvisih samo kasnijem poglavlju. kapaciteti ce se u svim titrajnim krugovima mijenjati na isti nacin. Stariji komunikacijski prijemni- imaju jedan do dva. npr. Moguce ih je upotrebiti i u vi§e titrajnih krugova koje treba zajedno ugadati. novije vrijeme. U dobrim komunikacij- skim prijemnicima razloga. 9-16. varikap-diode. Ima mnogo takvih tranzistora od kojih ni na kratkovalnim podrucjima nije potrebna neutralizacija. kao i sliiedeci stupanj.struki promjenljivi kondenzatori maksimalnog kapaciteta od 2x350 pF do 2x500 pF. Za kratkovalne prijemnike bolji su visestruki kondenzatori koji imaju manje vrijednosti maksimalnog kapaciteta. I odnos signal/sum cesto postaje bolji uz visokofrekventno pojacalo. Tada se napon mijenja samo U kofrekventna pojacala s tranzistorima tipa P-N-P vidimo na si. u kojima su stupnjevi za mijeSanje daleko maloSumniji od nekadaSnjih. takvi tranzistori koji potpuno zadovoljavaju i kod prijema 182 SI 9-16. a u drugom primjeru (b) pomocu induktivne veze za koju sluze posebne zavojnice s malim brojem zavoja. sve vise susrecemo tzv. frekvencija. Ulazni titrajni krugovi Li/Ci i izlazni L2/C2 u^adaiu se na frekvenciju primanog signala. Kod visokih medufrekvenciia je obidno dovoljan jedan stupanj vici tri sokofrekventnog pojacanja. Jedi- na b) je razlika medu pojacalima a) i jednim potenciometrom. U prvom primjeru (a) to se postize odvojcima na obje zavojnice. Ukoliko su sve varikap-diode istoga tipa. umjesto promjenljivih kondenzatora. npr. ne mogu vi§e naci. njihov kapacitet zavisi o visini zapornog napona na njima. Moderni prijemnici. imaju ga pretezno zbog povecanja ulazne selektivnostu Elektronske cijevi se u visokofrekventnim pojacalima. BF 272. naime.

nacrtane su i dvije njen i sheme visokofrekventnih pojacala sa unipolarnim tranzistorima. iirokopojasno VF-pojacalo. Oni rade veoma stabilno ako im je emiter uzemlien. b) VF pojacalo s tranzistorom (BF 167) koji ima mogucnost automatske regulacije pojadanja (ARP). Tako je na si.pomocu Ista pojacala mogu se naciniti i tranzistora tipa N-P-N. potenciometrom se prednapon druge gejt-elektrode moze smanjiti samo na »nulu«. BF 173. Na taj se nacin postize »energicni j a« regulacij a po j acan j a. Takvo se VF-pojacalo moze staviti ispred bilo kojeg kratkovalnog prijemnika za povecanje osjetljivosti. 2 V. a) aperiodicko visokofrekventno pojadalo sa FET-om kojemu je uzemljena gejt-elektroda. dakako. b) n+12V[ili r + ARP) TOO r— ^l-a 9-17. BF 273) koii su gradeni tako sa svoj izlazni titrajni krug koji se si. prednanona za drugi gejt (g2) potenciometrom (50 kQ). cije pojacanja kod rucne regula(RRP) promjenom Na izlazu pojacala je sirokopojasni \isokofrekventni transformator sa izlaznom impedancijom od 50 Q. struje. ugadaju na frekvenciju odabranog kratkovalnog (ili bilo kojeg drugog) opsega frekvencija. kao npr. Neobicno je to da se u strujnom krugu surs-elektrode nalazi svijetleca dioda LED. kao sto je nacrtano i na si. Antena se spaja kod A. 9-17a VF-pojacalo s tranzistorom JFET kojemu je gejt-elektroda uzemljena. ona ce surs MOSFET-a zadrzati na visem potencijalu sto omogucuje da ?2 u odnosu na surs-elektrodu moze biti negativan. 9-17c. Ukoliko je ukljucena dioda LED. VF pojacalo sa SL MOSFET-om 183 . ima da im je unutrasnji kapacitet izmedu kolektora i baze na osobit na£in (unutraSnjom neutralizacijom) u velikoj mjeri smanjen. nije ovdje zbog svijetJjenja! 9-17b. Ona. Danas ima specijalnih silicijevih N-P-N tranzistora (BF 167. Ovo je tzv. ulazni i BF 267. 9-17 Na njoj je pad napona oko On ostaje gotovo nepromijeonda ako se mijenja jakost Na si. improviziranom tenom. Visokofrekventno pojacalo osobito ako je potrebno sluziti se an- tada treba promjeniti volant et vora pogonskog napona. Ako ove diode nema. Titrajnih krugova nema. ali iz- nekom malom. MOS-FET-om.

U komunikacijskim Glavna je razlika u tome da se tu oscilatorova »iniekcija« dovodi na istu elektrodu (bazu) na koju dolazi i primani signal. osobito one koje su bile konstruirane ba§ za ovu primjenu. moze posluziti Za primjer na i za 9-1 8a mijesanje. Utrka u povecavaniu snage predajnika dovodi radio-veze u velike poteskoce. a na kolektoru medufrekventni titrajni krug. joS mozemo naci samo u nekim predajnicima. jevi ili Koga interesiraju elektronske cimoze potrebne podatke naci u lanijim izdanjima ovog prirucnika u drugoj literaturi. s 9-18b je stupanj za miietranzistorom tipa P-N-P. Jos bolja atenuacija postize se upotrebom dvostrukog potencionije mijesanje. Zato se ispred visokofrekventnog pojacala. si. Savremeni tranzistori i integrirani sklopovi imaju manji sum. metra antene nice (tj. Na svakoj od njegovih elektroda su titrajni krugovi razlicitih frekvencija: na bazi je ulazni. poznat i pod udomacenim internacionalnim nazivima »mikser« i »konvertor«. Osobito malen sum je u stupnjevima za mijesanje u kojima su kristalne stupnjevima prijemnika istisnute elektronske cijevi. razmjerno vecih. Potreban je jo§ i oscilatorski stupanj. a u obicnim raUio-aparatima za prijem radiofonije (u »koncerta§ima«) konvertorski stupnjevi. Cak se i sa —30 dB vrsta mogu posluziti u stupnjevima za moguce zadovoljiti! U danasnje vrijeme je »eter« toliko »opterecen« jakim signalima nairaznolicnijih frekvencija da su i prijemnici £esto u situaciji da ih ne mo<m podnijeti. prevelik. Elektronske svih Za danasnju radio-tehniku ie karakteristicno upravo ovo nastojanje da se smanjuje pojacanje u VF stupnjevima. Mikser je takav stupanj za mijesanje koji ne moze funkcionirati samostalno. upotrebljene specijalne i Tako su u ovim govora. Bez lacija dosize te diode regu- Mijefianje set elektronskim cijevima cijevi i samo oko —25 dB. spojenog (antenske) izmedu zavoj- ulazne L Neki drugi nacini za regulaciju za smanjivanje!) osjetljivosti prijemnika bit ce opisani kasnije. moze. (Pi i a. 9-17. prijemnicima cesci su mikserski. Jednostavan potenciometar od nekih 500 Q vec moze u kiiticnoj situaciji biti od velike pomoci. kao mje§ac raditi i tranzistor BC 107. na emiteru oscilator* ski. koji je za ovu svrhu sasvim dovoljno »visokofrekventan«. Zato nema bojazni da bi oni preko tranzistorovih. na svim kratkovalnim podrucjima. za mijeSanje i transpoziciju frekvencije signala. — — Na sanje si. Pod nazivom konvertor misli se na takav stupanj za mijesanje koji sadrzi i oscilator. koje vec 1 samo osigurava velike mogucnosti smanjenja osjetljivosti (!). dok je u predaSnjem primjeru svaki od ovih »signala« dolazio na odijeljene elek- 184 . Dva najjednostavnija takva atenuatora su na si. i Pn). regula- STUPANJ ZA MIJESANJE U SUPERIMA Najkarakteristicniji stupanj superheterodinskog priiemnika ili supera je stupanj za mije§anje. koji se pri mijesanju stvara u samoj cijevi. o cemu ce jos biti diode. Tranzistori u stupnjevima za mijeSanje Svaki visokofrekventni tranzistor pod naslovom »Automatska cija pojacanja« (ARP). unutrasnjih kapacite* ta mogli nepovoljno djelovati jedan na drugi. redovito mora predvidjeti i dodatno prigusivanje ulaznih signala posebnim »atenuatorima«. desno dolje. Njih. Glavni nedostatak svih stupnjeva za mijesanje sa elektronskim cije- vima je u tome da je sum.dak do —30 dB.

500 kQ 185 . Sum u takvim stupnjevima s FE-tranzistorima je manji nego kod elektronskih cijevi za mijesanje.. Mikser na si. MOSFET 9-20. ulaz emiter. signala i ulaz oscilatorove injekcije budu. 9-20. cime je »povlacenje« oscilatora reducirano na najtako SI 9-18. na bazu. Ipak se danas radije odlucuju za ovu drugu. odijeljeni jedan od drugoga. Cz R* = = s FE-tranzistorima: a) s 100 pF. Sklop na si... Pazljivi citalac ce lako opaziti sve tipicne razlike. Oni su spojeni da ulaz primanoe. 1500 100. Tranzistorski stupnjevi za mijesanje trode. ali obie u istom tranzistoru. s tim u vezi. 9-19a odgovara onome na si. Cs = w 50 . = & jednim i = b) s dva it. U prakticnoj primjeni nema bitne razlike izmedu + 12V<^ 19 ^tupnjevt za mijesanje £ FET-a. 9-18a. 9-19b zanimljiv je stoga jer su upotreb- Primjenu vidimo na si. oscilatorova frekvenciia dolaze na odijeljene gejt-elektrode.. 100 pF. 9-19. Mikser sa MOSFET-om manju mogucu mjeru. 500 . Dva orimjera su na si. u mnogo manjoj opasnosti pojave unakrsne modulacije..SL Ijena 9-20. -tranzistora dva FET-a. I tranzistora i ovdie ulazna sheme na si. u boljoj podnosljivosti za jace signale i. Unipolarni tranzistori tipa JFET mogu takoder vrlo dobro raditi u stupnjevima za mijesanje. ako ih uporedimo sa obicnim tranzistorima. Ri 1 MQ.. koliko je vise moguce. 9-19b i ove na si. oscilator na Najveca prednost primjene FEu stupnjevima za mijesanje jest.

Promjenljivi kondenzatori Ci i Ct se kod vecine fabricki proizvedenih tranzistorskih prijemnika (si. 186 i Na razlicite maksimalne taj se nacin postize nog hoda« ulaznog i oscilatorskog titrajnog kruga hod superheterodina uz upotrebu visestrukih promjenIjivih kondenzatora. oscilatoru . Tada cemo u da je bilo pomocne frekvencije. 9-22. Medutim. kao i kod ostalih radio-aparata okre- cu zajednickim mehanizmom. Zavojnica Lt sluzi za povratnu vezu oscilatora. Takav konvertorski stupanj nalazi se na ulazu najveceg broia malih. On ujedno sprecava kratak spoj pogonskog napona (6 V preko otpornika od 1 kQ). 9-21). Titrajni krug oscilatora L3/C2 sadrzi i kondenzator Cs velikog kapaciteta (0. prenosnih tranzistorskih radio-prijemnika. Ako je aparat graden samo za prijem srednjevalnog podrucja (550 do 1600 kHz). Kod takvih radio-aparata je za* vojnica hi ulaznog titrajnog kruga namotana na feritnom antenskom stapu. To je potrebno zbog toga. ObjaSnjenje u tekstu . naci jos i kondenzator bolje uoci- Cp Njegovu ulogu cemo ti pomocu si.Konvertorsk! stupnjevi s jednim tranzistorom Za mijesanje je redovito potreban stupanj za mijesanje (mikser) oscilator. onda neke tvornice daiu plocama kondenzatora Ct (za oscilator) poseban oblik koji je razlicit od oblika ploca kondenzatora Ci (za ulazni titrajni krug supera). SI 9-2L Mijesanje i oscilator sa istim tranzistorom U OSCILATORSKI KRUG Lo matoru za iznos medufrekvencije viSa od one koju primamo. da medufrekventni titrajni krug ne smeta pobudivanju oscilatora. Pomocu promjenljivog kondenzatora Ci ulazni titrajni krug se dovodi u resonanciju s valom no siocem one stanice koju zelimo slu§ati. buduci da kolektorska struja tece najprije kroz La. a onda i kroz zavojnicu medufrekventnog transovome transforje redovito oovelik kapacitet (1000 pF ili vise). NajceSce im *e osovina zajednicka. Frekvencija tako pobudenih titraja je redovito formatora MF. Medutim. i posebno moguce je isti tranzistor iskoristiti — — za obje svrhe: za mijesanje i za istovremeno proizvodenje potrebne oscilatorova frekvencija na kojem mjestu skale uvijek za visa. Princip postizavania »sloz- tada imaju kapacitete.1 |^F) koji sluzi samo za zatvaranje titrajnog kruga. 9-22. 9-21. medufrekvenciju ima vrlo mnogo i takvih prijemnika kod kojih su promjenljivi kondenzatori Ci i C2 medusobno sasvim jednaki i po obliku ploca i po maksimalnom kapacitetu. kao na si. Oni SKALA KONDENZATORA CliC2St.

Radio-konstruktor Hazeltine staprema si. a svrha mu je da osigura skladan hod frekvencija ulaznog i oscilatorskog titrajnog kruga. Na ostalim mjestima skale frekvencija oscilatora ce biti ili malo previsoka ili malo prenis- Tablica 9-2. 9-22. pa bi frekvencija oscilatora uvijek bila tacno za medufrekvenciju vi§a od one na koju resonira ulazni titrajni krug. Medufrekvencija: oko 460 kHz. CTu Jednak je trimer (CT2) spojen i paralelno s kondenzatorom Cs. Kod Hazeltine-ove metode je to sasvim tako samo na tri mjesta skale A. 9-22 pokazuje da promjenu rezonantne frekvencije ulaznog titrajnog kruga (ulaz) vjer- kondenzatorom Ci polupromjenljivi kondenzator maksimalnog kapaciteta 25 do 40 pF. tzv. Velicina me* dufrekvencije prikazana je duzinom MF. Titrajni krugovi za superheterodinske prijemnike (prema si 9-22) A) Maksimalni kapacitet promjenljivih kondenzatora: 480 pF. Osim toga oscilatorski krug ima jos jedan kondenzator. tj. . . da medu tim frekvencijama bude stalna razlika. no slijedi promjena oscilatorove frekvencije (oscilator). trimer. Minimalni kapacitet u titrajnim krugovima: 40 do 60 pF. jednaka medufrekvenciji.vio je. paralelno s promjenlji vim Dijagram na si. redovito spojen u seriju sa zavojnicom LG Taj je kondenzator (Cp) poznat pod imenom pading. B i C. U idealnom slucaju obje bi krivulje bile potpuno paralelne.

Precizna simetrija (»balans«) postize se potenciometrom u emiterskom strujnom krugu tranzistora TRi i TRt 188 . kako to prikazuje crticama izvucena krivulja na istoj slici. Ako je prijemna frekvencija 14 SI 9-23. na »izlazu« se one kod MF ne mogu pojaviti jer onamo stizu ovet istim MF 19MHi) zanimljiv i konsL 9-23. 9-21 ili tako da je oscilator odvojen. na srednjevalnom podrucju ne prelaze ± 5 do 6%. ako ih je vise) na viSim frekvencijama znatno manja. Na obje baze ove oscilacije dolaze sa zama sadrzi karakteristicne podatke uz razlicite maksimalne kapacitete promjenljivih kondenzatora za srednjevalno i za nekoliko kratkovalnih podrucja. imaju dva tranTRi i TR$. na si. biti SL 9-24. Oscilator. I kolektori su protufazno snojeni na prvi titrajni krug medufrekventnog pojacala. oscilatorova visokofrekventna struja tece preko kondenzatora (10 nF) na srednji odvojak zavojnice koja je spoiena s batranzistora TRi i TR2. razumije se. istom fazom. da to ne smeta. kao zistora. Konvertorski stupanj sa MOSFET-om. Ukoliko oba tranzistora pojacavaju sasvim jednako. buduci da je selektivnost ulaznog titrajnog kruga (odn. koji mora dati frekvenciju kakva odgovara za mijeSadaje svoju »injekciju« kod nje. U takvom se primjeru naj£esce odabire frekvencija od 5 MHz. Ulazni titrajni krug ugada se sa Cu Na shemi se vidi da je ulazni titrajni krug L2C1 spojen na drugi gejt istog tranzistora. Kako se vidi na shemi. za sve oscilatore u superheterodinima bez obzira na to da li su stupnjevi za mijesanje nacinjeni prema si. dok te razlike nisu velike. osc <5MHz) na istoj osovini. ulaznih krugova. Tablica 9-2 onda oscilator mora raditi na frekvenciji od 14+9=23 ili 14—9=5 MHz. Njegova se frekvencija mikondenzatojenja promjenljivim rom Cs.Protufazni (balans) mikseri Protufazni stupnjevi za mijeSanje. buduci da je lakse naciniti stabilan oscilator na nizoj frekvenciji. Po kazalo se. ka. MF. To znaci da na baze ovib tranzistora primani (ulazni) signal dolazi suprotnim fazama. 9-24. Na kratkovalnim nodrue jima dozvoljena su i nesto veca odstupanja. OSC. dok npr. Simetricni stupanj za mijesanje s dva bipolarna tranzistora. Kondenzatori Ci i Cs ovdje ne mogu je Za amatere s vertor MOSFET-om. spojena nrotu fazno. Vidi tekst MHz. Prvi je gejt iskoristen u oscilatoru tipa Clapp. a medufrekvencija 9 MHz. osim ako se ne radi o prijemu unutar vrlo uskih podrucja frekvencije. Podaci iz tablice 9-2 vrijede.

se pojaviti nezeljene komponente. Kaje to je mijesanje u tome pogledu znatno manje osjetljivo. sve tri zajedno!) namotane na feritnu prstenastu jezgru. oni tranzistorima. Kada se potenciometrom (1. Izoblicenja su manja i manje je nezeljenih produkata pri mijesanju. Nasuprot ovima. Frekvencija iz Otuda ime takvim mikserima. zemo da uspostavi ravnoteza. osobito onda kad se na istom amaterskom opsegu pojave dvije ili vise snaznih lokalnih stanica . Tranzistori nece bas sasvim jed- Zbog nelinearnosti u svakom stupnju radio-prijemnika mogu nako pojacavati. baza tranzistora emiterski strujni krug tranzistora TRi. prema sL 9-25. ona oscilatorska. Kolektori su im spojeni zajedno i prikljuceni na medufrekventni ulazni transformator MF. TRS u njihove harmonicne frekvencije koje nastaju u samom stupnju za mijesanje. Ovo je osobito kriticno u radu stupnjeva za mijesanje kod kojih su redovito prisutne barem dvije frekvencije. Medusobnim ukrstart] em Diode u pasivnim stupnjevima za mijesanje imaju i svojih prednosti od kojih je glavna ta da vrlo dobro podnose i vece amplitude signala. one ne trebaju nikakve s dodatne pogonske energije. Ulazna frekvencija Fu dovodi se na emiter prvog tranzistora (TRi). dok je primarna strana MF transformatora protufazno spojena. koji daju i odredeno pojacanje uz trosenje struje napajanja. nazivaju se aktivnima. Pasivni protufazni stupnjevi za mijeSanje I Stupnjevi za mijeSanje. NajciSca sinusoidalna oscilacija nostaje iskrivljena. Dvije diode su upotrebljene u primjeru na si. npr. F OJ dolazi na emiter drugog tranzistora (TRs). To su sivni stupnjevi za mijesanje. Jedna od njih.5 kQ) . ili balan- U integriranom sklopu SL-641 takoder su dva tranzistora iskoristena za mijesanje. simetrije sa. od neke blize. tj. Tada se ne mijesaju samo dvije frekvencije. oscilatora. vec takoder TRi. ako za mijesanje sluze diode. Rezultat moze biti nepopravljiv. njih SI. lokalne stanice) moze prijem postati nemoguc.. osobito kod jacih signala. Male se razlike popraviti potenciometrom (500 Q) u emiterskom strujnom krugu. Ako do stupnja za mijesanje dode i prijemni signal sa velikom amplitudom (ukoliko je pojacanje prije mijeSanja preveliko ili ako je sam prijemni signal prejak. redovito mora imati vecu amplitudu (do 20 i vise puta prikljucaka za emitere i bate tranzistora postize se dvostruko simetriranje u stupnju za mjesanje. Izmedu emitera je niz od dva otpornika i jednog potenciometra za simetriranje. Potenciometrom se postize neka mogu vrsta ravnoteze. Visokofrekventni tranzistor Ti nacinjen je tako da su tri zice upredene i »trifilarno« (tj. 9-26a. 9-25. Vidi tekst fazama. Visokofrekventni napon se transformira Diodno »dvostruko balansi- rani« mikser. Tranzistorske baze su unakrsno spojene: baza tranzistora TRi spojena je u emiterski strujni krug tranzistora vecu od primanog signala!). kad jedan i drugi tranzistor jednako pojacavaju (kad je ostvaren »balans«) postize se dvostruk ucinak: u kolektorskoj (zajednickoj!) struji obih tranzistora ne pojavljuje se ni oscilatorska ni ulazna frekvencija. npr. 189 . ali nema kod pa- ni pojacanja.

Drugi njen kraj je u vezi s trimerom C2 koji je dovodi u resonanciju na medufrekvenciji (9 MHz). bez obzira na frekvenciju. 9-27 tor Ti je aperiodski. na 27 MHz. 9-26. Takav uredaj osigurava bolje mije^anje pravilnije opterecen. Kod tih je dioda napravljen spoj izmedu kovine i silicija biti tzv. a) simetricni mikser s dio- dama. Tako se nostize transformacija impedancije na vi§e. ciniti Cetiri diode su upotrebljene u »dvostruko balansiranom mikseru« Najbolje je za ovu svrhu upotreSchottky (Sotki) diode. JL77~ll 1 xL =5on_£_[27MH*> J_ DBM St. kako je to pokazano na 9-26c. poznate i pod imenom »Hot Carrier Diode«. DBM. jer je i Naziva se »diplekser«. b) mikser s dvostrukom si- metrijom. Ulazna i oscilatorova frekvencija se u diodama mijesaju i u medufrekventnom poja£alu moze se izabrati ili njihov zbroj ili njihova razlika. sto znaci da ce on na diode dovesti bilo koji ulazni signal VF. komponenta redovito potrostruki iznos medufrek27 kao Uz pretoostavku da smo medufrekvenciju izabrali 9 pojavljuje se i MHz. Buduci da ne sadrze nikakvih pojacala. ter lih sam na^initi. 9-26b. Tu je i otpornik od 51 Q u kojemu se struje trostruke frekvencije utrose na zagrijavanje. bi i MHz. sa cetiri diode koje su serijski spojene u »prsten« (»ring-mikser«). pokazuje kako treba natakav mikser da svojom kvalitetom odgovara najboljim tvorni5kim Droizvodima ove vrste. tj. lf si. svojim krajem na niskoomskom izlazu dvostruko balansiranog miksera. mogla bi izazvati nove probleme. Zavojnica L2 jednim je si. dok 1 : je transforma4.(DBM). I kod dioda mogu prejaki nali izazvati stvaranje nezeljenih produkata. Pri tome se kao najja£a nezeljena javljuje vencije. pri mijesanju se gubi 6 do 8 dB. spoja za prilagodenje dvostruko balansiranog miksera (DBM) i za potiskivanje produkata mijeSanja treceg reda. §to je lako nadoknaditi naknadnim pojacanjem (»post-mikser« pojafca1o). i ciju . Zato je treba odstraniti odmah iza mijesanja. Vidi tekst Vecina tvornicki proizvedenih miksera ove vrste moze se upotrebiti u vrlo Sirokom opsegu frekvencija. 190 . Tako se ta frekvencija uklanja sa izlaza stupnia za mijesanje. Kad ova frekvencija otisla dalje. Aperiodicki visoko- frekventni r 25 f ili transformatori Ti i Tz sig- [f| + f 2l || OMF medusobno su jednaki. Preko Ci Li postize se serijska resonanna trostrukom iznosu. redovito od 5 do 500 MHz. c) princip »dipleksera«. Takav mikser moze i radio-ama- u omjeru cija 1 : 2. SI. iako ne tako ma- impedancije Transforma- dimenzija kao tvornice.

Na si. kao za vec opisano. Opis u tekstu Bit ce zato potrebno na takav nacin da se tok elektricne ostvaruje pretezno elektronima. zadovoljit cemo germanijevim ili silicijevim ma.8 V ili vi§e (ne preko 3 V) na 50 Q. 2' i 3') lako je naci Otpor im je u propusnom smjeru manji nego kod drugih dioda. Najvaznije im je svojstvo da u mikserima najmanje suine. Postizu se vrlo dobra ispravIjacka svojstva i kod najvisih frekstruje malo eksperi- mentiranja. Provencija. Gubitak pri mijesanju dosize blizu 6 dB. i Prije namatanja upresti ih. om-metrom. visokofrekventnog pojacanja.a " a a SL 9-27. / njih cemo upresti i motati na prstenaste jezgre jednako kao i za druge Ti izvode ih mnoge tvornice. Oscilatorova »injekcija« neka bude barem 0. pre- malenim. feritne Dodatkom transforma(si. ukoliko izaberemo cetiri diode Sto slicnijih svojstava. ali i uz takve koji su vi§e Jransformatore treba motati na prstene sa sirokopojasnim nego 100 dB slabiji. AH. Vrlo je korisno pregledati podatke na tablici 9-3. Njegov sum ce de!). Tz i Ti. prstenastu jezgru. Upredena zica (to se ne vidi na sL 9-27!) namata se na toroidnu. ili tri (T%. dakako. Zato je dobro da ispred takvog miksera stavimo jedan stupanj karakteristikama. 9-27 je oznafieno koji kraj se kamo spaja. One moraju imati sto manji vlastiti kapacitet i sto bolji odnos vodljivosti u propusnom prema nepropusnom smjeru. Na njoj su popisane frekvencije koje se mogu 191 . tora Ti i Ts bolju simetriju. To znaci da oscilator mora dati snagu od 4 do 12 mW. Za T2. au 3 i 30 MHz. sto se biti oko 7 dB (diomoze smatrati dovoljno ma ma sL 9-26b) si. To ce biti korisno za prijem na opsezima od 21 i 28 MHz. 9-27) osigurat cemo mV. dok je u zapornom smjeru vrlo velik. i bez ikakvog visokofrekventnog pojacanja moze se naciniti dobar kratkovalni prijemnik. Za amaterska kratkovalna podrucja bit ce one dobre. o vrsti feritnog materijala. Broj zavoja ovisi.25 mm. Potrebna su nam barem dva transformatora (da ih spojimo pre- se dioda- Ako smo i pazljivo radili i ocuvali geometrijsku simetriju. Ako ne mozemo nabaviti prave »§otki-diode«. Jednostavniji su transformatori i Ts jer treba uzeti samo po dvije zice. 2 i 3) i krajeve zica (V. Tada ce sam stupanj za mijesanje moci raditi i uz ulazne signale (na Ti) do 300 ili cak blizu 500 9-27). ili dakako uz automatsku rucnu re- promjera izmedu 0. transformatore istog miksera. mozemo ocekivati da ce mikser dobro raditi.20 i 0. Potrebno je 12 do 20 zavoja za sva kratkovalna podrucja izme- gulaciju pojacanja. T* i T* treba uzeti tri lakirane bakrene zice. Pocetke (1. Dvostruko simetrican stupanj za mijesanje s pet sirokopojasnih VF transformatora.

Tablica 9-3. Popis produkata mijesanja dvaju frekvencija u razliditim mikserima .

Tu se s jednim do dva stupnja mogu postici ^rilicno dobre selektivnosti uz dovoljno pojacanje. Fiksni kondenzatori treba da su sa Sto manjim temperaturnim koeficijentom promjene kapaciteta. to je lakse postici veliko pojacanje i dobru selektivnost. »Donit«. U Sto je. limenu kutijicu u kojoj se nalazi oscilator obloziti stiroporom (1 cm debljine je vise nego dpstal). dva ili tri stupnja. slabe. Medufrekventno pojacalo moze imati jedan.). cemo odabrati tako nizak napon. upravo jos dovoljne oscida prijem bude normalne jai cine. ali ne treba teziti za pretjeranom minijaturizacijom. Najbolje ie da isnravljac bude u posebnoj kutiji. Pojacanje u samom medutrekventnom pojacalu dosize kod komunikacijskih prijemnika i do 80 dB. ni premalen ni prevelik! Ako su oscilacije preslabe. sa mnogo suma. ali za biokiranje vodova i za tzv. Oscilator mora dati dovoljan visokofrekventni napon. Medufrekventno pojacalo dio bro posluziti. zbog vece razlike izmedu frekvencije signala koji primamo i frekvencije osciiatora. poglavlje posveceno oscilatorima. manjim ku- Mnogi preporucuju kondenzatore s posrebrenim plocicama od tinjca (tzv. kod kojega ce nam 13 oscilator dati Najcesca vrijednost medufrekvencija je u podrucju 440 do 480 kHz. Uz nizi napon je i zagrijavanje manje. osobito kod lokalnih i drugih vrlo jakih signala. medutrekvencija receni otpornici i si. javlja »povlacenje oscilatora«. stabilan sa sto mom. Gradnia osciiatora na »stampanim« plocicama (pertinaks ili vitroplast. Pregusto i pretanko nacinjeni vodovi mogu biti uzrok kratkim spojevima. Osim toga oscilator treba staviti podalje od ispravljaca koji daje struju napajanja. Tada nriiemnik nije zasticen samo od zagrijavanja. Nasuprot tome. Ako li su prejake. Oscilator je dobro oklopiti i. »silvered mica«) ali takvi se rijetko mogu nabaviti. pa se cesto. bit ce mijesanje lose. medutim. Prema tome. opasnost od transformatora. po mogucnosti sto bolje kvasa keramickom izolacijom. U ovoj knjizi je 8. ako je moguce. Oni mogu biti polistirolski. vec prema velicini prijemnika i visini medufrekvencije. Kod niske medufrekvencije je razlika medu ovim frekvencijama relativno malena. Keramicki kondenzatori. a s njima i »fantomski« nezeljeni signali. pa J smetnja zrcalnim frekvencijama biti manja. ali lacije. vec i od rasipnih magnetskih polja u blizini mreznih visa to ce. Sto je ona niza. toj kutijici ne smije biti nicega sto se zagrijava (jace opte- Jedna od najvaznijih odluka koju mora donijeti konstruktor supera je izbor medufrekvencije. on da se javljaju i vise harmonicne frekvencije. osim specijalnih. Kamnik) je u praksi dobra. rasprezanje mogu do- Izbor sheme za gradnju osciiatora nece biti tezak. losijoj medusobnoj izolaciji ili preki- Izbor medufrekvencije dima. ali je teze jednostavnim sredstvima postici i potrebno pojacanje i selektivnost. kod visoke medufrekvenciie ove pojave gotovo nema. kasiran tankim slojevima bakra. Domaci kondenzatori s polistirolskom izolacijom su se pokazali vrlo dobrima. Osim toga ce u pojedinim primjerima biti konkretnih predloga za odgovarajuci oscilator. MEDUFREKVENTNO POJACALO je onaj superheterodinskih prijemnika u kojima se postize najveci stuDanj pojacanja i selektivnosti. Ni zrcalne frekvencije ni po vlacenje osciiatora ne predstavljaju Radio priru£nik 193 . litete. ni povratna veza ni pogonski napon ne smiju biti preveliki.Promjenljivi kondenzatori neka budu. obicno nisu dobri za titrajne krugove u oscilatorima.

7 MHz) mora razdjeliti na 2 do 4 dijela. najcesce imaju medufrekvenciju od 9 MHz. To su najcesce medufrekvenciia.7 MHz. On ima oscilator promjenljive frekvencije koji transponira signale na drugu. kao sto je filter sa kvarcovim kristalom o kojemu ce kasnije biti govora.znatnije poteskoce sve do prijemnih frekvencija oko 7 MHz. Kod ovih *e problem izbora medufrekvencije zamrSeniji. Ako radio-amater zeli da sam gradi dvojni super. osim ako je veza izmedu miksera i oscilatora vrlo slaba. Ovo se stanje moze popraviti dodatkom barem jednog.5 i 4 MHz. Selektivnost je manja nego kod nizih medufrekvenciia. buduci da ovisi o razli&tim okolnostima. na su barem dva medufrekventna stupnja. nizu medufrekvenciju (oko 450 kHz ili nize). Prijem ipak nije zadovoi 1600 do 3000 kHz i drugu izmedu 50 i 100 kHz. Takve amaterske konstrukcije imaju na ulazu stu- ljavao. a druga&ji par ako zelimo primiti vi5e frekvencije (do 30 MHz i iznad toga). uz veliku sigurnost od prodora zrcalnih frekvencija. Potrebna selektivnost se moze na drugoi medufrekvenciji osigurati upotrebom posebnih sredstava. Iznad 14 MHz sve se vise javljaju i posljedice povlacenja oscilatora. Iza ovog slijedi konvertor u kojemu oscilator radi na tako izabranim fiksnim frekvenciiama da se svako amatersko kratkovalno podrucje (cijelo ili po dijelovima) »prebaci« u podrucje promjenljive prve medufrekvencije izmedu 3. 9 i 10. kao i na 80-metarskom. s tzv. Ovo podrucje. za koju postoje vrlo dobri kvarcovi s U prijemniku je jos drugi stupanj za mjeSanje. spojen sa antenom. dvojnim superima. i fabricki kao i amaterske samogradnje. odgovara 80- -metarskom amaterskom nodrucju. preko sve do samo 500 ili cak oko 300 Hz. te oko 5. Da se postigne dovoljno pojacanie notreb- panj za visokofrekventno pojacanje.4 moguce po zelji i ^otrebi od petnaestak kHz.5 i 30 MHz dobar kompromis od se postize uz prvu melezi dufrekvenciju koja u podruCju frekventna stupnja izmedu antene miksera.5 i 7 MHz).7 vrijednosti MHz. Opce pravilo kojega se moramo drzati pri izabiranju medufrekvencije jest da za ovu svrhu treba izbjegavati ona podrucja u kojima redovito ima mnogo jacih signala. bolje dva visoko- (npr. Za prijem radio-amaterskih kratkovalnih podrucja izmedu 3. ako se ispred stuonja za mjesanje nalazi dobar stupanj visokofrekventnog pojacanja. nekad popularna medu frekvencija je oko 1600 do 1800 kHz. 3. zatim oko 1. Druga. To za operatora nije najspretnije ali je zato na svim podrucjima osiguran priiem jednake kvalitete. Drugaciji cemo par Po medunarodnim konvencijama najmanje radio veza se odrzava na frekvenciiama oko 450 kHz. Dok Jos' niie bilo takvih kristalnih filtera. Bilo je takvih prijemnika koji su uz ovu medufrekvenciju mogli primati signale sve do frekvencija od 30 MHz ili vise. Selektivnost tako moze biti kolikogod hocemo velika. namijenjeni za potrebe te* lekomunikaciia. Pri tome se 10-metarsko ^odrucje (28 Danasnji prijemnici filterL Njihov propusni opseg frek- vencija je izabrati 2. kHz do 29. jednostrukom transpozicijom. Na 14 MHz javljaju se vrlo jake zrcalne frekvencije ako je stupanj za mjesanje neposredno na ulazu prijemnika. Ona osigurava stabiian prijem bez velikog povlacenja oscilatora i bez izrazenih zrcalnih frekvencija u svim kratkovalnim podrucjima sve do 30 MHz. mo medufrekvenciia izabrati ako zeliveliku selektivnost kod prijema signala kojima je frekvencija niia 194 Od nezeljenih signala koji bi na neki nacin moeli prodriieti u medufrekventno pojacalo treba se osigu- . onda moze i saici drugim putem. bolji t>rijem je bilo moguce postici samo prijemnicima sa dvostrukom transpozicijom. Tako su bili konstruirani mnogi prijemnici fabricke proizvodnje.5.

kao na si. . Ci = Ca = Cs 20 .100 pF... = WOO Q pojacalima se izmedu pojedinih stupnjeva nalazi po jedan titrajni krug. Tranzistorsko s ventno pojacalo tralizacijom. 3000 Q d SI.. te po sebnim blokiranjem onih vodova preko kojih prijemnik dobiva pogonske napone. Elektricna mreza je najceSci izvor takvih smetnja. . Ci = Cs = = Cs = 20. U boljim radio-aparatima na tim mjestima su »bandfilteri«.. Savremeni. Drugi odvojak osigurava mogucnost prikljucka kondenzatora Cd i otpornika Rs. sa 267) 9-17b. Ri = 1 kQ.. Tako za pri j em AM telefonije sirina propusinog pojasa treba da bude oko 195 . medufrekdrugacijom neu- d= = = — = .100 nF. Nekoliko tipi£nih shema to tri Medufrekvento pojacalo redoviima jedan ili dva.. 9-28. pojacalo sa tipa P-N-P prikazuje polariteta iz- 9-28. 100 pF.. R* 1 kQ. Ci-10. . 9-29 malo se razlikuje od predasnjeg. Tranzistorsko medufrekventno pojacalo na si. m BF Povedanje selektivnosti prema si. a vrlo rijetko stupnja.. BF 273 i si. u medufrekventnim n* U koinunikacijskim se prijemnicima ne mozemo zadovoljiti s takvom selektivnoscu kakvu posjeduju obicni radio-aparati. 50 kQ. Kod starijih tipova tranzistora (OC 45 i slicni) potrebna je neutralizacija da se sprijeci osciliranje medufrekventnog pojacala. 9-28 i si 9-29.. Na jedan od njih je prikljucen kolektor da se razmjerno niska kolektorova impedancija prilagodi visokoj impedanciji medufrekventnog titrajnog kruga.. Ri = 1 kQ. Medufrekventno tranzistorom si. 9-29.. U malim tranzistorskim radio- -Pnjemnicima. R 5 = = 300. Primjer tranzistorskog medufrekventnog pojacala. Uz promjenu vora struje napajanja mogu na isti nacin posluziti i tranzistori tipa N-P-N. Treba samo visokofrekventrie titrajne krugove zamijeniti se moze medufrekyentnima.. Rs = 10 50 kQ.. Medufrekventni transformator MF* ima odvojke. tj. Ovaj nacin neu- SI.100 nF. Rs = 10. dok je onaj predaSnji nacin cesci kod tranzistorskih radio-aparata evropske proizvodnje. tralizacije je cesci kod malih tranzistorskih radio-aparata ameri£ke i japanske proizvodnje.) obicno ne trebaju nikakve neutralizacije.. specijalno gradeni silicijevi planarni N-P-N tranzistori (BF 267. R 4 = 1 kQ. Orii i ovdje sluze za neutralizaciju koja je neizbjeziva pri upotrebi nekih vrsta tranzistora. . N-P-N tranzistorom (BF ™fx? MOSFET xt J^fofrekventno se naciniti pojacalo 167. 10. Rs 306. upotrebiti prema si9-17c. R2 2 5 kQ. Rj> = 2. 5 kQ. pojasni filter! koji osiguravaju bolju selektivnost. kao i citavog prijemnika. rati oklapanjem pojedinih stupnjeva.. . Tome sluze i Rs (obiljezeno crticama). Tu je potrebna znatno veca selektivnost..

a) selektivni cetveroclani bandfilter koji moze biti ukljucen kapaciteta. To se moze najlakse postici na nacin koji je prikazan na si. 2elimo li da selektivnost udvojenih bandfiltera bude promjenljiva. Na si. Cs 100 nF = Njih cemo na »hladnom« kraju tikrugova osloboditi i tako dobivene njihove slobodne krajeve spojiti medusobno i.6 kHz. Oni imaju razmjerno ve- kapacitet.5 telegrafije do 3 kHz. dakle na ulaz u metfufrekventno pojacalo. treba vezu medu bandfilterima mijenjati. prema selektivnosti koju zelimo postici. Takvim spajanjem veceg broja medufrekventnih titrajnih krugova jos vece selektivnosti. 9-32. sve do LiCs.5 kHz i manje. morav doci u fsvoj poseban oklopni »loncic«. U primjeru a) je upotrebljen se Mnogo veca selektivnost postize pomocu kvarcovih kristala. spojen ispred demodulatora u superu prim j era medufrekventnih filtera sa kvarcom vidimo na si. lja se redovito SI. Najjednostavniji nacin za postizavanje vece selektivnosti u medufrekventnom pojacalu je primjena . pokazuje niz od cetiri takva titrajna kruga koji su medusobno povezani kondenzatorima malog postizu se SI. 9-30. Kondenzatori &. Ce & = = 10 nF. L2C2 i dalje redom. takoder moze doci kapacitivno vezani bandfilter. 9-30a su takva dva bandfiltera medusobno poveza- na kondenzatorom malog kapaciteta Cs. = 33 nF. Lid. sL 9-31b. b) kapacitivno vezani bandfilter s dva titrajna kruga. za prijem SSB signala 2. Dva kristaL Frekvencija kvarcovog kristala mora biti jed- samo jedan 196 . na pomicni kontakt tropolnog pretrajnih klopnika. a za prijem oko 0. Postizavanje vece selektivfiksne kapacitivne veze nosti a) udvostrucenjem bandfiltera: pomocu preko C3 = 5 pF. Njegova ce velicina za medufrekvenciju izmedu 430 i 480 kHz biti 2 do 5 pF.tzv.5 ili ukljuciti kondenzator d je ili e: Ce. 9-31a St. Na Ls prikljucuje se slijedeci tranzistor. Ispred demodulator. Ovakav par medufrekventnih bandfiltera stay- odmah iza stupnja za mijesanje. odmah iza miksera. Sva^ ki titrajni krug. Oba kondenzatora C» su koji su originalni kondenzatori obicno ugradeni u bandfilterima. 9-31. udvojenih medufrekventnih bandfiltera. a njihova impedancija je zajednicka jednom i drugom lik titrajnom krugu L2/C2. istovremeno. b) pomocu vedeg broja kondenzatora moze se selektivnost mijenjati. Ovim preklopnikom moguce C. pa je selektivnost veca ako je veci kapacitet uklju- cenog kondenzatora. Cs i Cg razlikuju se po velicini kapaciteta. 9-30b.

Svaki takav kristal. Tako mozemo uklonitj onu frekvenciju koja nam upravo smeta prijemu. Da se ovo sprijeci. Uz prosjecne titrajne knigove biti ce selektivnost dobra za prijem telegrafskih i SSB signala. To je frekvencija maksimuma . kvarc Q se spaja u neku vrstu mosta u kojemu je kapacitet njegovog vencija koji zelimo da takav filter propusti. ako se u medufrekventno pojacalo stavi kvarcov filter sa dva kristala. sa vrlo strmim bokovima moguce je poMedufrekventni filteri s kvarcovim kristalima: a) s jednim kristalom. Vidi St. ali redovito prevelika za normalan prijem AM signala* Manje siljatu krivulju. koju nazivaju i »antiresonancijom«. resonancije 9-33. Filter tada moze propustiti samo vrlo uzak opseg frekvencija. 9-32b. Zajedno sa drzacem. Odabiranjem titrajnih krugova odredene kvalitete mozemo postici odredeni stupanj selektivnosti. Ako je uz zavojnicu Ls u obicnom medufrekventnom bandfilteru bio kondenzator odredenog kapaciteta.koja ne moze proci kroz filter. moraju kapaciteti C2 i Cz u tome stu imati dvostruku vrijednost. goj Selektivnost kvarcovog filtra je to veca sto su titrajni krugovi losije kvalitete. 9-32. blize ili dalje. stici. odreden resonancijom kvarca. kao sto su Qi i Q2 na si. drzaca i elektroda kompenziran ka pacitetom promjenljivog kondenzatora C*. osim plocice kvarca. javlja se s jedne ili Ako & s druge ^trane resonancije duboka »nula«. imaju neki kapacitet kroz koji bi mogle proci i one frekvencije na koje kvarcova plocica ne resonira. ima jos dvije elektrode izmectu kojih je ona smjestena. Mijenjanjem kapaciteta C< moze se poloza j antiresonanci j e mi j en j ati. Ove elektrode. na jednoj ili na drustrani. Za postizanje vece strmine bokova rezonantne krivulje J — . b) s dva kristala. mo Krivulju prikazuje si. ovakvog filtera kvarcovog medufrekventnog ima malo veci ili malo manji kapacitet od onoga koji treba za tacnu kompenzaciju. tekst medu Razlika rezonantnih frekvencija kristalima Qi i Q2 treba da je frek- malo manja od onog opsega naka medufrekvenciji.

6 osnovnom 32 600 frekvenci- jom: MHz kHs 72 72 = 452. Zavojnica Li/Lt je bifilarno motana. krivulja resonancije pravilnija. Mnoge tvomice izraduju posebne kvarcove kristale za medufrekventne filtere.259 kHz -459. Broj zavoja ovisi o frekvenciji kristala buduci da zavojnica L1/L2 mora s kondenzatorom C resonirati na tu frekvenciju.3 kHz Oni kristali koji nose trocifreni kanala i oznaku frekvencije takoder su dobri za medufrekventne filtere. Razmak izmedu dva susjedna »kanala« je 10 kHz. Predajnici su upravljani kvarcovim kristalima koji su »overtonski«. Dva i dva kristala moraju imati istu serijsku resonanciju. Ako. kao Ti na sL 9-27.800 kHz fabricki ili naci- 54 54 -459. Kod njih cemo osnovnu frekvenciju izracunati tako.8 kHz mogu na drugih frekvencija se slican nacin ugraditi u filtere. vec broj kanala (»channel«) i frekvencija do koje se u nekom uredaju dolazilo tek iza umnozavanja. nademo natpis: »Channel 48 24. i je simetrican mora biti Filter »zaklju- cen« otpornicima R (izmedu 500 i 5000 Q). 9-34.8 MC«.6 MC« oznacuje kristal broj njen samogradnjom. Bilo je vec amaterskih konI kristali SI 9-34. Oni rade na frekvencijama oko 27 MHz. da frekvenciju kanala podijelimo s 54. — nom: 24. si. dok razlika frekvencija izmedu Qi i Qs ovisi o selektivnosti koju zelimo pen stici. 24. Titrajni krug sa zavojnicom Ls jednak je titrajnom krugu koji ima zavojnicu Lu Sto je njegova kvaiiteta bolja (veci Q-faktor) to ce propusteni opseg frekvencija biti siri. Frekvenciju koja je na njima oznacena treba podijeliti sa 72 da se izracuna osnovna frekven»Channel cija kristala.3 kHz! Za samogradnju je osobito pogodan i filter sa cetiri kristala. Mehanicki preklopnici su dobri. Vidi tekst cetiri 198 . dajnika za do 5pF). na krivuresonancije se suvise isticu vrhovi. Odabire ih se tako da filter podjednako propusta sve frekvencije unutar odabranog opsega. ali mnogi radio-amateri koristili su one iz vojnih viskova (»surplus«). a njeni bokovi strmiji. Na jednima su kanali oznaceni manjim brojevima (od do 79). Shema vrisve medufrekvencije od ijedi za 450 kHz do 9 MHz. Prema tome je razlika osnovnih frekvencija 3.moze se paralelno sa kvarcom Qt struktora koji su za tu svrhu upoiz primopreopseg gradanski (CB = Citizens Band). Ima li lji zavojnica L$ los Q-faktor. ali nisu osobito spretni za ugradnju.777 kHz = 452. ima konstantnu selektivnost. Na njima nije ispisana osnovna frekvencija. Kristalni filter s kvarca. §to (koji ima visu frekvenciju od Qi) staviti malen dodatni kapacitet (1 trebili kvarc-kristale tzv.8 MHz Odreduje se pokusom. uvjetovani vlastitim resonancijama upotrebljenih kristala. Uglavnom ih ima dvije vrste. Primjer: 326 32. Oni su obicno u drzacu koji je poznat pod oznakom »FT-241-A«. ali s torn razlikom da prsten ne smije biti iz ferita sa sirokopojasnim karakteristikama. Bolje je u tu svrhu koristiti prekapcanje porno- — s vlastitom 32. Ako je potrebno mijenjati sirinu propusnog opsega moze se preklopnicima jedan filter zamijeniti drugim. npr. Pojedini filter. onda izlazi racu- znaci da im je osnovna frekvencija oko 9 MHz.

koja je raz- mjerno jednostavna. za 1. Ukljucivanjem pozitivnog napona preko B na isti se nacin xikljucuju kristali Q3 i Q4. 9-37) ima i je dan manje poznati detalj. R. kako se vidi na si.iu dioda. spojena na bazu tranzistora TRs. Neckar-Bischofsheim. one provedu struju i njihov se otpor jako smanji. Zanimljivo je pratiti tok elektricne struje u ta nost ili nu manju dva slucaja i vjerujemo da ce telj to rado sam poduzeti. Tvornicki medufrekventni krtstalni filter izmedu dva stora tranzi- Izvucena krivulja je dobivena mjerenjem. je predviden za propusni 2.filter. Za promjenu selektivnosti treba imati vise filtera za istu medufrekvenciju. SI. 9-36. Neukljudene diode u svakom su slucaju bez prednapona i nisu vodljive. Ukljuceni su kristali Qi i Qs. Kristal Q izgraduje ista t vomica (KVG. 199 . Za promjenu kapaciteta od 8 do 30 pF moguce je promi9-38. MF je titrajni krug koji mora biti ugoden na medufrekvenciju. Njemacka).4 kHz (za SSB-signale!). Qi i Q2 su kristali kojima se frekvencija razlikuje. cita- SL 9-35. Izabiranje razlicite setektiv- nosti kristalnih filtera da. Mnogi takvi filteri imaju ulaznu i izlaznu vrijednost otpornog i kapacitivnog opterecenja odredenu sa 500 Q i 30 pF. 9-36. Na shemi se vidi kako je to postignuto.3 kHz. On ima oznaku XF-901.8 kHz. Drugi filter. postoje dva para kristala. Kristalima Q s i Q* neka je ta razlika samo 0. St. XF-9B. prema tome da li zelimo primati telegrafiju (CW) uz vecu selektiv- — telefoniju (SSB) uz potrebselektivnost. 9-37 pokazuje kako se mogu birati filteri. S. Jednostavnije je upotrebiti gotvornicki proizvedene filtere. Medufrek- ventni filter sa oznakom XF-9M je za telegrafiju. tj. da frekvencije unutar propusnog opsega podjednako prolaze kroz . Oni bez poteskoca garantuju puni uspjeh. On je nacrtan kao serija kristala Q i kapacitivnog trimera od 50 -pF. Na si. pomocu dio- Opis u tekstu Na istoj slici (si. Trimerske kondenzatore (40 pF) treba namjestiti tako da bude unutar propustove. nog opsega valovitost najmanja. Ukupno osam dioda sluzi za prekapcanje filtera. Dovede li se na diode Di i'Ds preko A pozitivan prednapon. Njegova serijska resonancija (koja se normal- no ne koristi!) pada unutar propusnog opsega i jednoga i drugoga filtera! Mijenjanjem serijskog kapaciteta (trimer!) mijenja se ta resonancija onako. To mogu biti i silicijeve diode s malim vlastitim ka- opseg od pacitetima. 9-35. Jednostavnim prebaci- vanjem preklopnika salje se na diode ili prednapon + 12 V ili 12 V. Njegov propusni opseg je oko 500 Hz. npr. ali za razlicito sirok propusni opseg. Spajaju se prema si.

sega. Dva kristalna filtera. Vidi tekst SL jeniti frekvenciju uzduz citavog opImpedancija kvarca. Ako osim cuti. Kristal Q (KVG-XF-901) omogucuje da se prigusi interferentna smetnja unutar propusnog opsega.0+12V 9-37. signala koji i kroz filter prode zelimo neki drugi kHz . zajedno sa trimerom. mogu se pomocu dioda zamijeniti jedan s drugim. pri tome se mijenja od 23 do 15 O. XF-9M za prijem telegrafije i XF-9B za prijem SSB.

On ujedno mijenja pojacanje prema potrebi. a u svom titrajnom krugu ima razmjerno velik kapacitet. Za takve posluziti detektor signale mogu s beskonacnom impedancijom. Mora se. prema nja. 9-39 i sL 940. a visina tona koji cujemo jednaka je razlici izmedu medufrekvencije i one koju proizvodi BFO. a koji moze posluziti za automatsku promjenu pojaca- SL 9-40. ako signal nije stalne jakosti (engt. Za prijem ove posljednje dvije vrste signala potreban je jos i po- CW seban pomocni oscilator. prema tome. Pojacanje citavog prijemnika mora biti mnogo vece za slabe signale. ako mu je frekvencija dovoljno stabilna i ako je mozemo mijenjati za ± 3 kHz. u prijemniku se mora dobiti regulacijski napon koji djeluje na pojacala. koji su mozda i Iza 100 dB ili jos vise »iznad« onih najslabijih. Za demodulaciju frekventno moduliranih signala sluze posebni detektori. = nestajanje). Produkt-detektor s dva cijeva tranzistora u superima obicno daje diodni detektor. tzv. deteksignale. Takoder moraju uspjesno »podnijeti« i daleko jace signale. dok za jake signale mora biti mnogo manje. primijeniti neki nacin regulacije pojacanja. (To je kratica od engleskog naziva: Beat Frequency Oscillator. Da se postigne potrebna stabilnost BFO se kod boljih prijemnika napaja stabiliziranim naponom. koji dolaze iz medufrekventnog pojacala pa su zato prilicno jaki.) Njegova frekvencija je malo razlicita od medufrekvencije. mo demo vidjeti kasnije u posebnom SL 9-39. Opisat cemo ih u poglavlju o FM uredajima. Produkt-detektor s germanijevim diodama # —o+l2V sam fading BFO fij ^ | sili- Pomocni napon koji ovisi o jakosti signala. BFO. kako sije SSB signala. a osobito diodni detektori. To se postize rucnom (RRP) ili automatskom regulacijom pojacanja (ARP). Za prijem signala danas dolaze u i SSB obzir pretezno produkt-detektoru Uz ranije opisane jos su dva primjera na si. Da se to postigne.namijenjen tor za mora da podnese radiofoniju. Njegova frekvencija odabire se tako da sto tacnije nadomjesti val nosilac koji je bio potisnut kod emi- AUTOMATSKA REGULACIJA POJACANJA Komunikacijski prijemnici raju biti tako osjetljivi da »uhvate« i one najslabije signale i da ih nacine razumljivima iako su tamo negdje na rubu sumova. Telegrafski signali interferiraju s frekvencijom tog oscilatora. Ispravljanjem signala dobije se potreban napon i on. U principu moze za BFO posluziti bilo koji od vec opisanih oscilatora. 201 . poglavlju. Za prijem SSB signala. takoder je potreban BFO. Automatskom regulacijom pojacanja prilagoduje se prijemnik signalu koji prima. u prvom redu na medufrekventna a onda i na visokofrekventna pojacala.

Da regulacija bude jaca. Zbog toga pada amplituda signala pomazuci dj elovan j e APR. Kod vrlo jakih signala dioda D2 pocne propustati i prigusuje medufrekventni transformator MF1 smanjujuci njegov Q-faktor. i kod prijema SSB- vala nosioca koji bi svojom stalnom prisutnoscu osigu- nema SL 9-4L Automatska regulacija pojadanja (ARP) kod tranzistorskih jemnika 202 pri- . dok je njena katoda spojena s tackom B u kolek- BF167 (BF 267) omogucuju dobru regulaciju pojacanja. Pojacanje postaje manje. lokalne signale. SL slican 9-42 pokazuje kako moze biti mA. Na 9-41 prikazana je P-N-P. kao -signala.si. Zato smo se odlucili za regulaciju smanjivanj em kolektorske struje. 941. ARP kod nacin regulacije pojacanja primijenjen u medufrekventnom pojacalu sa bandfilterima. Zbog prisutnosti otpornika R$. povecanje kolektorske struje nije pozeljno ako kod nekog prenosnog prijemnika treba stedeti baterije. Smanjuje li se taj napon. Ona je slabija ako je signal jaci.ARP. Iako se na prvi nacin postize »energicnija« regulacija. djeluje na radnu tacku MF pojacala smanjujuci jakost kolektorske struje. smanjivati jakost njegove kolektorske struje. Silicijevi planarni N-P-N tranzivrlo tranzistora tipa Demodula- torska dioda Di je ovdje tako okre- nuta da na radnom otporu Ri nastaje pozitivan regulacijski napon. si. uslijed djelovanja va (CW). Kod prijema telegrafskih znako- torskom strujnom krugu tranzistora TRs. ce. Tako je barem kod vecine tranzistora. Opseg regulacije kod germanijevih tranzistora nije velik. prenosnim radio-prijemnicima!) optimalno pojacanje se postize uz kolektorsku struju oko 1 mA. Kod germanijevih tranzistora (ima ih jos u mnogim malim. Za puno pojacanje mora i napon -{-ARP biti tako visok. Dioda D2 je na taj nacin zatvorena i kroz nju ne tece nikakva struja. Zato je ARP nedovoljna za vrlo jake. smanjuje se i pojacanje. jakost kolektorske struje TRs postane manja. Na pojacanje se tu moze djelovati na dva nacina: stori On povecavajuci kolektorsku struju ili smanjivajuci je. neka djeluje na oba tranzistora. Ako. 9-43. djelujuci na tranzistor TRs. a kod slabije kolektorske struje pojacanje je manje. u tacki B je potencijal nizi nego u tacki A. Ona je spojena na tacku A tako da je njena anoda na potencijalu kolektora tranzistora TRi. Napon napajanja je +10 do 12V. tranzistora smanjit ce se pad napona na R3. Primjer je na si. Poradi toga se u nekim tranzistorskim superima moze naci jos jedna dioda (D2). a kod silicijeyih ona obicno iznosi 3 do 4 ili nesto vise .

si. To odgovara za prijem SSB-signala. Praznjenje je mno- mu go sporije (2 MQ x 0. Zato necemo BFO prikljuciti na to mjesto (narisano je crticama!) ve<5 druga£ije. iza diodnog detektora nastaje neki napon koji. znakova slijede sporijim ternjedan za drugim. ukupno.47 MF2 10. 945.. Pomocni napon za ARP kod prijema telegrafije ili SSB-telefonije postici i tako da ispravljavec demodulirani niskofrekventni signal Ovdje cemo opisati samo jednu od brojnih mogucnosti.005 MQ X X 0. jer bi se i njegov visokofrekventni napon ispravljao u diodi. To se pom povecanjem kapaciteta: prekidacem Pr treba samo dodati kondenzator od 250 nF. najbolje na poseban produkt^detektor. I vremenske postize konstante su Sest puta duze: nabijanje traje otprilike 1. Za pravilan rad ARP smetao bi ukljucen VFO. kod koje di- Iskoristena je samo sekundarna zavojnica koja ima srednji odvojak.47 MF3 SL 9-43. Ipak. sest puta veci..25 ms). ovisi o prosjecnoj jakosti signala.05 jiF = 0. najprije pojacava tranzistorom TR i onda vodi na transf ormator T. 944.1 s) jer se kondenzator izbija preko 2 MQ. iznosi samo 0. Kapacitet je. bandfilteri za vecu selektivnost. Automatska regulacija pojacanja promjenom napona baze jelovi ravao stvaranje pomocnog napona za automatsku regulaciju pojacanja. Primarna zavojnica (nije nacrtana) 203 . Vremenska konstanta za nabijanje je mala (0.05 }xF = 0.. npr. To moze biti. brzo se nabija preko diode Da i otpornika od 5 kQ.5 ms. ako je vremenska konstanta RC-filtracije dovoljno velika. na kojenastaje regulacijski napon. na si. neki mali pobudni NF transformator (iz tranzistorskih (1 + 1)* prijemnika) s prenosom 1 mozemo mo Kondetizator od 50 nF.SL 9-42.6 s. Niskofrekventni se signal.. Tranzistorsko medufrekventno pojacalo u kojemu su upotrebljeni Automatska regulacija pojadanja djeluje samo na jedan od tranzistora KJ. : Za telegrafiju.25 milisekundi. a praznjenje 0. vremenske konstante moraju biti vece.

preostaje samo rucna regulacija potenciomet- rom P. U i 10n II . Male silicijeve diode. Vidi tekst ostaje neiskoristena. Ako je prekidac Pr otvoren. jos neko vrijeme.1 ZATVOREN CW i SSB """ SI 9-44. Ukoliko nam treba pozitivan regulacijski napon. Otpornik R ima velik otpor pa se kondenzator polaganije prazni.^ Napon za ARP se tako odrzava. Di i D2. Za prijem telegrafije su potrebne vece vremenske konstante nego za prijem SSB. Dodatni prednapon sa potenciometra P omogucuje i menu regulaciju (RRP) koja se kombinira sa ARP. kazemo da »napon visi«. sto je vazno za prijem telegrafije i SSB-signala. ispravljaju niskofrekventne struje i brzo nabiju kondenzator C. Regulacijski napon je ovdje negativnog predznaka. treba samo »okrenuti« diode i promijeniti prednapon na potenciometru P. Ovako se moze postici da napon za regulaciju pojacanja brzo nastaje i onda duze traje.

tor Prikljucni kondenzai gulacije smanjuje se jakost kolektorske struje reguliranih tranzistora. sto se miliampermetrom teze ostvaruje koji je u principu mjerilo linearnih promjena jakosti struje. skale na S-metrima bi morale biti bazdarene za svaki pojedini prijemnik posebno. To je uvijek preporucljivo ako treba paziti da potrosak elektricne energije iz baterija ne bude prevelik. recimo 10 V. Ipak. S-jedinice omogucuju izvanredno velik opseg jakosti signala opisati u logaritmickoj mjeri. Napon za ARP najcesce se crpe iza diodnog demodulatora. na si. citati moze biti izmedu 10 50 pF. Po zelji se moze birati ili rueno (R) ili automatsko (A) reguliranje pojacanja. vidimo na si. neka R bude 10 kQ. a koji slabiji. S-metar je i kao indikator signala korisna spravica! razloga da ga ne ugradimo i u prijemnike koje smo sami gradilL S-metarski sklop koji se moze naknadno dodati svakom prijemnijakosti tomatske regulacije. 9-47b. vidimo da se mnogi toga ne pridrzavaju.1 do 2 jaF. SL 946.tvornickih prijemnika redovito pokazuju previse. Isto to. Ako je napon napajanja. 205 . Rucna regulacija se postize potenciometrom od 100 kQ. medutim. Taj je nepopravljen na S-metardostatak U tranzistorskim skim prijemnicima moze komunikacijse S-me- skom sklopu. I kod rucne i kod automatske re- germanijeve. Potenciometar Pi je onaj kojim se obicno regulira glasnoca. matska regulacija pojacanja uz maksimalnu osjetljivost prijemnika. si. Lijepo ime S-metar ne zasluzuje. ako signal uzimamo iz medufrekventnog dijela. samo s tranzistorima tipa P-N-P. indikatorom. S-metarski sklop koji se moze dodati svakom tranzistorskom prijemniku. Otpornik R u kolektorskom strujnom krugu stiti instrument od preterecenja. s podjednakim razmacima izmedu pojedinih S-stupAko. Mozemo ga prina kraj medufrekventnog pojacala ili iza demodulatora. TRi je regulirani tranzistor u visokofrekventnom M Nema (VF) ili u medufrekventnom pojacalu (MF). U primjeru a) miliampermetar sluzi kao S-metar. Preko C2 odvodi se NF signal. pogledamo njeva. Diode su je kijuciti ku U oba primjera je uzemljen negativni pol izvora struje za napajanje. S-metri danasnjib . On dolazi na diodu Di. kako bi »docarali« tar spojiti s koji. Tranzistor TR2 pojacava napon za ARP i struju za S-metar. vidi tekst To nije nikakva pouzdana mjera! Is to vrijedi i za onaj dio skale S-metra na kojemu citamo vrijednosti iznad S-9 u decibelima. pa i negdje na pogodnu tacku u niskofrekventnom pojacalu. Bolje bi ga bilo nazivati »pokazivacem«.Buduci da ne postoje dva sasvim jtdnaka prijemnika. a mjerni instrument »ide« do 1 mA. jer nista ne mjeri. 948. sluzi i posebnim tranzistorom kao na sL 947. U posljednjem slucaju moramo paziti da niskofrekventna regulacija glasnoce ne bi djelovala na S-metar. Zato S-metar moze pokazati samo koji je signal jaci. Potenciometrom se odabere osjetljivost tako da naj- Ne zaboravimo da S-metar samo dok je ukljucena treba auto- jaa signali dovedu kazaljku mjernog instrumenta M (do 1 ili vise mA) do kraj a. Kl u kojem slucaju skala ne bi mogla biti linearna. Za niskofrekventne signale ovdje treba uzeti kondenzator od 0. Tranzistori su tipa N-P-N. 9-46. istovremeno za pojacanje djelovanja au- kupcu »veliku« osjetljivost. kako su nacinjene skale S-metrana fabrickim prijemnicima.

dok diode Di i D$ svojim djelovanjima osiguravaju linearniju skalu u S-jedinicama na skali S-metra. iza demodulatora (NF). 9-48. Za amatere koji vole eksperimentirati bit ce zanimljiv S-metar na si. Diodama Dt i Dz postize se da je pokazivanje instrumenta u boljem skladu sa S-jedinicama. dovoljan da joj se poveca za vrlo slabe signale. Potenciometrom P2 odreduje se osjetljivost S-metra tako da se kod najjacih signala postize maksimalni otklon kazaljke. tj. Tranzistor Tr pojacava tako dobiveni napon. Njih ispravlja dioda Di. b) za tranzistore tipa P-N-P Preko velikog otpornika (82 do 100 kQ) dioda dobiva malen prednapon.SI. 9-47. Tako postignuti napon »otvara« tranzistor TR. SI Napon Osjetljivost S-metra je veca kod njih jakosti signala ma- 206 . 949. sluzi Ukljucivanje S-metra u emiterski strujni krug tranzistora koji kao pojacalo za automatsku regulaciju pojadanja: a) za tranzistore tipa N-P-N. Tranzistor TRi je niskofrekventno pretpojacalo iza kojega se signal ispravlja silicijevom dioosjetljivost M M=K»jjA mom za regulaciju pojadanja (ARP) dobije se iz niskih frekvencija. Ispravljene NF struje nabijaju kondenzatore Cz i d. sa prijekako ga cuje uho. Ps je potenciometar za namjestanje nule instrumenta.

pomocu tzv. Sum prijemnika potjece pretezno od ulaznih stupnjeva. razliciti elektricni motori. cuju se uvijek zajedno sa signalima koje Smetnje od automobilskih motora nije moguce blokiranjem sasvim ukloniti buduci da je elektricna iskra neophodna za rad motora. automobilski uretiljke. kao i ostale smetnje impulsnog tipa. Isti tranzistor ujedno daje i napon za ARP. U principu se protiv takvih smetnji mozemo u prijemniku boriti na taj na cin da zeljenom signalu osiguramo nesmetan prolaz sprjecavajuci na neki nacin prolaz svim vecim amplitudama. Takve smetnje daju. pa se upravo cuju pojeame iskre. o kojima ce biti govora u posebnom poglavlju. smes taju osobito onda ako su toliko jake da je njihova kratkotrajna amplituda mnogo veca od amplitude signala koje primamo. Cetiri siticijeva tranzistora u Swetarskom pojacalu dom SD. TRi. Takve impulsne smetnje nastaju i na razlicitim prekidacuna. blokiranja kojim se sprjecava iskrenje. Sto je razlika izmedu amplitude signala i amplitude smetnie veca to ce i ucinak takvih uredaja biti bolji. Automobilske smetnje. fluorescentne svje- kao Smetnje ove vrste cuju se ili slabiji grubi sum. Vrste smetnja sximova Razlicite elektricne smetnje koje dolaze od elektricnih strojeva i urcdaja. elektridni generatori. Posljednji od njih za S-meupravlja instrumentom tar. Za razliku od ovih. Tu su razmaci tiaji mjerama. ako se u njima javljaju elektricne iskre i slicna elektricna praznjenja.nf-foja£alu SL 9-49. Taj je jednolicniji 1 . Je^ dina poznata metoda da se sum prijemnika smanji je primjena malo- sumnih zistora Promjenom kolektorskog otpora tranzistora cijevi ili malosumnih tranu ulaznim stupnjevima uz nastojanje da se postigne sto boija TRs regulira se radna tacka istosmjernog pojacala. OGRANICENJE SMETNJA I SUMA i opca selektivnost. 207 Bitno je drugaciji sum samog pniemnika. Iza nje slijedi istosmjer- no pojacalo sa jos tri tranzistora. npr. M »finiji«. za paljenje proizvode sasvirn drugacije smetnje. Protiv grubog suma koji potjece od iskrenja u elektricnim motorima i generatorima u samom se prijemniku ne moze gotovo nista uciniti. jaci medu pojedinim iskrama rijedi i pravilniji. Ove smetnje treba ukloniti na taj nacin da ih se prigusi na njihovom izvoru. kontaktima i slicno. Elektricni proizvode strojevi smetnje. Pa odmjerava osjetljivost S-metra. Na srecu smetnje se mogu odredenim primamo. TRs i TR4. kao i onaj sum kojemu je izyor u samom prijemniku. znatno smanjiti. Povrh toga. takve impulsne smetnje je moguce ublaziti i u radio-prijemnicima na vise nacina.

i J3 kratko nemaju utjecaja na ono se cuje. ukljucene su samo diode Do i Ds. u slusalice dolazi signal bez oslabljenja buduci da do tog napona diode ne propustaju struju. kod ARP dobiva se napon za automatsku regulaciju pojacanja. Impulsi su redovito tako kratkotrajni da to nece smetati prijemu.Osim ogranicenja amplitude moguce je »utisati« prijemnik tako da mu se na pogodan nacin smanji osjetljivost za vrijeme trajanja svakog takvog impulsa. Najbolje je da se to nacini ondje. bit ce njezino trajanje produzeno djelovanjem visokog Q-faktora titrajnih krugova. Stavimo li taj preklopnik u polozaj 3. Diode (od Di do De) mogu biti je Ogranicenje amplitude Jednostavno ogranicenje amplitude signala i smetnji moze se postici pomocu diodnog sklopa koji je prikazan na si. propusta jednim. Kad je Pr ukljucen. Ako su ukljucene sve diode (preklopnici u polozaju 1) amplituda moze doseci 2. s veli- Jedna ih dioda. Ako preklopnik A-B stavimo u polozaj 0. Impulsne smetnje ne mogu »zaglusiti« operatora ni onda ako slusalice stavi na usi. Prema tome je i borba protiv takvih smetnja teza. nabiju kondenzatore na neki odredeni potencijal. Vazan je i serijski otpornik Kada su kojemu ce vrijednost biti izmedu 100 i 5000 Q. slusalica (SL). naime. do D4) preklopnikom spojene fsto 2. Kad impulsna smetnja prolazi kroz prijemnik velike selektivnosti. dva (polozaj 2) ili (»limiteri«) mogu vrlo dobro posluziti kod prijema svih vrsta signala. a druga drugim smje rom. Na si. dok je prekidacem Pr mo 9-50. Vrijednost tog otpornika treba odrediti prema konkretnim prilikama tako da sc postigne najbolje potiskivanje imjpulsnih smetnji. Uklanjanje impulsnih smetnja u demodulatoru i u mectufrekventnom pojacalu U sam prijemnik mogu se uredaji za ogranicenje amplitude staviti na vise mjesta. diode D2 i D$. jer su i paralelno spojenih dioda. vec prema tome kolika impedancija slusalica i niskofrekventnog izlaza NF. Uklanjanje impulsnih smetnja diodama koje su spojene paralelno sa slusalicama. D3/D4 i Ds/De.6 do 0. Opis u tekstu SL guce ukljuciti ili iskljuciti prigusivac impulsnih smetnji. izmedu izlaznih prikljucnica (NF) i bilo kakve manje silicijeve diode.7 V. Pri torn su ostale diode (Di ju.1 V. bez obzira na to kakav smjer ima- svi telegrafski signali pod- jednake glasnoce. Maksimalna amplituda moze biti 1. gdje je signal jos razmjerno slab.-uredaj za ogranicavanje amplituda je iskljucen. preklopnici u polozaju ukljucena su dva diodna para. 9-50.4 V.7 V. Kod NF uzima ventni se demodulirani niskofreksignal. ali najbolje za prijem telegrafije. On se prikljucuje na sam izlaz prijemnika. ako se ispred uredaja za njihovo otklanjanje nalaze stupnjevi kom selektivnoscu. Tada je Takvi ogranicavaci tri para (polozaj 1) anti- prijem u slusalicama vrlo ugodan. 9-51 to je nacinjeno iza diodnog demodulatora. ovisno o jakosti signala. Sve amplitude koje su vece od toga bit ce ogranicene na 0. sto 208 . Dvostrukim preklopnikom A-B ukljucuje se paralelno sa slusalicama jedan par (polozaj 3). Doklegod je amplituda signala manja od 0.

prema tome. u kolektorskom strujnom krugu posljednjeg medubi frekventnog tranzistora. 9-52. naboj na kondenzatorima ga ne moze dovoljno brzo slijediti. Takav se prikljucak izvodi. diode. Iza njega slijedi NA OREJN FETA U1. Sklop na si. Ako se pojavi impuls od neke smetnje. demodulatora Ukoliko bi na izlazu medufrekvent- — j r-jf ^-DEMODULATOR FOSUEDNJE MF POJACaLO nog pojacala bio bandiilter. prije demodulacije. 9-51. odmah iza stupnja za mijesanje na ulazu prvog medufrekventnog pojacanja. normalno. U oba ova primjera mogle bi diode biti ili germanijeve ili silici jeve. 9-53) je tzv. biti Diodama se mogu impulsne smetnje otkloniti i iza medufrekventnog pojacala. Kod telegraft je bit ce znakovi takoder malo »odrezani«. ali to prijemu redovito ne smeta. na kratak moment. Sklop za uklanjanje impulsnih smetnja diodama Da i Ds ima su manja nego onda kad takav »kliper« djeluje na niske frekvencije. Razlika je u tome da je ovdje djelovanje impulsa na diode iskoristeno na kraju medufrekventnog pojadala. prikljuceno na NF.HlOn ONF puls stigne u niskofrekventno pojacalo. Izoblicenja su manja nego onda kad slican sklop djeluje na NF St. sprijece da impojaCalo Suma IMPULSNI DETEKTOR da impulsne smetnje nego signal tiode do medufrekventnog kvarcovog filtera. 9-52 po svojoj funkciji je slican onome na si. diodni se sklop morao prikljuciti na krajeve drugog tit raj nog kruga. prije demodulacije. 9-51. visokofrekventne — Jos bolje prigusivanje impulsnih smetnja moze se ocekivati ako se signal nema daljnjeg utjecaja na NF izlaz. diode taj impuls propuste i tako. »Brisac« impulsnih smetnja (»Noise Blanker«) za prijemnike sa MOSFET-ima u medufrekventnom pojacalu 14 Radio prirtuinik 209 .MF POJACALU SI. Izoblicenja SI. prema Tranzistor TRi (si. Glavno cited je da im vlastiti kapa* budu sto manjl To moraju. pojacalo suma. Pritom bi prvi titrajni krug bandfiltera bio. 9-53. 9-53. jpobrinemo odvedemo prije si.

jer tvornica dobro pozna radio-tehniku. To izlazi otprilike na ovo: »Pripremite samo uvijek ponovno dosta novaca. knjige. Vi samo vrtite budite radio-amateri. treba izlaz ovakvog uredaja spojiti na Drejn-elektrodu. jer takvih nije bilo u trgovinama. bas kao i uspostavljanje bezicnih kon- takata putem li i te iste tehnike. Potenciometrom P mo mnogi radiotehnicki strucnjaci! Do danasnjih dana je radio-teh nika dio-uredaji opcenito. DA teri ILI NE? jdanas samogradnja radio-uredaja smisla? Da li se samo- Ima Prije 60 godina nisu radio-amaza svoje potrebe mogli kupiti gotove prijemnike i ostale uredaj e. sto se dogada »sa one strane« prednje ploce uredaja Radio-amateru je vazno da bude dobar operator. ali i mnogo kompliciraniji. On . §to im je donosilo dvostruku korist. Ra- ku imamo MOSFET. Prije 50 godina je vec bilo na trzistu raz- gradnja i danas »isplati«? Odgovor na ova pitanja glasi. Tranzistor TR$ na svaki impuls reagira tako da mu se vodljivost naglo poveca. Radio. bez signala. a onda daleko veci dobitak sto — mnogo se pri tome moglo nauditi. Buduci da TRs djeluje kao prekidac. NISKOFREKVENTNO POJACALO U PRIJEMNIKU Niskofrekventno pojacalo u prije potrebno da se pojaca signal dobiven demodulacijom. jemniku je uvijek zelio znati sto se nalazi »u kutiji«. redova radio-amatera potekli su izvanredno napredovala. Otuda mu i ime »Noise Blanker«: dok traje impulsna smetnja medufrekventno pojacalo ostaje »prazno« (blank). obilnom reklamom. Potrebne su knjige. jer se nikakva tehnika ne moze nauciti samo iz knjiga. ali bezuvjetno je potreban i prakticki rad i stjecanje vlastitih tehni£kih iskustava. Konkretne primjere niskofrekventnih pojacala naci cemo uz opise pojedinih kompletnih prijemnika kao i u posebnom poglavlju ove dugmad voljiti samo vrtnjom dugmadi. uvjeravaju radio-amatere kako je potrebno imati uvijek najnoviji model da bi ladio-stanica imala savremen izgled. . nijerno dobrih prijemnika i za amaterske svrhe.. Industrija i amateri su se sluzili podjednakim metodama rada. ali oni su bili za najveci broj radio-amatera sasvim nedoslizivi zbog svoje visoke cijene. . To je dobro poznato i nema potrebe da se ovdje dokazuje. bez ikakve sumnje: Da. Indus trij ski i amaterski radiokonsti*uktor bio je cesto ista osoba. Uredaj intenzitet toga dje»brise« impulsne — u vlastitom se daje namijenjene amaterima. ali jednako je vazno poznavanje radio-tehnike. Ponaj210 Ima smisla. a prijemnici napose. ima smisla i isplati se. Pojavio se i veci broj specijaliziranih tvornica koje uglavnom proizvode radio-ure- zemo odabrati lovanja. Radio-tehnika je u ono doba tek krenula pr\im znatnijim koracima. toliko da se impuls vise ne moze cuti. cesto . Uz pretpostavku da u prvom stupnju medufrckventnog pojacanja u prijemni- prije se samogradnjom je dolazilo jef- — I?: tinije do potrebne opreme. One interesu — koristeci smetnje. telmika ga je uvijek privlacila. / isplati se. To razumljivosti prijema nista ne smeta jer impulsi vrlo kratko traju. Amateri su najvecim dijelom sami gradili svoje uredaje. SAMOGRADNJA. postali su daleko bolji.« i radiozainteresirani Tehnicki -amater nije se nikad mogao zado. 2ivot je to dokazao. To ne znaci da radio- -amater moze jeftinije sagraditi radio-uredaj koji bi imao sva svojstva koja se mogu naci kod savre- menih tvornicki proizvedenih. diodni impulsni detektor i pojacalo impulsa (TRs). na kratak moment ce se smanjiti medufrekventni signal.

pod imenom »radio<. Prijemnik na si. sve na malenoj silicijevoj plocici. zanimljiv su i dobar pocetni rad. prema znanju i iskustvu kojima raspolazii i prema finansijskim sredstvima koja mogu uloziti. Postoji. vara najobicnijim oznaka ZN414 pripada specijalnom integriranom sklopu (»Ferranti«). Uz pogonski napod od 1. od pocetnika do naprednijih konstruktora. i neka vrsta automatske regulacije osjetljivosti (ARP). »bez prijemnika nema radichveze!« do 1.5 kHz. danas znade svako dijete. ugradenoj u tzv. Radio-prijemnik je jedan od najvaznijih dijelova opreme za potrebe telefcomtmikacija jer.vrlo kompleksno nacinjenih proiz:voda. Na njenu se funkciju moze utjecati otpornikom Rs. 9-54 po svojoj snemi sigurno spada medu najjed14* U Umjesto sluSalica stavili smo lo- garitamski potenciometar za regula211 . Kod jacih dosta- nica se osjetljivost smanjuje. taj tako raSiren aparat za koji. Mala feritna antena je dovoljna za dobar prijem srednjevalnih radiofonijskih stanica. konacno »ozivi« kada s njime odrzava radio-veze sa amaterima »na drugqm kraju Kod pristupanja samogradnji prijemnika. Ipak. Selektivnost je neocekivano dobra. Ono koje amater ima kada zadovoljstvo mu uredaj. cuti u slu- radio-klubovima ili u radionicama Narodne tehnike uvijek se moze naci netko da pocetniku pomogne nadiniti prve korake u radio-tehniku.8 V trosi struju od samo 1 mA. U njemu je 10 tranzistora. dakle. Pojacanje dosize 70 dB. Opis u tekstu SL Samo vlastitim konstruktorskim radom. 4 kondenzatora i 15 otpornika. U nizu shema iskusanih prijemnika moci ce vecina nasih radio-amatera i tehnicara. Otpornik Ri osigurava pravilnu. Drugo: radio-amateru cesto nije ni potreban neki kompleksni koji je i uredaj. ali to nije tako. selektivnost oko 12. Na prvi pogled on ima izgled prijemnika samo s jednim tranzistorom. 94. malno ona vim prijemnikom dobro Salicama. xmutrasnju raspodjelu svih radnih tacaka. vec s jednostavnim i malim. osobito za najmlade. Moze raditi na svim frekvencijama izmedu 200 kHz do 5 MHz. svijeta« ne moze se postici nikakvim kupljenim aparatima.J]SV prva korist. eksperimentima i proucavanjem mozemo stvarno upoznati ra- dio-prijemnik. Ulazna impedancija je vrlo visoka (oko 1. Shema »mini'prijemnika« za srednje valove sa integriranim sklopom ZN-414. Noriznosi oko 100 mikrovolta za izlazni napon na visokoomskim slusalicama od 30 raV. Iako po svom vanjskom obliku i po broju prikljucaka odgotranzistorima. Ako zavojnica feritne antene L ima Q-faktor size od 75 do 100. f sam gradio. Zato cemo i ovdje ici tim redom. Lokalnu radiofonijsku stanicu moze se s takm MQ) pa jedini titrajni krug go- tovo uopce nije opterecen. naci ono Sto im odgovara. 9-54. kako kazu radio-amateri. ne valja zapoceti s kompliciranim i velikim. kao i ostalih radio-uredaja. »TO-18« kucistu za tranzistore.1 nostavnije. To je ipak jedan od »najmodernijih« i najboljih prijemnika svoje klase. samogradnjom se moze mnogo naucitu To je i danas vrlo \2. koji su bili shematski prikazani na si.5 IZBOR SHEMA ZA PRIJEMNIKE NekoHko jednostavnijih prijemnika Detektorski prijemnici.

kao visokofrekventno pojacalo sa povratnom ve- TRi sluzi najprije no zom (preko &). 9-55. Pojacane visokofrekventne struje odvode se sa kolektora preko kondenzatora Ca na 212 . Pri tome treba jakost kolektorske stru- vodi se ponovno u predasnji stupanj koji sluzi jos i kao niskofrekventno pojacalo. Demodulirani signal Tehnicki je zanimljiv si.5 mm). Ona ima oko 90 zavoja izolirane bakrene zice (0. Ako ipak uspijete nabaviti taj britanski integrirani sklop. i prijemPrvi tranzistor je dva puta iskoristen. Ovakvo dvostruko iskoristenje u refleksnim spojevima postize se redovito na taj nacin da isti tranzistor najprije sluzi kao visokofrekventno pojacalo. Ovaj primjer donosimo vise kao opis mogucnosti danasnje tehnike neso kao preporuku za samogradnju. Pretpostavimo. nik. koje na si. svakako sagradite taj prijemnik. Na kondenzatoru Cs javlja se demodulirani niskofrekventni signal. kao sto smo i mi bili. pa kapacitet trimera C* treba odmjeriti tako da povratna veza dovodi do pobudivanja oscilacije tek se pomocu potenciometra od onda kada je je kolektorski napon tranzistora TRi barem 2 do 3 V. Reprodukcija na zvucnik bila je vrlo cista. Kondenzator Ci je promjenljiv. niskofrekventno Tranzistorsko pojacalo. Posebni demodulator je izvan toga stupnja. Tranzistorski refleksni prijemnik za srednje valove ciju glasnoce (5 kQ) i prikljucili paiskofrekventno pojacalo. Njegov maksimalan kapacitet je oko 300 pF. npr.30 v VFP SI. Stupanj povratne veze regulira 10 kQ. Ove diode su spojene kao u ispravljacima za udvostrucenje napona pa je efikasnost takvog demodulatora vrlo dobra.22 ^F moze se prikljuciti bilo kakvo ni- srednjevalno podrucje. diode Di i Ds. Na zavojnici je od- vojak iza 10 do 12 zavoja. Tranzistor skofrekventno pojacalo. 9-55 ima dva tranzistora TR2 i TRs nije standardali se odlikuje vrlo velikom stabilnoscu. Zavojnica L namotana je na feritni antenski stap. 9-55. Buduci da je Cs preko manjeg dijela zavojnice L spojen s bazom prvog tranzistora taj ce niskofrekventni signal biti pojacan istim ovim tranzistorom TRi. Bit cete jednako iznenadeni. 1 do do 0. Preko kondenzatora od 0. da kolektorska struja tranzistora TR2 poraste. Slikovito se kaze da je signal poslije demodulacije »refleksijom« vracen u isto pojacalo koje sluzi za dvije svrhe. zahvaljujuci primjeni refleksnog principa.3 2 u prvom stupnju da bude mA. Ovdje cemo pokazati primjenu tog principa. Ovakav titrajni krug obuhvaca Kod prijema jakih signala lokalne stanice smanjuje se kolektorska struja tranzistora TRi sto dovodi do smanjenja povratne veze i ostvaruje neku vrstu automatske regulacije pojacanja (ARP).

9-56. Buduci da je otpornik koji napaja bazu tranzistora TR2 (33 kQ) prikljucen na emiter tranzistora TRs. Ulazni titrajni krug L/C/C nalazi se u kolektorskom strujnom krugu prvog tranzistora TRu Visokofrekventno pojacanje signala je osigurano povratnom vezom. »ultra-audion« koji se nekada upotrebljavao u vezi sa elektronskim cijevima. Mozemo ga i sami namotati. kolektorska zavojnica u torn slucaju ima 500 do 700 zavoja lakiranom bakrenom zicom debljine 0. Sekundarno treba oko 85 zavoja zice 0. Pri tome transformator T moze biti neki mali izlazni transformator za tranzistorska niskofrekventna pojacala. smanjit <5e se jakost struje koja tece preko baze tranzistora TRs. Tada se i napon baze tranzistora TRs smanji. Tako ce biti sprijeceno ono povecanje njegove Jcolektorske struje koje smo na pocetku pretpostavili. kakav je tzv. moze takoder biti jednak trimerski kondenzator uz dodatak. omskih Tranzistorski prijemnik za sve kratke valove Prijemnik za sve kratke valove do 30 MHz) u kojemu mogu sluziti bilo kakva dva silicijeva planarna tranzistora (N-P-N) shematski je prikazan na si.povecat ce se i pad napona na otporniku od 8. sjeca na njihova povratna djelovanja se obrnutim slijedom. Kao Ci moze dobro posluziti trimer sa maksimalnim kapacitetom od 25 do 30 pF. Uslijed toga smanji se i njegova kolektorska i emiterska struja. dok je baza »uzemljena« i za visoku (47 nF) i za nisku frekvenciju (10 nF). sprjecavajuci i takvu promjenu radne tacke. Kondenzator C2 koji siuzi za postizavanje »mekane« povrat- mm ne veze.2 kQ. premosten elektrolitskim kondenzatorom od 50 n-F) takoder se smanji. ako je potrebno. (3 a drugi je niskofrekventno pojacalo koje je dovoljno za prijem na slusalice. Prvi je audionski. Tranzistorski audion. ostvarenom pomocu kapacitivnog djelitelja CijC2. Kratkovalni prijemnik O-V-l s dva silicijeva tranzistora (BC 107) 213 . Kondenzator Ci je spojen izmedu kolektora i emitera. Na izlaz koji je oznacen sa NFi mogu se prikljuciti niskoomske slu§alice. Pad napona na emiterskom otporniku tranzistora TRs (1 kQ.1 mm. nekog fiksnog SI. i impedancije niskofrekvent- oko 8 Q. Ovo osigurava stabilnost radne tacke. ako se posluzimo nekom dogadaju malom transformatorskom jezgrom koja ima presjek barem 0. Predviden je jos ni izlaz NF2 za prikljucak visokoslusalica. On se sastoji od dva stupnja. 9-56. Ukoliko bi kolektorska struja tranzistora TRu zbog nekih vanjskih utjecaja trebala da postane manja.15 da mozemo upotrebiti obicnu minijaturnu tran.5 cm2 Primarna. opisani utjecaji i zistorsku slusalicu. prikazan na toj shemi.

Radnu f tacku za niskofrekventno pojacalo odreduje otpornik od 0. Ako zelimo da neki uzi opseg frekvencija razvucemo mozemo paralelno s njime do- U mo zemo taj uvjet biti ispunjen uz jakost kolektorske struje tranzistora TRs do 0. slucaju 6e nam veci kondenzator sluziti da frekvenciju audiona dovedemo u blizinu onih frekvencija koje nas posebno interesiraju (npr. Ukoliko kao izvor pogonske energije sluzi dzepna plosnata baterija od 4.5 mA. za otpor slusalica oko 4000 Q. onda ce titrajnom krugu audiona imati samo jedan promjenljivi kondenzator C. Za prijem telegrafije (CW). u neki amaterski opseg). S njim u seriju spojen je otpornik od 10 do 20 kQ.22 jxF ili vise) na bazu drugog tranzistora (TRz).5 V. kako vidimo.3 do 5 MQ. Tablica 9-4. Njegov maksimalni kapacitet neka ne bude veci od 50 do 100 pF. U ovom C tranzistora TRs stavi otpornik vece vrijednosti. Pri tome uz povecanje vrijednosti kapaciteta Ci postaje povratna veza jaca. Nasuprot tome povecanje kapaciteta Ct umanjuje povratnu vezu. Demodulirani signal se iz kolek- metar (5 do 10 kQ). treba je smanjiti tako da se u strujnom krugu baze idati kondenzator s maksimalnim kapacitetom od 10 do 30 pF. Zavojnice za kratkovalne prijemnike tipa O-V-l (vidi si. kao i kod svakog drugog torskog strujnog kruga prvog tranzistora (TRi) odvodi preko konden zatora (0. Sto olaksava namatanje zavojnica. Za regulaciju povratne veze sluzi potencio- nost. tako da povratna veza optimalno funkcionira. S promjeni jivim kondenzatorom man j eg kapaciteta moci cemo onda lako oirati stanice. u strujnom krugu baze tranzistora TR2. relativno velika vrijednost otpora i treba je odabrati tako da na prikljucenim slu^alicama bude pad napona jednak polovici pogonskog napona. Kapacitivni razdjelnik C1/C2 treba natmjestiti na najpovoljniju vrijedtj.kondenzatora (10 do 50 pF). 9-56) Promjenljivi kondenzatori od 100 i od 15 pF. Zavojnice su namotane na papirnatom valjku promjera 25 2ica je bakrena. Ona se za prijem radiofonije (AM) mora namjestiti tik pred pobudivanje titraja. Ako je jakost kolektorske struje veca. Nije potrebna nikakva posebna zavojnica za povratnu vezu. mm. . kao i za SSB-telefoniju. mozemo je pojacati smanjivanjem vrijednosti toga otpornika. Ako je kolektorska struja preslaba. Dielovanje povratne veze je redovito vrlo dobro. povratnu vezu treba upravo toliko pojacati da audion oscilira. Zbog visokog strujnog poja^anja silicijevih planarnih tranzistora tu je. kao njihovu medusobnu zamjenu pri i promjeni valnog podrucja koje zelimo primati (vidi tablicu 9-4). slicnog prijemnika. izolirana lakom (CuL).

Ovdje je to izbjegnuto. ali i primati. Osim prijema AM-signala. »lovu na lisicu«. U tu syrse upotrebiti i potenciometar Ps za regulaciju glasnoce. Antenu treba kapacitivno spojiti (preko 1 do 5 pF) na »vruci« kraj titrajnog kruga. Promjenljivim kon- IL741. Kad su vec stecena prva iskustva s tako jednostavnim prijemnikom.5 do 4 MHz moci pocetnik sagraditi prema shemi na si. to treba utvrditi pokusom i angrafije. On moze primati i srednji val ako stavimo zavojnicu L potrebnog induktiviteta. kao i SSB-signale (uz veoma fini prenos za okretanje kondenzatora od 22 pF). stora (ili BF 173 (ili BF 273) i oba tranzistora tipa BC 108 BC 107). Prijemnik za opseg terski opseg 3. Inace su potrebna dva napona. moguce je primati i telegrafiju (CW). denzatorom od 22 pF (paralelno v^zani statori kondenzatora 2x11 pFM TOravo se mo2e obuhvatiti cijeli oO-metarski opseg. na tijelu promjera 6 do 7 mm. prijem u sluSalicama ugodne je glasnoce. Ako se umjesto zavojnice Ls prikljuci se Lt 4 moze drzati na potencijala nula. 7 dovesti puni napon za napajanje. Tablica 94 daje podatke za motanje SSB-signali mogu se za okretanje promjenljivog kondenzatora predvidjeli neki finiji pogon. Zavojnica se Lt ima oko 70 zavoja lakirane baiice. Otpornici R4 i Rs raspolovljuju napon napajanja i podi- ako se posluzimo integriranim sklo pom hu mora zu potenciial na neinvertirajuccm ulazu (br. Pojacanje ovisi o omjeru otpora Rs/Rr i ovdje je ono vrlo veliko. preureden za demodulaciju sa promjenljivom povratnom vezom. S dobrim visoko-omskim slusalije prijem ovim jednostavnim prijemnikom ugodno glasan. ali niskofrekventni se signal u takvom slucaju mora dovesti preko kondenzatora (C?) i odvesti (Cioh neka okvirna antena namota na antenski ili ako feritni takoder preko kondenzatora stap (iskusati broj zavoja!!). Shemu smo. Ako ga zelimo smanjiti moiemo 215 . Upotrebljena su samo dva tranzi<5e i tenu prikljuciti tako da prijem bude najbolji. Sastavni dijelovi moraju biti razmjesteni tako da su svi medusobni spojevi 3to kraci. jedan pozitivan i jedan negativan. sa jezgricom od VF Mjeza. 9-58. Prvi stupanj je zapravo poznati. pa ce baterija vrlo dugo tra- jati. Prva zelja bit ce povecanje glasnoce. Ova moze tu zelju zadovoljiti. da ne bi dolazilo do izoblicenja kod jacih signala. debele 0.5 MHz Prijemnik za kratkovalni ama- od 3. osobito moze potenciometrom P dovesti na najpovoljniju mjeru. prema si. kako je nacrtano. dovoljno glasan i bez prevelikog mijesanja pojedinih signala.2 mm. pojavit ce se zelja za »dot}erivanjem« i »modernizacijom«. Duzina neka bude barem 20 metara. Unatoc svoje jednostavnosti prijemnik je vrlo osjetljiv. Kao antena moze posluziti komad zice koji je razapet u sto je moguce vecoj visini. tj. stabilni Jace niskofrekventno pojacalo Clapp-ov (Klapov) oscilator. Preko nje treba nakrene motati zavojnicu Li sa 15 zavoja jednake zice. Samim povecanjem napona za napajanje od 9 V na 12 V ne postize se nista osobito. a na prikljucak br. ako smo kratkovalnih zavojnica. Potreban je veci zahvat. Da li cemo antenu prikljuciti na Ai f As ili na A3. pri trazenju sicnvene radiostanice. preuzeli od DK3FQ. 9-57. onda takav prijemnik mo2e posluziti i u «v.ra 1 PotroSak struje za oba tranzisto u ovom prijemniku je manji od mA. uz manje izmjene. 3) tako da se prikljucak br. Prijemnik jednako dobro radi na svim kratkovalnim frek vend jama. Stabilnost mu je dobra za prijem tele- cama Ako se posluzimo dobrom vanjskom antenom.

On Integrirani u 5. Numeracija prikljucaka je oznacena tim redom uz uvjet da se na kuciste gleda s gornje strane. Ima ga i s drukcijim oznakama.2ji I i70 SI. 9-57 zamijenili niskofrekventnim pojacalom sa IL741. Slusalice opet ostaju iste. Tranzistorski prijemnik za 80-metarski opseg kao R7 staviti i 1 kQ. Ako smo drugi tranzistor sa sheme na si.. bas kao i preostala dva u DIL-8 i u DIL-14 (DIL = Dual in Line.5.. koja si. 9-59.5n CsQo. prijem ce biti mno- su sva nacrtana na Okruglo. 9-57. 9-57.. kao i tranzistora BC107/ si. i D da 216 . Visak od 6 prikljucaka kod kucista DIL-14 nije iskoristen. »Modernija« varijanta prijemnika koji je slican onome na Razlika je u tome da se ovdje titrajni krug ugada varikap-diodom je u NF pojacalu integrirani sklop IL74L Vidi tekst st. strane 9-59 su i pogledi s donje na kucista tranzistora BF 173/BF 167. metalno kuciste ima osam prikljucaka. sklop IL741 opisan poglavlju ove knjige. 9-58. Na 1 -I" ILl £T C4 In J C8 2.. Pojacanje ce dolazi u razlicitim kucistima. jos uvijek biti oko 100 puta! Kon~ denzator Cs utjece na reprodukciju smart jujuci pojacanje najvisih frekvencija i sumova. tj. visokoomske.A1 • A2 A3 BF173 BC108 ^fr®! Sji L'tT 470 1 IK ^2K SI. s prikljuccima u dva niza). ali sve one sadrze iste brojke »741«. go je glasniji.

Sheje na si. Notice za prikljucke numerirane su od 1 do 8 (za metalno ili za DIL-8 kuciste). Da bi prijem bio dovoljno staouan. 9-59. ili cemo se odluciti za neki drugi. u Gradnji oscilatora mora se po* svetiti osobita poznja. 4(6)* -U 5(9) = ULAZM I I'l. potrebno je da taj prednapon na diodi D bude neovisan o naponu _ Tu su dva produkt-detektor (vidi tj. 9-58 moze imati bilo Hocemo vidimo na si. pogled s donje strane tranzistora. Potenciometar Pi mijenja zapornl prednapon za varikap-diodu D koja zamjenjuje promjenljivi kondenzator.8 MHz. biti vrlo KOREKCUA NULE 6(10)= IZLAZ 701)* 4U PRIJEMNICI S DIREKTNOM KONVERZIJOM Raspored prikljucaka za si 9-57 i sL 9-58. Taj oscilator radi na prijemnoj frekvenciji tako da se kao rezultat mijesanja direktno demo- ma dulira niskofrekventni signal. a ne obicnim dugmetom.5 do 3. elektroda yrste i Izvodi pojedinih nisu isti kod te dvije na to treba pri gradnji pripaziti. potenciometra. poglavlju o SSB-tehnici). Trimer od 25 pF i potenciometar sluze za simetriranje detektora u svrhu potiskivanja nezeljenih signaia. pa su titrajni krugovi dovoljno sirokopojasni. od tih ili njima slican tranziTa shema sadrzi i neke vaz- stenaste jezgre od ferita (»Iskra«. Antena se prikljucuje koaksijalnim kabelom na prikljucnici A. jemnika li prvi stupanj prijemnjka graditi s tranzistorom BF173 ili BF167. jesanje. Kondenzatori Ci i C2 su tipa »stirofleks«. (Ispred njega je fiksno ugodeni bandfilter za opseg od 3. dobar potenciometar sa sigurnim kontaktom. 1(3)*K0REKCIJANULE 2(4) u o 112 it w I 9 is INVERT. 9-61. Izgled prijemnika /BC108/BC109. Numeracija vrijedi ako se gleda na gornju stranu integriranog sklopa. Na izlazni titrajni krug VF pojacala (Ls i Le su takoder na jednakoj prstenastoj jezgri) prikljucen je stupanj za mii nije preinake. 9-60.BF167 BF173 BC107 BC108 BC109 JJA741 11-741 4^ *& PRIKUUfiCli Ako je ovaj priblizno plosnate dzepne baterije moze se za stabilizaciju diodnog prednapona upotrebiti Zenerova dioda ZD za napon od 9.5 MHz). Prvi stupanj prijemnika na si. Stanice koje zelimo slusati odabinapajanja. Oni ima- 217 . (tri 13. Zavojnice su namotane na pr- koji stor. I tu je zapravo iskorisceno samo osam prikljucnica tranzistore u prijemniku prema Prijemnik s direktnom konverzijom za 8(Kmetarsko amatersko valno pocfcrucje sa pet tranzistora U novije vrijeme sve je vise pri- jemnika s direktnom konverzijom. brojke u zagradama se odnose na kucisia DIL-14. ULAZ(-) I'l 3(5)= NE1HVERT. Oni su donekle slicni superheterodinima jer imaju stupanj za mijesanje i oscilator promjenljive frekvencije. Tranzistor TRi (BF 167) sluzi kao VF-pojacalo. Potenciometrom Pi treba ulazni signal oslabiti na najnuzniju mjeru za dobar i nesmetan prijem.5 u seriji!) V remo potenciometrom Pu To mora m 1234 S/. Ps sluzi za regulaciju povratne veze. Kranj). Integrirano operacijsko pojacalo IL 741 (ili \xA 741 i slicni s brojem 741) dolaze u tri razlicita kudista. U popisu prikljucaka. to nema velikog utjecaja na prijem u 80-metarskom opsegu (3.1 V. I njega treba okretati pomocu nekog finog prenosa.

CW latorove harmonicke frekvencije (osobito druga koja bi mogla prouzrociti demodulaciju nezeljenih signala iz 7-MHz radiofonijskog opsega!). ukoliko se zadovoljavamo s njima. na izlazu iz oscilatorskog sklopa ukljucen je filter.65 MHz. sa TRi i TRs. Sto je daljnji doprinos njegovoj stabilnosti. demodulirani signal. pa se postize dobra stabilizacija bez drugih dodataka. sastavljen Kod NF se prikljufiuju slusalice. Za glasniju reprodukciju. negativan temperaturni koeficijent. Ls i C$.NF ^-*[]si SL SL 9-60. 218 . na zvu6 nik. Shema tranzistorskog kratkovalnog prijemnika sa direktnom kon- verzijom ju mali. potrebno je iza aktivnog NF filtera prikljuCiti niskofrekventno pojacalo. ZD. Pogonski napon oscilatora stabiliziran je posebnom Zenerovom diodom od C4. najprije prolaze kroz aktivni filter. redovito ili SSB. Tranzistor TRs ima zadatak da rastereti oscilator. Resonancija mu je siroka pa zadovoljava u citavom opsegu. Da ne bi do produkt-detektora dosle osci- Gotov. On odreduje selektivnost prijemnika. On mora resonirati oko 3.

Ona ima odvojak kod desetog dijela svog ukupnog broja zavoja. Njegova je shema na si.T ti. sa zr ojnicom L*. 9-62. najvjerojatnije treba medusobno zamijeniti krajeve zavojnice Lz. vim kondenzatorom IW5AXS uspjelo sagraditi prijemnik sa direktnom konverzijom. oscilator promjenljive frekvencije i diodni demodulator Direktna konverzija sa integriranim resonira unutar opsega koji zelimo primati sa dvije trecine kapaciteta sklopom TBA-120 Iako je TBA-120 namijenjen za medufxekventno pojacanje i demo dulaciju frekventno modtdiranih signala. Zavojnica Li omogucuje induktivnu vezu antene (ANT) sa ulaznim titrajnim fcrugom u kojemu je zavojnica L*. Oscilatorski titrajni krug ugada se promjenljikoji ima maksimalni kapacitet 5 do 10 pF. tri st. Ako oscilator ne »proradi« odmah. 9-60.SI na 9-61. Povratnu vezu osigurava zavojnica L%. Ovaj se odreduje tako da taj titrajni krug 219 . Uz paralelni kondenzator od 56 pF (stirofleks!) on mora obuhvatiti opseg frekvencija. talijanskom je amateru kondenzatora (50 pF). I ona treba samo oko desetog dijela broja zavoja koje ima U. koje zelimo prima. prva Pogled na pokusnu gradnju prototipa prijemnika prema shemi Tu su samo prva tri tranzistora sa pripadajucim dijelovima za stupnja: VF pojacalo.

Titrajni krug Ls/Cs mora resonirati na frekvenciju kvarca Q. demo- dulirani signal dobije se kod NF. 9-62. Injekcija stize preko zavojnice Li u emiter tranzistora za mije- sanje. zavoja. KRATKOVALNI KONVERTORI Vecina prijemnika koje smo do sada opisali bili su za 80-metarski amaterski opseg 3. Integrirani sklop TBA-120 u kratkovalnom prijemniku sa direktnom konverzijom. vanjskog promjera 12.o+i2V Stabilan kratkovalni konvertor s dva tranzistioira ANT ra si. Tako ce svaki jednostavniji prijemnik postati kratkovalni super. a Li 15 zavoja. tipa T50-6. Na tome opsegu moze se najlakse sagraditi prijemnik dovoljno velike stabilnosti. Konvertor s dva N-P-N tranQ = kvarcov kristal u oscilatoru 220 . Li ima 3 zavoja.8 MHz. najbolje preko koaksijalnog.5 MHz upotrebio prstenaste jezgrice »Amidon«. Niskofrekventni. V kolektorskom strujnom krugu je visokofrekventna prigusnica VFP. Tko nema takve jezgre moze Kvarcov kristal treba odabrati tako da je njegova frekvencija za odabrano medufrekventno podrucje visa ili niza od onog podrucja koje zelimo primati.5 do 3. 2elimo li primati druge kratkovalne opsege mozemo ispred takvog prijemnika staviti konvertor koji ce nam bilo koje kratkovalno podrucje transponirati (»prebaciti«) u opseg koji prima nas prijemnik.7 mm. Lt ima 40 zavoja sa odvojkom iza 3. Pogonski napon (12 V) mora biti stabiliziran. Vidi opts u tekstu SI. Broj zavoja za La i Li je u torn slucaju najbolje odrediti pouzdanim »dip- Oznacene vrijednosti sastavnih dijelova vrijede za prijem kratkovalnih podrucja uz primjenu silicijevih planarnih tranzistora tipa -metrom«. Na AP prikljucuje se. 9-63. je zavojnica za vezu s bazom tranzistora za mijesanje TRi. ili 4. gdje se prikljucuje neko niskofrekventno pojacalo. oklopljenog kabela. Primjer tranzistorskog konvertos kvarcovim oscilatorom je na 9-63. radio-aparat koji sluzi kao medufrekventno pojacalo promjenljive frekvencije. SI. zistora. Autor je za namatanje zavojnica za opseg od 3. Titrajni krug Li/Ci je viso- JL2 kofrekventni ulazni titrajni krug. Veza sa antenom je kapacitiyna (preko C2). zavojnice motati la s i na valj casta tije- jezgricama u obliku vijka. Za oscilator Lz ima 2 zavoja.

Da ne bismo morali praviti odvojke na zavojnicama. mozemo po- SL 9-64. Tko ne moze nabaviti odgovarajuci kvarcov kristal. Zato se odlucujemo za njih. Za prijem kratkih valova to ne moraju biti neki specijalni tranzistori. s U zajednickom kolektorskom nom krugu ovih tranzistora strujje vi- sokofrekventna prigusnica VFP.5 — — Konvertor za potijem frekvencija izmedu 14 i 30 MHz Obicni. Oni su rnalosumni i imaju vrlo dobro pojacanje na tim frekvencijama. Na konvertoru treba samo ugoditi ulazni titrajni krug na maksimum resonancije. Do bipolarnih tranzistora se ipak moze lakse doci. 9-64 ima samo jedan titrajni krug. Spoj izmedu konvertora i toga prijemnika mora biti preko koaksijalnog kabela. On mora resonirati na krat- frekvenciju koju zelimo Promjenljivi kondenzator ulaznog titrajnog kruga (100 pF) neka na zeljenu frekvenciju resonizajedno sa zavojnicom L2 ra sa toliko pikofarada koliko metara ima odgovarajuca duzina vala. Li je antenska zavojnica sa 1/5 do 1/7 broja zavoja kovalnu primati. Kvarcov kristal se pobuduje tranzistorom TR4. FET ili MOSFET. na L2. kao medufrekventno pojaca- Konvertor sa simetricnim stupnjem za mijesanje Konvertor na si. Stanice koje slusamo biraju se na prijemniku. stabilnost kristalnog oscilatora je veca! Simetricni stupanj za mijesanje tranzis torima TRi i TR2 bio je vec ranije opisan u ovom poglavlju. Odvojak na L2 neka bude na 1/7 do 1/10 ukupnog broja zavoja koji je najbolje odrediti »dip-metrom«. Kratkovalni konvertor sa dvostruko simetricnim mikserom (TRi i TR2) i kvarcovim oscilatorom (TR3 i TRd) 111 A. To je prastaro pravilo kojega se je dobro drzati. Razumije se. (1. Potenciometar za simetriranje kQ) je u pravilnom polozaju kad se u prikljucenom prijemniku cuju samo signali iz podrucja koje zelimo primati.N-P-N. moze umjesto kristalnog oscilatora s tranzistorom TR* upotrebiti i neki drugi. On sprjecava direktno opterecivanje kristalnog oscilatora. Otuda se medufrekventni signal vodi na koaksijalnu prikljucnicu AP i dalje na antenski prikljucak 80-metarskog prijemnika koji ce sluziti lo. dok je tranzistor TR3 za pojacanje oscilacija. Cak i BC107 i njemu slicni mogu ovdje sasvim dobro raditi. To je onaj na ulazu. U poglavlju o visokofrekventnim oscilatorima moze se naci odgovarajuca shema. tfr . bipolarni tranzistori imaju nizu ulaznu impedanciju nego. npr. Odabrat cemo tranzistore BF167 ili BF173.

0MHZ .MEDUFREKVENCUA* 15..4..

9 Zavojnica Lz i zavojnica La na- 7. Smanjen je i posao i izdatak. Izbor medufrekvencije nije kriOna treba da bude oko 1700 kHz. prema podacima tablice 9-5. se Ona regulira potenciometrom P na nacin koji smo vec ranije upoznali. Paralelno sa zavojnicom Lz spojeni su fiksni kondenzatori sto bolje kvalitete. Ona je zato manja. uz manje nica. preko Sto manjeg kapaciteta (1 do 5 induktivna. Sa odabranim frekventnim podruCjem za oscilator mozemo primati dva amaterska opsega. Medufrekventni signal lator. se vodi odmah u demodu- Kao demodulator na medufrekvenciji upotrebljen je tranzistorski »audion« s povratnom vezom.3 do 8 MHz. prima se 80-metarski pF).mah na ulazu prijemnika.5 do 4. skupim i kompliciraui- jim prijemnicima. glavno je da se na toj frekvenciji ne cuje nikakva statican. Buduci da ovaj titraj- OA2 KV(80i<0m) TRWTR2 = TR3 = TR** « Jf 70 BC 107 ili sliCni o+aj2v M-VHHi -*o- "~™ ^ . opseg (3. U oba slucaja se do bije ista medufrekvencija: 1700 kKz. na odvojak zavojnice L2. Njegov ulazni titrajni Jcrug ima zavojnicu Ls i promjenljivi kondenzator od 150 pF i moze obuhvatiti opseg od 3. Uz vede kapacitete (tj. no nitko ne moze ocekivati da ce takav mali super moci konkurirati onim »vrhunskim«. kapacitete denzatora) (otvaranjem toga kon40-metarski opseg (6. Ako zavojnicu namotamo Medufrekventnog pojadala nema. ili dati. Izostavljanjem medufrekventnog pojadala rijesili smo se onog dijela u superu koji treba posebno ugaAlO prema podacima. Selektivnost bi mu opala i mogle bi se pojaviti zrcalne frekvencije i druge nezeljene smetnje. medufrekvencija ce biti u pravom podrucju i ne treba je mjeriti. ali moze biti i nesto veca ili nesto manja. do motane su na istom papirnatom valjku. Ni u kojem slucaju ne smije veza s antenom biti precvrsta da se ne bi ulazni titrajni krug priguSio.4 MHz). ah uz cijenu osjetljivosti prijemnika. Veza s antenom je kapacitivna. je tranzistor TR2. uz jace zatvoren kondenzator) u ulaznom titrajnom krugu.0 MHz).

namotane na valjku promjera 20 mm. Zavojnice za kratkovalni super (prema si 9-66) Zavojnice.Tablica 9-5. Zica CuL .

2v[]f^ ~[56 ^22 7 1. Shema kratkovalnog supera sa MOSFET tranzistorima (drugi dio) 15 Radio priru£nik 225 . bez trosenja elektricne energije. Zato ni FET ni MOSFET tranzistori ne prigusuju titrajne krugove s kojima su u vezi. Danas pocetku su mu gejt-elektrode zasticene ugradenim. dok je MOSFET bio na montazi i ugradnji. kod MOSFET-a od kristala izolirana slojem silicijskog oksida (SiOs). Na sL 9-67a je slo- 3N 200 (donja strarva} J± 7n X6.funkciju vrsi iskljucivo promjenom ticanjem pri prednapona. Domaci MOSFET 3N200 (»RIZ«) jedan je od najmodernijih tranzistora svoje vrste.2K 30 "p7( SL 9-67a. je zbog toga u »zlu glasu«. Shema kratkovalnog supera sa MOSFET tranzistorima (prvi dio) SI 9-67b. Kod FET-a je upravljacka elektroda (gejt) srasla sa poluvodickim kristalom. Taj je sloj tako tanak da ga lako probiju elektrostatski naboji koji mogu nastati samim do- minijaturnim zenerskim dlodama pa se MOSFET moze upotrebljavati kao i svaki drugi tranzistor. Ugraden je u malo metalno kuciste TO-72 sa cetiri prikljucne zice.

ali smije biti i jed- nako toliko negativan. istok) istovremeno. 40673 i drugi. jos uvijek odlicnih svojstava: 3N201. ali se promjenom titrajnih krugova u ulaznim stupnjevima. kao i u oscilatoru. to a. o kljucak drejn-elektrode (drain. bio je sagraden za prijem kratkovalnih amaterskih opsega. Kod nizih frekvencija (150 MHz i manje) mogu se ocekivati pojacanja oko 20 dB i visa. Oznaka S pripada i.» vima oznaceno sto je s tim zicama u vezi. Shema na si. supstratom (podlogom. uz sum koji dostize jedva jeniti 2. Prijemnik kojemu shemu vidimo na si. a i b. On ne bi smio biti veci od +4 do +5 V.5 kT ) uz pojacanje od najmanje 14 dB. 9-67. te se u mjeriti s najboljim tran- 2 2 MOSFET sluziti Gotovo bi se moglo reci da je 3N200 »predobar« za kratkovalne opsege (HI). Njegov sum kod 500 MHz ne prelazi 4 dB (2. mogu prosiriti mogucnosti. Normalni pogonski napon za 3N200 je 12 do 15 V. 3N203. Odlikuje se veoma malim sumom. Mogli bi poi slicni tranzistori. od 1. moze se °d — uz zavojnice L2 citav opseg. Ci i Cs (2x50pF). Gi i Gs pripadaju jednoj i drugoj gejt-elektrodi (vrata. titi Ove obuhvaLs titrajne krugoi — CO 226 . 3N211. Slovo D oznacuje pritzv.0 2 MHz). Dvostrukim promjenljivim kondenzatorom. Tranzistor 3N200 moze se primisve do frekvencija oko 800 MHz. izvor. s kristalnom plocicom) i spoj sa metalnim kucistem.8 kT ). 3N202. Radna tacka za pojacala postize se otpornikom u strujnom krugu surs-elektrode. Takav otpornik (120 do 300 Q) osigurava potreban prednapon za Gu o «^ a Na Ga se cesto stavlja pozitivan prednapon. 3 *S «— surs-elektrodi (source. tj. upravljacke elektrode). Maksimalan napon (vrsni) izmedu D i S ne smije preci 30 V. predstavlja spoj sa o v. utok). 9-67 vrijedi za 80-metarski opseg (3.5 "SO £* dB (bolje tome moze zitorima. odvod.5 do 4. Shema je nacrtana samo za jedan opseg.

TR2. Optimalna vrijednost je 100 do 200 mV. U prvom medufrekventnom pojacalu upotrebljen je treci MOSFET.1 MHz (pomocu trimera od po 30 pF u istim titrajnim krugovima). Prvi MOSFET. mozemo ta dva bandfiltera upotrijebiti bez kvarcovih kristala. iako bi zemo MF bro Ijene. sto se tice pojacanja TR4. Prvi medufrekventni bandfilter je MFu Na njega se nadovezuje kri- stalni filter iza kojega slijedi medu- sokofrekventno pojacalo i njegova upravljacka elektroda Gi direktno je prikljucena na titrajni krug.4 ve treba medusobno uskladiti tako da se. 9-67b). 9-32b). Slican filter je bio objasnjen ranije u ovoj knjizi (si. Njegova druga upravljacka elektroda.2 V. O tome izboru opet ovisi opseg frekvencija koje treba obuhvatiti oscilatorom. (LzCz) moraju biti doodijeljeni a zavojnice oklop- krug nak MOSFET. 9-30a. 9-69. Pogonski napon oscilatora je stabiliziran Zenerovom cama Ls.. Takoder ne smiie biti preniska. uz zatvorene kondenzatore Ci i Cs. TRi radi kao vi3. U prijemniku za vi$e opsega mora se istim valnim preklopnikom 9-68) (si. ali moze biti i BF173 — r^-^^K w- - 22 ^P< « 15 1_ J || * to. Razumije se da ulazni (L2C1) i izlazni titrajni frekventni bandfilter MF2 (si. Tada izbor medufrekvencije ovisi o frekvenciji filterskih kristala. Ako se mozadovoljiti s manjom selektivnoscu. S kristaL nim filterom postize se bolja selektivnost kakva odgovara za prijem SSB telefonije. prima VF »injekciju« iz oscilatora za mijesaAmplituda toga VF napona nije previse kriticna. G2. U stupnju za mijesanje je jed- za mijesanje ja£e sumi. ali ne treba biti viSa od 300 mV. prema si. Ako je injekcija iz oscilatora preslaba. Oscilator BC108 je nacinjen s tranzistorom (TRs). t tto SI. diodom na 6. Zavojnicu La treba naciniti tako da oscilator radi na frekvenciji koja je za iznos medufrekvencije visa od opsega koji zelimo primati. promijeniti i frekvencija oscilatora.jezgrica u zavojniUz otvorene kondenzatore treba postici resonanciju na 4. dovedu u resonanciju na MHz pomocu Lt i ili bilo kakav N-P-N silicijski tranzistor kojemu je frekvencija T baf rem 100 MHz. onda stupanj nje. Vidi tekst 227 15* .

Njemu se pribraja negativan prednapon koji nastaje ispravljanjem signala u GD. koji radi preklopnicima mijenjati zavojnice u oscilatorskom i u tdaznim titrajnim krugovima. Me- dufrekventna zavojnica L4.5 MHz. Mozemo se odluciti za opseg od 3. — znaci da se na tome mjestu moze upotrebiti i obicniji JFET. teta. Ova]. kao na nasoj shemi.5 ili od 14 MHz. nereguliranom pojacalu moguce je staviti kao TR5 obicniji tranzistor. Ako zelimo primiti vise amaterskih opsega. Zavojnice izmedu TRi i stupnja za mijesanje (TRs) mijenjanju se preklopnicima 1/7+ +IV). TRg. najbolje BF173 (ili BF273). Preklopnikom /+// mijenjaju se zavojnice ispred visokofrekventnog pojacala (TRi). U medufrekventnom pojacalu je tranzistor TR2. BF167 Hi BF267. Na ulazu ne treba visokofrekventnog pojacala. recimo BF167. Dovoljno je staviti samo titrajni krug ili. a za prijem ostalih opsega predvidjeti konvertor s kristalnim . 5. nog supera 9-70 je shema kratkoval s medufrekvencijom od NF moze se prikljuciti niskofrek- ventno pojacalo. si. 9 MHz. Izborom takve medufrekvencije prijemnik postaje jednostavniji. na frekvenciju ce kristali oscilirati. takoder sasvim zadovoljio. Onome. Upotrebili smo filter »KVG-XF-9B« koji odgovara za prijem SSB-signala.7 MHz. Stavili smo opet MOSFET jer je. za 10. oscilatorima. postoji i drugaciji put Oscilator za mijesanje moze biti jedan od ranije opisanih. Kod Na si. resonantna frekvencija MOSFET dukt-detektoru. »japanskom«. On djena mikser sa MOSFET-om TRi. U drugom. moze se sam prijemnik sagraditi samo za 80-metarski opseg. moguce na jednostavan nacin postici vrlo dobru ARP. bandfilter za prijemne frekvencije.i tranzistor neke druge vrste. Jednom takvom. Treba ga samo ugoditi. dok su veze sa ostalim zavojnicama samo naznacene. kad ne bi bilo potenciometra za RRP. bolje. zajedno sa svojim predotpornikom »Demodulator« s do na 3. Nacrtan je ujedno se i Mogu u opsegu od luje 5 do 5. ukljucene u strujni krug surs-elektrode tranzistora TRs. Za demodulaciju ne koristimo ovaj stupanj nego poseban produkt-detektor sa MOSFET-om. pripada malom medufrekventnom transformatoru kakvih. dodatkom malog kapaciod 9 MHz pa TR4 moze biti 228 . Zavojnice L5 i Le mogu opet biti one koje se nalaze u MF filterima za 10. Da crtez bude pregledniji prikazani su spojevi sa zavojnicarna samo za dva opsega. Potrebna selektivnost najlakse se postize savremenim kristalnim filterima. 9-69 pokazuje kako se preklopnicima mogu mijenjati zavojnice u oscilatoru. 9-68. sa kondenzatorom Cs. Taj je prednapon pozitivan. tko jos nema vece iskustvo u gradnji takvih prijemnika ne preporucujemo da se odluci odmah na svih pet kratkovalnih opsega. TRs Pomocni je u prooscilator oscilatorski sklop u kojemu se povratna veza postize pomocu posebne zavojnice. da se kasnije prosiri na 4 Kratkovalni super s visokom medufrekvencijom (150 kQ) odreduje velicinu predna- pona na elektrodama Gs tranzistora u VF i MF stupnju. Slican se oscilator moze naci u tvornickom prijemniku »MINIX MR55A«. u kombinaciji sa MOSFET-om u VF pojacalu. lako se moze dodatkom malog kondenzatora (probati!) sniziti na 9 MHz. To je MOSFET s dva gejta.7 MHz. ima u mnogim malim radio-prijemnicima. SI. To za demodulaciju (BFO) radi sa kristalima Qi i Q2 koji se nabavljaju zajedno s medufrekventnim filterom. Za pocetak treba graditi samo MF 2 i germanijevom diodom GD bio bi obican. ali su oba spojena paralelno. u vezi sa BFO oscilatorom (MFs i TRr). Dakako. npr.

Sklop koji sintezom »sastavlja« Potrebne frekvencije (engl. 10m Za jedan amaterski opseg jedva da bi se moglo naci nesto jednostavnije i tako dobro. sinteze.Q1 = XF901 Q2=XF902 SL 9-70. od 80 do 10 metaravalne duzine. onda je to sa ovakvim prijemnikom mnogo lakse postici nego nekim drugim koji ima toxhi medufrekvenciju. sastavljanje) moze se naciniti na vise nacina ULAZ 80.15 j Kod NF gulaciju prikljucuje se niskofrek- ventno pojacalo koje na svom ulazu mora imati potenciometar za reglasnoce. »sinthesizer«. postici cemo na nacin koji je u blok-shemi prikazan na sh 9-71. Ulazni dio medufrekventni i demodulatorski dio sa BFO-om za amaterski jednostruki super s medufrekvencijama od 9 MHz } bilo koji savremeni silicijev tran- zistor. u pnmjeru na sL preklopnicima I^i II. citaj: sintisajzer.40 20. 2elimo li primati vise opsega. onako kako je to bilo ostvareno 9-68. Ulazne titrajne krugove mofcemo mijenjati preklopnikom. od grcko- . ga: »sinthesis« — sinteza. Pitanje oscilatora moze se njesiti na savremen nacin pomocu tzv. Prijem svih amaterskih kratko* valnih podrucja.

sto se postize mijesanjem VFO-a i frekvencije kvarca od 11 MHz.5 MHz.0 MHz (u najvise upotrebljavanom dijelu 10-metar skog opsega) potrebna se oscilator- MHz) frekvencija (od 19. ali takoder u opsegu izmedu 14. mijesanjem frekvencije promjenljivog oscilatora (VFO) sa frekvencijama kristalnog oscilatora.0 1 .0 raditi unutar opsega do 5. VFO mora od 5. za prijem frekvencija iz- od 16.5 MHz. 9-72 je amaterskim kratkim valovima. tj.5 MHz. Ako je medufrekvencija 9 MHz. 15-metarski opseg prima se sa oscilatorovom frekvencijom od 12.5 i 4.0 MHz.(vidi i u poglavlju o oscilatorima). Sama njegova frekvencija je dovoljna za prijem u opsegu izmedu 3. 5.0 i 14.5 do 20.5 MHz.0 medu ska 28.0 dobije mijesanjem frekvencije VFO-a i frekvencije kristala od 143 MHz. Konacno. 9-72) koji tome odgovaraju su prazni! Za prijem 40-metarskog opsega treba nam oscilatorska frekvenciia do 16. Taj se opseg dobije mijesanjem VFO a i frekvencije kristala od 17. onda se potrebne oscilatorske frekvencije mogu postici upotrebom samo triju kvarcovih kristala za prijem na svim si.5 i 29.5 MHz. Zato za 80-metarski i 20-metarski opseg ne treba nista drugo. Na prikazana sinteza oscilatorovih frekvencija metodom koja se zove »premix«.0 do 12. Polozaji preklopnika (si.

Kg < o Oh oi tri <ri </j < 3 I 00 231 .<0 o to *a so o > to o & <3 <o c S I ^1 s I ' ft.

nim medufrekventnim na tome mjestu mogu Amaterska samogradnja treba putem. Za to on nema ni materijala. I se ugraditi filteri za razlicite selektivnosti (poseban filter za telegrafiju i poseban za SSB ili drugacije). ne zna se mnogo.napona. sklopovi SU621 pa SL-610. Nije i »nobolodzi«. »dorastao« Selektivnost je osigurana kristalfilterom. proucavajuci kako su nacinjeni. (citaj: tesko naciniti ispravljac koji daje 6 i 12 V. I zavojnica u oscilatoru se mora mijenjati. U BFO-u je takoder. napon od 12 V. Treba poci realisticnijim odabrati takav projekt koji ce mocl bid i zavrsen. Prednji izgled prijemnika tvornicke proizvodnje . ni potrebnih mjernih instrumenata. ali to nije nacrtano da slika bude preglednija. SL-612. radio-amateru nema smisla da putem samograd* nje oponasa specijaliziranu industriju. na kraju poglavlja o prijemnicima za frekvencije do 30 MHz. Niskofrekventna integrirana pojacala najcesce rade sa 12 do 15 V. Komunikacijski prijemnici tvornidke piroizvodnje Dana§nji komunikacijski prijemnici vrlo su kompleksno gradeni i. odredeni su za rad sa pogonskim naponom od 6 V. Ipak. mirno mozemo reci. Ima slicnih i za njem prednje strane uredaja 9-75) znanjem koje ne prelazi ono. Mi cemo. kako rade i kakve mogucnosti pruzaju tvornicki proizvedeni radio-uredaji. dva ili tri. upoznat sa funkcijom radio-uredaja moci ce ga i pravitnije je i Integrirani SL-641. za prijem telegrafije. »nauka o dugmadi«. HI). ako je to potrebno. (»Signetics«) potpunije koristitl i Samim gleda(si. »preselektor«). Razumije se da se na tome mjestu mora staviti valni preklopnik. pogledati kako ih grade u tvornicama. Zatim dolazi bandfilter (sa Ci i C2) koji se ugada na prijemne frekyencije (tzv. za gornji i za donji bocni po~ jas SSB-signala. zbog jednostavnosti sheme. Za tu smo svrhu oda- SL 232 9-75. ali obicno ih se ugraduje vise. ni opreme. prema zelji i potrebi. ovisno o opsegu frekvencija koje se zeli primati. nacrtan samo jedan kristal. se to mora sto amateri nazivaju »knobology« uzeti u obzir kod gradnje prijemnika. cak ni onda ako bi bio u strucnom pogledu takvom pothvatu. mnogo mozemo Tko nauciti o radio-tehnici.

PRUEMNIK »NRD-515«(JRC) o-lekHzU- HIZK MIJESANJE _i_ 70/55 MHz J o- .

Ovoj pojavi mogu biti izlozeni i oni prijemnici koji su inace vrlo dobri i skupi.455 MHz) je odmah ispred prvog cima medufrekventnog pojacala. zajedno sa zeljenim signalom. jos jedan nisko- Amaterske radio-stanice. Pri tome nema »krivnje« na radiofonijskoj stanici. se mijesaju signali na prvoj medufrekvenciji sa oscilatorskom frekvencijom od 70. Tu je demodulator za amplitudno modulirane signale (AM) i demodulator za telegrafske (CW) i SSB-signale. ako resonira na frekvenciju srednjevalne radio-stanice. smjestene u blizini jakih srednjevalnih radiofonijskih stanica. posebno za CW. Drugim dijelom signal se vodi u demodulatore. koji se u anteni inducirao djelovanjem srednjevaine stanice. Titrajni krug Li/Ci stavlja se u antenski dovod i. Odabrati se mogu cetiri razlicita stupnja selektivnosti. Za ovo postoje dvije mogucnosti. moze se radna tacka u nekom mo nuti stupnju samog prijemnika pomaku nelinearno podrucje. pojacala signal Iza drugog odlazi jednim dijelom u sklop za koji sluzi za MF pojacanje napona i automatsku regulaciju pojacanja (ARP) i za pokretanje pripremanje S-metra. on ce oslabiti smetajuci signal.0 MHz i dobije se druga medufrekvencija. U slucaju resonancije . na bilo koji Od kratkovalni frekventni izlaz (NF) i mogucnost iz prijemnika izvede i medufrekventni signal. smanjiti prije nego li moze stici u prijemnik. ostalih zanimljivosti koje posjeduje ovaj prijemnik treba spomenuti posebne izlazne prikljucnice za slusalice (SL). stupanj za mijesanje. bilo bi takoder vrlo zane nazalost jiimljivo. »analognu« skalu i digitalni pokazivad frekcitaj: displei). 455 kHz. ali to dopusta raspolozivi prostor u ovoj knjizL — — DODATNI UREDAJI ZA POBOLJSANJE PRIJEMA Filter! i valolovke medufrekvenciju. amater koji slusa kratkovalne signale cuje ipak. vencije (»display« Ovdje postoji samo digitalni pokazivaC. sa propusnim opsegom od 6 kHz (za AM-signale). Predvidena ie i mogucnost prijema dalekopisacem (RTTY). »Noise blanker«). Ugradeno integrirano niskofrekventno pojacalo osigurava dovoljno glasan prijem jer mu je izlazna snaga oko 1 W.4 kHz (za SSB-signale) i od 600 Hz ili 300 Hz sirine (za prijem telegrafije). Druga titrajni f je mogucnost da se serijski krug L2/C2 stavi izmedu an- rektno cita u megahercima. unakrsne dulacije.Filter za prvu medufrekvenciju (70. Uslijed toga se onda radiofonijska modu: lacija moze prenijeti signal. Ovaj drugi de modulator treba. prema si. Ona redovito radi sasvim ispravno. zatim od 2. 9-77. kako znamo. pa se i njima moze operator prijemne sluziti pri odabiranju frekvencije. Proucavanje koje su koristene u pojedinim stupnjevima. Iza ovoga slijedi 2. Mnogi danasnji prijemnici imaju dvije mogucnosti za ocitavanje prijemne frekvencije: obicnu. ako je njezin signal daleko prejak. Uz dugmad za izbor frekvencije su neke oznake. za donji i za gornji bocni pojas (SSB). cesto su izlozene vrlo neugodnim smetnjama. detaljnih shema. ali. na kojemu se frekvencija di- da se U takvim slucajevima treba visokofrekventni napon. Iako radiofonijska stanica radi na srednjem valu (550 do 1600 kHz). ali to ipak nisu »prave« analogne skale. nezeljeni »koncert«. To je tipican primjer tzv. Prije ulaza u selektivne medufrekventne filtere signal prolazi kroz prigusivac impulsnih smetnji (NB. Iza toga slijedi pojacalo za drugu Tu i stotinama herca. kiloher234 jemnika tenske prikljucnice A* i Sasije priZ. i na frekvencijama BFO-injekciju oko 455 kHz.

si. potpuno zasticenL Ovakve filtere nazivaju i »valolovkama«. 9-77. ako u neposrednoj bliantene neke radio-stanice.7 \iH. Hi filter koji lako propuMa sve kratkovalne. SI 9-78. Tada je bolje upotrebiti neki filter koji ce sprijeciti prolaz svim srednjevalnim frekvencijama od 550 do 1600 kHz. 9-79. moze istovremeno primijeniti oba filtera. »niskoomske« antenske oklopljene vodove s koaksijalnim kabelima (50 do 75 Q). Filter za oslabljivanje srednjevalnih signala (500 do 1600 kHz) koji se ukljucuje u koaksijatni antenski dovod ispred prijemnika Visokopropusni filter. I zavoj* kondenzatori moraju biti vrlo kvalitetni. a filter nema utjecaja na prijem kratkih valova. Od filtera do prijemnika (od prikljucnice B) takoder mora biti upotrebljen koaksijalni. ne preblizu limenim stijenama. I jedan i drugi moraju biti oklop. Primjeri ukljucivanja tzv. Filter je predviden za prikljucak antene koaksijal- SI. prikljucenim na ulaz prijemnika. a zadrzava srednjevalne frekvencije Ulazni atenuatori prijemnika srcdnjevalni ce signal otici mimo i nece moci smetati. »vatolovke«. Zadovoljavajudi se s komadicem zice. 9-78. Oni ne smetaju prijemu kratkih valova. 9-79. dok zadrzava i srednjevalne i dugovalne. Na ulazu (U) i na izla/u (IZ) treba staviti koaksijalnu prikljucnicu. U=4. Filter treba potpuno oklopiti. Kod fini osobito jakih smetnja. Takoder mora biti ugraden u limenu kutijicu. Jednostavniji visokopropus- nim kabelom (npr..if/. Jedan filter ove vrste je shematski prikazan na si. A Izuzetno mogu postojati takve smetnje od nekoliko srednjevalnih radiofonijskih stanica. Najbolje je da je svaka u svome pregradenom prostoru. Tada je potiskivanje srednjevalnih signala vrlo dobro. Zato mnogi operatori ne koriste za prijem veliku. srednjevalne radiofonijske stanice Lt=L4=33 nice i \iH. oklopljeni kabel. filtera za uklanjanje $metnji od lokalne. Navedene elektricne velicine vrijede za tzv. A i B su koaksijalne prikljucnice. oni zapravo smanjuju jakost ulaznih signala uz cijenu relativnog po235 m i. takoder vrlo dobro propusta sve kratkovalne frekvencije. Induktiviteti zavojnica neka budu: Li=Ls=10 (. predajnu antenu. ali tako da zavojnice Li i L% ne mogu djelovati jedna na drugu.I—T7 prijemnika pf^ff.J&ftfr . kod A). Ijeni tako da su titrajni krugovi i syi vodovi izmedu antenskog prikljufcka A i antenske prikljudnice se netko nalazi Ako je osjetljivi prijemnik izlozen uticaju prejakih signala moguce je primjetiti niz poteskoca koje su posljedica »preterecenja«. i St.

Osim toga atenautor mora biti promjenljiv tako da se stupanj atenuacije moze pedanciji prilagoditi prilikama. u stupnjevima po 10 dB. kvalitetnog i osjetljivog prijemnika. Moguce ih je ugraditi u sam prijemnik. SI 9-82. 9-80 je primjer atenuatora za najvece slabljenje signala do 40 dB pomocu dvostrukog preklopnika s pet polozaja. Na si. Ovdje cemo opisati dva atenuatora. Danas ima i prijemnika fabricki proizvedenih s ugradenim ulaznim atenuatorima rt -J J" i x° > —1 £iz koji uskladuju jakost signala prema osjetljivosti prijemnika na drugaciji nacin nego to cine uobicajeni rucni ili automatski regulatori pojacanja. Ulazni atenuator treba da bude prilagoden impedanciji same antene i antenskog voda. u stupnje- vima po 3 dB 236 . Oni su montirani (si. u slucaju potrebe. 2eljeni stupanj atenuacije postize se jednostavnimprebacivanjem jednoga ili vise preklopnika. koji omogucuje oslabljivanje signala u stupnjevima po 3 dB sve do 33 dB. Atenuator s cetiri obicna dvopolna preklopnika. vidimo na sL 9-82 i 9-83.vecanja smetnja i suma. Mnogo je bolje posluziti se najboljom antenom a. Atenuator za oslabljivanje ulaznih signala do 33 dB. prilagodena za koaksijalne antenske vodove (50 do takva 75 Q).5 W 9-81) svaki. reducirati jakost ulaznih signala na optimalan iznos pomocu posebnog atenuatora. SL da svi spojevi budu sto kraci. direktno na preklopnik tako Atenuator za oslabljivanje ulaznih signala do 40 dB. te ulaznoj imu prijemnika. Svi su otpornici po 100 Q sa opteretivoscu od po 0. Takav dodatak stan cije i je osobito koriispred onih prijemnika koji osjetljivosti uopce nemaju mogucnosti regulavisokofrekventne SI 9-81. s preklopnikom za dva strujna kruga i pet polozaja 9-80. tora Unutrasnji izgled atenuaprema sL 9-80 kao sto su manji superheterodini ili cak mali prijemnici s povratnom vezom. Stavimo li visokofrekventni atenuator ispred nekog velikog. Svaki od ovih atenuatora moze se sagraditi kao posebna jedinica koja se stavlja ispred bilo kojeg prijemnika.

tranzistor je »otvoren«. Pritom se B je visi od potencijala u tacki A. Opis u tekstu atenuatora U prikljucuje se anten- ski koaksijalni kabel. Potencijal u tacki Uz napone propusnog dio4a propusta struju. i kom Atemiator s PIN diodama Pod nazivom PIN diode poznate su u elektronici posebne diode koje $e upotrebljavaju kao prekidaci i kao promjenljivi otpornici. i SL se 9-84. od kojih je jedan uzemljen s jedne. a drugi s druge strane prvog i posljednjeg preklopnika SL bit ce moguce sluziti i se resonantnom antenom velikom tako u sva- slucaju osigurati vrlo dobar nesmetan prijem uz najpovoljniji odnos signala prema sumu. onda se smanjuje i jakost struje koja tece kroz Di.9-83. Ako tranzistora TR. FIN diodama. Diode D2 i Ds »zatvorene«. bez dodataka. ostavi tanak sloj cistog poluvodica. Izlaz atenuatora IZ takoder je koaksijalnim kabelora spojen sa antenskom prik- ljucnicom prijemnika. ona ponasa kao promjenljivi otporJ'rj^Njen otpor ovisi o velicini elektricnog polariteta. 9-84 je Na 9 Ako si. pa ki A potencijal nizi. dijeli i uz male zaporne prednapone koji ne premaguju Zenerov. U nazivu tih dioda slova P-I-N ozna£uju redosiijed kojim se ti slojevi nizu u poluvodicu diode. Nacinjene su tako da se izmedu poluvodlcsloja. Na ulaz 237 . Atemiator s diodama koji spojiti sa moze automatskom te- kog gulacijom pojacanja (ARP). na visok napon (+10 do 12 V). Otpornici atenuatora (sL 9-82) montirani su direktno na dvopolne prektopnike. Dh D shema atenuatora 2 i Ds. Kroz njega tece struja i nastavlja preko visokofrekventne prigusnice VFP2. onakav kakav je sam po sebi). Da taj kapacitet bude sto manji i »geometrija« poluvodicke plocice je redovito vrlo nialena. Vanjski pleteni oklop koaksijalnog kabela je s obje strane raspleten i rastavljen u dva dijela. preko i&. probojni napon) dioda ne vodi elektricnu struju i ponasa se kao kondenzalor (ili Dok nema prednapona Napon napajanja (+12 V) se otpornicima Ri Rs. je u tacje i baza spojena stalnog kapaciteta (!). kroz diodti Di i otpornik R3. Takav sloj se oznacuje slovom / (engl. Ot- ostaju napona. struja baze tranzistora TR postaje slabija. koji ima vodljivost P-tipa sloja sa vodljivoscu N-tipa. intrinsic = pravi. Tako su diode D2 i Ds izlozene djelovanju ove razlike potencijala koja je za njih zaporna.

Prijemnik sa ugradenim atenuatorom bolje »podnosi« jake signale i automatska regulacija pojacanja (ARP) postaje »energicnija« i povecava sigurnost od zrcalnih frekvenciia. ako se ispred njih stavi dodatno visokofrekventno pojacalo. funkcijom atenuatora moze MHz. all takoder u UKV podrucju. Dobar prijem. Na slici se vidi da smo upotrebili feritne prigusnice koje imaju po 6 rupica u jezgri. na 3. On ima kapacitet 2 x 480 ili 2 x 500 pF bolja. 9-84). Buduci da nismo imali PIN diode. Ima ih i takvih koji se nazivaju »komunikacijskim« prijemnicima. pa obuhvacaju cak svih pet amaterskih opsega.sokofrekventne prigusnice ne moraju imati osobito velike induktivitete. sve do 146 MHz. sasvim zadoyoljavajuce radio na kratkim valovima. ugradenog u amaterski prijemnik. Promjenljivi kondenzator kojim se odabire zeljeno podrudie je dvostruk. Nazivaju ga preselektorom. Njihov otpor se smanjuje i one sve vise. Kako se vidi vec upravljati isti Ima mnogo prijemnika koji na svojim skalama imaju razlicita kratkovalna podrucja. nije ga tesko sagraditi. Takav atenuator s diodama moze se ugraditi si. s jednom jedinom zavojnicom. Takvo pojacalo popravlja i ulaznu selektivnost. sve kratkovalne frekvencije od 3. Osjetljivost ce postati znatno bolja. a obuhvaca bez upotrebe valnog preklopnika. Izbor prigusnica (VFPi i VFP?) mora odgovarati opsegu frekven cija koje zelimo obuhvatiti prijemnikom. Ulazni titrajni krug je modifikacija poznatog spoja firme »Collins« koja ga je primjenila u predajnicima. vi238 . Atenuator nam je. vidi slid. Atenuator jei bez PIN dioda vrlo dobro radio. upotrebili smo male. u sam prijemnik. Na 9-85. On vec na ulazu prijemnika prigusi one najjace signale koji bi mogli dovesti do unakrsnih modulacija u prijemniku. Atenuator smo konacno ugradili u dvometarski prijemnik. (45 cm Si 9-85. Najvazniji sastavni dijetovi oznaceni su kao i na sL 9-84 Visokofrekventno pojacalo i preselektor za sve kratkavalne frekvencije od 33 do 33 MHz por ove diode postaje veci sve dok potencijal u B postane manji od potencijala u A. preko d. Takvim prijemnicima se moze mnogo pomoci. Buduci da diodni atenuator ima nisku impedanciju. pa je VFPt u toj verziji bila na- cinjena upravo za taj opseg na promjeru od 3 mm!). Kako se vidi na toj dok se na 21 i 28 MHz gotovo nikad nista ne cuje. samo na relativno niskim frekvencijama. visokofrekventne silicijeve diode s malim vlastitim kapacitetima. Ovdje opisani preselektor je vrlo jednostavan i jeftin. Izgted diodnog atenuatora.5 i na 7 MHz. odvode VF napone smanjujuci jakost signala na izlazu atenuatora. 30 14 napon kojim se postize automatska regulacija pojacanja u prijemniku.3 do 33 MHz. sa silicijevim diodama. MHz je prijem vec slabiji. a cesto poboljsava i odnos signala prema sumu. raspored dijelova atenuatora odgovara rasporedu na shemi (si. medutim. a diode Dt i Ds pocnu voditi. Shematski prikaz takvog preselektora vidimo na si. 9-86. sve do postoji iz same oznake +ARP. Tada se dioda Di zatvori.

ako se nalaze na promjenlji- vom kondenzatoru. Pocetni kapaci- .3 S/. Nikakvih paralelnih trimera ne smije biti. Kratkovalni preselektor za podrucje od do 33 MHz sluzi takav kakav jest. pa ih treba skinuti. l A7D i x 3.x i ^ x^ i-L. 9-S6. kvalitetni kondenzator od 470 do 480 pF. Na taj se nacin maksimalni kapacitet smanjuje na oko 240 pF. bez ikakve prepravke. Za potrebno smanjenje maksimalnog kapaciteta dodaje se u seriju sa svakim statorom po je- dan fiksni.

samo po- Ulazni signal »dozira« se poten- NISKOFREKVENTNI FILTERI ZA POVEdANJE SELEKTIVNOSTI Niskofrekventni telegrafije filter za prijem selektivnost prijema.ono kojim se okrece promjenkondenzator. BC 177 ili tora. upotrebiti cijelu lo vicu tog namotaj a. To znaci da ce. Tlh je silicijev P-N-P tranzistor. Antena A se spaja na preselekPrikljucnica A' na njegovom iz~ lazu spaja se preko koaksijalnog kabela na antensku prikljucnicu prijemnika. Ako Smaselektivnost je takoder velika. Transformator T je niskofrekventni pobudni (»drajverski«) transformator iz malog tranzistorskog kakvih se lako radio-prijemnika moze naci i u amaterskom »skladistu« otkuda amater povremeno vadi gradili stare dijelove koje treba (HI). a izdize telegrafski signal odredene niske frekvencije koji •upravo zelimo primati. U sovjetskom casopisu »RADIO« opisan je prije vise godina niskofrekventni filter u kojemu je upotrebljen samo jedan tranzistor. Vidi tekst 240 . osobito oslabljuje sumove i sve frekvencije izvan tog najnuznijeg opsega. biti mo pi = poja£anje p2= selektivnost p3= povratna veza SI. P». Zato niskofrekventni filter koji propusta samo ove frekvencije ze mnogo olaksati radio-prijem teSSB-signala. Diode cuvaju FET od preterecenja. Jednostavan niskofrekvent- slusalice. Ako nema predajnika onda diode ne treba stavljati. osobito u prijemnicima tvornicke proizvodnje. Njese u ko(i veci omski otpor!) spaja lektorski strujni krug. Sasmo ga i pokazao je vrlo dobra svojstva. filteri niskofrekventni Takvi mogu se i naknadno dodati svakom prijemniku. ni filter za razlicite primjene. filter se moze dodati tako da se s^oji na prikljucnicu za regulira Treci potenciometar. ako takav preselektor stavljamo ispred prijemnika uz neki predajnik. povecava P<. ljivi Niskofrekventni tranzistorom filter s jednim BF Visokof rekventna prigusnica VFP je mala prigusnica za kratke valo ve. Radi se o pravom amaterskom rjesenju toga problema. potiskuje nezeljene signale i sumove. najbolje odmah iza demodulatora. npr. treba postaviti na maksimalnu glasnocu prijemaTranzistor TRi je bilo koji visokofrekventni FET. 272 ili bilo koji slicni. Diode Di i Ds su visokofrekventne silicijeve diode. vazan. a prije ulaza u niskoCrekventno pojacalo. Shema je na si. tor. u antimora dodati paralelnom spoju. Nju treba staviti samo onda ako nam je potrebno vece pojacanje na frekvencijama izmedu 20 i 30 MHz. Potenciometar P* je je njegov otpor velik. ali i bez nje je pojacanje dobro. 9-88. 9-88. mora stupani novratne veze koia a*o pozitivna. samo onda. On lefonije. Ako to nije moguce ili ako nije preporucljivo. Sekundarna gov namotaj koji ima vise zavoja strana takvog transformatora moze imati i srednji odvojak pa ce biti je ili potrebno pokiisom ustanoviti sta bolje. otpor na P* mozemo seieK> niuiuci filter potivnost smaniiti toUko da prrjem testane dovoljno sirok i za ciometrom lefonije. Njih se.On odreduje pojatakoder canje. Za dobru razumljivost govora dosta je da niske frekvencije obuhvate podrucje izmedu 300 i 3000 Hz.

Medusobno su galvanski veca. Sto ih vise stavi"mo u takav niz to ce selektivnost biti kojima se ne mora regulirati povratna veza. biti sta- ll jednom od prijemnika je. potrebje nanizati vi§e takvih filterskih clanova (svaki s dva tranzistora!) jedan za drugim. Ulazni i lazni naponi su jednaki buduci iz- FET-ima. koji koriste svojstva RC-mreza. si. sto se vidi na slici. doci do osciUranja na niskoj frekvenciji koja je odredena induktivitetom zavojnice transformatora u kolektorskom strujnom krugu i kapacitetom kondenzatora koji je s njom paralelno spojen (100 nF). koji se cuje kad se pojave oscilacije. takav filter ugraden odmah iza demodulatora. Zato i vrijedbiti nosti dijelova u RC-filteru moraju drukcije. 16 Operacijska integrirana pojacala se upotrebljavaju u niskofrekventnim filterima. U principu cesto 241 Radio prirucnik . 9-90. kod YU2BR. Ne pojave li se oscilacije. Njihove su impedancije znatno vise. Visinu tona. ili da se matematicki izrazinao: pojacanje iznosi 1. Ona je sa najvecom amplitudom. OstgQe frekvencije su vise ili manje oslabljene. Potenciometri su »jednom za svagda« ostavljeni u takvim polozajima da je propusni opseg filtera do volj an za prijem SSB-telefonije. Pojacanja ovdje nema. legrafiju. Kondenzatorima je ogranifien opseg niskih frekvencija koje Takav se moze naciniti i sa poja&do propusta. da Operacijska integrirana poja^ala u aktivnim NF filterima su oba stupnja nacinjena kao emiterska slijedila (»emiter-follower«). Treba frekvencija bude i 1000 Hz. treba medusobno zamijeniti prikljucne zice na onoj zavojnici koja sluzi za povratnu vezu. Selektivno niskofrekventno pojacalo sa unipolarnim tranzisto- Jednostavniji su za upotrebu ter! rima (FET) da selektivnost bude veca. pojacalo Selektivno niskofrekventno sa bipolarnim tranzisto- rima Napon napajanja mora biliziran. To su »mreze« sastavljene od otpora i kapaciteta. filter (direktno) povezani preko otpornika Ri i Rs. tj. nastojati da ta negdje izmedu 800 SL 9-89.je dovoljno povecamo. Zelimo li da srednja frekvencija bude jace istaknuta. kao na sL \ no 9-89. Srednja frekvencija je oko 1000 Hz. mozemo odabrati mijenjanjem kapaciteta kondenzatora u nasem »kolektorskom titrajnom krugu«. Takav sluzi i za te* Filter! sa RC-mrezama fil- SI 9-90. Tranzistori TRi i TRs su obicni silicijevi.

izracunati vrijednosti za otporniRacunom izlazi za Ri=22. Selektivni niskofrekventni filter s promjenljivim Q-faktorom R R i 2Q coC 2 =942 Q. mjenljivom Niskofrekventni filter s profrekvencijom kao prvo treba odabrati pojacanje p (npr. Rs= 100 kQ. tivnog NF Da smo dobili neke »egzoticne« vrijednosti za te otpore. razlicit Q-faktor i razlicita srednja frekvencija.6 kQ. odabrati (za pokus) kapacitet C (npr. Za frekvenciju od 800 Hz. Preveliko pojacanje i velik Q-faktor se obicno izbjegavaju jer onda filter »zvoni«. uz pojacanje 2. sve dok ne postignemo takve vrijednosti otpora koje su blizu vrijednostima koje se mogu nabaviti. b) odabrati Q-faktor (npr.P). uzeti ponesto drukcije vrijednosti za kapacitet C i ponoviti racune. Za gradnju filtera postoje raznolike mogucnosti. Q-faktor 5 = 22 kQ. osobito kod brze telegrafije. Ri 1 kQ.: 22 nF). koje se ne mogu lako zaokruziti na postojece. all od toga. Postupak za racunanje je u tekstu SI 9-91. 9-91. 100 kQ. standardne vrijednosti. slijevaju jedan u drugi postaju tesko citljivi. Najblize vrijednosti optornika ce biti: Ri~ ke. d) izracunati kruznu frek- venciju: e) co=2jt/. £3=90. 5).: 2). cizno 800 Hz. Otpornici neka budu barem 5-postotni. kao sto je razlicito pojacanje signala. morali bismo. 9-92.4 kQ. Za prakticnu primjenu ni previse daleko bit ce dobro. se tzv.je takav filter na si. i Da redom: a) se postignu odredene karak- teristike filtera treba ici slijedecim SI.: c) odluciti za neku srednju frekvenciju / (npr. opet za slijedeci pokus. R2 = i C = 22 nF. f) gornje vrijednosti uvrstiti u formule: 1 PtoC G 2 (2Q -P)<*C SL 9-93. ULAZ IZLAZ Principijelna shema selekpojacala sa operacijskim pojacalom (OP. Rs= 91 kQ ili Ovim zaokruzivanjem srednja frekvencija mozda nece biti pre=22 kQ. R 2 = 1 kQ. Nekad je zgodno da se svojstva filtera mogu mijenjati prema po- 242 . Signali se.: 800 Hz).

koje bi se Kompletno niskofrekventno pomoglo ugraditi u od tri amaterski prijemnik sa direktnom konverzijom. Upotrebljena operacijska pojacala tipa 741. Ono. 9-94. 4f ^ J2 NR> tr "T m 5bn . ukljucen in- stupanj filtracije. filter. Ispred integriranog sklopa TAA-611-C je potenciometar za regulaciju glasnoce. prikazuje si. sa integriranim sklopom ISi. mozemo u prijemnik koji gradimo staviti dvojni 9-95. Tada. Integra Na si. su ukupno tri rani sklop IS opet je neko operacijsko pojacalo (npr. 2elimo trirani li da nam ne budu fil- od onog koji primamo. Od njih prva dva formiraju pravi bandfilter. jacalo. 9-93 je moze ili Osim toga se znakovi. sa kondenzatora od filterski 1 nF signal ide u sklop sa operacijskim pojacalom. IL 741). Tako se kod filtera. preko kondenzatora od 1 ^F. Niskofrekventno pojacalo za prijemnike s direktnom konverzijom 243 . *tst£*r T * ^ v-n : ± SI 16* -if a NF PRETPOJACaLO IZLAZNO NF POJACALO 9-94. preko U je i polozaju treci koji je nacrtan na preklopnika X/Y. vec da i za SSB-signale imamo optimalnu selektivnost i u niskofrekventnom pojacalu. 9-95. Signal te frekvencije stize na drugi kontakt istog preklopnika FL. Od kolektora tranzistora TR se put signala racva. On najbolje propusta frekvencije oko 550 Hz. ili ne- — Ovaj je najselektivniji. Istovremeno. poja£a se primljeni signal. Drugi stupanj. Takva visina tona je mnogim telegrafistima vrlo ugodna za primanje. 9-92. se sastoji stupnja. Razumije se da preklopnik X/Y u njegov drugi polozaj. Ovim preklopnikom mozemo filtrirani ili filtrirani birati signal. Prema tome ce do kontakta X dvostrukog preklopnika stici samo frekvencije izmedu 350 i 3500 Hz. pro* pusta frekvencije koje su manje od 3500 Hz. On. moze potenciometrom P mijenjati srednja frekvencija i tako izdvojiti odredeni signal izmedu drugih signala kojima je frekvencija razlicita ce na izlazu ovakvog niskofrekventnog pojacala moci posluziti i neki drugi integrirani sklop. propusta frekvencije koje su vece od 350 Hz. imat cemo optimalnu filtraciju za govorne Prebacimo frekvencije. koje dolazi odmah iza demodulatora. a iza njega se moze prikljuciti zvucnik.trebi. si. dalje odlazi trostruu NF pojacalo tegriranim IS3. si. odlazi na jedan od kontakata preklopnika FL. preko kondenzatora od 5 \jlF. sklopom — ko filtriran telegrafski li signal. shema filtera koji ukljuciti ill iskljucitL se potenciometrom P (200 kQ) lako mijenja Q-faktor a time i selektivnost filtera. samo telegrafski prema si. Prvi stupanj. sa ISs. U nisko- frekventnom pretpojacalu. koje iz smjese zvukova izdvaja frekvenciju od 700 Hz.

savremenu verziju takvog si. Vidi tekst Filter nije tesko sagraditi. Na sekundarnoj strani treba da daje napon od 10 do nom 11 9-96. Njih mozemo postici na — Radio-amateru DJ6HP dugujefilte- mo ra. Treba se samo drzati rasporeda na shemi. budu podjednake (za 4. razlicite nacine. Umjesto njih moglo bi se uzeti i dva dvostruka operacijska pojacala.7 ili 5. U ranijim izdanjima ovoga prirucnika bio je takav selektojekt opisan dvije dvostruke triode ECC 83). Ako se prekidac Pr zatvori. Oznake na slici vrijede za pojedi- nacne integrirane sklopove a ne za dvostruke. Za pogon ovog ja potrebna su filterskog ureda- niskih frekvencija izabere neka koju trebamo ili da se frekvencija koja nam smeta utisa. (s dva napona: jedan pozitivan (-1-15 V) i jedan negativan ( 15 V). 244 V. ulaz je direktno spojen sa izlazom i uredaj je iskljucen. Ona moze biti dovoljna obzirom na to da je potrosak struje za i . Transformator T je svojom primarnom straspojen s mrezom izmjenicne struje (220 V). dioda Da kondenzator Ce. NF CW i SSB signala. integrirana Upotrebljena su cetiri operacijska pojacala tipa 741. Najjednostavniji je onaj koji je nacrtan. To je bila sprava koja je omogucavala da se iz smjese razlicitih birati dvostrukim potenciometrom Pi + P2 (2 x 10 kQ). Kapacitet ovih kondenzatora ne smije bid manji od 500 nF da filtracija bude dovoljna. Dvostruki preklopnik A/B omogucuje nam da odaberemo rejekciju neke frekvencije (npr. Ovaj se ispravlja diodama Dt Ds tako da svaka od njih nabija svoj elektrolitski kondenzator: dioda Di kondenzator Cs. ZDi i ZDz.IS1 = IS2 = IS3 = . izabrati sastavne dijelove koliko je moguce tacnijih vrijednosti i paziti da obje Zenerove diode. ali njih je teze nabaviti. da potisnemo neki interferentni ton koji nam smeta kod prijema SSB-signala) ili da selekcijom izdignemo neki telegrafski ton koji zelimo ne- smetano cuti. 9-95. Potenciometar Ps sluzi za mijenjanje selektivnosti i kod rejekcije i kod selekcije.741 H'S^hi— pojacalo za prijem NFpojafiaUi SI.1 V). Savremena verzija filtera »selektojekt« Frekvencija nroze se u oba slucaja Pod imenom »selektojekt« (citaj kako pise!) bilo je medu amateri- ma poznato pojacalo sa elektron- skim cijevima koje je svoje ime dobilo prema dvije latinske rijeci: setekcija = izabiranje i rejekcija = odbacivanje.

ali to calo nije osjetljivo na nekom drukcijem od 50 Hz! 245 . moze primijeniti i stabilizaciju nije bezuvjetno potrebno. »Selektojekt« s integriranim sklopovima. jer ko nece biti brujanja.SL 9-96. Samo Zenerovim diodama u ispravljacu. pr&ma DJ6HP ovapojafrekvenciju i sva cetiri operacijska pojacala vrlo malen. Tko zeli.

7 MHz) je bas na prelazu od kratkih prema ultrakratkim Dok u 10-metarskom amaterskom opsegu (28 MHz) jos sluze zavojnice u titrajnim krugovima. savinute u petlju. pa je tako nacinjen titrajni krug u kojemu je djelotvorna vnjednost kapaciteta jednaka polovici kapaciteta pojedinog kondenzatora. Na ove posljednje se vec nadovezuje podrucje toplinskih i in fracrvenih zraka. Pre- macena W b) VFP. »UHF« (Ultra High Frequency) za decimetarske i »SHF« (Super High Frequency) za centimetarske valove. i C4 1 ^= ! VFP. Rotori su uzemljeni. cendo 3000 timetarskih valova (3000 do 30000 ma UKV MHz MHz 10 MHz ili do 1 cm) i milimetarskih valova (iznad 30000 MHz. Lecherovi herovi) vodovi. kao slovo U. vidimo na si.2 Si 10-1. Na otvorenom kraju ove petlje je dvostruki promjenljivi kondenzator CijC*. nacinjen od ko^ debele bakrene zice ili bakre- Osim viji je kratice »UKV« u Jugosla- a) za isto podrucje takoder udoi kratica »UKT« (ultrakratki talasi). a staton su u kontaktu sa Lecherovim yo dom. 775). ne cijevi. — — posebno (citaj: Le- valnim duzinama. Titrajni krugovi za UKV kod kojih je »leherski vod« upo~ trebljen umjesto zavojnice: a) sa galvanskim i b) sa kapacitivnim kratkim spojem na »hladnom« kraju 246 .1 ma tome amaterski dvometarski opseg (144 MHz) pripada VHF podrucju. mogu se u dvometarskom opsegu osim zavojnica naci formirani. odnosno kojije frekvencija visa od 30 MHz. a sedamdeset-centimetarski (432 MHz) i 23-centimetarski opseg (1296 MHz) u UHF podrucje ultrakratkih valova (tablica 26-1. : mada Lecherov vod. 10-la. U literaturi mogu se naci jos i kratice »VHF« (Very High Frequency) za metarske.10 UKV PRIJEMNICI NEKIM SPECIFICNOSTIMA UKV TEHNIKE Ultravisoke frekvencije i ultrakratki valovi Titrajni krugovi za ultravisoke frekvencije Radio-amaterski 10-metarski opseg (28 do 29. str. decimetarskih valova (300 ili 100 do 10 cm). tzv. krace. Ultrakratkovalno ili. koji sluzi umjesto zavojmce titrajnog kruga. Naziv »ultrakratki valovi« dobili su svi elektromagnetski valovi kojima je duzina vala kraca od 10 metara. kraci od 1 cm). podrucje dijeli se na podrucje meili 10 tarskih valova (30 do 300 do 1 m).

Prvome je duzina titrajni krugovi. sa dva statora (Si i S2) i zajednickim.: : :?- - ¥. ". kav cetvrtvalni. Kondenzator Cz je specijalni promjenljivi kondenzator za UKV koji ima jedan zajednicki neuzemljeni rotor i dva statora. rezonatorom moze biti pomocu odvojka na 247 '$&j. 10-lb je malo drugaciji Lecherov vod. Sam rotor Cetiri tipicna promjenljiva kondenzatora za UKV Titrajni krugovi koji su sastavljeni od zavojnice i voda ili od Lecherovog kondenzatora pokazuju kod sve visih frekvencija sve losija svojstva: los Q-faktor i sve manje i sve nespretnije dimenzije.Na si. . »split-stator« kondenzator.':. 104b poluvalni resonator. Za fino ugadanje frekvencije sluzi promjenljivi kondenzator malog kapaciteta Cs f + Veza s (butterfly) razlicita. ovih su dva dvostruka promjenljiva kondenzatora od po 2x 10 pF ka- prizmaticna metaloblika. b) tzv. Fino ugadanje frekvencije postize se kondenzatorom malog kapaciteta Cu Kod A je naponski »cvor«. To su tzv.'•?:. npr. Na malo manja od cetvrtine duzine paciteta. koCilindricna ili aksijalni resonatori ili koaksijalni 104a je taa na si. .':'. vala. si. desno gore je »leptirasti« Ispod kondenzator (»butterfly«). za razliku od kondenzatora d koji je stavljen na drugi kraj Lecherovog voda i koji mora imati kapacitet toliko velik da za radnu frekpredstavlja »visokofrekvenciju ventni kratki spoj« (200 do 2000 pF). '. 10-2a.'!'. Lijevo gore je tzv. »teptirasti« Poluvalni resonator (si. 10-2b). Dvije vrste specijalnih pro- nijenljivih kondenzatora za UKV: o) sa izoliranim rotorom. zamjenjuje razlicitim supljim resonatorima. Cetiri tipicna UKV promjenljiva kondenzatora vidimo na si. kao i kod jos visih. koja u svojoj unutrasnjosti ima uzduznu metalnu sipku ili cijev.»: ' St. a kod B je naponski »trbuh« oscilacija. Zato ih se kod frekvencija decimetarskih valova. U prvom dok se slucaju u drugom na posuda izduzenog moze uzemljiti. jer mu je stator razdijeljen u dva dijela. postavljene paralelno jedna uz drugu na medusobnoj udaljenosti od 1 do 3 cm.':''. I on ima jedan zajednicki rotor i? za dva statora. Kod A s obje strane resonatora su naponski »cvorovi« dok je naponski »trbuh« u sredini. 104b) resonira kod priblizno jednakih geometrijskih dimenzija na dvostruko visu frekvenciju nego cetvrtvalni. lako se dovodi u intenzivnu resonanciju na UKV frekvencijama.. rotor je izoliran. Tipicni promjenljivi kondenzator za UKV titrajne krugove. 10-3.::". Osim ovoga po znat je i »leptirasti« kondenzator (si. od kojih lijevi ima ugra- dene zupcanike za prenos 1:3. izoliranim rotorom (R) na keramickoj psovini (K) prikazan je na si. . 10-3. Ovaj se sastoji od dvije metalne sipke. Nazivaju ga jos i »split-stator« kondenzatorom. SA 1Z0L1RANIM ROTOROM SI 10-2. kod B. moze biti ili na keramickoj ili na metalnoj osovini. On ima maksimalni kapacitet od samo nekoliko pF..

ili pomocu posebne petlje P (si. kao sto je npr. Cijela unutrasnjost je posrebrena da gubici kod tih vrlo visokih frekvencija (oko 400 MHz. ka- U principu.paciteti opseg od 432 prepravljeni za amaterski MHz) budu sto manji. Ugadaju se promjenljivim kondenzatorima koji se vide gore. oznacena su dva traka Sa Li i koji odgovaraju srednjim vodovima kod koaksijalnih resonatora. prekomplicirana. 10-6. Jednostavnije je posluziti se slicnim titrajnim krugovima. koji su jednostavno »nastampani« h'izzmszmzzmffimzzsz&sszszzzzzzzzzzzzmzzzM jom oblozenoj Sama plocica na. prekriti. 10-5. Ci i C2 su kapaciteti za ugadanje St. Naziv dolazi od francuskog: cacher (cit. na kraju srednjeg voda. M bandfilter. Kamnik). Za induktivnu vezu (»Iskra-Kranj«) 248 . Ima i boljih od ovoga. od kojih su dva naznacena na si. kase) natora UKV unutrasnjoj sipki. Drugi nacin (na slici desno) je induktivan. kako mogu biti na£injeni Stampam folija titrajni krugovi. medusobnoj induktivnoj vezi pomocu petlje od debele zice. Ovdje vidimo dva takva titrajna kruga koji su u = sakriti. 10-4. Medusobna veza trajnih krugova L1C1 i tanak sloj) oznacena je slovom B. 10-6. Jedan je pomocu debele zice 2. vidimo (t]. Metalni »jezicac« P ima ulogu pregrade izmedu ta dva trajna kruga. Njih U titi- L2C2 je osi- na gurana slobodnim prostorom To je dovoljno da se ostvari induktivna medusobna veza. amatere ali takvi su materijali za (svuda u svijetu!) gotovo nedostizzadovoljini. To odgovara odvojku na zavojnici. Veza sa ostalim dijelom aparature moze biti nacinjena na vise nacina. nacinjene od »vitroplasta« su vec znatno bolje. plocici. Bez alatnih strojeva ne moze se naciniti onako. SL ne Pogled na koaksijalne titray krugove u »profesionalnom« UKV pojacalu (432 MHz) »UHF-04« 10-5. Pogled u unutrasnjost takvih koaksijalnih titrajnih krugova omo- gucuje nam si. u pravilu. Bakrena ugada se na zeljenu frekvenciju malim promjenljivim kondenzatorima Ci i C2. Kasirani pertinaks ne dolazi u obzir jer su u njemu gubici kod UKV* -frekvencija vrlo veliki. bakrenom foli(kasiranoj). Takvi kao titrajni krugovi sluze onda plocici. od dobrog izolacijskog materijala. Amater ce se redovito plocicama od kasiranog vitropla: ti sta (»Donit«. 104b). kako to tvornice rade. je Za amatere gradnja ovakvih koaksijalnih resonatora. na si. blize njegovom »hladnom ju« (na slici dolje). mora biti nacinjena Primjeri koaksijalnih resokoji na cesto sluze umjesto klasicnih titrajnih krugova: a) cetvrtvalni i b) poluvalni resonator. kasirani »teflon«. zalemljene izravno na trak kraLi. O na sL 104a. Plocice.

U nekom realnom prijemniku je ova granica odredena iznosoin za koji moze pojacani antenski sum nadjacati ostale sumove u strujnim krugovima prvog stupnja prijemnika. da onda »ode« udesno na priJdjudnicu koja je nacinjena u obliku »otoka« na bakrenom sloju. UKV — suma. Ovo se ne moze primjetiti na kazaljci kojom. Kroz elektronsku cijev teku pojedini elektroni u roJu. Ovi sumovi su neovisni o frekvenciji. proizvela u anodnom strujnom krugu jednak sum kao i odredena realna cijev. zahvaljujuci znatno^ poboljsanoj tehnologiji proizvodnje. Ekvivalentni otpor suma (R aeq) za triode ima vrijednost obicno izmedu 200 i 500 Q. uz ostalo.da sasvim stalna. Pri tome se smatra da prcijelog prijemnika i da se utjecaj ostalih stupnjeva moze zanemariti. u ovdje sluzi zicana »petlja« Lz. sto takoder dovodi do nepravilnosti do neprestanog nemira anodne i struje. za pentode 500 do 5000 Q a za cijevi sa vise mrezica u stupnjevima za mijesanje 10 do 100 kQ. stavljena u strujni krug prve mrezice idealne elektronske cijevi bez suma. teoretski objasniti znatno nizom radnom temperatu- rom Utjecaj Sumova na prijem UKV termic- hi nemir. javlja Sum uslijed nepravilnosti toka elektrona. Tranzistori su u pocetku bili izvor znatnih sumova. I raspodjela elektrona izmedu anode i zastitne mrezice kod pentoda nije konstantna. Ona je jednim svojim krajem zalemljena uz hladni kraj traka L2 i ide uzdu2 njega odredenim dijelom duzine. I spojna zica 2. Titrajni krugovi za koji su »stampani« na plocici od vitroplasta. Kad bismo mogli neki dobar prizajedno sa antenom posta- gum ne ostalih stupnjeva redovito jemnik 249 . kasiranoj tankim slo~ Vidi tekst jem bakra. nepravilne napone koji se ocituju kao posebna vrsta sumova. sa termogenom komponentom impedancije u kojoj nastaju. nigdje se ne doticu bakrenog sloja. Najslabiji signal koji bi se tada mogao primiti bio bi ogranicen samo jos termickim nemirom elektrona u anteni. ali se opaza kao voljnog pojacanja sum. St. To bi bila ona vrijednost otpora (kod sobne temperature) koja bi. osim ovoga. kao i petlja Lz. pogledu suma mnogo bolji od elektronskih cijevi. iza Signal je zajedno sa sumomvec da prvog stupnja toliko pojacan vi stupanj najvise doprinosi sumu U elektronskim se cijevima. pa njihova gustoca nije posvu- predstavlja znacajan dodataK. Vrlo malen §um kod savremenih tranzistora moze se. ekvivalentnog otpora 10-6. nika proizvodi male. Idealan prijemnik bio bi onaj u kojemu ne bi bilo nikakvih izvora dodatnih sumova. One su zalemljene samo na svojim krajevima. Ovu vrstu suma u elektronskim cijevima cesto izrazavaju po* — — mocu tzv. tranzistora. tzv. a intenzitet im je proporcionalan sa apsolutnom temperaturom. elektrona u anteni i u razlifitim strujnim krugovima prijem- # Nepravilno gibanje. npr. te sa sirinom propusnog pojasa prijemnika. mjerimo jaiza dokost anodne struje. Moderni tranzistori su.

.

koji su potrebni za sto bolji odnos. 12 13 14 15 'Sum u decibeuma (<jb) S/. ka osigurati malen go li vlastiti sum ne- Bolji prijemnici za FM-telefoniju treba da budu selektivniji (20 do 25 kHz) od ovih. izrazenog u belima (dB) u vrijednosti. za prijem na frekvencijama od 144 MHz i vise. Zato treba. Pri gradnji UKV prijemnika tre^ ba misliti na cinjenicu da je uvijek vaznije u prvom stupnju prijemni^ UKV mu loj kutijici kombinirani s odgovarajucim malim predajnikom (primopredajnici) mogu posluziti i manje selektivnosti (30 do 50 kHz). izrazene u »kT « i obratno deci* Ako je potrebno da se popravi odnos signal/sum kod prijemnika signala. prenosne prijemnike koji su u ma- primjena vrlo uskih propusnih pojasa. kod veza putem refleksije na Mjesecu ili za rad preko meteorskih tragova (MS) i slicno. dok se jos veca selektivnost trazi za prijem SSB-telefonije (oko 3 kHz). 10-8. Dijagram za preracunavanje suma prijemnika. Nije rijetka ni UKV veliko pojacanje signala. kao i sam nje. npr. jer je to odlucno za odnos sig- 251 . pazljivo odabranacin gradti tranzistore. treba smanjiti propusni pojas prijemnika i povecati selektivnost do maksimalne mjere koju samo dopusta stabilnost njegovih oscilatora. Za sasvim male.= ^==™ = — — — — -— == = = ====== — ==? IllllII liSiiiiiH 10 11 -. signal/sum kod prijema slabih telegrafskih (CW) znakova.

to izbor tranzistora kriticniji. je sam BFW92 BF679 BF680 OZNAKA .nala prema sumu. Tranzistori za UKV i diode prijemnike Danas se u prijemnicima za upotrebljavaju UKV samo tranzistori. Sto blize ulazu prijemnika. Njihov izbor ovisi o stupnju prijemnika u kojemu treba tranzistor da radi. Za ulazni stupanj prijemnika treba uvijek izabrati takay tranzistor koji ima malen vlastiti sum. a prema tome i za osjetljivost prijemnika za stabe signale.

ali i onda uz vrlo visoku cijenu (blizu $ 40.«). To znaci: ako Li stoji neka L2 lezi ili slicno. Taj kapacitet. jer ti«. razlicite dio- Medu ovima se isticu tzv. predstavija prolaz za izmjenicne struje visokih frekvencija. i vise!). Prema tvornickim podacima moze se ocekivati visokofrekventno pojadanje oko 20 dB uz sum od oko 1 dB na frekvencijama oko 432 MHz ili. Takoder je do- — Osim tranzistora. dok je radna tacka odredena uobicajenim razdjelnikom (4.M-: bro. ako je prevelik. Za sada cemo se zadovoljiti s time da znamo za njih (HI). da geometnjske osi zavojnice Li i La budu jedna na drugu okomite. 10-10a. 1296 MHz vise uopce ne funkcioniraju kao diode. vi tranzistori dolaze nim — — Tranzistorsko visokofrekventno pojacalo »sa uzemljenom bazom« prikazano je na si. Za frekvencije do 800 je BF 900 najbolji medu nji- ma. kod 800 MHz. Neki i za frekven- samo u iznimslucajevima. pojacanje od 15 dB uz sum koji ne prelazi 3 dB. pa ce i amateri moci s njima eksperimentirati. na frekvencijama oko 1296 MHz. ali da ima po- same struje diode — visokofrekventne tak- §umi od BF 961. Osim silicijevih tranzistora u novije se vrijeme pojavljuju osobito malosumni tranzistori koji se izraduju na novoj vrsti poluvodica: galijevom arsenidu (GaAs). On ima najmanji sum! Sto se tice tranzistora BF 960 treba znati da je u isto takvom ku<Si§tu valova. Diode Di i D2 koje su spojene paralelno sa antenskom zavojnicom 253 . na visokim frekvencijama UKV podrucja mno go se primjenjuju. manje boljSane nesmetano proteku! Na vim frekvencijama se bez pravih »sotkica« ne moze nista uspjesno naciniti. Za visokofrekventno »uzemljenje« baze sluzi kondenzator od 1 nF. Da se sprijeci eventualna povratna veza od izlaznog na ulazni titrajni krug. Schottky-jeye (Sotki). jedva da bi se bez vrlo preciznih mjerenja (!) mogla cuti razlika Pritom karakteristike.7 kQ i 39 kQ) koji treba prilagoditi upotrebljenom tranzistcn ru (otpornik s tackicom na shemi!). Medu prvima. Kod najvisih frekvencija. diode. Dva pritftjera za njihovu upotrebu prikazat demo i u ovom poglavlju. npr. One se od ostalih poluvodickih dioda razlikuju po tome Sto vrlo brzo reagiraju na promjene napona i sto imaju neootdno malen vlastiti kapacitet.MHz razlikuju. Sam emiter je priklju&n na pdvojak zavojnice Li jer je ulazna lmpedancija tranzistora u ovome sklopu vrlo niska. ali kako je u pocetku bilo i s drugim tranzistorima s vremenom ce im cijena pasti. Na frekvencijama do 200 MHz. spominju se tvornice ^Microwave Semiconductor Corporation* i »NEC« (Nippon Electric Co. iz istih razloga. . Do radio-amatera tak- VISOKOFREKVENTNA POJACALA ZA UKV Tranzistorska visokofrekventna pojacala za UKV Tranzistori su danas toliko kvada ih se moze s uspjehom primijeniti u visokofrekventnim politetni jacalima na UKV od njih mogu sluziti cije preko 1000 MHz. diode koje inace vrlo dobro rade na frekvencijama svih kratkih de.. podrucju. Nema ispravljackog ucinpreko vlastitog kapaciteta ka. — kao i BF 900. dobro je postaviti metalnu pregradu koja ce ih odijehti jedan od drugoga. osobito u stup* njevima za mijesanje. Ovaj je potreban i za micku stabilizaciju radne tacke. pocinju pomalo »otkazivaOne na frekvenciji od. Ipak cemo ovdje pokazati primjer uredaja za prijem na i frekvenciji 1926 MHz. Razumije se da i ovdje radna tacka ovisi i o emiterskom otporniku ter(1 kQ). koji ih proizvode u vecim koUCinama. tranzistor BF 960 u visokofrekventnom pojacalu. medu njima. Izlazni titrajni krug je ukljucen direktno u strujni krug kolektora.

vec se nalazi tik uz odvojak preko kojega se dovodi elektricna struja iz plus pola izvora od 9 V. 1040b. BF Za BF 200 Hi njima slican tranzistor. Germanijeye diode ne vode ni u propusnom smjeru ako je napon ispod 0. Ako je u blizini pri- h l y € jemnika jaci predajnik. b) pojacalo kod kojega je emitcr uzemljen za visoke frekvencije. To mogu. BF 166. 10-10a. cime je osigurana ista istosmjerna radna tacka tranzistora. tj. biti i normalne visokofrekventne germanijeve diode. utralizirati Kondenzator C n ciju. Odvojak za prikljucivanje baze tranzistora na ulazni titrajni krug -ju Li -L I C3— —*-l 4TTfe» ostvaren je kapacitivnim djehteljem predas(10 i 68 pF). On se prikljucuje na onaj kraj zavojnice Is koji nije spojen s kolektorom. kao i emiterski otpornik su isti. dovodi na bazu i na emiter tranzistora. su Primjeri visokofrekventnih pojacala za UKV s tranzistorima: a) pojacalo sa »uzemljenom« bazom.6 V da bi elektricna struja mogla proteci. Za sili: cijeve diode napon mora biti veci od 0. Shema je nacrtana za tranzistore tipa P-N-P i pokazala se u 254 . bolje je da se umjesto germanijevih dioda stave sicilijeve diode malog vlastitog kapaciteta (oko 1 pF). za razliku od njeg primjera ovdje je antena prikljucena na odvojak ulazne zayojspojene nice. Zato prisutnost dioda na tome mjestu nema nikakvog utjecaja na prijem UKV signala. jednako jaka kolektorska struja uz isti pogonski napon. kao i za primjer na si. c) sluzi za neutraliza signal VF pojacalo kod kojega se istovremeno. 10-10.2 V. Za tu svrhu moze BF 161. suprotnim fazama. ovdje je upotrebljen silicijev I N-P-N tranzistor. mom ce kod nekih biti potrebno neunutrasnju kapacitivnu povratnu vezu koja postoji u satranzistoru. npr. SL cin ali Ima tranzistora koji na ovaj namogu raditi i bez neutralizacije. BF 224 i BF 225 (i ekvivalentne) preporucuje se samo sklop b) i to bez neutralizacije Kod treceg primjera visokofrekventnog UKV pojacala se ulazni signal dovodi istovremeno suprotnim fazama na bazu i na emiter tranzistora. BF 173. posluziti kondenzator C„. kao i u predasnjem primjeru. BF ISO. ako je prijemnik u blizini nekog predajnika. osobito onda ako predajnik nije jako snazan. Rao TR moze se upotrebiti. I razdjelnik napona na bazu.La sluze za zastitu tranzistora. 167. Zastitne diode Di i Ds preko citave zavojnice Li. Visokofrekventno pojacalo s tranzistorom kojemu je uzemljen emiter prikazano je na shemi si.

). izolirone lice. trebat ce za N-P-N tranzistore uzemijiti pozitivni pol i obratno. Limena pregrada dijeli izlazni titrajni krug od ulaznog. 0=1 za upotrebu tranzistora tipa JFET. odnosno BF 244 ili BF 225 (»Ei-Nis«) 255 . BF180 i si. npr. Razumije se da tu mogu posiuziti i tranzistori tipa N-P-N (npr. lako mnovencija druge UKV gi »bipolarni« tranzistori dobro ra- varijante: a) ako je pozitivni pol izvora struje napajanja uzemljen. lako dolazi do preterecivanja ulaznih stupnjeva i do unakrsne modulacije. 10-12. za amaterski dvometarski opseg. 10-1 lb) negativni pol izvora struje. izvora tiP a pol. Metalni oklop samog tranzistora treba spojiti s pregradom koja odijeljuje ulazni titrajni krug od izlaz nog. Tranzistorsko visokofrek ventno pojacalo za 144 MHz u dvije di ili mnogo amaterskih UKV stanica gdje u blizini amaterskih frek- rade jake komercijalne i stanice. oni ipak ne podnose prejake signale. BF 261. U mjestima gdje istovremeno ra- re^ SL 10-11. Najprije cemo navesti primjere za de na UKV cpm. Izgled visokofrekventnog tranzistorskog pojacala za 144 MHz. odvojak kao Ls. osiguravajuei veliko pojacanje i vrlo malen sum. Otpornik od 330 Q osi- Na si. Diode Di i Ds bez mora promijeniti 1 kao vrlo upotrebljiva.5 mm. b) ako je negativni pol uzemljen. kao sto su. ali gurava prednapon. u kojima je jezgrica od visokofrekventnog ili nom podrucju. tj. promjera 5 mm. a u drugome (si. na polistirolskim tijelima. 10-11 su dvije sheme tran^storskih pojacala za frekvenciju Pa 144 MHz. Uz tranzistore (AF 139 ili BF 272) obicno ne treba neutralizacije. kojemu ieljeza iza UKV: U ~ 5 zavoja. Osim toga i njihova je linearnost losa. Pazljivi like promatrac ce lako uociti bitne razizmedu jednog i drugog sklopa. ali onda se praksi prave UKV polaritet i ^° e za pm ]?* bio uzemljen tranz stor r-N-P negativan ^ . U prvom 10-12. iiz hladni kraj zavojnice L% i Ls U = mm. 10-13a je VF pojacalo u je gejt-elektroda FET-a uzemljena. Izgled takvog pojacala prikazuje si. Zavojnice su motane lakira posrebrenom bakrenom zimm.slucaju (si. = 0. Cu/PVC. Obje sheme vrijede *a silicijeve tranzistore. Sheme vrijede za malosumne tranZtstore. Duiina zavojnice 9 zavoja. Tranzistor mole biti BF 167 ili BF 173 (»RIZ-Zagreb«). Li = L = 2 zavoja. SI Na si. »FET«). Ls odvojka. pa u pogledu unakrsne modulacije i slicnih smetnji zaostaju za specijalnim tranzistorima koji rade na principu koristenja »efekata polja« (Field-Effect Transistor. BF 161 ili BF 166. 10-lla) uzemljen je pozitivni pol.

.

Buduci da se elektronske cijevi vise ne upotrebljavaju za ove svrhe. tako da bude plus pot na sasiji. 10-15. 180.Visokofrekventno pojacalo kod kojega su dva tranzistora spojena u seriju. TRi = TR2 = BF 161. kao npr. BF 161. Shema dvometarskog kapacitivnog razdjelnika. mogu po~ stuiiti i tranzistori tipa P-N-P. poznato je pod imenom »kaskoda«. montiranu izmedu tranzistora. Zavojnice Li. Pojacanje signala iznosi dakle preko 2 do skoro cijela 3 stupnja amaterske S-skale! 12 sto ovisi V najmanje 15 o izabranom Iako su oba kaskodna spoja dvaju tranzistora vrlo zanimljiva za eksperimentiranje. La treba. Tu su upotrebljeni unipolarni tranzistori (FET). Tako ne moze ulazni titrajni V pojacanje iznosi oko 13 dB. npr. tranzistoru. MHz) Kako vidimo na moglo postici ovisno je o velidini rgonskog napona. Uz napon od obje slike. Kolektorska struja iz TRt protice i kroz TRt. TR2 Jp . pokuSalo se naciniti kaskodno pojacalo s bipolarnim tranzistorima. Takva pojacala su bila najprije gradena sa elektronskim cijevima tako da je katoda jedne cijevi bila spojena sa anodom druge. Zavojnica L 2 koja se nalazi iz- medu jednog opsega koji i sluzi za neutralizaciju i biti ugodena na sredinu drugog tranzistora ona mora onog UKV priiftati. a uz napon od do 17 dB. Uz izmijenjeni polaritet izvora struje napajanja. naciniti tako da zajedno s prikljucenim kapaciteSt. 1046. BF 180 Ui BF 200. Ulazni titrajni krug (sa Lt) spojen je na bazu tranzistora TR2 pomocu BF BF kas~ kodnog pojacala sa N-P-N tranzistorima. ovisno o tranzistorima i o tijelima za namatanje. I ovdje je neizbjeziva zavojnica za neutralizaciju L2. i AF 139 Ui BF 272. u kolektorski strujni krug kojega je smjesten izlazni titrajni krug (sa Ls). 10-15. TRt i TRs su tranzistori tipa N-P-N. mnogi se od amatera ne odlucuje ici tim putem. 200 ili njima slicni. U zelimo tima resoniraju na sredinu opsega (145 Slicno kaskodno pojacalo je prikazano i na si. prema si. krug djelovati na izlazni. ova zavojnica prolazi kroz limenu pregradu.

I .

Njegov veliki ulazni otpor tie prigusuje titrajni krug i zato zavojnica L2 ne treba nikakvog odvojka. strojevi. daleko od svih elektricnih postrojenja i industrijskih pogona. potrebno visokofrekventnom pojacalu upotrebiti i specijalne tranzistore. 10-18 je shema VF pojacala za dvometarski amaterski opseg. da prvi stupanj u prijemniku sto manje sumi. »industrijskih« drugih. U samom gradu takvi su smjestaji veoma rijetki. Ovaj drugi mole biti ili N-P-N ili P-N-P. 2elimo li da nam taj prvi Da bismo postigli sto potrebno je. od io* niziranih slojeva kod potarnog svl jetla (»aurore«) ili od Mjeseca.— A70j^ 12 r~ \*\- r\ SZ. ali to nema tzv. odrede- me izmedu za obje ove mogucnosti. moze stupanj pojaca signal. I To " nj | Da i |1s VF pojacalo za dvometarski opseg u kojemu je VET kombimran sa »obicnim« tranzistorom. Signal ostaje ispod »nivoa suma«. Protiv njega ne pomaze nikakvo malosumno pojacalo. jednostavnije je sagraditi VF pojacalo. i i malosumni predstupnjevi mogu mnogo je samo onda kad smjestaj radio-uredaja na takvom koristiti. osobito smetnja. U drugom stupnju je bipolarni tranzistor tipa N-P-N ili. ako zelimo. tipa P-N-P. Nacrtane su she- nolikije elektricne instalacije. kako je to vidljivo na shemi mjestu' gdje Njima se cini da je ugadanje neutralizacije tesko. mozda. 10-17. Odvojak je na 1/5 broja zavoja citave zavojnice. a pojacanje im je barem 3 S-jedinice (oko 18 dB ili vise). Predvidena je upotreba MOSFET-a kao sto su BF 900. BF 960 ili 3N200. kada je moguce otici izvan zone u kojoj postoji taj gradski sum. ako se amaterska radio-stanica nalazi negdje na vrhu nebodera (solitera) usmjerene antene ako ima dobre ne predugacke koaksijalne antenske vodove. nog gradskim nacinom zivota. Najrazi treba obaviti sa mnogo paznje. Ni »najmalosumniji« tranzistor nije u stanju da iz tog opceg suma »izvuce« neki signal kojemu je snaga vrlo malena. Zavojnica Ls mora resonirati s kolektorskim kapacitetom tranzistora TRs. 258 . 10-17. si. Takvi je u biti. Veza stupnjeva je kapacitivna (preko 470 pF). predstavljaju prave izuzetke. Nije tesko. kucanski aparati automobili u gusto naseljenom gradskom podrueju proizvode toliko elektricnih smetnja da se formira pravi »gradski visokofrekventni smog«. Na ulazu pojacala stavlja se FET. Ovo je osobito vazno za prijemnike koji su namijenjeni za radio-veze refleksijom od meteorskih tragova. To su smjestaji (»QTH«) izvan grada. Tek onda. Njihov je sum vrlo malen. postoji mogucnost da se primjeti znacenje specijalnih VF pojacala. Za one koji zele brze do cilja. Takav izuzetak UKV Specijalna maloSumna pojacala manji sum kako vec znamo. ali Na si.

Takoder se mote upotrebiti dvostruki FET. Buduci da su oba tranzistora prosla citav proizvodni proces zajedno. TRi i TR2 moraju biti medusobno jednaki npr. 1024. jer nismo mogli nabaviti takve tranzistore da sami nesto slicno sagradimo i is- sagradio WA2ZZF. 10-24. VF poja- MF koje je ke su iz casopisa »QST«. Najbolje je upotrebiti dvostruki FET. U UKV PRIJEMNIKU STUPNJEVI ZA MIJESANJE Stupnjevi za mijesanje u UKV prijemniku bitno se ne razlikuju od stupnjeva za mijesanje koje smo opisali u poglavlju o kratkovalnim prijemnicima. na si. 10-22. su sirokopojasnih Namotani su bifilarno. r Xi Tranzistori P 8000 bili bi vrlo dobza tu svrhu. Obje sli «ra ? a) probamo. U 430. Stupanj za mijesanje s dva FET-a. ukoliko bismo iz vede »hrpe« mogli izabrati dva je dnakih svojstava. kao i Ts karakteristika. nima (»torusima«). si. Tranzistori TRi i TRz. sto je mogarie vise. ovisno o UKV-opsegu frekvencija. Mijesanje sa diodom: a) za podrucje metarskih valova (VHF). Broj zavoja je nesto manji. . osobito za mijesanje kod vrlo visokih frekvencija. si. Za ostalo vidi tekst 261 . dakako. 10-23 je VF pojacalo za 1296 MHz za shemu je klizni kontakt spoIsto vrijedi. izabrani par tranzistora P 8000. Ovdje cemo dodati jg& nekoliko primjera za UKV. £alo sa GaAs-FET-om za 432 MHz. njihove su elektricne karakteristike prakticki identicne. na si. ledan se ne razlikuje od drugogal Transformatori Ti i Ts. kao sto je npr. jednaka FET-a. moraju biti dva. 9-27. 10-21b. JJa&Bio je K2UYH. Njihova radna struja neka ne bude mala. SL 10-25.— trom kojemu ien sa » i s U «. Cesca je upotreba dioda. na toroidnim feritnim prsteslicno onima na Feritni materijal mora odgovarati primjeni kod visih frekvencija. Na si. odnosno trifilarno. kao SL UKV $to je U 430. Na si. b) za podrucje decimetarskih valova (UHF) minijaturnoj silicijevoj plocici (»cipu«). 10-25a prikazan je princip mijesanja sa jednom diodom u podrucju metarskih valova. vec su i na istoj M {kontroUi. Ne samo da su u istom kucistu.

L3 < T\ L« <70 432 MHz Izgted UKV pojacala za sa FET-om iz galijevog arsenida (GaAs) •7To 10 1123s JLX»i _l?'JL 2D2 SL 10-21. Ona treba sprijecitl eventualnu pojavu visih napona koji bi mogli upropastiti vrio osjetljiv Dimenzije tog FET-a su izvanredno male (promjer ispod 3 mm!).SL 10 10-22. Prednapon za gejt-elektrodu (—U ) odreden je potenciometarski i on je znatno nizi od napona za koji je nacinjena dioda ZDi. Sheme od toga. VF pojacalo za ultravisoke frekvencije sa GaAs-FET-om: a) za 70-centimetarski opseg (K2UYH): b) 24-centimetarski za opseg (WA2ZZF). pregrada izmedu ulazne i izi Zenerove diode. u redovitoj prodaji. 6/1978. za na(od 4. ZDi 5.6 lazne prikljucnice. i ZDz.2 V. Primijeniti se moze kao pojacalo do vrlo visokih frekvencija. Sve sto o njemu. 10-21 su iz casopisa »QST«. je nizi 10-21a je to 260 . za sada. ZDi = ZD2 = Zenerove diode za napon 4.2 V je dopusteno!) ogranicuju napone napajanja na dozvoljeni maksimum. mogu iz- FET vrsno posluziti kao prijemna visokofrekventna pojacala za decimetarske i centimetarske ultrakratke valove. lako su deklarirani kao pojacala snage (do 1/4 vata!).7 do 6. pon oko V Najnoviji FET. SL 10-23. Visokofrekventno UKV pojacalo za 1296 MHz sa FET-om iz galijevog arsenida (GaAs) na si. Na naznaceno sa dva galvanska elementa i potenciomeprednapon koji si. br. Za gejt-elektrodu je potreban radni je nacinjen i kao nosac svih dijelova.7 do 6. ZD2 odreduje pogonski napon pojacala. nacinjen iz galijevog arsenida (GaAs). cak do 12 GHz. Ona ne odrea duje prednapon. jos se ne moze nabaviti u trgovinama. znamo potice iz literature.

Opis u tekstu 262 Dvostruki -jevog tipa (»hot-carrier«. Pri mijesanju dolazi samo do umjerenih gubitaka koji iznose priblizno 6 do 7 dB. potrebni za prijem. prikazan je na si. Njegova gornja stranica je malo uza od donje. osim stabilne frekvencije. ukoliko su mu diode Schottky- prema MFCLAZ balans-mikser SI. 10-26. uz vrlo malen sum.15K Razlika izmedu prijemne i oscilatorove frekvencije je 144 MHz. Za ovako visoke frekvencije je najbolje upotrebiti gotove DBM. a primani signal u drugi ugao stampanog cetverokuta. imati osobito malen vlastiti kapacitet i malen sum. Uz onaj drugi pise vrijednost nize. dovedeni signal bude oslabljen za 35 do 40 dB.L osc VFP I ^ n LI M! & '/ //////////> tivitet. upijaju (apsorbiraju) oscilacije kojih frekvencija iznosi 1152 MHz i 1296 MHz. ukljucivsi i titrajne krugove. kao sto je onaj na si. sto je vrlo mnogo na tim frekvencijama. "In HW^fi i 1 M 5. ugradene u metalni oklop. Oni djeluju kao »upojni 1/4 resonatori«. Bolje bi bilo upoSZ. To je medufrekvencija. moze se stupanj za mijesanje posi.. i0-2<5. si. One moraju. sto im je drugo ime. U dioda Di i Ds. kasirani (prevuceVidi tekst podrucju decimetarskih valova. prema bilo kojem drugom. i titrajni krugovi drukciji. Oscilatorova injekcija se dovodi u jedan. To se postize iskljucivo Schottky-diodama koje daju zadovoljavajuce rezultate i na frekvencijama od nekoliko GHz. jos odgovarajucu snagu: obicno izmedu kljucci i . oscilatorove frekvencije (1152 MHz). mocu trebiti bakrom ni) teflon. Zavojnica Li sa trimerskim kondenzatorom Ci formira izlazni (medufrekventni) titrajni krug na 144 MHz. Stampana bakrena traka koja je sira ima manji induk- oscilatorova vertora. 10-25b. ski prijemnik moze -£ y< (1296 30 MHz] pa dvometarposluziti kao i dodatak u kojemu su svi ostali stupnjevi. Amateri ce se cesce susresti sa uredajima kod^ ko : jih su gotovo svi vodovi. najcesce se danas upotrebljava do frekvencija oko 500 MHz. Da ne bi. (DBM) koji se moze nabaviti gotov. nalaze se dva stampana bakrena traka kojima je duzina i sirina takva da resoniraju na te dvije frekvencije. osobito u anglo-americkoj strucnoj literaturi). Moze se upotrebiti od najnizih frekvencija pa sve do 500 MHz Hi vise. Dvostruki balans-mikser (DBM). naciniti prema jtlocu diode gdje su 10-25b. Uz njega je zato napisana visa frekvencija (1296 MHz). Primjer takvog stupnja za mijesanje koji moze raditi na visim decimetarskim UKV opsezima. »nastampani« na kasiranim plocicama. na izlazu ovog kon- Koaksijalni resonatori. prijemna i frekvencija imale preveliku amplitude odmah iza dioda. Medufrekvencija se dobije po- Stupanj za mijesanje na kasiranom vitroplastu za frekvencije oko 1296 MHz. tj. 10-27. Simetrija u tim mikserima je tako dobra da od bilo kojeg ulaza (»port«). u principu. Oscilator mora davati. Di i Da. 10-27.. ugraden u maleni metalni oklop. danas se redovito upotrebljavaju u profesionalnim UKV uredajima. iz razloga koje smo ranije objasniii. Vazno je da ulazni i izlazni pribudu optereceni impedancijom od 50 Q.

Onda oscilator mora davati frekven(=3x134. 10-28. sto je inace vrlo tesko postici.333 MHz). ita kojega slijedi medufrekventno pretpojacalo sa MOSFET-om. To znaci da za toliki iznos treba povecati snagu oscilato ra. on ce za prijem telegrafskih i ili 263 . Na tablici 10-1 nalaze se. Potrebno prilagodenje postize se.12V SL 10-28. Primjer mijesanja pomocu dvostrukog balans-miksera. Za prijem /0-centimetarskog opsega je bolje iza- brati medufrekvenciju od 28 MHz. Kada ulaz signala koji primamo ne bi imao pravilnu prikljucnu impedanciju doslo bi do povecanja gubitaka pri mijesanju. potrebna je oscilatorova frekvenclia od 130 MHz (=2x65 MHz ili 3x X43. buduci da onda i odnos izmedu signala i suma postaje nepovoljniji.. uz ostalo.666 ciju od 404 MHz MHz na prilagodenje je medufrekventni izlaz. 3N200 ili slican). Ukupan je u£inak sa atenuatorom redovito bolji nego li bez njega. +10„. Podaci o tome su na tablici 10-L Odaberemo li medufrekvenciju od 14 MHz. u pravilu. to se on vodi najprije u medufrek»post- ventno pretpojacalo.10V) A7K 50K. Ako nema od- 4x101 MHz). ako zelimo primati dvometarski opseg. ovisno o Potrebno je da se dr^imo tvornickih Da bismo mogli ti kakve stupnjeve ka nam posluzi si. Zato je i za UKV ulaz predvidena upotreba atenuatora (Ri. Li i d) kojemu rom tipa MOSFET ulaz stalno je opte- njima recen sa 50 Q. u tome pogledu preporuka. Za prijem opsega od 144 MHz preporuduje se medufrekvencija 14 MHz. Ona prigusuje za —3 dB. On donosi odredene gubitke.¥ SUMNI BROJ (kTo) MMESANJE IMF (POST-MIKSER) FOJACaLO 14 li 28MHz T 1 D8 Ft 1 1 L1 Di (8. Oscilatorski Medufrekventni signal na izlazu iz DBM je.. R2 i Rs). vrlo slab. najbolje s tranzisto(40673. podaci za optimalne vrijednosti takvog atenua* tora. LC-sklopom (&. 1 i proizvodu DBM. Zatzv. Ako amater u svojoj radio-staiuci ima dobar komunikacijski prijemnik. sto je ne- pozeljno. I ono mora biti malosumno. Opts u tekstu. 16 i 300 Q). C2. Dvostruki balans-mikser (DBM) dobiva visokofrekventnu injekciju iz oscilatora preko otpornicke atenuatorske mreze (300. a za prijem opsega od 432 MHz metiufrekvencija 28 MHz 10 mV. od 6 dB. u -mikser pojacalo«. Podaci za gradnju na tablici 104. ali osigurava dobro prilagodenje (50 Q) na sirokim opsezima prijemnih frekvencija. govarajuceg mogu biti veci gubici prilagodenja. pravilno koristiza mijesanje ne10-28. prema si. Najosjetljiviji dimenzioniranje dijelova ovisi o iz- boru medufrekvencije.

Pregled sastavnih dijelova za tnikser sa medufrekventnim pretpojacalom. 10-28 Oznaka na shemi uredaja: . prema si.Tablica 10-1.

kao i malosumni tranzistori tipa JFET i MOSFET. potrebno je izmedu konvertora i KV-prijemnika jetljivost staviti lo.Osoilatori za konverziju uitravisokih frekvencija principu moze svaka vrsta osod kojih smo yeci broj opisali u poglavlju o oscilatorima. kako bi i pocetnik mogao osjetiti car uspjeha. ukoliko je i mozda graden. maksimalno 5 do 7 pF). Medufrekventno »post-mik- ser« pojacalo s FET-om. Kod medufrekvencija oko 28 ili 14 MHz takva ce neutralizacija biti dovolj- u dvometarskom opsegu Konvertor je uredaj koji. medufrekventno pretpojacakao sto je bilo ono na si. ili se u oscilatorima sve vise upotrebIjavaju malosumni bipolarni tran. nemoguce je naciniti malosumni prijemnik! Zato ziti kratkovalnog prijemnika premalena za dobar prijem UKV-signala na ovaj nacin. Ako je os- na da to budu oscilatori koji imaju malen sum! Ranije se nije govonlo o malosumnim oscilatorima. 10-29. koji onda sluzi kao dobro medufrekventno pojacalo. transponira ill mijenja 265 kQ na. kao sto su BF167 ili BF173. Vidi tekst MHz nja). na bilo kojem mjestu. morali bi se neutralizirati Takvo MF jemnika da ne osciliraju (Ce. Da ne izgubi »hrabrost«. Kod tranzistora. si. Unatoc toga. koji slijede. UKV Unaprijed zelimo naglasiti da pri gradnji takvih oscilatora. Kondenzator od 10 nF bit ce dobar. treba osobito pa~ ^ ultrakratkovalnim podrucjima vrlo rado upotrebljavati SSB-signala specijalne konvertore. za prijem UKV-frekvencija. MHz. 1 ' — trajnih krugova i izbor pogodnih tranzistora. odnosno kod njihovih ekvivalenata BF224 ili BF 225. tranzistori koji vec sami proizvode r>revelik sum. Ma frekvencijama oko 14 ili 28 moze se primijeniti ovakva jednostavnija neutralizacija. posluziti za konverziju (transpoziciju primanog signala na -O +12V medufrekvenciju pomocu mijesa S/. ne treba neutralizacija. Donji. UKV-konvertor stavlja se ispred prijemnika za KV. Tranzistori koji imaju vece vlastite. unutrasnje kapacitete. Nekoliko takvih oscilatora ce biti prikazano i u primjerima tunera i konvertora. uz dimenzioniranje tiodgovarajuce U cilatora. pocetnik <5e se najprije zadovoljiti/edno- — — nazovimo ih pocetnicima stavnijom gradnjom. uspjeh mora »od prve« biti zadovoljavajuci. Najbolje ce bizapoceti gradnjom sto jednoti stavnijeg konvertora za dvometarski opseg.. ukoliko je medufrekvencija oko 28 treba naci nesto za dobar pocetak. konvertor jednostavnije I DVOMETARSKI KONVERTORI TUNERI Za one radio-amatere koji jos nemaju iskustva u gradnji UKV pri- pretpojacalo vidimo na shemi.hladni kraj zavojnice Liz treba onda »blokirati« vedim kapacitetom od 50 pF. i0-30. 10-28 neko jednostavnije. Kondenzator Ce otpada. . KonvertOfti za prijem Na sL 10-30 vidimo kako se moze FET neutralizirati na razmjerno jednostavan na£in: otporom od 10 i kapacitetom od 1 nF. ali ako su u osciiatoru. mijesanjem »prebacuje« prijemne frekvencije (npr: 144 do 146 MHz). zistori. pomocu stabilne frekvencije kvarcovog oscilatora.

Uz pouzdan dip-metar (vidi str. naime.tako da njegov peti overton bude upravo 116. Zelimo li dvometarski opseg transponirati u desetmetarski (28 do 30 MHz). 10-31. 10-31. frekvencija kvarcovog overtona koji treba biti otisnut na kristalovom kucistu. Broj zavoja ovisi o dimenzijama jezgrice. pro1 mm. 10-32. ali brusen je lzgled stampane plocice za gradnju dvometarskog konvertora.8 do bakrenom zicom. L3/C3 mijenjati) mora resonirati negdje u novo. Za tu svrhu ce biti dovoljan napon od motana I je ona ima i St. L1C1 je ulazni titrajni krug. potrebna je oscilatorova frekvencija od 116 MHz. kristal zaoscilira i onda treba trimer C2 ostaviti u takvom polozaju da te oscilacije budu stabilne da se pobuduju odmah. kao i o promj em tijela za namatanje. Kada se oscilatorov titrajni krug dovede blizu 116 MHz. voj »aktivnosti« otezano. svaki puta kad spojimo konvertor sa izvorom pogonske elektricne energije. Ukoliko bi o upotrebljenom kristalu 9 — ovisno pada kvarcovom overtonskom latoru. Na njegov prvi gejt dovodi se ulazni UKV sigdirektno sa ulaznog titrajnog kruga Li/Cu Zavojnica Li motana nal. postici da oscilator pravilnije radi. Crne povrsine oznacuju bakar. Promjer same zavojnice je 6 mm. medufrekOvertonska ventni titrajni krug. Kristal Q ima osnovnu frekvenciju koja je priblizno pet puta niza. To je. 687) nije te§ko naciniti Ls tako da sa Cs (od 39 pF) je lakiranom. Na drugu gejt elektrodu dolazi VF na- pon iz oscilatora. frekvencija kristala treba biti 116 MHz (latinski: vanjem kondenzatora malog kapaciteta (5 do 50 pF). Tranzistor TRi je MOSFET (40673. Ptocica neka bude od jeanostrano kasiranog vitroplasta ili. Iza prvog zavoja treba naciniti odvojak za prikljucak na koaksijalnu antensku prikljucnicu (ANT). a broj zavoja 5. usred desetmetarskog opsega ili blizu onih medufrekvencija na koje ce biti transponirani dvometarski signali koji nas najvise zanimaju. Takav konvertor. 3N200 ili 3N201). shematski je prikazan na si. za prijem povoljnije. od kasiranog kvalitetnog pertinaksa (»Donit«- -Kamnik) 266 . prema si 10-31. moze se — njegoi osciliranje bilo pokusati doda- LsCs je iztazni. Izlazni medufrek ventni titrajni convertere = krug. isti promjer. Najjednostavniji dvometarski konvertor s dva tranzistora. mjera 0. Oscilator je jednostavan kvarcov »overtonski« s tranzistorom TR? (BC107A).0 MHz. izmedu baze i emitera tranzistora TR2. Zavojnica Lz mora imati dobru VF jezgricu. samo za nuzdu. Zavojnica L$ j—(OMF jednakom zicom kao i Li. LtCz priosci- V ili manje. u kojemu su upotrebljena samo dva tranzistora. St. medufrekventno podrucje. Kolektorski titrajni krug L2/C2 mora resonirati na 116 MHz. Ukupno ima 4 zavoja.

stavljaju se sastavni di- jelovi. Opis ugadanja u tekstu St. ali preko miliza prvi momenat ampermetra. kako je odredeno polozajem koji se takoder vidi na istoj slicL U Na plocici su tri rupice za kvarcov kristal. prema sL 10-32. 10-33. Ni tranzistore. ne vaIja dugo lemiti. ANT je prikljucak antene. na prikljucak »ANT«. vjerojatno je da je sve u redu. Buduci da je konvertor nacinjen na najjednostavniji nacin.Kositar (kalaj. Mora biti nacinjena iz vitroplasta koji ima bakrenu foliju samo sa jedne strazije konvertor prikljuciti na neki desetmetarski prijemnik ili na kratkovalni prijemnik koji ima i taj valni opseg. ispustena je filtracija oscilatorove frekvenu odredemm pncije. On se mora okrenuti onako. resonira na odabranu medufrekvenciju. nece biti tesko. 10-32 je izgled bakrenih vodova na »stampanoj plocici«. Ako potrosak struje nije veci od nekih 8 do 10 mA. Da se posao oko izgradnje konvise olaksa. Kada on ispravno oscilira na 116 MHz (dobro je kontrolirati dip-metrom!). Koje cemo dvometarske radiostanice moci primiti. titrajnog kruga. je sve drugo postavljeno na odredena mjesta i uredno zalemljeno. Konacno cemo prikljuciti napon napajanja od 9 V. Slijedeci korak je ugadanje oscilatora. Kod TRi treba paziti na pravilan raspored prikljucaka. vertora sto je moguce na si. 10-33. 10-33. kao posljednje stavljaju se tranzistori. ah takoder o osjetljivosti prikljucenog desetmetarskog prijemnika. u manjem dvometarskog opsega. samo dvije od njih. sto moze omoguciti da u pnjemno likama podrucje »upadnu« i nezetjem signali Poznato je da svaki oscilator osim one frekvencije koju trebamo : kojom raspolazemo za pnjem — — 267 . tor da se njime moze primaU ona vrsta signala koju zelimo slusati. Dimensu joj 60 X 80 mm. daka ko. ugada* njem ulaznog i medufrekventnog — — ne. Razumije se da prikljuceni desetmetarski prijemnik. Iskoristavaju se. MF prikljucak medufrekventnog poj acuta ili 10-metarskog prijemnika koji vrsi ulogu »baznog« prijemnika. Antenu cemo takoder prikljuciti koaksijalnim kabelom. gdje nebakra. Osjetljivost konvertora nije »vrhunska«. u sva~ se kon kom slucaju. ovisno o tome da ili li nam je kristal u vecem kucistu. najblizeg signali kao i svi signali lokalnih 1 ne predalekih amaterskih UKV stanica. s takvim primati vertorom mogu vrlo dobro UKV-repehtora. jer je takvome talisna temJ* T peratura dovoljno niska. Na prikljucnice. kako je nacrtano na si. I TR2 se postavi onako. ovisi o anient s mora imati takav demodula- tome pomaze mali metalni izdanak u dnu kucista. da se ne pregriju i ne ostete. prema rasporedu na si. Na ma Kad onoj strani plocice. Zato lemilo mora bid vruce (!) a lemljenje kratkotrajno. koji nam vrsi ulogu medufrekventnog pojacala. »cin«) za lemljenje neka bude sa 60% kositra i 40% olova. pogotovu ako smo prije prikljucivanja sve spojeve pazljivo pregledali i ako smo pazili da izvor struje spojimo sa ispravnim polaritetom. Ali. postici pnjem jacih stanica sa dvometarskog opsega. ni kristal. oznacene slovi- ma »MF« kabel i spojit pomocu koaksijalni njega cemo ovaj cemo ? o -trRaspored sastaynih dijelova konvertora na plocici.

to je samo na tome jedinom mjestu. javlja i njena druga harmonicna frekvencija: 232 MHz. na Sljemenu kod Zagreba!) njegov ce izvanredno jak signal moci da prodre do tranzistora TRi jer se ispred ovoga ne nalazi visokofrekventno pojacalo. kanalu. 10-34. moze doci do mogucuje prijem ove frekvencije.75 MHz.75 MHz.ne. au mjestu gdje radi takav prijemni konvertor postoji televizijska radio-stanica koja prema tome emitira na 9. uz ostalo. proizvoditi i njezine vise harmonicTako se i u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TR2 osim frekvencije od 116 MHz. kad nema televizijskog programa. — - sasvim doi Za vecu osjetljivost bolju st> dviju 232 frekvencija 203. nema ni ove smetnje. ispred stupnja za mijesanje. Konacni rezultat je taj da ovo brujanje koje se cuje bas »usred banda« onc- voljnom amplitudom dode u stupanj za mijesanje.667 MHz za konverziju signala u desetmetarsko podrucje sa 144 na 28 MHz. pojaviti snazno brujanje koje potjece od impulsa za sinhronizaciju slike.25 dobije se: lektivnost potrebno je. To je nacinjeno u slijedecem primjeru. Dakako. MHz - MHz ventno signale. To znaci da ce se na prvoj medufrekvenciji. Ako je televizijski odasiljac vrlo blizu (npr. Dvometarski konvertor s tranzistorima tipa P-N-P i kvarcovim kristalom od 38. Na vrijednost medufrekvencije istu transformiraju se iz dvometarskog opsega signali kojima je frekvencija 144.25 MHz. Ako ona s do Frekvencija brujanja odgovara frekvenciji mreze izmjenicne struje. Frekvencija nosioca slike na devetom kanaiu iznosi 203. jos i visokofrek- = 28. na 28.75 MHz. Inace je prijem UKV staza tako jednica vrlo stabilan i vrlo neugodnih smetnji. Svi tranzistori mogu bid BF272 SI 268 . Po je najlakse prepoznati! Ipak. Mijesanjem ovih tome ju — nostavan konvertor bar. pojacalo za dvometarske Za uklanjanje nezeljenih signala mora se i oscilatorska frekvencija posebno filtrirati.

silicijevi tranzistori sa oznakom BF272 koii su nacinjeni tako da budu direktna zamjena za navedene germanijeve tranzistore. zaporni pred- U lazi konverzionom oscilatoru nase kvarcov overtonski kristal za frekvenciju od 38. si. !cija. Lijevo. sa tranzistorima AF139 i dva AF180. Ona.2 kQ i kondenzator od 470 pF). Bolji su moderniji.konvertor s tri predviden je za rad s tranzistorima tipa P-N-P. moze se kompletna diodna zastita ispustita (Di.667 MHz. sudjelovanjem titrajnog kruga sa zavojnicom Le. Iza tranzistor se vidi drugi njega 269 ML- . Ako u neposrednoj blizini nema nikakvog predajnika. 1 pF. To mogu biti germanijevi tranzisto ri starijeg tipa. U. Na taj nacin dioda Dz poiuaze zastitno djelovanje onih dioda koje se nalaze na samom ulazu konvertora. spojena je baza tranzistora TR2. Izgled konvertora. prema ideji koju je objavio U. je u induktivnoj vezi zavojnica Li. koji se jos mogu pronaci kod radio-amatera. rima od po spregom. preko 3 na bazu tranzistora za mijesanie (TR2). La s kondenzatodvometarski bandfilter s kapacitivnom Zavojnice Ls 10 i pF sacinjavaju preko kondenzatora od samo Ls. Diode Di i D2 se stavljaju kao zastita od prevelikih visokofrekventnih napona samo onda. a desno od njega dvije zavojnice izlaznog. do njih tranzistor AF 180 za mijesanje. To je prva medufrekven- pacitetom. Ovakva filtracija se pokazala kao vrlo korisna za uktanjanje vtsih harmonickih frekvencija koje se stvaraju u tranzistoru TRs. oba otpornika od 2. najprije se filtriraiu bandfilterom sa Li pF. 10-34. Sva tri tranzistora mogu biti i BF272 koji su takoder tipa P-N-P Pogled na gotovi konvertor nam omogucuje si. TRu On radi kao visokofrekventno pojacalo. tranzistora. dok su signali normalne amplitude. kao sto su AF139.667x3 = 116).667 MHz). U njegovom kolek- torskom strujnom krugu 30 je medu- dajnikom. sluzi za jos jednu vrstu zastite tranzistora od prevelikih opterecenja jakim signalima. s biti male malenim Ls. oscilira na toj frekvenciji kvarca. 10-35. Oscilacije ove frekvencije. L. Ulazni titrajni krug ima kapacitivni razdjelnik (10+33 + 39 pF) ko^ jim je postignuto dobro prilagoctenje na prvi tranzistor. frekventni bandfilter koji moze propustiti citavo podrucje od 28 do vlastitim ka- MHz. Diode moraju silicijeve. AF180 ili njima slicni. St. meduf rekventnog bandfiltera (28 do 30 MHz). Na odvojak zavojnice preko 3. Rohde. U sredini slike dolje je kvarcov kristal (38. Dioda Dz ima. 10-35. sagrade- nog prema shemi na si. Kod vrlo 10-34. ako takav konvertor sluzi u vezi s nekim pre- jakih signala ova dioda djeluje kao ispravljac kojim se postize promjena radne tacke i smanjenje pojacania u visokofrekventnom stupnju. Oni mogu doci u sva tri stupnja ovog konvertora. odyode i Ls i tek onda. Dz. Dvometarski napon i ne provodi struju.3 nF. Ulazna zavojnica je lijevo dolje. utrostrucujuci oscilatorsku frekvenciju. iduci prema gore je najprije tranzistor AF 139 i dalje obje zavojnice dvometarskog bandfiltera. D2. Istovremeno proizvodi frekvenciju od potrebnih 116 MHz. Sa zavojnicom u kolektor- skom strujnom krugu prvog tranzistora. Sam tranzistor TRs. dobivene utrostrucivanjem (38.

ulaz 1)6

ili

130

MHz

-o412V

3N200
SI
10-36.

3N200
sa dva MuSFET-a.

Shema dvometarskog konvertora
lator

Kao

osci-

mole

posluiiti sklop

prema

si.

10-37

AF180 koji pripada oscilatoru. Desno od kristala je zavojnica Le,

gejt (Gi) tranzistora TRi prikljucen je na treci zavoj, dok citava zavoj-

dok se

Lt

i

Lb vide povise nje. Ni-

kakvih pregrada

nema

i

nijedna za-

vojnica nije oklopljena. Ispred 10-metarskog prijemmka koji je imao osjetljivost od 1 mikrovolt za odnos signal/sum od 10 dB ovaj konvertor je pokazao dobre
rezultate. Svaku dvometarsku stanicu koju se moglo cuti s bilo kojim drugim prijemnikom, primalo se i

zavoja s promjesa jezgricom za Ugadanje. Korisno je takoder do^ dati one dvije silicijeve diode Di i
nica

ima ukupno
6

rom oko
D2,
s

mm

5
i

prema si. 10-34, ako ovaj kon: vertor zelimo upotrebljavati u vezi
nekim

UKV

predajnikom.

i

Titrajni krug sa zavojnicom Lt titrajni krug sa zavojnicom L&

njime vrlo dobro. Za pokus smo u istom konvertoru jednostavno zamijenili germas

+9.. .12 V

nijeve tranzistore tranzistora tipa BF272 (»RIZ«). U radu konvertora nije bilo nikakve razlike. On je cak i nesto bolje radio kad smo pogonski napon od 9 povecali na 12 V. Ako se zamijeni polaritet lzvora struje tako da plus pol bude uzemIjen, moze se na isti nacin sagraditi konvertor sa silicijevim N-P-N tranzistorima (BF266). nVT ^ rtrt MOSFET tranziston 3N200, l njemu slicni, mogu se uspjesno primijeniti pri gradnji dvometarskih Takav konvertor je konvertora.
tri
.

sa

silicijeva

f(6!}*
SL
zistor

.t

10-37. Oscilator s dva tranzistora za konvertor prema si. 10-36. Tran-

shematski prikazan na si. 10-36. Tu ulazie nacrtano visokofrekventno no pojacalo i stupanj za mijesanje. Ulazni titrajni krug (sa Li) spa-

skoj

moze
ill

TRi je oscilator na overton frekvenciji kristala Q. Ona bid Hi 38,666 (38,667)

MHz

43,333

MHz, ovisno o tome koju

izlaznu

odvojku iza ja se sa antenom na prvog zavoja. Da bi se postigla ne: prvi sto bolja ulazna selektivnost
270

frekvenciju zelimo postici utrostrucivanjem u drugom stupnju, sa tranzistorom TR2. Opis u
tekstu

cine dvometarski bandfilter, ukljucen izmedu visokofrekventnog po jacala i stupnja za mijesanje. Ove su zavojnice jednako nacinjene kao zavojnica Lu Drejn (D) prvog i tranzistora spojen je na cetvrti zavoj zavojnice Ls, dok je zavojnica Ls spojena na Gi drugog tranzistora na svom gornjem (»vrucem«)

u tome pogledu je osobito kriticna. Treba naci takav njen polozaj, kada odnos signal/sum bude najpovoljniji. Obzirom na svojstva upotrebljenih tranzistora moze se
antena,
ocekivati da ce sum biti negdje izmedu 2 i 2,5 dB. Unakrsna modulacija se redovito ne zamjecuje. Da tako ostane ne treba dodavati jos jedno VF pojacanje. Iako bi se uz ovaj konvertor moglo upotrebiti nekoliko razlicitih oscilatora, dat cemo na si. 10-37 shemu oscilatora koji je kod nas nebrojeno puta upotrebljavan i koji
je

kraju.

U
pije

MOSFET
smo

visokofrekventnom pojacalu potrebna neutralizacija jer

radi veoma stabilno, ako se pri gradnji, stavljanjem po-

godne pregrade, pobrinuli da izlazni titrajni krug ne moze djelovati na ulazni.
Drugi gejt (G2)

dobro sluzio

svrsi.

MOSFET

tranzi-

stora TRs ima malen pozitivan prednapon i, preko kondenzatora od 5 pF, prima »injekciju« iz oscilatora

Tranzistor TRi radi u overton* skom oscilatoru s kvarcovim kri-

Ovisno o frekvenciji oscimedufrekvencije niza od prijemnih frekvencija, moramo odabrati medufrekventni titrajni krug (sa Ia). Taj titrajni krug mora resonirati u sredini desetmetarskog opsega (na 29 MHz) ako je oscilatorova frek(si.

10-37).

latora, koja je za iznos

stalom od 38,666 (ili 43,333) MHz. Zavojnica Li s kondenzatorima Ci i Ca pripada titrajnom krugu na toj
frekvenciji.

S ovim titrajnim krugom je u kapacitivnoj vezi slijedeci tranziutrokolektorskom strujnom krugu je prvi titrajni krug izlaznog bandfiltera. Bandfilter ima dvije zavojnitrimerce, L2 i Ls, koje su obje
stor, TjRs.

On ima zadacu da

struci frekvenciju.

U njegovom

vencija 116 MHz, ili oko 14,25 MHz ako je ta frekvencija 130 MHz. Resonancija mora biti siroka pa ce

mozda

biti

potrebno da se paralel-

no sa zavojnicom L* stavi prigusni otpornik. Ovaj neka ne bude premalenog otpora. Titrajni krug mora biti samo toliko prigusen da razlike u resonanciji na pocetku i na
zavrsetku odredenog medufrekventnog opsega ne budu prevelike, po mogucnosti da ostanu u granicama

skim kondenzatorima od po 12 pF ugodene na 116 ili na 130 MHz.
i

Izbor kvarca
ovisi

izlazne frekvencije

o tome kakvu smo medufrekvenciju izabrali, u opsegu od 28 ili od 14 MHz. Izlazni kondenzator od 5 pF je jos jedanput nacrtan na si.
10-36.

do

—3 dB u odnosu na maksimum,
izlaz

Na

konvertora moze se staviti i bandfilter (za opseg od 28 do 30 MHz, odnosno za 14 do 16 MHz). Uz ispravno doziranje oscilatorskog napona na Ga tranzistora TR2
(150 do 200 mV) i dobro ugodene titrajne krugove bit ce odnos sig-

Dvometarski tuneri

Ako nemamo pogodnog
vog

kvarco-

kristata, ne mozemo naciniti friijedan od opisanih konvertora. Preostaje ipak mogucnost da pri-

nal/sum vrlo dobar. Mjeracem su

ma

jemni konvertor nacinimo tako da umjesto kvarcovog upotrebimo neki drugi oscilator. Pokazalo se, da
frekvencija drugih vrsta oscilatora, osobito kod vrlo visokih frekvencija

(vidi

u poglavlju o mjernim

in-

strumentima i mjerenjima) mogu se, na kraju, jos potraziti najbolja mjesta za odvojke na zavojnicama. Tacka, gdje je na Li prikljucena

na UKV podrucjima, nije toliko konstantna da bismo mogli oscilator upotrebljavati bez popravljanja
271

I


I

*"~1

J^

fT?4^1
165. .66 MHz)

MF

r
'

1

^
T R3

K ?nT

T
Vn

J.

S/. ifl-38.

Dvometarski

UKV tuner s tranzistorima. Oscilator radi na polovicnoj vrijednosti potrebne frekvencije. Vidi tekst
Kad
nacinimo
je vec tako, onda oscilator, ko-

frekvencije. je bolje da

Istovrsni tranzistor
ziti
i

moze

poslu-

jemu cemo frekvenciju

uvijek modi dovesti na potrebnu vrijednost. To

su onda oscilatori s promjenljivom frekvencijom (VFO). Mijenjajuci frekvenciju mi cemo odabrati ono sto zelimo primati. Takav uredaj za konverziju dvometarskih (ill nekih drugih UKV) frekvencija u odabrano medufrekventno podrucje nazi va se »tuner« (citaj: tjuner; od engl. rijeci: to tune = ugadati glaz beni instrument ili radio-uredaj na

za mijesanje (TR*). Njegova je baza preko 3,3 nF spojena na odvojak zavojnice Ls, dok je emiter, takoder preko 3,3 nF, spojen na odvojak oscilatorske zavojnice L*. U

odredenu frekvenciju). Prvi tranzistor, TRi u dvometarskom tuneru (si. 10-38), radi kao

visokofrekventno pojacalo. Na ulazu su zastitne diode Di i Da. Ulazni
titrajni krug ima kapacitivni razdjelnik za prikljucak baze tranzistora. Iza TRi slijedi UKV bandfilter za opseg 144 do 146 MHz koji

kolektorskom strujnom krugu je zavojnica Ls koja s kondenzatorom od 33 pF predstavlja prvi titrajni krug medufrekventnog bandfiltera. Ovaj je s drugim titrajnim krugom, vezan (1 do i 33 pF, kapacitivno 2 pF). Medufrekvencija se moze lzabrati u blizini 20-metarskog amaterskog opsega (oko 14 MHz), ako raspolazemo dovoljno osjetljivim prijemnikom za tu frekvenciju. Takav nam prijemnik moze onda posluziti kao medufrekventno pojaca-

U

formiraju titrajni krugovi sa Ls
Ls,
(1

Pri tome treba izlaznu pnkljucnicu tunera (MF) koaksijalnim kabelom spojiti na ulaz kratkovalnog prijemnika. Sam oscilator radi s tranzistolo.

i

u medusobnoj kapacitivnoj
pF). Neutralizacija ovog

vezi visoko-

rom TRs

koji

moze

biti istoga tipa

frekventnog stupnja nije potrebna, ako se u njemu nalazi savremeni

UKV
272

tranzistor.

kao i prethodna dva. On oscilira na podrucju upola nizih frekvencija od onih koje bismo trebali. Ako je naime medufrekvencija 14 MHz, a pri-

L2
tMF* 29,75

MHO

L5

(1U...H6MH2}

SI

10-39.

UKV

tuner za 144 MHz sa dva FET-a i jednim silicijevim bipo larnim tranzistorom. Opis u tekstu
zistor

jemno podrucje 144 do 146 MHz, ako izaberemo nizu oscionda bi

latorovu frekvenciju

— ovaj

trebao

Dva FET-a i jedan »obicni« tranima tuner na si. 10-39. Buduci da u visokofrekventnom stupnju
surs-elektrodu, neizbjeziva je primjena neutraliza* cije, Ona je izvedena na ranije opisani nacin, pomocu neutralizacijske zavojnice Ls. Gejt-elektroda se spaja na kraj ulaznog titrajnog kruga
LiCi,

130 do 132 MHz. Ovo su za tranzistorski oscilator, koji nije kontroliran kvarcom, tako vi-

da

oscilira

od

FET ima uzemljenu

soka frekvencija da ne mozemo ocekivati da budu dosta stabilne. Zato se prakticira izgradnja oscilatora za podrucje ni2e frekvencije (65 do 66 MHz) tako da druga harmonicna frekvencija oscilatora ima potrebnu vrijednost. U tranzistorskom se oscilatoru redovito pojavljuje, uz osnovnu frekvenciju, i druga harmonicna. Njena je amplituda obi£no dovoljna za mijesanje u tranzistorskom mikserskom stupnju. Stabilnost frekvencije je tako

buduci da je ulazna impeFET-a visokoomska. Dvometarski bandfilter, L$Cz i LtCs, takoder nema nikakvih odvojaka na
dancija

zavojnicama. Medufrekvencija je ovdje odabrana nesto viSa nego li u predaSnjem primjeru, da bi oscilatorova
frekvencija mogla biti niza.

Za me-

mnogo

bolja.

dufrekvenciju u blizini 10-metarskog amaterskog opsega (npr. 29,75 MHz)
oscilatorova se frekvencija mijenjati izmedu 114,25 i
116,25

Povratna veza u oscilatoru je kapacitivna, preko 2 pF, izmedu
kolektora
i emitera. Svi tranzistori mogu biti jednaki, silicijski N-P-N. Dvometarski tuner se moie uspjeSno sagraditi i pomocu FET-a. Njihova je primjena korisna za visokofrekventno pojacanje i za mijeSanje, dok u oscilatoru nisu neophodni.

mora

MHz. Na shemi je prikazan nacin kako se mo2e sagraditi tranzistoroscilator za ove frekvencije. Preduvjet je da se za gradnju takvog oscilatora izaberu samo najgki
kvalitetniji

sastavni

dijelovi.

Sam

tranzistor

TRs mora imati najbolja

ultrakratkovalna svojstva: vrlo yisoku grani&m frekvenciju l odliC273

18

Radio prirufinik

no hladenje. Za tu svrhu se domaci tranzistor BF173 ili BF273 pokazao vrlo dobrim, kao i BF260. Ne raspolazemo li s takvim specie
jalnim
i

r>"'
;'.

"'

"T<'\

';;_."";"-.- •;;

j^k -^|

UKV

tranzistorom,

mozemo

nom
sto

kod ovakvog FET-tunera upotrebiti mijesanje s drugom harmonic*
je

frekvencijom oscilatora, kao bilo opisano malo prije.

I

PRIJEMNI UREBAJI ZA VISE

432

MHz

Konvertoii za 70-centimetarsko podrudje

SI

10-40.

Konvertor za prijem op-

sega od 432

S tranzistorima se moze naciniti dobar konvertor za 70-centimetarsko podrucje.
biti
I

MHz
supljih

Primjena koaksijalnih,

dimenzije

mogu

male.

resonatora omogucuje lako prilagodenje jednostavnim pomicanjem
3

¥"
4f ci
820

3J5
7tr C2

T"
C3
i

T

C6i 27
01
.

4=

ulaz

TR2

^-

j

C7

!

J_
i

IC8

51
—J—
!

i

—t—
K

1

n

i i

in
1

i

-*,

i

-I— ,1
3,9

;

i

i

--Hit--*
1

I

1,5

K

;

I

^

,^*
!

i

,:»._
!

SL 1041. Shema konvertora za prijem 432 MHz, prema si 1040. Ci, Cs i Cs = 3 pF maks; Cie ^10 pF; Li, Lz, Ls i La imaju odvojke i to: Li iza
25
i

38

mm;

iza 12,5 i 25 mm; Ls iza 19 i 32 mm; L 8 iza 12 5 racunajuci od uzemtjenog kraja. Ostalo u tekstu
'

U

i

32

mm

274

tacaka uzdu2 srednjih vodova. Osim toga ovakvi resonatori imaju i daleko veci Q-faktor i omogucuju vecu selektivnost od one koja bi se na tim frekvencijama mogla postici primjenom obicnih zavojnica. Selektivnost je bas kod tranzistora vrlo vazan faktor jer su oni osjetljivi na smetnje od jakih signala izvan zeljenog opsega, a takoder zbog vece sigurnosti od zrcalnih frekvencija kod medufrekvencije od 14 MHz koja je ovdje bila izabrana i koja je razmjerno niska. Ipak, zahvaljujuci upravo velikom Q-faktoru titrajnih krugova, postigauto potiskivanje zrcalnih frekvencija iznosi oko 40 dB. Pojacanje ispred stupnja za mijesanje moze se »natjerati« takoder do blizu 40 dB, ako je potrebno. Takav 70-centimetarski konvertor, koji nije pretesko naciniti aniateru ako je vec gradio UKV prijemnike za 2-metarski opseg, vidimo na si. 1040, 1041 i 1042. napona za visokoRazdjelnici frekventne stupnjeve, koji imaju
prikljucnih

»uzemljene« baze nalaze se izvana (si. 1040) kako bi se lakse mogli mijenjati u svrhu postizavanja sto boljih radnih uvjeta. U originalnom modelu su tranTRi, TIU i TR* bili tipa P-N-P, a TRs tipa N-P-N. Kao TRi sluzio je 2N3280 (»Motorola«) a kao TRz i TRi tranzistori 2N3284 (»Mozistori

torola«).

Umjesto

ovih

americkih

mogu

se uspjesno upotrebiti doma(P-N-P) tranzistori BF272 ci (»RIZ«). TRs bio je silicijev 2N706. Umjesto njega se moze uzeti do-

UKV

maci BSJ62

ili

BF261.

Pri upotrebi silicijevih tranzisto-

ra pogonski napon moze biti vi§i, npr. oko 9 V. Kao sto se moze vidjeti na sL 1042, visokofrekventni krugovi za 432 MHz su smjesteni u tri pregratka, na lijevoj strani slike. U njima se vide i bakrene sipke Li, L2 i L$ koje pripadaju koaksijalnim titra;jnim krugovima. Ove sipke mogu biti nacinjene od pune bakrene 2ice ili od tanke bakrepromjera 2 ne cijevi kojoj vanjski promjer ne

mm

SI. 10-42.

UnutraSnji raspored dijelova u konvertoru za 432

MHz
275

I*

mm. Za tu svrhu bi vrlo dobro mogle posluziti mjedene (mesingane) cjevcice od
treba biti veci od 3

»mina«

iz tzv.

njem kraju

ako ih posrebrimo. One su na
(na
si.

»kemijskih« pisaljki,

do

10-42)

»uzemlje-

ne«, tj, zalemljene na limenu stranicu sasije, dok se na svom gornjem kraju mogu ugoditi promjenljivim cjevcastim kondenzatorima

Bakreni ili posrebreni mjedeni debeo 0,6 do 0,8 mm, sluzi za gradnju sasije. Njene glavne dimenzije i velicina limenih pregrada vide se na si. 1043. Promjeri rupa koje treba izbusiti u limovima nisu oznaceni jer to ovisi o onim sastavlim,

Ci t C2 i Cz, ta 3 pF.

maksimalnog kapacite-

Dioda Di koja sluzi za mijeSanje (uporedi sa shemom na si. 1041) je provucena kroz otvor na stijenki treceg pregratka, cime se postize jednostavna i kratka veza sa izlaznim medufrekventnim titrajnim krugom LiCs, smjestenim u posebnom pregratku, desno dolje. Najsiri prostor, desno gore, sluzi za smjestaj oscilatora i umnozivaca frekvencije. Poslednji titrajni krug toga lanca, Ls&e, ima induktivitet u obliku sipke, kao i ostali titrajni

nim dijelovima koje ce neki graditelj moci da nabavi. Polozaj i centri svih rupa treba ipak da ostanu na svojim mjestima, kako je to ucrtano na slid. Ovdje su slovima A oznacene rupe u koje treba ucvrstiti
sipke Li, L2, Ls i Ls; slovima B rupe za ucvrscenje promjenljivih kondenzatora Ct, Ca, Cs i Cie; slovima C rupe za montazu provodnih kondenzatora C?, Cs, C$ i C10. Na otvore D dolaze koaksijalne prikljucnice, kroz E prolaze prikljucne zice za emitere tranzistora TRi i TRu, te dioda Di. Kod F se ucvrscuje kondenzator Cis, kod G zavojnica Ls sa podnozje kvarcovog Le, a kod kristala. Samo na trecoj pregradi je otvor A dok se otvor E nalazi na svima. Kroz taj otvor na cetvrtoj pregradi prolazi jedna od prikljucnih zica kondenzatora Cn. Kad su svi limovi skrojeni moze mo ih posrebriti, ako za to imamo

H

vojnice
oblik.

krugovi za najvise frekvencije. ZaLs, Le i L7 imaju standardni
1042,
je

Sasvim desno gore, na si. keramicko podnozje za

kvarcov kristal koji se moze utaknuti s vanjske strane sasije, si. 1040 dolje, desno.

Ako ne, onda ne smijemo zaboraviti da je bakar bolji od mjeprilike.

SL

10-43.

Glavne dimenzije i oblik limova za gradnju sasije i pregrada tranztstorskom konvertoru za prijem 432 MHz

it

276

pa cemo sve limove skrojiti iz bakrenog lima, formirati sasiju, zalemiti je i onda jo§ ugraditi predi,

grade. One mogu biti ucvrscene sarafima, a povrh toga jos i zalemljene da kontakti budu sto bolji. Najprije treba montirati sve ko aksijalne titrajne krugove, onda tranzistore, pa sve ostalo. Kod prikljucivanja tranzistora treba paziti da se ne pregrijavaju. To znaci da lemiti treba sa vrucim lemilom, bez dugotrajnog zagrijavanja. Pri tome treba prikljucne zice drzati medu deljustima plosnatih klijesta koje odvode toplinu. Samu lemilicu je

zavoja sa odvojkom iza prvoga, racunajuci od hladnog kraja. To je onaj kraj zavojnice koji nije spojen
s kolektorom tranzistora TR$. Zavojnica JU je na istom tijelu, uz hladni kraj zavojnice Ls. Ona ima 2 zavoja, namotana istim smjerom

kao

Ls.

4,5 zavoja koji su namotani na promjeru od 9 mm, bez tijela. Zica je debela 1 mm, a duzina zavojnice je oko 15 mm. Odvojci dolaze iza prvog i iza drugog

Zavojnica Lr ima

zavoja.

Kvarcov kristal treba da bude brusen za direktno pobudivanje na

dobro uzemljiti. Montiranje i spajanje ostalih sastavnih dijelova nece predstavljati problem, osim mozda emiterskih prikljucaka u visokofrekventnom dijelu. Ovdje treba otpornik od 1 kQ najprije zalemiti na provodni kondenzator Cif zatim kondenzator izmedu sipke Li i drugog kraja otpornika, blizu otvora na pregradi, kroz koji prolazi emiterska prikljucna zica tranzistora TRu Pri tome treba preko ove tranzistorske zice navuci komadic izolirajuce »bu£ir-cijevk, pa onda zalemiti na tacku u kojoj su spojeni kondenzator C* i otpornik. Jednako treba postupiti

d

i

u

slijedecem pregratku.

svom petom »overtonu«. Ta je frekvencija na njemu napisana i za medufrekvenciju od 14 MHz ona treba da bude 69,666 MHz. Dok je neki osjetljivi apsorpcioni valomjer (ili grid-dip-metar koji sam ne oscilira), namjesten na 70 MHz i svojom zavojnicom primaknut zavojnici La oscilatora, treba polagano okretati jezgricu da ona ulazi sve dublje u unutrasnjost Ls. Oscilator de naglo »uskociti« otprilike kad jezgrica bude dopola uSarafljena, da se oscilacije postepeno oslabljuju ako dalje okrecemo jezgricu istim smjerom. Pravilan polozaj jezgrice je oko cetvrt okretaja iza onoga u kojem su se pojavile oscilacije.
Ako nekom visokofrekventnom sondom dotaknemo kolektor trannici L?
,

Vjerojatno ce biti prilicno tesko nabaviti provodne kondenzatore CV, Cs, Cb i Cio. U takvom slucaju cemo odrectene vodove provuci kroz izolatorske cepice koje stavimo u pri-

premljene rape na Sasiji (C na si. 1043). Ove vodove treba najkracim putem blokirati na sasiju plosnatim keramickim kondenzatorima od po 1 do 2 nF kapaciteta. Takvi su kondenzatori bili upotrebljeni i kod originalnog modela, pa ih vidimo^ u obliku okruglih plocica na gornjoj
strani sasije
tijelo
si.

TRd ili odvojak na zavojna koji je prikljudena dioda D2 moci cemo utvrditi postojanje VF napona koji se kondenzatorom Cu moze dovesti do maksimuma.
zistora

U

blizini L? ce samo vrlo osjetljivi apsorpcioni valomjer izmjeriti frekvenciju 209 MHz. Normalni grid-diper je redovito za tu svrhu pre-

malo

osjetljiv.

1040.

Zavojnicu Li treba namotati na koje ima dopromjera 10 bru kratkovalnu VF jezgricu. Potrebno je oko 22 zavoja lakirane, bakrene zice 0,4 mm. Odvojci su iza 5. i iza 11. zavoja. I zavojnice Ls i Le dolaze na takvo tijelo. Ls ima 8

mm

to postigli, treba VF dotaci drugu stranu diode Dz, tj. ondje gdje je ona spojena sa Ls. Pri tome neka je kondenzator Cw stavljen na svoj maksimalni kapacitet. Smanjujuci njegov kapacitet naci cemo resonanciju na dva mjesta. Druga resonancija je ona prava, na 418 MHz. U tacnost frek-

Kad smo

sondom

277

mozemo uvjeriti improviziranim Lecherovim zicama ili vrlo osjetljxvim apsorpcionim valomje rom. Ovakvo ugadanje oscilatora i
vencije se

dok prvi VF stupanj pocne osciliraTada malo povecamo Ri da oscilacije prestanu a pojacanje da bude maksimalno. U prvom stupnju je
ti.

umnozivaca frekvencije je vrlo vazno za ispravan rad konvertora.
Ugadanje visokofrekventnih titrajnih krugova za 432 MHz takoder je vazno, ali je mnogo jednqstavnije,

ako raspolazemo pogodnim signalom takve frekvencije. Za ovu svrhu moze posluziti treca harmo-

nicka frekvencija jaceg dvometarskog signala, ako npr. ukljucimo nas dvometarski odasiljac, postavljen blizu 70-centimetarskog konvertora koji ugadamo. Frekvencija dvo-

metarskog davaca mora
144,0 i 144,1 MHz, a ra biti spojen na

biti

izmedu

potrebno zadrzati veliko pojacanje jer bi inace odnos signal/ sum bio losiji. Pojacanje u drugom stupnju ovisi o otporniku R2. Ovaj cemo postaviti na takvu vrijednost da postignemo ukupno pojacanje koje nam je potrebno obzirom na prikljuceni prijemnik, Treba naglasiti da drugi stupanj vise ne utjece na kvalitetu prijema jer ne mijenja prvim stupnjem postignuti odnos izmedu signala i §uma. Taj ce odnos biti vrlo dobar, ako smo u konvertor ugradili navedene tipove tranzistora.

njegov izlaz moprikladnu laznu

antenu, »vestacku«) (»umjetnu«, Bez takvog signala bi jedva bilo moguce ugoditi tri titrajna kruga od kojih svaki ima prilicno visok
Q-faktor.

Odvojci na Li, L2 i Ls, na mjestikoja su navedena uz sL 1041, osigurat ce tako dobar rad konvertora da ce vecina graditelja biti za-

ma

dovoljna.

Tko

zeli ostvariti najbolji

moguci odnos signal/sum, moze to
postici strpljivim trazenjem jos boljih mjesta za odvojke. To je moguce samo onda ako se raspolaze

Na izlaz konvertora prikljucimo 20-metarski amaterski kratkovalni prijemnik, a na ulaz konvertora u
taknemo
15

do

17

cm dugu

krutu

zicu koja ce sluziti kao pomocna antena. Istovremeno koaksijalnu ulaznu prikljucnicu premostimo sa neinduktivnim otpornikom od 50 do 60 Q. Promjenljive otpornike Ri i Rs stavimo na najvecu vrijednost qtpora i, u prisutnosti signala, dotjerujemo &, Ct, Cs i Li tako da se na 20-metarskom prijemniku cuje najjaci signal, sto mozemo kontrolirati i na S-metru ako ga ovaj ima. Kad smo to postigli pokusajmo popraviti polozaj kondenzatora Cie. Vec smo rekli da ce biti nekoliko resoce nancija, ali samo kod 418 biti konverzija optimalna i signal na 20-metarskom prijemniku najjaci. To je onda i »pravi« polozaj kon-

specijalnim signal-generatorom kod kojega prikljucni koaksijalni kabel ima osiguranje od refleksije i stojnih valova. Uz nepovoljne ove odnose konvertor je nestabilan, sto potpuno onemogucuje njegovo daljnje pobolj§avanje.

Uz pravilno opterecenje antenske prikljucnice prvi ce VF stupanj zapoceti da oscilira kad napon izmedu one tacke gdje se sastaju Ri i Rs i
Sasije dosegne oko 5 V. Ako oscilacija nema ni onda kad je Ri sma-

MHz

njen na minimum, treba ili C* spodalje od uzemljenog kraja sipke hi ili pomaknuti antenski odvojak blize »zemlji«.
jiti

denzatora

Cl6.

Sada cemo izvaditi iz ulazne koaksijalne prikljucnice pomocnu antenu. Neinduktivnim otpornikom od 50 do 60 Q, malih geometrij skill dimenzija (npr. cetvrtvatnim), premostit cemo ulaznu prikljucnicu i polagano smanjivati otpor Ri sve
278

Moze se dogoditi da prvi VF stupanj oscilira vec kod napona koji je manji od 4,5 V. Tada se antena mora tjesnije vezati na hi pomicuci njezin odvojak navise po toj sipki, naili prikljuSak kondenzatora nize, Pri tome treba nastojati da se postigne sto vece pojacanje uz

d

najmanji mogudi sum.

Maksimalno pojacanje koje se

moze postici prvim stupnjem iznosi oko 20 dB. Uz to ce propusni pojas frekvencija za razliku od 3 dB
biti manji od 300 kHz. Optimalni odnos signal/sum je ovdje lakse postici
ili

ugadanjem signalgeneratorom
vrlo slabih signala nego

ke na vitroplastu moramo ipak smatrati kompromisnim rjesenjima, ako ih uporedimo sa resonatorima koaksijalnog tipa (si. 10-42). Unatoc toga i mnoge tvornice, koje proizvode pojedine sklopove i pripremaju »kitove« za amatere, idu takvim

pomocu
moze

putem.

li

upotrebom generatora suma. Razumije se da se takav konversagraditi
biti
i

Shema konvertora
sa

za 432

MHz

tor

za medufrekkristal

venciju od 28

MHz, Kvarcov

mora onda

ciju od 67,333 da je ugodena i zavojnica Ls. Titrajni krug LiCu ugada se na 202 MHz, a LsCie na 404 MHz. Mijesanjem ove izlazi medufrekvencije sa 432 frekvencija od 28 MHz.

brusen za frekvenMHz na koju treba

stampanim trakovima, po uzoru na amaterima dobro poznati i cesto upotrebljavani »MINIX-MRK-10«, vidimo na sL 1044. On ima dva stupnja visokofrekventnog pojacanja s tranzistorima koji su osobito pogodni za ove frekvencije: AF 279, ili BF 679. Oscilator ima takoder dva stupnja. Tranzistor TRs je oscilator na frekvenciji 134,666 MHz, za koju je bruSen i overtonski kvarc Q. Tranzistori BF 357, BF 173 i BF 224

MHz

Ovakvi UKV konvertori za declmetarske valove, koji se grade iz limenih plocica, ne privlace i ne odusevljavaju one amatere koji ne znaju obradivati lim. Nisu to teski poslovi, ali mnogi nemaju cime rezati i savijati lim i odustaju od ovakvih gradnja. U novije vrijeme ama teri si pomazu na taj nacin da umjesto limenih plocica upotrebljavaju bakrom kasirani pertinaks
ili,

ovdje su potpuno zadovoljili. 77k

MHz. Osim BF
tranzistor

je utrostrucivac frekvencije na 404 173 ili BF 224 poka-

zao se kao dobar utrostru£iya£ na ovim vrlo visokim frekvencijama i

BFY

90.

Ls, La i Li predstavljaju induktivitete titrajnih krugova. Prva dva treba sa njihovim

Bakreni traci

jos bolje, kasirani vitroplast. Iz takvog se materijala lako mogu izrezati sve potrebne stranice, pregrade,

trimerskim kondenzatorima (mak simalno 5 pF!) dovesti u resonanciju na 433 MHz. Treci mora resonirati na 404 MHz. Petlja od zice L$ i medusobno spojene petlje Ls
i

osnovice
koji

i

poklopci za UKV-uredaje
izgled

onda imaju

kao na

si.

1042. Vitroplast-plocice se lako rezu i obicnim skarama za lim, a lako ih je medusobno zalemiti da sve bude dobro i uredno nacinjeno. Na nekim mjestima ce biti spretnije iskoristiti jednostruko, a na drugima ^dvostruko kasirani materijal. Tako
?izvana

dolazi obicno jednostruko kasiran materijal koji se okrene tako da bakar »gleda« u unutrasnjost. Pregrade su cesto od dvostruko kaSiranog materijala, ali tada ih treba zalemiti sa obje strane. Amatersiea
snalazljivost mnogo pomaze pri tome, kao i savjeti onih koji su vec radili na taj nacin.

Le omogucuju induktivnu vezu sa pripadajucim titrajnim krugovima. Dvostruka petlja Ls+Lg uzima dvije frekvencije, ulaznu i oscilatorsku, odvodeci ih obje na tranzistor TR&, gdje se mijesaju i daju medufrekvenciju u opsegu od 28 do 30 MHz, omogucujuci prijem 70-centimetarskog UKV podrucja izmedu 432

i

434 MHz. Kao medufrekventno pojacalo sluzi neki 10-metarski pnjemnik, zajedno sa svim svojim stup-

njevima.

Veci broj ce biti onih koji nastoje da izbjegnu »limariju«, zadovoIjavajuci se cak i sa malo manjim uspjesima. »Stampane« bakrene tra

Antena se prikljucuje na koaksi: jalnu prikljucnicu kod A. Trimerski kondenzator od 20 pF i zayomica Li Eormiraju serijski titrajm krug za prijemne frekvencije. Treba ga ugona antenu diti tako da prilagodenje bude naibolje. To se postize onda
.279

ima
U33MH1)
250
fRI =

pmnm
TR4
L8
L9

J?^^ i^^
US
4=
;10n

1^

+J10ji

TR2

=

TR3

=

AF279 (BF679,BF660)

OMF (28...30MHz;

TR4= TR5*BF357{BF173,BFY90)

J
SZ. i0-44.

-°a
preinaka. Izlazni medufrekventni titrajni krug, u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRs mora se promijeniti. Cs ima, za tu svrhu, samo 15 pF, a takoder manje: 68 pF. I zavojnica Lio mora biti manja. Najbolje je odrediti je dip-metrom, i onda ugraditi i ugoditi na maksimum signala (ili suma!)

Shenta konvertora »Minix~MRK-10« kao primjer 70-centimetarskog konvertora za transpoziciju u desetmetarski opseg. Moguce je postici i transpoziciju u dvometarsko podrudje, vidi tekst

kada se 70-centimetarski signali najgtasnije cuju, uz sto manji sum.
se to postigne treba ugadanje obaviti primajuci neki v-r-l-o s-l-a-b-i signal, na granici suma. Kad se takav signal najbolje cuje, postigli smo najpovoljniji odnos signal/ /Sum! Prije toga, razumije se, morali smo i ostale titrajne krugove dovesti na »maksimum«. Oscilatorski titrajni krug je tu mali izuzetak. Jezgricu kojom se ugada induktivitet zavojnice Lb moramo ostaviti u takvom polozaju, neposredno uz maksimum, da oscilacije na overtonskoj frekvenciji kvarca odmah »uskoce«, cim prikljucimo napon od 12 V (za napajanje konvertora).

Da

d

opsega (145 MHz). pokazuju kako je nacinjen takav konvertor. U nasem casopisu »Radio-amausred
SI. 10-45 i si. 10-46

MF

ter«,

br.

6/1980. opisao je

YU2LW

Konvertor »MINIX-MRK-2«

raz-

likuje se od opisanog samo po tome sto je nacinjen za medufrekvenciju od 144 do 146 MHz. To znaci, da se iza ovoga ne prikljucuje desetme-

dvometarski prijemnik. tu svrhu kvarc Q mora biti za frekvenciju 96,0 MHz. Utrostrucivanjem se dobije 288 MHz, potrebmh za transpoziciju 70-centimetarskog
tarski, vec

U

valnog
(432

podrucja
288

u dvometarsko
Jacim zatvara:

=

144).

njem trimera moze se Lr ugoditi i na 288 MHz, bez ikakvih drugih
280

SI

10-45.

Pogted na 70-centimetarski konvertor »Minix-MRK-10«

od

do

9)

tice izrazavanja razli6i-

tih velicina

se citaju direktno zivacu (»display«)

pomocu brojaka koje na nekom pokaa ne posredno,

prema otklonu kazaljke na mjer-

nom

instrumentu. U tehnici ultravisokih frekvencija rijec »interdigitalan« doslovno znaci »izmedu prstislikovitom izrazavanju

ju« (latinski: »inter« - izmedu; »digitus« = prst). Da se doista radi o
tzv.

mozemo

se uvjeriti jednim
10-47.

pogledom na sL

SL 1046.

Isti

konvertor s druge stra-

Na lijevoj strani sL 1047 je terdigitalni filter/konvertor za prijem signala kojima je frekvencija
u
24-centimetarskom

m

ne; lijep je primjer uzorne gradnje uredaja za tako visoke frekvencije

amaterskom

uspjelu konstrukciju 70-centimetarskog konvertora. Upotrebljena je stampana plocica za koju je potreban vitroplast kasiran bakrom sa* mo sa jedne strane. Do danas je vec mnogo nasih radio-amatera sagradilo taj konvertor i moze se samo preporuciti da to i ostali, koji su zainteresirani za prijem na decimetarskim valovima, nacine. Tamo je vrlo dobar opis gradnje. Zato necemo ovdje ponavljati sto je tamo receno.

opsegu. Bakrene, posrebrene cijeyi stiA, B, C, D, i E montirane su na ienke oklopne kutije (125 X 60 X ^20 mm) tako da su tri s jedne i dvije naizmjenice s druge strane. One ulaze u postojece meduprostore, kao prsti jedne ruke medu prste

druge ruke.

Svaka od
51

tih

bakrenih
10

vanjski promjer

mm

cijevi
i

ima

duzinu

sredine cijevi susjedne je 21 mm, a do sredine montirane su simetricno uoklopnoj kutiji. Ova je takoder nacmjena od bakra i neka bude posrebrena,

mm, Razmak od

ako

Konvertor za prijem amaterskog opsega od 1296 MHz
Prelazenjem na sve vise frekvenna nove probleme koje treba rjesavati pronalazeci nove puteve. Prijemna tehnika za frekvencije preko 1000 MHz
cije nailazimo uvijek
(1

koaksijalnu prikljucnicu K spaia se antena za prijem frekveti-

je

moguce.

Na

cija

GHz).
cijevi

u opsegu od 1296 MHz ( = 1,296 Pomocu dva vijka koji se moili

manje uvrnuti u supl)inu D, dovode se u resonanciju usred prijemnog opsega.
eu vise

B

i

ciia

GHz) bitno

se razlikuje

od onoga
s pri-

na sto smo se privikli radeci

jemnicima za nize frekvencije.
Bitnu novost, kojom se tehnika prijema ovih ultravisokih frekvencija razlikuje od dosadasnje tehniuz ke za nize frekvencije, jest primjena tzv. »interdigiostalo

bude oko 28 MHz, potrebno je da kao konverzijsku frekvenciju imamo 1268 MHz. v Nju postizemo umnazanjem, pocevsi sa 52,833 Mrtz. Za tu je frekvenciju nacinjen knknstal Q. To je overtonski kvarcov pobustal koji se na toj frekvenciji
duje tranzistorom TRi, zahvaljujuci prisutnosti titrajnog kruga sa zavoj-

Zelimo

li

da

nam

medufrekven-

talnih«

filtera

i

konvertora. Ne, to nije

»interdigitalnih« u vezi s di-

nicom

gitalnom eiektronickom tehnikom!

U

(engl.

digitalnoj »digit«

elektronici

se

naziv

brojka,

znamenka

da krugu). Taj titrajni krug treba resonira na odabrani overton kvarkolektorskom sa (52,833 MHz). U strujnom krugu istog tranzistora je
281

U

(u

emiterskom strujnom

-0+24V

c zf 1

a ^

1=1

T
IOji

1?1P^*
OKLOPNA KUTUA

125x60xi0mm

^"^^W^
_[/M(2mA)

i '^ i r

'CTn
"

(28-MHz)

2N918{BFY90) TR2 = 2N3866
TR1 =

D1 = H.R 5082-2577 2-2577

TR3 = 40673 {3N200J 3N2011

D2 = HP 5082>-2fl1l -2811

^^
*~1

C

Y^
"

tnTi

•-•

It—*

St.

UJ?™??™? kristalom l umnazanjem frekvencije od 52,833 MHz na me MHz kci sa »post-mikser« pojadalom na 28 MHz. Li = U = 18 zav I 10,5 mm,CuL, oko 1,5 uff; Ls = 10 zavoja, kao Li i U oko 0,5 uH; U = - U = 6 zavoja kao Li, oko 0,2 ^H; sve na od 6,3 mm, sa jezgricom. U = bakrena traka 12,7 x 63,5 mm. VFP = 33 )xH
1
>'

1047. Inter digitalni konvertor sa Schottky-jevim diodama, Di
l
,

i

D

2

-

f

zavojnica Li. Ona, zajedno s kondenzatorom od 5 pF, resonira na tri putavisu frekvenciju (158,5 MHz), kao i zavojnica Ls. Obje ove zavojnice sacinjavaju bandfilter za utrostrudenu frekvenciju tako da ona,
filtrirana

imaju vrlo malen

vlastiti kapacitet.

Syaki znatniji kapacitet diode bio bi pravi »kratak spoj« za tako visoku frekvenciju! Ona mora imati i najbolja ispravljacka svojstva, ta-

u

bandfilteru,

stize

u

udvostrucivacki stupanj s tranzistoTR2. Ovdje se postize frekvencija od 317 MHz. Buduci da su to vec prilicno visoke frekvencije, potrebno je odabrati pogodne tranzi-

ko da napon koji se moze mjeriti na kondenzatoru C2 dosegne —1,5 V,
unatoc opterecenju sa 82 Q. Ovim zahtjevima danas odgovaraju samo Schottky-jeve diode, pa konstruktor (W2CQH) preporucuje diode »Hewlett-Packard-5082-2577«
iste tvornice.
ili

rom

store.
ili

Kao TRi moze
90,

BFY

a kao

se staviti 2N918 TRs dolazi u obzir

»5082-2835«
biti slic-

2N3866. Navikli smo da taj tranzistor vidimo u predajnicima. Ovdje ga treba staviti da bi titraji frekvencije 317 MHz bili dovoljno sna2ni,^ jer ih ceka daljnje umnazanje. Njih je jos potrebno ucetverostruciti na 1268 MHz. To se postize dio-

Dioda Di takoder mora
nih kvaliteta.

sluzi za mijesanje. Spojena je na kraj cijevi C u kojoj se induciraju naponi frek-

Ona

dom

£2.

se upotrebiti

Izbor diode D2 je kritican. Mogu samo one diode koje

(od D) i frekvencije koju primamo, 1296 MHz (od MK\ dvi J e frekvencije se u diodi mijeSaju; dakako, ukoliko je dioda za to sposobna! I ona mora imati vrlo malen vlastiti kapacitet i mora brzo shjediti sve promjene VF na-

vencije 1268

MHz

VF

V?

282

pona. I dioda Di mora zato biti Schottky-dioda, npr. »Hewlett-Packard-5082-2811«
ili

»5082-2835«.

Kod ugadanja
kod M,

ukljuciti
svi

Kada su

konvertora treba, miliampermetar. titrajni krugovi u osci-

latorskom lancu, s tranzistorima TRi i TRz, kao i cijev D u interdigitalnom konvertoru, ugodeni optimalno, mora miliampermetar pokazivati struju oko 2 mA.
Cijev B interdigitalnog konvertora dovodi se u resonanciju s pri-

jemnim frekvencijama tako da prijem nekog slabog signala bude maksimalno glasan uz najmanji sum.

St. 1048. Izgled interdigitalnog konvertora s pripadajucim stupnjevima,

prema shemi na

si.

10-47

Mijesanjem (u diodi Di) postize se medufrekvencija. Buduci da su signal! na medufrekvenciji jos vrlo slabi (nema VF pojacanja!) potrebno je tzv. »post-mikser pojacalo*. Ulogu tog medufrekventnog pretpojacala vrsi tranzistor TRs. Ovo pojacalo mora biti malosumno. Zato je najbolje da se upotrebi tranzistor koji ce, uz malen sum, dati dosta veliko pojacanje. Ovim zahtjevima zadovoljava MOSFET, kao sto
je 40673, 3N200 ili 3N20L Zavojnica Li i kondenzator Ce pripadaju ulaz-

Podaci o radu takvog konvertora
vrlo su ohrabrujuci. Oni obecavaju ukupno pojacanje koje dostize 20 sirokom pridB u citavom 2 jemnom opsegu. Pri tome je potiskivanje zrcalnih frekvencija barem 18 dB, sto govori o vrlo dobrim svojstvima interdigitalnih resonatora. uz upotrebu naveKazu, da sum

MHz

poluvodickih elemenata nije veci od 5,5 dB. Obzirom na opseg frekvencije to je vrlo dobar rezultat. Izgled gotovog konvertora

denih

nom
28

titrajnom krugu, dok zavojnica

je

Lt pripada izlaznom titrajnom kru-

gu na medufrekvenciji u opsegu od

do 30 MHz. Taj izlazni titrajni krug mora biti sirokopojasnih svojstava pa je prigusen otpornikom od
4,7

na si. 1048. Obzirom na to, da je za nase amatere jedini ozbiljniji problem nabavka sotki-dioda, uz poznatu snalazljivost, nadajmo se da ce naskoro
uslijediti

osvajanje

i

ovih

kQ.

frekvencija.

283

11

KRATKOVALNI PREDAJNICI
VRSTE PREDAJNIKA
Predajnik (davac, odasiljac)
zi

slu-

za proizvodnju visokofrekventnih signala koji prenose poruke i sluze za sporazumijevanje izmedu radio-stanica, I u amaterskoj radio-stanici je predajnik, uz prijemnik, jedan od bitnih dijelova.

trebnu energiju visokofrekventnim titrajima daje onda slijedeci stupanj, PA, si. 1Mb. Internacionalno upotrebljavana kratica PA oznacu-

a)

b)

U

radio-amaterskom predajniku

CO
{VFO»

upotrebljavaju se i tranzistori i elektronske cijevi u razlicitim stupnjevima. U oscilatorima, umnoziva-

cima

frekvencije,
i

stupnjevima

konverzionim poja£a!ima snage

c)

se redovito naci tranzistori. Elektronske cijevi se ceSce susrecu u izlaznim pojacalima snage, osobito u tzv. linearnim snaznim pojacalima, ali mogu posluziti i drugdje

mogu

—H
I

BUR
I

L-*j

MULT.

L

u predajniku.
Nai jednostavniji predajnik za
ted)
1

legrafiju (CW) ima samo jedan stupanj. To je oscilator (si. IMa) koji

»proradi« svakiput kad nritisnemo rucicu telegrafskog tipkala (»tastera«). Proizvedene visokofrekventne titraje treba odvesti k anteni. Od nje odlaze elektromagnetski valovi u prostor. Po^onsku energiju za u prostor. Pogonsku energiju za predajnik, dobije iz elektricne mreze preko posebnog ispravljaca, iz akumulatorske baterije, iz galvanskih baterija ili iz nekog pretvaraca (vidi poglavlje o izvorima elektricne energije i poglavlje o prevoznim i prenosnim radio-uredajima). pesce se upotrebliavaju predajnici koji, osim oscilatora, imaju i druge stupnjeve. Ako predajnik ima dva stupnja, oscilator je manje op-

terecen

i

moze

stabilnije raditi. Po-

je

pojacalo

snage

(engl.

»Power

Amplifier^). Takvo se pojacalo redovito nalazi na kraju niza stupnje-

va u svim savremenim predajnicima
(sL 11-1).

Oscilator s kvarcovim kristalom, (engl ^Crystal Oscillator«), ie raditi samo na onoj frekvenciji koja je odredena samim kristalom. Ima li predajnik oscilator s promjenljivom frekvencijom, tzv. VFO (engl. »Variable Frequency Oscillators), opseg radnih frekvencija od-

CO

mo

telegrafiju ili za frekventno modulirani signal nema poteskoce, ali se npr., gotovi SSB-signali (engl. »Single Sideband« jedan bocni pojas) ne smiju umnazati! Takvi signali postaju umnazanjem nerazumljivi.
f

Za

Predajnici za sve vrste signala

grade se najcesce prema principu koji je prikazan blok-shemom, si. 11-ld. Stabilnim oscilatorom (VFO) moze se obuhvatiti neki pogodno

reden je konstrukcijom VFO-a i, redovito, obuhvaca samo jedno amatersko valno podrucje ili tek dio njega, npr,, samo onaj dio koji je pedviden za rad telegrafijom, si.

odabran opseg, npr., od ukupno 500 kHz (recimo: od 5 do 5,5 MHz, ili
drukcije).

Kristalni

oscilator

(CO)

ima takvu frekvenciju da njenim mijesanjem s frekvencijom VFO-a
postizemo transpoziciju (premje§tanje) tih 500 kHz u bilo koji amaterski opseg. Ako kristalni oscilator ima vi£e razlicitih kristala, mijesanjem u stupnju MIKS. (engl. »Mix~ er« onaj koji mijesa) postizemo veci broj opsega. Dakako, mijesanjem se dobiva mnogo produkata, i pozeljnih i nepozeljnih. Iz te smjese treba najprije izdvojiti ono sto nam je potrebno. Za tu svrhu
sluzi

1Mb.
Vece mogucnosti rada osigurane ako u predajniku postoji mogucnost umnazanja frekvencije. Vecina
su,

amaterskih valnih podrucja obuhvaca frekvencije koje su u jednostavnim medusobnim odnosima. Tako udvostrucivanjem frekvencije se moze, pocevSi sa 80-metarskim opsegom, postici frekvencije 40-metarskog, zatim 20-metarskog i, konacno, 10-metarskog opsega. Utrostrudivanjem frekvencije od 7 MHz lako se postizu frekvencije 15-metarskog
opsega.

=

poseban filter. U najjednostavniiem slucaju taj se filter sastoji od samo jednog titrajnog kruga,
ukoliko nezeljeni produkti mijesanja nisu prejaki. Ako ih je, medutim vise jakih, koji bi mogli smetati, filter

Na

si.

11-lc stupanj za

um-

nozavanje frekvencije oznacen je slovima MULT. (engl. ^Multipliers). Izmedu stupnja za umnozavanje frekvencije i oscilatora obicno se stavlja jo§ jedan stupanj za odjeljivanje, BUFF. (engL »Buffer«; njem. »Puffer« = odbojnik, npr. na zeljeznickom vagonu!). Zadaca takyom stupnju je da se osigura malo i jednolicno opterecenje oscilatora, te da se sprijeci povratno djelovanje ostalih stupnjeva u predajniku na rad oscilatora. Umnozavanje frekvencije primjenjuje se i onda, kad je potrebno da oscilator radi na sto nizim frekvencijama. Lakse je, naime, nadiniti stabilan oscilator, lakse ga je frekventno modtdirati i si. Umnozava-

mora

biti bolji.

On mora

osigurati da iz predajnika izade samo ona frekvencija koju zelimo emitirati! U primjeru na si. 11-le je blok-shema predajnika u kojemu se radna frekvencija priprema tzv. sintesastavljazom (grc. »synthesis« nje). Takvi predajnici imaju cesto

=

i

poseban,

tzv.
(lat.

frekvencije

digitalni pokazivac »digitus« prst;

u matematici: brojka; od nekadaSnjeg racimanja na prste!). I sinte-

zom pripremljena
cati

frekvencija

mora

se filtrirati, »ocistiti« od nepozeljnih primjesa, zatim je treba poja-

njem moze se onda »doci« na odredenu radnu frekvenciju predajnika. Ipak se tim putem ne moze uvijek!

(POJACALO + POBuD.) da joj snaga bude dovoljno velika za pobudivanje izlaznog stupnja (PA).
Pobudni stupanj
11-le) je
(si.

11-ld

i

si.

vec pojadalo koje bi moglo

285

Pritom se nastoji da svi stupnjevi. a kojima se formira i modtdira signal. -tehnici ima vise vrsta. Zato je potrebno da se izmedu izlaznog stupnja predajnika i antene uviiek ukljuci jos neka vrsta filtera. sve zadatke obave uz malenu snagu. onaj za predajnik kao i onaj za prijemnik. 11-1. ali se nikad ne sastavni dio radio-ure- Danas je situacija sasvim drukDanas vise nitko ne nastoji da mu predajnik ima sto manji broj stupnjeva. moguce je na taj na^in 286 . O oscilatorima je bilo govora u poglavlju 8 (Visokofrekventni osciSve sto je tamo receno vrt podjednako za sve uredaje u kojima se primjenjuju oscilatori. Ostalim stupnjevima se povjerava i promjena frekvencije i pojadanje signala. simalno dopustena za -amaterskih stanica (2 rad kW radioza ope- da citav predajnik ima sto manje stupnjeva. Njegova snaga moze biti vrlo malena. barem ne zbog cijene smije zaboraviti. dirati) i drugog pribora. kako cemo kasnije jos vidjeti. »la denje. Njih cemo opisati u ovom poglavlju. Cijev je danas u oscilatoru definitivno zamijenjena tranzistorima. Sto je snaga predajnika veca. OSCILATORI Oscilatori u predajnicima se danas vise ne razlikuju od oscilatora koji su potrebni za rad prijemnika. Za radio-veze telefonijom potrebno je da se na neki nacin »moduiira« emitirani visokofrekventni signal u skladu s niskim frekvencija- = »aktivnih« elemenata. jenja se frekvencija i faza VF titraSSB signal je. treba da daje ciste i sto stabilnije oscilacije. tek nekoliko milivata. Modulacija u radio(franc. 11-2 i si. ali i danas. Zato su jednocijevni pre dajnici bili veoma rasireni. latori). kad su »vladale« elektronske cijevi. makar malu snagu. — — ma. cija! ratore najvise klase!) u predajniku ce biti potreban veci broj pobudnih stupnjeva. kakvi dolaze u obzir za gradnju oscilatora postali jeftini. Razmjerno najjednostavniji su predajnici za telegrafiju. a tranzistori su barem oni male snage. nacin mijenjanja VF signala prilagoden NF frekvencijama govora). 2elimo li da nam predajnik daje snagu koja je mak- posluziti ma Nekada se trazilo da vec sam oscilator daje neku. Kod am- jedi u ritmu govora mijenja amplituda (i telegrafija je vrsta amplitudne modulacijel). kao i razlicite nacine prikljucivanja telegrafskog tipkala (»tastera«. Bilo je to potrebno u doba kad su elektronske cijevi bile najskuplji daja. Ovo nije nacrtano na si. neovisno o promjenama pogonskog napona i o promjenama temperature okoline. sve veca je opasnost da on emitira i nezeljene frekvencije. sa ciljem da se postigne sto kvalitetniji signal. u slucaju potrebe. zapravo. spojenih jedan iza drugoga. nastojalo se sagra predajnik sa sto manjim bro jem cijevi. 11-3 neki ce reci da pobuduju »nostalgiju« kod onih OM ili OT (engl. medu amaterima. Za sheme predainika na si. pa i za predajnike. sadrzanim u ljudskom govoru modulation^ — prilagomijenjanje na odreden nacin. od njem. Tamo cemo govoriti i o posebnim uvjetima kojima moraju zadovoljiti stupnjevi odgovarajucih predajnika. nacin oblacenja u »modi«. kod frekventne modulacije miplitudne modulacije se je. »Otd Mam ili »Old Tirner«) koji su nekada upotrebljavali ovako nesto »demodirano«. osobito diti najvaznijim vrstama modulacije bit ce govora u posebnim poglavljima. Cijena im je cesto niza od cijene nekih drugih sastavnih dijelova! Tranzistorski oscilator. »la mode« = nacin. Mozda je tako. »tasten« doticati. samo dio amolitudno moduliranog signala.i kao izlazno u predajnicimale snage. O UMN02AVANJE FREKVENCIJE U doba.

To se obicno ne radi. »proslavile« cijevi 6V6. Na tome druga mrezica pentode djekao kapacitivno (preko 10 nF) »uzemljena« anoda oscilatora.) mora biti skoro sasvim za287 . si. Promjenljivi kondenzator (500 pF. u proslosti. Pritom titrajni krug sa za- — — u vojnicom Li ima velik kapacitet. dakle. EL86 i mxioge druge. 11-3. na 7 MHz. ii-2. 11-3. Ako je Q brusen za 7 MHz. Kazemo da smo frekvenciju udyostrucili. Ako je kvarc bruSen za frekvenciju od 3. 11-3. Pri pobuduju nom ze mijenjati frekvencija (VFO).5 MHz.krug LiCi ugoden na frekvenciju j J y nT ! M -t'--' jf Y">' ' | vfp T -T^ !0n ! f kod A na odvojak zavojnice Li. dooro je da LiCi bude ugoden. Shema predajnika s pento- dom. Vise mogucnosti pruza primjena oscilatora kojemu se moditi mozemo anodni zahvaljujuci kapacitivrazdjelniku (27 + 100 pF) izmedu prve mrezice i »minusa«. kad je titrajni ci oscilator izuzetnim prilikama i ona omogucuje izgradnju upotrebljivog predajnika. Posebno su se. vidi si. harmonicke frekvencije moguce je ugoditi titrajni krug LiCi i tako jednu od njih »isfiltrirati« i jos i Na te vise n«opt«r«£tne KAPACITET SI. Taj odvojak treba odabrati tako da se jos opaza malen pad anodne struje. stanje predaj- S/. EL81. sadrzi osim osnovne frekven- opt«rt£«no ko anode cije one visih harmonickih. EL83. Inace bx cijev mogla biti preopterecena Prejakom anodnom strujom. Kada se ukljuluje shema predajnika s pentodom kojemu se frekvencija moze mijenjati. Jos ce nam biti manja snaga ako LtCi ugodimo na cetiri puta visa frekvenciju (14 MHz). titrajni krug ugona frekvenciju od 21 MHz. 6L6 ili 6AG7. maks. da preveliko opterecenje anodnog titrajnog kruga ne djeluje na titraje kvarca! Elektricna struja koja tece prenije sinusoidalna. i trebljiv predajnik sa uspjesno naciniti upoelektronskom iz izvadenom nekog starog radio-prijemnika.e kvarcov kristal Q. Frekvenciju odreduJ. Oscilacije se bilo osnovnoj. je kakva izlazna prijemna cijev. EL11. Snaga na toj dvostrukoj frekvenciji je manja nego na vrlo brzo cijevi. i danas! Oscilatorski dio je nacinjen sa katodnom povratnom vezom. primjenom kvarca u oscilatoru vezani smo na odredenu frekvenciju. EL84. 11-2. ali (preko tipkala Ti). kada ugodimo titrajni krug. si. Antena se prikljucuje je spojena Ona cama za optereceno nika. Frekvencija je odredena kvarcovim kristalom Q Ipak s time se ne smije pretjerati. Dakako. Treba paziti da frekvencija ostane stabilna. jer predajnik kod takvog ucetverostrucivanja frekvencije radi veoma neekonomicno. mozemo anodni titrajni krug ugoditi na dvostruku vrijednost. Promjene jakosti anodne struje pri ugadanju izlaznog titrajnog kruga L1C1 u predajniku prema si 11-2 poslati je u antenu. kako je to prikazano crti- kvarca. si. ako anodni titrajni krug nije ugoden. kao i EL3. I ta shema bi se mogla 11-4 je proglasiti »nostalgicnom«. Elektronska cijev E. I utrostrucivanje frekvencije je moguce. Ta je struja najmanja. Oscilator radi i onda. Ona.

Kada potece struja kroz FET TRi. Visokofrekventni ulazni nanon mora imati amplitudu ve<5u od 0. taj <5e titrajni krug za vrijeme svakog titraja (frekvencije f) dobiti po dva strujna imi u^ 121. ako izlaznu snagu uporedimo sa onom koju bi se moglo dobiti na frekvenciji /. kao na si.7 V vencija se Predajnik s pentodom. dovode se VF titraji frekvencije f. Buduci da je titrajni krug LsCs spojen tako da kroz njega te£e i struja sa drejn-elektrode TRi i sa drejn-elektrode TRs. Jednostavan tranzistorski stupanj za umnazanje frekvencije. iz nekog oscilatora. Sa jeni Dva »kolins«) sa zavojni- La i s dva promjenljiva kondenzatora. da bi se tranzistor »otvorio«. Collins- u anodnom strujnom krugu nema nikakve druge veze s oscilatorom osim struje elektrona koja tece kroz samu cijev. U Gejt-elektrode tranzistora TRi i tranzistora TRz uvijek su pobudene udvostrucenje -filter frekvencije. oko 33% kod utrostrucavanja i oko 25% kod ucetvorostrucavanja frekvencije. Tranzistor. 11-5. mole doci do nestabilnostl Zato je povoljnije raditi sa udvostrucenjem frekvencije. preko 50% kod udvostru£avanja. naziva spoj »Electron Coupled Oscillator*). da bi mogla poteci kolektorska struja. 11-4. Vidi tekst 288 . 3f. Tranzistor na svojoj bazi nema prednapona. radi kao pojacalo klase C. Zato se takav ECO-spojem (engl. maks. dakle. rjede na cetverostruku frekvenciju. Kolektorski strujm krug je spojen s bandfilterom kojemu su oba titrajna kruga ugodena na dvo- struku ili trostruku. To je polovica one vrijednosti koju mora imati signal za odriavanje telegrafskih radio-veza u 80-metarskom amaterskom opsegu. si. Ako bi izlazna frekvencija predajnika ove vrste bila jednaka oscilatorskoj frekvenciji. ne moze teci kroz TR2 1 obrnuto. Zato se TRi i TR2 naizmjenicno otvaraju zatvaraju. U anodnom strujnom krugu je Znatno vi§e izlazne snage ^ostizu se tzv. »PP dublerom« (od engl. Veci od njih (1000 pF.75 MHz. Uz dovoljno veliku pobudu (dovoljno velik ulazni VF napon!). Frekmole mijenjatl Oscilator (sa zavojnicom Li) je sa izlaznim dijelom u vezi preko struje elektrona koja tece kroz cijev (hCO) SI. Stabilnost emitiranih signala je znatno bolja. Imamo opet com serijski spojenim i zavojnicom kondenzatorima Ci i Ca ovaj titrajni krug resonira na frekvenciji /. dok se manjim (do 250 pF) filter dovodi u resonanciju na dvostrukoj frekvenciji oscilatora. naziva: 11-6. 11*5. si. Na ulaz U ovog SI. a od anode.4f .2. tj. ako je anodm napon 250 VI!) spojen je tzv. a treca mrezica pentode spojena s katodom (kao kod EL84 ili EL86). 11-4.. tranzistora tipa FET sposu na ulazni titrajni krug. suprotnim fazama VF napona. »Push-Push-Doubler«).) Donekle sli&io umnazanje frekvencije s tranzistorima je takoder mogu<Se. kondenzatora od 1 nF (mora izdrzati napon od 1000 V. prigusnica VFP. izlazna snaga koja se moze postici takvim umnozivacem iznosi oko tvoren kada oscilator proizvodi frekvenciju od 1.O+250V tranzistorskog stupnja. Collins-filter (cit.) odreduje vezu sa antenom.

11-4. da bi se tranzistor »otvorio«. naziva: 11-6. Ako bi izlazna frekvencija predajnika ove vrste bila jednaka oscilatorskoj frekvenciji. Visokofrekventni ulazni nanon mora imati amplitudu vedu od 0. VF nekog ostitraji frek- (3.tranzistorskog stupnja. moze doci do nestabilnosti. Vidi tekst 288 . naziva spoj »Electron Coupled Oscillator*).if . 3f. kao na si. a treca mrezica pentode spojena s katodom (kao kod EL84 ili EL86).2. izlazna snaga koja se moze postici takvim umnozivacem iznosi oko tvoren kada oscilator proizvodi frekvenciju od 1. dovode se f. »PP dublerom« (od engl. Zato je povoljnije raditi sa udvostrucenjem frekvencije. Veci od njih (1000 pF. »Push-Push-Doubler«). dakle. ako je anodni napon 250 V!!) spojen je tzv. J Donekle sli£no umnazanje frekvencije s tranzistorima je takoder mogude. a od anode. rjede na Cetverostruku frekvenciju. Jednostavan tranzistorski stupanj za umnazanje frekvencije. Na ulaz U ovog SI 115. si. -O+250V IDn iz cilatora. prigusnica VFP. Sa ako izlaznu snagu uporedimo lins-filter s dva promjenljiva kondenzatora. Collins- u anodnom strujnom krugu nema nikakve druge veze s oscilatorom osim struje elektrona koja tece kroz samu cijev.. Stabilnost emitiranih signala je znatno bolja. Kada potece struja kroz FET TRi. radi kao pojacalo klase C. Dva tranzistora tipa FET spojeni su na ulazni titrajni krug. tranzistora TRi i Gejt-elektrode tranzistora Tlh uvijek su pobudene udvostrucenje -filter frekvencije. Buduci da je titrajni krug LsCs spojen tako da kroz njega tede i struja sa drejn-elektrode TRi i sa drejn-elektrode TRs. Tranzistor na svojoj bazi nema prednapona. ne moze teci kroz TRz l obrnuto.) odreduje vezu sa antenom. preko 50% kod udvostru£avanja. 11-5. maks.7 V vencija se Predajnik s pentodom. Frekmoze mijenjatu Oscilator (sa zavojnicom Li) je sa izlaznim dijelom u vezi preko struje elektrona koja tece kroz cijev (hCO) SI 11-4. suprotnim fazama VF napona. »kolins«) sa zavojni- i zavojnicom L* i serijski spojenim kondenzatorima Ci i Ct ovaj titrajni krug resonira na frekvenciji /. Zato se takav ECO-spojem (engl. da bi mogla poteci kolektorska struja. dok se manjim (do 250 pF) filter dovodi u resonanciju na dvostrukoj frekvenciji oscilatora. taj <5e titrajni krug za vrijeme svakog titraja (frekvencije f) dobiti po dva strujna imi u°Hl «0n 1 2f. Uz dovoljno veliku pobudu (dovoljno velik ulazni VF napon!). oko 33% kod utrostrucavanja i oko 25% kod ucetvorostrucavanja U anodnom strujnom krugu je kondenzatora od zati 1 nF (mora izdrnapon od 1000 V. To je polovica one vrijednosti koju mora imati signal za odriavanje telegrafskih radio-veza u 80-metarskom amaterskom opsegu. Col- frekvencije. si. Zato se TRi i TR2 naizmjenicno otvaraju zatvaraju. Znatno vi§e izlazne sna^e nostizu se tzv. tj.75 MHz.SMHi) je spojen s bandfilterom kojemu su oba titrajna kruga ugodena na dvo- vencije Kolektorski strujni krug 7250 /pOOO struku ili trostruku. Tranzistor. Imamo opet com U (cit. sa onom koju bi se moglo dobiti na frekvenciji /.

d i / zavrseci. prisutna i osnovna (f). Oscilogram na si. 11-9 pokazuje kako se moze izgledom oscilograma provjeriti da li udvostrucivac frekvencije pravil- no radi. 11-7). ll-9c). izlazu preostaje samo frekven(si. ll-9a pripada frekvenciji /. Slijedeci oscilogram (si. spojenim izmedu emitera. SI. 11-8. Priprema i namatanje spleta zavojnica za udvostrucenje frekvencije. Udvostrucenje frekvencije je nesimetricno i na izlazu je. Kada se pojacanja izjednace potenciometrom u emiterskim strujnim krugovima je tih tranzistora. onoj koju smo doveli na ulaz udvostrucivaca (si. Opis u tekstu »trifilarnog« na si. c i e su poceci. cija 2f lografa (sto je za Ako nemamo oscimnoge amatere normalno stanje. HI) mozemo se pomoci osjetljivim apsorpcijskim valomjerom ili odgovarajucim dip-metrom. posvema Na potisnuta osnovna frekvencija. uz dvostruku frekvenciju (If). ' ' A * A J FERITNI PRSTEN SI 11-8. krajevi a. Manje nesimetrije u pojacanju mo gu se izjednaciti potenciometrom (500 Q).jft Jfc " A . Medusobno i sa ostalim dijelovima ko udvostrucivaca treba ih spojiti kaje oznaceno. Zavojnicu valomjera pri- . ll-9b) pokazuje da tranzistori TR2 i TRs imaju razlicita pojacanja. dok su krajevi b. Potrebno je da tranzistori TRs i TR3 budu istog tipa i da im strujna pojacanja ((3) budu podjednaka.

Udvostrucavanja frekvencije vise nema. Njegova je zadaca da pojaca VF struje koje vec imaju dvostruku frekvenciju.SI 11-10. One mogu biti germanijeve ili silicijeve. To znaci da je faza visokofrekventnih titraja na njima suprotna. Udvostrucavanje frekvencije diodama. Vidi tekst frekvenciju / na izlazu udvostrucivaca vise ne mozemo utvrditi! I diode mogu posluziti za udvo- nica U je sa L u induktivnoj vezi. Glavno je da su im kapaciteti malenl Tranzistor TR2 ne sudjeluje kod udvostrucavanja frekvencije. Tranzistori rade naizmjence. Preko JU se kao u predasnjem primjeru. Tranzistorsko pojacato kojemu su i baze i kolektori u protufaznom spoju (»push-puil«) ontogucuje utrostrucivanje frekvencije. Ona sluzi druge oscilacije jedne ili frekvencije odvedu na izlaznu da se prema si. Preklonnikom B izabire se jedan od njih. a. d. Ono moze pojacati osnovnu i sve neparne vise harmonicke frekvencije 291 sluze trimerski kondenzatori C4 i Ct. U kolektofskom strujnom krugu frekvencijom tranzistora TR2 je zavojnica L koja se moze dovesti u resonanciju s frekvencijom 2/. »pull« = vuci. Dok je jedna baza pozitivna druga je negativna i. Baze tranzistora TRt i TR2 su u protufazi. Diode Di i D2 neka budu barem u propusnom smjeru podili jednakih svojstava. e i f opet su oznaceni krajevi zica. Za utrostrucivanje frekvencije moze posluziti protufazni spoj dvaju tranzistora. frekvencije. Zavoj- Tome 19- . ki preklopnik A-B prebaciti iz polo- zaja b je u polozaj U torn slucaju jedna od dioda (Di) iskljucena iz ftuikcije. prema zelji. sL 11-11. c. Slovima. Na izlazu mozemo f ili tako odabmti ili frekvenciju dvostruko visu frekvenciju If. b. obratno. zahvaIjujuci diodama. u slijedecoj poluperiodi. / ili s SL 1141. Takav je spoj poznat i pod imenom »pu£-pul« (od engl. Transformator Ti je sirokopojasni i treba ga namotati trifilarno. Utrostruciti frekvenciju je takoder ponekad potrebno. strucenje prikljucnicu. Diode ovdje djeluju kao dvosmjemi isprayljac kod kojega se frekvencija uvijek udvostrucu Udvostrucenje frekvencije se moze i sprijeciti! Treba samo dvostrua. »push« = guraj. pa se cini kao da jedan gura a drugi vuce i obratno). Dvostrukim preklopnikom se moze birati frekvencija f ili 2f. 11-10.

Zato osnovni sklopovi cijevnih (si. — (oscilator!) veoma malo U anodnom strujnom krugu 292 opterecen. odnosno radnih uvjeta. Shema vrijedi za dvije odijeljene cijevi ili za jedSl. si. Ovaj moze resonirati na bilo koju neparnu harmonicku frekvenciju: na prvu (f). Najcesce se zadovoljavamo umnazanjem frekvencije na 3f.) obicno su mnogo slabije. Vise neparne frekvencije (5f. 4-28) u principu vrijede i za pojacala visokih frekvencija u predajnicima. ali vrlo vjernu »kopiju« ulaznog signala. u principu. Uz dovoljnu pobudu. oscilacije frekvencije 3f imaju jo§ upotrebljivu amplitudu. U principu nema razlike na koji ce elektronska u nacinu ili cijev tran- zistor pojacavati niske ili visoke frekvencije.. 11-12. Visokofrekventno pretpojacalo koje se moze staviti izmedu VFO-a sa slabim izlaznim signalom i ulaza u predajnik. 3-9) i tranzistorskih po jacala (si. nu dvostruku (ECL 82) PRETPOJACALA I POBUDNI STUPNJEVI U PREDAJNIKU Pretpojacala i de je titrajni krug koji resonira na odabranu frekvenciju. pret- Elektronske cijevi su se do danas zadrzale u predajnicima. 3-15). Prema nivou ovisno o drugim uvjetima rada. na trecu (3f). Hoce li neki stupanj u predajniniku raditi u ovoj ili onoj klasi ovisi o izboru tzv. ili neke druge triode i posebne pentode. Prednost elektronskih cijevi pred tranzistorima nije samo u tome da je cijena elektronske cijevi za postizavanjerazmjerno vece snage jos uvijek niza od cijene tranzistora.takvi protufazni strujni impulsi. Ova klasa omogucuje rad sa najmanje izoblicenja. 7f .. Razlika je jedino u nacinu na koji se postizava odredena radna tacka. kao i u klasi AB ili u klasi C. Taj nacin je bitno razlicit. I predstupnjevi i pobudna pojacala predajnika mogu raditi u bilo kojoj klasi Ovo podjednako vrijedi za elektronske cijevi i za tranzistore. pento- . predvida upotrebu dvostruke elektronske cijevi ECL 82. svaki od tih stupnjeva moze raditi u klasi A. pojacani signal osobito »cist«. onda sto se tice pri- — Shema visokofrekventnog pojacala. od jednog i drugog kolektora privode izlaznom titrajnom krugu (sa Li). Zato je izlazni visokofrekventni. Izbor radnih uvjeta za pojaSala snage u predajniku do si. na petu (5f) i tako redom. On predstavlja pojacanu. Potenciometar. radne tacke. u stupnje- vima za umnazanje ili za mijesanje) toliko pojacamo snagu da bude dovoljna za pobudu izlaznog stupnja predajnika. potreban je za postizavanje simetricnog. 3-12 i snage B. u klasi (si. pobudni stupnjevi vi- u predajniku imaju zadatak da sokofrekventnim oscilacijama (koje smo postigli oscilatorom. Pritom obadvije elektronske cijevi rade u klasi A. osobito u stupnjevima za pojacanje snage. Ako elektronsku cijev i tranzistor uporedimo. tj. 4-27 i si. mjene u predajniku svako od njih ima svoje prednosti i svoje mane. jednakog pojacanja u oba tranzistora. spojen izmedu emitera tranzistora TRi i TR2. Trioda je katodno slijedilo pa je prethodni stupanj 11-12.

Ug = R xJg t Ako ma je otpor izrazen u kilo-omia jakost struje u miliamperima. rijetko do 24 ili 28 V. Ova ^truja nastaje calu. ostati bez posljedica. odreduje. 11-13. tranzistorski stupnjevi u predajniku trebaju za svoi rad obicno 12 V. pa o tome treba voditi racuna. Ovo se moze izbjeci boliim prilagodenjem i opseznijim filterima. ispravljanjem visokdfrekyentne struje koja se dovodi pojaPostis^nuti prednapon je /jedvelicine otpora Ri i nak umnosku prednapon u voltima. kako znamo. Prednapon prve mrezice svake cijevi. radnu tacku pojacala. u svakom slucaju. Dok se pogonski napon elektronskih cijevi mjeri stokod vrlo velikih snaga tinama i hiljadama volta. Ako nestane pobuda moze naime jakost anodne struje porasti do nedopustivo izlazi jakosti struje mrezice Jg : velikih iznosa. Ovo je presudno. osobito za mobilnu i »portabl« primjenu. c) Njemu moze prejako opterecenje U3 strujom ili prevelikim naponom u trenutku biti »katastrofalno«. predajniku tece kroz otpornik Ri. 292 . ako nema visokofrekventne pobude.Elektronska cijev podnosi najraznolicnija preterecenja znatno bolje od tranzistora. Tranzistorski stupanj je mnogo osjetljiviji i trazi preciznije prilagodenje na »potro£ac« (slijedeci stupanj ili antenski sistem!). Jedna jedina naponska »spica« moze ga uniStiti prije nego se snademo. ipak. uz ostalo. proizvode znatno vise nezeljenih i moze — — 20 R3 U produkata (visih harmonicnih frekvencija) nego elektronske cijevi. Nikakvog prednapona nema. Uz prayilnu pobudu tranzistori. S druge strane tranzistori imaju i velikih prednosti. Najveci utjecaj na radne uvjete elektronske cijevi u predajniku ima prednapon prve mrezice (uz pravilno odabrane ili zadane ostale pogonske napone). Tranzistori su osjetljivi i na pregrijavanje. 11-13. ako ne traje predugo. Vazan je. i pravilan izbor radnih uvjeta. dok kod elektronske cijevi d) vece opterecenje (uzarena anoda!). Nekoliko nacina za dobivanje prednapona vidimo na si. U primjeru c) je prednapon odreden posebnim izvorom kojemu je napon jednak Us Visina prednap<> na je neovisna o tome da li ima ili . U primjeru a) i b) se prednapon postizava padom napona koji nastaje tako da struja prve mrezice ^ Pregted najvaznijih nacina za postizavanje zastitnog i radnog prednapona elektronskih cijevi u SI.

To se postize pomocu posebnog transformatora koji na svojoj sekundarnoj strani ima srednji odvojak. Za pogon pentode potreban je pozitivan na- pon na njenoj drugoj (zastitnoj) mrezici. Kondenzatori Ci sluze za visokofrekventno uzemljenje direktno dimo na grijane katode. Razumije se da katodni otpornik u predajniku treba premostiti kondenzatorom kao i u prijemnicima. B povecavajuci prednapon. i. radni pred- Zastitni prednapon osobite stabilnosti moze se postici primjenom stabilizatorske tinjalice. Radni prednapon je veci od zastitnog jer se naponu na stabilizatorki dodaje pad napona na Rs. h. Taj se napon moze crpsti iz posebnog ispravljaca. ll-13g. Ako izvor prednapona ima unutrasnji otpor ba zarnu ga direktno grijanih cijevi trenit. Ako je napon na zastitnoj mrezici prevelik treba 294 . Uz pobudu potece struja prve mrezice pa se na Rs formira pad napona koji se dodaje naponu iz pon cijevi napona na visi zahvaljujuci padu odvodnQm otporniku mrezice. Re. moze se prednapon dobiti pomocu katodnog otpornika Rs. prikljuciti na nacin koji vid Kod vlastiti mozemo opteretiti nekim e) i (primjer otpornikom Rs tako da na torn otporzastitni i niku nastaje napon. ali najcesce ga postizavamo iz anodnog izvora pomocu pada napona na posebnom. Ovaj odvojak sluzi umjesto katodnog prikljucka kod ostalih cijevi. prednapon sprecavajuci prekomjerni porast anodne struje. I katodni otpornik osigurava onaj minimalni. kao i u prijemnicima. Ci =z C2 oko 10 nF mjerenjem napona na zastitnoj — mrezici za vrijeme normalnog rada predajnika i provesti eventualno = potrebne popravke.nema pobudnog visokofrekventnog napona na mrezici. Obje su metode kombinirane u primjeru d). koja ujedno sluzi kao katoda. To je prikazano na si. Ovo velik je onda radni prednapon. U manjim cesce sluze predajnicima pentode od trioda. kako je pri- kazano u primjeru f). 11-14. U predajnicima manje snage. Ovaj kondenzator ima ovdje oko 10 nF kapaciteta. Odvojak u sredini sekuntransformatora. izmjeriti kod pune pobude malnog radnog opterecenja liti i nor- cijevi darne zavojnice Valjanost proracuna treba provje- koji daje struju grijanja za predajnu cijev sa direktnim zarenjem katode. lako izra- V cunamo potreban pad napona: Velicinu serijskog otpornika on- da izracunamo prema izrazu: HhHh] -ci 1 CI Re J g2 Vidimo da nam mora biti poz- nata i jakost struje druge mrezice. u kojima sluze indirektno grijane cijevi. Dok nema pobude postoji samo prednapon iz izvora B. serijskom otporniku. To je zastitni prednapon koji prijeci da anodna struja pretjerano naraste. Ova se jakost struje mijenja s pogonskim uvjetima pa je treba S/. zastitni si. Js2. 11-14. sluzi umjesto prikljucka katoUe kod ostalih vrsta cijevi. U posljednja dva primjera je radni predna- Ako znamo koliki je napon anodnog izvora a struje i koliki treba da ie napon Vg2 na zastitnoj mrezici. U predajnicima se takve cijevi griju izmjenicnom strujom. O velicini toga otpornika ce ovisiti da li treba u seriju s njime staviti visokofrekventnu priguSnicu ili ne.

Kad nestane pobude na prvoj mrezici predajne cijevi Ei. bit ce prednapon negativniii. 16b. si. mozemo dodati stabilizatorsku tinjalicu E3 i otpornik Rs (ogradeno crticama). onda kolektorska struja ne moze teci. ako nema ili ako nestane pobude. Ako zelimo da se dovod struje zastitnoj mrezici cijevi Ei potpuno prekine. tece jaka anodna ma. . Njezin anodni napon tako jako padne da se tinjalica Es ugasi! Za tu svrhu moze dobro posluziti stabilizatorska cijev OA2. Elektronska cijev E2 zasti- kao u diodi. kad visokofrekventni napon bude veci od 0. Razumije se da^u tome slucaju treba primijeniti jacu ispravljaju. Treba samo tu isnravljenu struju propustiti kroz otpornik Ru Sto je struia jaca. Ranije spomenuti zaStitni prednapon lako postaje nedovoljan za zastitu izlazne cijevi kroz koju moze. u smislu opisanog zaStitnog prednapona. cuje od preterecenja tetrodu ili pentodu Ei u predajniku.7 V. Kolektorska struja moze no teci tek onda. U strujnom krugu preko baze i emitera visokofrekventne struje se SL 11-15. koliko je potrebno da se tranzistor »otvori«. Dakle. Takva zastitna cijev je E2 na si.6 do 0. nema potrebe za posebnim mjerama. Vidi objasnjenje u tekstu pobudu. Na sL ll-16a baza tranzistora je na potencijalu »nula«. "-Xod tranzistora su okolnosti druk^ije! Ako elektronska cijev nema prednapona. Ovu ispravljenu struju mozemo iskoristiti za daljnje pomicanje radne tacke i postizanje ios izrazitijeg rada u C-klasi. zastitna cijev propusti anodnu struju. Dok cijev snaznog izlaznog stupnja u predajniku Ei dobiva pobudu. na otporniku Ri nastaje visok radni prednapon. Otpornik R4 je zanemarljiv (100 Q) prema velii i da je anoda cijevi E 2 direktno spojena s drugom mrezicom cijevi Ei. 11-15. smanjujuci ujedno i jakost anodne struje izlaznog stupnja predajnika. On se preko R3 dovodi i na cijev £2. ma pomocnog Zamislimo najprije da stabilizatorske cijevi Es i otpornika Rs neE1 I napona. treba dodati i kondenzator C kroz koji VF struje 295 . Otpornik Rb koji osigurava ponovno paljenje ove cijevi ima oko 100 kQ. E2 odmah »povuce« tako jaku anodnu struju da napon na njezinoj anodi istovremeno. Zato je dobro da u takvom slucaju dodamo posebnu cijev koja ce sprijeciti previsok porast napona na drugoj mrezici izlazne cijevi. Da se otpornikom Ri ne bi smanjivala pobuda. u obrnutom sluca- ju. uslijed cega je kroz nju sprijecen prolaz anodne struje. Sto ie vrijednost otpora Rg 2 veca to je veci prednapon potreban za potpun prekid struje kroz cijev. kao i emiter. Zastitna mrezica predajne cijevi Ei dobije svoj pozitivni napon preko otpornika R2. Ako na bazi tranzistora ne- cini R2. struja. mrezici cijevi Ei padnu. napon na zastitnoj i. smanjiti. Zastitnu mrezicu je vrlo lako preteretiti. Primjena serijskog otpornika u strujnom krugu druge mrezice ima svoje lose strane. nestat ce i prednapona na prvim mrezicama ovih cijevi. Ako iz bilo kojeg razloga nestane pobude. To je dovoljno da se tranzistor ponasa kao pojacalo u klasi C.R2 s povecati ili. poteci prejaka struja.

Postoji opasnost tzv. 16c. ostanu u dopustivim granicama. 77). V toplinsko opterecenje (zagrijavanje!) tranzistora najvece i treba paziti da se ne upropasti. »termickog samouni§tenja«. c) za rad u klasi B. Za rad u AB-klasi treba otpornikom Rs postici da se tranzistor sa- mo malo otvori. ako je NPN) prednapon. Sve vrijedi za tranzistore tipa N-P-N. Tranzistor tada radi u klasi B. Slican ucinak bi imao i emiterski otpornik R2. . Vrucem tranzistoru pojaca se kolektorska struja. Na silicijskim diodama je pad napona. Ipak se to radije izbjegava. vidi str. koja se ocituju kao prisutnost »produkata nelinearnosti«. b) otpornik Ri i kondenzator C mogu proizvesti veci negativan prednapon za vrijeme rada predajnika. si. Ukoliko je tranzistor TR silicijski. Jakost struje mozemo regulirati i otpornikom Rs promjenljivim tako na bazu tran- zistora dovesti veci ili manji prednapon. Kolektorska struja tranzistora TR mora porasti do polovice one vrijednosti koja je kao maksimalna predvidena za odredeni tip. Visokofrekventni signal ce. Jaci se tranzistori (ni u NF ni u VF pojacalima!) gotovo ne upotrebljavaiu u A-klasi. da se na taj nacin ne bi smanjio napon izmedu emitera i kolektora. AB Hi A potrebno je na tranzistorovu bazu dovesti pozitivan prednapon. Zelimo li da nam tranzistor radi klasi. sto je posebno vazno ako je vec i sam pogonski napon razmjerno malen. od 0. Nazalost.6 do blizu 1 V.o) c) — ISC J_ Ri : ! =*5 ID >lR3 SZ. Treba od- mah reci da je pri radu u klasi A u nekoj drugoj dok kroz njih tece elektri£na struja. Za P-N-P tranzistore polariteti imaju suprotan predznak a) za nesmetano prolaze. ii-i<5. ovaj rast struje obicno je tako brz da se goyori o tome kako »tranzistor pobjegne«. (Izuzetak su samo VMOS-FET-i. ali ce vec maleni VF naponi moci utjecati na nju otvarajuci tranzistor svake povoljne poluperiode. mimo otpornika. toliko da nema Za rad tranzistora u klasi A bit ce potrebno da se struja kroz D pojaca i da se tranzistor jace otvori. potrebno je da i dioda D bude silicijska. Veza izmedu pojedinih stupnjeva Veza izmedu pojedinih stupnjeva za VF pojacanje snage signala u predajniku moze biti ostvarena na razlicite nacine. ko da ona tokom jedne poluperiode postaje jaca a tokom druge poluperiode slabija od one mirne struje koju smo uspostavili promjenom vrijednosti otpornika Rs. Ako ovaj iznosi oko 0. Kod tranzistora je postizanje pravilne radne tacke jednostavnije: rad u klasi C ne treba nikakav pomocni prednapon.6 kolektorska struja tranzistora jos ne tece. Rijetko uspije pravovremeno prekinuti struju da ne dode do propasti. doveden na bazu. Ova izaziva jos jace zagrijavanje i tako se to nastavlja dok kolektorska struja pretjerano naraste. Dakako. mijenjati kolektorsku struju ta296 opasnosti od pregrijavanja. Sto je danas normalno. Pad napona na njemu takoder bi dao odgovarajuci prednapon. treba paziti i na to da izoblicenja. potrebno je da mu damo otvarajuci (pozitivan. Eniiterski otpornik R2 smanjuje pojacanje ali Suva tranzistor od preterecenja.

ali kod stupnjeva gdje je VF sna&a jos materia ne treba zbog toga ocekivati zamjetlji- nostavnije. U interesu sto boljeg prilagodenja titrajni krug L1C1 ne smije imati previsok Q-faktor. kod a. kao i ulazna impedancija prve mrezice druge cijevi dovoljno su visoke. Moglo bi lako doci do parazitskih oscilacija kao i do pojacanja vi§ih harmonickih frekvencija. Vidi tekst dancije tranzistora TRu Kapacitivna veza izmedu dvije elektronske cijevi ostvaruje se jedsi. 11-17. I kondenzator C2 mora biti prikljucen na odvojak zavojnice. bolja je veza s 11-18. kolektorske impe- SI.Ako se u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRi. Medusobni odnos ovih dvazajedno bude pobudnim stupnjem preko (si. i Osim toga je Cs izravan kapacitivni »kratak spoj« za sve nezeljene vise frekvencije. kod b. koji imaju razmjerno nisku ulaznu impedanciju zbog jace struje prve mrezice. Za pobudivanje vecih izlaznih stupnjeva. One nisu medusobno jednake. oznacena kao PA. Visokofrekventna prigusnica VFP. U tu svrhu mora Cs biti 297 .i samo zatvara strujni krug baze koja ostaje bez stalnog prednapona. slici ve gubitke. To je zato jer je ulazna impedancija baze tranzistora TR2 redovito manja od izlazne. Postoji optimalan polozaj tog odvojka. si. Pritom je odvojak b nize. Pi-fil- tera 1148b). Veza izmedu dva stupnja u predajniku sa elektronskim cijeSt. tj. osobito ako druga cijev. Veza sa tranzistorom TR2 f u slijedecem stupnju je kapacitivna. da titrajni krug ne bi bio suviSe pri- gusen. Shema na toj potpuno je analogna predasnjoj. Impedancija u anodnom strujnom krugu jedne. mora se kolektor prikljuciti na odvojak. 11-1 8a. blize »hladnom« kraju titrajnog kruga nego li odvojak a. Drugi moguci nacin prilagodenja bio bi prikljucivanje kondenzatora C2 na odvojak zavojnice Li. nalazi titrajni krug. preko C2. U tome slucaju treba pronaci najpovoljniji odnos L1/C1 kao i najbolju vrijednost za C2. treba jacu pobudu. vima: a) kapacitivna veza. Odvojaka na zavojnici ne treba. ali to najcesce ne bi bilo dobro. ju kapaciteta regulira stupanj pomedusobno prilagodenje. Zato ce TR2 raditi u klasi C. b) veza pomocu Pi-filter s Pl-fittera ima zavojnicu L2 koja kondenzatorima CV i Cs cini titrajni krug za pobudnu frekvenciju. 1147. Veza izmedu dva stupnja u tranzistorshorn predajniku ostvarena je kondenzatorom C2.

11-19. To je zato jer se tada za rad na istoj frekvenciji mora povecati kapacitet nim krugovima. Buduci da su impedancije proporcionalne s kvadratom broja lOOn I zavoja. Zato se kod tranzistorskih stupnjeva za pojacanje snage u predajnicima primjenjuju i drukcija prilagodenja. Buduci da su spojene u seriju. Kapacitet kondenzatora C. Titrajni krugovi L1C1 L2C2 kondenzatora C?. Obje imam isti broj zavoja.?. ll-19a) nisu snagu koju bi mogao dati pobudni stupanj. kao kod svakog ne smiju za se kriticki vezanog bandi filtera. a transformirani VF napon se uzima na njihovom spojistu. du tranzistora (sL ll-19b) prikljucci se moraju naciniti na odvojcima. Pretpostavimo li da kolektorski strujni krug nekog tranzistora treba opteretiti sa 80 Q impedancije (Z 80 Q). i mora biti za- lemljen direktno na samom podnozju cijevi PA. jevi ci potrebni odvojna zavojnicama. On doprinosi i stabilmjem radu predajnika. dok je optimalna ulazna impedancija slijedeceg tranzistora sa- = mo 5Q(Z = 5 Q). trans- formatori Ti i T» djeluju kao autotransformatori sa odnosom broja 298 . Ti 11-19. mora biti vrlo malen toliki da se ugadanjem titrajf nih krugova dobije samo jedan resonantni »vrh«. Najbolje je da je svaki visokofrekventni napon zbog toga smanji a na Cs istovremeno poveca. prema si. kao i prikljucak baze tranzistora TRz. koii sluzi za vezu medu titrajili nicama titrajnih krugova nije uvi- jek najspretnije. I orikljucak kolektora tranzistora TRi. Vecu selektivnost osigurava band-filter izmedu dva stupnja. Smanjenje induktiviteta zavojnice L2 ima kao rezultat cvrscu vezu medu stupnjevima. preko kondenzatora C2. transformatora. Veza preko Pi-filtera je uvijek manje cvrsta nego li izravna. moraju biti odabrani tako da se uz dovoljnu selektivnost osigura i pravilna. Osim toga upotreba odvojaka moze dovesti do pojave nezeljenih resonancija i nekontroliranog osciliranja na »divljim« frekvencijama. problem je i rijesen T>. Zbog potreba prilagodavanja tranzu stori su na titrajne krugove spojeni preko odvojka na zavojnicama SL njih i ima dva dijela. mozemo potreb- no prilagodenje postici primjenom + Uo^W^ transformatora. osobito ako je u predajniku sve zbijeno sagradeno.sto kvalitetniji kondenzator. prema si. b) u tranzistorskom predajniku. 11-20. Bandfilterska veza izmedu stupnjeva u predajnicima: a) u vredajniku sa elektronskim cijevima. kao u slijedecim primjerima. Zato se dogada da koji put nije moguce iskoristiti svu se njemu u posebnom oklopu ili da je izmedu njih barem dobra limena Za vezu izmedu elektronskih ci- pregrada. ali za vezu izme(si. Na biti u medusobnoj induktivnoj vezi. Taj maksimum moze biti minimalno prosiren. Pronalazenje odvojaka na zavoj- Ako bi dakle preslaba bit ce pobuda bila mozda potrebno po- vecati anodni napon ciievi pobudnog stupnja (ako je to dopusteno) treba uzeti drugu. do vol j no jaka pobuda slijedeceg stupnja. s dva Svaki od zavojnicu La zavojnicu Lb. snazniju cijev. Impedancije se odnose kao 80 : 5 ~ — 16 : 1. bez vlastitog induktiviteta.

ali u tranzistorskim predajnicima (do 30 MHz) uzimaju se zavojnice koje su namotane na prstenastoj jezgri od VF feromagnetickog materijala. Transformatori Ti i T2 motani su bifilarno na feritnom prstenu ili stapicu tako da se obje zice a) C L£~~\ spajaju u seriju. J. -W^p 100n . Vidi tekst 1. Resonancija se postize ukupnim kapacitetom serije C1/C2 uz dodatak kapaciteta C$. Objasnjenje u tekst 11 299 . ll-21b. Prednost ovakvog nacina je o tome da transformatori Ti i Ts rade neovisno o Dakako. Odvojak na Li odabire se tako da se kolektorska impedancija transformira na iznos ulazne impedancije tranzistora TRs. FPi i FP2. Kondenzator od 100 nF (izmedu jednog i drugog transformatora) ima jedinu zadacu da odijeli istosmjerne strujne krugove prvog i drugog tranzistora. Sirokopojasna veza medu tranzistorskim stupnjevima u predajniku. Zavojnica Ls je tijesno vezana sa Li i ima priblizno 1/5 do pojacalu. Zato treba na izlazu ukljuciti naknadni fitter koji frekvenciji. Oni sprecavaju pobudivanje onih oscilacija do kojih bi moglo doci u slucaju nezgodne kombinacije induktiviteta priU frekvencije predstavlja Slobodan prolaz. To su zapravo dva feritna zrnca navucena na zicu. Zavojnica Li bi mogla biti i neka »obicna«. Njegova vrijednost je obicno izmedu 5 i 27 Q. Za odnos kapaciteta u razdjelniku vrijedi: C. kod ovakvog sirokopojasnog (aperiodskog) prenosa VF snage s jednog stupnja na drugi nema odabiranja frekvencije i prenosi se sve. ostvarena s dva transformatora za prilagodenje. T2S4U I POBUDNI STUPANJ ^ g + 0- 9^ JOnjlOOn I2LAZNI STUFANJ 1/6 broja zavoja. Kapacitet mu je toliko velik da za visoke : nikom Ci/d. Veza medu tranzistorskim stupnjevima: a) induktivna. i ono sto trebamo i ono sto bi nam na izlazu predajnika moglo biti nepozeljno.1 Ji I VFP On — _i± SL 11-21. b) pomocu kapacitivnog djelitelja. I^l Transformacija impedancije moze se postici i kapacitivnimrrkz^jel- 5/. S njom u seriji su jos dviie feritne prigusnice. pomocu zavojnice U. si.-16. Otpornik R se dodaje samo onda kad postoji opasnost da se pojave nestabilnosti u stupnju sa TR2. Baza tranzistora 776 ima u svom strujnom krugu visokofrekventnu prigusnicu VFP. sk -t€T C2 Transformaciju impedancije nanize moze se postici i u selektivnom prema sL 11-2 la. Tackicama su oznaceni poceci tih zica.1- z=eon m X L^w^ T1(4 D . Ti i Tz. VFP ^1>j 1+ ^25>j -r =T= CI ce propustiti samo zelieni signal. 4= ^p 0. ii-20. Transformacija slijedi jedna za drugom pa se postize ukupno smanjenje impedancije u omjeru 16 : 1. Za impedancije je to zavoja 2 odnos 4:1.

namijenjeni za rad s Ako vecim snagama u predajniku iraa- (= 12 V) i ju. Jedna od njih je na si. kod kojega je C2 redovito veci od Ci. drugog tranzistora. Kod U je ulaz. Veza izmedu stupnjeva u slucaju da je Ru < Riz. u slucaju da -mreze. Co. Pomocu njih mozemo izracunati vrijednosti za pojedine dijelove ove mreze. 11-22. Takoder se sprecava pobudivanje »divljih« (tj. U tranzistorskim stupnje- vima ove vrste uzima se obicno u racun vrijednost Q-faktora uz opterecenje: Qo = oko 4. prilican izlazni kapacitet. LC- Ru < R/z. Veza izmedu dva stupnja u predajniku s tranzistorima. ) Treci si.Vidi tekst da je ta mreza opterecena i da joj je zato Q-faktor smanjen na vrijednost Qo. kakvih nije bilo ranije u predajnicima s elektronskim cijevima. Sa R Ll oznacen je induktivni otpor zavojnice Li. ima i svoje prednosti. 11-25.-„-. si. mozemo retiti. Preko C2 odvode se i vise harmonicke frekvencije tako da ne stignu do TR2. kod IZ je izlaz.-. Prije nego zapocnemo racunom moramo se sjetiti SI. ostvarena LC-mrezom koja ujedno ontogucuje prilagodenje u slucaju da je Ru > Riz Vidi tekst . 300 . Tranzistor TR treba pravilno opteie U n napon napajanja ako tranzistor moze dati izlaznu snagu P od 10 W.kao i za slucaj da je Ru > RizKao primjer takvog izracunavanja sastavnih dijelova LC-mreze za prilagodenje neka posluzi si. 11-22. Zavojnica Li s kapacitetima kondenzatora Ci i Ca nacrtana je debijim Jinijama. primjer takve vrijedi LC-mreze.. Neki tranzistori. To je prilagodna LC-mreza. 11-23. je 11-24. Frekvencija na koju on resonira najlakse ce proci od kolektora jednog do baze SI 11-22. Primiena kapacitivnog razdjelnika. sa Rci i Rc 2 kapacitivni otpori kondenzatora Ci i Cu Drugi primjer prilagodne Formule koje su navedene uz sliku vrijede za slucaj da je ulazna impedancija prilagodne mreze (Ru) manja od izlazne impedancije (Riz. Ako je ulazna impedancija veca od izlazne (Ru > Riz) vrijede formule koje su napisane na .-. zapravo neka vrsta serijskog titrajnog kruga. 11-23. ako ga ne mozemo zanemariti. nekontroliranih!) vrlo visokih frekvencija. naime. a) Odabrati b) R iz 4 6+ Q IP"': AKO JE Rn >R 12 R L1 =Q R u + R Co R C? =AR L1 Rud+Qo' Nekoliko prilagodnih LC-mreza i njihov proracun se c} d)R cl = B On" A B=RU {1+Qj t U tranzistorskim predajnicima mogu naci i specificne prilagod- ne LC-mreze. uzima u obzir izlazni kapacitet prvog tranzistora. Na ulazu LC-mreze neka impedancija bude Ru a na izlazu Riz. .gusnice VFP i vlastitog kapaciteta Co. si. izmedu njenih zavoja.

2 23.5 A = 516. b). u kojoj mora biti uvrstena i frekvencija (u megahercimal).-%r = -^T=11IH ~ R U^ 2P 2CT 20 n 2 Q = 4 Ru=(RuQo' + R c = L1 = (V*m + 000 000 2rx3i5x100 =28. 11-24.5 0. .0019 >jF = laoppF SL 11-25.6 jiH — VFP2 —f~—0+12V( = lU W£~(T + / -i TR TREBA OPTERETITI SA R = Q) b) — *— . Veza medu tranzistorskim stupnjevima se u svakom slucdju moze postici ovakvom prilagodnom LC-mrezom r—\l--+ --—. (1 j-o. z B 1 -V£ ii-24. = R. 1n ! 1 TOOn IZLAZNA SNAGA.28x3. Primjer izracunavanja vrijednosti elemenata LC-mreze primjenom formula sa si.38 = 22|jH c) R L2 = R.5x23. mozemo — skladu sa formulama na sK 11-24 racunati redom: a).5 484 21. : R i J iz i a) Odabrcti O n A c -R . R -.AKO JE Rj m HI S/. ] is c) 3 T° R l.28x3. Slicno vrijedi i za induktivitet L? (pod c). Tok u — citavog racuna je na si.4 pH 122. 11-25. Vidi i tekst opterecenje tranzistora optimalno izracunati iz formule: UN 2P 144 20 Opteretni otpor Ro je na ulazu LC-mreze. c) i d). Pritom izracunatu vrijednost za induktivni otpor zavojnice Li (Rli = »induktancija«) od 484 Q uvrstimo u formulu (pod b). Za izra- 301 . pa mora biti Ro=Ru. <R ? il. Z B *iz R L2 L2 = 50x1.5 1 2trfR cl 6.6+^55= mn R L1 2fff 484 6. da se induktivitet dobije u mikrohenrijima (uH).73 60 A A=R U (1+Q = i )= 122.4 4 d) R C1 A Q +B 1 + 1. P = WW VFP1=VFP2 V 1. Ako za Qo (Q-faktor uz opterecenje!) odaberemo 4. Kad smo izracunali Rli lako dobijemo i sam induktivitet zavojnice.2 = ^ 2.

ne mogu djelovati jedan na drugi. Cijeli taj racun izvrsen je za frekvenciju od 3. ukljucimo ga i Kad NEKONTROLIRANE I smo pobudni PARAZITSKE OSCILACIJE U svim stupnjevima predajnika koji sluze za pojacanje snage visokofrekventnih oscilacija moze se. znak je da titrajni krugovi djeluju jedan na drugi. . vidi str. Ci Metalne pregrade i potpuno oklapanje ulaznih i izlaznih titrajnih krugova tu moze mnogo pomoci. posluzit ce osjetljivi indikator koji mozemo lako sagraditi prema si. Protiv prvih se primjenjuje tzv. konacan rezultat izlazi u mikrofaradima (^F). drugacije razmjestiti dijelove.cunavanje kapaciteta kondenzatora treba najprije izracunati kapacitivni otpor (Rci ~ »kapacitancija«) u omima (23. u predajniku Ako su u nekom stupnju predajnika ulazni i izlazni titrajni krug ugodeni na istu frekvenciju dovoljna je vec neka slaba povratna veza izmedu tih oscilacije. Elektronsku cijev treba izvaditi iz podnozja i. Protiv drugih po- stupanj i dovedemo njegove titrajne krugove u resonanciju. u odredenim uvjetima. neutralizacija. 2 zavoja. 11-26. Indikatorovu zavojnicu L (1 do 2 zavoja!) priblizimo izlaznoj zavojnici i pokuSamo okretanjem promjenljivog kondenzatora izlazni titrajni krug dovesti u resonanciju. 711) ili cak antenski koaksijalni kabel! U ovom nosljedniem slucaju tranzistor TR na sL 11-25 mogao bi biti i posljednji u nizu tranzistorskih stupnjeva u predajniku. ske cijevi ili tranzistora nikako. spojiti s katodom Da ispitamo postoji li u nekom stupnju predajnika s cijevima neka neplanirana veza izmedu ulaznog i izlaznog titrajnog kruga.0019 \kV = 1900 pF. Isto vrijedi i za montazu onih kondenzatora koji sluze za kapacitivno uzemljivanje ulaznog i izlaznog titrajno^ kruga. otpornik za mjerenje izlazne snage (»lazna« ili »vestacka antena«. pojaviti nekontrolirano titranje na frekvencijama koje su blizu radnoj frekvenciji ili parazitske oscilacije na neocekivano visokim. Ne preostaje drugo vec dodati pregradne ploce ili. M mazu posebne Neutralizacija mjere. ako to nije dosta. cesto vrlo visokim frekvencijama. to nacinili.5 MHz.5 Q). ni kapacitivnim ni induktivnim putem. Pokaze li on bilo kakav otklon. Pri tome pazlji- vo promatramo mjerni instrument indikatora. krugova da se pobude Kapacitet izmedu anode i prve mrezice Cag je kod pentoda i tetroda koje su predvidene za rad u predajnicima smanjen na najmanju mogucu mjeru. Ove je kondenzatore najbolje najkracim mo ci- gucim putem jevi. redovito ispod 1 pF. To moze biti syasta: ulazna impedancija slijedeceg stupnja. Lako je onda preracunati: 0. Indikator za izvodenje neL = zavojnica od 1 do D — germanijeva na dioda kristal- 302 . druge mrezice. ako je anoda cijevi soo- nam jena spoj na podnozje. Ako se frekvencija uvrsti u megahercima. Ovakvu mogucnost povratne veu prvome redu pazljivim rasporedom sastavnih dijelova i medusobnih spojeva tako da titrajni krugovi mimo elektronze treba sprijeciti SL 11-26. Ta- koder moraju svi vodovi kojima teku visoke frekvencije biti sto je moguce kraci. To se ima zahvaliti u prvom redu djelovanju zastitne. utralizacije. treba odlemiti izmedu izlaznog titrajnog krunozice za prikljucak anode. uz pretpostavku da je izlazni kraj LC-mreze opterecen sa 50 Q.

te o njihovim udaljenostima od zavojnica titrajnih krugova. EL 36 itd. znaci da je povratna veza pozitivna. Kapacitivni nacin neutralizacije induktivnim putem. Da se to postigne dovoljno je medusobno zamijeniti prikljucke jedne neutralizacijske zavojnice.). zavojnicom Li. Na kako se neu- vidimo na si. Takvom neutralizacijom se mogu osposobiti za rad u predajniku i razlicite izlazne pentode koje su inace konstruirane za rad u niskofrekventnim pojacalima (EL 81. osobito kod vrlo visokih frekvencija biti dovoljan da se pojave oscilacije. Zavojnice Li i L-2 imaju obicno 1 do 2 zavoja i mogu se po volji primaknuti ili od- pre ko niske impedancije sfiojena sa ^L* maknuti. da stabilnost visokofrekventnog pojacala snage u predajniku postignemo neutralizacijom. citet Ovdje Cag znaci unutrasnji kapaizmedu anode i prve mrezice in f >C b u koji treba uracunati kapacitet izmedu prve je ulazni kapacitet i a C mrezice (tzv* ostalih elektroda cijevi ulazni kapacitet cijevi) i kapacitet svih vodova ulaznog sklo- sam V-HK pa prema sasiji. Za neutralizaciju je potrebno djelovanje negativne povratne veze. Ako nekim drugim putem dovedemo ulaznom titrajnom krugu jednako velik visokofrekventni napon ali sa suprotnom fazom. Ako se sada pojave lacije ili osci- postojece nojacaju. EL St. b) kapacitivna Za neutralizaciju trioda koje imaju mnogo vece unutrasnje kapacitete medu elektrodama obicno sluze sklopovi koji su r>rikazani na 303 . 84. Kondenzator Ca je promjenljiv da bi se lakse mogli postici najbolji odnosi. Kroz unutrasnje kapacitete cijevi jedan se mali dio visokofrekventne energije vraca sa izlaznog na ulazni titrajni krug. obzirom na vrlo veliko poja- canje koje se postize s takvim cijevima. nog kruga. Na taj nacin C moze iznositi 5 do 25 pF. Koliko ce visokofrekventne energije biti vraceno na ulaz ovisi o velicini zavojnice Li i La. nrema priin likama. neutralizirati stetno djelovanje unutrasnjih kapaciteta. U vrijednost kapaciteta Cs treba uracunati i izlazni kapacitet cijevi zajedno s kapacitetom svih vodova izlaznog sklopa. tj. Ca je neutralizacijski kondenzator koji zajedno sa Ci cini neutralizacijski sklop kakav se i naknadno moze ugraditi u predajnik. EL 34.Ipak. moze i sasvim mali unutrasnji kapacitet u odredenim uvjetima. 11-27. Buduci da linije Najbolje je u takvom slucaju. ll-27b. moze se ulaznom titrajnom krugu predati ta visoka frekvencija. Neutralizacija pojacala snage u predajniku s tetrodom Hi pentodom: a) induktivna. mozemo ponistiti. Velicinu kapaciteta Cz mozemo odrediti za svaki konkretni slucai prema formuli: -as •v£1t -Ug1 • c. Zavomica Li uzima malo visoke frekvencije sa izlaznog titraj- ll-27a vidimo tralizacija moze izvrsiti si.

Zato njegov maksimalni kapacitet treba da je nesto veci od toga. napon za anodu kod pentoda ^ ii- Si jHI-'l i tetroda. Neutralizacijski kondenzator je opet oznacen kao Cu Ako Dvije triode u protufaznom spoju (»push-pull«) daju dvostruku snagu. neutralizacija se izvodi prema si. Neutralizacij ski kondenzator treba sasvim otvoriti a indikator primaknuti zavojnici izlaznog titrajnog kruga. Takvu neutralizaciju se mora naciniti ako je na izlazu pojacala jednostavan titrajni krug ili ako je ondje Pi-filter. Otklon kazaljke instrumenta indikatora postaje nomalo sve manii. pocinje rasti. ll-28c). Izvrsiti neutralizaciju nije tesko ako se posluzimo indikatorom pre- ma si. Sada ukljucimo pobudni stupanj i ugodimo na resonanciju ulazni i izlazni titrajni krug stupnja koji zelimo neutralizirati. Pri tome ne valja ici prebli- -ug zu da ne strada mjerni instrument i da ne pregori dioda. denzator i svaki put popravimo ugadanje ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. Stupanj je M 304 . 11-26. zatvaramo neutralizaciiski malo-pomalo kon- -Ug SI Tri primjera neutralizacije triodnih cijevi u predajniku. Kad smo to postigli. 11-28 mora se namjestiti na vrijednost kapaciteta koja je priblizno jednaka unu- trasnjem kapacitetu Cag cijevi. Neutralizaciiski u sva tri kondenzator Ci primjera na si.si. kod daljnjeg zatvaranja neutralizacij skog kondenzatora. ll-28a ili mora na ulazu dvostruki pro mjenljivi kondenzator s dva statora. da onda opet. U primjeru na biti si. U tu svrhu morati naci najpovoljniju udaljenost izmedu izlazne zavojnice cemo i zavojnice L indikatora. U M. pa se neutralizacija moze postici s dva neutralizacijska kondenzatora (si. *' i i r§ neutralizirati tivni i stupnju koji zelimo treba iskljuciti pozii. ll-28b. Poyratna veza za neutralizaciju postize se preko kondenzatora Cu Potrebna suprotna faza je osigurana na taj nacin da Ci nije u vezi s onim krajem titrajnog kruga koji je st>o jen na mrezicu vec na suprotan kraj. 11-28. Instrument M neka pri- tom pokazuje maksimalni otklon negde oko 3/4 skale. se na izlazu visokofrekventnog pojacala snage moze unotrebiti dvostruki promjenljivi kondenzator. napon za drugu mrezicu. Vidi tekst 11-28. Na ulazu i na izlazu takvog pojacala snage redovito je upotrebljen dvostruki promjenljivi kondenzator.

Kondenzator (sl. tranzistora tipa FET Sprecavanje samoosciliranja otpornicima. Poslije Ln moze jednostavno ugraditi na svoje mjesto uz tranzistor. Preko njega tece struja baze i struja kolektora. Tim nutem se jedan dio visokofrekventne energije vraca sa izlaznog titrajnog kruga (LsCs) na ulazni (L1C1). kao na sl. Poslije ugradnje zavojnice L n koja je prethodno bila vec ugodena. Sl 11-30. 11-29.15 pF (BF (BF 173) do nekoliko pF i vecih tranzistora (za predajnike). a na crtezu b) unipolarni (FET) tranzistor. Neko liko primjera bilo je opisano u poglavlju o prijemnicima. Tranzistor se ne moze vise lako pregrijati. bit ce mozda potrebno toga se & . pokazati neutralizaciju zavojnicom Ln> sl. Nekad je dosta da se u emiterski strujni krug stavi otpornik R e od nekoliko oma. na nastaje veci pad napona koji svo- jim djelovanjem na strujni krug baze »zatvara« tranzistor i sprecava porast kolektorske struje. Zbog pada istosmjernog napona na otporniku Re postize se i bolja termicka stabilnost. Uz malo vjezbe ovo se moze razmjerno brzo postici. uz uvjet da im ie uzemljen emiter (odnosno surs-elektroda).neutraliziran onda kad indikatorov mjerni instrument vise ne pokazuje nikakav ili samo sasvim neznatan otklon. na i gejt-elektrode. Ako bi kolektorska struja zbog povisenja temperature sa- mog R e tranzistora »htjela« porasti. Velicina biti »povratnog« kapaciteta 167) i od 0. 11-29) ima redovito velik kapacitet (izmedu 10 nF i 100 nF. I jedan i drugi imaju neki kapacitet izmedu kolektora i baze. Oni radije smanje pojacanje tranzistorskog stupnja sluzeci se negativnom povratnom vezom. Uklonimo sada indikator i prikljucimo anodni napon (i napon zastitne mrezice kod pentoda i tetroda!) i predajnik je sposoban za rad. Taj podatak treba uzeti iz kataloga za upotreb- moze pF vise kod 0. Neutralizacija se moze postici i u tranzistorskim pojacalima. odnosno izmedu drej- »povratnom« u tranzistoru. Taj je otpornik istovremeno u ulaznom i u izlaznom strujnom krugu. ako smo neutralizaciju tacno i strpIjivo izvrsili.23 Ima konstruktora koji nerado primjenjuju neutralizaciju. Jedina mu je zadaca da sprijeci galvanski spoj izmedu kolektora (drejna) i baze (gejta). ovisno o frekvenciji) i nema utjecaja na usnieh neutralizacije. SL skih Neutralizacija tranzistorpojacala zavojnicom L n : a) kod bipolarnih tranzistora. jos tivitet vrlo malo popraviti induk(VF zeljeznom jezgricom!) da se postigne potpuno stabilan rad samo tranzistorskog VF pojacala. sto moze biti uzrok pobudivanju oscilacija. Ovdie cemo Zatim se nadini zavojnica za neutralizaciju L n tako da ona resonira na radnoj frekvenciji naseg pojacala sa kondenzatorom kojemu je kapacitet jednak onom ljeni tranzistor. Na crtezu a) je bipolarni (»obicni«). 11-30. Vidi tekst 20 Radio prirudnik 305 . b) kod 11-29.

Uzrok pojavi parazitskih oscilacija moze biti javiti u lo§e polozenim ili predugackim vodovima u blizini elektronske cijevi ili izmedu tranzistora. On svo- jim polozajem podseca na neutralizacijsku zavojnicu. prema snazi predajnika. Pobuda se smanjuje a opasnost samopobudivanja postaie takoder manja. naj£e§ce u ultrakratkovalnom podrucju. si. pore cemo odabrati tako da im zajednicka vrijednost bude oko 50 do 100 Q ili. Stvaranje ovakvih parazitskih treba sprijeciti odmah kod gradnje predajnika. On proizvodi oscilacije na vrlo visokim frekvencijama. i Na U novije vrijeme moze se u tran* zistoriziranim predajnicima naci jo§ jedna vrsta negativne povratne veze. Zavoji su namotani na promjeru od 1 do 2. Taj otpornik ostvaruje negativnu povratnu vezu. sto Ove dakako smetaju normalnom dii ra- manja jev predajnika. mm W 306 . Oni mogu resonirati na vrlo visoke frekvencije. kod najjacih cijevi. Tada cemo za Rb staviti nekoliko jednovatnih otpornika paralelno. Deblje crte na si. prema si. ugraduju pri- U anodnom strujnom krugu se u tu svrhu obicno stavlja mala zavojnica od 3 do 5 zavoja 1 debele zice. Njihove pojedinacne ot- Parazitske oscilacije Parazitske se oscilacije mogu pogotovo u svakom visokofrekventnom snaznom pojacalu. povrh toga. Kod vecih elektronskih cijevi moze struja zastitne mrezice biti prilicno jaka.5 cm. ll-31b. ll-31a pokazuju koji su to vodovi. U tu svrhu oscilacija se. To je razlog da je i pojacanje u takvom stupnju manje. Za to postoji vise mogucnosti. Zavojnica je premoStena otpornikom Re koji ima oko 100 Q i opteretivost od 1 ili viSe. Onteretivost tih otpornika mora se ravnati prema jakosti struje prve. ako takve oscila- ipak tolika da je osiguran stabilan rad i na najvisim frekvencijama. dok je neutralizacija zavojnicom Ln (si. ali cije dodu do antene one mogu biti uzrokom nepodno§ljivim smetnjama u radio-aparatima i televizorima u blizini i nadaleko. uz smanjenje pojacanja. Za Ra cemo redovito moci uzeti jednovatni otpornik najmanjeg otpora koji osigurava stabilan rad i na najvisim frekvencijama. odnosno druge mrezice. 11-29) selektivna i vrijedi samo uzih frekventnih opsega. unutar SL 11-3L Nastajanje (a) i uklanjanje parazitskih oscilacija (b) u predajniku sa elektronskim cijevima gusni otpornici. Otpornik R a moze imati 50 do 100 Q i mora biti zalemljen tijesno uz nrikljucak prve mrezice na podnozju cijevi. Ovo djelovanje je sirokopojasno. preterecuju samu cii.istom otporniku nojavljuju se visokofrekventni naponi koji takoder povratno djeluju na primarni pobudni strujni krug. To je otpornik R„. sto treba mozda nadoknaditi kojim stupnjem viSe. I otpornik Rb u strujnom krugu druge mrezice ima takvu vrijednost i mora biti zalemljen na isti nacin. Ako vodovi koji formiraju petlju a na ulazu ciievi resoniraju na istu frekvenciju kao i petlia b u strujnom krugu druge mrezice ili petlja c na izlazu. cijev se ponasa kao oscilator. tSi 11-30.

nepotrebna neutraZbog uzemljene mrezice je naime kapacitet izmedu anode i katode (Cak) tako malen da se oscila cije redovito ne mogu pobuditi i pojacalo radi sasvim stabilno. Dovoljno je 5 do 15 Q. Spredavanje pojave para* oscilacija u tranzistorskim predajnicima: a) pomocu otpornika. mora mala. b) <&-*- . mogu dobro posluziti i u predajnicima.*_ GG i GB pojacala u predajniku S/. ll-33a. 20* 307 . biti i Da mehanicka i elektricna. cija lizacija.nni (son) / . b) s tetrodom SI 11-33. Parazitske oscilacije su opasne i za sam tranzistor. uz opteretivost koja ovisi o strujama koje teku kroz njih. kao i elektronske cijevi. koji se jednostavno navuku na spojne vodove. Ako su prejake. Prema tome zicom motani otpornici nisu dobri za ove primjene. ll-33b je za GG-pojacalo upotrebljena tetroda. zitskih navucena na zicu. prema si. Tako je sprecena i pojava parazitskih oscilacija. moguce je umjesto otpornika upotrebiti.J ^ -Ugl +Ug2 izlazne snage. se izbjegne pojava parazitskih oscilacija. : cen toliko da dode do proboja u njegovoj unutrasnjosti. U tranzistorskim stupnjevima za snazno pojacanje moze doci do istih pojava. Na taj je nacin. b) upotrebom feritnih zrnaca koja. Mrezica triode je za visoke frekvencije uzemljena preko kondenzatora Cs i sluzi kao neka vrsta pregrade izmedu anode i katode. Na si. ii-32. ll-32b. Primjer GG-pojacala s triodom vidimo na si. "SI ^W. kao u obliku prstendica (»perla«). U svakom slu caju treba racunati s time da i ti otpornici trose nesto energije. — — r^'tH.. koja opisali govoreci o UKV prijemnicima. Zato postoji mogucnost da Ri smanji pobudu.^ zrnca. mogu se tranzistorska pojacala u predajniku »osigurati« na isti nacin. »GG«). osobito kod frekven com (grounded smo vec ranije Svi spomenuti otpornici moraju biti neinduktivni. Velicina tih otpornika. Njezine obje mrezice su kapacitivno uzemljene pomocu kondenzatora Cs i Cs. tranzistor moze biti pretere- do 30 MHz. onemogucujuci resonanciju samih vodova na vrlo visoke frekvencije. ll-32a prisutnost otpornika Ri i Rs onemogucuje tu nepozeljnu pojavu. Da se ovi nedostaci izbjegnu. Ra- potpuno neupotrebljiv. Na Rs moze doci do pada nado pada pona i s tim u vezi : b) 1 ulaz\ r* t. nakon cega je Na si. predstavljaju mafe~ len dodatni induktivitet (FP ritna prigusnica) = Pojacala sa uzemljenom mreiigrid. mala feritna +Ua GG-pojacala (»grounded grid«): a) s triodom. Feritni prstencici djeluju minijaturne visokofrekventne prigusnice.

Parazitske oscilacije se takoder. To su. Buduci da druga mrezica u torn slucaju nije ne krugove i selektivne filtere s nis- kim Q-faktorima. pojavljuje na izlazu i dodaje izlaznoj snazi koju bi cijev inace redovito mogla dati. To su Ugi i U. EL 36. Ona su takoder veoma stabilna. U svakom slucaju treba za visokofrekventnu pobudu GG-pojacala preko katode veca snaga nego onda ako ista cijev radi u pojacalu sa uzemljenom katodom.zumije se. Uz vi- sokofrekventnu pobudu na katodi poraste jakost anodne struje i cijev radi u rezimu koji odgovara pojacalima klase B. prednost kod telegrafije (CW) kao i onda ako GG-pojacalo sluzi kao linear no. Protiv pobudivanja nezeljenih oscilacija oni najcesce primjenjuju negativne povratne veze i. Ovakvo uzemljivanje mrezica se prakticira kod onih elektronskih cijevi koje su inace namijenjene za otklonske sisteme u televizorima. Kao kod GG-po- spojena ventnom potencijalu katode. anodna struja je vrlo slaba. Tada se treca mrezica direktno uzemljuje. ne javljaju. zahtijevala jacu pobudu. u najvise slucajeva. vec zato sto se veci dio snage. ni kod njih nije potrebna neutraliza cija. B ili C). uz uvjet da za pobudu stoji dovoljno snage na raspolaganju. za sve generatore moraju postojati neke zajednicke karakteristike. Rezultat bi bio. EL 500. upotrebijavaju titraj- vih U nekim izlaznim pojacalima za predajnike ovoga tipa mozemo naci pentode kod kojih su sve tri mrezice najkracim r>utem u direktnoj vezi sa limenom sasijom. Pentode kod kojih je treca mrezica unutar cijevi s katodom obicno ne rade dobro u GG-pojacalima. za pojacanje drugih vrsta signala. tacno prema podacima za odabrani rezim rada cijevi. Za odredenu ciiev se ovi podaci mogu naci u tvornickim prospektima a vrijede i za primjenu iste cijevi u GG-pojacalu. npr. osobito na vi§im kratkovalnim frekvencijama. Konstruktori tranzistorskih predajnika radije se sluze pojacalima kod kojih je emiter tranzistora uzemljen. jacala s elektronskim cijevima. svaka elektroda mora dobiti svoj normalan radni potencijal. ali ih u predajnicima najcesce nema! Razlog se mozda moze pronaci u tome sto je ulazna impedancija taktranzistorskih stupnjeva vrlo mala. i. povrh svega. Slicna tranzistorska pojacala su Ako u GG-pojacalo zelimo staviti neku pentodu. sto u ovom slucaju dovodi do povecanja kapaciteta izmedu anode i katode preko ovoga. Ona se nalazi razmjerno blizu anodi. osobito za SSB. ulozene za pobudivanje pojacala. U grubim crtama. a drugi trosi. do nepozeljno velike povratne veze izmedu ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. osobito za UKV. Prvi daje. onda to mora biti takva cijev kod koje je prikljucak trece mrezice posebno izveden na nozistu. Na koji nacin moze potrosac crpsti najvise energije iz generatora? Odgovor koji na ovo pitanje daje teo- pozitivno nabijena. na si. buduci da je ta mrezica onda na visokofrek- ona sa uzemljenom bazom (GB-pojacala. ovisno o anodnom naponu i klasi (AB. Ipak je zanimljivo da se takva tranzistorska pojacala mogu naci u prijemnicima. ^Grounded Gate«). EL 504 i njima slicne.2 t koji se svaki sa svo- jim ispravnim polaritetom moraju doyesti na odgovarajuce elektrode. samopobudivanje GG-pojacala.. 11-34. Generator elektricne energije. IZLAZNI STUPNJEVI PREDAJNIKA Izlazni stupanj predajnika biio koje snage mozemo smatrati jed^ nom vrstom generatora elektricne energije. To nije mozda zato jer bi uzemliena mrezica 308 . i neki potrosac medusobno su spojem. ^Grounded Base«) i sa uzemljenim gejtom (takoder GG-pojacala. Ovo je.

sasvim proiz- voljnu. koja je sadrzana u generatoru. hoce li tehnicar bas tako postupiti? Za prakticnu primjenu tehnicar mora postaviti i drugo pitanje: Koja je tome cijena? Koliko se smiie opteretiti generator da trosenje raspolozive energije bude ekonomicno? Konacno. te da je njegov unutraSnji otpor kao mak10 Q. cetiri puta vedi ili cetiri puta manji? Odgovor je izracunat (J^omperai OENERATOR- potro£a£ potro5aC . 100 V. npr. Ali. Sto ce se dogoditi ako potrogac nema toliki vlastiti otnor? Ako mu je on. da je elektromotorna sila E. To se moze izracunati primjenom osnovnih zakona elektrotehnike (vidi u 2. pogtavlju ove knjige). potrosac ce moci uz jakost struje od 5 A i simum — — napon na svojim prikljucnicama od 50 V crpsti 250 W. nijedan generator ne daje nista besplatno! Uz pretpostavku. kad je njegov otpor jednak unutras- njem otporu generatora! Teoreticar je time rijesio problem.rija je jednostavan: NajviSe elektricne energije potroSac crpe onda.

50 W. dovedena strujnom krugu prve mrezice. tj. broj koji nam kaze kakav je odnos \zmedu ulozene pogonske energije i one kolicine zeljene vrste energije koju nam generator moze dati. je Odnos pobudne i izlazne snage mjera za pojacanje snage u nestupnju predajnika. zelimo li da nam. Energija koju ono svake sekunde proizvede zove se izlazna snaga (OUTPUT). prima od istosmjerne elektricne struje koja tece uz odredeni napon. ako je predajnik lo§e graden ili sa nekvalitetnim dijelovima. Pogonsku energiju svako visokofrekventno pojacalo snage. ovisi ti o tome kolika je snaga dovedena na ulaz tog pojacala. Umnozak anodnog (odnosno kolektorskog) napona sa jakoScu struje koja tece preko anode (odnosno kolektora) naziva se ulazna snaga odredenog stupnja. Kod njih je u Si- rokim granicama izlazna snaga iz- nitivanja ove cijevi. o svojstvima same elektronske cijevi (ili upotrebljenog tranzistora) a osobito o tome da li je pobuda dovoljna. To je dakle elektricna energija koju svake sekunde. npr. Ovo medutim nije moguce sa istom cijevi postici u svakom predajniku. i pojacala koja rade u klasi A i B imaju svoje posebne prednosti. Uz anodni napon od 750 V mo2e njezina anod- niji rad cijevi.lA = 75W Iz tvornickih podataka mo2emo procitati nos. To znaci da ce se samo dvije trecine ulozene. Visokofrekventno pojacalo snage proizvodi visokofrekventnu energiju. Iskoristenje je. trosi taj stupanj.. Kod amaterskih ^amogradnja vrlo £esto nisu ispunjeni svi preduvjeti za najpovolj- ravno proporcionalna sa ulaznom. i o izboru radne tacke. Ako je to izlazni stupanj onda je to ujedno ulazna snaga (INPUT) predajnika. kao ovise jos moguca izlazna snaga. ovisi o izboru radne tacke. cijev 807 uz anodni napon od 750 V dade prema tvornifionih 50 W. Pojacala koja rade u klasi B trebaju manju pobudnu snagu. ulazne snage moci iskoristiti u obliku visokofrekventne izlazne snage.Kod svakog je generatora vazan njegov stupanj djelovanja. mora j kim podacima — — pobudna snaga. Kao primjer neka posluzi izlazna elektronska cijev 807 (QE 06/50) koja je vec decenijima vrlo popularna medu amaterima. sa velikim radnim prednaponom prve mrezice. Ovaj odi kom na struja iznositi 100 mA. Zato ih nazivamo linearnim pojaca- Toga svojstva pojacala C nemaju! lima. dok ona u klasi A ne trebaju nikakvu ili samo minimalnu snagu za svoj rad. IskoriStenje je manje! Obicno se moze za grubu orijentaciju uzeti da je iskoriltenje kod predajnika koji su sagradeni od amatera oko 50%. Ako neki stupanj predajnika treba da pojacava snagu onda ce izlazna snaga. tzv. INPUT = 750 V x 100 mA = «750Vx0. iznositi 0. a samim time i iskoristenje. pa je izlazna snaga (OUTPUT) unatoc jednakoj ulaznoj snazi (INPUT) manja. Omjer izlazne i ulazne snage je iskoristenje. Ako pojacalo radi u klasi A.22 W. bilo ono sa elektronskom cijevi ili s tranzisto* rom. Da se dobije odredena izlazna snaga mora ova pobudna snaga biti dovoljno ve* lika. prema tome: dajnika. u kojemu OUTPUT INPUT SOW 75 ^ W 0. Izlazna snaga.7 % „ . da je izlazna snaga preje ova cijev u posljednjem stupnju.667 = 66. Postignuto iskoriStenje je teoretski izra£unato ili je izmjereno u odredenim optimalnim uvjetima kod fabrickog is- Navedeni podaci za cijev 807 vrijede ako ona radi u klasi C. Izlazna snaga pojacala u klasi B je manja od one kod pojacala u klasi C. Ipak. Za pojacala klase C je potrebna naiveca pobudna snaga. dakako. all zato imaju i najbolje iskoristenje i najvecu izlaznu snagu. izlazna snaga je jos manja. jer treba nadoknadivati gubitke. klase 310 . Treba i vise od toga.

a drukfiije kod signala kojima se amplituda mi jenja. dok bi vi£e harmonicne frekvencije ostale nedovoljno potisnute. Kod tranzistora ne treba nikada preci ni naponsko. One ne smiju stici do antene! Prvi filter koji ih smanjuje je titrajni krug na izlazu predajnika. vec prema svrsi kojoj ce sluziti. Znatno veci Q-faktor bio bi uzrok pojavi prejakih struja u titrajnom krugu i povecanih gubitaka. Osim toga treba dovoljno velikim hladnjakom sprijeciti Za pojacanje SSB-signala. Ako bi »radni Q-faktor« (Qo bio premalen). mjerenjima i na temelju obilnog iskustva doSlo se do podataka o tome kakvo opterecenje mora biti za pravilan rad izlaznog stupnja u predajniku.57 x trajni i Omjer Q-faktora §to ga ima krug dok nije opterecen uz opterecenje ti- (Q) anodna struja' Q-faktora (Qo JU . Obicno se uzima takav titrajni krug kojemu je Q-faktor opterecenjem smanjen (Qo) na 10 do 12. Unatoc toga cijevi u amaterskim radio-stanicama traju prilicno dugo. Continuous Commercial Service) ili ako su samo povremeno u pogonu. proizna odredenoj pregrijavanje tranzistora. otpor (4mpedanciju) opterecenja Ijezimo sa Ro.Za istu elektronsku cijev mozeu tvornickim podacima nadi razlicite podatke. C. kod radioamatera (»ICAS«. Amateri moeru cijevi svojih predajnika jace opterecivati (ICAS). jer su razmjerno rijetko u pogonu. amplitudnom modulacijom ukoliko se modulira sam izlazni stupanj. U elektronska Ovisno o tome da cijev ili li pojacalima klase AB. potrebno je tzv. radnoj frekvenciji i odvesti je u antenski sistem. B ili do izoblicenja i do pojavljivanja visih harmonickih frekvencija. odnosno 4 do 5 (za tranzistore). Podaci se takoder razlikuju ako cijev treba da sluzi u predajnicima koji su skoro neprestano u pogonu (»CCS«. onih za ICAS. a jos vise u pojacalima klase C. Glavni cilj je. kao i onda kad je amplitudna modulacija izvrsena u jednom od predstupnjeva. vrijedi: bi- Za elektronske cijevi u klasi A: Ro = u Anodni napon (V) l. To se mora postici tako da aktivni element predajnika (cijev ili tranzistor) ne bude prete : recen i da se ne emitiraju nepozeljne primjese. Intermittent Commercial Service). Ako AB. teze bi ga bilo pravilno opteretiti. Ispitivanjima. linearno pojacalo.3xanodna struja klasi B: Ro = Anodni napon (V) 1. Drukcije ce biti kod signala stalne amplitude. prema visini frekvencije i prema drugim razlicitim u klasi C: mo Anodni napon (V) Ro- 2 x anodna struja uvjetima rada. elektricna struja ce razlicito teci. Izracunavanje pravilnog opterecenja U svakom slucaju se s nepozeljnim primjesama mora racunati. Pri cijevi Za tranzistore: (kolektorski napon) 2 Ro- 2 x izlazna snaga (W) and Amateur tome su opterecenja sa CCS opcenito manja od Izlazno pojacalo snage u predajnicima radi u klasi C za telegrafiju. Ono radi redovito u klasi AB. npr. Bolje je ostati malo ispod tih vrijednosti. izlazni stupanj ne bi ekonomicno radio. vesti sto vise snage razumije se. nuzno dolazi tranzistor radi u klasi A. za telefoniju frekventnom modulocijom te. najvise 20 (za elektronske cijevi). ni strujno opterecenje koje dopuStaju tvornicki podaci.

i napose o anodnom naponu (Ua) o jakosti anodne struje (Ja). jo§ prisut* na i ovisnost o opterecenju. dakako. Induktivitet Li odabire se tako da titrajni krug = . kojim Izlazni titrajni krugovi i veza s potroSacem Izlazni stupanj predajnika sa elektronskom cijevi. kod normalnog rada predajnika to je antenski sistem ili ulaz dodatnog. dakle o induktivnoj vezi preko Ls. jaceg pojacala snage.2. u potro- sac R. Kakav ce Q-faktor titrajnog kruga biti kad ga opteretimo. Za razlicite omjere anodnog napona (u voltima) i anodne struje (u miliamperima) nacrtan je na si. 11-36 dijagram. Na njemu se moze procitati kolika je vrijednost kapaciteta Ci potrebna da se postigne Q-faktor Qo 10. uz odgovarajuci kapacitet Ci i induktivitet Lu Tu je. na sL 11-35. To je kod laboratorijskih ispitivanja neinduktivni opteretni otpor (»lazna antena«). ima titrajni krug LiCt iz kojega se visokofrekventna struja odvodi preko L.moze posluziti kao mjera za eko nomi£nost rada izlaznog stupnja: \ 1000- Qo) omjerom s Q-faktor je odreden L/C i opterecenja Ro izlazno pojacalo radi. to ovisi o radnim uvjetima izlaznog stupnja. induktivnim putem.

i# Tacku koji Buduci ove cijevi 7 pF je izlazni kapacitet bit ce potrebno da se put pretpostavki je c) ovih tesko ostvariti. 11-37. moze se upotrebljavati uz pretpoveza s Ovako postupimo prema si. ne zraci i omogucuje povoljno limo Sto jace monicke frekvencije koje jenih cijevi. Tada. neizbjezivo stvaraju. c) da je Ako je koaksijalni kabel na svom udaljeniiem kraju ispravno opterecen. bopotiskivanje lie frekvencija. Dvije cijevi u izlaznom stupnju predajnika mogu biti i u protufaznom (»push-pull«) spoju. ispravno prikljucen. 50 do 75 Q. Tada je u anodnom titrajnom krugu redovito dvostruki kondenzator. postali bi kapaciteti za vise frekvencije manji od onih koji se mogu ostvariti u praksi. I tada treba kao Ja uzeti ukupnu anodnu struju obih cijevi. takoder. Kondenzatorom Cs dovodimo zavojnicu L2 u resonanciju na radnoj frekvenciji. prema tome. 11-35. Ovo takoder osigurava bolju selektivnost na izlazu predajnika i. Ako je u nekom slucaju omjer Ua/Ja veci od vrijednosti za koje vrijedi si. Tada je neizbjezivo odabiranje veceg Q-faktora za izlazni titrajni krug. Tri nacina za vezu izmedu anodnog titrajnog kruga predajnika i koaksijalnog kabela vidimo na si. Lit. treba u gornjim izrazima uzeti kao Ja ukupnu anodnu struju svih cijevi zajedno. d) i da e induktivna veza izmedu L2 vrlo tijesna. svih dovoljno visok Q-faktor (obicno 10 nezeljenih do induktivitet zavojnice za vezu. Lakse je ako jednostavna induktivna potrosacem. Zavojnica za vezu L* moze ovdje biti nesto veca nego u predasnjem primjeru. sto blize svojoj optimalnoj vrijednosti za izabranu frekvenciju 20). Njena veza sa Li moze biti stavku: a) da je izmedu L* i R pogodan kabel. na njemu nema stojnih valova 313 . je ZQ Li kabela. Tako se moze osigurati da gubici u samom kabelu budu najmanji. ll-37a u praksi tesko ostvariti. osobito ako je duzina kabela znatno veca od upotrebljene duzine vala.paciteta Ci u anodnom od od od od od da 3. kao na si.5 titrainoin krugu: za opseg za opseg za opseg za opseg za opseg 7 14 21 28 MHz MHz MHz MHz MHz 120 59 28 20 14 pF pF pF pF pF To ce biti onda ako samoindukcija zavoinice Lz takva da je njena impedancija na radnoj jednaka frekvenciji impedanciji i vrstu kabela. ll-37b. duzina kabela nema utjecaja na ugadanje predajnika. Pri tome treba zapamtiti pravilo da se Q-faktor titrajnog kruga mijenja kao i kanacitet Cu Dvostruki Q-faktor postici cemo udvostrucenjem kapaciteta. Vec smo rekli da je vezu na nacin koji prikazuje si. osobito u pojacSalima klase C. Koaksiialni oklopljeni kabel. Ako su u izlaznom stupnju predajnika dvije ili vise paralelno spo- kod visih frekvencija. Uredaji i nacim prilagodavanja antene kao potroSaca bit ce opisani kasnije. osobito promjenljivi kondenzator namjesti na vrijednost kapaciteta koja je barem za 7 pF manja od gornjih vrijednosti. b) da anodni titrajni krug ima manje tijesna. smjestanje dovoda bez opasnosti da bi on mogao imati bilo kakvog nezeljenog djelovanja na ostale strujne krugove. 11-36. Vazno je da se zavr§etak kabela prilagodi potrosacu. najbolje je za vezu izmedu predajnika i potrosaca uzeti oklopljeni koaksijalni kabel niske impedancije. Ako je potro§ac R daleko od anodnog titrajnog kruga i ako zepotisnuti vise harse. Za istu vrijed nost Q-faktora treba da ie u takvom slucaju kapacitet svake sekcije promjenljivog kondenzatora jednak polovici vrijednosti koju daje dijagram.

Prikljucivanje koaksijal- nog kabela na dajnika. Maksimatne vrijednosti kapaciteta Cs (st. Uz ovu vrijednost Q-faktora moze se ostvariti vrlo dobra induktivna veza izmedu Li i L2. 11-37. trebat . Navedene vrijednosti kapaciteta su najvece dopuStene na odredeni opseg. prema si. SI. Induktivitet L2 treba odabrati tako da se sa ovim vrijednostima kapaciteta moze postici resonancija. 11-37) Za opzeg (MHz) KOAKS.Tablica 11-1. on se na blizem kraju ponasa kao omski otpornik velicine R — Z Taj »otpornik« je ukljucen u titraji . oko 2. ni krug L2/C2 i utjece na njegov Q-faktor koji je zbog toga prilicno nizak. Ako zavojnica za vezu kom konkretnom Ukoliko se u bi mozda ipak ne takvom mogla slucaju ostvariti dovoljno cvrsta induktivna veza izmedu Li i Ls koja bi omoeucila crpljenje odredene VF snage. Vrijednost kapaciteta C2 daje tablica 11-1. ll-37c. L1C1 Vrijednosti za €2 daje tablica 11-1 = izlazni stupanj preizlazni titrajni krug. L2 u neslucaju nema dovoljno induktiviteta za postizavanje resonancije u odredenom opsegu treba dodati jos i zavojnicu Lz da se to postigne.

za 14 MHz. Na tablici 11-2 mozemo naci priblizne vrijednosti glavnih sastavnih dijelova takvog Pi-filtera za razlicite 3. Li = 1.frekvenciju.5 amaterske kratkovalne opsege od do 28 MHz.6 ^H i Cs = 530 pF. Za prakticnu realizaciju Pi-filtera za ovaj opseg uzet cemo — Tablica 11-2 . npr. npr. 11-39. 11-39). Zavojnica Pi-filtera sa pre- klopnikom koji kratko spaja njene zavoje da se smanji induktivitet pri radu na visim frekvencijama. INPUT od W Sl. Njezin se induktivitet obicno mijenja tako da se jedan dio njezinih zavoja za rad na visim frekvencijama kratko spaja (si. Takva je upotrebljavana u predajnicima do 100 snage (»Getoso«) ~J^ = ~ 200 (mA) iz W sti: Za ovu vrijednost citamo. izra£unat cemo najprije omjer Ua /Ja : Ua _ 600 V Ako se. tablice 11-2 vrijedno- Ci = 90 pF. za razlicite omjere Ua/Ja i za izlaznu impedanciju od 50 Q. u nekom predajniku 120 postize uz anodni napon (Ua ) od 600 V i jakost anodne struje (L) od 200 mA.

! ± ± -li 17 At stunnjeva treba uvijek zapocinjati kod nizih napona i. Tako dvostruki Pi(si. -J- a ? njem vfp LI Tamo je na tablici. Promjene kapaciteta imaju isto djelovanje kao da se mijenja induktivitet Lu Pomocu C9 postize se potrebna veza s potrosacem R. na anodi iz- -filter lazne cijevi ili na kolektoru izlaznog tranzistora pojavi se vrlo visok napon. osigurava -filter bolje potiskivanje nezeljenih frekvencija. ll-40a potrosac R je prikljucen preko Pi-filtera koji sasvim odeovara ba da bude s vecim razmakom medu plocicama. 11-34. sa prikljucenim opterecenjem R. Zato se mora poslije svakog pomicanja kondenzatora Co uvijek popravljati vrijednosti Ci posluziti & i Cs. prikazano sto se dogada kad nema potrosaca (kad je R beskonacno velik!). li Ima ba Li i nim kapacitetom samog tranzistora. 1140c je Cr u seriji sa izlaz- kabel vecu impedanciju treC2 promijeniti kako je napisano uz tablicu 11-2. postao je maksimalno visok! Nesto takvo se dogada i u predajniku. Ugadanje tranzistorskih izlaznih C3r~\ -L — of £J VFP L2 L3 -€>. a za Ct promjenljivi kondenzator sa maksimalnim kapacitetom od najmanje 600 do 700 pF. 11-38. kad smo se uvjerili da stupanj stabilno radi. Iskljucivanje opterecenja uz veci pogonski napon moze upropastiti tranzistor! Zasto je za tranzistorski predajnik opasno da ostane bez opterecenja? Vratimo se jos jednom na si. izlazni filteri cesto moraju biti drugacije gradeni. bezuvjetno. Takav izlazni L-filter moze dobro ako je izlazni kapacitet tranzistora relativno visok obzirom na radnu frekvenciju predajnika. u posliedredu. dok drugi takvog kapaciteta obicno necemo naci.za Ci promjenljivi kondenzator sa 100 do 150 pF maksimalnog kapaciteta. Taj napon moze biti neko- 316 . Na si. Nikakva struja vise ne tece. Napon na prikljucnicama a i b. Prvi tre- Kod izlaznih stupnjeva tranzi- predajnika cesto cemo storskih naci Pi-filtere i ovima slicne. Tada cemo modi dobro ugoditi izlaz predajnika i prikljuciti ga na koaksijalni kabel od 50 Q impedancije. c) L11-40. Na si. b) dvostruki Pi-filter. a dalje djeluje. mozemo pomalo povecati pogonski napon popravljajuci ugadanje. Buduci da se u cemo izlaznim stupnjevima tranzistorskih predajnika javljaju razmjerno mnogo jace vise harmonicne frekvencije nego kod predajnika s cijevima. Zato se za C2 posluziti promjenljivim kapacitetom do 400 ili 500 pF i paralelno s njime staviti fiksni kondenzator od 200 ili 300 pF. sto ga pokazuje voltmetar V. Izlazni filteri pobuda »nestane« opterecenje. Cim i SI tranzistorskih predajnika: a) jednostruki PI-filter. onome na si. Tek onda. ali promjene ovog kapaciteta djeluju i na resonanciju. ll-40b).

C4 C5 7 ! C5 T -L stutmjeva treba uvijek zapocinjati kod nizih napona i. 1140c je Cr u seriji sa izlaz- kabel vecu impedanciju treC2 promijeniti kako je napisano uz tablicu 11-2. Napon na prikljucnicama a i b. kad smo se uvjerili da stupanj stabilno radi. postao je maksimalno visok! Nesto takvo se dogada i u predajniku. Tada cemo moci dobro ugoditi izlaz predajnika i prikljuciti ga na koaksijalni kabel od 50 Q impedancije. posluziti Promjene kapaciteta imaju isto djelovanje kao da se mijenja induktivitet Lu Pomocu Cs postize se potrebna veza s potrosacem R. u posliedredu. Zato cemo se za C2 posluziti promjenljiili 500 pF i paralelno s njime staviti fiksni kondenzator od 200 ili 300 pF. ll-40a potrosac R je prikljucen preko Pi-filtera koji sasvim odeovara ba da bude s vecim razmakom me- onome na si. c) L~ -filter lazne cijevi ili na kolektoru izlaznog tranzistora pojavi se vrlo visok napon. ll-40b). 11-34. Nikakva struja vise ne tece. na anodi iz- skih predajnika: a) jednostruki PL -filter. bezuvjetno.za Ci promjenljivi kondenzator sa 100 do 150 pF maksimalnog kapaciteta. Na si. a za C2 promjenljivi kondenzator sa maksimalnim kapacitetom od najmanje 600 do 700 pF. mozemo pomalo povecati pogonski napon popravljajuci ugadanje. Tek onda. Cim i Izlazni filteri tranzistor- pobuda »nestane« opterecenje. vim kapacitetom do 400 izlaznim stupnjevima tranzistorskih predajnika javljaju razmjerno mnogo jace vise harmonicne frekvencije nego kod predajnika s cijevima. Takav izlazni L-filter moze dobro ako je izlazni kapacitet tranzistora relativno visok obzirom na radnu frekvenciju predajnika. sa prikljucenim opterecenjem R. Prvi tre- Kod izlaznih stupnjeva tranzi- predajnika cesto cemo storskih naci Pi-filtere i ovima slicne. -^H^^wm-tH^- kad nema potrosaca (kad je R beskonacno velik!). 11-38. li Ima ba Li i nim kapacitetom samog tranzistora. ali promjene ovog kapaciteta djeluju i na resonanciju. dok drugi takvog kapaciteta obicno necemo naci. prikazano sto se dogada © SL 11-40. njem Tamo je na tablici. Ugadanje tranzistorskih izlaznih : ll T' fj VFP C J L2 L3 V ± c. osigurava -f ilter bolje potiskivanje nezeljenih frekvencija. Na si. Taj napon moze biti neko- 316 . Zato se mora poslije svakog pomicanja kondenzatora Co uvijek i O popravljati vrijednosti & Cs. Iskljucivanje opterecenja uz veci pogonski napon moze upropastiti tranzistor! JL J- Zasto je za tranzistorski predajnik opasno da ostane bez opterecenja? Vratimo se jos jednom na sL T~~ Si. b) dvostruki Pi-filter. Buduci da se u du plocicama. izlazni filteri cesto moraju biti drugacije gradeni. Tako dvostruki Pi(si. a dalje djeluje. sto ga pokazuje voltmetar V.

ll-42b paralelni nacin. Na si. Tada se u te strujne krugove stavlja samo otpornik pogodne velicine (npr. Maksimalna vrijednost koju dosegne visokofrekventni napon na anodi nekog snaznog pojacala u klasi C iznosi blizu dvostruke vrijednosti anodnog napona. tj. Za sve kondenzatore koji se nalaze ma u izlaznim titrajnim krugovipredajnika treba zapamtiti da su oni izlozeni vecim naponima od anodnog. Osim toga je potrebno. napona postoji opasnost U takvom slu- caju nije ugrozen samo mjerni instrument vec bi i operator mogao stradati od elektricnog udarca. To je u vecini slucajeva dovolino. ispitni i tadni napon. Prvi je obicno 3 do 5 puta veci od drugoga. Zato Na svakom fiksnom kondenzatoru je napisana ili nizom boja ozna* cena vrijednost kapaciteta i toleran cija. Uz istosmjerni anodni napon od. 500 V to iznosi blizu 1000 V! Ako je takvo pojacalo klase C jos i anodno modulirano. bit ce maksimalna vri- sokofrekventni napon predajnika. jednim svojim polom prikljucen na sasiju! Na tome mjestu je dakako moguce mjeriti samo ukupnu struju koja tece preko katode cijevi. Cesto se jednim mjernim instrukontrolirati vise strujnih krugova. a na si. kroz koji se moze gledati na miliampermetra je mo* samo tako da ga ne ukljucimo u anodni strujni krug vec. Ispred instrumenta mora doci rati zatora bio ispitan u tvornici i tim treba nikada opterecivati nijedan kondenzator. Izoliranje guce izbjeci kondenzator u redovitom radu nod nosi kroz dugo vremena napon koji ne prelazi vrijednost radnog napona. npr. ji . osobito onda ako se na neki nacin moze kontrolirati i izlazni vi- skalu. dakle i o jakosti struje koja kroz njega tece. 1142a je tzv. a mjerni instrument se posebnim preklopnikom spaja na kra- mentom nastoji jednost napona na anodi skoro cetverostruka. Otklon kazaljke je tada ovisan b padu napona na tome otporniku. Istosmjerni anodni napon 500 V je dovoljan da se na anodi pojave maksimalne vrijednosti visokofrekventnog napona od blizu 2000 V. Uvijek je bolje da kondenzator bude prikljucen na nizi napon od ovoga. Elektricni udarac moze biti smrtonosan! Takve opasnosti kod tranzistorskih predajnika nema. osobito pri gradnji predajnika. To- liko moze izdrzati i unutrasnja izolacija samog instrumenta. Ispitni napon je onaj kojim je odredeni tip konden- moraju biti svi miliampermetri koji su ukljuceni u vodove visokog napona dobro izolirani od uzemljenih metalnih dijelova. uz prilicno visoke napone treba izvrsiti s maksimalnim oprezom. Dobar naponom ne prozor. velicma dopustenog odstupanja od te vrijednosti. prekriven staklom ili pleksiglasom. Kod visih te izolacije. serijski nacin ukljucivanja izlaznog titrajnog kruga. samo visokofrekventni napon kojemu je maksimalna (vrsna) vrijednost priblizno jed- ne naka velicini anodnog istosmjernog 318 . izmedu 10 i 100 Q). Sva mjerenja u predajnicima korade sa cijevima.Ukljuclvanje miliampermetra direktno u anodni strujni krug je moguce samo kod razmjerno slabih predajnika kod kojih anodni napon SMJERNICE ZA IZBOR NEKIH SASTAVNIH DIJELOVA Kondenzatori ne prelazi 250 anodnih proboja ili najvise 300 V. To nikada ne moze skoditi. Ni u jednom ni u drugom slu caju nije promjenljivi kondenzator opterecen naponom. Njih treba monti- na plocicu od dobrog izolatora tako da se kuciste instrumenta ne dotice nicega sto je u vezi sa sasijom ili sa metalnom prednjom plo com. poznavati tzv. jeve pojedinoga od njih. ako nema amplitud- modulacije. radije. u strujni krug katode (Jk) gdje ostaje na niskom potencijalu. pa se mjerenja mogu obaviti bez opasnosti. se istosmjernim anodnim Izmedu njegovih plo5a pojavljuje.

pa njihovoj izradi treba posvetiti posebnu paznju.napona V. moraju biti kvalitetni. bez tijela. pa je te zavojnice razmjerno lako naciniti. U svakom slucaju zavojnica izlaznog titrajnog kruga mora imati propisani induktivitet. U oscilatorskim stupnjevima ie glavni zahtjev da zavojnica bude mehanicki cvrsta i elektricki kvalitetna. kod visih frekvencija. Udaljenost zavojnice od pro- na keramickom valjku mjenljivog kondenzatora ne mora biti. Jednako velik napon izdrzati kondenzator Cs. Zavojnice u izlaznim stupnjevima su najjace opterecene. prema tablici 11-3. Zavojnice svih titrajnih krugova osobito izlaznog. mora U. Prednost se redovito daje shemi na sL 1142b jer rotor pro* mjenljivog kondenzatora moze biti direktno uzemljen. Zato nosno C&. Zavoje je dobro namotati s medusobnim razmakom koii neka bude otprilike jednak debljini zice. Udaljenost od okolnih metalnih dijelova neka ne bude manja od promjera same zavojnice. Na samoj anodi napon dostize vrijednost 2U. Najbolje je da ona stoji tako da joj je os paralelna sa osovinom Prj za kondenzatora. Zavojnice Kod 100-procentne / anodne modulacije mora se racunati s time da ce sve navedene vrijednosti biti dva puta vece od oznacenih.25 mm za svakih 100 V naponskog opterecenja. Promjenljivi je kondenzatori sa izolacijom od pertinaksa ili plastike ne valjaju! U predajnicima je najbolje upotrebiti nromjenljive kondenzatore koji imaju dobru ke- ramicku izolaciju. osim kod zavojnica za 21 i 28 MHz. Te su zavojnice redovito predimenzionirane. Zavojnicu ne valja postaviti tako da se u njezinom magnetskom lju po- SL 11-42. Objasnjenje u tekstu promjenljivi kondenzator. Primjeri sa oznakom naponskog opterecenja promjenljivog kondenzatora u izlaznom titrajnom krugu predajnika. U ostalim. treba montirati na cvrste. opterecenje zavojnice nije takoder veliko. malena. Promjenljivi kondenzatori koji sluze u predajnicima redovito podnose to veci napon sto je razmak izmedu niihovih statorskih i rotorskih ploca veci. od- gledu.5 MHz. Taj razmak neka ne bude manji od priblizno 0. Takoder nije svejedno kakva izolacija. Nacin gradnje i materijal zavojnica za predajnike ovisi o tome u kojem ce titrajnom krugu one sluziti. vece su nego sto bi trebalo za opterecenje kojemu su izlozene. Njezin promjer i debljina zice treba da budu veci za jace predajnike. Jedino izlazni kondenzator u Collins filteru moze imati do 5 puta manji razmak medu plocama. okretanje tome moze zavojnica biti ili pokraj ili iznad njega. da samo cijevi ali U tranzistorskim na nema tako recenja je izbor predajnicima promjenljivi kondenzator Ci otpa- na velikih naponskih opte- kondenzatorima. ili. umnozivackim i pobudnim stupnjevima. Dopustena je duzina prikljucnih zica i do 10 ili cak 20 cm za 3. nalazi 319 . manje kritican u tome poIpak. slobodno. po mogucnosti keramicke nosace.

Debljina zica za zavojnice u predajnicima Snaga (INPUT) (W) .Tablica 1U3.

Takva »modulirana fija« (MCW) telegra- traje jednako kao tri se ranije mnogo upo- tacke. brojevi i drugi znakovi. ipak moraju biti ispunjeni ovi zahtjevi: a) crtica ntmu. se-ovom »pismu« 321 21 Radio prirucnik . lefonijske veze. Prvi tako Morse-c<vi telegrafski znakovi Izumiteli zicanog elektromagnet- nacin predajnik emitirati isprekidane elektromagnetske valove (ICW). telegrafiju tipa A2 potreban mnogo selektivniji nal/Sum. znakova. televiziie i Za emisiju telegrafije sluze znakovi tipa Al i A2. ili tacnije. uz ostalo. tip znakova se postizava da se nepriguseni elektricni titraji (CW) koje proizvodi neki predajnik ukljucuju i prekidaju pomocu posebnog telegrafskog tipkala (kljuca. c) razmak izmedu dva slova u jednoj rijeci traje kao tri tacke. osobito kod komunikaci?a na visim frekvencijama za koje prijasnji prijemnici nisu bili dovolj- Prijemnik ne treba nilokalnih oscilacija a telegrafski se znakovi cuju sa onom vistabilni. odnosno izmedu tacke i crtice u istom slovu traje kao jedna tacka. Njemu je to i uspjelo. no kakvih smom Za moze znatno Siri pojas frekvencija nego za telegrafiju tipa Al. pa u danasnjem telegrafskom alfabetu ima mnogo slova koia su ostala nepromijenjena. Emisija telegrafskih znakova tipa A2 postize se slicno kao i telefonija. To. Na taj ce skog telegrafa Morse bio je odmah u pocetku prisiljen da za rad sa svojim telegrafom pronade kako da se upojxebom kracih i duzih znakova (tacaka i crtica) prenesu pojedina slova. Morse-ova slova. Zato i sam prijemnik za signale tipa Al je biti tona koja je bila emitirana. Na tablici 114 prikazani su najvazniji znakovi Morse -ovog internacionalnog telegrafskog alfabeta. Taj je ton isprekidan u telegrafskom Koliko god bila velika brzina telegrafiranja. telegrafija redovito jos uvijek »ide«. Ovo.RADIO TELEGRAFIJA . od kracih (»tit«) i duzih zvukova (»ta«). Od njih su sastavljena tzv. kada u komercijalnoj telekomunikacijskoi tehnici postoje teleprinter! i vigestruke te- lakse postize povoljniji odnos pa se sig- ••«0CC*000«O«O«X30«0««»O«0»0O0#C*»» ti tit tf ti tit ti ta tl tit *i ta ™' T E S L A SL Primjer pravilnih telegrafskih znakova: Teslino ime u Mor11-43. tastera) u ritmu Morse-ovih Za telegrafske veze na kratkovalnim amaterskim podrucjima treba si sluziti iskljucivo znakovima tipa/Al. Visinu tona moze operator po volji odabrati promjenom frekvenciie svog lokalnog oscilatora. u doba Telegrafski signal koiima se sluzimo za uspostavljanje radio-veza su sastavljeni od »tackica« i »crtica«. interferirat ce s oscilacijama lokalnog oscilatora (audion ili BFO kod supera) 1 operator ce cuti isprekidani ton. nije tako! Cinjenica je da bas onda. trebljavala. rnogao bi netko P 6misliti da je vnjeme »dobre stare telegrafije« proSlo. unatoc svega napretka. b) razmak izmedu dvije tacke ili izmedu dvije crtice. D ^? d se i amateri sluze CCD SSB-telefonijom. d) razmak izmedu dvije rijeci traje kao pet tacaka. telekomandi. omogucuje l znatno veci domet signala (DX). kada otkazu sve druge vrste veza. Kad ovi dodu do udaljenog prijemnika. Umjesto glasovima govora predajnik se modulira tonom pogodne visine (400 do 1000 Hz).

1 c = d* e-~ f = m= n=— o=— p= — u V = = w X y 2 = = g = = q= r = = NASA SLOVA STRANA SLOVA a= = d = c Ij a ili ach = = e ili e nj = = e= fi - 6- u = BROJEVI 1*= 4= 5 2= 3= 6 = = ili o = _ 9-- TNTERPUNKCIJE Ta£ka Zarez (.. s t -- b = k = -. zavrsetak znak »minus« Pogreska = (— ) = — = *= MozeS zapoceti.— - Tablica 11-4.) (:) znak »plus« ( + )= (/) Tacka-zarez Dvije tacke = =— • Razlomkova Rastavnica crta == ili Upitnik (?)= Navodnik(>x<) znak »jednakosti« ( =) = Pazi.) I UPOZORENJA Zavrsetak poruke ili = = (.. dodi 322 .) (. pocetak Zagrada Apostrof ( ) (') = = = Razumio sam = Cekaj = svega (SK) . — . Morse-ovi telegrafski znakovi INTERNACIONALNI ALFABET a = J =•=._. Sastavnica ili Gotovo.

Medu pojedinim slovima ostavit cemo u pocetku vece razmake i tako usporiti tempo Slovo v mora se. od slova O. Duzi zvukovi se cuju kao »taa«. knjigu ili Kod prijema na siluh ne valja nista misliti. Najce^ce se slovo c tipka kao c z kao z. Jedan tipka. dakle. lj kao / i/. slovo s cuti i zapamtiti kao »tititit«. p i q j tako redom. ae a ch kao c i h. kao dj. nego da zapisemo pogresno slovo. gova. Vazno je da se . Ako se nastojimo sjetiti kako je zvucalo neko slovo koje nismo primili. Nije dobro. onda nema ni tacaka ni crta. nalnom slova Postepeno sa sve vecom brzi primanja. v i y. g. kojih nema u internaciot f Ucenje cemo zapoceti polaganim tempom. To bi bilo zujalicom. Ne! Pojedina slova treba odmah tipkati onako kako odgovara tempu od kojih 20 do 30 slova u minuti. Tu su samo zvukovi. pa sami sebi ovako naglas govoriti za svako slovo redom. dz. Tako se radi i kod poste jer automati za brzo tipkanje telegrafije nemaju posebnih slova. za razliku nuti ono prelazi u »tra«. pobjeci ce nam jos niz slijedecih slova. Ako budemo onda je najvjerojatnije da rijec necemo ispravno primiti. Ne bi se smjelo doTOditi b. rastavni323 mah 21* ga napisfemo. I biti jasno rukopisu ne ralikujemo ostala slova Ako zelimo moraju sluzimo nekom se uci u slusajuci primaju i biljeze. d. primiti. Taj polagani tempo ne smije mozda biti takav da nam slov zvuci kao »tiiit tiiit tiiit taaaaaaaaaaa«. posve pogreSno! Uceci telegrafiju. i citljivo ni. Kad smo naucili sva slova.Ova pravila ilustrira si. takoder. U vojsci se takoder ne sluze nasim posebnim slovima. Pojedi* na slova telegrafskog alfabeta ne valja upamtiti kao »tri tacke« ili »tacka crta dvije tacke«. napisati slovo za koje nismo posve sigurni. dok kod brzina od preko 100 slova u mi- neka alfabetu. Od brojaka se nula tj. a kratki zvukovi kao »tit«. U. Ako nam je pri tome koje slovo izbjeglo. dakle. pa ce uz zivlji tempo i slova primati drukciju zvucnu sliku. manje na sluh svih slova internacionalnog alfabeta. moramo za pamtiti zvucnu sliku pojedinog zna* ka. SVako slovo treba mehanicki napisati na papir onim redoslijedom kojim je bilo otipkano. nauciti telegrafske znakove. Upotrebom tih bi se otkrilo cija je vojna radio-stanica. Kod tempa oko 50 slova u minuti cuje se slovo v kao »titititaa«. Najbolje grupi. jalice mozemo i pokuSati pomocu zu- Podjednako treba uvjezbati pri- telegrafskog tipkala jedan tipkati pojedina drugome polagano slova. Od ostalih znakova cesto sluze: znak zavrsetka poruke. Mi cemo. mora pisati kao prekrizeni O.. »Tacku« cesto zamjenjuje rijed »stop«. Dok slusamo telegrafske znakove. ispisano telegrafskim znakovima. Bolje je da neko slovo nedostaje. a to je mozda u meduvremenu uspjelo i kojemu od na§ih dru»titaa«.lova e. 0. a drugi napisana i u najvecoj brziSlova u. bit ce najbolje da se po- nom i odmah u pocetku vjezbamo u jaspisanju pojedinih slova. ne zalimo za njim! Pi§imo slijedeca slova. n i v moramo u svom rukopisu jednako dobro razlikovati kao i slova k i h. 11-43 na koioj vidimo prezime naSeg velikog zemljaka Tesle. Mozemo tekst. Ne valja unaprijed pogadati koju cemo tako rijec radlli. razlomkova crta. I da u vlastitom . Kako £ujemo koje »slovo« od- Od interpunkcija se najvi§e upotrebljava upitnik. kao d i t Od stranih slova se 6. cuti kao vo »tit tit tit taaa«. slovo kao »titaatitit«. a tipkaju kao oe. ue. a slovo a kao I uzeti bilo kakav no vine. moci cemo i brze tipkati. Nasa i strana slova kojih u internacionalnom alfabetu nema vrlo se rijetko upotrebljavaju. a to se odmah nom mora izbeci.

znak razumio sam. TRs je tranzistor preko kojega se prekida rad oscilatora (Ti 10 = telegrafsko tipkalo) kQ) predstavlja oscilator zvucne frekvencije. fije SL TRi je u oscilatoru s RC-mrezom za okretanje faze. 11-44 je shema jednostavtelegrafije. Shema je nacrtana prema podacima tvornice »Philips« i bila je vec nebrojeno puta iskasana. ako nije prisutno tipkalo. To ce se dogoditi tek onda. Zujalica za ucenje telegrakoja se moze prikljuciti na ne ko niskofrekventno pojacalo da se zvukovi slulaju preko zvudnika.7 kQ) premoSten elektrolitskim kondenzatorom (5 jiF). cekaj. zujali- za ucenje Opts u tekstu 324 . Shema jednostavne telegrafije. Na si. On mora biti tolik da oscilator jos ne radi. 1145. Prilikom pomorskih katastrofa poziva se znakom »SOS«. Potenciometrom R* moze se u nekim granicama regulirati glasnoca i visina tona. To moze biti bilo koji germanijev ili silicijev tranzistor P-N-P tipa.znak za pocetak. Niskofrekventne oscilacije mogu se od prikljucnice NF odvesti u niskofrek- ventno pojacalo. Razumije se da moze jednako dobro posluziti i neki silicijev N-P-N tranzistor. Ne zaboravimo: ceste i kratke vjezbe mnogo su vrijednije od dugackih i rijetkih! ca. On moze oscilirati samo onda kad nik je emiterski otpor- (4. Njegov je otpor u torn slu6aju nizak pa izlazi kao da je negativni pol elektrolitskog Tranzistor TRi s pripadajucom RC-mrezom za pomicanje faze (kondenzatori po 10 nF i otpornici po kondenzatora uzemljen. ali onda treba okrenuti polaritet izvora struje. Za ovu svrhu pogodna je zujalica koja je shematski prikazana na si. Isti kondenzatori sluze ujedno kao kapacitivni razdjelnik Colpitts-ovog niskofrekventnog oscilatora sa tranzistorom TR. spojenim u kolektorski strujni krug tranzistora TRu Pogonski napon je izmedu 6 i 9 V. Za ucenje telegrafije u vecim grupama mogu se Morse-ovi znakovi slusati i preko zvucnika. ali to nije sve. 11-45. Kod kljucuje neko pojacalo. Glasnoca se regulira logaritmickim potenciometrom. gdje je negativni treba doci pozitivni pol baterije. ne zujalice za ucenje Slusalice SL i kondenzatori Ci i Cs cine tit raj ni krug kojim je odredena frekvencija. NF se pri- Uklju&vanje telegrafskog tipkala u predajnlk Za emisiju dobrih telegrafskib znakova trazi se ispravno i ritmicko »kucanje«. svrsetak svega. kad pritisnemo tipkalo Ti i kadia provede tranzistor TR2 struju. Gdje je sada nacrtan pozitivan pol treba doci negativni. dodi i znak pogreske. Ako kod pritiska na tipkalo predajnik emitira signal kod kojega amplitu- SL ce 11-44.

Tome ne mora biti tako! Najbolje je da vla- SI 11-46. ton koji otezava prijem na sluh i zamara operatora. Eventualni »spejser« mora biti. mo »cirp«. Ako tome nije tako. Ovime se. Da se takve pojave sprijece mora pogonski napon biti »tvrd«. kad ovo cuje. pojavit de se niz bodnih frekvencija. Osim toga treba onemoguciti prenagle skokove amplitude VF signala od kojih se sastoje pojedini dijelovi Kada je tipkalo otpusteno pre^ dajnik ne bi smio da emitira nimalo visokofrekventne energije. Svaki puta kad se pritisne na tipkalo cuje se na poslrokom dijelu skale prijem nika onaj poznat »klik« koji smeta prijemu ostalih signala. kao posljedica promjenljivog opterecenja i nedovoljne stabilizacije. ne smije pretjerati da ne trpi razumljivost znakova kod prijema na sluh. u prijemnicima ce se izmedu pojedinih znakova cuti neki. Oko on ne cuje »spejser« uz jakost pomoc ne- budu »oblikovani« tako da amplituda emitiranih valova za svaki »tit« ili »ta« postepenije raste i pada. To se javlja onda. mozemo biti sigurni da ga ni drugi nece modi cuti kad u vecim udaljenostima bude signal slabiji. Telegrafski signal. jaci ili slabiji. Vidi tekst 325 . 1146. bez vecih promjena pri opterecenju. 'bez »cirpova«. Poneki radio-amater. kad izvor napajanja strujom ima napon koji je »mekan«. dakako. Brzu promjenu frekvencije koju opazakod svakog »tit« ili »ta« nazi»puzi« minutama. ali se cuju »kliksovi«. moze ipak na oscilograimati izgled kao na si. spacing Wave) i treba je svakako izbjeci. potisnut za barem 40 dB ili vise. Malo po- mu slije nekog minimuma amnlituda ponovo malo naraste.da odmah od »nule« skoci na »maksimum«. Zvuk takvog signala je govog hladenja u pauzama. Oscilogram telegrafskih znakova s nedostacima. S9-J-. u odnosu na emitirani signal. da ce isto cuti i udaljeni amateri. Napon isprav- kazemo da predajnik ima »drift« frekvencije. vec i po vise kiloherca »gore« ili »dolje« od nje. Tu pojavu amaterskim »jezikom« nazivamo »spejser« (spacer. recimo. moze biti i Jbez »drifta« i »spejsera«. tj. Njih ce se modi cuti i onim prijemnicima koji nisu ugodeni tacno na frekvenciju takvog predajnika. »pijukanje« ili »cvrkutanje« signala. Pocetak svakog »tit« ima neki vrh koji je visi od ostalih amplituda. Slicno se dogada i onda ako se kod otpustanja tipkala amplituda signala naglo smanjL Zato je potrebno da telegrafski signali stite signale ispitamo uz kog drugog amatera koji je od nas udaljen barem 2 do 3 kilometra. slusajuci u istoj prostoriji svoj vlastiti signal pomisli. osobito kod oscilatora. Iza tog vrha na oscilogramu se vidi smanjenje amplitude signala. Do »cirpanja« dolazi redovito zbog naglih promjena isto smjernih napona u predajniku. Takav napon naglo pada cim se pogonski ispravljac optereti. ako Takoder treba signala koja ce biti. Ako se frekvencija za vrijeme emisije telegrafskih znakova vrlo polagano mijenja. Uz »cirpove« se moze opaziti istovremeni cesto »drift« kao posljedica zagrijavanja predajnika za vrijeme emisije i nje vamo ljaca iz kojega se napaja izlazni stupanj predajnika »oporavlja se« ubrzo poslije pocetnog pada i onda se odrzava toliko konstantnim da amplituda telegrafskog signala ostaje podjednaka. koji nema obzirom na emitiranu frekvenciju nedostataka. sprijeciti mijenjanje frekvencije.

Na si. 1147a signal se pojavljuje odmah sa svo- jom punom amplitudom. Nekoliko primj era ce to pokazati. treba iskre na tipkalu prigusiti. Tu ne- Kamo prikljuciti telegrafsko tipkalo? To je moguce na vise na£ina. Znakovi su na skali prijemnika »uski«. U svakom telegrafski i konkretnom slucaju treba pokusom odrediti najbolju vrijednost za Ci i brzo pojavljuje Ru znaka. u ovisnosti o jakosti struje i o visini napona. Iako redovito new a utjecaja na kvalitetu emitiranih signala. u strujni krug jedne ili vise zastitnih mrezica. prema si. ovisi o vrsti predajnika. iiiilHi. dok mu je »prisuti na vecim udalje- mogu kazemo da su »tvrdi«. »Tvrdi« signali dozvoljeni su samo kod rada sa vrlo malim snagama (QRP. osobito kod duzih vodova od pre- 326 . a kod sasvim slabih i tranzistorskih predajnika u dovod struje iz izvora napajanja elektricnom energijom. Pravilno oblikovani oscilogram telegrafske »tacke« vidimo na si 1147b. zatim ima konstantnu vrijednost da na kraju eksponencijalno opadne na nulu. Treba odabrati takav kapacitet kondenzatora da se na kontaktu tipkala ne vidi i u prijemniku ne cuje iskra kod prekida struje. Tako slab signal redovito ne ma kod W Kod cijevnih predajnika kojima snaga (INPUT) ne prelazi 50 do 75 telegrafsko tipkalo ukljucuje se u katodni strujni krug jedne ili vise cijevi. smeta nikome. cuju se samo na »svome mjestu«. sto ne mora da bude. a) trebati da ima 10 do 100 Q. 11-47. bez ikakvih pojava na drugim frekvencijama u istom valnom podrucju. Prevelika vrijednost otpora na ovome mjestu moze onemoguciti potiskivanje iskre kod prekidanja. 1148a. do 5 W). Vidi tekst Ukoliko bi to bilo nedovoljno. jace ili slabije iskre. Najjednostavniji filter za prigusivanje iskara na tipkalu moze se. Amplituda eksponencijalno raste na pocetku. ali uvijek se tipkalom ukljucuje ili iskljucuje neki pogonski napon.telegrafskih znakova. Oni takoder biti povod stvaranju kliksova u prijemnicima. Za takve nost« naglasenija nostima (DX). ce obic- u On ***£Ui*iunm znak se preprebrzo nestaje. To se opaza i na telegrafskom tipkalu. nikakvih nezgodnih pojava ni velikih snaga emitiranih telegrafskih znakova. b) idealan oscilogram telegrafskog St. Koji i gdje. o visini napona i o snazi predajnika. bilo kojeg strujnastati. One ostecuju samo tipkalo a osim toga mogu operatora navesti na zakljucak da i signali imaju »kliksove«. On je »tvrd« i prate ga »kliksovi«. Kod prekidanja nog kruga mogu •rt"??frHffff*f?| Svaka takva iskra cuje se u blizom prijemniku kao kratkotrajan prasak ili »klik«.USlilinsU »f!ff!f!lff!ff!!t 4 Nastaje li iskra i kod spajanja struje treba rom no dodati seriji s kondenzatootpornik Ri. sastojati od kondenzatora Ci kojemu je kapacitet izmedu 1 i 10 nF.

0.Ako se prekida katodni strujni krug onda otpor prigusnice mora biti toliko malen da se zbog njezine prisutnofeti ne bi radni prednapon cijevi znatnije promijenio. R = 10 do 100 Q. U predajnicima se upotrebljavaju i elektronske cijevi koje imaju direktno grijanu katodu.a) predajnik je odmah sposoban za rad. U fci Hri LJ i oba primjera kondenzator Ci za visokofrekventno uzemljekatode. Prigusivanja iskara na te= 1 do 10 nF. Osim za biti uklanjanje ove vrste smetnja dobro da je tipkalo prikljuceno oklopljenom zicom ili komadom savitljivog koaksijalnog kabela. ll-49a i b vidimo glavne razlike izmedu ukljucivanja telegrafskog tipkala u strujni krug indirektno i direktno grijane cijevi.5 i 2. legrafskom tipkalu. prema i potrebi. popraviti biti prednapon. sposobna da izdrzi onu ja« & kost struje (C» koja kroz nju tece = prema potrebi) i C1 I I" I C3 dajnika do tipkala.5 mH. Na ovo treba filterski Y 1 ! R2 . moze se za bolji ucinak dodati i visokofrekventna prigusnica (VFP) prema si.^ rnmrn^ X02 X C3 misliti i. Njezin induktivitet neka bu de izmedu 0. .5 mH. Takve su osobito pogodne za razlicite prenosne i prevozne radio-uredaje kod kojih se u svrhu stednje elektricnom energijom za vrijeme primanja pre kida i struja grijanja u predajniku. Paralelno ovome je sluzi > t j nje -5**_J A_ SL 1148. ll-48b. VFP = visokodo prigusnica. Kod prelaza sa primanja na davanje direktno grijana katoda vrlo brzo postigne potrebnu temperaturu - Up + VI •1 SI Ukljucivanje telegrafskog u katodni strujni krug indirektno grijane cijevi. Na si. Osim toga ona mora biti nacinjena iz zice koja je do vol j no debela da moze bez osobitog zagrijavanja podnijeti potrebno strujno opterecenje. Indirektno grijane katode imai ^ b) VFP ju razmjerno predugo vrijeme zagrijavanja i zato moraju biti trajno uzarene. c) sa »blokiranjem« prve mrezice 11-49. b) u katodni strujni krug direktno grijane cijevi. Ponekad ce potreb no dodati toga ce Cs iza prigusnice. tipkala: a) 327 .5 frekventna 2.

SI. nala na pocetku svakog »tit« ili »ta«. 1149c). osobito ako je napon na zastitnoj mrezici dovoljno »tvrd« i stabilan. Prekidanje struje druge mrezice izlazne cijevi i napajanja t pobudnog stupnja.5 i 10 fiF. Kad se tipkalo pritisne. Ovo ne ugrozava samo tipkalo vec takoder 1 operaili W Uz INPUT od. napon U p ne moze vise djelovati na prvu mrezicu. Oblikovanje telegrafskih znakova postize se izborom pogodnih vrijedZnatno manji i Rs. npr. To Kod ukljucivanja tipkala slucaju moze se tipkalom. Ne preporucuje se prekidati katodni strujni krug pentoda kod kojih se druga mrezica napaja preko poveceg otpornika. On ima vrijednost od nekoliko pa sve do stotinu oma. Nekada se ova pojava dade ukloniti povecanjem pobude dakako. za vec ranije spomenuto oblikovanje signala. vise. Zato je mnogo bolje i sigurnije pnmijetora koji niti pojavljuju se na kontaktima tipkala preveliki naponi 3 prejako iskrenje. Ukoliko bi dodatak katodnog otpornika R2 prouzrocio osjetljivo smanjenje izlazne snage predajnika povecavajuci prednapon cijevi. a povecanjem vrijednosti otpornika R2 usporava se porast jakosti sig- Dok je Ti otvoreno. Cs i Cs. ili jos bolje nekim relejem. ako se pritiska na tipkalo Ti moze se ublaziti povecanjem kapaciteta C4. zajedno sa otpornikom Rs. Napon XI P iznosi do nekoliko stotina volta. ReL sluzi = blokiranje prve mrezice. umjesto tetegrafskog relej koji tipkala. lj-50. 100 moze dobiti upravo smrtonosan elektricni udarac. U tak je cesto ono moze postici. : vom d Mijenjanjem napona zastitne mre- ce biti onda ako ga dobivamo iz u pobudnom stupnju pomocu potenciometra Ri mijenja se i velicina pobudnog VF napona. prekidati rad u ova oba stupnja (si. 11-50). utjecaj imaju kapaciteti Ci. Ako bi zice dimenzioniranog razdjelnika napona ili pomocu neke vrste stabilizator. Kapacitet C2 ce obicno imati vrijednost izmedu 0.stavljen C2 koji ima veci kapacitet i koji sluzi. »Klik« kod Anodni napon pobudnog stupnja jednako visok kao napon druge mrezice izlazne tetrode ili pentode u istom predajniku. prva mrezica se nabije iz pomocnog izvora U p toliko negativno da je cijev sasvirn »zatvorena« (si. Otpornik R2 takoder ovisi o cijevi i vrsti radnim uvjetima. ovisno o vrsti cijevi i radnim uvjetima. Ostala objasnjenja u tekstu 328 . Pri tome se obicno za Rs uzimaju vrijednosti koje su 5 do 20 puta vece od Ri. Onaj »klik« koji se cuje kod otpustanja tipkala ublazuje se povecanjem otpora Rs. nog napona. za vrijeme dok je tipkalo Ti otvoreno. Povecanjem kapaciteta kondenzatora C% ublazuje se opadanje jakosti signala na kraju. Velicini Rs mora biti prilagodena i opteretivost pomocnog izvora U?. treba smanjiti Ri i tako opet dovesti prednapon na pravu mjeru. spojenog na pozitivni pol anodnog napona. u katodni strujni krug pentode moci ce C2 imati nesto manji kapacitet. nabije na visok napon pa je dobro da bude dimenzioniran za pun iznos anod- dok otpornik Ri sluzi sasvim normalno za postizavanje radnog prednapona. Taj kondenzator se. nosti za Li. nekog ispravno Prekidanje katodnog strujnog kruga ne dolazi u obzir kod jacih predajnika. Kroz to vrijeme mora Rh izdrzati opterecenje naponom U v.

Zato je bolje da oscilator radi na nizoj frekvenciji. Njezin induktivitet nije suvise kri ticna velicina.1 |iF i 50 Q. Li je niskofrekventna prigusnica. bude medutim odmah blokiran cim se Ti prekine. Kondenzator od 10 nF i otpornik od 47 Q sluze za prigusivanje iskara na kontaktima tipkala i onih smetnja koje se mogu cuti u blizom prijemniku.ie. Za ovo postoji ljaca moze biti uzrokom promjena napona i kod oscilatora. prekidanju samog oscilatora tipkalom nismo jos da nista rekli. moguce je po stici jednak ucinak promjerom njenog anodnog napona. Za ovu svrhu treba odabrati pogodne vrijednosti (obicno (1 do 10 |iF) i za R* za Ako su ove vrijednosti do 100 U). rada svog davaca ne mogu cuti eventualno »upadanje« korespondenta (BK). najbolje poseb- veca opasnost ako svi stupnjevi predajnika rade na istoj frekvenciji. potrebnom za pobudivanje oscilacija. Kad smo kontrolirali kvalitetu signala mozemo vrijednosti lako popraviti. Kod prekidaca u negativnom vodu struje napajanja. »pc> 11-50. Odvodni otpornik Ri nije spojen sa sasijom vec s katodom. U svakom slucakvaliju. Sklop za »diferencijalno« oscilatora prekidanje Sklopovima za diferencijalno prekidanje nastoji se postici to da talih stupnjeva. Razumije se da zica kojom je ona namotana mora izdrzati struju koja i kroz nju tece.u pobudnom stupnju bila upotrebljena neka trioda. To posebno vrijedi za najvise frekvenci. & SI 11-51. Na tome mjestu maze posluziti i primarna strana nekog izlaznog transformatora ili bilo kakva manja filterska prigusnica. malo prije osNjegovo iskljucivanje mora slijediti malo iza iskljuse oscilator ukljuci civanja ostalih stupnjeva. veca je i sigurnost d d radi x sova«. kao na si. Oni nista ne doprinose spre cavanju »kliksova« koji bi mogb biti primjeceni kod prijema telegrafskih signala u vecim udaljeno stima od predajnika. 11-51. pouzdanu informaciju o konteti signala moze dati jedino trola nom stabilizacijom pogonskih na- pomocu dobrog pnjemmka. Kondenzatori Ci i Cs pripadaju normalnom oscilatorskom kapacitivnom se VF napona. prekidanjem oscilatora teze potelegrafskih stici takvu kvalitetu znakova kao sto se postize preki- Ipak. od »klik: vece. Buduci da oscilator izmedu pojedinih »tackica« 1 »crti- ca« moguca je emisija »spejsera«. Prekidanje rada pobudnog stupnja. Vrijednosti za R3 ovise o izboru Li. a takoder o naponu i jakosti struje koja se prekida. Ovo svakako treba izbjeci. Izlazni stulegod se panj (PA). iako ni umnozavanje frekvencije nije uyijek jamstvo da »cirpova« nece biti. Signal ceiu ovom primjeru biti bez »cirpova« samo onda ako isprekidani rad pobudnog stupnja nema utjecaja na oscilator. moze imati za posljedicu vlacenje« oscilatora. Izlaz su pronasli u tzv. diferencijalnom prekidanju. oscilator ce oscilirati dokne isprazni. Za prvi pokus mozemo uzeti 0. Razlog tome je taj O telegrafskim ie danjem ostalih stupnjeva. mnogim operatorima smeta trajan rad oscilatora jer za vnjeme kod Ti. Promjenliivo opterecenje isprav- Najjednostavniji takav sklop koji moze upotrebiti samo kod predajnika s kvarcovim kristalnim oscilatorom prikazuje si. 329 . djelitelju pona za oscilator. kod kojega je JR 2 spojen na sasiju.

MJ 12010 do 950 V. konstanta (R^-\-Rs)Cu se oblikovati telegrafski znakovi po zelji i potrebi. Tranzistor TRs mora se odabrati tako da maksi- moze takav SL malni napon koji jos moze podnijeti 11-52. Ako se obfe vremenske konstante. 11-52 tranzistor biti uspjesno upotrebljen za prekidanje katodnog strujnog kruga neke cijevi u predajniku za telegrafiju. npr. Kod vecih brzina. Cijev je oznacena slovom E.osobito ako izlazni stupanj niie neutrahziran. SDT 13305 do 500 V. O prekidanju signala odlucuje vremenska . Tranzistor TR$. ovisno o bra- mogu Na taj nacin Tranzistorski sklop na sL 11-53 radi malo drukcije. Tranzistor TRs prekida katodni strujni krug elektronske cijevi E umjesto tipkala na si ll-49a. preuzima ulogu tipkala ako se na njegovu bazu (kod LG) dovede neki »logicki« signal. Kad se tipkalo Ti otvori. sL 11-52. pravilno odaberu. struja prestaje teci kroz TRi. Ostalo u tekstu (2N2905) i TR 2 (2N3904) upravljaju sa TR 3 Telegrafsko tipkalo Ti otvara tranzistor TRi koji preko Ri nabija kondenzator Ci da bi se otvorio i tranzistor Tlh. ju u Tranzistori koji se upotrebljavatelevizorima kao generatori »pilastog« napona u otklonskim si- stemima podnose visoke napone. signali zvuce jasno i cisto a smetnja od »kliksova« nema. oko 120 rijeci u minuti ta bi vremenska konstanta vec bila prevelika i znakovi bi zvucali »premekano«. Vremenska konstanta RiCi odlucuje o oblikovanju pocetka telegrafskog elementa (tacke ili crte). iz automatskog ili poluautomatskog elektronskog tipkala. Negativni pred- ^-< . da navedemo samo neke od njih. bude nesto visi od anodnog napona na cijevi. Tako 2N3439 moze podnijeti napon do 350 V. Tranzistori TRi ni telegrafiranja. ECG 238 do 1500 V. ali kondenzator Ci se jos neko vrijeme izbija preko R<> i Rs sprecavajuci da signal bude naglo prekinut. Kao primjer navodimo da je vremenska konstanta od 5 ms vrlo dobro odabrana do brzina koje dosizu 40 do 50 rijeci u minuti. Prema si. 2N6457 napon do 400.

oscilator ne moze raditi jer mu je G2 bez napona. Kada se na tipkalu Ti uspostavi kontakt. latoru je U osci- MOSFET. posebno zbog mogucnosti oda- elektronska cijev E u predajniku se odmah proradi. Tranzistoru TR» je djelovanjem toga fototranzistora baza dovedena na potencijal emitera i TR2 ne vodi struju. tranzistor TR2 provede i kratko spoji zaporni prednapon. TRz i TR 4 ) preko kojega kida napon napajanja za pobudno pojacalo u tranzistorskom predajniku St. POBUDNO POJAfiAUO PA POGONSKI ISPRWUW: + <~ T preTranzistorski sklop (TRi. TRt. opto-izolatoru se gasi. Moze se to naciniti i izravno. Predna300 V moze nesmetano pon od djelovati na cijev E. LED u (4N25) mozemo 11-54). odnosno nekog drugog pogodno odabranog stupnja. pa kod telegrafije najcesce prekida dovod napona za napajanje jednog ili vise pobudnih pojacala. U opto-izolatoru Tranzistor TRi i ovdje omogucuje direktan prikljucak logickih sklopova (kod LG). ali primjena odgovarajucih specijalnih elektronickih sklopova ima svoje predno* sti. fototranzistor prestane propustati elektricnu struju. Na LG — mogu se sklopovi. stanje se mijenja.rfSfr SI 11-54. w 331 . Prekidanje rada oscilatora preko operaoijskog pojacala. Tako LED-dioda svijetli i drzi otvorenim fototranzistor koji je u njemu ugraden. vidi tekst napon od kojih 300 V neka bude dovoljan da cijev E u predajniku bude sasvim zatvorena unatoc prisutnosti svih radnih napona na njenim elektrodama. prikljuciti neki logicki U se tranzistorskim predajnicima. 11-55. operacijsko pojacalo tipa IL741 iskoristiti za prekidanje rada oscilatora s MOSFET-om TR. Savremena poluvodicka tehnika omogucuje i druga rjesenja. samim tipkalom. Doklegod nije tipkalo Ti zatvoreno. Pri tome moze kapacitetom C utjecati na velicinu vremenske konstante tih promjena. (si.

VF val nosilac je skoro sasvim potisnut. 11-56 to se postize u telegrafskom ritmu preko tranzistora TRi. si.VF Tt iskoristiti za emisiju telegraSvakiput. moze protivnom se TR2 moze Monitor! telegrafije IOOK ispustiti. si. 11-55. SI = sam biranja vremenske konstante za oblikovanje znakova. To se biju 332 SL 11-57. Na izlazu se do- U ~lt- samo bocni pojasi (DSB). Potrebnu ispravljanjem visokofrekventnih signala samog predajnika. je Sklop koji omogucuje prekidanje rada predajnika kod telegrafije na taj nacin da se kvari ravnoteza u dvostruko balansiranom mikseru (BDM. ^abije do 6 V svaki put kad je pritisnuto telegrafsko tipkalo. Na si. odredenim za odrzavanje veze SSB-signalima (vi di u 14. Elektricna struja iz pogonskog ispravljaca moze do pobudnog pojacala doci samo onda kad je TR4 otvoren. spojen sa slusalicama kod SL. pojavi se i val nosilac. Shema jednostavnog mo- nitora za telegrafiju s dva tranzistora . [VF predajnicima. Modulacija VF signala niskim frekvencijama NF omogucena je mijesanjem sa cetiri diode. D Monitor je elektronicka sprava koja omogucuje operatoru da prati i kontrolira telegrafske znakove koemitira (latinski: monitor^ onaj koji opominje). najjednostavniji je monitor za kontrolu CW signala. stavljen odmah iza diode D. 11-57. Takav je sklop na si. Multivibratorski oscilator s dva silicijeva tranzistora. zahvaljujuci simetriji takvog miksera. potenciometrom od 100 Q. Tranzistor TR2 se moze dodati ako nam je potreban i »logicki prikljucak« LG. Osim toga tu postoji i jednostavan nacin za regulaciju izlazne snage kod telegrafije. U tu svrhu treba prikljucnicu VF spojiti sa antenskom prikljucnicom onog predajnika s kojim radimo i otpor Ri odabrati tako da se kondenzator od 10 nF. poglavlju) cesto se upotrebljava »dvostruko balansirani mikser« (DBM). Tada oscilator proradi. Si^ metriju je ovdje lako »pokvariti« dovodenjem istosmjerne elektri£ne struje koja djeluje na diode. Postoji mogucnost regutacije iztazne snage 11-56. Ovaj nema svog izvora nastruju dobije pajanja. a u slusalicama se cuje ugodan ton. Njega otvara darlingtonski par TR2/TR3. kad se primijeni istosmjerni napon. Prelaz od zatvaranja do otvaranja struje i obrnuto ovisan je o vremenskoj konstanti RC. U fije. vidi u poglavIju o SSB-telefonijU). 11-56. ukoliko je aktiviran pre ko TRi za vrijeme dok je tipkalo Ti zatvoreno.

Dok kod Ti nije zatvoren kontakt. integriranim sklopom »555« omogucuje monitorska kontrolu tetegrafije. cesto nije potrebno nikakvo priklju£ivanje preko Ri. Vidi tekst Pomocu takvog./ tranzistora TR2 aktivira se rei ukljuci predajnik. Preko diode tetegrafije aktivira predajnik (TX) i kroz to vrijeme utisava prijem- nik (RX). Preko D2 struja se salje u integrirani sklop 555 koji je iskoristen kao ton-generator. monitor u blizini izlaznog nekog jaceg predajnika. Razumtje se da je moguce kod NF prikljuciti i niskofrekventno pojacalo da bi sc znakovi culi iz zvucnika. Vremenska konstanta R2C1 dovoljno je mala da to bude omoguceno. ovisna je o vremenskoj konstanti RzC2. 11-58. Sklop kojim se u ritmu ja kalo zatvori. Kad se tipi UTI§AVANJE cuje SI 11-59. REL J REL. ako tako zelimo. kojom se to dogada. omoguduje istovremenu kontrolu telegrafskih znakova i upravljanje relejem REL preko kojega se ukljuiskljucuje predajnik (TX). priklja cenim kod NF mogu se pratiti emitirani telegrafski znakovi. si. kotvice na oba releja. Taj se otpornik Ako je stupnja moze u tome slucaju zamijeniti madicem izolirane(J) zice koju maknemo onim dijelovima na kopri- ko- jima postoji veci VF napon. Ova je razmjerno mala i kondenzator C2 se brzo nabije tako visoko da preko TR2 potece struja i da REL2 zatvori svoj radni kontakt. si. on ipak vjerno reproducira odnose iz- medu »crtica« i »ta£kica« kao i odtele- redenih »razmaka« emitirane grafije.2 prislonjene su na svoje ra. i Tranzistorski sklop koji preko releja dajnika REL prekida rad preistovremeno. i je tipkalo Ti otvoreno. Brzina. TRi ne propusta struju. preko TRi potece strui ide u dva smjera. Iako se takvim monitorom ne moze ni£ta saznati o eventualnom po- nju RELJ aktivira rad predajnika u ritmu telegrafije. preko diode Ds nabija kondenzator C2. Dok mirne kontakte St. U slusalicama. Di i lej REL R C odobrati prcma £*Ljenoj i Utisavanje prijemnika za vrijeme vrem„ konstanti dok predajnik radi 11-59. stojanju »cirpova« ili »kliksova«. Opis u tekstu 333 . Istovremeno se. Kombinirani monitor. Pri telegrafira- 11-58. jednostavnog monitora moze operator pratiti emisiju svojih telegrafskih znakova.

Visestruko upravljanje funkcijama pojedinih dijelova radio-stanice mozemo i bez upotrebe relej a postici primjenom nekih integriranih. jer ne mogu biti emitirane. osobito ako ih je vi§e parova. ne pojedine telegrafske znakove. Zbog velicine ove vremenske konstante dom sklopa Od ovoga se a ni REL2. ni tranzistor TR2. Vremenska konstanta odredena je diodom D i s dva otpornika uz nju. slijediti TOogu Kontakte. da se kratko spoji ulaz NF pojacala i slicno. tek neznatno kasnije.11 ^UTI$AVANJE PRIJEMNIKA SLJ1-60. Integriranim sklopovima »CD4001« i »CD4011« (C-MOS). To je zakasnjenje potrebno ukoliko bi se na pocetku svakog znaka pojavile neke nestabilnosti u radu oscilatora. potrebno je jos neko vrijeme (ovisno o C2 i o R4) da relej »otpusti« i da kotvica otvori radni (r) i zatvori mirni kontakt (m). telegrafski impulsi bez zakasnjenja prenose na oscilator predajnika (lc) i koriste za utisavanje prijemnika (Id I Sa malim zakasnjenjem (koje ipak ne smeta kvaliteti znakova!) ukljucuje se u predajniku njegovo pobudno pojacalo. Hi njima slicnima. Zajedno s predajnikom (2b) ukljucuje se zvucni monitor (2 c) za kontrolu emitirane telegrafije. omogucuje operatoru 334 . npr. mogu cuti. postize se visestruko upravljanje radio-stanicom. To se moze po^ stici. kao ji i kapacitetom kondenzatora ko- je ovdje ukljucen. digitalnih sklopova. ukljucuje pobudno pojacalo u predajnikti i zvucni telegrafski monitor Izbijanje kondenzatora C2 znatje sporije jer ovisi o vremenskoj konstanti JR4C2. 11-57) da cujemo ono sto emitiramo. mozemo iskoristiti za utisanje prijemnika. Tako se prijemnikom nista ne cuje doklegod radi predajnik.. popularno nazvano »elektronac«. Kroz to vrijeme mozemo NF pojacalo prijemnika dovesti u vezu s monitorom (kao na si. Dok se tipkalom Ti kucaju telegrafski znakovi ukljucuje se najprije oscilator i utila prijemnik. 11-60 je Automatska elektronicka tipkala za telegrafiju Automatsko telegrafsko tipkalo za telegrafiju. Nju mozemo po vo- no primjer kod kojega su upotrebljena dva CMOS-a: CD4001 i CD401L Telegrafsko tipkalo upravlja ra1 A (unutar CD 4001). Kad oni prestanu. Zatim se. tako da se iskljuci pogonski napon za vecinu stupnjeva u prijemniku (osim oscilatora!!). One se tako ne Iji odabrati mijenjajuci R4 sve do pune vrijednosti od 100 kQ. Na si.

Kad su nacinjeni i uredaji za citanje Morse-ovih telegrafskih znakova koji se pojavljuju na ekranu televizijskog ikonoskopa. Etektronicki sklop koji automatski proizvodi krace i duze elemente telegrafskih znakova. »7474« i »7475«. ali i cijene takvih uredaja. »Elektronac« sa vlastitom stabilizacijom radnog napona za pogon integriranih sklopova »555«. kao i tranzistora TR preko kojega se upravlja relejem REL. Vidi tekst 335 . Neki humorista je zamislio ma WA9KAN da emitira Morse-ove znakove veli- kom brzinom. da e!ektroni£ki + 9. a emisija znakova tece ritmicki i pravilno bez njegovog sudjelovanja. 11-62. stvar je ukusa. 11-61.)> sa .15V St. .) ili niz »crtica« (taa taa taa.. telegrafist. bilo je i sala na taj racun. kao sto su one na pisacem stroju. pravilnim trajanjem i s pravilnim medusobnim razmacima. pre* SI. Kako daleko cemo dopustiti da »automatika« radi umjesto nas. Ima i takvih »elektronaca« kod kojih je automatizacija toliko razvijena da operator treba samo pritiskati na tipke.. Brzina se postize re- dovito na taj nacin. Operator mora samo pomicati rucku lijevoslusati ono sto na taj nacin Razumije se da je to moguce samo operatoru koji je dobar -desno i dobije... uvjezban za rad sa »elektroncem«.rB + 12Vo s sklop takve sprave automatski proizvodi ili niz »tadkica« (tit tit tit .

« u drugom duju u svoje uredaje. Pomicanjem rucice li- jevo ili desno sastavljamo telegrafske znakove iz automatski proizve denih dijelova. Za ugradenu zvucnu ^ kontrolu (monitor) visina tona moze se odabrati potenciometrom Rz. stor TR moze biti bilo koji silicijski uz jedini uvjet. On jednom i proizvodi »tit »taa taa taa tit tit . konden cetiri potenciometra. Ima i »memoriju« pa se ne mogu izgubiti pojedini element! onda ako se operator »pozuri« ne docekavsi da »kurtis« otkuca sve m Sto A mu je zadano. omogucuje i samogradnju. Pomocu Pbira se brzina telegrafiranja. . si. Potenciometrom Pj odabire se odnos trajanja »crtice« prema trajanju »tadke«. One. 11-64. izoliranim zicama. per- Razmak medu plocici. da podnese struju spojena parareleja REL. zadovoljiti skromnijim uredajima! Razmjerno jednostavan »elektro nac« nacinio je WA9KAN unotrebivsi samo jedan tranzistor i jedan — — ne omogucuju sve spojeve. Tranzi- telegrafskih znakova. On automatski formira sve dijelove integrirani sklop. svakako. Zanimljivo je da se moze prikljuciti i obicno telegrafsko tipkalo i onda upotrebljavati ili to ili rucicu.aniatersku radio-stanicu. Mnoge od njih morali smo naciniti tankim. ima vise sastavnih dijelova. si. — »San« nekih operatora je rani sklop je integri- »CURTIS 8044«. dioda i si. Nismo pripremili po- SI 11-63. Na straznjoj strani plocice su metalne pruge (kasirane bakrene trake). 11-63. Elektronicko tipkalo. ali je bolje. dakako. zatora. Dimenzije plocice su 80x55 mm. je 2. foriranoj sL 11-62. dok brzinu telegrafiranja regulira Ri. Svi dijelovi su zalemljeni napertinaksovoj. japanska firma »YAESU« u svome. menata telegrafskih znakova odrzava se automatski. Razmjerno vrlo malen broj do 1 polozaju rucice. . Ugraden je l monitor! * Potrosak struje je nevjerojatno 50 mikroampera! Ima malen: oko tvornica koje taj CMOS sklop ugra. . Graden u CMOS tehnici i sadrzi »sve«. Dioda lelno sa zavojnicom releja stiti napona tranzistor od induciranih koji se redovito javljaju kod prekidanja struje i koji mogu biti prilicno visoki. Ovdje cemo se. 11-62. uglavnom nesto otpornika. • 555. . da moze saupravljana mikroprocesorima odrzavati sve veze u kontema stima. . kao npr. odrzaya im trajanje i razmake bez obzira na manje nejednolicnosti u radu operatora. Integrirani sklop je poznati 11-61. pnmopredajniku »FT-902DM«. Pogled na sagradeni sebnu stampanu plocicu. u tolikoj mjeri automatiziranu.5 mm. prema rupicama zicama na prednjoj i bakrenim tra- kama koje se nalaze na straznjoj strani plocice 336 . Pogled na takav uredaj omogucuje si. Promjenom otpora na potenciometru P mijenja se frekvencija impulsa sto in proizvodi integrirani sklop 555 koji je i ovdje upotrebljen. iako je zamisljeno kao humoreska. Treba »samo« nabaviti taj CMOS (HI). nasim amaterima poznatom. dovoljni da probiju tranzistor.« u . Sve je postavljeno na perforiranu plocicu od pertinaksa i medusobno spojeno »elektronac«. Odnos trajanja pojedinih elet datnih sastavnih dijelova. Stabilizacijski integrirani sklop 7805 osigurava radni napon od 5 V\ dok ulazni napon moze biti izmedu 9 i 12 V. dok sam radio-amater spava! Pa. nije daleko od mogucnosti tehnicke realizacije (HI).

Ono se sastoji od niza kradih i duzih znakova koji slijede tit Staro pravilo. Nazor je jedan od njih: ». Stisnu li se poluge jedna prema drugoj postize se »jambsko« tipkanje. kaze: »Dok ga ne cuje§. unatod upotrebe odgovarajucih releja. otuda ime »jambskom tipkanju«.«) . Radio priruinik . HI) za vrijeme dok predajnik radi. Vidi tekst ovakvo automatsko tipkalo radi. Dobra antena potrebna je i za prijem! To je razlog da radio-amateri najcesce za obje svrhe upotrebljavaju istu antenu. Taj se ritam moze naci i u nasih pjesnika. onda pomak jedne daje »tit tit tit«. pomakom na drugu stranu dobiju se duzi znakovi (»crte«). (U starogrckom pjesnistvu se pazilo na ritam. Jedan od pjesnickih ritmova je i »jamb«. Rad s jednom potugom odgovara radu sa ranije opisanim »elektron- dvije poluge prije pritisnuli. zastita prijem337. Rad je omogucen na tri nacina. . pomak druge daje »taa taa taa«. Integrirani sklop »CURTIS 8044« sadrii sve aktivne elemente su potrebni usavrsenom autoniatskom kucanju telegrafije uz istch vremenumonitorsku Simetrija (Rs) i omjer medu pojedinim telegrafskim elementima (R5) takoder se mogu mijenjati sa ciljem da se znakovi optimalno prilagode svojstvima predajnika (vremenskim konstantamal) s kojim kontrolu. ona s jednom kao i ona s dvije poluge. ne mozes s njim ni vezu uspostavitiU Nije dosta imati dobru predajnu antenu. Za brzi i automatski rad mogu se upotrebiti dvije vrste rucica. Pomakom na jednu stranu dobije se niz kracih znakova (»tackice«). Ako se prikljuci »manipulator« s dvije potuge. jedan za drugim: tit »tit taa tit Za predajnike manje snage koji taa tit«. se prikljuciti i obicno telegrafsko tipkalo Ti za rucno kucanje.* Moze ZaStita prijemnika cima«.RUClCA SL koji 11-64. poznato svim operatorima. cvrci cvrci cvrcak . V. U svakom slucaju je potrebna zastita. Upotreba iste antene moze. . taa« ili »taa tit taa taa 22 prema tome koju smo od imaju u izlaznom stupnju tranzistor. TR na sL 11-65. ugroziti prijemnik (i uho operatora.

Medutim serijske resonancije u Cs/Ls viSe nema. kratkovalni siernali stizu od antene na prikljucnicu A. koji imaju izlazni stupanj s elektronskom cijevi ili s tranzistorima. Na dioda (D1/D2 MOS-FET- -om koji takoder pruza zaStitu za vrijeme rada odasiljaca. . TX t redovito je u svom oklopu od perforiranog lima. Ako je prijemnik spojen sa prikljucnicom AP preko koaksijalnog kabela. Ulaz tog MOSFET-a zasticen je antiparalel- & M»Mf bolja zastita. Kapacitet kondenzatora Cs dodaje se ulaznim kapacitetima izlaznog filtera. Sto ne moze oStetiti ulazni stupanj pri- jemnika. kao dodatni filterski dlan za frekvencije koje su dosle od antene no (oA preko tera. Kod prijema antenske struje ostaju daleko ispod te vrijednosti. Izmedu tranzistora u PA stupnju i antenske prikljucnice A je normalni peteroclani filter.iH-^^-t^^P-f "let C4 » djeluju kao serijski titrajni krug. ta s SL 11-66. lazni moze se zastita prisi. nika razmjerno je jednostavna. potrebna je no spojenim diodama Di izlazu su Ona i je ovdje postignu- dva para antiparalelno spojenih D3/D4) te takoder antiparalelno spojene diode Ds i D*. jemnika naciniti prema 11-66. preko koji mora biti dimenzioniran za radni napon trostruke vrijednosti anodnog (odnosnog kolektorskog) napona. zatim kroz Pi-filter didko ulazno pojacalo za prijem 338 predajnika i kroz & na MOSFET. pojavi se visokofrekventni napon na kolektoru tranzistora TR.7 V. koji preko Cs lako potece kroz diode. Opis u tekstu S/. Taj se- — — kondenzator Cs i zavojnica L$ zajed- rijski titrajni krug je onemogucen. jenih silicijevih dioda Di i Dt nema nikakvog ucinka. Kondenzator CVima velik kapacitet i on treba samo da sprijeci prolaz istosmjernim strujama. Sve cetiri su silicijeve visokofrekventne diode s — i D*. Zato se na prikljucnici AP moze pojaviti VF napon koji ostaje ispod 1 V. Sa ulaznog kondenzatora predajnikovog Pl-filtera (Cs). zanemarljiv prema ostalim kapacitetima. A i preko predajnikovog fil- Prisutnost antiparalelno spo- J= C2 Tc2 L3 ~fc3 ^KftT V. 77-65. Kad se ukljuci predajnik. jer ga diode uzemljuju. Za vri jeme prijema on sluzi kao aperio- TR malim kapacitetima. Za vece predajnike sa jacim izlaznim sna^ama. C2 i Cs. (°A: Id: Zastita prijemnika za vrijerne rada odasiljaca (PA) ako je i { prijemnik prikljucen na istu antenu. Ako on nije velik ni£ta se bitno ne promijeni za rad predajnika. Iz- t|[TE X . Dok predajnik TX ne radi. AP = prikljucnica na koju se spaja »antena« prijemnika. Ako je prijemnik spojen na zajednicku antenu s nekim predajnikom vece snage. te od zavojnica Li i Ls. A = antenska prikljucnica. Nacinjen je oko MOSFET-a s dvije gejt-elektrode.t 03 stupanj takvih predajnika. na konden* zatoru Ci i na pocetku zavojnice Li. spaja se zaStitni sklop. a predajnik ne radi. Osim toga kroz njih ne mogu teci struje ako napon ostaje ispod 0.6 ili 0. Kapacitet im je malen. sastavljen od kondenzatora Ci.

(1976. (1972. i BC141 ili cijele prvom izdanju na str. . .) 279. zapocinje izdanju tranzistorske »familije« s oznakom BFY 139. kad je skoro sasvim zatvoren. Upoznat cemo se i s nekim tvornickim rjeSenjima. O izboru _ U Izbor shema kratkovalnih predajnika moze se naci i u ranijim iz- tranzistora i visini napona za napajanje ovisi kolika ce mu biti snaga. do BD135. na antenskom ulazu prijemnika. Kolektor tranzistora je spojen na odvojak zavojnice.16V Kad predajnik radi.5 MHz Radio-telegrafska kratica QRP znaci »smanji snagu«. Medu amaterima ista kratica oznacuje i predajnik male snage. kao i izlazni napon toga zastitnog pojacala. Ispod ovog nivoa snage je QRPP.6 do J V. Sve ce biti otprilike tako.6 V. kao da je prijemnik izravno spojen s antenom. 11-67 omogucuje IZBOR SHEMA KRATKOVALNIH PREDAJNIKA gradnju QRP predajnika. debljine 0.. Buduci da je on spojen kao sursna prikljuSnicama AP. g. ali to nije napona male snage. izmedu 1 i 5 W. f odreduje radnu frekvenciju i mora biti brusen za rad negdje izmedu 3500 i 3600 kHz. Ti 9. Dodatkom jo§ jed: nog slova P radio-amateri zele reci da je snaga predajnika vrlo malena najvise 1 ili manja. 11-61. bez vecih ponavljanja onoga sto je prikazano u dva ranij a izdanja. Zavojnicu mozemo namotati na promjeru oko 2. To je najviSa St. 137 ili Za pocetak je najbolje upotreneki od domacih tranzistora . Sa ukupno 20. Frekvenciju odre&uje kvarcov kristal. poja .100n vit ce se primljeni signal bez ikakvog oslabljenja. ne mogu biti veci od 0. g. Titrajni krug LiC treba promjenIjivim kondenzatorom C. I ovdje ce konstruktori naci nesto za sebe. u drugom 275. za- 22* 339 . On QRP-predajnik za opseg od 3. Iako imaju oznaku su predvideni i namjenski BC za niskofrekventna pojadala. . tipa N-P-N. pogotovo za one koji zele sami graditi svoje uredaje. Tranzistorski predajnik moze koji amplituda VF stici u prijemnik. dakle u 80-metarskom »telegrafskom« opsegu. C neka bude oko 100 do 150 pF. na str.. ili! 45 zavoja i odvojkom kod 22. u kuci§tu TO-5..5 cm bakrenom.8 W do 1 mm. oko polovice broja zavoja. danjima to RADIO-PRIRUCNIKA. Medunarodno se uzima da je podrucje snage. svi imaju granicnu frekvenciju kod nekih 60 ili cak preko 100 MHz. neizoliranom zicom. Naponi kratkovalnih signala ostaju daleko ispod 0.. ulazni napon u MOSFET. Sve sheme koje su onda bile objavljene imaju svoju vrijednost i danas. planar- U trecem i cetvrtom izdanju donosimo zbirku shema. Od BC219 ili BC119. Sto je daleko iznad kratkovalnog podrue j a.-folover. . dovesti u blizinu frekvencije kvarca Q. ne konstrukcije. koje se smije oznaciti kao »pravi« QRP. Shema na si.) preko BC140 . Tranzistor moze biti najraznoli6 nijeg tipa. biti BSY . Prisutnost dioda nema zna£enja jer one ne vode struju. Opis u tekstu opasno. Kristal ujedno sluzi i za povratnu vezu koja je potrebna za pobudivanje titraja.

mozemo si pomoci dip-metrom da je pravilno nadinimo. o kojima ovisi veza s antenom. u redu.5 W. znakovi koje kucamo tipkalom TV Ako tog nema. ugodenog na frekvenciju kristala. na vodovodnu cijev ako je u blizini. vecim pogonskim 18 V) preko 1 snage. ako .Du2ina zavojnice neka bude do 7 cm. Veza neka bude dovoljno cvrsta da se »izvuce« sto vi£e snage iz predajnika. To moze biti komad NAND dugacak 21 m. Ukoliko bi takav »zemljo- vod« bio duzi od metar-dva. Sa tranzistorima tipa BC moze se postici (uz 12 do 15 V) snaga oko 0. rat npr. treba popraviti ugadanje kondenzatora C. Na QRP-predajnik prikljucimo lzvor napajanja pazeci na polaritet. . U vlastitom prijemniku. ali ne toliko da oscilacije prestanu ili da budu preslabe ili nestalne. Pazlji vom vrtnjom promjenljivog kondenzatora amotamo nadi cemo mu takav polozaj da se oscilacije pobude. 711). isko- polozen operatorski ispit rada!). malo eksperimentira. Desetak zavoja ce biti dovoljno.5 za 80-metarski opseg (vidi poglavlje o antenama). si. Mozemo u tu svrhu upotrebiti i neku od laznih antena (»umjetna«. Tranzistori tipa BD . Imamo li tijelo za zavojnicu nekog drugacijeg promjera. veci Domet predajnika ce biti napon napajanja bude vi£i. Iza toga treba na antensku prikljucnicu spojiti neinduktivni otpornik od 50 Q i pokuSati naci najbolji polozaj i broj zavoja zavojnice Ls da veza sa Li bude sto cvrSca. 1981) u prvi moment izgleda nevjerojatna! Ipak. koji radi bez antene (!) moraju se jasno i glasno £uti antena odmah pokraj Li uz njezin »hladni kraj«. »ve§ta£ka«) koje su opisane u poglavlju o mjernim in- Kvarcov frekvenciju kristal Q moze biti za u 80-metarskom ili u strumentima (str. 6. bolje je uzeti komad izolirane zice. . Integrirani sklop 7400 je cetverostruki (vidi poglavlje o intesriranim sklopovima). W naponom dat ce sa (do fil- budu najjace. Prvi i dmgi od njih (Ai i As). postavimo na§ »QRP« pokraj kritican. Umjesto nje ce mo£da biti dosta (ako ne i previse!) samo malen komadic zice. izolirano razapet Sto dalje od ostalih predmeta. Zatim pritisnemo tipkalo 7\. i rastegnuti ga po podu ili objesiti kroz prozor. Ako prijemnik ima S-metai lako cemo postici da oscilacije znakove. OznaSeni ter redovito nece biti potreban. dug 21 m. ako vec postoji je to Kad 40-metarskom opsegu (izmedu 3500 i 3600 kHz ili izmedu 7000 i 7050 kHz). ili neka 340 riSteni su kao jednostavan kvarcov . Zavojnica Li mora biti namotana na isto tivoja. Pri tome mozemo pri- jemnik ostaviti bez prikljucene antene. koju je W0XI opisao u casopisu »CQ« (okt. to je pravi QRPP! talna Shema predajnika integrirana a da oscilacije ipak ostanu snazne (S-metar!). mozemo pokuSati da priklju&mo neku antenu (pazi: samo onda. 11*68. Raspored dijelova nije previse jelo. Mozda ce biti potrebno da se s tim brojem zavoja. Poslije ovoga mozemo zamoliti nekog radio-amatera u blizini da pokula primiti naSe telegrafske prijemnika. . Ipak se ne smije pretjerati da ne strada tranzistor. Takvu zicu ako nastojimo da svi medusobni spojevi budu Sto kracu Kad smo sve uredno i ta£no spojili. 7400 i 7403. gdje je i nacrtana. Bolji rad QRP-predajnika osigu- cemo ako rotor promjenljivog kondenzatora. zajedno sa limenom pioclcom na kojoj je sve montirano. spojimo na neko uzemljenje. . i dozvola £ice. Mini QRPP s digitalnim integriranim sklopovima sa dva digisklopa. koja zamjenjuje spoj sa zemljom nazivamo »protu-uteg« (»protuteg«).

napon od nosti. Bi i B2 spojeni su paralelno. Preko visokofrekventne priguSnice VFP (oko 1 mH) tece struja u obliku »cetvrtki« koje imaju. Rade u ritmu odredenom kvarcovim kristalom i Jednostavan predajnik s dva tranzistora Jednostavnost za 3.5 ovog predajnika MHz izmedu je u tome da je veza tranzistora nacinjena bez propustaju oscilacije te veJikog prilagodavanja. — — u ritmu telegrafskih znakova. Ne zahtjeva nikakvo specijalno ugadanje. Mogu se. tipkalo je Telegrafsko spojeno na neobican nacin. Ono prekida Zanimljivo? Tko voli eksperi* mentirati neka poku§a ispitati ko- struju koja tece kroz naponski razdjelnik baze prvog tranzistora. Izlazni filter se ne smije izostaviti! Za rad na 3. Uz ozna^ene kapacitete kondenzatora (stirofleks!) neka. Shema koja u prvi moment MHz & U 341 . Uz primjenu simetricnog filtera. za 80^metarski opseg zavojnica Li ima 41 \iH. A3 je u stupnju za odjeljivanje. uz dobru antenu. Uz takav OUTPUT postigao je 599 na udaljenosti od nekoliko kilometara.5 iti 7 MH Z JNPUT= 5Vx 100mA =500mW OUTPUT=oko 160mW ci i c2 i c Cc SI Digitatni sklopovi upotrebljeni su u izgleda kao »elektronicka sala« (HI). oscilator. Oni se od predasnjih (u 7400) razlikuju po tome §to je kolektorski strujni krug njihovih tranzistora otvoren. neizbjeziva. dakle. Zato se iz upotrebIjenih tranzistora ne postize maksimalna snaga koju bi mogli dati. uz Uz normalni pogonski napon od 5 100 V mA. 18 V i kvarc dobre aktiv- postize se izlazna snaga od 1 preko W. Otuda izlazni stupanj je tro§io blizu slijedi da je ulazna snaga (INPUT) blizu 500 raW.5 neka kondenzatori i Cs imaju po 820 pF. Uredaj je lako sagraditi. Podaci za gradnju oderovarajuceg filtera. Ti sluzi za prekidanje emisije bi mogao biti QRB? DX? Ovisi o anteni i o tome da li smo »pogodili« slobodnu f rekvenciju liki . autor je postigao izlaznu snagu od oko 160 mW. mogu se naci i na si.. denzatorom od 10 nF izravno na bazu si. 11-69. Cetvrti NAND. upotrebiti i drugi tranzistori s dobrim uspjehorn. malom predajnika koji omogucuje dobre lokalne kontakte telegrafijom na 80-metarskim Hi 40-metarskim frekvencijama. vrlo mnogo viSih harmoni£nih frekvencija. 730) i na tablici 22-2 koja vrijedi uz tu sliku. a C% 1640 pF. Filtracija je. a zavojnica Ls = 7 ^H. . 22-12 (str. samo s kan- frekvencije samo onda ako je tipkalo Ti zatvoreno. Ostalo u tekstu 11-68. 0=3. »integrirca« Od 7403 iskoriste- na su samo dva NAND-sklopa. u vezi s tipkalom. Sa dva tranzistora BD 135. PriguSnica VFP moze imati 100 [xH uz tranzistore BD 135. uz osnovnu. Za rad na 7 MHz treba namotati da reovi kapaciteti budu upola manjl Zavojnice Li i soniraju na odabranu frekvenciju sa navedenim kapacitetima. dakako.

Radnica Dri torn poslu ima na ruci bijele pamuSne rukavice! Taj postuDak ocito nije uzaludan. Vidi tekst njih razdjelniku oscilatora. Li = 41 yM. Tako se on otvara tek onda. a TR$ BFJ46 ili slican. bili su domaci polistirolski (»Iskra«). Zavojnica L± i kapaciteti i kondenzatore Cs povecati C10 i pomodu kapacitete u Dvovatni ill desetvatni predajnik za 3. Taj nam je posluzio kao uzor 1/1980) putem je pri posao DK9FN jiti VFO. Kvarcov kristal Q neka bude za 3. i treca mogucnost! To pobudivanje predajnika iz nekog drugog. Tranzistor TR2 u drugom stup- kad smo za tu htjeli sagraditi 80-metarski predajnik. 2elja je bila da se gradnju i tranzistori je uspjelo. L* = 7 pH. jer metalne trake i polistirolske vrpce ostaju sasvim ciste! Oscilator nam je na sve opisane natme radio izvanredno stabilno i cisto.<Hl2„. VFP = 100 jiff. Tako smo mogli upotrebiti domace tranzistore (»RIZ«). si za napajanje predajnika koja ih proizvodi. kada je tipkalo osim za prva dva tranzistora kojima pogonski napon izno9 V. dovoljan je kapacitivni razdjelnik CijCt da se oscilacije kvarca snazno pobude. jer je predajnik predviden izmedu stupnjeva u predajniku ne mora biti zapreka postizavanju dovoljne izlazne snage. Prvi tranzistor moze raditi kao oscilator. kakve smo ugradili u prototip. Ci \ C2. To jednom zgodom bili u Shema je nacrtana na si. hvala proizvodnji u rukavicama!. Tranzistori nisu najskuplji sastavni dijelovi predajnika! Tim samo za je telegrafiju. Da diti bi prvi tranzistor mogao ra- kao oscilator s promjenljivom frekvencijom. ll-70a. Ako zelimo da nam radi kao kristalni oscilator s kvarcom Q. To se postize promjenljivim kondenzatorom Ci$ koji ima maksimalni kapacitet oko 20 pF (ili 2x11 pF. stabilnog VFO^a. spojenih paralelno!) Veci opseg nije potreban. pa onda na prikljucnicu a spo^ Postoji (CQ-DL. TRi i TRs mogu oba bid. Od toga su prva tri medusobno jednaka.t8V T T270 1 1 -U pomo<5u Zenerove diode ZD. BD 135. bez ikakvih »dirpova«. Ton je bio pravi T9. Stabilizirani napon dovodi se tranzistorima TRi i TR2 preko tipkala Ti kojim se kuca telegrafija. vidjeli smo da se strojno motaju.5 MHz. Svi do sada spomenuti kondenzatori. upotrebe domaci po mogucnosti. npr. Oni su tako dimenzionirani da oscilator obuhvati opseg izmedu 3500 i 3600 kHz. Treci tranzistor je s drugim u direktnoj galvanskoj vezi. TRi je 2N2219.5 MHz. jednovatnog predajnika. Tada tre~ ba izvaditi oba kondenzatora. nju predajnika je preko kondenzatora Cs spojen s emiterom prvog tranzistora. za kristal ill za VFO Princip primjene sto jednostav- kondenzatora Cu i C12 odreduju frekvenciju. potrebno je dodati St. Tranzistorski predajnik s dva tranzistora. Upotrebljeno je 5 tranzistora. Potrebno je samo ugraditi vise stupnjeva i utroSiti veci broj trannijih veza zistora. da se. koje smo upotrebili za gradnju prototipa. Napon je 13. Svi ovi tranzistori se proizvode i kod nas. konstrukciji svog 160-metarskog. 11-69. On se dobije stabilizacijom 342 . Kad smo tvornici dobije neSto veca izlazna snaga.5 V. To mogu biti i BC 107.

HM eL-o# on H o ^M£=rf o o 343 .

zatvoreno. tranzistorski stupnjevi Moze gom od Treba se nesto postici sa snaW? Kako da ne! samo jos dobar prijemnik i li skoro 2 dipol-antena za 80-metarski opseg. Na si. postize dovoljna snaga za pobudu izlaznog stupnja* Zanimljivo je da su obje visokofrekventne priguSnice mogle biti veoma male. blizu klasi AB. Izlazni tranzistor TRs ima na svojoj bazi samo ima vrlo velik izlazni kapacitet treba ga prilagoditi izlaznom titrajnom krugu. sa Cu kod 3600 kHz). namotanih na valjku pro- . taj tranzistor predajnik sa si. dolje. A. Preko Ca je ostvarena veza s tranzistorom TR4. Potenciometar P (500 Q) omogucuje smanjenje izlazne snage.2 ± W. To je moglo biti. biti na izlaznoj zavojnici treba odrediti pokusom. Zato 344 je njegov jena s nekim odvojkom. Na ulaz V ku imaju relativno male impedancije. ovisno o upotrebljenim tranzistorima. takoder mora biti spo- malen prednapon. Poslije toga je vise ne treba dirati. Uz kvarcov kristal nema sta ugadati u oscilatoru! Zavojnicu L2 treba ugoditi tako da se maksimalna izlazna snaga postize kod 3550 kHz. TRs je ovdje samo za yezu s oscilatorskim tranzistorima i radi kao emitersko slijedilo. Izgled dvovatnog kratkovalnog predajnika.rad blize klasi B. Antenska pri- kljudnica. ima viSe mogucnosti. Za to lji da ll-70a. normalne razlike u pojacanju uvje11-71. U nekoliko veceri pokusnog rada veze su uspo- do QRB od 1000 km! Vedu izlaznu snagu je moguce postidi uz dodatak joS jednog stupstavljene nja. 0.8 u izlaznoj snazi. On ima velik kapacitet i ugraden je samo zato da prekine put istosmjernoj struji kako ne bi dosla na izlaznu prikljucnicu /. pa se. Da se sagradi takav stupanj. 11-71 vide se dva od njih) iznosila je izmedu 1. bila je takva. 11-70. Imaju samo tri zavoja zice koja je provucena kroz §est rupica u valjdicu od ferita. Iako su tranzistori u svim primjercima predajnika bili istog tipa. jer ima snaznijih konkurenata. U kolektorskom strujnom krugu se nalazi priguSnica VFPi. Nasa zavojnica je imala ukupno 9 zavoja. Kondenzator C7 nema utjecaja na rad filtera. Tu se vide dvije izvedbe prema istoj shemi. Dakako i strpljivosti. dok nema signala tek malo otvoren. Onda ni priguSnice ne moraju imati se prikljucuje osobito velike induktivitete. u emiterskom strujnom krugu malen otpornik. Kod pobude mu kolektorska stru ja poraste. Gdje ce ovi odvojci. I treca priguSnica. 6 i c. Lt. Umjesto izlaznog titrajnog kru- ga ugraden je jednostavan troclani filter: Ce. 11-71. ukoliko radimo s VFO-om (sa Li kod 3500 kHz. Donji je sagraden na perforiranoj plocici od pertinaksa (YU2BR). Cs. 11-70 desno. Na raspolaganju nam je bio tranzistor BU 100. On je. a za gornji je bila nadinjena »pra* va« Stampana plocica (YU2CO) SI tovale su i razlike Ona je iznosila 1. ako je to potrebno. Maksimalna izlazna snaga (s kvarcovim kristalom ili sa VFO) kod razlicitih primjeraka ovog predajnika (na si. odnosno sa si. si. unatod aperiodicnosti tog stupnja. izgledom kao na si. Njega smo upotrebili u predajni- prema si.6 i 2 W. ll-70b i si ll-70c dvije su sheme takvog do- bududi da datnog stupnja. Ugadanje predajnika svedeno je samo na opseg frekvencija. ll-70b. Buduci prilagodenje treba odabrati najboodvojak na zavojnici izlaznog titrajnog kruga. Li. koji bi mogao dati oko 10 W. VFPs.

debela 1 mm. $1 ll-70c. Vidi tekst mjera 3 cm. a) predajnik prema shemi na si IhlOa b) 10-vatni izlazni stupanj prema i si ll-10b (YU2REY). 2ica je bila neizolirana. Pokusom smo ustano vili da su se (za nasu 80-metarsku oba odvojka nasla na drugom zavoju. jedan pokraj drugoga. Duzina zavojnice bila je 4 cm. Pritom se mora promjenantenu!!) 345 . Tada je izlazna snaga bila najveca.SI 11-72.

b sa b a sa a. (7/1979) Najjednostavnije kratkovalno linearno pojacalo snage za sve vrste signala sa elektronskom cijevi EL84 Mozda ce nekome izgledati »neali u casopisu QST je amater VE6EA opisao SI 346 11-73. prema si. Buduci da je izlazni titrajni krug. prema DK9FN. Razumije se da ce.5 V. porasla je izlazna snaga na preko 15 W. kod b 50 do 100 Q. prepravljena za 80-metarski opseg. Zbog toga je neutralizacija neophodna.. 11-73. ll-72b) laznu snagu oko 10 W i postigao iz(kod 12 V). Linearno VF pojacalo s jednom Hi s dvije pentode EL84 . npr. 70b. moglo bi preko unutragnjih kapaciteta cijevi osobito kod viSih frekvencija doci do samopobudivanja pojacala. Na & f — — Trebamo li 2SC1307 (si. One se mogu takoder upotrebiti u predajnicima za pojacanje snage. i tako redom). Sa jednom cijevi EL84 moze se postici izlazna snaga od 4 do 5 W. ll-70a i si. LsC4 ugoden na istu frekvenciju kao i ulazni krug. ll-72a vidi se takav predajnik. YU2REY je na istu plocicu stavio i pobudni i izlazni dio (sa BU 100). iz nekog tranzistorskog predajnika manje snage. mozemo lelno. prema si. opet biti potrebno izvrsiti pravilnu neutralizaciju. slican tranzistor neka po- Upotreba elektronskih cijevi u manjim kratkovalnim izlaznim stupnjevima Elektronske cijevi EL84 (i njima odredene su za upotrebu u niskofrekventnim pojacalima. On je upotrebio japanski tranzistor ma malog Ovo ulaz ovog pojacala dovodi se kratkovalni signal. resonancija! Izlazna snaga koja se postize tranzistorom BU 100. Kondenzatori i Ct sluze za neutralizaciju. katoda sa katodom. savremeno«. slicne) montirana jedno uz drutreba ih tako orijentirati da se istovrsne elektrode mogu medusobno spojiti najkracim putem (anoda sa anodom. . Titrajni krug L2C2 mora resonirati na frekvenciju signala koji zelimo pojacati. ako cijevi spojimo paralelno. Na si. je shematski je she- ll-70c. samo ovaj izlazni stupanj!) do 25 V. Na mjesta koja su oznacena slovima a i b mogu se dodati serijski otpornici i to: kod a oko 500 Q. ljivim titrajnom kondenzatorom u izlaznom krugu stalno odrzavatt moze u se sagraditi tako da ona radi klasi A. Izlazna snaga moze doseci bli- go y zu 10 W. Druga mogucnost prikazana na si. izlaznog stupnja za kratkovalni predajnik. uz napon napajanja od 13. Povecanjem napona (pazi. Pri cijevi biti i vecu izlaznu snaga dvije EL84 spojiti paratome moraju podnozja Tko ima kusa . bila je 7 do 8 W.

metrom Pz osigurati da M ima pun otklon kod 100 mA. Necemo mnogo postavimo otpornik od A/B u polozaju b. dok je iskljuceno. 750 i 1000 pF. Otpornici Rz i R3. vidimo da ulazni signal dolazi na Sirokopojasni transformator sa zavojnicama Li i Lz. sa diodom GD. Na izlazu pojacala je j pojacalo Collins-filter s kondenzatorima C2 Kapacitet Ca moze se. 11-74. omogucuju kontrolu izlazne snage na mjernom instrumentu M. povecati dodavanjem fiksnih vrijednosti triju kondenzatora. Opis izlazno kratkovalno pojacalo u koje upotrebio takoder EL84. Obje zice su Kondenzator Ci (1 nF) mora biti graden za radni napon od najma nje 1500 V. mogu se promatrati promjene anodne Kad pornikom od 200 Q biti (Ri). treba ulazni transformator »zakljuciti« s ot- Osjetljivost pokazivanja regulira se potenciometrom Istim mjernim struje. Feritni prsten neka ima promjer izmedu 12 i 15 mm. ako je po- trebno. Zavojnica Ls moze se mijenjati. Nacin je sasvim »savremen«. jemu Neutralizacije ne treba. instrumentom. Ako relejima Rel. se Ulazna i izlazna prikljucnica spojene su jedna s drugom. Za svaki kratkovalni opseg je potrebno naciniti posebnu zavojnicu. spojena u seriju ili jedan otpornik od 200 gresiti . Ca.Q/2 ako 220 Q/2 W. Ovako spojene sirokopojasnu osiguravaju zice transformaciju impedancije u odnosu 1 : 4. Napone za njegov rad i potrebnu struju mozemo crpsti iz isprav- preklopnik treba potencioje 347 . W. spojene u seriju. 1 i ReL 2 ukljucimo ovaj PA. Kratkovalno. One su bifilarno namotane na feritnom prstenu. P2. najviSe 55 mA. ako smo pobrinuli da visokofrekventne priguSnice VFP na ulazu i na izlazu cijevi ne budu istog tipa. Ovi moraju biti gradeni za radni napon od najmanje 500 V. To mogu i dva otpornika po 100 Q/l W.G£V^ -60V +255V +400V SI 11-74. Imaju oko 12 zavoja dvostruke zice koja je prije motanja upredena tako da na svaki centimetar upredenog para ima 3 do 4 »koraka«. i M. Ako je ulazna impedancija predvidena za 50 Q. Anodna struja dosize oko 50 mA. Da se o tome uvjerimo treba samo pazljivo pogledati si. 470. linearno pojacalo sa u tekstu EL 84 za INPUT od 20 W.

BW0i2SA) St. pojacalo za kratke valove sa elektronskom ciievi ' prema YU2NX. CuL). 11-75. napon od 255 400 za anodni napon i negativni prednapon od 60 V. dok sekundarna ima 17 zavoja (zica 0.ljaca.4 mm. Za vrijeme rada anodna struja naraste malo Dreko 50 mA (kod telegrafije). CuL). Ispravljacki dio koji je namijenjen za pogon linearnog poja&ala. Dva feritna prstena. 11-76. Ispravljad daje i napone za ukljucivanje releja. kao i napon za grijanje elektronske cijevi.5 mm. 11-76. Na prvu mrezicu treba dove- St.. Primar- lama snaga na ima 35 zavoja (zica 0. sto znaci da se postize INPUT od vi§e nego 20 W. 11-75 Slidan aperiodski ulazni trans- Ovaj cijevi. Prednapon se dovodi na pravu mjeru potenciometrom Pi tako da mirna anodna struja cijevi ne bude jaca od 15 mA. Linearno VF QE 348 05/40 Hi 6146B. V V daje stabilizirani za drugu mrezicu formator ima i ja£i izlazni stupanj koji je shematski prikazan na si.. Izje blizu 15 W. promjera 15 mm. si ll-74\ 470/2kV L1 ff = 6. kao §to je onaj na ispravljacS si. postavljena jedan uz drugi. nose obje zavojnice. Transformacija je nanize. namotanih preko primarne zavojnice. Vidi tekst . To je potrebno zbog niske ulazne impedancije katodnog strujnog kruga kod cijevi koje rade kao GG-pojacalo. Druga i treca mrezica su direktno uzemljene.

U 2 mjesta. Tranzistorski izlazni stupanj za telegrafiju. Zato je i impedancija koju izacunavamo kao: si.8 mm. Ako upotrebimo dva takva transformatora. I napon napajanja moze biti promjenljiv.. Tako dobijemo vrijednost oko 10 Q. zavojnica Li. * I- I il J. Ona moze biti namotana i bez feritne jezgre.5 mH. Izlazna snaga postaje veca. Ona je namotana na komadu feritnog antenskog Mapa i ima 2 x 50 zavoja. 11-77. Ako nam iz- KV iz- kao i VFPA. ali VFP3 mora nadinjena iz deblje opterecena. CuL). „ filter ^W f^ -L J.5 cm. moramo i za opterecenje od dodatni PA na£initi tako da impedancija na njegovom ulazu bude takoder 50 Q. jer je ja£e prilagoden 50 Q. ali onda zauzima vi§e motana Pretpostavimo da tranzistor TR.3 je od 2. po- .5 zavoja (zica 2 mm.5 V. i 22. iza nekog predajnika male snage koji ima lazni laz zicom 0. Opis u tekstu Na izlazu 349 . cijev je bila QE 6146B. imala je ukupno 5. sli£an nacin mogu se upotredruge elektronske ciievi.2 ima 5 zavoja na otporniku od 56 Q.OJji •tc. VFP.tu l25u .negativan prednapon za rad u AB. a Po izlazna snaga. moze dati izlaznu snagu do 7 W. moze- ali je lako preteretiti cijev. Izlazna snaga ovisi o po« budi koja nije uvijek jednako jaka. dati izlaznu snagu oko 50 W. gdje je U napon napajanja. je potreban dodatni stupanj. Imala je odvojak iza tre<5eg zavoja. sti Nekoliko tranzistorskih kratkovalnlh izlaznih stupnjeva klasi U anodnom strujnom krugu je Collinsov Pi-filter. CuL) sa odvojcima iza 13. 11-77. Za pojadanje SSB-signala moze se napon povecati do 900 V. nas promjerom od 2. 3j?n lo. Zavojnica Ls bila je namotana na feritnom prstenu »T-200« sa 26 zavoja (zica 1 mm. npr. uz anodni napon od 600 V. uz napon napajanja od 12 do 12. prilidno neprecizna velicina. osobito kod prenosnih ili prevoznih stanica. Ona je kapacitivnim putem.tji ^25p tai. CuL. PriguSnica VFP.. jedan uz nalazi se bifilarno drugi. biti 2ice. osigurati feritnim transformatorima s kojima smo se vec ranije upoznali. . koji svaki trans- mo Na biti i formira impedanciju u omjeru 4:1 (omjer broja zavoja 2:1). takotfer uzemljena za visoke frekvencije. na valjku promjera oko 6 cm. Elektronska ili 05/40 VF Danas se tranzistorska pojacala snage redovito grade kao siroSirokopojasnost kopojasna. -*- fi-o^j hon ^Jo. koji je s ovim kratkovalnim PA eksperimentirao. U vi strujnom krugu grijanja cije- motana priguSnica VFPJ. mora biti ukljuden fitter.uvj VFP ~1 SI. Za praksu se ona moze malo »zaokruziti«. Za ulaznu in> pedanciju takvih tranzistora tvornicki podaci daju vrijednost oko 3 Q. Prema YU2NX. zavoja. u klasi C. . preko 10 nF. Ona moze.

11-77 nacrtan je peterodlani filter. moze i biti napravljen za ulaz- nu izlaznu impedanciju filter od 50 je lako izracunati na temelju tablica na str. da se ne griju. normalnih vrijednosti. mogu uzeti kondenzatori postojecih. ono moze raditi u klasi C i ne treba poseban prednapon na bazi. ba za Izlazno KV pojacalo. 781. Smatrat cemo da je je takva transformacija impedancije dosta dobra. postici MHz da na. Jo£ bolji bi bio sedmeroclani filter. Na si. moze se dodati Ri ili Rs. barem toliko dobra da filter. Takav filter vrijedi za bilo koji tranzistorski izlazni stupanj. Tu su vrijednosti sastavnih dijelova izracunate malo drukcije nego Sto bi se dobilo Takav primjenom tablica. zamisljeno je kao . Ukoliko bi se pojavilo samoosciliranje. Tablice cesto daju »uglaste vrijednosti« kapaciteta koje treba sastavljati od veceg broja kondenzatora. Malo veci napon uz malu promjenu pobude mozda poveca optimalno opterecenje na tranzistora 12. koji na izlazu moramo ukljuQ. lOPSEG mira navise. prema si 11-78. kao i na to da zavojnice budu nacinjene s dovoljno debelom zicom. Onda bi transformacija dala trazenu vrijednost od 50 Q. bez obzira na snagu. li na izlazu jo§ jedan takav Sirokopojasni VF transfor- Upotrebimo ali -^ ^C3 X 1 1 . prema she- mi na sL 11-79. Bududi mator. Vrijednosti na 11-78 odabrane su tako da se si. Ukoliko nam takvo pojacalo tre- telegrafiju (ili za FM). Jedino na sto treba paziti kod vecih snaga je izdrzljivost kondenzatora za napone koji se javljaju u izlaznim strujnim krugovima.stici cemo ukupan omjer mnozimo li 3 sa 16 izlazi 16 : 1. O tome je vec bilo govora ranije. Sto je Tci IC2 dovoljno blizu vrijednosti od 50 Q.5 Q. i sama formula samo priblizu praksi nema smisla previse »cjepidla£iti«. citi. Po- 48.C4 i sada tako da transforcemo da se impedancija transformirala na 40 Q. Izlazna impedancija je oko 10 Q.

Izlazna impedancija se (za 12.u " „v„ . Ona je 15 Q za svaki tranzistor ili 30 Q od kolektora do kolektora.5 5 ( ^H C2 = 1206pF L2-T 99pH C3=C4 = 796pF C2+C3=2002pF (16A) SI. viti u dva dijela. Z =RC4 = 5QQ € mora upotrebiti Ovdje vidimo da su impedancije Z* i cemo da mobu njega. dok lijeva po- impedancije kapaciteta i induktiviteta u desnoj polovici filtera medusobno su jednake i iznose po 1. Radi u klasi daje izlaznu snagu od 10 W. Desna polovica filtera je simetricna. son. desno. upredena) na jezgri. t x 2a xfg (MHz) transformaciju impedancije v mo si. Kao granicnu frekvenciju zemo dakle uzeti 4 MHz. Rl Za od 30 Q na 50 Q vrijede relacije: Z =30H. Pojacalo radi u klasi C i predvideno je za rad telegrafijom u opsegu od 3. To stojat Zs kapacitivni otporL Zs je induktivan otpor. Izracunamo ih primje- nom izracunati vrijednost kapaciteta i induktiviteta u filteru moramo prethodno odabrati granicnu frekvenciju. lovica nije. T% je namotan sa 8 bifilarnih zavoja (zica 0. Toliko iznosi i izlazna impedancija.5 do 3. gore. Za lakSe racunanje mozemo ga rasta- Da bismo mogli poznatih formula: 1000 000 C(pF) = ~ 2tu xf (MHz) x R c (£1) g — . 11-79. U tekstu je primjer izracunavanja elemenata izlaznog filtera za prilagodenje na 50-omsku impedanciju antenskog prikljudka.25 V na kolektorima) moze izra Cunati na vec poznati nacin. sastavljenoj od dva feritna prstena.6 mm. Z2 = yz^~5Q = 39Q.6 MHz. a izlazna impedancija 50 Q. i-£ „ C1 If c CE 3 I 3 H" C1 = 1326pF LI =1. C Izlazno tranzistorsko pojacalo u protufaznom spoju. pa je Zi = Rc) • 351 . Podaci o transformatoru Ti su u tekstu. Ts = T2 i Od potrebnih 10 izlazne snage neka svaki tranzistor daje po 5 W. prema skici na Zs=)Jz -Z2 = 34Q Impedancija Zi pripada kondenzaImnedantoru Ci. nato postignemo poznaci da ulazna impedancija filtera mora biti 30 Q. W 11-79. = 12. Buduci da se u svakom slucaju izlazni filter.5 mm. CuL. = Uz pretpostavku da je Q-faktor 50 Q. Sam filter je predviden kao peteroclani. Ne bi bilo dobro da se na tin 30 Q impedancije prikljuci 50-omski antenski kabeL Potrebno je prilagodenje.

Kratkovalno izlazno pojacalo. Izmedu njih moze biti metalna pregrada ili se mota stenaste jezgre (»toroide«). To znaci da se moze upotrebljavati za bilo koji amaterski opseg izme&u 3. CS = C . nacmjen za cetiri kratkovalna opsega i on zauzima vise Q-1326PF. na pr- Da se u poja£alu ne bi pojavljivale nezeljene oscilacije potrebno je dodati otpornike R4 i Rt (po 150 Q) i Rs i Re (po 10 Q).796 pF. s tranzistorima kod TR. 11-79. kaga je nacmio W1FB (QST. 11-80. Donja strana ima netaknut bakreni sloj. Na gornjoj strani su oblici bakrenog sloja. Dodatak feritnih zrnaca FP sprijecava pojavu oscilacija na vrlo visokim frekvencijama. tredi kapacitet opet od dva kondenzatora: 1000 + 470 + 330 = 800 pF. koji se vide na si. takoder onemogucuju pojavu »divljih« oscilacija. Posebno do- bro se vidi Filter je bio VF transformator Ti). Oni ne utjecu bitno na rad po* jacala na kratkovalnim opsezima. ko Pogled na vrlo slican uredaj. Stampana ploclca je s obje strane kasirana bakrom. 352 Pogled u unutrasnjost Uu kojoj je smjesten izlazni stupanj prema sL 11-79. ken jima je kolektor »blokiran« prema uzemljenim emiterima. mjesta. Izra£unali 34 Q. Tako ce prvi kapacitet filtera biti sastavljen od dva kondenzatora: Z. 11-81. 11-80. Granidna frekvencija im mora biti malo iznad gornje granice opsega.5 i 30 MHz. omogucuje si. pa otuda izracunamo joS i vrijednosti odgova rajucih kapaciteta i induktiviteta. Konacno Zz — R C3.55(jlH. C2 -1206pF.99txH. One ne smiju jedna na drugu induktivno djelovati. Ru •— 4/1979)..1.. ovisno o opsegu. Kod stori TR . Induktivitet im je najbolje odrediti pomocu dip-metra. Razumije se.cija Zz pripada zavojnici: Za je i = &/. Rezultat je napisan i na si. si. otprilike za 10% do 15% visa. 39 {} i i?o = smo vec vrijednosti Rci = 30 Q. Umjesto FP moze se nadiniti i mini jaturna zavojnica od 2 do 3 zavoja od one zice koja je izvod na samom otporniku! Kondenzatori od po 220 pF. Filter za cetiri KV opsega zauzima vi$e prostora od samog predajnog diSt. Zavojnice mogu biti bilo kakvog oblika. Na gornjoj strani plo5ice montiraju se svi citet 330 = 1330 pF. L . drugi kapatakoder od dva kondenzatora: 1000 + 1000 = 2000 pF. je sirokopojasno. mene sasije jela (TX). U uredaj je ugraden i valni preklopnik s kojim se preklapaju samo izlazni filteri. Ti je sirokopojasni ulazni su tranzitransformator. Desno je takav izlazni stupanj (TX. da za svaki opseg mora postojati poseban filter. 4 x = l. 11-79: impedancija. C2 + Cs = 2002pF Ove vrijednosti kapaciteta moze mo malo zaokruziti i sastaviti ih iz vrijednosti za normalne kondenzatore..

Izgled plodice od vitroplasta koja je bakrom kaSirana sa obje strane. Velidina plocice neka bude 125 X 69 mm Raspored sastavnih dijelova na prednjoj strani plodice. Malim slovom I oznacena su mjesta uzdui kojih je transformator Ti zalemljen na bakar plodice SI. 23 Radio priruenik 353 . Posebno su oznacena mjesta na kojima treba naciniti direktan spoj izmedu gotnjeg i donjeg bakrenog sloja. 11-82.St. Straznji sloj bakra ostaje nepromijenjen. 11-81. Ovo je gornja strana plocice na koju 6e biti montirani svi sastavni dijelovL Crna polja predstavljaju preostali dio bakrenog sloja.

Umjesto toga je kroz slogove feritnih prstena provucen jedan zavoj. si. Ovaj je s jedne strane potpun. a veci transformator za vece snage. Na tim mjestima se na taj nacin postize direktan spoj izmedu gornjeg i donjeg bakrenog stoja. a s druge je rastavIjen u dva dijela. SL jasnih b) p SL 11-83. skinutog s nekog kabela. Izgled feritnih Urokopotransformatora. Centimetarska skala omogucuje ocjenu velidine se formira zavoj sa krajevima c i e. od ni su medu komadice kaHranog vitroplasta (KV) tako da je bakreni sloj (bk) izvana. Kroz te plo£ice i kroz prstene mogu se provuci mjedene cjev5ice sa tankom stijenkom. provuci bakrenu zicu i zalemiti je s jedne i s druge strane. Tako je ostvaren jedan zavoj. i voja. medusobno slijepe i stave izmedu vitroplastovih. Cu/PVC) Kad je gotovo. spaja obje vitroplastne stranice. Manji transformator . Njihov raspored je oznacen na si. ma namota 3 zaima izgled preje 11-84. Ovaj oblik feritnih Sirokopojasnih transformatora nadinjen je bez dodatnih stranica od vitroplasta i bez metalnih cjevcica.sastavni dijelovi. »Krajevi« c i e. na£injenih prema si. Mjedena Hi bakrena cjevcica C. Sirokopojasni Ti VF transformator se naciniti tako da se dva i dva feritna prstena. Ovo je vazno nadiniti da se osigura stabilan rad pojacala. Na mjestima koja su ozna£ena zvjezdicom treba probuSiti rupicu. kao i njegova sredina d su na bakrenim oblozima. (za nadinjen je sa tor Ti Sirokopojasni transformaKV pojacalo. Na jednoj stijenki je bakreni sloj raspolovljen (vidi skicu b) tako da metalnog oklopnog pletiva. koja ima tanku stijenku. Manji od njih je za manje. Dva i dva su jedan uz drusmjeste- gu Oba para prstenova P SL 11-85. Njegov srednji prikljucak je d* Primarna zavojnica. 11-83. 11-82. prolazeci kroz feritne jezgre. One se na svojim krajevima zaleme moze na bakreni sloj.5 mm. bakrom kasiranih plo£ica. vanjskog nromjera oko 12 mm. Nacrtana skala je u centimetrima 11-84. onaj nize impedancije. s krajevima a b nacini se tako da se kroz mjedene cjevcice provuce izolirana zica i t Krajevi lice a 6 pripadaju primarnoj zavojnici 354 — (0. prema sL 11-83. si 11-79) ukupno cetiri feritna prstena.

Visokofrekventni transformatori su bifilarno motani na jezgrama od ferita. BC 2N4427.5 efektivne snage ili.%v.vrlo malenih do najvecih amplituda. oko W 141. Originalni tranzistori daju kod 12 V otprilike 2. prstenastog oblika. kod SSB-telefonije. Pad napona na toj diodi je. ovisno o jakosti struje bazama ovih N-P-N tranzistora strujom iz ispod si. ii-86. Za SSB-signale kod kojih se snaga neprestano mijenja od f koja kroz nju tece. To znaci no slijedi sve postici linearno po]acada izlazni signal vjer promjene ulaznog sig- nala. 2N2219. Samo tako je moguce nje. izlazne snage kod 12 V. potrebno je da pojacalo snage radi u klasi AB Hi B. On mora biti dovoljan da se tranzistor tnalo otvori i da stalno. kao i za T3 u kojemu se zbrajaju izlazne snage jednog i drugog tranzistora. dvije rupice. a moze se pravilno odmjeriti pomocu potenciometra P. s po 11-86. 11-87 pripada izlazstupnju u svijetu popularnog primopredajnika male snage. 355 23* . 11-85.. pokazat cemo S/. Po jedan prsten je sasvim dovoljan za Ti 1 Tt.-. poznatog pod imenom »Argonaut«. si.6 i 0. Tranzistori su 2N263L Za one koji bi zeljeli sami graditi takav tranzistorski stupanj treba navesti i neke druge Shema na nom za ovakve manje snage. i onda kad nema signala.f-*-. Kod tranzistora je to redovito u klasi AB. Linearna kratkovalna snazna pojacala Dosad opisani tranzistorski izlaz- ni stupnjevi radili su u klasi C. 11-79. navedeni su u legend! postabiliziranog iz vora napona (5 V) koja protice siiicijevom diodom D. Tu su opet dva takva transformatora. tek tolika da bude osigurano pojacanje SSB-signala bez izoblicenja. Kako se to postize u praksi.9 V. vrsnu snagu (PEP — Peak Envelope Power) do 5 W. Stabilnosti radne tacke doprinose i emiterski otpornici Ri i R2. Umjesto mjedenih cjevcica moze se kroz prstenove provuci metalno pletivo koje je skinuto s neko? oklopljenog kabela manjeg vaniskog promjera. moglo bi se upotrebiti i dvije feritne jezgrice Dvije takve jezgrice treba spojiti zajedno i namotati 1 + 3 zavoja na opisani nacin. Prva Za transformator Ti koji se ne opterecuje sa vise od 2 W.5 kod 15 V pozadnja dva oko 3 gonskog napona. 1. Za osiguranje linearnog rezima rada pojacala potrebno je da tran* zistorova baza dobije malen prednapon. Zajednicka mirna kolektorska struja za oba tranzistora neka bude dvadesetak miliampera. tece slaba kolektorska struja. jedan za manje i drugi za vece snage. Njih se unutar kratkovalnih amaterskih opsega moze koristiti samo za telegrafiju. f. Ifvl&££>v. tranzistore koji bi se modi upotrebiti na isti nacin. 2N3866 i tri tipa mogla bi dati W W Potreban pozitivni prednapon na stize se Podaci za namatanje transformatora Ts koji sluzi za simetriranje izlaza. Za manje snage moze se sirokopojasni transformator namo- tati inace na ovakvu feritnu jezgricu. kao ona na si. To su na§i domaci: BFJ 45. Onaj veci je za vece snage. Ona sluzi u nekim tetevizijskim konvertorima za prilagodenje impedancija na nekoliko primjera. kao na si. izmedu 0.&&?^&^*.

Malen je i vrlo dobar za bilan i za stacionaran rad. menzioniranie moze Dibiti pre- ma podacima na Kratkovalni primopredajnik »YAESU FT-7« takoder je dobro poznat. To je silicijeva dioda koja se u Izmedu prvog Na shemi su tadkicama oznaceni po5eci bifilarnog namotaja pa ih treba tako spojiti.5V< {(TAB) TR1 = TR2 = BFJ45 (2Wkodl2Vf Hi 2N3866{2NU27)UWkodisv] SL 11-87. treba. Shema izlaznog stupnja u poznatom malom primopredajniku »Argonaut«. kako je nacrtano. bifilarno se namata na tako dobivene toroide dvostrukog presjeka. Protiv nezeljenih oscilacija stupanj mocu Rs i Re. Potreban broj zavoja iznosi po 2 x 15 zavoja. »pu§-pul« spoju. Ts. Dvopolnim valnim preklopnikom moze se izabrati onaj filter svom propusnom smjeru napaja je zaSticen otpornicima Rs iz strujnog kruga Zenerove diode ZD. Otpornik od 150 Q kojim je premo§tena primarna zavojnica transformatora Ts. za kratkovalne opsege izmedu 3. Opis i podaci o VF transformatorima u tekstu je promjer oko 12 mm.3 V koji se postize Zenerovom diodom Z£>. Poje izvedena negativna po- vratna veza. CuL. Izlazni transformator je oz- koji nam upravo filtera si. Moako gla bi se upotrebiti i jezgra od ferita. Bifilarno treba namotati po 2 x 20 zavoja. osiguravaju Sirokopojasnost.5 i 30 MHz. Na sL 11-88 je shema triju stupnjeva linearnog pojacala u predajnom dijelu snaznije verzije tog primopre- mo nacen kao Ts.Ova] stupanj radi u klasi AB. Za stabilan rad prvog stupnja primijenjena je negativna povratna veza otpornicima Ri je i R2. Sva 11-88) tri stupnja na shemi (sL rade u klasi AB. dok Re prigu§uje idaz tranzistora TRs. Radni prednapon je osiguran diodom D i moze se regulirati potenciometrom P. TR3 i TR4. iica 0. 0. Ulazna i izlazna impedancija su 50-omske. Rs i Rs. Potrebno je toliko filtera koliko imamo valnih opsega za rad predajnika.5 mm. Treba uzeti po dvije feritne toroidalne jezgre promjera oko 12 i sastaviti ih. Tranzistor dok Rio i R11 sluze za negativnu povratnu vezu. 11-86. mm i drugog stupnja Sirokopojasni transformator Ti koji impedanciju transformira u omjeru 16 : 1. Potenciome- 356 . dajnika. 11-78. T2 je ulazni prilagodni transformator. koji rade u nrotufaznom. kao na si. ii- mu com T* i Ts nesto su veci.3 Transformatori mm TRi dobiva potreban mali prednapon razdjelnikom R3/R4 iz stabilnog napona 3. zatim otpornici R7. Treci stupanj linearnog pojacala ima dva tranzistora. CuL. Oznaka mu je »FT-7B«. Radna tacka trEOizistora TR2 osigurana je diodom Ds. Potreban prednapon za linearno pojacavanje daje ovom stupnju tranzistor TRs.

357 .

padu napona na tim diodama 120 . u kutiji (23. Prije nego se poja£ani signal odvede na izlaz IZ i dalje u antenu. (2 kg!).. on mora proci kroz filtere. 18 i 24 MHz. W P regulira jakost struje koja ce kroz silicijeve diode Ds i Z>*. koliki de biti napon na otporniku Taj je napon i uz promjenljivo I.47n Na sL 11-89 takoder je jedan od naSih dobrih znanaca. Unatoc svojim vrlo opterecenje strujama baze tranzistora TRt i TRa konstantan.i 47 I ^ TR1 = TR2 = 2SC2395 TR3=TR4 =2SC2290 -0+13.2 i I 0.5V<TX) SL 11-90. | f SL 11-89. Pobudni (si. Pazljivom citatelju nece izbjeci to da je sklop za stabilizaciju s tranzistorom TRs u principu isti kao i neki sklopovi za stabilizaciju napona koje smo upoznali u poglavlju o izvorima elektricne energije.v_ "•n Hg^ ti i ilp?i?4- VFP. »FT-707« i izlazni stupanj odaSiljackog dijeta u 11-89) konstruktivno su vrlo zanimljivu primopredajniku Opis u tekstu 358 . ukljucujuci i one najnovije kod 10. To je primopredajnik »FT-707« koji unatoc svoje vrlo te- male mase malih dimenzija cm).Ris. Za svaki valni filter opseg predviden je poseban koji priguSuje sve viSe har- malenim dimenzijama (93x240x295 mm) razvija izlaznu snagu do 100 tar monicne frekvencije.8 x 5. Vanjski izgled primopredajnika »FT-707« koji obuhvata sve kratkovalne opsege za amaterski rad.5 18 x ovisi omogucuje rad telegrafijom L3 £ TR3 H€H! i_.

Za tu svrhu sluze trimerski kondenzatori Cs i Cs. Buduci da se ovdje o£ekuju jace struje baze. Njihova radna tacka odredena je diodama Di i Ds. 18 MHz i 24 MHz) za koje se naskoro o5ekuje odobrenje rada i AM modulacijom) je 80 INPUT (amplitudnom za val nosilac YU-ama- terima. To redovito ne smeta jer su svi VF strujni krugovi sa niskim impedan- lineamost pojacanja ako je pogonski napon visl Izlazni linearni stupanj. Otpornici R$ i IL osiguravaju da neutralizacija vrijedi na §1rem podruciu najvisih frekvencija.6 do 0. tu je provedena i neutralizacija. veliki. Za jo§ vece izlazne snage. 7 MHz. Jedan dio odlazi na transformator Tz a drugi na tran cijama. prikazan na 11-91. Kod rada W. Vec za pre dajnik. Od tih SSB-telefonije dosiie MHz. koliko je potrebno za linearni rezim radcu padaju polovici izlaznog stupnja. kao i od kolektora drugoga na bazu prvog tranzistora. iza posljednjeg tranzistorskog stupnja opet slijedi potreban broj filtera. Zato tranzistori takvih izlaznih stupnjeva moraju biti rnontirani na velike i masivne hladnjake. Prednapon za baze izlaznog para tranzistora je ovdje dvostruko stabiliziran. Razumije se. tesko bi bilo ostati kod pogonskih napona od 12 do 14 V. Potenciometrom P lako se odabere takav prednapon da TRs i TRd budu tek toliko otvoreni. 11-90. a zatim tranzistorom TR% i diodama Z>a i Di na 0. si. Konstrukcija samog ispravljaca sa dovoljno stabilnim naponom moguca je. potrebna je struja do 20 A. Ts je izlazni transformator. za svaki opseg posebno. Tranzistori TRi i TR2. Postoje dvije varijante: jed na sa maksimalnom izlaznom sna gom oko je 10 i druga oko 100 W. Transformator Ti omogucuje simetricno napajanje tranzistora. Osim toga je lakse postici dobru zanimljiv 100-vatni izlazni dio predajnika. Sve je »tranzistorizirano«. sformator Ts. mozemo sa jednako jakom strujom postici dvostruko vece snage. Tranzistori koji mogu dati znatnije izlazne snage imaju razmjerno velike kapacitete kolektora. Posljednja dva stupnja u predajnom dijelu uredaja »FT-707« imaju ukupno 5 tranzistora. koji pri Na Najprije posebnim stabilizatorom na 8 V. Ulazni signal se transformatorom Ti dijeli na dva dijela koji imaju medusob no suprotne faze. diode su spojene paralelno. Ukupan INPUT kod tele- 359 . Dodavaju se i ventilatori za poboljsanje hladenja. namotani na feritnim jezgrama. 21 MHz i 28 MHz) kao i na novima (10 MHz. koii se moze svakom predajniku prikljuciti i kao dodatno linearno pojacalo. prema si. Zato taj dio donosimo na si. TRi i TRs su u pobudnom stupnju. ali nije jeftina! Ako podvostrucimo napon napajanja. Osim otpornika za osiguranje Sirokopojasnosti pojafianja i zastitu od »divljih« oscilacija. Svi transformatori su girokopojasni. Djelovanje im je izrazeno kod najviSih frekvencija. Neutralizacija je postignuta na »klasican« nacin: od kolektora jednog tranzistora na bazu drugoga. Samo jedna dioda na tome mjestu bila bi preteredena. U tu svrhu su dodane zavojnice Li i Ls. ulazu je serijski titrajni krug kojemu je zadaca da ujednaci pobudu u cijelom sirokom podrucju od 3 do 30 MHz.5 grafije (CW) i dosadaSnjim opsezima 240 W.9 V. Posebno W snaga se dobar dio pretvara u toplinu. uz uvjet da pojacanje bude linearno. Nazalost su onda i unutrasnji »povratni« kapaciteti (izmedu kolektora i baze) takoder prilicno sto bi moglo kod najvisih frekvencija ipak dovesti do samoosciliranja. 14 MHz. 11-90. rade u neutratiziranom pojacalu klase AB. Zavojnice Li i L* (kao i Ls i Li u izlaznom stupnju!) lako rje^avaju taj problem. upotrebljava ukupno 4 tranzistora od kojih su dva i dva u »pus-pul« spoju.(CW) svim i telefonijom (SSB i AM) na (3.

TRi. dok je Tr njihov izlazni transforms tor. Vidi tekst Drugi par tranzistora. Za . tipa. 100% tranzistorskih. S time svakako treba racunati pri gradnji sli&iih snaznih VF pojacala. TRs i TR4.oo vede snage mogu se u izlaznom stupnju kratkovalnih. U antenski sistem se tako dobiveni signal velike snage moze odvesti preko fil- ga tera. dodatnom. tegko je odiiati konstantnim uz ovakve uvjete rada. Pobudu dobiju preko Ts. moraju biti podjednakih 360 smanji na 8 V. Izlazna snaga iz Te i izlazna sna iz Ti zbrajaju se u Sirokopojasnom transformatoru Ts. s vrhovima opterecenja do 2 A. Malen napon. predajnika upotrebiti detiri snazna tranzistora. bez filtera se nijedno tranzistorsko VF pojacalo ne smije spajati s antenom. kolektori im se napajaju strujom preko J$. TRs. kakav je potreban za prednapon. recimo. rade sasvim jednako kao i TRi i TRs. u svakom slucaju istog Onda im se i zajednicki radni prednapon moze pripremiti tranzistorom TRs. pojacalu postojati poseban filter. neutralizirani su sa Cs i C«. Sva cetiri tranzistora. morao bi TRs davati trajno oko 1 A. Bolja se stai bilnost prednapona moze postici . 11-91. kao i u linearnom.<H-28V(TXt St. Napon napajanja od 28 V uvodi se najprije u stabilizator svojstava. Tranzistor TRs i diode Di i D2 osiguravaju prednapon na vec opisani nacin Ako bi strujno pojacanje tranzistora u predajniku bilo. TRs i TR4. oko 20 i ako bi takav linearni stupanj trosio u prosjeku oko 20 A s vrhovima koji su dva puta veci. U svakom sludaju. Za svaki radni valni opseg mora u predajniku.

Oko 0. 11-92. 40 i 20 m) telegrafijom ili SSB-telefonijom. bilizatoru TRt moze biti 2N3055.6 prednapona na bazama dosta je za klasu B. Za to je potrebno oscilografsko ispitivanje i mjerenje. dok bi se sa pojacala u kolor-televizorima. U svakom slucaju je paralelnim spajanjem takvih cijevi toliko povecan izlazni kapacitet da se ne moze ocekivati uredan rad na frekvencijama u 15. Stabilizator prednapona za snazne izlazne stupnjeve u kratkovalnim predajnicima.9 V. dozvoljene za izabrani tip. Referentni napon za njegov rad daje tranzistor TRs. Takoder nije moguce pojacavati ni amplitudno ni frekventno modulirane signale. I onda je ipak. Izlazni napon ovog sklopa moze se mijenjati (sa Rs) izmedu 0.5 i 0. Tranzistor TRi omogucuje po- trebno opterecenje jakim strujama. S.). Tako daleko se nikad ne ide jer bi opterecenje i zagrijavanje tranzistora bili preveliki. Tu je izvanredno pouzdan stabilizacijski integrirani sklop tipa 723. Koliko ce to biti. uz jakost struje do 1 Stabilnost prednapona je vrlo dobra i kod promjeriljivog opterece- A preporuka tvornice. dok Ri odreduje nivo ograni£enja jakosti struje. Malo viSe od toga (0. zahvaljujuci integriranom statipa 723. buduci da bi se onda cijevi previse zagrijavale. Ostalo u tekstu stabilizacijom Osamstovatno Unearno pojacalo za kratke valove prema si. Predvidena je upotreba elektronskih cijevi 6KD6 koje su inace namijenjene za otklonska W ku vrijednost.7 V) bi odgovaralo za AB-klasu pojacanja. a Rs preterecivanje tranzistora TRi. Stabilivrlo zirani napon se moze odabrati po- tenciometrom R$ u rasponu izmedu 0. za rad punom snagom. Treba paziti da kod najjacih struja na kolektoru tranzistora TRi preostane jo§ napon oko 4 do 5 V. uz uvjet da je rad predajnika linearan. Va^no je da se pri tome nikada ne pouzdamo u mjerenje samog prednapona! Uvizati mamo. Tada bi I kolektorske struje tranzistora u predaj nikovom izlaznom stupnju dosegle polovicu maksimalne jakosti.9 V. 11-92. nja. zapravo samo njegova »dioda« izmedu baze i emitera.0.r^ TRI do uvjeta za rad u + 0.i 10-metarskom opsegu. Kolektor nije spojen (N. Za napon napajanja od 28 V i R7 i Rs treba da imaju otprilike dvostru Opis gradnje ovog linearnog kratkovalnog pojadala sa vrsnom (PEP) namijenjen snagom od 800 je konstruktorima koji vec imaju bogato iskustvo u gradnji manjih kratkovalnih predajnika. To je sasvim dosta da se postigne bilo koja radna tacka predaj nikovih izlazmh tranzistora. Moglo bi se pokusati i sa evropskim cijevima EL 509 koje imaju istu namjenu. pocijevi i 361 . Predvideno je za rad na tri kratkovalna opsega (80. Kod telegrafije i kod SSB-signala V vecim prednaponom moglo dodi i imaju vremena da se Made da im tako temperatura elektroda i staklenog balona (!) ostane u dopu§tenim granicama. Ako ih netreba mirnu struju odabrati tako da ona bude $to manja.9 7 (do 1A1 klasi A. pa se treba dr- SI.5.65 do blizu 0.5 i 0. jek treba mjeriti jakost kolektorske struje i pritom mijenjati prednapon da se postigne §to treba. Normalan rad u linearnom rezimu je postignut tako da se tranzistorima osigura radna tacka za klasu AB. ovisi o vrsti tranzistora. Otpornik R7 sprije cava preterecivanje stabilizatora.

Sve mrezice svih ci jwi najkracim su putem spojene sa ralelno svojim — — 362 . Zi do Zi = po 8 zavoja. Cs = Cs = Cto = 22 nF/2000 V. CuL. 3 x 360 pF. 11-93. Ostalo u tekstu KV pojacala: Ci = 10 nF sa mm & mH trebno ugraditi dobar ventilator koji za vrijeme rada pu§e na cijevi. 2 = po 55 zavoja. VFP. 11-93 anodama i preko otpornika od po 10 H/1W svojim katodama. VFP. 5 = 2. zicom 1. za radni napon 2000 V.5 za 1 A.8 mm. C2 = promjenljivi kondenzator od 160 pF. spojeni paralelno. 4 = vidi tekst i skicu na si 11-94. sa vecim razmakom izmedu ploda. CuL. Na cijevi vidimo da su cetiri 6KD6 spojene mectusobno pasi.2 mm. Di do Da = silicijske diode za inverzni napon od 1000 V/l A. zicom 0. = trostruki promjenljivi kondenzator. Ei . 1 = VFP. Ds = BY 238 Hi slicna. Cs = Ce = Ci = po tri elektrolitska kondenzatora od po 100 \iF/450 V. na 10 cm dugackom komadu »feritne antene«. na otpornicima 56 Q/l W. zicom 0. Cs = 68 pF sa keramidkom Hi tinjdevom izolacijom.Es = Es = E4 = 6KD6. 3 = 65 zavoja. kao za prijemnike. Shema osamstovatnog linearnog tinjdevom (mika) izolacijom. CuL. obje namotane na istoj prstenastoj feritnoj jezgri. sa razmakom od 3 medu plocama.SI. Cs i Ce izolirani od Sasije.5 mm. VFP. VFP.

Zavojnice za 800-vatno linearno KV pojacalo Amaterski kratkovalni opseg (MHz) .Tablica 11-5.

Filtracija ispravljenog napona postile sluze ispravljacki lanci detiri silicijeve diode. Da se postigne izlazna snaga od 800 (PEP) potrebno je ovo linearno pojacalo prikljuciti iza pre- nom krugu ampermetar tar. Najprije cemo dati samo malu pobudu. sa malim ali vaznim zakaZnjenjem. Kondenzator od 10 nF i otpornik od 10 kQ gase iskrenje na torn prekidacu. telegrafije moie se sa ukupno devet elektrolitskih smanjiti pobudu i tako snagu smanjiti na dopu§teni iznos. tek toliku da se jakost anodne struje poveca na priblizno 100 mA. tj. 2arne niti od sve cetiri cijevi spojene su u seriju. jer bi se cijevi pregrr trajati Svako mjerenje smije W najviSe 10 sekundi.25. pona kod gu. dakako uz ovjet da cijelo vrijeme radi vec spomenuti ventilator (blizu cijevi!). 2 i da ih se stavi blizu podnozja cijevi. prekinemo pobudu. On sprecava da od pocetnog udarca struje nregore osiguraci. 1 koji onda. Dok je uredaj ukljucen i dok nema opterecenja. svojim kontaktima REL. 1-B kratko spaja zaStitni otpornik da transformatoii budu prikljuceni na puni napon elektricne mreze. Kod SSB-predajnika treba samo smanjiti niskofrekventnu pobudu SSB generatora (»MIC. na kondenzatorskoj bateriji postoji napon od — — GAIN«). kad mjerni instrument pokaze tipicni »dip«. od 300 jiF svaka. dok sa Cs nastojimo postici resonanciju d blizu 1100 koji je smrtno opasan pa je potreban najveci obzir i paznja pri gradnji i pri ispitivanju. Kod ponovnog ukljucivanja pobude moramo (opet brzo i krat ko!) kondenzatorom C* postidi da 364 . On sluzi za prekidanje anodnog napona. Isti prekidac aktivira i relej REL. Dioda Ds ispravlja taj napon za potrebe rada releja REL. 1 u primarnom ne mijenjajuci frekvenciju povecavamo pobudu dok anodni mili- — — struj- obih transformatora. mo Kad smo postigli »dip«.F/450 V. Prvo ukljucivanje i ispitivanje linearnog pojacala nikako ne smije biti sa prikljucenom antenom. Umjesto antene bezuvjetno treba prikljuditi neku »laznu antenu« impedancije 50 do 60 Q koja moze izdrzati ocekivano opterecenje. U prvi momenat tu je jos ukljucen i zagtitni otpornik od 50 Q/20 W. Tri i tri od njih su spojeni medusobno paralelno. Iza toga je po trebno cekati najmanje pola minute prije slijedeceg ukljucSivanja. Ako ovo linearno pojacalo ukljucujemo iza predajnika koji »otislo« rada. moramo mu dati vecu sna- kondenzatora od po 100 p. V postigli Prekidac Pr. Tako dobivene grupe. Pri tome je sasvim otvoren. Tri otpprnika od po 47 kQ/2 osiguravaju podjednaku raspodjelu napona na jiti W kondenzatorskoj seriji i kad je uredaj iskljucen isprazne kon* denzatore. ostaviCt u polozaju resonancije i kidacem Pr. treba spou seriju pazedi da gornje dvije grupe koje su na visem potencijalu budu izolirane od Sasije. To smo kada se anodna struja smanji. 1 i VFP. Osim toga bi pojacalo izvan podruCja linearnog proizvodeci snazne smetnje drugim radio-uredajima i televizorima. Cim je to postignuto. Primjena jace pobudne snage pieteretila bi elektronske cijevi i ispravljad. 1-A i REL. Anodna jaca od 100 mA ne smije teci. Va- zno je da se u taj strujni krug dodaju i prigusnice VFP. od po Svaka dioda je premoStena sa po jednim kondenzatorom od 10 nF/2000 V i sa po jednim otpornikom od 330 kQ.2 V/l do 2 A. (ili tocnije amperme- HI) pokaze da je anodna stru- ja narasla na 300 mA. 2. 2 mora biti graden za visoki napon. Citav uredaj se ukljucuje pre- anodnog titrajnog kruga. kao i pri radu s tim uredajem. Za do bivanje istosmjernog anodnog na- dajnika koji sam mo£e dati oko 50 W. popravimo C* na »dip« i brzo struja trajno jale. Razumije se da pri tome moraju biti ukljucene zavojnice za isti opseg frekvencije na kojemu radi i pobudni predajnik.

4 W. Zato je opravdano pitanje: treba radio-amater ?« 42 zav. Takvi su uredaji skupi. Iza potrebnog hladenja ukljucimo i pojacajmo pobudu toliko da anodna struja bude 800 mA.i 019mm skim« cijevima. S-metar ne pokazuje nista. W skom strujnom krugu (jos uvijek bez antene!). an ten- (QRO). prema na anode 16 zav. kog (!) drveta. INPUT je bio 800 W. iskori^tenje ' biti oko iz* i 65% uz. Kod tvornicki izradenih radio-uredaja koji su namijenjeni amaterima. a produkti petog reda za vi§e od 50 dB ispod nivoa signala. Prototip je bio ispitivan analizatorom VF spektra pa se pokazalo da su pri toj snazi izoblicenja svih vrsta mala. na + sssjyssssjyssssss^^^ SI. laznu snagu. postici: S8 sa snagom od 25 W. ugradeni S-metar cesto pokazuje »previse«. 4 potroSac »povuce«. • i Posebnu paznju treba posvetiti izgradnji prigusnice VFP. 11-94. smanjujudi snagu (na istom opsegu. manju 4.5 mm. 11-94. tj. To zna£i da cemo. 25 zav.5 S5 sa snagom od 0. : 30 zav. Zbog jake anodne struje zica ne smije biti tanja od 0. To se prepozna po to- me sto »dip« postane sirok i plici. na brpozinu ali ipak sto tacnije pravimo resonanciju sa Ca i sa C* i iskljucimo. Ta- koder se S9 prebrzo postize. sa drugim slicnim »televizij- kad. Dimenzije i raspored zavoja na priguSnici VFP. sa konkretnom antenom. HI) je signal jo§ sasvim glasan i jasan. odnosno kako malu (QRP)? Najpre cinjenice! Za promjenu glasnoce signala za jednu S-jedinicu potrebna je promiena snage za ce* tiri puta ili za 6 dB. ji amaterima dozvoljavaju upotre- bu radiostanica sa snagom od 2000 W. uz pretpostavku da sa 100 snage postizemo raport 59 na nekom opsegu. Produkti treceg reda i S6 sa snagom od 1. da se postigne resonancija u izlaznom. S7 sa snagom od 6 W. najvjerojatnije. Koliku snagu treba radio-amater? QRO iU QRP? Znamo. odredenog dana. Signal S9 + 10 dB u istim W prili- kama postici cemo tek sa 1000 W. Zato. a na sluh (»uhometrom«. ne- — — — bili su za 27. da ne govorimo o onim »decibelima« iz- nad S9. istog dana i sa istom antenom!) kod istog amatera koji nas prima. da skoj klasi — ovisno o operator — pravilnici u Jugoslavi»Koliku snagu Koliko veliku 36 zav. Opcenito se moze odekivati da 6e. Razlike izmedu S-jedinica koje su napisane na skali S-metra cesto se postizu i manjim razlikama u snazi signala. U pomanjkanju toga moze se pokuSati sa valjkom od dobro osusenog me si. 365 . Valjak na koji se namata zica neka bude iz teflona ili keramidki.

osobito 10 ili i u W razlicitim kontestima (sto sa lijepim amaterskim HAM onim SPIRIT- <>m bas i nema prave veze!) Naj- ceSce amateri kupuju uredaje koji- ma ili je snaga oko 100 W. ako vec i s ma* njim snagama moze tako dobro »ici<<? U vecini slucajeva zato da se je Cemu snaga. malo vise malo manje ne mijenja mnogo izglede za uspjeSan rad.onda potrebna velika W. Odlucite sami. W) W) ili sa QRP-stanicama (do dak sa QRPP-stanicama (do Oni smatraju da 366 . preko 100 U novije vrijeme postoji medu radio-amaterima girom svijeta pokret za redukciju snage predajnika. je bolje upotrebiti predajnik manje snage i bolje antenske sisteme. postizu izvanredne rezultate. razvijajuci do savrsenstva operatorske sposobnosti radio-amatera. Mnogi amateri rade sa snagama oko 5 1 nadjacaju svi slabiji signali.

367 . I cijevti i tranzistoali ofvdje gube sivoja dofora svojstva. tireba defnnitivno napustiti i »klasi£ne« titrajne kruigove i le- Za rad na opsegu preklopnika dovelo do nedopus#vo dugih vodova a do veldkih yisoko€rekvenftnih gubitaka na njahovdjm kontaktdima. sa svojliim kapacaitertMna od 1 do 2 pF. (16). posttajiu neupatrebjijjive. govoiutd najvd §e o predaijnicima za ( najna&kendja UKV UKV podnicja. na KV To d sto je UKV UKV raid predaj3idka je u tome den za pnedajndk Tedovito grau samo jednom opsegu. i za te osobito visoke frekvenicije i specdijailndli txanzistotra (GaAs). uglavnoan u wrijeme razAicitdih »kontesta«. bit ce ih i »druigoj cima znim <20). i joS yd&ima. dak d kristaikie doode »naraiailne« konsitrukcije. jer bi dodavianje vailnilh 23<enttitmietarskoim (1215 do 1300 MHz). Kad proradii koji repetditor na 70-cenftdimetaxsldm frekvencijaima. nece nana Ibdrti herske paralelne vodove koaksiijaibie iresonatoire i d preci na »staim- ma pane« tresonamitne trake. Ima.12 UKV PREDAJNICI NEKOLIKO UVODNIH NAPOMENA Ako vodkno sraousna o sivim andim tehndke. lovi. <ivo- To su oni innogobrajni primopredajndci (koje se svakodnevino ouje u tradiu preko FMnrepetitora u stvu. Za oba opsega je oprema aanaterskih stanioa jedndan dd)jdk>m mabavljena u inoKenv norni tvrijede U ma. u poglavijiu o piiiimopredajnimetarsko i podovici« dtvomeftaonskog opsetgta (145 do 146 MHz). sve veceg broja amaiterskdh radio^stanica tkoje irade ma 70 cenAnetana. oraa je jo§ wvdjjek povremena. Glavne vrste i UKV predajnika Iako ima to na jo§ viSim frekven- cdjjaima atmjatenske aktdivinosta. 1>e i u pogtevlju o prevoprenosnim radBjCHuredajima tasno. opare- opci principi gradnije. Jtakvdm predajndcima je jos imoguce kotristiti »obdene« elektronske cajevi i itranzistare do kojdh ajmater jos miekako moze doci.j knjdzi. kao ti specijalndih dioda za raizliSdte svirlie. o kospecificnosftnma jiima je bdik> igovora u poglaitflju o prijenmacdina. doduise. Osdm toga u tiim se opsezima viSe ne mogu upotrebiti mi obdifcnd UKV sastavnd ddje- UKV bko te§ko da gpadiimo predajnake za za Ovo 'vrijedd osopopulamo dvometai'sko (144 do 146 MHz) i 70^en4taataorsko (430 do 440 MHz) amatersko UKV podmxcje. Ove cinjenice ujedno objaSnjavaju veldku raSitrenost i aktivnost dwometariskdh amiaiterskih sitamdca kao d. u ova. »tehnioki zmatizeljne« naves! cemo i primjer predajnika za 1296 MHz. je zato. Neki pimmjeri turedaja imogu se na<5i i u poglavljinia o razltieitdan vnsftama modulacije (poglavlja 13 do 15). na kojdma jos ugiavuitoaikratke valove. Ovdje cemo. aid &ve je ito za pix> sjecnog radknamatena prestoupa i jediva pristupacna specijatai. osobito u novije vrijeme. osobi- Jedna od glaviniih razMka izmecfeu firekvencijaima oko 10 GHz. koja dima dpak (HI) ogramden prostor. Za 70-centiimetarsko.

a) .

majcesce. takaiv predaj- cipu ma si. Tako bi se iz 10- opsega moglo najikracim piuitem sistema. prema piunza kontroliira -144- 28. imodiufean ampditudno ako se radi o ipotjacanjoi SSB^sdgnaila (SSB-signail je ddo AMnsdiginalal VMi poglavlje 14) bezuvjetno je potrebno da pojjacala sniage rade u linearnom rezimu (klasa A iild. KV mijenjendh moze aradd na kratkom vailu (obLano u opsegu izmedu 28 t-30 MHz) dto na dvometarskom UKV opsegu.6 y > 8 5. kojima se metodom poglavlje 8). cesito ci predajnik za se koristi. Izlaizna je stabiilizirana kao da i nju proizvadd kvarc. Unatoc tome. potreban je kvarcov krisital kojemu £rekvencija mora odataina tako da se iza umno- zavanja postigne radna frekvencija.666 SI 24 12-2. Ovaj je obifis kviaoncovdm (kristailom. Na si. imogao >te stabdJlan. »piramida« firakvenoija ikoje nas sive mogu na nekd niacin »dotvesti« u dvometarski opseg.333 .y v 1777** 9 6 4 2. ali se rijetko prakticira. imqgii se susresti Oscilator kod Lmmogili tvornicMh uredaja. naaimateimna. klasa AB). si.sasviim »gotov« za emdisijfu na nekoj ndaoj frekvencirjd. poitrebno je prdrnijendjtd i filter na izlazu f prrije nego siigmail stdgne do amtenskog 12-la. Matematacki. Kvaldteta Ako je sigild O izboru frekvencije za pomodne kvarcove oscilatore u UKV predajnicima Za predajnik. dovaijno PLLrkontrola uziina uzofrekvencije i uporeduje ga frekvencdjiam vrlo stabdloog »re- na na da se oimQgucuje miijesanjem postigne bilo koja frekvencija tmutar bilo kojeg UKV opsetga.4 9. 12-1 d. niiik UKV rak s raditi na vrlo visokoj firekvencijd. upotrebi posto feHi UKV. firek- ^32- 72 > 8v y v 24 28. 12-lc. niiOjgu iraditi i nail u Mas! signala se nece iskvaritd. Na blok-sfoemi. 12-2 je tzv. Taikav oscillator ne bd bifti. C. Taikav sd&tem predajnika ce bdti i ovdjje opisan firekvenciiija (vd'di poglajvllje & d 16). uz uvjet da pobuda ne bude prejaka.8 x 5 144 MHz. aid d itehnicki. Bilo MHz = u »preoi« dvometarstki: bd venoiije takvo upetefrostrucivanje neekonomi^no. Porciocni oscilator venoitja (kojemu je freknizom umnozivaoa dovede- saim po sebi. Ovako se u nekd odiabrand UKV qpseg moze transponirati '(premjestMa!) signal ikoji je vec moduldrain. osobito kad amatema. bez obzira na vrstu modulacije. zamisliiivo je da se neka frekvencija pomnozi sa -meitairslkog pet. unmtar sisitema PLL-fcontrole. Moguce jeste. Iza mijesanija (treba tako doibiveni signal pojacatL Ako je to teleganafsiki tiM FM-signail. premia bldk-shemi na hiiti isl. Predajnicd firekvendija PLL (vidd UKV. Pregted frekvencija koje umnozavanjem daju 144 MHz i 432 MHz 369 Radio prirudnik . cesto vec u odabranom opsegu. pojacala poifcreban dznos) no ferenjtnog« oscolatora.8 36 * \ \ 12 y 16 > 14. Lineanna pojacaLa sinage mogu ptraivilno d bez iskrivd-jenja pobilo kakve vrste snajgu jacatd sdgnala.

Los filter i zenjem frekvencije 12 puta slijedi ^ezultat: 145. aiko raiije r>ravilno ugoden. poznata frekvencija kvarca 38. kvarc ima 12 puta nizu frekvenciju: 12. U tvornickim uredajima. koji su paredvidend za rad u dvometairskom op* segu. rjede 72 MHz ili 24 MHz. Ova je frekvencija se maze lizravno po- »Piramida« frekvencija 116 ko umnozavanjem daju 288- MHz stici i speciijalnikn oveDtonskim latordima s pasebno bmsenim torastalom. za pozivnu frekvencijfu nekog irepetdtora na Ikanalu R6. aiko vec ima dobar dvo101 202 \ 134.2 brojaika na si. u mije^anje. npr. Potrebna frekvencija iznosi 288 MHz (144+288 = 432). koja su bar diiiti Svim amaterdpdkusaM nesto gra- ie Na ndkim od itih MHz.1496 MHz. MHz venoijaima oko 12 frekvenciju takvog MHz.Cesce se iprimjenjiuje udvostrui utrostrucivanje frekvendje.'b »pdirajmida« 19. sig- tako da se potrebna radna frekvencija pradajmika poddjeli isa 12. 12-lc. a koja Iznosi 145. za dvometarsiki qpseg.0958 MHz. ima Ikrdisrtala na f rdkvencijama oko 4 MHz. Za transpoziciju signala iz dvometar&kog opsega se amater odifoicuje onda. cesce se la frekvencija positdze uimnozavanjem pokazuje 12-3. ispisane su na sL 124.667 praksi listo. ali to je u ru.tatj bray pise na ikristalu. 9 MHz i 8 MHz. Od ovih se najvise upotrebljavaju dvije: 96 i 57. jer se preciz-na vrijednosit aomiako ipostize korekoijskim trimerom u oscilato- MHz Rad u opsqgu od 70 cantiimetaira valine diuzisne omogucan je vrlo cesto tramspozicijom aignala ili dz dvometarskqg ill iz desefcmetarskog opsega. Za amaterske gradnje je tipicno palazenje od frekvencije kristala koja iznosi 48 MHz. Uz ispravain postupa'k pravilnu gradnju taikvih problema nece biti. Pri takvoj trasrrspoziciji moze se na dzlazu pojavdti d »pocetni« siginal dvometarske radio-stanice. takode tprema si. MHz. Da 12-le. To ce se dogoditi ako uredaj za itranspoziciju nije dobro ttiaCiaajjen. ali najoeSce na frekv civanje metarstM ure&aj. a ako mu. SL je 12-3. Ipak. nal. UkoMiko . mno- za frdkvenciju umxtar 70-centimetarskag opsega moze takoder biti uzrok takvoj nepozdjnoj rpojavi. signal na 144 116 MHz potirebna od 28 MHz prebacM osai- prema -si.150 MHz. Frekvencije 'kvaroovog ikrdstada kojd sluzi za tu svrhu. Najvaznije frekvencije od kojih se umnozavanjem dolazi na 288 knistala pise 38.666 MHz. iza potrebnog umnazanja. SL 12 A. Mnozeci (krdsfcaia sa 12 x x 2 x 3)] dolazi se 144 MHz. Madu maziMku je moguce popravM korekcijskdm trimerom u samom osctiiatoru. MHz 370 . NekoMSco majvaznijdh 96 576 mogucnosti £/ 32 * 28.6 MHz. ma. od ruize frekvencije meikog jeftinijeg kvatrcovqg farostala. Tacna frekvencija kvarca se mora izracunati (3 [12x x 2 x 2) ili 12 x (2 x 3 x 2) ili 12 x u qp&eg od i(2 dovodimo prejak dvometairski . biisimo mijesanjean.666 V 67333 4A388 SL Najvaznije frekvencije od kvencija koje umnozavanjem omogucuju postizanje frekvencije 404 12-4.

potrebno je njegovu snagu pqjaoati. sa TRz. Tranzistorski predajnik za 144 MHz Tranaistorsiki poredajnik prema principu. Sve sto je o tame reoeoo u pogiaivftju o oscilatorima i u poglaivijiu o piijemnicima. 15 i 16). prema si. naigfLasdti svega treba da se danas najstojd prijpremriiti predajni signal na jedtnaiko tako malorn ni- vou snage. Otpoarniik u njegovom efmdterskom atnujnom kniDgLi mora se odabraiti tako vostruciti MHz. na 48 MHz. Mo u poglavlju o jednako wiijedi UKV i prijennndciima. osobito TRi. Predvideno je da se dovod koiektorske struje za TRs pirekida tipkalom Ti za emisiju teletgjrafiije. Selektivnost pojediriih stup. si. Da se poatigne Sto bdlje utrostrucavanje potrebno je sdgnala u predajniiku. Razomnjje se da nize od ovih. Takoder predajnik: ne simdje smetatd ni obicnom radio-prijemu.5 Li. Ovaj pokazuje relativnu izlazniu snagu predajnika. all uz potrebno prdiajgodenje ne predstavlja poteskocu. Potrebnu povratnu vezu irazictielnik osi- gurava kapacitivni CijCs u 24* tfrtrajnoim krujgu sa zavojtnicorn rada predajnika mjernim imstrumenttotm M. tatkve lako izracunati. Nema kristala koji bi tmogao biti brusen da statakio radi na tako vdisokoj frakvenciji. To ce biu kaida Ri bude dimaio neku vrijedfnast izimediu 56 i 100 Q. Ulazoa dimpedancija (na emiter!) trazmjermo je vrlo misika. frekvencdja i 50. Ako bodje pogledamo. Osim toga nekdh ce primjera biti u III i IV izdanju i u nekim drugim poglavljima (vidi po* gkuvija: Pmiije 8. sto doprniosi redukcaji nezelijenih i nepotrebnih frekvcncija. ni televiziji- optimalno izabrati otpomik Rs (izmedu 82 i 220 Q). kao i svdh ostalih stupnjeva u ovom predajiniku je u tome da su baze tilh triijfu tiranzdistara dirckrno »uzemljene« (na potencijaiu »mula«). njeva je taJko veea. Izlazna impedancija. Njegova vorijednost ovisi o upotrebljanom tranzistoru i o pobudi koja dolazd od pretbodnog stupnja. U svakom za Mi slucaju ee MHz oscilator raditi na frekvencijd od 24 MHz. 12-5. takoder uzemljena. predstavija aid vtrlo dobru maze- pocetnu vrijednost. -4a se postignu &to mtenzivinije oscilacije dvostruke firekvencije. utrostrucuje frekvenciju.666 MHz. u kolektotrsfkam istrujnom kmgu. posljednjem stupnju predajnika je tramznstoir TRi sa Pl-filterom na svome izlazru. all ne ddrektno vee preko kondenzatora je tranzistoru uzem6d 4. vidjet cemo da je i baza prvog tranzisto- PREDAJNICI ZA 144 MHz Veci broj predajnika za 144 MHz opd&am je u prva dva izdanja ovog panLrucnika. To dakalko nisu osnovne. Naovaznije od njiih su na sCL. takoder rnuijesanjem. 12-lc. Tireei stupainj. ima kvarcov overtonski escalator. Gna se postize umnazanjem nizih frekvancaja. npir. Tu je i sklop sa U diodom 12-6. Za ovu swhu je potorebna frakvencija 404 MHz. je visoka i tranzistor nece znatno prira. njegov unutrasnji po vratni kapacitet je znatno smanjen. Neobicnost oA^oga.signal tranispandrati u 70-cenitimetar^ki opseg. asnoMnu za 24 KrisrtaH moze biti brusen frekfvencdjfu od 8 MHz. kaiko se to radd i kod prijemnaika. za pripremanje gusiti titrajnd toug koji je ukijucen. Tranzisitor Tlh radi u drugotm stupnju koji itreba frekvenciju udRi. pdkazanom na si 12-1 a.7 nF! ljena baza. pazeci ptfiitom da ne dode do izoblicenja i do stvaranja >>nusprxxkikata<< koji bi mogli izazvati smetnje ostalim amaterima koji rade na dstom dli na drugian valnim opseziima. Veza sa slijedecim stupnjem je induktivna. Najcesce se primijenjuju krustaiM s frekvencijorni mo 101 MHz i 134.Oni koji imaju dobar desetmetarski predajnik mogu njegov . trotlu D koji omoguouje kotn- 371 . Kad je signal pripremljen. vec overtouv ske freikvancije koje su napisane na kristadima.

tqga postoji opaisoost tiftrajni kmgovi budu ugo~ pogjresn/u frekvencaju! PrrevidJi dajnik se na si. is- S 5 I o istim predajnikom jpostici i veee swage. Sasvim desno. imoramo izabrati kojfu . za TR 3 BFJ 17 (ili 2N2219) a u Mazni stopaoxj (TRi) staivdmo 2N3866 (iM 2N4427). mozemo ocekivati izlaznu snagu oko 1 W. da buidemo sasrwim sigurni da simo vemciju. iz akumulatora veceg kapaciteta ili iz netrainizisftor motgu BFJ — — + 9 so LZ3--I kog odgovarajuceg stabiliziranog pravljaca. Izlazoa snaiga je izmedu 150 i 200 mW. npr. 11 ili 2N2219. INPUT se postize najvise do 400 mW. 12-7. denii ili ugodili na >*pravu« frek- Bez da neki na . Lijevo od njega je udvostrucivac frekvencije na 48 MHz. a. alii i o eLektrdcnoj ener giji koju mozemo primiijeniti za pogcxn. Prva dva mogu - i s i q| >H0L . Treci biti i cetvrti slabije tranzistore. Pojedine titrajne krugove treba kontrolirati apsarpcysfcim valomjaram iM dip-metiram. racunati u pavoJjnkn prilikaima sa QRB od 80 do preko 250 km! Imamo U na raispolaganju vise elektricne energije. Do njega slijedi utrostrucivac na 144 MHz koji pobuduje izlazni stupanj smjesten lijevo od limene pregrade f 111 . bditi BSJ63 ili jBC i07.5 V). Ukoliiko se predvdda pogon iz tiri plosnate suhe baterije (3x4. Talkva izlaana snaga omogucila bi postizanje »rajporta« koiji bi bdli pirosje^no za jednu S-jedinicu bolji nego sa itranzisftorima u slabajoj vaiijanti 1 mozemo . gore. Na frekventdjania dvametarskog qpsega moze se s takvom snagom. ovisno o upotrebIjenoj anteni i odabranom QTH. Ako za TRi i TRs uipotrebimo tranzistore 2N2219 <oU 2N2222). Predajnik za 144 MHz na plocici od vitroplasta. vidi se kvarcov kristal (8 MHz) u overtonskom oscilatoru ^ za 24 MHz.Izbor tranzdistora oviisii o snazi zelimo postifci. Podaci o zavojnicama motgu se naci na taiblici 12-1.5 V = 13. SL CO 12-7.

12-6) Oznaka . Zavojnice za tranzistorski UKV predajnik (si.Tablica 12-1.

Shema savremenog dvometarskog predajnika sa PLL-kontrolom frekvencije koja je upravljana »vucenim« kristalnim oscilatorom i s mogucnoscu frekventne modulacije. oko 94 MHz (dijeiljenje sa 3 daje braj 9.SI 12-8. TR2=2N4427: TRs= =2N2219. Opts u tekstu Za to je srvrfiu uklj<u£en i pro mjenljivi kondenzator Cu s mafosimalnim kapacitetom od 100 pF. »CB« kostaie koji su oznaceni frekveneijama »gradanskog valnog opsega« oko 27 MHz. Pdje igradnje uredaja ispitati nekoliiko hristala je dobro u lakvoni izvr&ili otscilatorskoim spoju ri da se provjekakve su mogucnosti »povlace~ nja« frekvencije. TR* = TRh=E3Q0. sto ne moze 374 . Kao primjar cemo navesti da je kostaH na kojemu pise: 27. Redovito je to oveirtOMska frekvencija pa je osnovna frekvencija kvarca otprilake trecftna one koja je aznacena. Kao Q moguce je upotrebiti tzv. oko je.295 MHz.098 MHz. TRi=TR5 =2N5179. imao osnowiu frekvenispfoiivanja cdjsu takva 9 MHz. Mi smo i rezultati su hild vrJo dobri.

Zavojnice za dvometarski frekvencije predajnik sa PLLrkontrolom Oznaka .Tablica 12-2.

Ako referentnam oscilatoni {sa TRt i Q) mijenjamo frekvenciju. Vecina sifcupnjeva se napaja tdrn na8. Kapacitet kondenzatora. je mpguce dovestti nisko- frekventai signal (iz mdkrofonskog pojacala koje Qgrandcuie frekvenciju na opseg od 300 do 3000 Hz i ampMituidu da se ne prede dopustena devijacija. bakrene zice.5 mm.45 mm. uz pron>jenu napona od 3 do 7 V. zajedno isa Zenarovooi diodom ZD za postizavanje konstantV. Sve je u lamenoan oklopu. Redovdto se pritmjenjuije pojacanje u klasi na PLL-sistem za kontrolu frekvencije AB.u briiti vrlo dobre kvalitete (sa tinjcevom »mika«. 12-9. debele 0. oznacenog sa C. 6 SI. Za pojacala snage na UKV ipodrucjima se Masa A oglavnom ne opotnebljava (osim izuzetno.7V!L'GAOANJE.5 nog pogonskog napona od on | oinah ikoja OKLOP 133 rade u klasi AB (za K6MHr r~ j f -^F B8 20i sve vrste signalla. Uimjesto osciilatora s bdpolaonnini trainzistarom TRi mogao bi se upotrebiti i oscillator. Izlazna snaga dosize Kod NF oko 1 W. Varikap-diodom BB204 moze se frekvencija mijenjati izmedu 133 a 146 MHz. namota (zavoj do zavoja) na piromjer od 3 man. TRi). A i B su provodni kondenzatori.2 kojd se napaja sa 5 V a ialazni stupanj koji dobije punih 12 V inapona. sa unipolarndim tranzistorom (FET. kontinuirano iHd u skokovima. osobito za SSB-telefoniiju). Tako taj oscilator stalno ostaje na frekvenciji koja je voja. PojacMa koja rade 3. Ceato cujemo kako sva t Ml y f IM-HH' I 33 L__^ hB„. 12-9. mapon kojim se korigira kapacitet varikap-diode VD i. ujedno. izolacijoim ili polistiirolsiki). POJACALA SNAGE ZA DVOMETARSKI OPSEG FREKVENCIJA Vazna svojstva snaznih pojadala za UKV Najpiije moramo raizliikovatii ona pojacala isnage koja rade u klasi C (za telegrafijiU i za FM telefoniju) On sliuzi. kod vtlo malih snaga!) jer se upotrebljena oiijev illi pojacaila Primjer upravljanog tora sa kljuciti FET-om oscilakoji se moze pri- tranzistor pretjerano griju. +3. sve pnomjene ce stMijediiti bez rtijela.na 9 MHz.. vidi poglaivlje 15). referentndm oscilatoram. pramjera 4. Za podatke zahvaljojemo YU2REJ. Upoaredivanjem frekvencije od 9 MHz koja dolazi do fcvarcovog osoilatora i od 9 koja dolazi djelitelja frekvencije (IS2) nastaje. Zavojnica L ima samo 3 za- komparator IS3. d oscilator koji sluzi za pobudu predajmka. zicom 0. Svi kondenzatoni moraj. (vidi poglavlje oi klasi AB si 3-14) uvijek izo- 376 .45 mm. CuAg (liili CuL). Pomocu njega se moze eimiitiramii signal frekventno modulirati djelovanjem na istu varikap-diodu s kojom se odrzava konstantna frekvencija osci'latora. treba odrediti ipolkusoon da se positigne zeIjeni opseg frekvencija. dako se samo pojacala koja rade u klasd A i klasi AB smiju smatraiti linearnim pojacallma. Visokofrekventna prigusnica je nacinjena tako da se 10 cm lakirane. Gtuda. namotana odredena kristaMim. frekvencija oscilatora sa TRi. Na shemi je jos tranzistor TRs. u slucaju raskoraka anedu frekvencije MHz od mu njima.. Izuzetak je IS. prdko signal st^biilan te odlazi frekvencije u U ponom. prema si. PL. Upotrebljen je integrirani sklop SG41E.L) snage nazivaiju »lfisnearcima«. zalemljemi na injpiice u oklopiu.

gdje bi takav signal dolazio. jos veea. recimo. aid saim ti-trajmi krug svoiom resonancijom az taikvih impulsa stvara pravilnije titraje. Tako kod visokofreksnage. Prisutnost nekod cijevi frekvencija zeljenih ci 4X1 50A 150 W. dizel ili plan). nezeljenih produkta. za cijev 4X150A i za tranzistor 2N5591 u izlaznim linearnim pojacaiiima (klase AB. Vidkno da ce dektronska cijev QQE06/40. ventnih odlazd pojacala najcesce u neiki titrajni ikrug. od druge. osobdto yjetima i Tranzistor 2N5591 je na »ispitu« prosao nesto bolje. Radeci telegrafijom na pocetku opsega (144. Odnosi izlazne snage i nezeljenih produkata u nekim linearnim pojacalima snage za 144 MHz.5 S-jedinice manje. dajuci dzlazmi snagu od 50 W. zannasnjak svojont tromoscu ipaJk osigurava jednolic- sve odredbe tvornica. cak na citavom opsegu (HI). uz uvjet da nije prejako pobu&en (!).blicuju signal. na Mazu svog (titrajnog kruga imati preostalih nezeljenih produkata sa snagom od 125 imW. Jedan sasvim titrajni krug. bez ikakvog pretjerivanja. sto je za 3. za frekvencije u dvooneftarskom amaterskom opsegu. o pogonskim uo pobudi. ili samo 22dB ispod emicijeli 1 tiranog signala. Svi padaci koji su u talblici navedeni vrijede za normalan rad uz normalnu pobudu. Onda pojacaju pobudu i stvarno ih se jace cuje. gdje se emu tirani signal cuje sa S9 + 22 dB emitirane smetnje ce se cuti sa S9! W kod izlazne snage od je. Unatoc impolsima koje dobiva slujedom eksplozija. sto je 30 dB ili za 5 S-jedinica mainje. ipaik ne moie izgladiti sve nelinearnosti.00 do 144 15 r Tablica 12-3. Njdhova je snaga nu vrtnjoi. sa S9 + 30 dB emitirane smetnje bi dosezale do S9. On iz pojacala klase AB dobiva izoblieene impulse. uz normalne radne uvjete i pravilnu pobudu Aktivni element u pojacalu . kad neki pozele da iz svog »linearca« pod svaku cijenu »iscijede« sto vecu izlaznu snagu. I to nije malo! U »lokalui«. na izla&u pojacala tMase AB. za cijev QQE06/40. Kod njegovih frekvencisnage. onemogucujuci svaku radio-vezu na frekvencijama gdje bi se pojavile! To je u skladu sa redovitim is- korisnih 22 je W. vise ili imajnje. U pojacanom signalu zato luvijek preostaje i. Tu je njegova ologa s liana djalovanju kotaca zamasnjaka u efes^lozionam motorkna (na benzin. postuju- kustvima koja svi imamo za vrijeme »CONTEST-a«. Kod znatnijih ampliisiinimsoiide uvi- tuda jedna je istrana jek jace izrazena izoblieen signal. Ondje. sto je 26 dB dii tek mado vise od 4 S^jedinice slabije od emitiranog signala. nezeljene imaju samo 20 mW — — Tablica 12-3 daje uporedbene podatke za tri poznata aktiwia elementa. Koliko ce ih biti? To oviisi o vrsti aktivnog elementa (cijevi ili stranziistoru) koji sluzi za pojacavanje snage.

Nezeljeni produkti kod linearnog pojacala snage za 144 MHz u ovisnosti o pobudnoj snazi kod elektronske cijevi 4X150A (uz anodni napon od 2000 V) Pobudna snaga (W) .Tabhca 12-4.

rjede QQE03/20. barem na trzistu za aimatere. kod telegrafije. dok nema nikakve pobude. takvih filtera za UKV predajnike opisani su u poglavljoi 22. amodna struja smije doseci (za cdba sistema!) vojednost do 30 mA. Zato nije dozvoljena jaca jjobuda Lako bi doslo do izoblioenja (i »splatera«!). Uz pobudnu snagu od 100 mW. Njihov napon zato pada pa se moze caniti da je modulacija »n©gatiyria«. U koder sam mo u amaterskim dvometarskim radio-stanicama kao a-zlazno pojacalo snage. kod pune izlazne snage. odnos cijena. Zato je u lifnearnom pojacaju (si. u najboljim slucajevima! I to moze smetati. (najdlize 10 najvise 2 X 45 sekundi!). Da napon drugih mirezica ne bi suvise »skakao« kod modulacije moraju zastitne mrezice biti blokirane i za visoku (1. U anodnom strujnom kraigu se pojavljuje pojacand UKV signal i. Ona iradi u klasi AB* Njen prednapon fcreba potenciometrom (10 kQ) namjestiti na optimaluu vrijednost kod koje ce mjerni pokazivati mairnu. nalazi- postoji veea. je jamplitudflao mA Uz pobudu valom nosiocem koji moduliran struja ta- Pojacala snage za 144 MHz s elektronskim cijevima Elektronske cijevi QQE03/12 i QQE06/40. Te elektronske cijevi mnogi amateri vrlo rado upotreb- vrhovima aeodne mod^lacije izlazna snaga iraste do 14 W. sto ovdje nije ucinjeno. Vaizna je dobra tresonantna i prilagodana i antena (poglavlje 19). koje mogu proizvesti nezeljene frekveracije. Ako su preklopnici A i B u nacrtanom primopredajniik je spojen direktno na antenu (Ant). anodna struja smije porasti do 2 x 35 mA. preko titrajnog krut neugodne Izlaz televizoriima! Ima li izlaza iz ove situacije? Ima! neprilika. da ne govorimo o susjedima i o smetnjama na njihovim radio-aparatima i U cijevi primopredajnika odlazi na katode ECC81. kakva redovito upotrebljavaju radio-amateri.ainstrument nodnu straju. 12-10) ispred ove izlazne cijevi postavljeoa dvostruika trioda ECC81. vz INPUT izmedu 6 i 7 W. osobito lokalnim aimaterima. pre- ko koaksijakiog polozaju. kabela. cijev za vecu snagu ima i Kod modulacije anodne struje. Antenska prikljucnica tranzistorskog primopredajnika spaja se. Bolje bi bilo stabilizirati taj napon. Kod pojacanja SSB-signala prosjecna jakost anodne struje neka ne bude (na miliampermetiru!) iz379 . bez miodulacije. Snaga od 50 do majvise 200 mW dovoljna za dairektno pobudivanje dvostruke tetrode QQE03/12. Struja drugih mrezica cijevi QQE03/12 naraste. Dok djeluje val nosilac. M Uz pobudu. oko 15 W. nizu cijenu od odgovarajuceg tranr zistora. obrnuit nije Kod manjih snaga je cesto. Obje mnezice su najkracim mogwciim putem spo- jene sa sasijom. ako je sve pravilno ugodeno. oko 15 mA. izlazna snaga za sam val nosilac je oko 4 W. na ulaz li- nearmog pojacala. Sto se tice cijene. Oba triodna sistema spojena su pairalelno. 1 .vidjeli gore navedenim tablicama smo da je u linearnim pojacalima.5 nF) i za nisku frekvencijfu (8 ^F). ljavajo u svojim gradnjaima. kod TX/RX. uvijek prisutno i nezeljenih frekvencija koje imaju snagu samo za 5 S-jedinica slabiju. je sprijeciti da budu> emitirane! To se moze postici obaveznom upotrebom filtera izmedu izlazne prMjucnice snaznog pojacala i antene! Pirimjeri iz ga sa zavojnicom Ls pobuduje izlaznu cijev. Prebacimo li preklopnike u drugi njihov polozaj. signal iz tranzistorski se mijenja jakost koja u prosjeku (instrument M!) jedva postaje nesto jaca. Izlazna snaga dosize. To je samo prividno jer kod jace modulacije postane uslijed pada napona drugih mrezica i sam val nosilac slabiji.

biti jaca od 2 x 30._Jfcao j_ svako drugo kilometara tati »uzak« i u daljini od desetak mora na prijemniku os- i cist. Mjarni instrument moze slijediti najvise vrhove »siroko«. (i anodnu osciloskopa za takvo ispitavanje. ispitamo 17. uz anodnl napon od 250 V. i i.-?f ^ D1 y D2. mce VFP su normalne pojacalo snage za 144 MHz."T pOHO ECC81 QQE 03/12 L3 Ant TX/RX i^pMf^Jr r TUTU. Dalje pojacavati pobudu pojacalo VF snage. D3. mo Za pojacanje frakventno moduliranog signala ne bi anodna struja trebala. Kondenzatori C spojeni na vodove izmjenicne struje (220 V) imaju oko 1 nF i moraju bid gradeni za radni napon od najmanje 1500 V. u^utama u poglavlju prema Ako nema- struju) nema svrhe. Diode u ispravljacu su: Di = D 2 ^Ds = D4=: BY238. Njih ne mozemo mjeriti irdliampermetrom. zatrazimo pomoc od nekog amatera koji se nalazi od nas udaljen oko 10 km. i2-i{?. dakako. jer je prevelik rizik od poj-ave izoblicenja. Ds = De = BY236. prema DL8ZX. . najvise 2 x 35 mA. i smetnji koje ih pirate. uz pobudu. Pri tome treba paziti da se cijev ne pregrije. je omda kad se na skali prijemnika nas signal prima 380 . D4 II— AJ/350V S/. On neka slusa nas signal. sto je dopusteno i kod nesto duzih »relacijaK<. da su |vec tax. Pirvi znak. Ostalo vidi tekst 2 x 25 mA. Iziazna snaga ce uz takvo opterecenje cijevi doseci nekih 10 W. PrigusUKV prigusnice za dvometarski opseg. Linearno VF nad ne On struje koja sigurno postize i dvo struke vrijednosti. UKV Postepeno pojaoavajmo po- budu SSB-signalom dok se ne pocnu javlj&ti izoblicenja. Najbolje bi bilo da ovo.

velicine 12x12x14 mm. Izlazno dvometarsko pojacalo snage. Razmak medu njima je 25 padom napona na otpom i Ri-t- mm. INPUT od zastitnih nurezica cijevi moze biti preterecena. koji je taU sredinu ovog a- ne dogodi. Njezin prednapon se postizava iskljucivo skog« resonatora. medusobno paralelna. Izlazna snaga (OUTPUT) dosize oko 70% ulazne. Prednapon djeluje i na cijev Es (EL84 ili EL86). Istosmjerni napon ne prelazi 600 V. 5 W. preko Rs. sL 12-11. Cijev E% {ELM tit EL86) ima zadatak da zastiti cijev QQE06/40 (Ei) kad nema pobude. Ovaj se sastoji od dva. ostane ona bez prednapona. Na jednom kraju su krat- +fe on postoji samo dok traje ko spojene mjedendim (mesinganim) limom. Vidt tekst m 381 . U anodnom strujnom krugu cije- Ovaj. nema. Za pobudiu je polom (PA). njezin predmapon je vrlo velik (do 80 V). kroz cijev bi potekla prejaka ainodna struja. debljine 2 koder posrdbren. Ako bi ova nestala. zalamljene mehanicku SL 12-11. I kroz nju potece jaka anodna struja koja padom napona na otporniku R4 toliko sma^ Promjenljivi kondenzator Ct cini cjelinu s lehetrskim resonatorom. ne uracunavsi Pobuda se za 144 MHz dovodi preko Li na titrajmi krug Li Cu Zavojnica Ls ima odvojak u sredini. Buduci da je on vise inego dovoljan da se sasvim prekine svaki tok elektricne struje kroz nju. ona je napon Ei da QQE06/40 ne prakticki izvan pogona i izlazni stupanj radi kao da ove zastitne cijevi trebna snaga od gubitke. 10 cm dugacka komada bakrene posrebrene cijevi s vanjskim promjerom od 9 do 10 mm. kratkospojinog naosta dovodi se pobuda. tj. Dok god je cijev Ei pravilno pobudejia. Da se to je zaStitna cijev mm. zajedno s dvostirukim vi QQE06/40 umjesto zavojnice nalazi se induktivitet u obliku »leher- promjenlji vim kondenzatorom od 2x8 pF. dodana Es (»elamp-tube«). a dovoijno je hladenje cijevi poirodiiom cdrkulacijoan zraka.Izlazni dvometarski PA sa 06/40 i zastitnom cijevi QQE nji Dvometasrskim izlaznim pojaca- maze se postici 90 do 120 W. Cim nestane pobude. izmedu 60 i 80 W. Dvije mjedene prizme. osigu»rava potrebno protufazno pobudivanje prvdh mrezica dvostruke tetrode OQE06/40. i nodna struja.

41 od otvorenog kraja iresonatora. 382 . Trake 6 neka budu iz mekanog bakra debljine oko 0. najbolje keramickog materijala. debele. nacinjene u mjedenim prizmama. Njezina snaga neka odgovara ocekivanoj izlaznoj snazi. Amater ce obicno posegnuti za nekom zaruljom. mogu se kondenzatorske plocice jedna drugoj vise ili mainje priblizitdl i tako mijenjati kapacitet. 1 mm Za prvo ugadanje treba ma izlaz umjesto antene najprije piiklju&iti pogodno opterecenje. Kroz ove prizme i kroz cijeviii su probusene rape sa finim narezom.) da se kapacitet C2 njati dugmetom. To je dokaz moze izvana mije- da je i izliazni titrajni krug ugoden na frekvenciju pobudivaca. Izlaz pobudiinduktivna veza izmedu Li biti tako ugodeni da miliampermetar Mi pokazuje struju prvih mrezica jaku ukupno 4 mA. Taj mm izolirane bakrene zice.su na bakrenim cijevima.5 tako da se udaljenost izmedu kondenzatorskih plocica moze vrlo fino mijenjati. Tu su usarafljeni nosaci oknuglih kondenzatorskih plocica promjera 44 mm. Sam narez mora biti finiji nego je normirano za odabrani promjer nosaca. promjera 6 mm. bolje je 8 do 10 W. Zato ga moraju drzati stupdci od izolaeionog. Ako su za nosace odabrane okruigle mjedene sipke. tj. mozemo sada ukljuciti i anodni na- resonatora. Buduci da i nosaci imaju narez. Dobro je da i one budu posrebrene. Pomocu cijevi EL84 obicno se ne mo ze QQE06/40 dovoljno pobuditi! medutini. sitrokih oko i dugackih do 3 cm. Boljie je na tokarskom stroju narezati navoje sa hodom od 0. a M* (do 200 mA) za kontrolu jakosti anodne sluzi za kontrohi- struje. Ona je nacinjena od 1. minimum jakosti anodne struje. Na obje anode dvosttruke tetrode treba staviti originaline prikljucnice i ove spojiti s resonatorovim otvorenim krajevima pomocu limenih traka. jer joj je vlastiti omski W U otpor manji. Izlazni stupanj za pobudu ovog snaznog pojacala treba da ima na izlazu barem cijev QQE03/12. Resonator L3 treba zajedno s kapacitetom C2 montirati tako da mehanicki ne opterecuje cijev Ei. moguce je na njih narezati norniakri milimetairski narez. Kapacitet C2 treba popraviti tako da se na mjernom instrumentu jasno vidi »dip«. savijene u okvir velicine 7x2. U vecini slucajeva se neoe naci nesto takova. Promjenom polozaja petlje La Li je petlja od zice koja sluzi kao antenska zavojnica. ako se uzmu u obzir gubici. bi. sto tacnije simetricno.75 ili 0.3 do 1. Pri tome treba paziti da se to postigne onda. To spojiti izlaz pri- moze pobuctibiti bilo koji dvo- s dovoljnom izlaznom snagom. sa svojim hodom od bio pregrub. moraju kad je razmak izmedu kondenzatorskih plocica C2 dko 3 mm. Miliampermetar Mi (do 5 mA) pobude. Prikljucena zaruilja sada mozda yec malo svijetli. oko 60 mm do 75 W. Za pobudu je potrebno najmanje 5 ali. Najbolje je staviti lazniu antenu koja ima neinduktivni otpor od 50 Q i opteretivnost oko 50 W.3 mm. Razumije se da nosaci moraju vrlo dobro pristajati u nareze. Pokazalo se da do resonancije Zatim treba na koaksijalnu kljucnicu vaca. Jedan od nosaca mora biti produzen izoliranom osovinom (to.5 om. kad su obje plocice ba£ usred razmaka medu cijevima dolazi Ako smo prethodno pomocu grid-dip-metra »na hladno« doveli L3C2 do resonancije na 144 MHz.5 mm. Ukljucimo grijanje cijevi u izlaznom pojacaki i dok mu je anodni napon iskljucen dovedi- metarski predajnik W — mm mo i — Ci i u vaca Lz resonanciju. da medusobni kontakt bude stakio vrlo dobar. u odnosu prema L3. Pri tome je zarullja od 110 V/60 bolja od one za 220 V/60 W. pon.

od OA2 i OB2. Re ce biti 22 kQ. Ako je aoodni napon 400 V. aiko je on 600 V. Re neka bude 40 fcQ. se prikljuei prava antena. Kod i rajuci 250 V. Tada ce kondenzator lakse podnijeti anazmjetrno veliko naponsko opterecenje. Jedna je 150 V a druga za 100 V. Ako ugodeni li.4 man. 383 . Kao tijelo za namatanje priguisnice moze posluziti i obicain »bu!zir«.5 cm. lose moduliranog signala. 74 upotrebu Zenerove diode za taj napon. cijevi. Dok nema signala treba prednapon odabrati tako da anodtia struja koju pokazuje miliamperimetar M bude 40 do 45 mA. ugadanje izlaznog titrajnog popraviti. 12-12. napon i je statan. Ipak nece svakome biti moguce da nacani sve onako fcafco je tamo opisano. Ovo linearno pojiacalo radi u AB. Bolje je na ovome mjestu upotrijebiti petlju. debele nacinjenu od 8 do 10 bakrene cijevi. je uvijek razumljiviji Malo ali moduod |a- ceg. Pri tome jakost anodne struje postaje jaca pa treba korekcijom vrijednosti kapaciteta Ct uvijek nianovo uspostavljati resonanciju.. i ovdje staviti mm izlazni titrajni sali u 12-11). On iznosi o*ko 27 V treba ga uzimati iz stabiliziranog Za linearno pojacanje SSB signala na 144 MHz smije se anodni napon povecati na 750 V da se uz nepromijenjeoe vrijednosti sastavnih dij elova dobije izlazna snaga do vrsne vrijednosti. denzatora rulja treba postici da za- tivitet Ls Izlazni titrajni koji je krug ima induk. npr. U izlazni titrajni krug moze se staviti dvostniki promjenljivi kondenzator kapaciteta 2x8 pF. prigusnice Visokofrekventne (VFP) su obicne UKV-prigusnice koje i sami lako nacinimo. Konacno mozerao jos pokusati da pazljivim miijenjanjem vrijednosti za R2 i za Ri postignemo sto vecu izlaznu snagu. buduci da za onakvu Kad treba kruga Oznacene wijednostdi za otpomik Re vrijede za navedeni raspon anodnog napona. kako smo vec reikto nema nikakvih stetnih posljedica jer je ovdje cijev £2 kojia od- smanji napon na drugim mrezicama tetrode Eu O tome se mo- mah zemo lako uvjeriti voltmetrom (barem 10 kQ/V) koji mozemo prikljuciti izmedu sasije i anode cijevi E2. namotane na tijelu promjera 3 do 4 mim.kao i mijenjanjem kapaciteta konCs. napon je prema tome oko pobude javljaju se moduiacrji tj. Za svaku treba po 50 cm lakirane bakrene zice 0. o ovisne smetnje koje se cujto kao prevelike tzv. I zastitne mrezice se napajaju stabiliziranim naponom. izvedbu resonatora treba tokarski stroj (strug) za obradu metala. »splateri«. Rezultiizvora. Petlju Li mozemo taikoder naciniti prema opisu u predasnjem primjeru. On se postize serijskim spojem dviju staibilizatorskih cijevi'. uz W m 1 slabiji signal. uz uvjet da ima veci razmak medu svojim plocama. izlazni stupanj os- tane bez pobude. Pred- preko klasi zica. Kraci petlje neka budu 10 cm dugacki i medusobno paralelni na razmaku od 2. cisto liran. Zajednicke rotore takvog kondenr zatora ne treba uzemljivati ill' spa* jati sa sasijom. samo simJbolicki maksimalno svijetli. pazeci da ne predemo dopusteno opteirecenje sa- nacrtan kao zavojnica. dakako. izolacijska cijev koja se inaoe navlaii Linearno pojacalo snage za 144 MHz Linearno pojacalo snage zadvometarske signale moze se naciniti prema si. Ulazni titrajni krug se bitno ne razlikuje od onoga u predasnjem primjaru. Jedina je razlika u tome da je ovdje dodan kondenzator Ci kojemu je zadaca da olaksa ugadanje pobude. napon. Njezine anode se ni u kojem slucaju ne smiju zatriti! me krug koji smo opipredasnjem primjeru (si.3 do 0. Moguce je.

ponasa kao silicijeva dioda. AM. = miliampermetar do 250 mA.QQE 06/40 T L3 V AMTENSKOJ PRIKLJUN!C1 PRUEMNIKA *S ± M t. ujedno. Drugim svojim krajem je zavojnica Li spojena na kapacitivni razdjekiik kojim se ulazni titrajni krug moze QQE06/40 moze se upotrebiti QQV06/40 ili cijev 5894. 12-13.Ovakav PA moze posluziti SSB signata. 2N3632 ili si. C2 = i za pojacanje snage CW. Radnu tacku treba. Kod prejake pcfoude cemo dkxtuse dobiti vecu izlaznu snagu. sto tireba uzeti u obzir. = pF. vec Linearno UKV pojacalo snage sa jednim tranzistorom tranzistoirskog linearnog pojaoala prikazuje si. C3 = 2 x 8 pF. cijev 829-B. 72-72. Ni ma 384 za odabranu cijev. To Kad trebiti Po jednakoj shemi se mogu upoi cijevi 832-A. Ona je jednim svojim krajem u vezi sa bazom Shemu UKV tranzistora TR (2N3375. all ona je razasuta u sirok opseg od cega noma nikakve koristi! Prvi zmiak da naim je pobudia prejaka neka bude upozorenje korespondenta da »dolazkno« siroko na skali njegovog prijemnika.5n / -L ir JUCIVANJE IJI EMNiKA 5/. Ci~C4~ 50 pF. BLY36. izmedu svoje baze i emitera. optimalno prilagoditi uredaju otkuda dovesti dolazi posluziti slicne. Na ulaz U dovodi se signal koji ze~ limo pojacatL Ulazni titrajni krug ima zavojnicu Li. Manje amplitude ne bi mogle >K>tvoritii« tranzistor. Izlazna snaga ce biti manja. BLY22.6 V. Ostala objas'njenja u tekstu 2x8 FM } M neko krestanje u sirokom opsegu oko radne frekvaneije. Uz nesto izmijenjene podatke za radnu tacku i za titrajne brugove moze Umjesto cijevi u resonanciju i. i Napominjemo da pobudni VF signal. Linearno pojacalo snage za 144 MHz. GQE04/20 i QQE03/20. odgovarajuce svojstvo trainzistora ne smeta u drugim pojacalima sna- . odaibrati prema fabrickim podaci- je zato jer se takav tranzistor. bez ikakvih promjena. kad amplituda ulaznog VF signala tna bazi bude veca od 0. U ispravljacimia su naponi redovito znatno veci pa ovo svojstvo diode ne smeta. mogla bi kolektorska struja rx>teci tek onda. Ikao i njoj 829-B ima vece vlastite kapacitete. A B = = preklopnik prijem-predaja ili kontakti releja s jednakim zadatkom. s vecim razmakom tnedu plocicama.). Signal povecane »sirine« je loS znak koji se popravlja smanjenjem pobude! veze. bi UKV-prigu§nica L 2 bila spojena direktno izmedu baze i emitera. BLY23. Ne samo da takve pojave otezavaju odrzavanje takodor jako smetaju i ostalim amaterima. dakako.

Otpornik Ri je promjenljiv pa. Potreban razmak je osiguran valjcastim. Za dvometarski opseg mozemo ove priguSnice namotati od komada zice. s jednim veceg (10 nF) i jednim mianjeg kapaciteta (1 nF). Supljim stupicima. se njime moze jakost stnije odabrati je potrebno. Takve prigusnice su bile upotrebljene i gradnji linearnog. Oni sluze za postizanje resonancije i za prilagodenje na izlaz /Z. prednaponski izvor je blokiran komdenzatorima Ci i C*. Stampaoa plocica takoder je na tu aluminajsku podlogu pritegnuta pomocu detiri vijka. zbog hladenja. jRa i i&*. Kolektorski strujni krug ima main impedanciju pa je prikljufiesn saino na dio induktiviteta. duzi* ne 45 do 50 cm. Izgled dvometarskog linearnog pojacala prema si 12-13 25 385 .tora. Dok nema signala na ulazu pojacala. SI 1243. iz- kroz otvor u siredini. spojena kao kapacitivni razdjelnik. sL za smjeStaj svih sastavnih dijelova. Trainzistor se vidi Da »donji« kraj prigusnice Li bude bez visokofrekventnih potencijala. To s^postize silicijevom diodom SD. od \MJL$^> +13. laznom titrajnom Njihova zajednicka tacka predstavljia neku vrstu odvojka na induktivitetu koji cine obje zavojnice. izradu Stampanih vodova. »Hladini« kraj titrajnog kruga (domji kraj zavojnice Ls) blokiran je takoder s dva kondenzatora. Format plocice 12-15.8 V) je u sredini tog raspona. Ova moze biti jednaka prigusnici L2. SD sluzi Pad napona na kao prednapon za bazu tranzistora TR. zicom 03 do 0. si. Plocica od na bakrenom »vitroplasta«. Ovdje treba bazu vesti trafcizistora do- Dobro mogu posluziti i tzv. Tranzistorsko linearno pojacato za 144 MHz sje buduci da se baza stavlja na treban vecdi VF potencijal. a pricvrScen je na aluminijsku plocu. Oznacena vrijednost (13. po Struja se pojacahi dovodi preko UKV-prigusnioe Ls. dvometarpri skog pojacala koje se vidi na si. Preostali laznom induiktivitet (Li) pripada ujedno izPl-filteru.8 V Za pogon je predviden napom 12 do 15 V. Rroz nju tece elektricna struja kojoj' je jakost odredesna viskiom pogonskog napona kako diodi i otpomic&ma Ri. Njegov kapacitet SI formiraju dva trimersika kondenzaRadio priruCnik 12-14. CuL. i je 88 x 45 mm. 12-16.5 zavoja. da bude »hladan«. posluzila je za mora potedi kolektorska stmija jaka barem 10 do 15 mA ili vise (ako je potrebno za odabrani tranzistor). On mora biti tolik da se tranzistor »otvoii«. na£injene tako da je zica provucena kroz 6 kanalica u malim feritnim valj&cima pa se dobiju 2. debelu 6 mm. oblozefolijom. Zavojnice Ls i Ia pripadaju kruigii. pojasne UKV prigu&nice. na promjeru 3 do 4 mm.4 man. Siroko- na odredeni visi potencijal kojim se moze osigurati da poja- calo radi u klasi AB. 1244. Izlazna impedancija mora odgovarati karakteristi£nom otporu antenskog koaksijalnog kabela.

Zavojnica Li ima. prema x 45 mm) o IZ i * o * 50 gt2 L*- 1 <-^^ ^Sf^l-3 In o-||-<> o-H-o (J C2 1 1 10n ' o o— Jr ]0 » 0HHO QR2 \\—o SI. i na izlazu pojacala treba postici da izlazna snaga bude duga je 11 mm. L$ ima takodar 2 zavoja. debele 1 mm. Pazljivim okretanjem tri- vrsne vrijednosti izlazne snage smi(ovo se moze ju doseci 10 do 12 provjeriti samo osciloskopom!). preko SWR-metra. je Za prvo ugadanje najbolje mW W na izlaz pojacala prikljuciti. razvucena na duzinu od 8 mm. Snaga dvometarskog signala porana priblizno 3 od 300 (OUTPUT). W Maksimakuu izlaznu snagu. Li ima 2 zavoja. Raspored dijelova na stampana] plocici sa si 12-15 386 . 12-16. Sve su nacmjene od posrebrene bai Lineamo pojacalo koje je bilo sagradano za pokus dalo je priblizno deseterostruko pojacainje snage.5 mm.Zavojnice su motane sa unutra* Snjim promjerom od 6. Kod SSB-signala sla je krene zioe. Stampana plocica za tranzistorsko linearno shemi na si 12-13 (88 pojacalo.3 zavojia mera na ulazu maksimalna. 12-15. Na ulaz linearnog spojiti bilo kaJcav poja5ala moze se mali UKV davac sa izlaznom snagom izmedu 50 i 300 m\V. kolika SI. Kolektorska struja kod takve pobude dosize oko 500 mA (INPUT oko 6 W). Njena je duzina 10 mm. neinduktivni otpor od 50 do 60 Q (vidi poglavlje 21).

baza i kolektor. Vidi tekst 25* m . upotrebljeaiam tranzis- i tramzrstora za rad oa UKV-frekvenr cijama tireba se dreati r koliko je vise moguce. Koja je od elektroda na kojemu izvodu. odnosno »uzemljitk. prvi imaju na svom gornjem kraju tri izvoda. ovisi o tvornici. izvoda na£injena iz limene trake. spojiti sa »&asijom«. Po vanjcijama u skom izgledu i po materijalu iz kojega je ooacHnjeno kuci&te razlikujemo metakie i plasticne. Primjeri pravilne i koji se primjenjuju nepravilne montaze i spajanja tranzistora u UKV predajnicima. Danas se obidno uzemljuje emiter koji je kod nekih tranzistora ove vrste spojen i na vijak za ucvrScivanje i jo§ na jedam ili na dva izvoda. da ozemljenje te elektrode bude Sto bolje. ili — moderniji — imaju joS bolje cetiri. Ako postoje c) f) SI 12-17. onda su na njih izvedene elektrode: emiter. Ako postoje cetiri izvoda. Izvode snaznah tranzistora za ultravisoke frekvencije nije dosta spojiti u odredene jednostavno strujne krugove. 12-17. Za neke starije tipove tranzistora tvornica UKV preporucuje uzemljivanje baze.je dopustena prema tvornifikim podacima za upotrebljeni tramzistor. Damas postoje uglavnom dyije vrste tranzistora koji su namijenjeni za pojacala snage na frekvenopsezima. To je ona koju treba staviti na »nulti« potencijal. onda za jednu od tih etekfcroda postoje dva izvoda. Preporuke za postupak sa snaznim tranzistorima za UKV spajanje snaznih izvoda. odredenih pravila. Najbolje je taji podatak uzeti iz tvorni6kih protri tri Za montazu spekata o tora. mozemo trajno koristiti samo kod telegrafije i kod pojaoaivanja dvometarskih frekventmo moduiliranih signala. Jednako je vazno i to kako se ti spojevi nacine! Osobito je vazno da svi prikljucci budu sto je moguce kraci! To vrijedi dok drugi tri. Ta pravila ilustrira si. ali takvi jedva da bi odgovarali za opisane predajnike. I jedni i drugi imaju vijak za ucvrscivanje na hladilo (hladnjak).

12-18 vi- vidi se kako takva traka moze biti savinuta. dimo shemu dvometarskog nog pojacala linear- soiage sa dva tranzistorska stopnja. Tranzistor bi trebalo najprije zare- tranzistora. Za tranzistorske prikljucne trake treba predvidjeti posebne male izolirane dfrzace (oznaceni su slovom d ma si. 12-17f. treba svaki od tih izvoda najkracun i najdirektnijim putem uzemljiti. Sto u nekim da je. kao u primjeru (d). c. koje treba uklju&ti u druge strujne kru* gove. To bi znacilo unigtiti tramzistor. uredno hladi onda kad je tenajperatuira tranzistora jedva malo razlicita od temperature hladila. Najbolje je da. Trake imaju manji induiktivitet od zica. a takvi tranzistori nisu ba§ jeftini! Dvometarsko linearno pojacalo snage s dva tranzistora Vrlo Cesto nam niece biti dovoljno pojaCanje snage saimo sa roke 5 do 6 mm. Najbolje je da se spojevi s njima marine pomodu bakrenih traka. aili se on povecava ako je traka dugacka i ako je sa^ vimtta. na plocicama sa Stampanim vodovima. Upo- 388 .uzemljenje ostvairimo malim limenim kutnicima. Na si. Ne mora diti se uredaj uvijek gra- ucvrstiti na hladilo. direktnija predajniku. za spajanje tranzistora na vodove Stampamih plocica potrebno predvidjeti takav niacin momtale i lemljanja prikljucooica dia svi imaju Sto manji induktivitet. primjer (c).i za uzemijenja! Na si. U primjeru (a) i (c) je crte£ taanzistora sa metalnim kuci§tem koji ima tiri izvoda. U tu svtrhu mora plocica sa vodovima i drugim sastavnim dijelovima biti podignuta u odgovarajucu visiniu iznad hla* dila H. nije dobro pricvrSdan na hladiUo ne bi se uredaj smio ukljucivati ni na najkrace vrijeme. Sirokih do 3 mm. koje ne smiju biti ni dugacke nt savinute. Brototip ovog pojacala fvidi se na si. a lemiti njegove izvode onda tek kamo treba. kao na crtezu metakxe ploce Madila stavi tanak masti koja ce osigurati bolji termidki kontakt i bolje odvodenje topline iz tranzistora na sJoj silikonske hladilo. npr. ali tranzistor na istoj slici. i izlazna snaga predajmika ce biti veoa! Preduga£ki vodovi mogu potpuno onemoguditi pravilan rad (b) i u primjeru ttz (e). 12-17h). tranzistor koji je odreden za rad sa velikim opterecenjem. Ne bi vodovi trebalo savijati trake prema dolje ni prema gore. ne valja naclniti jednostavnim lemljenjem na pripadajuce sastavne dijelove. 12-17 vidian© je udaljem od hladila. Hladenje tranzistora treba uviosigurati u dovoljtnoj mjeri. da se tranzistorski izvodi ne otkinu. Posebnu painju treba po* svetiti uzemljivanju tranzistorovih elektroda za koje je to odredeoo. kad je sve dobro ugodeno i pravilno optereceno. Ako je elektroda koja se mora uzemljiti izvedena na dva kraja. Njih treba naciniti iz trake bakrenog lima. Takvo uzemljenje je dobro. da se ucvrsti ispod tranzistora. U primjeru (g). jednim stupnjem. kao sto su a i b na si. Hladenje je najbolje ako se izmedu tranzistora i jek m Dok plasticne tranzistore. Isto vrijedi i za skicajevima smanjuje potrebno odvodenje topline. Spojeve sa ostalim elektrodama. ali i onda treba nastojati da svi spojevi budu nacmjeni Sto krace. 12-19. vode. si- Onaj koji to nacini obrmttim dom mofe laiko otkfouti izvode. One moraju ostati ravne i sto krade. pa radna temperatiura tranzistora postaje veca. Tranzistor se u opisanom Uz krace izuzemljenja.

Opis u tekstu MHz koje ima dva stup* SL 12-19. all se mogu upotrebiti neki $M&ni 'tranzistori (npr. Njdihovu vrijednost treba zirati.trebiii sano tranzistotre 2N3375 i 2N3632. koje se napajaju strujam prako otporraika Ri i Rs isz dzvora konstantnog napona od 5 V* Taj se napon tmora stabili- Otparndcd Ri i Ri moraju se odabrati tako da prvi i drugi fcranzistor budu tek toliko »otvoreni« da dra jakost koldktorske struje bude dovoljna za sto lineamdji rad. drugi negdje oko + 1^5V SI f 12-18. prema shemi na si 12-18 389 . Potreban mali prednapon za rad u klasi AB postize se pomocu silicijevih dioda Dt i D4. odrediti pokusotn i mjerenjem kolektorskili mirndli struja. od kojih prvi mora davati dovoljnu izlaznu snagu za pobudu drugaga). jer one ovise o izabranim tranzistorima. 40281 a 40282 did bilo kafkaiv »par« tranzistara. Za prvi tranzitstor ona mora 21a bdti najmanje 10 do 15 mA. Shema linearnog pojacala snage za 144 nja. Vrijednosti ovdb otpora nisu naznacene. Pogled na pojacalo snage.

Raspored sastavnih dijelova na plocici. 12-19. na koju cemo montiraiti sve sastavne dijelove. Dimen- rad pojacala. Tu su svi sastavni dijelovi nacrtani u pravim medusobnim zdje plocice nema pobude! Ovo uz pretpostavtku da su na dobrom Madilu). Cak su i zavojnice naartane »onakve. si 12-20. cala snage za 144 Bakrom kaUrana plocica vitroplasta za gradnju linearnog pojaMHz. Sve su motane preko svrdla (burgije) pro tmjera 8 i zalemljene na svoja mjesta slobodno. kakve jesu« sa odgovarajuci<m brojevkna zavo smjerovima naonatanja i u »pravoj« prostornoj orijentaciji. bez ikakvog tijela. Radna taoka ce ian biti pravilno odabrana ako se forainzistori ne zagrijavaju previse {smija biti sasivim nialo topK. Za ugadanje linearnog pojacala vrlo je korisno da se ugrade inale ja. Format plocice je 160 x X 70 mm SI 390 12-21. mozemo naSimiti prema si. 12-21. Vidi tekst . 12-20. prikazanog na si. aiko su 160x70 mim. Raspored dijelova na njoj vidi se na si. mm m m SL 12-20. Dijelovi su anontirani na odnosima veli6ine.20 do 40. Kriterij za to je saimo tu istu pobaikrenu stranu. Babrotm kaSiranu plocicu od vitroplasta. Mi smo za pratotip upotrebili viferoplast koji je imao batkreni sloj sasmo na jednoj strani. i da pojacavaju bez izoblicenja.

smart jimo pobudu na ulazu i prikljucimo pogonski mapon od samo 7 do 8 V. trajne kmgove u resonanciju. Ako je pobuda koja stize na ulaz U dovoljno jaka. tek tolika da se postigne prosjecna izlazna snaga od priblizno 3 W. Potrebno je ipak. Vr§na snaga <koju ne moze pokazati obican voltmetar. moci cemo ugoditi i druigi titrajni krug. Kad smo tako dosli do punog pogonskog napona od 13. preko koaksijalnog kabela. dok su tranzistori jo$ topli} kontroMrati koliko soi Negativni pol voltmetra spojimo na bakax vitroplast^plocice. Zatiim kod a prikljucimo »+« nekog voltoietra (osjetljivost barem 10 kQ/V. citavo to vrijame tiimalii ukljuceou pobudu?! BUo je potrebno iz?medu pojedinlh mjerenja i ugadanja (ne duze od tridesetak sekundi za svako!) prekidati po^ budni signal. treba otpomnike Ri i R2 malo povecati. Izlazni napon. Sada mo jake kolektorske struje mirovania (bez pdbude!). Kad simo postigli maksiimum. bit ce vjerojatno sve u redu. divije minute ogrijali toliko da ih joS mozemo drzati rukoim (da ne pace!). Nikad ne treba tranzistorsko snazno pojacalo stavljati u pogon Za moze za FM-telefoniju nom otporniku i (50 Q) postage veoi. zemo ugoditi ulaizni titirajni fcrug pazlji'vim okretaiyem kondenzatora Ci i C$ sve dok postignemo jasan maksiimaloi metra. & i na izlaizu) sto izrazeniji maksimum. vidi u poglavlju 21). treba pazIjivo popravki resonanciju sa Ci i Cs. opseg mjerenja do 5 V). ali takoder o izboru mirne kolektorske struje. Ako smo tako radili tranzistori nece biti vruci. postoji rizik izoblicavanja i proizvodnje »sirokog« signala uz smetnje amaterkna na opsegu. uz jacu pobudu. tzv. Inace. ovaj puta na voltmetru kojd je prikljucen sna spamenuti otpor od 50 Q (»lazna« amtena. Kad smo odabiranjem otpornika Rt i R2 priblizno postigli da su mirne kolektorske struje 'tranzistora na donjim vrijednostima koje su bile raniije spomenute. izlazna snaga od 10 do 12 W. Ako su kad je sve ugo&eno. prekinemo struju napajanja! Na ulaznu prikljucnicu. Kondenzatorima Cs i Ce opet nastojdimo postici maksimum. Da se od tab pojava osAgurajmo. aradio-prijemnicima i televizorima. nakon se. Ukoliko nemamo neinduktivnu laznu antenu s prikljuckom za voltmetar. mozda. Njihova je nam pomognu upravo kod toga. potrebno je izmedu ozlaza ovog poja^ala i antene staviti filter i ispitati koliku pobudu smijemo upotrebiti da ne bude prejaJka. Nismo. Na izlaznu pTikljucniou IZ. preko koaksijalnog kabela spojimo izvor signala koji zelimo pojacati. One ce biti sada vise. mozemo izmedu ]>rakljucnice IZ i 50-amsi)£og opterecenja staviti trati SWIUneta^ i na njemu promaotklone dok postiignemo matelegdfafiju se postici. Nju mozemo. PEP) sagurno ce dosezati cetverostruku vrijednost (12 W). pipnimo tranzistore. jos uvijek bez napona za napajanje (!). na jasan maksimum otklona kazaljke voltmetra. da se kolektorske mirne struje malo smanje. Uz ostalo to ovmsi i o upotrebljenim tranzistorima. mozemo pozitivni pol voltmetra premjestiti na prikljucnicu b. UKV valjda. mjeren na pniMjucenom opteret- Ukoliko su pre§le gotrnju granicu ranije navedenih vrijednosti. Za pojadanje SSB^ignala pobuda ne sinije biti prevelika. otklon kazaljke volt- Kad slmo to postigli. spojimo neinduktivni otpor od 50 Q.5 V d postigli na svim kontrolniim puikljuondcama (a. i ksifmum. bez ukljucenog nja. kao i sa Cs i C*. malo po malo povecavamo napon napajanja svaki put. jos malo popraviti. kondenzatoiutma Cs i &. uz dovoljnu pobudu.silioijske jedina diode Di zadaca da i Da. kod diode D3. Na izlazu se izlaznog opterecemogu pojaviti ta391 . dovodimo ti~ i Kad smo to postigli. redom.

pitikazan je sklop od tri tranzistora koji moze dati izlaznu snagu od najmanje 12 W. nacrtanoj prema podacima tvornice »RCA«.8 V napona uz struju blizu 2 A. = kao 1 mm. o g 2 pxiklju^kom na normaJan automobilski akumulator. Na shami. Za pobucki je potrebno preko 200 niV snage. za S 12-22. zicom = 1 mjm. azaTfo tranzistor 2N3832 ili 40282. La = Ls MHz.5 Lb =• 2 zavoja CO OznaCeni promjeru su imutraSnji. a za ostale zavojnice neka CO 392 . mala Ld = 3 zavoja na promjeru ali 5 mm. vidi poglavlje 19) moze biti za tramzistor jednako opastna. za u dvometarskam amaterskom smoze se postici opse- dodavanjem pojacanje daljnjih snage. za 12 na 145 MHz W FM rad o a. se i To moze postM *-OJU-=p 1 9 Ts i s za 145 5 = Lb = UKV prigu&nica (Z = 450Q). 2ica za Ls i Le moze biti lakirana. zicom 4. Ls = Ltf = 2 zavoja na promjeru mm. zicom L«=2 zavoja na promjeru 6 mm. o 'I o Pojacalo za telegrafiju i u klasi C. stupnjeva si. Zavojnice treba namotatd ovako: Li =2 zavoja na promjeru od 5 trnm. zicom = 1 mm. na promjeru na promjeru = 1 mm. »RCA« preporucuje upotrebu tranzistora tsvoje proizvodnje: za TRi tranzistor 2N3553 ill 40280. zicom 6 Li = mm. Ia. za TRs 2N3375 ili 40281. mm. = 1 do 1. Vedu snagu gu f FM signala. Razumije se da jednako tako mogu biti ugradeni i odgovarajudi trainzii'Stari drugih tvomica.5 mm.ko veliki vrSni visotkofrekventni na- poni da fprobiju izvanredno tanke slojeye pokivodi£a u tranzistom! I neprilagodena (prevelik antena *S SWR. Takvo snaino pojacalo treba za svoj pogon saimo 13.

ovisno o hladenje.St. Izgled dvometarskog pojacala 12-22 VF snage. Sto priblizno odgovara izlaznoj snazi do dvanaestak vata. Treba ilgadati stupanj po stupanj. CuL.3 mum. Mazda cemo si tome moratd pomoci mijenjajuci malo diuzine zavojnica. Uz pogonski napon od 13. 21-69) sa 50 do 60 Q.8 V izlazna snaga. vidimo na si. prema si. si. ne stmije biti preS&rok da vodovi ne bi postali predugacki. kojaje na istu plocu. moze biti Takaiv predajnik <fcreba pazl)ivo ugoditL Taj se posao ne smije izvrSiti sa prikljucenom antenom! Na izlazne prikljucnace treba spojiti neinduktivno opterecenje (xipr. trimarskih njihovih kapaciteta mora biti takav da se istovremeno osiguira resonancija na dvometarsku diuziniu vala (uz pomoc »dipara«. Kod dobro ugodenog predajnika efektivni VF napon. ali se smogu stavitd i feritne siroko- mogu cm pojasne UKV praguinice. najbolje iz manjeg predajnika. GDM) i pri optimalna pobuda. postici camo i izlazne snage. Zavojnice i trimerski kondenizatori za ugadamje monttam su na cetiri male staimpane plocice. Na ulaz se mora dovesti potrebna pobudna snaga. Qpcenito je potvrdeno iskustvo da se povekod na 10 canje snage od 1 W W 393 . Ipaik taj prostor ugradeniim tranziistoriima. 12-22. UKV prigusnice biti tnacinjene od po 45 zice 0. izotirano ucvrSdena mjeren pogodnim imstrumentom na otpornifcu kojim je opterecen izlaz. 12-23. HI). lazou antenu. koja mora izdrzati ocekivaaini izlaznu snagu. namotane na cjevcice promjera 3 mim (s [kojima se linace piju razliciti sokovi. Tranzistor TRi je stavljen u speci- Pojacalo prema Ispred svakog sfcupnj^ je par Omjer kondenzajiotfa. Kada trimera dove^ i izlazne kapacitete demo u najpovoljniji medusobni maksiimuim odnos. npr. moze na TRi naftakruuti poznatu zvijezdu za jalnu kapicu za hladenje. Tko takve kapioe nema. izmedu maksimalne snage (oko 10 W) i deset puta manje (oiko 1 W). mora doseci 20 do 25 V. 12-23. onako kako ga je sagradio YU2CO. dak su tranzistori TR2 i TR3 vijcima pritegnuti na 6 mm debelu akimmijsfcu plo6u koja sluzi kao montazna podloga i kao hladwlo. Bez Dodatno VF pojacalo za povecanje izlazne snage Profesianailni mredaji za FM-radio^veze cesto imajn mogucnost izbora izlazne snage. daikako uz povecanje prostora za smjeStaj tog tranzistora. Previ&e takoder ne valja! bude posrebrena. sagradenog prema si (YU2C0) dovoljne pobude nema izgleda na uspjeh. i nesto veca.

npi\ QTH okruzen planinama.8 V L 10 r 1 TR3 . uz ispravnu gradnju preko 35 W. u slucajeva. posliuizi ku ogranicuju amplitude. Predvidena je upotreba triju tranzistora 2NT3S32 ili 40282 ili mekdh dirugih koji ovinia odgovaraju. ako je polozaj osobito nezgodan. Ako je amplituda primanog signala vec bila toliika da je postignuto ogranicenije. jer se za primanje FM-signala u prijemni- Otuda najvecem slijedi broju zaklj'ucak da. ako je prijem vec sa onanjom snagoim bio bez suma.lOOn 1 "1 izlaz i. 12-24 neka. Za graditelje. snaga predajnika mora biti cetiri puta vecal Za FM-signale k tome vrijedi: aiko je prijem vec bez suma. Jo§ jveca snaga imoze biti korisna Shema samo onda. ^ W — — Opcenito treba upamtiti: da bi signal u prijemniiku porastao samo za jednu S-jedinicu. I ~Ih +13. Ako nam je. To je zato. Tri paralelno spojena tranzistorska pojacala snage za dvometarske valove (CW i FM). za gradnju dodatnog VF pojacala kojim se za izuzetne prilike moze potrostruciti snaga predajnika. Glasnoca ostaje bez ikakve promjene.HI-+13.-3 L 5 -L H Hi'" 1100 100 n L 9 ^. m-ozemo ga upo12 trebiti kao pobudivac za ovaj stupanj koji ce naim moci dati ovisno o upotrebljenim tramzistorima. nema smisla graditi ja£e predajnike od opisainih! Samo bi rizik da smetamo okolnim uredajima bio vecd! ina si. !_8 L2 1 i.8 V SL 12-24. prema podacima tvornice »RCA« 394 . Shema je nacrtana prema podacima tvornice »RCA« koja je dala i podatke za namatanje zavojnica.. nista se bitiK) ne moze promijeoiti ako je signal jaci. koji vec imaju dovoljno iskustva.>rtulaz f i > 60 €) . dakle.frekyentno moduliranog signala uopce ne moze primijetiti. nista se ne mijenja povecanjem snage predajnika! Gradnju ne preporucujemo onima koji jos nisu stekli obilno iskustvo u radu manjim s takvim tanzistorima u predajnicima. Ako vec itmamo predajndk koji u dvometarskom opsegu daje oko izlazne snage. ako sa maloni antenom kruzne karaikteristike zracenja moramo raditi iz velake zgrade sa betonskim zidovima ali ako se moramo boriti protiv dirugih poteskoca sa slicnim ucinkom.

dovoljan je da se postigne izlazna snaga izmedu 35 i blizu 40 W. 6. Ona to niOsim za poja£anje snage FMipredajnika 00a mogu posluziti i za pojacanje dvometarsMh telegrafskih (CW) emisija. Pri gradnji se mora «sve dijelove. CuAg. Buduci da svaka od njih mora sto bolje resonirati na radnu forekvenciju s kapacitetom onog tranzisto- od njih ima pojacanje snage samo 4 dB. L& i L10. upotrebiti BLY 94 uz 28 V u pojacalu snage koje bi 395 . Za prikljucak iza AM-predajnika Hi za SSB-signale ne odgovaraju! sut na resonasnciju svojih titrajnih krugova. ako se antena prikljucuje preko zaista ponzdanog fdltera.nz sto ibolji odnos SWR. jMace bi od takvog poja6ala snage bilo vise ste- Zavojnace u kolektorskim stRijnim krugovima ne smiju syojim poljima djelovati na zavojnice ulazndh strujnih krugova.8 mm. Potrebno je da se induktivdtetima zavojnaca cija.to ce biti daci: ujedno najpotirebniji poprigus- ra Li = sirokopojasna UKV (1 nica (aH). CuAg. ukljucivsi i fcranzistore.4 mm. Tranzistor BLY 94 ima pojacanje 7 dB. uz dovoljnu pobxidu. ovisno o fupotrebljendm tranzistorima.2 mm. Induktivitet ovdh zavojnica treba jezgricajma dovesti na itakvu vrijednost da pobuda bude maksimalna. 50 s dva tranzistora na dva metra W L2. mora se induktivitet svake od njih dovesti na najpovoljniju vrijednost. ili ugadanje. zdcom 1 mm. ima pobudu sa Pogomski napon od 13.5 zavoja na promjeru 6 mum. To je postignuto. tako razmjestiti da svi spojevi budu sto neinduktivniim opteredenjam izlaza. Tada ce i kolektorska struja tranzistora biti najjaca. anaksdmalna. sa odgovairajuoim Ls=Ln—Li—2 zavoja na promjeru 3. iNa ulazu i Tia-Mazfu nalaze se po dva trimerkondenzatora. VF-Fe jazgricu za ugadanje.5 Duzina zavojnice mm. dakle. Prj torn tranzdstor BLY 90 moze dati tu Maznu snaga uz napajanje sa 12^. Prvi Isrtovremeno treba. Mogli 'bdsmo. Nanjihovu resonanciju utjece polozaj dzlaznog para kondenzatora i induktiviteti mo zavojnica. Zavojndca je dugacka 9. To je mnogo. Lz To i Li postdgne resonanse postize jezgricama za Problem gradnje linearnog poja^ala s tranzd^torima. One moraju bit! nacinjene od visokofrekventnog feromagnetidkog tmaterijala koji odgovara za primjenu na frefcvencijama u dvometarskom opsegu.5 mm. ukoliko mozemo BLY nabaviti tranzistor BLY 90 94. L2=Z.3=L4=3. (kada je izlazna snaga.5 mm. Redovita -upo treba dopu&tena je sumo onda. uz 12 W. moze se rjesavati na nekoldiko irazlicitih nacina.8 V. s ikojim je u vezi. zicom 1. CuAg. koje bi moglo dati snagu oko 50 W. Bolja bi se linearnost mogla ocekivati od tranzistora koji radi sa visim pogonskim naponom. nego koristu Na kraju treba naglasiti da pojacala ove vrste ne treba smaitrati te »linearnim« pojacalima. osobito Ls. Ls=L9—Lio=2 zavoja na promje6. odrzavati i resonanciju Mazndh strujnih kmigova. dok se sa BLY 94 to postize uz napon od 28 V. Ugadanje se mora izvrsiti bez antene. samo 10 W. zicom 1. Oni moraj'U biti najbolje kvalitete i veoma stabilno gradeni. sto znaci da mu je potrebna pobuda od 20 W. Jedan od nafcina je. Njihovi medusobni omjeri kapaciteta odloicuju o piilagodenju ulazne i izlazne impedaneije. Konstruktor je predvidio posebne ulazne i posebne izlazne zavojnice za svaki od tranzistora. poromjenljiva ska. te istovremenoutjecu kraci. Potrdbna pobuda bi bila upola manja.v Za- voji razmakiMiti za iru debljinu zice. da takvo linearno poja- 6alo pokujsamo nacrndti s jednim od njih. koliko je guee bolje.

12-26.5 V. Dva takva bi trebala sa pobtidom od 12 daiti folaznu snagu 50 W. Cu i Cn su tzv. Prototip pojadala snage. sagraden prema shemi na sU 12-25 W Uz pretpostavku da ce se napajanje elektri&iom energijom dobiti dz Ako se mozemo odluCiti za veci pogonsM napon. Zavojnice su bile nacinjene iz posrebrene bakrene zice. ali takoder 25 do 28 V ukotiko su upotrebljeni tranzistori kojima treba takav napon. 12-25. velicine / 60 SI. Kondenzatori. oblik i simje§taj zavojnica je vidljiv -na sMci. Cb. vrste dvometarskih signala. Zato jo najbolje ako ta razlika nije veca od 15 do mA 7p I—fee 20%.5V c^Tln L6 ~I . dajiu 25 izlazne snage. namotane preko 100x80 mm. daje najmanje 25 izlazne isnaige u dvometarskoan atma- stafoiliziranog ispravljafca. uz 13. Napon za napajanje mole biti 13Jy V. Kolektorska struja jednoga ce se poneSto razlikovati od kolektorske struje clnigoga. debele 1. Shema vrijedi. proma si. Takva dva snio mogli <»nadi« i zato je 5(Pvatni izlazni linearni stupanj. Oni su sa straznje strame zalemljeni na bakar i sluze kao kontaktni podupiraci za 396 . Otpornik Rs odabire se prema potrebno j mirnoj struji tranzistora. provodni komdenzatori. uz pobudu od satmo 3 W. Broj zavoja. ima izg'ed kao na si. Ona nece biti sasvim jednaka za jedan i drugi tranzistor. 12-26. 12^27. Mi nismo irniaJi takvog tranzistora >xpri iruci« pa snio po§H donujgiin pu- tem. za dva tranzistora. -H3. moze razdjelnik Ri/Rs 12-25) za posti- mu BLY V W zavamje potrebnog prednapona na bazama tranzistora TRi i TRs spojiti na puni napon. bio na- cinjen s njima. ali trefoaju vedu pobudu <oko 8 W). ukoliko zelimo ostati kod napajanja sa 13. recitmo. Za sam raid paralelno spojenJh tranzistora to nema drugop ma£rnja osim cinjenice da <5e jedan (onaj koji ima vece strujno pojacanje) biti jace opterecen. (si. Ri otnoze imati oko 27 Q. Sastavne dijelove smo montirali na onu stranu plocice koja nenia bakra.u princapu bilo kao ono na si. Jedan takav daje izlaznu snagu 25 pobudu sa 6 W. 12-28. Raspored dijelova je prikazan na si.5 mm. Njeje potrebno 28 da. Izbor bi mozda anogao Wuz W SI pasti i na tranzistore 2N5591 koji takoder. BLY 89A.5 V. 12-25. si. Plocica fci / 60 i Wn ¥ od vitroplasta. do&M bi u obzir i tranzistori kao Sto je 93. Dva paralelno spojena tranzistora za postizanje vece sna- ge u linearnom pojacalu za sve koja ima bakreni sJoj saimo sa jedne strane. Vidi tekst spiralnog svrdla (burgije) promjera 8 mm. kad je pripremljena. 12-13. a R* toliko da se postigne terskom opsegu.„ 40 J™ J «Th k !>> >-rT' 40 Li > a L2 ? | \—^4 mirna kolektorska struja od kojih 100 za oba tranzistora. kao Sto su. Taj xKirugi pait« je paralelno spajanje dvaju slabijih tranzistora.

Format je 100 X 80 mm snage. Stampana vitroplast-plo&ca za linearno pojacalo 12-26.St. Raspored sastavnih dijelova na plocici. 12-27. u sredini: Cv. gore: provodni kondenzatori Cb> Cu. prema si 12-27. Lijevo. 12-28. Komentar u tekstu 397 . na si SI.

i pazljivim okretanjem kondenzatoara Ci d Cs. Iznad ovoga su dva osiguraca. 12-30) pokazuje dio ispravljaca sa elektrolitskam kondenzaitorom i dijeloon elektrondokog stabilizatora napona. Lijevo od elektrolitskog fkondenzatora (u desnoj trecini slake) vide se zavojnice. koaksdjalina sdgnalna zamljdca (sijalica) zelene boje koja svijetli ikad je poja£alo u stanju pripravnosti (za vrijeme prijema). ikao i resonanciju SWR i pri- za istosimjernu struju s kojom se naipaja linearno UKV pojacalo. naj prije upola nizi od onoga s kojiim cemo ikasndje raditi. Ispod njega su iredoan: ulazna prikljuCnica. Ona je u pocetku. Zato smo ih montiirali na masivno ailuminijsko hladilo (si. Dobro je da je i predajnik koji daje po- & SL 12-30. ali uz sto bolji odnos stojnih valova izmedu oba uredaja. 12-31). kao i i Cs. vrlo analena. jer ulazno ogadanje ldnearnog pojacala (mora biti izvrseno na takav nacin da pobuda bude maksimalna. onda crvena sdgnalna zaruljica koja svijetli za vrijeme dok je pojacalo ukljuceno (za vtrijeme Kad smo tako dzvrsili parethod^ no ugadanje. nastojati da se dabije imaksdmalna dzlazna snaga. mozemo ukljuciti napon za napajanje tranzistora. Lijevo gore nazire se »COR«. doci demo konacno do toga da sasvkn Jedan za primarnu stranu transformatora ugradenog i'spravljaca i malo popravimo ugadanje i na ulazu. Wti$M:- najbolje zapoceti bez istosmjernog napajanja (!) sa reduciranom pobudom. rada predajnika). Pogled na prednja plocu uredaja u kojemu je ugradeno linearno pojacalo snage (si 12-26) za jedno sa ispravljacem nom kad visokofrekventnom filteru bez kojega se takvo pojacalo ne bi nisimjelo prikljucivati na antenu. S vanjske strane se vidi preko jos jednog SWR-metra. pazeci i na ulazni SWR (!) pribldzat . Tu se vide d dva oklopljena releja za koatksijalne vodove a u sredkii). sklop za automatsko ukljucivanje linearnog pojacala (vddi kasnije opis £ si. Ponovno pa£ljivo ogadanje na maksimum. Zatim slijedi iz- lazna koaiksijalna prikljucnica i prikljucnica za izmjenicni napon od 220 V. Plo6ica sa dijelovima pojacala je na unutrasnjoj strand prednje plode. Povrh njdh je prekidac i jos jedna zaruljica zute boje koja sigdnuiga nalizira da je ispravljac ukljucen. 3WR mora biti sto manji. ce nas cilju. Opis u tekstu 398 . hladilo. da se tranizisitori ne pregriju!). dok neraa pogonskog napona. Va&no je dobro hladenje taranzistora. Pogled pod sasdju tog uredaja (si.prikljucivanje ostalih dijelova koji budu sa »linearcem« spojen takocter njkna u vezd. 12-29. Na izlaz treba priikljuciti neinduktivno opiterecenje od 50 Q mozda je t Ugadanje pojacala preko nekog SWRnmetra. Sto blizi vrijednosti 1:1. Kad to ponoviimo sa sve veoim naponom (ne predugo. Pogled pod sasiju uredaja. One pripadaju izlaz- (lijevo dolje SL 12-29. si. su s 12-29).

ni Takoder ne smije biti nikakvih u susjednim radio-apa- . na opip. dakako. smetnji mi ratdima. . Da ise to ne bi dogadalo moraju kapaciteti. zagrijavanje je manje. Jedan takav je na si. To je kod slabdjih pre- VF snage U svaikoj radio-sta-nici treba osi- gurati nesinetan rad i prijemnom i predajnoaii dijelu aparature. Ona. Tada. pogresno inazivaju »visokofrekventnd VOX« (»VOX« . su bili »ugodno topli« i nakon nekolitko minuta rada (koliko otprilike traje jedna »relaoija«). biti Sto manji. pa i »pregorjteti«. to su d same zastitne diode ugrozendje. njih sumo vrsna snaga (PEP) dosize punih 50 W. uz napon od 26 stabiliziranog ispravljaea. dobro je da se izlazna visokofrekventna poja£ala vece snage ukljucuju istovremeno kada se iskljucuje prijemndk. U poglavlju o UKV prijemnicima nacrtane su na mnogim shemama. U tu svrbu moze se po- snaga imoci ce se. dolazi od engl. sije gdje postoje prekidi pri kucanju. Takarv sklop neki lokahi«) ostao »uzak«. od engl. »COR-stklop« u moze biti nacinjen televizorima. kod SSB-signala.lagodenje na izlazu. ni ulazni tranzistor bi bio vise zaSticen! ne ba da ima oko 10 do 13 W. prilaga* pobudu. u pravilu. iz V Pobuda UKV Zagrijavanje tranzistora je najvece kod xada sa frekventno moduliraniim sdgnalom koji jednoliko i maksimalno optetreouje ftranzistore. snaga mora biti ndza. kao i poda'lje od nje. bez izoblicenja i Simetnji neposredno uz nasu radnu frekvenciju. Maksiinalna snaga koju smo mi tako postlgli bila je blizu 52 W. Iako se za prelaiz od primanja na emisiju ipak iz upotrebljavaju releji. »Carrier operated relais«). Kod telegrafije. Kod Uz dugotrajnije djelovanje jace visokofrekventne struje. Temperatura im je bila podjednaka a. treSSBnsignala. dzmedu kontakata koji su ukljuceni u izlazne strayne krugove predajnika i kontakata koji su u vezi sa ulazndm krugovisma prijetmnika. Ulazni tranzistor je za§ticen d uz snagu predajnika od nekaliko desetaka vata. Otuda potece 399 . a to je jedino sto nam pofcazuju obicni mjernl instruTnenti s kazaljkoan. 12-31a. Ovi kapaciteti dpak postoje. Zagrijavanje tranzistor a i alumdnijskog hladdla je bilo vrlo uimjereno. AH a onda moramo biti sigurni da nam je signal na svim prijemni- igodni relej ukljucdti rucnim prekdtipkalom posebnim dacem ill (»PTT«.« d djeluje pod »Voice operated utjecajem niskih frekvencdja). postidi ako za modulaciju prianijenimo agranicenje ampldtuda niskofrekventnih najpona prije modulaeije. sto je izlazna snaga veca. »push to talk«) na cima okolnih radio-amatera (i »u tmikrofonu ali takoder pomocu posebnog sklopa kojd se cesto oznacuje kao »COR« (od engl. diode se mogu zagrijavati. obicno uz antensku zavojnicu. a kod jacih predajnika na njihovim ulazndm titrajnkn krugovima. NeSto veca prosjecna Da se ovakve pojave izbjegnu. U prosjeku. Sto je visa radna frekrvencija to ce spomenuta opasnost biti veca. Jos mianje je zagrijavanje kod emi- nika doci toliko visokofrekventne snage da ulazni tranzistor bade ostecen. Prikljucnica VF u vezi je sa nekoim tatkom u predajniku. moze predajnika na ulaz prijem- dajnika ma izlazu. je j>ri torn bila iz predajnika tkoji je na svom izlazu imao tranzistor 2N3632. gdje je dovdljan visokofrekventni Korisni pomocni uredaji uz tranzistorska pojacala potenoijal. po dvije »amtiparalelno« spojene diode kojima se ova opasnost ano^e snianjiti. Medutim. Prema tome treba. Otpornik Ri treba tako odabrati da se predajnik znatndje ne optereti. a da dpak diode Di i D2 ispravljanjem VF struje proizvedu dovoljno visok napon na kondenzatoru od 1 nF. ako sdgxial ne mozerno kontrolirati diti i osciloskopom. na vise naoina.

ZD .1 A. postize stabilizirani napon od 10 V za oscilator predajnika. recimo. je pravilno opterecen. to veci §to je dzlazna snaga koja odlaizi u anitenu veca. SWR povedao (npr. Ako ibi se iz bilo kojeg razloga. sa izlaz predajnika. ogranicuje jakost struje koja tece kroz Zenerovu diodu ZD. Ona neka bude za nomtnalno optereeenje do 10 d za napon od 10 V. cim se pojavi val nosilac predajnika. b) elektronicko osiguranje predajnika kod pojave loseg odnosa stojnih valova (SWR). pojaviti velilki naponi od kojdh bi laiko stradald tranzistori Darlingtonovog para. jav- u kabelu I po- ljaju se redovito je. i2-3i. spojen paralelno sa zaruljicom (sijalicom) od 12 V/0. Vidi tekst kabel. §to je cesde mogude. na uobicajeni W ill sli£an). moze TR2 biti takav da podnosi jace struje (BC140 ba Otpornik R. Ovaj. formira tzv. dioda D$. da se pokida antena ili. Jedan uz dobro prilagoden antenski je najekonomicniji prenos saiage iz predajnika na antenu. Polaritet ove diode je odabran tako da ona na propu&ta struju koja treba da te£e kroz REL. Tada SWR mora i Na SWR-mostu 21) kojd je uigraden (vidi biti u <u poglavlju predajnik. za vrijeme rada predajnika. Tada bi se na kolek- struja baze u transistor TRi. jedinici. mora Sto bMi stoje najxnanji gubici biti 3 to bolji. toru tranzistora mogle pojaviti tako visoke vrsne viijednosti VF napona koje on ne tmoze podnijeti. On 400 . i se izlazni tranzistor (ili tranzi- stori. omogucen predajnik dva napona. ne propu§ta struju i ne smeta stabilizacdji Ved ssmo niagla&ili 11a mh valova da odnos stojantenskom kabelu napona. da negdje pukne antenski da na mjernom instrumentu (koji kod prijema sluK kao S-metar) za vrijeme emisije kontroliramo rad predajnika. tako jaka elektricna struja. zajedno sa TR2. Tako se. Uz veci je te§ko ugoditi dzlaszni stupanj pre- SWR yod i ugodenu antenu. VIP\GH^» 1' I * SWR most (REFLEKSIJA) kom Korisni dodatni uredaji: a) za uklju&ivanje pojadala snage viso frekvencijom (»COR«). Paralelno Zenerovoj diodi je spojen tiristor TR3 kojd. vog unistenja moze matski prikazan na Kod sluziti sklop elektronickog osiguraca kojd je shesi. nacin. Kroz relej REL poteci ce. Taj napon se moze iskoristiti dajnika za optimalan rad. zbog samoindukcije. zajedno s njom. zavojnicom releja je na ParaMno ako ih je vise) u izlaznom stupnju predajnika zastdte od tak12-31b. Drugi napon koji se jaivIja na SWR-mostu jednak je nuli ako je sve optimalno ugodeno. TRi i TR2 mogu biti bilo kakvi silicajevi tranzistori sa veddm strujnim pojadanjam {dva BC107). U slucaju potrebe. Dar- lingtonov par u kojemu je ukupno strujno pojacanje jednako umnosku strujnih pojacanja upotrebljenih tranzistora. Ovisno o jakosti struje koju trerelej. normalno. prekida kolektorske struje naogle ba se. Mnogi su tranzistori na taj nacin bi'Li probijeni da relej odmah dskljuci prijemnik i antenu prekopca sa prijemnikova ulaiza Da postal! netipotrebljivima. pri okretanju antene) otnoglo bi optereeenje predajnika post a ti preslabo.b) r R M 12V/0JA p-T R4 ^+10 V f— n (stab ) <© S/.

Varaktori su diode kojima se mijenja kapacitet. pri tome pao na tako imalu vrijednost da oscilator prestane raditi. U- gradnja takvog osigurada se i tada isplati jer predajnik jednostavno neodekivane pojave refleksije (npr. Frekvenciju treba utrostruSiti: 144 MHz x 3 = 432 MHz! Najjednostavniji su omnozivaci frekvencije sa speoijalndm diodapna. dakle. mediuti<m. ako se zadovoljimo s malim sna- gama koje takva dioda maze nesti. Ako ga ukljudimo. Razomije se da potenciometar od 10 'kQ treba namjestiti tako da £itav sklop ima dovoljnu osjetljivost. Ako ako je SWRodnos mo&emo zaboravdti da na tranzistorski predajnik prikljudimo antenu. »sve u redu«. treba najprije iskljuditi napon kojim se napaja stabilizacijska siklop. blizu jedinici. Istovremeno je i predajnik sasvim i$klju£en. stniftvada 401 .1 A) zasvijetli punim sjajem ci da se neSto dogodilo skih frekvencija maze se u 70-centianetarski opseg dodi na razimjerno jednostavan na£in. tzv. kako smo rekli. Oscilatorov pagonski maipon je. Jedina je razlika u tome da varaktori sluze iskljucivo za umna^anje frekvencdje i podnose velika opterecenja. Tiristor TR3 se pri tame sam vrati u prvobitno stanje. ODASILJACKI UREDAJI ZA 432 MHz Eksperimentalni utrostru£iva£ frekvencije Iz TRs je. 2aruljica (12 V/0. naime. potede stmja i TRs svojom kolaktorskom strujom aktivira i TRd. Ako.postaje veci aiko se usMjed nepo ieljnih refleksija (zbog neprilagodenja) pojave stojni valovi na antenskom vodu. napon koji se sa SWR-mosta dovodi tranzastoni TRs premalen je da bi mogla pateci znatnaja kolektorska struja. Shemu i raspored dijelova utroprema frekvencije. Iza ponovnog ukljudivanja. dok su varikap-diode u prvom redu namijenjene da rade kao promjenljivi kapa- upozoravaju- u antenskom kabelu all na antend. Nijedan stupanj predajndka nema vise pobude i kolektorske struje tranzastora se s manje ili padnu na nulu. U §to je ved mnogo puta (i neugodno nije skuif>o!) potvrd^lo iskustvo. On ne redu. vrata) aktivira a TRs. pa on »kratko spoji« Zenerovu diodoi ZD. tsonije okdnuti ako je sve u pad napona da se preko elektrode G (»gate«. za ugadanje titrajnih krugova. tj. Utrositrucivad frekvencije ono^e se saigraditi i pomocu varikapdiode. To je poluvodidki proizvod koji je samo donekle slidan tranzistoni. gejt. Od tranz»istara se razlikuje po tame. >waraktori'ma«. ujpravo kao i kod varikap-dioda. U torn stanju pad niapona na tiristom (izmedu njegove anode i katode) iznosi manje od 1 V. pagonski napon. Njegova kolektorska struja na otpomiku od 33 kQ daje tako velik mogude ukljuditi bez antene. Zenerova dioda ce raditi normalno pa ce i oscilator ponovno dobiti potrebam 26 Radio priru£nik slicne piumjene uz onala opteredenja. tiristor. Sto tAristor kad jedanput provede elektridnu struju — trajno zadr- — dvometarskog opsega amater- zava tu sposobnost. fcurbi. zbog kvara na anteni ili na antenskom kabelu) do baze tranzistora TRs stigne napon koji je dovoljno velik. Kada opet postignemo da SWR bude oaannalan. cak i onda ako preko G-elektrode vi£e ne tede ni- kakva stnuja. autamatsku korekciju frekvencije i citet Predajnik ne unoze raditi doklegod ne fuklonimo uzrok iskljucivanju pogonskog napana za oscilator. uslijed je. moze stradati kojd od tranzistora. podEksperimenti s taikvim utrostrudivadem vrlo su zandmljivi i mo- gu biti korisnd jer omogucuju konstrukciju jednostavnog ureaaja za prelaz na frekvencije oko 432 MHz. Predajnik de opet normalno raditi.

ovisno o jakostd ulaznog signala. Serijski titrajni krug L2C2 mora resonirati na dvostruku frekvenoiju (288 MHz).DL9JU. Na ulazu zavoja. zica 1. Paralelno s diodom je otpornik od 100 kQ pa na njemu Ona dezi nastaje pad napona uslijed ispravljackog djelovanja diode. CuAg. Istovremeno dioda D lezi u izlaz- kragovfrna.2 mim. Na njenom drugom zavoju je odvojak koji je spojen sa ulaiznom koaksdjalnom piikljucnicom. prikazuje sL je zavojnica Li (7 12-32. D je »va- u primarnom titrajnom krugu. Dioda rikap«). Ova resonancija je vazna abog toga nim strujnim b) 1 Onrnn . Ovaj napon sluzi kao prednapon za diodu i odrectuje nje-noi iradnu ta£ku. diUgacka 15 mm). Promjenljivi kondenzator Ci dovodi oilazni titrajni king u resonanciju. unutamji promjer 8 ram.

na promjeru 5 mm. Pomocu njali se utirostrudivaC moze piilagoditi predajniku iz kojega se napaja. na cetvrtvalni resonator L4C5. tzv. strucivaca frekvencije 144/432 MHz. na promjeru 5 mm.ma. CuAg. 144/432 MHz. Shema varaktorskog utro- napona divostrukiu frekvenoiju (288 MHz) resonira serijski titrajni krug L2C3. Pogled pod Sasiju varaktorskog utrostruhivaca frekvencije 403 . Kao rezultat toga mijesaaija dobiju se vrlo snazni titraji trostruke frekvencije (144+288^432). u svrhu boljeg hlade- nim nja. Ls = 3 zavoja. u ugliu desno dolje. Tu 12-34. opisan u tekstu. Na SI. U gornjem dijelu je smjeSten £etwtvalni resonator za 432 MHz. za ugadanje. Istovremeno je omoguceno i ugadanje ulaza na 144 MHz. U ispravljenoj stmji ima. Titraji trostruke frekvencije od- vode se najpiuje na Ls i C4 a odavde preko induktivne veze Lz Li. na li- Promjenljivi kondenzatori Ci i Ct pripadaju tdaznom djelitelju vi- sokofrekventnag napona. Uz ulaznu koaiksijalnu prikljucnicu vide se. duzina 13 mm. a 11 donjem dijelu <na slid) je sve ostalo. L1 — 6 zavoja ilea 1. poznatfrn pod ionenom varaktori. SL frekvencije vidimo 26* 12-34. u zajednici sa zavojnicom Lu Varaktorska dioda ispravlja te oscilaoije pa se na otporniku od 100 kQ stvara pad koji sluzd kao neka vrsta radnog prednapona za saraiu diodu. aice Ls i. je prikazana unutra§njost §asije. Ona je oikomita na Lu Saan varaktor je ti£vr§cen na Sasiju a od njega. One se mogtu na jednak nacin. Vrlo dohre rezultate daje BAY 66 (»Philips«) podnoseoi INPUT do 20 pni W. Prema varaktoru je usmjerena zavojnica Li. Ostalo vidi tekst r Resonancijom pojacane visokofrekventne struje frekvencije 288 MHz mijesaju se u istoj varaktorskoj diodi sa ailaznom frekvencijcxm. C*=Cs =»televizijski« keramicki trimer od 10 pF. Cs = kapacitet. Varaktori BAY utxostruiSivanju opteretiti sa 50 dajuci OUTPUT od 35 W! Sve ove snazne diode imaju van j ski izgled kao i TK>znate silicijeve ispravlja£ke W 96 mogu se. Dioda D (si. Izgled takvog utrostrucivaca si. pregradene u dva dijela. 12-33) je varaktor.2 mm. CuAg. razunjerno jednostavnog varaktorskog u-trostru£ivada frekvencije za ve6u snagu. kondenzator Cs. Od varaktora prema kondenzatorn Cs usmjerena je zavojnica L2. osim osnovne frekvencije. promjenIjivi kondenzatori Ci i Cs. Ovdje zeliimo prikazati samo jedan primjer. D—specijalna dioda za utrostru6i* vanje frekvencije. C2 =15 pF. jednostavno priSarafiti meniu Sasiju. duzina 19 mm. Ci=15 pF. kroz keramicki provodni oep diode u metalbuciStama. zica 2 mm. varaktor. 12-33. Iz ovog resonatara je onda moguce odvesti f — dobiveni signal (432 tensku koaksijalnu MHz) na an- Tome tacnije shizi petlja od na prikljucniou. snazna tkomponenta dvosfcruike i slabija koanponenta trostruke frekvencije.

Kao prva i jedna od najvaznijih stvari je cist omski otpor od 50 ili 60 Q za la£nu antenu koja mora biti slobodna od reaktivnih komponenata i na tako visokoj Erekvenoiji. Skica za izradu detvrtval S druige strane trake Ia dolaza petlja Ls.5 x 17. mm SI 12-35. pleksiglasa. Ovaj mo£e biti nacinjem iz polistirola. Udaljenost izmedu Ls i 1*4 treba odrediti pokusom.5 mm. Jednaka plo5ica mora biti ovoj nasuprot.5 debele bakrene. na£injen takoder od fcvalitetnog izolacdonog imaterijala. Ona <5e redovito biti 3 do 5 nog resonatora za 432 c. 12-36 vidimo pregled pri- ucvrsti s dva vijka i onda joS za- lemd na bocnu stijenku Sasije.ti. te* flona ili keramike. Kroz £ep C. si. ldjevo. 12-34. Visok je 24. Supljina dobivena postaivljanjem pregrade duga£ka je 17. Sama Sasija ima domenzije 12. Da se tra- ka Lrf ne trese. Ove dvije plofiice predstavljaju promjenljivi kapacitet Cs. diuga£ka 130 mm. Drugi kraj petlje Ls zalemljen je izravno na statorskd oblog trimera C*. 12-35 sa strane. ill posrebrena mjedena traka Ia. na£injena od 1.5 cm dok joj je presjek 5x5 cm. Oblik i velidina petlji Ls i Ls takoder su prikazani na si. 12-36. koja je s jedne strane presavdjena tako da se dobije 12 Siroka ploha. po mogucno&ti posrebrene £ice. Udaljenost izmej du Ls d Ia takoder treba odrediti pokusom. §iroka 13 mm. Oni koji su okusali svoje sposobnosti na tim frekvencijama lako ce se sloziti u tome da mm su za pripremanje uredaja potmoou kojth su mogli pouzdano ispitati sagradeni predajnik potrosili daleko najvedi dio vremena d sredstava. MHz Ls. debela 1 ram. Ona je jednim svojim krajem zalemljena na srednji kontakt koaksijalne antenske prMjucnice K. fiksirana je pomocu stmpcica IZOL. Vecina laznih ante- TX 1«MHz $ VISOKOFREKV. prolazi petlja Ls. U sredini je u£vr§cena bakrena. Ispitivanje tiredaj a koji trade na tako visokim frekvencijama kao sto su 432 MHz zato nije laJco. montdrana na vijku tako da se udaljenost medu njima moie mdjenja- bora kojim bi se moglo izvrSitd takvo ispitivanje. Pomocu nje se traka struciva5a treba raspolagati odgovarajucim griborom. 12-35 upostavljen mm. Pregled pribora koji je potreban za ispitivanje varaktorskih utrostrudivada frekvencije 144/432 MHz. Na drugom kraju traka nosi mjedenu plocicu promjera 25 mm. 12-35 je skica pregrade koje eetvrtvalni resonator d&pod Sasije odijeljen od preostalog dijela umnozivaca frekvencije. u pregradu. Na si.5 x Na jom Za ugadanje varaktorskag utro- x5 cm. prolazi petlja Njezin polozaj kao d samu konstrukciju resonatora za 432 MHz bolje cemo uofciti ako si. a drugim kraj em na statorski oblog trimera Ce. Vidi tekst 404 . redimo sa si. OPTERECENJE VATMETAR SI. ali bit ce oko 5 do 6 mm.

u amaterski improvdziranom ispitnom uredaju. Tu si ramo pomoci na drugi nacm. Taj porast potvrduje da su u izlaznom signalu prisutne jo§ i druge frekvencije. snagu dvometarskog signala. ali frekventno modulirani>al zadrzava dobru kvalitetu modulacije. spojiti dvovatni. moze se ulazna snaga povedati i onda jos malo popravdti oijelo ugadanje. B C civaca frekvencije C. mozemo u kabel bez brige »poslati« cijelu snagu koju daje utrostrucivac ako ne prelazi 20 ) W. u idealnom 1:1. Filteri su opisani u poglavlju 22. Uz dobro. treba nastojati da SWR-odnos bude $to jedinicL blize slu&aju. A je dvometarski predajnik. umjetna ili vjes- ta£ka anitena) koja se u razlicltim zemljama nudi na prodaju. tzv. *no dobru laznu antenu pruza onaj isti koaksijalni kabel koji ce nam kasnije sluziti za vezu sa antenom. Gubioi su i zatkn vise/harmonicke frekvencije. dobre stabilnosti. a na drugom kraju izmedu sradnjeg voda i vanjskog oklopa. Telegrafski signal. Iako je na suprotnom kraju kabela otpornik kojemu je opteretivost samo 2 W. Jedan od njdh ce posluziti opisanoj svrsi. ostat ce nepramijenjene kvalitete i poslije utrostruoivanja. 12-36.1:1. Prvo ugadanje treba izvr&iti uz manju uho su nezamjetljiva. Ipak. Najbolje djelovanje omogucuju sklopovi prema sL ili i Promjenljivi kondenzatori Ct djeluju kao kapacitivni djelitelj & 405 . Uzet cemo 30 takvog kabela. SSB-telefonija poslije utrostruci- Pogledajmo joS jedanput si. u 70Hcentdmetar- skom opsegu. na jednam kraju montirati koaksijalnu prdkljuenicu. osim 432 MHz. mo Jednu od mogucnosti da ostvari- uz odnos stojnih valova. treba je sig- da pomocu njega mozemo utvrkada je varaktorski ulazni titrajni krug dobro ugoden. »overlay« tranzistopogodni su za postizanje fretkven- yisokofrekventni »vatme»mdikator snage«. obicno ne vrijedi za 432 MHz. prije nego li bude utrositrucen. tar« f tacnije Kao cije od 432 MHz unmazanjem. uvijek je potrabno iza utrostru'divaSa frekvencije upotrebid sto je moguce bolji filter. To 6e biti onda aiko reflektometar pokaze najimanji moguci odnos stojnih valova. U prvom redu prisutni su ostaci la t dvometarskog signa- odgovara prikljucnoj vrijednosti kabela. SWR metar pokazuje maksimum »prema napred«. Za kabel tipa RG-58/U to je 50 Q. Izoblidenja koja se pojavljuju za jednosti . oznacen slovom E. ali je tako! Ni do antene nece stazati vti£e snaige kroz ovu vrstu kabela! »cirpova«.na (*dummy load«. po mogucnosti §to blize vriditi smanjiti vec kod dvometarskog nala. Tek tada treba ugadati ostale titrajne krugove. neinduktivno opterecenje. teiko postize. Zanimljivo je da se amplitudno modulirani signal moze utrostruciti bez opasnosti za razuanljivost. Da ne bi bilo smetnja i da se emitiranim ostatkom ne smeta na stanicama koje rade u dvometarskom opsegu. kad je sve dobro ugodeno. t tj. udvostru^ivanjem utrostrucivanjem frekvencije. Kad je ugadanjem postigniut maksimum na 432 MHz. SWR-odnos postaje obicno veci. Tranzistori kao umnoiivaSi frekvencije na 432 MHz ri Moderni. Reflektometar treba da je ukljucen izimedu A i mu Da ne se utrostrudi i devijocibi bdla prevelika. ukoliko je bio u dobrom kabelu u dvometarsbom opsegu dist i bez ovolike duzine na toj freikvenciji tako veliki da se otpornik nece pregrijati! To mozda iznenaduje. dobro ce posluziti jo§ jedan SWR-metar. To se na tiim frekvencajama. Frekventno moduliran signal postaje Siri jer ja. Njegov izlazni signal preko reflektometra B odlazi na ulaz utrosfcru- vanja postaje nerazuanljMfva. neinduktivnii otpornik takve vrijednosti koja m Iskljudi<mo li filter D.

Na izlazu je serijski titrajni krug za dvostmiku frekvenciju.5 ram. L2 d C$. Cijev Ei na si. U njemu je zavojnica L% koja resonira bez dodatnih kooidenzatora. & Na si. Jos je bolje atko se iza utrostrucivaca doda stupanj za* poja£anje Moguce nekog ci u*mh» -^ ? r^£/Wv-r^|(-^ =: C6 -L 7 220 1 1 =p C5 r^ snage Tranzistorski umnozivadi frekvencije za UKV: a) udvostruciva. na istoj. da se iza utrostruoiva5a freikvencije nepexsoredno priklju£i antena. 12-37b je slican utrostrudivac frekvencije. Ulazni titrajni krug treba ugoditi pomocu grid-dip metra mijenjajuci duzinu zavojnice L2. S njoon je induktivno vezana petlja Lt koja se nalazi na ulaziu u slijedeci stupanj. 12-37a). To je dopu&teno ako smo se prethodno uvjerili da utrostru5ivac uz 2eljenu frekvenciju ne proizvodi jo§ i drage vi§e harmoni£ke ill. Dnuga cijev. Veza sa antenom je induk- . svakako. na ulazu. b) utrostrutivac za 144/432 MHz S/. E2. da ne propuSta i 144 MHz u odredenoj mjeri. Tu je opet kapaoitivni djenapona C1IC2 i zavojnica Jitelj Li koja mora resonirati na ulaznu f rekvenciju. Na trastruku frekvencijoi ugodene su zavojnice Lz i Li kondenzatorima Cz i C$. koja se pomocu (do 8 pF) ugada na 432 trimera petlja U & hapon frekvencije 432 MHz.0 do 1. na istu frekvenciju. §to je takoder £esto moguce. L3. dodatkom posebnog filtera za 432 MHz izmedu utrostrucivaca i amtene. ovisno o tranzistorima. Na ulaz sklopa dovodi tse signal frekvencije 144 MHz.6 za 216/432 MHz. Ls. a L2 oko 5 zavoja 2ice 1. CuL. je. pojacava ovako dobivenu frekkod FM-»telefonivenciju i daje 6 je. 12-37. Anodini tiftrajni krug prve cijevi treba u'goditi na 432 MHz poimocu trimerskog promjenljivog kondenzatora Cz s maksimalnim kapacitetom do 8 pF. Otpornici Ri i Rs morajtu biti. kao mtrostrucivaic frekvenoije ulaznog visokofrekventnog napona (si. na 432 MHz. Lz i La koje resoniraju na 432 MHz. Zavojnica Li. mora resonirati na f rekvenciju kojai zelimo udvostruciti (216 MHz). na promjeru 18 man. Jedno a drugo se moze izbjeci. izabrani taiko da se postlgne §to veci izlazni Signal frekveaicije 144 MHz dovodi se preko prikljuicnice U i zavojnice Li na uilazni titrajni krug.Utrostru5iva5 frekvencije s cijevima Za utrostm£ivanje frekvencije sa 144 na 432 MHz je mozda lakse nabaviti pogodne elektronske cijevi nego varaktorske diode. kako znamo. izlaznom titrajnom 'krugu je od sfoce. ako su obje cijevi istog tipa: MHz W QQE 02/5 ili QQV 02/6 Hi 6939. s kapacitetima cijevi. Kondenzator C4 i ovdje sluzi za vezu sa antenom. Promjenljivi kondenzatori Cz i Cs sl/uze za postiza vezu sa zavanje resonanoije a antenom. i viloj frekvenciji. 406 MHz. Na izlazu su tni zavojnice: Ls koja iresonira na 216 MHz. Umjesto zavojnice sluzi petlja od zice. Tako na 144 se dobije daleko veca izlazna 12-38 je iskoriste- snaga. Li ima jedan.

5 CuL. 12-39 i tekst 407 . 1a. Li i L2 postavljene su tako da je njihova os parasa sasijom. Jakost anodne *—32 mm—*J n k-32mm— -w "I SL 12-40. koje sluze kao induktiviteti Ls. 1240. i2-35. poredaaii kroz sredinu sasije. prema obliku i metria zastitnih mre^ica je 5 a 9 kod dnuge cijevi. mA. lje si. 12-39. preko Le. Shema utrostrucivada frekvencije 144/432 MHz s pojacalom. mm I 16 k-i U ^ mm — 38 — S 2Jl 10mm 10 mm 1 s»l mm dimenzijama. £e- p. prikazanim na si. prema skici na si. Pod Sasijom su i sve zavojnice. L* } Ls a Ls svojim ravndnama paralelne su sa Sasijom. Na Sasijd su otvori za podnozja cijevi Ei i E2.5x5 cm. Kroz posebne otvore str&e trimeri Cs i C*. Oblici i dimenzije za petod zice. ( c y-f 16 mm Kad je sve ugodeno i kad je pobuda dovoljna moze se voltmetrom velikog unutrasnjeg otpora izmedu tacke X d sasije izimjeriti napon od pon od 2 V. Glavni dijelovi dolaze u nizu. a treba ih naciniti od zice 1. a iz-medu tacke Y i Sasije na1.H « — o+ieov 432MHZ QQE 02/5 C5 ^^ ? *3Q S/. Raspored i sL 12-38. Cijevi su dvostruke tetrode QQE 02/5 SL ma 12-39. Kondenzator C$ sluzi za postizanje Sto boljeg prila- struje prve cijevi je a druge cijevi oko 40 ve. godenja na antenski kabel. Petlje Lz. Ei i E2 medusobni polozaji titrajnih krugova za uredaj presu »novah podnozja za upotrebljene dvostruke UKV tetrode tivna. Oba stupnja stanu na §asiju veHeine 22x7. mA oko 26 mA. Vidi si 12-38. Struja mA kod pr- Za cijevi telegrafiju bi trebalo da obje imaju stalan prednapon. Ls i Le.2 do 13 V.

Za kratkovalne niogradnji freikvencije mogu se upotrebiti. Danas se za takve svrhe najradije upotrebljavaju dvostruko balansirani mikseri (DBM). pomalo se napu&ta u praksi. kolikogod bilo zanimljivo za eksperimente. a osobito problemom da pronade odg)ovarajxnce diode. Oni mogu kod 408 razlicitih proizvoda ove . U novije vrijeme se priimjenjuju druge metode od kojih cemo neke upoznati. ali ih je teze tvornicki proizve- sadiie vrlo dobre »§othermetioki su zatvoreni u malom. te da pri tome zadrzi sve svoje dobre kvalitete. je mijesanje. Zato se anodni napon ne smije priklju&ti ako nema pobude. Utrostrufcivanje frekvencije. kao i na onim jo§ rvdsima. metalnom kuciStu (20xl0x x8 . ne odgovaraju. Amater je pri sa- takvog miksera cesto suo£en s problemom nabavke feritnih jezgrica potrebne kvalitete.mm!) sa nozicama za direktno lemljenje na »£tampariu« plo£icu. silicijeve minajatorne visokofrekventne diode. Bolje su Schottky-jeve (sotki) diode rem za amaterske koje su deni mnogo nabavitti. Ina£e bi anodna staruja bila prevelika pa bi cijevi mogle stradati od pretereeenja.ga ovdje nema. One ved na frekvencijama oko 432 MHz. ^2 Danas ima mnogo takvih mogucod samogradnje do ugradnje gotovih miksera. ty- g £ ~* kW^J Najsavremenije mijeSanjem! i najbolje: Najsavremeniji na6in da se yisokofrekventni signal bilo koje vrste »prenese« u 70-cenitimetarsko podru£je. pasivnom neizbjezivi su . onakvi koji mogu sluziti i za mijeSanje u prijemnickna. Gotovi. tzv. ba- gradnje.^ubici. diti do frekvencije oko 500 MHz. Njihov vlastiti kapacitet sve vice onemoguouje pravilno ispravlja£ko djelovanje. Vecina takvih miksera mo2e rakice« i DBM. Buduci da se radi o mikseru. nosti. »br2e«.

Ulazna imt zane nozice br.2 od koje Ikmetarski signal odlazi na ulaznu priklju^nicu (nozica br. mijeSaju se pomo6u cetiri Schottky-dise ode u un»utra§n. 4) dobiju produkti mijeSanja od kojih nas interesira onaj u. pedancija miksera je 50 Q pa je za piilagodenje upotrebljen PMilter sa 12-5). ako samo omogucuje rad do ifrekvencija oko 500 MHz. Tu se dobdje 70-centimetarski signal kose dalje vodi u niz linearnih pojacala (ako je to SSB-signal ili bilo ji Tablica 12-5. Na ulazu je otpornik od 51 Q zbog sto pravilnijeg neinduksetimetairsdki signal (28 tivnog opterecenja predstapnjeva. On ima na freflcvencijama oko 432 MHz gubitke mijeSanja oko 6 dB. opsegiu izmedu 432 i 434 MHz. Da ga izdvojimo. dolazi oscilatorski signal frekvencije 404 MHz <oko 700 mV). si. da na njegovom izlazu (zajedno ve- TRi (BF173 ili BF na svom ulazu A preuzima dedo 30 MHz) koji treba da ima 80 do 100 mV na 50 Q. sa tranzistorom TRs (BFY 90 ill njemu slican) dovoljan je da nadoknadi sve gubitke pri mije&anju.josti DBM-a taiko. 3 i br. Specijalni DB^mikser za UKV koji se moze upotrebiti sve do 800 MHz izraduje tvornica » Indus trial Electronics* pod oznakom »IE-800«. preko prilagodnog filtera sa zavojnicom Li. desetmetarski i oscilatorski. 8). kojim mijeSanja postizu 70-centimetarske frekvencije se putem Oznaka . Zavojnice za uredaj. Odvojak na hi odabran je tako da izlaz C odgovara impedanciji 50 Q. od prikljucnice B. 12-41.vrste biti. Najpoznatiji od njih je sa oznakom »SRA-1« i »IE-500«. zavojnicom L$ (vidi tablicu Na shemi. Ima ukmpno 8 no£ica. Prvi stixpanj za pojacanje. Nozica br. kod 432 MHz. oko 7 do 9 dB. Taj moze biti bilo koji. Pojacan signal pojavljuje se u kolektorskam titrajnom krogu. prema si 12-41. 1 je redovito ozna£ena plavom bojom. Za jos bolju filtraciju korisnog signala na izlazu je primijenjen bandfilter sa zavojnicama Le i hi. Tramzistor 224) Na drugi ulaz (nofcica br. vodimo izlazni signal preiko PMiltera sa zavojnicom Ls* Taj signal treba jos pojacati. 1) DB-miksera. vidi se takav mikser sa domje strane. Oba signala. Najbolje ce posluzlti specijaML mikser za UKV: IE-800. sa zavojnicom Lu Ona je <u indufctivnoj vezi sa L.

cemo se sa izlaznom (prosjecnom!) soagom od 3 do najvi'Se 4 W. za modulacijske vrhove nema vise »mjesta« u Linearno poja&alo za 432 MHz sa dva tranzistorska stupnja — — u klasi AB Linearno pojacalo. Nesto jaca pobuda je dopustena saano kod telegrafije Hi FM-signala da se postigne izlazna snaga oko 3 W. Za pojacanje SSB-signala moci ce se »ici« do izlazne slidna trarazistora.. Jedain amater je rekao: »Ja sam i kod SSB »izvukao« 10 vataU Mozda. budom od mW prosjecnu snagu od 3. Za pojacanje SSB-signala zadovoljit Pojacalo snage koje bi se moglo upotrebiti vidi se na shemi. Hi CI— 12 i C3 12. ill tranzistore.+ 2_ jrsi^sm. neSto viSe vata. Kolektori su vezani sa bazama dia se dotranzistorska dioda. alt kakvih? I. W li oapona na njima Upotrebimo niptr. p-rema si. Kao TRi i TR2 mogli bi se izabrati 2N3866 i 2N5944. najviSe 4 vata. Linearno pojacalo snage za frekvencije oko 432 410 MHz . da se sjxrijeSi stvaranje izoblidenja i nevolja koje ih prate. kod FM-telefomije izlazmui snagu i oko 10 ili. bez fcobMcenja. snage oko 1. 12 i C3— stori TRi i TR2 mogu raditi u klasi AB. No. — kolektotrskoj struji tiranzistora! Uz Sa ulaznom popriblizno 30 dobije se izlazna snaga (na 432 MHz) blizu 2 W. moci cemo. to se moze izmjeriti samo osciloskopom! Na shemi vidimo jo§ d^a trainzistora koji su ozna£emi kao Di i D2. ULAZ 04 7T 22 Dl = D2 = BD135((li sLifiniJ SI 1242. 12-43.5 (u prosjeku) da signal ostane cist.koji dnugaciji) Hi u niz pojadala klase C (ako se radi o telegrafskom ill frekventno moduliranom signalu). Tranzistori mogu biti u razlicitim kombinaci jama. dakako uz jacu pobudu. Qni su i spojeni kao diode. Traozistor TRi treba na taj nacfci da postigne mirnu kolektorsku ^r *>» . postici kod telegrafije — 2N5944 i ZN5946. To se dogacta zato jer pojacalo prestaje biti »linearno<< kod prejake pobucfe. si. ima dva stupnja. odnosno neka druga dva 1242. mozda. 1242 i na si. Pad je vrlo konstantan i moze se »odtmjeriti« potenciometrima Pi i P2 tako da tranzibije tzv. jiace C12 12. na kojim su sve frekvencijama bili ti vati? Pretjerana pobuda kod SSB-signala vodi do pojave »sirokog« signala i do pojave srnetnja svih vrsta. vrhovi ce siguirno dosizati preko 10 ili 6ak preko 12 W.

4 mm.4 do prigusnica 0. CuL). desno). dug 5 mm. 12-44. induktiviteti Li. strani plocice B se ostalo: kondenzatori. sprijeda je okomita plocica na kojoj su montirani potenciometiri Pi i P2. Ls i Le. One se vide na fotografiji uaredaja koji smo sagradili. Sasviin stoga vide se trimerski kandesizatori.5 am dugacak komad posrebrene bakrene zice. Treca plo- Na vanjskoj koja nosi potanciometre i fcramzistorske diode. Kaiko je i na shemi nacrtano. Ls. prigusnice VFP i drugo. Prva (A) ima dimenzije 135 x 35 mm.da stoje okomito jedna na drugu (si. Ufpotrebljene su dvije plocice od ikasiranog vitroplasta. vee baikrenim trakama. Izgled bakrom kasiranih plocica (A i B) koje sluze za izgradnju linearnog pojacala snage za 432 MHz. One su jedna s drugom zalem- najdirektnije zalemljeni. Li je mala mm cm UKV starske diode Di i D2. Ostalo u tekstu 411 . Posljednja od njih i nije od lektorska prava zavojnica. tranzistora na hladilu. montira cica. La i Li nisu ostvareni zavojnicama. B Kondenzatori Cs ti i Ce moraju bi- mm. Izmedu odredenih tacaka na plocici A i ovih provodnih kondenzatora (po 500 do 1000 pF svaki) montiraju se (koso!) zavojnice Ls. Plocica B nosi 4 provodna kondenzatora. debljiaie 0. bakrene trake i tranzistori. polozaj tranzistora i kondenzatora. Na sL 12-43. sa strane je mehanicki detalj koji pokazuje polozaje plocica. Pogled na prototip linearnog pojacala prema si 1242 10 do 30 mA. debele 2 mm. La i obje VFP su Sirokopojasne visokofrekventne prigu&nice. kao i trainzistrujax denzatore i tranzistore i uc'vrscena je na aluminijsko hladilo. bolje se vidi na si. Zavojnica Ls je namotana na promjeru od 3 i sastoji se od 16 do 17 bakrene lakirane zice (CuL). konljene tako SL 1243. Desno. To je 2 do 2.5 mm. Oblik i velicima bakrenih traka. Plocica A ima na sebi bakrene trake. Cs) i zice koja predstavlja induktivitet Ls. provuoene kroz feritni valjcic. stoji paralelno sa plocicom (sL 1243).5 zavoja ziice (0.5 mm. s pfromjerom priblizno 3. a dmiga (B) 135 X 30 koja ima samo 1. sa pri- st 1244. Mima kostruja tiranzistotra TRs naka bude 25 do 55 mA. namotane sa 23 zavoja na feritnim valjcastim jezgricama koje imaju 6 rupioa. C10 koji je ovdje nacrtan je jedan od njih. 12-44. provodnog kondenzatora (C10.

Vidimo da 25 W. i ja£alo s drugim ill npn sa 2N5946 T cice. Ono sa ja6am pobudom postaje manje. 0+ 12. 15 W. Lineairno pojadanje do tako velike snage nije moguj6e.6 1 1. nismo imali Na sredu. recimo C25-12 i slidnima. psredvideno je za rad u klasi C. ti^lavtvornickim podacima V yzzZHH* fZLAZ 432MHz SI 1245. nom. 12-45. 2icama od 500 25 vata Mo2da po dva pF? reduci/raniin ra miniiatiuirna na 70 centimetara mogu Danas postoje toranzistotri koji i kod frekvencija uinu/tar 70- -centimetairskog opsega dati prilidno velike snage. UKV Moze pojadalo za telegrafiju i za FM-signate sa jednim kao dodatni izlazni stupanj iza postojedeg primopredajnog uredaja manje snage posluziti All . prema si. nazalost. prema sL 12-45 UKV tranzistorima. Snazno tranzistorom. tako da se za postizavanje izlazne snage od 25 mora primijeniti pobuda sa snagom koja je samo za faktor 4 nianja. kod manjih po budinih snaga poja£anje deseterostruko. Tramzistor MRF618. Jedan od njrifo je MRF618. Snazno pojafcalo za 432 MHz. Dvostruko kasirana vitro- plast plocica (83x50 mm) za pojacato snage.5 3 6.13. odnos ulazne (pobudne) snage i izlazne snage je: ulaz 0. shema sL i izgled Stampane plo- 12-46. Pirema tvorni^kim podaci- ma. prema i prepomkama. na jednak na£in inoze se nafciniti poi SL 12-46.. 20 W. 10W.4 W W W W W je izlaz 5 W. ali ovo smanjivanje W pojacanja ne smeta kod telegrafije kod firekventne modulacije. .6 nacrtani su.klju&iim *nului«. nekaim drutgim jacim tranzistorom koji moze raditi na tako visokim frekvencijama.

kao Opremu oini maJobrojni nabavili kupnjom i 413 . te kroz tako dobivene rupice provuci bakrenu iicu i zalemiti je s obje strane na bakreni sloj. Te tsraike de sluiiti kao ulazni i kao izlazni induktiviteti. bez odi Samogradnjom govarajucih materijala dijelova. 12-46. Mjesta koja su oznacena zvjezdioom. preira crteia na si. kao i tadke a i b. i za rad na tiim rrekvencijama su. koliko nam je poznato.i s bo SI 12-47. si. sastavnih Unatod toga. tih se frekvencija. Jedna strana ostaje bez promjene. pojacalo se mo2e graditi i na plodici od vitroplasta. Do cipu. Raspored gtavnih sastavnih dijelova na plodici. Kako dosedi jo§ vi§e frekvencije? to viSe. mde u prin- dodi utrostirucavaaajem mijeSanjem. dok ziti se na onoj stmami koja 6e slu* kao »gomja« i na koja ce se mantirati i zalemiti svi dijeiovi raju pripiremiti trake. manja grupa nalih amatera je osvojila i opseg frekvencija oko 1296 MHz. Svi trimerski komdenzatori uga- daju se na maksimum iizlaane snar ge dobar SWR-odnos izmedu pobtudnog uiredaja i ulaza ovog po- w jadala. 12-47. Ona mora biti bakrom kaSirana sa obje strane. treba probusiti kroz plofiicu. 432 sa MHz. nije lagano. mo ^^\\\\\\\V\<\\V\\\\\V^^ ^JH dijelova) Raspored najvafcnijih sastavnih na plodicd! prikazuje si. 12-46 I a a Iako bi kaSirani teflon bio bolji.

Na Li je spojena baza tranzistora TR*. Tu je shema najvaznijeg dijela uiredaja MMT 1296 s kojim rade naki na§i amateri. Ite i Rs za redukciju snage dvometarskog signala. i kao poticaj za osvajamje tih opsega. Veda aktivnost na§ih amatera joS vi§ih zapazena je i na opsegu gradili. za rad kao linearno poja6alo. frekvencija. LTD«) isporuouje i linearna poja£ala za ove frekvancije tako da se postizu izlazne snage od nekoliko vata. donosimo si. mgodene taimorskim kandenzatorom od po 6 pF maksimalnog kapaciteta. Da on ne bi bio prejak skuzi i to cia je kao R3 u atenuatoru upotrebljen potenciometar. amateri sami pretezno. izlazmi trainzistoa: -centimetarskom opsegu. Ona ima prednapon. to.12-48. 414 . Na taj su* resonator prikljuceni kolektocri tranzistora za mijeSanje. bit ce o njima govora u posebnom poglavlju (16). na 10 GHz. Ovaj tranzistor (opet BFR34A) pojaoava 23 cm signal i preko resonatora sa tra- MHz Za one znatizeljine medu nama. Djelomicno se tu radi sa turedajima koji su ko da dvometarski signal na njiho* ve baze dolazi protufazoio. Na ulazu je atenuator sa otpornicima Ri.uyozom gotovih bi nas odvelo talje. Izlazni titrajni kniig koji resonira Bududi da su primo-predajnici. L$. a »specijalisti« se za svoje potrebe i onako sluze i druigom liter aturom. Tranzistorski par TRi i TR2 (dva tranzistora BFR34A) spojena su ta- Ista tvornica (^Microwave Modules. . MijeSanjem firekvencije nekog dvometarskog signala sa oscilatorskom »injekeijom« na 1152 ali postize se frekvencija u 23- kom. pobuduje TRi (MRF816). Resonator Le i resonator L7 su induktivno vezani i formiraju bandfilter za opseg firekvemcije 1296 MHz. Pnedaleko da u ovoj knjizi ulade- zimo u mnoge konsfcrukcijske dovoljmo prostora. uredaja. to Nema za na 1296 MHz ima resonator u obliku trake (La). a oscilatorska injekcija sa istom fazom. pomocu diode D.

plast. Amplitudna modulacija je u pocetku bila iskljucivi oblik modulacije kojim su se sluzili radioHamatari. njoj ce biti govora u po- 13-lb). araaliza pokazuje da su prisutne tri frekvencije: val nosilac i dvije bocne frekvencije. Od ovih je jedna za 1000 Hz visa a druga za 1000 Hz niza od ventni signal koji frekvencija vala nosioca. Kao rezultat ovakve modulacije dobije nal.) 13 AMPLITUDNA MODULACIJA AMPLITUDNO MODULIRANI SIGNAL Kod (radio-telefbnije. iznijeti samo naj- jedna od druge pomo6u prijemnika velike selektivnosti. frekventnu modulaciju (skraceno: FM) i faznu modulaciju (skraceno: PM). razumije se. na sL 13-lb) pojacavaju (+) ili oslabe (— visokofrekventne oscilacije predajnika. krivulja koja obavlja sve amplitude) slijedi tok niskofrekventnih promjena. Val nosilac se kod amplitudne modulacije nista ne mijenja. Modulacijom se. dosizu neki maksimium. biti u ritmu neke niske. se tzv. zvu£ne frekvencije. Ovo pojacavanje i oslabljiva- val nosilac sluzi neka izmjenicna visokofrekventna stmija. racUofonijskom podriKyu je amplitudJna modulacija i danas jo£ jedini na5in prenosa govora i glazbe. »Taragerwelle« noseci talas) na neki niacin modulira zvucnim frekvencijama govora. valu nosiocu mijenja ili amplituda ili frekvencija ili faza. smanjuju se do nekog minimuma i onda ponovno rastu. Pri tome njihova anvelopa (francu- skk »enveloppe« = omot. Razlog lezi u tome da se amplitudno modulirani radiovalovi mogu primati i najjednostavnijim prijemnicima. amplitudno modulirani sigJedan takav je predocen crt- njom na sL 13-lc. SSB-telefonije. Ovdje cemo dulacije. tzv. sebnom gnalima. prouzrocenih modulacijom (si. »onde porteuse«. Pri tome. za sporazumijevanje rijecima po^enoSenxm po mocu radio-veze. tome kao nje mora. Prema tome. stalne amplitude i stable frekvencije. Ove tri frekvencije se mogu wlo lako odi- O Takoder ceuposebnim poglavljima biti govora o frekventno i fazno moduliranim sipoglavlju. Mijenja se iskljudivo 415 . Analizirajuci visokofirek- ima takvu anvelopu moguce je utvrditi da se on zapravo sastoji od tri komponente. potrabno je dia se neki val nosilac (»Carrier Wave«. Sto je najinteresantnije. Pri 7 Na si. 13-la prikazan je nemo- duliran val nosilac. Iz amplitudne modulacije se razvila posebna vrsta. U srednjevalnom. Svi nacini kojima se postize amplitudna modulacija idiu za tim da se mijenjanjem neke elektricne velicine (M. i frekvencija i amplituda samog vala nojeliti osnovnija svojstva i nekoliko najtipicnijih primjera amplitutdne mo- sioca ostaju konstantne. Uz pretpostavku da je anvelopa sinusoidaloa i da se amplituda visokofrekventnih titraja mijenja frekvencijom od 1000 Hz. razlikujemo amplitudnu modulaciju (skraceno: AM). Amplitude VF ti- traja postaju sve vece. u ritou govonnih frekvencija.

a) c) ri .

Ovo se moze izbjeci samo tako da modulacija nikada ne prede 100%. ako su modulacijom bile izazvane sinusoidialne promjene. 13-lc). Za sigurnost je dobro drzati se malo ispod te vrijednosti. Uslijed toga se kanal zauzetih frekvencija veoma pro&ri. Velicinu m na1. Niskofrekventne struje koje piipadaju goyornim frekvencijama imaju razmjerno vrlo visoke »vrhove« koji- ma se postize 100-procentna ali modu- lacija. Tada i efektivna jakost antenske struje predajnika postaje veda. Modulacijom se povedava i prosjecna vrijednost saiage koju emitira neki predajnik. modulacijska oscilacija 13-1 d) i do isferivlja- vanja oblika anvelope. krivulja b (si. Kod porenosa govotra to nije tako. npr. dok je u prijemnicima reprodukcija jako izoblicena. Ce§de se jadina modfcdacije izrazava m = je m broj koji je redovito od jedinice. Kod X suiusoidalnih niskofirekventnih promjena ce biti = Y. na nulu. Ova iskrivIjenja -uzrokom su pojavi mnostva visih modulacijskih firekvencija. Lnace manji zivamo modulacijskim faktorom Hi moduLacijskim indeksom. NajdeSce ipak. Jadinu modu- X lacije tada izrazavamo kao omjer: X Amplitudia cialje Y anvelope moofe najbiti je X = pasti Z. Iz tablice 13-1 vidi se da je kod sim> soidalne. Budiuci Ukoliko bi amplitudia anvelope AM-signala premaSila amplitudu samog vala nosioca (Y vede od Z) rezultat za bi iraiSunski iza&ao veci od jedinice ili veci od 100%. koji i dsru- gim radio-stanicama onemogucuju rad. To ce pa izlazi da je ako u procentima. Kod amplitudne modulacije on normalno moze biti izmedu mile i jedinice. njena prosjedna vrijed417 . Osim toga se i na susjednim kanalima pojavljuju vrlo neugodne smetnje. 13-2). Tako de snaga kod 100% modulacije porasti ukupno za 50%. simakio iskorigceni. Ona de kod 100-procentne modulacije doseci cetverostruku vr§nu vrijednost ako je modulacijska karakteristika predajnika linearna (si.Ako slovom Z oznadimo amplitude vala nosioca (si. 13-2) pa se kod amplitudne modulacije postizu neSto nize vrSne vrijednosti. To je zato jer je onda amplituda dvostruika i 27 Radio prirufinik karakteristika nije sasvim linearna. Snaga emitiranog signala je bez modulacije stalna. 13-2. tzv. osobito kod amaterskih predajnika kod kojih su izlazni stupnjevi mak- m U praksi bi dolazilo do »trganja« (si. ona naraste na detverostruk iznos. 100-procentne modulacije antenska struja za 22.6% veda nego dok postoji sam val nosilac. Umjesto krivulje a vrijedi. Modulacijska karakteristika predajnika i «(%)- — -100 za napon za jakost struje. pa je: MODULACIJA ™(%) = ^r-100 ili SI. onda je povedanje i Y smanjenje amplitude envelope i4M-signa<la. »splateri«. da je snaga jednaka ummoSku jednoga i dmgoga.

Tablica 13-1. Utjecaj modulacije na jakost antenske strttje Stupanj modulacije (%) .

Predajnik je tada 100-procentno moduliran pa bi svako dialjnje pojacanje modulacije dovelo do jakost anodne struje (mV) u I anodni napon i anodma struja gornjoj relaciji su omi koji postoje dok nema modulacije. svakako. Kroz njegovu sekundairnu stnanu tece anodna struja triode Ei koja se nalazi u Maznom stupnju predajmika. dodaje se otpomik R kojim se napon za drugu mrezicu cijevi Ei smanji na potreban iznos. Kad dosegnemo takav stupanj modulacije kod kojega jakost anodne struje upravo po£inje da raste. i Amplitudna modulacija anode zaStitne (druge) mrezice 27* 419 . modulatora. jakost anodne struje mora u pooetku ostati nepromijenjena. ISA. 13-4. Izlaznu impedancijo na sekundarnoj strain transformatora maramo prilagoditi impedanciji izlaznog stupnja koji se ponasa kao otpor R za koji vrijedi anodni napon cijevi E (V) R (k£2) = t Ako na ulaz modulatora prikljucimo neki niskofrekventni oscilatoir frekvencije 1000 Hz i ako okretanjem potenciometra za regulaciju ja£ine modulacije ovu pomalo povecamo. Brimar- izoblicenja tera«. cijski amodu. dosli smo do granice koju ne treba prelaziti. i do stvairanja »spla- na impedancija transformatora T vi) Dok govorimo u mikrofon mora odgovarati cijevima (ili cijeu izlaznom stupnjui samog mo- mora jakost anodne struje ostati konstantna. i dulatora. Princip takve modulacije vidimo na Ovdje je T opet modulatrans forma tor. Modulacijski transforimator T je svojom primarnom stranom spojen nia izlazni stupanj 13-3 Ovdje je Ua anodni napon.duliranog signala <5e slijediti promjene anodnog napona. snazma kvali- tetaa aimplitudna modulacija ako se istovremeno djeluje ma ainodu i na drugu mrezicu izlazne cijevi predajnika koja radi u klasi C. Buduci da je za drugu mrezicu redovito potreban nizi najxm nego za si. Preko sekundarne strane transformatora T se anoda i druga mrezica cijevi Et napajaju strujom iz istog izvora +U. Sekundarna strana modulacijskog transformatora mora imati impedanciju koja se izracunava ovako: v*<y) R (kO) = (/ + ^)(mA) fl St. i ovu vrstu modulacije kontrolirati osciloskopom i pronaci najpovoljnije radne uvjete za snaznu i cistu modulaciju (vidi u poglavlju 16: »Ispitivanje kontrola rada predajnika«). Najibolje je. h jar Na sL anodne modulacije pomocu kost anodne struje i Jss jakost strurje druge mrezice cijevi E± za virijeme dok nema modulacije. je prikazan princip transformatora. Primarnom stranom je on u vezi sa izlaznim stopnjem modulatora. Modulacija anode i druge mrezice Kod tetroda i pentoda moze se i postici vrlo dobra.

l -- ig ^3 . snagu. oko 27 MHz. samo oscilator dobiti struju. (Usput podsje<5amo da se kod primopredajnika u tzv. Tu se mogu razlikovati dvije metode: modulacija kolektorskog napona i modulacija kolektorske struje. npr. Na na sL sL 13-5 je shema dvometars tranzistorima.5 V. moze se postici QRB od 80 do preko 200 km. Shemu predajniika vidimo na si. dvometarskog UKV opsega moze se s takvom snagom. »gradanskom« valnom podruCju. Na terenu. donosimo dva primjera takve modulacije. u gradm medii kucama. na vlastitom pogonsku ako zelimo \\ 1 prijemniku kontroliramo svoju radnu frekvenciju i da pronademo njemo »mje420 . koliko najvi&e mog[u dati tri plosnate dzepne baterije od po 4. tj. U dovodu pogonske sfcratie za oscilator ukljucena je dioda Du Ukoliko se pogonski napon dovede na prikljucnicu Bs. Predajnik moze imati nialu. Preko B* moze — to.5 V. ova dioda <Se sprije£iti da struja potede u sve stupnjeve predajnika. iznosit <5e tada 150 do 200 mV. racunati sa dometom izmedu 5 i 10 km ili vise. ovisno o i o vrsti vlastite antene. o uredajima korespondieota. Izlazna snaga OUTPUT. Primijenjena je modulacija kolektorskog napona. Iako je amplitudna modulacija u amaterskim valnim opsezima danas vrlo rijetka. sve veze odrfavaju ampHtadnom modulacijom!).— Kolektorska modulacija Od trazlicitih mogudnosti amplitudne modulacije kod tranzistorskih predajnika najce§£e se pxrimjenjuje kolektorska modulacija. Ovo je korisno. Na firekvencijama polozaju kao i •^11 i JB nttjffl^ I 13-5. najviSe oko 400 miW INPUT. u pogodno izabranom »PORTABLE QTH«. Vr koliko zelimo za pogon upotrebiti normalne suhe baterije. Predviden je maksimalni pogonski napon od 13. skog predajnika 13-6 a pripadajuci modulator. da. ovisno o upotirebljenim tranzistorima. u povoljmim prilikama.

dva BC107 upotrebljeni tranzii par tranzistora Pojedine titrajne kruigove treba apsorpcionim valomjeroan ill grid-dip-metrom da bodemo konfcrolirati BC141. Sekundaoia zavojnica ima dva dijela ko. » — ji i 1« i »§asije« (tj. Transformatori za tranzistorske modulatora desto imaju barem jednu zavojnicu koja ima odvojak u sredini. pnklju£enim izmedu pozitivnog pola izvora pogonskog napona koji moze biti uzemljen). sigurni aia kojoj frekvesneiji resoniBez toga postoji opasnost da neki titrajul krug uigodimo na krivu frekvenciju! Dioda Ds ispravlja malen dio izlaznog signala i omoguduje kontrolu predajnika osjetljivim mjeraim Transformator Ti je tzv.1 mm. Shema tranzistorskog modulatora.%c lot tcMf Us H|i. Tik uz limenu pregradu. medu ostalim signalima. U ova oba stupnja su tramzistori BSJ 63. dioda propu&ta strujo i cijeli sto« 13-9. pobudni (»drajverski«. Iza toga. nalazi se udvostra£iva6 frekvencije kojim se postize 48 MHz.4 cm2 Primarna zavojnica ima 1200 zavoja. 13-5). 50 {-9V)q 1 1 SL 13-6. Njihove kfajeve treba onda spojiti prema ovoj slid. U posljednja dva stupnja stavljeni su domaci tramzistori BFJ17. U njiemuj se bristal pobodfcije odmah na 24 MHz. s njene desne stirane je uitrostru<5iva£ frekvencije. Oni odgovaraju poznatim tranzistorima 2N708. Sto je Uz kvaroov kristal osnovne frek- vencije izmedu 8000 i 8100 kHz malaze se dijelovi koji pripadaju »overtonskom« oscilatoru (si. dok njegov izgled vidimo na u teKstu All . 1 A Bo MHz SI 13-7. Prikljucimo li pogonski napon preko Bi. instrumentom. Mogli bi poslu2i-ti i BC107. Njezine dvije polovice postizu se najlakse tako da se ovakva zavojnica namata odmah s dvije lice. Predvidem je za rad sa bili di- namickim mikrofonom DM. zica 0. Tako dobiveni titraji frekvencije 144 slu£e za pobudivanje izlaznog tranzistora. raju. Objasnjenje i Shemu modulatora 13-6 prikazuje si. Podaci za namatanje transformatora Ti i Ts u tekstu si. On treba da je namotam na transformatorskoj je^gri tipa EI-36 s presjekom od priblizno 1 do 1. Za modulator su stori: predajaiik nesmetamo proradi. moraju biti i po broju zavoja po svome omskom otporu. CuL. u sredini. »driver«) transformator.

zice 0. To je »sredina«. Limove transfotrmatorske jezgre treba slagati naizmjence. smjesten desno od limene pregrade SL vi§e moguce.7 cm2 On mora . Pocetak prve (a) a zawSetak druge zavojnice (d) su krajevi i Y na koje se priklju- primarna zavojnica. CuL.4 do 1. Pocetak druge (c) i zavrSetak prve zavojnice (b) tireba spojiti u tacku Z. 13-7) predstavlja jednu polovicu. Sasvim lijevo. NajlakSe je to postidi na taj niacin da se isto* cuju baze izlaznih transformatora. namata se x 400 zavoja. imati SL 13-9. Fotografija odaliljaca za 144 MHz na plocici sa Stampanim vodovima. koje sluzi kao modulator oda$ilja£a za 144 MHz 422 . Druga od c do d. bez raspora. tako da se 2 zioe. dolje.15 tih zica. Izgled tranzistorskog niskofrekventnog pojacala.00 do 8J1 MHz) u overtonskom oscilatoru za 24 MHz* Desno od njega je udvostrucivac frekvencije na 48 MHz. predstavlja dniigu polovicu sekundarne zavojnice. jednaki. Preko ove. Pri izradi transformatora Ti dolazi vremeno namataju dvije uz drugus. To je zato da omski otpor bude sto manji. izolirana slojem tankog papira. vidi se kvarcov kristal (8. jedna dobije odmah sekundama zavojnica blize zeljeznoj jezgri. Izlazni transformator 7*2 moze se takoder namatati na transforma- X torsku jezgru tipa EI-36 s presje- kom 1.T 13-8. Jedna od ana od a do b (si. Iza njega slijedi utrostrudivaB na 144 MHz koji pobuduje izlazni stupanj. mm.

oznadeo kao »+M«. ne prejak. modulacijski niskofrekventni naponi prenose se na bazu tranzistora TRs. ako modulator koristimo i kao niskofirekventno pojacalo za vrijeme prijema. Umjesto kod 13. Dinamicki mikrofon prikljucen na ulaz modulatora. za modulaciju: 470 zavoja. Overtonski oscilator se obidno nede smjeti dovesti na maksimum. ako zelimo da nam oscilacije odtoah »uskoce« dim prikljubaterijui.25 zica 0. mA 13-5 i 13-6). da se dobije potpuno simetnidnog modulacijskog treba motati bifilarno. Drugi stupanj pretpojacala je u galvanskoj vezi s modulatorskim stupnjem. Njegovu mirnu struju treba. To demo naciniti tako. Namatati ga treba ovako: Primarno: 2x235 zavoja. da na tdaz modulatora dovedemo sinusoidalan. Ako je preklopnik Pr u naortanom polozaju. neovisan o promjenama struje u modulatoru. uz pogonski napon od 12 V. koje idu u antenu. gdje se potenciometrom Pi moze regulirati stupanj modtdacije. bude ovisna o jakosti Latorom. prema glasnoci govora. treba predajnikove titrajne knxgove ugoditi kod neSto manjeg pogonskog napona. Na taj nacin se za prijemnik postize fUtrirani pogonski napon. spojen s pozitivinim polom izvora pogonskog napona. Ovo moduladje posluziti shema na si.18 mm. Za njihove eksperimente moze 13-10. Ako smo pazljivi modi demo 13 V (tri plosnate dzepne baterije). koji je izgradio bila je izmjerena izlazna VF snaga oko 200 mW. Pari tome treba antenski izlaz predajnika op- od 50 neinduktivnim otpornikom 60 Q. OuL. Ukupni potroSak modulatora i predajnika bio je oko 60 dok se nije govorilo u mikrofon.poseban namotaj za modulaciju. uz pogonski napon oko Ps. potenciometrom M t — odabrati tako da napoo. naj*- Kolektorska struja protice prije kroz tranzistor TRa a onda jos kroz tranzistor TRt. tj. Osim toga za vrijeme ugadanja izlaznog stupnja predajnika.5 V. njiti. kod 10. Jedan kraj modulacijskog namo taja je uzemljen. Kraspojiti prema tacna sredina namotaja. o zavojiiicama za ovaj predajnik su na tablici 13-2. upravljane modu- mo. odmah sa dvije zice. Tt. prikljudenog na opisani nacin kod » 1«.5 V. Takoder je kritidnije ugadanje titrajnog kruga overtonskog oscilatona nego udvostrucivaca firekvencije. struje. tj. CuL. mm. zica zvwdnik: 60 zavoja.2 mm. jeve tih zica treba si. cimo Primarnu stranu transformatora. neka i modulator bude ukljuden. Kolektorska struja izlaznog tranzistora u predajniku bila je oko 30 mA. recis Podaci. Sekundamo: za 0. spaja se sa jednako oz- nacenom prlkljucnicom predajnika (si. Njegov drugi kraj. 423 . ved malo pokraj toga. 2ica 0. signal od 1000 Hz tako da predajnik bude modiuliran. 13-7. pnmjetiti da je ugadanje pobudtnog titrajnog kruga kritidnije nego ugar danje izlaznog filtera. Kod YU2BR. Ugajdanjem predaj^ nika treba postici maksimaLni otklon kazaljke mjernog instrumenta. je primjar amplitudne kolektorske struje. Obzirom na to da se napom baterije vremenom smanjuje. Tranzistori TRi i TRs su u pretpojadalu. — Mnogo ih je koji ne vole motati trans formatore. CuL. prototipa. Za vrijeme govora struja je povremeno narasla na 120 do 180 mA. njegovog pobudnog i izlaznog titrajnog kruga. Kad prekinemo modulaciju mora se otklon kazaljke malo smateretiti ili Modulator je razmjerno jednoje stavan. mjeren na emiteni tranzistora TR$ bude oko 7 V. Na taj nacin se postize da amplituda oscilacija. PrMjucnica koja je na modulatora oznacena sa » 9 V« spaja se prijemnikom.

Zavojnice za tranzistorski UKV predajnik (si 13-5) Oznaka .Tablica 13-2.

Taj je najbolje posti<Si uz poloiaj preklopnika Pr za telegrafiju (CW) i zatvareno telegrafsko tipkalo TL Kad je kompletao predajinik ugoden. maksimuim 425 . Sada treba pazljivo pronaci polozaje potenciometara Pi i Ps u kojima ce modulacija biti dovoljtno snazina. ali bez izoblidenja (i bez BCI i TVH). Ovaj ujedno slozi kao utrostru£iva£ trekvencije. ugoden ma resonanciju u dvometarskom opsegiu tako da izlazma snaga (u opteretni otpomik od 50 Q!) budfe maksimalna. mo2e se Pr prebaciti u polozaj AM. Izlazna snaga padme.zavojmice Li. otpri1/4 ukupnog broja njenih zavoja (odrediti dip-metroml). ka~ pacitivmm se putem uizima pobuda like Na odvojak kod za izlazni traaizistor TRi. Na izlazu je filter sa zavojnicom Ls.

14 SSB TELEFONIJA PRINCIP TELEFONIJE S JEDNIM predajniku potreban sanno za dobivamje bocnih pojasa. »upper sideband«) i donji bocni pojas koji sadrzi frekvencije »ispod« vala nosioca (LSB. SSB-generatora. Znamo da se kod tzv. Amplituda nijedne od frekvencija. samo polovinu amplitude vala nosioca. Radio-amateri su ovu zanimljivu tehniku mogli u vecoj mjeri primijeniti tek onda kad su se iza proSlog rata u vojnim viSkovima pojavili kvarcovi kristali pogodni za gradnju tzv. kako je to crtezom prikazano na si. suppressed carriers. godine dokazao da je val nosilac u 426 Ako se iz amplitudno moduliranog signala najprije ulkloni val nosilac i onda jo§ filtriranjem odstrani jedan od dva bocna pjojasa preostat de samo jedan bo£ni pojas. val nosilac koji ima frekvenciju 3700 kHz moduliran sa 1000 Hz (=1 kHz). od engl. sto znaci »jedan bocni pojas uz potisnut val nosilac« ili. koje sadrzi bilo koji bocni pojas. Pri tome se val nosilac ne mijenja* Njegova amplituda ostaje nepromdjenjena. konacno. npr. 14-la. vencija od 3699 kHz. tzv. Ako je. »inforanacija«. kod 100-procentne modulacije. od 3701 kHz i donja bocna frek- komercijalnih radionveza kao i kod visokofrekventne telefonije pomo<5u podzemnih i podmorskih kabela (od 1927. »jedian bo6ni pojas«. pojavit ce se bocne frekvencije i to: gornja bocna frekvencija u bo£nim pojasima i. Zato je Carson predlozio da se za prenoSenje telefonije visokim frekvencijama iskoristi samo jedan bocni pojas. Osim toga ce SSB^signal zauzeti samo polovicu opsega frekvencija koje bi ina£e bile potrebne za prenos AM-signala. od engl. BOCNIM POJASOM njem (SSB) Oznaka »SSB« nastala je akracetacnije oznake »SSBSC« koja dolaai od engleskog naziva »single sideband. kristalni detek- kod demodulator. Amplituda bocnih frekvencija dosize. S obje strane vala nosioca pojavljuju se mnoge bocne frekvencije koje formiraju gornji bocni pojas u kojem su frekvencije »iznad« vala nosioca (USB. Za pri j em amplitudno moduliranog signala dovoljan je i najjednostavniji prijemnik. »lowar sidebands). Ovo je bilo uibrzo primijenjeno kod tzv. Patentirajuci svoj prvi sistem telefonije s jednim bocnim pojasom Carson je joS 1923. kao na si 14-lb. da sam val nosilac ne prenosi nista jer je sav »sadrzaj portnke«. kraoe. Ovdje su val nosilac i tisnuti donji bocni pojas (LSB) toliko poda ih se udaljenim prijemnikom ne moze zamijeniti. ne prelazi ni kod 100-procentne modulacije polovinu amplitude vala nosioca. godine). Ove se od frekvencije vala nosioca razlikiuju za iznos modulacijske frekvencije. jer u njemu val nosilac interferira s boccije — — nim pojasima dajudi one niske frekvencije s kojima je bila izvrsena . amplitudne modulacije pojavljuju iznad i ispod frekvencije vala nosioca nove frekvencije. Za emisiju gornjeg maze se iskoristiti bocnog pojasa (USB) puna snaga pre- dajnika. Kod telefonije dogada se slicno. da svaki od bocnih pojasa sadrzi sasvim jednaku »informaciju«.

a) . J 1 - < < z > .

pojavit 6e se bocne frekvencije. mrezica druge triode postaje slabije negativna i obratno. (DSB — double tzv. da onima koji imaju gotove SSB uredaje omoguce raaiumijevanje i bolje koriStenje ove zanimljive tehnike.Najveci nedostatak 'kod SSB uredaja je <taj da su razmjerno vrlo skupi. Sheme i piimjeri koje ovdje donosimo imaju zadadu da olaksaju rad naprednijim i dskuisnijim graditeljima i. U idealnom slu£aju. Qsim toga se od graditelja SSB uredaja <trazi i vece znanje i upotreba skupljih mjernih instrumenata. Ovdje se to dodatnim ddferencijalnim positive kondenzatorom CD. preko . treba male. Kad odaSilja£kih uredaja za telefoniju cijena ovisi o snazi i o sistemu telefonije. ako su obje triode sasvim jednakih svojstava. Ako se na ulaz ovog sklapa s dvije triode dodsi jo§ i niskof rekventni signal. Negdje oko 150 do 200 danas cijene postaju podjednake. Kod malih snaga je cijena dava£a za noza od onih za SSB. JoS uvijek je predajnik za telegrafiju najjeftiniji.NF transformatora T. POTISKIVANJE VALA NO^IOCA r ' v^ Potiskivanje vala nosioca triodama Iz iiir > oscilatora VF (sL 14-2) / s doi vode se preko kondenzatora Ct Cs oscilacije frekvenoije jedna- se u ritmu niske frekvenkvari simetrija: kad mrezica jedne ftdode postaje jace negativna. »balans-modulator« Hi DSB-generator. \ AM obim anodama dmaju opet istu fazu. Izlazeci iz jednog rotor ulazi u drugi stator taiko da se s jedne strane citet diferencijalnog kondenzatora kapasmanjuje upravo za toliko ko~ liko se s^druge strane povecava. sideband) 428 . ne zelimo obeshrabriti' one Ikoji zele da sami grade svoju radio-stanicu za SSB-telefoniju. SSB predajnik kom amplitudom zice i fazom na imre- obih trioda u cijevi ECC82. izlazni napon frekvencije / je jednak nuli. Bududi da je idealna simetrija dvaju tiiodnih sistema samo djelo- micno mogu<5a. Ovaj se sastoji od dva statora i jednog rotora. Sklop s dvostrukom triodom za potiskivanje vala nosioca. nepredvidljive razlike naknadno »simetrirati« ill »izbalansirati«. Ovdje se te oscilacije poja£avaju i preko anoda odvode na izlazni titraj ni tkrug sa za/vojnicom Lz. nece se ni u slucaju resonancije na izlaznom titrajnom krugiu pojaviti znatnije amplitude frekvenoije /. dak sam val nosilac Pri tome cije +200V SI 14-2. Buduci da i pojacane oscilacije na AM W f W predajnika postaje jeftiniji od buduci da otpada cijena velikog modulatora koji je za amplitudnu modulaciju takve snage ve6 prilicno skup. ujedno. Za jo£ vece snage oko 350 i vi§e. Zato ce se na izlaznom titrajnom knugu pojaviti i resonancijom pojacati bocne frekvencije. Ipak.

TRi i TR2.ostaje stiie (potiisniut. ostavljajuci C4/C5 ma mini. Resonancija se potitrajnog ogadanjem dzlaznog kruga dvostrukim promjenljivim kandenzatorom C4/C5 tako da. Za razliku od ranije opisanih sklopova svi balaos-mddulatori s ddodama imaju znatno ni±e impedancije i zahtjevaju posebna prilagodenja. all svi potjeSu na neki nacln od onoga koji vec* odavno pouzdano radi u razlicltim primjenaima visokofrekventne telefonije. preostaju mnogo r frekventmim tranzistorskim pojaealima. i to paralelno s njime. Transformator T odgovara oniima za pobudivanje izlazmog stupnja u nisko- vrsta. Tranzistorski DSB-genera- SI 14-4. Preko L* moze se dobiveni DSB^signal odvesti dalje. sutnosti VF napon kojega se preko zavojnice Ls. Izlazni titkrug je kapackivndsm putem vezan na diodni sklop. ili DSB-generator. tipa tranzistora. Izlazni titrajni krug ima zavojnicu Lz i dvostruki pramjenljivi komdenzator C$/Ce. Titrajni krug L1C1 pri- samo oba bocna pojasa. rajni Izlazni titrajni krug se moze spojiti i u seriji s diodnim sklo- pada oscilatoru velike +12V»- stabilnosti iz ®M? SL 14-3. BalansKinodulator. Na izlazu nema vala nosioca. 14-4) na koje se dovodi i visokofrekventni (VF) i niskofrekventni i(NF) napon. primaju na svoje baze niskofrekd Dva ventni. Potenciometar od 100 Q sluzi siraetriranju struja koje teku kroz tranzistore. s dvije diode i prilagodenjem poanocu transformatora moguce je na£miti na dva naoina. Maiksimalno potiskivanje vala nosioca fpostize se ugadanjem kondenzatora Cs. Kod NF se uvodi niskofrekventni. izlazni koji potjece od bocnih frekvencija bude maksimalan. istoga jednakog strujnog pojacanja. i tacnije Diodnl balans-modulatori Tranzistorski DSB-generator Ddodnih balans-onodulatora ima Tranzistorski DSB-generator je moguce sagraditi na mnogo ma£ina. Visokofrekventna »injekcija« se dovodi istom fazom na oba emitera. 14-5. Bez niskofrekventne moduilaoije treba. Jednu od mogucnosti vidimo na 14-3. DSB-generator sa stalne diode cetiri kri tor (batons-modulator) 429 . To su catdri diode {si. Prvi od njah je prikazan na si. si. crpe potrebna visokofrekventna struja. Dodatni kondenzatori Cs §to Cd skoie postizarvamju kapacitivne simetrije na izlazu. u priniske frekvencije. a kod VF visokofrekventni signal. modulacijski signal. diferencijalnkn kondenzatorom CD smanjitd eventualmi prisutnost ostatka vala mosioca na minimum.

smo opisa- tor s dvije kristalne diode pom i sekundarnom stranom nisko- frekventnog transformatora T. Kako cemo de. Di i D2. 14-5. Zbog toga se za DSB modulatore s potiskivanjem vala nosioca mogu upotrebiti i sve vrste dvostruko halansiranih miksera (DBM) koje smo ve6 upoznali (str. Osobito je vazno da se s : jednako simjeru. 14-7. Potiskivanje vala nosioca tzv. tzv. 14-7. . Njegov kapacitet je zbog toga 330 do 1000 pF. Paralelno njegovom sekundarnom stranom se nalazd kondenzator Ci (330 do 1000 pF) kojemu je zadaca da nesmetano propusti visolkofrekventne struje. pomaSaju u propusnom neka U zapornom smjeru diode propustaju Sto manju struju. Mnogo su pogodniji diodni generatori DSB-signala. Transformator prenos od 1 8 do : T 1 : redovito ima 12 kod uredaja SI 14-6. zvucnu frekvenciju. Potiskivanje vala nosioca s dvije diode. s dvije diode. pomocu kojih se na radnoj frekvenciji postize resonancija i istovremeno simetricnost. Izlazni titrajni krug ima dva jednaka kondenzatora Cs i C*. prema si. Niskofrekventne struje prolaze prema diodnom sklopu kroz sekundarnu stranu (L&) visokofrek- ventnog transformaitora L1/L2. Kondenzator Ci -mora pri tome nesmetano propustiti visokofrekventne struje. kod »faznog« naoina za dobivamje SSB-signala potrebna su dva jedna'ka balans^modulatora. 14-6. kako je nacrtano ma si. Jednostavan balans-moduta- DSB^generatori. serijski sklop elektronsskim cijevima. U tranzis tor skim uredajima taj prenos iznosi oko 1 4. 430 po svojdm sivojstvima odgovaraju mikserima kod kojih je potisnuta oscilatorska ifrekvencija s time.kasnije vidjeti. ali potpuna jednakost u tome nije neophodna zbog niske impedancije cijelog sklopa. koje li. Opisane DSB modulatore s diodama nije mogude dovoljno spretno upotrebiti za ovakvu swrhiu. SI. gemianijeve diotzv. SI. da jedna od frekvencija koje se mije§aju ima nisku. Zavojnica Ls ima obicno 3 do 4 zavoja i smjeStena je uz hladni Okraj zavojnice Lu Visokofrekventni napon na Ls neka bude izmedu 3 i 4 V. Upotrebljene su dvije kristalne. 188). Geimamijeve diode Di i Dz moraju imati podjednaka svojstva. paralelni sklop T s traosformator Niskofrekventni sluzi za prilagodenje.

mo | 14-8a). Generator VF vala nosioca je osciniduje lator velike stabilnostd. Na btok-shemi (si. 14-8). kako je to prika(si. SSB (engl. itj. Njegove se oscilacije odvode u DSB-modulator. potisnu-tog bocnog pojasa. U njemu nema mi vala nosioca ni dmgog. U SSB generatorima »filterskog tipa« to se postize vrlo velikom selektivzano na blok-shemama tioSou pojacala koje slijedi iza balans-modulatora. Dobiveni DSB-signal vodi se dalje ili kroz filter koji propuSta saimo gornji ili kroz filter koji propu&ta sa- U svakom SSB^generatoru mora val nosilac. Ovdje se val nosilac potisne. ineki nacin odstra- se najprije odstraniti Zatun treba na niti i jedan od bocnih pojasa.SSB GENERATORI u SSB pomodu Pretvaranje DSB-signala filtera niskofrekventno poja£alo koje ograopseg zvuCnih frekvencija tako da se poja£aju samo one koje nisiu nize od 300 ill viSe od 3000 Hz. Preostaje samo jedan jedini bocni pojas. mo mo2e po MIKROFON . vidi- da je mikrofon priklju£en na donji bocni pojas. Redovito se volji odabirati ili jedan ili drugi signal.

skuplji su od dva oscilatora za val nosilac. lineamim pojacalima koja moraju raditi u klasi A. mi jeniti. Na da oba postidi formatoru za 10. Daljnje pojacanje signala postize se u tzv. a u drugom sludaju samo donji bo5ni pojas (LSB). Jedan oscilira »ispod« a drugi »iznad« opsega SSB-filtera. SSB-signalima se naime ne moze povedati frekvencija obidnim uimnaizanjem jer se on ne sastoji od jedne. jedan za potenciometrom od 1 kQ i trimerskim kondenzatorom C2. U pravilu se SSB-signal proizvodi na onoj frekvenciji za koju postoje pogodni filteri. Poka- 432 . On sadrii uikupno Sest tranzistora tipa N-P-N. Om svi mogu biti silicijevi planarni tranzistori. Diode Di i D2 pripadaju jednostavnom balams^modulatoru za pot tojskivanje vala nosioca i dobivanje DSB-signala. Ovaj se stupanj simet- izdvajanje gonnjeg. »singl-sajd- bend«). AB ili B. Ostali dijelovi SSB-predajnika ostaju itsi kao i na preda&njoj blok-shemi. Blok^shema na si. Ako ovaj kristal preklopiiikom zamijenimo s drugim. kroz filter u prvom sludaju prodi samo gornji (USB). VFO-a i stupnja za mijeSanje. Zato 6e od dva bocna pojasa koji nastaju u modulatoni. Tu su dva VF oscilatora koji sluze kao generatori vala nosioca. Dva filtera. Ranije je to bilo oko 50 kHz «sa filterima koji su se sastojali od posebno kombiniranih titrajnih krugova (bandfiltera). 14-8b pokazuje nacin kako se moze sagraditi jednako dobar SSBnpredajnik na jeftiniji naCdn. Tu ce se SSB^signal »prebaciti« na bilo koju frekvenciju zahvaljujuci posebnom varijabilnom oscilatoru. a drugi za izdvajanje donjeg bocnqg pojasa. Njegov kapacitet treba odrediti pokusom. Razumije se da i same diode moraju rira Sto slidnijih svojstava. Da se i»dode« na radnfu frekvenciju Mogjude je odabrati ili frekvenciju jednoga ili frekvenciju dmgoga od njih. Pri Umnazanjem frekvenci- je bi se ovi odnosi toliko poremetiil da bi signal postao nerazumljiv. 14*9. potrebno je SSB-signal odvesti u neki stupanj za mijeSanje. Pomocu kvarcovog kristala Qi (8998. 14-8b unutar nekog od amaterskih kratkovalnih opsega. One mogu pripadati normalnom medufrekventnom trans- MHz. kakav se moze naci u malim tranzistorskim prijemniciima. oko 9 MHz. Tranzistorski SSB-generator koji odgovara blok-shami na si. Da se postigne resonancija na 9 MHz treba ugradenom kondenzatoru izvana paraielno dodati joS neki kondenzator. Prvi tranzistor. ili znatno vi£a.»sinigle sideband^ cit. DanaSnji SSBngeneratori slu- ze se valom nosiocem kojemu je frekvencija izmedu 300 i 500 kHz. npr.5 kHz).7 MHz. modi <5emo dobiti donji bodni pojas (D). Zaivojnice Li i L2 nalaze se u zajednidkom oklopnom loncu. vec od cijelog snopa frekvencija koje su u takvom medusobnom odnosu kaikav odgovara modulaciji. Ako se ulaznom signalu amplituda podvostru£i bk ce izlazni signal takoder dvostruke amplitude ltd. mozemo sagraditi prema si. U takvim pojacalima postoji proporcionalnost izmedu ulaznog i izlaznog VF sigfiala. Q2 (9001. sluzi kao oscilator. TRi. Niskose napon »dozira« potenciometrom od 5 kQ koji je spojen biti f rekventni na sekundarnu stranu transformatora Tu Ovo je mali pobudni niskofrekventni rom tranisformator sa omjetransformacije oko 4:1. Promjena frekvencije SSB-signala pomocu dakle transpozicijom. ostavlja odnose unutar samog SSB-signala netaknutim i razumljivost nije promijenjena. Tako se i amplitudni odnosi izmedu pojedinih komponenata SSB-signala nece prof tome induktivitet zavojnice Li treba ugoditi tako da kolektorski titrajni krug prvog tranizistora resonira blizu 9 moze taj se nacin kristala jednako dobro osciliraju.5 kHz) on proizvodi val nosilac kojim ce se dobiti gornji bo6ni pojas (G).

28 Radio priru&iik 433 .

Ovo je filter u kojemai ima pet kvarcovih kristala. D 2. »prstenasti« Hi »ring-modulators s cetiri diode. D< * R1NGM0DUUTOR F*MEHAH&<I Rtre» (COLLINS) 0/l/» tts 14-11. 14-10. a srednja firekvencija 9.5 kHz. Propusni pojas za granice od 6 dB mu je 2. 03. Zai vojnice Ls i Li odgovaraju zavojni- da su u modulatoru sasvim dovoljna dva tranzistora TRs i TRe. filtera u MF Ukljudivanje mehanidkog pojadalo s tranzistofilter rima.0 MHz. U torn filteru se ne^eljeni bo£ni pojas moze potismuti za viSe inego 45 dB. SSB-signal koji je prisutan u kolektorskom strujiiom krugu trail* zistora TRs ima srednju frekvenci- D1. F=mehanicki (Collins) Dobiveni DSB-signal poja£ava se tranzistorom TRs i Salje kroz selektivni filter »XF-9A«. zalo se cama Li i Ls. Kod Mi je priklju£ak za dinamiCki mikrofon. Propu&teni bocni pojas prode gotovo neoslaibljen (priguSenje je ananje od 3 dB) pojaSa se tranzistorom TR$.St. SSB-generator u kojemu je primijenjen tzv. Za potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa sluzi SI mehanidki 434 filter F .

Izlazni SSB-signal ima srednju frekvenciju koja je jednaka sredfrekvendji filtera F. tj. potreban oscilator odredene frekvencije i pose- amo pojacanje. Tranzistor TRs sluzi kao oscilator kojemu je filtrira i frekvencija odredena ili s kvarcovim kristalom Qi ili sa Qa.5 MHz. Dobiveni se u mehani£dalje pojacava traa> zistorom TFU. mozemo je izabrati prema uputama na str. Ako su njegove frekvencije izmedu 5 A 5.0 do 14. kondenzatori Cs moraju imati dvostruk iznos kapaciteta kondenzatora Cu mogao u SSB Kvarcovi kristali Qi i Qs neka imaju frekvencije koje se medusobno razlikuju za 1. Glavni stupnjevi ta'kvog SSB^generatora su prikazani na si. Obzirom na razmjerno visoku djenu mehanickih filtera amater ce upotrebiti samogradnju U poglavlju o prijemnicima pokazali smo kako se mogu kvarcovi kristalni filteri naciniti na razmjerno jednostavan nadn. da se signal i viSe nego jedanput transponira: mozda najprije u opseg od 3. Kristalni filteri za oko 455 ili oiko 500 kHz koji za SSB imaju propusno podrucje siroko 2. D 2 Ds i D*. kristal MHz. osobito za rad na viSim opsezima. Ako srednja frekvencija filtera iznosi 455 kHz. Tranzistor TRi. generatorima. Razumije se da onda svi titraj- nekadasnjih tipa »FTnjihove frekvenciiz 28* 435 .65 kHz. na toj slid. Ako su zavojnice Li i Ls jednake. Najpoznatiji su oni za frekvencije U nekim i nicima ban stupanj za mijeSanje. predvidenih za veze telefonijom. a gradeni su za razlicite frekvencije i razlicite sirine propusnih podrucja. Ovakvome filteru odgovara prvi dio sheme na si. 9-32b.5 do 4 MHz. Preko zavojnice Le vodi se onda SSB-signal na daljnje stupnjeve za lineili od 453.5 MHz. Filter koji ima dva kristala u drzacu »FT-241-A«. Ako su to kristali vojnih viSkova. 14-10 mehanicki filter je spojen izmedu dva tranzistora. bilo u opsegu od 14. Izraduje ih tvornica »Collins«. mogu se — po zelji — DSB-signal kom filteru F dobiti izlazne frekvencije bilo u op3.1 kHz uz vrlo dobro potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa. samo jedan. razuimije se.35 kHz. u kojemu je zavojnica LsJ treba se samo promjenljivim segu od Qi mora biti bruSen za frekvendju kondenzatorom ugoditi ili na jedan na drugi od ova dva opsega. Za svaku transpozinjoj ciju je. Kako se vidi.ju od 9 MHz i treba ga dovesti u jedno od amaterstkih kratkovalnih podrocja. Di. Treba ga mijeSanjem transponirati u zeljeni amaterski opseg.4 do 1. 14-11. Zavojnice Li i Ls pripadaju medufrekventnom bandfilteru koji resonira s kapacitetima kondenzatora Ci i serijom kondenzatora Cs. a odavde onda dalje u ostale opsege.5 vala nosioca postize se potencicxmetrom od 100 Q i trimerskim kondenzatorom od 50 pF.1 ili 3. Da se to postigne bit ce potrebno. na radnu frekvenciju predajnika. 455 kHz. Simetriranje i maksimalno potiskivanje . 198. mehani&ki filteri. Na si.8 kHz. Otuda takvom sklopu ime: »prstena!sti« ili »ringmodulator«. oscilatora Shemu odgovarajuceg ventnim oscilatorima. Tada se. ove diode su tako orijentirane da cine zatvoren krug ili prsten. da- kako. s uz filter mora raspolagati dva kvarcova kristala za genera- tor vala nosioca koji moraju imati odredene frekvencije za jedan i drugi bocni pojas. Tome sluzi tranzistor TRa u kojemu se SSB-signal mijeSa sa oscilacijama iz nekog VFO-a. promjenljive frekvencije (VFO) donijeli smo u poglavlju o visokofrek- tvornickim SSB^predajprimopredajnicima se mogu naci tzv. prema tamosnjoj bi posluziti i si. a kristal Qs za frekvendju od 456. Izlazni titrajrni krug. u drzacu -241-A«. je u niiskofrekventnom pojacalu iz kojega se pojacane audiofrekventne struje vode u poseban sklop od cetiri diode. 14-12.

moraju resokri- odabranih Ako na desnoj strani ad titrajnog kruga L$Cz (si. c) sa ukupno osam kristala u dva filterska stupnja 436 .SI 14-12. b) sa Selektivni fitted s kvarcovim kristalima: a) sa detiri kristala cetiri do sest kristala u jednom filterskom stupnju. 14-12) dodamo sve sto se nalazi na lijevoj. 14-13. u dva filterska stupnja. dobit b) I I ' \ o \J I o * JC ta 1 ZZZ rin . Tc2 o SI. Kvarcov kristalni filter za SSB sa detiri kristala tipa »FT-241-A« Hi slicnima ni krugavi u filteru nirati na frekvencije stala.

iako je selektivnost vrlo dobra. 437 .52 kHz. 14-13c. dodavajuci neSto kapaciteta (2 do 6 pF) paralelno kristalima koji imaju visu frekvenciju. Neke prednosti mogle bi se utvrdi- mu ti ce samo mjernim instrumentima. Ulazna i izlazna pri- W2CVI. ta- Primjer filtera na si. »gradanski opseg«).ll kHz. kao i kristali. jednostav- Tko moze nabaviti cetiri kvar- Ovisno o kvaliteti titrajnih tit- krugova. Qs=466. Ls i Li. 14-14) mora frekvencija kristala Q2 biti jednaka frekvenciji kristala Qs. ovisan o izboru frekvencija kristala. »FT-243« ill rajne krugove slicni. Ako je frekvencija kristala Qi jednaka frekvenciji kristala Q4 (si. Uz kvalitetnije filter je siru cova kristala koji svi imaju istu frekvenciju i koji su montirani u takvom drzacu koji se moze lako otvoriti. mogu se naci i u poglavlju o pri- jemnicima (str. medu Po naka dvije mreze s dva i dva jedkristala ima falter na si. Dva i dva kristala imaju iste frekvencije. jer zahtjeva previse razlicitih kristala. 14-13a. Razlika izmedu dva para neka bude 1. biti slijedede: prema Qi=464. ukoliko demo su svi titrajni krugovi ugodeni »na 1° maksknum«. pa u praksi gotovo s jednakim us- Nekolifco shema i podaci za selektivne medufrekventne filtere s kristalima »FT-241«. 1 do 5 pF. 2. Ipak ga s da kristali napomenom donosimo od Qz do Qg sluze za potiskivanje frekvencija izvan propusnog pojasa koji je odreden kristalima Qi i Q2. biti u istoj izmedu 1 frekvenciji razlikovati najvise za 10 ili 20 Hz. namijenjenim za CB-stanice (tzv. Pairalel- — SL cije 14-14.81 kHz.8 kHz nizu frekyenciju od kristala Qs. To su vrlo veliki zahtijevi i zato je teSko na£initi takav filter. no s kristalima Qz moze se dodati malen kapacitet. Kristali koji su oznaceni sa Qi razlikuju se od onih koji su oznaceni sa Q2 za kristala kHz. Ovu razliku ce se najverovatnije morati postici opreznim brusenjem same kristalne plocice. Titrajni krug LCs mora resonirati u istom podrucju. Umjesto ovih kristala mogli bi d drugi s takvim razlikama frekvencijama.6 do 2 kHz.37 kHz. Q3=462. Q*=470.5 kHz. Propusni opseg. Kondenzatori Ci i C2 su trimeri pomocu kojih se moze.8 Kvarcov filter za frekvenoko 9 MHz sa detiri kristala i pjehoroi mo<5i posluziti niji filteri.5 kHz uz veliku strminu bokova krivulje resonancije. kristala tih inogu. povecati strmina krivulje resonancije filtera. propusni pojas filtera je do 3.8 kljucna niske. impedancija 0. za povecanje strmine bokova krivulje resonancije.96 kHz.67 kHz. koristiti Q Q 4 5 =468. npr. koji su jednako oznaceni smiju se po 1. =461. iznosi 2 do 3. Kristali Qi imaju za 1. kao i sa Ls d Le moraju biti macinjeni tako da propustaju iste frekvencije. Bandfilteri sa zavojnicama Li i L2. 14-13b nece za vecinu nasih konstruktora biti dosezan. Druga£iji filter s £etiri kvarcova kristala vidimo ma si. kao i s kvarcovim kristalima.5 i moraju kQ. Osim toga po dva mrezi od cetiri.f kristalni filter vrlo dobrih svojstava. Dva i dva kristala moraju imati sasvim jednake frekvencije (na 10 do 20 Hz). 197). Frekvencije koder moze nadiniti dobar filter i za medufrekvencije vise od 3 MHz.

Ukupno (ili zavoja 15 je namotano 3x15 »trifilarnih« zavoja). *-AsiStSu 1 [8 r-nm^ m 1K TRt >-r»v /C\TR2 m + XF-9A IZLAZ (SS8) +12V SI 438 14-15. -XF-9A«). sprjecava prodor visokih frekvencija u NF pojacalo. stavljeni su tzv. tj. 1445. jednako kao pri- Kampletno niskofrekventno namotan je trvfilarno. Shema SSB-generatora.Primjer savremenog filterskog SSB generatora Pri gradnji SSB^generatora imat brige oko ugadanja. medu- sobno upredene tanke zice. Shema takvog uredaja je na si. balans-modulator. guSnica VFP i kondenzatori i Cz. Na izlazu tog modailacijskog poja£ala je potentio- & meter kojim se moze tenzitet modulacije. pogodnog za samogradnju. tvornicki kvarcov kristalni filter s pripadajucim kristalima za oscilator vala nosioca. Mikrofon Mi je premosten kondenzatorom Ci koji. Opis u tekstu . ako upotrebimo gotov. u Visokofrdkventni Ti transformator rnodulacijsko pojacalo izgradeno je oko operacijskog poja6ala tipa 741. cemo najmanje u stupanj za mijeSanje. »KVG- Tranzistori MOSFET* dva TRi a TRs (40673. Tu se sastaju niske frekvencije iz modulatora sa visokom frekvencijom tzv. Produkti mijeSanja sadrzavaju DSB-signal. dok je val nosilac potisnut. regulirati int Tackicama su oznaceni krajevi zica na po£etku trifilarnog namotaja. 3N200 ili sli&ii) On propusti samo jedan bocni pojas i na njegovom se izlazu pojavljuje 6ist SSB-signal. zajedno su namotane na prstenastu feritnu jezgru. signal u kojemu postoje dva bocna pojasa. Tako dobiven DSB-signal pojaca se tranzistorom TR$ i onda salje kroz kristalni filter (npr. vala nosioca. Tri.

Buduci da i falter »XF-9A« prigu&uje la nosioca. Tada Ibi. Tranzistor TR4 se moze dodati za vracanje vala nosioca. treci kvarcov kristal (nije nacrtano!) Qs. prekidajudi rad tog kri- mku Pn predvidi da se ukljudd donji bo£ni pojas (LSB). mogli raditi legrafijom (CW). Prema tame koji kri- Potendametrom stici stal (Qi ili Qs) nikoxn Pti. 14-15 prema shemi na si P2 moie se'posimetrija i dobro potiskivanje vala nosioca koji stize iz oscilatora (TRs i TRe). Kod ovih se iskoiiStavaju fazni odnosi izme- na izlazu jadi. 14-16 i sL 14-17. SSB generator! faznog tipa Njegov kolektor moze biti priklju£en ili kod A ili kod B (na Pz). »faznog tipa«. Njegova frekvencija bi trebala biti 9000 kHz. na izlazu se pojavljutje val nosilac. ili odaberemo preklqp: dobijemo ili gornji i tredi kontakt. a simetrija u stupnju sa TRi i TRs je pokvarena. 439 . Izgled stampane plocice (9x9 cm) za gradnju SSB-generatora.SI 14-16. dobro je frekvenciju var da se preklop- du vala nosioca i oba bo£na pojasa koji nastaju pri modulaciji. (USB) stalnog oscilatora. Sto tranzistor jafie propu&ta struju to de nesimetrija biti veca i val nosilac Sasvfcn je drugaidiji princip na kojemu se osniva rad SSB-generatora tzv. Izgled Stampane plocice a te- raspo- red sastavnih dijelova za ovaj SSB-generator vide se na si. Njegov intenzitet se jednostavno moie regulirati potenciometrom P3 kojim se tranzistor TR4 vise ili manje »otvori«. Ako nema modulacije.

Jedan od njih moduHra se niskofrekventnim signalom At a drugi niskofrekventnim signalom B./sek= =2:1. na feritnom prstenu mm (in=125). nosioca.+ttV- -2* 100 % »4o mm FILTER [XF 9A iti XF 9B) IZLAZ 1 v 10nJ^ 1K TOOK T^ Pt1 I 7 inni/ ^+<nn+$fr JMfc ZD (9. T2=10 \iH. T)a ce se titraji koji su u oba signala sadrzani u jednom bocnom pojasu medusobno pojacavati i. zgodno odabranoj frekvencijL Njegov izlazni signal takoder se cijepa sluzi u dva 440 dijela. primJsek-4 : 1 :Ts=10 \iH. Fazna razlika treba iznositi 90°. kao i u modulatoru B. u dva podjednaka vala po jedan DSB-signaL Sastavljanjem DSB-signala A i DSB-signala B oni se zbrajaju. niskofrekventni signal dijeli se u dva jednaka signala koji se jedan (A) od drugoga (B) razlikuju sanrio po fazi. potiskuju se valovi nosioci pa iz oba modulatora Visokofrekventni oscilator koji kao generator vala nosioca moJe oscilirati na radnoj frekvenciji predajnika Hi na nekoj drugoj. prim. T2 i Ts na toroidima 0=13 (\n=10) mm Kada se tgovori u imikrofon. O rezultatu takvog zbrajanja odlucuju i faze i amplitude. oni koji su u oba signala sadrzani u izlazi . u njemu nastaju niskofrekventne (audiofrekventne) struje kojima se opseg ogranici izmedu 300 i 3000 Hz (si.1V)' 100n 2^PF X "5l00n SI 14-17. U modulatoru A. upredena zica. Dovoljno pojacan. svaki u posebnom modulatoni. 0. Ti=15 zavoja. I ovi se moraju medusobno razlikovati u fazi za 90°. istovremeno. 14-18). trifitarnih 0=13 Raspored sastavnih dijelova na plocici prema si 14-16.35 mm CuL.

.

442 .

dovoljna da kod resonantne frekvencije na oba titrao'na kruga bude jednak visokofrekventni napon.0 MHz. na Visokofrekventni naponi bandfilteru su kod resonantne frekvencije po velicini jednaki. <u kolektorskom strujnom krugu. dok se zavojnice L3 i L. Titrajni krug sa zavojnicom Lz takoder resonira na 9 MHz i s onim prvim sacinjava kapacitivno vezani bandfdker za ovu frekvenciju. Ove napone mozemo izjednaciti potenciome- U prvom je naciniti Buduci da su oba moduisti latora piukljucena na titrajni krug sa zavojnicom se ovdje zbrajaju i Ls.5 MHz moze ovdje posluziti za transpoziciju ill u podrucje od 3. D prebaciti ili u polozaj »80« ili »20«. u kojima se nalaze i frekvencije za odrzavanje amaterskih FONE veza. 1 nF. polozaju preklopnika SSB^generator daje na izlazu signal u 8Cknetarskom. sa transformatora T2 f vodi se preko Di Lt na balans-anodulator s diodama i D2. P4 i Ps. Potiskivanje vala nosioca postize se sa oba poteneiometra.0 14. 443 . Kapacitivna veza mora biti »kriticna«. Njena je prednost u tome da kapaciteti imaju »normalnije« vrijednosti. tj. smjesten je zajedno sa La u jednome. ail da se joS ne pojavti tipicno bandfiltersko prdSirenje prqpusnog opsega. . potiskivanje jednog od bocnih pojasa. po prema onome DSB-signali amplitudi i srao ranije rekli. Niskofrekventni signal A. Sto krug sa zavojnicom Li. Pomocu ovoga se moze faza niskofrekventnog napona iz Tt okrenuti za 180°. a u drugotm polozaju u 20-metarskom amaterskom opsegu.0 i 5. Uz takav VFO treba samo valni preklopnik C. I ova se pokazala kao vrlo dobra.4 nalaze u drugom loncu. Niskofrekventni naponi NFi i NF2 razlikuju se po fazi za 90° za citav opseg frekvencija izmedu 300 i 3000 Hz. Neki VFO koji oscilira izimedu 5. ovisno o polozaju dyopolnog preklopnika X. Potenciometrom Pi regulira se jakost SSB-signala.RC-mrezu za razdvajanje faze niskofrekventnog signala moguce i prema uzoru na drugu poznatu mrezu »2Q4« tvornice »Barker & Williams«. Ista razlika faze ce postojati i izmedu visokofrekventnih napona koji se preko L2 i L4 dovode balansnim modulatorima. Titrajni nom od dva kondenzatora po iznosi 500 pF. Za optimalno potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa treba se posluziti i potenciometrima P2 i Ps. Istovremeno niskofrekventni signal B. Razumije se da i zavojnica Ls mora resonirati na 9 trom P. Preostaje SSB-signaL Zavojnica Le je namotana preko sredine zavojnice Ls i ima cetiri puta manje zavoja. Prikazana je na si. Pri tome zavojnice titrajnih krogova imaju 3 do 4 put a vise zavoja nego zavojnice L2 i L*. all izmedu napona na primarnoj i napona na sekundarnoj strani postoji razlika faze od 90°. 14-20. Zavojnice L2 i L* dolaze uz hladni kraj zavojnica Li i L3. MHz i to sa kapacitetom serije Nezgockio je da se za obje opisane RC-mreze moraju upotrebiti vrijednosti koje nisu staindardne. oklopnom SSB-signal maze sadrzati bilo gornji bilo donji bocni pojas.5 do do 4. Ipak treba izmedu mnogo njih izaibrati parove od po 680 pF kojima se kapacitet i po 430 pF od nominalnih vrijednosti razlikuje najvise za 2%. sa transformatora Ts. Tranzistor TR9 sluzi za transpoziciju SSB-signala sa 9 MHz na radnu frekvenciju unutar nekog od amaterskih kratkovalnih podrucja.Tranzistor TRs radi u kristaloscilatoru s kvarcom Q kojemu je frekvencija 9 MHz.5 MHz ili u podrucje od 14. Y. po fazL Rezultat sto je. Resonantna krivulja mora dakle imati samo jedan »vrh«. ide preko L2 na balans-modulator s diodama D3 i Dd. Zato ce nastati dva razlicita DSB-signala.

Primjer RC-mreze za po- mak prema od 90° za SSB-generatore. RC•ntireza za pomak faze od 90°. SSB signala faznom metodom Razlika od . Upotrebljena su 24 otpornika i 24 kondenzatora. rraiogo je povoljnija za samogradnju. Prednost ove mreze je u tome da se mogu uzeti standardne vrijednosti svih dijelova. inace je potiskiva- Osim toga "biti nje nezeljenog bocnog pojasa nedovoljno (vidi tablicu 14-1).C3*ee0pF C2-C4. 14-21.C1. prema HA5WH. tip »2Q4« faze te vrijednosti smoraju Sto tacnije. Pri torn je dopustena tolerancija od ±10%. Potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa Tablica 14-L Ovisnost potiskivanja nezeljenog bocnog pojasa o tacnosti pomaka faze (VF Hi NF) u generators. poznatoj RC-mrezi firme »Barker & Williams«. Shematski je na* ortana na si.430 pF tin) (1%) SL 14-20. lako je zamrsenije gradena.

Ukoliko im se otpori ne razlikuju za vise od 1% i ako su kapaciteti odabrani tako da ni njihove impedancije ne odstupajo od za vi§e od 1%. prema HA5WH SI. koja je jednaka omskom otporu R. (si 14-21) Postizanje suprotnih faza. pomodu dvostrukog operacijskog pojacala. osiguiraaia je trajnost radnih uvjeta.PJ i Q.C6sVnF SI 14-21. O.P. 14-22. iako tolerancija svih otpornika i kondenzatora u RC-mrezi mole biti do 10%.2 su integrirana operacijska pojacala (1L 741) U RC-mirezi za postizavanje potrebnog faznog pomaka. potrebnih za dovodenje niskofrekventnog signala u RC-mrezu.C4 = ^01pF. 14-24. na izlazu IZJ 445 .C3=q. Numeracija prikljucaka vrijedi za »MC 1458 CPU.C5 = ^6nF. prema HA5WH. si. maze se ocekivati da ce nezeljeni bocni pojas biti potisnut za nekih 40 dB te vrijednosti Q+I2V -Jp-OELAZ 1p i im*) HFULAZO-^f NF pojadalo sa FETom za postizanje suprotnih faza. i IZ. ali su onda prikljucci na njima drugadije rasporedeni SI.02>jF. RC-mreza za pomak faze niskofrekventnog signala za SSB-generatore faznog tipa. Mogu se upotrebiti i dva operacijska pojacala IL 741.2.A" B C D E F A R = T2kn/10% Cl=0.OWpF. 14-23. Kapaciteti C upotrebljenih kondenzatora moraju imati za frekvenciju vala nosioca impedanciju R. Za opseg frekvencija izmedu 300 i 3000 Hz pomak faze je 90°t na ±1%.C2 = CVD33>jF. Oba otpornika moraju biti medusoboo jednaka.

Kondenzatori od po 150 pF. zbog toga. 9 MHz. odgovarakrugovi. Da zaxmljivost mjena 14-15 i signal zadrzi rase potrebna profrekvencije postidi iskljucivo mora si. Slican novije vrijeme se za tu svrhu sve vise primjenjuju dvostruko simetricni mikseri (DBM) kod kojih se na izlazu pojavljuju preteino oni ptrodukti mijeSanja koje trebamo.NA MODULATOR „A" OD GENERATORA „VAU NOSIOCA" R C *R IZA FREKVENC1JU trf NA MODULATOR „B" efekt postize se i kapacitetima za negativnu povratnu vezu. I oni moraju bid medusobno jednaki. npr. Ovo je potpomognuto malim kapacitetima koji premoScuju emiterske otpornike. 14-19) nacrtane su mijesanjem. SSB-signal se danas. kristalni fildrugo. I kondenzatori od 10 nF koji su stavljeni paralelno sa primarnim zavojnicama transformatora T2 i Ts sluze istoj svrsL Vise primjera potiskivanja najnizih i najvisih frekvencija kod niskofrekventnih pojacala ima u poglavlju o prijemnicima u ovoj faznih generatora SSB-signala mora se i visokofrekventni signal koji stize na jedan modulator razlikovati u fazi za 90° od onoga koji stize na drugi moSZ. uz uvjet da impcdancija kapaciteta C (za jrekvenciju vala nosioca!) bude jednaka otporima R. £od knjizL dulator.7 ma u posluziti. 74-24. omogucuju precizno postizcmje navedene vrijednosti (uz zu!). premjestiti) u neki od aniaterskih kratkovalnih ili ultirakratkovalnih opsega. 14-19. stupnjevi poglavlju o prijemnicima. Ako je frekvencija f npr. Ovo je RC-mreza s kojom se to moze postici. proizvodi uz primjenu frekvencije »vala nosioca« koja iznosi izmetfu 400 i 11000 kHz (najcesce oko 455 kHz ili oko 9 MHz). ako su R=100 Q: kapaciteti C moraju biti 111 pF. posebno odabraoioj frekvenciji. 446 . kao sto je. kod kojih je moguce potpuno potisnuti oscilatorovu frekvenciju. U nF ispred ulaza u strujtrii krag baze tranzistora TRi na si. uz tri- PROMJENA FREKVENCIJE Generatori SSB-signala redovito rade na jednoj. Takva je ostvarena kondenzatorom od 220 pF izmedu kolektora i baze tranzistora TRs na istoj shemi. Vec smo rekli da se promjena frekvencije SSB-signala za prelaz na juci ter! titrajni merske kondenzatore od maksimaU no 40 pF. Potiskivanje visokih frekvencija postize se kondenzatorima koji se stavljaju paralelno sa ulazom. Za promjenu frekvencije putem mijesanja sbeme tranzistorskih niskofrekventnih pojacala koja su vrlo pogodna za ovu svrhu. Sa tih frekvencija tireba SSB-signal transponirati (tj. mogu u SSB-predajniciu principu. umnazanjem. To je ona za koju postoje potrebni radni uvjeti: dovoljno konstantni oscilaton. kondenzator od 4. li i dobru niskofrekventnu RC-mre- Na prijemnoj strani se ni na koji nacin ne je SSB-signal moze ustanoviti da dobiven faznom Hi filterskom metodom! amaterske opsege ne moze postici NF POJACALA ZA SSB TELEFONIJU Na shemama 14-9. SSB-generatora (si. Kod njih su niske frekvencije zanemarene primjenom razmjerno malih kapaciteta za vezu izmedu pojedinih stupnjeva. jednaki koje smo ranije upoznali Zatu su svrhu posebno pogodmi razliciti balans-modulatori i produkt-detektori s tranzistorima i s diodama.

Sto zna& da ne smije potedi stuja Opcenito je dobro zapamtiti da se bolje linearno pojacanje postize s tranzistorinaa uz vedi kolektorski napon. Pojacanje mora biti linearno. poznata i cesto upotrebljavana cijev 6146B ili QE05/40. Izuzetak su »prave« predajne cijevi. koliko najcesce iznosi izlazna snaga amaterskih predajnika. ved ranije upopojedinim konbiti jo§ i de- LIJMEARNA VF POJACALA ZA SSB Pripremanje SSB-signala. 6DE5. savremeni snazni VMOS-tranzistori uz napon od 28 V. povezani sa emiterskim prikljuckom tranzistora. EL153 ili (za UKV) cijela »familija« QQE-ciQQE02/5 (= 6939) QQE03/12 QQE03/20 (= 6252) QQE06/40 <= 5894) i slicne. ako smo odabrali ili »pogodili« pravi tip. epitaksijalni tranzistori »multiemiterskog tipa«. dok za vece snage moramo upotrebiti linearna pojacala koja rade u klasi AB. jer izoblicenja uz ispravnu pobudu nisu prevelika. To znafii da izlazni visokofrekventni napon svakog pojedinog stupnja mora biti vjerna i povecana reprodukcija svih promjena ulaznog napona. ali i u znatno sirim frekvencijskim podrucjima cesto i na velikim udaljenostima. 6LF6. kao i EL152. Kod izlaznih stupnjeva predajnika. kao i njegovu transpozioiju u izabrani amaterski opseg. kako bi do antene stigla snaga od nekoliko vata pa do nekoldko stotina vata. 6KD6. Oni imaju mnogo (cak vise od 100) emitera koji su preko minijaturnih otpornika. ovih oijevi je dopusten rad i — — Tranzistori. 6LQ6. kao Sto je. Prvi — pobuda — preko upravljacke (prve) mrezice. uz primjenu nisklh napona za sve potrebne VF i NF signale koji kod toga sudjeluju. 6HF5. Na taj nacin sva izoblicenja ostaju razmjerno znak da je tranzistor u predajniku 447 .I s takvima smo se znali. Takav signal je te§ko primati. EL500. nekoliko volta. ne mozemo biti sigurni da ce on linearno pojacavati i onda ako mu pogonski napon smanjimo na 12 do 14 V. kao i za napon od 12 V. treba prema opcemto prihvacenom pravilu izvrSiti dok je signal jo$ slab. integriranih na njihovoj silicijskoj plocici. 6GB5. tome <5e u O kretnim primjenama taljnije govora. 6KG6. Potrebno je ostati unutar uvjeta za klasu AB1. Kad je SSBisignal kona5no formiran. Vrlo dobri su i planarni. televdzijske otklonske cijevi (6DQ5. u kojima se upotrebljavaju elektronske cijevi ne smije biti prevelika. 6JE6. na kona&ru radnu t mala i produkti intermodulacije ostaju barem 26 do 30 dB ispod ni~ voa korisnog signala. daju takoder dobro linearno poja£anje. Pobuda smije biti samo cista naponska. uz razmjerno dobru linearnost rada. Ovome Da se postigne dovoljno snaian SSBnsignal treba ga pojacati. on treba da je joS vrlo slab i da njegovi naponi jedva dosizu — — AB2 u klasi klasi B. osobito ako se upotrebljavaju tzv. EL505 i sli&ie). 6JS6. Ako je neki tranzistor namijenjen za linearno pojacalo uz pogonski napon od 24 do 28 V. npr. svakako. Prevelika pobuda (»predrajvani« tranzistor!) uvijek dovodi do velikih izoblicenja. Najbolji tranzistori za linearan rad su. u visokofrekventnim pojacalima snage. Kod jevi: (= 6360). Ima ih za pogonski napon od 28. on je na skaH prijemnika »presirok«. zahtjevu najbolje odgovaraju razliciti sklopovi s tranzistorima i »integrircima« koje danas isklju&vo nalazimo u pocetnim stupnjevima SSB-predajnika. i frekvenciju. jer amateri u zelji da »izvuku« sto vecu izlaznu snagu iz pojedinog stupnja u predajniku pretjeruju sa pobudom. Za manje snage se linearno poja£anje postize u stupnjevima klase A. do stvaranja »splatera« i dirugih smetnji koje onda onemogucuju rad drugih stanica na istom opsegu. Kazemo »razmjerno dobro«.

Isti val macije B preostaje takoder samo jedan bocni pojas. generatorima »1. od stanice s nam bude (npr. opet odijeljenim. a drugi je gornji bo£ni pojas. Prvi je donji. nanize okrenuti ro gain« i dijeljeno NF poja5alo. Blok-shema prikazana na sL ISB-predajnika je 14-25. uz potisnuti vai nosilac. DSB GENERATOR . 14-26. ko jima je sadrzaj druk&ji. Ako na neki nacin sastavimo ta dva SSB-signala. Zajedni£ki oscilator s kvarcom od 9000 kHz (»XF-900«) proizvodi »val nosilac« koji se koristi za mijesanje u.DSB« »2DSB«. Mozda je najjednostavniji onaj na si. ali £ist. jedan ne ovisi o drugome. Slicno se dogoDSB-signala kroz di prolaskom »USB filter« (»XF-9B-02«). Odmah treba smanjiti pobudu! Cesto je dovoljno smanjiti glasnocu kojom govorimo u mikrofon ili joS previSe pobuden neka »raport«. ANT. proizi vode VF signal sa dva bocna pojasa. mozemo ih mijeuz upotrebu pogodnog sanjem VFO-a vesti — — premjestiti (transponirati) linearno i na izabrami radnu frekvenciju. svaki s drugim sadrzadulirati tako dajnika stvariti otuda u antenu. govor) ulazi u svoje nisko- frekventno pojacalo.XF-900" (9000 kHz) BO~» NF pojaCaio . jem. o- dugme ^Mictako smanjiti prvi i najce&ci uzrok prevelikog »drajvinga«.kojom odrzavamo vezu. Prolaskom kroz »LSB filter* (»XF-9B-01«) ska televizija. Bolje malo slabiji. On infor- NOVIJE PRIMJENE SSB TEHNIKE Dvovrsna modulacija istog vala nosioca (ISB) Kratica ISB znaci: independent Sidebands* ili »neovisni bocni pojasi«. Informacija B transformator T ima prenos 1:1 a sam sastavljac signala (engL: »Radio Frequency Combiner*) ima NF P0JA6UJ0 1. od- nosilac se moze mo- u VF pojaCalo pre- da se dobiju dva bocna pojasa. Oni. signal nego po svaku cijenu »vise vata«. za koje nitko ne zna na kojoj su bolje. VF A (npr. Informacija Sastavljanje signala moze se ona vise nadina. svaki za se.) (Vidi 1 od informacije A preostaje samo jedan bocni pojas. da je signal »$irok«. prenoseci razlicite informacije. telegrafski znakovi ili amatersvoje. SSTV) ima frekvenciji i kamo odlaze! poglavlje o predajnicima.

»A« dolazi jedan SSB-signal. najbolje dvostruki balans-mikser. Za prijem takvog ulazni stupnjevi I SB signala. To je prilicno skup nacin obrade NF signala <ima dva kristalna SSB filtera!!). izmedu 300 i 3000 Hz. To se postize uredajima za voljno je 10 bifilarnih zavoja ogranicenje amplitude (»limiteri- dva ulaza Na ULAZ i jedan izlaz. i mijesanje ostaju nepromijenjeni. dok na IZLAZU dobijemo sastav- koji daju podjednaki NF napon. Iza mijesanja signali se razdvajaju medufrekventnim kvarcovim filterima tako da gornji bocni pojas ide kroz je:lan. kompresorima dinamike ljen signal. ali do cilja se dolazi kompliciranijim »procesom«. dok samo neki naponski vrhovi — Mikrofon se prikljucuje na NF pretpojacalo. Jedna od mogucnosti da dva SSB-signala u ISB-predajniku sastave. To je samo blok-shema. Na temelju onoga sto smo do sada rekli ze o pojedinim sklopovima u SSB-tehnici. osobito onih pretjerano velikih vrhova koji ne doprinose mnogo razumljivosti. Jos u poglavlju o amplitudnoj modulaciji utvrdili smo da je prosjecna modulacija kod govora oko 30%. ugradeno u procesor (sL 14-27). Oba SSB filtera dosizu stu- moraju jednaki. neka vrsta »voznog reda« po kojemu obradivani signal mora proci kroz takav uredaj. Tako se dobiju obje emitirane informacije. feritnoj jezgrL Do- ograniciti amplitudu NF signala. Kod emisije govora pomocu SSB tehnike dogada se slicno: maksimalnu snagu dosizu samo ti vrhovi.(son) panj modulacije od 100%. bolje iskorisi povecati prosjednu snagu emitiranih SSB signala (a bez preterecanja cijevi ili tranzistora i bez »splatera«!) treba na neki nacin titi SI. ako samo budu htjeli <i mogli. zatim sklop za ogranicenje amplitude i drugi kristalni prisutni u audiofrekventnom spektru frekvencija 29 — SSB biti filter. Princip takvog audio procesora Osim ovih ja (limitera i iza drugog medufrekventnog pojacala su odijeljeni produkt-detektori koji demoduliraju signal. O ogranicenju opsega niskih frekvencija na najnuznije. dok je prosjecna snaga takoder oko 30%. Takvo o- gianieenje frekvencije potrcbno je kod drugih vrsta modulacije (vii di slijede<5e poglavlje). na ULAZ »B« dolazi drugi SSB-signal. Da bismo mogli energiju. vidimo na si. sadrzanu u niskofrekventnom spektru govornih frekvencija. ali su i rezultati izvanredni. nece biti koji sluiskusni- Visokofrekventni »audio procesor« jim radio-amaterima tesko da takav procesor nacine. tanke zice) na ma- se loj prstenastoj. 14-27. medusobno upredene. bez obzira da li u mikrofon govorimo glasnije ili tise. za pripremanje SSB-signala. a donji bocni pojas kroz drugi medufrekventni »kanal«. Iza jednog i jednostavnijih uredakompresora) postoje i uredaji sa istim ciljem. oba za USB 449 Radio prirufcnit . Najboljima su se pokazali oni audio procesori koji se sluze SSB-tehnikom. smo vec govorili. Otuda im ime: audio procesori. svaka na svom izlazu iz prijsm-nika. Iza njega slijedi DSB-generator. HI). Iza njega slijedi prvi kristalni SSB filter. Transformator T je bi~ filarno namotan (sa dvije. 14-26. ma«) i tzv. O tim uredajima ce biti posebno govora u poglavlju o frekventnoj modulaciji.

D- .

Ii- Ako se u izlaznom stupnju -Ugl prikljuCak za REGULAC. kod izlaznih stupnjeva s cijevima. Opis nearnog pojacala za SSB-signale nalazi neka snazna tetroda ili pentoda koja radi u klasi AB1 uz VF pobudu na prvoj mrezici. izlazne snage Sklopovi za ogranicenje SSB predajnika.. kad visokofrekventni napon premasi vrijednost prednapona. ona pocmje da propusta tek onda. Jedan od njih je prikazan na sL 14-29a. Odaberemo li. kod iinearnog VF pojacala snage. Ako je npr. Cs ce obicno imati oko 0. za postizavaponie regulacijskog napona moze Tu se sluziti sklop na si. tj. Zaporni prednapon diode.— postati veda od neke unaprijed odabrane vrijednosti.1 ^F. Za diodu trebamo samo NEGATIVNI RE- GULAR NAPON Prema tome kapacitivni djelimora smanjiti napon u omjeru 480:20 ili 24:1. iskoristava cinjenica da do sasvim slabog dspravljanja signala na prvoj 451 u tekstu 29* . treba potenciometrom odabrati obicno oko 20 V. tj. Dioda moze biti obicna germanijeva ili VF silicijeva. Da lakse procijenimo vrijednosti ovih kapaciteta mozemo pretpostaviti da ce. c) REGUURANl PREDSTUPANJ Kondenzatorom Cs je odredena vremenska konstanta regulacije.75x640= =480 V. kada izlazni stupanj predajnika daje maksimalni OUTPUT bez izoblicenja. 120 pF. Tada dolazi do tako brzog smanjenja pojacanja da amplituda ne moze do- maksimum seci pretjerano velike vrijednosti. telj imati 24 puta vise. NAPON SL 14-29. Buduci da je onda. vrsna vrijednost VF napona smjeti da dosegne 75% anodnog napona. Na taj nacin se i regulacija pojacanja na diodu stayljen zapornt prednapon (najviSe 40 V). anodni napon 640 V bit ce vrsna vrijednost viso^ ma kofrekventnog napona 0. Povecanje kapaciteta produzuje a smanjenje kapaciteta skracuje vremen: sku konstantu. Vece vrijednosti VF napona prolaze kroz diodu i na otporniku od 1 MQ pojavi se negaregulacijski napon. kondenzator & od 5 pF. Zajednicki kapacitet serije kondenzator a Ci i C2 neka pri tome ne bude veci od 5 do 10 pF. Dioda D je spojena s kapacitivnim razdjelnikom C1/C2 sa kojega crpe visokofrekventni napon. mora Cs 20 V. Takvd sklopovi u SSB-predajnicima treba da stupe u akciju tek onda kad izlazna snaga naraste u moze blizinu dopustenog maksimuma. 14-29b. IZLAZNJ KRUG TX * np5W$^ 1 — on mora ° biti malen u odnosu pre- A nt kapacitetu u izlaznom titrajnom krugu da ne utjece na ugadanje. dakle. Paralelno spojeni kondenzator od 10 nF sluzi za poboljsanje filtracije ostataka visoke frekvencije. Regulacijski napon mozemo dobiti na vise nacina. Kapacitivn-i razdjelnik neka diodi dovode visokofrekventni napon vrsne vrijednosti oko 20 V tivni odgada sve do momenta kad je gotovo dostignut.

Automatsko uklju£ivanje i iskljucivanje predajnika Negativni napon za regulaciju pojacanja. Spomenuto slabo ispravljanje pobudnog SSB-signala je dovoljno da se na primarnoj zavojnici transformatora T pojave niskofrekventne struje. moze sagraditi pomocu tranzistora. tzv. »VOX«. Shema tranzistorskog uredaja za automatsko ukljudivanje predajnika (VOX). tranzistorskih predajnika se primijeniti sklop za ogranicenje izlazne snage slicno kao za Kod moze ARP kod prijemnika ili prema si. isprave diodom D i daju negativan regulacijski napon. Tek kod vecih amplituda bi doslo do jacih struja mrezice i do nelinearnosti. Ova kratica dolazi od naziva »voice controls sto znaci »upravljanje gla- som«. u samom SSB-generatoru. Ako ovaj stupanj uporedimo sa reguli- Vecina savremenih predajnika i primopredajnika ima ugraden uredaj za automatsko ukljucivanje i iskljucivanje. Ove se prenesu na sekundarnu stranu. 14-29c. Kondenzator Ca odreduje vrijednost vremenske konstante regulacije. ali se moze i naknadno dodati. Jednostavniji i jeftiniji SSB- ranim stupnjevima u prijemnicima. Umjesto oznacenih tranzistora mogu se uvotrebiti moder niji: BC 107 i BC 141 452 . Sto je vece pojacanje izmedu reguliranog stupnja i izlaznog stupnja predajnika. VOX VOX Mi je mikrofonski prikljucak visoke impedancije. To znaci da takvu regulaciju treba primijeniti sasvim »naprijed«. dobiven na bilo koji od opisanih nacina. Odavde se niskofrekventne mikrofonske struje oklopljenim kabelom vode do prikljucnice koja se spaja s mikrofonskim ulazom modulatora u pre- M BF 242 SI BF242 BF242 BC219 14-30. najbolje blizu ili -uredaji toga nemaju. Princip takvog stupnja za regulaciju je prikazan na si.mrezici dolazi i prije nego pobudna amplituda dovede potencijal mrezice na nulu. Pri tome neka regulirani stupanj ne radi na istoj frekvenciji na kojoj radi iz- laz predajnika. yidimo da nema bitnih razlika. Shema na 14-30 prikazuje kako se si. Na taj nacin je lako sprijeciti nezeljene povratne veze. to ce regulacija biti efikasnija i to ce manji napon trebati za dobru regulaciju. treba odvesti na prvu mrezicu neke »eksponencijalne« pentode kojoj se pojacanje mijenja kod promjene prednapona.

oznacene sa ZV. V '' Dugme »DELAY« pripada potenciometru R*. ali taj potenciometar moze biti u unutrasnjosti kutije jednom za svagda postavljen na najpovoljniju vrijednost osjetIjivosti uredaja. treba spojiti sa sekundarnom stranom SI. 14-32. Istovremeno mikrofonske struje odlaze u pojacalo s tranzistorima TRi. Da relej ne bi preki- \ dao nakon svake rijeci. Taj prikljucak. Ona ne biti u kutiji. Dok se govori ispred mikrofona. To znaoi da se pomocu njega mogu uporedivati dva napona. Pogted kutije vidimo na si. Dioda Ds sluzi za zastitu tranTR4 i ne moze propustiti nijedan negativan naponski impuls koji bi mogao doci iz prijemnika i od diode D-2. 14-31. kondenzator Cs \ dioda D2 sacinjavaju tzv. »anti-trip« sklop koji mora sprijeciti da tj. iza diode Ds je sklop sa otpornikom Rs. potenciometrom R4 i kondenzatorom &.5x12 cm. Glavno je da se VOX napaja iz izvora stabilnog napona od 10 do 12 V. 14-32. Tko zeli moze dodati i dugme za Ri. Ovaj sklop ima vremensku konstantu koja odreduje kako dugo ce tranzistor TRi aktivirati relej i kako dugo ce biti ukljucen predajnik. TR2 i TRz.dajniku. Dugmetom »ANTI-TRIP« okrece se R2. preko diode D$. Prikljucnice. »otvara« tranzistor TR4. i Integrirano operacijsko pojacalo IL 741 jedan je od najuniverzalnijih poluvodickih sklopova. Iza ovoga dolazi ispravljac signala s diodom D1. on moze posluziti i kao komparator. Vanjski izgled tranzistorskog VOX-a bude okinut zvukovima koji dolaze od prijemnika. Kolektorska struia potece kroz zavojnicu releja REL koji ukljuci predajnik {preko prikljucnica TX). Ova vremenska konstanta se moze mijenjati u nekim granicama pomocu potenoiometra Ri i prilagoditi nacinu na koji neki operator govori. Izlazni napon je ovisan o razlici dvaju napona koje uporedujemo. VOX se moze ugraditd malu limenu kutiju velicine X 5. Uz sve ostalo. Tu je tranzistorskog u unutraSnjost VOX-a 453 . Raspored dijelova u unutrasnjosti SI. zistora Cijeli VOX izlaznog transformatora. Potenciometar R2 moramo staviti u takav polozaj da REL ostaje na miru za vrijeme prijema. Na shemi se vidi da je dioda Dz drugacije okrenuta d zato ce napon koji se njenim djelovanjem stvara na R2 biti protivan naponu koji se stvara djelovanjem diode Di. > mora suha baterija za pogon. kako ga vidimo na 14-31.5 X si. na R2 nastaje takav istosmjerni napon koji. dakle paralelno sa zvucnikom u prijemniku. u 5.

takoder bi se mogao Da i ukljuciti predajnik. ova dioda Povecamo li Ci ili Ri. do vol j an da otvori tranzistor TR i da njegova kolektorska struja aktivira relej REL.6 6 UKUUClVANJE PREDAJNIKA SI je Upotrebljeno 14-33 Shema za VOX-kontrolu predajnika NF-signalorn. Inace se ne bi mogla. Dioda Ds stiti tranzistor TR od prevelikih negativnih napona na bazi. moraju kapacitet kondenzatora Ci i otpor Ri biti odabrani tako da se relej kroz neko vrijeme zadrzaya zatvoren. Na normalan tok elektricne struje. Dioda Dd ima takoder zastitnu ulogu. Da jednom aktivirani relej ne bi »kloparao«. Potenciometar Ps