P. 1
RadioPrirucnik Metzger Text[1]

RadioPrirucnik Metzger Text[1]

|Views: 3,206|Likes:
Published by Boštjan Avsic

More info:

Published by: Boštjan Avsic on Nov 28, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/17/2013

pdf

text

original

RADIO PRIRUCNIK

ZAAMATEREI TEHNICARE

Prof, dr
i

Bozo Metzger (YU2BR)

suradnici:

Ing.

Zvonimir Jakobovic (YU2RQ)
dr Ruza Sabol

Prof,

(YU2LU

Ing. Nikola

Saban
(YU2REY)

Ing. 2eljko Ulip

Cetvrto dopunjeno izdanje
(sa

posebnim prilogom)

^

Novinsko-izdavacka radna organizacija

TEHNICKA KNJIGA
Beograd, 1985.

Inicijator izdanja: Savez radio-amatera Jugoslavije (SRJ)

IzdavaC:

NIRO

»Tehnidka knjiga«, Beograd
Nikolic,

Recenzent: dipl. ing. Zivota Nikolic*

Za izdavaca: Branko

direktor

i

glavni urednik

Urednik: Dusica Lucie Graficki urednik: Jugoslav

Bogdanovic

Korektor: Mirjana Acimovic Dizajn crteza: Ruzica i dr Bozo Metzger

Capan, Bozo Legac i Branka Mihalic Originalne fotografije: dr Bozo Metzger, ing. 2eljko UUp Foto-reprodukcije: Viktor Rybak Marija Premuzic
Crtadi-izvotfaci: Lidija
i

i

fototeka

SRH

Tiraz: 5000

Stampa:

BIGZ,

Beograd

(PwdLqw&t

S razvojem radio-amaterske organizacije i sa sve vecim brojem amatera-operatora i konstruktora, sve vise se osjecala potreba za prirucnikom koji bi mogao posluziti i pocetnicima i iskusnijim graditeljima radio-uredaja, kao i radio-tehnicarima. Savez radio-amatera Jugoslavije (SRJ) dosao je 1968. godine na sretnu zamisao da se za tu svrhu, kao osnovu, koristi poznati americki »The Radio Amateur's Handbooks Od svog prvog izdanja, 1925. godine, ova radio* -amaterima cijelog svijeta najpoznatija knjiga do danas je izasla u 62 izdanja i u vise stotina tisuca stampanih i uvijek razgrabljenih primjeraka. To je uvravo »bestseler« svih vremena. Drugi poznati i cijenjeni prirucnik je britanski »The Amateur Radio Handbook« kojemu je cetvrto i peto
izdanje izaslo

pod naslovom »Radio Communication Handbooks Obje radio-amaterske organizacije, American Radio Relay League (ARRL) i Radio Society of Great Britain (RSGB), najpripravnije su dale svoj pristanak za prevodenje ovih knjiga, dok je Savez radio-amatera Jugoslavije odlucio da meni povjeri organizaciju toga posla. Poslije visekratnih diskusija slozili smo se u tome da doslovno prevodenje ne bi moglo posve zadovoljiti potrebama nasih radio-amatera i koliko je tehnicara, da se za opisane konstrukcije mora predvidjeti upotreba domaceg materijala, te da se uvrste jos neki vise moguce dodaci iz razlicitih strucnih casopisa i neke originalne konstrukcije. Mnogi nasi ugledni radio-amateri, osobito oni koji su kao radio-konsiruktori i industrijski rukovodioci previse zauzeti svojim redovitim duimogli odazvati pozivu na suradnju. Ipak na zalost nostima, nisu se su mi se u tome poslu pridruzili: ing. Zvonimir Jakobovic (YU2RQ) koji je pripremio tekst za poglavlja 1, 2, 3, 4, 23, 24 i 25; dr Ruza Sabol (YU2LL) koja je prikupila podatke o zenama radio-amaterima; ing. Nikola Saban (»RIZ—Zagreb«) koji je napisao poglavlje 5; te ing. Zeljko Ulip (YU2REY) koji je napisao onaj dio poglavlja 16 u kojemu se govori o amaterskim radio-vezama na mikrovalovima (10 GHz). Oni su u tu suradnju ulozili mnogo truda i povjerene su materijale obradili prema svojim najboljim mogucnostima, na cemu im i ovdje zahvaljujem. Od casopisa smo koristili: cehoslovacki »Amaterske Radio«, francuski »Radio REF«, njemacke »Das DL-QTC« i »UKW Berichte«, sovjetski »Radio«, kao i materijale domacih autora iz naseg casopisa »Radioamater«. Pri crtanju radio-tehnickih shema upotrebili smo simbole koji su prikazani na str. 794. Vrijednosti otpornika koje su napisane samo brojem oznacuju ome (Q). Ako je iza broja slovo K Hi M, radi se o kiloomima (k£l) Hi o megaomima (MQ). Broj pokraj znaka za kondenzatore oznacuje kapacitet u pikofaradima (pF). Ako je uz broj i oznaka n Hi \i, to su nano-

faradi (nF) Hi mikrofaradi (\iF). Mojoj dragoj supruzi Ruzici dugujem posebnu zahvalnost, jer *e marIjivo i ustrajno, za sva dosadasnja cetiri izdanja, sudjelovala kod dizajna i

pripreme syih crteza za knjigu,

njem uvehko doprinijela
Bozo Legac, a za

i

mome

citala sve tekstove

i

svojim razumiieva-

radu.

Crtac-izvodad za prvo izdanje bila je Lidija Capan, za drugo izdanje trece i cetvrto izdanje Branka Mihalic. Foto-reprodukctje upryom i drugom izdanju djelo su Viktora Rybaka. Za trece i cetvrto izdanje je foto-reprodukcije izradila Marija Premuzic. I ovim suradnicima srdacna t vehka hvala!

Zahvaljujem takoder svim onim radio-amaterima koji su mi izrazavanjem svojih primjedbi i zelja, kao i slanjem tehnidkog dokumentacijslcog matenjala i podataka dali vrijedne poticaje. Takode velika hvala i Ttrmt »Rico-Funk« iz Hannovera za tehnicke podatke i snimke tvornickih radio-uredaja s kojima, dobrim dijelom, raspolazu i nasi amateru Takoder najljepse zahvaljujem preduzecu »Tehnicka knjiga«, v koje nije zaltlo m truda m sredstava da knjiga bude dobro i lijepo opremljerta

knjige

22uJ

U nadt da ce nasi radio-amateri i tehnidari kao ranija izdanja, primiti ovo cetvrto izdanje i u njemu naci sto im je potrebno za laksi pristup i za rad na polju njima tako drage tehnike, molim zajedno sa svojim suradnicima -- da nam kao i do sada saopce svoje primjedbe i zelje. Atco se i ovo izdanje »Radio-prirucnika« nade uz prethodna tri na radf ** ra ^°-a iatera } tehnicara bit ce postignut cilj izMenja ? ir
t

t

i

t

najvece zadovoljstvo piscima. Uz najbolje zelje za uspjeh u radu
i

f

f

i

73

DE YU2BR:

radio-amaterski pozdrav

U

Zagrebu, 1985.

Proft

dr Boio Metzgcr

1

RADIO-AMATERSKA ORGANIZACIJA U SVIJETU KOD NAS
I

HISTORIJAT

likog
za,

ELEKTRO-KOMUNIKACIJA
Elektrokomunikacije su se pojavile kao rezultat stoljetnih nastojanja covjeka da vijesti prenese na vece udaljenosti nego §to mu to njegovi organi i osjetila omoguduju. Nakon uspjelih pokusa puStena je 1844. u rad prva telegrafska linija po Morseovom sistemu, izmedu Washingtona i Baltimore-a, SAD.
S.F.B. Morse (1791—1872) konstruirao je elektricni telegraf. Signali su se prenosili istosmjernim impulsima razlicitog trajanja. Za prenos je bila dovoljna samo jedna iica, jer je kao drugi vod koriSteno

njemadkog fizicara Helmhotdokazao njegov asistent Hein-

rich Hertz, godine 1888.

Odmah su se pojavile i ideje o primjeni elektromagnetskih valova u svrhu telekomunikacija. Sam Hertz odbija te ideje s obrazloze njem da je domet tih valova malen.
Hertz je kao izvor elektromag
netskih valova upotrijebio iskriSte. Kao indikator sluzilo mu je drugo iskriste. Ta 1 je indikator bio neosjetljiv, reagirao je samo u neposrednoj blizini izvora vala, Daleko bolji indikator elektromagnetskih valova, tzv. koherer, konstruirao je francuz Branly godine 1890. Istih godina u Americi radi nas zemljak Nikola Tesla (1856-1943), baveci se problemima proizvodnje, prenosa i koristenja izmjenidnih elektricnih struja. On je godine 1882. postavio sistem polifaznih izmjenicnih struja, a odmah iza toga nastoji proizvoditi struje sto visih frekvencija. Svoja iskustva iznosi Tesla u javnost na predavanjima koja drzi 1892. i 1893. u Americi i Evropi. Na njima demonstrira i pojave visokofrekventnih izmjenicnib
*

uzemljenje.
Tridesetdvije godine kasnije konstruirao je G. Bell (1847— 1922) telefon na principu induciranih struja i omogucio prenosenje ljudskog govora na daljinu.
(1876),

Elektro-komunikacijama je bio otvoren put. Daljnja pobolj§anja omogudila su bolje prakticno koriStenje, ali je ostao jedan nedostatak: veza se uspostavljala preko elektricnih vodova.

struja.

Postanak radija

U to vrijeme (1864), r>ostavio je engleski fizicar J. Maxwel, na osnovu Faradayevih predodzbi, opdu teoriju elektriciteta u kojoj je niknula hipoteza da se elektromagnetske promjene, nastale kretanjem elektriciteta, valovito sire u okolni prostor. Postojanje tih valova eksperimentalno
je,

Tesla se posebno interesirao za prenos elektricne energije na daljinu bez uobicajenih vodica. U svom historijskom predavanju (1893) pred Franklinovim institutom u Philadel fiji pokazuje i razlaze ono, sto de postati osnovni elementi radija. On utvrduje da se prenos elektricne energije na daljinu moze uspjeSno
obaviti:
struja,

— upotrebom

visokofrekventnih

na

inicijativu

ve

prenoseci rijeci »Genrih Gerc« (rus* ki oblik Hertzovog imena). Popov je profesor fizike u tada§ njem Petrogradu. Njemu se tako der pripisuje izum radija. No on je (1893) vidio u Chicagu Tesline po*

kuse
je:

i

pred Sveruskim kongresom

elektrotehnicara 1900.

sam

izjavlju

»Upotreba katarke na otpremnoj i prijemnoj stanici s izoliranom zicom u svrhu prenosenja signala

elektricnih titraja nije bilo nista novo* Godine 1893. u Americi je slicne pokuse prenosenja sivnala izvrsio poznati elektrotehnicar Nikola Tesla«.

pomocu

U
kuse

Italiji je

s

G. Marconi vrsio poHertzovim valovima. On je

pomocu

utjecajnih obiteljskih veza dobio potporu engleskog kapitala, Koristeci iskustva drugih, godine 1897, on prenosi telegram na udaljenost

od 13 kilometara. U prvo je vrijeme upotrebljavao predajnik s

prvi

Nikola Tesla je postavio i primijenio principe radija. Ovo je slika sa omota Tesline bio grafije koju je napisao John O'Neil, americki knjizevnik i dobitnik PuSZ.

AL

Hertzovim iskristem, Sto znaci s vrlo kratkim valovima. No, vjerojatno upoznat s Teslinim uspjesima u radu s dugim valovima, pocinje njih koristiti. Godine 1899. uspostavMarconi bezicnu telegrafsku lja vezu izmedu obala Engleske i Francuske, na udaljenost od 45 kilome
tara.

litzerove

nagrade za 1937. godinv
sistema
antena-

— primjenom zemlja, — sklopom od

gova.

Nakon dugih priprema uspjeva
Marconi
(1901) objaviti

da su bezic
telegrafski

nim putem preneseni
dva titrajna kru dva titrajna kru-

ga na prijemnoj i ga na predajnoj stanici, resonancijom svih ovih kruprijavljuje patent za bezicni prenos signala sistemom sa cetiri resonantna titraj1897.

znakovi (slovo »S«) preko Atlantika, na udaljenost od 3700 kilometara, izmedu Cornwallisa (Engleska) i Newfoundlanda (Amerika).
Jos' 1897, nakon prvih Marconijevih uspjeha, osnovana je »Wireless Telegraph Company« za koriStenje Marconijevih patenata. Poslije je prerasla u »Marconi's Wireless Te legraph Company, Ltd«, koja u prvo vrijeme drzi monopol radija.

Godine

Tesla

na kruga, antenom

i

uzemljenjem.

to vrijeme izvodi u Rusiji pa kuse i A. S. Popov. Upotrebom antene i koherera on konstruira prvi radio-prijemnik, koji je reagirao na

U

burna atmosferska praznjenia tzv. »vjesnik oluje«. Koristeci Hertzov
oscilator i svoj prijemnik uspjeva bezicnim putem otpremiti prvi telegram na udaljenost od 250 metara,

Tesla je u to vrijeme zaokupljen svojim istrazivanjkna bezicnog pre nosa energije na daljinu, a s tim u Sam vezi i telekomunikacijama.
Tesla ne poduzima nista protiv imitatora vjerujuci da tako dopri nosi opcem napretku.

Tek poslije Tesline smrti (1943) Teslini su prijatelji pokrenuli sudski postupak, te sud u Americi po
niStava

Marconijev patent

i^

daje

prioritet u izumju radija Tesli. Tako je ipak, ne umanjujuci zasluge

Godine 1920. pocinje u Americi redovni »broadcasting« program, u Chicagu, a iste godine pocinje emi tirati i prva radiofonijska stanica u Evropi, u Londonu.

drugih pionira Tesla konadno priznat kao izumitelj radija. Dalji izumi i usavrsavanja omo gucuju sve vecu primjenu radija. Izumitelj triode Lee de Forest prenosi 1910. radiofonijski koncert poznatog tenora Enrica Carusa iz Metropoliten Opere u New Yorku. Poslije prvog svjetskog rata radio prelazi u opcu upotrebu, kao opce sredstvo telekomunikacija.

U nas je 1926. proradio »Radio-Zagreb« kao prva stanica na jugoistoku Evrope, a 1929. i »Radio-Beograd«. Radio je osvojio svijet i u§ao kao uobicajeno sredstvo prenosa informacija u zivot covjeka dvadesetog stoljeca. Iz radija je izrasla elektronika, televizija, radiolokacija, radar, telekomande i niz drugih specijalnih grana tehnike, bez kojih bismo tesko mogli zamisliti dana§nji zivot.

RADIO-AMATERIZAM
Pionirski dani

Prve radio-stanice bile su postavljene za vezu izmedu svjetionika, poslije za vezu s brodovima. Tek kada su provjerene prednosti, radio je poceo zamjenjivati zicani telegraf na kopnu.

Dvije su se grupe ljudi tada bavile radio-tehnikom. Prvo tehnicari i fizicari u laboratorijama kompa

nija koje grade prve radio-uredaje. Zatim operatori, najcesce priuceno postansko-telegrafsko osoblje, koji odrzavaju veze. I kod jednih i kod drugih ima ljudi koie ta nova tehnika veze posebno interesira. Oni po-

SI

»Radio-Za1-2. Odasiljacki dio greba« imao je 1926. godine jednu elektronsku cijev u oscilatoru koji
je bio moduliran u strujnom krugu mrezice. Uz anodni napon od 4000 V bila je ulazna snaga (INPUT) 500 W. Izlazna snaga (OUTPUT) bila je 350 W. Ubrzo je dodana jos jedna cijev pa je izlazna snaga podvostru-

cinju eksperimentirati s uredajima, a operatori u slobodno vrijeme odrzavaju i »privatne« radio veze. Tako isprva iz najblizih se, regrutirani krugova oko prvih radio-stanica, javljaju mnogi pravi ljubitelji radija. Za neke je to bavljenje samo zabava, ali mnogi od njih poku§avaju rjeSavati jo§ nerjesene tehnicke probleme. Te ljude koji se iz ljubavi prema trehnici bave radio-teh-

nikom, grade uredaje i medusobno odrzavaju radio veze nazivaju radio-amaterima.

cena

velike tvornice uredaja po zastititi patentima svaki pronalazak, dotle ta neregistrirana vojska izumitelja pronalazi i u praksi iskori§tava jednostavnija i praktidnija rjeSenja. Cijeli niz spojeva, koji nisu zaSticeni ni u jednom pa tentnom uredu, dali su ti entuzi

Dok

signale jednog engleskog

i

dva fran

kuSavaju

cuska amatera.
Atlantik je definitivno »osvojen«

jasti.

Evropi napeta politifika situaprvog svjetskog rata zadrzava radio kao vojno sredstvo veze. Istovremeno se u Americi radio slo bodnije siri i tehnika brfe razvija. Nekoliko hiljada radio-amatera u Sjedinjenim Drzavama osniva vec godine 1914. svoje prvo veliko udru zenje, ARRL (American Radio Relay League). U Evropi radio dolazi u opcu upotrebu tek poslije rata. Vecija uodi

U

uspostavljanjem dvostrane amaterske radio-veze u noci 27. XI 1923. Vezu su odrzali na valnoj duljini oko 100 francuski amater L. Deloy iz Nice, s pozivnim znakom 8AB, s jedne strane i americki amaten

m

F. Schnell, K. B. Warner i J. L. Reinartz, pod pozivnim znakom 1MO, s druge strane. Veza je odrzana te legrafijom.

U ono vrijeme su velika poduzeca za radio-saobracaj pokuSavala da
premoste primjeradio-valova vilo velike duljine vala, 10 000 do 30000 metara (30 do 10 kHz) uz sto snaznije predajnike i antene izvanredno velikih dimenzija. Istovremeno radio-amateri povelike udaljenosti

nom

broj vojnih radio-telegrafista nada se i kod kuce bave radijem, mnogi od njih £isto amaterski. Pojavom prvih radio-fonijskih stanica, amateri su i orvi slugaoci i prvi tehnicari koji sami grade svoje uredaje.
lik

stavlja

stizu

na

kratkirrn

valovima znatno

bolje rezultate sa

mnogo

slabijim

snagama.

U svijetu nice sve vi§e radio-stanica za najrazlicitije potrebe. 1920•tih godina upotrebljavaju se duljine valova od nekoliko stotina mjetara na viSe. Amaterima, da ne ometaju komercijalni radio-saobradaj i radio-foniju, dodjeljuju najprije podrucje ispod 200, a malo zatim ispod 100 metara, koje tada nije imalo nikakvog prakti£nog znacenja.

Kad se tako uvidjela prednosi kratkih valova, komercijalne slulbe odmah se premjeStaju na podru^ja ispod 100 metara.

Na medunarodnoj konferenciji za radio-komunikacije (1924) amaterima su dodijeljena samo vrlo uska podrudja oko 80, 40 i 20 metara, te oko 10 i 6 metara duljine vala.
KoriStenje kratkih valova stvaralo je nove probleme. Ionosfera je pramenljiv dio atmiosfere, zavisan

Radio^amateri su se morali »seliti« na sve krace duljine vala. Medu* tim, ovdje oni pronalaze do tada neuoznate osobine kratkih valova: velik domet uz malu snagu predajni* Ua. TumaCenje te pojave pronadeno je u refleksiji kratkih valova od slojeva ionosfere.

o zracenju Sunca, tj. o dobi dana i godine, te o aktivnosti Sunca. Za istra^ivanje pojava refleksije u
ionosferi bio je potreban velik broj stanica, rasporedenih po cijeloj Zemlji. To iziskuje velik tro§ak i velike pote§koce. No, takve stanice, sa strucnim osobljem postojale su, spremne za rad. To su radio-amate ri. Rezultati njihovog rada tokom niza godina daju o stanju u ionosferi najvedi broj opazanja i podataka.

U zelji da se ispitaju mogu<5nosti amaterskih veza preko Atlantika, godine 1921. u Evropu odlazi ame ri^ki radio-amater P. Godley (God li). On je sa sobom ponio za onda najbolji amaterski prijemnik. S nji me je uspio da primi signale tride setak ameriCkih amatera. Zatim su ameriCki amateri uspjeli primiti
8

U to vrijeme, 1920-tih godina, ra dio-tehnika kao primjenjena i teoriiska nauka dobila je »pravo gradanstva«. Privreda, vojska, §tampa, sve vi§e koriste radio u najrazligitije svrhe. Nastaju veliki centri za

istrafcivanje i usavrSavanje rufcju radio-komunikacija.

na pod-

Radio-amateri od toga vremena produzuju samostalno svoj put. Brojdano se povecavaju velikom brzinom. Stvaraju se i klubovi i radio -an^tterske organizacije, poducava se podmladak. Iz tih redova izlaze
radio-tehnicari i inzenjeri. Radio-amateri su ujedno velika servisna ekipa za odrzavanje sve veceg broja radio-uredaja, naro£ito u zabaSenijim krajevima. Tako svuda postaju zna&tjni nosioci tehniSke kulture.

SL

1-3.

Oto Hudedek (YU3AB)

je

radio-amater od 1926. godine. Kao »UNLIS« radio je sa pozivnim zna-

Radlo-amaterizam danas
Radio-amateri se opcenito bave radio-tehnikom. Ipak, tinutar toga postoji nekoliko razlicitih specijalnosti. Neki se od amatera bave samo s po jednom od ovih specijalnosti, no oni najbolji, za koje bi se moglo redi da su »pravi« radio-amateri, bave se podjednako svim specijalnostima.

kovima YU7LX i YV7AA Od 1950. g. on je YU3FMA i konacno YU3AB. Bio je jedan od prvih aktidalje
vista koji su se zalagali za osnivanje radio-amater ske organizacije u Jugoslaviji. Slika je iz 1932. godine
veze. Neki opet sakupljajuci sva iskustva prenose znanje novim
ljaju
i

Tehni£ari i konstruktori grade uredaje i proucavaju ih. Amatera, koji se bavi torn specijalnosti obi£no zanima saim uredaj kao objekt, njegovi detalji, rad, varijacije. Operatori odrzavaju radio-veze, te na torn podrucju nastoje postici Sto bolje rezultate. Njih 5esto sam uredaj ne zanima osobito. On je samo sredstvo pomocu kojega se odrzava radio-veza s prijatetjima iz
cijeloga svijeta.

mladim amaterima.

Novija nastojanja

u radio-amaterizmu

Na telekomunikacije se u posljednje vrijeime stavljaju sve veci zahtjevi. Njihova velika primjena u mnogim granama ljudske djelatnosu preko svake sti preopteretile
mjere do sada upotrebljavana podrucja frekvencija. Treba naci nove
mogucnosti. Radio-amateri su i sada na dje lu. Velika ekipa odusevljenih eksperimentatora istrazuje nova podrucja dajuci dragocjene eksperimentalne podatke. Medunarodne geofizicke godine najbolje pokazuju sto znaci suradnja s radio-amaterima, Tko bi mogao u kratkom vre menu opremiti tisuce prijemnih stanica, obuciti osoblje i raspodijeliti po cijeloj Zemlji? Evo, tu stoje na

Najuza grupa bavi se istraziva

njem novih spojeva

pri gradnji uredaja, te iznalazenjem novih, boljih aaCina veze.

Ova podjela
ba.

specijalnosti je gru-

Unutar toga postoje varijacije, tako da svaki amater, vec prema
i

syojim sklonostima
zi

vjeStini, nala-

polje rada. On radi upravo ono Sto ga najvise zanima i za Sto ima najviSe sposobnosti.

Najveci uspjesi postizu se ekipnim radom u klubovima radio-amatera. Konstruktori zamisljaju i pla
niraju uredaje, tehni£ari ih izvode, operatori s njima rade i uspostav-

raspolaganju radio-amateri. Godine svakodnevnog rada na radio^stanicama daju im iskustvo »osjecanja« prilika u eteru koje se ne moze po-

stici obicnim ucenjem, nego samo upornim radom. Tisuce takvih prak-

ticnih strucnjaka unosi svoja opazanja o vezama, o stanju u eteru, o upotrebljenoj frekvenciji, o smet-

sami prisiljeni da usavrSavaju svoje znanje, metode rada i uredaje, Osim toga nije malen broj onih koji su i svoje doktorske disertacije
izradili

zahvaljujuci

prvenstveno
in-

njama

itd,

u dnevnike rada,

koji

fi-

svom amaterskom radu. Mnogi
zenjeri cesto ne

zicarima mogu dati dragocjene podatke o stanju u ionosferi, visini, debljini i promjeni ioniziranih slo
jeva.

mogu da povuku

o§tru granicu izmedu strucnoc. pro fesionalnog i amaterskog rada.

U

nizu zemalja, pa

i

kod

nas, po-

su amateri tzv. radio-farove, predajnike koji na ultrakratkim valovima neprekidno emitiraju. Amastavili
teri ih

Radio-amateri
radio-veze

i

specijalne

slusaju

i

izvjestavaju o ^ri-

jemu

tih signala.

Na osnovu

tih

iz-

vjestaja prate se uvjeti prostiranja

u uzem geografskom podrucju. Ovakav rad sigurno koristi i mim radio-amaterima. Osim
dom, cime se povecava

sa-

sto

upoznayaju okolinu sa svojim rai razumjevanje za njihova nastojanja, oni su

Slicno kao na slojevima ionosfei na intenzivno ioniziranim slo jevima oko polova, na »aurori«, po javljuje se refleksija radio valova Interesantno je, iako rijetko spominjano, da su i ovdje radio-amateri bili pioniri novog sistema radio-veze, 1938. i 1939. godine. Bili su to prvi pokusi s vezama preko aurore (»aurora borealis« = polarno svije* tlo). O tim su pokusima godine 1939. izvjestili radio-amaterski casopisi »Radio« (SSSR) i »QST« (SAD).
re

Jasno je da su poslije prvog upo zorenja amatera i naucni instituti,
koji se bave problemima prostiranja^ radio-valova, uveliko poceli istrazivati pojavu radio-aurore i refleksiju radio-valova na njoj. Naro^ito je znacajne rezultate postigao

»Max Planck« iz Lindaua u Njemackoj. Ovaj je institut dosao na jednostavan nacin do veinstitut
S.

R.

iikog niza kontrolnih stanica jer je

SI

1-4,

Zvonimir Stankovic (YU2PE)

suradivao s radio-amaterima! Prikupljeni su podaci o radu brojnih stanica njemackih amatera. Ove su stanice putem aurore odrzale 3 300 veza s preko 20 zemalja od 1957. do 1962. godine. Najvise je veza odrzano na udaljenosti od 200 do 1000 kilometara. Prilican broi veza bio je i preko 1 000 kilometara. Najdalja od tih veza bila je izmedu amatera

izvodio je svoje prve pokuse jos 1923, godine. Bili su to radio-uredaji sa iskristima. Od 1927. radi sa

DL6MH

i

GM2FHH;

1

300 kilo-

metara!
Refleksija radarskih radio-valova

cijevnim predajnikom prijemnikom. Pozivni

i

audionskim
znakovi
i

od Mjeseca, koja
drugog svjetskog
la je

mu
10

su

bili

UN7LL, YU7LL

je opazena poslije rata, zainteresira-

YT7LL.

I danas je aktivan radio-amater

i radio-amatere. Uz interes i volju potrebno je mnogo vremena

za pokuse, kao i kvalitetni uredaji, koje su u to vrijeme mogli imati sarao neki malobrojni amateri. Prve pokuse vrsili su W3GKP i W4AO s predajnikom snage 1 kW, freki antenom od 32 elementa, na
venciji

od

144

MHz.
15.

Prvi slabi od-

radio je iz Kasirine 100 Hz. lifornije i udaljenost izmedu njih je iznosila oko 3 200 kilometara. On je imao klistronski predajnik snage i prijemnik s propusnim pod4 rucjem Sirine svega 50 Hz. Antena je bila parabolicna, promjera 5 me-

W1HB

kW

jek primili su

vembru

1952.

VII 1950. U nopostigli su vec znatno

tara.

bolje rezultate, kada im se pridruzio i W3LZD. Konacno 27. I 1953primili su niz jasnih odjeka s Mjeseca.

U

toku tih pokusa amater

radio je sa antenom od 127 elemenata! Konacno su 21. VII 1960. amateri W1BU i W1HB uspjeli odrzati prvu obostranu vezu refleksijom od

W3EZJ

Prve pokuse u Evropi uspjesno jedna grupa gvicarskih i njemackih amatera. Ova je grupa uspjela u noci 22. na 23. IV 1962primiti odjek s Mjeseca na frekvenciji od 1 296 MHz. Tu grupu su ci
je vrSila
nili
i

HB9RG, HB9RF, DL9GU, DJ3EN
reflek-

DJ4AU.

Mjeseca na frekvenciji od
(23

cm).

W1BU

296 radio je s klistrons1

MHz

jetmnik je

kim predajnikom snage 1 kW. Priimao propusno podrucje

11. IV izmedu OH1NL i W6DNG, na frekvenciji od 144 MHz. OH1NL je koristio predajnik snage 800 W, dok

Prva veza preko Atlantika sijom od Mjeseca uspjela ie
1964.

GOD.

I.

SUBOTA

3.

MAJA

1924.

BR.

2.

i

3.

RADIO SPORT
Oftclelnl ora&n JlzKaloKiiwxZz^Qrch
SL 1-5. »Radio-klttb Zagreb« (RKZ) osnovan je 29. marta 1924. Vec u dprilu iste godine izlazi casopis »Radio sport« kao »oficijelni organ« kluba. Antene, koje se vide na slici, bile su razapete izmedu zgrade na Gricu br. 3 do kule »Loterscak« i pripadale su tetegrafskoj radio-stanici sa »gasenim iskrama« (od 1918. do 1929. g.)
11

predstavljati objekt za refleksiju radio-valova. Oni su od godine 1953. vrSili pokuse, isprva bez uspjeha,

su konacno, razradujuci novu tehniku veze, uspjeli odrzati niz dalekih veza refleksijom na meteoritskim tragovima. Radili su na frekali

venciji

od

144

MHz

i

njem

DX

veza zainteresirali

uspostavljai ko-

mercijalne sluzbe.

SL

1-6.

Radio-amaterski satelit kmii

u

orbiti

oko Zemlje

W6DNG radio s predajnikom snage 1 kW. Najveci uspjeh u odrzavanju veze posredovanjem Mieseca postigao je KP4BPZ, amater iz Puerto
je

Evropi su poceli eksperimen refleksijom na meteoritskim tragovima tek godine 1957. Svedski amater SM6BTT iz Goteborga i austrijski amater OE6AP iz Graza odrzavali su isprva neuspjele pokuse. U maju godine 1958. pokugavaju ponovo. U junu im se piidruzuiu HB9RG i SM4BIU, koji uspjevaju
tirati s

U

primiti signale
i

od OE6AP. Tek
godine

13.

Rica.

On

je koristio

na svijetu

naj-

vecu antenu radio-teleskopa, s promjerom od 305 metara, koja je postavljena u Arecibu. On je u junu 1964. odrzao niz veza s americkim i evropskim amaterima na 70-centi-

odrzavaju SM6BTT i HB9RG prvu obostranu vezu preko meteoritskih tragova u
14.

XII

iste

Evropi, na frekvenciji od 144 MHz Taj su eksperiment pratili i austrijski

slovenski
pine.
vije

amater OE1WJ iz Beca i jugoamater YU2HK iz Kra-

metarskom
drucju,

i

na dvometarskom poje bila
s

Najinteresantnija

veza
koji 150

s

engleskim amaterom G3LTF,
radio
i

Prvu obostranu vezu iz Jugoslaposredovanjem meteoritskih

W

je

(!)

predajnikom od parabolicnom antenom

tragova odrzala je ekipa Akadem-

promjera
Poslije

5 metara.

ovoga je joS niz amatera uspostavilo vezu refleksijom na
Mjesecu.

YU1EXY. Ova je ekipa 2. i 3. januara 1964. odrzala vezu s belgijskim

skog radio-kluba »Mihajlo Pupin« iz Beograda, pod pozivnim znakom

Od YU-amatera prvu vezu preko Mjeseca, na 144 MHz, ostvaruiu dla novi radio-kluba YU2CNZ (si. 1-3), 25. V 1977. sa svedskom amater
skom stanicom SM7BAE.
Diploma
tinents« tima), koju je postigao 1980. godine YU2RGC na 432 (70 cm) predstavlja posebno vrijedan uspjeh. Isti na§ amater nastavlja takvim vezama i na frekvencijama od 1 926

amaterom ON4FG, na frekvenciji od 144 MHz. Pojavom umjetnih zemljinih sai amateri su ih poceli koristiti kao objekte za retranslaciju signala. Samo cetiri godine iza prvog

telita

(»Worked All Conradio sa svim kontinen-

WAC

umjetnog
ran
4.

X

satelita (»Sputnik«, lansi1957) radio-amateri u SAD

MHz

MHz.

Americki

W4HHK
analogno
aurori,
i

amjateri doSli su na pomisao refleksiji u ionosferi

W4AO
da
ili

i

bi,

na

lansirali su prvi amaterski telekomunikacijski satelit »OSCAR« (Orbital Satelite Carrying Amateur Radio) 12. XII 1961. Iza njega slijede daljnji »oskari« i niz sovjetskih amaterskih satelita »RS«. Preko ovih satelita odrzali su amateri mnogo interesantnih i dalekih veza. te na taj nacin doprinijeli razvoju ove tehnike.
I

njim
12

meteoritski tragovi slojevima atmosfere

u

gor-

mogli

na visokim frekvencijama koriSte

u uspostavljanju dalekih veza

njem raspr§enja na nehomogenosti-

ma

troposfere postigli su amateri interesantnih uspjeha i time dali
toj

dragocjene podatke o
sti veze.

mogucnoi

U

najnovije vrijeme razvija se
televizija.

amaterska

Amateri

samo

stalno postavljaju televizijske pre dajne uredaje i emitiraju program, te se na taj na£in pripremaju za video-veze u buducnosti. Prvi amaterski prenos slike preko Atlantika uspio je 20. XII 1969. Sliku je iz Amerike emitirao WA2BCW na lOsnetarskom podrucju, s predajnikom snage 25 W. Primio ju je u
V. Britaniji

-amaterski casopis »Nikola Tesla« pocinje izlazenjem 1930-tih godina u Novom Sadu. U ono vrijeme se vedina radio -amatera zadovoljava proucavanjem prijemne tehnike, ali neki od njih grade i predajne uredaje i odrzavaju »UNLIS« veze (UNLIS znaci »bez licence«!) sa improviziranim pozivnim znakovima, sluzedi se prefiksima EJ7, UN7, YU7 i YT7. Kako se onda nije mogla dobiti dozvola za rad sa predajnikom, policija ih stalno progonL Ovakvi nepovoljni
uvjeti koce ozbiljniji rad.

G3AST

s

obicnom

dipol-

-antenom.

RADIO-AMATERSKE ORGANIZACIJE
svrhu izmjene iskustava, preno§enja znanja mladima, zastite
svojih interesa i za postizavanje najboljih uvjeta za svoj rad, amateri se organiziraju u klubove, klubovi u pokrajinske i drzavne saveze, a ovi u medunarodno udruzenje amatera IARU (International Amateur Radio Union). Organizacija IARU je uclanjena u ITU (International Telecomunication Union),

Mnogi od tih predratnih amatera za vrijeme narodnooslobodilacke borbe organiziraju radio-veze izmedu okupiranih i oslobodenih krajeva, kao i u jedinicama POJ i

NOV.
Tek
se
poslije oslobodenja razvija

U

pravi

pokret radio-amatera.

U

Zagrebu je vec u jesen 1945. obnovljen »Radio klub Zagreb«. Izdaje se i casopis »Radio« koji je naisao na toliki interes da su pojedini brojevi Stampani i u tri izdanja! Godine 1946. osniva se »Dru£tvo
f

Takoradio-amateri ravnopravno
djeluju

su-

u medunarodnom rjesava nlu problema telekomunikacija. U IARU je uclanjeno preko 80 zema Ha s velikim brojem clanova, od kojra mnogi imaju dozvole za rad sa
primopredajnim uredajima.
Radio-amaterizam u Jugoslaviji

radio-amatera Jugoslavije« sa siedistem u Beogradu. Ono ubrzo prelazi u danasnji SRJ, »Savez radio -amatera Jugoslavije«. Ubrzo zatim (1947) pocinje izlaziti jugoslavenskS radio-amaterski casopis »Radio-ama-

Kod nas se radio-amaterizam po, javio skoro istovremeno kao i u najJ^vijenijim

zemljama. Vec 1924. osaovan je u Zagrebu prvi radio-

"Uub sa ciljem propagiranja radio*0nije. U Beogradu je osnovano jwu§tvo Radio« s istim ciljem.
Prvi Casopis »Radio §port«, podinje gaziti vec 1924, a prva knjiga, »Tetegraf i telefon bez zica« dr Otona Ku&re, izlazi 1925. godine. Radio-

SL

1-7.

Znak Saveza radio-amatera
Jugoslavije (SRJ)
13

u pokretanju

i

pomaganju razvoja

radio-amaterizma u nerazvijenim zemljama, kao i u zemljama u raz voju, i to obukom radio-amatera iz

prevodenjem literature, pomoci u radio-uredajima, te u pokretanju medunarodnih akcija u okviru IARU.
tih zemalja,

2ene radio-amateri

YL

je kratica

koja u radio-ama

terskom svijetu oznacuje zenu ra
dio-amaterku. Ova kratica upotrebljava se od prvih pocetaka radio-saobracaja.

Sf.

i-8.

Borosic
arhitekt,
Ija
cije,

Nedavno preminuli Dura (YU1AG), po zanimanju

bio je jedan od graditenase radio-amaterske organiza-

2ene radio-amaterke imaju u nekim drzavama svoje posebne sekcije (npr. u SAD). Pojedini radio-amaterski casopisi imaju stalne Yl rubrike, u kojima se objavljuju no
vosti
iz

2enskog radio-amaterskog

konstruktor, strucni pisac i izvanredan operator. Po svojim uspjesima bio je dugo vremena jedan od 10 najboljih u svijetu. Izmedv dva rata radio je »UNLIS« sa po zivnim znakom YT7PK, da 1950. g dobije pozivni znak YU1CAG i ka snije YU1AG. Uveliko je zaduzio nase radio-amaterstvo
i danas. On uveliko doprinosi sirenju tehnicke kulture i amaterskog duha, a po strucnosti je jedan od najboljih u Evropi. U Jugoslaviji su amateri danas organizirani u brojnim klubovima, klubovi u republicke, odnosno, pokrajinske saveze, a ovi zajedno cine SRJ. Radio-amaterizam je u Jugosla viji na visokom stupnju. Osim ye likog utjecaja u zemlji na sirenju tehnicke kulture, obuci vezista, postavljanju mreze za opasnost koja pruza veliku pomoc kod poplava, potresa, itd., nasi amateri uzivaju ugled i u svijetu. Medunarodno pri znanje dobili su i time sto su bili domacini Konferencije I regiona

svijeta.

Nas casopis »Radio-amater« je takoder nekoliko godina imao posebnu YL rubriku. Urednik te rubrike bila je nasa poznata radio-amaterka Lola (YU4FY) iz Sarajevo Pokojna Ljerka (YU2ZR) iz Rijeke, zasluzuje posebnu paznju, jei je ona, uz ostalo, prva zena koja je bila predsjednik radio-kluba. U Zre-

ter«, koji izlazi

1-9. Biserka Jugovic (YU2RYB, »Biba«) dijeli radio-uredaje sa svo-

SL

IARU-a, odrzane

se Savez radio-amatera Jugoslavije angazirao
14

u Opatiji U medunarodnom radu

1966.

jim suprugom (YU2RYA, teljko). Aktivan je radio-operator i pozrtvovano vodi svu administraciju svogo
radio-kluba

njaninu radi veoma uspjeSno Mica

1895:

Konstruiran prijemnik

»vje-

(YUIOE). Godine

1963,

pod utjecaiem odu-

Sevljenja da je prva zena poletjela u svemir, razvila se ideja osnivanja samostalnog zenskog radio-kluba, prvoga u nasoj zemlji, koji je dobio

snik oluje« (Popov) 1896: Prvi bezicni telegram, na udaljenost do 250 (Popov)

m

1897:
1899: 1901:

Prenos telegrama na udalje-

ime »Radio klub 8. mart«. Danas se smatra da vise nema
potrebe osnivati posebne sekciie i radio-klubove zena kao sto je bilo pozeljno u vrijeme razvoja i afir macije radioamaterstva u naSoj
zemlji.

1904:
1906:

Prema evidencijama Republickib saveza radio-amatera pocetkom 1981 bilo je u Jugoslaviji blizu 2 500 zena sa polozenim ispitom radio-operatora.
1907:

Nema dana, nema frekvencije ni radio-amaterskih takmicenja da se ne bi culi i zenski glasovi u eteru. 2ene su aktivne i u radio-amaterskoj organizaciji. Nagrade, diplome

1910:
1912: 1914: 1919:

km (Marconi) telegrama preko La Mancha (Marconi) Telegrafski znak »S« prenesen preko Atlantika (Marconi) Konstruirana elektronska cijev, dioda (Fleming) Prva medunarodna konferencija za bezicnu telegrafiju u Berlinu prva radio-telegrafska stanica na Balkanu (Bar u Crnoj Gori) Konstruirana elektronska cijev za nojadavanje, trioda (Lee de Forest, Lieben) Prvi radiofonijski prenos koncerta (Lee de Forest) Konstruiran oscilator sa eleknost do 13

Prenos

priznanja primaju u istoj mjeri i zenski i muski clanovi Saveza radio-amatera Jugoslavije. Ima citavih obitelji u kojima su svi clanovi radio-amateri, sluzeci se istim pozivnim znakom uz dodatke /Y//X. U nekim obiteljima ima i vi§e pozivnih znakova. Osim Sirenja tehnicke kulture, ugodne razonode i sredstva za neposredne kontakte, radio-amaterstvo daje priliku za upoznavanje mnogih novih prijatelja. Radio-amaterski primopredajnik postao je svima pravi drug i kod kuce, u slobodno vrijeme, na Jzletima i na godisnjim odmorima.
i

tronskom cijevi (Meissner) Osnovano prvo udruzenje ra* dio-amatera (ARRL)

Pocinje izlaziti prvi amaterski dasopis »QST« 1920: Prvi redoviti »broadcasting«

program,
(Chicago),
1921:
i

prvo

u

Americi

odmah zatim u

Evropi (London) Signali americkih amatera na
duzini vala od 100 metara pri

1923:

mljeni u Skotskoj Prva amaterska obostrana veza preko Atlantika (8AB i

1924:

1MO) U SSSR-u

pocinje

izlaziti

amaterski casopis »Radio«; osnovan prvi klub prijatelja
viji

PREGLED VA2NIJIH DOGADAJA U TEHNICI ELEKTRO-VEZA I U RADIO-AMATERIZMU
1844: 1876: 1878:

radiofonije

u Jugoslapod imenom »Radioizlaziti



-klub Zagreb«;

pocinju
-casopisi -telegraf

prvi radio*

Prva telegrafskalinija (Morse)
Telefon, slusalica (Bell)

gradu

i

Mikrofon (Hughes)
Otkriveni

kod nas (»Radioi telefon« u Beo»Radio-sport« u Za-

1888
1890:

grebu);

elektromagnetsk]

valovi (Hertz)

Konstruiran koherer (Branly)
Prvi bezicni prenos elektricne energije i znakova (Tesla)

1892/
1893:

radio-amaterima odredena kratkovalna podrucja 80 40 i 20 metara, i ultrakratkovalna 10 i 6 metara; prvi pokusi na UKV-u, na
duzini vala od 6

m

15

1925:

Izlazi prvo izdanje radio-amaterskog prirucnika »The RaHandbook* Amateur's dio

(ARRL); — osnovano
lja radija

druStvo prijate-

u Beogradu

1926:

Prva radiofonijska stanica u na Balkanu i Jugoslaviji

(Radio-Zagreb) Radio-amateri otkrivaju mo gucnost koriStenja polarne svjetlosti (aurore) za daleke veze 1940: Prva amaterska veza preko Atlantika sa ultrakratkim va1938:

lovima
1945:
1.

(56

MHz)
izlaziti

novembra po&nje

»Radio, casopis za amatere i tehnicare« u Zagrebu radio »DruStvo 1946: Osnovano -amatera Jugoslavije« od ko jega se razvio Savez radio -amatera Jugoslavije (SRJ) 1947: Pocinje izlaziti casopis »Ra dioamater«, glasilo SRJ (Bardeen, tranzistori 1948: Prvi Brattain, Shockley)
1950:

SI. 1-10.

ispituju od radio-valova

Amateri

refleksiju

Naslovna stranica dasopisa »Radio amater*
Prvi radioamaterski telekomunikacijski satelit »OS-

Mjeseca

(W4AO
1953:

i

W3GKP)

Amateri otkrivaju mogucnosl veze refleksijom od meteorit(W4HHK i tragova skih


1964:

CAR«
Prva veza

W2UK)
1955:

Prva obostrana veza t>reko meteorskih tragova (W4HHK
i

YU
i

amatera pre
tragova

ko
1969:

meteoritskih

W1HDQ)

(YU1EXY
zijske
1977:

ON4FG)
G3AST)

1960:

Prva amaterska veza refleksijom od Mjeseca (W1BU i

Prvi amaterski prenos televislike preko Atlantika
i

W1HB)
1961:

(WA2BCW
Prva veza
ca

kosmonaut u svemiru, radio-amater UA1LO, Jurij
Prvi

radio-amatera refleksijom signala od Mjese-

YU

Gagarin

(YU2CNZ

i

SM7BAE)

16

»nosioci elektriciteta«. ako kolicine elektriciteta uvrstimo u kulonima. uslijed djelovanja privlacnih ili Elektroni nose negativni. To je £isti broj.6-10. te o sredstvu u kojem se ta tijela nalaze. pa prema tome i napon. Jedinica kojom se izrazava kolicina elektriciteta je »kulon« (C). Relacija koja po- 1 000 000 2 Radio priru£nik 17 . »nabijena elektricitetcxm«. Prostor u kojem te djeluju na- ziva se elektricno polje. a atomske jezgre pozitivni elektricitet. porcionalnosti uzmemo £ = 9. s a opadaju Zttivni i negativni elektricitet. iznosi: e = l. Kako je relativna dielektricnost vazna za praktiCnu primjenu. a faktor prosti Elektricitet je vezan uz materiju. a izmedu raznovrsnih privlacne sile. sile ili Utjecaj sredstva iskazan je rela- tivnom dielektricnosti (konstantom dielektricnosti) e. moze biti samo umnozak ove najmanje teta cjelobrojni kolicine. ovisan o jakosti polja na torn mjestu i o kolicini elektriciteta na promatranom tijelu U praksi nije toliko vazan apsolutni potencijal nego vise razlika Svaka druga kolicina elektrici- potencijala izmedu dva tijela. Iz- inedu istovrsnih elektriciteta vladaju odbojne. tj. odbojnih sila. opcSenito poznatim pod nazivom po~ tijelo.: manje malne na jednom i drugom tiielu lkV = 1000V. Za napon se upotrebljai vaju Sila izmedu dva elektrizirana tijela (F) ovisna je o kolicinama elektriciteta i izvedene vece jedinice. Ona se obicno naziva elektri&ii napon. npr. sila ce biti izrazena u njutnima. na tablici 2-1 su njene vrijedno- slicno. izrazena u kulonima. Osnovna elektricna pojava je djelovanje nri vlaCnih ili odbojnih sila izmedu tijela koja su »elektrizirana«.l9 kulona. Racunajuci u internacionalnom sustavu jedinica. »elektricna«. ^ lmV = 1 V 1000 (Qi i Qt) t o udaljenosti izmedu tijela (r). koji kaze koliko je puta sila F u nekom sredstvu manja nego u vakuumu. udaljenost u metrirm. Elektricne sile. za nekoliko najcesce upotreblja vanih materijala. neki elektricni potencijal. je deci- »volt« (V). uzrokovane su dvjema vrstama elektriciteta.OSNOVNI POJMOVI ELEKTRO-TEHNIKE ELEKTRICITET Elektricno polje i I ELEKTRONIKE vezuje ove velicine je poznati Coulomb-ov (Kulonov) zakon: napon * l F= k 1 Q Q* * Radio-tehnika primjenjuje razlicite pojave »elektriciteta«.109 Nm2 C-2 Najmanje moguce kolidine citeta nose subatomske elektricestice. Najmanja kolicina elektriciteta koju nosi electron. uz elektrizirano udaljavanjem od njega. Sile su najjade uz izvor. U elektricnom polju svako elek trizirano tijelo ima. Jedinica kojom se izrazava poten cijal.

Tablica 2-1. Relativna dielektricnost i probojni naponi najvaznijih izolatora ™«* diSeiSL .

suhi uzduh. Na dva tijela koja se nalaze vrlo blizu moze se staviti veca kolicina elektriciteta nego na jedno osamljeno tijelo. plasticni materijali itd. destilirana voda. Kapacitet je svojstvo svakog konkretnog tijela. tora. smole. i tako redom. dok se po drugima Kako je elektricitel vezan za materiju. Materijali u koj ima nema slobodnih nosilaca elektriciteta. staklo.001 osnovnih i vrijednostis njihovim znakovima ma* Izbor prefiksa uz neku mjernu jedinicu ovisi o potrebama prakse. koje mogu biti dvojake. pa svaki pojedini elektron prelazi cijeli put od negativnog do pozitivnog pola. »kilo« jedinica ili »mili« jedinica itd. tj. Vodici su npr. Podjela na vodice i izolatore je gruba. pa se elektricitet ne moze gibati. metali. Ona se zove »farad« (F). u elektrolitima su to ioni. tzv. jedan elek: tron predaje energiju slijededem. uz isti napon. trona ili strujanje iona. Takva se kombinacija naziva kondenzator. dok su izolatori vakuum. Faktor proporcionalnosti izmedu kolicine elektriciteta Q i napona U na istom kapacitet: tijelu naziva se elektricnt dobrih vodica i dobrih izolapoluvodicL U cvrstim materijalima nosioci elektriciteta su slobodni ili slabo vezani elektroni. elektroliti. Kasnije cemo ga posebno opisati. Tada se moze govotijelu titi kristali. koji u praksi ima veliku primjenu. kretati. Slobodni nosioci elektriciteta koji se nadu u elektricnom polju izmedu takva dva tijela krecu se prema jednom ili prema drugom Ovo strujanje nosilaca elektriciteta moze biti strujanje elek ili tijelu. Jedinica kojom se izrazava ka* pacitet je »kulon po voltu«. nanofarad (nF) i pikofa- ELEKTRICNA STRUJA Vrste struja i jakost struja tijela Izmedu dva ta. nazivaju se vodici ili konduktori. bilo po vrsti elektricite- rad (pF). elektrona prakticnoj elektro-tehnici i radio-tehnici naj cesce se koriste pojave strujanja elektrona. moze se kretati samo u takvim materijalima u kojima ima nekih slobodnih nosilaca elektriciteta. moze Materijal u koj ima ima slobodnih nosilaca elektriciteta. Vodici i izolatori Na nekim citet materijalima elektri- miruje. u cvrstim materijalima) kretanje se odvija lancano (»stafetno«). u plinovima elektroni i ioni. Cesce se upotrebljavaju decimalne jedinice mikrofa rad (jiF). neki ili ElektriCni kapacitet Kolicina elektriciteta na nekom i potencijal toga tijela uuskoj su vezL Povecanjem kolicine elektriciteta povisuje se i potencijaL Ako drugacije nije naznaceno onda se uvijek misli na potencijal prema zemlji. U suvremenoj tehnologiji veliku pri mjenu imaju upravo materijali koji se po vodljivosti nalaze negdje iz- o naponu. bilo po kolicini. Ako elektroni imaju Slobodan put. medu ~§ Elektricni kapacitet je vazan po jam. jer postoji cijeli niz materijala koji se mogu smatrati losim vodicima ili losim izolatorima. Na tablici 2-2 je pregled prefiksa iona.fiksa. postoji razlika potencijala. koja su u ra2- licitim elektricnim stanjima. ovisan o geometriji tijela i njegovom polozaju u prostoru. nazivaju se izolatori ili dielektrici. napon. npr. Tada se govori o »elektricnoj« struju Za elektricno strujanje vazno je dvoje: da postoji napon izmedu dva U 19 . tj. = = 1000 osnovnih 0. govori se o elektronskoj struju Kada elektron nema Slobodan put (nnr.

te broj impulsa kod impulsne struje. te istosmjerna Mijenjati se vremena biti stalna moze ili izmjenicna struja. f) slijed eksponencijalnih impulsa 20 . u jedinici vremena naziva se promenljivajakost i smjer. Jedinica kojom se izrazava jakost struje je »kulon u sekundk. Jedinica kojom se izrazava frekvencija je »herc« (Hz). nanoamper frekvencija struja ili (nA) itd ma« koji se obicno zovu impulsu To je struja impulsa ili slijed impulsa. b) ne mijenja se i c) mijenja se pravilno. Graficki prikazi nekoliko oblika struja vide se na si. frekvencija. naziva se pulzirajuca struja. U drugom redu su struje kojima se jakost i smjer mijenjaju i to: d) sasvim nepravil- no. d) nepravilna izmjenicna struja. kojoj se ja kost mijenja pravilno. U anglo-americkoj strucnoj raturi moze se naci i zastarjeli naziv jedinice za frekvenciju »ciklus b) (0- e) f) rvw <t)(ti* SL 2-1. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice npr. Promjene struje po jakosti i smjeru mogu biti pravilne i nepravilne. Kolicina elektriciteta koja prode kroz presjek vodica u jedinici vre mena zove se jakost struje. i to: a) struja koja pra (MHz).tijela (tzv. da su polovi spojeni vodicem. nazvana »amper« (A). U prvom redu su struje stal* nog smjera. kiloherc (kHz). megaherc lite- zuje graficki. e) pravilno i po sinusnom zakonu pravilno po eksponencijalnom zakonu. promjenljiva struja. gigaherc (GHz) itd. miliamper (mA). e) sinusoidalna izmjenicna struja. 2-1. Oblici struja i Elektricna moze tokorn Istosmjerna struja. Razlicite struje: a) kod jednokratnog praznjenja. b) istosmjerna struja stalne jakosti. Broj promjena smjera ili jakosti kod izmjenicnih i pulzirajucih struja. pa odavde i nazivi stalna struja. U nekim slucajevima elektricitet se strujanjem prenosi na mahove. mi- vilno opada. npr. i Upotrebljavaju se decimalne jedi- Najjednostavnije se to prika- nice. »pola«) f i da izmedu njih postoje slobodni nosioci elektricite ta tj. pravilnim ili nepravilnim »paketif) kroamper (fiA). c) slijed cetvrtastih impulsa.

dok su maksimalni naponi 1. pa se iz njih mogu crpsti struje.(c/s ili cps). U njima se energija iz nekog drugog oblika pretvara u elektricnu energiju. 6. Upotrebljava se nekoliko Izvor elektricne struje tipova akumulatora. eelieni (E = 1. U mehanickim izvorima dobiva mehanicki. kao i izvedene jedinice kilociklus u sekundi (kc/s) ili megaciklus u sekundi (Mc/s). svjetlosni ili nuklearni. Tek onda oni mogu davati elektricnu struju na racun povrat- mh kemijskih reakcija. Svaki izvor struje ima dva pola. stavljene dinicama.5. U primarnim kemijskim izvorima elektricna stru ja se dobiva na racun kemijskih re* akuja. Ipak.5 V. Tada se on po tradiciji zove »elektro- se elektricna struja na racun ulozenog mehanickog rada. termoelementima elektric- na energija se dobiva direktno iz toplinske energije. npr. 9. struje. sa- U tzv. koristenjem pojave elektro-magnetske indukcije. u »ampersati ma« (Ah). Naponi koji se dobiju ter- moelementom liko milivolta. 12 V ili druge. Ovi se izvori upotrebljavaju skoro iskljucivo kao daljinski termometri i termoregula tori. Prema tome izvori nose nazive kemijski. Ti su izvori poznatiji pod nazivom generatori. Napon izmedu polova izvora struje je najvisi. Navedeni naponi su efektivni. akumulirati elek tricna energija pa se nazivaju akumulatori. Neki izvori mogu davati odredenu jakost sila« motorna Evropi je standardiziran na~ elektricne mreze 220 i frekvencija 50 Hz. U kemijskim sekundarnim izvorima treba prvo pomocu elektricne stiuje izvrsiti neke kemijske promjene. U njima se moze sakupiti. zaronjene u odgovarajuci elektrolit Za prakticno koriscenje potrebne su struje koje imaju odredenu jakost uz odreden oblik. U Americi i u nekim stariiim gradovima Evrope napon ili 115 V.41 puta vi§i (vidi: »Izmjenicne struje«). dok je izmedu svake dvije »faze« 380 V. pon (E ili EMS). Umjesto elektromotorne sile obicno se navode podaci kao sto su nominalni (nazivni) napon ili radni napon. One dolaze i u nekim natpisima na americkim aparatima i uredajima. u najnovije vrijeme i tamo prelaze na upotrebu oznaka hercima i njegovim decimalnim je- u sekundi« od ovih elemenata mogu imati napone od 3. Frekvencija je u radio-tehnici. Ti izvori su u praksi pozna *iji pod nazivom galvanski elemen ti. Ta karakteristika izvora naziva se »kapa citet« i izrazava. toplinski. olovni (E = = 2 V). ako se radi o izvoru istosmjerne struje. Danas se elektricna ener gija pomocu mehanickih generatora elektricne struje proizvodi u obliku izmjenicne elektricne struje u elektricnim centralama. suhi element. Elektromotorna sila ovog elementa je 1. pozitivni i negativni. Obicno se slazu u batedje. 4. U elektricnim centralama redovito se proizvode Tesline trofazne U V V struje samo neko vrijeme. a frekvencija 50 ie 110 ili 60 Hz. uz xiapon i jakost struje. Baterije. Svi se kemijski izvori sastoje od dvije razlicite elektrode. a to ce biti uzrokovano samo odredenim napononx Uredaji koji proizvode takve napone.2 V) i srebrno-cincani (E = 1. jer su koeficijenti iskoristenja maleni. najvaznija elektricna velicina.4 V). napon izmedu svake pojedine »faze« i »nule« 220 V.5 V. kad se struja ne crpi. Od galvanskih elemenata do danas se zadriao Leklanseov (Leclanche) tzv. Ti se dementi »pune« i »prazne«. Izmedu tih polova postoji odreden i napon. nazivaju se izvori ili generatori elektricne struje. iznose najvise neko- Svjetlosnim izvorima dobiva se elektricna energija direktno iz svjet- 21 . ali uvijek cjelobrojne urnnoske od 1. gdje je Kemijski izvori dijele se na pri roarrie i sekundarne.

Upotrebljavaju se i decimalne jedinice kiloom (kQ) i me- gaom (MQ). Za napajanje elektronskih uredaja sluze samo u izvanrednim uvjetima. koja tece kroz neki vodic otpora R. Ovisan je o geometry skim dimenzijama vodica. Upotrebljavaju se za mjerenje intenziteta svjetla. gdje ima 1) Kolika je jakost struje koja tece kroz vodic otpora 50 Q. imati jakost 80 vodica: Uz napon od 24 V mA.10" 3 24 _^ A 80 elektri£ni otpor = 0. te o materijalu od kojega je nacinjen: / q Jtamptr^A) a) —- » T R (om^l) den je Ohmovim (Omovim) R mogu izvesti i zako- nom: Iz ovog se relacije: i druge U=JR Ohmov zakon i?= U — / ilustriran je na si.1. prilagodena potrebama pomocu ispravljaca. indirektno je proporcionalna s otporom vodica. tj. a sasvim R 50Q Ako kroz otoor od 15 kfi tece struja jakosti 120 ^iA. Dobri vodici imaju veliku vodljivost i maobratno. u osnovnim jedinicama. Zato imaju yeliku primjenu u umjetnim satelitima i na svemirskim brodovima. npr a ne u milivoltima ili i kilovoltima Primjeri: slicno. Jedinica kojom se izrazava otpor je »volt po amperu«.8 V 3 3) izuzetno fotoelementi.i losne energije. 15.103 n = 300Q Elektricni otpor je karakteristi- Jakost struje je ovisna o elektricnom naponu i o vodicu u ko jem tece. vati u voltiiria. i napona izmedu krajnjih tacaka toga vodica odrelen otpor. U osnovne elektricne zakone mo raju se vrijednosti velicina uvrsta . ako struja ce je otpor ELEKTRICNI OTPOR Ohniov zakon i U / 24V 80. Ti su izvori poznati pod nazivom fotoelementi ili »suncane baterije«. rjede akumulatori. i ka konkretnog vodica. o njegovoj »vodljivosti«. svjetla napon izmedu krajeva toga vodica 10 V? U = 10V / = 0. Zatim se koriste baterije suhih elentenata Leclancheovog tipa. 2-2a. nazvaH »om« (Q).2 A = 200 mA 2) U radio-tehnickoj praksi za po* gon uredaja koristi se najvise izmjenicna struja iz elektricne mreze. Naponi ovih elemenata iznose nekoliko desetinki volta. ako je u izobilju. Odnos jakosti struje J. o duljini I i presjeku q.3.10 Q . Jakost struje prema tome. napon izmedu krajeva iznosi: U=JR = 120* 10-*A. Uobicajeno ie da se umjesto vodlji vosti uzima »otpor« vodica.

Pr — SI. a R = unutarnji otpor izvora R = zbroj svih vanjskih lt v otpora (si.045 2V 0. ako je taj krug zatvoren. Jakost struje u zatvorenom krugu je no svakom mjestu jednaka i moze se izracunati iz formule koju nazivaju i drugim Ohm-ovim zakonom: struji R (S). cini Umjesto izrazavanja elektricnih karakteristika vodica pojmom »otpor«. temperaturni koeficijent je pozitivan._£_ Ru + Rv izrazavanje elektridne vodljivosti je »reciprocni om« za americkoj nekada oznacava »mho« (obratno napisan »ohm«!). Elektricnu struju 2-3. Potrosafc se s izvorom spaja vodicima.045 Q kratko spoji zicom ot pora 0. koja je reciprocna vrijednost specificnog literaturi (Q-1 ) »simens« ta U gdje su se jedinica struje. kratki spoj. *icama malog otpora koji se moze sanemariti prema otporu potrosaca. = 7= 2V 0. /. temperaturni koeficijent. otpora: 1 Unutarnji otpor izvora je obicno vrlo malen. Primjer: P Elektricni otpor ovisan je i o temperaturi vodica. u strujne krugove se ukljucuje kratak = d = At komad ta- temperaturna razlika.. Otpor R kod temperature t i otpor R kod neke po£etne temperature vezani su relacijom: Ako se olovni akumulator elektromotorne sile 2 V i unutarnjeg ot^ pora 0. Struja tece samo onda kada je strujni krug zatvoren. raste a) Izvor Za vecinu materijala otpor s porastom. i spojstrujni krug. it.Faktor proporcionalnosti q ovi san je samo o materijalu i naziva se otpornost ili specificni otpor ma terijala. A = ampermetar. Izvor. moze se izraziti i pojmom »vodljivost«.005 Q. O = osigurad. Ona se koristi da vrsi neki rad na ujreflaju koji se naziva notrosac. temperature. Strujni krug t metalna zica(vod) daje izvor. Samo struje!7 L kod nekih materijala otpor opada s porastom temperature. pod kojom se misli na reciprocnu vrijednost otpora: 1 G Jedinica ili Elektromotorna sila E uzrok je u strujnom krugu. P = potroSad. Analogno specif icnom otporu moze se definirati i provodnost ili specif icna vodljivost.0050 A R ~ rature t. Elektricna struja ce teci samo onda. strujnim krugom ce poteci struja jaka: R=R gdje su: (l+d<At) otpor temperature. = prekidac 23 . zajedno s potrosacem nim zicama. ispod jednog oma. si. b) slozen strujni krug. E — izvor elektricne struje. 2-2b).05O ^40 kod neke pocetne otpor kod tempe + 0. proteci ce strujnim krugom vrlo jaka struja koja moze ostetiti izvor i vodice. Uy mialen vanjski otpor. trazeni Da se sprijeci pregrijavanje zica kod kratkog spoja. 2-3a. temperaturni koeficijent je onda negativan. tzv. Strujni krugovi: a) jedno stavan.

+E2 + £. stvara magnetsko polje oko itd. U svakoj zatvorenoj petlji strujnog kruga primjenjuje se drugi a na mjestu granania struje.+ itd. Js Js = struje u ograncima. Nakon uklanjanja uzroka kratkog spoja.hjeg vodica. npr. izmedu njegovih krajeva uvijek postoji razlika potencijala. prekidac (Pr) i mjerni instrument. pa je i velicina »snage« definirana kao umnozak napona i jakosti struje: visi P-UJ 24 . U=JR U zatvorenom krugu elektromo torna sila razdijeli se uzduz cijelop strujnog kruga na pojedine padove napona. J struja u »glavnom« vodu. Jakosti struja su obrnuto proporcionalne otporima. ovisne o otporima pojedi* nih dijelova strujnog kruga. Izvrseni rad ce biti to veci sto je veca snaga struje. = =/*. grana se u tacki u tri grane kroz koje teku struje jakosti Ji. Takav slucaj prikazan je na sL 2-4.R + hd. i sto je dulje vrijeme rad vrsen. 2 3 t Koliko su jake struje u pojedinitn granama. SI vise 2-4. osim izvora struje i potrosaca u krug su i dodatni elementi. uz nakon U. den je Ohm-ovim zakonom: je pokazano na sL 2-3b. tzv. To je prvi Kirchhoff-ov (Kirhofov) zakon: J-J +J2 + Js teci Struja moze M M O rasporedu vise elektromotornih sila u jednom strujnom krugu govori drugi Kirchhoff-ov zakon: zbroj svih elektromotornih sila u jednom strujnom krugu (uvazavajuci predznake) jednak je zbroju padova napona duz toga kruga: E. uklopljeni Grananje struje kroz vise vodica koji se sastaju ili granaju u jednom mjestu. toplinski osigurac (O). Za ove struje vrijedi Kirchhoff-ov zakon = = Snaera struje je to veca Sto je nanon i sto je jaca struja. zagrijava vodica vodic. cvoristu. Zbroj svih padova napona u strujnom krugu jednak je elektromotornoj sili. Odnos pada napona U. to ovisi o otporu vodica u tim granama. Pad napona Kada kroz neki vodic tece elek* tricna struja. h i Js. To je poznati toplinski osigurac.* 3 2 • t Snaga i rad elektricne strufe Elektricna struja pri prolazu kroz vodice vr§i neki rad. Ji.+/ -R +J. amperme tar (A). Pri prolazu prejake struje pregori taj tanji vodic i tako se strujni krug prekine. Na mjestu gdje se sastaje vodica struja se grana. prvi Kirchhoff-ov zakon. Kroz veci otpor tece slabija struja i obratno. osigurac se zamijeni novim i strujni krug je opet sposoban za rad. koja se obicno naziva nad na pona. Struja jakosti J. J j :J2 iJ3 =R R R . jako sti struje / i otpora vodica R odre- U kako slozenijem strujnom krugu. Za prethodni slucaj: Pomocu ovih zakona mogu se rjesavati i vrlo slozeni zadaci u vezi sa strujnim krugovima. Zbroj izlaznih struja iz cvoriSta jednak je ulaznoj struji.

i vremena.115 Np se odnosa mogu 25 .686 dB dB = 0. nazvana »vat« (W). kilovat (kW). Snaga je direktno proporcionalna s kvadratom jakosti struje. pa se upotrebljava deset puta manja jedinica »decibel« (dB). U tablici 2-3 dan je niz vrijedno- Pt Odnos dviju istovrsnih velicina je cisti broj. i — 1 \n P — Np P„ 2 Odnosi izmedu jedinica »decibel« »neper« su slijedeci: 1 Odnos snaga izrazen u Qia definiran je: decibeli- 1 k = 10 -log P — dB Pn decibeli Iz ovih jednostavno preracunati u nepere l obratno. na otporu od 600 Q. Np = 8. relacije: mogu izvedene U R Jedinica 1 gdje su: P promatrana snaga. dok negativni decibeli znace prigusenje. Za ovo je iz zicne telefonije preuzeta bezdimenzijska jedinica »bel« (B) definirana kao de- sn k u decibelima i pripadni odnosi snaga odnosno jakosti struje ill napona. koiom se izrazava sna- ga je »volt puta amper«. prikladno ga je prikazivati logaritamski. Osim decibela nekada se upotrebljava i prirodni logaritam odnosa snaga. Obicno su to odnosi snaga na izlazu i ulazu — dB J Za referentnu snagu od mW na k =10 log = J^ 2 20 log 1 Osim snage 600 Q mogu se izracunati slijedece vrijednosti referentnog napona i referentne jakosti struje: nekog voda snage snazi: ili odnos promatrane nekoj referentnoj U = 175mY J -= 1. npr. odnosno kvadrati jakosti struja. Kada se uporeduju dvije takve snage onda k pokazuje relativnu razinu snage P pre- ma P U . a to znaci utrosena odnosno dobivena energija.Iz ovog se. dobija se apsolutna razina snage P. a k niihov odnos izrazen u decibelima. gigavatsat (GWh) — 7 ni J =20 log-— dB U* odnosno: Jedinica »decibel« izrazene u vatima. vatsat (Wh). Jedinica »bel« je za praksu prevelika. U praksi se cesto umnosci jedinica upotrebljavaju Jedinica kojom »voltampersekunda« umjesto snage mogu usporedivati kvadrati napona. uz stalan otpor: A: snage itd. je umnozak snage i vremena: se izrazava rad ili »vatseje kunda« ili »dzul«. odnosno s kvadratom napona.29 mA prema £= P — 2 ili k= P — Po Pozitivan broj decibela znaci pojacanje. a kako on moze popri miti vrijednosti u vrlo sirokom podrucju. pomocu Ohm-ovog napisati i zakona. P re ferentna snaga. npr. definiranom ovako: k= kadski logaritam odnosa snage na pocetku i snage na kraju liniie. pa se Rad elektricne struje. Kada se neka snaga uporeduje prema referentnoj snazi od 1 mW. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice. koji se izrazava jedinicom »net>er« (Np). za radio-tehniku je u mnogo slucajeva vazan odnos dviju snaga. = 10 log I kilovatsat (kWh). mlegavat elektrokomunikacijama uzima se kao referentna snaga: P =1 mW (MW) itd. milivat (mV).

Odnosi izrazeni decibelima .Tablica 2-3.

treba vodi£ kojim tece struja namotati u zavojnicu. Te tvari se zovu feromagneticke. Slobod- ma je T = Wb/m2 . Samo mali broj tvari. a juzni sa Relativna magnetska permeabilnost ^i nekog materijala karakteristicna je za njegova magnetska svojstva. nego se dobiju dva nova magneta. tj. a za koje je malo manji od 1 dijamagneticke. svaki s po dva razlicita pola. no objeSena magnetska iffla orijentira se u pravcu meridijana.: jug). kako je Prostor u kojem se ocituje djelovanje magnetskih sila naziva se magnetsko polje. 2-5a. Razvijanjem magneta na dva dijela ne mo va toka. Magnetsko polje pojavljuje se oko svakog vodica kroz koji prolazi elektricna struja. Vecinom je |a vrlo blizu jedinici. raziti SL 2-5. Do djelovanja izmedu magneta elektriciteta dolazi ako se nesto mi jenja. permeabilnosti jakosti {y) ovi- sno o stva. kojih je najizrazitiji predstavnik zeljezo S = (eng. a polje je u smjeru zakretanja vijka. Prvo prakticno iskoristenje magneta je kompas. Onaj pol magnetske igle koji je stalno okrenut prema sjevernom geografskom polu nazvan je sjeverni magnetski pol. B=— S Jedinica za magnetski tok je »veber« (Wb). Ove pojave se mogu tumaciti jedino uz pretpostavku da oko elektric ne struje nastaje magnetsko polje. a izmedu raznovrsnih rtrivlacne sile. Magnetsko koji tele volje se prikazuje sile): silnicama (linijama a) magnetska kroz b) silnica ravnog jedna vodica Magnetska indukcija se moze izi kao gust oca magnetskog magnetske silnice elektricna struja. Tada se izmedu magneta vodica kojim tece elektricna struja pojavljuju privlacne ili odbojne sile. a odnos medu jedinica- Izmedu istovrs nih polova djeluju odbojne. juzni magnetski pol. i sred- Umnozak magnetskog naziva se polja permeabilnosti magnetska indukcija: Jedinica kojom se izrazava magnetska indukcija je »tesla« (T). Tvari za koje je \i malo veci od 1 nazivaju se paraimagneticke. Zemlja je veliki magnet i ima magnetske polove v blizini geografskih polova. tzv. u zavojnici 27 . dok onaj koji ie okrenut prema juznom geografskom polu. Smjer magnetskog polja se odreduje pravilom desnog vijka (Sarafa): struja tece u smjeru napredovanja vijka. Izrazava se jedinicom »amper po metru« (A/m) Ista jakost magnetskog oolja ce u razlicitim sredstvima uzrokovati r razlicito magnetsko djelovanje. Cesto se sjeverni pol oznacuje sa N. Magnetsko polje duguljaste zavojnice sasvim je slic- finira se pomocu jakosti struje koja uzrokuje to polje. nego je ovisan o jakosti magnetskog polja H. Magnetske i elek- tricne pojave su slicne. ali izmedu stalnih magneta i elektriciteta koji u miru nema nikakvog medusob nog djelovanja. pomocu toka magnetskog polja <P kroz povrSinu S: gu se razdvojiti polovi. Jakost magnetskog polja (H) deje i i pokazano na si. »north« = sjever i »south« ima ]i znatno veci od 1. Ako se na nekom mjalom prostoru zeli postici jace magnetsko polje. zatvoreno samo u sebe.i na svakom magnetu nalazi se po jedan pol svake vrste. Relativni magnetski permeabilitet za pojedinu tvar nije stalna velicina. To polje je kruzno.

a na napajanju izmjenicnom strujom trasformotor. Elektro-magnetska indukcija Analogno stvaranju magnetskog polia oko elektriciteta u gibanju. a naziva se koeficijent samoindukcije ili induktivitet zavojnice. zeljezna jezgra Z pojacava ovo djelovanje if U praksi je svaka struja koja mijenja smjer izmjenicna struja. ako se u zavojnicu stavi neki feromagnetski materijal. Magnetsko polje jedne zavojnice djeluje na drugu zavojnicu i ta se pojava naziva meduindukcija. Tako **> dobije elektromagnet. U sva tri slucaja zavojnica S. Glavno svojstvo elektromagneta je d-4 magnetsko djelovanje pokazuje samo dok njime tece struja. 2-6a. koji u praksi ima visestruku primjenu. o promjeru zavojnice. Inducirana elektromotoma sila je po smjeru suprotna uzroku koji ju proizvodi. polja. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice milihenri (mH) i mjena se moze naciniti pomicanjem nekog magneta prema vodicu. Da pojava bude ocitija upotrebljava se zavojnica. IZMJENICNE STRUJE Karakteristicne velicine ducira elektromotoma sila E izlozena je djelovanju promjenljivog magnetskog^ polja. Tri nacina pojave induciranih struja: a) pomicanjem u polju stalnog magneta. u kojoj se in- Induktivitet je vrlo vazna ka rakteristika svake zavojnice. jakost magnetskog polja elektro- si. mijenja. Ako se 28 . o debljini zice. u principu. Drugi je nacin da se mijenja mikrohenri (f*H). u ko^ jem se nalazi vodic. Osnovni je uvjet da se magnetsko polje. jakosti struje. Smjer struje se na i smjer nolja zavojnice vide 2-Sb. dok je po intenzitetu ovisna o zavojmci i o brzini promjene struje: At Koeficijent proporcionalnosti L karakterizira konkretnu zavojnicu.no polju ravnog magneta. struje u primarnom strujnom krugu. o broju zavoja. ostvariti na dva nacina. c) napajanjem primarne zavoj nice izmjenicnom strujom. To je po- magneta. Jakost log djelovanja moze se unutar nekih granica regulirati U zavojnici se inducira elektromotoma sila Ei koja uzrokuje struju u vodicu. Ovisna je o obliku i dimenzijama zavojnice. b) prekidanjem SI. 2-6b ili da se elektro-magnet napaja izmjenicnom strujom kao na si. Pro- Promjena magnetskog prouzrocena promjenom inducira i u istoj java samoindukcije. zavojnici neku elektromotornu silu. Gustoca magnetskog toka ce se povecati. 2-6. Jedinica kojom se koeficijent samoindukcije izrazava je »voltsekunda po amperu« (Vs/A). Pro mjene mogu biti razlicite. postoji i obratna pojava da prom* jentjivo magnetsko polje uzrokuje gibanje elektriciteta. ukoliko je strujni krug zatvoren. Dobila je naziv »henri« (H). Indukcija se moze. na prekidanju induktor. bilo da se prekida strujni krug kao na si. o njegovoj magnetskoj oermeabilnosti. To je pojava elektro-magnetske indukcije. 2-6c. o duljini zavojnice i o sredstvu u kojem se zavojnica nalazi. mjene pomocu pro jakosti struje. kako je pokazano na si. NTa pojavi elektro-magnetske in dukcije osniva se niz prakticnih uredaja: na pomicanju generator.

1 .

kako je to ilustrirano na si. 2-8b. treba neko vrijeme da se napuni kondenzator. »jalovi«. fazni kut. Koristeci geome trijske odnose. Ako je kut q> nula. tj. sa suprotnim predznakom. onda se impedancija Z poklapa s realnim otporom R. jer kondenzator nema vodljivostL Medutim. Zf °--i) — — Impedancija Z razlikuje se od omskog otpora R i po velicini i po fazi. Tu se nalaze: otpornik s cistim omskim otporom R. buduci da oni razlicito djeluju na tok izmjenicne stru je. zavojnica s cistim induktivnim otporom Rl . Slucaj njihovog serijskog spoja pokazan je na^ si.Ukupni otpor sva tri ova otpora naziva se »kompleksnk otpor ili »impedancija« Z. Istosmjerni napon. impedancija se iz~ racunava ovako: ili kada i kondenzator nalazi u krugu izmjenicne struje. sto u jedmicama kuta iznosi n/2 ili 90°. Induktivni se otpor katkada naziva i »induktancija«. Impedancija se dobije geometrijskim zbrajanjem. 2-8a. stalno prikljucen na kondenzator ne moze uzrokovati struju. Kut q> je tzv. uni su po dielovanju na izmjenicnu struju upravo suprotni pa se moraju algebarski zbrajati.Ni kapacitivni otpor kondenzatora nije stalna velittna. jer osim o kapacitetu kondenzatora ovisi o frekvenciji: tivni se uvrste iznosi za kanaciinduktivni otpor: 2 z =\M si. tj. kompleksnog otpora. Kondenzator dakle djeluje kao neki otpor za izmienicnu struju. te kondenzator s cistim kapaci^ tivnim otporom Re.bez »omskog« otpora je T/4. pa naponski maksimum kasni iza strujnog maksimjuma. Za konden zator bez gubitka kasnjenje iznosi T/4t odnosno jt/2 ili 90°. On poka^ zuje odnos realnog otpora u krugu izmjenicne struje i Kada struja potece. sto znaci da ili nema induktivnog i kapacitivnog otpora u strujnom krugu ili se oni medusobno sasvim poni- X=RL -R C U krugu izmjenicne struje mogu b) se naci sve tri vrste otpora. a kapacitivni »kapacitancija«. tzv. ona ce teci. Njihov rezultirajuci otpor X naziva se »prividni«. Impedancija se ne moze dobiti jed^ nostavnim algebarskim zbrajanjem sva tri otpora. ako se doceni vektorima. »imaginarni« otpor ili »reaktancija«: impedancije. Kosinus faznog kuta cp ima posebno znacenje i vaznost. kapacitivni otpor Rc. jer se kondenzator uzastopno puni i prazni. Iz crteza na 2-8b slijedi: cos © 1 to = R C Z Kapacitivni otpor je to manji sto je kapacitet kondenzatora veci i sto je visa frekvencija. Otpori su pre- .

samo se pod »otporom« razumije kompleksni otpor ili ajegovi dijelovi. povrsinski sloj).stavaju. Za okrugli presjek bakrenog vodica otpor za izmjenic nu struju moze piricke relacije: R' se izracunati iz em = 4dRYJ gdje su: R — d / U-YUR + (UL + UC gdje je: 2 ) realni otpor za istosmjernu struju. Radi pojave skin-efekta smaniuje se korisni presjek vodica. Povrsini vodica se vodljivost poboljsava tako da se posrebri. On je mjera rada koji struja vrsi U ekstremnim slucajevima struja je Cisto radna ili cisto nekorisna (»ja* lova«). Struja vrsi mak~ simalno moguci rad. vencija izmjenicne struje niska. Racunanje povecanja otpora vodica radi skin-efekta nije jednostavno. iakost iz- mjenicne struje direktno je proporcionalna naponu. tzv. sto izaziva povecanje otpora. a indirektno impedanciji: U radio-tehnici se povecanje otpora uslijed skin-efekta smanjuje upot reborn vodica specijalnih oblika. U nom slucaju. Jedan od tih je vodic od nekoliko upredenih. Pri visim frek vencijama gustoca struje nije jednoliko rasporedena po presjeku vodica. 2-8a je sastavljen od tri pojedinacna napona razlicitih faza. nego je samo kapacitivni ili samo induktivnL U torn slucaju struja ne vrsi nikakav rad. cos <p = 1. On odgovara zakonu za istosmjernu struju. Da se izracuna napon U takoder se mora primijeniti geometrijsko zbrajanje: N dica nepovoljan. Povecanje otpora je to izrazitije Sto je vodic je povrsina veceg presjeka i sto veca. »omski« otpor vodica jed- Otpornik je radio-tehnicki elekoji ima poznat elektricni otpor. Skin-efekt nekoliko vise. frekvencija struje u MHz. Opcenito. se dobije snaga izmjenicne mora se umnozak napona i jakosti struje pom^ioziti sa cos rp: struje. znaci da u krugu nema omskog otpora. otpor za izmjenicnu struju frekvencije /. vec prema konkret- R' = = — promjer vodica u mm. Da = U-J.cos 9 Izmjenicni napon U izmedu krajeva serije na si. Sva ova poboljSanja vodljivosti koriste se tek na frekvencijama od \Uvijek se racuna s istim parom vrijednosti napona i struje: ili sa efektivnim ili sa maksimalnim vrijednostima. desetaka megaherca na OSNOVNI RADIO-TEHNICKI ELEMENTI Otpornik nak je za istosmjernu i izmienicnu s «uju samo tako dugo dok je frek Realni. medusobno izoliranih zica. Elektricna struja tece uglav- nom uz povrsinu vodica i ta se pojava naziva »skin-efekt« (engl. a kako je sredina vodica neiskoristena. do nekoliko kiloherca. mogu koriste se se upotrebiti cijevi. Umjesto nepogodnog kruznog sjeka pre- J= U — z plosnati vodovi. ljuska. UR =JR UL =JRL Uc-JRc tim relacijama vec je primijenjen Ohm-ov zakon za izmjenicnu struju. »visokofrekventna pletenica«. Osim toga povecanje otpora ovisno je o obliku presjeka i upravo je uobicajeni kruzni presjek vo- mu radnu i jalovu komponentu. cos cp = 0.: skin Vrijednost kosinusa kuta cp moze takoder biti izmedu jedinice i nule. Njegov otpor redovito je ozna- ment 31 . dok izmedu toga rad elektricne struje sadrzi i = koza. Ako je kut <p = 90°.

Vazna karakteristika svih otpor nika je i njihova opt er etivost. od onih kojima se otpor samo namjesti na potreban iznos i tako ostavi. 1/4.—^ *" """^ SL 2-9. Prvi se zovu »potenciometri«. puni (masivni). npr. 1. 2-9. 2ica je obicno zaSticena Ima stalnih i promjenljivih otpornika. Stalnim naziva se otpornik kojemu se ne moze mijenjati Promjenljivom otporniku otpor. moze se mijenjati otpor. 2 ili Puni otpornici su cijeli izliveni od otpornog materijala. jedna u jednom a druga u drugom smjeru. zice 2icani otpornik nacinjen je na* matanjem otporne izolatora. a drugi »trimerski otpornici«. Nekoliko vrsta otpornika se vidi na si. Ovako iz veden otpornik djeluje kao zavojnica. Otpornici se izraduju kao zicani. Vise otpornika moze se spajati u komfcinacije. vise. Kod nekih zicanih otpornika namotane su dvije zice. Slojni otpornici nacinjeni su na nosenjem otpornog sloja na nosad od izolatora. Da se noveca efektivna duzina urezane su spiralne brazde u otporni sloj. U ovoj se grupi razlikuju otpornici koji su nacinjeni tako da im se otpor moze cesto mijenjati. 2-10a) . Na krajevima imaju utaljene prikljucke. slojni ili obliku valjka. Veci otpomici sit iicani. 1/2. Nekoliko vrsta otpornika. kiloomima ili megaomima. prem!azom zastitnog laka. Cetiri manja su »neinduktivni« otpornici za opterecenja izmedu 0. Na krajevima su prikljuCci. Predvideni sit za veca opterecenja (5 do 100 W). Takav otpornik je neinduktivan. U radio-tehnickoj praksi susrecu se otpornici kojima optere tivost iznosi. najcesce u 32 sve do nekoliko stotina vata.5 i 3 W cen u omima. na nosac od Krajevi zice su stegnuti obujmicama na kojima su i prikljucci za spajanje otpornika u strujni krug. Ona se redovito izrazava u vatima elek tricne snage koju neki otpornik jo§ moze izdrzati bez prevelikog zagri javanja. serijski ili paralelno. pa ima i svoj induktivitet. obicno pomicanjem kliznog kontakta. Ukupni otpor kombinacije serijski spojenih otpornika (si.

5. otpori paralelnih kombinacija odgovarajucih otpora: 1 2-10b) R-4. 241. Voltage Dependent Resistor) jesu posebna vrsta otpornika kojima je otpor ovisan o prikljuCenom naponu. 2-11. a T apsolutna temperatura. a) Serijski Temperature Coefficient). gdje su: Rz. Ukupni otpor kombinacije paraielno spojenih otpornika (si. gdje su k koeficijent proporcionalnosti a y faktor koji iznosi oko 3 otpor. prema relaciji: R=k-U~r. Positive a otpornici kojima otpor opada porastom temperature zovu se otpors negativnim temperaturnim koeficijentom ili NTC-otpornici. treba Naponski ovisni otpornici ili va(ponekad oznacivani VDR.5.6 **" 1 R 2 R 1 1 s reciprodnoj vrijednosti zbroja recipro&iih vrijednosti pojedinih otpornika: je jednak RP = 1 - R 1 + 4 *5 + 1 __ RS 1 + Rj — +—+ 1 R2 - R.S t . odnosno R4. Temperaturno termistori ovisni otvornict jesu posebna vrsta otpornika kojima je otpor izrazito ovisan o temperaturi. prema engl. Otpornici kojima otpor raste s porastom temperature zovu se otpornici s ppzitivnim temperaturnim koeficijentorn ili PTC-otpornici (prema engl. odnos33 SI. Otpor im se mijenja s temperaturom po eksponencijalnom zakonu: nici R=R1 + R(2. kiloomima ili megaomima. Primjer mjeSovito spojenih otpornika 3 Radio prirufinik .6} RA R = aet>tr.jednak je zbroju otpora pojedinih otpornika: Tako je. omima. Rezultirajuci otpor 6e Kod je paralelnog spajanja nar>on na svim otpornicima isti. Ako spojeno.a.3) + R (4. a) b) i b) paralelno spojeni otpornici SL 2-10.s t 6. za primjer na si. Kod izracunavanja treba sve vri jednosti otpora uvrstiti u istim je^ dinicama. Ukupan otpor je uvijek manji od najmanjeg u kombinacijL mje§ovlto za izraCunavanje ukupnog otpora spoj razluciti na serijske i na paralelne kombinacije i tako postupno izracunati ukupni je vi§e otpornika takoder ristori biti izrazen tim jedinicama.ff On je uvijek vedi od najvedeg u kombinacijL Napon se rasporeduje po svim otpornicima. proporcionaL no njihovim otporima. gdje su: a i b karakteristicni parametri termistora. do ili 5. ukupni otpor: Rs-Rj + Rz + Ry R ™ Ri+^2 S + R 4. Foto-otpornici su posebna vrsta otpornika kojima se otpor.

Osnovna ira je karakteristika tzv. Vise kondenzatora moze se spau kombinaciju. da im se kapacitet cesto moze mijenjati ili tako da im se kapacitet moze namjestiti na potrebnu vrijednost i tako ostaviti. vrsta kondenzatora ispituje u tvor nici. slojem uzduha (zraka. 2-12 vidi se nekoliko vrsta promjenljivih kondenza- m y izolato- tora. 2-12. Kapacitet kondenzatora redovito je oznacen u mikrofaradima (fiF). najcesce zakretanjem pomicnih ploca. dva poluprokondenzatotipa Ovisnost promjene otpora s prorasvjete je obicno linearna. o njihovom medusob nom razmaku i o vrsti izolatora njima. »blok« ili »fiksni« kondenzatori imaju stalan kapacitet.1 ms i vise) Jrekvencije signala pa mogu slijediti do najvise 10 kHz. Na si. vazduha) ili nekim drugim specijalnim izolatorom. Kondenzator Kondenzator je radio-tehnicki element koji ima poznat elektricni kapacitet. koja se tada izrazava u jedinici: amper po lumenu( ). Promjenljiivom kondenz^t PPi °ze se mijenjati kapacitet. 2-13a. ploca ili slogova ploca. SI. kera mikom. Ispitni je onaj napon kojim se odredena 34 jednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora: Cs = 1 JL _L C binaciji 7 1 C 2 C3 serijskoj se po Ukupan napon na rasporeduje komsvim . tzv. kondenzator. samo napon parcijalna osjetljivost Si uz 1 V. serijski ili paralelno. Ovi posljednji nazivaju se »trimer« kon denzatori. de- jem pod utjeca- finirana Ijivosti G kao omjer promjene vod i promjene svjetlosnog toka <I>: 5= AG 1 A/ r ~A<J>~~C/ *AO' a jedinica joj je amper po lumenu i po voltu (-j —— Cesto se navodi J. osjetljivost S. maksimatni i radni napon. pan kapacitet Uku- serijski spofenih kondenzatora jednak je reciprocnoj vrijednosti zbroja reciprocnih vri Uz vrijednost kapaciteta potrebno je znati i visinu napona na koji se kondenzator smije nabiti da ne dode do proboja izolacionog sloja. U svakom kondenzatoru postoje dva vodica koji mogu imati oblik metalnih traka. nanofaradima (nF) ili pika faradima (pF). plasticnim materijalom. medu rom: impregniranim panirom. dok se za trajnu upotrebu preporucuje ostati najvise kod vrijednosti radnog napona. Kapacitet kondenzatora ovisan ie o povrsini jednog i dru gog vodica. Stalni. Promjenljivi dvostruki i trostruki Pokraj njih se vide i mjenljiva »trimerska« ra »loncastog« jednostruki. Treba razlikovati ispitni napon. Foto-otpornici su vrlo tromi ele menti (promjena struje kasni oko mjenom 0. mijenja svjetlosti. Jedan je vodic od drugoga izoliran nekim pogodnim Postoje stalni i promjenljivi kondenzatori.no vodljivost. Primjer serijski spojenib jati kondenzatora je na si. Postoje kondenzatori nacinjeni tako. la kom. U radu se ni povremeno ne smije preci vrijednost maksimalnog napona.

-. To zna gi da je na kondenzatoru najmakapaciteta najvisi napon! njeg Zbroj napona na pojedinim kondenzatorima jednak je ukupnom tiaponu na seriji: Jgaiednicki kapacitet paralelnn _cpQ]fnih kondenza tora (si. Za izra cunavanje ukupnog kapaciteta treba spoj razluciti na jednostavne se rijske i paralelne kombinacije.Icondenzatorima i to indi^rektno proporcionalno s kapacitetom. *S5uh kondenzatorai Cp-Ct + Cz+C^-.. 2-13b) jednflk je zhrnj n kapaciteta p oie- — — t u=u + u + u s a . Na slici je dana i relacija za konkretan slucaj za izracunavanje. 2-14. s time da je: • . Napon je na svim kondenzatori- ma isti: Kondenzatori se mogu spajati i mjeSovito. . Jedan primjer mjesovitog spajanja je na si.

»fe- U rokskube« i slicne. za svaki konkretni sludaj. s time da veza j » M* «fZVJt se nice kakve i. 2-15 pokazano je nekoliko na zavojnice l debljina zice d. duzi se Zavojnice se uglavnom dijele na one namijenjene za niskofrekventne i one namijenjene za visokofrekventne strujne krugove. Dobivaju se sinteticki. # Na si. Nekoliko vr ta i-i+ fllt za mupotrebljavaju nica za ^nice f t^ P rs ? > z 9. Kao jezgra za NF zavojnice upotrebljavaju se naked medusobno izoliranih transformatorskih limova. Za razliku od otpornika i kondenzatora koje kupuju u trgovini. broj zavoja N i korak zavoja a. vo i rt niske i visoke frekvencije. a nose nazive »siferit«. ostalo su raz- 36 . amateri i tehnicari zavojnice izra* duju ponajvise sami. titrajnim krugovima najcesce upotrebljavaju valjcaste jedno slojne zavojnice. i u predajnicimu do njih dvije VF prigus- Uctte zavojnice za kratkovalne titrajne krugove prijemnicima. te bez jezgre. Sasvim ispravljace. Svi ti pa rametri utjecu na velicinu indukti viteta L.Samo specijalne zavojnice za ultrakratke valove su bez tijela.t 2-15. To su: srednji promjer zavojnice D. S obzirom na izvedbu dijele se na zavojnice s jezgrom. Presjek kroz takvu zavojnicu s najvaznijim parame trima vidi se na sL 2-16. Samo manji dio zavojnica koje su u praksi potrebne mogu se naci gotove na trzistu. Postoji cijeli niz materijala od kojih se izraduju VF jezgre. proracunu zavojnice vidi u poglavlju: »Amaterska radionica« f lzvedbi zavojnica. Zavojnice se takoder mogu spajati u kombinacije. Vo dic tada mora biti mehanicki do voljno krut da zadrzi svoj oblik. »elvefer«. Radi toga radio-amateri i tehnicari moraju znati proracunati i po proracunu namotati zavojnicu. Za VF zavojnice upotrebljavaju se posebne VF jezgre.

A. 2 n2 gdje je ni broj zavoja primarne. Sekundarnu izmjenicnu struju fo koristimo u potrosacu R.— izmedu njih moze di£a. izmjenicnih struja ili impedancija. Zavojnica ima ukupno voja. bilo da su dovoljno daleko. ako zavojnice wwu i induktivno vezane. induktikombinacije paralelno spojenih zavojnica jednaka je reciproc- Uz vitet djeluju jedna na drugu. 2-17b): h= je 1 —+ 1 1 + — 1 > d{mm} w i — — a{fnm) — *» | t* ! I i N Za slozenije slucajeve u praksi najjednostavnije izmjeriti zajednicku vrijednost induktiviteta kombinacije zavojnica. moze svaka zavojnica imati svoju jezgru ili {moze cak biti i bez jezgre. N 2-18a). Za slucaj serijskog spoja odvojenih zavojnica (si. razmak izmedu susjednih zavoja. To su osnovni geometrijski parametri o kojima ovisi induktivitet (induktivnost) zavojnice L slucajevima. namotane na valjcastom tije- SL Iil 2-16. Konacni induktivitet kombinacije ovisan je o jnduktivitetu pojedinih zavojnica i o njihovoj medusobnoj vezi. Tipicni transformator ima dvije zavojnice na zajednickoj zeljeznoj jezgri (si. . a na broj zavoja sekundarne zavoj- pima 37 . rasporedenih na duzinu Trans formatori sluze za razlicite transformacije. ^ i. pojedinih zavojnica: kada zavojmce ne iste uvjete. Veza izmedu jedne i druge za- vojnice ostvarena je preko magnetskog polja tako da je ono odredenim dijelom zajednicko obim zavojnicama. ali i biti pomocu vo kombinacije jednak je zbroju duktivitet a in- induktivna. Na takvom transformatoru a) b) vri- odnos izmedu napona na primarnoj i na sekundarjedi jednostavan SL 2-17. 2-17a) konacan induktivitet noj vrijednosti zbroja reciprocnih vrijednosti induktiviteta pojedinih zavojnica (si. #. Napon na njemu je U2 (si. Prorafcunati se mogu samo sasvim jednofctavni slucajevi. konacno. Izmjenicna struja koja tece kroz primarnu zavojnicu stvara izmjenicno magnet sko polje pa se u sekundarnoj zavojnici inducira izmjenicna struja jednake frekvencije. bilo da su oklopljene metalnim oklopom. a) Serijski i b) paralelno spojene zavojnice.^i. Samo u posebnim z&- 1. Rezultirajuci induktivitet moze se jednostavno izTuiimatt samo onda. Zavojnice sw jedna od druge odijeljene oklo- noj strani: U nice. kod transformatora za vrlo visoke frekvencije. tj. tj. za pretvaranje izmjenicnih napona. D = promjer valjka. Transformator I (cm) Presjek jednoslojne zavojnice. d — promjer (debljina) zice.il i#i i. a — »korak« zavoja.^. . 2-18b).

J2 transformator sluzi i za promjenu impedancije. m = broj sekundarnih zavoja. npr. Kod idealnog transformatora bi primarna snaga Pi i sekundarna snaga Pa bile jednake: Kod autotransformatora samo jedna zavojnica cima. U radobiti stupnja predajnika na izlaznu impedanciju pojacala ili modulatora. = sekundarna jakost struje. m — broj primarnih zavoja. dio-tehnickoj 10 praksi gubici iznose do 20%. Na sekundarnoj strani oni daju napone koji su potrebni u razlicitim uredajima. S = sekundarna zavojnica.ju. elektricna grijalica Transformiranjem se ne mole veca energija od ulozene. Hi Ur J t = U2 J2 JEDNOSTAVNI SKLOPOVI Sklop RC konstanta i slijedi: sklop RL. Ji = primarna jakost struje.) na ulaznu impedanciju poja- — t cala. J2 se n 1 Jakosti struja odnose i obrnuto obrnuto nego brojevi Sklop koji se sastoji od otpornika i kondenzatora zove se i^C-sklop. antenski transformator koji prilagoduje impedanciju antenskdg — — voda na ulaz prijemnika laz ili na iz- predajnika. gra. Sluzi za prilagodenje impedancije elektroakusticnih elemenata (mikrofona. Vremenska J2 nego naponi zavoja. slusalice) ili izlaznog R = potrosac koji ima omski otpor. — ulazni transformator koji se stavlja na ulaz pojacala ili modulator a. izlazni transformator za prilagodenje elektroakusticnih elemenata — (zvucnika. Kod najvecih transformatora elektro-tehnike oni moga biti samo oko 1%. Tipican primjer transfor matora za nize frekvencije. gramofonskih zvucnica i si. U. Otpornik i zavojnica cine jRL-sklop. U2 = sekundarni izmjenidni napon. Impedancije se odnose L kao kvadrati broja zavoja: 2 Z Zato 2 \n 2 ) b) Si 2-18. To su: mrezni transformatori za pri kljucak na izmjenicnu elektricnu mrezu. medusobno izoliranih zeljeznih limova. Ove obje vrste sklopova se u radiotehnickoj praksi cesto upotrebljavaju jer imaju vrlo interesantna Svaka zavojnica ima u odredenim uvjetima odredenu impedanci38 . Ui = primarni izmjenicni napon. Zbog gubitka je sekundarna snaga redovito manja od primarne. Primarna strana im je predvidena za efektivni napon od 220 V. P = primarna zavojnica. medufrekventni transformatori za vezu medu stupnjevima MF pojacala i selekciju signala. P. sa postojl odvoj- O proracunu nekih transformatora vidi poglavlje: »Amaterska radionica«. U radio-tehnici se upotrebljava vise vrsta transformatora. T — transformatorska jez- sastavljena od tankih.-P ? Odavde . rjede za 110 V.

u ovisnosti o vremenu. Kasnije se porast napona usporava i do maksimalnog napona kondenzator bi relativno se napunio kroz dugo vrijeme. . 2-20a). Radi induktivnog otpora struja kasni za naponom. desno). a R u omima. za koju su oba otpora po iznosu jednaka: Rl=Rc odnosno: to gojaye samoindukcije u zavojnici. 2-19. U pocetku t(s) t{s> a) SL 2-19. = R C napon na kondenzatoru padne na 37% vriSednosti na koju je bio nabijen Za vrijeme T (si. isprva naglo. a) Punjenje Hi nabijanje i b) praznjenje Hi izbijanje konden- zatora s preko otpornika napon na kondenzatoru naglo raste. Struja raste po eksponencijalnom Zakonu. Ovo ska se vrijeme naziva vremenkonstanta i?C-sklopa. (si. naziSI. suprotna djelovanja na izmjenicnu struju. a poslije sve sporije. slicno porastu napona na kondenzatoru (si. Ona je u jednostavnoj vezi Titrajni krugovi: a) serij- ski. RC-sklop prikljucen na izvor struje i graficki prikaz porasta napona na kondenzatoru. je vrlo karakteristika . otporom R moindukcije i s koeficijentom sazavojnice L: r= L R Kondenzator se u vremenu za koje vrijedi jednostavna relacija: T^RC napuni toliko da napon na njemu iznosi Vremenska konstanta dobije se u sekundama. 2-19a). Pri prolazu struje kroz i?L-sklop jakost struje postupno raste radi Vremenska konstantna vazna Induktivni i kapacitivni otpoi imaju. 2-20. Njena Sklop zavojnice i kondenzatora naziva se titrajni krug zato sto u vrijednost izlazi u sekundama. 2-19. nastati elektricni tit- Kondenzator se preko otpornika prazni takoder eksponencijalno. U serijskom spoju zavojnice i kon denzatora. Kondenzator se puni postupno i to po eksponencijalnom zakonu. ako se L uvrsti u henrijima. njemu mogu raji. T. 'r°Hh Svojstva . prikazani su lijevo. a radi kapacitivnog otpora napon kasni za strujom. b) paralelni titrajni krug 39 . mogu se ova djelovanja upravo ponistiti.RC-sklopa upoznat 010 pomocu si. va se vremenska konstanta RLr •sklopa. kako znamo. Ona je to veca sto je veci kapacitet C i sto je veci otpor R.RC-sklopa. kroz koje jakost struje dostigne L= 1 <oC a) b) L 63% maksimalne vrijednosti. uz uvjet da otpor izrazimo u omima i kapacitet u faradima. citeta struje ce* Za punjenje kondenzatora kapa- C elektricitetom iz izvora 0. To se dogada kod one frekvencije izmjenicne struje. Vrijeme.— svojstva koja se ocituju odredenom elektricnom tromoscu. nazvanom »vremenska konstanta«. Titrajni krug 63% maksimalno moguceg napona (U - E).37 U elektromotorne sile E preko otpornika R treba neko vrijeme.

Njegova resonantna frekvencija takoder je odredena Thomson-ovom relacijom. pa je vazna karakteristika titrajnog kruga i odnos L:C. Kod serijskog titrajnog kruga. denzator veceg kapaciteta. ako 159. jakost struje u titrajnom krugu ovisna je o koli£ini elektriciteta na kondenzatoru. a manji otpor za sve druge. a C u faraprakticnoj radio-tehnici se upotrebljavaju izvedene jedinice. od nekoliko do nekoliko desetaka oma. reda gigaoma. to ce jakost struje biti veda. Kod paralelnog titrajnog kruga. Sto je taj otpor manji. koja je jedan od osnovnih principa radio-tehnike. u slucaju resonancije. jednaka je omskom otporu ti- Titrajni krugovi sluze za selekciju (odabiranje) odredene frekvencije koja je pomijesana s mnogim trajnog kruga. Frekvencija f se naziva resonantna frekvencija titrajnog kruga. On pruza najvedi otpor za resonantnu frekvenciju. pa je impedancija: Zres = & tj.Ako =2jtf cija: . induktivnom ili kapacitiv- hercima (kHz). Medutim. To je slucaj resonancije. pa im se ova relacija moze (F). Resonantna frekvencija je preThomson-ovoj relaciji odredena umnoskom L i C. kod ko* jega je odnos L:C manjil Kvadratni korijen iz toga odnosa ima dimenziju otpora i naziva se karakte* risticna (ili valna) impedancija titrajnog kruga: Zk dima U -£ 1 Karakteristicna impedancija. ako se L uvrsti n C u nom: Zjt pikofa- radima (pF) u fo ili = coL - relaciju: coC 5030 ~VZd Realni titrajni krug Titrajni krug nacinjen je od realnih elemenata. od zavojnice koja se L u mikrohenrijima (\iB) a C u pikofaradima (pF) u relaciju: uvrsti fo u megahercima (MHz).J— 7 * Te je poznata relacija. jednaka je po- prilagoditi. te od kondenzatora koji ima gubitke.5 f "]/LC osim induktivnog otpora ima i neki omski otpor zice od koje je nacinjena. dok pruza otpor strujama Serijski titrajni svih drugih frekvencija. Taj je ot- por to veci sto se one vi§e razlikuju od resonantne frekvencije. Omski otpori zavojnica su maleni. Zavojnica i kondenzator mogu se paralelno. spojiti ralelni i krugu. se moze uvrsti vrijednost a> =• se izracunati frekven- /-. u slucaju resonancije prividni otpori se ponistavaju. u slucaju resonancije impedancija je: L Zres= Zf 2 drugim frekvencijama. tim manji sto se one vise razlikuju od resonantne frekvencije. pa se dobije patitrajni krug. dok su otpori gubitaka za dobre kondenzatore veliki. ako se L uvrsti u henrijima (H). 40 ~cT~R . Frekvencija ce se dobiti u milihenrijima (mH) i kilo- jedinom prividnom otporu titrajnog kruga. U dva titrajna kruga s jednakim resonantnim frekvencijama i jednakim naponima na kondenzatoru jaca stru- ma ja ce teci u onome koji ima kon- Resonantna frekvencija titrajnog kruga dobije se iz Thomson-ove relacije u hercima (Hz). Na kvalitet titrajnog kruga uglavnom utjece otpor zavojnice i otpor vodova u titrajnom krug propusta izmjenicnu struju resonantne frekvencije. 2tt/LC Thomson-ova (Tomson) Kod ove frek- vencije iscezava prividni otpor (reaktancija) serijskog spoja zavojnice i kondenzatora.

kadkada samo »dobrota« ili u praksi »Q faktor« elementa. Ona je za prakticnu radio-tehjniku vrlo vazna. tzv. To je tipicna karakteristika serijskog titrajnog kruga. Sto je on veci. jer se titrajni krugovi upravo upotrebljavaju za odabiranje odredene frekvencije tzv. Ovisnost relativne struje o jakosti frekvenciji prikazana je na sL 2-21. Razlika frekvencija Af. Iz nje se vidi /s jednaka je A/. da titrajni krug ne propusta samo Struju resonantne frekvencije. selektivnost.707). odnosno Z «= o° za paraf r lefni titrajni krug. Krivulje resonancije za nekoliko titrajnih krugova s razlicitim realnim otporima 41 jM-. Sirinom propusnog podrucja titrajnog kruga odredena je mogud- — nost odjeljivanja (selekcije) struja razlicitih frekvencija. »idealiziranog« titrajnog kruga R=0 pa je i 2 res =0 za serif ski. omskom otporu titrajnog kruga.gdje je Z* karakteristicna impedancija. a raCuna se iz relacije: SL 2-21. Dobrota titrajnog kruga ovisi uglavnom o dobroti zavojnice. Ako se fi Karakteristike titrajnih fcrugova Pri toku struja razlicitih frekvencija kroz serijski titrajni krug najjaca ce biti struja resonantne frekvencije f0f dok ce jakost ostalih struja opadati s udaljavanjem od resonantne frekvencije. ne* kruga titrajnog Selektivnost ovisna je o realnom. ovo propusno podrucje seze od frekvencije it do frekvencije /a za koje jakost struje iznosi 70% (tacnije 0. signala. Upotrebljivost nekog radioteh- ni£kog elementa kod neke frekvencije karakteriziran je odnosom nje- govog prividnog i realnog otpora: X Ovaj omjer se naziva faktor dobrote. koje je jednako reciprocnoj vrijednostl faktora dobrote: go struje vencija iz nekog podrucja d = 1/Q. Za slucaj. tzv. . jakost struje resonantne frekvencije oznaci jedinicom. a R omski otpor titrajnog kruga. Ovisnost jakosti struje o frekvenciji kod serijskog titrajnog kruga prikazana je tzv. element je za danu frekvenciju kvalitetniji. Za zavojnicu je <2-faktor: Za zavojnice koje se upotrebljavaju -20 -10 o ~ +10 (%) + 2C u radio-tehnickoj praksi Q-faktor ima vrijednost od nekoliko deseta- RAZUKA FREKVENCIJE ka do nekoliko stotina. krivuljom resonancije. Sirina propu$tenog podrudja Af jednaka je razlici jrekvencija fi i % vidi tekst frek- Umjesto faktora dobrote nekada se kao mjera za kvalitet titrajnog kruga navodi prigusenje. kri> vtd/a resonancije.

si.0- +10 RAZLIKA FREKVENCIJE (%) SI. R Veci realni otpor titrajnog knv ga umanjuje Q-faktor. uz manji Q-faktor. Sto je Q-faktor veci.1. Pri istim jakostima struje kod resonantne frekvencije. Sto je taj otpor manji jakost struje je veca. a krug je selektivniji. slabi »dobrotu«. dobiju se Sire krivulje resonancije. Vrijednost otpora sadrzi omski otpor. Izgled krivulja resonancije zavisi o otporu R. Prema tome je struja kod resonancije najslabija. 2-22. resonancija je »ostrija«. ukljucenom u serijski titrajni krug. Ovisnost relativne impedancije paralelnog titrajnog kruga o razlici frekvencije pokazana je . Krivulja resonancije je istovremeno siljastija. dok je napon najveci. Protitrajni pusno podrucje je uze. kao i R otpore gubitaka u zavojnici denzatoru i kon- nacrtane su na si. a to znaci da je selektivnost bolja. Sirina propusnog podrucja je manja. 2-22. Kod paralelnog titrajnog kruga je otpor za resonantnu frekvenciju najveci. 2-23.

Jedna je uz zavojnicu prvog. U primjeru si. 2-25e. Na si. Dva udaljena titrajna kruga mo gu biti u medusobnoj vezi posredno. §j |" i jf « T S/. Nekoliko osnovnih nacina induktivnog i kapacitivnog vezivanja titrajnih krugova. '- M a) j b) c d) u. O tzv. . _j r i r^ 2-25. 2-25h prikazana je induktivna veza izmedu serijskog i paralelnog titrajnog kruga. SL 2-25d pokazuje jednostavnu kapacitivnu vezu ostvarenu konden- zatorom C. putem -20 -10 +10 Stupanj veze izmedu dva titrajna kruga ovisi o meduindukciji za dvije induktivno vezane zavojnice. Dva titrajna kruga mogu. l 2 venciju RAZUKA FREKVENCIJE (%} SL 2-24.. _ je za induktivnu vezu dan frekvenciji kod nekoliko paraletnih re ^ cl ) om titrajnih krugova s razlicitim Qk=-faktorima.w preko zajednicke zavojnice za vezu Lv. takoder biti u medusobnoj kapacitivnoj vezi. prema si. a druga uz zavojnicu drugog titrajnog kruga. odnosno o kapacitetu kondenzatora +20 C. Vidi tekst 43 . Taj se stu- koeficijentom panj veze izrazava koji Ovisnost impedancije _ veze. kod kapacitivne veze. uz istu resonantnu frekYl. 2-25f za vezu sluzi kondenzator koji je istovremeno ukljucen u oba titrajna kruga. »linka« s dvije zavojnice za vezu Lv.link"' Lv o< >o j_Z 0/. 9) CI Xr -U jf L1 h) CI o 1 c~-}J^ L1 £l §j v ..

vencije ostro odjeljuju od koje ne treba propustiti. Napon je maksimalan. bez obzira o ko joj se vrsti veze radi. resonancija jos uvijek priho k= gde je yc c2 t no ostra. Resonancija dvaju jedna- kih. sirina Odabiranjem stupnja veze moze se u dosta sirokim granicama odabrati i sirina propusnog podrucja. Taj slucaj pokazuju krivulje C i D. Cv kapacitet kondenzatora za vezu. Za takav slucaj mo2e biti Za kriticnu vezu se sirina pro^ pusnog podrucja moze izracunati iz relacije: resonantnoj postignut maksimalno moguci napon. Prvo. 2-26. kojima je osnovno svojstvo da propustaju iz- 44 . medusobno vezanih krugova: A = uz potkriticnu vezu. sastavljeni od za vojnica i kondenzatora. Za slucaj kada je fcQ = 1 veza je kriticna. SiriKada je fcQ kriticne. a krivulja resonancije vrijedi krivulja A Na frekvenciji fQ jos nije Q je manja od kritic* ne (»potkriticna«) propusno podrucje je uze. Za vezu koja je B. Ona se moze naciniti manjom nego sto je sirina propusnog podrucja pojedinog titrajnog kruga ili vecom. nove resonantne frekvencije su udaljenije. kaze se da je veza manja od kriticne. posebno u prijemnicima. B = uz kriticnu vezu. za vecu od kriticne (»natkriticnu«) ono je sire od toga. Izgled krivulje ovisi o koeficijentu veze fcio Q-faktoru fcQ > 1 veza je jaca od torn se slucaj u pojavljuju dvije resonantne frekvencije. kako se vidi na si. iz- jednak jedinici manji od jedinice. i Umnozak na propusnog podrucja postaje razito velika. koeficijent meduindukcije. simetricno rasporectene prema osnoynoj resonantnoj frekvenciji pojedinog titrajnog kruga. veci od jedinice. a na os* novnoj resonantnoj frekvenciji napon postaje nizi. sto se koristi kod pojasnih filtera (»bandfiltera«) Filterima se u radio-tehnici nazivaju sklopovi. dok su Li. ali je teato propusno podrucje usko. Ovako se moze odabrati sirina propusnog opsega frekvencija. krivulja resonancije je strma. Kod vezanja dvaju titrajnih kru- gova dolazi do obostranog utjecaja iednoga na drugi. U titrajnih krugova. narocito kod natkriticne veze. prema potrebi.a za kapacitivnu vezu: propusnog podrucja ali je je nesto veca. sto je veza jaca. C i D = uz natkriticnu vezu. Drugo. Ako je kQ<l. L2 t Ci i Cs induktiyi titrajnih teti odnosno kapaciteti M krugova. sirina propusnog podrucja moze se odabirati u sirokim grani- cama. Sto je natkriticna veza jaca. titrajnih Filteri onih 2-26. Ono je sve dublje. 1000 Vezani titrajni krugovi upotrebljavaju se vrlo cesto u radio-uredajima. Za ovo postoje dva glavna razloga. Veza utjece i na oblik krivulje resonancije. cime se priblizava idealnom filtru kojim se propustene frekFREKVENCUA SI. Graficki se to pnkazuje kao ulegnuce ili »sedlo«.

Low Pass Filter). 2-27. pornim nepropusnim podrucjem frekvencija (Srafirano). I ovdje je. opseg frekvencija. cetiri vrste filtera. b) kod »visokopropusnog« filtera. U prvom slucaju kazemo da je filter . Zaporno ovako »glatko« tece izmedu propusnog i zapornog podrucja frekvencija kod filtera tipa »batervort« (engl. naziva se niskopropusnim filter om (engl. koji svojom resonancijom takoder odabiru odredene frekvencije. To ili se podrucje naziva za- »strmiji« a djelovanje filtera »ostrije« nego li u drugome. Od granicne frekvencije prema vi§ima prigusenje postaje naglo sve tzv. uzi ili siri. Kod visokopropusnih filtera je obrnuto. u zapornom podrucju (od B na vise) prigusenje postepeno sve xnanje. Pojasnih filtera (bandfiltera) ima dvije vrste: c) propusnih i d) zapornih (nepropusnih). si. Butterworth. Strmina krivulje izmedu frekvencija fs i A. sve do ft . cijama. 2-27d). Butter ter. Kazu da je 45 . Razliiitim kombinacijama kondenzatora i zavojnica mogu se na- diniti filteri raznolikih svojstava: a) zaporno (nepropusno) podrucje frekvencija kod »niskopropusnog«. Ovi filteri (engl. Sve frekvencije koje su nize od fg spadaju u propusno podrucje filtera.SL 2-27. dok zadrzava one koje su vise. donja vencija Kod ovih postoji gornja granidna frek- (fss). ili bandfilraz- Treba likovati dvije vrste bandfiltera: propusne bandfiltere (si. kod filtera je opseg propustenih ili zadrzanih frekvencija redovito znatno siri. a propusno podrucje visoke frekvencije. dok one drugih frekvencija ne propustaju. teri (engl. kao i strmina izmedu B i fe moze biti veca ili manja. si. Vidi i tekst i propusno mjenicne struje nekih odabranih frekvencija. Osim ove Prema njihovom ucinku razliku- To su jemo. bu- Worth = valjanost). podrucje obuhvaca niske. 2-27b. High Pass Filter) dobro propustaju frekvencije iznad granicne. dvije vrste filtera postoje i takvi koji obuhvataju odredeni. Ako filter propusta frekvencije koje su nize od neke »granicne« (ft> sL 2-27 a). da iza A (na slici!) govorimo o maksimalno prigusenim frekvenjade. Deblje izvucena linija. pojasni Band ili filteri Filter). = maslac. 2-27. Za razliku od titrajnih krugova. uglavnom. 2-27c ili si. 2-26) i zaporne (fg i) i nepropusne band- filtere (si. si.

turmalina. Ako je taj napon izmenican. Taj je napon proporcionaIan deformaciji i vjerno ju slijedi. pojavljuje se elektricni napon. kao (HI). Chebyshev (Cebisev) je bio ruski matematicar. Svi filteri moraju imati jos jedno vazno svojstvo. Ima i drugih vrsta filtera. CP je paralelni kapacitet 46 . kada su izlozeni mehanickim deformacijama. Tablice s podacima za izracunavanje vrijednosti elemenata. Svojom prisutnoscu oni ne smiju poremetiti rad elektronickih sklopova koje povezuju. Q = kristal u svom drzaiu. Potrebna je samo elementarna cunica. all najcesce se primjenjuju spomenuta to ja izmjenicnog napona i mehanicka Frekvencija frekvencija kristala.ta krivulja sklize toliko po namazanom glatka. ra. bariumtitanata i nekih drugih. Takvi kristali se upotrebljavaju za proizvodenje i podrzavanje elektricnih titraja odredene frekvencije. lako je onda rijesiti pod odredenim kutem prema osima kristala i precizno bruse i tek tada ucvrscuju medu plocice koje sluze kao elektrode cice izrezuju se a nosaci. jer elektro- KRISTALI U radio-tehnici se kristalom naziva element kod kojeg se koristi piezoelektricni efekt. ali za tu syrhu su iskoristena elektronska racw nala (racunari. Kristalne plo- Najvaznije svojstvo koje se trazi kod dva tipa. kristal ce titrati. da Strmiji su filteri tipa »cebisev« (Chebyshev). a izlazna impedancija onoj slijedeceg stupnja u uredaju. Izracunavanje filterskih elemena: ta (zavojnica i kondenzatora) bio bi spor i nezgodan posao. . Kvarcove kristalne plocice proizvodile su se samo od prirodnih kristala. osobito onda kad se podudaraju frekvencif ormira kod Piezoelektricitet primjecuje se kristala kvarca. Na plohama takvih kristala. Postoji i obratna piezoelektricna pojava. kristala je vrlo stabilna i zato se cesto upotrebljava u oscilatorima i mjernim uredajima. Ponasa se kao serijski titrajni krug sa velikim induktivitetom L. primjeni takvih filtera bit ce govora kasnije. kompjuteri). problem u konkretnim slucajevima. u poglavljima o predajnicima i o primopredajnicima gdje se oni danas redovito koriste. a) Shematski prikaz i b) nadomjesna shema kvarcovog kristala. Za- njetove soli. kao i za prevodenje mehani£kih titraja u elektricne i obratno (kristalni mikrofon. za izdvajanje odredenih frekvencija (kristalni filter). nalaze se na str. Pomodu unaprijed pripremljenih tablica. kristala je da on titra samo na odredenoj frekvenciji. Danas proizvodenje umjetnih kristala pruza daleko vece mogucnosti. da se kristal mehani£ki dese na plohe dovede kad elektricni napon. se- mu mora ulazna impedancija filtera odgovarati impedanciji prethodnog. malim kapacitetom C i malim otporom K. SI 2-28. za obje vrste filtera. O Karakteristike kristala Kvarcov kristal u elektricnom strujnom krugu predstavlja odreden paralelni kapacitet. 776 do 781. zvucnik i kristalna zvudnica). Po njemu su nazvane funkcije koje su osnova za proracun filtera. koje vrijede za odredene »standardizirane« uvjete. Prelazi iz propusnog podrucja u nepropusno su brzi all preostaje neka manja ili veca »valovitost« o kojoj treba misliti pri konstrukciji takvih filtera.

U Visokofrekventni osct- date relacijama: 47 . Simbol za kristal i njegova ekvivalent- ventne kristale (0. U amaterskoj praksi upotrebljavaju se kristali u podrucju od 100 kHz pa do nekih 200 MHz. kapacitet i induktivitet. srednjefrekventne kristale (1 do 20 MHz) i visokofrekventne kristale '20 do 200 MHz). spojene serijski. Kristal ima dvije resonantne frekvencije. 2-29. 2-28. 2-29.1 do 1 MHz). a grubo se mogu razvrstati na niskofrek- de cine kondenzator s kristalom kao izolatorom. Te su resonantne frekvencije mora se ponekom odredenom snagom. dok se serijska ili paralelna resonancija koriste u kristalnim oscilatorima. O kvarcovim oscilatorima vidi u poglavlju: latorl 8. Impedancija je najveca (Zma u) pri paralelnoj resonanciji (fz) Kristal se reze. Njegova frekvencijska karakteristi ka je na si. brusi i montira tako da su te dvije frekvencije vrlo blizu jedna drugoj. Nadalje. se Pobudna snaga navodi cima za kristale. kristal predstavlja neki otpor. serijsku fi na kojoj mu je impedancija najmanja i paralelnu f2 na kojoj mu je impedancija najveca./. u poda- prospektima se takoder moze naci i podatak o paralelnom kapacitetu koji treba izvana dodati da se postigne odredena frekvencija. Da buditi bi kristal titrao na elektricna shema su na si. Impedancija kvarcovog krl stala ovisna je o frekvenciji. Serijska resonancija kristala koristi se obicno u kristalnim filterima. Pri se~ rijskoj resonanciji (fi) impedancija je najmanja (Z min\.- 2tz]/LC ft- ^ TREKVEMCIJA Cv + C SI.

vremeni« (HI). Danas su cijevi. zi Elektronske cijevi su u radioi elektronici bile jedan od — I ovdje. tiristorima i slicnim poluvoproizvodima. One s hladnom katodom bile su malobrojnije. Proizvode se samo one cijevi koje su potrebne za servisiranje postojecih uredaja starije konstrukcije i. promjenama anodne struje. u ovoj knjice biti kasnije govora o takvim primjenama elektronskih cijevi. (specijalne cijevi za snimanje i za dickim Malo kasnije konstruirana je i trioda (Lee Forest u Americi. Uzarena elektroda je katoda. Na mrezici treba samo mijenjati elektricm potencijal. sto se ocituje u snaznirti Dioda ima reprodukciju slike tehnici. uspjeSno zamije- njene razlicitim diodama. Od njih su najpoznatije »tinjalice« od kojih posebna vrsta sluzi za stabilizaciju elektricnih napona. najvecim dijelom. radio-amateri u svojim samogradnjama predajnika i danas jos upotrebljavaju elektronske cijevi. Radiotehnika i elektronika razvile su se upravo zahvaljujuci elektronskim i ion^ skim cijevima. Cijevi su se zadrzale samo jos u nekim specifi5nim primjenama. 48 . kroz vakuum. Geigerove i slicne detektore radijacije. Lieben u Ev- ropi). dakako. od vruce katode prema hladnoj anodi. Tu ubrajamo rendgenske cijevi. tranzistorima. Pomocu mrezice (re§etke) moze se utjecati na struju elektrona koja kroz cijev tece. te cijevi u u televizijskoj snaznim radio- -predajnicima. barem u izlaznim U njima. vec odredeni veoma razrijedeni plin. tzv. Njoj je nasuprot hladna elektroda. postoje i U radio-amaterskim komunika: cijskim uredajima (predajnicima i primopredajnicima) i danas mogu naci. ali na savremeniji na5in. Buduci da su tzv. tzv. Ima i takvih cijevi koje u stakle^ nom »balonu« nemaju najbolji vakuum. (1907) tie najvaznijih elemenata. izlazni tranzistori za snage izmedu jos vrlo skupi. ioni. iako 6e im mo2da netko reci da nisu sasvim »sa- — se stup* Ionskih cijevi ima i sa uzarenom i sa hladnom katodom. integriranim sklopovima (integralnim kolima). diodu. ukonjevima. Nazi- W Vaju ih tehnici i stabilizatorkama. skuplji 10 do 100 od odgovarajucih cijevi. tzv. Ova ima oblik mrezice i smjestena je izmedu katode i anode.ELEKTRONSKE I IONSKE CIJEVI ELEKTRONSKE I IONSKE CIJEVI. elektronske cijevi liko je kod takvih uredaja snaga veca od 100 W. Trioda ima i trecu elektrodu. drugi slobodni nosioci elektriciteta. anoda. je elektronska cijev koja dvije elektrode razlicitih ternperatura. Mnoge svjetske tvornice elektronskih cijevi potpimo su prekinule s proizvodnjom. osobito tzv. elektronske cijevi za specijalne namjene. NJIHOVA ULOGA NEKAD I SADA Na temelju ranijih Edisonovih opazanja kod elektricnih zarulja (sijalica) Fleming je (1904) konstruirao prvu elektronsku cijev s dvije elektrode. osim elektrona.

najcesce volframove niti koja se grijaia posebnora strujom. sastavljenim redovito iz barijevog oksida kojemu su dodane jos neke primjese. U prvom slucaju kroz diodu tece elek- Danasnje direktno grijanje ka3-la). b) indirektno grijana. preko 2000°C. 3-2). Postignuta je maksimalna struja elektrona koju moze dati konkretna katoda. ispravljacima izmjenicnih struja. Tako se dioda ponasa kao neki ventil. ju obicno oko 1 V. Primjer indirektno grijane katode je na si. nejednolican raspored potencijala.Zato cemo se upoznati s najosnovnijim cijevima i njihovim svojstvima. Ima dvije elektrode katodu i anodu. 3-lb. kad je anoda na potencijalu katode. tj. ali ona je prevucena »aktivnim« slojem. Potencijal indirektno grijane katode je na citavoj njenoj povrsini isti. Ako je ova hladna elektroda negativna. Porastom pozitivnog anodnog napona raste i jakost anodne struje. Takav sloj emitira velike koliSine elektrona vec kod temperatura ispod 1000°C. ona odbija elektrone koji su takoder negativno elektricni. privlaci elektrone ako je pozitivno elektricna. f / i = — Kod odredenog. tode (sL SL 3-2. Ovi izlaze iz uza- rene katode i tete prema anodi tronskih cijevi. Kod njih je uklonjen glavni nedostatak direktno grijanih katoda. Elektroni iz katode izlijecu razlicitim brzinama pa £e oni najbrzi do anode dospjeti vlastitom energijom. = prikljucnice struje grijanja. imaju takoder volframovu nit. hladna elektroda koja je postavljena u blizini katode. I SVOJSTVA ELEKTRONSKIH IONSKIH CIJEVI - (+) Dioda Dioda je najjednostavnija elek* tronska cijev. Dioda u strujnom krugu > koji se kroz vakuum zatvara preko struje elektrona. obicno dosta viso- = sloj metalna cjevcica. Najprije se katoda sastojala od nietalne. n — iarna nit. stroncij. SI 34. keramika. pa moze posluziti u tzv. a — »aktivni« katode koji emitira elektrone kog napona struja prestaje rasti. nisu bile osobit izvor elektrona i morale su biti zagrijane do vrlo visokih temperatura. Da se potpuno prekine anodna struja potreban je neki mali negativni anodni napon. = sloj izolatora. Ta se struja naziva strujom zasicenja. koje su se u pocetku upotrebljavale. Jndirektno grijane katode se danas nalaze u najvecem broju elek- nekim pogodnim hi IV tricna struja dok u drugom slucastruja ne moze teci (si. Anoda. 4 Radio priru£nik 49 . kalcij i drugo. m — izvod katode. Katoda etektronske k cijevi: a) direktno. Katode od cistog volframa. Osim toga katoda je izolirana od grijalice pa se za zarenje katode moze upotrebiti izmjenicna struja. Vrlo slaba anodna struja tece kroz diodu i onda kad je anodm napon jednak nuli.

Naponi na mrezici. »/ a /f/ a-karakteristikama«. je napisana uz svaku krivulju. je Trioda sa svojim strujnim kruza grijanje katode se u shemama najcesce ne crta. To su kri vulje od kojih svaka vrijedi za odreden. stalan napon. 3-3 vidi se da su »/ /J7g-karakteristike« nacrtane za podrucje negativnih vrijednosti napona mrezice. ako je anodna struja jaca. ona odbija elektrone pa se tok elektrona prema anodi tivna prema katodi. tzv. Anoda diode in bilo koje druge elektronske cijevi zagrijava se to jace sto je snaga cim brzinama ako je oslabljuje. fl Na si. se regulisati anodna struja koja je izazvana znatno visim naponima na anodi. Za prosudivanje svojstava neke triode je zato vazan pojam strmina. gdje tece anodna struja J a te strujni krug mrezice. ja se razlicito mijenja s promje^om napona na mrezici sto utjece na oblik i na nagib krivulja. dodatna »anoda« i preko nje tece jedan dio struje. veca ako elektrona ima vise. grid). To je zbog toga jer je »prednapon« mrezice redovito negativan. 3-3. ma m Trioda i njene karakteristike joj Trioda je elektronska cijev u kose pomocu trece elektrode na jednostavan nacin regulira jakost elektronske struje. kao na si. Elektroni udaraju na u cijevi. Krivulje imaju savinut i ravan. na put elektronima. Osim strujnog kruga za grijanje. govima pokazana na si. »prednapon« mrezice. moze Maksimalna snaga kojom se neka anoda smije opteretiti ovisi o mehanickim i tehnoloskim svojstvielektronske cijevi. struja mrezice. Pri dovoljnom. Kada je mrezica pozi- u anodu ve* ona postaje nova.Za prakticnu upotrebu treba paziti da se ne prekorace vrijednosti napona koje su predvidene za odredenu diodu. tzv. anodni strujni krug u kojemu su katoda i anoda. Str- odnos promjene anodne i promjene napona na mrezici (MJg) uz stalan anodni napon: mina je struje trioda (A/ a ) 5= A/ fl At/* 50 . su niski. jer je sasvim jaano da se elektronka moze konstiti # linearni dio. »/ /U 8~karakteristikama«. Elektricki neutralna mrezica gotovo nista ne smeta struji elektro. Ovisnost anodne struje Ja o anodnom naponu Ua prikazuje se tzv. Anodna struja triode ovisi o anodnom naponu i o naponu na mrezici. krivuljama koje. Naziva se mrezica ili resetka i obicno oznacuje razlikovati karakteristika triode. 3-3. Ova snaga naziva se anodna disipacija ili opterecenje anode. Svaki elektron preda anodi odredenu energiju pa je ukupna energija. kojima se moze regulirati pa cak i potpuno zaustaviti anodna struja. Ta upravljacka elektroda ima oblik mrezice i po stavljena je izmedu katode i anode. nelinearni i slovom g (engl. Sva ova energija se pretvara u toplinu. anodni napon veci. samo onda ako se katoda uzari. »zapornom« naponu moze se taj tok sasvim zaustaviti. Nit Za razlicite triode anodna stru- kod triode postoje jos dva kruga. Ovisnost anodne struje J a o naponu mrezice U g prikazuje se tzv. Niskim naponima na mrezici P = Ua -Ja veca. koju anoda ovako primi. Takoder ne treba diodu opterecivati jacim strujama nego je predvideno. Kada je mrezica negativna prema katodi. obicno nekoliko volta. Taj se podatak redovito moze naci u tvormc: kirn prospektima i ne smije se u kojem slucaju prekoraciti. svaka vrijedi za odreden anodni napon [/ a Velicina toga napona dvije Prema tome treba vrste fl . u kojemu su katoda i mrezica.

Iz niza krivulja na si. potrebna promjena napona mrezice \Ug koja iznosi 7 V da se anodne struje promjeni jakost (AJ a ) za 18 mA. Ondje se vidi da je za neku triodu uz anodni napon od 200 V. osnovne strmine karakteri- prednapon mrezice ostane konstantan. ali da se anodni napon promijeni za MJa Iz omjera AL/« . S. sticne velicine. Strujni krugovi i staticke karakteristike triode koje pokazuju ovisnost anodne struje (J a ) o prednaponu (Ug ) ta nekoliko razlicitih anodnih napona (U Izrazava se u miliamperima po voltu i. ako anodni napon — 51 a&- .57 mA/V AJa AUS AUS 7V Rjede se umjesto faktora pojacanja navodi »prohvat«: Anodna struja se. tri Promjenu anodne struje A/ uzrokovanu promjenom napona mrezice AUg. misli se na linearni dio karakteristike. ako se posebno ne navede. moze se postici i tako da unutarnjeg otpora Ru i faktora pojacanja vrijedi jednostavan odnos: \i.A Ja -AUg SL 3-3. faktor pojacanja: x>ja naziva V &Ua = S= mA -^= 18_„ =2.RU - =1 i H A/« izracunava se unutarnji otpor: ako se strmina uvrsti u mA/V. uz stalan 8 V. 3-3 mogu se odrediti sve tri karakteristicne velicine. a unutarnji otpor u kQ. pojacava taprednapon od koder za 18 mA. S. na i*e ^ Odnos promjene anodnog napoAUa i promjene prednapona AV g velicina i treca karakteristicna se biljezi slovom p. Za strminu se dobije: AC/ fl Ovo je druga vazna velicina koja karakterizira elektronsku cijev. a) Izmedu fl .

a) Trioda s radnim otpornikom a i b) primjer teristika triode (J a /U g ) R dinamlckih karak- poraste na 400 V. napon bio »static- konstantan. Opcenito moze radni otpor biti kompieksan. Napon U dijeii se na anodni napon U a i na pad napona na radnom otporniku U r prema statickim linearnije. Da izoblicenje bude sto manje. U stavlja Na si. koje takoder ovise o Ra. no cesto je to realni otpor. treba podrucje linearnosti karakte- / /t/ g-karakteristike jer je tamo anodni fl prema si. ako je otpornik Ra vecL Osim toga anodni napon se mijenja pri promjenama anodne struje. 3-4b za niz vrijednosti radnog otpormka. To znaci da je MJ* = 200 V. tzv. Elektronske cijevi s vise mrezica ./^ 2. manja sto je rad- Ako S pomnozi sa unutarnjim otporom Ru takoder se do se strmina bije faktor pojacanja: tx = S. Ru A Ua = 200 V -ll. Uz povecanje radnog otpora karakteristike AUa \ 200 7 V L - AUe V = 28.lkfi izlazi: AJa "!8mV Za faktor pojacanja karakteristika ovdje vrijede dinamicke karakteristike.20 mA -10 mA? -15V -10V -5V prednapon mrezice (Ug) SI 34. Umjesto onih 52 . dinamicke karakteristike su slicne statickima. anodni otpornik u anodnom strujnom krugu triode. Ove »izlazne« promjene napona su obicno znatno vece od »ulaznih« promjena napt> na na mrezici.1 =28. Strmina im ni otpor je to veci. Dinamicke karakteristike su kao »aktivni« radiotehnicodnosno elektronicki element u kojem se vrsi pojacanje.6 postaju polozitije. bilo na samoj triodi. sto u nekim primjenama pogoduje. a ova opet promjenu pada napona. pa zato trioda moze posluziti ki.57. bilo na radnom otporniku. Kada je taj otpor malen. Promjena napona na mrezici uz~ rokuje promjenu anodne struje. Za unutarnji otpor slijedi: od 200 V kih« tzv.6 strujne krugove obicno se i neki radni otpor. »anodni otpornik«. Da se postigne sto vece pojacanje treba da cijev ima sto veci faktor pojacanja \i i sto vecu strminu S.11. J J [7 g-karakteristike Dinamicke triode pokazane su na si. 3-4a vidi se takav radni. U takvom slucaju ne vrijede vise 3-3. Anodni napon je manji.

kao neka vrsta zastite. Ovo bi se moglo postici smanjivanjem razmaka iz medu elektroda i guscim mrezicama. zani Nedostaci triode uklopljeni su konstrukcijom cijevi koje imaju dvije (tetroda) ili tri (pentoda) mreJice. 3-5. tzv. upravljacke mrezice i anode. 3-6. pa se i naziva zastitna mrezica. dvije neovisne diode. ali to bi povecalo i inace velike meduelektrodne kapacitete u triodi. 3-5. c) »di* oda-trioda« t dioda i trioda sa zajedd) »trioda-pentotrioda. e) tri diode i . Ovi su kapaciteti simbolicki prikana si. Visestruke vi: a) »duo-dioda«. dioda ds ima svoju posebnu katodu dok preostale dvije diode imaju katodu ko~ ja istovremeno pripada i triodi St.ZU Cag Cgk St. Druga mrezica stavljena je izmedu prve. da«. elektronske cijedvostruka dioda sa zajednickom katodom: b) »duo-dioda«. ma Kapaciteti medu elektrodaelektronskih cijevi ristike biti sto sire. nickom katodom. Oni najcesce uzrokuju nepovoljne veze izmedu ulaznih i izlaznih krugova.

Unutar plina postoji uvijek slobodni elektron ih postoji ion. kocecu mrezicu. pa kroz nju potece struja. r f JJUa karakteristika tinjali- su promjene napona i struje zica navedena je na tablici 3-1. Ona se spaja s katodom pa je negativno elektricna. pa se zato zovu cijevi za mijesanje. 3-7. Plin svjetli hladnim. je shematski pokazano na si. napon pada. Ove se elektronske cijevi upotrebljavaju za kombinirano upravljanje anodnom strujom. Zadatak joj je da zakoci sekundarne elektrone i da ih vrati na anodu. Te visestruke elektronske cijevi mogu imati medusobno ovisne ill potpuno neovisne sisteme. U J = radna jakost struje. port gasenja. elektronska cijev koja izmedu zastitne mrezice i anode ima jos i trecu tzv. popracena emitiranjem svjetlosti. Strmine kod pentoda i faktori pojacanja takoder su visoki. Do nekog relativno visokog napona paljenja Up tinjalica ima nefl izmjerno velik otpor. Izmedu ovih krajnosti je podrucje napona MJ.Jedan dio elektrona moze sev od anode odbiti i vracati se na zastitnu mrezicu u obliku sekundarnih elektrona. »mijesanje« signala. Ug = na = radni napon. oktoda i eneoda. od kuda i izmedu elektroda tinjavim svjetlom. Te elektronske cijevi su heksoda. Pri nekom dovolj- no visokom naponu kineticka energija postane dovoljna da ove cestice na svom putu stvaraju nove ViSestruke elektronske cijevi parove elektriziranih cestica. Da se ovaj efekt otkloni konstruirana je pentoda. unutar kojeg se napon izmedu elektroda vrlo malo mijenja i kod velikih promjena jakosti struje A/. sa dva ili tri pobudna signala. Ion. Tipicna 7 /L/ a -karakteristika tinjalice je na si. dok su meduelektrodni kapaciteti Ct i Cag i mnogo manji. Cesto je nekoliko elektronskih sistema ugradeno u zajednicki ba. SI. Ako bi napon pao ispod tzv. struja bi prestala teci. MJ i A7 ce. ovi se slobodni nosioci elektriciteta krecu prema odgovarajucim elektrodama.. napon. Uloga pojedinih mre- Up = napon paljenja. U tinjalici se tako stvori velik broj slobodnih nosilaca. naziv ove cijevi. Tuijalica Tinjalica je cijev koja ima dvije hladne elektrode u balonu ispunjenom razrijedenim plemenitim pli- Elektricne karakteristike tinjalice bitno se razlikuju od karakteristika vakuumskih cijevi. heptoda. Kada struja potece. 3-7. napona gasenja U. nom. makar poneki Ako izmedu elektroda 54 . Nekoliko visestrukih elektronki 3-6. One obavljaju tzv. Unutarnji otpor pentode je mnogo puta veci nego kod triode. Up U9 Kod tri elektronskih cijevi s vise od mrezice postoji vise upravljac- kih i zastitnih mrezica. U nekim uvjetima rada moze se radi toga struja zastitne mrezice pojacati a anodna struja oslabiti.

Takve su specijalne stabilizatorske lice. pa se mogu upotrebiti kao sonde za ispitivanje NF uredaja. Ulazni signal dovodi se na jednu. Kada napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona paljenja tinjalice. spojeva elektronskih cijevi zajednicka je bila katoda (si. kondenzator se preko nje prazni. Izlazni signal uzima se izmedu anode i katode. . Svojstvo tinjalice da se kod viseg napona pali a kod nizeg napona gasi iskoristava se u oscilatoru (si. Interesantna otpornika R brzinom koja ovisi o vremenskoj konstanti RC. SL 3-5. mrezicu i anodu. Radi toga sto nisu sinusni. Pri tome ulazni strujni krug mora imati vodljivu vezu izmedu mrezice Neke primjene tinjalice: a) sklop za odredivanje karakteristike. da je napon izmedu elektroda gotovo neovisan o jakosti struje unutar nekog dosta sirokog podrucja. Ulazni signal dovodi se izmedu mrezice i katode. Pojacalo. dosadasnjim primjerima U ^^i^l^. samo do napona gasenja. praksi PRIMJENA ELEKTRONSKIH CUEVI Zajednicka elektroda tinjalica b) +u o 1 n— Rz — —— + Ustab. I kod drugih elektronskih cijevi koje imaju vise elektroda ove tri su osnovne. odnosstitni U manji nagib karakteristike. b) za stabilizaciju napona. 3-9a).— seriju s tinjalicom stavlja se zaotpor kojim se osigurava radna tacka u sredini ravnog dijela karakteristike. ali osobina tinjalice. tinia- no radnu struju vrsiti tinjalice. c) oscilator »pilastog« (»testerastog«) ovisi na- pona kojemtt frekvencija vremenskoj konstanti o RC Ug « zbog prednapona. Zajednicka elektroda je ovdje katoda koja se redovito nalazi na najnizem potencijalu i cesto je spojena sa uzemljenjem. koristi se za stabilizaciju napona. 3-8c). Potrosac je spojen paralelno s tinjalicom. Za stabilizaciju se ne moze upotrebiti svaka tinjalica nego samo ona koja ima dovoljno siroko podrucje A] i sto upotrebljavaju za razlicite svrhe. izlazni signal odvodi se sa druge od ove tri elektrode. o^ Trioda ima tri elektrode. Ispitivanje tinjalice bire tinjalicom moze se izNapon se odana potenciometru. 3-9a. Kondenzator C puni se iz izvora istosmjerne struje preko je zastitni otpornik. bogati su cijelim nizom harmonickih frekvencija. " © dok treca elektroda mora i)« biti zajednicka za ulazni i izlazni Jkrug. 3-8a. Zato se zove i »uzemljena« elektroda. Ovaj sklop se u praksi najcesce koristi. bilo bi dakle »sa i » 55 . Izvor struje mora imati oko 50% visi napon od u rad- nog da se osigura paljenje Zastitni otpornik R z tinjalice ovisi o konkret- nim radnim uvjetima. prema si. katodu. uz radni napon. Na kondenzatoru pojavljuju se impulsi pilastog oblika. Tada se kondenzator ponovo puni i proces se ponavlja. (si. a instrumentima se mjeri napon i jakost struje koja tece kroz tinjalicu. Oscilatori pilastih impulsa se 3-8b). u seriji s prema si.

Osim katode mogu i druge elek- trode biti zajednicke. kao i u pojacalima za manje snage (za VF i NF) redovito se upotrebljavaju indirekt- neka druga tacka. Ovaj sklop ne pojacava napon signala. 3-10b) uzme kao prikljucak katode (k). u no grijane cijevi. Signal koji je doveden na mrezicu (velik otpor) pojavljuje se samo malo oslabljen na katodi (malen otpor) pa takvo pojacalo radi kao transformator impedancije. uzemljenom katodom«. a izlazni se uzima s katod- anodom nog otpornika 5?. Tako je na si. Otuda ime »katod-folover« (»cathode follower«) ili katodno slijedilo (engl. 3-9b). dakle izmedu katode i »anode«. jer se misli na elektrodu koja je zajednicka za ulazni i za izlazni strujni krug. b) na sredini potencio- R 56 . osobito u pojacalima »sa zajednickom katodom« koja su najcesca. 3-9. kao na si. cesto se upotrebljava u VF pojacalima. Sklop pojacala sa zajednickom mrezicom (si. b) sa zajednickom mrezicom. Najjednostavnije se kao priklju- cak katode koristi srednji odvojak transformatorske zavojnice koja daje struju grijanja. Osnovni sklopovi za upotre- bu elektronskih cijevi: a) sa zajednickom katodom. d) sa zajednickom tackom koja je izmedu mrezice i katode (»Zwischenbasis-Schaltung«) Rk. 3-9d zajednicka tacka na^ odvojku ulazne zavojnice. Ona ne mora Osim samih elektroda u nekom pojacalu moze biti »zajednicka« i uvijek biti uzemljena* U prijemnicima. Medutim. Princip pojacala sa zajednickom vidi se na si. 3-9c. Kod kojih je katodu lako prikljuciti. Ulazni signal se dovodi izmedu mrezice i »anode«. Prikljucak za katodu k kod direktno grijanih elektronskih cijevi je na »elektricnoj sredinU zarne niti: a) na srednjem odvojku metra trans- formatora. mrezici.Kondenzatori C osiguravaju »elektricnu sredinu« za frekvenciju signala koji se pojacava takvim cije- vima. »follow« = izraz »zajednicka elektroda« je ispravniji. Promjene napona na katodi vjerna su slika promjena na- pona na slijediti). 3-10a. Ako na transformatoru nema takvog odvojka. c) sa zajednickom anodom. Izvor struje za napajanje u anodnom krugu ne predstavlja nikakav otpor za izmjenicni signal. Za vrlo velike snage sluze i danas direktno grijane cijevi pa se postavlja problem pravilnog prikljucka direktno grijane katode. Za njega je anoda na potencijalu »nvila«. SI. Ova tacka je. 3-10. uzima se potenciometar razmjerno malog otpora R pa se njegov klizni kontakt (si.

triode. pa najvece pojacanje s triodom iznosi oko 90% njenog faktora pojaa. Promjene »izlaznog napona«.elektricnom smislu. To je sklop pojacala zajednickom medutackom« »sa (»Zwischenbasis-Schaltung«) Upotrebljava se u VF pojacalima za ultrakratke valove. trioda pojacava. Pojacalo se sastoji od Auu Stvarno ovako: 1 pojacanje je uvijek manje od faktora pojacanja \i elektronske cijevi. Odnos promjena izlaznog napo(\Ui) prema promjenama ulaznog napona (Aw„) naziva se pojch na Pojacalo je sklop u kojem promjenljive napon i elektricne se velicine. onda promjene pada napona na njemu vjerno slijede svaku pn> mjenu jakosti anodne struje. prednapon. Kod kim elektronskih cijevi s veli- Male promjene napona na mreuzrokuju promjene jakosti anodne struje. zica uvijek ima neki negativan pon prema o odnosu unutarnjeg otpora cijevi R. Da SL 3-11. + Ra Pojacanje stici ovisi Sklop pojacala s triodom pokazan je na si. naziva se signal. Iz poznatog odnosa strmine. 1 npr. Kao »izlazni signal« koriste se promjene pada napona na anodnom radnom otporniku &ici unutarnjim otporom (vidi: Elektronske cijevi s vise mrezica). radni otpornik je redovito manji od unutarnjeg i moze se u relaciji za pojacanje zanemariti. Buduci da u radio-tehnici takva promjenljiva velicina u sebi nosi neku informaciju. tzv. unutarnjeg otpora i faktora pojacanja slijedi jednostavan izraz za pojacanje: R a. izmedu mrezice i katode. redovito su vece od promjena ulaznog na- pona. a moze se izracunati aktivnog elektronickog elementa. Ako je taj otpornik cisto »om- A=S-R a Kod jriina se ovih cijevi dinamicka skoro podudara sa str- sta- tickom. tanje: struja. pa i kod pozitivnih amplituda sig- JL 57 . A koje se moze po- nakatodi. Osnovni sklop pojacala triodom s mrezica redovito ostaje negativna. canja \i. bi se izbjegla struja mrezice. sto je u ovom slucaju postignuto transformatorom Ti koiega je sekundarna zavojnica spojena u strujni krug mrezice. malih amplituda. te niza pomocnih elemenata i izvora pogonske elektri6 ne energije. ulazni signal 3|-£? gjrg Izbor radne lacke Signal se u svrhu pojacavanja dovodi izmedu mrezice i katode. 3-11. i velicine anodnog otpora M U pojacalima s triodnim elektronskira cijevima obicno se uzima R a koji je oko deset puta veci od unutarnjeg otpora cijevi. U anodnom strujnom krugu nalazi se radni otpornik R a dok se u krugu mrezice nalazi izvor U g koji osigurava da mre. Ulazni signal se na mrezicu mora dovoditi tako da se zbraja s prednaponom. prevode u slicne promjene vecih amplituda. Pojacalo s triodom ski«.

Rad pojacala klase B si 3-15.POJACALO KLASE A SI. 3-12. Rad pojacala klase AB POJACALO KLASE B POJACALO KLASE C 5/. Rad pojacala klase A SI 3-14. Rad pojacala klase C 58 . 3-13.

: za prednapod od 2 V. pa niskofrekventna izlazna pojacala za velike snage obicno rade u ovoj klasi. radnoj tacki. a to je ravni dio karakteristike. principu. dok se negativne djelomicno izoblicuju. U strujnom krugu katode nalazi se otpornik Rk. To su klasa A. da je ulazni signal malen. Mrezica je spojena preko otpornika R s na tacku M. Takvo pojacalo radi u klasi C. na mrezicu obicno vaju se vjerno. istoristenje razmjerno ma- Pojacala klase A se upotrebljavaju za naponsko poja£anje i za pojacanje snage. anodna struja tece samo onda kada je ulazni napon dovoljno visok. Kako struja mrezice redovito ne tece.negativan prednapon. Prema polozaju radne tacke na karakteristici cijevi nala. Pozitivne poluperiode ulaznog signala pojaca- Kad mA. Za pojacala klase A moze se prednapon dobiti automatski (sL 3-16). Pad napona je po polaritetu takav da mu je na strani katode (K) »plus«. na Rg nena ma pada napona pa je tacka istom potencijalu kao i tacka M. potrebno je: bi Da je da se radi u podrucju. tako da ne izlazi iz podrucja li- — pulsa (sL 3-15). uz katodnu struju od 10 se radna tacka nalazi u donjem dijelu karakteristike (si. elektricna energija se trosi. klasa AB i klasa Graficki prikaz rada pojacala u C klasi A nalazi se na si. Anodna struja tece samo u jednom dijelu pozitivne poluperiode ulaznog signala. ako je radna tacka u dnu karakteristike mirova(si. pa uslijed toga na otporniku dolazi do pada napona. gdje jakost anodne struje linearno ovisna o naponu na mrezici. Mrezica je negativnija od katode N Koeficijent za iznos pada napona na katodnom otporniku. Osim sto ovo nije ni prak: ticno ni ekonomicno. klasa B. Automatski prednapon mrezice — Prednapon mrezice moze se. koji mora biti dovoljno velik. dobiti posebnim izvorom struje. Ona postaje jaca samo za vrijeme pozitivnih poluperioda ulaznog signala. Potrebna vrijednost katodnog otpornika moze se jednostavno izracunati. Kroz njega prolazi katodna struja J k . a na uzemljenoj strani (M) »minus«. ovaj izvor bi morao imati vrlo stalan napon. ako je moguce zanemariti njihovu neekonomicnost. Npr. Uz male ulazne signale koji ne prekoracuju linearno podrucje ovo pojacalo radi bez izoblicenja. Ako je prednapon negativniji od zapornog napona mrezice. jer se promjenom prednapona mijenja radna tacka. Prednaponom mrezice odredena je »mirna« jakost anodne struje (dok jos nema ulaznog signala) u tzv. Radi velikog stupnja iskoristenja elektricne energije ovo se pojacalo cesto koristi u izlaznim stupnjevima predajnika. Ovo pojacalo ne upotrebljava se u NF stupnjevima. 3-12. Zbog prilicno jake struje mirovanja koja tece i onda dok signala nema. pa je njeno leno. Anodna struja nja je skoro jednaka nuli. u nearnosti. promjene anodne struje mogle vjerno slijediti promjene napona na mrezici. u i prednapon za rad odabire tako da radna tacka pada u sredinu linearnog di- Radi toga se klasi A jela karakteristike. 3-13). Pojacalo radi u klasi B. potreban Rk = U* je katodni ot- pornik: 2V 10 Jk mA io a -20on 59 . Zato se stavlja stalan. Struja mirovanja jednaka je nuli a anodna struja se sastoji od niza isprekidanih i izoblicenih im- razlikuju se nekoliko klasa pojacala. iskoristenja je velik. 3-14) pojacalo radi u klasi AB.

boliziran kapacitetom C kapacitivna veza s radnim otpor- b. RC-veza 60 . b) kapacitivna veza s prigus- SL nicom c) NFP kao radnim otporom. koji djeluje kao kratak spoj za izmjenicnu komponentu katodne stru'ie. mora imati velik otpor. To je jedna vrsta kapacitivne veze preko kondenzatora Ca i preko izvora pogonske energije. za ovo se upotrebljavaju niskonaponski elektrolitski kondenzatori. Kod takvog vezanja izlazni signal prethodnog stupnja koristi se kao ulazni signal slijedeceg stupnja. obicno oko 1 MQ. R g Izlazni signal se obicno ne uzi- direktno sa radnog otpornika Ra nego sa onog njegovog kraja koii je blize anodi i sa negativnog pola izvora struje U.Veza izmedu stupnjeva pojadala HI— Ra szLasni ! napon Pojacanje se jednom cijevi je ograniceno. Zato se paralelno katodnom otporniku. C-. Tri primjera veze izmedu stupnjeva: a) transformatorska veza. a u VF stupnjevima nekoliko nanofarada. koji je na si. tj. u kaskadu. biti transforma- Kod prolaza promjenljive anodne struje bio bi i pad napona na katodnom otporniku promjenliiv. U poiacalo (si. Automatsko dobivanje prednapona mrezice padom napona na katodnom otporniku (Rk) A =Aj-A 2 -A 3 direktna (galvanska). pa ne bi mogao sluziti za stalan Drednapon mrezice. Vrijednost katodnom kondenzatora za uobicajene elektronke u NF stupnjevima iznosi nekoliko desetaka mikrofarada. sa tacke nainizeg potencijala. 3-16 simf ma 3-17. Kako je katodni napon nizak. 3-16) ulazni signal se dovodi preko kondenzatora Da odvodni otpornik mrezice ne bi kratko spajao ulazni signal. Ukup no pojacanje jednako je umnosku pojacanja pojedinih stupnjeva: Rfli Cb ! 5/. Da se postigne vece pojacanje nekoliko stupnjeva veze se jedan za drugim. On bitno ne utjece na visinu anodnog napona. - • • Veza izmedu stupnjeva moze Katodni otpornik je znatno manji od unutarnjeg otpora elektronske cijevi i radnog otpornika anode. nikom R at tzv. dodaje kondenzator velikog kapaciteta. 3-16.

3-17b) ili ot. mora posljednji. Impedancija Zp potrosaca prilagoduje se izlaznoz impedanciji elektronske cijevi izlaznim transformatorom T2 ciju potrosaca Z r U ovom slucaju transformira se impedancija. ljenih. U strujnom krugu anode je primarna zavojnica izlaznog transformatora koja ima impedanciju Za potrebnu da se postigne odredena izlazna snaga. da se potrosac prilagodi pojacalu.. U anodni strujni krug prve elektronske cijevi spojena je primarna zavojnica transformatora. Princip pojacala s paralel- od omskog induk- no spojenim elektronskim cijevima 61 . kako je pokazano na si. 3-19. Impedancije se odnose kao kvadrati brojeva zavoja: £)" Impedancija potrosaca ljena je obicno sastavi Sl. impedancija je. tivnog otpora. V T oma. pri frekvenciji od 800 Hz. samo tronske istovrsne eleksa jednakim karak- teristikama. 3-18. Bolje je odmah upotrebiti jacu elektronsku cijev.torska ili kapacitivna. ali to moze biti i neki VF transformator. Ako pojacalo treba ki r Cg . Kapacitivno vezivanje stupnjeva najvise se koristi. Sekundarna zavojnica ima impedan. dinamicki zvuc- Za ^ <=*. Paralelno se mogu spajati cijevi. npr. pokretati membranu zvucnika. Tako zvucnik omskog otpora 4 Q ima impedanciju oko 5 Q. ali su unutrasnji otpor i izlazna impedancija Za upola manji. 3-17a. dok je sekundarna zavojnica u strujnom krugu mrezice slijedece cijevi. Anodni napon i prednapon za mrezice su jednaki kao kod pojacala sa jednom cijevi. sto je premalo! Potrosac se zato spaja na pojacalo pomocu prilagodnog transformatora. Za dinamicke zvucni- ke. Jakost anodtie struje je dvostruko veca. Zbog opasnosti nastajanja neze»divljih« titraja. Realizira se preko kondenzatora za vezu Cg Kao radni otpor moze se koristiti niskofrek ventna prigusnica (si. Izlazno pojadalo izvrsiti nerad. izlazni stupanj pojacala dati odredenu snagu. 3-17c). Direktna veEa se u radio-tehnici vrlo rijetko upotrebljava. veca od njihovog omskog otpora. T2 i Potrosaci koji se prikljucuju na izlazno pojacalo obicno nemaju potreban otpor da bi mogli najbolje iskoristiti svu snagu koju cijev moze dati. pornik (si. npr. Da se poveca snaga izlaznog stupnja moze se vise elektronskih cijevi spojiti paralelno. Na slici je nacrtan NF transformator T. otprilike 25% Transformatorska veza izmedu stupnjeva pokazana je na si. Da se odrede radne tacke mrezicama se moraju osigurati prednaponi UE i i Us 2. 3-19. Zp! : Rg ^ ! ? Rk I ±Ck nik ima otpor samo od nekoliko SI. paralelno spajanje elektronskih cijevi vrlo rijetko se primjenjuje u praksi. Tako npr. Jedan takav primjer je na si. 3-18.

jacalo se u liter aturi naziva PP ili je vima pokazano J signal (ulaz) fzla: »push-pull« (engl. Ovo upucuje na slozan rad cijevi: dok se u jednoj jakost anodne struje pojacava. Tu se sa dijela sekundarne zavojnice izlaznog transformatora uzima napon i vraca na ulaz pojacala. u klasi B i u AB. 3-13 i i si. Zato se negativna povratna veza upotrebIjava kod NF pojacala gdje se zeli dobiti sto kvalitetnija reprodukcija. 3-14. pojav- nja u klasi se B u klasi Ako kod povratne veze dio izlaznog signala koji se vraca na ulaz ima jednaku fazu kao i ulazni napon. Tako se postize najpovoljniji i odnos izmedu pojacanja cenja. biti sto simetricnije naci- nog elektronicnog elementa ju i stvara- odrzavaju nepriguseni elektric- 62 . Zato se takvom od ulaznog povratnom Znatno vise se primjenjuje protufazno pojacalo. kod pojacaAB. 3-20. 3-20. moze se mijenjati biranjem odvojka na izlaznom transformatoveze ru. Reprodukcija protufaznim pojacalima je zato osobito cist a i vjerna. to je negativna povratna veza. Prema velicini ulaznog. ali ih primjenu u cilatorima. 3-2L Princip povratne veze budnog« napona na mrezicama moze se razlikovati klasa ABi od klase AB2. tolika da jos ne moze teci struja preko mrezica. pojacanje postaje vece. Koliko se smanji pojacanje. Takva povratna veza je pozitivna. »push-pull« Hi PP-pojacalo SI. 3-21.: »push« »pull« = gurati. Bit je povrat- Princip niskofrekventnog s eletttronskim cijevima spojenim u protufazi. pojacala Kod elektronske cijevi izlazni signal ima suprotnu fazu signala. - povratna veza *-- u klasi A. izobli- Na ljuju si. Jedan nacin izvodenja povratne veze vidi se na si. kao i izlazni transformator T2 na svojoj primarnoj. Pojacalo s protufazno spojenim elektronskim cije- vezorn smanjuje pojacanje. Protufazno raditi NF pojacalo moze klasi »poSI. Stupanj povratne na si. VF stupnjevima i u os- Glavna poteskoca kod gradnje protufaznih pojacala je u tome da Oscilatoii Sklop u kojem se pomocu aktiv- moraju njena. Ulazni transformator Ti ima srednji od~ vojak na svojoj sekundarnoj strani. cijevi izoblicenja. Zato su faze izmjenicnih napona na mrezicama Takvo poi na anodama suprotne. Kod klase AB2 pobuda je jaca pa preko mrezica tece struja J g . = Rg l V I i n Rk< I ^ Ck + U I U drugoj se smanjuje i obratno. Pozitivna povratna veza ima veliku u pojedinoj elektronskoj protufazno zbrajanje u izlaznom transformatoru uspesno uklanja. Ulazni signal se dovodi na prikljucnice x i y. Kod prve je pobuda nesto slabija.Povratna veza nici veliku Povratna veza ima u radio-tel> primjenu. ne veze u tome da se dio izlaznog signala ponovo vraca na ulaz pojacala. u vuci). u istoj mjeri smanjuje se i izoblicenje.

Povratna veza mora biti pozitivna. Napon za povratnu vezu dovodi se izmedu mrezice i katode. elektronska cijev. a koji na mrezicu. umjesto titrajnog LC-kruga u oscilator se moze sta63 i . Titrajni krug. Da se dobiju titraji osobito stalne frekvencije. moze se shvatiti kao automatski sinhronizirani prekidac. Pokraj zavojnice Li nalazi se zavojnica L2 kojom se ostvaruje povratna veza. Oscilator s kristalom Q x sa kapacitivnim djeliteljem VF na~ pona. Tako se dobije Colpitts-ov oscilator. godine. 3-22b). Colpitts-ovom sklopu . Aktivni element. elektronska cijev i povratna veza. Ci i C2 (si. kao kod Colpitts-ovog sklopa SI.ni titraji (oscilacije) naziva se oscilator. anodne struje) ^zavojnice. Ovo razdvajanje istosmjerne komponente struje od izmjenicne komponente obavlja prigusnica. Prvi oscilator neprigusenih titra ja s elektronskom cijevi konstruifeu 3-23. U praksi se obicno ispravan polaritet odreduje pokusom. spojena na odvojak Napon uzeti i za povratnu vezu moze se sa kapacitivnog djelitelja iz- mjenicnog napona. b) u Hartley-evom. bududi da je njen otpor za istosmjernu struju malen a za izmjenicnu struju velik (zbog dodatnog induktivnog otpora!). rao je Meissner (Majsner) 1912. Oscilator toga tipa pokazan je ha si. 3-22a. Za izmjenicnu komponentu struje katoda je spojena direktno na kapacitivni razdjelnik u titrajnom krugu. Kod oscilatora Hairtleyevog tipa napon za povratnu vezu uzima se s dijela zavojnice titrajnog kruga (si. U torn sliicaju moraju u titrajnom krugu biti dva kondenzatora. dok je katoda (preko izvora ljen #r* rfj. Zato nije svejedno koji se kraj zavojnice za povratnu vezu spoji na katodu. 3-22c). — — SI Osnovni spojevi oscilatora s elektronskim cijevima: a) u Meissnerovom. tj. Cijeli sklop oscilatora moze se ta* koder shvatiti kao pojacalo s vrlo iakom pozitivnom povratnom ve zom. Katoda triode je za istosmjernu komponentu struje spojena preko prigusnice VFP na negativan pol izvora anodne struje. Bitni dijelovi ovakvog oscilatora titrajni krug. c) u 3-22. sastav b) ( od zavojnice Li i kondenzatora Ci. Ovdje se vidi da je mrezica spojena na donji dio titrajnog kruga. uklopljen je u anodni strujni krug triode. Oscilacije nastaju u titrajnom krugu.

onda je to oscilator sa si. 3-23. Jedan venciju itd.. kao sto su stabilnost stoji Od Oscilaton se razlikuju jos 1 po tome kako su prikljuceni na izvor elektricne struje. utjecaj pogonskih uvjeta na frek- kao sto je to kod oscilatora na 3-23. onda je to oscilator sa serijskim napa- janjem. Napon za povratnu vezu uzima se s napona razdjelnika kapacitivnog VFPi i VFP2 su visokofrekventne prigusnice.. kao sto je to . elektronska cijev i titrajhi krug spojeni u seriji. 3-22. velik kod oscilatora na si. Ako su izvor anodne struje. U praksi se odabire od mnogih mogucih spojeva oscilatora s kristalom je na si.viti piezoelektricni kristal Q. paralelnim napajanjem. ono sto je za povoljnije. visina amplitude titraja u sirokom podrucju frekvencija... konkretan slucaj naj- ovih osnovnih oscilatora pobroj varijanata. 64 .. Svaki od njih ima vise izrazene neke od karakteristika.. frekvencije. Ako su spojeni paralelno.

U donj em redu su najprije razlicite kristalne diode. U naj jednostavnijim prijemnicima kristalni detektor ima danas svog na^ljednika u modernoj kristalnoj diodi. Promjenom struje koja je tekla izmedu kristali upotreblja- su se od prvih dana radioteh- nike. ./ S:'. Brattain (Breten) zapazili su (1948) neobicno ponasanje nekih kristala. jeftin i svakome pristupacan.:..^A :'.:/ SL 4-L Poluvodicki elementi. »Kristalni detektor« nacinjen od metalnog siljka koji je prislonjen na kristal galenita ili pirita bio je nekad najjednostavniji demodulator. "i^'\:S^fS^ Wi$0&&^?*W. U gornjem redu lijevo su snazni tranzistori.. Bardeen (Bardin) i W. Na kristal koji se nalazio na vodljivoj podlozi bila su prislonjena dva metalna siljka.-. desno do njih tranzistori manjih snaga.POLUVODlCKE DIODE KRISTALNI POLUVODICI Poluvodicki vali I TRANZISTORI Prve kristalne diode bile su prije cetrd^setak godina konstruirane za potrebe radarske tehnike. Posljednji u torn redu.Q -. s rani sklop mnogo izvoda. osobito germanija.:•"/>-':-::. je integri- 5 Radio priru£nik 65 . Razvoj tehnike trazio je kvalitetnije diode. Istrazujuci svojstva tadasnjih kristalnih dioda J.

Kristal u kojemu ima supljina i slobodnih elektrona je elektricni vodie. Vec kod sobne temperature poneki elektron je uslijed termickog nemira izbacen iz svog mjesta i po ^ kristalu. nema slobodnih nosilaca On je izolator. Komana die takvog kristala prikazan je Svojstva kristalnih poluvodica Materijali od kojih su nacinjeni kristalne diode i tranzistori. Upraznjeno mjesto se takoder moze premjestati po kristalu. Takva vodljivost ovisna je o temperaturi i ne da se koristiti. Modeli atoma germanija: a) model sa jezgrom. Nobelovu nagradu (1956). npr. unutralnjim vanjskim elektronima. Atom germanija skiciran je na si. Kada se u kristalnu resetku germanija ugradi. Takva supljina privlaci slobodne elektrone i ponasa se kao pozitivan nosilac elektriciteta. si. 4-2b). Shockley (Sokli) je dao (1948) teorijsko tumacenje tranzistorskog efekta stora.i jednog siljka mijenjala se jakost struje koja je tekla preko drugog. Male promjene jakosti struje u jed podloge b) . neki atom pete . Ovo su oni nazvali »TRANSt'er resISTOR« (»prenasajuci otpornik« i od toga dolazi naziv novog elektronickog elementa tranzistor i naziv pojave tranzistorski efekat). 4-3a. Razvoj je takav da se skoro svaki dan pojavljuju novi. pa slika b) vrijedi i gri za njega. Atomi germanija u kristalu medusobno su spojeni tzv. a termicki nemir ih ponovo stvara. gdje susjedni atomi imaju po dva zajednicka elektrona. Cist kristal germanija je vrlo tesko naciniti Medu atome germanija u kristalnu resetku ugrade se vrlo lako i atomi drugih elemenata. W. Supljine i elektroni se medusobno rekombiniraju. stva poluvodica najprije su bila proucena na kristalu germanija. Germanij je element cetvrte skupine periodskog sistema elemenata. i usavrsio tehnologiju tranzi- SL 4-2. model se moze pojednostaviti tako da se promatraju samo ovi elektroni. 44). Tranzistor pokazuje svojstva aktivnog elektronickog elementa. Zajedno s prvom dvojicom. kvalitetniji poluvodicki elementi i prosiruje njihova upotreba. U vanjskoj ljusci atoma germanija nalaze se cetiri elektrona i samo oni sudje luju u kemijskim vezama. Savrseno 66 cist i Ove se primjese mogu i namjerno pravilan kristal ger- dodati da se postignu odredena elektricna svojstva kristala. Buduci da su za veze vazm samo elektroni vanjske ljuske. germanij i silicij. 4-2a. nalaze se po elektricnoj vodljivosti izmedu izolatora Oni su poluvodicl Svoji vodica.e \ i + it nom like strujnom krugu izazivaju vepromjene jakosti struje u drugome. Poluvodicki elementi pokazali su niz prednosti pred elektronskim cijevima i do danas ih istisnuli iz vecine primjena (si. dok je sav preostali dio atoma stabilan i ima naboj » + 4« (si. Na mogao prikazati atom silicija. rasporedenim u ljuske. razlike su samo u jezi u broju elektrona u unutras- njim ljuskama manij a elektriciteta. model Prikazani su samo takav bi se nacin i elektroni u vanjskoj ljusci Preostali dio atoma ima ukupan naboj »+4«. kovalentnom vezom. b) pojednostavljen i Za svoj rad dobio je. slobodno se krece Mjesto iz kojega je izbacen moze sada popuniti svaki drugi elektron. s rednim brojem 32.

iona primjesa. — SI 4-3. b) s primjekoji donosi po jedan slobodni elektron. nastaju pozitivne »supljine«. silicija i galij-arsenida. Kristal u kojemu ima visak donatora. Djelic kristala germanija: a) potpuno cist germanij. 67 . silaca. Elektricna struja tece kroz kristal poluvodica na dva nacina: kao struja elektrona i kao struja supljina. Slicno se dogada i u kristalima silicija skupine. naziva se n-tip kristala. za silicij 500 i — — — — supljina. Element! koji donose visak elektrona KRISTALNE DIODE Spoj p-tipa i n-tipa kristala kristal Osnovni poluvodicki mo- ze se dotirati s jedne strane akceptorima a s druge strane donatorima. Vec neznatan dodatak stranih atoma daje kristalu dobru elektricnu vodljivost. cj s primjesama »akceptora« uslijed kojih sama »donatora« uvijek nesto slobodnih nodrugim utjecajima npr. indij. pa kristal moze biti jako ili slabo dotiran. Osnovna »sirovina« za proizvodnju poluvodickih elemenata su kristali germanija. pa prevladava vodljivost pomocu pozitivnih nosilaca. takoji je Kristal se od: dotiran sastoji neutralnih atoma osnovnog elementa. on donese visak od jednog elektrona. slobodnih elektrona. Kristal nazivaju se donatori Ugradnjom elemenata germanija s »ugradenim« donatorom prikazan je na sL 4-3b. Vodljivost kristala ovisi o mnozini dodatnih ato ma. Taj elektron je Slobodan i doprinosi vodljivosti kristala. pili n-tip. o stupnju »dotiranja«. trece skupinc nastaju supljine. arsen. aluminij. gdje prevladava vodljivost pomocu negativnih nosilaca elektriciteta. Ti elementi se nazivaju akceptori. Pokretljivost elektrona je veca (za germanij 3800. naziva p^tip kristala. Kao donatori mogu biti fosfor. za silicij 1300 cm2 /Vs) od pokretljivosti supljina (za germanij 1800. antimon. 4-3c. kao akceptori lij. svjetloscu itd. nastalih cmVVs). galij. dakle. bor.ili donori. dok se kristal u kojemu ima vi- sak akceptora. bizmut. toplinom. a sa akceptorom na si.

sLobodni elektroni o supljine a) p-tip .

u izvjesnim okolnostima. SL oda. Ove diode ne pokazuju zaporno djelo- denzator (si. Radi toga kristalne diode vode elektricnu struju. Uz odreden napon. ali ima nesto i donatora. Kod nekih kristalnih dioda pri stru- odredenom zapornom naponu ja naglo pocne rasti. Unutar toga podrucja dioda ima negativan otpor i moze se upotrebiti kao aktivni elektronicki element u oscilatorima i pojacalima. one vode i u jednom i u drugom smjeru. u propusnom smjeru. »tunelskog efekta«. krivulja pada: jakost struje se smanjuje dok se napon povecava. Kvalitet diode kao elektricnog ventila ovisi o omjeru otpora otpora u zapornom smjeru. Kapacitet napona. kristalu p-tipa akcepsu u suvisku. Kako se u Zenerovom podrucju napon na diodi jedva malo mijenja kod promjene jakost i struje. ne tori U svakom propusnom ili zapornom smjeru dioda jakost Kod germanijevih struje u zapornom smjeru polaga no raste s porastom zapornog napona. Analogno ovome u n-tipu kristala ima uz donatore i malo akceptora. Zato se zovu »tunelske« diode. Povrsina kristala je stalna ali se debljina zapornog sloj a d mijenja. ZD za Zenerovu i TD za Esaki. cine dva tipa vodljivih kristala. Karakteristika jedne takve varikap69 . iako znatno slabije. tj. kao kroz neki tunel. Karakteristika Zenerove diode je na si. kako znamo. On se sastoji u tome da se.: VARIable CAPacitor« = promjenljivi kondenzator). Zener protu niacio. Zenerove diode se upotrebljavaju kao stabilizatori napona. 4-6 oznacena sa ZD. i u drugom tzv. Oni su odvojeni zapornim sloj em koji je izolator. kristalna dioda Jakim dotiranjem kristalnog p-n- spoja dobio je Japanac L. pa se napon pri kojem stru ia naglo poraste naziva Zenerov napon. C. Esaki (1957) diodu s karakteristikom TD (si. i u propusnom Karakteristike kristalnih dikrividje koje pokazuju kako ovisi jakost struje o naponu: GD za germanijevu. Diode kod kojih je ta po Java osobito izrazena nazivaju se Zenerove diode.karakteristika obicne germanijeve kristalne diode oznacena je sa GD.j evil »tunelsku« diodu 4-6. Slicne pojave je jos godine 1934. Ta pojava je posljedica tzv. 4-6). Varikap-dioda Kristalnu diodu. ovisno o visini zapornog svojevrstan kon4-7a i b). plocastog kondenztora ovisi o povrsini ploca i o udaljenosti izmedu njih. Ipak. padajuci dio karakteristike nasao je svoju primjenu. vanje. onaj vec spomenuti. Otpor u zapornom smjeru redovito je znatno veci od otpora u propusnom smjeru. elektroni mogu izvanrednom brzinom provuci kroz uzak zaporni sloj. Prema tome kristalna dioda je neke vrste promjenljivi kondenzator kojemu se kapacitet moze mijenjati promjenom napona! Dioda kod koje je ova pojava osobito izrazena naziva se »varikap«- dioda (engl. Zenerove diode izraduju se od silicija i redovito primjenjuju samo u zapornom Prema tome je svaka smjeru.

.») P-Si .

R3 p V TD -W-rI JUL 4-9a i b. radi pojave ne gativnog otpora u propusnom smjeru. kao i vakuumska dioda. 4-8e. na izlazu se dobije udvostrucen napon. Stabiliziran napon uzima se sa Zener-ove diode. kako je pokazano u primjeru b). Frekvencija je odredena titrajnim LCs. koji treba za svaki konkretni slucaj izracunati. U seriju s izvorom i Zene- SL 4-10. ali se najcesce upotrebljava kao stabilizator napona. d) stabilizator napona sa Zenerovom diodom takoder je neka vrsta sklopa za ogranicenje amplitude ?. Shema malog predajnika s <f) (3f> I SL 4-1 1 L x- I tunelskom diodom je na si. To je ispravljacki sklop po Delonu i Greb se Ako ma ti je na si.a) b) c) d) D ° X -o 2 -Up £ UsUIb. osim za pro pu- mjenu kapaciteta elektricnim b) + 9 nacheru. ljac Kristalna dioda moze posluziti za ogranicenje napona. treba upotrebiti dvostruki ispravljac: dvije diode i dvostruku sekundarnu krugom zavojnicu transformatora. po- Vrlo jednostavan generator pravokutnih impulsa s tunelskom dio- dom pokazan kazan na si. 4-8d). b) varasklop sa obicnom diodont. Varikap-dioda se. Sklopovi za serijsko i paralelno ogranicenje su na si. 4-8c. lelni *f kl °P° v \ za ogranicenje amplitude diodama: a) serijski. Osnovni spoj za stabilizaciju napona je na si. a) Jednostavan oscilator s tunelskom diodom i titrajnim krupulsa. moze se upotrebiti kao pojacalo. Utrostrucivanje frekvencije pomocu varikap-diode 71 . 4-1 Oa. u ovom Graetz-ovom spoju diode D$ i D* zamjene konden zatorima (si. Radni uvjeti diode odredeni su otporniciR3 i Ri dok je frekvencija im} pulsa ovisna o vremenskoj konstan R4C4. Pomocu promjenljivog otpornika R* dioda TD dovodi se u podrucje negativnog otpora. L3 C3 J Tunelska dioda. Punovalno ispravljanje moze se postici i tako da se upotrebe cetiri diode. *-9 iskoristenje elektricne energije. spojene u poznati Graetz-ov ispravljac. prema si. 4-lOb. I'll b) 2 «: 1 I se upotrebiti za ogranicenje. generator cetvrtastih imTD = tunelska dioda rovom diodom spojen je zastitni otpornik. ali se najcesce upotrebljava kao oscilator. I Zener-ova dioda moze i gom. 4-9c. 4-9d. »Kaskadni« ili Villard-ov ispravza udvostrucenje napona pokazan je na si. c) s dvije Zenerove diode.

Tit raj ni krug L1C1 propusta samo osnovnu frekvenciju /. 4-12. naneseni slojevi drugog tipa kristala. sastavljen od tri sloja kristala. »varaktor«. Unipolarni tranzistori imaju ime prema tome sto njihova vodljivost potjece samo od jedne vrste nosilaca elektriciteta. koiektor H:l 5/. koje imaju jednu zajednicku elektrodu. Moguce su dve kombinacije poretka vodljivih slojeva: p-n-p ili n-p-n. Na diodi. Na osnovni kristal su sa svake strane nekim tehnoloskim postup Bipolarni tranzistori (»obicni«) su tako nazvani jer u vodenju elektricne struje sudjeluju i pozitivni negativni nosioci elektriciteta. Nazivaju ih takoder tranzistorima s efektom polja ili skraceno FET (prema engl. Paralelno diodi je spojen titrajni krug L2C2 koji kratko spaja struje druge harmonicke frekvencije. tzv. Kod prvih tranzistora srednji sloj je bio osnovni kristal.) tern. Obican. U i nazivaju praksi se jednostavno tranzistorima. J b = struja baze. emitera. bipolarni tranzistor je elektronicki element poluvodicki. Bipolarni tranzistori UJT TRANZISTORI Tranzistorima danas nazivamo nekoliko vrsta poluvodickih elemenata. U gornjem 12 . Ti slojevi nazivaju se errater (e) i kolektor (c). c=[iiil<) --®: = b-baza. h = struja kolektora. Specijalna varikap-dioda. Jc = struja Tranzistor je tipa P-N-P Simboli za crtanje tranziredu vrijede za pojedinacne tranzistore tipa P-N-P i tipa N-P-N. Cesto ih oznacuju slovima (Unijunction Transistor). SL stora. Effect Transistor). Tranzistor tipa P-N-P shematski je prikazan na sL 4-12. emiter (e baza (b) koiektor (c) ®: e-emiter. da je dioda emiter-baza spojena u Tranzistor se redovito spaja tako p-tip n- tip . Titrajni krug LsCs propusta samo trecu harmonicku frekvenciju. vrlo cesto upotrebljava za Jednospojni umnazanje frekvencije. Utrostrucenje frekvencije s varikap-diodom postize se prema si. pojavljuje se cijeli spektar visih harmonickih frekvencija. iako je mehanizam toka struje i pojava oko toga znatno slozeniji. koja je nelinearni element. Field Ovakovim pojednostavljemm promatranjem mogu se na vrlo jednostavan nacin rastumaciti neke osnovne pojave kod tranzistora. spojena je paralelno sa ulazom i sa izlazom. Shematski prikaz stojnog tranzistora i njegovih strujnih kmgova. Pojednostavljeno se moze promatrati kao da je tranzistor sastav- kom ljen od dvije diode: »diode« emiter-baza i »diode« baza-kolektor. samo jedan PN-spoj. bez blize oznake. U donjem redu su simboli za tranzistore koji pripadaju nekom integriranom sklopu 4-13. Zato se govori o tranzistorima tipa P-N-P ili tipa N-P-N. 4-11. pa se zato nazwa baza tranzistora i oznacuje slovom b. imaju tranzistori ali dvije baze.

tesko seproimaju malo izvode ujednaceni. Snop elektrona izmedu katode i anode regulira se naponom na mrezici. Tako bi i bilo kada bi se svaki od izvora posebno spojio. ako su oba izvora struje istovremeno spoJena. a dioda baza-kolektor u nepropusnom smjeru. sto je a blize jedinici. prislone se dvije tanke zice od izabranos materijala. vec prema konkretnom tranzistoru. 1. tranzistora oscilatorima. iznosi nekoliko desetaka^ do nekoliko stotina. Na osnovni kristal. Ova se pojava naziva Uporedujuci dva aktivna elektronicka elementa. dok se emiter kod tranzistora strujanje slobodnih nosilaca elektriciteta izmedu emitera i kolektora u kristalu regulira strujom baze. Faktor a redovito je manji od Pojacanje tranzistora je to vece postupcima. Vrhovi sve^ zica su na kristalu razmaknuti ga nekoliko desetaka mikrona. Tranzistor se najcesce upotrebu sklopovima kod kojih je emiter zajednicki. Medutim. triodu i tranzistor. 73 . a baza mrezici. iako je ona i smjeru! spojena u nepropusnom Male promjene struje u krugu baze uzrokuju znatno vece promjene struje u krugu kolektora. Po tome bi se ocekivalo da u prvoj diodi tece struja. jos upotreblj avail u nekim VF primjenama. to je B veci. Odnos promjene jakosti struje kolektora A/ c i proIjava mjene jakosti struje baze AJ b definira se kao faktor strujnog pojacanja tranzistora (u sklopovima sa zajednickim emiterom) i biljezi se grckim slovom 6 (»beta«): Nekadasnji tackasti tranzistor shematski prikazan na si. drugaciji. 4-14a. vrlo su osjetljivi p-germanija.propusnom. kolektor anodi. pa su se prije i nekih 35 godina. dok se danas izraduju samo »slojni« tranzistori i to razlicitim tehnoloskim (»alfa«): A7C A/e uz stalan napon izmedu kolektora i baze. Granicna im je frekvencija bila dosta visoka. Faktori pojacanja a i p povezani su relacijom: od ne smiju se opteretiti vecim snagama. struja u krugu emitera otvara kolektorsku diodu. On omogucuje primjenu u pojacalima. samo obzirom na primjenu. Prvi tranzistori su bili »tackasti«. a u drugoj da ne tece. auto- struje struje emitera \J e definira se kao faktor strujnog pojacanja tranzistora (u sklopovima sa zajednickom bazom) i obicno se i principi sasvim tranzistora se strujom baze ne samo regulira nego i omogucuje tok elektricne struje izmedu emitera i kolektora. formalna. Pustanjem impulsa jake struje zice se pritale na kristal. izvlacenje Sto je a blize jedinici. i difuzija. matskim prekidacima itd. Tackasti tranziston pojacanje. Kod oznacuje grckim slovom a a= Tehnologija tranzistora Tranzistori se izraduju na neko liko razlicitih nacina. Odnos promjena jakosti kolektora A7 tf tranzistorski efekt. Analogija tranzistora je. Na timnrjestima ude nesto materijala zice u podrucja kristal i stvore se mala je uz stalan napon izmedu kolektora i emitera. s dok su fizikalni elektronske cijevi i razumije se. Postupci za dobivanje slojnih tranzistora su legiranje. obicno od n-tipa germanija koji je ucvrscen na metalni nosac i koji ce biti baza tranzistora. mogu se postaviti analogije: odgovara katodi. Faktor p je redovito mnogo veci 1 i.

Geometrijski lik naparenih elektroda ima velik utjecaj na raspored elektricnih polja kod tranzistora. in dij se rastali i prodire u germanij. »epitakkristal sijalni« i »planarni« tranzistori. Tako nastaje n-tip kristala. Izrada je vrlo tranzistora i skup izvlacenjem neprxkladan postu »Epitaksija« je u kristalografiji naziv za orijentirano srascivanje kristala. b) legirani (»slojni« ili »spojni«) tranzistor 4-14. Izvod baze b i emitera e su blizu jedan drugome. Shematski prikaz mesa-tranzistora 74 . Da se postignu odredena svojstva upotrebljava- ju se najrazlicitiji oblici baze i emi- naizmjence dobivaju n p slojevi. ^'R« Kod r^^ slojevi difuzijom prodiru i u kristal tamo mu svojstva. Ovako dobiveni tranzi p-tip i germanij a. tehnoloskog postupka difu plocica osnovnog kristala izlaze se u inertnoj atmosferi parama donatora ili akceptora. najprije donatorom da nastane n-tip kristala. Iz njih se izrezuju n-p-n kristali za i N-P-N tranzistore. Sve se zagrije. To je baza tranzistora. kao i kod »mesa« postupka. debljine oko 1 mikrometar (mikron). Ako je to. baza i emiter. a za tim akceptorom koji najprije neutralizira djelovanje donatora i onda stvara p-tip kristala. Debljina slojeva regulira se brzinom izvlacenja kri stala a vodljivost slojeva kolicinom primjesa koji se dodaju talini. Tako se do* bije kolektor (si. Postupak se moze vrsiti istovremeno na vecoj plocici kristala i tako se odjednom dobije velik broj tran zistora. Na osnovnoj plocici kristala n-tipa germanija stavljeno je sa svake strane po zrnce indija. p-germanij. Naziv je dobio od spanjolske rijeci »mesa« = stol. Na stor je tipa P-N-P. Na jednom dijelu baze se zatim napari aluminij i tako dobije sloj p-tipa za emiter. Natalozeni zije. Epitaksijalnim postupkom se na osnovni kristal nanese vrlo tanak sloj iste kristalne strukture. Kristal se polagano izvlaci iz taline i tako se nanose se. Tako se na tim mjestima dobije ostatak indija spoje se dovodne zice za emiter kolektor. Mesa-tranzistor je shematski pri- metaLni nosac kazan na si. dok kristalna plocica sluzi kao baza. 4-15. 4-16). 4-15. npr. ali drugacije dotiran. dobro kontrolirati i zato je pogodan za Indus trijsku proizvodnju tranzistora. odreduju elektricna Postupak se moze vrlo 5/. SL Prvi oblici tranzistora: a) sa siljcima (»tackasti«). Postupkom difuzije pak. Na si. Ostatak kristala oko baze i emitera se ukloni i tako se dobije karakteristican ravan oblik. Osnovni kristal sluzi kao kolektor. »mesa«. Dotiranje se vrsi dok je kristal jos rastaljen.Slozenijim tehnoloskim postup- cima danas se proizvode tranzistori pod nazivima: »mesa«. 4-14b je shematski prikaz starijeg slojnog tranzistora koji je dobiven postupkom legiranja. na njega se napari antimon ili arsen.

metaLm nosac St. Slicnim postupcima se i proizvode kristalne diode. 4-18. prstenovi. Preko svega se opet nanese silicijev oksid (kvarc)! kao izolator i zastitni sloj. Kroz sam kanal mogu teci elektroni (n-kanal) ili sup ljine (p-kanal). de- Na beo oko 1 mikrometar (mikron). koji se nacine difuzijom. Upravljacka elektroSt. Epitaksijalni stor mesa-tranzi- da svojim elektricnim poljem smanjuje sirinu kanala i tako djeluje na jakost struje. si. »cesljevi« drugo. Na struju u torn kanalu moze se kod FET-a dje lovati elektricnim poljem. (FET) pruge. . Na njih se spoje odvodne zice pomoeu aluminijskih elektroda. pritaljena na prepay ir ami silicijevu plocicu (»JFET«) Presjek strukture modernog pla- narnog tranzistora vidi se na 4-17. 4-17. te ostali polu vodicki elementi. 4-18). (gejt-elektroda). Po tome je FET znatno slicniji elektronskoj cijevi (triodi) nego »obicnim« tranzistorima (si. dakle koji se dovodi na poser> nu upravljacku elektrodu.Tranzistori sa efektom polja (FET) iii::r kolektor FET-ova ima vise -^w^w^w^^ ma vrsta. elektroda osnovni se kristal silicija prvo nanese oksidni sloj (SiOs). Planarnim postupkom dobiju se tranzistori najboljih svojstava. tera: i kod Tranzistor sa efektom polja kojega su »vrata« g. Strukturna shema silicijevog planarnog tranzistora 57. Kroz nju ne tece struja. Zatim se izjetkaju mjesta za bazu i emiter. ali svije zajednicko postojanje odre- denog kanala u poluvodicu kojim tece elektricna struja. naponom 4-16.

elektroda (g) naziva se »vrata« ili gejt-elektroda vrata). »JFET«). 4-20 su prikazani crtacki simboli za FET-ove. kod koshemi. hancement): sa formiranjem vodljivog kanala »obogacivanjem« (en»prednapona« nema vodljivog kanala izmedu elektroda »s« (»izvor«. dok »vrata« odgovaraju mrezici. c) crtacki sim~ bol za ovu vrstu FET-a. 4-21. I (engl. Ulazni otpor FET-a s izoliranim u »vratima« je vrlo velik. drejn). Za razliku od ove vrste FET-a upravljacka elektroda poluvodica kristalom (»Junction FET«. Upravljacka »drain« . svom obliku SI troda 4-18 je upravljacka elek(vrata. Ima i takvih FET-ova. depletion mode IGFET). prikazan je takav FET. si. prisutnih u »kanalu« s povecanjem prednapona.: »gate« - karakteristike FET-a su po 4-20. To znaci da je kod FET-a koji ima n-kanal prednapon na gejt-elektrodi takoder negativan. gejt) nacinjena od p-tipa kristala. preko 10 oma. od kojih je prikazan na si. postaje sve manja. »odvod« odgovara anodi.Ulazna elektroda »kanala« nazlva se a) b) »izvor« ili surs-elektroda i (engl. c) FET sa izoliranim »vratima« (IGFET ili MOSFET) i p-kanalom. shematski FET-ovi se izraduju tehnoloskim postupcima koji su uglavnom sli6 ni onima za proizvodnju planarnih kod kojih srasla s je tranzistora. izoliranim »vratima« gi i g2. kristalna plocica. e) MOSFET s dvojnim. stirs) i »d« (»odvod«. Svim oyim tranzistorima zajednicka je pojava da kolicina nosilaca elektricnog naboja. 449. uz kanal n-tipa slicne odgovarajucirn karakteristikama triode. Izlazna elektroda (d) je »odvod« ili drejn-elektroda (engL. Na si. b) FET sa p-kana \om. Kazemo da kanal >>osiromasuje« (engl. kao i elektronska cijev. b) negativni elektricni naboj na elektrodi »g« (»vrata«. g si izolator SI. Vidi tekst a) bez MOS-FET 76 . pa se moze pobudivati bez utroska elektricne energije. gejt) utjece na stvaranje p-kanala.: »source« = izvor) biljezi se slovom s. d) IGFET sa n-kanalom. tj.odvod). p-tipa prikljucene su na zaporm napon. Obje zone Na si. »Izvor« je telektroda koja odgovara katodi. jih se dogada suprotno! Na 4-21. pa struja ne moze teci od njih u »kanal«. postoje upravi takvi FET-ovi kod kojih je ljacka elektroda izolirana (»IGFET« jedan ili »MOSFET«). kao i »supstrat« (sp). Simboli za FET-ove: a) FE1 sa n-kanalom.

U ovom FET-u takav kanal ce se pojaviti tek onda. On ce odbojnim silama svog elektricnog polja potisnuti elektrone u dubinu n-sloja. kada gejt-elektroda g do bije negativan prednapon. tako da je bi pozitivna. tece kroz UJT neka slaba struja mirovanja. 4-23. tamo gdje je kod drugih FET-ova supstrat. kao slovo V. Ima. »verFET« i »VMOS-FET« nastav- Ijeno je razvijanje ove vrlo pozeljne vrste tranzistora. Ona je nacinjena tako da seze u du- je FET unisten. pa je odvodenje topline znatno poboljsano. vec s prekidima. pa ga zato nazivaju i dioda sa dvije baze. Taj se spoj otklanja tek onda kada je FET ugraden u uredaj. Probojni napon izmedu »kanala« i »vrata« je nizak kod danasnjih FET-ova oko 18 V. Drejn-elektroda (»odvod«) je na suprotnoj strani. onda je strelica u crtackom sim- bolu okrenuta na drugu stranu. Ako se dioda e-bi polarizira izvana u propusnom smjeru. Prikljucak supstrata sp je najcesce spojen sa »surs-elektrodom« s. tj. enhancement mode IGFET). a u njega je umetnut p-sloj nazvan emiter e. Ima ih za niske kao i za vrlo visoke frekvencije. Surs-elektroda (»izvor«) s je na onoj strani gdje se nalazi i upravljacka elektroda g.Kako se vidi na si. binu kroz nekoliko slojeva. »verti- kao na si. Tanak sloj poluvodica je tako »obogacen« pozitivnim nosiocima. Pazljivom citatelju nije izbjeglo da kroz VMOS- -FET elektricna struja tece kalno«. vodljivi kanal nije bio nacinjen. U takvom se elementu ne ocituje opisani tranzistorski efekt. FET se lemi s uzemljenim lemilom pincetom! i pridrzava uzemljenom Danas ima i takvih MOSFETA kod kojih su »vrata« zasticena ugradenim Zenerovim diodama (npr. Shematski prikaz presjeka kroz poluvodicke slojeve najnovijih tranzistora tipa VMOS-FET. Zato se FET redovito isporucuje s kratko spojenim elektrodama. troda je u cvrstoj vezi sa limenim kucistem. Crtaju se u shemama prema si. »3N200« i slicni). Vidi tekst su dva prikljucka. Otuda ime ovih FET-ova. prva baza bi \ druga baza bt. pa je kolicina elektriciteta koja se donese samo dodirom prsta dovoljna da napon na torn »kondenzatoru« prede vri* Pri biti jednost probojnog napona i time Pod imenom »snazni FET«. unijunction-transistor) je poluvodicki element koji se sastoji od jednog n-sloja na kojemu 12OLAT0R fsro 2 ) (elcklroda) SL 4-22. tikalni rukovanju s FET-om treba vrlo pazljiv. formiran je p-kanal (engl. SI. 4-21c. Vertikalna deblja linija nije nacrtana citava. Ova elek- Jednospojni tranzistor (UJT) Jednospojni tranzistor ill UJT (prema engl. 4-22 pokazuje kako su u takvom VMOS-tranzistoru rasporedeni pojedini slojevi i njegove elektrode. Zatvaranjem strujnog krugapreko baze. ubaceni nosioci naboja jako smanjuju otpor izmedu bi i emitera. Takav se element moze predociti 77 . dakako i takvih FET -ova kod kojih na slican nacin (»obogacivanjem«) nastaje n-kanal. 4-21b. I kapacitet »kondenzatora« »vrata-kanal« je malen. 4-21a. ali kroz sve slojeve! VMOS-FET podnosi razmjerno veca opterecenja. Njegov je shematski prikaz na si.

pa se jed- upotrebljava nospojni tranzistor kao prekidacki element. UJT (engl nadomjesnom shemom na si. tit. ([JtA) 4-24. P-N-P ili N-P-N. promjena skokovita. Slijedeci vazni podaci su faktori strujnog pa jacanja a i B. Karakteristike tranzistora najcesce prikazuju ovisnost jakosti struje kolektora Jc o naponu U c ko lektora za razlicite jakosti struje Tiristor Tiristor ili SCR (engl. Oznake »MAKS« i »MIN« pri* padaju granicnim karakteristikama za tranzistore koji su jednako oznaceni. 4-24.Karakteristike tranzistora Osnovni podatak koji karakterizira bipolarni tranzistor je tip tranzistora. U radio-tehnickim sklopovima se rijetko upotrebljava. SI »Jednospojni« tranzistor ili Unijunction. cati 100 200 Trijak je slican element. I tiristor i trijak se rijetko upotrebljavaju u radio-tehnickim sklopovima. b) sim« bol za crtanje i c) priblima nadomjesna shema UJT-a 4-23. porastom struje kroz naglo poraste struja anode Na nju se onda vise ne moze utjepreko upravljacke elektrode. Karakteristika tranzistora koja pokazuje ovisnost jakosti struza je kolektora J c o struji baze stalan napon kolektora E/ c Tranzistor je u sklopu »zajednickog emi- h . tera« . »junidzanksn«): a) dvije bate UJT-a t njegov emiter (e) nacinjen dvfuzijom u poluvodicki kristal. »gejt« i anoda. Ipak cemo ih naci u nekoliko primjena i u ovoj knjizi. pa se moze predociti kao dva tranzistora PNP tipa i tipa s dva zajednicka sloja. 4-23c. namjenjen upravljanju izmjenicnim stru jama. Karakteristike pojedinih primjeraka tranzistora. pa su prema tome UJT promjenl j ive struji velicine. u poretku PNPN. Tiristor se upotrebljava kao sklopka za vrlo jake struje. koji se zovu katoda. je poluvodicki element koji se sastoji od cetiri sloja poluvodickog kristala. Silicon Controlled Rectifier). Ta je Ovisnost struje kolektora J e o baze J b za neki tranzistor i odreden napon kolektora (u fea sklopu zajednickog emitera) pokazuje si. Iz tiristora izlaze tri izvoda.Svi parametri tranzistora ovisni su o naponu i jakosti struje kolektora. oznacenih kao istovrsni. NPN Malim »gejt«. odstupaju i do 50%. Moze se predociti kao antiparalelni spoj dvaju tiristora. u kojoj se otpor Ri mijenja napo nom izmedu emitera i baze bi. 78 -Jb SI.

i I kod FET-a se moze definirati pojam »strmine« kao odnos promjena struje »odvoda« {AJd ) i promjene napona na »vratima« (AW: AUg I po drugim odgovarajucim pa rametrima FET je poluvodicka ana- log! j a elektronske cijevi.). Lijeva krivulja je J d /Ue karakteristika. (»vrata«). One kako struja drejn-elek- jedna od njih uvijek mora biti zajednicka ulaznom i izlaznom strujnom krugu. elektricnom strujom koja tece izmedu surs-elek nama »prednapona«. kad je napon U g pozitivan. dok je na desnoj strani slike skup karakteristicnih krivulja koje pokazuju ovisnost struje J d o naponu U d kao i o Oblik tih krivulja ostaje isti onda. triode. pokazuju Karakteristike FET-a. |3 Ue . si. Emiterski sklop odgovara normalnoj upotrebi triode kod koje je katoda zajednicka (cesto jos i uzemljena) elektroda. dok vec iznad nekoliko desetinki volta ostaje skoro konstantna. 4-27a). Jakost struje kolektora ovisi jos samo o struji baze. trode (Jd) ovisi o prednaponu na gejtu (UJ i o naponu izmedu drejni surs-elektrode (Ud ) Kod tranzistora koji rade u emiterskom sklopu. Ta se ovisnost nag- lo mijenja za niske napone kolek tora. Krivulje pokazuju ovisnost kolektorske struje (Jc) o struji haze (Jb ) i o naponu izmedu kolektora i emitera (U c) 5/. obicno upravlja promje tj. Uz povecanje pokazuju kako struja »odvoda« (Jd) zavisi o prednaponu na »vratima« (U. kolektorskog napona. Oni se najvise upotrebljavaju. Povuce se paralelna linija s osi ordinata za neki konkretan napon kolektora i ocita se kolika promjena struje kolektora odgovara nekoj promjeni struje baze.Karakteristike FET-a U FET-ovima se. kao i o naponu izmedu »izvora« i »odvoda« (U d ). Faktor strujnog pojacanja ocitava se iz dijagrama vrlo jednostavno. To je slicno kao kod triode: anodnom strujom se upravlja i 4-25. Sklopovi u kojima se tranzistor upotrebljava tako da je emiter zajednicka elektroda nazivaju se »emiterski sklopovi« (si. jakost struje Jc se ne mijenja. Zaiednicka elektroda Tranzistor ima tri elektrode pa -2 -Ug{V] Ud(V]- SL 4-26. Za prakticnu upotrebu obicno se navodi samo faktor strujnog poja^ canja p. de katomrezice. 60 -• trode (»izvora«) i drejn-elektrode (»odvoda«). . na slican Na si. Zato se karakteristike definirati FET-a mogu nacin. 4-26 je izgled krivulja koje baze Jb . 4-25. kolektorskom stru79 . napona i vlada izmedu surs-elektrode 40 20 Q koji gejta Jbfj/Aj promjenama napona izmedu Karakteristike bipolarnog tranzistora.

slicno kao kod (»Cathode Follower«) sa slijedila triodom. Ostala objasnjenja it tekstu sklopu ulazni otpor (impedancija) malen. uz uvjet da se ulaz dobro prilagodi izvoru signala. si. 4-28c prikazuje dilo« (Source Follover) sa zajednickim »odvodom« (d). 4-27b zajednicka je baza. »vrata«. Kod ovih »sklopova baze« ulazna impedancija je malena (oko 100 Q) dok je izlazna imipedancija velika (vi§a od 100 kQ). ra: a) sa nji ulazni od ovih sklopova imaju vehk otpor. 4-28b je zajednicka elektroda g. 4-28.Uc + nickim kolektorom nekada kaze da je to »emitersko slijedilo« (»Emiter Follower«). Izlazna impedancija je vrlo malena (500 Q katodnog i manje).jom upravlja se preko baze. Ulazna impedancija je velika (50 kQ do preko 500 kQ). Pojacanje snage veoma je veliko. c) sa zajednickim kolektorom. b) sa zajednickim vratima (gejt). b) C2 Uo- ii Rs © Kod »kolektorskih sklopova« zajednicka elektroda je kolektor. U sklopu. dok je preostalom nala«. b) sa zajednickom bazom. Na si. S = izvor »sig^ 4-27. dok »izvorsko slijesi. Pojacanje snage moze doseci oko 20 dB. zajedsi. na si. do nekih 40 dB. 80 . Sklopovi u kojima je tranzistor upotrebljen sa zajednickom bazom odgovaraju sklopovima sa zajednickom mrezicom kod triode. Osnovni sklopovi za FET: a) sa zajednickim izvorom (surs). Zbog relativno male razlike ulazne i izlazne impedancije olaksano je prilagodenje izmedu veceg broja stupnjeva u pojacalima. nicki je »izvor« (s). I ovdje je naponsko pojacanje malo manje od jedinice. Osnovni sklopovi za upotrebu FET-a u pojacalima prikazani su na 4-28a. 4-28. sa zajednickim odvodom (drejn) je anoda triode zajednicka elektroda. Oni odgovaraju sklopovima kod kojih St. a izlaz potrosacu. Prvi i posljed- SL Osnovni sklopovi tranzistozajednickim emiterom. Zato se za sklop sa zajed- Ub - .

„T Za stabilizaciju radne tacke tranqfejo i zistora upotrebljavaju se s otpornici negativnim temperaturnim koefici jentom. Radna tacka u ovom spoju je kod promjene temperature nestabilna. Osim toga u blizini tranzistora ne treba stavljati druge sastavne dijelove koji se griju. 4-30b). 4-29d) . Da se sprijeci nepotrebno zagrijavanje. koji jc definiran kao odnos promjena jakosti struje kolektora u stabiliziranom i nestabiliziranom sklopu: K= Ako A Jc (stab) A Jc (nestab) nema.c) i r SI 4-29. Rb (si. NTC-otpornik upotrebljava se kao dio razdjelnika napona nom kombinacijom vrijednosti NTC-otpornika R i otpornika Rs moze se postici skoro potpuna stabilizacija. Kako kroz tranzistor stalno prolazi struja. Isprav- Otpornik baze R b moze se spodirektno na kolektor (sL 4-29b). bude podjednaka. za istu promienu temperature. Najjednostavniji nacin odabiranja radne tacke je preko posebnog otpornika baze.dodavaniem elektrolitsk^ jcnnTpr" zatora ^paralelna emiterlkonT otoordo ni]ya 1J£aJSF po^acalo^on iznosi 10 lqOqjJF. 4-29a). lacania do Voj^gp bi doslo uslijed negativne povratne yeze sprecava se Smanieniem pou . dok ie u pojacalima VF dovoljno gj nEJjj jnanje. . Ovim se nacinom po stize oko tri puta bolja stabiliSBetfa. NTC-otpornici. 1. # vratna_veza_ koja osigurava jo§___bq_ Jju stabilnojsjt _jEagne Tacke _Jranzjr. on se zagrijava. tzv. Sto je 6 Radio prirucnik 81 . U blizini su obicno i drugi element! uredaja. tranzistorske struje ne smiju biti jade nego je to potrebno. Ova djejiti Vrlo dobra temperaturna stabistavljanjem kristalne diode D u razdjelnik napona (si. koji se takoder zagrijavaju. Kojiput ovo nije dovoljno pa treba radnu tacku tranzistora stabilizirati na poseban nacin. da temperaturna ovislizacija postize se nost promjena elektricne vodljivosti na izmjenicni napon signala pa se smanjuje pojacanje. Kristalna dioda mora biti nacinjena od iste vrste kristala kao i tranzistor. (sL 4-30a).stora^Tsl. ernit^ra postize se negativna po- Kod stabilizacije stabilizacije je K < K — 1. U praksi se zato ovakav nacin uglavnom ne upotrebljava. u praksi jeTgToko 10 puta Veci oq K b 2 dok je radni ot pprniT^ koJeKtora It ne^to manji pd R b2 i)tporhikom u strujnom krugu luje i . Sredstva za odabiranje i stabilizaciju radne tacke tranzistora (vidi tekst) Stabilizacija radne tacke Karakteristike bipolarnih tranzistora ovise o promjenama temperature. Na ovaj se nacin postize stabilizacija radne tacke negativnom naponskom povratnom vezom. Stupanj stabilizacije izrazava se tzv. Naicesce se up otrebliava razdjel5* n ^-^ZpZ352S Aiega one otpornici R*uJi&. faktorom stabilizacije.

Opet emiter zajednicka elektroda je Veza sa prethodnim i slijedecim stupnjem je kapacitivna. Tranzistorsko pojacalo koje prethodnim stupnjem spojeno preko kondenzatora C2. i Jedan kraj sekundarne zavojnice ulaznog transformatora Ti uzemljen je za izmjenicne struje kondenzatorom C2. npr. Tranzistorsko pojacalo sa ulaznim (Ti) i izlaznim (Ts) trans formatorom.12V je emiter.T.C. 4-31. otpor tranzistorom. s kondenzatorima C2 i Cs. Kod oba radne tacke je pojacala stabilizacija postignuta kombi iztaz SI 4-30. Pojacalo je s prethodnim i slijedecim stupnjem vezano preko transformatora Ti i T>.05 znaci da je promjena struje kolektora 5%. tranzistora: Temperaturna stabilizacija a) otpornikom R koji koefici- ima negativan temperaturni jent (NTC). Prvi je ulazni a drugi kondenzator tzv.. Prednapon ili za bazu dobije se potenciometarski. 4-32. Kod NF pojacala to su NF transformation. RC-pojacala . Prednapon baze ulazni signal su spojeni seriiski. Ako je tranzistor TR silicijev i dioda biti silicijeva. stabilizacija je bolja. odnosno 20 puta manja sa odredenom stabilizacijom nego bez nje kod iste razlike temperatura.pomocu otpornika R2 i Rs iz izvora rfrr® i-??"-iju R2 | ! | i- struje napajanja. 4-32 je s nog pojacala kom R2. b) kristalnom diodom D. SI 4-31. |r L(IM. K = 0.) 1 shema tzv. kod VF pojacala to su titrajni kru^ovi MF transformatori. Su slijedecim stupnjem spojeno je preko konje s izlazni denzatora Cs.. Uz germanijev tranzistor mora se upotrebiti i germanijeva dioda mora faktor stabilizacije manji. Ct i C2 su kondenzatori vehkog elektrolitski kapaciteta PRIMJENA TRANZISTORA Pojacala s tranzistorima ulaz Tipicno transformatorsko poja s tranzistorom prikazuje si. calo 82 SI. Ulazni signal dolazi paralelno s otporni- Na si. Emiterski otpornik Ri odreduju i razdjelnik napona R2/R3 radnu tacku tranzistora. Prednapon za bazu dobije se potenciometarski. Zajednicka elektror da 0+9.

Na si. u Hartley-evom spoju. tako da poslije granicne frekvencije tranzi^ stor jednostavno »nece« da oscilira. Oscilator s kristalom. Kristalni oscilatori s tranzistorom mogu se naciniti na mnogo nacina. 4-28a bila je s «og pojacala shema slit FET-om. koji se od originalnog oscilatora s elektronskom cijevi razlikuje po dobivanju prednapona i SL 4-35. koji je za pravo varijanta Colpitts-ovog osci latora pokazan je na si. »Meissner-ov« oscilator s tranzistorom visokim frekvencijama kompleksne velicine. itd. Pri tome se ne smije zaboraviti da su para. »Hartley-ev« tranzistorski oscilator provesti §to bolja stabiliza- Snaga oscilacija opada s porastom frekvencije.nacijom emiterskog otpornika Ri i razdjelnika napona (R2/R3) za prednapon baze. Za ilustraciju je na 83 . Na si. po dodatnoj stabilizaciji emiter- skimi otpornikom. 4-34 je tranzistorski osci- make moguce pajati. Sva se tri prikazana oscila tora napajaju serijski. mora cija. Uz male preih je i Pomocu ciniti i tranzistora mogu se nageneratori signala kao Sto pilasti. sistor pa tran- paralelno na- snoj ima veliku primjenu u impultehnici. Svi parametri tranzistora su f—. Tranzistorski oscilator koji odgovara Colpitts-ovom oscilatoru Tranzistorski oscilatori s kristalorn daju vrlo stabilne VF signale. Tranzistori su u radu jace ovisni o promjeni temperature new cijevi tiviteti koji medu strujama SL 4-34.. metri tranzistora jako ovisni o frekvenciji. a na si. Sve jaci utjecaj imaju unutrasnji kapacitet i induk- na pa se kod tranzistorskih oscilatora uzrokuju pomake u fazi i naponima. 4-36. * • i ~^. 4-33 pokazuje oscilator s induktivnom povratnom vezom. 4-37 je slican oscilator sa FET-om. 4-35 oscilator u Colpitts-ovom spoju. me nim oscilatorima sa elektronskim cijevima. ali je Slijedeci primjeri pokazuju sheoscilatora koji odgovaraju tipi& moguc i cijeli niz drugih kombinacija. su cetvrtasti. Kao granidna frekvencija navodi se ona kod koje strujno pojacanje padne na jedinicu. Tranzistorski oscilatori Tranzistorski oscilatori mogu se naciniti na vige nacina. Svojstva tranzistora na visokim frekvencijama znatno se razlikuju od onih na ni2im frekvencijama. ^ + SL 4-33. To je Meissner-ov oscilator u tranzistorskoj izvedbi. Na lator si. To opadanje je naglo. SI.

spot en na negativuLpoL izv ora struje napajanja. spo kod pol €)T _~4 +Ci C3 J r VF „ IZLA2 Tranzistori. je Prema ovim uzorcima se vidi da u istom uredaju moguce zajedno ! R3 A t- JUl. jer krivi polaritet vecinom uzrokuje unistenje tranzistora. prema tome. 4-39. od ko jih su cetiri tipicne na si. d negativan pol izvora elektricne energije. Pri tome je na si. tranzistorskih uredaja kod kojih je. 4-39b 4-39a i b si. mp ze fori Jff pjen pozitivnim pojoni izvora strain tivni pol izvora ' i je tre n^'stor tip? emit. gffri trn n7i Qtora nij£ takQ Tfo koji IgagS odgQvara anodi l£frtP r fj^ktroriske cii gvi. bez obzira na tip tranzi- Ima SL Tranzistorski »Colpitts-ov« oscilator s kvarcovim kristalom 4-36. a na i SL 4-37. ali i takvih kojih je »uzemljen« negativni izvora struje. Nacrtane su sheme istog niskofrekventnog pojacala. »alfa-numericke« pokazivace O nekima od njih ce elektronskih cijevi polaritet struje napajanja je uvijek takav da je anoda pozitivna a ka izvora Kod govora na onim mjestima u ovoj Ttnjizi. vV^ Astabilni s upotrebiti tranzistore tipa P-N-P i tipa N-P-N. Astabilni multivibrator je izvor cetvrtastih impulsa koji se uzimaju s jednog ili s drugog kolektora. Preostali poluvodicki proizvodi za radio-tehniku i elektroniku SL 4-38. 4-39c i TC2 Kristalni oscilator s FET-am. nume- ricke biti i (»displeje«). Razumije se. 4-32a i c) kao i dva puta s tranzistorom N-P-N (si.qr. : toda negativna. I to je varijanta oscilatorskog principa prema Colpitts-u d). »uzemljen« (sa sasijom jen) pozitivni pol. koji odgo^ ^ara katodi.— 4-38 shema astabilnog multivi bratora sa tranzistorima. multivibrator tranzistorima Od cemo dio-tehniku poluvodickih proizvoda za rai elektroniku spomenut Odnos tranzistora prema polaritetu izvora struje napajanja svijetlece diode. Osim toga jenegaanodne struje skoro uvijek spojen sa sasijom i uzemljen. gdje bude rije£i o nji hovoj primjeni. dva puta s trail zistorom P-N-P (si. R2 stora. PonmtetTji^ r aju 15iti obrnuti! KoIek tQ r rnp p*spo ien s rie gativmn£Ia^ prnit ec biti s pQzjJLJjqiim polom. uzemljen pozitivan. foto-otpornike. si. foto-tranzistore. omogucuju razlicite kombinacije. foto-diode. pri tome je potrebno raditi promisljeno i pazljivo. A kguJ^ __ -N^ TaH a ie j ranzistor tipa P-N-P. 84 . ali fazu su im suprotne. Ako je multivi brator naeinjen simetricno impulsi A i B su takoder simetricni. foto-elemente i suncane baterije.

njima se govori u slijedecem glavlju.. v T /r : 5°^ S/. razliciti integrirani poluvo- dicki sklopovi (integralna kola). po 85 . c) i d) za uzemljen negativni pol kod P-N-P i kod N-P-N tranzistora Najznacajniji proizvodi elektro nicke industrije danas su. Tranzistorska pojacala sa razlicitim polaritetima izvora elektridne struje (baterije) za napajanfe: a) i b) zct uzemljen pozitivni pol kod P-N-P i kod N-P-N tranzistora._.. ! J ulaz #. uo o — «U L O S r- G .r w .b) T ! TRtN-^Nj .+ + : 100 + aj 100 aj c ) TR (P-N-F d) TRI ' : .. nesuranjivo.. . 4-39.. .

U pocetku je svaki proizvodac izradivao svoje tipove. Takvi se medusobno mogu bez ikakvih poteskoca zamijeniti i upotrebljavati u istom uredaju. promjenom takve velicine slicnom) mjenu prvenstveno u industriji. Tokom godina doslo je i do podjele integriranih sklopova prema namjeni. a ostali su bipolarnL c) U Izrada integriranih sklopova (in tegrisanih kola) vrlo je slozena. radi se o linearnom skloposeban pu. dioda i otpornika. praksi su ceste i komfeinacije. kod tzv. vecina proizvodaca poluvodica na svoje kataloge stavljaju naslov »linearni« i onda kad se u njima sklopovi kojima bi vise odgovarao termin »analogni«. U ovoj knjizi cemo zato ovu vrstu nazivati »linearni integrirani sklopo- mogu - naci i vi« (krace: »LIS«). modulatory demodulator! x a) monolitne bipolarne. linearni integrirani sklopovi razvrstaju u grupe ili »fa* milije«. prema tome. u Ipak. mogu izraditi »integrira* no«. kada je 1959. koji mogu sadrzavati i nekoliko tisuca tranzistora. Dijelimo ih na analogue Od na svom izlazu. Nekoliko takvib primjena opisano je i u ovoj knjizi. 86 . na istoj plocici poluvodickog kristala. ali ih sve vise koriste i amateri pri gradnji svojih uredaja. Danas mnoge tvornice proizvode sklopove pod slicnim oznakanta tako da su slicni ili cak potpuno jednaki i po svojim karakteristikama. Njihovo servisiranje je takoder znatno olaksano. te b) monolitne unipolarne (MOS). rijec je o analognom sklopu. mjesaci. je Uobicajeno takoder da se. Integrirani sklopovi nasli su pri- LINEARNI INTEGRIRANI SKLOPOVI Ako promjenu neke ulazne elek- tricne velicine sklop slijedi analog- nom (= odgovarajucom. televizori i razliciti elektronicki uredaji postali su manji i pouzdaniji u radu. slucaj analognog sklopa. Linearni sklop je. Radio-aparati. BI-FET operacijskih pojacala gdje su ulazni tranzistori tipa FET. visokofrekventna i sirokopo jasna pojacala. proizve* deno je do danas bezbroj tipova in tegriranih sklopova za najraznolic nije namjene.INTEGRIRANI SKLOPOVI Tehnologija poluvodica napredo* vala je toliko da se danas cijeli sklopovi. npr: a) operacijska pojacala. hibridne integrirane sklopove. prvih pokusaja. ali prakticna primjena im je jednostayna. npr. ali su vremenom neki sklopovi ili »familije sklopova« tipizirani. Prema tehnologiji izrade ti se sklopovi mogu podijeliti na: (linearne) i d) e) niskofrekventna pojacala. Ako su promjene jedna o drugoj 11 nearno ovisne (a ne po nekom logaritmickom ili eksponencijalnom zakonu). b) komparatori. Americi nanravljen integrirani sklop na plocici germanija. pre glednosti radi. c) digitalne (impulsne) sklopove.

operacijsko pojacalo t ima diferencijalno-simetrican ulaz nesimetrican izlaz. koristi Operacijsko pojacalo koje se kao diferencijalno pojacalo s povratnom vezom U. Naponsko pojacanje. 5-2. i SI. Neki sklo povi. cesto. snazni stabilizatori napona ili neki visoko frekventni sklopovi. kondenzatorima zavojnicama) koje su izradene odre denim postupkom na istoi podlozi. Tu su upisani i na poni V in i Uni na ulazu. Pridjev »diferen cijalno« ukazuje na osnovxm namje nu tih pojacala. Na sL 5-1 je principijelna shema opera cijskog pojacala. posvetit cemo im malo vise prostora. — U. Buduci da su takvi sklopovi vrlo popularni i u amaterskoj praksi. pojacala snage. . odnosno na radnom otpo- 5-3. Ac. Sl. To je poiacavanjc diferencije (razlike) ulaznih elektric nih velicina (napona ili struje). U praksi se vrlo sklopovi za posebne namjene drugi. - R. Tako se dobije sklop koji sadrzi one komponente sto se inace ne mogu izraditi na monolitni nacin. Principijelna skica operacij- skog pojacala Operacijska pojacala Matematicke operacije u analog elektronickim racunalima (ra cunarima) obavljaju sklopovi. uspjesnije i bolje nego. i R mole se staviti samo jedan otpornik R. 5-1. npr.f) generatori funkcija. nazvani operacijskim pojacalima. jednostavnije. Invertirajuce SL pojacalo. kao npr. pretvaraci. te ru R P koji je jednak otporu potroSaca (tereta). nai g) analogno-digitalni h) stabilizator! regulatori pona i) i (i struje). nom komadicu Vecina nabrojanih sklopova pro izvode se kao monolitni (= na jed kristala). On mora po vrijednosti odgovarati paralelnom spoju Rs R r ii r 87 . Opcenito. te napon U P na izlazu. Gotovo da nema zadatka u podrucju frekvencija ispod 1 MHz koji se ne bi dao rijesiti nekim od brojnih operacijskih pojacala i to. izraduju se kao hibridni (= mijesani) sklopovi Hibridni sklopovi proizvode se tako da se na podlozi od keramike pove zuju aktivne komponente s pasivni ma (otpornicima.. diskretnim (= odijeljenim) komponentama. Zbog mm njihovih vrlo zanimljivih svojstava ti se sklopovi upotrebljavaju i daleko sire od prvobitne namjene. Umjesto otpornika R. takvog pojacala u »otvorenoj petlji« je vrlo veliko.

5-5. vracanjem jednog dijela izlaznog napona na je~ dan ili na oba ulaza.' 5-4. 5-7. ulazni otpor vrlo velik . Operacijsko pojacalo kao ferencijator di- kao diferencijator (si. 5-4. Njegov je Neinvertirajuce pojacalo. daju pojacalu potrebna svojstva. dvostruka i cetverostruka SI. 5-6) i kao integrator 5-7). npr. realizirano operacijskim poiacalom. Osnovni spojevi operacijskih jacala nacrtani su na slijedecim po sli kama. Faza signala se ne mijenia a ulazni otpor je izvanredno velik. \\ Rr). okretanja stanja ti traja izmjenicnog napona Vu Umjesto dva otpornika. Operacijsko pojacalo moze raditi i SL 5-6. 5-2 je operacijsko po SI. Ulazni mu je beskonacno velik UD = -RC- dt Naponsko slijedilo. kod aktivnih jiltera. Promjene izlaznog napona innaju istu fazu kao i ulazni napon. teorijski. tj. Danas se proizvode jedno^ struka. Ako se uz ove otpornike stavi kondenzator ili neka druga nelinearna komponenta moze se na odreden nacin utjecati na radnu karakteristiku . ih je Grada operacijskih pojacala Iz obilja tipova operacijskih pojacala moze se odabrati najpovoljnije za rjesenje nekog konkretnog problema. na si. Operacijsko pojacalo kao tegrator in- sklopa. i. Nekoliko opisano i u ovoj knjizi. Povratna veza. vidimo na si. Neinvertirajuce pojacalo je na si.rijetko koristi. Takav slucaj imamo. 5-2 do si. SL 5-7. R s i R r moze se staviti otpornik R koji bi bio jednak vrijednosti koja odgovara paralelnom spoju R* i R r (R. Na si. prikazuje invertirajuce pojacalo u kojemu dolazi do okretanja (inverzije) faze. Njegov je ulazni otpor vrlo velik. je ostvarena otpornicima R r i Rs O njima ovisi pojacanje. 1 SI otpor. tj. (si. 5-5. Naponsko slijedilo sa operacijskim pojacalom. Najcesce se primje nom povratne veze. jacalo primijenjeno kao diferencijal no pojacalo 5-3 s povratnom vezom.

TRo i TRr spojeni su kao tzv. Shema integriranog operacijskog pojacala IL 741 89 . cuie ulazni stupanj (u tacki A). Takav se spoj odlikuje velikim ulaznim otporom. Na taj nacin se IL741 TR9 3 " TR!2 t -*- « — i. Takav par ima veliku ulaznu impedanciju koja neznatno opterelingtonski TR 3 i TRi. Takoder se i elektricni parametri od tipa do tipa dosta razlikuju. pa ce i pojacanje biti veliko. kod IL 741 ulazni otoor je izmedu 0. 3 j j r/. Taj je otpor velik. Oni djeluju kao emiterski otpori za tranzistore TRi i TRs. Tranzistorski par. I kucista ima vrlo razlicitih. odnosno TR>. si. neznatno smanjuje naponsko ^ojacanje tog stupnja. medu njima koji ima oznaku IL 741. Umjesto velikog omskog otpora. 5-8. si. TRi i TRs. To pojacanje koje se postize tranzistorima TRb i TR4 obicno iznosi oko 250 puta! Pojacani signal se ovdje uzima nesimetricno. Na si. upotrebljeni su tranzistori TR12 i TRi3. »strujno zrcalo« koje u ovom slucaju djeluje kao kolektorski otpor za tranzistore TRs i TR4. On je priblizno jed- razmjerno visokih napona na ulaze pojacala bez opasnosti po sklop. 5-9a je pojednostavljena shema ulaznog diferencijalnog stupnja. Konkretno. ju mali h fe 1 ali zato vrlo visok dozvoljeni inverzni (— zaporni) na- pon izmedu baze i emitera (preko 80 V) sto dozvoljava prikljucivanje Mi cemo najvaznija rjesenja unu- tar integriranih operacijskih pojacala upoznati na primjeru najpoznatijeg.- 'vHi ~P TR2 R\ H 2 j Jr. su tipa P-N-P. radi u spoju zajednickog kolektora. Medustupanj.r operacijska pojacala u istom kuci* Stu. Lateralni tranzistori ima- nak umnosku emiterskih otpora s faktorom strujnog pojacanja h fe (= p) tranzistora TRi. ima darpar tranzistora TR15 i TRie. Oni su u spoju strujnog zrcala i predstavljaju kolektorski otpor ovog medustupnja."" K . j H 8 . Lateralni (= bocni) tranzistori. 5-9b. R 9 i SI 5-8.R ' TR CH TR6 1 * v^H--^™' — / *& « 5 1 • I. sto je tesko izvesti difuzijom na kristalu poluvodica. cak bez obzira na potreban pros tor! Shema integriranog operacijskog pojacala IL 741 je na si.8 i 2 MQ. tj. 5-9) i vodi se medustupnju. s jednoga od kolektora P-N-P tranzistora (tacka A. Primijenjena sklopovska rje- senja dala su torn pojacalu takva svojstva kakva bi u diskretnoj verziji bilo vrlo tesko dostici. Tranzistori TR&. Glavni detalji su mu na sL 5-9.

kao i kroz TRu Na crtezu vidimo. c) izlazni stupanj a) ulazni stu- postize pojacanje sucu puta. »current mirror«). frekvencijska kornpenzacija pojacala i otklanja se opasnost samoosciliranja. Bolji sklop ove vrste postize sc spajanjem jos jednog tranzistora. dok strujno zrcalo kao da vraca onoliko struje koliko unj ulazi. Najjednostavnije strujno zrcalo cine dva podjednaka tranzistora. b) medustupanj. On je izveden kao protufazni stupanj u klasi AB kako bi se izbjegla izoblicenja malih signala. TR19 i TR*o. dijagram koji pokazuje da se te struje izjednacuju. Izlazni tranzistori. Time taj tranzistor radi na granici tzv. 5-9c vidimo pojednostavspoj izlaznog stupnja. Baza tranzistora TRz spojena je s bazom tranzistora TRu Uz pretpostavku da su tranzistori podjednaki. kad strujno pojacanje h fe dosegne vrijednost 100. 5-10. napona napajanja ili ulaznim prikljuckom. tranzistor skom diodom i slicno. Kolektor90 h**Fi*B TRI TR2 SI. teci ce kroz TRs struja podjednake jakosti. spojena prema si. Tranzistoru TRi je kolektor kratko spojen s bazom. zasticeni su od unistenja cak i u slucaju trajnog spajanja izlaza sa bilo kojim polom Na ljen y nog pojacanja h fe veca od struje baze J b Tako spojen tranzistor na zivaju i »aktivnom« diodom. Pregled najvaznijih stupnjeva operacijskog pojacala: panj. Strujno zrcalo i odnos ulazne i izlazne struje . 5-9. i ! (2) b) -tt 4? 4> O |TR6 <» S/. svojstvena pojacalima klase B i C. Tranzistoru TRi dovodimo struju jakosti h. s bilo kojim Vazno je i strujno zrcalo (engl. 30 pF) napona reda ti- ska struja J c mu je za faktor struj- Spajanjem kondenzatora C (oko izmedu kolektora i baze darlingtonskog para TRis+TRtn posti- ze se tzv. aktivne regije i napona saturacije (= zasicenja).O (3) O) T TR1 TR2 l> h> ! I XI TR3 TRi . 5-10. pokraj slike sklopa. si. Naziv potjece od siicnosti: obicno zrcalo vraca svjetlost koja padne nanj. referentnom diodom.

izvora konstantne struje. Kadgod je izlaz kom(Ui). znaci da je U« veci od Urch To vrijedi u slucaju kada se referentni napon U ref prikljuci na paratora pozitivan Uu manji od U Kada neinvertirajuci (+) ulaz. konstantne ja- kosti struje koje nece ovisiti ni o velicini otpora u njihovim kolektorskim strujnim krugovima. Postignuti su izvori kon- SL 5-1L Poboljsana varijanta nog zrcala strttj- i ? stantne struje. cim je Hfe svih triju tranzistora iznad 10.kao na si. moze doci do nezeljenih oscilacija ushjed sprege izmedu ulaznih i izlaznih strujnih krugova. 5-11.. Sami izvori napajanja imaju nekad relativno velik unutrasnji otnor. nekim poznatim naponom 5-14). Jedan od nacina da se to postigne vidi se l o r2 (r r- SL 5-12. U slucaju potrebe.jednake struje Ji i Js postizu.. osim Ci i C 2f mozemo dodati i kondenzator C„ Spoj s njime je oznacen crticama. 10n. Rasprezanje napona napajanja sa (si. moze napon — 91 . Ako se na takav izvor prikljuci jedno ili vise operacijskih poiacala.. Time je svojstvo »zrcala« poboljsano utoliko. Oni znatno umanjuju djelovanje promjene napona na parametre sklopova i integriranim pojacalima omogucuju rad u sirokom rasponu napona napajanja. Isto tako t/ re/ biti prikljucen i na invertirajuci ( ) ulaz. ji To prikazuje i grafikon na des- ^N B3 j ^-H noj strani crteza. Operacijska pojacala se vrlo cesvi da Vazno je '"IX . Kroz tranzistor TRs vodimo struju Ji. ii . + Jn h na si. U takvom se slucaju mora svako pojacalo zasebno raspregnuti od izvora napajania. = + Js + . ni o visini napona na koji su ti dtpori prikljuceni. znaci da je je izlaz negativan (C/i>). Tu je Ji Izvori konstantnih struja. Taj nezaobilazan spoj vidimo na sL 5-12. sto se . Komparator napona uporedui sto koriste je pon U„ f (komparira) neki nromjenljivi na[/„ SL 5-13. kondenzatori budu montirani i spojeni sto blize nozicama na koje se dovodi struja napajanja.XX)n t- . ^"mh -I - h FE + 2 . kao komparatori napona. Prikljucimo li baze nekoliko tranzistora na »tranzistorsku diodu« (TRi). TRs I TR3 ||{h FE +2)J B *i4- TR1 TR2 10 100 1000 TRt i tako redom. 5-13. samo ce se tada naponi na izlazu ponasati obratno nego u prvom slucaju. ref . teci ce kroz tranzistore TRs. a u emiterske strujne krugove prikljucenih tranzistora odgovarajuce otpornike. Kod gotovo svih modernijih integriranih sklopova moze se naci spoj za postizanje tzv.

upotrebit cemo integrirani sklop IL 710. Integrirani stabilizator! napona integriranih sklopova uredajima porasla je i potreba za izvorima napajanja koji bi kompenzirali promjene napona elektricne mreze. sum. prolazeci f. Razlika izmedu GTO i DTO je mjera za veHcinu histereze. Ako sada ulazni napon pada i dosegne vrijednost GTO. U nasem DTL i TTL serije. Primjena operacijskih pojacala je ogranicena na istosmjerne i na niskofrekventne signale. 5-15 taj je sklop iskoristen kao komparator sa histerezom. 5-14a. i du otpora u strujnom krugu povratne veze. Tada se izlazni napon naglo Dromijeni od U-2 na vrijednost JJi (sL 5-14b). brujanje se moze izbjeci dodava- nazvanim histereo (starogrcki: histereza zaostajem). napon na izlazu se jos ni signal. Potrebno je da ulazu DTO ni napon padne ispod U rt (donju tacku okidanja). dovoljna je malena promjena ulaznog napona (»signala«) za okidanje komparatora. promjene optere- Primjenom u razlicitim cenja i sve ostale razloge radi kojih a) u. Na si. po analogiji s oblikom krivulje magnetiziranja. On pretvara sinusni signal u kvadratican. To je specijalni Okidanje i medutim mogu prouzrociti slicno. kao klasicni Schmitttrigger. To njem otpora 10 MQ i 10 kQ (si. Takav se sklop odlikuje svojstvom smetnje. nece mijenjati. si. Nju mozemo po volji odabrati mijenjajuci odnos izmef. Izlazni nivoi tog sklopa prilagodeni su digitalnim sklopovima 5 slucaju to znaci da ulazUre u tacki GTO (gornja tacka okidanja) miienja napon na izlazu od pozitivnog (Ui) u negativan (C/s). baze osciloskopa.-ri u- • -- . npr. iako tvornica garantira ispravan rad do okidac). i naziva se Schmitt-t rigger (Smitov = komparator koji dobro radi do frekvencija blizu 30 MHz.Zbog velikog naponskog pojacanja operacijskih pojacala. MHz. Ako treba mo komparator za visoke irekvenza okidanje vremenske cije. 5-14).

u di- 93 . Na Uref prikljucujemo (direktno ill preko razdjelnika napona) neinyertirajuci ulaz diferencijalnog pojacala s velikim pojacanjem. Pri tome. Posebno je to postalo zahtjev kada bi su se pojavili sklopovi serije »74«. a time i vecu mogucnost da zadovolje razlicitim. sklopa i od »div- Dodavanjem tranzistora (TRi vanjskih i snaznih TR? na si. Cim pad napona na torn otporniku dosegne 0. Gledan izdvojeno. Ona za ispravan rad »tvrde« i pretpostavlja stabilne izvore napona. Napon U ne smije biti visi od 38 V. 6-40) mozemo stabilizirati napon ispravljaca pri strujama od vise ampera. taj darlingtonski par na izlazu radi kao pojacalo sa zajednickim kolektorom. Invertirajuci ulaz spajamo sa izlazom (opet direktno ili preko razdjelnika).65 V. sa izlaznim naponom stabilizatora.SL 5-15. specificnim zahtjevima. Kondenzator Cs sluzi za nuznu konstantan u svim normalnim uvietima rada. Obilje aktivnih i pasivnih elemenata »brine« se da napon te diode ostane uz napomenu da /^. nastala ili ili DIGITALNI ILI LOGICKI potjece ovdje drudm uzrokom. sto znaci: Dakle. Postoje i impulsni stabilizator! koji mogu dati vrlo ekonomicno stabilne nanone uz vrlo jake struje. mozemo izracimati maksimalnu struju sklopa uz poznati ulazni (nestabilizirani) napon U: *maks mu si. Neki od njih imaju vise izvoda. Svaka promjena izlaznog nanona. To znaci da se opterecenje nalazi u emiterskom strujnom krugu.15 Uref = ZT~ 0. kakav se primjenjuje i kod jednostavnijih ispravljaca. sto gucuje ogranicenje izlazne jakostt struje. Sav ostali visak napona bit ce na tranzistoru TRu Imajuci u vidu dozvoljenu disipaciju od 0. Od preciznih stabilizatora je najpoznatiji IL 723. To se od engleske brojka. promjenom opterecenja izaziva SKLOPOVI Naziv »digitalni« u dife- rencijalnom pojacalu (»pojacalo greske«) takvu reakciju da se uspostavi prvobitno stanje na izlazu. 6-40) spaja se otpornik (potmetar 1 kQ). U njemu je darlingtonski par tranzistora koji radi kao seriiski (redni) stabilizator. rijeci digit. pa je izlazni napon direktno ovisan o naponu na bazi a vrlo malo o naponu na kolektoru. tranzistor TRz (si. pokazuje si.8 W. Njegovu blok-she- postize jacanjem ili oslabljivanjem struje koja tece kroz izlazni stupanj. Integrirani sklop IL 710 kao komparator sa histerezom napon napajanja bio nestabilan. Izmedu prikljucaka. U slucaju kratkog spoja bit ce izlazni nanon U iz samo za pad na- omo pona na otporniku visi od nule. Neki imaju samo tri ili cetiri izvoda i predvideni su da daju jedan stabilan napon. Na (vidi ondje) je vrlo stareferentni napon od 7.8 V T~~ izvodu U(voha) bilan V koji daje ugradena Zenerova dioda. 6-39. a primjenu 640 u slijedecem poglavlju. oznacenih na shemi kao »current limit« i »current sense« (si. Zbog toga se smanjuje potencijal baze izlaznog tranzistora TRi. 6-39a) se pocinje otvarati i voditi struju. digitalni sklopovi »bave se« brojkama.h ni u jednom slucaju ne smije premasiti 150 mA. Tako se uporeduje referentni napon frekventnu kompenzaciju za otklanjanje opasnosti ljih« oscilacija. Do danas je razvijen velik broj integriranih sklopova za stabilizati- on napona.

8 V je podrucje »loqicke nule«. Od njih se ni. pokazana su ta stanja. Tu je njegov simbol i tzv. sa srednjim i sa visokim stupnjem integracije. Posebne familije cine shlopovi C-MOS sklopovi i tzv. svi brojevi se iskazuju samo sa dvije brojke: nulom i jedinicom. Ovi posljednji mogu imati cak desetke tisuca pojedinacnih tranzistora na jednom kristalu. Osnovni logiCki sklopovi cih broja svih postoje^ integriranih sklopova najveci dio. nula (»0«) ozna Zato cemo govoriti samo o osnovnim logickim sklopovima. unutar kojih svi tipovi imaju neke zajednicke karakteristike. Zajednickim imenom ih nazivamp »vrata« ili »gejt« ali (engl.JEDINCE" A 2 -'2/. tablica stanja (u literaturi je nazivaju »truth razlicitih vrsta sklopova premasuje prostor koji ovdje stoji na raspolaganju. no— M- . TTL. On kao da »logicki zakljucuje«. DTL. Jedinica (»i«) oznacuje tzv. po broju tipova i po kolicini. Od +2 V do + 5 V je podrucje »logicke jedinice«. »nisko« stanje (engl. logickih stanja od- Ako smo ostalih. Ako su kod ovog sklopa prvi. Takve su familije: RTL. H). Iz njih su izvedeni sklopovi »NI« i »NILI«. Po slozenosti se sklopovi dijele na one sa tnalim. »AND«): MOS u unipolarnoj tehnologiji. TABLICA STANJA SKLOFAJ"[AND» 'Ysy////. Ustvari. otpada na digitalne sklopove. Radi lakseg razumijevanja tai je sklop prikazan i pomocu prekidaca (sklopki) i sa diodama. »visoko« stanje (engl. Izmedu ta dva stanja je »zabranjeno podrucje«. Kroz ovo ulazna ili izlazna stanja brzo prolaze ali se n torn podrucju ne zadrzavaju! Nekoliko prakticnih nrimjera kou amaterskoj praksi pokazat cemo u drugim po ristenja tih sklopova glavljima. Od ukupnog Osnovni logicki sklopovi su »I« t »ILI« i »NE«. jedan a) izlaz. mogu cuje tzv. drugi i n-ti ulaz u stanju logicke jedinice. koja vrijedi za vecinu bipolarnih sklopova. Vec i samo nabrajanje Odatle mu i naziv »logicki sklop«. Podrucje napona logicke »nule« i logicke »jedinice« kod sklopova TTL (»Transistor-Transistor Logic«) 5-16. Taj sklop razlikuje da li se na njegovim ulazima pojavljuju signali ili ne. svi u bipolarnoj tehnologiji. ECL sa svo : jim podvrstama. sastaviti shvatili i oni najslozeniji. Ti sklopovi propustaju elektricne signale na tacno odreden nacin. L). \ PODRUCJE LOGICKE . »high«. Od nule do +0. ili »gate«). Postoie »familije« sklopova. Logicki sklop »I« (engl.. Na si. »low«.gitalnoj tehnici. Svakom od tin tzv. 547. z ZABRANJENO PODRUCJE SI. Vrata mogu imati jedan vise ulaza (do osam). si. 5-16. i kako rade osnoydjelovanje svih razumjet cemo govara odredeno podru£je napona. bit ce i izlaz u »jedinici«.

ako su Hi jedan ili drueji ili oba ulaza u logickoj jedinici. Samo onda. Ona bi se u biti poklapala sa ovom za dva ulaza. Potreban je aktivni elemenat (tranzistor ili FET). Ako bi umjesto dva.— tablica »istine«. ujedno pojacavajuci struju. tablica table« vjerodostojnosti). 5-19. sklop imao vise ulaza. b) Logicki sklop »ILI« (engl »OR«): Izlaz tog sklopa je u stanju jedinice. tablica bi bila opsirnija. kad su svi ulazi »u nuli« i izlaz je u nuli. Sklop je prikazan na si. »NOT«): Logicki sklop verier. Ne moze se izvesti diodarna. c) Logicki sklop »NE« se (engl. »NE« zove i in okrece fazu signala. ObraTABLICA STANJA On samb SKLOPA jLi"(OR) A . Vidimo ga na si. 5-18.

izlazno stanje ne ovi- B1STABIL „ LATCH " SI.mama »BB« teraturi ga zovu i »flip-flop«. Bistabil ima dva izlaza. Medutim. dakako. U njih se unose sve moguce kombinacije ulaza i odgovarajuca stanja na izlazima Q i Q. U shese cesto oznacuje slovima ili »FF«. Najjednostavniji bistabilm sklop (»LATCH«) TABLICA STANJA s . Djelovanje promjena na ulazu na stanj a na izlazima prikazuje se tablicama stanja. Q i (J Oni su uvijek u suprotnim stanjima. preko kojih se bistabil postavlja u neko zeljeno stanje. Postoje. i »ulazi«. 5-21. Bistabili se medusobno razlikuju upravo po vrsti tih ulaza.

Ovo je 5-23. Da se bistabil vrati u pocetno stanje mora proci jo§ jedna perioda sinusoide. Ako prethodnim sklopovima dodamo jos dva. No. ovisno o ulaznim prikljucnicama. Zato se mora pogodnim sklo povskim rjesenjima sprijeciti takav slucaj. Svi ovakvi bistabili imaju takoder svojstvo da »pamte« upisano stanje tako dugo dok ga novim impulsom ne »izbri§emo«. To je razlog da se ovakvi sklopovi u praksi vrlo rijetko koriste. Za takav bistabil kazemo da radi sinhrono sa impulsima ritma na CP. dobijemo tzv. JK. dinamickih bistabila. postoje i bolja rjesenja. oznacen sa CP (engl. MS-bistabili mogu biti nacinjeni kao RS. SET i RESET na ulazu u pomodni. gdje ulazni dio (zvan »Master« = gosnodar) upravlja pomocnim bistabilom (zvanim »Slave« = sluga. »Clock Pulse« = impulsi od »sata«. Na taj nacin je frekvencija na izlazu bistabila dvostruko nizal iedan od tzv. Pretpostavimo sada da je ulazni signal sinusoidalan. upravljani bistabiL Kod njega sklopovi 1 i 2 predstavljaju upravliacki dio. odnosno obratno kod drugih tipova.na jednoj i na drugoj tablici smatra se nenormalnim. U svakom slucaj u radi se o promjeni stanja izlaza rastucim ili nadaiucim bridom promjene na ulazu. Drugo. upisati u LATCH ono stanje koje postoji na ulazima S i R. Na ulaz. kad sinusoida ide od negativnog prema pozitivnom maksimumu. Osim toga oni imaju i direktne ulaze koji mogu poluvodickom bistabil postaviti zavisno od stanje. U praksi se bistabili najcesce grade kao tzv. To su u neko Spomenimo jos ukratko svojstva nekih bistabila kao djelitelja frekvencije: T-bistabil mijenja stanje sa svakim imnulsom. Po svojoj konstrukciji svaki od njih je dvostruki upravljani bistabil. naime. Nije. za bistabil dozvoljeno da oba izlaza budu istovremeno u jedinici (»visoko«). kod nekih bistabila. 5-23. oni ce pri prelazu od »nule« u »jedinicu«. davac takta) dovodimo impulse u nekom nizu. nesvih drugih ulaza. rob). Obicno su po dva jednaka u zajednickom kucigtu i na istom kristalu. »Master-Slave« (MS) bistabili. isto tako vazno svojstvo bistabila je da frekvenciju. Tako ce se u svakoj periodi stanje samo jedanput promijeniti. spojena prema si. TABIXA STANJA s KRAil SIMBa L'lAZNI DIO j LATCH SI. upravljani bistabil. Upravljani bistabil »RS« . a sklopovi 3 i 4 su vec opisani LATCH. Neka se mijenja stanie bistabila svaki put. D Hi T bistabili. Prema tome. To se dogada jer su ulazi takvi da mijenjaju stanje izlaza samo onda kad ulazni signal. vetike elektronicke memorije sastoje se od mnogo. pojedinacnih celija koje »pamte«. raste od niskog do visokog stanja. D-bistabil mijenja stanje K ako je D-ulaz spojen sa izlazom Qo. dovedenu na ulaz dijele sa dva. prema tablici stanja. 7K-bistabil mijenja stanje samo onda ako su i J i ulazi u stanju logicke jedinice. medusobno povezanih.

vrata ze Ro u SI. Ukoliko je Ro u stanju »jedan«. brojilo skofii u jedinici. Kada se oba ova izlaza nadu u stanju A u J qI o— K Ro K Ro K RJ G dovedu sve ulastanje jedinice i time se odmah brisu jedinice svih bistabila. dekadski. Cesto je potrebno frekvenciju dijeliti s deset. dode deseti impuls. U praksi je to iskoristeno u PLL-sistemima za biranje radnih »kanala« u radio-uredajima. da slijede jedan za drugim. 2* = 16. ukoliko je ona spojena u seriju s prvom dekadom. Njegova blok-shema na si. to ce se dogoditi kada u brojilo. oznacena slovom G. Ako pogledamo tablicu stanja na si. 5-26 je vrlo pojednostavljena. Binarni djelitelji frekvencije koriste se cesto u integriranim sklopovima visokog stupnja integracije. u elektronickim satovima. spojena su na izlaze Qi i Qz. JK-ulazi su spojeni na »-f«. prema si. gdje u nizu ima vise od dvadeset binarnih djelitelja frekvencije. svi se izlazi brisu. Primjenom tog principa i od- u seriju. Bistabili su ovdje spojeni JK »frekvencmetar«) takoder je pri- jedan za drugim. je ovaj »nula«. broiilo normalno radi »prebrojavajuci« dolazece impulse. tj. 2* =8. 2? =4. kod U. npr. od cetiri bistabila i jednih I -vrata. Dekadska brojila proizvode se u razlicitim tehnologijama. 2* = 32 itd. PRINCIP DIGITALNOG MJERENJA FREKVENCIJE Digitalno »brojilo« (brojac) frekvencije (engl. Neka od njih omogucuju dijeljenje frekvencije do 1 GHz. sto nije nacrtano na shemi radi jednostavnosti.Spajanjem veceg broja bistabila lusa. 5-25. mozemo po zelji odabrati »modul« koji dijeli frekvenciiu na nacin koji nam treba. BiNARNO. 5-24. Kad je vec upisana devetka. Dekadski djelitelj se moze naciniti. jer se stalno dijeli s dva. Vrata. Frequency Counter. Princip koji smo upoznali na primjeru dekadskog brojila nazivamo jos principom skracivanja cik- . Principijelna skog djelitelja shema dekad(dekadskog brojila) u pocetno stanje. Broj bistabila odreduje eksponent potencije kojoj je baza dva: 2 x -2. Pritom ce svaki bistabil raspoloviti frekvenciju koju dobije od prethodnoga. mjer primjene integriranih digitalnih sklopova. Svi bistabili imaju zajednicki ulaz R a Ako . frekvenciju dijeliti mozemo po volji. dolaze u stanje »nula«. koja pripada ovakvom sklopu. 5-24. Takvo dijeljenje nazivamo bi narnim. Ima izvedbi u koiima su po dva ili vise djelitelja smjesteni u istom kucistu. tj. redenog broja bistabila i vrata. U tome momentu izlaz IZ mijenja stanje od jedinice na nulu i upisuje brojku jedan u slijedecu dekadu.

moze biti nacinjen i sa diskretnim komponentama. da se na izlazu bistabila dobije signal koji kroz cijelu jednu sekundu ima »visoko« a kroz slijedecu sekundu »nisko« stanje i tako redom. pojaca i da ga oblikuje kao kvadratican. bez obzira kakav je bio na ulazu. se aktivira kontrolni stupanj. Kako sada taj uredaj djeluje? Pretpostavimo da je na izlazu iz bistabila FF »visoko« stanje (jedinica). vrati na nulu) brojilo Bi i istovremeno. ali je ba dovesti jih je sve ovo sadrzano u istom kucistu. radi preglednosti. Ova se promjena upisuje u brojilo Bi kao jedinica. U nastavku ce se »puniti« i ovo brojilo do deset. »nije aktivan«. U isto vrijeme od Pi do Po. isteka jedne sekunde to stanje mijenja u »nisko« i na ulazu u G obustavlja se dalji prolaz se Nakon impulsima u brojilo. sest pokazivaca (»dis pleja«). upise jedinicu u brojilo B2. U Bs ce se upisati jedinica. opisan napred. kojemu zelimo izmjeriti frekvenciju. Na- takvi sklopovi kod ko- kom O. vodimo ovaj signal na jedan ulaz vrata G i na ulaz izlaza Sa tog »kontrolnog sklopa«. konacno. Deseti impuls resetira (ti. on ce kod prelaza iz visokog u nisko stanje mijenjati i stanje na izlazu G od niskog na visoko. nije nacrtano. A Svaki slijedeci impuls povisuje »sadrzaj« brojila Bi. dok na ulazu bistabila FF traje »vir soko« stanje. Ako sada iz pretpojacala A na drugi ulaz vratiju G dode neki impuls. kada ce biti resetirano. ! Pojednostavljena shema brojila frekvencije 99 . On djeluje u koracima. U tome sa oznaoscilatoru su obicili no dva invertera pa. Na izlazu iz posljed- njega imamo kvadratican signal od Hz. Dakako. Tu moze izvrsno posluziti Schmitt-trigger. spojen sa tim izlazom. Takav signal dolazi u lanac od sest dekadskih djelitelja (D). Ulaz vrata G. Najprije spoji 100 KHz "'"99 10 KHz iKHz 100Hz *)Hi IMHr -J L—J D l-ii-nir-ii MO -iI )-i-{ 110 1:10 r-*- I 10 L_ D I 1 | L_ D * D rLr *X'^u jt~l B6 t*-H Bs rw J ^ 15 I _L ij 5/. buduci da taj sklop inverira signal. sest memorija i sest »dekodera« (Bi do Bs) i. Na drugi ulaz vrata G je spojeno pretpojacalo Ono ima zadatak da signal. 5-26. Izlaz vrata G spojen je sa ulazom lanca.Oscilator s kvarcovim kristalom oscilira na frekvenciji 1 crtan je kao cetvorokut Postoje i MHz. cijelom uredaju trei dva NAND-sklo- napon napajanja ali to. Taj proces tece tako dugo. sa stavljenog oa sest brojila. Ovaj jos dijelimo u bistabilu 1 FF tako. Pozeljno da njegov izlazni signal vec bude kvadraticnog oblika.

ponovno ce bistabilov izlaz doci u »visoko« stanje i brojanje frekvencije se ponavlja. Namjerno nismo ulazili u deta: lje. Brojke ostaju i vidljive i dalje. Sada kontrolni stupanj izbrise sadrzaj svih brojila dovodenjem »visokog« stanja na ulaze RESET. Zatim prekine vezu izmedu brojila memorije i spoji memorije sa dekoderima koji su u stalnoj vezi s pokazivacima. Za njih nemamo prostora. Be. Nakon isteka od jedne sekunde. Ciij je bio samo da se pokaze princtp rada pojedinih sklopova. Danas ima sebi sadri takvih sklopova koji u ze sve sto je opisano. od Bi do 100 .memorije na brojila i time u memorije »upise« sadrla] svih brojila. All 1 oni rade po istom principu. osim pokazivaca i kvarcnog kristala. U tome momentu se na pokazivacima pojave brojke omogucujuci da se procita koliko je impulsa bilo u jednoj sekundi tj. kolika je frekvencija.

U stanovima se obiano sluzimo izmjenicnim naponom od 220 V. Druga zaostaje za prvom za jednu ma« (R. akumulatorom od 12 V. koji su monti- jaju elektricnom energijom ze izmjenicne struje. I naponi su jednaki. iz mre- Danas se izmjenicna elektricna struja redovito proizvodi i potrosacima dovodi kao trofazna. onih koji rade uvijek na istom mjestu. »nul-vodic« ili »nula«. Moderni radio-uredaji ove rani vrste gradeni su redovito za pogonski istosmjerni napon od 12 do 15 V. U najcesce prenosnim primopredajnicima cemo naci suhe galvanske pojedinih faznih vodova efek vrijednost izmjenit nog napona (ili krace: izmjenicni napon) iznosi po 380 V. radionicama. S i T oznaceni su fazm vodovl Cetvrta zica je tzv. Oni se redovito napa- postici svi naponi potrebne velicine koji se onda diodama ili drugim ma Medu amaterskim elektronickim ventilima lako pretvoriti mogu u istosmjerne. krace. tj. »faza- Ovaj napon ima akumulator samo onda. jer se primjenom transformatora mogu i nicama snaznijih potrosaca. Iz- medu bilo koje faze i nul-vodica mjenicni napon je 220 V iz- 101 . Medu faznim vodovima je izmjenicni napon od 380 V. Osim tri zice koje nazivamo »faznim vodovima« ill. sto savremeni uredaji dobro pod nose. Za vrijeme voznje se akumulator stalno puni pa mu je napon promjenljiv. Elektricna mreza izmjenicne struje je zaista svestran izvor. ali one tri u automobilima i u drugim motornim vozilima. Iz- trecinu titraja. si. da iza slnedece trecine prva izmjenicna struja dosegne svoje prvobitno stanje i tako redom. Prevozni uredaji. 50 Hz. nut-yodic. ako motor ne radi. treca za drugom opet za jednu trecinu titraja. To je visina napona u vozilu sa olovnim se medusobno razlikuju po fazi. dok je napon izmedu bilo kojega faznog voda l »nule<< 220 V.6 IZVORI ELEKTRlCNE energije IZVORI ELEKTRICNE ENERGIJE ZA POGON RADIO-UREDAJA radio-redajinajvise je takvih koii su stacionarni. To znaci da se u generatorima istovremeno proizvode izmjenicne struje. S i T. Slovima R. prikljucuju se na akumulatorsku bateriju samog vozila. 6-1) tu je i cetvrta zica. Njihova frekvencija je precizno ista. pa je u pojedini stan uveden jedan od faznih vodova i nuJtivna srednja medu SVe tri »faze« dovode se samo do vecih motora i drugih -vodic. osobito u tvor^ SL 6-L Trofazna izmjenicna struja razvodi se do potrosaca sa cetiri zice. tzv.

ali kroz ispravljacku diodu moze pro- kao ventil.baterije. ali se u nekim zemljama pomalo pojavljuju i na trzistu. cena samo jedna polovica vala. elektricna struja ne moze teci. Ona propusta elektricnu struju samo u jed- D nom. Izmjenicni napon iz transformatora mijenja se valovito (sinusoidalno). Takvo ispravljanje poluvalnim i zato nazivamo ljanjem. tzv../ ge- nerator. na kondenzatoru istosmjerni napon doseci 310 V. Voltmetar ce pokazivati neki prosjek istosmjernog napona kojemu je dodan izmjenicni napon brujanja Ubr. U krajevima koji su udaljem od teci Princip ispravljaca. kondenzator ce se nabiti na Uma u s = skupe! UY2 = 1. potresi i drugo) potpuno nadomjestiti prikljucak na normalnu elektricnu mrezu. Kad se kondenzator C vec nabio na maksimalni napon 102 . U obrnutom. tzv. struja je B (si. izdrzati u zapornom smjeru razmjerno veliko naponsko opterecenje. Za nuzdu — — . Takvi generatori elektricne energije mogu u slucaju prirodnih katastro fa (poplave. SL 6-2. Uslijed toga je napon na kondenzatoru nizi.Frekvencija tog brujanja je^ jedkod poluvalnog ispravljanja naka frekvenciji izmjenicne struje. Za amatere su ipak jos jako Ako sada na A samo kondenzator B prikljucimo C. suncane ili solarne baterije. kondenzator ce se kroz R izbijati (prazniti) i istovremeno. radeci OSNOVNA SVOJSTVA ISPRAVLJACA Princip ispravljanja I VRSTE Silicijeva ispravljacka dioda (sL 6-2) djeluje kao ventil. To tako ide sve dok se kondenzator nabije na maksimalnu vrijednost izmjenicnog napona. uz ostalo. ponovno nabijati (puniti). npr. 6-2c). isprav- izvori. celic- Veliko znacenje imaju i prenosni benzinski motor-generatori koji poput malih elektricnih centrala proizvode izmjenicnu struju. To znaci da ce. Objasnjenje u tekstu (arkticki ili antarkticki planinske. zapornom smjeru. Uz snagu od nekoliko stotina vata daju efektivni napon od 110 ili 220 V. Ukoliko su prikljuceni i kondenzator C i otpornik R.4 [7. u slucaju da transformator daje napon U = 220 V. prasumske ili pustinjske oblasti) iskoristavaju se. Ispravljacka dioda mora. propusnom smjeru. moze i vodenica vrtjeti pogodni b) v c) v. kako punom crtom prikazano na sL 6-2b. kroz tekla — — njega bi elektricna samo na mahove. One su veoma interesantne amaterima koji vole eksperimentiratL Jos nedavno ih nije bilo mo guce nabaviti. za vrijeme svakog pozitivnog poluvala izmjenicne struje. Ako je efektivna vrijednost napona na transformatoru U. slozeni u tzv. Kad bismo na 6-2a) spojili tacke A i neki otpornik. oznasa »+«. razliciti generatori sa po~ gonom na vjetar ili termo-elektricni civilizacije predjeli. on ce se kroz diodu nabijati elektricitetom onda. rjede ne ili nalazimo male olovne akumulatore. Osim toga on nije vise ni stalan jer se valovito mijenja (si. Za pogon elektronickih i radio-uredaja na umjetnim satelitima redovito sluze posebni foto-elementi. kad je a pozitivno.

a) D D3 '* Maksimalno dopustivi zaporni napon ispravljacke diode (»Peak Inverse Voltage«. d-3. U momenta. »PIV«). a druga kroz D 2 Tako su oba polu. D1 napon na diodi ce doseci dvostruki iznos maksimalne vrijednosti izmjenicnog napona: 2t/md * Ako ispravljacka dioda ne moze izdrzati tako velik napon. Z>/oda D fco/a sluzi kao ispravljacki ventil mora u ispravljacu izdrzati visok inverzni napon. 6-3a. Ostac) t u lo u iekstit 103 . B \ PULZIRAJUCA STRUJA DVOSTRUKE FREKVENCUE Punovalno ispravljanje umnazanje napona u ispravljacima i 64. 64c) iskoriStena za nabijanje kondenzatora. nikada ne dosegne. R neka predstavlja tro- Napon na kondenzatoru C. S/.. U br je napon brujanja koji je manji nego li kod poluvalnog ispravljanja. 64d. Jedna polovica tog namotaja salje struju kroz Di. »mostu« (si. Opet tiri se iskoristavaju oba smjera izmje- onda se tome dodaje jos i napon na transformatoru. s. **__. Zato treba strogo paziti da se vrijednost za PIV. 6-4b). sto je prednost u odnosu na si. Otpornik silo struje.?" .' ^^UHUJ^Umoks D I Ul ni r^ r^ U2 = U |/2 r odvojak u sredini. kada se promijeni polaritet izmjenicnog napona (si. izmjenicna struja od koje su d) iskoristena oba smjera. Za sigurnost treba ispravljacku diodu opteretiti je 30°/o b) i • u — l -_ u maks t. Sekundarna strana treba da je namotana samo za napon U. 64. . v c) d) inverznim naponom koji je barem ili vise ispod te vrijednosti! . dolazi do proboja i unistenja diode. oznacenu u katalozima tvornica. b) sa cetiri diode SI. si. ima namotaj za dvostruki izmjenicnapon (2U). uz ostale podatke najvazniji. Namotaj mora imati Punovalno ispravljanje pomocu dvije diode zahtijeva transformator koji na svojoj sekundarnoj strani b) vala (A i B. 64a. prikazanom na si. si. A v B V A \. nicne struje: ispravljanje je takoder punovalno.. Dva primjera punovalnog ispravljanja: a) pomodu dvije ispravljacke diode. Principijelne sheme takvog ispravljaca su na si. Malo kasnije. Bolje je iskoristenje raspoiozive elektricne energije kod ispravljaca s&punovalnim ispravljanjem izmjenicne struje. maksimalna vrijednost izmjenicnog napona Ui i napon t/a se ponistavaju i na diodi D nema napona. 6-3b) i on ponovno dosegne maksimum Us. Graetzovom (Grecovom) spoju. a cesto i do kratkog spoja uz joS vece stete. Vidi tekst Graetz (Grec) je primijenio cediode u tzv.

Uz jednaki i padne opteretni otpornik i isti kapacitet kondenzatora smanjenje napona je manje zbog cesceg dopunjavanja.= onomu kod poluvalnog javlja se brujanje. Ipak ima vazna razlika. a) b) if — — I L-*- c) . slicno ispravljanja.

o—i 6-6. tj. koje je tim jace sto je potrosak struje iz ispravljaca veci. Da troskovi izgradnje ispravljaca budu u skladu sa iskoristenom elektricnom energijom. 6-6a. Za poluvalno ispravljanje 100 (50 £C-filterima. predajnika -£ f) "Tci 3 Tc. razmjerno jacim stru- Protiv neizbjezivog brujanja ispravljene struje. Zatim treba razlikovati jednoclane filtere (si. i to: Vrstu filtera sastavnih Tct — Bo — Tci Tc2 4 Tea — C) LI d) LI LZ Za izlazni stupanj CW 5%. 1_ Tc. ali prigusnice mogu pozamijenjene otpornicima. e) RC-filteri f) sa ulaznim kapacitetom bez brujanja. Taj napon ne smije preci odredenu vrijednost. d iza ispravljackih dioda. izrazene u omima (Q) vrijedi isti dijagram. b. Tro- clani filteri su rjedi. Filtracija i velicine njegovih dijelova treba izabrati prema svrsi za koju ce ispravljac sluziti. U svim filterima su prisutni kondenzatori. Tako velik kondenzator bio bi preskup. 6-6 su nacrtane OTPOR POTROSACA Rp (k A ) njihove glavne vrste. Na si. za frekvenciju Hz. c i e) od filtera sa 6-6c i d). e redu morasa ulaznim SL 6-7.o 1 o 8) ^ Tc2 i b) _M_ _L_2_ Proradun kondenzatora. 6-a. S/. mogu se primijeniti pogodni filteri. potrebno je da kondenzator praznimo jama. Hz) treba vrijednosti podvostrucitL Ostalo vidi u tekstu 105 . ispravljace: a) nim filtera za b) LC-filteri sa ulazkapacitetom. Za hiljadu puta odmah i f). Napon brujanja U br izrazen u procentima istosmjernog napona na kondenzatora C koji je spojen } dvoclanih filtera (si. mo U prvom razlikovati kondenzatorom i f) od ulaznom priguSnicom (si. a one sa otpornicima biti — nekad manje otpore. c) i d) LC-filteri i i Nekoliko tipicnih sa ulaznim induktivitetom. uz uvjet da se kapaciteti uzmu hiljadu puta veci! Dijagram je nacinjen za punovalno ispravljanje. Dijagram vrijedi za otpore potrosaca a kilo-omima (kQ). filtere (si. O namjeni ispravljaca ovisi dopuStena velicina napona brujanja. 6-6b. Filtere s prigusnicama nazivamo LC-filterima.

Ako je frekvencija izmjenicne struje 50 Hz.25%. Trazi se dakle da anodni napon izlaznog stupnja nekog predajnika za telefoniju od. prijemnike i SSB gene- rator 0. koji je izravno prikljucen na ispravljac sa puno- Napon brujanja (U br). mozemo oddijagrama na si. 0. punovalnim ispravljanjem frekvencija sc udvostrucuje pa napon brujanja ima frekvenciju 100 Hz. Uz poluvalno ispravljanje frekvencija brujanja ostaje 50 Hz. za NF pojacalo. Rp{kCl) J(mA) PRODUKT LC (HENRIJl * MIKROFARAD!) SL 6-8. Kao otpor potrosaca Rp treba uzeti vrijednost koja se dobije racunom kao omjer istosmjernog napona V na kondenzatoru i istosmjerne struje J koju trosi uredaj: mV. Navedeni procenti odnose se na ukupnu vrijednost istosmjernog anodnog napona. recimo. FM SSB predajnika . . . Za pojacala klase B Za VFO. .01%.Za izlazni stupanj ili AM. 500 V smije imati brujanje napon najvise 5 V. . ali onda treba vrijednosti koje se dobiju iz dijagrama podvostruciti. . najvise je kojemu Prema pogon dobro bruja1 valnim ispravljanjem. sto je kod nas normalno. J (A) ili izrazen u procentima istosmjernog nat>ona na kondenzatoru. 1%. za . napon od 10 V za nekog VFO-a mora biti tako filtriran da preostali napon nja bude sto manji. gornjem. rediti pomocu 6-7. Dijagram vrijedi za frekvenciju 100 Hz 106 . . . Atenuacija (prigusenje) brujanja ispravljene struje jednoclanim LC-filterom.

biti nesto manji od 3%. 6-7). Iz dijagrama se moze vidjeti da ce napon brujanja. To znaci da za pogon takvog izlaznog stupnja nije potrebna nikakva dodatna filtracija. ne vrijedi! .Napon se mjeri voltima (V). Podijelimo li napon sa strujom. R Ako je otpor potrosaca znatno manji. buduci da bi za njih takvo brujanje bilo preveliko. kolektorska struja biti 0. Tada ce. Za primjer uzimarno tranzistorski predajnik kojemu je u izlaznom stupnju INPUT 7. dakako. To znaci da anodni napon izlaznog stupnja mozemo bez ikakvog daljnjeg filtriranja uzimati direktno sa tog kondenzatora! Za ostale stupnjeve morat cemo upotrebiti anodni napon koji je bolje filtriran. ako je kapacitet kondenzatora C == 16 ^. kod tranzistorskih izlaznih stupnjeva u savremenim predajnicima. kao npr.2 W.F. Ako se jakost struje mjeri amperima (A) izlazni otpor u omima (Q). Horizontalnu skalu citamo jednostavno kao ome (Q) a kapacitete uzimarno hiljadu puta vece.5%. Evo jedan primjer: Predajnik za telegrafiju ima INPUT od 40 W. Za ostale stupnjeve to. uz kondenzator od 4000 up. uz pogonski napon od 12 V. mozemo se posluziti istim dijagramom (si. Iz dijagrama vidimo da napon brujanja iznosi oko 3. Izrazimo li jakost struje u miliamperima (raA) otpor Rp izlazi u kilo-omima (kQ). To znaci da taj stupanj predstavlja potrosac kojemu je otpor p = 4000 Q ili 4 kQ. izlazi otpor od 20 Q.6 A. Njegov izlazni stupanj trosi 100 mA uz anodni napon od 400 V.

4-

+o

—•—

C+

Visokonaponski ispravljadi
sa poluvodidkim diodama

^T&r
SL
6-10, Filterski clan, sastavljen od tranzistora TR, otpornika R i kon-

Upotreba ispravljackih

silicijevih

dioda je danas toliko raSirena i oposobito u radio-urecenita, da se dajima koji su namijenjeni amaterima ispravljacke elektronske ci-

ne mogu naci. Ogranicen maksimalni zaporni napon (PIV), znatno nizi nego li kod
jevi vise

denzatora
kapacitet

Ct,

ima djelovanje kao
koji
je

elektronskih cijevi, zahtijeva posebnu paznju pri planiranju i gradnji

C*

znatno

veci

od Ci
najvise slucajeva ce biti potrebno da se ispravljeni napon bolje filtrira. Daljnje filtriranje moze se

visokonaponskih ispravljaca. Ako pojedina dioda ne izdrzi odredeni zaporni napon, mogu se u seriju stavise silicijevih dioda. to da se kod pojedinih dioda mogu otpori u zapornom smjeru medusobno razlikovati, treviti
ili

dvije

U

Obzirom na

primjenom niskofrekventne prigusnice induktiviteta L i jos jednog kondenzatora. Oni zajedno forpostici

ba paralelno s diodama staviti otpornike od 150 do 470 kQ (si. 6-11).
Bez njih bi se moglo dogoditi da zaporni naponi na diodama budu razliciti i da dode do proboja. Na si. 6-1 la otpornici R2 sluze za izjednacivanje naponskog opterecenja dioda, dok otpornik R$ sprecava strujno preterecenje dioda u momentu ukljucivanja ispravljaca, kad su kondenzatori i u filteru

miraju filterski clan, prema si. 6-8. Tu je ujedno dijagram; koji nam pokazuje koliko je smanjenje (atenuacija) brujanje.

Ako

je

napon brujat

nja na ulazu takvog filterskog clana Ubri a na njegovom izlazu U b ^ atenuacija

A=
ovisi

Ubr 2

G Q

ubn

jos prazni.

Za
opasni
ili

silicijeve
i

o produktu induktiviteta L i kapaciteta C. Dijagram vrijedi za frekvenciju od 100 Hz kod punoval-

diode mogu biti oni naponski vrhovi koji
iz

ponekad dodu

elektricne

mreze
od-

su posljedica ukljucivanja,

nog

ispravljanja.

Cesto se, osobito za konstantna i ne prevelika optrecenja, umjesto prigusnice uzima otpornik. Za takve filterske clanove vriiedi dijagram na si. 6-9. Atenuacija brujanja ovisi o produktu otpora R (Q) i kapaciteta C (jjP).

nosno iskljucivanja strujnih krugova koji sadrze neki induktivitet (u prvom redu sam mrezni transformator!). Da se to izbjegne dodaju se paralelno sa izvorom izmjenicnog napona kondenzatorsko-otpornicke kombinacije R1/C1 i, novrh tokondenzatori C paralelno sa svadiodom. Ovo je prikazano na si. 6-1 lb. Ako su ovdje sve diode, npr. tipa BY 238, izmjenicni napon moze biti 1500 V. Tada kondenzator Ci mora biti nacinjen za radni napon od 2500 V, a kondenzatori C za
ga,

kom

Opcenito se moze reci: sto veci kapacitet, to bolja filtracija! Ako

nas kondenzator
lik

nema dovoljno

ve-

kapacitet? Iskusni prakticari postupaju prema si. 6-10. Otpornik R odabire se tako da se tek dosta
»otvori« tranzistor. Sklop se ponasa kao da je kapacitet mnogo puta

1000 V. Izlazni istosmjerni napon bio bi bez opterecenja nesto preko 2000 V, dok bi se kod onterecenja

smanjio, zavisno o ostalim sastav-

veci!

nim djelovima, osobito o matoru i filteru.

transfor-

108

2

zemo serijski otpor Ri izracunati pomocu Ohm-ovog zakona:

gdje je Ji jakost struje koja tece kroz Ru Ova jakost struje mora biti uejlavnom konstantna, jer bi se inace i napon Ui jace mijenjao. Najjednostavniji djelitelj (razb)

P5TB4 q 04
fl

R2 (si. jednosti otpora ovako:
i

djelnik) nika, Ri

napona

sastoji se
6-12b).

od otporvri-

Potrebne

mozemo
R /Cj=-

izracunati

i-

1

,+ °i

0=

+ Jt Jakost struje Ji je ona koju trosi potrosac uz napon Vu Sa J2 ie ozna/,

RK2
=

—U — J
>

,

U- U -

>

-r

cena struja koja tece kroz sam djenapona. Ako je potrosak struje Ji stalan, bez promjena, J2 moze biti razmjerno slaba struja, oko 10% ukupnog potroska. Ukoliko se Ji neprestano mijenja, potrebno je u interesu odrzavanja konstantlitelj


h

nog napona Ui

koja moze od Ju

biti

i

odabrati struju deset puta veca

Trebamo
na,

li

mozemo

veci broj nizih napona£initi visestruki djedjeli-

Serijsko spajanje silicijevih dioda za ispravljanje vecih napona. Kondenzatori C, kao i serijski spoj kondenzatora Ci i otpornika Ri,
S/. <5-ii.

litelj

napona. Primjer takvog

kojim se postizu dva niza napona, Ui i Us, vidimo na sL 6-12c.
telja
c)
+
°-

sluze kao zastita od izuzetnih naponskih vrhova koji nastaju kod prekidanja strujnih krugova, prikljudenih na elektricnu mrezu. Otpornici R2 osiguravaju jednolican raspored zapomog napona na diodama, dok Rs duva diode od prejake struje koja se javlja kod ukljucivanja ispravljaca, dok su kondenzatori Cs
i

f

o

+U

b)

—o +U
-o +U1

R2

Gr u filteru jos prazni
R2
J2

R3

J3

PROMJENA

I

ISTOSMJERNIH NAPONA

STABILIZACIJA
SL
6-12.

T
rijskim

T

Razdjelnici napona sa otpornicima

Smanjivanje napona: a) seotpornikom (»predotporni-

Ako
je nizi

je

potreban napon Ui koji
(si.

od napona U

6-12a)

mo-

kom«); b) djeliteljem (razdjelnikom) napona; c) visestrukim dijeIjenjem napona

109

Vrijednosti pojedinih otpornika dobijemo, kako slijedi:

cijev potece elektricna struja,

napon

radni napon stabilizatorke, Ui, gotovo je neovisan o jakosti struje koja kroz nju tece.
»gorenja«,
tj.

jakosti struja koje se crpu na odvojcima razdjelnika (Ji i U) konstantne, moze struja Jz, koja tece kroz sam razdjelnik, biti slabija. Ako su ove struje promjenljive, mora struja Js biti jaca; do deset puta vi§e od zbroja J1+J2.

Ako su

Opterecenje pojedinog otpornika u razdjelniku napona izracunava se kao umnozak jakosti struje koja tece kroz otpor i napona na njegovim krajevima. Za primjer na si.
6-12c to je:

Kroz svaku takvu stabilizatorsku cijev smije teci neka maksimalna struja (J mats). Struja takoder ne smije biti manja od neke odredene vrijednosti (3 min), da se cijev ne bi »ugasila«. Pri odredivanju vrijednosti otpornika Ri treba misliti na to da cijev ne bude preterecena ni onda, ako se kod Ui struja nikako ne trosi. Na Ri mora, osim toga, pad

napona biti jednak pa je dakle:

razlici 17

Ui,

•*maks

P 3 =J3 U Pi-Vi + JtHUt-VJ; Pi-Vi+Jt+JMu-v,) Da se otpornici ne bi previse za2;

grijavali, potrebno je da im opteretivost bude barem dva do tri puta

se kod Ui crpe struja, njen tok kroz stabilizatorku E oslabi, ali napon Ui ostaje prakticki konstantan. Treba samo paziti da se ne crpe struja koja bi bila jaca od razliIve J maks~~~J min*

Cim

veca od izracunatog opterecenja.

pona,
Stabilizacija

napona tinjalicama

Ako tro§ilo (potrosac) ne crpe stalnu struju, bolje je u razdjelnik
napona
tor e.
cijalne,

vise stabiliziranih naupotrebiti vise stabilizatorskih cijevi. Na si. 6-13b su dvije takve cijevi spojene u seriju. Napon U2 odreden je stabilizatorkom Es, a napon JJi jednak je zbroli

Trebamo

mozemo

ukljuciti posebne stabilizaStabilizacijske tinjalice su spe-

plinom punjene
i

cijevi.

Zovu
kroz

ih jos
(si.

stabilizatorkama.

Napon U
tzv. na-

6-13a)

mora

pona paljenja

biti visi tinjalice.

od

Kad

ju napona na obim cijevima. Otpornik Ri odreduje se na jednak nacin kao u predasnjem primjeru. Drugi otpornik (R2) ima velik otpor (0,1 do 0,5 MQ) i sluzi samo zato da bi se olaksalo paljenje tinjalica. Opterecenje otpornika Ri u svakom slucaju iznosi

a)

b)

r

—•

° +

u

P=JmakS {U-U )> dok njegova opteretivost mora biti barem dva do tri puta veca. Kao R2
t

dobro

ce

posluziti

poluvatni

ot-

©

If

pornik.

Q

SI 6-13. Stabilizacija napona spedjalnim, plinom punjenim cijevima, tzv. tinjalicama: a) s jednom; b) s dvije stabilizator ske tinjalice
110

Ukupan potrosak struje, kod Ui U2 zajedno, ne smije preci razliku ovisno o upotrebljenim Jmaks Jmin, stabilizatorskim cijevima Ei i Es. I tinjalice se sve manje primjenjuju, ali ih se ipak moze naci u nekim uredajima. Dobro sluze za stabilizaciju napona izmedu 70 i 150 V. Serijskim spajanjem mogu
i

stabilizirati

i

vise napone.

Primjena Zenerovih dioda
Zenerove diode se u strujnim krugovima ponasaju slicno stabilizatorskim tinjalicama. Pad napona na njima, u odredenim uvjetima, ostaje prakticki konstantan, bez obzira na jakost struje koja kroz njih tece. Zato se i one mogu primijeniti
za
stabilizaciju

napona
tinjalica:

(si.

6-14).

Predotpor Rt odabire se na siican
nacin, kao

kod

R

t

=

U-U

ponu. Ukoliko su promjene nestabilnog napona prevelike, mijenjat ce se jakost struje koja tece kroz Zene rovu diodu, pa ce to utjecati i na
stabilnost napona koji nam je potreban. Na si. 6-15 je serijski pred-

Jakost struje J ntaks * e najveca struja koja smije teci kroz Zenerovu diodu, £to je ovisno o tipu. Napon V je najveca ocekivana vrijednost nestabilnog napona, a Ui pad nauona na samoj »zenerici« koji je jednak korisnom, stabiliziranom na-

t

**maks

otpornik zamijenjen FET-om. Ako se, naime, kod FET-a gejt (g) i surs
(s)

medusobno

spoje,

onda

je struja

4
'

o+U1

STABIUZIRAN!

NAPON

1

2D
..U2EMLJENI" POL

SI. 6-14.

stabilizaciju

Primjena Zenerove diode za napona
-O + (J
NESTABKAN NAPON

koja tece kroz taj poluvodicki elemenat konstantna, tj. neovisna o naponu. Tako ce kroz ZD teci struja koja se ne mijenja i kod jacih promjena nestabilnog nauona. Stabilizirani napon je onda znatno konstantniji.

Slicno se moze postici pomocu bipolarnog tranzistora (TR, sL 6-16) kojemu diodom D osiguramo konstantni napon izmedu njegove baze i emitera. Otpornik R treba da osi-

kojemu

gura toliko jaku struju, da pad napona na diodi D dode u podrucje u
se

on vrlo malo mijenja.

SL

6-15. Vnipolarni tranzistor, FET, osigurava napajanje Zenerove diode konstantnom jakoscu struje va

malo strujno opterecenje, mozemo dodatnim tranzistorom TR (bilo
PNP-tipa, bilo NPN-tipa) »jacu zenericu«. Otpornik
a)
i

Ako Zenerova dioda ZD (si. 6-17) moze stabilizirati napon samo uz
naciniti

je stabilizacija bolja

R

odgo-

b)

.a

ZD

2D 1

^

M™
P-N-P
f
.„
;
!

:€)
r
i

N P N
.
.
i

i

SL

6-16.

Bipolarni (»obicni«) tranzi-

stor PNP-tipa, uz pomoc diode D i otporniha R, takoder napaja Zene-

SI
de,

6-17.

Ovakav sklop Zenerove

dio-

rovu diodu
jom,

ZD konstantnom
ciju

stru-

osigurayajuci

bolju stabiliza-

napona

tranzistora i jednog otpornika ponasa se kao jaia Zenerova dioda i podnosi veca opterecenja; a) s tranzistorom tipa PNP; b) s tranzistorom tipa

NPN

111

1

vara

onome na

si.

6-14.

Tranzistor

a)

b)

se uzima prema zeljenom opterece* nju, a sve zajedno prikljucuje se samo na dvije tadke, kao da se radi o

pravoj Zenerovoj diodi! Dakako, i tu treba dodati odgovarajuci predotpornik, u seriju sa ovom »sintetskom« stabilizatorkom.

£>

A2D\

z

O-

Stabilizacija napona s tranzistorlma

C)

d)

Najprije su tranzistori za stabilinapona bili upotrebljeni prema si. 6-18. Suha baterija malog kazaciju

paciteta B sluzila je samo kao referentni izvor napona. Tu je iskoristeno svojstvo tranzistora da u spoju »emiterskog slijedila« (emitter follower) na svom izlazu vjerno i bez pojacanja prenosi »signal« sa baze. Zato je napon U gotovo jednak naponu baterije B. Konstantan je bas koliko i taj referentni napon.

SL 6-19. Danas se kao izvor referentnog napona iskljucivo koristi Zenerova dioda: a) stabilizator
s tranzi-

rovom diodom, ne mijenja

Referentni napon, dobiven Zenese, za

razliku od baterije, ni poslije vrlo dugog vremena, pa je njena upotireba prikazana na si. 6-19 u cetiri varijante sa razlicitim tipovima tranzistora.

storom NPN-tipa i uzemljenim negativnim polom; b) tranzistor je PNP-tipa, a uzemljen je pozitivan pol; c) i tu je uzemljen »plus« uz primjenu tranzistora NPN; d) stabilizacija

se postize PNP-tranzistostabilizi-

rom. Uzemljen je »minus« ranog napona
shematski,
si.

Svakome, koji eksperimentira s razlicitim uredajima, potrebni su stabilni naponi razlicite visine. To nam omogucuju stabilizatori koji su
a)
b)

u

principu, prikazani na

6-20a i b. Prvi ima uzemljen negativni pol napona i tranzistore NPN-tipa. Drugome je pozitivni pol uzemljen, a upotrebljeni su tranzistori PNP-tipa.

ng-p-r-in
0,1

P

0,1 >i

Tranzistori TRs i TRs, odnosno TRs i TRe, formiraju Darlingtonove parove s velikim strujnim pojacanjima. Tranzistor TRi, odnosno TRt, ima zadatak da uporeduje napon na razdjelniku Ri/P/Rz sa re-

i
SL
skog

islijedila

ferentnim

naponom

zenerice

ZD.

Tranzistor u spoju emiter(emitter follower) moze bid vrlo dobar stabilizator uz uvjet da je spojen sa izvorom stabilnog »referentnog« napona. Taj napon su nekada davale posebne
6-18.

baterije

Svaka promjena napona U prenosi se na taj tranzistor koji, upravljajuci sa Darlingtonovim parom, popravlja i odrzava izlazni napon konstantnim. Potenciometrom P mozemo mijenjati u odredenim granicama po volji visinu napona U.

112

TRI =BC177

TR2sBC161-10

TR3=2N3055

Sklop »pozitivnog stabilizakod kojega je kolektor posljednjeg tranzistora u stabilizacijskom lancu (TR3) uzemljen i spo~ jen izravno na hladilo, u kontaktu
6-21.

SL

tora«,

je sa sasijom

otpor od 7,5 Q (dva otpornika od po 15 Q> vezana paralelno!) tece jaca ili slabija struja koja vise ili manje »otvara« tranzistor TR3. Ovaj ne

mora
jer

biti

mu

izoliran od hladnjaka, je kolektor uzemljen!

Darlingtonovi parovi tranuz treci tranzistor koji sluzi kao komparator (uporedivac) napona, u stabilizatorima napona: a) s^ tranzistorima NPN-tipa i »vrucim« pozitivnim polom. Negativni pot napona je uzemljen; b) tranzXstori su tipa PNP, negativni pot je »vruc«, dok je pozitivni uzemljen. Prvi nazivamo »pozitivnim«, a drugi »negativnim« stabilizacijskim skloSI.

6-20.

Integrirani sklopovi

zistora,

u stabilizatorima napona
Daleko vece pojacanje nego Darlingtonovim parovima postize se operacijskim pojacalima. Domace operacijsko pojacalo IL 741 sluzi u stabilizatoru napona, si. 6-22, kao tzv. komparator, tj. uporeduje dio izlaznog napona (sa potenciometra P) s referentnim naponom Zenerove diode ZD, upravljajuci istovremeno s tranzistorom TR. Velicinu izlaznog

pom
stabilizator, si 6-21, kao da je postavljena »naglavce«. U principu je svejedno koji pol izlaznog, stabiliziranog napona uzemljimo, ako to samo pravilno ucinimo.
I

Shema

napona U2 mozemo potenciometrom odabrati prema potrebi. Napon Ui
potjece iz ispravljaca. Za prakticnu upotrebu najpogodniji su stabilizacijski »integrirci« koji sadrze sve potrebne elektronicke elemente, a prikljucuju se samo na tri tocke, tj. na tri prikljucna kontakta. Izgled nekih od njih i raspored prikljucaka vidimo na si. 6-23. Oni u manjim kudistima smiju se,

ovdje Zenerova dioda

ZD

daje

re-

ferentni napon. Ovaj se prenosi na tranzistore TRi i TRs koji su medusobno spojeni na Darlingtonov nacin, umnazajuci svoja strujna pojacanja. Ovisno o potrosku, kroz

razumije

se,

manje

opteretiti

od
113

8

Radio prirudndk

.

onih u vecim kucistima. Za puno ppterecenje, predvideno za odredehu izvedbu, obicno treba upotrebiti dovoljno veliko hladilo (hladnjak).

Upotreba je vrlo jednostavna.
si.

Na

6-24 je tzv. pozitivni stabilizator

(sa

Ispravljacke diode Dt

uzemljenim negativnim polom!). i D$ mogu se

svojim anodnim priklju&iicama spojiti izravno na »minus«. Ako je stabilizator predviden za veca strujna
opterecenja, mogu i ispravljacke diode biti u£vrscene na isto hladilo. Pri tome i diode i kuciste stabilizator dolaze u direktan, vodljivi kontakt sa hladilom!

SL 6-22, Princip primjene operacijskog pojacala (integriranog sklopa IL741) kao komparatora i upravIjaca stdbilizacijskim tranzistorom TR. Ako nije potrebna struja jaca

Odgovarajuca serija »negativnih« stabilizatora ima oznaku koja po.« Shema takvog 6inje brojem »79 stabilizatora je na si. 6-25. Tu su i ispravljacke diode drugacije spojene!
.

od 15 do 20 mA, prikljucak

.

br. 6 integriranog sklopa spaja se direktno na izlaznu prikljucnicu f-f I/aj, a tranzistor se moze izostaviti

Isti rezultat, tj,

ni pol,
ra,

uzemljen pozitivkao kod predasnjeg primje.
.

moze se postici i »pozitivnim« stabilizatorom (serije »78 .«) prema sL 6-26. Razlika je u tome da se sada kuciste stabilizatora mora izolirati

i>

od uzemljene metalne

sasije.

Ovi integrirani stabilizatori imaju ogranicenu opteretivost, ovisno o tipu i kucistu, kao i o uspjesnosti hladenja. Ako zelimo stabiliziran napon uz jace struje treba dodati neki odgovarajuci tranzistor (si. 6-27). Ovaj moze biti silicijev ili germanijev izlazni tranzistor. Na slici je i formula za izracunavanje velicine otpornika Ru Ona vrijedi za silicijeve tranzistore. Za germanijeve treba u brojniku uzeti vrijednost 0,4

umjesto

0,9.

Kada

se

kod

»

+ [/«

crpe struja, onda kod malih jakosti tu struju daje sam stabilizator. Tek kada potrosak struje naraste toliko, da pad napona na Ri postane dovoljno velik da se »otvara« tranzistor TR, poteci ce struja i preko njega. Na ovom mjestu su se pokazali vrlo dobrima germanijevi domaci tranzistori u TO-3 kucistu

Vazno

(»Ei-Nis), je

sa

oznakama

»AD

.

.«.

da oba nacrtana kondenzatora (od 0,33 ^F i 0,1 [iF) budu

SL
rija

6-25.

Za

razliku

od

stabilizatora
se-

serije »78..« koji

su »pozitivni«,

tronoznih negativnih integriranih stabilizatora ima oznake, 7905,
7908, 7912, 7915 itd.

jednostavna

Upotreba im je a stabilnost napona vrlo dobra

o o

.

TRi odgovara onome

TR na

si. 6-27.

nickog izvoda
bilnost

(br. 3).

Zato je

tranzistoru TRs povjerena je zastita od preterecenja. Ako struja koju crpemo kod » + U« po stane prejaka, pad napona na otporniku R2 otvori tranzistor TRs, pa ovaj vise ili manje (ovisno o struji J izl ) kratko spaja otpornik Ri, smanjujuci mogucnost toka struje

Dodatnom

kod malih jakosti
losija.

i stastruja.

mnogo
Izbor

stabiliziranog

napona

prema potrebi
Opisani integrirani stabilizatori
sa

kroz TRI.
Integrirani stabilizator napona kao stabilizator struje

oznakama 7505, 7808, 7812, 7815 daju samo odrectene napone od 5, Ako su nam potrebni 8, 12, 15 V
. .
. .

.

drugaciji naponi jednake stabilnosti,

upotrebit

cemo takve

stabiliza-

6-15)

Pomocu unipolarnog (FET, si. ili pomocu manjeg bipolarnog tranzistora (TR, si. 6-16) mogu se

dobiti jakosti struje koje su gotovo neovisne o velicini elektricnog napona, ali ako zelimo jos bolju staosim toga bilnost struje kojoj

mozemo u
ti

sirim granicama odabra-

jakost, posluzit

cemo

se integri-

stabilizatorom prema si. 6-30. Najcesce za ovakvu svrhu odgovara stabilizator za neki nizi napon, npr. TBA625 ili \lA7805. Ovi daju napon od 5 V. Potrebnu jakost stabilizirane struje (u amperima) lako je izracunati prema formuli sa slike, uz zgodno odabrani otpornik R (u omima). Stavimo li u racun R u kiloomima, izlazi struja J kons u miliamperima! Vidimo da po* stoji mogucnost odabiranja jakosti struje, koja ostaje priblizno konstantna, sve do maksimuma koji je dopusten za odredeni stabilizator (ovisno o velicini kucista i o hlade-

ranim

naponskim

to pokazuje si. 6-31. Pri tome prikljucak br. 3 nije vise uzemIjen (na »minusu«), vec je doveden na razdjelnik napona R1/R2. Stabilizirani napon » + U« ovisi o izboru tih otpornika. U laboratoriju je cesto potrebno da taj izlazni stabilni napon, od slucaja do slucaja, promi jenimo. To se postize razdjelnikom napona u koji je ukljucen poi R' odtenciometar P. Otpornici reduju gornju i donju granicu napona. Stabilizator je sada potrebno izolirati od hladila! Tako se stabilizatorom koji je graden za napon moze dobiti izlazni napon od 5

tor kako

R

o razdjelniku napona) sve do preko 15 ili vise volta! »Elegantnije resenje«, kako oi to radio-amateri rekli, postize^ se

od

5

V V (ovisno

t

primjenom operacijskog pojacala ili IL 741), kako se to vidi na si. 6-32. Nestabilan napon iz ispravljaca koji se dovodi na »+«
(^A 741

6-30 vrijedi

nju stabilizator). Formula na si. samo za razmjerno vece

jakosti struje jer u njoj nije ura* cunata struja koja tece preko zajed-

JJA78...

U
0,33;j

=

Ustab(l+-^-j + j

-oj konst

SI. SI.
6-30.

Stabilizator

napona kao

6-31. lako je integrirani stabilizator 5 tri prikljucka predvi&en da daje jedan cvrsto odreden napon,
t

sredstvo za postizavanje konstanu

tnoguce je postici

ne jakosti struje

i vece napone. Vidi tekst

116

treba biti harem 3 V visi od najviseg stabiliziranog napona »+[/«. Visinu izlaznog napona odabire se potenciometrom od 10 kQ. Taj napon ne moze biti nizi od onoga za koji je nacinjen stabilizator.

Trebaju onoga koji

li

nam

je

i nizi naponi od odreden samim stabi-

lizatorom, korisno je posluziti se sklopom koji je u principu prikazan na si. 6-33. Tu je opet operacijsko pojacalo »741« i potencicmetar

SL

6-32.

Operacijsko pojacalo ovdje

za odabiranje napona. Za opseg od -{-0,5 V do 10 V potrebna su dva izvora: jedan sa naponom izmedu + 13 do 25 V i drugi sa (negativnim naponom u odnosu na »sasiju« koja 17 V. 7 i je uzemljena) izmedu

sluzi za izbor visine stabiliziranog

napona

+ U«), dok

tivan

— U«). je

drugi napon nega-

i

pozitivan negativan napon nije tesko naciIspravljac koji daje
i

nisu jedini,

Razumije se da ovi stabilizator! ali za primjenu sigurno

Jednu takvu mogucnost vidimo na si. 6-34. Mrezni transformator ima na sekundarnoj strani namotaj sa odvojkom u sredini. Za ispravljanje sluzi tzv. »Graetz-ov most« (Grecov most). Kondenzator Ci ima uzemljenu svoju pozitivnu, a konniti.

+13...25V

denzator C2 svoju negativnu »stranu«, pa je prvi izvor negativnog, a drugi izvor pozitivnog napona.

Na ovoj su slid stabilizator i operacijsko pojacalo u drugacijem
medusobnom
spoju.

-7...

-17V

U ovom

pri-

mjeru su nam na raspolaganju dva napona. Jedan je u odnosu na neutralnu prikljucnicu ( + ) pozitivan

SL 6-33. Sklop za odabiranje stabiliziranog napona u vecem rasponu, od 0,5 do 10 V, primjenom 5-voltnog stabilizatora. Vidi tekst

~[C2

0,1

pT

SL

6-34.

Ispravljac sa dva napona suprotnog predznaka

117

su najprakticniji, buduci da u najjednostavnijem slucaju uopce ne trebaju nikakvih dodatnih dije-

lova.

ima
s

Vise zahtijeva u tome pogledu integrirani sklop sa oznakom
ili

Na sL 6-35 vidimo da Zenerova dioda ZD1 sluzi kao uzorak stabilnog napona. Tranzistor TRs uporeduje taj uzorak sa dijelom izlaznog napona (na potenciometru Pi) i svaku promjenu prenosi na tranzistorski niz TRs,

»723«

njim postize

»123«. Stabilizacija koja se je osobito dobra. On
ali

omogucuje visestruku primjenu,

treba dodati jos elemenata izvan njega. Taj sklop i jednu od njego* vih primjena upoznat cemo malo kasnije (si. 6-39 i si. 6-40).

TRd i TRs. Tranzistori TR4 i TRs cine »Darlingtonov par«. Zajedni^ko strujno

je

pojacanje kod takvog para jednako umnogku strujnih pojacanja upo-

trebljenih tranzistora. Ako na jednak nacin dodamo i treci tranzistor, TRs, ukupno strujno pojacanje

Odabrane sheme ispravljaca
za samogradnju

»tranzistorske trojke« jednako je svih triju strujnih pojadanja.

umnosku

lako ce se amater d tehnicar i sa dosadasnjim shemama stabiliziranih ispravljaca modi posluziti za samogradnju i za razlicite primjene, ovdje jos prikazujemo posebno odabrane ispravljace koji su bili sagradeni u vise primjeraka, zq maksimalne jakosti struja od do 2, pa sve do 20 A. Namijenjeni su za laboratory ske potrebe, ali takoder za pogon mnogih tranzistorskih uredaja, osobito primopredajnika za KV i UKV do blizu 200 INPUT-a.

Ima li tranzistor TRs strujno pojacanje koje iznosi, npr. 50, onda kroz tranzistor TRa mora teci samo 50 puta manja struja od one koju zelimo dobiti iz ispravljaca. Tranzistor TRb mora dati struju koja je od toga jos manja (za vrijednost strujnog pojacanja tranzistora TR4),
Otuda slijedi da samo tranzistor TRs mora izdrzati citavo strujno opterecenje, dok ostali mogu biti
manji. Tipican izbor tranzistora bi
bio:

W

-^ +

"lOn

SI-

6-3 $-

14

V

(vidi opts

Niskonaponski ispravljac koji daje stabilizirani napon od 7 do u tekstu), uz opterecenje izmedu 1 i 3 A. Ima ugraden
elektronicki osigurac protiv preterecenja

cijal

lektora u TRi, tako padne i potenkolektora u TR2. Istovremeno
i

bilizirani ispravljac

padne

izlazni

napon

ispravljaca.

Na
i

trebljavati uz radne uvjete.

je dobro upojedanput odabrane

nacin je ispravljac zasticen od kratkog spoja i od preopteretaj

civanja.

Transformator T mora imati primarnu zavojnicu koja je predvide-

kratki spoj, izlazni napon ostaje i dalje iskljucen, sve dok ne pritisnemo tipku »RESET«. Tu je kontakt koji se pritiskom otvara. Izlazni napon se »vrati« i ispravljac je opet sposoban za rad. Potenciometrom P2 moze se odabrati ona jakost struje kod koje <te elektronicki osigurac iskljuciti uredaj, dok se potenciometrom Pi odabire visina napona koji nam treba. Obzirom na to da visina izlaznog napona, uz stalan polozaj potenciometra P2 takoder djeluje na elektronicki osigurac, ovaj sta,

Ako uklonimo

na za napon izmjenicne elektricne mreze. Na svojoj sekundarnoj strani mora dati potreban napon, za 30 do 50°/o visi od najvise vrijednosti
stabiliziranog istosmjernog napona, koji zelimo postici. Opteretivost transformatora mora takoder odgovarati jakosti struje koja nam je potrebna.

isprav^acke diode Di, Da takoder treba odabrati prema potrebnoj jakosti struje. FilSilicijeve
D2,

Ds

i

tracija ispravljene struje samo jednim elektrolitskim kondenzatorom od 2500 \i¥ dovoljna je za maksimalnu jakost struje oko 2 A. Za

119

5
ST«tigndnatlf\jclfca

6A

R-100K
TA
T

TRI

=

BC107
G

TR2=BCUt-10
TR3 « 2N30M TRi *TR5»2N 3055 TR6 = BC177

JL

TR7iTR8sT«IST0Rl

Ispravljac sa izlaznim, stabiliziranim naponom od 13,5 V. Opteje do 6 A ili vise, vidi tekst. Ima dvostruki elektronicki osigurac: protiv prejake struje i kratkog spoja, te protiv previsokog napona

SL

6-36.

retivost

mu

struju do 5
biti

A

taj

kapacitet

mora

najmanje 5000 ^F. Zenerove diode ZDi i ZD2 su medusobno jednake i moraju biti za napon koji je barem 1 V nizi od potrebne najnize
vrijednosti napona.

zagrijavanju (TRi i TRs).

izlaznih

tranzistora

Mjernim instrumentom

M

moze

se mjeriti ili napon ili struja. Pokazivanje jakosti struje regulira se, jednom za stalno, potenciometrom Ps a pokazivanje napona potenciometrom Pa. Najbolje je da Pa, P3 i P4 budu trimerski potenciometri, dok jedino Pi treba posluzivati dugmetom izvana. Buduci da je transformator 7 (sL 6-36), prema namjeni, dopustao
t

Tranzistori TR* i TRs su medusobno paralelno spojeni. Medu njima ima uvijek razlika pa je za popodjednakog strujnog stizavanje opterecenja potrebno u emiterski strujni krug svakoga od njih staviti po jedan otpornik od priblizno 0,25 Q. Tranzistor TRs sa TR4 i TR$
cini opet Darlingtonov par,

Kao

i

u

predasnjem primjeru, TR3 upraylja sa izlaznim tranzistorima. Njime upravljaju preostala dva, TRi i TR*. Regulacija u principu odgovara regulaciji koja se nalazi i u ispravljacu na si. 6-35. Razlika je u upotrebi samo dviju dioda za isprav-

trajno opterecenje do 5 A i povremeno, kratkog trajanja do 6 A, ovaj ispravljac daje do 6 A istosmjerne struje. Uz jaci transformator bi se sa istim tranzistorima mogle dobiti struje i do 10 A. U tome slucaju transformator bi na svojoj sekundarnoj strani morao, uz toliko strujno opterecenje, davati napon od 2x17,5 V. Manji napon nije dovoljan za dobru stabilizaciju, dok bi veci napon bio uzrokom jacem

Di i D2 moraju biti dimenzio nirane za jakost struje koju zelimo crpsti iz ispravljaca, a ucvrscene su izravno na hladilu gdje se nalaze i tranzistori TR3, TRi i TRs. Razlika je jos u tome da tu postoje elektronicki osiguraci sa tiristorima. Od prejake struje stiti osigurafc u kojemu su tranzistor TRs i tiriljac.

120

stor TRj. Kada struja, koja se uzima iz ispravljaca, prede odabranu granicu, provede tranzistor TRe i okine tiristor TRi. Ovaj kratko spoji kolektor tranzistora TRs na sasiju pa izlaznog napona vise nema. Tek kada struju prekinemo kod Pr. 1, zatvori se Pr. 2 i izbije elektrolitske kondenzatore Ci i Cs, i

tako iskljucimo ispravljac, mozemo ga ponovno ukljuciti (»resetirati«).

Napon

se

ponovno

javi,

ako je

uklonjen uzrok preterecenja. Za okidanje tiristora TR7 na opisani nacin koristimo pad napona na ampermetru M. Jedan njegov dio,

St

6-37.

mo

potenciometrom od 500 Q, dovodibazi tranzistora TRe.

si

6-36,

Izgled ispravljaca, prema s prednje strane

Uz uvjet da nas kod ovog ispravljaca interesira samo jedna stalna vrijednost izlaznog napona (npr. + 13,5 V) mozemo ugraditi jos i osiguranje od prevelikog napona koji bi se na izlaznim prikljucnicama mogao pojaviti u slucaju da dode do unutrasnjeg proboja u regula-

Prednju stranu ovog ispravljaca vidimo na si. 6-37, a njegovu straznju stranu na si. 6-38. Na masivnom aluminijumskom, rebrastom hladilu vide se tri tranzistora 2N3055 (treci je umjesto 2N3054, kojega nije bilo pri ruci, HI). Iznutra su na istom hladilu i diode Di i D2.
Jntegrirani sklop tipa »723« saZenerovu diodu koja sa pojacalom P.R., a napajana konstantnom strujom, osigurava izvanredno stabilan referentni napon U reft neovisan o temperaturi. Pojacalo P.O.
drzi

TRi i TR>. onda jednak naponu 11a kondenzatorima Ci i Cs, sto moze biti opasno za prikljucene
cijskim
Izlazni

tranzistorima
je

napon

uredaje. Zastitu pruza tiristor TRs.

Zenerovu diodu ZD2 i silicijeve diode Ds, D4 (eventualno jos koju k tome) odabiremo tako da tiristor TRs bude okinut cim izlazni napon dosegne neku unaprijed odredenu
vriiednost, npr, 15 V, Kad se to dogodi, tiristor predstavlja pravi kratki spoj, uslijed kojega u momentu pregori rastalni osigurac (npr. od 8 A). Razumije se da tiristore treba

odabrati
struje receni.
i

tako da mogu podnijeti napone kojima ce biti opte-

Na stabilnost izlaznog napona ne utjecu padovi napona na emiterskim otpornicima i na ampermetru, jer se razdjelnik napona za regulaciju (sa potenciometrom od 1 kQ od kojega se upravlja sa TRi) spaja iza ampermetra. Regulacija na taj nacin »uzima u obzir« 1 tc padove napona pa se oni ne pojavljuju na izlazu ispravljaca!

SI

6-38.

Isti

ispravljac straga.

masivnom aluminijskom, rebrastom hladilu vide se tri tranzistora
i

Na
is-

matice kojima su ucvrscene pravljacke diode

121

.

ima dva ulaza. Signal doveden na jedan od njih imat ce na izlazu izmijenjenu fazu (invertiranu), a na drugi neizmijenjenu (neinvertiranu). Ugradeni tranzistori (sL 6-39a) dioda ZD2 omogucuju raznoliku i primjenu u stabiliziranim ispravlja&ma.
l

na

Razlikujemo dvije izvedbe. Jedje u plasticnom »DIL« (Dual-Inkucistu
sa
14

-Line)
6-39b), ciste,

nozica

(si.

dok druga ima metalno kudonekle slicno TO-5 kuclstu

potencijal na prikljucmci br. 2. Tu je invertirajuci ulaz, sto znaci da ce svaki pad napona proizvesti korekciju na vise! Na neinvertirajuci napon ulazi referentni napon koji sluzi kao »norma« prema kojoj se izvrsavaju sve korekcije. Na priklju^nici br. 6 je napon koji se vodi na regulacijske tranzistore, Darlingtonov par, TRi i TFb. Tu je promjenljivi otpornik (maks. 1 kQ). Ukljucen je izmedu prikljucnica br.
10
i

1.

Ako pad napona na tome

tranzistora, sa 10 prikljucaka, presi. 640. Na crtezu jedne i druge varijante su prikljucci oznaceni kao

ma

otporniku bude prevelik, aktivira se automatika zastite od preterecenja i izlazni napon pada.

u fabrickim prospektima, zbog lak§eg snalazenja.

Na shemi ispravljaca, si. 6-40, numeracija prikljucaka odnosi se na metalnu izvedbu. Visina izlaznog napona odabere se, »jednom za svagda« potenciometrom u razdjelniku napona kojim se odmjerava

Ako transformator na svojoj sekundarnoj strani moze dati napon od 18 V kod opterecenja sa 10 A;
ukoliko i ispravljacke diode mogu podnijeti takvo opterecenje bez prevelikog zagrijavanja, treba odabrati
i

(TRi

=

2N3716 kao na si. 6-36) za opterecenja do 10 A. Kondenzator Ci neka ne bude manji od po 2000 ^F za svaki ampei

odgovarajuce tranzistore 2N3054 ili 2N3055; TR* = dva paralelna 2N3055, ili

Trebamo li jos jace istosmjerne struje uz dobru stabilnost napona, npr. do 20 A uz napon od 13 V, zemo sagraditi ispravljac prema si. 641. Uz dovoljno snazan transformator (primarno blizu 400 W!) i ispravlj^cki »grec« za 30 A (PIV = 60 do 80 V), te tranzistore TRi

mo

=

2N5302

i

TRst

= BD136

i

jednoam-

perski stabilizator »7812«, izgradeno je nekoliko takvih ispravljaca kod nas i svi su odmah »proradili«. Oni
vrlo dobro sluze za pogon snaznijih tranzistorskih primopredajnih radio-stanica. Pri gradnji se ne smije zaboraviti da svi vodovi moraju biti sto kraci i dovoljno debeli. Posebnu paznju treba posvetiti hladilu. Ono mora biti rebrasto, u sredini 1 cm debelo. Neka je tako veliko da sluzi kao poklopac na gornjoj strani limene kutije u kojoj je ugraden taj ispravljac. Inace ne treba ocekivati pravilan rad uredaja. Bez toga je zagrijavanje tranzistora (20 ampera! !) preveliko.

b)

SL

stabilizator 6-19. Integrirani tipa »723« Hi »123«: a) pregted nj& govog unutrasnjeg sastava; b) ras pored prikljucaka stabilizatora, ako je ugraden u kuciste »DIL« sa 14

nozica
122

o

SI
t

6-40.

Shema

stabiliziranog ispravljada sa integriranim

dva tranzistora (vidi tekst). Predviden je izlazni napon od oko 13,5 V uz opterecenje do 10 A. Na iijevoj strani slike je prikazan raspored prikljucaka stabilizator^ ako je ugraden u okruglo metalno kuciste sa 10
nozica
0,03

sklopom »723«

n/KM

TR1

«

,i

6-41. Ispravljac koji daje napon od 13 i struju jaku do 20 A. Stabilizator tipa 7812 i dva tranzistora su medusobno povezani tako da ispravljac dobro podnosi kratke spojeve ako nisu previse dugotrajnl Ukotiko je sve pravilno nacinjeno, sa dovoljno velikim hladilom (!) i opisanim

SI

V

poluvodickim elementima, sposoban je za pogon jacih amaterskih primopredajnika. Vidi opis u tekstu
Preostali izvori elektr&ne energije
i drugo. O takvim ce ispravljacima biti govora uz aparate uredaje kojima pripadaju. i

naponima

Ovdje, dakako, nismo mogli obusve ispravljace koji mogu biti potrebni za razlicite svrhe u
hyatiti
radio-tehnici, kao sto su pogon specijalnih niskofrekventnih snaznih

O

razlicitim

naponskim pretva-

pojacala visim naponima, zatim pogon predajnika u kojima ima elektronskih cijevi ili za napajanje oscilatora (VFO) izuzetno stabilnim

racima, kao i o uredajima i izvorima za pogon radio-stanica neovisno o mrezi izmjenicne elektricne struje, govorit cemo u poglavlju o prevoznim (»mobilnim«) i prenosnim (»portable«) radio-uredajima (vidi:
20. poglavlje, str. 646).

123

u velicini pojacala. izlazne snage. male prijemnika. za reprodukciju muzike sa gramofonskih ploca. Kao aktivni element i u pojacalima mogu posluziti i elektronske cijevi i tranzistori. ali isto tako i elektricna gitara ili drugo. Te frekvencije cu* jemo pa ih vencijama. Takva niskofrekventna pojacala su redovito vazan dio samog nim pojasom (SSB). predajnika i drugih uredaja. pa cemo se ovdje ograniciti na pojacala s tran- Ovdje cemo najvise goyoriti o onim niskofrekventnim pojacalima koja obuhvacaju posirok opseg nis- kih frekvencija. kao sto su amplitudno ili frekventno modulirani signali ili radio-prenos govora jednim boc- tu svrhu. Najjednostavnije toanzistorsko niskofrekventno poja£alo Jedna od vrlo vaznih primjena niskofrekventnih pojacala je za modulaciju u predajnicima. npr. Cesto sluze i kao samostalni elektronicki uredaji. a pojacani se re" produciraju preko zvucnika. Razlika izmedu pojedinih nisko* frekventnih pojacala je u njihovoj namjeni. opisat cemo u poglavlju o prijemnicima. Taj neka bude 124 . magnetofonskih vrpca ili za pojacanje glasa govornika ili pjevaca. kao i mikrofoni. si. prema zelji mogu zistorima i integriranim sklopovima. Za ovu vrstu niskofrekventnih pojacala. Zato cemo ovdje prikazati pojacala kod kojih su ti principi iskoristeni. danas se elektronske cijevi gotovo ne upotrebljavaju. kao i specijalni integrirani sklopovi koji su napravljeni bas za stavni dio svojstvima. i potrebi. koju mogu O osnovnim principima pojacanja koje se postize elektronskim cijevima ili tranzistorima vec je bilo govora u odgovarajucim prethodnim poglavljima. 7-1..NISKOFREKVENTNA POJACALA Nekoliko oplih napomena Niskofrekventna pojacala su samnogih prijemnika. dok je nekada potrebno i amplitudu ograniciti. u poglavljima koja obraduju odredene vrste modulacije i odredene vrste signala. Na ujihov ulaz mogu se prikljuciti prijemnici. ali ih necemo ponavljati. magnetofoni ili gramofoni. U ovom posljednjem slucaju zvukovi djelupi na mikrofon. Manja pojacala. u opsegu frekvencija koje mogu poja* cati. potrebna su cesto pojacala sa strogo odredenim Niskofrekventno pojacalo sa mi- nimalnim brojem sastavnih dijelova koje moze posluziti kao »mini-razglas«. Ona moraju pojacavati samo odreden uzi opseg niskih frek- vencija. vi- dimo na 3*edan Upotrebljen je samo tranzistor. nazivamo i audio-frekSva opisana pojacala sluziti za razlicite svrhe. kao sto cemo vidjeti kasnije. za pojacanje govora. Buduci da ima vise vrsta modulacije. te u izlaznoj snazi proizvesti. za opcu namjenu i sa sirokim opsegom frekvencija. koja je dovoljna za prijem na slusalice ili na manji zvucnik. O takvim pojacalima bit ce govora kasnije.

Sto snazni ji tranzistor. Ako zvucni valovi dopru do ljudskog uha. poljske telefone (niskoomski. Njegov primjer neka ne bude premalen. mijenjati u ritmu zvukova. Zvucnik ZV neka bude dobar 4-omski. Nazivaju ih se tranzistor TR »otvori«. izmedu 16 Hz i 20 kHz. Veci napon ne bi bilo dobro primijeniti jer bi jakost elektricne struje kroz (nisko-omski!) zvucnik mogla postati prevelika. Ona tece kroz zvucnik i pokrece je napon od 3 (oba galvanska clanka u seriji!). mijenjat ce se jakost struje koja na otporniku proizvodi promijenljiv pad napona. ra^licite osjetljivosti i razlicite kvali- tricnog napona Mikrofona ima tete. proizvodeci neugodne i glasne zvukove. bi 15 V SI 7-L Najjednostavnije niskofrekventno pojacalo s germanijevim snainim tranzistorom.5 V mikrofon mogao prejako »cuti« zvukove iz zvucnika. kojom titra izvor zvuka. ZV = nik 4-omski zvud- bilo koji od onih. jedno za drugim. Njegov promjer neka ne za normalne telefone. XJMi. Mikrofoni svojstva i njihova najvainija Za pogon pojacala mogu se uzedva galvanska elementa po 1. Kad i mogu zvuk do nje dode. Ugljeni mikrofon. kakav se upotrebljava u telefonima. to bolje.£ 1.. ili jakosti struje. sa sto vecim strujnim poja- »AD.Mi = ugIjeni mikrofon. Mirna struja mikrofona ce dati na torn otporniku toliki pad napona da Zvucni valovi djeluju i na mikroTo je sprava koja moze titraje zvuka pretvoriti u promjene elekfon. *amerikan« i »poluamerikan«. obicno ima tanku ugljenu membranu. koja kroz njega tece. Mikrofoni koji su namijenjeni za tzv. a sastoje se od niza zguscenja i razrjedenja koja idu naizmjence. Kad 125 . Najbolji su oni koji imaju ti Svaki izvor zvuka salje kroz uz(zrak. sto znaci da kroz tranzistor potece kolektorska struja. vazduh) zvucne valove. canjem. ali nije potrebno neko osobito veliko izabiranje. Za prikljucak na visoko-omski ulaz po- jace Mikrofon mora biti okrenut na suprotnu stranu od zvucnika. Neka ne budu oni sasvim mali. Oni se sire brzinom od oko 340 m/s. neka bude onakav. Uglje ni mikrofon.. koji oba Zajedno sacinjavaju pogonsku bateriju. Taj se strujni krug zatvara preko mikrofona i preko otpornika od 10 Q. Prekidac Pr treba zatvoriti samo tako dugo dok se govori. U. barem 10 cm. Ove promjene djeluju na struju kolektora.5 V svaki. razlicitih-vrsta. ali i takvi ce posluziti. ugljena zrnca koja se nalaze ispod nje* Tako se mijenja unutrasnji otpor mikrofona pa ce se struja.« Govorimo li blizu mikrofona. Za mikrofonski strujni krug bit ce dosta jedan od tih clanaka. akusticke povratne veze i uredaj bi poceo oscilirati. veci strujni kapacitet. Zbog toga se mijenja i potencijal i struja tranzistorove baze. Ugtjeni mikrofoni su najjeftiniji V dosta dobro posluziti za prenos govornih frekvencija. ona zatitra pa ili slabije zbija. ono ce ih duh cuti ako je frekvencija. kojih je mnogo na nasem jev trzistu: domaci germani- snazni tranzistor sa oznakom (Ei-Nis). Zbog strujnog pojacanja u tranzistoru ove su promjene znatno vece i iz zvucnika se cuje pojacan govor. sto doprinosi stednji struje i produzenju trajanja upotrebljenih clanaka. kakav se upotrebljava u normalnim telefonima. doslo bi do tzv.

Ima ih razlicite kvalitete. proizvodi elektricne napone koji svojim promjenama slijede titraje zvuka. »highprenos muzike sa opse- gom od 50 do 16000 Hz ili jos vecim. Ta je osjetljivost kod najnovijih mikrofona sa elektretom znatno manja nego u pocetku. ot prilike 10 cm daleko od usta i da govori normalnom glasnocom. U tvornickim prospektima. tj.jacala potreban je tzv. prenose na kriOna. onoliko koliko je najnuznije potrebno za razumljivost Ijudskog govora. Tu su navedeni niskofrekventni naponi koje daju razliCite vrste mikrofona uz uvjet da operator drzi mikrofon u ruci. Sto je opseg frekvencija nizi. Dinamicki mikrofoni koji imaju osobito tanku i laganu metalnu traku izmedu polova jakog magneta takoder su veoma kvalitetni i skupi. ali manja nego kristalnih mikrofona. zahvaljujuci svojim piezoelektricnim svojstvima. se uz ostalo nalaze tehnicki podaci o mikrofonima. visoke cijene. dok su elektreti takvi materijali koji zadrzavaju svoje elektro uz staticke naboje. njihova se osjetljivost cesto izrazava u decibelima. Naponi vrijede za visokoomske ulaze pojacala. gdje siri to je izlazni napon Kristalni mikrofoni su gradeni redovito od posebno pripremljenih plocica senjetove (Seignette) ili. ama- Njeni titraji se stalnu plocicu. kako je jos nazivaju. Elektreti su nasli primjenu u mikroostalo fonima koji po svojoj funkciji sjedaju i na kondenzatorske i na kristalne mikrofone. Oni koji imaju zavojnicu i membranu poput dinamickih zvucnika (samo znatno manjih dimenzija) vec su pristupacniji. Kristalna plocica je redovito u vezi s veoma laganom membranicom koja »hvata« zvukove. mikrofonski cun suzavanja zvucnog opsega. Za amatere je tesko pristupacan zbog svoje titraje. Oni su neka analogija magnetima. Treba Kondenzatorski mikrofoni mijenjaju kapacitet kad njihova membrana zatitra pod utjecajem zvucnih promjena kondenzatorski mikrofon nabija i izbija u ritmu zvukova. laroselske soli (La Rochelle). Mikrofoni ovog tipa koji obuhvacaju uze podrucje frekvencija daju vece izlazne napone. I kod ovih mikrofona se veci izlazni naponi mogu dobiti na ra126 terima i tehnicarima iz prakse pristupacniju mjeru za osjetljivost mikrofona. Magneti su feromagneticki materijali koji trajno zadrzavaju svoja magnetska svojstva. a — — za visokokvalitetan. Kristalni mikrofoni su kod amatelitetni kristalni transformator. ra veoma obljubljeni jer za njih ne treba ni izlaznog transformatora ni pomocnih izvora struje. . Kao i kondenzatorski mikrofoni oni obicno trebaju pomocni elektricni prednapon. u odnosu prema nekom definiranom nivou. Nezgodna mu je strana da ima prilic- no velik vlastiti sum. Prosjecnom radio-amateru ili tehnicaru nece takve brojke biti dovoljno »opipljive»» Zato smo u tablici 7-1 naveli drugaciju. i naglih promje- Ima kondenzatorskih mikrofona koji se odlikuju reprodukcijom izvanredne kvalitete. pretvarajuci mehanicke oscilacije u elektricne valova. Oni se na visokoomski izlaz pojacala mogu izravrio prikljuciti pomocu kratkog komada oklopljenog kabela. »Hi-Fi« (citaj kao kristalni imaju nezgodnu osobinu da su osjetljivi na veliku vlagu i na vise temperature. Kvamikrofoni koji obuhvataju siroko zvucno podrucje re dovito daju manje izlazne napone. Opseg zvucnih frekvencija koje se ugljenim mikrofo- nom mogu prilike prenijeti obuhvaca otod 300 do 3000 Hz. Osjetljivost im je veca nego kondenzatorskih. tih se Zbog ih cuvati od vlage na temperature. fidelity«) skraceno od engl. od onih koji su odredeni za prenos govornih frekvencija pa sve do onih koji sluze — U novije vrijeme su se za gradnju mikrofona pojavili novi materijali: elektreti. haj-faj.

Tablica (za 7-1. Niskofrekventni naponi koje daju razliciti mikrofoni govor normalne glasnode. na daljini 10 cm od rrtdkrofona) Vrsta mikrofona .

Prikljucivanje mikrofona na ulaz tranzistorskih NF pojacala: a) za niskoomski mikrofon. 1-2. Kod A je impedancija oko 10 kQ. kristalni mikrofon. Kondenzator oznacen kao 180 pF. d) ulaz tranzistorskog pojacala za nizu i za visu impedanciju. Una kQ Tranzistorski stupanj. c) za dinamicki mikrofon niske impedancije. moze se dodati u slucaju ako se pokaze da ulaz B zanemaruje visoke tonove. prema si. b) za kristalni mikrofon. genera- (kod B). a kod B nekoliko stougljeni. Tu je ujedno prikazano kako treba spojiti potenciometar za regulaciju glasnoce. c) . sto je veci raskorak izmedu impedancije mikrofona (ili nekog drugog izvora audiofrekventnog »signala«) i ulazne impedancije pojacala. Takvo zanemarivanje visokih frekvencija u cujnom podrucju je to jace izrazeno. ima dvije ulazne impedancije. smatrat cemo da je. Da ovu pojavu lakse shvatimo.c) 10ju \\^HF St. jednu nizu (kod £) i jednu visu 7-2d. npr. 7-3a. si.

Za rriske frekvencije je obrnuto. To zna^i da je izlazni napon prakticki jednak ulaznom naponu. Buduci da R ostaje uglavnom nepromijenjen. 74) vidimo kako se opisani principi mogu prakticki primijeniti. a izlazna 100 do 200 Q. Ulazni 7-3b).AJ t—HI— 15 9 SL 7-4. Zato je dio izmjenicnog napona koji otpada na R kod visih frekvencija veci. Izlazi na to da ot pornik R4. 7-2d. Otpornici na ulazu cine. Ulazna impedancija je oko 3 MQ.^ tor struje zvucnih frekvencija. gubimo dio onog malog niskofrekventnog napona koji dolazi do mikrofona. & Primjenom serijskog otpornika. Ako 7-3c). oba su Preko kondenzatora vraca se napon na tacku u kojoj se sastaju otpornici Ri. a njegovim posredovanjem i ulaz pojacala. izlazni toga. dakako. Tu su upotreblje- na tri tranzistora BC 108. Dmrijecima: ulazna impedancija je znatno povecana! u kolektorski strujni krug stavi pogodno odmjeren otpornik Rs i kondenzatorom se (si. Pojacalo ce. zanemarivati duboke tonove. kroz R4 ne tece izmjenicna struja zvucne frekvencije! Ovo. Ovdje su tran- «-H . priblizno jednako jedinici. mogu se na mikrofonsko pretpojacalo prikljuciti prema si.. ulazni i izlazni napon jednaki i u fazi. 7-5. naime. ovisan o frekvenciji. tolika da se na ulazu pojacala moze pojaviti gotovo sav napon iz G u cijelom podrucju zvucnih frekvencija koje zelimo pojacati. Bu- nacen je slovom G. kojima je potreban nomocni prednapon. R$ i R4. bit 6e kapacitivni otpor »kondenzatora« C nizi. ako je ulazna impedancija JR razmjerno malena. Tome se moze ck> skociti samo na taj nacin da se za R osigura sto veca vrijednost. 7-3b. Na shemi specijalnog mikrofonskog pretpojacala (si. oni predstavljaju djelitelj napona. Visoku ulaznu impedanciju tranzistorskog pojacala. Osim napona u fazi. mozemo postici prema si. kako smo rekli. te ^ . Slovom R neka je oznacena ulazna impedancija pojacala. ne vrijedi za istosmjernu struju koja i dalje & nesmetano tece. Sto je frekvencija visa. spoji kolektor i emiter. bez gubitka jednog dijela ulaznog napona. Buduci da su. signal dolazi preko Ci izravno na bazu tranzistora TRu Poznato je da je napon* sko pojacanje kod »emiter-folovera« (si. duci da su R i C spojeni u seriju. bit ce dio izmjenicnog napona koji se javlja na jR sve manji Ito je frekvencija niza.v Shema specijalnog tranzistorskog pretpojadala koje ima ulaznu impedanciju od nekoliko MQ * 9 Radio prirudnik 129 . OzOn ima i svoj kapacitet C koji se ne moze zanemariti. kao na si. imaju za niskofrekventne izmjenicne signale gim vrlo yeliku vrijednost otnora. razdjelnik napona pa na bazu tranzistora TRs dolazi u najboljem slucaju tek malo vise od sestog dijela tog napona (330 kQ: 50 kQ). Elektretski mikrofoni. kapacitivni otpor »kondenzatora« C je veci. postize se jos bolji ucinak.

povratna veza ima veci ucinak na najvise frekvencije koje se na taj nacin mogu. takoder negativna. kao Na raspored i kondenzatora d kojim je premo- SI 7-5. frekvencija i njihov opseg moze se jos utjecati odabiranjem manjeg ili veceg kapaciteta kondenzatora za vezu. ML Ako Mi ima nisku vlastitu impedanciju treba prekidac Pr zatvoriti. Ova.3 kQ) ne protice samo istosmjerna struja. Njegova je faza suprotna fazi ulaznog signala i zato se pojacanje u tranzistoru TRi sma* njuje. dakle aperiotaj Pretpojacalo. gaciji Kondenzatori Ci i C3 imaju druzadatak. Potenciometrom P moze se regulirati izlazni napon a time i glasnoca reprodukcije zvukova. sto je pozeljno kod rauzike. lovice pogonskog napona i.500^4 s[]s S R3 741 (Ei-NiS). sluzi integrirani sklop (integralno kolo). takoder ima visestruku negativnu.nicenje prema visokim f rekvencija- ma. pa govorimo o negativnoj povratnoj vezi. umjesto pojedinacnih tranzistora. C2 i Cs. Tome doprinosi otpornik R3 i cinjenica da ni jedan emiterski otpornik nije »blokiran« Kroz dicka. O njemu je u ovoj knjizi vec bilo govora ranije (str. istovremeno. Kapacitet kondenzatora C2 vraca jedan dio vec pojacanog signala (prisutnog u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRi) na bazu istog tranzistora. Ona je ovdje neovisna o frekvenciji signala. ali takoder zastititi pretpojacalo od eventualnog prodora visokofrekventnih smetnja (od vlastitog ili od susjednih predajnika!) u pojacalo. ulazni niskofrekventni signal. Isti kondenzator (C2) stiti od prodora visokofrekven tnihstruja iz predajnika u blizini pojacala. iz nekog mikrofona. To je tzv. na sL 7-6. Oni odvode struje najvisih frekvencija mimo Dojacala. operacijsko pojacalo sa oznakom IL741 (RIZ -Zagreb) ili 100^. po volji oslabiti: veci kapacitet na tome mjestu zna£i manje »visokih«. Emiterski otpornik tranzistora TRi nije pre- mosten kondenzatorom veza. npr. sto je opet pozelj- TRi i TR2 u medusobnoj gal- no da govor bude razumljiviji. 7-7 je prikazana shema niskofrekventnog (NF) pojacala u kojemu. Manji kapaciteti smanjuju pri sutnost basova. ako je to potrebno. Tada je otpornikom Ri odredena ulazna im 130 . odnosno sa drugih tvornica. Na si. Sirokopojasno mikrofonsko pretpojacalo s dva tranzistora u medusobnoj galvanskoj vezu Opis u tekstu slicnom oznakom St. Na njemu se javlja i jedan dio niskofrekventnog signala. Na njegov neinvertirajuci ulaz (3) dovodi se istosmjerni prednapon u iznosu po7-6. Tako se moze postici odredeno ogra- kondenzatorom. Vidi tekst zistori sten emiterski otpornik tranzistora TR2. Veci kapaciteti osiguravaiu vise basova. vanskoj vezi: kolektor prvoga je spojen s bazom drugoga. i na tai je nacin ostvarena negativna povratna otpornik (3. 89). Prikljucivanje elektretskog mikrofona kojemu je potreban prednapon. aperiodic^ ku povratnu vezu.

Najcesce se stanja izmedu tih SL 7-7. Kad je negativna povratna veza maksimalna (prikljucnica br. kakve daje mikrofon. Bilo je to u primjerima mikrofonskih pretpojacala primjenom kondenzatora i negativne povratne veze. Slicno je i s potrebom da se magnetofonska vrpca dovoljno jako »modulira« najdubljim frekvencijama. Integrirani digitalni sklopovi. obicno rade tako da se stanje prebacuje iz tzv. To su neki integrirani sklopovi tipa »C~MOS«. grubo. Vidi tekst 9* magnetofonske glave. Ona je u tome slucaju niska. jer dio izlaznog signala dovodimo na invertirajuci ulaz (2). pedancija. ce 7-8 biti mo im (str. potrebi. Uz otvoreni prekidac Pr ulazna impedancija je visoka (reda 50 kQ). jednako iedinici (MIN) a izlazni sig- nal priblizno jednak ulaznom! Smanjimo li tu povratnu vezu pomicuci klizac potenciometra (nrema dolje na slici) pojacanje postaje sve jace Popravljanje boje zvuka i regulacija je do nekog maksimuma koji. Gramofonske zvucnice. ovisi o omjeru otpora potenciome tra i Ri. u pojacanom »zvucnom koji vole eksperimentirati vrlo zanimljiva. Pojacanje je 10 puta (R 2 je deset puta vece od RA). Malosumne tranzistori pretranzistore (BC109 ili slicne) treba upotrebiti samo onda. zbog svojih vecih amplituda. pa bi reprodukciia bi la osiromasena. cesto zanemaruju neke dijelove audio-frekvent nog podrucja. Osim tq^ga magnetska »nukotina« na magnet of onskoj »glavi« morala bi za sni131 . 7-8 je jedan njegov dio upotrebljen kao niskofrekventno pretpojacalo malih napona. No. npr. Mikrofonsko pretpojacalo sa integriranim sktopom (inteeralnim kotom) IL741. kao i velicine pojacanja dvaju ekstrema ne mogu koristiti. logicke nule u logicku jedinicu i obrnuto.vencija spektru«. Na si. Ona je negativna. zahtijevale vece razmake medu urezivanim zljebicima na ploci. Pojacanje se moze odabirati potenciometrom P kojim se »dozira« povratna veza. ima izuzetaka. Te frekvencije bi. Ulazna impedancija je vrlo visoka. ali za obicne amaterske svrhe to najcesce nije potrebno. inte- griranog sklopa tipa C-MOS (4011) je ovdje upotrebljen kao linearno. ako iza pretpojacala dolazi veci broj pojacavackih stunnjeva. 6) pojacanie je Za gradnju svih opisanih pretpojacala mogu se ili uzeti BC107 (NPN) ma BC177 (PNP). Jedan dio digitalnog. 2 u direktnoj vezi s prikljucnicom br. mikrofonsko pretpojacalo. kao sto je. »4011«. Postoji mogucnost izbora nize ili vise ulazne impedancije. a osobito Cl 1( 1M l 10n R' i SL 7-8. 94). Kod snimanja gramofonskih ploca se namjerno oslabe najnize frekvencije. Pojacanje odredene frekvencije ovisi jos o kondenzatoru C2 diji izbor utjece na raspored frek- Vec smo upoznali nacin na koji moguce utjecati na spektralni sa stav niskofrekventnih struja koje se pojacavaju u nekom uredaju. kako zna- Za one si.

u slucaju da nam za pogon sluze vrlo niski naponi (1. Ukoliko ne trebamo veliku izlaznu moze postici iz tehnoloSkih razloga. Ako ih zamijenimo otpornikom (Rx = 150 kQ). za odvojeno odabiranje jaceg ili slabijeg pojacanja dubokih i visokih zvukova u svrhu popravljanja i ujednacenja reprodukcije svih frekvencija zvucnog SL <ikofrekventna pojacala. Tranzistori mogu ili »bapojacanje »visokih«. nepromjenljive korekcije. SI. ovisnosti pojacanja o frekvenciji vise nema! Tra TR1 = 2?» = TR2 = BC107B ! GRAidOFON L_ (Hi MIKROrON) 1 150K ± S/. sagradit cemo pojacalo prema si. kao na si. To se postize kombinaciiama otpornika i kondenzatora (C3-R3. C4-R4).r ICOpT 33n|_ dukcije. a nema ih malen broj.5 do 6V). To se ne stupnjeve tranzistorskih niskofrekventnih pojacala koristeci trans formatorske veze medu stupnjevima. Zato necemo ovdje ponavljati ono. moguce je naciniti i kontroliranu korekciju opsega frekvencija. koji u svojoj amaterskoj biblioteci ili medu svojom teh- nickom dokumentacijom cuvaju i rani j a izdanja. 7-10. na str. sto je ondje bilo opisano. s 7-9. To je ujedno i jedan od najjednostavnijih primjera za ujed- danas potrebno graditi izlazne nactvad (»ekvilajzer«) zvuka manje ekstremno visokih frekvencija biti joS uza nego jest. gdje je moguce potenciometrima volji utjecati Pi i P2 po R4/C4) za korekciju kvalitete reprch dukcije muzike sa gramofonskih ma 107 ploca sova« i na potrebi i zelji. ako se mozemo zadovoljiti sa 50 do 100 milivata. Mikrofonsko pretpojacalo negativnom povratnom vezom^ ovisnom o frekvenciji (Rs/Cs i Osim ovako odredene. i drugih korigirati Nedostaci reprodukcije mogu se u pretpojacalima tako da velika se postigne vjernost repro- snagu. i potreb- U ranijim izdanjima ovog prirucnika bila su prikazana razlicita ni 7-10. 5-79. prema izvoru pogonske elektricne energije noj izlaznoj snazi. RC-mreza s dva potenciometra. To je sve dobro poznato onima. 2elimo samo naglasiti da' je i spektra. 7-9 pokazuje takav pri390 M f H C5 mjer pretpojadala za reprodukciju muzike sa gramofonskih plo£a. s tranzistorima i sa elektronskim cijevima. Ranije opisanim putevima negativne povratne veze ovdje je dodana korekcija pri kojoj postoji jaka ovisnost pojacanja o frekvenciji. 160 u drugom izdanju knjige. PRIMJERI NF POJACALA ZA SAMOGRADNJU Niskofrekventna pojacala za sa- mogradnju planiraju se prema namjeni i potrebi. Pri tome cemo uzeti transformatore iz nekog 132 . prei na pojacanje ovdje biti BC BC 108. Pi i Pz.

da potece kolektorska struja koju mjerimo kod b. 133 . a i skuplje danas graditi pojacala s elektronskim cijevima. Struja koja ovuda tece. joS se sve vise uz vrlo SL jacala zistor za eksperimentiranje. Izuzetno se danas mogu naci cijevna pojacala koja sluze kao snazni moduje. tj. napon a mora oko V. oznacen slovom a. dajnika. pora oko 200 ili nekoliko stotina oma. Ovaj sadrzi dva tranzistora koji cine tzv. kakvi amaterima cesto sluze kao »izvor« korisnih sastavnih dijelova. pobudnom (»drajverskom«) stupnju.malog tranzistorskog prijemnika. dok nema signala (tzv. U tu svrhu je prakticno da se umjesto fiksnog otpornika R2 stavi potenciometar od 250 do 500 kQ i da se pomocu njega »namjeste« radni uvjeti. u izlaznom stupnjtu Opis u tekstu povoljnu cijenu mogu u trgovinama naci germanijevi tranzistori koji su u tvornici slozeni u parove. Nije viSe »moderno«. komplementarni par: jedan tranzistor tipa PNP (TRs) i jedan tipa (TRi). Ako nam je dosta nekoliko desetaka do blizu 100 izlazne snage i ako se za- BC PNP (moze biti Kod »NF« dovodi na otporniku R3 bude toliko velik da se tranzistorski komplementarni par »otvori«. se signal koji zelimo pojacati a koji je mozda vec »prosao« kroz neko pretpojacalo. sa komplementarnim tranzistora danom silicijevih tranzistora. Pri tome treba da pad napona latori amplitudno moduliranih presi. osiguravajuci potrebnu jakost struje baze za TRu Kolektorski radni otpor sastavljen je od Rs i R4. neka za spomenute tranzistore bude oko 2 mA. Otpornici Ri i Ri odreduju radnu tocku. »izlazni« tranzi- mogu biti BC 177 i BC 107. I takvih ce se primjera naci u ranijim izdanjima ovoga i drugih radio-prirucnika. Tran- TRi je u pobudnom.5 9 V. Izlazna je snaga i glasnoca iz spomenute dinamicke slusalice za mnoge svrhe dovoljna (za prijemnik ili manji prenosni primopredajnik Ijivo mijenjati koji mora Stediti struju iz baterija!) NF pojacalo parom germanijevih Iako je svakim Izlazni sklop jednostavnog tranzistorskog niskofrekventnog po7-11. NPN mW dovoljimo telefonskom slusalicom kao zvucnikom (najbolje je da to bude ona »dinamicka«. Ako biti je ovaj 4. To znaci da su jedan tranzistor NPN tipa i jedan tranzistor PNP tipa podjednakih svojstava deklarirani kao »par«. iza kojega slijedi izlazni stupanj pojacala. Shema je namijenjena eksperimenstori tatorima. iznositi polovicu vrijednosti pogonskog napona. Na tome mjestu se prekine vod i privremeno ukljuci miliampermetar. TRS i TRs. Pojacalo na zistora. impedancije Ukoliko to nije tako. mirna kolektorska struja). Istovremeno mora napon. Eksperimentirajuci s ovako jednostavnim sklopom moze se mnogo nauciti o slicnim pojacalima. 7-11 ima tri tran- TRi je tipa 177 ill slican). komplementarni par tranzistora. omskog otQ (proizvod »Ei-Ni§« »Iskra-Kranj«). Taj je tranzistor u tzv. treba strpR2 i R4 dok se to postigne.

a njenu jakost mozemo odabrati potenciometrom Ps. Potenciometrom Pt treba istovremeno postici da napon od tocke b do sasije iznosi 6 V. mozemo vidjeti da je ova. Raspored dijelova nije kritican. 7-11). Izlazna snaga je blizu 2 uz nogonski napon od 12 V. sa silicijevim tranzistorima i stabilizatorom Niskofrekventno pojacalo. To moze biti i »§a- SI 7-i2. sija«. je tu jos 7-12. TR2 = ako je pojacalo tako sagradeno. si. toptine) TRi je u predstupnju gdje je mo guce pogodnim izborom ulaznog otpora (otpornik izmedu 5 kQ i 300 kQ) prilagoditi se razlicitim izvori- 134 .rana silicijevom diodom SD. primjena je jos svestranija.2 BC 107. (PNP) i TRs (NPN) galvanski su/vezani i oba zajedno predstavljaju /pobiadni stupanj s vecim pojacanjfem. Dva silicijeva tranzistora. 7-13. Pri tome oko tranzistor TRs i TRi moraju limena biti ucvrsceni na limenu plocicu koja sluzi kao hladilo i odvodi suvisnu toplinu. uz prikljuceni zvucnik od 5Q. Maksimalna izlazna snaga mogla bi onda biti veca. je bilo sagradeno pojacaUpotrebljeni su tranzisto- Ako uporedimo shemu na sa predasnjom si. »kompliciranija«. Osim toga je niihova mirna kolektorska struja stabilizi- koji su navedeni uz shemu. Hladilo bi moralo biti vece ili deblje. 7-13) velicine 1 priblizno 9 1. Mirnu kolektorsku struju ovog komplementarnog para mozemo mjeriti miliampermtetrom kod a. uz pogonski napon 12 V. TRs = AC 187. TRi = AC cm. 7-12 shemom (si. Jakost te struje neka bude.47 Q za vecu stabilnost rada uz razlicite temperature. TjRt. odnosno posebna aluminijska plocica (ravna ili savinuta. x 3. Niskofrekventno pojacalo sa silicijevim i germanijevim tranzistorima: TRi = BC 177. a izlazni par germanijevi tranzistori. kao na si.5 Ovako lo. si. ri dva su W Na isti nacin i s jednakim uspjehorn bi se kao izlazni par mogli upotrebiti germanijevi tranzistori AD161 i AD162. preko 3 W. moze vrlo dobro posluziti za najraznolicnije potrebe u amaterskoj radionici u kojoj se mnogo i eksperimentira. izvor stabiliziranog napona. a tranzistore treba izolirati od J njega! NF pojacalo napona 7-14. Prva silicijevi. 10 do 15 mA. ako odgovara rasporedu na shemi i ako su ulazne prikljucnice na suprotnoj strani od izlaznih. 7-13. kao samostalna jedinica. Kako Izgled pojacala prema si Vidi se nacin na koji su izlazni tranzistori ucvrsceni na aluminijsku limenu plocicu (za odvodenje Sl. s cetiri tranzistora. debela do mm. ffzlaznom paru tranzistora (TRs i TRi) dodani su emiterski otpornici od po 0.

treba staviti dvve diode (Di i D2) u seriju. a TR. uspostaviti mirnu kolektorsku struju h oko 25 do 30 mA. = BC141.5 V. Pri tome je TRi = = BC107. uz inace podjednake pogonske uvjete. njem ZD za napon oko 9 do onda je U(stab) oko 8. i stabiliza- ma Veza sa pobudnim stup(Tib) je kapacitivna.) SI. je BC 141 BC tranzistora. Stabilizirani napon moze napaiati i druge potrosace. struja Jc dosezala preko 150 mA. onda se kao par Ri moze uzeti otpornik od oko 330 do 470 Q za pocetak. Kolika ce biti mirna kolektorska struja (fnjerena kod Jc) ovisi o jakosti struje koja te£e kroz diode. BD135 i BD136. sto je za mnoge namjene sasvim dosta. nacin. Izlazna snaga je veca od 1 W. uz dovolj- nu pobudu. 161.*U<stab. neka Rs bude oko 100 O. Ako je 10 V. samo izlazni i Ako npr. Niskofrekventno pojacalo sa silicijevim tranzistorima torom napona. o otporniku Ri. Ako je pornike R3 Q i. Obzirom na to da je izlazni komplementarni par sastavlien od silicijevih tranzistora. sada ce ona biti na mahove oko 3 do 4 puta jaca. moze se naciniti i pojacalo vece izlazne snage. Treba Na sasvim jednak mi na ma Rs i R4. o vrijednosti otpornika koji je paralelno snojen s diodama (47 do 130 Q). 10 do 20 mA. pa ce izlazna snaga moci doseci do nekoliko vata. sto se moze postici trazenjem odgovarajuce vrijednosti za otpornik kojim su premostene diode Di i D2. o kolektorskoi struji tranzistora TR2. Uz pogonski napon U — 12 do 14 V. Izlazni tranzistori moraju imati na sebi hladila u obliku zvijezde. vidi tekst ZD. Pogonski napon za TRi je iiziran sa stabi- sa slabijim tranzistorima. koji za svoje »otvaranje« trebaju veci napon nego cermanijevi tranzistori. 7-14. Jc neka bude f uzeti jaci silicijev komplementarni par tranzistora. TR5 i Zenerovom diodom 135 . kao i o emiterskim otpornicisignala.5 do 9. npr. Tada bi trebalo smanjiti ot0. Potenciometrom R2 treba postici da je izmedu oznacenih tacaka polovina pogonskog napona (U/2).5 i ik na vrijednost oko na opisani nacin. uz pet-omski zvucnik i pogonski napon od 12 do 14 V. po shesL 7-14.

npr. Njegova je ulazna impedancija. V-MOS -tranzistori se ponasaju sasvim drukcije! Pri zagrijavanju njihova struja pada pa je pregrijavanje u normalnom radu iskljuceno. Tako kolektorska struja »pobjegne« do tolikih vrijednosti da se tranzistor cesto unisti.41 1. jer 8-omski prikljucak sluii sa za negativnu povratnu veztt (R& i R2) u svrhu smanjivanja izobli- mo cenja.45 1. Iza njega. 7-75. u odnosu na druge tranzistore. Njemu se mora na gejt-elektrodu (g) doves ti nozitivni prednapon kojim se tek posti- U sokih induciranih napona koji bi mogli nastati na primarnoj zavojnici transformatora 7\ Prikljuciti FET treba 4-omski zvuc- nik. Tako cemo postici i dovoljno velik induk tivitet koji garantira i dobru reprodukciju basova. C=TH 1 + TRt=FET TR2=VMOSFET D1 = |R3^ i ! s" D2 = ZD (55V) TOO^j M C4 S/. Svu zicu treba skinuti i izmjeriti koliki nam nrostor na jezgri (u cm2 ) preostaje za namatanje novih zavojnica. Ako.4 mm. svaka za vi- oko 50 V. To moze biti VN89AA. je bila izlazna cijev slicna njoj. visoka. To znaci da imaju vrlo visoku ulaznu impedanciju. koja tece preko drejn-elektrode tranzistora TR2. 7-15) je na ulazu (TRi). Izlazni transformator . Sa njom demo namotati i primarnu i sekundarnu zavojnicu sa najvecim mogucim ukupnim bn> jem zavoja. VN67AF ili VN89AF. obican tranzistor. on moze stradati kad mu temperatura poraste. Zenerove diode Di i Ds. nije zasticen dovoljno velikim emiterskim otpornikom. Kvadratni centimetar presjeka sadrzi 400 do najvise 450 zavoja ove zice. u izlaznom stupnju je V-MOS-FET (TRi). temperatura zbog toga jos vise raste. Ima ih za razlicite snage. Pojacalo sa V-MOS-tranzistorima. S porastom temperature kolektorska struja se pojacava. Za na- rata u kojiemu ili EL84 matanje treba pripremiti bakrenu. naime. iznosi 300 i kod najvece glasnoce dosize najvise 325 mA. stite V-MOS-FET od pojacalu (si. To znaci da se brojevi zavoja na transformatoru T moraju odnositi kao 2. unatoc tog pozitivnog prednapona. E300. nekontroliranih i nepozeljnih visokofrekventnih oscilacija. lakiranu zicu. Glavna im je prednost. da dobro podnose zagrijavanje.NF pojacalo tipa s tranzistorima V-MOS V-MOS-tranzistori se ponasaju gotovo identicno kao i elektronske cijevi. Podaci u tekstu 136 . Uz pogonski napon od 24 V mirna struja. ze formiranje vodljivog N-kanala. uz uvjet da svakako odrzimo gornji odnos izmedu primarnih i sekundarnih zavoja. primarno mA ima impedanciju od 24 Q a sekundarno 4 i 8 Q. promjera 0. : : Pri gradnji se nikako ne smije zaboraviti na kondenzator Ce. On oslabljuje najvise frekvencije i cuva Da se nacini takav transformator treba uzeti jezgru izlaznog transformatora iz nekog (starog!) radioapa- TR2 od »divljih«.

Niskofrekventna pojadala u takvim savremenim ureaajima redovito su nacinjena pri- SL 7-17 Integrirani sklop TBA820 . Posebno je interesantan integricistu. Shema sa integriranim je je pom TBA820 impedancija NF sklo- na si. Za vlastitu gradnju nam ie 7-16 Na pojacala. manjkao V-MOS-FET (HI). Za one koji sami grade elektro- nicke i radio-uredaje donosimo ovdje nekoliko takvih niskofrekventnih pojacala. 7-17.mjenom specijalnih integriranih sklopova koji omogucuju postizanje ciste i dovoljno glasne reprodukcije. npr. -MOS-FET-om Izlazna snaga dosize oko 2. 243. Pojacalo sa TAA611 moze se naci na str. ali su barem za sa- W Pomocu njega diti se lako oznakom TBA8KL moze sagrapojacalo niskofrekventno za da — — jos razmjerno vrlo skupi! si. sa IL74I ili sa TAA611. odgovaraju rani sklop sa uz izoblicenja koja su manja od 10%. kod 12 V pogonskog napona dosize oko 2 uz zvucnik od 8Q. Ima. a da u mima nema integriranih sklopova za razlicite namjene. Nekoliko njih moze se naci i u poglavlju o prijemnicima u ovoj knjizi.5 standardom DIL-kuZa normalnu upotrebu nije potrebno dodatno hladenje. Na shemi su svi prikljucci numerirani i brojke onda ako no nizi (6 SL Pogled na limenu plocicu (»sasiju«) na kojoj je sagradeno niskofrekventno pojacalo sa V7-16. 4Q smije se prikljuciti samo W f je pogonski napon znatV). omogucuje gradnju niskofrekventnih pojacala do 2 izlazne snage uz razmjerno malen broj dodatnih W sastavnih dijelova 137 . NF pojacala sa specijalnim mtegriranim sklopovima Danas je svim radio-amaterima i tehnicarima poznato da gotovo nema radio-aparata i televizora. dakako i jacih V-MOS-tranzistora. Prvi od ovih sluzi kao pojacalo za prijem na slusalice (stn 216). npr. Zvucnik koji bi imao manji otoor. Sam sklop je u kuci3tu DIL sa 14 nozica. koji ovih dana izlaze iz tvornice. vidimo izgled takvog izradenog u laboratoriju ARRL.. a izlazna snaga. Ulazna visoka. ali onda je i izlazna snaga manja.

16 14. 6. Izgled takve plocice je na si. Na nju stanu svi potrebni sastavni dijelovi pojacala sa TBA810 138 . od 0.5 x 9 cm. Tu je smjesten i integrirani sklop TBA810. 7-18) pokazuje da je potreban mali broj do datnih sastavnih dijelova. Odgovarajuca shema (si. 4 W.5x9 cm. 7-20. Tako se.I2V 0~ uz dva Siroka metalna izvoda. energije (koji daju toplinu) ne prelaze preko 2. Vidimo da je na njemu 12 prikljucnih no " " " V V 12. Numeracija priklju£aka na ovoj slici odgovara numeraciji na shemi zica. dok su gubici u obliku zagrijanja samo 2.+ 9. 7-18).5 W. TBA810 je veoma ekonomifian..4 . To je i spoj sa »minusom« i dovoljan odvod topline za normalna opteredenja.. vise W.. Format plocice je 5.3 W.0 V 9 V 6 V 4. Mozemo je sami naciniti iz komadica kasiranog pertinaksa.2 W. Sve se moze smjestiti na stampanu plocicu velicine 5. 1 W.1 W! To znaci da je iskoristenje dovedene elektricne energije oko 2/3! Uz drukcije pogonske uvjete i s prikljucenim 4-omskim zvucnikom maksimalna izlazna snaga (izoblicenje do 10%) iznosi: kod " " Raspored svih sastavnih dijelova se vidi na si.5 5. kasiranoj tankom naslagom bakra. Siroke limene izvode tre- ba provuci kroz izreze na ploCici i zalemiti na bakreni sloj.5 SL 7-19. Izgled »stampanih« vodova na pertinaksovoj plocici. 2. W. (si.5 V . uz pogonski napon od 12 V postize izlazna snaga od citavih 4 W. kod kojih gubici elektricne 100n SL 7-18* Shema 5-vatnog pojaiala sa TBA8W pogonske napone izmectu 6 i 16 V. 7-19.

recimo od 5 na 4 (kod 24 V) da izoblicenje od- Na lijevoj strani iste 7-21 na- W W crtana je shema predstupnja s tranzistorom TRi (npr. moglo bi doci do preterecenja i do unistenja integriranog sklopa. Za po- o4'C1 zv o SL gon je potreban napon od 9 do 24 V uz razlicite impedancije zvucnika i 7-20. takoder je malena. za tzv. 14. kod 9 V) potrebno je dodati Rio od 150 Q.. Radne tacke se u unutrasnjosti tog integriranog sklopa automatski prilagoduju svim radnim uvjetima. Na toj je slid TBA800 u desnoj polovici. ako je pogonski napon 24 V. izoblicenja su znatno manja. a to su snage koje se obicno koriste pri radu televizora (ili ra- mah padne na 2%. U du 50 mW i 2. Poten- 139 . rasponu izmesnage izoblicenja ne prelaze vrijednost od 0. W. 8Q . »Integrirac« (kako neki amateri nazivaju slicne sklopove) koji ima oznaku TBA800 predviden je za nesto vece pogonske napone. za prilagodenje pojacala u svrhu sto vjernije reprodukcije. Uz napajanje sa manjim naponima (npr. odgovara integriranom sklopu TBA 810. BC 107) i RC-mrezama za regulaciju boje zvuka. »ekvalizaciju«. ali dovoljno je samo malo smanjiti izlaznu snagu.5 W izlazne dio-aparata) u sobi. Gore navedene izlazne snage vrijede za izoblicenja do 10%. Kao primjer navodimo podatak da uz pogonski napon od ga do 3 W izoblicenje ne prelazi 1%. si.5%. dok nala. kao i sirim izvodima za hladenje. Otpornik Rio normalno nije potreban. U protivnom. ona iznosi samo 6 mA! nema sigKod 12 V sve- Sagradimo li imat cemo strano pojacalo i za najraznolicnije pogonske napone. tj.4 V i kod izlaznih sna- Struja mirovanja. posebno za visoke i posebno za duboke tonove.manjom Ukoliko se zadovoljimo s ne§to izlaznom snagom. Raspored dijelova na stampanoj plocicL Pojacalo sa TBA810 moze se sagraditi iz dijelova nor- to: malnih dimenzija 24 kod napona od »> 14 4 *t t V V i zvucnik od 16 „ T" Q 111 izlazna snaga je 5 W. Vanjskim izgledom i broj em prikljucnih izvoda. tf 33W ff rt * " V LfO Vazno je da zvucnik bude odabran prema pogonskom naponu. ga. Cesto ga se moze naci u savremenim televizorima. gdje uz mali broj dodatnih dijelova predstavlja citavo niskofrekventno pojacalo. 7-21. ako bi imoedancija zvucnika bila premalena. Kako treba oko njega rasporediti i spojiti ostale sastavne dijelove prikazuje si.

Ako netko zeli ili treba vecu snagu. uz dodatak komplementarnog para snaznih tranzistora. Shema 15-vatnog pojacala sa TBA800. vjerovatno. bez dugackih vodova.ff®' i Integrirani sklop TBA800 predviden je za napajanje visim naponima. koja su stekli na jed- — nostavnijim projektima. a drugi kao poja6alo za desni »kanal«. ni ohrabrili na takav pothvat. moze jedan od njih raditi kao po jacalo za lijevi. ciometrom Ps moze se regulirati glasnoca. cim za reprodukciju u obicnim stambenim prostorijama. O mogucnostima upotrebe dvaju takvih pojacala za stereofonsku reprodukciju vidi tekst SI. Opis rada u tekstu 140 . Po volji se mogu Hi izdici Hi potisnuti i »basovi« kao i »visoki«. 7-22. f — C-J-25V Gradnju takvog uredaja ne preporucujemo pocetnicima. Izmedu ovoga i TBA800 je RC-sklop za regulaciju i ujednadivanje reprodukcije. TRt je u pretpojacalu. Glavno je da svi dijelovi koji pripadaju odredenom sklopu budu sto blize jeniti. kao sto je prikazano na si. Za one koji vec imaju iskustva. onda je moze postici i pomocu TBA 800. Nji~ me se postize simetrija ili »balans«. dan drugome. nacini u dva primjerka. Stereo-pojacalo sa 2x5 W izlaz- ne snage smatra se zadovoljavaju- SI. za potrebe stereofonske reprodukcije. ako doda snazniji komplementarni par silicijskih tranzistora. 7-22. 7-21. nece biti vecih poteskoca. Ako se sve sto je nacrtano na shemi. ali oni se ne bi. Onda se mora dodati jos i potenciometar Pi (samo jedan za oba kanala). ukoliko budu sve dijelove pojacala rasporedili onim redom kako su nacrtani na shemi (za svaki kanal posebno!) pazeci da ulazi budu na jednoj a izlazi na drugoj stranL Stampanu plocicu ce iskusniji graditelj moci i sam nacipo svojoj zelji i ukusu.

Tablica 7-2. Mjerni podaci o snaznom pojatalu. prema shemi na si Uz integrirani sklop TBA800 upotrebljen je komplementarni par 7-22 zistora 2N3055 i BDW tran- 52 Napon napajanja (V) .

Gradit cemo. strujno pojaeanje jednog i drugog para je NF 'oo predpqjaCala) TR1 = TR2 = TR4 = TR5=BC1Q7 C3 TR6=BC177 TR3=TR8 TR7 = = BD138 I mP BD137 = TR9= TRtO 2N3055 OSIGURAC C7 =F 4700 y /63V M zv SI. da oba zajedno rade kao jedan tranzistor PNP-tipa. Lijevo. 40-vatno niskofrekventno pojacalo sa kvazikomplementarnim iz- laznitn stupnjem. To su takve kombinacije tranzistora koje se ponasaju kao komplementarni. ali sasvim i drugacijih svojstava* Tu je TRs onda nemamo komplementarni par PNP-tipa i on tranzistorom TRiq upravlja na takav nacin. napon napajanja ce biti. ali oni trankoje amater moze nabaviti nisu bili isporuceni industriji niti su otisli u izvoz. 42 V. I tranzistori TRs TRio formiraju par. dakle.nju napona! Lijepo je to sve napisano u prospektima. Oba su tipa NPN pa se zajedno ponasaju kao jedan NPN-tranzistor. niskofrekventno pojacalo s tranzistorima 2N3055. zistori — koji bi bio potreban. Izlazna snaga onda moze biti do nekih 40 W. ako zvucnik (ili grupa) ima 4 Q. Taj se pro- — Treba samo naciniti »kvazikomplementaran« par. Na si. recimo. koji su tipa NPN. Razumije se. Ako se moramo odluciti za tranzistore 2N3035. te Darlingtonovim parom tranzistora u ulaznom stupnju. 7-23. dolje na slid je i shema pripadajuceg ispravljaca za pogon pojacala 142 . Znatno preko toga necemo ici. 7-23 vidi se da tranzistori TR? i TRo formiraju tzv. Vjerojatno s razlogom! Iskustvo je pokazalo da oni ipak sasvim dobro rade uz napone napajanja oko 40 V. blem moze rijesitL Darlingtonov par.

Na ulazu je U Za napajanje elektricnom energijom je dovoljan jednostavan ispravljac. pri radu pojacala. P°trebno je sve stupnjeve u Dretpojacalu dimenzionirati tako da rade uz odgovarajuce vise napone. Kod sasvim malih glasnoca svu izlaznu snagu daju tranzistori TR 7 i TRs kao jednostavan komplementaran par. . Otpornik Rz zajedno sa otpor nicima R« i R b reducira ulazne napone na pravu mjeru. 1 prikljucuje se magnetofon (MGF). fr 145 . Zato ni emiter ska struja tranzistora TR7f bas kao ni emiterska struja TRs. 7-25 vidimo da se tranzistori napajaju pogonskim naponom od 18 koji je stabiliziran Zenerotropolni preklopnik. alt kondenzator Ci mora imati oznacenu vrijednost kapaciteta. pocinju i tran zistori TR9 i TR10 davati svoj doprinos izlaznoj snazi. Tek onda. za ujednacavanje pojacanja svih frekvencija sa ciljem da se postigne §to vjernija reprodukcija zvukova.. ucvrsceni na aluminijskom. ne mogu proizvesti dovoljan pad napona na tim otpornicima da bi se izlazni 2N3055. u polozaju br. Izlazni tranzistori. kao rezerva. Listic je mada To stanje donekle odgovara onome kod dodattranzistori »otvorili«.. Njegova je shema na istoj slici lijevo. 2 mikrofon ili gramofonska zvucnica (MI/GR). TRi i TR 2 ulaz ima visoku impedanciju. Izmedu tranzistora i hladila je umetnut tanak listic tiny ca (liskuna) za izolaciju.-. 7-24). a u polozaju br. To znaci da se signal uzima sa emitera. PojacanJe je jednako jedinici. predstupnju. Stabilizacija na- potrebna. Da bismo mogli i pretnoiacalo prikljuciti na isti izvor napajanja. Otpornici R17 i Rw odabrani su tako da kroz tranzistore TR9 i TR10. dok pojacalo miruje. ne moze teci struja. TR5 dok se tranzistori TRe »brinu« o pravilnim TR 4 rad- nim uvjetirna izlaznog stupnja. Tu je prikljucen i ulaz male osjetljivosti. Kod ispravno montiranih i dovoljno hladenih trans jem zistora ne smije. rebrastom hlndilu.' • SL 7-24. Ispred takvog pojacala redovito se stavlja odgovarajuce pretpojacalo sa potrebnim regulatorima za glasnocu i za »ekvalizaciju« tj.mnogo trebi vece nego bi bilo pri upopojedinacnih tranzistora* Tranzistor TRs je u pobudnom i stupnju. To je zato.. jer ti otpornici NF su u tzv. Naponskim razdjelnikom Ru/ JRu odmjerena je negativna povratna veza koja dolazi od zvucnika. TRt je u spoju emiterskog slijedila (emiter follower). 3 je pret pojacalo spojeno na UKV-prijemnik. Kod maksimalne snage skoro sve daju oni (si. obje strane premazan tankim slosilikonske masti za bolje odvodenje toptine. bid velike razlike u temperaturi tranzistora i hladila! Na si. Izmedu emitera tranzistora TRt i baze tranzistora TRs je RC-mreza u kojoj su i dva potenciometra. da na Rn i R i9 mogu nastati veci naponi. pona t nije . kada amplituda niskih frekvencija postane tako velika. V vom diodom. crno eloksiranom. polozaju br. ukoliko bude potreban. ali je zato ulazna impedancija visoka. nih izlaznih tranzistora na si. 7-22. Prema potrebl mogu se otpornici Ra ili R zamijeniti vecim ili manjim vrijednostima. dva ko~ skoro kratko spajaju bazu i emiter izlaznih tranzistora. dolie.

tj. jer se lira glasnoca. Vrijednosti kondenzatora i otpornika su odabrane tako da je RC-mrc nja«. Obrnuto. negativni kraj tog kondenzatora je odvojen od »3asije« (od »uzemlje- Za koji nadmaSuju znanje eraditelole zavr§e. steceno pri drugim gradnjama pojacala manje snage. Na kraju neka nam bude dopustena primjedba: Poceti je uvijek bolje s manjim projektima i postepeno graditi vece. te graditelje. Emiter tranzistora TRs je skoro sasvim blokiran elektrolitickim kondenzatorom od 100 ^F. sa izlaznim dijelom prema si.REZ. za prvi momenat.ULA2 tf. Pa je samo jedan za aba pojacala. Potenciometrom Pi mogu se duboki zvukovi ili potisnuti ili izdici. la prilagodena postojecim impedan cijama. isto se Pomocu potenciometra P2 postize u podruciu visokih Za gradnju stereo-pojacala treba. bit ce donji kraj otpornika Ris uzemljen. sa »gornjeg« kraja potenciometra P3. a poiacanie je maksimalno. Ako. dok svi ostali dijelovi moraju biti udvostruceni. Ovaj potenciometar mora njime regu jnjati Tranzistoru TRs moze se mijepojacanje potenciometrom P*. biti logaritmicki. Onda se potenciometar Pi moze iskoristiti za simetriranje glasnoce u lijevom i u desnom »kanalu«. gramofona. sto je jos bolje. regulaciju glasnoce i simetrije (»balansa«. razumije se. za struceno gradit ce samo oni koji vec imaju veliko iskustvo. Na nju je dovedena i negativna povratna veza. Ova RC-mreza predstavlja jed nostavniji oblik naprave koju nazivaju »ikvelajzer« (prema eng. ne treba daljnjih uputa. 144 . ako je klizafi potenciometra P4 sasvim »dolje«. za »drugi kanal« moze se na* ciniti i drugi ispravljac! Ovakvo pojacalo. ti«. ukoliko se grade dva kompletna uredaja za stereofonsku reprodukciju govora i muzike. I isuravljac treba biti jaci ili. zamislimo da je klizac toga potenciometra »gore« (na shemi!). vjerujemo. naciniti dva kompletna uredaja prema shemama na sL 7-23 i 7-25. upropaSten materijal i nezavrSeni uredaji su onda rezultat.ME uSJETLJiVOStl NA PTtZTFOJA^AiXl "ZA DRUG! KAMAL Pretpojacalo za prikljucak magnetofona. 7-25. koje ima RC-mrezu za regulaciju dubokih i visokih zvukova. 7-23) S7. »equalizer« = ujednacivac). pogotovo udvostereo-reprodukciju. Uzaludno notrosen novae. Ija. od minus-pola napona na* pajanja!) Kondenzatorovo djelova nje je smanjeno i pojacanie je manje. Preveliki »apeti* zvukova. mikrofona ili UKV prijemnika.

U pocetku su to omoffucili generator! u kojima su elektricne iskre pobudivale titraje u antenskom sistemu i u titrajnim krugovima. primjena elektronskih cijevi za druge potrebe. godine. Iako je otkride elektronske cijevi. Za predajnike manie snage. omogucuju da. iniegriranim sklopovima (integralnim koiima) danas su prodrli i u radio-prijemnu tehniku. Duze su se odrzali rotacijski generatori. kao i generatori sa elektricnim lukom. pa do nekoliko stotina vata snage. I danas je elektronska cijev jo§ nezamenljiva kod najjacih radio-oda§iljaca koiima se snaga mjeri kilovatima lo i megavati- Primjenom elektronskih cijevi radio-tehnika je brzo napredovala. ali jos uvijek dosta hirovitim. U predajnicima. osobito za pocetnike u radio-tehnici. dok je primiena elektronskih cijevi sasvim rijetka. Tranzistori. radio-odaSiljacima (predajnicima) proizvode se visokofrekventne struje i odvode u antenu. u svojim najraznolicnijim oblicima. Sve ih je istisnuo oscilator u kojemu se visokofrekventne oscilacije pobuduju pomocu elektronskih cijevi. neobicno je vazno proizvesti oscilacije visoke frekvencije potrebne stabilnosti. Takav jednostavan priiemnik. Radio-veze sa generatorima na iskre odrzavale su se cak do pocet- uz ostalo. kao i u prijemnicima. kristalnim detektorom. omogucilo gradnju neu poredivo osjetljivijih i selektivnijih prijemnika. kao i u tzv. kristalni se detektor dugo zadrzao. i danas je zahvalan. kojemu nije potrebna nikakva pogonska energija osim one koju dobiju izravno iz antene. Bez njih ne bi bilo ni radio-tehnike. To se danas postize oscilatorima. cesto i u velikoj me- nema! U radio-prijemnicima je n^kada^nji »koherer« bio ubrzo zamijenjen boljim. ka dvadesetih godina ovog stoljeda. i radio-tehnika se sluzi pretezno tran zistorima. kod svojih pokusa u Coloradu (Koloradu). samo po- — — — — Radio priru6nik 145 . U prenosnim i prevoznim radio-stanicama elektronskih cijevi vise U RADIO-TEHNICI Elektri£ne struje i naponi visokih frekvencija u radio-tehnici sluze za najraznolicnije svrhe.8 VISOKOFREKVENTNI OSCILATORI OSCILATORI ma. kao i u elektrokod savreniku. U dusobnoj udaljenosti. osim radija. On je ovu pojavu iskoristio jos prije 1893. U njenom krilu rodila se i elektronika. uz primienu posebnim tranzistora i rjede diodama. Ulogu titrajnih krugova i njihove resonancije za prenos elektricnih signala kroz prostor prvi je opazio Nikola Tesla. pomocu prijemnika. tj. malen i jeftin uredaj. Proizvodnj a visokof rekventnih struja do vol j no velike snage postizala se tokom vremena na vise nacina. kada stignu do prijemne antene. osobito medu amaterima. od primIjenih radio-valova. »uhvatimo« emitirane signale i da uspostavimo vezu izmedu dvije tocke na Zemlji. gdje se danas elektronskih cijemenih uredaja vi vi§e ne moze naci. Od antene odlaze u prostor visokofrekventni elektromagnetski valovi koji.

3-22a. na tri tocke. vidi (str. veza je ostvarena na odvojak zavojnice Lu Zavojnica L2 omogu<5uje povratnu vezu. prema 8-1. prenosnim radio-aparatima. koje se mogu neposredno proizvesti. vezu 146 VFP . Zato se vec za kratkovalno podrudje takav oscilator napuSta. L2 je zavojnica za povratnu Sto cisci titraji. 3-22 b (str. u zam180°. na na£in koji je pronaSao Hartley (Hartlej). To mora visokofrekventna silicijeva dioje visokofrekventna prigu§nica. 63) i si. ventni oscilator prema Meissner-ovom principu. kao i uredaji za sintezu frekvencije. LiC je titrajni krug. gdje je impedancija niska. kav se tranzistorski oscilator mo2e nadiniti prema si. gdje sluzi u ulaznom stupnju za pobudivanje tzv. Savremene oblike ovakvih oscilatora vidimo na si. sa sto biti manje viSih harmoniekih »dodataka«. Dioda D dodaje se onda. 4-34 Tipicno je za Hartley-ev oscilator to da je zavojnica sa ostalim dijelovima sklopa prikljuCena 83).c negdje u predajnicima. Oscilacije. str. Oscilatori »na tri to6ke« Harttey-jevog tipa. djelitelji. s naj- OSCILATORI PROMJENLJIVE FREKVENCIJE Oscilatorl sa induktivnom povratnom vezom Induktivnu povratnu vezu za po budivanje visokofrekventnih oscilacija je. In- duktivna povratna veza pomocu posebne »reakcijske« zavojnice odrzala se do danas samo u nekim malenim. SL 8-2a vrijedi za savremeni silicijev tranzistor tipa NPN. 8-2. 4-33. da malog unutragnjeg kapaciteta. Prikazan je na si. a) s bipolarnim tranzistorom. fa %i -J—CU IK r^t b * I t—OVF Ovdje demo se upoznati vaznijima od njih. 83. ako su nam potrebni 8-L Tranzistorski visokofrekSI. primijenio A. si. 63. str. Preostaje samo jedna zavojnica. sluze razliciti umnozivadi. Meissner (Majsner) u svom oscilatoru sa elektronskom cijevi. £esto nemaju onu frekvenciju koja je potrebna* Promjeni frekvencije. a shema na si. cilatori titrajni si. To su os- »Meissnerovi« oscilatori dobro rade na razmjerno nizim frekvencijama. 8-2b je za FET. Pravilnu i dovoljno snaznu povratnu vezu induktivnim putem postize se ujedinjenjem obih zavojnica: zavojnice titrajnog kruga i zavojnice za povratnu vezu. godine. u takvim slucajevima. jenu za bolji. Buduci da je krug Li/C spojen na emiter tranzistora. kod kojih se Cvrscom povrat- nom spregom moze na fazna razlika od postici potrebKod visih frekvencija je to sve teze postici. b) sa (»obi£nim«) unipolarnim tranzistorom (FET) St. »lokalnih« oscilacija (u stupnju za mijesanje). Princip tog oscilatora ve<5 smo vidjeli. Ta- 8-2. jos 1912.

si. shematski prikazan na 8-6. TRi spregnut prerazmjerno malenog kapaciNa taj nacin titrajni krug nije nF) prema »masi«. 8-5. tj. si. preko &. Titrajni krug L1/C1/C2 je s tranzistorom **ov SL 8-4. gdje je ucrtan R. bez VF napona buduci da je »blokirana« kondenzatorom veceg kapaciteta (47 ko Cs. teta. opet sa ciIjem postizavanja vece stabilnosti frekvencije. 8-3. pa je stabilnost odabrane frekvencije veca. 63) i si. 4-35 (str. Cs/Cs. Iz takvog oscilatora mogu se visokofrekventne struje odvoditi kod A ili kod B. 3-22c (str. Kapaciteti C2 i Cz redovito su tako veliki da male promjene vlastitih kapaciteta tranzistora TRi ne mogu imati znatniji uticaj na frekvenciju. si. Baza i emiter tranzistora TRi nalaze se na visokofrekventnom potencijalu. Sam titrajni Kod krug LCi je. On je kapacitivno »uzemljen« (blokiran) kondenzatorom Ci (si. Na mjestu. u Oscilator. pa i u blizem UKV-u. Seiler (Sajler). Takav cesto nalazimo u modernim kratkovalnim prijemnicima. Povratna veza. kao na si. 8-6). 83). Na ove oscilatore nalikuje kratkovalni VFO (prema engl. ali u podrucju UKV-frek vencija moze kondenzator Cs biti ispuSten. 84. cak u UKV opsegu predasnjem primjeru je baza tranzistora TRi (si. Kapacitivni razdjelnik visokofrekventnog napona ostvaren je serijskim spojem kapaciteta C2 i Cs. postignuta je kapacitivnim razdjelnikom Ct/Cs. TRs i TRs pripadaju stupnju za odvajanje. 8-3. po prin* cipu Colpitts-a SL moze »kolDic-oscilator« Tranzistorski se koristiti sve do u ultra- kratkovalno (UKV) podrufije. radio-amater W8PK/W2EB. Kapacitivni razdjelnik. Variable Frequency Oscillator) za opseg od 5 do 5. osi- gurava potrebnu povratnu vezu. U kratkovalnom opsegu frekvencija i Ct i Cs su kondenzatori. Njime se mogu doseci vrlo visoke frekvencije. jako opterecen »aktivnim elementom« (TRj). Tranzistorski oscilator s kapacitivnim razdjetnikom (C2/C8) za postizavanje povratne veze. moze se staviti neki otpornik koji treba odabrati slaboj 147 . Njegova je svrha da VF oscilacije odyecle iz oscilatora tako. Tako je smanjeno opterecenje titrajnog kruga i osigurana velika stabilnost frekvencije. 10* U vezi sa tranzistorom TRi. 8-5) bila »hladna«. I koji radi ovo je shema oscilatora kao »kolpic«. da opterecenje bude sto mamje.5 MHz. Njegovu ulogu preuzima unutrasnji emiterski kapacitet irootrebljenog tranzistora. osobito prema si.Takav »hartlej« pouzdano radi sve do najkracih valnih podru£ja. »sajlera« je kolektor »hladna elektroda«. konstruirao je E. Kapacitivna povratna veza u oscilatorima Colpitts (Kolpic) je nacinio od- vojak na titrajnom krugu tako da je potreban kapacitet ostvario serijskim spojem dvaju kondenzatora. O. vidi tekst.

Podaci vrijede za frekvencije izmedu 5 i 8 MHz. Kao aktivni ele- menat sluzi FET. I ovdje kondenzatora u seriji (Ci. najbolje preko stupnja za odvajanje. 8-7. Oscilator »sajler« sa FET-om za frekvencije oko 7 MHz TRi je u oscilatoru. Njegova je zadaca da sprijeci opteredenje oscilatora potrosacem. ne smije imositi Sumove. Danas se trazi da i oscilator bude maloSwnan. Navedeni kapaciteti vrijede za frekvencije oko 20 do 30 MHz. bude joS do voljno. Vidi tekst tranzistore tipa MOS-FET. »divljih« frekvencija. Razlika je u tome da tu ne sluzi za nike. a time i pobudivanje oscilacija. Otpornik u struj- nom krugu prema gejt-elektrodi (100 Q) sprecava pobudivanje nezeIjenih. — i TRs pripadaju slupnju za odjeljivanje tako da povratna veza. negdje pri ulaznim stupnjevima prijemnika. Oscilacije se odvode sa surs-elektrode. ali da oscilacije budu Sto cisce. TiTRs trajni krug je prikljucen preko kondenzatora malog kapaciteta C3. Tada sam oscilator. su tri & 148 . dakako. preko Ci. Za nize frekvencije moze Seiler-ov oscilator raditi sa znatno vecim vrijednostima kapaciteta. barem za najbolje komunikacijske prijem- SI 8-7. C» i Cs). Razumije se da SI je u i oscilatoii- ma moguce 8-6. bez vecih izoblicenja. Oscilatori s MOS-FET-ima nalaze vaznu primjenu u oscilatori- upotrebiti ma vost i prijemnika. slicno kao kod »sajlera«. 8-8 je takav primjer za frekvencije oko 25 do 35 MHz. SI 8-5. ukoliko im osjetljimora biti osobito velika. Tranzistor TR2 se nalazi u stupnju za odjeljivanje. Seiler-ov oscilator velike stabilnosti. Oni sadr- ze manje visih harmonicnih frekvencija nego onda kada te diode nema. kao na si. Na si. dok silicijeva dioda D osigurava vecu cistocu proizvedenih titraja. Stabilnost frekvencije je vrlo dobra pa je taj oscilator medu amaterima poznat kao »sinteticka stijena« (»Synthetic Rock Oscillator«). prikljucenim kod VF (iza Ce).-0+12V jemu Tranzistor TRi je »aktivni element« Colpitts-ovog oscilatora u k&> je povratna veza ostvarena kapacitivnim razdjelnikom C4/C5.

ali kad ga danas nadinimo pomodu savremenog FET-a. Odnos maksimalne i minimalne frekvencije moze. I to je oscilator s mjerno uskom. — Frekvencija na kojoj oscilator radi nije odredena serijskom resonancijom zavojnice L sa kapacitetom Cs + + Cs. To dolazi od pogrei- no procitanog imena Vackdf (citaj: 8-9. zasluzan je za shemu oscilatora osobito velike stabilnosti.. Visokofrekventni oscilator s tranzistorom tipa MOS-FET -_«_. Jifi Vackaf iz cehoslovadke tvornice »Tesla«. G.+ 1 1 c c _+ 1 1 _ t c 2 c +c +c 3 4 . Gouriet (Gurije) a u Americi K. Istovremeno je ukupna vojnicom L. iznositi do 2. koja lezi paralelno sa induktivitetom L } moze se izraSunati kao kapacitet kondenzatorske se- d — rije: SL 8-8. npr. taj je oscilator jos bolji! Takav je »vackarz« shematski prikazan na si. Za razliku od Clapp-ovog oscilatora koji moze sluziti samo onda. tablicu 8-1 Vidi 149 . lpak poznatiji. amaterskom Vackafov oscilator daje konstantnu amplitudu i u znatno Sirim opsezima frekvencije. kratkovalni oscilator koji je poznat pod dva imena. vidi tekst Tranzistor u stupnju za odjetjivanje. : kapacitivnim Cs). + d (Ci i + Cs). poznatog u svijetu pod imenom »vakar«. Clapp-ov oscilator. opsegu. jer ga je u Evropi nacinio G.— kod iste frekvencije moze induktivitet zavojnice L biti vedi nego kod drugih vrsta oscilatora. Clapp (Klap). Originalni Vack£?-ov (ili »Teslin«) oscilator je bio najprije sagraden sa elektronskom cijevi. vidi spojen je u seriju sa zaNa taj se nacin paralelno sa tranzistorovim unutrasnjim kapacitetima nalaze veliki kapaciteti Ci i Cs. kao vrlo pouzdan i stabilan. razdjelnikom Treci kapacitet (Cs si. TRs. Vackdr-ov oscilator. s Ing. kako bi mozda netko mogao u prvi momenat pomisliti! Ne! Ukupna vrijednost kapaciteta.5 1. Kao »klap« je J. r r if 8 tekst i ( =*= j up „47n yi l vrrjednost kapaciteta trajnom krugu (koji odreduje frekvenciju!) razmjerno materia. ako frekvenciju treba mijenjati u raz- — zistora TRi vezu sa titrajnim krugom. 8-10. Zato u samom ti- SL 8-10. u jednom opsegu. ved za vezu sa MOS-FET-om! Medu amaterima je cijenjen. je ovdje u gatvanskoj vezi s emiterom oscilatorskog tran- SL Vackarz). 8-9.

Zavojnice i kondenzatori za Vackd^ov oscilator Opseg (MHz) .Tablica 8-1.

bez ikakve vidljive povratne veze. Njegov princip je sasvim opdenito. k g k I l^jjf JL SZ. u telegrafskim predajnicima. Kvadratom je predstavljen aktivni element oscilatora: elektronska cijev. Na ulazu je jedan. Brojka 2 oznaduje izlaznu elektrodu (npr. Brojem / je oznacena ulazna elektroda (npr. nacrtan na si. 8-13. 8-12. a na izlazu drugi titrajni krug. bipolarni ili unipolarni tranzistor. najbolje da to budu savremeni silicijevi planarni tranzistori (NPN) zna£enja.>+12V if. Svaki je za se okloDljen. baza tranzisto- ra ili gejt-elektroda FET-a). anodu cijevi. Ovdje su upotrebljeni bipolarni tranzistori. kao u ne- i . kolektor ili drejn-elektrodu tranzistora). prekidati tipkalom (»tasterom«) Ti sam oscilator. Ti Stabilnost frekvencije je hod »franklina« tako velika da je moguce. mrezica cijevi.

To cesto daje neizbjezive promjene frekvencije koje se ocituiu kao »£irpovi« i micki koeficijent od. Takav se oscilator moie korigirati (kod odredene frekvenci152 Na si. Vecina oscilatora koji nemaju termicku korekciju pokazuju kod sniienje temperature povecanja frekvencije. Kapacitet kondenzatora koji treba dodati oscilatoru da se postigne korekcija (Ckor) je: J j —J 2 od tinjca (liskun. Za to je potreban tzv. dugo vrijeme. Od ovakvih naglih promjena frekvencije oscilatora treba razliko vati spore promjene. Opaza se osobito kod urectaja koji se jace zagrijavaju. do postizavanje AM-signala ili SSB-sig nalal) jer se dobije smiesa amphtudne i frekventne modularise. Najprije frekvencije izmjerimo promjenu od momenta ukapcanja »pijukanje«. keramicki tipa »NPO« ili »misa izolacijom od polistirolske folije. Za vojnica L i neoznaceni kondenzatori pripadaju normalnom oscilatora tipa Clapp-VFO. Ne- dodavanjem kondenzatora sa negativnim termidkim koeficijentam. za jedan i po sata.potrebnoj mjeri lako stabilizira. On neka ima kapacitet od npr. To se postize opreznim okretaniem trimera u oscilatora (ako ga ima) ili otvaranjem promjenljivog kondenzatora u titrajnom krugu oscilatora. 8-14 je prikazan brii nacin termicke korekcije oscilatora. je /) Konstantno opterecenje postize se na taj nacin da iza oscilatora slijedi jedan ili dva stupnja za odvajanje. Dodati treba diferencijalni kondenzator Cs (2x25 do 2x50 pF) i dva fiksna kondenzato- . u na§em primjeru opet »N750«. ne preporuduje se u predajnicima za telegrafiju direktno prekidati rad oscilatora. sada iznosi /s. Pustimo da se predajnik sasvim ohladi na sobnu temperaturu. Neka promjena vencije frek- Promjenljivi kondenzatori. 50 pF i negativni ter- koliko takvih upoznali. mijenja njihove mehanidke dimenzije i elektri£ne karaktenstike. Promjena temperature tranzistora. potrebno je izvrSiti termicku korekciju (kompenzaciju) drifta. Za ovu pojavu po- naziv »puzanje« ili » drift frekvencije*. kao i kapaciteta. stupnjeva smo Sto vec je Osim izuzetaka. recimo. Ako oznake nema treba taj podatak pronaci u prospektu fabrike kondenzatora. sa izolacijom u kojoj nema mnogo gubitaka. »baferi« (enel. Ne valia osci (za latore ni amplitudno modulirati stabilizacije temperature u oscilatoru. Oscilator ne treba proizvoditi veliku snagu. fiksnih kondenzatori moraju biti dobro gradeni. probni kondenzator. Bolja je stabilnost onih oscilatora koji rade s tnanjim pogonskim naponima. Frekvencija / neka se je pri torn promijenila za p. Ako iza dodavanja probnog kondenzatora frekvencija oscilatora poms te treba u nazivnik gornjeg izraza staviti fi+fa Razumije se da kondenzator dodatnog kapaciteta mora imati jednak termicki koeficijenat kao i probni. To je postignuto. »N750«. Veda se snaga lako postize naknadnim pojacanjem. buffer). Tada ga opet ukljucimo i izmjerimo novu promjenu frekvencije do koje ce doci kroz jednako no visa znat je ili i niza. kondenzatora i zavojnica u oscilatorima. Ova oznaka pi§e na mnogim kvalitetnim kondenzatorima. kao Franklinov oscilator. kod kojih frekvencija »klizi« postaje polaga- Sada stavimo paralelno kondenzatorom ljivim s promjen- probni kondenzator N750) i popravimo frekvenciju opet oscilatora (Cpr0 b= 50 pF. sto znaci da mu se kapacitet smanjuje za 750 dijelova na milijun kod promjene temperature za 1°C. Ako unatoc velike paznje frekvencija ipak »putuje«. na f. npr. tjv. Najbolje je upotrebiti kondenzatore sa izolacijom ca«). Njihov termicki koeficijent kapaciteta trebao bi biti nula.

kako se lako mozemo uvjeriti.ra. ferentnog tona. Negdje izmedu ove dvije krajnosti naci cemo (uz potrebnu strpljivost!) takav polozaj kondenzatora Cz kod kojega ce frekvencija ostati dovoljno konstantna. Obicno je naime dovoljno da su VFO i kristalni oscilator blizu prijemnika. To je na si. ugactanje prijemnika ne utjece na visinu tona koji se cuje. Zbog toga stabilnost samog prijemnika nema utjecaja na ishod opisanog ispitivanja. mjerenje velicine »drifta« moze se pomocu tzv. Promjenljivi kondenzatori u oscilatoiima ne smiju imati pretanke ti bilo frekvencije temperaturne Razmjerno jednostavan nakorekcije promoscilatora. Snaga elektricnih oscilacija koje se mogu dobiti je ogranicena. Inace su kapaciteti Ci i C2 medusobno jed naki (15 do 50 pF. Pregled pribora za ispitivanje stabilnosti oscilatora (VFO) SI. a ova je veca ako je povratna veza koja sluzi za pobudi- ugadanje prijemnika utjece. a Cs neka ima termicki koeficijent »nula« (NPO). 8-15 kristalni oscilator. Osim njega tu je ios ispitivani VFO i kratkovalni prijemnik kojemu je BFO iskljucen. Okretanje dugmeta za samim oscilatorom Kvarcov se kristal naime ne smije preteretiti. Od njih neka Ci ima negativni tennidki koeficijent (N 750 ili bolje N 1500). jer se onda pretjerano zagrijava pa moze i pudi. samo na 153 . Prijemnik pri tome radi bez antene. Ispitivanje stabilnosti oscilatora i glasnocu tona interferencije. prema prilikama). Opterecenje kristala ovisi o jakosti visokofrekventne struje kojoj je izlozen. OSCILATORI S KVARCOVIM KRISTALIMA Nekoliko svojstava kvarcovih kristala za oscilatore Frekvencija oscilatora koji je kontroliran kvarcovim kristalom veoma je konstantna. zavojnice litetnije i moraju ne smiju biti §to kvabiti montirane blizu dijelova koji se griju ili blizu velikih metalnih dijelova ili ploha koje bi mogle biti uzrokom priguSenja. U prijemniku se razlika frekvencije jednog i drugog oscilatora Cuje kao ton interferencije kojemu se visina mijenja ako jedan od oscilatora. Svi spojevi moraju biti §to kraci i medusobno spojeni s dovolj- no debelim zicama koje mehanicki nece vibrirati. promjeni frekvenizvrSiti direktno. Sve ostalo. redovito je to VFO. Bududi da je pomocni oscilator prijemnika (BFO) iskljucen. Ona ovisi pre tezno o geometrijskim svojstvima. Izmjerimo li frekvenciju inter- ima znatno manji utjecaj. vrlo stabilnog oscilatora. Vidi jenljivih objasnje- nje u tekstu plo£e. Mijenjajuci polozaj rotora diferencijalnog kondenzatora mozemo ima- TT© SI cin 8-14. »broia5a frekvencije« ili uz pomoc nekog drugog. ukljuciv^i drza£ samog kristala i elektricni sklop oscilatora. osobito o debljini kristalne plocice. znamo i razliku frekvencija medu oscilatorima. Nekada stavljaju citav oscilator na podlogu od spuzvaste gume ili na gumene nozice da se sprijedi 8-15. prenosenje vibracija i udaraca na dijelove oscilatora. povecanje bilo smanjenje kod povecanja temperature. ciju.

najceSce. Ovu »operaciju«. No. mozemo izvrsiti samo onda. To je tacno samo unutar nekih odredenih granica. Zato je razborito ne otvarati drzac. Savremeni kristali su zatvoreni u limenom kucistu koje je sa svih strana zalemljeno. Promjena temperature ce razlicito utjecati na promjenu frekvencije Sto zavisi o na£inu na koji je plocica bila izrezana iz koji lakse osciliraju je »aktivnost« veca. Oni mogu kod temperatura koje se znatno razlikuju od deklariranih imati malen pozitivan ili negativan tem- BT peraturni koeficijent. Za postizavanje ekstremno velike stabilnosti stavljaju se kvarcovi kri- Tabtica 8-2. Nekada je dovoljno pranje sapunicom ili deterdzentom sa naknadnim ispiranjem u destiliranoj vodi i. frekvencije upotrebit cemo samo toliku povratnu vezu kolika je najnuznija za pobudivanje oscilacija. Zagrijavanje kvarcovog kristala nije pozeljno ni iz razloga stabilnosti frekvencije. Karakteristike kvarcovih kristala u .vanje oscilacija jaca. mozemo mu cesto vratiti aktivnost ako plocicu oprezno (!) ptncetom izvadimo i operemo je tetrakloridom (CCh). ako je kvarcov kristal u drza£u koji se lako moze otvoriti. oni se i ne mogu zaprljati. u koncentri- Da osiguramo maksimalno gucu stabilnost mo ranom alkoholu. dakako. kako se to vidi na ta- Ovdje vidimo da je za rez AT i napisana nula. Za GT rez se tvrdi da je njegov temperaturni koeficijent stvarno jednak nuli u cijelom podrucju od 0°C do 100°C. kvarcovi kristali koji su tako rezani mogu sluziti samo kod razmjerno niskih frekvencija. Stradati mogu samo od velikih opterecenia ili. ostavimo da se osusi i opet je vratimo u drzac. Nazalost. Zagrijavanje ovisi i stali u termostate pomocu na konstantnoj pa se uz jednako visokofrekventno opterecenje mali kristal za- — o velicini kristalne plocice drze kojih se temperaturi. kristalnu plocicu ne dirati prstima! Ako je vec neki kristalni drza5 bio otvaran pa se kristal »tromo« ponasa. blici 8-2. »Tromi« kristali teze osciliraju. kvarcove plocice. padovi i slicno). — Kod nece radio-amaterskih uredaja ovo biti potrebno. Ova im »tromost« cesto nije »prirodena«. grijava jace od velikog. iza toga. zbog grubog postupka s njima (mehanicki udarci. Razliciti »rezovi« imaju razlicite temperaturne koeficijente. Ona moze biti prouzrocena zaprlja- Za kristale kazemo da im nim ili zamalcenim povrSinama kvarcovog kristala.

Cp. pomocu kapacitivnog razdjelnika VF napona. ovisno o upotrebljenom kvarcu.5 do l. Kondenzatorima Ci i Cs osigurana je povratna veza. Kondenzatorom C$ moze se utjecati na frekvenciju i malo je popraviti. Iza potrebnog umnozavanja frekvencije..390 22 -v s SL 847.5 do \%a. Vidi \\ OVF tekst kod tzv. 8-16b. ovisno o kristalu. CpJ i Cp2 su kondenzatori za gdje se frekvencija moze »povla£iti«.. bipolarnim tranzistorom (NPN). U njemu se pobuduje osnovna frekvencija kristala. kod oscilatora SL 8-16. Promjena je redovito prema nizim frekvencijama. irjede do preko l. Uz kristale sa osnovnom frekvencijom oko 8 do 10 MHz induktivitet zavojnice mora biti izmedu 10 i 20 |xH. Oscilatori vratna veza je kvarcom... C1/C2. »tromiji« kristali nece oscilirati dok se ne doda kapacitet Cp Njegovu vrijednost treba odrediti eksperimentakio. Cesce primjenjivani tranzistorski spoj kvarcovog oscilatora vidimo na sL 8-17a.. na 2-metarskom opsegu promjena moze iznositi preko 100 ili povratnu vezu. u zajednici sa zavojnicom »za povlacenje« L. VXO. Pierce-ov tip oscilatora s kvarcovim kristalom: a) s obicnim. Citav oscilator sjeca na ranije opisane tipa Colpitts ili Claup.12V °X 1».. ako ih treba. tj. Trimer Cz mi crteiu a) omogucuje dovodenje oscilatora na odredenu frekvenciju. uz prisutnost »zavojnice za povlacenje« L. FET-om je Ako su kondenzatori b) 100 1 pravilno odabrani (opet pokusom!). buduci da ona nastaje i zbog unutraSnjih kapaciteta u tranzistorima cak blizu 250 kHz! 155 . .. To je prilicno mnogo. Moze dosedi najmanje 0. Na crteiu Colpitts-u b) promjenljivi kondenzator (sa istom oznakom C3). b) sa unipolarnim tranzistorom (FET). To Pierce-ov oscilator sa na si. je tranzistorska varijanta oscilatora koji je pronaSao Pierce (Pirs).596o. . dopusta promjenu frekvencije za 0. Ovdje je povlacenje frekvencije omogudeno promjenljivim kondenzatorom Cz. dok kristal zamjenjuje titrajni krug. Ponekad. ako je potrebno da je dovedemo na odredenu vrijednost.5%o.da ne resonira na frekvenciju za koju je bruSena kvarcova plocica. pobuduju se osnovni titraji kvarca. Po- Vece mogucnosti promjene frekvencije kvarcovog oscilatora postoje nacinjena prema 100 Hi Clapp-u. TR ' sam jVJX 1 — 1| 0VF n C3 5*± 50 220. 1 1 J " -C=3 i I — Ji" 0+9..

(engl. »Overton« je samo priblizno jednak toj vrijednosti. U ovim oscilatorima se postize deveterostruka frekvencija. kad kvarc titra na svojoj osnovnoj frekvenciji (pryoj harmonickoj). treca i tako redom). 5 puta ili 7 puta viSoj frek venciji. overtonskoj frekvenciji kvarca i zatim se jos utrostruce: a) kao overtonski oscilator i utrostrucivac frekvencije sluzi samo jedan tranzistor. Ove su uvijek ta£an umnozak Overtonske frekvencije osnovne.Li <H (3f . Titrajni krug mora biti ugoden na frekvenciju odabranog kvarcovog overtona 156 8-19. serijski titrajni krug (sa Ls) i izlazni titrajni krug (sa Ld). I onda. dok za daljnje utrostrucivanje sluzi dioda D. osciliraju na svojoj osnovnoj frekvenciji. Medutim. »overtonskim« frekvencijama: priblizno na 3 puta. do frekvencija oko 20 MHz.5f :) J/ t OW2 SL 8-18. Tako je i kod kvarcovih kristalnih plocica. Kvarcovi kristali se redovito bruse tako da. Opis u tekstu SL Q . Oscilacije se najprije dobiju na trostrukoj. ali one se ne mogu izracunati jednostavnim mnozenjem osnovne frekvencije neparnim brojevima. redovito su u vecoj ili man jo j mjeri prisutne i vi£e harmonicke (druga. postoje i mogucnosti titranja viSim frekvencijama. Tri »overtonska« oscilatora s kvarcovim kristalima: a) s bipolarnim. Ako je na kvarcovom kuci&tu utisnuta frekvencija koja je visa od 20 MHz.»Overtonski« oscilatori Syaki predmet koji moze mehanicki oscilirati ima svoju osnovnu frekvenciju. Overtonske frekvencije treba razlikovati od visih harmonickih frekvencija. b) tranzistor je u overtonskom oscilatoru. Osim na svojoj osnovnoj frekvenciji moze kvarcova plocica oscilirati i na tzv. b) i c) sa unipolarnim tranzistorom. najvjerojatnije se radi o vrijednosti overtonske frek- bC*l L2 In W w roiLJl If) II — In f r I C1 €c us w 10 T ]| OVRl r^L. over = iznad) su viSe od osnovne.

mozemo i uninazanje frekvencije postici na St. Ovdje se to postize ^odom D.frekvencija izmedu 30 to je obicno treci overtoil. u tome da u FET-u. 8-18a vrijedi za bipolarni (»obi£ni«) tranzistor a 848b za unipolarni (»FET«). 8-20. Glavna je razlika se ovdje umjesto kondenzatora Ci nalazi kvarcov kristal Q. radna frekvencija jednaka je petom overtonu (tj. si. tece kroz diodu zajedno sa VF -strujom frekvencije /. 8-20. Treci primjer overtonskog oscilatora. Ona postoji za osnovne. i 50 Kod MHz U joj oscilatorima. frekvencija / + 2/ = 3f. kvarc oscilira uvijek na svoosnovnoj frekvenciji. ona je priblizno pet puta viSa od osnovne frekvencije kvarca). kao da je baza »uzemljena«. Ovdje je odlucujuca serijska resonantna frekvencija kvarca. ali ne mora / oznacena je oskristala. 38. da se baza »drzi« na visokofrekventnom potencijalu »nula«. serijska overtonska resonantna frekvencija kvarca Q upravo 96 MHz (obicno je to onda rjeti overton!). Ranije je kapacitet Ci bio potreban da se »blokira« baza tranzistora. 8-16 i si. Kvarcov kristal. Najprije se resonancijom {L* i trimer od 10 pF) pojaca VF -0-H2V Overtonski oscilator frekvencije oko 100 MHz za 157 . Na toj ce frekvenciji vi- Neka bude Overtonski oscilator moze se kombinirati sa umnazanjem frekvencije. Oscilator titra na neparnoj overtonskoj frekvenciji koja je priblizno 3f ill 5/ ili. prema dok se — skom strujnom krugu cijom — u kolektorresonan- izdvaja treca harmonicka frekvencija ove overtonske. sjetiti na si. vencije. npr. prema si. 8-17. oscilator moze titrati samo na toj frekvenciji! Jednostavan je i desto upotrebljavan overtonski oscilator. kako znamo od ranije. Ako takav kvarc. 8-19b. takoder vrijedi za FET. Umjesto titrajnog kruga LiCi stavljen je kvarc. to stanje vrijedi samo za serijsku resonanciju kristala! Ako je titrajni krug LC -amaterima su to poznate frekven cije! Emiterska struja protice titrajnim krugom koji resonira na tu frekvenciju. Po mnogome nas moze liranje na frekvenciji. prema si. Izlazi na to. tj. 8-13. 8-18. vec njegov overton. onigaciji nacin. Na njoj nema VF potencijala i tek onda povratna veza (preko Cs/Cs) moze ispravno djelovati da bi oscilator »proradio«. moze resonirati na dva na cina: serijski i paraielno. kao i za overtonske titraje. ispisanoj na kucistu.667 ili mu je kristal treci overton Q 43. ukoliko je to overtonska frekvencija. UKV- sokofrekventna impedancija kvarca biti vrlo mala. ne mozemo upotrebiti takve spojeve! Tada oscilator mora sadrzavati titrajni krug koji reso- nira na zeljenu frekvenciju. On resonira ba£ na 3f Bez pomocnog serijskog titrajnog kruga (sa Ls) bila bi amplituda frekvencije 3/ znatno manja! Ova t na Zanimljiv je overtonski oscilator si. vodi se u titrajni krug. Shema. si. ugoden na 96 MHz. Ali. Zelimo li pobuditi kvarc na osci- struja dvostruke frekvencije (2f).333 MHz. Izlazni bandfilter resonira dakle na 116 ili na 130 MHz. Oscilacije se J)obuduju zahvaljujuci postojanju unutrasnjih »povratnih« kapaciteta 8-3. Slovom novna frekvencija le.667 MHz (f) pobudimo. Obje frekvencije se u diodi mijeSaju i proizvod toga. Kod frekvencija iznad toga. Ovaj spoj je donekle slican oscilatoru na si. Na si. sve tamo do preko 100 MHz. si 8-18c. prema si. Ona mobiti napisana na njemu. mozda jos visa. na kojemu nije napisana osnovna frekvencija. 8-19a izbruSen tako da iznosi 38.

a u Americi »Jones«. Ako je prvi ugoden na osnovnu frekvenciju /.9 f. koji se pobuduje na overtonu kvarca.si. Povratna veza (Ca /Cb ) zato mora biti jaca. drugi na trecu overtonsku. po izboru. 8-23. Butler (Batler) je konstruirao oscilator vrlo interesantnih svojstava. resonira u blizini onog overtona koji nam treba. Povratna veza je osigurana kapacitivnim djeliteljem Ca /Cb Povecanjem kapaciteta povratna se veza smanjuje i obratno. dok su druge dvije overtonske (pru blizno 3f i 5f). kada bismo umjesto kvarca stavili neki kondenzator. 8-21. osnovne frekvencije /. Jedna je osnovna. zajedno s kapacitetom samog kvarca. Overtonski oscilator kod kojega je kvarcov kristal stavljen serijski u vod povratne veze. Zavojnica Li i »dzons-dolar« s jednim kvarcovim kristalom dati. spojen je izmedu surs-elektroda jedno<* i drugog tranzistora. C2L2 ugodi se onda na frekvenciju 3/. i sam drzad kvarca ima svoj kapacitet. sL 8-23. ali odli&io radi i s FET-om. Kvarc Q. B. No. moze se preklopnikom odabrati jedan od ukupno tri titrajna kruga. taj je oscilator pomalo zaboravljen. Baza je »visokofrekventno uzemljena«. Na iz- rt u strujnom krugu drejn-elektrode. Njezin je zadatak da. U Engleskoj ga nazivaju »Dollar«. Izlazni titrajni krug L1C1 mora resonirati na . dok titrajni krug CsLs moze posluziti za daljnje kristalovog . dodana je zavojnica Lz. Oscilacije bi se pobudile i onda. Upotrebljena su dva SL 8-22. Za one koji vole eksperimentirati donosimo shemu na si. a treci na petu overtonlazu. ukoliko zelimo koristiti treci overton. C 158 kapacitet drzaca Cq moraju resonirati na 2. Za izbor frekvencije sluzi tropolni preklopnik A. Vidi tekst sku frekvenciju kristala modi cemo postici tri samo jednog I frekvencije kvarca. Jones-Dollar-ov oscilator overtonski nikom (C1/C2). Prema ovoj shemi moze FET-a umjesto cijevi. Najprije je bio graden sa elektronskim cijevima. 8-24. tri razlicite frekvencije. & TR Tlta^BCTMHi) 33 G 1 SL I odabrani overton. Otkad su tranzistori zamijenili elektronske cijevi. Da se ne bi preko toga kapaciteta pobudile nezeljene oscilacije. Svestraniju primjenu istog principa vidimo na sL 8-22. upotrebom u oscilatoru. Intenzitet povratne veze odreden je i ovdje kapacitivnim razdjel- SL 8-21. Kondenzator *drli« svojim povelikim kapacitetom bazu tranzistora & na VF potencijalu »nula«. Umjesto VF-priguSnice (VFP) upotrebljen je samo otpornik od 1 kQ. povratnu vezu omogucuje serijska resonancija kristala Q.

Polazeci od nizih frekvencija. nije ugoden kako treba. Sintetske frekvencije bi prema tome bile one kojih u posto- jecem oscilatoru nema. bolje je izostaviti diodu D> O njenoj ulozi je vec bilo govora. sagraden sa modernim FET-ima. triode. To je najbolja radna tocka. npr. ako onaj titrajni krug o kojemu ovisi da li ce kvarc oscilirati ili ne. neki VF-voltmetar ili jednostavnija mjer- na sonda. si. ako trebamo veci izbor frekvencija ili jednostavnije i spretnije rukovanje radio-ureda j ima. ako zelimo postici vecu stabilnost. Cilj takve sinteze nije sam'o postizavanje odredenih frekvencija. Na se sluzimo takvim umnozafrekvencije. ne moze se ocekivati ni pravilan rad. ako ih ima. CsLs. jer bi do njih mogli doci i pomocu obicnih oscilatora. Iza toga Sinteza je potrebna onda. St. Najbolje je titrajni krug ugoditi malo prema onoj strani na kojoj se amplituda sporije mijenjala. Vidi tekst udvostrucenje vencije. Zbog njegovih interesantnih mogucnosti ga ne treba zaboraviti. 8-24) ugadaju se tako da izlazni na- pon na odabranoj maksimalan. na vrijednost malo ispod maksimuma. osobito kod visih frekvencija. Na citi izlaz oscilatora treba priklju- mjerni instrument za mjerenje visokofrekventnih napona. Oscilator je onda optimalno ugoden! vanjem Ostale titrajne krugove. 8-24. koje su na neki nadin sastavljene. nego na optimum. smanjujuci kapacitet ili in- u titrajnom krugu.J_ 100 + MAKSIMUM ~ ^n_^ |^H^ D feio -« KAPACITET ili INDUKTIVITET ' FREKVENCUA *- Butler (Batter) je konstruktor nekad cijenjenog overtonskog oscilatora s dvije etektronske cijevi. 8-25). Ne treba ugadati na maksimum. Pravilno ugadanje kristalnih oscilatora frekvenciji bude UREDAJI ZA SINTEZU Svaki kvarcov oscilator mora biti pravilno ugoden jer. Ako ili utrostrucenje frekizlazu se dobije 6f ili se naglo smanjuje i oscilacije ubrzo prestanu. 8-25. iduci prema visim frekvencijama. a koji ne utjecu izravno na rad kristalnog oscilatora (npr. ima jos bolja svojstva. da postepeno raste do netog maksimuma (si. tim vile jer. Opis u tekstu St. opazit cemo da se pojavljuju VF•oscilacije. FREKVENCIJE Grfika rijec »sintezis« znaci sastavljanje. Promjena izlaznog VF napona kod ugadanja kristalnih oscilatora. Problem je u tome da oscilatori cesto nemaiu dovoljnu stabilnost. 9f. tj. Najprije im je amplituda duktivitet tako malena. 159 .

STABILAN OSCILATOR .

Uz dijeljenje sa 7. 8-27. 4500. S tim uzorkom se. si. 8-28b. fnedusobno sasvim jednake. tj. b) kada postoji neka fazna razlika. 10. »uzorni« oscilator radi na frekvenciji od 500 kHz. nazvaPLL. koja se preko integrator i pojacala kontrolnog napona zatvara. mogu se ovom PLL-regulacijom odrzati konstantnima frekvencije: 3500. Regulacijska PLLrpetlja. si.\ se sklop sinhrono otvara na obim vratima (gejtima) pa je izlazni niz jednak ulaznim nizovima »cetvrtki«. Postanu li faze suvrotne. Komparator slucaju tiostavnijem faze. Ostalo u tekstu 11 PLL regulacijske petlje Visestrukim PLL-petljama moze da niz stabiliziranih frekbude »gusci« i da nam takav uredaj omoguci izbor veceg se posticl venciia broja radnih »kanala«. je stumnj koji sadrzi djelitelj frekvencije. Taj navon on- da — iza odgovarajuceg pojacanja — sluzi kao kontrolni napon kojim se popravlja jrekvencija VCO-a. Logicka riica« oznacena je sa: (1). 4000.prema si. broj s kojim se frekvencija dijeli. (3000 6 : = 500). si. U najjedto moze biti logicki sklop »i« (»AND«). Crtez a) vrijeu slucaju kada su frekvencije i faze oscilatora. sa defiriira- Radio prirufinik 161 . 8-28. 5500 kHz iz onda »jedi- itd. Sto zna£i da mozemo birati divizor »n«. U fazni komparator stize fiK. Ako na§ stabilni. A i ulazni gejtovi (»vrata«). 8-29. u faznom kom- paratoru. c) kada su faze oscilacija suprotne. digitalni sklop se uopce ne moze otvoritL Izlaz iz takvog faznog komoaratora mora proci kroz filter i doci u integrator. je di ista frekvencija koja dolazi i stabilnog oscilatora. 8-28c. sto znaci da zbraja impulse. Napon na kondenzatoru je veci ako su impulsi »siri«. 8. ali im je trajanje krace. On »integrira«. djeluje na VCO i odrzava njegovu frekvenciju konstantnom. Vec kod malih pomaka faze (faza = stanje titranja) bit ce otvaranje digitalnog sklopa krace: izlazni su impulsi ostali iste frekvencije. Stanje koje pripada tzv. logickoj »nuti« oz- nadeno je ovako: (0). Tada VCO oscilira na 3000 kHz.Q \_L LJ 1 — 1 lo) SI. 9. U ovom jednostavnom primjeru je frekvencija oscilatora VCO jednaka frekvenciji kvarcovog oscilatora. uz inace iednaku frekvenciiu. Konstantnost se odrzava regu- lacijskom faznom petljom. Filter je u najjednostavnijem slucaju otpornik kroz koji se opisanim impulsima elektricne struje puni neki kondenzator. Kao novost. B su Slovom C Vigestruke oznacen »izlaz«. 5000. On se moze y>programirati«. koje stizu na A i B. Iz njega izlazi mnogo stabilnija frekvencija nego li bi bila bez opisane kontrole. onda VCO moze oscilirati na bilo kojoj frekvenciji koja je cjelobrojni umnozak ove frekvencije Evo razioga: Neka djelitelj dijeli sa 6. uporeduje ona frekvencija koja dolazi iz djelitelja. Oscilator s kvarcom je stabilan »uzorak« ili referentna frekvencija. Ova kratica je opet uzeta iz engleskog: Phase Locked Loop = = fazno »zakljucana« petlja! Mnogo je interesantnija PLL-kontrola kod koje je moguce po volji nom SIR m— i- V jut jul: c) odabirati izmedu vise razlicitih stabilnih frekvencija. 11 i tako redom.

SI. Vidi tekst CO 2500kHz . ZLAZ JVCO) J i FILTER I I INTEGRATOR ! pojacalo [ "kontr napona.STAB1LAN OSCILATOR FAZN! j KOMPARATOR HahT _ i FREKVENCUE ~ ^ J KONTROLIRAN OSCILATOR I j__^ f . Ako se fazna kontrolna petlja (PLL) prosiri dodavanjem prograjednako stabilno ra- miranog djelitelja frekvencije. 8-29. oscilator diti VCO moze na nizu izlaznih frekvencija.

f Razumi je se da taj oscilator moze biti sagraden i za neki drugi op- Komparator IS3 koji ima vrlo vehku ulaznu impedanciju. unutar Io2* n X« VCO T" n VFO ZLAZ) Un >1 SI 8-3L Blok-shema. DL je »Unija Ostalo u tekstu Izlazni napon Sto ga daje kompa rator koristi se kao zaporni prednapon za varikap-diode. 3/1981) ovaj sagradio koristeci »liniju za kasnjenje« {»Delay Line«). Jedan napon koji dolazi na komparator je dobiven integracijom impulsa u RC-lancu (dva puta po 220 kQ i dva puta po 10 nF). VFO Svaki impuls koji ude u »liniju kasnjenja« izlazi iz nje 64 mikrose- kunde kasnije. Nastao je »cetvrtasti« impuls koji traje 64 ^s. sto odgovara frekvenciji horizontalnih linija ferenciranjem pomocu CiRi (470 pF i 220 Q) u vrlo Siljate naponske »igle«. 8-31 i si. U liniji kasnjenja impulsima se amplituda smanji i potrebno je da ih se pojaca. prema si 16yf. Na taj je nacm regulacijska petlja zatvorena. Ovaj se napaja stabiliziranim naponom preko preostala dva NAND-gejta (u IS2). struja kroz bistabil od sekunde kasnije »vrata se zatvore«.5 U ipak. npr. paziti da se unutar opsega ne obuhvati i frekvencija koja bi bila cjelobrojni umnO- zak od 15. 8-32 sa blok shemom. kontrolom. Sheme na si.0 do 5. uporeduje dva napona. Oni imaju zadatak da sudjeluju u djelitelju napona i da svojom prisutnoscu izjednace eventualne utjecaje promjena temperature na rad NAND-sklopova. kao »referentni elemenU za kontrolu i stabilizaciju frekvencije. VCO je naponski Kontrohran oscilator. pojacamo ih i oni odlaze na »DLr64 \ls«. 8-32 po- Frekvencija koju proizvodi VCO vodi se najprije u digitalni djelitelj frekvencije. To se postize tranzistorom TR*. Iz djelitelja (IS1) izlaze impulsi sa 128 puta nizom frekvencijom. dva NAND-gejta (»NI« vrata) koji su ugradeni u integrirani sklop IS2. Frekvencija VCO-a mijenja se promjenom napona na vankap diodama Dt i D». Kad takav impuls »otvori vrata«. kasnjenja«. Iz njegovog kolektorskog strujnog kruga impulsi odlaze na jedan ulaz RS-bistabila (»fhp-flopa«) na tele vizor u. od 5. Taj napon je ovisan o broju cetvrtastih impulsa koji dolaze sa prikljucnice Q flip-flopa RS.2 MHz.7 do 9. kako je to. ^kvencija. Treba. 8-31). »CQ-DL«. Frekven<*uu treba mijenjati od 8. Ove impulse pretvaramo di~ kazuju da je autor (DK8BH. 11* 163 . predvideno za onginalni tvornidki VFO (»FV-101vl ?£ Primopredajnike »FT-101« i »tT-277«. si.625 kHz. Broj takvih imnulsa ovisi o frekvenciji pa ce kod vise frekvencije takvih impulsa biti vise 1 potece. ali vec 64 mikro- obratno.Neobican VFO sa PLL kontrolom za samogradnju strudnoj literaturi smo pronasagradili smo za pokus ovaj doista neobican oscilator sa PLL §li i 5?R MHz.625 kHz. koji je sastavljen Potreban opseg frekvencija moze se postici oscilatorom VCO (»Vol- tage Controlled Oscillator«) s tranzistorima TRi i TR 2 (uporedi si. Drugi napon za uporedivanje dolazi sa preciznog potenciometra (5 kQ). poznatu iz televizijske tehnike. Izracunamo li reciprocnu vrijednost (1/T) dobijemo frekvenciju 15. Drugi ulaz istog flip-flopa prima impulse bez zakasnjenja. za lakse pracenje rada pojedu nih stupnjeva. npr.

je zakasnjenje impulsa u >\DL-liniji«. ali jo£ uvijek mnogo niji« bolje nego bilo koji »obickoji VFO. IS2 = cetverostruki NAND (CD4011-AE). I SI = djelitelj sa (HEF-4024 BP). Kao referencija. 8-33. bio je malenih SI. VFO velike stabilnosti. 8-32. To nije toliko precizno kao frekvencija nekog kvarcovog kristala. Pokusna izvedba uredaja. DL = linija kasnjenja (Sylvania SDL-145. IS3 = komparotor s velikom ulaznom impedancijom (LF-12741). VFO smo prema ovom 8-33) opi- su nacinili (si. regu- lacijska petlja se »pobrine« da se mijeni vracajuci frekvenciju na »pravu vrijednost«. prema DK8BH.128 SI. Grundig GV-5) Pokaze svoju li oscilator »namjeru« da na varikap-diodama prednapon iz- f rekvenciju promijeni. prema sL U svrhu »minijatu- svi su dijelovi montirani zbijeno (sto inace nije nuzno). N< Saban) 164 . prema kojoj se ravna regulacijska petlja. a) pogled s jedne i b) vogled s druge rizacije« strane plocice { Ing. 8-32.

DL-6*j*s Ako netko sooji zeli da takav VFO na primopredajnik FT-101 ili FT-277 moze to napraviti preko 8-polne oktalne prikljucnice na straznjoj strani aparata.55 MHz.95 do 5.u 37x8x29 mm) 165 . Odredena ie za spoj sa dodatnim VFO-om. cak stabilnija od inace vrlo dobrog VFO-a koji je. titrajni krug zbog minijaturnih i »sam po ne oso bito kvalitetnih zavojnica (Li i Lt).dimenzija.6 i 9. Pokraj toga. Na nju se moze prikljuciti i uredaj prema sL 8-32. 8-32/ — b) • 1 »2 frekvencija u opsegu izmedu 8. uz izmjenjene zavoinice u VCO u).3 MHz (kao i u onsegu od 4. Niihova se numeracija slaze sa onom na shemi. ugraden u »FT-101«. sL 8-34b. si. nije mogao jamciti dovoljnu sta bilnost frekvencije. b) raspored nozica na liniji kasnjenja. Uz opisanu regulacijsku petlju frekvencija je bila vrlo stabilna. Potenciometrom od 5 kQ mogla se odabrati prikljucaka. a) uticnica na primopredajniku »FT-101« (Hi »FT-277«) ima raspored prikljucaka kao »oktalno« podnozje za elektronske cijevi. 8-34a. prema si. npr. sebi«. gledan sa donje strane kuciSta (inace se upotrebljavaju u kolor-televizorima. Dimenzije <. je pogled na donju stranu linije kasnfenja »DL-64 jlis« sa rasporedom SL 8-34.

Ipak. Oznaka za takav nrijem- Na sL 9-la je blok-shema najjedndstavnijih prijemnika. ova vrsta i prijemnika. 9-1 su prikazane blok-sheme razlicitih radio-prijemnika tako da je svaki pojedini stupanj nacrtan u obliku cetvorine. Svaki radio-prijemnik ima veci manji broj sastavnih dijelova. Na si. Za takvu se gradnju danas ne upotrebljavaju elektronske cijevi. Stavimo li dva niskofrekvent na stupnja imamo O-V-2. s dva-tri tranzistora. detektorski i prijemnici za prijem radiofonije na srednjevalnom podrudju. a najskuplji i najbolji su oni koje nazivamo komunikactjski prijemnici i koji sluze za odrzavanje radio-veza. Industriie ih uopce vise ne proizvode. Naiieftiniji su najjednostavniji tzv. Glasnocu reprodukcije pojaiati. za kakve samo ako demodulator ski stu- panj (V). najvise. moze ako umjesto kristalne diode kao demodulator upotrebimo neku pogodnu elektronsku cijev ili tranzistor. koje nazivamo jos i direktnim prijemnicima. Tada se veC u demodulatorskom stupnju moze postici. tzv. da kasnije gradi bolji. Bolji se prijem. su valne duzine uredvideni i kolika im smije biti cijena. skom stoji razlicitih vrsta. superheterodinski ili barem heterodinski prijemnik.PRUEMNICI VRSTE PRIJEMNIKA Radio-prijemnika ima mnogo U radio-amater»jeziku« se takav prijemnik oznacuje sa 0-V-O. Ako radio-stanica nije predaleko i ako je takav prijemnik prikljucen na dobru antenu bit ce prijem ugodno glasan. stupnjeve (stepene) priiemnika. znamo. cine tzv. ili Pojedine grupe sastavnih dijelova koje sluze odredenom zadatku. Amater-pocetnik nacinit ce »direktni« prijemnik s jednim ili. selektivnost bolja. onda takav prijemnik oznacujemo kao O-V-l. sa jednim visokofrekventnim stupnjem je 1-V-l ako iza demodu- nik Kod jednostavnog latora ima samo jedan niskofrekventni stupanj. slu§alice. sto znaci da po kvalitetniji prijem. nije danas vise tako rasirena kao nekada. a radio-amateri ih grade samo jo£ dok su pocetnici da pomocu takvih prijemnika steknu svoja prva iskui kao stva. Razumije se da su moguce 2-V-l. postici znatno pojacanje i mnogo 166 . kao sto D. Svaki radio-prijemnik mora imati demodulator detektorskog prijemnika za srednjevalnu radios foniju tu je redovito i neki uredaj kojim se prijemnik dovodi u resonanciju sa frekvencijom radio-vala odredene stanice. iza ove. To je obicno neki titrajni krug na koji se nadovezuje kristalna dioda i. Dodatak visokofrekventnog poja cala ispred demodulatora povecava osjetljivost prijemlnika. druge kombinacije: l-V-2. vec prema tome kakvoj svrsi treba da sluze. mozemo niskofrek- dodamo ventno pojadalo (NF) iza demodulatora. lak§e je razdvojiti dvije radio-stanice kojima su frekvencije blizu jedna drugoj pa je i tzv. 2-V-2. Buduci da se u visokofrekventnom stupnju redovito nalaze i dodatni titrajni krugovi. Ima li to niskofrekventno pojacalo samo jedan stupanj.

.a) ) U 4?>v]--2I>-[">"G LQ" vfI—fXTT b) r:::-_rr Z ^T^ (.TJUNER-l .

tome da je ovdje frekvencija oscilatora izjednacena s prijemnom frekvencijom. te stabilnost. Medufrekvencije nema. Dodatkom takvog (citaj: tunera moze se svaki jednostruki super odmah pretvoriti u prijemnik s dvostrukom transpoziciiom. Osjetljivost prijemnika zato treba odredivati kao naj- manji visokofrekventni napon na ulazu (izmedu antenske prikljucnice 168 . 1 vece sto su signali slabiji.stigne signal do demodulatora (D) dalje opisanim putem. si. Ako je takav »ulazni dio« postavljen ispred nekog obidnog prijemnika. prijemnika s direktnom konverzijom. i je to blok-shemi. Razumije se. Pri tome prvi oscilaO) moze biti promjenljiv. (7. Razlika je u. konverzijom. javlj a se sum slabih koji onemogucuje prijem signala. Dodavajuci prijemniku sve veci broj stupnjeva dolazi se konacno do toga da je svako daljnje dodavanje besmisleno. »konvertor« tj. unakrsna modulacija i blokiranje. Ispred bilo kojeg radio-aparata staviti i tzv. Tada je frekvencija drugo" oscilatora stalna. Blok-shema heterodinskog. O) radi na stalnoj frekvenciji. poznat pod nazivom prijemnik sa direktnom konverzijom ili sa direktnim mijeSanjem. U novije vrijeme se sve vise siri. Signale stanice koju zelimo primiti moramo »namje£tati« promjenom frekvencije na ulazu prijemnika. da dodatak tunera omogucuje prijem na bilo kojem valnom podrucju. Obzirom na cinjenicu da je kod prijemnika sa direktnom konverzijom potreban oscilator. primati. Primiti se mogu samo oni slabi signali koje jos mozemo cuti iznad sumova. 9-2. barem po tome sto ima stupanj za mijeSanje (M) i oscila- Na pa zato takve prijemnike nazivamo i prijemnicima s dvostrukom transdvostrukom odnosno pozicijom. Uslijed vanjskih elektricnih smetnji i uzroka koji leze u samom prijemniku. nabrojiti ono glavno jemne mogucnosti onog radio-aparata ispred kojeg je prikljucen. dok pojedine stanice »trazimo« mijenjanjem frekvencije oscilatora u pri- moze dobro caju Osjetljivost Poiacanje koje treba postici ne- kliucenom prijemniku 9-ld). Rezultat mijesanja je odmah demodulirani niskofrekventni signal. uredaj kojim mozemo bilo kakvo valno podrucje promijeniti ili »prebaciti« na ono koje taj aparat mozemo f sto sluzi za prosudivanje kvalitete radio-prijemnika. GLAVNE KARAKTERISTIKE PRIJEMNIKA Prije nego opisujemo tipicne primjere pojedinih stupnjeva u prijemnicima treba. za prijem slabih signala nije mjerodavna ukupna velicina pojacanja koje se moze postici *-J~=£ VF ]— J~S~M~|— »| t* FILT. Prema tome. poseban tip prijemnika. Frekvencija prijemnog signala se dva puta mijenja (transponira ili konvertira). osobito u njegovim ulaznim stupnjevima. sa kvarcovim kristalom ili bez njega." ' !_/——! —J ' NF I *-¥—i ' L ' u stupnjevima nekog prijem* *° SI. (2. selektivnost. 9-2. prisutnost nezeljenih signala. U takvom sluoscilator konvertora (1. To su: osjetljivost. tzv. O na kim prijemnikom treba da je to si. osobito za amaterske samogradnje. Vidi tekst nika. vidimo da prijemnik koji je vrlo siican »superima«. nazivaju ga »tuner« tjuner). barem u osnovnim crtama. proSirujuci tako pritor tor (O). pristaje mu i ime »heterodinski prijemnik« [prema grckom: »hetero-dinamis = strana (tuda) pomoc (sila)].

ako je signal moduliran sa 30%. lji. da se postigne izlazna snaga od 50 mW. Za komunikacijske prijemnike treba osjetljivost definirati preciznije.i uzemljenja). Ukupna selektivnost ovisi o broju i o vrsti titrajnih krugova. Najmanji moguci vlastiti sum i najpovoljniji odnos signal/sum. Nazivaju je i krivuljom resonancije. se selektivnoscu. razumljiv i bez znatnijih isfrekventni uzak da je krivljenja). Izvjezbano uho dobrog radio-tel^rafiste moze primati i mnoge signale koji su »u sumu«. 9-3 prikazuje selektivnost dobrog komunikacijskog prijemnika. prima selektivnost orijemnika maksimalna (tj. prema toj krivu- na ulazu u prijemnik imati sko- Buduci da je izvor §uma redovito u ulaznim vlastitog stupnje- vima priiemnika. osjetljivost Selektivnost Sposobnost prijemnika da moze odijeliti signale stanica Ovako stroga definicija osjetljivosti prijemnika je osobito vazna kod prijemnika za kratke valove. koje emitifrekven- raju na medusobno blizim mjeri MHz na cija Kod tih vrlo visokih frekvenSum nastaje pretezno u samom prijemniku. dok su atmosferske smetnje slabije izrazene. Da neki drugi signal kojemu je frekvencija samo za 4 kHz visa ili niza dujemo jednako glas- opsegu mogu prijem telegrafije: 1 ^V za odnos signal/sum od 10 dB uz sirinu medufrekventnog »kanala« od 1. dakle i najbolji moguci prijem s nekim konkretnim prijemnikom.5 kHz. Za obicne radio-aparate dovoljno je reci da. bit ce odnos signal/sum ovisan o konstrukciji. no. posebno za one koji su odredeni za prijem frekvencija od 20 vi£e. ali takoder ovisi o cijama npr. os^etljivost za r niskih frekvencija koje proci kroz NF pojacalo. Za neki vrlo dobar kratkovalni prijemnik ove vrste bit ce npr. ili za AM-telef oniju: 3 nV za odnos signal/sum od 10 dB uz sirinu medufrekventnog kanala od 6 kHz i stupanj modulacije od 30°/o. Glavni doprinos selektivnost! potjece od titrajnih krugova u medufrekventnom pojacalu. morao bi on. moze se postidi ako je ovisno o vrsti signala koji se. Takvim cemo prijemnikom neki signal cuti odredenom glasnocom. medu- — — kanal mora biti tako prijem upravo jos omo gucen. pa se veza moze odrzati i onda kad su . u slusalicama odredene glasnoce uz neki definirani odnos signala prema sumu (odnos signal /sum) ili tacodnos signala sa sumom nije: prema sumu (odnos signal + Sum/ /Sum). potreban da se po- signali slabiji stigne reprodukcija u zvucniku ili koie su od onih vrijednosti navedene kao mjera za prijemnika. ulazni visokofrekventni napon mora biti 10 ^V. Krivulja na si.

sto je medufrekvencija niza. Ako on nije dobro oklopljen mogu njegove harmonicne vise frekvencije prodrijeti na ulaz prijemnika i »pojaviti« se u kratkovalnom podrucju kao neki konstantni val nosilac. »zrcalna frekvencija«. Ta strmina se odreduje iz omjera sirine propusnog pojasa kod odnosa medu signalima od 6 dB i sirine propusnog pojasa od odnosa od 60 dB. Cim taj oscilator iskljucimo nesta- ne i »fantomskog signaia«. ali ko- Prisutnost nezeljenih signala munikacijski prijemnik mora zadovoliavati strozim kriterijima. sirokratkovalnih Pri kih podrucja. 4-2 iznosi 3. frekvencija Prijem »zrcalnih« javlia se kod svih supera. Za »koncertne« radio-anarate ovo nije osobito vazno. »upada« u 20-metarski amaterski valni opseg. gdje se javlja kao tzv. radiofonijskim priiemnicima sve jace kratkovalne stanice cujemo dvaput. javlja kad je oscilatorska frekvencija za medufrekvenciju niza. a 12. Dogovoreno je da se kao mjera visa od frekvencije signala primamo. Signal kojemu se frekvencija od primanog razlikuje za 10 kHz morao bi biti za viSe od 80 dB jaci (vise nego IC. prijemnika kojemu pripada krivulja na si.ro 100 puta veci napon (ili: morao bi biti za skoro 40 dB jaci). sto otezava posao konstruktoru. moze biti 0. Zato i citav niz snaznih kratkovalnih radio-stanica na jednostavnijim prijemnici- ma. pa je selektivnost obicno 9 kHz za odnos medu signalima od 6 dB. prilike mogu postati jos zamrSenije (kod lose sagradenih dvostrukih ili trostrukih supera!). Najvazniii je nodatak onaj koji se tice najvise nrijemne frek- o vencije. Zbog toga na obicciju koji nim za selektivnost odredi Sirina ovakve krivulje za vrijednosti od 6 dB i od 60 dB. ako su predvideni za priiem mnogih. iako stvarno rade u radiofonijskom opsegu od 19 metara! no manju Obicni radio-aparati imaju znatselektivnost.5. oscilatorska frekvencija je za medufrekven170 rala bi biti barem 32 puta (30 dB) slabija od osjetljivosti za najvisu priiemnu frekvenciju. On se opaza to jace. Selektivnost komunikacijskog. tj. Potiskivanje susjednih frekvencija ovisi i o strmini bokova krivulje resonancije. a za priiem telefonije (SSB) oko 2. ako je selektivnost na ulazu prijemnika nedovoljna. Dobar »koncertni« (radiofonijski) super ima sirinu medufrekventnog kanala prilagodenu potrebama prijema radiofonijskih. medufrekvencijom od 455 s kHz. osjetljivosti za zrcalne frekvencije na razlicitim nrijemnim podruciinla.000 puta veci ulazni napon) da bismo ga mogli jednako cuti. Osjetliivost na zrcalne frekvencije mo Jedan od najvecih nedostataka jednostavnijih supera je u tome da se cesto istu stanicu moze cuti na dva razlicita mjesta skale. za dvostruke i za hiljadu puta vece napone. svojoj Svaki bolji prijemnik mora u svjedodzbi imati i podatke Najveca upotrebljiva selektivnost kod 6 dB je za prijem telegrafije uz sirinu kanala oko 150 Hz. s razmakom koji je uvijek jednak dvostrukoj vrijednosti medufrekvencije. Ima li u priiemniku jos i drugih oscilatora. »Fantomski stgnali« se mogu vrlo tesko izbjeci u superima sa konverzijom. a prijemna frekvencija visa. na jednom »pravom« mjestu i na jos jednom. U prvom slucaju je prijem normalan. gradnji amaterskih komunikacij- visestrukom . Zrcalna frekvencija se. Za prijem telefonije on Za prijem telegrafije je potreban pomocni oscilator (BFO).1 kHz za odnos medu signalima od 6 dB. Kod najbokomunikacijskih prijemnika Ijih ovaj omjer iznosi za prijem telgrafije 0.4 kHz za odnos od 60 dB. tj.25. amplitudno moduliranih (AM) signala.000 Hz.

Ako je snazan signal podalje od prijemne frekvencije. ovisi o nizu faktora. Treba smatrati idealnim prijemnikom u torn pogledu onaj za koji se moze reci lektivnost najveca treba da posluzi i za najvece pojacanje signala. Treba napomenuti da u torn pogledu ima i znatno gorih priiemnika. da su svi fantomski signali ispod nivoa suma. Sto je vise stupnjeva koji u prijemniku pojacavaju signal prije onog diiela koji odreduje selektivnost.skih prijemnika treba nastojati da jaci »fantomi« ne padnu unutar relativno uskih opsega. osobito kod onih koji ima j i! preveliko visokofrek ventno pojacanje. Osobito cesto se to zapaza kod lose gradenog amaterskog dvojnog supera. unakrsnu modulaciju proizvesti vec u prvom stupnju za mjesanje. on nede uci ni u medufrekventno ni u niskofrekventno pojacalo. Kod dvojnih supera unakrsna ce modulacija u takvom slucaju nastati Iako neki prijemnik ima odlicselektivnost. unakrsnu modulaciju i blokiranje prijemnika. nju za mjesanje. Hoce li se ove noteskoce kod nekih prijemnika pokazati u vecoj ili manjoj mjeri. Medufrekventno pojacalo u kojem je se- . nastojati da pojacanje u ulaznim stupnjevima ne bude preveliko. moze se dogoditi da bude stisrne na je osjetlji- u ulaznim stupnjevima prijemnika koji imaju premalu selektivnost snazno pojacan. to je veca vjerojatnost da ce u nekom od niih doci do ovih pojava. mogu preostati posebne poteSkoce koje potjecu od iz- redovito tek u drugom stup- nu nimno jakih sienala lokalnih ili uda- ljenih stanica. Ras pored pojacanja po razlicitim stupnjevima kratkovalnih prijemnika (za i SSB) CW Stupanj dvostrukih ili trostrukih supera. Unakrsna modulacija prijemnika i blokiranje Kod inace vrlo dobrih i skupih prijemnika dogada se da je unakrsna modulacija prisutna i kod prijema nekog slabog signala koji je. ali ipak moze utjecati na prijem izazivajuci tzv. Ako vrlo jaki signal ulaz prijemnika kojemu vost prilagodena prijemu slabih signala. vrlo dobro potisnute zrcalne frekvencije i nezamjetljive »fantome«. Ovakvi prejaki signali lako mogu dovesti jedan od stupnjeva u nelinearno podrucje. odredenih za radio-amaterske veze. Jos jaci signali (S9 + 50 dB i vise) mogu kod nekih priiemnika. pa se prijem slabijeg signala znatno utisa ili sasvim onemoguci (blokiranje) ili se slabom signalu nametne modulaciia koja pripada jacemu (unakrsna modulacija). za 50 kHz udaljen od drugog snaznog signala koji dolazi sa S9 + 60 dB ili samo 15 do 20 kHz od signala koji »upada« S9 + 40 dB. npr. U prvom redu to ovisi o tome na koii je nacin pojacanje signala rasporedeno po razlicitim stupnjeTablica 9-1. gdje su ispred stupnieva velike selektivnosti barem jedan stupani za yisokofrekventno poiacanje i dva Hi tri stupnja za mjesanje. Poradi toga se mora pri samoj konstrukciji vecih prijemnika.

Pri tome se redovito navodi i to 111 ima npr. promjena zapazaju nakon nekoliko za- U radiotehnici su tim imenom nazivani i oni najjednostavniji prijemnici srednjevalnih radiofonijskih emisija. je i danas tzv. ka tesko kroz duze vriieme odrzati tacnost bazdarenja njegove skale. Najjednostavniji prijemnik preduvjet za elektricnu stabilnost i upotrebljivost prijemnika. npr. Takoder kazemo da je prijemnik »nestabilan« ako neki njegovi stupnjevi pokazuju sklonost »divljem« i nezeljenom osciliranju. Zato lim iz kojega je nacinjena sasija priiemnika ne smije biti pretanak. sto naSim osjetilima obicno ne mozemo opazati. At i A2 su prikljucnice za antenu. namotanih na promjeru od 5 do 6 cm. detektori razlicitih radijacija.vima ljenim (vidi tablicu cijevima kao i o tome vedene automatska o upotrebtranzistorima. kod vecine prijemni- kav Visokofrekventni radio-signal kastize u prijemnik od neke ra10 IOC . ili i kako dugo mora prijemnik prije rucna regula- toga biti ukljucen (do pola sata kod cijevnih ili najvise do nekoliko minuta kod tranzistorskih prijemnika). a pogon skale i sve ostale »komande« prijemnika moraju biti bez mrtvog hoda. Zavojnica Ls ima oko 15 zavoja. cija pojacanja. Stabilnost Stabilnost prijemnika je nieeovo svojstvo da »drzi signal« i onda ako se mijenja osjetljivost prijemnika. kad se god to pokaze potrebnim. kao i onda ako je prijemnik izlozen udarcima ili drmanju. Oni se zadovoljavaju samo s grijavania ohladivanja. Ime dolazi iz latinskog jezika: detector = otkrivac. jp»~o J. nuzan je to znaci St. Nije potreban nikakav dodatni izvor pogonske energije jer im je funkcija »pasivna«. 9-4. Li oko 60 zavoja s odvojkom kod 40 zavoja. Ako se mijenja temperatura mijenjaju se elektricne vrijednosti pojedinih dijelova i. i neke se od onda kad i tih se.detekt orski prijemnik. temperatura ili pogonski naponi. dobro ucvrsceni diielovi i krute medusobne veze. Bolji prijemnici imaju zbog toga ugraden kristalni kalibrator. U tim »detektorima« (si. DETEKCIJA su I DETEKTORI Pod imenom »detektor« poznati razliciti uredaji za otkrivanje prisutnosti necega. 9-4) nema »aktivnih« sastavnih dijelova koji bi pojacavali signal Sto ga je »uhvatila« antena. sto antenom. prijemnik »etera« onim. _Oj Mehanicka stabilnost gradnje. 8x15 zavoja. je germanijeva kristalna dioda zavojnicl Zavojnica — D . To je veoma stabilan kvarcov oscilator frekvencije 100 ili 1000 kHz pomocu kojega je moguce kontroUrati skalu. Zahtjevi su razliciti i ovise o tome uz kakve uvjete prijemnik treba da radi. SL su visoko-omske slusalice. ANT. mogu dobiti iz dovede u Zbog toga isto je temperaturno stanje. Z je prikljucnica za zemljovod. ti ANT C1 (L 11 ! * . sto je najgore. na koji su nacin pro9-1). b) detektorski prijemnik sa promjenljivim kondenzatorom C. a) prijemnik s odvojcima na Termicka stabilnost prijemnika izrazava se obicno kao maksimalna promjena frekvencije u nekom od- redenom vremenskom intervalu.

Diodni detektori SL Proces detekcije ili demoduamplitudno moduliranog (AM) visokofrekventnog signala: a) amplitudno modulirani signal. Preko zavojnice Li u titrajni krug tako dolaze najraznolicniji si^nali iz antene ili iz predstupnjeva prijemnika. Ako takvu struju provedemo kroz neku slusalicu. moramo u posebno pojacalo. 9-6a.Amplitudno modulirani signal nakon prolaska kroz demodulatorsku diodu mozemo prikazati kofrekventnim poluperiodama licite apmlitude. jIIii. Kondenzator Cs odvodi osiat- Ova To 173 is . d) cisti niskofrekventni signal 9-5: lacije Naj jednostavniu detektor ili demodulator za amplitudno modulirane signale (AM) je dioda. 9-5d. je prikazano na si. 9-5c. kao na si. On moze biti i potenciometar (P) koji sluzi za regulaciju glasnoce. Kristalna dioda D sluzi kao ispravljac. poslije detekcije. Promjene amplitude slijede u ritmu onih niskofrekventnih nose* mah vrSiti titraja koii se prese signal ne moze odcuti. visoraz9-5b. detekciju ili demodulaciju. b) djelovanje detektorskog ispravlia6a. posebni demodulators struja tece dalje kroz i?s. Ispravljena elektricna struja pulzira u ritmu niske frekvencije kojom je bio moduliran primljeni signal. kako prikazuje si. Kondenzator C2 propusta visokofrekventnu komponentu mimo Ri tako da kroz ovaj otpornik Takav kao sto tece pulzirajuca ispravljena struja. c) signal poslije demodulacije ima i istosmjernu komponentu. Potrebno je najprije iz- zana sa zavojnicom L2 titrajnog kruga L2/C1. dovesti cist niskofrekventni signal.jMi. Na sL 9-5c vidimo izdvojenu niskofrekventnu komponentu. ^elimo li vecu glasnocu. ako drugim vrstama modulacije. bez vi- sokofrekventne i bez istosmjerne komponente d) (si. 9-5d). je glavni »radni otpor« demodulatora. Zavojnica Li induktivno je ve- diofonijske stanice zati moze se prika- kao visokofrekventno titranje kojemu se mijenja amplituda (si. i Ovako ispravljeni signal sadrzi "' mbaIHIii. Detektor ove vrste s germanijevom kristalnom diodom je nacrtan na si. Njih treba razdvojiti tako da preostane samo niskofrekventna komponenta. Titrajni krug L2/C1 resonira na frekvenciju zeljenog signala. njezina ce membrana titrati onako. c) visokofrekventnu i niskofrekventnu komponentu. sluze razse radi o Za detekciju najcesce liciti ispravljaci ili. 9-5a). Tu je prisutna i neka istosmjerna komponenta koja je posljedica djelovanja diodnog ispravljaca. Za takav signal kazemo da je amplitudno moduliran. pa ce kroz nju teci ispravljena visokofrekventna struja.

Njegov je radni otpor smjeSten u strujni krug surs-elektrode F£-tranzistora TR.1 \iF) na potenciometar za regulaciju glas. -I -w- Oh* t D2 R1 samo jedan od njih. Detektor s beskonadnom impedancijom ne opterecuje titrajni krug na koji je prikljuden 174 . kod razlicitih prijemnika. odvodi visokofrekventne komponente.1. Otpornici Ri predstavljaju radni otpor demodulatora. 9-6. 9-7. £ S/. Potenciometrom P reguliramo glasnocu reprodukcije. Pri tome kroz TR ne moze poteci VF struja i titrajni visokofrekventnih nom krugu d SI 9-7. 9-6c su primjeri diodnih detektora koji iskoriStavaju oba smjera visokofrekventnih oscilacija. ali ovdje cemo opisati dodatan 1 l 0} LI p Jferl L2 . Zato nema naponskog pojacanja ali je osigurana vrlo cista reprodukcija. drukcijim oddemoduliranog signala. Niskofrekventne struje odlaze preko drugog kondenzatora (0. ali s vodenjem noce. Kondenzatori (i Cs) propustaju samo struja u titrajkoji je spoj en na gejt-elektrodu FET-a. koji premoscuje radni otpornik (27 kQ). dok su kondenzatori Ca i Cs. koji redovito ne trebaju nikakav izvor za napajanje elektricnom energijom pa se zato nazivaju »pasivnim«. rL 8 I 4= JC2 R2 ^= JC3 ^l"A 8 P U **» A NF ^ook/i* £ s Demodulatori za AM-signale diodama: a) s jednom kristalnom diodom. . slijede ke visokofrekventnih NF mozemo ske slusalice struja. Kod prikljuciti visokoom- Naponi na surs-elektrodi vjerno sve amnlitudne promjene ili neko niskofrekvent- no pojacalo. Bilo je u radio-tehnici vise takvih detektora. b) s dvije diode Di i Ds. si.komponentu. iskoristeni kao filter za uklanjanje visokofrekventnih komponenata u ispravljenoj struji. niskofrekventnu Aktivni detektor s beskonacnom impedancijom Za razliku od diodnih detektora. Ispravljene struje mogu se odvoditi ili sa strane gdje se nalaze diode (si. Na taj je nacin postignuta vrlo jaka negativna povratna veza. kao i otpornik Rs. 9-6b i si. Na si. 9-6b) ili sa sredine zavojnice La. To je detektor s beskonacnom impedancijom. Vidi tekst c) s dvije diode. Za njih on predstavlja kratak spoj. ima i takvih detektora kojima je za normalan rad potreban izvor pogonske energije. Kondenzator (470 pF). S nekima od njih cemo se upoznati kasniie.

Zavojnica Li sluzi za vezu s antenom. Detektor s veza povecava osjetljivost detektora. ali takoder efektivni Q-faktor titrajnog kruga. Za prijem tegnuta«. sposoban za demodulaciju vrlo slabih signala. Ona je induktivno vezana sa La. ne podnose jake signale. Audionski i autodinski detektori Kod audionskog prijemnika mora povratna veza biti redovito tako velika biti Audion je jedan od najosjetljivijih detektora. Zbog tih nedostataka je upotreba audiona danas ogranicena samo na najjednostavnije amaterske prijemnike. detektori su nekad bili najvaznija vrsta demodulatora upravo zato. omogucili su radio-amaterima jo3 prije sezdesetak godina da postavljaju prave rekorde odrzavajuci veze sa svim kontinentima. a i ovdje pretezno na prijem telegrafije (CW). u titrajnom krugu koji dati i mozemo ugaprom jenlji vim kondenzatorom radio-stanice tako »birati« sluSamo. cut cemp — ako »dodemo« u blizinu nekog nala — najprije vrlo visok ton. kod kojih je iza audiona bilo niskofrekventno pojacalo s jednim ili s dva stupnja niskofrekventnog pojacania. Tada je prijem AM- Audionski -signala najbolji. 9-8. koje Baza tranzistora je preko odvojka spojena samo na manji dio zavojnice L? u titrajnom krugu. Nekada§nji prijemnici tipa O-V-l ili O-V-2. kao i selektivnost. beskonacnom impedancijom selektivnost veca! ne prigusuje ja« i titrajni krug. njama. osobito u frekvenciju postepeno mijenjamo okrecuci polagano skalu koja je u vezi s kondenzatorom audionovog titrajnog kruga. Povratna SL 9-5. ali tranzistorskih audiona jos se moze naci. Detektor se ponasa kao da ima beskonacnu impedanciju. jer je pomocu audiona bilo moguce graditi vrlo osjet- da oscilacije jos ne mogu pobudene. Svaki diodni detektor trosi energiju iz titrajnog kruga s kojim je u yezi pa ga vise ili manje prigusuje. Zato je resonancija titrajnog kruga »ostri- Audionski demodulatori zahtijevaju vrlo pazljivo namjestanje optimalnog iznosa povratne veze.krug pritom ne gubi energiju. Tako on postaje autodinski demodulator za telegrafiju. mora povratna veza pocne ljive prijemnike s malim brojem telegrafskih znakova biti jace »pritoliko da audion i sam elektronskih cijevi. Njece frekvencija biti. Daljnjim mijenianjem frekvencije postaje taj ton sve nizi Shemu jednog takvog tranzistor- skog audiona vidimo na si. osjetljivost je najveca. sig- jednostavnijim amaterskim grad- gova recimo. oko 8000 Hz. oscilirati. Sam on proizvodi pomocne oscilacije koje su potrebne. Ako audion govu oscilira i ako nje- Audionski prijemnici sa elektronskim cijevima danas su muzejski eksponati. pa i selektivnost postaje znatno bolja. Povratnu vezu reguliramo ovdje po- tenciometrom od 10 kQ u kolektorskom strujnom krugu. Tranzistorski »audion« s povratnom vezom 375 . pa je reprodukcija cesto prilicno iskrivljena. smanjujuci selektivnost jer resonancija postaje »plica«.

naziva se »nula« (engl. Stanje u kojemu se ne cuje nikakav ton.2000 Hz „NULA" 2000Hz na 12000 10 000 8 000 6000 tooc 2 0OG signala koji zelimo primiti. jedva cujnih telegrafskih signala prijemnik redovito namjestiti tako da se cuje bas takva visina tona. emiterski otpornik nije premosten samo za visoke frekvencije (10 nF).2 kQ. koji interferirajuci sa oscilaciiama pomocnog signala daju »ton« koji je jednak razlici tih dvaju frekvencija. 9-9. Oni osiguravaju vrlo dobru i cistu demodulaciju telegrafskih (CW) i SSB signala (vidi i kasnije u poSI. Heterodinski detektor (produkt-detektor) sa bipolarnim tran- zistorom 176 . Da se u kolektorskom strujnom krugu dobije samo niska frekvencija. pa cemo za prijem najslabijih. Da Kondenzator Co nesmetano nropusta niske frekvencije na izlaz NF. telegrafist obicno namjesta visinu tona od 800 do 1200 Hz. Kolektorski radni otpor ima 1. Njegovi su titraji sinhronizirani s titrajima signala koji primamo.: »zero beat«). Ako su signali nesto jaci. jer signal »povuce« au- dion. 9-9). Vrteci dalje skalu opet cemo cuti ton koji je najprije dublji. dovodi se istovremeno primani signal iz titrajnog kruga LC (preko Ci) i oscilatorov napon (preko C%). a onda mu visina raste sve dok postane tako visok da ga vise ne cujemo. U tranzistoru se oni mijesaju i proizvode nisku frekvenciju koja je jednaka razlici izmedu frekvencije primanog signala latora. Produkt-detektori su novija vrsta heterodinskih demodulatora. I SSB signali se demoduliraju pomocu heterodinskih detektora.+o- ja tom. tj. Amplituda pomocnih oscilacimora biti barem pet do dvadeset puta veca pd amplitude naj jaceg SL 9-10. ma Na bazu tranzistora TR (si. kad su frekvencije signala i samog audiona jednake. sve visoke frekvencije se uklanjaju filterom koji je ovdje sastav : Ijen od dvaju kondenzatora (Cs i C?) i jednog otpornika (1 kQ). 9-10. Sasvim duboki ton se uopce ne cuje. vec takoder za niske frekvencije (25 ^F). Samo taj nacin izoblicenje signala ostaje maleno. Razumije se da je takav heterodinski demodulator moguce graditi Tf Heterodinski i produkt-detektori Svaki od opisanih detektora moze postati heterodinski detektor dGvedemo i signal iz poako mocnog lokalnog oscilatora (BFO). Ljudsko je uho najosietljivije na zvukove kojima je frekvencija oko 2000 Hz. Takav se signal obicno dovodi preko kondenzatora s malim kapacite- mu . Mijenjanje visine tona pri vrtnji oscilira in- glavlju o terferencije skale pro- mjenljivog kondenzatora koji audiona SSB uredajima). i frekvencije oscise tako nastali »zvuk« u is torn tranzistoru pojaca. Produkt-detektor s bipolarnim tranzistorom moze se naciniti presi. Tako se redovito primaju telegrafski signali.

Produkt-detektori: a) sa FET-om. Produkt-detektor V. Na prvu gejt-elektrodu dovodi se VF signal. Di i D2f koje su »antiparalelno« spojene i koje sluze kao pro- & dukt-detektor. b) sa MOSFET-om Tranzistor TR 2 je u oscilatoru tipa Clapp. Li je antenska zavojnica. dok se oscilator (OSC) prikliucuie. Ovaj oscilira u opsegu od 1750.. L 2 i pnpadaju ulaznom titrajnom krugu.. Kad kondenzatorom Cs dovedemo njegovu frekvenciju . Niskofrekyentni. sto je polovi- — — na frekvencija koje obuhvata grafski tele- l od njih titrajni Ako ulazni signal i oscilatorov napon dolaze na istu elektrodu. 1800 kHz. Jedan je »povlacenje« oscilatora. Donekle je slican produkt-detektor kojemu je shema nrikazana na sL 9-llb. Do niskofrekventnog izlaza stizu samo demodulirani sienali jer su si. Da se to ne bi dogase produkt-detektor spojiti sa oscilatorom kojemu je frekvencija jednaka polovini one frekvencije koja pripada primanom signalu. 3550 kHz) na dvije kristalne diode. i sa umpolarnim tranzistorima. Na to nostignuto tranzistotipa JFET. Kod nas ga je popularizirao YU2HL. demodulirani signal je filtriran na jednak nacin kao u prijasnjem primjeru. On sluzi samo kao 1<€ 3? 1 I tn niskofrekventno pojacalo nom niji se potenciometrom od 50 kQ. Iza njih je spojen tranzistor TRi. preko kondenzatora (!). PT-signal se dovodi na gejt-elektrodu. Kao aktivni elemenat sluzi MOS-FET. 80-metarskog amaterskog kratkovalnog opsega (3500 . s kojima cemo se jos kasnije upoznatL Zato \-~J r-^Wr^—1|—ONF wHh SL 941. Princip je dat na si. On je ovdje spojen na nacin stupnja za mijesanje.. onda krugovi ovdje ima slicnih problema.. na surs-elektrodu. Svi produkt-detektori zapravo su v identicni u principu sa stupnjevima za mijesanje. dio .3600 kHz). dok je druga gejt-elektroda u vezi sa oscilatorom (OSC). »jedza uvijek« namjesti najpovolj- kojemu SL 942.. 9-12. Vrlo je pogodan za pri- jemnike s direktnom konverzijom. 9-1 la je rom NF sye visoke frekvencije odstranjene filtracijom pomocu prigusnice VFP -FET . J 12 Radio prirudnik 177 . mogu dan na drugi. Polja kova (RA3AAE) kod kojega heterodinski oscilator ima polovicu frekvencije u odnosu na signal koji se zeli primatu Vidi tekst prednapon. djelovati je50K 33K dalo moze Takav je heterodinski demodulator (produkt-detektor) koji je konstruirao RA3AAE. (VFP) i kondenzatora (1 nF i 4/7 nF). Preko Ls dolazi ulazni simal (npr.

jo§ bolje. npr. Promjena valnog podrucja Titrajnim krugom koji se sastood neke zavojnice i odredenog prom j enljivog kondenzatora ne moji zemo obuhvatiti po volji §iroko valno podrucje. Pri tome prom j enl jivi kondenzator obicno ostaje isti. i mora ostati na mini u onom polozaju u koji ga . U tu svrhu najcesce mijenjaju kapaciteti pomocu se promj enlj i vih kondenzatora iagati s takvim odnosom izmedu maksimalnog i minimalnog kapaciteta kakav redovito ne mozemo posticL Ako bi to samim promjenljivim kondenzatorom i bilo moguce postici. a takoder ako zelimo eksperimentirati ili ostvariti osobito velik broj valnih podrucja. Samo malen broj prijemnika ima za odabiranje stanica i ugadanje na odredenu frekvenciju dugmad kojom se moze mijenjati induktivitet titrajnih krugova. moci cemo demodulirati telegrafiju na frekvenciji 3550 kHz. Ako bismo htjeli odjednom obuhvatiti sve frekven178 Ako su zavojnice namotane na valjke koji su ucvrsceni na neke utikace ili na nozista starih. ili promjenom induktiviteta zavojnice ili promjenom kapaciteta kondenzatora. se nalaze izmedu 80-. npr. Mehanicki pre- nos okretanja od dugmeta do nromjenljivog kondenzatora mora. 9-13). pregorelih elektronskih cijevi. 3 i 15 MHz gdje 20-metarsko amatersko kratkovalno podrucje. Za ugadanje prijemnika na kratkim valovima je to pregrubo. kapacitet vodova. mora »ici« lako bez zapinjanja. razumije se. dugmeta. Ima vise nacina na koji se jedna zavojnica moze zamijeniti drugom. ta promjena mora biti manja. kad u prijemniku ima malo mjesta za zavojnice. Krajevi zavojnica spojeni su tada na kontaktna pera preko kojih se one ukljucuju u odredene titrajne krugove. za 500 kHz. Okretanjem preklopnika ukljucujemo neke zavojnice. kapaciteti u unutrasnjosti tranzistora ili elektronskih cijevi i slicno) znatno izmijenio. razdijeliti u vise uzih. a mijenjaju se Brzina kojom se mijenja frekvencija titrajnih krugova ne smije biti prevelika. Ovaj je nacin osobito pogodan onda. Velik broj . druga trecom i tako redom. morali bismo u titrajnom krugu raspocije. mozemo ih utaknuti u odgovarajuca podnozja i vrlo lako jednu zavojnicu zamijeniti drugom. onda je to sasvim dobro za prijem radiofonijskih stanica u srednjevalnom nodrucju. Zelimo li nekim prijemnikom obuhvatiti neko vrlo siroko podrucie frekvencija. 40- i UGADANJE PRIJEMNIKA I PROMJENA VALNOG PODRUCJA Ugadanje Frekvenciju na koju resonira neki titrajni krug mozemo mijenjati na dva nacina. onda bi se taj odnos u prijemniku zbog razlicitih dodatnih kanaciteta (vlastiti kapacitet zavojnice. Promjena frekvencije ne bi smjela biti veca od 100 kHz za jedan okretaj zavojnice. oko 25 kHz ili. Takav bubanj ima toliko polozaja. a druge iskljucujemo. oko 5 kHz za svaki puni okretaj dugmeta za ugadanje. Najbolji su takvi preklopnici koji kratko spajaju sve iskljucene zavojnice onemogucujuci na taj nacin utjecaje jednih na druge njihovim vlastitim resonancijama. Zavojnice mogu biti.. biti bez »skokova« i bez »mrtvog hoda«. koliko je zavojnica u njemu. Najrasireniji je nacin promjene valnog podrucja pomocu specijalnih preklopnika s notrebnim brojem kontakata i polozaja (si. npr. 2elimo li primati SSB si*male. moramo g% prema tome. blizu 1775 kHz. Ako jednim okretajem dugmeta frekvenciju promjenimo. stavimo. postavljene na bubanj koji mozemo okretati.

cetrdesetmetarski (7 do 7. c) paralelnim spajanjem kondenzatora i zaSI. U tome podrucju leze dva amaterska opse^a. vec zelimo dobar prijem sisnala amaterskih radio-stanica koje rade na frekvencijama unutar odredenih uzih opsega^ bolje je da raspolazemo sa elektricnim razvlacenjem nomocu kojega se neki uzi opseg moze prosiriti preko citave skate. pa se takvi prijemnici ne ma mogu za upotrebiti za njihov prijem. Za 10-metarski opseg to nije vise tako lako postici amatera tako mijenja zavojnice u Prijeirmicima koje su sami sagradilL SL 9-14. Objasnjenja u tekstu 12* 179 . Ako nismo zainteresirani (1 denzatora je 25 To za prijem sirokih podrucja. Prijemnici koji su namijenjeni za opce telekomunikacijske potrebe imaju specijalne pogone s vrlo velikim prenosom izmedu dugmeta za izbor stanica i : promjenljivog kon: do 1 100 i vise). 9-14 prikazano nekoliko nacina kojima se ovo moze postici. i Za potrebe telekomunikacija. L% resonira sa Ci •metarskom Hi u 15-metarskom amaterskom opsegu. i metodom sluzimo je Ovom se kod specijalnih Tri nacina mijenjanja opsega prijemnih frekvencija: a) odabl ranjem zavojnica pomocu preklopnika. Na si.35 MHz). 9-13. amaterskih prijemnika. pa odrzavanje amaterskih radio-veza. postiiu se resonancije u 20tarskom vojnica.1 MHz) i dvadesetmetarski (14 do 14. u 40-meopsegu. Svaki od njih zauzima upravo neznatan dio skale. potrebni su prijemnici koji imaju neke mogucnosti za finije ugadanje. b) kratkim spajanjem veceg Hi manjeg broja zavoja. mehanicko razvlacenje valnog podrucja. Tri osnovna nadina za »razvlacenje« uzih kratkovalnih podrudja.Razvladenje uskih valnih podruCJa Kratkovalno podrucje na skalaobicnih radioaparata redovito obuhvaca frekvencije od 6 do 18 MHz. Dodavanjem kapaciteta C2 postize se resonancija u 80-metarskom opsegu. Ako se paralelno sa zavojnicom L2 spoji La Hi Ld.

Kondenzator Ci sluzi za dovodenje resonantne frekvencije titrainog kruga do lelno U viSefrekventnog kraja zeljenog opsega koji onda kondenzatorom C2 razvucemo sve do nizefrekventnog kraja. preko cijele skale razvuci amatersko 80-metarsko podrucje. a drugi ima veci maksimalni kapacitet (Ci=75 do 150 pF). Tako cemo sigurno moci slusati sve. 2elimo li. Jedan od njih ima malen (Cs= 10 do 30pF). uzduz sto veceg dijela skale prijemnika. pa i prekooceanske amaApsolutna razlika tih dviju frekvencija je 600 kHz. treba nastojati da se skalom koja okrece kondenzator Cs obuhvati nesto vise.148 . 9-14a su parasa zavojnicom spojena dva promjenljiva kondenzatora. To podrucje lezi izmedu 3500 i 4000 kHz. Da dobijerelativnu razliku frekvencija naciniti omjer: mo moramo promjena frekvencije najvisa frekvencija = 600 kHz 4050 kHz _ = 0.primjeru na si. recimo. a obuhvatiti treba. npr. od 3450 do 4050 kHz. tere..

Indukje jezgrica zavoj nici. Setnih isti. treba biti kondenzator resoniraju na istu frekvenciju. opasnost da u opseg koji zelimo primati nezeljeni signali! zavojnica dovodi»pravu« vrijednost obicno pomocu posebnih jezgrica koje se mogu viSe ili manje uvuci u zavoj- Induktivitete mo na Upotreba viSestrukih promjenljivih kondenzatora Ako pomocu nekoliko titrajnih krugova zelimo obuhvatiti ista valna podrucja. se nalazi. koje su prikljucene na viSestruki kondenzator. Pri tome se manji Sto Kod usadanja titrajnih krugova oblikom njeejovih nloca. jos bolje. kod primjene ovakvog nacina razvlacenja »upadnu« i vrlo oprezan. naime. vaju induktivitet zavojnice to vise. da se medu titrajnim krugovima mora postici skladan »hod«. sto ih stavimo dublje u zavojnicu. ako je posrebrena. one koje najcesce upotrebljavamo' su iz posebnih feromagnetickih mated jala. »visokofrekventne«. Pomocu trimera treba postici da svi titrajni krugovi na visefrekventnom fcraju valnog podrucja uz »otvoren« tzv. ako je povrsina jezgrice glatka ili. treba po- sebno paziti na to da ne dode do nekontroliranih utjecaja. ali donosi posebne proble- Takvih jezgrica ima dvije vrJedne tzv. specijalnim polupromjenljivim kondenzatorima. Visokofrekventnih zeljeznih jezgrica za ovu svrhu ima gotovo za sva podrucja. Kazemo. odnos poi maksimalnih kapaciteta a nacin mijenjania kapaciteta potpuno jednak. ali ih su- srecemo i Ima ih sa u amaterskim gradnjama. nacinjenih od fine prasine reduciranog zeljeza ili zeljeznog oksida. Pocetne kapacitete u titrajnim Krugovima redovito izjednacujemo trimerima. Postoji. treba po nekoliko nuta popraviti kapacitet trimera (kod visih) i palozaj jezgrica u zavoj nicama (kod nizih frekvencija) dok se postigne potreban sklad i slozno mijenjanje frekvencije u svim titramim krugovima. ViSestruki promjenljivi kondenzatori redovito sluze u prijemnicima fabricke proizvodnje. ste. me ki pri konstrukciji. ±3%. Okretanjem zajednicke osovine mijenjaju se kapaciteti veceg broja promjenljivih kondenzatora (dva do najvise cetiri!). Ako je »visokofrekventni« materiial feromagneticke jezgrice odabran upravo za odredeno valno podrucje. Medusobne ni razlike kapaciteta pojedinih kondenzatora koji su poveza- istom osovinom kod dobrih fa- brikata iznose najvise ±2 do sto se smatra dovoljnim. ugoditi tako da svi titrajni krugovi na svom nizefrekventnom kraju (uz »zatvoren« kondenzator) resoniraju na istu frekvenciju. To se moze postici. onda jezgrica povecava i Q-faktor. ako su u svim takvim titrajnim krugovima induktiviteti zavojnica medusobno jednaki. onda se obicno sluzifflo viSestrukim promjenljivim kondenzatorima. U radiofonij- skim prijemnicima najcesci su dvo- 181 . vecim i sa manjim vri- jednostima kapaciteta. Sve jezgrice ove vrste povecanicu. Nadin na koji se kod vrtnje mijenja kapacitet odreden ie samom konstrukcijom promenljivog kondenzatora i dublje u Q-faktor zavojnice bitno ne miienja. svi i stetnih medusobnih na Osim toga treba postici da titrajni krugovi u svakom polokondenzatora resoniraju pa smanjuje induktivitet zavojnice tivitet u kojoj iaju istu je to frekvenciju. Buduci da sva- pojedini kondenzator pripada svom titrajnom krugu. sve do 100 ili cak do 200 MHz. Takva se metalna jezgrica ponasa kao kratko spojeni zavoj. Pomocu jezgrica treba induktivitet zavojnica. Za tako visoke i vise frekvencije sluze i jezgrice koje su nacinjene iz mjedi (mesinga). Ovo pojednostavljuje posluzivanje prijemnika.krugova moze s istom zavoj nicom doci do resonancije na dviie razli£ite frekvencije.

struki promjenljivi kondenzatori maksimalnog kapaciteta od 2x350 pF do 2x500 pF. Ima mnogo takvih tranzistora od kojih ni na kratkovalnim podrucjima nije potrebna neutralizacija. ponekad i visokofrekventna stupnja na ulazu prijemnika. umjesto promjenljivih kondenzatora. Kako znamo. a u drugom primjeru (b) pomocu induktivne veze za koju sluze posebne zavojnice s malim brojem zavoja. ali o tome u najvisih samo kasnijem poglavlju. kapaciteti ce se u svim titrajnim krugovima mijenjati na isti nacin. frekvencija. Principijelni prikaz visoko frekventnih pojacala s tranzistorima: a) sa odvojcima na zavojnicama titrajnih krugova. b) sa induktivnom vezom na tranzistor . u nacinu na koji je prikljucena baza tranzistora. Moguce ih je upotrebiti i u vi§e titrajnih krugova koje treba zajedno ugadati. ne mogu vi§e naci. Postoje. U prvom primjeru (a) to se postize odvojcima na obje zavojnice. Jedi- na b) je razlika medu pojacalima a) i jednim potenciometrom. sve vise susrecemo tzv. Ulazni titrajni krugovi Li/Ci i izlazni L2/C2 u^adaiu se na frekvenciju primanog signala. npr. kao i sliiedeci stupanj. ako imaju visokofrekventno pojacalo na svome ulazu. Moderni prijemnici. u kojima su stupnjevi za mijeSanje daleko maloSumniji od nekadaSnjih. Dva tipicna tranzistorska viso- do 100 pF ili do 150 pF po sekciji. njihov kapacitet zavisi o visini zapornog napona na njima. VISOKOFREKVENTNA POJACALA Visokofrekventno pojacalo se rijetko moze naci u obicnim radio-aparatima. Kod visokih medufrekvenciia je obidno dovoljan jedan stupanj vici tri sokofrekventnog pojacanja. imaju ga pretezno zbog povecanja ulazne selektivnostu Elektronske cijevi se u visokofrekventnim pojacalima. novije vrijeme. Za kratkovalne prijemnike bolji su visestruki kondenzatori koji imaju manje vrijednosti maksimalnog kapaciteta. 9-16. U dobrim komunikacij- skim prijemnicima razloga. bolja ulazna selektivnost i manja opasnost prodora zrcalnih i drugih nezeljenih siffnala. ih ima iz vi§e Pomocu visokofrekventnog pojacala postize se veca osjetljivost prijemnika. Ukoliko su sve varikap-diode istoga tipa. Izuzetak su pojadala visokofrekventna snage u nredajnicima. Primjera za upotrebu varikap-dioda bit ce vise u ovoj knjizi. I odnos signal/sum cesto postaje bolji uz visokofrekventno pojacalo. BF 272. naime. Tada se napon mijenja samo U kofrekventna pojacala s tranzistorima tipa P-N-P vidimo na si. takvi tranzistori koji potpuno zadovoljavaju i kod prijema 182 SI 9-16. za potrebe prijema. varikap-diode. Stariji komunikacijski prijemni- imaju jedan do dva. osobito ako je medufrekvencija razmjerno niska. npr.

kao sto je nacrtano i na si. Ovo je tzv. VF pojacalo sa SL MOSFET-om 183 . b) VF pojacalo s tranzistorom (BF 167) koji ima mogucnost automatske regulacije pojadanja (ARP). MOS-FET-om. Na taj se nacin postize »energicni j a« regulacij a po j acan j a. Antena se spaja kod A. Ona. Ukoliko je ukljucena dioda LED. Neobicno je to da se u strujnom krugu surs-elektrode nalazi svijetleca dioda LED. b) n+12V[ili r + ARP) TOO r— ^l-a 9-17. ima da im je unutrasnji kapacitet izmedu kolektora i baze na osobit na£in (unutraSnjom neutralizacijom) u velikoj mjeri smanjen. Danas ima specijalnih silicijevih N-P-N tranzistora (BF 167. Takvo se VF-pojacalo moze staviti ispred bilo kojeg kratkovalnog prijemnika za povecanje osjetljivosti. Ako ove diode nema. 9-17a VF-pojacalo s tranzistorom JFET kojemu je gejt-elektroda uzemljena. 9-17c. Tako je na si. ali iz- nekom malom.pomocu Ista pojacala mogu se naciniti i tranzistora tipa N-P-N. a) aperiodicko visokofrekventno pojadalo sa FET-om kojemu je uzemljena gejt-elektroda. nije ovdje zbog svijetJjenja! 9-17b. BF 273) koii su gradeni tako sa svoj izlazni titrajni krug koji se si. BF 173. kao npr. iirokopojasno VF-pojacalo. ulazni i BF 267. nacrtane su i dvije njen i sheme visokofrekventnih pojacala sa unipolarnim tranzistorima. 9-17 Na njoj je pad napona oko On ostaje gotovo nepromijeonda ako se mijenja jakost Na si. struje. potenciometrom se prednapon druge gejt-elektrode moze smanjiti samo na »nulu«. prednanona za drugi gejt (g2) potenciometrom (50 kQ). Visokofrekventno pojacalo osobito ako je potrebno sluziti se an- tada treba promjeniti volant et vora pogonskog napona. Titrajnih krugova nema. cije pojacanja kod rucne regula(RRP) promjenom Na izlazu pojacala je sirokopojasni \isokofrekventni transformator sa izlaznom impedancijom od 50 Q. 2 V. ugadaju na frekvenciju odabranog kratkovalnog (ili bilo kojeg drugog) opsega frekvencija. improviziranom tenom. Oni rade veoma stabilno ako im je emiter uzemlien. dakako. ona ce surs MOSFET-a zadrzati na visem potencijalu sto omogucuje da ?2 u odnosu na surs-elektrodu moze biti negativan.

— — Na sanje si.dak do —30 dB. Pod nazivom konvertor misli se na takav stupanj za mijesanje koji sadrzi i oscilator. s 9-18b je stupanj za miietranzistorom tipa P-N-P. Mikser je takav stupanj za mijesanje koji ne moze funkcionirati samostalno. na emiteru oscilator* ski. Na svakoj od njegovih elektroda su titrajni krugovi razlicitih frekvencija: na bazi je ulazni. na svim kratkovalnim podrucjima. spojenog (antenske) izmedu zavoj- ulazne L Neki drugi nacini za regulaciju za smanjivanje!) osjetljivosti prijemnika bit ce opisani kasnije. Potreban je jo§ i oscilatorski stupanj. poznat i pod udomacenim internacionalnim nazivima »mikser« i »konvertor«. 9-17. si. Dva najjednostavnija takva atenuatora su na si. Savremeni tranzistori i integrirani sklopovi imaju manji sum. a u obicnim raUio-aparatima za prijem radiofonije (u »koncerta§ima«) konvertorski stupnjevi. osobito one koje su bile konstruirane ba§ za ovu primjenu. o cemu ce jos biti diode. joS mozemo naci samo u nekim predajnicima. jevi ili Koga interesiraju elektronske cimoze potrebne podatke naci u lanijim izdanjima ovog prirucnika u drugoj literaturi. razmjerno vecih. unutrasnjih kapacite* ta mogli nepovoljno djelovati jedan na drugi. Njih. U komunikacijskim Glavna je razlika u tome da se tu oscilatorova »iniekcija« dovodi na istu elektrodu (bazu) na koju dolazi i primani signal. i Pn). koje vec 1 samo osigurava velike mogucnosti smanjenja osjetljivosti (!). Osobito malen sum je u stupnjevima za mijesanje u kojima su kristalne stupnjevima prijemnika istisnute elektronske cijevi. kao mje§ac raditi i tranzistor BC 107. Zato se ispred visokofrekventnog pojacala. redovito mora predvidjeti i dodatno prigusivanje ulaznih signala posebnim »atenuatorima«. prijemnicima cesci su mikserski. (Pi i a. a na kolektoru medufrekventni titrajni krug. Jos bolja atenuacija postize se upotrebom dvostrukog potencionije mijesanje. upotrebljene specijalne i Tako su u ovim govora. desno dolje. Glavni nedostatak svih stupnjeva za mijesanje sa elektronskim cije- vima je u tome da je sum. Utrka u povecavaniu snage predajnika dovodi radio-veze u velike poteskoce. Jednostavan potenciometar od nekih 500 Q vec moze u kiiticnoj situaciji biti od velike pomoci. Tranzistori u stupnjevima za mijeSanje Svaki visokofrekventni tranzistor pod naslovom »Automatska cija pojacanja« (ARP). metra antene nice (tj. moze. za mijeSanje i transpoziciju frekvencije signala. koji se pri mijesanju stvara u samoj cijevi. Elektronske svih Za danasnju radio-tehniku ie karakteristicno upravo ovo nastojanje da se smanjuje pojacanje u VF stupnjevima. Bez lacija dosize te diode regu- Mijefianje set elektronskim cijevima cijevi i samo oko —25 dB. moze posluziti Za primjer na i za 9-1 8a mijesanje. Zato nema bojazni da bi oni preko tranzistorovih. Cak se i sa —30 dB vrsta mogu posluziti u stupnjevima za moguce zadovoljiti! U danasnje vrijeme je »eter« toliko »opterecen« jakim signalima nairaznolicnijih frekvencija da su i prijemnici £esto u situaciji da ih ne mo<m podnijeti. prevelik. koji je za ovu svrhu sasvim dovoljno »visokofrekventan«. regula- STUPANJ ZA MIJESANJE U SUPERIMA Najkarakteristicniji stupanj superheterodinskog priiemnika ili supera je stupanj za mije§anje. dok je u predaSnjem primjeru svaki od ovih »signala« dolazio na odijeljene elek- 184 .

cime je »povlacenje« oscilatora reducirano na najtako SI 9-18.. 500 kQ 185 . Cz R* = = s FE-tranzistorima: a) s 100 pF. u mnogo manjoj opasnosti pojave unakrsne modulacije. Sklop na si. 500 .. Sum u takvim stupnjevima s FE-tranzistorima je manji nego kod elektronskih cijevi za mijesanje. 9-19b i ove na si. 9-19a odgovara onome na si. -tranzistora dva FET-a. 9-20. Cs = w 50 . Tranzistorski stupnjevi za mijesanje trode. ali obie u istom tranzistoru. oscilator na Najveca prednost primjene FEu stupnjevima za mijesanje jest. ulaz emiter. Oni su spojeni da ulaz primanoe. MOSFET 9-20. u boljoj podnosljivosti za jace signale i. odijeljeni jedan od drugoga. Ipak se danas radije odlucuju za ovu drugu. koliko je vise moguce. Pazljivi citalac ce lako opaziti sve tipicne razlike. 9-18a.. 9-19b zanimljiv je stoga jer su upotreb- Primjenu vidimo na si. Unipolarni tranzistori tipa JFET mogu takoder vrlo dobro raditi u stupnjevima za mijesanje. oscilatorova frekvenciia dolaze na odijeljene gejt-elektrode. s tim u vezi. 1500 100. na bazu. signala i ulaz oscilatorove injekcije budu. I tranzistora i ovdie ulazna sheme na si. Dva orimjera su na si.SL Ijena 9-20. Mikser na si... 100 pF. 9-19. U prakticnoj primjeni nema bitne razlike izmedu + 12V<^ 19 ^tupnjevt za mijesanje £ FET-a. Ri 1 MQ. Mikser sa MOSFET-om manju mogucu mjeru.. ako ih uporedimo sa obicnim tranzistorima. = & jednim i = b) s dva it.

kao na si. Princip postizavania »sloz- tada imaju kapacitete. onda neke tvornice daiu plocama kondenzatora Ct (za oscilator) poseban oblik koji je razlicit od oblika ploca kondenzatora Ci (za ulazni titrajni krug supera). 186 i Na razlicite maksimalne taj se nacin postize nog hoda« ulaznog i oscilatorskog titrajnog kruga hod superheterodina uz upotrebu visestrukih promjenIjivih kondenzatora. NajceSce im *e osovina zajednicka. oscilatoru . ObjaSnjenje u tekstu . da medufrekventni titrajni krug ne smeta pobudivanju oscilatora.1 |^F) koji sluzi samo za zatvaranje titrajnog kruga. Medutim. Oni SKALA KONDENZATORA CliC2St. On ujedno sprecava kratak spoj pogonskog napona (6 V preko otpornika od 1 kQ). kao i kod ostalih radio-aparata okre- cu zajednickim mehanizmom. 9-21). To je potrebno zbog toga. Tada cemo u da je bilo pomocne frekvencije. naci jos i kondenzator bolje uoci- Cp Njegovu ulogu cemo ti pomocu si. i posebno moguce je isti tranzistor iskoristiti — — za obje svrhe: za mijesanje i za istovremeno proizvodenje potrebne oscilatorova frekvencija na kojem mjestu skale uvijek za visa. 9-22. medufrekvenciju ima vrlo mnogo i takvih prijemnika kod kojih su promjenljivi kondenzatori Ci i C2 medusobno sasvim jednaki i po obliku ploca i po maksimalnom kapacitetu. Frekvencija tako pobudenih titraja je redovito formatora MF. SI 9-2L Mijesanje i oscilator sa istim tranzistorom U OSCILATORSKI KRUG Lo matoru za iznos medufrekvencije viSa od one koju primamo. Titrajni krug oscilatora L3/C2 sadrzi i kondenzator Cs velikog kapaciteta (0. Medutim. Pomocu promjenljivog kondenzatora Ci ulazni titrajni krug se dovodi u resonanciju s valom no siocem one stanice koju zelimo slu§ati. Zavojnica Lt sluzi za povratnu vezu oscilatora. prenosnih tranzistorskih radio-prijemnika. Promjenljivi kondenzatori Ci i Ct se kod vecine fabricki proizvedenih tranzistorskih prijemnika (si. Takav konvertorski stupanj nalazi se na ulazu najveceg broia malih. a onda i kroz zavojnicu medufrekventnog transovome transforje redovito oovelik kapacitet (1000 pF ili vise). 9-22.Konvertorsk! stupnjevi s jednim tranzistorom Za mijesanje je redovito potreban stupanj za mijesanje (mikser) oscilator. buduci da kolektorska struja tece najprije kroz La. Kod takvih radio-aparata je za* vojnica hi ulaznog titrajnog kruga namotana na feritnom antenskom stapu. Ako je aparat graden samo za prijem srednjevalnog podrucja (550 do 1600 kHz). 9-21.

a svrha mu je da osigura skladan hod frekvencija ulaznog i oscilatorskog titrajnog kruga. Medufrekvencija: oko 460 kHz. tzv. paralelno s promjenlji vim Dijagram na si. U idealnom slucaju obje bi krivulje bile potpuno paralelne. B i C. . Radio-konstruktor Hazeltine staprema si. 9-22. tj. redovito spojen u seriju sa zavojnicom LG Taj je kondenzator (Cp) poznat pod imenom pading. Titrajni krugovi za superheterodinske prijemnike (prema si 9-22) A) Maksimalni kapacitet promjenljivih kondenzatora: 480 pF. Kod Hazeltine-ove metode je to sasvim tako samo na tri mjesta skale A. Na ostalim mjestima skale frekvencija oscilatora ce biti ili malo previsoka ili malo prenis- Tablica 9-2. . trimer. no slijedi promjena oscilatorove frekvencije (oscilator). pa bi frekvencija oscilatora uvijek bila tacno za medufrekvenciju vi§a od one na koju resonira ulazni titrajni krug. da medu tim frekvencijama bude stalna razlika. Velicina me* dufrekvencije prikazana je duzinom MF.vio je. 9-22 pokazuje da promjenu rezonantne frekvencije ulaznog titrajnog kruga (ulaz) vjer- kondenzatorom Ci polupromjenljivi kondenzator maksimalnog kapaciteta 25 do 40 pF. jednaka medufrekvenciji. Osim toga oscilatorski krug ima jos jedan kondenzator. Minimalni kapacitet u titrajnim krugovima: 40 do 60 pF. CTu Jednak je trimer (CT2) spojen i paralelno s kondenzatorom Cs.

za sve oscilatore u superheterodinima bez obzira na to da li su stupnjevi za mijesanje nacinjeni prema si. Po kazalo se. I kolektori su protufazno snojeni na prvi titrajni krug medufrekventnog pojacala. MF. Ukoliko oba tranzistora pojacavaju sasvim jednako. To znaci da na baze ovib tranzistora primani (ulazni) signal dolazi suprotnim fazama. kako to prikazuje crticama izvucena krivulja na istoj slici. ka. OSC. Njegova se frekvencija mikondenzatojenja promjenljivim rom Cs. Kako se vidi na shemi.Protufazni (balans) mikseri Protufazni stupnjevi za mijeSanje. U takvom se primjeru naj£esce odabire frekvencija od 5 MHz. Ulazni titrajni krug ugada se sa Cu Na shemi se vidi da je ulazni titrajni krug L2C1 spojen na drugi gejt istog tranzistora. Na kratkovalnim nodrue jima dozvoljena su i nesto veca odstupanja. Simetricni stupanj za mijesanje s dva bipolarna tranzistora. na »izlazu« se one kod MF ne mogu pojaviti jer onamo stizu ovet istim MF 19MHi) zanimljiv i konsL 9-23. dok te razlike nisu velike. osc <5MHz) na istoj osovini. Prvi je gejt iskoristen u oscilatoru tipa Clapp. oscilatorova visokofrekventna struja tece preko kondenzatora (10 nF) na srednji odvojak zavojnice koja je spoiena s batranzistora TRi i TR2. 9-21 ili tako da je oscilator odvojen. osim ako se ne radi o prijemu unutar vrlo uskih podrucja frekvencije. Tablica 9-2 onda oscilator mora raditi na frekvenciji od 14+9=23 ili 14—9=5 MHz. Na obje baze ove oscilacije dolaze sa zama sadrzi karakteristicne podatke uz razlicite maksimalne kapacitete promjenljivih kondenzatora za srednjevalno i za nekoliko kratkovalnih podrucja. 9-24. a medufrekvencija 9 MHz. koji mora dati frekvenciju kakva odgovara za mijeSadaje svoju »injekciju« kod nje. da to ne smeta. Kondenzatori Ci i Cs ovdje ne mogu je Za amatere s vertor MOSFET-om. buduci da je selektivnost ulaznog titrajnog kruga (odn. Ako je prijemna frekvencija 14 SI 9-23. Vidi tekst MHz. ako ih je vise) na viSim frekvencijama znatno manja. Oscilator. Podaci iz tablice 9-2 vrijede. biti SL 9-24. ulaznih krugova. razumije se. buduci da je lakse naciniti stabilan oscilator na nizoj frekvenciji. istom fazom. Konvertorski stupanj sa MOSFET-om. kao zistora. Precizna simetrija (»balans«) postize se potenciometrom u emiterskom strujnom krugu tranzistora TRi i TRt 188 . na si. imaju dva tranTRi i TR$. dok npr. na srednjevalnom podrucju ne prelaze ± 5 do 6%. spojena nrotu fazno.

baza tranzistora emiterski strujni krug tranzistora TRi. oscilatora. one ne trebaju nikakve s dodatne pogonske energije. Tranzistori nece bas sasvim jed- Zbog nelinearnosti u svakom stupnju radio-prijemnika mogu nako pojacavati. Izmedu emitera je niz od dva otpornika i jednog potenciometra za simetriranje. Ovo je osobito kriticno u radu stupnjeva za mijesanje kod kojih su redovito prisutne barem dvije frekvencije. se pojaviti nezeljene komponente. od neke blize. koji daju i odredeno pojacanje uz trosenje struje napajanja. To su sivni stupnjevi za mijesanje. Ulazna frekvencija Fu dovodi se na emiter prvog tranzistora (TRi). npr. Tada se ne mijesaju samo dvije frekvencije. ako za mijesanje sluze diode. Kada se potenciometrom (1. Visokofrekventni napon se transformira Diodno »dvostruko balansi- rani« mikser..5 kQ) . redovito mora imati vecu amplitudu (do 20 i vise puta prikljucaka za emitere i bate tranzistora postize se dvostruko simetriranje u stupnju za mjesanje. Pasivni protufazni stupnjevi za mijeSanje I Stupnjevi za mijeSanje. Izoblicenja su manja i manje je nezeljenih produkata pri mijesanju. nazivaju se aktivnima. Kaje to je mijesanje u tome pogledu znatno manje osjetljivo. kad jedan i drugi tranzistor jednako pojacavaju (kad je ostvaren »balans«) postize se dvostruk ucinak: u kolektorskoj (zajednickoj!) struji obih tranzistora ne pojavljuje se ni oscilatorska ni ulazna frekvencija. zemo da uspostavi ravnoteza. dok je primarna strana MF transformatora protufazno spojena. ali nema kod pa- ni pojacanja. osobito onda kad se na istom amaterskom opsegu pojave dvije ili vise snaznih lokalnih stanica . F OJ dolazi na emiter drugog tranzistora (TRs). ili balan- U integriranom sklopu SL-641 takoder su dva tranzistora iskoristena za mijesanje. Ako do stupnja za mijesanje dode i prijemni signal sa velikom amplitudom (ukoliko je pojacanje prije mijeSanja preveliko ili ako je sam prijemni signal prejak. oni tranzistorima. Visokofrekventni tranzistor Ti nacinjen je tako da su tri zice upredene i »trifilarno« (tj. 189 . Nasuprot ovima. osobito kod jacih signala. simetrije sa. lokalne stanice) moze prijem postati nemoguc. Vidi tekst fazama. npr. Potenciometrom se postize neka mogu vrsta ravnoteze. Rezultat moze biti nepopravljiv. Jedna od njih. NajciSca sinusoidalna oscilacija nostaje iskrivljena. vec takoder TRi. Kolektori su im spojeni zajedno i prikljuceni na medufrekventni ulazni transformator MF. Male se razlike popraviti potenciometrom (500 Q) u emiterskom strujnom krugu. Frekvencija iz Otuda ime takvim mikserima. Dvije diode su upotrebljene u primjeru na si. 9-26a. prema sL 9-25. sve tri zajedno!) namotane na feritnu prstenastu jezgru. 9-25. ona oscilatorska. tj. njih SI. Medusobnim ukrstart] em Diode u pasivnim stupnjevima za mijesanje imaju i svojih prednosti od kojih je glavna ta da vrlo dobro podnose i vece amplitude signala. Tranzistorske baze su unakrsno spojene: baza tranzistora TRi spojena je u emiterski strujni krug tranzistora vecu od primanog signala!). TRS u njihove harmonicne frekvencije koje nastaju u samom stupnju za mijesanje.

mogla bi izazvati nove probleme. redovito od 5 do 500 MHz. Zato je treba odstraniti odmah iza mijesanja. dok 1 : je transforma4. §to je lako nadoknaditi naknadnim pojacanjem (»post-mikser« pojafca1o). pri mijesanju se gubi 6 do 8 dB. Preko Ci Li postize se serijska resonanna trostrukom iznosu. pokazuje kako treba natakav mikser da svojom kvalitetom odgovara najboljim tvorni5kim Droizvodima ove vrste. Tako se nostize transformacija impedancije na vi§e. kako je to pokazano na 9-26c. I kod dioda mogu prejaki nali izazvati stvaranje nezeljenih produkata. Takav mikser moze i radio-ama- u omjeru cija 1 : 2. jer je i Naziva se »diplekser«. Zavojnica L2 jednim je si. c) princip »dipleksera«. a) simetricni mikser s dio- dama. na 27 MHz. spoja za prilagodenje dvostruko balansiranog miksera (DBM) i za potiskivanje produkata mijeSanja treceg reda. 9-26. Tako se ta frekvencija uklanja sa izlaza stupnia za mijesanje. JL77~ll 1 xL =5on_£_[27MH*> J_ DBM St. 9-27 tor Ti je aperiodski. Pri tome se kao najja£a nezeljena javljuje vencije. i ciju . DBM. Tu je i otpornik od 51 Q u kojemu se struje trostruke frekvencije utrose na zagrijavanje.(DBM). iako ne tako ma- impedancije Transforma- dimenzija kao tvornice. 9-26b. komponenta redovito potrostruki iznos medufrek27 kao Uz pretoostavku da smo medufrekvenciju izabrali 9 pojavljuje se i MHz. ter lih sam na^initi. Kod tih je dioda napravljen spoj izmedu kovine i silicija biti tzv. bi i MHz. Aperiodicki visoko- frekventni r 25 f ili transformatori Ti i Tz sig- [f| + f 2l || OMF medusobno su jednaki. bez obzira na frekvenciju. lf si. sto znaci da ce on na diode dovesti bilo koji ulazni signal VF. sa cetiri diode koje su serijski spojene u »prsten« (»ring-mikser«). Kad ova frekvencija otisla dalje. ciniti Cetiri diode su upotrebljene u »dvostruko balansiranom mikseru« Najbolje je za ovu svrhu upotreSchottky (Sotki) diode. Takav uredaj osigurava bolje mije^anje pravilnije opterecen. tj. Vidi tekst Vecina tvornicki proizvedenih miksera ove vrste moze se upotrebiti u vrlo Sirokom opsegu frekvencija. Buduci da ne sadrze nikakvih pojacala. SI. Ulazna i oscilatorova frekvencija se u diodama mijesaju i u medufrekventnom poja£alu moze se izabrati ili njihov zbroj ili njihova razlika. 190 . Drugi njen kraj je u vezi s trimerom C2 koji je dovodi u resonanciju na medufrekvenciji (9 MHz). b) mikser s dvostrukom si- metrijom. poznate i pod imenom »Hot Carrier Diode«. svojim krajem na niskoomskom izlazu dvostruko balansiranog miksera.

To ce biti korisno za prijem na opsezima od 21 i 28 MHz. 2 i 3) i krajeve zica (V. ukoliko izaberemo cetiri diode Sto slicnijih svojstava. AH. i bez ikakvog visokofrekventnog pojacanja moze se naciniti dobar kratkovalni prijemnik. Na si. kao za vec opisano. i Prije namatanja upresti ih. Jednostavniji su transformatori i Ts jer treba uzeti samo po dvije zice. 9-27 je oznafieno koji kraj se kamo spaja.a " a a SL 9-27. pre- malenim. Dvostruko simetrican stupanj za mijesanje s pet sirokopojasnih VF transformatora. Potrebno je 12 do 20 zavoja za sva kratkovalna podrucja izme- gulaciju pojacanja. transformatore istog miksera. prstenastu jezgru. Ako ne mozemo nabaviti prave »§otki-diode«. Upredena zica (to se ne vidi na sL 9-27!) namata se na toroidnu. au 3 i 30 MHz. Postizu se vrlo dobra ispravIjacka svojstva i kod najvisih frekstruje malo eksperi- mentiranja.8 V ili vi§e (ne preko 3 V) na 50 Q. Za T2. om-metrom. Tada ce sam stupanj za mijesanje moci raditi i uz ulazne signale (na Ti) do 300 ili cak blizu 500 9-27). / njih cemo upresti i motati na prstenaste jezgre jednako kao i za druge Ti izvode ih mnoge tvornice.20 i 0. Za amaterska kratkovalna podrucja bit ce one dobre. Pocetke (1.25 mm. Potrebna su nam barem dva transformatora (da ih spojimo pre- se dioda- Ako smo i pazljivo radili i ocuvali geometrijsku simetriju. T* i T* treba uzeti tri lakirane bakrene zice. Opis u tekstu Bit ce zato potrebno na takav nacin da se tok elektricne ostvaruje pretezno elektronima. visokofrekventnog pojacanja. o vrsti feritnog materijala. Oscilatorova »injekcija« neka bude barem 0. ali i uz takve koji su vi§e Jransformatore treba motati na prstene sa sirokopojasnim nego 100 dB slabiji. Njegov sum ce de!). Tz i Ti. 2' i 3') lako je naci Otpor im je u propusnom smjeru manji nego kod drugih dioda. dakako. Najvaznije im je svojstvo da u mikserima najmanje suine. To znaci da oscilator mora dati snagu od 4 do 12 mW. ili dakako uz automatsku rucnu re- promjera izmedu 0. Na njoj su popisane frekvencije koje se mogu 191 . Gubitak pri mijesanju dosize blizu 6 dB. Zato je dobro da ispred takvog miksera stavimo jedan stupanj karakteristikama. sto se biti oko 7 dB (diomoze smatrati dovoljno ma ma sL 9-26b) si. One moraju imati sto manji vlastiti kapacitet i sto bolji odnos vodljivosti u propusnom prema nepropusnom smjeru. 9-27) osigurat cemo mV. ili tri (T%. Vrlo je korisno pregledati podatke na tablici 9-3. mozemo ocekivati da ce mikser dobro raditi. tora Ti i Ts bolju simetriju. feritne Dodatkom transforma(si. dok je u zapornom smjeru vrlo velik. zadovoljit cemo germanijevim ili silicijevim ma. Broj zavoja ovisi. Provencija.

Tablica 9-3. Popis produkata mijesanja dvaju frekvencija u razliditim mikserima .

pa J smetnja zrcalnim frekvencijama biti manja. osim specijalnih. Najbolje ie da isnravljac bude u posebnoj kutiji. slabe. litete. Pojacanje u samom medutrekventnom pojacalu dosize kod komunikacijskih prijemnika i do 80 dB. zbog vece razlike izmedu frekvencije signala koji primamo i frekvencije osciiatora. osobito kod lokalnih i drugih vrlo jakih signala. ni povratna veza ni pogonski napon ne smiju biti preveliki. bit ce mijesanje lose. to je lakse postici veliko pojacanje i dobru selektivnost. manjim ku- Mnogi preporucuju kondenzatore s posrebrenim plocicama od tinjca (tzv. ali ne treba teziti za pretjeranom minijaturizacijom. vec i od rasipnih magnetskih polja u blizini mreznih visa to ce.Promjenljivi kondenzatori neka budu. Osim toga oscilator treba staviti podalje od ispravljaca koji daje struju napajanja. ako je moguce. Medufrekventno pojacalo dio bro posluziti. kasiran tankim slojevima bakra. vec prema velicini prijemnika i visini medufrekvencije. U Sto je. opasnost od transformatora. medutim.). ni premalen ni prevelik! Ako su oscilacije preslabe. Fiksni kondenzatori treba da su sa Sto manjim temperaturnim koeficijentom promjene kapaciteta. Medufrekventno pojacalo moze imati jedan. po mogucnosti sto bolje kvasa keramickom izolacijom. Prema tome. Uz nizi napon je i zagrijavanje manje. cemo odabrati tako nizak napon. obicno nisu dobri za titrajne krugove u oscilatorima. kod visoke medufrekvenciie ove pojave gotovo nema. sa mnogo suma. kod kojega ce nam 13 oscilator dati Najcesca vrijednost medufrekvencija je u podrucju 440 do 480 kHz. Gradnia osciiatora na »stampanim« plocicama (pertinaks ili vitroplast. toj kutijici ne smije biti nicega sto se zagrijava (jace opte- Jedna od najvaznijih odluka koju mora donijeti konstruktor supera je izbor medufrekvencije. Sto je ona niza. on da se javljaju i vise harmonicne frekvencije. U ovoj knjizi je 8. Ni zrcalne frekvencije ni po vlacenje osciiatora ne predstavljaju Radio priru£nik 193 . a s njima i »fantomski« nezeljeni signali. pa se cesto. Keramicki kondenzatori. Oscilator je dobro oklopiti i. Nasuprot tome. Domaci kondenzatori s polistirolskom izolacijom su se pokazali vrlo dobrima. javlja »povlacenje oscilatora«. dva ili tri stupnja. ali lacije. Oscilator mora dati dovoljan visokofrekventni napon. ali za biokiranje vodova i za tzv. Pregusto i pretanko nacinjeni vodovi mogu biti uzrok kratkim spojevima. rasprezanje mogu do- Izbor sheme za gradnju osciiatora nece biti tezak. limenu kutijicu u kojoj se nalazi oscilator obloziti stiroporom (1 cm debljine je vise nego dpstal). Oni mogu biti polistirolski. MEDUFREKVENTNO POJACALO je onaj superheterodinskih prijemnika u kojima se postize najveci stuDanj pojacanja i selektivnosti. medutrekvencija receni otpornici i si. Kamnik) je u praksi dobra. losijoj medusobnoj izolaciji ili preki- Izbor medufrekvencije dima. ali je teze jednostavnim sredstvima postici i potrebno pojacanje i selektivnost. »silvered mica«) ali takvi se rijetko mogu nabaviti. poglavlje posveceno oscilatorima. Ako li su prejake. Tu se s jednim do dva stupnja mogu postici ^rilicno dobre selektivnosti uz dovoljno pojacanje. Osim toga ce u pojedinim primjerima biti konkretnih predloga za odgovarajuci oscilator. »Donit«. Kod niske medufrekvencije je razlika medu ovim frekvencijama relativno malena. Tada nriiemnik nije zasticen samo od zagrijavanja. stabilan sa sto mom. upravo jos dovoljne oscida prijem bude normalne jai cine.

5. jednostrukom transpozicijom. Potrebna selektivnost se moze na drugoi medufrekvenciji osigurati upotrebom posebnih sredstava. Ovo podrucje. zatim oko 1. preko sve do samo 500 ili cak oko 300 Hz. namijenjeni za potrebe te* lekomunikaciia. Tako su bili konstruirani mnogi prijemnici fabricke proizvodnje. odgovara 80- -metarskom amaterskom nodrucju. te oko 5. To su najcesce medufrekvenciia. dvojnim superima. On ima oscilator promjenljive frekvencije koji transponira signale na drugu. Iznad 14 MHz sve se vise javljaju i posljedice povlacenja oscilatora. onda moze i saici drugim putem. Selektivnost je manja nego kod nizih medufrekvenciia.7 vrijednosti MHz. Ona osigurava stabiian prijem bez velikog povlacenja oscilatora i bez izrazenih zrcalnih frekvencija u svim kratkovalnim podrucjima sve do 30 MHz. nizu medufrekvenciju (oko 450 kHz ili nize). Iza ovog slijedi konvertor u kojemu oscilator radi na tako izabranim fiksnim frekvenciiama da se svako amatersko kratkovalno podrucje (cijelo ili po dijelovima) »prebaci« u podrucje promjenljive prve medufrekvencije izmedu 3. To za operatora nije najspretnije ali je zato na svim podrucjima osiguran priiem jednake kvalitete. spojen sa antenom. Na 14 MHz javljaju se vrlo jake zrcalne frekvencije ako je stupanj za mjesanje neposredno na ulazu prijemnika.7 MHz) mora razdjeliti na 2 do 4 dijela. 9 i 10.znatnije poteskoce sve do prijemnih frekvencija oko 7 MHz.4 moguce po zelji i ^otrebi od petnaestak kHz. Bilo je takvih prijemnika koji su uz ovu medufrekvenciju mogli primati signale sve do frekvencija od 30 MHz ili vise. ako se ispred stuonja za mjesanje nalazi dobar stupanj visokofrekventnog pojacanja. na su barem dva medufrekventna stupnja. bolje dva visoko- (npr. Ako radio-amater zeli da sam gradi dvojni super. Ovo se stanje moze popraviti dodatkom barem jednog. mo medufrekvenciia izabrati ako zeliveliku selektivnost kod prijema signala kojima je frekvencija niia 194 Od nezeljenih signala koji bi na neki nacin moeli prodriieti u medufrekventno pojacalo treba se osigu- . uz veliku sigurnost od prodora zrcalnih frekvencija. buduci da ovisi o razli&tim okolnostima. s tzv. Opce pravilo kojega se moramo drzati pri izabiranju medufrekvencije jest da za ovu svrhu treba izbjegavati ona podrucja u kojima redovito ima mnogo jacih signala. za koju postoje vrlo dobri kvarcovi s U prijemniku je jos drugi stupanj za mjeSanje. nekad popularna medu frekvencija je oko 1600 do 1800 kHz. a druga&ji par ako zelimo primiti vi5e frekvencije (do 30 MHz i iznad toga). bolji t>rijem je bilo moguce postici samo prijemnicima sa dvostrukom transpozicijom. kHz do 29. Da se postigne dovoljno pojacanie notreb- panj za visokofrekventno pojacanje. 3. kao sto je filter sa kvarcovim kristalom o kojemu ce kasnije biti govora. Prijem ipak nije zadovoi 1600 do 3000 kHz i drugu izmedu 50 i 100 kHz. Za prijem radio-amaterskih kratkovalnih podrucja izmedu 3.5 i 30 MHz dobar kompromis od se postize uz prvu melezi dufrekvenciju koja u podruCju frekventna stupnja izmedu antene miksera. najcesce imaju medufrekvenciju od 9 MHz.5 i 4 MHz. Dok Jos' niie bilo takvih kristalnih filtera. Druga. i fabricki kao i amaterske samogradnje. kao i na 80-metarskom. Drugaciji cemo par Po medunarodnim konvencijama najmanje radio veza se odrzava na frekvenciiama oko 450 kHz. Selektivnost tako moze biti kolikogod hocemo velika. Pri tome se 10-metarsko ^odrucje (28 Danasnji prijemnici filterL Njihov propusni opseg frek- vencija je izabrati 2. Takve amaterske konstrukcije imaju na ulazu stu- ljavao. Kod ovih *e problem izbora medufrekvencije zamrSeniji.7 MHz.5 i 7 MHz). osim ako je veza izmedu miksera i oscilatora vrlo slaba.

. pojasni filter! koji osiguravaju bolju selektivnost. Rs = 10 50 kQ. rati oklapanjem pojedinih stupnjeva. Drugi odvojak osigurava mogucnost prikljucka kondenzatora Cd i otpornika Rs. u medufrekventnim n* U koinunikacijskim se prijemnicima ne mozemo zadovoljiti s takvom selektivnoscu kakvu posjeduju obicni radio-aparati. specijalno gradeni silicijevi planarni N-P-N tranzistori (BF 267.. a vrlo rijetko stupnja.. tralizacije je cesci kod malih tranzistorskih radio-aparata ameri£ke i japanske proizvodnje. Kod starijih tipova tranzistora (OC 45 i slicni) potrebna je neutralizacija da se sprijeci osciliranje medufrekventnog pojacala. medufrekdrugacijom neu- d= = = — = . Medufrekventni transformator MF* ima odvojke. m BF Povedanje selektivnosti prema si. 9-29.. . Uz promjenu vora struje napajanja mogu na isti nacin posluziti i tranzistori tipa N-P-N.. dok je onaj predaSnji nacin cesci kod tranzistorskih radio-aparata evropske proizvodnje. 9-29 malo se razlikuje od predasnjeg. Orii i ovdje sluze za neutralizaciju koja je neizbjeziva pri upotrebi nekih vrsta tranzistora. sa 267) 9-17b.100 pF. N-P-N tranzistorom (BF ™fx? MOSFET xt J^fofrekventno se naciniti pojacalo 167. pojacalo sa tipa P-N-P prikazuje polariteta iz- 9-28. 3000 Q d SI. Tranzistorsko s ventno pojacalo tralizacijom. . 50 kQ. 5 kQ.. BF 273 i si. Nekoliko tipi£nih shema to tri Medufrekvento pojacalo redoviima jedan ili dva. . kao na si. Rs 306. Primjer tranzistorskog medufrekventnog pojacala.100 nF. Ri = 1 kQ... Savremeni. = WOO Q pojacalima se izmedu pojedinih stupnjeva nalazi po jedan titrajni krug.. R 5 = = 300.. Ci = Cs = = Cs = 20.100 nF. Ci = Ca = Cs 20 . Ri = 1 kQ. Tako za pri j em AM telefonije sirina propusinog pojasa treba da bude oko 195 . Tranzistorsko medufrekventno pojacalo na si.) obicno ne trebaju nikakve neutralizacije.. . Rj> = 2. 10.. R2 2 5 kQ. Rs = 10. upotrebiti prema si9-17c. R* 1 kQ. Elektricna mreza je najceSci izvor takvih smetnja. 100 pF. . kao i citavog prijemnika. tj. Tu je potrebna znatno veca selektivnost. U malim tranzistorskim radio- -Pnjemnicima... Na jedan od njih je prikljucen kolektor da se razmjerno niska kolektorova impedancija prilagodi visokoj impedanciji medufrekventnog titrajnog kruga. Tome sluze i Rs (obiljezeno crticama).. Ci-10. Medufrekventno tranzistorom si. Ovaj nacin neu- SI. Treba samo visokofrekventrie titrajne krugove zamijeniti se moze medufrekyentnima.. 9-28. U boljim radio-aparatima na tim mjestima su »bandfilteri«. R 4 = 1 kQ. te po sebnim blokiranjem onih vodova preko kojih prijemnik dobiva pogonske napone. 9-28 i si 9-29.

sL 9-31b. a za prijem oko 0. b) pomocu vedeg broja kondenzatora moze se selektivnost mijenjati. Postizavanje vece selektivfiksne kapacitivne veze nosti a) udvostrucenjem bandfiltera: pomocu preko C3 = 5 pF. pokazuje niz od cetiri takva titrajna kruga koji su medusobno povezani kondenzatorima malog postizu se SI.5 kHz i manje.tzv. a njihova impedancija je zajednicka jednom i drugom lik titrajnom krugu L2/C2. sve do LiCs. 9-31. Kondenzatori &. takoder moze doci kapacitivno vezani bandfilter. Oba kondenzatora C» su koji su originalni kondenzatori obicno ugradeni u bandfilterima. Cs 100 nF = Njih cemo na »hladnom« kraju tikrugova osloboditi i tako dobivene njihove slobodne krajeve spojiti medusobno i. udvojenih medufrekventnih bandfiltera. treba vezu medu bandfilterima mijenjati. Ovim preklopnikom moguce C. morav doci u fsvoj poseban oklopni »loncic«. 9-30a su takva dva bandfiltera medusobno poveza- na kondenzatorom malog kapaciteta Cs. pa je selektivnost veca ako je veci kapacitet uklju- cenog kondenzatora. L2C2 i dalje redom. istovremeno.5 telegrafije do 3 kHz. na pomicni kontakt tropolnog pretrajnih klopnika.6 kHz. dakle na ulaz u metfufrekventno pojacalo. Ispred demodulator. = 33 nF. Ovakav par medufrekventnih bandfiltera stay- odmah iza stupnja za mijesanje. Takvim spajanjem veceg broja medufrekventnih titrajnih krugova jos vece selektivnosti. 9-32. za prijem SSB signala 2. Oni imaju razmjerno ve- kapacitet. Dva kristaL Frekvencija kvarcovog kristala mora biti jed- samo jedan 196 . Njegova ce velicina za medufrekvenciju izmedu 430 i 480 kHz biti 2 do 5 pF. 9-30b. prema selektivnosti koju zelimo postici. spojen ispred demodulatora u superu prim j era medufrekventnih filtera sa kvarcom vidimo na si.5 ili ukljuciti kondenzator d je ili e: Ce. Cs i Cg razlikuju se po velicini kapaciteta. Na si. Lid. odmah iza miksera. U primjeru a) je upotrebljen se Mnogo veca selektivnost postize pomocu kvarcovih kristala. Najjednostavniji nacin za postizavanje vece selektivnosti u medufrekventnom pojacalu je primjena . To se moze najlakse postici na nacin koji je prikazan na si. lja se redovito SI. 9-31a St. Na Ls prikljucuje se slijedeci tranzistor. 2elimo li da selektivnost udvojenih bandfiltera bude promjenljiva. Sva^ ki titrajni krug. b) kapacitivno vezani bandfilter s dva titrajna kruga. a) selektivni cetveroclani bandfilter koji moze biti ukljucen kapaciteta. 9-30. Ce & = = 10 nF.

mo Krivulju prikazuje si. Zajedno sa drzacem. Uz prosjecne titrajne knigove biti ce selektivnost dobra za prijem telegrafskih i SSB signala. ima jos dvije elektrode izmectu kojih je ona smjestena. stici. Vidi St. Odabiranjem titrajnih krugova odredene kvalitete mozemo postici odredeni stupanj selektivnosti. ali redovito prevelika za normalan prijem AM signala* Manje siljatu krivulju. Tako mozemo uklonitj onu frekvenciju koja nam upravo smeta prijemu. Za postizanje vece strmine bokova rezonantne krivulje J — . Filter tada moze propustiti samo vrlo uzak opseg frekvencija. 9-32. tekst medu Razlika rezonantnih frekvencija kristalima Qi i Q2 treba da je frek- malo manja od onog opsega naka medufrekvenciji. osim plocice kvarca. ovakvog filtera kvarcovog medufrekventnog ima malo veci ili malo manji kapacitet od onoga koji treba za tacnu kompenzaciju.koja ne moze proci kroz filter. Svaki takav kristal. resonancije 9-33. koju nazivaju i »antiresonancijom«. javlja se s jedne ili Ako & s druge ^trane resonancije duboka »nula«. Ove elektrode. odreden resonancijom kvarca. kvarc Q se spaja u neku vrstu mosta u kojemu je kapacitet njegovog vencija koji zelimo da takav filter propusti. b) s dva kristala. imaju neki kapacitet kroz koji bi mogle proci i one frekvencije na koje kvarcova plocica ne resonira. moraju kapaciteti C2 i Cz u tome stu imati dvostruku vrijednost. drzaca i elektroda kompenziran ka pacitetom promjenljivog kondenzatora C*. To je frekvencija maksimuma . ako se u medufrekventno pojacalo stavi kvarcov filter sa dva kristala. sa vrlo strmim bokovima moguce je poMedufrekventni filteri s kvarcovim kristalima: a) s jednim kristalom. blize ili dalje. Mijenjanjem kapaciteta C< moze se poloza j antiresonanci j e mi j en j ati. 9-32b. goj Selektivnost kvarcovog filtra je to veca sto su titrajni krugovi losije kvalitete. kao sto su Qi i Q2 na si. Da se ovo sprijeci. na jednoj ili na drustrani. Ako je uz zavojnicu Ls u obicnom medufrekventnom bandfilteru bio kondenzator odredenog kapaciteta.

moze se paralelno sa kvarcom Qt struktora koji su za tu svrhu upoiz primopreopseg gradanski (CB = Citizens Band). da frekvenciju kanala podijelimo s 54. npr.6 MC« oznacuje kristal broj njen samogradnjom. Prema tome je razlika osnovnih frekvencija 3. 9-34.8 kHz mogu na drugih frekvencija se slican nacin ugraditi u filtere. Oni rade na frekvencijama oko 27 MHz. onda izlazi racu- znaci da im je osnovna frekvencija oko 9 MHz. §to (koji ima visu frekvenciju od Qi) staviti malen dodatni kapacitet (1 trebili kvarc-kristale tzv. Broj zavoja ovisi o frekvenciji kristala buduci da zavojnica L1/L2 mora s kondenzatorom C resonirati na tu frekvenciju. Na jednima su kanali oznaceni manjim brojevima (od do 79). Kod njih cemo osnovnu frekvenciju izracunati tako.777 kHz = 452. Bolje je u tu svrhu koristiti prekapcanje porno- — s vlastitom 32. nademo natpis: »Channel 48 24. Odabire ih se tako da filter podjednako propusta sve frekvencije unutar odabranog opsega.8 MHz Odreduje se pokusom. ali s torn razlikom da prsten ne smije biti iz ferita sa sirokopojasnim karakteristikama. Frekvenciju koja je na njima oznacena treba podijeliti sa 72 da se izracuna osnovna frekven»Channel cija kristala. uvjetovani vlastitim resonancijama upotrebljenih kristala. i je simetrican mora biti Filter »zaklju- cen« otpornicima R (izmedu 500 i 5000 Q). si. kao Ti na sL 9-27. Predajnici su upravljani kvarcovim kristalima koji su »overtonski«. 24. Dva i dva kristala moraju imati istu serijsku resonanciju.800 kHz fabricki ili naci- 54 54 -459.6 osnovnom 32 600 frekvenci- jom: MHz kHs 72 72 = 452. Uglavnom ih ima dvije vrste.259 kHz -459.3 kHz! Za samogradnju je osobito pogodan i filter sa cetiri kristala.8 MC«. ima konstantnu selektivnost. ali nisu osobito spretni za ugradnju. Shema vrisve medufrekvencije od ijedi za 450 kHz do 9 MHz. a njeni bokovi strmiji. Ako. — nom: 24. dok razlika frekvencija izmedu Qi i Qs ovisi o selektivnosti koju zelimo pen stici. Pojedini filter. Zavojnica Li/Lt je bifilarno motana. na krivuresonancije se suvise isticu vrhovi. Razmak izmedu dva susjedna »kanala« je 10 kHz. vec broj kanala (»channel«) i frekvencija do koje se u nekom uredaju dolazilo tek iza umnozavanja. Vidi tekst cetiri 198 . Mehanicki preklopnici su dobri. dajnika za do 5pF). krivulja resonancije pravilnija. Ima li lji zavojnica L$ los Q-faktor. Mnoge tvomice izraduju posebne kvarcove kristale za medufrekventne filtere. Na njima nije ispisana osnovna frekvencija. Primjer: 326 32. Ako je potrebno mijenjati sirinu propusnog opsega moze se preklopnicima jedan filter zamijeniti drugim.3 kHz Oni kristali koji nose trocifreni kanala i oznaku frekvencije takoder su dobri za medufrekventne filtere. Titrajni krug sa zavojnicom Ls jednak je titrajnom krugu koji ima zavojnicu Lu Sto je njegova kvaiiteta bolja (veci Q-faktor) to ce propusteni opseg frekvencija biti siri. Bilo je vec amaterskih konI kristali SI 9-34. ali mnogi radio-amateri koristili su one iz vojnih viskova (»surplus«). Oni su obicno u drzacu koji je poznat pod oznakom »FT-241-A«. Kristalni filter s kvarca.

9-36.4 kHz (za SSB-signale!).8 kHz. Za promjenu kapaciteta od 8 do 30 pF moguce je promi9-38.3 kHz. za 1. Njegova serijska resonancija (koja se normal- no ne koristi!) pada unutar propusnog opsega i jednoga i drugoga filtera! Mijenjanjem serijskog kapaciteta (trimer!) mijenja se ta resonancija onako. S. Dovede li se na diode Di i'Ds preko A pozitivan prednapon. tj. ali za razlicito sirok propusni opseg. 9-36. Medufrek- ventni filter sa oznakom XF-9M je za telegrafiju. kako se vidi na si. Ukupno osam dioda sluzi za prekapcanje filtera. Jednostavnim prebaci- vanjem preklopnika salje se na diode ili prednapon + 12 V ili 12 V. On ima oznaku XF-901. koja je raz- mjerno jednostavna. MF je titrajni krug koji mora biti ugoden na medufrekvenciju. Izabiranje razlicite setektiv- nosti kristalnih filtera da. Njegov propusni opseg je oko 500 Hz. Za promjenu selektivnosti treba imati vise filtera za istu medufrekvenciju. npr. Ukljucivanjem pozitivnog napona preko B na isti se nacin xikljucuju kristali Q3 i Q4. SI. 199 . Neckar-Bischofsheim. Na si.iu dioda. Zanimljivo je pratiti tok elektricne struje u ta nost ili nu manju dva slucaja i vjerujemo da ce telj to rado sam poduzeti.filter. 9-37 pokazuje kako se mogu birati filteri. Spajaju se prema si. Neukljudene diode u svakom su slucaju bez prednapona i nisu vodljive. Mnogi takvi filteri imaju ulaznu i izlaznu vrijednost otpornog i kapacitivnog opterecenja odredenu sa 500 Q i 30 pF. Njemacka). R. 9-37) ima i je dan manje poznati detalj. Jednostavnije je upotrebiti gotvornicki proizvedene filtere. On je nacrtan kao serija kristala Q i kapacitivnog trimera od 50 -pF. cita- SL 9-35. Na shemi se vidi kako je to postignuto. XF-9B. pomocu dio- Opis u tekstu Na istoj slici (si. spojena na bazu tranzistora TRs. Oni bez poteskoca garantuju puni uspjeh. Drugi filter. To mogu biti i silicijeve diode s malim vlastitim ka- opseg od pacitetima. 9-35. Tvornicki medufrekventni krtstalni filter izmedu dva stora tranzi- Izvucena krivulja je dobivena mjerenjem. Qi i Q2 su kristali kojima se frekvencija razlikuje. one provedu struju i njihov se otpor jako smanji. Trimerske kondenzatore (40 pF) treba namjestiti tako da bude unutar propustove. prema tome da li zelimo primati telegrafiju (CW) uz vecu selektiv- — telefoniju (SSB) uz potrebselektivnost. da frekvencije unutar propusnog opsega podjednako prolaze kroz . Ukljuceni su kristali Qi i Qs. nog opsega valovitost najmanja. postoje dva para kristala. Kristal Q izgraduje ista t vomica (KVG. St. je predviden za propusni 2. Kristalima Q s i Q* neka je ta razlika samo 0.

Vidi tekst SL jeniti frekvenciju uzduz citavog opImpedancija kvarca. Kristal Q (KVG-XF-901) omogucuje da se prigusi interferentna smetnja unutar propusnog opsega. sega. zajedno sa trimerom.0+12V 9-37. pri tome se mijenja od 23 do 15 O. Ako osim cuti. Dva kristalna filtera. signala koji i kroz filter prode zelimo neki drugi kHz . mogu se pomocu dioda zamijeniti jedan s drugim. XF-9M za prijem telegrafije i XF-9B za prijem SSB.

deteksignale. Ispravljanjem signala dobije se potreban napon i on. kako sije SSB signala. 9-39 i sL 940. a visina tona koji cujemo jednaka je razlici izmedu medufrekvencije i one koju proizvodi BFO. Mora se. Da se postigne potrebna stabilnost BFO se kod boljih prijemnika napaja stabiliziranim naponom. Pojacanje citavog prijemnika mora biti mnogo vece za slabe signale. Opisat cemo ih u poglavlju o FM uredajima. mo demo vidjeti kasnije u posebnom SL 9-39. Za takve posluziti detektor signale mogu s beskonacnom impedancijom. On ujedno mijenja pojacanje prema potrebi. Telegrafski signali interferiraju s frekvencijom tog oscilatora. ako mu je frekvencija dovoljno stabilna i ako je mozemo mijenjati za ± 3 kHz. poglavlju. prema tome. To se postize rucnom (RRP) ili automatskom regulacijom pojacanja (ARP). prema nja. Produkt-detektor s dva cijeva tranzistora u superima obicno daje diodni detektor. Njegova frekvencija odabire se tako da sto tacnije nadomjesti val nosilac koji je bio potisnut kod emi- AUTOMATSKA REGULACIJA POJACANJA Komunikacijski prijemnici raju biti tako osjetljivi da »uhvate« i one najslabije signale i da ih nacine razumljivima iako su tamo negdje na rubu sumova. U principu moze za BFO posluziti bilo koji od vec opisanih oscilatora. 201 . Da se to postigne. a u svom titrajnom krugu ima razmjerno velik kapacitet. (To je kratica od engleskog naziva: Beat Frequency Oscillator. u prvom redu na medufrekventna a onda i na visokofrekventna pojacala. = nestajanje). Za prijem signala danas dolaze u i SSB obzir pretezno produkt-detektoru Uz ranije opisane jos su dva primjera na si. BFO. tzv. koji dolaze iz medufrekventnog pojacala pa su zato prilicno jaki. Za prijem ove posljednje dvije vrste signala potreban je jos i po- CW seban pomocni oscilator. Automatskom regulacijom pojacanja prilagoduje se prijemnik signalu koji prima.namijenjen tor za mora da podnese radiofoniju. ako signal nije stalne jakosti (engt. a osobito diodni detektori. Za demodulaciju frekventno moduliranih signala sluze posebni detektori. takoder je potreban BFO. Za prijem SSB signala. dok za jake signale mora biti mnogo manje. a koji moze posluziti za automatsku promjenu pojaca- SL 9-40. Takoder moraju uspjesno »podnijeti« i daleko jace signale. primijeniti neki nacin regulacije pojacanja. koji su mozda i Iza 100 dB ili jos vise »iznad« onih najslabijih. u prijemniku se mora dobiti regulacijski napon koji djeluje na pojacala.) Njegova frekvencija je malo razlicita od medufrekvencije. Produkt-detektor s germanijevim diodama # —o+l2V sam fading BFO fij ^ | sili- Pomocni napon koji ovisi o jakosti signala.

povecanje kolektorske struje nije pozeljno ako kod nekog prenosnog prijemnika treba stedeti baterije. a kod silicijeyih ona obicno iznosi 3 do 4 ili nesto vise . ARP kod nacin regulacije pojacanja primijenjen u medufrekventnom pojacalu sa bandfilterima. Kod germanijevih tranzistora (ima ih jos u mnogim malim. Na pojacanje se tu moze djelovati na dva nacina: stori On povecavajuci kolektorsku struju ili smanjivajuci je. uslijed djelovanja va (CW). SL slican 9-42 pokazuje kako moze biti mA. Ona je spojena na tacku A tako da je njena anoda na potencijalu kolektora tranzistora TRi. Zato je ARP nedovoljna za vrlo jake. dok je njena katoda spojena s tackom B u kolek- BF167 (BF 267) omogucuju dobru regulaciju pojacanja. smanjivati jakost njegove kolektorske struje. Dioda D2 je na taj nacin zatvorena i kroz nju ne tece nikakva struja. djelujuci na tranzistor TRs. lokalne signale. 9-43. Napon napajanja je +10 do 12V. 941. Iako se na prvi nacin postize »energicnija« regulacija. Ona je slabija ako je signal jaci. Zato smo se odlucili za regulaciju smanjivanj em kolektorske struje. Poradi toga se u nekim tranzistorskim superima moze naci jos jedna dioda (D2). djeluje na radnu tacku MF pojacala smanjujuci jakost kolektorske struje. jakost kolektorske struje TRs postane manja. Smanjuje li se taj napon. neka djeluje na oba tranzistora. Silicijevi planarni N-P-N tranzivrlo tranzistora tipa Demodula- torska dioda Di je ovdje tako okre- nuta da na radnom otporu Ri nastaje pozitivan regulacijski napon. Pojacanje postaje manje. Za puno pojacanje mora i napon -{-ARP biti tako visok. Zbog toga pada amplituda signala pomazuci dj elovan j e APR. Opseg regulacije kod germanijevih tranzistora nije velik.ARP. Da regulacija bude jaca. si. Kod vrlo jakih signala dioda D2 pocne propustati i prigusuje medufrekventni transformator MF1 smanjujuci njegov Q-faktor. i kod prijema SSB- vala nosioca koji bi svojom stalnom prisutnoscu osigu- nema SL 9-4L Automatska regulacija pojadanja (ARP) kod tranzistorskih jemnika 202 pri- . Ako. u tacki B je potencijal nizi nego u tacki A. kao -signala. prenosnim radio-prijemnicima!) optimalno pojacanje se postize uz kolektorsku struju oko 1 mA. Kod prijema telegrafskih znako- torskom strujnom krugu tranzistora TRs. smanjuje se i pojacanje. tranzistora smanjit ce se pad napona na R3. Zbog prisutnosti otpornika R$.si. Na 9-41 prikazana je P-N-P. Primjer je na si. a kod slabije kolektorske struje pojacanje je manje. Tako je barem kod vecine tranzistora. ce.

SL 9-42. Zato necemo BFO prikljuciti na to mjesto (narisano je crticama!) ve<5 druga£ije. ako je vremenska konstanta RC-filtracije dovoljno velika. Vremenska konstanta za nabijanje je mala (0. Tranzistorsko medufrekventno pojacalo u kojemu su upotrebljeni Automatska regulacija pojadanja djeluje samo na jedan od tranzistora KJ. I vremenske postize konstante su Sest puta duze: nabijanje traje otprilike 1.. Automatska regulacija pojacanja promjenom napona baze jelovi ravao stvaranje pomocnog napona za automatsku regulaciju pojacanja. Primarna zavojnica (nije nacrtana) 203 . znakova slijede sporijim ternjedan za drugim.6 s. iznosi samo 0. vremenske konstante moraju biti vece.25 ms). Praznjenje je mno- mu go sporije (2 MQ x 0. npr. : Za telegrafiju. najprije pojacava tranzistorom TR i onda vodi na transf ormator T. si. bandfilteri za vecu selektivnost. ukupno.005 MQ X X 0. na si.5 ms. iza diodnog detektora nastaje neki napon koji..47 MF3 SL 9-43.. jer bi se i njegov visokofrekventni napon ispravljao u diodi.05 }xF = 0. Ipak. neki mali pobudni NF transformator (iz tranzistorskih (1 + 1)* prijemnika) s prenosom 1 mozemo mo Kondetizator od 50 nF. a praznjenje 0. 945. To odgovara za prijem SSB-signala. najbolje na poseban produkt^detektor.1 s) jer se kondenzator izbija preko 2 MQ. To se pom povecanjem kapaciteta: prekidacem Pr treba samo dodati kondenzator od 250 nF. ovisi o prosjecnoj jakosti signala. To moze biti. brzo se nabija preko diode Da i otpornika od 5 kQ. 944.. Za pravilan rad ARP smetao bi ukljucen VFO.47 MF2 10. na kojenastaje regulacijski napon. kod koje di- Iskoristena je samo sekundarna zavojnica koja ima srednji odvojak.25 milisekundi. Pomocni napon za ARP kod prijema telegrafije ili SSB-telefonije postici i tako da ispravljavec demodulirani niskofrekventni signal Ovdje cemo opisati samo jednu od brojnih mogucnosti.05 jiF = 0. sest puta veci. Kapacitet je. Niskofrekventni se signal.

Dodatni prednapon sa potenciometra P omogucuje i menu regulaciju (RRP) koja se kombinira sa ARP. Vidi tekst ostaje neiskoristena. Otpornik R ima velik otpor pa se kondenzator polaganije prazni. Ukoliko nam treba pozitivan regulacijski napon. Di i D2. jos neko vrijeme. Za prijem telegrafije su potrebne vece vremenske konstante nego za prijem SSB. Ako je prekidac Pr otvoren. ispravljaju niskofrekventne struje i brzo nabiju kondenzator C. Ovako se moze postici da napon za regulaciju pojacanja brzo nastaje i onda duze traje. preostaje samo rucna regulacija potenciomet- rom P.^ Napon za ARP se tako odrzava. U i 10n II .1 ZATVOREN CW i SSB """ SI 9-44. treba samo »okrenuti« diode i promijeniti prednapon na potenciometru P. sto je vazno za prijem telegrafije i SSB-signala. Male silicijeve diode. kazemo da »napon visi«. Regulacijski napon je ovdje negativnog predznaka.

Po zelji se moze birati ili rueno (R) ili automatsko (A) reguliranje pojacanja. vidimo da se mnogi toga ne pridrzavaju. Tranzistor TR2 pojacava napon za ARP i struju za S-metar. matska regulacija pojacanja uz maksimalnu osjetljivost prijemnika. na si. 9-46. 205 . Potenciometar Pi je onaj kojim se obicno regulira glasnoca. skale na S-metrima bi morale biti bazdarene za svaki pojedini prijemnik posebno. SL 946. Tranzistori su tipa N-P-N. sluzi i posebnim tranzistorom kao na sL 947. neka R bude 10 kQ.Buduci da ne postoje dva sasvim jtdnaka prijemnika. istovremeno za pojacanje djelovanja au- kupcu »veliku« osjetljivost. To je uvijek preporucljivo ako treba paziti da potrosak elektricne energije iz baterija ne bude prevelik. Mozemo ga prina kraj medufrekventnog pojacala ili iza demodulatora.tvornickih prijemnika redovito pokazuju previse. recimo 10 V. Ipak. S-metarski sklop koji se moze dodati svakom tranzistorskom prijemniku. Lijepo ime S-metar ne zasluzuje. Za niskofrekventne signale ovdje treba uzeti kondenzator od 0. si. Zato S-metar moze pokazati samo koji je signal jaci. samo s tranzistorima tipa P-N-P. Otpornik R u kolektorskom strujnom krugu stiti instrument od preterecenja. U primjeru a) miliampermetar sluzi kao S-metar. Kl u kojem slucaju skala ne bi mogla biti linearna. indikatorom. Taj je nepopravljen na S-metardostatak U tranzistorskim skim prijemnicima moze komunikacijse S-me- skom sklopu. medutim. TRi je regulirani tranzistor u visokofrekventnom M Nema (VF) ili u medufrekventnom pojacalu (MF). citati moze biti izmedu 10 50 pF. I kod rucne i kod automatske re- germanijeve. Diode su je kijuciti ku U oba primjera je uzemljen negativni pol izvora struje za napajanje. a koji slabiji. tor Prikljucni kondenzai gulacije smanjuje se jakost kolektorske struje reguliranih tranzistora. kako bi »docarali« tar spojiti s koji. Bolje bi ga bilo nazivati »pokazivacem«. On dolazi na diodu Di. a mjerni instrument »ide« do 1 mA. Rucna regulacija se postize potenciometrom od 100 kQ. Potenciometrom se odabere osjetljivost tako da naj- Ne zaboravimo da S-metar samo dok je ukljucena treba auto- jaa signali dovedu kazaljku mjernog instrumenta M (do 1 ili vise mA) do kraj a. 948. pa i negdje na pogodnu tacku u niskofrekventnom pojacalu. vidimo na si.1 do 2 jaF. S-jedinice omogucuju izvanredno velik opseg jakosti signala opisati u logaritmickoj mjeri. 9-47b. kako su nacinjene skale S-metrana fabrickim prijemnicima. Napon za ARP najcesce se crpe iza diodnog demodulatora. Isto to. Preko C2 odvodi se NF signal. S-metar je i kao indikator signala korisna spravica! razloga da ga ne ugradimo i u prijemnike koje smo sami gradilL S-metarski sklop koji se moze naknadno dodati svakom prijemnijakosti tomatske regulacije. pogledamo njeva. U posljednjem slucaju moramo paziti da niskofrekventna regulacija glasnoce ne bi djelovala na S-metar. jer nista ne mjeri. S-metri danasnjib . sto se miliampermetrom teze ostvaruje koji je u principu mjerilo linearnih promjena jakosti struje. vidi tekst To nije nikakva pouzdana mjera! Is to vrijedi i za onaj dio skale S-metra na kojemu citamo vrijednosti iznad S-9 u decibelima. Ako je napon napajanja. ako signal uzimamo iz medufrekventnog dijela. s podjednakim razmacima izmedu pojedinih S-stupAko.

tj. Za amatere koji vole eksperimentirati bit ce zanimljiv S-metar na si. SI Napon Osjetljivost S-metra je veca kod njih jakosti signala ma- 206 . sa prijekako ga cuje uho. Njih ispravlja dioda Di. Potenciometrom P2 odreduje se osjetljivost S-metra tako da se kod najjacih signala postize maksimalni otklon kazaljke. Tranzistor Tr pojacava tako dobiveni napon. Ps je potenciometar za namjestanje nule instrumenta. 949. dovoljan da joj se poveca za vrlo slabe signale. Tranzistor TRi je niskofrekventno pretpojacalo iza kojega se signal ispravlja silicijevom dioosjetljivost M M=K»jjA mom za regulaciju pojadanja (ARP) dobije se iz niskih frekvencija. b) za tranzistore tipa P-N-P Preko velikog otpornika (82 do 100 kQ) dioda dobiva malen prednapon.SI. 9-47. dok diode Di i D$ svojim djelovanjima osiguravaju linearniju skalu u S-jedinicama na skali S-metra. Diodama Dt i Dz postize se da je pokazivanje instrumenta u boljem skladu sa S-jedinicama. Tako postignuti napon »otvara« tranzistor TR. Ispravljene NF struje nabijaju kondenzatore Cz i d. iza demodulatora (NF). 9-48. sluzi Ukljucivanje S-metra u emiterski strujni krug tranzistora koji kao pojacalo za automatsku regulaciju pojadanja: a) za tranzistore tipa N-P-N.

o kojima ce biti govora u posebnom poglavlju. Je^ dina poznata metoda da se sum prijemnika smanji je primjena malo- sumnih zistora Promjenom kolektorskog otpora tranzistora cijevi ili malosumnih tranu ulaznim stupnjevima uz nastojanje da se postigne sto boija TRs regulira se radna tacka istosmjernog pojacala. Povrh toga. kao i ostale smetnje impulsnog tipa. 207 Bitno je drugaciji sum samog pniemnika. blokiranja kojim se sprjecava iskrenje. pa se upravo cuju pojeame iskre. M »finiji«. jaci medu pojedinim iskrama rijedi i pravilniji. kontaktima i slicno. kao i onaj sum kojemu je izyor u samom prijemniku. Takve impulsne smetnje nastaju i na razlicitim prekidacuna. TRi. Iza nje slijedi istosmjer- no pojacalo sa jos tri tranzistora. fluorescentne svje- kao Smetnje ove vrste cuju se ili slabiji grubi sum. Automobilske smetnje. Sto je razlika izmedu amplitude signala i amplitude smetnie veca to ce i ucinak takvih uredaja biti bolji. elektridni generatori. razliciti elektricni motori. takve impulsne smetnje je moguce ublaziti i u radio-prijemnicima na vise nacina. Za razliku od ovih.nf-foja£alu SL 9-49. Takve smetnje daju. Cetiri siticijeva tranzistora u Swetarskom pojacalu dom SD. cuju se uvijek zajedno sa signalima koje Smetnje od automobilskih motora nije moguce blokiranjem sasvim ukloniti buduci da je elektricna iskra neophodna za rad motora. Ove smetnje treba ukloniti na taj nacin da ih se prigusi na njihovom izvoru. OGRANICENJE SMETNJA I SUMA i opca selektivnost. Sum prijemnika potjece pretezno od ulaznih stupnjeva. Taj je jednolicniji 1 . Protiv grubog suma koji potjece od iskrenja u elektricnim motorima i generatorima u samom se prijemniku ne moze gotovo nista uciniti. znatno smanjiti. pomocu tzv. smes taju osobito onda ako su toliko jake da je njihova kratkotrajna amplituda mnogo veca od amplitude signala koje primamo. automobilski uretiljke. Tu su razmaci tiaji mjerama. Elektricni proizvode strojevi smetnje. Na srecu smetnje se mogu odredenim primamo. Posljednji od njih za S-meupravlja instrumentom tar. npr. Vrste smetnja sximova Razlicite elektricne smetnje koje dolaze od elektricnih strojeva i urcdaja. Pa odmjerava osjetljivost S-metra. za paljenje proizvode sasvirn drugacije smetnje. Isti tranzistor ujedno daje i napon za ARP. ako se u njima javljaju elektricne iskre i slicna elektricna praznjenja. U principu se protiv takvih smetnji mozemo u prijemniku boriti na taj na cin da zeljenom signalu osiguramo nesmetan prolaz sprjecavajuci na neki nacin prolaz svim vecim amplitudama. TRs i TR4.

Stavimo li taj preklopnik u polozaj 3. jer su i paralelno spojenih dioda. bit ce njezino trajanje produzeno djelovanjem visokog Q-faktora titrajnih krugova. Dvostrukim preklopnikom A-B ukljucuje se paralelno sa slusalicama jedan par (polozaj 3). Diode (od Di do De) mogu biti je Ogranicenje amplitude Jednostavno ogranicenje amplitude signala i smetnji moze se postici pomocu diodnog sklopa koji je prikazan na si.7 V. Opis u tekstu SL guce ukljuciti ili iskljuciti prigusivac impulsnih smetnji. Na si. i J3 kratko nemaju utjecaja na ono se cuje. Kad impulsna smetnja prolazi kroz prijemnik velike selektivnosti. 9-51 to je nacinjeno iza diodnog demodulatora. izmedu izlaznih prikljucnica (NF) i bilo kakve manje silicijeve diode. D3/D4 i Ds/De. Kad je Pr ukljucen. Uklanjanje impulsnih smetnja u demodulatoru i u mectufrekventnom pojacalu U sam prijemnik mogu se uredaji za ogranicenje amplitude staviti na vise mjesta. propusta jednim.6 do 0. Maksimalna amplituda moze biti 1. Impulsi su redovito tako kratkotrajni da to nece smetati prijemu. naime. a druga drugim smje rom. slusalica (SL). On se prikljucuje na sam izlaz prijemnika. sto 208 . ako se ispred uredaja za njihovo otklanjanje nalaze stupnjevi kom selektivnoscu. s veli- Jedna ih dioda. Kod NF uzima ventni se demodulirani niskofreksignal. preklopnici u polozaju ukljucena su dva diodna para. Uklanjanje impulsnih smetnja diodama koje su spojene paralelno sa slusalicama. ovisno o jakosti signala. 9-50. dok je prekidacem Pr mo 9-50. kod ARP dobiva se napon za automatsku regulaciju pojacanja. Ako su ukljucene sve diode (preklopnici u polozaju 1) amplituda moze doseci 2. u slusalice dolazi signal bez oslabljenja buduci da do tog napona diode ne propustaju struju. do D4) preklopnikom spojene fsto 2. Tada je Takvi ogranicavaci tri para (polozaj 1) anti- prijem u slusalicama vrlo ugodan.4 V. Pri torn su ostale diode (Di ju. dva (polozaj 2) ili (»limiteri«) mogu vrlo dobro posluziti kod prijema svih vrsta signala. bez obzira na to kakav smjer ima- svi telegrafski signali pod- jednake glasnoce. gdje je signal jos razmjerno slab. diode D2 i D$. Vazan je i serijski otpornik Kada su kojemu ce vrijednost biti izmedu 100 i 5000 Q.1 V. Prema tome je i borba protiv takvih smetnja teza.Osim ogranicenja amplitude moguce je »utisati« prijemnik tako da mu se na pogodan nacin smanji osjetljivost za vrijeme trajanja svakog takvog impulsa. Impulsne smetnje ne mogu »zaglusiti« operatora ni onda ako slusalice stavi na usi. ukljucene su samo diode Do i Ds. Doklegod je amplituda signala manja od 0.-uredaj za ogranicavanje amplituda je iskljucen. Ako preklopnik A-B stavimo u polozaj 0. vec prema tome kolika impedancija slusalica i niskofrekventnog izlaza NF. Najbolje je da se to nacini ondje.7 V. nabiju kondenzatore na neki odredeni potencijal. Vrijednost tog otpornika treba odrediti prema konkretnim prilikama tako da sc postigne najbolje potiskivanje imjpulsnih smetnji. Sve amplitude koje su vece od toga bit ce ogranicene na 0. ali najbolje za prijem telegrafije.

9-52 po svojoj funkciji je slican onome na si. Pritom bi prvi titrajni krug bandfiltera bio.HlOn ONF puls stigne u niskofrekventno pojacalo. 9-53. biti Diodama se mogu impulsne smetnje otkloniti i iza medufrekventnog pojacala. prikljuceno na NF. visokofrekventne — Jos bolje prigusivanje impulsnih smetnja moze se ocekivati ako se signal nema daljnjeg utjecaja na NF izlaz. Sklop na si. ali to prijemu redovito ne smeta. 9-51. Ako se pojavi impuls od neke smetnje. prije demodulacije. Glavno cited je da im vlastiti kapa* budu sto manjl To moraju. 9-51. 9-53. Iza njega slijedi NA OREJN FETA U1. prema tome. odmah iza stupnja za mijesanje na ulazu prvog medufrekventnog pojacanja. Izoblicenja su manja nego onda kad slican sklop djeluje na NF St.MF POJACALU SI. demodulatora Ukoliko bi na izlazu medufrekvent- — j r-jf ^-DEMODULATOR FOSUEDNJE MF POJACaLO nog pojacala bio bandiilter. U oba ova primjera mogle bi diode biti ili germanijeve ili silici jeve. Izoblicenja SI. pojacalo suma. 9-52. Razlika je u tome da je ovdje djelovanje impulsa na diode iskoristeno na kraju medufrekventnog pojadala. Kod telegraft je bit ce znakovi takoder malo »odrezani«. jpobrinemo odvedemo prije si. prije demodulacije. u kolektorskom strujnom krugu posljednjeg medubi frekventnog tranzistora. Sklop za uklanjanje impulsnih smetnja diodama Da i Ds ima su manja nego onda kad takav »kliper« djeluje na niske frekvencije. diodni se sklop morao prikljuciti na krajeve drugog tit raj nog kruga. normalno. diode. prema Tranzistor TRi (si. Takav se prikljucak izvodi. na kratak moment. 9-53) je tzv. naboj na kondenzatorima ga ne moze dovoljno brzo slijediti. »Brisac« impulsnih smetnja (»Noise Blanker«) za prijemnike sa MOSFET-ima u medufrekventnom pojacalu 14 Radio prirtuinik 209 . diode taj impuls propuste i tako. sprijece da impojaCalo Suma IMPULSNI DETEKTOR da impulsne smetnje nego signal tiode do medufrekventnog kvarcovog filtera.

ali bezuvjetno je potreban i prakticki rad i stjecanje vlastitih tehni£kih iskustava. To razumljivosti prijema nista ne smeta jer impulsi vrlo kratko traju. jer tvornica dobro pozna radio-tehniku. §to im je donosilo dvostruku korist. Prije 50 godina je vec bilo na trzistu raz- gradnja i danas »isplati«? Odgovor na ova pitanja glasi. jemniku je uvijek zelio znati sto se nalazi »u kutiji«. Vi samo vrtite budite radio-amateri. bez signala. ima smisla i isplati se. Tranzistor TR$ na svaki impuls reagira tako da mu se vodljivost naglo poveca. treba izlaz ovakvog uredaja spojiti na Drejn-elektrodu. Otuda mu i ime »Noise Blanker«: dok traje impulsna smetnja medufrekventno pojacalo ostaje »prazno« (blank). telmika ga je uvijek privlacila. postali su daleko bolji. NISKOFREKVENTNO POJACALO U PRIJEMNIKU Niskofrekventno pojacalo u prije potrebno da se pojaca signal dobiven demodulacijom. cesto . sto se dogada »sa one strane« prednje ploce uredaja Radio-amateru je vazno da bude dobar operator. To je dobro poznato i nema potrebe da se ovdje dokazuje. uvjeravaju radio-amatere kako je potrebno imati uvijek najnoviji model da bi ladio-stanica imala savremen izgled. Uz pretpostavku da u prvom stupnju medufrckventnog pojacanja u prijemni- prije se samogradnjom je dolazilo jef- — I?: tinije do potrebne opreme. Radio. Konkretne primjere niskofrekventnih pojacala naci cemo uz opise pojedinih kompletnih prijemnika kao i u posebnom poglavlju ove dugmad voljiti samo vrtnjom dugmadi. jer takvih nije bilo u trgovinama. a onda daleko veci dobitak sto — mnogo se pri tome moglo nauditi. Radio-tehnika je u ono doba tek krenula pr\im znatnijim koracima. Ra- ku imamo MOSFET. ali oni su bili za najveci broj radio-amatera sasvim nedoslizivi zbog svoje visoke cijene. Potrebne su knjige. jer se nikakva tehnika ne moze nauciti samo iz knjiga. DA teri ILI NE? jdanas samogradnja radio-uredaja smisla? Da li se samo- Ima Prije 60 godina nisu radio-amaza svoje potrebe mogli kupiti gotove prijemnike i ostale uredaj e. Indus trij ski i amaterski radiokonsti*uktor bio je cesto ista osoba. . Amateri su najvecim dijelom sami gradili svoje uredaje. Buduci da TRs djeluje kao prekidac. / isplati se. Pojavio se i veci broj specijaliziranih tvornica koje uglavnom proizvode radio-ure- zemo odabrati lovanja. knjige. SAMOGRADNJA. . bas kao i uspostavljanje bezicnih kon- takata putem li i te iste tehnike. On . a prijemnici napose.« i radiozainteresirani Tehnicki -amater nije se nikad mogao zado. 2ivot je to dokazao. na kratak moment ce se smanjiti medufrekventni signal. obilnom reklamom. Uredaj intenzitet toga dje»brise« impulsne — u vlastitom se daje namijenjene amaterima. ali jednako je vazno poznavanje radio-tehnike. To ne znaci da radio- -amater moze jeftinije sagraditi radio-uredaj koji bi imao sva svojstva koja se mogu naci kod savre- menih tvornicki proizvedenih. Ponaj210 Ima smisla. bez ikakve sumnje: Da. Industrija i amateri su se sluzili podjednakim metodama rada. One interesu — koristeci smetnje. toliko da se impuls vise ne moze cuti. To izlazi otprilike na ovo: »Pripremite samo uvijek ponovno dosta novaca. Potenciometrom P mo mnogi radiotehnicki strucnjaci! Do danasnjih dana je radio-teh nika dio-uredaji opcenito. nijerno dobrih prijemnika i za amaterske svrhe. ali i mnogo kompliciraniji. redova radio-amatera potekli su izvanredno napredovala.. diodni impulsni detektor i pojacalo impulsa (TRs).

5 IZBOR SHEMA ZA PRIJEMNIKE NekoHko jednostavnijih prijemnika Detektorski prijemnici. eksperimentima i proucavanjem mozemo stvarno upoznati ra- dio-prijemnik. Iako po svom vanjskom obliku i po broju prikljucaka odgotranzistorima. konacno »ozivi« kada s njime odrzava radio-veze sa amaterima »na drugqm kraju Kod pristupanja samogradnji prijemnika. Prijemnik na si. Lokalnu radiofonijsku stanicu moze se s takm MQ) pa jedini titrajni krug go- tovo uopce nije opterecen. Na prvi pogled on ima izgled prijemnika samo s jednim tranzistorom. malno ona vim prijemnikom dobro Salicama. Postoji. prema znanju i iskustvu kojima raspolazii i prema finansijskim sredstvima koja mogu uloziti. Zato cemo i ovdje ici tim redom. Ono koje amater ima kada zadovoljstvo mu uredaj. samogradnjom se moze mnogo naucitu To je i danas vrlo \2. U njemu je 10 tranzistora. naci ono Sto im odgovara.J]SV prva korist. dakle. 4 kondenzatora i 15 otpornika. ugradenoj u tzv.8 V trosi struju od samo 1 mA. Ako zavojnica feritne antene L ima Q-faktor size od 75 do 100. vec s jednostavnim i malim. kako kazu radio-amateri. »bez prijemnika nema radichveze!« do 1. vara najobicnijim oznaka ZN414 pripada specijalnom integriranom sklopu (»Ferranti«). taj tako raSiren aparat za koji. U nizu shema iskusanih prijemnika moci ce vecina nasih radio-amatera i tehnicara. »TO-18« kucistu za tranzistore. pod imenom »radio<. Opis u tekstu SL Samo vlastitim konstruktorskim radom. 94. 9-54. od pocetnika do naprednijih konstruktora. Ulazna impedancija je vrlo visoka (oko 1. 9-54 po svojoj snemi sigurno spada medu najjed14* U Umjesto sluSalica stavili smo lo- garitamski potenciometar za regula211 . danas znade svako dijete. koji su bili shematski prikazani na si. To je ipak jedan od »najmodernijih« i najboljih prijemnika svoje klase. Shema »mini'prijemnika« za srednje valove sa integriranim sklopom ZN-414. zanimljiv su i dobar pocetni rad. osobito za najmlade. ne valja zapoceti s kompliciranim i velikim. Drugo: radio-amateru cesto nije ni potreban neki kompleksni koji je i uredaj. Selektivnost je neocekivano dobra. Mala feritna antena je dovoljna za dobar prijem srednjevalnih radiofonijskih stanica. Ipak. xmutrasnju raspodjelu svih radnih tacaka. Na njenu se funkciju moze utjecati otpornikom Rs. selektivnost oko 12. Radio-prijemnik je jedan od najvaznijih dijelova opreme za potrebe telefcomtmikacija jer. Kod jacih dosta- nica se osjetljivost smanjuje.1 nostavnije. f sam gradio.5 kHz. i neka vrsta automatske regulacije osjetljivosti (ARP). sve na malenoj silicijevoj plocici. Uz pogonski napod od 1. Noriznosi oko 100 mikrovolta za izlazni napon na visokoomskim slusalicama od 30 raV. cuti u slu- radio-klubovima ili u radionicama Narodne tehnike uvijek se moze naci netko da pocetniku pomogne nadiniti prve korake u radio-tehniku. ali to nije tako. svijeta« ne moze se postici nikakvim kupljenim aparatima. Otpornik Ri osigurava pravilnu. Pojacanje dosize 70 dB. kao i ostalih radio-uredaja.vrlo kompleksno nacinjenih proiz:voda. Moze raditi na svim frekvencijama izmedu 200 kHz do 5 MHz.

Tranzistorski refleksni prijemnik za srednje valove ciju glasnoce (5 kQ) i prikljucili paiskofrekventno pojacalo. zahvaljujuci primjeni refleksnog principa. 1 do do 0. Bit cete jednako iznenadeni. Njegov maksimalan kapacitet je oko 300 pF. Na kondenzatoru Cs javlja se demodulirani niskofrekventni signal. kao sto smo i mi bili. Preko kondenzatora od 0. kao visokofrekventno pojacalo sa povratnom ve- TRi sluzi najprije no zom (preko &).30 v VFP SI. Ovaj primjer donosimo vise kao opis mogucnosti danasnje tehnike neso kao preporuku za samogradnju. Posebni demodulator je izvan toga stupnja. Tranzistor skofrekventno pojacalo.3 2 u prvom stupnju da bude mA. i prijemPrvi tranzistor je dva puta iskoristen. Ovakvo dvostruko iskoristenje u refleksnim spojevima postize se redovito na taj nacin da isti tranzistor najprije sluzi kao visokofrekventno pojacalo. 9-55 ima dva tranzistora TR2 i TRs nije standardali se odlikuje vrlo velikom stabilnoscu. Ona ima oko 90 zavoja izolirane bakrene zice (0. 9-55. nik. npr. Pri tome treba jakost kolektorske stru- vodi se ponovno u predasnji stupanj koji sluzi jos i kao niskofrekventno pojacalo. Slikovito se kaze da je signal poslije demodulacije »refleksijom« vracen u isto pojacalo koje sluzi za dvije svrhe. niskofrekventno Tranzistorsko pojacalo. Stupanj povratne veze regulira 10 kQ. Pretpostavimo. Pojacane visokofrekventne struje odvode se sa kolektora preko kondenzatora Ca na 212 . svakako sagradite taj prijemnik. Ovdje cemo pokazati primjenu tog principa. Demodulirani signal Tehnicki je zanimljiv si. diode Di i Ds. koje na si. Na zavojnici je od- vojak iza 10 do 12 zavoja. Kondenzator Ci je promjenljiv.22 ^F moze se prikljuciti bilo kakvo ni- srednjevalno podrucje. Ako ipak uspijete nabaviti taj britanski integrirani sklop. Ovakav titrajni krug obuhvaca Kod prijema jakih signala lokalne stanice smanjuje se kolektorska struja tranzistora TRi sto dovodi do smanjenja povratne veze i ostvaruje neku vrstu automatske regulacije pojacanja (ARP).5 mm). Zavojnica L namotana je na feritni antenski stap. 9-55. Buduci da je Cs preko manjeg dijela zavojnice L spojen s bazom prvog tranzistora taj ce niskofrekventni signal biti pojacan istim ovim tranzistorom TRi. Ove diode su spojene kao u ispravljacima za udvostrucenje napona pa je efikasnost takvog demodulatora vrlo dobra. pa kapacitet trimera C* treba odmjeriti tako da povratna veza dovodi do pobudivanja oscilacije tek se pomocu potenciometra od onda kada je je kolektorski napon tranzistora TRi barem 2 do 3 V. da kolektorska struja tranzistora TR2 poraste. Reprodukcija na zvucnik bila je vrlo cista.

Tranzistorski audion.povecat ce se i pad napona na otporniku od 8. Ulazni titrajni krug L/C/C nalazi se u kolektorskom strujnom krugu prvog tranzistora TRu Visokofrekventno pojacanje signala je osigurano povratnom vezom. Ukoliko bi kolektorska struja tranzistora TRu zbog nekih vanjskih utjecaja trebala da postane manja. Sekundarno treba oko 85 zavoja zice 0. dok je baza »uzemljena« i za visoku (47 nF) i za nisku frekvenciju (10 nF). Pri tome transformator T moze biti neki mali izlazni transformator za tranzistorska niskofrekventna pojacala. Pad napona na emiterskom otporniku tranzistora TRs (1 kQ. premosten elektrolitskim kondenzatorom od 50 n-F) takoder se smanji. kolektorska zavojnica u torn slucaju ima 500 do 700 zavoja lakiranom bakrenom zicom debljine 0. ostvarenom pomocu kapacitivnog djelitelja CijC2. smanjit <5e se jakost struje koja tece preko baze tranzistora TRs. Buduci da je otpornik koji napaja bazu tranzistora TR2 (33 kQ) prikljucen na emiter tranzistora TRs. 9-56. i impedancije niskofrekvent- oko 8 Q.5 cm2 Primarna. nekog fiksnog SI. On se sastoji od dva stupnja. opisani utjecaji i zistorsku slusalicu. ako je potrebno. (3 a drugi je niskofrekventno pojacalo koje je dovoljno za prijem na slusalice.2 kQ. Kondenzator C2 koji siuzi za postizavanje »mekane« povrat- mm ne veze. kakav je tzv. Predviden je jos ni izlaz NF2 za prikljucak visokoslusalica. Uslijed toga smanji se i njegova kolektorska i emiterska struja. Prvi je audionski. Kratkovalni prijemnik O-V-l s dva silicijeva tranzistora (BC 107) 213 . ako se posluzimo nekom dogadaju malom transformatorskom jezgrom koja ima presjek barem 0. Ovo osigurava stabilnost radne tacke. 9-56. Kondenzator Ci je spojen izmedu kolektora i emitera. Na izlaz koji je oznacen sa NFi mogu se prikljuciti niskoomske slu§alice. Tako ce biti sprijeceno ono povecanje njegove Jcolektorske struje koje smo na pocetku pretpostavili. moze takoder biti jednak trimerski kondenzator uz dodatak. sjeca na njihova povratna djelovanja se obrnutim slijedom. omskih Tranzistorski prijemnik za sve kratke valove Prijemnik za sve kratke valove do 30 MHz) u kojemu mogu sluziti bilo kakva dva silicijeva planarna tranzistora (N-P-N) shematski je prikazan na si. Tada se i napon baze tranzistora TRs smanji.15 da mozemo upotrebiti obicnu minijaturnu tran. Mozemo ga i sami namotati. sprjecavajuci i takvu promjenu radne tacke. »ultra-audion« koji se nekada upotrebljavao u vezi sa elektronskim cijevima. prikazan na toj shemi. Kao Ci moze dobro posluziti trimer sa maksimalnim kapacitetom od 25 do 30 pF.1 mm.

Pri tome uz povecanje vrijednosti kapaciteta Ci postaje povratna veza jaca. Ako je jakost kolektorske struje veca. kao i kod svakog drugog torskog strujnog kruga prvog tranzistora (TRi) odvodi preko konden zatora (0.5 V. Ukoliko kao izvor pogonske energije sluzi dzepna plosnata baterija od 4. za otpor slusalica oko 4000 Q. Zavojnice za kratkovalne prijemnike tipa O-V-l (vidi si. Kapacitivni razdjelnik C1/C2 treba natmjestiti na najpovoljniju vrijedtj. u neki amaterski opseg). 9-56) Promjenljivi kondenzatori od 100 i od 15 pF.3 do 5 MQ. mozemo je pojacati smanjivanjem vrijednosti toga otpornika. S njim u seriju spojen je otpornik od 10 do 20 kQ. Za prijem telegrafije (CW).5 mA. Zbog visokog strujnog poja^anja silicijevih planarnih tranzistora tu je. kao njihovu medusobnu zamjenu pri i promjeni valnog podrucja koje zelimo primati (vidi tablicu 9-4). Demodulirani signal se iz kolek- metar (5 do 10 kQ). Nije potrebna nikakva posebna zavojnica za povratnu vezu. tako da povratna veza optimalno funkcionira. povratnu vezu treba upravo toliko pojacati da audion oscilira. . treba je smanjiti tako da se u strujnom krugu baze idati kondenzator s maksimalnim kapacitetom od 10 do 30 pF. mm. slicnog prijemnika. Ako je kolektorska struja preslaba.22 jxF ili vise) na bazu drugog tranzistora (TRz). Dielovanje povratne veze je redovito vrlo dobro. onda ce titrajnom krugu audiona imati samo jedan promjenljivi kondenzator C. slucaju 6e nam veci kondenzator sluziti da frekvenciju audiona dovedemo u blizinu onih frekvencija koje nas posebno interesiraju (npr. Radnu f tacku za niskofrekventno pojacalo odreduje otpornik od 0. Nasuprot tome povecanje kapaciteta Ct umanjuje povratnu vezu. Tablica 9-4. izolirana lakom (CuL). Sto olaksava namatanje zavojnica. Njegov maksimalni kapacitet neka ne bude veci od 50 do 100 pF.kondenzatora (10 do 50 pF). kako vidimo. Ona se za prijem radiofonije (AM) mora namjestiti tik pred pobudivanje titraja. S promjeni jivim kondenzatorom man j eg kapaciteta moci cemo onda lako oirati stanice. Zavojnice su namotane na papirnatom valjku promjera 25 2ica je bakrena. Za regulaciju povratne veze sluzi potencio- nost. kao i za SSB-telefoniju. U ovom C tranzistora TRs stavi otpornik vece vrijednosti. relativno velika vrijednost otpora i treba je odabrati tako da na prikljucenim slu^alicama bude pad napona jednak polovici pogonskog napona. Ako zelimo da neki uzi opseg frekvencija razvucemo mozemo paralelno s njime do- U mo zemo taj uvjet biti ispunjen uz jakost kolektorske struje tranzistora TRs do 0. u strujnom krugu baze tranzistora TR2.

Shemu smo. Upotrebljena su samo dva tranzi<5e i tenu prikljuciti tako da prijem bude najbolji. denzatorom od 22 pF (paralelno v^zani statori kondenzatora 2x11 pFM TOravo se mo2e obuhvatiti cijeli oO-metarski opseg. Sastavni dijelovi moraju biti razmjesteni tako da su svi medusobni spojevi 3to kraci. Antenu treba kapacitivno spojiti (preko 1 do 5 pF) na »vruci« kraj titrajnog kruga. debele 0. sa jezgricom od VF Mjeza. onda takav prijemnik mo2e posluziti i u «v. stabilni Jace niskofrekventno pojacalo Clapp-ov (Klapov) oscilator. pri trazenju sicnvene radiostanice. Prijemnik jednako dobro radi na svim kratkovalnim frek vend jama. pa ce baterija vrlo dugo tra- jati. Preko nje treba nakrene motati zavojnicu Li sa 15 zavoja jednake zice. Unatoc svoje jednostavnosti prijemnik je vrlo osjetljiv. Duzina neka bude barem 20 metara. kako je nacrtano. Inace su potrebna dva napona. osobito moze potenciometrom P dovesti na najpovoljniju mjeru. moguce je primati i telegrafiju (CW). Otpornici R4 i Rs raspolovljuju napon napajanja i podi- ako se posluzimo integriranim sklo pom hu mora zu potenciial na neinvertirajuccm ulazu (br. preureden za demodulaciju sa promjenljivom povratnom vezom. Ako se umjesto zavojnice Ls prikljuci se Lt 4 moze drzati na potencijala nula. 7 dovesti puni napon za napajanje. »lovu na lisicu«. Prva zelja bit ce povecanje glasnoce. Prijemnik za opseg terski opseg 3. tj. 9-58. jedan pozitivan i jedan negativan.2 mm. Stabilnost mu je dobra za prijem tele- cama Ako se posluzimo dobrom vanjskom antenom. Kad su vec stecena prva iskustva s tako jednostavnim prijemnikom. Kao antena moze posluziti komad zice koji je razapet u sto je moguce vecoj visini. stora (ili BF 173 (ili BF 273) i oba tranzistora tipa BC 108 BC 107). Ovdje je to izbjegnuto. ali i primati. ali niskofrekventni se signal u takvom slucaju mora dovesti preko kondenzatora (C?) i odvesti (Cioh neka okvirna antena namota na antenski ili ako feritni takoder preko kondenzatora stap (iskusati broj zavoja!!). prijem u sluSalicama ugodne je glasnoce. Tablica 94 daje podatke za motanje SSB-signali mogu se za okretanje promjenljivog kondenzatora predvidjeli neki finiji pogon. pojavit ce se zelja za »dot}erivanjem« i »modernizacijom«. dovoljno glasan i bez prevelikog mijesanja pojedinih signala. kao i SSB-signale (uz veoma fini prenos za okretanje kondenzatora od 22 pF). to treba utvrditi pokusom i angrafije. Osim prijema AM-signala. Ako ga zelimo smanjiti moiemo 215 .5 MHz Prijemnik za kratkovalni ama- od 3. Da li cemo antenu prikljuciti na Ai f As ili na A3. preuzeli od DK3FQ. 9-57. da ne bi dolazilo do izoblicenja kod jacih signala. 3) tako da se prikljucak br.5 do 4 MHz moci pocetnik sagraditi prema shemi na si. U tu syrse upotrebiti i potenciometar Ps za regulaciju glasnoce. Samim povecanjem napona za napajanje od 9 V na 12 V ne postize se nista osobito. Ova moze tu zelju zadovoljiti. Zavojnica se Lt ima oko 70 zavoja lakirane baiice.ra 1 PotroSak struje za oba tranzisto u ovom prijemniku je manji od mA. a na prikljucak br. S dobrim visoko-omskim slusalije prijem ovim jednostavnim prijemnikom ugodno glasan. ako smo kratkovalnih zavojnica. Potreban je veci zahvat. Prvi stupanj je zapravo poznati. On moze primati i srednji val ako stavimo zavojnicu L potrebnog induktiviteta. na tijelu promjera 6 do 7 mm. uz manje izmjene. Pojacanje ovisi o omjeru otpora Rs/Rr i ovdje je ono vrlo veliko. Promjenljivim kon- IL741. prema si.

9-57. 9-57. visokoomske. Numeracija prikljucaka je oznacena tim redom uz uvjet da se na kuciste gleda s gornje strane... Pojacanje ce dolazi u razlicitim kucistima. prijem ce biti mno- su sva nacrtana na Okruglo. Tranzistorski prijemnik za 80-metarski opseg kao R7 staviti i 1 kQ. tj. Ako smo drugi tranzistor sa sheme na si. koja si. On Integrirani u 5.A1 • A2 A3 BF173 BC108 ^fr®! Sji L'tT 470 1 IK ^2K SI. strane 9-59 su i pogledi s donje na kucista tranzistora BF 173/BF 167.. bas kao i preostala dva u DIL-8 i u DIL-14 (DIL = Dual in Line. i D da 216 .5n CsQo. jos uvijek biti oko 100 puta! Kon~ denzator Cs utjece na reprodukciju smart jujuci pojacanje najvisih frekvencija i sumova. ali sve one sadrze iste brojke »741«.5. Visak od 6 prikljucaka kod kucista DIL-14 nije iskoristen. 9-58. sklop IL741 opisan poglavlju ove knjige. kao i tranzistora BC107/ si. metalno kuciste ima osam prikljucaka.2ji I i70 SI. go je glasniji.. »Modernija« varijanta prijemnika koji je slican onome na Razlika je u tome da se ovdje titrajni krug ugada varikap-diodom je u NF pojacalu integrirani sklop IL74L Vidi tekst st. Ima ga i s drukcijim oznakama. Na 1 -I" ILl £T C4 In J C8 2. 9-57 zamijenili niskofrekventnim pojacalom sa IL741. Slusalice opet ostaju iste. s prikljuccima u dva niza). 9-59.

potenciometra. Potenciometrom Pi treba ulazni signal oslabiti na najnuzniju mjeru za dobar i nesmetan prijem. Izgled prijemnika /BC108/BC109. Tranzistor TRi (BF 167) sluzi kao VF-pojacalo. U popisu prikljucaka. Integrirano operacijsko pojacalo IL 741 (ili \xA 741 i slicni s brojem 741) dolaze u tri razlicita kudista. dobar potenciometar sa sigurnim kontaktom. to nema velikog utjecaja na prijem u 80-metarskom opsegu (3. 1(3)*K0REKCIJANULE 2(4) u o 112 it w I 9 is INVERT. Kondenzatori Ci i C2 su tipa »stirofleks«. Notice za prikljucke numerirane su od 1 do 8 (za metalno ili za DIL-8 kuciste). Kranj). pa su titrajni krugovi dovoljno sirokopojasni. 4(6)* -U 5(9) = ULAZM I I'l.5 u seriji!) V remo potenciometrom Pu To mora m 1234 S/.1 V.5 do 3. elektroda yrste i Izvodi pojedinih nisu isti kod te dvije na to treba pri gradnji pripaziti. potrebno je da taj prednapon na diodi D bude neovisan o naponu _ Tu su dva produkt-detektor (vidi tj. od tih ili njima slican tranziTa shema sadrzi i neke vaz- stenaste jezgre od ferita (»Iskra«. I njega treba okretati pomocu nekog finog prenosa. Oni ima- 217 . a ne obicnim dugmetom. ili cemo se odluciti za neki drugi. Potenciometar Pi mijenja zapornl prednapon za varikap-diodu D koja zamjenjuje promjenljivi kondenzator. ULAZ(-) I'l 3(5)= NE1HVERT. 9-59.BF167 BF173 BC107 BC108 BC109 JJA741 11-741 4^ *& PRIKUUfiCli Ako je ovaj priblizno plosnate dzepne baterije moze se za stabilizaciju diodnog prednapona upotrebiti Zenerova dioda ZD za napon od 9. jemnika li prvi stupanj prijemnjka graditi s tranzistorom BF173 ili BF167. Numeracija vrijedi ako se gleda na gornju stranu integriranog sklopa. Na izlazni titrajni krug VF pojacala (Ls i Le su takoder na jednakoj prstenastoj jezgri) prikljucen je stupanj za mii nije preinake. jesanje. poglavlju o SSB-tehnici). Sheje na si. (Ispred njega je fiksno ugodeni bandfilter za opseg od 3. Antena se prikljucuje koaksijalnim kabelom na prikljucnici A. 9-58 moze imati bilo Hocemo vidimo na si. u Gradnji oscilatora mora se po* svetiti osobita poznja. 9-61. Da bi prijem bio dovoljno staouan. Trimer od 25 pF i potenciometar sluze za simetriranje detektora u svrhu potiskivanja nezeljenih signaia. Zavojnice su namotane na pr- koji stor. pogled s donje strane tranzistora. (tri 13. Stanice koje zelimo slusati odabinapajanja. I tu je zapravo iskorisceno samo osam prikljucnica tranzistore u prijemniku prema Prijemnik s direktnom konverzijom za 8(Kmetarsko amatersko valno pocfcrucje sa pet tranzistora U novije vrijeme sve je vise pri- jemnika s direktnom konverzijom. Oni su donekle slicni superheterodinima jer imaju stupanj za mijesanje i oscilator promjenljive frekvencije.8 MHz. biti vrlo KOREKCUA NULE 6(10)= IZLAZ 701)* 4U PRIJEMNICI S DIREKTNOM KONVERZIJOM Raspored prikljucaka za si 9-57 i sL 9-58.5 MHz). brojke u zagradama se odnose na kucisia DIL-14. 9-60. Taj oscilator radi na prijemnoj frekvenciji tako da se kao rezultat mijesanja direktno demo- ma dulira niskofrekventni signal. Prvi stupanj prijemnika na si. Ps sluzi za regulaciju povratne veze.

CW latorove harmonicke frekvencije (osobito druga koja bi mogla prouzrociti demodulaciju nezeljenih signala iz 7-MHz radiofonijskog opsega!). Pogonski napon oscilatora stabiliziran je posebnom Zenerovom diodom od C4. On odreduje selektivnost prijemnika. na izlazu iz oscilatorskog sklopa ukljucen je filter. Sto je daljnji doprinos njegovoj stabilnosti. Ls i C$. ukoliko se zadovoljavamo s njima. On mora resonirati oko 3. 218 . Tranzistor TRs ima zadatak da rastereti oscilator.NF ^-*[]si SL SL 9-60. sastavljen Kod NF se prikljufiuju slusalice. redovito ili SSB. na zvu6 nik. sa TRi i TRs. Za glasniju reprodukciju. Da ne bi do produkt-detektora dosle osci- Gotov. potrebno je iza aktivnog NF filtera prikljuCiti niskofrekventno pojacalo. ZD. Resonancija mu je siroka pa zadovoljava u citavom opsegu. demodulirani signal. pa se postize dobra stabilizacija bez drugih dodataka. najprije prolaze kroz aktivni filter. Shema tranzistorskog kratkovalnog prijemnika sa direktnom kon- verzijom ju mali.65 MHz. negativan temperaturni koeficijent.

sa zr ojnicom L*.T ti. Povratnu vezu osigurava zavojnica L%. 9-62. Ako oscilator ne »proradi« odmah. najvjerojatnije treba medusobno zamijeniti krajeve zavojnice Lz. Ovaj se odreduje tako da taj titrajni krug 219 . talijanskom je amateru kondenzatora (50 pF). tri st. Ona ima odvojak kod desetog dijela svog ukupnog broja zavoja. Oscilatorski titrajni krug ugada se promjenljikoji ima maksimalni kapacitet 5 do 10 pF. Njegova je shema na si. 9-60. Zavojnica Li omogucuje induktivnu vezu antene (ANT) sa ulaznim titrajnim fcrugom u kojemu je zavojnica L*. Uz paralelni kondenzator od 56 pF (stirofleks!) on mora obuhvatiti opseg frekvencija.SI na 9-61. oscilator promjenljive frekvencije i diodni demodulator Direktna konverzija sa integriranim resonira unutar opsega koji zelimo primati sa dvije trecine kapaciteta sklopom TBA-120 Iako je TBA-120 namijenjen za medufxekventno pojacanje i demo dulaciju frekventno modtdiranih signala. prva Pogled na pokusnu gradnju prototipa prijemnika prema shemi Tu su samo prva tri tranzistora sa pripadajucim dijelovima za stupnja: VF pojacalo. koje zelimo prima. vim kondenzatorom IW5AXS uspjelo sagraditi prijemnik sa direktnom konverzijom. I ona treba samo oko desetog dijela broja zavoja koje ima U.

ili 4. Injekcija stize preko zavojnice Li u emiter tranzistora za mije- sanje. najbolje preko koaksijalnog. gdje se prikljucuje neko niskofrekventno pojacalo. Veza sa antenom je kapacitiyna (preko C2). KRATKOVALNI KONVERTORI Vecina prijemnika koje smo do sada opisali bili su za 80-metarski amaterski opseg 3. 9-62. vanjskog promjera 12.8 MHz. oklopljenog kabela. radio-aparat koji sluzi kao medufrekventno pojacalo promjenljive frekvencije. Na tome opsegu moze se najlakse sagraditi prijemnik dovoljno velike stabilnosti. demo- dulirani signal dobije se kod NF. Broj zavoja za La i Li je u torn slucaju najbolje odrediti pouzdanim »dip- Oznacene vrijednosti sastavnih dijelova vrijede za prijem kratkovalnih podrucja uz primjenu silicijevih planarnih tranzistora tipa -metrom«. SI. Titrajni krug Ls/Cs mora resonirati na frekvenciju kvarca Q. Integrirani sklop TBA-120 u kratkovalnom prijemniku sa direktnom konverzijom. Primjer tranzistorskog konvertos kvarcovim oscilatorom je na 9-63.5 do 3.5 MHz upotrebio prstenaste jezgrice »Amidon«. zavojnice motati la s i na valj casta tije- jezgricama u obliku vijka. Konvertor s dva N-P-N tranQ = kvarcov kristal u oscilatoru 220 . Titrajni krug Li/Ci je viso- JL2 kofrekventni ulazni titrajni krug. a Li 15 zavoja. Na AP prikljucuje se. zistora. Za oscilator Lz ima 2 zavoja. 9-63. zavoja. Vidi opts u tekstu SI. Tko nema takve jezgre moze Kvarcov kristal treba odabrati tako da je njegova frekvencija za odabrano medufrekventno podrucje visa ili niza od onog podrucja koje zelimo primati. Niskofrekventni. tipa T50-6. 2elimo li primati druge kratkovalne opsege mozemo ispred takvog prijemnika staviti konvertor koji ce nam bilo koje kratkovalno podrucje transponirati (»prebaciti«) u opseg koji prima nas prijemnik. Autor je za namatanje zavojnica za opseg od 3.7 mm. Lt ima 40 zavoja sa odvojkom iza 3. V kolektorskom strujnom krugu je visokofrekventna prigusnica VFP. je zavojnica za vezu s bazom tranzistora za mijesanje TRi.o+i2V Stabilan kratkovalni konvertor s dva tranzistioira ANT ra si. Pogonski napon (12 V) mora biti stabiliziran. Li ima 3 zavoja. Tako ce svaki jednostavniji prijemnik postati kratkovalni super.

s U zajednickom kolektorskom nom krugu ovih tranzistora strujje vi- sokofrekventna prigusnica VFP. tfr . Otuda se medufrekventni signal vodi na koaksijalnu prikljucnicu AP i dalje na antenski prikljucak 80-metarskog prijemnika koji ce sluziti lo. moze umjesto kristalnog oscilatora s tranzistorom TR* upotrebiti i neki drugi. mozemo po- SL 9-64. Zato se odlucujemo za njih. Do bipolarnih tranzistora se ipak moze lakse doci. Potenciometar za simetriranje kQ) je u pravilnom polozaju kad se u prikljucenom prijemniku cuju samo signali iz podrucja koje zelimo primati. Cak i BC107 i njemu slicni mogu ovdje sasvim dobro raditi. Razumije se. kao medufrekventno pojaca- Konvertor sa simetricnim stupnjem za mijesanje Konvertor na si. On sprjecava direktno opterecivanje kristalnog oscilatora. Kvarcov kristal se pobuduje tranzistorom TR4. Odabrat cemo tranzistore BF167 ili BF173. Odvojak na L2 neka bude na 1/7 do 1/10 ukupnog broja zavoja koji je najbolje odrediti »dip-metrom«. Spoj izmedu konvertora i toga prijemnika mora biti preko koaksijalnog kabela. To je onaj na ulazu. Kratkovalni konvertor sa dvostruko simetricnim mikserom (TRi i TR2) i kvarcovim oscilatorom (TR3 i TRd) 111 A. U poglavlju o visokofrekventnim oscilatorima moze se naci odgovarajuca shema. To je prastaro pravilo kojega se je dobro drzati. Tko ne moze nabaviti odgovarajuci kvarcov kristal. FET ili MOSFET. npr. On mora resonirati na krat- frekvenciju koju zelimo Promjenljivi kondenzator ulaznog titrajnog kruga (100 pF) neka na zeljenu frekvenciju resonizajedno sa zavojnicom L2 ra sa toliko pikofarada koliko metara ima odgovarajuca duzina vala. stabilnost kristalnog oscilatora je veca! Simetricni stupanj za mijesanje tranzis torima TRi i TR2 bio je vec ranije opisan u ovom poglavlju. Na konvertoru treba samo ugoditi ulazni titrajni krug na maksimum resonancije. Da ne bismo morali praviti odvojke na zavojnicama. dok je tranzistor TR3 za pojacanje oscilacija. Oni su rnalosumni i imaju vrlo dobro pojacanje na tim frekvencijama. bipolarni tranzistori imaju nizu ulaznu impedanciju nego. Li je antenska zavojnica sa 1/5 do 1/7 broja zavoja kovalnu primati.5 — — Konvertor za potijem frekvencija izmedu 14 i 30 MHz Obicni. na L2.N-P-N. Stanice koje slusamo biraju se na prijemniku. (1. Za prijem kratkih valova to ne moraju biti neki specijalni tranzistori. 9-64 ima samo jedan titrajni krug.

0MHZ .MEDUFREKVENCUA* 15.4...

na odvojak zavojnice L2. je tranzistor TR2. se Ona regulira potenciometrom P na nacin koji smo vec ranije upoznali.3 do 8 MHz.4 MHz). kapacitete denzatora) (otvaranjem toga kon40-metarski opseg (6. Njegov ulazni titrajni Jcrug ima zavojnicu Ls i promjenljivi kondenzator od 150 pF i moze obuhvatiti opseg od 3.5 do 4. Selektivnost bi mu opala i mogle bi se pojaviti zrcalne frekvencije i druge nezeljene smetnje. Paralelno sa zavojnicom Lz spojeni su fiksni kondenzatori sto bolje kvalitete.0 MHz). Medufrekventni signal lator. Veza s antenom je kapacitivna. prima se 80-metarski pF). Ni u kojem slucaju ne smije veza s antenom biti precvrsta da se ne bi ulazni titrajni krug priguSio. U oba slucaja se do bije ista medufrekvencija: 1700 kKz.mah na ulazu prijemnika. Ona je zato manja. Uz vede kapacitete (tj. Smanjen je i posao i izdatak. opseg (3. do motane su na istom papirnatom valjku. preko Sto manjeg kapaciteta (1 do 5 induktivna. uz manje nica. se vodi odmah u demodu- Kao demodulator na medufrekvenciji upotrebljen je tranzistorski »audion« s povratnom vezom. Sa odabranim frekventnim podruCjem za oscilator mozemo primati dva amaterska opsega. ali moze biti i nesto veca ili nesto manja. glavno je da se na toj frekvenciji ne cuje nikakva statican.9 Zavojnica Lz i zavojnica La na- 7. Buduci da ovaj titraj- OA2 KV(80i<0m) TRWTR2 = TR3 = TR** « Jf 70 BC 107 ili sliCni o+aj2v M-VHHi -*o- "~™ ^ . ah uz cijenu osjetljivosti prijemnika. no nitko ne moze ocekivati da ce takav mali super moci konkurirati onim »vrhunskim«. prema podacima tablice 9-5. uz jace zatvoren kondenzator) u ulaznom titrajnom krugu. ili dati. medufrekvencija ce biti u pravom podrucju i ne treba je mjeriti. Ako zavojnicu namotamo Medufrekventnog pojadala nema. Izostavljanjem medufrekventnog pojadala rijesili smo se onog dijela u superu koji treba posebno ugaAlO prema podacima. Izbor medufrekvencije nije kriOna treba da bude oko 1700 kHz. skupim i kompliciraui- jim prijemnicima.

Zica CuL . Zavojnice za kratkovalni super (prema si 9-66) Zavojnice.Tablica 9-5. namotane na valjku promjera 20 mm.

bez trosenja elektricne energije. Taj je sloj tako tanak da ga lako probiju elektrostatski naboji koji mogu nastati samim do- minijaturnim zenerskim dlodama pa se MOSFET moze upotrebljavati kao i svaki drugi tranzistor. Shema kratkovalnog supera sa MOSFET tranzistorima (drugi dio) 15 Radio priru£nik 225 . Zato ni FET ni MOSFET tranzistori ne prigusuju titrajne krugove s kojima su u vezi. Shema kratkovalnog supera sa MOSFET tranzistorima (prvi dio) SI 9-67b. Danas pocetku su mu gejt-elektrode zasticene ugradenim. Domaci MOSFET 3N200 (»RIZ«) jedan je od najmodernijih tranzistora svoje vrste. dok je MOSFET bio na montazi i ugradnji. kod MOSFET-a od kristala izolirana slojem silicijskog oksida (SiOs). je zbog toga u »zlu glasu«.2K 30 "p7( SL 9-67a. Na sL 9-67a je slo- 3N 200 (donja strarva} J± 7n X6.funkciju vrsi iskljucivo promjenom ticanjem pri prednapona. Ugraden je u malo metalno kuciste TO-72 sa cetiri prikljucne zice.2v[]f^ ~[56 ^22 7 1. Kod FET-a je upravljacka elektroda (gejt) srasla sa poluvodickim kristalom.

izvor. On ne bi smio biti veci od +4 do +5 V. Radna tacka za pojacala postize se otpornikom u strujnom krugu surs-elektrode. Njegov sum kod 500 MHz ne prelazi 4 dB (2. ali se promjenom titrajnih krugova u ulaznim stupnjevima. mogu prosiriti mogucnosti. ali smije biti i jed- nako toliko negativan. 40673 i drugi.5 kT ) uz pojacanje od najmanje 14 dB. moze se °d — uz zavojnice L2 citav opseg. a i b. Dvostrukim promjenljivim kondenzatorom. Gi i Gs pripadaju jednoj i drugoj gejt-elektrodi (vrata. Mogli bi poi slicni tranzistori. Maksimalan napon (vrsni) izmedu D i S ne smije preci 30 V. Prijemnik kojemu shemu vidimo na si.8 kT ). upravljacke elektrode). 3N202. Odlikuje se veoma malim sumom. s kristalnom plocicom) i spoj sa metalnim kucistem. 9-67 vrijedi za 80-metarski opseg (3. Oznaka S pripada i. 3N211. istok) istovremeno. to a. Ci i Cs (2x50pF).0 2 MHz). bio je sagraden za prijem kratkovalnih amaterskih opsega. kao i u oscilatoru. te se u mjeriti s najboljim tran- 2 2 MOSFET sluziti Gotovo bi se moglo reci da je 3N200 »predobar« za kratkovalne opsege (HI). Shema na si. o kljucak drejn-elektrode (drain. titi Ove obuhvaLs titrajne krugoi — CO 226 . 3 *S «— surs-elektrodi (source. utok). odvod. 3N203. predstavlja spoj sa o v. 9-67. Takav otpornik (120 do 300 Q) osigurava potreban prednapon za Gu o «^ a Na Ga se cesto stavlja pozitivan prednapon. Kod nizih frekvencija (150 MHz i manje) mogu se ocekivati pojacanja oko 20 dB i visa. tj. uz sum koji dostize jedva jeniti 2. Slovo D oznacuje pritzv.5 do 4. supstratom (podlogom. Shema je nacrtana samo za jedan opseg. Tranzistor 3N200 moze se primisve do frekvencija oko 800 MHz. od 1. Normalni pogonski napon za 3N200 je 12 do 15 V.» vima oznaceno sto je s tim zicama u vezi.5 "SO £* dB (bolje tome moze zitorima. jos uvijek odlicnih svojstava: 3N201.

prema si. promijeniti i frekvencija oscilatora. Pogonski napon oscilatora je stabiliziran Zenerovom cama Ls.jezgrica u zavojniUz otvorene kondenzatore treba postici resonanciju na 4. onda stupanj nje. Vidi tekst 227 15* . (LzCz) moraju biti doodijeljeni a zavojnice oklop- krug nak MOSFET.4 ve treba medusobno uskladiti tako da se. Prvi MOSFET. O tome izboru opet ovisi opseg frekvencija koje treba obuhvatiti oscilatorom. ali ne treba biti viSa od 300 mV. TRi radi kao vi3. Slican filter je bio objasnjen ranije u ovoj knjizi (si. S kristaL nim filterom postize se bolja selektivnost kakva odgovara za prijem SSB telefonije.. Tada izbor medufrekvencije ovisi o frekvenciji filterskih kristala. 9-67b). U prijemniku za vi$e opsega mora se istim valnim preklopnikom 9-68) (si. G2. prima VF »injekciju« iz oscilatora za mijesaAmplituda toga VF napona nije previse kriticna. Takoder ne smiie biti preniska. sto se tice pojacanja TR4. Prvi medufrekventni bandfilter je MFu Na njega se nadovezuje kri- stalni filter iza kojega slijedi medu- sokofrekventno pojacalo i njegova upravljacka elektroda Gi direktno je prikljucena na titrajni krug. Ako je injekcija iz oscilatora preslaba. Ako se mozadovoljiti s manjom selektivnoscu. t tto SI. mozemo ta dva bandfiltera upotrijebiti bez kvarcovih kristala. 9-30a. U prvom medufrekventnom pojacalu upotrebljen je treci MOSFET. Njegova druga upravljacka elektroda. U stupnju za mijesanje je jed- za mijesanje ja£e sumi. uz zatvorene kondenzatore Ci i Cs. diodom na 6.2 V. 9-69. 9-32b). ali moze biti i BF173 — r^-^^K w- - 22 ^P< « 15 1_ J || * to.1 MHz (pomocu trimera od po 30 pF u istim titrajnim krugovima). iako bi zemo MF bro Ijene. Optimalna vrijednost je 100 do 200 mV. Oscilator BC108 je nacinjen s tranzistorom (TRs). Zavojnicu La treba naciniti tako da oscilator radi na frekvenciji koja je za iznos medufrekvencije visa od opsega koji zelimo primati. TR2. Razumije se da ulazni (L2C1) i izlazni titrajni frekventni bandfilter MF2 (si. dovedu u resonanciju na MHz pomocu Lt i ili bilo kakav N-P-N silicijski tranzistor kojemu je frekvencija T baf rem 100 MHz.

5 MHz. resonantna frekvencija MOSFET dukt-detektoru. moguce na jednostavan nacin postici vrlo dobru ARP. Jednom takvom. Potrebna selektivnost najlakse se postize savremenim kristalnim filterima. Dovoljno je staviti samo titrajni krug ili. Onome. Za demodulaciju ne koristimo ovaj stupanj nego poseban produkt-detektor sa MOSFET-om. bolje. Dakako.7 MHz. Da crtez bude pregledniji prikazani su spojevi sa zavojnicarna samo za dva opsega. moze se sam prijemnik sagraditi samo za 80-metarski opseg. U medufrekventnom pojacalu je tranzistor TR2. Mozemo se odluciti za opseg od 3.7 MHz. Preklopnikom /+// mijenjaju se zavojnice ispred visokofrekventnog pojacala (TRi). recimo BF167. a za prijem ostalih opsega predvidjeti konvertor s kristalnim . TRg. takoder sasvim zadovoljio. Ova]. pripada malom medufrekventnom transformatoru kakvih. oscilatorima. Kod Na si. ali su oba spojena paralelno. dodatkom malog kapaciod 9 MHz pa TR4 moze biti 228 . bandfilter za prijemne frekvencije. kao na nasoj shemi. si. koji radi preklopnicima mijenjati zavojnice u oscilatorskom i u tdaznim titrajnim krugovima. npr. Slican se oscilator moze naci u tvornickom prijemniku »MINIX MR55A«. Za pocetak treba graditi samo MF 2 i germanijevom diodom GD bio bi obican. Upotrebili smo filter »KVG-XF-9B« koji odgovara za prijem SSB-signala. Me- dufrekventna zavojnica L4. 9-68. Zavojnice izmedu TRi i stupnja za mijesanje (TRs) mijenjanju se preklopnicima 1/7+ +IV). tko jos nema vece iskustvo u gradnji takvih prijemnika ne preporucujemo da se odluci odmah na svih pet kratkovalnih opsega.i tranzistor neke druge vrste. Na ulazu ne treba visokofrekventnog pojacala. ima u mnogim malim radio-prijemnicima. Izborom takve medufrekvencije prijemnik postaje jednostavniji. lako se moze dodatkom malog kondenzatora (probati!) sniziti na 9 MHz. — znaci da se na tome mjestu moze upotrebiti i obicniji JFET. SI. TRs Pomocni je u prooscilator oscilatorski sklop u kojemu se povratna veza postize pomocu posebne zavojnice. postoji i drugaciji put Oscilator za mijesanje moze biti jedan od ranije opisanih. kad ne bi bilo potenciometra za RRP. Zavojnice L5 i Le mogu opet biti one koje se nalaze u MF filterima za 10. sa kondenzatorom Cs. Nacrtan je ujedno se i Mogu u opsegu od luje 5 do 5. ukljucene u strujni krug surs-elektrode tranzistora TRs. 9-69 pokazuje kako se preklopnicima mogu mijenjati zavojnice u oscilatoru. teta. To za demodulaciju (BFO) radi sa kristalima Qi i Q2 koji se nabavljaju zajedno s medufrekventnim filterom. nereguliranom pojacalu moguce je staviti kao TR5 obicniji tranzistor.5 ili od 14 MHz. Treba ga samo ugoditi. nog supera 9-70 je shema kratkoval s medufrekvencijom od NF moze se prikljuciti niskofrek- ventno pojacalo. U drugom. za 10. On djena mikser sa MOSFET-om TRi. Taj je prednapon pozitivan. »japanskom«. Stavili smo opet MOSFET jer je. najbolje BF173 (ili BF273). zajedno sa svojim predotpornikom »Demodulator« s do na 3. u kombinaciji sa MOSFET-om u VF pojacalu. Njemu se pribraja negativan prednapon koji nastaje ispravljanjem signala u GD. Ako zelimo primiti vise amaterskih opsega. To je MOSFET s dva gejta. dok su veze sa ostalim zavojnicama samo naznacene. na frekvenciju ce kristali oscilirati. u vezi sa BFO oscilatorom (MFs i TRr). 5. 9 MHz. BF167 Hi BF267. da se kasnije prosiri na 4 Kratkovalni super s visokom medufrekvencijom (150 kQ) odreduje velicinu predna- pona na elektrodama Gs tranzistora u VF i MF stupnju.

onda je to sa ovakvim prijemnikom mnogo lakse postici nego nekim drugim koji ima toxhi medufrekvenciju. 2elimo li primati vise opsega. ga: »sinthesis« — sinteza. sinteze.Q1 = XF901 Q2=XF902 SL 9-70. postici cemo na nacin koji je u blok-shemi prikazan na sh 9-71. od grcko- . sastavljanje) moze se naciniti na vise nacina ULAZ 80. citaj: sintisajzer. Ulazni dio medufrekventni i demodulatorski dio sa BFO-om za amaterski jednostruki super s medufrekvencijama od 9 MHz } bilo koji savremeni silicijev tran- zistor. u pnmjeru na sL preklopnicima I^i II. Pitanje oscilatora moze se njesiti na savremen nacin pomocu tzv. Prijem svih amaterskih kratko* valnih podrucja. 10m Za jedan amaterski opseg jedva da bi se moglo naci nesto jednostavnije i tako dobro. Sklop koji sintezom »sastavlja« Potrebne frekvencije (engl. od 80 do 10 metaravalne duzine. »sinthesizer«. Ulazne titrajne krugove mofcemo mijenjati preklopnikom. onako kako je to bilo ostvareno 9-68.40 20.15 j Kod NF gulaciju prikljucuje se niskofrek- ventno pojacalo koje na svom ulazu mora imati potenciometar za reglasnoce.

5 MHz.0 medu ska 28. Ako je medufrekvencija 9 MHz. sto se postize mijesanjem VFO-a i frekvencije kvarca od 11 MHz.0 MHz (u najvise upotrebljavanom dijelu 10-metar skog opsega) potrebna se oscilator- MHz) frekvencija (od 19.0 do 12.0 i 14.5 i 4.5 MHz. 9-72) koji tome odgovaraju su prazni! Za prijem 40-metarskog opsega treba nam oscilatorska frekvenciia do 16. 15-metarski opseg prima se sa oscilatorovom frekvencijom od 12.5 MHz. 9-72 je amaterskim kratkim valovima.5 MHz. VFO mora od 5. onda se potrebne oscilatorske frekvencije mogu postici upotrebom samo triju kvarcovih kristala za prijem na svim si. za prijem frekvencija iz- od 16. Polozaji preklopnika (si. tj. Konacno. Sama njegova frekvencija je dovoljna za prijem u opsegu izmedu 3.0 raditi unutar opsega do 5.0 MHz.(vidi i u poglavlju o oscilatorima).5 MHz. mijesanjem frekvencije promjenljivog oscilatora (VFO) sa frekvencijama kristalnog oscilatora. Na prikazana sinteza oscilatorovih frekvencija metodom koja se zove »premix«.0 dobije mijesanjem frekvencije VFO-a i frekvencije kristala od 143 MHz.5 i 29. ali takoder u opsegu izmedu 14.5 do 20. Zato za 80-metarski i 20-metarski opseg ne treba nista drugo. Taj se opseg dobije mijesanjem VFO a i frekvencije kristala od 17.0 1 . 5.

Kg < o Oh oi tri <ri </j < 3 I 00 231 .<0 o to *a so o > to o & <3 <o c S I ^1 s I ' ft.

zbog jednostavnosti sheme. Treba poci realisticnijim odabrati takav projekt koji ce mocl bid i zavrsen. SL-612. dva ili tri. (citaj: tesko naciniti ispravljac koji daje 6 i 12 V. upoznat sa funkcijom radio-uredaja moci ce ga i pravitnije je i Integrirani SL-641. ne zna se mnogo. ali obicno ih se ugraduje vise. Ipak. I se ugraditi filteri za razlicite selektivnosti (poseban filter za telegrafiju i poseban za SSB ili drugacije). »preselektor«). cak ni onda ako bi bio u strucnom pogledu takvom pothvatu. Nije i »nobolodzi«. na kraju poglavlja o prijemnicima za frekvencije do 30 MHz. Niskofrekventna integrirana pojacala najcesce rade sa 12 do 15 V. radio-amateru nema smisla da putem samograd* nje oponasa specijaliziranu industriju. Za tu smo svrhu oda- SL 232 9-75. za gornji i za donji bocni po~ jas SSB-signala. ni opreme. prema zelji i potrebi. odredeni su za rad sa pogonskim naponom od 6 V. pogledati kako ih grade u tvornicama. Mi cemo. (»Signetics«) potpunije koristitl i Samim gleda(si. kako rade i kakve mogucnosti pruzaju tvornicki proizvedeni radio-uredaji. ovisno o opsegu frekvencija koje se zeli primati. Za to on nema ni materijala. mirno mozemo reci. ni potrebnih mjernih instrumenata. ako je to potrebno. U BFO-u je takoder. Zatim dolazi bandfilter (sa Ci i C2) koji se ugada na prijemne frekyencije (tzv. Prednji izgled prijemnika tvornicke proizvodnje . ali to nije nacrtano da slika bude preglednija. Razumije se da se na tome mjestu mora staviti valni preklopnik. Komunikacijski prijemnici tvornidke piroizvodnje Dana§nji komunikacijski prijemnici vrlo su kompleksno gradeni i.napona. HI). »nauka o dugmadi«. se to mora sto amateri nazivaju »knobology« uzeti u obzir kod gradnje prijemnika. »dorastao« Selektivnost je osigurana kristalfilterom. Ima slicnih i za njem prednje strane uredaja 9-75) znanjem koje ne prelazi ono. I zavojnica u oscilatoru se mora mijenjati. napon od 12 V. mnogo mozemo Tko nauciti o radio-tehnici. nacrtan samo jedan kristal. za prijem telegrafije. proucavajuci kako su nacinjeni. nim medufrekventnim na tome mjestu mogu Amaterska samogradnja treba putem. sklopovi SU621 pa SL-610.

PRUEMNIK »NRD-515«(JRC) o-lekHzU- HIZK MIJESANJE _i_ 70/55 MHz J o- .

kako znamo. Proucavanje koje su koristene u pojedinim stupnjevima. na kojemu se frekvencija di- da se U takvim slucajevima treba visokofrekventni napon. Titrajni krug Li/Ci stavlja se u antenski dovod i.455 MHz) je odmah ispred prvog cima medufrekventnog pojacala. zatim od 2. U slucaju resonancije . Ugradeno integrirano niskofrekventno pojacalo osigurava dovoljno glasan prijem jer mu je izlazna snaga oko 1 W. Ovaj drugi de modulator treba. jos jedan nisko- Amaterske radio-stanice. Prije ulaza u selektivne medufrekventne filtere signal prolazi kroz prigusivac impulsnih smetnji (NB. moze se radna tacka u nekom mo nuti stupnju samog prijemnika pomaku nelinearno podrucje. ako resonira na frekvenciju srednjevalne radio-stanice. Predvidena ie i mogucnost prijema dalekopisacem (RTTY). amater koji slusa kratkovalne signale cuje ipak. »analognu« skalu i digitalni pokazivad frekcitaj: displei). Uslijed toga se onda radiofonijska modu: lacija moze prenijeti signal. zajedno sa zeljenim signalom. Odabrati se mogu cetiri razlicita stupnja selektivnosti. Pri tome nema »krivnje« na radiofonijskoj stanici. posebno za CW. za donji i za gornji bocni pojas (SSB).4 kHz (za SSB-signale) i od 600 Hz ili 300 Hz sirine (za prijem telegrafije). Mnogi danasnji prijemnici imaju dvije mogucnosti za ocitavanje prijemne frekvencije: obicnu. Iako radiofonijska stanica radi na srednjem valu (550 do 1600 kHz). nezeljeni »koncert«. Druga titrajni f je mogucnost da se serijski krug L2/C2 stavi izmedu an- rektno cita u megahercima. pojacala signal Iza drugog odlazi jednim dijelom u sklop za koji sluzi za MF pojacanje napona i automatsku regulaciju pojacanja (ARP) i za pokretanje pripremanje S-metra. on ce oslabiti smetajuci signal. ostalih zanimljivosti koje posjeduje ovaj prijemnik treba spomenuti posebne izlazne prikljucnice za slusalice (SL). Uz dugmad za izbor frekvencije su neke oznake. 9-77. i na frekvencijama BFO-injekciju oko 455 kHz. 455 kHz. prema si. ali. stupanj za mijesanje. smanjiti prije nego li moze stici u prijemnik. koji se u anteni inducirao djelovanjem srednjevaine stanice. se mijesaju signali na prvoj medufrekvenciji sa oscilatorskom frekvencijom od 70. sa propusnim opsegom od 6 kHz (za AM-signale). Drugim dijelom signal se vodi u demodulatore. na bilo koji Od kratkovalni frekventni izlaz (NF) i mogucnost iz prijemnika izvede i medufrekventni signal. »Noise blanker«). Iza toga slijedi pojacalo za drugu Tu i stotinama herca. cesto su izlozene vrlo neugodnim smetnjama. vencije (»display« Ovdje postoji samo digitalni pokazivaC.Filter za prvu medufrekvenciju (70. Tu je demodulator za amplitudno modulirane signale (AM) i demodulator za telegrafske (CW) i SSB-signale. ali to dopusta raspolozivi prostor u ovoj knjizL — — DODATNI UREDAJI ZA POBOLJSANJE PRIJEMA Filter! i valolovke medufrekvenciju. smjestene u blizini jakih srednjevalnih radiofonijskih stanica. detaljnih shema. Ovoj pojavi mogu biti izlozeni i oni prijemnici koji su inace vrlo dobri i skupi. unakrsne dulacije. ako je njezin signal daleko prejak. kiloher234 jemnika tenske prikljucnice A* i Sasije priZ.0 MHz i dobije se druga medufrekvencija. Za ovo postoje dvije mogucnosti. ali to ipak nisu »prave« analogne skale. pa se i njima moze operator prijemne sluziti pri odabiranju frekvencije. Ona redovito radi sasvim ispravno. bilo bi takoder vrlo zane nazalost jiimljivo. Iza ovoga slijedi 2. To je tipican primjer tzv.

ali tako da zavojnice Li i L% ne mogu djelovati jedna na drugu. takoder vrlo dobro propusta sve kratkovalne frekvencije. Kod fini osobito jakih smetnja. »vatolovke«. SI 9-78. dok zadrzava i srednjevalne i dugovalne. filtera za uklanjanje $metnji od lokalne. Ijeni tako da su titrajni krugovi i syi vodovi izmedu antenskog prikljufcka A i antenske prikljudnice se netko nalazi Ako je osjetljivi prijemnik izlozen uticaju prejakih signala moguce je primjetiti niz poteskoca koje su posljedica »preterecenja«. Zato mnogi operatori ne koriste za prijem veliku. srednjevalne radiofonijske stanice Lt=L4=33 nice i \iH. ne preblizu limenim stijenama. 9-79. a filter nema utjecaja na prijem kratkih valova. Filter je predviden za prikljucak antene koaksijal- SI. ako u neposrednoj bliantene neke radio-stanice. Oni ne smetaju prijemu kratkih valova. si. A i B su koaksijalne prikljucnice. Hi filter koji lako propuMa sve kratkovalne. 9-78. I zavoj* kondenzatori moraju biti vrlo kvalitetni. Primjeri ukljucivanja tzv. Najbolje je da je svaka u svome pregradenom prostoru. »niskoomske« antenske oklopljene vodove s koaksijalnim kabelima (50 do 75 Q). kod A). Induktiviteti zavojnica neka budu: Li=Ls=10 (. A Izuzetno mogu postojati takve smetnje od nekoliko srednjevalnih radiofonijskih stanica. U=4. Filter za oslabljivanje srednjevalnih signala (500 do 1600 kHz) koji se ukljucuje u koaksijatni antenski dovod ispred prijemnika Visokopropusni filter. i St. Navedene elektricne velicine vrijede za tzv.. Tada je bolje upotrebiti neki filter koji ce sprijeciti prolaz svim srednjevalnim frekvencijama od 550 do 1600 kHz. Jednostavniji visokopropus- nim kabelom (npr. Filter treba potpuno oklopiti. a zadrzava srednjevalne frekvencije Ulazni atenuatori prijemnika srcdnjevalni ce signal otici mimo i nece moci smetati. I jedan i drugi moraju biti oklop. Od filtera do prijemnika (od prikljucnice B) takoder mora biti upotrebljen koaksijalni. potpuno zasticenL Ovakve filtere nazivaju i »valolovkama«. Tada je potiskivanje srednjevalnih signala vrlo dobro. moze istovremeno primijeniti oba filtera. oklopljeni kabel.J&ftfr .if/.I—T7 prijemnika pf^ff. predajnu antenu. 9-79. oni zapravo smanjuju jakost ulaznih signala uz cijenu relativnog po235 m i. Takoder mora biti ugraden u limenu kutijicu. Zadovoljavajudi se s komadicem zice. Na ulazu (U) i na izla/u (IZ) treba staviti koaksijalnu prikljucnicu. prikljucenim na ulaz prijemnika. 9-77. Jedan filter ove vrste je shematski prikazan na si.7 \iH.

SI 9-82. Takav dodatak stan cije i je osobito koriispred onih prijemnika koji osjetljivosti uopce nemaju mogucnosti regulavisokofrekventne SI 9-81. 2eljeni stupanj atenuacije postize se jednostavnimprebacivanjem jednoga ili vise preklopnika. Danas ima i prijemnika fabricki proizvedenih s ugradenim ulaznim atenuatorima rt -J J" i x° > —1 £iz koji uskladuju jakost signala prema osjetljivosti prijemnika na drugaciji nacin nego to cine uobicajeni rucni ili automatski regulatori pojacanja.vecanja smetnja i suma. Ovdje cemo opisati dva atenuatora. Moguce ih je ugraditi u sam prijemnik. s preklopnikom za dva strujna kruga i pet polozaja 9-80. Oni su montirani (si. u slucaju potrebe. Svaki od ovih atenuatora moze se sagraditi kao posebna jedinica koja se stavlja ispred bilo kojeg prijemnika. Atenuator za oslabljivanje ulaznih signala do 33 dB. Mnogo je bolje posluziti se najboljom antenom a. reducirati jakost ulaznih signala na optimalan iznos pomocu posebnog atenuatora. kvalitetnog i osjetljivog prijemnika. tora Unutrasnji izgled atenuaprema sL 9-80 kao sto su manji superheterodini ili cak mali prijemnici s povratnom vezom. Svi su otpornici po 100 Q sa opteretivoscu od po 0. te ulaznoj imu prijemnika. 9-80 je primjer atenuatora za najvece slabljenje signala do 40 dB pomocu dvostrukog preklopnika s pet polozaja. Osim toga atenautor mora biti promjenljiv tako da se stupanj atenuacije moze pedanciji prilagoditi prilikama. prilagodena za koaksijalne antenske vodove (50 do takva 75 Q). SL da svi spojevi budu sto kraci. direktno na preklopnik tako Atenuator za oslabljivanje ulaznih signala do 40 dB. u stupnjevima po 10 dB. Stavimo li visokofrekventni atenuator ispred nekog velikog. vidimo na sL 9-82 i 9-83. Na si. u stupnje- vima po 3 dB 236 .5 W 9-81) svaki. Atenuator s cetiri obicna dvopolna preklopnika. koji omogucuje oslabljivanje signala u stupnjevima po 3 dB sve do 33 dB. Ulazni atenuator treba da bude prilagoden impedanciji same antene i antenskog voda.

od kojih je jedan uzemljen s jedne. ostavi tanak sloj cistog poluvodica. intrinsic = pravi. je u tacje i baza spojena stalnog kapaciteta (!). na visok napon (+10 do 12 V). Kroz njega tece struja i nastavlja preko visokofrekventne prigusnice VFP2. Opis u tekstu atenuatora U prikljucuje se anten- ski koaksijalni kabel. a drugi s druge strane prvog i posljednjeg preklopnika SL bit ce moguce sluziti i se resonantnom antenom velikom tako u sva- slucaju osigurati vrlo dobar nesmetan prijem uz najpovoljniji odnos signala prema sumu. Potencijal u tacki Uz napone propusnog dio4a propusta struju. 9-84 je Na 9 Ako si. Atemiator s diodama koji spojiti sa moze automatskom te- kog gulacijom pojacanja (ARP).9-83. i SL se 9-84. onakav kakav je sam po sebi). kroz diodti Di i otpornik R3. Vanjski pleteni oklop koaksijalnog kabela je s obje strane raspleten i rastavljen u dva dijela. koji ima vodljivost P-tipa sloja sa vodljivoscu N-tipa. tranzistor je »otvoren«. struja baze tranzistora TR postaje slabija. Takav sloj se oznacuje slovom / (engl. Izlaz atenuatora IZ takoder je koaksijalnim kabelora spojen sa antenskom prik- ljucnicom prijemnika. Otpornici atenuatora (sL 9-82) montirani su direktno na dvopolne prektopnike. probojni napon) dioda ne vodi elektricnu struju i ponasa se kao kondenzalor (ili Dok nema prednapona Napon napajanja (+12 V) se otpornicima Ri Rs. Nacinjene su tako da se izmedu poluvodlcsloja. FIN diodama. preko i&. dijeli i uz male zaporne prednapone koji ne premaguju Zenerov. Ako tranzistora TR. U nazivu tih dioda slova P-I-N ozna£uju redosiijed kojim se ti slojevi nizu u poluvodicu diode. ona ponasa kao promjenljivi otporJ'rj^Njen otpor ovisi o velicini elektricnog polariteta. Pritom se B je visi od potencijala u tacki A. i kom Atemiator s PIN diodama Pod nazivom PIN diode poznate su u elektronici posebne diode koje $e upotrebljavaju kao prekidaci i kao promjenljivi otpornici. Dh D shema atenuatora 2 i Ds. onda se smanjuje i jakost struje koja tece kroz Di. Ot- ostaju napona. Na ulaz 237 . Da taj kapacitet bude sto manji i »geometrija« poluvodicke plocice je redovito vrlo nialena. Diode D2 i Ds »zatvorene«. pa ki A potencijal nizi. bez dodataka. Tako su diode D2 i Ds izlozene djelovanju ove razlike potencijala koja je za njih zaporna.

9-86. odvode VF napone smanjujuci jakost signala na izlazu atenuatora. medutim. 30 14 napon kojim se postize automatska regulacija pojacanja u prijemniku. pa je VFPt u toj verziji bila na- cinjena upravo za taj opseg na promjeru od 3 mm!). Nazivaju ga preselektorom. Tada se dioda Di zatvori. funkcijom atenuatora moze MHz. On vec na ulazu prijemnika prigusi one najjace signale koji bi mogli dovesti do unakrsnih modulacija u prijemniku. nije ga tesko sagraditi. Buduci da nismo imali PIN diode. Shematski prikaz takvog preselektora vidimo na si. sve kratkovalne frekvencije od 3. Ovdje opisani preselektor je vrlo jednostavan i jeftin. Buduci da diodni atenuator ima nisku impedanciju. Takvim prijemnicima se moze mnogo pomoci. Osjetljivost ce postati znatno bolja. Atenuator smo konacno ugradili u dvometarski prijemnik. sve do 146 MHz. Takvo pojacalo popravlja i ulaznu selektivnost.5 i na 7 MHz. ugradenog u amaterski prijemnik. Kako se vidi vec upravljati isti Ima mnogo prijemnika koji na svojim skalama imaju razlicita kratkovalna podrucja. MHz je prijem vec slabiji. Prijemnik sa ugradenim atenuatorom bolje »podnosi« jake signale i automatska regulacija pojacanja (ARP) postaje »energicnija« i povecava sigurnost od zrcalnih frekvenciia. Dobar prijem. vi238 . sve do postoji iz same oznake +ARP. Na 9-85. Najvazniji sastavni dijetovi oznaceni su kao i na sL 9-84 Visokofrekventno pojacalo i preselektor za sve kratkavalne frekvencije od 33 do 33 MHz por ove diode postaje veci sve dok potencijal u B postane manji od potencijala u A.sokofrekventne prigusnice ne moraju imati osobito velike induktivitete. Atenuator jei bez PIN dioda vrlo dobro radio. sa silicijevim diodama. Na slici se vidi da smo upotrebili feritne prigusnice koje imaju po 6 rupica u jezgri. a diode Dt i Ds pocnu voditi. u sam prijemnik. Takav atenuator s diodama moze se ugraditi si. ako se ispred njih stavi dodatno visokofrekventno pojacalo. On ima kapacitet 2 x 480 ili 2 x 500 pF bolja. preko d. samo na relativno niskim frekvencijama. raspored dijelova atenuatora odgovara rasporedu na shemi (si. (45 cm Si 9-85. a obuhvaca bez upotrebe valnog preklopnika. a cesto poboljsava i odnos signala prema sumu. Njihov otpor se smanjuje i one sve vise. pa obuhvacaju cak svih pet amaterskih opsega. upotrebili smo male. all takoder u UKV podrucju. sasvim zadoyoljavajuce radio na kratkim valovima. Kako se vidi na toj dok se na 21 i 28 MHz gotovo nikad nista ne cuje. Promjenljivi kondenzator kojim se odabire zeljeno podrudie je dvostruk. Izbor prigusnica (VFPi i VFP?) mora odgovarati opsegu frekven cija koje zelimo obuhvatiti prijemnikom. visokofrekventne silicijeve diode s malim vlastitim kapacitetima.3 do 33 MHz. 9-84). Atenuator nam je. s jednom jedinom zavojnicom. Ulazni titrajni krug je modifikacija poznatog spoja firme »Collins« koja ga je primjenila u predajnicima. na 3. Izgted diodnog atenuatora. Ima ih i takvih koji se nazivaju »komunikacijskim« prijemnicima. vidi slid.

x i ^ x^ i-L. 9-S6. kvalitetni kondenzator od 470 do 480 pF.3 S/. Za potrebno smanjenje maksimalnog kapaciteta dodaje se u seriju sa svakim statorom po je- dan fiksni. Na taj se nacin maksimalni kapacitet smanjuje na oko 240 pF. pa ih treba skinuti. Nikakvih paralelnih trimera ne smije biti. l A7D i x 3. ako se nalaze na promjenlji- vom kondenzatoru. bez ikakve prepravke. Pocetni kapaci- . Kratkovalni preselektor za podrucje od do 33 MHz sluzi takav kakav jest.

Ako nema predajnika onda diode ne treba stavljati. vazan. filter se moze dodati tako da se s^oji na prikljucnicu za regulira Treci potenciometar. Ako Smaselektivnost je takoder velika. a prije ulaza u niskoCrekventno pojacalo. Sasmo ga i pokazao je vrlo dobra svojstva. Tlh je silicijev P-N-P tranzistor. Nju treba staviti samo onda ako nam je potrebno vece pojacanje na frekvencijama izmedu 20 i 30 MHz. biti mo pi = poja£anje p2= selektivnost p3= povratna veza SI. Za dobru razumljivost govora dosta je da niske frekvencije obuhvate podrucje izmedu 300 i 3000 Hz. treba postaviti na maksimalnu glasnocu prijemaTranzistor TRi je bilo koji visokofrekventni FET. Njih se. ako takav preselektor stavljamo ispred prijemnika uz neki predajnik. 9-88. BC 177 ili tora. ni filter za razlicite primjene. 9-88. osobito oslabljuje sumove i sve frekvencije izvan tog najnuznijeg opsega. Njese u ko(i veci omski otpor!) spaja lektorski strujni krug. Diode cuvaju FET od preterecenja. On lefonije. povecava P<. Transformator T je niskofrekventni pobudni (»drajverski«) transformator iz malog tranzistorskog kakvih se lako radio-prijemnika moze naci i u amaterskom »skladistu« otkuda amater povremeno vadi gradili stare dijelove koje treba (HI). upotrebiti cijelu lo vicu tog namotaj a. samo po- Ulazni signal »dozira« se poten- NISKOFREKVENTNI FILTERI ZA POVEdANJE SELEKTIVNOSTI Niskofrekventni telegrafije filter za prijem selektivnost prijema. 272 ili bilo koji slicni. Vidi tekst 240 .On odreduje pojatakoder canje. Zato niskofrekventni filter koji propusta samo ove frekvencije ze mnogo olaksati radio-prijem teSSB-signala. ljivi Niskofrekventni tranzistorom filter s jednim BF Visokof rekventna prigusnica VFP je mala prigusnica za kratke valo ve. u antimora dodati paralelnom spoju. otpor na P* mozemo seieK> niuiuci filter potivnost smaniiti toUko da prrjem testane dovoljno sirok i za ciometrom lefonije. Radi se o pravom amaterskom rjesenju toga problema. Jednostavan niskofrekvent- slusalice. Ako to nije moguce ili ako nije preporucljivo. a izdize telegrafski signal odredene niske frekvencije koji •upravo zelimo primati. Sekundarna gov namotaj koji ima vise zavoja strana takvog transformatora moze imati i srednji odvojak pa ce biti je ili potrebno pokiisom ustanoviti sta bolje. To znaci da ce. potiskuje nezeljene signale i sumove. U sovjetskom casopisu »RADIO« opisan je prije vise godina niskofrekventni filter u kojemu je upotrebljen samo jedan tranzistor. Shema je na si. Antena A se spaja na preselekPrikljucnica A' na njegovom iz~ lazu spaja se preko koaksijalnog kabela na antensku prikljucnicu prijemnika. najbolje odmah iza demodulatora. filteri niskofrekventni Takvi mogu se i naknadno dodati svakom prijemniku. osobito u prijemnicima tvornicke proizvodnje. Potenciometar P* je je njegov otpor velik. mora stupani novratne veze koia a*o pozitivna. P». npr. ali i bez nje je pojacanje dobro. samo onda. tor.ono kojim se okrece promjenkondenzator. Diode Di i Ds su visokofrekventne silicijeve diode.

Pojacanja ovdje nema. Takav sluzi i za te* Filter! sa RC-mrezama fil- SI 9-90. Tranzistori TRi i TRs su obicni silicijevi. treba medusobno zamijeniti prikljucne zice na onoj zavojnici koja sluzi za povratnu vezu. tj. Selektivno niskofrekventno pojacalo sa unipolarnim tranzisto- Jednostavniji su za upotrebu ter! rima (FET) da selektivnost bude veca. Zato i vrijedbiti nosti dijelova u RC-filteru moraju drukcije. ili da se matematicki izrazinao: pojacanje iznosi 1. da Operacijska integrirana poja^ala u aktivnim NF filterima su oba stupnja nacinjena kao emiterska slijedila (»emiter-follower«). Srednja frekvencija je oko 1000 Hz. Kondenzatorima je ogranifien opseg niskih frekvencija koje Takav se moze naciniti i sa poja&do propusta. Njihove su impedancije znatno vise. koji se cuje kad se pojave oscilacije. sto se vidi na slici. Potenciometri su »jednom za svagda« ostavljeni u takvim polozajima da je propusni opseg filtera do volj an za prijem SSB-telefonije. Medusobno su galvanski veca. To su »mreze« sastavljene od otpora i kapaciteta.je dovoljno povecamo. Visinu tona. pojacalo Selektivno niskofrekventno sa bipolarnim tranzisto- rima Napon napajanja mora biliziran. Zelimo li da srednja frekvencija bude jace istaknuta. 16 Operacijska integrirana pojacala se upotrebljavaju u niskofrekventnim filterima. takav filter ugraden odmah iza demodulatora. filter (direktno) povezani preko otpornika Ri i Rs. Treba frekvencija bude i 1000 Hz. OstgQe frekvencije su vise ili manje oslabljene. nastojati da ta negdje izmedu 800 SL 9-89. biti sta- ll jednom od prijemnika je. potrebje nanizati vi§e takvih filterskih clanova (svaki s dva tranzistora!) jedan za drugim. 9-90. doci do osciUranja na niskoj frekvenciji koja je odredena induktivitetom zavojnice transformatora u kolektorskom strujnom krugu i kapacitetom kondenzatora koji je s njom paralelno spojen (100 nF). si. U principu cesto 241 Radio prirucnik . mozemo odabrati mijenjanjem kapaciteta kondenzatora u nasem »kolektorskom titrajnom krugu«. kod YU2BR. koji koriste svojstva RC-mreza. Sto ih vise stavi"mo u takav niz to ce selektivnost biti kojima se ne mora regulirati povratna veza. legrafiju. Ne pojave li se oscilacije. kao na sL \ no 9-89. Ulazni i lazni naponi su jednaki buduci iz- FET-ima. Ona je sa najvecom amplitudom.

mjenljivom Niskofrekventni filter s profrekvencijom kao prvo treba odabrati pojacanje p (npr. f) gornje vrijednosti uvrstiti u formule: 1 PtoC G 2 (2Q -P)<*C SL 9-93.6 kQ. koje se ne mogu lako zaokruziti na postojece. sve dok ne postignemo takve vrijednosti otpora koje su blizu vrijednostima koje se mogu nabaviti. Za frekvenciju od 800 Hz. izracunati vrijednosti za otporniRacunom izlazi za Ri=22. all od toga. se tzv.P).: 22 nF).: 2). Q-faktor 5 = 22 kQ. 9-91. slijevaju jedan u drugi postaju tesko citljivi. opet za slijedeci pokus. 9-92. osobito kod brze telegrafije. kao sto je razlicito pojacanje signala. i Da redom: a) se postignu odredene karak- teristike filtera treba ici slijedecim SI. 5). Rs= 91 kQ ili Ovim zaokruzivanjem srednja frekvencija mozda nece biti pre=22 kQ. cizno 800 Hz.: c) odluciti za neku srednju frekvenciju / (npr. b) odabrati Q-faktor (npr. d) izracunati kruznu frek- venciju: e) co=2jt/. ULAZ IZLAZ Principijelna shema selekpojacala sa operacijskim pojacalom (OP. morali bismo. standardne vrijednosti. 100 kQ. R 2 = 1 kQ. Za prakticnu primjenu ni previse daleko bit ce dobro. Rs= 100 kQ. Ri 1 kQ. Preveliko pojacanje i velik Q-faktor se obicno izbjegavaju jer onda filter »zvoni«. uzeti ponesto drukcije vrijednosti za kapacitet C i ponoviti racune. Postupak za racunanje je u tekstu SI 9-91. £3=90. uz pojacanje 2. razlicit Q-faktor i razlicita srednja frekvencija.: 800 Hz). Za gradnju filtera postoje raznolike mogucnosti. Signali se. odabrati (za pokus) kapacitet C (npr. Selektivni niskofrekventni filter s promjenljivim Q-faktorom R R i 2Q coC 2 =942 Q. tivnog NF Da smo dobili neke »egzoticne« vrijednosti za te otpore.je takav filter na si. Nekad je zgodno da se svojstva filtera mogu mijenjati prema po- 242 . Najblize vrijednosti optornika ce biti: Ri~ ke. R2 = i C = 22 nF.4 kQ. Otpornici neka budu barem 5-postotni.

ili ne- — Ovaj je najselektivniji. Od kolektora tranzistora TR se put signala racva. Ispred integriranog sklopa TAA-611-C je potenciometar za regulaciju glasnoce. 9-92. Integra Na si.trebi. filter. Signal te frekvencije stize na drugi kontakt istog preklopnika FL. ukljucen in- stupanj filtracije. koje iz smjese zvukova izdvaja frekvenciju od 700 Hz. *tst£*r T * ^ v-n : ± SI 16* -if a NF PRETPOJACaLO IZLAZNO NF POJACALO 9-94. Istovremeno. Drugi stupanj. preko U je i polozaju treci koji je nacrtan na preklopnika X/Y. Upotrebljena operacijska pojacala tipa 741. propusta frekvencije koje su vece od 350 Hz. koje bi se Kompletno niskofrekventno pomoglo ugraditi u od tri amaterski prijemnik sa direktnom konverzijom. odlazi na jedan od kontakata preklopnika FL. poja£a se primljeni signal. 9-93 je moze ili Osim toga se znakovi. dalje odlazi trostruu NF pojacalo tegriranim IS3. si. mozemo u prijemnik koji gradimo staviti dvojni 9-95. a iza njega se moze prikljuciti zvucnik. vec da i za SSB-signale imamo optimalnu selektivnost i u niskofrekventnom pojacalu. su ukupno tri rani sklop IS opet je neko operacijsko pojacalo (npr. Prvi stupanj. prikazuje si. 4f ^ J2 NR> tr "T m 5bn . Razumije se da preklopnik X/Y u njegov drugi polozaj. sa kondenzatora od filterski 1 nF signal ide u sklop sa operacijskim pojacalom. Od njih prva dva formiraju pravi bandfilter. sa integriranim sklopom ISi. Ono. Tako se kod filtera. On najbolje propusta frekvencije oko 550 Hz. moze potenciometrom P mijenjati srednja frekvencija i tako izdvojiti odredeni signal izmedu drugih signala kojima je frekvencija razlicita ce na izlazu ovakvog niskofrekventnog pojacala moci posluziti i neki drugi integrirani sklop. koje dolazi odmah iza demodulatora. Takva visina tona je mnogim telegrafistima vrlo ugodna za primanje. imat cemo optimalnu filtraciju za govorne Prebacimo frekvencije. Ovim preklopnikom mozemo filtrirani ili filtrirani birati signal. U nisko- frekventnom pretpojacalu. preko kondenzatora od 1 ^F. samo telegrafski prema si. 9-94. pro* pusta frekvencije koje su manje od 3500 Hz. shema filtera koji ukljuciti ill iskljucitL se potenciometrom P (200 kQ) lako mijenja Q-faktor a time i selektivnost filtera. jacalo. Prema tome ce do kontakta X dvostrukog preklopnika stici samo frekvencije izmedu 350 i 3500 Hz. preko kondenzatora od 5 \jlF. sa ISs. 9-95. 2elimo trirani li da nam ne budu fil- od onog koji primamo. se sastoji stupnja. IL 741). sklopom — ko filtriran telegrafski li signal. On. Tada. Niskofrekventno pojacalo za prijemnike s direktnom konverzijom 243 . si.

741 H'S^hi— pojacalo za prijem NFpojafiaUi SI. Vidi tekst Filter nije tesko sagraditi. Za pogon ovog ja potrebna su filterskog ureda- niskih frekvencija izabere neka koju trebamo ili da se frekvencija koja nam smeta utisa. NF CW i SSB signala. Potenciometar Ps sluzi za mijenjanje selektivnosti i kod rejekcije i kod selekcije. izabrati sastavne dijelove koliko je moguce tacnijih vrijednosti i paziti da obje Zenerove diode. 244 V. Najjednostavniji je onaj koji je nacrtan. Transformator T je svojom primarnom straspojen s mrezom izmjenicne struje (220 V). Umjesto njih moglo bi se uzeti i dva dvostruka operacijska pojacala. Ovaj se ispravlja diodama Dt Ds tako da svaka od njih nabija svoj elektrolitski kondenzator: dioda Di kondenzator Cs. budu podjednake (za 4. Savremena verzija filtera »selektojekt« Frekvencija nroze se u oba slucaja Pod imenom »selektojekt« (citaj kako pise!) bilo je medu amateri- ma poznato pojacalo sa elektron- skim cijevima koje je svoje ime dobilo prema dvije latinske rijeci: setekcija = izabiranje i rejekcija = odbacivanje. U ranijim izdanjima ovoga prirucnika bio je takav selektojekt opisan dvije dvostruke triode ECC 83). Njih mozemo postici na — Radio-amateru DJ6HP dugujefilte- mo ra.7 ili 5. ulaz je direktno spojen sa izlazom i uredaj je iskljucen. Kapacitet ovih kondenzatora ne smije bid manji od 500 nF da filtracija bude dovoljna. Dvostruki preklopnik A/B omogucuje nam da odaberemo rejekciju neke frekvencije (npr.1 V). 9-95. da potisnemo neki interferentni ton koji nam smeta kod prijema SSB-signala) ili da selekcijom izdignemo neki telegrafski ton koji zelimo ne- smetano cuti. Ako se prekidac Pr zatvori. ali njih je teze nabaviti. To je bila sprava koja je omogucavala da se iz smjese razlicitih birati dvostrukim potenciometrom Pi + P2 (2 x 10 kQ). ZDi i ZDz. (s dva napona: jedan pozitivan (-1-15 V) i jedan negativan ( 15 V). razlicite nacine. Ona moze biti dovoljna obzirom na to da je potrosak struje za i .IS1 = IS2 = IS3 = . dioda Da kondenzator Ce. Oznake na slici vrijede za pojedi- nacne integrirane sklopove a ne za dvostruke. Treba se samo drzati rasporeda na shemi. savremenu verziju takvog si. integrirana Upotrebljena su cetiri operacijska pojacala tipa 741. Na sekundarnoj strani treba da daje napon od 10 do nom 11 9-96.

moze primijeniti i stabilizaciju nije bezuvjetno potrebno. Samo Zenerovim diodama u ispravljacu. jer ko nece biti brujanja. pr&ma DJ6HP ovapojafrekvenciju i sva cetiri operacijska pojacala vrlo malen. ali to calo nije osjetljivo na nekom drukcijem od 50 Hz! 245 . Tko zeli. »Selektojekt« s integriranim sklopovima.SL 9-96.

Titrajni krugovi za UKV kod kojih je »leherski vod« upo~ trebljen umjesto zavojnice: a) sa galvanskim i b) sa kapacitivnim kratkim spojem na »hladnom« kraju 246 . i C4 1 ^= ! VFP.2 Si 10-1. Lecherovi herovi) vodovi. 10-la. Rotori su uzemljeni. tzv. koji sluzi umjesto zavojmce titrajnog kruga. odnosno kojije frekvencija visa od 30 MHz. ne cijevi. 775). kao slovo U. a staton su u kontaktu sa Lecherovim yo dom. podrucje dijeli se na podrucje meili 10 tarskih valova (30 do 300 do 1 m). mogu se u dvometarskom opsegu osim zavojnica naci formirani.10 UKV PRIJEMNICI NEKIM SPECIFICNOSTIMA UKV TEHNIKE Ultravisoke frekvencije i ultrakratki valovi Titrajni krugovi za ultravisoke frekvencije Radio-amaterski 10-metarski opseg (28 do 29. pa je tako nacinjen titrajni krug u kojemu je djelotvorna vnjednost kapaciteta jednaka polovici kapaciteta pojedinog kondenzatora. Na otvorenom kraju ove petlje je dvostruki promjenljivi kondenzator CijC*. krace.7 MHz) je bas na prelazu od kratkih prema ultrakratkim Dok u 10-metarskom amaterskom opsegu (28 MHz) jos sluze zavojnice u titrajnim krugovima. — — posebno (citaj: Le- valnim duzinama.1 ma tome amaterski dvometarski opseg (144 MHz) pripada VHF podrucju. Ultrakratkovalno ili. savinute u petlju. vidimo na si. nacinjen od ko^ debele bakrene zice ili bakre- Osim viji je kratice »UKV« u Jugosla- a) za isto podrucje takoder udoi kratica »UKT« (ultrakratki talasi). kraci od 1 cm). Naziv »ultrakratki valovi« dobili su svi elektromagnetski valovi kojima je duzina vala kraca od 10 metara. »UHF« (Ultra High Frequency) za decimetarske i »SHF« (Super High Frequency) za centimetarske valove. cendo 3000 timetarskih valova (3000 do 30000 ma UKV MHz MHz 10 MHz ili do 1 cm) i milimetarskih valova (iznad 30000 MHz. Na ove posljednje se vec nadovezuje podrucje toplinskih i in fracrvenih zraka. : mada Lecherov vod. a sedamdeset-centimetarski (432 MHz) i 23-centimetarski opseg (1296 MHz) u UHF podrucje ultrakratkih valova (tablica 26-1. decimetarskih valova (300 ili 100 do 10 cm). U literaturi mogu se naci jos i kratice »VHF« (Very High Frequency) za metarske. Pre- macena W b) VFP. str.

Dvije vrste specijalnih pro- nijenljivih kondenzatora za UKV: o) sa izoliranim rotorom. Tipicni promjenljivi kondenzator za UKV titrajne krugove. rotor je izoliran. koja u svojoj unutrasnjosti ima uzduznu metalnu sipku ili cijev. Za fino ugadanje frekvencije sluzi promjenljivi kondenzator malog kapaciteta Cs f + Veza s (butterfly) razlicita.. I on ima jedan zajednicki rotor i? za dva statora.':.'•?:. 104b) resonira kod priblizno jednakih geometrijskih dimenzija na dvostruko visu frekvenciju nego cetvrtvalni. Nazivaju ga jos i »split-stator« kondenzatorom. lako se dovodi u intenzivnu resonanciju na UKV frekvencijama. kao i kod jos visih. On ima maksimalni kapacitet od samo nekoliko pF. od kojih lijevi ima ugra- dene zupcanike za prenos 1:3.::". Osim ovoga po znat je i »leptirasti« kondenzator (si. Sam rotor Cetiri tipicna promjenljiva kondenzatora za UKV Titrajni krugovi koji su sastavljeni od zavojnice i voda ili od Lecherovog kondenzatora pokazuju kod sve visih frekvencija sve losija svojstva: los Q-faktor i sve manje i sve nespretnije dimenzije. To su tzv. Na malo manja od cetvrtine duzine paciteta. . desno gore je »leptirasti« Ispod kondenzator (»butterfly«). 10-2a. 104b poluvalni resonator. U prvom dok se slucaju u drugom na posuda izduzenog moze uzemljiti. Kod A s obje strane resonatora su naponski »cvorovi« dok je naponski »trbuh« u sredini. . »teptirasti« Poluvalni resonator (si.':'. Fino ugadanje frekvencije postize se kondenzatorom malog kapaciteta Cu Kod A je naponski »cvor«. koCilindricna ili aksijalni resonatori ili koaksijalni 104a je taa na si. sa dva statora (Si i S2) i zajednickim. 10-2b). a kod B je naponski »trbuh« oscilacija.Na si. 10-3.':''. vala. ovih su dva dvostruka promjenljiva kondenzatora od po 2x 10 pF ka- prizmaticna metaloblika.: : :?- - ¥. Kondenzator Cz je specijalni promjenljivi kondenzator za UKV koji ima jedan zajednicki neuzemljeni rotor i dva statora.. »split-stator« kondenzator. kod B.»: ' St. rezonatorom moze biti pomocu odvojka na 247 '$&j. kav cetvrtvalni. '. moze biti ili na keramickoj ili na metalnoj osovini. Cetiri tipicna UKV promjenljiva kondenzatora vidimo na si. Ovaj se sastoji od dvije metalne sipke. npr. Lijevo gore je tzv. postavljene paralelno jedna uz drugu na medusobnoj udaljenosti od 1 do 3 cm. zamjenjuje razlicitim supljim resonatorima. SA 1Z0L1RANIM ROTOROM SI 10-2. . za razliku od kondenzatora d koji je stavljen na drugi kraj Lecherovog voda i koji mora imati kapacitet toliko velik da za radnu frekpredstavlja »visokofrekvenciju ventni kratki spoj« (200 do 2000 pF). izoliranim rotorom (R) na keramickoj psovini (K) prikazan je na si. 10-3. jer mu je stator razdijeljen u dva dijela. ".'!'. 10-lb je malo drugaciji Lecherov vod. Zato ih se kod frekvencija decimetarskih valova. si. b) tzv. Prvome je duzina titrajni krugovi.

od kojih su dva naznacena na si. 104b). kao sto je npr. Ovdje vidimo dva takva titrajna kruga koji su u = sakriti. To odgovara odvojku na zavojnici. Plocice. Njih U titi- L2C2 je osi- na gurana slobodnim prostorom To je dovoljno da se ostvari induktivna medusobna veza. Kamnik). na kraju srednjeg voda. oznacena su dva traka Sa Li i koji odgovaraju srednjim vodovima kod koaksijalnih resonatora. Za induktivnu vezu (»Iskra-Kranj«) 248 .paciteti opseg od 432 prepravljeni za amaterski MHz) budu sto manji. nacinjene od »vitroplasta« su vec znatno bolje. Ugadaju se promjenljivim kondenzatorima koji se vide gore. u pravilu. 10-4. kako mogu biti na£injeni Stampam folija titrajni krugovi. O na sL 104a. SL ne Pogled na koaksijalne titray krugove u »profesionalnom« UKV pojacalu (432 MHz) »UHF-04« 10-5. plocici. Veza sa ostalim dijelom aparature moze biti nacinjena na vise nacina. amatere ali takvi su materijali za (svuda u svijetu!) gotovo nedostizzadovoljini. Cijela unutrasnjost je posrebrena da gubici kod tih vrlo visokih frekvencija (oko 400 MHz. kako to tvornice rade. Bez alatnih strojeva ne moze se naciniti onako. koji su jednostavno »nastampani« h'izzmszmzzmffimzzsz&sszszzzzzzzzzzzzmzzzM jom oblozenoj Sama plocica na. blize njegovom »hladnom ju« (na slici dolje). prekriti. zalemljene izravno na trak kraLi. na si. kase) natora UKV unutrasnjoj sipki. ili pomocu posebne petlje P (si. medusobnoj induktivnoj vezi pomocu petlje od debele zice. od dobrog izolacijskog materijala. mora biti nacinjena Primjeri koaksijalnih resokoji na cesto sluze umjesto klasicnih titrajnih krugova: a) cetvrtvalni i b) poluvalni resonator. vidimo (t]. Kasirani pertinaks ne dolazi u obzir jer su u njemu gubici kod UKV* -frekvencija vrlo veliki. Jedan je pomocu debele zice 2. Metalni »jezicac« P ima ulogu pregrade izmedu ta dva trajna kruga. Ima i boljih od ovoga. Ci i C2 su kapaciteti za ugadanje St. Amater ce se redovito plocicama od kasiranog vitropla: ti sta (»Donit«. Bakrena ugada se na zeljenu frekvenciju malim promjenljivim kondenzatorima Ci i C2. je Za amatere gradnja ovakvih koaksijalnih resonatora. Takvi kao titrajni krugovi sluze onda plocici. 10-6. kasirani »teflon«. 10-5. M bandfilter. bakrenom foli(kasiranoj). Naziv dolazi od francuskog: cacher (cit. Jednostavnije je posluziti se slicnim titrajnim krugovima. 10-6. Pogled u unutrasnjost takvih koaksijalnih titrajnih krugova omo- gucuje nam si. Drugi nacin (na slici desno) je induktivan. prekomplicirana. ka- U principu. Medusobna veza trajnih krugova L1C1 i tanak sloj) oznacena je slovom B.

nepravilne napone koji se ocituju kao posebna vrsta sumova. Vrlo malen §um kod savremenih tranzistora moze se. javlja Sum uslijed nepravilnosti toka elektrona. tranzistora. sto takoder dovodi do nepravilnosti do neprestanog nemira anodne i struje. nigdje se ne doticu bakrenog sloja. Kad bismo mogli neki dobar prizajedno sa antenom posta- gum ne ostalih stupnjeva redovito jemnik 249 .da sasvim stalna. stavljena u strujni krug prve mrezice idealne elektronske cijevi bez suma. kao i petlja Lz. sa termogenom komponentom impedancije u kojoj nastaju. I spojna zica 2. Kroz elektronsku cijev teku pojedini elektroni u roJu. pogledu suma mnogo bolji od elektronskih cijevi. tzv. ekvivalentnog otpora 10-6. zahvaljujuci znatno^ poboljsanoj tehnologiji proizvodnje. te sa sirinom propusnog pojasa prijemnika. U nekom realnom prijemniku je ova granica odredena iznosoin za koji moze pojacani antenski sum nadjacati ostale sumove u strujnim krugovima prvog stupnja prijemnika. teoretski objasniti znatno nizom radnom temperatu- rom Utjecaj Sumova na prijem UKV termic- hi nemir. UKV — suma. ali se opaza kao voljnog pojacanja sum. Tranzistori su u pocetku bili izvor znatnih sumova. I raspodjela elektrona izmedu anode i zastitne mrezice kod pentoda nije konstantna. Ekvivalentni otpor suma (R aeq) za triode ima vrijednost obicno izmedu 200 i 500 Q. To bi bila ona vrijednost otpora (kod sobne temperature) koja bi. kasiranoj tankim slo~ Vidi tekst jem bakra. u ovdje sluzi zicana »petlja« Lz. Moderni tranzistori su. pa njihova gustoca nije posvu- predstavlja znacajan dodataK. Ona je jednim svojim krajem zalemljena uz hladni kraj traka L2 i ide uzdu2 njega odredenim dijelom duzine. St. nika proizvodi male. a intenzitet im je proporcionalan sa apsolutnom temperaturom. Najslabiji signal koji bi se tada mogao primiti bio bi ogranicen samo jos termickim nemirom elektrona u anteni. iza Signal je zajedno sa sumomvec da prvog stupnja toliko pojacan vi stupanj najvise doprinosi sumu U elektronskim se cijevima. Ovo se ne moze primjetiti na kazaljci kojom. npr. Ovi sumovi su neovisni o frekvenciji. mjerimo jaiza dokost anodne struje. Idealan prijemnik bio bi onaj u kojemu ne bi bilo nikakvih izvora dodatnih sumova. Titrajni krugovi za koji su »stampani« na plocici od vitroplasta. One su zalemljene samo na svojim krajevima. elektrona u anteni i u razlifitim strujnim krugovima prijem- # Nepravilno gibanje. Ovu vrstu suma u elektronskim cijevima cesto izrazavaju po* — — mocu tzv. Pri tome se smatra da prcijelog prijemnika i da se utjecaj ostalih stupnjeva moze zanemariti. da onda »ode« udesno na priJdjudnicu koja je nacinjena u obliku »otoka« na bakrenom sloju. uz ostalo. proizvela u anodnom strujnom krugu jednak sum kao i odredena realna cijev. osim ovoga. za pentode 500 do 5000 Q a za cijevi sa vise mrezica u stupnjevima za mijesanje 10 do 100 kQ.

.

treba smanjiti propusni pojas prijemnika i povecati selektivnost do maksimalne mjere koju samo dopusta stabilnost njegovih oscilatora.= ^==™ = — — — — -— == = = ====== — ==? IllllII liSiiiiiH 10 11 -. ka osigurati malen go li vlastiti sum ne- Bolji prijemnici za FM-telefoniju treba da budu selektivniji (20 do 25 kHz) od ovih. kod veza putem refleksije na Mjesecu ili za rad preko meteorskih tragova (MS) i slicno. prenosne prijemnike koji su u ma- primjena vrlo uskih propusnih pojasa. jer je to odlucno za odnos sig- 251 . izrazenog u belima (dB) u vrijednosti. signal/sum kod prijema slabih telegrafskih (CW) znakova. dok se jos veca selektivnost trazi za prijem SSB-telefonije (oko 3 kHz). 10-8. Zato treba. izrazene u »kT « i obratno deci* Ako je potrebno da se popravi odnos signal/sum kod prijemnika signala. koji su potrebni za sto bolji odnos. za prijem na frekvencijama od 144 MHz i vise. kao i sam nje. 12 13 14 15 'Sum u decibeuma (<jb) S/. Dijagram za preracunavanje suma prijemnika. Nije rijetka ni UKV veliko pojacanje signala. Pri gradnji UKV prijemnika tre^ ba misliti na cinjenicu da je uvijek vaznije u prvom stupnju prijemni^ UKV mu loj kutijici kombinirani s odgovarajucim malim predajnikom (primopredajnici) mogu posluziti i manje selektivnosti (30 do 50 kHz). npr. pazljivo odabranacin gradti tranzistore. Za sasvim male.

nala prema sumu. Tranzistori za UKV i diode prijemnike Danas se u prijemnicima za upotrebljavaju UKV samo tranzistori. je sam BFW92 BF679 BF680 OZNAKA . to izbor tranzistora kriticniji. Za ulazni stupanj prijemnika treba uvijek izabrati takay tranzistor koji ima malen vlastiti sum. Sto blize ulazu prijemnika. Njihov izbor ovisi o stupnju prijemnika u kojemu treba tranzistor da radi. a prema tome i za osjetljivost prijemnika za stabe signale.

One se od ostalih poluvodickih dioda razlikuju po tome Sto vrlo brzo reagiraju na promjene napona i sto imaju neootdno malen vlastiti kapacitet. Do radio-amatera tak- VISOKOFREKVENTNA POJACALA ZA UKV Tranzistorska visokofrekventna pojacala za UKV Tranzistori su danas toliko kvada ih se moze s uspjehom primijeniti u visokofrekventnim politetni jacalima na UKV od njih mogu sluziti cije preko 1000 MHz. medu njima. pojacanje od 15 dB uz sum koji ne prelazi 3 dB. ali i onda uz vrlo visoku cijenu (blizu $ 40. podrucju.MHz razlikuju. Osim silicijevih tranzistora u novije se vrijeme pojavljuju osobito malosumni tranzistori koji se izraduju na novoj vrsti poluvodica: galijevom arsenidu (GaAs). na frekvencijama oko 1296 MHz. Ipak cemo ovdje pokazati primjer uredaja za prijem na i frekvenciji 1926 MHz. spominju se tvornice ^Microwave Semiconductor Corporation* i »NEC« (Nippon Electric Co. manje boljSane nesmetano proteku! Na vim frekvencijama se bez pravih »sotkica« ne moze nista uspjesno naciniti. Schottky-jeye (Sotki). 10-10a. Razumije se da i ovdje radna tacka ovisi i o emiterskom otporniku ter(1 kQ). diode. Za visokofrekventno »uzemljenje« baze sluzi kondenzator od 1 nF. ako je prevelik. Nema ispravljackog ucinpreko vlastitog kapaciteta ka. Neki i za frekven- samo u iznimslucajevima. . Za frekvencije do 800 je BF 900 najbolji medu nji- ma. vi tranzistori dolaze nim — — Tranzistorsko visokofrekventno pojacalo »sa uzemljenom bazom« prikazano je na si. On ima najmanji sum! Sto se tice tranzistora BF 960 treba znati da je u isto takvom ku<Si§tu valova. pocinju pomalo »otkazivaOne na frekvenciji od. iz istih razloga. Za sada cemo se zadovoljiti s time da znamo za njih (HI). — kao i BF 900. Na frekvencijama do 200 MHz. jer ti«. dobro je postaviti metalnu pregradu koja ce ih odijehti jedan od drugoga. diode koje inace vrlo dobro rade na frekvencijama svih kratkih de. npr. Dva pritftjera za njihovu upotrebu prikazat demo i u ovom poglavlju. Kod najvisih frekvencija. tranzistor BF 960 u visokofrekventnom pojacalu. dok je radna tacka odredena uobicajenim razdjelnikom (4. osobito u stup* njevima za mijesanje.M-: bro. i vise!). Da se sprijeci eventualna povratna veza od izlaznog na ulazni titrajni krug. da geometnjske osi zavojnice Li i La budu jedna na drugu okomite. Prema tvornickim podacima moze se ocekivati visokofrekventno pojadanje oko 20 dB uz sum od oko 1 dB na frekvencijama oko 432 MHz ili. ali kako je u pocetku bilo i s drugim tranzistorima s vremenom ce im cijena pasti. Taj kapacitet. 1296 MHz vise uopce ne funkcioniraju kao diode.«). ali da ima po- same struje diode — visokofrekventne tak- §umi od BF 961. Ovaj je potreban i za micku stabilizaciju radne tacke.. predstavija prolaz za izmjenicne struje visokih frekvencija. Izlazni titrajni krug je ukljucen direktno u strujni krug kolektora. Medu prvima. To znaci: ako Li stoji neka L2 lezi ili slicno. razlicite dio- Medu ovima se isticu tzv. kod 800 MHz. jedva da bi se bez vrlo preciznih mjerenja (!) mogla cuti razlika Pritom karakteristike. pa ce i amateri moci s njima eksperimentirati. koji ih proizvode u vecim koUCinama. Diode Di i D2 koje su spojene paralelno sa antenskom zavojnicom 253 .7 kQ i 39 kQ) koji treba prilagoditi upotrebljenom tranzistcn ru (otpornik s tackicom na shemi!). Takoder je do- — Osim tranzistora. na visokim frekvencijama UKV podrucja mno go se primjenjuju. Sam emiter je priklju&n na pdvojak zavojnice Li jer je ulazna lmpedancija tranzistora u ovome sklopu vrlo niska.

Rao TR moze se upotrebiti. To mogu. ovdje je upotrebljen silicijev I N-P-N tranzistor. kao i emiterski otpornik su isti. utralizirati Kondenzator C n ciju. dovodi na bazu i na emiter tranzistora. On se prikljucuje na onaj kraj zavojnice Is koji nije spojen s kolektorom. ako je prijemnik u blizini nekog predajnika. BF 173. osobito onda ako predajnik nije jako snazan. kao i za primjer na si. b) pojacalo kod kojega je emitcr uzemljen za visoke frekvencije. 1040b. Ako je u blizini pri- h l y € jemnika jaci predajnik. kao i u predasnjem primjeru. c) sluzi za neutraliza signal VF pojacalo kod kojega se istovremeno. bolje je da se umjesto germanijevih dioda stave sicilijeve diode malog vlastitog kapaciteta (oko 1 pF). npr. I razdjelnik napona na bazu. Zastitne diode Di i Ds preko citave zavojnice Li. BF ISO. 10-10. Odvojak za prikljucivanje baze tranzistora na ulazni titrajni krug -ju Li -L I C3— —*-l 4TTfe» ostvaren je kapacitivnim djehteljem predas(10 i 68 pF). jednako jaka kolektorska struja uz isti pogonski napon. BF 166. SL cin ali Ima tranzistora koji na ovaj namogu raditi i bez neutralizacije. mom ce kod nekih biti potrebno neunutrasnju kapacitivnu povratnu vezu koja postoji u satranzistoru.2 V. posluziti kondenzator C„.La sluze za zastitu tranzistora. BF Za BF 200 Hi njima slican tranzistor. tj. Visokofrekventno pojacalo s tranzistorom kojemu je uzemljen emiter prikazano je na shemi si. Shema je nacrtana za tranzistore tipa P-N-P i pokazala se u 254 . za razliku od njeg primjera ovdje je antena prikljucena na odvojak ulazne zayojspojene nice. Za tu svrhu moze BF 161. Zato prisutnost dioda na tome mjestu nema nikakvog utjecaja na prijem UKV signala.6 V da bi elektricna struja mogla proteci. Germanijeye diode ne vode ni u propusnom smjeru ako je napon ispod 0. vec se nalazi tik uz odvojak preko kojega se dovodi elektricna struja iz plus pola izvora od 9 V. BF 224 i BF 225 (i ekvivalentne) preporucuje se samo sklop b) i to bez neutralizacije Kod treceg primjera visokofrekventnog UKV pojacala se ulazni signal dovodi istovremeno suprotnim fazama na bazu i na emiter tranzistora. su Primjeri visokofrekventnih pojacala za UKV s tranzistorima: a) pojacalo sa »uzemljenom« bazom. 167. cime je osigurana ista istosmjerna radna tacka tranzistora. 10-10a. suprotnim fazama. Za sili: cijeve diode napon mora biti veci od 0. biti i normalne visokofrekventne germanijeve diode.

tj. Zavojnice su motane lakira posrebrenom bakrenom zimm. Ls odvojka. U mjestima gdje istovremeno ra- re^ SL 10-11. BF 161 ili BF 166. kao sto su. Duiina zavojnice 9 zavoja. »FET«).slucaju (si. Izgled visokofrekventnog tranzistorskog pojacala za 144 MHz. odvojak kao Ls. odnosno BF 244 ili BF 225 (»Ei-Nis«) 255 . izvora tiP a pol. Li = L = 2 zavoja. Pazljivi like promatrac ce lako uociti bitne razizmedu jednog i drugog sklopa. Razumije se da tu mogu posiuziti i tranzistori tipa N-P-N (npr. osiguravajuei veliko pojacanje i vrlo malen sum. lako dolazi do preterecivanja ulaznih stupnjeva i do unakrsne modulacije. za amaterski dvometarski opseg. ali gurava prednapon.). Limena pregrada dijeli izlazni titrajni krug od ulaznog. b) ako je negativni pol uzemljen. pa u pogledu unakrsne modulacije i slicnih smetnji zaostaju za specijalnim tranzistorima koji rade na principu koristenja »efekata polja« (Field-Effect Transistor. iiz hladni kraj zavojnice L% i Ls U = mm. BF180 i si. oni ipak ne podnose prejake signale. u kojima je jezgrica od visokofrekventnog ili nom podrucju. na polistirolskim tijelima. U prvom 10-12. npr. 0=1 za upotrebu tranzistora tipa JFET. Osim toga i njihova je linearnost losa. Tranzistorsko visokofrek ventno pojacalo za 144 MHz u dvije di ili mnogo amaterskih UKV stanica gdje u blizini amaterskih frek- rade jake komercijalne i stanice. kojemu ieljeza iza UKV: U ~ 5 zavoja. Tranzistor mole biti BF 167 ili BF 173 (»RIZ-Zagreb«). 10-11 su dvije sheme tran^storskih pojacala za frekvenciju Pa 144 MHz. SI Na si. Obje sheme vrijede *a silicijeve tranzistore. Uz tranzistore (AF 139 ili BF 272) obicno ne treba neutralizacije. Najprije cemo navesti primjere za de na UKV cpm. 10-lla) uzemljen je pozitivni pol. promjera 5 mm. izolirone lice. a u drugome (si. Diode Di i Ds bez mora promijeniti 1 kao vrlo upotrebljiva. Izgled takvog pojacala prikazuje si. ali onda se praksi prave UKV polaritet i ^° e za pm ]?* bio uzemljen tranz stor r-N-P negativan ^ . Metalni oklop samog tranzistora treba spojiti s pregradom koja odijeljuje ulazni titrajni krug od izlaz nog. Cu/PVC.5 mm. Sheme vrijede za malosumne tranZtstore. BF 261. lako mnovencija druge UKV gi »bipolarni« tranzistori dobro ra- varijante: a) ako je pozitivni pol izvora struje napajanja uzemljen. 10-12. 10-13a je VF pojacalo u je gejt-elektroda FET-a uzemljena. Otpornik od 330 Q osi- Na si. = 0. 10-1 lb) negativni pol izvora struje. trebat ce za N-P-N tranzistore uzemijiti pozitivni pol i obratno.

.

tranzistoru. 10-15. TR2 Jp . Tako ne moze ulazni titrajni V pojacanje iznosi oko 13 dB. kao npr. MHz) Kako vidimo na moglo postici ovisno je o velidini rgonskog napona. naciniti tako da zajedno s prikljucenim kapaciteSt. Tu su upotrebljeni unipolarni tranzistori (FET). poznato je pod imenom »kaskoda«. Ulazni titrajni krug (sa Lt) spojen je na bazu tranzistora TR2 pomocu BF BF kas~ kodnog pojacala sa N-P-N tranzistorima. ova zavojnica prolazi kroz limenu pregradu. montiranu izmedu tranzistora. npr. BF 161. mogu po~ stuiiti i tranzistori tipa P-N-P. 10-15. BF 180 Ui BF 200. Uz napon od obje slike. ovisno o tranzistorima i o tijelima za namatanje. tako da bude plus pot na sasiji. 1046. u kolektorski strujni krug kojega je smjesten izlazni titrajni krug (sa Ls). 180. Zavojnice Li. I ovdje je neizbjeziva zavojnica za neutralizaciju L2. pokuSalo se naciniti kaskodno pojacalo s bipolarnim tranzistorima. Zavojnica L 2 koja se nalazi iz- medu jednog opsega koji i sluzi za neutralizaciju i biti ugodena na sredinu drugog tranzistora ona mora onog UKV priiftati. Takva pojacala su bila najprije gradena sa elektronskim cijevima tako da je katoda jedne cijevi bila spojena sa anodom druge. mnogi se od amatera ne odlucuje ici tim putem. U zelimo tima resoniraju na sredinu opsega (145 Slicno kaskodno pojacalo je prikazano i na si. TRi = TR2 = BF 161. 200 ili njima slicni.Visokofrekventno pojacalo kod kojega su dva tranzistora spojena u seriju. a uz napon od do 17 dB. Uz izmijenjeni polaritet izvora struje napajanja. i AF 139 Ui BF 272. Pojacanje signala iznosi dakle preko 2 do skoro cijela 3 stupnja amaterske S-skale! 12 sto ovisi V najmanje 15 o izabranom Iako su oba kaskodna spoja dvaju tranzistora vrlo zanimljiva za eksperimentiranje. Buduci da se elektronske cijevi vise ne upotrebljavaju za ove svrhe. La treba. prema si. Kolektorska struja iz TRt protice i kroz TRt. krug djelovati na izlazni. TRt i TRs su tranzistori tipa N-P-N. Shema dvometarskog kapacitivnog razdjelnika.

I .

i i malosumni predstupnjevi mogu mnogo je samo onda kad smjestaj radio-uredaja na takvom koristiti. 10-17. 10-18 je shema VF pojacala za dvometarski amaterski opseg. odrede- me izmedu za obje ove mogucnosti. Protiv njega ne pomaze nikakvo malosumno pojacalo. tipa P-N-P. »industrijskih« drugih. postoji mogucnost da se primjeti znacenje specijalnih VF pojacala. Tek onda. Nije tesko. Predvidena je upotreba MOSFET-a kao sto su BF 900. si. ali Na si. Za one koji zele brze do cilja. kucanski aparati automobili u gusto naseljenom gradskom podrueju proizvode toliko elektricnih smetnja da se formira pravi »gradski visokofrekventni smog«. a pojacanje im je barem 3 S-jedinice (oko 18 dB ili vise). 258 . Odvojak je na 1/5 broja zavoja citave zavojnice. U samom gradu takvi su smjestaji veoma rijetki. nog gradskim nacinom zivota. 10-17. Zavojnica Ls mora resonirati s kolektorskim kapacitetom tranzistora TRs. kako je to vidljivo na shemi mjestu' gdje Njima se cini da je ugadanje neutralizacije tesko. I To " nj | Da i |1s VF pojacalo za dvometarski opseg u kojemu je VET kombimran sa »obicnim« tranzistorom. ako zelimo. U drugom stupnju je bipolarni tranzistor tipa N-P-N ili. BF 960 ili 3N200. Njihov je sum vrlo malen.— A70j^ 12 r~ \*\- r\ SZ. ako se amaterska radio-stanica nalazi negdje na vrhu nebodera (solitera) usmjerene antene ako ima dobre ne predugacke koaksijalne antenske vodove. Takav izuzetak UKV Specijalna maloSumna pojacala manji sum kako vec znamo. 2elimo li da nam taj prvi Da bismo postigli sto potrebno je. od io* niziranih slojeva kod potarnog svl jetla (»aurore«) ili od Mjeseca. Na ulazu pojacala stavlja se FET. da prvi stupanj u prijemniku sto manje sumi. osobito smetnja. ali to nema tzv. Ovo je osobito vazno za prijemnike koji su namijenjeni za radio-veze refleksijom od meteorskih tragova. Ni »najmalosumniji« tranzistor nije u stanju da iz tog opceg suma »izvuce« neki signal kojemu je snaga vrlo malena. Njegov veliki ulazni otpor tie prigusuje titrajni krug i zato zavojnica L2 ne treba nikakvog odvojka. kada je moguce otici izvan zone u kojoj postoji taj gradski sum. Nacrtane su she- nolikije elektricne instalacije. strojevi. Ovaj drugi mole biti ili N-P-N ili P-N-P. jednostavnije je sagraditi VF pojacalo. To su smjestaji (»QTH«) izvan grada. Najrazi treba obaviti sa mnogo paznje. Takvi je u biti. predstavljaju prave izuzetke. Signal ostaje ispod »nivoa suma«. potrebno visokofrekventnom pojacalu upotrebiti i specijalne tranzistore. daleko od svih elektricnih postrojenja i industrijskih pogona. mozda. Veza stupnjeva je kapacitivna (preko 470 pF). moze stupanj pojaca signal.

Stupanj za mijesanje s dva FET-a. jer nismo mogli nabaviti takve tranzistore da sami nesto slicno sagradimo i is- sagradio WA2ZZF. Ne samo da su u istom kucistu. b) za podrucje decimetarskih valova (UHF) minijaturnoj silicijevoj plocici (»cipu«). Za ostalo vidi tekst 261 . kao sto je npr. 9-27. TRi i TR2 moraju biti medusobno jednaki npr. JJa&Bio je K2UYH.— trom kojemu ien sa » i s U «. £alo sa GaAs-FET-om za 432 MHz. izabrani par tranzistora P 8000. dakako. ledan se ne razlikuje od drugogal Transformatori Ti i Ts. Najbolje je upotrebiti dvostruki FET. na toroidnim feritnim prsteslicno onima na Feritni materijal mora odgovarati primjeni kod visih frekvencija. kao SL UKV $to je U 430. 10-25a prikazan je princip mijesanja sa jednom diodom u podrucju metarskih valova. Buduci da su oba tranzistora prosla citav proizvodni proces zajedno. odnosno trifilarno. SL 10-25. Broj zavoja je nesto manji. na si. U 430. 10-22. vec su i na istoj M {kontroUi. VF poja- MF koje je ke su iz casopisa »QST«. Cesca je upotreba dioda. Takoder se mote upotrebiti dvostruki FET. na si. su sirokopojasnih Namotani su bifilarno. U UKV PRIJEMNIKU STUPNJEVI ZA MIJESANJE Stupnjevi za mijesanje u UKV prijemniku bitno se ne razlikuju od stupnjeva za mijesanje koje smo opisali u poglavlju o kratkovalnim prijemnicima. 10-21b. jednaka FET-a. kao i Ts karakteristika. si. njihove su elektricne karakteristike prakticki identicne. Tranzistori TRi i TRz. r Xi Tranzistori P 8000 bili bi vrlo dobza tu svrhu. ovisno o UKV-opsegu frekvencija. Ovdje cemo dodati jg& nekoliko primjera za UKV. nima (»torusima«). Na si. Njihova radna struja neka ne bude mala. . 10-23 je VF pojacalo za 1296 MHz za shemu je klizni kontakt spoIsto vrijedi. sto je mogarie vise. ukoliko bismo iz vede »hrpe« mogli izabrati dva je dnakih svojstava. moraju biti dva. Obje sli «ra ? a) probamo. 1024. osobito za mijesanje kod vrlo visokih frekvencija. Mijesanje sa diodom: a) za podrucje metarskih valova (VHF). si. Na si. 10-24.

Visokofrekventno UKV pojacalo za 1296 MHz sa FET-om iz galijevog arsenida (GaAs) na si.2 V. pon oko V Najnoviji FET. Ona treba sprijecitl eventualnu pojavu visih napona koji bi mogli upropastiti vrio osjetljiv Dimenzije tog FET-a su izvanredno male (promjer ispod 3 mm!). Na naznaceno sa dva galvanska elementa i potenciomeprednapon koji si. 6/1978. znamo potice iz literature. VF pojacalo za ultravisoke frekvencije sa GaAs-FET-om: a) za 70-centimetarski opseg (K2UYH): b) 24-centimetarski za opseg (WA2ZZF). Sheme od toga. br. mogu iz- FET vrsno posluziti kao prijemna visokofrekventna pojacala za decimetarske i centimetarske ultrakratke valove. 10-21 su iz casopisa »QST«. Ona ne odrea duje prednapon. za sada.7 do 6. ZDi 5. cak do 12 GHz. L3 < T\ L« <70 432 MHz Izgted UKV pojacala za sa FET-om iz galijevog arsenida (GaAs) •7To 10 1123s JLX»i _l?'JL 2D2 SL 10-21. Primijeniti se moze kao pojacalo do vrlo visokih frekvencija. nacinjen iz galijevog arsenida (GaAs). u redovitoj prodaji.6 lazne prikljucnice. lako su deklarirani kao pojacala snage (do 1/4 vata!). ZDi = ZD2 = Zenerove diode za napon 4.7 do 6. Sve sto o njemu. za na(od 4. pregrada izmedu ulazne i izi Zenerove diode.2 V je dopusteno!) ogranicuju napone napajanja na dozvoljeni maksimum. Prednapon za gejt-elektrodu (—U ) odreden je potenciometarski i on je znatno nizi od napona za koji je nacinjena dioda ZDi. SL 10-23. jos se ne moze nabaviti u trgovinama. ZD2 odreduje pogonski napon pojacala. i ZDz. Za gejt-elektrodu je potreban radni je nacinjen i kao nosac svih dijelova.SL 10 10-22. je nizi 10-21a je to 260 .

Amateri ce se cesce susresti sa uredajima kod^ ko : jih su gotovo svi vodovi. Pri mijesanju dolazi samo do umjerenih gubitaka koji iznose priblizno 6 do 7 dB. 10-26.15K Razlika izmedu prijemne i oscilatorove frekvencije je 144 MHz. Vazno je da ulazni i izlazni pribudu optereceni impedancijom od 50 Q. (DBM) koji se moze nabaviti gotov. Uz njega je zato napisana visa frekvencija (1296 MHz). Uz onaj drugi pise vrijednost nize.. To je medufrekvencija. Simetrija u tim mikserima je tako dobra da od bilo kojeg ulaza (»port«). sto im je drugo ime. a primani signal u drugi ugao stampanog cetverokuta. 10-25b. danas se redovito upotrebljavaju u profesionalnim UKV uredajima. ukoliko su mu diode Schottky- prema MFCLAZ balans-mikser SI. Stampana bakrena traka koja je sira ima manji induk- oscilatorova vertora. Njegova gornja stranica je malo uza od donje. prijemna i frekvencija imale preveliku amplitude odmah iza dioda. Moze se upotrebiti od najnizih frekvencija pa sve do 500 MHz Hi vise. potrebni za prijem. kao sto je onaj na si. Oscilatorova injekcija se dovodi u jedan.. To se postize iskljucivo Schottky-diodama koje daju zadovoljavajuce rezultate i na frekvencijama od nekoliko GHz. Dvostruki balans-mikser (DBM). upijaju (apsorbiraju) oscilacije kojih frekvencija iznosi 1152 MHz i 1296 MHz. tj. u principu. ski prijemnik moze -£ y< (1296 30 MHz] pa dvometarposluziti kao i dodatak u kojemu su svi ostali stupnjevi. imati osobito malen vlastiti kapacitet i malen sum. 10-27. Primjer takvog stupnja za mijesanje koji moze raditi na visim decimetarskim UKV opsezima. 10-27. Oscilator mora davati.L osc VFP I ^ n LI M! & '/ //////////> tivitet. prema bilo kojem drugom. moze se stupanj za mijesanje posi. naciniti prema jtlocu diode gdje su 10-25b. Za ovako visoke frekvencije je najbolje upotrebiti gotove DBM. Bolje bi bilo upoSZ. ukljucivsi i titrajne krugove. prikazan je na si. ugradene u metalni oklop. Medufrekvencija se dobije po- Stupanj za mijesanje na kasiranom vitroplastu za frekvencije oko 1296 MHz. U dioda Di i Ds. mocu trebiti bakrom ni) teflon. sto je vrlo mnogo na tim frekvencijama. jos odgovarajucu snagu: obicno izmedu kljucci i . »nastampani« na kasiranim plocicama. ugraden u maleni metalni oklop. uz vrlo malen sum. dovedeni signal bude oslabljen za 35 do 40 dB. Da ne bi. osobito u anglo-americkoj strucnoj literaturi). i titrajni krugovi drukciji. kasirani (prevuceVidi tekst podrucju decimetarskih valova. si. Oni djeluju kao »upojni 1/4 resonatori«. Di i Da. Zavojnica Li sa trimerskim kondenzatorom Ci formira izlazni (medufrekventni) titrajni krug na 144 MHz. Opis u tekstu 262 Dvostruki -jevog tipa (»hot-carrier«. nalaze se dva stampana bakrena traka kojima je duzina i sirina takva da resoniraju na te dvije frekvencije. i0-2<5. oscilatorove frekvencije (1152 MHz). iz razloga koje smo ranije objasniii. One moraju. najcesce se danas upotrebljava do frekvencija oko 500 MHz. osim stabilne frekvencije. "In HW^fi i 1 M 5. na izlazu ovog kon- Koaksijalni resonatori.

Opts u tekstu. Zato je i za UKV ulaz predvidena upotreba atenuatora (Ri.666 ciju od 404 MHz MHz na prilagodenje je medufrekventni izlaz. R2 i Rs). potrebna je oscilatorova frekvenclia od 130 MHz (=2x65 MHz ili 3x X43.¥ SUMNI BROJ (kTo) MMESANJE IMF (POST-MIKSER) FOJACaLO 14 li 28MHz T 1 D8 Ft 1 1 L1 Di (8. u tome pogledu preporuka. ali osigurava dobro prilagodenje (50 Q) na sirokim opsezima prijemnih frekvencija. Ukupan je u£inak sa atenuatorom redovito bolji nego li bez njega.. ovisno o Potrebno je da se dr^imo tvornickih Da bismo mogli ti kakve stupnjeve ka nam posluzi si. podaci za optimalne vrijednosti takvog atenua* tora. prema si. on ce za prijem telegrafskih i ili 263 . Za prijem opsega od 144 MHz preporuduje se medufrekvencija 14 MHz. najbolje s tranzisto(40673. Najosjetljiviji dimenzioniranje dijelova ovisi o iz- boru medufrekvencije. 10-28. Potrebno prilagodenje postize se. ita kojega slijedi medufrekventno pretpojacalo sa MOSFET-om. Oscilatorski Medufrekventni signal na izlazu iz DBM je. buduci da onda i odnos izmedu signala i suma postaje nepovoljniji. LC-sklopom (&.12V SL 10-28. I ono mora biti malosumno. Primjer mijesanja pomocu dvostrukog balans-miksera..10V) A7K 50K. Za prijem /0-centimetarskog opsega je bolje iza- brati medufrekvenciju od 28 MHz. On donosi odredene gubitke. Podaci o tome su na tablici 10-L Odaberemo li medufrekvenciju od 14 MHz. u -mikser pojacalo«.333 MHz). u pravilu. Onda oscilator mora davati frekven(=3x134. C2. 3N200 ili slican). to se on vodi najprije u medufrek»post- ventno pretpojacalo. govarajuceg mogu biti veci gubici prilagodenja. Dvostruki balans-mikser (DBM) dobiva visokofrekventnu injekciju iz oscilatora preko otpornicke atenuatorske mreze (300. vrlo slab. Ona prigusuje za —3 dB. pravilno koristiza mijesanje ne10-28. Kada ulaz signala koji primamo ne bi imao pravilnu prikljucnu impedanciju doslo bi do povecanja gubitaka pri mijesanju. To znaci da za toliki iznos treba povecati snagu oscilato ra. Ako amater u svojoj radio-staiuci ima dobar komunikacijski prijemnik. 1 i proizvodu DBM. 16 i 300 Q). Zatzv. Li i d) kojemu rom tipa MOSFET ulaz stalno je opte- njima recen sa 50 Q. +10„. a za prijem opsega od 432 MHz metiufrekvencija 28 MHz 10 mV. sto je inace vrlo tesko postici. uz ostalo. Podaci za gradnju na tablici 104. Ako nema od- 4x101 MHz). Na tablici 10-1 nalaze se. sto je ne- pozeljno. od 6 dB. ako zelimo primati dvometarski opseg.

Pregled sastavnih dijelova za tnikser sa medufrekventnim pretpojacalom. prema si.Tablica 10-1. 10-28 Oznaka na shemi uredaja: .

Osoilatori za konverziju uitravisokih frekvencija principu moze svaka vrsta osod kojih smo yeci broj opisali u poglavlju o oscilatorima. maksimalno 5 do 7 pF). za prijem UKV-frekvencija. kao sto su BF167 ili BF173. uspjeh mora »od prve« biti zadovoljavajuci. kao i malosumni tranzistori tipa JFET i MOSFET. ukoliko je i mozda graden. tranzistori koji vec sami proizvode r>revelik sum. pomocu stabilne frekvencije kvarcovog oscilatora. unutrasnje kapacitete. MHz. pocetnik <5e se najprije zadovoljiti/edno- — — nazovimo ih pocetnicima stavnijom gradnjom. Kod medufrekvencija oko 28 ili 14 MHz takva ce neutralizacija biti dovolj- u dvometarskom opsegu Konvertor je uredaj koji. Nekoliko takvih oscilatora ce biti prikazano i u primjerima tunera i konvertora. Ma frekvencijama oko 14 ili 28 moze se primijeniti ovakva jednostavnija neutralizacija. si. koji slijede. transponira ill mijenja 265 kQ na. UKV Unaprijed zelimo naglasiti da pri gradnji takvih oscilatora. ali ako su u osciiatoru. i0-30. ne treba neutralizacija. na bilo kojem mjestu. Ako je os- na da to budu oscilatori koji imaju malen sum! Ranije se nije govonlo o malosumnim oscilatorima. Unatoc toga. Vidi tekst MHz nja). konvertor jednostavnije I DVOMETARSKI KONVERTORI TUNERI Za one radio-amatere koji jos nemaju iskustva u gradnji UKV pri- pretpojacalo vidimo na shemi. mijesanjem »prebacuje« prijemne frekvencije (npr: 144 do 146 MHz). treba osobito pa~ ^ ultrakratkovalnim podrucjima vrlo rado upotrebljavati SSB-signala specijalne konvertore. Najbolje ce bizapoceti gradnjom sto jednoti stavnijeg konvertora za dvometarski opseg. uz dimenzioniranje tiodgovarajuce U cilatora. ili se u oscilatorima sve vise upotrebIjavaju malosumni bipolarni tran. zistori. Kod tranzistora. medufrekventno pretpojacakao sto je bilo ono na si. Tranzistori koji imaju vece vlastite. nemoguce je naciniti malosumni prijemnik! Zato ziti kratkovalnog prijemnika premalena za dobar prijem UKV-signala na ovaj nacin. kako bi i pocetnik mogao osjetiti car uspjeha. Kondenzator Ce otpada. 10-28 neko jednostavnije.. Donji. . odnosno kod njihovih ekvivalenata BF224 ili BF 225. Medufrekventno »post-mik- ser« pojacalo s FET-om. potrebno je izmedu konvertora i KV-prijemnika jetljivost staviti lo. koji onda sluzi kao dobro medufrekventno pojacalo. ukoliko je medufrekvencija oko 28 treba naci nesto za dobar pocetak. Da ne izgubi »hrabrost«. posluziti za konverziju (transpoziciju primanog signala na -O +12V medufrekvenciju pomocu mijesa S/. KonvertOfti za prijem Na sL 10-30 vidimo kako se moze FET neutralizirati na razmjerno jednostavan na£in: otporom od 10 i kapacitetom od 1 nF. 10-29. Kondenzator od 10 nF bit ce dobar. morali bi se neutralizirati Takvo MF jemnika da ne osciliraju (Ce. UKV-konvertor stavlja se ispred prijemnika za KV.hladni kraj zavojnice Liz treba onda »blokirati« vedim kapacitetom od 50 pF. 1 ' — trajnih krugova i izbor pogodnih tranzistora.

10-31. kao i o promj em tijela za namatanje. Broj zavoja ovisi o dimenzijama jezgrice. Izlazni medufrek ventni titrajni convertere = krug. usred desetmetarskog opsega ili blizu onih medufrekvencija na koje ce biti transponirani dvometarski signali koji nas najvise zanimaju. Promjer same zavojnice je 6 mm. Na njegov prvi gejt dovodi se ulazni UKV sigdirektno sa ulaznog titrajnog kruga Li/Cu Zavojnica Li motana nal. Za tu svrhu ce biti dovoljan napon od motana I je ona ima i St. a broj zavoja 5. frekvencija kristala treba biti 116 MHz (latinski: vanjem kondenzatora malog kapaciteta (5 do 50 pF). moze se — njegoi osciliranje bilo pokusati doda- LsCs je iztazni. Ukoliko bi o upotrebljenom kristalu 9 — ovisno pada kvarcovom overtonskom latoru. 10-32. Na drugu gejt elektrodu dolazi VF na- pon iz oscilatora. u kojemu su upotrebljena samo dva tranzistora. 10-31. mjera 0. St. Ptocica neka bude od jeanostrano kasiranog vitroplasta ili.tako da njegov peti overton bude upravo 116. L1C1 je ulazni titrajni krug. kristal zaoscilira i onda treba trimer C2 ostaviti u takvom polozaju da te oscilacije budu stabilne da se pobuduju odmah. L3/C3 mijenjati) mora resonirati negdje u novo. Iza prvog zavoja treba naciniti odvojak za prikljucak na koaksijalnu antensku prikljucnicu (ANT).8 do bakrenom zicom. Ukupno ima 4 zavoja. Zavojnica Lz mora imati dobru VF jezgricu. Crne povrsine oznacuju bakar. To je. shematski je prikazan na si. Tranzistor TRi je MOSFET (40673. svaki puta kad spojimo konvertor sa izvorom pogonske elektricne energije. Kada se oscilatorov titrajni krug dovede blizu 116 MHz. potrebna je oscilatorova frekvencija od 116 MHz.0 MHz. 687) nije te§ko naciniti Ls tako da sa Cs (od 39 pF) je lakiranom. LtCz priosci- V ili manje. Zelimo li dvometarski opseg transponirati u desetmetarski (28 do 30 MHz). za prijem povoljnije. Oscilator je jednostavan kvarcov »overtonski« s tranzistorom TR? (BC107A). izmedu baze i emitera tranzistora TR2. Takav konvertor. Uz pouzdan dip-metar (vidi str. naime. Najjednostavniji dvometarski konvertor s dva tranzistora. prema si 10-31. isti promjer. od kasiranog kvalitetnog pertinaksa (»Donit«- -Kamnik) 266 . medufrekOvertonska ventni titrajni krug. ali brusen je lzgled stampane plocice za gradnju dvometarskog konvertora. voj »aktivnosti« otezano. Zavojnica L$ j—(OMF jednakom zicom kao i Li. medufrekventno podrucje. Kristal Q ima osnovnu frekvenciju koja je priblizno pet puta niza. frekvencija kvarcovog overtona koji treba biti otisnut na kristalovom kucistu. 3N200 ili 3N201). samo za nuzdu. postici da oscilator pravilnije radi. pro1 mm. Kolektorski titrajni krug L2/C2 mora resonirati na 116 MHz.

On se mora okrenuti onako. gdje nebakra. ovisno o tome da ili li nam je kristal u vecem kucistu. Buduci da je konvertor nacinjen na najjednostavniji nacin. na prikljucak »ANT«. ANT je prikljucak antene. kako je nacrtano na si. je sve drugo postavljeno na odredena mjesta i uredno zalemljeno. Da se posao oko izgradnje konvise olaksa. Opis ugadanja u tekstu St. da se ne pregriju i ne ostete. MF prikljucak medufrekventnog poj acuta ili 10-metarskog prijemnika koji vrsi ulogu »baznog« prijemnika. 10-33. tor da se njime moze primaU ona vrsta signala koju zelimo slusati. Slijedeci korak je ugadanje oscilatora. samo dvije od njih. stavljaju se sastavni di- jelovi. 10-33. 10-32 je izgled bakrenih vodova na »stampanoj plocici«. Dimensu joj 60 X 80 mm. ni kristal. u manjem dvometarskog opsega. Antenu cemo takoder prikljuciti koaksijalnim kabelom. Na ma Kad onoj strani plocice. kako je odredeno polozajem koji se takoder vidi na istoj slicL U Na plocici su tri rupice za kvarcov kristal. s takvim primati vertorom mogu vrlo dobro UKV-repehtora. koji nam vrsi ulogu medufrekventnog pojacala. postici pnjem jacih stanica sa dvometarskog opsega. ah takoder o osjetljivosti prikljucenog desetmetarskog prijemnika. ugada* njem ulaznog i medufrekventnog — — ne. prema sL 10-32. ne vaIja dugo lemiti. Ni tranzistore. jer je takvome talisna temJ* T peratura dovoljno niska. Osjetljivost konvertora nije »vrhunska«. vertora sto je moguce na si. sto moze omoguciti da u pnjemno likama podrucje »upadnu« i nezetjem signali Poznato je da svaki oscilator osim one frekvencije koju trebamo : kojom raspolazemo za pnjem — — 267 . prema rasporedu na si. Mora biti nacinjena iz vitroplasta koji ima bakrenu foliju samo sa jedne strazije konvertor prikljuciti na neki desetmetarski prijemnik ili na kratkovalni prijemnik koji ima i taj valni opseg. oznacene slovi- ma »MF« kabel i spojit pomocu koaksijalni njega cemo ovaj cemo ? o -trRaspored sastaynih dijelova konvertora na plocici. ispustena je filtracija oscilatorove frekvenu odredemm pncije. ovisi o anient s mora imati takav demodula- tome pomaze mali metalni izdanak u dnu kucista. Kod TRi treba paziti na pravilan raspored prikljucaka.Kositar (kalaj. pogotovu ako smo prije prikljucivanja sve spojeve pazljivo pregledali i ako smo pazili da izvor struje spojimo sa ispravnim polaritetom. 10-33. Zato lemilo mora bid vruce (!) a lemljenje kratkotrajno. Ali. Iskoristavaju se. titrajnog kruga. Konacno cemo prikljuciti napon napajanja od 9 V. vjerojatno je da je sve u redu. I TR2 se postavi onako. u sva~ se kon kom slucaju. kao posljednje stavljaju se tranzistori. Koje cemo dvometarske radiostanice moci primiti. »cin«) za lemljenje neka bude sa 60% kositra i 40% olova. Ako potrosak struje nije veci od nekih 8 do 10 mA. Razumije se da prikljuceni desetmetarski prijemnik. Kada on ispravno oscilira na 116 MHz (dobro je kontrolirati dip-metrom!). najblizeg signali kao i svi signali lokalnih 1 ne predalekih amaterskih UKV stanica. daka ko. nece biti tesko. ali preko miliza prvi momenat ampermetra. resonira na odabranu medufrekvenciju. Na prikljucnice.

ispred stupnja za mijesanje. Na vrijednost medufrekvencije istu transformiraju se iz dvometarskog opsega signali kojima je frekvencija 144.75 MHz. uz ostalo. na Sljemenu kod Zagreba!) njegov ce izvanredno jak signal moci da prodre do tranzistora TRi jer se ispred ovoga ne nalazi visokofrekventno pojacalo. jos i visokofrek- = 28. proizvoditi i njezine vise harmonicTako se i u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TR2 osim frekvencije od 116 MHz.75 MHz. pojaviti snazno brujanje koje potjece od impulsa za sinhronizaciju slike. Dvometarski konvertor s tranzistorima tipa P-N-P i kvarcovim kristalom od 38. kanalu. javlja i njena druga harmonicna frekvencija: 232 MHz. Frekvencija nosioca slike na devetom kanaiu iznosi 203. To je nacinjeno u slijedecem primjeru.25 dobije se: lektivnost potrebno je. to je samo na tome jedinom mjestu.75 MHz. To znaci da ce se na prvoj medufrekvenciji. pojacalo za dvometarske Za uklanjanje nezeljenih signala mora se i oscilatorska frekvencija posebno filtrirati. kad nema televizijskog programa. moze doci do mogucuje prijem ove frekvencije. — - sasvim doi Za vecu osjetljivost bolju st> dviju 232 frekvencija 203. Ako ona s do Frekvencija brujanja odgovara frekvenciji mreze izmjenicne struje. Svi tranzistori mogu bid BF272 SI 268 . na 28. Inace je prijem UKV staza tako jednica vrlo stabilan i vrlo neugodnih smetnji. Po je najlakse prepoznati! Ipak. Konacni rezultat je taj da ovo brujanje koje se cuje bas »usred banda« onc- voljnom amplitudom dode u stupanj za mijesanje.ne. nema ni ove smetnje. au mjestu gdje radi takav prijemni konvertor postoji televizijska radio-stanica koja prema tome emitira na 9.25 MHz. 10-34. Ako je televizijski odasiljac vrlo blizu (npr. Mijesanjem ovih tome ju — nostavan konvertor bar.667 MHz za konverziju signala u desetmetarsko podrucje sa 144 na 28 MHz. MHz - MHz ventno signale. Dakako.

ako takav konvertor sluzi u vezi s nekim pre- jakih signala ova dioda djeluje kao ispravljac kojim se postize promjena radne tacke i smanjenje pojacania u visokofrekventnom stupnju. si. To mogu biti germanijevi tranzisto ri starijeg tipa. je u induktivnoj vezi zavojnica Li. Sam tranzistor TRs. preko 3 na bazu tranzistora za mijesanie (TR2).2 kQ i kondenzator od 470 pF).3 nF. kao sto su AF139. Na taj nacin dioda Dz poiuaze zastitno djelovanje onih dioda koje se nalaze na samom ulazu konvertora. koji se jos mogu pronaci kod radio-amatera. Ovakva filtracija se pokazala kao vrlo korisna za uktanjanje vtsih harmonickih frekvencija koje se stvaraju u tranzistoru TRs. Diode Di i D2 se stavljaju kao zastita od prevelikih visokofrekventnih napona samo onda. utrostrucujuci oscilatorsku frekvenciju. 10-35. Dvometarski napon i ne provodi struju. silicijevi tranzistori sa oznakom BF272 koii su nacinjeni tako da budu direktna zamjena za navedene germanijeve tranzistore. s biti male malenim Ls. Kod vrlo 10-34. L. Bolji su moderniji. Dioda Dz ima. zaporni pred- U lazi konverzionom oscilatoru nase kvarcov overtonski kristal za frekvenciju od 38. Sva tri tranzistora mogu biti i BF272 koji su takoder tipa P-N-P Pogled na gotovi konvertor nam omogucuje si. Lijevo.667 MHz). oscilira na toj frekvenciji kvarca. TRu On radi kao visokofrekventno pojacalo. !cija. U. St. Diode moraju silicijeve. U njegovom kolek- torskom strujnom krugu 30 je medu- dajnikom. sudjelovanjem titrajnog kruga sa zavojnicom Le. iduci prema gore je najprije tranzistor AF 139 i dalje obje zavojnice dvometarskog bandfiltera. Oni mogu doci u sva tri stupnja ovog konvertora. dobivene utrostrucivanjem (38. U sredini slike dolje je kvarcov kristal (38. rima od po spregom. do njih tranzistor AF 180 za mijesanje. 10-34. frekventni bandfilter koji moze propustiti citavo podrucje od 28 do vlastitim ka- MHz. Dz. Oscilacije ove frekvencije. AF180 ili njima slicni. 10-35. sluzi za jos jednu vrstu zastite tranzistora od prevelikih opterecenja jakim signalima. Rohde. meduf rekventnog bandfiltera (28 do 30 MHz). Ulazni titrajni krug ima kapacitivni razdjelnik (10+33 + 39 pF) ko^ jim je postignuto dobro prilagoctenje na prvi tranzistor. La s kondenzatodvometarski bandfilter s kapacitivnom Zavojnice Ls 10 i pF sacinjavaju preko kondenzatora od samo Ls. Istovremeno proizvodi frekvenciju od potrebnih 116 MHz. Izgled konvertora. Sa zavojnicom u kolektor- skom strujnom krugu prvog tranzistora. Iza tranzistor se vidi drugi njega 269 ML- . a desno od njega dvije zavojnice izlaznog.konvertor s tri predviden je za rad s tranzistorima tipa P-N-P. To je prva medufrekven- pacitetom. D2. najprije se filtriraiu bandfilterom sa Li pF. tranzistora. sagrade- nog prema shemi na si. 1 pF. Ulazna zavojnica je lijevo dolje.667 MHz. Ona. oba otpornika od 2. moze se kompletna diodna zastita ispustita (Di.667x3 = 116). odyode i Ls i tek onda. prema ideji koju je objavio U. sa tranzistorima AF139 i dva AF180. dok su signali normalne amplitude. Ako u neposrednoj blizini nema nikakvog predajnika. spojena je baza tranzistora TR2. Na odvojak zavojnice preko 3.

ulaz 1)6

ili

130

MHz

-o412V

3N200
SI
10-36.

3N200
sa dva MuSFET-a.

Shema dvometarskog konvertora
lator

Kao

osci-

mole

posluiiti sklop

prema

si.

10-37

AF180 koji pripada oscilatoru. Desno od kristala je zavojnica Le,

gejt (Gi) tranzistora TRi prikljucen je na treci zavoj, dok citava zavoj-

dok se

Lt

i

Lb vide povise nje. Ni-

kakvih pregrada

nema

i

nijedna za-

vojnica nije oklopljena. Ispred 10-metarskog prijemmka koji je imao osjetljivost od 1 mikrovolt za odnos signal/sum od 10 dB ovaj konvertor je pokazao dobre
rezultate. Svaku dvometarsku stanicu koju se moglo cuti s bilo kojim drugim prijemnikom, primalo se i

zavoja s promjesa jezgricom za Ugadanje. Korisno je takoder do^ dati one dvije silicijeve diode Di i
nica

ima ukupno
6

rom oko
D2,
s

mm

5
i

prema si. 10-34, ako ovaj kon: vertor zelimo upotrebljavati u vezi
nekim

UKV

predajnikom.

i

Titrajni krug sa zavojnicom Lt titrajni krug sa zavojnicom L&

njime vrlo dobro. Za pokus smo u istom konvertoru jednostavno zamijenili germas

+9.. .12 V

nijeve tranzistore tranzistora tipa BF272 (»RIZ«). U radu konvertora nije bilo nikakve razlike. On je cak i nesto bolje radio kad smo pogonski napon od 9 povecali na 12 V. Ako se zamijeni polaritet lzvora struje tako da plus pol bude uzemIjen, moze se na isti nacin sagraditi konvertor sa silicijevim N-P-N tranzistorima (BF266). nVT ^ rtrt MOSFET tranziston 3N200, l njemu slicni, mogu se uspjesno primijeniti pri gradnji dvometarskih Takav konvertor je konvertora.
tri
.

sa

silicijeva

f(6!}*
SL
zistor

.t

10-37. Oscilator s dva tranzistora za konvertor prema si. 10-36. Tran-

shematski prikazan na si. 10-36. Tu ulazie nacrtano visokofrekventno no pojacalo i stupanj za mijesanje. Ulazni titrajni krug (sa Li) spa-

skoj

moze
ill

TRi je oscilator na overton frekvenciji kristala Q. Ona bid Hi 38,666 (38,667)

MHz

43,333

MHz, ovisno o tome koju

izlaznu

odvojku iza ja se sa antenom na prvog zavoja. Da bi se postigla ne: prvi sto bolja ulazna selektivnost
270

frekvenciju zelimo postici utrostrucivanjem u drugom stupnju, sa tranzistorom TR2. Opis u
tekstu

cine dvometarski bandfilter, ukljucen izmedu visokofrekventnog po jacala i stupnja za mijesanje. Ove su zavojnice jednako nacinjene kao zavojnica Lu Drejn (D) prvog i tranzistora spojen je na cetvrti zavoj zavojnice Ls, dok je zavojnica Ls spojena na Gi drugog tranzistora na svom gornjem (»vrucem«)

u tome pogledu je osobito kriticna. Treba naci takav njen polozaj, kada odnos signal/sum bude najpovoljniji. Obzirom na svojstva upotrebljenih tranzistora moze se
antena,
ocekivati da ce sum biti negdje izmedu 2 i 2,5 dB. Unakrsna modulacija se redovito ne zamjecuje. Da tako ostane ne treba dodavati jos jedno VF pojacanje. Iako bi se uz ovaj konvertor moglo upotrebiti nekoliko razlicitih oscilatora, dat cemo na si. 10-37 shemu oscilatora koji je kod nas nebrojeno puta upotrebljavan i koji
je

kraju.

U
pije

MOSFET
smo

visokofrekventnom pojacalu potrebna neutralizacija jer

radi veoma stabilno, ako se pri gradnji, stavljanjem po-

godne pregrade, pobrinuli da izlazni titrajni krug ne moze djelovati na ulazni.
Drugi gejt (G2)

dobro sluzio

svrsi.

MOSFET

tranzi-

stora TRs ima malen pozitivan prednapon i, preko kondenzatora od 5 pF, prima »injekciju« iz oscilatora

Tranzistor TRi radi u overton* skom oscilatoru s kvarcovim kri-

Ovisno o frekvenciji oscimedufrekvencije niza od prijemnih frekvencija, moramo odabrati medufrekventni titrajni krug (sa Ia). Taj titrajni krug mora resonirati u sredini desetmetarskog opsega (na 29 MHz) ako je oscilatorova frek(si.

10-37).

latora, koja je za iznos

stalom od 38,666 (ili 43,333) MHz. Zavojnica Li s kondenzatorima Ci i Ca pripada titrajnom krugu na toj
frekvenciji.

S ovim titrajnim krugom je u kapacitivnoj vezi slijedeci tranziutrokolektorskom strujnom krugu je prvi titrajni krug izlaznog bandfiltera. Bandfilter ima dvije zavojnitrimerce, L2 i Ls, koje su obje
stor, TjRs.

On ima zadacu da

struci frekvenciju.

U njegovom

vencija 116 MHz, ili oko 14,25 MHz ako je ta frekvencija 130 MHz. Resonancija mora biti siroka pa ce

mozda

biti

potrebno da se paralel-

no sa zavojnicom L* stavi prigusni otpornik. Ovaj neka ne bude premalenog otpora. Titrajni krug mora biti samo toliko prigusen da razlike u resonanciji na pocetku i na
zavrsetku odredenog medufrekventnog opsega ne budu prevelike, po mogucnosti da ostanu u granicama

skim kondenzatorima od po 12 pF ugodene na 116 ili na 130 MHz.
i

Izbor kvarca
ovisi

izlazne frekvencije

o tome kakvu smo medufrekvenciju izabrali, u opsegu od 28 ili od 14 MHz. Izlazni kondenzator od 5 pF je jos jedanput nacrtan na si.
10-36.

do

—3 dB u odnosu na maksimum,
izlaz

Na

konvertora moze se staviti i bandfilter (za opseg od 28 do 30 MHz, odnosno za 14 do 16 MHz). Uz ispravno doziranje oscilatorskog napona na Ga tranzistora TR2
(150 do 200 mV) i dobro ugodene titrajne krugove bit ce odnos sig-

Dvometarski tuneri

Ako nemamo pogodnog
vog

kvarco-

kristata, ne mozemo naciniti friijedan od opisanih konvertora. Preostaje ipak mogucnost da pri-

nal/sum vrlo dobar. Mjeracem su

ma

jemni konvertor nacinimo tako da umjesto kvarcovog upotrebimo neki drugi oscilator. Pokazalo se, da
frekvencija drugih vrsta oscilatora, osobito kod vrlo visokih frekvencija

(vidi

u poglavlju o mjernim

in-

strumentima i mjerenjima) mogu se, na kraju, jos potraziti najbolja mjesta za odvojke na zavojnicama. Tacka, gdje je na Li prikljucena

na UKV podrucjima, nije toliko konstantna da bismo mogli oscilator upotrebljavati bez popravljanja
271

I


I

*"~1

J^

fT?4^1
165. .66 MHz)

MF

r
'

1

^
T R3

K ?nT

T
Vn

J.

S/. ifl-38.

Dvometarski

UKV tuner s tranzistorima. Oscilator radi na polovicnoj vrijednosti potrebne frekvencije. Vidi tekst
Kad
nacinimo
je vec tako, onda oscilator, ko-

frekvencije. je bolje da

Istovrsni tranzistor
ziti
i

moze

poslu-

jemu cemo frekvenciju

uvijek modi dovesti na potrebnu vrijednost. To

su onda oscilatori s promjenljivom frekvencijom (VFO). Mijenjajuci frekvenciju mi cemo odabrati ono sto zelimo primati. Takav uredaj za konverziju dvometarskih (ill nekih drugih UKV) frekvencija u odabrano medufrekventno podrucje nazi va se »tuner« (citaj: tjuner; od engl. rijeci: to tune = ugadati glaz beni instrument ili radio-uredaj na

za mijesanje (TR*). Njegova je baza preko 3,3 nF spojena na odvojak zavojnice Ls, dok je emiter, takoder preko 3,3 nF, spojen na odvojak oscilatorske zavojnice L*. U

odredenu frekvenciju). Prvi tranzistor, TRi u dvometarskom tuneru (si. 10-38), radi kao

visokofrekventno pojacalo. Na ulazu su zastitne diode Di i Da. Ulazni
titrajni krug ima kapacitivni razdjelnik za prikljucak baze tranzistora. Iza TRi slijedi UKV bandfilter za opseg 144 do 146 MHz koji

kolektorskom strujnom krugu je zavojnica Ls koja s kondenzatorom od 33 pF predstavlja prvi titrajni krug medufrekventnog bandfiltera. Ovaj je s drugim titrajnim krugom, vezan (1 do i 33 pF, kapacitivno 2 pF). Medufrekvencija se moze lzabrati u blizini 20-metarskog amaterskog opsega (oko 14 MHz), ako raspolazemo dovoljno osjetljivim prijemnikom za tu frekvenciju. Takav nam prijemnik moze onda posluziti kao medufrekventno pojaca-

U

formiraju titrajni krugovi sa Ls
Ls,
(1

Pri tome treba izlaznu pnkljucnicu tunera (MF) koaksijalnim kabelom spojiti na ulaz kratkovalnog prijemnika. Sam oscilator radi s tranzistolo.

i

u medusobnoj kapacitivnoj
pF). Neutralizacija ovog

vezi visoko-

rom TRs

koji

moze

biti istoga tipa

frekventnog stupnja nije potrebna, ako se u njemu nalazi savremeni

UKV
272

tranzistor.

kao i prethodna dva. On oscilira na podrucju upola nizih frekvencija od onih koje bismo trebali. Ako je naime medufrekvencija 14 MHz, a pri-

L2
tMF* 29,75

MHO

L5

(1U...H6MH2}

SI

10-39.

UKV

tuner za 144 MHz sa dva FET-a i jednim silicijevim bipo larnim tranzistorom. Opis u tekstu
zistor

jemno podrucje 144 do 146 MHz, ako izaberemo nizu oscionda bi

latorovu frekvenciju

— ovaj

trebao

Dva FET-a i jedan »obicni« tranima tuner na si. 10-39. Buduci da u visokofrekventnom stupnju
surs-elektrodu, neizbjeziva je primjena neutraliza* cije, Ona je izvedena na ranije opisani nacin, pomocu neutralizacijske zavojnice Ls. Gejt-elektroda se spaja na kraj ulaznog titrajnog kruga
LiCi,

130 do 132 MHz. Ovo su za tranzistorski oscilator, koji nije kontroliran kvarcom, tako vi-

da

oscilira

od

FET ima uzemljenu

soka frekvencija da ne mozemo ocekivati da budu dosta stabilne. Zato se prakticira izgradnja oscilatora za podrucje ni2e frekvencije (65 do 66 MHz) tako da druga harmonicna frekvencija oscilatora ima potrebnu vrijednost. U tranzistorskom se oscilatoru redovito pojavljuje, uz osnovnu frekvenciju, i druga harmonicna. Njena je amplituda obi£no dovoljna za mijesanje u tranzistorskom mikserskom stupnju. Stabilnost frekvencije je tako

buduci da je ulazna impeFET-a visokoomska. Dvometarski bandfilter, L$Cz i LtCs, takoder nema nikakvih odvojaka na
dancija

zavojnicama. Medufrekvencija je ovdje odabrana nesto viSa nego li u predaSnjem primjeru, da bi oscilatorova
frekvencija mogla biti niza.

Za me-

mnogo

bolja.

dufrekvenciju u blizini 10-metarskog amaterskog opsega (npr. 29,75 MHz)
oscilatorova se frekvencija mijenjati izmedu 114,25 i
116,25

Povratna veza u oscilatoru je kapacitivna, preko 2 pF, izmedu
kolektora
i emitera. Svi tranzistori mogu biti jednaki, silicijski N-P-N. Dvometarski tuner se moie uspjeSno sagraditi i pomocu FET-a. Njihova je primjena korisna za visokofrekventno pojacanje i za mijeSanje, dok u oscilatoru nisu neophodni.

mora

MHz. Na shemi je prikazan nacin kako se mo2e sagraditi tranzistoroscilator za ove frekvencije. Preduvjet je da se za gradnju takvog oscilatora izaberu samo najgki
kvalitetniji

sastavni

dijelovi.

Sam

tranzistor

TRs mora imati najbolja

ultrakratkovalna svojstva: vrlo yisoku grani&m frekvenciju l odliC273

18

Radio prirufinik

no hladenje. Za tu svrhu se domaci tranzistor BF173 ili BF273 pokazao vrlo dobrim, kao i BF260. Ne raspolazemo li s takvim specie
jalnim
i

r>"'
;'.

"'

"T<'\

';;_."";"-.- •;;

j^k -^|

UKV

tranzistorom,

mozemo

nom
sto

kod ovakvog FET-tunera upotrebiti mijesanje s drugom harmonic*
je

frekvencijom oscilatora, kao bilo opisano malo prije.

I

PRIJEMNI UREBAJI ZA VISE

432

MHz

Konvertoii za 70-centimetarsko podrudje

SI

10-40.

Konvertor za prijem op-

sega od 432

S tranzistorima se moze naciniti dobar konvertor za 70-centimetarsko podrucje.
biti
I

MHz
supljih

Primjena koaksijalnih,

dimenzije

mogu

male.

resonatora omogucuje lako prilagodenje jednostavnim pomicanjem
3

¥"
4f ci
820

3J5
7tr C2

T"
C3
i

T

C6i 27
01
.

4=

ulaz

TR2

^-

j

C7

!

J_
i

IC8

51
—J—
!

i

—t—
K

1

n

i i

in
1

i

-*,

i

-I— ,1
3,9

;

i

i

--Hit--*
1

I

1,5

K

;

I

^

,^*
!

i

,:»._
!

SL 1041. Shema konvertora za prijem 432 MHz, prema si 1040. Ci, Cs i Cs = 3 pF maks; Cie ^10 pF; Li, Lz, Ls i La imaju odvojke i to: Li iza
25
i

38

mm;

iza 12,5 i 25 mm; Ls iza 19 i 32 mm; L 8 iza 12 5 racunajuci od uzemtjenog kraja. Ostalo u tekstu
'

U

i

32

mm

274

tacaka uzdu2 srednjih vodova. Osim toga ovakvi resonatori imaju i daleko veci Q-faktor i omogucuju vecu selektivnost od one koja bi se na tim frekvencijama mogla postici primjenom obicnih zavojnica. Selektivnost je bas kod tranzistora vrlo vazan faktor jer su oni osjetljivi na smetnje od jakih signala izvan zeljenog opsega, a takoder zbog vece sigurnosti od zrcalnih frekvencija kod medufrekvencije od 14 MHz koja je ovdje bila izabrana i koja je razmjerno niska. Ipak, zahvaljujuci upravo velikom Q-faktoru titrajnih krugova, postigauto potiskivanje zrcalnih frekvencija iznosi oko 40 dB. Pojacanje ispred stupnja za mijesanje moze se »natjerati« takoder do blizu 40 dB, ako je potrebno. Takav 70-centimetarski konvertor, koji nije pretesko naciniti aniateru ako je vec gradio UKV prijemnike za 2-metarski opseg, vidimo na si. 1040, 1041 i 1042. napona za visokoRazdjelnici frekventne stupnjeve, koji imaju
prikljucnih

»uzemljene« baze nalaze se izvana (si. 1040) kako bi se lakse mogli mijenjati u svrhu postizavanja sto boljih radnih uvjeta. U originalnom modelu su tranTRi, TIU i TR* bili tipa P-N-P, a TRs tipa N-P-N. Kao TRi sluzio je 2N3280 (»Motorola«) a kao TRz i TRi tranzistori 2N3284 (»Mozistori

torola«).

Umjesto

ovih

americkih

mogu

se uspjesno upotrebiti doma(P-N-P) tranzistori BF272 ci (»RIZ«). TRs bio je silicijev 2N706. Umjesto njega se moze uzeti do-

UKV

maci BSJ62

ili

BF261.

Pri upotrebi silicijevih tranzisto-

ra pogonski napon moze biti vi§i, npr. oko 9 V. Kao sto se moze vidjeti na sL 1042, visokofrekventni krugovi za 432 MHz su smjesteni u tri pregratka, na lijevoj strani slike. U njima se vide i bakrene sipke Li, L2 i L$ koje pripadaju koaksijalnim titra;jnim krugovima. Ove sipke mogu biti nacinjene od pune bakrene 2ice ili od tanke bakrepromjera 2 ne cijevi kojoj vanjski promjer ne

mm

SI. 10-42.

UnutraSnji raspored dijelova u konvertoru za 432

MHz
275

I*

mm. Za tu svrhu bi vrlo dobro mogle posluziti mjedene (mesingane) cjevcice od
treba biti veci od 3

»mina«

iz tzv.

njem kraju

ako ih posrebrimo. One su na
(na
si.

»kemijskih« pisaljki,

do

10-42)

»uzemlje-

ne«, tj, zalemljene na limenu stranicu sasije, dok se na svom gornjem kraju mogu ugoditi promjenljivim cjevcastim kondenzatorima

Bakreni ili posrebreni mjedeni debeo 0,6 do 0,8 mm, sluzi za gradnju sasije. Njene glavne dimenzije i velicina limenih pregrada vide se na si. 1043. Promjeri rupa koje treba izbusiti u limovima nisu oznaceni jer to ovisi o onim sastavlim,

Ci t C2 i Cz, ta 3 pF.

maksimalnog kapacite-

Dioda Di koja sluzi za mijeSanje (uporedi sa shemom na si. 1041) je provucena kroz otvor na stijenki treceg pregratka, cime se postize jednostavna i kratka veza sa izlaznim medufrekventnim titrajnim krugom LiCs, smjestenim u posebnom pregratku, desno dolje. Najsiri prostor, desno gore, sluzi za smjestaj oscilatora i umnozivaca frekvencije. Poslednji titrajni krug toga lanca, Ls&e, ima induktivitet u obliku sipke, kao i ostali titrajni

nim dijelovima koje ce neki graditelj moci da nabavi. Polozaj i centri svih rupa treba ipak da ostanu na svojim mjestima, kako je to ucrtano na slid. Ovdje su slovima A oznacene rupe u koje treba ucvrstiti
sipke Li, L2, Ls i Ls; slovima B rupe za ucvrscenje promjenljivih kondenzatora Ct, Ca, Cs i Cie; slovima C rupe za montazu provodnih kondenzatora C?, Cs, C$ i C10. Na otvore D dolaze koaksijalne prikljucnice, kroz E prolaze prikljucne zice za emitere tranzistora TRi i TRu, te dioda Di. Kod F se ucvrscuje kondenzator Cis, kod G zavojnica Ls sa podnozje kvarcovog Le, a kod kristala. Samo na trecoj pregradi je otvor A dok se otvor E nalazi na svima. Kroz taj otvor na cetvrtoj pregradi prolazi jedna od prikljucnih zica kondenzatora Cn. Kad su svi limovi skrojeni moze mo ih posrebriti, ako za to imamo

H

vojnice
oblik.

krugovi za najvise frekvencije. ZaLs, Le i L7 imaju standardni
1042,
je

Sasvim desno gore, na si. keramicko podnozje za

kvarcov kristal koji se moze utaknuti s vanjske strane sasije, si. 1040 dolje, desno.

Ako ne, onda ne smijemo zaboraviti da je bakar bolji od mjeprilike.

SL

10-43.

Glavne dimenzije i oblik limova za gradnju sasije i pregrada tranztstorskom konvertoru za prijem 432 MHz

it

276

pa cemo sve limove skrojiti iz bakrenog lima, formirati sasiju, zalemiti je i onda jo§ ugraditi predi,

grade. One mogu biti ucvrscene sarafima, a povrh toga jos i zalemljene da kontakti budu sto bolji. Najprije treba montirati sve ko aksijalne titrajne krugove, onda tranzistore, pa sve ostalo. Kod prikljucivanja tranzistora treba paziti da se ne pregrijavaju. To znaci da lemiti treba sa vrucim lemilom, bez dugotrajnog zagrijavanja. Pri tome treba prikljucne zice drzati medu deljustima plosnatih klijesta koje odvode toplinu. Samu lemilicu je

zavoja sa odvojkom iza prvoga, racunajuci od hladnog kraja. To je onaj kraj zavojnice koji nije spojen
s kolektorom tranzistora TR$. Zavojnica JU je na istom tijelu, uz hladni kraj zavojnice Ls. Ona ima 2 zavoja, namotana istim smjerom

kao

Ls.

4,5 zavoja koji su namotani na promjeru od 9 mm, bez tijela. Zica je debela 1 mm, a duzina zavojnice je oko 15 mm. Odvojci dolaze iza prvog i iza drugog

Zavojnica Lr ima

zavoja.

Kvarcov kristal treba da bude brusen za direktno pobudivanje na

dobro uzemljiti. Montiranje i spajanje ostalih sastavnih dijelova nece predstavljati problem, osim mozda emiterskih prikljucaka u visokofrekventnom dijelu. Ovdje treba otpornik od 1 kQ najprije zalemiti na provodni kondenzator Cif zatim kondenzator izmedu sipke Li i drugog kraja otpornika, blizu otvora na pregradi, kroz koji prolazi emiterska prikljucna zica tranzistora TRu Pri tome treba preko ove tranzistorske zice navuci komadic izolirajuce »bu£ir-cijevk, pa onda zalemiti na tacku u kojoj su spojeni kondenzator C* i otpornik. Jednako treba postupiti

d

i

u

slijedecem pregratku.

svom petom »overtonu«. Ta je frekvencija na njemu napisana i za medufrekvenciju od 14 MHz ona treba da bude 69,666 MHz. Dok je neki osjetljivi apsorpcioni valomjer (ili grid-dip-metar koji sam ne oscilira), namjesten na 70 MHz i svojom zavojnicom primaknut zavojnici La oscilatora, treba polagano okretati jezgricu da ona ulazi sve dublje u unutrasnjost Ls. Oscilator de naglo »uskociti« otprilike kad jezgrica bude dopola uSarafljena, da se oscilacije postepeno oslabljuju ako dalje okrecemo jezgricu istim smjerom. Pravilan polozaj jezgrice je oko cetvrt okretaja iza onoga u kojem su se pojavile oscilacije.
Ako nekom visokofrekventnom sondom dotaknemo kolektor trannici L?
,

Vjerojatno ce biti prilicno tesko nabaviti provodne kondenzatore CV, Cs, Cb i Cio. U takvom slucaju cemo odrectene vodove provuci kroz izolatorske cepice koje stavimo u pri-

premljene rape na Sasiji (C na si. 1043). Ove vodove treba najkracim putem blokirati na sasiju plosnatim keramickim kondenzatorima od po 1 do 2 nF kapaciteta. Takvi su kondenzatori bili upotrebljeni i kod originalnog modela, pa ih vidimo^ u obliku okruglih plocica na gornjoj
strani sasije
tijelo
si.

TRd ili odvojak na zavojna koji je prikljudena dioda D2 moci cemo utvrditi postojanje VF napona koji se kondenzatorom Cu moze dovesti do maksimuma.
zistora

U

blizini L? ce samo vrlo osjetljivi apsorpcioni valomjer izmjeriti frekvenciju 209 MHz. Normalni grid-diper je redovito za tu svrhu pre-

malo

osjetljiv.

1040.

Zavojnicu Li treba namotati na koje ima dopromjera 10 bru kratkovalnu VF jezgricu. Potrebno je oko 22 zavoja lakirane, bakrene zice 0,4 mm. Odvojci su iza 5. i iza 11. zavoja. I zavojnice Ls i Le dolaze na takvo tijelo. Ls ima 8

mm

to postigli, treba VF dotaci drugu stranu diode Dz, tj. ondje gdje je ona spojena sa Ls. Pri tome neka je kondenzator Cw stavljen na svoj maksimalni kapacitet. Smanjujuci njegov kapacitet naci cemo resonanciju na dva mjesta. Druga resonancija je ona prava, na 418 MHz. U tacnost frek-

Kad smo

sondom

277

mozemo uvjeriti improviziranim Lecherovim zicama ili vrlo osjetljxvim apsorpcionim valomje rom. Ovakvo ugadanje oscilatora i
vencije se

dok prvi VF stupanj pocne osciliraTada malo povecamo Ri da oscilacije prestanu a pojacanje da bude maksimalno. U prvom stupnju je
ti.

umnozivaca frekvencije je vrlo vazno za ispravan rad konvertora.
Ugadanje visokofrekventnih titrajnih krugova za 432 MHz takoder je vazno, ali je mnogo jednqstavnije,

ako raspolazemo pogodnim signalom takve frekvencije. Za ovu svrhu moze posluziti treca harmo-

nicka frekvencija jaceg dvometarskog signala, ako npr. ukljucimo nas dvometarski odasiljac, postavljen blizu 70-centimetarskog konvertora koji ugadamo. Frekvencija dvo-

metarskog davaca mora
144,0 i 144,1 MHz, a ra biti spojen na

biti

izmedu

potrebno zadrzati veliko pojacanje jer bi inace odnos signal/ sum bio losiji. Pojacanje u drugom stupnju ovisi o otporniku R2. Ovaj cemo postaviti na takvu vrijednost da postignemo ukupno pojacanje koje nam je potrebno obzirom na prikljuceni prijemnik, Treba naglasiti da drugi stupanj vise ne utjece na kvalitetu prijema jer ne mijenja prvim stupnjem postignuti odnos izmedu signala i §uma. Taj ce odnos biti vrlo dobar, ako smo u konvertor ugradili navedene tipove tranzistora.

njegov izlaz moprikladnu laznu

antenu, »vestacku«) (»umjetnu«, Bez takvog signala bi jedva bilo moguce ugoditi tri titrajna kruga od kojih svaki ima prilicno visok
Q-faktor.

Odvojci na Li, L2 i Ls, na mjestikoja su navedena uz sL 1041, osigurat ce tako dobar rad konvertora da ce vecina graditelja biti za-

ma

dovoljna.

Tko

zeli ostvariti najbolji

moguci odnos signal/sum, moze to
postici strpljivim trazenjem jos boljih mjesta za odvojke. To je moguce samo onda ako se raspolaze

Na izlaz konvertora prikljucimo 20-metarski amaterski kratkovalni prijemnik, a na ulaz konvertora u
taknemo
15

do

17

cm dugu

krutu

zicu koja ce sluziti kao pomocna antena. Istovremeno koaksijalnu ulaznu prikljucnicu premostimo sa neinduktivnim otpornikom od 50 do 60 Q. Promjenljive otpornike Ri i Rs stavimo na najvecu vrijednost qtpora i, u prisutnosti signala, dotjerujemo &, Ct, Cs i Li tako da se na 20-metarskom prijemniku cuje najjaci signal, sto mozemo kontrolirati i na S-metru ako ga ovaj ima. Kad smo to postigli pokusajmo popraviti polozaj kondenzatora Cie. Vec smo rekli da ce biti nekoliko resoce nancija, ali samo kod 418 biti konverzija optimalna i signal na 20-metarskom prijemniku najjaci. To je onda i »pravi« polozaj kon-

specijalnim signal-generatorom kod kojega prikljucni koaksijalni kabel ima osiguranje od refleksije i stojnih valova. Uz nepovoljne ove odnose konvertor je nestabilan, sto potpuno onemogucuje njegovo daljnje pobolj§avanje.

Uz pravilno opterecenje antenske prikljucnice prvi ce VF stupanj zapoceti da oscilira kad napon izmedu one tacke gdje se sastaju Ri i Rs i
Sasije dosegne oko 5 V. Ako oscilacija nema ni onda kad je Ri sma-

MHz

njen na minimum, treba ili C* spodalje od uzemljenog kraja sipke hi ili pomaknuti antenski odvojak blize »zemlji«.
jiti

denzatora

Cl6.

Sada cemo izvaditi iz ulazne koaksijalne prikljucnice pomocnu antenu. Neinduktivnim otpornikom od 50 do 60 Q, malih geometrij skill dimenzija (npr. cetvrtvatnim), premostit cemo ulaznu prikljucnicu i polagano smanjivati otpor Ri sve
278

Moze se dogoditi da prvi VF stupanj oscilira vec kod napona koji je manji od 4,5 V. Tada se antena mora tjesnije vezati na hi pomicuci njezin odvojak navise po toj sipki, naili prikljuSak kondenzatora nize, Pri tome treba nastojati da se postigne sto vece pojacanje uz

d

najmanji mogudi sum.

Maksimalno pojacanje koje se

moze postici prvim stupnjem iznosi oko 20 dB. Uz to ce propusni pojas frekvencija za razliku od 3 dB
biti manji od 300 kHz. Optimalni odnos signal/sum je ovdje lakse postici
ili

ugadanjem signalgeneratorom
vrlo slabih signala nego

ke na vitroplastu moramo ipak smatrati kompromisnim rjesenjima, ako ih uporedimo sa resonatorima koaksijalnog tipa (si. 10-42). Unatoc toga i mnoge tvornice, koje proizvode pojedine sklopove i pripremaju »kitove« za amatere, idu takvim

pomocu
moze

putem.

li

upotrebom generatora suma. Razumije se da se takav konversagraditi
biti
i

Shema konvertora
sa

za 432

MHz

tor

za medufrekkristal

venciju od 28

MHz, Kvarcov

mora onda

ciju od 67,333 da je ugodena i zavojnica Ls. Titrajni krug LiCu ugada se na 202 MHz, a LsCie na 404 MHz. Mijesanjem ove izlazi medufrekvencije sa 432 frekvencija od 28 MHz.

brusen za frekvenMHz na koju treba

stampanim trakovima, po uzoru na amaterima dobro poznati i cesto upotrebljavani »MINIX-MRK-10«, vidimo na sL 1044. On ima dva stupnja visokofrekventnog pojacanja s tranzistorima koji su osobito pogodni za ove frekvencije: AF 279, ili BF 679. Oscilator ima takoder dva stupnja. Tranzistor TRs je oscilator na frekvenciji 134,666 MHz, za koju je bruSen i overtonski kvarc Q. Tranzistori BF 357, BF 173 i BF 224

MHz

Ovakvi UKV konvertori za declmetarske valove, koji se grade iz limenih plocica, ne privlace i ne odusevljavaju one amatere koji ne znaju obradivati lim. Nisu to teski poslovi, ali mnogi nemaju cime rezati i savijati lim i odustaju od ovakvih gradnja. U novije vrijeme ama teri si pomazu na taj nacin da umjesto limenih plocica upotrebljavaju bakrom kasirani pertinaks
ili,

ovdje su potpuno zadovoljili. 77k

MHz. Osim BF
tranzistor

je utrostrucivac frekvencije na 404 173 ili BF 224 poka-

zao se kao dobar utrostru£iya£ na ovim vrlo visokim frekvencijama i

BFY

90.

Ls, La i Li predstavljaju induktivitete titrajnih krugova. Prva dva treba sa njihovim

Bakreni traci

jos bolje, kasirani vitroplast. Iz takvog se materijala lako mogu izrezati sve potrebne stranice, pregrade,

trimerskim kondenzatorima (mak simalno 5 pF!) dovesti u resonanciju na 433 MHz. Treci mora resonirati na 404 MHz. Petlja od zice L$ i medusobno spojene petlje Ls
i

osnovice
koji

i

poklopci za UKV-uredaje
izgled

onda imaju

kao na

si.

1042. Vitroplast-plocice se lako rezu i obicnim skarama za lim, a lako ih je medusobno zalemiti da sve bude dobro i uredno nacinjeno. Na nekim mjestima ce biti spretnije iskoristiti jednostruko, a na drugima ^dvostruko kasirani materijal. Tako
?izvana

dolazi obicno jednostruko kasiran materijal koji se okrene tako da bakar »gleda« u unutrasnjost. Pregrade su cesto od dvostruko kaSiranog materijala, ali tada ih treba zalemiti sa obje strane. Amatersiea
snalazljivost mnogo pomaze pri tome, kao i savjeti onih koji su vec radili na taj nacin.

Le omogucuju induktivnu vezu sa pripadajucim titrajnim krugovima. Dvostruka petlja Ls+Lg uzima dvije frekvencije, ulaznu i oscilatorsku, odvodeci ih obje na tranzistor TR&, gdje se mijesaju i daju medufrekvenciju u opsegu od 28 do 30 MHz, omogucujuci prijem 70-centimetarskog UKV podrucja izmedu 432

i

434 MHz. Kao medufrekventno pojacalo sluzi neki 10-metarski pnjemnik, zajedno sa svim svojim stup-

njevima.

Veci broj ce biti onih koji nastoje da izbjegnu »limariju«, zadovoIjavajuci se cak i sa malo manjim uspjesima. »Stampane« bakrene tra

Antena se prikljucuje na koaksi: jalnu prikljucnicu kod A. Trimerski kondenzator od 20 pF i zayomica Li Eormiraju serijski titrajm krug za prijemne frekvencije. Treba ga ugona antenu diti tako da prilagodenje bude naibolje. To se postize onda
.279

ima
U33MH1)
250
fRI =

pmnm
TR4
L8
L9

J?^^ i^^
US
4=
;10n

1^

+J10ji

TR2

=

TR3

=

AF279 (BF679,BF660)

OMF (28...30MHz;

TR4= TR5*BF357{BF173,BFY90)

J
SZ. i0-44.

-°a
preinaka. Izlazni medufrekventni titrajni krug, u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRs mora se promijeniti. Cs ima, za tu svrhu, samo 15 pF, a takoder manje: 68 pF. I zavojnica Lio mora biti manja. Najbolje je odrediti je dip-metrom, i onda ugraditi i ugoditi na maksimum signala (ili suma!)

Shenta konvertora »Minix~MRK-10« kao primjer 70-centimetarskog konvertora za transpoziciju u desetmetarski opseg. Moguce je postici i transpoziciju u dvometarsko podrudje, vidi tekst

kada se 70-centimetarski signali najgtasnije cuju, uz sto manji sum.
se to postigne treba ugadanje obaviti primajuci neki v-r-l-o s-l-a-b-i signal, na granici suma. Kad se takav signal najbolje cuje, postigli smo najpovoljniji odnos signal/ /Sum! Prije toga, razumije se, morali smo i ostale titrajne krugove dovesti na »maksimum«. Oscilatorski titrajni krug je tu mali izuzetak. Jezgricu kojom se ugada induktivitet zavojnice Lb moramo ostaviti u takvom polozaju, neposredno uz maksimum, da oscilacije na overtonskoj frekvenciji kvarca odmah »uskoce«, cim prikljucimo napon od 12 V (za napajanje konvertora).

Da

d

opsega (145 MHz). pokazuju kako je nacinjen takav konvertor. U nasem casopisu »Radio-amausred
SI. 10-45 i si. 10-46

MF

ter«,

br.

6/1980. opisao je

YU2LW

Konvertor »MINIX-MRK-2«

raz-

likuje se od opisanog samo po tome sto je nacinjen za medufrekvenciju od 144 do 146 MHz. To znaci, da se iza ovoga ne prikljucuje desetme-

dvometarski prijemnik. tu svrhu kvarc Q mora biti za frekvenciju 96,0 MHz. Utrostrucivanjem se dobije 288 MHz, potrebmh za transpoziciju 70-centimetarskog
tarski, vec

U

valnog
(432

podrucja
288

u dvometarsko
Jacim zatvara:

=

144).

njem trimera moze se Lr ugoditi i na 288 MHz, bez ikakvih drugih
280

SI

10-45.

Pogted na 70-centimetarski konvertor »Minix-MRK-10«

od

do

9)

tice izrazavanja razli6i-

tih velicina

se citaju direktno zivacu (»display«)

pomocu brojaka koje na nekom pokaa ne posredno,

prema otklonu kazaljke na mjer-

nom

instrumentu. U tehnici ultravisokih frekvencija rijec »interdigitalan« doslovno znaci »izmedu prstislikovitom izrazavanju

ju« (latinski: »inter« - izmedu; »digitus« = prst). Da se doista radi o
tzv.

mozemo

se uvjeriti jednim
10-47.

pogledom na sL

SL 1046.

Isti

konvertor s druge stra-

Na lijevoj strani sL 1047 je terdigitalni filter/konvertor za prijem signala kojima je frekvencija
u
24-centimetarskom

m

ne; lijep je primjer uzorne gradnje uredaja za tako visoke frekvencije

amaterskom

uspjelu konstrukciju 70-centimetarskog konvertora. Upotrebljena je stampana plocica za koju je potreban vitroplast kasiran bakrom sa* mo sa jedne strane. Do danas je vec mnogo nasih radio-amatera sagradilo taj konvertor i moze se samo preporuciti da to i ostali, koji su zainteresirani za prijem na decimetarskim valovima, nacine. Tamo je vrlo dobar opis gradnje. Zato necemo ovdje ponavljati sto je tamo receno.

opsegu. Bakrene, posrebrene cijeyi stiA, B, C, D, i E montirane su na ienke oklopne kutije (125 X 60 X ^20 mm) tako da su tri s jedne i dvije naizmjenice s druge strane. One ulaze u postojece meduprostore, kao prsti jedne ruke medu prste

druge ruke.

Svaka od
51

tih

bakrenih
10

vanjski promjer

mm

cijevi
i

ima

duzinu

sredine cijevi susjedne je 21 mm, a do sredine montirane su simetricno uoklopnoj kutiji. Ova je takoder nacmjena od bakra i neka bude posrebrena,

mm, Razmak od

ako

Konvertor za prijem amaterskog opsega od 1296 MHz
Prelazenjem na sve vise frekvenna nove probleme koje treba rjesavati pronalazeci nove puteve. Prijemna tehnika za frekvencije preko 1000 MHz
cije nailazimo uvijek
(1

koaksijalnu prikljucnicu K spaia se antena za prijem frekveti-

je

moguce.

Na

cija

GHz).
cijevi

u opsegu od 1296 MHz ( = 1,296 Pomocu dva vijka koji se moili

manje uvrnuti u supl)inu D, dovode se u resonanciju usred prijemnog opsega.
eu vise

B

i

ciia

GHz) bitno

se razlikuje

od onoga
s pri-

na sto smo se privikli radeci

jemnicima za nize frekvencije.
Bitnu novost, kojom se tehnika prijema ovih ultravisokih frekvencija razlikuje od dosadasnje tehniuz ke za nize frekvencije, jest primjena tzv. »interdigiostalo

bude oko 28 MHz, potrebno je da kao konverzijsku frekvenciju imamo 1268 MHz. v Nju postizemo umnazanjem, pocevsi sa 52,833 Mrtz. Za tu je frekvenciju nacinjen knknstal Q. To je overtonski kvarcov pobustal koji se na toj frekvenciji
duje tranzistorom TRi, zahvaljujuci prisutnosti titrajnog kruga sa zavoj-

Zelimo

li

da

nam

medufrekven-

talnih«

filtera

i

konvertora. Ne, to nije

»interdigitalnih« u vezi s di-

nicom

gitalnom eiektronickom tehnikom!

U

(engl.

digitalnoj »digit«

elektronici

se

naziv

brojka,

znamenka

da krugu). Taj titrajni krug treba resonira na odabrani overton kvarkolektorskom sa (52,833 MHz). U strujnom krugu istog tranzistora je
281

U

(u

emiterskom strujnom

-0+24V

c zf 1

a ^

1=1

T
IOji

1?1P^*
OKLOPNA KUTUA

125x60xi0mm

^"^^W^
_[/M(2mA)

i '^ i r

'CTn
"

(28-MHz)

2N918{BFY90) TR2 = 2N3866
TR1 =

D1 = H.R 5082-2577 2-2577

TR3 = 40673 {3N200J 3N2011

D2 = HP 5082>-2fl1l -2811

^^
*~1

C

Y^
"

tnTi

•-•

It—*

St.

UJ?™??™? kristalom l umnazanjem frekvencije od 52,833 MHz na me MHz kci sa »post-mikser« pojadalom na 28 MHz. Li = U = 18 zav I 10,5 mm,CuL, oko 1,5 uff; Ls = 10 zavoja, kao Li i U oko 0,5 uH; U = - U = 6 zavoja kao Li, oko 0,2 ^H; sve na od 6,3 mm, sa jezgricom. U = bakrena traka 12,7 x 63,5 mm. VFP = 33 )xH
1
>'

1047. Inter digitalni konvertor sa Schottky-jevim diodama, Di
l
,

i

D

2

-

f

zavojnica Li. Ona, zajedno s kondenzatorom od 5 pF, resonira na tri putavisu frekvenciju (158,5 MHz), kao i zavojnica Ls. Obje ove zavojnice sacinjavaju bandfilter za utrostrudenu frekvenciju tako da ona,
filtrirana

imaju vrlo malen

vlastiti kapacitet.

Syaki znatniji kapacitet diode bio bi pravi »kratak spoj« za tako visoku frekvenciju! Ona mora imati i najbolja ispravljacka svojstva, ta-

u

bandfilteru,

stize

u

udvostrucivacki stupanj s tranzistoTR2. Ovdje se postize frekvencija od 317 MHz. Buduci da su to vec prilicno visoke frekvencije, potrebno je odabrati pogodne tranzi-

ko da napon koji se moze mjeriti na kondenzatoru C2 dosegne —1,5 V,
unatoc opterecenju sa 82 Q. Ovim zahtjevima danas odgovaraju samo Schottky-jeve diode, pa konstruktor (W2CQH) preporucuje diode »Hewlett-Packard-5082-2577«
iste tvornice.
ili

rom

store.
ili

Kao TRi moze
90,

BFY

a kao

se staviti 2N918 TRs dolazi u obzir

»5082-2835«
biti slic-

2N3866. Navikli smo da taj tranzistor vidimo u predajnicima. Ovdje ga treba staviti da bi titraji frekvencije 317 MHz bili dovoljno sna2ni,^ jer ih ceka daljnje umnazanje. Njih je jos potrebno ucetverostruciti na 1268 MHz. To se postize dio-

Dioda Di takoder mora
nih kvaliteta.

sluzi za mijesanje. Spojena je na kraj cijevi C u kojoj se induciraju naponi frek-

Ona

dom

£2.

se upotrebiti

Izbor diode D2 je kritican. Mogu samo one diode koje

(od D) i frekvencije koju primamo, 1296 MHz (od MK\ dvi J e frekvencije se u diodi mijeSaju; dakako, ukoliko je dioda za to sposobna! I ona mora imati vrlo malen vlastiti kapacitet i mora brzo shjediti sve promjene VF na-

vencije 1268

MHz

VF

V?

282

pona. I dioda Di mora zato biti Schottky-dioda, npr. »Hewlett-Packard-5082-2811«
ili

»5082-2835«.

Kod ugadanja
kod M,

ukljuciti
svi

Kada su

konvertora treba, miliampermetar. titrajni krugovi u osci-

latorskom lancu, s tranzistorima TRi i TRz, kao i cijev D u interdigitalnom konvertoru, ugodeni optimalno, mora miliampermetar pokazivati struju oko 2 mA.
Cijev B interdigitalnog konvertora dovodi se u resonanciju s pri-

jemnim frekvencijama tako da prijem nekog slabog signala bude maksimalno glasan uz najmanji sum.

St. 1048. Izgled interdigitalnog konvertora s pripadajucim stupnjevima,

prema shemi na

si.

10-47

Mijesanjem (u diodi Di) postize se medufrekvencija. Buduci da su signal! na medufrekvenciji jos vrlo slabi (nema VF pojacanja!) potrebno je tzv. »post-mikser pojacalo*. Ulogu tog medufrekventnog pretpojacala vrsi tranzistor TRs. Ovo pojacalo mora biti malosumno. Zato je najbolje da se upotrebi tranzistor koji ce, uz malen sum, dati dosta veliko pojacanje. Ovim zahtjevima zadovoljava MOSFET, kao sto
je 40673, 3N200 ili 3N20L Zavojnica Li i kondenzator Ce pripadaju ulaz-

Podaci o radu takvog konvertora
vrlo su ohrabrujuci. Oni obecavaju ukupno pojacanje koje dostize 20 sirokom pridB u citavom 2 jemnom opsegu. Pri tome je potiskivanje zrcalnih frekvencija barem 18 dB, sto govori o vrlo dobrim svojstvima interdigitalnih resonatora. uz upotrebu naveKazu, da sum

MHz

poluvodickih elemenata nije veci od 5,5 dB. Obzirom na opseg frekvencije to je vrlo dobar rezultat. Izgled gotovog konvertora

denih

nom
28

titrajnom krugu, dok zavojnica

je

Lt pripada izlaznom titrajnom kru-

gu na medufrekvenciji u opsegu od

do 30 MHz. Taj izlazni titrajni krug mora biti sirokopojasnih svojstava pa je prigusen otpornikom od
4,7

na si. 1048. Obzirom na to, da je za nase amatere jedini ozbiljniji problem nabavka sotki-dioda, uz poznatu snalazljivost, nadajmo se da ce naskoro
uslijediti

osvajanje

i

ovih

kQ.

frekvencija.

283

11

KRATKOVALNI PREDAJNICI
VRSTE PREDAJNIKA
Predajnik (davac, odasiljac)
zi

slu-

za proizvodnju visokofrekventnih signala koji prenose poruke i sluze za sporazumijevanje izmedu radio-stanica, I u amaterskoj radio-stanici je predajnik, uz prijemnik, jedan od bitnih dijelova.

trebnu energiju visokofrekventnim titrajima daje onda slijedeci stupanj, PA, si. 1Mb. Internacionalno upotrebljavana kratica PA oznacu-

a)

b)

U

radio-amaterskom predajniku

CO
{VFO»

upotrebljavaju se i tranzistori i elektronske cijevi u razlicitim stupnjevima. U oscilatorima, umnoziva-

cima

frekvencije,
i

stupnjevima

konverzionim poja£a!ima snage

c)

se redovito naci tranzistori. Elektronske cijevi se ceSce susrecu u izlaznim pojacalima snage, osobito u tzv. linearnim snaznim pojacalima, ali mogu posluziti i drugdje

mogu

—H
I

BUR
I

L-*j

MULT.

L

u predajniku.
Nai jednostavniji predajnik za
ted)
1

legrafiju (CW) ima samo jedan stupanj. To je oscilator (si. IMa) koji

»proradi« svakiput kad nritisnemo rucicu telegrafskog tipkala (»tastera«). Proizvedene visokofrekventne titraje treba odvesti k anteni. Od nje odlaze elektromagnetski valovi u prostor. Po^onsku energiju za u prostor. Pogonsku energiju za predajnik, dobije iz elektricne mreze preko posebnog ispravljaca, iz akumulatorske baterije, iz galvanskih baterija ili iz nekog pretvaraca (vidi poglavlje o izvorima elektricne energije i poglavlje o prevoznim i prenosnim radio-uredajima). pesce se upotrebliavaju predajnici koji, osim oscilatora, imaju i druge stupnjeve. Ako predajnik ima dva stupnja, oscilator je manje op-

terecen

i

moze

stabilnije raditi. Po-

je

pojacalo

snage

(engl.

»Power

Amplifier^). Takvo se pojacalo redovito nalazi na kraju niza stupnje-

va u svim savremenim predajnicima
(sL 11-1).

Oscilator s kvarcovim kristalom, (engl ^Crystal Oscillator«), ie raditi samo na onoj frekvenciji koja je odredena samim kristalom. Ima li predajnik oscilator s promjenljivom frekvencijom, tzv. VFO (engl. »Variable Frequency Oscillators), opseg radnih frekvencija od-

CO

mo

telegrafiju ili za frekventno modulirani signal nema poteskoce, ali se npr., gotovi SSB-signali (engl. »Single Sideband« jedan bocni pojas) ne smiju umnazati! Takvi signali postaju umnazanjem nerazumljivi.
f

Za

Predajnici za sve vrste signala

grade se najcesce prema principu koji je prikazan blok-shemom, si. 11-ld. Stabilnim oscilatorom (VFO) moze se obuhvatiti neki pogodno

reden je konstrukcijom VFO-a i, redovito, obuhvaca samo jedno amatersko valno podrucje ili tek dio njega, npr,, samo onaj dio koji je pedviden za rad telegrafijom, si.

odabran opseg, npr., od ukupno 500 kHz (recimo: od 5 do 5,5 MHz, ili
drukcije).

Kristalni

oscilator

(CO)

ima takvu frekvenciju da njenim mijesanjem s frekvencijom VFO-a
postizemo transpoziciju (premje§tanje) tih 500 kHz u bilo koji amaterski opseg. Ako kristalni oscilator ima vi£e razlicitih kristala, mijesanjem u stupnju MIKS. (engl. »Mix~ er« onaj koji mijesa) postizemo veci broj opsega. Dakako, mijesanjem se dobiva mnogo produkata, i pozeljnih i nepozeljnih. Iz te smjese treba najprije izdvojiti ono sto nam je potrebno. Za tu svrhu
sluzi

1Mb.
Vece mogucnosti rada osigurane ako u predajniku postoji mogucnost umnazanja frekvencije. Vecina
su,

amaterskih valnih podrucja obuhvaca frekvencije koje su u jednostavnim medusobnim odnosima. Tako udvostrucivanjem frekvencije se moze, pocevSi sa 80-metarskim opsegom, postici frekvencije 40-metarskog, zatim 20-metarskog i, konacno, 10-metarskog opsega. Utrostrudivanjem frekvencije od 7 MHz lako se postizu frekvencije 15-metarskog
opsega.

=

poseban filter. U najjednostavniiem slucaju taj se filter sastoji od samo jednog titrajnog kruga,
ukoliko nezeljeni produkti mijesanja nisu prejaki. Ako ih je, medutim vise jakih, koji bi mogli smetati, filter

Na

si.

11-lc stupanj za

um-

nozavanje frekvencije oznacen je slovima MULT. (engl. ^Multipliers). Izmedu stupnja za umnozavanje frekvencije i oscilatora obicno se stavlja jo§ jedan stupanj za odjeljivanje, BUFF. (engL »Buffer«; njem. »Puffer« = odbojnik, npr. na zeljeznickom vagonu!). Zadaca takyom stupnju je da se osigura malo i jednolicno opterecenje oscilatora, te da se sprijeci povratno djelovanje ostalih stupnjeva u predajniku na rad oscilatora. Umnozavanje frekvencije primjenjuje se i onda, kad je potrebno da oscilator radi na sto nizim frekvencijama. Lakse je, naime, nadiniti stabilan oscilator, lakse ga je frekventno modtdirati i si. Umnozava-

mora

biti bolji.

On mora

osigurati da iz predajnika izade samo ona frekvencija koju zelimo emitirati! U primjeru na si. 11-le je blok-shema predajnika u kojemu se radna frekvencija priprema tzv. sintesastavljazom (grc. »synthesis« nje). Takvi predajnici imaju cesto

=

i

poseban,

tzv.
(lat.

frekvencije

digitalni pokazivac »digitus« prst;

u matematici: brojka; od nekadaSnjeg racimanja na prste!). I sinte-

zom pripremljena
cati

frekvencija

mora

se filtrirati, »ocistiti« od nepozeljnih primjesa, zatim je treba poja-

njem moze se onda »doci« na odredenu radnu frekvenciju predajnika. Ipak se tim putem ne moze uvijek!

(POJACALO + POBuD.) da joj snaga bude dovoljno velika za pobudivanje izlaznog stupnja (PA).
Pobudni stupanj
11-le) je
(si.

11-ld

i

si.

vec pojadalo koje bi moglo

285

kad su »vladale« elektronske cijevi. cija! ratore najvise klase!) u predajniku ce biti potreban veci broj pobudnih stupnjeva. 11-1. nacin mijenjanja VF signala prilagoden NF frekvencijama govora). Zato su jednocijevni pre dajnici bili veoma rasireni. Njih cemo opisati u ovom poglavlju. kakvi dolaze u obzir za gradnju oscilatora postali jeftini. »la denje. Razmjerno najjednostavniji su predajnici za telegrafiju. Bilo je to potrebno u doba kad su elektronske cijevi bile najskuplji daja. Cijev je danas u oscilatoru definitivno zamijenjena tranzistorima. spojenih jedan iza drugoga. neovisno o promjenama pogonskog napona i o promjenama temperature okoline. Cijena im je cesto niza od cijene nekih drugih sastavnih dijelova! Tranzistorski oscilator. Tamo cemo govoriti i o posebnim uvjetima kojima moraju zadovoljiti stupnjevi odgovarajucih predajnika. treba da daje ciste i sto stabilnije oscilacije. kao i razlicite nacine prikljucivanja telegrafskog tipkala (»tastera«. Za radio-veze telefonijom potrebno je da se na neki nacin »moduiira« emitirani visokofrekventni signal u skladu s niskim frekvencija- = »aktivnih« elemenata. sve veca je opasnost da on emitira i nezeljene frekvencije. ali i danas. a tranzistori su barem oni male snage. zapravo. Ostalim stupnjevima se povjerava i promjena frekvencije i pojadanje signala. nacin oblacenja u »modi«. medu amaterima. O oscilatorima je bilo govora u poglavlju 8 (Visokofrekventni osciSve sto je tamo receno vrt podjednako za sve uredaje u kojima se primjenjuju oscilatori. Ovo nije nacrtano na si. sve zadatke obave uz malenu snagu. barem ne zbog cijene smije zaboraviti. — — ma. ali se nikad ne sastavni dio radio-ure- Danas je situacija sasvim drukDanas vise nitko ne nastoji da mu predajnik ima sto manji broj stupnjeva. Modulacija u radio(franc. pa i za predajnike. »Otd Mam ili »Old Tirner«) koji su nekada upotrebljavali ovako nesto »demodirano«. a kojima se formira i modtdira signal. »la mode« = nacin. osobito diti najvaznijim vrstama modulacije bit ce govora u posebnim poglavljima. Zato je potrebno da se izmedu izlaznog stupnja predajnika i antene uviiek ukljuci jos neka vrsta filtera. O UMN02AVANJE FREKVENCIJE U doba. Za sheme predainika na si. nastojalo se sagra predajnik sa sto manjim bro jem cijevi. 11-3 neki ce reci da pobuduju »nostalgiju« kod onih OM ili OT (engl. u slucaju potrebe. kako cemo kasnije jos vidjeti. samo dio amolitudno moduliranog signala. Mozda je tako. latori). onaj za predajnik kao i onaj za prijemnik. -tehnici ima vise vrsta. OSCILATORI Oscilatori u predajnicima se danas vise ne razlikuju od oscilatora koji su potrebni za rad prijemnika.i kao izlazno u predajnicimale snage. jenja se frekvencija i faza VF titraSSB signal je. 11-2 i si. makar malu snagu. 2elimo li da nam predajnik daje snagu koja je mak- posluziti ma Nekada se trazilo da vec sam oscilator daje neku. sadrzanim u ljudskom govoru modulation^ — prilagomijenjanje na odreden nacin. kod frekventne modulacije miplitudne modulacije se je. od njem. Pritom se nastoji da svi stupnjevi. moguce je na taj na^in 286 . Sto je snaga predajnika veca. Kod am- jedi u ritmu govora mijenja amplituda (i telegrafija je vrsta amplitudne modulacijel). simalno dopustena za -amaterskih stanica (2 rad kW radioza ope- da citav predajnik ima sto manje stupnjeva. »tasten« doticati. dirati) i drugog pribora. tek nekoliko milivata. Njegova snaga moze biti vrlo malena. sa ciljem da se postigne sto kvalitetniji signal.

EL11. kako je to prikazano crti- kvarca. ii-2. Antena se prikljucuje je spojena Ona cama za optereceno nika.krug LiCi ugoden na frekvenciju j J y nT ! M -t'--' jf Y">' ' | vfp T -T^ !0n ! f kod A na odvojak zavojnice Li. primjenom kvarca u oscilatoru vezani smo na odredenu frekvenciju. 6L6 ili 6AG7. i trebljiv predajnik sa uspjesno naciniti upoelektronskom iz izvadenom nekog starog radio-prijemnika. stanje predaj- S/. Oscilacije se bilo osnovnoj. Na tome druga mrezica pentode djekao kapacitivno (preko 10 nF) »uzemljena« anoda oscilatora. I utrostrucivanje frekvencije je moguce. jer predajnik kod takvog ucetverostrucivanja frekvencije radi veoma neekonomicno. EL84. si. Oscilator radi i onda. dooro je da LiCi bude ugoden. maks. 11-3. Kada se ukljuluje shema predajnika s pentodom kojemu se frekvencija moze mijenjati. 11-3. 11-3. 11-2.e kvarcov kristal Q. Pri pobuduju nom ze mijenjati frekvencija (VFO).) mora biti skoro sasvim za287 . na 7 MHz. ali (preko tipkala Ti). Promjenljivi kondenzator (500 pF. mozemo anodni titrajni krug ugoditi na dvostruku vrijednost. Vise mogucnosti pruza primjena oscilatora kojemu se moditi mozemo anodni zahvaljujuci kapacitivrazdjelniku (27 + 100 pF) izmedu prve mrezice i »minusa«. kada ugodimo titrajni krug. kao i EL3. Ta je struja najmanja. Inace bx cijev mogla biti preopterecena Prejakom anodnom strujom. »proslavile« cijevi 6V6. Elektronska cijev E. Frekvencija je odredena kvarcovim kristalom Q Ipak s time se ne smije pretjerati. u proslosti. EL81. vidi si. Treba paziti da frekvencija ostane stabilna. Promjene jakosti anodne struje pri ugadanju izlaznog titrajnog kruga L1C1 u predajniku prema si 11-2 poslati je u antenu. Posebno su se. Ako je Q brusen za 7 MHz. ako anodni titrajni krug nije ugoden. i danas! Oscilatorski dio je nacinjen sa katodnom povratnom vezom. Pritom titrajni krug sa za- — — u vojnicom Li ima velik kapacitet. titrajni krug ugona frekvenciju od 21 MHz. si. dakle. sadrzi osim osnovne frekven- opt«rt£«no ko anode cije one visih harmonickih. Dakako. EL86 i mxioge druge.5 MHz. Jos ce nam biti manja snaga ako LtCi ugodimo na cetiri puta visa frekvenciju (14 MHz). si. Taj odvojak treba odabrati tako da se jos opaza malen pad anodne struje. harmonicke frekvencije moguce je ugoditi titrajni krug LiCi i tako jednu od njih »isfiltrirati« i jos i Na te vise n«opt«r«£tne KAPACITET SI. To se obicno ne radi. Shema predajnika s pento- dom. Frekvenciju odreduJ. EL83. da preveliko opterecenje anodnog titrajnog kruga ne djeluje na titraje kvarca! Elektricna struja koja tece prenije sinusoidalna. Snaga na toj dvostrukoj frekvenciji je manja nego na vrlo brzo cijevi. Kazemo da smo frekvenciju udyostrucili. kad je titrajni ci oscilator izuzetnim prilikama i ona omogucuje izgradnju upotrebljivog predajnika. Ona. Ako je kvarc bruSen za frekvenciju od 3. je kakva izlazna prijemna cijev. I ta shema bi se mogla 11-4 je proglasiti »nostalgicnom«.

Ako bi izlazna frekvencija predajnika ove vrste bila jednaka oscilatorskoj frekvenciji. da bi se tranzistor »otvorio«. oko 33% kod utrostrucavanja i oko 25% kod ucetvorostrucavanja frekvencije. 11-4.75 MHz. preko 50% kod udvostru£avanja. Zato se TRi i TR2 naizmjenicno otvaraju zatvaraju.2. iz nekog oscilatora. radi kao pojacalo klase C. dovode se VF titraji frekvencije f. Collins- u anodnom strujnom krugu nema nikakve druge veze s oscilatorom osim struje elektrona koja tece kroz samu cijev.4f . Imamo opet com serijski spojenim i zavojnicom kondenzatorima Ci i Ca ovaj titrajni krug resonira na frekvenciji /. ne moze teci kroz TR2 1 obrnuto. 3f. Kada potece struja kroz FET TRi. prigusnica VFP. maks. U Gejt-elektrode tranzistora TRi i tranzistora TRz uvijek su pobudene udvostrucenje -filter frekvencije. taj <5e titrajni krug za vrijeme svakog titraja (frekvencije f) dobiti po dva strujna imi u^ 121. »PP dublerom« (od engl. kondenzatora od 1 nF (mora izdrzati napon od 1000 V. Tranzistor. 11-5. Visokofrekventni ulazni nanon mora imati amplitudu ve<5u od 0.7 V vencija se Predajnik s pentodom. U anodnom strujnom krugu je Znatno vi§e izlazne snage ^ostizu se tzv. izlazna snaga koja se moze postici takvim umnozivacem iznosi oko tvoren kada oscilator proizvodi frekvenciju od 1. si. dakle. a treca mrezica pentode spojena s katodom (kao kod EL84 ili EL86). Na ulaz U ovog SI. Buduci da je titrajni krug LsCs spojen tako da kroz njega te£e i struja sa drejn-elektrode TRi i sa drejn-elektrode TRs. »Push-Push-Doubler«). tj.) Donekle sli&io umnazanje frekvencije s tranzistorima je takoder mogu<Se. To je polovica one vrijednosti koju mora imati signal za odriavanje telegrafskih radio-veza u 80-metarskom amaterskom opsegu. 11*5. ako je anodm napon 250 VI!) spojen je tzv. Tranzistor na svojoj bazi nema prednapona. dok se manjim (do 250 pF) filter dovodi u resonanciju na dvostrukoj frekvenciji oscilatora. ako izlaznu snagu uporedimo sa onom koju bi se moglo dobiti na frekvenciji /. naziva spoj »Electron Coupled Oscillator*). suprotnim fazama VF napona. Kolektorski strujm krug je spojen s bandfilterom kojemu su oba titrajna kruga ugodena na dvo- struku ili trostruku. Vidi tekst 288 . a od anode. da bi mogla poteci kolektorska struja. rjede na cetverostruku frekvenciju. Stabilnost emitiranih signala je znatno bolja. naziva: 11-6. mole doci do nestabilnostl Zato je povoljnije raditi sa udvostrucenjem frekvencije. tranzistora tipa FET sposu na ulazni titrajni krug. si.. 11-4. Veci od njih (1000 pF. Collins-filter (cit. Jednostavan tranzistorski stupanj za umnazanje frekvencije. Zato se takav ECO-spojem (engl. Frekmole mijenjatl Oscilator (sa zavojnicom Li) je sa izlaznim dijelom u vezi preko struje elektrona koja tece kroz cijev (hCO) SI.O+250V tranzistorskog stupnja. Sa jeni Dva »kolins«) sa zavojni- La i s dva promjenljiva kondenzatora.) odreduje vezu sa antenom. kao na si. Uz dovoljno veliku pobudu (dovoljno velik ulazni VF napon!).

Jednostavan tranzistorski stupanj za umnazanje frekvencije. Na ulaz U ovog SI 115. naziva: 11-6. Tranzistor. -O+250V IDn iz cilatora. kao na si. Zato je povoljnije raditi sa udvostrucenjem frekvencije. Col- frekvencije. rjede na Cetverostruku frekvenciju. dovode se f. 3f. izlazna snaga koja se moze postici takvim umnozivacem iznosi oko tvoren kada oscilator proizvodi frekvenciju od 1. Ako bi izlazna frekvencija predajnika ove vrste bila jednaka oscilatorskoj frekvenciji. Kada potece struja kroz FET TRi. taj <5e titrajni krug za vrijeme svakog titraja (frekvencije f) dobiti po dva strujna imi u°Hl «0n 1 2f. da bi mogla poteci kolektorska struja. Uz dovoljno veliku pobudu (dovoljno velik ulazni VF napon!).tranzistorskog stupnja. moze doci do nestabilnosti. da bi se tranzistor »otvorio«. Tranzistor na svojoj bazi nema prednapona. J Donekle sli£no umnazanje frekvencije s tranzistorima je takoder mogude. »kolins«) sa zavojni- i zavojnicom L* i serijski spojenim kondenzatorima Ci i Ct ovaj titrajni krug resonira na frekvenciji /. naziva spoj »Electron Coupled Oscillator*). Collins- u anodnom strujnom krugu nema nikakve druge veze s oscilatorom osim struje elektrona koja tece kroz samu cijev. suprotnim fazama VF napona. Imamo opet com U (cit. 11-5. 11-4. Zato se takav ECO-spojem (engl. Sa ako izlaznu snagu uporedimo lins-filter s dva promjenljiva kondenzatora. To je polovica one vrijednosti koju mora imati signal za odriavanje telegrafskih radio-veza u 80-metarskom amaterskom opsegu. Visokofrekventni ulazni nanon mora imati amplitudu vedu od 0. tranzistora TRi i Gejt-elektrode tranzistora Tlh uvijek su pobudene udvostrucenje -filter frekvencije. ako je anodni napon 250 V!!) spojen je tzv. preko 50% kod udvostru£avanja.if . sa onom koju bi se moglo dobiti na frekvenciji /. VF nekog ostitraji frek- (3. si. Zato se TRi i TR2 naizmjenicno otvaraju zatvaraju. Veci od njih (1000 pF.7 V vencija se Predajnik s pentodom. Vidi tekst 288 .2. Buduci da je titrajni krug LsCs spojen tako da kroz njega tede i struja sa drejn-elektrode TRi i sa drejn-elektrode TRs.75 MHz. Znatno vi§e izlazne sna^e nostizu se tzv. radi kao pojacalo klase C. dakle. si. oko 33% kod utrostrucavanja i oko 25% kod ucetvorostrucavanja U anodnom strujnom krugu je kondenzatora od zati 1 nF (mora izdrnapon od 1000 V. tj.SMHi) je spojen s bandfilterom kojemu su oba titrajna kruga ugodena na dvo- vencije Kolektorski strujni krug 7250 /pOOO struku ili trostruku. »Push-Push-Doubler«).. a treca mrezica pentode spojena s katodom (kao kod EL84 ili EL86). ne moze teci kroz TRz l obrnuto. Dva tranzistora tipa FET spojeni su na ulazni titrajni krug. prigusnica VFP. »PP dublerom« (od engl. maks. dok se manjim (do 250 pF) filter dovodi u resonanciju na dvostrukoj frekvenciji oscilatora.) odreduje vezu sa antenom. Stabilnost emitiranih signala je znatno bolja. Frekmoze mijenjatu Oscilator (sa zavojnicom Li) je sa izlaznim dijelom u vezi preko struje elektrona koja tece kroz cijev (hCO) SI 11-4. a od anode.

SI. spojenim izmedu emitera. Potrebno je da tranzistori TRs i TR3 budu istog tipa i da im strujna pojacanja ((3) budu podjednaka. ll-9b) pokazuje da tranzistori TR2 i TRs imaju razlicita pojacanja. posvema Na potisnuta osnovna frekvencija. Manje nesimetrije u pojacanju mo gu se izjednaciti potenciometrom (500 Q). prisutna i osnovna (f). cija 2f lografa (sto je za Ako nemamo oscimnoge amatere normalno stanje. dok su krajevi b.jft Jfc " A . HI) mozemo se pomoci osjetljivim apsorpcijskim valomjerom ili odgovarajucim dip-metrom. ll-9a pripada frekvenciji /. Oscilogram na si. Priprema i namatanje spleta zavojnica za udvostrucenje frekvencije. c i e su poceci. Slijedeci oscilogram (si. Kada se pojacanja izjednace potenciometrom u emiterskim strujnim krugovima je tih tranzistora. d i / zavrseci. 11-7). onoj koju smo doveli na ulaz udvostrucivaca (si. 11-8. Opis u tekstu »trifilarnog« na si. krajevi a. Medusobno i sa ostalim dijelovima ko udvostrucivaca treba ih spojiti kaje oznaceno. ' ' A * A J FERITNI PRSTEN SI 11-8. 11-9 pokazuje kako se moze izgledom oscilograma provjeriti da li udvostrucivac frekvencije pravil- no radi. ll-9c). uz dvostruku frekvenciju (If). Zavojnicu valomjera pri- . izlazu preostaje samo frekven(si. Udvostrucenje frekvencije je nesimetricno i na izlazu je.

Dok je jedna baza pozitivna druga je negativna i. c. Dvostrukim preklopnikom se moze birati frekvencija f ili 2f. Vidi tekst frekvenciju / na izlazu udvostrucivaca vise ne mozemo utvrditi! I diode mogu posluziti za udvo- nica U je sa L u induktivnoj vezi. Utrostruciti frekvenciju je takoder ponekad potrebno. a. d. Slovima. 11-10. »push« = guraj. Preklonnikom B izabire se jedan od njih. b. sL 11-11. Transformator Ti je sirokopojasni i treba ga namotati trifilarno. Tranzistorsko pojacato kojemu su i baze i kolektori u protufaznom spoju (»push-puil«) ontogucuje utrostrucivanje frekvencije. Zavoj- Tome 19- . obratno. Diode ovdje djeluju kao dvosmjemi isprayljac kod kojega se frekvencija uvijek udvostrucu Udvostrucenje frekvencije se moze i sprijeciti! Treba samo dvostrua. e i f opet su oznaceni krajevi zica. frekvencije. zahvaIjujuci diodama. / ili s SL 1141. Njegova je zadaca da pojaca VF struje koje vec imaju dvostruku frekvenciju. »pull« = vuci. Ona sluzi druge oscilacije jedne ili frekvencije odvedu na izlaznu da se prema si. One mogu biti germanijeve ili silicijeve. Diode Di i D2 neka budu barem u propusnom smjeru podili jednakih svojstava. Udvostrucavanja frekvencije vise nema. u slijedecoj poluperiodi. Baze tranzistora TRt i TR2 su u protufazi. Za utrostrucivanje frekvencije moze posluziti protufazni spoj dvaju tranzistora. U kolektofskom strujnom krugu frekvencijom tranzistora TR2 je zavojnica L koja se moze dovesti u resonanciju s frekvencijom 2/. Preko JU se kao u predasnjem primjeru.SI 11-10. ki preklopnik A-B prebaciti iz polo- zaja b je u polozaj U torn slucaju jedna od dioda (Di) iskljucena iz ftuikcije. Tranzistori rade naizmjence. pa se cini kao da jedan gura a drugi vuce i obratno). Takav je spoj poznat i pod imenom »pu£-pul« (od engl. Na izlazu mozemo f ili tako odabmti ili frekvenciju dvostruko visu frekvenciju If. Ono moze pojacati osnovnu i sve neparne vise harmonicke frekvencije 291 sluze trimerski kondenzatori C4 i Ct. strucenje prikljucnicu. Udvostrucavanje frekvencije diodama. To znaci da je faza visokofrekventnih titraja na njima suprotna. Glavno je da su im kapaciteti malenl Tranzistor TR2 ne sudjeluje kod udvostrucavanja frekvencije. prema zelji.

ili neke druge triode i posebne pentode. ali vrlo vjernu »kopiju« ulaznog signala. jednakog pojacanja u oba tranzistora. kao i u klasi AB ili u klasi C. Hoce li neki stupanj u predajniniku raditi u ovoj ili onoj klasi ovisi o izboru tzv. Shema vrijedi za dvije odijeljene cijevi ili za jedSl. Zato osnovni sklopovi cijevnih (si. pret- Elektronske cijevi su se do danas zadrzale u predajnicima. Najcesce se zadovoljavamo umnazanjem frekvencije na 3f. na petu (5f) i tako redom.. odnosno radnih uvjeta. Izbor radnih uvjeta za pojaSala snage u predajniku do si. Zato je izlazni visokofrekventni. 7f . Razlika je jedino u nacinu na koji se postizava odredena radna tacka. 3-12 i snage B. Pritom obadvije elektronske cijevi rade u klasi A. Ova klasa omogucuje rad sa najmanje izoblicenja. pojacani signal osobito »cist«. osobito u stupnjevima za pojacanje snage. u stupnje- vima za umnazanje ili za mijesanje) toliko pojacamo snagu da bude dovoljna za pobudu izlaznog stupnja predajnika. Vise neparne frekvencije (5f. radne tacke. si. tj. I predstupnjevi i pobudna pojacala predajnika mogu raditi u bilo kojoj klasi Ovo podjednako vrijedi za elektronske cijevi i za tranzistore. Prednost elektronskih cijevi pred tranzistorima nije samo u tome da je cijena elektronske cijevi za postizavanjerazmjerno vece snage jos uvijek niza od cijene tranzistora. — (oscilator!) veoma malo U anodnom strujnom krugu 292 opterecen. pento- . pobudni stupnjevi vi- u predajniku imaju zadatak da sokofrekventnim oscilacijama (koje smo postigli oscilatorom. Trioda je katodno slijedilo pa je prethodni stupanj 11-12. 4-28) u principu vrijede i za pojacala visokih frekvencija u predajnicima. Uz dovoljnu pobudu. u principu. mjene u predajniku svako od njih ima svoje prednosti i svoje mane. oscilacije frekvencije 3f imaju jo§ upotrebljivu amplitudu. 11-12.. onda sto se tice pri- — Shema visokofrekventnog pojacala. On predstavlja pojacanu. Prema nivou ovisno o drugim uvjetima rada. nu dvostruku (ECL 82) PRETPOJACALA I POBUDNI STUPNJEVI U PREDAJNIKU Pretpojacala i de je titrajni krug koji resonira na odabranu frekvenciju. Potenciometar. spojen izmedu emitera tranzistora TRi i TR2. 3-15). Taj nacin je bitno razlicit. od jednog i drugog kolektora privode izlaznom titrajnom krugu (sa Li). U principu nema razlike na koji ce elektronska u nacinu ili cijev tran- zistor pojacavati niske ili visoke frekvencije.takvi protufazni strujni impulsi. u klasi (si. 3-9) i tranzistorskih po jacala (si. Ako elektronsku cijev i tranzistor uporedimo. Visokofrekventno pretpojacalo koje se moze staviti izmedu VFO-a sa slabim izlaznim signalom i ulaza u predajnik. na trecu (3f). potreban je za postizavanje simetricnog. svaki od tih stupnjeva moze raditi u klasi A.) obicno su mnogo slabije. 4-27 i si. Ovaj moze resonirati na bilo koju neparnu harmonicku frekvenciju: na prvu (f). predvida upotrebu dvostruke elektronske cijevi ECL 82.

pa o tome treba voditi racuna. 292 . Tranzistorski stupanj je mnogo osjetljiviji i trazi preciznije prilagodenje na »potro£ac« (slijedeci stupanj ili antenski sistem!). rijetko do 24 ili 28 V. Dok se pogonski napon elektronskih cijevi mjeri stokod vrlo velikih snaga tinama i hiljadama volta. i pravilan izbor radnih uvjeta. 11-13. ako nema visokofrekventne pobude. 11-13. kako znamo. Tranzistori su osjetljivi i na pregrijavanje. ispravljanjem visokdfrekyentne struje koja se dovodi pojaPostis^nuti prednapon je /jedvelicine otpora Ri i nak umnosku prednapon u voltima. U primjeru a) i b) se prednapon postizava padom napona koji nastaje tako da struja prve mrezice ^ Pregted najvaznijih nacina za postizavanje zastitnog i radnog prednapona elektronskih cijevi u SI. tranzistorski stupnjevi u predajniku trebaju za svoi rad obicno 12 V. uz ostalo. ako ne traje predugo. Ako nestane pobuda moze naime jakost anodne struje porasti do nedopustivo izlazi jakosti struje mrezice Jg : velikih iznosa. U primjeru c) je prednapon odreden posebnim izvorom kojemu je napon jednak Us Visina prednap<> na je neovisna o tome da li ima ili . Ug = R xJg t Ako ma je otpor izrazen u kilo-omia jakost struje u miliamperima. ipak.Elektronska cijev podnosi najraznolicnija preterecenja znatno bolje od tranzistora. Najveci utjecaj na radne uvjete elektronske cijevi u predajniku ima prednapon prve mrezice (uz pravilno odabrane ili zadane ostale pogonske napone). osobito za mobilnu i »portabl« primjenu. Ova ^truja nastaje calu. Ovo se moze izbjeci boliim prilagodenjem i opseznijim filterima. S druge strane tranzistori imaju i velikih prednosti. ostati bez posljedica. u svakom slucaju. proizvode znatno vise nezeljenih i moze — — 20 R3 U produkata (visih harmonicnih frekvencija) nego elektronske cijevi. Prednapon prve mrezice svake cijevi. c) Njemu moze prejako opterecenje U3 strujom ili prevelikim naponom u trenutku biti »katastrofalno«. Vazan je. Uz prayilnu pobudu tranzistori. Jedna jedina naponska »spica« moze ga uniStiti prije nego se snademo. odreduje. predajniku tece kroz otpornik Ri. radnu tacku pojacala. Ovo je presudno. Nekoliko nacina za dobivanje prednapona vidimo na si. Nikakvog prednapona nema. dok kod elektronske cijevi d) vece opterecenje (uzarena anoda!).

Radni prednapon je veci od zastitnog jer se naponu na stabilizatorki dodaje pad napona na Rs. 11-14. sluzi umjesto prikljucka katoUe kod ostalih vrsta cijevi. U manjim cesce sluze predajnicima pentode od trioda. I katodni otpornik osigurava onaj minimalni. Ako je napon na zastitnoj mrezici prevelik treba 294 . Razumije se da katodni otpornik u predajniku treba premostiti kondenzatorom kao i u prijemnicima. prikljuciti na nacin koji vid Kod vlastiti mozemo opteretiti nekim e) i (primjer otpornikom Rs tako da na torn otporzastitni i niku nastaje napon. radni pred- Zastitni prednapon osobite stabilnosti moze se postici primjenom stabilizatorske tinjalice. moze se prednapon dobiti pomocu katodnog otpornika Rs. To je zastitni prednapon koji prijeci da anodna struja pretjerano naraste. B povecavajuci prednapon. Js2. Ci =z C2 oko 10 nF mjerenjem napona na zastitnoj — mrezici za vrijeme normalnog rada predajnika i provesti eventualno = potrebne popravke. Dok nema pobude postoji samo prednapon iz izvora B. i. h. ali najcesce ga postizavamo iz anodnog izvora pomocu pada napona na posebnom. u kojima sluze indirektno grijane cijevi. Uz pobudu potece struja prve mrezice pa se na Rs formira pad napona koji se dodaje naponu iz pon cijevi napona na visi zahvaljujuci padu odvodnQm otporniku mrezice. Ova se jakost struje mijenja s pogonskim uvjetima pa je treba S/. O velicini toga otpornika ce ovisiti da li treba u seriju s njime staviti visokofrekventnu priguSnicu ili ne. kako je pri- kazano u primjeru f). zastitni si. 11-14. serijskom otporniku. Re. Kondenzatori Ci sluze za visokofrekventno uzemljenje direktno dimo na grijane katode. To se postize pomocu posebnog transformatora koji na svojoj sekundarnoj strani ima srednji odvojak. Ako izvor prednapona ima unutrasnji otpor ba zarnu ga direktno grijanih cijevi trenit. Ovaj odvojak sluzi umjesto katodnog prikljucka kod ostalih cijevi. prednapon sprecavajuci prekomjerni porast anodne struje. Taj se napon moze crpsti iz posebnog ispravljaca.nema pobudnog visokofrekventnog napona na mrezici. U posljednja dva primjera je radni predna- Ako znamo koliki je napon anodnog izvora a struje i koliki treba da ie napon Vg2 na zastitnoj mrezici. ll-13g. Ovaj kondenzator ima ovdje oko 10 nF kapaciteta. Za pogon pentode potreban je pozitivan na- pon na njenoj drugoj (zastitnoj) mrezici. izmjeriti kod pune pobude malnog radnog opterecenja liti i nor- cijevi darne zavojnice Valjanost proracuna treba provje- koji daje struju grijanja za predajnu cijev sa direktnim zarenjem katode. Ovo velik je onda radni prednapon. To je prikazano na si. kao i u prijemnicima. U predajnicima se takve cijevi griju izmjenicnom strujom. lako izra- V cunamo potreban pad napona: Velicinu serijskog otpornika on- da izracunamo prema izrazu: HhHh] -ci 1 CI Re J g2 Vidimo da nam mora biti poz- nata i jakost struje druge mrezice. Odvojak u sredini sekuntransformatora. koja ujedno sluzi kao katoda. U predajnicima manje snage. Obje su metode kombinirane u primjeru d).

Zato je dobro da u takvom slucaju dodamo posebnu cijev koja ce sprijeciti previsok porast napona na drugoj mrezici izlazne cijevi. kad visokofrekventni napon bude veci od 0. Zastitna mrezica predajne cijevi Ei dobije svoj pozitivni napon preko otpornika R2. napon na zastitnoj i. poteci prejaka struja. cuje od preterecenja tetrodu ili pentodu Ei u predajniku. On se preko R3 dovodi i na cijev £2. smanjujuci ujedno i jakost anodne struje izlaznog stupnja predajnika. Zastitnu mrezicu je vrlo lako preteretiti. To je dovoljno da se tranzistor ponasa kao pojacalo u klasi C. Ranije spomenuti zaStitni prednapon lako postaje nedovoljan za zastitu izlazne cijevi kroz koju moze. nestat ce i prednapona na prvim mrezicama ovih cijevi.6 do 0. 11-15. ma pomocnog Zamislimo najprije da stabilizatorske cijevi Es i otpornika Rs neE1 I napona. "-Xod tranzistora su okolnosti druk^ije! Ako elektronska cijev nema prednapona. 16b. Elektronska cijev E2 zasti- kao u diodi. kao i emiter. mozemo dodati stabilizatorsku tinjalicu E3 i otpornik Rs (ogradeno crticama).R2 s povecati ili.7 V. Treba samo tu isnravljenu struju propustiti kroz otpornik Ru Sto je struia jaca. mrezici cijevi Ei padnu. Ako na bazi tranzistora ne- cini R2. Otpornik Rb koji osigurava ponovno paljenje ove cijevi ima oko 100 kQ. Da se otpornikom Ri ne bi smanjivala pobuda. Ako iz bilo kojeg razloga nestane pobude. Dakle. u smislu opisanog zaStitnog prednapona. Takva zastitna cijev je E2 na si. Kolektorska struja moze no teci tek onda. Kad nestane pobude na prvoj mrezici predajne cijevi Ei. ako nema ili ako nestane pobude. nema potrebe za posebnim mjerama. Primjena serijskog otpornika u strujnom krugu druge mrezice ima svoje lose strane. si. zastitna cijev propusti anodnu struju. Dok cijev snaznog izlaznog stupnja u predajniku Ei dobiva pobudu. treba dodati i kondenzator C kroz koji VF struje 295 . Razumije se da^u tome slucaju treba primijeniti jacu ispravljaju. na otporniku Ri nastaje visok radni prednapon. Njezin anodni napon tako jako padne da se tinjalica Es ugasi! Za tu svrhu moze dobro posluziti stabilizatorska cijev OA2. E2 odmah »povuce« tako jaku anodnu struju da napon na njezinoj anodi istovremeno. Vidi objasnjenje u tekstu pobudu. onda kolektorska struja ne moze teci. Na sL ll-16a baza tranzistora je na potencijalu »nula«. Otpornik R4 je zanemarljiv (100 Q) prema velii i da je anoda cijevi E 2 direktno spojena s drugom mrezicom cijevi Ei. uslijed cega je kroz nju sprijecen prolaz anodne struje. bit ce prednapon negativniii. U strujnom krugu preko baze i emitera visokofrekventne struje se SL 11-15. koliko je potrebno da se tranzistor »otvori«. Ovu ispravljenu struju mozemo iskoristiti za daljnje pomicanje radne tacke i postizanje ios izrazitijeg rada u C-klasi. Ako zelimo da se dovod struje zastitnoj mrezici cijevi Ei potpuno prekine. Sto ie vrijednost otpora Rg 2 veca to je veci prednapon potreban za potpun prekid struje kroz cijev. u obrnutom sluca- ju. tece jaka anodna ma. struja. smanjiti. .

Ova izaziva jos jace zagrijavanje i tako se to nastavlja dok kolektorska struja pretjerano naraste. V toplinsko opterecenje (zagrijavanje!) tranzistora najvece i treba paziti da se ne upropasti. potrebno je da mu damo otvarajuci (pozitivan.6 kolektorska struja tranzistora jos ne tece. Visokofrekventni signal ce. vidi str. Vrucem tranzistoru pojaca se kolektorska struja. Ako ovaj iznosi oko 0. ostanu u dopustivim granicama. mimo otpornika. 16c. da se na taj nacin ne bi smanjio napon izmedu emitera i kolektora. Pad napona na njemu takoder bi dao odgovarajuci prednapon. AB Hi A potrebno je na tranzistorovu bazu dovesti pozitivan prednapon.o) c) — ISC J_ Ri : ! =*5 ID >lR3 SZ. Sto je danas normalno. Na silicijskim diodama je pad napona. Dakako. Treba od- mah reci da je pri radu u klasi A u nekoj drugoj dok kroz njih tece elektri£na struja. ali ce vec maleni VF naponi moci utjecati na nju otvarajuci tranzistor svake povoljne poluperiode. Rijetko uspije pravovremeno prekinuti struju da ne dode do propasti. ko da ona tokom jedne poluperiode postaje jaca a tokom druge poluperiode slabija od one mirne struje koju smo uspostavili promjenom vrijednosti otpornika Rs. od 0. Postoji opasnost tzv. Kolektorska struja tranzistora TR mora porasti do polovice one vrijednosti koja je kao maksimalna predvidena za odredeni tip.6 do blizu 1 V. Nazalost. »termickog samouni§tenja«. Eniiterski otpornik R2 smanjuje pojacanje ali Suva tranzistor od preterecenja. mijenjati kolektorsku struju ta296 opasnosti od pregrijavanja. Za rad u AB-klasi treba otpornikom Rs postici da se tranzistor sa- mo malo otvori. Jakost struje mozemo regulirati i otpornikom Rs promjenljivim tako na bazu tran- zistora dovesti veci ili manji prednapon. ako je NPN) prednapon. (Izuzetak su samo VMOS-FET-i. Zelimo li da nam tranzistor radi klasi. Za P-N-P tranzistore polariteti imaju suprotan predznak a) za nesmetano prolaze. potrebno je da i dioda D bude silicijska. koja se ocituju kao prisutnost »produkata nelinearnosti«. 77). Ukoliko je tranzistor TR silicijski. . si. toliko da nema Za rad tranzistora u klasi A bit ce potrebno da se struja kroz D pojaca i da se tranzistor jace otvori. doveden na bazu. c) za rad u klasi B. Slican ucinak bi imao i emiterski otpornik R2. Veza izmedu pojedinih stupnjeva Veza izmedu pojedinih stupnjeva za VF pojacanje snage signala u predajniku moze biti ostvarena na razlicite nacine. ii-i<5. treba paziti i na to da izoblicenja. b) otpornik Ri i kondenzator C mogu proizvesti veci negativan prednapon za vrijeme rada predajnika. Tranzistor tada radi u klasi B. Sve vrijedi za tranzistore tipa N-P-N. sto je posebno vazno ako je vec i sam pogonski napon razmjerno malen. ovaj rast struje obicno je tako brz da se goyori o tome kako »tranzistor pobjegne«. Kod tranzistora je postizanje pravilne radne tacke jednostavnije: rad u klasi C ne treba nikakav pomocni prednapon. Jaci se tranzistori (ni u NF ni u VF pojacalima!) gotovo ne upotrebljavaiu u A-klasi. Ipak se to radije izbjegava.

i samo zatvara strujni krug baze koja ostaje bez stalnog prednapona. i Osim toga je Cs izravan kapacitivni »kratak spoj« za sve nezeljene vise frekvencije. nalazi titrajni krug. Moglo bi lako doci do parazitskih oscilacija kao i do pojacanja vi§ih harmonickih frekvencija. b) veza pomocu Pi-filter s Pl-fittera ima zavojnicu L2 koja kondenzatorima CV i Cs cini titrajni krug za pobudnu frekvenciju. kod a. Veza sa tranzistorom TR2 f u slijedecem stupnju je kapacitivna. U tu svrhu mora Cs biti 297 . Pi-fil- tera 1148b). Postoji optimalan polozaj tog odvojka. One nisu medusobno jednake. 11-1 8a. Shema na toj potpuno je analogna predasnjoj. mora se kolektor prikljuciti na odvojak. Impedancija u anodnom strujnom krugu jedne. preko C2. da titrajni krug ne bi bio suviSe pri- gusen. ali kod stupnjeva gdje je VF sna&a jos materia ne treba zbog toga ocekivati zamjetlji- nostavnije. slici ve gubitke. Medusobni odnos ovih dvazajedno bude pobudnim stupnjem preko (si. Veza izmedu dva stupnja u predajniku sa elektronskim cijeSt. kolektorske impe- SI. 1147. I kondenzator C2 mora biti prikljucen na odvojak zavojnice. osobito ako druga cijev. U interesu sto boljeg prilagodenja titrajni krug L1C1 ne smije imati previsok Q-faktor. koji imaju razmjerno nisku ulaznu impedanciju zbog jace struje prve mrezice. blize »hladnom« kraju titrajnog kruga nego li odvojak a. Visokofrekventna prigusnica VFP. Zato ce TR2 raditi u klasi C. Vidi tekst dancije tranzistora TRu Kapacitivna veza izmedu dvije elektronske cijevi ostvaruje se jedsi. kod b. oznacena kao PA. To je zato jer je ulazna impedancija baze tranzistora TR2 redovito manja od izlazne. si.Ako se u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRi. treba jacu pobudu. ju kapaciteta regulira stupanj pomedusobno prilagodenje. Za pobudivanje vecih izlaznih stupnjeva. vima: a) kapacitivna veza. ali to najcesce ne bi bilo dobro. Veza izmedu dva stupnja u tranzistorshorn predajniku ostvarena je kondenzatorom C2. tj. Odvojaka na zavojnici ne treba. kao i ulazna impedancija prve mrezice druge cijevi dovoljno su visoke. bolja je veza s 11-18. Pritom je odvojak b nize. U tome slucaju treba pronaci najpovoljniji odnos L1/C1 kao i najbolju vrijednost za C2. Drugi moguci nacin prilagodenja bio bi prikljucivanje kondenzatora C2 na odvojak zavojnice Li. 11-17.

koii sluzi za vezu medu titrajili nicama titrajnih krugova nije uvi- jek najspretnije. To je zato jer se tada za rad na istoj frekvenciji mora povecati kapacitet nim krugovima. Veza preko Pi-filtera je uvijek manje cvrsta nego li izravna. Osim toga upotreba odvojaka moze dovesti do pojave nezeljenih resonancija i nekontroliranog osciliranja na »divljim« frekvencijama. I orikljucak kolektora tranzistora TRi. problem je i rijesen T>. kao u slijedecim primjerima. Zato se kod tranzistorskih stupnjeva za pojacanje snage u predajnicima primjenjuju i drukcija prilagodenja. Bandfilterska veza izmedu stupnjeva u predajnicima: a) u vredajniku sa elektronskim cijevima. ll-19a) nisu snagu koju bi mogao dati pobudni stupanj. moraju biti odabrani tako da se uz dovoljnu selektivnost osigura i pravilna. 11-19. mora biti vrlo malen toliki da se ugadanjem titrajf nih krugova dobije samo jedan resonantni »vrh«. do vol j no jaka pobuda slijedeceg stupnja. Taj maksimum moze biti minimalno prosiren. Pronalazenje odvojaka na zavoj- Ako bi dakle preslaba bit ce pobuda bila mozda potrebno po- vecati anodni napon ciievi pobudnog stupnja (ako je to dopusteno) treba uzeti drugu. osobito ako je u predajniku sve zbijeno sagradeno.sto kvalitetniji kondenzator. Vecu selektivnost osigurava band-filter izmedu dva stupnja. Ti 11-19. jevi ci potrebni odvojna zavojnicama. preko kondenzatora C2. transformatora. Smanjenje induktiviteta zavojnice L2 ima kao rezultat cvrscu vezu medu stupnjevima. du tranzistora (sL ll-19b) prikljucci se moraju naciniti na odvojcima. Titrajni krugovi L1C1 L2C2 kondenzatora C?. s dva Svaki od zavojnicu La zavojnicu Lb. kao i prikljucak baze tranzistora TRz. Buduci da su impedancije proporcionalne s kvadratom broja lOOn I zavoja. prema si. On doprinosi i stabilmjem radu predajnika.?. b) u tranzistorskom predajniku. prema si. mozemo potreb- no prilagodenje postici primjenom + Uo^W^ transformatora. snazniju cijev. Buduci da su spojene u seriju. trans- formatori Ti i T» djeluju kao autotransformatori sa odnosom broja 298 . Kapacitet kondenzatora C. Impedancije se odnose kao 80 : 5 ~ — 16 : 1. Pretpostavimo li da kolektorski strujni krug nekog tranzistora treba opteretiti sa 80 Q impedancije (Z 80 Q). a transformirani VF napon se uzima na njihovom spojistu. Na biti u medusobnoj induktivnoj vezi. i mora biti za- lemljen direktno na samom podnozju cijevi PA. ali za vezu izme(si. Najbolje je da je svaki visokofrekventni napon zbog toga smanji a na Cs istovremeno poveca. 11-20. dok je optimalna ulazna impedancija slijedeceg tranzistora sa- = mo 5Q(Z = 5 Q). kao kod svakog ne smiju za se kriticki vezanog bandi filtera. Zato se dogada da koji put nije moguce iskoristiti svu se njemu u posebnom oklopu ili da je izmedu njih barem dobra limena Za vezu izmedu elektronskih ci- pregrada. Zbog potreba prilagodavanja tranzu stori su na titrajne krugove spojeni preko odvojka na zavojnicama SL njih i ima dva dijela. bez vlastitog induktiviteta. Obje imam isti broj zavoja.

4= ^p 0. Veza medu tranzistorskim stupnjevima: a) induktivna. -W^p 100n . Zavojnica Li bi mogla biti i neka »obicna«. Zavojnica Ls je tijesno vezana sa Li i ima priblizno 1/5 do pojacalu. Prednost ovakvog nacina je o tome da transformatori Ti i Ts rade neovisno o Dakako. Resonancija se postize ukupnim kapacitetom serije C1/C2 uz dodatak kapaciteta C$. Otpornik R se dodaje samo onda kad postoji opasnost da se pojave nestabilnosti u stupnju sa TR2. S njom u seriji su jos dviie feritne prigusnice. Baza tranzistora 776 ima u svom strujnom krugu visokofrekventnu prigusnicu VFP. pomocu zavojnice U. Za impedancije je to zavoja 2 odnos 4:1. Vidi tekst 1. sk -t€T C2 Transformaciju impedancije nanize moze se postici i u selektivnom prema sL 11-2 la. Transformacija slijedi jedna za drugom pa se postize ukupno smanjenje impedancije u omjeru 16 : 1.1 Ji I VFP On — _i± SL 11-21. ali u tranzistorskim predajnicima (do 30 MHz) uzimaju se zavojnice koje su namotane na prstenastoj jezgri od VF feromagnetickog materijala. Kondenzator od 100 nF (izmedu jednog i drugog transformatora) ima jedinu zadacu da odijeli istosmjerne strujne krugove prvog i drugog tranzistora. i ono sto trebamo i ono sto bi nam na izlazu predajnika moglo biti nepozeljno. To su zapravo dva feritna zrnca navucena na zicu. Kapacitet mu je toliko velik da za visoke : nikom Ci/d. Transformatori Ti i T2 motani su bifilarno na feritnom prstenu ili stapicu tako da se obje zice a) C L£~~\ spajaju u seriju. ii-20. kod ovakvog sirokopojasnog (aperiodskog) prenosa VF snage s jednog stupnja na drugi nema odabiranja frekvencije i prenosi se sve. I^l Transformacija impedancije moze se postici i kapacitivnimrrkz^jel- 5/. si. Tackicama su oznaceni poceci tih zica. b) pomocu kapacitivnog djelitelja. FPi i FP2. J. Objasnjenje u tekst 11 299 . Zato treba na izlazu ukljuciti naknadni fitter koji frekvenciji. Za odnos kapaciteta u razdjelniku vrijedi: C. ostvarena s dva transformatora za prilagodenje. T2S4U I POBUDNI STUPANJ ^ g + 0- 9^ JOnjlOOn I2LAZNI STUFANJ 1/6 broja zavoja. Njegova vrijednost je obicno izmedu 5 i 27 Q. VFP ^1>j 1+ ^25>j -r =T= CI ce propustiti samo zelieni signal. Sirokopojasna veza medu tranzistorskim stupnjevima u predajniku.1- z=eon m X L^w^ T1(4 D . Odvojak na Li odabire se tako da se kolektorska impedancija transformira na iznos ulazne impedancije tranzistora TRs. Ti i Tz.-16. ll-21b. Oni sprecavaju pobudivanje onih oscilacija do kojih bi moglo doci u slucaju nezgodne kombinacije induktiviteta priU frekvencije predstavlja Slobodan prolaz.

Takoder se sprecava pobudivanje »divljih« (tj. ima i svoje prednosti. mozemo retiti. LC- Ru < R/z. Veza izmedu stupnjeva u slucaju da je Ru < Riz. Ako je ulazna impedancija veca od izlazne (Ru > Riz) vrijede formule koje su napisane na .Vidi tekst da je ta mreza opterecena i da joj je zato Q-faktor smanjen na vrijednost Qo. a) Odabrati b) R iz 4 6+ Q IP"': AKO JE Rn >R 12 R L1 =Q R u + R Co R C? =AR L1 Rud+Qo' Nekoliko prilagodnih LC-mreza i njihov proracun se c} d)R cl = B On" A B=RU {1+Qj t U tranzistorskim predajnicima mogu naci i specificne prilagod- ne LC-mreze. si. namijenjeni za rad s Ako vecim snagama u predajniku iraa- (= 12 V) i ju. Tranzistor TR treba pravilno opteie U n napon napajanja ako tranzistor moze dati izlaznu snagu P od 10 W. drugog tranzistora. Na ulazu LC-mreze neka impedancija bude Ru a na izlazu Riz.-. si. 300 . 11-25. uzima u obzir izlazni kapacitet prvog tranzistora. Preko C2 odvode se i vise harmonicke frekvencije tako da ne stignu do TR2. To je prilagodna LC-mreza.. izmedu njenih zavoja.gusnice VFP i vlastitog kapaciteta Co.-„-. sa Rci i Rc 2 kapacitivni otpori kondenzatora Ci i Cu Drugi primjer prilagodne Formule koje su navedene uz sliku vrijede za slucaj da je ulazna impedancija prilagodne mreze (Ru) manja od izlazne impedancije (Riz. U tranzistorskim stupnje- vima ove vrste uzima se obicno u racun vrijednost Q-faktora uz opterecenje: Qo = oko 4. nekontroliranih!) vrlo visokih frekvencija. Pomocu njih mozemo izracunati vrijednosti za pojedine dijelove ove mreze. Jedna od njih je na si. 11-23. kod IZ je izlaz. ako ga ne mozemo zanemariti. Co. Primiena kapacitivnog razdjelnika. 11-23. . kakvih nije bilo ranije u predajnicima s elektronskim cijevima. u slucaju da -mreze. Neki tranzistori. prilican izlazni kapacitet. Veza izmedu dva stupnja u predajniku s tranzistorima. 11-22. Kod U je ulaz. kod kojega je C2 redovito veci od Ci. ) Treci si. primjer takve vrijedi LC-mreze. Zavojnica Li s kapacitetima kondenzatora Ci i Ca nacrtana je debijim Jinijama. 11-22. je 11-24. Prije nego zapocnemo racunom moramo se sjetiti SI.-. zapravo neka vrsta serijskog titrajnog kruga. Sa R Ll oznacen je induktivni otpor zavojnice Li. naime. Frekvencija na koju on resonira najlakse ce proci od kolektora jednog do baze SI 11-22. ostvarena LC-mrezom koja ujedno ontogucuje prilagodenje u slucaju da je Ru > Riz Vidi tekst .kao i za slucaj da je Ru > RizKao primjer takvog izracunavanja sastavnih dijelova LC-mreze za prilagodenje neka posluzi si.

28x3. b). pa mora biti Ro=Ru. Kad smo izracunali Rli lako dobijemo i sam induktivitet zavojnice.4 pH 122.2 23.5x23. c) i d). 1n ! 1 TOOn IZLAZNA SNAGA.2 = ^ 2. Za izra- 301 . Ako za Qo (Q-faktor uz opterecenje!) odaberemo 4.6+^55= mn R L1 2fff 484 6. ] is c) 3 T° R l. = R. Pritom izracunatu vrijednost za induktivni otpor zavojnice Li (Rli = »induktancija«) od 484 Q uvrstimo u formulu (pod b). u kojoj mora biti uvrstena i frekvencija (u megahercimal). Veza medu tranzistorskim stupnjevima se u svakom slucdju moze postici ovakvom prilagodnom LC-mrezom r—\l--+ --—.4 4 d) R C1 A Q +B 1 + 1.28x3.0019 >jF = laoppF SL 11-25.5 484 21. da se induktivitet dobije u mikrohenrijima (uH).73 60 A A=R U (1+Q = i )= 122.6 jiH — VFP2 —f~—0+12V( = lU W£~(T + / -i TR TREBA OPTERETITI SA R = Q) b) — *— .5 0. mozemo — skladu sa formulama na sK 11-24 racunati redom: a).-%r = -^T=11IH ~ R U^ 2P 2CT 20 n 2 Q = 4 Ru=(RuQo' + R c = L1 = (V*m + 000 000 2rx3i5x100 =28.38 = 22|jH c) R L2 = R. Primjer izracunavanja vrijednosti elemenata LC-mreze primjenom formula sa si. 11-24.5 1 2trfR cl 6.5 A = 516. : R i J iz i a) Odabrcti O n A c -R . Z B *iz R L2 L2 = 50x1. Vidi i tekst opterecenje tranzistora optimalno izracunati iz formule: UN 2P 144 20 Opteretni otpor Ro je na ulazu LC-mreze. z B 1 -V£ ii-24. R -.AKO JE Rj m HI S/. 11-25. Slicno vrijedi i za induktivitet L? (pod c). (1 j-o. . <R ? il. P = WW VFP1=VFP2 V 1. Tok u — citavog racuna je na si.

posluzit ce osjetljivi indikator koji mozemo lako sagraditi prema si. Pokaze li on bilo kakav otklon. pojaviti nekontrolirano titranje na frekvencijama koje su blizu radnoj frekvenciji ili parazitske oscilacije na neocekivano visokim. to nacinili. treba odlemiti izmedu izlaznog titrajnog krunozice za prikljucak anode. drugacije razmjestiti dijelove. To se ima zahvaliti u prvom redu djelovanju zastitne. 711) ili cak antenski koaksijalni kabel! U ovom nosljedniem slucaju tranzistor TR na sL 11-25 mogao bi biti i posljednji u nizu tranzistorskih stupnjeva u predajniku. Lako je onda preracunati: 0. Protiv prvih se primjenjuje tzv. Ovakvu mogucnost povratne veu prvome redu pazljivim rasporedom sastavnih dijelova i medusobnih spojeva tako da titrajni krugovi mimo elektronze treba sprijeciti SL 11-26. u odredenim uvjetima. cesto vrlo visokim frekvencijama. ukljucimo ga i Kad NEKONTROLIRANE I smo pobudni PARAZITSKE OSCILACIJE U svim stupnjevima predajnika koji sluze za pojacanje snage visokofrekventnih oscilacija moze se. 11-26. Isto vrijedi i za montazu onih kondenzatora koji sluze za kapacitivno uzemljivanje ulaznog i izlaznog titrajno^ kruga. Ako se frekvencija uvrsti u megahercima. konacan rezultat izlazi u mikrofaradima (^F). Ne preostaje drugo vec dodati pregradne ploce ili. vidi str. uz pretpostavku da je izlazni kraj LC-mreze opterecen sa 50 Q. Indikatorovu zavojnicu L (1 do 2 zavoja!) priblizimo izlaznoj zavojnici i pokuSamo okretanjem promjenljivog kondenzatora izlazni titrajni krug dovesti u resonanciju. To moze biti syasta: ulazna impedancija slijedeceg stupnja. otpornik za mjerenje izlazne snage (»lazna« ili »vestacka antena«.5 MHz. redovito ispod 1 pF. druge mrezice. Ove je kondenzatore najbolje najkracim mo ci- gucim putem jevi.0019 \kV = 1900 pF. krugova da se pobude Kapacitet izmedu anode i prve mrezice Cag je kod pentoda i tetroda koje su predvidene za rad u predajnicima smanjen na najmanju mogucu mjeru. ni kapacitivnim ni induktivnim putem. u predajniku Ako su u nekom stupnju predajnika ulazni i izlazni titrajni krug ugodeni na istu frekvenciju dovoljna je vec neka slaba povratna veza izmedu tih oscilacije.cunavanje kapaciteta kondenzatora treba najprije izracunati kapacitivni otpor (Rci ~ »kapacitancija«) u omima (23.5 Q). 2 zavoja. Indikator za izvodenje neL = zavojnica od 1 do D — germanijeva na dioda kristal- 302 . Pri tome pazlji- vo promatramo mjerni instrument indikatora. utralizacije. ske cijevi ili tranzistora nikako. Ta- koder moraju svi vodovi kojima teku visoke frekvencije biti sto je moguce kraci. ako to nije dosta. . Elektronsku cijev treba izvaditi iz podnozja i. Ci Metalne pregrade i potpuno oklapanje ulaznih i izlaznih titrajnih krugova tu moze mnogo pomoci. spojiti s katodom Da ispitamo postoji li u nekom stupnju predajnika s cijevima neka neplanirana veza izmedu ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. neutralizacija. znak je da titrajni krugovi djeluju jedan na drugi. ako je anoda cijevi soo- nam jena spoj na podnozje. Protiv drugih po- stupanj i dovedemo njegove titrajne krugove u resonanciju. Cijeli taj racun izvrsen je za frekvenciju od 3. M mazu posebne Neutralizacija mjere. ne mogu djelovati jedan na drugi.

Kroz unutrasnje kapacitete cijevi jedan se mali dio visokofrekventne energije vraca sa izlaznog na ulazni titrajni krug. Koliko ce visokofrekventne energije biti vraceno na ulaz ovisi o velicini zavojnice Li i La. zavojnicom Li. Da se to postigne dovoljno je medusobno zamijeniti prikljucke jedne neutralizacijske zavojnice. EL 34. Za neutralizaciju je potrebno djelovanje negativne povratne veze. nog kruga. 84. mozemo ponistiti. citet Ovdje Cag znaci unutrasnji kapaizmedu anode i prve mrezice in f >C b u koji treba uracunati kapacitet izmedu prve je ulazni kapacitet i a C mrezice (tzv* ostalih elektroda cijevi ulazni kapacitet cijevi) i kapacitet svih vodova ulaznog sklo- sam V-HK pa prema sasiji. Neutralizacija pojacala snage u predajniku s tetrodom Hi pentodom: a) induktivna. Kapacitivni nacin neutralizacije induktivnim putem.). Na taj nacin C moze iznositi 5 do 25 pF. osobito kod vrlo visokih frekvencija biti dovoljan da se pojave oscilacije. ll-27b. U vrijednost kapaciteta Cs treba uracunati i izlazni kapacitet cijevi zajedno s kapacitetom svih vodova izlaznog sklopa. tj. obzirom na vrlo veliko poja- canje koje se postize s takvim cijevima. Ako se sada pojave lacije ili osci- postojece nojacaju. Buduci da linije Najbolje je u takvom slucaju. moze i sasvim mali unutrasnji kapacitet u odredenim uvjetima. te o njihovim udaljenostima od zavojnica titrajnih krugova. neutralizirati stetno djelovanje unutrasnjih kapaciteta.Ipak. EL St. Zavojnice Li i L-2 imaju obicno 1 do 2 zavoja i mogu se po volji primaknuti ili od- pre ko niske impedancije sfiojena sa ^L* maknuti. Zavomica Li uzima malo visoke frekvencije sa izlaznog titraj- ll-27a vidimo tralizacija moze izvrsiti si. 11-27. EL 36 itd. Ako nekim drugim putem dovedemo ulaznom titrajnom krugu jednako velik visokofrekventni napon ali sa suprotnom fazom. znaci da je povratna veza pozitivna. moze se ulaznom titrajnom krugu predati ta visoka frekvencija. nrema priin likama. da stabilnost visokofrekventnog pojacala snage u predajniku postignemo neutralizacijom. Kondenzator Ca je promjenljiv da bi se lakse mogli postici najbolji odnosi. Ca je neutralizacijski kondenzator koji zajedno sa Ci cini neutralizacijski sklop kakav se i naknadno moze ugraditi u predajnik. b) kapacitivna Za neutralizaciju trioda koje imaju mnogo vece unutrasnje kapacitete medu elektrodama obicno sluze sklopovi koji su r>rikazani na 303 . Velicinu kapaciteta Cz mozemo odrediti za svaki konkretni slucai prema formuli: -as •v£1t -Ug1 • c. Na kako se neu- vidimo na si. Takvom neutralizacijom se mogu osposobiti za rad u predajniku i razlicite izlazne pentode koje su inace konstruirane za rad u niskofrekventnim pojacalima (EL 81.

U tu svrhu morati naci najpovoljniju udaljenost izmedu izlazne zavojnice cemo i zavojnice L indikatora. ll-28b. 11-26. Takvu neutralizaciju se mora naciniti ako je na izlazu pojacala jednostavan titrajni krug ili ako je ondje Pi-filter. *' i i r§ neutralizirati tivni i stupnju koji zelimo treba iskljuciti pozii. napon za anodu kod pentoda ^ ii- Si jHI-'l i tetroda.si. pa se neutralizacija moze postici s dva neutralizacijska kondenzatora (si. Zato njegov maksimalni kapacitet treba da je nesto veci od toga. 11-28. U M. ll-28c). Vidi tekst 11-28. Otklon kazaljke instrumenta indikatora postaje nomalo sve manii. neutralizacija se izvodi prema si. ll-28a ili mora na ulazu dvostruki pro mjenljivi kondenzator s dva statora. zatvaramo neutralizaciiski malo-pomalo kon- -Ug SI Tri primjera neutralizacije triodnih cijevi u predajniku. Neutralizacijski kondenzator je opet oznacen kao Cu Ako Dvije triode u protufaznom spoju (»push-pull«) daju dvostruku snagu. Izvrsiti neutralizaciju nije tesko ako se posluzimo indikatorom pre- ma si. Neutralizacij ski kondenzator treba sasvim otvoriti a indikator primaknuti zavojnici izlaznog titrajnog kruga. Sada ukljucimo pobudni stupanj i ugodimo na resonanciju ulazni i izlazni titrajni krug stupnja koji zelimo neutralizirati. pocinje rasti. Na ulazu i na izlazu takvog pojacala snage redovito je upotrebljen dvostruki promjenljivi kondenzator. U primjeru na biti si. 11-28 mora se namjestiti na vrijednost kapaciteta koja je priblizno jednaka unu- trasnjem kapacitetu Cag cijevi. Pri tome ne valja ici prebli- -ug zu da ne strada mjerni instrument i da ne pregori dioda. denzator i svaki put popravimo ugadanje ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. Instrument M neka pri- tom pokazuje maksimalni otklon negde oko 3/4 skale. kod daljnjeg zatvaranja neutralizacij skog kondenzatora. da onda opet. Poyratna veza za neutralizaciju postize se preko kondenzatora Cu Potrebna suprotna faza je osigurana na taj nacin da Ci nije u vezi s onim krajem titrajnog kruga koji je st>o jen na mrezicu vec na suprotan kraj. se na izlazu visokofrekventnog pojacala snage moze unotrebiti dvostruki promjenljivi kondenzator. napon za drugu mrezicu. Kad smo to postigli. Stupanj je M 304 . Neutralizaciiski u sva tri kondenzator Ci primjera na si.

15 pF (BF (BF 173) do nekoliko pF i vecih tranzistora (za predajnike). Poslije Ln moze jednostavno ugraditi na svoje mjesto uz tranzistor. Zbog pada istosmjernog napona na otporniku Re postize se i bolja termicka stabilnost. Ovdie cemo Zatim se nadini zavojnica za neutralizaciju L n tako da ona resonira na radnoj frekvenciji naseg pojacala sa kondenzatorom kojemu je kapacitet jednak onom ljeni tranzistor. odnosno izmedu drej- »povratnom« u tranzistoru. Jedina mu je zadaca da sprijeci galvanski spoj izmedu kolektora (drejna) i baze (gejta). na nastaje veci pad napona koji svo- jim djelovanjem na strujni krug baze »zatvara« tranzistor i sprecava porast kolektorske struje. pokazati neutralizaciju zavojnicom Ln> sl. tranzistora tipa FET Sprecavanje samoosciliranja otpornicima. jos tivitet vrlo malo popraviti induk(VF zeljeznom jezgricom!) da se postigne potpuno stabilan rad samo tranzistorskog VF pojacala.neutraliziran onda kad indikatorov mjerni instrument vise ne pokazuje nikakav ili samo sasvim neznatan otklon. Uklonimo sada indikator i prikljucimo anodni napon (i napon zastitne mrezice kod pentoda i tetroda!) i predajnik je sposoban za rad. Preko njega tece struja baze i struja kolektora.23 Ima konstruktora koji nerado primjenjuju neutralizaciju. kao na sl. Poslije ugradnje zavojnice L n koja je prethodno bila vec ugodena. Vidi tekst 20 Radio prirudnik 305 . I jedan i drugi imaju neki kapacitet izmedu kolektora i baze. Na crtezu a) je bipolarni (»obicni«). Velicina biti »povratnog« kapaciteta 167) i od 0. a na crtezu b) unipolarni (FET) tranzistor. sto moze biti uzrok pobudivanju oscilacija. Taj je otpornik istovremeno u ulaznom i u izlaznom strujnom krugu. na i gejt-elektrode. Neko liko primjera bilo je opisano u poglavlju o prijemnicima. 11-30. Ako bi kolektorska struja zbog povisenja temperature sa- mog R e tranzistora »htjela« porasti. Kondenzator (sl. Tranzistor se ne moze vise lako pregrijati. ako smo neutralizaciju tacno i strpIjivo izvrsili. bit ce mozda potrebno toga se & . Taj podatak treba uzeti iz kataloga za upotreb- moze pF vise kod 0. 11-29. Nekad je dosta da se u emiterski strujni krug stavi otpornik R e od nekoliko oma. 11-29) ima redovito velik kapacitet (izmedu 10 nF i 100 nF. b) kod 11-29. Sl 11-30. Neutralizacija se moze postici i u tranzistorskim pojacalima. ovisno o frekvenciji) i nema utjecaja na usnieh neutralizacije. Uz malo vjezbe ovo se moze razmjerno brzo postici. Tim nutem se jedan dio visokofrekventne energije vraca sa izlaznog titrajnog kruga (LsCs) na ulazni (L1C1). Oni radije smanje pojacanje tranzistorskog stupnja sluzeci se negativnom povratnom vezom. uz uvjet da im ie uzemljen emiter (odnosno surs-elektroda). SL skih Neutralizacija tranzistorpojacala zavojnicom L n : a) kod bipolarnih tranzistora.

Kod vecih elektronskih cijevi moze struja zastitne mrezice biti prilicno jaka. Za to postoji vise mogucnosti. Ovo djelovanje je sirokopojasno. ll-31a pokazuju koji su to vodovi. 11-29) selektivna i vrijedi samo uzih frekventnih opsega. Uzrok pojavi parazitskih oscilacija moze biti javiti u lo§e polozenim ili predugackim vodovima u blizini elektronske cijevi ili izmedu tranzistora. ali cije dodu do antene one mogu biti uzrokom nepodno§ljivim smetnjama u radio-aparatima i televizorima u blizini i nadaleko. pore cemo odabrati tako da im zajednicka vrijednost bude oko 50 do 100 Q ili. mm W 306 . i Na U novije vrijeme moze se u tran* zistoriziranim predajnicima naci jo§ jedna vrsta negativne povratne veze. prema si. To je razlog da je i pojacanje u takvom stupnju manje. Stvaranje ovakvih parazitskih treba sprijeciti odmah kod gradnje predajnika. Oni mogu resonirati na vrlo visoke frekvencije. ll-31b. U tu svrhu oscilacija se. kod najjacih cijevi. sto Ove dakako smetaju normalnom dii ra- manja jev predajnika. Njihove pojedinacne ot- Parazitske oscilacije Parazitske se oscilacije mogu pogotovo u svakom visokofrekventnom snaznom pojacalu. Ako vodovi koji formiraju petlju a na ulazu ciievi resoniraju na istu frekvenciju kao i petlia b u strujnom krugu druge mrezice ili petlja c na izlazu. sto treba mozda nadoknaditi kojim stupnjem viSe. Za Ra cemo redovito moci uzeti jednovatni otpornik najmanjeg otpora koji osigurava stabilan rad i na najvisim frekvencijama. dok je neutralizacija zavojnicom Ln (si. unutar SL 11-3L Nastajanje (a) i uklanjanje parazitskih oscilacija (b) u predajniku sa elektronskim cijevima gusni otpornici. ugraduju pri- U anodnom strujnom krugu se u tu svrhu obicno stavlja mala zavojnica od 3 do 5 zavoja 1 debele zice. povrh toga. Deblje crte na si. I otpornik Rb u strujnom krugu druge mrezice ima takvu vrijednost i mora biti zalemljen na isti nacin.5 cm. ako takve oscila- ipak tolika da je osiguran stabilan rad i na najvisim frekvencijama. si. uz smanjenje pojacanja. Zavojnica je premoStena otpornikom Re koji ima oko 100 Q i opteretivost od 1 ili viSe. Onteretivost tih otpornika mora se ravnati prema jakosti struje prve. To je otpornik R„. tSi 11-30. naj£e§ce u ultrakratkovalnom podrucju. prema snazi predajnika.istom otporniku nojavljuju se visokofrekventni naponi koji takoder povratno djeluju na primarni pobudni strujni krug. Pobuda se smanjuje a opasnost samopobudivanja postaie takoder manja. odnosno druge mrezice. Tada cemo za Rb staviti nekoliko jednovatnih otpornika paralelno. Zavoji su namotani na promjeru od 1 do 2. On proizvodi oscilacije na vrlo visokim frekvencijama. Taj otpornik ostvaruje negativnu povratnu vezu. Otpornik R a moze imati 50 do 100 Q i mora biti zalemljen tijesno uz nrikljucak prve mrezice na podnozju cijevi. preterecuju samu cii. cijev se ponasa kao oscilator. On svo- jim polozajem podseca na neutralizacijsku zavojnicu.

Mrezica triode je za visoke frekvencije uzemljena preko kondenzatora Cs i sluzi kao neka vrsta pregrade izmedu anode i katode. : cen toliko da dode do proboja u njegovoj unutrasnjosti. nakon cega je Na si. Na taj je nacin. Dovoljno je 5 do 15 Q. moguce je umjesto otpornika upotrebiti. onemogucujuci resonanciju samih vodova na vrlo visoke frekvencije. kao u obliku prstendica (»perla«). tranzistor moze biti pretere- do 30 MHz. koja opisali govoreci o UKV prijemnicima.J ^ -Ugl +Ug2 izlazne snage. b) upotrebom feritnih zrnaca koja. U tranzistorskim stupnjevima za snazno pojacanje moze doci do istih pojava. ii-32. — — r^'tH. Ra- potpuno neupotrebljiv. osobito kod frekven com (grounded smo vec ranije Svi spomenuti otpornici moraju biti neinduktivni. Zato postoji mogucnost da Ri smanji pobudu. mogu se tranzistorska pojacala u predajniku »osigurati« na isti nacin. Velicina tih otpornika. mogu dobro posluziti i u predajnicima. cija lizacija. ll-32b.. Na Rs moze doci do pada nado pada pona i s tim u vezi : b) 1 ulaz\ r* t.*_ GG i GB pojacala u predajniku S/. Spredavanje pojave para* oscilacija u tranzistorskim predajnicima: a) pomocu otpornika. Na si. "SI ^W. ll-32a prisutnost otpornika Ri i Rs onemogucuje tu nepozeljnu pojavu. Tako je sprecena i pojava parazitskih oscilacija. Prema tome zicom motani otpornici nisu dobri za ove primjene. mala feritna +Ua GG-pojacala (»grounded grid«): a) s triodom. Feritni prstencici djeluju minijaturne visokofrekventne prigusnice. Parazitske oscilacije su opasne i za sam tranzistor. Da se ovi nedostaci izbjegnu. U svakom slu caju treba racunati s time da i ti otpornici trose nesto energije. ll-33b je za GG-pojacalo upotrebljena tetroda.^ zrnca. kao i elektronske cijevi. Ako su prejake. »GG«). Njezine obje mrezice su kapacitivno uzemljene pomocu kondenzatora Cs i Cs. predstavljaju mafe~ len dodatni induktivitet (FP ritna prigusnica) = Pojacala sa uzemljenom mreiigrid. 20* 307 . nepotrebna neutraZbog uzemljene mrezice je naime kapacitet izmedu anode i katode (Cak) tako malen da se oscila cije redovito ne mogu pobuditi i pojacalo radi sasvim stabilno. prema si. zitskih navucena na zicu. se izbjegne pojava parazitskih oscilacija.nni (son) / . biti i Da mehanicka i elektricna. b) s tetrodom SI 11-33. koji se jednostavno navuku na spojne vodove. Primjer GG-pojacala s triodom vidimo na si. b) <&-*- . ll-33a. mora mala. uz opteretivost koja ovisi o strujama koje teku kroz njih.

vec zato sto se veci dio snage. To nije mozda zato jer bi uzemliena mrezica 308 . EL 36. pojavljuje na izlazu i dodaje izlaznoj snazi koju bi cijev inace redovito mogla dati. Buduci da druga mrezica u torn slucaju nije ne krugove i selektivne filtere s nis- kim Q-faktorima. Za odredenu ciiev se ovi podaci mogu naci u tvornickim prospektima a vrijede i za primjenu iste cijevi u GG-pojacalu. i neki potrosac medusobno su spojem. buduci da je ta mrezica onda na visokofrek- ona sa uzemljenom bazom (GB-pojacala. 11-34. Protiv pobudivanja nezeljenih oscilacija oni najcesce primjenjuju negativne povratne veze i. Ona su takoder veoma stabilna. ovisno o anodnom naponu i klasi (AB. prednost kod telegrafije (CW) kao i onda ako GG-pojacalo sluzi kao linear no. Na koji nacin moze potrosac crpsti najvise energije iz generatora? Odgovor koji na ovo pitanje daje teo- pozitivno nabijena. ^Grounded Gate«). upotrebijavaju titraj- vih U nekim izlaznim pojacalima za predajnike ovoga tipa mozemo naci pentode kod kojih su sve tri mrezice najkracim r>utem u direktnoj vezi sa limenom sasijom. To su. u najvise slucajeva. To su Ugi i U. U svakom slucaju treba za visokofrekventnu pobudu GG-pojacala preko katode veca snaga nego onda ako ista cijev radi u pojacalu sa uzemljenom katodom. za sve generatore moraju postojati neke zajednicke karakteristike. Parazitske oscilacije se takoder. IZLAZNI STUPNJEVI PREDAJNIKA Izlazni stupanj predajnika biio koje snage mozemo smatrati jed^ nom vrstom generatora elektricne energije. ^Grounded Base«) i sa uzemljenim gejtom (takoder GG-pojacala. osobito za UKV. tacno prema podacima za odabrani rezim rada cijevi. Generator elektricne energije. jacala s elektronskim cijevima. Ipak je zanimljivo da se takva tranzistorska pojacala mogu naci u prijemnicima. Uz vi- sokofrekventnu pobudu na katodi poraste jakost anodne struje i cijev radi u rezimu koji odgovara pojacalima klase B. ni kod njih nije potrebna neutraliza cija. anodna struja je vrlo slaba. EL 504 i njima slicne. povrh svega.2 t koji se svaki sa svo- jim ispravnim polaritetom moraju doyesti na odgovarajuce elektrode.. a drugi trosi. ali ih u predajnicima najcesce nema! Razlog se mozda moze pronaci u tome sto je ulazna impedancija taktranzistorskih stupnjeva vrlo mala. za pojacanje drugih vrsta signala. Slicna tranzistorska pojacala su Ako u GG-pojacalo zelimo staviti neku pentodu. Pentode kod kojih je treca mrezica unutar cijevi s katodom obicno ne rade dobro u GG-pojacalima. Konstruktori tranzistorskih predajnika radije se sluze pojacalima kod kojih je emiter tranzistora uzemljen. Ona se nalazi razmjerno blizu anodi. i. do nepozeljno velike povratne veze izmedu ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. zahtijevala jacu pobudu. ulozene za pobudivanje pojacala.zumije se. EL 500. Rezultat bi bio. ne javljaju. Kao kod GG-po- spojena ventnom potencijalu katode. sto u ovom slucaju dovodi do povecanja kapaciteta izmedu anode i katode preko ovoga. osobito za SSB. Tada se treca mrezica direktno uzemljuje. onda to mora biti takva cijev kod koje je prikljucak trece mrezice posebno izveden na nozistu. osobito na vi§im kratkovalnim frekvencijama. uz uvjet da za pobudu stoji dovoljno snage na raspolaganju. Ovakvo uzemljivanje mrezica se prakticira kod onih elektronskih cijevi koje su inace namijenjene za otklonske sisteme u televizorima. na si. npr. B ili C). svaka elektroda mora dobiti svoj normalan radni potencijal. samopobudivanje GG-pojacala. Ovo je. U grubim crtama. Prvi daje.

nijedan generator ne daje nista besplatno! Uz pretpostavku. kad je njegov otpor jednak unutras- njem otporu generatora! Teoreticar je time rijesio problem. pogtavlju ove knjige). Sto ce se dogoditi ako potrogac nema toliki vlastiti otnor? Ako mu je on. npr. da je elektromotorna sila E. te da je njegov unutraSnji otpor kao mak10 Q. cetiri puta vedi ili cetiri puta manji? Odgovor je izracunat (J^omperai OENERATOR- potro£a£ potro5aC . sasvim proiz- voljnu. Ali. potrosac ce moci uz jakost struje od 5 A i simum — — napon na svojim prikljucnicama od 50 V crpsti 250 W. To se moze izracunati primjenom osnovnih zakona elektrotehnike (vidi u 2. koja je sadrzana u generatoru.rija je jednostavan: NajviSe elektricne energije potroSac crpe onda. hoce li tehnicar bas tako postupiti? Za prakticnu primjenu tehnicar mora postaviti i drugo pitanje: Koja je tome cijena? Koliko se smiie opteretiti generator da trosenje raspolozive energije bude ekonomicno? Konacno. 100 V.

Energija koju ono svake sekunde proizvede zove se izlazna snaga (OUTPUT). Zato ih nazivamo linearnim pojaca- Toga svojstva pojacala C nemaju! lima. Ovo medutim nije moguce sa istom cijevi postici u svakom predajniku. o svojstvima same elektronske cijevi (ili upotrebljenog tranzistora) a osobito o tome da li je pobuda dovoljna. mora j kim podacima — — pobudna snaga. 50 W. i pojacala koja rade u klasi A i B imaju svoje posebne prednosti. pa je izlazna snaga (OUTPUT) unatoc jednakoj ulaznoj snazi (INPUT) manja. tzv. izlazna snaga je jos manja. da je izlazna snaga preje ova cijev u posljednjem stupnju. Ipak. Pogonsku energiju svako visokofrekventno pojacalo snage. bilo ono sa elektronskom cijevi ili s tranzisto* rom. Ako pojacalo radi u klasi A. To znaci da ce se samo dvije trecine ulozene. sa velikim radnim prednaponom prve mrezice. Omjer izlazne i ulazne snage je iskoristenje. Iskoristenje je. prema tome: dajnika. trosi taj stupanj. Pojacala koja rade u klasi B trebaju manju pobudnu snagu. klase 310 . Ovaj odi kom na struja iznositi 100 mA. dovedena strujnom krugu prve mrezice. ulazne snage moci iskoristiti u obliku visokofrekventne izlazne snage. prima od istosmjerne elektricne struje koja tece uz odredeni napon. a samim time i iskoristenje. Treba i vise od toga. Postignuto iskoriStenje je teoretski izra£unato ili je izmjereno u odredenim optimalnim uvjetima kod fabrickog is- Navedeni podaci za cijev 807 vrijede ako ona radi u klasi C. Da se dobije odredena izlazna snaga mora ova pobudna snaga biti dovoljno ve* lika. Kod amaterskih ^amogradnja vrlo £esto nisu ispunjeni svi preduvjeti za najpovolj- ravno proporcionalna sa ulaznom. INPUT = 750 V x 100 mA = «750Vx0. ovisi ti o tome kolika je snaga dovedena na ulaz tog pojacala. all zato imaju i najbolje iskoristenje i najvecu izlaznu snagu. zelimo li da nam. broj koji nam kaze kakav je odnos \zmedu ulozene pogonske energije i one kolicine zeljene vrste energije koju nam generator moze dati. Izlazna snaga. To je dakle elektricna energija koju svake sekunde.7 % „ . jer treba nadoknadivati gubitke. IskoriStenje je manje! Obicno se moze za grubu orijentaciju uzeti da je iskoriltenje kod predajnika koji su sagradeni od amatera oko 50%. iznositi 0.667 = 66. Kao primjer neka posluzi izlazna elektronska cijev 807 (QE 06/50) koja je vec decenijima vrlo popularna medu amaterima. npr. i o izboru radne tacke. Izlazna snaga pojacala u klasi B je manja od one kod pojacala u klasi C. kao ovise jos moguca izlazna snaga. Ako je to izlazni stupanj onda je to ujedno ulazna snaga (INPUT) predajnika.22 W.Kod svakog je generatora vazan njegov stupanj djelovanja. Za pojacala klase C je potrebna naiveca pobudna snaga.. ako je predajnik lo§e graden ili sa nekvalitetnim dijelovima. Kod njih je u Si- rokim granicama izlazna snaga iz- nitivanja ove cijevi. dok ona u klasi A ne trebaju nikakvu ili samo minimalnu snagu za svoj rad. ovisi o izboru radne tacke. Uz anodni napon od 750 V mo2e njezina anod- niji rad cijevi. je Odnos pobudne i izlazne snage mjera za pojacanje snage u nestupnju predajnika. Ako neki stupanj predajnika treba da pojacava snagu onda ce izlazna snaga. dakako. u kojemu OUTPUT INPUT SOW 75 ^ W 0.lA = 75W Iz tvornickih podataka mo2emo procitati nos. Visokofrekventno pojacalo snage proizvodi visokofrekventnu energiju. Umnozak anodnog (odnosno kolektorskog) napona sa jakoScu struje koja tece preko anode (odnosno kolektora) naziva se ulazna snaga odredenog stupnja. tj. cijev 807 uz anodni napon od 750 V dade prema tvornifionih 50 W.

Za istu elektronsku cijev mozeu tvornickim podacima nadi razlicite podatke. Pri cijevi Za tranzistore: (kolektorski napon) 2 Ro- 2 x izlazna snaga (W) and Amateur tome su opterecenja sa CCS opcenito manja od Izlazno pojacalo snage u predajnicima radi u klasi C za telegrafiju. B ili do izoblicenja i do pojavljivanja visih harmonickih frekvencija. a jos vise u pojacalima klase C.3xanodna struja klasi B: Ro = Anodni napon (V) 1. odnosno 4 do 5 (za tranzistore). vesti sto vise snage razumije se. Intermittent Commercial Service). vec prema svrsi kojoj ce sluziti. teze bi ga bilo pravilno opteretiti. a drukfiije kod signala kojima se amplituda mi jenja. najvise 20 (za elektronske cijevi). dok bi vi£e harmonicne frekvencije ostale nedovoljno potisnute.57 x trajni i Omjer Q-faktora §to ga ima krug dok nije opterecen uz opterecenje ti- (Q) anodna struja' Q-faktora (Qo JU . Podaci se takoder razlikuju ako cijev treba da sluzi u predajnicima koji su skoro neprestano u pogonu (»CCS«. amplitudnom modulacijom ukoliko se modulira sam izlazni stupanj. Ako bi »radni Q-faktor« (Qo bio premalen). Continuous Commercial Service) ili ako su samo povremeno u pogonu. Ako AB. Obicno se uzima takav titrajni krug kojemu je Q-faktor opterecenjem smanjen (Qo) na 10 do 12. mjerenjima i na temelju obilnog iskustva doSlo se do podataka o tome kakvo opterecenje mora biti za pravilan rad izlaznog stupnja u predajniku. radnoj frekvenciji i odvesti je u antenski sistem. otpor (4mpedanciju) opterecenja Ijezimo sa Ro. Bolje je ostati malo ispod tih vrijednosti. prema visini frekvencije i prema drugim razlicitim u klasi C: mo Anodni napon (V) Ro- 2 x anodna struja uvjetima rada. linearno pojacalo. To se mora postici tako da aktivni element predajnika (cijev ili tranzistor) ne bude prete : recen i da se ne emitiraju nepozeljne primjese. U elektronska Ovisno o tome da cijev ili li pojacalima klase AB. Ispitivanjima. ni strujno opterecenje koje dopuStaju tvornicki podaci. Kod tranzistora ne treba nikada preci ni naponsko. Unatoc toga cijevi u amaterskim radio-stanicama traju prilicno dugo. Osim toga treba dovoljno velikim hladnjakom sprijeciti Za pojacanje SSB-signala. One ne smiju stici do antene! Prvi filter koji ih smanjuje je titrajni krug na izlazu predajnika. nuzno dolazi tranzistor radi u klasi A. C. vrijedi: bi- Za elektronske cijevi u klasi A: Ro = u Anodni napon (V) l. Znatno veci Q-faktor bio bi uzrok pojavi prejakih struja u titrajnom krugu i povecanih gubitaka. potrebno je tzv. kod radioamatera (»ICAS«. Glavni cilj je. za telefoniju frekventnom modulocijom te. Ono radi redovito u klasi AB. jer su razmjerno rijetko u pogonu. kao i onda kad je amplitudna modulacija izvrsena u jednom od predstupnjeva. Amateri moeru cijevi svojih predajnika jace opterecivati (ICAS). elektricna struja ce razlicito teci. proizna odredenoj pregrijavanje tranzistora. Drukcije ce biti kod signala stalne amplitude. Izracunavanje pravilnog opterecenja U svakom slucaju se s nepozeljnim primjesama mora racunati. onih za ICAS. izlazni stupanj ne bi ekonomicno radio. npr.

moze posluziti kao mjera za eko nomi£nost rada izlaznog stupnja: \ 1000- Qo) omjerom s Q-faktor je odreden L/C i opterecenja Ro izlazno pojacalo radi. to ovisi o radnim uvjetima izlaznog stupnja. u potro- sac R. jaceg pojacala snage. 11-36 dijagram. dakle o induktivnoj vezi preko Ls. Induktivitet Li odabire se tako da titrajni krug = . Kakav ce Q-faktor titrajnog kruga biti kad ga opteretimo. kojim Izlazni titrajni krugovi i veza s potroSacem Izlazni stupanj predajnika sa elektronskom cijevi. dakako. i napose o anodnom naponu (Ua) o jakosti anodne struje (Ja). jo§ prisut* na i ovisnost o opterecenju. induktivnim putem. Za razlicite omjere anodnog napona (u voltima) i anodne struje (u miliamperima) nacrtan je na si. ima titrajni krug LiCt iz kojega se visokofrekventna struja odvodi preko L. na sL 11-35. kod normalnog rada predajnika to je antenski sistem ili ulaz dodatnog. uz odgovarajuci kapacitet Ci i induktivitet Lu Tu je. Na njemu se moze procitati kolika je vrijednost kapaciteta Ci potrebna da se postigne Q-faktor Qo 10.2. To je kod laboratorijskih ispitivanja neinduktivni opteretni otpor (»lazna antena«).

ll-37a u praksi tesko ostvariti. i# Tacku koji Buduci ove cijevi 7 pF je izlazni kapacitet bit ce potrebno da se put pretpostavki je c) ovih tesko ostvariti. prema tome. na njemu nema stojnih valova 313 . je ZQ Li kabela. postali bi kapaciteti za vise frekvencije manji od onih koji se mogu ostvariti u praksi. Ako je potro§ac R daleko od anodnog titrajnog kruga i ako zepotisnuti vise harse. sto blize svojoj optimalnoj vrijednosti za izabranu frekvenciju 20). osobito promjenljivi kondenzator namjesti na vrijednost kapaciteta koja je barem za 7 pF manja od gornjih vrijednosti. Ovo takoder osigurava bolju selektivnost na izlazu predajnika i. Uredaji i nacim prilagodavanja antene kao potroSaca bit ce opisani kasnije. najbolje je za vezu izmedu predajnika i potrosaca uzeti oklopljeni koaksijalni kabel niske impedancije. ispravno prikljucen. osobito ako je duzina kabela znatno veca od upotrebljene duzine vala. Za istu vrijed nost Q-faktora treba da ie u takvom slucaju kapacitet svake sekcije promjenljivog kondenzatora jednak polovici vrijednosti koju daje dijagram. Ako je u nekom slucaju omjer Ua/Ja veci od vrijednosti za koje vrijedi si. 50 do 75 Q. Ako su u izlaznom stupnju predajnika dvije ili vise paralelno spo- kod visih frekvencija. Koaksiialni oklopljeni kabel. duzina kabela nema utjecaja na ugadanje predajnika. bopotiskivanje lie frekvencija. 11-37. takoder.paciteta Ci u anodnom od od od od od da 3. Tada je u anodnom titrajnom krugu redovito dvostruki kondenzator. Vazno je da se zavr§etak kabela prilagodi potrosacu. Lakse je ako jednostavna induktivna potrosacem. kao na si. I tada treba kao Ja uzeti ukupnu anodnu struju obih cijevi. 11-36. ll-37b. smjestanje dovoda bez opasnosti da bi on mogao imati bilo kakvog nezeljenog djelovanja na ostale strujne krugove. Tada je neizbjezivo odabiranje veceg Q-faktora za izlazni titrajni krug. ne zraci i omogucuje povoljno limo Sto jace monicke frekvencije koje jenih cijevi. d) i da e induktivna veza izmedu L2 vrlo tijesna. Dvije cijevi u izlaznom stupnju predajnika mogu biti i u protufaznom (»push-pull«) spoju. Zavojnica za vezu L* moze ovdje biti nesto veca nego u predasnjem primjeru. c) da je Ako je koaksijalni kabel na svom udaljeniiem kraju ispravno opterecen. svih dovoljno visok Q-faktor (obicno 10 nezeljenih do induktivitet zavojnice za vezu. Lit. Tri nacina za vezu izmedu anodnog titrajnog kruga predajnika i koaksijalnog kabela vidimo na si. Njena veza sa Li moze biti stavku: a) da je izmedu L* i R pogodan kabel. Vec smo rekli da je vezu na nacin koji prikazuje si. neizbjezivo stvaraju. Tako se moze osigurati da gubici u samom kabelu budu najmanji. osobito u pojacSalima klase C. Kondenzatorom Cs dovodimo zavojnicu L2 u resonanciju na radnoj frekvenciji. treba u gornjim izrazima uzeti kao Ja ukupnu anodnu struju svih cijevi zajedno. Pri tome treba zapamtiti pravilo da se Q-faktor titrajnog kruga mijenja kao i kanacitet Cu Dvostruki Q-faktor postici cemo udvostrucenjem kapaciteta.5 titrainoin krugu: za opseg za opseg za opseg za opseg za opseg 7 14 21 28 MHz MHz MHz MHz MHz 120 59 28 20 14 pF pF pF pF pF To ce biti onda ako samoindukcija zavoinice Lz takva da je njena impedancija na radnoj jednaka frekvenciji impedanciji i vrstu kabela. b) da anodni titrajni krug ima manje tijesna. 11-35. Tada. moze se upotrebljavati uz pretpoveza s Ovako postupimo prema si.

trebat . prema si. oko 2. L1C1 Vrijednosti za €2 daje tablica 11-1 = izlazni stupanj preizlazni titrajni krug. on se na blizem kraju ponasa kao omski otpornik velicine R — Z Taj »otpornik« je ukljucen u titraji . Uz ovu vrijednost Q-faktora moze se ostvariti vrlo dobra induktivna veza izmedu Li i L2.Tablica 11-1. ni krug L2/C2 i utjece na njegov Q-faktor koji je zbog toga prilicno nizak. ll-37c. Navedene vrijednosti kapaciteta su najvece dopuStene na odredeni opseg. Prikljucivanje koaksijal- nog kabela na dajnika. Vrijednost kapaciteta C2 daje tablica 11-1. 11-37) Za opzeg (MHz) KOAKS. Maksimatne vrijednosti kapaciteta Cs (st. L2 u neslucaju nema dovoljno induktiviteta za postizavanje resonancije u odredenom opsegu treba dodati jos i zavojnicu Lz da se to postigne. Ako zavojnica za vezu kom konkretnom Ukoliko se u bi mozda ipak ne takvom mogla slucaju ostvariti dovoljno cvrsta induktivna veza izmedu Li i Ls koja bi omoeucila crpljenje odredene VF snage. 11-37. SI. Induktivitet L2 treba odabrati tako da se sa ovim vrijednostima kapaciteta moze postici resonancija.

INPUT od W Sl. za razlicite omjere Ua/Ja i za izlaznu impedanciju od 50 Q.5 amaterske kratkovalne opsege od do 28 MHz. Li = 1. Zavojnica Pi-filtera sa pre- klopnikom koji kratko spaja njene zavoje da se smanji induktivitet pri radu na visim frekvencijama. 11-39. Takva je upotrebljavana u predajnicima do 100 snage (»Getoso«) ~J^ = ~ 200 (mA) iz W sti: Za ovu vrijednost citamo. izra£unat cemo najprije omjer Ua /Ja : Ua _ 600 V Ako se. npr. 11-39). npr.6 ^H i Cs = 530 pF.frekvenciju. Za prakticnu realizaciju Pi-filtera za ovaj opseg uzet cemo — Tablica 11-2 . tablice 11-2 vrijedno- Ci = 90 pF. Njezin se induktivitet obicno mijenja tako da se jedan dio njezinih zavoja za rad na visim frekvencijama kratko spaja (si. Na tablici 11-2 mozemo naci priblizne vrijednosti glavnih sastavnih dijelova takvog Pi-filtera za razlicite 3. za 14 MHz. u nekom predajniku 120 postize uz anodni napon (Ua ) od 600 V i jakost anodne struje (L) od 200 mA.

Tako dvostruki Pi(si. osigurava -filter bolje potiskivanje nezeljenih frekvencija. Zato se mora poslije svakog pomicanja kondenzatora Co uvijek popravljati vrijednosti Ci posluziti & i Cs. a za Ct promjenljivi kondenzator sa maksimalnim kapacitetom od najmanje 600 do 700 pF. kad smo se uvjerili da stupanj stabilno radi. a dalje djeluje. Na si. Promjene kapaciteta imaju isto djelovanje kao da se mijenja induktivitet Lu Pomocu C9 postize se potrebna veza s potrosacem R.za Ci promjenljivi kondenzator sa 100 do 150 pF maksimalnog kapaciteta. Tada cemo modi dobro ugoditi izlaz predajnika i prikljuciti ga na koaksijalni kabel od 50 Q impedancije. u posliedredu. 11-38. ll-40a potrosac R je prikljucen preko Pi-filtera koji sasvim odeovara ba da bude s vecim razmakom medu plocicama. dok drugi takvog kapaciteta obicno necemo naci. ali promjene ovog kapaciteta djeluju i na resonanciju. Izlazni filteri pobuda »nestane« opterecenje. mozemo pomalo povecati pogonski napon popravljajuci ugadanje. Iskljucivanje opterecenja uz veci pogonski napon moze upropastiti tranzistor! Zasto je za tranzistorski predajnik opasno da ostane bez opterecenja? Vratimo se jos jednom na si. Takav izlazni L-filter moze dobro ako je izlazni kapacitet tranzistora relativno visok obzirom na radnu frekvenciju predajnika. bezuvjetno. li Ima ba Li i nim kapacitetom samog tranzistora. Tek onda. b) dvostruki Pi-filter. Na si. postao je maksimalno visok! Nesto takvo se dogada i u predajniku. onome na si. sa prikljucenim opterecenjem R. izlazni filteri cesto moraju biti drugacije gradeni. Ugadanje tranzistorskih izlaznih C3r~\ -L — of £J VFP L2 L3 -€>. prikazano sto se dogada kad nema potrosaca (kad je R beskonacno velik!). Cim i SI tranzistorskih predajnika: a) jednostruki PI-filter. 11-34. ll-40b). sto ga pokazuje voltmetar V. Zato se za C2 posluziti promjenljivim kapacitetom do 400 ili 500 pF i paralelno s njime staviti fiksni kondenzator od 200 ili 300 pF. na anodi iz- -filter lazne cijevi ili na kolektoru izlaznog tranzistora pojavi se vrlo visok napon. Nikakva struja vise ne tece. Buduci da se u cemo izlaznim stupnjevima tranzistorskih predajnika javljaju razmjerno mnogo jace vise harmonicne frekvencije nego kod predajnika s cijevima. Napon na prikljucnicama a i b.! ± ± -li 17 At stunnjeva treba uvijek zapocinjati kod nizih napona i. Prvi tre- Kod izlaznih stupnjeva tranzi- predajnika cesto cemo storskih naci Pi-filtere i ovima slicne. 1140c je Cr u seriji sa izlaz- kabel vecu impedanciju treC2 promijeniti kako je napisano uz tablicu 11-2. c) L11-40. Taj napon moze biti neko- 316 . -J- a ? njem vfp LI Tamo je na tablici.

Takav izlazni L-filter moze dobro ako je izlazni kapacitet tranzistora relativno visok obzirom na radnu frekvenciju predajnika. u posliedredu. Zato se mora poslije svakog pomicanja kondenzatora Co uvijek i O popravljati vrijednosti & Cs. ll-40a potrosac R je prikljucen preko Pi-filtera koji sasvim odeovara ba da bude s vecim razmakom me- onome na si. sa prikljucenim opterecenjem R. Buduci da se u du plocicama. Taj napon moze biti neko- 316 . Zato cemo se za C2 posluziti promjenljiili 500 pF i paralelno s njime staviti fiksni kondenzator od 200 ili 300 pF. postao je maksimalno visok! Nesto takvo se dogada i u predajniku. na anodi iz- skih predajnika: a) jednostruki PL -filter. njem Tamo je na tablici. Nikakva struja vise ne tece. Cim i Izlazni filteri tranzistor- pobuda »nestane« opterecenje. ali promjene ovog kapaciteta djeluju i na resonanciju. Iskljucivanje opterecenja uz veci pogonski napon moze upropastiti tranzistor! JL J- Zasto je za tranzistorski predajnik opasno da ostane bez opterecenja? Vratimo se jos jednom na sL T~~ Si. mozemo pomalo povecati pogonski napon popravljajuci ugadanje. Na si. a dalje djeluje. sto ga pokazuje voltmetar V. 1140c je Cr u seriji sa izlaz- kabel vecu impedanciju treC2 promijeniti kako je napisano uz tablicu 11-2. prikazano sto se dogada © SL 11-40. Prvi tre- Kod izlaznih stupnjeva tranzi- predajnika cesto cemo storskih naci Pi-filtere i ovima slicne. 11-38. Tako dvostruki Pi(si. kad smo se uvjerili da stupanj stabilno radi. osigurava -f ilter bolje potiskivanje nezeljenih frekvencija. Ugadanje tranzistorskih izlaznih : ll T' fj VFP C J L2 L3 V ± c. Na si. li Ima ba Li i nim kapacitetom samog tranzistora. Tada cemo moci dobro ugoditi izlaz predajnika i prikljuciti ga na koaksijalni kabel od 50 Q impedancije. Napon na prikljucnicama a i b. b) dvostruki Pi-filter. bezuvjetno. c) L~ -filter lazne cijevi ili na kolektoru izlaznog tranzistora pojavi se vrlo visok napon.za Ci promjenljivi kondenzator sa 100 do 150 pF maksimalnog kapaciteta. izlazni filteri cesto moraju biti drugacije gradeni. 11-34. a za C2 promjenljivi kondenzator sa maksimalnim kapacitetom od najmanje 600 do 700 pF. vim kapacitetom do 400 izlaznim stupnjevima tranzistorskih predajnika javljaju razmjerno mnogo jace vise harmonicne frekvencije nego kod predajnika s cijevima. -^H^^wm-tH^- kad nema potrosaca (kad je R beskonacno velik!). Tek onda. posluziti Promjene kapaciteta imaju isto djelovanje kao da se mijenja induktivitet Lu Pomocu Cs postize se potrebna veza s potrosacem R. C4 C5 7 ! C5 T -L stutmjeva treba uvijek zapocinjati kod nizih napona i. ll-40b). dok drugi takvog kapaciteta obicno necemo naci.

jeve pojedinoga od njih. 500 V to iznosi blizu 1000 V! Ako je takvo pojacalo klase C jos i anodno modulirano. osobito onda ako se na neki nacin moze kontrolirati i izlazni vi- skalu. Na si. To- liko moze izdrzati i unutrasnja izolacija samog instrumenta. a na si. To nikada ne moze skoditi. Sva mjerenja u predajnicima korade sa cijevima. Uz istosmjerni anodni napon od. osobito pri gradnji predajnika. Njih treba monti- na plocicu od dobrog izolatora tako da se kuciste instrumenta ne dotice nicega sto je u vezi sa sasijom ili sa metalnom prednjom plo com. Za sve kondenzatore koji se nalaze ma u izlaznim titrajnim krugovipredajnika treba zapamtiti da su oni izlozeni vecim naponima od anodnog. uz prilicno visoke napone treba izvrsiti s maksimalnim oprezom. Osim toga je potrebno. radije. 1142a je tzv. poznavati tzv. Cesto se jednim mjernim instrukontrolirati vise strujnih krugova. samo visokofrekventni napon kojemu je maksimalna (vrsna) vrijednost priblizno jed- ne naka velicini anodnog istosmjernog 318 . Istosmjerni anodni napon 500 V je dovoljan da se na anodi pojave maksimalne vrijednosti visokofrekventnog napona od blizu 2000 V. a mjerni instrument se posebnim preklopnikom spaja na kra- mentom nastoji jednost napona na anodi skoro cetverostruka. prekriven staklom ili pleksiglasom. pa se mjerenja mogu obaviti bez opasnosti. Maksimalna vrijednost koju dosegne visokofrekventni napon na anodi nekog snaznog pojacala u klasi C iznosi blizu dvostruke vrijednosti anodnog napona. ako nema amplitud- modulacije. izmedu 10 i 100 Q). npr. Prvi je obicno 3 do 5 puta veci od drugoga. serijski nacin ukljucivanja izlaznog titrajnog kruga. kroz koji se moze gledati na miliampermetra je mo* samo tako da ga ne ukljucimo u anodni strujni krug vec. Otklon kazaljke je tada ovisan b padu napona na tome otporniku. dakle i o jakosti struje koja kroz njega tece.Ukljuclvanje miliampermetra direktno u anodni strujni krug je moguce samo kod razmjerno slabih predajnika kod kojih anodni napon SMJERNICE ZA IZBOR NEKIH SASTAVNIH DIJELOVA Kondenzatori ne prelazi 250 anodnih proboja ili najvise 300 V. jednim svojim polom prikljucen na sasiju! Na tome mjestu je dakako moguce mjeriti samo ukupnu struju koja tece preko katode cijevi. Ni u jednom ni u drugom slu caju nije promjenljivi kondenzator opterecen naponom. ji . Ispred instrumenta mora doci rati zatora bio ispitan u tvornici i tim treba nikada opterecivati nijedan kondenzator. To je u vecini slucajeva dovolino. ispitni i tadni napon. velicma dopustenog odstupanja od te vrijednosti. Zato Na svakom fiksnom kondenzatoru je napisana ili nizom boja ozna* cena vrijednost kapaciteta i toleran cija. se istosmjernim anodnim Izmedu njegovih plo5a pojavljuje. bit ce maksimalna vri- sokofrekventni napon predajnika. u strujni krug katode (Jk) gdje ostaje na niskom potencijalu. Kod visih te izolacije. Ispitni napon je onaj kojim je odredeni tip konden- moraju biti svi miliampermetri koji su ukljuceni u vodove visokog napona dobro izolirani od uzemljenih metalnih dijelova. Elektricni udarac moze biti smrtonosan! Takve opasnosti kod tranzistorskih predajnika nema. Izoliranje guce izbjeci kondenzator u redovitom radu nod nosi kroz dugo vremena napon koji ne prelazi vrijednost radnog napona. Tada se u te strujne krugove stavlja samo otpornik pogodne velicine (npr. napona postoji opasnost U takvom slu- caju nije ugrozen samo mjerni instrument vec bi i operator mogao stradati od elektricnog udarca. Dobar naponom ne prozor. ll-42b paralelni nacin. tj. Uvijek je bolje da kondenzator bude prikljucen na nizi napon od ovoga.

U ostalim. osim kod zavojnica za 21 i 28 MHz. umnozivackim i pobudnim stupnjevima. opterecenje zavojnice nije takoder veliko. mora U. pa je te zavojnice razmjerno lako naciniti. kod visih frekvencija. Taj razmak neka ne bude manji od priblizno 0. Zavojnice Kod 100-procentne / anodne modulacije mora se racunati s time da ce sve navedene vrijednosti biti dva puta vece od oznacenih. Promjenljivi je kondenzatori sa izolacijom od pertinaksa ili plastike ne valjaju! U predajnicima je najbolje upotrebiti nromjenljive kondenzatore koji imaju dobru ke- ramicku izolaciju.napona V. Primjeri sa oznakom naponskog opterecenja promjenljivog kondenzatora u izlaznom titrajnom krugu predajnika. Zavoje je dobro namotati s medusobnim razmakom koii neka bude otprilike jednak debljini zice. Nacin gradnje i materijal zavojnica za predajnike ovisi o tome u kojem ce titrajnom krugu one sluziti.25 mm za svakih 100 V naponskog opterecenja. Jednako velik napon izdrzati kondenzator Cs. U oscilatorskim stupnjevima ie glavni zahtjev da zavojnica bude mehanicki cvrsta i elektricki kvalitetna. Najbolje je da ona stoji tako da joj je os paralelna sa osovinom Prj za kondenzatora.5 MHz. vece su nego sto bi trebalo za opterecenje kojemu su izlozene. malena. po mogucnosti keramicke nosace. Prednost se redovito daje shemi na sL 1142b jer rotor pro* mjenljivog kondenzatora moze biti direktno uzemljen. Objasnjenje u tekstu promjenljivi kondenzator. Na samoj anodi napon dostize vrijednost 2U. Dopustena je duzina prikljucnih zica i do 10 ili cak 20 cm za 3. Jedino izlazni kondenzator u Collins filteru moze imati do 5 puta manji razmak medu plocama. Zavojnice svih titrajnih krugova osobito izlaznog. Promjenljivi kondenzatori koji sluze u predajnicima redovito podnose to veci napon sto je razmak izmedu niihovih statorskih i rotorskih ploca veci. od- gledu. ili. pa njihovoj izradi treba posvetiti posebnu paznju. Zavojnice u izlaznim stupnjevima su najjace opterecene. treba montirati na cvrste. Zato nosno C&. U svakom slucaju zavojnica izlaznog titrajnog kruga mora imati propisani induktivitet. manje kritican u tome poIpak. Takoder nije svejedno kakva izolacija. moraju biti kvalitetni. bez tijela. nalazi 319 . Udaljenost zavojnice od pro- na keramickom valjku mjenljivog kondenzatora ne mora biti. okretanje tome moze zavojnica biti ili pokraj ili iznad njega. Njezin promjer i debljina zice treba da budu veci za jace predajnike. Udaljenost od okolnih metalnih dijelova neka ne bude manja od promjera same zavojnice. prema tablici 11-3. Te su zavojnice redovito predimenzionirane. Zavojnicu ne valja postaviti tako da se u njezinom magnetskom lju po- SL 11-42. slobodno. da samo cijevi ali U tranzistorskim na nema tako recenja je izbor predajnicima promjenljivi kondenzator Ci otpa- na velikih naponskih opte- kondenzatorima.

Debljina zica za zavojnice u predajnicima Snaga (INPUT) (W) .Tablica 1U3.

nije tako! Cinjenica je da bas onda. znakova. ili tacnije. Njemu je to i uspjelo. odnosno izmedu tacke i crtice u istom slovu traje kao jedna tacka. d) razmak izmedu dvije rijeci traje kao pet tacaka. Takva »modulirana fija« (MCW) telegra- traje jednako kao tri se ranije mnogo upo- tacke. Ovo.RADIO TELEGRAFIJA . Na tablici 114 prikazani su najvazniji znakovi Morse -ovog internacionalnog telegrafskog alfabeta. Zato i sam prijemnik za signale tipa Al je biti tona koja je bila emitirana. Kad ovi dodu do udaljenog prijemnika. u doba Telegrafski signal koiima se sluzimo za uspostavljanje radio-veza su sastavljeni od »tackica« i »crtica«. trebljavala. omogucuje l znatno veci domet signala (DX). Na taj ce skog telegrafa Morse bio je odmah u pocetku prisiljen da za rad sa svojim telegrafom pronade kako da se upojxebom kracih i duzih znakova (tacaka i crtica) prenesu pojedina slova. Taj je ton isprekidan u telegrafskom Koliko god bila velika brzina telegrafiranja. kada otkazu sve druge vrste veza. rnogao bi netko P 6misliti da je vnjeme »dobre stare telegrafije« proSlo. uz ostalo. b) razmak izmedu dvije tacke ili izmedu dvije crtice. D ^? d se i amateri sluze CCD SSB-telefonijom. tip znakova se postizava da se nepriguseni elektricni titraji (CW) koje proizvodi neki predajnik ukljucuju i prekidaju pomocu posebnog telegrafskog tipkala (kljuca. telegrafiju tipa A2 potreban mnogo selektivniji nal/Sum. unatoc svega napretka. interferirat ce s oscilacijama lokalnog oscilatora (audion ili BFO kod supera) 1 operator ce cuti isprekidani ton. osobito kod komunikaci?a na visim frekvencijama za koje prijasnji prijemnici nisu bili dovolj- Prijemnik ne treba nilokalnih oscilacija a telegrafski se znakovi cuju sa onom vistabilni. telegrafija redovito jos uvijek »ide«. Emisija telegrafskih znakova tipa A2 postize se slicno kao i telefonija. no kakvih smom Za moze znatno Siri pojas frekvencija nego za telegrafiju tipa Al. televiziie i Za emisiju telegrafije sluze znakovi tipa Al i A2. brojevi i drugi znakovi. se-ovom »pismu« 321 21 Radio prirucnik . lefonijske veze. Visinu tona moze operator po volji odabrati promjenom frekvenciie svog lokalnog oscilatora. kada u komercijalnoj telekomunikacijskoi tehnici postoje teleprinter! i vigestruke te- lakse postize povoljniji odnos pa se sig- ••«0CC*000«O«O«X30«0««»O«0»0O0#C*»» ti tit tf ti tit ti ta tl tit *i ta ™' T E S L A SL Primjer pravilnih telegrafskih znakova: Teslino ime u Mor11-43. ipak moraju biti ispunjeni ovi zahtjevi: a) crtica ntmu. Morse-ova slova. Od njih su sastavljena tzv. Prvi tako Morse-c<vi telegrafski znakovi Izumiteli zicanog elektromagnet- nacin predajnik emitirati isprekidane elektromagnetske valove (ICW). telekomandi. Umjesto glasovima govora predajnik se modulira tonom pogodne visine (400 do 1000 Hz). tastera) u ritmu Morse-ovih Za telegrafske veze na kratkovalnim amaterskim podrucjima treba si sluziti iskljucivo znakovima tipa/Al. pa u danasnjem telegrafskom alfabetu ima mnogo slova koia su ostala nepromijenjena. od kracih (»tit«) i duzih zvukova (»ta«). c) razmak izmedu dva slova u jednoj rijeci traje kao tri tacke. To.

1 c = d* e-~ f = m= n=— o=— p= — u V = = w X y 2 = = g = = q= r = = NASA SLOVA STRANA SLOVA a= = d = c Ij a ili ach = = e ili e nj = = e= fi - 6- u = BROJEVI 1*= 4= 5 2= 3= 6 = = ili o = _ 9-- TNTERPUNKCIJE Ta£ka Zarez (. dodi 322 .) (.— - Tablica 11-4. Morse-ovi telegrafski znakovi INTERNACIONALNI ALFABET a = J =•=.) (:) znak »plus« ( + )= (/) Tacka-zarez Dvije tacke = =— • Razlomkova Rastavnica crta == ili Upitnik (?)= Navodnik(>x<) znak »jednakosti« ( =) = Pazi. s t -- b = k = -. zavrsetak znak »minus« Pogreska = (— ) = — = *= MozeS zapoceti.. — . Sastavnica ili Gotovo.) I UPOZORENJA Zavrsetak poruke ili = = (._.. pocetak Zagrada Apostrof ( ) (') = = = Razumio sam = Cekaj = svega (SK) .

Taj polagani tempo ne smije mozda biti takav da nam slov zvuci kao »tiiit tiiit tiiit taaaaaaaaaaa«. 0. Nasa i strana slova kojih u internacionalnom alfabetu nema vrlo se rijetko upotrebljavaju. dz. n i v moramo u svom rukopisu jednako dobro razlikovati kao i slova k i h. Pojedi* na slova telegrafskog alfabeta ne valja upamtiti kao »tri tacke« ili »tacka crta dvije tacke«. SVako slovo treba mehanicki napisati na papir onim redoslijedom kojim je bilo otipkano. dakle. ispisano telegrafskim znakovima. Od brojaka se nula tj. »Tacku« cesto zamjenjuje rijed »stop«. 11-43 na koioj vidimo prezime naSeg velikog zemljaka Tesle. a kratki zvukovi kao »tit«. cuti kao vo »tit tit tit taaa«. Nije dobro. p i q j tako redom. ue. napisati slovo za koje nismo posve sigurni. pa ce uz zivlji tempo i slova primati drukciju zvucnu sliku. a to se odmah nom mora izbeci. Mi cemo. Duzi zvukovi se cuju kao »taa«. Kako £ujemo koje »slovo« od- Od interpunkcija se najvi§e upotrebljava upitnik. a drugi napisana i u najvecoj brziSlova u. Kod tempa oko 50 slova u minuti cuje se slovo v kao »titititaa«. jalice mozemo i pokuSati pomocu zu- Podjednako treba uvjezbati pri- telegrafskog tipkala jedan tipkati pojedina drugome polagano slova. moramo za pamtiti zvucnu sliku pojedinog zna* ka. takoder. I biti jasno rukopisu ne ralikujemo ostala slova Ako zelimo moraju sluzimo nekom se uci u slusajuci primaju i biljeze. slovo s cuti i zapamtiti kao »tititit«. Medu pojedinim slovima ostavit cemo u pocetku vece razmake i tako usporiti tempo Slovo v mora se. Tako se radi i kod poste jer automati za brzo tipkanje telegrafije nemaju posebnih slova. U. i citljivo ni. Kad smo naucili sva slova. Jedan tipka. posve pogreSno! Uceci telegrafiju. g. Dok slusamo telegrafske znakove. lj kao / i/.lova e.. Ako nam je pri tome koje slovo izbjeglo. bit ce najbolje da se po- nom i odmah u pocetku vjezbamo u jaspisanju pojedinih slova. v i y. a slovo a kao I uzeti bilo kakav no vine. dok kod brzina od preko 100 slova u mi- neka alfabetu. Ako se nastojimo sjetiti kako je zvucalo neko slovo koje nismo primili. d. Ako budemo onda je najvjerojatnije da rijec necemo ispravno primiti. dakle. od slova O. ne zalimo za njim! Pi§imo slijedeca slova. pa sami sebi ovako naglas govoriti za svako slovo redom. To bi bilo zujalicom. a tipkaju kao oe. moci cemo i brze tipkati.Ova pravila ilustrira si. manje na sluh svih slova internacionalnog alfabeta. Ne! Pojedina slova treba odmah tipkati onako kako odgovara tempu od kojih 20 do 30 slova u minuti. Vazno je da se . nauciti telegrafske znakove. Najbolje grupi. Od ostalih znakova cesto sluze: znak zavrsetka poruke. onda nema ni tacaka ni crta. Najce^ce se slovo c tipka kao c z kao z. Upotrebom tih bi se otkrilo cija je vojna radio-stanica. kojih nema u internaciot f Ucenje cemo zapoceti polaganim tempom. ae a ch kao c i h. Bolje je da neko slovo nedostaje. kao d i t Od stranih slova se 6. Ne valja unaprijed pogadati koju cemo tako rijec radlli. kao dj. Mozemo tekst. razlomkova crta. nego da zapisemo pogresno slovo. U vojsci se takoder ne sluze nasim posebnim slovima. primiti. a to je mozda u meduvremenu uspjelo i kojemu od na§ih dru»titaa«. nalnom slova Postepeno sa sve vecom brzi primanja. rastavni323 mah 21* ga napisfemo. mora pisati kao prekrizeni O. knjigu ili Kod prijema na siluh ne valja nista misliti. Tu su samo zvukovi. slovo kao »titaatitit«. Ne bi se smjelo doTOditi b. I da u vlastitom . za razliku nuti ono prelazi u »tra«. pobjeci ce nam jos niz slijedecih slova. gova.

Zujalica za ucenje telegrakoja se moze prikljuciti na ne ko niskofrekventno pojacalo da se zvukovi slulaju preko zvudnika. fije SL TRi je u oscilatoru s RC-mrezom za okretanje faze. Za ovu svrhu pogodna je zujalica koja je shematski prikazana na si. gdje je negativni treba doci pozitivni pol baterije. To ce se dogoditi tek onda. ne zujalice za ucenje Slusalice SL i kondenzatori Ci i Cs cine tit raj ni krug kojim je odredena frekvencija.znak za pocetak. dodi i znak pogreske. Ako kod pritiska na tipkalo predajnik emitira signal kod kojega amplitu- SL ce 11-44. kad pritisnemo tipkalo Ti i kadia provede tranzistor TR2 struju. 1145. Prilikom pomorskih katastrofa poziva se znakom »SOS«. znak razumio sam. Ne zaboravimo: ceste i kratke vjezbe mnogo su vrijednije od dugackih i rijetkih! ca. Isti kondenzatori sluze ujedno kao kapacitivni razdjelnik Colpitts-ovog niskofrekventnog oscilatora sa tranzistorom TR. svrsetak svega. On mora biti tolik da oscilator jos ne radi. spojenim u kolektorski strujni krug tranzistora TRu Pogonski napon je izmedu 6 i 9 V. cekaj. NF se pri- Uklju&vanje telegrafskog tipkala u predajnlk Za emisiju dobrih telegrafskib znakova trazi se ispravno i ritmicko »kucanje«. Njegov je otpor u torn slu6aju nizak pa izlazi kao da je negativni pol elektrolitskog Tranzistor TRi s pripadajucom RC-mrezom za pomicanje faze (kondenzatori po 10 nF i otpornici po kondenzatora uzemljen. Glasnoca se regulira logaritmickim potenciometrom. ali to nije sve. 11-45. zujali- za ucenje Opts u tekstu 324 . Gdje je sada nacrtan pozitivan pol treba doci negativni. Shema jednostavne telegrafije. To moze biti bilo koji germanijev ili silicijev tranzistor P-N-P tipa. Na si. 11-44 je shema jednostavtelegrafije. Potenciometrom R* moze se u nekim granicama regulirati glasnoca i visina tona. Kod kljucuje neko pojacalo. Za ucenje telegrafije u vecim grupama mogu se Morse-ovi znakovi slusati i preko zvucnika. TRs je tranzistor preko kojega se prekida rad oscilatora (Ti 10 = telegrafsko tipkalo) kQ) predstavlja oscilator zvucne frekvencije. On moze oscilirati samo onda kad nik je emiterski otpor- (4. Niskofrekventne oscilacije mogu se od prikljucnice NF odvesti u niskofrek- ventno pojacalo. Shema je nacrtana prema podacima tvornice »Philips« i bila je vec nebrojeno puta iskasana. ako nije prisutno tipkalo. Razumije se da moze jednako dobro posluziti i neki silicijev N-P-N tranzistor. ali onda treba okrenuti polaritet izvora struje.7 kQ) premoSten elektrolitskim kondenzatorom (5 jiF).

Pocetak svakog »tit« ima neki vrh koji je visi od ostalih amplituda. recimo. Iza tog vrha na oscilogramu se vidi smanjenje amplitude signala. Svaki puta kad se pritisne na tipkalo cuje se na poslrokom dijelu skale prijem nika onaj poznat »klik« koji smeta prijemu ostalih signala. Zvuk takvog signala je govog hladenja u pauzama. sprijeciti mijenjanje frekvencije. ton koji otezava prijem na sluh i zamara operatora. Do »cirpanja« dolazi redovito zbog naglih promjena isto smjernih napona u predajniku. Ovime se. osobito kod oscilatora. Oscilogram telegrafskih znakova s nedostacima. Brzu promjenu frekvencije koju opazakod svakog »tit« ili »ta« nazi»puzi« minutama. ne smije pretjerati da ne trpi razumljivost znakova kod prijema na sluh. Tome ne mora biti tako! Najbolje je da vla- SI 11-46. Slicno se dogada i onda ako se kod otpustanja tipkala amplituda signala naglo smanjL Zato je potrebno da telegrafski signali stite signale ispitamo uz kog drugog amatera koji je od nas udaljen barem 2 do 3 kilometra. To se javlja onda. moze ipak na oscilograimati izgled kao na si. 1146. spacing Wave) i treba je svakako izbjeci. Tu pojavu amaterskim »jezikom« nazivamo »spejser« (spacer. Oko on ne cuje »spejser« uz jakost pomoc ne- budu »oblikovani« tako da amplituda emitiranih valova za svaki »tit« ili »ta« postepenije raste i pada. slusajuci u istoj prostoriji svoj vlastiti signal pomisli. Telegrafski signal. Vidi tekst 325 . pojavit de se niz bodnih frekvencija. S9-J-. ako Takoder treba signala koja ce biti.da odmah od »nule« skoci na »maksimum«. bez vecih promjena pri opterecenju. Osim toga treba onemoguciti prenagle skokove amplitude VF signala od kojih se sastoje pojedini dijelovi Kada je tipkalo otpusteno pre^ dajnik ne bi smio da emitira nimalo visokofrekventne energije. jaci ili slabiji. da ce isto cuti i udaljeni amateri. kao posljedica promjenljivog opterecenja i nedovoljne stabilizacije. Ako se frekvencija za vrijeme emisije telegrafskih znakova vrlo polagano mijenja. Takav napon naglo pada cim se pogonski ispravljac optereti. Poneki radio-amater. mozemo biti sigurni da ga ni drugi nece modi cuti kad u vecim udaljenostima bude signal slabiji. 'bez »cirpova«. Eventualni »spejser« mora biti. Ako tome nije tako. Malo po- mu slije nekog minimuma amnlituda ponovo malo naraste. kad izvor napajanja strujom ima napon koji je »mekan«. Da se takve pojave sprijece mora pogonski napon biti »tvrd«. mo »cirp«. ali se cuju »kliksovi«. Njih ce se modi cuti i onim prijemnicima koji nisu ugodeni tacno na frekvenciju takvog predajnika. u odnosu na emitirani signal. potisnut za barem 40 dB ili vise. moze biti i Jbez »drifta« i »spejsera«. kad ovo cuje. dakako. u prijemnicima ce se izmedu pojedinih znakova cuti neki. Uz »cirpove« se moze opaziti istovremeni cesto »drift« kao posljedica zagrijavanja predajnika za vrijeme emisije i nje vamo ljaca iz kojega se napaja izlazni stupanj predajnika »oporavlja se« ubrzo poslije pocetnog pada i onda se odrzava toliko konstantnim da amplituda telegrafskog signala ostaje podjednaka. vec i po vise kiloherca »gore« ili »dolje« od nje. koji nema obzirom na emitiranu frekvenciju nedostataka. tj. »pijukanje« ili »cvrkutanje« signala. Napon isprav- kazemo da predajnik ima »drift« frekvencije.

Iako redovito new a utjecaja na kvalitetu emitiranih signala. sto ne mora da bude. 11-47. cuju se samo na »svome mjestu«. ovisi o vrsti predajnika. u strujni krug jedne ili vise zastitnih mrezica. 1147a signal se pojavljuje odmah sa svo- jom punom amplitudom. jace ili slabije iskre. zatim ima konstantnu vrijednost da na kraju eksponencijalno opadne na nulu. sastojati od kondenzatora Ci kojemu je kapacitet izmedu 1 i 10 nF.USlilinsU »f!ff!f!lff!ff!!t 4 Nastaje li iskra i kod spajanja struje treba rom no dodati seriji s kondenzatootpornik Ri. Tako slab signal redovito ne ma kod W Kod cijevnih predajnika kojima snaga (INPUT) ne prelazi 50 do 75 telegrafsko tipkalo ukljucuje se u katodni strujni krug jedne ili vise cijevi. Koji i gdje. bez ikakvih pojava na drugim frekvencijama u istom valnom podrucju. a) trebati da ima 10 do 100 Q. a kod sasvim slabih i tranzistorskih predajnika u dovod struje iz izvora napajanja elektricnom energijom. iiiilHi. Za takve nost« naglasenija nostima (DX). 1148a. dok mu je »prisuti na vecim udalje- mogu kazemo da su »tvrdi«. Amplituda eksponencijalno raste na pocetku. nikakvih nezgodnih pojava ni velikih snaga emitiranih telegrafskih znakova. o visini napona i o snazi predajnika. bilo kojeg strujnastati. Tu ne- Kamo prikljuciti telegrafsko tipkalo? To je moguce na vise na£ina. prema si. b) idealan oscilogram telegrafskog St. Prevelika vrijednost otpora na ovome mjestu moze onemoguciti potiskivanje iskre kod prekidanja. smeta nikome.telegrafskih znakova. osobito kod duzih vodova od pre- 326 . u ovisnosti o jakosti struje i o visini napona. Znakovi su na skali prijemnika »uski«. Nekoliko primj era ce to pokazati. U svakom telegrafski i konkretnom slucaju treba pokusom odrediti najbolju vrijednost za Ci i brzo pojavljuje Ru znaka. treba iskre na tipkalu prigusiti. Najjednostavniji filter za prigusivanje iskara na tipkalu moze se. do 5 W). Na si. Pravilno oblikovani oscilogram telegrafske »tacke« vidimo na si 1147b. One ostecuju samo tipkalo a osim toga mogu operatora navesti na zakljucak da i signali imaju »kliksove«. Kod prekidanja nog kruga mogu •rt"??frHffff*f?| Svaka takva iskra cuje se u blizom prijemniku kao kratkotrajan prasak ili »klik«. ali uvijek se tipkalom ukljucuje ili iskljucuje neki pogonski napon. To se opaza i na telegrafskom tipkalu. Oni takoder biti povod stvaranju kliksova u prijemnicima. ce obic- u On ***£Ui*iunm znak se preprebrzo nestaje. On je »tvrd« i prate ga »kliksovi«. Treba odabrati takav kapacitet kondenzatora da se na kontaktu tipkala ne vidi i u prijemniku ne cuje iskra kod prekida struje. Vidi tekst Ukoliko bi to bilo nedovoljno. »Tvrdi« signali dozvoljeni su samo kod rada sa vrlo malim snagama (QRP.

5 i 2.5 mH. Takve su osobito pogodne za razlicite prenosne i prevozne radio-uredaje kod kojih se u svrhu stednje elektricnom energijom za vrijeme primanja pre kida i struja grijanja u predajniku. tipkala: a) 327 . prema i potrebi. Kod prelaza sa primanja na davanje direktno grijana katoda vrlo brzo postigne potrebnu temperaturu - Up + VI •1 SI Ukljucivanje telegrafskog u katodni strujni krug indirektno grijane cijevi. U fci Hri LJ i oba primjera kondenzator Ci za visokofrekventno uzemljekatode.a) predajnik je odmah sposoban za rad.5 frekventna 2. Ponekad ce potreb no dodati toga ce Cs iza prigusnice. c) sa »blokiranjem« prve mrezice 11-49. ll-48b. 0. Osim za biti uklanjanje ove vrste smetnja dobro da je tipkalo prikljuceno oklopljenom zicom ili komadom savitljivog koaksijalnog kabela. ll-49a i b vidimo glavne razlike izmedu ukljucivanja telegrafskog tipkala u strujni krug indirektno i direktno grijane cijevi. Njezin induktivitet neka bu de izmedu 0.^ rnmrn^ X02 X C3 misliti i. Na ovo treba filterski Y 1 ! R2 . R = 10 do 100 Q. VFP = visokodo prigusnica. sposobna da izdrzi onu ja« & kost struje (C» koja kroz nju tece = prema potrebi) i C1 I I" I C3 dajnika do tipkala. Na si. b) u katodni strujni krug direktno grijane cijevi.Ako se prekida katodni strujni krug onda otpor prigusnice mora biti toliko malen da se zbog njezine prisutnofeti ne bi radni prednapon cijevi znatnije promijenio. legrafskom tipkalu. Osim toga ona mora biti nacinjena iz zice koja je do vol j no debela da moze bez osobitog zagrijavanja podnijeti potrebno strujno opterecenje. U predajnicima se upotrebljavaju i elektronske cijevi koje imaju direktno grijanu katodu. Indirektno grijane katode imai ^ b) VFP ju razmjerno predugo vrijeme zagrijavanja i zato moraju biti trajno uzarene. Paralelno ovome je sluzi > t j nje -5**_J A_ SL 1148. Prigusivanja iskara na te= 1 do 10 nF. popraviti biti prednapon. .5 mH. moze se za bolji ucinak dodati i visokofrekventna prigusnica (VFP) prema si.

100 moze dobiti upravo smrtonosan elektricni udarac. Otpornik R2 takoder ovisi o cijevi i vrsti radnim uvjetima. u katodni strujni krug pentode moci ce C2 imati nesto manji kapacitet. prva mrezica se nabije iz pomocnog izvora U p toliko negativno da je cijev sasvirn »zatvorena« (si. Nekada se ova pojava dade ukloniti povecanjem pobude dakako.stavljen C2 koji ima veci kapacitet i koji sluzi. nala na pocetku svakog »tit« ili »ta«. za vec ranije spomenuto oblikovanje signala. a povecanjem vrijednosti otpornika R2 usporava se porast jakosti sig- Dok je Ti otvoreno. vise. ako se pritiska na tipkalo Ti moze se ublaziti povecanjem kapaciteta C4. »Klik« kod Anodni napon pobudnog stupnja jednako visok kao napon druge mrezice izlazne tetrode ili pentode u istom predajniku. To Kod ukljucivanja tipkala slucaju moze se tipkalom. On ima vrijednost od nekoliko pa sve do stotinu oma. Kapacitet C2 ce obicno imati vrijednost izmedu 0. Ako bi zice dimenzioniranog razdjelnika napona ili pomocu neke vrste stabilizator. Oblikovanje telegrafskih znakova postize se izborom pogodnih vrijedZnatno manji i Rs. 11-50).5 i 10 fiF. za vrijeme dok je tipkalo Ti otvoreno. Prekidanje struje druge mrezice izlazne cijevi i napajanja t pobudnog stupnja. npr. osobito ako je napon na zastitnoj mrezici dovoljno »tvrd« i stabilan. nosti za Li. Povecanjem kapaciteta kondenzatora C% ublazuje se opadanje jakosti signala na kraju. Kroz to vrijeme mora Rh izdrzati opterecenje naponom U v. nabije na visok napon pa je dobro da bude dimenzioniran za pun iznos anod- dok otpornik Ri sluzi sasvim normalno za postizavanje radnog prednapona. prekidati rad u ova oba stupnja (si. napon U p ne moze vise djelovati na prvu mrezicu. zajedno sa otpornikom Rs. U tak je cesto ono moze postici. treba smanjiti Ri i tako opet dovesti prednapon na pravu mjeru. ReL sluzi = blokiranje prve mrezice. lj-50. Ukoliko bi dodatak katodnog otpornika R2 prouzrocio osjetljivo smanjenje izlazne snage predajnika povecavajuci prednapon cijevi. Pri tome se obicno za Rs uzimaju vrijednosti koje su 5 do 20 puta vece od Ri. umjesto tetegrafskog relej koji tipkala. Napon XI P iznosi do nekoliko stotina volta. ovisno o vrsti cijevi i radnim uvjetima. nog napona. Ne preporucuje se prekidati katodni strujni krug pentoda kod kojih se druga mrezica napaja preko poveceg otpornika. Taj kondenzator se. nekog ispravno Prekidanje katodnog strujnog kruga ne dolazi u obzir kod jacih predajnika. utjecaj imaju kapaciteti Ci. 1149c). Ostala objasnjenja u tekstu 328 . SI. Cs i Cs. Kad se tipkalo pritisne. Ovo ne ugrozava samo tipkalo vec takoder 1 operaili W Uz INPUT od. : vom d Mijenjanjem napona zastitne mre- ce biti onda ako ga dobivamo iz u pobudnom stupnju pomocu potenciometra Ri mijenja se i velicina pobudnog VF napona. ili jos bolje nekim relejem. spojenog na pozitivni pol anodnog napona. Onaj »klik« koji se cuje kod otpustanja tipkala ublazuje se povecanjem otpora Rs. Velicini Rs mora biti prilagodena i opteretivost pomocnog izvora U?. Zato je mnogo bolje i sigurnije pnmijetora koji niti pojavljuju se na kontaktima tipkala preveliki naponi 3 prejako iskrenje.

U svakom slucakvaliju. & SI 11-51. 329 . kao na si. moze imati za posljedicu vlacenje« oscilatora. Za prvi pokus mozemo uzeti 0. Buduci da oscilator izmedu pojedinih »tackica« 1 »crti- ca« moguca je emisija »spejsera«. Razlog tome je taj O telegrafskim ie danjem ostalih stupnjeva. Razumije se da zica kojom je ona namotana mora izdrzati struju koja i kroz nju tece. Kad smo kontrolirali kvalitetu signala mozemo vrijednosti lako popraviti.1 |iF i 50 Q. rada svog davaca ne mogu cuti eventualno »upadanje« korespondenta (BK). Izlazni stulegod se panj (PA).ie. veca je i sigurnost d d radi x sova«. »pc> 11-50. kod kojega je JR 2 spojen na sasiju. prekidanju samog oscilatora tipkalom nismo jos da nista rekli. Za ovo postoji ljaca moze biti uzrokom promjena napona i kod oscilatora. Li je niskofrekventna prigusnica. Vrijednosti za R3 ovise o izboru Li. Kondenzatori Ci i Cs pripadaju normalnom oscilatorskom kapacitivnom se VF napona. Njezin induktivitet nije suvise kri ticna velicina. iako ni umnozavanje frekvencije nije uyijek jamstvo da »cirpova« nece biti. najbolje poseb- veca opasnost ako svi stupnjevi predajnika rade na istoj frekvenciji. Oni nista ne doprinose spre cavanju »kliksova« koji bi mogb biti primjeceni kod prijema telegrafskih signala u vecim udaljeno stima od predajnika. malo prije osNjegovo iskljucivanje mora slijediti malo iza iskljuse oscilator ukljuci civanja ostalih stupnjeva. potrebnom za pobudivanje oscilacija. 11-51. Zato je bolje da oscilator radi na nizoj frekvenciji. oscilator ce oscilirati dokne isprazni. Sklop za »diferencijalno« oscilatora prekidanje Sklopovima za diferencijalno prekidanje nastoji se postici to da talih stupnjeva. Promjenliivo opterecenje isprav- Najjednostavniji takav sklop koji moze upotrebiti samo kod predajnika s kvarcovim kristalnim oscilatorom prikazuje si. pouzdanu informaciju o konteti signala moze dati jedino trola nom stabilizacijom pogonskih na- pomocu dobrog pnjemmka. To posebno vrijedi za najvise frekvenci. diferencijalnom prekidanju. prekidanjem oscilatora teze potelegrafskih stici takvu kvalitetu znakova kao sto se postize preki- Ipak. Prekidanje rada pobudnog stupnja. a takoder o naponu i jakosti struje koja se prekida. Na tome mjestu maze posluziti i primarna strana nekog izlaznog transformatora ili bilo kakva manja filterska prigusnica. mnogim operatorima smeta trajan rad oscilatora jer za vnjeme kod Ti. Odvodni otpornik Ri nije spojen sa sasijom vec s katodom. Kondenzator od 10 nF i otpornik od 47 Q sluze za prigusivanje iskara na kontaktima tipkala i onih smetnja koje se mogu cuti u blizom prijemniku.u pobudnom stupnju bila upotrebljena neka trioda. Izlaz su pronasli u tzv. Za ovu svrhu treba odabrati pogodne vrijednosti (obicno (1 do 10 |iF) i za R* za Ako su ove vrijednosti do 100 U). od »klik: vece. moguce je po stici jednak ucinak promjerom njenog anodnog napona. djelitelju pona za oscilator. Kod prekidaca u negativnom vodu struje napajanja. bude medutim odmah blokiran cim se Ti prekine. Ovo svakako treba izbjeci. Signal ceiu ovom primjeru biti bez »cirpova« samo onda ako isprekidani rad pobudnog stupnja nema utjecaja na oscilator.

Tranzistor TRs mora se odabrati tako da maksi- moze takav SL malni napon koji jos moze podnijeti 11-52. npr. Ako se obfe vremenske konstante. ju u Tranzistori koji se upotrebljavatelevizorima kao generatori »pilastog« napona u otklonskim si- stemima podnose visoke napone. da navedemo samo neke od njih. Vremenska konstanta RiCi odlucuje o oblikovanju pocetka telegrafskog elementa (tacke ili crte). Tranzistor TR$. sL 11-52. Prema si. Ostalo u tekstu (2N2905) i TR 2 (2N3904) upravljaju sa TR 3 Telegrafsko tipkalo Ti otvara tranzistor TRi koji preko Ri nabija kondenzator Ci da bi se otvorio i tranzistor Tlh. Kod vecih brzina. 11-52 tranzistor biti uspjesno upotrebljen za prekidanje katodnog strujnog kruga neke cijevi u predajniku za telegrafiju. ali kondenzator Ci se jos neko vrijeme izbija preko R<> i Rs sprecavajuci da signal bude naglo prekinut.osobito ako izlazni stupanj niie neutrahziran. Tako 2N3439 moze podnijeti napon do 350 V. Kao primjer navodimo da je vremenska konstanta od 5 ms vrlo dobro odabrana do brzina koje dosizu 40 do 50 rijeci u minuti. Tranzistori TRi ni telegrafiranja. struja prestaje teci kroz TRi. Tranzistor TRs prekida katodni strujni krug elektronske cijevi E umjesto tipkala na si ll-49a. preuzima ulogu tipkala ako se na njegovu bazu (kod LG) dovede neki »logicki« signal. ECG 238 do 1500 V. konstanta (R^-\-Rs)Cu se oblikovati telegrafski znakovi po zelji i potrebi. pravilno odaberu. Cijev je oznacena slovom E. 2N6457 napon do 400. Kad se tipkalo Ti otvori. oko 120 rijeci u minuti ta bi vremenska konstanta vec bila prevelika i znakovi bi zvucali »premekano«. bude nesto visi od anodnog napona na cijevi. Negativni pred- ^-< . O prekidanju signala odlucuje vremenska . iz automatskog ili poluautomatskog elektronskog tipkala. MJ 12010 do 950 V. signali zvuce jasno i cisto a smetnja od »kliksova« nema. SDT 13305 do 500 V. ovisno o bra- mogu Na taj nacin Tranzistorski sklop na sL 11-53 radi malo drukcije.

latoru je U osci- MOSFET. fototranzistor prestane propustati elektricnu struju. ali primjena odgovarajucih specijalnih elektronickih sklopova ima svoje predno* sti. Savremena poluvodicka tehnika omogucuje i druga rjesenja. Na LG — mogu se sklopovi. Pri tome moze kapacitetom C utjecati na velicinu vremenske konstante tih promjena. oscilator ne moze raditi jer mu je G2 bez napona. TRz i TR 4 ) preko kojega kida napon napajanja za pobudno pojacalo u tranzistorskom predajniku St. samim tipkalom. TRt. tranzistor TR2 provede i kratko spoji zaporni prednapon. Predna300 V moze nesmetano pon od djelovati na cijev E. pa kod telegrafije najcesce prekida dovod napona za napajanje jednog ili vise pobudnih pojacala. w 331 . stanje se mijenja. posebno zbog mogucnosti oda- elektronska cijev E u predajniku se odmah proradi. Doklegod nije tipkalo Ti zatvoreno. Kada se na tipkalu Ti uspostavi kontakt.rfSfr SI 11-54. Moze se to naciniti i izravno. U opto-izolatoru Tranzistor TRi i ovdje omogucuje direktan prikljucak logickih sklopova (kod LG). operacijsko pojacalo tipa IL741 iskoristiti za prekidanje rada oscilatora s MOSFET-om TR. odnosno nekog drugog pogodno odabranog stupnja. 11-55. Tranzistoru TR» je djelovanjem toga fototranzistora baza dovedena na potencijal emitera i TR2 ne vodi struju. LED u (4N25) mozemo 11-54). vidi tekst napon od kojih 300 V neka bude dovoljan da cijev E u predajniku bude sasvim zatvorena unatoc prisutnosti svih radnih napona na njenim elektrodama. Tako LED-dioda svijetli i drzi otvorenim fototranzistor koji je u njemu ugraden. prikljuciti neki logicki U se tranzistorskim predajnicima. Prekidanje rada oscilatora preko operaoijskog pojacala. (si. opto-izolatoru se gasi. POBUDNO POJAfiAUO PA POGONSKI ISPRWUW: + <~ T preTranzistorski sklop (TRi.

Takav je sklop na si. Si^ metriju je ovdje lako »pokvariti« dovodenjem istosmjerne elektri£ne struje koja djeluje na diode. SI = sam biranja vremenske konstante za oblikovanje znakova. odredenim za odrzavanje veze SSB-signalima (vi di u 14. a u slusalicama se cuje ugodan ton. Osim toga tu postoji i jednostavan nacin za regulaciju izlazne snage kod telegrafije. VF val nosilac je skoro sasvim potisnut. Modulacija VF signala niskim frekvencijama NF omogucena je mijesanjem sa cetiri diode. moze protivnom se TR2 moze Monitor! telegrafije IOOK ispustiti. ^abije do 6 V svaki put kad je pritisnuto telegrafsko tipkalo. Potrebnu ispravljanjem visokofrekventnih signala samog predajnika.VF Tt iskoristiti za emisiju telegraSvakiput. vidi u poglavIju o SSB-telefonijU). Elektricna struja iz pogonskog ispravljaca moze do pobudnog pojacala doci samo onda kad je TR4 otvoren. potenciometrom od 100 Q. stavljen odmah iza diode D. pojavi se i val nosilac. Multivibratorski oscilator s dva silicijeva tranzistora. Postoji mogucnost regutacije iztazne snage 11-56. Ovaj nema svog izvora nastruju dobije pajanja. ukoliko je aktiviran pre ko TRi za vrijeme dok je tipkalo Ti zatvoreno. D Monitor je elektronicka sprava koja omogucuje operatoru da prati i kontrolira telegrafske znakove koemitira (latinski: monitor^ onaj koji opominje). si. Tranzistor TR2 se moze dodati ako nam je potreban i »logicki prikljucak« LG. [VF predajnicima. Shema jednostavnog mo- nitora za telegrafiju s dva tranzistora . Na si. je Sklop koji omogucuje prekidanje rada predajnika kod telegrafije na taj nacin da se kvari ravnoteza u dvostruko balansiranom mikseru (BDM. si. 11-56 to se postize u telegrafskom ritmu preko tranzistora TRi. 11-55. U fije. To se biju 332 SL 11-57. poglavlju) cesto se upotrebljava »dvostruko balansirani mikser« (DBM). najjednostavniji je monitor za kontrolu CW signala. Na izlazu se do- U ~lt- samo bocni pojasi (DSB). spojen sa slusalicama kod SL. 11-56. kad se primijeni istosmjerni napon. 11-57. Tada oscilator proradi. Njega otvara darlingtonski par TR2/TR3. U tu svrhu treba prikljucnicu VF spojiti sa antenskom prikljucnicom onog predajnika s kojim radimo i otpor Ri odabrati tako da se kondenzator od 10 nF. zahvaljujuci simetriji takvog miksera. Prelaz od zatvaranja do otvaranja struje i obrnuto ovisan je o vremenskoj konstanti RC.

11-58. Preko diode tetegrafije aktivira predajnik (TX) i kroz to vrijeme utisava prijem- nik (RX). Razumtje se da je moguce kod NF prikljuciti i niskofrekventno pojacalo da bi sc znakovi culi iz zvucnika. kojom se to dogada. monitor u blizini izlaznog nekog jaceg predajnika. Kombinirani monitor. Istovremeno se. Dok mirne kontakte St. priklja cenim kod NF mogu se pratiti emitirani telegrafski znakovi. Sklop kojim se u ritmu ja kalo zatvori. preko TRi potece strui ide u dva smjera. omoguduje istovremenu kontrolu telegrafskih znakova i upravljanje relejem REL preko kojega se ukljuiskljucuje predajnik (TX). Di i lej REL R C odobrati prcma £*Ljenoj i Utisavanje prijemnika za vrijeme vrem„ konstanti dok predajnik radi 11-59. si. i Tranzistorski sklop koji preko releja dajnika REL prekida rad preistovremeno. Pri telegrafira- 11-58. on ipak vjerno reproducira odnose iz- medu »crtica« i »ta£kica« kao i odtele- redenih »razmaka« emitirane grafije. Brzina. Vremenska konstanta R2C1 dovoljno je mala da to bude omoguceno. ako tako zelimo. Dok kod Ti nije zatvoren kontakt./ tranzistora TR2 aktivira se rei ukljuci predajnik. Iako se takvim monitorom ne moze ni£ta saznati o eventualnom po- nju RELJ aktivira rad predajnika u ritmu telegrafije. stojanju »cirpova« ili »kliksova«. integriranim sklopom »555« omogucuje monitorska kontrolu tetegrafije. Preko D2 struja se salje u integrirani sklop 555 koji je iskoristen kao ton-generator. preko diode Ds nabija kondenzator C2. Ova je razmjerno mala i kondenzator C2 se brzo nabije tako visoko da preko TR2 potece struja i da REL2 zatvori svoj radni kontakt. jednostavnog monitora moze operator pratiti emisiju svojih telegrafskih znakova. Kad se tipi UTI§AVANJE cuje SI 11-59. Taj se otpornik Ako je stupnja moze u tome slucaju zamijeniti madicem izolirane(J) zice koju maknemo onim dijelovima na kopri- ko- jima postoji veci VF napon. Vidi tekst Pomocu takvog. si. kotvice na oba releja. Opis u tekstu 333 . U slusalicama. TRi ne propusta struju. i je tipkalo Ti otvoreno. cesto nije potrebno nikakvo priklju£ivanje preko Ri.2 prislonjene su na svoje ra. ovisna je o vremenskoj konstanti RzC2. REL J REL.

Zbog velicine ove vremenske konstante dom sklopa Od ovoga se a ni REL2. digitalnih sklopova. slijediti TOogu Kontakte. ni tranzistor TR2. To se moze po^ stici. Vremenska konstanta odredena je diodom D i s dva otpornika uz nju. Zajedno s predajnikom (2b) ukljucuje se zvucni monitor (2 c) za kontrolu emitirane telegrafije. popularno nazvano »elektronac«. osobito ako ih je vi§e parova. Tako se prijemnikom nista ne cuje doklegod radi predajnik. Na si. 11-60 je Automatska elektronicka tipkala za telegrafiju Automatsko telegrafsko tipkalo za telegrafiju.. mogu cuti. ne pojedine telegrafske znakove. mozemo iskoristiti za utisanje prijemnika. tako da se iskljuci pogonski napon za vecinu stupnjeva u prijemniku (osim oscilatora!!). Dok se tipkalom Ti kucaju telegrafski znakovi ukljucuje se najprije oscilator i utila prijemnik. kao ji i kapacitetom kondenzatora ko- je ovdje ukljucen. Zatim se. omogucuje operatoru 334 . To je zakasnjenje potrebno ukoliko bi se na pocetku svakog znaka pojavile neke nestabilnosti u radu oscilatora. potrebno je jos neko vrijeme (ovisno o C2 i o R4) da relej »otpusti« i da kotvica otvori radni (r) i zatvori mirni kontakt (m). Integriranim sklopovima »CD4001« i »CD4011« (C-MOS). Nju mozemo po vo- no primjer kod kojega su upotrebljena dva CMOS-a: CD4001 i CD401L Telegrafsko tipkalo upravlja ra1 A (unutar CD 4001). Kad oni prestanu. npr. 11-57) da cujemo ono sto emitiramo. ukljucuje pobudno pojacalo u predajnikti i zvucni telegrafski monitor Izbijanje kondenzatora C2 znatje sporije jer ovisi o vremenskoj konstanti JR4C2. tek neznatno kasnije.11 ^UTI$AVANJE PRIJEMNIKA SLJ1-60. telegrafski impulsi bez zakasnjenja prenose na oscilator predajnika (lc) i koriste za utisavanje prijemnika (Id I Sa malim zakasnjenjem (koje ipak ne smeta kvaliteti znakova!) ukljucuje se u predajniku njegovo pobudno pojacalo. jer ne mogu biti emitirane. One se tako ne Iji odabrati mijenjajuci R4 sve do pune vrijednosti od 100 kQ. Visestruko upravljanje funkcijama pojedinih dijelova radio-stanice mozemo i bez upotrebe relej a postici primjenom nekih integriranih. Hi njima slicnima. postize se visestruko upravljanje radio-stanicom. Kroz to vrijeme mozemo NF pojacalo prijemnika dovesti u vezu s monitorom (kao na si. da se kratko spoji ulaz NF pojacala i slicno.

. Vidi tekst 335 . Etektronicki sklop koji automatski proizvodi krace i duze elemente telegrafskih znakova. kao i tranzistora TR preko kojega se upravlja relejem REL. Brzina se postize re- dovito na taj nacin. stvar je ukusa. Ima i takvih »elektronaca« kod kojih je automatizacija toliko razvijena da operator treba samo pritiskati na tipke. »Elektronac« sa vlastitom stabilizacijom radnog napona za pogon integriranih sklopova »555«. pre* SI.. 11-62. 11-61. uvjezban za rad sa »elektroncem«. bilo je i sala na taj racun.. a emisija znakova tece ritmicki i pravilno bez njegovog sudjelovanja. pravilnim trajanjem i s pravilnim medusobnim razmacima. da e!ektroni£ki + 9. Kako daleko cemo dopustiti da »automatika« radi umjesto nas. Operator mora samo pomicati rucku lijevoslusati ono sto na taj nacin Razumije se da je to moguce samo operatoru koji je dobar -desno i dobije.) ili niz »crtica« (taa taa taa. . Kad su nacinjeni i uredaji za citanje Morse-ovih telegrafskih znakova koji se pojavljuju na ekranu televizijskog ikonoskopa. telegrafist. »7474« i »7475«.)> sa .rB + 12Vo s sklop takve sprave automatski proizvodi ili niz »tadkica« (tit tit tit . kao sto su one na pisacem stroju. ali i cijene takvih uredaja. Neki humorista je zamislio ma WA9KAN da emitira Morse-ove znakove veli- kom brzinom..15V St.

Na straznjoj strani plocice su metalne pruge (kasirane bakrene trake). . . One. si. menata telegrafskih znakova odrzava se automatski. Odnos trajanja pojedinih elet datnih sastavnih dijelova. nije daleko od mogucnosti tehnicke realizacije (HI). stor TR moze biti bilo koji silicijski uz jedini uvjet. u tolikoj mjeri automatiziranu. foriranoj sL 11-62.5 mm. zadovoljiti skromnijim uredajima! Razmjerno jednostavan »elektro nac« nacinio je WA9KAN unotrebivsi samo jedan tranzistor i jedan — — ne omogucuju sve spojeve. Dioda lelno sa zavojnicom releja stiti napona tranzistor od induciranih koji se redovito javljaju kod prekidanja struje i koji mogu biti prilicno visoki. prema rupicama zicama na prednjoj i bakrenim tra- kama koje se nalaze na straznjoj strani plocice 336 . Pomocu Pbira se brzina telegrafiranja. Dimenzije plocice su 80x55 mm. Stabilizacijski integrirani sklop 7805 osigurava radni napon od 5 V\ dok ulazni napon moze biti izmedu 9 i 12 V. Za ugradenu zvucnu ^ kontrolu (monitor) visina tona moze se odabrati potenciometrom Rz. svakako. zatora. si. . per- Razmak medu plocici. . 11-62. Pogled na sagradeni sebnu stampanu plocicu. da moze saupravljana mikroprocesorima odrzavati sve veze u kontema stima. da podnese struju spojena parareleja REL. izoliranim zicama. ali je bolje. Razmjerno vrlo malen broj do 1 polozaju rucice. — »San« nekih operatora je rani sklop je integri- »CURTIS 8044«. dioda i si. nasim amaterima poznatom. Nismo pripremili po- SI 11-63. konden cetiri potenciometra. Tranzi- telegrafskih znakova. • 555. Integrirani sklop je poznati 11-61. Sve je postavljeno na perforiranu plocicu od pertinaksa i medusobno spojeno »elektronac«. Promjenom otpora na potenciometru P mijenja se frekvencija impulsa sto in proizvodi integrirani sklop 555 koji je i ovdje upotrebljen. uglavnom nesto otpornika. Ima i »memoriju« pa se ne mogu izgubiti pojedini element! onda ako se operator »pozuri« ne docekavsi da »kurtis« otkuca sve m Sto A mu je zadano.« u drugom duju u svoje uredaje. Graden u CMOS tehnici i sadrzi »sve«. Potenciometrom Pj odabire se odnos trajanja »crtice« prema trajanju »tadke«. Zanimljivo je da se moze prikljuciti i obicno telegrafsko tipkalo i onda upotrebljavati ili to ili rucicu. pnmopredajniku »FT-902DM«. Pomicanjem rucice li- jevo ili desno sastavljamo telegrafske znakove iz automatski proizve denih dijelova. 11-64. kao npr. je 2. dok brzinu telegrafiranja regulira Ri.« u . ima vise sastavnih dijelova. odrzaya im trajanje i razmake bez obzira na manje nejednolicnosti u radu operatora. Pogled na takav uredaj omogucuje si. iako je zamisljeno kao humoreska. Ugraden je l monitor! * Potrosak struje je nevjerojatno 50 mikroampera! Ima malen: oko tvornica koje taj CMOS sklop ugra. Ovdje cemo se. . omogucuje i samogradnju.aniatersku radio-stanicu. japanska firma »YAESU« u svome. Treba »samo« nabaviti taj CMOS (HI). Mnoge od njih morali smo naciniti tankim. dok sam radio-amater spava! Pa. On jednom i proizvodi »tit »taa taa taa tit tit . 11-63. Svi dijelovi su zalemljeni napertinaksovoj. dovoljni da probiju tranzistor. Elektronicko tipkalo. On automatski formira sve dijelove integrirani sklop. dakako.

Rad s jednom potugom odgovara radu sa ranije opisanim »elektron- dvije poluge prije pritisnuli. ona s jednom kao i ona s dvije poluge. V. se prikljuciti i obicno telegrafsko tipkalo Ti za rucno kucanje. Radio priruinik .«) .RUClCA SL koji 11-64. zastita prijem337. pomak druge daje »taa taa taa«. unatod upotrebe odgovarajucih releja. Jedan od pjesnickih ritmova je i »jamb«. kaze: »Dok ga ne cuje§. jedan za drugim: tit »tit taa tit Za predajnike manje snage koji taa tit«. HI) za vrijeme dok predajnik radi. ugroziti prijemnik (i uho operatora. Pomakom na jednu stranu dobije se niz kracih znakova (»tackice«). cvrci cvrci cvrcak . poznato svim operatorima. TR na sL 11-65. . Dobra antena potrebna je i za prijem! To je razlog da radio-amateri najcesce za obje svrhe upotrebljavaju istu antenu. taa« ili »taa tit taa taa 22 prema tome koju smo od imaju u izlaznom stupnju tranzistor. Ako se prikljuci »manipulator« s dvije potuge. pomakom na drugu stranu dobiju se duzi znakovi (»crte«). Taj se ritam moze naci i u nasih pjesnika.* Moze ZaStita prijemnika cima«. Rad je omogucen na tri nacina. U svakom slucaju je potrebna zastita. ne mozes s njim ni vezu uspostavitiU Nije dosta imati dobru predajnu antenu. Upotreba iste antene moze. Ono se sastoji od niza kradih i duzih znakova koji slijede tit Staro pravilo. onda pomak jedne daje »tit tit tit«. (U starogrckom pjesnistvu se pazilo na ritam. . Stisnu li se poluge jedna prema drugoj postize se »jambsko« tipkanje. Vidi tekst ovakvo automatsko tipkalo radi. Nazor je jedan od njih: ». otuda ime »jambskom tipkanju«. Za brzi i automatski rad mogu se upotrebiti dvije vrste rucica. Integrirani sklop »CURTIS 8044« sadrii sve aktivne elemente su potrebni usavrsenom autoniatskom kucanju telegrafije uz istch vremenumonitorsku Simetrija (Rs) i omjer medu pojedinim telegrafskim elementima (R5) takoder se mogu mijenjati sa ciljem da se znakovi optimalno prilagode svojstvima predajnika (vremenskim konstantamal) s kojim kontrolu.

iH-^^-t^^P-f "let C4 » djeluju kao serijski titrajni krug. AP = prikljucnica na koju se spaja »antena« prijemnika. sastavljen od kondenzatora Ci. potrebna je no spojenim diodama Di izlazu su Ona i je ovdje postignu- dva para antiparalelno spojenih D3/D4) te takoder antiparalelno spojene diode Ds i D*. Izmedu tranzistora u PA stupnju i antenske prikljucnice A je normalni peteroclani filter. te od zavojnica Li i Ls. Iz- t|[TE X . A i preko predajnikovog fil- Prisutnost antiparalelno spo- J= C2 Tc2 L3 ~fc3 ^KftT V. Kondenzator CVima velik kapacitet i on treba samo da sprijeci prolaz istosmjernim strujama. . Kad se ukljuci predajnik. koji imaju izlazni stupanj s elektronskom cijevi ili s tranzistorima. kao dodatni filterski dlan za frekvencije koje su dosle od antene no (oA preko tera. kratkovalni siernali stizu od antene na prikljucnicu A.6 ili 0. pojavi se visokofrekventni napon na kolektoru tranzistora TR. Sve cetiri su silicijeve visokofrekventne diode s — i D*. Zato se na prikljucnici AP moze pojaviti VF napon koji ostaje ispod 1 V. (°A: Id: Zastita prijemnika za vrijerne rada odasiljaca (PA) ako je i { prijemnik prikljucen na istu antenu. Dok predajnik TX ne radi. Kod prijema antenske struje ostaju daleko ispod te vrijednosti. Sa ulaznog kondenzatora predajnikovog Pl-filtera (Cs). zanemarljiv prema ostalim kapacitetima. Osim toga kroz njih ne mogu teci struje ako napon ostaje ispod 0. zatim kroz Pi-filter didko ulazno pojacalo za prijem 338 predajnika i kroz & na MOSFET. Taj se- — — kondenzator Cs i zavojnica L$ zajed- rijski titrajni krug je onemogucen. Za vri jeme prijema on sluzi kao aperio- TR malim kapacitetima. C2 i Cs. Za vece predajnike sa jacim izlaznim sna^ama. lazni moze se zastita prisi. Na dioda (D1/D2 MOS-FET- -om koji takoder pruza zaStitu za vrijeme rada odasiljaca. Kapacitet im je malen. a predajnik ne radi. jemnika naciniti prema 11-66. Ulaz tog MOSFET-a zasticen je antiparalel- & M»Mf bolja zastita. jer ga diode uzemljuju. Kapacitet kondenzatora Cs dodaje se ulaznim kapacitetima izlaznog filtera. koji preko Cs lako potece kroz diode.7 V. nika razmjerno je jednostavna. Ako on nije velik ni£ta se bitno ne promijeni za rad predajnika. Opis u tekstu S/. ta s SL 11-66. preko koji mora biti dimenzioniran za radni napon trostruke vrijednosti anodnog (odnosnog kolektorskog) napona. 77-65. Medutim serijske resonancije u Cs/Ls viSe nema. A = antenska prikljucnica. Ako je prijemnik spojen na zajednicku antenu s nekim predajnikom vece snage. spaja se zaStitni sklop. TX t redovito je u svom oklopu od perforiranog lima. jenih silicijevih dioda Di i Dt nema nikakvog ucinka. Sto ne moze oStetiti ulazni stupanj pri- jemnika.t 03 stupanj takvih predajnika. na konden* zatoru Ci i na pocetku zavojnice Li. Ako je prijemnik spojen sa prikljucnicom AP preko koaksijalnog kabela. Nacinjen je oko MOSFET-a s dvije gejt-elektrode.

5 cm bakrenom. ne konstrukcije. Frekvenciju odre&uje kvarcov kristal. Buduci da je on spojen kao sursna prikljuSnicama AP. Upoznat cemo se i s nekim tvornickim rjeSenjima. Kolektor tranzistora je spojen na odvojak zavojnice. g. debljine 0. Ti 9. Shema na si.5 MHz Radio-telegrafska kratica QRP znaci »smanji snagu«.) preko BC140 . Sve ce biti otprilike tako. Opis u tekstu opasno. u drugom 275. na antenskom ulazu prijemnika. Prisutnost dioda nema zna£enja jer one ne vode struju. g. 11-61. na str. u kuci§tu TO-5. ne mogu biti veci od 0. Iako imaju oznaku su predvideni i namjenski BC za niskofrekventna pojadala. oko polovice broja zavoja. pogotovo za one koji zele sami graditi svoje uredaje. (1976. Sto je daleko iznad kratkovalnog podrue j a..) 279. ali to nije napona male snage.8 W do 1 mm. Ispod ovog nivoa snage je QRPP. i BC141 ili cijele prvom izdanju na str.16V Kad predajnik radi. (1972.-folover. Tranzistorski predajnik moze koji amplituda VF stici u prijemnik. dakle u 80-metarskom »telegrafskom« opsegu.. Dodatkom jo§ jed: nog slova P radio-amateri zele reci da je snaga predajnika vrlo malena najvise 1 ili manja. . Zavojnicu mozemo namotati na promjeru oko 2.6 do J V. kao da je prijemnik izravno spojen s antenom. izmedu 1 i 5 W. kad je skoro sasvim zatvoren.. Medu amaterima ista kratica oznacuje i predajnik male snage. za- 22* 339 . kao i izlazni napon toga zastitnog pojacala. . zapocinje izdanju tranzistorske »familije« s oznakom BFY 139. koje se smije oznaciti kao »pravi« QRP. ili! 45 zavoja i odvojkom kod 22. Sve sheme koje su onda bile objavljene imaju svoju vrijednost i danas. On QRP-predajnik za opseg od 3. Naponi kratkovalnih signala ostaju daleko ispod 0. Sa ukupno 20. 137 ili Za pocetak je najbolje upotreneki od domacih tranzistora . Titrajni krug LiC treba promjenIjivim kondenzatorom C.100n vit ce se primljeni signal bez ikakvog oslabljenja.. Od BC219 ili BC119. . danjima to RADIO-PRIRUCNIKA. . biti BSY . do BD135. bez vecih ponavljanja onoga sto je prikazano u dva ranij a izdanja. 11-67 omogucuje IZBOR SHEMA KRATKOVALNIH PREDAJNIKA gradnju QRP predajnika. ulazni napon u MOSFET. Medunarodno se uzima da je podrucje snage. tipa N-P-N. dovesti u blizinu frekvencije kvarca Q. Tranzistor moze biti najraznoli6 nijeg tipa. neizoliranom zicom. poja . f odreduje radnu frekvenciju i mora biti brusen za rad negdje izmedu 3500 i 3600 kHz. O izboru _ U Izbor shema kratkovalnih predajnika moze se naci i u ranijim iz- tranzistora i visini napona za napajanje ovisi kolika ce mu biti snaga. Kristal ujedno sluzi i za povratnu vezu koja je potrebna za pobudivanje titraja. C neka bude oko 100 do 150 pF.6 V. planar- U trecem i cetvrtom izdanju donosimo zbirku shema. I ovdje ce konstruktori naci nesto za sebe. To je najviSa St. svi imaju granicnu frekvenciju kod nekih 60 ili cak preko 100 MHz.

Imamo li tijelo za zavojnicu nekog drugacijeg promjera. Bolji rad QRP-predajnika osigu- cemo ako rotor promjenljivog kondenzatora. Veza neka bude dovoljno cvrsta da se »izvuce« sto vi£e snage iz predajnika. ugodenog na frekvenciju kristala. Raspored dijelova nije previse jelo. Zatim pritisnemo tipkalo 7\. veci Domet predajnika ce biti napon napajanja bude vi£i. Umjesto nje ce mo£da biti dosta (ako ne i previse!) samo malen komadic zice. To moze biti komad NAND dugacak 21 m. ako vec postoji je to Kad 40-metarskom opsegu (izmedu 3500 i 3600 kHz ili izmedu 7000 i 7050 kHz). spojimo na neko uzemljenje. Desetak zavoja ce biti dovoljno. Poslije ovoga mozemo zamoliti nekog radio-amatera u blizini da pokula primiti naSe telegrafske prijemnika. . koju je W0XI opisao u casopisu »CQ« (okt. Integrirani sklop 7400 je cetverostruki (vidi poglavlje o intesriranim sklopovima). Mozemo u tu svrhu upotrebiti i neku od laznih antena (»umjetna«. postavimo na§ »QRP« pokraj kritican. izolirano razapet Sto dalje od ostalih predmeta. si. Sa tranzistorima tipa BC moze se postici (uz 12 do 15 V) snaga oko 0. . i dozvola £ice.5 za 80-metarski opseg (vidi poglavlje o antenama). koja zamjenjuje spoj sa zemljom nazivamo »protu-uteg« (»protuteg«). Prvi i dmgi od njih (Ai i As). OznaSeni ter redovito nece biti potreban. 711). Mozda ce biti potrebno da se s tim brojem zavoja. isko- polozen operatorski ispit rada!). 1981) u prvi moment izgleda nevjerojatna! Ipak. Takvu zicu ako nastojimo da svi medusobni spojevi budu Sto kracu Kad smo sve uredno i ta£no spojili. ili neka 340 riSteni su kao jednostavan kvarcov . Pazlji vom vrtnjom promjenljivog kondenzatora amotamo nadi cemo mu takav polozaj da se oscilacije pobude. o kojima ovisi veza s antenom. Mini QRPP s digitalnim integriranim sklopovima sa dva digisklopa. znakovi koje kucamo tipkalom TV Ako tog nema. Na QRP-predajnik prikljucimo lzvor napajanja pazeci na polaritet. dug 21 m. u redu. 11*68. 7400 i 7403. na vodovodnu cijev ako je u blizini. treba popraviti ugadanje kondenzatora C.5 W. Ipak se ne smije pretjerati da ne strada tranzistor. »ve§ta£ka«) koje su opisane u poglavlju o mjernim in- Kvarcov frekvenciju kristal Q moze biti za u 80-metarskom ili u strumentima (str. koji radi bez antene (!) moraju se jasno i glasno £uti antena odmah pokraj Li uz njezin »hladni kraj«. Ukoliko bi takav »zemljo- vod« bio duzi od metar-dva. vecim pogonskim 18 V) preko 1 snage. mozemo si pomoci dip-metrom da je pravilno nadinimo. malo eksperimentira. to je pravi QRPP! talna Shema predajnika integrirana a da oscilacije ipak ostanu snazne (S-metar!). zajedno sa limenom pioclcom na kojoj je sve montirano. ako . Iza toga treba na antensku prikljucnicu spojiti neinduktivni otpornik od 50 Q i pokuSati naci najbolji polozaj i broj zavoja zavojnice Ls da veza sa Li bude sto cvrSca. rat npr. ali ne toliko da oscilacije prestanu ili da budu preslabe ili nestalne. bolje je uzeti komad izolirane zice. Zavojnica Li mora biti namotana na isto tivoja. . . i rastegnuti ga po podu ili objesiti kroz prozor.Du2ina zavojnice neka bude do 7 cm. Tranzistori tipa BD . W naponom dat ce sa (do fil- budu najjace. mozemo pokuSati da priklju&mo neku antenu (pazi: samo onda. Ako prijemnik ima S-metai lako cemo postici da oscilacije znakove. gdje je i nacrtana. Pri tome mozemo pri- jemnik ostaviti bez prikljucene antene. U vlastitom prijemniku. 6.

Za rad na 7 MHz treba namotati da reovi kapaciteti budu upola manjl Zavojnice Li i soniraju na odabranu frekvenciju sa navedenim kapacitetima. Zato se iz upotrebIjenih tranzistora ne postize maksimalna snaga koju bi mogli dati. Filtracija je. PriguSnica VFP moze imati 100 [xH uz tranzistore BD 135. 730) i na tablici 22-2 koja vrijedi uz tu sliku. Rade u ritmu odredenom kvarcovim kristalom i Jednostavan predajnik s dva tranzistora Jednostavnost za 3. A3 je u stupnju za odjeljivanje. dakako. Cetvrti NAND. a C% 1640 pF. Shema koja u prvi moment MHz & U 341 . Ne zahtjeva nikakvo specijalno ugadanje. »integrirca« Od 7403 iskoriste- na su samo dva NAND-sklopa. Ostalo u tekstu 11-68.5 iti 7 MH Z JNPUT= 5Vx 100mA =500mW OUTPUT=oko 160mW ci i c2 i c Cc SI Digitatni sklopovi upotrebljeni su u izgleda kao »elektronicka sala« (HI). Uz ozna^ene kapacitete kondenzatora (stirofleks!) neka. Uredaj je lako sagraditi. u vezi s tipkalom. 11-69. uz dobru antenu. 18 V i kvarc dobre aktiv- postize se izlazna snaga od 1 preko W.. Uz takav OUTPUT postigao je 599 na udaljenosti od nekoliko kilometara. . upotrebiti i drugi tranzistori s dobrim uspjehorn. uz osnovnu. denzatorom od 10 nF izravno na bazu si. Bi i B2 spojeni su paralelno. napon od nosti. dakle. Mogu se. 0=3. za 80^metarski opseg zavojnica Li ima 41 \iH. Oni se od predasnjih (u 7400) razlikuju po tome §to je kolektorski strujni krug njihovih tranzistora otvoren. uz Uz normalni pogonski napon od 5 100 V mA. mogu se naci i na si. 22-12 (str. Izlazni filter se ne smije izostaviti! Za rad na 3.5 neka kondenzatori i Cs imaju po 820 pF.5 ovog predajnika MHz izmedu je u tome da je veza tranzistora nacinjena bez propustaju oscilacije te veJikog prilagodavanja. Otuda izlazni stupanj je tro§io blizu slijedi da je ulazna snaga (INPUT) blizu 500 raW. tipkalo je Telegrafsko spojeno na neobican nacin. — — u ritmu telegrafskih znakova. samo s kan- frekvencije samo onda ako je tipkalo Ti zatvoreno. Preko visokofrekventne priguSnice VFP (oko 1 mH) tece struja u obliku »cetvrtki« koje imaju. a zavojnica Ls = 7 ^H. vrlo mnogo viSih harmoni£nih frekvencija. Podaci za gradnju oderovarajuceg filtera. Ono prekida Zanimljivo? Tko voli eksperi* mentirati neka poku§a ispitati ko- struju koja tece kroz naponski razdjelnik baze prvog tranzistora. Uz primjenu simetricnog filtera. Sa dva tranzistora BD 135. oscilator. neizbjeziva. autor je postigao izlaznu snagu od oko 160 mW. Ti sluzi za prekidanje emisije bi mogao biti QRB? DX? Ovisi o anteni i o tome da li smo »pogodili« slobodnu f rekvenciju liki . malom predajnika koji omogucuje dobre lokalne kontakte telegrafijom na 80-metarskim Hi 40-metarskim frekvencijama.

<Hl2„. L* = 7 pH.5 V. Tranzistor TR2 u drugom stup- kad smo za tu htjeli sagraditi 80-metarski predajnik. upotrebe domaci po mogucnosti. a TR$ BFJ46 ili slican. Ton je bio pravi T9. Tako smo mogli upotrebiti domace tranzistore (»RIZ«). Da diti bi prvi tranzistor mogao ra- kao oscilator s promjenljivom frekvencijom. Svi ovi tranzistori se proizvode i kod nas. kada je tipkalo osim za prva dva tranzistora kojima pogonski napon izno9 V. Upotrebljeno je 5 tranzistora. VFP = 100 jiff. kakve smo ugradili u prototip. Napon je 13. jednovatnog predajnika. Kvarcov kristal Q neka bude za 3. Od toga su prva tri medusobno jednaka. pa onda na prikljucnicu a spo^ Postoji (CQ-DL. Treci tranzistor je s drugim u direktnoj galvanskoj vezi.5 MHz. dovoljan je kapacitivni razdjelnik CijCt da se oscilacije kvarca snazno pobude. To se postize promjenljivim kondenzatorom Ci$ koji ima maksimalni kapacitet oko 20 pF (ili 2x11 pF. Tada tre~ ba izvaditi oba kondenzatora. Taj nam je posluzio kao uzor 1/1980) putem je pri posao DK9FN jiti VFO. 2elja je bila da se gradnju i tranzistori je uspjelo. Tranzistori nisu najskuplji sastavni dijelovi predajnika! Tim samo za je telegrafiju. nju predajnika je preko kondenzatora Cs spojen s emiterom prvog tranzistora. i treca mogucnost! To pobudivanje predajnika iz nekog drugog. Ci \ C2. stabilnog VFO^a. On se dobije stabilizacijom 342 . npr. spojenih paralelno!) Veci opseg nije potreban. Prvi tranzistor moze raditi kao oscilator. To jednom zgodom bili u Shema je nacrtana na si. Oni su tako dimenzionirani da oscilator obuhvati opseg izmedu 3500 i 3600 kHz. jer metalne trake i polistirolske vrpce ostaju sasvim ciste! Oscilator nam je na sve opisane natme radio izvanredno stabilno i cisto. za kristal ill za VFO Princip primjene sto jednostav- kondenzatora Cu i C12 odreduju frekvenciju. Ako zelimo da nam radi kao kristalni oscilator s kvarcom Q. Potrebno je samo ugraditi vise stupnjeva i utroSiti veci broj trannijih veza zistora. Radnica Dri torn poslu ima na ruci bijele pamuSne rukavice! Taj postuDak ocito nije uzaludan. da se. potrebno je dodati St. si za napajanje predajnika koja ih proizvodi. Tako se on otvara tek onda. Kad smo tvornici dobije neSto veca izlazna snaga. vidjeli smo da se strojno motaju. koje smo upotrebili za gradnju prototipa. ll-70a. Vidi tekst njih razdjelniku oscilatora. Tranzistorski predajnik s dva tranzistora. 11-69. jer je predajnik predviden izmedu stupnjeva u predajniku ne mora biti zapreka postizavanju dovoljne izlazne snage.5 MHz. bez ikakvih »dirpova«. Li = 41 yM. Svi do sada spomenuti kondenzatori.t8V T T270 1 1 -U pomo<5u Zenerove diode ZD. BD 135. bili su domaci polistirolski (»Iskra«). To mogu biti i BC 107. Stabilizirani napon dovodi se tranzistorima TRi i TR2 preko tipkala Ti kojim se kuca telegrafija. TRi i TRs mogu oba bid. Zavojnica L± i kapaciteti i kondenzatore Cs povecati C10 i pomodu kapacitete u Dvovatni ill desetvatni predajnik za 3. konstrukciji svog 160-metarskog. TRi je 2N2219. hvala proizvodnji u rukavicama!.

HM eL-o# on H o ^M£=rf o o 343 .

ll-70b i si ll-70c dvije su sheme takvog do- bududi da datnog stupnja. Kondenzator C7 nema utjecaja na rad filtera. Dakako i strpljivosti. On ima velik kapacitet i ugraden je samo zato da prekine put istosmjernoj struji kako ne bi dosla na izlaznu prikljucnicu /. koji bi mogao dati oko 10 W. Antenska pri- kljudnica. Onda ni priguSnice ne moraju imati se prikljucuje osobito velike induktivitete. Za to lji da ll-70a. Gdje ce ovi odvojci. ima viSe mogucnosti. 6 i c. To je moglo biti. Njega smo upotrebili u predajni- prema si. namotanih na valjku pro- . U kolektorskom strujnom krugu se nalazi priguSnica VFPi. izgledom kao na si. Donji je sagraden na perforiranoj plocici od pertinaksa (YU2BR). a za gornji je bila nadinjena »pra* va« Stampana plocica (YU2CO) SI tovale su i razlike Ona je iznosila 1.2 ± W. Izgled dvovatnog kratkovalnog predajnika. Lt. unatod aperiodicnosti tog stupnja. taj tranzistor predajnik sa si. I treca priguSnica. sa Cu kod 3600 kHz). tranzistorski stupnjevi Moze gom od Treba se nesto postici sa snaW? Kako da ne! samo jos dobar prijemnik i li skoro 2 dipol-antena za 80-metarski opseg. Cs. Li. Maksimalna izlazna snaga (s kvarcovim kristalom ili sa VFO) kod razlicitih primjeraka ovog predajnika (na si. Potenciometar P (500 Q) omogucuje smanjenje izlazne snage. Iako su tranzistori u svim primjercima predajnika bili istog tipa. 11-70 desno. dok nema signala tek malo otvoren. takoder mora biti spo- malen prednapon. Preko Ca je ostvarena veza s tranzistorom TR4. blizu klasi AB. Tu se vide dvije izvedbe prema istoj shemi. 11-71. normalne razlike u pojacanju uvje11-71. 11-70. ll-70b. bila je takva. Da se sagradi takav stupanj. VFPs. dolje. odnosno sa si. ovisno o upotrebljenim tranzistorima. TRs je ovdje samo za yezu s oscilatorskim tranzistorima i radi kao emitersko slijedilo. Izlazni tranzistor TRs ima na svojoj bazi samo ima vrlo velik izlazni kapacitet treba ga prilagoditi izlaznom titrajnom krugu. ukoliko radimo s VFO-om (sa Li kod 3500 kHz. A. U nekoliko veceri pokusnog rada veze su uspo- do QRB od 1000 km! Vedu izlaznu snagu je moguce postidi uz dodatak joS jednog stupstavljene nja. u emiterskom strujnom krugu malen otpornik. si.6 i 2 W. Umjesto izlaznog titrajnog kru- ga ugraden je jednostavan troclani filter: Ce. pa se. 0. On je. Kod pobude mu kolektorska stru ja poraste. Nasa zavojnica je imala ukupno 9 zavoja. ako je to potrebno. Uz kvarcov kristal nema sta ugadati u oscilatoru! Zavojnicu L2 treba ugoditi tako da se maksimalna izlazna snaga postize kod 3550 kHz. jer ima snaznijih konkurenata. zatvoreno.8 u izlaznoj snazi. Imaju samo tri zavoja zice koja je provucena kroz §est rupica u valjdicu od ferita. Zato 344 je njegov jena s nekim odvojkom. biti na izlaznoj zavojnici treba odrediti pokusom. Na si. postize dovoljna snaga za pobudu izlaznog stupnja* Zanimljivo je da su obje visokofrekventne priguSnice mogle biti veoma male. Buduci prilagodenje treba odabrati najboodvojak na zavojnici izlaznog titrajnog kruga. Na raspolaganju nam je bio tranzistor BU 100. Poslije toga je vise ne treba dirati. Na ulaz V ku imaju relativno male impedancije.rad blize klasi B. Ugadanje predajnika svedeno je samo na opseg frekvencija. 11-71 vide se dva od njih) iznosila je izmedu 1.

Pritom se mora promjenantenu!!) 345 . 2ica je bila neizolirana. Tada je izlazna snaga bila najveca. Duzina zavojnice bila je 4 cm. Pokusom smo ustano vili da su se (za nasu 80-metarsku oba odvojka nasla na drugom zavoju.SI 11-72. $1 ll-70c. jedan pokraj drugoga. a) predajnik prema shemi na si IhlOa b) 10-vatni izlazni stupanj prema i si ll-10b (YU2REY). debela 1 mm. Vidi tekst mjera 3 cm.

ljivim titrajnom kondenzatorom u izlaznom krugu stalno odrzavatt moze u se sagraditi tako da ona radi klasi A. i tako redom). ll-72a vidi se takav predajnik. Izlazna snaga moze doseci bli- go y zu 10 W. ll-72b) laznu snagu oko 10 W i postigao iz(kod 12 V). Druga mogucnost prikazana na si. npr. ll-70a i si. Kondenzatori i Ct sluze za neutralizaciju. slican tranzistor neka po- Upotreba elektronskih cijevi u manjim kratkovalnim izlaznim stupnjevima Elektronske cijevi EL84 (i njima odredene su za upotrebu u niskofrekventnim pojacalima. slicne) montirana jedno uz drutreba ih tako orijentirati da se istovrsne elektrode mogu medusobno spojiti najkracim putem (anoda sa anodom. Na & f — — Trebamo li 2SC1307 (si. ako cijevi spojimo paralelno. resonancija! Izlazna snaga koja se postize tranzistorom BU 100. YU2REY je na istu plocicu stavio i pobudni i izlazni dio (sa BU 100). opet biti potrebno izvrsiti pravilnu neutralizaciju. bila je 7 do 8 W. Pri cijevi biti i vecu izlaznu snaga dvije EL84 spojiti paratome moraju podnozja Tko ima kusa . porasla je izlazna snaga na preko 15 W. Linearno VF pojacalo s jednom Hi s dvije pentode EL84 . 70b. (7/1979) Najjednostavnije kratkovalno linearno pojacalo snage za sve vrste signala sa elektronskom cijevi EL84 Mozda ce nekome izgledati »neali u casopisu QST je amater VE6EA opisao SI 346 11-73. Sa jednom cijevi EL84 moze se postici izlazna snaga od 4 do 5 W. LsC4 ugoden na istu frekvenciju kao i ulazni krug. prema si. On je upotrebio japanski tranzistor ma malog Ovo ulaz ovog pojacala dovodi se kratkovalni signal. prema DK9FN. moglo bi preko unutragnjih kapaciteta cijevi osobito kod viSih frekvencija doci do samopobudivanja pojacala. Na mjesta koja su oznacena slovima a i b mogu se dodati serijski otpornici i to: kod a oko 500 Q. Buduci da je izlazni titrajni krug. One se mogu takoder upotrebiti u predajnicima za pojacanje snage.. je shematski je she- ll-70c. b sa b a sa a. katoda sa katodom. Razumije se da ce. Povecanjem napona (pazi. uz napon napajanja od 13. mozemo lelno. prema si. 11-73. prepravljena za 80-metarski opseg. iz nekog tranzistorskog predajnika manje snage. savremeno«.5 V. samo ovaj izlazni stupanj!) do 25 V. Na si. izlaznog stupnja za kratkovalni predajnik. Zbog toga je neutralizacija neophodna. . kod b 50 do 100 Q. Titrajni krug L2C2 mora resonirati na frekvenciju signala koji zelimo pojacati.

Da se o tome uvjerimo treba samo pazljivo pogledati si. Nacin je sasvim »savremen«. metrom Pz osigurati da M ima pun otklon kod 100 mA. Ovako spojene sirokopojasnu osiguravaju zice transformaciju impedancije u odnosu 1 : 4. 1 i ReL 2 ukljucimo ovaj PA. Opis izlazno kratkovalno pojacalo u koje upotrebio takoder EL84. i M. spojena u seriju ili jedan otpornik od 200 gresiti . Za svaki kratkovalni opseg je potrebno naciniti posebnu zavojnicu. W. 11-74. dok je iskljuceno. One su bifilarno namotane na feritnom prstenu. Ako relejima Rel. ako je po- trebno. Zavojnica Ls moze se mijenjati. Feritni prsten neka ima promjer izmedu 12 i 15 mm. najviSe 55 mA. Ako je ulazna impedancija predvidena za 50 Q. ako smo pobrinuli da visokofrekventne priguSnice VFP na ulazu i na izlazu cijevi ne budu istog tipa. linearno pojacalo sa u tekstu EL 84 za INPUT od 20 W. vidimo da ulazni signal dolazi na Sirokopojasni transformator sa zavojnicama Li i Lz. Obje zice su Kondenzator Ci (1 nF) mora biti graden za radni napon od najma nje 1500 V. treba ulazni transformator »zakljuciti« s ot- Osjetljivost pokazivanja regulira se potenciometrom Istim mjernim struje. jemu Neutralizacije ne treba. P2. spojene u seriju.Q/2 ako 220 Q/2 W. Otpornici Rz i R3. omogucuju kontrolu izlazne snage na mjernom instrumentu M. sa diodom GD. mogu se promatrati promjene anodne Kad pornikom od 200 Q biti (Ri).G£V^ -60V +255V +400V SI 11-74. povecati dodavanjem fiksnih vrijednosti triju kondenzatora. Necemo mnogo postavimo otpornik od A/B u polozaju b. Kratkovalno. Na izlazu pojacala je j pojacalo Collins-filter s kondenzatorima C2 Kapacitet Ca moze se. se Ulazna i izlazna prikljucnica spojene su jedna s drugom. Ovi moraju biti gradeni za radni napon od najmanje 500 V. instrumentom. Imaju oko 12 zavoja dvostruke zice koja je prije motanja upredena tako da na svaki centimetar upredenog para ima 3 do 4 »koraka«. To mogu i dva otpornika po 100 Q/l W. Ca. Anodna struja dosize oko 50 mA. 750 i 1000 pF. 470. Napone za njegov rad i potrebnu struju mozemo crpsti iz isprav- preklopnik treba potencioje 347 .

Linearno VF QE 348 05/40 Hi 6146B.. Dva feritna prstena. Druga i treca mrezica su direktno uzemljene. Transformacija je nanize. napon od 255 400 za anodni napon i negativni prednapon od 60 V. si ll-74\ 470/2kV L1 ff = 6. promjera 15 mm. Za vrijeme rada anodna struja naraste malo Dreko 50 mA (kod telegrafije). pojacalo za kratke valove sa elektronskom ciievi ' prema YU2NX. namotanih preko primarne zavojnice. sto znaci da se postize INPUT od vi§e nego 20 W. Vidi tekst . 11-75 Slidan aperiodski ulazni trans- Ovaj cijevi. postavljena jedan uz drugi. CuL). kao §to je onaj na ispravljacS si. V V daje stabilizirani za drugu mrezicu formator ima i ja£i izlazni stupanj koji je shematski prikazan na si.ljaca.5 mm. 11-76.. nose obje zavojnice. 11-75. Primar- lama snaga na ima 35 zavoja (zica 0. dok sekundarna ima 17 zavoja (zica 0. To je potrebno zbog niske ulazne impedancije katodnog strujnog kruga kod cijevi koje rade kao GG-pojacalo.4 mm. Na prvu mrezicu treba dove- St.BW0i2SA) St. 11-76. Ispravljad daje i napone za ukljucivanje releja. Izje blizu 15 W. kao i napon za grijanje elektronske cijevi. Ispravljacki dio koji je namijenjen za pogon linearnog poja&ala. CuL). Prednapon se dovodi na pravu mjeru potenciometrom Pi tako da mirna anodna struja cijevi ne bude jaca od 15 mA.

Tranzistorski izlazni stupanj za telegrafiju. VFP. moramo i za opterecenje od dodatni PA na£initi tako da impedancija na njegovom ulazu bude takoder 50 Q.negativan prednapon za rad u AB.8 mm. Izlazna snaga ovisi o po« budi koja nije uvijek jednako jaka. uz napon napajanja od 12 do 12.tu l25u . Prema YU2NX.tji ^25p tai. uz anodni napon od 600 V. zavojnica Li. U 2 mjesta. ali onda zauzima vi§e motana Pretpostavimo da tranzistor TR.5 zavoja (zica 2 mm. jer je ja£e prilagoden 50 Q. npr. dati izlaznu snagu oko 50 W. Elektronska ili 05/40 VF Danas se tranzistorska pojacala snage redovito grade kao siroSirokopojasnost kopojasna. 11-77. Za ulaznu in> pedanciju takvih tranzistora tvornicki podaci daju vrijednost oko 3 Q. Za pojadanje SSB-signala moze se napon povecati do 900 V. koji svaki trans- mo Na biti i formira impedanciju u omjeru 4:1 (omjer broja zavoja 2:1). U vi strujnom krugu grijanja cije- motana priguSnica VFPJ. mora biti ukljuden fitter. Ako nam iz- KV iz- kao i VFPA..2 ima 5 zavoja na otporniku od 56 Q. Ona moze biti namotana i bez feritne jezgre. je potreban dodatni stupanj. Opis u tekstu Na izlazu 349 . jedan uz nalazi se bifilarno drugi. sli£an nacin mogu se upotredruge elektronske ciievi..uvj VFP ~1 SI. biti 2ice. „ filter ^W f^ -L J. iza nekog predajnika male snage koji ima lazni laz zicom 0. i 22. takotfer uzemljena za visoke frekvencije. -*- fi-o^j hon ^Jo. 11-77. CuL) sa odvojcima iza 13. preko 10 nF. PriguSnica VFP. cijev je bila QE 6146B. I napon napajanja moze biti promjenljiv. osigurati feritnim transformatorima s kojima smo se vec ranije upoznali. a Po izlazna snaga. imala je ukupno 5. Tako dobijemo vrijednost oko 10 Q.OJji •tc. koji je s ovim kratkovalnim PA eksperimentirao. Izlazna snaga postaje veca. ali VFP3 mora nadinjena iz deblje opterecena.3 je od 2. po- . Ako upotrebimo dva takva transformatora. nas promjerom od 2. moze dati izlaznu snagu do 7 W. gdje je U napon napajanja. Ona je namotana na komadu feritnog antenskog Mapa i ima 2 x 50 zavoja. 3j?n lo. Zavojnica Ls bila je namotana na feritnom prstenu »T-200« sa 26 zavoja (zica 1 mm. CuL). . na valjku promjera oko 6 cm. CuL. Ona moze.5 mH. sti Nekoliko tranzistorskih kratkovalnlh izlaznih stupnjeva klasi U anodnom strujnom krugu je Collinsov Pi-filter. prilidno neprecizna velicina.5 cm. Za praksu se ona moze malo »zaokruziti«. zavoja.5 V. moze- ali je lako preteretiti cijev. osobito kod prenosnih ili prevoznih stanica. Ona je kapacitivnim putem. u klasi C. Zato je i impedancija koju izacunavamo kao: si. . Imala je odvojak iza tre<5eg zavoja. * I- I il J.

11-77 nacrtan je peterodlani filter. Izlazna impedancija je oko 10 Q. postici MHz da na.stici cemo ukupan omjer mnozimo li 3 sa 16 izlazi 16 : 1. mogu uzeti kondenzatori postojecih. koji na izlazu moramo ukljuQ. li na izlazu jo§ jedan takav Sirokopojasni VF transfor- Upotrebimo ali -^ ^C3 X 1 1 . O tome je vec bilo govora ranije. barem toliko dobra da filter. ono moze raditi u klasi C i ne treba poseban prednapon na bazi. Onda bi transformacija dala trazenu vrijednost od 50 Q. Smatrat cemo da je je takva transformacija impedancije dosta dobra. Vrijednosti na 11-78 odabrane su tako da se si. da se ne griju. Malo veci napon uz malu promjenu pobude mozda poveca optimalno opterecenje na tranzistora 12. bez obzira na snagu. 781. Tablice cesto daju »uglaste vrijednosti« kapaciteta koje treba sastavljati od veceg broja kondenzatora. Tu su vrijednosti sastavnih dijelova izracunate malo drukcije nego Sto bi se dobilo Takav primjenom tablica. i sama formula samo priblizu praksi nema smisla previse »cjepidla£iti«. Ukoliko nam takvo pojacalo tre- telegrafiju (ili za FM). lOPSEG mira navise. Takav filter vrijedi za bilo koji tranzistorski izlazni stupanj. moze se dodati Ri ili Rs. kao i na to da zavojnice budu nacinjene s dovoljno debelom zicom.C4 i sada tako da transforcemo da se impedancija transformirala na 40 Q. prema she- mi na sL 11-79. Sto je Tci IC2 dovoljno blizu vrijednosti od 50 Q. normalnih vrijednosti. zamisljeno je kao . Jedino na sto treba paziti kod vecih snaga je izdrzljivost kondenzatora za napone koji se javljaju u izlaznim strujnim krugovima. moze i biti napravljen za ulaz- nu izlaznu impedanciju filter od 50 je lako izracunati na temelju tablica na str. Ukoliko bi se pojavilo samoosciliranje. citi. Na si. prema si 11-78. Po- 48. ba za Izlazno KV pojacalo. Jo£ bolji bi bio sedmeroclani filter.5 Q. Bududi mator.

Izlazna impedancija se (za 12.5 5 ( ^H C2 = 1206pF L2-T 99pH C3=C4 = 796pF C2+C3=2002pF (16A) SI. = Uz pretpostavku da je Q-faktor 50 Q.u " „v„ . Pojacalo radi u klasi C i predvideno je za rad telegrafijom u opsegu od 3. Z =RC4 = 5QQ € mora upotrebiti Ovdje vidimo da su impedancije Z* i cemo da mobu njega. Buduci da se u svakom slucaju izlazni filter.6 mm. U tekstu je primjer izracunavanja elemenata izlaznog filtera za prilagodenje na 50-omsku impedanciju antenskog prikljudka. Ona je 15 Q za svaki tranzistor ili 30 Q od kolektora do kolektora. Desna polovica filtera je simetricna. t x 2a xfg (MHz) transformaciju impedancije v mo si. lovica nije. Ne bi bilo dobro da se na tin 30 Q impedancije prikljuci 50-omski antenski kabeL Potrebno je prilagodenje. pa je Zi = Rc) • 351 . W 11-79. 11-79. Podaci o transformatoru Ti su u tekstu. Rl Za od 30 Q na 50 Q vrijede relacije: Z =30H. Ts = T2 i Od potrebnih 10 izlazne snage neka svaki tranzistor daje po 5 W.5 do 3. dok lijeva po- impedancije kapaciteta i induktiviteta u desnoj polovici filtera medusobno su jednake i iznose po 1. Izracunamo ih primje- nom izracunati vrijednost kapaciteta i induktiviteta u filteru moramo prethodno odabrati granicnu frekvenciju. son. Radi u klasi daje izlaznu snagu od 10 W.5 mm. nato postignemo poznaci da ulazna impedancija filtera mora biti 30 Q. C Izlazno tranzistorsko pojacalo u protufaznom spoju. desno. i-£ „ C1 If c CE 3 I 3 H" C1 = 1326pF LI =1. viti u dva dijela. CuL.25 V na kolektorima) moze izra Cunati na vec poznati nacin.6 MHz. Sam filter je predviden kao peteroclani. Z2 = yz^~5Q = 39Q. a izlazna impedancija 50 Q. Kao granicnu frekvenciju zemo dakle uzeti 4 MHz. T% je namotan sa 8 bifilarnih zavoja (zica 0. upredena) na jezgri. To stojat Zs kapacitivni otporL Zs je induktivan otpor. gore. sastavljenoj od dva feritna prstena. prema skici na Zs=)Jz -Z2 = 34Q Impedancija Zi pripada kondenzaImnedantoru Ci. = 12. Za lakSe racunanje mozemo ga rasta- Da bismo mogli poznatih formula: 1000 000 C(pF) = ~ 2tu xf (MHz) x R c (£1) g — . Toliko iznosi i izlazna impedancija.

pa otuda izracunamo joS i vrijednosti odgova rajucih kapaciteta i induktiviteta. takoder onemogucuju pojavu »divljih« oscilacija. 39 {} i i?o = smo vec vrijednosti Rci = 30 Q. Na gornjoj strani plo5ice montiraju se svi citet 330 = 1330 pF. Umjesto FP moze se nadiniti i mini jaturna zavojnica od 2 do 3 zavoja od one zice koja je izvod na samom otporniku! Kondenzatori od po 220 pF. C2 + Cs = 2002pF Ove vrijednosti kapaciteta moze mo malo zaokruziti i sastaviti ih iz vrijednosti za normalne kondenzatore. L . CS = C ..99txH.55(jlH. tredi kapacitet opet od dva kondenzatora: 1000 + 470 + 330 = 800 pF. Na gornjoj strani su oblici bakrenog sloja. na pr- Da se u poja£alu ne bi pojavljivale nezeljene oscilacije potrebno je dodati otpornike R4 i Rt (po 150 Q) i Rs i Re (po 10 Q). 352 Pogled u unutrasnjost Uu kojoj je smjesten izlazni stupanj prema sL 11-79. Rezultat je napisan i na si. Izra£unali 34 Q. Dodatak feritnih zrnaca FP sprijecava pojavu oscilacija na vrlo visokim frekvencijama. ovisno o opsegu. Stampana ploclca je s obje strane kasirana bakrom. Zavojnice mogu biti bilo kakvog oblika. Filter za cetiri KV opsega zauzima vi$e prostora od samog predajnog diSt. koji se vide na si. 11-81. da za svaki opseg mora postojati poseban filter. 11-79. 11-79: impedancija. Donja strana ima netaknut bakreni sloj.. Granidna frekvencija im mora biti malo iznad gornje granice opsega. 11-80. Izmedu njih moze biti metalna pregrada ili se mota stenaste jezgre (»toroide«). Kratkovalno izlazno pojacalo. Tako ce prvi kapacitet filtera biti sastavljen od dva kondenzatora: Z.796 pF. mene sasije jela (TX). To znaci da se moze upotrebljavati za bilo koji amaterski opseg izme&u 3. Desno je takav izlazni stupanj (TX. nacmjen za cetiri kratkovalna opsega i on zauzima vise Q-1326PF. mjesta. 11-80. otprilike za 10% do 15% visa. kaga je nacmio W1FB (QST. One ne smiju jedna na drugu induktivno djelovati. Kod stori TR . 4 x = l. Induktivitet im je najbolje odrediti pomocu dip-metra. C2 -1206pF. Posebno do- bro se vidi Filter je bio VF transformator Ti). Ti je sirokopojasni ulazni su tranzitransformator. je sirokopojasno. drugi kapatakoder od dva kondenzatora: 1000 + 1000 = 2000 pF. U uredaj je ugraden i valni preklopnik s kojim se preklapaju samo izlazni filteri.. Oni ne utjecu bitno na rad po* jacala na kratkovalnim opsezima. omogucuje si.5 i 30 MHz. Razumije se. Ru •— 4/1979). s tranzistorima kod TR. ken jima je kolektor »blokiran« prema uzemljenim emiterima.cija Zz pripada zavojnici: Za je i = &/.1. si. ko Pogled na vrlo slican uredaj. Konacno Zz — R C3.

11-82. Straznji sloj bakra ostaje nepromijenjen. Malim slovom I oznacena su mjesta uzdui kojih je transformator Ti zalemljen na bakar plodice SI. 11-81. Velidina plocice neka bude 125 X 69 mm Raspored sastavnih dijelova na prednjoj strani plodice. Posebno su oznacena mjesta na kojima treba naciniti direktan spoj izmedu gotnjeg i donjeg bakrenog sloja. Izgled plodice od vitroplasta koja je bakrom kaSirana sa obje strane. 23 Radio priruenik 353 .St. Ovo je gornja strana plocice na koju 6e biti montirani svi sastavni dijelovL Crna polja predstavljaju preostali dio bakrenog sloja.

»Krajevi« c i e. Centimetarska skala omogucuje ocjenu velidine se formira zavoj sa krajevima c i e. Manji od njih je za manje. prema sL 11-83.sastavni dijelovi. One se na svojim krajevima zaleme moze na bakreni sloj. Dva i dva su jedan uz drusmjeste- gu Oba para prstenova P SL 11-85. si. si 11-79) ukupno cetiri feritna prstena. kao i njegova sredina d su na bakrenim oblozima. skinutog s nekog kabela. Cu/PVC) Kad je gotovo. onaj nize impedancije. Umjesto toga je kroz slogove feritnih prstena provucen jedan zavoj. Njegov srednji prikljucak je d* Primarna zavojnica. vanjskog nromjera oko 12 mm.5 mm. Njihov raspored je oznacen na si. Mjedena Hi bakrena cjevcica C. i voja. Ovaj oblik feritnih Sirokopojasnih transformatora nadinjen je bez dodatnih stranica od vitroplasta i bez metalnih cjevcica. Izgled feritnih Urokopotransformatora. Nacrtana skala je u centimetrima 11-84. na£injenih prema si. s krajevima a b nacini se tako da se kroz mjedene cjevcice provuce izolirana zica i t Krajevi lice a 6 pripadaju primarnoj zavojnici 354 — (0. Manji transformator . Sirokopojasni Ti VF transformator se naciniti tako da se dva i dva feritna prstena. a veci transformator za vece snage. Ovaj je s jedne strane potpun. provuci bakrenu zicu i zalemiti je s jedne i s druge strane. spaja obje vitroplastne stranice. bakrom kasiranih plo£ica. od ni su medu komadice kaHranog vitroplasta (KV) tako da je bakreni sloj (bk) izvana. Tako je ostvaren jedan zavoj. prolazeci kroz feritne jezgre. Na mjestima koja su ozna£ena zvjezdicom treba probuSiti rupicu. koja ima tanku stijenku. Na jednoj stijenki je bakreni sloj raspolovljen (vidi skicu b) tako da metalnog oklopnog pletiva. (za nadinjen je sa tor Ti Sirokopojasni transformaKV pojacalo. a s druge je rastavIjen u dva dijela. medusobno slijepe i stave izmedu vitroplastovih. 11-83. Kroz te plo£ice i kroz prstene mogu se provuci mjedene cjev5ice sa tankom stijenkom. Na tim mjestima se na taj nacin postize direktan spoj izmedu gornjeg i donjeg bakrenog stoja. SL jasnih b) p SL 11-83. Ovo je vazno nadiniti da se osigura stabilan rad pojacala. 11-82. ma namota 3 zaima izgled preje 11-84.

Ona sluzi u nekim tetevizijskim konvertorima za prilagodenje impedancija na nekoliko primjera. To znaci no slijedi sve postici linearno po]acada izlazni signal vjer promjene ulaznog sig- nala. moglo bi se upotrebiti i dvije feritne jezgrice Dvije takve jezgrice treba spojiti zajedno i namotati 1 + 3 zavoja na opisani nacin. potrebno je da pojacalo snage radi u klasi AB Hi B. izlazne snage kod 12 V. tek tolika da bude osigurano pojacanje SSB-signala bez izoblicenja.%v. izmedu 0. vrsnu snagu (PEP — Peak Envelope Power) do 5 W. Kod tranzistora je to redovito u klasi AB.-. prstenastog oblika. navedeni su u legend! postabiliziranog iz vora napona (5 V) koja protice siiicijevom diodom D. 1. i onda kad nema signala.5 efektivne snage ili. Linearna kratkovalna snazna pojacala Dosad opisani tranzistorski izlaz- ni stupnjevi radili su u klasi C. Kako se to postize u praksi. Prva Za transformator Ti koji se ne opterecuje sa vise od 2 W. Zajednicka mirna kolektorska struja za oba tranzistora neka bude dvadesetak miliampera. To su na§i domaci: BFJ 45. tranzistore koji bi se modi upotrebiti na isti nacin.6 i 0. jedan za manje i drugi za vece snage. 11-79. ii-86. oko W 141. dvije rupice. 11-87 pripada izlazstupnju u svijetu popularnog primopredajnika male snage. f. Ifvl&££>v. kao na si. kod SSB-telefonije. 355 23* . Za SSB-signale kod kojih se snaga neprestano mijenja od f koja kroz nju tece. a moze se pravilno odmjeriti pomocu potenciometra P.f-*-.&&?^&^*. On mora biti dovoljan da se tranzistor tnalo otvori i da stalno. Tu su opet dva takva transformatora. Originalni tranzistori daju kod 12 V otprilike 2. tece slaba kolektorska struja. Po jedan prsten je sasvim dovoljan za Ti 1 Tt.9 V. poznatog pod imenom »Argonaut«. ovisno o jakosti struje bazama ovih N-P-N tranzistora strujom iz ispod si.5 kod 15 V pozadnja dva oko 3 gonskog napona. kao ona na si. Samo tako je moguce nje. Visokofrekventni transformatori su bifilarno motani na jezgrama od ferita. 2N3866 i tri tipa mogla bi dati W W Potreban pozitivni prednapon na stize se Podaci za namatanje transformatora Ts koji sluzi za simetriranje izlaza. Za manje snage moze se sirokopojasni transformator namo- tati inace na ovakvu feritnu jezgricu. Stabilnosti radne tacke doprinose i emiterski otpornici Ri i R2. Onaj veci je za vece snage. s po 11-86. Pad napona na toj diodi je. BC 2N4427. Umjesto mjedenih cjevcica moze se kroz prstenove provuci metalno pletivo koje je skinuto s neko? oklopljenog kabela manjeg vaniskog promjera.. Njih se unutar kratkovalnih amaterskih opsega moze koristiti samo za telegrafiju.vrlo malenih do najvecih amplituda. pokazat cemo S/. kao i za T3 u kojemu se zbrajaju izlazne snage jednog i drugog tranzistora. 11-85. 2N2219. Tranzistori su 2N263L Za one koji bi zeljeli sami graditi takav tranzistorski stupanj treba navesti i neke druge Shema na nom za ovakve manje snage. si. Za osiguranje linearnog rezima rada pojacala potrebno je da tran* zistorova baza dobije malen prednapon.

Moako gla bi se upotrebiti i jezgra od ferita.3 V koji se postize Zenerovom diodom Z£>. Radni prednapon je osiguran diodom D i moze se regulirati potenciometrom P. Protiv nezeljenih oscilacija stupanj mocu Rs i Re. 11-78. iica 0. kako je nacrtano. 0. ii- mu com T* i Ts nesto su veci. Ts. Otpornik od 150 Q kojim je premo§tena primarna zavojnica transformatora Ts. T2 je ulazni prilagodni transformator.5 i 30 MHz. zatim otpornici R7. Tranzistor dok Rio i R11 sluze za negativnu povratnu vezu. Potrebno je toliko filtera koliko imamo valnih opsega za rad predajnika. bifilarno se namata na tako dobivene toroide dvostrukog presjeka. »pu§-pul« spoju. koji rade u nrotufaznom. Shema izlaznog stupnja u poznatom malom primopredajniku »Argonaut«. CuL. Treba uzeti po dvije feritne toroidalne jezgre promjera oko 12 i sastaviti ih. Potenciome- 356 . osiguravaju Sirokopojasnost. mm i drugog stupnja Sirokopojasni transformator Ti koji impedanciju transformira u omjeru 16 : 1.Ova] stupanj radi u klasi AB. TR3 i TR4. Radna tacka trEOizistora TR2 osigurana je diodom Ds. Opis i podaci o VF transformatorima u tekstu je promjer oko 12 mm. dok Re prigu§uje idaz tranzistora TRs. kao na si. To je silicijeva dioda koja se u Izmedu prvog Na shemi su tadkicama oznaceni po5eci bifilarnog namotaja pa ih treba tako spojiti.3 Transformatori mm TRi dobiva potreban mali prednapon razdjelnikom R3/R4 iz stabilnog napona 3. Dvopolnim valnim preklopnikom moze se izabrati onaj filter svom propusnom smjeru napaja je zaSticen otpornicima Rs iz strujnog kruga Zenerove diode ZD.5 mm. dajnika. Potreban prednapon za linearno pojacavanje daje ovom stupnju tranzistor TRs. CuL. za kratkovalne opsege izmedu 3. Rs i Rs. Izlazni transformator je oz- koji nam upravo filtera si. 11-86. Poje izvedena negativna po- vratna veza. Treci stupanj linearnog pojacala ima dva tranzistora. Ulazna i izlazna impedancija su 50-omske. Sva 11-88) tri stupnja na shemi (sL rade u klasi AB. treba. Na sL 11-88 je shema triju stupnjeva linearnog pojacala u predajnom dijelu snaznije verzije tog primopre- mo nacen kao Ts. Potreban broj zavoja iznosi po 2 x 15 zavoja. Bifilarno treba namotati po 2 x 20 zavoja. menzioniranie moze Dibiti pre- ma podacima na Kratkovalni primopredajnik »YAESU FT-7« takoder je dobro poznat.5V< {(TAB) TR1 = TR2 = BFJ45 (2Wkodl2Vf Hi 2N3866{2NU27)UWkodisv] SL 11-87. Za stabilan rad prvog stupnja primijenjena je negativna povratna veza otpornicima Ri je i R2. Oznaka mu je »FT-7B«. Malen je i vrlo dobar za bilan i za stacionaran rad.

357 .

Ris.5V<TX) SL 11-90. padu napona na tim diodama 120 . W P regulira jakost struje koja ce kroz silicijeve diode Ds i Z>*.i 47 I ^ TR1 = TR2 = 2SC2395 TR3=TR4 =2SC2290 -0+13. Pobudni (si. Za svaki valni filter opseg predviden je poseban koji priguSuje sve viSe har- malenim dimenzijama (93x240x295 mm) razvija izlaznu snagu do 100 tar monicne frekvencije.8 x 5.. on mora proci kroz filtere. (2 kg!). »FT-707« i izlazni stupanj odaSiljackog dijeta u 11-89) konstruktivno su vrlo zanimljivu primopredajniku Opis u tekstu 358 .47n Na sL 11-89 takoder je jedan od naSih dobrih znanaca. koliki de biti napon na otporniku Taj je napon i uz promjenljivo I. Prije nego se poja£ani signal odvede na izlaz IZ i dalje u antenu.5 18 x ovisi omogucuje rad telegrafijom L3 £ TR3 H€H! i_. | f SL 11-89.v_ "•n Hg^ ti i ilp?i?4- VFP. 18 i 24 MHz. Unatoc svojim vrlo opterecenje strujama baze tranzistora TRt i TRa konstantan. ukljucujuci i one najnovije kod 10. Vanjski izgled primopredajnika »FT-707« koji obuhvata sve kratkovalne opsege za amaterski rad.2 i I 0. To je primopredajnik »FT-707« koji unatoc svoje vrlo te- male mase malih dimenzija cm). Pazljivom citatelju nece izbjeci to da je sklop za stabilizaciju s tranzistorom TRs u principu isti kao i neki sklopovi za stabilizaciju napona koje smo upoznali u poglavlju o izvorima elektricne energije. u kutiji (23.

si. Njihova radna tacka odredena je diodama Di i Ds. TRi i TRs su u pobudnom stupnju. tesko bi bilo ostati kod pogonskih napona od 12 do 14 V. kao i od kolektora drugoga na bazu prvog tranzistora. Postoje dvije varijante: jed na sa maksimalnom izlaznom sna gom oko je 10 i druga oko 100 W. 21 MHz i 28 MHz) kao i na novima (10 MHz. Zato taj dio donosimo na si. Zavojnice Li i L* (kao i Ls i Li u izlaznom stupnju!) lako rje^avaju taj problem. Dodavaju se i ventilatori za poboljsanje hladenja. Djelovanje im je izrazeno kod najviSih frekvencija. Nazalost su onda i unutrasnji »povratni« kapaciteti (izmedu kolektora i baze) takoder prilicno sto bi moglo kod najvisih frekvencija ipak dovesti do samoosciliranja. 7 MHz. koii se moze svakom predajniku prikljuciti i kao dodatno linearno pojacalo.(CW) svim i telefonijom (SSB i AM) na (3. To redovito ne smeta jer su svi VF strujni krugovi sa niskim impedan- lineamost pojacanja ako je pogonski napon visl Izlazni linearni stupanj. Potenciometrom P lako se odabere takav prednapon da TRs i TRd budu tek toliko otvoreni. Sve je »tranzistorizirano«. Za jo§ vece izlazne snage. koliko je potrebno za linearni rezim radcu padaju polovici izlaznog stupnja. sformator Ts. za svaki opseg posebno. koji pri Na Najprije posebnim stabilizatorom na 8 V. U tu svrhu su dodane zavojnice Li i Ls. Prednapon za baze izlaznog para tranzistora je ovdje dvostruko stabiliziran. Ukupan INPUT kod tele- 359 . Buduci da se ovdje o£ekuju jace struje baze. potrebna je struja do 20 A. Jedan dio odlazi na transformator Tz a drugi na tran cijama. Ulazni signal se transformatorom Ti dijeli na dva dijela koji imaju medusob no suprotne faze. Konstrukcija samog ispravljaca sa dovoljno stabilnim naponom moguca je. rade u neutratiziranom pojacalu klase AB. Tranzistori TRi i TR2. Posebno W snaga se dobar dio pretvara u toplinu. diode su spojene paralelno. Ts je izlazni transformator. Za tu svrhu sluze trimerski kondenzatori Cs i Cs. Otpornici R$ i IL osiguravaju da neutralizacija vrijedi na §1rem podruciu najvisih frekvencija. Posljednja dva stupnja u predajnom dijelu uredaja »FT-707« imaju ukupno 5 tranzistora.9 V. mozemo sa jednako jakom strujom postici dvostruko vece snage. upotrebljava ukupno 4 tranzistora od kojih su dva i dva u »pus-pul« spoju. Osim otpornika za osiguranje Sirokopojasnosti pojafianja i zastitu od »divljih« oscilacija. Samo jedna dioda na tome mjestu bila bi preteredena. ulazu je serijski titrajni krug kojemu je zadaca da ujednaci pobudu u cijelom sirokom podrucju od 3 do 30 MHz. namotani na feritnim jezgrama. Tranzistori koji mogu dati znatnije izlazne snage imaju razmjerno velike kapacitete kolektora. Transformator Ti omogucuje simetricno napajanje tranzistora. Osim toga je lakse postici dobru zanimljiv 100-vatni izlazni dio predajnika.6 do 0. prema si. prikazan na 11-91. Razumije se. 11-90.5 grafije (CW) i dosadaSnjim opsezima 240 W. a zatim tranzistorom TR% i diodama Z>a i Di na 0. 18 MHz i 24 MHz) za koje se naskoro o5ekuje odobrenje rada i AM modulacijom) je 80 INPUT (amplitudnom za val nosilac YU-ama- terima. Kod rada W. iza posljednjeg tranzistorskog stupnja opet slijedi potreban broj filtera. uz uvjet da pojacanje bude linearno. ali nije jeftina! Ako podvostrucimo napon napajanja. Neutralizacija je postignuta na »klasican« nacin: od kolektora jednog tranzistora na bazu drugoga. tu je provedena i neutralizacija. veliki. Od tih SSB-telefonije dosiie MHz. Vec za pre dajnik. 11-90. Zato tranzistori takvih izlaznih stupnjeva moraju biti rnontirani na velike i masivne hladnjake. 14 MHz. Svi transformatori su girokopojasni.

bez filtera se nijedno tranzistorsko VF pojacalo ne smije spajati s antenom. tegko je odiiati konstantnim uz ovakve uvjete rada. 100% tranzistorskih. moraju biti podjednakih 360 smanji na 8 V. 11-91. morao bi TRs davati trajno oko 1 A. TRi. Pobudu dobiju preko Ts. Za . Malen napon. TRs. U antenski sistem se tako dobiveni signal velike snage moze odvesti preko fil- ga tera. s vrhovima opterecenja do 2 A. recimo. Tranzistor TRs i diode Di i D2 osiguravaju prednapon na vec opisani nacin Ako bi strujno pojacanje tranzistora u predajniku bilo. kolektori im se napajaju strujom preko J$. S time svakako treba racunati pri gradnji sli&iih snaznih VF pojacala. Sva cetiri tranzistora. dodatnom. Izlazna snaga iz Te i izlazna sna iz Ti zbrajaju se u Sirokopojasnom transformatoru Ts. tipa. Za svaki radni valni opseg mora u predajniku. rade sasvim jednako kao i TRi i TRs. TRs i TR4. predajnika upotrebiti detiri snazna tranzistora. TRs i TR4. Vidi tekst Drugi par tranzistora. kao i u linearnom.<H-28V(TXt St. Bolja se stai bilnost prednapona moze postici . neutralizirani su sa Cs i C«.oo vede snage mogu se u izlaznom stupnju kratkovalnih. U svakom sludaju. Napon napajanja od 28 V uvodi se najprije u stabilizator svojstava. kakav je potreban za prednapon. u svakom slucaju istog Onda im se i zajednicki radni prednapon moze pripremiti tranzistorom TRs. pojacalu postojati poseban filter. oko 20 i ako bi takav linearni stupanj trosio u prosjeku oko 20 A s vrhovima koji su dva puta veci. dok je Tr njihov izlazni transforms tor.

zahvaljujuci integriranom statipa 723. I onda je ipak. Predvidena je upotreba elektronskih cijevi 6KD6 koje su inace namijenjene za otklonska W ku vrijednost.65 do blizu 0.9 V. Za to je potrebno oscilografsko ispitivanje i mjerenje.9 V. Oko 0. uz jakost struje do 1 Stabilnost prednapona je vrlo dobra i kod promjeriljivog opterece- A preporuka tvornice. To je sasvim dosta da se postigne bilo koja radna tacka predaj nikovih izlazmh tranzistora. Izlazni napon ovog sklopa moze se mijenjati (sa Rs) izmedu 0.0. buduci da bi se onda cijevi previse zagrijavale. Va^no je da se pri tome nikada ne pouzdamo u mjerenje samog prednapona! Uvizati mamo. Predvideno je za rad na tri kratkovalna opsega (80.5 i 0.). Kolektor nije spojen (N. Tako daleko se nikad ne ide jer bi opterecenje i zagrijavanje tranzistora bili preveliki. 11-92. pa se treba dr- SI. ovisi o vrsti tranzistora. dok Ri odreduje nivo ograni£enja jakosti struje. uz uvjet da je rad predajnika linearan. dok bi se sa pojacala u kolor-televizorima. Treba paziti da kod najjacih struja na kolektoru tranzistora TRi preostane jo§ napon oko 4 do 5 V. Normalan rad u linearnom rezimu je postignut tako da se tranzistorima osigura radna tacka za klasu AB. Takoder nije moguce pojacavati ni amplitudno ni frekventno modulirane signale. 40 i 20 m) telegrafijom ili SSB-telefonijom.i 10-metarskom opsegu.5 i 0.5. Ako ih netreba mirnu struju odabrati tako da ona bude $to manja. U svakom slucaju je paralelnim spajanjem takvih cijevi toliko povecan izlazni kapacitet da se ne moze ocekivati uredan rad na frekvencijama u 15. 11-92.7 V) bi odgovaralo za AB-klasu pojacanja. Kod telegrafije i kod SSB-signala V vecim prednaponom moglo dodi i imaju vremena da se Made da im tako temperatura elektroda i staklenog balona (!) ostane u dopu§tenim granicama. a Rs preterecivanje tranzistora TRi. Moglo bi se pokusati i sa evropskim cijevima EL 509 koje imaju istu namjenu.9 7 (do 1A1 klasi A. Stabilizator prednapona za snazne izlazne stupnjeve u kratkovalnim predajnicima. Tranzistor TRi omogucuje po- trebno opterecenje jakim strujama. S. pocijevi i 361 . Stabilivrlo zirani napon se moze odabrati po- tenciometrom R$ u rasponu izmedu 0. Ostalo u tekstu stabilizacijom Osamstovatno Unearno pojacalo za kratke valove prema si. jek treba mjeriti jakost kolektorske struje i pritom mijenjati prednapon da se postigne §to treba. bilizatoru TRt moze biti 2N3055. Tu je izvanredno pouzdan stabilizacijski integrirani sklop tipa 723. Malo viSe od toga (0. nja. Otpornik R7 sprije cava preterecivanje stabilizatora. Referentni napon za njegov rad daje tranzistor TRs. dozvoljene za izabrani tip. Za napon napajanja od 28 V i R7 i Rs treba da imaju otprilike dvostru Opis gradnje ovog linearnog kratkovalnog pojadala sa vrsnom (PEP) namijenjen snagom od 800 je konstruktorima koji vec imaju bogato iskustvo u gradnji manjih kratkovalnih predajnika. Tada bi I kolektorske struje tranzistora u predaj nikovom izlaznom stupnju dosegle polovicu maksimalne jakosti. zapravo samo njegova »dioda« izmedu baze i emitera.6 prednapona na bazama dosta je za klasu B. Koliko ce to biti. za rad punom snagom.r^ TRI do uvjeta za rad u + 0.

zicom 0. C2 = promjenljivi kondenzator od 160 pF.2 mm. Ostalo u tekstu KV pojacala: Ci = 10 nF sa mm & mH trebno ugraditi dobar ventilator koji za vrijeme rada pu§e na cijevi. 11-93. 2 = po 55 zavoja. Cs i Ce izolirani od Sasije. VFP.SI. VFP. 11-93 anodama i preko otpornika od po 10 H/1W svojim katodama. Cs = Ce = Ci = po tri elektrolitska kondenzatora od po 100 \iF/450 V. Cs = Cs = Cto = 22 nF/2000 V. Shema osamstovatnog linearnog tinjdevom (mika) izolacijom. = trostruki promjenljivi kondenzator. na 10 cm dugackom komadu »feritne antene«. zicom 1. sa razmakom od 3 medu plocama. 3 x 360 pF. Ds = BY 238 Hi slicna. CuL. Ei . Sve mrezice svih ci jwi najkracim su putem spojene sa ralelno svojim — — 362 . obje namotane na istoj prstenastoj feritnoj jezgri. 1 = VFP.5 mm. Na cijevi vidimo da su cetiri 6KD6 spojene mectusobno pasi. 5 = 2. kao za prijemnike. VFP. za radni napon 2000 V.5 za 1 A. CuL. Cs = 68 pF sa keramidkom Hi tinjdevom izolacijom. 4 = vidi tekst i skicu na si 11-94. spojeni paralelno.Es = Es = E4 = 6KD6.8 mm. Zi do Zi = po 8 zavoja. CuL. VFP. sa vecim razmakom izmedu ploda. na otpornicima 56 Q/l W. 3 = 65 zavoja. Di do Da = silicijske diode za inverzni napon od 1000 V/l A. zicom 0.

Tablica 11-5. Zavojnice za 800-vatno linearno KV pojacalo Amaterski kratkovalni opseg (MHz) .

F/450 V. Isti prekidac aktivira i relej REL. Umjesto antene bezuvjetno treba prikljuditi neku »laznu antenu« impedancije 50 do 60 Q koja moze izdrzati ocekivano opterecenje. Tri otpprnika od po 47 kQ/2 osiguravaju podjednaku raspodjelu napona na jiti W kondenzatorskoj seriji i kad je uredaj iskljucen isprazne kon* denzatore. U prvi momenat tu je jos ukljucen i zagtitni otpornik od 50 Q/20 W. svojim kontaktima REL. prekinemo pobudu. Filtracija ispravljenog napona postile sluze ispravljacki lanci detiri silicijeve diode. Citav uredaj se ukljucuje pre- anodnog titrajnog kruga. na kondenzatorskoj bateriji postoji napon od — — GAIN«). treba spou seriju pazedi da gornje dvije grupe koje su na visem potencijalu budu izolirane od Sasije. popravimo C* na »dip« i brzo struja trajno jale. od 300 jiF svaka. 1 koji onda. V postigli Prekidac Pr. On sprecava da od pocetnog udarca struje nregore osiguraci. 2. Va- zno je da se u taj strujni krug dodaju i prigusnice VFP.2 V/l do 2 A. 1 u primarnom ne mijenjajuci frekvenciju povecavamo pobudu dok anodni mili- — — struj- obih transformatora. od po Svaka dioda je premoStena sa po jednim kondenzatorom od 10 nF/2000 V i sa po jednim otpornikom od 330 kQ. Kod ponovnog ukljucivanja pobude moramo (opet brzo i krat ko!) kondenzatorom C* postidi da 364 . tj. sa malim ali vaznim zakaZnjenjem. dok sa Cs nastojimo postici resonanciju d blizu 1100 koji je smrtno opasan pa je potreban najveci obzir i paznja pri gradnji i pri ispitivanju. pona kod gu. tek toliku da se jakost anodne struje poveca na priblizno 100 mA. kad mjerni instrument pokaze tipicni »dip«. telegrafije moie se sa ukupno devet elektrolitskih smanjiti pobudu i tako snagu smanjiti na dopu§teni iznos. Anodna jaca od 100 mA ne smije teci. Tri i tri od njih su spojeni medusobno paralelno. Da se postigne izlazna snaga od 800 (PEP) potrebno je ovo linearno pojacalo prikljuciti iza pre- nom krugu ampermetar tar. Prvo ukljucivanje i ispitivanje linearnog pojacala nikako ne smije biti sa prikljucenom antenom. 1-B kratko spaja zaStitni otpornik da transformatoii budu prikljuceni na puni napon elektricne mreze. 1 i VFP. Dok je uredaj ukljucen i dok nema opterecenja. Tako dobivene grupe. Cim je to postignuto. moramo mu dati vecu sna- kondenzatora od po 100 p. 2 i da ih se stavi blizu podnozja cijevi. 1-A i REL. kao i pri radu s tim uredajem. Kod SSB-predajnika treba samo smanjiti niskofrekventnu pobudu SSB generatora (»MIC. 2arne niti od sve cetiri cijevi spojene su u seriju. ostaviCt u polozaju resonancije i kidacem Pr. jer bi se cijevi pregrr trajati Svako mjerenje smije W najviSe 10 sekundi. dakako uz ovjet da cijelo vrijeme radi vec spomenuti ventilator (blizu cijevi!). To smo kada se anodna struja smanji. Primjena jace pobudne snage pieteretila bi elektronske cijevi i ispravljad.25. Osim toga bi pojacalo izvan podruCja linearnog proizvodeci snazne smetnje drugim radio-uredajima i televizorima. Pri tome je sasvim otvoren. 2 mora biti graden za visoki napon. Ako ovo linearno pojacalo ukljucujemo iza predajnika koji »otislo« rada. Razumije se da pri tome moraju biti ukljucene zavojnice za isti opseg frekvencije na kojemu radi i pobudni predajnik. Kondenzator od 10 nF i otpornik od 10 kQ gase iskrenje na torn prekidacu. On sluzi za prekidanje anodnog napona. Iza toga je po trebno cekati najmanje pola minute prije slijedeceg ukljucSivanja. Za do bivanje istosmjernog anodnog na- dajnika koji sam mo£e dati oko 50 W. Dioda Ds ispravlja taj napon za potrebe rada releja REL. (ili tocnije amperme- HI) pokaze da je anodna stru- ja narasla na 300 mA. Najprije cemo dati samo malu pobudu. mo Kad smo postigli »dip«.

manju 4. Valjak na koji se namata zica neka bude iz teflona ili keramidki. 4 potroSac »povuce«. INPUT je bio 800 W. Razlike izmedu S-jedinica koje su napisane na skali S-metra cesto se postizu i manjim razlikama u snazi signala. ne- — — — bili su za 27. na + sssjyssssjyssssss^^^ SI. odredenog dana. ugradeni S-metar cesto pokazuje »previse«. sa konkretnom antenom.i 019mm skim« cijevima. an ten- (QRO). Koliku snagu treba radio-amater? QRO iU QRP? Znamo. tj. kog (!) drveta. ji amaterima dozvoljavaju upotre- bu radiostanica sa snagom od 2000 W. Prototip je bio ispitivan analizatorom VF spektra pa se pokazalo da su pri toj snazi izoblicenja svih vrsta mala. na brpozinu ali ipak sto tacnije pravimo resonanciju sa Ca i sa C* i iskljucimo.4 W. a produkti petog reda za vi§e od 50 dB ispod nivoa signala. Ta- koder se S9 prebrzo postize. prema na anode 16 zav. Takvi su uredaji skupi. Zato je opravdano pitanje: treba radio-amater ?« 42 zav. To zna£i da cemo. Opcenito se moze odekivati da 6e. Kod tvornicki izradenih radio-uredaja koji su namijenjeni amaterima. HI) je signal jo§ sasvim glasan i jasan.5 mm. 11-94. Zato. U pomanjkanju toga moze se pokuSati sa valjkom od dobro osusenog me si. sa drugim slicnim »televizij- kad. S7 sa snagom od 6 W. S-metar ne pokazuje nista. 11-94. iskori^tenje ' biti oko iz* i 65% uz. Signal S9 + 10 dB u istim W prili- kama postici cemo tek sa 1000 W. Zbog jake anodne struje zica ne smije biti tanja od 0. : 30 zav. postici: S8 sa snagom od 25 W. da se postigne resonancija u izlaznom. uz pretpostavku da sa 100 snage postizemo raport 59 na nekom opsegu. Produkti treceg reda i S6 sa snagom od 1. • i Posebnu paznju treba posvetiti izgradnji prigusnice VFP. smanjujudi snagu (na istom opsegu. Dimenzije i raspored zavoja na priguSnici VFP. najvjerojatnije. To se prepozna po to- me sto »dip« postane sirok i plici. da ne govorimo o onim »decibelima« iz- nad S9. W skom strujnom krugu (jos uvijek bez antene!). a na sluh (»uhometrom«. 25 zav. laznu snagu.5 S5 sa snagom od 0. istog dana i sa istom antenom!) kod istog amatera koji nas prima. odnosno kako malu (QRP)? Najpre cinjenice! Za promjenu glasnoce signala za jednu S-jedinicu potrebna je promiena snage za ce* tiri puta ili za 6 dB. 365 . Iza potrebnog hladenja ukljucimo i pojacajmo pobudu toliko da anodna struja bude 800 mA. da skoj klasi — ovisno o operator — pravilnici u Jugoslavi»Koliku snagu Koliko veliku 36 zav.

postizu izvanredne rezultate. Mnogi amateri rade sa snagama oko 5 1 nadjacaju svi slabiji signali. malo vise malo manje ne mijenja mnogo izglede za uspjeSan rad. W) W) ili sa QRP-stanicama (do dak sa QRPP-stanicama (do Oni smatraju da 366 .onda potrebna velika W. preko 100 U novije vrijeme postoji medu radio-amaterima girom svijeta pokret za redukciju snage predajnika. Odlucite sami. je bolje upotrebiti predajnik manje snage i bolje antenske sisteme. osobito 10 ili i u W razlicitim kontestima (sto sa lijepim amaterskim HAM onim SPIRIT- <>m bas i nema prave veze!) Naj- ceSce amateri kupuju uredaje koji- ma ili je snaga oko 100 W. ako vec i s ma* njim snagama moze tako dobro »ici<<? U vecini slucajeva zato da se je Cemu snaga. razvijajuci do savrsenstva operatorske sposobnosti radio-amatera.

Kad proradii koji repetditor na 70-cenftdimetaxsldm frekvencijaima. Jtakvdm predajndcima je jos imoguce kotristiti »obdene« elektronske cajevi i itranzistare do kojdh ajmater jos miekako moze doci. na kojdma jos ugiavuitoaikratke valove.12 UKV PREDAJNICI NEKOLIKO UVODNIH NAPOMENA Ako vodkno sraousna o sivim andim tehndke. 1>e i u pogtevlju o prevoprenosnim radBjCHuredajima tasno. bit ce ih i »druigoj cima znim <20). Za 70-centiimetarsko. aid &ve je ito za pix> sjecnog radknamatena prestoupa i jediva pristupacna specijatai. u ova. dak d kristaikie doode »naraiailne« konsitrukcije. u poglavijiu o piiiimopredajnimetarsko i podovici« dtvomeftaonskog opsetgta (145 do 146 MHz). doduise. (16). i za te osobito visoke frekvenicije i specdijailndli txanzistotra (GaAs). nece nana Ibdrti herske paralelne vodove koaksiijaibie iresonatoire i d preci na »staim- ma pane« tresonamitne trake. 367 . sve veceg broja amaiterskdh radio^stanica tkoje irade ma 70 cenAnetana. o kospecificnosftnma jiima je bdik> igovora u poglaitflju o prijenmacdina. Ove cinjenice ujedno objaSnjavaju veldku raSitrenost i aktivnost dwometariskdh amiaiterskih sitamdca kao d. Neki pimmjeri turedaja imogu se na<5i i u poglavljinia o razltieitdan vnsftama modulacije (poglavlja 13 do 15). sa svojliim kapacaitertMna od 1 do 2 pF. Ima. posttajiu neupatrebjijjive. i joS yd&ima. opare- opci principi gradnije. Osdm toga u tiim se opsezima viSe ne mogu upotrebiti mi obdifcnd UKV sastavnd ddje- UKV bko te§ko da gpadiimo predajnake za za Ovo 'vrijedd osopopulamo dvometai'sko (144 do 146 MHz) i 70^en4taataorsko (430 do 440 MHz) amatersko UKV podmxcje. <ivo- To su oni innogobrajni primopredajndci (koje se svakodnevino ouje u tradiu preko FMnrepetitora u stvu.j knjdzi. I cijevti i tranzistoali ofvdje gube sivoja dofora svojstva. Glavne vrste i UKV predajnika Iako ima to na jo§ viSim frekven- cdjjaima atmjatenske aktdivinosta. »tehnioki zmatizeljne« naves! cemo i primjer predajnika za 1296 MHz. Ovdje cemo. oraa je jo§ wvdjjek povremena. lovi. uglavnoan u wrijeme razAicitdih »kontesta«. osobi- Jedna od glaviniih razMka izmecfeu firekvencijaima oko 10 GHz. je zato. Za oba opsega je oprema aanaterskih stanioa jedndan dd)jdk>m mabavljena u inoKenv norni tvrijede U ma. osobito u novije vrijeme. koja dima dpak (HI) ogramden prostor. kao ti specijalndih dioda za raizliSdte svirlie. govoiutd najvd §e o predaijnicima za ( najna&kendja UKV UKV podnicja. jer bi dodavianje vailnilh 23<enttitmietarskoim (1215 do 1300 MHz). na KV To d sto je UKV UKV raid predaj3idka je u tome den za pnedajndk Tedovito grau samo jednom opsegu. tireba defnnitivno napustiti i »klasi£ne« titrajne kruigove i le- Za rad na opsegu preklopnika dovelo do nedopus#vo dugih vodova a do veldkih yisoko€rekvenftnih gubitaka na njahovdjm kontaktdima.

a) .

cesto vec u odabranom opsegu. Lineanna pojacaLa sinage mogu ptraivilno d bez iskrivd-jenja pobilo kakve vrste snajgu jacatd sdgnala. 12-1 d. pojacala poifcreban dznos) no ferenjtnog« oscolatora. niiOjgu iraditi i nail u Mas! signala se nece iskvaritd. upotrebi posto feHi UKV. klasa AB). 12-lc. Bilo MHz = u »preoi« dvometarstki: bd venoiije takvo upetefrostrucivanje neekonomi^no. C. majcesce. si. Ovaj je obifis kviaoncovdm (kristailom. Taikav sd&tem predajnika ce bdti i ovdjje opisan firekvenciiija (vd'di poglajvllje & d 16).8 x 5 144 MHz. Ovako se u nekd odiabrand UKV qpseg moze transponirati '(premjestMa!) signal ikoji je vec moduldrain.333 . prema piunza kontroliira -144- 28.6 y > 8 5. bez obzira na vrstu modulacije. niiik UKV rak s raditi na vrlo visokoj firekvencijd. aid d itehnicki. osobito kad amatema. Porciocni oscilator venoitja (kojemu je freknizom umnozivaoa dovede- saim po sebi. imogao >te stabdJlan. cesito ci predajnik za se koristi. kojima se metodom poglavlje 8). naaimateimna. Predajnicd firekvendija PLL (vidd UKV. takaiv predaj- cipu ma si. zamisliiivo je da se neka frekvencija pomnozi sa -meitairslkog pet. dovaijno PLLrkontrola uziina uzofrekvencije i uporeduje ga frekvencdjiam vrlo stabdloog »re- na na da se oimQgucuje miijesanjem postigne bilo koja frekvencija tmutar bilo kojeg UKV opsetga. potreban je kvarcov krisital kojemu £rekvencija mora odataina tako da se iza umno- zavanja postigne radna frekvencija. Na si.666 SI 24 12-2.y v 1777** 9 6 4 2. Kvaldteta Ako je sigild O izboru frekvencije za pomodne kvarcove oscilatore u UKV predajnicima Za predajnik. imqgii se susresti Oscilator kod Lmmogili tvornicMh uredaja. imodiufean ampditudno ako se radi o ipotjacanjoi SSB^sdgnaila (SSB-signail je ddo AMnsdiginalal VMi poglavlje 14) bezuvjetno je potrebno da pojjacala sniage rade u linearnom rezimu (klasa A iild.4 9. Tako bi se iz 10- opsega moglo najikracim piuitem sistema.8 36 * \ \ 12 y 16 > 14. Iza mijesanija (treba tako doibiveni signal pojacatL Ako je to teleganafsiki tiM FM-signail. 12-2 je tzv. Taikav oscillator ne bd bifti. Izlaizna je stabiilizirana kao da i nju proizvadd kvarc. Matematacki. unmtar sisitema PLL-fcontrole. »piramida« firakvenoija ikoje nas sive mogu na nekd niacin »dotvesti« u dvometarski opseg.sasviim »gotov« za emdisijfu na nekoj ndaoj frekvencirjd. ali se rijetko prakticira. KV mijenjendh moze aradd na kratkom vailu (obLano u opsegu izmedu 28 t-30 MHz) dto na dvometarskom UKV opsegu. Na blok-sfoemi. poitrebno je prdrnijendjtd i filter na izlazu f prrije nego siigmail stdgne do amtenskog 12-la. firek- ^32- 72 > 8v y v 24 28. uz uvjet da pobuda ne bude prejaka. Unatoc tome. premia bldk-shemi na hiiti isl. Pregted frekvencija koje umnozavanjem daju 144 MHz i 432 MHz 369 Radio prirudnik . Moguce jeste.

kvarc ima 12 puta nizu frekvenciju: 12. Pri takvoj trasrrspoziciji moze se na dzlazu pojavdti d »pocetni« siginal dvometarske radio-stanice.0958 MHz. za pozivnu frekvencijfu nekog irepetdtora na Ikanalu R6. biisimo mijesanjean. To ce se dogoditi ako uredaj za itranspoziciju nije dobro ttiaCiaajjen. Madu maziMku je moguce popravM korekcijskdm trimerom u samom osctiiatoru. Mnozeci (krdsfcaia sa 12 x x 2 x 3)] dolazi se 144 MHz. aiko raiije r>ravilno ugoden.150 MHz.1496 MHz. nal. mno- za frdkvenciju umxtar 70-centimetarskag opsega moze takoder biti uzrok takvoj nepozdjnoj rpojavi. SL 12 A. ispisane su na sL 124.6 MHz. ma. Ipak. Ova je frekvencija se maze lizravno po- »Piramida« frekvencija 116 ko umnozavanjem daju 288- MHz stici i speciijalnikn oveDtonskim latordima s pasebno bmsenim torastalom. jer se preciz-na vrijednosit aomiako ipostize korekoijskim trimerom u oscilato- MHz Rad u opsqgu od 70 cantiimetaira valine diuzisne omogucan je vrlo cesto tramspozicijom aignala ili dz dvometarskqg ill iz desefcmetarskog opsega. MHz. MHz 370 . ali najoeSce na frekv civanje metarstM ure&aj. UkoMiko . cesce se la frekvencija positdze uimnozavanjem pokazuje 12-3. koja su bar diiiti Svim amaterdpdkusaM nesto gra- ie Na ndkim od itih MHz. npr. rjede 72 MHz ili 24 MHz. u mije^anje. 12-lc. ali to je u ru. MHz venoijaima oko 12 frekvenciju takvog MHz. za dvometarsiki qpseg.667 praksi listo.666 V 67333 4A388 SL Najvaznije frekvencije od kvencija koje umnozavanjem omogucuju postizanje frekvencije 404 12-4. iza potrebnog umnazanja. takode tprema si.'b »pdirajmida« 19. a ako mu. Los filter i zenjem frekvencije 12 puta slijedi ^ezultat: 145.tatj bray pise na ikristalu. Da 12-le. aiko vec ima dobar dvo101 202 \ 134.Cesce se iprimjenjiuje udvostrui utrostrucivanje frekvendje. Za transpoziciju signala iz dvometar&kog opsega se amater odifoicuje onda. koji su paredvidend za rad u dvometairskom op* segu. a koja Iznosi 145. sig- tako da se potrebna radna frekvencija pradajmika poddjeli isa 12. Od ovih se najvise upotrebljavaju dvije: 96 i 57. signal na 144 116 MHz potirebna od 28 MHz prebacM osai- prema -si. Za amaterske gradnje je tipicno palazenje od frekvencije kristala koja iznosi 48 MHz.2 brojaika na si. U tvornickim uredajima. poznata frekvencija kvarca 38. NekoMSco majvaznijdh 96 576 mogucnosti £/ 32 * 28. 9 MHz i 8 MHz. Najvaznije frekvencije od kojih se umnozavanjem dolazi na 288 knistala pise 38. od ruize frekvencije meikog jeftinijeg kvatrcovqg farostala. SL je 12-3. ima Ikrdisrtala na f rdkvencijama oko 4 MHz. Frekvencije 'kvaroovog ikrdstada kojd sluzi za tu svrhu.666 MHz. Tacna frekvencija kvarca se mora izracunati (3 [12x x 2 x 2) ili 12 x (2 x 3 x 2) ili 12 x u qp&eg od i(2 dovodimo prejak dvometairski . Potrebna frekvencija iznosi 288 MHz (144+288 = 432). Uz ispravain postupa'k pravilnu gradnju taikvih problema nece biti.

all uz potrebno prdiajgodenje ne predstavlja poteskocu. Tranzistorski predajnik za 144 MHz Tranaistorsiki poredajnik prema principu.7 nF! ljena baza. na 48 MHz. naigfLasdti svega treba da se danas najstojd prijpremriiti predajni signal na jedtnaiko tako malorn ni- vou snage. Naovaznije od njiih su na sCL. prema si. kao i svdh ostalih stupnjeva u ovom predajiniku je u tome da su baze tilh triijfu tiranzdistara dirckrno »uzemljene« (na potencijaiu »mula«). ima kvarcov overtonski escalator. Kad je signal pripremljen. Ulazoa dimpedancija (na emiter!) trazmjermo je vrlo misika. u kolektotrsfkam istrujnom kmgu. -4a se postignu &to mtenzivinije oscilacije dvostruke firekvencije. Tranzisitor Tlh radi u drugotm stupnju koji itreba frekvenciju udRi. tatkve lako izracunati. je visoka i tranzistor nece znatno prira. Njegova vorijednost ovisi o upotrebljanom tranzistoru i o pobudi koja dolazd od pretbodnog stupnja. predstavija aid vtrlo dobru maze- pocetnu vrijednost. Selektivnost pojediriih stup. trotlu D koji omoguouje kotn- 371 . 15 i 16). Potrebnu povratnu vezu irazictielnik osi- gurava kapacitivni CijCs u 24* tfrtrajnoim krujgu sa zavojtnicorn rada predajnika mjernim imstrumenttotm M. njeva je taJko veea. kaiko se to radd i kod prijemnaika.Oni koji imaju dobar desetmetarski predajnik mogu njegov . Otpoarniik u njegovom efmdterskom atnujnom kniDgLi mora se odabraiti tako vostruciti MHz. utrostrucuje frekvenciju. vidjet cemo da je i baza prvog tranzisto- PREDAJNICI ZA 144 MHz Veci broj predajnika za 144 MHz opd&am je u prva dva izdanja ovog panLrucnika. osobito TRi. Ako bodje pogledamo.5 Li. takoder rnuijesanjem. Mo u poglavlju o jednako wiijedi UKV i prijennndciima. To dakalko nisu osnovne. ni televiziji- optimalno izabrati otpomik Rs (izmedu 82 i 220 Q). sto doprniosi redukcaji nezelijenih i nepotrebnih frekvcncija. Razomnjje se da nize od ovih. npir. si. 12-5. vec overtouv ske freikvancije koje su napisane na kristadima. Gna se postize umnazanjem nizih frekvancaja. Osim toga nekdh ce primjera biti u III i IV izdanju i u nekim drugim poglavljima (vidi po* gkuvija: Pmiije 8. takoder uzemljena. U svakom za Mi slucaju ee MHz oscilator raditi na frekvencijd od 24 MHz.signal tranispandrati u 70-cenitimetar^ki opseg. pazeci ptfiitom da ne dode do izoblicenja i do stvaranja >>nusprxxkikata<< koji bi mogli izazvati smetnje ostalim amaterima koji rade na dstom dli na drugian valnim opseziima. sa TRz. njegov unutrasnji po vratni kapacitet je znatno smanjen. posljednjem stupnju predajnika je tramznstoir TRi sa Pl-filterom na svome izlazru. potrebno je njegovu snagu pqjaoati. Nema kristala koji bi tmogao biti brusen da statakio radi na tako vdisokoj frakvenciji. pdkazanom na si 12-1 a. frekvencdja i 50. Veza sa slijedecim stupnjem je induktivna. To ce biu kaida Ri bude dimaio neku vrijedfnast izimediu 56 i 100 Q. Takoder predajnik: ne simdje smetatd ni obicnom radio-prijemu. Za ovu swhu je potorebna frakvencija 404 MHz. Neobicnost oA^oga.666 MHz. Tu je i sklop sa U diodom 12-6. Sve sto je o tame reoeoo u pogiaivftju o oscilatorima i u poglaivijiu o piijemnicima. asnoMnu za 24 KrisrtaH moze biti brusen frekfvencdjfu od 8 MHz. Najcesce se primijenjuju krustaiM s frekvencijorni mo 101 MHz i 134. Predvideno je da se dovod koiektorske struje za TRs pirekida tipkalom Ti za emisiju teletgjrafiije. 12-lc. Ovaj pokazuje relativnu izlazniu snagu predajnika. all ne ddrektno vee preko kondenzatora je tranzistoru uzem6d 4. Da se poatigne Sto bdlje utrostrucavanje potrebno je sdgnala u predajniiku. Izlazna impedancija. za pripremanje gusiti titrajnd toug koji je ukijucen. Tireei stupainj.

iz akumulatora veceg kapaciteta ili iz netrainizisftor motgu BFJ — — + 9 so LZ3--I kog odgovarajuceg stabiliziranog pravljaca. SL CO 12-7. da buidemo sasrwim sigurni da simo vemciju. Prva dva mogu - i s i q| >H0L . mozemo ocekivati izlaznu snagu oko 1 W.5 V).tqga postoji opaisoost tiftrajni kmgovi budu ugo~ pogjresn/u frekvencaju! PrrevidJi dajnik se na si. Treci biti i cetvrti slabije tranzistore. 12-7. npr. is- S 5 I o istim predajnikom jpostici i veee swage. alii i o eLektrdcnoj ener giji koju mozemo primiijeniti za pogcxn.Izbor tranzdistora oviisii o snazi zelimo postifci. racunati u pavoJjnkn prilikaima sa QRB od 80 do preko 250 km! Imamo U na raispolaganju vise elektricne energije.5 V = 13. Podaci o zavojnicama motgu se naci na taiblici 12-1. INPUT se postize najvise do 400 mW. Na frekventdjania dvametarskog qpsega moze se s takvom snagom. ovisno o upotrebIjenoj anteni i odabranom QTH. imoramo izabrati kojfu . Izlazoa snaiga je izmedu 150 i 200 mW. Do njega slijedi utrostrucivac na 144 MHz koji pobuduje izlazni stupanj smjesten lijevo od limene pregrade f 111 . vidi se kvarcov kristal (8 MHz) u overtonskom oscilatoru ^ za 24 MHz. bditi BSJ63 ili jBC i07. gore. Ukoliiko se predvdda pogon iz tiri plosnate suhe baterije (3x4. Ako za TRi i TRs uipotrebimo tranzistore 2N2219 <oU 2N2222). a. 11 ili 2N2219. Pojedine titrajne krugove treba kontrolirati apsarpcysfcim valomjaram iM dip-metiram. denii ili ugodili na >*pravu« frek- Bez da neki na . Talkva izlaana snaga omogucila bi postizanje »rajporta« koiji bi bdli pirosje^no za jednu S-jedinicu bolji nego sa itranzisftorima u slabajoj vaiijanti 1 mozemo . Lijevo od njega je udvostrucivac frekvencije na 48 MHz. Predajnik za 144 MHz na plocici od vitroplasta. Sasvim desno. za TR 3 BFJ 17 (ili 2N2219) a u Mazni stopaoxj (TRi) staivdmo 2N3866 (iM 2N4427).

12-6) Oznaka .Tablica 12-1. Zavojnice za tranzistorski UKV predajnik (si.

TRi=TR5 =2N5179.295 MHz. Mi smo i rezultati su hild vrJo dobri. Shema savremenog dvometarskog predajnika sa PLL-kontrolom frekvencije koja je upravljana »vucenim« kristalnim oscilatorom i s mogucnoscu frekventne modulacije.098 MHz. imao osnowiu frekvenispfoiivanja cdjsu takva 9 MHz. Kao primjar cemo navesti da je kostaH na kojemu pise: 27. Kao Q moguce je upotrebiti tzv. »CB« kostaie koji su oznaceni frekveneijama »gradanskog valnog opsega« oko 27 MHz. Pdje igradnje uredaja ispitati nekoliiko hristala je dobro u lakvoni izvr&ili otscilatorskoim spoju ri da se provjekakve su mogucnosti »povlace~ nja« frekvencije. Opts u tekstu Za to je srvrfiu uklj<u£en i pro mjenljivi kondenzator Cu s mafosimalnim kapacitetom od 100 pF.SI 12-8. oko 94 MHz (dijeiljenje sa 3 daje braj 9. Redovito je to oveirtOMska frekvencija pa je osnovna frekvencija kvarca otprilake trecftna one koja je aznacena. TR2=2N4427: TRs= =2N2219. sto ne moze 374 . TR* = TRh=E3Q0. oko je.

Tablica 12-2. Zavojnice za dvometarski frekvencije predajnik sa PLLrkontrolom Oznaka .

treba odrediti ipolkusoon da se positigne zeIjeni opseg frekvencija. osobito za SSB-telefoniiju). zalemljemi na injpiice u oklopiu. prdko signal st^biilan te odlazi frekvencije u U ponom. Upotrebljen je integrirani sklop SG41E. sa unipolarndim tranzistorom (FET. zajedno isa Zenarovooi diodom ZD za postizavanje konstantV.na 9 MHz. debele 0. prema si. vidi poglaivlje 15). Varikap-diodom BB204 moze se frekvencija mijenjati izmedu 133 a 146 MHz. Gtuda.. ujedno. Izlazna snaga dosize Kod NF oko 1 W.L) snage nazivaiju »lfisnearcima«. bakrene zice. Pomocu njega se moze eimiitiramii signal frekventno modulirati djelovanjem na istu varikap-diodu s kojom se odrzava konstantna frekvencija osci'latora. Na shemi je jos tranzistor TRs.2 kojd se napaja sa 5 V a ialazni stupanj koji dobije punih 12 V inapona. kontinuirano iHd u skokovima. kod vtlo malih snaga!) jer se upotrebljena oiijev illi pojacaila Primjer upravljanog tora sa kljuciti FET-om oscilakoji se moze pri- tranzistor pretjerano griju. je mpguce dovestti nisko- frekventai signal (iz mdkrofonskog pojacala koje Qgrandcuie frekvenciju na opseg od 300 do 3000 Hz i ampMituidu da se ne prede dopustena devijacija. mapon kojim se korigira kapacitet varikap-diode VD i. oznacenog sa C. sve pnomjene ce stMijediiti bez rtijela. 6 SI. Ako referentnam oscilatoni {sa TRt i Q) mijenjamo frekvenciju. zicom 0.. +3.5 nog pogonskog napona od on | oinah ikoja OKLOP 133 rade u klasi AB (za K6MHr r~ j f -^F B8 20i sve vrste signalla. CuAg (liili CuL). Svi kondenzatoni moraj.u briiti vrlo dobre kvalitete (sa tinjcevom »mika«.45 mm. POJACALA SNAGE ZA DVOMETARSKI OPSEG FREKVENCIJA Vazna svojstva snaznih pojadala za UKV Najpiije moramo raizliikovatii ona pojacala isnage koja rade u klasi C (za telegrafijiU i za FM telefoniju) On sliuzi. Za pojacala snage na UKV ipodrucjima se Masa A oglavnom ne opotnebljava (osim izuzetno. PL. Za podatke zahvaljojemo YU2REJ. A i B su provodni kondenzatori. Ceato cujemo kako sva t Ml y f IM-HH' I 33 L__^ hB„. uz pron>jenu napona od 3 do 7 V. Visokofrekventna prigusnica je nacinjena tako da se 10 cm lakirane. d oscilator koji sluzi za pobudu predajmka. namotana odredena kristaMim. Upoaredivanjem frekvencije od 9 MHz koja dolazi do fcvarcovog osoilatora i od 9 koja dolazi djelitelja frekvencije (IS2) nastaje.5 mm. referentndm oscilatoram. Zavojnica L ima samo 3 za- komparator IS3. 12-9. Uimjesto osciilatora s bdpolaonnini trainzistarom TRi mogao bi se upotrebiti i oscillator. Kapacitet kondenzatora. PojacMa koja rade 3. dako se samo pojacala koja rade u klasd A i klasi AB smiju smatraiti linearnim pojacallma.7V!L'GAOANJE. izolacijoim ili polistiirolsiki).45 mm. Tako taj oscilator stalno ostaje na frekvenciji koja je voja. u slucaju raskoraka anedu frekvencije MHz od mu njima. Redovdto se pritmjenjuije pojacanje u klasi na PLL-sistem za kontrolu frekvencije AB. frekvencija oscilatora sa TRi. Vecina sifcupnjeva se napaja tdrn na8. TRi). namota (zavoj do zavoja) na piromjer od 3 man. pramjera 4. 12-9. Izuzetak je IS. Sve je u lamenoan oklopu. (vidi poglavlje oi klasi AB si 3-14) uvijek izo- 376 .

aid saim ti-trajmi krug svoiom resonancijom az taikvih impulsa stvara pravilnije titraje. Njdhova je snaga nu vrtnjoi. vise ili imajnje. Ondje. Tako kod visokofreksnage. U pojacanom signalu zato luvijek preostaje i. uz uvjet da nije prejako pobu&en (!). za cijev QQE06/40. gdje bi takav signal dolazio. cak na citavom opsegu (HI). Koliko ce ih biti? To oviisi o vrsti aktivnog elementa (cijevi ili stranziistoru) koji sluzi za pojacavanje snage. o pogonskim uo pobudi. Radeci telegrafijom na pocetku opsega (144. sto je 26 dB dii tek mado vise od 4 S^jedinice slabije od emitiranog signala.5 S-jedinice manje. dizel ili plan). na Mazu svog (titrajnog kruga imati preostalih nezeljenih produkata sa snagom od 125 imW. sto je za 3. Tu je njegova ologa s liana djalovanju kotaca zamasnjaka u efes^lozionam motorkna (na benzin. Jedan sasvim titrajni krug. Svi padaci koji su u talblici navedeni vrijede za normalan rad uz normalnu pobudu. za frekvencije u dvooneftarskom amaterskom opsegu. jos veea. ipaik ne moie izgladiti sve nelinearnosti. gdje se emu tirani signal cuje sa S9 + 22 dB emitirane smetnje ce se cuti sa S9! W kod izlazne snage od je. zannasnjak svojont tromoscu ipaJk osigurava jednolic- sve odredbe tvornica. od druge. nezeljenih produkta. ili samo 22dB ispod emicijeli 1 tiranog signala. Kod njegovih frekvencisnage. za cijev 4X150A i za tranzistor 2N5591 u izlaznim linearnim pojacaiiima (klase AB. Kod znatnijih ampliisiinimsoiide uvi- tuda jedna je istrana jek jace izrazena izoblieen signal. On iz pojacala klase AB dobiva izoblieene impulse. Unatoc impolsima koje dobiva slujedom eksplozija. osobdto yjetima i Tranzistor 2N5591 je na »ispitu« prosao nesto bolje.00 do 144 15 r Tablica 12-3. nezeljene imaju samo 20 mW — — Tablica 12-3 daje uporedbene podatke za tri poznata aktiwia elementa. bez ikakvog pretjerivanja. postuju- kustvima koja svi imamo za vrijeme »CONTEST-a«.blicuju signal. Vidkno da ce dektronska cijev QQE06/40. Odnosi izlazne snage i nezeljenih produkata u nekim linearnim pojacalima snage za 144 MHz. I to nije malo! U »lokalui«. onemogucujuci svaku radio-vezu na frekvencijama gdje bi se pojavile! To je u skladu sa redovitim is- korisnih 22 je W. uz normalne radne uvjete i pravilnu pobudu Aktivni element u pojacalu . sto je 30 dB ili za 5 S-jedinica mainje. recimo. ventnih odlazd pojacala najcesce u neiki titrajni ikrug. dajuci dzlazmi snagu od 50 W. sa S9 + 30 dB emitirane smetnje bi dosezale do S9. Onda pojacaju pobudu i stvarno ih se jace cuje. Prisutnost nekod cijevi frekvencija zeljenih ci 4X1 50A 150 W. na izla&u pojacala tMase AB. kad neki pozele da iz svog »linearca« pod svaku cijenu »iscijede« sto vecu izlaznu snagu.

Nezeljeni produkti kod linearnog pojacala snage za 144 MHz u ovisnosti o pobudnoj snazi kod elektronske cijevi 4X150A (uz anodni napon od 2000 V) Pobudna snaga (W) .Tabhca 12-4.

dok nema nikakve pobude. Izlazna snaga dosize. kod telegrafije. M Uz pobudu. sto ovdje nije ucinjeno. Obje mnezice su najkracim mogwciim putem spo- jene sa sasijom. 1 . ljavajo u svojim gradnjaima. je jamplitudflao mA Uz pobudu valom nosiocem koji moduliran struja ta- Pojacala snage za 144 MHz s elektronskim cijevima Elektronske cijevi QQE03/12 i QQE06/40. obrnuit nije Kod manjih snaga je cesto. Ona iradi u klasi AB* Njen prednapon fcreba potenciometrom (10 kQ) namjestiti na optimaluu vrijednost kod koje ce mjerni pokazivati mairnu. je sprijeciti da budu> emitirane! To se moze postici obaveznom upotrebom filtera izmedu izlazne prMjucnice snaznog pojacala i antene! Pirimjeri iz ga sa zavojnicom Ls pobuduje izlaznu cijev. kod pune izlazne snage. anodna struja smije porasti do 2 x 35 mA. nizu cijenu od odgovarajuceg tranr zistora. amodna struja smije doseci (za cdba sistema!) vojednost do 30 mA. da ne govorimo o susjedima i o smetnjama na njihovim radio-aparatima i U cijevi primopredajnika odlazi na katode ECC81. koje mogu proizvesti nezeljene frekveracije. kabela. Sto se tice cijene. osobito lokalnim aimaterima. izlazna snaga za sam val nosilac je oko 4 W. Te elektronske cijevi mnogi amateri vrlo rado upotreb- vrhovima aeodne mod^lacije izlazna snaga iraste do 14 W. U anodnom strujnom kraigu se pojavljuje pojacand UKV signal i. U koder sam mo u amaterskim dvometarskim radio-stanicama kao a-zlazno pojacalo snage. signal iz tranzistorski se mijenja jakost koja u prosjeku (instrument M!) jedva postaje nesto jaca. (najdlize 10 najvise 2 X 45 sekundi!). kakva redovito upotrebljavaju radio-amateri. vz INPUT izmedu 6 i 7 W.5 nF) i za nisku frekvencijfu (8 ^F). Vaizna je dobra tresonantna i prilagodana i antena (poglavlje 19). Zato nije dozvoljena jaca jjobuda Lako bi doslo do izoblioenja (i »splatera«!). uvijek prisutno i nezeljenih frekvencija koje imaju snagu samo za 5 S-jedinica slabiju. Njihov napon zato pada pa se moze caniti da je modulacija »n©gatiyria«. Zato je u lifnearnom pojacaju (si. To je samo prividno jer kod jace modulacije postane uslijed pada napona drugih mrezica i sam val nosilac slabiji.vidjeli gore navedenim tablicama smo da je u linearnim pojacalima. Prebacimo li preklopnike u drugi njihov polozaj. pre- ko koaksijakiog polozaju. Struja drugih mrezica cijevi QQE03/12 naraste. Ako su preklopnici A i B u nacrtanom primopredajniik je spojen direktno na antenu (Ant).ainstrument nodnu straju. cijev za vecu snagu ima i Kod modulacije anodne struje. Antenska prikljucnica tranzistorskog primopredajnika spaja se. rjede QQE03/20. u najboljim slucajevima! I to moze smetati. barem na trzistu za aimatere. ako je sve pravilno ugodeno. oko 15 mA. kod TX/RX. oko 15 W. Kod pojacanja SSB-signala prosjecna jakost anodne struje neka ne bude (na miliampermetiru!) iz379 . bez miodulacije. Snaga od 50 do majvise 200 mW dovoljna za dairektno pobudivanje dvostruke tetrode QQE03/12. Da napon drugih mirezica ne bi suvise »skakao« kod modulacije moraju zastitne mrezice biti blokirane i za visoku (1. Oba triodna sistema spojena su pairalelno. Bolje bi bilo stabilizirati taj napon. nalazi- postoji veea. 12-10) ispred ove izlazne cijevi postavljeoa dvostruika trioda ECC81. na ulaz li- nearmog pojacala. odnos cijena. Dok djeluje val nosilac. Uz pobudnu snagu od 100 mW. takvih filtera za UKV predajnike opisani su u poglavljoi 22. preko titrajnog krut neugodne Izlaz televizoriima! Ima li izlaza iz ove situacije? Ima! neprilika.

Mjarni instrument moze slijediti najvise vrhove »siroko«. Kondenzatori C spojeni na vodove izmjenicne struje (220 V) imaju oko 1 nF i moraju bid gradeni za radni napon od najmanje 1500 V. ispitamo 17.-?f ^ D1 y D2. Dalje pojacavati pobudu pojacalo VF snage. Linearno VF nad ne On struje koja sigurno postize i dvo struke vrijednosti. uz pobudu. mo Za pojacanje frakventno moduliranog signala ne bi anodna struja trebala."T pOHO ECC81 QQE 03/12 L3 Ant TX/RX i^pMf^Jr r TUTU. zatrazimo pomoc od nekog amatera koji se nalazi od nas udaljen oko 10 km. da su |vec tax. Pirvi znak. mce VFP su normalne pojacalo snage za 144 MHz. Ds = De = BY236. ._Jfcao j_ svako drugo kilometara tati »uzak« i u daljini od desetak mora na prijemniku os- i cist. najvise 2 x 35 mA. UKV Postepeno pojaoavajmo po- budu SSB-signalom dok se ne pocnu javlj&ti izoblicenja. On neka slusa nas signal. (i anodnu osciloskopa za takvo ispitavanje. u^utama u poglavlju prema Ako nema- struju) nema svrhe. PrigusUKV prigusnice za dvometarski opseg. D3. Diode u ispravljacu su: Di = D 2 ^Ds = D4=: BY238. biti jaca od 2 x 30. prema DL8ZX. uz anodnl napon od 250 V. Iziazna snaga ce uz takvo opterecenje cijevi doseci nekih 10 W. i2-i{?. Njih ne mozemo mjeriti irdliampermetrom. sto je dopusteno i kod nesto duzih »relacijaK<. i i. Ostalo vidi tekst 2 x 25 mA. dakako. Najbolje bi bilo da ovo. jer je prevelik rizik od poj-ave izoblicenja. D4 II— AJ/350V S/. i smetnji koje ih pirate. je omda kad se na skali prijemnika nas signal prima 380 . Pri tome treba paziti da se cijev ne pregrije.

njezin predmapon je vrlo velik (do 80 V). I kroz nju potece jaka anodna struja koja padom napona na otporniku R4 toliko sma^ Promjenljivi kondenzator Ct cini cjelinu s lehetrskim resonatorom.Izlazni dvometarski PA sa 06/40 i zastitnom cijevi QQE nji Dvometasrskim izlaznim pojaca- maze se postici 90 do 120 W. medusobno paralelna. sL 12-11. preko Rs. INPUT od zastitnih nurezica cijevi moze biti preterecena. Izlazno dvometarsko pojacalo snage. koji je taU sredinu ovog a- ne dogodi. Njezin prednapon se postizava iskljucivo skog« resonatora. Buduci da je on vise inego dovoljan da se sasvim prekine svaki tok elektricne struje kroz nju. Da se to je zaStitna cijev mm. Za pobudiu je polom (PA). 10 cm dugacka komada bakrene posrebrene cijevi s vanjskim promjerom od 9 do 10 mm. ne uracunavsi Pobuda se za 144 MHz dovodi preko Li na titrajmi krug Li Cu Zavojnica Ls ima odvojak u sredini. osigu»rava potrebno protufazno pobudivanje prvdh mrezica dvostruke tetrode OQE06/40. U anodnom strujnom krugu cije- Ovaj. debljine 2 koder posrdbren. nema. tj. Razmak medu njima je 25 padom napona na otpom i Ri-t- mm. Izlazna snaga (OUTPUT) dosize oko 70% ulazne. 5 W. Ovaj se sastoji od dva. Prednapon djeluje i na cijev Es (EL84 ili EL86). ostane ona bez prednapona. velicine 12x12x14 mm. kratkospojinog naosta dovodi se pobuda. Dok god je cijev Ei pravilno pobudejia. a dovoijno je hladenje cijevi poirodiiom cdrkulacijoan zraka. zalamljene mehanicku SL 12-11. kroz cijev bi potekla prejaka ainodna struja. Na jednom kraju su krat- +fe on postoji samo dok traje ko spojene mjedendim (mesinganim) limom. Vidt tekst m 381 . Cijev E% {ELM tit EL86) ima zadatak da zastiti cijev QQE06/40 (Ei) kad nema pobude. Cim nestane pobude. ona je napon Ei da QQE06/40 ne prakticki izvan pogona i izlazni stupanj radi kao da ove zastitne cijevi trebna snaga od gubitke. izmedu 60 i 80 W. Ako bi ova nestala. Istosmjerni napon ne prelazi 600 V. zajedno s dvostirukim vi QQE06/40 umjesto zavojnice nalazi se induktivitet u obliku »leher- promjenlji vim kondenzatorom od 2x8 pF. dodana Es (»elamp-tube«). i nodna struja. Dvije mjedene prizme.

Najbolje je staviti lazniu antenu koja ima neinduktivni otpor od 50 Q i opteretivnost oko 50 W. Dobro je da i one budu posrebrene. mozemo sada ukljuciti i anodni na- resonatora. Izlazni stupanj za pobudu ovog snaznog pojacala treba da ima na izlazu barem cijev QQE03/12. promjera 6 mm. Ukljucimo grijanje cijevi u izlaznom pojacaki i dok mu je anodni napon iskljucen dovedi- metarski predajnik W — mm mo i — Ci i u vaca Lz resonanciju.3 mm. najbolje keramickog materijala. sitrokih oko i dugackih do 3 cm. Prikljucena zaruilja sada mozda yec malo svijetli. Ako su za nosace odabrane okruigle mjedene sipke. minimum jakosti anodne struje. bolje je 8 do 10 W. 382 .5 om. savijene u okvir velicine 7x2. Njezina snaga neka odgovara ocekivanoj izlaznoj snazi. da medusobni kontakt bude stakio vrlo dobar. bi. mogu se kondenzatorske plocice jedna drugoj vise ili mainje priblizitdl i tako mijenjati kapacitet. Sam narez mora biti finiji nego je normirano za odabrani promjer nosaca.5 mm. moguce je na njih narezati norniakri milimetairski narez. nacinjene u mjedenim prizmama.75 ili 0. Pri tome treba paziti da se to postigne onda. Trake 6 neka budu iz mekanog bakra debljine oko 0. Jedan od nosaca mora biti produzen izoliranom osovinom (to.su na bakrenim cijevima. Boljie je na tokarskom stroju narezati navoje sa hodom od 0. Kapacitet C2 treba popraviti tako da se na mjernom instrumentu jasno vidi »dip«. Resonator L3 treba zajedno s kapacitetom C2 montirati tako da mehanicki ne opterecuje cijev Ei. oko 60 mm do 75 W. Pomocu cijevi EL84 obicno se ne mo ze QQE06/40 dovoljno pobuditi! medutini. sto tacnije simetricno. kad su obje plocice ba£ usred razmaka medu cijevima dolazi Ako smo prethodno pomocu grid-dip-metra »na hladno« doveli L3C2 do resonancije na 144 MHz.3 do 1. To spojiti izlaz pri- moze pobuctibiti bilo koji dvo- s dovoljnom izlaznom snagom. debele. Na obje anode dvosttruke tetrode treba staviti originaline prikljucnice i ove spojiti s resonatorovim otvorenim krajevima pomocu limenih traka. Pokazalo se da do resonancije Zatim treba na koaksijalnu kljucnicu vaca. ako se uzmu u obzir gubici. 41 od otvorenog kraja iresonatora. Za pobudu je potrebno najmanje 5 ali. Pri tome je zarullja od 110 V/60 bolja od one za 220 V/60 W. tj. 1 mm Za prvo ugadanje treba ma izlaz umjesto antene najprije piiklju&iti pogodno opterecenje. moraju kad je razmak izmedu kondenzatorskih plocica C2 dko 3 mm. jer joj je vlastiti omski W U otpor manji.5 tako da se udaljenost izmedu kondenzatorskih plocica moze vrlo fino mijenjati. pon.) da se kapacitet C2 njati dugmetom. u odnosu prema L3. Tu su usarafljeni nosaci oknuglih kondenzatorskih plocica promjera 44 mm. Buduci da i nosaci imaju narez. sa svojim hodom od bio pregrub. a M* (do 200 mA) za kontrolu jakosti anodne sluzi za kontrohi- struje. Izlaz pobudiinduktivna veza izmedu Li biti tako ugodeni da miliampermetar Mi pokazuje struju prvih mrezica jaku ukupno 4 mA. Ona je nacinjena od 1. Razumije se da nosaci moraju vrlo dobro pristajati u nareze. Amater ce obicno posegnuti za nekom zaruljom. Zato ga moraju drzati stupdci od izolaeionog. Promjenom polozaja petlje La Li je petlja od zice koja sluzi kao antenska zavojnica. Kroz ove prizme i kroz cijeviii su probusene rape sa finim narezom. Miliampermetar Mi (do 5 mA) pobude. U vecini slucajeva se neoe naci nesto takova. To je dokaz moze izvana mije- da je i izliazni titrajni krug ugoden na frekvenciju pobudivaca. Taj mm izolirane bakrene zice.

Za svaku treba po 50 cm lakirane bakrene zice 0. izolacijska cijev koja se inaoe navlaii Linearno pojacalo snage za 144 MHz Linearno pojacalo snage zadvometarske signale moze se naciniti prema si. cijevi. Rezultiizvora. prigusnice Visokofrekventne (VFP) su obicne UKV-prigusnice koje i sami lako nacinimo. Petlju Li mozemo taikoder naciniti prema opisu u predasnjem primjeru. napon. Ako ugodeni li. On se postize serijskim spojem dviju staibilizatorskih cijevi'. Njezine anode se ni u kojem slucaju ne smiju zatriti! me krug koji smo opipredasnjem primjeru (si. Pred- preko klasi zica. Ulazni titrajni krug se bitno ne razlikuje od onoga u predasnjem primjaru. Ipak nece svakome biti moguce da nacani sve onako fcafco je tamo opisano. se prikljuei prava antena.3 do 0. izlazni stupanj os- tane bez pobude. Moguce je. »splateri«. Zajednicke rotore takvog kondenr zatora ne treba uzemljivati ill' spa* jati sa sasijom. namotane na tijelu promjera 3 do 4 mim. Pri tome jakost anodne struje postaje jaca pa treba korekcijom vrijednosti kapaciteta Ct uvijek nianovo uspostavljati resonanciju. ugadanje izlaznog titrajnog popraviti. izvedbu resonatora treba tokarski stroj (strug) za obradu metala. Bolje je na ovome mjestu upotrijebiti petlju. 74 upotrebu Zenerove diode za taj napon. Re ce biti 22 kQ.kao i mijenjanjem kapaciteta konCs. denzatora rulja treba postici da za- tivitet Ls Izlazni titrajni koji je krug ima induk. uz W m 1 slabiji signal. 12-12. Kao tijelo za namatanje priguisnice moze posluziti i obicain »bu!zir«. dakako. Kod i rajuci 250 V. Tada ce kondenzator lakse podnijeti anazmjetrno veliko naponsko opterecenje.. Konacno mozerao jos pokusati da pazljivim miijenjanjem vrijednosti za R2 i za Ri postignemo sto vecu izlaznu snagu. pazeci da ne predemo dopusteno opteirecenje sa- nacrtan kao zavojnica. 383 . Re neka bude 40 fcQ. Dok nema signala treba prednapon odabrati tako da anodtia struja koju pokazuje miliamperimetar M bude 40 do 45 mA. samo simJbolicki maksimalno svijetli. aiko je on 600 V. debele nacinjenu od 8 do 10 bakrene cijevi. buduci da za onakvu Kad treba kruga Oznacene wijednostdi za otpomik Re vrijede za navedeni raspon anodnog napona. npr. lose moduliranog signala. Ako je aoodni napon 400 V. je uvijek razumljiviji Malo ali moduod |a- ceg. cisto liran. Jedna je 150 V a druga za 100 V. U izlazni titrajni krug moze se staviti dvostniki promjenljivi kondenzator kapaciteta 2x8 pF. I zastitne mrezice se napajaju stabiliziranim naponom. Jedina je razlika u tome da je ovdje dodan kondenzator Ci kojemu je zadaca da olaksa ugadanje pobude. On iznosi o*ko 27 V treba ga uzimati iz stabiliziranog Za linearno pojacanje SSB signala na 144 MHz smije se anodni napon povecati na 750 V da se uz nepromijenjeoe vrijednosti sastavnih dij elova dobije izlazna snaga do vrsne vrijednosti. Ovo linearno pojiacalo radi u AB. Kraci petlje neka budu 10 cm dugacki i medusobno paralelni na razmaku od 2. od OA2 i OB2. o ovisne smetnje koje se cujto kao prevelike tzv.5 cm. kako smo vec reikto nema nikakvih stetnih posljedica jer je ovdje cijev £2 kojia od- smanji napon na drugim mrezicama tetrode Eu O tome se mo- mah zemo lako uvjeriti voltmetrom (barem 10 kQ/V) koji mozemo prikljuciti izmedu sasije i anode cijevi E2. napon i je statan. napon je prema tome oko pobude javljaju se moduiacrji tj. uz uvjet da ima veci razmak medu svojim plocama. i ovdje staviti mm izlazni titrajni sali u 12-11).4 man.

BLY22. mogla bi kolektorska struja rx>teci tek onda. i Napominjemo da pobudni VF signal.5n / -L ir JUCIVANJE IJI EMNiKA 5/. odaibrati prema fabrickim podaci- je zato jer se takav tranzistor. AM. optimalno prilagoditi uredaju otkuda dovesti dolazi posluziti slicne. bi UKV-prigu§nica L 2 bila spojena direktno izmedu baze i emitera. Drugim svojim krajem je zavojnica Li spojena na kapacitivni razdjekiik kojim se ulazni titrajni krug moze QQE06/40 moze se upotrebiti QQV06/40 ili cijev 5894. Uz nesto izmijenjene podatke za radnu tacku i za titrajne brugove moze Umjesto cijevi u resonanciju i. To Kad trebiti Po jednakoj shemi se mogu upoi cijevi 832-A. cijev 829-B. U ispravljacimia su naponi redovito znatno veci pa ovo svojstvo diode ne smeta. all ona je razasuta u sirok opseg od cega noma nikakve koristi! Prvi zmiak da naim je pobudia prejaka neka bude upozorenje korespondenta da »dolazkno« siroko na skali njegovog prijemnika. Ci~C4~ 50 pF. Manje amplitude ne bi mogle >K>tvoritii« tranzistor. odgovarajuce svojstvo trainzistora ne smeta u drugim pojacalima sna- . dakako. kad amplituda ulaznog VF signala tna bazi bude veca od 0. Ona je jednim svojim krajem u vezi sa bazom Shemu UKV tranzistora TR (2N3375. C2 = i za pojacanje snage CW. Ne samo da takve pojave otezavaju odrzavanje takodor jako smetaju i ostalim amaterima. Kod prejake pcfoude cemo dkxtuse dobiti vecu izlaznu snagu. BLY23. Linearno pojacalo snage za 144 MHz. izmedu svoje baze i emitera.Ovakav PA moze posluziti SSB signata. A B = = preklopnik prijem-predaja ili kontakti releja s jednakim zadatkom. GQE04/20 i QQE03/20. = miliampermetar do 250 mA.6 V.). Na ulaz U dovodi se signal koji ze~ limo pojacatL Ulazni titrajni krug ima zavojnicu Li. 2N3632 ili si. 72-72. ponasa kao silicijeva dioda. C3 = 2 x 8 pF. Ni ma 384 za odabranu cijev. ujedno. s vecim razmakom tnedu plocicama. BLY36.QQE 06/40 T L3 V AMTENSKOJ PRIKLJUN!C1 PRUEMNIKA *S ± M t. Ostala objas'njenja u tekstu 2x8 FM } M neko krestanje u sirokom opsegu oko radne frekvaneije. = pF. Signal povecane »sirine« je loS znak koji se popravlja smanjenjem pobude! veze. Radnu tacku treba. bez ikakvih promjena. sto tireba uzeti u obzir. 12-13. Izlazna snaga ce biti manja. Ikao i njoj 829-B ima vece vlastite kapacitete. vec Linearno UKV pojacalo snage sa jednim tranzistorom tranzistoirskog linearnog pojaoala prikazuje si.

5 zavoja. po Struja se pojacahi dovodi preko UKV-prigusnioe Ls. Rroz nju tece elektricna struja kojoj' je jakost odredesna viskiom pogonskog napona kako diodi i otpomic&ma Ri. Izgled dvometarskog linearnog pojacala prema si 12-13 25 385 . On mora biti tolik da se tranzistor »otvoii«. jRa i i&*. Supljim stupicima. na£injene tako da je zica provucena kroz 6 kanalica u malim feritnim valj&cima pa se dobiju 2. dvometarpri skog pojacala koje se vidi na si. 1244. SI 1243. oblozefolijom. spojena kao kapacitivni razdjelnik.8 V) je u sredini tog raspona. Oni sluze za postizanje resonancije i za prilagodenje na izlaz /Z. i je 88 x 45 mm. Izlazna impedancija mora odgovarati karakteristi£nom otporu antenskog koaksijalnog kabela. Ova moze biti jednaka prigusnici L2.4 man. Njegov kapacitet SI formiraju dva trimersika kondenzaRadio priruCnik 12-14.8 V Za pogon je predviden napom 12 do 15 V. Stampaoa plocica takoder je na tu aluminajsku podlogu pritegnuta pomocu detiri vijka. s jednim veceg (10 nF) i jednim mianjeg kapaciteta (1 nF). Preostali laznom induiktivitet (Li) pripada ujedno izPl-filteru. od \MJL$^> +13. iz- kroz otvor u siredini. Plocica od na bakrenom »vitroplasta«. zicom 03 do 0. Tranzistorsko linearno pojacato za 144 MHz sje buduci da se baza stavlja na treban vecdi VF potencijal. laznom titrajnom Njihova zajednicka tacka predstavljia neku vrstu odvojka na induktivitetu koji cine obje zavojnice.tora. To s^postize silicijevom diodom SD. si. Zavojnice Ls i Ia pripadaju kruigii. na promjeru 3 do 4 mm. Trainzistor se vidi Da »donji« kraj prigusnice Li bude bez visokofrekventnih potencijala. Kolektorski strujni krug ima main impedanciju pa je prikljufiesn saino na dio induktiviteta. zbog hladenja. pojasne UKV prigu&nice. sL za smjeStaj svih sastavnih dijelova. duzi* ne 45 do 50 cm. Otpornik Ri je promjenljiv pa. Format plocice 12-15. Siroko- na odredeni visi potencijal kojim se moze osigurati da poja- calo radi u klasi AB. Takve prigusnice su bile upotrebljene i gradnji linearnog. Oznacena vrijednost (13. Potreban razmak je osiguran valjcastim. izradu Stampanih vodova. 12-16. debelu 6 mm. prednaponski izvor je blokiran komdenzatorima Ci i C*. posluzila je za mora potedi kolektorska stmija jaka barem 10 do 15 mA ili vise (ako je potrebno za odabrani tranzistor). Dok nema signala na ulazu pojacala. Ovdje treba bazu vesti trafcizistora do- Dobro mogu posluziti i tzv. se njime moze jakost stnije odabrati je potrebno. »Hladini« kraj titrajnog kruga (domji kraj zavojnice Ls) blokiran je takoder s dva kondenzatora. da bude »hladan«. a pricvrScen je na aluminijsku plocu. CuL. Za dvometarski opseg mozemo ove priguSnice namotati od komada zice. SD sluzi Pad napona na kao prednapon za bazu tranzistora TR.

neinduktivni otpor od 50 do 60 Q (vidi poglavlje 21). 12-15. debele 1 mm. Kolektorska struja kod takve pobude dosize oko 500 mA (INPUT oko 6 W). prema x 45 mm) o IZ i * o * 50 gt2 L*- 1 <-^^ ^Sf^l-3 In o-||-<> o-H-o (J C2 1 1 10n ' o o— Jr ]0 » 0HHO QR2 \\—o SI. preko SWR-metra. Snaga dvometarskog signala porana priblizno 3 od 300 (OUTPUT). Njena je duzina 10 mm. Pazljivim okretanjem tri- vrsne vrijednosti izlazne snage smi(ovo se moze ju doseci 10 do 12 provjeriti samo osciloskopom!).Zavojnice su motane sa unutra* Snjim promjerom od 6.3 zavojia mera na ulazu maksimalna. Li ima 2 zavoja. i na izlazu pojacala treba postici da izlazna snaga bude duga je 11 mm. Na ulaz linearnog spojiti bilo kaJcav poja5ala moze se mali UKV davac sa izlaznom snagom izmedu 50 i 300 m\V. razvucena na duzinu od 8 mm. W Maksimakuu izlaznu snagu. L$ ima takodar 2 zavoja. Stampana plocica za tranzistorsko linearno shemi na si 12-13 (88 pojacalo. Sve su nacmjene od posrebrene bai Lineamo pojacalo koje je bilo sagradano za pokus dalo je priblizno deseterostruko pojacainje snage. je Za prvo ugadanje najbolje mW W na izlaz pojacala prikljuciti.5 mm. Kod SSB-signala sla je krene zioe. Raspored dijelova na stampana] plocici sa si 12-15 386 . kolika SI. 12-16. Zavojnica Li ima.

onda za jednu od tih etekfcroda postoje dva izvoda. Izvode snaznah tranzistora za ultravisoke frekvencije nije dosta spojiti u odredene jednostavno strujne krugove.je dopustena prema tvornifikim podacima za upotrebljeni tramzistor. odredenih pravila. Ta pravila ilustrira si. izvoda na£injena iz limene trake. ali takvi jedva da bi odgovarali za opisane predajnike. Koja je od elektroda na kojemu izvodu. Vidi tekst 25* m . I jedni i drugi imaju vijak za ucvrscivanje na hladilo (hladnjak). ovisi o tvornici. Za neke starije tipove tranzistora tvornica UKV preporucuje uzemljivanje baze. onda su na njih izvedene elektrode: emiter. Preporuke za postupak sa snaznim tranzistorima za UKV spajanje snaznih izvoda. baza i kolektor. upotrebljeaiam tranzis- i tramzrstora za rad oa UKV-frekvenr cijama tireba se dreati r koliko je vise moguce. prvi imaju na svom gornjem kraju tri izvoda. Primjeri pravilne i koji se primjenjuju nepravilne montaze i spajanja tranzistora u UKV predajnicima. mozemo trajno koristiti samo kod telegrafije i kod pojaoaivanja dvometarskih frekventmo moduiliranih signala. Ako postoje c) f) SI 12-17. Ako postoje cetiri izvoda. Damas postoje uglavnom dyije vrste tranzistora koji su namijenjeni za pojacala snage na frekvenopsezima. Jednako je vazno i to kako se ti spojevi nacine! Osobito je vazno da svi prikljucci budu sto je moguce kraci! To vrijedi dok drugi tri. ili — moderniji — imaju joS bolje cetiri. Po vanjcijama u skom izgledu i po materijalu iz kojega je ooacHnjeno kuci&te razlikujemo metakie i plasticne. Danas se obidno uzemljuje emiter koji je kod nekih tranzistora ove vrste spojen i na vijak za ucvrScivanje i jo§ na jedam ili na dva izvoda. odnosno »uzemljitk. Najbolje je taji podatak uzeti iz tvorni6kih protri tri Za montazu spekata o tora. da ozemljenje te elektrode bude Sto bolje. To je ona koju treba staviti na »nulti« potencijal. spojiti sa »&asijom«. 12-17.

Posebnu painju treba po* svetiti uzemljivanju tranzistorovih elektroda za koje je to odredeoo. na plocicama sa Stampanim vodovima. Na si. ali tranzistor na istoj slici. Za tranzistorske prikljucne trake treba predvidjeti posebne male izolirane dfrzace (oznaceni su slovom d ma si. Trake imaju manji induiktivitet od zica. koje ne smiju biti ni dugacke nt savinute. a takvi tranzistori nisu ba§ jeftini! Dvometarsko linearno pojacalo snage s dva tranzistora Vrlo Cesto nam niece biti dovoljno pojaCanje snage saimo sa roke 5 do 6 mm. Upo- 388 . Ne bi vodovi trebalo savijati trake prema dolje ni prema gore. jednim stupnjem. da se ucvrsti ispod tranzistora. ali i onda treba nastojati da svi spojevi budu nacmjeni Sto krace. Njih treba naciniti iz trake bakrenog lima. One moraju ostati ravne i sto krade. Isto vrijedi i za skicajevima smanjuje potrebno odvodenje topline. c. To bi znacilo unigtiti tramzistor. si- Onaj koji to nacini obrmttim dom mofe laiko otkfouti izvode. Najbolje je da. Tranzistor bi trebalo najprije zare- tranzistora. uredno hladi onda kad je tenajperatuira tranzistora jedva malo razlicita od temperature hladila. U primjeru (a) i (c) je crte£ taanzistora sa metalnim kuci§tem koji ima tiri izvoda. npr. kao na crtezu metakxe ploce Madila stavi tanak masti koja ce osigurati bolji termidki kontakt i bolje odvodenje topline iz tranzistora na sJoj silikonske hladilo. direktnija predajniku. kao sto su a i b na si. primjer (c). tranzistor koji je odreden za rad sa velikim opterecenjem. Hladenje je najbolje ako se izmedu tranzistora i jek m Dok plasticne tranzistore. Takvo uzemljenje je dobro. Sirokih do 3 mm.uzemljenje ostvairimo malim limenim kutnicima. za spajanje tranzistora na vodove Stampamih plocica potrebno predvidjeti takav niacin momtale i lemljanja prikljucooica dia svi imaju Sto manji induktivitet. Tranzistor se u opisanom Uz krace izuzemljenja. Spojeve sa ostalim elektrodama. U tu svtrhu mora plocica sa vodovima i drugim sastavnim dijelovima biti podignuta u odgovarajucu visiniu iznad hla* dila H. kad je sve dobro ugodeno i pravilno optereceno. ne valja naclniti jednostavnim lemljenjem na pripadajuce sastavne dijelove. a lemiti njegove izvode onda tek kamo treba. nije dobro pricvrSdan na hladiUo ne bi se uredaj smio ukljucivati ni na najkrace vrijeme. Sto u nekim da je. Hladenje tranzistora treba uviosigurati u dovoljtnoj mjeri. koje treba uklju&ti u druge strujne kru* gove. i izlazna snaga predajmika ce biti veoa! Preduga£ki vodovi mogu potpuno onemoguditi pravilan rad (b) i u primjeru ttz (e). Ne mora diti se uredaj uvijek gra- ucvrstiti na hladilo. kao u primjeru (d). 12-18 vi- vidi se kako takva traka moze biti savinuta. 12-19. 12-17f. da se tranzistorski izvodi ne otkinu. Najbolje je da se spojevi s njima marine pomodu bakrenih traka. aili se on povecava ako je traka dugacka i ako je sa^ vimtta. 12-17h). pa radna temperatiura tranzistora postaje veca. U primjeru (g). Brototip ovog pojacala fvidi se na si. vode. treba svaki od tih izvoda najkracun i najdirektnijim putem uzemljiti. 12-17 vidian© je udaljem od hladila. Ako je elektroda koja se mora uzemljiti izvedena na dva kraja.i za uzemijenja! Na si. dimo shemu dvometarskog nog pojacala linear- soiage sa dva tranzistorska stopnja.

Shema linearnog pojacala snage za 144 nja. odrediti pokusotn i mjerenjem kolektorskili mirndli struja. Njdihovu vrijednost treba zirati. koje se napajaju strujam prako otporraika Ri i Rs isz dzvora konstantnog napona od 5 V* Taj se napon tmora stabili- Otparndcd Ri i Ri moraju se odabrati tako da prvi i drugi fcranzistor budu tek toliko »otvoreni« da dra jakost koldktorske struje bude dovoljna za sto lineamdji rad. Vrijednosti ovdb otpora nisu naznacene. prema shemi na si 12-18 389 .trebiii sano tranzistotre 2N3375 i 2N3632. od kojih prvi mora davati dovoljnu izlaznu snagu za pobudu drugaga). jer one ovise o izabranim tranzistorima. drugi negdje oko + 1^5V SI f 12-18. Opis u tekstu MHz koje ima dva stup* SL 12-19. Pogled na pojacalo snage. Za prvi tranzitstor ona mora 21a bdti najmanje 10 do 15 mA. 40281 a 40282 did bilo kafkaiv »par« tranzistara. Potreban mali prednapon za rad u klasi AB postize se pomocu silicijevih dioda Dt i D4. all se mogu upotrebiti neki $M&ni 'tranzistori (npr.

Dijelovi su anontirani na odnosima veli6ine. mm m m SL 12-20. mozemo naSimiti prema si. Babrotm kaSiranu plocicu od vitroplasta. 12-21. prikazanog na si. 12-20. bez ikakvog tijela. Dimen- rad pojacala. Radna taoka ce ian biti pravilno odabrana ako se forainzistori ne zagrijavaju previse {smija biti sasivim nialo topK. kakve jesu« sa odgovarajuci<m brojevkna zavo smjerovima naonatanja i u »pravoj« prostornoj orijentaciji. aiko su 160x70 mim. cala snage za 144 Bakrom kaUrana plocica vitroplasta za gradnju linearnog pojaMHz. Format plocice je 160 x X 70 mm SI 390 12-21. Raspored dijelova na njoj vidi se na si.20 do 40. i da pojacavaju bez izoblicenja. Tu su svi sastavni dijelovi nacrtani u pravim medusobnim zdje plocice nema pobude! Ovo uz pretpostavtku da su na dobrom Madilu). Vidi tekst . na koju cemo montiraiti sve sastavne dijelove. Mi smo za pratotip upotrebili viferoplast koji je imao batkreni sloj sasmo na jednoj strani. Za ugadanje linearnog pojacala vrlo je korisno da se ugrade inale ja. si 12-20. 12-19. Sve su motane preko svrdla (burgije) pro tmjera 8 i zalemljene na svoja mjesta slobodno. Kriterij za to je saimo tu istu pobaikrenu stranu. Cak su i zavojnice naartane »onakve. Raspored sastavnih dijelova na plocici.

Kondenzatorima Cs i Ce opet nastojdimo postici maksimum. Kad simo postigli maksiimum. potrebno je izmedu ozlaza ovog poja^ala i antene staviti filter i ispitati koliku pobudu smijemo upotrebiti da ne bude prejaJka. pipnimo tranzistore. opseg mjerenja do 5 V). smart jimo pobudu na ulazu i prikljucimo pogonski mapon od samo 7 do 8 V. prekinemo struju napajanja! Na ulaznu prikljucnicu. redom. izlazna snaga od 10 do 12 W. Vr§na snaga <koju ne moze pokazati obican voltmetar. Ukoliko nemamo neinduktivnu laznu antenu s prikljuckom za voltmetar. mjeren na pniMjucenom opteret- Ukoliko su pre§le gotrnju granicu ranije navedenih vrijednosti. PEP) sagurno ce dosezati cetverostruku vrijednost (12 W). Njihova je nam pomognu upravo kod toga. treba pazIjivo popravki resonanciju sa Ci i Cs. moci cemo ugoditi i druigi titrajni krug. bit ce vjerojatno sve u redu. One ce biti sada vise.5 V d postigli na svim kontrolniim puikljuondcama (a. UKV valjda. Potrebno je ipak. Nismo. otklon kazaljke volt- Kad slmo to postigli. nakon se. Uz ostalo to ovmsi i o upotrebljenim tranzistorima. da se kolektorske mirne struje malo smanje. i ksifmum. Na izlazu se izlaznog opterecemogu pojaviti ta391 . divije minute ogrijali toliko da ih joS mozemo drzati rukoim (da ne pace!). & i na izlaizu) sto izrazeniji maksimum. treba otpomnike Ri i R2 malo povecati. Inace. citavo to vrijame tiimalii ukljuceou pobudu?! BUo je potrebno iz?medu pojedinlh mjerenja i ugadanja (ne duze od tridesetak sekundi za svako!) prekidati po^ budni signal. dok su tranzistori jo$ topli} kontroMrati koliko soi Negativni pol voltmetra spojimo na bakax vitroplast^plocice. Sada mo jake kolektorske struje mirovania (bez pdbude!). ali takoder o izboru mirne kolektorske struje. ovaj puta na voltmetru kojd je prikljucen sna spamenuti otpor od 50 Q (»lazna« amtena. Izlazni napon. bez ukljucenog nja. aradio-prijemnicima i televizorima. spojimo neinduktivni otpor od 50 Q. uz jacu pobudu. Ako smo tako radili tranzistori nece biti vruci.silioijske jedina diode Di zadaca da i Da. mozda. dovodimo ti~ i Kad smo to postigli. preko koaksijalnog kabela. postoji rizik izoblicavanja i proizvodnje »sirokog« signala uz smetnje amaterkna na opsegu. trajne kmgove u resonanciju. kao i sa Cs i C*. vidi u poglavlju 21). Za pojadanje SSB^ignala pobuda ne sinije biti prevelika. Da se od tab pojava osAgurajmo. preko koaksijalnog kabela spojimo izvor signala koji zelimo pojacati. jos uvijek bez napona za napajanje (!). uz dovoljnu pobudu. Nikad ne treba tranzistorsko snazno pojacalo stavljati u pogon Za moze za FM-telefoniju nom otporniku i (50 Q) postage veoi. Kad smo odabiranjem otpornika Rt i R2 priblizno postigli da su mirne kolektorske struje 'tranzistora na donjim vrijednostima koje su bile raniije spomenute. tzv. tek tolika da se postigne prosjecna izlazna snaga od priblizno 3 W. Nju mozemo. na jasan maksimum otklona kazaljke voltmetra. Zatiim kod a prikljucimo »+« nekog voltoietra (osjetljivost barem 10 kQ/V. mozemo pozitivni pol voltmetra premjestiti na prikljucnicu b. zemo ugoditi ulaizni titirajni fcrug pazlji'vim okretaiyem kondenzatora Ci i C$ sve dok postignemo jasan maksiimaloi metra. Kad smo tako dosli do punog pogonskog napona od 13. Ako je pobuda koja stize na ulaz U dovoljno jaka. jos malo popraviti. Ako su kad je sve ugo&eno. Na izlaznu pTikljucniou IZ. kod diode D3. kondenzatoiutma Cs i &. malo po malo povecavamo napon napajanja svaki put. mozemo izmedu ]>rakljucnice IZ i 50-amsi)£og opterecenja staviti trati SWIUneta^ i na njemu promaotklone dok postiignemo matelegdfafiju se postici.

o g 2 pxiklju^kom na normaJan automobilski akumulator. azaTfo tranzistor 2N3832 ili 40282. Zavojnice treba namotatd ovako: Li =2 zavoja na promjeru od 5 trnm. vidi poglavlje 19) moze biti za tramzistor jednako opastna. mala Ld = 3 zavoja na promjeru ali 5 mm. pitikazan je sklop od tri tranzistora koji moze dati izlaznu snagu od najmanje 12 W. se i To moze postM *-OJU-=p 1 9 Ts i s za 145 5 = Lb = UKV prigu&nica (Z = 450Q). »RCA« preporucuje upotrebu tranzistora tsvoje proizvodnje: za TRi tranzistor 2N3553 ill 40280. Na shami. La = Ls MHz. zicom = 1 mjm. zicom 4. o 'I o Pojacalo za telegrafiju i u klasi C.5 mm. Razumije se da jednako tako mogu biti ugradeni i odgovarajudi trainzii'Stari drugih tvomica. Za pobucki je potrebno preko 200 niV snage. Ls = Ltf = 2 zavoja na promjeru mm. za 12 na 145 MHz W FM rad o a. 2ica za Ls i Le moze biti lakirana.ko veliki vrSni visotkofrekventni na- poni da fprobiju izvanredno tanke slojeye pokivodi£a u tranzistom! I neprilagodena (prevelik antena *S SWR. Takvo snaino pojacalo treba za svoj pogon saimo 13. za u dvometarskam amaterskom smoze se postici opse- dodavanjem pojacanje daljnjih snage. nacrtanoj prema podacima tvornice »RCA«. Vedu snagu gu f FM signala.8 V napona uz struju blizu 2 A. mm. na promjeru na promjeru = 1 mm. zicom 6 Li = mm. za S 12-22. = 1 do 1. stupnjeva si. za TRs 2N3375 ili 40281. zicom L«=2 zavoja na promjeru 6 mm.5 Lb =• 2 zavoja CO OznaCeni promjeru su imutraSnji. a za ostale zavojnice neka CO 392 . = kao 1 mm. zicom = 1 mm. Ia.

21-69) sa 50 do 60 Q. Treba ilgadati stupanj po stupanj. mora doseci 20 do 25 V. koja mora izdrzati ocekivaaini izlaznu snagu. kojaje na istu plocu. Tranzistor TRi je stavljen u speci- Pojacalo prema Ispred svakog sfcupnj^ je par Omjer kondenzajiotfa. GDM) i pri optimalna pobuda. izmedu maksimalne snage (oko 10 W) i deset puta manje (oiko 1 W). Izgled dvometarskog pojacala 12-22 VF snage. Tko takve kapioe nema. moze na TRi naftakruuti poznatu zvijezdu za jalnu kapicu za hladenje. onako kako ga je sagradio YU2CO. i nesto veca. Uz pogonski napon od 13. prema si. vidimo na si. Qpcenito je potvrdeno iskustvo da se povekod na 10 canje snage od 1 W W 393 . Kada trimera dove^ i izlazne kapacitete demo u najpovoljniji medusobni maksiimuim odnos. 12-23. Ipaik taj prostor ugradeniim tranziistoriima. moze biti Takaiv predajnik <fcreba pazl)ivo ugoditL Taj se posao ne smije izvrSiti sa prikljucenom antenom! Na izlazne prikljucnace treba spojiti neinduktivno opterecenje (xipr.3 mum. si. izotirano ucvrSdena mjeren pogodnim imstrumentom na otpornifcu kojim je opterecen izlaz. Previ&e takoder ne valja! bude posrebrena. CuL. npr. trimarskih njihovih kapaciteta mora biti takav da se istovremeno osiguira resonancija na dvometarsku diuziniu vala (uz pomoc »dipara«. namotane na cjevcice promjera 3 mim (s [kojima se linace piju razliciti sokovi. dak su tranzistori TR2 i TR3 vijcima pritegnuti na 6 mm debelu akimmijsfcu plo6u koja sluzi kao montazna podloga i kao hladwlo.St. Bez Dodatno VF pojacalo za povecanje izlazne snage Profesianailni mredaji za FM-radio^veze cesto imajn mogucnost izbora izlazne snage.8 V izlazna snaga. Zavojnice i trimerski kondenizatori za ugadamje monttam su na cetiri male staimpane plocice. lazou antenu. daikako uz povecanje prostora za smjeStaj tog tranzistora. Kod dobro ugodenog predajnika efektivni VF napon. ovisno o hladenje. 12-22. postici camo i izlazne snage. najbolje iz manjeg predajnika. 12-23. Na ulaz se mora dovesti potrebna pobudna snaga. Sto priblizno odgovara izlaznoj snazi do dvanaestak vata. ne stmije biti preS&rok da vodovi ne bi postali predugacki. ali se smogu stavitd i feritne siroko- mogu cm pojasne UKV praguinice. sagradenog prema si (YU2C0) dovoljne pobude nema izgleda na uspjeh. UKV prigusnice biti tnacinjene od po 45 zice 0. HI). Mazda cemo si tome moratd pomoci mijenjajuci malo diuzine zavojnica.

m-ozemo ga upo12 trebiti kao pobudivac za ovaj stupanj koji ce naim moci dati ovisno o upotrebljenim tramzistorima. Za graditelje.frekyentno moduliranog signala uopce ne moze primijetiti. Shema je nacrtana prema podacima tvornice »RCA« koja je dala i podatke za namatanje zavojnica. 12-24 neka. u slucajeva.HI-+13. nista se bitiK) ne moze promijeoiti ako je signal jaci.8 V SL 12-24. Tri paralelno spojena tranzistorska pojacala snage za dvometarske valove (CW i FM). jer se za primanje FM-signala u prijemni- Otuda najvecem slijedi broju zaklj'ucak da. ako je prijem vec sa onanjom snagoim bio bez suma. ako je polozaj osobito nezgodan.8 V L 10 r 1 TR3 . !_8 L2 1 i. snaga predajnika mora biti cetiri puta vecal Za FM-signale k tome vrijedi: aiko je prijem vec bez suma. koji vec imaju dovoljno iskustva. Ako nam je. Predvidena je upotreba triju tranzistora 2NT3S32 ili 40282 ili mekdh dirugih koji ovinia odgovaraju. ako sa maloni antenom kruzne karaikteristike zracenja moramo raditi iz velake zgrade sa betonskim zidovima ali ako se moramo boriti protiv dirugih poteskoca sa slicnim ucinkom. prema podacima tvornice »RCA« 394 . npi\ QTH okruzen planinama. uz ispravnu gradnju preko 35 W. nema smisla graditi ja£e predajnike od opisainih! Samo bi rizik da smetamo okolnim uredajima bio vecd! ina si. I ~Ih +13. Glasnoca ostaje bez ikakve promjene. Ako vec itmamo predajndk koji u dvometarskom opsegu daje oko izlazne snage.. posliuizi ku ogranicuju amplitude. Ako je amplituda primanog signala vec bila toliika da je postignuto ogranicenije. nista se ne mijenja povecanjem snage predajnika! Gradnju ne preporucujemo onima koji jos nisu stekli obilno iskustvo u radu manjim s takvim tanzistorima u predajnicima. dakle. za gradnju dodatnog VF pojacala kojim se za izuzetne prilike moze potrostruciti snaga predajnika. Jo§ jveca snaga imoze biti korisna Shema samo onda. To je zato. ^ W — — Opcenito treba upamtiti: da bi signal u prijemniiku porastao samo za jednu S-jedinicu.-3 L 5 -L H Hi'" 1100 100 n L 9 ^.lOOn 1 "1 izlaz i.>rtulaz f i > 60 €) .

Zavojndca je dugacka 9. Tranzistor BLY 94 ima pojacanje 7 dB.nz sto ibolji odnos SWR. Konstruktor je predvidio posebne ulazne i posebne izlazne zavojnice za svaki od tranzistora. Njihovi medusobni omjeri kapaciteta odloicuju o piilagodenju ulazne i izlazne impedaneije. odrzavati i resonanciju Mazndh strujnih kmigova.5 mm. dovoljan je da se postigne izlazna snaga izmedu 35 i blizu 40 W. jMace bi od takvog poja6ala snage bilo vise ste- Zavojnace u kolektorskim stRijnim krugovima ne smiju syojim poljima djelovati na zavojnice ulazndh strujnih krugova.3=L4=3. da takvo linearno poja- 6alo pokujsamo nacrndti s jednim od njih. Mogli 'bdsmo. One moraju bit! nacinjene od visokofrekventnog feromagnetidkog tmaterijala koji odgovara za primjenu na frefcvencijama u dvometarskom opsegu. zicom 1. Za prikljucak iza AM-predajnika Hi za SSB-signale ne odgovaraju! sut na resonasnciju svojih titrajnih krugova. sto znaci da mu je potrebna pobuda od 20 W. ili ugadanje. (kada je izlazna snaga. L& i L10.to ce biti daci: ujedno najpotirebniji poprigus- ra Li = sirokopojasna UKV (1 nica (aH). koje bi moglo dati snagu oko 50 W. iNa ulazu i Tia-Mazfu nalaze se po dva trimerkondenzatora.8 V. Potrdbna pobuda bi bila upola manja. samo 10 W. tako razmjestiti da svi spojevi budu sto neinduktivniim opteredenjam izlaza.2 mm.5 mm. zdcom 1 mm. CuAg. Pri gradnji se mora «sve dijelove. Prj torn tranzdstor BLY 90 moze dati tu Maznu snaga uz napajanje sa 12^. Prvi Isrtovremeno treba. To je postignuto. mora se induktivitet svake od njih dovesti na najpovoljniju vrijednost. Tada ce i kolektorska struja tranzistora biti najjaca. VF-Fe jazgricu za ugadanje.8 mm. ukljucivsi i fcranzistore. ukoliko mozemo BLY nabaviti tranzistor BLY 90 94. To je mnogo. Lz To i Li postdgne resonanse postize jezgricama za Problem gradnje linearnog poja^ala s tranzd^torima.v Za- voji razmakiMiti za iru debljinu zice. Ona to niOsim za poja£anje snage FMipredajnika 00a mogu posluziti i za pojacanje dvometarsMh telegrafskih (CW) emisija. dakle. Redovita -upo treba dopu&tena je sumo onda. 50 s dva tranzistora na dva metra W L2. Buduci da svaka od njih mora sto bolje resonirati na radnu forekvenciju s kapacitetom onog tranzisto- od njih ima pojacanje snage samo 4 dB.5 zavoja na promjeru 6 mum. Jedan od nafcina je. Ugadanje se mora izvrsiti bez antene. nego koristu Na kraju treba naglasiti da pojacala ove vrste ne treba smaitrati te »linearnim« pojacalima. sa odgovairajuoim Ls=Ln—Li—2 zavoja na promjeru 3. dok se sa BLY 94 to postize uz napon od 28 V. Bolja bi se linearnost mogla ocekivati od tranzistora koji radi sa visim pogonskim naponom. 6. Ls=L9—Lio=2 zavoja na promje6. ovisno o fupotrebljendm tranzistorima. moze se rjesavati na nekoldiko irazlicitih nacina.4 mm. s ikojim je u vezi. te istovremenoutjecu kraci. Nanjihovu resonanciju utjece polozaj dzlaznog para kondenzatora i induktiviteti mo zavojnica. uz 12 W. upotrebiti BLY 94 uz 28 V u pojacalu snage koje bi 395 . CuAg. ima pobudu sa Pogomski napon od 13. zicom 1. L2=Z. CuAg.5 Duzina zavojnice mm. poromjenljiva ska. uz dovoljnu pobxidu. Induktivitet ovdh zavojnica treba jezgricajma dovesti na itakvu vrijednost da pobuda bude maksimalna. koliko je guee bolje. Potrebno je da se induktivdtetima zavojnaca cija. ako se antena prikljucuje preko zaista ponzdanog fdltera. Oni moraj'U biti najbolje kvalitete i veoma stabilno gradeni. osobito Ls. anaksdmalna.

Prototip pojadala snage. kad je pripremljena. Plocica fci / 60 i Wn ¥ od vitroplasta.5 V. BLY 89A. Ri otnoze imati oko 27 Q. (si.„ 40 J™ J «Th k !>> >-rT' 40 Li > a L2 ? | \—^4 mirna kolektorska struja od kojih 100 za oba tranzistora. 12-25. Za sam raid paralelno spojenJh tranzistora to nema drugop ma£rnja osim cinjenice da <5e jedan (onaj koji ima vece strujno pojacanje) biti jace opterecen. Ona nece biti sasvim jednaka za jedan i drugi tranzistor. Vidi tekst spiralnog svrdla (burgije) promjera 8 mm. si. 12-26. provodni komdenzatori. Cu i Cn su tzv. uz pobudu od satmo 3 W. Dva takva bi trebala sa pobtidom od 12 daiti folaznu snagu 50 W. 12-13. proma si. Izbor bi mozda anogao Wuz W SI pasti i na tranzistore 2N5591 koji takoder. 12^27. Otpornik Rs odabire se prema potrebno j mirnoj struji tranzistora. velicine / 60 SI. Taj xKirugi pait« je paralelno spajanje dvaju slabijih tranzistora. Njeje potrebno 28 da. 12-26. Mi nismo irniaJi takvog tranzistora >xpri iruci« pa snio po§H donujgiin pu- tem. Oni su sa straznje strame zalemljeni na bakar i sluze kao kontaktni podupiraci za 396 .u princapu bilo kao ono na si. debele 1. namotane preko 100x80 mm. sagraden prema shemi na sU 12-25 W Uz pretpostavku da ce se napajanje elektri&iom energijom dobiti dz Ako se mozemo odluCiti za veci pogonsM napon. Dva paralelno spojena tranzistora za postizanje vece sna- ge u linearnom pojacalu za sve koja ima bakreni sJoj saimo sa jedne strane. Cb. recitmo. Kolektorska struja jednoga ce se poneSto razlikovati od kolektorske struje clnigoga. vrste dvometarskih signala. oblik i simje§taj zavojnica je vidljiv -na sMci. Broj zavoja. -H3. za dva tranzistora. Jedan takav daje izlaznu snagu 25 pobudu sa 6 W. Raspored dijelova je prikazan na si.5V c^Tln L6 ~I . ali takoder 25 do 28 V ukotiko su upotrebljeni tranzistori kojima treba takav napon. 12-25. uz 13. dajiu 25 izlazne snage. Zato jo najbolje ako ta razlika nije veca od 15 do mA 7p I—fee 20%. moze razdjelnik Ri/Rs 12-25) za posti- mu BLY V W zavamje potrebnog prednapona na bazama tranzistora TRi i TRs spojiti na puni napon.5 V. Zavojnice su bile nacinjene iz posrebrene bakrene zice. Sastavne dijelove smo montirali na onu stranu plocice koja nenia bakra. a R* toliko da se postigne terskom opsegu. ima izg'ed kao na si. kao Sto su.5 mm. bio na- cinjen s njima. ali trefoaju vedu pobudu <oko 8 W). Shema vrijedi. Takva dva snio mogli <»nadi« i zato je 5(Pvatni izlazni linearni stupanj. Kondenzatori. Napon za napajanje mole biti 13Jy V. daje najmanje 25 izlazne isnaige u dvometarskoan atma- stafoiliziranog ispravljafca. 12-28. do&M bi u obzir i tranzistori kao Sto je 93. ukoliko zelimo ostati kod napajanja sa 13.

St. gore: provodni kondenzatori Cb> Cu. Stampana vitroplast-plo&ca za linearno pojacalo 12-26. prema si 12-27. u sredini: Cv. 12-27. Format je 100 X 80 mm snage. Raspored sastavnih dijelova na plocici. 12-28. na si SI. Komentar u tekstu 397 . Lijevo.

onda crvena sdgnalna zaruljica koja svijetli za vrijeme dok je pojacalo ukljuceno (za vtrijeme Kad smo tako dzvrsili parethod^ no ugadanje. su s 12-29). Dobro je da je i predajnik koji daje po- & SL 12-30. Kad to ponoviimo sa sve veoim naponom (ne predugo. Pogled pod sasdju tog uredaja (si. naj prije upola nizi od onoga s kojiim cemo ikasndje raditi. rada predajnika). 12-30) pokazuje dio ispravljaca sa elektrolitskam kondenzaitorom i dijeloon elektrondokog stabilizatora napona. vrlo analena. Sto blizi vrijednosti 1:1. S vanjske strane se vidi preko jos jednog SWR-metra. Lijevo gore nazire se »COR«. Povrh njdh je prekidac i jos jedna zaruljica zute boje koja sigdnuiga nalizira da je ispravljac ukljucen. koaksdjalina sdgnalna zamljdca (sijalica) zelene boje koja svijetli ikad je poja£alo u stanju pripravnosti (za vrijeme prijema).prikljucivanje ostalih dijelova koji budu sa »linearcem« spojen takocter njkna u vezd. da se tranizisitori ne pregriju!). i pazljivim okretanjem kondenzatoara Ci d Cs. mozemo ukljuciti napon za napajanje tranzistora. hladilo. dok neraa pogonskog napona. ali uz sto bolji odnos stojnih valova izmedu oba uredaja. doci demo konacno do toga da sasvkn Jedan za primarnu stranu transformatora ugradenog i'spravljaca i malo popravimo ugadanje i na ulazu. Ispod njega su iredoan: ulazna prikljuCnica. Opis u tekstu 398 . Pogled na prednja plocu uredaja u kojemu je ugradeno linearno pojacalo snage (si 12-26) za jedno sa ispravljacem nom kad visokofrekventnom filteru bez kojega se takvo pojacalo ne bi nisimjelo prikljucivati na antenu. ikao i resonanciju SWR i pri- za istosimjernu struju s kojom se naipaja linearno UKV pojacalo. One pripadaju izlaz- (lijevo dolje SL 12-29. Ponovno pa£ljivo ogadanje na maksimum. Na izlaz treba priikljuciti neinduktivno opiterecenje od 50 Q mozda je t Ugadanje pojacala preko nekog SWRnmetra. 12-31). Zato smo ih montiirali na masivno ailuminijsko hladilo (si. si. Zatim slijedi iz- lazna koaiksijalna prikljucnica i prikljucnica za izmjenicni napon od 220 V. Pogled pod sasiju uredaja. 12-29. Lijevo od elektrolitskog fkondenzatora (u desnoj trecini slake) vide se zavojnice. Tu se vide d dva oklopljena releja za koatksijalne vodove a u sredkii). Wti$M:- najbolje zapoceti bez istosmjernog napajanja (!) sa reduciranom pobudom. Plo6ica sa dijelovima pojacala je na unutrasnjoj strand prednje plode. pazeci i na ulazni SWR (!) pribldzat . Va&no je dobro hladenje taranzistora. ce nas cilju. jer ulazno ogadanje ldnearnog pojacala (mora biti izvrseno na takav nacin da pobuda bude maksimalna. nastojati da se dabije imaksdmalna dzlazna snaga. kao i i Cs. Iznad ovoga su dva osiguraca. Ona je u pocetku. 3WR mora biti sto manji. sklop za automatsko ukljucivanje linearnog pojacala (vddi kasnije opis £ si.

na opip. u pravilu. kao i poda'lje od nje. pa i »pregorjteti«. Otpornik Ri treba tako odabrati da se predajnik znatndje ne optereti. postidi ako za modulaciju prianijenimo agranicenje ampldtuda niskofrekventnih najpona prije modulaeije. dobro je da se izlazna visokofrekventna poja£ala vece snage ukljucuju istovremeno kada se iskljucuje prijemndk. zagrijavanje je manje. »COR-stklop« u moze biti nacinjen televizorima. od engl. Zagrijavanje tranzistor a i alumdnijskog hladdla je bilo vrlo uimjereno. su bili »ugodno topli« i nakon nekolitko minuta rada (koliko otprilike traje jedna »relaoija«). Ona. je j>ri torn bila iz predajnika tkoji je na svom izlazu imao tranzistor 2N3632. sto je izlazna snaga veca. To je kod slabdjih pre- VF snage U svaikoj radio-sta-nici treba osi- gurati nesinetan rad i prijemnom i predajnoaii dijelu aparature. Da ise to ne bi dogadalo moraju kapaciteti. moze predajnika na ulaz prijem- dajnika ma izlazu. »push to talk«) na cima okolnih radio-amatera (i »u tmikrofonu ali takoder pomocu posebnog sklopa kojd se cesto oznacuje kao »COR« (od engl. a da dpak diode Di i D2 ispravljanjem VF struje proizvedu dovoljno visok napon na kondenzatoru od 1 nF. Otuda potece 399 . biti Sto manji. ako sdgxial ne mozerno kontrolirati diti i osciloskopom. to su d same zastitne diode ugrozendje. dzmedu kontakata koji su ukljuceni u izlazne strayne krugove predajnika i kontakata koji su u vezi sa ulazndm krugovisma prijetmnika. po dvije »amtiparalelno« spojene diode kojima se ova opasnost ano^e snianjiti. pogresno inazivaju »visokofrekventnd VOX« (»VOX« .« d djeluje pod »Voice operated utjecajem niskih frekvencdja). Maksiinalna snaga koju smo mi tako postlgli bila je blizu 52 W. kod SSB-signala. Jedan takav je na si. Kod Uz dugotrajnije djelovanje jace visokofrekventne struje. Temperatura im je bila podjednaka a. Prema tome treba.lagodenje na izlazu. Medutim. Tada. a kod jacih predajnika na njihovim ulazndm titrajnkn krugovima. ni Takoder ne smije biti nikakvih u susjednim radio-apa- . sije gdje postoje prekidi pri kucanju. smetnji mi ratdima. Ovi kapaciteti dpak postoje. Sto je visa radna frekrvencija to ce spomenuta opasnost biti veca. . obicno uz antensku zavojnicu. njih sumo vrsna snaga (PEP) dosize punih 50 W. Prikljucnica VF u vezi je sa nekoim tatkom u predajniku. NeSto veca prosjecna Da se ovakve pojave izbjegnu. U poglavlju o UKV prijemnicima nacrtane su na mnogim shemama. a to je jedino sto nam pofcazuju obicni mjernl instruTnenti s kazaljkoan. na vise naoina. ni ulazni tranzistor bi bio vise zaSticen! ne ba da ima oko 10 do 13 W. bez izoblicenja i Simetnji neposredno uz nasu radnu frekvenciju. Iako se za prelaiz od primanja na emisiju ipak iz upotrebljavaju releji. diode se mogu zagrijavati. gdje je dovdljan visokofrekventni Korisni pomocni uredaji uz tranzistorska pojacala potenoijal. dolazi od engl. snaga mora biti ndza. Kod telegrafije. Jos mianje je zagrijavanje kod emi- nika doci toliko visokofrekventne snage da ulazni tranzistor bade ostecen. U tu svrbu moze se po- snaga imoci ce se. treSSBnsignala. prilaga* pobudu. U prosjeku. iz V Pobuda UKV Zagrijavanje tranzistora je najvece kod xada sa frekventno moduliraniim sdgnalom koji jednoliko i maksimalno optetreouje ftranzistore. Ulazni tranzistor je za§ticen d uz snagu predajnika od nekaliko desetaka vata. »Carrier operated relais«). uz napon od 26 stabiliziranog ispravljaea. dakako. AH a onda moramo biti sigurni da nam je signal na svim prijemni- igodni relej ukljucdti rucnim prekdtipkalom posebnim dacem ill (»PTT«. 12-31a. Takarv sklop neki lokahi«) ostao »uzak«.

On 400 . Paralelno Zenerovoj diodi je spojen tiristor TR3 kojd. Mnogi su tranzistori na taj nacin bi'Li probijeni da relej odmah dskljuci prijemnik i antenu prekopca sa prijemnikova ulaiza Da postal! netipotrebljivima. da se pokida antena ili. Polaritet ove diode je odabran tako da ona na propu&ta struju koja treba da te£e kroz REL.b) r R M 12V/0JA p-T R4 ^+10 V f— n (stab ) <© S/. tako jaka elektricna struja. Uz veci je te§ko ugoditi dzlaszni stupanj pre- SWR yod i ugodenu antenu. Vidi tekst kabel. Ovisno o jakosti struje koju trerelej. Kroz relej REL poteci ce. ne propu§ta struju i ne smeta stabilizacdji Ved ssmo niagla&ili 11a mh valova da odnos stojantenskom kabelu napona. Jedan uz dobro prilagoden antenski je najekonomicniji prenos saiage iz predajnika na antenu. i se izlazni tranzistor (ili tranzi- stori. vog unistenja moze matski prikazan na Kod sluziti sklop elektronickog osiguraca kojd je shesi. to veci §to je dzlazna snaga koja odlaizi u anitenu veca. spojen paralelno sa zaruljicom (sijalicom) od 12 V/0. je pravilno opterecen. dioda D$. zavojnicom releja je na ParaMno ako ih je vise) u izlaznom stupnju predajnika zastdte od tak12-31b. Dar- lingtonov par u kojemu je ukupno strujno pojacanje jednako umnosku strujnih pojacanja upotrebljenih tranzistora. postize stabilizirani napon od 10 V za oscilator predajnika.1 A. TRi i TR2 mogu biti bilo kakvi silicajevi tranzistori sa veddm strujnim pojadanjam {dva BC107). SWR povedao (npr. i2-3i. mora Sto bMi stoje najxnanji gubici biti 3 to bolji. sa izlaz predajnika. jav- u kabelu I po- ljaju se redovito je. formira tzv. na uobicajeni W ill sli£an). Tada SWR mora i Na SWR-mostu 21) kojd je uigraden (vidi biti u <u poglavlju predajnik. cim se pojavi val nosilac predajnika. jedinici. da negdje pukne antenski da na mjernom instrumentu (koji kod prijema sluK kao S-metar) za vrijeme emisije kontroliramo rad predajnika. zajedno s njom. nacin. toru tranzistora mogle pojaviti tako visoke vrsne viijednosti VF napona koje on ne tmoze podnijeti. pojaviti velilki naponi od kojdh bi laiko stradald tranzistori Darlingtonovog para. ZD . VIP\GH^» 1' I * SWR most (REFLEKSIJA) kom Korisni dodatni uredaji: a) za uklju&ivanje pojadala snage viso frekvencijom (»COR«). Taj napon se moze iskoristiti dajnika za optimalan rad. moze TR2 biti takav da podnosi jace struje (BC140 ba Otpornik R. zajedno sa TR2. za vrijeme rada predajnika. recimo. zbog samoindukcije. b) elektronicko osiguranje predajnika kod pojave loseg odnosa stojnih valova (SWR). Ona neka bude za nomtnalno optereeenje do 10 d za napon od 10 V. §to je cesde mogude. Tada bi se na kolek- struja baze u transistor TRi. pri okretanju antene) otnoglo bi optereeenje predajnika post a ti preslabo. Ovaj. omogucen predajnik dva napona. Drugi napon koji se jaivIja na SWR-mostu jednak je nuli ako je sve optimalno ugodeno. Ako ibi se iz bilo kojeg razloga. U slucaju potrebe. normalno. prekida kolektorske struje naogle ba se. Tako se. ogranicuje jakost struje koja tece kroz Zenerovu diodu ZD.

»sve u redu«. Ako ga ukljudimo. fcurbi. vrata) aktivira a TRs. pa on »kratko spoji« Zenerovu diodoi ZD. 2aruljica (12 V/0. gejt. dok su varikap-diode u prvom redu namijenjene da rade kao promjenljivi kapa- upozoravaju- u antenskom kabelu all na antend.1 A) zasvijetli punim sjajem ci da se neSto dogodilo skih frekvencija maze se u 70-centianetarski opseg dodi na razimjerno jednostavan na£in. ODASILJACKI UREDAJI ZA 432 MHz Eksperimentalni utrostru£iva£ frekvencije Iz TRs je. Njegova kolektorska struja na otpomiku od 33 kQ daje tako velik mogude ukljuditi bez antene. Od tranz»istara se razlikuje po tame. Jedina je razlika u tome da varaktori sluze iskljucivo za umna^anje frekvencdje i podnose velika opterecenja. kako smo rekli. tzv. Kada opet postignemo da SWR bude oaannalan. Iza ponovnog ukljudivanja. U torn stanju pad niapona na tiristom (izmedu njegove anode i katode) iznosi manje od 1 V. U §to je ved mnogo puta (i neugodno nije skuif>o!) potvrd^lo iskustvo. potede stmja i TRs svojom kolaktorskom strujom aktivira i TRd. tsonije okdnuti ako je sve u pad napona da se preko elektrode G (»gate«. treba najprije iskljuditi napon kojim se napaja stabilizacijska siklop. Sto tAristor kad jedanput provede elektridnu struju — trajno zadr- — dvometarskog opsega amater- zava tu sposobnost. Nijedan stupanj predajndka nema vise pobude i kolektorske struje tranzastora se s manje ili padnu na nulu. blizu jedinici. Zenerova dioda ce raditi normalno pa ce i oscilator ponovno dobiti potrebam 26 Radio priru£nik slicne piumjene uz onala opteredenja. On ne redu. tj. tiristor. To je poluvodidki proizvod koji je samo donekle slidan tranzistoni. Ako. Tiristor TR3 se pri tame sam vrati u prvobitno stanje. Frekvenciju treba utrostruSiti: 144 MHz x 3 = 432 MHz! Najjednostavniji su omnozivaci frekvencije sa speoijalndm diodapna. zbog kvara na anteni ili na antenskom kabelu) do baze tranzistora TRs stigne napon koji je dovoljno velik. mediuti<m. Razomije se da potenciometar od 10 'kQ treba namjestiti tako da £itav sklop ima dovoljnu osjetljivost. dakle. uslijed je. napon koji se sa SWR-mosta dovodi tranzastoni TRs premalen je da bi mogla pateci znatnaja kolektorska struja. autamatsku korekciju frekvencije i citet Predajnik ne unoze raditi doklegod ne fuklonimo uzrok iskljucivanju pogonskog napana za oscilator. Shemu i raspored dijelova utroprema frekvencije. Istovremeno je i predajnik sasvim i$klju£en. pri tome pao na tako imalu vrijednost da oscilator prestane raditi. Predajnik de opet normalno raditi. Ako ako je SWRodnos mo&emo zaboravdti da na tranzistorski predajnik prikljudimo antenu. podEksperimenti s taikvim utrostrudivadem vrlo su zandmljivi i mo- gu biti korisnd jer omogucuju konstrukciju jednostavnog ureaaja za prelaz na frekvencije oko 432 MHz. Varaktori su diode kojima se mijenja kapacitet. ujpravo kao i kod varikap-dioda. cak i onda ako preko G-elektrode vi£e ne tede ni- kakva stnuja. stniftvada 401 . U- gradnja takvog osigurada se i tada isplati jer predajnik jednostavno neodekivane pojave refleksije (npr. moze stradati kojd od tranzistora. Oscilatorov pagonski maipon je. naime. Utrositrucivad frekvencije ono^e se saigraditi i pomocu varikapdiode. za ugadanje titrajnih krugova. ako se zadovoljimo s malim sna- gama koje takva dioda maze nesti. >waraktori'ma«.postaje veci aiko se usMjed nepo ieljnih refleksija (zbog neprilagodenja) pojave stojni valovi na antenskom vodu. pagonski napon.

Promjenljivi kondenzator Ci dovodi oilazni titrajni king u resonanciju. Dioda rikap«). unutamji promjer 8 ram. CuAg.2 mim. zica 1. Paralelno s diodom je otpornik od 100 kQ pa na njemu Ona dezi nastaje pad napona uslijed ispravljackog djelovanja diode. diUgacka 15 mm). Na ulazu zavoja. prikazuje sL je zavojnica Li (7 12-32.DL9JU. Ova resonancija je vazna abog toga nim strujnim b) 1 Onrnn . Na njenom drugom zavoju je odvojak koji je spojen sa ulaiznom koaksdjalnom piikljucnicom. Istovremeno dioda D lezi u izlaz- kragovfrna. D je »va- u primarnom titrajnom krugu. ovisno o jakostd ulaznog signala. Ovaj napon sluzi kao prednapon za diodu i odrectuje nje-noi iradnu ta£ku. Serijski titrajni krug L2C2 mora resonirati na dvostruku frekvenoiju (288 MHz).

Ci=15 pF. 12-33. Ona je oikomita na Lu Saan varaktor je ti£vr§cen na Sasiju a od njega. zica 2 mm. a 11 donjem dijelu <na slid) je sve ostalo. promjenIjivi kondenzatori Ci i Cs. za ugadanje. Pomocu njali se utirostrudivaC moze piilagoditi predajniku iz kojega se napaja. aice Ls i. Varaktori BAY utxostruiSivanju opteretiti sa 50 dajuci OUTPUT od 35 W! Sve ove snazne diode imaju van j ski izgled kao i TK>znate silicijeve ispravlja£ke W 96 mogu se. SL frekvencije vidimo 26* 12-34. Ls = 3 zavoja. snazna tkomponenta dvosfcruike i slabija koanponenta trostruke frekvencije. kroz keramicki provodni oep diode u metalbuciStama. na promjeru 5 mm. je prikazana unutra§njost §asije. kondenzator Cs. Izgled takvog utrostrucivaca si. razunjerno jednostavnog varaktorskog u-trostru£ivada frekvencije za ve6u snagu. 144/432 MHz. Vrlo dohre rezultate daje BAY 66 (»Philips«) podnoseoi INPUT do 20 pni W. Iz ovog resonatara je onda moguce odvesti f — dobiveni signal (432 tensku koaksijalnu MHz) na an- Tome tacnije shizi petlja od na prikljucniou. Tu 12-34. Titraji trostruke frekvencije od- vode se najpiuje na Ls i C4 a odavde preko induktivne veze Lz Li. Dioda D (si. Cs = kapacitet. Pogled pod Sasiju varaktorskog utrostruhivaca frekvencije 403 . strucivaca frekvencije 144/432 MHz. Uz ulaznu koaiksijalnu prikljucnicu vide se. Istovremeno je omoguceno i ugadanje ulaza na 144 MHz. poznatfrn pod ionenom varaktori. C2 =15 pF. varaktor. Ostalo vidi tekst r Resonancijom pojacane visokofrekventne struje frekvencije 288 MHz mijesaju se u istoj varaktorskoj diodi sa ailaznom frekvencijcxm. 12-33) je varaktor. U ispravljenoj stmji ima. tzv. Na SI. Shema varaktorskog utro- napona divostrukiu frekvenoiju (288 MHz) resonira serijski titrajni krug L2C3. duzina 19 mm. osim osnovne frekvencije. U gornjem dijelu je smjeSten £etwtvalni resonator za 432 MHz. jednostavno priSarafiti meniu Sasiju. na li- Promjenljivi kondenzatori Ci i Ct pripadaju tdaznom djelitelju vi- sokofrekventnag napona. D—specijalna dioda za utrostru6i* vanje frekvencije. u svrhu boljeg hlade- nim nja. Kao rezultat toga mijesaaija dobiju se vrlo snazni titraji trostruke frekvencije (144+288^432). opisan u tekstu.ma.2 mm. One se mogtu na jednak nacin. Prema varaktoru je usmjerena zavojnica Li. C*=Cs =»televizijski« keramicki trimer od 10 pF. Ovdje zeliimo prikazati samo jedan primjer. pregradene u dva dijela. CuAg. CuAg. na cetvrtvalni resonator L4C5. duzina 13 mm. u zajednici sa zavojnicom Lu Varaktorska dioda ispravlja te oscilaoije pa se na otporniku od 100 kQ stvara pad koji sluzd kao neka vrsta radnog prednapona za saraiu diodu. u ugliu desno dolje. Od varaktora prema kondenzatorn Cs usmjerena je zavojnica L2. L1 — 6 zavoja ilea 1. na promjeru 5 mm.

Skica za izradu detvrtval S druige strane trake Ia dolaza petlja Ls. Vecina laznih ante- TX 1«MHz $ VISOKOFREKV. debela 1 ram.5 cm dok joj je presjek 5x5 cm. po mogucno&ti posrebrene £ice. na£injena od 1. ldjevo. Vidi tekst 404 . Udaljenost izmedu Ls i 1*4 treba odrediti pokusom. redimo sa si. Kroz £ep C. Udaljenost izmej du Ls d Ia takoder treba odrediti pokusom. koja je s jedne strane presavdjena tako da se dobije 12 Siroka ploha. pleksiglasa. Ispitivanje tiredaj a koji trade na tako visokim frekvencijama kao sto su 432 MHz zato nije laJco. Ona <5e redovito biti 3 do 5 nog resonatora za 432 c. a drugim kraj em na statorski oblog trimera Ce. ali bit ce oko 5 do 6 mm.5 debele bakrene. mm SI 12-35. 12-34. 12-35 je skica pregrade koje eetvrtvalni resonator d&pod Sasije odijeljen od preostalog dijela umnozivaca frekvencije.5 x Na jom Za ugadanje varaktorskag utro- x5 cm. Oni koji su okusali svoje sposobnosti na tim frekvencijama lako ce se sloziti u tome da mm su za pripremanje uredaja potmoou kojth su mogli pouzdano ispitati sagradeni predajnik potrosili daleko najvedi dio vremena d sredstava. si. Visok je 24. Kao prva i jedna od najvaznijih stvari je cist omski otpor od 50 ili 60 Q za la£nu antenu koja mora biti slobodna od reaktivnih komponenata i na tako visokoj Erekvenoiji. ill posrebrena mjedena traka Ia. Oblik i velidina petlji Ls i Ls takoder su prikazani na si. prolazi petlja Njezin polozaj kao d samu konstrukciju resonatora za 432 MHz bolje cemo uofciti ako si. Pomocu nje se traka struciva5a treba raspolagati odgovarajucim griborom. 12-36. §iroka 13 mm.ti. Na si. na£injen takoder od fcvalitetnog izolacdonog imaterijala. 12-35 sa strane. 12-36 vidimo pregled pri- ucvrsti s dva vijka i onda joS za- lemd na bocnu stijenku Sasije. fiksirana je pomocu stmpcica IZOL. montdrana na vijku tako da se udaljenost medu njima moie mdjenja- bora kojim bi se moglo izvrSitd takvo ispitivanje.5 x 17.5 mm. MHz Ls. diuga£ka 130 mm. Da se tra- ka Lrf ne trese. Drugi kraj petlje Ls zalemljen je izravno na statorskd oblog trimera C*. Pregled pribora koji je potreban za ispitivanje varaktorskih utrostrudivada frekvencije 144/432 MHz. Ovaj mo£e biti nacinjem iz polistirola. Supljina dobivena postaivljanjem pregrade duga£ka je 17. u pregradu. Jednaka plo5ica mora biti ovoj nasuprot. U sredini je u£vr§cena bakrena. Ona je jednim svojim krajem zalemljena na srednji kontakt koaksijalne antenske prMjucnice K. te* flona ili keramike. OPTERECENJE VATMETAR SI. Na drugom kraju traka nosi mjedenu plocicu promjera 25 mm. prolazi petlja Ls. Sama Sasija ima domenzije 12. 12-35 upostavljen mm. Ove dvije plofiice predstavljaju promjenljivi kapacitet Cs.

po mogucnosti §to blize vriditi smanjiti vec kod dvometarskog nala. dobro ce posluziti jo§ jedan SWR-metar. dobre stabilnosti. Reflektometar treba da je ukljucen izimedu A i mu Da ne se utrostrudi i devijocibi bdla prevelika. udvostru^ivanjem utrostrucivanjem frekvencije. Tu si ramo pomoci na drugi nacm. Prvo ugadanje treba izvr&iti uz manju uho su nezamjetljiva. B C civaca frekvencije C.na (*dummy load«. prije nego li bude utrositrucen. Taj porast potvrduje da su u izlaznom signalu prisutne jo§ i druge frekvencije. SWR-odnos postaje obicno veci. SSB-telefonija poslije utrostruci- Pogledajmo joS jedanput si. na jednam kraju montirati koaksijalnu prdkljuenicu. moze se ulazna snaga povedati i onda jos malo popravdti oijelo ugadanje. u 70Hcentdmetar- skom opsegu. Filteri su opisani u poglavlju 22. a na drugom kraju izmedu sradnjeg voda i vanjskog oklopa. SWR metar pokazuje maksimum »prema napred«. Njegov izlazni signal preko reflektometra B odlazi na ulaz utrosfcru- vanja postaje nerazuanljMfva. tzv. ali je tako! Ni do antene nece stazati vti£e snaige kroz ovu vrstu kabela! »cirpova«. tar« f tacnije Kao cije od 432 MHz unmazanjem. snagu dvometarskog signala. Tek tada treba ugadati ostale titrajne krugove.1:1. oznacen slovom E. umjetna ili vjes- ta£ka anitena) koja se u razlicltim zemljama nudi na prodaju. Iako je na suprotnom kraju kabela otpornik kojemu je opteretivost samo 2 W. Telegrafski signal. uvijek je potrabno iza utrostru'divaSa frekvencije upotrebid sto je moguce bolji filter. Da ne bi bilo smetnja i da se emitiranim ostatkom ne smeta na stanicama koje rade u dvometarskom opsegu. »overlay« tranzistopogodni su za postizanje fretkven- yisokofrekventni »vatme»mdikator snage«. U prvom redu prisutni su ostaci la t dvometarskog signa- odgovara prikljucnoj vrijednosti kabela. neinduktivnii otpornik takve vrijednosti koja m Iskljudi<mo li filter D. Za kabel tipa RG-58/U to je 50 Q. To se na tiim frekvencajama. u idealnom 1:1. teiko postize. osim 432 MHz. t tj. Zanimljivo je da se amplitudno modulirani signal moze utrostruciti bez opasnosti za razuanljivost. kad je sve dobro ugodeno. mo Jednu od mogucnosti da ostvari- uz odnos stojnih valova. Uzet cemo 30 takvog kabela. To 6e biti onda aiko reflektometar pokaze najimanji moguci odnos stojnih valova. Kad je ugadanjem postigniut maksimum na 432 MHz. spojiti dvovatni. A je dvometarski predajnik. ali frekventno modulirani>al zadrzava dobru kvalitetu modulacije. Uz dobro. Najbolje djelovanje omogucuju sklopovi prema sL ili i Promjenljivi kondenzatori Ct djeluju kao kapacitivni djelitelj & 405 . *no dobru laznu antenu pruza onaj isti koaksijalni kabel koji ce nam kasnije sluziti za vezu sa antenom. neinduktivno opterecenje. treba nastojati da SWR-odnos bude $to jedinicL blize slu&aju. mozemo u kabel bez brige »poslati« cijelu snagu koju daje utrostrucivac ako ne prelazi 20 ) W. ukoliko je bio u dobrom kabelu u dvometarsbom opsegu dist i bez ovolike duzine na toj freikvenciji tako veliki da se otpornik nece pregrijati! To mozda iznenaduje. obicno ne vrijedi za 432 MHz. Tranzistori kao umnoiivaSi frekvencije na 432 MHz ri Moderni. Jedan od njdh ce posluziti opisanoj svrsi. Izoblidenja koja se pojavljuju za jednosti . Frekventno moduliran signal postaje Siri jer ja. u amaterski improvdziranom ispitnom uredaju. Ipak. treba je sig- da pomocu njega mozemo utvrkada je varaktorski ulazni titrajni krug dobro ugoden. Gubioi su i zatkn vise/harmonicke frekvencije. ostat ce nepramijenjene kvalitete i poslije utrostruoivanja. 12-36.

da se iza utrostruoiva5a freikvencije nepexsoredno priklju£i antena. 406 MHz. a L2 oko 5 zavoja 2ice 1. E2. §to je takoder £esto moguce. Li ima jedan. 12-37a). dodatkom posebnog filtera za 432 MHz izmedu utrostrucivaca i amtene. Ulazni titrajni krug treba ugoditi pomocu grid-dip metra mijenjajuci duzinu zavojnice L2. i viloj frekvenciji.5 ram. Kondenzator C4 i ovdje sluzi za vezu sa antenom. na 432 MHz. s kapacitetima cijevi. Veza sa antenom je induk- . 12-37. izlaznom titrajnom 'krugu je od sfoce. Jos je bolje atko se iza utrostrucivaca doda stupanj za* poja£anje Moguce nekog ci u*mh» -^ ? r^£/Wv-r^|(-^ =: C6 -L 7 220 1 1 =p C5 r^ snage Tranzistorski umnozivadi frekvencije za UKV: a) udvostruciva. ako su obje cijevi istog tipa: MHz W QQE 02/5 ili QQV 02/6 Hi 6939. Ls. ovisno o tranzistorima.Utrostru5iva5 frekvencije s cijevima Za utrostm£ivanje frekvencije sa 144 na 432 MHz je mozda lakse nabaviti pogodne elektronske cijevi nego varaktorske diode. izabrani taiko da se postlgne §to veci izlazni Signal frekveaicije 144 MHz dovodi se preko prikljuicnice U i zavojnice Li na uilazni titrajni krug. na istu frekvenciju. Promjenljivi kondenzatori Cz i Cs sl/uze za postiza vezu sa zavanje resonanoije a antenom.0 do 1. Anodini tiftrajni krug prve cijevi treba u'goditi na 432 MHz poimocu trimerskog promjenljivog kondenzatora Cz s maksimalnim kapacitetom do 8 pF. svakako. Na izlazu su tni zavojnice: Ls koja iresonira na 216 MHz. Tako na 144 se dobije daleko veca izlazna 12-38 je iskoriste- snaga. mora resonirati na f rekvenciju kojai zelimo udvostruciti (216 MHz). CuL. Umjesto zavojnice sluzi petlja od zice. na ulazu. koja se pomocu (do 8 pF) ugada na 432 trimera petlja U & hapon frekvencije 432 MHz.6 za 216/432 MHz. U njemu je zavojnica L% koja resonira bez dodatnih kooidenzatora. Na izlazu je serijski titrajni krug za dvostmiku frekvenciju. L2 d C$. b) utrostrutivac za 144/432 MHz S/. Jedno a drugo se moze izbjeci. To je dopu&teno ako smo se prethodno uvjerili da utrostru5ivac uz 2eljenu frekvenciju ne proizvodi jo§ i drage vi§e harmoni£ke ill. kao mtrostrucivaic frekvenoije ulaznog visokofrekventnog napona (si. kako znamo. 12-37b je slican utrostrudivac frekvencije. je. S njoon je induktivno vezana petlja Lt koja se nalazi na ulaziu u slijedeci stupanj. L3. & Na si. Lz i La koje resoniraju na 432 MHz. Otpornici Ri i Rs morajtu biti. Na ulaz sklopa dovodi tse signal frekvencije 144 MHz. na promjeru 18 man. Zavojnica Li. Na trastruku frekvencijoi ugodene su zavojnice Lz i Li kondenzatorima Cz i C$. pojacava ovako dobivenu frekkod FM-»telefonivenciju i daje 6 je. Cijev Ei na si. na istoj. da ne propuSta i 144 MHz u odredenoj mjeri. Tu je opet kapaoitivni djenapona C1IC2 i zavojnica Jitelj Li koja mora resonirati na ulaznu f rekvenciju. Dnuga cijev.

£e- p. Struja mA kod pr- Za cijevi telegrafiju bi trebalo da obje imaju stalan prednapon. Oblici i dimenzije za petod zice. prikazanim na si. Na Sasijd su otvori za podnozja cijevi Ei i E2. Glavni dijelovi dolaze u nizu. Shema utrostrucivada frekvencije 144/432 MHz s pojacalom. Kroz posebne otvore str&e trimeri Cs i C*. poredaaii kroz sredinu sasije. godenja na antenski kabel. mA oko 26 mA.2 do 13 V. Raspored i sL 12-38. L* } Ls a Ls svojim ravndnama paralelne su sa Sasijom. 12-39. koje sluze kao induktiviteti Ls. lje si. Ei i E2 medusobni polozaji titrajnih krugova za uredaj presu »novah podnozja za upotrebljene dvostruke UKV tetrode tivna.5 CuL. Jakost anodne *—32 mm—*J n k-32mm— -w "I SL 12-40. mA. 1240. preko Le. ( c y-f 16 mm Kad je sve ugodeno i kad je pobuda dovoljna moze se voltmetrom velikog unutrasnjeg otpora izmedu tacke X d sasije izimjeriti napon od pon od 2 V. 1a. a treba ih naciniti od zice 1. Petlje Lz. Oba stupnja stanu na §asiju veHeine 22x7. Vidi si 12-38. Ls i Le.5x5 cm. mm I 16 k-i U ^ mm — 38 — S 2Jl 10mm 10 mm 1 s»l mm dimenzijama. i2-35. prema skici na si. Cijevi su dvostruke tetrode QQE 02/5 SL ma 12-39. 12-39 i tekst 407 . a iz-medu tacke Y i Sasije na1.H « — o+ieov 432MHZ QQE 02/5 C5 ^^ ? *3Q S/. Pod Sasijom su i sve zavojnice. prema obliku i metria zastitnih mre^ica je 5 a 9 kod dnuge cijevi. Kondenzator C$ sluzi za postizanje Sto boljeg prila- struje prve cijevi je a druge cijevi oko 40 ve. Li i L2 postavljene su tako da je njihova os parasa sasijom.

tzv. Ina£e bi anodna staruja bila prevelika pa bi cijevi mogle stradati od pretereeenja. ne odgovaraju. Gotovi. te da pri tome zadrzi sve svoje dobre kvalitete. pomalo se napu&ta u praksi. onakvi koji mogu sluziti i za mijeSanje u prijemnickna. Zato se anodni napon ne smije priklju&ti ako nema pobude. U novije vrijeme se priimjenjuju druge metode od kojih cemo neke upoznati. »br2e«. Amater je pri sa- takvog miksera cesto suo£en s problemom nabavke feritnih jezgrica potrebne kvalitete. kao i na onim jo§ rvdsima. kolikogod bilo zanimljivo za eksperimente. ^2 Danas ima mnogo takvih mogucod samogradnje do ugradnje gotovih miksera. ty- g £ ~* kW^J Najsavremenije mijeSanjem! i najbolje: Najsavremeniji na6in da se yisokofrekventni signal bilo koje vrste »prenese« u 70-cenitimetarsko podru£je. Utrostrufcivanje frekvencije. a osobito problemom da pronade odg)ovarajxnce diode.ga ovdje nema. Za kratkovalne niogradnji freikvencije mogu se upotrebiti. Buduci da se radi o mikseru. Oni mogu kod 408 razlicitih proizvoda ove . Bolje su Schottky-jeve (sotki) diode rem za amaterske koje su deni mnogo nabavitti. je mijesanje. silicijeve minajatorne visokofrekventne diode. Vecina takvih miksera mo2e rakice« i DBM. ali ih je teze tvornicki proizve- sadiie vrlo dobre »§othermetioki su zatvoreni u malom. metalnom kuciStu (20xl0x x8 . Danas se za takve svrhe najradije upotrebljavaju dvostruko balansirani mikseri (DBM).mm!) sa nozicama za direktno lemljenje na »£tampariu« plo£icu.^ubici. nosti. diti do frekvencije oko 500 MHz. pasivnom neizbjezivi su . ba- gradnje. One ved na frekvencijama oko 432 MHz. Njihov vlastiti kapacitet sve vice onemoguouje pravilno ispravlja£ko djelovanje.

vodimo izlazni signal preiko PMiltera sa zavojnicom Ls* Taj signal treba jos pojacati. Oba signala. prema si 12-41. mijeSaju se pomo6u cetiri Schottky-dise ode u un»utra§n. dolazi oscilatorski signal frekvencije 404 MHz <oko 700 mV). sa zavojnicom Lu Ona je <u indufctivnoj vezi sa L.vrste biti. opsegiu izmedu 432 i 434 MHz. Pojacan signal pojavljuje se u kolektorskam titrajnom krogu. preko prilagodnog filtera sa zavojnicom Li. On ima na freflcvencijama oko 432 MHz gubitke mijeSanja oko 6 dB. 4) dobiju produkti mijeSanja od kojih nas interesira onaj u. si. kod 432 MHz.josti DBM-a taiko. Najpoznatiji od njih je sa oznakom »SRA-1« i »IE-500«. 3 i br. Zavojnice za uredaj. kojim mijeSanja postizu 70-centimetarske frekvencije se putem Oznaka . od prikljucnice B. 1 je redovito ozna£ena plavom bojom. pedancija miksera je 50 Q pa je za piilagodenje upotrebljen PMilter sa 12-5). 1) DB-miksera.2 od koje Ikmetarski signal odlazi na ulaznu priklju^nicu (nozica br. 12-41. Najbolje ce posluzlti specijaML mikser za UKV: IE-800. desetmetarski i oscilatorski. Odvojak na hi odabran je tako da izlaz C odgovara impedanciji 50 Q. Tramzistor 224) Na drugi ulaz (nofcica br. da na njegovom izlazu (zajedno ve- TRi (BF173 ili BF na svom ulazu A preuzima dedo 30 MHz) koji treba da ima 80 do 100 mV na 50 Q. Da ga izdvojimo. Nozica br. Ulazna imt zane nozice br. Taj moze biti bilo koji. Prvi stixpanj za pojacanje. Specijalni DB^mikser za UKV koji se moze upotrebiti sve do 800 MHz izraduje tvornica » Indus trial Electronics* pod oznakom »IE-800«. zavojnicom L$ (vidi tablicu Na shemi. sa tranzistorom TRs (BFY 90 ill njemu slican) dovoljan je da nadoknadi sve gubitke pri mije&anju. Tu se dobdje 70-centimetarski signal kose dalje vodi u niz linearnih pojacala (ako je to SSB-signal ili bilo ji Tablica 12-5. 8). Za jos bolju filtraciju korisnog signala na izlazu je primijenjen bandfilter sa zavojnicama Le i hi. oko 7 do 9 dB. Na ulazu je otpornik od 51 Q zbog sto pravilnijeg neinduksetimetairsdki signal (28 tivnog opterecenja predstapnjeva. vidi se takav mikser sa domje strane. Ima ukmpno 8 no£ica. ako samo omogucuje rad do ifrekvencija oko 500 MHz.

12-43. — kolektotrskoj struji tiranzistora! Uz Sa ulaznom popriblizno 30 dobije se izlazna snaga (na 432 MHz) blizu 2 W. najviSe 4 vata. Traozistor TRi treba na taj nacfci da postigne mirnu kolektorsku ^r *>» . budom od mW prosjecnu snagu od 3. Tranzistori mogu biti u razlicitim kombinaci jama. Za pojacanje SSB-signala moci ce se »ici« do izlazne slidna trarazistora. cemo se sa izlaznom (prosjecnom!) soagom od 3 do najvi'Se 4 W. Linearno pojacalo snage za frekvencije oko 432 410 MHz . ULAZ 04 7T 22 Dl = D2 = BD135((li sLifiniJ SI 1242. si. Nesto jaca pobuda je dopustena saano kod telegrafije Hi FM-signala da se postigne izlazna snaga oko 3 W. alt kakvih? I. Qni su i spojeni kao diode.5 (u prosjeku) da signal ostane cist.koji dnugaciji) Hi u niz pojadala klase C (ako se radi o telegrafskom ill frekventno moduliranom signalu). Za pojacanje SSB-signala zadovoljit Pojacalo snage koje bi se moglo upotrebiti vidi se na shemi. To se dogacta zato jer pojacalo prestaje biti »linearno<< kod prejake pobucfe. na kojim su sve frekvencijama bili ti vati? Pretjerana pobuda kod SSB-signala vodi do pojave »sirokog« signala i do pojave srnetnja svih vrsta. Kao TRi i TR2 mogli bi se izabrati 2N3866 i 2N5944. bez fcobMcenja. jiace C12 12. vrhovi ce siguirno dosizati preko 10 ili 6ak preko 12 W. neSto viSe vata. snage oko 1. kod FM-telefomije izlazmui snagu i oko 10 ili. Kolektori su vezani sa bazama dia se dotranzistorska dioda. Pad je vrlo konstantan i moze se »odtmjeriti« potenciometrima Pi i P2 tako da tranzibije tzv. moci cemo. to se moze izmjeriti samo osciloskopom! Na shemi vidimo jo§ d^a trainzistora koji su ozna£emi kao Di i D2. odnosno neka druga dva 1242. No.. mozda. ill tranzistore. Hi CI— 12 i C3 12. 1242 i na si. W li oapona na njima Upotrebimo niptr. dakako uz jacu pobudu. ima dva stupnja. postici kod telegrafije — 2N5944 i ZN5946. za modulacijske vrhove nema vise »mjesta« u Linearno poja&alo za 432 MHz sa dva tranzistorska stupnja — — u klasi AB Linearno pojacalo. 12 i C3— stori TRi i TR2 mogu raditi u klasi AB.+ 2_ jrsi^sm. p-rema si. Jedain amater je rekao: »Ja sam i kod SSB »izvukao« 10 vataU Mozda. da se sjxrijeSi stvaranje izoblidenja i nevolja koje ih prate.

Mima kostruja tiranzistotra TRs naka bude 25 do 55 mA.4 do prigusnica 0. debljiaie 0. 12-44. Oblik i velicima bakrenih traka. stoji paralelno sa plocicom (sL 1243). provodnog kondenzatora (C10. La i Li nisu ostvareni zavojnicama. sa strane je mehanicki detalj koji pokazuje polozaje plocica. Posljednja od njih i nije od lektorska prava zavojnica. Kaiko je i na shemi nacrtano.5 am dugacak komad posrebrene bakrene zice. Li je mala mm cm UKV starske diode Di i D2. desno). Treca plo- Na vanjskoj koja nosi potanciometre i fcramzistorske diode.5 mm.4 mm. kao i trainzistrujax denzatore i tranzistore i uc'vrscena je na aluminijsko hladilo. Izgled bakrom kasiranih plocica (A i B) koje sluze za izgradnju linearnog pojacala snage za 432 MHz. debele 2 mm. vee baikrenim trakama. Cs) i zice koja predstavlja induktivitet Ls. C10 koji je ovdje nacrtan je jedan od njih. bolje se vidi na si. tranzistora na hladilu.5 mm. Desno. Izmedu odredenih tacaka na plocici A i ovih provodnih kondenzatora (po 500 do 1000 pF svaki) montiraju se (koso!) zavojnice Ls. Zavojnica Ls je namotana na promjeru od 3 i sastoji se od 16 do 17 bakrene lakirane zice (CuL). Ostalo u tekstu 411 . s pfromjerom priblizno 3. One se vide na fotografiji uaredaja koji smo sagradili. One su jedna s drugom zalem- najdirektnije zalemljeni. La i obje VFP su Sirokopojasne visokofrekventne prigu&nice. Na sL 12-43. polozaj tranzistora i kondenzatora. sprijeda je okomita plocica na kojoj su montirani potenciometiri Pi i P2. B Kondenzatori Cs ti i Ce moraju bi- mm. Prva (A) ima dimenzije 135 x 35 mm. To je 2 do 2. Sasviin stoga vide se trimerski kandesizatori. Plocica A ima na sebi bakrene trake. Ufpotrebljene su dvije plocice od ikasiranog vitroplasta. CuL). a dmiga (B) 135 X 30 koja ima samo 1. Ls i Le.5 zavoja ziice (0.da stoje okomito jedna na drugu (si. induktiviteti Li. Pogled na prototip linearnog pojacala prema si 1242 10 do 30 mA. sa pri- st 1244. 12-44. namotane sa 23 zavoja na feritnim valjcastim jezgricama koje imaju 6 rupioa. Ls. montira cica. provuoene kroz feritni valjcic. dug 5 mm. Plocica B nosi 4 provodna kondenzatora. bakrene trake i tranzistori. konljene tako SL 1243. prigusnice VFP i drugo. strani plocice B se ostalo: kondenzatori.

6 nacrtani su. shema sL i izgled Stampane plo- 12-46. Vidimo da 25 W. .5 3 6. Dvostruko kasirana vitro- plast plocica (83x50 mm) za pojacato snage. prema si. tako da se za postizavanje izlazne snage od 25 mora primijeniti pobuda sa snagom koja je samo za faktor 4 nianja. recimo C25-12 i slidnima. 10W. 15 W. Jedan od njrifo je MRF618. kod manjih po budinih snaga poja£anje deseterostruko. 12-45.klju&iim *nului«.. nismo imali Na sredu. Tramzistor MRF618. Pirema tvorni^kim podaci- ma. na jednak na£in inoze se nafciniti poi SL 12-46. ali ovo smanjivanje W pojacanja ne smeta kod telegrafije kod firekventne modulacije. ti^lavtvornickim podacima V yzzZHH* fZLAZ 432MHz SI 1245.13. odnos ulazne (pobudne) snage i izlazne snage je: ulaz 0. Snazno tranzistorom. i ja£alo s drugim ill npn sa 2N5946 T cice. psredvideno je za rad u klasi C. 20 W. nekaim drutgim jacim tranzistorom koji moze raditi na tako visokim frekvencijama. UKV Moze pojadalo za telegrafiju i za FM-signate sa jednim kao dodatni izlazni stupanj iza postojedeg primopredajnog uredaja manje snage posluziti All . 0+ 12. nom. prema i prepomkama.6 1 1.4 W W W W W je izlaz 5 W. Snazno pojafcalo za 432 MHz. Lineairno pojadanje do tako velike snage nije moguj6e. nazalost. Ono sa ja6am pobudom postaje manje. 2icama od 500 25 vata Mo2da po dva pF? reduci/raniin ra miniiatiuirna na 70 centimetara mogu Danas postoje toranzistotri koji i kod frekvencija uinu/tar 70- -centimetairskog opsega dati prilidno velike snage. prema sL 12-45 UKV tranzistorima.

kao i tadke a i b. Mjesta koja su oznacena zvjezdioom. mde u prin- dodi utrostirucavaaajem mijeSanjem. pojacalo se mo2e graditi i na plodici od vitroplasta. nije lagano. treba probusiti kroz plofiicu. sastavnih Unatod toga. Ona mora biti bakrom kaSirana sa obje strane.i s bo SI 12-47. bez odi Samogradnjom govarajucih materijala dijelova. 432 sa MHz. manja grupa nalih amatera je osvojila i opseg frekvencija oko 1296 MHz. 12-46. i za rad na tiim rrekvencijama su. Do cipu. si. te kroz tako dobivene rupice provuci bakrenu iicu i zalemiti je s obje strane na bakreni sloj. tih se frekvencija. mo ^^\\\\\\\V\<\\V\\\\\V^^ ^JH dijelova) Raspored najvafcnijih sastavnih na plodicd! prikazuje si. Kako dosedi jo§ vi§e frekvencije? to viSe. kao Opremu oini maJobrojni nabavili kupnjom i 413 . koliko nam je poznato. preira crteia na si. dok ziti se na onoj stmami koja 6e slu* kao »gomja« i na koja ce se mantirati i zalemiti svi dijeiovi raju pripiremiti trake. Svi trimerski komdenzatori uga- daju se na maksimum iizlaane snar ge dobar SWR-odnos izmedu pobtudnog uiredaja i ulaza ovog po- w jadala. Te tsraike de sluiiti kao ulazni i kao izlazni induktiviteti. 12-47. 12-46 I a a Iako bi kaSirani teflon bio bolji. Raspored gtavnih sastavnih dijelova na plodici. Jedna strana ostaje bez promjene.

Tu je shema najvaznijeg dijela uiredaja MMT 1296 s kojim rade naki na§i amateri. 414 . Pnedaleko da u ovoj knjizi ulade- zimo u mnoge konsfcrukcijske dovoljmo prostora. L$. to. . mgodene taimorskim kandenzatorom od po 6 pF maksimalnog kapaciteta. Ite i Rs za redukciju snage dvometarskog signala. Izlazni titrajni kniig koji resonira Bududi da su primo-predajnici. Djelomicno se tu radi sa turedajima koji su ko da dvometarski signal na njiho* ve baze dolazi protufazoio. na 10 GHz. Na ulazu je atenuator sa otpornicima Ri. Na taj su* resonator prikljuceni kolektocri tranzistora za mijeSanje. i kao poticaj za osvajamje tih opsega. LTD«) isporuouje i linearna poja£ala za ove frekvancije tako da se postizu izlazne snage od nekoliko vata. pomocu diode D.uyozom gotovih bi nas odvelo talje. Ovaj tranzistor (opet BFR34A) pojaoava 23 cm signal i preko resonatora sa tra- MHz Za one znatizeljine medu nama. bit ce o njima govora u posebnom poglavlju (16). Veda aktivnost na§ih amatera joS vi§ih zapazena je i na opsegu gradili. donosimo si. Da on ne bi bio prejak skuzi i to cia je kao R3 u atenuatoru upotrebljen potenciometar. amateri sami pretezno. Resonator Le i resonator L7 su induktivno vezani i formiraju bandfilter za opseg firekvemcije 1296 MHz. MijeSanjem firekvencije nekog dvometarskog signala sa oscilatorskom »injekeijom« na 1152 ali postize se frekvencija u 23- kom. to Nema za na 1296 MHz ima resonator u obliku trake (La). Tranzistorski par TRi i TR2 (dva tranzistora BFR34A) spojena su ta- Ista tvornica (^Microwave Modules. za rad kao linearno poja6alo. a oscilatorska injekcija sa istom fazom. a »specijalisti« se za svoje potrebe i onako sluze i druigom liter aturom. Ona ima prednapon.12-48. frekvencija. izlazmi trainzistoa: -centimetarskom opsegu. Na Li je spojena baza tranzistora TR*. pobuduje TRi (MRF816). uredaja.

Ovdje cemo dulacije.) 13 AMPLITUDNA MODULACIJA AMPLITUDNO MODULIRANI SIGNAL Kod (radio-telefbnije. plast. stalne amplitude i stable frekvencije. za sporazumijevanje rijecima po^enoSenxm po mocu radio-veze. sebnom gnalima. Pri 7 Na si. smanjuju se do nekog minimuma i onda ponovno rastu. u ritou govonnih frekvencija. dosizu neki maksimium. se tzv. potrabno je dia se neki val nosilac (»Carrier Wave«. U srednjevalnom. racUofonijskom podriKyu je amplitudJna modulacija i danas jo£ jedini na5in prenosa govora i glazbe. SSB-telefonije. valu nosiocu mijenja ili amplituda ili frekvencija ili faza. iznijeti samo naj- jedna od druge pomo6u prijemnika velike selektivnosti. Pri tome njihova anvelopa (francu- skk »enveloppe« = omot. Uz pretpostavku da je anvelopa sinusoidaloa i da se amplituda visokofrekventnih titraja mijenja frekvencijom od 1000 Hz. zvu£ne frekvencije. Iz amplitudne modulacije se razvila posebna vrsta. prouzrocenih modulacijom (si. razlikujemo amplitudnu modulaciju (skraceno: AM). Razlog lezi u tome da se amplitudno modulirani radiovalovi mogu primati i najjednostavnijim prijemnicima. Sto je najinteresantnije. njoj ce biti govora u po- 13-lb). amplitudno modulirani sigJedan takav je predocen crt- njom na sL 13-lc. na sL 13-lb) pojacavaju (+) ili oslabe (— visokofrekventne oscilacije predajnika. Kao rezultat ovakve modulacije dobije nal. Modulacijom se. Ove tri frekvencije se mogu wlo lako odi- O Takoder ceuposebnim poglavljima biti govora o frekventno i fazno moduliranim sipoglavlju. frekventnu modulaciju (skraceno: FM) i faznu modulaciju (skraceno: PM). Prema tome. Pri tome. Val nosilac se kod amplitudne modulacije nista ne mijenja. Amplitude VF ti- traja postaju sve vece. Analizirajuci visokofirek- ima takvu anvelopu moguce je utvrditi da se on zapravo sastoji od tri komponente. Amplitudna modulacija je u pocetku bila iskljucivi oblik modulacije kojim su se sluzili radioHamatari. razumije se. tzv. Od ovih je jedna za 1000 Hz visa a druga za 1000 Hz niza od ventni signal koji frekvencija vala nosioca. »Taragerwelle« noseci talas) na neki niacin modulira zvucnim frekvencijama govora. krivulja koja obavlja sve amplitude) slijedi tok niskofrekventnih promjena. araaliza pokazuje da su prisutne tri frekvencije: val nosilac i dvije bocne frekvencije. Ovo pojacavanje i oslabljiva- val nosilac sluzi neka izmjenicna visokofrekventna stmija. tome kao nje mora. »onde porteuse«. 13-la prikazan je nemo- duliran val nosilac. biti u ritmu neke niske. Mijenja se iskljudivo 415 . Svi nacini kojima se postize amplitudna modulacija idiu za tim da se mijenjanjem neke elektricne velicine (M. i frekvencija i amplituda samog vala nojeliti osnovnija svojstva i nekoliko najtipicnijih primjera amplitutdne mo- sioca ostaju konstantne.

a) c) ri .

pa je: MODULACIJA ™(%) = ^r-100 ili SI. krivulja b (si. Za sigurnost je dobro drzati se malo ispod te vrijednosti. Ona de kod 100-procentne modulacije doseci cetverostruku vr§nu vrijednost ako je modulacijska karakteristika predajnika linearna (si. 13-2). Tako de snaga kod 100% modulacije porasti ukupno za 50%. Velicinu m na1. Kod porenosa govotra to nije tako. Modulacijom se povedava i prosjecna vrijednost saiage koju emitira neki predajnik. To je zato jer je onda amplituda dvostruika i 27 Radio prirufinik karakteristika nije sasvim linearna. Jadinu modu- X lacije tada izrazavamo kao omjer: X Amplitudia cialje Y anvelope moofe najbiti je X = pasti Z. Modulacijska karakteristika predajnika i «(%)- — -100 za napon za jakost struje. Snaga emitiranog signala je bez modulacije stalna. Kod X suiusoidalnih niskofirekventnih promjena ce biti = Y. NajdeSce ipak. Ovo se moze izbjeci samo tako da modulacija nikada ne prede 100%. npr.Ako slovom Z oznadimo amplitude vala nosioca (si. tzv. koji i dsru- gim radio-stanicama onemogucuju rad. 13-2. 13-lc). da je snaga jednaka ummoSku jednoga i dmgoga. To ce pa izlazi da je ako u procentima. Kod amplitudne modulacije on normalno moze biti izmedu mile i jedinice. modulacijska oscilacija 13-1 d) i do isferivlja- vanja oblika anvelope. Uslijed toga se kanal zauzetih frekvencija veoma pro&ri. 13-2) pa se kod amplitudne modulacije postizu neSto nize vrSne vrijednosti. »splateri«. simakio iskorigceni. dok je u prijemnicima reprodukcija jako izoblicena. onda je povedanje i Y smanjenje amplitude envelope i4M-signa<la. Niskofrekventne struje koje piipadaju goyornim frekvencijama imaju razmjerno vrlo visoke »vrhove« koji- ma se postize 100-procentna ali modu- lacija. osobito kod amaterskih predajnika kod kojih su izlazni stupnjevi mak- m U praksi bi dolazilo do »trganja« (si. Osim toga se i na susjednim kanalima pojavljuju vrlo neugodne smetnje. Umjesto krivulje a vrijedi. na nulu. ona naraste na detverostruk iznos. 100-procentne modulacije antenska struja za 22. Ce§de se jadina modfcdacije izrazava m = je m broj koji je redovito od jedinice. Tada i efektivna jakost antenske struje predajnika postaje veda. ako su modulacijom bile izazvane sinusoidialne promjene.6% veda nego dok postoji sam val nosilac. Iz tablice 13-1 vidi se da je kod sim> soidalne. Budiuci Ukoliko bi amplitudia anvelope AM-signala premaSila amplitudu samog vala nosioca (Y vede od Z) rezultat za bi iraiSunski iza&ao veci od jedinice ili veci od 100%. njena prosjedna vrijed417 . Ova iskrivIjenja -uzrokom su pojavi mnostva visih modulacijskih firekvencija. Lnace manji zivamo modulacijskim faktorom Hi moduLacijskim indeksom.

Tablica 13-1. Utjecaj modulacije na jakost antenske strttje Stupanj modulacije (%) .

modulatora. Buduci da je za drugu mrezicu redovito potreban nizi najxm nego za si. Modulacija anode i druge mrezice Kod tetroda i pentoda moze se i postici vrlo dobra. Primarnom stranom je on u vezi sa izlaznim stopnjem modulatora. Princip takve modulacije vidimo na Ovdje je T opet modulatrans forma tor. dodaje se otpomik R kojim se napon za drugu mrezicu cijevi Ei smanji na potreban iznos. snazma kvali- tetaa aimplitudna modulacija ako se istovremeno djeluje ma ainodu i na drugu mrezicu izlazne cijevi predajnika koja radi u klasi C. Sekundarna strana modulacijskog transformatora mora imati impedanciju koja se izracunava ovako: v*<y) R (kO) = (/ + ^)(mA) fl St. jakost anodne struje mora u pooetku ostati nepromijenjena. svakako. Predajnik je tada 100-procentno moduliran pa bi svako dialjnje pojacanje modulacije dovelo do jakost anodne struje (mV) u I anodni napon i anodma struja gornjoj relaciji su omi koji postoje dok nema modulacije. i ovu vrstu modulacije kontrolirati osciloskopom i pronaci najpovoljnije radne uvjete za snaznu i cistu modulaciju (vidi u poglavlju 16: »Ispitivanje kontrola rada predajnika«). ISA. Najibolje je. Izlaznu impedancijo na sekundarnoj strain transformatora maramo prilagoditi impedanciji izlaznog stupnja koji se ponasa kao otpor R za koji vrijedi anodni napon cijevi E (V) R (k£2) = t Ako na ulaz modulatora prikljucimo neki niskofrekventni oscilatoir frekvencije 1000 Hz i ako okretanjem potenciometra za regulaciju ja£ine modulacije ovu pomalo povecamo. h jar Na sL anodne modulacije pomocu kost anodne struje i Jss jakost strurje druge mrezice cijevi E± za virijeme dok nema modulacije. Kroz njegovu sekundairnu stnanu tece anodna struja triode Ei koja se nalazi u Maznom stupnju predajmika. je prikazan princip transformatora. i do stvairanja »spla- na impedancija transformatora T vi) Dok govorimo u mikrofon mora odgovarati cijevima (ili cijeu izlaznom stupnjui samog mo- mora jakost anodne struje ostati konstantna. Kad dosegnemo takav stupanj modulacije kod kojega jakost anodne struje upravo po£inje da raste. Preko sekundarne strane transformatora T se anoda i druga mrezica cijevi Et napajaju strujom iz istog izvora +U. 13-4. i Amplitudna modulacija anode zaStitne (druge) mrezice 27* 419 .duliranog signala <5e slijediti promjene anodnog napona. Brimar- izoblicenja tera«. Modulacijski transforimator T je svojom primarnom stranom spojen nia izlazni stupanj 13-3 Ovdje je Ua anodni napon. cijski amodu. dosli smo do granice koju ne treba prelaziti. i dulatora.

skog predajnika 13-6 a pripadajuci modulator. ova dioda <Se sprije£iti da struja potede u sve stupnjeve predajnika. sve veze odrfavaju ampHtadnom modulacijom!). iznosit <5e tada 150 do 200 mV.5 V. snagu.— Kolektorska modulacija Od trazlicitih mogudnosti amplitudne modulacije kod tranzistorskih predajnika najce§£e se pxrimjenjuje kolektorska modulacija. Iako je amplitudna modulacija u amaterskim valnim opsezima danas vrlo rijetka.5 V. oko 27 MHz. Predajnik moze imati nialu. o uredajima korespondieota. dvometarskog UKV opsega moze se s takvom snagom. »gradanskom« valnom podruCju. Ovo je korisno. u gradm medii kucama. Izlazna snaga OUTPUT. moze se postici QRB od 80 do preko 200 km. donosimo dva primjera takve modulacije. u povoljmim prilikama. u pogodno izabranom »PORTABLE QTH«. Vr koliko zelimo za pogon upotrebiti normalne suhe baterije. racunati sa dometom izmedu 5 i 10 km ili vise. U dovodu pogonske sfcratie za oscilator ukljucena je dioda Du Ukoliko se pogonski napon dovede na prikljucnicu Bs. (Usput podsje<5amo da se kod primopredajnika u tzv. Na firekvencijama polozaju kao i •^11 i JB nttjffl^ I 13-5. Na terenu. Na na sL sL 13-5 je shema dvometars tranzistorima. tj. ovisno o i o vrsti vlastite antene. Predviden je maksimalni pogonski napon od 13. na vlastitom pogonsku ako zelimo \\ 1 prijemniku kontroliramo svoju radnu frekvenciju i da pronademo njemo »mje420 . ovisno o upotirebljenim tranzistorima. da. Primijenjena je modulacija kolektorskog napona. Tu se mogu razlikovati dvije metode: modulacija kolektorskog napona i modulacija kolektorske struje. koliko najvi&e mog[u dati tri plosnate dzepne baterije od po 4. l -- ig ^3 . Shemu predajniika vidimo na si. najviSe oko 400 miW INPUT. Preko B* moze — to. samo oscilator dobiti struju. npr.

Transformatori za tranzistorske modulatora desto imaju barem jednu zavojnicu koja ima odvojak u sredini. Mogli bi poslu2i-ti i BC107.4 cm2 Primarna zavojnica ima 1200 zavoja. instrumentom. » — ji i 1« i »§asije« (tj. CuL. zica 0. Podaci za namatanje transformatora Ti i Ts u tekstu si. On treba da je namotam na transformatorskoj je^gri tipa EI-36 s presjekom od priblizno 1 do 1. dok njegov izgled vidimo na u teKstu All . U njiemuj se bristal pobodfcije odmah na 24 MHz. Oni odgovaraju poznatim tranzistorima 2N708. raju. »driver«) transformator. Sekundaoia zavojnica ima dva dijela ko. sigurni aia kojoj frekvesneiji resoniBez toga postoji opasnost da neki titrajul krug uigodimo na krivu frekvenciju! Dioda Ds ispravlja malen dio izlaznog signala i omoguduje kontrolu predajnika osjetljivim mjeraim Transformator Ti je tzv. moraju biti i po broju zavoja po svome omskom otporu. Njihove kfajeve treba onda spojiti prema ovoj slid. Tako dobiveni titraji frekvencije 144 slu£e za pobudivanje izlaznog tranzistora.1 mm. Shema tranzistorskog modulatora. Za modulator su stori: predajaiik nesmetamo proradi. dioda propu&ta strujo i cijeli sto« 13-9. pnklju£enim izmedu pozitivnog pola izvora pogonskog napona koji moze biti uzemljen). medu ostalim signalima. dva BC107 upotrebljeni tranzii par tranzistora Pojedine titrajne kruigove treba apsorpcionim valomjeroan ill grid-dip-metrom da bodemo konfcrolirati BC141.%c lot tcMf Us H|i. U ova oba stupnja su tramzistori BSJ 63. Njezine dvije polovice postizu se najlakse tako da se ovakva zavojnica namata odmah s dvije lice. Prikljucimo li pogonski napon preko Bi. 13-5). Tik uz limenu pregradu. s njene desne stirane je uitrostru<5iva£ frekvencije. nalazi se udvostra£iva6 frekvencije kojim se postize 48 MHz. u sredini. pobudni (»drajverski«. U posljednja dva stupnja stavljeni su domaci tramzistori BFJ17. 50 {-9V)q 1 1 SL 13-6. 1 A Bo MHz SI 13-7. Objasnjenje i Shemu modulatora 13-6 prikazuje si. Iza toga. Predvidem je za rad sa bili di- namickim mikrofonom DM. Sto je Uz kvaroov kristal osnovne frek- vencije izmedu 8000 i 8100 kHz malaze se dijelovi koji pripadaju »overtonskom« oscilatoru (si.

Jedna od ana od a do b (si. jednaki. CuL. NajlakSe je to postidi na taj niacin da se isto* cuju baze izlaznih transformatora. Sasvim lijevo.4 do 1. Druga od c do d. To je zato da omski otpor bude sto manji. zice 0. jedna dobije odmah sekundama zavojnica blize zeljeznoj jezgri. bez raspora.T 13-8. imati SL 13-9. To je »sredina«. Preko ove. vidi se kvarcov kristal (8. Iza njega slijedi utrostrudivaB na 144 MHz koji pobuduje izlazni stupanj. izolirana slojem tankog papira. mm. Pri izradi transformatora Ti dolazi vremeno namataju dvije uz drugus. Fotografija odaliljaca za 144 MHz na plocici sa Stampanim vodovima. namata se x 400 zavoja. tako da se 2 zioe.00 do 8J1 MHz) u overtonskom oscilatoru za 24 MHz* Desno od njega je udvostrucivac frekvencije na 48 MHz. predstavlja dniigu polovicu sekundarne zavojnice. koje sluzi kao modulator oda$ilja£a za 144 MHz 422 . Pocetak prve (a) a zawSetak druge zavojnice (d) su krajevi i Y na koje se priklju- primarna zavojnica.15 tih zica. Limove transfotrmatorske jezgre treba slagati naizmjence. dolje.7 cm2 On mora . smjesten desno od limene pregrade SL vi§e moguce. Izgled tranzistorskog niskofrekventnog pojacala. Izlazni transformator 7*2 moze se takoder namatati na transforma- X torsku jezgru tipa EI-36 s presje- kom 1. Pocetak druge (c) i zavrSetak prve zavojnice (b) tireba spojiti u tacku Z. 13-7) predstavlja jednu polovicu.

zica zvwdnik: 60 zavoja. treba predajnikove titrajne knxgove ugoditi kod neSto manjeg pogonskog napona. o zavojiiicama za ovaj predajnik su na tablici 13-2. Na taj nacin se postize da amplituda oscilacija. modulacijski niskofrekventni naponi prenose se na bazu tranzistora TRs. OuL. prototipa. Na taj nacin se za prijemnik postize fUtrirani pogonski napon. neovisan o promjenama struje u modulatoru. Drugi stupanj pretpojacala je u galvanskoj vezi s modulatorskim stupnjem. za modulaciju: 470 zavoja. mm. Obzirom na to da se napom baterije vremenom smanjuje. tj. gdje se potenciometrom Pi moze regulirati stupanj modtdacije. Za njihove eksperimente moze 13-10. Ako je preklopnik Pr u naortanom polozaju. pnmjetiti da je ugadanje pobudtnog titrajnog kruga kritidnije nego ugar danje izlaznog filtera. njegovog pobudnog i izlaznog titrajnog kruga. Ovo moduladje posluziti shema na si. Takoder je kritidnije ugadanje titrajnog kruga overtonskog oscilatona nego udvostrucivaca firekvencije. Ugajdanjem predaj^ nika treba postici maksimaLni otklon kazaljke mjernog instrumenta. je primjar amplitudne kolektorske struje. 13-7. Njegov drugi kraj. ne prejak. oznadeo kao »+M«. Za vrijeme govora struja je povremeno narasla na 120 do 180 mA. Ukupni potroSak modulatora i predajnika bio je oko 60 dok se nije govorilo u mikrofon. Kad prekinemo modulaciju mora se otklon kazaljke malo smateretiti ili Modulator je razmjerno jednoje stavan. tj. Kolektorska struja izlaznog tranzistora u predajniku bila je oko 30 mA. Kod YU2BR. upravljane modu- mo. CuL. ako modulator koristimo i kao niskofirekventno pojacalo za vrijeme prijema. ved malo pokraj toga. struje. mjeren na emiteni tranzistora TR$ bude oko 7 V. jeve tih zica treba si. prikljudenog na opisani nacin kod » 1«. uz pogonski napon oko Ps. da na tdaz modulatora dovedemo sinusoidalan. uz pogonski napon od 12 V. Overtonski oscilator se obidno nede smjeti dovesti na maksimum.poseban namotaj za modulaciju. njiti. Namatati ga treba ovako: Primarno: 2x235 zavoja. Dinamicki mikrofon prikljucen na ulaz modulatora. — Mnogo ih je koji ne vole motati trans formatore. 2ica 0. Kraspojiti prema tacna sredina namotaja. koji je izgradio bila je izmjerena izlazna VF snaga oko 200 mW.5 V. koje idu u antenu. Osim toga za vrijeme ugadanja izlaznog stupnja predajnika. kod 10.2 mm. mA 13-5 i 13-6). Umjesto kod 13.18 mm. naj*- Kolektorska struja protice prije kroz tranzistor TRa a onda jos kroz tranzistor TRt. bude ovisna o jakosti Latorom. odmah sa dvije zice. ako zelimo da nam oscilacije odtoah »uskoce« dim prikljubaterijui. Pari tome treba antenski izlaz predajnika op- od 50 neinduktivnim otpornikom 60 Q. PrMjucnica koja je na modulatora oznacena sa » 9 V« spaja se prijemnikom. signal od 1000 Hz tako da predajnik bude modiuliran. Tt. Sekundamo: za 0. Jedan kraj modulacijskog namo taja je uzemljen. spojen s pozitivinim polom izvora pogonskog napona. potenciometrom M t — odabrati tako da napoo. Ako smo pazljivi modi demo 13 V (tri plosnate dzepne baterije). prema glasnoci govora. Njegovu mirnu struju treba. cimo Primarnu stranu transformatora. To demo naciniti tako. neka i modulator bude ukljuden. recis Podaci.5 V. spaja se sa jednako oz- nacenom prlkljucnicom predajnika (si. Tranzistori TRi i TRs su u pretpojadalu. 423 . da se dobije potpuno simetnidnog modulacijskog treba motati bifilarno. CuL.25 zica 0.

Tablica 13-2. Zavojnice za tranzistorski UKV predajnik (si 13-5) Oznaka .

Izlazna snaga padme. ka~ pacitivmm se putem uizima pobuda like Na odvojak kod za izlazni traaizistor TRi. Taj je najbolje posti<Si uz poloiaj preklopnika Pr za telegrafiju (CW) i zatvareno telegrafsko tipkalo TL Kad je kompletao predajinik ugoden. maksimuim 425 .zavojmice Li. ali bez izoblidenja (i bez BCI i TVH). Ovaj ujedno slozi kao utrostru£iva£ trekvencije. mo2e se Pr prebaciti u polozaj AM. Sada treba pazljivo pronaci polozaje potenciometara Pi i Ps u kojima ce modulacija biti dovoljtno snazina. otpri1/4 ukupnog broja njenih zavoja (odrediti dip-metroml). ugoden ma resonanciju u dvometarskom opsegiu tako da izlazma snaga (u opteretni otpomik od 50 Q!) budfe maksimalna. Na izlazu je filter sa zavojnicom Ls.

od 3701 kHz i donja bocna frek- komercijalnih radionveza kao i kod visokofrekventne telefonije pomo<5u podzemnih i podmorskih kabela (od 1927. sto znaci »jedan bocni pojas uz potisnut val nosilac« ili. Radio-amateri su ovu zanimljivu tehniku mogli u vecoj mjeri primijeniti tek onda kad su se iza proSlog rata u vojnim viSkovima pojavili kvarcovi kristali pogodni za gradnju tzv. samo polovinu amplitude vala nosioca. Amplituda nijedne od frekvencija. suppressed carriers. godine). npr. 14-la. kraoe. kod 100-procentne modulacije. S obje strane vala nosioca pojavljuju se mnoge bocne frekvencije koje formiraju gornji bocni pojas u kojem su frekvencije »iznad« vala nosioca (USB. »upper sideband«) i donji bocni pojas koji sadrzi frekvencije »ispod« vala nosioca (LSB. kristalni detek- kod demodulator. amplitudne modulacije pojavljuju iznad i ispod frekvencije vala nosioca nove frekvencije. »lowar sidebands). Ovo je bilo uibrzo primijenjeno kod tzv. pojavit ce se bocne frekvencije i to: gornja bocna frekvencija u bo£nim pojasima i. Za pri j em amplitudno moduliranog signala dovoljan je i najjednostavniji prijemnik. jer u njemu val nosilac interferira s boccije — — nim pojasima dajudi one niske frekvencije s kojima je bila izvrsena . val nosilac koji ima frekvenciju 3700 kHz moduliran sa 1000 Hz (=1 kHz). Ovdje su val nosilac i tisnuti donji bocni pojas (LSB) toliko poda ih se udaljenim prijemnikom ne moze zamijeniti. ne prelazi ni kod 100-procentne modulacije polovinu amplitude vala nosioca.14 SSB TELEFONIJA PRINCIP TELEFONIJE S JEDNIM predajniku potreban sanno za dobivamje bocnih pojasa. »jedian bo6ni pojas«. od engl. vencija od 3699 kHz. kako je to crtezom prikazano na si. Ako je. SSB-generatora. od engl. tzv. BOCNIM POJASOM njem (SSB) Oznaka »SSB« nastala je akracetacnije oznake »SSBSC« koja dolaai od engleskog naziva »single sideband. Kod telefonije dogada se slicno. Za emisiju gornjeg maze se iskoristiti bocnog pojasa (USB) puna snaga pre- dajnika. Znamo da se kod tzv. da svaki od bocnih pojasa sadrzi sasvim jednaku »informaciju«. Osim toga ce SSB^signal zauzeti samo polovicu opsega frekvencija koje bi ina£e bile potrebne za prenos AM-signala. »inforanacija«. Zato je Carson predlozio da se za prenoSenje telefonije visokim frekvencijama iskoristi samo jedan bocni pojas. Ove se od frekvencije vala nosioca razlikiuju za iznos modulacijske frekvencije. Patentirajuci svoj prvi sistem telefonije s jednim bocnim pojasom Carson je joS 1923. godine dokazao da je val nosilac u 426 Ako se iz amplitudno moduliranog signala najprije ulkloni val nosilac i onda jo§ filtriranjem odstrani jedan od dva bocna pjojasa preostat de samo jedan bo£ni pojas. da sam val nosilac ne prenosi nista jer je sav »sadrzaj portnke«. kao na si 14-lb. Amplituda bocnih frekvencija dosize. koje sadrzi bilo koji bocni pojas. Pri tome se val nosilac ne mijenja* Njegova amplituda ostaje nepromdjenjena. konacno.

J 1 - < < z > .a) .

Kod malih snaga je cijena dava£a za noza od onih za SSB. SSB predajnik kom amplitudom zice i fazom na imre- obih trioda u cijevi ECC82.NF transformatora T. Kad odaSilja£kih uredaja za telefoniju cijena ovisi o snazi i o sistemu telefonije. treba male. Ako se na ulaz ovog sklapa s dvije triode dodsi jo§ i niskof rekventni signal. pojavit 6e se bocne frekvencije. Qsim toga se od graditelja SSB uredaja <trazi i vece znanje i upotreba skupljih mjernih instrumenata. ne zelimo obeshrabriti' one Ikoji zele da sami grade svoju radio-stanicu za SSB-telefoniju. Ovdje se te oscilacije poja£avaju i preko anoda odvode na izlazni titraj ni tkrug sa za/vojnicom Lz.Najveci nedostatak 'kod SSB uredaja je <taj da su razmjerno vrlo skupi. dak sam val nosilac Pri tome cije +200V SI 14-2. nepredvidljive razlike naknadno »simetrirati« ill »izbalansirati«. da onima koji imaju gotove SSB uredaje omoguce raaiumijevanje i bolje koriStenje ove zanimljive tehnike. Negdje oko 150 do 200 danas cijene postaju podjednake. (DSB — double tzv. ako su obje triode sasvim jednakih svojstava. JoS uvijek je predajnik za telegrafiju najjeftiniji. mrezica druge triode postaje slabije negativna i obratno. nece se ni u slucaju resonancije na izlaznom titrajnom krugiu pojaviti znatnije amplitude frekvenoije /. Sklop s dvostrukom triodom za potiskivanje vala nosioca. U idealnom slu£aju. Ovdje se to dodatnim ddferencijalnim positive kondenzatorom CD. Za jo£ vece snage oko 350 i vi§e. Izlazeci iz jednog rotor ulazi u drugi stator taiko da se s jedne strane citet diferencijalnog kondenzatora kapasmanjuje upravo za toliko ko~ liko se s^druge strane povecava. izlazni napon frekvencije / je jednak nuli. \ AM obim anodama dmaju opet istu fazu. preko . Sheme i piimjeri koje ovdje donosimo imaju zadadu da olaksaju rad naprednijim i dskuisnijim graditeljima i. sideband) 428 . ujedno. Buduci da i pojacane oscilacije na AM W f W predajnika postaje jeftiniji od buduci da otpada cijena velikog modulatora koji je za amplitudnu modulaciju takve snage ve6 prilicno skup. Zato ce se na izlaznom titrajnom knugu pojaviti i resonancijom pojacati bocne frekvencije. Ovaj se sastoji od dva statora i jednog rotora. »balans-modulator« Hi DSB-generator. POTISKIVANJE VALA NO^IOCA r ' v^ Potiskivanje vala nosioca triodama Iz iiir > oscilatora VF (sL 14-2) / s doi vode se preko kondenzatora Ct Cs oscilacije frekvenoije jedna- se u ritmu niske frekvenkvari simetrija: kad mrezica jedne ftdode postaje jace negativna. Ipak. Bududi da je idealna simetrija dvaju tiiodnih sistema samo djelo- micno mogu<5a.

u priniske frekvencije. Tranzistorski DSB-genera- SI 14-4. Izlazni titrajni krug ima zavojnicu Lz i dvostruki pramjenljivi komdenzator C$/Ce. Titrajni krug L1C1 pri- samo oba bocna pojasa. Dodatni kondenzatori Cs §to Cd skoie postizarvamju kapacitivne simetrije na izlazu. rajni Izlazni titrajni krug se moze spojiti i u seriji s diodnim sklo- pada oscilatoru velike +12V»- stabilnosti iz ®M? SL 14-3. si. To su catdri diode {si. Potenciometar od 100 Q sluzi siraetriranju struja koje teku kroz tranzistore. Transformator T odgovara oniima za pobudivanje izlazmog stupnja u nisko- vrsta. all svi potjeSu na neki nacln od onoga koji vec* odavno pouzdano radi u razlicltim primjenaima visokofrekventne telefonije. crpe potrebna visokofrekventna struja. TRi i TR2. Kod NF se uvodi niskofrekventni. Visokofrekventna »injekcija« se dovodi istom fazom na oba emitera. istoga jednakog strujnog pojacanja. ili DSB-generator. 14-5. s dvije diode i prilagodenjem poanocu transformatora moguce je na£miti na dva naoina. 14-4) na koje se dovodi i visokofrekventni (VF) i niskofrekventni i(NF) napon. sutnosti VF napon kojega se preko zavojnice Ls. a kod VF visokofrekventni signal. Maiksimalno potiskivanje vala nosioca fpostize se ugadanjem kondenzatora Cs. BalansKinodulator. Prvi od njah je prikazan na si. Na izlazu nema vala nosioca. Resonancija se potitrajnog ogadanjem dzlaznog kruga dvostrukim promjenljivim kandenzatorom C4/C5 tako da. primaju na svoje baze niskofrekd Dva ventni. Jednu od mogucnosti vidimo na 14-3. tipa tranzistora. Izlazni titkrug je kapackivndsm putem vezan na diodni sklop. i tacnije Diodnl balans-modulatori Tranzistorski DSB-generator Ddodnih balans-onodulatora ima Tranzistorski DSB-generator je moguce sagraditi na mnogo ma£ina. diferencijalnkn kondenzatorom CD smanjitd eventualmi prisutnost ostatka vala mosioca na minimum. Za razliku od ranije opisanih sklopova svi balaos-mddulatori s ddodama imaju znatno ni±e impedancije i zahtjevaju posebna prilagodenja. DSB-generator sa stalne diode cetiri kri tor (batons-modulator) 429 . preostaju mnogo r frekventmim tranzistorskim pojaealima.ostaje stiie (potiisniut. Preko L* moze se dobiveni DSB^signal odvesti dalje. modulacijski signal. ostavljajuci C4/C5 ma mini. Bez niskofrekventne moduilaoije treba. i to paralelno s njime. izlazni koji potjece od bocnih frekvencija bude maksimalan.

zvucnu frekvenciju. Transformator prenos od 1 8 do : T 1 : redovito ima 12 kod uredaja SI 14-6. tzv. Paralelno njegovom sekundarnom stranom se nalazd kondenzator Ci (330 do 1000 pF) kojemu je zadaca da nesmetano propusti visolkofrekventne struje. Kondenzator Ci -mora pri tome nesmetano propustiti visokofrekventne struje. serijski sklop elektronsskim cijevima.kasnije vidjeti. 188). 14-6. kod »faznog« naoina za dobivamje SSB-signala potrebna su dva jedna'ka balans^modulatora. Njegov kapacitet je zbog toga 330 do 1000 pF. . 14-7. Opisane DSB modulatore s diodama nije mogude dovoljno spretno upotrebiti za ovakvu swrhiu. Upotrebljene su dvije kristalne. SI. Mnogo su pogodniji diodni generatori DSB-signala. SI. Jednostavan balans-moduta- DSB^generatori. prema si. Zavojnica Ls ima obicno 3 do 4 zavoja i smjeStena je uz hladni Okraj zavojnice Lu Visokofrekventni napon na Ls neka bude izmedu 3 i 4 V. Izlazni titrajni krug ima dva jednaka kondenzatora Cs i C*. smo opisa- tor s dvije kristalne diode pom i sekundarnom stranom nisko- frekventnog transformatora T. pomocu kojih se na radnoj frekvenciji postize resonancija i istovremeno simetricnost. 14-5. ali potpuna jednakost u tome nije neophodna zbog niske impedancije cijelog sklopa. Kako cemo de. Potiskivanje vala nosioca tzv. Zbog toga se za DSB modulatore s potiskivanjem vala nosioca mogu upotrebiti i sve vrste dvostruko halansiranih miksera (DBM) koje smo ve6 upoznali (str. da jedna od frekvencija koje se mije§aju ima nisku. Potiskivanje vala nosioca s dvije diode. Geimamijeve diode Di i Dz moraju imati podjednaka svojstva. pomaSaju u propusnom neka U zapornom smjeru diode propustaju Sto manju struju. gemianijeve diotzv. paralelni sklop T s traosformator Niskofrekventni sluzi za prilagodenje. koje li. kako je nacrtano ma si. 430 po svojdm sivojstvima odgovaraju mikserima kod kojih je potisnuta oscilatorska ifrekvencija s time. U tranzis tor skim uredajima taj prenos iznosi oko 1 4. s dvije diode. 14-7. Osobito je vazno da se s : jednako simjeru. Di i D2. Niskofrekventne struje prolaze prema diodnom sklopu kroz sekundarnu stranu (L&) visokofrek- ventnog transformaitora L1/L2.

SSB GENERATORI u SSB pomodu Pretvaranje DSB-signala filtera niskofrekventno poja£alo koje ograopseg zvuCnih frekvencija tako da se poja£aju samo one koje nisiu nize od 300 ill viSe od 3000 Hz. mo | 14-8a). Njegove se oscilacije odvode u DSB-modulator. Preostaje samo jedan jedini bocni pojas. U SSB generatorima »filterskog tipa« to se postize vrlo velikom selektivzano na blok-shemama tioSou pojacala koje slijedi iza balans-modulatora. Ovdje se val nosilac potisne. vidi- da je mikrofon priklju£en na donji bocni pojas. Generator VF vala nosioca je osciniduje lator velike stabilnostd. Dobiveni DSB-signal vodi se dalje ili kroz filter koji propuSta saimo gornji ili kroz filter koji propu&ta sa- U svakom SSB^generatoru mora val nosilac. mo mo2e po MIKROFON . Na btok-shemi (si. SSB (engl. 14-8). U njemu nema mi vala nosioca ni dmgog. Redovito se volji odabirati ili jedan ili drugi signal. ineki nacin odstra- se najprije odstraniti Zatun treba na niti i jedan od bocnih pojasa. itj. kako je to prika(si. potisnu-tog bocnog pojasa.

Pri Umnazanjem frekvenci- je bi se ovi odnosi toliko poremetiil da bi signal postao nerazumljiv. Tranzistorski SSB-generator koji odgovara blok-shami na si. Zaivojnice Li i L2 nalaze se u zajednidkom oklopnom loncu. a drugi za izdvajanje donjeg bocnqg pojasa. Blok^shema na si. 14-8b pokazuje nacin kako se moze sagraditi jednako dobar SSBnpredajnik na jeftiniji naCdn. modi <5emo dobiti donji bodni pojas (D). Diode Di i D2 pripadaju jednostavnom balams^modulatoru za pot tojskivanje vala nosioca i dobivanje DSB-signala. Niskose napon »dozira« potenciometrom od 5 kQ koji je spojen biti f rekventni na sekundarnu stranu transformatora Tu Ovo je mali pobudni niskofrekventni rom tranisformator sa omjetransformacije oko 4:1. mozemo sagraditi prema si. Ako se ulaznom signalu amplituda podvostru£i bk ce izlazni signal takoder dvostruke amplitude ltd. mi jeniti. Jedan oscilira »ispod« a drugi »iznad« opsega SSB-filtera. Ovaj se stupanj simet- izdvajanje gonnjeg. Prvi tranzistor. sluzi kao oscilator. On sadrii uikupno Sest tranzistora tipa N-P-N.5 kHz) on proizvodi val nosilac kojim ce se dobiti gornji bo6ni pojas (G). DanaSnji SSBngeneratori slu- ze se valom nosiocem kojemu je frekvencija izmedu 300 i 500 kHz. kroz filter u prvom sludaju prodi samo gornji (USB). kakav se moze naci u malim tranzistorskim prijemniciima. Daljnje pojacanje signala postize se u tzv. Om svi mogu biti silicijevi planarni tranzistori. VFO-a i stupnja za mijeSanje. Da se i»dode« na radnfu frekvenciju Mogjude je odabrati ili frekvenciju jednoga ili frekvenciju dmgoga od njih. AB ili B. Tu su dva VF oscilatora koji sluze kao generatori vala nosioca. One mogu pripadati normalnom medufrekventnom trans- MHz. TRi. jedan za potenciometrom od 1 kQ i trimerskim kondenzatorom C2. Dva filtera. potrebno je SSB-signal odvesti u neki stupanj za mijeSanje. Njegov kapacitet treba odrediti pokusom.»sinigle sideband^ cit. a u drugom sludaju samo donji bo5ni pojas (LSB). 14-8b unutar nekog od amaterskih kratkovalnih opsega. Promjena frekvencije SSB-signala pomocu dakle transpozicijom. ostavlja odnose unutar samog SSB-signala netaknutim i razumljivost nije promijenjena. npr.7 MHz. oko 9 MHz. Ako ovaj kristal preklopiiikom zamijenimo s drugim. ili znatno vi£a. Q2 (9001. Ostali dijelovi SSB-predajnika ostaju itsi kao i na preda&njoj blok-shemi. Na da oba postidi formatoru za 10. Pomocu kvarcovog kristala Qi (8998. vec od cijelog snopa frekvencija koje su u takvom medusobnom odnosu kaikav odgovara modulaciji. »singl-sajd- bend«). Tu ce se SSB^signal »prebaciti« na bilo koju frekvenciju zahvaljujuci posebnom varijabilnom oscilatoru. lineamim pojacalima koja moraju raditi u klasi A. Tako se i amplitudni odnosi izmedu pojedinih komponenata SSB-signala nece prof tome induktivitet zavojnice Li treba ugoditi tako da kolektorski titrajni krug prvog tranizistora resonira blizu 9 moze taj se nacin kristala jednako dobro osciliraju. 14*9. U pravilu se SSB-signal proizvodi na onoj frekvenciji za koju postoje pogodni filteri.5 kHz). skuplji su od dva oscilatora za val nosilac. Da se postigne resonancija na 9 MHz treba ugradenom kondenzatoru izvana paraielno dodati joS neki kondenzator. Razumije se da i same diode moraju rira Sto slidnijih svojstava. SSB-signalima se naime ne moze povedati frekvencija obidnim uimnaizanjem jer se on ne sastoji od jedne. Poka- 432 . U takvim pojacalima postoji proporcionalnost izmedu ulaznog i izlaznog VF sigfiala. Zato 6e od dva bocna pojasa koji nastaju u modulatoni. Ranije je to bilo oko 50 kHz «sa filterima koji su se sastojali od posebno kombiniranih titrajnih krugova (bandfiltera).

28 Radio priru&iik 433 .

0 MHz. 14-10.5 kHz. SSB-generator u kojemu je primijenjen tzv. Propusni pojas za granice od 6 dB mu je 2. a srednja firekvencija 9. Zai vojnice Ls i Li odgovaraju zavojni- da su u modulatoru sasvim dovoljna dva tranzistora TRs i TRe. Propu&teni bocni pojas prode gotovo neoslaibljen (priguSenje je ananje od 3 dB) pojaSa se tranzistorom TR$. D< * R1NGM0DUUTOR F*MEHAH&<I Rtre» (COLLINS) 0/l/» tts 14-11. filtera u MF Ukljudivanje mehanidkog pojadalo s tranzistofilter rima.St. Ovo je filter u kojemai ima pet kvarcovih kristala. Kod Mi je priklju£ak za dinamiCki mikrofon. D 2. Za potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa sluzi SI mehanidki 434 filter F . »prstenasti« Hi »ring-modulators s cetiri diode. 03. zalo se cama Li i Ls. U torn filteru se ne^eljeni bo£ni pojas moze potismuti za viSe inego 45 dB. SSB-signal koji je prisutan u kolektorskom strujiiom krugu trail* zistora TRs ima srednju frekvenci- D1. F=mehanicki (Collins) Dobiveni DSB-signal poja£ava se tranzistorom TRs i Salje kroz selektivni filter »XF-9A«.

mehani&ki filteri. a gradeni su za razlicite frekvencije i razlicite sirine propusnih podrucja. D 2 Ds i D*. Tada se. Izraduje ih tvornica »Collins«. u drzacu -241-A«. 14-12. Ako srednja frekvencija filtera iznosi 455 kHz. bilo u opsegu od 14. mogu se — po zelji — DSB-signal kom filteru F dobiti izlazne frekvencije bilo u op3. Tranzistor TRs sluzi kao oscilator kojemu je filtrira i frekvencija odredena ili s kvarcovim kristalom Qi ili sa Qa.5 MHz. 9-32b. Dobiveni se u mehani£dalje pojacava traa> zistorom TFU.0 do 14. prema tamosnjoj bi posluziti i si. 14-11.35 kHz. Di. generatorima. na radnu frekvenciju predajnika. Tranzistor TRi.5 vala nosioca postize se potencicxmetrom od 100 Q i trimerskim kondenzatorom od 50 pF.5 do 4 MHz. a kristal Qs za frekvendju od 456. Ako su njegove frekvencije izmedu 5 A 5. samo jedan. tj. ove diode su tako orijentirane da cine zatvoren krug ili prsten. Ovakvome filteru odgovara prvi dio sheme na si. Otuda takvom sklopu ime: »prstena!sti« ili »ringmodulator«.1 kHz uz vrlo dobro potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa. Izlazni titrajrni krug. oscilatora Shemu odgovarajuceg ventnim oscilatorima. da se signal i viSe nego jedanput transponira: mozda najprije u opseg od 3. osobito za rad na viSim opsezima. razuimije se. predvidenih za veze telefonijom.ju od 9 MHz i treba ga dovesti u jedno od amaterstkih kratkovalnih podrocja. Ako su zavojnice Li i Ls jednake. Na si. Kako se vidi. potreban oscilator odredene frekvencije i pose- amo pojacanje. mozemo je izabrati prema uputama na str. 455 kHz. da- kako. Treba ga mijeSanjem transponirati u zeljeni amaterski opseg.5 MHz. na toj slid. Da se to postigne bit ce potrebno. s uz filter mora raspolagati dva kvarcova kristala za genera- tor vala nosioca koji moraju imati odredene frekvencije za jedan i drugi bocni pojas. Filter koji ima dva kristala u drzacu »FT-241-A«.1 ili 3. 198. Glavni stupnjevi ta'kvog SSB^generatora su prikazani na si. 14-10 mehanicki filter je spojen izmedu dva tranzistora. Za svaku transpozinjoj ciju je. Obzirom na razmjerno visoku djenu mehanickih filtera amater ce upotrebiti samogradnju U poglavlju o prijemnicima pokazali smo kako se mogu kvarcovi kristalni filteri naciniti na razmjerno jednostavan nadn. kondenzatori Cs moraju imati dvostruk iznos kapaciteta kondenzatora Cu mogao u SSB Kvarcovi kristali Qi i Qs neka imaju frekvencije koje se medusobno razlikuju za 1. Ako su to kristali vojnih viSkova. promjenljive frekvencije (VFO) donijeli smo u poglavlju o visokofrek- tvornickim SSB^predajprimopredajnicima se mogu naci tzv. Najpoznatiji su oni za frekvencije U nekim i nicima ban stupanj za mijeSanje. Preko zavojnice Le vodi se onda SSB-signal na daljnje stupnjeve za lineili od 453. Tome sluzi tranzistor TRa u kojemu se SSB-signal mijeSa sa oscilacijama iz nekog VFO-a. je u niiskofrekventnom pojacalu iz kojega se pojacane audiofrekventne struje vode u poseban sklop od cetiri diode.8 kHz. Simetriranje i maksimalno potiskivanje . a odavde onda dalje u ostale opsege. Razumije se da onda svi titraj- nekadasnjih tipa »FTnjihove frekvenciiz 28* 435 . Zavojnice Li i Ls pripadaju medufrekventnom bandfilteru koji resonira s kapacitetima kondenzatora Ci i serijom kondenzatora Cs. Izlazni SSB-signal ima srednju frekvenciju koja je jednaka sredfrekvendji filtera F.65 kHz. kristal MHz. u kojemu je zavojnica LsJ treba se samo promjenljivim segu od Qi mora biti bruSen za frekvendju kondenzatorom ugoditi ili na jedan na drugi od ova dva opsega.4 do 1. Kristalni filteri za oko 455 ili oiko 500 kHz koji za SSB imaju propusno podrucje siroko 2.

Tc2 o SI. 14-12) dodamo sve sto se nalazi na lijevoj. u dva filterska stupnja. Kvarcov kristalni filter za SSB sa detiri kristala tipa »FT-241-A« Hi slicnima ni krugavi u filteru nirati na frekvencije stala. 14-13.SI 14-12. dobit b) I I ' \ o \J I o * JC ta 1 ZZZ rin . moraju resokri- odabranih Ako na desnoj strani ad titrajnog kruga L$Cz (si. b) sa Selektivni fitted s kvarcovim kristalima: a) sa detiri kristala cetiri do sest kristala u jednom filterskom stupnju. c) sa ukupno osam kristala u dva filterska stupnja 436 .

67 kHz.5 kHz. koji su jednako oznaceni smiju se po 1. Kondenzatori Ci i C2 su trimeri pomocu kojih se moze. Dva i dva kristala moraju imati sasvim jednake frekvencije (na 10 do 20 Hz). Ako je frekvencija kristala Qi jednaka frekvenciji kristala Q4 (si. Q3=462.8 kljucna niske.8 kHz nizu frekyenciju od kristala Qs. Qs=466. Ipak ga s da kristali napomenom donosimo od Qz do Qg sluze za potiskivanje frekvencija izvan propusnog pojasa koji je odreden kristalima Qi i Q2. kao i sa Ls d Le moraju biti macinjeni tako da propustaju iste frekvencije. Ulazna i izlazna pri- W2CVI. Titrajni krug LCs mora resonirati u istom podrucju. kristala tih inogu. mogu se naci i u poglavlju o pri- jemnicima (str. 14-14) mora frekvencija kristala Q2 biti jednaka frekvenciji kristala Qs. Propusni opseg. »FT-243« ill rajne krugove slicni. ta- Primjer filtera na si. 2. »gradanski opseg«). Uz kvalitetnije filter je siru cova kristala koji svi imaju istu frekvenciju i koji su montirani u takvom drzacu koji se moze lako otvoriti. To su vrlo veliki zahtijevi i zato je teSko na£initi takav filter. Q*=470. Kristali koji su oznaceni sa Qi razlikuju se od onih koji su oznaceni sa Q2 za kristala kHz. 1 do 5 pF. Bandfilteri sa zavojnicama Li i L2. ukoliko demo su svi titrajni krugovi ugodeni »na 1° maksknum«. Ovu razliku ce se najverovatnije morati postici opreznim brusenjem same kristalne plocice. 437 . Dva i dva kristala imaju iste frekvencije. medu Po naka dvije mreze s dva i dva jedkristala ima falter na si. biti slijedede: prema Qi=464. impedancija 0. biti u istoj izmedu 1 frekvenciji razlikovati najvise za 10 ili 20 Hz.5 i moraju kQ. kao i kristali. npr. Umjesto ovih kristala mogli bi d drugi s takvim razlikama frekvencijama. 14-13b nece za vecinu nasih konstruktora biti dosezan. 197). no s kristalima Qz moze se dodati malen kapacitet. propusni pojas filtera je do 3. koristiti Q Q 4 5 =468.6 do 2 kHz. 14-13c.8 Kvarcov filter za frekvenoko 9 MHz sa detiri kristala i pjehoroi mo<5i posluziti niji filteri.ll kHz. Druga£iji filter s £etiri kvarcova kristala vidimo ma si. 14-13a.52 kHz. Neke prednosti mogle bi se utvrdi- mu ti ce samo mjernim instrumentima.81 kHz. dodavajuci neSto kapaciteta (2 do 6 pF) paralelno kristalima koji imaju visu frekvenciju.37 kHz. za povecanje strmine bokova krivulje resonancije. namijenjenim za CB-stanice (tzv. Kristali Qi imaju za 1.f kristalni filter vrlo dobrih svojstava. ovisan o izboru frekvencija kristala.5 kHz uz veliku strminu bokova krivulje resonancije. Frekvencije koder moze nadiniti dobar filter i za medufrekvencije vise od 3 MHz. kao i s kvarcovim kristalima. jer zahtjeva previse razlicitih kristala. Ls i Li. Osim toga po dva mrezi od cetiri. jednostav- Tko moze nabaviti cetiri kvar- Ovisno o kvaliteti titrajnih tit- krugova. Razlika izmedu dva para neka bude 1. =461. iznosi 2 do 3. pa u praksi gotovo s jednakim us- Nekolifco shema i podaci za selektivne medufrekventne filtere s kristalima »FT-241«. povecati strmina krivulje resonancije filtera.96 kHz. iako je selektivnost vrlo dobra. Pairalel- — SL cije 14-14.

tvornicki kvarcov kristalni filter s pripadajucim kristalima za oscilator vala nosioca. u Visokofrdkventni Ti transformator rnodulacijsko pojacalo izgradeno je oko operacijskog poja6ala tipa 741. Shema takvog uredaja je na si. Opis u tekstu . medu- sobno upredene tanke zice. balans-modulator. dok je val nosilac potisnut. regulirati int Tackicama su oznaceni krajevi zica na po£etku trifilarnog namotaja. jednako kao pri- Kampletno niskofrekventno namotan je trvfilarno. pogodnog za samogradnju. tj. Na izlazu tog modailacijskog poja£ala je potentio- & meter kojim se moze tenzitet modulacije. Mikrofon Mi je premosten kondenzatorom Ci koji. cemo najmanje u stupanj za mijeSanje. Tako dobiven DSB-signal pojaca se tranzistorom TR$ i onda salje kroz kristalni filter (npr. Tri. Ukupno (ili zavoja 15 je namotano 3x15 »trifilarnih« zavoja). sprjecava prodor visokih frekvencija u NF pojacalo. 1445. -XF-9A«). ako upotrebimo gotov. Tu se sastaju niske frekvencije iz modulatora sa visokom frekvencijom tzv. guSnica VFP i kondenzatori i Cz. signal u kojemu postoje dva bocna pojasa. »KVG- Tranzistori MOSFET* dva TRi a TRs (40673. 3N200 ili sli&ii) On propusti samo jedan bocni pojas i na njegovom se izlazu pojavljuje 6ist SSB-signal. zajedno su namotane na prstenastu feritnu jezgru. stavljeni su tzv. Shema SSB-generatora. *-AsiStSu 1 [8 r-nm^ m 1K TRt >-r»v /C\TR2 m + XF-9A IZLAZ (SS8) +12V SI 438 14-15.Primjer savremenog filterskog SSB generatora Pri gradnji SSB^generatora imat brige oko ugadanja. Produkti mijeSanja sadrzavaju DSB-signal. vala nosioca.

mogli raditi legrafijom (CW). SSB generator! faznog tipa Njegov kolektor moze biti priklju£en ili kod A ili kod B (na Pz). 439 . Prema tame koji kri- Potendametrom stici stal (Qi ili Qs) nikoxn Pti.SI 14-16. dobro je frekvenciju var da se preklop- du vala nosioca i oba bo£na pojasa koji nastaju pri modulaciji. »faznog tipa«. Tranzistor TR4 se moze dodati za vracanje vala nosioca. Njegova frekvencija bi trebala biti 9000 kHz. 14-16 i sL 14-17. prekidajudi rad tog kri- mku Pn predvidi da se ukljudd donji bo£ni pojas (LSB). Izgled stampane plocice (9x9 cm) za gradnju SSB-generatora. ili odaberemo preklqp: dobijemo ili gornji i tredi kontakt. Izgled Stampane plocice a te- raspo- red sastavnih dijelova za ovaj SSB-generator vide se na si. Tada Ibi. Njegov intenzitet se jednostavno moie regulirati potenciometrom P3 kojim se tranzistor TR4 vise ili manje »otvori«. Kod ovih se iskoiiStavaju fazni odnosi izme- na izlazu jadi. treci kvarcov kristal (nije nacrtano!) Qs. (USB) stalnog oscilatora. Buduci da i falter »XF-9A« prigu&uje la nosioca. na izlazu se pojavljutje val nosilac. a simetrija u stupnju sa TRi i TRs je pokvarena. 14-15 prema shemi na si P2 moie se'posimetrija i dobro potiskivanje vala nosioca koji stize iz oscilatora (TRs i TRe). Ako nema modulacije. Sto tranzistor jafie propu&ta struju to de nesimetrija biti veca i val nosilac Sasvfcn je drugaidiji princip na kojemu se osniva rad SSB-generatora tzv.

Ti=15 zavoja.+ttV- -2* 100 % »4o mm FILTER [XF 9A iti XF 9B) IZLAZ 1 v 10nJ^ 1K TOOK T^ Pt1 I 7 inni/ ^+<nn+$fr JMfc ZD (9. niskofrekventni signal dijeli se u dva jednaka signala koji se jedan (A) od drugoga (B) razlikuju sanrio po fazi. prim. T2=10 \iH. svaki u posebnom modulatoni. Dovoljno pojacan. O rezultatu takvog zbrajanja odlucuju i faze i amplitude. U modulatoru A. potiskuju se valovi nosioci pa iz oba modulatora Visokofrekventni oscilator koji kao generator vala nosioca moJe oscilirati na radnoj frekvenciji predajnika Hi na nekoj drugoj. T2 i Ts na toroidima 0=13 (\n=10) mm Kada se tgovori u imikrofon. I ovi se moraju medusobno razlikovati u fazi za 90°. upredena zica. kao i u modulatoru B. T)a ce se titraji koji su u oba signala sadrzani u jednom bocnom pojasu medusobno pojacavati i.1V)' 100n 2^PF X "5l00n SI 14-17. 0. istovremeno. u njemu nastaju niskofrekventne (audiofrekventne) struje kojima se opseg ogranici izmedu 300 i 3000 Hz (si. trifitarnih 0=13 Raspored sastavnih dijelova na plocici prema si 14-16. 14-18)./sek= =2:1. Jedan od njih moduHra se niskofrekventnim signalom At a drugi niskofrekventnim signalom B. primJsek-4 : 1 :Ts=10 \iH.35 mm CuL. zgodno odabranoj frekvencijL Njegov izlazni signal takoder se cijepa sluzi u dva 440 dijela. nosioca. oni koji su u oba signala sadrzani u izlazi . Fazna razlika treba iznositi 90°. u dva podjednaka vala po jedan DSB-signaL Sastavljanjem DSB-signala A i DSB-signala B oni se zbrajaju. na feritnom prstenu mm (in=125).

.

442 .

Potenciometrom Pi regulira se jakost SSB-signala. oklopnom SSB-signal maze sadrzati bilo gornji bilo donji bocni pojas. Resonantna krivulja mora dakle imati samo jedan »vrh«.5 MHz ili u podrucje od 14. dok se zavojnice L3 i L. Ove napone mozemo izjednaciti potenciome- U prvom je naciniti Buduci da su oba moduisti latora piukljucena na titrajni krug sa zavojnicom se ovdje zbrajaju i Ls. Zavojnice L2 i L* dolaze uz hladni kraj zavojnica Li i L3. potiskivanje jednog od bocnih pojasa. Preostaje SSB-signaL Zavojnica Le je namotana preko sredine zavojnice Ls i ima cetiri puta manje zavoja.0 i 5. ovisno o polozaju dyopolnog preklopnika X. Pri tome zavojnice titrajnih krogova imaju 3 do 4 put a vise zavoja nego zavojnice L2 i L*. smjesten je zajedno sa La u jednome. a u drugotm polozaju u 20-metarskom amaterskom opsegu. Niskofrekventni signal A.5 do do 4. P4 i Ps. ide preko L2 na balans-modulator s diodama D3 i Dd. Istovremeno niskofrekventni signal B. all izmedu napona na primarnoj i napona na sekundarnoj strani postoji razlika faze od 90°. Za optimalno potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa treba se posluziti i potenciometrima P2 i Ps. D prebaciti ili u polozaj »80« ili »20«. 14-20. Prikazana je na si. tj. Ista razlika faze ce postojati i izmedu visokofrekventnih napona koji se preko L2 i L4 dovode balansnim modulatorima. Zato ce nastati dva razlicita DSB-signala. Kapacitivna veza mora biti »kriticna«.5 MHz moze ovdje posluziti za transpoziciju ill u podrucje od 3. ail da se joS ne pojavti tipicno bandfiltersko prdSirenje prqpusnog opsega. Sto krug sa zavojnicom Li.4 nalaze u drugom loncu. na Visokofrekventni naponi bandfilteru su kod resonantne frekvencije po velicini jednaki. Pomocu ovoga se moze faza niskofrekventnog napona iz Tt okrenuti za 180°.0 14. po prema onome DSB-signali amplitudi i srao ranije rekli. . polozaju preklopnika SSB^generator daje na izlazu signal u 8Cknetarskom. Ipak treba izmedu mnogo njih izaibrati parove od po 680 pF kojima se kapacitet i po 430 pF od nominalnih vrijednosti razlikuje najvise za 2%. Razumije se da i zavojnica Ls mora resonirati na 9 trom P. po fazL Rezultat sto je. Neki VFO koji oscilira izimedu 5. <u kolektorskom strujnom krugu. Tranzistor TR9 sluzi za transpoziciju SSB-signala sa 9 MHz na radnu frekvenciju unutar nekog od amaterskih kratkovalnih podrucja.RC-mrezu za razdvajanje faze niskofrekventnog signala moguce i prema uzoru na drugu poznatu mrezu »2Q4« tvornice »Barker & Williams«. Njena je prednost u tome da kapaciteti imaju »normalnije« vrijednosti. Y. u kojima se nalaze i frekvencije za odrzavanje amaterskih FONE veza.0 MHz. I ova se pokazala kao vrlo dobra. 1 nF. MHz i to sa kapacitetom serije Nezgockio je da se za obje opisane RC-mreze moraju upotrebiti vrijednosti koje nisu staindardne. sa transformatora T2 f vodi se preko Di Lt na balans-anodulator s diodama i D2. Titrajni krug sa zavojnicom Lz takoder resonira na 9 MHz i s onim prvim sacinjava kapacitivno vezani bandfdker za ovu frekvenciju. sa transformatora Ts. Titrajni nom od dva kondenzatora po iznosi 500 pF. Potiskivanje vala nosioca postize se sa oba poteneiometra. dovoljna da kod resonantne frekvencije na oba titrao'na kruga bude jednak visokofrekventni napon. 443 .Tranzistor TRs radi u kristaloscilatoru s kvarcom Q kojemu je frekvencija 9 MHz. Uz takav VFO treba samo valni preklopnik C. Niskofrekventni naponi NFi i NF2 razlikuju se po fazi za 90° za citav opseg frekvencija izmedu 300 i 3000 Hz.

RC•ntireza za pomak faze od 90°. 14-21. Shematski je na* ortana na si. Potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa Tablica 14-L Ovisnost potiskivanja nezeljenog bocnog pojasa o tacnosti pomaka faze (VF Hi NF) u generators.C1. prema HA5WH. lako je zamrsenije gradena. rraiogo je povoljnija za samogradnju. Upotrebljena su 24 otpornika i 24 kondenzatora. Pri torn je dopustena tolerancija od ±10%. Prednost ove mreze je u tome da se mogu uzeti standardne vrijednosti svih dijelova. tip »2Q4« faze te vrijednosti smoraju Sto tacnije.C3*ee0pF C2-C4. Primjer RC-mreze za po- mak prema od 90° za SSB-generatore. poznatoj RC-mrezi firme »Barker & Williams«. inace je potiskiva- Osim toga "biti nje nezeljenog bocnog pojasa nedovoljno (vidi tablicu 14-1). SSB signala faznom metodom Razlika od .430 pF tin) (1%) SL 14-20.

C2 = CVD33>jF. koja je jednaka omskom otporu R. Ukoliko im se otpori ne razlikuju za vise od 1% i ako su kapaciteti odabrani tako da ni njihove impedancije ne odstupajo od za vi§e od 1%.OWpF.PJ i Q. maze se ocekivati da ce nezeljeni bocni pojas biti potisnut za nekih 40 dB te vrijednosti Q+I2V -Jp-OELAZ 1p i im*) HFULAZO-^f NF pojadalo sa FETom za postizanje suprotnih faza. 14-23.C6sVnF SI 14-21. si.2. prema HA5WH SI. iako tolerancija svih otpornika i kondenzatora u RC-mrezi mole biti do 10%. 14-24. ali su onda prikljucci na njima drugadije rasporedeni SI. prema HA5WH. Numeracija prikljucaka vrijedi za »MC 1458 CPU. osiguiraaia je trajnost radnih uvjeta.C3=q. Za opseg frekvencija izmedu 300 i 3000 Hz pomak faze je 90°t na ±1%.C4 = ^01pF. O. Mogu se upotrebiti i dva operacijska pojacala IL 741. (si 14-21) Postizanje suprotnih faza. potrebnih za dovodenje niskofrekventnog signala u RC-mrezu. pomodu dvostrukog operacijskog pojacala. Oba otpornika moraju biti medusoboo jednaka. na izlazu IZJ 445 . 14-22. RC-mreza za pomak faze niskofrekventnog signala za SSB-generatore faznog tipa. Kapaciteti C upotrebljenih kondenzatora moraju imati za frekvenciju vala nosioca impedanciju R.2 su integrirana operacijska pojacala (1L 741) U RC-mirezi za postizavanje potrebnog faznog pomaka.02>jF.C5 = ^6nF.A" B C D E F A R = T2kn/10% Cl=0.P. i IZ.

9 MHz. posebno odabraoioj frekvenciji. 14-19. Vec smo rekli da se promjena frekvencije SSB-signala za prelaz na juci ter! titrajni merske kondenzatore od maksimaU no 40 pF. Takva je ostvarena kondenzatorom od 220 pF izmedu kolektora i baze tranzistora TRs na istoj shemi. odgovarakrugovi. kristalni fildrugo. £od knjizL dulator. umnazanjem. Da zaxmljivost mjena 14-15 i signal zadrzi rase potrebna profrekvencije postidi iskljucivo mora si. proizvodi uz primjenu frekvencije »vala nosioca« koja iznosi izmetfu 400 i 11000 kHz (najcesce oko 455 kHz ili oko 9 MHz). Ovo je RC-mreza s kojom se to moze postici. To je ona za koju postoje potrebni radni uvjeti: dovoljno konstantni oscilaton. omogucuju precizno postizcmje navedene vrijednosti (uz zu!).NA MODULATOR „A" OD GENERATORA „VAU NOSIOCA" R C *R IZA FREKVENC1JU trf NA MODULATOR „B" efekt postize se i kapacitetima za negativnu povratnu vezu. 74-24. SSB-signal se danas. stupnjevi poglavlju o prijemnicima. kondenzator od 4. uz tri- PROMJENA FREKVENCIJE Generatori SSB-signala redovito rade na jednoj. mogu u SSB-predajniciu principu. Za promjenu frekvencije putem mijesanja sbeme tranzistorskih niskofrekventnih pojacala koja su vrlo pogodna za ovu svrhu. I kondenzatori od 10 nF koji su stavljeni paralelno sa primarnim zavojnicama transformatora T2 i Ts sluze istoj svrsL Vise primjera potiskivanja najnizih i najvisih frekvencija kod niskofrekventnih pojacala ima u poglavlju o prijemnicima u ovoj faznih generatora SSB-signala mora se i visokofrekventni signal koji stize na jedan modulator razlikovati u fazi za 90° od onoga koji stize na drugi moSZ. SSB-generatora (si. uz uvjet da impcdancija kapaciteta C (za jrekvenciju vala nosioca!) bude jednaka otporima R. Ovo je potpomognuto malim kapacitetima koji premoScuju emiterske otpornike. Ako je frekvencija f npr. Slican novije vrijeme se za tu svrhu sve vise primjenjuju dvostruko simetricni mikseri (DBM) kod kojih se na izlazu pojavljuju preteino oni ptrodukti mijeSanja koje trebamo. ako su R=100 Q: kapaciteti C moraju biti 111 pF. zbog toga. jednaki koje smo ranije upoznali Zatu su svrhu posebno pogodmi razliciti balans-modulatori i produkt-detektori s tranzistorima i s diodama. npr. Potiskivanje visokih frekvencija postize se kondenzatorima koji se stavljaju paralelno sa ulazom. premjestiti) u neki od aniaterskih kratkovalnih ili ultirakratkovalnih opsega. li i dobru niskofrekventnu RC-mre- Na prijemnoj strani se ni na koji nacin ne je SSB-signal moze ustanoviti da dobiven faznom Hi filterskom metodom! amaterske opsege ne moze postici NF POJACALA ZA SSB TELEFONIJU Na shemama 14-9. kod kojih je moguce potpuno potisnuti oscilatorovu frekvenciju.7 ma u posluziti. 446 . I oni moraju bid medusobno jednaki. Kod njih su niske frekvencije zanemarene primjenom razmjerno malih kapaciteta za vezu izmedu pojedinih stupnjeva. kao sto je. Kondenzatori od po 150 pF. 14-19) nacrtane su mijesanjem. U nF ispred ulaza u strujtrii krag baze tranzistora TRi na si. Sa tih frekvencija tireba SSB-signal transponirati (tj.

To znafii da izlazni visokofrekventni napon svakog pojedinog stupnja mora biti vjerna i povecana reprodukcija svih promjena ulaznog napona. 6DE5. Pobuda smije biti samo cista naponska. Pojacanje mora biti linearno. Najbolji tranzistori za linearan rad su. Kad je SSBisignal kona5no formiran. povezani sa emiterskim prikljuckom tranzistora. ved ranije upopojedinim konbiti jo§ i de- LIJMEARNA VF POJACALA ZA SSB Pripremanje SSB-signala. poznata i cesto upotrebljavana cijev 6146B ili QE05/40. Ovome Da se postigne dovoljno snaian SSBnsignal treba ga pojacati. integriranih na njihovoj silicijskoj plocici. Ako je neki tranzistor namijenjen za linearno pojacalo uz pogonski napon od 24 do 28 V. 6HF5. ali i u znatno sirim frekvencijskim podrucjima cesto i na velikim udaljenostima. zahtjevu najbolje odgovaraju razliciti sklopovi s tranzistorima i »integrircima« koje danas isklju&vo nalazimo u pocetnim stupnjevima SSB-predajnika. ako smo odabrali ili »pogodili« pravi tip. do stvaranja »splatera« i dirugih smetnji koje onda onemogucuju rad drugih stanica na istom opsegu. 6KG6. osobito ako se upotrebljavaju tzv. treba prema opcemto prihvacenom pravilu izvrSiti dok je signal jo$ slab. kako bi do antene stigla snaga od nekoliko vata pa do nekoldko stotina vata. kao i za napon od 12 V. jer amateri u zelji da »izvuku« sto vecu izlaznu snagu iz pojedinog stupnja u predajniku pretjeruju sa pobudom. i frekvenciju. epitaksijalni tranzistori »multiemiterskog tipa«. on treba da je joS vrlo slab i da njegovi naponi jedva dosizu — — AB2 u klasi klasi B. npr. 6LF6. dok za vece snage moramo upotrebiti linearna pojacala koja rade u klasi AB. kao i njegovu transpozioiju u izabrani amaterski opseg. jer izoblicenja uz ispravnu pobudu nisu prevelika. daju takoder dobro linearno poja£anje. on je na skaH prijemnika »presirok«. 6KD6. na kona&ru radnu t mala i produkti intermodulacije ostaju barem 26 do 30 dB ispod ni~ voa korisnog signala. Kazemo »razmjerno dobro«. Takav signal je te§ko primati. uz primjenu nisklh napona za sve potrebne VF i NF signale koji kod toga sudjeluju. 6JE6. Vrlo dobri su i planarni. Ima ih za pogonski napon od 28. EL505 i sli&ie). Sto zna& da ne smije potedi stuja Opcenito je dobro zapamtiti da se bolje linearno pojacanje postize s tranzistorinaa uz vedi kolektorski napon. ovih oijevi je dopusten rad i — — Tranzistori. tome <5e u O kretnim primjenama taljnije govora. Prvi — pobuda — preko upravljacke (prve) mrezice. uz razmjerno dobru linearnost rada.I s takvima smo se znali. Potrebno je ostati unutar uvjeta za klasu AB1. televdzijske otklonske cijevi (6DQ5. 6JS6. Za manje snage se linearno poja£anje postize u stupnjevima klase A. Kod izlaznih stupnjeva predajnika. ne mozemo biti sigurni da ce on linearno pojacavati i onda ako mu pogonski napon smanjimo na 12 do 14 V. kao i EL152. Prevelika pobuda (»predrajvani« tranzistor!) uvijek dovodi do velikih izoblicenja. Oni imaju mnogo (cak vise od 100) emitera koji su preko minijaturnih otpornika. kao Sto je. Izuzetak su »prave« predajne cijevi. EL153 ili (za UKV) cijela »familija« QQE-ciQQE02/5 (= 6939) QQE03/12 QQE03/20 (= 6252) QQE06/40 <= 5894) i slicne. 6LQ6. svakako. u visokofrekventnim pojacalima snage. u kojima se upotrebljavaju elektronske cijevi ne smije biti prevelika. EL500. Na taj nacin sva izoblicenja ostaju razmjerno znak da je tranzistor u predajniku 447 . Kod jevi: (= 6360). savremeni snazni VMOS-tranzistori uz napon od 28 V. nekoliko volta. 6GB5. koliko najcesce iznosi izlazna snaga amaterskih predajnika.

a drugi je gornji bo£ni pojas. Informacija B transformator T ima prenos 1:1 a sam sastavljac signala (engL: »Radio Frequency Combiner*) ima NF P0JA6UJ0 1. signal nego po svaku cijenu »vise vata«. jedan ne ovisi o drugome.XF-900" (9000 kHz) BO~» NF pojaCaio .kojom odrzavamo vezu. ANT. Bolje malo slabiji. SSTV) ima frekvenciji i kamo odlaze! poglavlje o predajnicima. Slicno se dogoDSB-signala kroz di prolaskom »USB filter« (»XF-9B-02«). svaki za se. prenoseci razlicite informacije. govor) ulazi u svoje nisko- frekventno pojacalo. 14-26. proizi vode VF signal sa dva bocna pojasa. za koje nitko ne zna na kojoj su bolje. jem. generatorima »1. da je signal »$irok«. Oni. Mozda je najjednostavniji onaj na si. od stanice s nam bude (npr. Ako na neki nacin sastavimo ta dva SSB-signala. Blok-shema prikazana na sL ISB-predajnika je 14-25. svaki s drugim sadrzadulirati tako dajnika stvariti otuda u antenu. Prvi je donji. VF A (npr. Isti val macije B preostaje takoder samo jedan bocni pojas. ko jima je sadrzaj druk&ji. opet odijeljenim. DSB GENERATOR . od- nosilac se moze mo- u VF pojaCalo pre- da se dobiju dva bocna pojasa. mozemo ih mijeuz upotrebu pogodnog sanjem VFO-a vesti — — premjestiti (transponirati) linearno i na izabrami radnu frekvenciju.DSB« »2DSB«. uz potisnuti vai nosilac. o- dugme ^Mictako smanjiti prvi i najce&ci uzrok prevelikog »drajvinga«.) (Vidi 1 od informacije A preostaje samo jedan bocni pojas. Informacija Sastavljanje signala moze se ona vise nadina. Odmah treba smanjiti pobudu! Cesto je dovoljno smanjiti glasnocu kojom govorimo u mikrofon ili joS previSe pobuden neka »raport«. Prolaskom kroz »LSB filter* (»XF-9B-01«) ska televizija. ali £ist. On infor- NOVIJE PRIMJENE SSB TEHNIKE Dvovrsna modulacija istog vala nosioca (ISB) Kratica ISB znaci: independent Sidebands* ili »neovisni bocni pojasi«. nanize okrenuti ro gain« i dijeljeno NF poja5alo. telegrafski znakovi ili amatersvoje. Zajedni£ki oscilator s kvarcom od 9000 kHz (»XF-900«) proizvodi »val nosilac« koji se koristi za mijesanje u.

O ogranicenju opsega niskih frekvencija na najnuznije. Kod emisije govora pomocu SSB tehnike dogada se slicno: maksimalnu snagu dosizu samo ti vrhovi. ali do cilja se dolazi kompliciranijim »procesom«. Otuda im ime: audio procesori. sadrzanu u niskofrekventnom spektru govornih frekvencija. Jedna od mogucnosti da dva SSB-signala u ISB-predajniku sastave. To je prilicno skup nacin obrade NF signala <ima dva kristalna SSB filtera!!). Iza jednog i jednostavnijih uredakompresora) postoje i uredaji sa istim ciljem. ma«) i tzv. ako samo budu htjeli <i mogli. Da bismo mogli energiju. medusobno upredene. svaka na svom izlazu iz prijsm-nika. Za prijem takvog ulazni stupnjevi I SB signala. Iza mijesanja signali se razdvajaju medufrekventnim kvarcovim filterima tako da gornji bocni pojas ide kroz je:lan. tanke zice) na ma- se loj prstenastoj. a donji bocni pojas kroz drugi medufrekventni »kanal«. bez obzira da li u mikrofon govorimo glasnije ili tise. neka vrsta »voznog reda« po kojemu obradivani signal mora proci kroz takav uredaj. oba za USB 449 Radio prirufcnit . 14-27. Na temelju onoga sto smo do sada rekli ze o pojedinim sklopovima u SSB-tehnici. vidimo na si. dok na IZLAZU dobijemo sastav- koji daju podjednaki NF napon. zatim sklop za ogranicenje amplitude i drugi kristalni prisutni u audiofrekventnom spektru frekvencija 29 — SSB biti filter. To je samo blok-shema. Iza njega slijedi prvi kristalni SSB filter. feritnoj jezgrL Do- ograniciti amplitudu NF signala. Jos u poglavlju o amplitudnoj modulaciji utvrdili smo da je prosjecna modulacija kod govora oko 30%. nece biti koji sluiskusni- Visokofrekventni »audio procesor« jim radio-amaterima tesko da takav procesor nacine. kompresorima dinamike ljen signal. i mijesanje ostaju nepromijenjeni. dok samo neki naponski vrhovi — Mikrofon se prikljucuje na NF pretpojacalo. HI).(son) panj modulacije od 100%. O tim uredajima ce biti posebno govora u poglavlju o frekventnoj modulaciji. izmedu 300 i 3000 Hz. 14-26. Tako se dobiju obje emitirane informacije. Oba SSB filtera dosizu stu- moraju jednaki. bolje iskorisi povecati prosjednu snagu emitiranih SSB signala (a bez preterecanja cijevi ili tranzistora i bez »splatera«!) treba na neki nacin titi SI. ugradeno u procesor (sL 14-27). smo vec govorili. Takvo o- gianieenje frekvencije potrcbno je kod drugih vrsta modulacije (vii di slijede<5e poglavlje). najbolje dvostruki balans-mikser. Iza njega slijedi DSB-generator. Princip takvog audio procesora Osim ovih ja (limitera i iza drugog medufrekventnog pojacala su odijeljeni produkt-detektori koji demoduliraju signal. dok je prosjecna snaga takoder oko 30%. ali su i rezultati izvanredni. To se postize uredajima za voljno je 10 bifilarnih zavoja ogranicenje amplitude (»limiteri- dva ulaza Na ULAZ i jedan izlaz. osobito onih pretjerano velikih vrhova koji ne doprinose mnogo razumljivosti. za pripremanje SSB-signala. Transformator T je bi~ filarno namotan (sa dvije. na ULAZ »B« dolazi drugi SSB-signal. »A« dolazi jedan SSB-signal. Najboljima su se pokazali oni audio procesori koji se sluze SSB-tehnikom.

D- .

anodni napon 640 V bit ce vrsna vrijednost viso^ ma kofrekventnog napona 0. Ako je npr. Takvd sklopovi u SSB-predajnicima treba da stupe u akciju tek onda kad izlazna snaga naraste u moze blizinu dopustenog maksimuma. Da lakse procijenimo vrijednosti ovih kapaciteta mozemo pretpostaviti da ce. Povecanje kapaciteta produzuje a smanjenje kapaciteta skracuje vremen: sku konstantu. Za diodu trebamo samo NEGATIVNI RE- GULAR NAPON Prema tome kapacitivni djelimora smanjiti napon u omjeru 480:20 ili 24:1. Paralelno spojeni kondenzator od 10 nF sluzi za poboljsanje filtracije ostataka visoke frekvencije. za postizavaponie regulacijskog napona moze Tu se sluziti sklop na si. ona pocmje da propusta tek onda. Zaporni prednapon diode. tj. kondenzator & od 5 pF.75x640= =480 V. kada izlazni stupanj predajnika daje maksimalni OUTPUT bez izoblicenja. Tada dolazi do tako brzog smanjenja pojacanja da amplituda ne moze do- maksimum seci pretjerano velike vrijednosti. mora Cs 20 V. kad visokofrekventni napon premasi vrijednost prednapona. dakle. IZLAZNJ KRUG TX * np5W$^ 1 — on mora ° biti malen u odnosu pre- A nt kapacitetu u izlaznom titrajnom krugu da ne utjece na ugadanje.1 ^F. Regulacijski napon mozemo dobiti na vise nacina. izlazne snage Sklopovi za ogranicenje SSB predajnika. kod izlaznih stupnjeva s cijevima. Kapacitivn-i razdjelnik neka diodi dovode visokofrekventni napon vrsne vrijednosti oko 20 V tivni odgada sve do momenta kad je gotovo dostignut. vrsna vrijednost VF napona smjeti da dosegne 75% anodnog napona. Dioda moze biti obicna germanijeva ili VF silicijeva. Cs ce obicno imati oko 0. telj imati 24 puta vise. NAPON SL 14-29.— postati veda od neke unaprijed odabrane vrijednosti. Buduci da je onda. Odaberemo li. tj. 14-29b. iskoristava cinjenica da do sasvim slabog dspravljanja signala na prvoj 451 u tekstu 29* . Na taj nacin se i regulacija pojacanja na diodu stayljen zapornt prednapon (najviSe 40 V). Opis nearnog pojacala za SSB-signale nalazi neka snazna tetroda ili pentoda koja radi u klasi AB1 uz VF pobudu na prvoj mrezici. c) REGUURANl PREDSTUPANJ Kondenzatorom Cs je odredena vremenska konstanta regulacije. Jedan od njih je prikazan na sL 14-29a. treba potenciometrom odabrati obicno oko 20 V. kod iinearnog VF pojacala snage. Vece vrijednosti VF napona prolaze kroz diodu i na otporniku od 1 MQ pojavi se negaregulacijski napon. Zajednicki kapacitet serije kondenzator a Ci i C2 neka pri tome ne bude veci od 5 do 10 pF.. 120 pF. Dioda D je spojena s kapacitivnim razdjelnikom C1/C2 sa kojega crpe visokofrekventni napon. Ii- Ako se u izlaznom stupnju -Ugl prikljuCak za REGULAC.

Automatsko uklju£ivanje i iskljucivanje predajnika Negativni napon za regulaciju pojacanja. Odavde se niskofrekventne mikrofonske struje oklopljenim kabelom vode do prikljucnice koja se spaja s mikrofonskim ulazom modulatora u pre- M BF 242 SI BF242 BF242 BC219 14-30. najbolje blizu ili -uredaji toga nemaju. Sto je vece pojacanje izmedu reguliranog stupnja i izlaznog stupnja predajnika. moze sagraditi pomocu tranzistora. Kondenzator Ca odreduje vrijednost vremenske konstante regulacije. 14-29c. Shema tranzistorskog uredaja za automatsko ukljudivanje predajnika (VOX).mrezici dolazi i prije nego pobudna amplituda dovede potencijal mrezice na nulu. Princip takvog stupnja za regulaciju je prikazan na si. VOX VOX Mi je mikrofonski prikljucak visoke impedancije. to ce regulacija biti efikasnija i to ce manji napon trebati za dobru regulaciju. To znaci da takvu regulaciju treba primijeniti sasvim »naprijed«. Ove se prenesu na sekundarnu stranu. Jednostavniji i jeftiniji SSB- ranim stupnjevima u prijemnicima. »VOX«. Ako ovaj stupanj uporedimo sa reguli- Vecina savremenih predajnika i primopredajnika ima ugraden uredaj za automatsko ukljucivanje i iskljucivanje. Pri tome neka regulirani stupanj ne radi na istoj frekvenciji na kojoj radi iz- laz predajnika. Ova kratica dolazi od naziva »voice controls sto znaci »upravljanje gla- som«. isprave diodom D i daju negativan regulacijski napon. u samom SSB-generatoru. Shema na 14-30 prikazuje kako se si. treba odvesti na prvu mrezicu neke »eksponencijalne« pentode kojoj se pojacanje mijenja kod promjene prednapona. tranzistorskih predajnika se primijeniti sklop za ogranicenje izlaz