RADIO PRIRUCNIK

ZAAMATEREI TEHNICARE

Prof, dr
i

Bozo Metzger (YU2BR)

suradnici:

Ing.

Zvonimir Jakobovic (YU2RQ)
dr Ruza Sabol

Prof,

(YU2LU

Ing. Nikola

Saban
(YU2REY)

Ing. 2eljko Ulip

Cetvrto dopunjeno izdanje
(sa

posebnim prilogom)

^

Novinsko-izdavacka radna organizacija

TEHNICKA KNJIGA
Beograd, 1985.

Inicijator izdanja: Savez radio-amatera Jugoslavije (SRJ)

IzdavaC:

NIRO

»Tehnidka knjiga«, Beograd
Nikolic,

Recenzent: dipl. ing. Zivota Nikolic*

Za izdavaca: Branko

direktor

i

glavni urednik

Urednik: Dusica Lucie Graficki urednik: Jugoslav

Bogdanovic

Korektor: Mirjana Acimovic Dizajn crteza: Ruzica i dr Bozo Metzger

Capan, Bozo Legac i Branka Mihalic Originalne fotografije: dr Bozo Metzger, ing. 2eljko UUp Foto-reprodukcije: Viktor Rybak Marija Premuzic
Crtadi-izvotfaci: Lidija
i

i

fototeka

SRH

Tiraz: 5000

Stampa:

BIGZ,

Beograd

(PwdLqw&t

S razvojem radio-amaterske organizacije i sa sve vecim brojem amatera-operatora i konstruktora, sve vise se osjecala potreba za prirucnikom koji bi mogao posluziti i pocetnicima i iskusnijim graditeljima radio-uredaja, kao i radio-tehnicarima. Savez radio-amatera Jugoslavije (SRJ) dosao je 1968. godine na sretnu zamisao da se za tu svrhu, kao osnovu, koristi poznati americki »The Radio Amateur's Handbooks Od svog prvog izdanja, 1925. godine, ova radio* -amaterima cijelog svijeta najpoznatija knjiga do danas je izasla u 62 izdanja i u vise stotina tisuca stampanih i uvijek razgrabljenih primjeraka. To je uvravo »bestseler« svih vremena. Drugi poznati i cijenjeni prirucnik je britanski »The Amateur Radio Handbook« kojemu je cetvrto i peto
izdanje izaslo

pod naslovom »Radio Communication Handbooks Obje radio-amaterske organizacije, American Radio Relay League (ARRL) i Radio Society of Great Britain (RSGB), najpripravnije su dale svoj pristanak za prevodenje ovih knjiga, dok je Savez radio-amatera Jugoslavije odlucio da meni povjeri organizaciju toga posla. Poslije visekratnih diskusija slozili smo se u tome da doslovno prevodenje ne bi moglo posve zadovoljiti potrebama nasih radio-amatera i koliko je tehnicara, da se za opisane konstrukcije mora predvidjeti upotreba domaceg materijala, te da se uvrste jos neki vise moguce dodaci iz razlicitih strucnih casopisa i neke originalne konstrukcije. Mnogi nasi ugledni radio-amateri, osobito oni koji su kao radio-konsiruktori i industrijski rukovodioci previse zauzeti svojim redovitim duimogli odazvati pozivu na suradnju. Ipak na zalost nostima, nisu se su mi se u tome poslu pridruzili: ing. Zvonimir Jakobovic (YU2RQ) koji je pripremio tekst za poglavlja 1, 2, 3, 4, 23, 24 i 25; dr Ruza Sabol (YU2LL) koja je prikupila podatke o zenama radio-amaterima; ing. Nikola Saban (»RIZ—Zagreb«) koji je napisao poglavlje 5; te ing. Zeljko Ulip (YU2REY) koji je napisao onaj dio poglavlja 16 u kojemu se govori o amaterskim radio-vezama na mikrovalovima (10 GHz). Oni su u tu suradnju ulozili mnogo truda i povjerene su materijale obradili prema svojim najboljim mogucnostima, na cemu im i ovdje zahvaljujem. Od casopisa smo koristili: cehoslovacki »Amaterske Radio«, francuski »Radio REF«, njemacke »Das DL-QTC« i »UKW Berichte«, sovjetski »Radio«, kao i materijale domacih autora iz naseg casopisa »Radioamater«. Pri crtanju radio-tehnickih shema upotrebili smo simbole koji su prikazani na str. 794. Vrijednosti otpornika koje su napisane samo brojem oznacuju ome (Q). Ako je iza broja slovo K Hi M, radi se o kiloomima (k£l) Hi o megaomima (MQ). Broj pokraj znaka za kondenzatore oznacuje kapacitet u pikofaradima (pF). Ako je uz broj i oznaka n Hi \i, to su nano-

faradi (nF) Hi mikrofaradi (\iF). Mojoj dragoj supruzi Ruzici dugujem posebnu zahvalnost, jer *e marIjivo i ustrajno, za sva dosadasnja cetiri izdanja, sudjelovala kod dizajna i

pripreme syih crteza za knjigu,

njem uvehko doprinijela
Bozo Legac, a za

i

mome

citala sve tekstove

i

svojim razumiieva-

radu.

Crtac-izvodad za prvo izdanje bila je Lidija Capan, za drugo izdanje trece i cetvrto izdanje Branka Mihalic. Foto-reprodukctje upryom i drugom izdanju djelo su Viktora Rybaka. Za trece i cetvrto izdanje je foto-reprodukcije izradila Marija Premuzic. I ovim suradnicima srdacna t vehka hvala!

Zahvaljujem takoder svim onim radio-amaterima koji su mi izrazavanjem svojih primjedbi i zelja, kao i slanjem tehnidkog dokumentacijslcog matenjala i podataka dali vrijedne poticaje. Takode velika hvala i Ttrmt »Rico-Funk« iz Hannovera za tehnicke podatke i snimke tvornickih radio-uredaja s kojima, dobrim dijelom, raspolazu i nasi amateru Takoder najljepse zahvaljujem preduzecu »Tehnicka knjiga«, v koje nije zaltlo m truda m sredstava da knjiga bude dobro i lijepo opremljerta

knjige

22uJ

U nadt da ce nasi radio-amateri i tehnidari kao ranija izdanja, primiti ovo cetvrto izdanje i u njemu naci sto im je potrebno za laksi pristup i za rad na polju njima tako drage tehnike, molim zajedno sa svojim suradnicima -- da nam kao i do sada saopce svoje primjedbe i zelje. Atco se i ovo izdanje »Radio-prirucnika« nade uz prethodna tri na radf ** ra ^°-a iatera } tehnicara bit ce postignut cilj izMenja ? ir
t

t

i

t

najvece zadovoljstvo piscima. Uz najbolje zelje za uspjeh u radu
i

f

f

i

73

DE YU2BR:

radio-amaterski pozdrav

U

Zagrebu, 1985.

Proft

dr Boio Metzgcr

1

RADIO-AMATERSKA ORGANIZACIJA U SVIJETU KOD NAS
I

HISTORIJAT

likog
za,

ELEKTRO-KOMUNIKACIJA
Elektrokomunikacije su se pojavile kao rezultat stoljetnih nastojanja covjeka da vijesti prenese na vece udaljenosti nego §to mu to njegovi organi i osjetila omoguduju. Nakon uspjelih pokusa puStena je 1844. u rad prva telegrafska linija po Morseovom sistemu, izmedu Washingtona i Baltimore-a, SAD.
S.F.B. Morse (1791—1872) konstruirao je elektricni telegraf. Signali su se prenosili istosmjernim impulsima razlicitog trajanja. Za prenos je bila dovoljna samo jedna iica, jer je kao drugi vod koriSteno

njemadkog fizicara Helmhotdokazao njegov asistent Hein-

rich Hertz, godine 1888.

Odmah su se pojavile i ideje o primjeni elektromagnetskih valova u svrhu telekomunikacija. Sam Hertz odbija te ideje s obrazloze njem da je domet tih valova malen.
Hertz je kao izvor elektromag
netskih valova upotrijebio iskriSte. Kao indikator sluzilo mu je drugo iskriste. Ta 1 je indikator bio neosjetljiv, reagirao je samo u neposrednoj blizini izvora vala, Daleko bolji indikator elektromagnetskih valova, tzv. koherer, konstruirao je francuz Branly godine 1890. Istih godina u Americi radi nas zemljak Nikola Tesla (1856-1943), baveci se problemima proizvodnje, prenosa i koristenja izmjenidnih elektricnih struja. On je godine 1882. postavio sistem polifaznih izmjenicnih struja, a odmah iza toga nastoji proizvoditi struje sto visih frekvencija. Svoja iskustva iznosi Tesla u javnost na predavanjima koja drzi 1892. i 1893. u Americi i Evropi. Na njima demonstrira i pojave visokofrekventnih izmjenicnib
*

uzemljenje.
Tridesetdvije godine kasnije konstruirao je G. Bell (1847— 1922) telefon na principu induciranih struja i omogucio prenosenje ljudskog govora na daljinu.
(1876),

Elektro-komunikacijama je bio otvoren put. Daljnja pobolj§anja omogudila su bolje prakticno koriStenje, ali je ostao jedan nedostatak: veza se uspostavljala preko elektricnih vodova.

struja.

Postanak radija

U to vrijeme (1864), r>ostavio je engleski fizicar J. Maxwel, na osnovu Faradayevih predodzbi, opdu teoriju elektriciteta u kojoj je niknula hipoteza da se elektromagnetske promjene, nastale kretanjem elektriciteta, valovito sire u okolni prostor. Postojanje tih valova eksperimentalno
je,

Tesla se posebno interesirao za prenos elektricne energije na daljinu bez uobicajenih vodica. U svom historijskom predavanju (1893) pred Franklinovim institutom u Philadel fiji pokazuje i razlaze ono, sto de postati osnovni elementi radija. On utvrduje da se prenos elektricne energije na daljinu moze uspjeSno
obaviti:
struja,

— upotrebom

visokofrekventnih

na

inicijativu

ve

prenoseci rijeci »Genrih Gerc« (rus* ki oblik Hertzovog imena). Popov je profesor fizike u tada§ njem Petrogradu. Njemu se tako der pripisuje izum radija. No on je (1893) vidio u Chicagu Tesline po*

kuse
je:

i

pred Sveruskim kongresom

elektrotehnicara 1900.

sam

izjavlju

»Upotreba katarke na otpremnoj i prijemnoj stanici s izoliranom zicom u svrhu prenosenja signala

elektricnih titraja nije bilo nista novo* Godine 1893. u Americi je slicne pokuse prenosenja sivnala izvrsio poznati elektrotehnicar Nikola Tesla«.

pomocu

U
kuse

Italiji je

s

G. Marconi vrsio poHertzovim valovima. On je

pomocu

utjecajnih obiteljskih veza dobio potporu engleskog kapitala, Koristeci iskustva drugih, godine 1897, on prenosi telegram na udaljenost

od 13 kilometara. U prvo je vrijeme upotrebljavao predajnik s

prvi

Nikola Tesla je postavio i primijenio principe radija. Ovo je slika sa omota Tesline bio grafije koju je napisao John O'Neil, americki knjizevnik i dobitnik PuSZ.

AL

Hertzovim iskristem, Sto znaci s vrlo kratkim valovima. No, vjerojatno upoznat s Teslinim uspjesima u radu s dugim valovima, pocinje njih koristiti. Godine 1899. uspostavMarconi bezicnu telegrafsku lja vezu izmedu obala Engleske i Francuske, na udaljenost od 45 kilome
tara.

litzerove

nagrade za 1937. godinv
sistema
antena-

— primjenom zemlja, — sklopom od

gova.

Nakon dugih priprema uspjeva
Marconi
(1901) objaviti

da su bezic
telegrafski

nim putem preneseni
dva titrajna kru dva titrajna kru-

ga na prijemnoj i ga na predajnoj stanici, resonancijom svih ovih kruprijavljuje patent za bezicni prenos signala sistemom sa cetiri resonantna titraj1897.

znakovi (slovo »S«) preko Atlantika, na udaljenost od 3700 kilometara, izmedu Cornwallisa (Engleska) i Newfoundlanda (Amerika).
Jos' 1897, nakon prvih Marconijevih uspjeha, osnovana je »Wireless Telegraph Company« za koriStenje Marconijevih patenata. Poslije je prerasla u »Marconi's Wireless Te legraph Company, Ltd«, koja u prvo vrijeme drzi monopol radija.

Godine

Tesla

na kruga, antenom

i

uzemljenjem.

to vrijeme izvodi u Rusiji pa kuse i A. S. Popov. Upotrebom antene i koherera on konstruira prvi radio-prijemnik, koji je reagirao na

U

burna atmosferska praznjenia tzv. »vjesnik oluje«. Koristeci Hertzov
oscilator i svoj prijemnik uspjeva bezicnim putem otpremiti prvi telegram na udaljenost od 250 metara,

Tesla je u to vrijeme zaokupljen svojim istrazivanjkna bezicnog pre nosa energije na daljinu, a s tim u Sam vezi i telekomunikacijama.
Tesla ne poduzima nista protiv imitatora vjerujuci da tako dopri nosi opcem napretku.

Tek poslije Tesline smrti (1943) Teslini su prijatelji pokrenuli sudski postupak, te sud u Americi po
niStava

Marconijev patent

i^

daje

prioritet u izumju radija Tesli. Tako je ipak, ne umanjujuci zasluge

Godine 1920. pocinje u Americi redovni »broadcasting« program, u Chicagu, a iste godine pocinje emi tirati i prva radiofonijska stanica u Evropi, u Londonu.

drugih pionira Tesla konadno priznat kao izumitelj radija. Dalji izumi i usavrsavanja omo gucuju sve vecu primjenu radija. Izumitelj triode Lee de Forest prenosi 1910. radiofonijski koncert poznatog tenora Enrica Carusa iz Metropoliten Opere u New Yorku. Poslije prvog svjetskog rata radio prelazi u opcu upotrebu, kao opce sredstvo telekomunikacija.

U nas je 1926. proradio »Radio-Zagreb« kao prva stanica na jugoistoku Evrope, a 1929. i »Radio-Beograd«. Radio je osvojio svijet i u§ao kao uobicajeno sredstvo prenosa informacija u zivot covjeka dvadesetog stoljeca. Iz radija je izrasla elektronika, televizija, radiolokacija, radar, telekomande i niz drugih specijalnih grana tehnike, bez kojih bismo tesko mogli zamisliti dana§nji zivot.

RADIO-AMATERIZAM
Pionirski dani

Prve radio-stanice bile su postavljene za vezu izmedu svjetionika, poslije za vezu s brodovima. Tek kada su provjerene prednosti, radio je poceo zamjenjivati zicani telegraf na kopnu.

Dvije su se grupe ljudi tada bavile radio-tehnikom. Prvo tehnicari i fizicari u laboratorijama kompa

nija koje grade prve radio-uredaje. Zatim operatori, najcesce priuceno postansko-telegrafsko osoblje, koji odrzavaju veze. I kod jednih i kod drugih ima ljudi koie ta nova tehnika veze posebno interesira. Oni po-

SI

»Radio-Za1-2. Odasiljacki dio greba« imao je 1926. godine jednu elektronsku cijev u oscilatoru koji
je bio moduliran u strujnom krugu mrezice. Uz anodni napon od 4000 V bila je ulazna snaga (INPUT) 500 W. Izlazna snaga (OUTPUT) bila je 350 W. Ubrzo je dodana jos jedna cijev pa je izlazna snaga podvostru-

cinju eksperimentirati s uredajima, a operatori u slobodno vrijeme odrzavaju i »privatne« radio veze. Tako isprva iz najblizih se, regrutirani krugova oko prvih radio-stanica, javljaju mnogi pravi ljubitelji radija. Za neke je to bavljenje samo zabava, ali mnogi od njih poku§avaju rjeSavati jo§ nerjesene tehnicke probleme. Te ljude koji se iz ljubavi prema trehnici bave radio-teh-

nikom, grade uredaje i medusobno odrzavaju radio veze nazivaju radio-amaterima.

cena

velike tvornice uredaja po zastititi patentima svaki pronalazak, dotle ta neregistrirana vojska izumitelja pronalazi i u praksi iskori§tava jednostavnija i praktidnija rjeSenja. Cijeli niz spojeva, koji nisu zaSticeni ni u jednom pa tentnom uredu, dali su ti entuzi

Dok

signale jednog engleskog

i

dva fran

kuSavaju

cuska amatera.
Atlantik je definitivno »osvojen«

jasti.

Evropi napeta politifika situaprvog svjetskog rata zadrzava radio kao vojno sredstvo veze. Istovremeno se u Americi radio slo bodnije siri i tehnika brfe razvija. Nekoliko hiljada radio-amatera u Sjedinjenim Drzavama osniva vec godine 1914. svoje prvo veliko udru zenje, ARRL (American Radio Relay League). U Evropi radio dolazi u opcu upotrebu tek poslije rata. Vecija uodi

U

uspostavljanjem dvostrane amaterske radio-veze u noci 27. XI 1923. Vezu su odrzali na valnoj duljini oko 100 francuski amater L. Deloy iz Nice, s pozivnim znakom 8AB, s jedne strane i americki amaten

m

F. Schnell, K. B. Warner i J. L. Reinartz, pod pozivnim znakom 1MO, s druge strane. Veza je odrzana te legrafijom.

U ono vrijeme su velika poduzeca za radio-saobracaj pokuSavala da
premoste primjeradio-valova vilo velike duljine vala, 10 000 do 30000 metara (30 do 10 kHz) uz sto snaznije predajnike i antene izvanredno velikih dimenzija. Istovremeno radio-amateri povelike udaljenosti

nom

broj vojnih radio-telegrafista nada se i kod kuce bave radijem, mnogi od njih £isto amaterski. Pojavom prvih radio-fonijskih stanica, amateri su i orvi slugaoci i prvi tehnicari koji sami grade svoje uredaje.
lik

stavlja

stizu

na

kratkirrn

valovima znatno

bolje rezultate sa

mnogo

slabijim

snagama.

U svijetu nice sve vi§e radio-stanica za najrazlicitije potrebe. 1920•tih godina upotrebljavaju se duljine valova od nekoliko stotina mjetara na viSe. Amaterima, da ne ometaju komercijalni radio-saobradaj i radio-foniju, dodjeljuju najprije podrucje ispod 200, a malo zatim ispod 100 metara, koje tada nije imalo nikakvog prakti£nog znacenja.

Kad se tako uvidjela prednosi kratkih valova, komercijalne slulbe odmah se premjeStaju na podru^ja ispod 100 metara.

Na medunarodnoj konferenciji za radio-komunikacije (1924) amaterima su dodijeljena samo vrlo uska podrudja oko 80, 40 i 20 metara, te oko 10 i 6 metara duljine vala.
KoriStenje kratkih valova stvaralo je nove probleme. Ionosfera je pramenljiv dio atmiosfere, zavisan

Radio^amateri su se morali »seliti« na sve krace duljine vala. Medu* tim, ovdje oni pronalaze do tada neuoznate osobine kratkih valova: velik domet uz malu snagu predajni* Ua. TumaCenje te pojave pronadeno je u refleksiji kratkih valova od slojeva ionosfere.

o zracenju Sunca, tj. o dobi dana i godine, te o aktivnosti Sunca. Za istra^ivanje pojava refleksije u
ionosferi bio je potreban velik broj stanica, rasporedenih po cijeloj Zemlji. To iziskuje velik tro§ak i velike pote§koce. No, takve stanice, sa strucnim osobljem postojale su, spremne za rad. To su radio-amate ri. Rezultati njihovog rada tokom niza godina daju o stanju u ionosferi najvedi broj opazanja i podataka.

U zelji da se ispitaju mogu<5nosti amaterskih veza preko Atlantika, godine 1921. u Evropu odlazi ame ri^ki radio-amater P. Godley (God li). On je sa sobom ponio za onda najbolji amaterski prijemnik. S nji me je uspio da primi signale tride setak ameriCkih amatera. Zatim su ameriCki amateri uspjeli primiti
8

U to vrijeme, 1920-tih godina, ra dio-tehnika kao primjenjena i teoriiska nauka dobila je »pravo gradanstva«. Privreda, vojska, §tampa, sve vi§e koriste radio u najrazligitije svrhe. Nastaju veliki centri za

istrafcivanje i usavrSavanje rufcju radio-komunikacija.

na pod-

Radio-amateri od toga vremena produzuju samostalno svoj put. Brojdano se povecavaju velikom brzinom. Stvaraju se i klubovi i radio -an^tterske organizacije, poducava se podmladak. Iz tih redova izlaze
radio-tehnicari i inzenjeri. Radio-amateri su ujedno velika servisna ekipa za odrzavanje sve veceg broja radio-uredaja, naro£ito u zabaSenijim krajevima. Tako svuda postaju zna&tjni nosioci tehniSke kulture.

SL

1-3.

Oto Hudedek (YU3AB)

je

radio-amater od 1926. godine. Kao »UNLIS« radio je sa pozivnim zna-

Radlo-amaterizam danas
Radio-amateri se opcenito bave radio-tehnikom. Ipak, tinutar toga postoji nekoliko razlicitih specijalnosti. Neki se od amatera bave samo s po jednom od ovih specijalnosti, no oni najbolji, za koje bi se moglo redi da su »pravi« radio-amateri, bave se podjednako svim specijalnostima.

kovima YU7LX i YV7AA Od 1950. g. on je YU3FMA i konacno YU3AB. Bio je jedan od prvih aktidalje
vista koji su se zalagali za osnivanje radio-amater ske organizacije u Jugoslaviji. Slika je iz 1932. godine
veze. Neki opet sakupljajuci sva iskustva prenose znanje novim
ljaju
i

Tehni£ari i konstruktori grade uredaje i proucavaju ih. Amatera, koji se bavi torn specijalnosti obi£no zanima saim uredaj kao objekt, njegovi detalji, rad, varijacije. Operatori odrzavaju radio-veze, te na torn podrucju nastoje postici Sto bolje rezultate. Njih 5esto sam uredaj ne zanima osobito. On je samo sredstvo pomocu kojega se odrzava radio-veza s prijatetjima iz
cijeloga svijeta.

mladim amaterima.

Novija nastojanja

u radio-amaterizmu

Na telekomunikacije se u posljednje vrijeime stavljaju sve veci zahtjevi. Njihova velika primjena u mnogim granama ljudske djelatnosu preko svake sti preopteretile
mjere do sada upotrebljavana podrucja frekvencija. Treba naci nove
mogucnosti. Radio-amateri su i sada na dje lu. Velika ekipa odusevljenih eksperimentatora istrazuje nova podrucja dajuci dragocjene eksperimentalne podatke. Medunarodne geofizicke godine najbolje pokazuju sto znaci suradnja s radio-amaterima, Tko bi mogao u kratkom vre menu opremiti tisuce prijemnih stanica, obuciti osoblje i raspodijeliti po cijeloj Zemlji? Evo, tu stoje na

Najuza grupa bavi se istraziva

njem novih spojeva

pri gradnji uredaja, te iznalazenjem novih, boljih aaCina veze.

Ova podjela
ba.

specijalnosti je gru-

Unutar toga postoje varijacije, tako da svaki amater, vec prema
i

syojim sklonostima
zi

vjeStini, nala-

polje rada. On radi upravo ono Sto ga najvise zanima i za Sto ima najviSe sposobnosti.

Najveci uspjesi postizu se ekipnim radom u klubovima radio-amatera. Konstruktori zamisljaju i pla
niraju uredaje, tehni£ari ih izvode, operatori s njima rade i uspostav-

raspolaganju radio-amateri. Godine svakodnevnog rada na radio^stanicama daju im iskustvo »osjecanja« prilika u eteru koje se ne moze po-

stici obicnim ucenjem, nego samo upornim radom. Tisuce takvih prak-

ticnih strucnjaka unosi svoja opazanja o vezama, o stanju u eteru, o upotrebljenoj frekvenciji, o smet-

sami prisiljeni da usavrSavaju svoje znanje, metode rada i uredaje, Osim toga nije malen broj onih koji su i svoje doktorske disertacije
izradili

zahvaljujuci

prvenstveno
in-

njama

itd,

u dnevnike rada,

koji

fi-

svom amaterskom radu. Mnogi
zenjeri cesto ne

zicarima mogu dati dragocjene podatke o stanju u ionosferi, visini, debljini i promjeni ioniziranih slo
jeva.

mogu da povuku

o§tru granicu izmedu strucnoc. pro fesionalnog i amaterskog rada.

U

nizu zemalja, pa

i

kod

nas, po-

su amateri tzv. radio-farove, predajnike koji na ultrakratkim valovima neprekidno emitiraju. Amastavili
teri ih

Radio-amateri
radio-veze

i

specijalne

slusaju

i

izvjestavaju o ^ri-

jemu

tih signala.

Na osnovu

tih

iz-

vjestaja prate se uvjeti prostiranja

u uzem geografskom podrucju. Ovakav rad sigurno koristi i mim radio-amaterima. Osim
dom, cime se povecava

sa-

sto

upoznayaju okolinu sa svojim rai razumjevanje za njihova nastojanja, oni su

Slicno kao na slojevima ionosfei na intenzivno ioniziranim slo jevima oko polova, na »aurori«, po javljuje se refleksija radio valova Interesantno je, iako rijetko spominjano, da su i ovdje radio-amateri bili pioniri novog sistema radio-veze, 1938. i 1939. godine. Bili su to prvi pokusi s vezama preko aurore (»aurora borealis« = polarno svije* tlo). O tim su pokusima godine 1939. izvjestili radio-amaterski casopisi »Radio« (SSSR) i »QST« (SAD).
re

Jasno je da su poslije prvog upo zorenja amatera i naucni instituti,
koji se bave problemima prostiranja^ radio-valova, uveliko poceli istrazivati pojavu radio-aurore i refleksiju radio-valova na njoj. Naro^ito je znacajne rezultate postigao

»Max Planck« iz Lindaua u Njemackoj. Ovaj je institut dosao na jednostavan nacin do veinstitut
S.

R.

iikog niza kontrolnih stanica jer je

SI

1-4,

Zvonimir Stankovic (YU2PE)

suradivao s radio-amaterima! Prikupljeni su podaci o radu brojnih stanica njemackih amatera. Ove su stanice putem aurore odrzale 3 300 veza s preko 20 zemalja od 1957. do 1962. godine. Najvise je veza odrzano na udaljenosti od 200 do 1000 kilometara. Prilican broi veza bio je i preko 1 000 kilometara. Najdalja od tih veza bila je izmedu amatera

izvodio je svoje prve pokuse jos 1923, godine. Bili su to radio-uredaji sa iskristima. Od 1927. radi sa

DL6MH

i

GM2FHH;

1

300 kilo-

metara!
Refleksija radarskih radio-valova

cijevnim predajnikom prijemnikom. Pozivni

i

audionskim
znakovi
i

od Mjeseca, koja
drugog svjetskog
la je

mu
10

su

bili

UN7LL, YU7LL

je opazena poslije rata, zainteresira-

YT7LL.

I danas je aktivan radio-amater

i radio-amatere. Uz interes i volju potrebno je mnogo vremena

za pokuse, kao i kvalitetni uredaji, koje su u to vrijeme mogli imati sarao neki malobrojni amateri. Prve pokuse vrsili su W3GKP i W4AO s predajnikom snage 1 kW, freki antenom od 32 elementa, na
venciji

od

144

MHz.
15.

Prvi slabi od-

radio je iz Kasirine 100 Hz. lifornije i udaljenost izmedu njih je iznosila oko 3 200 kilometara. On je imao klistronski predajnik snage i prijemnik s propusnim pod4 rucjem Sirine svega 50 Hz. Antena je bila parabolicna, promjera 5 me-

W1HB

kW

jek primili su

vembru

1952.

VII 1950. U nopostigli su vec znatno

tara.

bolje rezultate, kada im se pridruzio i W3LZD. Konacno 27. I 1953primili su niz jasnih odjeka s Mjeseca.

U

toku tih pokusa amater

radio je sa antenom od 127 elemenata! Konacno su 21. VII 1960. amateri W1BU i W1HB uspjeli odrzati prvu obostranu vezu refleksijom od

W3EZJ

Prve pokuse u Evropi uspjesno jedna grupa gvicarskih i njemackih amatera. Ova je grupa uspjela u noci 22. na 23. IV 1962primiti odjek s Mjeseca na frekvenciji od 1 296 MHz. Tu grupu su ci
je vrSila
nili
i

HB9RG, HB9RF, DL9GU, DJ3EN
reflek-

DJ4AU.

Mjeseca na frekvenciji od
(23

cm).

W1BU

296 radio je s klistrons1

MHz

jetmnik je

kim predajnikom snage 1 kW. Priimao propusno podrucje

11. IV izmedu OH1NL i W6DNG, na frekvenciji od 144 MHz. OH1NL je koristio predajnik snage 800 W, dok

Prva veza preko Atlantika sijom od Mjeseca uspjela ie
1964.

GOD.

I.

SUBOTA

3.

MAJA

1924.

BR.

2.

i

3.

RADIO SPORT
Oftclelnl ora&n JlzKaloKiiwxZz^Qrch
SL 1-5. »Radio-klttb Zagreb« (RKZ) osnovan je 29. marta 1924. Vec u dprilu iste godine izlazi casopis »Radio sport« kao »oficijelni organ« kluba. Antene, koje se vide na slici, bile su razapete izmedu zgrade na Gricu br. 3 do kule »Loterscak« i pripadale su tetegrafskoj radio-stanici sa »gasenim iskrama« (od 1918. do 1929. g.)
11

predstavljati objekt za refleksiju radio-valova. Oni su od godine 1953. vrSili pokuse, isprva bez uspjeha,

su konacno, razradujuci novu tehniku veze, uspjeli odrzati niz dalekih veza refleksijom na meteoritskim tragovima. Radili su na frekali

venciji

od

144

MHz

i

njem

DX

veza zainteresirali

uspostavljai ko-

mercijalne sluzbe.

SL

1-6.

Radio-amaterski satelit kmii

u

orbiti

oko Zemlje

W6DNG radio s predajnikom snage 1 kW. Najveci uspjeh u odrzavanju veze posredovanjem Mieseca postigao je KP4BPZ, amater iz Puerto
je

Evropi su poceli eksperimen refleksijom na meteoritskim tragovima tek godine 1957. Svedski amater SM6BTT iz Goteborga i austrijski amater OE6AP iz Graza odrzavali su isprva neuspjele pokuse. U maju godine 1958. pokugavaju ponovo. U junu im se piidruzuiu HB9RG i SM4BIU, koji uspjevaju
tirati s

U

primiti signale
i

od OE6AP. Tek
godine

13.

Rica.

On

je koristio

na svijetu

naj-

vecu antenu radio-teleskopa, s promjerom od 305 metara, koja je postavljena u Arecibu. On je u junu 1964. odrzao niz veza s americkim i evropskim amaterima na 70-centi-

odrzavaju SM6BTT i HB9RG prvu obostranu vezu preko meteoritskih tragova u
14.

XII

iste

Evropi, na frekvenciji od 144 MHz Taj su eksperiment pratili i austrijski

slovenski
pine.
vije

amater OE1WJ iz Beca i jugoamater YU2HK iz Kra-

metarskom
drucju,

i

na dvometarskom poje bila
s

Najinteresantnija

veza
koji 150

s

engleskim amaterom G3LTF,
radio
i

Prvu obostranu vezu iz Jugoslaposredovanjem meteoritskih

W

je

(!)

predajnikom od parabolicnom antenom

tragova odrzala je ekipa Akadem-

promjera
Poslije

5 metara.

ovoga je joS niz amatera uspostavilo vezu refleksijom na
Mjesecu.

YU1EXY. Ova je ekipa 2. i 3. januara 1964. odrzala vezu s belgijskim

skog radio-kluba »Mihajlo Pupin« iz Beograda, pod pozivnim znakom

Od YU-amatera prvu vezu preko Mjeseca, na 144 MHz, ostvaruiu dla novi radio-kluba YU2CNZ (si. 1-3), 25. V 1977. sa svedskom amater
skom stanicom SM7BAE.
Diploma
tinents« tima), koju je postigao 1980. godine YU2RGC na 432 (70 cm) predstavlja posebno vrijedan uspjeh. Isti na§ amater nastavlja takvim vezama i na frekvencijama od 1 926

amaterom ON4FG, na frekvenciji od 144 MHz. Pojavom umjetnih zemljinih sai amateri su ih poceli koristiti kao objekte za retranslaciju signala. Samo cetiri godine iza prvog

telita

(»Worked All Conradio sa svim kontinen-

WAC

umjetnog
ran
4.

X

satelita (»Sputnik«, lansi1957) radio-amateri u SAD

MHz

MHz.

Americki

W4HHK
analogno
aurori,
i

amjateri doSli su na pomisao refleksiji u ionosferi

W4AO
da
ili

i

bi,

na

lansirali su prvi amaterski telekomunikacijski satelit »OSCAR« (Orbital Satelite Carrying Amateur Radio) 12. XII 1961. Iza njega slijede daljnji »oskari« i niz sovjetskih amaterskih satelita »RS«. Preko ovih satelita odrzali su amateri mnogo interesantnih i dalekih veza. te na taj nacin doprinijeli razvoju ove tehnike.
I

njim
12

meteoritski tragovi slojevima atmosfere

u

gor-

mogli

na visokim frekvencijama koriSte

u uspostavljanju dalekih veza

njem raspr§enja na nehomogenosti-

ma

troposfere postigli su amateri interesantnih uspjeha i time dali
toj

dragocjene podatke o
sti veze.

mogucnoi

U

najnovije vrijeme razvija se
televizija.

amaterska

Amateri

samo

stalno postavljaju televizijske pre dajne uredaje i emitiraju program, te se na taj na£in pripremaju za video-veze u buducnosti. Prvi amaterski prenos slike preko Atlantika uspio je 20. XII 1969. Sliku je iz Amerike emitirao WA2BCW na lOsnetarskom podrucju, s predajnikom snage 25 W. Primio ju je u
V. Britaniji

-amaterski casopis »Nikola Tesla« pocinje izlazenjem 1930-tih godina u Novom Sadu. U ono vrijeme se vedina radio -amatera zadovoljava proucavanjem prijemne tehnike, ali neki od njih grade i predajne uredaje i odrzavaju »UNLIS« veze (UNLIS znaci »bez licence«!) sa improviziranim pozivnim znakovima, sluzedi se prefiksima EJ7, UN7, YU7 i YT7. Kako se onda nije mogla dobiti dozvola za rad sa predajnikom, policija ih stalno progonL Ovakvi nepovoljni
uvjeti koce ozbiljniji rad.

G3AST

s

obicnom

dipol-

-antenom.

RADIO-AMATERSKE ORGANIZACIJE
svrhu izmjene iskustava, preno§enja znanja mladima, zastite
svojih interesa i za postizavanje najboljih uvjeta za svoj rad, amateri se organiziraju u klubove, klubovi u pokrajinske i drzavne saveze, a ovi u medunarodno udruzenje amatera IARU (International Amateur Radio Union). Organizacija IARU je uclanjena u ITU (International Telecomunication Union),

Mnogi od tih predratnih amatera za vrijeme narodnooslobodilacke borbe organiziraju radio-veze izmedu okupiranih i oslobodenih krajeva, kao i u jedinicama POJ i

NOV.
Tek
se
poslije oslobodenja razvija

U

pravi

pokret radio-amatera.

U

Zagrebu je vec u jesen 1945. obnovljen »Radio klub Zagreb«. Izdaje se i casopis »Radio« koji je naisao na toliki interes da su pojedini brojevi Stampani i u tri izdanja! Godine 1946. osniva se »Dru£tvo
f

Takoradio-amateri ravnopravno
djeluju

su-

u medunarodnom rjesava nlu problema telekomunikacija. U IARU je uclanjeno preko 80 zema Ha s velikim brojem clanova, od kojra mnogi imaju dozvole za rad sa
primopredajnim uredajima.
Radio-amaterizam u Jugoslaviji

radio-amatera Jugoslavije« sa siedistem u Beogradu. Ono ubrzo prelazi u danasnji SRJ, »Savez radio -amatera Jugoslavije«. Ubrzo zatim (1947) pocinje izlaziti jugoslavenskS radio-amaterski casopis »Radio-ama-

Kod nas se radio-amaterizam po, javio skoro istovremeno kao i u najJ^vijenijim

zemljama. Vec 1924. osaovan je u Zagrebu prvi radio-

"Uub sa ciljem propagiranja radio*0nije. U Beogradu je osnovano jwu§tvo Radio« s istim ciljem.
Prvi Casopis »Radio §port«, podinje gaziti vec 1924, a prva knjiga, »Tetegraf i telefon bez zica« dr Otona Ku&re, izlazi 1925. godine. Radio-

SL

1-7.

Znak Saveza radio-amatera
Jugoslavije (SRJ)
13

u pokretanju

i

pomaganju razvoja

radio-amaterizma u nerazvijenim zemljama, kao i u zemljama u raz voju, i to obukom radio-amatera iz

prevodenjem literature, pomoci u radio-uredajima, te u pokretanju medunarodnih akcija u okviru IARU.
tih zemalja,

2ene radio-amateri

YL

je kratica

koja u radio-ama

terskom svijetu oznacuje zenu ra
dio-amaterku. Ova kratica upotrebljava se od prvih pocetaka radio-saobracaja.

Sf.

i-8.

Borosic
arhitekt,
Ija
cije,

Nedavno preminuli Dura (YU1AG), po zanimanju

bio je jedan od graditenase radio-amaterske organiza-

2ene radio-amaterke imaju u nekim drzavama svoje posebne sekcije (npr. u SAD). Pojedini radio-amaterski casopisi imaju stalne Yl rubrike, u kojima se objavljuju no
vosti
iz

2enskog radio-amaterskog

konstruktor, strucni pisac i izvanredan operator. Po svojim uspjesima bio je dugo vremena jedan od 10 najboljih u svijetu. Izmedv dva rata radio je »UNLIS« sa po zivnim znakom YT7PK, da 1950. g dobije pozivni znak YU1CAG i ka snije YU1AG. Uveliko je zaduzio nase radio-amaterstvo
i danas. On uveliko doprinosi sirenju tehnicke kulture i amaterskog duha, a po strucnosti je jedan od najboljih u Evropi. U Jugoslaviji su amateri danas organizirani u brojnim klubovima, klubovi u republicke, odnosno, pokrajinske saveze, a ovi zajedno cine SRJ. Radio-amaterizam je u Jugosla viji na visokom stupnju. Osim ye likog utjecaja u zemlji na sirenju tehnicke kulture, obuci vezista, postavljanju mreze za opasnost koja pruza veliku pomoc kod poplava, potresa, itd., nasi amateri uzivaju ugled i u svijetu. Medunarodno pri znanje dobili su i time sto su bili domacini Konferencije I regiona

svijeta.

Nas casopis »Radio-amater« je takoder nekoliko godina imao posebnu YL rubriku. Urednik te rubrike bila je nasa poznata radio-amaterka Lola (YU4FY) iz Sarajevo Pokojna Ljerka (YU2ZR) iz Rijeke, zasluzuje posebnu paznju, jei je ona, uz ostalo, prva zena koja je bila predsjednik radio-kluba. U Zre-

ter«, koji izlazi

1-9. Biserka Jugovic (YU2RYB, »Biba«) dijeli radio-uredaje sa svo-

SL

IARU-a, odrzane

se Savez radio-amatera Jugoslavije angazirao
14

u Opatiji U medunarodnom radu

1966.

jim suprugom (YU2RYA, teljko). Aktivan je radio-operator i pozrtvovano vodi svu administraciju svogo
radio-kluba

njaninu radi veoma uspjeSno Mica

1895:

Konstruiran prijemnik

»vje-

(YUIOE). Godine

1963,

pod utjecaiem odu-

Sevljenja da je prva zena poletjela u svemir, razvila se ideja osnivanja samostalnog zenskog radio-kluba, prvoga u nasoj zemlji, koji je dobio

snik oluje« (Popov) 1896: Prvi bezicni telegram, na udaljenost do 250 (Popov)

m

1897:
1899: 1901:

Prenos telegrama na udalje-

ime »Radio klub 8. mart«. Danas se smatra da vise nema
potrebe osnivati posebne sekciie i radio-klubove zena kao sto je bilo pozeljno u vrijeme razvoja i afir macije radioamaterstva u naSoj
zemlji.

1904:
1906:

Prema evidencijama Republickib saveza radio-amatera pocetkom 1981 bilo je u Jugoslaviji blizu 2 500 zena sa polozenim ispitom radio-operatora.
1907:

Nema dana, nema frekvencije ni radio-amaterskih takmicenja da se ne bi culi i zenski glasovi u eteru. 2ene su aktivne i u radio-amaterskoj organizaciji. Nagrade, diplome

1910:
1912: 1914: 1919:

km (Marconi) telegrama preko La Mancha (Marconi) Telegrafski znak »S« prenesen preko Atlantika (Marconi) Konstruirana elektronska cijev, dioda (Fleming) Prva medunarodna konferencija za bezicnu telegrafiju u Berlinu prva radio-telegrafska stanica na Balkanu (Bar u Crnoj Gori) Konstruirana elektronska cijev za nojadavanje, trioda (Lee de Forest, Lieben) Prvi radiofonijski prenos koncerta (Lee de Forest) Konstruiran oscilator sa eleknost do 13

Prenos

priznanja primaju u istoj mjeri i zenski i muski clanovi Saveza radio-amatera Jugoslavije. Ima citavih obitelji u kojima su svi clanovi radio-amateri, sluzeci se istim pozivnim znakom uz dodatke /Y//X. U nekim obiteljima ima i vi§e pozivnih znakova. Osim Sirenja tehnicke kulture, ugodne razonode i sredstva za neposredne kontakte, radio-amaterstvo daje priliku za upoznavanje mnogih novih prijatelja. Radio-amaterski primopredajnik postao je svima pravi drug i kod kuce, u slobodno vrijeme, na Jzletima i na godisnjim odmorima.
i

tronskom cijevi (Meissner) Osnovano prvo udruzenje ra* dio-amatera (ARRL)

Pocinje izlaziti prvi amaterski dasopis »QST« 1920: Prvi redoviti »broadcasting«

program,
(Chicago),
1921:
i

prvo

u

Americi

odmah zatim u

Evropi (London) Signali americkih amatera na
duzini vala od 100 metara pri

1923:

mljeni u Skotskoj Prva amaterska obostrana veza preko Atlantika (8AB i

1924:

1MO) U SSSR-u

pocinje

izlaziti

amaterski casopis »Radio«; osnovan prvi klub prijatelja
viji

PREGLED VA2NIJIH DOGADAJA U TEHNICI ELEKTRO-VEZA I U RADIO-AMATERIZMU
1844: 1876: 1878:

radiofonije

u Jugoslapod imenom »Radioizlaziti



-klub Zagreb«;

pocinju
-casopisi -telegraf

prvi radio*

Prva telegrafskalinija (Morse)
Telefon, slusalica (Bell)

gradu

i

Mikrofon (Hughes)
Otkriveni

kod nas (»Radioi telefon« u Beo»Radio-sport« u Za-

1888
1890:

grebu);

elektromagnetsk]

valovi (Hertz)

Konstruiran koherer (Branly)
Prvi bezicni prenos elektricne energije i znakova (Tesla)

1892/
1893:

radio-amaterima odredena kratkovalna podrucja 80 40 i 20 metara, i ultrakratkovalna 10 i 6 metara; prvi pokusi na UKV-u, na
duzini vala od 6

m

15

1925:

Izlazi prvo izdanje radio-amaterskog prirucnika »The RaHandbook* Amateur's dio

(ARRL); — osnovano
lja radija

druStvo prijate-

u Beogradu

1926:

Prva radiofonijska stanica u na Balkanu i Jugoslaviji

(Radio-Zagreb) Radio-amateri otkrivaju mo gucnost koriStenja polarne svjetlosti (aurore) za daleke veze 1940: Prva amaterska veza preko Atlantika sa ultrakratkim va1938:

lovima
1945:
1.

(56

MHz)
izlaziti

novembra po&nje

»Radio, casopis za amatere i tehnicare« u Zagrebu radio »DruStvo 1946: Osnovano -amatera Jugoslavije« od ko jega se razvio Savez radio -amatera Jugoslavije (SRJ) 1947: Pocinje izlaziti casopis »Ra dioamater«, glasilo SRJ (Bardeen, tranzistori 1948: Prvi Brattain, Shockley)
1950:

SI. 1-10.

ispituju od radio-valova

Amateri

refleksiju

Naslovna stranica dasopisa »Radio amater*
Prvi radioamaterski telekomunikacijski satelit »OS-

Mjeseca

(W4AO
1953:

i

W3GKP)

Amateri otkrivaju mogucnosl veze refleksijom od meteorit(W4HHK i tragova skih


1964:

CAR«
Prva veza

W2UK)
1955:

Prva obostrana veza t>reko meteorskih tragova (W4HHK
i

YU
i

amatera pre
tragova

ko
1969:

meteoritskih

W1HDQ)

(YU1EXY
zijske
1977:

ON4FG)
G3AST)

1960:

Prva amaterska veza refleksijom od Mjeseca (W1BU i

Prvi amaterski prenos televislike preko Atlantika
i

W1HB)
1961:

(WA2BCW
Prva veza
ca

kosmonaut u svemiru, radio-amater UA1LO, Jurij
Prvi

radio-amatera refleksijom signala od Mjese-

YU

Gagarin

(YU2CNZ

i

SM7BAE)

16

Elektricne sile. udaljenost u metrirm.6-10. koji kaze koliko je puta sila F u nekom sredstvu manja nego u vakuumu. ako kolicine elektriciteta uvrstimo u kulonima. sila ce biti izrazena u njutnima.OSNOVNI POJMOVI ELEKTRO-TEHNIKE ELEKTRICITET Elektricno polje i I ELEKTRONIKE vezuje ove velicine je poznati Coulomb-ov (Kulonov) zakon: napon * l F= k 1 Q Q* * Radio-tehnika primjenjuje razlicite pojave »elektriciteta«. s a opadaju Zttivni i negativni elektricitet.: manje malne na jednom i drugom tiielu lkV = 1000V. na tablici 2-1 su njene vrijedno- slicno. U elektricnom polju svako elek trizirano tijelo ima. izrazena u kulonima. To je £isti broj. tj. uzrokovane su dvjema vrstama elektriciteta. Prostor u kojem te djeluju na- ziva se elektricno polje. te o sredstvu u kojem se ta tijela nalaze. Racunajuci u internacionalnom sustavu jedinica. Relacija koja po- 1 000 000 2 Radio priru£nik 17 . neki elektricni potencijal. za nekoliko najcesce upotreblja vanih materijala. Najmanja kolicina elektriciteta koju nosi electron. iznosi: e = l. Osnovna elektricna pojava je djelovanje nri vlaCnih ili odbojnih sila izmedu tijela koja su »elektrizirana«. porcionalnosti uzmemo £ = 9. odbojnih sila. Za napon se upotrebljai vaju Sila izmedu dva elektrizirana tijela (F) ovisna je o kolicinama elektriciteta i izvedene vece jedinice. Ona se obicno naziva elektri&ii napon. Jedinica kojom se izrazava kolicina elektriciteta je »kulon« (C). »nabijena elektricitetcxm«. moze biti samo umnozak ove najmanje teta cjelobrojni kolicine. je deci- »volt« (V).109 Nm2 C-2 Najmanje moguce kolidine citeta nose subatomske elektricestice.l9 kulona. a izmedu raznovrsnih privlacne sile. Sile su najjade uz izvor. uz elektrizirano udaljavanjem od njega. uslijed djelovanja privlacnih ili Elektroni nose negativni. npr. ^ lmV = 1 V 1000 (Qi i Qt) t o udaljenosti izmedu tijela (r). ovisan o jakosti polja na torn mjestu i o kolicini elektriciteta na promatranom tijelu U praksi nije toliko vazan apsolutni potencijal nego vise razlika Svaka druga kolicina elektrici- potencijala izmedu dva tijela. a faktor prosti Elektricitet je vezan uz materiju. Kako je relativna dielektricnost vazna za praktiCnu primjenu. Iz- inedu istovrsnih elektriciteta vladaju odbojne. a atomske jezgre pozitivni elektricitet. Jedinica kojom se izrazava poten cijal. »elektricna«. »nosioci elektriciteta«. sile ili Utjecaj sredstva iskazan je rela- tivnom dielektricnosti (konstantom dielektricnosti) e. pa prema tome i napon. opcSenito poznatim pod nazivom po~ tijelo.

Relativna dielektricnost i probojni naponi najvaznijih izolatora ™«* diSeiSL .Tablica 2-1.

i tako redom. U suvremenoj tehnologiji veliku pri mjenu imaju upravo materijali koji se po vodljivosti nalaze negdje iz- o naponu. bilo po vrsti elektricite- rad (pF). Vodici su npr. staklo. Ona se zove »farad« (F). bilo po kolicini. Tada se govori o »elektricnoj« struju Za elektricno strujanje vazno je dvoje: da postoji napon izmedu dva U 19 . = = 1000 osnovnih 0. »kilo« jedinica ili »mili« jedinica itd. kretati.001 osnovnih i vrijednostis njihovim znakovima ma* Izbor prefiksa uz neku mjernu jedinicu ovisi o potrebama prakse. moze se kretati samo u takvim materijalima u kojima ima nekih slobodnih nosilaca elektriciteta. npr. tj. Na tablici 2-2 je pregled prefiksa iona. tora. tj. jer postoji cijeli niz materijala koji se mogu smatrati losim vodicima ili losim izolatorima. Faktor proporcionalnosti izmedu kolicine elektriciteta Q i napona U na istom kapacitet: tijelu naziva se elektricnt dobrih vodica i dobrih izolapoluvodicL U cvrstim materijalima nosioci elektriciteta su slobodni ili slabo vezani elektroni. trona ili strujanje iona. elektrona prakticnoj elektro-tehnici i radio-tehnici naj cesce se koriste pojave strujanja elektrona. nazivaju se izolatori ili dielektrici. u cvrstim materijalima) kretanje se odvija lancano (»stafetno«). postoji razlika potencijala. Jedinica kojom se izrazava ka* pacitet je »kulon po voltu«. napon. medu ~§ Elektricni kapacitet je vazan po jam. jedan elek: tron predaje energiju slijededem. nazivaju se vodici ili konduktori. plasticni materijali itd. nanofarad (nF) i pikofa- ELEKTRICNA STRUJA Vrste struja i jakost struja tijela Izmedu dva ta. Podjela na vodice i izolatore je gruba. tzv. Tada se moze govotijelu titi kristali. Slobodni nosioci elektriciteta koji se nadu u elektricnom polju izmedu takva dva tijela krecu se prema jednom ili prema drugom Ovo strujanje nosilaca elektriciteta moze biti strujanje elek ili tijelu. Kapacitet je svojstvo svakog konkretnog tijela. pa svaki pojedini elektron prelazi cijeli put od negativnog do pozitivnog pola. destilirana voda. govori se o elektronskoj struju Kada elektron nema Slobodan put (nnr. smole. metali. koji u praksi ima veliku primjenu. ovisan o geometriji tijela i njegovom polozaju u prostoru. u elektrolitima su to ioni. Cesce se upotrebljavaju decimalne jedinice mikrofa rad (jiF). Na dva tijela koja se nalaze vrlo blizu moze se staviti veca kolicina elektriciteta nego na jedno osamljeno tijelo. neki ili ElektriCni kapacitet Kolicina elektriciteta na nekom i potencijal toga tijela uuskoj su vezL Povecanjem kolicine elektriciteta povisuje se i potencijaL Ako drugacije nije naznaceno onda se uvijek misli na potencijal prema zemlji. u plinovima elektroni i ioni. suhi uzduh. Ako elektroni imaju Slobodan put. elektroliti. Kasnije cemo ga posebno opisati. koja su u ra2- licitim elektricnim stanjima. Takva se kombinacija naziva kondenzator. dok su izolatori vakuum. Vodici i izolatori Na nekim citet materijalima elektri- miruje. pa se elektricitet ne moze gibati. koje mogu biti dvojake. Materijali u koj ima nema slobodnih nosilaca elektriciteta. uz isti napon. moze Materijal u koj ima ima slobodnih nosilaca elektriciteta. dok se po drugima Kako je elektricitel vezan za materiju.fiksa.

U prvom redu su struje stal* nog smjera. da su polovi spojeni vodicem. Oblici struja i Elektricna moze tokorn Istosmjerna struja. f) slijed eksponencijalnih impulsa 20 . kiloherc (kHz). te istosmjerna Mijenjati se vremena biti stalna moze ili izmjenicna struja. Graficki prikazi nekoliko oblika struja vide se na si. nanoamper frekvencija struja ili (nA) itd ma« koji se obicno zovu impulsu To je struja impulsa ili slijed impulsa. Razlicite struje: a) kod jednokratnog praznjenja. gigaherc (GHz) itd. U nekim slucajevima elektricitet se strujanjem prenosi na mahove. c) slijed cetvrtastih impulsa. i Upotrebljavaju se decimalne jedi- Najjednostavnije se to prika- nice. »pola«) f i da izmedu njih postoje slobodni nosioci elektricite ta tj. Kolicina elektriciteta koja prode kroz presjek vodica u jedinici vre mena zove se jakost struje. U drugom redu su struje kojima se jakost i smjer mijenjaju i to: d) sasvim nepravil- no. u jedinici vremena naziva se promenljivajakost i smjer. Jedinica kojom se izrazava jakost struje je »kulon u sekundk. pa odavde i nazivi stalna struja. b) ne mijenja se i c) mijenja se pravilno. i to: a) struja koja pra (MHz). U anglo-americkoj strucnoj raturi moze se naci i zastarjeli naziv jedinice za frekvenciju »ciklus b) (0- e) f) rvw <t)(ti* SL 2-1. Broj promjena smjera ili jakosti kod izmjenicnih i pulzirajucih struja. b) istosmjerna struja stalne jakosti. Promjene struje po jakosti i smjeru mogu biti pravilne i nepravilne. Jedinica kojom se izrazava frekvencija je »herc« (Hz). d) nepravilna izmjenicna struja. npr. naziva se pulzirajuca struja. miliamper (mA). e) pravilno i po sinusnom zakonu pravilno po eksponencijalnom zakonu. kojoj se ja kost mijenja pravilno. pravilnim ili nepravilnim »paketif) kroamper (fiA). te broj impulsa kod impulsne struje. mi- vilno opada. megaherc lite- zuje graficki. frekvencija.tijela (tzv. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice npr. e) sinusoidalna izmjenicna struja. nazvana »amper« (A). 2-1. promjenljiva struja.

struje. Upotrebljava se nekoliko Izvor elektricne struje tipova akumulatora. Neki izvori mogu davati odredenu jakost sila« motorna Evropi je standardiziran na~ elektricne mreze 220 i frekvencija 50 Hz. Ovi se izvori upotrebljavaju skoro iskljucivo kao daljinski termometri i termoregula tori. Elektromotorna sila ovog elementa je 1. gdje je Kemijski izvori dijele se na pri roarrie i sekundarne. Umjesto elektromotorne sile obicno se navode podaci kao sto su nominalni (nazivni) napon ili radni napon. uz xiapon i jakost struje. eelieni (E = 1. U elektricnim centralama redovito se proizvode Tesline trofazne U V V struje samo neko vrijeme. U njima se moze sakupiti. Naponi koji se dobiju ter- moelementom liko milivolta. zaronjene u odgovarajuci elektrolit Za prakticno koriscenje potrebne su struje koje imaju odredenu jakost uz odreden oblik. svjetlosni ili nuklearni. pozitivni i negativni.5. U mehanickim izvorima dobiva mehanicki. Navedeni naponi su efektivni. a to ce biti uzrokovano samo odredenim napononx Uredaji koji proizvode takve napone. jer su koeficijenti iskoristenja maleni. Ti izvori su u praksi pozna *iji pod nazivom galvanski elemen ti.5 V. Od galvanskih elemenata do danas se zadriao Leklanseov (Leclanche) tzv. iznose najvise neko- Svjetlosnim izvorima dobiva se elektricna energija direktno iz svjet- 21 .4 V). stavljene dinicama. termoelementima elektric- na energija se dobiva direktno iz toplinske energije. Frekvencija je u radio-tehnici. Danas se elektricna ener gija pomocu mehanickih generatora elektricne struje proizvodi u obliku izmjenicne elektricne struje u elektricnim centralama. dok su maksimalni naponi 1. 4. Tada se on po tradiciji zove »elektro- se elektricna struja na racun ulozenog mehanickog rada. 12 V ili druge.41 puta vi§i (vidi: »Izmjenicne struje«). akumulirati elek tricna energija pa se nazivaju akumulatori. ali uvijek cjelobrojne urnnoske od 1. toplinski. Obicno se slazu u batedje. dok je izmedu svake dvije »faze« 380 V. U kemijskim sekundarnim izvorima treba prvo pomocu elektricne stiuje izvrsiti neke kemijske promjene. suhi element. sa- U tzv. Svi se kemijski izvori sastoje od dvije razlicite elektrode.(c/s ili cps). u najnovije vrijeme i tamo prelaze na upotrebu oznaka hercima i njegovim decimalnim je- u sekundi« od ovih elemenata mogu imati napone od 3. najvaznija elektricna velicina. U njima se energija iz nekog drugog oblika pretvara u elektricnu energiju. u »ampersati ma« (Ah). olovni (E = = 2 V). 6. kad se struja ne crpi. Ta karakteristika izvora naziva se »kapa citet« i izrazava. U Americi i u nekim stariiim gradovima Evrope napon ili 115 V. Napon izmedu polova izvora struje je najvisi. U primarnim kemijskim izvorima elektricna stru ja se dobiva na racun kemijskih re* akuja. kao i izvedene jedinice kilociklus u sekundi (kc/s) ili megaciklus u sekundi (Mc/s). Prema tome izvori nose nazive kemijski. a frekvencija 50 ie 110 ili 60 Hz. Ipak. nazivaju se izvori ili generatori elektricne struje.5 V. napon izmedu svake pojedine »faze« i »nule« 220 V. npr. 9. pon (E ili EMS). Svaki izvor struje ima dva pola. One dolaze i u nekim natpisima na americkim aparatima i uredajima. koristenjem pojave elektro-magnetske indukcije. Izmedu tih polova postoji odreden i napon. pa se iz njih mogu crpsti struje.2 V) i srebrno-cincani (E = 1. Baterije. Tek onda oni mogu davati elektricnu struju na racun povrat- mh kemijskih reakcija. Ti su izvori poznatiji pod nazivom generatori. Ti se dementi »pune« i »prazne«. ako se radi o izvoru istosmjerne struje.

koja tece kroz neki vodic otpora R.8 V 3 3) izuzetno fotoelementi. rjede akumulatori.10" 3 24 _^ A 80 elektri£ni otpor = 0. U osnovne elektricne zakone mo raju se vrijednosti velicina uvrsta . prilagodena potrebama pomocu ispravljaca. Zatim se koriste baterije suhih elentenata Leclancheovog tipa. ako je u izobilju. 2-2a. Ti su izvori poznati pod nazivom fotoelementi ili »suncane baterije«. gdje ima 1) Kolika je jakost struje koja tece kroz vodic otpora 50 Q.103 n = 300Q Elektricni otpor je karakteristi- Jakost struje je ovisna o elektricnom naponu i o vodicu u ko jem tece. Jedinica kojom se izrazava otpor je »volt po amperu«. Naponi ovih elemenata iznose nekoliko desetinki volta. Za napajanje elektronskih uredaja sluze samo u izvanrednim uvjetima. Dobri vodici imaju veliku vodljivost i maobratno. i ka konkretnog vodica.3.10 Q . Zato imaju yeliku primjenu u umjetnim satelitima i na svemirskim brodovima. indirektno je proporcionalna s otporom vodica. Jakost struje prema tome. vati u voltiiria. o duljini I i presjeku q.i losne energije. u osnovnim jedinicama. svjetla napon izmedu krajeva toga vodica 10 V? U = 10V / = 0. Ovisan je o geometry skim dimenzijama vodica. ako struja ce je otpor ELEKTRICNI OTPOR Ohniov zakon i U / 24V 80. napon izmedu krajeva iznosi: U=JR = 120* 10-*A. tj. imati jakost 80 vodica: Uz napon od 24 V mA.2 A = 200 mA 2) U radio-tehnickoj praksi za po* gon uredaja koristi se najvise izmjenicna struja iz elektricne mreze. Uobicajeno ie da se umjesto vodlji vosti uzima »otpor« vodica.1. te o materijalu od kojega je nacinjen: / q Jtamptr^A) a) —- » T R (om^l) den je Ohmovim (Omovim) R mogu izvesti i zako- nom: Iz ovog se relacije: i druge U=JR Ohmov zakon i?= U — / ilustriran je na si. i napona izmedu krajnjih tacaka toga vodica odrelen otpor. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice kiloom (kQ) i me- gaom (MQ). o njegovoj »vodljivosti«. a sasvim R 50Q Ako kroz otoor od 15 kfi tece struja jakosti 120 ^iA. nazvaH »om« (Q). npr a ne u milivoltima ili i kilovoltima Primjeri: slicno. 15. Upotrebljavaju se za mjerenje intenziteta svjetla. Odnos jakosti struje J.

Strujni krugovi: a) jedno stavan. Elektricna struja ce teci samo onda. Otpor R kod temperature t i otpor R kod neke po£etne temperature vezani su relacijom: Ako se olovni akumulator elektromotorne sile 2 V i unutarnjeg ot^ pora 0. *icama malog otpora koji se moze sanemariti prema otporu potrosaca. 2-2b). kratki spoj.05O ^40 kod neke pocetne otpor kod tempe + 0. Primjer: P Elektricni otpor ovisan je i o temperaturi vodica. Ona se koristi da vrsi neki rad na ujreflaju koji se naziva notrosac. = 7= 2V 0. cini Umjesto izrazavanja elektricnih karakteristika vodica pojmom »otpor«. temperaturni koeficijent je onda negativan. proteci ce strujnim krugom vrlo jaka struja koja moze ostetiti izvor i vodice. pod kojom se misli na reciprocnu vrijednost otpora: 1 G Jedinica ili Elektromotorna sila E uzrok je u strujnom krugu. Izvor. Pr — SI. b) slozen strujni krug. u strujne krugove se ukljucuje kratak = d = At komad ta- temperaturna razlika. moze se izraziti i pojmom »vodljivost«. ako je taj krug zatvoren. Uy mialen vanjski otpor. tzv.045 2V 0. Potrosafc se s izvorom spaja vodicima. koja je reciprocna vrijednost specificnog literaturi (Q-1 ) »simens« ta U gdje su se jedinica struje. temperature. i spojstrujni krug. a R = unutarnji otpor izvora R = zbroj svih vanjskih lt v otpora (si. Strujni krug t metalna zica(vod) daje izvor. = prekidac 23 . A = ampermetar. raste a) Izvor Za vecinu materijala otpor s porastom. temperaturni koeficijent. Elektricnu struju 2-3. E — izvor elektricne struje. Struja tece samo onda kada je strujni krug zatvoren. si. Analogno specif icnom otporu moze se definirati i provodnost ili specif icna vodljivost. temperaturni koeficijent je pozitivan.0050 A R ~ rature t. Samo struje!7 L kod nekih materijala otpor opada s porastom temperature. O = osigurad. P = potroSad. 2-3a. trazeni Da se sprijeci pregrijavanje zica kod kratkog spoja. /. otpora: 1 Unutarnji otpor izvora je obicno vrlo malen.045 Q kratko spoji zicom ot pora 0. strujnim krugom ce poteci struja jaka: R=R gdje su: (l+d<At) otpor temperature._£_ Ru + Rv izrazavanje elektridne vodljivosti je »reciprocni om« za americkoj nekada oznacava »mho« (obratno napisan »ohm«!).. ispod jednog oma. zajedno s potrosacem nim zicama. it. Jakost struje u zatvorenom krugu je no svakom mjestu jednaka i moze se izracunati iz formule koju nazivaju i drugim Ohm-ovim zakonom: struji R (S).Faktor proporcionalnosti q ovi san je samo o materijalu i naziva se otpornost ili specificni otpor ma terijala.005 Q.

Pad napona Kada kroz neki vodic tece elek* tricna struja. Struja jakosti J. jako sti struje / i otpora vodica R odre- U kako slozenijem strujnom krugu. prvi Kirchhoff-ov zakon. U=JR U zatvorenom krugu elektromo torna sila razdijeli se uzduz cijelop strujnog kruga na pojedine padove napona. amperme tar (A). 2 3 t Koliko su jake struje u pojedinitn granama. prekidac (Pr) i mjerni instrument. npr. tzv. stvara magnetsko polje oko itd. Pri prolazu prejake struje pregori taj tanji vodic i tako se strujni krug prekine. J j :J2 iJ3 =R R R . SI vise 2-4. Za ove struje vrijedi Kirchhoff-ov zakon = = Snaera struje je to veca Sto je nanon i sto je jaca struja. Kroz veci otpor tece slabija struja i obratno. osigurac se zamijeni novim i strujni krug je opet sposoban za rad. Nakon uklanjanja uzroka kratkog spoja. Jakosti struja su obrnuto proporcionalne otporima. osim izvora struje i potrosaca u krug su i dodatni elementi. den je Ohm-ovim zakonom: je pokazano na sL 2-3b. Odnos pada napona U. uz nakon U. Na mjestu gdje se sastaje vodica struja se grana.hjeg vodica. cvoristu. koja se obicno naziva nad na pona. = =/*. ovisne o otporima pojedi* nih dijelova strujnog kruga. pa je i velicina »snage« definirana kao umnozak napona i jakosti struje: visi P-UJ 24 . toplinski osigurac (O). Izvrseni rad ce biti to veci sto je veca snaga struje. to ovisi o otporu vodica u tim granama. Za prethodni slucaj: Pomocu ovih zakona mogu se rjesavati i vrlo slozeni zadaci u vezi sa strujnim krugovima. Ji.+/ -R +J. Js Js = struje u ograncima. uklopljeni Grananje struje kroz vise vodica koji se sastaju ili granaju u jednom mjestu. izmedu njegovih krajeva uvijek postoji razlika potencijala. grana se u tacki u tri grane kroz koje teku struje jakosti Ji. i sto je dulje vrijeme rad vrsen.R + hd. To je prvi Kirchhoff-ov (Kirhofov) zakon: J-J +J2 + Js teci Struja moze M M O rasporedu vise elektromotornih sila u jednom strujnom krugu govori drugi Kirchhoff-ov zakon: zbroj svih elektromotornih sila u jednom strujnom krugu (uvazavajuci predznake) jednak je zbroju padova napona duz toga kruga: E. U svakoj zatvorenoj petlji strujnog kruga primjenjuje se drugi a na mjestu granania struje. Takav slucaj prikazan je na sL 2-4.+E2 + £. h i Js.+ itd. To je poznati toplinski osigurac. Zbroj izlaznih struja iz cvoriSta jednak je ulaznoj struji. Zbroj svih padova napona u strujnom krugu jednak je elektromotornoj sili. zagrijava vodica vodic.* 3 2 • t Snaga i rad elektricne strufe Elektricna struja pri prolazu kroz vodice vr§i neki rad. J struja u »glavnom« vodu.

na otporu od 600 Q. i — 1 \n P — Np P„ 2 Odnosi izmedu jedinica »decibel« »neper« su slijedeci: 1 Odnos snaga izrazen u Qia definiran je: decibeli- 1 k = 10 -log P — dB Pn decibeli Iz ovih jednostavno preracunati u nepere l obratno. a kako on moze popri miti vrijednosti u vrlo sirokom podrucju. a to znaci utrosena odnosno dobivena energija. pa se Rad elektricne struje. U praksi se cesto umnosci jedinica upotrebljavaju Jedinica kojom »voltampersekunda« umjesto snage mogu usporedivati kvadrati napona. dok negativni decibeli znace prigusenje. pa se upotrebljava deset puta manja jedinica »decibel« (dB). P re ferentna snaga. i vremena.29 mA prema £= P — 2 ili k= P — Po Pozitivan broj decibela znaci pojacanje. za radio-tehniku je u mnogo slucajeva vazan odnos dviju snaga. Obicno su to odnosi snaga na izlazu i ulazu — dB J Za referentnu snagu od mW na k =10 log = J^ 2 20 log 1 Osim snage 600 Q mogu se izracunati slijedece vrijednosti referentnog napona i referentne jakosti struje: nekog voda snage snazi: ili odnos promatrane nekoj referentnoj U = 175mY J -= 1. Np = 8. npr. uz stalan otpor: A: snage itd. dobija se apsolutna razina snage P. koiom se izrazava sna- ga je »volt puta amper«. relacije: mogu izvedene U R Jedinica 1 gdje su: P promatrana snaga. mlegavat elektrokomunikacijama uzima se kao referentna snaga: P =1 mW (MW) itd. a k niihov odnos izrazen u decibelima. U tablici 2-3 dan je niz vrijedno- Pt Odnos dviju istovrsnih velicina je cisti broj. nazvana »vat« (W). definiranom ovako: k= kadski logaritam odnosa snage na pocetku i snage na kraju liniie. Kada se uporeduju dvije takve snage onda k pokazuje relativnu razinu snage P pre- ma P U .Iz ovog se. prikladno ga je prikazivati logaritamski. odnosno s kvadratom napona. milivat (mV). kilovat (kW). = 10 log I kilovatsat (kWh).115 Np se odnosa mogu 25 . Osim decibela nekada se upotrebljava i prirodni logaritam odnosa snaga. Kada se neka snaga uporeduje prema referentnoj snazi od 1 mW. Za ovo je iz zicne telefonije preuzeta bezdimenzijska jedinica »bel« (B) definirana kao de- sn k u decibelima i pripadni odnosi snaga odnosno jakosti struje ill napona. Jedinica »bel« je za praksu prevelika. koji se izrazava jedinicom »net>er« (Np). vatsat (Wh).686 dB dB = 0. Snaga je direktno proporcionalna s kvadratom jakosti struje. npr. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice. je umnozak snage i vremena: se izrazava rad ili »vatseje kunda« ili »dzul«. odnosno kvadrati jakosti struja. pomocu Ohm-ovog napisati i zakona. gigavatsat (GWh) — 7 ni J =20 log-— dB U* odnosno: Jedinica »decibel« izrazene u vatima.

Odnosi izrazeni decibelima .Tablica 2-3.

Razvijanjem magneta na dva dijela ne mo va toka. Smjer magnetskog polja se odreduje pravilom desnog vijka (Sarafa): struja tece u smjeru napredovanja vijka. Magnetsko polje duguljaste zavojnice sasvim je slic- finira se pomocu jakosti struje koja uzrokuje to polje. »north« = sjever i »south« ima ]i znatno veci od 1. Zemlja je veliki magnet i ima magnetske polove v blizini geografskih polova. Magnetske i elek- tricne pojave su slicne. zatvoreno samo u sebe. juzni magnetski pol. B=— S Jedinica za magnetski tok je »veber« (Wb). u zavojnici 27 . permeabilnosti jakosti {y) ovi- sno o stva. 2-5a. a odnos medu jedinica- Izmedu istovrs nih polova djeluju odbojne. Tvari za koje je \i malo veci od 1 nazivaju se paraimagneticke. Magnetsko polje pojavljuje se oko svakog vodica kroz koji prolazi elektricna struja. raziti SL 2-5. nego se dobiju dva nova magneta. Slobod- ma je T = Wb/m2 . Onaj pol magnetske igle koji je stalno okrenut prema sjevernom geografskom polu nazvan je sjeverni magnetski pol. Ove pojave se mogu tumaciti jedino uz pretpostavku da oko elektric ne struje nastaje magnetsko polje. Ako se na nekom mjalom prostoru zeli postici jace magnetsko polje. i sred- Umnozak magnetskog naziva se polja permeabilnosti magnetska indukcija: Jedinica kojom se izrazava magnetska indukcija je »tesla« (T). tj. pomocu toka magnetskog polja <P kroz povrSinu S: gu se razdvojiti polovi. ali izmedu stalnih magneta i elektriciteta koji u miru nema nikakvog medusob nog djelovanja.: jug). Samo mali broj tvari. Tada se izmedu magneta vodica kojim tece elektricna struja pojavljuju privlacne ili odbojne sile. Prvo prakticno iskoristenje magneta je kompas. no objeSena magnetska iffla orijentira se u pravcu meridijana. kako je Prostor u kojem se ocituje djelovanje magnetskih sila naziva se magnetsko polje. tzv. treba vodi£ kojim tece struja namotati u zavojnicu. a izmedu raznovrsnih rtrivlacne sile.i na svakom magnetu nalazi se po jedan pol svake vrste. Vecinom je |a vrlo blizu jedinici. nego je ovisan o jakosti magnetskog polja H. Do djelovanja izmedu magneta elektriciteta dolazi ako se nesto mi jenja. a polje je u smjeru zakretanja vijka. Relativni magnetski permeabilitet za pojedinu tvar nije stalna velicina. Izrazava se jedinicom »amper po metru« (A/m) Ista jakost magnetskog oolja ce u razlicitim sredstvima uzrokovati r razlicito magnetsko djelovanje. Cesto se sjeverni pol oznacuje sa N. Te tvari se zovu feromagneticke. Magnetsko koji tele volje se prikazuje sile): silnicama (linijama a) magnetska kroz b) silnica ravnog jedna vodica Magnetska indukcija se moze izi kao gust oca magnetskog magnetske silnice elektricna struja. Jakost magnetskog polja (H) deje i i pokazano na si. To polje je kruzno. svaki s po dva razlicita pola. a juzni sa Relativna magnetska permeabilnost ^i nekog materijala karakteristicna je za njegova magnetska svojstva. dok onaj koji ie okrenut prema juznom geografskom polu. a za koje je malo manji od 1 dijamagneticke. kojih je najizrazitiji predstavnik zeljezo S = (eng.

Jakost log djelovanja moze se unutar nekih granica regulirati U zavojnici se inducira elektromotoma sila Ei koja uzrokuje struju u vodicu. Dobila je naziv »henri« (H). Drugi je nacin da se mijenja mikrohenri (f*H). Ovisna je o obliku i dimenzijama zavojnice. zavojnici neku elektromotornu silu. Elektro-magnetska indukcija Analogno stvaranju magnetskog polia oko elektriciteta u gibanju. a na napajanju izmjenicnom strujom trasformotor. 2-6. Magnetsko polje jedne zavojnice djeluje na drugu zavojnicu i ta se pojava naziva meduindukcija. u kojoj se in- Induktivitet je vrlo vazna ka rakteristika svake zavojnice. U sva tri slucaja zavojnica S. o debljini zice. 2-6b ili da se elektro-magnet napaja izmjenicnom strujom kao na si. na prekidanju induktor. Tri nacina pojave induciranih struja: a) pomicanjem u polju stalnog magneta. To je po- magneta.no polju ravnog magneta. c) napajanjem primarne zavoj nice izmjenicnom strujom. Da pojava bude ocitija upotrebljava se zavojnica. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice milihenri (mH) i mjena se moze naciniti pomicanjem nekog magneta prema vodicu. Osnovni je uvjet da se magnetsko polje. a naziva se koeficijent samoindukcije ili induktivitet zavojnice. postoji i obratna pojava da prom* jentjivo magnetsko polje uzrokuje gibanje elektriciteta. o broju zavoja. ukoliko je strujni krug zatvoren. mjene pomocu pro jakosti struje. jakost magnetskog polja elektro- si. Inducirana elektromotoma sila je po smjeru suprotna uzroku koji ju proizvodi. o njegovoj magnetskoj oermeabilnosti. b) prekidanjem SI. u ko^ jem se nalazi vodic. mijenja. Pro- Promjena magnetskog prouzrocena promjenom inducira i u istoj java samoindukcije. IZMJENICNE STRUJE Karakteristicne velicine ducira elektromotoma sila E izlozena je djelovanju promjenljivog magnetskog^ polja. Gustoca magnetskog toka ce se povecati. ako se u zavojnicu stavi neki feromagnetski materijal. o duljini zavojnice i o sredstvu u kojem se zavojnica nalazi. NTa pojavi elektro-magnetske in dukcije osniva se niz prakticnih uredaja: na pomicanju generator. Ako se 28 . Tako **> dobije elektromagnet. polja. dok je po intenzitetu ovisna o zavojmci i o brzini promjene struje: At Koeficijent proporcionalnosti L karakterizira konkretnu zavojnicu. Pro mjene mogu biti razlicite. u principu. struje u primarnom strujnom krugu. Jedinica kojom se koeficijent samoindukcije izrazava je »voltsekunda po amperu« (Vs/A). Indukcija se moze. jakosti struje. koji u praksi ima visestruku primjenu. Smjer struje se na i smjer nolja zavojnice vide 2-Sb. o promjeru zavojnice. 2-6a. To je pojava elektro-magnetske indukcije. 2-6c. ostvariti na dva nacina. bilo da se prekida strujni krug kao na si. Glavno svojstvo elektromagneta je d-4 magnetsko djelovanje pokazuje samo dok njime tece struja. kako je pokazano na si. zeljezna jezgra Z pojacava ovo djelovanje if U praksi je svaka struja koja mijenja smjer izmjenicna struja.

1 .

uni su po dielovanju na izmjenicnu struju upravo suprotni pa se moraju algebarski zbrajati. ona ce teci. te kondenzator s cistim kapaci^ tivnim otporom Re. 2-8b. pa naponski maksimum kasni iza strujnog maksimjuma. impedancija se iz~ racunava ovako: ili kada i kondenzator nalazi u krugu izmjenicne struje. kako je to ilustrirano na si. »imaginarni« otpor ili »reaktancija«: impedancije. Otpori su pre- . tj. 2-8a. »jalovi«. Za konden zator bez gubitka kasnjenje iznosi T/4t odnosno jt/2 ili 90°. Iz crteza na 2-8b slijedi: cos © 1 to = R C Z Kapacitivni otpor je to manji sto je kapacitet kondenzatora veci i sto je visa frekvencija. Tu se nalaze: otpornik s cistim omskim otporom R. Induktivni se otpor katkada naziva i »induktancija«. a kapacitivni »kapacitancija«. tj. ako se doceni vektorima. zavojnica s cistim induktivnim otporom Rl . sto u jedmicama kuta iznosi n/2 ili 90°. Kosinus faznog kuta cp ima posebno znacenje i vaznost. Njihov rezultirajuci otpor X naziva se »prividni«.Ni kapacitivni otpor kondenzatora nije stalna velittna. buduci da oni razlicito djeluju na tok izmjenicne stru je.bez »omskog« otpora je T/4. On poka^ zuje odnos realnog otpora u krugu izmjenicne struje i Kada struja potece. Impedancija se dobije geometrijskim zbrajanjem. Kut q> je tzv. kapacitivni otpor Rc.Ukupni otpor sva tri ova otpora naziva se »kompleksnk otpor ili »impedancija« Z. onda se impedancija Z poklapa s realnim otporom R. stalno prikljucen na kondenzator ne moze uzrokovati struju. Zf °--i) — — Impedancija Z razlikuje se od omskog otpora R i po velicini i po fazi. Slucaj njihovog serijskog spoja pokazan je na^ si. Impedancija se ne moze dobiti jed^ nostavnim algebarskim zbrajanjem sva tri otpora. treba neko vrijeme da se napuni kondenzator. Koristeci geome trijske odnose. jer kondenzator nema vodljivostL Medutim. Kondenzator dakle djeluje kao neki otpor za izmienicnu struju. kompleksnog otpora. Ako je kut q> nula. jer osim o kapacitetu kondenzatora ovisi o frekvenciji: tivni se uvrste iznosi za kanaciinduktivni otpor: 2 z =\M si. sto znaci da ili nema induktivnog i kapacitivnog otpora u strujnom krugu ili se oni medusobno sasvim poni- X=RL -R C U krugu izmjenicne struje mogu b) se naci sve tri vrste otpora. tzv. jer se kondenzator uzastopno puni i prazni. Istosmjerni napon. sa suprotnim predznakom. fazni kut.

mogu koriste se se upotrebiti cijevi. cos cp = 0. ljuska. desetaka megaherca na OSNOVNI RADIO-TEHNICKI ELEMENTI Otpornik nak je za istosmjernu i izmienicnu s «uju samo tako dugo dok je frek Realni. »omski« otpor vodica jed- Otpornik je radio-tehnicki elekoji ima poznat elektricni otpor. Povrsini vodica se vodljivost poboljsava tako da se posrebri.stavaju.: skin Vrijednost kosinusa kuta cp moze takoder biti izmedu jedinice i nule. sto izaziva povecanje otpora. Opcenito. povrsinski sloj). a indirektno impedanciji: U radio-tehnici se povecanje otpora uslijed skin-efekta smanjuje upot reborn vodica specijalnih oblika. medusobno izoliranih zica. Da se izracuna napon U takoder se mora primijeniti geometrijsko zbrajanje: N dica nepovoljan. Elektricna struja tece uglav- nom uz povrsinu vodica i ta se pojava naziva »skin-efekt« (engl. vencija izmjenicne struje niska. znaci da u krugu nema omskog otpora. »visokofrekventna pletenica«. Pri visim frek vencijama gustoca struje nije jednoliko rasporedena po presjeku vodica. a kako je sredina vodica neiskoristena. UR =JR UL =JRL Uc-JRc tim relacijama vec je primijenjen Ohm-ov zakon za izmjenicnu struju. On odgovara zakonu za istosmjernu struju. samo se pod »otporom« razumije kompleksni otpor ili ajegovi dijelovi. Da = U-J. cos <p = 1. Njegov otpor redovito je ozna- ment 31 . Skin-efekt nekoliko vise. Za okrugli presjek bakrenog vodica otpor za izmjenic nu struju moze piricke relacije: R' se izracunati iz em = 4dRYJ gdje su: R — d / U-YUR + (UL + UC gdje je: 2 ) realni otpor za istosmjernu struju. U nom slucaju. Osim toga povecanje otpora ovisno je o obliku presjeka i upravo je uobicajeni kruzni presjek vo- mu radnu i jalovu komponentu. Struja vrsi mak~ simalno moguci rad. do nekoliko kiloherca. vec prema konkret- R' = = — promjer vodica u mm. iakost iz- mjenicne struje direktno je proporcionalna naponu. Racunanje povecanja otpora vodica radi skin-efekta nije jednostavno. Ako je kut <p = 90°. se dobije snaga izmjenicne mora se umnozak napona i jakosti struje pom^ioziti sa cos rp: struje. Povecanje otpora je to izrazitije Sto je vodic je povrsina veceg presjeka i sto veca. 2-8a je sastavljen od tri pojedinacna napona razlicitih faza. Radi pojave skin-efekta smaniuje se korisni presjek vodica. nego je samo kapacitivni ili samo induktivnL U torn slucaju struja ne vrsi nikakav rad. tzv. Jedan od tih je vodic od nekoliko upredenih. On je mjera rada koji struja vrsi U ekstremnim slucajevima struja je Cisto radna ili cisto nekorisna (»ja* lova«). Sva ova poboljSanja vodljivosti koriste se tek na frekvencijama od \Uvijek se racuna s istim parom vrijednosti napona i struje: ili sa efektivnim ili sa maksimalnim vrijednostima. frekvencija struje u MHz. Umjesto nepogodnog kruznog sjeka pre- J= U — z plosnati vodovi. otpor za izmjenicnu struju frekvencije /.cos 9 Izmjenicni napon U izmedu krajeva serije na si. dok izmedu toga rad elektricne struje sadrzi i = koza.

Prvi se zovu »potenciometri«. Nekoliko vrsta otpornika se vidi na si.5 i 3 W cen u omima. zice 2icani otpornik nacinjen je na* matanjem otporne izolatora. obicno pomicanjem kliznog kontakta. Na krajevima imaju utaljene prikljucke. Takav otpornik je neinduktivan. na nosac od Krajevi zice su stegnuti obujmicama na kojima su i prikljucci za spajanje otpornika u strujni krug. Kod nekih zicanih otpornika namotane su dvije zice. 2-10a) . prem!azom zastitnog laka. najcesce u 32 sve do nekoliko stotina vata. 2ica je obicno zaSticena Ima stalnih i promjenljivih otpornika. Otpornici se izraduju kao zicani. 1/2. Slojni otpornici nacinjeni su na nosenjem otpornog sloja na nosad od izolatora. serijski ili paralelno. pa ima i svoj induktivitet. Na krajevima su prikljuCci. moze se mijenjati otpor. Ovako iz veden otpornik djeluje kao zavojnica. Da se noveca efektivna duzina urezane su spiralne brazde u otporni sloj. Ukupni otpor kombinacije serijski spojenih otpornika (si. jedna u jednom a druga u drugom smjeru. Veci otpomici sit iicani. npr.—^ *" """^ SL 2-9. 1/4. U ovoj se grupi razlikuju otpornici koji su nacinjeni tako da im se otpor moze cesto mijenjati. puni (masivni). Stalnim naziva se otpornik kojemu se ne moze mijenjati Promjenljivom otporniku otpor. slojni ili obliku valjka. kiloomima ili megaomima. Vise otpornika moze se spajati u komfcinacije. 1. Ona se redovito izrazava u vatima elek tricne snage koju neki otpornik jo§ moze izdrzati bez prevelikog zagri javanja. Vazna karakteristika svih otpor nika je i njihova opt er etivost. 2-9. 2 ili Puni otpornici su cijeli izliveni od otpornog materijala. Predvideni sit za veca opterecenja (5 do 100 W). Cetiri manja su »neinduktivni« otpornici za opterecenja izmedu 0. Nekoliko vrsta otpornika. od onih kojima se otpor samo namjesti na potreban iznos i tako ostavi. U radio-tehnickoj praksi susrecu se otpornici kojima optere tivost iznosi. vise. a drugi »trimerski otpornici«.

6 **" 1 R 2 R 1 1 s reciprodnoj vrijednosti zbroja recipro&iih vrijednosti pojedinih otpornika: je jednak RP = 1 - R 1 + 4 *5 + 1 __ RS 1 + Rj — +—+ 1 R2 - R.5.S t . Primjer mjeSovito spojenih otpornika 3 Radio prirufinik . gdje su: Rz. gdje su k koeficijent proporcionalnosti a y faktor koji iznosi oko 3 otpor. Otpor im se mijenja s temperaturom po eksponencijalnom zakonu: nici R=R1 + R(2. proporcionaL no njihovim otporima. Rezultirajuci otpor 6e Kod je paralelnog spajanja nar>on na svim otpornicima isti. Otpornici kojima otpor raste s porastom temperature zovu se otpornici s ppzitivnim temperaturnim koeficijentorn ili PTC-otpornici (prema engl. Temperaturno termistori ovisni otvornict jesu posebna vrsta otpornika kojima je otpor izrazito ovisan o temperaturi. a T apsolutna temperatura. Foto-otpornici su posebna vrsta otpornika kojima se otpor. a) Serijski Temperature Coefficient). 2-11. omima. odnosno R4. ukupni otpor: Rs-Rj + Rz + Ry R ™ Ri+^2 S + R 4.5.s t 6. treba Naponski ovisni otpornici ili va(ponekad oznacivani VDR. Ukupan otpor je uvijek manji od najmanjeg u kombinacijL mje§ovlto za izraCunavanje ukupnog otpora spoj razluciti na serijske i na paralelne kombinacije i tako postupno izracunati ukupni je vi§e otpornika takoder ristori biti izrazen tim jedinicama. prema relaciji: R=k-U~r. otpori paralelnih kombinacija odgovarajucih otpora: 1 2-10b) R-4. a) b) i b) paralelno spojeni otpornici SL 2-10.jednak je zbroju otpora pojedinih otpornika: Tako je. za primjer na si.6} RA R = aet>tr. Ukupni otpor kombinacije paraielno spojenih otpornika (si. Kod izracunavanja treba sve vri jednosti otpora uvrstiti u istim je^ dinicama.ff On je uvijek vedi od najvedeg u kombinacijL Napon se rasporeduje po svim otpornicima. 241. Ako spojeno. gdje su: a i b karakteristicni parametri termistora. odnos33 SI.3) + R (4. do ili 5. Positive a otpornici kojima otpor opada porastom temperature zovu se otpors negativnim temperaturnim koeficijentom ili NTC-otpornici. Voltage Dependent Resistor) jesu posebna vrsta otpornika kojima je otpor ovisan o prikljuCenom naponu. prema engl.a. kiloomima ili megaomima.

Na si. SI. Kapacitet kondenzatora redovito je oznacen u mikrofaradima (fiF). slojem uzduha (zraka. dok se za trajnu upotrebu preporucuje ostati najvise kod vrijednosti radnog napona. medu rom: impregniranim panirom. Kondenzator Kondenzator je radio-tehnicki element koji ima poznat elektricni kapacitet. Stalni. serijski ili paralelno. Foto-otpornici su vrlo tromi ele menti (promjena struje kasni oko mjenom 0. samo napon parcijalna osjetljivost Si uz 1 V. koja se tada izrazava u jedinici: amper po lumenu( ). kondenzator. kera mikom. de- jem pod utjeca- finirana Ijivosti G kao omjer promjene vod i promjene svjetlosnog toka <I>: 5= AG 1 A/ r ~A<J>~~C/ *AO' a jedinica joj je amper po lumenu i po voltu (-j —— Cesto se navodi J. Primjer serijski spojenib jati kondenzatora je na si. 2-12. najcesce zakretanjem pomicnih ploca. Promjenljiivom kondenz^t PPi °ze se mijenjati kapacitet. la kom. mijenja svjetlosti. 2-13a. Osnovna ira je karakteristika tzv.1 ms i vise) Jrekvencije signala pa mogu slijediti do najvise 10 kHz. vazduha) ili nekim drugim specijalnim izolatorom. o njihovom medusob nom razmaku i o vrsti izolatora njima. Treba razlikovati ispitni napon. Ispitni je onaj napon kojim se odredena 34 jednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora: Cs = 1 JL _L C binaciji 7 1 C 2 C3 serijskoj se po Ukupan napon na rasporeduje komsvim . tzv. plasticnim materijalom. Promjenljivi dvostruki i trostruki Pokraj njih se vide i mjenljiva »trimerska« ra »loncastog« jednostruki. 2-12 vidi se nekoliko vrsta promjenljivih kondenza- m y izolato- tora. ploca ili slogova ploca. »blok« ili »fiksni« kondenzatori imaju stalan kapacitet. da im se kapacitet cesto moze mijenjati ili tako da im se kapacitet moze namjestiti na potrebnu vrijednost i tako ostaviti. dva poluprokondenzatotipa Ovisnost promjene otpora s prorasvjete je obicno linearna. U radu se ni povremeno ne smije preci vrijednost maksimalnog napona. vrsta kondenzatora ispituje u tvor nici. osjetljivost S. Vise kondenzatora moze se spau kombinaciju. maksimatni i radni napon. Postoje kondenzatori nacinjeni tako. nanofaradima (nF) ili pika faradima (pF). Kapacitet kondenzatora ovisan ie o povrsini jednog i dru gog vodica. U svakom kondenzatoru postoje dva vodica koji mogu imati oblik metalnih traka.no vodljivost. Jedan je vodic od drugoga izoliran nekim pogodnim Postoje stalni i promjenljivi kondenzatori. pan kapacitet Uku- serijski spofenih kondenzatora jednak je reciprocnoj vrijednosti zbroja reciprocnih vri Uz vrijednost kapaciteta potrebno je znati i visinu napona na koji se kondenzator smije nabiti da ne dode do proboja izolacionog sloja. Ovi posljednji nazivaju se »trimer« kon denzatori.

. 2-13b) jednflk je zhrnj n kapaciteta p oie- — — t u=u + u + u s a .-. s time da je: • . . Za izra cunavanje ukupnog kapaciteta treba spoj razluciti na jednostavne se rijske i paralelne kombinacije.Icondenzatorima i to indi^rektno proporcionalno s kapacitetom. Na slici je dana i relacija za konkretan slucaj za izracunavanje. Napon je na svim kondenzatori- ma isti: Kondenzatori se mogu spajati i mjeSovito. 2-14. Jedan primjer mjesovitog spajanja je na si. *S5uh kondenzatorai Cp-Ct + Cz+C^-. To zna gi da je na kondenzatoru najmakapaciteta najvisi napon! njeg Zbroj napona na pojedinim kondenzatorima jednak je ukupnom tiaponu na seriji: Jgaiednicki kapacitet paralelnn _cpQ]fnih kondenza tora (si.

# Na si.t 2-15. vo i rt niske i visoke frekvencije. »elvefer«. »fe- U rokskube« i slicne. Postoji cijeli niz materijala od kojih se izraduju VF jezgre. Za VF zavojnice upotrebljavaju se posebne VF jezgre. za svaki konkretni sludaj. Za razliku od otpornika i kondenzatora koje kupuju u trgovini. ostalo su raz- 36 . duzi se Zavojnice se uglavnom dijele na one namijenjene za niskofrekventne i one namijenjene za visokofrekventne strujne krugove. titrajnim krugovima najcesce upotrebljavaju valjcaste jedno slojne zavojnice. Vo dic tada mora biti mehanicki do voljno krut da zadrzi svoj oblik. 2-15 pokazano je nekoliko na zavojnice l debljina zice d. i u predajnicimu do njih dvije VF prigus- Uctte zavojnice za kratkovalne titrajne krugove prijemnicima. amateri i tehnicari zavojnice izra* duju ponajvise sami. broj zavoja N i korak zavoja a. Nekoliko vr ta i-i+ fllt za mupotrebljavaju nica za ^nice f t^ P rs ? > z 9. To su: srednji promjer zavojnice D.Samo specijalne zavojnice za ultrakratke valove su bez tijela. Radi toga radio-amateri i tehnicari moraju znati proracunati i po proracunu namotati zavojnicu. s time da veza j » M* «fZVJt se nice kakve i. Zavojnice se takoder mogu spajati u kombinacije. Svi ti pa rametri utjecu na velicinu indukti viteta L. Dobivaju se sinteticki. Samo manji dio zavojnica koje su u praksi potrebne mogu se naci gotove na trzistu. S obzirom na izvedbu dijele se na zavojnice s jezgrom. a nose nazive »siferit«. Presjek kroz takvu zavojnicu s najvaznijim parame trima vidi se na sL 2-16. proracunu zavojnice vidi u poglavlju: »Amaterska radionica« f lzvedbi zavojnica. Sasvim ispravljace. Kao jezgra za NF zavojnice upotrebljavaju se naked medusobno izoliranih transformatorskih limova. te bez jezgre.

moze svaka zavojnica imati svoju jezgru ili {moze cak biti i bez jezgre. 2 n2 gdje je ni broj zavoja primarne. Rezultirajuci induktivitet moze se jednostavno izTuiimatt samo onda. ^ i. 2-17b): h= je 1 —+ 1 1 + — 1 > d{mm} w i — — a{fnm) — *» | t* ! I i N Za slozenije slucajeve u praksi najjednostavnije izmjeriti zajednicku vrijednost induktiviteta kombinacije zavojnica. razmak izmedu susjednih zavoja. pojedinih zavojnica: kada zavojmce ne iste uvjete. kod transformatora za vrlo visoke frekvencije. ako zavojnice wwu i induktivno vezane. A. tj.il i#i i. . a — »korak« zavoja. a) Serijski i b) paralelno spojene zavojnice. N 2-18a). Prorafcunati se mogu samo sasvim jednofctavni slucajevi. konacno. a na broj zavoja sekundarne zavoj- pima 37 . bilo da su dovoljno daleko. To su osnovni geometrijski parametri o kojima ovisi induktivitet (induktivnost) zavojnice L slucajevima. izmjenicnih struja ili impedancija. Napon na njemu je U2 (si. Zavojnice sw jedna od druge odijeljene oklo- noj strani: U nice. Tipicni transformator ima dvije zavojnice na zajednickoj zeljeznoj jezgri (si.^i. tj. za pretvaranje izmjenicnih napona. Na takvom transformatoru a) b) vri- odnos izmedu napona na primarnoj i na sekundarjedi jednostavan SL 2-17. induktikombinacije paralelno spojenih zavojnica jednaka je reciproc- Uz vitet djeluju jedna na drugu. Zavojnica ima ukupno voja. Za slucaj serijskog spoja odvojenih zavojnica (si. Veza izmedu jedne i druge za- vojnice ostvarena je preko magnetskog polja tako da je ono odredenim dijelom zajednicko obim zavojnicama.— izmedu njih moze di£a. 2-18b). d — promjer (debljina) zice. Transformator I (cm) Presjek jednoslojne zavojnice. Konacni induktivitet kombinacije ovisan je o jnduktivitetu pojedinih zavojnica i o njihovoj medusobnoj vezi. rasporedenih na duzinu Trans formatori sluze za razlicite transformacije. Izmjenicna struja koja tece kroz primarnu zavojnicu stvara izmjenicno magnet sko polje pa se u sekundarnoj zavojnici inducira izmjenicna struja jednake frekvencije. ali i biti pomocu vo kombinacije jednak je zbroju duktivitet a in- induktivna. namotane na valjcastom tije- SL Iil 2-16. bilo da su oklopljene metalnim oklopom.^. . 2-17a) konacan induktivitet noj vrijednosti zbroja reciprocnih vrijednosti induktiviteta pojedinih zavojnica (si. #. D = promjer valjka. Samo u posebnim z&- 1. Sekundarnu izmjenicnu struju fo koristimo u potrosacu R.

sa postojl odvoj- O proracunu nekih transformatora vidi poglavlje: »Amaterska radionica«.-P ? Odavde . Zbog gubitka je sekundarna snaga redovito manja od primarne. Sluzi za prilagodenje impedancije elektroakusticnih elemenata (mikrofona. Ove obje vrste sklopova se u radiotehnickoj praksi cesto upotrebljavaju jer imaju vrlo interesantna Svaka zavojnica ima u odredenim uvjetima odredenu impedanci38 . medusobno izoliranih zeljeznih limova. J2 transformator sluzi i za promjenu impedancije. medufrekventni transformatori za vezu medu stupnjevima MF pojacala i selekciju signala. P = primarna zavojnica. Impedancije se odnose L kao kvadrati broja zavoja: 2 Z Zato 2 \n 2 ) b) Si 2-18. gra. dio-tehnickoj 10 praksi gubici iznose do 20%. Primarna strana im je predvidena za efektivni napon od 220 V. = sekundarna jakost struje. Kod najvecih transformatora elektro-tehnike oni moga biti samo oko 1%. Na sekundarnoj strani oni daju napone koji su potrebni u razlicitim uredajima. Ui = primarni izmjenicni napon. T — transformatorska jez- sastavljena od tankih. U radobiti stupnja predajnika na izlaznu impedanciju pojacala ili modulatora.ju. slusalice) ili izlaznog R = potrosac koji ima omski otpor. antenski transformator koji prilagoduje impedanciju antenskdg — — voda na ulaz prijemnika laz ili na iz- predajnika.) na ulaznu impedanciju poja- — t cala. S = sekundarna zavojnica. Otpornik i zavojnica cine jRL-sklop. Hi Ur J t = U2 J2 JEDNOSTAVNI SKLOPOVI Sklop RC konstanta i slijedi: sklop RL. — ulazni transformator koji se stavlja na ulaz pojacala ili modulator a. gramofonskih zvucnica i si. To su: mrezni transformatori za pri kljucak na izmjenicnu elektricnu mrezu. U. rjede za 110 V. izlazni transformator za prilagodenje elektroakusticnih elemenata — (zvucnika. elektricna grijalica Transformiranjem se ne mole veca energija od ulozene. Kod idealnog transformatora bi primarna snaga Pi i sekundarna snaga Pa bile jednake: Kod autotransformatora samo jedna zavojnica cima. Tipican primjer transfor matora za nize frekvencije. J2 se n 1 Jakosti struja odnose i obrnuto obrnuto nego brojevi Sklop koji se sastoji od otpornika i kondenzatora zove se i^C-sklop. npr. P. m = broj sekundarnih zavoja. m — broj primarnih zavoja. Vremenska J2 nego naponi zavoja. U radio-tehnici se upotrebljava vise vrsta transformatora. Ji = primarna jakost struje. U2 = sekundarni izmjenidni napon.

RC-sklopa upoznat 010 pomocu si. a radi kapacitivnog otpora napon kasni za strujom. prikazani su lijevo. 'r°Hh Svojstva . Pri prolazu struje kroz i?L-sklop jakost struje postupno raste radi Vremenska konstantna vazna Induktivni i kapacitivni otpoi imaju. Ona je u jednostavnoj vezi Titrajni krugovi: a) serij- ski. (si. U serijskom spoju zavojnice i kon denzatora. nastati elektricni tit- Kondenzator se preko otpornika prazni takoder eksponencijalno. u ovisnosti o vremenu. Njena Sklop zavojnice i kondenzatora naziva se titrajni krug zato sto u vrijednost izlazi u sekundama. T. RC-sklop prikljucen na izvor struje i graficki prikaz porasta napona na kondenzatoru. Ovo ska se vrijeme naziva vremenkonstanta i?C-sklopa. Radi induktivnog otpora struja kasni za naponom. 2-19. otporom R moindukcije i s koeficijentom sazavojnice L: r= L R Kondenzator se u vremenu za koje vrijedi jednostavna relacija: T^RC napuni toliko da napon na njemu iznosi Vremenska konstanta dobije se u sekundama. nazvanom »vremenska konstanta«. a poslije sve sporije. kako znamo. 2-19. b) paralelni titrajni krug 39 . a R u omima. va se vremenska konstanta RLr •sklopa. Struja raste po eksponencijalnom Zakonu.37 U elektromotorne sile E preko otpornika R treba neko vrijeme. Kasnije se porast napona usporava i do maksimalnog napona kondenzator bi relativno se napunio kroz dugo vrijeme. suprotna djelovanja na izmjenicnu struju. ako se L uvrsti u henrijima. To se dogada kod one frekvencije izmjenicne struje. = R C napon na kondenzatoru padne na 37% vriSednosti na koju je bio nabijen Za vrijeme T (si. isprva naglo. a) Punjenje Hi nabijanje i b) praznjenje Hi izbijanje konden- zatora s preko otpornika napon na kondenzatoru naglo raste.— svojstva koja se ocituju odredenom elektricnom tromoscu. za koju su oba otpora po iznosu jednaka: Rl=Rc odnosno: to gojaye samoindukcije u zavojnici. Ona je to veca sto je veci kapacitet C i sto je veci otpor R.RC-sklopa. citeta struje ce* Za punjenje kondenzatora kapa- C elektricitetom iz izvora 0. mogu se ova djelovanja upravo ponistiti. je vrlo karakteristika . Kondenzator se puni postupno i to po eksponencijalnom zakonu. Vrijeme. uz uvjet da otpor izrazimo u omima i kapacitet u faradima. Titrajni krug 63% maksimalno moguceg napona (U - E). U pocetku t(s) t{s> a) SL 2-19. naziSI. . 2-20a). slicno porastu napona na kondenzatoru (si. 2-20. desno). 2-19a). kroz koje jakost struje dostigne L= 1 <oC a) b) L 63% maksimalne vrijednosti. njemu mogu raji.

pa se dobije patitrajni krug. Sto je taj otpor manji. Kod serijskog titrajnog kruga. se moze uvrsti vrijednost a> =• se izracunati frekven- /-. Frekvencija f se naziva resonantna frekvencija titrajnog kruga. tim manji sto se one vise razlikuju od resonantne frekvencije. induktivnom ili kapacitiv- hercima (kHz). Medutim. dok pruza otpor strujama Serijski titrajni svih drugih frekvencija. U dva titrajna kruga s jednakim resonantnim frekvencijama i jednakim naponima na kondenzatoru jaca stru- ma ja ce teci u onome koji ima kon- Resonantna frekvencija titrajnog kruga dobije se iz Thomson-ove relacije u hercima (Hz). koja je jedan od osnovnih principa radio-tehnike. jednaka je po- prilagoditi. ako 159. u slucaju resonancije prividni otpori se ponistavaju. jakost struje u titrajnom krugu ovisna je o koli£ini elektriciteta na kondenzatoru. pa je impedancija: Zres = & tj.5 f "]/LC osim induktivnog otpora ima i neki omski otpor zice od koje je nacinjena.J— 7 * Te je poznata relacija. u slucaju resonancije. Omski otpori zavojnica su maleni. reda gigaoma. ako se L uvrsti n C u nom: Zjt pikofa- radima (pF) u fo ili = coL - relaciju: coC 5030 ~VZd Realni titrajni krug Titrajni krug nacinjen je od realnih elemenata. a C u faraprakticnoj radio-tehnici se upotrebljavaju izvedene jedinice. od zavojnice koja se L u mikrohenrijima (\iB) a C u pikofaradima (pF) u relaciju: uvrsti fo u megahercima (MHz). spojiti ralelni i krugu. pa im se ova relacija moze (F). 2tt/LC Thomson-ova (Tomson) Kod ove frek- vencije iscezava prividni otpor (reaktancija) serijskog spoja zavojnice i kondenzatora. Resonantna frekvencija je preThomson-ovoj relaciji odredena umnoskom L i C. a manji otpor za sve druge. On pruza najvedi otpor za resonantnu frekvenciju. pa je vazna karakteristika titrajnog kruga i odnos L:C. Njegova resonantna frekvencija takoder je odredena Thomson-ovom relacijom. u slucaju resonancije impedancija je: L Zres= Zf 2 drugim frekvencijama. 40 ~cT~R . Taj je ot- por to veci sto se one vi§e razlikuju od resonantne frekvencije. denzator veceg kapaciteta. te od kondenzatora koji ima gubitke. kod ko* jega je odnos L:C manjil Kvadratni korijen iz toga odnosa ima dimenziju otpora i naziva se karakte* risticna (ili valna) impedancija titrajnog kruga: Zk dima U -£ 1 Karakteristicna impedancija. ako se L uvrsti u henrijima (H). to ce jakost struje biti veda. jednaka je omskom otporu ti- Titrajni krugovi sluze za selekciju (odabiranje) odredene frekvencije koja je pomijesana s mnogim trajnog kruga. od nekoliko do nekoliko desetaka oma. Na kvalitet titrajnog kruga uglavnom utjece otpor zavojnice i otpor vodova u titrajnom krug propusta izmjenicnu struju resonantne frekvencije. Frekvencija ce se dobiti u milihenrijima (mH) i kilo- jedinom prividnom otporu titrajnog kruga. dok su otpori gubitaka za dobre kondenzatore veliki.Ako =2jtf cija: . Zavojnica i kondenzator mogu se paralelno. To je slucaj resonancije. Kod paralelnog titrajnog kruga.

signala. omskom otporu titrajnog kruga. Razlika frekvencija Af. . Upotrebljivost nekog radioteh- ni£kog elementa kod neke frekvencije karakteriziran je odnosom nje- govog prividnog i realnog otpora: X Ovaj omjer se naziva faktor dobrote. Za zavojnicu je <2-faktor: Za zavojnice koje se upotrebljavaju -20 -10 o ~ +10 (%) + 2C u radio-tehnickoj praksi Q-faktor ima vrijednost od nekoliko deseta- RAZUKA FREKVENCIJE ka do nekoliko stotina. koje je jednako reciprocnoj vrijednostl faktora dobrote: go struje vencija iz nekog podrucja d = 1/Q. Dobrota titrajnog kruga ovisi uglavnom o dobroti zavojnice. a raCuna se iz relacije: SL 2-21.707). odnosno Z «= o° za paraf r lefni titrajni krug. kri> vtd/a resonancije. Sto je on veci.gdje je Z* karakteristicna impedancija. Sirinom propusnog podrucja titrajnog kruga odredena je mogud- — nost odjeljivanja (selekcije) struja razlicitih frekvencija. »idealiziranog« titrajnog kruga R=0 pa je i 2 res =0 za serif ski. a R omski otpor titrajnog kruga. ovo propusno podrucje seze od frekvencije it do frekvencije /a za koje jakost struje iznosi 70% (tacnije 0. krivuljom resonancije. jer se titrajni krugovi upravo upotrebljavaju za odabiranje odredene frekvencije tzv. Ona je za prakticnu radio-tehjniku vrlo vazna. element je za danu frekvenciju kvalitetniji. tzv. Iz nje se vidi /s jednaka je A/. ne* kruga titrajnog Selektivnost ovisna je o realnom. kadkada samo »dobrota« ili u praksi »Q faktor« elementa. Za slucaj. Sirina propu$tenog podrudja Af jednaka je razlici jrekvencija fi i % vidi tekst frek- Umjesto faktora dobrote nekada se kao mjera za kvalitet titrajnog kruga navodi prigusenje. Ovisnost relativne struje o jakosti frekvenciji prikazana je na sL 2-21. To je tipicna karakteristika serijskog titrajnog kruga. jakost struje resonantne frekvencije oznaci jedinicom. selektivnost. Krivulje resonancije za nekoliko titrajnih krugova s razlicitim realnim otporima 41 jM-. Ovisnost jakosti struje o frekvenciji kod serijskog titrajnog kruga prikazana je tzv. da titrajni krug ne propusta samo Struju resonantne frekvencije. Ako se fi Karakteristike titrajnih fcrugova Pri toku struja razlicitih frekvencija kroz serijski titrajni krug najjaca ce biti struja resonantne frekvencije f0f dok ce jakost ostalih struja opadati s udaljavanjem od resonantne frekvencije. tzv.

ukljucenom u serijski titrajni krug. uz manji Q-faktor. a krug je selektivniji. a to znaci da je selektivnost bolja. R Veci realni otpor titrajnog knv ga umanjuje Q-faktor. Sto je taj otpor manji jakost struje je veca. 2-22.1. Sto je Q-faktor veci. Pri istim jakostima struje kod resonantne frekvencije.0- +10 RAZLIKA FREKVENCIJE (%) SI. slabi »dobrotu«. Ovisnost relativne impedancije paralelnog titrajnog kruga o razlici frekvencije pokazana je . Krivulja resonancije je istovremeno siljastija. si. dok je napon najveci. 2-23. resonancija je »ostrija«. dobiju se Sire krivulje resonancije. 2-22. Sirina propusnog podrucja je manja. Kod paralelnog titrajnog kruga je otpor za resonantnu frekvenciju najveci. Izgled krivulja resonancije zavisi o otporu R. kao i R otpore gubitaka u zavojnici denzatoru i kon- nacrtane su na si. Prema tome je struja kod resonancije najslabija. Protitrajni pusno podrucje je uze. Vrijednost otpora sadrzi omski otpor.

. l 2 venciju RAZUKA FREKVENCIJE (%} SL 2-24. »linka« s dvije zavojnice za vezu Lv. odnosno o kapacitetu kondenzatora +20 C. Taj se stu- koeficijentom panj veze izrazava koji Ovisnost impedancije _ veze. . Dva udaljena titrajna kruga mo gu biti u medusobnoj vezi posredno. SL 2-25d pokazuje jednostavnu kapacitivnu vezu ostvarenu konden- zatorom C. 2-25e. §j |" i jf « T S/.link"' Lv o< >o j_Z 0/. O tzv. 9) CI Xr -U jf L1 h) CI o 1 c~-}J^ L1 £l §j v . Vidi tekst 43 . 2-25h prikazana je induktivna veza izmedu serijskog i paralelnog titrajnog kruga. a druga uz zavojnicu drugog titrajnog kruga. prema si. Dva titrajna kruga mogu. Jedna je uz zavojnicu prvog.. Nekoliko osnovnih nacina induktivnog i kapacitivnog vezivanja titrajnih krugova.w preko zajednicke zavojnice za vezu Lv. '- M a) j b) c d) u. Na si. kod kapacitivne veze. takoder biti u medusobnoj kapacitivnoj vezi. uz istu resonantnu frekYl. putem -20 -10 +10 Stupanj veze izmedu dva titrajna kruga ovisi o meduindukciji za dvije induktivno vezane zavojnice. 2-25f za vezu sluzi kondenzator koji je istovremeno ukljucen u oba titrajna kruga. _j r i r^ 2-25. U primjeru si. _ je za induktivnu vezu dan frekvenciji kod nekoliko paraletnih re ^ cl ) om titrajnih krugova s razlicitim Qk=-faktorima.

ali je teato propusno podrucje usko. Za ovo postoje dva glavna razloga. medusobno vezanih krugova: A = uz potkriticnu vezu. dok su Li. bez obzira o ko joj se vrsti veze radi. nove resonantne frekvencije su udaljenije. kojima je osnovno svojstvo da propustaju iz- 44 . L2 t Ci i Cs induktiyi titrajnih teti odnosno kapaciteti M krugova. Drugo. Taj slucaj pokazuju krivulje C i D. B = uz kriticnu vezu. i Umnozak na propusnog podrucja postaje razito velika. krivulja resonancije je strma. Sto je natkriticna veza jaca. Za slucaj kada je fcQ = 1 veza je kriticna. narocito kod natkriticne veze. cime se priblizava idealnom filtru kojim se propustene frekFREKVENCUA SI. Ovako se moze odabrati sirina propusnog opsega frekvencija. Resonancija dvaju jedna- kih. koeficijent meduindukcije. Za vezu koja je B. a krivulja resonancije vrijedi krivulja A Na frekvenciji fQ jos nije Q je manja od kritic* ne (»potkriticna«) propusno podrucje je uze. sirina propusnog podrucja moze se odabirati u sirokim grani- cama. Za takav slucaj mo2e biti Za kriticnu vezu se sirina pro^ pusnog podrucja moze izracunati iz relacije: resonantnoj postignut maksimalno moguci napon.a za kapacitivnu vezu: propusnog podrucja ali je je nesto veca. C i D = uz natkriticnu vezu. Cv kapacitet kondenzatora za vezu. resonancija jos uvijek priho k= gde je yc c2 t no ostra. veci od jedinice. 2-26. Ona se moze naciniti manjom nego sto je sirina propusnog podrucja pojedinog titrajnog kruga ili vecom. U titrajnih krugova. kaze se da je veza manja od kriticne. titrajnih Filteri onih 2-26. sirina Odabiranjem stupnja veze moze se u dosta sirokim granicama odabrati i sirina propusnog podrucja. Ono je sve dublje. iz- jednak jedinici manji od jedinice. a na os* novnoj resonantnoj frekvenciji napon postaje nizi. vencije ostro odjeljuju od koje ne treba propustiti. Veza utjece i na oblik krivulje resonancije. prema potrebi. Graficki se to pnkazuje kao ulegnuce ili »sedlo«. za vecu od kriticne (»natkriticnu«) ono je sire od toga. sto je veza jaca. Napon je maksimalan. simetricno rasporectene prema osnoynoj resonantnoj frekvenciji pojedinog titrajnog kruga. Izgled krivulje ovisi o koeficijentu veze fcio Q-faktoru fcQ > 1 veza je jaca od torn se slucaj u pojavljuju dvije resonantne frekvencije. Kod vezanja dvaju titrajnih kru- gova dolazi do obostranog utjecaja iednoga na drugi. sto se koristi kod pojasnih filtera (»bandfiltera«) Filterima se u radio-tehnici nazivaju sklopovi. kako se vidi na si. Prvo. SiriKada je fcQ kriticne. Ako je kQ<l. posebno u prijemnicima. sastavljeni od za vojnica i kondenzatora. 1000 Vezani titrajni krugovi upotrebljavaju se vrlo cesto u radio-uredajima.

dok one drugih frekvencija ne propustaju. b) kod »visokopropusnog« filtera. kod filtera je opseg propustenih ili zadrzanih frekvencija redovito znatno siri. Butterworth. teri (engl. Deblje izvucena linija. pojasni Band ili filteri Filter). Low Pass Filter). podrucje obuhvaca niske. opseg frekvencija. u zapornom podrucju (od B na vise) prigusenje postepeno sve xnanje. I ovdje je. Od granicne frekvencije prema vi§ima prigusenje postaje naglo sve tzv. cijama. Butter ter. Strmina krivulje izmedu frekvencija fs i A. 2-27. Zaporno ovako »glatko« tece izmedu propusnog i zapornog podrucja frekvencija kod filtera tipa »batervort« (engl.SL 2-27. si. cetiri vrste filtera. uglavnom. kao i strmina izmedu B i fe moze biti veca ili manja. To ili se podrucje naziva za- »strmiji« a djelovanje filtera »ostrije« nego li u drugome. 2-27d). Ovi filteri (engl. uzi ili siri. si. Osim ove Prema njihovom ucinku razliku- To su jemo. si. U prvom slucaju kazemo da je filter . High Pass Filter) dobro propustaju frekvencije iznad granicne. sve do ft . Razliiitim kombinacijama kondenzatora i zavojnica mogu se na- diniti filteri raznolikih svojstava: a) zaporno (nepropusno) podrucje frekvencija kod »niskopropusnog«. 2-27c ili si. donja vencija Kod ovih postoji gornja granidna frek- (fss). pornim nepropusnim podrucjem frekvencija (Srafirano). dvije vrste filtera postoje i takvi koji obuhvataju odredeni. Vidi i tekst i propusno mjenicne struje nekih odabranih frekvencija. da iza A (na slici!) govorimo o maksimalno prigusenim frekvenjade. 2-26) i zaporne (fg i) i nepropusne band- filtere (si. Za razliku od titrajnih krugova. Ako filter propusta frekvencije koje su nize od neke »granicne« (ft> sL 2-27 a). Sve frekvencije koje su nize od fg spadaju u propusno podrucje filtera. = maslac. dok zadrzava one koje su vise. 2-27. ili bandfilraz- Treba likovati dvije vrste bandfiltera: propusne bandfiltere (si. bu- Worth = valjanost). Kod visokopropusnih filtera je obrnuto. koji svojom resonancijom takoder odabiru odredene frekvencije. Pojasnih filtera (bandfiltera) ima dvije vrste: c) propusnih i d) zapornih (nepropusnih). a propusno podrucje visoke frekvencije. Kazu da je 45 . naziva se niskopropusnim filter om (engl. 2-27b.

Kristalne plo- Najvaznije svojstvo koje se trazi kod dva tipa. Ponasa se kao serijski titrajni krug sa velikim induktivitetom L. 776 do 781. da se kristal mehani£ki dese na plohe dovede kad elektricni napon. Potrebna je samo elementarna cunica. se- mu mora ulazna impedancija filtera odgovarati impedanciji prethodnog. za izdvajanje odredenih frekvencija (kristalni filter). Q = kristal u svom drzaiu. all najcesce se primjenjuju spomenuta to ja izmjenicnog napona i mehanicka Frekvencija frekvencija kristala. nalaze se na str. problem u konkretnim slucajevima. ali za tu syrhu su iskoristena elektronska racw nala (racunari. a) Shematski prikaz i b) nadomjesna shema kvarcovog kristala. kada su izlozeni mehanickim deformacijama. Prelazi iz propusnog podrucja u nepropusno su brzi all preostaje neka manja ili veca »valovitost« o kojoj treba misliti pri konstrukciji takvih filtera. Taj je napon proporcionaIan deformaciji i vjerno ju slijedi. O Karakteristike kristala Kvarcov kristal u elektricnom strujnom krugu predstavlja odreden paralelni kapacitet. kristal ce titrati. Ima i drugih vrsta filtera. osobito onda kad se podudaraju frekvencif ormira kod Piezoelektricitet primjecuje se kristala kvarca. da Strmiji su filteri tipa »cebisev« (Chebyshev). Pomodu unaprijed pripremljenih tablica. malim kapacitetom C i malim otporom K. Chebyshev (Cebisev) je bio ruski matematicar. Svi filteri moraju imati jos jedno vazno svojstvo. Ako je taj napon izmenican. za obje vrste filtera. Takvi kristali se upotrebljavaju za proizvodenje i podrzavanje elektricnih titraja odredene frekvencije. Po njemu su nazvane funkcije koje su osnova za proracun filtera.ta krivulja sklize toliko po namazanom glatka. Izracunavanje filterskih elemena: ta (zavojnica i kondenzatora) bio bi spor i nezgodan posao. pojavljuje se elektricni napon. kristala je da on titra samo na odredenoj frekvenciji. Danas proizvodenje umjetnih kristala pruza daleko vece mogucnosti. Na plohama takvih kristala. a izlazna impedancija onoj slijedeceg stupnja u uredaju. u poglavljima o predajnicima i o primopredajnicima gdje se oni danas redovito koriste. bariumtitanata i nekih drugih. turmalina. . jer elektro- KRISTALI U radio-tehnici se kristalom naziva element kod kojeg se koristi piezoelektricni efekt. koje vrijede za odredene »standardizirane« uvjete. primjeni takvih filtera bit ce govora kasnije. Postoji i obratna piezoelektricna pojava. Tablice s podacima za izracunavanje vrijednosti elemenata. Svojom prisutnoscu oni ne smiju poremetiti rad elektronickih sklopova koje povezuju. kao i za prevodenje mehani£kih titraja u elektricne i obratno (kristalni mikrofon. kristala je vrlo stabilna i zato se cesto upotrebljava u oscilatorima i mjernim uredajima. Za- njetove soli. lako je onda rijesiti pod odredenim kutem prema osima kristala i precizno bruse i tek tada ucvrscuju medu plocice koje sluze kao elektrode cice izrezuju se a nosaci. kao (HI). zvucnik i kristalna zvudnica). SI 2-28. kompjuteri). ra. Kvarcove kristalne plocice proizvodile su se samo od prirodnih kristala. CP je paralelni kapacitet 46 .

- 2tz]/LC ft- ^ TREKVEMCIJA Cv + C SI. O kvarcovim oscilatorima vidi u poglavlju: latorl 8. Impedancija kvarcovog krl stala ovisna je o frekvenciji. 2-29. Nadalje. 2-29. Pri se~ rijskoj resonanciji (fi) impedancija je najmanja (Z min\. Impedancija je najveca (Zma u) pri paralelnoj resonanciji (fz) Kristal se reze./. U Visokofrekventni osct- date relacijama: 47 .1 do 1 MHz). kristal predstavlja neki otpor. Njegova frekvencijska karakteristi ka je na si. srednjefrekventne kristale (1 do 20 MHz) i visokofrekventne kristale '20 do 200 MHz). kapacitet i induktivitet. Serijska resonancija kristala koristi se obicno u kristalnim filterima. dok se serijska ili paralelna resonancija koriste u kristalnim oscilatorima. a grubo se mogu razvrstati na niskofrek- de cine kondenzator s kristalom kao izolatorom. u poda- prospektima se takoder moze naci i podatak o paralelnom kapacitetu koji treba izvana dodati da se postigne odredena frekvencija. se Pobudna snaga navodi cima za kristale. serijsku fi na kojoj mu je impedancija najmanja i paralelnu f2 na kojoj mu je impedancija najveca. Te su resonantne frekvencije mora se ponekom odredenom snagom. U amaterskoj praksi upotrebljavaju se kristali u podrucju od 100 kHz pa do nekih 200 MHz. Simbol za kristal i njegova ekvivalent- ventne kristale (0. Da buditi bi kristal titrao na elektricna shema su na si. spojene serijski. brusi i montira tako da su te dvije frekvencije vrlo blizu jedna drugoj. 2-28. Kristal ima dvije resonantne frekvencije.

skuplji 10 do 100 od odgovarajucih cijevi. Trioda ima i trecu elektrodu. izlazni tranzistori za snage izmedu jos vrlo skupi. tzv. Danas su cijevi. elektronske cijevi za specijalne namjene. od vruce katode prema hladnoj anodi. tzv. osobito tzv. najvecim dijelom. Tu ubrajamo rendgenske cijevi. (specijalne cijevi za snimanje i za dickim Malo kasnije konstruirana je i trioda (Lee Forest u Americi. Mnoge svjetske tvornice elektronskih cijevi potpimo su prekinule s proizvodnjom. tzv. Ova ima oblik mrezice i smjestena je izmedu katode i anode. Proizvode se samo one cijevi koje su potrebne za servisiranje postojecih uredaja starije konstrukcije i. anoda. iako 6e im mo2da netko reci da nisu sasvim »sa- — se stup* Ionskih cijevi ima i sa uzarenom i sa hladnom katodom. postoje i U radio-amaterskim komunika: cijskim uredajima (predajnicima i primopredajnicima) i danas mogu naci. Pomocu mrezice (re§etke) moze se utjecati na struju elektrona koja kroz cijev tece. u ovoj knjice biti kasnije govora o takvim primjenama elektronskih cijevi. drugi slobodni nosioci elektriciteta.ELEKTRONSKE I IONSKE CIJEVI ELEKTRONSKE I IONSKE CIJEVI. Na mrezici treba samo mijenjati elektricm potencijal. Buduci da su tzv. elektronske cijevi liko je kod takvih uredaja snaga veca od 100 W. integriranim sklopovima (integralnim kolima). kroz vakuum. osim elektrona. ali na savremeniji na5in. Radiotehnika i elektronika razvile su se upravo zahvaljujuci elektronskim i ion^ skim cijevima. Od njih su najpoznatije »tinjalice« od kojih posebna vrsta sluzi za stabilizaciju elektricnih napona. Uzarena elektroda je katoda. Ima i takvih cijevi koje u stakle^ nom »balonu« nemaju najbolji vakuum. radio-amateri u svojim samogradnjama predajnika i danas jos upotrebljavaju elektronske cijevi. promjenama anodne struje. sto se ocituje u snaznirti Dioda ima reprodukciju slike tehnici. uspjeSno zamije- njene razlicitim diodama. (1907) tie najvaznijih elemenata. Lieben u Ev- ropi). One s hladnom katodom bile su malobrojnije. dakako. diodu. vec odredeni veoma razrijedeni plin. ukonjevima. 48 . Cijevi su se zadrzale samo jos u nekim specifi5nim primjenama. tranzistorima. Nazi- W Vaju ih tehnici i stabilizatorkama. vremeni« (HI). tiristorima i slicnim poluvoproizvodima. NJIHOVA ULOGA NEKAD I SADA Na temelju ranijih Edisonovih opazanja kod elektricnih zarulja (sijalica) Fleming je (1904) konstruirao prvu elektronsku cijev s dvije elektrode. je elektronska cijev koja dvije elektrode razlicitih ternperatura. te cijevi u u televizijskoj snaznim radio- -predajnicima. Geigerove i slicne detektore radijacije. ioni. zi Elektronske cijevi su u radioi elektronici bile jedan od — I ovdje. Njoj je nasuprot hladna elektroda. barem u izlaznim U njima.

Kod njih je uklonjen glavni nedostatak direktno grijanih katoda. kalcij i drugo. ju obicno oko 1 V. Da se potpuno prekine anodna struja potreban je neki mali negativni anodni napon. keramika. Potencijal indirektno grijane katode je na citavoj njenoj povrsini isti. Vrlo slaba anodna struja tece kroz diodu i onda kad je anodm napon jednak nuli. = sloj izolatora. Dioda u strujnom krugu > koji se kroz vakuum zatvara preko struje elektrona. m — izvod katode. = prikljucnice struje grijanja. Osim toga katoda je izolirana od grijalice pa se za zarenje katode moze upotrebiti izmjenicna struja. Porastom pozitivnog anodnog napona raste i jakost anodne struje. kad je anoda na potencijalu katode. najcesce volframove niti koja se grijaia posebnora strujom. pa moze posluziti u tzv. tj. Postignuta je maksimalna struja elektrona koju moze dati konkretna katoda. Ovi izlaze iz uza- rene katode i tete prema anodi tronskih cijevi. privlaci elektrone ako je pozitivno elektricna. koje su se u pocetku upotrebljavale. Anoda. Ako je ova hladna elektroda negativna. ona odbija elektrone koji su takoder negativno elektricni. U prvom slucaju kroz diodu tece elek- Danasnje direktno grijanje ka3-la). sastavljenim redovito iz barijevog oksida kojemu su dodane jos neke primjese. Elektroni iz katode izlijecu razlicitim brzinama pa £e oni najbrzi do anode dospjeti vlastitom energijom. nejednolican raspored potencijala. obicno dosta viso- = sloj metalna cjevcica. I SVOJSTVA ELEKTRONSKIH IONSKIH CIJEVI - (+) Dioda Dioda je najjednostavnija elek* tronska cijev. 3-lb. Primjer indirektno grijane katode je na si. ali ona je prevucena »aktivnim« slojem. f / i = — Kod odredenog. 3-2). stroncij. hladna elektroda koja je postavljena u blizini katode.Zato cemo se upoznati s najosnovnijim cijevima i njihovim svojstvima. a — »aktivni« katode koji emitira elektrone kog napona struja prestaje rasti. Katoda etektronske k cijevi: a) direktno. Tako se dioda ponasa kao neki ventil. tode (sL SL 3-2. ispravljacima izmjenicnih struja. nisu bile osobit izvor elektrona i morale su biti zagrijane do vrlo visokih temperatura. Katode od cistog volframa. Jndirektno grijane katode se danas nalaze u najvecem broju elek- nekim pogodnim hi IV tricna struja dok u drugom slucastruja ne moze teci (si. 4 Radio priru£nik 49 . n — iarna nit. preko 2000°C. Ta se struja naziva strujom zasicenja. b) indirektno grijana. Ima dvije elektrode katodu i anodu. imaju takoder volframovu nit. Takav sloj emitira velike koliSine elektrona vec kod temperatura ispod 1000°C. Najprije se katoda sastojala od nietalne. SI 34.

jer je sasvim jaano da se elektronka moze konstiti # linearni dio. 3-3. Svaki elektron preda anodi odredenu energiju pa je ukupna energija. struja mrezice. ja se razlicito mijenja s promje^om napona na mrezici sto utjece na oblik i na nagib krivulja. Str- odnos promjene anodne i promjene napona na mrezici (MJg) uz stalan anodni napon: mina je struje trioda (A/ a ) 5= A/ fl At/* 50 . tzv. obicno nekoliko volta. stalan napon. anodni napon veci. moze Maksimalna snaga kojom se neka anoda smije opteretiti ovisi o mehanickim i tehnoloskim svojstvielektronske cijevi. 3-3 vidi se da su »/ /J7g-karakteristike« nacrtane za podrucje negativnih vrijednosti napona mrezice. »zapornom« naponu moze se taj tok sasvim zaustaviti. se regulisati anodna struja koja je izazvana znatno visim naponima na anodi. na put elektronima. gdje tece anodna struja J a te strujni krug mrezice. fl Na si. svaka vrijedi za odreden anodni napon [/ a Velicina toga napona dvije Prema tome treba vrste fl . Niskim naponima na mrezici P = Ua -Ja veca. ma m Trioda i njene karakteristike joj Trioda je elektronska cijev u kose pomocu trece elektrode na jednostavan nacin regulira jakost elektronske struje. Za prosudivanje svojstava neke triode je zato vazan pojam strmina. nelinearni i slovom g (engl. »/ a /f/ a-karakteristikama«. »/ /U 8~karakteristikama«. »prednapon« mrezice. To su kri vulje od kojih svaka vrijedi za odreden. Ovisnost anodne struje Ja o anodnom naponu Ua prikazuje se tzv. To je zbog toga jer je »prednapon« mrezice redovito negativan. samo onda ako se katoda uzari. su niski. Naponi na mrezici. Anoda diode in bilo koje druge elektronske cijevi zagrijava se to jace sto je snaga cim brzinama ako je oslabljuje. anodni strujni krug u kojemu su katoda i anoda. Ovisnost anodne struje J a o naponu mrezice U g prikazuje se tzv. koju anoda ovako primi. Takoder ne treba diodu opterecivati jacim strujama nego je predvideno. Nit Za razlicite triode anodna stru- kod triode postoje jos dva kruga. Krivulje imaju savinut i ravan. Elektroni udaraju na u cijevi. govima pokazana na si. Osim strujnog kruga za grijanje. Elektricki neutralna mrezica gotovo nista ne smeta struji elektro. Taj se podatak redovito moze naci u tvormc: kirn prospektima i ne smije se u kojem slucaju prekoraciti. kao na si. krivuljama koje. je Trioda sa svojim strujnim kruza grijanje katode se u shemama najcesce ne crta. Kada je mrezica pozi- u anodu ve* ona postaje nova. tzv. kojima se moze regulirati pa cak i potpuno zaustaviti anodna struja. Ova snaga naziva se anodna disipacija ili opterecenje anode. Pri dovoljnom. u kojemu su katoda i mrezica. Naziva se mrezica ili resetka i obicno oznacuje razlikovati karakteristika triode.Za prakticnu upotrebu treba paziti da se ne prekorace vrijednosti napona koje su predvidene za odredenu diodu. 3-3. grid). je napisana uz svaku krivulju. Sva ova energija se pretvara u toplinu. veca ako elektrona ima vise. Kada je mrezica negativna prema katodi. ako je anodna struja jaca. Ta upravljacka elektroda ima oblik mrezice i po stavljena je izmedu katode i anode. Anodna struja triode ovisi o anodnom naponu i o naponu na mrezici. dodatna »anoda« i preko nje tece jedan dio struje. ona odbija elektrone pa se tok elektrona prema anodi tivna prema katodi.

Za strminu se dobije: AC/ fl Ovo je druga vazna velicina koja karakterizira elektronsku cijev. 3-3 mogu se odrediti sve tri karakteristicne velicine. ali da se anodni napon promijeni za MJa Iz omjera AL/« . a) Izmedu fl . S. sticne velicine. Strujni krugovi i staticke karakteristike triode koje pokazuju ovisnost anodne struje (J a ) o prednaponu (Ug ) ta nekoliko razlicitih anodnih napona (U Izrazava se u miliamperima po voltu i. faktor pojacanja: x>ja naziva V &Ua = S= mA -^= 18_„ =2. potrebna promjena napona mrezice \Ug koja iznosi 7 V da se anodne struje promjeni jakost (AJ a ) za 18 mA. S. moze se postici i tako da unutarnjeg otpora Ru i faktora pojacanja vrijedi jednostavan odnos: \i. a unutarnji otpor u kQ.57 mA/V AJa AUS AUS 7V Rjede se umjesto faktora pojacanja navodi »prohvat«: Anodna struja se. osnovne strmine karakteri- prednapon mrezice ostane konstantan. Ondje se vidi da je za neku triodu uz anodni napon od 200 V.RU - =1 i H A/« izracunava se unutarnji otpor: ako se strmina uvrsti u mA/V. pojacava taprednapon od koder za 18 mA. misli se na linearni dio karakteristike. na i*e ^ Odnos promjene anodnog napoAUa i promjene prednapona AV g velicina i treca karakteristicna se biljezi slovom p. ako anodni napon — 51 a&- . ako se posebno ne navede. Iz niza krivulja na si.A Ja -AUg SL 3-3. uz stalan 8 V. tri Promjenu anodne struje A/ uzrokovanu promjenom napona mrezice AUg.

ako je otpornik Ra vecL Osim toga anodni napon se mijenja pri promjenama anodne struje. »anodni otpornik«. Opcenito moze radni otpor biti kompieksan. napon bio »static- konstantan. koje takoder ovise o Ra. sto u nekim primjenama pogoduje. Kada je taj otpor malen. a ova opet promjenu pada napona. a) Trioda s radnim otpornikom a i b) primjer teristika triode (J a /U g ) R dinamlckih karak- poraste na 400 V. Dinamicke karakteristike su kao »aktivni« radiotehnicodnosno elektronicki element u kojem se vrsi pojacanje.lkfi izlazi: AJa "!8mV Za faktor pojacanja karakteristika ovdje vrijede dinamicke karakteristike. tzv. Da se postigne sto vece pojacanje treba da cijev ima sto veci faktor pojacanja \i i sto vecu strminu S.20 mA -10 mA? -15V -10V -5V prednapon mrezice (Ug) SI 34. treba podrucje linearnosti karakte- / /t/ g-karakteristike jer je tamo anodni fl prema si. Da izoblicenje bude sto manje. J J [7 g-karakteristike Dinamicke triode pokazane su na si. 3-4b za niz vrijednosti radnog otpormka. Elektronske cijevi s vise mrezica . bilo na samoj triodi. Ove »izlazne« promjene napona su obicno znatno vece od »ulaznih« promjena napt> na na mrezici. U takvom slucaju ne vrijede vise 3-3.11. anodni otpornik u anodnom strujnom krugu triode.1 =28. pa zato trioda moze posluziti ki. To znaci da je MJ* = 200 V. 3-4a vidi se takav radni.6 postaju polozitije. Umjesto onih 52 . Napon U dijeii se na anodni napon U a i na pad napona na radnom otporniku U r prema statickim linearnije./^ 2.57. Anodni napon je manji. manja sto je rad- Ako S pomnozi sa unutarnjim otporom Ru takoder se do se strmina bije faktor pojacanja: tx = S. bilo na radnom otporniku.6 strujne krugove obicno se i neki radni otpor. no cesto je to realni otpor. Uz povecanje radnog otpora karakteristike AUa \ 200 7 V L - AUe V = 28. Ru A Ua = 200 V -ll. U stavlja Na si. Promjena napona na mrezici uz~ rokuje promjenu anodne struje. Strmina im ni otpor je to veci. dinamicke karakteristike su slicne statickima. Za unutarnji otpor slijedi: od 200 V kih« tzv.

elektronske cijedvostruka dioda sa zajednickom katodom: b) »duo-dioda«. c) »di* oda-trioda« t dioda i trioda sa zajedd) »trioda-pentotrioda. 3-5. e) tri diode i . da«. Oni najcesce uzrokuju nepovoljne veze izmedu ulaznih i izlaznih krugova. dioda ds ima svoju posebnu katodu dok preostale dvije diode imaju katodu ko~ ja istovremeno pripada i triodi St. ali to bi povecalo i inace velike meduelektrodne kapacitete u triodi.ZU Cag Cgk St. kao neka vrsta zastite. Druga mrezica stavljena je izmedu prve. 3-5. dvije neovisne diode. tzv. nickom katodom. 3-6. zani Nedostaci triode uklopljeni su konstrukcijom cijevi koje imaju dvije (tetroda) ili tri (pentoda) mreJice. Ovi su kapaciteti simbolicki prikana si. Visestruke vi: a) »duo-dioda«. ma Kapaciteti medu elektrodaelektronskih cijevi ristike biti sto sire. upravljacke mrezice i anode. Ovo bi se moglo postici smanjivanjem razmaka iz medu elektroda i guscim mrezicama. pa se i naziva zastitna mrezica.

U tinjalici se tako stvori velik broj slobodnih nosilaca. Kada struja potece. unutar kojeg se napon izmedu elektroda vrlo malo mijenja i kod velikih promjena jakosti struje A/. Unutar plina postoji uvijek slobodni elektron ih postoji ion. Da se ovaj efekt otkloni konstruirana je pentoda. elektronska cijev koja izmedu zastitne mrezice i anode ima jos i trecu tzv. Ion. 3-7. Strmine kod pentoda i faktori pojacanja takoder su visoki. popracena emitiranjem svjetlosti. Ove se elektronske cijevi upotrebljavaju za kombinirano upravljanje anodnom strujom. napon. U J = radna jakost struje. od kuda i izmedu elektroda tinjavim svjetlom. Izmedu ovih krajnosti je podrucje napona MJ. port gasenja. Tipicna 7 /L/ a -karakteristika tinjalice je na si. heptoda. ovi se slobodni nosioci elektriciteta krecu prema odgovarajucim elektrodama.. kocecu mrezicu. 3-7. Tuijalica Tinjalica je cijev koja ima dvije hladne elektrode u balonu ispunjenom razrijedenim plemenitim pli- Elektricne karakteristike tinjalice bitno se razlikuju od karakteristika vakuumskih cijevi. Ako bi napon pao ispod tzv.Jedan dio elektrona moze sev od anode odbiti i vracati se na zastitnu mrezicu u obliku sekundarnih elektrona. dok su meduelektrodni kapaciteti Ct i Cag i mnogo manji. Uloga pojedinih mre- Up = napon paljenja. pa kroz nju potece struja. nom. Unutarnji otpor pentode je mnogo puta veci nego kod triode. oktoda i eneoda. Pri nekom dovolj- no visokom naponu kineticka energija postane dovoljna da ove cestice na svom putu stvaraju nove ViSestruke elektronske cijevi parove elektriziranih cestica. napona gasenja U. struja bi prestala teci. napon pada. Zadatak joj je da zakoci sekundarne elektrone i da ih vrati na anodu. Te elektronske cijevi su heksoda. Ug = na = radni napon. One obavljaju tzv. sa dva ili tri pobudna signala. SI. je shematski pokazano na si. Up U9 Kod tri elektronskih cijevi s vise od mrezice postoji vise upravljac- kih i zastitnih mrezica. MJ i A7 ce. U nekim uvjetima rada moze se radi toga struja zastitne mrezice pojacati a anodna struja oslabiti. makar poneki Ako izmedu elektroda 54 . »mijesanje« signala. Cesto je nekoliko elektronskih sistema ugradeno u zajednicki ba. Te visestruke elektronske cijevi mogu imati medusobno ovisne ill potpuno neovisne sisteme. Ona se spaja s katodom pa je negativno elektricna. naziv ove cijevi. Plin svjetli hladnim. Do nekog relativno visokog napona paljenja Up tinjalica ima nefl izmjerno velik otpor. r f JJUa karakteristika tinjali- su promjene napona i struje zica navedena je na tablici 3-1. pa se zato zovu cijevi za mijesanje. Nekoliko visestrukih elektronki 3-6.

Na kondenzatoru pojavljuju se impulsi pilastog oblika. bilo bi dakle »sa i » 55 . Izvor struje mora imati oko 50% visi napon od u rad- nog da se osigura paljenje Zastitni otpornik R z tinjalice ovisi o konkret- nim radnim uvjetima. kondenzator se preko nje prazni. Ovaj sklop se u praksi najcesce koristi. Takve su specijalne stabilizatorske lice. Radi toga sto nisu sinusni. Interesantna otpornika R brzinom koja ovisi o vremenskoj konstanti RC. tinia- no radnu struju vrsiti tinjalice. Potrosac je spojen paralelno s tinjalicom. Oscilatori pilastih impulsa se 3-8b). Pojacalo. Zajednicka elektroda je ovdje katoda koja se redovito nalazi na najnizem potencijalu i cesto je spojena sa uzemljenjem. katodu. Kada napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona paljenja tinjalice.— seriju s tinjalicom stavlja se zaotpor kojim se osigurava radna tacka u sredini ravnog dijela karakteristike. Ispitivanje tinjalice bire tinjalicom moze se izNapon se odana potenciometru. 3-9a. SL 3-5. Svojstvo tinjalice da se kod viseg napona pali a kod nizeg napona gasi iskoristava se u oscilatoru (si. 3-8c). (si. prema si. Pri tome ulazni strujni krug mora imati vodljivu vezu izmedu mrezice Neke primjene tinjalice: a) sklop za odredivanje karakteristike. uz radni napon. Za stabilizaciju se ne moze upotrebiti svaka tinjalica nego samo ona koja ima dovoljno siroko podrucje A] i sto upotrebljavaju za razlicite svrhe. mrezicu i anodu. " © dok treca elektroda mora i)« biti zajednicka za ulazni i izlazni Jkrug. o^ Trioda ima tri elektrode. Kondenzator C puni se iz izvora istosmjerne struje preko je zastitni otpornik. Ulazni signal dovodi se na jednu. izlazni signal odvodi se sa druge od ove tri elektrode. I kod drugih elektronskih cijevi koje imaju vise elektroda ove tri su osnovne. 3-9a). Zato se zove i »uzemljena« elektroda. bogati su cijelim nizom harmonickih frekvencija. 3-8a. Izlazni signal uzima se izmedu anode i katode. Tada se kondenzator ponovo puni i proces se ponavlja. u seriji s prema si. . b) za stabilizaciju napona. dosadasnjim primjerima U ^^i^l^. Ulazni signal dovodi se izmedu mrezice i katode. a instrumentima se mjeri napon i jakost struje koja tece kroz tinjalicu. samo do napona gasenja. koristi se za stabilizaciju napona. praksi PRIMJENA ELEKTRONSKIH CUEVI Zajednicka elektroda tinjalica b) +u o 1 n— Rz — —— + Ustab. ali osobina tinjalice. odnosstitni U manji nagib karakteristike. spojeva elektronskih cijevi zajednicka je bila katoda (si. da je napon izmedu elektroda gotovo neovisan o jakosti struje unutar nekog dosta sirokog podrucja. c) oscilator »pilastog« (»testerastog«) ovisi na- pona kojemtt frekvencija vremenskoj konstanti o RC Ug « zbog prednapona. pa se mogu upotrebiti kao sonde za ispitivanje NF uredaja.

Tako je na si.Kondenzatori C osiguravaju »elektricnu sredinu« za frekvenciju signala koji se pojacava takvim cije- vima. Signal koji je doveden na mrezicu (velik otpor) pojavljuje se samo malo oslabljen na katodi (malen otpor) pa takvo pojacalo radi kao transformator impedancije. jer se misli na elektrodu koja je zajednicka za ulazni i za izlazni strujni krug. dakle izmedu katode i »anode«. Osim katode mogu i druge elek- trode biti zajednicke. Osnovni sklopovi za upotre- bu elektronskih cijevi: a) sa zajednickom katodom. b) sa zajednickom mrezicom. 3-10b) uzme kao prikljucak katode (k). c) sa zajednickom anodom. 3-10. 3-9. Za njega je anoda na potencijalu »nvila«. Ovaj sklop ne pojacava napon signala. 3-9d zajednicka tacka na^ odvojku ulazne zavojnice. SI. Kod kojih je katodu lako prikljuciti. uzima se potenciometar razmjerno malog otpora R pa se njegov klizni kontakt (si. Za vrlo velike snage sluze i danas direktno grijane cijevi pa se postavlja problem pravilnog prikljucka direktno grijane katode. mrezici. Promjene napona na katodi vjerna su slika promjena na- pona na slijediti). kao i u pojacalima za manje snage (za VF i NF) redovito se upotrebljavaju indirekt- neka druga tacka. b) na sredini potencio- R 56 . Medutim. Otuda ime »katod-folover« (»cathode follower«) ili katodno slijedilo (engl. cesto se upotrebljava u VF pojacalima. Izvor struje za napajanje u anodnom krugu ne predstavlja nikakav otpor za izmjenicni signal. 3-9b). 3-10a. Ako na transformatoru nema takvog odvojka. Ona ne mora Osim samih elektroda u nekom pojacalu moze biti »zajednicka« i uvijek biti uzemljena* U prijemnicima. Prikljucak za katodu k kod direktno grijanih elektronskih cijevi je na »elektricnoj sredinU zarne niti: a) na srednjem odvojku metra trans- formatora. Princip pojacala sa zajednickom vidi se na si. uzemljenom katodom«. Sklop pojacala sa zajednickom mrezicom (si. a izlazni se uzima s katod- anodom nog otpornika 5?. Najjednostavnije se kao priklju- cak katode koristi srednji odvojak transformatorske zavojnice koja daje struju grijanja. »follow« = izraz »zajednicka elektroda« je ispravniji. 3-9c. Ova tacka je. kao na si. d) sa zajednickom tackom koja je izmedu mrezice i katode (»Zwischenbasis-Schaltung«) Rk. osobito u pojacalima »sa zajednickom katodom« koja su najcesca. Ulazni signal se dovodi izmedu mrezice i »anode«. u no grijane cijevi.

izmedu mrezice i katode. zica uvijek ima neki negativan pon prema o odnosu unutarnjeg otpora cijevi R. prednapon. trioda pojacava. Ulazni signal se na mrezicu mora dovoditi tako da se zbraja s prednaponom. redovito su vece od promjena ulaznog na- pona. pa najvece pojacanje s triodom iznosi oko 90% njenog faktora pojaa. U anodnom strujnom krugu nalazi se radni otpornik R a dok se u krugu mrezice nalazi izvor U g koji osigurava da mre. te niza pomocnih elemenata i izvora pogonske elektri6 ne energije. Pojacalo s triodom ski«. Odnos promjena izlaznog napo(\Ui) prema promjenama ulaznog napona (Aw„) naziva se pojch na Pojacalo je sklop u kojem promjenljive napon i elektricne se velicine. Iz poznatog odnosa strmine. canja \i. malih amplituda. + Ra Pojacanje stici ovisi Sklop pojacala s triodom pokazan je na si. radni otpornik je redovito manji od unutarnjeg i moze se u relaciji za pojacanje zanemariti. Ako je taj otpornik cisto »om- A=S-R a Kod jriina se ovih cijevi dinamicka skoro podudara sa str- sta- tickom. Osnovni sklop pojacala triodom s mrezica redovito ostaje negativna. Kod kim elektronskih cijevi s veli- Male promjene napona na mreuzrokuju promjene jakosti anodne struje. prevode u slicne promjene vecih amplituda. To je sklop pojacala zajednickom medutackom« »sa (»Zwischenbasis-Schaltung«) Upotrebljava se u VF pojacalima za ultrakratke valove. Buduci da u radio-tehnici takva promjenljiva velicina u sebi nosi neku informaciju. i velicine anodnog otpora M U pojacalima s triodnim elektronskira cijevima obicno se uzima R a koji je oko deset puta veci od unutarnjeg otpora cijevi. Promjene »izlaznog napona«. sto je u ovom slucaju postignuto transformatorom Ti koiega je sekundarna zavojnica spojena u strujni krug mrezice. bi se izbjegla struja mrezice. A koje se moze po- nakatodi. pa i kod pozitivnih amplituda sig- JL 57 . 3-11.elektricnom smislu. unutarnjeg otpora i faktora pojacanja slijedi jednostavan izraz za pojacanje: R a. triode. Da SL 3-11. tzv. Pojacalo se sastoji od Auu Stvarno ovako: 1 pojacanje je uvijek manje od faktora pojacanja \i elektronske cijevi. a moze se izracunati aktivnog elektronickog elementa. naziva se signal. 1 npr. Kao »izlazni signal« koriste se promjene pada napona na anodnom radnom otporniku &ici unutarnjim otporom (vidi: Elektronske cijevi s vise mrezica). tanje: struja. ulazni signal 3|-£? gjrg Izbor radne lacke Signal se u svrhu pojacavanja dovodi izmedu mrezice i katode. onda promjene pada napona na njemu vjerno slijede svaku pn> mjenu jakosti anodne struje.

3-12.POJACALO KLASE A SI. Rad pojacala klase A SI 3-14. Rad pojacala klase B si 3-15. Rad pojacala klase C 58 . 3-13. Rad pojacala klase AB POJACALO KLASE B POJACALO KLASE C 5/.

U strujnom krugu katode nalazi se otpornik Rk. 3-13). Takvo pojacalo radi u klasi C. principu.negativan prednapon. Za pojacala klase A moze se prednapon dobiti automatski (sL 3-16). ako je radna tacka u dnu karakteristike mirova(si. a to je ravni dio karakteristike. 3-12. na Rg nena ma pada napona pa je tacka istom potencijalu kao i tacka M. Anodna struja nja je skoro jednaka nuli. elektricna energija se trosi. Prema polozaju radne tacke na karakteristici cijevi nala. Struja mirovanja jednaka je nuli a anodna struja se sastoji od niza isprekidanih i izoblicenih im- razlikuju se nekoliko klasa pojacala. To su klasa A. 3-14) pojacalo radi u klasi AB. a na uzemljenoj strani (M) »minus«. Mrezica je negativnija od katode N Koeficijent za iznos pada napona na katodnom otporniku. ovaj izvor bi morao imati vrlo stalan napon. Ako je prednapon negativniji od zapornog napona mrezice. Prednaponom mrezice odredena je »mirna« jakost anodne struje (dok jos nema ulaznog signala) u tzv. potreban Rk = U* je katodni ot- pornik: 2V 10 Jk mA io a -20on 59 . Zato se stavlja stalan. Pozitivne poluperiode ulaznog signala pojaca- Kad mA. radnoj tacki. Kako struja mrezice redovito ne tece. u i prednapon za rad odabire tako da radna tacka pada u sredinu linearnog di- Radi toga se klasi A jela karakteristike. pa niskofrekventna izlazna pojacala za velike snage obicno rade u ovoj klasi. istoristenje razmjerno ma- Pojacala klase A se upotrebljavaju za naponsko poja£anje i za pojacanje snage. dok se negativne djelomicno izoblicuju. dobiti posebnim izvorom struje. Anodna struja tece samo u jednom dijelu pozitivne poluperiode ulaznog signala. Potrebna vrijednost katodnog otpornika moze se jednostavno izracunati. Zbog prilicno jake struje mirovanja koja tece i onda dok signala nema. anodna struja tece samo onda kada je ulazni napon dovoljno visok. Osim sto ovo nije ni prak: ticno ni ekonomicno. Uz male ulazne signale koji ne prekoracuju linearno podrucje ovo pojacalo radi bez izoblicenja. pa uslijed toga na otporniku dolazi do pada napona. uz katodnu struju od 10 se radna tacka nalazi u donjem dijelu karakteristike (si. klasa AB i klasa Graficki prikaz rada pojacala u C klasi A nalazi se na si. klasa B. Mrezica je spojena preko otpornika R s na tacku M. Npr. Ona postaje jaca samo za vrijeme pozitivnih poluperioda ulaznog signala. promjene anodne struje mogle vjerno slijediti promjene napona na mrezici. potrebno je: bi Da je da se radi u podrucju. pa je njeno leno. Automatski prednapon mrezice — Prednapon mrezice moze se. gdje jakost anodne struje linearno ovisna o naponu na mrezici. Pad napona je po polaritetu takav da mu je na strani katode (K) »plus«. jer se promjenom prednapona mijenja radna tacka. tako da ne izlazi iz podrucja li- — pulsa (sL 3-15). da je ulazni signal malen. Pojacalo radi u klasi B. koji mora biti dovoljno velik. iskoristenja je velik. Ovo pojacalo ne upotrebljava se u NF stupnjevima. na mrezicu obicno vaju se vjerno. u nearnosti. Kroz njega prolazi katodna struja J k . ako je moguce zanemariti njihovu neekonomicnost. Radi velikog stupnja iskoristenja elektricne energije ovo se pojacalo cesto koristi u izlaznim stupnjevima predajnika.: za prednapod od 2 V.

- • • Veza izmedu stupnjeva moze Katodni otpornik je znatno manji od unutarnjeg otpora elektronske cijevi i radnog otpornika anode. boliziran kapacitetom C kapacitivna veza s radnim otpor- b. koji djeluje kao kratak spoj za izmjenicnu komponentu katodne stru'ie. 3-16 simf ma 3-17. On bitno ne utjece na visinu anodnog napona. tj. 3-16) ulazni signal se dovodi preko kondenzatora Da odvodni otpornik mrezice ne bi kratko spajao ulazni signal. koji je na si. Automatsko dobivanje prednapona mrezice padom napona na katodnom otporniku (Rk) A =Aj-A 2 -A 3 direktna (galvanska). nikom R at tzv. U poiacalo (si. pa ne bi mogao sluziti za stalan Drednapon mrezice. Tri primjera veze izmedu stupnjeva: a) transformatorska veza. C-. Kod takvog vezanja izlazni signal prethodnog stupnja koristi se kao ulazni signal slijedeceg stupnja. Zato se paralelno katodnom otporniku. dodaje kondenzator velikog kapaciteta.Veza izmedu stupnjeva pojadala HI— Ra szLasni ! napon Pojacanje se jednom cijevi je ograniceno. Ukup no pojacanje jednako je umnosku pojacanja pojedinih stupnjeva: Rfli Cb ! 5/. a u VF stupnjevima nekoliko nanofarada. u kaskadu. Vrijednost katodnom kondenzatora za uobicajene elektronke u NF stupnjevima iznosi nekoliko desetaka mikrofarada. Kako je katodni napon nizak. 3-16. RC-veza 60 . sa tacke nainizeg potencijala. mora imati velik otpor. biti transforma- Kod prolaza promjenljive anodne struje bio bi i pad napona na katodnom otporniku promjenliiv. za ovo se upotrebljavaju niskonaponski elektrolitski kondenzatori. R g Izlazni signal se obicno ne uzi- direktno sa radnog otpornika Ra nego sa onog njegovog kraja koii je blize anodi i sa negativnog pola izvora struje U. obicno oko 1 MQ. b) kapacitivna veza s prigus- SL nicom c) NFP kao radnim otporom. Da se postigne vece pojacanje nekoliko stupnjeva veze se jedan za drugim. To je jedna vrsta kapacitivne veze preko kondenzatora Ca i preko izvora pogonske energije.

Da se odrede radne tacke mrezicama se moraju osigurati prednaponi UE i i Us 2. Za dinamicke zvucni- ke. 3-19. npr. otprilike 25% Transformatorska veza izmedu stupnjeva pokazana je na si. Kapacitivno vezivanje stupnjeva najvise se koristi. sto je premalo! Potrosac se zato spaja na pojacalo pomocu prilagodnog transformatora. ali su unutrasnji otpor i izlazna impedancija Za upola manji. U anodni strujni krug prve elektronske cijevi spojena je primarna zavojnica transformatora. impedancija je. T2 i Potrosaci koji se prikljucuju na izlazno pojacalo obicno nemaju potreban otpor da bi mogli najbolje iskoristiti svu snagu koju cijev moze dati. 3-17b) ili ot. Tako npr. Realizira se preko kondenzatora za vezu Cg Kao radni otpor moze se koristiti niskofrek ventna prigusnica (si. Jedan takav primjer je na si. Direktna veEa se u radio-tehnici vrlo rijetko upotrebljava. tivnog otpora. Impedancije se odnose kao kvadrati brojeva zavoja: £)" Impedancija potrosaca ljena je obicno sastavi Sl. izlazni stupanj pojacala dati odredenu snagu. V T oma. Ako pojacalo treba ki r Cg . ljenih. paralelno spajanje elektronskih cijevi vrlo rijetko se primjenjuje u praksi. Impedancija Zp potrosaca prilagoduje se izlaznoz impedanciji elektronske cijevi izlaznim transformatorom T2 ciju potrosaca Z r U ovom slucaju transformira se impedancija. 3-18. veca od njihovog omskog otpora. Na slici je nacrtan NF transformator T. samo tronske istovrsne eleksa jednakim karak- teristikama. Da se poveca snaga izlaznog stupnja moze se vise elektronskih cijevi spojiti paralelno. Jakost anodtie struje je dvostruko veca. Zp! : Rg ^ ! ? Rk I ±Ck nik ima otpor samo od nekoliko SI. U strujnom krugu anode je primarna zavojnica izlaznog transformatora koja ima impedanciju Za potrebnu da se postigne odredena izlazna snaga. dok je sekundarna zavojnica u strujnom krugu mrezice slijedece cijevi. Anodni napon i prednapon za mrezice su jednaki kao kod pojacala sa jednom cijevi. 3-19.torska ili kapacitivna. pri frekvenciji od 800 Hz. pokretati membranu zvucnika. mora posljednji. Sekundarna zavojnica ima impedan. Bolje je odmah upotrebiti jacu elektronsku cijev. npr. Izlazno pojadalo izvrsiti nerad. ali to moze biti i neki VF transformator. Princip pojacala s paralel- od omskog induk- no spojenim elektronskim cijevima 61 . Paralelno se mogu spajati cijevi. 3-18. Tako zvucnik omskog otpora 4 Q ima impedanciju oko 5 Q. dinamicki zvuc- Za ^ <=*. pornik (si. da se potrosac prilagodi pojacalu. 3-17c). 3-17a.. Zbog opasnosti nastajanja neze»divljih« titraja. kako je pokazano na si.

pojav- nja u klasi se B u klasi Ako kod povratne veze dio izlaznog signala koji se vraca na ulaz ima jednaku fazu kao i ulazni napon. Kod prve je pobuda nesto slabija. u istoj mjeri smanjuje se i izoblicenje. Tako se postize najpovoljniji i odnos izmedu pojacanja cenja. Zato se takvom od ulaznog povratnom Znatno vise se primjenjuje protufazno pojacalo. Koliko se smanji pojacanje. jacalo se u liter aturi naziva PP ili je vima pokazano J signal (ulaz) fzla: »push-pull« (engl. u klasi B i u AB. - povratna veza *-- u klasi A. ali ih primjenu u cilatorima. kao i izlazni transformator T2 na svojoj primarnoj. Takva povratna veza je pozitivna. Kod klase AB2 pobuda je jaca pa preko mrezica tece struja J g . Ulazni transformator Ti ima srednji od~ vojak na svojoj sekundarnoj strani. tolika da jos ne moze teci struja preko mrezica. 3-20.: »push« »pull« = gurati. Prema velicini ulaznog. pojacanje postaje vece. 3-13 i i si. »push-pull« Hi PP-pojacalo SI. Reprodukcija protufaznim pojacalima je zato osobito cist a i vjerna. Pojacalo s protufazno spojenim elektronskim cije- vezorn smanjuje pojacanje. u vuci). 3-2L Princip povratne veze budnog« napona na mrezicama moze se razlikovati klasa ABi od klase AB2. kod pojacaAB. pojacala Kod elektronske cijevi izlazni signal ima suprotnu fazu signala. 3-20. Bit je povrat- Princip niskofrekventnog s eletttronskim cijevima spojenim u protufazi. Zato se negativna povratna veza upotrebIjava kod NF pojacala gdje se zeli dobiti sto kvalitetnija reprodukcija.Povratna veza nici veliku Povratna veza ima u radio-tel> primjenu. Tu se sa dijela sekundarne zavojnice izlaznog transformatora uzima napon i vraca na ulaz pojacala. to je negativna povratna veza. Ovo upucuje na slozan rad cijevi: dok se u jednoj jakost anodne struje pojacava. Pozitivna povratna veza ima veliku u pojedinoj elektronskoj protufazno zbrajanje u izlaznom transformatoru uspesno uklanja. = Rg l V I i n Rk< I ^ Ck + U I U drugoj se smanjuje i obratno. VF stupnjevima i u os- Glavna poteskoca kod gradnje protufaznih pojacala je u tome da Oscilatoii Sklop u kojem se pomocu aktiv- moraju njena. moze se mijenjati biranjem odvojka na izlaznom transformatoveze ru. cijevi izoblicenja. ne veze u tome da se dio izlaznog signala ponovo vraca na ulaz pojacala. Ulazni signal se dovodi na prikljucnice x i y. biti sto simetricnije naci- nog elektronicnog elementa ju i stvara- odrzavaju nepriguseni elektric- 62 . 3-21. izobli- Na ljuju si. Zato su faze izmjenicnih napona na mrezicama Takvo poi na anodama suprotne. Jedan nacin izvodenja povratne veze vidi se na si. Stupanj povratne na si. 3-14. Protufazno raditi NF pojacalo moze klasi »poSI.

rao je Meissner (Majsner) 1912. a koji na mrezicu. b) u Hartley-evom. Povratna veza mora biti pozitivna. Zato nije svejedno koji se kraj zavojnice za povratnu vezu spoji na katodu. umjesto titrajnog LC-kruga u oscilator se moze sta63 i . Tako se dobije Colpitts-ov oscilator. 3-22a. Ovo razdvajanje istosmjerne komponente struje od izmjenicne komponente obavlja prigusnica. Napon za povratnu vezu dovodi se izmedu mrezice i katode. moze se shvatiti kao automatski sinhronizirani prekidac. spojena na odvojak Napon uzeti i za povratnu vezu moze se sa kapacitivnog djelitelja iz- mjenicnog napona. godine. c) u 3-22. Pokraj zavojnice Li nalazi se zavojnica L2 kojom se ostvaruje povratna veza. Katoda triode je za istosmjernu komponentu struje spojena preko prigusnice VFP na negativan pol izvora anodne struje. Kod oscilatora Hairtleyevog tipa napon za povratnu vezu uzima se s dijela zavojnice titrajnog kruga (si. dok je katoda (preko izvora ljen #r* rfj. tj. Bitni dijelovi ovakvog oscilatora titrajni krug. Titrajni krug. U praksi se obicno ispravan polaritet odreduje pokusom. Aktivni element. elektronska cijev i povratna veza. Colpitts-ovom sklopu . Ci i C2 (si. 3-22b). sastav b) ( od zavojnice Li i kondenzatora Ci. 3-22c).ni titraji (oscilacije) naziva se oscilator. Da se dobiju titraji osobito stalne frekvencije. U torn sliicaju moraju u titrajnom krugu biti dva kondenzatora. Oscilator toga tipa pokazan je ha si. Oscilacije nastaju u titrajnom krugu. uklopljen je u anodni strujni krug triode. Cijeli sklop oscilatora moze se ta* koder shvatiti kao pojacalo s vrlo iakom pozitivnom povratnom ve zom. Oscilator s kristalom Q x sa kapacitivnim djeliteljem VF na~ pona. kao kod Colpitts-ovog sklopa SI. Ovdje se vidi da je mrezica spojena na donji dio titrajnog kruga. Prvi oscilator neprigusenih titra ja s elektronskom cijevi konstruifeu 3-23. anodne struje) ^zavojnice. — — SI Osnovni spojevi oscilatora s elektronskim cijevima: a) u Meissnerovom. bududi da je njen otpor za istosmjernu struju malen a za izmjenicnu struju velik (zbog dodatnog induktivnog otpora!). Za izmjenicnu komponentu struje katoda je spojena direktno na kapacitivni razdjelnik u titrajnom krugu. elektronska cijev.

Ako su izvor anodne struje. paralelnim napajanjem. onda je to oscilator sa serijskim napa- janjem.. onda je to oscilator sa si. 64 ... frekvencije. U praksi se odabire od mnogih mogucih spojeva oscilatora s kristalom je na si. Ako su spojeni paralelno. Jedan venciju itd. konkretan slucaj naj- ovih osnovnih oscilatora pobroj varijanata. kao sto je to . Napon za povratnu vezu uzima se s napona razdjelnika kapacitivnog VFPi i VFP2 su visokofrekventne prigusnice. ono sto je za povoljnije.viti piezoelektricni kristal Q.. 3-23. elektronska cijev i titrajhi krug spojeni u seriji. visina amplitude titraja u sirokom podrucju frekvencija. Svaki od njih ima vise izrazene neke od karakteristika. velik kod oscilatora na si. 3-22. utjecaj pogonskih uvjeta na frek- kao sto je to kod oscilatora na 3-23.. kao sto su stabilnost stoji Od Oscilaton se razlikuju jos 1 po tome kako su prikljuceni na izvor elektricne struje..

Promjenom struje koja je tekla izmedu kristali upotreblja- su se od prvih dana radioteh- nike. Razvoj tehnike trazio je kvalitetnije diode. "i^'\:S^fS^ Wi$0&&^?*W.-. Brattain (Breten) zapazili su (1948) neobicno ponasanje nekih kristala. U donj em redu su najprije razlicite kristalne diode.^A :'. jeftin i svakome pristupacan.Q -.. »Kristalni detektor« nacinjen od metalnog siljka koji je prislonjen na kristal galenita ili pirita bio je nekad najjednostavniji demodulator. U naj jednostavnijim prijemnicima kristalni detektor ima danas svog na^ljednika u modernoj kristalnoj diodi. osobito germanija.:•"/>-':-::.. Na kristal koji se nalazio na vodljivoj podlozi bila su prislonjena dva metalna siljka./ S:'. U gornjem redu lijevo su snazni tranzistori. Istrazujuci svojstva tadasnjih kristalnih dioda J.:. Bardeen (Bardin) i W. s rani sklop mnogo izvoda.:/ SL 4-L Poluvodicki elementi. Posljednji u torn redu.POLUVODlCKE DIODE KRISTALNI POLUVODICI Poluvodicki vali I TRANZISTORI Prve kristalne diode bile su prije cetrd^setak godina konstruirane za potrebe radarske tehnike. . desno do njih tranzistori manjih snaga. je integri- 5 Radio priru£nik 65 .

b) pojednostavljen i Za svoj rad dobio je. model se moze pojednostaviti tako da se promatraju samo ovi elektroni. 44). Male promjene jakosti struje u jed podloge b) . Kristal u kojemu ima supljina i slobodnih elektrona je elektricni vodie. Atomi germanija u kristalu medusobno su spojeni tzv.e \ i + it nom like strujnom krugu izazivaju vepromjene jakosti struje u drugome. si. kovalentnom vezom.i jednog siljka mijenjala se jakost struje koja je tekla preko drugog. a termicki nemir ih ponovo stvara. Takva vodljivost ovisna je o temperaturi i ne da se koristiti. germanij i silicij. pa slika b) vrijedi i gri za njega. nalaze se po elektricnoj vodljivosti izmedu izolatora Oni su poluvodicl Svoji vodica. stva poluvodica najprije su bila proucena na kristalu germanija. Komana die takvog kristala prikazan je Svojstva kristalnih poluvodica Materijali od kojih su nacinjeni kristalne diode i tranzistori. Germanij je element cetvrte skupine periodskog sistema elemenata. kvalitetniji poluvodicki elementi i prosiruje njihova upotreba. model Prikazani su samo takav bi se nacin i elektroni u vanjskoj ljusci Preostali dio atoma ima ukupan naboj »+4«. Modeli atoma germanija: a) model sa jezgrom. W. Vec kod sobne temperature poneki elektron je uslijed termickog nemira izbacen iz svog mjesta i po ^ kristalu. Ovo su oni nazvali »TRANSt'er resISTOR« (»prenasajuci otpornik« i od toga dolazi naziv novog elektronickog elementa tranzistor i naziv pojave tranzistorski efekat). i usavrsio tehnologiju tranzi- SL 4-2. Supljine i elektroni se medusobno rekombiniraju. Takva supljina privlaci slobodne elektrone i ponasa se kao pozitivan nosilac elektriciteta. Buduci da su za veze vazm samo elektroni vanjske ljuske. Savrseno 66 cist i Ove se primjese mogu i namjerno pravilan kristal ger- dodati da se postignu odredena elektricna svojstva kristala. Cist kristal germanija je vrlo tesko naciniti Medu atome germanija u kristalnu resetku ugrade se vrlo lako i atomi drugih elemenata. rasporedenim u ljuske. Kada se u kristalnu resetku germanija ugradi. gdje susjedni atomi imaju po dva zajednicka elektrona. s rednim brojem 32. 4-2a. U vanjskoj ljusci atoma germanija nalaze se cetiri elektrona i samo oni sudje luju u kemijskim vezama. Na mogao prikazati atom silicija. Razvoj je takav da se skoro svaki dan pojavljuju novi. unutralnjim vanjskim elektronima. Upraznjeno mjesto se takoder moze premjestati po kristalu. slobodno se krece Mjesto iz kojega je izbacen moze sada popuniti svaki drugi elektron. Tranzistor pokazuje svojstva aktivnog elektronickog elementa. Zajedno s prvom dvojicom. Atom germanija skiciran je na si. Poluvodicki elementi pokazali su niz prednosti pred elektronskim cijevima i do danas ih istisnuli iz vecine primjena (si. razlike su samo u jezi u broju elektrona u unutras- njim ljuskama manij a elektriciteta. 4-2b). Shockley (Sokli) je dao (1948) teorijsko tumacenje tranzistorskog efekta stora. npr. Nobelovu nagradu (1956). neki atom pete . dok je sav preostali dio atoma stabilan i ima naboj » + 4« (si. nema slobodnih nosilaca On je izolator. 4-3a.

bizmut. Osnovna »sirovina« za proizvodnju poluvodickih elemenata su kristali germanija. pa prevladava vodljivost pomocu pozitivnih nosilaca. — SI 4-3. Element! koji donose visak elektrona KRISTALNE DIODE Spoj p-tipa i n-tipa kristala kristal Osnovni poluvodicki mo- ze se dotirati s jedne strane akceptorima a s druge strane donatorima. 67 . galij. cj s primjesama »akceptora« uslijed kojih sama »donatora« uvijek nesto slobodnih nodrugim utjecajima npr. takoji je Kristal se od: dotiran sastoji neutralnih atoma osnovnog elementa. za silicij 500 i — — — — supljina. Slicno se dogada i u kristalima silicija skupine. kao akceptori lij. bor. trece skupinc nastaju supljine. Djelic kristala germanija: a) potpuno cist germanij. 4-3c. za silicij 1300 cm2 /Vs) od pokretljivosti supljina (za germanij 1800. slobodnih elektrona. toplinom. nastaju pozitivne »supljine«. svjetloscu itd. on donese visak od jednog elektrona. a sa akceptorom na si. Kao donatori mogu biti fosfor. naziva p^tip kristala. Ti elementi se nazivaju akceptori. Kristal u kojemu ima visak donatora. dok se kristal u kojemu ima vi- sak akceptora. pili n-tip.ili donori. antimon. o stupnju »dotiranja«. b) s primjekoji donosi po jedan slobodni elektron. Vec neznatan dodatak stranih atoma daje kristalu dobru elektricnu vodljivost. Taj elektron je Slobodan i doprinosi vodljivosti kristala. aluminij. Vodljivost kristala ovisi o mnozini dodatnih ato ma. dakle. Pokretljivost elektrona je veca (za germanij 3800. indij. naziva se n-tip kristala. iona primjesa. Elektricna struja tece kroz kristal poluvodica na dva nacina: kao struja elektrona i kao struja supljina. silaca. silicija i galij-arsenida. arsen. gdje prevladava vodljivost pomocu negativnih nosilaca elektriciteta. pa kristal moze biti jako ili slabo dotiran. Kristal nazivaju se donatori Ugradnjom elemenata germanija s »ugradenim« donatorom prikazan je na sL 4-3b. nastalih cmVVs).

sLobodni elektroni o supljine a) p-tip .

kao kroz neki tunel. Varikap-dioda Kristalnu diodu. Povrsina kristala je stalna ali se debljina zapornog sloj a d mijenja. kristalu p-tipa akcepsu u suvisku. Zenerove diode izraduju se od silicija i redovito primjenjuju samo u zapornom Prema tome je svaka smjeru. krivulja pada: jakost struje se smanjuje dok se napon povecava. Karakteristika Zenerove diode je na si. cine dva tipa vodljivih kristala. Kod nekih kristalnih dioda pri stru- odredenom zapornom naponu ja naglo pocne rasti. padajuci dio karakteristike nasao je svoju primjenu. Unutar toga podrucja dioda ima negativan otpor i moze se upotrebiti kao aktivni elektronicki element u oscilatorima i pojacalima. Esaki (1957) diodu s karakteristikom TD (si. ZD za Zenerovu i TD za Esaki. Ta pojava je posljedica tzv. ovisno o visini zapornog svojevrstan kon4-7a i b). Zener protu niacio. Kapacitet napona. i u propusnom Karakteristike kristalnih dikrividje koje pokazuju kako ovisi jakost struje o naponu: GD za germanijevu. On se sastoji u tome da se. Diode kod kojih je ta po Java osobito izrazena nazivaju se Zenerove diode.j evil »tunelsku« diodu 4-6. iako znatno slabije. Radi toga kristalne diode vode elektricnu struju. Kako se u Zenerovom podrucju napon na diodi jedva malo mijenja kod promjene jakost i struje. onaj vec spomenuti. Kvalitet diode kao elektricnog ventila ovisi o omjeru otpora otpora u zapornom smjeru.karakteristika obicne germanijeve kristalne diode oznacena je sa GD. u propusnom smjeru. Prema tome kristalna dioda je neke vrste promjenljivi kondenzator kojemu se kapacitet moze mijenjati promjenom napona! Dioda kod koje je ova pojava osobito izrazena naziva se »varikap«- dioda (engl. 4-6 oznacena sa ZD. Uz odreden napon. ali ima nesto i donatora. ne tori U svakom propusnom ili zapornom smjeru dioda jakost Kod germanijevih struje u zapornom smjeru polaga no raste s porastom zapornog napona. Zato se zovu »tunelske« diode. Zenerove diode se upotrebljavaju kao stabilizatori napona. »tunelskog efekta«. kako znamo. elektroni mogu izvanrednom brzinom provuci kroz uzak zaporni sloj. pa se napon pri kojem stru ia naglo poraste naziva Zenerov napon. Ove diode ne pokazuju zaporno djelo- denzator (si. Analogno ovome u n-tipu kristala ima uz donatore i malo akceptora. u izvjesnim okolnostima. one vode i u jednom i u drugom smjeru. 4-6). Oni su odvojeni zapornim sloj em koji je izolator. C. kristalna dioda Jakim dotiranjem kristalnog p-n- spoja dobio je Japanac L. Otpor u zapornom smjeru redovito je znatno veci od otpora u propusnom smjeru. plocastog kondenztora ovisi o povrsini ploca i o udaljenosti izmedu njih.: VARIable CAPacitor« = promjenljivi kondenzator). Ipak. vanje. Karakteristika jedne takve varikap69 . tj. SL oda. i u drugom tzv. Slicne pojave je jos godine 1934.

») P-Si ..

I Zener-ova dioda moze i gom. 4-8d).a) b) c) d) D ° X -o 2 -Up £ UsUIb. Shema malog predajnika s <f) (3f> I SL 4-1 1 L x- I tunelskom diodom je na si. Frekvencija je odredena titrajnim LCs. lelni *f kl °P° v \ za ogranicenje amplitude diodama: a) serijski. prema si. moze se upotrebiti kao pojacalo. 4-8c. ali se najcesce upotrebljava kao oscilator. d) stabilizator napona sa Zenerovom diodom takoder je neka vrsta sklopa za ogranicenje amplitude ?. 4-8e. generator cetvrtastih imTD = tunelska dioda rovom diodom spojen je zastitni otpornik. spojene u poznati Graetz-ov ispravljac. L3 C3 J Tunelska dioda. ljac Kristalna dioda moze posluziti za ogranicenje napona. Sklopovi za serijsko i paralelno ogranicenje su na si. Stabiliziran napon uzima se sa Zener-ove diode. c) s dvije Zenerove diode. Varikap-dioda se. a) Jednostavan oscilator s tunelskom diodom i titrajnim krupulsa. »Kaskadni« ili Villard-ov ispravza udvostrucenje napona pokazan je na si. 4-lOb. *-9 iskoristenje elektricne energije. koji treba za svaki konkretni slucaj izracunati. radi pojave ne gativnog otpora u propusnom smjeru. Pomocu promjenljivog otpornika R* dioda TD dovodi se u podrucje negativnog otpora. ali se najcesce upotrebljava kao stabilizator napona. kao i vakuumska dioda. Utrostrucivanje frekvencije pomocu varikap-diode 71 . 4-1 Oa. b) varasklop sa obicnom diodont. R3 p V TD -W-rI JUL 4-9a i b. u ovom Graetz-ovom spoju diode D$ i D* zamjene konden zatorima (si. I'll b) 2 «: 1 I se upotrebiti za ogranicenje. Punovalno ispravljanje moze se postici i tako da se upotrebe cetiri diode. osim za pro pu- mjenu kapaciteta elektricnim b) + 9 nacheru. po- Vrlo jednostavan generator pravokutnih impulsa s tunelskom dio- dom pokazan kazan na si. kako je pokazano u primjeru b). 4-9c. To je ispravljacki sklop po Delonu i Greb se Ako ma ti je na si. na izlazu se dobije udvostrucen napon. Osnovni spoj za stabilizaciju napona je na si. treba upotrebiti dvostruki ispravljac: dvije diode i dvostruku sekundarnu krugom zavojnicu transformatora. 4-9d. U seriju s izvorom i Zene- SL 4-10. Radni uvjeti diode odredeni su otporniciR3 i Ri dok je frekvencija im} pulsa ovisna o vremenskoj konstan R4C4.

4-11. bez blize oznake. Shematski prikaz stojnog tranzistora i njegovih strujnih kmgova. Field Ovakovim pojednostavljemm promatranjem mogu se na vrlo jednostavan nacin rastumaciti neke osnovne pojave kod tranzistora. Utrostrucenje frekvencije s varikap-diodom postize se prema si. Specijalna varikap-dioda. Moguce su dve kombinacije poretka vodljivih slojeva: p-n-p ili n-p-n. bipolarni tranzistor je elektronicki element poluvodicki. emiter (e baza (b) koiektor (c) ®: e-emiter. iako je mehanizam toka struje i pojava oko toga znatno slozeniji. Pojednostavljeno se moze promatrati kao da je tranzistor sastav- kom ljen od dvije diode: »diode« emiter-baza i »diode« baza-kolektor. Tit raj ni krug L1C1 propusta samo osnovnu frekvenciju /. SL stora. h = struja kolektora. spojena je paralelno sa ulazom i sa izlazom. Bipolarni tranzistori UJT TRANZISTORI Tranzistorima danas nazivamo nekoliko vrsta poluvodickih elemenata. »varaktor«. Obican. vrlo cesto upotrebljava za Jednospojni umnazanje frekvencije. U i nazivaju praksi se jednostavno tranzistorima. Zato se govori o tranzistorima tipa P-N-P ili tipa N-P-N. koja je nelinearni element. Unipolarni tranzistori imaju ime prema tome sto njihova vodljivost potjece samo od jedne vrste nosilaca elektriciteta. Effect Transistor). Jc = struja Tranzistor je tipa P-N-P Simboli za crtanje tranziredu vrijede za pojedinacne tranzistore tipa P-N-P i tipa N-P-N. pojavljuje se cijeli spektar visih harmonickih frekvencija. U donjem redu su simboli za tranzistore koji pripadaju nekom integriranom sklopu 4-13. Titrajni krug LsCs propusta samo trecu harmonicku frekvenciju. Tranzistor tipa P-N-P shematski je prikazan na sL 4-12. Na osnovni kristal su sa svake strane nekim tehnoloskim postup Bipolarni tranzistori (»obicni«) su tako nazvani jer u vodenju elektricne struje sudjeluju i pozitivni negativni nosioci elektriciteta. Na diodi.) tern. samo jedan PN-spoj. Nazivaju ih takoder tranzistorima s efektom polja ili skraceno FET (prema engl. sastavljen od tri sloja kristala. pa se zato nazwa baza tranzistora i oznacuje slovom b. koiektor H:l 5/. J b = struja baze. tzv. naneseni slojevi drugog tipa kristala. 4-12. imaju tranzistori ali dvije baze. Cesto ih oznacuju slovima (Unijunction Transistor). emitera. Kod prvih tranzistora srednji sloj je bio osnovni kristal. da je dioda emiter-baza spojena u Tranzistor se redovito spaja tako p-tip n- tip . U gornjem 12 . Ti slojevi nazivaju se errater (e) i kolektor (c). koje imaju jednu zajednicku elektrodu. Paralelno diodi je spojen titrajni krug L2C2 koji kratko spaja struje druge harmonicke frekvencije. c=[iiil<) --®: = b-baza.

Faktori pojacanja a i p povezani su relacijom: od ne smiju se opteretiti vecim snagama. iako je ona i smjeru! spojena u nepropusnom Male promjene struje u krugu baze uzrokuju znatno vece promjene struje u krugu kolektora. i difuzija. Faktor a redovito je manji od Pojacanje tranzistora je to vece postupcima. struja u krugu emitera otvara kolektorsku diodu. Medutim. 73 . Tranzistor se najcesce upotrebu sklopovima kod kojih je emiter zajednicki. vrlo su osjetljivi p-germanija. Prvi tranzistori su bili »tackasti«. dok se emiter kod tranzistora strujanje slobodnih nosilaca elektriciteta izmedu emitera i kolektora u kristalu regulira strujom baze. Po tome bi se ocekivalo da u prvoj diodi tece struja. Postupci za dobivanje slojnih tranzistora su legiranje. kolektor anodi. 1. On omogucuje primjenu u pojacalima. Tackasti tranziston pojacanje. pa su se prije i nekih 35 godina. vec prema konkretnom tranzistoru. Granicna im je frekvencija bila dosta visoka. Pustanjem impulsa jake struje zice se pritale na kristal. auto- struje struje emitera \J e definira se kao faktor strujnog pojacanja tranzistora (u sklopovima sa zajednickom bazom) i obicno se i principi sasvim tranzistora se strujom baze ne samo regulira nego i omogucuje tok elektricne struje izmedu emitera i kolektora. tranzistora oscilatorima. triodu i tranzistor. Vrhovi sve^ zica su na kristalu razmaknuti ga nekoliko desetaka mikrona. izvlacenje Sto je a blize jedinici. obicno od n-tipa germanija koji je ucvrscen na metalni nosac i koji ce biti baza tranzistora. prislone se dvije tanke zice od izabranos materijala. sto je a blize jedinici. Ova se pojava naziva Uporedujuci dva aktivna elektronicka elementa. matskim prekidacima itd. ako su oba izvora struje istovremeno spoJena. Kod oznacuje grckim slovom a a= Tehnologija tranzistora Tranzistori se izraduju na neko liko razlicitih nacina. Analogija tranzistora je. Tako bi i bilo kada bi se svaki od izvora posebno spojio. s dok su fizikalni elektronske cijevi i razumije se. Odnos promjene jakosti struje kolektora A/ c i proIjava mjene jakosti struje baze AJ b definira se kao faktor strujnog pojacanja tranzistora (u sklopovima sa zajednickim emiterom) i biljezi se grckim slovom 6 (»beta«): Nekadasnji tackasti tranzistor shematski prikazan na si. iznosi nekoliko desetaka^ do nekoliko stotina. mogu se postaviti analogije: odgovara katodi. Na timnrjestima ude nesto materijala zice u podrucja kristal i stvore se mala je uz stalan napon izmedu kolektora i emitera. 4-14a. tesko seproimaju malo izvode ujednaceni. a baza mrezici. jos upotreblj avail u nekim VF primjenama. drugaciji.propusnom. a dioda baza-kolektor u nepropusnom smjeru. formalna. Odnos promjena jakosti kolektora A7 tf tranzistorski efekt. Na osnovni kristal. a u drugoj da ne tece. Faktor p je redovito mnogo veci 1 i. to je B veci. dok se danas izraduju samo »slojni« tranzistori i to razlicitim tehnoloskim (»alfa«): A7C A/e uz stalan napon izmedu kolektora i baze. samo obzirom na primjenu. Snop elektrona izmedu katode i anode regulira se naponom na mrezici.

»mesa«. ali drugacije dotiran. To je baza tranzistora. Iz njih se izrezuju n-p-n kristali za i N-P-N tranzistore. kao i kod »mesa« postupka. p-germanij. dok kristalna plocica sluzi kao baza. 4-14b je shematski prikaz starijeg slojnog tranzistora koji je dobiven postupkom legiranja. Ostatak kristala oko baze i emitera se ukloni i tako se dobije karakteristican ravan oblik. Ako je to. Osnovni kristal sluzi kao kolektor. Geometrijski lik naparenih elektroda ima velik utjecaj na raspored elektricnih polja kod tranzistora. dobro kontrolirati i zato je pogodan za Indus trijsku proizvodnju tranzistora. 4-15. Naziv je dobio od spanjolske rijeci »mesa« = stol. Tako se na tim mjestima dobije ostatak indija spoje se dovodne zice za emiter kolektor. baza i emiter. Sve se zagrije. Mesa-tranzistor je shematski pri- metaLni nosac kazan na si. in dij se rastali i prodire u germanij.Slozenijim tehnoloskim postup- cima danas se proizvode tranzistori pod nazivima: »mesa«. Epitaksijalnim postupkom se na osnovni kristal nanese vrlo tanak sloj iste kristalne strukture. Da se postignu odredena svojstva upotrebljava- ju se najrazlicitiji oblici baze i emi- naizmjence dobivaju n p slojevi. Izvod baze b i emitera e su blizu jedan drugome. Na osnovnoj plocici kristala n-tipa germanija stavljeno je sa svake strane po zrnce indija. »epitakkristal sijalni« i »planarni« tranzistori. Debljina slojeva regulira se brzinom izvlacenja kri stala a vodljivost slojeva kolicinom primjesa koji se dodaju talini. npr. SL Prvi oblici tranzistora: a) sa siljcima (»tackasti«). Tako nastaje n-tip kristala. na njega se napari antimon ili arsen. Postupak se moze vrsiti istovremeno na vecoj plocici kristala i tako se odjednom dobije velik broj tran zistora. 4-16). debljine oko 1 mikrometar (mikron). b) legirani (»slojni« ili »spojni«) tranzistor 4-14. Shematski prikaz mesa-tranzistora 74 . Izrada je vrlo tranzistora i skup izvlacenjem neprxkladan postu »Epitaksija« je u kristalografiji naziv za orijentirano srascivanje kristala. 4-15. ^'R« Kod r^^ slojevi difuzijom prodiru i u kristal tamo mu svojstva. a za tim akceptorom koji najprije neutralizira djelovanje donatora i onda stvara p-tip kristala. Postupkom difuzije pak. tehnoloskog postupka difu plocica osnovnog kristala izlaze se u inertnoj atmosferi parama donatora ili akceptora. najprije donatorom da nastane n-tip kristala. Natalozeni zije. Ovako dobiveni tranzi p-tip i germanij a. Na si. odreduju elektricna Postupak se moze vrlo 5/. Kristal se polagano izvlaci iz taline i tako se nanose se. Dotiranje se vrsi dok je kristal jos rastaljen. Tako se do* bije kolektor (si. Na stor je tipa P-N-P. Na jednom dijelu baze se zatim napari aluminij i tako dobije sloj p-tipa za emiter.

Strukturna shema silicijevog planarnog tranzistora 57. Kroz sam kanal mogu teci elektroni (n-kanal) ili sup ljine (p-kanal). si. (gejt-elektroda).Tranzistori sa efektom polja (FET) iii::r kolektor FET-ova ima vise -^w^w^w^^ ma vrsta. Slicnim postupcima se i proizvode kristalne diode. te ostali polu vodicki elementi. 4-18. ali svije zajednicko postojanje odre- denog kanala u poluvodicu kojim tece elektricna struja. koji se nacine difuzijom. Po tome je FET znatno slicniji elektronskoj cijevi (triodi) nego »obicnim« tranzistorima (si. Na struju u torn kanalu moze se kod FET-a dje lovati elektricnim poljem. dakle koji se dovodi na poser> nu upravljacku elektrodu. 4-18). 4-17. Upravljacka elektroSt. Zatim se izjetkaju mjesta za bazu i emiter. Planarnim postupkom dobiju se tranzistori najboljih svojstava. prstenovi. pritaljena na prepay ir ami silicijevu plocicu (»JFET«) Presjek strukture modernog pla- narnog tranzistora vidi se na 4-17. Na njih se spoje odvodne zice pomoeu aluminijskih elektroda. Epitaksijalni stor mesa-tranzi- da svojim elektricnim poljem smanjuje sirinu kanala i tako djeluje na jakost struje. Kroz nju ne tece struja. »cesljevi« drugo. naponom 4-16. . Preko svega se opet nanese silicijev oksid (kvarc)! kao izolator i zastitni sloj. elektroda osnovni se kristal silicija prvo nanese oksidni sloj (SiOs). de- Na beo oko 1 mikrometar (mikron). (FET) pruge. tera: i kod Tranzistor sa efektom polja kojega su »vrata« g. metaLm nosac St.

»JFET«). Za razliku od ove vrste FET-a upravljacka elektroda poluvodica kristalom (»Junction FET«. uz kanal n-tipa slicne odgovarajucirn karakteristikama triode. Kazemo da kanal >>osiromasuje« (engl. postaje sve manja. c) crtacki sim~ bol za ovu vrstu FET-a. postoje upravi takvi FET-ovi kod kojih je ljacka elektroda izolirana (»IGFET« jedan ili »MOSFET«). kristalna plocica. elektroda (g) naziva se »vrata« ili gejt-elektroda vrata). svom obliku SI troda 4-18 je upravljacka elek(vrata. si. Izlazna elektroda (d) je »odvod« ili drejn-elektroda (engL. gejt) utjece na stvaranje p-kanala. e) MOSFET s dvojnim. pa se moze pobudivati bez utroska elektricne energije. To znaci da je kod FET-a koji ima n-kanal prednapon na gejt-elektrodi takoder negativan. Svim oyim tranzistorima zajednicka je pojava da kolicina nosilaca elektricnog naboja. Ulazni otpor FET-a s izoliranim u »vratima« je vrlo velik. b) negativni elektricni naboj na elektrodi »g« (»vrata«. depletion mode IGFET). jih se dogada suprotno! Na 4-21. Obje zone Na si. 449. shematski FET-ovi se izraduju tehnoloskim postupcima koji su uglavnom sli6 ni onima za proizvodnju planarnih kod kojih srasla s je tranzistora. I (engl.: »gate« - karakteristike FET-a su po 4-20.odvod). prikazan je takav FET. gejt) nacinjena od p-tipa kristala.: »source« = izvor) biljezi se slovom s.Ulazna elektroda »kanala« nazlva se a) b) »izvor« ili surs-elektroda i (engl. kao i elektronska cijev. Na si. d) IGFET sa n-kanalom. Upravljacka »drain« . p-tipa prikljucene su na zaporm napon. prisutnih u »kanalu« s povecanjem prednapona. 4-20 su prikazani crtacki simboli za FET-ove. »Izvor« je telektroda koja odgovara katodi. 4-21. izoliranim »vratima« gi i g2. od kojih je prikazan na si. drejn). Simboli za FET-ove: a) FE1 sa n-kanalom. hancement): sa formiranjem vodljivog kanala »obogacivanjem« (en»prednapona« nema vodljivog kanala izmedu elektroda »s« (»izvor«. b) FET sa p-kana \om. preko 10 oma. Ima i takvih FET-ova. Vidi tekst a) bez MOS-FET 76 . kod koshemi. tj. c) FET sa izoliranim »vratima« (IGFET ili MOSFET) i p-kanalom. dok »vrata« odgovaraju mrezici. stirs) i »d« (»odvod«. kao i »supstrat« (sp). pa struja ne moze teci od njih u »kanal«. g si izolator SI. »odvod« odgovara anodi.

vec s prekidima. Ako se dioda e-bi polarizira izvana u propusnom smjeru. Surs-elektroda (»izvor«) s je na onoj strani gdje se nalazi i upravljacka elektroda g. Shematski prikaz presjeka kroz poluvodicke slojeve najnovijih tranzistora tipa VMOS-FET. a u njega je umetnut p-sloj nazvan emiter e.Kako se vidi na si. unijunction-transistor) je poluvodicki element koji se sastoji od jednog n-sloja na kojemu 12OLAT0R fsro 2 ) (elcklroda) SL 4-22. »3N200« i slicni). 4-22 pokazuje kako su u takvom VMOS-tranzistoru rasporedeni pojedini slojevi i njegove elektrode. pa je odvodenje topline znatno poboljsano. SI. Zato se FET redovito isporucuje s kratko spojenim elektrodama. I kapacitet »kondenzatora« »vrata-kanal« je malen. »verti- kao na si. Vertikalna deblja linija nije nacrtana citava. U takvom se elementu ne ocituje opisani tranzistorski efekt. Zatvaranjem strujnog krugapreko baze. ali kroz sve slojeve! VMOS-FET podnosi razmjerno veca opterecenja. ubaceni nosioci naboja jako smanjuju otpor izmedu bi i emitera. formiran je p-kanal (engl. U ovom FET-u takav kanal ce se pojaviti tek onda. binu kroz nekoliko slojeva. dakako i takvih FET -ova kod kojih na slican nacin (»obogacivanjem«) nastaje n-kanal. tece kroz UJT neka slaba struja mirovanja. enhancement mode IGFET). onda je strelica u crtackom sim- bolu okrenuta na drugu stranu. Pazljivom citatelju nije izbjeglo da kroz VMOS- -FET elektricna struja tece kalno«. tamo gdje je kod drugih FET-ova supstrat. pa ga zato nazivaju i dioda sa dvije baze. Prikljucak supstrata sp je najcesce spojen sa »surs-elektrodom« s. FET se lemi s uzemljenim lemilom pincetom! i pridrzava uzemljenom Danas ima i takvih MOSFETA kod kojih su »vrata« zasticena ugradenim Zenerovim diodama (npr. Ima ih za niske kao i za vrlo visoke frekvencije. pa je kolicina elektriciteta koja se donese samo dodirom prsta dovoljna da napon na torn »kondenzatoru« prede vri* Pri biti jednost probojnog napona i time Pod imenom »snazni FET«. Vidi tekst su dva prikljucka. tikalni rukovanju s FET-om treba vrlo pazljiv. kao slovo V. tj. tako da je bi pozitivna. 4-21a. Ona je nacinjena tako da seze u du- je FET unisten. Njegov je shematski prikaz na si. »verFET« i »VMOS-FET« nastav- Ijeno je razvijanje ove vrlo pozeljne vrste tranzistora. prva baza bi \ druga baza bt. Ova elek- Jednospojni tranzistor (UJT) Jednospojni tranzistor ill UJT (prema engl. Otuda ime ovih FET-ova. On ce odbojnim silama svog elektricnog polja potisnuti elektrone u dubinu n-sloja. Takav se element moze predociti 77 . vodljivi kanal nije bio nacinjen. Tanak sloj poluvodica je tako »obogacen« pozitivnim nosiocima. 4-23. kada gejt-elektroda g do bije negativan prednapon. Ima. Probojni napon izmedu »kanala« i »vrata« je nizak kod danasnjih FET-ova oko 18 V. 4-21b. Drejn-elektroda (»odvod«) je na suprotnoj strani. 4-21c. Crtaju se u shemama prema si. troda je u cvrstoj vezi sa limenim kucistem. Taj se spoj otklanja tek onda kada je FET ugraden u uredaj.

cati 100 200 Trijak je slican element. 4-23c. Karakteristike tranzistora najcesce prikazuju ovisnost jakosti struje kolektora Jc o naponu U c ko lektora za razlicite jakosti struje Tiristor Tiristor ili SCR (engl. u kojoj se otpor Ri mijenja napo nom izmedu emitera i baze bi. promjena skokovita. Iz tiristora izlaze tri izvoda. pa su prema tome UJT promjenl j ive struji velicine. oznacenih kao istovrsni. NPN Malim »gejt«. Silicon Controlled Rectifier). u poretku PNPN. SI »Jednospojni« tranzistor ili Unijunction. porastom struje kroz naglo poraste struja anode Na nju se onda vise ne moze utjepreko upravljacke elektrode. je poluvodicki element koji se sastoji od cetiri sloja poluvodickog kristala. b) sim« bol za crtanje i c) priblima nadomjesna shema UJT-a 4-23. odstupaju i do 50%. namjenjen upravljanju izmjenicnim stru jama. Slijedeci vazni podaci su faktori strujnog pa jacanja a i B. pa se jed- upotrebljava nospojni tranzistor kao prekidacki element. Karakteristike pojedinih primjeraka tranzistora. P-N-P ili N-P-N. tit. »junidzanksn«): a) dvije bate UJT-a t njegov emiter (e) nacinjen dvfuzijom u poluvodicki kristal. 78 -Jb SI.Karakteristike tranzistora Osnovni podatak koji karakterizira bipolarni tranzistor je tip tranzistora. pa se moze predociti kao dva tranzistora PNP tipa i tipa s dva zajednicka sloja. I tiristor i trijak se rijetko upotrebljavaju u radio-tehnickim sklopovima. UJT (engl nadomjesnom shemom na si.Svi parametri tranzistora ovisni su o naponu i jakosti struje kolektora. Ipak cemo ih naci u nekoliko primjena i u ovoj knjizi. koji se zovu katoda. 4-24. Oznake »MAKS« i »MIN« pri* padaju granicnim karakteristikama za tranzistore koji su jednako oznaceni. »gejt« i anoda. ([JtA) 4-24. Ta je Ovisnost struje kolektora J e o baze J b za neki tranzistor i odreden napon kolektora (u fea sklopu zajednickog emitera) pokazuje si. Karakteristika tranzistora koja pokazuje ovisnost jakosti struza je kolektora J c o struji baze stalan napon kolektora E/ c Tranzistor je u sklopu »zajednickog emi- h . U radio-tehnickim sklopovima se rijetko upotrebljava. Moze se predociti kao antiparalelni spoj dvaju tiristora. tera« . Tiristor se upotrebljava kao sklopka za vrlo jake struje.

Sklopovi u kojima se tranzistor upotrebljava tako da je emiter zajednicka elektroda nazivaju se »emiterski sklopovi« (si. kao i o naponu izmedu »izvora« i »odvoda« (U d ). Za prakticnu upotrebu obicno se navodi samo faktor strujnog poja^ canja p. dok je na desnoj strani slike skup karakteristicnih krivulja koje pokazuju ovisnost struje J d o naponu U d kao i o Oblik tih krivulja ostaje isti onda. To je slicno kao kod triode: anodnom strujom se upravlja i 4-25. si. Lijeva krivulja je J d /Ue karakteristika. Ta se ovisnost nag- lo mijenja za niske napone kolek tora. Zaiednicka elektroda Tranzistor ima tri elektrode pa -2 -Ug{V] Ud(V]- SL 4-26. de katomrezice. kolektorskom stru79 . Uz povecanje pokazuju kako struja »odvoda« (Jd) zavisi o prednaponu na »vratima« (U. (»vrata«). dok vec iznad nekoliko desetinki volta ostaje skoro konstantna. One kako struja drejn-elek- jedna od njih uvijek mora biti zajednicka ulaznom i izlaznom strujnom krugu. kad je napon U g pozitivan. Jakost struje kolektora ovisi jos samo o struji baze. Zato se karakteristike definirati FET-a mogu nacin. 4-27a). pokazuju Karakteristike FET-a.). Oni se najvise upotrebljavaju. 4-25. napona i vlada izmedu surs-elektrode 40 20 Q koji gejta Jbfj/Aj promjenama napona izmedu Karakteristike bipolarnog tranzistora. Emiterski sklop odgovara normalnoj upotrebi triode kod koje je katoda zajednicka (cesto jos i uzemljena) elektroda. Krivulje pokazuju ovisnost kolektorske struje (Jc) o struji haze (Jb ) i o naponu izmedu kolektora i emitera (U c) 5/. . jakost struje Jc se ne mijenja. Povuce se paralelna linija s osi ordinata za neki konkretan napon kolektora i ocita se kolika promjena struje kolektora odgovara nekoj promjeni struje baze. trode (Jd) ovisi o prednaponu na gejtu (UJ i o naponu izmedu drejni surs-elektrode (Ud ) Kod tranzistora koji rade u emiterskom sklopu. 4-26 je izgled krivulja koje baze Jb . kolektorskog napona. triode. Faktor strujnog pojacanja ocitava se iz dijagrama vrlo jednostavno. na slican Na si. i I kod FET-a se moze definirati pojam »strmine« kao odnos promjena struje »odvoda« {AJd ) i promjene napona na »vratima« (AW: AUg I po drugim odgovarajucim pa rametrima FET je poluvodicka ana- log! j a elektronske cijevi.Karakteristike FET-a U FET-ovima se. elektricnom strujom koja tece izmedu surs-elek nama »prednapona«. obicno upravlja promje tj. 60 -• trode (»izvora«) i drejn-elektrode (»odvoda«). |3 Ue .

U sklopu. 4-27b zajednicka je baza. Kod ovih »sklopova baze« ulazna impedancija je malena (oko 100 Q) dok je izlazna imipedancija velika (vi§a od 100 kQ). dok je preostalom nala«. I ovdje je naponsko pojacanje malo manje od jedinice. dok »izvorsko slijesi. 4-28b je zajednicka elektroda g. Na si. nicki je »izvor« (s). a izlaz potrosacu. do nekih 40 dB. Sklopovi u kojima je tranzistor upotrebljen sa zajednickom bazom odgovaraju sklopovima sa zajednickom mrezicom kod triode. »vrata«. zajedsi. b) sa zajednickim vratima (gejt). Pojacanje snage moze doseci oko 20 dB. Ostala objasnjenja it tekstu sklopu ulazni otpor (impedancija) malen. 4-28c prikazuje dilo« (Source Follover) sa zajednickim »odvodom« (d). uz uvjet da se ulaz dobro prilagodi izvoru signala. Osnovni sklopovi za upotrebu FET-a u pojacalima prikazani su na 4-28a. na si.Uc + nickim kolektorom nekada kaze da je to »emitersko slijedilo« (»Emiter Follower«). b) C2 Uo- ii Rs © Kod »kolektorskih sklopova« zajednicka elektroda je kolektor. Izlazna impedancija je vrlo malena (500 Q katodnog i manje). 4-28. Prvi i posljed- SL Osnovni sklopovi tranzistozajednickim emiterom. ra: a) sa nji ulazni od ovih sklopova imaju vehk otpor. si. sa zajednickim odvodom (drejn) je anoda triode zajednicka elektroda.jom upravlja se preko baze. Ulazna impedancija je velika (50 kQ do preko 500 kQ). 4-28. Pojacanje snage veoma je veliko. Zbog relativno male razlike ulazne i izlazne impedancije olaksano je prilagodenje izmedu veceg broja stupnjeva u pojacalima. c) sa zajednickim kolektorom. b) sa zajednickom bazom. S = izvor »sig^ 4-27. 80 . Osnovni sklopovi za FET: a) sa zajednickim izvorom (surs). slicno kao kod (»Cathode Follower«) sa slijedila triodom. Oni odgovaraju sklopovima kod kojih St. Zato se za sklop sa zajed- Ub - .

Na ovaj se nacin postize stabilizacija radne tacke negativnom naponskom povratnom vezom. on se zagrijava. 4-30b). lacania do Voj^gp bi doslo uslijed negativne povratne yeze sprecava se Smanieniem pou . 4-29a). Kako kroz tranzistor stalno prolazi struja. Sredstva za odabiranje i stabilizaciju radne tacke tranzistora (vidi tekst) Stabilizacija radne tacke Karakteristike bipolarnih tranzistora ovise o promjenama temperature. (sL 4-30a). Sto je 6 Radio prirucnik 81 . Ova djejiti Vrlo dobra temperaturna stabistavljanjem kristalne diode D u razdjelnik napona (si.„T Za stabilizaciju radne tacke tranqfejo i zistora upotrebljavaju se s otpornici negativnim temperaturnim koefici jentom. 4-29d) . da temperaturna ovislizacija postize se nost promjena elektricne vodljivosti na izmjenicni napon signala pa se smanjuje pojacanje. tzv.dodavaniem elektrolitsk^ jcnnTpr" zatora ^paralelna emiterlkonT otoordo ni]ya 1J£aJSF po^acalo^on iznosi 10 lqOqjJF. Kristalna dioda mora biti nacinjena od iste vrste kristala kao i tranzistor. u praksi jeTgToko 10 puta Veci oq K b 2 dok je radni ot pprniT^ koJeKtora It ne^to manji pd R b2 i)tporhikom u strujnom krugu luje i . dok ie u pojacalima VF dovoljno gj nEJjj jnanje. Najjednostavniji nacin odabiranja radne tacke je preko posebnog otpornika baze. koji jc definiran kao odnos promjena jakosti struje kolektora u stabiliziranom i nestabiliziranom sklopu: K= Ako A Jc (stab) A Jc (nestab) nema. Ovim se nacinom po stize oko tri puta bolja stabiliSBetfa. ernit^ra postize se negativna po- Kod stabilizacije stabilizacije je K < K — 1. Rb (si. # vratna_veza_ koja osigurava jo§___bq_ Jju stabilnojsjt _jEagne Tacke _Jranzjr. faktorom stabilizacije. tranzistorske struje ne smiju biti jade nego je to potrebno. U blizini su obicno i drugi element! uredaja. Da se sprijeci nepotrebno zagrijavanje. 1. Naicesce se up otrebliava razdjel5* n ^-^ZpZ352S Aiega one otpornici R*uJi&. Radna tacka u ovom spoju je kod promjene temperature nestabilna. bude podjednaka. NTC-otpornici. koji se takoder zagrijavaju. Kojiput ovo nije dovoljno pa treba radnu tacku tranzistora stabilizirati na poseban nacin. NTC-otpornik upotrebljava se kao dio razdjelnika napona nom kombinacijom vrijednosti NTC-otpornika R i otpornika Rs moze se postici skoro potpuna stabilizacija.stora^Tsl. . Osim toga u blizini tranzistora ne treba stavljati druge sastavne dijelove koji se griju. U praksi se zato ovakav nacin uglavnom ne upotrebljava. za istu promienu temperature. Isprav- Otpornik baze R b moze se spodirektno na kolektor (sL 4-29b).c) i r SI 4-29. Stupanj stabilizacije izrazava se tzv.

Tranzistorsko pojacalo sa ulaznim (Ti) i izlaznim (Ts) trans formatorom.T. calo 82 SI. Ulazni signal dolazi paralelno s otporni- Na si. b) kristalnom diodom D. Prednapon baze ulazni signal su spojeni seriiski. stabilizacija je bolja. kod VF pojacala to su titrajni kru^ovi MF transformatori. Prvi je ulazni a drugi kondenzator tzv. Zajednicka elektror da 0+9. Prednapon za bazu dobije se potenciometarski. otpor tranzistorom. 4-32. SI 4-31. Kod NF pojacala to su NF transformation.pomocu otpornika R2 i Rs iz izvora rfrr® i-??"-iju R2 | ! | i- struje napajanja.C. 4-31. s kondenzatorima C2 i Cs.05 znaci da je promjena struje kolektora 5%. RC-pojacala . Ct i C2 su kondenzatori vehkog elektrolitski kapaciteta PRIMJENA TRANZISTORA Pojacala s tranzistorima ulaz Tipicno transformatorsko poja s tranzistorom prikazuje si. Prednapon ili za bazu dobije se potenciometarski. |r L(IM. npr.. K = 0. Pojacalo je s prethodnim i slijedecim stupnjem vezano preko transformatora Ti i T>. Tranzistorsko pojacalo koje prethodnim stupnjem spojeno preko kondenzatora C2. Kod oba radne tacke je pojacala stabilizacija postignuta kombi iztaz SI 4-30. Su slijedecim stupnjem spojeno je preko konje s izlazni denzatora Cs.12V je emiter. Emiterski otpornik Ri odreduju i razdjelnik napona R2/R3 radnu tacku tranzistora. Ako je tranzistor TR silicijev i dioda biti silicijeva. tranzistora: Temperaturna stabilizacija a) otpornikom R koji koefici- ima negativan temperaturni jent (NTC). 4-32 je s nog pojacala kom R2. odnosno 20 puta manja sa odredenom stabilizacijom nego bez nje kod iste razlike temperatura..) 1 shema tzv. Uz germanijev tranzistor mora se upotrebiti i germanijeva dioda mora faktor stabilizacije manji. Opet emiter zajednicka elektroda je Veza sa prethodnim i slijedecim stupnjem je kapacitivna. i Jedan kraj sekundarne zavojnice ulaznog transformatora Ti uzemljen je za izmjenicne struje kondenzatorom C2.

4-28a bila je s «og pojacala shema slit FET-om. me nim oscilatorima sa elektronskim cijevima. Kristalni oscilatori s tranzistorom mogu se naciniti na mnogo nacina. metri tranzistora jako ovisni o frekvenciji. 4-33 pokazuje oscilator s induktivnom povratnom vezom. u Hartley-evom spoju. Sve jaci utjecaj imaju unutrasnji kapacitet i induk- na pa se kod tranzistorskih oscilatora uzrokuju pomake u fazi i naponima. 4-34 je tranzistorski osci- make moguce pajati. Za ilustraciju je na 83 . SI. »Meissner-ov« oscilator s tranzistorom visokim frekvencijama kompleksne velicine. koji se od originalnog oscilatora s elektronskom cijevi razlikuje po dobivanju prednapona i SL 4-35. * • i ~^. Na si. koji je za pravo varijanta Colpitts-ovog osci latora pokazan je na si. 4-36. a na si. tako da poslije granicne frekvencije tranzi^ stor jednostavno »nece« da oscilira. sistor pa tran- paralelno na- snoj ima veliku primjenu u impultehnici. Na lator si. Tranzistorski oscilatori Tranzistorski oscilatori mogu se naciniti na vige nacina. mora cija. Uz male preih je i Pomocu ciniti i tranzistora mogu se nageneratori signala kao Sto pilasti.. Na si. itd. ali je Slijedeci primjeri pokazuju sheoscilatora koji odgovaraju tipi& moguc i cijeli niz drugih kombinacija. Oscilator s kristalom. To opadanje je naglo. 4-37 je slican oscilator sa FET-om. Svi parametri tranzistora su f—. Svojstva tranzistora na visokim frekvencijama znatno se razlikuju od onih na ni2im frekvencijama. Pri tome se ne smije zaboraviti da su para. su cetvrtasti. Kao granidna frekvencija navodi se ona kod koje strujno pojacanje padne na jedinicu. »Hartley-ev« tranzistorski oscilator provesti §to bolja stabiliza- Snaga oscilacija opada s porastom frekvencije. ^ + SL 4-33. Tranzistorski oscilator koji odgovara Colpitts-ovom oscilatoru Tranzistorski oscilatori s kristalorn daju vrlo stabilne VF signale. 4-35 oscilator u Colpitts-ovom spoju. po dodatnoj stabilizaciji emiter- skimi otpornikom. To je Meissner-ov oscilator u tranzistorskoj izvedbi.nacijom emiterskog otpornika Ri i razdjelnika napona (R2/R3) za prednapon baze. Tranzistori su u radu jace ovisni o promjeni temperature new cijevi tiviteti koji medu strujama SL 4-34. Sva se tri prikazana oscila tora napajaju serijski.

ali fazu su im suprotne. Osim toga jenegaanodne struje skoro uvijek spojen sa sasijom i uzemljen. si. ali i takvih kojih je »uzemljen« negativni izvora struje. d negativan pol izvora elektricne energije. nume- ricke biti i (»displeje«). foto-tranzistore. 84 . Preostali poluvodicki proizvodi za radio-tehniku i elektroniku SL 4-38. A kguJ^ __ -N^ TaH a ie j ranzistor tipa P-N-P. bez obzira na tip tranzi- Ima SL Tranzistorski »Colpitts-ov« oscilator s kvarcovim kristalom 4-36. a na i SL 4-37. foto-otpornike. prema tome. Ako je multivi brator naeinjen simetricno impulsi A i B su takoder simetricni. omogucuju razlicite kombinacije. multivibrator tranzistorima Od cemo dio-tehniku poluvodickih proizvoda za rai elektroniku spomenut Odnos tranzistora prema polaritetu izvora struje napajanja svijetlece diode.— 4-38 shema astabilnog multivi bratora sa tranzistorima. R2 stora. tranzistorskih uredaja kod kojih je.qr. Astabilni multivibrator je izvor cetvrtastih impulsa koji se uzimaju s jednog ili s drugog kolektora. jer krivi polaritet vecinom uzrokuje unistenje tranzistora. vV^ Astabilni s upotrebiti tranzistore tipa P-N-P i tipa N-P-N. Razumije se. I to je varijanta oscilatorskog principa prema Colpitts-u d). gffri trn n7i Qtora nij£ takQ Tfo koji IgagS odgQvara anodi l£frtP r fj^ktroriske cii gvi. Pri tome je na si. »uzemljen« (sa sasijom jen) pozitivni pol. uzemljen pozitivan. 4-39c i TC2 Kristalni oscilator s FET-am. 4-39b 4-39a i b si. koji odgo^ ^ara katodi. spo kod pol €)T _~4 +Ci C3 J r VF „ IZLA2 Tranzistori. dva puta s trail zistorom P-N-P (si. je Prema ovim uzorcima se vidi da u istom uredaju moguce zajedno ! R3 A t- JUl. »alfa-numericke« pokazivace O nekima od njih ce elektronskih cijevi polaritet struje napajanja je uvijek takav da je anoda pozitivna a ka izvora Kod govora na onim mjestima u ovoj Ttnjizi. 4-39. gdje bude rije£i o nji hovoj primjeni. : toda negativna. foto-elemente i suncane baterije. pri tome je potrebno raditi promisljeno i pazljivo. PonmtetTji^ r aju 15iti obrnuti! KoIek tQ r rnp p*spo ien s rie gativmn£Ia^ prnit ec biti s pQzjJLJjqiim polom. od ko jih su cetiri tipicne na si. 4-32a i c) kao i dva puta s tranzistorom N-P-N (si. Nacrtane su sheme istog niskofrekventnog pojacala. spot en na negativuLpoL izv ora struje napajanja. foto-diode. mp ze fori Jff pjen pozitivnim pojoni izvora strain tivni pol izvora ' i je tre n^'stor tip? emit.

uo o — «U L O S r- G . 4-39. nesuranjivo. Tranzistorska pojacala sa razlicitim polaritetima izvora elektridne struje (baterije) za napajanfe: a) i b) zct uzemljen pozitivni pol kod P-N-P i kod N-P-N tranzistora. ..b) T ! TRtN-^Nj .r w .. razliciti integrirani poluvo- dicki sklopovi (integralna kola).. ! J ulaz #. c) i d) za uzemljen negativni pol kod P-N-P i kod N-P-N tranzistora Najznacajniji proizvodi elektro nicke industrije danas su._. v T /r : 5°^ S/. njima se govori u slijedecem glavlju. .+ + : 100 + aj 100 aj c ) TR (P-N-F d) TRI ' : . po 85 ...

proizve* deno je do danas bezbroj tipova in tegriranih sklopova za najraznolic nije namjene. koji mogu sadrzavati i nekoliko tisuca tranzistora. b) komparatori. Danas mnoge tvornice proizvode sklopove pod slicnim oznakanta tako da su slicni ili cak potpuno jednaki i po svojim karakteristikama. dioda i otpornika. televizori i razliciti elektronicki uredaji postali su manji i pouzdaniji u radu. promjenom takve velicine slicnom) mjenu prvenstveno u industriji. Americi nanravljen integrirani sklop na plocici germanija. npr: a) operacijska pojacala. Linearni sklop je. Radio-aparati. Tokom godina doslo je i do podjele integriranih sklopova prema namjeni. ali prakticna primjena im je jednostayna. U pocetku je svaki proizvodac izradivao svoje tipove. a ostali su bipolarnL c) U Izrada integriranih sklopova (in tegrisanih kola) vrlo je slozena. Integrirani sklopovi nasli su pri- LINEARNI INTEGRIRANI SKLOPOVI Ako promjenu neke ulazne elek- tricne velicine sklop slijedi analog- nom (= odgovarajucom. radi se o linearnom skloposeban pu. rijec je o analognom sklopu. u Ipak. slucaj analognog sklopa. ali su vremenom neki sklopovi ili »familije sklopova« tipizirani. kod tzv. hibridne integrirane sklopove. Dijelimo ih na analogue Od na svom izlazu. npr. BI-FET operacijskih pojacala gdje su ulazni tranzistori tipa FET. U ovoj knjizi cemo zato ovu vrstu nazivati »linearni integrirani sklopo- mogu - naci i vi« (krace: »LIS«). Nekoliko takvib primjena opisano je i u ovoj knjizi. modulatory demodulator! x a) monolitne bipolarne. 86 . linearni integrirani sklopovi razvrstaju u grupe ili »fa* milije«. mogu izraditi »integrira* no«. Ako su promjene jedna o drugoj 11 nearno ovisne (a ne po nekom logaritmickom ili eksponencijalnom zakonu). na istoj plocici poluvodickog kristala. Njihovo servisiranje je takoder znatno olaksano. prema tome. mjesaci. prvih pokusaja. te b) monolitne unipolarne (MOS). je Uobicajeno takoder da se. c) digitalne (impulsne) sklopove. vecina proizvodaca poluvodica na svoje kataloge stavljaju naslov »linearni« i onda kad se u njima sklopovi kojima bi vise odgovarao termin »analogni«. ali ih sve vise koriste i amateri pri gradnji svojih uredaja. Prema tehnologiji izrade ti se sklopovi mogu podijeliti na: (linearne) i d) e) niskofrekventna pojacala. Takvi se medusobno mogu bez ikakvih poteskoca zamijeniti i upotrebljavati u istom uredaju. kada je 1959. praksi su ceste i komfeinacije. visokofrekventna i sirokopo jasna pojacala. pre glednosti radi.INTEGRIRANI SKLOPOVI Tehnologija poluvodica napredo* vala je toliko da se danas cijeli sklopovi.

. Tako se dobije sklop koji sadrzi one komponente sto se inace ne mogu izraditi na monolitni nacin. operacijsko pojacalo t ima diferencijalno-simetrican ulaz nesimetrican izlaz. Neki sklo povi. koristi Operacijsko pojacalo koje se kao diferencijalno pojacalo s povratnom vezom U.f) generatori funkcija. To je poiacavanjc diferencije (razlike) ulaznih elektric nih velicina (napona ili struje). Principijelna skica operacij- skog pojacala Operacijska pojacala Matematicke operacije u analog elektronickim racunalima (ra cunarima) obavljaju sklopovi. pretvaraci. nom komadicu Vecina nabrojanih sklopova pro izvode se kao monolitni (= na jed kristala). odnosno na radnom otpo- 5-3. Tu su upisani i na poni V in i Uni na ulazu. te napon U P na izlazu. diskretnim (= odijeljenim) komponentama. kao npr. snazni stabilizatori napona ili neki visoko frekventni sklopovi. izraduju se kao hibridni (= mijesani) sklopovi Hibridni sklopovi proizvode se tako da se na podlozi od keramike pove zuju aktivne komponente s pasivni ma (otpornicima. 5-1. cesto. Opcenito. Umjesto otpornika R. Gotovo da nema zadatka u podrucju frekvencija ispod 1 MHz koji se ne bi dao rijesiti nekim od brojnih operacijskih pojacala i to. uspjesnije i bolje nego. Invertirajuce SL pojacalo. posvetit cemo im malo vise prostora. 5-2. takvog pojacala u »otvorenoj petlji« je vrlo veliko. U praksi se vrlo sklopovi za posebne namjene drugi. - R. jednostavnije. i SI. i R mole se staviti samo jedan otpornik R. nai g) analogno-digitalni h) stabilizator! regulatori pona i) i (i struje). Buduci da su takvi sklopovi vrlo popularni i u amaterskoj praksi. . Ac. Sl. Na sL 5-1 je principijelna shema opera cijskog pojacala. Pridjev »diferen cijalno« ukazuje na osnovxm namje nu tih pojacala. kondenzatorima zavojnicama) koje su izradene odre denim postupkom na istoi podlozi. On mora po vrijednosti odgovarati paralelnom spoju Rs R r ii r 87 . — U. Zbog mm njihovih vrlo zanimljivih svojstava ti se sklopovi upotrebljavaju i daleko sire od prvobitne namjene. te ru R P koji je jednak otporu potroSaca (tereta). npr. pojacala snage. nazvani operacijskim pojacalima. Naponsko pojacanje.

Neinvertirajuce pojacalo je na si. vracanjem jednog dijela izlaznog napona na je~ dan ili na oba ulaza. Njegov je ulazni otpor vrlo velik. Takav slucaj imamo. kod aktivnih jiltera. i. R s i R r moze se staviti otpornik R koji bi bio jednak vrijednosti koja odgovara paralelnom spoju R* i R r (R. Ulazni mu je beskonacno velik UD = -RC- dt Naponsko slijedilo. SL 5-7. Naponsko slijedilo sa operacijskim pojacalom. Nekoliko opisano i u ovoj knjizi. ih je Grada operacijskih pojacala Iz obilja tipova operacijskih pojacala moze se odabrati najpovoljnije za rjesenje nekog konkretnog problema. 5-4.' 5-4. 5-2 je operacijsko po SI. Na si. tj. Najcesce se primje nom povratne veze. jacalo primijenjeno kao diferencijal no pojacalo 5-3 s povratnom vezom. npr. 5-5. je ostvarena otpornicima R r i Rs O njima ovisi pojacanje. (si.rijetko koristi. Operacijsko pojacalo kao ferencijator di- kao diferencijator (si. na si. dvostruka i cetverostruka SI. Operacijsko pojacalo moze raditi i SL 5-6. Njegov je Neinvertirajuce pojacalo. vidimo na si. 5-7. okretanja stanja ti traja izmjenicnog napona Vu Umjesto dva otpornika. tj. Danas se proizvode jedno^ struka. 1 SI otpor. Promjene izlaznog napona innaju istu fazu kao i ulazni napon. 5-2 do si. 5-6) i kao integrator 5-7). Faza signala se ne mijenia a ulazni otpor je izvanredno velik. Povratna veza. \\ Rr). teorijski. daju pojacalu potrebna svojstva. Osnovni spojevi operacijskih jacala nacrtani su na slijedecim po sli kama. Operacijsko pojacalo kao tegrator in- sklopa. Ako se uz ove otpornike stavi kondenzator ili neka druga nelinearna komponenta moze se na odreden nacin utjecati na radnu karakteristiku . realizirano operacijskim poiacalom. 5-5. ulazni otpor vrlo velik . prikazuje invertirajuce pojacalo u kojemu dolazi do okretanja (inverzije) faze.

Oni djeluju kao emiterski otpori za tranzistore TRi i TRs. Na taj nacin se IL741 TR9 3 " TR!2 t -*- « — i. Lateralni (= bocni) tranzistori. Tranzistori TR&. 5-9b."" K . kod IL 741 ulazni otoor je izmedu 0. Shema integriranog operacijskog pojacala IL 741 89 . Umjesto velikog omskog otpora. Takav par ima veliku ulaznu impedanciju koja neznatno opterelingtonski TR 3 i TRi. Oni su u spoju strujnog zrcala i predstavljaju kolektorski otpor ovog medustupnja. To pojacanje koje se postize tranzistorima TRb i TR4 obicno iznosi oko 250 puta! Pojacani signal se ovdje uzima nesimetricno. Konkretno. si. Glavni detalji su mu na sL 5-9.R ' TR CH TR6 1 * v^H--^™' — / *& « 5 1 • I. upotrebljeni su tranzistori TR12 i TRi3.r operacijska pojacala u istom kuci* Stu. tj. Taj je otpor velik. Takav se spoj odlikuje velikim ulaznim otporom. medu njima koji ima oznaku IL 741. Primijenjena sklopovska rje- senja dala su torn pojacalu takva svojstva kakva bi u diskretnoj verziji bilo vrlo tesko dostici. 5-9) i vodi se medustupnju. Na si. neznatno smanjuje naponsko ^ojacanje tog stupnja. 3 j j r/. sto je tesko izvesti difuzijom na kristalu poluvodica. odnosno TR>. su tipa P-N-P. TRi i TRs. ju mali h fe 1 ali zato vrlo visok dozvoljeni inverzni (— zaporni) na- pon izmedu baze i emitera (preko 80 V) sto dozvoljava prikljucivanje Mi cemo najvaznija rjesenja unu- tar integriranih operacijskih pojacala upoznati na primjeru najpoznatijeg. s jednoga od kolektora P-N-P tranzistora (tacka A.8 i 2 MQ. Medustupanj. Tranzistorski par. pa ce i pojacanje biti veliko. cak bez obzira na potreban pros tor! Shema integriranog operacijskog pojacala IL 741 je na si. Lateralni tranzistori ima- nak umnosku emiterskih otpora s faktorom strujnog pojacanja h fe (= p) tranzistora TRi. Takoder se i elektricni parametri od tipa do tipa dosta razlikuju. si. j H 8 . 5-9a je pojednostavljena shema ulaznog diferencijalnog stupnja. 5-8.- 'vHi ~P TR2 R\ H 2 j Jr. cuie ulazni stupanj (u tacki A). I kucista ima vrlo razlicitih. TRo i TRr spojeni su kao tzv. ima darpar tranzistora TR15 i TRie. »strujno zrcalo« koje u ovom slucaju djeluje kao kolektorski otpor za tranzistore TRs i TR4. On je priblizno jed- razmjerno visokih napona na ulaze pojacala bez opasnosti po sklop. R 9 i SI 5-8. radi u spoju zajednickog kolektora.

kao i kroz TRu Na crtezu vidimo. s bilo kojim Vazno je i strujno zrcalo (engl. Time taj tranzistor radi na granici tzv. kad strujno pojacanje h fe dosegne vrijednost 100. zasticeni su od unistenja cak i u slucaju trajnog spajanja izlaza sa bilo kojim polom Na ljen y nog pojacanja h fe veca od struje baze J b Tako spojen tranzistor na zivaju i »aktivnom« diodom. aktivne regije i napona saturacije (= zasicenja). b) medustupanj. TR19 i TR*o. tranzistor skom diodom i slicno. dok strujno zrcalo kao da vraca onoliko struje koliko unj ulazi. napona napajanja ili ulaznim prikljuckom. 5-10. Tranzistoru TRi dovodimo struju jakosti h. referentnom diodom. »current mirror«). 5-10. On je izveden kao protufazni stupanj u klasi AB kako bi se izbjegla izoblicenja malih signala. teci ce kroz TRs struja podjednake jakosti. 5-9. i ! (2) b) -tt 4? 4> O |TR6 <» S/. 5-9c vidimo pojednostavspoj izlaznog stupnja. spojena prema si. 30 pF) napona reda ti- ska struja J c mu je za faktor struj- Spajanjem kondenzatora C (oko izmedu kolektora i baze darlingtonskog para TRis+TRtn posti- ze se tzv. Izlazni tranzistori. c) izlazni stupanj a) ulazni stu- postize pojacanje sucu puta. Kolektor90 h**Fi*B TRI TR2 SI. dijagram koji pokazuje da se te struje izjednacuju.O (3) O) T TR1 TR2 l> h> ! I XI TR3 TRi . Strujno zrcalo i odnos ulazne i izlazne struje . Najjednostavnije strujno zrcalo cine dva podjednaka tranzistora. si. Naziv potjece od siicnosti: obicno zrcalo vraca svjetlost koja padne nanj. Tranzistoru TRi je kolektor kratko spojen s bazom. pokraj slike sklopa. frekvencijska kornpenzacija pojacala i otklanja se opasnost samoosciliranja. Bolji sklop ove vrste postize sc spajanjem jos jednog tranzistora. svojstvena pojacalima klase B i C. Pregled najvaznijih stupnjeva operacijskog pojacala: panj. Baza tranzistora TRz spojena je s bazom tranzistora TRu Uz pretpostavku da su tranzistori podjednaki.

Komparator napona uporedui sto koriste je pon U„ f (komparira) neki nromjenljivi na[/„ SL 5-13. znaci da je je izlaz negativan (C/i>). TRs I TR3 ||{h FE +2)J B *i4- TR1 TR2 10 100 1000 TRt i tako redom.kao na si. Prikljucimo li baze nekoliko tranzistora na »tranzistorsku diodu« (TRi). Time je svojstvo »zrcala« poboljsano utoliko. = + Js + . Ako se na takav izvor prikljuci jedno ili vise operacijskih poiacala. a u emiterske strujne krugove prikljucenih tranzistora odgovarajuce otpornike. kondenzatori budu montirani i spojeni sto blize nozicama na koje se dovodi struja napajanja. moze doci do nezeljenih oscilacija ushjed sprege izmedu ulaznih i izlaznih strujnih krugova.. 10n. ref . U slucaju potrebe.XX)n t- . Kadgod je izlaz kom(Ui). Isto tako t/ re/ biti prikljucen i na invertirajuci ( ) ulaz. nekim poznatim naponom 5-14).jednake struje Ji i Js postizu. konstantne ja- kosti struje koje nece ovisiti ni o velicini otpora u njihovim kolektorskim strujnim krugovima. + Jn h na si. kao komparatori napona. Taj nezaobilazan spoj vidimo na sL 5-12. Oni znatno umanjuju djelovanje promjene napona na parametre sklopova i integriranim pojacalima omogucuju rad u sirokom rasponu napona napajanja. Sami izvori napajanja imaju nekad relativno velik unutrasnji otnor. sto se . 5-11. izvora konstantne struje. cim je Hfe svih triju tranzistora iznad 10. ni o visini napona na koji su ti dtpori prikljuceni. ji To prikazuje i grafikon na des- ^N B3 j ^-H noj strani crteza. ii . Rasprezanje napona napajanja sa (si. ^"mh -I - h FE + 2 . Jedan od nacina da se to postigne vidi se l o r2 (r r- SL 5-12. Kod gotovo svih modernijih integriranih sklopova moze se naci spoj za postizanje tzv. Postignuti su izvori kon- SL 5-1L Poboljsana varijanta nog zrcala strttj- i ? stantne struje.. U takvom se slucaju mora svako pojacalo zasebno raspregnuti od izvora napajania. samo ce se tada naponi na izlazu ponasati obratno nego u prvom slucaju. osim Ci i C 2f mozemo dodati i kondenzator C„ Spoj s njime je oznacen crticama. moze napon — 91 . Operacijska pojacala se vrlo cesvi da Vazno je '"IX . teci ce kroz tranzistore TRs.. Kroz tranzistor TRs vodimo struju Ji. 5-13. Tu je Ji Izvori konstantnih struja. znaci da je U« veci od Urch To vrijedi u slucaju kada se referentni napon U ref prikljuci na paratora pozitivan Uu manji od U Kada neinvertirajuci (+) ulaz.

Ako treba mo komparator za visoke irekvenza okidanje vremenske cije. 5-15 taj je sklop iskoristen kao komparator sa histerezom. po analogiji s oblikom krivulje magnetiziranja. kao klasicni Schmitttrigger. Izlazni nivoi tog sklopa prilagodeni su digitalnim sklopovima 5 slucaju to znaci da ulazUre u tacki GTO (gornja tacka okidanja) miienja napon na izlazu od pozitivnog (Ui) u negativan (C/s). Takav se sklop odlikuje svojstvom smetnje. Potrebno je da ulazu DTO ni napon padne ispod U rt (donju tacku okidanja). nece mijenjati. prolazeci f. sum. MHz. Nju mozemo po volji odabrati mijenjajuci odnos izmef. To njem otpora 10 MQ i 10 kQ (si.Zbog velikog naponskog pojacanja operacijskih pojacala. brujanje se moze izbjeci dodava- nazvanim histereo (starogrcki: histereza zaostajem). On pretvara sinusni signal u kvadratican. dovoljna je malena promjena ulaznog napona (»signala«) za okidanje komparatora. Tada se izlazni napon naglo Dromijeni od U-2 na vrijednost JJi (sL 5-14b). 5-14). promjene optere- Primjenom u razlicitim cenja i sve ostale razloge radi kojih a) u. 5-14a. Primjena operacijskih pojacala je ogranicena na istosmjerne i na niskofrekventne signale. To je specijalni Okidanje i medutim mogu prouzrociti slicno. i du otpora u strujnom krugu povratne veze. upotrebit cemo integrirani sklop IL 710. U nasem DTL i TTL serije. i naziva se Schmitt-t rigger (Smitov = komparator koji dobro radi do frekvencija blizu 30 MHz. npr. Razlika izmedu GTO i DTO je mjera za veHcinu histereze. iako tvornica garantira ispravan rad do okidac). baze osciloskopa. Integrirani stabilizator! napona integriranih sklopova uredajima porasla je i potreba za izvorima napajanja koji bi kompenzirali promjene napona elektricne mreze. Ako sada ulazni napon pada i dosegne vrijednost GTO. napon na izlazu se jos ni signal. Na si.-ri u- • -- . si.

nastala ili ili DIGITALNI ILI LOGICKI potjece ovdje drudm uzrokom. Posebno je to postalo zahtjev kada bi su se pojavili sklopovi serije »74«. tranzistor TRz (si.8 V T~~ izvodu U(voha) bilan V koji daje ugradena Zenerova dioda. taj darlingtonski par na izlazu radi kao pojacalo sa zajednickim kolektorom. Na Uref prikljucujemo (direktno ill preko razdjelnika napona) neinyertirajuci ulaz diferencijalnog pojacala s velikim pojacanjem. promjenom opterecenja izaziva SKLOPOVI Naziv »digitalni« u dife- rencijalnom pojacalu (»pojacalo greske«) takvu reakciju da se uspostavi prvobitno stanje na izlazu. Sav ostali visak napona bit ce na tranzistoru TRu Imajuci u vidu dozvoljenu disipaciju od 0. Gledan izdvojeno. Na (vidi ondje) je vrlo stareferentni napon od 7. Tako se uporeduje referentni napon frekventnu kompenzaciju za otklanjanje opasnosti ljih« oscilacija. Invertirajuci ulaz spajamo sa izlazom (opet direktno ili preko razdjelnika). sto znaci: Dakle. Kondenzator Cs sluzi za nuznu konstantan u svim normalnim uvietima rada.8 W. Svaka promjena izlaznog nanona. mozemo izracimati maksimalnu struju sklopa uz poznati ulazni (nestabilizirani) napon U: *maks mu si. To se od engleske brojka. u di- 93 . Napon U ne smije biti visi od 38 V. sto gucuje ogranicenje izlazne jakostt struje. To znaci da se opterecenje nalazi u emiterskom strujnom krugu. U slucaju kratkog spoja bit ce izlazni nanon U iz samo za pad na- omo pona na otporniku visi od nule. 6-39. Neki od njih imaju vise izvoda. 6-40) mozemo stabilizirati napon ispravljaca pri strujama od vise ampera.15 Uref = ZT~ 0. Cim pad napona na torn otporniku dosegne 0. oznacenih na shemi kao »current limit« i »current sense« (si. 6-40) spaja se otpornik (potmetar 1 kQ). specificnim zahtjevima. pa je izlazni napon direktno ovisan o naponu na bazi a vrlo malo o naponu na kolektoru. pokazuje si.65 V. Postoje i impulsni stabilizator! koji mogu dati vrlo ekonomicno stabilne nanone uz vrlo jake struje. Do danas je razvijen velik broj integriranih sklopova za stabilizati- on napona. Ona za ispravan rad »tvrde« i pretpostavlja stabilne izvore napona. Izmedu prikljucaka. a primjenu 640 u slijedecem poglavlju. digitalni sklopovi »bave se« brojkama. 6-39a) se pocinje otvarati i voditi struju. Njegovu blok-she- postize jacanjem ili oslabljivanjem struje koja tece kroz izlazni stupanj. U njemu je darlingtonski par tranzistora koji radi kao seriiski (redni) stabilizator. sa izlaznim naponom stabilizatora. Od preciznih stabilizatora je najpoznatiji IL 723. Pri tome.h ni u jednom slucaju ne smije premasiti 150 mA. Neki imaju samo tri ili cetiri izvoda i predvideni su da daju jedan stabilan napon. rijeci digit. Obilje aktivnih i pasivnih elemenata »brine« se da napon te diode ostane uz napomenu da /^. Integrirani sklop IL 710 kao komparator sa histerezom napon napajanja bio nestabilan. Zbog toga se smanjuje potencijal baze izlaznog tranzistora TRi.SL 5-15. kakav se primjenjuje i kod jednostavnijih ispravljaca. a time i vecu mogucnost da zadovolje razlicitim. sklopa i od »div- Dodavanjem tranzistora (TRi vanjskih i snaznih TR? na si.

koja vrijedi za vecinu bipolarnih sklopova. jedan a) izlaz. »visoko« stanje (engl. Od +2 V do + 5 V je podrucje »logicke jedinice«. Izmedu ta dva stanja je »zabranjeno podrucje«.8 V je podrucje »loqicke nule«.JEDINCE" A 2 -'2/. Po slozenosti se sklopovi dijele na one sa tnalim. Postoie »familije« sklopova. ili »gate«). Podrucje napona logicke »nule« i logicke »jedinice« kod sklopova TTL (»Transistor-Transistor Logic«) 5-16. Iz njih su izvedeni sklopovi »NI« i »NILI«. Tu je njegov simbol i tzv. »low«. Osnovni logiCki sklopovi cih broja svih postoje^ integriranih sklopova najveci dio. TTL. DTL. po broju tipova i po kolicini. Vec i samo nabrajanje Odatle mu i naziv »logicki sklop«. svi u bipolarnoj tehnologiji. Svakom od tin tzv. »nisko« stanje (engl. sa srednjim i sa visokim stupnjem integracije. mogu cuje tzv. TABLICA STANJA SKLOFAJ"[AND» 'Ysy////. svi brojevi se iskazuju samo sa dvije brojke: nulom i jedinicom. Posebne familije cine shlopovi C-MOS sklopovi i tzv. tablica stanja (u literaturi je nazivaju »truth razlicitih vrsta sklopova premasuje prostor koji ovdje stoji na raspolaganju. Zajednickim imenom ih nazivamp »vrata« ili »gejt« ali (engl. L).. Na si. nula (»0«) ozna Zato cemo govoriti samo o osnovnim logickim sklopovima. unutar kojih svi tipovi imaju neke zajednicke karakteristike. logickih stanja od- Ako smo ostalih. Od nule do +0. Logicki sklop »I« (engl. »AND«): MOS u unipolarnoj tehnologiji. sastaviti shvatili i oni najslozeniji. Taj sklop razlikuje da li se na njegovim ulazima pojavljuju signali ili ne. 5-16. no— M- . Vrata mogu imati jedan vise ulaza (do osam). Ako su kod ovog sklopa prvi. »high«. 547. Takve su familije: RTL. Ustvari. On kao da »logicki zakljucuje«. \ PODRUCJE LOGICKE . z ZABRANJENO PODRUCJE SI. Kroz ovo ulazna ili izlazna stanja brzo prolaze ali se n torn podrucju ne zadrzavaju! Nekoliko prakticnih nrimjera kou amaterskoj praksi pokazat cemo u drugim po ristenja tih sklopova glavljima. Jedinica (»i«) oznacuje tzv. si. Od njih se ni.gitalnoj tehnici. i kako rade osnoydjelovanje svih razumjet cemo govara odredeno podru£je napona. ECL sa svo : jim podvrstama. otpada na digitalne sklopove. pokazana su ta stanja. drugi i n-ti ulaz u stanju logicke jedinice. Ovi posljednji mogu imati cak desetke tisuca pojedinacnih tranzistora na jednom kristalu. Radi lakseg razumijevanja tai je sklop prikazan i pomocu prekidaca (sklopki) i sa diodama. bit ce i izlaz u »jedinici«. Ti sklopovi propustaju elektricne signale na tacno odreden nacin. Od ukupnog Osnovni logicki sklopovi su »I« t »ILI« i »NE«. H).

ujedno pojacavajuci struju. tablica table« vjerodostojnosti). b) Logicki sklop »ILI« (engl »OR«): Izlaz tog sklopa je u stanju jedinice. sklop imao vise ulaza. c) Logicki sklop »NE« se (engl. Vidimo ga na si. Ona bi se u biti poklapala sa ovom za dva ulaza. ObraTABLICA STANJA On samb SKLOPA jLi"(OR) A . 5-18. Samo onda. tablica bi bila opsirnija.— tablica »istine«. kad su svi ulazi »u nuli« i izlaz je u nuli. 5-19. Potreban je aktivni elemenat (tranzistor ili FET). Ne moze se izvesti diodarna. Ako bi umjesto dva. »NOT«): Logicki sklop verier. Sklop je prikazan na si. »NE« zove i in okrece fazu signala. ako su Hi jedan ili drueji ili oba ulaza u logickoj jedinici.

U shese cesto oznacuje slovima ili »FF«. Medutim. U njih se unose sve moguce kombinacije ulaza i odgovarajuca stanja na izlazima Q i Q.mama »BB« teraturi ga zovu i »flip-flop«. Djelovanje promjena na ulazu na stanj a na izlazima prikazuje se tablicama stanja. Postoje. Bistabil ima dva izlaza. izlazno stanje ne ovi- B1STABIL „ LATCH " SI. Bistabili se medusobno razlikuju upravo po vrsti tih ulaza. Q i (J Oni su uvijek u suprotnim stanjima. i »ulazi«. preko kojih se bistabil postavlja u neko zeljeno stanje. Najjednostavniji bistabilm sklop (»LATCH«) TABLICA STANJA s . dakako. 5-21.

prema tablici stanja. isto tako vazno svojstvo bistabila je da frekvenciju. Obicno su po dva jednaka u zajednickom kucigtu i na istom kristalu. kod nekih bistabila. Na ulaz. »Clock Pulse« = impulsi od »sata«. Prema tome. Svi ovakvi bistabili imaju takoder svojstvo da »pamte« upisano stanje tako dugo dok ga novim impulsom ne »izbri§emo«. Na taj nacin je frekvencija na izlazu bistabila dvostruko nizal iedan od tzv. Po svojoj konstrukciji svaki od njih je dvostruki upravljani bistabil. To su u neko Spomenimo jos ukratko svojstva nekih bistabila kao djelitelja frekvencije: T-bistabil mijenja stanje sa svakim imnulsom. Nije. D Hi T bistabili. U praksi se bistabili najcesce grade kao tzv. vetike elektronicke memorije sastoje se od mnogo. postoje i bolja rjesenja. oznacen sa CP (engl. oni ce pri prelazu od »nule« u »jedinicu«. a sklopovi 3 i 4 su vec opisani LATCH. JK. upisati u LATCH ono stanje koje postoji na ulazima S i R. za bistabil dozvoljeno da oba izlaza budu istovremeno u jedinici (»visoko«). 7K-bistabil mijenja stanje samo onda ako su i J i ulazi u stanju logicke jedinice. pojedinacnih celija koje »pamte«. davac takta) dovodimo impulse u nekom nizu. TABIXA STANJA s KRAil SIMBa L'lAZNI DIO j LATCH SI. Upravljani bistabil »RS« . naime. rob). MS-bistabili mogu biti nacinjeni kao RS. gdje ulazni dio (zvan »Master« = gosnodar) upravlja pomocnim bistabilom (zvanim »Slave« = sluga. dovedenu na ulaz dijele sa dva. Da se bistabil vrati u pocetno stanje mora proci jo§ jedna perioda sinusoide. nesvih drugih ulaza. Ako prethodnim sklopovima dodamo jos dva. Ovo je 5-23. Osim toga oni imaju i direktne ulaze koji mogu poluvodickom bistabil postaviti zavisno od stanje. To se dogada jer su ulazi takvi da mijenjaju stanje izlaza samo onda kad ulazni signal. To je razlog da se ovakvi sklopovi u praksi vrlo rijetko koriste. medusobno povezanih. dobijemo tzv. Pretpostavimo sada da je ulazni signal sinusoidalan. D-bistabil mijenja stanje K ako je D-ulaz spojen sa izlazom Qo.na jednoj i na drugoj tablici smatra se nenormalnim. U svakom slucaj u radi se o promjeni stanja izlaza rastucim ili nadaiucim bridom promjene na ulazu. Tako ce se u svakoj periodi stanje samo jedanput promijeniti. kad sinusoida ide od negativnog prema pozitivnom maksimumu. Zato se mora pogodnim sklo povskim rjesenjima sprijeciti takav slucaj. No. spojena prema si. »Master-Slave« (MS) bistabili. Za takav bistabil kazemo da radi sinhrono sa impulsima ritma na CP. upravljani bistabil. Drugo. dinamickih bistabila. 5-23. raste od niskog do visokog stanja. Neka se mijenja stanie bistabila svaki put. upravljani bistabiL Kod njega sklopovi 1 i 2 predstavljaju upravliacki dio. SET i RESET na ulazu u pomodni. odnosno obratno kod drugih tipova. ovisno o ulaznim prikljucnicama.

Spajanjem veceg broja bistabila lusa. Dekadska brojila proizvode se u razlicitim tehnologijama. Pritom ce svaki bistabil raspoloviti frekvenciju koju dobije od prethodnoga. Frequency Counter. npr. Ako pogledamo tablicu stanja na si. Ima izvedbi u koiima su po dva ili vise djelitelja smjesteni u istom kucistu. spojena su na izlaze Qi i Qz. mjer primjene integriranih digitalnih sklopova. je ovaj »nula«. 2* =8. svi se izlazi brisu. mozemo po zelji odabrati »modul« koji dijeli frekvenciiu na nacin koji nam treba. tj. od cetiri bistabila i jednih I -vrata. Primjenom tog principa i od- u seriju. frekvenciju dijeliti mozemo po volji. koja pripada ovakvom sklopu. Svi bistabili imaju zajednicki ulaz R a Ako . dode deseti impuls. Ukoliko je Ro u stanju »jedan«. Binarni djelitelji frekvencije koriste se cesto u integriranim sklopovima visokog stupnja integracije. 2* = 32 itd. gdje u nizu ima vise od dvadeset binarnih djelitelja frekvencije. Vrata. oznacena slovom G. Dekadski djelitelj se moze naciniti. 5-24. U tome momentu izlaz IZ mijenja stanje od jedinice na nulu i upisuje brojku jedan u slijedecu dekadu. U praksi je to iskoristeno u PLL-sistemima za biranje radnih »kanala« u radio-uredajima. dolaze u stanje »nula«. ukoliko je ona spojena u seriju s prvom dekadom. Princip koji smo upoznali na primjeru dekadskog brojila nazivamo jos principom skracivanja cik- . Kada se oba ova izlaza nadu u stanju A u J qI o— K Ro K Ro K RJ G dovedu sve ulastanje jedinice i time se odmah brisu jedinice svih bistabila. jer se stalno dijeli s dva. to ce se dogoditi kada u brojilo. sto nije nacrtano na shemi radi jednostavnosti. da slijede jedan za drugim. 5-25. brojilo skofii u jedinici. Kad je vec upisana devetka. Principijelna skog djelitelja shema dekad(dekadskog brojila) u pocetno stanje. 5-24. Bistabili su ovdje spojeni JK »frekvencmetar«) takoder je pri- jedan za drugim. Cesto je potrebno frekvenciju dijeliti s deset. tj. dekadski. PRINCIP DIGITALNOG MJERENJA FREKVENCIJE Digitalno »brojilo« (brojac) frekvencije (engl. Takvo dijeljenje nazivamo bi narnim. prema si. 5-26 je vrlo pojednostavljena. vrata ze Ro u SI. redenog broja bistabila i vrata. kod U. 2* = 16. JK-ulazi su spojeni na »-f«. u elektronickim satovima. Broj bistabila odreduje eksponent potencije kojoj je baza dva: 2 x -2. 2? =4. Neka od njih omogucuju dijeljenje frekvencije do 1 GHz. Njegova blok-shema na si. broiilo normalno radi »prebrojavajuci« dolazece impulse. BiNARNO.

Ova se promjena upisuje u brojilo Bi kao jedinica. vrati na nulu) brojilo Bi i istovremeno. sa stavljenog oa sest brojila. A Svaki slijedeci impuls povisuje »sadrzaj« brojila Bi. konacno. On djeluje u koracima. Ako sada iz pretpojacala A na drugi ulaz vratiju G dode neki impuls. radi preglednosti.Oscilator s kvarcovim kristalom oscilira na frekvenciji 1 crtan je kao cetvorokut Postoje i MHz. Kako sada taj uredaj djeluje? Pretpostavimo da je na izlazu iz bistabila FF »visoko« stanje (jedinica). U isto vrijeme od Pi do Po. U Bs ce se upisati jedinica. Pozeljno da njegov izlazni signal vec bude kvadraticnog oblika. buduci da taj sklop inverira signal. Tu moze izvrsno posluziti Schmitt-trigger. ali je ba dovesti jih je sve ovo sadrzano u istom kucistu. bez obzira kakav je bio na ulazu. ! Pojednostavljena shema brojila frekvencije 99 . Izlaz vrata G spojen je sa ulazom lanca. U tome sa oznaoscilatoru su obicili no dva invertera pa. 5-26. isteka jedne sekunde to stanje mijenja u »nisko« i na ulazu u G obustavlja se dalji prolaz se Nakon impulsima u brojilo. »nije aktivan«. sest memorija i sest »dekodera« (Bi do Bs) i. kojemu zelimo izmjeriti frekvenciju. dok na ulazu bistabila FF traje »vir soko« stanje. nije nacrtano. upise jedinicu u brojilo B2. Taj proces tece tako dugo. cijelom uredaju trei dva NAND-sklo- napon napajanja ali to. vodimo ovaj signal na jedan ulaz vrata G i na ulaz izlaza Sa tog »kontrolnog sklopa«. spojen sa tim izlazom. opisan napred. Na izlazu iz posljed- njega imamo kvadratican signal od Hz. kada ce biti resetirano. da se na izlazu bistabila dobije signal koji kroz cijelu jednu sekundu ima »visoko« a kroz slijedecu sekundu »nisko« stanje i tako redom. Na drugi ulaz vrata G je spojeno pretpojacalo Ono ima zadatak da signal. Dakako. pojaca i da ga oblikuje kao kvadratican. moze biti nacinjen i sa diskretnim komponentama. Takav signal dolazi u lanac od sest dekadskih djelitelja (D). Ulaz vrata G. U nastavku ce se »puniti« i ovo brojilo do deset. Najprije spoji 100 KHz "'"99 10 KHz iKHz 100Hz *)Hi IMHr -J L—J D l-ii-nir-ii MO -iI )-i-{ 110 1:10 r-*- I 10 L_ D I 1 | L_ D * D rLr *X'^u jt~l B6 t*-H Bs rw J ^ 15 I _L ij 5/. se aktivira kontrolni stupanj. sest pokazivaca (»dis pleja«). Ovaj jos dijelimo u bistabilu 1 FF tako. on ce kod prelaza iz visokog u nisko stanje mijenjati i stanje na izlazu G od niskog na visoko. Na- takvi sklopovi kod ko- kom O. Deseti impuls resetira (ti.

Nakon isteka od jedne sekunde. Zatim prekine vezu izmedu brojila memorije i spoji memorije sa dekoderima koji su u stalnoj vezi s pokazivacima. Be. Ciij je bio samo da se pokaze princtp rada pojedinih sklopova. Namjerno nismo ulazili u deta: lje. Brojke ostaju i vidljive i dalje. Danas ima sebi sadri takvih sklopova koji u ze sve sto je opisano. osim pokazivaca i kvarcnog kristala. kolika je frekvencija. od Bi do 100 . ponovno ce bistabilov izlaz doci u »visoko« stanje i brojanje frekvencije se ponavlja. All 1 oni rade po istom principu. Sada kontrolni stupanj izbrise sadrzaj svih brojila dovodenjem »visokog« stanja na ulaze RESET. Za njih nemamo prostora. U tome momentu se na pokazivacima pojave brojke omogucujuci da se procita koliko je impulsa bilo u jednoj sekundi tj.memorije na brojila i time u memorije »upise« sadrla] svih brojila.

onih koji rade uvijek na istom mjestu. Za vrijeme voznje se akumulator stalno puni pa mu je napon promjenljiv. tj. tzv. Moderni radio-uredaji ove rani vrste gradeni su redovito za pogonski istosmjerni napon od 12 do 15 V. 50 Hz. Iz- trecinu titraja. To je visina napona u vozilu sa olovnim se medusobno razlikuju po fazi. Iz- medu bilo koje faze i nul-vodica mjenicni napon je 220 V iz- 101 . S i T. Njihova frekvencija je precizno ista. pa je u pojedini stan uveden jedan od faznih vodova i nuJtivna srednja medu SVe tri »faze« dovode se samo do vecih motora i drugih -vodic. akumulatorom od 12 V. radionicama. »faza- Ovaj napon ima akumulator samo onda. »nul-vodic« ili »nula«. dok je napon izmedu bilo kojega faznog voda l »nule<< 220 V.6 IZVORI ELEKTRlCNE energije IZVORI ELEKTRICNE ENERGIJE ZA POGON RADIO-UREDAJA radio-redajinajvise je takvih koii su stacionarni. prikljucuju se na akumulatorsku bateriju samog vozila. si. S i T oznaceni su fazm vodovl Cetvrta zica je tzv. krace. 6-1) tu je i cetvrta zica. sto savremeni uredaji dobro pod nose. da iza slnedece trecine prva izmjenicna struja dosegne svoje prvobitno stanje i tako redom. U najcesce prenosnim primopredajnicima cemo naci suhe galvanske pojedinih faznih vodova efek vrijednost izmjenit nog napona (ili krace: izmjenicni napon) iznosi po 380 V. Medu faznim vodovima je izmjenicni napon od 380 V. ali one tri u automobilima i u drugim motornim vozilima. koji su monti- jaju elektricnom energijom ze izmjenicne struje. Osim tri zice koje nazivamo »faznim vodovima« ill. Slovima R. Elektricna mreza izmjenicne struje je zaista svestran izvor. To znaci da se u generatorima istovremeno proizvode izmjenicne struje. I naponi su jednaki. Prevozni uredaji. jer se primjenom transformatora mogu i nicama snaznijih potrosaca. Druga zaostaje za prvom za jednu ma« (R. osobito u tvor^ SL 6-L Trofazna izmjenicna struja razvodi se do potrosaca sa cetiri zice. ako motor ne radi. U stanovima se obiano sluzimo izmjenicnim naponom od 220 V. nut-yodic. treca za drugom opet za jednu trecinu titraja. iz mre- Danas se izmjenicna elektricna struja redovito proizvodi i potrosacima dovodi kao trofazna. Oni se redovito napa- postici svi naponi potrebne velicine koji se onda diodama ili drugim ma Medu amaterskim elektronickim ventilima lako pretvoriti mogu u istosmjerne.

kroz tekla — — njega bi elektricna samo na mahove.4 [7. celic- Veliko znacenje imaju i prenosni benzinski motor-generatori koji poput malih elektricnih centrala proizvode izmjenicnu struju. na kondenzatoru istosmjerni napon doseci 310 V. ponovno nabijati (puniti). Za pogon elektronickih i radio-uredaja na umjetnim satelitima redovito sluze posebni foto-elementi. za vrijeme svakog pozitivnog poluvala izmjenicne struje. Uz snagu od nekoliko stotina vata daju efektivni napon od 110 ili 220 V. U obrnutom. izdrzati u zapornom smjeru razmjerno veliko naponsko opterecenje. Objasnjenje u tekstu (arkticki ili antarkticki planinske. kondenzator ce se kroz R izbijati (prazniti) i istovremeno. struja je B (si. elektricna struja ne moze teci. To znaci da ce. oznasa »+«. ali se u nekim zemljama pomalo pojavljuju i na trzistu. Voltmetar ce pokazivati neki prosjek istosmjernog napona kojemu je dodan izmjenicni napon brujanja Ubr.baterije. prasumske ili pustinjske oblasti) iskoristavaju se. SL 6-2. To tako ide sve dok se kondenzator nabije na maksimalnu vrijednost izmjenicnog napona. Ukoliko su prikljuceni i kondenzator C i otpornik R. Za amatere su ipak jos jako Ako sada na A samo kondenzator B prikljucimo C. kad je a pozitivno. Uslijed toga je napon na kondenzatoru nizi. ali kroz ispravljacku diodu moze pro- kao ventil. Kad se kondenzator C vec nabio na maksimalni napon 102 . Ako je efektivna vrijednost napona na transformatoru U.Frekvencija tog brujanja je^ jedkod poluvalnog ispravljanja naka frekvenciji izmjenicne struje. u slucaju da transformator daje napon U = 220 V. razliciti generatori sa po~ gonom na vjetar ili termo-elektricni civilizacije predjeli. 6-2c). tzv. zapornom smjeru. propusnom smjeru. Ispravljacka dioda mora. U krajevima koji su udaljem od teci Princip ispravljaca. rjede ne ili nalazimo male olovne akumulatore./ ge- nerator.. Takvo ispravljanje poluvalnim i zato nazivamo ljanjem. moze i vodenica vrtjeti pogodni b) v c) v. Ona propusta elektricnu struju samo u jed- D nom. isprav- izvori. uz ostalo. suncane ili solarne baterije. One su veoma interesantne amaterima koji vole eksperimentiratL Jos nedavno ih nije bilo mo guce nabaviti. Takvi generatori elektricne energije mogu u slucaju prirodnih katastro fa (poplave. Kad bismo na 6-2a) spojili tacke A i neki otpornik. Izmjenicni napon iz transformatora mijenja se valovito (sinusoidalno). cena samo jedna polovica vala. tzv. on ce se kroz diodu nabijati elektricitetom onda. npr. Osim toga on nije vise ni stalan jer se valovito mijenja (si. Za nuzdu — — . potresi i drugo) potpuno nadomjestiti prikljucak na normalnu elektricnu mrezu. kondenzator ce se nabiti na Uma u s = skupe! UY2 = 1. radeci OSNOVNA SVOJSTVA ISPRAVLJACA Princip ispravljanja I VRSTE Silicijeva ispravljacka dioda (sL 6-2) djeluje kao ventil. slozeni u tzv. kako punom crtom prikazano na sL 6-2b.

ima namotaj za dvostruki izmjenicnapon (2U). 64d. 6-3a. uz ostale podatke najvazniji. oznacenu u katalozima tvornica. Sekundarna strana treba da je namotana samo za napon U. Z>/oda D fco/a sluzi kao ispravljacki ventil mora u ispravljacu izdrzati visok inverzni napon. nikada ne dosegne. A v B V A \. si. Za sigurnost treba ispravljacku diodu opteretiti je 30°/o b) i • u — l -_ u maks t. prikazanom na si. R neka predstavlja tro- Napon na kondenzatoru C. d-3. Vidi tekst Graetz (Grec) je primijenio cediode u tzv. D1 napon na diodi ce doseci dvostruki iznos maksimalne vrijednosti izmjenicnog napona: 2t/md * Ako ispravljacka dioda ne moze izdrzati tako velik napon. 64c) iskoriStena za nabijanje kondenzatora. Graetzovom (Grecovom) spoju.' ^^UHUJ^Umoks D I Ul ni r^ r^ U2 = U |/2 r odvojak u sredini. U br je napon brujanja koji je manji nego li kod poluvalnog ispravljanja. sto je prednost u odnosu na si. Malo kasnije.. a druga kroz D 2 Tako su oba polu. 6-3b) i on ponovno dosegne maksimum Us. dolazi do proboja i unistenja diode.. Jedna polovica tog namotaja salje struju kroz Di. Dva primjera punovalnog ispravljanja: a) pomodu dvije ispravljacke diode. maksimalna vrijednost izmjenicnog napona Ui i napon t/a se ponistavaju i na diodi D nema napona. Ostac) t u lo u iekstit 103 . 64a. 6-4b). a) D D3 '* Maksimalno dopustivi zaporni napon ispravljacke diode (»Peak Inverse Voltage«. Otpornik silo struje. Namotaj mora imati Punovalno ispravljanje pomocu dvije diode zahtijeva transformator koji na svojoj sekundarnoj strani b) vala (A i B. nicne struje: ispravljanje je takoder punovalno. Zato treba strogo paziti da se vrijednost za PIV. S/. v c) d) inverznim naponom koji je barem ili vise ispod te vrijednosti! . »mostu« (si.?" . si. kada se promijeni polaritet izmjenicnog napona (si. izmjenicna struja od koje su d) iskoristena oba smjera. B \ PULZIRAJUCA STRUJA DVOSTRUKE FREKVENCUE Punovalno ispravljanje umnazanje napona u ispravljacima i 64. Bolje je iskoristenje raspoiozive elektricne energije kod ispravljaca s&punovalnim ispravljanjem izmjenicne struje. U momenta. b) sa cetiri diode SI. Principijelne sheme takvog ispravljaca su na si. . s. 64. Opet tiri se iskoristavaju oba smjera izmje- onda se tome dodaje jos i napon na transformatoru. **__. »PIV«). a cesto i do kratkog spoja uz joS vece stete.

a) b) if — — I L-*- c) . Uz jednaki i padne opteretni otpornik i isti kapacitet kondenzatora smanjenje napona je manje zbog cesceg dopunjavanja.= onomu kod poluvalnog javlja se brujanje. slicno ispravljanja. Ipak ima vazna razlika.

razmjerno jacim stru- Protiv neizbjezivog brujanja ispravljene struje. izrazene u omima (Q) vrijedi isti dijagram. c) i d) LC-filteri i i Nekoliko tipicnih sa ulaznim induktivitetom. Na si. potrebno je da kondenzator praznimo jama. o—i 6-6. e redu morasa ulaznim SL 6-7. Tro- clani filteri su rjedi. Za hiljadu puta odmah i f). 6-a. O namjeni ispravljaca ovisi dopuStena velicina napona brujanja. 1_ Tc. 6-6a. 6-6 su nacrtane OTPOR POTROSACA Rp (k A ) njihove glavne vrste. ispravljace: a) nim filtera za b) LC-filteri sa ulazkapacitetom. predajnika -£ f) "Tci 3 Tc. Taj napon ne smije preci odredenu vrijednost. Zatim treba razlikovati jednoclane filtere (si. koje je tim jace sto je potrosak struje iz ispravljaca veci. b. za frekvenciju Hz.o 1 o 8) ^ Tc2 i b) _M_ _L_2_ Proradun kondenzatora. a one sa otpornicima biti — nekad manje otpore. tj. Tako velik kondenzator bio bi preskup. Napon brujanja U br izrazen u procentima istosmjernog napona na kondenzatora C koji je spojen } dvoclanih filtera (si. Da troskovi izgradnje ispravljaca budu u skladu sa iskoristenom elektricnom energijom. Filtracija i velicine njegovih dijelova treba izabrati prema svrsi za koju ce ispravljac sluziti. d iza ispravljackih dioda. ali prigusnice mogu pozamijenjene otpornicima. Filtere s prigusnicama nazivamo LC-filterima. mogu se primijeniti pogodni filteri. filtere (si. S/. i to: Vrstu filtera sastavnih Tct — Bo — Tci Tc2 4 Tea — C) LI d) LI LZ Za izlazni stupanj CW 5%. mo U prvom razlikovati kondenzatorom i f) od ulaznom priguSnicom (si. e) RC-filteri f) sa ulaznim kapacitetom bez brujanja. c i e) od filtera sa 6-6c i d). U svim filterima su prisutni kondenzatori. 6-6b. Dijagram vrijedi za otpore potrosaca a kilo-omima (kQ). uz uvjet da se kapaciteti uzmu hiljadu puta veci! Dijagram je nacinjen za punovalno ispravljanje. Hz) treba vrijednosti podvostrucitL Ostalo vidi u tekstu 105 . Za poluvalno ispravljanje 100 (50 £C-filterima.

najvise je kojemu Prema pogon dobro bruja1 valnim ispravljanjem. Atenuacija (prigusenje) brujanja ispravljene struje jednoclanim LC-filterom. napon od 10 V za nekog VFO-a mora biti tako filtriran da preostali napon nja bude sto manji. punovalnim ispravljanjem frekvencija sc udvostrucuje pa napon brujanja ima frekvenciju 100 Hz.25%. gornjem. koji je izravno prikljucen na ispravljac sa puno- Napon brujanja (U br). Trazi se dakle da anodni napon izlaznog stupnja nekog predajnika za telefoniju od.01%. Rp{kCl) J(mA) PRODUKT LC (HENRIJl * MIKROFARAD!) SL 6-8. rediti pomocu 6-7. sto je kod nas normalno. 1%. Navedeni procenti odnose se na ukupnu vrijednost istosmjernog anodnog napona. ali onda treba vrijednosti koje se dobiju iz dijagrama podvostruciti. mozemo oddijagrama na si. Ako je frekvencija izmjenicne struje 50 Hz. . za NF pojacalo. Uz poluvalno ispravljanje frekvencija brujanja ostaje 50 Hz. J (A) ili izrazen u procentima istosmjernog nat>ona na kondenzatoru. prijemnike i SSB gene- rator 0.Za izlazni stupanj ili AM. . . . . . FM SSB predajnika . za . Za pojacala klase B Za VFO. 0. Kao otpor potrosaca Rp treba uzeti vrijednost koja se dobije racunom kao omjer istosmjernog napona V na kondenzatoru i istosmjerne struje J koju trosi uredaj: mV. Dijagram vrijedi za frekvenciju 100 Hz 106 . recimo. . 500 V smije imati brujanje napon najvise 5 V.

Ako se jakost struje mjeri amperima (A) izlazni otpor u omima (Q). buduci da bi za njih takvo brujanje bilo preveliko. uz pogonski napon od 12 V. Podijelimo li napon sa strujom. mozemo se posluziti istim dijagramom (si. dakako. izlazi otpor od 20 Q. Tada ce. R Ako je otpor potrosaca znatno manji. Iz dijagrama se moze vidjeti da ce napon brujanja. ne vrijedi! . ako je kapacitet kondenzatora C == 16 ^.Napon se mjeri voltima (V). Iz dijagrama vidimo da napon brujanja iznosi oko 3. 6-7). kod tranzistorskih izlaznih stupnjeva u savremenim predajnicima. To znaci da anodni napon izlaznog stupnja mozemo bez ikakvog daljnjeg filtriranja uzimati direktno sa tog kondenzatora! Za ostale stupnjeve morat cemo upotrebiti anodni napon koji je bolje filtriran. Evo jedan primjer: Predajnik za telegrafiju ima INPUT od 40 W. To znaci da za pogon takvog izlaznog stupnja nije potrebna nikakva dodatna filtracija.2 W. kolektorska struja biti 0. Za ostale stupnjeve to.F. kao npr. Horizontalnu skalu citamo jednostavno kao ome (Q) a kapacitete uzimarno hiljadu puta vece. Za primjer uzimarno tranzistorski predajnik kojemu je u izlaznom stupnju INPUT 7. To znaci da taj stupanj predstavlja potrosac kojemu je otpor p = 4000 Q ili 4 kQ. biti nesto manji od 3%. Njegov izlazni stupanj trosi 100 mA uz anodni napon od 400 V. uz kondenzator od 4000 up.6 A.5%. Izrazimo li jakost struje u miliamperima (raA) otpor Rp izlazi u kilo-omima (kQ).

4-

+o

—•—

C+

Visokonaponski ispravljadi
sa poluvodidkim diodama

^T&r
SL
6-10, Filterski clan, sastavljen od tranzistora TR, otpornika R i kon-

Upotreba ispravljackih

silicijevih

dioda je danas toliko raSirena i oposobito u radio-urecenita, da se dajima koji su namijenjeni amaterima ispravljacke elektronske ci-

ne mogu naci. Ogranicen maksimalni zaporni napon (PIV), znatno nizi nego li kod
jevi vise

denzatora
kapacitet

Ct,

ima djelovanje kao
koji
je

elektronskih cijevi, zahtijeva posebnu paznju pri planiranju i gradnji

C*

znatno

veci

od Ci
najvise slucajeva ce biti potrebno da se ispravljeni napon bolje filtrira. Daljnje filtriranje moze se

visokonaponskih ispravljaca. Ako pojedina dioda ne izdrzi odredeni zaporni napon, mogu se u seriju stavise silicijevih dioda. to da se kod pojedinih dioda mogu otpori u zapornom smjeru medusobno razlikovati, treviti
ili

dvije

U

Obzirom na

primjenom niskofrekventne prigusnice induktiviteta L i jos jednog kondenzatora. Oni zajedno forpostici

ba paralelno s diodama staviti otpornike od 150 do 470 kQ (si. 6-11).
Bez njih bi se moglo dogoditi da zaporni naponi na diodama budu razliciti i da dode do proboja. Na si. 6-1 la otpornici R2 sluze za izjednacivanje naponskog opterecenja dioda, dok otpornik R$ sprecava strujno preterecenje dioda u momentu ukljucivanja ispravljaca, kad su kondenzatori i u filteru

miraju filterski clan, prema si. 6-8. Tu je ujedno dijagram; koji nam pokazuje koliko je smanjenje (atenuacija) brujanje.

Ako

je

napon brujat

nja na ulazu takvog filterskog clana Ubri a na njegovom izlazu U b ^ atenuacija

A=
ovisi

Ubr 2

G Q

ubn

jos prazni.

Za
opasni
ili

silicijeve
i

o produktu induktiviteta L i kapaciteta C. Dijagram vrijedi za frekvenciju od 100 Hz kod punoval-

diode mogu biti oni naponski vrhovi koji
iz

ponekad dodu

elektricne

mreze
od-

su posljedica ukljucivanja,

nog

ispravljanja.

Cesto se, osobito za konstantna i ne prevelika optrecenja, umjesto prigusnice uzima otpornik. Za takve filterske clanove vriiedi dijagram na si. 6-9. Atenuacija brujanja ovisi o produktu otpora R (Q) i kapaciteta C (jjP).

nosno iskljucivanja strujnih krugova koji sadrze neki induktivitet (u prvom redu sam mrezni transformator!). Da se to izbjegne dodaju se paralelno sa izvorom izmjenicnog napona kondenzatorsko-otpornicke kombinacije R1/C1 i, novrh tokondenzatori C paralelno sa svadiodom. Ovo je prikazano na si. 6-1 lb. Ako su ovdje sve diode, npr. tipa BY 238, izmjenicni napon moze biti 1500 V. Tada kondenzator Ci mora biti nacinjen za radni napon od 2500 V, a kondenzatori C za
ga,

kom

Opcenito se moze reci: sto veci kapacitet, to bolja filtracija! Ako

nas kondenzator
lik

nema dovoljno

ve-

kapacitet? Iskusni prakticari postupaju prema si. 6-10. Otpornik R odabire se tako da se tek dosta
»otvori« tranzistor. Sklop se ponasa kao da je kapacitet mnogo puta

1000 V. Izlazni istosmjerni napon bio bi bez opterecenja nesto preko 2000 V, dok bi se kod onterecenja

smanjio, zavisno o ostalim sastav-

veci!

nim djelovima, osobito o matoru i filteru.

transfor-

108

2

zemo serijski otpor Ri izracunati pomocu Ohm-ovog zakona:

gdje je Ji jakost struje koja tece kroz Ru Ova jakost struje mora biti uejlavnom konstantna, jer bi se inace i napon Ui jace mijenjao. Najjednostavniji djelitelj (razb)

P5TB4 q 04
fl

R2 (si. jednosti otpora ovako:
i

djelnik) nika, Ri

napona

sastoji se
6-12b).

od otporvri-

Potrebne

mozemo
R /Cj=-

izracunati

i-

1

,+ °i

0=

+ Jt Jakost struje Ji je ona koju trosi potrosac uz napon Vu Sa J2 ie ozna/,

RK2
=

—U — J
>

,

U- U -

>

-r

cena struja koja tece kroz sam djenapona. Ako je potrosak struje Ji stalan, bez promjena, J2 moze biti razmjerno slaba struja, oko 10% ukupnog potroska. Ukoliko se Ji neprestano mijenja, potrebno je u interesu odrzavanja konstantlitelj


h

nog napona Ui

koja moze od Ju

biti

i

odabrati struju deset puta veca

Trebamo
na,

li

mozemo

veci broj nizih napona£initi visestruki djedjeli-

Serijsko spajanje silicijevih dioda za ispravljanje vecih napona. Kondenzatori C, kao i serijski spoj kondenzatora Ci i otpornika Ri,
S/. <5-ii.

litelj

napona. Primjer takvog

kojim se postizu dva niza napona, Ui i Us, vidimo na sL 6-12c.
telja
c)
+
°-

sluze kao zastita od izuzetnih naponskih vrhova koji nastaju kod prekidanja strujnih krugova, prikljudenih na elektricnu mrezu. Otpornici R2 osiguravaju jednolican raspored zapomog napona na diodama, dok Rs duva diode od prejake struje koja se javlja kod ukljucivanja ispravljaca, dok su kondenzatori Cs
i

f

o

+U

b)

—o +U
-o +U1

R2

Gr u filteru jos prazni
R2
J2

R3

J3

PROMJENA

I

ISTOSMJERNIH NAPONA

STABILIZACIJA
SL
6-12.

T
rijskim

T

Razdjelnici napona sa otpornicima

Smanjivanje napona: a) seotpornikom (»predotporni-

Ako
je nizi

je

potreban napon Ui koji
(si.

od napona U

6-12a)

mo-

kom«); b) djeliteljem (razdjelnikom) napona; c) visestrukim dijeIjenjem napona

109

Vrijednosti pojedinih otpornika dobijemo, kako slijedi:

cijev potece elektricna struja,

napon

radni napon stabilizatorke, Ui, gotovo je neovisan o jakosti struje koja kroz nju tece.
»gorenja«,
tj.

jakosti struja koje se crpu na odvojcima razdjelnika (Ji i U) konstantne, moze struja Jz, koja tece kroz sam razdjelnik, biti slabija. Ako su ove struje promjenljive, mora struja Js biti jaca; do deset puta vi§e od zbroja J1+J2.

Ako su

Opterecenje pojedinog otpornika u razdjelniku napona izracunava se kao umnozak jakosti struje koja tece kroz otpor i napona na njegovim krajevima. Za primjer na si.
6-12c to je:

Kroz svaku takvu stabilizatorsku cijev smije teci neka maksimalna struja (J mats). Struja takoder ne smije biti manja od neke odredene vrijednosti (3 min), da se cijev ne bi »ugasila«. Pri odredivanju vrijednosti otpornika Ri treba misliti na to da cijev ne bude preterecena ni onda, ako se kod Ui struja nikako ne trosi. Na Ri mora, osim toga, pad

napona biti jednak pa je dakle:

razlici 17

Ui,

•*maks

P 3 =J3 U Pi-Vi + JtHUt-VJ; Pi-Vi+Jt+JMu-v,) Da se otpornici ne bi previse za2;

grijavali, potrebno je da im opteretivost bude barem dva do tri puta

se kod Ui crpe struja, njen tok kroz stabilizatorku E oslabi, ali napon Ui ostaje prakticki konstantan. Treba samo paziti da se ne crpe struja koja bi bila jaca od razliIve J maks~~~J min*

Cim

veca od izracunatog opterecenja.

pona,
Stabilizacija

napona tinjalicama

Ako tro§ilo (potrosac) ne crpe stalnu struju, bolje je u razdjelnik
napona
tor e.
cijalne,

vise stabiliziranih naupotrebiti vise stabilizatorskih cijevi. Na si. 6-13b su dvije takve cijevi spojene u seriju. Napon U2 odreden je stabilizatorkom Es, a napon JJi jednak je zbroli

Trebamo

mozemo

ukljuciti posebne stabilizaStabilizacijske tinjalice su spe-

plinom punjene
i

cijevi.

Zovu
kroz

ih jos
(si.

stabilizatorkama.

Napon U
tzv. na-

6-13a)

mora

pona paljenja

biti visi tinjalice.

od

Kad

ju napona na obim cijevima. Otpornik Ri odreduje se na jednak nacin kao u predasnjem primjeru. Drugi otpornik (R2) ima velik otpor (0,1 do 0,5 MQ) i sluzi samo zato da bi se olaksalo paljenje tinjalica. Opterecenje otpornika Ri u svakom slucaju iznosi

a)

b)

r

—•

° +

u

P=JmakS {U-U )> dok njegova opteretivost mora biti barem dva do tri puta veca. Kao R2
t

dobro

ce

posluziti

poluvatni

ot-

©

If

pornik.

Q

SI 6-13. Stabilizacija napona spedjalnim, plinom punjenim cijevima, tzv. tinjalicama: a) s jednom; b) s dvije stabilizator ske tinjalice
110

Ukupan potrosak struje, kod Ui U2 zajedno, ne smije preci razliku ovisno o upotrebljenim Jmaks Jmin, stabilizatorskim cijevima Ei i Es. I tinjalice se sve manje primjenjuju, ali ih se ipak moze naci u nekim uredajima. Dobro sluze za stabilizaciju napona izmedu 70 i 150 V. Serijskim spajanjem mogu
i

stabilizirati

i

vise napone.

Primjena Zenerovih dioda
Zenerove diode se u strujnim krugovima ponasaju slicno stabilizatorskim tinjalicama. Pad napona na njima, u odredenim uvjetima, ostaje prakticki konstantan, bez obzira na jakost struje koja kroz njih tece. Zato se i one mogu primijeniti
za
stabilizaciju

napona
tinjalica:

(si.

6-14).

Predotpor Rt odabire se na siican
nacin, kao

kod

R

t

=

U-U

ponu. Ukoliko su promjene nestabilnog napona prevelike, mijenjat ce se jakost struje koja tece kroz Zene rovu diodu, pa ce to utjecati i na
stabilnost napona koji nam je potreban. Na si. 6-15 je serijski pred-

Jakost struje J ntaks * e najveca struja koja smije teci kroz Zenerovu diodu, £to je ovisno o tipu. Napon V je najveca ocekivana vrijednost nestabilnog napona, a Ui pad nauona na samoj »zenerici« koji je jednak korisnom, stabiliziranom na-

t

**maks

otpornik zamijenjen FET-om. Ako se, naime, kod FET-a gejt (g) i surs
(s)

medusobno

spoje,

onda

je struja

4
'

o+U1

STABIUZIRAN!

NAPON

1

2D
..U2EMLJENI" POL

SI. 6-14.

stabilizaciju

Primjena Zenerove diode za napona
-O + (J
NESTABKAN NAPON

koja tece kroz taj poluvodicki elemenat konstantna, tj. neovisna o naponu. Tako ce kroz ZD teci struja koja se ne mijenja i kod jacih promjena nestabilnog nauona. Stabilizirani napon je onda znatno konstantniji.

Slicno se moze postici pomocu bipolarnog tranzistora (TR, sL 6-16) kojemu diodom D osiguramo konstantni napon izmedu njegove baze i emitera. Otpornik R treba da osi-

kojemu

gura toliko jaku struju, da pad napona na diodi D dode u podrucje u
se

on vrlo malo mijenja.

SL

6-15. Vnipolarni tranzistor, FET, osigurava napajanje Zenerove diode konstantnom jakoscu struje va

malo strujno opterecenje, mozemo dodatnim tranzistorom TR (bilo
PNP-tipa, bilo NPN-tipa) »jacu zenericu«. Otpornik
a)
i

Ako Zenerova dioda ZD (si. 6-17) moze stabilizirati napon samo uz
naciniti

je stabilizacija bolja

R

odgo-

b)

.a

ZD

2D 1

^

M™
P-N-P
f
.„
;
!

:€)
r
i

N P N
.
.
i

i

SL

6-16.

Bipolarni (»obicni«) tranzi-

stor PNP-tipa, uz pomoc diode D i otporniha R, takoder napaja Zene-

SI
de,

6-17.

Ovakav sklop Zenerove

dio-

rovu diodu
jom,

ZD konstantnom
ciju

stru-

osigurayajuci

bolju stabiliza-

napona

tranzistora i jednog otpornika ponasa se kao jaia Zenerova dioda i podnosi veca opterecenja; a) s tranzistorom tipa PNP; b) s tranzistorom tipa

NPN

111

1

vara

onome na

si.

6-14.

Tranzistor

a)

b)

se uzima prema zeljenom opterece* nju, a sve zajedno prikljucuje se samo na dvije tadke, kao da se radi o

pravoj Zenerovoj diodi! Dakako, i tu treba dodati odgovarajuci predotpornik, u seriju sa ovom »sintetskom« stabilizatorkom.

£>

A2D\

z

O-

Stabilizacija napona s tranzistorlma

C)

d)

Najprije su tranzistori za stabilinapona bili upotrebljeni prema si. 6-18. Suha baterija malog kazaciju

paciteta B sluzila je samo kao referentni izvor napona. Tu je iskoristeno svojstvo tranzistora da u spoju »emiterskog slijedila« (emitter follower) na svom izlazu vjerno i bez pojacanja prenosi »signal« sa baze. Zato je napon U gotovo jednak naponu baterije B. Konstantan je bas koliko i taj referentni napon.

SL 6-19. Danas se kao izvor referentnog napona iskljucivo koristi Zenerova dioda: a) stabilizator
s tranzi-

rovom diodom, ne mijenja

Referentni napon, dobiven Zenese, za

razliku od baterije, ni poslije vrlo dugog vremena, pa je njena upotireba prikazana na si. 6-19 u cetiri varijante sa razlicitim tipovima tranzistora.

storom NPN-tipa i uzemljenim negativnim polom; b) tranzistor je PNP-tipa, a uzemljen je pozitivan pol; c) i tu je uzemljen »plus« uz primjenu tranzistora NPN; d) stabilizacija

se postize PNP-tranzistostabilizi-

rom. Uzemljen je »minus« ranog napona
shematski,
si.

Svakome, koji eksperimentira s razlicitim uredajima, potrebni su stabilni naponi razlicite visine. To nam omogucuju stabilizatori koji su
a)
b)

u

principu, prikazani na

6-20a i b. Prvi ima uzemljen negativni pol napona i tranzistore NPN-tipa. Drugome je pozitivni pol uzemljen, a upotrebljeni su tranzistori PNP-tipa.

ng-p-r-in
0,1

P

0,1 >i

Tranzistori TRs i TRs, odnosno TRs i TRe, formiraju Darlingtonove parove s velikim strujnim pojacanjima. Tranzistor TRi, odnosno TRt, ima zadatak da uporeduje napon na razdjelniku Ri/P/Rz sa re-

i
SL
skog

islijedila

ferentnim

naponom

zenerice

ZD.

Tranzistor u spoju emiter(emitter follower) moze bid vrlo dobar stabilizator uz uvjet da je spojen sa izvorom stabilnog »referentnog« napona. Taj napon su nekada davale posebne
6-18.

baterije

Svaka promjena napona U prenosi se na taj tranzistor koji, upravljajuci sa Darlingtonovim parom, popravlja i odrzava izlazni napon konstantnim. Potenciometrom P mozemo mijenjati u odredenim granicama po volji visinu napona U.

112

TRI =BC177

TR2sBC161-10

TR3=2N3055

Sklop »pozitivnog stabilizakod kojega je kolektor posljednjeg tranzistora u stabilizacijskom lancu (TR3) uzemljen i spo~ jen izravno na hladilo, u kontaktu
6-21.

SL

tora«,

je sa sasijom

otpor od 7,5 Q (dva otpornika od po 15 Q> vezana paralelno!) tece jaca ili slabija struja koja vise ili manje »otvara« tranzistor TR3. Ovaj ne

mora
jer

biti

mu

izoliran od hladnjaka, je kolektor uzemljen!

Darlingtonovi parovi tranuz treci tranzistor koji sluzi kao komparator (uporedivac) napona, u stabilizatorima napona: a) s^ tranzistorima NPN-tipa i »vrucim« pozitivnim polom. Negativni pot napona je uzemljen; b) tranzXstori su tipa PNP, negativni pot je »vruc«, dok je pozitivni uzemljen. Prvi nazivamo »pozitivnim«, a drugi »negativnim« stabilizacijskim skloSI.

6-20.

Integrirani sklopovi

zistora,

u stabilizatorima napona
Daleko vece pojacanje nego Darlingtonovim parovima postize se operacijskim pojacalima. Domace operacijsko pojacalo IL 741 sluzi u stabilizatoru napona, si. 6-22, kao tzv. komparator, tj. uporeduje dio izlaznog napona (sa potenciometra P) s referentnim naponom Zenerove diode ZD, upravljajuci istovremeno s tranzistorom TR. Velicinu izlaznog

pom
stabilizator, si 6-21, kao da je postavljena »naglavce«. U principu je svejedno koji pol izlaznog, stabiliziranog napona uzemljimo, ako to samo pravilno ucinimo.
I

Shema

napona U2 mozemo potenciometrom odabrati prema potrebi. Napon Ui
potjece iz ispravljaca. Za prakticnu upotrebu najpogodniji su stabilizacijski »integrirci« koji sadrze sve potrebne elektronicke elemente, a prikljucuju se samo na tri tocke, tj. na tri prikljucna kontakta. Izgled nekih od njih i raspored prikljucaka vidimo na si. 6-23. Oni u manjim kudistima smiju se,

ovdje Zenerova dioda

ZD

daje

re-

ferentni napon. Ovaj se prenosi na tranzistore TRi i TRs koji su medusobno spojeni na Darlingtonov nacin, umnazajuci svoja strujna pojacanja. Ovisno o potrosku, kroz

razumije

se,

manje

opteretiti

od
113

8

Radio prirudndk

.

onih u vecim kucistima. Za puno ppterecenje, predvideno za odredehu izvedbu, obicno treba upotrebiti dovoljno veliko hladilo (hladnjak).

Upotreba je vrlo jednostavna.
si.

Na

6-24 je tzv. pozitivni stabilizator

(sa

Ispravljacke diode Dt

uzemljenim negativnim polom!). i D$ mogu se

svojim anodnim priklju&iicama spojiti izravno na »minus«. Ako je stabilizator predviden za veca strujna
opterecenja, mogu i ispravljacke diode biti u£vrscene na isto hladilo. Pri tome i diode i kuciste stabilizator dolaze u direktan, vodljivi kontakt sa hladilom!

SL 6-22, Princip primjene operacijskog pojacala (integriranog sklopa IL741) kao komparatora i upravIjaca stdbilizacijskim tranzistorom TR. Ako nije potrebna struja jaca

Odgovarajuca serija »negativnih« stabilizatora ima oznaku koja po.« Shema takvog 6inje brojem »79 stabilizatora je na si. 6-25. Tu su i ispravljacke diode drugacije spojene!
.

od 15 do 20 mA, prikljucak

.

br. 6 integriranog sklopa spaja se direktno na izlaznu prikljucnicu f-f I/aj, a tranzistor se moze izostaviti

Isti rezultat, tj,

ni pol,
ra,

uzemljen pozitivkao kod predasnjeg primje.
.

moze se postici i »pozitivnim« stabilizatorom (serije »78 .«) prema sL 6-26. Razlika je u tome da se sada kuciste stabilizatora mora izolirati

i>

od uzemljene metalne

sasije.

Ovi integrirani stabilizatori imaju ogranicenu opteretivost, ovisno o tipu i kucistu, kao i o uspjesnosti hladenja. Ako zelimo stabiliziran napon uz jace struje treba dodati neki odgovarajuci tranzistor (si. 6-27). Ovaj moze biti silicijev ili germanijev izlazni tranzistor. Na slici je i formula za izracunavanje velicine otpornika Ru Ona vrijedi za silicijeve tranzistore. Za germanijeve treba u brojniku uzeti vrijednost 0,4

umjesto

0,9.

Kada

se

kod

»

+ [/«

crpe struja, onda kod malih jakosti tu struju daje sam stabilizator. Tek kada potrosak struje naraste toliko, da pad napona na Ri postane dovoljno velik da se »otvara« tranzistor TR, poteci ce struja i preko njega. Na ovom mjestu su se pokazali vrlo dobrima germanijevi domaci tranzistori u TO-3 kucistu

Vazno

(»Ei-Nis), je

sa

oznakama

»AD

.

.«.

da oba nacrtana kondenzatora (od 0,33 ^F i 0,1 [iF) budu

SL
rija

6-25.

Za

razliku

od

stabilizatora
se-

serije »78..« koji

su »pozitivni«,

tronoznih negativnih integriranih stabilizatora ima oznake, 7905,
7908, 7912, 7915 itd.

jednostavna

Upotreba im je a stabilnost napona vrlo dobra

o o

.

TRi odgovara onome

TR na

si. 6-27.

nickog izvoda
bilnost

(br. 3).

Zato je

tranzistoru TRs povjerena je zastita od preterecenja. Ako struja koju crpemo kod » + U« po stane prejaka, pad napona na otporniku R2 otvori tranzistor TRs, pa ovaj vise ili manje (ovisno o struji J izl ) kratko spaja otpornik Ri, smanjujuci mogucnost toka struje

Dodatnom

kod malih jakosti
losija.

i stastruja.

mnogo
Izbor

stabiliziranog

napona

prema potrebi
Opisani integrirani stabilizatori
sa

kroz TRI.
Integrirani stabilizator napona kao stabilizator struje

oznakama 7505, 7808, 7812, 7815 daju samo odrectene napone od 5, Ako su nam potrebni 8, 12, 15 V
. .
. .

.

drugaciji naponi jednake stabilnosti,

upotrebit

cemo takve

stabiliza-

6-15)

Pomocu unipolarnog (FET, si. ili pomocu manjeg bipolarnog tranzistora (TR, si. 6-16) mogu se

dobiti jakosti struje koje su gotovo neovisne o velicini elektricnog napona, ali ako zelimo jos bolju staosim toga bilnost struje kojoj

mozemo u
ti

sirim granicama odabra-

jakost, posluzit

cemo

se integri-

stabilizatorom prema si. 6-30. Najcesce za ovakvu svrhu odgovara stabilizator za neki nizi napon, npr. TBA625 ili \lA7805. Ovi daju napon od 5 V. Potrebnu jakost stabilizirane struje (u amperima) lako je izracunati prema formuli sa slike, uz zgodno odabrani otpornik R (u omima). Stavimo li u racun R u kiloomima, izlazi struja J kons u miliamperima! Vidimo da po* stoji mogucnost odabiranja jakosti struje, koja ostaje priblizno konstantna, sve do maksimuma koji je dopusten za odredeni stabilizator (ovisno o velicini kucista i o hlade-

ranim

naponskim

to pokazuje si. 6-31. Pri tome prikljucak br. 3 nije vise uzemIjen (na »minusu«), vec je doveden na razdjelnik napona R1/R2. Stabilizirani napon » + U« ovisi o izboru tih otpornika. U laboratoriju je cesto potrebno da taj izlazni stabilni napon, od slucaja do slucaja, promi jenimo. To se postize razdjelnikom napona u koji je ukljucen poi R' odtenciometar P. Otpornici reduju gornju i donju granicu napona. Stabilizator je sada potrebno izolirati od hladila! Tako se stabilizatorom koji je graden za napon moze dobiti izlazni napon od 5

tor kako

R

o razdjelniku napona) sve do preko 15 ili vise volta! »Elegantnije resenje«, kako oi to radio-amateri rekli, postize^ se

od

5

V V (ovisno

t

primjenom operacijskog pojacala ili IL 741), kako se to vidi na si. 6-32. Nestabilan napon iz ispravljaca koji se dovodi na »+«
(^A 741

6-30 vrijedi

nju stabilizator). Formula na si. samo za razmjerno vece

jakosti struje jer u njoj nije ura* cunata struja koja tece preko zajed-

JJA78...

U
0,33;j

=

Ustab(l+-^-j + j

-oj konst

SI. SI.
6-30.

Stabilizator

napona kao

6-31. lako je integrirani stabilizator 5 tri prikljucka predvi&en da daje jedan cvrsto odreden napon,
t

sredstvo za postizavanje konstanu

tnoguce je postici

ne jakosti struje

i vece napone. Vidi tekst

116

treba biti harem 3 V visi od najviseg stabiliziranog napona »+[/«. Visinu izlaznog napona odabire se potenciometrom od 10 kQ. Taj napon ne moze biti nizi od onoga za koji je nacinjen stabilizator.

Trebaju onoga koji

li

nam

je

i nizi naponi od odreden samim stabi-

lizatorom, korisno je posluziti se sklopom koji je u principu prikazan na si. 6-33. Tu je opet operacijsko pojacalo »741« i potencicmetar

SL

6-32.

Operacijsko pojacalo ovdje

za odabiranje napona. Za opseg od -{-0,5 V do 10 V potrebna su dva izvora: jedan sa naponom izmedu + 13 do 25 V i drugi sa (negativnim naponom u odnosu na »sasiju« koja 17 V. 7 i je uzemljena) izmedu

sluzi za izbor visine stabiliziranog

napona

+ U«), dok

tivan

— U«). je

drugi napon nega-

i

pozitivan negativan napon nije tesko naciIspravljac koji daje
i

nisu jedini,

Razumije se da ovi stabilizator! ali za primjenu sigurno

Jednu takvu mogucnost vidimo na si. 6-34. Mrezni transformator ima na sekundarnoj strani namotaj sa odvojkom u sredini. Za ispravljanje sluzi tzv. »Graetz-ov most« (Grecov most). Kondenzator Ci ima uzemljenu svoju pozitivnu, a konniti.

+13...25V

denzator C2 svoju negativnu »stranu«, pa je prvi izvor negativnog, a drugi izvor pozitivnog napona.

Na ovoj su slid stabilizator i operacijsko pojacalo u drugacijem
medusobnom
spoju.

-7...

-17V

U ovom

pri-

mjeru su nam na raspolaganju dva napona. Jedan je u odnosu na neutralnu prikljucnicu ( + ) pozitivan

SL 6-33. Sklop za odabiranje stabiliziranog napona u vecem rasponu, od 0,5 do 10 V, primjenom 5-voltnog stabilizatora. Vidi tekst

~[C2

0,1

pT

SL

6-34.

Ispravljac sa dva napona suprotnog predznaka

117

su najprakticniji, buduci da u najjednostavnijem slucaju uopce ne trebaju nikakvih dodatnih dije-

lova.

ima
s

Vise zahtijeva u tome pogledu integrirani sklop sa oznakom
ili

Na sL 6-35 vidimo da Zenerova dioda ZD1 sluzi kao uzorak stabilnog napona. Tranzistor TRs uporeduje taj uzorak sa dijelom izlaznog napona (na potenciometru Pi) i svaku promjenu prenosi na tranzistorski niz TRs,

»723«

njim postize

»123«. Stabilizacija koja se je osobito dobra. On
ali

omogucuje visestruku primjenu,

treba dodati jos elemenata izvan njega. Taj sklop i jednu od njego* vih primjena upoznat cemo malo kasnije (si. 6-39 i si. 6-40).

TRd i TRs. Tranzistori TR4 i TRs cine »Darlingtonov par«. Zajedni^ko strujno

je

pojacanje kod takvog para jednako umnogku strujnih pojacanja upo-

trebljenih tranzistora. Ako na jednak nacin dodamo i treci tranzistor, TRs, ukupno strujno pojacanje

Odabrane sheme ispravljaca
za samogradnju

»tranzistorske trojke« jednako je svih triju strujnih pojadanja.

umnosku

lako ce se amater d tehnicar i sa dosadasnjim shemama stabiliziranih ispravljaca modi posluziti za samogradnju i za razlicite primjene, ovdje jos prikazujemo posebno odabrane ispravljace koji su bili sagradeni u vise primjeraka, zq maksimalne jakosti struja od do 2, pa sve do 20 A. Namijenjeni su za laboratory ske potrebe, ali takoder za pogon mnogih tranzistorskih uredaja, osobito primopredajnika za KV i UKV do blizu 200 INPUT-a.

Ima li tranzistor TRs strujno pojacanje koje iznosi, npr. 50, onda kroz tranzistor TRa mora teci samo 50 puta manja struja od one koju zelimo dobiti iz ispravljaca. Tranzistor TRb mora dati struju koja je od toga jos manja (za vrijednost strujnog pojacanja tranzistora TR4),
Otuda slijedi da samo tranzistor TRs mora izdrzati citavo strujno opterecenje, dok ostali mogu biti
manji. Tipican izbor tranzistora bi
bio:

W

-^ +

"lOn

SI-

6-3 $-

14

V

(vidi opts

Niskonaponski ispravljac koji daje stabilizirani napon od 7 do u tekstu), uz opterecenje izmedu 1 i 3 A. Ima ugraden
elektronicki osigurac protiv preterecenja

cijal

lektora u TRi, tako padne i potenkolektora u TR2. Istovremeno
i

bilizirani ispravljac

padne

izlazni

napon

ispravljaca.

Na
i

trebljavati uz radne uvjete.

je dobro upojedanput odabrane

nacin je ispravljac zasticen od kratkog spoja i od preopteretaj

civanja.

Transformator T mora imati primarnu zavojnicu koja je predvide-

kratki spoj, izlazni napon ostaje i dalje iskljucen, sve dok ne pritisnemo tipku »RESET«. Tu je kontakt koji se pritiskom otvara. Izlazni napon se »vrati« i ispravljac je opet sposoban za rad. Potenciometrom P2 moze se odabrati ona jakost struje kod koje <te elektronicki osigurac iskljuciti uredaj, dok se potenciometrom Pi odabire visina napona koji nam treba. Obzirom na to da visina izlaznog napona, uz stalan polozaj potenciometra P2 takoder djeluje na elektronicki osigurac, ovaj sta,

Ako uklonimo

na za napon izmjenicne elektricne mreze. Na svojoj sekundarnoj strani mora dati potreban napon, za 30 do 50°/o visi od najvise vrijednosti
stabiliziranog istosmjernog napona, koji zelimo postici. Opteretivost transformatora mora takoder odgovarati jakosti struje koja nam je potrebna.

isprav^acke diode Di, Da takoder treba odabrati prema potrebnoj jakosti struje. FilSilicijeve
D2,

Ds

i

tracija ispravljene struje samo jednim elektrolitskim kondenzatorom od 2500 \i¥ dovoljna je za maksimalnu jakost struje oko 2 A. Za

119

5
ST«tigndnatlf\jclfca

6A

R-100K
TA
T

TRI

=

BC107
G

TR2=BCUt-10
TR3 « 2N30M TRi *TR5»2N 3055 TR6 = BC177

JL

TR7iTR8sT«IST0Rl

Ispravljac sa izlaznim, stabiliziranim naponom od 13,5 V. Opteje do 6 A ili vise, vidi tekst. Ima dvostruki elektronicki osigurac: protiv prejake struje i kratkog spoja, te protiv previsokog napona

SL

6-36.

retivost

mu

struju do 5
biti

A

taj

kapacitet

mora

najmanje 5000 ^F. Zenerove diode ZDi i ZD2 su medusobno jednake i moraju biti za napon koji je barem 1 V nizi od potrebne najnize
vrijednosti napona.

zagrijavanju (TRi i TRs).

izlaznih

tranzistora

Mjernim instrumentom

M

moze

se mjeriti ili napon ili struja. Pokazivanje jakosti struje regulira se, jednom za stalno, potenciometrom Ps a pokazivanje napona potenciometrom Pa. Najbolje je da Pa, P3 i P4 budu trimerski potenciometri, dok jedino Pi treba posluzivati dugmetom izvana. Buduci da je transformator 7 (sL 6-36), prema namjeni, dopustao
t

Tranzistori TR* i TRs su medusobno paralelno spojeni. Medu njima ima uvijek razlika pa je za popodjednakog strujnog stizavanje opterecenja potrebno u emiterski strujni krug svakoga od njih staviti po jedan otpornik od priblizno 0,25 Q. Tranzistor TRs sa TR4 i TR$
cini opet Darlingtonov par,

Kao

i

u

predasnjem primjeru, TR3 upraylja sa izlaznim tranzistorima. Njime upravljaju preostala dva, TRi i TR*. Regulacija u principu odgovara regulaciji koja se nalazi i u ispravljacu na si. 6-35. Razlika je u upotrebi samo dviju dioda za isprav-

trajno opterecenje do 5 A i povremeno, kratkog trajanja do 6 A, ovaj ispravljac daje do 6 A istosmjerne struje. Uz jaci transformator bi se sa istim tranzistorima mogle dobiti struje i do 10 A. U tome slucaju transformator bi na svojoj sekundarnoj strani morao, uz toliko strujno opterecenje, davati napon od 2x17,5 V. Manji napon nije dovoljan za dobru stabilizaciju, dok bi veci napon bio uzrokom jacem

Di i D2 moraju biti dimenzio nirane za jakost struje koju zelimo crpsti iz ispravljaca, a ucvrscene su izravno na hladilu gdje se nalaze i tranzistori TR3, TRi i TRs. Razlika je jos u tome da tu postoje elektronicki osiguraci sa tiristorima. Od prejake struje stiti osigurafc u kojemu su tranzistor TRs i tiriljac.

120

stor TRj. Kada struja, koja se uzima iz ispravljaca, prede odabranu granicu, provede tranzistor TRe i okine tiristor TRi. Ovaj kratko spoji kolektor tranzistora TRs na sasiju pa izlaznog napona vise nema. Tek kada struju prekinemo kod Pr. 1, zatvori se Pr. 2 i izbije elektrolitske kondenzatore Ci i Cs, i

tako iskljucimo ispravljac, mozemo ga ponovno ukljuciti (»resetirati«).

Napon

se

ponovno

javi,

ako je

uklonjen uzrok preterecenja. Za okidanje tiristora TR7 na opisani nacin koristimo pad napona na ampermetru M. Jedan njegov dio,

St

6-37.

mo

potenciometrom od 500 Q, dovodibazi tranzistora TRe.

si

6-36,

Izgled ispravljaca, prema s prednje strane

Uz uvjet da nas kod ovog ispravljaca interesira samo jedna stalna vrijednost izlaznog napona (npr. + 13,5 V) mozemo ugraditi jos i osiguranje od prevelikog napona koji bi se na izlaznim prikljucnicama mogao pojaviti u slucaju da dode do unutrasnjeg proboja u regula-

Prednju stranu ovog ispravljaca vidimo na si. 6-37, a njegovu straznju stranu na si. 6-38. Na masivnom aluminijumskom, rebrastom hladilu vide se tri tranzistora 2N3055 (treci je umjesto 2N3054, kojega nije bilo pri ruci, HI). Iznutra su na istom hladilu i diode Di i D2.
Jntegrirani sklop tipa »723« saZenerovu diodu koja sa pojacalom P.R., a napajana konstantnom strujom, osigurava izvanredno stabilan referentni napon U reft neovisan o temperaturi. Pojacalo P.O.
drzi

TRi i TR>. onda jednak naponu 11a kondenzatorima Ci i Cs, sto moze biti opasno za prikljucene
cijskim
Izlazni

tranzistorima
je

napon

uredaje. Zastitu pruza tiristor TRs.

Zenerovu diodu ZD2 i silicijeve diode Ds, D4 (eventualno jos koju k tome) odabiremo tako da tiristor TRs bude okinut cim izlazni napon dosegne neku unaprijed odredenu
vriiednost, npr, 15 V, Kad se to dogodi, tiristor predstavlja pravi kratki spoj, uslijed kojega u momentu pregori rastalni osigurac (npr. od 8 A). Razumije se da tiristore treba

odabrati
struje receni.
i

tako da mogu podnijeti napone kojima ce biti opte-

Na stabilnost izlaznog napona ne utjecu padovi napona na emiterskim otpornicima i na ampermetru, jer se razdjelnik napona za regulaciju (sa potenciometrom od 1 kQ od kojega se upravlja sa TRi) spaja iza ampermetra. Regulacija na taj nacin »uzima u obzir« 1 tc padove napona pa se oni ne pojavljuju na izlazu ispravljaca!

SI

6-38.

Isti

ispravljac straga.

masivnom aluminijskom, rebrastom hladilu vide se tri tranzistora
i

Na
is-

matice kojima su ucvrscene pravljacke diode

121

.

ima dva ulaza. Signal doveden na jedan od njih imat ce na izlazu izmijenjenu fazu (invertiranu), a na drugi neizmijenjenu (neinvertiranu). Ugradeni tranzistori (sL 6-39a) dioda ZD2 omogucuju raznoliku i primjenu u stabiliziranim ispravlja&ma.
l

na

Razlikujemo dvije izvedbe. Jedje u plasticnom »DIL« (Dual-Inkucistu
sa
14

-Line)
6-39b), ciste,

nozica

(si.

dok druga ima metalno kudonekle slicno TO-5 kuclstu

potencijal na prikljucmci br. 2. Tu je invertirajuci ulaz, sto znaci da ce svaki pad napona proizvesti korekciju na vise! Na neinvertirajuci napon ulazi referentni napon koji sluzi kao »norma« prema kojoj se izvrsavaju sve korekcije. Na priklju^nici br. 6 je napon koji se vodi na regulacijske tranzistore, Darlingtonov par, TRi i TFb. Tu je promjenljivi otpornik (maks. 1 kQ). Ukljucen je izmedu prikljucnica br.
10
i

1.

Ako pad napona na tome

tranzistora, sa 10 prikljucaka, presi. 640. Na crtezu jedne i druge varijante su prikljucci oznaceni kao

ma

otporniku bude prevelik, aktivira se automatika zastite od preterecenja i izlazni napon pada.

u fabrickim prospektima, zbog lak§eg snalazenja.

Na shemi ispravljaca, si. 6-40, numeracija prikljucaka odnosi se na metalnu izvedbu. Visina izlaznog napona odabere se, »jednom za svagda« potenciometrom u razdjelniku napona kojim se odmjerava

Ako transformator na svojoj sekundarnoj strani moze dati napon od 18 V kod opterecenja sa 10 A;
ukoliko i ispravljacke diode mogu podnijeti takvo opterecenje bez prevelikog zagrijavanja, treba odabrati
i

(TRi

=

2N3716 kao na si. 6-36) za opterecenja do 10 A. Kondenzator Ci neka ne bude manji od po 2000 ^F za svaki ampei

odgovarajuce tranzistore 2N3054 ili 2N3055; TR* = dva paralelna 2N3055, ili

Trebamo li jos jace istosmjerne struje uz dobru stabilnost napona, npr. do 20 A uz napon od 13 V, zemo sagraditi ispravljac prema si. 641. Uz dovoljno snazan transformator (primarno blizu 400 W!) i ispravlj^cki »grec« za 30 A (PIV = 60 do 80 V), te tranzistore TRi

mo

=

2N5302

i

TRst

= BD136

i

jednoam-

perski stabilizator »7812«, izgradeno je nekoliko takvih ispravljaca kod nas i svi su odmah »proradili«. Oni
vrlo dobro sluze za pogon snaznijih tranzistorskih primopredajnih radio-stanica. Pri gradnji se ne smije zaboraviti da svi vodovi moraju biti sto kraci i dovoljno debeli. Posebnu paznju treba posvetiti hladilu. Ono mora biti rebrasto, u sredini 1 cm debelo. Neka je tako veliko da sluzi kao poklopac na gornjoj strani limene kutije u kojoj je ugraden taj ispravljac. Inace ne treba ocekivati pravilan rad uredaja. Bez toga je zagrijavanje tranzistora (20 ampera! !) preveliko.

b)

SL

stabilizator 6-19. Integrirani tipa »723« Hi »123«: a) pregted nj& govog unutrasnjeg sastava; b) ras pored prikljucaka stabilizatora, ako je ugraden u kuciste »DIL« sa 14

nozica
122

o

SI
t

6-40.

Shema

stabiliziranog ispravljada sa integriranim

dva tranzistora (vidi tekst). Predviden je izlazni napon od oko 13,5 V uz opterecenje do 10 A. Na iijevoj strani slike je prikazan raspored prikljucaka stabilizator^ ako je ugraden u okruglo metalno kuciste sa 10
nozica
0,03

sklopom »723«

n/KM

TR1

«

,i

6-41. Ispravljac koji daje napon od 13 i struju jaku do 20 A. Stabilizator tipa 7812 i dva tranzistora su medusobno povezani tako da ispravljac dobro podnosi kratke spojeve ako nisu previse dugotrajnl Ukotiko je sve pravilno nacinjeno, sa dovoljno velikim hladilom (!) i opisanim

SI

V

poluvodickim elementima, sposoban je za pogon jacih amaterskih primopredajnika. Vidi opis u tekstu
Preostali izvori elektr&ne energije
i drugo. O takvim ce ispravljacima biti govora uz aparate uredaje kojima pripadaju. i

naponima

Ovdje, dakako, nismo mogli obusve ispravljace koji mogu biti potrebni za razlicite svrhe u
hyatiti
radio-tehnici, kao sto su pogon specijalnih niskofrekventnih snaznih

O

razlicitim

naponskim pretva-

pojacala visim naponima, zatim pogon predajnika u kojima ima elektronskih cijevi ili za napajanje oscilatora (VFO) izuzetno stabilnim

racima, kao i o uredajima i izvorima za pogon radio-stanica neovisno o mrezi izmjenicne elektricne struje, govorit cemo u poglavlju o prevoznim (»mobilnim«) i prenosnim (»portable«) radio-uredajima (vidi:
20. poglavlje, str. 646).

123

predajnika i drugih uredaja. npr. za pojacanje govora.. za reprodukciju muzike sa gramofonskih ploca. vi- dimo na 3*edan Upotrebljen je samo tranzistor. si. dok je nekada potrebno i amplitudu ograniciti. magnetofonskih vrpca ili za pojacanje glasa govornika ili pjevaca. izlazne snage. koju mogu O osnovnim principima pojacanja koje se postize elektronskim cijevima ili tranzistorima vec je bilo govora u odgovarajucim prethodnim poglavljima. u velicini pojacala. a pojacani se re" produciraju preko zvucnika. U ovom posljednjem slucaju zvukovi djelupi na mikrofon. male prijemnika. u poglavljima koja obraduju odredene vrste modulacije i odredene vrste signala. Buduci da ima vise vrsta modulacije. O takvim pojacalima bit ce govora kasnije. Na ujihov ulaz mogu se prikljuciti prijemnici. kao sto cemo vidjeti kasnije. 7-1. Manja pojacala. koja je dovoljna za prijem na slusalice ili na manji zvucnik. potrebna su cesto pojacala sa strogo odredenim Niskofrekventno pojacalo sa mi- nimalnim brojem sastavnih dijelova koje moze posluziti kao »mini-razglas«. opisat cemo u poglavlju o prijemnicima.NISKOFREKVENTNA POJACALA Nekoliko oplih napomena Niskofrekventna pojacala su samnogih prijemnika. i potrebi. Takva niskofrekventna pojacala su redovito vazan dio samog nim pojasom (SSB). ali isto tako i elektricna gitara ili drugo. danas se elektronske cijevi gotovo ne upotrebljavaju. Ona moraju pojacavati samo odreden uzi opseg niskih frek- vencija. nazivamo i audio-frekSva opisana pojacala sluziti za razlicite svrhe. te u izlaznoj snazi proizvesti. kao i mikrofoni. Razlika izmedu pojedinih nisko* frekventnih pojacala je u njihovoj namjeni. magnetofoni ili gramofoni. kao i specijalni integrirani sklopovi koji su napravljeni bas za stavni dio svojstvima. Taj neka bude 124 . za opcu namjenu i sa sirokim opsegom frekvencija. u opsegu frekvencija koje mogu poja* cati. Te frekvencije cu* jemo pa ih vencijama. kao sto su amplitudno ili frekventno modulirani signali ili radio-prenos govora jednim boc- tu svrhu. prema zelji mogu zistorima i integriranim sklopovima. Kao aktivni element i u pojacalima mogu posluziti i elektronske cijevi i tranzistori. ali ih necemo ponavljati. Zato cemo ovdje prikazati pojacala kod kojih su ti principi iskoristeni. pa cemo se ovdje ograniciti na pojacala s tran- Ovdje cemo najvise goyoriti o onim niskofrekventnim pojacalima koja obuhvacaju posirok opseg nis- kih frekvencija. Cesto sluze i kao samostalni elektronicki uredaji. Najjednostavnije toanzistorsko niskofrekventno poja£alo Jedna od vrlo vaznih primjena niskofrekventnih pojacala je za modulaciju u predajnicima. Za ovu vrstu niskofrekventnih pojacala.

Mi = ugIjeni mikrofon. Zbog toga se mijenja i potencijal i struja tranzistorove baze. Taj se strujni krug zatvara preko mikrofona i preko otpornika od 10 Q. ugljena zrnca koja se nalaze ispod nje* Tako se mijenja unutrasnji otpor mikrofona pa ce se struja. sto znaci da kroz tranzistor potece kolektorska struja. ra^licite osjetljivosti i razlicite kvali- tricnog napona Mikrofona ima tete. ZV = nik 4-omski zvud- bilo koji od onih. kakav se upotrebljava u normalnim telefonima. Njegov primjer neka ne bude premalen.. Uglje ni mikrofon. Njegov promjer neka ne za normalne telefone. kojih je mnogo na nasem jev trzistu: domaci germani- snazni tranzistor sa oznakom (Ei-Nis). mijenjati u ritmu zvukova. kakav se upotrebljava u telefonima. ili jakosti struje. kojom titra izvor zvuka. Kad 125 . bi 15 V SI 7-L Najjednostavnije niskofrekventno pojacalo s germanijevim snainim tranzistorom. ali nije potrebno neko osobito veliko izabiranje. mijenjat ce se jakost struje koja na otporniku proizvodi promijenljiv pad napona. Najbolji su oni koji imaju ti Svaki izvor zvuka salje kroz uz(zrak. Mikrofoni koji su namijenjeni za tzv. Mikrofoni svojstva i njihova najvainija Za pogon pojacala mogu se uzedva galvanska elementa po 1. Veci napon ne bi bilo dobro primijeniti jer bi jakost elektricne struje kroz (nisko-omski!) zvucnik mogla postati prevelika. Za prikljucak na visoko-omski ulaz po- jace Mikrofon mora biti okrenut na suprotnu stranu od zvucnika. Za mikrofonski strujni krug bit ce dosta jedan od tih clanaka. a sastoje se od niza zguscenja i razrjedenja koja idu naizmjence. razlicitih-vrsta. obicno ima tanku ugljenu membranu. Ugtjeni mikrofoni su najjeftiniji V dosta dobro posluziti za prenos govornih frekvencija. Kad i mogu zvuk do nje dode. koji oba Zajedno sacinjavaju pogonsku bateriju. barem 10 cm. veci strujni kapacitet. Mirna struja mikrofona ce dati na torn otporniku toliki pad napona da Zvucni valovi djeluju i na mikroTo je sprava koja moze titraje zvuka pretvoriti u promjene elekfon. poljske telefone (niskoomski. ali i takvi ce posluziti. Zvucnik ZV neka bude dobar 4-omski. Nazivaju ih se tranzistor TR »otvori«.£ 1. U. jedno za drugim. Sto snazni ji tranzistor. neka bude onakav. proizvodeci neugodne i glasne zvukove. Prekidac Pr treba zatvoriti samo tako dugo dok se govori. akusticke povratne veze i uredaj bi poceo oscilirati. ona zatitra pa ili slabije zbija. *amerikan« i »poluamerikan«. vazduh) zvucne valove. Neka ne budu oni sasvim mali. ono ce ih duh cuti ako je frekvencija.5 V mikrofon mogao prejako »cuti« zvukove iz zvucnika. doslo bi do tzv.5 V svaki. Ove promjene djeluju na struju kolektora. canjem. Ona tece kroz zvucnik i pokrece je napon od 3 (oba galvanska clanka u seriji!). Ugljeni mikrofon. Oni se sire brzinom od oko 340 m/s. sa sto vecim strujnim poja- »AD. koja kroz njega tece. to bolje. Zbog strujnog pojacanja u tranzistoru ove su promjene znatno vece i iz zvucnika se cuje pojacan govor. izmedu 16 Hz i 20 kHz. Ako zvucni valovi dopru do ljudskog uha. XJMi. sto doprinosi stednji struje i produzenju trajanja upotrebljenih clanaka..« Govorimo li blizu mikrofona.

se uz ostalo nalaze tehnicki podaci o mikrofonima. Osjetljivost im je veca nego kondenzatorskih. proizvodi elektricne napone koji svojim promjenama slijede titraje zvuka. haj-faj. »Hi-Fi« (citaj kao kristalni imaju nezgodnu osobinu da su osjetljivi na veliku vlagu i na vise temperature. . i naglih promje- Ima kondenzatorskih mikrofona koji se odlikuju reprodukcijom izvanredne kvalitete. Ta je osjetljivost kod najnovijih mikrofona sa elektretom znatno manja nego u pocetku. njihova se osjetljivost cesto izrazava u decibelima. prenose na kriOna. onoliko koliko je najnuznije potrebno za razumljivost Ijudskog govora. Prosjecnom radio-amateru ili tehnicaru nece takve brojke biti dovoljno »opipljive»» Zato smo u tablici 7-1 naveli drugaciju. Tu su navedeni niskofrekventni naponi koje daju razliCite vrste mikrofona uz uvjet da operator drzi mikrofon u ruci. I kod ovih mikrofona se veci izlazni naponi mogu dobiti na ra126 terima i tehnicarima iz prakse pristupacniju mjeru za osjetljivost mikrofona. tj. ali manja nego kristalnih mikrofona. Kao i kondenzatorski mikrofoni oni obicno trebaju pomocni elektricni prednapon. gdje siri to je izlazni napon Kristalni mikrofoni su gradeni redovito od posebno pripremljenih plocica senjetove (Seignette) ili. Kvamikrofoni koji obuhvataju siroko zvucno podrucje re dovito daju manje izlazne napone. »highprenos muzike sa opse- gom od 50 do 16000 Hz ili jos vecim. Treba Kondenzatorski mikrofoni mijenjaju kapacitet kad njihova membrana zatitra pod utjecajem zvucnih promjena kondenzatorski mikrofon nabija i izbija u ritmu zvukova. Opseg zvucnih frekvencija koje se ugljenim mikrofo- nom mogu prilike prenijeti obuhvaca otod 300 do 3000 Hz. Kristalni mikrofoni su kod amatelitetni kristalni transformator. Elektreti su nasli primjenu u mikroostalo fonima koji po svojoj funkciji sjedaju i na kondenzatorske i na kristalne mikrofone. Dinamicki mikrofoni koji imaju osobito tanku i laganu metalnu traku izmedu polova jakog magneta takoder su veoma kvalitetni i skupi. Kristalna plocica je redovito u vezi s veoma laganom membranicom koja »hvata« zvukove. ama- Njeni titraji se stalnu plocicu. ot prilike 10 cm daleko od usta i da govori normalnom glasnocom. visoke cijene. Sto je opseg frekvencija nizi. tih se Zbog ih cuvati od vlage na temperature. kako je jos nazivaju. Oni koji imaju zavojnicu i membranu poput dinamickih zvucnika (samo znatno manjih dimenzija) vec su pristupacniji. ra veoma obljubljeni jer za njih ne treba ni izlaznog transformatora ni pomocnih izvora struje. fidelity«) skraceno od engl. a — — za visokokvalitetan.jacala potreban je tzv. Za amatere je tesko pristupacan zbog svoje titraje. mikrofonski cun suzavanja zvucnog opsega. laroselske soli (La Rochelle). dok su elektreti takvi materijali koji zadrzavaju svoje elektro uz staticke naboje. od onih koji su odredeni za prenos govornih frekvencija pa sve do onih koji sluze — U novije vrijeme su se za gradnju mikrofona pojavili novi materijali: elektreti. Nezgodna mu je strana da ima prilic- no velik vlastiti sum. u odnosu prema nekom definiranom nivou. Oni se na visokoomski izlaz pojacala mogu izravrio prikljuciti pomocu kratkog komada oklopljenog kabela. U tvornickim prospektima. Oni su neka analogija magnetima. Magneti su feromagneticki materijali koji trajno zadrzavaju svoja magnetska svojstva. Naponi vrijede za visokoomske ulaze pojacala. Ima ih razlicite kvalitete. zahvaljujuci svojim piezoelektricnim svojstvima. pretvarajuci mehanicke oscilacije u elektricne valova. Mikrofoni ovog tipa koji obuhvacaju uze podrucje frekvencija daju vece izlazne napone.

Tablica (za 7-1. na daljini 10 cm od rrtdkrofona) Vrsta mikrofona . Niskofrekventni naponi koje daju razliciti mikrofoni govor normalne glasnode.

Kondenzator oznacen kao 180 pF. sto je veci raskorak izmedu impedancije mikrofona (ili nekog drugog izvora audiofrekventnog »signala«) i ulazne impedancije pojacala. Da ovu pojavu lakse shvatimo. Tu je ujedno prikazano kako treba spojiti potenciometar za regulaciju glasnoce. b) za kristalni mikrofon.c) 10ju \\^HF St. genera- (kod B). moze se dodati u slucaju ako se pokaze da ulaz B zanemaruje visoke tonove. prema si. 1-2. 7-3a. c) . a kod B nekoliko stougljeni. smatrat cemo da je. d) ulaz tranzistorskog pojacala za nizu i za visu impedanciju. npr. Prikljucivanje mikrofona na ulaz tranzistorskih NF pojacala: a) za niskoomski mikrofon. c) za dinamicki mikrofon niske impedancije. Una kQ Tranzistorski stupanj. kristalni mikrofon. si. ima dvije ulazne impedancije. jednu nizu (kod £) i jednu visu 7-2d. Kod A je impedancija oko 10 kQ. Takvo zanemarivanje visokih frekvencija u cujnom podrucju je to jace izrazeno.

Tu su upotreblje- na tri tranzistora BC 108. 74) vidimo kako se opisani principi mogu prakticki primijeniti. Bu- nacen je slovom G. Zato je dio izmjenicnog napona koji otpada na R kod visih frekvencija veci. priblizno jednako jedinici. Buduci da R ostaje uglavnom nepromijenjen. bit ce dio izmjenicnog napona koji se javlja na jR sve manji Ito je frekvencija niza. Ulazni 7-3b). & Primjenom serijskog otpornika. gubimo dio onog malog niskofrekventnog napona koji dolazi do mikrofona. Slovom R neka je oznacena ulazna impedancija pojacala. naime. Osim napona u fazi. 7-2d. To zna^i da je izlazni napon prakticki jednak ulaznom naponu. 7-5. Dmrijecima: ulazna impedancija je znatno povecana! u kolektorski strujni krug stavi pogodno odmjeren otpornik Rs i kondenzatorom se (si. imaju za niskofrekventne izmjenicne signale gim vrlo yeliku vrijednost otnora. duci da su R i C spojeni u seriju. bez gubitka jednog dijela ulaznog napona. Otpornici na ulazu cine. kojima je potreban nomocni prednapon. oni predstavljaju djelitelj napona. mozemo postici prema si. Tome se moze ck> skociti samo na taj nacin da se za R osigura sto veca vrijednost. mogu se na mikrofonsko pretpojacalo prikljuciti prema si. kroz R4 ne tece izmjenicna struja zvucne frekvencije! Ovo. ako je ulazna impedancija JR razmjerno malena. razdjelnik napona pa na bazu tranzistora TRs dolazi u najboljem slucaju tek malo vise od sestog dijela tog napona (330 kQ: 50 kQ). ovisan o frekvenciji. a izlazna 100 do 200 Q. kako smo rekli. OzOn ima i svoj kapacitet C koji se ne moze zanemariti. kapacitivni otpor »kondenzatora« C je veci. zanemarivati duboke tonove. Ulazna impedancija je oko 3 MQ. Za rriske frekvencije je obrnuto. Pojacalo ce. dakako. oba su Preko kondenzatora vraca se napon na tacku u kojoj se sastaju otpornici Ri. te ^ . bit 6e kapacitivni otpor »kondenzatora« C nizi. postize se jos bolji ucinak. tolika da se na ulazu pojacala moze pojaviti gotovo sav napon iz G u cijelom podrucju zvucnih frekvencija koje zelimo pojacati.^ tor struje zvucnih frekvencija. signal dolazi preko Ci izravno na bazu tranzistora TRu Poznato je da je napon* sko pojacanje kod »emiter-folovera« (si. kao na si.AJ t—HI— 15 9 SL 7-4. Na shemi specijalnog mikrofonskog pretpojacala (si. Elektretski mikrofoni. 7-3b. Buduci da su. a njegovim posredovanjem i ulaz pojacala. R$ i R4.. Visoku ulaznu impedanciju tranzistorskog pojacala. Sto je frekvencija visa. Izlazi na to da ot pornik R4. Ako 7-3c). spoji kolektor i emiter. ulazni i izlazni napon jednaki i u fazi. Ovdje su tran- «-H .v Shema specijalnog tranzistorskog pretpojadala koje ima ulaznu impedanciju od nekoliko MQ * 9 Radio prirudnik 129 . izlazni toga. ne vrijedi za istosmjernu struju koja i dalje & nesmetano tece.

Emiterski otpornik tranzistora TRi nije pre- mosten kondenzatorom veza. Prikljucivanje elektretskog mikrofona kojemu je potreban prednapon. Ona je ovdje neovisna o frekvenciji signala. Tada je otpornikom Ri odredena ulazna im 130 . operacijsko pojacalo sa oznakom IL741 (RIZ -Zagreb) ili 100^. vanskoj vezi: kolektor prvoga je spojen s bazom drugoga. gaciji Kondenzatori Ci i C3 imaju druzadatak. istovremeno. sto je pozeljno kod rauzike. kao Na raspored i kondenzatora d kojim je premo- SI 7-5. pa govorimo o negativnoj povratnoj vezi. Potenciometrom P moze se regulirati izlazni napon a time i glasnoca reprodukcije zvukova. Tako se moze postici odredeno ogra- kondenzatorom. 7-7 je prikazana shema niskofrekventnog (NF) pojacala u kojemu. i na tai je nacin ostvarena negativna povratna otpornik (3. takoder negativna. sto je opet pozelj- TRi i TR2 u medusobnoj gal- no da govor bude razumljiviji. dakle aperiotaj Pretpojacalo. lovice pogonskog napona i.nicenje prema visokim f rekvencija- ma. odnosno sa drugih tvornica. Na si. takoder ima visestruku negativnu. ulazni niskofrekventni signal. na sL 7-6. Kapacitet kondenzatora C2 vraca jedan dio vec pojacanog signala (prisutnog u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRi) na bazu istog tranzistora. aperiodic^ ku povratnu vezu. Tome doprinosi otpornik R3 i cinjenica da ni jedan emiterski otpornik nije »blokiran« Kroz dicka. ako je to potrebno. Na njegov neinvertirajuci ulaz (3) dovodi se istosmjerni prednapon u iznosu po7-6.3 kQ) ne protice samo istosmjerna struja. umjesto pojedinacnih tranzistora.500^4 s[]s S R3 741 (Ei-NiS). Njegova je faza suprotna fazi ulaznog signala i zato se pojacanje u tranzistoru TRi sma* njuje. sluzi integrirani sklop (integralno kolo). Isti kondenzator (C2) stiti od prodora visokofrekven tnihstruja iz predajnika u blizini pojacala. Oni odvode struje najvisih frekvencija mimo Dojacala. To je tzv. povratna veza ima veci ucinak na najvise frekvencije koje se na taj nacin mogu. Ova. C2 i Cs. po volji oslabiti: veci kapacitet na tome mjestu zna£i manje »visokih«. Vidi tekst zistori sten emiterski otpornik tranzistora TR2. ali takoder zastititi pretpojacalo od eventualnog prodora visokofrekventnih smetnja (od vlastitog ili od susjednih predajnika!) u pojacalo. ML Ako Mi ima nisku vlastitu impedanciju treba prekidac Pr zatvoriti. Na njemu se javlja i jedan dio niskofrekventnog signala. 89). Manji kapaciteti smanjuju pri sutnost basova. O njemu je u ovoj knjizi vec bilo govora ranije (str. iz nekog mikrofona. frekvencija i njihov opseg moze se jos utjecati odabiranjem manjeg ili veceg kapaciteta kondenzatora za vezu. Veci kapaciteti osiguravaiu vise basova. npr. Sirokopojasno mikrofonsko pretpojacalo s dva tranzistora u medusobnoj galvanskoj vezu Opis u tekstu slicnom oznakom St.

cesto zanemaruju neke dijelove audio-frekvent nog podrucja. kako zna- Za one si. Ulazna impedancija je vrlo visoka. 2 u direktnoj vezi s prikljucnicom br. »4011«. To su neki integrirani sklopovi tipa »C~MOS«. pa bi reprodukciia bi la osiromasena. Te frekvencije bi. ako iza pretpojacala dolazi veci broj pojacavackih stunnjeva. 7-8 je jedan njegov dio upotrebljen kao niskofrekventno pretpojacalo malih napona. ali za obicne amaterske svrhe to najcesce nije potrebno. zbog svojih vecih amplituda. kakve daje mikrofon. kao sto je. Pojacanje se moze odabirati potenciometrom P kojim se »dozira« povratna veza. Jedan dio digitalnog. grubo. Kad je negativna povratna veza maksimalna (prikljucnica br. Vidi tekst 9* magnetofonske glave. Mikrofonsko pretpojacalo sa integriranim sktopom (inteeralnim kotom) IL741. mikrofonsko pretpojacalo. Na si. potrebi. jer dio izlaznog signala dovodimo na invertirajuci ulaz (2). Uz otvoreni prekidac Pr ulazna impedancija je visoka (reda 50 kQ). Najcesce se stanja izmedu tih SL 7-7. jednako iedinici (MIN) a izlazni sig- nal priblizno jednak ulaznom! Smanjimo li tu povratnu vezu pomicuci klizac potenciometra (nrema dolje na slici) pojacanje postaje sve jace Popravljanje boje zvuka i regulacija je do nekog maksimuma koji. a osobito Cl 1( 1M l 10n R' i SL 7-8. Kod snimanja gramofonskih ploca se namjerno oslabe najnize frekvencije. ce 7-8 biti mo im (str. ovisi o omjeru otpora potenciome tra i Ri. inte- griranog sklopa tipa C-MOS (4011) je ovdje upotrebljen kao linearno. u pojacanom »zvucnom koji vole eksperimentirati vrlo zanimljiva. logicke nule u logicku jedinicu i obrnuto. obicno rade tako da se stanje prebacuje iz tzv. npr. 94).vencija spektru«. zahtijevale vece razmake medu urezivanim zljebicima na ploci. Pojacanje je 10 puta (R 2 je deset puta vece od RA). Integrirani digitalni sklopovi. kao i velicine pojacanja dvaju ekstrema ne mogu koristiti. Ona je u tome slucaju niska. Gramofonske zvucnice. Bilo je to u primjerima mikrofonskih pretpojacala primjenom kondenzatora i negativne povratne veze. ima izuzetaka. 6) pojacanie je Za gradnju svih opisanih pretpojacala mogu se ili uzeti BC107 (NPN) ma BC177 (PNP). Osim tq^ga magnetska »nukotina« na magnet of onskoj »glavi« morala bi za sni131 . pedancija. Postoji mogucnost izbora nize ili vise ulazne impedancije. Pojacanje odredene frekvencije ovisi jos o kondenzatoru C2 diji izbor utjece na raspored frek- Vec smo upoznali nacin na koji moguce utjecati na spektralni sa stav niskofrekventnih struja koje se pojacavaju u nekom uredaju. Malosumne tranzistori pretranzistore (BC109 ili slicne) treba upotrebiti samo onda. No. Ona je negativna. Slicno je i s potrebom da se magnetofonska vrpca dovoljno jako »modulira« najdubljim frekvencijama.

sto je ondje bilo opisano. moguce je naciniti i kontroliranu korekciju opsega frekvencija. Pi i Pz. Ukoliko ne trebamo veliku izlaznu moze postici iz tehnoloSkih razloga. 2elimo samo naglasiti da' je i spektra.5 do 6V). ovisnosti pojacanja o frekvenciji vise nema! Tra TR1 = 2?» = TR2 = BC107B ! GRAidOFON L_ (Hi MIKROrON) 1 150K ± S/. Pri tome cemo uzeti transformatore iz nekog 132 . 7-9 pokazuje takav pri390 M f H C5 mjer pretpojadala za reprodukciju muzike sa gramofonskih plo£a. nepromjenljive korekcije. 7-10. i drugih korigirati Nedostaci reprodukcije mogu se u pretpojacalima tako da velika se postigne vjernost repro- snagu. sagradit cemo pojacalo prema si. koji u svojoj amaterskoj biblioteci ili medu svojom teh- nickom dokumentacijom cuvaju i rani j a izdanja. SI. prei na pojacanje ovdje biti BC BC 108. Ranije opisanim putevima negativne povratne veze ovdje je dodana korekcija pri kojoj postoji jaka ovisnost pojacanja o frekvenciji. za odvojeno odabiranje jaceg ili slabijeg pojacanja dubokih i visokih zvukova u svrhu popravljanja i ujednacenja reprodukcije svih frekvencija zvucnog SL <ikofrekventna pojacala. To je sve dobro poznato onima. RC-mreza s dva potenciometra. prema izvoru pogonske elektricne energije noj izlaznoj snazi. i potreb- U ranijim izdanjima ovog prirucnika bila su prikazana razlicita ni 7-10.r ICOpT 33n|_ dukcije. PRIMJERI NF POJACALA ZA SAMOGRADNJU Niskofrekventna pojacala za sa- mogradnju planiraju se prema namjeni i potrebi. To se postize kombinaciiama otpornika i kondenzatora (C3-R3. Zato necemo ovdje ponavljati ono. kao na si. a nema ih malen broj. Mikrofonsko pretpojacalo negativnom povratnom vezom^ ovisnom o frekvenciji (Rs/Cs i Osim ovako odredene. To se ne stupnjeve tranzistorskih niskofrekventnih pojacala koristeci trans formatorske veze medu stupnjevima. u slucaju da nam za pogon sluze vrlo niski naponi (1. Tranzistori mogu ili »bapojacanje »visokih«. ako se mozemo zadovoljiti sa 50 do 100 milivata. s 7-9. s tranzistorima i sa elektronskim cijevima. Ako ih zamijenimo otpornikom (Rx = 150 kQ). To je ujedno i jedan od najjednostavnijih primjera za ujed- danas potrebno graditi izlazne nactvad (»ekvilajzer«) zvuka manje ekstremno visokih frekvencija biti joS uza nego jest. gdje je moguce potenciometrima volji utjecati Pi i P2 po R4/C4) za korekciju kvalitete reprch dukcije muzike sa gramofonskih ma 107 ploca sova« i na potrebi i zelji. C4-R4). 160 u drugom izdanju knjige. na str. 5-79.

NPN mW dovoljimo telefonskom slusalicom kao zvucnikom (najbolje je da to bude ona »dinamicka«. I takvih ce se primjera naci u ranijim izdanjima ovoga i drugih radio-prirucnika. u izlaznom stupnjtu Opis u tekstu povoljnu cijenu mogu u trgovinama naci germanijevi tranzistori koji su u tvornici slozeni u parove. pobudnom (»drajverskom«) stupnju. mirna kolektorska struja). joS se sve vise uz vrlo SL jacala zistor za eksperimentiranje. tj. »izlazni« tranzi- mogu biti BC 177 i BC 107. komplementarni par tranzistora. da potece kolektorska struja koju mjerimo kod b. Shema je namijenjena eksperimenstori tatorima. Ako nam je dosta nekoliko desetaka do blizu 100 izlazne snage i ako se za- BC PNP (moze biti Kod »NF« dovodi na otporniku R3 bude toliko velik da se tranzistorski komplementarni par »otvori«. TRS i TRs. Struja koja ovuda tece. Eksperimentirajuci s ovako jednostavnim sklopom moze se mnogo nauciti o slicnim pojacalima. iznositi polovicu vrijednosti pogonskog napona. omskog otQ (proizvod »Ei-Ni§« »Iskra-Kranj«). osiguravajuci potrebnu jakost struje baze za TRu Kolektorski radni otpor sastavljen je od Rs i R4. a i skuplje danas graditi pojacala s elektronskim cijevima. se signal koji zelimo pojacati a koji je mozda vec »prosao« kroz neko pretpojacalo. To znaci da su jedan tranzistor NPN tipa i jedan tranzistor PNP tipa podjednakih svojstava deklarirani kao »par«. sa komplementarnim tranzistora danom silicijevih tranzistora.5 9 V. kakvi amaterima cesto sluze kao »izvor« korisnih sastavnih dijelova. 7-11 ima tri tran- TRi je tipa 177 ill slican). neka za spomenute tranzistore bude oko 2 mA. pora oko 200 ili nekoliko stotina oma. Ovaj sadrzi dva tranzistora koji cine tzv. treba strpR2 i R4 dok se to postigne. Izlazna je snaga i glasnoca iz spomenute dinamicke slusalice za mnoge svrhe dovoljna (za prijemnik ili manji prenosni primopredajnik Ijivo mijenjati koji mora Stediti struju iz baterija!) NF pojacalo parom germanijevih Iako je svakim Izlazni sklop jednostavnog tranzistorskog niskofrekventnog po7-11. Taj je tranzistor u tzv. Otpornici Ri i Ri odreduju radnu tocku. dajnika. Tran- TRi je u pobudnom.malog tranzistorskog prijemnika. Pri tome treba da pad napona latori amplitudno moduliranih presi. Nije viSe »moderno«. napon a mora oko V. Na tome mjestu se prekine vod i privremeno ukljuci miliampermetar. Pojacalo na zistora. oznacen slovom a. U tu svrhu je prakticno da se umjesto fiksnog otpornika R2 stavi potenciometar od 250 do 500 kQ i da se pomocu njega »namjeste« radni uvjeti. impedancije Ukoliko to nije tako. iza kojega slijedi izlazni stupanj pojacala. Ako biti je ovaj 4. Izuzetno se danas mogu naci cijevna pojacala koja sluze kao snazni moduje. dok nema signala (tzv. komplementarni par: jedan tranzistor tipa PNP (TRs) i jedan tipa (TRi). 133 . Istovremeno mora napon.

s cetiri tranzistora. kao samostalna jedinica. ri dva su W Na isti nacin i s jednakim uspjehorn bi se kao izlazni par mogli upotrebiti germanijevi tranzistori AD161 i AD162. a njenu jakost mozemo odabrati potenciometrom Ps. si. ffzlaznom paru tranzistora (TRs i TRi) dodani su emiterski otpornici od po 0. Izlazna snaga je blizu 2 uz nogonski napon od 12 V.47 Q za vecu stabilnost rada uz razlicite temperature. Osim toga je niihova mirna kolektorska struja stabilizi- koji su navedeni uz shemu. 7-13. preko 3 W. je bilo sagradeno pojacaUpotrebljeni su tranzisto- Ako uporedimo shemu na sa predasnjom si. Mirnu kolektorsku struju ovog komplementarnog para mozemo mjeriti miliampermtetrom kod a. ako odgovara rasporedu na shemi i ako su ulazne prikljucnice na suprotnoj strani od izlaznih. TR2 = ako je pojacalo tako sagradeno. To moze biti i »§a- SI 7-i2. Niskofrekventno pojacalo sa silicijevim i germanijevim tranzistorima: TRi = BC 177. Prva silicijevi. 10 do 15 mA. Hladilo bi moralo biti vece ili deblje. uz prikljuceni zvucnik od 5Q. Kako Izgled pojacala prema si Vidi se nacin na koji su izlazni tranzistori ucvrsceni na aluminijsku limenu plocicu (za odvodenje Sl. sa silicijevim tranzistorima i stabilizatorom Niskofrekventno pojacalo. (PNP) i TRs (NPN) galvanski su/vezani i oba zajedno predstavljaju /pobiadni stupanj s vecim pojacanjfem. je tu jos 7-12. TjRt. x 3. izvor stabiliziranog napona. primjena je jos svestranija. Raspored dijelova nije kritican.rana silicijevom diodom SD. a tranzistore treba izolirati od J njega! NF pojacalo napona 7-14. Dva silicijeva tranzistora. kao na si. mozemo vidjeti da je ova. Jakost te struje neka bude. debela do mm. 7-12 shemom (si.2 BC 107. 7-11). TRi = AC cm. Potenciometrom Pt treba istovremeno postici da napon od tocke b do sasije iznosi 6 V.5 Ovako lo. a izlazni par germanijevi tranzistori. Pri tome oko tranzistor TRs i TRi moraju limena biti ucvrsceni na limenu plocicu koja sluzi kao hladilo i odvodi suvisnu toplinu. Maksimalna izlazna snaga mogla bi onda biti veca. moze vrlo dobro posluziti za najraznolicnije potrebe u amaterskoj radionici u kojoj se mnogo i eksperimentira. 7-13) velicine 1 priblizno 9 1. TRs = AC 187. uz pogonski napon 12 V. 7-13. odnosno posebna aluminijska plocica (ravna ili savinuta. sija«. »kompliciranija«. si. toptine) TRi je u predstupnju gdje je mo guce pogodnim izborom ulaznog otpora (otpornik izmedu 5 kQ i 300 kQ) prilagoditi se razlicitim izvori- 134 .

uz dovolj- nu pobudu. je BC 141 BC tranzistora. Izlazna snaga je veca od 1 W. kao i o emiterskim otpornicisignala. npr. o kolektorskoi struji tranzistora TR2. 10 do 20 mA. pa ce izlazna snaga moci doseci do nekoliko vata. struja Jc dosezala preko 150 mA. i stabiliza- ma Veza sa pobudnim stup(Tib) je kapacitivna. Pri tome je TRi = = BC107. uz pet-omski zvucnik i pogonski napon od 12 do 14 V. Niskofrekventno pojacalo sa silicijevim tranzistorima torom napona. samo izlazni i Ako npr. Pogonski napon za TRi je iiziran sa stabi- sa slabijim tranzistorima. onda se kao par Ri moze uzeti otpornik od oko 330 do 470 Q za pocetak. 161. Uz pogonski napon U — 12 do 14 V. moze se naciniti i pojacalo vece izlazne snage. sada ce ona biti na mahove oko 3 do 4 puta jaca. nacin. Potenciometrom R2 treba postici da je izmedu oznacenih tacaka polovina pogonskog napona (U/2). Tada bi trebalo smanjiti ot0.*U<stab. Izlazni tranzistori moraju imati na sebi hladila u obliku zvijezde. neka Rs bude oko 100 O. vidi tekst ZD. uz inace podjednake pogonske uvjete. BD135 i BD136. Ako je 10 V. = BC141. Stabilizirani napon moze napaiati i druge potrosace.) SI. Obzirom na to da je izlazni komplementarni par sastavlien od silicijevih tranzistora. 7-14. TR5 i Zenerovom diodom 135 . Kolika ce biti mirna kolektorska struja (fnjerena kod Jc) ovisi o jakosti struje koja te£e kroz diode. Treba Na sasvim jednak mi na ma Rs i R4.5 i ik na vrijednost oko na opisani nacin. Jc neka bude f uzeti jaci silicijev komplementarni par tranzistora.5 V. a TR. treba staviti dvve diode (Di i D2) u seriju. sto se moze postici trazenjem odgovarajuce vrijednosti za otpornik kojim su premostene diode Di i D2. Ako je pornike R3 Q i.5 do 9. sto je za mnoge namjene sasvim dosta. koji za svoje »otvaranje« trebaju veci napon nego cermanijevi tranzistori. uspostaviti mirnu kolektorsku struju h oko 25 do 30 mA. njem ZD za napon oko 9 do onda je U(stab) oko 8. o vrijednosti otpornika koji je paralelno snojen s diodama (47 do 130 Q). po shesL 7-14. o otporniku Ri.

Pojacalo sa V-MOS-tranzistorima. npr. temperatura zbog toga jos vise raste. lakiranu zicu. Tako cemo postici i dovoljno velik induk tivitet koji garantira i dobru reprodukciju basova. : : Pri gradnji se nikako ne smije zaboraviti na kondenzator Ce. S porastom temperature kolektorska struja se pojacava. naime. Iza njega. Njegova je ulazna impedancija. da dobro podnose zagrijavanje.41 1. Ako. V-MOS -tranzistori se ponasaju sasvim drukcije! Pri zagrijavanju njihova struja pada pa je pregrijavanje u normalnom radu iskljuceno.NF pojacalo tipa s tranzistorima V-MOS V-MOS-tranzistori se ponasaju gotovo identicno kao i elektronske cijevi. Tako kolektorska struja »pobjegne« do tolikih vrijednosti da se tranzistor cesto unisti. visoka. obican tranzistor. 7-75. ze formiranje vodljivog N-kanala. To moze biti VN89AA.4 mm. on moze stradati kad mu temperatura poraste. jer 8-omski prikljucak sluii sa za negativnu povratnu veztt (R& i R2) u svrhu smanjivanja izobli- mo cenja. koja tece preko drejn-elektrode tranzistora TR2. To znaci da imaju vrlo visoku ulaznu impedanciju. unatoc tog pozitivnog prednapona. Izlazni transformator . Glavna im je prednost. nekontroliranih i nepozeljnih visokofrekventnih oscilacija. je bila izlazna cijev slicna njoj. VN67AF ili VN89AF. svaka za vi- oko 50 V. u izlaznom stupnju je V-MOS-FET (TRi). Ima ih za razlicite snage. uz uvjet da svakako odrzimo gornji odnos izmedu primarnih i sekundarnih zavoja. Njemu se mora na gejt-elektrodu (g) doves ti nozitivni prednapon kojim se tek posti- U sokih induciranih napona koji bi mogli nastati na primarnoj zavojnici transformatora 7\ Prikljuciti FET treba 4-omski zvuc- nik. nije zasticen dovoljno velikim emiterskim otpornikom. 7-15) je na ulazu (TRi). stite V-MOS-FET od pojacalu (si. Uz pogonski napon od 24 V mirna struja. primarno mA ima impedanciju od 24 Q a sekundarno 4 i 8 Q. Kvadratni centimetar presjeka sadrzi 400 do najvise 450 zavoja ove zice. To znaci da se brojevi zavoja na transformatoru T moraju odnositi kao 2. C=TH 1 + TRt=FET TR2=VMOSFET D1 = |R3^ i ! s" D2 = ZD (55V) TOO^j M C4 S/. Svu zicu treba skinuti i izmjeriti koliki nam nrostor na jezgri (u cm2 ) preostaje za namatanje novih zavojnica.45 1. On oslabljuje najvise frekvencije i cuva Da se nacini takav transformator treba uzeti jezgru izlaznog transformatora iz nekog (starog!) radioapa- TR2 od »divljih«. promjera 0. iznosi 300 i kod najvece glasnoce dosize najvise 325 mA. E300. Za na- rata u kojiemu ili EL84 matanje treba pripremiti bakrenu. Zenerove diode Di i Ds. u odnosu na druge tranzistore. Podaci u tekstu 136 . Sa njom demo namotati i primarnu i sekundarnu zavojnicu sa najvecim mogucim ukupnim bn> jem zavoja.

ali onda je i izlazna snaga manja. ali su barem za sa- W Pomocu njega diti se lako oznakom TBA8KL moze sagrapojacalo niskofrekventno za da — — jos razmjerno vrlo skupi! si. Na shemi su svi prikljucci numerirani i brojke onda ako no nizi (6 SL Pogled na limenu plocicu (»sasiju«) na kojoj je sagradeno niskofrekventno pojacalo sa V7-16. Ulazna visoka. Niskofrekventna pojadala u takvim savremenim ureaajima redovito su nacinjena pri- SL 7-17 Integrirani sklop TBA820 . Zvucnik koji bi imao manji otoor. kod 12 V pogonskog napona dosize oko 2 uz zvucnik od 8Q. npr. Ima. odgovaraju rani sklop sa uz izoblicenja koja su manja od 10%. Pojacalo sa TAA611 moze se naci na str. omogucuje gradnju niskofrekventnih pojacala do 2 izlazne snage uz razmjerno malen broj dodatnih W sastavnih dijelova 137 . Shema sa integriranim je je pom TBA820 impedancija NF sklo- na si. koji ovih dana izlaze iz tvornice. -MOS-FET-om Izlazna snaga dosize oko 2. Za vlastitu gradnju nam ie 7-16 Na pojacala. NF pojacala sa specijalnim mtegriranim sklopovima Danas je svim radio-amaterima i tehnicarima poznato da gotovo nema radio-aparata i televizora.mjenom specijalnih integriranih sklopova koji omogucuju postizanje ciste i dovoljno glasne reprodukcije.. Posebno je interesantan integricistu. 243. Za one koji sami grade elektro- nicke i radio-uredaje donosimo ovdje nekoliko takvih niskofrekventnih pojacala. a da u mima nema integriranih sklopova za razlicite namjene. vidimo izgled takvog izradenog u laboratoriju ARRL. Nekoliko njih moze se naci i u poglavlju o prijemnicima u ovoj knjizi. Sam sklop je u kuci3tu DIL sa 14 nozica. 4Q smije se prikljuciti samo W f je pogonski napon znatV).5 standardom DIL-kuZa normalnu upotrebu nije potrebno dodatno hladenje. npr. a izlazna snaga. 7-17. dakako i jacih V-MOS-tranzistora. manjkao V-MOS-FET (HI). Prvi od ovih sluzi kao pojacalo za prijem na slusalice (stn 216). sa IL74I ili sa TAA611.

vise W. Izgled »stampanih« vodova na pertinaksovoj plocici.+ 9. 2. 4 W. Format plocice je 5. (si. Vidimo da je na njemu 12 prikljucnih no " " " V V 12.I2V 0~ uz dva Siroka metalna izvoda. kasiranoj tankom naslagom bakra. 6. 16 14. uz pogonski napon od 12 V postize izlazna snaga od citavih 4 W.5 V . kod kojih gubici elektricne 100n SL 7-18* Shema 5-vatnog pojaiala sa TBA8W pogonske napone izmectu 6 i 16 V. Tu je smjesten i integrirani sklop TBA810. 1 W. Sve se moze smjestiti na stampanu plocicu velicine 5.4 . 7-18) pokazuje da je potreban mali broj do datnih sastavnih dijelova.1 W! To znaci da je iskoristenje dovedene elektricne energije oko 2/3! Uz drukcije pogonske uvjete i s prikljucenim 4-omskim zvucnikom maksimalna izlazna snaga (izoblicenje do 10%) iznosi: kod " " Raspored svih sastavnih dijelova se vidi na si. Numeracija priklju£aka na ovoj slici odgovara numeraciji na shemi zica. dok su gubici u obliku zagrijanja samo 2.5 SL 7-19.5 5. 7-19. Siroke limene izvode tre- ba provuci kroz izreze na ploCici i zalemiti na bakreni sloj. Mozemo je sami naciniti iz komadica kasiranog pertinaksa. 7-18).0 V 9 V 6 V 4.5x9 cm. od 0.. Odgovarajuca shema (si. Tako se.5 x 9 cm.5 W..3 W. 7-20. W. Na nju stanu svi potrebni sastavni dijelovi pojacala sa TBA810 138 .2 W. Izgled takve plocice je na si.. To je i spoj sa »minusom« i dovoljan odvod topline za normalna opteredenja. TBA810 je veoma ekonomifian. energije (koji daju toplinu) ne prelaze preko 2.

za prilagodenje pojacala u svrhu sto vjernije reprodukcije. Vanjskim izgledom i broj em prikljucnih izvoda. Otpornik Rio normalno nije potreban. posebno za visoke i posebno za duboke tonove. Kako treba oko njega rasporediti i spojiti ostale sastavne dijelove prikazuje si. rasponu izmesnage izoblicenja ne prelaze vrijednost od 0. tf 33W ff rt * " V LfO Vazno je da zvucnik bude odabran prema pogonskom naponu. a to su snage koje se obicno koriste pri radu televizora (ili ra- mah padne na 2%.5%. kod 9 V) potrebno je dodati Rio od 150 Q. gdje uz mali broj dodatnih dijelova predstavlja citavo niskofrekventno pojacalo. dok nala. ona iznosi samo 6 mA! nema sigKod 12 V sve- Sagradimo li imat cemo strano pojacalo i za najraznolicnije pogonske napone. Cesto ga se moze naci u savremenim televizorima. ali dovoljno je samo malo smanjiti izlaznu snagu. Gore navedene izlazne snage vrijede za izoblicenja do 10%. 7-21. si. 8Q . za tzv. »ekvalizaciju«. Raspored dijelova na stampanoj plocicL Pojacalo sa TBA810 moze se sagraditi iz dijelova nor- to: malnih dimenzija 24 kod napona od »> 14 4 *t t V V i zvucnik od 16 „ T" Q 111 izlazna snaga je 5 W. BC 107) i RC-mrezama za regulaciju boje zvuka. ako je pogonski napon 24 V. odgovara integriranom sklopu TBA 810. 14. W. moglo bi doci do preterecenja i do unistenja integriranog sklopa. U du 50 mW i 2. Radne tacke se u unutrasnjosti tog integriranog sklopa automatski prilagoduju svim radnim uvjetima. ga. Na toj je slid TBA800 u desnoj polovici. tj. Kao primjer navodimo podatak da uz pogonski napon od ga do 3 W izoblicenje ne prelazi 1%. kao i sirim izvodima za hladenje. Za po- o4'C1 zv o SL gon je potreban napon od 9 do 24 V uz razlicite impedancije zvucnika i 7-20.5 W izlazne dio-aparata) u sobi.manjom Ukoliko se zadovoljimo s ne§to izlaznom snagom.4 V i kod izlaznih sna- Struja mirovanja. takoder je malena. recimo od 5 na 4 (kod 24 V) da izoblicenje od- Na lijevoj strani iste 7-21 na- W W crtana je shema predstupnja s tranzistorom TRi (npr.. Poten- 139 . U protivnom. izoblicenja su znatno manja. ako bi imoedancija zvucnika bila premalena. »Integrirac« (kako neki amateri nazivaju slicne sklopove) koji ima oznaku TBA800 predviden je za nesto vece pogonske napone. Uz napajanje sa manjim naponima (npr.

onda je moze postici i pomocu TBA 800. 7-21. ako doda snazniji komplementarni par silicijskih tranzistora. Izmedu ovoga i TBA800 je RC-sklop za regulaciju i ujednadivanje reprodukcije. O mogucnostima upotrebe dvaju takvih pojacala za stereofonsku reprodukciju vidi tekst SI. nacini u dva primjerka. vjerovatno.ff®' i Integrirani sklop TBA800 predviden je za napajanje visim naponima. Nji~ me se postize simetrija ili »balans«. dan drugome. Stereo-pojacalo sa 2x5 W izlaz- ne snage smatra se zadovoljavaju- SI. f — C-J-25V Gradnju takvog uredaja ne preporucujemo pocetnicima. uz dodatak komplementarnog para snaznih tranzistora. 7-22. za potrebe stereofonske reprodukcije. a drugi kao poja6alo za desni »kanal«. ciometrom Ps moze se regulirati glasnoca. Onda se mora dodati jos i potenciometar Pi (samo jedan za oba kanala). Za one koji vec imaju iskustva. moze jedan od njih raditi kao po jacalo za lijevi. bez dugackih vodova. ali oni se ne bi. Ako netko zeli ili treba vecu snagu. Shema 15-vatnog pojacala sa TBA800. Po volji se mogu Hi izdici Hi potisnuti i »basovi« kao i »visoki«. TRt je u pretpojacalu. nece biti vecih poteskoca. ukoliko budu sve dijelove pojacala rasporedili onim redom kako su nacrtani na shemi (za svaki kanal posebno!) pazeci da ulazi budu na jednoj a izlazi na drugoj stranL Stampanu plocicu ce iskusniji graditelj moci i sam nacipo svojoj zelji i ukusu. Opis rada u tekstu 140 . kao sto je prikazano na si. Glavno je da svi dijelovi koji pripadaju odredenom sklopu budu sto blize jeniti. 7-22. koja su stekli na jed- — nostavnijim projektima. cim za reprodukciju u obicnim stambenim prostorijama. ni ohrabrili na takav pothvat. Ako se sve sto je nacrtano na shemi.

Tablica 7-2. Mjerni podaci o snaznom pojatalu. prema shemi na si Uz integrirani sklop TBA800 upotrebljen je komplementarni par 7-22 zistora 2N3055 i BDW tran- 52 Napon napajanja (V) .

40-vatno niskofrekventno pojacalo sa kvazikomplementarnim iz- laznitn stupnjem. 7-23. Znatno preko toga necemo ici.nju napona! Lijepo je to sve napisano u prospektima. Ako se moramo odluciti za tranzistore 2N3035. ali sasvim i drugacijih svojstava* Tu je TRs onda nemamo komplementarni par PNP-tipa i on tranzistorom TRiq upravlja na takav nacin. dakle. koji su tipa NPN. To su takve kombinacije tranzistora koje se ponasaju kao komplementarni. blem moze rijesitL Darlingtonov par. Gradit cemo. 7-23 vidi se da tranzistori TR? i TRo formiraju tzv. I tranzistori TRs TRio formiraju par. ali oni trankoje amater moze nabaviti nisu bili isporuceni industriji niti su otisli u izvoz. recimo. Vjerojatno s razlogom! Iskustvo je pokazalo da oni ipak sasvim dobro rade uz napone napajanja oko 40 V. ako zvucnik (ili grupa) ima 4 Q. dolje na slid je i shema pripadajuceg ispravljaca za pogon pojacala 142 . Lijevo. zistori — koji bi bio potreban. strujno pojaeanje jednog i drugog para je NF 'oo predpqjaCala) TR1 = TR2 = TR4 = TR5=BC1Q7 C3 TR6=BC177 TR3=TR8 TR7 = = BD138 I mP BD137 = TR9= TRtO 2N3055 OSIGURAC C7 =F 4700 y /63V M zv SI. Na si. Taj se pro- — Treba samo naciniti »kvazikomplementaran« par. te Darlingtonovim parom tranzistora u ulaznom stupnju. Izlazna snaga onda moze biti do nekih 40 W. Oba su tipa NPN pa se zajedno ponasaju kao jedan NPN-tranzistor. da oba zajedno rade kao jedan tranzistor PNP-tipa. 42 V. niskofrekventno pojacalo s tranzistorima 2N3055. napon napajanja ce biti. Razumije se.

To je zato.' • SL 7-24. Otpornici R17 i Rw odabrani su tako da kroz tranzistore TR9 i TR10. dolie.. rebrastom hlndilu. ukoliko bude potreban. 3 je pret pojacalo spojeno na UKV-prijemnik. . 7-25 vidimo da se tranzistori napajaju pogonskim naponom od 18 koji je stabiliziran Zenerotropolni preklopnik. P°trebno je sve stupnjeve u Dretpojacalu dimenzionirati tako da rade uz odgovarajuce vise napone. Njegova je shema na istoj slici lijevo. Izmedu emitera tranzistora TRt i baze tranzistora TRs je RC-mreza u kojoj su i dva potenciometra. 7-22. ucvrsceni na aluminijskom. 1 prikljucuje se magnetofon (MGF). Kod ispravno montiranih i dovoljno hladenih trans jem zistora ne smije. pocinju i tran zistori TR9 i TR10 davati svoj doprinos izlaznoj snazi. fr 145 . TRi i TR 2 ulaz ima visoku impedanciju. Tek onda. pona t nije . Na ulazu je U Za napajanje elektricnom energijom je dovoljan jednostavan ispravljac. Listic je mada To stanje donekle odgovara onome kod dodattranzistori »otvorili«. Tu je prikljucen i ulaz male osjetljivosti. dok pojacalo miruje. TRt je u spoju emiterskog slijedila (emiter follower). a u polozaju br. Kod maksimalne snage skoro sve daju oni (si. ne moze teci struja. za ujednacavanje pojacanja svih frekvencija sa ciljem da se postigne §to vjernija reprodukcija zvukova. 7-24).. Izlazni tranzistori. alt kondenzator Ci mora imati oznacenu vrijednost kapaciteta. crno eloksiranom. nih izlaznih tranzistora na si. pri radu pojacala. ne mogu proizvesti dovoljan pad napona na tim otpornicima da bi se izlazni 2N3055.. Zato ni emiter ska struja tranzistora TR7f bas kao ni emiterska struja TRs. V vom diodom. dva ko~ skoro kratko spajaju bazu i emiter izlaznih tranzistora. PojacanJe je jednako jedinici. Naponskim razdjelnikom Ru/ JRu odmjerena je negativna povratna veza koja dolazi od zvucnika. To znaci da se signal uzima sa emitera. Izmedu tranzistora i hladila je umetnut tanak listic tiny ca (liskuna) za izolaciju. kada amplituda niskih frekvencija postane tako velika. polozaju br. Kod sasvim malih glasnoca svu izlaznu snagu daju tranzistori TR 7 i TRs kao jednostavan komplementaran par. 2 mikrofon ili gramofonska zvucnica (MI/GR). kao rezerva. Ispred takvog pojacala redovito se stavlja odgovarajuce pretpojacalo sa potrebnim regulatorima za glasnocu i za »ekvalizaciju« tj. da na Rn i R i9 mogu nastati veci naponi. predstupnju.mnogo trebi vece nego bi bilo pri upopojedinacnih tranzistora* Tranzistor TRs je u pobudnom i stupnju. bid velike razlike u temperaturi tranzistora i hladila! Na si. Stabilizacija na- potrebna. TR5 dok se tranzistori TRe »brinu« o pravilnim TR 4 rad- nim uvjetirna izlaznog stupnja. ali je zato ulazna impedancija visoka. jer ti otpornici NF su u tzv. Da bismo mogli i pretnoiacalo prikljuciti na isti izvor napajanja. Otpornik Rz zajedno sa otpor nicima R« i R b reducira ulazne napone na pravu mjeru. u polozaju br. obje strane premazan tankim slosilikonske masti za bolje odvodenje toptine.-. Prema potrebl mogu se otpornici Ra ili R zamijeniti vecim ili manjim vrijednostima.

naciniti dva kompletna uredaja prema shemama na sL 7-23 i 7-25. a poiacanie je maksimalno. zamislimo da je klizac toga potenciometra »gore« (na shemi!).ULA2 tf. 7-25. Ija. jer se lira glasnoca. bit ce donji kraj otpornika Ris uzemljen. od minus-pola napona na* pajanja!) Kondenzatorovo djelova nje je smanjeno i pojacanie je manje. »equalizer« = ujednacivac). razumije se. sa »gornjeg« kraja potenciometra P3. dok svi ostali dijelovi moraju biti udvostruceni. Potenciometrom Pi mogu se duboki zvukovi ili potisnuti ili izdici. tj. Obrnuto. Emiter tranzistora TRs je skoro sasvim blokiran elektrolitickim kondenzatorom od 100 ^F. za struceno gradit ce samo oni koji vec imaju veliko iskustvo. Preveliki »apeti* zvukova. regulaciju glasnoce i simetrije (»balansa«. pogotovo udvostereo-reprodukciju.ME uSJETLJiVOStl NA PTtZTFOJA^AiXl "ZA DRUG! KAMAL Pretpojacalo za prikljucak magnetofona. ukoliko se grade dva kompletna uredaja za stereofonsku reprodukciju govora i muzike. Onda se potenciometar Pi moze iskoristiti za simetriranje glasnoce u lijevom i u desnom »kanalu«. steceno pri drugim gradnjama pojacala manje snage. Uzaludno notrosen novae. Vrijednosti kondenzatora i otpornika su odabrane tako da je RC-mrc nja«. I isuravljac treba biti jaci ili. za prvi momenat. ti«. Na kraju neka nam bude dopustena primjedba: Poceti je uvijek bolje s manjim projektima i postepeno graditi vece. Na nju je dovedena i negativna povratna veza. sa izlaznim dijelom prema si. gramofona. la prilagodena postojecim impedan cijama. mikrofona ili UKV prijemnika. Ako. vjerujemo. isto se Pomocu potenciometra P2 postize u podruciu visokih Za gradnju stereo-pojacala treba. 144 . Ova RC-mreza predstavlja jed nostavniji oblik naprave koju nazivaju »ikvelajzer« (prema eng. biti logaritmicki. Ovaj potenciometar mora njime regu jnjati Tranzistoru TRs moze se mijepojacanje potenciometrom P*. ako je klizafi potenciometra P4 sasvim »dolje«. negativni kraj tog kondenzatora je odvojen od »3asije« (od »uzemlje- Za koji nadmaSuju znanje eraditelole zavr§e. Pa je samo jedan za aba pojacala.REZ. koje ima RC-mrezu za regulaciju dubokih i visokih zvukova. sto je jos bolje. te graditelje. za »drugi kanal« moze se na* ciniti i drugi ispravljac! Ovakvo pojacalo. 7-23) S7. upropaSten materijal i nezavrSeni uredaji su onda rezultat. ne treba daljnjih uputa.

omogucilo gradnju neu poredivo osjetljivijih i selektivnijih prijemnika. Za predajnike manie snage. kao i generatori sa elektricnim lukom. iniegriranim sklopovima (integralnim koiima) danas su prodrli i u radio-prijemnu tehniku. U predajnicima. U njenom krilu rodila se i elektronika. kao i u prijemnicima. On je ovu pojavu iskoristio jos prije 1893. pa do nekoliko stotina vata snage. primjena elektronskih cijevi za druge potrebe. kada stignu do prijemne antene. Takav jednostavan priiemnik. pomocu prijemnika. Ulogu titrajnih krugova i njihove resonancije za prenos elektricnih signala kroz prostor prvi je opazio Nikola Tesla. neobicno je vazno proizvesti oscilacije visoke frekvencije potrebne stabilnosti. osobito za pocetnike u radio-tehnici. Tranzistori. U pocetku su to omoffucili generator! u kojima su elektricne iskre pobudivale titraje u antenskom sistemu i u titrajnim krugovima. cesto i u velikoj me- nema! U radio-prijemnicima je n^kada^nji »koherer« bio ubrzo zamijenjen boljim. u svojim najraznolicnijim oblicima. kristalni se detektor dugo zadrzao. ka dvadesetih godina ovog stoljeda. i danas je zahvalan. samo po- — — — — Radio priru6nik 145 . kod svojih pokusa u Coloradu (Koloradu). malen i jeftin uredaj. U dusobnoj udaljenosti. i radio-tehnika se sluzi pretezno tran zistorima. ali jos uvijek dosta hirovitim. Proizvodnj a visokof rekventnih struja do vol j no velike snage postizala se tokom vremena na vise nacina. Od antene odlaze u prostor visokofrekventni elektromagnetski valovi koji. Duze su se odrzali rotacijski generatori. kao i u elektrokod savreniku. kao i u tzv. omogucuju da. osobito medu amaterima. gdje se danas elektronskih cijemenih uredaja vi vi§e ne moze naci.8 VISOKOFREKVENTNI OSCILATORI OSCILATORI ma. Radio-veze sa generatorima na iskre odrzavale su se cak do pocet- uz ostalo. Bez njih ne bi bilo ni radio-tehnike. osim radija. radio-odaSiljacima (predajnicima) proizvode se visokofrekventne struje i odvode u antenu. I danas je elektronska cijev jo§ nezamenljiva kod najjacih radio-oda§iljaca koiima se snaga mjeri kilovatima lo i megavati- Primjenom elektronskih cijevi radio-tehnika je brzo napredovala. uz primienu posebnim tranzistora i rjede diodama. od primIjenih radio-valova. kristalnim detektorom. kojemu nije potrebna nikakva pogonska energija osim one koju dobiju izravno iz antene. To se danas postize oscilatorima. tj. U prenosnim i prevoznim radio-stanicama elektronskih cijevi vise U RADIO-TEHNICI Elektri£ne struje i naponi visokih frekvencija u radio-tehnici sluze za najraznolicnije svrhe. Sve ih je istisnuo oscilator u kojemu se visokofrekventne oscilacije pobuduju pomocu elektronskih cijevi. »uhvatimo« emitirane signale i da uspostavimo vezu izmedu dvije tocke na Zemlji. Iako je otkride elektronske cijevi. godine. dok je primiena elektronskih cijevi sasvim rijetka.

str. 8-2b je za FET. sluze razliciti umnozivadi. Princip tog oscilatora ve<5 smo vidjeli. da malog unutragnjeg kapaciteta. u zam180°. Pravilnu i dovoljno snaznu povratnu vezu induktivnim putem postize se ujedinjenjem obih zavojnica: zavojnice titrajnog kruga i zavojnice za povratnu vezu. Preostaje samo jedna zavojnica. a shema na si. u takvim slucajevima. L2 je zavojnica za povratnu Sto cisci titraji. veza je ostvarena na odvojak zavojnice Lu Zavojnica L2 omogu<5uje povratnu vezu. djelitelji.c negdje u predajnicima. 4-33. ako su nam potrebni 8-L Tranzistorski visokofrekSI. 63) i si. In- duktivna povratna veza pomocu posebne »reakcijske« zavojnice odrzala se do danas samo u nekim malenim. na na£in koji je pronaSao Hartley (Hartlej). Ta- 8-2. cilatori titrajni si. vidi (str. 83. LiC je titrajni krug. To su os- »Meissnerovi« oscilatori dobro rade na razmjerno nizim frekvencijama. str. Zato se vec za kratkovalno podrudje takav oscilator napuSta. SL 8-2a vrijedi za savremeni silicijev tranzistor tipa NPN. 63. Prikazan je na si. Dioda D dodaje se onda. Buduci da je krug Li/C spojen na emiter tranzistora. si. ventni oscilator prema Meissner-ovom principu. kav se tranzistorski oscilator mo2e nadiniti prema si. kao i uredaji za sintezu frekvencije. To mora visokofrekventna silicijeva dioje visokofrekventna prigu§nica. koje se mogu neposredno proizvesti. prenosnim radio-aparatima. godine. fa %i -J—CU IK r^t b * I t—OVF Ovdje demo se upoznati vaznijima od njih. Oscilacije. Savremene oblike ovakvih oscilatora vidimo na si. £esto nemaju onu frekvenciju koja je potrebna* Promjeni frekvencije. vezu 146 VFP . primijenio A. 8-2. s naj- OSCILATORI PROMJENLJIVE FREKVENCIJE Oscilatorl sa induktivnom povratnom vezom Induktivnu povratnu vezu za po budivanje visokofrekventnih oscilacija je. gdje je impedancija niska. Meissner (Majsner) u svom oscilatoru sa elektronskom cijevi. 4-34 Tipicno je za Hartley-ev oscilator to da je zavojnica sa ostalim dijelovima sklopa prikljuCena 83). 3-22 b (str. prema 8-1. a) s bipolarnim tranzistorom. b) sa (»obi£nim«) unipolarnim tranzistorom (FET) St. »lokalnih« oscilacija (u stupnju za mijesanje). jos 1912. gdje sluzi u ulaznom stupnju za pobudivanje tzv. na tri tocke. 3-22a. kod kojih se Cvrscom povrat- nom spregom moze na fazna razlika od postici potrebKod visih frekvencija je to sve teze postici. sa sto biti manje viSih harmoniekih »dodataka«. jenu za bolji. Oscilatori »na tri to6ke« Harttey-jevog tipa.

si. u Oscilator. 3-22c (str. bez VF napona buduci da je »blokirana« kondenzatorom veceg kapaciteta (47 ko Cs. vidi tekst. Seiler (Sajler). Kapacitivni razdjelnik visokofrekventnog napona ostvaren je serijskim spojem kapaciteta C2 i Cs. po prin* cipu Colpitts-a SL moze »kolDic-oscilator« Tranzistorski se koristiti sve do u ultra- kratkovalno (UKV) podrufije. shematski prikazan na 8-6. Variable Frequency Oscillator) za opseg od 5 do 5. 8-6). Tako je smanjeno opterecenje titrajnog kruga i osigurana velika stabilnost frekvencije. 8-5) bila »hladna«. Kapaciteti C2 i Cz redovito su tako veliki da male promjene vlastitih kapaciteta tranzistora TRi ne mogu imati znatniji uticaj na frekvenciju. osobito prema si.5 MHz.Takav »hartlej« pouzdano radi sve do najkracih valnih podru£ja. Cs/Cs. Njime se mogu doseci vrlo visoke frekvencije. postignuta je kapacitivnim razdjelnikom Ct/Cs. tj. O. Na ove oscilatore nalikuje kratkovalni VFO (prema engl. radio-amater W8PK/W2EB. 8-5. gdje je ucrtan R. Sam titrajni Kod krug LCi je. si. Titrajni krug L1/C1/C2 je s tranzistorom **ov SL 8-4. Njegova je svrha da VF oscilacije odyecle iz oscilatora tako. cak u UKV opsegu predasnjem primjeru je baza tranzistora TRi (si. pa i u blizem UKV-u. osi- gurava potrebnu povratnu vezu. TRi spregnut prerazmjerno malenog kapaciNa taj nacin titrajni krug nije nF) prema »masi«. TRs i TRs pripadaju stupnju za odvajanje. Takav cesto nalazimo u modernim kratkovalnim prijemnicima. 63) i si. 83). Iz takvog oscilatora mogu se visokofrekventne struje odvoditi kod A ili kod B. Kapacitivni razdjelnik. Na mjestu. preko &. U kratkovalnom opsegu frekvencija i Ct i Cs su kondenzatori. si. da opterecenje bude sto mamje. Povratna veza. 8-3. konstruirao je E. moze se staviti neki otpornik koji treba odabrati slaboj 147 . ali u podrucju UKV-frek vencija moze kondenzator Cs biti ispuSten. Tranzistorski oscilator s kapacitivnim razdjetnikom (C2/C8) za postizavanje povratne veze. I koji radi ovo je shema oscilatora kao »kolpic«. 10* U vezi sa tranzistorom TRi. 84. opet sa ciIjem postizavanja vece stabilnosti frekvencije. jako opterecen »aktivnim elementom« (TRj). 8-3. Njegovu ulogu preuzima unutrasnji emiterski kapacitet irootrebljenog tranzistora. kao na si. Kapacitivna povratna veza u oscilatorima Colpitts (Kolpic) je nacinio od- vojak na titrajnom krugu tako da je potreban kapacitet ostvario serijskim spojem dvaju kondenzatora. Baza i emiter tranzistora TRi nalaze se na visokofrekventnom potencijalu. pa je stabilnost odabrane frekvencije veca. teta. »sajlera« je kolektor »hladna elektroda«. On je kapacitivno »uzemljen« (blokiran) kondenzatorom Ci (si. 4-35 (str.

Navedeni kapaciteti vrijede za frekvencije oko 20 do 30 MHz. ukoliko im osjetljimora biti osobito velika. Oscilator »sajler« sa FET-om za frekvencije oko 7 MHz TRi je u oscilatoru. preko Ci. — i TRs pripadaju slupnju za odjeljivanje tako da povratna veza. Oscilacije se odvode sa surs-elektrode. Razumije se da SI je u i oscilatoii- ma moguce 8-6. slicno kao kod »sajlera«. kao na si. Njegova je zadaca da sprijeci opteredenje oscilatora potrosacem. prikljucenim kod VF (iza Ce). Oni sadr- ze manje visih harmonicnih frekvencija nego onda kada te diode nema. TiTRs trajni krug je prikljucen preko kondenzatora malog kapaciteta C3. su tri & 148 . 8-7. najbolje preko stupnja za odvajanje. a time i pobudivanje oscilacija. dakako. Otpornik u struj- nom krugu prema gejt-elektrodi (100 Q) sprecava pobudivanje nezeIjenih. Za nize frekvencije moze Seiler-ov oscilator raditi sa znatno vecim vrijednostima kapaciteta. Tada sam oscilator. Danas se trazi da i oscilator bude maloSwnan.-0+12V jemu Tranzistor TRi je »aktivni element« Colpitts-ovog oscilatora u k&> je povratna veza ostvarena kapacitivnim razdjelnikom C4/C5. Vidi tekst tranzistore tipa MOS-FET. ali da oscilacije budu Sto cisce. Podaci vrijede za frekvencije izmedu 5 i 8 MHz. Razlika je u tome da tu ne sluzi za nike. »divljih« frekvencija. ne smije imositi Sumove. 8-8 je takav primjer za frekvencije oko 25 do 35 MHz. bez vecih izoblicenja. barem za najbolje komunikacijske prijem- SI 8-7. negdje pri ulaznim stupnjevima prijemnika. I ovdje kondenzatora u seriji (Ci. C» i Cs). Kao aktivni ele- menat sluzi FET. SI 8-5. Stabilnost frekvencije je vrlo dobra pa je taj oscilator medu amaterima poznat kao »sinteticka stijena« (»Synthetic Rock Oscillator«). dok silicijeva dioda D osigurava vecu cistocu proizvedenih titraja. bude joS do voljno. Oscilatori s MOS-FET-ima nalaze vaznu primjenu u oscilatori- upotrebiti ma vost i prijemnika. Tranzistor TR2 se nalazi u stupnju za odjeljivanje. Seiler-ov oscilator velike stabilnosti. Na si.

Vackdr-ov oscilator. opsegu. Zato u samom ti- SL 8-10. npr. ali kad ga danas nadinimo pomodu savremenog FET-a. : kapacitivnim Cs). vidi tekst Tranzistor u stupnju za odjetjivanje. I to je oscilator s mjerno uskom. ved za vezu sa MOS-FET-om! Medu amaterima je cijenjen.5 1. tablicu 8-1 Vidi 149 .— kod iste frekvencije moze induktivitet zavojnice L biti vedi nego kod drugih vrsta oscilatora. razdjelnikom Treci kapacitet (Cs si. TRs. u jednom opsegu. iznositi do 2. vidi spojen je u seriju sa zaNa taj se nacin paralelno sa tranzistorovim unutrasnjim kapacitetima nalaze veliki kapaciteti Ci i Cs. amaterskom Vackafov oscilator daje konstantnu amplitudu i u znatno Sirim opsezima frekvencije. — Frekvencija na kojoj oscilator radi nije odredena serijskom resonancijom zavojnice L sa kapacitetom Cs + + Cs. G. 8-9. kao vrlo pouzdan i stabilan.. r r if 8 tekst i ( =*= j up „47n yi l vrrjednost kapaciteta trajnom krugu (koji odreduje frekvenciju!) razmjerno materia. Odnos maksimalne i minimalne frekvencije moze. Kao »klap« je J. taj je oscilator jos bolji! Takav je »vackarz« shematski prikazan na si. Originalni Vack£?-ov (ili »Teslin«) oscilator je bio najprije sagraden sa elektronskom cijevi. koja lezi paralelno sa induktivitetom L } moze se izraSunati kao kapacitet kondenzatorske se- d — rije: SL 8-8. jer ga je u Evropi nacinio G. Visokofrekventni oscilator s tranzistorom tipa MOS-FET -_«_. Jifi Vackaf iz cehoslovadke tvornice »Tesla«. kratkovalni oscilator koji je poznat pod dva imena. ako frekvenciju treba mijenjati u raz- — zistora TRi vezu sa titrajnim krugom. kako bi mozda netko mogao u prvi momenat pomisliti! Ne! Ukupna vrijednost kapaciteta. zasluzan je za shemu oscilatora osobito velike stabilnosti. Clapp (Klap). Za razliku od Clapp-ovog oscilatora koji moze sluziti samo onda. poznatog u svijetu pod imenom »vakar«. To dolazi od pogrei- no procitanog imena Vackdf (citaj: 8-9. Clapp-ov oscilator.+ 1 1 c c _+ 1 1 _ t c 2 c +c +c 3 4 . Gouriet (Gurije) a u Americi K. 8-10. + d (Ci i + Cs). lpak poznatiji. je ovdje u gatvanskoj vezi s emiterom oscilatorskog tran- SL Vackarz). Istovremeno je ukupna vojnicom L. s Ing.

Tablica 8-1. Zavojnice i kondenzatori za Vackd^ov oscilator Opseg (MHz) .

Svaki je za se okloDljen.>+12V if. prekidati tipkalom (»tasterom«) Ti sam oscilator. 8-12. Ti Stabilnost frekvencije je hod »franklina« tako velika da je moguce. Ovdje su upotrebljeni bipolarni tranzistori. kao u ne- i . mrezica cijevi. a na izlazu drugi titrajni krug. Brojka 2 oznaduje izlaznu elektrodu (npr. 8-13. kolektor ili drejn-elektrodu tranzistora). najbolje da to budu savremeni silicijevi planarni tranzistori (NPN) zna£enja. k g k I l^jjf JL SZ. Na ulazu je jedan. u telegrafskim predajnicima. Njegov princip je sasvim opdenito. bipolarni ili unipolarni tranzistor. Kvadratom je predstavljen aktivni element oscilatora: elektronska cijev. baza tranzisto- ra ili gejt-elektroda FET-a). Brojem / je oznacena ulazna elektroda (npr. nacrtan na si. bez ikakve vidljive povratne veze. anodu cijevi.

Dodati treba diferencijalni kondenzator Cs (2x25 do 2x50 pF) i dva fiksna kondenzato- . Najbolje je upotrebiti kondenzatore sa izolacijom ca«). Ne valia osci (za latore ni amplitudno modulirati stabilizacije temperature u oscilatoru. Za to je potreban tzv. Od ovakvih naglih promjena frekvencije oscilatora treba razliko vati spore promjene. keramicki tipa »NPO« ili »misa izolacijom od polistirolske folije. Frekvencija / neka se je pri torn promijenila za p. Oscilator ne treba proizvoditi veliku snagu. Najprije frekvencije izmjerimo promjenu od momenta ukapcanja »pijukanje«. probni kondenzator. Pustimo da se predajnik sasvim ohladi na sobnu temperaturu. mijenja njihove mehanidke dimenzije i elektri£ne karaktenstike. je /) Konstantno opterecenje postize se na taj nacin da iza oscilatora slijedi jedan ili dva stupnja za odvajanje. To cesto daje neizbjezive promjene frekvencije koje se ocituiu kao »£irpovi« i micki koeficijent od. To je postignuto. tjv. Ova oznaka pi§e na mnogim kvalitetnim kondenzatorima. ne preporuduje se u predajnicima za telegrafiju direktno prekidati rad oscilatora. Kapacitet kondenzatora koji treba dodati oscilatoru da se postigne korekcija (Ckor) je: J j —J 2 od tinjca (liskun. za jedan i po sata. On neka ima kapacitet od npr. sa izolacijom u kojoj nema mnogo gubitaka. Opaza se osobito kod urectaja koji se jace zagrijavaju. Takav se oscilator moie korigirati (kod odredene frekvenci152 Na si. 8-14 je prikazan brii nacin termicke korekcije oscilatora. na f. To se postize opreznim okretaniem trimera u oscilatora (ako ga ima) ili otvaranjem promjenljivog kondenzatora u titrajnom krugu oscilatora. sada iznosi /s. Ne- dodavanjem kondenzatora sa negativnim termidkim koeficijentam. u na§em primjeru opet »N750«. kod kojih frekvencija »klizi« postaje polaga- Sada stavimo paralelno kondenzatorom ljivim s promjen- probni kondenzator N750) i popravimo frekvenciju opet oscilatora (Cpr0 b= 50 pF. Veda se snaga lako postize naknadnim pojacanjem. Promjena temperature tranzistora. Bolja je stabilnost onih oscilatora koji rade s tnanjim pogonskim naponima. 50 pF i negativni ter- koliko takvih upoznali. sto znaci da mu se kapacitet smanjuje za 750 dijelova na milijun kod promjene temperature za 1°C. Za ovu pojavu po- naziv »puzanje« ili » drift frekvencije*. dugo vrijeme. Tada ga opet ukljucimo i izmjerimo novu promjenu frekvencije do koje ce doci kroz jednako no visa znat je ili i niza. do postizavanje AM-signala ili SSB-sig nalal) jer se dobije smiesa amphtudne i frekventne modularise. »baferi« (enel. Neka promjena vencije frek- Promjenljivi kondenzatori.potrebnoj mjeri lako stabilizira. Ako iza dodavanja probnog kondenzatora frekvencija oscilatora poms te treba u nazivnik gornjeg izraza staviti fi+fa Razumije se da kondenzator dodatnog kapaciteta mora imati jednak termicki koeficijenat kao i probni. buffer). potrebno je izvrSiti termicku korekciju (kompenzaciju) drifta. Za vojnica L i neoznaceni kondenzatori pripadaju normalnom oscilatora tipa Clapp-VFO. stupnjeva smo Sto vec je Osim izuzetaka. »N750«. kao Franklinov oscilator. kondenzatora i zavojnica u oscilatorima. Njihov termicki koeficijent kapaciteta trebao bi biti nula. recimo. Ako unatoc velike paznje frekvencija ipak »putuje«. kao i kapaciteta. npr. Ako oznake nema treba taj podatak pronaci u prospektu fabrike kondenzatora. Vecina oscilatora koji nemaju termicku korekciju pokazuju kod sniienje temperature povecanja frekvencije. fiksnih kondenzatori moraju biti dobro gradeni.

kako se lako mozemo uvjeriti.ra. Mijenjajuci polozaj rotora diferencijalnog kondenzatora mozemo ima- TT© SI cin 8-14. Izmjerimo li frekvenciju inter- ima znatno manji utjecaj. Opterecenje kristala ovisi o jakosti visokofrekventne struje kojoj je izlozen. Okretanje dugmeta za samim oscilatorom Kvarcov se kristal naime ne smije preteretiti. Inace su kapaciteti Ci i C2 medusobno jed naki (15 do 50 pF. ugactanje prijemnika ne utjece na visinu tona koji se cuje. Sve ostalo. znamo i razliku frekvencija medu oscilatorima. Ona ovisi pre tezno o geometrijskim svojstvima. Obicno je naime dovoljno da su VFO i kristalni oscilator blizu prijemnika. Bududi da je pomocni oscilator prijemnika (BFO) iskljucen. Od njih neka Ci ima negativni tennidki koeficijent (N 750 ili bolje N 1500). prema prilikama). jer se onda pretjerano zagrijava pa moze i pudi. Nekada stavljaju citav oscilator na podlogu od spuzvaste gume ili na gumene nozice da se sprijedi 8-15. ferentnog tona. redovito je to VFO. ukljuciv^i drza£ samog kristala i elektricni sklop oscilatora. osobito o debljini kristalne plocice. prenosenje vibracija i udaraca na dijelove oscilatora. vrlo stabilnog oscilatora. Ispitivanje stabilnosti oscilatora i glasnocu tona interferencije. a ova je veca ako je povratna veza koja sluzi za pobudi- ugadanje prijemnika utjece. promjeni frekvenizvrSiti direktno. »broia5a frekvencije« ili uz pomoc nekog drugog. Negdje izmedu ove dvije krajnosti naci cemo (uz potrebnu strpljivost!) takav polozaj kondenzatora Cz kod kojega ce frekvencija ostati dovoljno konstantna. samo na 153 . 8-15 kristalni oscilator. ciju. Prijemnik pri tome radi bez antene. U prijemniku se razlika frekvencije jednog i drugog oscilatora Cuje kao ton interferencije kojemu se visina mijenja ako jedan od oscilatora. Osim njega tu je ios ispitivani VFO i kratkovalni prijemnik kojemu je BFO iskljucen. Promjenljivi kondenzatori u oscilatoiima ne smiju imati pretanke ti bilo frekvencije temperaturne Razmjerno jednostavan nakorekcije promoscilatora. mjerenje velicine »drifta« moze se pomocu tzv. povecanje bilo smanjenje kod povecanja temperature. Snaga elektricnih oscilacija koje se mogu dobiti je ogranicena. Vidi jenljivih objasnje- nje u tekstu plo£e. To je na si. Pregled pribora za ispitivanje stabilnosti oscilatora (VFO) SI. a Cs neka ima termicki koeficijent »nula« (NPO). zavojnice litetnije i moraju ne smiju biti §to kvabiti montirane blizu dijelova koji se griju ili blizu velikih metalnih dijelova ili ploha koje bi mogle biti uzrokom priguSenja. Svi spojevi moraju biti §to kraci i medusobno spojeni s dovolj- no debelim zicama koje mehanicki nece vibrirati. Zbog toga stabilnost samog prijemnika nema utjecaja na ishod opisanog ispitivanja. OSCILATORI S KVARCOVIM KRISTALIMA Nekoliko svojstava kvarcovih kristala za oscilatore Frekvencija oscilatora koji je kontroliran kvarcovim kristalom veoma je konstantna.

u koncentri- Da osiguramo maksimalno gucu stabilnost mo ranom alkoholu. Zato je razborito ne otvarati drzac. Zagrijavanje ovisi i stali u termostate pomocu na konstantnoj pa se uz jednako visokofrekventno opterecenje mali kristal za- — o velicini kristalne plocice drze kojih se temperaturi. Za postizavanje ekstremno velike stabilnosti stavljaju se kvarcovi kri- Tabtica 8-2.vanje oscilacija jaca. padovi i slicno). Ona moze biti prouzrocena zaprlja- Za kristale kazemo da im nim ili zamalcenim povrSinama kvarcovog kristala. ostavimo da se osusi i opet je vratimo u drzac. kvarcovi kristali koji su tako rezani mogu sluziti samo kod razmjerno niskih frekvencija. grijava jace od velikog. To je tacno samo unutar nekih odredenih granica. ako je kvarcov kristal u drza£u koji se lako moze otvoriti. Nekada je dovoljno pranje sapunicom ili deterdzentom sa naknadnim ispiranjem u destiliranoj vodi i. najceSce. oni se i ne mogu zaprljati. kvarcove plocice. Ova im »tromost« cesto nije »prirodena«. mozemo mu cesto vratiti aktivnost ako plocicu oprezno (!) ptncetom izvadimo i operemo je tetrakloridom (CCh). Savremeni kristali su zatvoreni u limenom kucistu koje je sa svih strana zalemljeno. Zagrijavanje kvarcovog kristala nije pozeljno ni iz razloga stabilnosti frekvencije. dakako. Oni mogu kod temperatura koje se znatno razlikuju od deklariranih imati malen pozitivan ili negativan tem- BT peraturni koeficijent. Ovu »operaciju«. iza toga. blici 8-2. No. Razliciti »rezovi« imaju razlicite temperaturne koeficijente. Nazalost. frekvencije upotrebit cemo samo toliku povratnu vezu kolika je najnuznija za pobudivanje oscilacija. mozemo izvrsiti samo onda. kako se to vidi na ta- Ovdje vidimo da je za rez AT i napisana nula. kristalnu plocicu ne dirati prstima! Ako je vec neki kristalni drza5 bio otvaran pa se kristal »tromo« ponasa. zbog grubog postupka s njima (mehanicki udarci. Stradati mogu samo od velikih opterecenia ili. Karakteristike kvarcovih kristala u . Za GT rez se tvrdi da je njegov temperaturni koeficijent stvarno jednak nuli u cijelom podrucju od 0°C do 100°C. »Tromi« kristali teze osciliraju. Promjena temperature ce razlicito utjecati na promjenu frekvencije Sto zavisi o na£inu na koji je plocica bila izrezana iz koji lakse osciliraju je »aktivnost« veca. — Kod nece radio-amaterskih uredaja ovo biti potrebno.

FET-om je Ako su kondenzatori b) 100 1 pravilno odabrani (opet pokusom!). ovisno o kristalu. 8-16b. dopusta promjenu frekvencije za 0. . Uz kristale sa osnovnom frekvencijom oko 8 do 10 MHz induktivitet zavojnice mora biti izmedu 10 i 20 |xH. CpJ i Cp2 su kondenzatori za gdje se frekvencija moze »povla£iti«. irjede do preko l. bipolarnim tranzistorom (NPN). Kondenzatorom C$ moze se utjecati na frekvenciju i malo je popraviti. C1/C2. Oscilatori vratna veza je kvarcom. Ponekad... Na crteiu Colpitts-u b) promjenljivi kondenzator (sa istom oznakom C3). u zajednici sa zavojnicom »za povlacenje« L. dok kristal zamjenjuje titrajni krug.596o. TR ' sam jVJX 1 — 1| 0VF n C3 5*± 50 220. 1 1 J " -C=3 i I — Ji" 0+9. buduci da ona nastaje i zbog unutraSnjih kapaciteta u tranzistorima cak blizu 250 kHz! 155 . Ovdje je povlacenje frekvencije omogudeno promjenljivim kondenzatorom Cz.. Pierce-ov tip oscilatora s kvarcovim kristalom: a) s obicnim. To Pierce-ov oscilator sa na si. Kondenzatorima Ci i Cs osigurana je povratna veza. Citav oscilator sjeca na ranije opisane tipa Colpitts ili Claup. pobuduju se osnovni titraji kvarca.5 do \%a. Cesce primjenjivani tranzistorski spoj kvarcovog oscilatora vidimo na sL 8-17a.. b) sa unipolarnim tranzistorom (FET)...12V °X 1». Cp. Vidi \\ OVF tekst kod tzv. pomocu kapacitivnog razdjelnika VF napona. . Po- Vece mogucnosti promjene frekvencije kvarcovog oscilatora postoje nacinjena prema 100 Hi Clapp-u.da ne resonira na frekvenciju za koju je bruSena kvarcova plocica. Iza potrebnog umnozavanja frekvencije. Promjena je redovito prema nizim frekvencijama. ako je potrebno da je dovedemo na odredenu vrijednost. tj.5%o. kod oscilatora SL 8-16. Moze dosedi najmanje 0. ako ih treba. Trimer Cz mi crteiu a) omogucuje dovodenje oscilatora na odredenu frekvenciju. na 2-metarskom opsegu promjena moze iznositi preko 100 ili povratnu vezu. U njemu se pobuduje osnovna frekvencija kristala.390 22 -v s SL 847. uz prisutnost »zavojnice za povlacenje« L. ovisno o upotrebljenom kvarcu.. »tromiji« kristali nece oscilirati dok se ne doda kapacitet Cp Njegovu vrijednost treba odrediti eksperimentakio.5 do l. To je prilicno mnogo. je tranzistorska varijanta oscilatora koji je pronaSao Pierce (Pirs). VXO..

Tako je i kod kvarcovih kristalnih plocica.»Overtonski« oscilatori Syaki predmet koji moze mehanicki oscilirati ima svoju osnovnu frekvenciju. serijski titrajni krug (sa Ls) i izlazni titrajni krug (sa Ld). postoje i mogucnosti titranja viSim frekvencijama. over = iznad) su viSe od osnovne. I onda. »Overton« je samo priblizno jednak toj vrijednosti. Ove su uvijek ta£an umnozak Overtonske frekvencije osnovne. Medutim. Kvarcovi kristali se redovito bruse tako da.5f :) J/ t OW2 SL 8-18. (engl. Titrajni krug mora biti ugoden na frekvenciju odabranog kvarcovog overtona 156 8-19. Ako je na kvarcovom kuci&tu utisnuta frekvencija koja je visa od 20 MHz. dok za daljnje utrostrucivanje sluzi dioda D. najvjerojatnije se radi o vrijednosti overtonske frek- bC*l L2 In W w roiLJl If) II — In f r I C1 €c us w 10 T ]| OVRl r^L. do frekvencija oko 20 MHz. treca i tako redom). U ovim oscilatorima se postize deveterostruka frekvencija. b) i c) sa unipolarnim tranzistorom. Overtonske frekvencije treba razlikovati od visih harmonickih frekvencija. redovito su u vecoj ili man jo j mjeri prisutne i vi£e harmonicke (druga. »overtonskim« frekvencijama: priblizno na 3 puta. b) tranzistor je u overtonskom oscilatoru. osciliraju na svojoj osnovnoj frekvenciji. Oscilacije se najprije dobiju na trostrukoj. kad kvarc titra na svojoj osnovnoj frekvenciji (pryoj harmonickoj). ali one se ne mogu izracunati jednostavnim mnozenjem osnovne frekvencije neparnim brojevima. Osim na svojoj osnovnoj frekvenciji moze kvarcova plocica oscilirati i na tzv.Li <H (3f . Tri »overtonska« oscilatora s kvarcovim kristalima: a) s bipolarnim. 5 puta ili 7 puta viSoj frek venciji. Opis u tekstu SL Q . overtonskoj frekvenciji kvarca i zatim se jos utrostruce: a) kao overtonski oscilator i utrostrucivac frekvencije sluzi samo jedan tranzistor.

667 MHz (f) pobudimo. vec njegov overton. Ona postoji za osnovne. 8-18a vrijedi za bipolarni (»obi£ni«) tranzistor a 848b za unipolarni (»FET«). 8-20. Slovom novna frekvencija le. kako znamo od ranije. Ranije je kapacitet Ci bio potreban da se »blokira« baza tranzistora. Izlazi na to. 8-17. frekvencija / + 2/ = 3f. mozemo i uninazanje frekvencije postici na St. Glavna je razlika se ovdje umjesto kondenzatora Ci nalazi kvarcov kristal Q.333 MHz. Ali. Po mnogome nas moze liranje na frekvenciji. 8-19a izbruSen tako da iznosi 38. Ovdje se to postize ^odom D. Ona mobiti napisana na njemu. sjetiti na si. ona je priblizno pet puta viSa od osnovne frekvencije kvarca). na kojemu nije napisana osnovna frekvencija. 8-19b. Kvarcov kristal. Umjesto titrajnog kruga LiCi stavljen je kvarc. Izlazni bandfilter resonira dakle na 116 ili na 130 MHz. 8-20. 8-13. 8-18. tece kroz diodu zajedno sa VF -strujom frekvencije /. si. moze resonirati na dva na cina: serijski i paraielno. da se baza »drzi« na visokofrekventnom potencijalu »nula«. vencije. Zelimo li pobuditi kvarc na osci- struja dvostruke frekvencije (2f). Treci primjer overtonskog oscilatora. Obje frekvencije se u diodi mijeSaju i proizvod toga. sve tamo do preko 100 MHz. Ako takav kvarc. npr. Kod frekvencija iznad toga. takoder vrijedi za FET. prema si. onigaciji nacin. tj. Oscilacije se J)obuduju zahvaljujuci postojanju unutrasnjih »povratnih« kapaciteta 8-3. prema si. prema dok se — skom strujnom krugu cijom — u kolektorresonan- izdvaja treca harmonicka frekvencija ove overtonske. to stanje vrijedi samo za serijsku resonanciju kristala! Ako je titrajni krug LC -amaterima su to poznate frekven cije! Emiterska struja protice titrajnim krugom koji resonira na tu frekvenciju. Ovdje je odlucujuca serijska resonantna frekvencija kvarca. 8-16 i si. ne mozemo upotrebiti takve spojeve! Tada oscilator mora sadrzavati titrajni krug koji reso- nira na zeljenu frekvenciju. kao i za overtonske titraje.frekvencija izmedu 30 to je obicno treci overtoil. ukoliko je to overtonska frekvencija. Najprije se resonancijom {L* i trimer od 10 pF) pojaca VF -0-H2V Overtonski oscilator frekvencije oko 100 MHz za 157 . prema si.667 ili mu je kristal treci overton Q 43. radna frekvencija jednaka je petom overtonu (tj. u tome da u FET-u. Oscilator titra na neparnoj overtonskoj frekvenciji koja je priblizno 3f ill 5/ ili. oscilator moze titrati samo na toj frekvenciji! Jednostavan je i desto upotrebljavan overtonski oscilator. vodi se u titrajni krug. Ovaj spoj je donekle slican oscilatoru na si. UKV- sokofrekventna impedancija kvarca biti vrlo mala. On resonira ba£ na 3f Bez pomocnog serijskog titrajnog kruga (sa Ls) bila bi amplituda frekvencije 3/ znatno manja! Ova t na Zanimljiv je overtonski oscilator si. si. mozda jos visa. i 50 Kod MHz U joj oscilatorima. ugoden na 96 MHz. Shema. 38. Na toj ce frekvenciji vi- Neka bude Overtonski oscilator moze se kombinirati sa umnazanjem frekvencije. Na njoj nema VF potencijala i tek onda povratna veza (preko Cs/Cs) moze ispravno djelovati da bi oscilator »proradio«. si 8-18c. ispisanoj na kucistu. serijska overtonska resonantna frekvencija kvarca Q upravo 96 MHz (obicno je to onda rjeti overton!). Na si. kvarc oscilira uvijek na svoosnovnoj frekvenciji. kao da je baza »uzemljena«. ali ne mora / oznacena je oskristala.

sL 8-23. moze se preklopnikom odabrati jedan od ukupno tri titrajna kruga. Upotrebljena su dva SL 8-22. ali odli&io radi i s FET-om. kada bismo umjesto kvarca stavili neki kondenzator. Overtonski oscilator kod kojega je kvarcov kristal stavljen serijski u vod povratne veze. tri razlicite frekvencije. No. dodana je zavojnica Lz. Ako je prvi ugoden na osnovnu frekvenciju /. drugi na trecu overtonsku. Jedna je osnovna. a u Americi »Jones«. Povratna veza je osigurana kapacitivnim djeliteljem Ca /Cb Povecanjem kapaciteta povratna se veza smanjuje i obratno. Kvarc Q. ukoliko zelimo koristiti treci overton. koji se pobuduje na overtonu kvarca. Na iz- rt u strujnom krugu drejn-elektrode. a treci na petu overtonlazu. Otkad su tranzistori zamijenili elektronske cijevi. Najprije je bio graden sa elektronskim cijevima. Za one koji vole eksperimentirati donosimo shemu na si. dok titrajni krug CsLs moze posluziti za daljnje kristalovog . Kondenzator *drli« svojim povelikim kapacitetom bazu tranzistora & na VF potencijalu »nula«. Za izbor frekvencije sluzi tropolni preklopnik A. Zavojnica Li i »dzons-dolar« s jednim kvarcovim kristalom dati. Umjesto VF-priguSnice (VFP) upotrebljen je samo otpornik od 1 kQ. povratnu vezu omogucuje serijska resonancija kristala Q. Oscilacije bi se pobudile i onda. Intenzitet povratne veze odreden je i ovdje kapacitivnim razdjel- SL 8-21. Njezin je zadatak da. Prema ovoj shemi moze FET-a umjesto cijevi. C2L2 ugodi se onda na frekvenciju 3/. taj je oscilator pomalo zaboravljen. Svestraniju primjenu istog principa vidimo na sL 8-22. 8-21.si. 8-23. dok su druge dvije overtonske (pru blizno 3f i 5f). C 158 kapacitet drzaca Cq moraju resonirati na 2. Baza je »visokofrekventno uzemljena«. upotrebom u oscilatoru. po izboru. Da se ne bi preko toga kapaciteta pobudile nezeljene oscilacije. Povratna veza (Ca /Cb ) zato mora biti jaca. i sam drzad kvarca ima svoj kapacitet. zajedno s kapacitetom samog kvarca. & TR Tlta^BCTMHi) 33 G 1 SL I odabrani overton. spojen je izmedu surs-elektroda jedno<* i drugog tranzistora. Jones-Dollar-ov oscilator overtonski nikom (C1/C2). B. Vidi tekst sku frekvenciju kristala modi cemo postici tri samo jednog I frekvencije kvarca.9 f. resonira u blizini onog overtona koji nam treba. osnovne frekvencije /. Izlazni titrajni krug L1C1 mora resonirati na . 8-24. Butler (Batler) je konstruirao oscilator vrlo interesantnih svojstava. U Engleskoj ga nazivaju »Dollar«.

ako trebamo veci izbor frekvencija ili jednostavnije i spretnije rukovanje radio-ureda j ima. FREKVENCIJE Grfika rijec »sintezis« znaci sastavljanje. tj. Promjena izlaznog VF napona kod ugadanja kristalnih oscilatora. jer bi do njih mogli doci i pomocu obicnih oscilatora. Sintetske frekvencije bi prema tome bile one kojih u posto- jecem oscilatoru nema. ima jos bolja svojstva. Iza toga Sinteza je potrebna onda. 8-25. Cilj takve sinteze nije sam'o postizavanje odredenih frekvencija. CsLs. opazit cemo da se pojavljuju VF•oscilacije.J_ 100 + MAKSIMUM ~ ^n_^ |^H^ D feio -« KAPACITET ili INDUKTIVITET ' FREKVENCUA *- Butler (Batter) je konstruktor nekad cijenjenog overtonskog oscilatora s dvije etektronske cijevi. neki VF-voltmetar ili jednostavnija mjer- na sonda. ako onaj titrajni krug o kojemu ovisi da li ce kvarc oscilirati ili ne. To je najbolja radna tocka. tim vile jer. 8-24) ugadaju se tako da izlazni na- pon na odabranoj maksimalan. si. 8-25). koje su na neki nadin sastavljene. Problem je u tome da oscilatori cesto nemaiu dovoljnu stabilnost. Zbog njegovih interesantnih mogucnosti ga ne treba zaboraviti. Oscilator je onda optimalno ugoden! vanjem Ostale titrajne krugove. Polazeci od nizih frekvencija. iduci prema visim frekvencijama. 159 . na vrijednost malo ispod maksimuma. ako ih ima. nego na optimum. Najprije im je amplituda duktivitet tako malena. 8-24. sagraden sa modernim FET-ima. 9f. nije ugoden kako treba. Na se sluzimo takvim umnozafrekvencije. osobito kod visih frekvencija. Vidi tekst udvostrucenje vencije. ne moze se ocekivati ni pravilan rad. Pravilno ugadanje kristalnih oscilatora frekvenciji bude UREDAJI ZA SINTEZU Svaki kvarcov oscilator mora biti pravilno ugoden jer. da postepeno raste do netog maksimuma (si. smanjujuci kapacitet ili in- u titrajnom krugu. ako zelimo postici vecu stabilnost. npr. bolje je izostaviti diodu D> O njenoj ulozi je vec bilo govora. Ako ili utrostrucenje frekizlazu se dobije 6f ili se naglo smanjuje i oscilacije ubrzo prestanu. triode. Ne treba ugadati na maksimum. a koji ne utjecu izravno na rad kristalnog oscilatora (npr. Na citi izlaz oscilatora treba priklju- mjerni instrument za mjerenje visokofrekventnih napona. Najbolje je titrajni krug ugoditi malo prema onoj strani na kojoj se amplituda sporije mijenjala. Opis u tekstu St. St.

STABILAN OSCILATOR .

Postanu li faze suvrotne. nazvaPLL. Komparator slucaju tiostavnijem faze. 8-29. U najjedto moze biti logicki sklop »i« (»AND«). Sto zna£i da mozemo birati divizor »n«.prema si. fnedusobno sasvim jednake. je stumnj koji sadrzi djelitelj frekvencije. Ostalo u tekstu 11 PLL regulacijske petlje Visestrukim PLL-petljama moze da niz stabiliziranih frekbude »gusci« i da nam takav uredaj omoguci izbor veceg se posticl venciia broja radnih »kanala«. »uzorni« oscilator radi na frekvenciji od 500 kHz. 8-28c. uz inace iednaku frekvenciiu. Napon na kondenzatoru je veci ako su impulsi »siri«.\ se sklop sinhrono otvara na obim vratima (gejtima) pa je izlazni niz jednak ulaznim nizovima »cetvrtki«. S tim uzorkom se. je di ista frekvencija koja dolazi i stabilnog oscilatora. Logicka riica« oznacena je sa: (1). broj s kojim se frekvencija dijeli. Regulacijska PLLrpetlja. u faznom kom- paratoru. 5000. 8-28. 9. 5500 kHz iz onda »jedi- itd. Iz njega izlazi mnogo stabilnija frekvencija nego li bi bila bez opisane kontrole. 8-27. Oscilator s kvarcom je stabilan »uzorak« ili referentna frekvencija. b) kada postoji neka fazna razlika. ali im je trajanje krace. si. Uz dijeljenje sa 7. Vec kod malih pomaka faze (faza = stanje titranja) bit ce otvaranje digitalnog sklopa krace: izlazni su impulsi ostali iste frekvencije. B su Slovom C Vigestruke oznacen »izlaz«. 8-28b. Crtez a) vrijeu slucaju kada su frekvencije i faze oscilatora. (3000 6 : = 500). si. logickoj »nuti« oz- nadeno je ovako: (0). Filter je u najjednostavnijem slucaju otpornik kroz koji se opisanim impulsima elektricne struje puni neki kondenzator. Taj navon on- da — iza odgovarajuceg pojacanja — sluzi kao kontrolni napon kojim se popravlja jrekvencija VCO-a. Tada VCO oscilira na 3000 kHz. On »integrira«. sa defiriira- Radio prirufinik 161 . uporeduje ona frekvencija koja dolazi iz djelitelja. 11 i tako redom. On se moze y>programirati«. U fazni komparator stize fiK. onda VCO moze oscilirati na bilo kojoj frekvenciji koja je cjelobrojni umnozak ove frekvencije Evo razioga: Neka djelitelj dijeli sa 6. digitalni sklop se uopce ne moze otvoritL Izlaz iz takvog faznog komoaratora mora proci kroz filter i doci u integrator. Ova kratica je opet uzeta iz engleskog: Phase Locked Loop = = fazno »zakljucana« petlja! Mnogo je interesantnija PLL-kontrola kod koje je moguce po volji nom SIR m— i- V jut jul: c) odabirati izmedu vise razlicitih stabilnih frekvencija. djeluje na VCO i odrzava njegovu frekvenciju konstantnom. 4500. c) kada su faze oscilacija suprotne. Ako na§ stabilni. 10. Kao novost. sto znaci da zbraja impulse. si. mogu se ovom PLL-regulacijom odrzati konstantnima frekvencije: 3500. koja se preko integrator i pojacala kontrolnog napona zatvara. Konstantnost se odrzava regu- lacijskom faznom petljom. 8. A i ulazni gejtovi (»vrata«). U ovom jednostavnom primjeru je frekvencija oscilatora VCO jednaka frekvenciji kvarcovog oscilatora. tj.Q \_L LJ 1 — 1 lo) SI. Stanje koje pripada tzv. koje stizu na A i B. 4000.

STAB1LAN OSCILATOR FAZN! j KOMPARATOR HahT _ i FREKVENCUE ~ ^ J KONTROLIRAN OSCILATOR I j__^ f . SI. oscilator diti VCO moze na nizu izlaznih frekvencija. Vidi tekst CO 2500kHz . ZLAZ JVCO) J i FILTER I I INTEGRATOR ! pojacalo [ "kontr napona. 8-29. Ako se fazna kontrolna petlja (PLL) prosiri dodavanjem prograjednako stabilno ra- miranog djelitelja frekvencije.

Taj napon je ovisan o broju cetvrtastih impulsa koji dolaze sa prikljucnice Q flip-flopa RS. kontrolom. kasnjenja«. Oni imaju zadatak da sudjeluju u djelitelju napona i da svojom prisutnoscu izjednace eventualne utjecaje promjena temperature na rad NAND-sklopova. Frekvencija VCO-a mijenja se promjenom napona na vankap diodama Dt i D». kako je to. DL je »Unija Ostalo u tekstu Izlazni napon Sto ga daje kompa rator koristi se kao zaporni prednapon za varikap-diode. Frekven<*uu treba mijenjati od 8. f Razumi je se da taj oscilator moze biti sagraden i za neki drugi op- Komparator IS3 koji ima vrlo vehku ulaznu impedanciju. Ove impulse pretvaramo di~ kazuju da je autor (DK8BH. dva NAND-gejta (»NI« vrata) koji su ugradeni u integrirani sklop IS2. Na taj je nacm regulacijska petlja zatvorena. 8-32 po- Frekvencija koju proizvodi VCO vodi se najprije u digitalni djelitelj frekvencije. 11* 163 . unutar Io2* n X« VCO T" n VFO ZLAZ) Un >1 SI 8-3L Blok-shema. Broj takvih imnulsa ovisi o frekvenciji pa ce kod vise frekvencije takvih impulsa biti vise 1 potece. za lakse pracenje rada pojedu nih stupnjeva. 8-31).625 kHz. Treba. uporeduje dva napona. struja kroz bistabil od sekunde kasnije »vrata se zatvore«. prema si 16yf. To se postize tranzistorom TR*. npr. ali vec 64 mikro- obratno.0 do 5. ^kvencija. poznatu iz televizijske tehnike. »CQ-DL«. Kad takav impuls »otvori vrata«. sto odgovara frekvenciji horizontalnih linija ferenciranjem pomocu CiRi (470 pF i 220 Q) u vrlo Siljate naponske »igle«.625 kHz. VFO Svaki impuls koji ude u »liniju kasnjenja« izlazi iz nje 64 mikrose- kunde kasnije. paziti da se unutar opsega ne obuhvati i frekvencija koja bi bila cjelobrojni umnO- zak od 15. Sheme na si.7 do 9. kao »referentni elemenU za kontrolu i stabilizaciju frekvencije.2 MHz. 8-32 sa blok shemom. si. Ovaj se napaja stabiliziranim naponom preko preostala dva NAND-gejta (u IS2). koji je sastavljen Potreban opseg frekvencija moze se postici oscilatorom VCO (»Vol- tage Controlled Oscillator«) s tranzistorima TRi i TR 2 (uporedi si. Jedan napon koji dolazi na komparator je dobiven integracijom impulsa u RC-lancu (dva puta po 220 kQ i dva puta po 10 nF). 3/1981) ovaj sagradio koristeci »liniju za kasnjenje« {»Delay Line«). pojacamo ih i oni odlaze na »DLr64 \ls«. predvideno za onginalni tvornidki VFO (»FV-101vl ?£ Primopredajnike »FT-101« i »tT-277«.Neobican VFO sa PLL kontrolom za samogradnju strudnoj literaturi smo pronasagradili smo za pokus ovaj doista neobican oscilator sa PLL §li i 5?R MHz. Drugi ulaz istog flip-flopa prima impulse bez zakasnjenja. 8-31 i si. VCO je naponski Kontrohran oscilator. npr. U liniji kasnjenja impulsima se amplituda smanji i potrebno je da ih se pojaca. Nastao je »cetvrtasti« impuls koji traje 64 ^s. od 5. Iz djelitelja (IS1) izlaze impulsi sa 128 puta nizom frekvencijom. Drugi napon za uporedivanje dolazi sa preciznog potenciometra (5 kQ). Iz njegovog kolektorskog strujnog kruga impulsi odlaze na jedan ulaz RS-bistabila (»fhp-flopa«) na tele vizor u.5 U ipak. Izracunamo li reciprocnu vrijednost (1/T) dobijemo frekvenciju 15.

je zakasnjenje impulsa u >\DL-liniji«. Kao referencija. 8-33. DL = linija kasnjenja (Sylvania SDL-145. 8-32. prema kojoj se ravna regulacijska petlja. To nije toliko precizno kao frekvencija nekog kvarcovog kristala. a) pogled s jedne i b) vogled s druge rizacije« strane plocice { Ing. IS3 = komparotor s velikom ulaznom impedancijom (LF-12741). regu- lacijska petlja se »pobrine« da se mijeni vracajuci frekvenciju na »pravu vrijednost«. ali jo£ uvijek mnogo niji« bolje nego bilo koji »obickoji VFO. VFO velike stabilnosti. VFO smo prema ovom 8-33) opi- su nacinili (si. Pokusna izvedba uredaja.128 SI. 8-32. Grundig GV-5) Pokaze svoju li oscilator »namjeru« da na varikap-diodama prednapon iz- f rekvenciju promijeni. bio je malenih SI. prema DK8BH. I SI = djelitelj sa (HEF-4024 BP). prema sL U svrhu »minijatu- svi su dijelovi montirani zbijeno (sto inace nije nuzno). IS2 = cetverostruki NAND (CD4011-AE). N< Saban) 164 .

u 37x8x29 mm) 165 . uz izmjenjene zavoinice u VCO u). npr.55 MHz. je pogled na donju stranu linije kasnfenja »DL-64 jlis« sa rasporedom SL 8-34. ugraden u »FT-101«. Dimenzije <. cak stabilnija od inace vrlo dobrog VFO-a koji je.dimenzija. 8-34a.3 MHz (kao i u onsegu od 4. prema si. Na nju se moze prikljuciti i uredaj prema sL 8-32.6 i 9. si. Niihova se numeracija slaze sa onom na shemi. DL-6*j*s Ako netko sooji zeli da takav VFO na primopredajnik FT-101 ili FT-277 moze to napraviti preko 8-polne oktalne prikljucnice na straznjoj strani aparata. nije mogao jamciti dovoljnu sta bilnost frekvencije. Potenciometrom od 5 kQ mogla se odabrati prikljucaka. Pokraj toga. sL 8-34b. Uz opisanu regulacijsku petlju frekvencija je bila vrlo stabilna. b) raspored nozica na liniji kasnjenja. 8-32/ — b) • 1 »2 frekvencija u opsegu izmedu 8. titrajni krug zbog minijaturnih i »sam po ne oso bito kvalitetnih zavojnica (Li i Lt). gledan sa donje strane kuciSta (inace se upotrebljavaju u kolor-televizorima.95 do 5. Odredena ie za spoj sa dodatnim VFO-om. sebi«. a) uticnica na primopredajniku »FT-101« (Hi »FT-277«) ima raspored prikljucaka kao »oktalno« podnozje za elektronske cijevi.

skom stoji razlicitih vrsta. tzv. Ima li to niskofrekventno pojacalo samo jedan stupanj. 9-1 su prikazane blok-sheme razlicitih radio-prijemnika tako da je svaki pojedini stupanj nacrtan u obliku cetvorine. za kakve samo ako demodulator ski stu- panj (V). druge kombinacije: l-V-2. Naiieftiniji su najjednostavniji tzv. s dva-tri tranzistora. a radio-amateri ih grade samo jo£ dok su pocetnici da pomocu takvih prijemnika steknu svoja prva iskui kao stva. Svaki radio-prijemnik ima veci manji broj sastavnih dijelova. moze ako umjesto kristalne diode kao demodulator upotrebimo neku pogodnu elektronsku cijev ili tranzistor. sto znaci da po kvalitetniji prijem. Tada se veC u demodulatorskom stupnju moze postici. 2-V-2.PRUEMNICI VRSTE PRIJEMNIKA Radio-prijemnika ima mnogo U radio-amater»jeziku« se takav prijemnik oznacuje sa 0-V-O. najvise. Dodatak visokofrekventnog poja cala ispred demodulatora povecava osjetljivost prijemlnika. Oznaka za takav nrijem- Na sL 9-la je blok-shema najjedndstavnijih prijemnika. Stavimo li dva niskofrekvent na stupnja imamo O-V-2. Ako radio-stanica nije predaleko i ako je takav prijemnik prikljucen na dobru antenu bit ce prijem ugodno glasan. Na si. stupnjeve (stepene) priiemnika. lak§e je razdvojiti dvije radio-stanice kojima su frekvencije blizu jedna drugoj pa je i tzv. Bolji se prijem. slu§alice. sa jednim visokofrekventnim stupnjem je 1-V-l ako iza demodu- nik Kod jednostavnog latora ima samo jedan niskofrekventni stupanj. su valne duzine uredvideni i kolika im smije biti cijena. Razumije se da su moguce 2-V-l. nije danas vise tako rasirena kao nekada. postici znatno pojacanje i mnogo 166 . mozemo niskofrek- dodamo ventno pojadalo (NF) iza demodulatora. Ipak. a najskuplji i najbolji su oni koje nazivamo komunikactjski prijemnici i koji sluze za odrzavanje radio-veza. Za takvu se gradnju danas ne upotrebljavaju elektronske cijevi. detektorski i prijemnici za prijem radiofonije na srednjevalnom podrudju. Buduci da se u visokofrekventnom stupnju redovito nalaze i dodatni titrajni krugovi. To je obicno neki titrajni krug na koji se nadovezuje kristalna dioda i. selektivnost bolja. vec prema tome kakvoj svrsi treba da sluze. cine tzv. superheterodinski ili barem heterodinski prijemnik. Svaki radio-prijemnik mora imati demodulator detektorskog prijemnika za srednjevalnu radios foniju tu je redovito i neki uredaj kojim se prijemnik dovodi u resonanciju sa frekvencijom radio-vala odredene stanice. ova vrsta i prijemnika. Amater-pocetnik nacinit ce »direktni« prijemnik s jednim ili. znamo. Industriie ih uopce vise ne proizvode. kao sto D. onda takav prijemnik oznacujemo kao O-V-l. Glasnocu reprodukcije pojaiati. da kasnije gradi bolji. koje nazivamo jos i direktnim prijemnicima. iza ove. ili Pojedine grupe sastavnih dijelova koje sluze odredenom zadatku.

a) ) U 4?>v]--2I>-[">"G LQ" vfI—fXTT b) r:::-_rr Z ^T^ (.TJUNER-l ..

Obzirom na cinjenicu da je kod prijemnika sa direktnom konverzijom potreban oscilator. (7. selektivnost. si. nabrojiti ono glavno jemne mogucnosti onog radio-aparata ispred kojeg je prikljucen. Frekvencija prijemnog signala se dva puta mijenja (transponira ili konvertira). Osjetljivost prijemnika zato treba odredivati kao naj- manji visokofrekventni napon na ulazu (izmedu antenske prikljucnice 168 . primati. Medufrekvencije nema. Pri tome prvi oscilaO) moze biti promjenljiv. 9-2. O na kim prijemnikom treba da je to si. Rezultat mijesanja je odmah demodulirani niskofrekventni signal. To su: osjetljivost." ' !_/——! —J ' NF I *-¥—i ' L ' u stupnjevima nekog prijem* *° SI. barem u osnovnim crtama. »konvertor« tj. Vidi tekst nika. Ispred bilo kojeg radio-aparata staviti i tzv. osobito u njegovim ulaznim stupnjevima. i je to blok-shemi. za prijem slabih signala nije mjerodavna ukupna velicina pojacanja koje se moze postici *-J~=£ VF ]— J~S~M~|— »| t* FILT. 9-2. javlj a se sum slabih koji onemogucuje prijem signala. pristaje mu i ime »heterodinski prijemnik« [prema grckom: »hetero-dinamis = strana (tuda) pomoc (sila)]. nazivaju ga »tuner« tjuner). te stabilnost. Tada je frekvencija drugo" oscilatora stalna. prijemnika s direktnom konverzijom. Razumije se. uredaj kojim mozemo bilo kakvo valno podrucje promijeniti ili »prebaciti« na ono koje taj aparat mozemo f sto sluzi za prosudivanje kvalitete radio-prijemnika. Dodavajuci prijemniku sve veci broj stupnjeva dolazi se konacno do toga da je svako daljnje dodavanje besmisleno. poznat pod nazivom prijemnik sa direktnom konverzijom ili sa direktnim mijeSanjem. Prema tome. Dodatkom takvog (citaj: tunera moze se svaki jednostruki super odmah pretvoriti u prijemnik s dvostrukom transpoziciiom. Signale stanice koju zelimo primiti moramo »namje£tati« promjenom frekvencije na ulazu prijemnika. barem po tome sto ima stupanj za mijeSanje (M) i oscila- Na pa zato takve prijemnike nazivamo i prijemnicima s dvostrukom transdvostrukom odnosno pozicijom. prisutnost nezeljenih signala. sa kvarcovim kristalom ili bez njega. tzv. da dodatak tunera omogucuje prijem na bilo kojem valnom podrucju. osobito za amaterske samogradnje. Uslijed vanjskih elektricnih smetnji i uzroka koji leze u samom prijemniku. Blok-shema heterodinskog. poseban tip prijemnika. vidimo da prijemnik koji je vrlo siican »superima«. GLAVNE KARAKTERISTIKE PRIJEMNIKA Prije nego opisujemo tipicne primjere pojedinih stupnjeva u prijemnicima treba. unakrsna modulacija i blokiranje. U novije vrijeme se sve vise siri. Primiti se mogu samo oni slabi signali koje jos mozemo cuti iznad sumova. Ako je takav »ulazni dio« postavljen ispred nekog obidnog prijemnika. U takvom sluoscilator konvertora (1. (2. tome da je ovdje frekvencija oscilatora izjednacena s prijemnom frekvencijom. proSirujuci tako pritor tor (O). konverzijom.stigne signal do demodulatora (D) dalje opisanim putem. dok pojedine stanice »trazimo« mijenjanjem frekvencije oscilatora u pri- moze dobro caju Osjetljivost Poiacanje koje treba postici ne- kliucenom prijemniku 9-ld). 1 vece sto su signali slabiji. O) radi na stalnoj frekvenciji. Razlika je u.

dok su atmosferske smetnje slabije izrazene. Da neki drugi signal kojemu je frekvencija samo za 4 kHz visa ili niza dujemo jednako glas- opsegu mogu prijem telegrafije: 1 ^V za odnos signal/sum od 10 dB uz sirinu medufrekventnog »kanala« od 1. razumljiv i bez znatnijih isfrekventni uzak da je krivljenja). os^etljivost za r niskih frekvencija koje proci kroz NF pojacalo. Glavni doprinos selektivnost! potjece od titrajnih krugova u medufrekventnom pojacalu. osjetljivost Selektivnost Sposobnost prijemnika da moze odijeliti signale stanica Ovako stroga definicija osjetljivosti prijemnika je osobito vazna kod prijemnika za kratke valove. medu- — — kanal mora biti tako prijem upravo jos omo gucen. Izvjezbano uho dobrog radio-tel^rafiste moze primati i mnoge signale koji su »u sumu«.i uzemljenja). Takvim cemo prijemnikom neki signal cuti odredenom glasnocom. u slusalicama odredene glasnoce uz neki definirani odnos signala prema sumu (odnos signal /sum) ili tacodnos signala sa sumom nije: prema sumu (odnos signal + Sum/ /Sum). Nazivaju je i krivuljom resonancije. moze se postidi ako je ovisno o vrsti signala koji se. ulazni visokofrekventni napon mora biti 10 ^V. Za komunikacijske prijemnike treba osjetljivost definirati preciznije. Krivulja na si. bit ce odnos signal/sum ovisan o konstrukciji. ili za AM-telef oniju: 3 nV za odnos signal/sum od 10 dB uz sirinu medufrekventnog kanala od 6 kHz i stupanj modulacije od 30°/o. lji. no. posebno za one koji su odredeni za prijem frekvencija od 20 vi£e. Za obicne radio-aparate dovoljno je reci da. ali takoder ovisi o cijama npr. Za neki vrlo dobar kratkovalni prijemnik ove vrste bit ce npr. da se postigne izlazna snaga od 50 mW. koje emitifrekven- raju na medusobno blizim mjeri MHz na cija Kod tih vrlo visokih frekvenSum nastaje pretezno u samom prijemniku. pa se veza moze odrzati i onda kad su . Najmanji moguci vlastiti sum i najpovoljniji odnos signal/sum. morao bi on. potreban da se po- signali slabiji stigne reprodukcija u zvucniku ili koie su od onih vrijednosti navedene kao mjera za prijemnika. prima selektivnost orijemnika maksimalna (tj. se selektivnoscu.5 kHz. ako je signal moduliran sa 30%. Ukupna selektivnost ovisi o broju i o vrsti titrajnih krugova. dakle i najbolji moguci prijem s nekim konkretnim prijemnikom. 9-3 prikazuje selektivnost dobrog komunikacijskog prijemnika. prema toj krivu- na ulazu u prijemnik imati sko- Buduci da je izvor §uma redovito u ulaznim vlastitog stupnje- vima priiemnika.

Zbog toga na obicciju koji nim za selektivnost odredi Sirina ovakve krivulje za vrijednosti od 6 dB i od 60 dB.4 kHz za odnos od 60 dB. osjetljivosti za zrcalne frekvencije na razlicitim nrijemnim podruciinla.000 puta veci ulazni napon) da bismo ga mogli jednako cuti. »zrcalna frekvencija«. prilike mogu postati jos zamrSenije (kod lose sagradenih dvostrukih ili trostrukih supera!). ako su predvideni za priiem mnogih. a za priiem telefonije (SSB) oko 2. prijemnika kojemu pripada krivulja na si. Signal kojemu se frekvencija od primanog razlikuje za 10 kHz morao bi biti za viSe od 80 dB jaci (vise nego IC. ali ko- Prisutnost nezeljenih signala munikacijski prijemnik mora zadovoliavati strozim kriterijima. »Fantomski stgnali« se mogu vrlo tesko izbjeci u superima sa konverzijom. s razmakom koji je uvijek jednak dvostrukoj vrijednosti medufrekvencije. Selektivnost komunikacijskog. a prijemna frekvencija visa. Osjetliivost na zrcalne frekvencije mo Jedan od najvecih nedostataka jednostavnijih supera je u tome da se cesto istu stanicu moze cuti na dva razlicita mjesta skale.000 Hz. Dobar »koncertni« (radiofonijski) super ima sirinu medufrekventnog kanala prilagodenu potrebama prijema radiofonijskih. Najvazniii je nodatak onaj koji se tice najvise nrijemne frek- o vencije. frekvencija Prijem »zrcalnih« javlia se kod svih supera. a 12. amplitudno moduliranih (AM) signala. Dogovoreno je da se kao mjera visa od frekvencije signala primamo. gradnji amaterskih komunikacij- visestrukom . sto otezava posao konstruktoru.ro 100 puta veci napon (ili: morao bi biti za skoro 40 dB jaci).25. Cim taj oscilator iskljucimo nesta- ne i »fantomskog signaia«. oscilatorska frekvencija je za medufrekven170 rala bi biti barem 32 puta (30 dB) slabija od osjetljivosti za najvisu priiemnu frekvenciju. Za »koncertne« radio-anarate ovo nije osobito vazno. 4-2 iznosi 3. javlja kad je oscilatorska frekvencija za medufrekvenciju niza. Ako on nije dobro oklopljen mogu njegove harmonicne vise frekvencije prodrijeti na ulaz prijemnika i »pojaviti« se u kratkovalnom podrucju kao neki konstantni val nosilac. On se opaza to jace.1 kHz za odnos medu signalima od 6 dB. gdje se javlja kao tzv. radiofonijskim priiemnicima sve jace kratkovalne stanice cujemo dvaput. iako stvarno rade u radiofonijskom opsegu od 19 metara! no manju Obicni radio-aparati imaju znatselektivnost. ako je selektivnost na ulazu prijemnika nedovoljna. Za prijem telefonije on Za prijem telegrafije je potreban pomocni oscilator (BFO). na jednom »pravom« mjestu i na jos jednom. Zato i citav niz snaznih kratkovalnih radio-stanica na jednostavnijim prijemnici- ma. sirokratkovalnih Pri kih podrucja. tj. medufrekvencijom od 455 s kHz.5. Ta strmina se odreduje iz omjera sirine propusnog pojasa kod odnosa medu signalima od 6 dB i sirine propusnog pojasa od odnosa od 60 dB. svojoj Svaki bolji prijemnik mora u svjedodzbi imati i podatke Najveca upotrebljiva selektivnost kod 6 dB je za prijem telegrafije uz sirinu kanala oko 150 Hz. Ima li u priiemniku jos i drugih oscilatora. pa je selektivnost obicno 9 kHz za odnos medu signalima od 6 dB. Kod najbokomunikacijskih prijemnika Ijih ovaj omjer iznosi za prijem telgrafije 0. U prvom slucaju je prijem normalan. sto je medufrekvencija niza. Potiskivanje susjednih frekvencija ovisi i o strmini bokova krivulje resonancije. »upada« u 20-metarski amaterski valni opseg. tj. za dvostruke i za hiljadu puta vece napone. moze biti 0. Zrcalna frekvencija se.

Treba napomenuti da u torn pogledu ima i znatno gorih priiemnika. Ovakvi prejaki signali lako mogu dovesti jedan od stupnjeva u nelinearno podrucje. vrlo dobro potisnute zrcalne frekvencije i nezamjetljive »fantome«. da su svi fantomski signali ispod nivoa suma. npr. ali ipak moze utjecati na prijem izazivajuci tzv. unakrsnu modulaciju i blokiranje prijemnika. Ako je snazan signal podalje od prijemne frekvencije. pa se prijem slabijeg signala znatno utisa ili sasvim onemoguci (blokiranje) ili se slabom signalu nametne modulaciia koja pripada jacemu (unakrsna modulacija). ovisi o nizu faktora. Treba smatrati idealnim prijemnikom u torn pogledu onaj za koji se moze reci lektivnost najveca treba da posluzi i za najvece pojacanje signala.skih prijemnika treba nastojati da jaci »fantomi« ne padnu unutar relativno uskih opsega. osobito kod onih koji ima j i! preveliko visokofrek ventno pojacanje. on nede uci ni u medufrekventno ni u niskofrekventno pojacalo. Sto je vise stupnjeva koji u prijemniku pojacavaju signal prije onog diiela koji odreduje selektivnost. gdje su ispred stupnieva velike selektivnosti barem jedan stupani za yisokofrekventno poiacanje i dva Hi tri stupnja za mjesanje. Osobito cesto se to zapaza kod lose gradenog amaterskog dvojnog supera. Ras pored pojacanja po razlicitim stupnjevima kratkovalnih prijemnika (za i SSB) CW Stupanj dvostrukih ili trostrukih supera. unakrsnu modulaciju proizvesti vec u prvom stupnju za mjesanje. Jos jaci signali (S9 + 50 dB i vise) mogu kod nekih priiemnika. to je veca vjerojatnost da ce u nekom od niih doci do ovih pojava. za 50 kHz udaljen od drugog snaznog signala koji dolazi sa S9 + 60 dB ili samo 15 do 20 kHz od signala koji »upada« S9 + 40 dB. Ako vrlo jaki signal ulaz prijemnika kojemu vost prilagodena prijemu slabih signala. nju za mjesanje. Hoce li se ove noteskoce kod nekih prijemnika pokazati u vecoj ili manjoj mjeri. Medufrekventno pojacalo u kojem je se- . Unakrsna modulacija prijemnika i blokiranje Kod inace vrlo dobrih i skupih prijemnika dogada se da je unakrsna modulacija prisutna i kod prijema nekog slabog signala koji je. nastojati da pojacanje u ulaznim stupnjevima ne bude preveliko. Kod dvojnih supera unakrsna ce modulacija u takvom slucaju nastati Iako neki prijemnik ima odlicselektivnost. Poradi toga se mora pri samoj konstrukciji vecih prijemnika. U prvom redu to ovisi o tome na koii je nacin pojacanje signala rasporedeno po razlicitim stupnjeTablica 9-1. odredenih za radio-amaterske veze. mogu preostati posebne poteSkoce koje potjecu od iz- redovito tek u drugom stup- nu nimno jakih sienala lokalnih ili uda- ljenih stanica. moze se dogoditi da bude stisrne na je osjetlji- u ulaznim stupnjevima prijemnika koji imaju premalu selektivnost snazno pojacan.

Zahtjevi su razliciti i ovise o tome uz kakve uvjete prijemnik treba da radi. mogu dobiti iz dovede u Zbog toga isto je temperaturno stanje. nuzan je to znaci St. dobro ucvrsceni diielovi i krute medusobne veze. sto je najgore. kad se god to pokaze potrebnim. a pogon skale i sve ostale »komande« prijemnika moraju biti bez mrtvog hoda. promjena zapazaju nakon nekoliko za- U radiotehnici su tim imenom nazivani i oni najjednostavniji prijemnici srednjevalnih radiofonijskih emisija. Ime dolazi iz latinskog jezika: detector = otkrivac. Bolji prijemnici imaju zbog toga ugraden kristalni kalibrator. a) prijemnik s odvojcima na Termicka stabilnost prijemnika izrazava se obicno kao maksimalna promjena frekvencije u nekom od- redenom vremenskom intervalu. Ako se mijenja temperatura mijenjaju se elektricne vrijednosti pojedinih dijelova i. 9-4) nema »aktivnih« sastavnih dijelova koji bi pojacavali signal Sto ga je »uhvatila« antena. ti ANT C1 (L 11 ! * . b) detektorski prijemnik sa promjenljivim kondenzatorom C. detektori razlicitih radijacija. Pri tome se redovito navodi i to 111 ima npr. _Oj Mehanicka stabilnost gradnje. To je veoma stabilan kvarcov oscilator frekvencije 100 ili 1000 kHz pomocu kojega je moguce kontroUrati skalu. Zavojnica Ls ima oko 15 zavoja. Z je prikljucnica za zemljovod. Li oko 60 zavoja s odvojkom kod 40 zavoja. temperatura ili pogonski naponi. Zato lim iz kojega je nacinjena sasija priiemnika ne smije biti pretanak. cija pojacanja. ka tesko kroz duze vriieme odrzati tacnost bazdarenja njegove skale. U tim »detektorima« (si. ANT. DETEKCIJA su I DETEKTORI Pod imenom »detektor« poznati razliciti uredaji za otkrivanje prisutnosti necega. Najjednostavniji prijemnik preduvjet za elektricnu stabilnost i upotrebljivost prijemnika. namotanih na promjeru od 5 do 6 cm. prijemnik »etera« onim. sto antenom.vima ljenim (vidi tablicu cijevima kao i o tome vedene automatska o upotrebtranzistorima. na koji su nacin pro9-1). sto naSim osjetilima obicno ne mozemo opazati. Takoder kazemo da je prijemnik »nestabilan« ako neki njegovi stupnjevi pokazuju sklonost »divljem« i nezeljenom osciliranju. jp»~o J. ili i kako dugo mora prijemnik prije rucna regula- toga biti ukljucen (do pola sata kod cijevnih ili najvise do nekoliko minuta kod tranzistorskih prijemnika). 8x15 zavoja. kod vecine prijemni- kav Visokofrekventni radio-signal kastize u prijemnik od neke ra10 IOC . SL su visoko-omske slusalice. At i A2 su prikljucnice za antenu.detekt orski prijemnik. Nije potreban nikakav dodatni izvor pogonske energije jer im je funkcija »pasivna«. npr. i neke se od onda kad i tih se. 9-4. je germanijeva kristalna dioda zavojnicl Zavojnica — D . je i danas tzv. Oni se zadovoljavaju samo s grijavania ohladivanja. Stabilnost Stabilnost prijemnika je nieeovo svojstvo da »drzi signal« i onda ako se mijenja osjetljivost prijemnika. kao i onda ako je prijemnik izlozen udarcima ili drmanju.

9-5a). Potrebno je najprije iz- zana sa zavojnicom L2 titrajnog kruga L2/C1. 9-5c. pa ce kroz nju teci ispravljena visokofrekventna struja. ako drugim vrstama modulacije. njezina ce membrana titrati onako. c) visokofrekventnu i niskofrekventnu komponentu. Detektor ove vrste s germanijevom kristalnom diodom je nacrtan na si. kako prikazuje si. sluze razse radi o Za detekciju najcesce liciti ispravljaci ili. Tu je prisutna i neka istosmjerna komponenta koja je posljedica djelovanja diodnog ispravljaca. ^elimo li vecu glasnocu. Zavojnica Li induktivno je ve- diofonijske stanice zati moze se prika- kao visokofrekventno titranje kojemu se mijenja amplituda (si. jIIii. je glavni »radni otpor« demodulatora. Kristalna dioda D sluzi kao ispravljac. Na sL 9-5c vidimo izdvojenu niskofrekventnu komponentu. Diodni detektori SL Proces detekcije ili demoduamplitudno moduliranog (AM) visokofrekventnog signala: a) amplitudno modulirani signal. je prikazano na si. Za takav signal kazemo da je amplitudno moduliran. b) djelovanje detektorskog ispravlia6a.jMi. 9-6a. Preko zavojnice Li u titrajni krug tako dolaze najraznolicniji si^nali iz antene ili iz predstupnjeva prijemnika. detekciju ili demodulaciju. bez vi- sokofrekventne i bez istosmjerne komponente d) (si. On moze biti i potenciometar (P) koji sluzi za regulaciju glasnoce. visoraz9-5b. Ako takvu struju provedemo kroz neku slusalicu.Amplitudno modulirani signal nakon prolaska kroz demodulatorsku diodu mozemo prikazati kofrekventnim poluperiodama licite apmlitude. d) cisti niskofrekventni signal 9-5: lacije Naj jednostavniu detektor ili demodulator za amplitudno modulirane signale (AM) je dioda. kao na si. moramo u posebno pojacalo. dovesti cist niskofrekventni signal. posebni demodulators struja tece dalje kroz i?s. Njih treba razdvojiti tako da preostane samo niskofrekventna komponenta. 9-5d. poslije detekcije. c) signal poslije demodulacije ima i istosmjernu komponentu. Titrajni krug L2/C1 resonira na frekvenciju zeljenog signala. Ispravljena elektricna struja pulzira u ritmu niske frekvencije kojom je bio moduliran primljeni signal. Promjene amplitude slijede u ritmu onih niskofrekventnih nose* mah vrSiti titraja koii se prese signal ne moze odcuti. Kondenzator Cs odvodi osiat- Ova To 173 is . 9-5d). Kondenzator C2 propusta visokofrekventnu komponentu mimo Ri tako da kroz ovaj otpornik Takav kao sto tece pulzirajuca ispravljena struja. i Ovako ispravljeni signal sadrzi "' mbaIHIii.

komponentu. ali s vodenjem noce. odvodi visokofrekventne komponente. To je detektor s beskonacnom impedancijom. Zato nema naponskog pojacanja ali je osigurana vrlo cista reprodukcija. Otpornici Ri predstavljaju radni otpor demodulatora. Na taj je nacin postignuta vrlo jaka negativna povratna veza. drukcijim oddemoduliranog signala. ima i takvih detektora kojima je za normalan rad potreban izvor pogonske energije. 9-7. iskoristeni kao filter za uklanjanje visokofrekventnih komponenata u ispravljenoj struji. Za njih on predstavlja kratak spoj. Kondenzatori (i Cs) propustaju samo struja u titrajkoji je spoj en na gejt-elektrodu FET-a. Potenciometrom P reguliramo glasnocu reprodukcije. si. Njegov je radni otpor smjeSten u strujni krug surs-elektrode F£-tranzistora TR. niskofrekventnu Aktivni detektor s beskonacnom impedancijom Za razliku od diodnih detektora. kao i otpornik Rs. koji premoscuje radni otpornik (27 kQ). 9-6b i si. -I -w- Oh* t D2 R1 samo jedan od njih.1 \iF) na potenciometar za regulaciju glas. dok su kondenzatori Ca i Cs. Kondenzator (470 pF). ali ovdje cemo opisati dodatan 1 l 0} LI p Jferl L2 . Na si. £ S/. Bilo je u radio-tehnici vise takvih detektora. Niskofrekventne struje odlaze preko drugog kondenzatora (0. Pri tome kroz TR ne moze poteci VF struja i titrajni visokofrekventnih nom krugu d SI 9-7. koji redovito ne trebaju nikakav izvor za napajanje elektricnom energijom pa se zato nazivaju »pasivnim«. Vidi tekst c) s dvije diode. 9-6. . 9-6c su primjeri diodnih detektora koji iskoriStavaju oba smjera visokofrekventnih oscilacija. rL 8 I 4= JC2 R2 ^= JC3 ^l"A 8 P U **» A NF ^ook/i* £ s Demodulatori za AM-signale diodama: a) s jednom kristalnom diodom. Kod prikljuciti visokoom- Naponi na surs-elektrodi vjerno sve amnlitudne promjene ili neko niskofrekvent- no pojacalo. Ispravljene struje mogu se odvoditi ili sa strane gdje se nalaze diode (si. 9-6b) ili sa sredine zavojnice La. b) s dvije diode Di i Ds. S nekima od njih cemo se upoznati kasniie. Detektor s beskonadnom impedancijom ne opterecuje titrajni krug na koji je prikljuden 174 . kod razlicitih prijemnika.1. slijede ke visokofrekventnih NF mozemo ske slusalice struja.

Detektor se ponasa kao da ima beskonacnu impedanciju. Za prijem tegnuta«. Tranzistorski »audion« s povratnom vezom 375 . ali tranzistorskih audiona jos se moze naci. Zato je resonancija titrajnog kruga »ostri- Audionski demodulatori zahtijevaju vrlo pazljivo namjestanje optimalnog iznosa povratne veze. Daljnjim mijenianjem frekvencije postaje taj ton sve nizi Shemu jednog takvog tranzistor- skog audiona vidimo na si.krug pritom ne gubi energiju. Nekada§nji prijemnici tipa O-V-l ili O-V-2. Ona je induktivno vezana sa La. kod kojih je iza audiona bilo niskofrekventno pojacalo s jednim ili s dva stupnja niskofrekventnog pojacania. osobito u frekvenciju postepeno mijenjamo okrecuci polagano skalu koja je u vezi s kondenzatorom audionovog titrajnog kruga. Svaki diodni detektor trosi energiju iz titrajnog kruga s kojim je u yezi pa ga vise ili manje prigusuje. Ako audion govu oscilira i ako nje- Audionski prijemnici sa elektronskim cijevima danas su muzejski eksponati. Tako on postaje autodinski demodulator za telegrafiju. ali takoder efektivni Q-faktor titrajnog kruga. Audionski i autodinski detektori Kod audionskog prijemnika mora povratna veza biti redovito tako velika biti Audion je jedan od najosjetljivijih detektora. njama. kao i selektivnost. Povratna SL 9-5. sposoban za demodulaciju vrlo slabih signala. ne podnose jake signale. detektori su nekad bili najvaznija vrsta demodulatora upravo zato. Povratnu vezu reguliramo ovdje po- tenciometrom od 10 kQ u kolektorskom strujnom krugu. mora povratna veza pocne ljive prijemnike s malim brojem telegrafskih znakova biti jace »pritoliko da audion i sam elektronskih cijevi. osjetljivost je najveca. smanjujuci selektivnost jer resonancija postaje »plica«. beskonacnom impedancijom selektivnost veca! ne prigusuje ja« i titrajni krug. Tada je prijem AM- Audionski -signala najbolji. u titrajnom krugu koji dati i mozemo ugaprom jenlji vim kondenzatorom radio-stanice tako »birati« sluSamo. omogucili su radio-amaterima jo3 prije sezdesetak godina da postavljaju prave rekorde odrzavajuci veze sa svim kontinentima. pa i selektivnost postaje znatno bolja. Njece frekvencija biti. koje Baza tranzistora je preko odvojka spojena samo na manji dio zavojnice L? u titrajnom krugu. pa je reprodukcija cesto prilicno iskrivljena. Zavojnica Li sluzi za vezu s antenom. oscilirati. cut cemp — ako »dodemo« u blizinu nekog nala — najprije vrlo visok ton. sig- jednostavnijim amaterskim grad- gova recimo. oko 8000 Hz. Sam on proizvodi pomocne oscilacije koje su potrebne. 9-8. Detektor s veza povecava osjetljivost detektora. Zbog tih nedostataka je upotreba audiona danas ogranicena samo na najjednostavnije amaterske prijemnike. jer je pomocu audiona bilo moguce graditi vrlo osjet- da oscilacije jos ne mogu pobudene. a i ovdje pretezno na prijem telegrafije (CW).

jedva cujnih telegrafskih signala prijemnik redovito namjestiti tako da se cuje bas takva visina tona. Mijenjanje visine tona pri vrtnji oscilira in- glavlju o terferencije skale pro- mjenljivog kondenzatora koji audiona SSB uredajima). Da se u kolektorskom strujnom krugu dobije samo niska frekvencija.2000 Hz „NULA" 2000Hz na 12000 10 000 8 000 6000 tooc 2 0OG signala koji zelimo primiti. jer signal »povuce« au- dion. Razumije se da je takav heterodinski demodulator moguce graditi Tf Heterodinski i produkt-detektori Svaki od opisanih detektora moze postati heterodinski detektor dGvedemo i signal iz poako mocnog lokalnog oscilatora (BFO). tj.2 kQ. Stanje u kojemu se ne cuje nikakav ton. pa cemo za prijem najslabijih. a onda mu visina raste sve dok postane tako visok da ga vise ne cujemo. Da Kondenzator Co nesmetano nropusta niske frekvencije na izlaz NF. I SSB signali se demoduliraju pomocu heterodinskih detektora.+o- ja tom. Heterodinski detektor (produkt-detektor) sa bipolarnim tran- zistorom 176 . Amplituda pomocnih oscilacimora biti barem pet do dvadeset puta veca pd amplitude naj jaceg SL 9-10. Produkt-detektori su novija vrsta heterodinskih demodulatora. Oni osiguravaju vrlo dobru i cistu demodulaciju telegrafskih (CW) i SSB signala (vidi i kasnije u poSI. Ako su signali nesto jaci. koji interferirajuci sa oscilaciiama pomocnog signala daju »ton« koji je jednak razlici tih dvaju frekvencija. i frekvencije oscise tako nastali »zvuk« u is torn tranzistoru pojaca. Ljudsko je uho najosietljivije na zvukove kojima je frekvencija oko 2000 Hz. Tako se redovito primaju telegrafski signali. emiterski otpornik nije premosten samo za visoke frekvencije (10 nF). telegrafist obicno namjesta visinu tona od 800 do 1200 Hz. kad su frekvencije signala i samog audiona jednake. naziva se »nula« (engl. 9-9. Vrteci dalje skalu opet cemo cuti ton koji je najprije dublji. dovodi se istovremeno primani signal iz titrajnog kruga LC (preko Ci) i oscilatorov napon (preko C%). vec takoder za niske frekvencije (25 ^F). 9-9). Njegovi su titraji sinhronizirani s titrajima signala koji primamo. Kolektorski radni otpor ima 1. ma Na bazu tranzistora TR (si. Sasvim duboki ton se uopce ne cuje.: »zero beat«). sve visoke frekvencije se uklanjaju filterom koji je ovdje sastav : Ijen od dvaju kondenzatora (Cs i C?) i jednog otpornika (1 kQ). Produkt-detektor s bipolarnim tranzistorom moze se naciniti presi. Samo taj nacin izoblicenje signala ostaje maleno. U tranzistoru se oni mijesaju i proizvode nisku frekvenciju koja je jednaka razlici izmedu frekvencije primanog signala latora. Takav se signal obicno dovodi preko kondenzatora s malim kapacite- mu . 9-10.

9-1 la je rom NF sye visoke frekvencije odstranjene filtracijom pomocu prigusnice VFP -FET ... Ovaj oscilira u opsegu od 1750. s kojima cemo se jos kasnije upoznatL Zato \-~J r-^Wr^—1|—ONF wHh SL 941. 80-metarskog amaterskog kratkovalnog opsega (3500 . Preko Ls dolazi ulazni simal (npr. On sluzi samo kao 1<€ 3? 1 I tn niskofrekventno pojacalo nom niji se potenciometrom od 50 kQ. Kod nas ga je popularizirao YU2HL. Kao aktivni elemenat sluzi MOS-FET. On je ovdje spojen na nacin stupnja za mijesanje.. Donekle je slican produkt-detektor kojemu je shema nrikazana na sL 9-llb. dok se oscilator (OSC) prikliucuie. Da se to ne bi dogase produkt-detektor spojiti sa oscilatorom kojemu je frekvencija jednaka polovini one frekvencije koja pripada primanom signalu. Na prvu gejt-elektrodu dovodi se VF signal. (VFP) i kondenzatora (1 nF i 4/7 nF).3600 kHz). i sa umpolarnim tranzistorima. J 12 Radio prirudnik 177 . djelovati je50K 33K dalo moze Takav je heterodinski demodulator (produkt-detektor) koji je konstruirao RA3AAE. sto je polovi- — — na frekvencija koje obuhvata grafski tele- l od njih titrajni Ako ulazni signal i oscilatorov napon dolaze na istu elektrodu. Polja kova (RA3AAE) kod kojega heterodinski oscilator ima polovicu frekvencije u odnosu na signal koji se zeli primatu Vidi tekst prednapon. Svi produkt-detektori zapravo su v identicni u principu sa stupnjevima za mijesanje. dok je druga gejt-elektroda u vezi sa oscilatorom (OSC). Princip je dat na si. 1800 kHz. Do niskofrekventnog izlaza stizu samo demodulirani sienali jer su si.. na surs-elektrodu. Produkt-detektori: a) sa FET-om. Li je antenska zavojnica. Niskofrekyentni. Jedan je »povlacenje« oscilatora. Kad kondenzatorom Cs dovedemo njegovu frekvenciju . b) sa MOSFET-om Tranzistor TR 2 je u oscilatoru tipa Clapp. Vrlo je pogodan za pri- jemnike s direktnom konverzijom. mogu dan na drugi. onda krugovi ovdje ima slicnih problema.. Iza njih je spojen tranzistor TRi. dio . L 2 i pnpadaju ulaznom titrajnom krugu. 9-12. demodulirani signal je filtriran na jednak nacin kao u prijasnjem primjeru. preko kondenzatora (!). Di i D2f koje su »antiparalelno« spojene i koje sluze kao pro- & dukt-detektor. 3550 kHz) na dvije kristalne diode. PT-signal se dovodi na gejt-elektrodu. Produkt-detektor V. »jedza uvijek« namjesti najpovolj- kojemu SL 942. Na to nostignuto tranzistotipa JFET.

blizu 1775 kHz. dugmeta. oko 5 kHz za svaki puni okretaj dugmeta za ugadanje. 2elimo li primati SSB si*male. Najbolji su takvi preklopnici koji kratko spajaju sve iskljucene zavojnice onemogucujuci na taj nacin utjecaje jednih na druge njihovim vlastitim resonancijama. Samo malen broj prijemnika ima za odabiranje stanica i ugadanje na odredenu frekvenciju dugmad kojom se moze mijenjati induktivitet titrajnih krugova. Ako jednim okretajem dugmeta frekvenciju promjenimo. onda je to sasvim dobro za prijem radiofonijskih stanica u srednjevalnom nodrucju. mora »ici« lako bez zapinjanja. postavljene na bubanj koji mozemo okretati. Zavojnice mogu biti. Promjena valnog podrucja Titrajnim krugom koji se sastood neke zavojnice i odredenog prom j enljivog kondenzatora ne moji zemo obuhvatiti po volji §iroko valno podrucje. jo§ bolje. Pri tome prom j enl jivi kondenzator obicno ostaje isti. npr. druga trecom i tako redom. morali bismo u titrajnom krugu raspocije. U tu svrhu najcesce mijenjaju kapaciteti pomocu se promj enlj i vih kondenzatora iagati s takvim odnosom izmedu maksimalnog i minimalnog kapaciteta kakav redovito ne mozemo posticL Ako bi to samim promjenljivim kondenzatorom i bilo moguce postici. mozemo ih utaknuti u odgovarajuca podnozja i vrlo lako jednu zavojnicu zamijeniti drugom. biti bez »skokova« i bez »mrtvog hoda«. ta promjena mora biti manja. i mora ostati na mini u onom polozaju u koji ga . kapacitet vodova. Ovaj je nacin osobito pogodan onda. oko 25 kHz ili. npr. pregorelih elektronskih cijevi. razumije se. Za ugadanje prijemnika na kratkim valovima je to pregrubo. Velik broj . moramo g% prema tome. Zelimo li nekim prijemnikom obuhvatiti neko vrlo siroko podrucie frekvencija. ili promjenom induktiviteta zavojnice ili promjenom kapaciteta kondenzatora. Krajevi zavojnica spojeni su tada na kontaktna pera preko kojih se one ukljucuju u odredene titrajne krugove. 40- i UGADANJE PRIJEMNIKA I PROMJENA VALNOG PODRUCJA Ugadanje Frekvenciju na koju resonira neki titrajni krug mozemo mijenjati na dva nacina. se nalaze izmedu 80-. Takav bubanj ima toliko polozaja. kad u prijemniku ima malo mjesta za zavojnice.. onda bi se taj odnos u prijemniku zbog razlicitih dodatnih kanaciteta (vlastiti kapacitet zavojnice. stavimo. koliko je zavojnica u njemu. Okretanjem preklopnika ukljucujemo neke zavojnice. moci cemo demodulirati telegrafiju na frekvenciji 3550 kHz. Ako bismo htjeli odjednom obuhvatiti sve frekven178 Ako su zavojnice namotane na valjke koji su ucvrsceni na neke utikace ili na nozista starih. kapaciteti u unutrasnjosti tranzistora ili elektronskih cijevi i slicno) znatno izmijenio. Ima vise nacina na koji se jedna zavojnica moze zamijeniti drugom. a takoder ako zelimo eksperimentirati ili ostvariti osobito velik broj valnih podrucja. za 500 kHz. a mijenjaju se Brzina kojom se mijenja frekvencija titrajnih krugova ne smije biti prevelika. npr. Promjena frekvencije ne bi smjela biti veca od 100 kHz za jedan okretaj zavojnice. Mehanicki pre- nos okretanja od dugmeta do nromjenljivog kondenzatora mora. 9-13). a druge iskljucujemo. Najrasireniji je nacin promjene valnog podrucja pomocu specijalnih preklopnika s notrebnim brojem kontakata i polozaja (si. razdijeliti u vise uzih. 3 i 15 MHz gdje 20-metarsko amatersko kratkovalno podrucje.

Ako nismo zainteresirani (1 denzatora je 25 To za prijem sirokih podrucja. u 40-meopsegu. 9-13.Razvladenje uskih valnih podruCJa Kratkovalno podrucje na skalaobicnih radioaparata redovito obuhvaca frekvencije od 6 do 18 MHz. U tome podrucju leze dva amaterska opse^a. mehanicko razvlacenje valnog podrucja. 9-14 prikazano nekoliko nacina kojima se ovo moze postici. potrebni su prijemnici koji imaju neke mogucnosti za finije ugadanje.35 MHz). Za 10-metarski opseg to nije vise tako lako postici amatera tako mijenja zavojnice u Prijeirmicima koje su sami sagradilL SL 9-14. pa odrzavanje amaterskih radio-veza. vec zelimo dobar prijem sisnala amaterskih radio-stanica koje rade na frekvencijama unutar odredenih uzih opsega^ bolje je da raspolazemo sa elektricnim razvlacenjem nomocu kojega se neki uzi opseg moze prosiriti preko citave skate.1 MHz) i dvadesetmetarski (14 do 14. postiiu se resonancije u 20tarskom vojnica. Dodavanjem kapaciteta C2 postize se resonancija u 80-metarskom opsegu. i Za potrebe telekomunikacija. Prijemnici koji su namijenjeni za opce telekomunikacijske potrebe imaju specijalne pogone s vrlo velikim prenosom izmedu dugmeta za izbor stanica i : promjenljivog kon: do 1 100 i vise). pa se takvi prijemnici ne ma mogu za upotrebiti za njihov prijem. b) kratkim spajanjem veceg Hi manjeg broja zavoja. c) paralelnim spajanjem kondenzatora i zaSI. Ako se paralelno sa zavojnicom L2 spoji La Hi Ld. L% resonira sa Ci •metarskom Hi u 15-metarskom amaterskom opsegu. Tri osnovna nadina za »razvlacenje« uzih kratkovalnih podrudja. amaterskih prijemnika. cetrdesetmetarski (7 do 7. i metodom sluzimo je Ovom se kod specijalnih Tri nacina mijenjanja opsega prijemnih frekvencija: a) odabl ranjem zavojnica pomocu preklopnika. Svaki od njih zauzima upravo neznatan dio skale. Na si. Objasnjenja u tekstu 12* 179 .

Da dobijerelativnu razliku frekvencija naciniti omjer: mo moramo promjena frekvencije najvisa frekvencija = 600 kHz 4050 kHz _ = 0.. npr.primjeru na si. treba nastojati da se skalom koja okrece kondenzator Cs obuhvati nesto vise. tere. a obuhvatiti treba. preko cijele skale razvuci amatersko 80-metarsko podrucje. recimo. Kondenzator Ci sluzi za dovodenje resonantne frekvencije titrainog kruga do lelno U viSefrekventnog kraja zeljenog opsega koji onda kondenzatorom C2 razvucemo sve do nizefrekventnog kraja. uzduz sto veceg dijela skale prijemnika. 9-14a su parasa zavojnicom spojena dva promjenljiva kondenzatora. 2elimo li. od 3450 do 4050 kHz. a drugi ima veci maksimalni kapacitet (Ci=75 do 150 pF).148 . Tako cemo sigurno moci slusati sve. pa i prekooceanske amaApsolutna razlika tih dviju frekvencija je 600 kHz. Jedan od njih ima malen (Cs= 10 do 30pF). To podrucje lezi izmedu 3500 i 4000 kHz.

se nalazi. Setnih isti. To se moze postici. Ako je »visokofrekventni« materiial feromagneticke jezgrice odabran upravo za odredeno valno podrucje. Okretanjem zajednicke osovine mijenjaju se kapaciteti veceg broja promjenljivih kondenzatora (dva do najvise cetiri!). »visokofrekventne«. svi i stetnih medusobnih na Osim toga treba postici da titrajni krugovi u svakom polokondenzatora resoniraju pa smanjuje induktivitet zavojnice tivitet u kojoj iaju istu je to frekvenciju. Visokofrekventnih zeljeznih jezgrica za ovu svrhu ima gotovo za sva podrucja. ako je povrsina jezgrice glatka ili. onda se obicno sluzifflo viSestrukim promjenljivim kondenzatorima. ako je posrebrena. treba po nekoliko nuta popraviti kapacitet trimera (kod visih) i palozaj jezgrica u zavoj nicama (kod nizih frekvencija) dok se postigne potreban sklad i slozno mijenjanje frekvencije u svim titramim krugovima.krugova moze s istom zavoj nicom doci do resonancije na dviie razli£ite frekvencije. kod primjene ovakvog nacina razvlacenja »upadnu« i vrlo oprezan. ViSestruki promjenljivi kondenzatori redovito sluze u prijemnicima fabricke proizvodnje. treba po- sebno paziti na to da ne dode do nekontroliranih utjecaja. Pri tome se manji Sto Kod usadanja titrajnih krugova oblikom njeejovih nloca. opasnost da u opseg koji zelimo primati nezeljeni signali! zavojnica dovodi»pravu« vrijednost obicno pomocu posebnih jezgrica koje se mogu viSe ili manje uvuci u zavoj- Induktivitete mo na Upotreba viSestrukih promjenljivih kondenzatora Ako pomocu nekoliko titrajnih krugova zelimo obuhvatiti ista valna podrucja. sto ih stavimo dublje u zavojnicu. ±3%. vaju induktivitet zavojnice to vise. Kazemo. ako su u svim takvim titrajnim krugovima induktiviteti zavojnica medusobno jednaki. one koje najcesce upotrebljavamo' su iz posebnih feromagnetickih mated jala. sve do 100 ili cak do 200 MHz. Pomocu jezgrica treba induktivitet zavojnica. jos bolje. treba biti kondenzator resoniraju na istu frekvenciju. Sve jezgrice ove vrste povecanicu. nacinjenih od fine prasine reduciranog zeljeza ili zeljeznog oksida. ste. U radiofonij- skim prijemnicima najcesci su dvo- 181 . Ovo pojednostavljuje posluzivanje prijemnika. koje su prikljucene na viSestruki kondenzator. odnos poi maksimalnih kapaciteta a nacin mijenjania kapaciteta potpuno jednak. ali donosi posebne proble- Takvih jezgrica ima dvije vrJedne tzv. Nadin na koji se kod vrtnje mijenja kapacitet odreden ie samom konstrukcijom promenljivog kondenzatora i dublje u Q-faktor zavojnice bitno ne miienja. Indukje jezgrica zavoj nici. Postoji. me ki pri konstrukciji. ali ih su- srecemo i Ima ih sa u amaterskim gradnjama. Takva se metalna jezgrica ponasa kao kratko spojeni zavoj. vecim i sa manjim vri- jednostima kapaciteta. Pomocu trimera treba postici da svi titrajni krugovi na visefrekventnom fcraju valnog podrucja uz »otvoren« tzv. onda jezgrica povecava i Q-faktor. ugoditi tako da svi titrajni krugovi na svom nizefrekventnom kraju (uz »zatvoren« kondenzator) resoniraju na istu frekvenciju. Za tako visoke i vise frekvencije sluze i jezgrice koje su nacinjene iz mjedi (mesinga). specijalnim polupromjenljivim kondenzatorima. da se medu titrajnim krugovima mora postici skladan »hod«. naime. Medusobne ni razlike kapaciteta pojedinih kondenzatora koji su poveza- istom osovinom kod dobrih fa- brikata iznose najvise ±2 do sto se smatra dovoljnim. Buduci da sva- pojedini kondenzator pripada svom titrajnom krugu. Pocetne kapacitete u titrajnim Krugovima redovito izjednacujemo trimerima.

bolja ulazna selektivnost i manja opasnost prodora zrcalnih i drugih nezeljenih siffnala. U prvom primjeru (a) to se postize odvojcima na obje zavojnice. za potrebe prijema. njihov kapacitet zavisi o visini zapornog napona na njima. I odnos signal/sum cesto postaje bolji uz visokofrekventno pojacalo. npr. ako imaju visokofrekventno pojacalo na svome ulazu. Ima mnogo takvih tranzistora od kojih ni na kratkovalnim podrucjima nije potrebna neutralizacija. Dva tipicna tranzistorska viso- do 100 pF ili do 150 pF po sekciji. Moguce ih je upotrebiti i u vi§e titrajnih krugova koje treba zajedno ugadati. ih ima iz vi§e Pomocu visokofrekventnog pojacala postize se veca osjetljivost prijemnika. ali o tome u najvisih samo kasnijem poglavlju. Principijelni prikaz visoko frekventnih pojacala s tranzistorima: a) sa odvojcima na zavojnicama titrajnih krugova. takvi tranzistori koji potpuno zadovoljavaju i kod prijema 182 SI 9-16. umjesto promjenljivih kondenzatora. BF 272. Ukoliko su sve varikap-diode istoga tipa. Primjera za upotrebu varikap-dioda bit ce vise u ovoj knjizi. Za kratkovalne prijemnike bolji su visestruki kondenzatori koji imaju manje vrijednosti maksimalnog kapaciteta. a u drugom primjeru (b) pomocu induktivne veze za koju sluze posebne zavojnice s malim brojem zavoja. Ulazni titrajni krugovi Li/Ci i izlazni L2/C2 u^adaiu se na frekvenciju primanog signala. u kojima su stupnjevi za mijeSanje daleko maloSumniji od nekadaSnjih. kao i sliiedeci stupanj. Kako znamo. Stariji komunikacijski prijemni- imaju jedan do dva. Izuzetak su pojadala visokofrekventna snage u nredajnicima. Postoje. imaju ga pretezno zbog povecanja ulazne selektivnostu Elektronske cijevi se u visokofrekventnim pojacalima. Tada se napon mijenja samo U kofrekventna pojacala s tranzistorima tipa P-N-P vidimo na si. varikap-diode. Moderni prijemnici. Kod visokih medufrekvenciia je obidno dovoljan jedan stupanj vici tri sokofrekventnog pojacanja. U dobrim komunikacij- skim prijemnicima razloga. kapaciteti ce se u svim titrajnim krugovima mijenjati na isti nacin. VISOKOFREKVENTNA POJACALA Visokofrekventno pojacalo se rijetko moze naci u obicnim radio-aparatima. sve vise susrecemo tzv. novije vrijeme. osobito ako je medufrekvencija razmjerno niska. ne mogu vi§e naci. Jedi- na b) je razlika medu pojacalima a) i jednim potenciometrom. b) sa induktivnom vezom na tranzistor .struki promjenljivi kondenzatori maksimalnog kapaciteta od 2x350 pF do 2x500 pF. u nacinu na koji je prikljucena baza tranzistora. 9-16. npr. naime. ponekad i visokofrekventna stupnja na ulazu prijemnika. frekvencija.

nije ovdje zbog svijetJjenja! 9-17b. 9-17c. Oni rade veoma stabilno ako im je emiter uzemlien. b) VF pojacalo s tranzistorom (BF 167) koji ima mogucnost automatske regulacije pojadanja (ARP). Antena se spaja kod A. Ako ove diode nema. ima da im je unutrasnji kapacitet izmedu kolektora i baze na osobit na£in (unutraSnjom neutralizacijom) u velikoj mjeri smanjen. BF 173. nacrtane su i dvije njen i sheme visokofrekventnih pojacala sa unipolarnim tranzistorima. kao sto je nacrtano i na si. Danas ima specijalnih silicijevih N-P-N tranzistora (BF 167. Visokofrekventno pojacalo osobito ako je potrebno sluziti se an- tada treba promjeniti volant et vora pogonskog napona. Na taj se nacin postize »energicni j a« regulacij a po j acan j a.pomocu Ista pojacala mogu se naciniti i tranzistora tipa N-P-N. VF pojacalo sa SL MOSFET-om 183 . struje. Titrajnih krugova nema. cije pojacanja kod rucne regula(RRP) promjenom Na izlazu pojacala je sirokopojasni \isokofrekventni transformator sa izlaznom impedancijom od 50 Q. ulazni i BF 267. Ovo je tzv. potenciometrom se prednapon druge gejt-elektrode moze smanjiti samo na »nulu«. MOS-FET-om. improviziranom tenom. Ona. kao npr. ugadaju na frekvenciju odabranog kratkovalnog (ili bilo kojeg drugog) opsega frekvencija. 9-17 Na njoj je pad napona oko On ostaje gotovo nepromijeonda ako se mijenja jakost Na si. BF 273) koii su gradeni tako sa svoj izlazni titrajni krug koji se si. prednanona za drugi gejt (g2) potenciometrom (50 kQ). ona ce surs MOSFET-a zadrzati na visem potencijalu sto omogucuje da ?2 u odnosu na surs-elektrodu moze biti negativan. 2 V. Takvo se VF-pojacalo moze staviti ispred bilo kojeg kratkovalnog prijemnika za povecanje osjetljivosti. Tako je na si. Ukoliko je ukljucena dioda LED. 9-17a VF-pojacalo s tranzistorom JFET kojemu je gejt-elektroda uzemljena. ali iz- nekom malom. Neobicno je to da se u strujnom krugu surs-elektrode nalazi svijetleca dioda LED. b) n+12V[ili r + ARP) TOO r— ^l-a 9-17. iirokopojasno VF-pojacalo. a) aperiodicko visokofrekventno pojadalo sa FET-om kojemu je uzemljena gejt-elektroda. dakako.

Utrka u povecavaniu snage predajnika dovodi radio-veze u velike poteskoce. za mijeSanje i transpoziciju frekvencije signala. na emiteru oscilator* ski. koje vec 1 samo osigurava velike mogucnosti smanjenja osjetljivosti (!). moze posluziti Za primjer na i za 9-1 8a mijesanje. Savremeni tranzistori i integrirani sklopovi imaju manji sum. regula- STUPANJ ZA MIJESANJE U SUPERIMA Najkarakteristicniji stupanj superheterodinskog priiemnika ili supera je stupanj za mije§anje. poznat i pod udomacenim internacionalnim nazivima »mikser« i »konvertor«. Jos bolja atenuacija postize se upotrebom dvostrukog potencionije mijesanje.dak do —30 dB. koji se pri mijesanju stvara u samoj cijevi. a u obicnim raUio-aparatima za prijem radiofonije (u »koncerta§ima«) konvertorski stupnjevi. prevelik. na svim kratkovalnim podrucjima. Elektronske svih Za danasnju radio-tehniku ie karakteristicno upravo ovo nastojanje da se smanjuje pojacanje u VF stupnjevima. si. spojenog (antenske) izmedu zavoj- ulazne L Neki drugi nacini za regulaciju za smanjivanje!) osjetljivosti prijemnika bit ce opisani kasnije. s 9-18b je stupanj za miietranzistorom tipa P-N-P. kao mje§ac raditi i tranzistor BC 107. Cak se i sa —30 dB vrsta mogu posluziti u stupnjevima za moguce zadovoljiti! U danasnje vrijeme je »eter« toliko »opterecen« jakim signalima nairaznolicnijih frekvencija da su i prijemnici £esto u situaciji da ih ne mo<m podnijeti. Mikser je takav stupanj za mijesanje koji ne moze funkcionirati samostalno. Glavni nedostatak svih stupnjeva za mijesanje sa elektronskim cije- vima je u tome da je sum. desno dolje. Osobito malen sum je u stupnjevima za mijesanje u kojima su kristalne stupnjevima prijemnika istisnute elektronske cijevi. unutrasnjih kapacite* ta mogli nepovoljno djelovati jedan na drugi. i Pn). osobito one koje su bile konstruirane ba§ za ovu primjenu. (Pi i a. moze. Potreban je jo§ i oscilatorski stupanj. U komunikacijskim Glavna je razlika u tome da se tu oscilatorova »iniekcija« dovodi na istu elektrodu (bazu) na koju dolazi i primani signal. joS mozemo naci samo u nekim predajnicima. — — Na sanje si. dok je u predaSnjem primjeru svaki od ovih »signala« dolazio na odijeljene elek- 184 . Tranzistori u stupnjevima za mijeSanje Svaki visokofrekventni tranzistor pod naslovom »Automatska cija pojacanja« (ARP). a na kolektoru medufrekventni titrajni krug. redovito mora predvidjeti i dodatno prigusivanje ulaznih signala posebnim »atenuatorima«. 9-17. koji je za ovu svrhu sasvim dovoljno »visokofrekventan«. Zato se ispred visokofrekventnog pojacala. o cemu ce jos biti diode. metra antene nice (tj. jevi ili Koga interesiraju elektronske cimoze potrebne podatke naci u lanijim izdanjima ovog prirucnika u drugoj literaturi. razmjerno vecih. Zato nema bojazni da bi oni preko tranzistorovih. Njih. prijemnicima cesci su mikserski. Pod nazivom konvertor misli se na takav stupanj za mijesanje koji sadrzi i oscilator. Na svakoj od njegovih elektroda su titrajni krugovi razlicitih frekvencija: na bazi je ulazni. upotrebljene specijalne i Tako su u ovim govora. Bez lacija dosize te diode regu- Mijefianje set elektronskim cijevima cijevi i samo oko —25 dB. Dva najjednostavnija takva atenuatora su na si. Jednostavan potenciometar od nekih 500 Q vec moze u kiiticnoj situaciji biti od velike pomoci.

9-19b i ove na si. Tranzistorski stupnjevi za mijesanje trode.. ulaz emiter.SL Ijena 9-20. -tranzistora dva FET-a. Cz R* = = s FE-tranzistorima: a) s 100 pF. signala i ulaz oscilatorove injekcije budu. 9-18a. s tim u vezi.. 9-19a odgovara onome na si.. Unipolarni tranzistori tipa JFET mogu takoder vrlo dobro raditi u stupnjevima za mijesanje.. 500 kQ 185 . u mnogo manjoj opasnosti pojave unakrsne modulacije. cime je »povlacenje« oscilatora reducirano na najtako SI 9-18. Mikser na si. ako ih uporedimo sa obicnim tranzistorima. Cs = w 50 . na bazu.. 9-19. Oni su spojeni da ulaz primanoe. 9-20. MOSFET 9-20. 9-19b zanimljiv je stoga jer su upotreb- Primjenu vidimo na si. I tranzistora i ovdie ulazna sheme na si. Ipak se danas radije odlucuju za ovu drugu. ali obie u istom tranzistoru. U prakticnoj primjeni nema bitne razlike izmedu + 12V<^ 19 ^tupnjevt za mijesanje £ FET-a.. Dva orimjera su na si. oscilator na Najveca prednost primjene FEu stupnjevima za mijesanje jest. odijeljeni jedan od drugoga. 1500 100. Sklop na si. koliko je vise moguce. 100 pF. Ri 1 MQ. 500 . Pazljivi citalac ce lako opaziti sve tipicne razlike. oscilatorova frekvenciia dolaze na odijeljene gejt-elektrode. Sum u takvim stupnjevima s FE-tranzistorima je manji nego kod elektronskih cijevi za mijesanje. Mikser sa MOSFET-om manju mogucu mjeru. u boljoj podnosljivosti za jace signale i. = & jednim i = b) s dva it.

a onda i kroz zavojnicu medufrekventnog transovome transforje redovito oovelik kapacitet (1000 pF ili vise). i posebno moguce je isti tranzistor iskoristiti — — za obje svrhe: za mijesanje i za istovremeno proizvodenje potrebne oscilatorova frekvencija na kojem mjestu skale uvijek za visa. On ujedno sprecava kratak spoj pogonskog napona (6 V preko otpornika od 1 kQ). 9-21. Takav konvertorski stupanj nalazi se na ulazu najveceg broia malih.1 |^F) koji sluzi samo za zatvaranje titrajnog kruga.Konvertorsk! stupnjevi s jednim tranzistorom Za mijesanje je redovito potreban stupanj za mijesanje (mikser) oscilator. Tada cemo u da je bilo pomocne frekvencije. 9-21). Ako je aparat graden samo za prijem srednjevalnog podrucja (550 do 1600 kHz). SI 9-2L Mijesanje i oscilator sa istim tranzistorom U OSCILATORSKI KRUG Lo matoru za iznos medufrekvencije viSa od one koju primamo. prenosnih tranzistorskih radio-prijemnika. kao na si. Titrajni krug oscilatora L3/C2 sadrzi i kondenzator Cs velikog kapaciteta (0. medufrekvenciju ima vrlo mnogo i takvih prijemnika kod kojih su promjenljivi kondenzatori Ci i C2 medusobno sasvim jednaki i po obliku ploca i po maksimalnom kapacitetu. Promjenljivi kondenzatori Ci i Ct se kod vecine fabricki proizvedenih tranzistorskih prijemnika (si. Pomocu promjenljivog kondenzatora Ci ulazni titrajni krug se dovodi u resonanciju s valom no siocem one stanice koju zelimo slu§ati. da medufrekventni titrajni krug ne smeta pobudivanju oscilatora. Medutim. buduci da kolektorska struja tece najprije kroz La. To je potrebno zbog toga. Oni SKALA KONDENZATORA CliC2St. naci jos i kondenzator bolje uoci- Cp Njegovu ulogu cemo ti pomocu si. Frekvencija tako pobudenih titraja je redovito formatora MF. Kod takvih radio-aparata je za* vojnica hi ulaznog titrajnog kruga namotana na feritnom antenskom stapu. NajceSce im *e osovina zajednicka. Medutim. Zavojnica Lt sluzi za povratnu vezu oscilatora. 9-22. onda neke tvornice daiu plocama kondenzatora Ct (za oscilator) poseban oblik koji je razlicit od oblika ploca kondenzatora Ci (za ulazni titrajni krug supera). oscilatoru . 186 i Na razlicite maksimalne taj se nacin postize nog hoda« ulaznog i oscilatorskog titrajnog kruga hod superheterodina uz upotrebu visestrukih promjenIjivih kondenzatora. ObjaSnjenje u tekstu . kao i kod ostalih radio-aparata okre- cu zajednickim mehanizmom. 9-22. Princip postizavania »sloz- tada imaju kapacitete.

Osim toga oscilatorski krug ima jos jedan kondenzator. Velicina me* dufrekvencije prikazana je duzinom MF. a svrha mu je da osigura skladan hod frekvencija ulaznog i oscilatorskog titrajnog kruga. jednaka medufrekvenciji. . Titrajni krugovi za superheterodinske prijemnike (prema si 9-22) A) Maksimalni kapacitet promjenljivih kondenzatora: 480 pF. tzv. B i C. Medufrekvencija: oko 460 kHz.vio je. trimer. redovito spojen u seriju sa zavojnicom LG Taj je kondenzator (Cp) poznat pod imenom pading. paralelno s promjenlji vim Dijagram na si. Na ostalim mjestima skale frekvencija oscilatora ce biti ili malo previsoka ili malo prenis- Tablica 9-2. pa bi frekvencija oscilatora uvijek bila tacno za medufrekvenciju vi§a od one na koju resonira ulazni titrajni krug. da medu tim frekvencijama bude stalna razlika. . Minimalni kapacitet u titrajnim krugovima: 40 do 60 pF. 9-22. 9-22 pokazuje da promjenu rezonantne frekvencije ulaznog titrajnog kruga (ulaz) vjer- kondenzatorom Ci polupromjenljivi kondenzator maksimalnog kapaciteta 25 do 40 pF. U idealnom slucaju obje bi krivulje bile potpuno paralelne. tj. Radio-konstruktor Hazeltine staprema si. CTu Jednak je trimer (CT2) spojen i paralelno s kondenzatorom Cs. Kod Hazeltine-ove metode je to sasvim tako samo na tri mjesta skale A. no slijedi promjena oscilatorove frekvencije (oscilator).

razumije se. Oscilator. ulaznih krugova. Njegova se frekvencija mikondenzatojenja promjenljivim rom Cs. ka. Precizna simetrija (»balans«) postize se potenciometrom u emiterskom strujnom krugu tranzistora TRi i TRt 188 . 9-24.Protufazni (balans) mikseri Protufazni stupnjevi za mijeSanje. Na obje baze ove oscilacije dolaze sa zama sadrzi karakteristicne podatke uz razlicite maksimalne kapacitete promjenljivih kondenzatora za srednjevalno i za nekoliko kratkovalnih podrucja. kako to prikazuje crticama izvucena krivulja na istoj slici. dok npr. spojena nrotu fazno. istom fazom. Kondenzatori Ci i Cs ovdje ne mogu je Za amatere s vertor MOSFET-om. biti SL 9-24. To znaci da na baze ovib tranzistora primani (ulazni) signal dolazi suprotnim fazama. na srednjevalnom podrucju ne prelaze ± 5 do 6%. na si. dok te razlike nisu velike. Podaci iz tablice 9-2 vrijede. Tablica 9-2 onda oscilator mora raditi na frekvenciji od 14+9=23 ili 14—9=5 MHz. OSC. ako ih je vise) na viSim frekvencijama znatno manja. 9-21 ili tako da je oscilator odvojen. Simetricni stupanj za mijesanje s dva bipolarna tranzistora. Ukoliko oba tranzistora pojacavaju sasvim jednako. buduci da je lakse naciniti stabilan oscilator na nizoj frekvenciji. Vidi tekst MHz. za sve oscilatore u superheterodinima bez obzira na to da li su stupnjevi za mijesanje nacinjeni prema si. U takvom se primjeru naj£esce odabire frekvencija od 5 MHz. Na kratkovalnim nodrue jima dozvoljena su i nesto veca odstupanja. Ulazni titrajni krug ugada se sa Cu Na shemi se vidi da je ulazni titrajni krug L2C1 spojen na drugi gejt istog tranzistora. osim ako se ne radi o prijemu unutar vrlo uskih podrucja frekvencije. koji mora dati frekvenciju kakva odgovara za mijeSadaje svoju »injekciju« kod nje. a medufrekvencija 9 MHz. osc <5MHz) na istoj osovini. Kako se vidi na shemi. Po kazalo se. oscilatorova visokofrekventna struja tece preko kondenzatora (10 nF) na srednji odvojak zavojnice koja je spoiena s batranzistora TRi i TR2. MF. kao zistora. imaju dva tranTRi i TR$. buduci da je selektivnost ulaznog titrajnog kruga (odn. na »izlazu« se one kod MF ne mogu pojaviti jer onamo stizu ovet istim MF 19MHi) zanimljiv i konsL 9-23. Prvi je gejt iskoristen u oscilatoru tipa Clapp. da to ne smeta. Ako je prijemna frekvencija 14 SI 9-23. I kolektori su protufazno snojeni na prvi titrajni krug medufrekventnog pojacala. Konvertorski stupanj sa MOSFET-om.

ili balan- U integriranom sklopu SL-641 takoder su dva tranzistora iskoristena za mijesanje. Medusobnim ukrstart] em Diode u pasivnim stupnjevima za mijesanje imaju i svojih prednosti od kojih je glavna ta da vrlo dobro podnose i vece amplitude signala. Tranzistorske baze su unakrsno spojene: baza tranzistora TRi spojena je u emiterski strujni krug tranzistora vecu od primanog signala!).. redovito mora imati vecu amplitudu (do 20 i vise puta prikljucaka za emitere i bate tranzistora postize se dvostruko simetriranje u stupnju za mjesanje. 9-26a. oscilatora. 9-25. dok je primarna strana MF transformatora protufazno spojena. baza tranzistora emiterski strujni krug tranzistora TRi. F OJ dolazi na emiter drugog tranzistora (TRs). Male se razlike popraviti potenciometrom (500 Q) u emiterskom strujnom krugu. npr. Tranzistori nece bas sasvim jed- Zbog nelinearnosti u svakom stupnju radio-prijemnika mogu nako pojacavati. Pasivni protufazni stupnjevi za mijeSanje I Stupnjevi za mijeSanje. Ako do stupnja za mijesanje dode i prijemni signal sa velikom amplitudom (ukoliko je pojacanje prije mijeSanja preveliko ili ako je sam prijemni signal prejak. Nasuprot ovima. 189 . Kaje to je mijesanje u tome pogledu znatno manje osjetljivo.5 kQ) . npr. NajciSca sinusoidalna oscilacija nostaje iskrivljena. Ovo je osobito kriticno u radu stupnjeva za mijesanje kod kojih su redovito prisutne barem dvije frekvencije. sve tri zajedno!) namotane na feritnu prstenastu jezgru. Vidi tekst fazama. kad jedan i drugi tranzistor jednako pojacavaju (kad je ostvaren »balans«) postize se dvostruk ucinak: u kolektorskoj (zajednickoj!) struji obih tranzistora ne pojavljuje se ni oscilatorska ni ulazna frekvencija. oni tranzistorima. prema sL 9-25. koji daju i odredeno pojacanje uz trosenje struje napajanja. se pojaviti nezeljene komponente. od neke blize. Frekvencija iz Otuda ime takvim mikserima. Kolektori su im spojeni zajedno i prikljuceni na medufrekventni ulazni transformator MF. nazivaju se aktivnima. Jedna od njih. ona oscilatorska. TRS u njihove harmonicne frekvencije koje nastaju u samom stupnju za mijesanje. Dvije diode su upotrebljene u primjeru na si. one ne trebaju nikakve s dodatne pogonske energije. Visokofrekventni napon se transformira Diodno »dvostruko balansi- rani« mikser. Tada se ne mijesaju samo dvije frekvencije. osobito kod jacih signala. vec takoder TRi. lokalne stanice) moze prijem postati nemoguc. Potenciometrom se postize neka mogu vrsta ravnoteze. Izmedu emitera je niz od dva otpornika i jednog potenciometra za simetriranje. Visokofrekventni tranzistor Ti nacinjen je tako da su tri zice upredene i »trifilarno« (tj. Izoblicenja su manja i manje je nezeljenih produkata pri mijesanju. simetrije sa. To su sivni stupnjevi za mijesanje. ako za mijesanje sluze diode. ali nema kod pa- ni pojacanja. tj. zemo da uspostavi ravnoteza. njih SI. osobito onda kad se na istom amaterskom opsegu pojave dvije ili vise snaznih lokalnih stanica . Rezultat moze biti nepopravljiv. Ulazna frekvencija Fu dovodi se na emiter prvog tranzistora (TRi). Kada se potenciometrom (1.

Zato je treba odstraniti odmah iza mijesanja. poznate i pod imenom »Hot Carrier Diode«. 9-27 tor Ti je aperiodski. bez obzira na frekvenciju. tj. sto znaci da ce on na diode dovesti bilo koji ulazni signal VF. lf si. ciniti Cetiri diode su upotrebljene u »dvostruko balansiranom mikseru« Najbolje je za ovu svrhu upotreSchottky (Sotki) diode. svojim krajem na niskoomskom izlazu dvostruko balansiranog miksera. bi i MHz. Ulazna i oscilatorova frekvencija se u diodama mijesaju i u medufrekventnom poja£alu moze se izabrati ili njihov zbroj ili njihova razlika. Preko Ci Li postize se serijska resonanna trostrukom iznosu. iako ne tako ma- impedancije Transforma- dimenzija kao tvornice. 9-26. i ciju . JL77~ll 1 xL =5on_£_[27MH*> J_ DBM St. I kod dioda mogu prejaki nali izazvati stvaranje nezeljenih produkata. mogla bi izazvati nove probleme. c) princip »dipleksera«. a) simetricni mikser s dio- dama. Zavojnica L2 jednim je si. 9-26b. kako je to pokazano na 9-26c. ter lih sam na^initi. Drugi njen kraj je u vezi s trimerom C2 koji je dovodi u resonanciju na medufrekvenciji (9 MHz). Takav mikser moze i radio-ama- u omjeru cija 1 : 2. DBM. Tu je i otpornik od 51 Q u kojemu se struje trostruke frekvencije utrose na zagrijavanje. b) mikser s dvostrukom si- metrijom. jer je i Naziva se »diplekser«. Tako se nostize transformacija impedancije na vi§e. komponenta redovito potrostruki iznos medufrek27 kao Uz pretoostavku da smo medufrekvenciju izabrali 9 pojavljuje se i MHz. pokazuje kako treba natakav mikser da svojom kvalitetom odgovara najboljim tvorni5kim Droizvodima ove vrste.(DBM). Buduci da ne sadrze nikakvih pojacala. dok 1 : je transforma4. sa cetiri diode koje su serijski spojene u »prsten« (»ring-mikser«). spoja za prilagodenje dvostruko balansiranog miksera (DBM) i za potiskivanje produkata mijeSanja treceg reda. Aperiodicki visoko- frekventni r 25 f ili transformatori Ti i Tz sig- [f| + f 2l || OMF medusobno su jednaki. §to je lako nadoknaditi naknadnim pojacanjem (»post-mikser« pojafca1o). redovito od 5 do 500 MHz. Tako se ta frekvencija uklanja sa izlaza stupnia za mijesanje. Pri tome se kao najja£a nezeljena javljuje vencije. Takav uredaj osigurava bolje mije^anje pravilnije opterecen. pri mijesanju se gubi 6 do 8 dB. SI. na 27 MHz. Kad ova frekvencija otisla dalje. 190 . Vidi tekst Vecina tvornicki proizvedenih miksera ove vrste moze se upotrebiti u vrlo Sirokom opsegu frekvencija. Kod tih je dioda napravljen spoj izmedu kovine i silicija biti tzv.

dok je u zapornom smjeru vrlo velik. To znaci da oscilator mora dati snagu od 4 do 12 mW. Dvostruko simetrican stupanj za mijesanje s pet sirokopojasnih VF transformatora. One moraju imati sto manji vlastiti kapacitet i sto bolji odnos vodljivosti u propusnom prema nepropusnom smjeru. pre- malenim. Za amaterska kratkovalna podrucja bit ce one dobre. au 3 i 30 MHz. i bez ikakvog visokofrekventnog pojacanja moze se naciniti dobar kratkovalni prijemnik. / njih cemo upresti i motati na prstenaste jezgre jednako kao i za druge Ti izvode ih mnoge tvornice. zadovoljit cemo germanijevim ili silicijevim ma. tora Ti i Ts bolju simetriju. 2 i 3) i krajeve zica (V. Za T2. ukoliko izaberemo cetiri diode Sto slicnijih svojstava. om-metrom. Potrebna su nam barem dva transformatora (da ih spojimo pre- se dioda- Ako smo i pazljivo radili i ocuvali geometrijsku simetriju. prstenastu jezgru. Gubitak pri mijesanju dosize blizu 6 dB. T* i T* treba uzeti tri lakirane bakrene zice. Broj zavoja ovisi. sto se biti oko 7 dB (diomoze smatrati dovoljno ma ma sL 9-26b) si. Ako ne mozemo nabaviti prave »§otki-diode«. To ce biti korisno za prijem na opsezima od 21 i 28 MHz. Tz i Ti. 9-27 je oznafieno koji kraj se kamo spaja. Njegov sum ce de!). transformatore istog miksera. Jednostavniji su transformatori i Ts jer treba uzeti samo po dvije zice. ili dakako uz automatsku rucnu re- promjera izmedu 0. Na njoj su popisane frekvencije koje se mogu 191 . Provencija.8 V ili vi§e (ne preko 3 V) na 50 Q. kao za vec opisano. Tada ce sam stupanj za mijesanje moci raditi i uz ulazne signale (na Ti) do 300 ili cak blizu 500 9-27). Postizu se vrlo dobra ispravIjacka svojstva i kod najvisih frekstruje malo eksperi- mentiranja. o vrsti feritnog materijala. feritne Dodatkom transforma(si. Najvaznije im je svojstvo da u mikserima najmanje suine. ali i uz takve koji su vi§e Jransformatore treba motati na prstene sa sirokopojasnim nego 100 dB slabiji. Potrebno je 12 do 20 zavoja za sva kratkovalna podrucja izme- gulaciju pojacanja. AH. 9-27) osigurat cemo mV. mozemo ocekivati da ce mikser dobro raditi. i Prije namatanja upresti ih. Oscilatorova »injekcija« neka bude barem 0. Opis u tekstu Bit ce zato potrebno na takav nacin da se tok elektricne ostvaruje pretezno elektronima.25 mm. Na si.a " a a SL 9-27. Zato je dobro da ispred takvog miksera stavimo jedan stupanj karakteristikama. visokofrekventnog pojacanja. 2' i 3') lako je naci Otpor im je u propusnom smjeru manji nego kod drugih dioda.20 i 0. Pocetke (1. Upredena zica (to se ne vidi na sL 9-27!) namata se na toroidnu. ili tri (T%. dakako. Vrlo je korisno pregledati podatke na tablici 9-3.

Tablica 9-3. Popis produkata mijesanja dvaju frekvencija u razliditim mikserima .

losijoj medusobnoj izolaciji ili preki- Izbor medufrekvencije dima. Domaci kondenzatori s polistirolskom izolacijom su se pokazali vrlo dobrima. ako je moguce. Uz nizi napon je i zagrijavanje manje. rasprezanje mogu do- Izbor sheme za gradnju osciiatora nece biti tezak. ni premalen ni prevelik! Ako su oscilacije preslabe. Tu se s jednim do dva stupnja mogu postici ^rilicno dobre selektivnosti uz dovoljno pojacanje. Tada nriiemnik nije zasticen samo od zagrijavanja. poglavlje posveceno oscilatorima. cemo odabrati tako nizak napon. U Sto je. ni povratna veza ni pogonski napon ne smiju biti preveliki. MEDUFREKVENTNO POJACALO je onaj superheterodinskih prijemnika u kojima se postize najveci stuDanj pojacanja i selektivnosti. Ako li su prejake. medutim. manjim ku- Mnogi preporucuju kondenzatore s posrebrenim plocicama od tinjca (tzv. bit ce mijesanje lose. Prema tome. Sto je ona niza. Medufrekventno pojacalo dio bro posluziti.Promjenljivi kondenzatori neka budu. pa se cesto. to je lakse postici veliko pojacanje i dobru selektivnost. ali ne treba teziti za pretjeranom minijaturizacijom. Osim toga ce u pojedinim primjerima biti konkretnih predloga za odgovarajuci oscilator. Medufrekventno pojacalo moze imati jedan. Nasuprot tome. Oscilator mora dati dovoljan visokofrekventni napon.). osobito kod lokalnih i drugih vrlo jakih signala. Pregusto i pretanko nacinjeni vodovi mogu biti uzrok kratkim spojevima. Oni mogu biti polistirolski. Kod niske medufrekvencije je razlika medu ovim frekvencijama relativno malena. pa J smetnja zrcalnim frekvencijama biti manja. »silvered mica«) ali takvi se rijetko mogu nabaviti. upravo jos dovoljne oscida prijem bude normalne jai cine. vec i od rasipnih magnetskih polja u blizini mreznih visa to ce. limenu kutijicu u kojoj se nalazi oscilator obloziti stiroporom (1 cm debljine je vise nego dpstal). medutrekvencija receni otpornici i si. vec prema velicini prijemnika i visini medufrekvencije. Pojacanje u samom medutrekventnom pojacalu dosize kod komunikacijskih prijemnika i do 80 dB. litete. U ovoj knjizi je 8. Oscilator je dobro oklopiti i. stabilan sa sto mom. Kamnik) je u praksi dobra. slabe. kod kojega ce nam 13 oscilator dati Najcesca vrijednost medufrekvencija je u podrucju 440 do 480 kHz. kod visoke medufrekvenciie ove pojave gotovo nema. javlja »povlacenje oscilatora«. po mogucnosti sto bolje kvasa keramickom izolacijom. Najbolje ie da isnravljac bude u posebnoj kutiji. obicno nisu dobri za titrajne krugove u oscilatorima. »Donit«. a s njima i »fantomski« nezeljeni signali. kasiran tankim slojevima bakra. osim specijalnih. zbog vece razlike izmedu frekvencije signala koji primamo i frekvencije osciiatora. ali je teze jednostavnim sredstvima postici i potrebno pojacanje i selektivnost. Keramicki kondenzatori. opasnost od transformatora. Fiksni kondenzatori treba da su sa Sto manjim temperaturnim koeficijentom promjene kapaciteta. Gradnia osciiatora na »stampanim« plocicama (pertinaks ili vitroplast. on da se javljaju i vise harmonicne frekvencije. dva ili tri stupnja. ali lacije. toj kutijici ne smije biti nicega sto se zagrijava (jace opte- Jedna od najvaznijih odluka koju mora donijeti konstruktor supera je izbor medufrekvencije. ali za biokiranje vodova i za tzv. sa mnogo suma. Ni zrcalne frekvencije ni po vlacenje osciiatora ne predstavljaju Radio priru£nik 193 . Osim toga oscilator treba staviti podalje od ispravljaca koji daje struju napajanja.

kao sto je filter sa kvarcovim kristalom o kojemu ce kasnije biti govora. Takve amaterske konstrukcije imaju na ulazu stu- ljavao. s tzv. odgovara 80- -metarskom amaterskom nodrucju. i fabricki kao i amaterske samogradnje. Drugaciji cemo par Po medunarodnim konvencijama najmanje radio veza se odrzava na frekvenciiama oko 450 kHz. nekad popularna medu frekvencija je oko 1600 do 1800 kHz. Iznad 14 MHz sve se vise javljaju i posljedice povlacenja oscilatora. Na 14 MHz javljaju se vrlo jake zrcalne frekvencije ako je stupanj za mjesanje neposredno na ulazu prijemnika. nizu medufrekvenciju (oko 450 kHz ili nize). Iza ovog slijedi konvertor u kojemu oscilator radi na tako izabranim fiksnim frekvenciiama da se svako amatersko kratkovalno podrucje (cijelo ili po dijelovima) »prebaci« u podrucje promjenljive prve medufrekvencije izmedu 3. Za prijem radio-amaterskih kratkovalnih podrucja izmedu 3. najcesce imaju medufrekvenciju od 9 MHz. Ovo se stanje moze popraviti dodatkom barem jednog.5 i 7 MHz). na su barem dva medufrekventna stupnja. namijenjeni za potrebe te* lekomunikaciia. bolji t>rijem je bilo moguce postici samo prijemnicima sa dvostrukom transpozicijom. 9 i 10. Bilo je takvih prijemnika koji su uz ovu medufrekvenciju mogli primati signale sve do frekvencija od 30 MHz ili vise. preko sve do samo 500 ili cak oko 300 Hz. za koju postoje vrlo dobri kvarcovi s U prijemniku je jos drugi stupanj za mjeSanje. onda moze i saici drugim putem.7 MHz) mora razdjeliti na 2 do 4 dijela. Opce pravilo kojega se moramo drzati pri izabiranju medufrekvencije jest da za ovu svrhu treba izbjegavati ona podrucja u kojima redovito ima mnogo jacih signala.5. spojen sa antenom. To za operatora nije najspretnije ali je zato na svim podrucjima osiguran priiem jednake kvalitete. osim ako je veza izmedu miksera i oscilatora vrlo slaba. dvojnim superima.znatnije poteskoce sve do prijemnih frekvencija oko 7 MHz. To su najcesce medufrekvenciia.5 i 4 MHz.5 i 30 MHz dobar kompromis od se postize uz prvu melezi dufrekvenciju koja u podruCju frekventna stupnja izmedu antene miksera.7 vrijednosti MHz. Da se postigne dovoljno pojacanie notreb- panj za visokofrekventno pojacanje. Pri tome se 10-metarsko ^odrucje (28 Danasnji prijemnici filterL Njihov propusni opseg frek- vencija je izabrati 2. uz veliku sigurnost od prodora zrcalnih frekvencija. 3. Ako radio-amater zeli da sam gradi dvojni super. kHz do 29. Selektivnost tako moze biti kolikogod hocemo velika. Druga. Dok Jos' niie bilo takvih kristalnih filtera. kao i na 80-metarskom. Selektivnost je manja nego kod nizih medufrekvenciia. zatim oko 1. Kod ovih *e problem izbora medufrekvencije zamrSeniji.7 MHz. Prijem ipak nije zadovoi 1600 do 3000 kHz i drugu izmedu 50 i 100 kHz. a druga&ji par ako zelimo primiti vi5e frekvencije (do 30 MHz i iznad toga). bolje dva visoko- (npr.4 moguce po zelji i ^otrebi od petnaestak kHz. mo medufrekvenciia izabrati ako zeliveliku selektivnost kod prijema signala kojima je frekvencija niia 194 Od nezeljenih signala koji bi na neki nacin moeli prodriieti u medufrekventno pojacalo treba se osigu- . Potrebna selektivnost se moze na drugoi medufrekvenciji osigurati upotrebom posebnih sredstava. jednostrukom transpozicijom. ako se ispred stuonja za mjesanje nalazi dobar stupanj visokofrekventnog pojacanja. Ovo podrucje. On ima oscilator promjenljive frekvencije koji transponira signale na drugu. Ona osigurava stabiian prijem bez velikog povlacenja oscilatora i bez izrazenih zrcalnih frekvencija u svim kratkovalnim podrucjima sve do 30 MHz. buduci da ovisi o razli&tim okolnostima. te oko 5. Tako su bili konstruirani mnogi prijemnici fabricke proizvodnje.

Elektricna mreza je najceSci izvor takvih smetnja. upotrebiti prema si9-17c. 3000 Q d SI. U boljim radio-aparatima na tim mjestima su »bandfilteri«. R* 1 kQ. . Medufrekventno tranzistorom si.... 5 kQ. Rs 306. Uz promjenu vora struje napajanja mogu na isti nacin posluziti i tranzistori tipa N-P-N. 10. = WOO Q pojacalima se izmedu pojedinih stupnjeva nalazi po jedan titrajni krug. .. Kod starijih tipova tranzistora (OC 45 i slicni) potrebna je neutralizacija da se sprijeci osciliranje medufrekventnog pojacala. Na jedan od njih je prikljucen kolektor da se razmjerno niska kolektorova impedancija prilagodi visokoj impedanciji medufrekventnog titrajnog kruga.100 nF. Drugi odvojak osigurava mogucnost prikljucka kondenzatora Cd i otpornika Rs. Savremeni.. medufrekdrugacijom neu- d= = = — = . kao na si. . 9-29 malo se razlikuje od predasnjeg. Treba samo visokofrekventrie titrajne krugove zamijeniti se moze medufrekyentnima. Tranzistorsko medufrekventno pojacalo na si. a vrlo rijetko stupnja. te po sebnim blokiranjem onih vodova preko kojih prijemnik dobiva pogonske napone.) obicno ne trebaju nikakve neutralizacije. Primjer tranzistorskog medufrekventnog pojacala. u medufrekventnim n* U koinunikacijskim se prijemnicima ne mozemo zadovoljiti s takvom selektivnoscu kakvu posjeduju obicni radio-aparati.. rati oklapanjem pojedinih stupnjeva. Ci-10. Ci = Ca = Cs 20 . Rs = 10. Tako za pri j em AM telefonije sirina propusinog pojasa treba da bude oko 195 . pojacalo sa tipa P-N-P prikazuje polariteta iz- 9-28.. Nekoliko tipi£nih shema to tri Medufrekvento pojacalo redoviima jedan ili dva. Ri = 1 kQ. tj. .. R2 2 5 kQ. 50 kQ... R 4 = 1 kQ. N-P-N tranzistorom (BF ™fx? MOSFET xt J^fofrekventno se naciniti pojacalo 167.100 nF. 9-28. 9-28 i si 9-29.. sa 267) 9-17b.. specijalno gradeni silicijevi planarni N-P-N tranzistori (BF 267... Ri = 1 kQ. kao i citavog prijemnika. dok je onaj predaSnji nacin cesci kod tranzistorskih radio-aparata evropske proizvodnje. Medufrekventni transformator MF* ima odvojke. R 5 = = 300. 9-29. Rj> = 2. U malim tranzistorskim radio- -Pnjemnicima. m BF Povedanje selektivnosti prema si. Ci = Cs = = Cs = 20. pojasni filter! koji osiguravaju bolju selektivnost. BF 273 i si. Rs = 10 50 kQ. 100 pF. tralizacije je cesci kod malih tranzistorskih radio-aparata ameri£ke i japanske proizvodnje.. .100 pF. Tu je potrebna znatno veca selektivnost. Tome sluze i Rs (obiljezeno crticama). Orii i ovdje sluze za neutralizaciju koja je neizbjeziva pri upotrebi nekih vrsta tranzistora. Ovaj nacin neu- SI.. Tranzistorsko s ventno pojacalo tralizacijom.

istovremeno. Takvim spajanjem veceg broja medufrekventnih titrajnih krugova jos vece selektivnosti. a njihova impedancija je zajednicka jednom i drugom lik titrajnom krugu L2/C2. Dva kristaL Frekvencija kvarcovog kristala mora biti jed- samo jedan 196 .6 kHz. To se moze najlakse postici na nacin koji je prikazan na si. 9-30b. Oba kondenzatora C» su koji su originalni kondenzatori obicno ugradeni u bandfilterima. Njegova ce velicina za medufrekvenciju izmedu 430 i 480 kHz biti 2 do 5 pF. pokazuje niz od cetiri takva titrajna kruga koji su medusobno povezani kondenzatorima malog postizu se SI. prema selektivnosti koju zelimo postici. pa je selektivnost veca ako je veci kapacitet uklju- cenog kondenzatora.5 ili ukljuciti kondenzator d je ili e: Ce. U primjeru a) je upotrebljen se Mnogo veca selektivnost postize pomocu kvarcovih kristala. sve do LiCs. 9-31. 9-32. odmah iza miksera. Postizavanje vece selektivfiksne kapacitivne veze nosti a) udvostrucenjem bandfiltera: pomocu preko C3 = 5 pF. 9-30. Lid. Ispred demodulator. Cs i Cg razlikuju se po velicini kapaciteta.5 kHz i manje. Ovim preklopnikom moguce C. lja se redovito SI. spojen ispred demodulatora u superu prim j era medufrekventnih filtera sa kvarcom vidimo na si. Na si. 9-30a su takva dva bandfiltera medusobno poveza- na kondenzatorom malog kapaciteta Cs. udvojenih medufrekventnih bandfiltera. Ce & = = 10 nF.tzv. 9-31a St. Sva^ ki titrajni krug. Ovakav par medufrekventnih bandfiltera stay- odmah iza stupnja za mijesanje. a) selektivni cetveroclani bandfilter koji moze biti ukljucen kapaciteta. b) kapacitivno vezani bandfilter s dva titrajna kruga. Najjednostavniji nacin za postizavanje vece selektivnosti u medufrekventnom pojacalu je primjena . sL 9-31b. a za prijem oko 0. na pomicni kontakt tropolnog pretrajnih klopnika. dakle na ulaz u metfufrekventno pojacalo. Na Ls prikljucuje se slijedeci tranzistor. b) pomocu vedeg broja kondenzatora moze se selektivnost mijenjati. treba vezu medu bandfilterima mijenjati. = 33 nF. za prijem SSB signala 2. Cs 100 nF = Njih cemo na »hladnom« kraju tikrugova osloboditi i tako dobivene njihove slobodne krajeve spojiti medusobno i.5 telegrafije do 3 kHz. L2C2 i dalje redom. 2elimo li da selektivnost udvojenih bandfiltera bude promjenljiva. Oni imaju razmjerno ve- kapacitet. morav doci u fsvoj poseban oklopni »loncic«. Kondenzatori &. takoder moze doci kapacitivno vezani bandfilter.

To je frekvencija maksimuma . stici. blize ili dalje. Vidi St. goj Selektivnost kvarcovog filtra je to veca sto su titrajni krugovi losije kvalitete. sa vrlo strmim bokovima moguce je poMedufrekventni filteri s kvarcovim kristalima: a) s jednim kristalom. Svaki takav kristal. ovakvog filtera kvarcovog medufrekventnog ima malo veci ili malo manji kapacitet od onoga koji treba za tacnu kompenzaciju. odreden resonancijom kvarca. ali redovito prevelika za normalan prijem AM signala* Manje siljatu krivulju. 9-32b. 9-32. Da se ovo sprijeci. javlja se s jedne ili Ako & s druge ^trane resonancije duboka »nula«. Za postizanje vece strmine bokova rezonantne krivulje J — . Uz prosjecne titrajne knigove biti ce selektivnost dobra za prijem telegrafskih i SSB signala. resonancije 9-33. kvarc Q se spaja u neku vrstu mosta u kojemu je kapacitet njegovog vencija koji zelimo da takav filter propusti.koja ne moze proci kroz filter. Odabiranjem titrajnih krugova odredene kvalitete mozemo postici odredeni stupanj selektivnosti. Mijenjanjem kapaciteta C< moze se poloza j antiresonanci j e mi j en j ati. tekst medu Razlika rezonantnih frekvencija kristalima Qi i Q2 treba da je frek- malo manja od onog opsega naka medufrekvenciji. ima jos dvije elektrode izmectu kojih je ona smjestena. drzaca i elektroda kompenziran ka pacitetom promjenljivog kondenzatora C*. Ove elektrode. Zajedno sa drzacem. osim plocice kvarca. koju nazivaju i »antiresonancijom«. Tako mozemo uklonitj onu frekvenciju koja nam upravo smeta prijemu. moraju kapaciteti C2 i Cz u tome stu imati dvostruku vrijednost. imaju neki kapacitet kroz koji bi mogle proci i one frekvencije na koje kvarcova plocica ne resonira. mo Krivulju prikazuje si. b) s dva kristala. na jednoj ili na drustrani. Filter tada moze propustiti samo vrlo uzak opseg frekvencija. Ako je uz zavojnicu Ls u obicnom medufrekventnom bandfilteru bio kondenzator odredenog kapaciteta. ako se u medufrekventno pojacalo stavi kvarcov filter sa dva kristala. kao sto su Qi i Q2 na si.

ima konstantnu selektivnost. §to (koji ima visu frekvenciju od Qi) staviti malen dodatni kapacitet (1 trebili kvarc-kristale tzv. Oni rade na frekvencijama oko 27 MHz.800 kHz fabricki ili naci- 54 54 -459. uvjetovani vlastitim resonancijama upotrebljenih kristala. Pojedini filter. krivulja resonancije pravilnija. Titrajni krug sa zavojnicom Ls jednak je titrajnom krugu koji ima zavojnicu Lu Sto je njegova kvaiiteta bolja (veci Q-faktor) to ce propusteni opseg frekvencija biti siri. Frekvenciju koja je na njima oznacena treba podijeliti sa 72 da se izracuna osnovna frekven»Channel cija kristala.8 kHz mogu na drugih frekvencija se slican nacin ugraditi u filtere.6 osnovnom 32 600 frekvenci- jom: MHz kHs 72 72 = 452. ali mnogi radio-amateri koristili su one iz vojnih viskova (»surplus«). Uglavnom ih ima dvije vrste. Mehanicki preklopnici su dobri. si. kao Ti na sL 9-27. Primjer: 326 32. Vidi tekst cetiri 198 . npr. Ima li lji zavojnica L$ los Q-faktor.8 MC«. Predajnici su upravljani kvarcovim kristalima koji su »overtonski«. Ako je potrebno mijenjati sirinu propusnog opsega moze se preklopnicima jedan filter zamijeniti drugim. a njeni bokovi strmiji. Shema vrisve medufrekvencije od ijedi za 450 kHz do 9 MHz. Dva i dva kristala moraju imati istu serijsku resonanciju. — nom: 24. Kristalni filter s kvarca. vec broj kanala (»channel«) i frekvencija do koje se u nekom uredaju dolazilo tek iza umnozavanja. da frekvenciju kanala podijelimo s 54. Razmak izmedu dva susjedna »kanala« je 10 kHz. Zavojnica Li/Lt je bifilarno motana. Bilo je vec amaterskih konI kristali SI 9-34.777 kHz = 452. Na njima nije ispisana osnovna frekvencija. dajnika za do 5pF). Kod njih cemo osnovnu frekvenciju izracunati tako.259 kHz -459. Bolje je u tu svrhu koristiti prekapcanje porno- — s vlastitom 32. ali nisu osobito spretni za ugradnju. onda izlazi racu- znaci da im je osnovna frekvencija oko 9 MHz. Oni su obicno u drzacu koji je poznat pod oznakom »FT-241-A«.6 MC« oznacuje kristal broj njen samogradnjom. Ako. dok razlika frekvencija izmedu Qi i Qs ovisi o selektivnosti koju zelimo pen stici.moze se paralelno sa kvarcom Qt struktora koji su za tu svrhu upoiz primopreopseg gradanski (CB = Citizens Band). i je simetrican mora biti Filter »zaklju- cen« otpornicima R (izmedu 500 i 5000 Q). nademo natpis: »Channel 48 24. Prema tome je razlika osnovnih frekvencija 3. 9-34.3 kHz Oni kristali koji nose trocifreni kanala i oznaku frekvencije takoder su dobri za medufrekventne filtere. Broj zavoja ovisi o frekvenciji kristala buduci da zavojnica L1/L2 mora s kondenzatorom C resonirati na tu frekvenciju. 24. Odabire ih se tako da filter podjednako propusta sve frekvencije unutar odabranog opsega. na krivuresonancije se suvise isticu vrhovi. ali s torn razlikom da prsten ne smije biti iz ferita sa sirokopojasnim karakteristikama. Na jednima su kanali oznaceni manjim brojevima (od do 79).8 MHz Odreduje se pokusom. Mnoge tvomice izraduju posebne kvarcove kristale za medufrekventne filtere.3 kHz! Za samogradnju je osobito pogodan i filter sa cetiri kristala.

9-35. Medufrek- ventni filter sa oznakom XF-9M je za telegrafiju. MF je titrajni krug koji mora biti ugoden na medufrekvenciju. je predviden za propusni 2. spojena na bazu tranzistora TRs. R.8 kHz. pomocu dio- Opis u tekstu Na istoj slici (si. Dovede li se na diode Di i'Ds preko A pozitivan prednapon. Jednostavnim prebaci- vanjem preklopnika salje se na diode ili prednapon + 12 V ili 12 V. Neckar-Bischofsheim. 199 . Drugi filter. tj. To mogu biti i silicijeve diode s malim vlastitim ka- opseg od pacitetima. Mnogi takvi filteri imaju ulaznu i izlaznu vrijednost otpornog i kapacitivnog opterecenja odredenu sa 500 Q i 30 pF. On ima oznaku XF-901. one provedu struju i njihov se otpor jako smanji. S. 9-37 pokazuje kako se mogu birati filteri. Zanimljivo je pratiti tok elektricne struje u ta nost ili nu manju dva slucaja i vjerujemo da ce telj to rado sam poduzeti.iu dioda.filter. Trimerske kondenzatore (40 pF) treba namjestiti tako da bude unutar propustove. da frekvencije unutar propusnog opsega podjednako prolaze kroz . cita- SL 9-35. Za promjenu kapaciteta od 8 do 30 pF moguce je promi9-38. Njegova serijska resonancija (koja se normal- no ne koristi!) pada unutar propusnog opsega i jednoga i drugoga filtera! Mijenjanjem serijskog kapaciteta (trimer!) mijenja se ta resonancija onako. On je nacrtan kao serija kristala Q i kapacitivnog trimera od 50 -pF. Ukupno osam dioda sluzi za prekapcanje filtera. Njemacka). za 1. Kristal Q izgraduje ista t vomica (KVG. St. 9-36. 9-37) ima i je dan manje poznati detalj. postoje dva para kristala. koja je raz- mjerno jednostavna. nog opsega valovitost najmanja. Za promjenu selektivnosti treba imati vise filtera za istu medufrekvenciju. npr. Neukljudene diode u svakom su slucaju bez prednapona i nisu vodljive. Tvornicki medufrekventni krtstalni filter izmedu dva stora tranzi- Izvucena krivulja je dobivena mjerenjem. Na shemi se vidi kako je to postignuto. Na si.4 kHz (za SSB-signale!). SI.3 kHz. Jednostavnije je upotrebiti gotvornicki proizvedene filtere. Spajaju se prema si. ali za razlicito sirok propusni opseg. prema tome da li zelimo primati telegrafiju (CW) uz vecu selektiv- — telefoniju (SSB) uz potrebselektivnost. Ukljucivanjem pozitivnog napona preko B na isti se nacin xikljucuju kristali Q3 i Q4. Njegov propusni opseg je oko 500 Hz. 9-36. Izabiranje razlicite setektiv- nosti kristalnih filtera da. XF-9B. kako se vidi na si. Kristalima Q s i Q* neka je ta razlika samo 0. Qi i Q2 su kristali kojima se frekvencija razlikuje. Ukljuceni su kristali Qi i Qs. Oni bez poteskoca garantuju puni uspjeh.

Ako osim cuti. mogu se pomocu dioda zamijeniti jedan s drugim. Dva kristalna filtera. XF-9M za prijem telegrafije i XF-9B za prijem SSB. signala koji i kroz filter prode zelimo neki drugi kHz . Vidi tekst SL jeniti frekvenciju uzduz citavog opImpedancija kvarca. zajedno sa trimerom. Kristal Q (KVG-XF-901) omogucuje da se prigusi interferentna smetnja unutar propusnog opsega.0+12V 9-37. pri tome se mijenja od 23 do 15 O. sega.

deteksignale. u prijemniku se mora dobiti regulacijski napon koji djeluje na pojacala. = nestajanje). a u svom titrajnom krugu ima razmjerno velik kapacitet. koji dolaze iz medufrekventnog pojacala pa su zato prilicno jaki. Produkt-detektor s dva cijeva tranzistora u superima obicno daje diodni detektor. prema nja. u prvom redu na medufrekventna a onda i na visokofrekventna pojacala. tzv. Za prijem ove posljednje dvije vrste signala potreban je jos i po- CW seban pomocni oscilator. a koji moze posluziti za automatsku promjenu pojaca- SL 9-40. 201 . dok za jake signale mora biti mnogo manje. (To je kratica od engleskog naziva: Beat Frequency Oscillator. Da se to postigne.) Njegova frekvencija je malo razlicita od medufrekvencije. Pojacanje citavog prijemnika mora biti mnogo vece za slabe signale. On ujedno mijenja pojacanje prema potrebi. Automatskom regulacijom pojacanja prilagoduje se prijemnik signalu koji prima. a visina tona koji cujemo jednaka je razlici izmedu medufrekvencije i one koju proizvodi BFO. takoder je potreban BFO. Za demodulaciju frekventno moduliranih signala sluze posebni detektori. To se postize rucnom (RRP) ili automatskom regulacijom pojacanja (ARP). Ispravljanjem signala dobije se potreban napon i on. Opisat cemo ih u poglavlju o FM uredajima.namijenjen tor za mora da podnese radiofoniju. ako mu je frekvencija dovoljno stabilna i ako je mozemo mijenjati za ± 3 kHz. Produkt-detektor s germanijevim diodama # —o+l2V sam fading BFO fij ^ | sili- Pomocni napon koji ovisi o jakosti signala. Mora se. U principu moze za BFO posluziti bilo koji od vec opisanih oscilatora. ako signal nije stalne jakosti (engt. primijeniti neki nacin regulacije pojacanja. Njegova frekvencija odabire se tako da sto tacnije nadomjesti val nosilac koji je bio potisnut kod emi- AUTOMATSKA REGULACIJA POJACANJA Komunikacijski prijemnici raju biti tako osjetljivi da »uhvate« i one najslabije signale i da ih nacine razumljivima iako su tamo negdje na rubu sumova. prema tome. Za prijem signala danas dolaze u i SSB obzir pretezno produkt-detektoru Uz ranije opisane jos su dva primjera na si. kako sije SSB signala. Za takve posluziti detektor signale mogu s beskonacnom impedancijom. Takoder moraju uspjesno »podnijeti« i daleko jace signale. a osobito diodni detektori. Za prijem SSB signala. Telegrafski signali interferiraju s frekvencijom tog oscilatora. koji su mozda i Iza 100 dB ili jos vise »iznad« onih najslabijih. 9-39 i sL 940. mo demo vidjeti kasnije u posebnom SL 9-39. Da se postigne potrebna stabilnost BFO se kod boljih prijemnika napaja stabiliziranim naponom. BFO. poglavlju.

smanjuje se i pojacanje. Opseg regulacije kod germanijevih tranzistora nije velik. Smanjuje li se taj napon. Napon napajanja je +10 do 12V. u tacki B je potencijal nizi nego u tacki A. si. Tako je barem kod vecine tranzistora. SL slican 9-42 pokazuje kako moze biti mA. djeluje na radnu tacku MF pojacala smanjujuci jakost kolektorske struje. i kod prijema SSB- vala nosioca koji bi svojom stalnom prisutnoscu osigu- nema SL 9-4L Automatska regulacija pojadanja (ARP) kod tranzistorskih jemnika 202 pri- . Silicijevi planarni N-P-N tranzivrlo tranzistora tipa Demodula- torska dioda Di je ovdje tako okre- nuta da na radnom otporu Ri nastaje pozitivan regulacijski napon. a kod slabije kolektorske struje pojacanje je manje. Primjer je na si. Ona je spojena na tacku A tako da je njena anoda na potencijalu kolektora tranzistora TRi. Zbog toga pada amplituda signala pomazuci dj elovan j e APR. Kod vrlo jakih signala dioda D2 pocne propustati i prigusuje medufrekventni transformator MF1 smanjujuci njegov Q-faktor. Pojacanje postaje manje. Zato je ARP nedovoljna za vrlo jake. uslijed djelovanja va (CW). ce. Ako. Iako se na prvi nacin postize »energicnija« regulacija. kao -signala. prenosnim radio-prijemnicima!) optimalno pojacanje se postize uz kolektorsku struju oko 1 mA. Da regulacija bude jaca. neka djeluje na oba tranzistora. Poradi toga se u nekim tranzistorskim superima moze naci jos jedna dioda (D2).ARP. 9-43. lokalne signale. ARP kod nacin regulacije pojacanja primijenjen u medufrekventnom pojacalu sa bandfilterima. tranzistora smanjit ce se pad napona na R3. dok je njena katoda spojena s tackom B u kolek- BF167 (BF 267) omogucuju dobru regulaciju pojacanja. jakost kolektorske struje TRs postane manja. povecanje kolektorske struje nije pozeljno ako kod nekog prenosnog prijemnika treba stedeti baterije. Ona je slabija ako je signal jaci. Zato smo se odlucili za regulaciju smanjivanj em kolektorske struje. Zbog prisutnosti otpornika R$.si. smanjivati jakost njegove kolektorske struje. Kod germanijevih tranzistora (ima ih jos u mnogim malim. Dioda D2 je na taj nacin zatvorena i kroz nju ne tece nikakva struja. Za puno pojacanje mora i napon -{-ARP biti tako visok. Na 9-41 prikazana je P-N-P. Na pojacanje se tu moze djelovati na dva nacina: stori On povecavajuci kolektorsku struju ili smanjivajuci je. djelujuci na tranzistor TRs. 941. a kod silicijeyih ona obicno iznosi 3 do 4 ili nesto vise . Kod prijema telegrafskih znako- torskom strujnom krugu tranzistora TRs.

Ipak. iza diodnog detektora nastaje neki napon koji.25 ms). znakova slijede sporijim ternjedan za drugim.05 jiF = 0. najbolje na poseban produkt^detektor. vremenske konstante moraju biti vece.. si. To se pom povecanjem kapaciteta: prekidacem Pr treba samo dodati kondenzator od 250 nF. na kojenastaje regulacijski napon. To moze biti.. I vremenske postize konstante su Sest puta duze: nabijanje traje otprilike 1.. sest puta veci. Kapacitet je. Praznjenje je mno- mu go sporije (2 MQ x 0.6 s.05 }xF = 0.. Pomocni napon za ARP kod prijema telegrafije ili SSB-telefonije postici i tako da ispravljavec demodulirani niskofrekventni signal Ovdje cemo opisati samo jednu od brojnih mogucnosti. ovisi o prosjecnoj jakosti signala.005 MQ X X 0.1 s) jer se kondenzator izbija preko 2 MQ.47 MF3 SL 9-43. : Za telegrafiju. Automatska regulacija pojacanja promjenom napona baze jelovi ravao stvaranje pomocnog napona za automatsku regulaciju pojacanja. a praznjenje 0. najprije pojacava tranzistorom TR i onda vodi na transf ormator T. Zato necemo BFO prikljuciti na to mjesto (narisano je crticama!) ve<5 druga£ije. ako je vremenska konstanta RC-filtracije dovoljno velika. Tranzistorsko medufrekventno pojacalo u kojemu su upotrebljeni Automatska regulacija pojadanja djeluje samo na jedan od tranzistora KJ. ukupno.SL 9-42.47 MF2 10. bandfilteri za vecu selektivnost. Niskofrekventni se signal. Za pravilan rad ARP smetao bi ukljucen VFO. kod koje di- Iskoristena je samo sekundarna zavojnica koja ima srednji odvojak. 944. iznosi samo 0. brzo se nabija preko diode Da i otpornika od 5 kQ. na si.5 ms. Primarna zavojnica (nije nacrtana) 203 . neki mali pobudni NF transformator (iz tranzistorskih (1 + 1)* prijemnika) s prenosom 1 mozemo mo Kondetizator od 50 nF. 945. To odgovara za prijem SSB-signala. jer bi se i njegov visokofrekventni napon ispravljao u diodi. npr. Vremenska konstanta za nabijanje je mala (0.25 milisekundi.

1 ZATVOREN CW i SSB """ SI 9-44. Ako je prekidac Pr otvoren. jos neko vrijeme. treba samo »okrenuti« diode i promijeniti prednapon na potenciometru P. Dodatni prednapon sa potenciometra P omogucuje i menu regulaciju (RRP) koja se kombinira sa ARP. kazemo da »napon visi«. Vidi tekst ostaje neiskoristena. Otpornik R ima velik otpor pa se kondenzator polaganije prazni. Za prijem telegrafije su potrebne vece vremenske konstante nego za prijem SSB. preostaje samo rucna regulacija potenciomet- rom P. sto je vazno za prijem telegrafije i SSB-signala. Ukoliko nam treba pozitivan regulacijski napon. U i 10n II . Di i D2. ispravljaju niskofrekventne struje i brzo nabiju kondenzator C. Regulacijski napon je ovdje negativnog predznaka. Ovako se moze postici da napon za regulaciju pojacanja brzo nastaje i onda duze traje. Male silicijeve diode.^ Napon za ARP se tako odrzava.

kako bi »docarali« tar spojiti s koji. matska regulacija pojacanja uz maksimalnu osjetljivost prijemnika. Preko C2 odvodi se NF signal. SL 946. samo s tranzistorima tipa P-N-P. Potenciometar Pi je onaj kojim se obicno regulira glasnoca. Tranzistor TR2 pojacava napon za ARP i struju za S-metar. sto se miliampermetrom teze ostvaruje koji je u principu mjerilo linearnih promjena jakosti struje. S-metri danasnjib . Ipak. skale na S-metrima bi morale biti bazdarene za svaki pojedini prijemnik posebno. si. a mjerni instrument »ide« do 1 mA. sluzi i posebnim tranzistorom kao na sL 947. pogledamo njeva. 9-47b. na si. 205 . Kl u kojem slucaju skala ne bi mogla biti linearna. recimo 10 V. s podjednakim razmacima izmedu pojedinih S-stupAko. Mozemo ga prina kraj medufrekventnog pojacala ili iza demodulatora. vidi tekst To nije nikakva pouzdana mjera! Is to vrijedi i za onaj dio skale S-metra na kojemu citamo vrijednosti iznad S-9 u decibelima. U posljednjem slucaju moramo paziti da niskofrekventna regulacija glasnoce ne bi djelovala na S-metar. neka R bude 10 kQ. Zato S-metar moze pokazati samo koji je signal jaci. 948. indikatorom. S-metarski sklop koji se moze dodati svakom tranzistorskom prijemniku. TRi je regulirani tranzistor u visokofrekventnom M Nema (VF) ili u medufrekventnom pojacalu (MF). Lijepo ime S-metar ne zasluzuje. Po zelji se moze birati ili rueno (R) ili automatsko (A) reguliranje pojacanja. Bolje bi ga bilo nazivati »pokazivacem«. Otpornik R u kolektorskom strujnom krugu stiti instrument od preterecenja. To je uvijek preporucljivo ako treba paziti da potrosak elektricne energije iz baterija ne bude prevelik. Rucna regulacija se postize potenciometrom od 100 kQ. vidimo na si. citati moze biti izmedu 10 50 pF. I kod rucne i kod automatske re- germanijeve. Taj je nepopravljen na S-metardostatak U tranzistorskim skim prijemnicima moze komunikacijse S-me- skom sklopu. medutim. Ako je napon napajanja. Napon za ARP najcesce se crpe iza diodnog demodulatora. Potenciometrom se odabere osjetljivost tako da naj- Ne zaboravimo da S-metar samo dok je ukljucena treba auto- jaa signali dovedu kazaljku mjernog instrumenta M (do 1 ili vise mA) do kraj a. vidimo da se mnogi toga ne pridrzavaju. S-metar je i kao indikator signala korisna spravica! razloga da ga ne ugradimo i u prijemnike koje smo sami gradilL S-metarski sklop koji se moze naknadno dodati svakom prijemnijakosti tomatske regulacije.tvornickih prijemnika redovito pokazuju previse.Buduci da ne postoje dva sasvim jtdnaka prijemnika. Isto to. ako signal uzimamo iz medufrekventnog dijela. istovremeno za pojacanje djelovanja au- kupcu »veliku« osjetljivost. jer nista ne mjeri. U primjeru a) miliampermetar sluzi kao S-metar. 9-46. Diode su je kijuciti ku U oba primjera je uzemljen negativni pol izvora struje za napajanje. Za niskofrekventne signale ovdje treba uzeti kondenzator od 0. On dolazi na diodu Di. pa i negdje na pogodnu tacku u niskofrekventnom pojacalu. Tranzistori su tipa N-P-N. kako su nacinjene skale S-metrana fabrickim prijemnicima. S-jedinice omogucuju izvanredno velik opseg jakosti signala opisati u logaritmickoj mjeri. a koji slabiji.1 do 2 jaF. tor Prikljucni kondenzai gulacije smanjuje se jakost kolektorske struje reguliranih tranzistora.

Njih ispravlja dioda Di. 949. Potenciometrom P2 odreduje se osjetljivost S-metra tako da se kod najjacih signala postize maksimalni otklon kazaljke. sluzi Ukljucivanje S-metra u emiterski strujni krug tranzistora koji kao pojacalo za automatsku regulaciju pojadanja: a) za tranzistore tipa N-P-N. dok diode Di i D$ svojim djelovanjima osiguravaju linearniju skalu u S-jedinicama na skali S-metra. Za amatere koji vole eksperimentirati bit ce zanimljiv S-metar na si. Ispravljene NF struje nabijaju kondenzatore Cz i d. dovoljan da joj se poveca za vrlo slabe signale. 9-48. sa prijekako ga cuje uho. Tako postignuti napon »otvara« tranzistor TR. 9-47. Tranzistor Tr pojacava tako dobiveni napon. Tranzistor TRi je niskofrekventno pretpojacalo iza kojega se signal ispravlja silicijevom dioosjetljivost M M=K»jjA mom za regulaciju pojadanja (ARP) dobije se iz niskih frekvencija. iza demodulatora (NF). Ps je potenciometar za namjestanje nule instrumenta. tj. b) za tranzistore tipa P-N-P Preko velikog otpornika (82 do 100 kQ) dioda dobiva malen prednapon. SI Napon Osjetljivost S-metra je veca kod njih jakosti signala ma- 206 . Diodama Dt i Dz postize se da je pokazivanje instrumenta u boljem skladu sa S-jedinicama.SI.

Vrste smetnja sximova Razlicite elektricne smetnje koje dolaze od elektricnih strojeva i urcdaja. OGRANICENJE SMETNJA I SUMA i opca selektivnost. Tu su razmaci tiaji mjerama. automobilski uretiljke. U principu se protiv takvih smetnji mozemo u prijemniku boriti na taj na cin da zeljenom signalu osiguramo nesmetan prolaz sprjecavajuci na neki nacin prolaz svim vecim amplitudama. smes taju osobito onda ako su toliko jake da je njihova kratkotrajna amplituda mnogo veca od amplitude signala koje primamo. takve impulsne smetnje je moguce ublaziti i u radio-prijemnicima na vise nacina. Elektricni proizvode strojevi smetnje. Na srecu smetnje se mogu odredenim primamo. cuju se uvijek zajedno sa signalima koje Smetnje od automobilskih motora nije moguce blokiranjem sasvim ukloniti buduci da je elektricna iskra neophodna za rad motora. kao i ostale smetnje impulsnog tipa. jaci medu pojedinim iskrama rijedi i pravilniji.nf-foja£alu SL 9-49. o kojima ce biti govora u posebnom poglavlju. Za razliku od ovih. za paljenje proizvode sasvirn drugacije smetnje. M »finiji«. razliciti elektricni motori. kao i onaj sum kojemu je izyor u samom prijemniku. Posljednji od njih za S-meupravlja instrumentom tar. Sto je razlika izmedu amplitude signala i amplitude smetnie veca to ce i ucinak takvih uredaja biti bolji. npr. blokiranja kojim se sprjecava iskrenje. Ove smetnje treba ukloniti na taj nacin da ih se prigusi na njihovom izvoru. Povrh toga. Isti tranzistor ujedno daje i napon za ARP. Protiv grubog suma koji potjece od iskrenja u elektricnim motorima i generatorima u samom se prijemniku ne moze gotovo nista uciniti. 207 Bitno je drugaciji sum samog pniemnika. elektridni generatori. kontaktima i slicno. pomocu tzv. Sum prijemnika potjece pretezno od ulaznih stupnjeva. znatno smanjiti. Takve impulsne smetnje nastaju i na razlicitim prekidacuna. pa se upravo cuju pojeame iskre. ako se u njima javljaju elektricne iskre i slicna elektricna praznjenja. Pa odmjerava osjetljivost S-metra. Je^ dina poznata metoda da se sum prijemnika smanji je primjena malo- sumnih zistora Promjenom kolektorskog otpora tranzistora cijevi ili malosumnih tranu ulaznim stupnjevima uz nastojanje da se postigne sto boija TRs regulira se radna tacka istosmjernog pojacala. TRi. Taj je jednolicniji 1 . Takve smetnje daju. TRs i TR4. fluorescentne svje- kao Smetnje ove vrste cuju se ili slabiji grubi sum. Cetiri siticijeva tranzistora u Swetarskom pojacalu dom SD. Automobilske smetnje. Iza nje slijedi istosmjer- no pojacalo sa jos tri tranzistora.

On se prikljucuje na sam izlaz prijemnika. s veli- Jedna ih dioda.-uredaj za ogranicavanje amplituda je iskljucen. ali najbolje za prijem telegrafije. Doklegod je amplituda signala manja od 0. Pri torn su ostale diode (Di ju. vec prema tome kolika impedancija slusalica i niskofrekventnog izlaza NF. u slusalice dolazi signal bez oslabljenja buduci da do tog napona diode ne propustaju struju. Uklanjanje impulsnih smetnja diodama koje su spojene paralelno sa slusalicama. Opis u tekstu SL guce ukljuciti ili iskljuciti prigusivac impulsnih smetnji. Kad je Pr ukljucen.1 V.Osim ogranicenja amplitude moguce je »utisati« prijemnik tako da mu se na pogodan nacin smanji osjetljivost za vrijeme trajanja svakog takvog impulsa. propusta jednim. Impulsne smetnje ne mogu »zaglusiti« operatora ni onda ako slusalice stavi na usi. ovisno o jakosti signala. naime. Sve amplitude koje su vece od toga bit ce ogranicene na 0. Vazan je i serijski otpornik Kada su kojemu ce vrijednost biti izmedu 100 i 5000 Q. Diode (od Di do De) mogu biti je Ogranicenje amplitude Jednostavno ogranicenje amplitude signala i smetnji moze se postici pomocu diodnog sklopa koji je prikazan na si. Ako su ukljucene sve diode (preklopnici u polozaju 1) amplituda moze doseci 2. Na si. gdje je signal jos razmjerno slab. preklopnici u polozaju ukljucena su dva diodna para. Tada je Takvi ogranicavaci tri para (polozaj 1) anti- prijem u slusalicama vrlo ugodan. bit ce njezino trajanje produzeno djelovanjem visokog Q-faktora titrajnih krugova.7 V. slusalica (SL).6 do 0. a druga drugim smje rom. Prema tome je i borba protiv takvih smetnja teza. do D4) preklopnikom spojene fsto 2. Vrijednost tog otpornika treba odrediti prema konkretnim prilikama tako da sc postigne najbolje potiskivanje imjpulsnih smetnji. izmedu izlaznih prikljucnica (NF) i bilo kakve manje silicijeve diode. Kad impulsna smetnja prolazi kroz prijemnik velike selektivnosti. nabiju kondenzatore na neki odredeni potencijal. 9-51 to je nacinjeno iza diodnog demodulatora. ukljucene su samo diode Do i Ds. Uklanjanje impulsnih smetnja u demodulatoru i u mectufrekventnom pojacalu U sam prijemnik mogu se uredaji za ogranicenje amplitude staviti na vise mjesta. Maksimalna amplituda moze biti 1. Najbolje je da se to nacini ondje. Ako preklopnik A-B stavimo u polozaj 0.4 V. dva (polozaj 2) ili (»limiteri«) mogu vrlo dobro posluziti kod prijema svih vrsta signala. Kod NF uzima ventni se demodulirani niskofreksignal. Impulsi su redovito tako kratkotrajni da to nece smetati prijemu. sto 208 . D3/D4 i Ds/De.7 V. kod ARP dobiva se napon za automatsku regulaciju pojacanja. i J3 kratko nemaju utjecaja na ono se cuje. dok je prekidacem Pr mo 9-50. Stavimo li taj preklopnik u polozaj 3. jer su i paralelno spojenih dioda. ako se ispred uredaja za njihovo otklanjanje nalaze stupnjevi kom selektivnoscu. diode D2 i D$. 9-50. bez obzira na to kakav smjer ima- svi telegrafski signali pod- jednake glasnoce. Dvostrukim preklopnikom A-B ukljucuje se paralelno sa slusalicama jedan par (polozaj 3).

diode taj impuls propuste i tako. ali to prijemu redovito ne smeta. u kolektorskom strujnom krugu posljednjeg medubi frekventnog tranzistora. 9-51. 9-51. pojacalo suma. Sklop za uklanjanje impulsnih smetnja diodama Da i Ds ima su manja nego onda kad takav »kliper« djeluje na niske frekvencije. prije demodulacije. biti Diodama se mogu impulsne smetnje otkloniti i iza medufrekventnog pojacala.HlOn ONF puls stigne u niskofrekventno pojacalo. odmah iza stupnja za mijesanje na ulazu prvog medufrekventnog pojacanja. 9-53.MF POJACALU SI. Glavno cited je da im vlastiti kapa* budu sto manjl To moraju. »Brisac« impulsnih smetnja (»Noise Blanker«) za prijemnike sa MOSFET-ima u medufrekventnom pojacalu 14 Radio prirtuinik 209 . Ako se pojavi impuls od neke smetnje. prema tome. Izoblicenja SI. sprijece da impojaCalo Suma IMPULSNI DETEKTOR da impulsne smetnje nego signal tiode do medufrekventnog kvarcovog filtera. Pritom bi prvi titrajni krug bandfiltera bio. na kratak moment. jpobrinemo odvedemo prije si. Iza njega slijedi NA OREJN FETA U1. Izoblicenja su manja nego onda kad slican sklop djeluje na NF St. prikljuceno na NF. prije demodulacije. U oba ova primjera mogle bi diode biti ili germanijeve ili silici jeve. Sklop na si. visokofrekventne — Jos bolje prigusivanje impulsnih smetnja moze se ocekivati ako se signal nema daljnjeg utjecaja na NF izlaz. 9-53) je tzv. 9-53. diodni se sklop morao prikljuciti na krajeve drugog tit raj nog kruga. diode. Razlika je u tome da je ovdje djelovanje impulsa na diode iskoristeno na kraju medufrekventnog pojadala. demodulatora Ukoliko bi na izlazu medufrekvent- — j r-jf ^-DEMODULATOR FOSUEDNJE MF POJACaLO nog pojacala bio bandiilter. Kod telegraft je bit ce znakovi takoder malo »odrezani«. prema Tranzistor TRi (si. normalno. Takav se prikljucak izvodi. 9-52 po svojoj funkciji je slican onome na si. 9-52. naboj na kondenzatorima ga ne moze dovoljno brzo slijediti.

On . 2ivot je to dokazao. uvjeravaju radio-amatere kako je potrebno imati uvijek najnoviji model da bi ladio-stanica imala savremen izgled. NISKOFREKVENTNO POJACALO U PRIJEMNIKU Niskofrekventno pojacalo u prije potrebno da se pojaca signal dobiven demodulacijom. Prije 50 godina je vec bilo na trzistu raz- gradnja i danas »isplati«? Odgovor na ova pitanja glasi. cesto . Uz pretpostavku da u prvom stupnju medufrckventnog pojacanja u prijemni- prije se samogradnjom je dolazilo jef- — I?: tinije do potrebne opreme. a onda daleko veci dobitak sto — mnogo se pri tome moglo nauditi. ima smisla i isplati se. §to im je donosilo dvostruku korist. diodni impulsni detektor i pojacalo impulsa (TRs). ali i mnogo kompliciraniji. a prijemnici napose. Tranzistor TR$ na svaki impuls reagira tako da mu se vodljivost naglo poveca. bez ikakve sumnje: Da. jemniku je uvijek zelio znati sto se nalazi »u kutiji«. ali oni su bili za najveci broj radio-amatera sasvim nedoslizivi zbog svoje visoke cijene. Radio. Potenciometrom P mo mnogi radiotehnicki strucnjaci! Do danasnjih dana je radio-teh nika dio-uredaji opcenito. Otuda mu i ime »Noise Blanker«: dok traje impulsna smetnja medufrekventno pojacalo ostaje »prazno« (blank). nijerno dobrih prijemnika i za amaterske svrhe. jer takvih nije bilo u trgovinama. Pojavio se i veci broj specijaliziranih tvornica koje uglavnom proizvode radio-ure- zemo odabrati lovanja. redova radio-amatera potekli su izvanredno napredovala. na kratak moment ce se smanjiti medufrekventni signal. DA teri ILI NE? jdanas samogradnja radio-uredaja smisla? Da li se samo- Ima Prije 60 godina nisu radio-amaza svoje potrebe mogli kupiti gotove prijemnike i ostale uredaj e. / isplati se. obilnom reklamom.. . To je dobro poznato i nema potrebe da se ovdje dokazuje. Indus trij ski i amaterski radiokonsti*uktor bio je cesto ista osoba. Uredaj intenzitet toga dje»brise« impulsne — u vlastitom se daje namijenjene amaterima. postali su daleko bolji. To razumljivosti prijema nista ne smeta jer impulsi vrlo kratko traju. ali bezuvjetno je potreban i prakticki rad i stjecanje vlastitih tehni£kih iskustava. Vi samo vrtite budite radio-amateri. Radio-tehnika je u ono doba tek krenula pr\im znatnijim koracima. sto se dogada »sa one strane« prednje ploce uredaja Radio-amateru je vazno da bude dobar operator. Potrebne su knjige. One interesu — koristeci smetnje. To izlazi otprilike na ovo: »Pripremite samo uvijek ponovno dosta novaca. bez signala. jer se nikakva tehnika ne moze nauciti samo iz knjiga. Ra- ku imamo MOSFET. knjige. Industrija i amateri su se sluzili podjednakim metodama rada. toliko da se impuls vise ne moze cuti. SAMOGRADNJA. . telmika ga je uvijek privlacila. ali jednako je vazno poznavanje radio-tehnike. Ponaj210 Ima smisla. bas kao i uspostavljanje bezicnih kon- takata putem li i te iste tehnike. Konkretne primjere niskofrekventnih pojacala naci cemo uz opise pojedinih kompletnih prijemnika kao i u posebnom poglavlju ove dugmad voljiti samo vrtnjom dugmadi. treba izlaz ovakvog uredaja spojiti na Drejn-elektrodu. jer tvornica dobro pozna radio-tehniku. Buduci da TRs djeluje kao prekidac. Amateri su najvecim dijelom sami gradili svoje uredaje.« i radiozainteresirani Tehnicki -amater nije se nikad mogao zado. To ne znaci da radio- -amater moze jeftinije sagraditi radio-uredaj koji bi imao sva svojstva koja se mogu naci kod savre- menih tvornicki proizvedenih.

Ono koje amater ima kada zadovoljstvo mu uredaj. selektivnost oko 12.5 IZBOR SHEMA ZA PRIJEMNIKE NekoHko jednostavnijih prijemnika Detektorski prijemnici. konacno »ozivi« kada s njime odrzava radio-veze sa amaterima »na drugqm kraju Kod pristupanja samogradnji prijemnika. Noriznosi oko 100 mikrovolta za izlazni napon na visokoomskim slusalicama od 30 raV. U nizu shema iskusanih prijemnika moci ce vecina nasih radio-amatera i tehnicara. ne valja zapoceti s kompliciranim i velikim.1 nostavnije. Postoji. kako kazu radio-amateri.vrlo kompleksno nacinjenih proiz:voda. Opis u tekstu SL Samo vlastitim konstruktorskim radom. ugradenoj u tzv. Prijemnik na si. dakle. Moze raditi na svim frekvencijama izmedu 200 kHz do 5 MHz. prema znanju i iskustvu kojima raspolazii i prema finansijskim sredstvima koja mogu uloziti. Ulazna impedancija je vrlo visoka (oko 1. samogradnjom se moze mnogo naucitu To je i danas vrlo \2. Drugo: radio-amateru cesto nije ni potreban neki kompleksni koji je i uredaj. cuti u slu- radio-klubovima ili u radionicama Narodne tehnike uvijek se moze naci netko da pocetniku pomogne nadiniti prve korake u radio-tehniku. xmutrasnju raspodjelu svih radnih tacaka. i neka vrsta automatske regulacije osjetljivosti (ARP). koji su bili shematski prikazani na si. vara najobicnijim oznaka ZN414 pripada specijalnom integriranom sklopu (»Ferranti«). od pocetnika do naprednijih konstruktora. taj tako raSiren aparat za koji. Kod jacih dosta- nica se osjetljivost smanjuje. malno ona vim prijemnikom dobro Salicama. svijeta« ne moze se postici nikakvim kupljenim aparatima. 9-54. Ako zavojnica feritne antene L ima Q-faktor size od 75 do 100. vec s jednostavnim i malim. »TO-18« kucistu za tranzistore. f sam gradio. Lokalnu radiofonijsku stanicu moze se s takm MQ) pa jedini titrajni krug go- tovo uopce nije opterecen. To je ipak jedan od »najmodernijih« i najboljih prijemnika svoje klase. 94. ali to nije tako. 4 kondenzatora i 15 otpornika. danas znade svako dijete.8 V trosi struju od samo 1 mA. »bez prijemnika nema radichveze!« do 1. zanimljiv su i dobar pocetni rad. naci ono Sto im odgovara.5 kHz. Shema »mini'prijemnika« za srednje valove sa integriranim sklopom ZN-414. sve na malenoj silicijevoj plocici. pod imenom »radio<. Zato cemo i ovdje ici tim redom. Uz pogonski napod od 1. U njemu je 10 tranzistora. Otpornik Ri osigurava pravilnu. Radio-prijemnik je jedan od najvaznijih dijelova opreme za potrebe telefcomtmikacija jer. 9-54 po svojoj snemi sigurno spada medu najjed14* U Umjesto sluSalica stavili smo lo- garitamski potenciometar za regula211 . Ipak. Pojacanje dosize 70 dB. osobito za najmlade. Na njenu se funkciju moze utjecati otpornikom Rs. Iako po svom vanjskom obliku i po broju prikljucaka odgotranzistorima. Selektivnost je neocekivano dobra. Na prvi pogled on ima izgled prijemnika samo s jednim tranzistorom. kao i ostalih radio-uredaja.J]SV prva korist. eksperimentima i proucavanjem mozemo stvarno upoznati ra- dio-prijemnik. Mala feritna antena je dovoljna za dobar prijem srednjevalnih radiofonijskih stanica.

Ove diode su spojene kao u ispravljacima za udvostrucenje napona pa je efikasnost takvog demodulatora vrlo dobra. 9-55. zahvaljujuci primjeni refleksnog principa.30 v VFP SI. Njegov maksimalan kapacitet je oko 300 pF. 1 do do 0. Pretpostavimo. i prijemPrvi tranzistor je dva puta iskoristen. Ona ima oko 90 zavoja izolirane bakrene zice (0. Zavojnica L namotana je na feritni antenski stap. Reprodukcija na zvucnik bila je vrlo cista. Ako ipak uspijete nabaviti taj britanski integrirani sklop. Bit cete jednako iznenadeni.5 mm).22 ^F moze se prikljuciti bilo kakvo ni- srednjevalno podrucje. pa kapacitet trimera C* treba odmjeriti tako da povratna veza dovodi do pobudivanja oscilacije tek se pomocu potenciometra od onda kada je je kolektorski napon tranzistora TRi barem 2 do 3 V. Posebni demodulator je izvan toga stupnja. niskofrekventno Tranzistorsko pojacalo. Pojacane visokofrekventne struje odvode se sa kolektora preko kondenzatora Ca na 212 . svakako sagradite taj prijemnik. Tranzistorski refleksni prijemnik za srednje valove ciju glasnoce (5 kQ) i prikljucili paiskofrekventno pojacalo. Tranzistor skofrekventno pojacalo. npr. Demodulirani signal Tehnicki je zanimljiv si. Preko kondenzatora od 0. diode Di i Ds. koje na si. Stupanj povratne veze regulira 10 kQ. Pri tome treba jakost kolektorske stru- vodi se ponovno u predasnji stupanj koji sluzi jos i kao niskofrekventno pojacalo. Na zavojnici je od- vojak iza 10 do 12 zavoja. Slikovito se kaze da je signal poslije demodulacije »refleksijom« vracen u isto pojacalo koje sluzi za dvije svrhe. Ovakvo dvostruko iskoristenje u refleksnim spojevima postize se redovito na taj nacin da isti tranzistor najprije sluzi kao visokofrekventno pojacalo. 9-55 ima dva tranzistora TR2 i TRs nije standardali se odlikuje vrlo velikom stabilnoscu. da kolektorska struja tranzistora TR2 poraste. Ovdje cemo pokazati primjenu tog principa. nik. Kondenzator Ci je promjenljiv. Ovakav titrajni krug obuhvaca Kod prijema jakih signala lokalne stanice smanjuje se kolektorska struja tranzistora TRi sto dovodi do smanjenja povratne veze i ostvaruje neku vrstu automatske regulacije pojacanja (ARP).3 2 u prvom stupnju da bude mA. kao sto smo i mi bili. kao visokofrekventno pojacalo sa povratnom ve- TRi sluzi najprije no zom (preko &). Buduci da je Cs preko manjeg dijela zavojnice L spojen s bazom prvog tranzistora taj ce niskofrekventni signal biti pojacan istim ovim tranzistorom TRi. 9-55. Na kondenzatoru Cs javlja se demodulirani niskofrekventni signal. Ovaj primjer donosimo vise kao opis mogucnosti danasnje tehnike neso kao preporuku za samogradnju.

»ultra-audion« koji se nekada upotrebljavao u vezi sa elektronskim cijevima. Ulazni titrajni krug L/C/C nalazi se u kolektorskom strujnom krugu prvog tranzistora TRu Visokofrekventno pojacanje signala je osigurano povratnom vezom. ako se posluzimo nekom dogadaju malom transformatorskom jezgrom koja ima presjek barem 0. Buduci da je otpornik koji napaja bazu tranzistora TR2 (33 kQ) prikljucen na emiter tranzistora TRs. Ukoliko bi kolektorska struja tranzistora TRu zbog nekih vanjskih utjecaja trebala da postane manja. Kondenzator C2 koji siuzi za postizavanje »mekane« povrat- mm ne veze.5 cm2 Primarna. Ovo osigurava stabilnost radne tacke. Mozemo ga i sami namotati. Na izlaz koji je oznacen sa NFi mogu se prikljuciti niskoomske slu§alice. sprjecavajuci i takvu promjenu radne tacke. Uslijed toga smanji se i njegova kolektorska i emiterska struja. 9-56. Pad napona na emiterskom otporniku tranzistora TRs (1 kQ. Pri tome transformator T moze biti neki mali izlazni transformator za tranzistorska niskofrekventna pojacala. nekog fiksnog SI. kakav je tzv. Tranzistorski audion.1 mm. opisani utjecaji i zistorsku slusalicu. Tako ce biti sprijeceno ono povecanje njegove Jcolektorske struje koje smo na pocetku pretpostavili. moze takoder biti jednak trimerski kondenzator uz dodatak. Tada se i napon baze tranzistora TRs smanji. 9-56. Predviden je jos ni izlaz NF2 za prikljucak visokoslusalica. Kondenzator Ci je spojen izmedu kolektora i emitera. sjeca na njihova povratna djelovanja se obrnutim slijedom. smanjit <5e se jakost struje koja tece preko baze tranzistora TRs.15 da mozemo upotrebiti obicnu minijaturnu tran. kolektorska zavojnica u torn slucaju ima 500 do 700 zavoja lakiranom bakrenom zicom debljine 0. Kratkovalni prijemnik O-V-l s dva silicijeva tranzistora (BC 107) 213 . ako je potrebno. premosten elektrolitskim kondenzatorom od 50 n-F) takoder se smanji. Kao Ci moze dobro posluziti trimer sa maksimalnim kapacitetom od 25 do 30 pF. dok je baza »uzemljena« i za visoku (47 nF) i za nisku frekvenciju (10 nF). omskih Tranzistorski prijemnik za sve kratke valove Prijemnik za sve kratke valove do 30 MHz) u kojemu mogu sluziti bilo kakva dva silicijeva planarna tranzistora (N-P-N) shematski je prikazan na si.2 kQ. i impedancije niskofrekvent- oko 8 Q.povecat ce se i pad napona na otporniku od 8. Prvi je audionski. Sekundarno treba oko 85 zavoja zice 0. prikazan na toj shemi. On se sastoji od dva stupnja. (3 a drugi je niskofrekventno pojacalo koje je dovoljno za prijem na slusalice. ostvarenom pomocu kapacitivnog djelitelja CijC2.

slucaju 6e nam veci kondenzator sluziti da frekvenciju audiona dovedemo u blizinu onih frekvencija koje nas posebno interesiraju (npr. Tablica 9-4. Ona se za prijem radiofonije (AM) mora namjestiti tik pred pobudivanje titraja. Ako je jakost kolektorske struje veca. S promjeni jivim kondenzatorom man j eg kapaciteta moci cemo onda lako oirati stanice. Radnu f tacku za niskofrekventno pojacalo odreduje otpornik od 0. Kapacitivni razdjelnik C1/C2 treba natmjestiti na najpovoljniju vrijedtj. kao i za SSB-telefoniju. Pri tome uz povecanje vrijednosti kapaciteta Ci postaje povratna veza jaca. kako vidimo. Zbog visokog strujnog poja^anja silicijevih planarnih tranzistora tu je. 9-56) Promjenljivi kondenzatori od 100 i od 15 pF. Sto olaksava namatanje zavojnica. Demodulirani signal se iz kolek- metar (5 do 10 kQ). kao i kod svakog drugog torskog strujnog kruga prvog tranzistora (TRi) odvodi preko konden zatora (0. kao njihovu medusobnu zamjenu pri i promjeni valnog podrucja koje zelimo primati (vidi tablicu 9-4). Ako zelimo da neki uzi opseg frekvencija razvucemo mozemo paralelno s njime do- U mo zemo taj uvjet biti ispunjen uz jakost kolektorske struje tranzistora TRs do 0. . Ukoliko kao izvor pogonske energije sluzi dzepna plosnata baterija od 4. Zavojnice za kratkovalne prijemnike tipa O-V-l (vidi si. S njim u seriju spojen je otpornik od 10 do 20 kQ. za otpor slusalica oko 4000 Q. Zavojnice su namotane na papirnatom valjku promjera 25 2ica je bakrena. Nije potrebna nikakva posebna zavojnica za povratnu vezu. povratnu vezu treba upravo toliko pojacati da audion oscilira. mm. U ovom C tranzistora TRs stavi otpornik vece vrijednosti. slicnog prijemnika. u strujnom krugu baze tranzistora TR2.3 do 5 MQ. tako da povratna veza optimalno funkcionira. u neki amaterski opseg). relativno velika vrijednost otpora i treba je odabrati tako da na prikljucenim slu^alicama bude pad napona jednak polovici pogonskog napona. onda ce titrajnom krugu audiona imati samo jedan promjenljivi kondenzator C. izolirana lakom (CuL).22 jxF ili vise) na bazu drugog tranzistora (TRz). Dielovanje povratne veze je redovito vrlo dobro. treba je smanjiti tako da se u strujnom krugu baze idati kondenzator s maksimalnim kapacitetom od 10 do 30 pF. Za prijem telegrafije (CW).5 mA.5 V. Ako je kolektorska struja preslaba. mozemo je pojacati smanjivanjem vrijednosti toga otpornika. Nasuprot tome povecanje kapaciteta Ct umanjuje povratnu vezu. Njegov maksimalni kapacitet neka ne bude veci od 50 do 100 pF. Za regulaciju povratne veze sluzi potencio- nost.kondenzatora (10 do 50 pF).

moguce je primati i telegrafiju (CW).2 mm.ra 1 PotroSak struje za oba tranzisto u ovom prijemniku je manji od mA. Tablica 94 daje podatke za motanje SSB-signali mogu se za okretanje promjenljivog kondenzatora predvidjeli neki finiji pogon. Prijemnik jednako dobro radi na svim kratkovalnim frek vend jama. Ako se umjesto zavojnice Ls prikljuci se Lt 4 moze drzati na potencijala nula. kako je nacrtano. osobito moze potenciometrom P dovesti na najpovoljniju mjeru. da ne bi dolazilo do izoblicenja kod jacih signala. prijem u sluSalicama ugodne je glasnoce. Stabilnost mu je dobra za prijem tele- cama Ako se posluzimo dobrom vanjskom antenom. Zavojnica se Lt ima oko 70 zavoja lakirane baiice. Prvi stupanj je zapravo poznati. jedan pozitivan i jedan negativan. pa ce baterija vrlo dugo tra- jati. Duzina neka bude barem 20 metara. pri trazenju sicnvene radiostanice. preuzeli od DK3FQ. kao i SSB-signale (uz veoma fini prenos za okretanje kondenzatora od 22 pF). Da li cemo antenu prikljuciti na Ai f As ili na A3. Shemu smo. Promjenljivim kon- IL741. S dobrim visoko-omskim slusalije prijem ovim jednostavnim prijemnikom ugodno glasan. Kad su vec stecena prva iskustva s tako jednostavnim prijemnikom. onda takav prijemnik mo2e posluziti i u «v. Unatoc svoje jednostavnosti prijemnik je vrlo osjetljiv. denzatorom od 22 pF (paralelno v^zani statori kondenzatora 2x11 pFM TOravo se mo2e obuhvatiti cijeli oO-metarski opseg. Preko nje treba nakrene motati zavojnicu Li sa 15 zavoja jednake zice. Otpornici R4 i Rs raspolovljuju napon napajanja i podi- ako se posluzimo integriranim sklo pom hu mora zu potenciial na neinvertirajuccm ulazu (br. Kao antena moze posluziti komad zice koji je razapet u sto je moguce vecoj visini. to treba utvrditi pokusom i angrafije. Pojacanje ovisi o omjeru otpora Rs/Rr i ovdje je ono vrlo veliko. Prijemnik za opseg terski opseg 3. 7 dovesti puni napon za napajanje. ali i primati. Osim prijema AM-signala. stora (ili BF 173 (ili BF 273) i oba tranzistora tipa BC 108 BC 107). debele 0. ako smo kratkovalnih zavojnica. Ako ga zelimo smanjiti moiemo 215 . 3) tako da se prikljucak br. Ovdje je to izbjegnuto. Samim povecanjem napona za napajanje od 9 V na 12 V ne postize se nista osobito. prema si. stabilni Jace niskofrekventno pojacalo Clapp-ov (Klapov) oscilator. uz manje izmjene. Inace su potrebna dva napona.5 MHz Prijemnik za kratkovalni ama- od 3. ali niskofrekventni se signal u takvom slucaju mora dovesti preko kondenzatora (C?) i odvesti (Cioh neka okvirna antena namota na antenski ili ako feritni takoder preko kondenzatora stap (iskusati broj zavoja!!). 9-57. a na prikljucak br. U tu syrse upotrebiti i potenciometar Ps za regulaciju glasnoce. sa jezgricom od VF Mjeza. pojavit ce se zelja za »dot}erivanjem« i »modernizacijom«. tj. preureden za demodulaciju sa promjenljivom povratnom vezom. Upotrebljena su samo dva tranzi<5e i tenu prikljuciti tako da prijem bude najbolji. »lovu na lisicu«. dovoljno glasan i bez prevelikog mijesanja pojedinih signala.5 do 4 MHz moci pocetnik sagraditi prema shemi na si. na tijelu promjera 6 do 7 mm. Antenu treba kapacitivno spojiti (preko 1 do 5 pF) na »vruci« kraj titrajnog kruga. 9-58. Prva zelja bit ce povecanje glasnoce. Potreban je veci zahvat. Ova moze tu zelju zadovoljiti. Sastavni dijelovi moraju biti razmjesteni tako da su svi medusobni spojevi 3to kraci. On moze primati i srednji val ako stavimo zavojnicu L potrebnog induktiviteta.

»Modernija« varijanta prijemnika koji je slican onome na Razlika je u tome da se ovdje titrajni krug ugada varikap-diodom je u NF pojacalu integrirani sklop IL74L Vidi tekst st. Na 1 -I" ILl £T C4 In J C8 2. sklop IL741 opisan poglavlju ove knjige. go je glasniji. Ako smo drugi tranzistor sa sheme na si. Ima ga i s drukcijim oznakama. visokoomske.2ji I i70 SI.. Pojacanje ce dolazi u razlicitim kucistima. tj. metalno kuciste ima osam prikljucaka. strane 9-59 su i pogledi s donje na kucista tranzistora BF 173/BF 167. s prikljuccima u dva niza).. koja si. 9-57.. bas kao i preostala dva u DIL-8 i u DIL-14 (DIL = Dual in Line. 9-57 zamijenili niskofrekventnim pojacalom sa IL741. On Integrirani u 5. 9-59. i D da 216 . Numeracija prikljucaka je oznacena tim redom uz uvjet da se na kuciste gleda s gornje strane.. 9-57.5n CsQo. kao i tranzistora BC107/ si. Tranzistorski prijemnik za 80-metarski opseg kao R7 staviti i 1 kQ.5. 9-58. jos uvijek biti oko 100 puta! Kon~ denzator Cs utjece na reprodukciju smart jujuci pojacanje najvisih frekvencija i sumova. Visak od 6 prikljucaka kod kucista DIL-14 nije iskoristen. ali sve one sadrze iste brojke »741«. Slusalice opet ostaju iste. prijem ce biti mno- su sva nacrtana na Okruglo.A1 • A2 A3 BF173 BC108 ^fr®! Sji L'tT 470 1 IK ^2K SI.

Ps sluzi za regulaciju povratne veze. Oni su donekle slicni superheterodinima jer imaju stupanj za mijesanje i oscilator promjenljive frekvencije. Kondenzatori Ci i C2 su tipa »stirofleks«. Integrirano operacijsko pojacalo IL 741 (ili \xA 741 i slicni s brojem 741) dolaze u tri razlicita kudista. Numeracija vrijedi ako se gleda na gornju stranu integriranog sklopa. brojke u zagradama se odnose na kucisia DIL-14. a ne obicnim dugmetom. 9-61. Antena se prikljucuje koaksijalnim kabelom na prikljucnici A. I tu je zapravo iskorisceno samo osam prikljucnica tranzistore u prijemniku prema Prijemnik s direktnom konverzijom za 8(Kmetarsko amatersko valno pocfcrucje sa pet tranzistora U novije vrijeme sve je vise pri- jemnika s direktnom konverzijom. Potenciometar Pi mijenja zapornl prednapon za varikap-diodu D koja zamjenjuje promjenljivi kondenzator. jemnika li prvi stupanj prijemnjka graditi s tranzistorom BF173 ili BF167.1 V. Oni ima- 217 . Stanice koje zelimo slusati odabinapajanja. pa su titrajni krugovi dovoljno sirokopojasni. 9-59. (Ispred njega je fiksno ugodeni bandfilter za opseg od 3. Kranj). jesanje. 9-60. Zavojnice su namotane na pr- koji stor. potrebno je da taj prednapon na diodi D bude neovisan o naponu _ Tu su dva produkt-detektor (vidi tj. ili cemo se odluciti za neki drugi. U popisu prikljucaka. pogled s donje strane tranzistora. Da bi prijem bio dovoljno staouan.8 MHz. ULAZ(-) I'l 3(5)= NE1HVERT.BF167 BF173 BC107 BC108 BC109 JJA741 11-741 4^ *& PRIKUUfiCli Ako je ovaj priblizno plosnate dzepne baterije moze se za stabilizaciju diodnog prednapona upotrebiti Zenerova dioda ZD za napon od 9. Sheje na si. Trimer od 25 pF i potenciometar sluze za simetriranje detektora u svrhu potiskivanja nezeljenih signaia. 1(3)*K0REKCIJANULE 2(4) u o 112 it w I 9 is INVERT. Tranzistor TRi (BF 167) sluzi kao VF-pojacalo. elektroda yrste i Izvodi pojedinih nisu isti kod te dvije na to treba pri gradnji pripaziti. to nema velikog utjecaja na prijem u 80-metarskom opsegu (3. Na izlazni titrajni krug VF pojacala (Ls i Le su takoder na jednakoj prstenastoj jezgri) prikljucen je stupanj za mii nije preinake. 4(6)* -U 5(9) = ULAZM I I'l. Notice za prikljucke numerirane su od 1 do 8 (za metalno ili za DIL-8 kuciste). Prvi stupanj prijemnika na si. od tih ili njima slican tranziTa shema sadrzi i neke vaz- stenaste jezgre od ferita (»Iskra«. Potenciometrom Pi treba ulazni signal oslabiti na najnuzniju mjeru za dobar i nesmetan prijem. I njega treba okretati pomocu nekog finog prenosa.5 do 3. Taj oscilator radi na prijemnoj frekvenciji tako da se kao rezultat mijesanja direktno demo- ma dulira niskofrekventni signal. (tri 13. biti vrlo KOREKCUA NULE 6(10)= IZLAZ 701)* 4U PRIJEMNICI S DIREKTNOM KONVERZIJOM Raspored prikljucaka za si 9-57 i sL 9-58. potenciometra. dobar potenciometar sa sigurnim kontaktom. u Gradnji oscilatora mora se po* svetiti osobita poznja. Izgled prijemnika /BC108/BC109.5 u seriji!) V remo potenciometrom Pu To mora m 1234 S/. poglavlju o SSB-tehnici).5 MHz). 9-58 moze imati bilo Hocemo vidimo na si.

218 . Da ne bi do produkt-detektora dosle osci- Gotov. Resonancija mu je siroka pa zadovoljava u citavom opsegu. ukoliko se zadovoljavamo s njima. sa TRi i TRs. sastavljen Kod NF se prikljufiuju slusalice. Sto je daljnji doprinos njegovoj stabilnosti. redovito ili SSB. demodulirani signal. na zvu6 nik. Ls i C$.65 MHz. Za glasniju reprodukciju.NF ^-*[]si SL SL 9-60. najprije prolaze kroz aktivni filter. On mora resonirati oko 3. na izlazu iz oscilatorskog sklopa ukljucen je filter. pa se postize dobra stabilizacija bez drugih dodataka. Shema tranzistorskog kratkovalnog prijemnika sa direktnom kon- verzijom ju mali. On odreduje selektivnost prijemnika. ZD. CW latorove harmonicke frekvencije (osobito druga koja bi mogla prouzrociti demodulaciju nezeljenih signala iz 7-MHz radiofonijskog opsega!). potrebno je iza aktivnog NF filtera prikljuCiti niskofrekventno pojacalo. negativan temperaturni koeficijent. Pogonski napon oscilatora stabiliziran je posebnom Zenerovom diodom od C4. Tranzistor TRs ima zadatak da rastereti oscilator.

SI na 9-61.T ti. talijanskom je amateru kondenzatora (50 pF). vim kondenzatorom IW5AXS uspjelo sagraditi prijemnik sa direktnom konverzijom. prva Pogled na pokusnu gradnju prototipa prijemnika prema shemi Tu su samo prva tri tranzistora sa pripadajucim dijelovima za stupnja: VF pojacalo. koje zelimo prima. Oscilatorski titrajni krug ugada se promjenljikoji ima maksimalni kapacitet 5 do 10 pF. 9-60. oscilator promjenljive frekvencije i diodni demodulator Direktna konverzija sa integriranim resonira unutar opsega koji zelimo primati sa dvije trecine kapaciteta sklopom TBA-120 Iako je TBA-120 namijenjen za medufxekventno pojacanje i demo dulaciju frekventno modtdiranih signala. Zavojnica Li omogucuje induktivnu vezu antene (ANT) sa ulaznim titrajnim fcrugom u kojemu je zavojnica L*. najvjerojatnije treba medusobno zamijeniti krajeve zavojnice Lz. 9-62. Ovaj se odreduje tako da taj titrajni krug 219 . tri st. Njegova je shema na si. Uz paralelni kondenzator od 56 pF (stirofleks!) on mora obuhvatiti opseg frekvencija. sa zr ojnicom L*. Ona ima odvojak kod desetog dijela svog ukupnog broja zavoja. I ona treba samo oko desetog dijela broja zavoja koje ima U. Povratnu vezu osigurava zavojnica L%. Ako oscilator ne »proradi« odmah.

Na tome opsegu moze se najlakse sagraditi prijemnik dovoljno velike stabilnosti. Titrajni krug Li/Ci je viso- JL2 kofrekventni ulazni titrajni krug. KRATKOVALNI KONVERTORI Vecina prijemnika koje smo do sada opisali bili su za 80-metarski amaterski opseg 3.8 MHz. najbolje preko koaksijalnog. Niskofrekventni. Injekcija stize preko zavojnice Li u emiter tranzistora za mije- sanje. radio-aparat koji sluzi kao medufrekventno pojacalo promjenljive frekvencije. Za oscilator Lz ima 2 zavoja. tipa T50-6. 9-62. demo- dulirani signal dobije se kod NF.o+i2V Stabilan kratkovalni konvertor s dva tranzistioira ANT ra si. Pogonski napon (12 V) mora biti stabiliziran. Broj zavoja za La i Li je u torn slucaju najbolje odrediti pouzdanim »dip- Oznacene vrijednosti sastavnih dijelova vrijede za prijem kratkovalnih podrucja uz primjenu silicijevih planarnih tranzistora tipa -metrom«. Na AP prikljucuje se. je zavojnica za vezu s bazom tranzistora za mijesanje TRi. V kolektorskom strujnom krugu je visokofrekventna prigusnica VFP. oklopljenog kabela. SI. Vidi opts u tekstu SI.5 MHz upotrebio prstenaste jezgrice »Amidon«. zavoja. Autor je za namatanje zavojnica za opseg od 3. Titrajni krug Ls/Cs mora resonirati na frekvenciju kvarca Q. Veza sa antenom je kapacitiyna (preko C2). vanjskog promjera 12. Integrirani sklop TBA-120 u kratkovalnom prijemniku sa direktnom konverzijom. zavojnice motati la s i na valj casta tije- jezgricama u obliku vijka. Lt ima 40 zavoja sa odvojkom iza 3. a Li 15 zavoja. Tako ce svaki jednostavniji prijemnik postati kratkovalni super. Konvertor s dva N-P-N tranQ = kvarcov kristal u oscilatoru 220 . 9-63. Primjer tranzistorskog konvertos kvarcovim oscilatorom je na 9-63. zistora. gdje se prikljucuje neko niskofrekventno pojacalo. 2elimo li primati druge kratkovalne opsege mozemo ispred takvog prijemnika staviti konvertor koji ce nam bilo koje kratkovalno podrucje transponirati (»prebaciti«) u opseg koji prima nas prijemnik.5 do 3. Tko nema takve jezgre moze Kvarcov kristal treba odabrati tako da je njegova frekvencija za odabrano medufrekventno podrucje visa ili niza od onog podrucja koje zelimo primati. ili 4.7 mm. Li ima 3 zavoja.

Li je antenska zavojnica sa 1/5 do 1/7 broja zavoja kovalnu primati. (1. s U zajednickom kolektorskom nom krugu ovih tranzistora strujje vi- sokofrekventna prigusnica VFP. Za prijem kratkih valova to ne moraju biti neki specijalni tranzistori. na L2. On sprjecava direktno opterecivanje kristalnog oscilatora. kao medufrekventno pojaca- Konvertor sa simetricnim stupnjem za mijesanje Konvertor na si. Potenciometar za simetriranje kQ) je u pravilnom polozaju kad se u prikljucenom prijemniku cuju samo signali iz podrucja koje zelimo primati. Tko ne moze nabaviti odgovarajuci kvarcov kristal.5 — — Konvertor za potijem frekvencija izmedu 14 i 30 MHz Obicni.N-P-N. U poglavlju o visokofrekventnim oscilatorima moze se naci odgovarajuca shema. To je prastaro pravilo kojega se je dobro drzati. Otuda se medufrekventni signal vodi na koaksijalnu prikljucnicu AP i dalje na antenski prikljucak 80-metarskog prijemnika koji ce sluziti lo. Cak i BC107 i njemu slicni mogu ovdje sasvim dobro raditi. npr. Spoj izmedu konvertora i toga prijemnika mora biti preko koaksijalnog kabela. Odabrat cemo tranzistore BF167 ili BF173. Stanice koje slusamo biraju se na prijemniku. Zato se odlucujemo za njih. FET ili MOSFET. moze umjesto kristalnog oscilatora s tranzistorom TR* upotrebiti i neki drugi. stabilnost kristalnog oscilatora je veca! Simetricni stupanj za mijesanje tranzis torima TRi i TR2 bio je vec ranije opisan u ovom poglavlju. On mora resonirati na krat- frekvenciju koju zelimo Promjenljivi kondenzator ulaznog titrajnog kruga (100 pF) neka na zeljenu frekvenciju resonizajedno sa zavojnicom L2 ra sa toliko pikofarada koliko metara ima odgovarajuca duzina vala. mozemo po- SL 9-64. Odvojak na L2 neka bude na 1/7 do 1/10 ukupnog broja zavoja koji je najbolje odrediti »dip-metrom«. Kratkovalni konvertor sa dvostruko simetricnim mikserom (TRi i TR2) i kvarcovim oscilatorom (TR3 i TRd) 111 A. Razumije se. Da ne bismo morali praviti odvojke na zavojnicama. To je onaj na ulazu. Na konvertoru treba samo ugoditi ulazni titrajni krug na maksimum resonancije. Oni su rnalosumni i imaju vrlo dobro pojacanje na tim frekvencijama. tfr . Do bipolarnih tranzistora se ipak moze lakse doci. bipolarni tranzistori imaju nizu ulaznu impedanciju nego. Kvarcov kristal se pobuduje tranzistorom TR4. 9-64 ima samo jedan titrajni krug. dok je tranzistor TR3 za pojacanje oscilacija.

0MHZ ..MEDUFREKVENCUA* 15.4..

5 do 4. kapacitete denzatora) (otvaranjem toga kon40-metarski opseg (6. na odvojak zavojnice L2. Sa odabranim frekventnim podruCjem za oscilator mozemo primati dva amaterska opsega. preko Sto manjeg kapaciteta (1 do 5 induktivna.9 Zavojnica Lz i zavojnica La na- 7. Smanjen je i posao i izdatak. Izostavljanjem medufrekventnog pojadala rijesili smo se onog dijela u superu koji treba posebno ugaAlO prema podacima. Ako zavojnicu namotamo Medufrekventnog pojadala nema. se Ona regulira potenciometrom P na nacin koji smo vec ranije upoznali. medufrekvencija ce biti u pravom podrucju i ne treba je mjeriti. ili dati. prema podacima tablice 9-5. no nitko ne moze ocekivati da ce takav mali super moci konkurirati onim »vrhunskim«. skupim i kompliciraui- jim prijemnicima. prima se 80-metarski pF). Ona je zato manja.0 MHz). glavno je da se na toj frekvenciji ne cuje nikakva statican. ah uz cijenu osjetljivosti prijemnika. Izbor medufrekvencije nije kriOna treba da bude oko 1700 kHz. Veza s antenom je kapacitivna. Paralelno sa zavojnicom Lz spojeni su fiksni kondenzatori sto bolje kvalitete. opseg (3. U oba slucaja se do bije ista medufrekvencija: 1700 kKz. se vodi odmah u demodu- Kao demodulator na medufrekvenciji upotrebljen je tranzistorski »audion« s povratnom vezom. Njegov ulazni titrajni Jcrug ima zavojnicu Ls i promjenljivi kondenzator od 150 pF i moze obuhvatiti opseg od 3. uz jace zatvoren kondenzator) u ulaznom titrajnom krugu. do motane su na istom papirnatom valjku.mah na ulazu prijemnika.4 MHz). Selektivnost bi mu opala i mogle bi se pojaviti zrcalne frekvencije i druge nezeljene smetnje. Medufrekventni signal lator. ali moze biti i nesto veca ili nesto manja. Buduci da ovaj titraj- OA2 KV(80i<0m) TRWTR2 = TR3 = TR** « Jf 70 BC 107 ili sliCni o+aj2v M-VHHi -*o- "~™ ^ . Ni u kojem slucaju ne smije veza s antenom biti precvrsta da se ne bi ulazni titrajni krug priguSio. je tranzistor TR2. Uz vede kapacitete (tj.3 do 8 MHz. uz manje nica.

Zavojnice za kratkovalni super (prema si 9-66) Zavojnice.Tablica 9-5. Zica CuL . namotane na valjku promjera 20 mm.

funkciju vrsi iskljucivo promjenom ticanjem pri prednapona. Domaci MOSFET 3N200 (»RIZ«) jedan je od najmodernijih tranzistora svoje vrste.2K 30 "p7( SL 9-67a. je zbog toga u »zlu glasu«. Na sL 9-67a je slo- 3N 200 (donja strarva} J± 7n X6. Ugraden je u malo metalno kuciste TO-72 sa cetiri prikljucne zice. dok je MOSFET bio na montazi i ugradnji. Danas pocetku su mu gejt-elektrode zasticene ugradenim. Shema kratkovalnog supera sa MOSFET tranzistorima (prvi dio) SI 9-67b. Zato ni FET ni MOSFET tranzistori ne prigusuju titrajne krugove s kojima su u vezi. kod MOSFET-a od kristala izolirana slojem silicijskog oksida (SiOs). bez trosenja elektricne energije. Kod FET-a je upravljacka elektroda (gejt) srasla sa poluvodickim kristalom.2v[]f^ ~[56 ^22 7 1. Taj je sloj tako tanak da ga lako probiju elektrostatski naboji koji mogu nastati samim do- minijaturnim zenerskim dlodama pa se MOSFET moze upotrebljavati kao i svaki drugi tranzistor. Shema kratkovalnog supera sa MOSFET tranzistorima (drugi dio) 15 Radio priru£nik 225 .

5 kT ) uz pojacanje od najmanje 14 dB. ali se promjenom titrajnih krugova u ulaznim stupnjevima. Gi i Gs pripadaju jednoj i drugoj gejt-elektrodi (vrata. istok) istovremeno. a i b. s kristalnom plocicom) i spoj sa metalnim kucistem. 9-67 vrijedi za 80-metarski opseg (3. Radna tacka za pojacala postize se otpornikom u strujnom krugu surs-elektrode. uz sum koji dostize jedva jeniti 2.5 do 4. Njegov sum kod 500 MHz ne prelazi 4 dB (2. moze se °d — uz zavojnice L2 citav opseg. Ci i Cs (2x50pF). Odlikuje se veoma malim sumom. Normalni pogonski napon za 3N200 je 12 do 15 V. supstratom (podlogom. Mogli bi poi slicni tranzistori. od 1.» vima oznaceno sto je s tim zicama u vezi. Tranzistor 3N200 moze se primisve do frekvencija oko 800 MHz. tj. Shema na si.8 kT ). utok). bio je sagraden za prijem kratkovalnih amaterskih opsega. titi Ove obuhvaLs titrajne krugoi — CO 226 . kao i u oscilatoru. ali smije biti i jed- nako toliko negativan. 3N202. Slovo D oznacuje pritzv. mogu prosiriti mogucnosti. predstavlja spoj sa o v. te se u mjeriti s najboljim tran- 2 2 MOSFET sluziti Gotovo bi se moglo reci da je 3N200 »predobar« za kratkovalne opsege (HI). 3N211. Prijemnik kojemu shemu vidimo na si. Oznaka S pripada i. Kod nizih frekvencija (150 MHz i manje) mogu se ocekivati pojacanja oko 20 dB i visa.5 "SO £* dB (bolje tome moze zitorima. Maksimalan napon (vrsni) izmedu D i S ne smije preci 30 V. 3 *S «— surs-elektrodi (source. 9-67. jos uvijek odlicnih svojstava: 3N201. Takav otpornik (120 do 300 Q) osigurava potreban prednapon za Gu o «^ a Na Ga se cesto stavlja pozitivan prednapon. 3N203. to a.0 2 MHz). On ne bi smio biti veci od +4 do +5 V. Dvostrukim promjenljivim kondenzatorom. izvor. o kljucak drejn-elektrode (drain. 40673 i drugi. odvod. Shema je nacrtana samo za jedan opseg. upravljacke elektrode).

iako bi zemo MF bro Ijene.. mozemo ta dva bandfiltera upotrijebiti bez kvarcovih kristala. TRi radi kao vi3. TR2.2 V. Takoder ne smiie biti preniska.1 MHz (pomocu trimera od po 30 pF u istim titrajnim krugovima). Optimalna vrijednost je 100 do 200 mV. prima VF »injekciju« iz oscilatora za mijesaAmplituda toga VF napona nije previse kriticna. Njegova druga upravljacka elektroda. promijeniti i frekvencija oscilatora. ali ne treba biti viSa od 300 mV.4 ve treba medusobno uskladiti tako da se. Tada izbor medufrekvencije ovisi o frekvenciji filterskih kristala. prema si. S kristaL nim filterom postize se bolja selektivnost kakva odgovara za prijem SSB telefonije. uz zatvorene kondenzatore Ci i Cs. sto se tice pojacanja TR4.jezgrica u zavojniUz otvorene kondenzatore treba postici resonanciju na 4. ali moze biti i BF173 — r^-^^K w- - 22 ^P< « 15 1_ J || * to. Prvi medufrekventni bandfilter je MFu Na njega se nadovezuje kri- stalni filter iza kojega slijedi medu- sokofrekventno pojacalo i njegova upravljacka elektroda Gi direktno je prikljucena na titrajni krug. Slican filter je bio objasnjen ranije u ovoj knjizi (si. (LzCz) moraju biti doodijeljeni a zavojnice oklop- krug nak MOSFET. U prijemniku za vi$e opsega mora se istim valnim preklopnikom 9-68) (si. 9-69. O tome izboru opet ovisi opseg frekvencija koje treba obuhvatiti oscilatorom. t tto SI. U stupnju za mijesanje je jed- za mijesanje ja£e sumi. dovedu u resonanciju na MHz pomocu Lt i ili bilo kakav N-P-N silicijski tranzistor kojemu je frekvencija T baf rem 100 MHz. Zavojnicu La treba naciniti tako da oscilator radi na frekvenciji koja je za iznos medufrekvencije visa od opsega koji zelimo primati. 9-32b). Ako je injekcija iz oscilatora preslaba. 9-30a. Pogonski napon oscilatora je stabiliziran Zenerovom cama Ls. Oscilator BC108 je nacinjen s tranzistorom (TRs). G2. U prvom medufrekventnom pojacalu upotrebljen je treci MOSFET. Prvi MOSFET. diodom na 6. 9-67b). onda stupanj nje. Razumije se da ulazni (L2C1) i izlazni titrajni frekventni bandfilter MF2 (si. Vidi tekst 227 15* . Ako se mozadovoljiti s manjom selektivnoscu.

si. 9 MHz. a za prijem ostalih opsega predvidjeti konvertor s kristalnim . nereguliranom pojacalu moguce je staviti kao TR5 obicniji tranzistor. Slican se oscilator moze naci u tvornickom prijemniku »MINIX MR55A«. 9-68. nog supera 9-70 je shema kratkoval s medufrekvencijom od NF moze se prikljuciti niskofrek- ventno pojacalo. za 10. Me- dufrekventna zavojnica L4. U drugom. Dovoljno je staviti samo titrajni krug ili. kao na nasoj shemi. u vezi sa BFO oscilatorom (MFs i TRr). Na ulazu ne treba visokofrekventnog pojacala. Za pocetak treba graditi samo MF 2 i germanijevom diodom GD bio bi obican. Onome. Potrebna selektivnost najlakse se postize savremenim kristalnim filterima. 5.5 ili od 14 MHz. Dakako. To za demodulaciju (BFO) radi sa kristalima Qi i Q2 koji se nabavljaju zajedno s medufrekventnim filterom. ima u mnogim malim radio-prijemnicima. »japanskom«. dodatkom malog kapaciod 9 MHz pa TR4 moze biti 228 .5 MHz. zajedno sa svojim predotpornikom »Demodulator« s do na 3. SI. Mozemo se odluciti za opseg od 3. postoji i drugaciji put Oscilator za mijesanje moze biti jedan od ranije opisanih. takoder sasvim zadovoljio. Ako zelimo primiti vise amaterskih opsega. TRs Pomocni je u prooscilator oscilatorski sklop u kojemu se povratna veza postize pomocu posebne zavojnice. oscilatorima. Treba ga samo ugoditi. ukljucene u strujni krug surs-elektrode tranzistora TRs. ali su oba spojena paralelno. koji radi preklopnicima mijenjati zavojnice u oscilatorskom i u tdaznim titrajnim krugovima. recimo BF167. pripada malom medufrekventnom transformatoru kakvih. Zavojnice L5 i Le mogu opet biti one koje se nalaze u MF filterima za 10. Da crtez bude pregledniji prikazani su spojevi sa zavojnicarna samo za dva opsega. U medufrekventnom pojacalu je tranzistor TR2. Ova]. — znaci da se na tome mjestu moze upotrebiti i obicniji JFET. moguce na jednostavan nacin postici vrlo dobru ARP.7 MHz.i tranzistor neke druge vrste. bolje. 9-69 pokazuje kako se preklopnicima mogu mijenjati zavojnice u oscilatoru. resonantna frekvencija MOSFET dukt-detektoru. Zavojnice izmedu TRi i stupnja za mijesanje (TRs) mijenjanju se preklopnicima 1/7+ +IV). tko jos nema vece iskustvo u gradnji takvih prijemnika ne preporucujemo da se odluci odmah na svih pet kratkovalnih opsega. bandfilter za prijemne frekvencije. kad ne bi bilo potenciometra za RRP. sa kondenzatorom Cs. TRg.7 MHz. Jednom takvom. Preklopnikom /+// mijenjaju se zavojnice ispred visokofrekventnog pojacala (TRi). BF167 Hi BF267. da se kasnije prosiri na 4 Kratkovalni super s visokom medufrekvencijom (150 kQ) odreduje velicinu predna- pona na elektrodama Gs tranzistora u VF i MF stupnju. u kombinaciji sa MOSFET-om u VF pojacalu. dok su veze sa ostalim zavojnicama samo naznacene. lako se moze dodatkom malog kondenzatora (probati!) sniziti na 9 MHz. na frekvenciju ce kristali oscilirati. Upotrebili smo filter »KVG-XF-9B« koji odgovara za prijem SSB-signala. Izborom takve medufrekvencije prijemnik postaje jednostavniji. Njemu se pribraja negativan prednapon koji nastaje ispravljanjem signala u GD. To je MOSFET s dva gejta. npr. moze se sam prijemnik sagraditi samo za 80-metarski opseg. najbolje BF173 (ili BF273). Nacrtan je ujedno se i Mogu u opsegu od luje 5 do 5. Stavili smo opet MOSFET jer je. Taj je prednapon pozitivan. Kod Na si. Za demodulaciju ne koristimo ovaj stupanj nego poseban produkt-detektor sa MOSFET-om. On djena mikser sa MOSFET-om TRi. teta.

15 j Kod NF gulaciju prikljucuje se niskofrek- ventno pojacalo koje na svom ulazu mora imati potenciometar za reglasnoce. onako kako je to bilo ostvareno 9-68. Pitanje oscilatora moze se njesiti na savremen nacin pomocu tzv. Prijem svih amaterskih kratko* valnih podrucja. sinteze. u pnmjeru na sL preklopnicima I^i II. onda je to sa ovakvim prijemnikom mnogo lakse postici nego nekim drugim koji ima toxhi medufrekvenciju. citaj: sintisajzer. »sinthesizer«. Ulazne titrajne krugove mofcemo mijenjati preklopnikom. Ulazni dio medufrekventni i demodulatorski dio sa BFO-om za amaterski jednostruki super s medufrekvencijama od 9 MHz } bilo koji savremeni silicijev tran- zistor. ga: »sinthesis« — sinteza.Q1 = XF901 Q2=XF902 SL 9-70. od grcko- . od 80 do 10 metaravalne duzine. postici cemo na nacin koji je u blok-shemi prikazan na sh 9-71. 10m Za jedan amaterski opseg jedva da bi se moglo naci nesto jednostavnije i tako dobro.40 20. Sklop koji sintezom »sastavlja« Potrebne frekvencije (engl. 2elimo li primati vise opsega. sastavljanje) moze se naciniti na vise nacina ULAZ 80.

0 do 12. Sama njegova frekvencija je dovoljna za prijem u opsegu izmedu 3. Taj se opseg dobije mijesanjem VFO a i frekvencije kristala od 17. VFO mora od 5.5 do 20.0 i 14.5 MHz. za prijem frekvencija iz- od 16. Polozaji preklopnika (si.0 raditi unutar opsega do 5. Ako je medufrekvencija 9 MHz.5 i 4.5 MHz. Zato za 80-metarski i 20-metarski opseg ne treba nista drugo. Na prikazana sinteza oscilatorovih frekvencija metodom koja se zove »premix«.5 MHz.5 i 29.0 1 . ali takoder u opsegu izmedu 14.0 MHz.0 MHz (u najvise upotrebljavanom dijelu 10-metar skog opsega) potrebna se oscilator- MHz) frekvencija (od 19. sto se postize mijesanjem VFO-a i frekvencije kvarca od 11 MHz.0 dobije mijesanjem frekvencije VFO-a i frekvencije kristala od 143 MHz. 5. 9-72) koji tome odgovaraju su prazni! Za prijem 40-metarskog opsega treba nam oscilatorska frekvenciia do 16. 15-metarski opseg prima se sa oscilatorovom frekvencijom od 12.5 MHz. Konacno. tj. mijesanjem frekvencije promjenljivog oscilatora (VFO) sa frekvencijama kristalnog oscilatora. 9-72 je amaterskim kratkim valovima.5 MHz.(vidi i u poglavlju o oscilatorima).0 medu ska 28. onda se potrebne oscilatorske frekvencije mogu postici upotrebom samo triju kvarcovih kristala za prijem na svim si.

<0 o to *a so o > to o & <3 <o c S I ^1 s I ' ft. Kg < o Oh oi tri <ri </j < 3 I 00 231 .

napona. (citaj: tesko naciniti ispravljac koji daje 6 i 12 V. SL-612. U BFO-u je takoder. za gornji i za donji bocni po~ jas SSB-signala. ni opreme. proucavajuci kako su nacinjeni. ovisno o opsegu frekvencija koje se zeli primati. dva ili tri. Komunikacijski prijemnici tvornidke piroizvodnje Dana§nji komunikacijski prijemnici vrlo su kompleksno gradeni i. mirno mozemo reci. Ipak. na kraju poglavlja o prijemnicima za frekvencije do 30 MHz. Niskofrekventna integrirana pojacala najcesce rade sa 12 do 15 V. I se ugraditi filteri za razlicite selektivnosti (poseban filter za telegrafiju i poseban za SSB ili drugacije). pogledati kako ih grade u tvornicama. ali obicno ih se ugraduje vise. I zavojnica u oscilatoru se mora mijenjati. Razumije se da se na tome mjestu mora staviti valni preklopnik. HI). ni potrebnih mjernih instrumenata. Zatim dolazi bandfilter (sa Ci i C2) koji se ugada na prijemne frekyencije (tzv. mnogo mozemo Tko nauciti o radio-tehnici. ali to nije nacrtano da slika bude preglednija. cak ni onda ako bi bio u strucnom pogledu takvom pothvatu. »nauka o dugmadi«. Treba poci realisticnijim odabrati takav projekt koji ce mocl bid i zavrsen. (»Signetics«) potpunije koristitl i Samim gleda(si. Nije i »nobolodzi«. upoznat sa funkcijom radio-uredaja moci ce ga i pravitnije je i Integrirani SL-641. se to mora sto amateri nazivaju »knobology« uzeti u obzir kod gradnje prijemnika. Prednji izgled prijemnika tvornicke proizvodnje . ako je to potrebno. za prijem telegrafije. Mi cemo. Za tu smo svrhu oda- SL 232 9-75. kako rade i kakve mogucnosti pruzaju tvornicki proizvedeni radio-uredaji. zbog jednostavnosti sheme. sklopovi SU621 pa SL-610. nim medufrekventnim na tome mjestu mogu Amaterska samogradnja treba putem. napon od 12 V. Za to on nema ni materijala. odredeni su za rad sa pogonskim naponom od 6 V. Ima slicnih i za njem prednje strane uredaja 9-75) znanjem koje ne prelazi ono. ne zna se mnogo. »dorastao« Selektivnost je osigurana kristalfilterom. »preselektor«). prema zelji i potrebi. radio-amateru nema smisla da putem samograd* nje oponasa specijaliziranu industriju. nacrtan samo jedan kristal.

PRUEMNIK »NRD-515«(JRC) o-lekHzU- HIZK MIJESANJE _i_ 70/55 MHz J o- .

koji se u anteni inducirao djelovanjem srednjevaine stanice. pojacala signal Iza drugog odlazi jednim dijelom u sklop za koji sluzi za MF pojacanje napona i automatsku regulaciju pojacanja (ARP) i za pokretanje pripremanje S-metra. ali to ipak nisu »prave« analogne skale. detaljnih shema. Mnogi danasnji prijemnici imaju dvije mogucnosti za ocitavanje prijemne frekvencije: obicnu. zatim od 2.Filter za prvu medufrekvenciju (70. To je tipican primjer tzv. bilo bi takoder vrlo zane nazalost jiimljivo. Uz dugmad za izbor frekvencije su neke oznake. 455 kHz. kiloher234 jemnika tenske prikljucnice A* i Sasije priZ. ako je njezin signal daleko prejak. moze se radna tacka u nekom mo nuti stupnju samog prijemnika pomaku nelinearno podrucje. Titrajni krug Li/Ci stavlja se u antenski dovod i. Ovaj drugi de modulator treba. amater koji slusa kratkovalne signale cuje ipak. smjestene u blizini jakih srednjevalnih radiofonijskih stanica. Odabrati se mogu cetiri razlicita stupnja selektivnosti. za donji i za gornji bocni pojas (SSB). ali to dopusta raspolozivi prostor u ovoj knjizL — — DODATNI UREDAJI ZA POBOLJSANJE PRIJEMA Filter! i valolovke medufrekvenciju. »Noise blanker«). Ugradeno integrirano niskofrekventno pojacalo osigurava dovoljno glasan prijem jer mu je izlazna snaga oko 1 W. jos jedan nisko- Amaterske radio-stanice. Pri tome nema »krivnje« na radiofonijskoj stanici. Predvidena ie i mogucnost prijema dalekopisacem (RTTY). Ovoj pojavi mogu biti izlozeni i oni prijemnici koji su inace vrlo dobri i skupi. smanjiti prije nego li moze stici u prijemnik. Uslijed toga se onda radiofonijska modu: lacija moze prenijeti signal. Iza toga slijedi pojacalo za drugu Tu i stotinama herca. Proucavanje koje su koristene u pojedinim stupnjevima. ali. Tu je demodulator za amplitudno modulirane signale (AM) i demodulator za telegrafske (CW) i SSB-signale. se mijesaju signali na prvoj medufrekvenciji sa oscilatorskom frekvencijom od 70. on ce oslabiti smetajuci signal. Iako radiofonijska stanica radi na srednjem valu (550 do 1600 kHz). prema si. Prije ulaza u selektivne medufrekventne filtere signal prolazi kroz prigusivac impulsnih smetnji (NB. »analognu« skalu i digitalni pokazivad frekcitaj: displei). Iza ovoga slijedi 2. kako znamo. cesto su izlozene vrlo neugodnim smetnjama. Druga titrajni f je mogucnost da se serijski krug L2/C2 stavi izmedu an- rektno cita u megahercima. na bilo koji Od kratkovalni frekventni izlaz (NF) i mogucnost iz prijemnika izvede i medufrekventni signal.4 kHz (za SSB-signale) i od 600 Hz ili 300 Hz sirine (za prijem telegrafije).455 MHz) je odmah ispred prvog cima medufrekventnog pojacala. ako resonira na frekvenciju srednjevalne radio-stanice. sa propusnim opsegom od 6 kHz (za AM-signale). nezeljeni »koncert«. Ona redovito radi sasvim ispravno. Drugim dijelom signal se vodi u demodulatore. i na frekvencijama BFO-injekciju oko 455 kHz. 9-77. stupanj za mijesanje. pa se i njima moze operator prijemne sluziti pri odabiranju frekvencije. na kojemu se frekvencija di- da se U takvim slucajevima treba visokofrekventni napon. U slucaju resonancije . Za ovo postoje dvije mogucnosti. unakrsne dulacije. vencije (»display« Ovdje postoji samo digitalni pokazivaC. zajedno sa zeljenim signalom. ostalih zanimljivosti koje posjeduje ovaj prijemnik treba spomenuti posebne izlazne prikljucnice za slusalice (SL).0 MHz i dobije se druga medufrekvencija. posebno za CW.

U=4. I zavoj* kondenzatori moraju biti vrlo kvalitetni. predajnu antenu. a filter nema utjecaja na prijem kratkih valova. Hi filter koji lako propuMa sve kratkovalne. Primjeri ukljucivanja tzv. Navedene elektricne velicine vrijede za tzv. ako u neposrednoj bliantene neke radio-stanice. prikljucenim na ulaz prijemnika. Od filtera do prijemnika (od prikljucnice B) takoder mora biti upotrebljen koaksijalni. oni zapravo smanjuju jakost ulaznih signala uz cijenu relativnog po235 m i. i St. Kod fini osobito jakih smetnja. Tada je potiskivanje srednjevalnih signala vrlo dobro. moze istovremeno primijeniti oba filtera. ali tako da zavojnice Li i L% ne mogu djelovati jedna na drugu.J&ftfr . »niskoomske« antenske oklopljene vodove s koaksijalnim kabelima (50 do 75 Q). 9-77.7 \iH. Zadovoljavajudi se s komadicem zice. filtera za uklanjanje $metnji od lokalne. a zadrzava srednjevalne frekvencije Ulazni atenuatori prijemnika srcdnjevalni ce signal otici mimo i nece moci smetati. A i B su koaksijalne prikljucnice. oklopljeni kabel. Filter za oslabljivanje srednjevalnih signala (500 do 1600 kHz) koji se ukljucuje u koaksijatni antenski dovod ispred prijemnika Visokopropusni filter.. Jedan filter ove vrste je shematski prikazan na si. I jedan i drugi moraju biti oklop. Tada je bolje upotrebiti neki filter koji ce sprijeciti prolaz svim srednjevalnim frekvencijama od 550 do 1600 kHz. Jednostavniji visokopropus- nim kabelom (npr. ne preblizu limenim stijenama. Ijeni tako da su titrajni krugovi i syi vodovi izmedu antenskog prikljufcka A i antenske prikljudnice se netko nalazi Ako je osjetljivi prijemnik izlozen uticaju prejakih signala moguce je primjetiti niz poteskoca koje su posljedica »preterecenja«. 9-79. srednjevalne radiofonijske stanice Lt=L4=33 nice i \iH. Zato mnogi operatori ne koriste za prijem veliku. »vatolovke«. kod A). Oni ne smetaju prijemu kratkih valova. si. dok zadrzava i srednjevalne i dugovalne. Filter je predviden za prikljucak antene koaksijal- SI. 9-79. Na ulazu (U) i na izla/u (IZ) treba staviti koaksijalnu prikljucnicu. potpuno zasticenL Ovakve filtere nazivaju i »valolovkama«. Najbolje je da je svaka u svome pregradenom prostoru. SI 9-78. 9-78. A Izuzetno mogu postojati takve smetnje od nekoliko srednjevalnih radiofonijskih stanica. Induktiviteti zavojnica neka budu: Li=Ls=10 (. Filter treba potpuno oklopiti.I—T7 prijemnika pf^ff. takoder vrlo dobro propusta sve kratkovalne frekvencije. Takoder mora biti ugraden u limenu kutijicu.if/.

Stavimo li visokofrekventni atenuator ispred nekog velikog. Takav dodatak stan cije i je osobito koriispred onih prijemnika koji osjetljivosti uopce nemaju mogucnosti regulavisokofrekventne SI 9-81.vecanja smetnja i suma. kvalitetnog i osjetljivog prijemnika. Svaki od ovih atenuatora moze se sagraditi kao posebna jedinica koja se stavlja ispred bilo kojeg prijemnika. prilagodena za koaksijalne antenske vodove (50 do takva 75 Q). Atenuator s cetiri obicna dvopolna preklopnika. Atenuator za oslabljivanje ulaznih signala do 33 dB.5 W 9-81) svaki. Ulazni atenuator treba da bude prilagoden impedanciji same antene i antenskog voda. Oni su montirani (si. vidimo na sL 9-82 i 9-83. Ovdje cemo opisati dva atenuatora. reducirati jakost ulaznih signala na optimalan iznos pomocu posebnog atenuatora. 9-80 je primjer atenuatora za najvece slabljenje signala do 40 dB pomocu dvostrukog preklopnika s pet polozaja. koji omogucuje oslabljivanje signala u stupnjevima po 3 dB sve do 33 dB. SL da svi spojevi budu sto kraci. s preklopnikom za dva strujna kruga i pet polozaja 9-80. Moguce ih je ugraditi u sam prijemnik. direktno na preklopnik tako Atenuator za oslabljivanje ulaznih signala do 40 dB. Mnogo je bolje posluziti se najboljom antenom a. tora Unutrasnji izgled atenuaprema sL 9-80 kao sto su manji superheterodini ili cak mali prijemnici s povratnom vezom. Na si. SI 9-82. te ulaznoj imu prijemnika. 2eljeni stupanj atenuacije postize se jednostavnimprebacivanjem jednoga ili vise preklopnika. u slucaju potrebe. Danas ima i prijemnika fabricki proizvedenih s ugradenim ulaznim atenuatorima rt -J J" i x° > —1 £iz koji uskladuju jakost signala prema osjetljivosti prijemnika na drugaciji nacin nego to cine uobicajeni rucni ili automatski regulatori pojacanja. Svi su otpornici po 100 Q sa opteretivoscu od po 0. Osim toga atenautor mora biti promjenljiv tako da se stupanj atenuacije moze pedanciji prilagoditi prilikama. u stupnje- vima po 3 dB 236 . u stupnjevima po 10 dB.

tranzistor je »otvoren«. struja baze tranzistora TR postaje slabija. onda se smanjuje i jakost struje koja tece kroz Di. Tako su diode D2 i Ds izlozene djelovanju ove razlike potencijala koja je za njih zaporna. koji ima vodljivost P-tipa sloja sa vodljivoscu N-tipa. FIN diodama. Dh D shema atenuatora 2 i Ds. Ako tranzistora TR. i SL se 9-84. Nacinjene su tako da se izmedu poluvodlcsloja. Pritom se B je visi od potencijala u tacki A. na visok napon (+10 do 12 V). intrinsic = pravi. preko i&. Ot- ostaju napona. pa ki A potencijal nizi. Vanjski pleteni oklop koaksijalnog kabela je s obje strane raspleten i rastavljen u dva dijela. Opis u tekstu atenuatora U prikljucuje se anten- ski koaksijalni kabel. i kom Atemiator s PIN diodama Pod nazivom PIN diode poznate su u elektronici posebne diode koje $e upotrebljavaju kao prekidaci i kao promjenljivi otpornici.9-83. a drugi s druge strane prvog i posljednjeg preklopnika SL bit ce moguce sluziti i se resonantnom antenom velikom tako u sva- slucaju osigurati vrlo dobar nesmetan prijem uz najpovoljniji odnos signala prema sumu. ostavi tanak sloj cistog poluvodica. kroz diodti Di i otpornik R3. probojni napon) dioda ne vodi elektricnu struju i ponasa se kao kondenzalor (ili Dok nema prednapona Napon napajanja (+12 V) se otpornicima Ri Rs. Takav sloj se oznacuje slovom / (engl. 9-84 je Na 9 Ako si. Da taj kapacitet bude sto manji i »geometrija« poluvodicke plocice je redovito vrlo nialena. dijeli i uz male zaporne prednapone koji ne premaguju Zenerov. Potencijal u tacki Uz napone propusnog dio4a propusta struju. Na ulaz 237 . Kroz njega tece struja i nastavlja preko visokofrekventne prigusnice VFP2. Diode D2 i Ds »zatvorene«. ona ponasa kao promjenljivi otporJ'rj^Njen otpor ovisi o velicini elektricnog polariteta. Otpornici atenuatora (sL 9-82) montirani su direktno na dvopolne prektopnike. onakav kakav je sam po sebi). U nazivu tih dioda slova P-I-N ozna£uju redosiijed kojim se ti slojevi nizu u poluvodicu diode. Atemiator s diodama koji spojiti sa moze automatskom te- kog gulacijom pojacanja (ARP). Izlaz atenuatora IZ takoder je koaksijalnim kabelora spojen sa antenskom prik- ljucnicom prijemnika. je u tacje i baza spojena stalnog kapaciteta (!). bez dodataka. od kojih je jedan uzemljen s jedne.

pa obuhvacaju cak svih pet amaterskih opsega. sasvim zadoyoljavajuce radio na kratkim valovima. 9-84). Izgted diodnog atenuatora. a obuhvaca bez upotrebe valnog preklopnika. sa silicijevim diodama. s jednom jedinom zavojnicom. (45 cm Si 9-85.5 i na 7 MHz. MHz je prijem vec slabiji. nije ga tesko sagraditi. pa je VFPt u toj verziji bila na- cinjena upravo za taj opseg na promjeru od 3 mm!). medutim. Atenuator nam je. all takoder u UKV podrucju. Takav atenuator s diodama moze se ugraditi si. Kako se vidi na toj dok se na 21 i 28 MHz gotovo nikad nista ne cuje. Ima ih i takvih koji se nazivaju »komunikacijskim« prijemnicima. samo na relativno niskim frekvencijama. Takvim prijemnicima se moze mnogo pomoci. On vec na ulazu prijemnika prigusi one najjace signale koji bi mogli dovesti do unakrsnih modulacija u prijemniku. Na 9-85. Promjenljivi kondenzator kojim se odabire zeljeno podrudie je dvostruk. Atenuator smo konacno ugradili u dvometarski prijemnik. Ulazni titrajni krug je modifikacija poznatog spoja firme »Collins« koja ga je primjenila u predajnicima. a diode Dt i Ds pocnu voditi. 30 14 napon kojim se postize automatska regulacija pojacanja u prijemniku.3 do 33 MHz. Takvo pojacalo popravlja i ulaznu selektivnost. raspored dijelova atenuatora odgovara rasporedu na shemi (si. visokofrekventne silicijeve diode s malim vlastitim kapacitetima. 9-86. u sam prijemnik. sve do postoji iz same oznake +ARP. vidi slid. Atenuator jei bez PIN dioda vrlo dobro radio. Ovdje opisani preselektor je vrlo jednostavan i jeftin. Nazivaju ga preselektorom. upotrebili smo male. Na slici se vidi da smo upotrebili feritne prigusnice koje imaju po 6 rupica u jezgri. ako se ispred njih stavi dodatno visokofrekventno pojacalo. ugradenog u amaterski prijemnik. Dobar prijem. On ima kapacitet 2 x 480 ili 2 x 500 pF bolja. Buduci da nismo imali PIN diode. Tada se dioda Di zatvori. vi238 . Izbor prigusnica (VFPi i VFP?) mora odgovarati opsegu frekven cija koje zelimo obuhvatiti prijemnikom. Shematski prikaz takvog preselektora vidimo na si. Njihov otpor se smanjuje i one sve vise. preko d. Kako se vidi vec upravljati isti Ima mnogo prijemnika koji na svojim skalama imaju razlicita kratkovalna podrucja. sve kratkovalne frekvencije od 3. Najvazniji sastavni dijetovi oznaceni su kao i na sL 9-84 Visokofrekventno pojacalo i preselektor za sve kratkavalne frekvencije od 33 do 33 MHz por ove diode postaje veci sve dok potencijal u B postane manji od potencijala u A. na 3. odvode VF napone smanjujuci jakost signala na izlazu atenuatora. Prijemnik sa ugradenim atenuatorom bolje »podnosi« jake signale i automatska regulacija pojacanja (ARP) postaje »energicnija« i povecava sigurnost od zrcalnih frekvenciia. Buduci da diodni atenuator ima nisku impedanciju. a cesto poboljsava i odnos signala prema sumu. sve do 146 MHz. Osjetljivost ce postati znatno bolja. funkcijom atenuatora moze MHz.sokofrekventne prigusnice ne moraju imati osobito velike induktivitete.

ako se nalaze na promjenlji- vom kondenzatoru. pa ih treba skinuti. Pocetni kapaci- . 9-S6. bez ikakve prepravke.x i ^ x^ i-L. l A7D i x 3. Na taj se nacin maksimalni kapacitet smanjuje na oko 240 pF. Za potrebno smanjenje maksimalnog kapaciteta dodaje se u seriju sa svakim statorom po je- dan fiksni.3 S/. Nikakvih paralelnih trimera ne smije biti. kvalitetni kondenzator od 470 do 480 pF. Kratkovalni preselektor za podrucje od do 33 MHz sluzi takav kakav jest.

otpor na P* mozemo seieK> niuiuci filter potivnost smaniiti toUko da prrjem testane dovoljno sirok i za ciometrom lefonije. samo onda. U sovjetskom casopisu »RADIO« opisan je prije vise godina niskofrekventni filter u kojemu je upotrebljen samo jedan tranzistor. tor. a prije ulaza u niskoCrekventno pojacalo. biti mo pi = poja£anje p2= selektivnost p3= povratna veza SI.ono kojim se okrece promjenkondenzator. treba postaviti na maksimalnu glasnocu prijemaTranzistor TRi je bilo koji visokofrekventni FET. 9-88. Shema je na si. 9-88. potiskuje nezeljene signale i sumove. Ako nema predajnika onda diode ne treba stavljati. Njih se. Sekundarna gov namotaj koji ima vise zavoja strana takvog transformatora moze imati i srednji odvojak pa ce biti je ili potrebno pokiisom ustanoviti sta bolje. ako takav preselektor stavljamo ispred prijemnika uz neki predajnik. najbolje odmah iza demodulatora. filter se moze dodati tako da se s^oji na prikljucnicu za regulira Treci potenciometar. Vidi tekst 240 . upotrebiti cijelu lo vicu tog namotaj a. npr. Nju treba staviti samo onda ako nam je potrebno vece pojacanje na frekvencijama izmedu 20 i 30 MHz. Za dobru razumljivost govora dosta je da niske frekvencije obuhvate podrucje izmedu 300 i 3000 Hz. ali i bez nje je pojacanje dobro. Zato niskofrekventni filter koji propusta samo ove frekvencije ze mnogo olaksati radio-prijem teSSB-signala. Jednostavan niskofrekvent- slusalice.On odreduje pojatakoder canje. osobito oslabljuje sumove i sve frekvencije izvan tog najnuznijeg opsega. mora stupani novratne veze koia a*o pozitivna. povecava P<. Ako to nije moguce ili ako nije preporucljivo. Transformator T je niskofrekventni pobudni (»drajverski«) transformator iz malog tranzistorskog kakvih se lako radio-prijemnika moze naci i u amaterskom »skladistu« otkuda amater povremeno vadi gradili stare dijelove koje treba (HI). 272 ili bilo koji slicni. Diode cuvaju FET od preterecenja. ni filter za razlicite primjene. Potenciometar P* je je njegov otpor velik. Diode Di i Ds su visokofrekventne silicijeve diode. filteri niskofrekventni Takvi mogu se i naknadno dodati svakom prijemniku. u antimora dodati paralelnom spoju. Sasmo ga i pokazao je vrlo dobra svojstva. Radi se o pravom amaterskom rjesenju toga problema. BC 177 ili tora. On lefonije. vazan. Tlh je silicijev P-N-P tranzistor. P». Antena A se spaja na preselekPrikljucnica A' na njegovom iz~ lazu spaja se preko koaksijalnog kabela na antensku prikljucnicu prijemnika. ljivi Niskofrekventni tranzistorom filter s jednim BF Visokof rekventna prigusnica VFP je mala prigusnica za kratke valo ve. samo po- Ulazni signal »dozira« se poten- NISKOFREKVENTNI FILTERI ZA POVEdANJE SELEKTIVNOSTI Niskofrekventni telegrafije filter za prijem selektivnost prijema. Njese u ko(i veci omski otpor!) spaja lektorski strujni krug. osobito u prijemnicima tvornicke proizvodnje. To znaci da ce. Ako Smaselektivnost je takoder velika. a izdize telegrafski signal odredene niske frekvencije koji •upravo zelimo primati.

Sto ih vise stavi"mo u takav niz to ce selektivnost biti kojima se ne mora regulirati povratna veza. Ne pojave li se oscilacije. Ona je sa najvecom amplitudom. Pojacanja ovdje nema. pojacalo Selektivno niskofrekventno sa bipolarnim tranzisto- rima Napon napajanja mora biliziran. doci do osciUranja na niskoj frekvenciji koja je odredena induktivitetom zavojnice transformatora u kolektorskom strujnom krugu i kapacitetom kondenzatora koji je s njom paralelno spojen (100 nF). kod YU2BR.je dovoljno povecamo. To su »mreze« sastavljene od otpora i kapaciteta. treba medusobno zamijeniti prikljucne zice na onoj zavojnici koja sluzi za povratnu vezu. Selektivno niskofrekventno pojacalo sa unipolarnim tranzisto- Jednostavniji su za upotrebu ter! rima (FET) da selektivnost bude veca. Ulazni i lazni naponi su jednaki buduci iz- FET-ima. Zato i vrijedbiti nosti dijelova u RC-filteru moraju drukcije. potrebje nanizati vi§e takvih filterskih clanova (svaki s dva tranzistora!) jedan za drugim. Zelimo li da srednja frekvencija bude jace istaknuta. legrafiju. Treba frekvencija bude i 1000 Hz. Njihove su impedancije znatno vise. U principu cesto 241 Radio prirucnik . takav filter ugraden odmah iza demodulatora. koji se cuje kad se pojave oscilacije. Tranzistori TRi i TRs su obicni silicijevi. nastojati da ta negdje izmedu 800 SL 9-89. Medusobno su galvanski veca. tj. 9-90. si. OstgQe frekvencije su vise ili manje oslabljene. biti sta- ll jednom od prijemnika je. sto se vidi na slici. Potenciometri su »jednom za svagda« ostavljeni u takvim polozajima da je propusni opseg filtera do volj an za prijem SSB-telefonije. da Operacijska integrirana poja^ala u aktivnim NF filterima su oba stupnja nacinjena kao emiterska slijedila (»emiter-follower«). 16 Operacijska integrirana pojacala se upotrebljavaju u niskofrekventnim filterima. koji koriste svojstva RC-mreza. Kondenzatorima je ogranifien opseg niskih frekvencija koje Takav se moze naciniti i sa poja&do propusta. filter (direktno) povezani preko otpornika Ri i Rs. ili da se matematicki izrazinao: pojacanje iznosi 1. mozemo odabrati mijenjanjem kapaciteta kondenzatora u nasem »kolektorskom titrajnom krugu«. Takav sluzi i za te* Filter! sa RC-mrezama fil- SI 9-90. Srednja frekvencija je oko 1000 Hz. kao na sL \ no 9-89. Visinu tona.

Rs= 100 kQ. ULAZ IZLAZ Principijelna shema selekpojacala sa operacijskim pojacalom (OP. Postupak za racunanje je u tekstu SI 9-91. 5). se tzv. 100 kQ. Za gradnju filtera postoje raznolike mogucnosti. all od toga. Q-faktor 5 = 22 kQ. razlicit Q-faktor i razlicita srednja frekvencija. Najblize vrijednosti optornika ce biti: Ri~ ke. kao sto je razlicito pojacanje signala. opet za slijedeci pokus. Za prakticnu primjenu ni previse daleko bit ce dobro.4 kQ. R2 = i C = 22 nF. tivnog NF Da smo dobili neke »egzoticne« vrijednosti za te otpore. uzeti ponesto drukcije vrijednosti za kapacitet C i ponoviti racune.: 22 nF). uz pojacanje 2. Otpornici neka budu barem 5-postotni. odabrati (za pokus) kapacitet C (npr.6 kQ. £3=90. Preveliko pojacanje i velik Q-faktor se obicno izbjegavaju jer onda filter »zvoni«. Nekad je zgodno da se svojstva filtera mogu mijenjati prema po- 242 . Rs= 91 kQ ili Ovim zaokruzivanjem srednja frekvencija mozda nece biti pre=22 kQ. izracunati vrijednosti za otporniRacunom izlazi za Ri=22. R 2 = 1 kQ. Signali se. mjenljivom Niskofrekventni filter s profrekvencijom kao prvo treba odabrati pojacanje p (npr. slijevaju jedan u drugi postaju tesko citljivi. 9-92.je takav filter na si. Selektivni niskofrekventni filter s promjenljivim Q-faktorom R R i 2Q coC 2 =942 Q. Za frekvenciju od 800 Hz. sve dok ne postignemo takve vrijednosti otpora koje su blizu vrijednostima koje se mogu nabaviti. cizno 800 Hz. koje se ne mogu lako zaokruziti na postojece. morali bismo. f) gornje vrijednosti uvrstiti u formule: 1 PtoC G 2 (2Q -P)<*C SL 9-93. 9-91. Ri 1 kQ. d) izracunati kruznu frek- venciju: e) co=2jt/. i Da redom: a) se postignu odredene karak- teristike filtera treba ici slijedecim SI. standardne vrijednosti. b) odabrati Q-faktor (npr.P).: 800 Hz). osobito kod brze telegrafije.: 2).: c) odluciti za neku srednju frekvenciju / (npr.

sa kondenzatora od filterski 1 nF signal ide u sklop sa operacijskim pojacalom. Od njih prva dva formiraju pravi bandfilter. prikazuje si. moze potenciometrom P mijenjati srednja frekvencija i tako izdvojiti odredeni signal izmedu drugih signala kojima je frekvencija razlicita ce na izlazu ovakvog niskofrekventnog pojacala moci posluziti i neki drugi integrirani sklop. propusta frekvencije koje su vece od 350 Hz. 9-95. koje dolazi odmah iza demodulatora. Drugi stupanj. samo telegrafski prema si. pro* pusta frekvencije koje su manje od 3500 Hz. Prema tome ce do kontakta X dvostrukog preklopnika stici samo frekvencije izmedu 350 i 3500 Hz. U nisko- frekventnom pretpojacalu. On najbolje propusta frekvencije oko 550 Hz. Razumije se da preklopnik X/Y u njegov drugi polozaj. Prvi stupanj.trebi. koje iz smjese zvukova izdvaja frekvenciju od 700 Hz. sklopom — ko filtriran telegrafski li signal. 9-93 je moze ili Osim toga se znakovi. 9-92. 9-94. ukljucen in- stupanj filtracije. filter. preko kondenzatora od 1 ^F. *tst£*r T * ^ v-n : ± SI 16* -if a NF PRETPOJACaLO IZLAZNO NF POJACALO 9-94. vec da i za SSB-signale imamo optimalnu selektivnost i u niskofrekventnom pojacalu. Tako se kod filtera. Istovremeno. si. Integra Na si. Upotrebljena operacijska pojacala tipa 741. mozemo u prijemnik koji gradimo staviti dvojni 9-95. preko kondenzatora od 5 \jlF. odlazi na jedan od kontakata preklopnika FL. Tada. sa ISs. Ovim preklopnikom mozemo filtrirani ili filtrirani birati signal. imat cemo optimalnu filtraciju za govorne Prebacimo frekvencije. Ispred integriranog sklopa TAA-611-C je potenciometar za regulaciju glasnoce. On. Ono. Signal te frekvencije stize na drugi kontakt istog preklopnika FL. su ukupno tri rani sklop IS opet je neko operacijsko pojacalo (npr. Niskofrekventno pojacalo za prijemnike s direktnom konverzijom 243 . Takva visina tona je mnogim telegrafistima vrlo ugodna za primanje. poja£a se primljeni signal. jacalo. Od kolektora tranzistora TR se put signala racva. ili ne- — Ovaj je najselektivniji. 2elimo trirani li da nam ne budu fil- od onog koji primamo. a iza njega se moze prikljuciti zvucnik. sa integriranim sklopom ISi. IL 741). dalje odlazi trostruu NF pojacalo tegriranim IS3. 4f ^ J2 NR> tr "T m 5bn . koje bi se Kompletno niskofrekventno pomoglo ugraditi u od tri amaterski prijemnik sa direktnom konverzijom. shema filtera koji ukljuciti ill iskljucitL se potenciometrom P (200 kQ) lako mijenja Q-faktor a time i selektivnost filtera. preko U je i polozaju treci koji je nacrtan na preklopnika X/Y. si. se sastoji stupnja.

ali njih je teze nabaviti.IS1 = IS2 = IS3 = . Oznake na slici vrijede za pojedi- nacne integrirane sklopove a ne za dvostruke. 9-95. razlicite nacine. Umjesto njih moglo bi se uzeti i dva dvostruka operacijska pojacala. Savremena verzija filtera »selektojekt« Frekvencija nroze se u oba slucaja Pod imenom »selektojekt« (citaj kako pise!) bilo je medu amateri- ma poznato pojacalo sa elektron- skim cijevima koje je svoje ime dobilo prema dvije latinske rijeci: setekcija = izabiranje i rejekcija = odbacivanje. Kapacitet ovih kondenzatora ne smije bid manji od 500 nF da filtracija bude dovoljna. savremenu verziju takvog si. Ona moze biti dovoljna obzirom na to da je potrosak struje za i . integrirana Upotrebljena su cetiri operacijska pojacala tipa 741. izabrati sastavne dijelove koliko je moguce tacnijih vrijednosti i paziti da obje Zenerove diode. dioda Da kondenzator Ce. Ovaj se ispravlja diodama Dt Ds tako da svaka od njih nabija svoj elektrolitski kondenzator: dioda Di kondenzator Cs. budu podjednake (za 4. U ranijim izdanjima ovoga prirucnika bio je takav selektojekt opisan dvije dvostruke triode ECC 83). Dvostruki preklopnik A/B omogucuje nam da odaberemo rejekciju neke frekvencije (npr. ulaz je direktno spojen sa izlazom i uredaj je iskljucen. NF CW i SSB signala.741 H'S^hi— pojacalo za prijem NFpojafiaUi SI.7 ili 5.1 V). Transformator T je svojom primarnom straspojen s mrezom izmjenicne struje (220 V). Na sekundarnoj strani treba da daje napon od 10 do nom 11 9-96. To je bila sprava koja je omogucavala da se iz smjese razlicitih birati dvostrukim potenciometrom Pi + P2 (2 x 10 kQ). 244 V. Treba se samo drzati rasporeda na shemi. Ako se prekidac Pr zatvori. Potenciometar Ps sluzi za mijenjanje selektivnosti i kod rejekcije i kod selekcije. Najjednostavniji je onaj koji je nacrtan. Vidi tekst Filter nije tesko sagraditi. da potisnemo neki interferentni ton koji nam smeta kod prijema SSB-signala) ili da selekcijom izdignemo neki telegrafski ton koji zelimo ne- smetano cuti. (s dva napona: jedan pozitivan (-1-15 V) i jedan negativan ( 15 V). Za pogon ovog ja potrebna su filterskog ureda- niskih frekvencija izabere neka koju trebamo ili da se frekvencija koja nam smeta utisa. ZDi i ZDz. Njih mozemo postici na — Radio-amateru DJ6HP dugujefilte- mo ra.

Samo Zenerovim diodama u ispravljacu. »Selektojekt« s integriranim sklopovima. Tko zeli. jer ko nece biti brujanja. pr&ma DJ6HP ovapojafrekvenciju i sva cetiri operacijska pojacala vrlo malen. moze primijeniti i stabilizaciju nije bezuvjetno potrebno. ali to calo nije osjetljivo na nekom drukcijem od 50 Hz! 245 .SL 9-96.

U literaturi mogu se naci jos i kratice »VHF« (Very High Frequency) za metarske. nacinjen od ko^ debele bakrene zice ili bakre- Osim viji je kratice »UKV« u Jugosla- a) za isto podrucje takoder udoi kratica »UKT« (ultrakratki talasi).1 ma tome amaterski dvometarski opseg (144 MHz) pripada VHF podrucju. a staton su u kontaktu sa Lecherovim yo dom. 10-la. decimetarskih valova (300 ili 100 do 10 cm).7 MHz) je bas na prelazu od kratkih prema ultrakratkim Dok u 10-metarskom amaterskom opsegu (28 MHz) jos sluze zavojnice u titrajnim krugovima.10 UKV PRIJEMNICI NEKIM SPECIFICNOSTIMA UKV TEHNIKE Ultravisoke frekvencije i ultrakratki valovi Titrajni krugovi za ultravisoke frekvencije Radio-amaterski 10-metarski opseg (28 do 29. i C4 1 ^= ! VFP. — — posebno (citaj: Le- valnim duzinama. cendo 3000 timetarskih valova (3000 do 30000 ma UKV MHz MHz 10 MHz ili do 1 cm) i milimetarskih valova (iznad 30000 MHz. mogu se u dvometarskom opsegu osim zavojnica naci formirani. ne cijevi. kraci od 1 cm). Pre- macena W b) VFP. Ultrakratkovalno ili. pa je tako nacinjen titrajni krug u kojemu je djelotvorna vnjednost kapaciteta jednaka polovici kapaciteta pojedinog kondenzatora. Lecherovi herovi) vodovi. Naziv »ultrakratki valovi« dobili su svi elektromagnetski valovi kojima je duzina vala kraca od 10 metara. 775). Na otvorenom kraju ove petlje je dvostruki promjenljivi kondenzator CijC*. vidimo na si. odnosno kojije frekvencija visa od 30 MHz. »UHF« (Ultra High Frequency) za decimetarske i »SHF« (Super High Frequency) za centimetarske valove. Rotori su uzemljeni. str. kao slovo U. a sedamdeset-centimetarski (432 MHz) i 23-centimetarski opseg (1296 MHz) u UHF podrucje ultrakratkih valova (tablica 26-1. Na ove posljednje se vec nadovezuje podrucje toplinskih i in fracrvenih zraka. koji sluzi umjesto zavojmce titrajnog kruga. krace. : mada Lecherov vod. savinute u petlju. podrucje dijeli se na podrucje meili 10 tarskih valova (30 do 300 do 1 m). tzv. Titrajni krugovi za UKV kod kojih je »leherski vod« upo~ trebljen umjesto zavojnice: a) sa galvanskim i b) sa kapacitivnim kratkim spojem na »hladnom« kraju 246 .2 Si 10-1.

. 10-2b). '. Lijevo gore je tzv. I on ima jedan zajednicki rotor i? za dva statora. 10-3. koja u svojoj unutrasnjosti ima uzduznu metalnu sipku ili cijev. moze biti ili na keramickoj ili na metalnoj osovini. kav cetvrtvalni. zamjenjuje razlicitim supljim resonatorima. U prvom dok se slucaju u drugom na posuda izduzenog moze uzemljiti. SA 1Z0L1RANIM ROTOROM SI 10-2. postavljene paralelno jedna uz drugu na medusobnoj udaljenosti od 1 do 3 cm. »teptirasti« Poluvalni resonator (si. ". za razliku od kondenzatora d koji je stavljen na drugi kraj Lecherovog voda i koji mora imati kapacitet toliko velik da za radnu frekpredstavlja »visokofrekvenciju ventni kratki spoj« (200 do 2000 pF). vala. Cetiri tipicna UKV promjenljiva kondenzatora vidimo na si. 104b) resonira kod priblizno jednakih geometrijskih dimenzija na dvostruko visu frekvenciju nego cetvrtvalni. rotor je izoliran. b) tzv. Sam rotor Cetiri tipicna promjenljiva kondenzatora za UKV Titrajni krugovi koji su sastavljeni od zavojnice i voda ili od Lecherovog kondenzatora pokazuju kod sve visih frekvencija sve losija svojstva: los Q-faktor i sve manje i sve nespretnije dimenzije. sa dva statora (Si i S2) i zajednickim.'!'. koCilindricna ili aksijalni resonatori ili koaksijalni 104a je taa na si. . Kondenzator Cz je specijalni promjenljivi kondenzator za UKV koji ima jedan zajednicki neuzemljeni rotor i dva statora. . kod B. npr. kao i kod jos visih. jer mu je stator razdijeljen u dva dijela. 10-2a.':'. od kojih lijevi ima ugra- dene zupcanike za prenos 1:3. 104b poluvalni resonator.: : :?- - ¥. Ovaj se sastoji od dvije metalne sipke. rezonatorom moze biti pomocu odvojka na 247 '$&j. a kod B je naponski »trbuh« oscilacija.»: ' St. »split-stator« kondenzator.':''. . lako se dovodi u intenzivnu resonanciju na UKV frekvencijama.':. Osim ovoga po znat je i »leptirasti« kondenzator (si. Tipicni promjenljivi kondenzator za UKV titrajne krugove. ovih su dva dvostruka promjenljiva kondenzatora od po 2x 10 pF ka- prizmaticna metaloblika. Zato ih se kod frekvencija decimetarskih valova. Kod A s obje strane resonatora su naponski »cvorovi« dok je naponski »trbuh« u sredini. desno gore je »leptirasti« Ispod kondenzator (»butterfly«). 10-3.Na si. Prvome je duzina titrajni krugovi. Fino ugadanje frekvencije postize se kondenzatorom malog kapaciteta Cu Kod A je naponski »cvor«. On ima maksimalni kapacitet od samo nekoliko pF. To su tzv. Dvije vrste specijalnih pro- nijenljivih kondenzatora za UKV: o) sa izoliranim rotorom.::". Na malo manja od cetvrtine duzine paciteta. si.'•?:. izoliranim rotorom (R) na keramickoj psovini (K) prikazan je na si. Za fino ugadanje frekvencije sluzi promjenljivi kondenzator malog kapaciteta Cs f + Veza s (butterfly) razlicita. 10-lb je malo drugaciji Lecherov vod.. Nazivaju ga jos i »split-stator« kondenzatorom.

oznacena su dva traka Sa Li i koji odgovaraju srednjim vodovima kod koaksijalnih resonatora. Njih U titi- L2C2 je osi- na gurana slobodnim prostorom To je dovoljno da se ostvari induktivna medusobna veza. To odgovara odvojku na zavojnici. 104b). kao sto je npr. vidimo (t]. Ima i boljih od ovoga. Ovdje vidimo dva takva titrajna kruga koji su u = sakriti. Kasirani pertinaks ne dolazi u obzir jer su u njemu gubici kod UKV* -frekvencija vrlo veliki. od dobrog izolacijskog materijala. mora biti nacinjena Primjeri koaksijalnih resokoji na cesto sluze umjesto klasicnih titrajnih krugova: a) cetvrtvalni i b) poluvalni resonator. na kraju srednjeg voda. Drugi nacin (na slici desno) je induktivan. 10-6. SL ne Pogled na koaksijalne titray krugove u »profesionalnom« UKV pojacalu (432 MHz) »UHF-04« 10-5. 10-6. od kojih su dva naznacena na si. blize njegovom »hladnom ju« (na slici dolje). 10-4. kasirani »teflon«. 10-5. plocici. Za induktivnu vezu (»Iskra-Kranj«) 248 . ili pomocu posebne petlje P (si. kako to tvornice rade. prekriti. kako mogu biti na£injeni Stampam folija titrajni krugovi. Cijela unutrasnjost je posrebrena da gubici kod tih vrlo visokih frekvencija (oko 400 MHz. Takvi kao titrajni krugovi sluze onda plocici.paciteti opseg od 432 prepravljeni za amaterski MHz) budu sto manji. koji su jednostavno »nastampani« h'izzmszmzzmffimzzsz&sszszzzzzzzzzzzzmzzzM jom oblozenoj Sama plocica na. Jedan je pomocu debele zice 2. Veza sa ostalim dijelom aparature moze biti nacinjena na vise nacina. prekomplicirana. Naziv dolazi od francuskog: cacher (cit. Bez alatnih strojeva ne moze se naciniti onako. Metalni »jezicac« P ima ulogu pregrade izmedu ta dva trajna kruga. bakrenom foli(kasiranoj). u pravilu. Ci i C2 su kapaciteti za ugadanje St. ka- U principu. na si. je Za amatere gradnja ovakvih koaksijalnih resonatora. nacinjene od »vitroplasta« su vec znatno bolje. Kamnik). kase) natora UKV unutrasnjoj sipki. Ugadaju se promjenljivim kondenzatorima koji se vide gore. Bakrena ugada se na zeljenu frekvenciju malim promjenljivim kondenzatorima Ci i C2. O na sL 104a. amatere ali takvi su materijali za (svuda u svijetu!) gotovo nedostizzadovoljini. Pogled u unutrasnjost takvih koaksijalnih titrajnih krugova omo- gucuje nam si. Plocice. M bandfilter. Medusobna veza trajnih krugova L1C1 i tanak sloj) oznacena je slovom B. zalemljene izravno na trak kraLi. Jednostavnije je posluziti se slicnim titrajnim krugovima. medusobnoj induktivnoj vezi pomocu petlje od debele zice. Amater ce se redovito plocicama od kasiranog vitropla: ti sta (»Donit«.

I spojna zica 2. Kroz elektronsku cijev teku pojedini elektroni u roJu. da onda »ode« udesno na priJdjudnicu koja je nacinjena u obliku »otoka« na bakrenom sloju. Ovu vrstu suma u elektronskim cijevima cesto izrazavaju po* — — mocu tzv. pa njihova gustoca nije posvu- predstavlja znacajan dodataK. ali se opaza kao voljnog pojacanja sum. U nekom realnom prijemniku je ova granica odredena iznosoin za koji moze pojacani antenski sum nadjacati ostale sumove u strujnim krugovima prvog stupnja prijemnika. mjerimo jaiza dokost anodne struje. nepravilne napone koji se ocituju kao posebna vrsta sumova. One su zalemljene samo na svojim krajevima. Kad bismo mogli neki dobar prizajedno sa antenom posta- gum ne ostalih stupnjeva redovito jemnik 249 . zahvaljujuci znatno^ poboljsanoj tehnologiji proizvodnje. npr. tranzistora. Ovo se ne moze primjetiti na kazaljci kojom. sto takoder dovodi do nepravilnosti do neprestanog nemira anodne i struje. a intenzitet im je proporcionalan sa apsolutnom temperaturom. I raspodjela elektrona izmedu anode i zastitne mrezice kod pentoda nije konstantna. Moderni tranzistori su. Najslabiji signal koji bi se tada mogao primiti bio bi ogranicen samo jos termickim nemirom elektrona u anteni. u ovdje sluzi zicana »petlja« Lz.da sasvim stalna. nika proizvodi male. nigdje se ne doticu bakrenog sloja. pogledu suma mnogo bolji od elektronskih cijevi. osim ovoga. iza Signal je zajedno sa sumomvec da prvog stupnja toliko pojacan vi stupanj najvise doprinosi sumu U elektronskim se cijevima. Titrajni krugovi za koji su »stampani« na plocici od vitroplasta. kao i petlja Lz. Ona je jednim svojim krajem zalemljena uz hladni kraj traka L2 i ide uzdu2 njega odredenim dijelom duzine. elektrona u anteni i u razlifitim strujnim krugovima prijem- # Nepravilno gibanje. sa termogenom komponentom impedancije u kojoj nastaju. javlja Sum uslijed nepravilnosti toka elektrona. stavljena u strujni krug prve mrezice idealne elektronske cijevi bez suma. Tranzistori su u pocetku bili izvor znatnih sumova. tzv. Ekvivalentni otpor suma (R aeq) za triode ima vrijednost obicno izmedu 200 i 500 Q. Ovi sumovi su neovisni o frekvenciji. Pri tome se smatra da prcijelog prijemnika i da se utjecaj ostalih stupnjeva moze zanemariti. To bi bila ona vrijednost otpora (kod sobne temperature) koja bi. uz ostalo. teoretski objasniti znatno nizom radnom temperatu- rom Utjecaj Sumova na prijem UKV termic- hi nemir. te sa sirinom propusnog pojasa prijemnika. St. ekvivalentnog otpora 10-6. UKV — suma. Idealan prijemnik bio bi onaj u kojemu ne bi bilo nikakvih izvora dodatnih sumova. proizvela u anodnom strujnom krugu jednak sum kao i odredena realna cijev. za pentode 500 do 5000 Q a za cijevi sa vise mrezica u stupnjevima za mijesanje 10 do 100 kQ. Vrlo malen §um kod savremenih tranzistora moze se. kasiranoj tankim slo~ Vidi tekst jem bakra.

.

prenosne prijemnike koji su u ma- primjena vrlo uskih propusnih pojasa.= ^==™ = — — — — -— == = = ====== — ==? IllllII liSiiiiiH 10 11 -. Nije rijetka ni UKV veliko pojacanje signala. Za sasvim male. pazljivo odabranacin gradti tranzistore. kao i sam nje. signal/sum kod prijema slabih telegrafskih (CW) znakova. jer je to odlucno za odnos sig- 251 . koji su potrebni za sto bolji odnos. ka osigurati malen go li vlastiti sum ne- Bolji prijemnici za FM-telefoniju treba da budu selektivniji (20 do 25 kHz) od ovih. kod veza putem refleksije na Mjesecu ili za rad preko meteorskih tragova (MS) i slicno. 12 13 14 15 'Sum u decibeuma (<jb) S/. izrazene u »kT « i obratno deci* Ako je potrebno da se popravi odnos signal/sum kod prijemnika signala. dok se jos veca selektivnost trazi za prijem SSB-telefonije (oko 3 kHz). Pri gradnji UKV prijemnika tre^ ba misliti na cinjenicu da je uvijek vaznije u prvom stupnju prijemni^ UKV mu loj kutijici kombinirani s odgovarajucim malim predajnikom (primopredajnici) mogu posluziti i manje selektivnosti (30 do 50 kHz). Zato treba. izrazenog u belima (dB) u vrijednosti. Dijagram za preracunavanje suma prijemnika. 10-8. za prijem na frekvencijama od 144 MHz i vise. npr. treba smanjiti propusni pojas prijemnika i povecati selektivnost do maksimalne mjere koju samo dopusta stabilnost njegovih oscilatora.

Za ulazni stupanj prijemnika treba uvijek izabrati takay tranzistor koji ima malen vlastiti sum. to izbor tranzistora kriticniji.nala prema sumu. Njihov izbor ovisi o stupnju prijemnika u kojemu treba tranzistor da radi. Tranzistori za UKV i diode prijemnike Danas se u prijemnicima za upotrebljavaju UKV samo tranzistori. je sam BFW92 BF679 BF680 OZNAKA . a prema tome i za osjetljivost prijemnika za stabe signale. Sto blize ulazu prijemnika.

iz istih razloga. . Da se sprijeci eventualna povratna veza od izlaznog na ulazni titrajni krug. diode koje inace vrlo dobro rade na frekvencijama svih kratkih de. To znaci: ako Li stoji neka L2 lezi ili slicno. pocinju pomalo »otkazivaOne na frekvenciji od.MHz razlikuju. ali kako je u pocetku bilo i s drugim tranzistorima s vremenom ce im cijena pasti. ako je prevelik. i vise!). jer ti«. Dva pritftjera za njihovu upotrebu prikazat demo i u ovom poglavlju. Do radio-amatera tak- VISOKOFREKVENTNA POJACALA ZA UKV Tranzistorska visokofrekventna pojacala za UKV Tranzistori su danas toliko kvada ih se moze s uspjehom primijeniti u visokofrekventnim politetni jacalima na UKV od njih mogu sluziti cije preko 1000 MHz. Prema tvornickim podacima moze se ocekivati visokofrekventno pojadanje oko 20 dB uz sum od oko 1 dB na frekvencijama oko 432 MHz ili. — kao i BF 900. Sam emiter je priklju&n na pdvojak zavojnice Li jer je ulazna lmpedancija tranzistora u ovome sklopu vrlo niska. diode.. Diode Di i D2 koje su spojene paralelno sa antenskom zavojnicom 253 . na frekvencijama oko 1296 MHz. koji ih proizvode u vecim koUCinama. jedva da bi se bez vrlo preciznih mjerenja (!) mogla cuti razlika Pritom karakteristike. podrucju.«). manje boljSane nesmetano proteku! Na vim frekvencijama se bez pravih »sotkica« ne moze nista uspjesno naciniti. medu njima. spominju se tvornice ^Microwave Semiconductor Corporation* i »NEC« (Nippon Electric Co. vi tranzistori dolaze nim — — Tranzistorsko visokofrekventno pojacalo »sa uzemljenom bazom« prikazano je na si. Razumije se da i ovdje radna tacka ovisi i o emiterskom otporniku ter(1 kQ). npr. tranzistor BF 960 u visokofrekventnom pojacalu. razlicite dio- Medu ovima se isticu tzv. Nema ispravljackog ucinpreko vlastitog kapaciteta ka. One se od ostalih poluvodickih dioda razlikuju po tome Sto vrlo brzo reagiraju na promjene napona i sto imaju neootdno malen vlastiti kapacitet. Taj kapacitet. da geometnjske osi zavojnice Li i La budu jedna na drugu okomite. Ovaj je potreban i za micku stabilizaciju radne tacke. Medu prvima. Izlazni titrajni krug je ukljucen direktno u strujni krug kolektora. Osim silicijevih tranzistora u novije se vrijeme pojavljuju osobito malosumni tranzistori koji se izraduju na novoj vrsti poluvodica: galijevom arsenidu (GaAs). Za sada cemo se zadovoljiti s time da znamo za njih (HI). On ima najmanji sum! Sto se tice tranzistora BF 960 treba znati da je u isto takvom ku<Si§tu valova. kod 800 MHz. dobro je postaviti metalnu pregradu koja ce ih odijehti jedan od drugoga. 10-10a. Schottky-jeye (Sotki). Takoder je do- — Osim tranzistora.M-: bro.7 kQ i 39 kQ) koji treba prilagoditi upotrebljenom tranzistcn ru (otpornik s tackicom na shemi!). Za visokofrekventno »uzemljenje« baze sluzi kondenzator od 1 nF. na visokim frekvencijama UKV podrucja mno go se primjenjuju. ali da ima po- same struje diode — visokofrekventne tak- §umi od BF 961. Na frekvencijama do 200 MHz. Kod najvisih frekvencija. Neki i za frekven- samo u iznimslucajevima. 1296 MHz vise uopce ne funkcioniraju kao diode. ali i onda uz vrlo visoku cijenu (blizu $ 40. dok je radna tacka odredena uobicajenim razdjelnikom (4. predstavija prolaz za izmjenicne struje visokih frekvencija. Ipak cemo ovdje pokazati primjer uredaja za prijem na i frekvenciji 1926 MHz. osobito u stup* njevima za mijesanje. Za frekvencije do 800 je BF 900 najbolji medu nji- ma. pojacanje od 15 dB uz sum koji ne prelazi 3 dB. pa ce i amateri moci s njima eksperimentirati.

On se prikljucuje na onaj kraj zavojnice Is koji nije spojen s kolektorom. ovdje je upotrebljen silicijev I N-P-N tranzistor. Za tu svrhu moze BF 161. kao i emiterski otpornik su isti. ako je prijemnik u blizini nekog predajnika. osobito onda ako predajnik nije jako snazan. jednako jaka kolektorska struja uz isti pogonski napon. cime je osigurana ista istosmjerna radna tacka tranzistora.6 V da bi elektricna struja mogla proteci. dovodi na bazu i na emiter tranzistora.2 V. vec se nalazi tik uz odvojak preko kojega se dovodi elektricna struja iz plus pola izvora od 9 V. Zato prisutnost dioda na tome mjestu nema nikakvog utjecaja na prijem UKV signala. BF Za BF 200 Hi njima slican tranzistor. BF ISO. 1040b. Zastitne diode Di i Ds preko citave zavojnice Li. Za sili: cijeve diode napon mora biti veci od 0. Shema je nacrtana za tranzistore tipa P-N-P i pokazala se u 254 . kao i u predasnjem primjeru. c) sluzi za neutraliza signal VF pojacalo kod kojega se istovremeno. bolje je da se umjesto germanijevih dioda stave sicilijeve diode malog vlastitog kapaciteta (oko 1 pF). Visokofrekventno pojacalo s tranzistorom kojemu je uzemljen emiter prikazano je na shemi si. tj. BF 173. To mogu. su Primjeri visokofrekventnih pojacala za UKV s tranzistorima: a) pojacalo sa »uzemljenom« bazom. mom ce kod nekih biti potrebno neunutrasnju kapacitivnu povratnu vezu koja postoji u satranzistoru. Rao TR moze se upotrebiti. I razdjelnik napona na bazu. kao i za primjer na si. Ako je u blizini pri- h l y € jemnika jaci predajnik.La sluze za zastitu tranzistora. posluziti kondenzator C„. Odvojak za prikljucivanje baze tranzistora na ulazni titrajni krug -ju Li -L I C3— —*-l 4TTfe» ostvaren je kapacitivnim djehteljem predas(10 i 68 pF). za razliku od njeg primjera ovdje je antena prikljucena na odvojak ulazne zayojspojene nice. 10-10a. npr. utralizirati Kondenzator C n ciju. 167. 10-10. BF 224 i BF 225 (i ekvivalentne) preporucuje se samo sklop b) i to bez neutralizacije Kod treceg primjera visokofrekventnog UKV pojacala se ulazni signal dovodi istovremeno suprotnim fazama na bazu i na emiter tranzistora. BF 166. b) pojacalo kod kojega je emitcr uzemljen za visoke frekvencije. SL cin ali Ima tranzistora koji na ovaj namogu raditi i bez neutralizacije. biti i normalne visokofrekventne germanijeve diode. suprotnim fazama. Germanijeye diode ne vode ni u propusnom smjeru ako je napon ispod 0.

tj. b) ako je negativni pol uzemljen. U mjestima gdje istovremeno ra- re^ SL 10-11. u kojima je jezgrica od visokofrekventnog ili nom podrucju. = 0. BF 161 ili BF 166. Sheme vrijede za malosumne tranZtstore. Osim toga i njihova je linearnost losa. U prvom 10-12. 10-1 lb) negativni pol izvora struje. pa u pogledu unakrsne modulacije i slicnih smetnji zaostaju za specijalnim tranzistorima koji rade na principu koristenja »efekata polja« (Field-Effect Transistor. 10-lla) uzemljen je pozitivni pol. lako mnovencija druge UKV gi »bipolarni« tranzistori dobro ra- varijante: a) ako je pozitivni pol izvora struje napajanja uzemljen. promjera 5 mm. iiz hladni kraj zavojnice L% i Ls U = mm. Najprije cemo navesti primjere za de na UKV cpm. Tranzistorsko visokofrek ventno pojacalo za 144 MHz u dvije di ili mnogo amaterskih UKV stanica gdje u blizini amaterskih frek- rade jake komercijalne i stanice. oni ipak ne podnose prejake signale. 0=1 za upotrebu tranzistora tipa JFET.slucaju (si. BF180 i si.). Obje sheme vrijede *a silicijeve tranzistore. SI Na si. Ls odvojka. Zavojnice su motane lakira posrebrenom bakrenom zimm. trebat ce za N-P-N tranzistore uzemijiti pozitivni pol i obratno. ali gurava prednapon. Pazljivi like promatrac ce lako uociti bitne razizmedu jednog i drugog sklopa. a u drugome (si. BF 261. izolirone lice. 10-13a je VF pojacalo u je gejt-elektroda FET-a uzemljena. Diode Di i Ds bez mora promijeniti 1 kao vrlo upotrebljiva. Izgled takvog pojacala prikazuje si. Uz tranzistore (AF 139 ili BF 272) obicno ne treba neutralizacije. »FET«). Limena pregrada dijeli izlazni titrajni krug od ulaznog. ali onda se praksi prave UKV polaritet i ^° e za pm ]?* bio uzemljen tranz stor r-N-P negativan ^ . za amaterski dvometarski opseg. Metalni oklop samog tranzistora treba spojiti s pregradom koja odijeljuje ulazni titrajni krug od izlaz nog. Li = L = 2 zavoja. Tranzistor mole biti BF 167 ili BF 173 (»RIZ-Zagreb«). lako dolazi do preterecivanja ulaznih stupnjeva i do unakrsne modulacije. npr. Cu/PVC. kojemu ieljeza iza UKV: U ~ 5 zavoja. na polistirolskim tijelima. odvojak kao Ls. 10-11 su dvije sheme tran^storskih pojacala za frekvenciju Pa 144 MHz. kao sto su. Otpornik od 330 Q osi- Na si. Izgled visokofrekventnog tranzistorskog pojacala za 144 MHz. izvora tiP a pol. odnosno BF 244 ili BF 225 (»Ei-Nis«) 255 .5 mm. Duiina zavojnice 9 zavoja. 10-12. osiguravajuei veliko pojacanje i vrlo malen sum. Razumije se da tu mogu posiuziti i tranzistori tipa N-P-N (npr.

.

tranzistoru. TRt i TRs su tranzistori tipa N-P-N. BF 180 Ui BF 200. Uz izmijenjeni polaritet izvora struje napajanja. Kolektorska struja iz TRt protice i kroz TRt. mogu po~ stuiiti i tranzistori tipa P-N-P. BF 161. i AF 139 Ui BF 272. kao npr. Buduci da se elektronske cijevi vise ne upotrebljavaju za ove svrhe. TRi = TR2 = BF 161. Shema dvometarskog kapacitivnog razdjelnika. Zavojnica L 2 koja se nalazi iz- medu jednog opsega koji i sluzi za neutralizaciju i biti ugodena na sredinu drugog tranzistora ona mora onog UKV priiftati. 1046. MHz) Kako vidimo na moglo postici ovisno je o velidini rgonskog napona. montiranu izmedu tranzistora. prema si.Visokofrekventno pojacalo kod kojega su dva tranzistora spojena u seriju. npr. 10-15. mnogi se od amatera ne odlucuje ici tim putem. Uz napon od obje slike. La treba. 200 ili njima slicni. ovisno o tranzistorima i o tijelima za namatanje. u kolektorski strujni krug kojega je smjesten izlazni titrajni krug (sa Ls). Zavojnice Li. Pojacanje signala iznosi dakle preko 2 do skoro cijela 3 stupnja amaterske S-skale! 12 sto ovisi V najmanje 15 o izabranom Iako su oba kaskodna spoja dvaju tranzistora vrlo zanimljiva za eksperimentiranje. 10-15. 180. U zelimo tima resoniraju na sredinu opsega (145 Slicno kaskodno pojacalo je prikazano i na si. ova zavojnica prolazi kroz limenu pregradu. poznato je pod imenom »kaskoda«. krug djelovati na izlazni. I ovdje je neizbjeziva zavojnica za neutralizaciju L2. tako da bude plus pot na sasiji. Tako ne moze ulazni titrajni V pojacanje iznosi oko 13 dB. Takva pojacala su bila najprije gradena sa elektronskim cijevima tako da je katoda jedne cijevi bila spojena sa anodom druge. Ulazni titrajni krug (sa Lt) spojen je na bazu tranzistora TR2 pomocu BF BF kas~ kodnog pojacala sa N-P-N tranzistorima. naciniti tako da zajedno s prikljucenim kapaciteSt. a uz napon od do 17 dB. TR2 Jp . Tu su upotrebljeni unipolarni tranzistori (FET). pokuSalo se naciniti kaskodno pojacalo s bipolarnim tranzistorima.

I .

osobito smetnja. Takav izuzetak UKV Specijalna maloSumna pojacala manji sum kako vec znamo. To su smjestaji (»QTH«) izvan grada. jednostavnije je sagraditi VF pojacalo. U samom gradu takvi su smjestaji veoma rijetki. od io* niziranih slojeva kod potarnog svl jetla (»aurore«) ili od Mjeseca. potrebno visokofrekventnom pojacalu upotrebiti i specijalne tranzistore. 10-18 je shema VF pojacala za dvometarski amaterski opseg. i i malosumni predstupnjevi mogu mnogo je samo onda kad smjestaj radio-uredaja na takvom koristiti. strojevi. Nije tesko. I To " nj | Da i |1s VF pojacalo za dvometarski opseg u kojemu je VET kombimran sa »obicnim« tranzistorom. Zavojnica Ls mora resonirati s kolektorskim kapacitetom tranzistora TRs. mozda. Signal ostaje ispod »nivoa suma«. a pojacanje im je barem 3 S-jedinice (oko 18 dB ili vise). daleko od svih elektricnih postrojenja i industrijskih pogona. Takvi je u biti. ali Na si.— A70j^ 12 r~ \*\- r\ SZ. postoji mogucnost da se primjeti znacenje specijalnih VF pojacala. Njihov je sum vrlo malen. 2elimo li da nam taj prvi Da bismo postigli sto potrebno je. 10-17. »industrijskih« drugih. Ni »najmalosumniji« tranzistor nije u stanju da iz tog opceg suma »izvuce« neki signal kojemu je snaga vrlo malena. Veza stupnjeva je kapacitivna (preko 470 pF). Najrazi treba obaviti sa mnogo paznje. Ovo je osobito vazno za prijemnike koji su namijenjeni za radio-veze refleksijom od meteorskih tragova. Njegov veliki ulazni otpor tie prigusuje titrajni krug i zato zavojnica L2 ne treba nikakvog odvojka. si. kucanski aparati automobili u gusto naseljenom gradskom podrueju proizvode toliko elektricnih smetnja da se formira pravi »gradski visokofrekventni smog«. predstavljaju prave izuzetke. kako je to vidljivo na shemi mjestu' gdje Njima se cini da je ugadanje neutralizacije tesko. Tek onda. tipa P-N-P. Ovaj drugi mole biti ili N-P-N ili P-N-P. Na ulazu pojacala stavlja se FET. Protiv njega ne pomaze nikakvo malosumno pojacalo. Predvidena je upotreba MOSFET-a kao sto su BF 900. nog gradskim nacinom zivota. odrede- me izmedu za obje ove mogucnosti. Odvojak je na 1/5 broja zavoja citave zavojnice. 258 . 10-17. da prvi stupanj u prijemniku sto manje sumi. ali to nema tzv. U drugom stupnju je bipolarni tranzistor tipa N-P-N ili. BF 960 ili 3N200. ako zelimo. kada je moguce otici izvan zone u kojoj postoji taj gradski sum. Za one koji zele brze do cilja. ako se amaterska radio-stanica nalazi negdje na vrhu nebodera (solitera) usmjerene antene ako ima dobre ne predugacke koaksijalne antenske vodove. Nacrtane su she- nolikije elektricne instalacije. moze stupanj pojaca signal.

Stupanj za mijesanje s dva FET-a. U UKV PRIJEMNIKU STUPNJEVI ZA MIJESANJE Stupnjevi za mijesanje u UKV prijemniku bitno se ne razlikuju od stupnjeva za mijesanje koje smo opisali u poglavlju o kratkovalnim prijemnicima. osobito za mijesanje kod vrlo visokih frekvencija. ukoliko bismo iz vede »hrpe« mogli izabrati dva je dnakih svojstava. na toroidnim feritnim prsteslicno onima na Feritni materijal mora odgovarati primjeni kod visih frekvencija. moraju biti dva. jednaka FET-a. njihove su elektricne karakteristike prakticki identicne. su sirokopojasnih Namotani su bifilarno. kao i Ts karakteristika. b) za podrucje decimetarskih valova (UHF) minijaturnoj silicijevoj plocici (»cipu«). vec su i na istoj M {kontroUi. nima (»torusima«). Ovdje cemo dodati jg& nekoliko primjera za UKV. odnosno trifilarno. 10-23 je VF pojacalo za 1296 MHz za shemu je klizni kontakt spoIsto vrijedi. JJa&Bio je K2UYH. Broj zavoja je nesto manji. Tranzistori TRi i TRz. kao SL UKV $to je U 430. Za ostalo vidi tekst 261 . Njihova radna struja neka ne bude mala. Obje sli «ra ? a) probamo. 10-25a prikazan je princip mijesanja sa jednom diodom u podrucju metarskih valova. jer nismo mogli nabaviti takve tranzistore da sami nesto slicno sagradimo i is- sagradio WA2ZZF.— trom kojemu ien sa » i s U «. £alo sa GaAs-FET-om za 432 MHz. Takoder se mote upotrebiti dvostruki FET. 10-24. Ne samo da su u istom kucistu. Cesca je upotreba dioda. Mijesanje sa diodom: a) za podrucje metarskih valova (VHF). SL 10-25. ovisno o UKV-opsegu frekvencija. ledan se ne razlikuje od drugogal Transformatori Ti i Ts. dakako. izabrani par tranzistora P 8000. na si. 10-22. . si. Najbolje je upotrebiti dvostruki FET. Na si. VF poja- MF koje je ke su iz casopisa »QST«. na si. 1024. Na si. r Xi Tranzistori P 8000 bili bi vrlo dobza tu svrhu. kao sto je npr. Buduci da su oba tranzistora prosla citav proizvodni proces zajedno. sto je mogarie vise. TRi i TR2 moraju biti medusobno jednaki npr. U 430. si. 9-27. 10-21b.

i ZDz. Za gejt-elektrodu je potreban radni je nacinjen i kao nosac svih dijelova.7 do 6. Sve sto o njemu. ZDi = ZD2 = Zenerove diode za napon 4. ZD2 odreduje pogonski napon pojacala. br. 10-21 su iz casopisa »QST«. 6/1978. lako su deklarirani kao pojacala snage (do 1/4 vata!). Ona treba sprijecitl eventualnu pojavu visih napona koji bi mogli upropastiti vrio osjetljiv Dimenzije tog FET-a su izvanredno male (promjer ispod 3 mm!). pon oko V Najnoviji FET. pregrada izmedu ulazne i izi Zenerove diode. L3 < T\ L« <70 432 MHz Izgted UKV pojacala za sa FET-om iz galijevog arsenida (GaAs) •7To 10 1123s JLX»i _l?'JL 2D2 SL 10-21. za na(od 4. VF pojacalo za ultravisoke frekvencije sa GaAs-FET-om: a) za 70-centimetarski opseg (K2UYH): b) 24-centimetarski za opseg (WA2ZZF). SL 10-23. ZDi 5. Na naznaceno sa dva galvanska elementa i potenciomeprednapon koji si.SL 10 10-22. za sada. cak do 12 GHz. u redovitoj prodaji.7 do 6. mogu iz- FET vrsno posluziti kao prijemna visokofrekventna pojacala za decimetarske i centimetarske ultrakratke valove. nacinjen iz galijevog arsenida (GaAs). Prednapon za gejt-elektrodu (—U ) odreden je potenciometarski i on je znatno nizi od napona za koji je nacinjena dioda ZDi. je nizi 10-21a je to 260 . jos se ne moze nabaviti u trgovinama.6 lazne prikljucnice. Visokofrekventno UKV pojacalo za 1296 MHz sa FET-om iz galijevog arsenida (GaAs) na si.2 V. znamo potice iz literature. Ona ne odrea duje prednapon. Primijeniti se moze kao pojacalo do vrlo visokih frekvencija. Sheme od toga.2 V je dopusteno!) ogranicuju napone napajanja na dozvoljeni maksimum.

"In HW^fi i 1 M 5. Oscilatorova injekcija se dovodi u jedan. To je medufrekvencija. osobito u anglo-americkoj strucnoj literaturi). Da ne bi. Za ovako visoke frekvencije je najbolje upotrebiti gotove DBM. Oscilator mora davati. Njegova gornja stranica je malo uza od donje. 10-26. (DBM) koji se moze nabaviti gotov. Uz onaj drugi pise vrijednost nize. kasirani (prevuceVidi tekst podrucju decimetarskih valova. Uz njega je zato napisana visa frekvencija (1296 MHz).15K Razlika izmedu prijemne i oscilatorove frekvencije je 144 MHz. sto im je drugo ime. Di i Da. na izlazu ovog kon- Koaksijalni resonatori. nalaze se dva stampana bakrena traka kojima je duzina i sirina takva da resoniraju na te dvije frekvencije. a primani signal u drugi ugao stampanog cetverokuta. Oni djeluju kao »upojni 1/4 resonatori«. Medufrekvencija se dobije po- Stupanj za mijesanje na kasiranom vitroplastu za frekvencije oko 1296 MHz. Primjer takvog stupnja za mijesanje koji moze raditi na visim decimetarskim UKV opsezima. Simetrija u tim mikserima je tako dobra da od bilo kojeg ulaza (»port«). prema bilo kojem drugom. Pri mijesanju dolazi samo do umjerenih gubitaka koji iznose priblizno 6 do 7 dB.L osc VFP I ^ n LI M! & '/ //////////> tivitet. 10-25b. potrebni za prijem. si. upijaju (apsorbiraju) oscilacije kojih frekvencija iznosi 1152 MHz i 1296 MHz. naciniti prema jtlocu diode gdje su 10-25b. ugradene u metalni oklop. To se postize iskljucivo Schottky-diodama koje daju zadovoljavajuce rezultate i na frekvencijama od nekoliko GHz. iz razloga koje smo ranije objasniii. jos odgovarajucu snagu: obicno izmedu kljucci i . ugraden u maleni metalni oklop. i0-2<5. danas se redovito upotrebljavaju u profesionalnim UKV uredajima.. 10-27. mocu trebiti bakrom ni) teflon. u principu. i titrajni krugovi drukciji. ski prijemnik moze -£ y< (1296 30 MHz] pa dvometarposluziti kao i dodatak u kojemu su svi ostali stupnjevi.. najcesce se danas upotrebljava do frekvencija oko 500 MHz. prikazan je na si. kao sto je onaj na si. moze se stupanj za mijesanje posi. »nastampani« na kasiranim plocicama. U dioda Di i Ds. uz vrlo malen sum. Dvostruki balans-mikser (DBM). Vazno je da ulazni i izlazni pribudu optereceni impedancijom od 50 Q. One moraju. sto je vrlo mnogo na tim frekvencijama. Stampana bakrena traka koja je sira ima manji induk- oscilatorova vertora. prijemna i frekvencija imale preveliku amplitude odmah iza dioda. Bolje bi bilo upoSZ. ukljucivsi i titrajne krugove. Zavojnica Li sa trimerskim kondenzatorom Ci formira izlazni (medufrekventni) titrajni krug na 144 MHz. Opis u tekstu 262 Dvostruki -jevog tipa (»hot-carrier«. Moze se upotrebiti od najnizih frekvencija pa sve do 500 MHz Hi vise. dovedeni signal bude oslabljen za 35 do 40 dB. 10-27. tj. ukoliko su mu diode Schottky- prema MFCLAZ balans-mikser SI. imati osobito malen vlastiti kapacitet i malen sum. oscilatorove frekvencije (1152 MHz). osim stabilne frekvencije. Amateri ce se cesce susresti sa uredajima kod^ ko : jih su gotovo svi vodovi.

Oscilatorski Medufrekventni signal na izlazu iz DBM je.¥ SUMNI BROJ (kTo) MMESANJE IMF (POST-MIKSER) FOJACaLO 14 li 28MHz T 1 D8 Ft 1 1 L1 Di (8. prema si. ita kojega slijedi medufrekventno pretpojacalo sa MOSFET-om. Ako amater u svojoj radio-staiuci ima dobar komunikacijski prijemnik. Podaci o tome su na tablici 10-L Odaberemo li medufrekvenciju od 14 MHz.10V) A7K 50K. u pravilu.666 ciju od 404 MHz MHz na prilagodenje je medufrekventni izlaz. potrebna je oscilatorova frekvenclia od 130 MHz (=2x65 MHz ili 3x X43. Li i d) kojemu rom tipa MOSFET ulaz stalno je opte- njima recen sa 50 Q. Ako nema od- 4x101 MHz). Za prijem opsega od 144 MHz preporuduje se medufrekvencija 14 MHz. Zatzv. 16 i 300 Q). Najosjetljiviji dimenzioniranje dijelova ovisi o iz- boru medufrekvencije. 10-28. To znaci da za toliki iznos treba povecati snagu oscilato ra. Kada ulaz signala koji primamo ne bi imao pravilnu prikljucnu impedanciju doslo bi do povecanja gubitaka pri mijesanju. R2 i Rs).12V SL 10-28. On donosi odredene gubitke. u -mikser pojacalo«. a za prijem opsega od 432 MHz metiufrekvencija 28 MHz 10 mV. od 6 dB. LC-sklopom (&. Ona prigusuje za —3 dB. on ce za prijem telegrafskih i ili 263 . I ono mora biti malosumno. sto je ne- pozeljno. 3N200 ili slican). Dvostruki balans-mikser (DBM) dobiva visokofrekventnu injekciju iz oscilatora preko otpornicke atenuatorske mreze (300. Potrebno prilagodenje postize se. govarajuceg mogu biti veci gubici prilagodenja. Zato je i za UKV ulaz predvidena upotreba atenuatora (Ri.. Opts u tekstu. podaci za optimalne vrijednosti takvog atenua* tora. Podaci za gradnju na tablici 104. u tome pogledu preporuka. Za prijem /0-centimetarskog opsega je bolje iza- brati medufrekvenciju od 28 MHz. vrlo slab. buduci da onda i odnos izmedu signala i suma postaje nepovoljniji.. to se on vodi najprije u medufrek»post- ventno pretpojacalo. pravilno koristiza mijesanje ne10-28. Onda oscilator mora davati frekven(=3x134. ovisno o Potrebno je da se dr^imo tvornickih Da bismo mogli ti kakve stupnjeve ka nam posluzi si. +10„. 1 i proizvodu DBM.333 MHz). Na tablici 10-1 nalaze se. C2. Primjer mijesanja pomocu dvostrukog balans-miksera. ali osigurava dobro prilagodenje (50 Q) na sirokim opsezima prijemnih frekvencija. ako zelimo primati dvometarski opseg. uz ostalo. najbolje s tranzisto(40673. Ukupan je u£inak sa atenuatorom redovito bolji nego li bez njega. sto je inace vrlo tesko postici.

10-28 Oznaka na shemi uredaja: . prema si.Tablica 10-1. Pregled sastavnih dijelova za tnikser sa medufrekventnim pretpojacalom.

morali bi se neutralizirati Takvo MF jemnika da ne osciliraju (Ce.Osoilatori za konverziju uitravisokih frekvencija principu moze svaka vrsta osod kojih smo yeci broj opisali u poglavlju o oscilatorima. medufrekventno pretpojacakao sto je bilo ono na si. ukoliko je medufrekvencija oko 28 treba naci nesto za dobar pocetak. Unatoc toga. koji onda sluzi kao dobro medufrekventno pojacalo. unutrasnje kapacitete. Da ne izgubi »hrabrost«. nemoguce je naciniti malosumni prijemnik! Zato ziti kratkovalnog prijemnika premalena za dobar prijem UKV-signala na ovaj nacin. 10-29. UKV Unaprijed zelimo naglasiti da pri gradnji takvih oscilatora.hladni kraj zavojnice Liz treba onda »blokirati« vedim kapacitetom od 50 pF. uz dimenzioniranje tiodgovarajuce U cilatora. kao i malosumni tranzistori tipa JFET i MOSFET. potrebno je izmedu konvertora i KV-prijemnika jetljivost staviti lo. 10-28 neko jednostavnije. odnosno kod njihovih ekvivalenata BF224 ili BF 225. na bilo kojem mjestu. konvertor jednostavnije I DVOMETARSKI KONVERTORI TUNERI Za one radio-amatere koji jos nemaju iskustva u gradnji UKV pri- pretpojacalo vidimo na shemi. Donji. Ako je os- na da to budu oscilatori koji imaju malen sum! Ranije se nije govonlo o malosumnim oscilatorima. pocetnik <5e se najprije zadovoljiti/edno- — — nazovimo ih pocetnicima stavnijom gradnjom. koji slijede. za prijem UKV-frekvencija. posluziti za konverziju (transpoziciju primanog signala na -O +12V medufrekvenciju pomocu mijesa S/. Kod medufrekvencija oko 28 ili 14 MHz takva ce neutralizacija biti dovolj- u dvometarskom opsegu Konvertor je uredaj koji. i0-30. maksimalno 5 do 7 pF). Kod tranzistora. zistori. Kondenzator Ce otpada. tranzistori koji vec sami proizvode r>revelik sum. KonvertOfti za prijem Na sL 10-30 vidimo kako se moze FET neutralizirati na razmjerno jednostavan na£in: otporom od 10 i kapacitetom od 1 nF. kako bi i pocetnik mogao osjetiti car uspjeha. transponira ill mijenja 265 kQ na. Ma frekvencijama oko 14 ili 28 moze se primijeniti ovakva jednostavnija neutralizacija. 1 ' — trajnih krugova i izbor pogodnih tranzistora. treba osobito pa~ ^ ultrakratkovalnim podrucjima vrlo rado upotrebljavati SSB-signala specijalne konvertore. pomocu stabilne frekvencije kvarcovog oscilatora. Vidi tekst MHz nja). si. Nekoliko takvih oscilatora ce biti prikazano i u primjerima tunera i konvertora. ali ako su u osciiatoru. UKV-konvertor stavlja se ispred prijemnika za KV. . Tranzistori koji imaju vece vlastite.. Medufrekventno »post-mik- ser« pojacalo s FET-om. ne treba neutralizacija. Najbolje ce bizapoceti gradnjom sto jednoti stavnijeg konvertora za dvometarski opseg. ili se u oscilatorima sve vise upotrebIjavaju malosumni bipolarni tran. mijesanjem »prebacuje« prijemne frekvencije (npr: 144 do 146 MHz). ukoliko je i mozda graden. uspjeh mora »od prve« biti zadovoljavajuci. MHz. kao sto su BF167 ili BF173. Kondenzator od 10 nF bit ce dobar.

Zavojnica L$ j—(OMF jednakom zicom kao i Li. postici da oscilator pravilnije radi. 10-31. za prijem povoljnije. a broj zavoja 5. Promjer same zavojnice je 6 mm. Uz pouzdan dip-metar (vidi str.0 MHz. Na njegov prvi gejt dovodi se ulazni UKV sigdirektno sa ulaznog titrajnog kruga Li/Cu Zavojnica Li motana nal. medufrekOvertonska ventni titrajni krug. Tranzistor TRi je MOSFET (40673. ali brusen je lzgled stampane plocice za gradnju dvometarskog konvertora. u kojemu su upotrebljena samo dva tranzistora. Ptocica neka bude od jeanostrano kasiranog vitroplasta ili. Takav konvertor. Ukupno ima 4 zavoja. mjera 0. St. potrebna je oscilatorova frekvencija od 116 MHz. Oscilator je jednostavan kvarcov »overtonski« s tranzistorom TR? (BC107A). usred desetmetarskog opsega ili blizu onih medufrekvencija na koje ce biti transponirani dvometarski signali koji nas najvise zanimaju. shematski je prikazan na si. voj »aktivnosti« otezano. Zavojnica Lz mora imati dobru VF jezgricu. pro1 mm. Broj zavoja ovisi o dimenzijama jezgrice. prema si 10-31. isti promjer. L3/C3 mijenjati) mora resonirati negdje u novo. Kristal Q ima osnovnu frekvenciju koja je priblizno pet puta niza. Najjednostavniji dvometarski konvertor s dva tranzistora. L1C1 je ulazni titrajni krug. LtCz priosci- V ili manje. Zelimo li dvometarski opseg transponirati u desetmetarski (28 do 30 MHz). samo za nuzdu.8 do bakrenom zicom. Iza prvog zavoja treba naciniti odvojak za prikljucak na koaksijalnu antensku prikljucnicu (ANT). Kolektorski titrajni krug L2/C2 mora resonirati na 116 MHz. izmedu baze i emitera tranzistora TR2. Crne povrsine oznacuju bakar. frekvencija kvarcovog overtona koji treba biti otisnut na kristalovom kucistu. Kada se oscilatorov titrajni krug dovede blizu 116 MHz. 10-32. Ukoliko bi o upotrebljenom kristalu 9 — ovisno pada kvarcovom overtonskom latoru. 10-31. Izlazni medufrek ventni titrajni convertere = krug. 687) nije te§ko naciniti Ls tako da sa Cs (od 39 pF) je lakiranom. 3N200 ili 3N201). svaki puta kad spojimo konvertor sa izvorom pogonske elektricne energije. od kasiranog kvalitetnog pertinaksa (»Donit«- -Kamnik) 266 . kristal zaoscilira i onda treba trimer C2 ostaviti u takvom polozaju da te oscilacije budu stabilne da se pobuduju odmah. Na drugu gejt elektrodu dolazi VF na- pon iz oscilatora. frekvencija kristala treba biti 116 MHz (latinski: vanjem kondenzatora malog kapaciteta (5 do 50 pF). Za tu svrhu ce biti dovoljan napon od motana I je ona ima i St. To je. naime. kao i o promj em tijela za namatanje. moze se — njegoi osciliranje bilo pokusati doda- LsCs je iztazni. medufrekventno podrucje.tako da njegov peti overton bude upravo 116.

»cin«) za lemljenje neka bude sa 60% kositra i 40% olova. postici pnjem jacih stanica sa dvometarskog opsega. pogotovu ako smo prije prikljucivanja sve spojeve pazljivo pregledali i ako smo pazili da izvor struje spojimo sa ispravnim polaritetom. Zato lemilo mora bid vruce (!) a lemljenje kratkotrajno. kako je odredeno polozajem koji se takoder vidi na istoj slicL U Na plocici su tri rupice za kvarcov kristal. Konacno cemo prikljuciti napon napajanja od 9 V. Ako potrosak struje nije veci od nekih 8 do 10 mA. Buduci da je konvertor nacinjen na najjednostavniji nacin. Kod TRi treba paziti na pravilan raspored prikljucaka. 10-33. je sve drugo postavljeno na odredena mjesta i uredno zalemljeno. Ni tranzistore. kako je nacrtano na si. Slijedeci korak je ugadanje oscilatora. ANT je prikljucak antene. ispustena je filtracija oscilatorove frekvenu odredemm pncije. ovisno o tome da ili li nam je kristal u vecem kucistu. ne vaIja dugo lemiti. I TR2 se postavi onako. Dimensu joj 60 X 80 mm. s takvim primati vertorom mogu vrlo dobro UKV-repehtora. stavljaju se sastavni di- jelovi. ovisi o anient s mora imati takav demodula- tome pomaze mali metalni izdanak u dnu kucista. tor da se njime moze primaU ona vrsta signala koju zelimo slusati. prema rasporedu na si. daka ko. jer je takvome talisna temJ* T peratura dovoljno niska. Antenu cemo takoder prikljuciti koaksijalnim kabelom. 10-32 je izgled bakrenih vodova na »stampanoj plocici«. 10-33. Na ma Kad onoj strani plocice. On se mora okrenuti onako. vertora sto je moguce na si. nece biti tesko. u sva~ se kon kom slucaju. prema sL 10-32. Koje cemo dvometarske radiostanice moci primiti. Na prikljucnice. oznacene slovi- ma »MF« kabel i spojit pomocu koaksijalni njega cemo ovaj cemo ? o -trRaspored sastaynih dijelova konvertora na plocici. u manjem dvometarskog opsega. samo dvije od njih. Mora biti nacinjena iz vitroplasta koji ima bakrenu foliju samo sa jedne strazije konvertor prikljuciti na neki desetmetarski prijemnik ili na kratkovalni prijemnik koji ima i taj valni opseg. Kada on ispravno oscilira na 116 MHz (dobro je kontrolirati dip-metrom!). Da se posao oko izgradnje konvise olaksa. resonira na odabranu medufrekvenciju. titrajnog kruga. Iskoristavaju se. koji nam vrsi ulogu medufrekventnog pojacala. sto moze omoguciti da u pnjemno likama podrucje »upadnu« i nezetjem signali Poznato je da svaki oscilator osim one frekvencije koju trebamo : kojom raspolazemo za pnjem — — 267 . najblizeg signali kao i svi signali lokalnih 1 ne predalekih amaterskih UKV stanica. Opis ugadanja u tekstu St. da se ne pregriju i ne ostete. vjerojatno je da je sve u redu. kao posljednje stavljaju se tranzistori. Osjetljivost konvertora nije »vrhunska«. ni kristal. ah takoder o osjetljivosti prikljucenog desetmetarskog prijemnika. Razumije se da prikljuceni desetmetarski prijemnik. gdje nebakra. ali preko miliza prvi momenat ampermetra. na prikljucak »ANT«. 10-33.Kositar (kalaj. MF prikljucak medufrekventnog poj acuta ili 10-metarskog prijemnika koji vrsi ulogu »baznog« prijemnika. ugada* njem ulaznog i medufrekventnog — — ne. Ali.

Ako ona s do Frekvencija brujanja odgovara frekvenciji mreze izmjenicne struje. jos i visokofrek- = 28. Frekvencija nosioca slike na devetom kanaiu iznosi 203. Dakako.75 MHz. pojaviti snazno brujanje koje potjece od impulsa za sinhronizaciju slike.75 MHz. Mijesanjem ovih tome ju — nostavan konvertor bar.75 MHz. Svi tranzistori mogu bid BF272 SI 268 . kad nema televizijskog programa. Na vrijednost medufrekvencije istu transformiraju se iz dvometarskog opsega signali kojima je frekvencija 144. Konacni rezultat je taj da ovo brujanje koje se cuje bas »usred banda« onc- voljnom amplitudom dode u stupanj za mijesanje. To je nacinjeno u slijedecem primjeru. moze doci do mogucuje prijem ove frekvencije. au mjestu gdje radi takav prijemni konvertor postoji televizijska radio-stanica koja prema tome emitira na 9. pojacalo za dvometarske Za uklanjanje nezeljenih signala mora se i oscilatorska frekvencija posebno filtrirati. proizvoditi i njezine vise harmonicTako se i u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TR2 osim frekvencije od 116 MHz.25 dobije se: lektivnost potrebno je. to je samo na tome jedinom mjestu. To znaci da ce se na prvoj medufrekvenciji. uz ostalo. ispred stupnja za mijesanje. na 28. kanalu.ne. nema ni ove smetnje.25 MHz. javlja i njena druga harmonicna frekvencija: 232 MHz. Po je najlakse prepoznati! Ipak.667 MHz za konverziju signala u desetmetarsko podrucje sa 144 na 28 MHz. — - sasvim doi Za vecu osjetljivost bolju st> dviju 232 frekvencija 203. Ako je televizijski odasiljac vrlo blizu (npr. na Sljemenu kod Zagreba!) njegov ce izvanredno jak signal moci da prodre do tranzistora TRi jer se ispred ovoga ne nalazi visokofrekventno pojacalo. 10-34. MHz - MHz ventno signale. Inace je prijem UKV staza tako jednica vrlo stabilan i vrlo neugodnih smetnji. Dvometarski konvertor s tranzistorima tipa P-N-P i kvarcovim kristalom od 38.

Ulazna zavojnica je lijevo dolje. rima od po spregom. !cija. U sredini slike dolje je kvarcov kristal (38. sagrade- nog prema shemi na si. preko 3 na bazu tranzistora za mijesanie (TR2). Ako u neposrednoj blizini nema nikakvog predajnika. Na taj nacin dioda Dz poiuaze zastitno djelovanje onih dioda koje se nalaze na samom ulazu konvertora. utrostrucujuci oscilatorsku frekvenciju. je u induktivnoj vezi zavojnica Li. D2. To mogu biti germanijevi tranzisto ri starijeg tipa. Izgled konvertora. moze se kompletna diodna zastita ispustita (Di. prema ideji koju je objavio U. meduf rekventnog bandfiltera (28 do 30 MHz). sudjelovanjem titrajnog kruga sa zavojnicom Le. U njegovom kolek- torskom strujnom krugu 30 je medu- dajnikom. Na odvojak zavojnice preko 3. Kod vrlo 10-34. Dioda Dz ima. Sam tranzistor TRs. Ovakva filtracija se pokazala kao vrlo korisna za uktanjanje vtsih harmonickih frekvencija koje se stvaraju u tranzistoru TRs.667x3 = 116).2 kQ i kondenzator od 470 pF). odyode i Ls i tek onda. kao sto su AF139. oscilira na toj frekvenciji kvarca. frekventni bandfilter koji moze propustiti citavo podrucje od 28 do vlastitim ka- MHz. a desno od njega dvije zavojnice izlaznog. Ulazni titrajni krug ima kapacitivni razdjelnik (10+33 + 39 pF) ko^ jim je postignuto dobro prilagoctenje na prvi tranzistor. Oscilacije ove frekvencije. koji se jos mogu pronaci kod radio-amatera. Istovremeno proizvodi frekvenciju od potrebnih 116 MHz. U. do njih tranzistor AF 180 za mijesanje. 10-34. s biti male malenim Ls. TRu On radi kao visokofrekventno pojacalo. Dvometarski napon i ne provodi struju.667 MHz). 10-35. Lijevo. iduci prema gore je najprije tranzistor AF 139 i dalje obje zavojnice dvometarskog bandfiltera. Sva tri tranzistora mogu biti i BF272 koji su takoder tipa P-N-P Pogled na gotovi konvertor nam omogucuje si. La s kondenzatodvometarski bandfilter s kapacitivnom Zavojnice Ls 10 i pF sacinjavaju preko kondenzatora od samo Ls. zaporni pred- U lazi konverzionom oscilatoru nase kvarcov overtonski kristal za frekvenciju od 38. Oni mogu doci u sva tri stupnja ovog konvertora. oba otpornika od 2. L. dobivene utrostrucivanjem (38. si. dok su signali normalne amplitude. AF180 ili njima slicni. najprije se filtriraiu bandfilterom sa Li pF. 10-35. St. Ona. Rohde.667 MHz. spojena je baza tranzistora TR2. To je prva medufrekven- pacitetom.konvertor s tri predviden je za rad s tranzistorima tipa P-N-P. Dz. sa tranzistorima AF139 i dva AF180. Diode moraju silicijeve. Bolji su moderniji. Sa zavojnicom u kolektor- skom strujnom krugu prvog tranzistora. tranzistora. 1 pF. sluzi za jos jednu vrstu zastite tranzistora od prevelikih opterecenja jakim signalima. ako takav konvertor sluzi u vezi s nekim pre- jakih signala ova dioda djeluje kao ispravljac kojim se postize promjena radne tacke i smanjenje pojacania u visokofrekventnom stupnju. Diode Di i D2 se stavljaju kao zastita od prevelikih visokofrekventnih napona samo onda.3 nF. Iza tranzistor se vidi drugi njega 269 ML- . silicijevi tranzistori sa oznakom BF272 koii su nacinjeni tako da budu direktna zamjena za navedene germanijeve tranzistore.

ulaz 1)6

ili

130

MHz

-o412V

3N200
SI
10-36.

3N200
sa dva MuSFET-a.

Shema dvometarskog konvertora
lator

Kao

osci-

mole

posluiiti sklop

prema

si.

10-37

AF180 koji pripada oscilatoru. Desno od kristala je zavojnica Le,

gejt (Gi) tranzistora TRi prikljucen je na treci zavoj, dok citava zavoj-

dok se

Lt

i

Lb vide povise nje. Ni-

kakvih pregrada

nema

i

nijedna za-

vojnica nije oklopljena. Ispred 10-metarskog prijemmka koji je imao osjetljivost od 1 mikrovolt za odnos signal/sum od 10 dB ovaj konvertor je pokazao dobre
rezultate. Svaku dvometarsku stanicu koju se moglo cuti s bilo kojim drugim prijemnikom, primalo se i

zavoja s promjesa jezgricom za Ugadanje. Korisno je takoder do^ dati one dvije silicijeve diode Di i
nica

ima ukupno
6

rom oko
D2,
s

mm

5
i

prema si. 10-34, ako ovaj kon: vertor zelimo upotrebljavati u vezi
nekim

UKV

predajnikom.

i

Titrajni krug sa zavojnicom Lt titrajni krug sa zavojnicom L&

njime vrlo dobro. Za pokus smo u istom konvertoru jednostavno zamijenili germas

+9.. .12 V

nijeve tranzistore tranzistora tipa BF272 (»RIZ«). U radu konvertora nije bilo nikakve razlike. On je cak i nesto bolje radio kad smo pogonski napon od 9 povecali na 12 V. Ako se zamijeni polaritet lzvora struje tako da plus pol bude uzemIjen, moze se na isti nacin sagraditi konvertor sa silicijevim N-P-N tranzistorima (BF266). nVT ^ rtrt MOSFET tranziston 3N200, l njemu slicni, mogu se uspjesno primijeniti pri gradnji dvometarskih Takav konvertor je konvertora.
tri
.

sa

silicijeva

f(6!}*
SL
zistor

.t

10-37. Oscilator s dva tranzistora za konvertor prema si. 10-36. Tran-

shematski prikazan na si. 10-36. Tu ulazie nacrtano visokofrekventno no pojacalo i stupanj za mijesanje. Ulazni titrajni krug (sa Li) spa-

skoj

moze
ill

TRi je oscilator na overton frekvenciji kristala Q. Ona bid Hi 38,666 (38,667)

MHz

43,333

MHz, ovisno o tome koju

izlaznu

odvojku iza ja se sa antenom na prvog zavoja. Da bi se postigla ne: prvi sto bolja ulazna selektivnost
270

frekvenciju zelimo postici utrostrucivanjem u drugom stupnju, sa tranzistorom TR2. Opis u
tekstu

cine dvometarski bandfilter, ukljucen izmedu visokofrekventnog po jacala i stupnja za mijesanje. Ove su zavojnice jednako nacinjene kao zavojnica Lu Drejn (D) prvog i tranzistora spojen je na cetvrti zavoj zavojnice Ls, dok je zavojnica Ls spojena na Gi drugog tranzistora na svom gornjem (»vrucem«)

u tome pogledu je osobito kriticna. Treba naci takav njen polozaj, kada odnos signal/sum bude najpovoljniji. Obzirom na svojstva upotrebljenih tranzistora moze se
antena,
ocekivati da ce sum biti negdje izmedu 2 i 2,5 dB. Unakrsna modulacija se redovito ne zamjecuje. Da tako ostane ne treba dodavati jos jedno VF pojacanje. Iako bi se uz ovaj konvertor moglo upotrebiti nekoliko razlicitih oscilatora, dat cemo na si. 10-37 shemu oscilatora koji je kod nas nebrojeno puta upotrebljavan i koji
je

kraju.

U
pije

MOSFET
smo

visokofrekventnom pojacalu potrebna neutralizacija jer

radi veoma stabilno, ako se pri gradnji, stavljanjem po-

godne pregrade, pobrinuli da izlazni titrajni krug ne moze djelovati na ulazni.
Drugi gejt (G2)

dobro sluzio

svrsi.

MOSFET

tranzi-

stora TRs ima malen pozitivan prednapon i, preko kondenzatora od 5 pF, prima »injekciju« iz oscilatora

Tranzistor TRi radi u overton* skom oscilatoru s kvarcovim kri-

Ovisno o frekvenciji oscimedufrekvencije niza od prijemnih frekvencija, moramo odabrati medufrekventni titrajni krug (sa Ia). Taj titrajni krug mora resonirati u sredini desetmetarskog opsega (na 29 MHz) ako je oscilatorova frek(si.

10-37).

latora, koja je za iznos

stalom od 38,666 (ili 43,333) MHz. Zavojnica Li s kondenzatorima Ci i Ca pripada titrajnom krugu na toj
frekvenciji.

S ovim titrajnim krugom je u kapacitivnoj vezi slijedeci tranziutrokolektorskom strujnom krugu je prvi titrajni krug izlaznog bandfiltera. Bandfilter ima dvije zavojnitrimerce, L2 i Ls, koje su obje
stor, TjRs.

On ima zadacu da

struci frekvenciju.

U njegovom

vencija 116 MHz, ili oko 14,25 MHz ako je ta frekvencija 130 MHz. Resonancija mora biti siroka pa ce

mozda

biti

potrebno da se paralel-

no sa zavojnicom L* stavi prigusni otpornik. Ovaj neka ne bude premalenog otpora. Titrajni krug mora biti samo toliko prigusen da razlike u resonanciji na pocetku i na
zavrsetku odredenog medufrekventnog opsega ne budu prevelike, po mogucnosti da ostanu u granicama

skim kondenzatorima od po 12 pF ugodene na 116 ili na 130 MHz.
i

Izbor kvarca
ovisi

izlazne frekvencije

o tome kakvu smo medufrekvenciju izabrali, u opsegu od 28 ili od 14 MHz. Izlazni kondenzator od 5 pF je jos jedanput nacrtan na si.
10-36.

do

—3 dB u odnosu na maksimum,
izlaz

Na

konvertora moze se staviti i bandfilter (za opseg od 28 do 30 MHz, odnosno za 14 do 16 MHz). Uz ispravno doziranje oscilatorskog napona na Ga tranzistora TR2
(150 do 200 mV) i dobro ugodene titrajne krugove bit ce odnos sig-

Dvometarski tuneri

Ako nemamo pogodnog
vog

kvarco-

kristata, ne mozemo naciniti friijedan od opisanih konvertora. Preostaje ipak mogucnost da pri-

nal/sum vrlo dobar. Mjeracem su

ma

jemni konvertor nacinimo tako da umjesto kvarcovog upotrebimo neki drugi oscilator. Pokazalo se, da
frekvencija drugih vrsta oscilatora, osobito kod vrlo visokih frekvencija

(vidi

u poglavlju o mjernim

in-

strumentima i mjerenjima) mogu se, na kraju, jos potraziti najbolja mjesta za odvojke na zavojnicama. Tacka, gdje je na Li prikljucena

na UKV podrucjima, nije toliko konstantna da bismo mogli oscilator upotrebljavati bez popravljanja
271

I


I

*"~1

J^

fT?4^1
165. .66 MHz)

MF

r
'

1

^
T R3

K ?nT

T
Vn

J.

S/. ifl-38.

Dvometarski

UKV tuner s tranzistorima. Oscilator radi na polovicnoj vrijednosti potrebne frekvencije. Vidi tekst
Kad
nacinimo
je vec tako, onda oscilator, ko-

frekvencije. je bolje da

Istovrsni tranzistor
ziti
i

moze

poslu-

jemu cemo frekvenciju

uvijek modi dovesti na potrebnu vrijednost. To

su onda oscilatori s promjenljivom frekvencijom (VFO). Mijenjajuci frekvenciju mi cemo odabrati ono sto zelimo primati. Takav uredaj za konverziju dvometarskih (ill nekih drugih UKV) frekvencija u odabrano medufrekventno podrucje nazi va se »tuner« (citaj: tjuner; od engl. rijeci: to tune = ugadati glaz beni instrument ili radio-uredaj na

za mijesanje (TR*). Njegova je baza preko 3,3 nF spojena na odvojak zavojnice Ls, dok je emiter, takoder preko 3,3 nF, spojen na odvojak oscilatorske zavojnice L*. U

odredenu frekvenciju). Prvi tranzistor, TRi u dvometarskom tuneru (si. 10-38), radi kao

visokofrekventno pojacalo. Na ulazu su zastitne diode Di i Da. Ulazni
titrajni krug ima kapacitivni razdjelnik za prikljucak baze tranzistora. Iza TRi slijedi UKV bandfilter za opseg 144 do 146 MHz koji

kolektorskom strujnom krugu je zavojnica Ls koja s kondenzatorom od 33 pF predstavlja prvi titrajni krug medufrekventnog bandfiltera. Ovaj je s drugim titrajnim krugom, vezan (1 do i 33 pF, kapacitivno 2 pF). Medufrekvencija se moze lzabrati u blizini 20-metarskog amaterskog opsega (oko 14 MHz), ako raspolazemo dovoljno osjetljivim prijemnikom za tu frekvenciju. Takav nam prijemnik moze onda posluziti kao medufrekventno pojaca-

U

formiraju titrajni krugovi sa Ls
Ls,
(1

Pri tome treba izlaznu pnkljucnicu tunera (MF) koaksijalnim kabelom spojiti na ulaz kratkovalnog prijemnika. Sam oscilator radi s tranzistolo.

i

u medusobnoj kapacitivnoj
pF). Neutralizacija ovog

vezi visoko-

rom TRs

koji

moze

biti istoga tipa

frekventnog stupnja nije potrebna, ako se u njemu nalazi savremeni

UKV
272

tranzistor.

kao i prethodna dva. On oscilira na podrucju upola nizih frekvencija od onih koje bismo trebali. Ako je naime medufrekvencija 14 MHz, a pri-

L2
tMF* 29,75

MHO

L5

(1U...H6MH2}

SI

10-39.

UKV

tuner za 144 MHz sa dva FET-a i jednim silicijevim bipo larnim tranzistorom. Opis u tekstu
zistor

jemno podrucje 144 do 146 MHz, ako izaberemo nizu oscionda bi

latorovu frekvenciju

— ovaj

trebao

Dva FET-a i jedan »obicni« tranima tuner na si. 10-39. Buduci da u visokofrekventnom stupnju
surs-elektrodu, neizbjeziva je primjena neutraliza* cije, Ona je izvedena na ranije opisani nacin, pomocu neutralizacijske zavojnice Ls. Gejt-elektroda se spaja na kraj ulaznog titrajnog kruga
LiCi,

130 do 132 MHz. Ovo su za tranzistorski oscilator, koji nije kontroliran kvarcom, tako vi-

da

oscilira

od

FET ima uzemljenu

soka frekvencija da ne mozemo ocekivati da budu dosta stabilne. Zato se prakticira izgradnja oscilatora za podrucje ni2e frekvencije (65 do 66 MHz) tako da druga harmonicna frekvencija oscilatora ima potrebnu vrijednost. U tranzistorskom se oscilatoru redovito pojavljuje, uz osnovnu frekvenciju, i druga harmonicna. Njena je amplituda obi£no dovoljna za mijesanje u tranzistorskom mikserskom stupnju. Stabilnost frekvencije je tako

buduci da je ulazna impeFET-a visokoomska. Dvometarski bandfilter, L$Cz i LtCs, takoder nema nikakvih odvojaka na
dancija

zavojnicama. Medufrekvencija je ovdje odabrana nesto viSa nego li u predaSnjem primjeru, da bi oscilatorova
frekvencija mogla biti niza.

Za me-

mnogo

bolja.

dufrekvenciju u blizini 10-metarskog amaterskog opsega (npr. 29,75 MHz)
oscilatorova se frekvencija mijenjati izmedu 114,25 i
116,25

Povratna veza u oscilatoru je kapacitivna, preko 2 pF, izmedu
kolektora
i emitera. Svi tranzistori mogu biti jednaki, silicijski N-P-N. Dvometarski tuner se moie uspjeSno sagraditi i pomocu FET-a. Njihova je primjena korisna za visokofrekventno pojacanje i za mijeSanje, dok u oscilatoru nisu neophodni.

mora

MHz. Na shemi je prikazan nacin kako se mo2e sagraditi tranzistoroscilator za ove frekvencije. Preduvjet je da se za gradnju takvog oscilatora izaberu samo najgki
kvalitetniji

sastavni

dijelovi.

Sam

tranzistor

TRs mora imati najbolja

ultrakratkovalna svojstva: vrlo yisoku grani&m frekvenciju l odliC273

18

Radio prirufinik

no hladenje. Za tu svrhu se domaci tranzistor BF173 ili BF273 pokazao vrlo dobrim, kao i BF260. Ne raspolazemo li s takvim specie
jalnim
i

r>"'
;'.

"'

"T<'\

';;_."";"-.- •;;

j^k -^|

UKV

tranzistorom,

mozemo

nom
sto

kod ovakvog FET-tunera upotrebiti mijesanje s drugom harmonic*
je

frekvencijom oscilatora, kao bilo opisano malo prije.

I

PRIJEMNI UREBAJI ZA VISE

432

MHz

Konvertoii za 70-centimetarsko podrudje

SI

10-40.

Konvertor za prijem op-

sega od 432

S tranzistorima se moze naciniti dobar konvertor za 70-centimetarsko podrucje.
biti
I

MHz
supljih

Primjena koaksijalnih,

dimenzije

mogu

male.

resonatora omogucuje lako prilagodenje jednostavnim pomicanjem
3

¥"
4f ci
820

3J5
7tr C2

T"
C3
i

T

C6i 27
01
.

4=

ulaz

TR2

^-

j

C7

!

J_
i

IC8

51
—J—
!

i

—t—
K

1

n

i i

in
1

i

-*,

i

-I— ,1
3,9

;

i

i

--Hit--*
1

I

1,5

K

;

I

^

,^*
!

i

,:»._
!

SL 1041. Shema konvertora za prijem 432 MHz, prema si 1040. Ci, Cs i Cs = 3 pF maks; Cie ^10 pF; Li, Lz, Ls i La imaju odvojke i to: Li iza
25
i

38

mm;

iza 12,5 i 25 mm; Ls iza 19 i 32 mm; L 8 iza 12 5 racunajuci od uzemtjenog kraja. Ostalo u tekstu
'

U

i

32

mm

274

tacaka uzdu2 srednjih vodova. Osim toga ovakvi resonatori imaju i daleko veci Q-faktor i omogucuju vecu selektivnost od one koja bi se na tim frekvencijama mogla postici primjenom obicnih zavojnica. Selektivnost je bas kod tranzistora vrlo vazan faktor jer su oni osjetljivi na smetnje od jakih signala izvan zeljenog opsega, a takoder zbog vece sigurnosti od zrcalnih frekvencija kod medufrekvencije od 14 MHz koja je ovdje bila izabrana i koja je razmjerno niska. Ipak, zahvaljujuci upravo velikom Q-faktoru titrajnih krugova, postigauto potiskivanje zrcalnih frekvencija iznosi oko 40 dB. Pojacanje ispred stupnja za mijesanje moze se »natjerati« takoder do blizu 40 dB, ako je potrebno. Takav 70-centimetarski konvertor, koji nije pretesko naciniti aniateru ako je vec gradio UKV prijemnike za 2-metarski opseg, vidimo na si. 1040, 1041 i 1042. napona za visokoRazdjelnici frekventne stupnjeve, koji imaju
prikljucnih

»uzemljene« baze nalaze se izvana (si. 1040) kako bi se lakse mogli mijenjati u svrhu postizavanja sto boljih radnih uvjeta. U originalnom modelu su tranTRi, TIU i TR* bili tipa P-N-P, a TRs tipa N-P-N. Kao TRi sluzio je 2N3280 (»Motorola«) a kao TRz i TRi tranzistori 2N3284 (»Mozistori

torola«).

Umjesto

ovih

americkih

mogu

se uspjesno upotrebiti doma(P-N-P) tranzistori BF272 ci (»RIZ«). TRs bio je silicijev 2N706. Umjesto njega se moze uzeti do-

UKV

maci BSJ62

ili

BF261.

Pri upotrebi silicijevih tranzisto-

ra pogonski napon moze biti vi§i, npr. oko 9 V. Kao sto se moze vidjeti na sL 1042, visokofrekventni krugovi za 432 MHz su smjesteni u tri pregratka, na lijevoj strani slike. U njima se vide i bakrene sipke Li, L2 i L$ koje pripadaju koaksijalnim titra;jnim krugovima. Ove sipke mogu biti nacinjene od pune bakrene 2ice ili od tanke bakrepromjera 2 ne cijevi kojoj vanjski promjer ne

mm

SI. 10-42.

UnutraSnji raspored dijelova u konvertoru za 432

MHz
275

I*

mm. Za tu svrhu bi vrlo dobro mogle posluziti mjedene (mesingane) cjevcice od
treba biti veci od 3

»mina«

iz tzv.

njem kraju

ako ih posrebrimo. One su na
(na
si.

»kemijskih« pisaljki,

do

10-42)

»uzemlje-

ne«, tj, zalemljene na limenu stranicu sasije, dok se na svom gornjem kraju mogu ugoditi promjenljivim cjevcastim kondenzatorima

Bakreni ili posrebreni mjedeni debeo 0,6 do 0,8 mm, sluzi za gradnju sasije. Njene glavne dimenzije i velicina limenih pregrada vide se na si. 1043. Promjeri rupa koje treba izbusiti u limovima nisu oznaceni jer to ovisi o onim sastavlim,

Ci t C2 i Cz, ta 3 pF.

maksimalnog kapacite-

Dioda Di koja sluzi za mijeSanje (uporedi sa shemom na si. 1041) je provucena kroz otvor na stijenki treceg pregratka, cime se postize jednostavna i kratka veza sa izlaznim medufrekventnim titrajnim krugom LiCs, smjestenim u posebnom pregratku, desno dolje. Najsiri prostor, desno gore, sluzi za smjestaj oscilatora i umnozivaca frekvencije. Poslednji titrajni krug toga lanca, Ls&e, ima induktivitet u obliku sipke, kao i ostali titrajni

nim dijelovima koje ce neki graditelj moci da nabavi. Polozaj i centri svih rupa treba ipak da ostanu na svojim mjestima, kako je to ucrtano na slid. Ovdje su slovima A oznacene rupe u koje treba ucvrstiti
sipke Li, L2, Ls i Ls; slovima B rupe za ucvrscenje promjenljivih kondenzatora Ct, Ca, Cs i Cie; slovima C rupe za montazu provodnih kondenzatora C?, Cs, C$ i C10. Na otvore D dolaze koaksijalne prikljucnice, kroz E prolaze prikljucne zice za emitere tranzistora TRi i TRu, te dioda Di. Kod F se ucvrscuje kondenzator Cis, kod G zavojnica Ls sa podnozje kvarcovog Le, a kod kristala. Samo na trecoj pregradi je otvor A dok se otvor E nalazi na svima. Kroz taj otvor na cetvrtoj pregradi prolazi jedna od prikljucnih zica kondenzatora Cn. Kad su svi limovi skrojeni moze mo ih posrebriti, ako za to imamo

H

vojnice
oblik.

krugovi za najvise frekvencije. ZaLs, Le i L7 imaju standardni
1042,
je

Sasvim desno gore, na si. keramicko podnozje za

kvarcov kristal koji se moze utaknuti s vanjske strane sasije, si. 1040 dolje, desno.

Ako ne, onda ne smijemo zaboraviti da je bakar bolji od mjeprilike.

SL

10-43.

Glavne dimenzije i oblik limova za gradnju sasije i pregrada tranztstorskom konvertoru za prijem 432 MHz

it

276

pa cemo sve limove skrojiti iz bakrenog lima, formirati sasiju, zalemiti je i onda jo§ ugraditi predi,

grade. One mogu biti ucvrscene sarafima, a povrh toga jos i zalemljene da kontakti budu sto bolji. Najprije treba montirati sve ko aksijalne titrajne krugove, onda tranzistore, pa sve ostalo. Kod prikljucivanja tranzistora treba paziti da se ne pregrijavaju. To znaci da lemiti treba sa vrucim lemilom, bez dugotrajnog zagrijavanja. Pri tome treba prikljucne zice drzati medu deljustima plosnatih klijesta koje odvode toplinu. Samu lemilicu je

zavoja sa odvojkom iza prvoga, racunajuci od hladnog kraja. To je onaj kraj zavojnice koji nije spojen
s kolektorom tranzistora TR$. Zavojnica JU je na istom tijelu, uz hladni kraj zavojnice Ls. Ona ima 2 zavoja, namotana istim smjerom

kao

Ls.

4,5 zavoja koji su namotani na promjeru od 9 mm, bez tijela. Zica je debela 1 mm, a duzina zavojnice je oko 15 mm. Odvojci dolaze iza prvog i iza drugog

Zavojnica Lr ima

zavoja.

Kvarcov kristal treba da bude brusen za direktno pobudivanje na

dobro uzemljiti. Montiranje i spajanje ostalih sastavnih dijelova nece predstavljati problem, osim mozda emiterskih prikljucaka u visokofrekventnom dijelu. Ovdje treba otpornik od 1 kQ najprije zalemiti na provodni kondenzator Cif zatim kondenzator izmedu sipke Li i drugog kraja otpornika, blizu otvora na pregradi, kroz koji prolazi emiterska prikljucna zica tranzistora TRu Pri tome treba preko ove tranzistorske zice navuci komadic izolirajuce »bu£ir-cijevk, pa onda zalemiti na tacku u kojoj su spojeni kondenzator C* i otpornik. Jednako treba postupiti

d

i

u

slijedecem pregratku.

svom petom »overtonu«. Ta je frekvencija na njemu napisana i za medufrekvenciju od 14 MHz ona treba da bude 69,666 MHz. Dok je neki osjetljivi apsorpcioni valomjer (ili grid-dip-metar koji sam ne oscilira), namjesten na 70 MHz i svojom zavojnicom primaknut zavojnici La oscilatora, treba polagano okretati jezgricu da ona ulazi sve dublje u unutrasnjost Ls. Oscilator de naglo »uskociti« otprilike kad jezgrica bude dopola uSarafljena, da se oscilacije postepeno oslabljuju ako dalje okrecemo jezgricu istim smjerom. Pravilan polozaj jezgrice je oko cetvrt okretaja iza onoga u kojem su se pojavile oscilacije.
Ako nekom visokofrekventnom sondom dotaknemo kolektor trannici L?
,

Vjerojatno ce biti prilicno tesko nabaviti provodne kondenzatore CV, Cs, Cb i Cio. U takvom slucaju cemo odrectene vodove provuci kroz izolatorske cepice koje stavimo u pri-

premljene rape na Sasiji (C na si. 1043). Ove vodove treba najkracim putem blokirati na sasiju plosnatim keramickim kondenzatorima od po 1 do 2 nF kapaciteta. Takvi su kondenzatori bili upotrebljeni i kod originalnog modela, pa ih vidimo^ u obliku okruglih plocica na gornjoj
strani sasije
tijelo
si.

TRd ili odvojak na zavojna koji je prikljudena dioda D2 moci cemo utvrditi postojanje VF napona koji se kondenzatorom Cu moze dovesti do maksimuma.
zistora

U

blizini L? ce samo vrlo osjetljivi apsorpcioni valomjer izmjeriti frekvenciju 209 MHz. Normalni grid-diper je redovito za tu svrhu pre-

malo

osjetljiv.

1040.

Zavojnicu Li treba namotati na koje ima dopromjera 10 bru kratkovalnu VF jezgricu. Potrebno je oko 22 zavoja lakirane, bakrene zice 0,4 mm. Odvojci su iza 5. i iza 11. zavoja. I zavojnice Ls i Le dolaze na takvo tijelo. Ls ima 8

mm

to postigli, treba VF dotaci drugu stranu diode Dz, tj. ondje gdje je ona spojena sa Ls. Pri tome neka je kondenzator Cw stavljen na svoj maksimalni kapacitet. Smanjujuci njegov kapacitet naci cemo resonanciju na dva mjesta. Druga resonancija je ona prava, na 418 MHz. U tacnost frek-

Kad smo

sondom

277

mozemo uvjeriti improviziranim Lecherovim zicama ili vrlo osjetljxvim apsorpcionim valomje rom. Ovakvo ugadanje oscilatora i
vencije se

dok prvi VF stupanj pocne osciliraTada malo povecamo Ri da oscilacije prestanu a pojacanje da bude maksimalno. U prvom stupnju je
ti.

umnozivaca frekvencije je vrlo vazno za ispravan rad konvertora.
Ugadanje visokofrekventnih titrajnih krugova za 432 MHz takoder je vazno, ali je mnogo jednqstavnije,

ako raspolazemo pogodnim signalom takve frekvencije. Za ovu svrhu moze posluziti treca harmo-

nicka frekvencija jaceg dvometarskog signala, ako npr. ukljucimo nas dvometarski odasiljac, postavljen blizu 70-centimetarskog konvertora koji ugadamo. Frekvencija dvo-

metarskog davaca mora
144,0 i 144,1 MHz, a ra biti spojen na

biti

izmedu

potrebno zadrzati veliko pojacanje jer bi inace odnos signal/ sum bio losiji. Pojacanje u drugom stupnju ovisi o otporniku R2. Ovaj cemo postaviti na takvu vrijednost da postignemo ukupno pojacanje koje nam je potrebno obzirom na prikljuceni prijemnik, Treba naglasiti da drugi stupanj vise ne utjece na kvalitetu prijema jer ne mijenja prvim stupnjem postignuti odnos izmedu signala i §uma. Taj ce odnos biti vrlo dobar, ako smo u konvertor ugradili navedene tipove tranzistora.

njegov izlaz moprikladnu laznu

antenu, »vestacku«) (»umjetnu«, Bez takvog signala bi jedva bilo moguce ugoditi tri titrajna kruga od kojih svaki ima prilicno visok
Q-faktor.

Odvojci na Li, L2 i Ls, na mjestikoja su navedena uz sL 1041, osigurat ce tako dobar rad konvertora da ce vecina graditelja biti za-

ma

dovoljna.

Tko

zeli ostvariti najbolji

moguci odnos signal/sum, moze to
postici strpljivim trazenjem jos boljih mjesta za odvojke. To je moguce samo onda ako se raspolaze

Na izlaz konvertora prikljucimo 20-metarski amaterski kratkovalni prijemnik, a na ulaz konvertora u
taknemo
15

do

17

cm dugu

krutu

zicu koja ce sluziti kao pomocna antena. Istovremeno koaksijalnu ulaznu prikljucnicu premostimo sa neinduktivnim otpornikom od 50 do 60 Q. Promjenljive otpornike Ri i Rs stavimo na najvecu vrijednost qtpora i, u prisutnosti signala, dotjerujemo &, Ct, Cs i Li tako da se na 20-metarskom prijemniku cuje najjaci signal, sto mozemo kontrolirati i na S-metru ako ga ovaj ima. Kad smo to postigli pokusajmo popraviti polozaj kondenzatora Cie. Vec smo rekli da ce biti nekoliko resoce nancija, ali samo kod 418 biti konverzija optimalna i signal na 20-metarskom prijemniku najjaci. To je onda i »pravi« polozaj kon-

specijalnim signal-generatorom kod kojega prikljucni koaksijalni kabel ima osiguranje od refleksije i stojnih valova. Uz nepovoljne ove odnose konvertor je nestabilan, sto potpuno onemogucuje njegovo daljnje pobolj§avanje.

Uz pravilno opterecenje antenske prikljucnice prvi ce VF stupanj zapoceti da oscilira kad napon izmedu one tacke gdje se sastaju Ri i Rs i
Sasije dosegne oko 5 V. Ako oscilacija nema ni onda kad je Ri sma-

MHz

njen na minimum, treba ili C* spodalje od uzemljenog kraja sipke hi ili pomaknuti antenski odvojak blize »zemlji«.
jiti

denzatora

Cl6.

Sada cemo izvaditi iz ulazne koaksijalne prikljucnice pomocnu antenu. Neinduktivnim otpornikom od 50 do 60 Q, malih geometrij skill dimenzija (npr. cetvrtvatnim), premostit cemo ulaznu prikljucnicu i polagano smanjivati otpor Ri sve
278

Moze se dogoditi da prvi VF stupanj oscilira vec kod napona koji je manji od 4,5 V. Tada se antena mora tjesnije vezati na hi pomicuci njezin odvojak navise po toj sipki, naili prikljuSak kondenzatora nize, Pri tome treba nastojati da se postigne sto vece pojacanje uz

d

najmanji mogudi sum.

Maksimalno pojacanje koje se

moze postici prvim stupnjem iznosi oko 20 dB. Uz to ce propusni pojas frekvencija za razliku od 3 dB
biti manji od 300 kHz. Optimalni odnos signal/sum je ovdje lakse postici
ili

ugadanjem signalgeneratorom
vrlo slabih signala nego

ke na vitroplastu moramo ipak smatrati kompromisnim rjesenjima, ako ih uporedimo sa resonatorima koaksijalnog tipa (si. 10-42). Unatoc toga i mnoge tvornice, koje proizvode pojedine sklopove i pripremaju »kitove« za amatere, idu takvim

pomocu
moze

putem.

li

upotrebom generatora suma. Razumije se da se takav konversagraditi
biti
i

Shema konvertora
sa

za 432

MHz

tor

za medufrekkristal

venciju od 28

MHz, Kvarcov

mora onda

ciju od 67,333 da je ugodena i zavojnica Ls. Titrajni krug LiCu ugada se na 202 MHz, a LsCie na 404 MHz. Mijesanjem ove izlazi medufrekvencije sa 432 frekvencija od 28 MHz.

brusen za frekvenMHz na koju treba

stampanim trakovima, po uzoru na amaterima dobro poznati i cesto upotrebljavani »MINIX-MRK-10«, vidimo na sL 1044. On ima dva stupnja visokofrekventnog pojacanja s tranzistorima koji su osobito pogodni za ove frekvencije: AF 279, ili BF 679. Oscilator ima takoder dva stupnja. Tranzistor TRs je oscilator na frekvenciji 134,666 MHz, za koju je bruSen i overtonski kvarc Q. Tranzistori BF 357, BF 173 i BF 224

MHz

Ovakvi UKV konvertori za declmetarske valove, koji se grade iz limenih plocica, ne privlace i ne odusevljavaju one amatere koji ne znaju obradivati lim. Nisu to teski poslovi, ali mnogi nemaju cime rezati i savijati lim i odustaju od ovakvih gradnja. U novije vrijeme ama teri si pomazu na taj nacin da umjesto limenih plocica upotrebljavaju bakrom kasirani pertinaks
ili,

ovdje su potpuno zadovoljili. 77k

MHz. Osim BF
tranzistor

je utrostrucivac frekvencije na 404 173 ili BF 224 poka-

zao se kao dobar utrostru£iya£ na ovim vrlo visokim frekvencijama i

BFY

90.

Ls, La i Li predstavljaju induktivitete titrajnih krugova. Prva dva treba sa njihovim

Bakreni traci

jos bolje, kasirani vitroplast. Iz takvog se materijala lako mogu izrezati sve potrebne stranice, pregrade,

trimerskim kondenzatorima (mak simalno 5 pF!) dovesti u resonanciju na 433 MHz. Treci mora resonirati na 404 MHz. Petlja od zice L$ i medusobno spojene petlje Ls
i

osnovice
koji

i

poklopci za UKV-uredaje
izgled

onda imaju

kao na

si.

1042. Vitroplast-plocice se lako rezu i obicnim skarama za lim, a lako ih je medusobno zalemiti da sve bude dobro i uredno nacinjeno. Na nekim mjestima ce biti spretnije iskoristiti jednostruko, a na drugima ^dvostruko kasirani materijal. Tako
?izvana

dolazi obicno jednostruko kasiran materijal koji se okrene tako da bakar »gleda« u unutrasnjost. Pregrade su cesto od dvostruko kaSiranog materijala, ali tada ih treba zalemiti sa obje strane. Amatersiea
snalazljivost mnogo pomaze pri tome, kao i savjeti onih koji su vec radili na taj nacin.

Le omogucuju induktivnu vezu sa pripadajucim titrajnim krugovima. Dvostruka petlja Ls+Lg uzima dvije frekvencije, ulaznu i oscilatorsku, odvodeci ih obje na tranzistor TR&, gdje se mijesaju i daju medufrekvenciju u opsegu od 28 do 30 MHz, omogucujuci prijem 70-centimetarskog UKV podrucja izmedu 432

i

434 MHz. Kao medufrekventno pojacalo sluzi neki 10-metarski pnjemnik, zajedno sa svim svojim stup-

njevima.

Veci broj ce biti onih koji nastoje da izbjegnu »limariju«, zadovoIjavajuci se cak i sa malo manjim uspjesima. »Stampane« bakrene tra

Antena se prikljucuje na koaksi: jalnu prikljucnicu kod A. Trimerski kondenzator od 20 pF i zayomica Li Eormiraju serijski titrajm krug za prijemne frekvencije. Treba ga ugona antenu diti tako da prilagodenje bude naibolje. To se postize onda
.279

ima
U33MH1)
250
fRI =

pmnm
TR4
L8
L9

J?^^ i^^
US
4=
;10n

1^

+J10ji

TR2

=

TR3

=

AF279 (BF679,BF660)

OMF (28...30MHz;

TR4= TR5*BF357{BF173,BFY90)

J
SZ. i0-44.

-°a
preinaka. Izlazni medufrekventni titrajni krug, u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRs mora se promijeniti. Cs ima, za tu svrhu, samo 15 pF, a takoder manje: 68 pF. I zavojnica Lio mora biti manja. Najbolje je odrediti je dip-metrom, i onda ugraditi i ugoditi na maksimum signala (ili suma!)

Shenta konvertora »Minix~MRK-10« kao primjer 70-centimetarskog konvertora za transpoziciju u desetmetarski opseg. Moguce je postici i transpoziciju u dvometarsko podrudje, vidi tekst

kada se 70-centimetarski signali najgtasnije cuju, uz sto manji sum.
se to postigne treba ugadanje obaviti primajuci neki v-r-l-o s-l-a-b-i signal, na granici suma. Kad se takav signal najbolje cuje, postigli smo najpovoljniji odnos signal/ /Sum! Prije toga, razumije se, morali smo i ostale titrajne krugove dovesti na »maksimum«. Oscilatorski titrajni krug je tu mali izuzetak. Jezgricu kojom se ugada induktivitet zavojnice Lb moramo ostaviti u takvom polozaju, neposredno uz maksimum, da oscilacije na overtonskoj frekvenciji kvarca odmah »uskoce«, cim prikljucimo napon od 12 V (za napajanje konvertora).

Da

d

opsega (145 MHz). pokazuju kako je nacinjen takav konvertor. U nasem casopisu »Radio-amausred
SI. 10-45 i si. 10-46

MF

ter«,

br.

6/1980. opisao je

YU2LW

Konvertor »MINIX-MRK-2«

raz-

likuje se od opisanog samo po tome sto je nacinjen za medufrekvenciju od 144 do 146 MHz. To znaci, da se iza ovoga ne prikljucuje desetme-

dvometarski prijemnik. tu svrhu kvarc Q mora biti za frekvenciju 96,0 MHz. Utrostrucivanjem se dobije 288 MHz, potrebmh za transpoziciju 70-centimetarskog
tarski, vec

U

valnog
(432

podrucja
288

u dvometarsko
Jacim zatvara:

=

144).

njem trimera moze se Lr ugoditi i na 288 MHz, bez ikakvih drugih
280

SI

10-45.

Pogted na 70-centimetarski konvertor »Minix-MRK-10«

od

do

9)

tice izrazavanja razli6i-

tih velicina

se citaju direktno zivacu (»display«)

pomocu brojaka koje na nekom pokaa ne posredno,

prema otklonu kazaljke na mjer-

nom

instrumentu. U tehnici ultravisokih frekvencija rijec »interdigitalan« doslovno znaci »izmedu prstislikovitom izrazavanju

ju« (latinski: »inter« - izmedu; »digitus« = prst). Da se doista radi o
tzv.

mozemo

se uvjeriti jednim
10-47.

pogledom na sL

SL 1046.

Isti

konvertor s druge stra-

Na lijevoj strani sL 1047 je terdigitalni filter/konvertor za prijem signala kojima je frekvencija
u
24-centimetarskom

m

ne; lijep je primjer uzorne gradnje uredaja za tako visoke frekvencije

amaterskom

uspjelu konstrukciju 70-centimetarskog konvertora. Upotrebljena je stampana plocica za koju je potreban vitroplast kasiran bakrom sa* mo sa jedne strane. Do danas je vec mnogo nasih radio-amatera sagradilo taj konvertor i moze se samo preporuciti da to i ostali, koji su zainteresirani za prijem na decimetarskim valovima, nacine. Tamo je vrlo dobar opis gradnje. Zato necemo ovdje ponavljati sto je tamo receno.

opsegu. Bakrene, posrebrene cijeyi stiA, B, C, D, i E montirane su na ienke oklopne kutije (125 X 60 X ^20 mm) tako da su tri s jedne i dvije naizmjenice s druge strane. One ulaze u postojece meduprostore, kao prsti jedne ruke medu prste

druge ruke.

Svaka od
51

tih

bakrenih
10

vanjski promjer

mm

cijevi
i

ima

duzinu

sredine cijevi susjedne je 21 mm, a do sredine montirane su simetricno uoklopnoj kutiji. Ova je takoder nacmjena od bakra i neka bude posrebrena,

mm, Razmak od

ako

Konvertor za prijem amaterskog opsega od 1296 MHz
Prelazenjem na sve vise frekvenna nove probleme koje treba rjesavati pronalazeci nove puteve. Prijemna tehnika za frekvencije preko 1000 MHz
cije nailazimo uvijek
(1

koaksijalnu prikljucnicu K spaia se antena za prijem frekveti-

je

moguce.

Na

cija

GHz).
cijevi

u opsegu od 1296 MHz ( = 1,296 Pomocu dva vijka koji se moili

manje uvrnuti u supl)inu D, dovode se u resonanciju usred prijemnog opsega.
eu vise

B

i

ciia

GHz) bitno

se razlikuje

od onoga
s pri-

na sto smo se privikli radeci

jemnicima za nize frekvencije.
Bitnu novost, kojom se tehnika prijema ovih ultravisokih frekvencija razlikuje od dosadasnje tehniuz ke za nize frekvencije, jest primjena tzv. »interdigiostalo

bude oko 28 MHz, potrebno je da kao konverzijsku frekvenciju imamo 1268 MHz. v Nju postizemo umnazanjem, pocevsi sa 52,833 Mrtz. Za tu je frekvenciju nacinjen knknstal Q. To je overtonski kvarcov pobustal koji se na toj frekvenciji
duje tranzistorom TRi, zahvaljujuci prisutnosti titrajnog kruga sa zavoj-

Zelimo

li

da

nam

medufrekven-

talnih«

filtera

i

konvertora. Ne, to nije

»interdigitalnih« u vezi s di-

nicom

gitalnom eiektronickom tehnikom!

U

(engl.

digitalnoj »digit«

elektronici

se

naziv

brojka,

znamenka

da krugu). Taj titrajni krug treba resonira na odabrani overton kvarkolektorskom sa (52,833 MHz). U strujnom krugu istog tranzistora je
281

U

(u

emiterskom strujnom

-0+24V

c zf 1

a ^

1=1

T
IOji

1?1P^*
OKLOPNA KUTUA

125x60xi0mm

^"^^W^
_[/M(2mA)

i '^ i r

'CTn
"

(28-MHz)

2N918{BFY90) TR2 = 2N3866
TR1 =

D1 = H.R 5082-2577 2-2577

TR3 = 40673 {3N200J 3N2011

D2 = HP 5082>-2fl1l -2811

^^
*~1

C

Y^
"

tnTi

•-•

It—*

St.

UJ?™??™? kristalom l umnazanjem frekvencije od 52,833 MHz na me MHz kci sa »post-mikser« pojadalom na 28 MHz. Li = U = 18 zav I 10,5 mm,CuL, oko 1,5 uff; Ls = 10 zavoja, kao Li i U oko 0,5 uH; U = - U = 6 zavoja kao Li, oko 0,2 ^H; sve na od 6,3 mm, sa jezgricom. U = bakrena traka 12,7 x 63,5 mm. VFP = 33 )xH
1
>'

1047. Inter digitalni konvertor sa Schottky-jevim diodama, Di
l
,

i

D

2

-

f

zavojnica Li. Ona, zajedno s kondenzatorom od 5 pF, resonira na tri putavisu frekvenciju (158,5 MHz), kao i zavojnica Ls. Obje ove zavojnice sacinjavaju bandfilter za utrostrudenu frekvenciju tako da ona,
filtrirana

imaju vrlo malen

vlastiti kapacitet.

Syaki znatniji kapacitet diode bio bi pravi »kratak spoj« za tako visoku frekvenciju! Ona mora imati i najbolja ispravljacka svojstva, ta-

u

bandfilteru,

stize

u

udvostrucivacki stupanj s tranzistoTR2. Ovdje se postize frekvencija od 317 MHz. Buduci da su to vec prilicno visoke frekvencije, potrebno je odabrati pogodne tranzi-

ko da napon koji se moze mjeriti na kondenzatoru C2 dosegne —1,5 V,
unatoc opterecenju sa 82 Q. Ovim zahtjevima danas odgovaraju samo Schottky-jeve diode, pa konstruktor (W2CQH) preporucuje diode »Hewlett-Packard-5082-2577«
iste tvornice.
ili

rom

store.
ili

Kao TRi moze
90,

BFY

a kao

se staviti 2N918 TRs dolazi u obzir

»5082-2835«
biti slic-

2N3866. Navikli smo da taj tranzistor vidimo u predajnicima. Ovdje ga treba staviti da bi titraji frekvencije 317 MHz bili dovoljno sna2ni,^ jer ih ceka daljnje umnazanje. Njih je jos potrebno ucetverostruciti na 1268 MHz. To se postize dio-

Dioda Di takoder mora
nih kvaliteta.

sluzi za mijesanje. Spojena je na kraj cijevi C u kojoj se induciraju naponi frek-

Ona

dom

£2.

se upotrebiti

Izbor diode D2 je kritican. Mogu samo one diode koje

(od D) i frekvencije koju primamo, 1296 MHz (od MK\ dvi J e frekvencije se u diodi mijeSaju; dakako, ukoliko je dioda za to sposobna! I ona mora imati vrlo malen vlastiti kapacitet i mora brzo shjediti sve promjene VF na-

vencije 1268

MHz

VF

V?

282

pona. I dioda Di mora zato biti Schottky-dioda, npr. »Hewlett-Packard-5082-2811«
ili

»5082-2835«.

Kod ugadanja
kod M,

ukljuciti
svi

Kada su

konvertora treba, miliampermetar. titrajni krugovi u osci-

latorskom lancu, s tranzistorima TRi i TRz, kao i cijev D u interdigitalnom konvertoru, ugodeni optimalno, mora miliampermetar pokazivati struju oko 2 mA.
Cijev B interdigitalnog konvertora dovodi se u resonanciju s pri-

jemnim frekvencijama tako da prijem nekog slabog signala bude maksimalno glasan uz najmanji sum.

St. 1048. Izgled interdigitalnog konvertora s pripadajucim stupnjevima,

prema shemi na

si.

10-47

Mijesanjem (u diodi Di) postize se medufrekvencija. Buduci da su signal! na medufrekvenciji jos vrlo slabi (nema VF pojacanja!) potrebno je tzv. »post-mikser pojacalo*. Ulogu tog medufrekventnog pretpojacala vrsi tranzistor TRs. Ovo pojacalo mora biti malosumno. Zato je najbolje da se upotrebi tranzistor koji ce, uz malen sum, dati dosta veliko pojacanje. Ovim zahtjevima zadovoljava MOSFET, kao sto
je 40673, 3N200 ili 3N20L Zavojnica Li i kondenzator Ce pripadaju ulaz-

Podaci o radu takvog konvertora
vrlo su ohrabrujuci. Oni obecavaju ukupno pojacanje koje dostize 20 sirokom pridB u citavom 2 jemnom opsegu. Pri tome je potiskivanje zrcalnih frekvencija barem 18 dB, sto govori o vrlo dobrim svojstvima interdigitalnih resonatora. uz upotrebu naveKazu, da sum

MHz

poluvodickih elemenata nije veci od 5,5 dB. Obzirom na opseg frekvencije to je vrlo dobar rezultat. Izgled gotovog konvertora

denih

nom
28

titrajnom krugu, dok zavojnica

je

Lt pripada izlaznom titrajnom kru-

gu na medufrekvenciji u opsegu od

do 30 MHz. Taj izlazni titrajni krug mora biti sirokopojasnih svojstava pa je prigusen otpornikom od
4,7

na si. 1048. Obzirom na to, da je za nase amatere jedini ozbiljniji problem nabavka sotki-dioda, uz poznatu snalazljivost, nadajmo se da ce naskoro
uslijediti

osvajanje

i

ovih

kQ.

frekvencija.

283

11

KRATKOVALNI PREDAJNICI
VRSTE PREDAJNIKA
Predajnik (davac, odasiljac)
zi

slu-

za proizvodnju visokofrekventnih signala koji prenose poruke i sluze za sporazumijevanje izmedu radio-stanica, I u amaterskoj radio-stanici je predajnik, uz prijemnik, jedan od bitnih dijelova.

trebnu energiju visokofrekventnim titrajima daje onda slijedeci stupanj, PA, si. 1Mb. Internacionalno upotrebljavana kratica PA oznacu-

a)

b)

U

radio-amaterskom predajniku

CO
{VFO»

upotrebljavaju se i tranzistori i elektronske cijevi u razlicitim stupnjevima. U oscilatorima, umnoziva-

cima

frekvencije,
i

stupnjevima

konverzionim poja£a!ima snage

c)

se redovito naci tranzistori. Elektronske cijevi se ceSce susrecu u izlaznim pojacalima snage, osobito u tzv. linearnim snaznim pojacalima, ali mogu posluziti i drugdje

mogu

—H
I

BUR
I

L-*j

MULT.

L

u predajniku.
Nai jednostavniji predajnik za
ted)
1

legrafiju (CW) ima samo jedan stupanj. To je oscilator (si. IMa) koji

»proradi« svakiput kad nritisnemo rucicu telegrafskog tipkala (»tastera«). Proizvedene visokofrekventne titraje treba odvesti k anteni. Od nje odlaze elektromagnetski valovi u prostor. Po^onsku energiju za u prostor. Pogonsku energiju za predajnik, dobije iz elektricne mreze preko posebnog ispravljaca, iz akumulatorske baterije, iz galvanskih baterija ili iz nekog pretvaraca (vidi poglavlje o izvorima elektricne energije i poglavlje o prevoznim i prenosnim radio-uredajima). pesce se upotrebliavaju predajnici koji, osim oscilatora, imaju i druge stupnjeve. Ako predajnik ima dva stupnja, oscilator je manje op-

terecen

i

moze

stabilnije raditi. Po-

je

pojacalo

snage

(engl.

»Power

Amplifier^). Takvo se pojacalo redovito nalazi na kraju niza stupnje-

va u svim savremenim predajnicima
(sL 11-1).

Oscilator s kvarcovim kristalom, (engl ^Crystal Oscillator«), ie raditi samo na onoj frekvenciji koja je odredena samim kristalom. Ima li predajnik oscilator s promjenljivom frekvencijom, tzv. VFO (engl. »Variable Frequency Oscillators), opseg radnih frekvencija od-

CO

mo

telegrafiju ili za frekventno modulirani signal nema poteskoce, ali se npr., gotovi SSB-signali (engl. »Single Sideband« jedan bocni pojas) ne smiju umnazati! Takvi signali postaju umnazanjem nerazumljivi.
f

Za

Predajnici za sve vrste signala

grade se najcesce prema principu koji je prikazan blok-shemom, si. 11-ld. Stabilnim oscilatorom (VFO) moze se obuhvatiti neki pogodno

reden je konstrukcijom VFO-a i, redovito, obuhvaca samo jedno amatersko valno podrucje ili tek dio njega, npr,, samo onaj dio koji je pedviden za rad telegrafijom, si.

odabran opseg, npr., od ukupno 500 kHz (recimo: od 5 do 5,5 MHz, ili
drukcije).

Kristalni

oscilator

(CO)

ima takvu frekvenciju da njenim mijesanjem s frekvencijom VFO-a
postizemo transpoziciju (premje§tanje) tih 500 kHz u bilo koji amaterski opseg. Ako kristalni oscilator ima vi£e razlicitih kristala, mijesanjem u stupnju MIKS. (engl. »Mix~ er« onaj koji mijesa) postizemo veci broj opsega. Dakako, mijesanjem se dobiva mnogo produkata, i pozeljnih i nepozeljnih. Iz te smjese treba najprije izdvojiti ono sto nam je potrebno. Za tu svrhu
sluzi

1Mb.
Vece mogucnosti rada osigurane ako u predajniku postoji mogucnost umnazanja frekvencije. Vecina
su,

amaterskih valnih podrucja obuhvaca frekvencije koje su u jednostavnim medusobnim odnosima. Tako udvostrucivanjem frekvencije se moze, pocevSi sa 80-metarskim opsegom, postici frekvencije 40-metarskog, zatim 20-metarskog i, konacno, 10-metarskog opsega. Utrostrudivanjem frekvencije od 7 MHz lako se postizu frekvencije 15-metarskog
opsega.

=

poseban filter. U najjednostavniiem slucaju taj se filter sastoji od samo jednog titrajnog kruga,
ukoliko nezeljeni produkti mijesanja nisu prejaki. Ako ih je, medutim vise jakih, koji bi mogli smetati, filter

Na

si.

11-lc stupanj za

um-

nozavanje frekvencije oznacen je slovima MULT. (engl. ^Multipliers). Izmedu stupnja za umnozavanje frekvencije i oscilatora obicno se stavlja jo§ jedan stupanj za odjeljivanje, BUFF. (engL »Buffer«; njem. »Puffer« = odbojnik, npr. na zeljeznickom vagonu!). Zadaca takyom stupnju je da se osigura malo i jednolicno opterecenje oscilatora, te da se sprijeci povratno djelovanje ostalih stupnjeva u predajniku na rad oscilatora. Umnozavanje frekvencije primjenjuje se i onda, kad je potrebno da oscilator radi na sto nizim frekvencijama. Lakse je, naime, nadiniti stabilan oscilator, lakse ga je frekventno modtdirati i si. Umnozava-

mora

biti bolji.

On mora

osigurati da iz predajnika izade samo ona frekvencija koju zelimo emitirati! U primjeru na si. 11-le je blok-shema predajnika u kojemu se radna frekvencija priprema tzv. sintesastavljazom (grc. »synthesis« nje). Takvi predajnici imaju cesto

=

i

poseban,

tzv.
(lat.

frekvencije

digitalni pokazivac »digitus« prst;

u matematici: brojka; od nekadaSnjeg racimanja na prste!). I sinte-

zom pripremljena
cati

frekvencija

mora

se filtrirati, »ocistiti« od nepozeljnih primjesa, zatim je treba poja-

njem moze se onda »doci« na odredenu radnu frekvenciju predajnika. Ipak se tim putem ne moze uvijek!

(POJACALO + POBuD.) da joj snaga bude dovoljno velika za pobudivanje izlaznog stupnja (PA).
Pobudni stupanj
11-le) je
(si.

11-ld

i

si.

vec pojadalo koje bi moglo

285

kod frekventne modulacije miplitudne modulacije se je. sve zadatke obave uz malenu snagu. »Otd Mam ili »Old Tirner«) koji su nekada upotrebljavali ovako nesto »demodirano«.i kao izlazno u predajnicimale snage. latori). barem ne zbog cijene smije zaboraviti. 11-2 i si. spojenih jedan iza drugoga. Bilo je to potrebno u doba kad su elektronske cijevi bile najskuplji daja. Zato je potrebno da se izmedu izlaznog stupnja predajnika i antene uviiek ukljuci jos neka vrsta filtera. a tranzistori su barem oni male snage. makar malu snagu. -tehnici ima vise vrsta. sve veca je opasnost da on emitira i nezeljene frekvencije. Tamo cemo govoriti i o posebnim uvjetima kojima moraju zadovoljiti stupnjevi odgovarajucih predajnika. tek nekoliko milivata. Mozda je tako. nastojalo se sagra predajnik sa sto manjim bro jem cijevi. »la denje. u slucaju potrebe. kakvi dolaze u obzir za gradnju oscilatora postali jeftini. sa ciljem da se postigne sto kvalitetniji signal. od njem. Za sheme predainika na si. kad su »vladale« elektronske cijevi. Razmjerno najjednostavniji su predajnici za telegrafiju. Zato su jednocijevni pre dajnici bili veoma rasireni. Kod am- jedi u ritmu govora mijenja amplituda (i telegrafija je vrsta amplitudne modulacijel). »tasten« doticati. ali se nikad ne sastavni dio radio-ure- Danas je situacija sasvim drukDanas vise nitko ne nastoji da mu predajnik ima sto manji broj stupnjeva. pa i za predajnike. Sto je snaga predajnika veca. Cijev je danas u oscilatoru definitivno zamijenjena tranzistorima. onaj za predajnik kao i onaj za prijemnik. OSCILATORI Oscilatori u predajnicima se danas vise ne razlikuju od oscilatora koji su potrebni za rad prijemnika. simalno dopustena za -amaterskih stanica (2 rad kW radioza ope- da citav predajnik ima sto manje stupnjeva. nacin oblacenja u »modi«. Modulacija u radio(franc. Njegova snaga moze biti vrlo malena. Za radio-veze telefonijom potrebno je da se na neki nacin »moduiira« emitirani visokofrekventni signal u skladu s niskim frekvencija- = »aktivnih« elemenata. Cijena im je cesto niza od cijene nekih drugih sastavnih dijelova! Tranzistorski oscilator. »la mode« = nacin. jenja se frekvencija i faza VF titraSSB signal je. 2elimo li da nam predajnik daje snagu koja je mak- posluziti ma Nekada se trazilo da vec sam oscilator daje neku. Pritom se nastoji da svi stupnjevi. ali i danas. 11-1. moguce je na taj na^in 286 . zapravo. nacin mijenjanja VF signala prilagoden NF frekvencijama govora). kao i razlicite nacine prikljucivanja telegrafskog tipkala (»tastera«. samo dio amolitudno moduliranog signala. Ovo nije nacrtano na si. treba da daje ciste i sto stabilnije oscilacije. kako cemo kasnije jos vidjeti. Njih cemo opisati u ovom poglavlju. osobito diti najvaznijim vrstama modulacije bit ce govora u posebnim poglavljima. 11-3 neki ce reci da pobuduju »nostalgiju« kod onih OM ili OT (engl. O oscilatorima je bilo govora u poglavlju 8 (Visokofrekventni osciSve sto je tamo receno vrt podjednako za sve uredaje u kojima se primjenjuju oscilatori. O UMN02AVANJE FREKVENCIJE U doba. — — ma. Ostalim stupnjevima se povjerava i promjena frekvencije i pojadanje signala. a kojima se formira i modtdira signal. dirati) i drugog pribora. neovisno o promjenama pogonskog napona i o promjenama temperature okoline. sadrzanim u ljudskom govoru modulation^ — prilagomijenjanje na odreden nacin. medu amaterima. cija! ratore najvise klase!) u predajniku ce biti potreban veci broj pobudnih stupnjeva.

) mora biti skoro sasvim za287 . Promjene jakosti anodne struje pri ugadanju izlaznog titrajnog kruga L1C1 u predajniku prema si 11-2 poslati je u antenu. Frekvenciju odreduJ. Shema predajnika s pento- dom. Na tome druga mrezica pentode djekao kapacitivno (preko 10 nF) »uzemljena« anoda oscilatora. titrajni krug ugona frekvenciju od 21 MHz. Taj odvojak treba odabrati tako da se jos opaza malen pad anodne struje. Ako je kvarc bruSen za frekvenciju od 3. To se obicno ne radi.5 MHz. Kazemo da smo frekvenciju udyostrucili. Promjenljivi kondenzator (500 pF. kao i EL3. Inace bx cijev mogla biti preopterecena Prejakom anodnom strujom. EL83. Dakako. ii-2. I utrostrucivanje frekvencije je moguce. Jos ce nam biti manja snaga ako LtCi ugodimo na cetiri puta visa frekvenciju (14 MHz). Frekvencija je odredena kvarcovim kristalom Q Ipak s time se ne smije pretjerati. 11-3. si. kad je titrajni ci oscilator izuzetnim prilikama i ona omogucuje izgradnju upotrebljivog predajnika. Treba paziti da frekvencija ostane stabilna. EL11. Pri pobuduju nom ze mijenjati frekvencija (VFO). Posebno su se. harmonicke frekvencije moguce je ugoditi titrajni krug LiCi i tako jednu od njih »isfiltrirati« i jos i Na te vise n«opt«r«£tne KAPACITET SI. sadrzi osim osnovne frekven- opt«rt£«no ko anode cije one visih harmonickih. Ona.krug LiCi ugoden na frekvenciju j J y nT ! M -t'--' jf Y">' ' | vfp T -T^ !0n ! f kod A na odvojak zavojnice Li. Elektronska cijev E. Pritom titrajni krug sa za- — — u vojnicom Li ima velik kapacitet. 6L6 ili 6AG7. i trebljiv predajnik sa uspjesno naciniti upoelektronskom iz izvadenom nekog starog radio-prijemnika. ali (preko tipkala Ti). Snaga na toj dvostrukoj frekvenciji je manja nego na vrlo brzo cijevi. stanje predaj- S/. EL81. Kada se ukljuluje shema predajnika s pentodom kojemu se frekvencija moze mijenjati. Antena se prikljucuje je spojena Ona cama za optereceno nika. mozemo anodni titrajni krug ugoditi na dvostruku vrijednost. Vise mogucnosti pruza primjena oscilatora kojemu se moditi mozemo anodni zahvaljujuci kapacitivrazdjelniku (27 + 100 pF) izmedu prve mrezice i »minusa«. i danas! Oscilatorski dio je nacinjen sa katodnom povratnom vezom. Ako je Q brusen za 7 MHz. dakle. Ta je struja najmanja. ako anodni titrajni krug nije ugoden. jer predajnik kod takvog ucetverostrucivanja frekvencije radi veoma neekonomicno. u proslosti. na 7 MHz. dooro je da LiCi bude ugoden. maks. Oscilator radi i onda.e kvarcov kristal Q. »proslavile« cijevi 6V6. primjenom kvarca u oscilatoru vezani smo na odredenu frekvenciju. EL86 i mxioge druge. 11-3. si. da preveliko opterecenje anodnog titrajnog kruga ne djeluje na titraje kvarca! Elektricna struja koja tece prenije sinusoidalna. 11-3. 11-2. je kakva izlazna prijemna cijev. si. EL84. Oscilacije se bilo osnovnoj. vidi si. kako je to prikazano crti- kvarca. kada ugodimo titrajni krug. I ta shema bi se mogla 11-4 je proglasiti »nostalgicnom«.

si. iz nekog oscilatora. 11-4. U anodnom strujnom krugu je Znatno vi§e izlazne snage ^ostizu se tzv. Tranzistor.2. Stabilnost emitiranih signala je znatno bolja. Buduci da je titrajni krug LsCs spojen tako da kroz njega te£e i struja sa drejn-elektrode TRi i sa drejn-elektrode TRs. Zato se takav ECO-spojem (engl. To je polovica one vrijednosti koju mora imati signal za odriavanje telegrafskih radio-veza u 80-metarskom amaterskom opsegu. 11-4. »Push-Push-Doubler«). mole doci do nestabilnostl Zato je povoljnije raditi sa udvostrucenjem frekvencije. Veci od njih (1000 pF. U Gejt-elektrode tranzistora TRi i tranzistora TRz uvijek su pobudene udvostrucenje -filter frekvencije. Tranzistor na svojoj bazi nema prednapona. suprotnim fazama VF napona. preko 50% kod udvostru£avanja. a treca mrezica pentode spojena s katodom (kao kod EL84 ili EL86). ne moze teci kroz TR2 1 obrnuto. izlazna snaga koja se moze postici takvim umnozivacem iznosi oko tvoren kada oscilator proizvodi frekvenciju od 1. Visokofrekventni ulazni nanon mora imati amplitudu ve<5u od 0.O+250V tranzistorskog stupnja. kondenzatora od 1 nF (mora izdrzati napon od 1000 V. tranzistora tipa FET sposu na ulazni titrajni krug.) odreduje vezu sa antenom. radi kao pojacalo klase C. da bi mogla poteci kolektorska struja.) Donekle sli&io umnazanje frekvencije s tranzistorima je takoder mogu<Se. »PP dublerom« (od engl. ako je anodm napon 250 VI!) spojen je tzv. dakle. rjede na cetverostruku frekvenciju. Kada potece struja kroz FET TRi. naziva: 11-6. ako izlaznu snagu uporedimo sa onom koju bi se moglo dobiti na frekvenciji /. prigusnica VFP.4f . Zato se TRi i TR2 naizmjenicno otvaraju zatvaraju. Uz dovoljno veliku pobudu (dovoljno velik ulazni VF napon!). naziva spoj »Electron Coupled Oscillator*). 11-5.7 V vencija se Predajnik s pentodom. kao na si. si. maks. a od anode. oko 33% kod utrostrucavanja i oko 25% kod ucetvorostrucavanja frekvencije. Vidi tekst 288 . 11*5. Jednostavan tranzistorski stupanj za umnazanje frekvencije. 3f. dovode se VF titraji frekvencije f. tj.75 MHz. Sa jeni Dva »kolins«) sa zavojni- La i s dva promjenljiva kondenzatora.. Imamo opet com serijski spojenim i zavojnicom kondenzatorima Ci i Ca ovaj titrajni krug resonira na frekvenciji /. Na ulaz U ovog SI. Collins-filter (cit. da bi se tranzistor »otvorio«. Kolektorski strujm krug je spojen s bandfilterom kojemu su oba titrajna kruga ugodena na dvo- struku ili trostruku. Collins- u anodnom strujnom krugu nema nikakve druge veze s oscilatorom osim struje elektrona koja tece kroz samu cijev. taj <5e titrajni krug za vrijeme svakog titraja (frekvencije f) dobiti po dva strujna imi u^ 121. Ako bi izlazna frekvencija predajnika ove vrste bila jednaka oscilatorskoj frekvenciji. dok se manjim (do 250 pF) filter dovodi u resonanciju na dvostrukoj frekvenciji oscilatora. Frekmole mijenjatl Oscilator (sa zavojnicom Li) je sa izlaznim dijelom u vezi preko struje elektrona koja tece kroz cijev (hCO) SI.

Veci od njih (1000 pF.SMHi) je spojen s bandfilterom kojemu su oba titrajna kruga ugodena na dvo- vencije Kolektorski strujni krug 7250 /pOOO struku ili trostruku. tranzistora TRi i Gejt-elektrode tranzistora Tlh uvijek su pobudene udvostrucenje -filter frekvencije. a treca mrezica pentode spojena s katodom (kao kod EL84 ili EL86). J Donekle sli£no umnazanje frekvencije s tranzistorima je takoder mogude. Visokofrekventni ulazni nanon mora imati amplitudu vedu od 0. izlazna snaga koja se moze postici takvim umnozivacem iznosi oko tvoren kada oscilator proizvodi frekvenciju od 1. naziva spoj »Electron Coupled Oscillator*). Collins- u anodnom strujnom krugu nema nikakve druge veze s oscilatorom osim struje elektrona koja tece kroz samu cijev. Zato je povoljnije raditi sa udvostrucenjem frekvencije. -O+250V IDn iz cilatora. oko 33% kod utrostrucavanja i oko 25% kod ucetvorostrucavanja U anodnom strujnom krugu je kondenzatora od zati 1 nF (mora izdrnapon od 1000 V. suprotnim fazama VF napona. da bi se tranzistor »otvorio«. taj <5e titrajni krug za vrijeme svakog titraja (frekvencije f) dobiti po dva strujna imi u°Hl «0n 1 2f. ne moze teci kroz TRz l obrnuto. a od anode.7 V vencija se Predajnik s pentodom.tranzistorskog stupnja. Imamo opet com U (cit. »PP dublerom« (od engl. dovode se f. prigusnica VFP. si. Frekmoze mijenjatu Oscilator (sa zavojnicom Li) je sa izlaznim dijelom u vezi preko struje elektrona koja tece kroz cijev (hCO) SI 11-4. Uz dovoljno veliku pobudu (dovoljno velik ulazni VF napon!). Kada potece struja kroz FET TRi. dakle. Jednostavan tranzistorski stupanj za umnazanje frekvencije. preko 50% kod udvostru£avanja.) odreduje vezu sa antenom. tj. Tranzistor na svojoj bazi nema prednapona.if . Sa ako izlaznu snagu uporedimo lins-filter s dva promjenljiva kondenzatora. VF nekog ostitraji frek- (3. 11-5. moze doci do nestabilnosti. »Push-Push-Doubler«). dok se manjim (do 250 pF) filter dovodi u resonanciju na dvostrukoj frekvenciji oscilatora. si. radi kao pojacalo klase C..75 MHz. Dva tranzistora tipa FET spojeni su na ulazni titrajni krug. Zato se TRi i TR2 naizmjenicno otvaraju zatvaraju. Col- frekvencije. rjede na Cetverostruku frekvenciju. Ako bi izlazna frekvencija predajnika ove vrste bila jednaka oscilatorskoj frekvenciji. ako je anodni napon 250 V!!) spojen je tzv. 3f.2. »kolins«) sa zavojni- i zavojnicom L* i serijski spojenim kondenzatorima Ci i Ct ovaj titrajni krug resonira na frekvenciji /. Na ulaz U ovog SI 115. 11-4. Buduci da je titrajni krug LsCs spojen tako da kroz njega tede i struja sa drejn-elektrode TRi i sa drejn-elektrode TRs. Stabilnost emitiranih signala je znatno bolja. maks. To je polovica one vrijednosti koju mora imati signal za odriavanje telegrafskih radio-veza u 80-metarskom amaterskom opsegu. Vidi tekst 288 . kao na si. Tranzistor. sa onom koju bi se moglo dobiti na frekvenciji /. Zato se takav ECO-spojem (engl. Znatno vi§e izlazne sna^e nostizu se tzv. naziva: 11-6. da bi mogla poteci kolektorska struja.

11-7). Oscilogram na si. Udvostrucenje frekvencije je nesimetricno i na izlazu je. dok su krajevi b. Priprema i namatanje spleta zavojnica za udvostrucenje frekvencije. Zavojnicu valomjera pri- . HI) mozemo se pomoci osjetljivim apsorpcijskim valomjerom ili odgovarajucim dip-metrom. 11-9 pokazuje kako se moze izgledom oscilograma provjeriti da li udvostrucivac frekvencije pravil- no radi. uz dvostruku frekvenciju (If). d i / zavrseci. 11-8. posvema Na potisnuta osnovna frekvencija. Medusobno i sa ostalim dijelovima ko udvostrucivaca treba ih spojiti kaje oznaceno. ' ' A * A J FERITNI PRSTEN SI 11-8. SI. ll-9b) pokazuje da tranzistori TR2 i TRs imaju razlicita pojacanja. Slijedeci oscilogram (si. prisutna i osnovna (f). krajevi a.jft Jfc " A . spojenim izmedu emitera. Manje nesimetrije u pojacanju mo gu se izjednaciti potenciometrom (500 Q). ll-9c). Potrebno je da tranzistori TRs i TR3 budu istog tipa i da im strujna pojacanja ((3) budu podjednaka. Kada se pojacanja izjednace potenciometrom u emiterskim strujnim krugovima je tih tranzistora. onoj koju smo doveli na ulaz udvostrucivaca (si. izlazu preostaje samo frekven(si. Opis u tekstu »trifilarnog« na si. ll-9a pripada frekvenciji /. c i e su poceci. cija 2f lografa (sto je za Ako nemamo oscimnoge amatere normalno stanje.

Na izlazu mozemo f ili tako odabmti ili frekvenciju dvostruko visu frekvenciju If. Takav je spoj poznat i pod imenom »pu£-pul« (od engl. sL 11-11. b. Dvostrukim preklopnikom se moze birati frekvencija f ili 2f. Preko JU se kao u predasnjem primjeru. strucenje prikljucnicu. Diode Di i D2 neka budu barem u propusnom smjeru podili jednakih svojstava. Udvostrucavanje frekvencije diodama. e i f opet su oznaceni krajevi zica. u slijedecoj poluperiodi. Transformator Ti je sirokopojasni i treba ga namotati trifilarno. Slovima. obratno. One mogu biti germanijeve ili silicijeve. / ili s SL 1141. Dok je jedna baza pozitivna druga je negativna i. 11-10. Tranzistorsko pojacato kojemu su i baze i kolektori u protufaznom spoju (»push-puil«) ontogucuje utrostrucivanje frekvencije. frekvencije. a. Ono moze pojacati osnovnu i sve neparne vise harmonicke frekvencije 291 sluze trimerski kondenzatori C4 i Ct. Ona sluzi druge oscilacije jedne ili frekvencije odvedu na izlaznu da se prema si. Diode ovdje djeluju kao dvosmjemi isprayljac kod kojega se frekvencija uvijek udvostrucu Udvostrucenje frekvencije se moze i sprijeciti! Treba samo dvostrua. Baze tranzistora TRt i TR2 su u protufazi. Glavno je da su im kapaciteti malenl Tranzistor TR2 ne sudjeluje kod udvostrucavanja frekvencije. Za utrostrucivanje frekvencije moze posluziti protufazni spoj dvaju tranzistora. Udvostrucavanja frekvencije vise nema.SI 11-10. »push« = guraj. Vidi tekst frekvenciju / na izlazu udvostrucivaca vise ne mozemo utvrditi! I diode mogu posluziti za udvo- nica U je sa L u induktivnoj vezi. c. zahvaIjujuci diodama. ki preklopnik A-B prebaciti iz polo- zaja b je u polozaj U torn slucaju jedna od dioda (Di) iskljucena iz ftuikcije. »pull« = vuci. Preklonnikom B izabire se jedan od njih. U kolektofskom strujnom krugu frekvencijom tranzistora TR2 je zavojnica L koja se moze dovesti u resonanciju s frekvencijom 2/. prema zelji. pa se cini kao da jedan gura a drugi vuce i obratno). Zavoj- Tome 19- . To znaci da je faza visokofrekventnih titraja na njima suprotna. Njegova je zadaca da pojaca VF struje koje vec imaju dvostruku frekvenciju. Utrostruciti frekvenciju je takoder ponekad potrebno. d. Tranzistori rade naizmjence.

pobudni stupnjevi vi- u predajniku imaju zadatak da sokofrekventnim oscilacijama (koje smo postigli oscilatorom. pret- Elektronske cijevi su se do danas zadrzale u predajnicima. Zato osnovni sklopovi cijevnih (si. 3-15). radne tacke. nu dvostruku (ECL 82) PRETPOJACALA I POBUDNI STUPNJEVI U PREDAJNIKU Pretpojacala i de je titrajni krug koji resonira na odabranu frekvenciju. Prema nivou ovisno o drugim uvjetima rada. Hoce li neki stupanj u predajniniku raditi u ovoj ili onoj klasi ovisi o izboru tzv. osobito u stupnjevima za pojacanje snage.. 11-12. Izbor radnih uvjeta za pojaSala snage u predajniku do si. predvida upotrebu dvostruke elektronske cijevi ECL 82. — (oscilator!) veoma malo U anodnom strujnom krugu 292 opterecen. onda sto se tice pri- — Shema visokofrekventnog pojacala. 4-28) u principu vrijede i za pojacala visokih frekvencija u predajnicima. Ako elektronsku cijev i tranzistor uporedimo.) obicno su mnogo slabije. potreban je za postizavanje simetricnog. ili neke druge triode i posebne pentode. 3-9) i tranzistorskih po jacala (si. Zato je izlazni visokofrekventni. pento- . Visokofrekventno pretpojacalo koje se moze staviti izmedu VFO-a sa slabim izlaznim signalom i ulaza u predajnik. na trecu (3f)..takvi protufazni strujni impulsi. na petu (5f) i tako redom. Trioda je katodno slijedilo pa je prethodni stupanj 11-12. od jednog i drugog kolektora privode izlaznom titrajnom krugu (sa Li). tj. Uz dovoljnu pobudu. Najcesce se zadovoljavamo umnazanjem frekvencije na 3f. u klasi (si. U principu nema razlike na koji ce elektronska u nacinu ili cijev tran- zistor pojacavati niske ili visoke frekvencije. u stupnje- vima za umnazanje ili za mijesanje) toliko pojacamo snagu da bude dovoljna za pobudu izlaznog stupnja predajnika. ali vrlo vjernu »kopiju« ulaznog signala. On predstavlja pojacanu. 7f . Ova klasa omogucuje rad sa najmanje izoblicenja. mjene u predajniku svako od njih ima svoje prednosti i svoje mane. Potenciometar. oscilacije frekvencije 3f imaju jo§ upotrebljivu amplitudu. Shema vrijedi za dvije odijeljene cijevi ili za jedSl. spojen izmedu emitera tranzistora TRi i TR2. svaki od tih stupnjeva moze raditi u klasi A. Vise neparne frekvencije (5f. I predstupnjevi i pobudna pojacala predajnika mogu raditi u bilo kojoj klasi Ovo podjednako vrijedi za elektronske cijevi i za tranzistore. Prednost elektronskih cijevi pred tranzistorima nije samo u tome da je cijena elektronske cijevi za postizavanjerazmjerno vece snage jos uvijek niza od cijene tranzistora. Taj nacin je bitno razlicit. Ovaj moze resonirati na bilo koju neparnu harmonicku frekvenciju: na prvu (f). 4-27 i si. Pritom obadvije elektronske cijevi rade u klasi A. 3-12 i snage B. odnosno radnih uvjeta. u principu. pojacani signal osobito »cist«. jednakog pojacanja u oba tranzistora. kao i u klasi AB ili u klasi C. si. Razlika je jedino u nacinu na koji se postizava odredena radna tacka.

u svakom slucaju. Tranzistori su osjetljivi i na pregrijavanje. Uz prayilnu pobudu tranzistori. ipak. 292 . Tranzistorski stupanj je mnogo osjetljiviji i trazi preciznije prilagodenje na »potro£ac« (slijedeci stupanj ili antenski sistem!). rijetko do 24 ili 28 V. Najveci utjecaj na radne uvjete elektronske cijevi u predajniku ima prednapon prve mrezice (uz pravilno odabrane ili zadane ostale pogonske napone). Ovo se moze izbjeci boliim prilagodenjem i opseznijim filterima. proizvode znatno vise nezeljenih i moze — — 20 R3 U produkata (visih harmonicnih frekvencija) nego elektronske cijevi. S druge strane tranzistori imaju i velikih prednosti. predajniku tece kroz otpornik Ri. Prednapon prve mrezice svake cijevi. 11-13. U primjeru c) je prednapon odreden posebnim izvorom kojemu je napon jednak Us Visina prednap<> na je neovisna o tome da li ima ili . kako znamo. i pravilan izbor radnih uvjeta. Ako nestane pobuda moze naime jakost anodne struje porasti do nedopustivo izlazi jakosti struje mrezice Jg : velikih iznosa. pa o tome treba voditi racuna. ostati bez posljedica. ako nema visokofrekventne pobude. osobito za mobilnu i »portabl« primjenu. tranzistorski stupnjevi u predajniku trebaju za svoi rad obicno 12 V. Ovo je presudno. Vazan je. c) Njemu moze prejako opterecenje U3 strujom ili prevelikim naponom u trenutku biti »katastrofalno«. ispravljanjem visokdfrekyentne struje koja se dovodi pojaPostis^nuti prednapon je /jedvelicine otpora Ri i nak umnosku prednapon u voltima. radnu tacku pojacala.Elektronska cijev podnosi najraznolicnija preterecenja znatno bolje od tranzistora. Dok se pogonski napon elektronskih cijevi mjeri stokod vrlo velikih snaga tinama i hiljadama volta. U primjeru a) i b) se prednapon postizava padom napona koji nastaje tako da struja prve mrezice ^ Pregted najvaznijih nacina za postizavanje zastitnog i radnog prednapona elektronskih cijevi u SI. uz ostalo. Jedna jedina naponska »spica« moze ga uniStiti prije nego se snademo. Nekoliko nacina za dobivanje prednapona vidimo na si. 11-13. Ova ^truja nastaje calu. Nikakvog prednapona nema. dok kod elektronske cijevi d) vece opterecenje (uzarena anoda!). odreduje. Ug = R xJg t Ako ma je otpor izrazen u kilo-omia jakost struje u miliamperima. ako ne traje predugo.

Kondenzatori Ci sluze za visokofrekventno uzemljenje direktno dimo na grijane katode. sluzi umjesto prikljucka katoUe kod ostalih vrsta cijevi. Odvojak u sredini sekuntransformatora. Ovaj kondenzator ima ovdje oko 10 nF kapaciteta. serijskom otporniku. Za pogon pentode potreban je pozitivan na- pon na njenoj drugoj (zastitnoj) mrezici. U manjim cesce sluze predajnicima pentode od trioda. U posljednja dva primjera je radni predna- Ako znamo koliki je napon anodnog izvora a struje i koliki treba da ie napon Vg2 na zastitnoj mrezici. prednapon sprecavajuci prekomjerni porast anodne struje. Ako je napon na zastitnoj mrezici prevelik treba 294 . h. Js2. Ako izvor prednapona ima unutrasnji otpor ba zarnu ga direktno grijanih cijevi trenit. ali najcesce ga postizavamo iz anodnog izvora pomocu pada napona na posebnom. To je prikazano na si. Obje su metode kombinirane u primjeru d). Ova se jakost struje mijenja s pogonskim uvjetima pa je treba S/. Uz pobudu potece struja prve mrezice pa se na Rs formira pad napona koji se dodaje naponu iz pon cijevi napona na visi zahvaljujuci padu odvodnQm otporniku mrezice. Ovaj odvojak sluzi umjesto katodnog prikljucka kod ostalih cijevi. u kojima sluze indirektno grijane cijevi. Razumije se da katodni otpornik u predajniku treba premostiti kondenzatorom kao i u prijemnicima. O velicini toga otpornika ce ovisiti da li treba u seriju s njime staviti visokofrekventnu priguSnicu ili ne. 11-14. lako izra- V cunamo potreban pad napona: Velicinu serijskog otpornika on- da izracunamo prema izrazu: HhHh] -ci 1 CI Re J g2 Vidimo da nam mora biti poz- nata i jakost struje druge mrezice. Radni prednapon je veci od zastitnog jer se naponu na stabilizatorki dodaje pad napona na Rs. izmjeriti kod pune pobude malnog radnog opterecenja liti i nor- cijevi darne zavojnice Valjanost proracuna treba provje- koji daje struju grijanja za predajnu cijev sa direktnim zarenjem katode. 11-14. To se postize pomocu posebnog transformatora koji na svojoj sekundarnoj strani ima srednji odvojak. radni pred- Zastitni prednapon osobite stabilnosti moze se postici primjenom stabilizatorske tinjalice. Re. kao i u prijemnicima.nema pobudnog visokofrekventnog napona na mrezici. Dok nema pobude postoji samo prednapon iz izvora B. ll-13g. U predajnicima se takve cijevi griju izmjenicnom strujom. Taj se napon moze crpsti iz posebnog ispravljaca. U predajnicima manje snage. zastitni si. kako je pri- kazano u primjeru f). I katodni otpornik osigurava onaj minimalni. moze se prednapon dobiti pomocu katodnog otpornika Rs. prikljuciti na nacin koji vid Kod vlastiti mozemo opteretiti nekim e) i (primjer otpornikom Rs tako da na torn otporzastitni i niku nastaje napon. koja ujedno sluzi kao katoda. i. To je zastitni prednapon koji prijeci da anodna struja pretjerano naraste. B povecavajuci prednapon. Ci =z C2 oko 10 nF mjerenjem napona na zastitnoj — mrezici za vrijeme normalnog rada predajnika i provesti eventualno = potrebne popravke. Ovo velik je onda radni prednapon.

Zato je dobro da u takvom slucaju dodamo posebnu cijev koja ce sprijeciti previsok porast napona na drugoj mrezici izlazne cijevi. na otporniku Ri nastaje visok radni prednapon. u obrnutom sluca- ju. Ako zelimo da se dovod struje zastitnoj mrezici cijevi Ei potpuno prekine. Otpornik R4 je zanemarljiv (100 Q) prema velii i da je anoda cijevi E 2 direktno spojena s drugom mrezicom cijevi Ei. Sto ie vrijednost otpora Rg 2 veca to je veci prednapon potreban za potpun prekid struje kroz cijev. Razumije se da^u tome slucaju treba primijeniti jacu ispravljaju. Dok cijev snaznog izlaznog stupnja u predajniku Ei dobiva pobudu.7 V. onda kolektorska struja ne moze teci. mrezici cijevi Ei padnu. tece jaka anodna ma. ako nema ili ako nestane pobude. Njezin anodni napon tako jako padne da se tinjalica Es ugasi! Za tu svrhu moze dobro posluziti stabilizatorska cijev OA2. nestat ce i prednapona na prvim mrezicama ovih cijevi. Zastitnu mrezicu je vrlo lako preteretiti. . kao i emiter. Kolektorska struja moze no teci tek onda. Da se otpornikom Ri ne bi smanjivala pobuda. u smislu opisanog zaStitnog prednapona. si. struja. kad visokofrekventni napon bude veci od 0. Otpornik Rb koji osigurava ponovno paljenje ove cijevi ima oko 100 kQ. E2 odmah »povuce« tako jaku anodnu struju da napon na njezinoj anodi istovremeno. Takva zastitna cijev je E2 na si. mozemo dodati stabilizatorsku tinjalicu E3 i otpornik Rs (ogradeno crticama). koliko je potrebno da se tranzistor »otvori«. U strujnom krugu preko baze i emitera visokofrekventne struje se SL 11-15. Kad nestane pobude na prvoj mrezici predajne cijevi Ei. Ako iz bilo kojeg razloga nestane pobude. zastitna cijev propusti anodnu struju. smanjujuci ujedno i jakost anodne struje izlaznog stupnja predajnika. Dakle. 11-15.R2 s povecati ili.6 do 0. Vidi objasnjenje u tekstu pobudu. "-Xod tranzistora su okolnosti druk^ije! Ako elektronska cijev nema prednapona. On se preko R3 dovodi i na cijev £2. nema potrebe za posebnim mjerama. treba dodati i kondenzator C kroz koji VF struje 295 . uslijed cega je kroz nju sprijecen prolaz anodne struje. Zastitna mrezica predajne cijevi Ei dobije svoj pozitivni napon preko otpornika R2. Treba samo tu isnravljenu struju propustiti kroz otpornik Ru Sto je struia jaca. Na sL ll-16a baza tranzistora je na potencijalu »nula«. Primjena serijskog otpornika u strujnom krugu druge mrezice ima svoje lose strane. smanjiti. 16b. napon na zastitnoj i. Ranije spomenuti zaStitni prednapon lako postaje nedovoljan za zastitu izlazne cijevi kroz koju moze. Elektronska cijev E2 zasti- kao u diodi. poteci prejaka struja. Ako na bazi tranzistora ne- cini R2. Ovu ispravljenu struju mozemo iskoristiti za daljnje pomicanje radne tacke i postizanje ios izrazitijeg rada u C-klasi. bit ce prednapon negativniii. cuje od preterecenja tetrodu ili pentodu Ei u predajniku. To je dovoljno da se tranzistor ponasa kao pojacalo u klasi C. ma pomocnog Zamislimo najprije da stabilizatorske cijevi Es i otpornika Rs neE1 I napona.

Postoji opasnost tzv. Za P-N-P tranzistore polariteti imaju suprotan predznak a) za nesmetano prolaze. ovaj rast struje obicno je tako brz da se goyori o tome kako »tranzistor pobjegne«. Ipak se to radije izbjegava. ii-i<5. Zelimo li da nam tranzistor radi klasi. Kolektorska struja tranzistora TR mora porasti do polovice one vrijednosti koja je kao maksimalna predvidena za odredeni tip. Sve vrijedi za tranzistore tipa N-P-N. Sto je danas normalno. Ako ovaj iznosi oko 0. treba paziti i na to da izoblicenja. Veza izmedu pojedinih stupnjeva Veza izmedu pojedinih stupnjeva za VF pojacanje snage signala u predajniku moze biti ostvarena na razlicite nacine. ako je NPN) prednapon.o) c) — ISC J_ Ri : ! =*5 ID >lR3 SZ. 77). Eniiterski otpornik R2 smanjuje pojacanje ali Suva tranzistor od preterecenja.6 do blizu 1 V. koja se ocituju kao prisutnost »produkata nelinearnosti«. »termickog samouni§tenja«.6 kolektorska struja tranzistora jos ne tece. Tranzistor tada radi u klasi B. . Slican ucinak bi imao i emiterski otpornik R2. potrebno je da i dioda D bude silicijska. od 0. ali ce vec maleni VF naponi moci utjecati na nju otvarajuci tranzistor svake povoljne poluperiode. Visokofrekventni signal ce. Pad napona na njemu takoder bi dao odgovarajuci prednapon. AB Hi A potrebno je na tranzistorovu bazu dovesti pozitivan prednapon. doveden na bazu. ko da ona tokom jedne poluperiode postaje jaca a tokom druge poluperiode slabija od one mirne struje koju smo uspostavili promjenom vrijednosti otpornika Rs. Dakako. Jakost struje mozemo regulirati i otpornikom Rs promjenljivim tako na bazu tran- zistora dovesti veci ili manji prednapon. Za rad u AB-klasi treba otpornikom Rs postici da se tranzistor sa- mo malo otvori. Treba od- mah reci da je pri radu u klasi A u nekoj drugoj dok kroz njih tece elektri£na struja. Jaci se tranzistori (ni u NF ni u VF pojacalima!) gotovo ne upotrebljavaiu u A-klasi. Kod tranzistora je postizanje pravilne radne tacke jednostavnije: rad u klasi C ne treba nikakav pomocni prednapon. potrebno je da mu damo otvarajuci (pozitivan. b) otpornik Ri i kondenzator C mogu proizvesti veci negativan prednapon za vrijeme rada predajnika. vidi str. Na silicijskim diodama je pad napona. toliko da nema Za rad tranzistora u klasi A bit ce potrebno da se struja kroz D pojaca i da se tranzistor jace otvori. da se na taj nacin ne bi smanjio napon izmedu emitera i kolektora. (Izuzetak su samo VMOS-FET-i. V toplinsko opterecenje (zagrijavanje!) tranzistora najvece i treba paziti da se ne upropasti. Nazalost. 16c. mimo otpornika. si. c) za rad u klasi B. mijenjati kolektorsku struju ta296 opasnosti od pregrijavanja. ostanu u dopustivim granicama. Ova izaziva jos jace zagrijavanje i tako se to nastavlja dok kolektorska struja pretjerano naraste. sto je posebno vazno ako je vec i sam pogonski napon razmjerno malen. Ukoliko je tranzistor TR silicijski. Rijetko uspije pravovremeno prekinuti struju da ne dode do propasti. Vrucem tranzistoru pojaca se kolektorska struja.

kod a. Odvojaka na zavojnici ne treba. One nisu medusobno jednake. Pritom je odvojak b nize. 11-1 8a. oznacena kao PA. kao i ulazna impedancija prve mrezice druge cijevi dovoljno su visoke. Za pobudivanje vecih izlaznih stupnjeva. ali kod stupnjeva gdje je VF sna&a jos materia ne treba zbog toga ocekivati zamjetlji- nostavnije. Medusobni odnos ovih dvazajedno bude pobudnim stupnjem preko (si. Pi-fil- tera 1148b). 1147. U tu svrhu mora Cs biti 297 . 11-17. U interesu sto boljeg prilagodenja titrajni krug L1C1 ne smije imati previsok Q-faktor. Moglo bi lako doci do parazitskih oscilacija kao i do pojacanja vi§ih harmonickih frekvencija. da titrajni krug ne bi bio suviSe pri- gusen. si. ali to najcesce ne bi bilo dobro. Postoji optimalan polozaj tog odvojka. Veza sa tranzistorom TR2 f u slijedecem stupnju je kapacitivna. Shema na toj potpuno je analogna predasnjoj. Vidi tekst dancije tranzistora TRu Kapacitivna veza izmedu dvije elektronske cijevi ostvaruje se jedsi. Veza izmedu dva stupnja u predajniku sa elektronskim cijeSt. slici ve gubitke. osobito ako druga cijev. bolja je veza s 11-18. ju kapaciteta regulira stupanj pomedusobno prilagodenje. mora se kolektor prikljuciti na odvojak. Veza izmedu dva stupnja u tranzistorshorn predajniku ostvarena je kondenzatorom C2. Zato ce TR2 raditi u klasi C. b) veza pomocu Pi-filter s Pl-fittera ima zavojnicu L2 koja kondenzatorima CV i Cs cini titrajni krug za pobudnu frekvenciju. treba jacu pobudu. Impedancija u anodnom strujnom krugu jedne. blize »hladnom« kraju titrajnog kruga nego li odvojak a. Visokofrekventna prigusnica VFP. koji imaju razmjerno nisku ulaznu impedanciju zbog jace struje prve mrezice. vima: a) kapacitivna veza.Ako se u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRi. preko C2. nalazi titrajni krug. kod b. U tome slucaju treba pronaci najpovoljniji odnos L1/C1 kao i najbolju vrijednost za C2. To je zato jer je ulazna impedancija baze tranzistora TR2 redovito manja od izlazne. kolektorske impe- SI. tj. Drugi moguci nacin prilagodenja bio bi prikljucivanje kondenzatora C2 na odvojak zavojnice Li.i samo zatvara strujni krug baze koja ostaje bez stalnog prednapona. i Osim toga je Cs izravan kapacitivni »kratak spoj« za sve nezeljene vise frekvencije. I kondenzator C2 mora biti prikljucen na odvojak zavojnice.

moraju biti odabrani tako da se uz dovoljnu selektivnost osigura i pravilna. Veza preko Pi-filtera je uvijek manje cvrsta nego li izravna. a transformirani VF napon se uzima na njihovom spojistu. Najbolje je da je svaki visokofrekventni napon zbog toga smanji a na Cs istovremeno poveca. ali za vezu izme(si. preko kondenzatora C2. I orikljucak kolektora tranzistora TRi. kao u slijedecim primjerima. s dva Svaki od zavojnicu La zavojnicu Lb.?. transformatora. mozemo potreb- no prilagodenje postici primjenom + Uo^W^ transformatora. koii sluzi za vezu medu titrajili nicama titrajnih krugova nije uvi- jek najspretnije. mora biti vrlo malen toliki da se ugadanjem titrajf nih krugova dobije samo jedan resonantni »vrh«. Smanjenje induktiviteta zavojnice L2 ima kao rezultat cvrscu vezu medu stupnjevima. Buduci da su spojene u seriju. jevi ci potrebni odvojna zavojnicama. ll-19a) nisu snagu koju bi mogao dati pobudni stupanj. Ti 11-19. Impedancije se odnose kao 80 : 5 ~ — 16 : 1. du tranzistora (sL ll-19b) prikljucci se moraju naciniti na odvojcima. Obje imam isti broj zavoja. Bandfilterska veza izmedu stupnjeva u predajnicima: a) u vredajniku sa elektronskim cijevima. osobito ako je u predajniku sve zbijeno sagradeno. snazniju cijev. prema si. Taj maksimum moze biti minimalno prosiren. kao i prikljucak baze tranzistora TRz. trans- formatori Ti i T» djeluju kao autotransformatori sa odnosom broja 298 . Zato se dogada da koji put nije moguce iskoristiti svu se njemu u posebnom oklopu ili da je izmedu njih barem dobra limena Za vezu izmedu elektronskih ci- pregrada. To je zato jer se tada za rad na istoj frekvenciji mora povecati kapacitet nim krugovima. dok je optimalna ulazna impedancija slijedeceg tranzistora sa- = mo 5Q(Z = 5 Q). b) u tranzistorskom predajniku. On doprinosi i stabilmjem radu predajnika. 11-19. do vol j no jaka pobuda slijedeceg stupnja. Buduci da su impedancije proporcionalne s kvadratom broja lOOn I zavoja. i mora biti za- lemljen direktno na samom podnozju cijevi PA. Na biti u medusobnoj induktivnoj vezi. Vecu selektivnost osigurava band-filter izmedu dva stupnja. Osim toga upotreba odvojaka moze dovesti do pojave nezeljenih resonancija i nekontroliranog osciliranja na »divljim« frekvencijama. problem je i rijesen T>. bez vlastitog induktiviteta. Zbog potreba prilagodavanja tranzu stori su na titrajne krugove spojeni preko odvojka na zavojnicama SL njih i ima dva dijela. prema si.sto kvalitetniji kondenzator. Pronalazenje odvojaka na zavoj- Ako bi dakle preslaba bit ce pobuda bila mozda potrebno po- vecati anodni napon ciievi pobudnog stupnja (ako je to dopusteno) treba uzeti drugu. 11-20. Zato se kod tranzistorskih stupnjeva za pojacanje snage u predajnicima primjenjuju i drukcija prilagodenja. kao kod svakog ne smiju za se kriticki vezanog bandi filtera. Titrajni krugovi L1C1 L2C2 kondenzatora C?. Kapacitet kondenzatora C. Pretpostavimo li da kolektorski strujni krug nekog tranzistora treba opteretiti sa 80 Q impedancije (Z 80 Q).

J. kod ovakvog sirokopojasnog (aperiodskog) prenosa VF snage s jednog stupnja na drugi nema odabiranja frekvencije i prenosi se sve. ali u tranzistorskim predajnicima (do 30 MHz) uzimaju se zavojnice koje su namotane na prstenastoj jezgri od VF feromagnetickog materijala. S njom u seriji su jos dviie feritne prigusnice. Odvojak na Li odabire se tako da se kolektorska impedancija transformira na iznos ulazne impedancije tranzistora TRs. Veza medu tranzistorskim stupnjevima: a) induktivna. Transformacija slijedi jedna za drugom pa se postize ukupno smanjenje impedancije u omjeru 16 : 1. Zato treba na izlazu ukljuciti naknadni fitter koji frekvenciji. Kondenzator od 100 nF (izmedu jednog i drugog transformatora) ima jedinu zadacu da odijeli istosmjerne strujne krugove prvog i drugog tranzistora. ll-21b. -W^p 100n . Za odnos kapaciteta u razdjelniku vrijedi: C. T2S4U I POBUDNI STUPANJ ^ g + 0- 9^ JOnjlOOn I2LAZNI STUFANJ 1/6 broja zavoja. pomocu zavojnice U. si. b) pomocu kapacitivnog djelitelja. i ono sto trebamo i ono sto bi nam na izlazu predajnika moglo biti nepozeljno. Oni sprecavaju pobudivanje onih oscilacija do kojih bi moglo doci u slucaju nezgodne kombinacije induktiviteta priU frekvencije predstavlja Slobodan prolaz.-16. 4= ^p 0. Zavojnica Ls je tijesno vezana sa Li i ima priblizno 1/5 do pojacalu. Resonancija se postize ukupnim kapacitetom serije C1/C2 uz dodatak kapaciteta C$. I^l Transformacija impedancije moze se postici i kapacitivnimrrkz^jel- 5/. Otpornik R se dodaje samo onda kad postoji opasnost da se pojave nestabilnosti u stupnju sa TR2.1- z=eon m X L^w^ T1(4 D . Prednost ovakvog nacina je o tome da transformatori Ti i Ts rade neovisno o Dakako. Transformatori Ti i T2 motani su bifilarno na feritnom prstenu ili stapicu tako da se obje zice a) C L£~~\ spajaju u seriju. Tackicama su oznaceni poceci tih zica. ii-20. sk -t€T C2 Transformaciju impedancije nanize moze se postici i u selektivnom prema sL 11-2 la. Njegova vrijednost je obicno izmedu 5 i 27 Q. Baza tranzistora 776 ima u svom strujnom krugu visokofrekventnu prigusnicu VFP. Kapacitet mu je toliko velik da za visoke : nikom Ci/d. Sirokopojasna veza medu tranzistorskim stupnjevima u predajniku. Vidi tekst 1. FPi i FP2. Zavojnica Li bi mogla biti i neka »obicna«.1 Ji I VFP On — _i± SL 11-21. ostvarena s dva transformatora za prilagodenje. Objasnjenje u tekst 11 299 . To su zapravo dva feritna zrnca navucena na zicu. Ti i Tz. VFP ^1>j 1+ ^25>j -r =T= CI ce propustiti samo zelieni signal. Za impedancije je to zavoja 2 odnos 4:1.

kakvih nije bilo ranije u predajnicima s elektronskim cijevima. si. si.Vidi tekst da je ta mreza opterecena i da joj je zato Q-faktor smanjen na vrijednost Qo. izmedu njenih zavoja. Kod U je ulaz. . sa Rci i Rc 2 kapacitivni otpori kondenzatora Ci i Cu Drugi primjer prilagodne Formule koje su navedene uz sliku vrijede za slucaj da je ulazna impedancija prilagodne mreze (Ru) manja od izlazne impedancije (Riz. nekontroliranih!) vrlo visokih frekvencija. 11-25. Veza izmedu dva stupnja u predajniku s tranzistorima. naime. namijenjeni za rad s Ako vecim snagama u predajniku iraa- (= 12 V) i ju. prilican izlazni kapacitet. Jedna od njih je na si. Prije nego zapocnemo racunom moramo se sjetiti SI.gusnice VFP i vlastitog kapaciteta Co. ako ga ne mozemo zanemariti. 300 . Tranzistor TR treba pravilno opteie U n napon napajanja ako tranzistor moze dati izlaznu snagu P od 10 W. 11-22. Takoder se sprecava pobudivanje »divljih« (tj. u slucaju da -mreze. Co. primjer takve vrijedi LC-mreze.-. a) Odabrati b) R iz 4 6+ Q IP"': AKO JE Rn >R 12 R L1 =Q R u + R Co R C? =AR L1 Rud+Qo' Nekoliko prilagodnih LC-mreza i njihov proracun se c} d)R cl = B On" A B=RU {1+Qj t U tranzistorskim predajnicima mogu naci i specificne prilagod- ne LC-mreze. Frekvencija na koju on resonira najlakse ce proci od kolektora jednog do baze SI 11-22. 11-23. 11-22. Preko C2 odvode se i vise harmonicke frekvencije tako da ne stignu do TR2. Ako je ulazna impedancija veca od izlazne (Ru > Riz) vrijede formule koje su napisane na . Veza izmedu stupnjeva u slucaju da je Ru < Riz.kao i za slucaj da je Ru > RizKao primjer takvog izracunavanja sastavnih dijelova LC-mreze za prilagodenje neka posluzi si. Sa R Ll oznacen je induktivni otpor zavojnice Li. je 11-24.-. kod kojega je C2 redovito veci od Ci. Pomocu njih mozemo izracunati vrijednosti za pojedine dijelove ove mreze. ima i svoje prednosti. U tranzistorskim stupnje- vima ove vrste uzima se obicno u racun vrijednost Q-faktora uz opterecenje: Qo = oko 4. drugog tranzistora. uzima u obzir izlazni kapacitet prvog tranzistora. 11-23. kod IZ je izlaz. Na ulazu LC-mreze neka impedancija bude Ru a na izlazu Riz. Zavojnica Li s kapacitetima kondenzatora Ci i Ca nacrtana je debijim Jinijama. Neki tranzistori.. ostvarena LC-mrezom koja ujedno ontogucuje prilagodenje u slucaju da je Ru > Riz Vidi tekst . zapravo neka vrsta serijskog titrajnog kruga. mozemo retiti. ) Treci si. Primiena kapacitivnog razdjelnika. To je prilagodna LC-mreza. LC- Ru < R/z.-„-.

38 = 22|jH c) R L2 = R. Pritom izracunatu vrijednost za induktivni otpor zavojnice Li (Rli = »induktancija«) od 484 Q uvrstimo u formulu (pod b). . b). da se induktivitet dobije u mikrohenrijima (uH). = R.2 = ^ 2. c) i d).28x3. 11-24. (1 j-o.6 jiH — VFP2 —f~—0+12V( = lU W£~(T + / -i TR TREBA OPTERETITI SA R = Q) b) — *— . u kojoj mora biti uvrstena i frekvencija (u megahercimal).2 23.AKO JE Rj m HI S/. R -. Primjer izracunavanja vrijednosti elemenata LC-mreze primjenom formula sa si.28x3. Vidi i tekst opterecenje tranzistora optimalno izracunati iz formule: UN 2P 144 20 Opteretni otpor Ro je na ulazu LC-mreze.5 484 21.6+^55= mn R L1 2fff 484 6.5 1 2trfR cl 6.4 4 d) R C1 A Q +B 1 + 1.5 A = 516. Z B *iz R L2 L2 = 50x1.73 60 A A=R U (1+Q = i )= 122.-%r = -^T=11IH ~ R U^ 2P 2CT 20 n 2 Q = 4 Ru=(RuQo' + R c = L1 = (V*m + 000 000 2rx3i5x100 =28. pa mora biti Ro=Ru. 11-25.4 pH 122. Veza medu tranzistorskim stupnjevima se u svakom slucdju moze postici ovakvom prilagodnom LC-mrezom r—\l--+ --—. Tok u — citavog racuna je na si. Za izra- 301 .5 0.5x23. ] is c) 3 T° R l. Slicno vrijedi i za induktivitet L? (pod c). <R ? il. : R i J iz i a) Odabrcti O n A c -R . 1n ! 1 TOOn IZLAZNA SNAGA. Ako za Qo (Q-faktor uz opterecenje!) odaberemo 4.0019 >jF = laoppF SL 11-25. P = WW VFP1=VFP2 V 1. Kad smo izracunali Rli lako dobijemo i sam induktivitet zavojnice. mozemo — skladu sa formulama na sK 11-24 racunati redom: a). z B 1 -V£ ii-24.

Ta- koder moraju svi vodovi kojima teku visoke frekvencije biti sto je moguce kraci. znak je da titrajni krugovi djeluju jedan na drugi. u odredenim uvjetima. Indikatorovu zavojnicu L (1 do 2 zavoja!) priblizimo izlaznoj zavojnici i pokuSamo okretanjem promjenljivog kondenzatora izlazni titrajni krug dovesti u resonanciju. neutralizacija. M mazu posebne Neutralizacija mjere. otpornik za mjerenje izlazne snage (»lazna« ili »vestacka antena«. Ci Metalne pregrade i potpuno oklapanje ulaznih i izlaznih titrajnih krugova tu moze mnogo pomoci. u predajniku Ako su u nekom stupnju predajnika ulazni i izlazni titrajni krug ugodeni na istu frekvenciju dovoljna je vec neka slaba povratna veza izmedu tih oscilacije. druge mrezice.0019 \kV = 1900 pF. pojaviti nekontrolirano titranje na frekvencijama koje su blizu radnoj frekvenciji ili parazitske oscilacije na neocekivano visokim. treba odlemiti izmedu izlaznog titrajnog krunozice za prikljucak anode. To se ima zahvaliti u prvom redu djelovanju zastitne. Ne preostaje drugo vec dodati pregradne ploce ili. to nacinili.cunavanje kapaciteta kondenzatora treba najprije izracunati kapacitivni otpor (Rci ~ »kapacitancija«) u omima (23. Ovakvu mogucnost povratne veu prvome redu pazljivim rasporedom sastavnih dijelova i medusobnih spojeva tako da titrajni krugovi mimo elektronze treba sprijeciti SL 11-26. krugova da se pobude Kapacitet izmedu anode i prve mrezice Cag je kod pentoda i tetroda koje su predvidene za rad u predajnicima smanjen na najmanju mogucu mjeru. To moze biti syasta: ulazna impedancija slijedeceg stupnja.5 Q).5 MHz. konacan rezultat izlazi u mikrofaradima (^F). Pokaze li on bilo kakav otklon. 711) ili cak antenski koaksijalni kabel! U ovom nosljedniem slucaju tranzistor TR na sL 11-25 mogao bi biti i posljednji u nizu tranzistorskih stupnjeva u predajniku. vidi str. Isto vrijedi i za montazu onih kondenzatora koji sluze za kapacitivno uzemljivanje ulaznog i izlaznog titrajno^ kruga. ukljucimo ga i Kad NEKONTROLIRANE I smo pobudni PARAZITSKE OSCILACIJE U svim stupnjevima predajnika koji sluze za pojacanje snage visokofrekventnih oscilacija moze se. Ako se frekvencija uvrsti u megahercima. drugacije razmjestiti dijelove. Protiv prvih se primjenjuje tzv. Pri tome pazlji- vo promatramo mjerni instrument indikatora. spojiti s katodom Da ispitamo postoji li u nekom stupnju predajnika s cijevima neka neplanirana veza izmedu ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. ako to nije dosta. 2 zavoja. 11-26. Elektronsku cijev treba izvaditi iz podnozja i. ne mogu djelovati jedan na drugi. Indikator za izvodenje neL = zavojnica od 1 do D — germanijeva na dioda kristal- 302 . Protiv drugih po- stupanj i dovedemo njegove titrajne krugove u resonanciju. utralizacije. redovito ispod 1 pF. ni kapacitivnim ni induktivnim putem. posluzit ce osjetljivi indikator koji mozemo lako sagraditi prema si. ske cijevi ili tranzistora nikako. Cijeli taj racun izvrsen je za frekvenciju od 3. ako je anoda cijevi soo- nam jena spoj na podnozje. cesto vrlo visokim frekvencijama. Ove je kondenzatore najbolje najkracim mo ci- gucim putem jevi. Lako je onda preracunati: 0. uz pretpostavku da je izlazni kraj LC-mreze opterecen sa 50 Q. .

Ako se sada pojave lacije ili osci- postojece nojacaju. Da se to postigne dovoljno je medusobno zamijeniti prikljucke jedne neutralizacijske zavojnice. Za neutralizaciju je potrebno djelovanje negativne povratne veze. znaci da je povratna veza pozitivna. Na taj nacin C moze iznositi 5 do 25 pF. Takvom neutralizacijom se mogu osposobiti za rad u predajniku i razlicite izlazne pentode koje su inace konstruirane za rad u niskofrekventnim pojacalima (EL 81. tj. moze i sasvim mali unutrasnji kapacitet u odredenim uvjetima. 11-27. Kroz unutrasnje kapacitete cijevi jedan se mali dio visokofrekventne energije vraca sa izlaznog na ulazni titrajni krug. EL 36 itd. te o njihovim udaljenostima od zavojnica titrajnih krugova. ll-27b. b) kapacitivna Za neutralizaciju trioda koje imaju mnogo vece unutrasnje kapacitete medu elektrodama obicno sluze sklopovi koji su r>rikazani na 303 . mozemo ponistiti. Zavomica Li uzima malo visoke frekvencije sa izlaznog titraj- ll-27a vidimo tralizacija moze izvrsiti si. Neutralizacija pojacala snage u predajniku s tetrodom Hi pentodom: a) induktivna. Ako nekim drugim putem dovedemo ulaznom titrajnom krugu jednako velik visokofrekventni napon ali sa suprotnom fazom. U vrijednost kapaciteta Cs treba uracunati i izlazni kapacitet cijevi zajedno s kapacitetom svih vodova izlaznog sklopa. da stabilnost visokofrekventnog pojacala snage u predajniku postignemo neutralizacijom. EL 34. Velicinu kapaciteta Cz mozemo odrediti za svaki konkretni slucai prema formuli: -as •v£1t -Ug1 • c. Koliko ce visokofrekventne energije biti vraceno na ulaz ovisi o velicini zavojnice Li i La. zavojnicom Li. moze se ulaznom titrajnom krugu predati ta visoka frekvencija. obzirom na vrlo veliko poja- canje koje se postize s takvim cijevima. Zavojnice Li i L-2 imaju obicno 1 do 2 zavoja i mogu se po volji primaknuti ili od- pre ko niske impedancije sfiojena sa ^L* maknuti. Buduci da linije Najbolje je u takvom slucaju.Ipak. nrema priin likama. Kapacitivni nacin neutralizacije induktivnim putem.). Kondenzator Ca je promjenljiv da bi se lakse mogli postici najbolji odnosi. Na kako se neu- vidimo na si. osobito kod vrlo visokih frekvencija biti dovoljan da se pojave oscilacije. 84. EL St. neutralizirati stetno djelovanje unutrasnjih kapaciteta. citet Ovdje Cag znaci unutrasnji kapaizmedu anode i prve mrezice in f >C b u koji treba uracunati kapacitet izmedu prve je ulazni kapacitet i a C mrezice (tzv* ostalih elektroda cijevi ulazni kapacitet cijevi) i kapacitet svih vodova ulaznog sklo- sam V-HK pa prema sasiji. nog kruga. Ca je neutralizacijski kondenzator koji zajedno sa Ci cini neutralizacijski sklop kakav se i naknadno moze ugraditi u predajnik.

*' i i r§ neutralizirati tivni i stupnju koji zelimo treba iskljuciti pozii. ll-28c). Neutralizacijski kondenzator je opet oznacen kao Cu Ako Dvije triode u protufaznom spoju (»push-pull«) daju dvostruku snagu. ll-28a ili mora na ulazu dvostruki pro mjenljivi kondenzator s dva statora. Neutralizaciiski u sva tri kondenzator Ci primjera na si. Otklon kazaljke instrumenta indikatora postaje nomalo sve manii. napon za anodu kod pentoda ^ ii- Si jHI-'l i tetroda. Neutralizacij ski kondenzator treba sasvim otvoriti a indikator primaknuti zavojnici izlaznog titrajnog kruga. U tu svrhu morati naci najpovoljniju udaljenost izmedu izlazne zavojnice cemo i zavojnice L indikatora. napon za drugu mrezicu. neutralizacija se izvodi prema si. 11-26. Poyratna veza za neutralizaciju postize se preko kondenzatora Cu Potrebna suprotna faza je osigurana na taj nacin da Ci nije u vezi s onim krajem titrajnog kruga koji je st>o jen na mrezicu vec na suprotan kraj. Stupanj je M 304 . zatvaramo neutralizaciiski malo-pomalo kon- -Ug SI Tri primjera neutralizacije triodnih cijevi u predajniku. da onda opet. Zato njegov maksimalni kapacitet treba da je nesto veci od toga. Sada ukljucimo pobudni stupanj i ugodimo na resonanciju ulazni i izlazni titrajni krug stupnja koji zelimo neutralizirati. 11-28 mora se namjestiti na vrijednost kapaciteta koja je priblizno jednaka unu- trasnjem kapacitetu Cag cijevi. Kad smo to postigli. pa se neutralizacija moze postici s dva neutralizacijska kondenzatora (si. 11-28. Na ulazu i na izlazu takvog pojacala snage redovito je upotrebljen dvostruki promjenljivi kondenzator. Instrument M neka pri- tom pokazuje maksimalni otklon negde oko 3/4 skale. denzator i svaki put popravimo ugadanje ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. Izvrsiti neutralizaciju nije tesko ako se posluzimo indikatorom pre- ma si. Takvu neutralizaciju se mora naciniti ako je na izlazu pojacala jednostavan titrajni krug ili ako je ondje Pi-filter. ll-28b. Pri tome ne valja ici prebli- -ug zu da ne strada mjerni instrument i da ne pregori dioda.si. pocinje rasti. U primjeru na biti si. se na izlazu visokofrekventnog pojacala snage moze unotrebiti dvostruki promjenljivi kondenzator. U M. Vidi tekst 11-28. kod daljnjeg zatvaranja neutralizacij skog kondenzatora.

Nekad je dosta da se u emiterski strujni krug stavi otpornik R e od nekoliko oma. Taj podatak treba uzeti iz kataloga za upotreb- moze pF vise kod 0. Jedina mu je zadaca da sprijeci galvanski spoj izmedu kolektora (drejna) i baze (gejta). tranzistora tipa FET Sprecavanje samoosciliranja otpornicima. Ako bi kolektorska struja zbog povisenja temperature sa- mog R e tranzistora »htjela« porasti. uz uvjet da im ie uzemljen emiter (odnosno surs-elektroda). Kondenzator (sl. Na crtezu a) je bipolarni (»obicni«). Poslije ugradnje zavojnice L n koja je prethodno bila vec ugodena. a na crtezu b) unipolarni (FET) tranzistor. Sl 11-30. Tranzistor se ne moze vise lako pregrijati. 11-30. ovisno o frekvenciji) i nema utjecaja na usnieh neutralizacije. 11-29) ima redovito velik kapacitet (izmedu 10 nF i 100 nF. pokazati neutralizaciju zavojnicom Ln> sl. ako smo neutralizaciju tacno i strpIjivo izvrsili. na nastaje veci pad napona koji svo- jim djelovanjem na strujni krug baze »zatvara« tranzistor i sprecava porast kolektorske struje. b) kod 11-29. I jedan i drugi imaju neki kapacitet izmedu kolektora i baze.23 Ima konstruktora koji nerado primjenjuju neutralizaciju. kao na sl. 11-29. Tim nutem se jedan dio visokofrekventne energije vraca sa izlaznog titrajnog kruga (LsCs) na ulazni (L1C1). Velicina biti »povratnog« kapaciteta 167) i od 0. bit ce mozda potrebno toga se & .neutraliziran onda kad indikatorov mjerni instrument vise ne pokazuje nikakav ili samo sasvim neznatan otklon. jos tivitet vrlo malo popraviti induk(VF zeljeznom jezgricom!) da se postigne potpuno stabilan rad samo tranzistorskog VF pojacala. na i gejt-elektrode. Vidi tekst 20 Radio prirudnik 305 . Preko njega tece struja baze i struja kolektora.15 pF (BF (BF 173) do nekoliko pF i vecih tranzistora (za predajnike). sto moze biti uzrok pobudivanju oscilacija. Uklonimo sada indikator i prikljucimo anodni napon (i napon zastitne mrezice kod pentoda i tetroda!) i predajnik je sposoban za rad. Uz malo vjezbe ovo se moze razmjerno brzo postici. Neutralizacija se moze postici i u tranzistorskim pojacalima. Neko liko primjera bilo je opisano u poglavlju o prijemnicima. Poslije Ln moze jednostavno ugraditi na svoje mjesto uz tranzistor. SL skih Neutralizacija tranzistorpojacala zavojnicom L n : a) kod bipolarnih tranzistora. Oni radije smanje pojacanje tranzistorskog stupnja sluzeci se negativnom povratnom vezom. Ovdie cemo Zatim se nadini zavojnica za neutralizaciju L n tako da ona resonira na radnoj frekvenciji naseg pojacala sa kondenzatorom kojemu je kapacitet jednak onom ljeni tranzistor. odnosno izmedu drej- »povratnom« u tranzistoru. Taj je otpornik istovremeno u ulaznom i u izlaznom strujnom krugu. Zbog pada istosmjernog napona na otporniku Re postize se i bolja termicka stabilnost.

prema si. naj£e§ce u ultrakratkovalnom podrucju. Ako vodovi koji formiraju petlju a na ulazu ciievi resoniraju na istu frekvenciju kao i petlia b u strujnom krugu druge mrezice ili petlja c na izlazu. sto Ove dakako smetaju normalnom dii ra- manja jev predajnika. Deblje crte na si. prema snazi predajnika. i Na U novije vrijeme moze se u tran* zistoriziranim predajnicima naci jo§ jedna vrsta negativne povratne veze. On proizvodi oscilacije na vrlo visokim frekvencijama. ako takve oscila- ipak tolika da je osiguran stabilan rad i na najvisim frekvencijama. sto treba mozda nadoknaditi kojim stupnjem viSe. 11-29) selektivna i vrijedi samo uzih frekventnih opsega. povrh toga. ali cije dodu do antene one mogu biti uzrokom nepodno§ljivim smetnjama u radio-aparatima i televizorima u blizini i nadaleko. dok je neutralizacija zavojnicom Ln (si.istom otporniku nojavljuju se visokofrekventni naponi koji takoder povratno djeluju na primarni pobudni strujni krug. ll-31b. ugraduju pri- U anodnom strujnom krugu se u tu svrhu obicno stavlja mala zavojnica od 3 do 5 zavoja 1 debele zice. preterecuju samu cii. uz smanjenje pojacanja. Kod vecih elektronskih cijevi moze struja zastitne mrezice biti prilicno jaka. Uzrok pojavi parazitskih oscilacija moze biti javiti u lo§e polozenim ili predugackim vodovima u blizini elektronske cijevi ili izmedu tranzistora. Zavoji su namotani na promjeru od 1 do 2. mm W 306 . kod najjacih cijevi. Stvaranje ovakvih parazitskih treba sprijeciti odmah kod gradnje predajnika.5 cm. unutar SL 11-3L Nastajanje (a) i uklanjanje parazitskih oscilacija (b) u predajniku sa elektronskim cijevima gusni otpornici. Za to postoji vise mogucnosti. U tu svrhu oscilacija se. tSi 11-30. Za Ra cemo redovito moci uzeti jednovatni otpornik najmanjeg otpora koji osigurava stabilan rad i na najvisim frekvencijama. To je razlog da je i pojacanje u takvom stupnju manje. Taj otpornik ostvaruje negativnu povratnu vezu. Njihove pojedinacne ot- Parazitske oscilacije Parazitske se oscilacije mogu pogotovo u svakom visokofrekventnom snaznom pojacalu. Ovo djelovanje je sirokopojasno. Zavojnica je premoStena otpornikom Re koji ima oko 100 Q i opteretivost od 1 ili viSe. cijev se ponasa kao oscilator. To je otpornik R„. Pobuda se smanjuje a opasnost samopobudivanja postaie takoder manja. ll-31a pokazuju koji su to vodovi. Tada cemo za Rb staviti nekoliko jednovatnih otpornika paralelno. I otpornik Rb u strujnom krugu druge mrezice ima takvu vrijednost i mora biti zalemljen na isti nacin. odnosno druge mrezice. pore cemo odabrati tako da im zajednicka vrijednost bude oko 50 do 100 Q ili. Oni mogu resonirati na vrlo visoke frekvencije. Onteretivost tih otpornika mora se ravnati prema jakosti struje prve. Otpornik R a moze imati 50 do 100 Q i mora biti zalemljen tijesno uz nrikljucak prve mrezice na podnozju cijevi. On svo- jim polozajem podseca na neutralizacijsku zavojnicu. si.

koja opisali govoreci o UKV prijemnicima. U svakom slu caju treba racunati s time da i ti otpornici trose nesto energije. ll-32a prisutnost otpornika Ri i Rs onemogucuje tu nepozeljnu pojavu.^ zrnca. se izbjegne pojava parazitskih oscilacija. : cen toliko da dode do proboja u njegovoj unutrasnjosti. b) s tetrodom SI 11-33. onemogucujuci resonanciju samih vodova na vrlo visoke frekvencije. Tako je sprecena i pojava parazitskih oscilacija. cija lizacija. mora mala. osobito kod frekven com (grounded smo vec ranije Svi spomenuti otpornici moraju biti neinduktivni. koji se jednostavno navuku na spojne vodove. zitskih navucena na zicu. Dovoljno je 5 do 15 Q. kao i elektronske cijevi. Da se ovi nedostaci izbjegnu. predstavljaju mafe~ len dodatni induktivitet (FP ritna prigusnica) = Pojacala sa uzemljenom mreiigrid. Parazitske oscilacije su opasne i za sam tranzistor. mogu se tranzistorska pojacala u predajniku »osigurati« na isti nacin. tranzistor moze biti pretere- do 30 MHz. Spredavanje pojave para* oscilacija u tranzistorskim predajnicima: a) pomocu otpornika. ii-32. Na si. Mrezica triode je za visoke frekvencije uzemljena preko kondenzatora Cs i sluzi kao neka vrsta pregrade izmedu anode i katode. Ra- potpuno neupotrebljiv. b) upotrebom feritnih zrnaca koja. uz opteretivost koja ovisi o strujama koje teku kroz njih. 20* 307 .. nakon cega je Na si. — — r^'tH. Prema tome zicom motani otpornici nisu dobri za ove primjene. U tranzistorskim stupnjevima za snazno pojacanje moze doci do istih pojava. kao u obliku prstendica (»perla«). Feritni prstencici djeluju minijaturne visokofrekventne prigusnice. "SI ^W.nni (son) / . ll-33b je za GG-pojacalo upotrebljena tetroda. Na Rs moze doci do pada nado pada pona i s tim u vezi : b) 1 ulaz\ r* t. ll-33a. mogu dobro posluziti i u predajnicima. nepotrebna neutraZbog uzemljene mrezice je naime kapacitet izmedu anode i katode (Cak) tako malen da se oscila cije redovito ne mogu pobuditi i pojacalo radi sasvim stabilno. Ako su prejake. Velicina tih otpornika. Zato postoji mogucnost da Ri smanji pobudu. biti i Da mehanicka i elektricna. ll-32b. mala feritna +Ua GG-pojacala (»grounded grid«): a) s triodom.J ^ -Ugl +Ug2 izlazne snage. Primjer GG-pojacala s triodom vidimo na si. »GG«). prema si.*_ GG i GB pojacala u predajniku S/. Na taj je nacin. moguce je umjesto otpornika upotrebiti. b) <&-*- . Njezine obje mrezice su kapacitivno uzemljene pomocu kondenzatora Cs i Cs.

To su. EL 504 i njima slicne. Slicna tranzistorska pojacala su Ako u GG-pojacalo zelimo staviti neku pentodu. pojavljuje na izlazu i dodaje izlaznoj snazi koju bi cijev inace redovito mogla dati. i neki potrosac medusobno su spojem. ^Grounded Base«) i sa uzemljenim gejtom (takoder GG-pojacala. a drugi trosi. anodna struja je vrlo slaba.. uz uvjet da za pobudu stoji dovoljno snage na raspolaganju. U grubim crtama. povrh svega. osobito na vi§im kratkovalnim frekvencijama. To su Ugi i U.zumije se. za pojacanje drugih vrsta signala. ovisno o anodnom naponu i klasi (AB. sto u ovom slucaju dovodi do povecanja kapaciteta izmedu anode i katode preko ovoga. u najvise slucajeva. Ovo je. Ona su takoder veoma stabilna. Generator elektricne energije. EL 500. ni kod njih nije potrebna neutraliza cija. Buduci da druga mrezica u torn slucaju nije ne krugove i selektivne filtere s nis- kim Q-faktorima. Tada se treca mrezica direktno uzemljuje. B ili C). ali ih u predajnicima najcesce nema! Razlog se mozda moze pronaci u tome sto je ulazna impedancija taktranzistorskih stupnjeva vrlo mala. na si. svaka elektroda mora dobiti svoj normalan radni potencijal. vec zato sto se veci dio snage. i. osobito za UKV. Ovakvo uzemljivanje mrezica se prakticira kod onih elektronskih cijevi koje su inace namijenjene za otklonske sisteme u televizorima. ^Grounded Gate«). Parazitske oscilacije se takoder. buduci da je ta mrezica onda na visokofrek- ona sa uzemljenom bazom (GB-pojacala. onda to mora biti takva cijev kod koje je prikljucak trece mrezice posebno izveden na nozistu. Rezultat bi bio. Uz vi- sokofrekventnu pobudu na katodi poraste jakost anodne struje i cijev radi u rezimu koji odgovara pojacalima klase B. EL 36. Prvi daje. ne javljaju. Kao kod GG-po- spojena ventnom potencijalu katode. Ipak je zanimljivo da se takva tranzistorska pojacala mogu naci u prijemnicima. U svakom slucaju treba za visokofrekventnu pobudu GG-pojacala preko katode veca snaga nego onda ako ista cijev radi u pojacalu sa uzemljenom katodom. Pentode kod kojih je treca mrezica unutar cijevi s katodom obicno ne rade dobro u GG-pojacalima. do nepozeljno velike povratne veze izmedu ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. 11-34. Za odredenu ciiev se ovi podaci mogu naci u tvornickim prospektima a vrijede i za primjenu iste cijevi u GG-pojacalu. Na koji nacin moze potrosac crpsti najvise energije iz generatora? Odgovor koji na ovo pitanje daje teo- pozitivno nabijena. zahtijevala jacu pobudu. tacno prema podacima za odabrani rezim rada cijevi. jacala s elektronskim cijevima. ulozene za pobudivanje pojacala. Konstruktori tranzistorskih predajnika radije se sluze pojacalima kod kojih je emiter tranzistora uzemljen. osobito za SSB. Protiv pobudivanja nezeljenih oscilacija oni najcesce primjenjuju negativne povratne veze i.2 t koji se svaki sa svo- jim ispravnim polaritetom moraju doyesti na odgovarajuce elektrode. prednost kod telegrafije (CW) kao i onda ako GG-pojacalo sluzi kao linear no. Ona se nalazi razmjerno blizu anodi. samopobudivanje GG-pojacala. upotrebijavaju titraj- vih U nekim izlaznim pojacalima za predajnike ovoga tipa mozemo naci pentode kod kojih su sve tri mrezice najkracim r>utem u direktnoj vezi sa limenom sasijom. npr. IZLAZNI STUPNJEVI PREDAJNIKA Izlazni stupanj predajnika biio koje snage mozemo smatrati jed^ nom vrstom generatora elektricne energije. To nije mozda zato jer bi uzemliena mrezica 308 . za sve generatore moraju postojati neke zajednicke karakteristike.

To se moze izracunati primjenom osnovnih zakona elektrotehnike (vidi u 2. kad je njegov otpor jednak unutras- njem otporu generatora! Teoreticar je time rijesio problem. 100 V. Ali. te da je njegov unutraSnji otpor kao mak10 Q. hoce li tehnicar bas tako postupiti? Za prakticnu primjenu tehnicar mora postaviti i drugo pitanje: Koja je tome cijena? Koliko se smiie opteretiti generator da trosenje raspolozive energije bude ekonomicno? Konacno. Sto ce se dogoditi ako potrogac nema toliki vlastiti otnor? Ako mu je on. nijedan generator ne daje nista besplatno! Uz pretpostavku. sasvim proiz- voljnu. koja je sadrzana u generatoru. potrosac ce moci uz jakost struje od 5 A i simum — — napon na svojim prikljucnicama od 50 V crpsti 250 W. npr. cetiri puta vedi ili cetiri puta manji? Odgovor je izracunat (J^omperai OENERATOR- potro£a£ potro5aC . da je elektromotorna sila E. pogtavlju ove knjige).rija je jednostavan: NajviSe elektricne energije potroSac crpe onda.

50 W. Zato ih nazivamo linearnim pojaca- Toga svojstva pojacala C nemaju! lima. To znaci da ce se samo dvije trecine ulozene. all zato imaju i najbolje iskoristenje i najvecu izlaznu snagu. iznositi 0. je Odnos pobudne i izlazne snage mjera za pojacanje snage u nestupnju predajnika. dovedena strujnom krugu prve mrezice. u kojemu OUTPUT INPUT SOW 75 ^ W 0. prima od istosmjerne elektricne struje koja tece uz odredeni napon.7 % „ . o svojstvima same elektronske cijevi (ili upotrebljenog tranzistora) a osobito o tome da li je pobuda dovoljna. zelimo li da nam. ulazne snage moci iskoristiti u obliku visokofrekventne izlazne snage. Za pojacala klase C je potrebna naiveca pobudna snaga. Umnozak anodnog (odnosno kolektorskog) napona sa jakoScu struje koja tece preko anode (odnosno kolektora) naziva se ulazna snaga odredenog stupnja. a samim time i iskoristenje. Omjer izlazne i ulazne snage je iskoristenje. npr. Uz anodni napon od 750 V mo2e njezina anod- niji rad cijevi. To je dakle elektricna energija koju svake sekunde. Treba i vise od toga. IskoriStenje je manje! Obicno se moze za grubu orijentaciju uzeti da je iskoriltenje kod predajnika koji su sagradeni od amatera oko 50%. Kod njih je u Si- rokim granicama izlazna snaga iz- nitivanja ove cijevi. sa velikim radnim prednaponom prve mrezice. Ako pojacalo radi u klasi A. Pogonsku energiju svako visokofrekventno pojacalo snage. Ako neki stupanj predajnika treba da pojacava snagu onda ce izlazna snaga. pa je izlazna snaga (OUTPUT) unatoc jednakoj ulaznoj snazi (INPUT) manja. kao ovise jos moguca izlazna snaga. Ipak.Kod svakog je generatora vazan njegov stupanj djelovanja. ako je predajnik lo§e graden ili sa nekvalitetnim dijelovima.. i pojacala koja rade u klasi A i B imaju svoje posebne prednosti. Ovo medutim nije moguce sa istom cijevi postici u svakom predajniku. i o izboru radne tacke. dakako. Pojacala koja rade u klasi B trebaju manju pobudnu snagu. da je izlazna snaga preje ova cijev u posljednjem stupnju. izlazna snaga je jos manja. INPUT = 750 V x 100 mA = «750Vx0. Izlazna snaga pojacala u klasi B je manja od one kod pojacala u klasi C. Visokofrekventno pojacalo snage proizvodi visokofrekventnu energiju. Postignuto iskoriStenje je teoretski izra£unato ili je izmjereno u odredenim optimalnim uvjetima kod fabrickog is- Navedeni podaci za cijev 807 vrijede ako ona radi u klasi C.667 = 66. ovisi ti o tome kolika je snaga dovedena na ulaz tog pojacala. Kod amaterskih ^amogradnja vrlo £esto nisu ispunjeni svi preduvjeti za najpovolj- ravno proporcionalna sa ulaznom. cijev 807 uz anodni napon od 750 V dade prema tvornifionih 50 W. broj koji nam kaze kakav je odnos \zmedu ulozene pogonske energije i one kolicine zeljene vrste energije koju nam generator moze dati. Iskoristenje je. tj. prema tome: dajnika. tzv. Energija koju ono svake sekunde proizvede zove se izlazna snaga (OUTPUT). Ako je to izlazni stupanj onda je to ujedno ulazna snaga (INPUT) predajnika. Ovaj odi kom na struja iznositi 100 mA. Izlazna snaga.22 W.lA = 75W Iz tvornickih podataka mo2emo procitati nos. mora j kim podacima — — pobudna snaga. bilo ono sa elektronskom cijevi ili s tranzisto* rom. ovisi o izboru radne tacke. trosi taj stupanj. dok ona u klasi A ne trebaju nikakvu ili samo minimalnu snagu za svoj rad. Da se dobije odredena izlazna snaga mora ova pobudna snaga biti dovoljno ve* lika. Kao primjer neka posluzi izlazna elektronska cijev 807 (QE 06/50) koja je vec decenijima vrlo popularna medu amaterima. jer treba nadoknadivati gubitke. klase 310 .

vrijedi: bi- Za elektronske cijevi u klasi A: Ro = u Anodni napon (V) l. Unatoc toga cijevi u amaterskim radio-stanicama traju prilicno dugo. Obicno se uzima takav titrajni krug kojemu je Q-faktor opterecenjem smanjen (Qo) na 10 do 12. najvise 20 (za elektronske cijevi). vec prema svrsi kojoj ce sluziti. prema visini frekvencije i prema drugim razlicitim u klasi C: mo Anodni napon (V) Ro- 2 x anodna struja uvjetima rada. otpor (4mpedanciju) opterecenja Ijezimo sa Ro. ni strujno opterecenje koje dopuStaju tvornicki podaci.3xanodna struja klasi B: Ro = Anodni napon (V) 1. mjerenjima i na temelju obilnog iskustva doSlo se do podataka o tome kakvo opterecenje mora biti za pravilan rad izlaznog stupnja u predajniku. Glavni cilj je. radnoj frekvenciji i odvesti je u antenski sistem. Ako AB. Kod tranzistora ne treba nikada preci ni naponsko. proizna odredenoj pregrijavanje tranzistora.57 x trajni i Omjer Q-faktora §to ga ima krug dok nije opterecen uz opterecenje ti- (Q) anodna struja' Q-faktora (Qo JU . kao i onda kad je amplitudna modulacija izvrsena u jednom od predstupnjeva. a jos vise u pojacalima klase C. potrebno je tzv. Znatno veci Q-faktor bio bi uzrok pojavi prejakih struja u titrajnom krugu i povecanih gubitaka. npr. Drukcije ce biti kod signala stalne amplitude. Ako bi »radni Q-faktor« (Qo bio premalen).Za istu elektronsku cijev mozeu tvornickim podacima nadi razlicite podatke. Podaci se takoder razlikuju ako cijev treba da sluzi u predajnicima koji su skoro neprestano u pogonu (»CCS«. za telefoniju frekventnom modulocijom te. C. B ili do izoblicenja i do pojavljivanja visih harmonickih frekvencija. jer su razmjerno rijetko u pogonu. onih za ICAS. Ispitivanjima. elektricna struja ce razlicito teci. Pri cijevi Za tranzistore: (kolektorski napon) 2 Ro- 2 x izlazna snaga (W) and Amateur tome su opterecenja sa CCS opcenito manja od Izlazno pojacalo snage u predajnicima radi u klasi C za telegrafiju. U elektronska Ovisno o tome da cijev ili li pojacalima klase AB. Continuous Commercial Service) ili ako su samo povremeno u pogonu. nuzno dolazi tranzistor radi u klasi A. Ono radi redovito u klasi AB. kod radioamatera (»ICAS«. odnosno 4 do 5 (za tranzistore). amplitudnom modulacijom ukoliko se modulira sam izlazni stupanj. Osim toga treba dovoljno velikim hladnjakom sprijeciti Za pojacanje SSB-signala. teze bi ga bilo pravilno opteretiti. Izracunavanje pravilnog opterecenja U svakom slucaju se s nepozeljnim primjesama mora racunati. Amateri moeru cijevi svojih predajnika jace opterecivati (ICAS). Bolje je ostati malo ispod tih vrijednosti. izlazni stupanj ne bi ekonomicno radio. linearno pojacalo. dok bi vi£e harmonicne frekvencije ostale nedovoljno potisnute. vesti sto vise snage razumije se. Intermittent Commercial Service). To se mora postici tako da aktivni element predajnika (cijev ili tranzistor) ne bude prete : recen i da se ne emitiraju nepozeljne primjese. a drukfiije kod signala kojima se amplituda mi jenja. One ne smiju stici do antene! Prvi filter koji ih smanjuje je titrajni krug na izlazu predajnika.

ima titrajni krug LiCt iz kojega se visokofrekventna struja odvodi preko L. induktivnim putem. Kakav ce Q-faktor titrajnog kruga biti kad ga opteretimo.2. Induktivitet Li odabire se tako da titrajni krug = . To je kod laboratorijskih ispitivanja neinduktivni opteretni otpor (»lazna antena«). uz odgovarajuci kapacitet Ci i induktivitet Lu Tu je. jaceg pojacala snage. kojim Izlazni titrajni krugovi i veza s potroSacem Izlazni stupanj predajnika sa elektronskom cijevi. Na njemu se moze procitati kolika je vrijednost kapaciteta Ci potrebna da se postigne Q-faktor Qo 10. dakle o induktivnoj vezi preko Ls. jo§ prisut* na i ovisnost o opterecenju. kod normalnog rada predajnika to je antenski sistem ili ulaz dodatnog. i napose o anodnom naponu (Ua) o jakosti anodne struje (Ja). 11-36 dijagram. to ovisi o radnim uvjetima izlaznog stupnja. Za razlicite omjere anodnog napona (u voltima) i anodne struje (u miliamperima) nacrtan je na si. u potro- sac R.moze posluziti kao mjera za eko nomi£nost rada izlaznog stupnja: \ 1000- Qo) omjerom s Q-faktor je odreden L/C i opterecenja Ro izlazno pojacalo radi. dakako. na sL 11-35.

neizbjezivo stvaraju. 11-35. Ovo takoder osigurava bolju selektivnost na izlazu predajnika i. 11-37. Tako se moze osigurati da gubici u samom kabelu budu najmanji. sto blize svojoj optimalnoj vrijednosti za izabranu frekvenciju 20). 50 do 75 Q. b) da anodni titrajni krug ima manje tijesna. najbolje je za vezu izmedu predajnika i potrosaca uzeti oklopljeni koaksijalni kabel niske impedancije. takoder. ispravno prikljucen. Ako je u nekom slucaju omjer Ua/Ja veci od vrijednosti za koje vrijedi si. Uredaji i nacim prilagodavanja antene kao potroSaca bit ce opisani kasnije. smjestanje dovoda bez opasnosti da bi on mogao imati bilo kakvog nezeljenog djelovanja na ostale strujne krugove.paciteta Ci u anodnom od od od od od da 3. i# Tacku koji Buduci ove cijevi 7 pF je izlazni kapacitet bit ce potrebno da se put pretpostavki je c) ovih tesko ostvariti. moze se upotrebljavati uz pretpoveza s Ovako postupimo prema si. osobito promjenljivi kondenzator namjesti na vrijednost kapaciteta koja je barem za 7 pF manja od gornjih vrijednosti. 11-36. d) i da e induktivna veza izmedu L2 vrlo tijesna. ll-37b. Tri nacina za vezu izmedu anodnog titrajnog kruga predajnika i koaksijalnog kabela vidimo na si. c) da je Ako je koaksijalni kabel na svom udaljeniiem kraju ispravno opterecen. Vec smo rekli da je vezu na nacin koji prikazuje si. Tada je neizbjezivo odabiranje veceg Q-faktora za izlazni titrajni krug. osobito ako je duzina kabela znatno veca od upotrebljene duzine vala. Zavojnica za vezu L* moze ovdje biti nesto veca nego u predasnjem primjeru. Lakse je ako jednostavna induktivna potrosacem. ll-37a u praksi tesko ostvariti. Za istu vrijed nost Q-faktora treba da ie u takvom slucaju kapacitet svake sekcije promjenljivog kondenzatora jednak polovici vrijednosti koju daje dijagram. treba u gornjim izrazima uzeti kao Ja ukupnu anodnu struju svih cijevi zajedno. kao na si. postali bi kapaciteti za vise frekvencije manji od onih koji se mogu ostvariti u praksi. bopotiskivanje lie frekvencija. ne zraci i omogucuje povoljno limo Sto jace monicke frekvencije koje jenih cijevi.5 titrainoin krugu: za opseg za opseg za opseg za opseg za opseg 7 14 21 28 MHz MHz MHz MHz MHz 120 59 28 20 14 pF pF pF pF pF To ce biti onda ako samoindukcija zavoinice Lz takva da je njena impedancija na radnoj jednaka frekvenciji impedanciji i vrstu kabela. duzina kabela nema utjecaja na ugadanje predajnika. Tada je u anodnom titrajnom krugu redovito dvostruki kondenzator. osobito u pojacSalima klase C. Koaksiialni oklopljeni kabel. svih dovoljno visok Q-faktor (obicno 10 nezeljenih do induktivitet zavojnice za vezu. je ZQ Li kabela. Lit. na njemu nema stojnih valova 313 . Tada. prema tome. Njena veza sa Li moze biti stavku: a) da je izmedu L* i R pogodan kabel. Vazno je da se zavr§etak kabela prilagodi potrosacu. Ako je potro§ac R daleko od anodnog titrajnog kruga i ako zepotisnuti vise harse. Dvije cijevi u izlaznom stupnju predajnika mogu biti i u protufaznom (»push-pull«) spoju. Pri tome treba zapamtiti pravilo da se Q-faktor titrajnog kruga mijenja kao i kanacitet Cu Dvostruki Q-faktor postici cemo udvostrucenjem kapaciteta. I tada treba kao Ja uzeti ukupnu anodnu struju obih cijevi. Ako su u izlaznom stupnju predajnika dvije ili vise paralelno spo- kod visih frekvencija. Kondenzatorom Cs dovodimo zavojnicu L2 u resonanciju na radnoj frekvenciji.

ll-37c. prema si. Induktivitet L2 treba odabrati tako da se sa ovim vrijednostima kapaciteta moze postici resonancija. ni krug L2/C2 i utjece na njegov Q-faktor koji je zbog toga prilicno nizak. Prikljucivanje koaksijal- nog kabela na dajnika. L1C1 Vrijednosti za €2 daje tablica 11-1 = izlazni stupanj preizlazni titrajni krug. Maksimatne vrijednosti kapaciteta Cs (st.Tablica 11-1. trebat . 11-37. L2 u neslucaju nema dovoljno induktiviteta za postizavanje resonancije u odredenom opsegu treba dodati jos i zavojnicu Lz da se to postigne. SI. Vrijednost kapaciteta C2 daje tablica 11-1. oko 2. Ako zavojnica za vezu kom konkretnom Ukoliko se u bi mozda ipak ne takvom mogla slucaju ostvariti dovoljno cvrsta induktivna veza izmedu Li i Ls koja bi omoeucila crpljenje odredene VF snage. on se na blizem kraju ponasa kao omski otpornik velicine R — Z Taj »otpornik« je ukljucen u titraji . Uz ovu vrijednost Q-faktora moze se ostvariti vrlo dobra induktivna veza izmedu Li i L2. 11-37) Za opzeg (MHz) KOAKS. Navedene vrijednosti kapaciteta su najvece dopuStene na odredeni opseg.

u nekom predajniku 120 postize uz anodni napon (Ua ) od 600 V i jakost anodne struje (L) od 200 mA. 11-39. 11-39). Na tablici 11-2 mozemo naci priblizne vrijednosti glavnih sastavnih dijelova takvog Pi-filtera za razlicite 3. za 14 MHz.frekvenciju. npr.5 amaterske kratkovalne opsege od do 28 MHz. izra£unat cemo najprije omjer Ua /Ja : Ua _ 600 V Ako se. Takva je upotrebljavana u predajnicima do 100 snage (»Getoso«) ~J^ = ~ 200 (mA) iz W sti: Za ovu vrijednost citamo.6 ^H i Cs = 530 pF. INPUT od W Sl. Zavojnica Pi-filtera sa pre- klopnikom koji kratko spaja njene zavoje da se smanji induktivitet pri radu na visim frekvencijama. tablice 11-2 vrijedno- Ci = 90 pF. Za prakticnu realizaciju Pi-filtera za ovaj opseg uzet cemo — Tablica 11-2 . Li = 1. za razlicite omjere Ua/Ja i za izlaznu impedanciju od 50 Q. Njezin se induktivitet obicno mijenja tako da se jedan dio njezinih zavoja za rad na visim frekvencijama kratko spaja (si. npr.

Napon na prikljucnicama a i b. osigurava -filter bolje potiskivanje nezeljenih frekvencija. a dalje djeluje. -J- a ? njem vfp LI Tamo je na tablici. a za Ct promjenljivi kondenzator sa maksimalnim kapacitetom od najmanje 600 do 700 pF. Tako dvostruki Pi(si. dok drugi takvog kapaciteta obicno necemo naci. u posliedredu. Tada cemo modi dobro ugoditi izlaz predajnika i prikljuciti ga na koaksijalni kabel od 50 Q impedancije. b) dvostruki Pi-filter. 1140c je Cr u seriji sa izlaz- kabel vecu impedanciju treC2 promijeniti kako je napisano uz tablicu 11-2. Buduci da se u cemo izlaznim stupnjevima tranzistorskih predajnika javljaju razmjerno mnogo jace vise harmonicne frekvencije nego kod predajnika s cijevima. ali promjene ovog kapaciteta djeluju i na resonanciju. Promjene kapaciteta imaju isto djelovanje kao da se mijenja induktivitet Lu Pomocu C9 postize se potrebna veza s potrosacem R. 11-34. Takav izlazni L-filter moze dobro ako je izlazni kapacitet tranzistora relativno visok obzirom na radnu frekvenciju predajnika. Zato se za C2 posluziti promjenljivim kapacitetom do 400 ili 500 pF i paralelno s njime staviti fiksni kondenzator od 200 ili 300 pF. bezuvjetno. kad smo se uvjerili da stupanj stabilno radi. ll-40a potrosac R je prikljucen preko Pi-filtera koji sasvim odeovara ba da bude s vecim razmakom medu plocicama. postao je maksimalno visok! Nesto takvo se dogada i u predajniku. na anodi iz- -filter lazne cijevi ili na kolektoru izlaznog tranzistora pojavi se vrlo visok napon. Zato se mora poslije svakog pomicanja kondenzatora Co uvijek popravljati vrijednosti Ci posluziti & i Cs. c) L11-40. Taj napon moze biti neko- 316 . ll-40b). li Ima ba Li i nim kapacitetom samog tranzistora. Izlazni filteri pobuda »nestane« opterecenje. izlazni filteri cesto moraju biti drugacije gradeni.! ± ± -li 17 At stunnjeva treba uvijek zapocinjati kod nizih napona i. Cim i SI tranzistorskih predajnika: a) jednostruki PI-filter. sa prikljucenim opterecenjem R. Tek onda.za Ci promjenljivi kondenzator sa 100 do 150 pF maksimalnog kapaciteta. sto ga pokazuje voltmetar V. Prvi tre- Kod izlaznih stupnjeva tranzi- predajnika cesto cemo storskih naci Pi-filtere i ovima slicne. onome na si. prikazano sto se dogada kad nema potrosaca (kad je R beskonacno velik!). Iskljucivanje opterecenja uz veci pogonski napon moze upropastiti tranzistor! Zasto je za tranzistorski predajnik opasno da ostane bez opterecenja? Vratimo se jos jednom na si. 11-38. mozemo pomalo povecati pogonski napon popravljajuci ugadanje. Nikakva struja vise ne tece. Ugadanje tranzistorskih izlaznih C3r~\ -L — of £J VFP L2 L3 -€>. Na si. Na si.

ll-40b). izlazni filteri cesto moraju biti drugacije gradeni. sa prikljucenim opterecenjem R. b) dvostruki Pi-filter. -^H^^wm-tH^- kad nema potrosaca (kad je R beskonacno velik!). li Ima ba Li i nim kapacitetom samog tranzistora. kad smo se uvjerili da stupanj stabilno radi. Napon na prikljucnicama a i b. Tako dvostruki Pi(si. dok drugi takvog kapaciteta obicno necemo naci. 1140c je Cr u seriji sa izlaz- kabel vecu impedanciju treC2 promijeniti kako je napisano uz tablicu 11-2. Nikakva struja vise ne tece. postao je maksimalno visok! Nesto takvo se dogada i u predajniku. 11-38. vim kapacitetom do 400 izlaznim stupnjevima tranzistorskih predajnika javljaju razmjerno mnogo jace vise harmonicne frekvencije nego kod predajnika s cijevima. c) L~ -filter lazne cijevi ili na kolektoru izlaznog tranzistora pojavi se vrlo visok napon. C4 C5 7 ! C5 T -L stutmjeva treba uvijek zapocinjati kod nizih napona i. Na si. Tada cemo moci dobro ugoditi izlaz predajnika i prikljuciti ga na koaksijalni kabel od 50 Q impedancije. Taj napon moze biti neko- 316 .za Ci promjenljivi kondenzator sa 100 do 150 pF maksimalnog kapaciteta. Ugadanje tranzistorskih izlaznih : ll T' fj VFP C J L2 L3 V ± c. Zato cemo se za C2 posluziti promjenljiili 500 pF i paralelno s njime staviti fiksni kondenzator od 200 ili 300 pF. Takav izlazni L-filter moze dobro ako je izlazni kapacitet tranzistora relativno visok obzirom na radnu frekvenciju predajnika. ali promjene ovog kapaciteta djeluju i na resonanciju. a za C2 promjenljivi kondenzator sa maksimalnim kapacitetom od najmanje 600 do 700 pF. Tek onda. Buduci da se u du plocicama. posluziti Promjene kapaciteta imaju isto djelovanje kao da se mijenja induktivitet Lu Pomocu Cs postize se potrebna veza s potrosacem R. sto ga pokazuje voltmetar V. Prvi tre- Kod izlaznih stupnjeva tranzi- predajnika cesto cemo storskih naci Pi-filtere i ovima slicne. ll-40a potrosac R je prikljucen preko Pi-filtera koji sasvim odeovara ba da bude s vecim razmakom me- onome na si. prikazano sto se dogada © SL 11-40. mozemo pomalo povecati pogonski napon popravljajuci ugadanje. a dalje djeluje. Zato se mora poslije svakog pomicanja kondenzatora Co uvijek i O popravljati vrijednosti & Cs. 11-34. u posliedredu. osigurava -f ilter bolje potiskivanje nezeljenih frekvencija. njem Tamo je na tablici. na anodi iz- skih predajnika: a) jednostruki PL -filter. bezuvjetno. Iskljucivanje opterecenja uz veci pogonski napon moze upropastiti tranzistor! JL J- Zasto je za tranzistorski predajnik opasno da ostane bez opterecenja? Vratimo se jos jednom na sL T~~ Si. Cim i Izlazni filteri tranzistor- pobuda »nestane« opterecenje. Na si.

Izoliranje guce izbjeci kondenzator u redovitom radu nod nosi kroz dugo vremena napon koji ne prelazi vrijednost radnog napona. a na si. Ispred instrumenta mora doci rati zatora bio ispitan u tvornici i tim treba nikada opterecivati nijedan kondenzator. Tada se u te strujne krugove stavlja samo otpornik pogodne velicine (npr. pa se mjerenja mogu obaviti bez opasnosti. velicma dopustenog odstupanja od te vrijednosti. Ni u jednom ni u drugom slu caju nije promjenljivi kondenzator opterecen naponom. Otklon kazaljke je tada ovisan b padu napona na tome otporniku. Na si. serijski nacin ukljucivanja izlaznog titrajnog kruga. To- liko moze izdrzati i unutrasnja izolacija samog instrumenta. radije. Cesto se jednim mjernim instrukontrolirati vise strujnih krugova. ji . dakle i o jakosti struje koja kroz njega tece. poznavati tzv. Maksimalna vrijednost koju dosegne visokofrekventni napon na anodi nekog snaznog pojacala u klasi C iznosi blizu dvostruke vrijednosti anodnog napona. jednim svojim polom prikljucen na sasiju! Na tome mjestu je dakako moguce mjeriti samo ukupnu struju koja tece preko katode cijevi. Ispitni napon je onaj kojim je odredeni tip konden- moraju biti svi miliampermetri koji su ukljuceni u vodove visokog napona dobro izolirani od uzemljenih metalnih dijelova. bit ce maksimalna vri- sokofrekventni napon predajnika. jeve pojedinoga od njih. osobito onda ako se na neki nacin moze kontrolirati i izlazni vi- skalu. Osim toga je potrebno. 500 V to iznosi blizu 1000 V! Ako je takvo pojacalo klase C jos i anodno modulirano. To je u vecini slucajeva dovolino. napona postoji opasnost U takvom slu- caju nije ugrozen samo mjerni instrument vec bi i operator mogao stradati od elektricnog udarca. 1142a je tzv. ll-42b paralelni nacin.Ukljuclvanje miliampermetra direktno u anodni strujni krug je moguce samo kod razmjerno slabih predajnika kod kojih anodni napon SMJERNICE ZA IZBOR NEKIH SASTAVNIH DIJELOVA Kondenzatori ne prelazi 250 anodnih proboja ili najvise 300 V. se istosmjernim anodnim Izmedu njegovih plo5a pojavljuje. ispitni i tadni napon. Sva mjerenja u predajnicima korade sa cijevima. Zato Na svakom fiksnom kondenzatoru je napisana ili nizom boja ozna* cena vrijednost kapaciteta i toleran cija. Elektricni udarac moze biti smrtonosan! Takve opasnosti kod tranzistorskih predajnika nema. Istosmjerni anodni napon 500 V je dovoljan da se na anodi pojave maksimalne vrijednosti visokofrekventnog napona od blizu 2000 V. Uvijek je bolje da kondenzator bude prikljucen na nizi napon od ovoga. npr. Uz istosmjerni anodni napon od. Prvi je obicno 3 do 5 puta veci od drugoga. prekriven staklom ili pleksiglasom. tj. ako nema amplitud- modulacije. Dobar naponom ne prozor. u strujni krug katode (Jk) gdje ostaje na niskom potencijalu. a mjerni instrument se posebnim preklopnikom spaja na kra- mentom nastoji jednost napona na anodi skoro cetverostruka. uz prilicno visoke napone treba izvrsiti s maksimalnim oprezom. Za sve kondenzatore koji se nalaze ma u izlaznim titrajnim krugovipredajnika treba zapamtiti da su oni izlozeni vecim naponima od anodnog. To nikada ne moze skoditi. Kod visih te izolacije. izmedu 10 i 100 Q). Njih treba monti- na plocicu od dobrog izolatora tako da se kuciste instrumenta ne dotice nicega sto je u vezi sa sasijom ili sa metalnom prednjom plo com. kroz koji se moze gledati na miliampermetra je mo* samo tako da ga ne ukljucimo u anodni strujni krug vec. osobito pri gradnji predajnika. samo visokofrekventni napon kojemu je maksimalna (vrsna) vrijednost priblizno jed- ne naka velicini anodnog istosmjernog 318 .

Zavojnicu ne valja postaviti tako da se u njezinom magnetskom lju po- SL 11-42.5 MHz. moraju biti kvalitetni.25 mm za svakih 100 V naponskog opterecenja. Prednost se redovito daje shemi na sL 1142b jer rotor pro* mjenljivog kondenzatora moze biti direktno uzemljen. Njezin promjer i debljina zice treba da budu veci za jace predajnike.napona V. Dopustena je duzina prikljucnih zica i do 10 ili cak 20 cm za 3. mora U. prema tablici 11-3. Taj razmak neka ne bude manji od priblizno 0. Takoder nije svejedno kakva izolacija. Objasnjenje u tekstu promjenljivi kondenzator. malena. Promjenljivi je kondenzatori sa izolacijom od pertinaksa ili plastike ne valjaju! U predajnicima je najbolje upotrebiti nromjenljive kondenzatore koji imaju dobru ke- ramicku izolaciju. slobodno. Na samoj anodi napon dostize vrijednost 2U. Udaljenost zavojnice od pro- na keramickom valjku mjenljivog kondenzatora ne mora biti. okretanje tome moze zavojnica biti ili pokraj ili iznad njega. opterecenje zavojnice nije takoder veliko. U ostalim. Jednako velik napon izdrzati kondenzator Cs. Zavojnice Kod 100-procentne / anodne modulacije mora se racunati s time da ce sve navedene vrijednosti biti dva puta vece od oznacenih. umnozivackim i pobudnim stupnjevima. Najbolje je da ona stoji tako da joj je os paralelna sa osovinom Prj za kondenzatora. nalazi 319 . treba montirati na cvrste. Primjeri sa oznakom naponskog opterecenja promjenljivog kondenzatora u izlaznom titrajnom krugu predajnika. U svakom slucaju zavojnica izlaznog titrajnog kruga mora imati propisani induktivitet. Zavojnice svih titrajnih krugova osobito izlaznog. bez tijela. od- gledu. Te su zavojnice redovito predimenzionirane. Jedino izlazni kondenzator u Collins filteru moze imati do 5 puta manji razmak medu plocama. Promjenljivi kondenzatori koji sluze u predajnicima redovito podnose to veci napon sto je razmak izmedu niihovih statorskih i rotorskih ploca veci. Udaljenost od okolnih metalnih dijelova neka ne bude manja od promjera same zavojnice. Zavojnice u izlaznim stupnjevima su najjace opterecene. ili. vece su nego sto bi trebalo za opterecenje kojemu su izlozene. Zato nosno C&. Nacin gradnje i materijal zavojnica za predajnike ovisi o tome u kojem ce titrajnom krugu one sluziti. pa njihovoj izradi treba posvetiti posebnu paznju. osim kod zavojnica za 21 i 28 MHz. U oscilatorskim stupnjevima ie glavni zahtjev da zavojnica bude mehanicki cvrsta i elektricki kvalitetna. po mogucnosti keramicke nosace. kod visih frekvencija. Zavoje je dobro namotati s medusobnim razmakom koii neka bude otprilike jednak debljini zice. manje kritican u tome poIpak. da samo cijevi ali U tranzistorskim na nema tako recenja je izbor predajnicima promjenljivi kondenzator Ci otpa- na velikih naponskih opte- kondenzatorima. pa je te zavojnice razmjerno lako naciniti.

Debljina zica za zavojnice u predajnicima Snaga (INPUT) (W) .Tablica 1U3.

od kracih (»tit«) i duzih zvukova (»ta«). Emisija telegrafskih znakova tipa A2 postize se slicno kao i telefonija. pa u danasnjem telegrafskom alfabetu ima mnogo slova koia su ostala nepromijenjena. Na taj ce skog telegrafa Morse bio je odmah u pocetku prisiljen da za rad sa svojim telegrafom pronade kako da se upojxebom kracih i duzih znakova (tacaka i crtica) prenesu pojedina slova. b) razmak izmedu dvije tacke ili izmedu dvije crtice. u doba Telegrafski signal koiima se sluzimo za uspostavljanje radio-veza su sastavljeni od »tackica« i »crtica«. ipak moraju biti ispunjeni ovi zahtjevi: a) crtica ntmu. Zato i sam prijemnik za signale tipa Al je biti tona koja je bila emitirana. ili tacnije. kada u komercijalnoj telekomunikacijskoi tehnici postoje teleprinter! i vigestruke te- lakse postize povoljniji odnos pa se sig- ••«0CC*000«O«O«X30«0««»O«0»0O0#C*»» ti tit tf ti tit ti ta tl tit *i ta ™' T E S L A SL Primjer pravilnih telegrafskih znakova: Teslino ime u Mor11-43. telegrafiju tipa A2 potreban mnogo selektivniji nal/Sum. trebljavala. To. Taj je ton isprekidan u telegrafskom Koliko god bila velika brzina telegrafiranja. rnogao bi netko P 6misliti da je vnjeme »dobre stare telegrafije« proSlo. Od njih su sastavljena tzv. Takva »modulirana fija« (MCW) telegra- traje jednako kao tri se ranije mnogo upo- tacke. odnosno izmedu tacke i crtice u istom slovu traje kao jedna tacka. Umjesto glasovima govora predajnik se modulira tonom pogodne visine (400 do 1000 Hz). znakova. Njemu je to i uspjelo. televiziie i Za emisiju telegrafije sluze znakovi tipa Al i A2. interferirat ce s oscilacijama lokalnog oscilatora (audion ili BFO kod supera) 1 operator ce cuti isprekidani ton. d) razmak izmedu dvije rijeci traje kao pet tacaka. no kakvih smom Za moze znatno Siri pojas frekvencija nego za telegrafiju tipa Al. osobito kod komunikaci?a na visim frekvencijama za koje prijasnji prijemnici nisu bili dovolj- Prijemnik ne treba nilokalnih oscilacija a telegrafski se znakovi cuju sa onom vistabilni. lefonijske veze. tastera) u ritmu Morse-ovih Za telegrafske veze na kratkovalnim amaterskim podrucjima treba si sluziti iskljucivo znakovima tipa/Al. Visinu tona moze operator po volji odabrati promjenom frekvenciie svog lokalnog oscilatora. Na tablici 114 prikazani su najvazniji znakovi Morse -ovog internacionalnog telegrafskog alfabeta. telegrafija redovito jos uvijek »ide«. omogucuje l znatno veci domet signala (DX). D ^? d se i amateri sluze CCD SSB-telefonijom. se-ovom »pismu« 321 21 Radio prirucnik . Ovo. tip znakova se postizava da se nepriguseni elektricni titraji (CW) koje proizvodi neki predajnik ukljucuju i prekidaju pomocu posebnog telegrafskog tipkala (kljuca. Morse-ova slova. Prvi tako Morse-c<vi telegrafski znakovi Izumiteli zicanog elektromagnet- nacin predajnik emitirati isprekidane elektromagnetske valove (ICW). unatoc svega napretka. telekomandi. brojevi i drugi znakovi. Kad ovi dodu do udaljenog prijemnika. kada otkazu sve druge vrste veza. nije tako! Cinjenica je da bas onda.RADIO TELEGRAFIJA . uz ostalo. c) razmak izmedu dva slova u jednoj rijeci traje kao tri tacke.

— - Tablica 11-4. Sastavnica ili Gotovo.) (.) (:) znak »plus« ( + )= (/) Tacka-zarez Dvije tacke = =— • Razlomkova Rastavnica crta == ili Upitnik (?)= Navodnik(>x<) znak »jednakosti« ( =) = Pazi._.) I UPOZORENJA Zavrsetak poruke ili = = (. Morse-ovi telegrafski znakovi INTERNACIONALNI ALFABET a = J =•=. — .1 c = d* e-~ f = m= n=— o=— p= — u V = = w X y 2 = = g = = q= r = = NASA SLOVA STRANA SLOVA a= = d = c Ij a ili ach = = e ili e nj = = e= fi - 6- u = BROJEVI 1*= 4= 5 2= 3= 6 = = ili o = _ 9-- TNTERPUNKCIJE Ta£ka Zarez (.. pocetak Zagrada Apostrof ( ) (') = = = Razumio sam = Cekaj = svega (SK) .. dodi 322 . zavrsetak znak »minus« Pogreska = (— ) = — = *= MozeS zapoceti. s t -- b = k = -.

rastavni323 mah 21* ga napisfemo. Ako nam je pri tome koje slovo izbjeglo. napisati slovo za koje nismo posve sigurni. pobjeci ce nam jos niz slijedecih slova. 0. Ne valja unaprijed pogadati koju cemo tako rijec radlli. Najbolje grupi. Od ostalih znakova cesto sluze: znak zavrsetka poruke. kojih nema u internaciot f Ucenje cemo zapoceti polaganim tempom. pa sami sebi ovako naglas govoriti za svako slovo redom. bit ce najbolje da se po- nom i odmah u pocetku vjezbamo u jaspisanju pojedinih slova. manje na sluh svih slova internacionalnog alfabeta. U. Od brojaka se nula tj. Kad smo naucili sva slova. p i q j tako redom. nalnom slova Postepeno sa sve vecom brzi primanja. posve pogreSno! Uceci telegrafiju. Ne bi se smjelo doTOditi b. I biti jasno rukopisu ne ralikujemo ostala slova Ako zelimo moraju sluzimo nekom se uci u slusajuci primaju i biljeze. pa ce uz zivlji tempo i slova primati drukciju zvucnu sliku. dakle. Ne! Pojedina slova treba odmah tipkati onako kako odgovara tempu od kojih 20 do 30 slova u minuti. 11-43 na koioj vidimo prezime naSeg velikog zemljaka Tesle. lj kao / i/. a kratki zvukovi kao »tit«. kao d i t Od stranih slova se 6. I da u vlastitom . dok kod brzina od preko 100 slova u mi- neka alfabetu. slovo s cuti i zapamtiti kao »tititit«. Taj polagani tempo ne smije mozda biti takav da nam slov zvuci kao »tiiit tiiit tiiit taaaaaaaaaaa«. slovo kao »titaatitit«.Ova pravila ilustrira si. i citljivo ni. primiti. d. SVako slovo treba mehanicki napisati na papir onim redoslijedom kojim je bilo otipkano. Bolje je da neko slovo nedostaje. ispisano telegrafskim znakovima. razlomkova crta. To bi bilo zujalicom. ae a ch kao c i h. Mozemo tekst. za razliku nuti ono prelazi u »tra«. dakle. »Tacku« cesto zamjenjuje rijed »stop«. Ako budemo onda je najvjerojatnije da rijec necemo ispravno primiti. onda nema ni tacaka ni crta. kao dj. Nasa i strana slova kojih u internacionalnom alfabetu nema vrlo se rijetko upotrebljavaju. Kako £ujemo koje »slovo« od- Od interpunkcija se najvi§e upotrebljava upitnik. dz. Duzi zvukovi se cuju kao »taa«. Najce^ce se slovo c tipka kao c z kao z. a drugi napisana i u najvecoj brziSlova u.. gova. U vojsci se takoder ne sluze nasim posebnim slovima.lova e. Mi cemo. knjigu ili Kod prijema na siluh ne valja nista misliti. takoder. Nije dobro. Tu su samo zvukovi. Pojedi* na slova telegrafskog alfabeta ne valja upamtiti kao »tri tacke« ili »tacka crta dvije tacke«. ne zalimo za njim! Pi§imo slijedeca slova. a tipkaju kao oe. Jedan tipka. a slovo a kao I uzeti bilo kakav no vine. Ako se nastojimo sjetiti kako je zvucalo neko slovo koje nismo primili. nego da zapisemo pogresno slovo. od slova O. mora pisati kao prekrizeni O. moramo za pamtiti zvucnu sliku pojedinog zna* ka. Kod tempa oko 50 slova u minuti cuje se slovo v kao »titititaa«. jalice mozemo i pokuSati pomocu zu- Podjednako treba uvjezbati pri- telegrafskog tipkala jedan tipkati pojedina drugome polagano slova. Upotrebom tih bi se otkrilo cija je vojna radio-stanica. n i v moramo u svom rukopisu jednako dobro razlikovati kao i slova k i h. moci cemo i brze tipkati. g. Vazno je da se . cuti kao vo »tit tit tit taaa«. Medu pojedinim slovima ostavit cemo u pocetku vece razmake i tako usporiti tempo Slovo v mora se. nauciti telegrafske znakove. a to je mozda u meduvremenu uspjelo i kojemu od na§ih dru»titaa«. a to se odmah nom mora izbeci. ue. Dok slusamo telegrafske znakove. v i y. Tako se radi i kod poste jer automati za brzo tipkanje telegrafije nemaju posebnih slova.

Shema je nacrtana prema podacima tvornice »Philips« i bila je vec nebrojeno puta iskasana. fije SL TRi je u oscilatoru s RC-mrezom za okretanje faze.znak za pocetak. gdje je negativni treba doci pozitivni pol baterije. dodi i znak pogreske. Ako kod pritiska na tipkalo predajnik emitira signal kod kojega amplitu- SL ce 11-44. 1145. Na si. ali onda treba okrenuti polaritet izvora struje. cekaj. spojenim u kolektorski strujni krug tranzistora TRu Pogonski napon je izmedu 6 i 9 V. Ne zaboravimo: ceste i kratke vjezbe mnogo su vrijednije od dugackih i rijetkih! ca. To moze biti bilo koji germanijev ili silicijev tranzistor P-N-P tipa. Za ovu svrhu pogodna je zujalica koja je shematski prikazana na si. ali to nije sve. Za ucenje telegrafije u vecim grupama mogu se Morse-ovi znakovi slusati i preko zvucnika. Kod kljucuje neko pojacalo. zujali- za ucenje Opts u tekstu 324 . ne zujalice za ucenje Slusalice SL i kondenzatori Ci i Cs cine tit raj ni krug kojim je odredena frekvencija. Njegov je otpor u torn slu6aju nizak pa izlazi kao da je negativni pol elektrolitskog Tranzistor TRi s pripadajucom RC-mrezom za pomicanje faze (kondenzatori po 10 nF i otpornici po kondenzatora uzemljen. To ce se dogoditi tek onda. NF se pri- Uklju&vanje telegrafskog tipkala u predajnlk Za emisiju dobrih telegrafskib znakova trazi se ispravno i ritmicko »kucanje«. Gdje je sada nacrtan pozitivan pol treba doci negativni. Prilikom pomorskih katastrofa poziva se znakom »SOS«. 11-45. svrsetak svega. Glasnoca se regulira logaritmickim potenciometrom. Razumije se da moze jednako dobro posluziti i neki silicijev N-P-N tranzistor. 11-44 je shema jednostavtelegrafije. Niskofrekventne oscilacije mogu se od prikljucnice NF odvesti u niskofrek- ventno pojacalo. On moze oscilirati samo onda kad nik je emiterski otpor- (4. Isti kondenzatori sluze ujedno kao kapacitivni razdjelnik Colpitts-ovog niskofrekventnog oscilatora sa tranzistorom TR. Zujalica za ucenje telegrakoja se moze prikljuciti na ne ko niskofrekventno pojacalo da se zvukovi slulaju preko zvudnika. Potenciometrom R* moze se u nekim granicama regulirati glasnoca i visina tona.7 kQ) premoSten elektrolitskim kondenzatorom (5 jiF). kad pritisnemo tipkalo Ti i kadia provede tranzistor TR2 struju. TRs je tranzistor preko kojega se prekida rad oscilatora (Ti 10 = telegrafsko tipkalo) kQ) predstavlja oscilator zvucne frekvencije. znak razumio sam. ako nije prisutno tipkalo. On mora biti tolik da oscilator jos ne radi. Shema jednostavne telegrafije.

»pijukanje« ili »cvrkutanje« signala. Telegrafski signal. Brzu promjenu frekvencije koju opazakod svakog »tit« ili »ta« nazi»puzi« minutama. kad ovo cuje. Tu pojavu amaterskim »jezikom« nazivamo »spejser« (spacer. da ce isto cuti i udaljeni amateri. Eventualni »spejser« mora biti. Malo po- mu slije nekog minimuma amnlituda ponovo malo naraste. sprijeciti mijenjanje frekvencije. Zvuk takvog signala je govog hladenja u pauzama. moze ipak na oscilograimati izgled kao na si. ako Takoder treba signala koja ce biti. 1146. Osim toga treba onemoguciti prenagle skokove amplitude VF signala od kojih se sastoje pojedini dijelovi Kada je tipkalo otpusteno pre^ dajnik ne bi smio da emitira nimalo visokofrekventne energije. Oko on ne cuje »spejser« uz jakost pomoc ne- budu »oblikovani« tako da amplituda emitiranih valova za svaki »tit« ili »ta« postepenije raste i pada. koji nema obzirom na emitiranu frekvenciju nedostataka. kao posljedica promjenljivog opterecenja i nedovoljne stabilizacije. Iza tog vrha na oscilogramu se vidi smanjenje amplitude signala. slusajuci u istoj prostoriji svoj vlastiti signal pomisli. Oscilogram telegrafskih znakova s nedostacima. mo »cirp«. kad izvor napajanja strujom ima napon koji je »mekan«. vec i po vise kiloherca »gore« ili »dolje« od nje. To se javlja onda. Takav napon naglo pada cim se pogonski ispravljac optereti. Vidi tekst 325 . Tome ne mora biti tako! Najbolje je da vla- SI 11-46. osobito kod oscilatora. S9-J-. potisnut za barem 40 dB ili vise. pojavit de se niz bodnih frekvencija. Ako tome nije tako. Pocetak svakog »tit« ima neki vrh koji je visi od ostalih amplituda. Ako se frekvencija za vrijeme emisije telegrafskih znakova vrlo polagano mijenja. tj. u prijemnicima ce se izmedu pojedinih znakova cuti neki. Napon isprav- kazemo da predajnik ima »drift« frekvencije. ne smije pretjerati da ne trpi razumljivost znakova kod prijema na sluh. Uz »cirpove« se moze opaziti istovremeni cesto »drift« kao posljedica zagrijavanja predajnika za vrijeme emisije i nje vamo ljaca iz kojega se napaja izlazni stupanj predajnika »oporavlja se« ubrzo poslije pocetnog pada i onda se odrzava toliko konstantnim da amplituda telegrafskog signala ostaje podjednaka. ali se cuju »kliksovi«. Njih ce se modi cuti i onim prijemnicima koji nisu ugodeni tacno na frekvenciju takvog predajnika. jaci ili slabiji. spacing Wave) i treba je svakako izbjeci. Svaki puta kad se pritisne na tipkalo cuje se na poslrokom dijelu skale prijem nika onaj poznat »klik« koji smeta prijemu ostalih signala. Slicno se dogada i onda ako se kod otpustanja tipkala amplituda signala naglo smanjL Zato je potrebno da telegrafski signali stite signale ispitamo uz kog drugog amatera koji je od nas udaljen barem 2 do 3 kilometra. Do »cirpanja« dolazi redovito zbog naglih promjena isto smjernih napona u predajniku. Ovime se.da odmah od »nule« skoci na »maksimum«. bez vecih promjena pri opterecenju. Da se takve pojave sprijece mora pogonski napon biti »tvrd«. 'bez »cirpova«. u odnosu na emitirani signal. recimo. Poneki radio-amater. mozemo biti sigurni da ga ni drugi nece modi cuti kad u vecim udaljenostima bude signal slabiji. moze biti i Jbez »drifta« i »spejsera«. dakako. ton koji otezava prijem na sluh i zamara operatora.

Za takve nost« naglasenija nostima (DX). Prevelika vrijednost otpora na ovome mjestu moze onemoguciti potiskivanje iskre kod prekidanja. do 5 W). Pravilno oblikovani oscilogram telegrafske »tacke« vidimo na si 1147b. Treba odabrati takav kapacitet kondenzatora da se na kontaktu tipkala ne vidi i u prijemniku ne cuje iskra kod prekida struje. sastojati od kondenzatora Ci kojemu je kapacitet izmedu 1 i 10 nF. cuju se samo na »svome mjestu«.USlilinsU »f!ff!f!lff!ff!!t 4 Nastaje li iskra i kod spajanja struje treba rom no dodati seriji s kondenzatootpornik Ri. Iako redovito new a utjecaja na kvalitetu emitiranih signala. smeta nikome. o visini napona i o snazi predajnika. One ostecuju samo tipkalo a osim toga mogu operatora navesti na zakljucak da i signali imaju »kliksove«. a) trebati da ima 10 do 100 Q. Tako slab signal redovito ne ma kod W Kod cijevnih predajnika kojima snaga (INPUT) ne prelazi 50 do 75 telegrafsko tipkalo ukljucuje se u katodni strujni krug jedne ili vise cijevi. Znakovi su na skali prijemnika »uski«. jace ili slabije iskre. Tu ne- Kamo prikljuciti telegrafsko tipkalo? To je moguce na vise na£ina. 1147a signal se pojavljuje odmah sa svo- jom punom amplitudom. prema si. treba iskre na tipkalu prigusiti. Nekoliko primj era ce to pokazati. nikakvih nezgodnih pojava ni velikih snaga emitiranih telegrafskih znakova. Vidi tekst Ukoliko bi to bilo nedovoljno. bilo kojeg strujnastati. zatim ima konstantnu vrijednost da na kraju eksponencijalno opadne na nulu. Koji i gdje. On je »tvrd« i prate ga »kliksovi«. iiiilHi. dok mu je »prisuti na vecim udalje- mogu kazemo da su »tvrdi«. sto ne mora da bude. »Tvrdi« signali dozvoljeni su samo kod rada sa vrlo malim snagama (QRP. 11-47. Amplituda eksponencijalno raste na pocetku. Najjednostavniji filter za prigusivanje iskara na tipkalu moze se. ovisi o vrsti predajnika. u strujni krug jedne ili vise zastitnih mrezica. ali uvijek se tipkalom ukljucuje ili iskljucuje neki pogonski napon. b) idealan oscilogram telegrafskog St. a kod sasvim slabih i tranzistorskih predajnika u dovod struje iz izvora napajanja elektricnom energijom. U svakom telegrafski i konkretnom slucaju treba pokusom odrediti najbolju vrijednost za Ci i brzo pojavljuje Ru znaka. To se opaza i na telegrafskom tipkalu.telegrafskih znakova. ce obic- u On ***£Ui*iunm znak se preprebrzo nestaje. u ovisnosti o jakosti struje i o visini napona. Na si. bez ikakvih pojava na drugim frekvencijama u istom valnom podrucju. 1148a. Oni takoder biti povod stvaranju kliksova u prijemnicima. Kod prekidanja nog kruga mogu •rt"??frHffff*f?| Svaka takva iskra cuje se u blizom prijemniku kao kratkotrajan prasak ili »klik«. osobito kod duzih vodova od pre- 326 .

Paralelno ovome je sluzi > t j nje -5**_J A_ SL 1148. popraviti biti prednapon.5 mH. Takve su osobito pogodne za razlicite prenosne i prevozne radio-uredaje kod kojih se u svrhu stednje elektricnom energijom za vrijeme primanja pre kida i struja grijanja u predajniku. moze se za bolji ucinak dodati i visokofrekventna prigusnica (VFP) prema si.5 frekventna 2. Indirektno grijane katode imai ^ b) VFP ju razmjerno predugo vrijeme zagrijavanja i zato moraju biti trajno uzarene. VFP = visokodo prigusnica. U predajnicima se upotrebljavaju i elektronske cijevi koje imaju direktno grijanu katodu.5 mH. Osim toga ona mora biti nacinjena iz zice koja je do vol j no debela da moze bez osobitog zagrijavanja podnijeti potrebno strujno opterecenje. . ll-48b. ll-49a i b vidimo glavne razlike izmedu ukljucivanja telegrafskog tipkala u strujni krug indirektno i direktno grijane cijevi. b) u katodni strujni krug direktno grijane cijevi. Osim za biti uklanjanje ove vrste smetnja dobro da je tipkalo prikljuceno oklopljenom zicom ili komadom savitljivog koaksijalnog kabela. Na ovo treba filterski Y 1 ! R2 .^ rnmrn^ X02 X C3 misliti i. Prigusivanja iskara na te= 1 do 10 nF. sposobna da izdrzi onu ja« & kost struje (C» koja kroz nju tece = prema potrebi) i C1 I I" I C3 dajnika do tipkala. Njezin induktivitet neka bu de izmedu 0. tipkala: a) 327 .a) predajnik je odmah sposoban za rad. U fci Hri LJ i oba primjera kondenzator Ci za visokofrekventno uzemljekatode. legrafskom tipkalu. 0. Ponekad ce potreb no dodati toga ce Cs iza prigusnice. R = 10 do 100 Q. Kod prelaza sa primanja na davanje direktno grijana katoda vrlo brzo postigne potrebnu temperaturu - Up + VI •1 SI Ukljucivanje telegrafskog u katodni strujni krug indirektno grijane cijevi. c) sa »blokiranjem« prve mrezice 11-49.Ako se prekida katodni strujni krug onda otpor prigusnice mora biti toliko malen da se zbog njezine prisutnofeti ne bi radni prednapon cijevi znatnije promijenio. Na si.5 i 2. prema i potrebi.

Onaj »klik« koji se cuje kod otpustanja tipkala ublazuje se povecanjem otpora Rs. Kroz to vrijeme mora Rh izdrzati opterecenje naponom U v. umjesto tetegrafskog relej koji tipkala. Kapacitet C2 ce obicno imati vrijednost izmedu 0. Cs i Cs. U tak je cesto ono moze postici. Otpornik R2 takoder ovisi o cijevi i vrsti radnim uvjetima. Velicini Rs mora biti prilagodena i opteretivost pomocnog izvora U?. lj-50. prekidati rad u ova oba stupnja (si. Ostala objasnjenja u tekstu 328 . To Kod ukljucivanja tipkala slucaju moze se tipkalom. Napon XI P iznosi do nekoliko stotina volta. Zato je mnogo bolje i sigurnije pnmijetora koji niti pojavljuju se na kontaktima tipkala preveliki naponi 3 prejako iskrenje. osobito ako je napon na zastitnoj mrezici dovoljno »tvrd« i stabilan. za vrijeme dok je tipkalo Ti otvoreno. vise. zajedno sa otpornikom Rs. napon U p ne moze vise djelovati na prvu mrezicu. nosti za Li. Ukoliko bi dodatak katodnog otpornika R2 prouzrocio osjetljivo smanjenje izlazne snage predajnika povecavajuci prednapon cijevi. ovisno o vrsti cijevi i radnim uvjetima. »Klik« kod Anodni napon pobudnog stupnja jednako visok kao napon druge mrezice izlazne tetrode ili pentode u istom predajniku. SI. Ne preporucuje se prekidati katodni strujni krug pentoda kod kojih se druga mrezica napaja preko poveceg otpornika. : vom d Mijenjanjem napona zastitne mre- ce biti onda ako ga dobivamo iz u pobudnom stupnju pomocu potenciometra Ri mijenja se i velicina pobudnog VF napona. prva mrezica se nabije iz pomocnog izvora U p toliko negativno da je cijev sasvirn »zatvorena« (si. On ima vrijednost od nekoliko pa sve do stotinu oma. ako se pritiska na tipkalo Ti moze se ublaziti povecanjem kapaciteta C4. Kad se tipkalo pritisne. za vec ranije spomenuto oblikovanje signala.5 i 10 fiF.stavljen C2 koji ima veci kapacitet i koji sluzi. Povecanjem kapaciteta kondenzatora C% ublazuje se opadanje jakosti signala na kraju. Taj kondenzator se. a povecanjem vrijednosti otpornika R2 usporava se porast jakosti sig- Dok je Ti otvoreno. Ovo ne ugrozava samo tipkalo vec takoder 1 operaili W Uz INPUT od. ili jos bolje nekim relejem. 100 moze dobiti upravo smrtonosan elektricni udarac. 1149c). Oblikovanje telegrafskih znakova postize se izborom pogodnih vrijedZnatno manji i Rs. Pri tome se obicno za Rs uzimaju vrijednosti koje su 5 do 20 puta vece od Ri. ReL sluzi = blokiranje prve mrezice. Ako bi zice dimenzioniranog razdjelnika napona ili pomocu neke vrste stabilizator. utjecaj imaju kapaciteti Ci. nala na pocetku svakog »tit« ili »ta«. nabije na visok napon pa je dobro da bude dimenzioniran za pun iznos anod- dok otpornik Ri sluzi sasvim normalno za postizavanje radnog prednapona. Nekada se ova pojava dade ukloniti povecanjem pobude dakako. treba smanjiti Ri i tako opet dovesti prednapon na pravu mjeru. 11-50). spojenog na pozitivni pol anodnog napona. u katodni strujni krug pentode moci ce C2 imati nesto manji kapacitet. nekog ispravno Prekidanje katodnog strujnog kruga ne dolazi u obzir kod jacih predajnika. npr. nog napona. Prekidanje struje druge mrezice izlazne cijevi i napajanja t pobudnog stupnja.

u pobudnom stupnju bila upotrebljena neka trioda. Razlog tome je taj O telegrafskim ie danjem ostalih stupnjeva. a takoder o naponu i jakosti struje koja se prekida. najbolje poseb- veca opasnost ako svi stupnjevi predajnika rade na istoj frekvenciji. Sklop za »diferencijalno« oscilatora prekidanje Sklopovima za diferencijalno prekidanje nastoji se postici to da talih stupnjeva. Kad smo kontrolirali kvalitetu signala mozemo vrijednosti lako popraviti. Odvodni otpornik Ri nije spojen sa sasijom vec s katodom. Prekidanje rada pobudnog stupnja.ie. Zato je bolje da oscilator radi na nizoj frekvenciji. Kod prekidaca u negativnom vodu struje napajanja. od »klik: vece. potrebnom za pobudivanje oscilacija. malo prije osNjegovo iskljucivanje mora slijediti malo iza iskljuse oscilator ukljuci civanja ostalih stupnjeva. Izlaz su pronasli u tzv. Kondenzatori Ci i Cs pripadaju normalnom oscilatorskom kapacitivnom se VF napona. Buduci da oscilator izmedu pojedinih »tackica« 1 »crti- ca« moguca je emisija »spejsera«. Promjenliivo opterecenje isprav- Najjednostavniji takav sklop koji moze upotrebiti samo kod predajnika s kvarcovim kristalnim oscilatorom prikazuje si. Vrijednosti za R3 ovise o izboru Li. pouzdanu informaciju o konteti signala moze dati jedino trola nom stabilizacijom pogonskih na- pomocu dobrog pnjemmka. & SI 11-51. Za prvi pokus mozemo uzeti 0. 329 . Na tome mjestu maze posluziti i primarna strana nekog izlaznog transformatora ili bilo kakva manja filterska prigusnica. »pc> 11-50. Li je niskofrekventna prigusnica. iako ni umnozavanje frekvencije nije uyijek jamstvo da »cirpova« nece biti. 11-51. prekidanjem oscilatora teze potelegrafskih stici takvu kvalitetu znakova kao sto se postize preki- Ipak. Kondenzator od 10 nF i otpornik od 47 Q sluze za prigusivanje iskara na kontaktima tipkala i onih smetnja koje se mogu cuti u blizom prijemniku. moze imati za posljedicu vlacenje« oscilatora. Ovo svakako treba izbjeci. kod kojega je JR 2 spojen na sasiju. diferencijalnom prekidanju. oscilator ce oscilirati dokne isprazni.1 |iF i 50 Q. Signal ceiu ovom primjeru biti bez »cirpova« samo onda ako isprekidani rad pobudnog stupnja nema utjecaja na oscilator. mnogim operatorima smeta trajan rad oscilatora jer za vnjeme kod Ti. djelitelju pona za oscilator. Izlazni stulegod se panj (PA). Njezin induktivitet nije suvise kri ticna velicina. bude medutim odmah blokiran cim se Ti prekine. Razumije se da zica kojom je ona namotana mora izdrzati struju koja i kroz nju tece. kao na si. Za ovo postoji ljaca moze biti uzrokom promjena napona i kod oscilatora. moguce je po stici jednak ucinak promjerom njenog anodnog napona. veca je i sigurnost d d radi x sova«. Oni nista ne doprinose spre cavanju »kliksova« koji bi mogb biti primjeceni kod prijema telegrafskih signala u vecim udaljeno stima od predajnika. rada svog davaca ne mogu cuti eventualno »upadanje« korespondenta (BK). U svakom slucakvaliju. prekidanju samog oscilatora tipkalom nismo jos da nista rekli. To posebno vrijedi za najvise frekvenci. Za ovu svrhu treba odabrati pogodne vrijednosti (obicno (1 do 10 |iF) i za R* za Ako su ove vrijednosti do 100 U).

ju u Tranzistori koji se upotrebljavatelevizorima kao generatori »pilastog« napona u otklonskim si- stemima podnose visoke napone. Vremenska konstanta RiCi odlucuje o oblikovanju pocetka telegrafskog elementa (tacke ili crte). ECG 238 do 1500 V. ali kondenzator Ci se jos neko vrijeme izbija preko R<> i Rs sprecavajuci da signal bude naglo prekinut. bude nesto visi od anodnog napona na cijevi. Kod vecih brzina. da navedemo samo neke od njih. Prema si. O prekidanju signala odlucuje vremenska . SDT 13305 do 500 V. sL 11-52. Negativni pred- ^-< . preuzima ulogu tipkala ako se na njegovu bazu (kod LG) dovede neki »logicki« signal. konstanta (R^-\-Rs)Cu se oblikovati telegrafski znakovi po zelji i potrebi. ovisno o bra- mogu Na taj nacin Tranzistorski sklop na sL 11-53 radi malo drukcije. Tranzistor TRs mora se odabrati tako da maksi- moze takav SL malni napon koji jos moze podnijeti 11-52. Tranzistori TRi ni telegrafiranja. MJ 12010 do 950 V. Tranzistor TR$. Ostalo u tekstu (2N2905) i TR 2 (2N3904) upravljaju sa TR 3 Telegrafsko tipkalo Ti otvara tranzistor TRi koji preko Ri nabija kondenzator Ci da bi se otvorio i tranzistor Tlh. Kad se tipkalo Ti otvori. pravilno odaberu. iz automatskog ili poluautomatskog elektronskog tipkala. Tranzistor TRs prekida katodni strujni krug elektronske cijevi E umjesto tipkala na si ll-49a. Ako se obfe vremenske konstante. Kao primjer navodimo da je vremenska konstanta od 5 ms vrlo dobro odabrana do brzina koje dosizu 40 do 50 rijeci u minuti. struja prestaje teci kroz TRi. oko 120 rijeci u minuti ta bi vremenska konstanta vec bila prevelika i znakovi bi zvucali »premekano«. Cijev je oznacena slovom E. Tako 2N3439 moze podnijeti napon do 350 V. npr. 11-52 tranzistor biti uspjesno upotrebljen za prekidanje katodnog strujnog kruga neke cijevi u predajniku za telegrafiju.osobito ako izlazni stupanj niie neutrahziran. signali zvuce jasno i cisto a smetnja od »kliksova« nema. 2N6457 napon do 400.

Prekidanje rada oscilatora preko operaoijskog pojacala. Moze se to naciniti i izravno. w 331 . TRt. Na LG — mogu se sklopovi. oscilator ne moze raditi jer mu je G2 bez napona. posebno zbog mogucnosti oda- elektronska cijev E u predajniku se odmah proradi. prikljuciti neki logicki U se tranzistorskim predajnicima. operacijsko pojacalo tipa IL741 iskoristiti za prekidanje rada oscilatora s MOSFET-om TR. odnosno nekog drugog pogodno odabranog stupnja. Savremena poluvodicka tehnika omogucuje i druga rjesenja. POBUDNO POJAfiAUO PA POGONSKI ISPRWUW: + <~ T preTranzistorski sklop (TRi. tranzistor TR2 provede i kratko spoji zaporni prednapon. ali primjena odgovarajucih specijalnih elektronickih sklopova ima svoje predno* sti. Pri tome moze kapacitetom C utjecati na velicinu vremenske konstante tih promjena. stanje se mijenja. Doklegod nije tipkalo Ti zatvoreno. (si. U opto-izolatoru Tranzistor TRi i ovdje omogucuje direktan prikljucak logickih sklopova (kod LG). latoru je U osci- MOSFET. 11-55. Kada se na tipkalu Ti uspostavi kontakt. LED u (4N25) mozemo 11-54). opto-izolatoru se gasi. TRz i TR 4 ) preko kojega kida napon napajanja za pobudno pojacalo u tranzistorskom predajniku St. vidi tekst napon od kojih 300 V neka bude dovoljan da cijev E u predajniku bude sasvim zatvorena unatoc prisutnosti svih radnih napona na njenim elektrodama. Tako LED-dioda svijetli i drzi otvorenim fototranzistor koji je u njemu ugraden. Predna300 V moze nesmetano pon od djelovati na cijev E. Tranzistoru TR» je djelovanjem toga fototranzistora baza dovedena na potencijal emitera i TR2 ne vodi struju. pa kod telegrafije najcesce prekida dovod napona za napajanje jednog ili vise pobudnih pojacala. fototranzistor prestane propustati elektricnu struju.rfSfr SI 11-54. samim tipkalom.

kad se primijeni istosmjerni napon. odredenim za odrzavanje veze SSB-signalima (vi di u 14. [VF predajnicima. Prelaz od zatvaranja do otvaranja struje i obrnuto ovisan je o vremenskoj konstanti RC. Postoji mogucnost regutacije iztazne snage 11-56. ukoliko je aktiviran pre ko TRi za vrijeme dok je tipkalo Ti zatvoreno.VF Tt iskoristiti za emisiju telegraSvakiput. je Sklop koji omogucuje prekidanje rada predajnika kod telegrafije na taj nacin da se kvari ravnoteza u dvostruko balansiranom mikseru (BDM. Na si. Modulacija VF signala niskim frekvencijama NF omogucena je mijesanjem sa cetiri diode. Ovaj nema svog izvora nastruju dobije pajanja. Tada oscilator proradi. moze protivnom se TR2 moze Monitor! telegrafije IOOK ispustiti. To se biju 332 SL 11-57. zahvaljujuci simetriji takvog miksera. Osim toga tu postoji i jednostavan nacin za regulaciju izlazne snage kod telegrafije. potenciometrom od 100 Q. 11-56 to se postize u telegrafskom ritmu preko tranzistora TRi. Njega otvara darlingtonski par TR2/TR3. U tu svrhu treba prikljucnicu VF spojiti sa antenskom prikljucnicom onog predajnika s kojim radimo i otpor Ri odabrati tako da se kondenzator od 10 nF. 11-56. 11-57. Elektricna struja iz pogonskog ispravljaca moze do pobudnog pojacala doci samo onda kad je TR4 otvoren. si. SI = sam biranja vremenske konstante za oblikovanje znakova. spojen sa slusalicama kod SL. poglavlju) cesto se upotrebljava »dvostruko balansirani mikser« (DBM). D Monitor je elektronicka sprava koja omogucuje operatoru da prati i kontrolira telegrafske znakove koemitira (latinski: monitor^ onaj koji opominje). Potrebnu ispravljanjem visokofrekventnih signala samog predajnika. ^abije do 6 V svaki put kad je pritisnuto telegrafsko tipkalo. 11-55. Shema jednostavnog mo- nitora za telegrafiju s dva tranzistora . Takav je sklop na si. VF val nosilac je skoro sasvim potisnut. Tranzistor TR2 se moze dodati ako nam je potreban i »logicki prikljucak« LG. pojavi se i val nosilac. vidi u poglavIju o SSB-telefonijU). U fije. a u slusalicama se cuje ugodan ton. Na izlazu se do- U ~lt- samo bocni pojasi (DSB). stavljen odmah iza diode D. najjednostavniji je monitor za kontrolu CW signala. si. Si^ metriju je ovdje lako »pokvariti« dovodenjem istosmjerne elektri£ne struje koja djeluje na diode. Multivibratorski oscilator s dva silicijeva tranzistora.

Preko diode tetegrafije aktivira predajnik (TX) i kroz to vrijeme utisava prijem- nik (RX). Sklop kojim se u ritmu ja kalo zatvori. ako tako zelimo. integriranim sklopom »555« omogucuje monitorska kontrolu tetegrafije. U slusalicama. Kombinirani monitor. Iako se takvim monitorom ne moze ni£ta saznati o eventualnom po- nju RELJ aktivira rad predajnika u ritmu telegrafije. Di i lej REL R C odobrati prcma £*Ljenoj i Utisavanje prijemnika za vrijeme vrem„ konstanti dok predajnik radi 11-59. Opis u tekstu 333 . kotvice na oba releja. Brzina. Dok kod Ti nije zatvoren kontakt. ovisna je o vremenskoj konstanti RzC2. on ipak vjerno reproducira odnose iz- medu »crtica« i »ta£kica« kao i odtele- redenih »razmaka« emitirane grafije. Vidi tekst Pomocu takvog. kojom se to dogada. preko diode Ds nabija kondenzator C2. 11-58. Istovremeno se. Pri telegrafira- 11-58. TRi ne propusta struju. jednostavnog monitora moze operator pratiti emisiju svojih telegrafskih znakova. Razumtje se da je moguce kod NF prikljuciti i niskofrekventno pojacalo da bi sc znakovi culi iz zvucnika. monitor u blizini izlaznog nekog jaceg predajnika. preko TRi potece strui ide u dva smjera. Ova je razmjerno mala i kondenzator C2 se brzo nabije tako visoko da preko TR2 potece struja i da REL2 zatvori svoj radni kontakt. Dok mirne kontakte St. Vremenska konstanta R2C1 dovoljno je mala da to bude omoguceno.2 prislonjene su na svoje ra. si. Taj se otpornik Ako je stupnja moze u tome slucaju zamijeniti madicem izolirane(J) zice koju maknemo onim dijelovima na kopri- ko- jima postoji veci VF napon. Kad se tipi UTI§AVANJE cuje SI 11-59./ tranzistora TR2 aktivira se rei ukljuci predajnik. i Tranzistorski sklop koji preko releja dajnika REL prekida rad preistovremeno. si. i je tipkalo Ti otvoreno. REL J REL. Preko D2 struja se salje u integrirani sklop 555 koji je iskoristen kao ton-generator. priklja cenim kod NF mogu se pratiti emitirani telegrafski znakovi. stojanju »cirpova« ili »kliksova«. omoguduje istovremenu kontrolu telegrafskih znakova i upravljanje relejem REL preko kojega se ukljuiskljucuje predajnik (TX). cesto nije potrebno nikakvo priklju£ivanje preko Ri.

. Zajedno s predajnikom (2b) ukljucuje se zvucni monitor (2 c) za kontrolu emitirane telegrafije. Zatim se. mogu cuti. Integriranim sklopovima »CD4001« i »CD4011« (C-MOS). One se tako ne Iji odabrati mijenjajuci R4 sve do pune vrijednosti od 100 kQ. To se moze po^ stici. Vremenska konstanta odredena je diodom D i s dva otpornika uz nju. jer ne mogu biti emitirane. Hi njima slicnima. popularno nazvano »elektronac«. potrebno je jos neko vrijeme (ovisno o C2 i o R4) da relej »otpusti« i da kotvica otvori radni (r) i zatvori mirni kontakt (m). Visestruko upravljanje funkcijama pojedinih dijelova radio-stanice mozemo i bez upotrebe relej a postici primjenom nekih integriranih. kao ji i kapacitetom kondenzatora ko- je ovdje ukljucen. postize se visestruko upravljanje radio-stanicom. Dok se tipkalom Ti kucaju telegrafski znakovi ukljucuje se najprije oscilator i utila prijemnik.11 ^UTI$AVANJE PRIJEMNIKA SLJ1-60. tek neznatno kasnije. Na si. npr. 11-57) da cujemo ono sto emitiramo. tako da se iskljuci pogonski napon za vecinu stupnjeva u prijemniku (osim oscilatora!!). mozemo iskoristiti za utisanje prijemnika. Tako se prijemnikom nista ne cuje doklegod radi predajnik. Kroz to vrijeme mozemo NF pojacalo prijemnika dovesti u vezu s monitorom (kao na si. Zbog velicine ove vremenske konstante dom sklopa Od ovoga se a ni REL2. digitalnih sklopova. ni tranzistor TR2. Nju mozemo po vo- no primjer kod kojega su upotrebljena dva CMOS-a: CD4001 i CD401L Telegrafsko tipkalo upravlja ra1 A (unutar CD 4001). da se kratko spoji ulaz NF pojacala i slicno. To je zakasnjenje potrebno ukoliko bi se na pocetku svakog znaka pojavile neke nestabilnosti u radu oscilatora. telegrafski impulsi bez zakasnjenja prenose na oscilator predajnika (lc) i koriste za utisavanje prijemnika (Id I Sa malim zakasnjenjem (koje ipak ne smeta kvaliteti znakova!) ukljucuje se u predajniku njegovo pobudno pojacalo. omogucuje operatoru 334 . Kad oni prestanu. slijediti TOogu Kontakte. 11-60 je Automatska elektronicka tipkala za telegrafiju Automatsko telegrafsko tipkalo za telegrafiju. osobito ako ih je vi§e parova. ne pojedine telegrafske znakove. ukljucuje pobudno pojacalo u predajnikti i zvucni telegrafski monitor Izbijanje kondenzatora C2 znatje sporije jer ovisi o vremenskoj konstanti JR4C2.

stvar je ukusa. uvjezban za rad sa »elektroncem«. Vidi tekst 335 . pre* SI. kao i tranzistora TR preko kojega se upravlja relejem REL. telegrafist. »7474« i »7475«. . 11-61. ali i cijene takvih uredaja.. pravilnim trajanjem i s pravilnim medusobnim razmacima. Kad su nacinjeni i uredaji za citanje Morse-ovih telegrafskih znakova koji se pojavljuju na ekranu televizijskog ikonoskopa.. Operator mora samo pomicati rucku lijevoslusati ono sto na taj nacin Razumije se da je to moguce samo operatoru koji je dobar -desno i dobije.)> sa . »Elektronac« sa vlastitom stabilizacijom radnog napona za pogon integriranih sklopova »555«.. Kako daleko cemo dopustiti da »automatika« radi umjesto nas.15V St. Etektronicki sklop koji automatski proizvodi krace i duze elemente telegrafskih znakova. bilo je i sala na taj racun. 11-62.rB + 12Vo s sklop takve sprave automatski proizvodi ili niz »tadkica« (tit tit tit .) ili niz »crtica« (taa taa taa. Neki humorista je zamislio ma WA9KAN da emitira Morse-ove znakove veli- kom brzinom. Ima i takvih »elektronaca« kod kojih je automatizacija toliko razvijena da operator treba samo pritiskati na tipke. a emisija znakova tece ritmicki i pravilno bez njegovog sudjelovanja. da e!ektroni£ki + 9. Brzina se postize re- dovito na taj nacin. kao sto su one na pisacem stroju..

foriranoj sL 11-62. Pomocu Pbira se brzina telegrafiranja. dovoljni da probiju tranzistor. ima vise sastavnih dijelova.« u drugom duju u svoje uredaje. u tolikoj mjeri automatiziranu. One. nasim amaterima poznatom. On automatski formira sve dijelove integrirani sklop.5 mm. zadovoljiti skromnijim uredajima! Razmjerno jednostavan »elektro nac« nacinio je WA9KAN unotrebivsi samo jedan tranzistor i jedan — — ne omogucuju sve spojeve. je 2. . zatora. izoliranim zicama. Ima i »memoriju« pa se ne mogu izgubiti pojedini element! onda ako se operator »pozuri« ne docekavsi da »kurtis« otkuca sve m Sto A mu je zadano. Ugraden je l monitor! * Potrosak struje je nevjerojatno 50 mikroampera! Ima malen: oko tvornica koje taj CMOS sklop ugra. Razmjerno vrlo malen broj do 1 polozaju rucice. omogucuje i samogradnju. stor TR moze biti bilo koji silicijski uz jedini uvjet. Zanimljivo je da se moze prikljuciti i obicno telegrafsko tipkalo i onda upotrebljavati ili to ili rucicu. Nismo pripremili po- SI 11-63. Dimenzije plocice su 80x55 mm. Za ugradenu zvucnu ^ kontrolu (monitor) visina tona moze se odabrati potenciometrom Rz. Graden u CMOS tehnici i sadrzi »sve«.« u . nije daleko od mogucnosti tehnicke realizacije (HI). Mnoge od njih morali smo naciniti tankim. 11-63. Potenciometrom Pj odabire se odnos trajanja »crtice« prema trajanju »tadke«. pnmopredajniku »FT-902DM«. Pogled na sagradeni sebnu stampanu plocicu. . uglavnom nesto otpornika. dioda i si. Stabilizacijski integrirani sklop 7805 osigurava radni napon od 5 V\ dok ulazni napon moze biti izmedu 9 i 12 V. kao npr. Odnos trajanja pojedinih elet datnih sastavnih dijelova. da moze saupravljana mikroprocesorima odrzavati sve veze u kontema stima. odrzaya im trajanje i razmake bez obzira na manje nejednolicnosti u radu operatora. dok sam radio-amater spava! Pa. si. si. iako je zamisljeno kao humoreska.aniatersku radio-stanicu. japanska firma »YAESU« u svome. dok brzinu telegrafiranja regulira Ri. dakako. • 555. konden cetiri potenciometra. Integrirani sklop je poznati 11-61. Treba »samo« nabaviti taj CMOS (HI). . Ovdje cemo se. Tranzi- telegrafskih znakova. Pomicanjem rucice li- jevo ili desno sastavljamo telegrafske znakove iz automatski proizve denih dijelova. — »San« nekih operatora je rani sklop je integri- »CURTIS 8044«. Elektronicko tipkalo. Svi dijelovi su zalemljeni napertinaksovoj. menata telegrafskih znakova odrzava se automatski. Dioda lelno sa zavojnicom releja stiti napona tranzistor od induciranih koji se redovito javljaju kod prekidanja struje i koji mogu biti prilicno visoki. da podnese struju spojena parareleja REL. 11-62. . ali je bolje. Promjenom otpora na potenciometru P mijenja se frekvencija impulsa sto in proizvodi integrirani sklop 555 koji je i ovdje upotrebljen. Na straznjoj strani plocice su metalne pruge (kasirane bakrene trake). per- Razmak medu plocici. Pogled na takav uredaj omogucuje si. svakako. On jednom i proizvodi »tit »taa taa taa tit tit . 11-64. . Sve je postavljeno na perforiranu plocicu od pertinaksa i medusobno spojeno »elektronac«. prema rupicama zicama na prednjoj i bakrenim tra- kama koje se nalaze na straznjoj strani plocice 336 .

otuda ime »jambskom tipkanju«. ugroziti prijemnik (i uho operatora. ona s jednom kao i ona s dvije poluge. se prikljuciti i obicno telegrafsko tipkalo Ti za rucno kucanje. taa« ili »taa tit taa taa 22 prema tome koju smo od imaju u izlaznom stupnju tranzistor.«) .* Moze ZaStita prijemnika cima«. Jedan od pjesnickih ritmova je i »jamb«. zastita prijem337. (U starogrckom pjesnistvu se pazilo na ritam. pomak druge daje »taa taa taa«. Rad je omogucen na tri nacina. Za brzi i automatski rad mogu se upotrebiti dvije vrste rucica. Vidi tekst ovakvo automatsko tipkalo radi. pomakom na drugu stranu dobiju se duzi znakovi (»crte«). Upotreba iste antene moze. TR na sL 11-65. U svakom slucaju je potrebna zastita. Radio priruinik . Stisnu li se poluge jedna prema drugoj postize se »jambsko« tipkanje. Taj se ritam moze naci i u nasih pjesnika. Rad s jednom potugom odgovara radu sa ranije opisanim »elektron- dvije poluge prije pritisnuli. Ako se prikljuci »manipulator« s dvije potuge. onda pomak jedne daje »tit tit tit«. Integrirani sklop »CURTIS 8044« sadrii sve aktivne elemente su potrebni usavrsenom autoniatskom kucanju telegrafije uz istch vremenumonitorsku Simetrija (Rs) i omjer medu pojedinim telegrafskim elementima (R5) takoder se mogu mijenjati sa ciljem da se znakovi optimalno prilagode svojstvima predajnika (vremenskim konstantamal) s kojim kontrolu. HI) za vrijeme dok predajnik radi. Ono se sastoji od niza kradih i duzih znakova koji slijede tit Staro pravilo. jedan za drugim: tit »tit taa tit Za predajnike manje snage koji taa tit«. cvrci cvrci cvrcak . ne mozes s njim ni vezu uspostavitiU Nije dosta imati dobru predajnu antenu. unatod upotrebe odgovarajucih releja. Nazor je jedan od njih: ».RUClCA SL koji 11-64. poznato svim operatorima. . . Dobra antena potrebna je i za prijem! To je razlog da radio-amateri najcesce za obje svrhe upotrebljavaju istu antenu. kaze: »Dok ga ne cuje§. Pomakom na jednu stranu dobije se niz kracih znakova (»tackice«). V.

Iz- t|[TE X . Sa ulaznog kondenzatora predajnikovog Pl-filtera (Cs).6 ili 0. Opis u tekstu S/. Za vece predajnike sa jacim izlaznim sna^ama. AP = prikljucnica na koju se spaja »antena« prijemnika. Izmedu tranzistora u PA stupnju i antenske prikljucnice A je normalni peteroclani filter. Ako je prijemnik spojen na zajednicku antenu s nekim predajnikom vece snage. A i preko predajnikovog fil- Prisutnost antiparalelno spo- J= C2 Tc2 L3 ~fc3 ^KftT V. a predajnik ne radi. spaja se zaStitni sklop. preko koji mora biti dimenzioniran za radni napon trostruke vrijednosti anodnog (odnosnog kolektorskog) napona. koji preko Cs lako potece kroz diode. Ulaz tog MOSFET-a zasticen je antiparalel- & M»Mf bolja zastita. lazni moze se zastita prisi. Dok predajnik TX ne radi. Kapacitet kondenzatora Cs dodaje se ulaznim kapacitetima izlaznog filtera. kratkovalni siernali stizu od antene na prikljucnicu A. Za vri jeme prijema on sluzi kao aperio- TR malim kapacitetima. te od zavojnica Li i Ls. jenih silicijevih dioda Di i Dt nema nikakvog ucinka. Ako on nije velik ni£ta se bitno ne promijeni za rad predajnika.7 V.t 03 stupanj takvih predajnika. jer ga diode uzemljuju. Zato se na prikljucnici AP moze pojaviti VF napon koji ostaje ispod 1 V. Nacinjen je oko MOSFET-a s dvije gejt-elektrode. Ako je prijemnik spojen sa prikljucnicom AP preko koaksijalnog kabela. Taj se- — — kondenzator Cs i zavojnica L$ zajed- rijski titrajni krug je onemogucen. 77-65. ta s SL 11-66. zatim kroz Pi-filter didko ulazno pojacalo za prijem 338 predajnika i kroz & na MOSFET. Sto ne moze oStetiti ulazni stupanj pri- jemnika. Sve cetiri su silicijeve visokofrekventne diode s — i D*. C2 i Cs. A = antenska prikljucnica. na konden* zatoru Ci i na pocetku zavojnice Li. TX t redovito je u svom oklopu od perforiranog lima. Osim toga kroz njih ne mogu teci struje ako napon ostaje ispod 0. nika razmjerno je jednostavna. Kapacitet im je malen. jemnika naciniti prema 11-66. pojavi se visokofrekventni napon na kolektoru tranzistora TR. zanemarljiv prema ostalim kapacitetima. Medutim serijske resonancije u Cs/Ls viSe nema. Kod prijema antenske struje ostaju daleko ispod te vrijednosti. sastavljen od kondenzatora Ci. (°A: Id: Zastita prijemnika za vrijerne rada odasiljaca (PA) ako je i { prijemnik prikljucen na istu antenu. potrebna je no spojenim diodama Di izlazu su Ona i je ovdje postignu- dva para antiparalelno spojenih D3/D4) te takoder antiparalelno spojene diode Ds i D*. Kad se ukljuci predajnik. koji imaju izlazni stupanj s elektronskom cijevi ili s tranzistorima. Na dioda (D1/D2 MOS-FET- -om koji takoder pruza zaStitu za vrijeme rada odasiljaca. kao dodatni filterski dlan za frekvencije koje su dosle od antene no (oA preko tera. Kondenzator CVima velik kapacitet i on treba samo da sprijeci prolaz istosmjernim strujama. .iH-^^-t^^P-f "let C4 » djeluju kao serijski titrajni krug.

koje se smije oznaciti kao »pravi« QRP.) 279.6 do J V. To je najviSa St. ali to nije napona male snage. ne mogu biti veci od 0. 11-61. u drugom 275. Sve ce biti otprilike tako. 11-67 omogucuje IZBOR SHEMA KRATKOVALNIH PREDAJNIKA gradnju QRP predajnika. Kristal ujedno sluzi i za povratnu vezu koja je potrebna za pobudivanje titraja. Tranzistorski predajnik moze koji amplituda VF stici u prijemnik. I ovdje ce konstruktori naci nesto za sebe.. Ispod ovog nivoa snage je QRPP. na antenskom ulazu prijemnika.5 cm bakrenom. Prisutnost dioda nema zna£enja jer one ne vode struju. tipa N-P-N. pogotovo za one koji zele sami graditi svoje uredaje..16V Kad predajnik radi. Sto je daleko iznad kratkovalnog podrue j a. Medunarodno se uzima da je podrucje snage. ili! 45 zavoja i odvojkom kod 22.8 W do 1 mm. biti BSY . Naponi kratkovalnih signala ostaju daleko ispod 0. Ti 9. planar- U trecem i cetvrtom izdanju donosimo zbirku shema. (1972. O izboru _ U Izbor shema kratkovalnih predajnika moze se naci i u ranijim iz- tranzistora i visini napona za napajanje ovisi kolika ce mu biti snaga. poja . Sve sheme koje su onda bile objavljene imaju svoju vrijednost i danas. danjima to RADIO-PRIRUCNIKA. dovesti u blizinu frekvencije kvarca Q. Od BC219 ili BC119. Kolektor tranzistora je spojen na odvojak zavojnice. kao i izlazni napon toga zastitnog pojacala. . . Shema na si. g. oko polovice broja zavoja. neizoliranom zicom. . On QRP-predajnik za opseg od 3.6 V. Medu amaterima ista kratica oznacuje i predajnik male snage. do BD135. 137 ili Za pocetak je najbolje upotreneki od domacih tranzistora . C neka bude oko 100 do 150 pF.100n vit ce se primljeni signal bez ikakvog oslabljenja. izmedu 1 i 5 W. Titrajni krug LiC treba promjenIjivim kondenzatorom C. Zavojnicu mozemo namotati na promjeru oko 2. f odreduje radnu frekvenciju i mora biti brusen za rad negdje izmedu 3500 i 3600 kHz. na str. ulazni napon u MOSFET.. kao da je prijemnik izravno spojen s antenom. dakle u 80-metarskom »telegrafskom« opsegu. i BC141 ili cijele prvom izdanju na str. bez vecih ponavljanja onoga sto je prikazano u dva ranij a izdanja. svi imaju granicnu frekvenciju kod nekih 60 ili cak preko 100 MHz. (1976.5 MHz Radio-telegrafska kratica QRP znaci »smanji snagu«.) preko BC140 . Tranzistor moze biti najraznoli6 nijeg tipa. zapocinje izdanju tranzistorske »familije« s oznakom BFY 139. Frekvenciju odre&uje kvarcov kristal. Dodatkom jo§ jed: nog slova P radio-amateri zele reci da je snaga predajnika vrlo malena najvise 1 ili manja. Upoznat cemo se i s nekim tvornickim rjeSenjima. Buduci da je on spojen kao sursna prikljuSnicama AP. ne konstrukcije. u kuci§tu TO-5. . Opis u tekstu opasno.. g. debljine 0. za- 22* 339 . Iako imaju oznaku su predvideni i namjenski BC za niskofrekventna pojadala.-folover. Sa ukupno 20. kad je skoro sasvim zatvoren.

Pri tome mozemo pri- jemnik ostaviti bez prikljucene antene. Umjesto nje ce mo£da biti dosta (ako ne i previse!) samo malen komadic zice. ali ne toliko da oscilacije prestanu ili da budu preslabe ili nestalne. i rastegnuti ga po podu ili objesiti kroz prozor. na vodovodnu cijev ako je u blizini. Ukoliko bi takav »zemljo- vod« bio duzi od metar-dva. gdje je i nacrtana.5 W. 11*68. 7400 i 7403. . Iza toga treba na antensku prikljucnicu spojiti neinduktivni otpornik od 50 Q i pokuSati naci najbolji polozaj i broj zavoja zavojnice Ls da veza sa Li bude sto cvrSca. Mozemo u tu svrhu upotrebiti i neku od laznih antena (»umjetna«. OznaSeni ter redovito nece biti potreban. Takvu zicu ako nastojimo da svi medusobni spojevi budu Sto kracu Kad smo sve uredno i ta£no spojili. Zatim pritisnemo tipkalo 7\. Zavojnica Li mora biti namotana na isto tivoja. to je pravi QRPP! talna Shema predajnika integrirana a da oscilacije ipak ostanu snazne (S-metar!). treba popraviti ugadanje kondenzatora C. Pazlji vom vrtnjom promjenljivog kondenzatora amotamo nadi cemo mu takav polozaj da se oscilacije pobude. zajedno sa limenom pioclcom na kojoj je sve montirano. Ako prijemnik ima S-metai lako cemo postici da oscilacije znakove. rat npr.Du2ina zavojnice neka bude do 7 cm. Imamo li tijelo za zavojnicu nekog drugacijeg promjera. si. postavimo na§ »QRP« pokraj kritican. 1981) u prvi moment izgleda nevjerojatna! Ipak. »ve§ta£ka«) koje su opisane u poglavlju o mjernim in- Kvarcov frekvenciju kristal Q moze biti za u 80-metarskom ili u strumentima (str. mozemo pokuSati da priklju&mo neku antenu (pazi: samo onda. U vlastitom prijemniku. ili neka 340 riSteni su kao jednostavan kvarcov . Mozda ce biti potrebno da se s tim brojem zavoja. Raspored dijelova nije previse jelo. Bolji rad QRP-predajnika osigu- cemo ako rotor promjenljivog kondenzatora. i dozvola £ice. Veza neka bude dovoljno cvrsta da se »izvuce« sto vi£e snage iz predajnika. bolje je uzeti komad izolirane zice. Sa tranzistorima tipa BC moze se postici (uz 12 do 15 V) snaga oko 0. o kojima ovisi veza s antenom. ako . Na QRP-predajnik prikljucimo lzvor napajanja pazeci na polaritet.5 za 80-metarski opseg (vidi poglavlje o antenama). u redu. ugodenog na frekvenciju kristala. ako vec postoji je to Kad 40-metarskom opsegu (izmedu 3500 i 3600 kHz ili izmedu 7000 i 7050 kHz). To moze biti komad NAND dugacak 21 m. 6. koji radi bez antene (!) moraju se jasno i glasno £uti antena odmah pokraj Li uz njezin »hladni kraj«. dug 21 m. W naponom dat ce sa (do fil- budu najjace. koju je W0XI opisao u casopisu »CQ« (okt. Mini QRPP s digitalnim integriranim sklopovima sa dva digisklopa. Prvi i dmgi od njih (Ai i As). malo eksperimentira. . mozemo si pomoci dip-metrom da je pravilno nadinimo. veci Domet predajnika ce biti napon napajanja bude vi£i. . 711). Integrirani sklop 7400 je cetverostruki (vidi poglavlje o intesriranim sklopovima). Tranzistori tipa BD . Desetak zavoja ce biti dovoljno. Poslije ovoga mozemo zamoliti nekog radio-amatera u blizini da pokula primiti naSe telegrafske prijemnika. vecim pogonskim 18 V) preko 1 snage. . Ipak se ne smije pretjerati da ne strada tranzistor. koja zamjenjuje spoj sa zemljom nazivamo »protu-uteg« (»protuteg«). isko- polozen operatorski ispit rada!). znakovi koje kucamo tipkalom TV Ako tog nema. izolirano razapet Sto dalje od ostalih predmeta. spojimo na neko uzemljenje.

u vezi s tipkalom. dakako. Uz takav OUTPUT postigao je 599 na udaljenosti od nekoliko kilometara. Ne zahtjeva nikakvo specijalno ugadanje. Rade u ritmu odredenom kvarcovim kristalom i Jednostavan predajnik s dva tranzistora Jednostavnost za 3. uz dobru antenu. denzatorom od 10 nF izravno na bazu si. malom predajnika koji omogucuje dobre lokalne kontakte telegrafijom na 80-metarskim Hi 40-metarskim frekvencijama. mogu se naci i na si. Otuda izlazni stupanj je tro§io blizu slijedi da je ulazna snaga (INPUT) blizu 500 raW. »integrirca« Od 7403 iskoriste- na su samo dva NAND-sklopa. Cetvrti NAND. dakle. PriguSnica VFP moze imati 100 [xH uz tranzistore BD 135. Za rad na 7 MHz treba namotati da reovi kapaciteti budu upola manjl Zavojnice Li i soniraju na odabranu frekvenciju sa navedenim kapacitetima. a C% 1640 pF. upotrebiti i drugi tranzistori s dobrim uspjehorn. uz osnovnu. 0=3. Ono prekida Zanimljivo? Tko voli eksperi* mentirati neka poku§a ispitati ko- struju koja tece kroz naponski razdjelnik baze prvog tranzistora. za 80^metarski opseg zavojnica Li ima 41 \iH. napon od nosti. autor je postigao izlaznu snagu od oko 160 mW. a zavojnica Ls = 7 ^H. Izlazni filter se ne smije izostaviti! Za rad na 3. oscilator. 11-69. Ostalo u tekstu 11-68. A3 je u stupnju za odjeljivanje. Sa dva tranzistora BD 135. Uz primjenu simetricnog filtera. samo s kan- frekvencije samo onda ako je tipkalo Ti zatvoreno.5 neka kondenzatori i Cs imaju po 820 pF. Mogu se. Zato se iz upotrebIjenih tranzistora ne postize maksimalna snaga koju bi mogli dati..5 iti 7 MH Z JNPUT= 5Vx 100mA =500mW OUTPUT=oko 160mW ci i c2 i c Cc SI Digitatni sklopovi upotrebljeni su u izgleda kao »elektronicka sala« (HI). vrlo mnogo viSih harmoni£nih frekvencija. tipkalo je Telegrafsko spojeno na neobican nacin. 18 V i kvarc dobre aktiv- postize se izlazna snaga od 1 preko W. Uredaj je lako sagraditi. Podaci za gradnju oderovarajuceg filtera. Oni se od predasnjih (u 7400) razlikuju po tome §to je kolektorski strujni krug njihovih tranzistora otvoren. 22-12 (str. neizbjeziva. Bi i B2 spojeni su paralelno. Shema koja u prvi moment MHz & U 341 . Preko visokofrekventne priguSnice VFP (oko 1 mH) tece struja u obliku »cetvrtki« koje imaju. . 730) i na tablici 22-2 koja vrijedi uz tu sliku. — — u ritmu telegrafskih znakova. uz Uz normalni pogonski napon od 5 100 V mA. Filtracija je.5 ovog predajnika MHz izmedu je u tome da je veza tranzistora nacinjena bez propustaju oscilacije te veJikog prilagodavanja. Uz ozna^ene kapacitete kondenzatora (stirofleks!) neka. Ti sluzi za prekidanje emisije bi mogao biti QRB? DX? Ovisi o anteni i o tome da li smo »pogodili« slobodnu f rekvenciju liki .

Stabilizirani napon dovodi se tranzistorima TRi i TR2 preko tipkala Ti kojim se kuca telegrafija. Li = 41 yM. da se. stabilnog VFO^a. Ci \ C2. Vidi tekst njih razdjelniku oscilatora. 2elja je bila da se gradnju i tranzistori je uspjelo. Tako smo mogli upotrebiti domace tranzistore (»RIZ«). Da diti bi prvi tranzistor mogao ra- kao oscilator s promjenljivom frekvencijom.t8V T T270 1 1 -U pomo<5u Zenerove diode ZD. On se dobije stabilizacijom 342 . Svi do sada spomenuti kondenzatori. jednovatnog predajnika. si za napajanje predajnika koja ih proizvodi. Tranzistorski predajnik s dva tranzistora. Treci tranzistor je s drugim u direktnoj galvanskoj vezi. nju predajnika je preko kondenzatora Cs spojen s emiterom prvog tranzistora. Tranzistor TR2 u drugom stup- kad smo za tu htjeli sagraditi 80-metarski predajnik. bez ikakvih »dirpova«. za kristal ill za VFO Princip primjene sto jednostav- kondenzatora Cu i C12 odreduju frekvenciju. Tako se on otvara tek onda.5 V. a TR$ BFJ46 ili slican. 11-69. kakve smo ugradili u prototip. npr. ll-70a. konstrukciji svog 160-metarskog. Zavojnica L± i kapaciteti i kondenzatore Cs povecati C10 i pomodu kapacitete u Dvovatni ill desetvatni predajnik za 3. TRi je 2N2219. BD 135. i treca mogucnost! To pobudivanje predajnika iz nekog drugog. VFP = 100 jiff. Taj nam je posluzio kao uzor 1/1980) putem je pri posao DK9FN jiti VFO. bili su domaci polistirolski (»Iskra«). Upotrebljeno je 5 tranzistora. To jednom zgodom bili u Shema je nacrtana na si.<Hl2„. upotrebe domaci po mogucnosti.5 MHz. Ako zelimo da nam radi kao kristalni oscilator s kvarcom Q. jer je predajnik predviden izmedu stupnjeva u predajniku ne mora biti zapreka postizavanju dovoljne izlazne snage. Tada tre~ ba izvaditi oba kondenzatora. TRi i TRs mogu oba bid. Potrebno je samo ugraditi vise stupnjeva i utroSiti veci broj trannijih veza zistora. jer metalne trake i polistirolske vrpce ostaju sasvim ciste! Oscilator nam je na sve opisane natme radio izvanredno stabilno i cisto. To mogu biti i BC 107. L* = 7 pH. Kad smo tvornici dobije neSto veca izlazna snaga. To se postize promjenljivim kondenzatorom Ci$ koji ima maksimalni kapacitet oko 20 pF (ili 2x11 pF. Svi ovi tranzistori se proizvode i kod nas. Napon je 13. spojenih paralelno!) Veci opseg nije potreban. Kvarcov kristal Q neka bude za 3. dovoljan je kapacitivni razdjelnik CijCt da se oscilacije kvarca snazno pobude. Radnica Dri torn poslu ima na ruci bijele pamuSne rukavice! Taj postuDak ocito nije uzaludan. potrebno je dodati St. pa onda na prikljucnicu a spo^ Postoji (CQ-DL. vidjeli smo da se strojno motaju. Od toga su prva tri medusobno jednaka. Oni su tako dimenzionirani da oscilator obuhvati opseg izmedu 3500 i 3600 kHz. hvala proizvodnji u rukavicama!. kada je tipkalo osim za prva dva tranzistora kojima pogonski napon izno9 V. Prvi tranzistor moze raditi kao oscilator.5 MHz. koje smo upotrebili za gradnju prototipa. Tranzistori nisu najskuplji sastavni dijelovi predajnika! Tim samo za je telegrafiju. Ton je bio pravi T9.

HM eL-o# on H o ^M£=rf o o 343 .

dok nema signala tek malo otvoren. ukoliko radimo s VFO-om (sa Li kod 3500 kHz.2 ± W. takoder mora biti spo- malen prednapon. 6 i c. Da se sagradi takav stupanj. ovisno o upotrebljenim tranzistorima. ll-70b. Buduci prilagodenje treba odabrati najboodvojak na zavojnici izlaznog titrajnog kruga. Izlazni tranzistor TRs ima na svojoj bazi samo ima vrlo velik izlazni kapacitet treba ga prilagoditi izlaznom titrajnom krugu. Na ulaz V ku imaju relativno male impedancije. a za gornji je bila nadinjena »pra* va« Stampana plocica (YU2CO) SI tovale su i razlike Ona je iznosila 1. Potenciometar P (500 Q) omogucuje smanjenje izlazne snage. Poslije toga je vise ne treba dirati. koji bi mogao dati oko 10 W. tranzistorski stupnjevi Moze gom od Treba se nesto postici sa snaW? Kako da ne! samo jos dobar prijemnik i li skoro 2 dipol-antena za 80-metarski opseg. Gdje ce ovi odvojci.8 u izlaznoj snazi. Donji je sagraden na perforiranoj plocici od pertinaksa (YU2BR). izgledom kao na si. 11-70. Onda ni priguSnice ne moraju imati se prikljucuje osobito velike induktivitete. Li. bila je takva. Ugadanje predajnika svedeno je samo na opseg frekvencija. si. 11-71 vide se dva od njih) iznosila je izmedu 1. TRs je ovdje samo za yezu s oscilatorskim tranzistorima i radi kao emitersko slijedilo. Maksimalna izlazna snaga (s kvarcovim kristalom ili sa VFO) kod razlicitih primjeraka ovog predajnika (na si. Dakako i strpljivosti. Kondenzator C7 nema utjecaja na rad filtera. U kolektorskom strujnom krugu se nalazi priguSnica VFPi. ako je to potrebno. jer ima snaznijih konkurenata. Njega smo upotrebili u predajni- prema si. To je moglo biti. sa Cu kod 3600 kHz).rad blize klasi B. 0. u emiterskom strujnom krugu malen otpornik. Iako su tranzistori u svim primjercima predajnika bili istog tipa. Lt. Imaju samo tri zavoja zice koja je provucena kroz §est rupica u valjdicu od ferita. VFPs. Zato 344 je njegov jena s nekim odvojkom. Na raspolaganju nam je bio tranzistor BU 100. Tu se vide dvije izvedbe prema istoj shemi. blizu klasi AB. biti na izlaznoj zavojnici treba odrediti pokusom. Na si. 11-71. U nekoliko veceri pokusnog rada veze su uspo- do QRB od 1000 km! Vedu izlaznu snagu je moguce postidi uz dodatak joS jednog stupstavljene nja. A. Izgled dvovatnog kratkovalnog predajnika. taj tranzistor predajnik sa si. I treca priguSnica. postize dovoljna snaga za pobudu izlaznog stupnja* Zanimljivo je da su obje visokofrekventne priguSnice mogle biti veoma male. On ima velik kapacitet i ugraden je samo zato da prekine put istosmjernoj struji kako ne bi dosla na izlaznu prikljucnicu /. Cs. unatod aperiodicnosti tog stupnja. zatvoreno. dolje. Antenska pri- kljudnica. ll-70b i si ll-70c dvije su sheme takvog do- bududi da datnog stupnja. Nasa zavojnica je imala ukupno 9 zavoja. Preko Ca je ostvarena veza s tranzistorom TR4. ima viSe mogucnosti. pa se. odnosno sa si. On je. 11-70 desno. Kod pobude mu kolektorska stru ja poraste.6 i 2 W. Umjesto izlaznog titrajnog kru- ga ugraden je jednostavan troclani filter: Ce. normalne razlike u pojacanju uvje11-71. Za to lji da ll-70a. Uz kvarcov kristal nema sta ugadati u oscilatoru! Zavojnicu L2 treba ugoditi tako da se maksimalna izlazna snaga postize kod 3550 kHz. namotanih na valjku pro- .

2ica je bila neizolirana. $1 ll-70c. debela 1 mm. Pritom se mora promjenantenu!!) 345 .SI 11-72. Tada je izlazna snaga bila najveca. jedan pokraj drugoga. Duzina zavojnice bila je 4 cm. Pokusom smo ustano vili da su se (za nasu 80-metarsku oba odvojka nasla na drugom zavoju. Vidi tekst mjera 3 cm. a) predajnik prema shemi na si IhlOa b) 10-vatni izlazni stupanj prema i si ll-10b (YU2REY).

katoda sa katodom. i tako redom). prema DK9FN. npr. 70b. prepravljena za 80-metarski opseg. 11-73. On je upotrebio japanski tranzistor ma malog Ovo ulaz ovog pojacala dovodi se kratkovalni signal. Sa jednom cijevi EL84 moze se postici izlazna snaga od 4 do 5 W. ljivim titrajnom kondenzatorom u izlaznom krugu stalno odrzavatt moze u se sagraditi tako da ona radi klasi A. Na si. savremeno«. Povecanjem napona (pazi. LsC4 ugoden na istu frekvenciju kao i ulazni krug. Razumije se da ce. Linearno VF pojacalo s jednom Hi s dvije pentode EL84 . slicne) montirana jedno uz drutreba ih tako orijentirati da se istovrsne elektrode mogu medusobno spojiti najkracim putem (anoda sa anodom. Kondenzatori i Ct sluze za neutralizaciju. ako cijevi spojimo paralelno. Zbog toga je neutralizacija neophodna. Titrajni krug L2C2 mora resonirati na frekvenciju signala koji zelimo pojacati. YU2REY je na istu plocicu stavio i pobudni i izlazni dio (sa BU 100).. (7/1979) Najjednostavnije kratkovalno linearno pojacalo snage za sve vrste signala sa elektronskom cijevi EL84 Mozda ce nekome izgledati »neali u casopisu QST je amater VE6EA opisao SI 346 11-73. je shematski je she- ll-70c. ll-70a i si.5 V. slican tranzistor neka po- Upotreba elektronskih cijevi u manjim kratkovalnim izlaznim stupnjevima Elektronske cijevi EL84 (i njima odredene su za upotrebu u niskofrekventnim pojacalima. ll-72b) laznu snagu oko 10 W i postigao iz(kod 12 V). One se mogu takoder upotrebiti u predajnicima za pojacanje snage. prema si. moglo bi preko unutragnjih kapaciteta cijevi osobito kod viSih frekvencija doci do samopobudivanja pojacala. Pri cijevi biti i vecu izlaznu snaga dvije EL84 spojiti paratome moraju podnozja Tko ima kusa . porasla je izlazna snaga na preko 15 W. uz napon napajanja od 13. samo ovaj izlazni stupanj!) do 25 V. iz nekog tranzistorskog predajnika manje snage. Na & f — — Trebamo li 2SC1307 (si. b sa b a sa a. . resonancija! Izlazna snaga koja se postize tranzistorom BU 100. kod b 50 do 100 Q. Izlazna snaga moze doseci bli- go y zu 10 W. bila je 7 do 8 W. ll-72a vidi se takav predajnik. prema si. Druga mogucnost prikazana na si. opet biti potrebno izvrsiti pravilnu neutralizaciju. Buduci da je izlazni titrajni krug. izlaznog stupnja za kratkovalni predajnik. mozemo lelno. Na mjesta koja su oznacena slovima a i b mogu se dodati serijski otpornici i to: kod a oko 500 Q.

750 i 1000 pF. Anodna struja dosize oko 50 mA. metrom Pz osigurati da M ima pun otklon kod 100 mA. vidimo da ulazni signal dolazi na Sirokopojasni transformator sa zavojnicama Li i Lz. Za svaki kratkovalni opseg je potrebno naciniti posebnu zavojnicu. Napone za njegov rad i potrebnu struju mozemo crpsti iz isprav- preklopnik treba potencioje 347 . se Ulazna i izlazna prikljucnica spojene su jedna s drugom. Kratkovalno. Opis izlazno kratkovalno pojacalo u koje upotrebio takoder EL84. jemu Neutralizacije ne treba. spojene u seriju.Q/2 ako 220 Q/2 W. Otpornici Rz i R3. 470. 11-74. Nacin je sasvim »savremen«. ako smo pobrinuli da visokofrekventne priguSnice VFP na ulazu i na izlazu cijevi ne budu istog tipa. Zavojnica Ls moze se mijenjati. 1 i ReL 2 ukljucimo ovaj PA. Necemo mnogo postavimo otpornik od A/B u polozaju b. To mogu i dva otpornika po 100 Q/l W. instrumentom. najviSe 55 mA. Imaju oko 12 zavoja dvostruke zice koja je prije motanja upredena tako da na svaki centimetar upredenog para ima 3 do 4 »koraka«. Obje zice su Kondenzator Ci (1 nF) mora biti graden za radni napon od najma nje 1500 V. povecati dodavanjem fiksnih vrijednosti triju kondenzatora. Na izlazu pojacala je j pojacalo Collins-filter s kondenzatorima C2 Kapacitet Ca moze se. mogu se promatrati promjene anodne Kad pornikom od 200 Q biti (Ri). ako je po- trebno. W. i M. Ako relejima Rel. One su bifilarno namotane na feritnom prstenu. dok je iskljuceno.G£V^ -60V +255V +400V SI 11-74. omogucuju kontrolu izlazne snage na mjernom instrumentu M. treba ulazni transformator »zakljuciti« s ot- Osjetljivost pokazivanja regulira se potenciometrom Istim mjernim struje. Da se o tome uvjerimo treba samo pazljivo pogledati si. Ovi moraju biti gradeni za radni napon od najmanje 500 V. P2. Feritni prsten neka ima promjer izmedu 12 i 15 mm. Ca. sa diodom GD. Ovako spojene sirokopojasnu osiguravaju zice transformaciju impedancije u odnosu 1 : 4. Ako je ulazna impedancija predvidena za 50 Q. spojena u seriju ili jedan otpornik od 200 gresiti . linearno pojacalo sa u tekstu EL 84 za INPUT od 20 W.

11-75 Slidan aperiodski ulazni trans- Ovaj cijevi. si ll-74\ 470/2kV L1 ff = 6. promjera 15 mm. nose obje zavojnice. kao §to je onaj na ispravljacS si. 11-76.5 mm. Vidi tekst . napon od 255 400 za anodni napon i negativni prednapon od 60 V. Linearno VF QE 348 05/40 Hi 6146B. 11-75. Izje blizu 15 W. Ispravljad daje i napone za ukljucivanje releja. Za vrijeme rada anodna struja naraste malo Dreko 50 mA (kod telegrafije). Ispravljacki dio koji je namijenjen za pogon linearnog poja&ala. sto znaci da se postize INPUT od vi§e nego 20 W.. 11-76. To je potrebno zbog niske ulazne impedancije katodnog strujnog kruga kod cijevi koje rade kao GG-pojacalo. Prednapon se dovodi na pravu mjeru potenciometrom Pi tako da mirna anodna struja cijevi ne bude jaca od 15 mA. pojacalo za kratke valove sa elektronskom ciievi ' prema YU2NX.ljaca. V V daje stabilizirani za drugu mrezicu formator ima i ja£i izlazni stupanj koji je shematski prikazan na si. Druga i treca mrezica su direktno uzemljene. Na prvu mrezicu treba dove- St. Transformacija je nanize. kao i napon za grijanje elektronske cijevi. CuL). dok sekundarna ima 17 zavoja (zica 0. Dva feritna prstena.4 mm.BW0i2SA) St.. Primar- lama snaga na ima 35 zavoja (zica 0. CuL). postavljena jedan uz drugi. namotanih preko primarne zavojnice.

Izlazna snaga postaje veca. zavojnica Li. a Po izlazna snaga. -*- fi-o^j hon ^Jo. CuL). Ona je namotana na komadu feritnog antenskog Mapa i ima 2 x 50 zavoja. koji svaki trans- mo Na biti i formira impedanciju u omjeru 4:1 (omjer broja zavoja 2:1).. i 22. preko 10 nF.OJji •tc. moramo i za opterecenje od dodatni PA na£initi tako da impedancija na njegovom ulazu bude takoder 50 Q. cijev je bila QE 6146B. 11-77. CuL. VFP. iza nekog predajnika male snage koji ima lazni laz zicom 0. koji je s ovim kratkovalnim PA eksperimentirao.tji ^25p tai. Ona moze.uvj VFP ~1 SI. Za ulaznu in> pedanciju takvih tranzistora tvornicki podaci daju vrijednost oko 3 Q. takotfer uzemljena za visoke frekvencije. „ filter ^W f^ -L J. zavoja. ali onda zauzima vi§e motana Pretpostavimo da tranzistor TR. Za praksu se ona moze malo »zaokruziti«.5 zavoja (zica 2 mm. I napon napajanja moze biti promjenljiv. 3j?n lo. moze- ali je lako preteretiti cijev. ali VFP3 mora nadinjena iz deblje opterecena. po- . U 2 mjesta.. sli£an nacin mogu se upotredruge elektronske ciievi. mora biti ukljuden fitter. Izlazna snaga ovisi o po« budi koja nije uvijek jednako jaka.8 mm. Za pojadanje SSB-signala moze se napon povecati do 900 V. Tranzistorski izlazni stupanj za telegrafiju. CuL) sa odvojcima iza 13. imala je ukupno 5. osigurati feritnim transformatorima s kojima smo se vec ranije upoznali. . prilidno neprecizna velicina. je potreban dodatni stupanj. npr.2 ima 5 zavoja na otporniku od 56 Q. Ona moze biti namotana i bez feritne jezgre. Ako nam iz- KV iz- kao i VFPA. 11-77. Zavojnica Ls bila je namotana na feritnom prstenu »T-200« sa 26 zavoja (zica 1 mm. . sti Nekoliko tranzistorskih kratkovalnlh izlaznih stupnjeva klasi U anodnom strujnom krugu je Collinsov Pi-filter. uz anodni napon od 600 V. Prema YU2NX. uz napon napajanja od 12 do 12. osobito kod prenosnih ili prevoznih stanica. Tako dobijemo vrijednost oko 10 Q.tu l25u . jer je ja£e prilagoden 50 Q. u klasi C. dati izlaznu snagu oko 50 W. Ona je kapacitivnim putem. Elektronska ili 05/40 VF Danas se tranzistorska pojacala snage redovito grade kao siroSirokopojasnost kopojasna. gdje je U napon napajanja. Opis u tekstu Na izlazu 349 . * I- I il J.negativan prednapon za rad u AB.5 V. moze dati izlaznu snagu do 7 W.5 mH. Zato je i impedancija koju izacunavamo kao: si. U vi strujnom krugu grijanja cije- motana priguSnica VFPJ.5 cm. Imala je odvojak iza tre<5eg zavoja. nas promjerom od 2.3 je od 2. biti 2ice. na valjku promjera oko 6 cm. PriguSnica VFP. jedan uz nalazi se bifilarno drugi. Ako upotrebimo dva takva transformatora.

moze se dodati Ri ili Rs. prema si 11-78.5 Q. i sama formula samo priblizu praksi nema smisla previse »cjepidla£iti«. Bududi mator. moze i biti napravljen za ulaz- nu izlaznu impedanciju filter od 50 je lako izracunati na temelju tablica na str. koji na izlazu moramo ukljuQ. Jedino na sto treba paziti kod vecih snaga je izdrzljivost kondenzatora za napone koji se javljaju u izlaznim strujnim krugovima. Tablice cesto daju »uglaste vrijednosti« kapaciteta koje treba sastavljati od veceg broja kondenzatora. Ukoliko bi se pojavilo samoosciliranje. O tome je vec bilo govora ranije. Onda bi transformacija dala trazenu vrijednost od 50 Q. citi. zamisljeno je kao . 781. Tu su vrijednosti sastavnih dijelova izracunate malo drukcije nego Sto bi se dobilo Takav primjenom tablica. li na izlazu jo§ jedan takav Sirokopojasni VF transfor- Upotrebimo ali -^ ^C3 X 1 1 . Vrijednosti na 11-78 odabrane su tako da se si. kao i na to da zavojnice budu nacinjene s dovoljno debelom zicom. postici MHz da na.stici cemo ukupan omjer mnozimo li 3 sa 16 izlazi 16 : 1. Sto je Tci IC2 dovoljno blizu vrijednosti od 50 Q. ba za Izlazno KV pojacalo. Izlazna impedancija je oko 10 Q. mogu uzeti kondenzatori postojecih. Ukoliko nam takvo pojacalo tre- telegrafiju (ili za FM). Po- 48. normalnih vrijednosti. Jo£ bolji bi bio sedmeroclani filter. Na si. prema she- mi na sL 11-79. barem toliko dobra da filter. 11-77 nacrtan je peterodlani filter.C4 i sada tako da transforcemo da se impedancija transformirala na 40 Q. da se ne griju. bez obzira na snagu. Smatrat cemo da je je takva transformacija impedancije dosta dobra. Malo veci napon uz malu promjenu pobude mozda poveca optimalno opterecenje na tranzistora 12. lOPSEG mira navise. Takav filter vrijedi za bilo koji tranzistorski izlazni stupanj. ono moze raditi u klasi C i ne treba poseban prednapon na bazi.

prema skici na Zs=)Jz -Z2 = 34Q Impedancija Zi pripada kondenzaImnedantoru Ci. viti u dva dijela.6 mm. Ona je 15 Q za svaki tranzistor ili 30 Q od kolektora do kolektora.5 5 ( ^H C2 = 1206pF L2-T 99pH C3=C4 = 796pF C2+C3=2002pF (16A) SI. Izlazna impedancija se (za 12. CuL. Buduci da se u svakom slucaju izlazni filter. i-£ „ C1 If c CE 3 I 3 H" C1 = 1326pF LI =1. To stojat Zs kapacitivni otporL Zs je induktivan otpor. = 12. T% je namotan sa 8 bifilarnih zavoja (zica 0. Pojacalo radi u klasi C i predvideno je za rad telegrafijom u opsegu od 3. 11-79. Ne bi bilo dobro da se na tin 30 Q impedancije prikljuci 50-omski antenski kabeL Potrebno je prilagodenje.6 MHz. Z =RC4 = 5QQ € mora upotrebiti Ovdje vidimo da su impedancije Z* i cemo da mobu njega. upredena) na jezgri. Ts = T2 i Od potrebnih 10 izlazne snage neka svaki tranzistor daje po 5 W. Sam filter je predviden kao peteroclani.5 mm. lovica nije. nato postignemo poznaci da ulazna impedancija filtera mora biti 30 Q. = Uz pretpostavku da je Q-faktor 50 Q. U tekstu je primjer izracunavanja elemenata izlaznog filtera za prilagodenje na 50-omsku impedanciju antenskog prikljudka. Kao granicnu frekvenciju zemo dakle uzeti 4 MHz.25 V na kolektorima) moze izra Cunati na vec poznati nacin. W 11-79. dok lijeva po- impedancije kapaciteta i induktiviteta u desnoj polovici filtera medusobno su jednake i iznose po 1. Rl Za od 30 Q na 50 Q vrijede relacije: Z =30H. gore. Izracunamo ih primje- nom izracunati vrijednost kapaciteta i induktiviteta u filteru moramo prethodno odabrati granicnu frekvenciju. Za lakSe racunanje mozemo ga rasta- Da bismo mogli poznatih formula: 1000 000 C(pF) = ~ 2tu xf (MHz) x R c (£1) g — . Desna polovica filtera je simetricna. Radi u klasi daje izlaznu snagu od 10 W.u " „v„ . sastavljenoj od dva feritna prstena. son. t x 2a xfg (MHz) transformaciju impedancije v mo si. C Izlazno tranzistorsko pojacalo u protufaznom spoju. Z2 = yz^~5Q = 39Q. desno. Podaci o transformatoru Ti su u tekstu. pa je Zi = Rc) • 351 .5 do 3. Toliko iznosi i izlazna impedancija. a izlazna impedancija 50 Q.

11-79: impedancija. Filter za cetiri KV opsega zauzima vi$e prostora od samog predajnog diSt. 4 x = l. L . takoder onemogucuju pojavu »divljih« oscilacija. mene sasije jela (TX). Donja strana ima netaknut bakreni sloj.796 pF. U uredaj je ugraden i valni preklopnik s kojim se preklapaju samo izlazni filteri. Tako ce prvi kapacitet filtera biti sastavljen od dva kondenzatora: Z. Ru •— 4/1979).. 11-79. Kratkovalno izlazno pojacalo. Izra£unali 34 Q. Dodatak feritnih zrnaca FP sprijecava pojavu oscilacija na vrlo visokim frekvencijama. koji se vide na si. 352 Pogled u unutrasnjost Uu kojoj je smjesten izlazni stupanj prema sL 11-79. omogucuje si. 39 {} i i?o = smo vec vrijednosti Rci = 30 Q. da za svaki opseg mora postojati poseban filter. Umjesto FP moze se nadiniti i mini jaturna zavojnica od 2 do 3 zavoja od one zice koja je izvod na samom otporniku! Kondenzatori od po 220 pF. kaga je nacmio W1FB (QST. drugi kapatakoder od dva kondenzatora: 1000 + 1000 = 2000 pF.55(jlH. Zavojnice mogu biti bilo kakvog oblika.. One ne smiju jedna na drugu induktivno djelovati. Oni ne utjecu bitno na rad po* jacala na kratkovalnim opsezima. 11-81.. C2 -1206pF.1. mjesta. tredi kapacitet opet od dva kondenzatora: 1000 + 470 + 330 = 800 pF. Posebno do- bro se vidi Filter je bio VF transformator Ti). Rezultat je napisan i na si. s tranzistorima kod TR. Na gornjoj strani su oblici bakrenog sloja. Na gornjoj strani plo5ice montiraju se svi citet 330 = 1330 pF. na pr- Da se u poja£alu ne bi pojavljivale nezeljene oscilacije potrebno je dodati otpornike R4 i Rt (po 150 Q) i Rs i Re (po 10 Q). To znaci da se moze upotrebljavati za bilo koji amaterski opseg izme&u 3. pa otuda izracunamo joS i vrijednosti odgova rajucih kapaciteta i induktiviteta. je sirokopojasno. Razumije se. nacmjen za cetiri kratkovalna opsega i on zauzima vise Q-1326PF. ko Pogled na vrlo slican uredaj. ovisno o opsegu. Ti je sirokopojasni ulazni su tranzitransformator. Granidna frekvencija im mora biti malo iznad gornje granice opsega. Desno je takav izlazni stupanj (TX.5 i 30 MHz. 11-80. C2 + Cs = 2002pF Ove vrijednosti kapaciteta moze mo malo zaokruziti i sastaviti ih iz vrijednosti za normalne kondenzatore. 11-80. Kod stori TR . Stampana ploclca je s obje strane kasirana bakrom. si. otprilike za 10% do 15% visa.99txH. Induktivitet im je najbolje odrediti pomocu dip-metra. Konacno Zz — R C3.cija Zz pripada zavojnici: Za je i = &/. Izmedu njih moze biti metalna pregrada ili se mota stenaste jezgre (»toroide«). ken jima je kolektor »blokiran« prema uzemljenim emiterima. CS = C .

Posebno su oznacena mjesta na kojima treba naciniti direktan spoj izmedu gotnjeg i donjeg bakrenog sloja.St. Izgled plodice od vitroplasta koja je bakrom kaSirana sa obje strane. Straznji sloj bakra ostaje nepromijenjen. Velidina plocice neka bude 125 X 69 mm Raspored sastavnih dijelova na prednjoj strani plodice. Ovo je gornja strana plocice na koju 6e biti montirani svi sastavni dijelovL Crna polja predstavljaju preostali dio bakrenog sloja. 23 Radio priruenik 353 . Malim slovom I oznacena su mjesta uzdui kojih je transformator Ti zalemljen na bakar plodice SI. 11-81. 11-82.

provuci bakrenu zicu i zalemiti je s jedne i s druge strane. Ovo je vazno nadiniti da se osigura stabilan rad pojacala. Mjedena Hi bakrena cjevcica C. spaja obje vitroplastne stranice. i voja. Sirokopojasni Ti VF transformator se naciniti tako da se dva i dva feritna prstena. Nacrtana skala je u centimetrima 11-84. Ovaj oblik feritnih Sirokopojasnih transformatora nadinjen je bez dodatnih stranica od vitroplasta i bez metalnih cjevcica. kao i njegova sredina d su na bakrenim oblozima. Manji od njih je za manje. Njihov raspored je oznacen na si. Izgled feritnih Urokopotransformatora. Ovaj je s jedne strane potpun. Cu/PVC) Kad je gotovo. s krajevima a b nacini se tako da se kroz mjedene cjevcice provuce izolirana zica i t Krajevi lice a 6 pripadaju primarnoj zavojnici 354 — (0. prolazeci kroz feritne jezgre. si. 11-83. vanjskog nromjera oko 12 mm.sastavni dijelovi. onaj nize impedancije. Njegov srednji prikljucak je d* Primarna zavojnica. skinutog s nekog kabela. (za nadinjen je sa tor Ti Sirokopojasni transformaKV pojacalo. Na tim mjestima se na taj nacin postize direktan spoj izmedu gornjeg i donjeg bakrenog stoja. Umjesto toga je kroz slogove feritnih prstena provucen jedan zavoj. 11-82. a s druge je rastavIjen u dva dijela. bakrom kasiranih plo£ica.5 mm. medusobno slijepe i stave izmedu vitroplastovih. Centimetarska skala omogucuje ocjenu velidine se formira zavoj sa krajevima c i e. a veci transformator za vece snage. »Krajevi« c i e. Manji transformator . One se na svojim krajevima zaleme moze na bakreni sloj. SL jasnih b) p SL 11-83. od ni su medu komadice kaHranog vitroplasta (KV) tako da je bakreni sloj (bk) izvana. ma namota 3 zaima izgled preje 11-84. Na jednoj stijenki je bakreni sloj raspolovljen (vidi skicu b) tako da metalnog oklopnog pletiva. Tako je ostvaren jedan zavoj. Na mjestima koja su ozna£ena zvjezdicom treba probuSiti rupicu. Dva i dva su jedan uz drusmjeste- gu Oba para prstenova P SL 11-85. na£injenih prema si. prema sL 11-83. koja ima tanku stijenku. Kroz te plo£ice i kroz prstene mogu se provuci mjedene cjev5ice sa tankom stijenkom. si 11-79) ukupno cetiri feritna prstena.

6 i 0. f. Linearna kratkovalna snazna pojacala Dosad opisani tranzistorski izlaz- ni stupnjevi radili su u klasi C. On mora biti dovoljan da se tranzistor tnalo otvori i da stalno.vrlo malenih do najvecih amplituda. To su na§i domaci: BFJ 45. Za osiguranje linearnog rezima rada pojacala potrebno je da tran* zistorova baza dobije malen prednapon. 11-79. s po 11-86. Po jedan prsten je sasvim dovoljan za Ti 1 Tt. 11-87 pripada izlazstupnju u svijetu popularnog primopredajnika male snage. Tu su opet dva takva transformatora.9 V.f-*-. Zajednicka mirna kolektorska struja za oba tranzistora neka bude dvadesetak miliampera. tranzistore koji bi se modi upotrebiti na isti nacin. tece slaba kolektorska struja.&&?^&^*. dvije rupice. Za SSB-signale kod kojih se snaga neprestano mijenja od f koja kroz nju tece. 11-85. i onda kad nema signala. 2N2219. To znaci no slijedi sve postici linearno po]acada izlazni signal vjer promjene ulaznog sig- nala. Za manje snage moze se sirokopojasni transformator namo- tati inace na ovakvu feritnu jezgricu. vrsnu snagu (PEP — Peak Envelope Power) do 5 W. Kako se to postize u praksi. Onaj veci je za vece snage. Stabilnosti radne tacke doprinose i emiterski otpornici Ri i R2.. kao ona na si. ovisno o jakosti struje bazama ovih N-P-N tranzistora strujom iz ispod si. Njih se unutar kratkovalnih amaterskih opsega moze koristiti samo za telegrafiju. tek tolika da bude osigurano pojacanje SSB-signala bez izoblicenja. Umjesto mjedenih cjevcica moze se kroz prstenove provuci metalno pletivo koje je skinuto s neko? oklopljenog kabela manjeg vaniskog promjera. 2N3866 i tri tipa mogla bi dati W W Potreban pozitivni prednapon na stize se Podaci za namatanje transformatora Ts koji sluzi za simetriranje izlaza.5 kod 15 V pozadnja dva oko 3 gonskog napona. 355 23* . kao i za T3 u kojemu se zbrajaju izlazne snage jednog i drugog tranzistora. Visokofrekventni transformatori su bifilarno motani na jezgrama od ferita. oko W 141. Pad napona na toj diodi je. kao na si. Ifvl&££>v. Ona sluzi u nekim tetevizijskim konvertorima za prilagodenje impedancija na nekoliko primjera. prstenastog oblika. 1. kod SSB-telefonije. a moze se pravilno odmjeriti pomocu potenciometra P. ii-86. potrebno je da pojacalo snage radi u klasi AB Hi B. Originalni tranzistori daju kod 12 V otprilike 2.5 efektivne snage ili. BC 2N4427. jedan za manje i drugi za vece snage. izlazne snage kod 12 V. si. Tranzistori su 2N263L Za one koji bi zeljeli sami graditi takav tranzistorski stupanj treba navesti i neke druge Shema na nom za ovakve manje snage. pokazat cemo S/. Prva Za transformator Ti koji se ne opterecuje sa vise od 2 W.-. izmedu 0. moglo bi se upotrebiti i dvije feritne jezgrice Dvije takve jezgrice treba spojiti zajedno i namotati 1 + 3 zavoja na opisani nacin. Kod tranzistora je to redovito u klasi AB.%v. navedeni su u legend! postabiliziranog iz vora napona (5 V) koja protice siiicijevom diodom D. Samo tako je moguce nje. poznatog pod imenom »Argonaut«.

11-78. Shema izlaznog stupnja u poznatom malom primopredajniku »Argonaut«. 11-86. treba. Ts. osiguravaju Sirokopojasnost. kako je nacrtano. kao na si.Ova] stupanj radi u klasi AB. Otpornik od 150 Q kojim je premo§tena primarna zavojnica transformatora Ts. Treba uzeti po dvije feritne toroidalne jezgre promjera oko 12 i sastaviti ih. zatim otpornici R7. Tranzistor dok Rio i R11 sluze za negativnu povratnu vezu. Opis i podaci o VF transformatorima u tekstu je promjer oko 12 mm. Dvopolnim valnim preklopnikom moze se izabrati onaj filter svom propusnom smjeru napaja je zaSticen otpornicima Rs iz strujnog kruga Zenerove diode ZD.5 mm. Potenciome- 356 . Sva 11-88) tri stupnja na shemi (sL rade u klasi AB. koji rade u nrotufaznom. Protiv nezeljenih oscilacija stupanj mocu Rs i Re. Potreban broj zavoja iznosi po 2 x 15 zavoja. TR3 i TR4.5 i 30 MHz. Malen je i vrlo dobar za bilan i za stacionaran rad. bifilarno se namata na tako dobivene toroide dvostrukog presjeka. mm i drugog stupnja Sirokopojasni transformator Ti koji impedanciju transformira u omjeru 16 : 1. CuL. iica 0.3 V koji se postize Zenerovom diodom Z£>. To je silicijeva dioda koja se u Izmedu prvog Na shemi su tadkicama oznaceni po5eci bifilarnog namotaja pa ih treba tako spojiti. Za stabilan rad prvog stupnja primijenjena je negativna povratna veza otpornicima Ri je i R2. Poje izvedena negativna po- vratna veza. Treci stupanj linearnog pojacala ima dva tranzistora. Radni prednapon je osiguran diodom D i moze se regulirati potenciometrom P. Potrebno je toliko filtera koliko imamo valnih opsega za rad predajnika. Potreban prednapon za linearno pojacavanje daje ovom stupnju tranzistor TRs. »pu§-pul« spoju. dok Re prigu§uje idaz tranzistora TRs. za kratkovalne opsege izmedu 3. Moako gla bi se upotrebiti i jezgra od ferita. Radna tacka trEOizistora TR2 osigurana je diodom Ds.3 Transformatori mm TRi dobiva potreban mali prednapon razdjelnikom R3/R4 iz stabilnog napona 3.5V< {(TAB) TR1 = TR2 = BFJ45 (2Wkodl2Vf Hi 2N3866{2NU27)UWkodisv] SL 11-87. T2 je ulazni prilagodni transformator. ii- mu com T* i Ts nesto su veci. Izlazni transformator je oz- koji nam upravo filtera si. Ulazna i izlazna impedancija su 50-omske. Na sL 11-88 je shema triju stupnjeva linearnog pojacala u predajnom dijelu snaznije verzije tog primopre- mo nacen kao Ts. Oznaka mu je »FT-7B«. Bifilarno treba namotati po 2 x 20 zavoja. dajnika. Rs i Rs. CuL. menzioniranie moze Dibiti pre- ma podacima na Kratkovalni primopredajnik »YAESU FT-7« takoder je dobro poznat. 0.

357 .

5V<TX) SL 11-90. Unatoc svojim vrlo opterecenje strujama baze tranzistora TRt i TRa konstantan. »FT-707« i izlazni stupanj odaSiljackog dijeta u 11-89) konstruktivno su vrlo zanimljivu primopredajniku Opis u tekstu 358 . Pobudni (si.47n Na sL 11-89 takoder je jedan od naSih dobrih znanaca. W P regulira jakost struje koja ce kroz silicijeve diode Ds i Z>*. ukljucujuci i one najnovije kod 10. u kutiji (23.Ris. Pazljivom citatelju nece izbjeci to da je sklop za stabilizaciju s tranzistorom TRs u principu isti kao i neki sklopovi za stabilizaciju napona koje smo upoznali u poglavlju o izvorima elektricne energije. Prije nego se poja£ani signal odvede na izlaz IZ i dalje u antenu. (2 kg!). | f SL 11-89.v_ "•n Hg^ ti i ilp?i?4- VFP. Za svaki valni filter opseg predviden je poseban koji priguSuje sve viSe har- malenim dimenzijama (93x240x295 mm) razvija izlaznu snagu do 100 tar monicne frekvencije. Vanjski izgled primopredajnika »FT-707« koji obuhvata sve kratkovalne opsege za amaterski rad.8 x 5.5 18 x ovisi omogucuje rad telegrafijom L3 £ TR3 H€H! i_.i 47 I ^ TR1 = TR2 = 2SC2395 TR3=TR4 =2SC2290 -0+13. 18 i 24 MHz. on mora proci kroz filtere. padu napona na tim diodama 120 . koliki de biti napon na otporniku Taj je napon i uz promjenljivo I.2 i I 0. To je primopredajnik »FT-707« koji unatoc svoje vrlo te- male mase malih dimenzija cm)..

Kod rada W. Dodavaju se i ventilatori za poboljsanje hladenja. sformator Ts. Svi transformatori su girokopojasni.(CW) svim i telefonijom (SSB i AM) na (3. uz uvjet da pojacanje bude linearno. Sve je »tranzistorizirano«. 11-90. diode su spojene paralelno. Ulazni signal se transformatorom Ti dijeli na dva dijela koji imaju medusob no suprotne faze. TRi i TRs su u pobudnom stupnju. upotrebljava ukupno 4 tranzistora od kojih su dva i dva u »pus-pul« spoju. Otpornici R$ i IL osiguravaju da neutralizacija vrijedi na §1rem podruciu najvisih frekvencija. ulazu je serijski titrajni krug kojemu je zadaca da ujednaci pobudu u cijelom sirokom podrucju od 3 do 30 MHz. a zatim tranzistorom TR% i diodama Z>a i Di na 0. Prednapon za baze izlaznog para tranzistora je ovdje dvostruko stabiliziran. si. Jedan dio odlazi na transformator Tz a drugi na tran cijama. Posebno W snaga se dobar dio pretvara u toplinu. tu je provedena i neutralizacija. prikazan na 11-91. tesko bi bilo ostati kod pogonskih napona od 12 do 14 V. Potenciometrom P lako se odabere takav prednapon da TRs i TRd budu tek toliko otvoreni. Njihova radna tacka odredena je diodama Di i Ds. Za tu svrhu sluze trimerski kondenzatori Cs i Cs. Konstrukcija samog ispravljaca sa dovoljno stabilnim naponom moguca je. U tu svrhu su dodane zavojnice Li i Ls. Ts je izlazni transformator. koliko je potrebno za linearni rezim radcu padaju polovici izlaznog stupnja. 7 MHz. Nazalost su onda i unutrasnji »povratni« kapaciteti (izmedu kolektora i baze) takoder prilicno sto bi moglo kod najvisih frekvencija ipak dovesti do samoosciliranja. Transformator Ti omogucuje simetricno napajanje tranzistora. Zavojnice Li i L* (kao i Ls i Li u izlaznom stupnju!) lako rje^avaju taj problem. Razumije se. koii se moze svakom predajniku prikljuciti i kao dodatno linearno pojacalo. ali nije jeftina! Ako podvostrucimo napon napajanja. Zato tranzistori takvih izlaznih stupnjeva moraju biti rnontirani na velike i masivne hladnjake. Od tih SSB-telefonije dosiie MHz. Za jo§ vece izlazne snage. Posljednja dva stupnja u predajnom dijelu uredaja »FT-707« imaju ukupno 5 tranzistora. Postoje dvije varijante: jed na sa maksimalnom izlaznom sna gom oko je 10 i druga oko 100 W. veliki. 21 MHz i 28 MHz) kao i na novima (10 MHz. Zato taj dio donosimo na si. Tranzistori koji mogu dati znatnije izlazne snage imaju razmjerno velike kapacitete kolektora. za svaki opseg posebno. 11-90. 18 MHz i 24 MHz) za koje se naskoro o5ekuje odobrenje rada i AM modulacijom) je 80 INPUT (amplitudnom za val nosilac YU-ama- terima.5 grafije (CW) i dosadaSnjim opsezima 240 W. kao i od kolektora drugoga na bazu prvog tranzistora. Osim toga je lakse postici dobru zanimljiv 100-vatni izlazni dio predajnika. namotani na feritnim jezgrama. iza posljednjeg tranzistorskog stupnja opet slijedi potreban broj filtera. koji pri Na Najprije posebnim stabilizatorom na 8 V. Osim otpornika za osiguranje Sirokopojasnosti pojafianja i zastitu od »divljih« oscilacija. To redovito ne smeta jer su svi VF strujni krugovi sa niskim impedan- lineamost pojacanja ako je pogonski napon visl Izlazni linearni stupanj. 14 MHz. Neutralizacija je postignuta na »klasican« nacin: od kolektora jednog tranzistora na bazu drugoga. Djelovanje im je izrazeno kod najviSih frekvencija.9 V. rade u neutratiziranom pojacalu klase AB. prema si. Vec za pre dajnik.6 do 0. Ukupan INPUT kod tele- 359 . Samo jedna dioda na tome mjestu bila bi preteredena. Buduci da se ovdje o£ekuju jace struje baze. potrebna je struja do 20 A. mozemo sa jednako jakom strujom postici dvostruko vece snage. Tranzistori TRi i TR2.

TRs i TR4.<H-28V(TXt St. S time svakako treba racunati pri gradnji sli&iih snaznih VF pojacala. U antenski sistem se tako dobiveni signal velike snage moze odvesti preko fil- ga tera. neutralizirani su sa Cs i C«. 11-91. predajnika upotrebiti detiri snazna tranzistora. Sva cetiri tranzistora. Vidi tekst Drugi par tranzistora. tegko je odiiati konstantnim uz ovakve uvjete rada. Za . Malen napon. kao i u linearnom. rade sasvim jednako kao i TRi i TRs. dok je Tr njihov izlazni transforms tor. tipa. 100% tranzistorskih. TRs i TR4. dodatnom. u svakom slucaju istog Onda im se i zajednicki radni prednapon moze pripremiti tranzistorom TRs. TRs. Napon napajanja od 28 V uvodi se najprije u stabilizator svojstava. Tranzistor TRs i diode Di i D2 osiguravaju prednapon na vec opisani nacin Ako bi strujno pojacanje tranzistora u predajniku bilo. moraju biti podjednakih 360 smanji na 8 V. Pobudu dobiju preko Ts. kolektori im se napajaju strujom preko J$. U svakom sludaju. bez filtera se nijedno tranzistorsko VF pojacalo ne smije spajati s antenom. s vrhovima opterecenja do 2 A. TRi. pojacalu postojati poseban filter. morao bi TRs davati trajno oko 1 A. recimo. kakav je potreban za prednapon. Bolja se stai bilnost prednapona moze postici . oko 20 i ako bi takav linearni stupanj trosio u prosjeku oko 20 A s vrhovima koji su dva puta veci. Za svaki radni valni opseg mora u predajniku.oo vede snage mogu se u izlaznom stupnju kratkovalnih. Izlazna snaga iz Te i izlazna sna iz Ti zbrajaju se u Sirokopojasnom transformatoru Ts.

dozvoljene za izabrani tip. nja. Tako daleko se nikad ne ide jer bi opterecenje i zagrijavanje tranzistora bili preveliki. Tranzistor TRi omogucuje po- trebno opterecenje jakim strujama. 11-92. Koliko ce to biti.6 prednapona na bazama dosta je za klasu B. Ostalo u tekstu stabilizacijom Osamstovatno Unearno pojacalo za kratke valove prema si.0. Referentni napon za njegov rad daje tranzistor TRs.65 do blizu 0. a Rs preterecivanje tranzistora TRi. uz jakost struje do 1 Stabilnost prednapona je vrlo dobra i kod promjeriljivog opterece- A preporuka tvornice. Normalan rad u linearnom rezimu je postignut tako da se tranzistorima osigura radna tacka za klasu AB. ovisi o vrsti tranzistora. Kolektor nije spojen (N. Za to je potrebno oscilografsko ispitivanje i mjerenje. pocijevi i 361 . Otpornik R7 sprije cava preterecivanje stabilizatora.9 V. U svakom slucaju je paralelnim spajanjem takvih cijevi toliko povecan izlazni kapacitet da se ne moze ocekivati uredan rad na frekvencijama u 15. S. zapravo samo njegova »dioda« izmedu baze i emitera. Va^no je da se pri tome nikada ne pouzdamo u mjerenje samog prednapona! Uvizati mamo. Stabilivrlo zirani napon se moze odabrati po- tenciometrom R$ u rasponu izmedu 0.9 V. za rad punom snagom. To je sasvim dosta da se postigne bilo koja radna tacka predaj nikovih izlazmh tranzistora. Malo viSe od toga (0.). Takoder nije moguce pojacavati ni amplitudno ni frekventno modulirane signale. dok bi se sa pojacala u kolor-televizorima. dok Ri odreduje nivo ograni£enja jakosti struje. Tada bi I kolektorske struje tranzistora u predaj nikovom izlaznom stupnju dosegle polovicu maksimalne jakosti. Kod telegrafije i kod SSB-signala V vecim prednaponom moglo dodi i imaju vremena da se Made da im tako temperatura elektroda i staklenog balona (!) ostane u dopu§tenim granicama. Predvidena je upotreba elektronskih cijevi 6KD6 koje su inace namijenjene za otklonska W ku vrijednost. uz uvjet da je rad predajnika linearan. Moglo bi se pokusati i sa evropskim cijevima EL 509 koje imaju istu namjenu. Oko 0. Za napon napajanja od 28 V i R7 i Rs treba da imaju otprilike dvostru Opis gradnje ovog linearnog kratkovalnog pojadala sa vrsnom (PEP) namijenjen snagom od 800 je konstruktorima koji vec imaju bogato iskustvo u gradnji manjih kratkovalnih predajnika. buduci da bi se onda cijevi previse zagrijavale. 11-92. Tu je izvanredno pouzdan stabilizacijski integrirani sklop tipa 723. Ako ih netreba mirnu struju odabrati tako da ona bude $to manja.r^ TRI do uvjeta za rad u + 0. bilizatoru TRt moze biti 2N3055. I onda je ipak.5 i 0.9 7 (do 1A1 klasi A. Predvideno je za rad na tri kratkovalna opsega (80. jek treba mjeriti jakost kolektorske struje i pritom mijenjati prednapon da se postigne §to treba. pa se treba dr- SI. Treba paziti da kod najjacih struja na kolektoru tranzistora TRi preostane jo§ napon oko 4 do 5 V. Izlazni napon ovog sklopa moze se mijenjati (sa Rs) izmedu 0.5. zahvaljujuci integriranom statipa 723. 40 i 20 m) telegrafijom ili SSB-telefonijom.5 i 0.i 10-metarskom opsegu. Stabilizator prednapona za snazne izlazne stupnjeve u kratkovalnim predajnicima.7 V) bi odgovaralo za AB-klasu pojacanja.

11-93. Zi do Zi = po 8 zavoja. VFP. CuL. sa razmakom od 3 medu plocama. obje namotane na istoj prstenastoj feritnoj jezgri. Cs = Cs = Cto = 22 nF/2000 V. 3 x 360 pF. Ds = BY 238 Hi slicna. C2 = promjenljivi kondenzator od 160 pF. 2 = po 55 zavoja. 5 = 2. na 10 cm dugackom komadu »feritne antene«.8 mm. Shema osamstovatnog linearnog tinjdevom (mika) izolacijom. na otpornicima 56 Q/l W. Ostalo u tekstu KV pojacala: Ci = 10 nF sa mm & mH trebno ugraditi dobar ventilator koji za vrijeme rada pu§e na cijevi. zicom 0. VFP. Cs i Ce izolirani od Sasije. CuL. Cs = 68 pF sa keramidkom Hi tinjdevom izolacijom. Ei . 3 = 65 zavoja.Es = Es = E4 = 6KD6. Sve mrezice svih ci jwi najkracim su putem spojene sa ralelno svojim — — 362 . zicom 0.5 za 1 A. zicom 1.2 mm. CuL. 11-93 anodama i preko otpornika od po 10 H/1W svojim katodama. 1 = VFP. Di do Da = silicijske diode za inverzni napon od 1000 V/l A. VFP. 4 = vidi tekst i skicu na si 11-94. kao za prijemnike. = trostruki promjenljivi kondenzator. Na cijevi vidimo da su cetiri 6KD6 spojene mectusobno pasi. Cs = Ce = Ci = po tri elektrolitska kondenzatora od po 100 \iF/450 V. za radni napon 2000 V. sa vecim razmakom izmedu ploda.SI. spojeni paralelno. VFP.5 mm.

Tablica 11-5. Zavojnice za 800-vatno linearno KV pojacalo Amaterski kratkovalni opseg (MHz) .

V postigli Prekidac Pr. dok sa Cs nastojimo postici resonanciju d blizu 1100 koji je smrtno opasan pa je potreban najveci obzir i paznja pri gradnji i pri ispitivanju. Cim je to postignuto. tek toliku da se jakost anodne struje poveca na priblizno 100 mA.25. Dioda Ds ispravlja taj napon za potrebe rada releja REL. 2 i da ih se stavi blizu podnozja cijevi. Citav uredaj se ukljucuje pre- anodnog titrajnog kruga. na kondenzatorskoj bateriji postoji napon od — — GAIN«). Iza toga je po trebno cekati najmanje pola minute prije slijedeceg ukljucSivanja. Kondenzator od 10 nF i otpornik od 10 kQ gase iskrenje na torn prekidacu. Anodna jaca od 100 mA ne smije teci. (ili tocnije amperme- HI) pokaze da je anodna stru- ja narasla na 300 mA. Osim toga bi pojacalo izvan podruCja linearnog proizvodeci snazne smetnje drugim radio-uredajima i televizorima. Tri otpprnika od po 47 kQ/2 osiguravaju podjednaku raspodjelu napona na jiti W kondenzatorskoj seriji i kad je uredaj iskljucen isprazne kon* denzatore. tj. Najprije cemo dati samo malu pobudu. Tako dobivene grupe. od 300 jiF svaka. Ako ovo linearno pojacalo ukljucujemo iza predajnika koji »otislo« rada. Kod SSB-predajnika treba samo smanjiti niskofrekventnu pobudu SSB generatora (»MIC. telegrafije moie se sa ukupno devet elektrolitskih smanjiti pobudu i tako snagu smanjiti na dopu§teni iznos. 1-B kratko spaja zaStitni otpornik da transformatoii budu prikljuceni na puni napon elektricne mreze. Tri i tri od njih su spojeni medusobno paralelno.F/450 V. On sprecava da od pocetnog udarca struje nregore osiguraci. 1-A i REL. 2. mo Kad smo postigli »dip«. dakako uz ovjet da cijelo vrijeme radi vec spomenuti ventilator (blizu cijevi!). kad mjerni instrument pokaze tipicni »dip«. od po Svaka dioda je premoStena sa po jednim kondenzatorom od 10 nF/2000 V i sa po jednim otpornikom od 330 kQ. pona kod gu. U prvi momenat tu je jos ukljucen i zagtitni otpornik od 50 Q/20 W. svojim kontaktima REL. Primjena jace pobudne snage pieteretila bi elektronske cijevi i ispravljad. On sluzi za prekidanje anodnog napona. popravimo C* na »dip« i brzo struja trajno jale. treba spou seriju pazedi da gornje dvije grupe koje su na visem potencijalu budu izolirane od Sasije. 1 u primarnom ne mijenjajuci frekvenciju povecavamo pobudu dok anodni mili- — — struj- obih transformatora.2 V/l do 2 A. sa malim ali vaznim zakaZnjenjem. To smo kada se anodna struja smanji. 2 mora biti graden za visoki napon. Umjesto antene bezuvjetno treba prikljuditi neku »laznu antenu« impedancije 50 do 60 Q koja moze izdrzati ocekivano opterecenje. Kod ponovnog ukljucivanja pobude moramo (opet brzo i krat ko!) kondenzatorom C* postidi da 364 . ostaviCt u polozaju resonancije i kidacem Pr. Pri tome je sasvim otvoren. Dok je uredaj ukljucen i dok nema opterecenja. Prvo ukljucivanje i ispitivanje linearnog pojacala nikako ne smije biti sa prikljucenom antenom. Razumije se da pri tome moraju biti ukljucene zavojnice za isti opseg frekvencije na kojemu radi i pobudni predajnik. 1 koji onda. Da se postigne izlazna snaga od 800 (PEP) potrebno je ovo linearno pojacalo prikljuciti iza pre- nom krugu ampermetar tar. jer bi se cijevi pregrr trajati Svako mjerenje smije W najviSe 10 sekundi. Filtracija ispravljenog napona postile sluze ispravljacki lanci detiri silicijeve diode. 1 i VFP. kao i pri radu s tim uredajem. Va- zno je da se u taj strujni krug dodaju i prigusnice VFP. 2arne niti od sve cetiri cijevi spojene su u seriju. Za do bivanje istosmjernog anodnog na- dajnika koji sam mo£e dati oko 50 W. moramo mu dati vecu sna- kondenzatora od po 100 p. Isti prekidac aktivira i relej REL. prekinemo pobudu.

i 019mm skim« cijevima. prema na anode 16 zav.4 W. Zato.5 S5 sa snagom od 0. postici: S8 sa snagom od 25 W. ne- — — — bili su za 27. Iza potrebnog hladenja ukljucimo i pojacajmo pobudu toliko da anodna struja bude 800 mA. sa konkretnom antenom. Opcenito se moze odekivati da 6e. • i Posebnu paznju treba posvetiti izgradnji prigusnice VFP. Kod tvornicki izradenih radio-uredaja koji su namijenjeni amaterima. Ta- koder se S9 prebrzo postize. Zbog jake anodne struje zica ne smije biti tanja od 0. S-metar ne pokazuje nista. uz pretpostavku da sa 100 snage postizemo raport 59 na nekom opsegu. Signal S9 + 10 dB u istim W prili- kama postici cemo tek sa 1000 W. da ne govorimo o onim »decibelima« iz- nad S9. 11-94. 11-94.5 mm. Koliku snagu treba radio-amater? QRO iU QRP? Znamo. kog (!) drveta. 4 potroSac »povuce«. U pomanjkanju toga moze se pokuSati sa valjkom od dobro osusenog me si. odnosno kako malu (QRP)? Najpre cinjenice! Za promjenu glasnoce signala za jednu S-jedinicu potrebna je promiena snage za ce* tiri puta ili za 6 dB. Razlike izmedu S-jedinica koje su napisane na skali S-metra cesto se postizu i manjim razlikama u snazi signala. S7 sa snagom od 6 W. iskori^tenje ' biti oko iz* i 65% uz. 365 . na brpozinu ali ipak sto tacnije pravimo resonanciju sa Ca i sa C* i iskljucimo. HI) je signal jo§ sasvim glasan i jasan. da skoj klasi — ovisno o operator — pravilnici u Jugoslavi»Koliku snagu Koliko veliku 36 zav. a produkti petog reda za vi§e od 50 dB ispod nivoa signala. INPUT je bio 800 W. To zna£i da cemo. laznu snagu. da se postigne resonancija u izlaznom. smanjujudi snagu (na istom opsegu. To se prepozna po to- me sto »dip« postane sirok i plici. na + sssjyssssjyssssss^^^ SI. : 30 zav. Dimenzije i raspored zavoja na priguSnici VFP. manju 4. Valjak na koji se namata zica neka bude iz teflona ili keramidki. a na sluh (»uhometrom«. Takvi su uredaji skupi. najvjerojatnije. sa drugim slicnim »televizij- kad. Zato je opravdano pitanje: treba radio-amater ?« 42 zav. W skom strujnom krugu (jos uvijek bez antene!). 25 zav. ugradeni S-metar cesto pokazuje »previse«. Prototip je bio ispitivan analizatorom VF spektra pa se pokazalo da su pri toj snazi izoblicenja svih vrsta mala. istog dana i sa istom antenom!) kod istog amatera koji nas prima. ji amaterima dozvoljavaju upotre- bu radiostanica sa snagom od 2000 W. Produkti treceg reda i S6 sa snagom od 1. tj. an ten- (QRO). odredenog dana.

Odlucite sami. postizu izvanredne rezultate. razvijajuci do savrsenstva operatorske sposobnosti radio-amatera. osobito 10 ili i u W razlicitim kontestima (sto sa lijepim amaterskim HAM onim SPIRIT- <>m bas i nema prave veze!) Naj- ceSce amateri kupuju uredaje koji- ma ili je snaga oko 100 W. preko 100 U novije vrijeme postoji medu radio-amaterima girom svijeta pokret za redukciju snage predajnika. Mnogi amateri rade sa snagama oko 5 1 nadjacaju svi slabiji signali. W) W) ili sa QRP-stanicama (do dak sa QRPP-stanicama (do Oni smatraju da 366 . je bolje upotrebiti predajnik manje snage i bolje antenske sisteme. malo vise malo manje ne mijenja mnogo izglede za uspjeSan rad.onda potrebna velika W. ako vec i s ma* njim snagama moze tako dobro »ici<<? U vecini slucajeva zato da se je Cemu snaga.

j knjdzi. Ove cinjenice ujedno objaSnjavaju veldku raSitrenost i aktivnost dwometariskdh amiaiterskih sitamdca kao d. na kojdma jos ugiavuitoaikratke valove. u poglavijiu o piiiimopredajnimetarsko i podovici« dtvomeftaonskog opsetgta (145 do 146 MHz). opare- opci principi gradnije. dak d kristaikie doode »naraiailne« konsitrukcije. 367 . oraa je jo§ wvdjjek povremena. Neki pimmjeri turedaja imogu se na<5i i u poglavljinia o razltieitdan vnsftama modulacije (poglavlja 13 do 15). osobito u novije vrijeme. sve veceg broja amaiterskdh radio^stanica tkoje irade ma 70 cenAnetana. kao ti specijalndih dioda za raizliSdte svirlie.12 UKV PREDAJNICI NEKOLIKO UVODNIH NAPOMENA Ako vodkno sraousna o sivim andim tehndke. 1>e i u pogtevlju o prevoprenosnim radBjCHuredajima tasno. sa svojliim kapacaitertMna od 1 do 2 pF. doduise. aid &ve je ito za pix> sjecnog radknamatena prestoupa i jediva pristupacna specijatai. Za 70-centiimetarsko. i za te osobito visoke frekvenicije i specdijailndli txanzistotra (GaAs). na KV To d sto je UKV UKV raid predaj3idka je u tome den za pnedajndk Tedovito grau samo jednom opsegu. (16). bit ce ih i »druigoj cima znim <20). i joS yd&ima. govoiutd najvd §e o predaijnicima za ( najna&kendja UKV UKV podnicja. Osdm toga u tiim se opsezima viSe ne mogu upotrebiti mi obdifcnd UKV sastavnd ddje- UKV bko te§ko da gpadiimo predajnake za za Ovo 'vrijedd osopopulamo dvometai'sko (144 do 146 MHz) i 70^en4taataorsko (430 do 440 MHz) amatersko UKV podmxcje. u ova. »tehnioki zmatizeljne« naves! cemo i primjer predajnika za 1296 MHz. Ima. posttajiu neupatrebjijjive. koja dima dpak (HI) ogramden prostor. Za oba opsega je oprema aanaterskih stanioa jedndan dd)jdk>m mabavljena u inoKenv norni tvrijede U ma. Jtakvdm predajndcima je jos imoguce kotristiti »obdene« elektronske cajevi i itranzistare do kojdh ajmater jos miekako moze doci. Glavne vrste i UKV predajnika Iako ima to na jo§ viSim frekven- cdjjaima atmjatenske aktdivinosta. osobi- Jedna od glaviniih razMka izmecfeu firekvencijaima oko 10 GHz. jer bi dodavianje vailnilh 23<enttitmietarskoim (1215 do 1300 MHz). Ovdje cemo. tireba defnnitivno napustiti i »klasi£ne« titrajne kruigove i le- Za rad na opsegu preklopnika dovelo do nedopus#vo dugih vodova a do veldkih yisoko€rekvenftnih gubitaka na njahovdjm kontaktdima. Kad proradii koji repetditor na 70-cenftdimetaxsldm frekvencijaima. nece nana Ibdrti herske paralelne vodove koaksiijaibie iresonatoire i d preci na »staim- ma pane« tresonamitne trake. o kospecificnosftnma jiima je bdik> igovora u poglaitflju o prijenmacdina. uglavnoan u wrijeme razAicitdih »kontesta«. je zato. I cijevti i tranzistoali ofvdje gube sivoja dofora svojstva. <ivo- To su oni innogobrajni primopredajndci (koje se svakodnevino ouje u tradiu preko FMnrepetitora u stvu. lovi.

a) .

12-lc. potreban je kvarcov krisital kojemu £rekvencija mora odataina tako da se iza umno- zavanja postigne radna frekvencija. 12-1 d. Unatoc tome. upotrebi posto feHi UKV. Taikav sd&tem predajnika ce bdti i ovdjje opisan firekvenciiija (vd'di poglajvllje & d 16). dovaijno PLLrkontrola uziina uzofrekvencije i uporeduje ga frekvencdjiam vrlo stabdloog »re- na na da se oimQgucuje miijesanjem postigne bilo koja frekvencija tmutar bilo kojeg UKV opsetga. unmtar sisitema PLL-fcontrole. cesito ci predajnik za se koristi. naaimateimna. ali se rijetko prakticira. poitrebno je prdrnijendjtd i filter na izlazu f prrije nego siigmail stdgne do amtenskog 12-la. cesto vec u odabranom opsegu. pojacala poifcreban dznos) no ferenjtnog« oscolatora. firek- ^32- 72 > 8v y v 24 28. Kvaldteta Ako je sigild O izboru frekvencije za pomodne kvarcove oscilatore u UKV predajnicima Za predajnik.333 . 12-2 je tzv. Na si. takaiv predaj- cipu ma si. Matematacki. Tako bi se iz 10- opsega moglo najikracim piuitem sistema. imodiufean ampditudno ako se radi o ipotjacanjoi SSB^sdgnaila (SSB-signail je ddo AMnsdiginalal VMi poglavlje 14) bezuvjetno je potrebno da pojjacala sniage rade u linearnom rezimu (klasa A iild. aid d itehnicki. zamisliiivo je da se neka frekvencija pomnozi sa -meitairslkog pet. imogao >te stabdJlan. Iza mijesanija (treba tako doibiveni signal pojacatL Ako je to teleganafsiki tiM FM-signail. KV mijenjendh moze aradd na kratkom vailu (obLano u opsegu izmedu 28 t-30 MHz) dto na dvometarskom UKV opsegu.666 SI 24 12-2. Pregted frekvencija koje umnozavanjem daju 144 MHz i 432 MHz 369 Radio prirudnik .sasviim »gotov« za emdisijfu na nekoj ndaoj frekvencirjd. imqgii se susresti Oscilator kod Lmmogili tvornicMh uredaja. niiik UKV rak s raditi na vrlo visokoj firekvencijd. osobito kad amatema. Ovaj je obifis kviaoncovdm (kristailom. Izlaizna je stabiilizirana kao da i nju proizvadd kvarc.4 9. prema piunza kontroliira -144- 28.6 y > 8 5. Porciocni oscilator venoitja (kojemu je freknizom umnozivaoa dovede- saim po sebi.y v 1777** 9 6 4 2. Ovako se u nekd odiabrand UKV qpseg moze transponirati '(premjestMa!) signal ikoji je vec moduldrain. Bilo MHz = u »preoi« dvometarstki: bd venoiije takvo upetefrostrucivanje neekonomi^no. Lineanna pojacaLa sinage mogu ptraivilno d bez iskrivd-jenja pobilo kakve vrste snajgu jacatd sdgnala. majcesce. »piramida« firakvenoija ikoje nas sive mogu na nekd niacin »dotvesti« u dvometarski opseg. premia bldk-shemi na hiiti isl. niiOjgu iraditi i nail u Mas! signala se nece iskvaritd. Na blok-sfoemi. Predajnicd firekvendija PLL (vidd UKV.8 36 * \ \ 12 y 16 > 14. Taikav oscillator ne bd bifti. kojima se metodom poglavlje 8). klasa AB). Moguce jeste. C.8 x 5 144 MHz. uz uvjet da pobuda ne bude prejaka. si. bez obzira na vrstu modulacije.

9 MHz i 8 MHz.2 brojaika na si. Za amaterske gradnje je tipicno palazenje od frekvencije kristala koja iznosi 48 MHz. To ce se dogoditi ako uredaj za itranspoziciju nije dobro ttiaCiaajjen.6 MHz.666 MHz. kvarc ima 12 puta nizu frekvenciju: 12. koja su bar diiiti Svim amaterdpdkusaM nesto gra- ie Na ndkim od itih MHz. NekoMSco majvaznijdh 96 576 mogucnosti £/ 32 * 28. MHz venoijaima oko 12 frekvenciju takvog MHz.1496 MHz. Madu maziMku je moguce popravM korekcijskdm trimerom u samom osctiiatoru. aiko vec ima dobar dvo101 202 \ 134. cesce se la frekvencija positdze uimnozavanjem pokazuje 12-3. mno- za frdkvenciju umxtar 70-centimetarskag opsega moze takoder biti uzrok takvoj nepozdjnoj rpojavi. koji su paredvidend za rad u dvometairskom op* segu. Frekvencije 'kvaroovog ikrdstada kojd sluzi za tu svrhu. Potrebna frekvencija iznosi 288 MHz (144+288 = 432). SL 12 A. aiko raiije r>ravilno ugoden. poznata frekvencija kvarca 38. iza potrebnog umnazanja. sig- tako da se potrebna radna frekvencija pradajmika poddjeli isa 12.666 V 67333 4A388 SL Najvaznije frekvencije od kvencija koje umnozavanjem omogucuju postizanje frekvencije 404 12-4.0958 MHz. Da 12-le. Za transpoziciju signala iz dvometar&kog opsega se amater odifoicuje onda. u mije^anje. za pozivnu frekvencijfu nekog irepetdtora na Ikanalu R6. Los filter i zenjem frekvencije 12 puta slijedi ^ezultat: 145. od ruize frekvencije meikog jeftinijeg kvatrcovqg farostala. U tvornickim uredajima. za dvometarsiki qpseg. ima Ikrdisrtala na f rdkvencijama oko 4 MHz. Pri takvoj trasrrspoziciji moze se na dzlazu pojavdti d »pocetni« siginal dvometarske radio-stanice. Tacna frekvencija kvarca se mora izracunati (3 [12x x 2 x 2) ili 12 x (2 x 3 x 2) ili 12 x u qp&eg od i(2 dovodimo prejak dvometairski . rjede 72 MHz ili 24 MHz.150 MHz. MHz.Cesce se iprimjenjiuje udvostrui utrostrucivanje frekvendje. 12-lc. Od ovih se najvise upotrebljavaju dvije: 96 i 57. a ako mu. signal na 144 116 MHz potirebna od 28 MHz prebacM osai- prema -si. npr. Ova je frekvencija se maze lizravno po- »Piramida« frekvencija 116 ko umnozavanjem daju 288- MHz stici i speciijalnikn oveDtonskim latordima s pasebno bmsenim torastalom. jer se preciz-na vrijednosit aomiako ipostize korekoijskim trimerom u oscilato- MHz Rad u opsqgu od 70 cantiimetaira valine diuzisne omogucan je vrlo cesto tramspozicijom aignala ili dz dvometarskqg ill iz desefcmetarskog opsega. a koja Iznosi 145. Najvaznije frekvencije od kojih se umnozavanjem dolazi na 288 knistala pise 38. UkoMiko . Mnozeci (krdsfcaia sa 12 x x 2 x 3)] dolazi se 144 MHz. ali najoeSce na frekv civanje metarstM ure&aj.tatj bray pise na ikristalu.'b »pdirajmida« 19. Uz ispravain postupa'k pravilnu gradnju taikvih problema nece biti. Ipak. ali to je u ru. biisimo mijesanjean. nal. ma. takode tprema si.667 praksi listo. ispisane su na sL 124. MHz 370 . SL je 12-3.

5 Li. Tranzisitor Tlh radi u drugotm stupnju koji itreba frekvenciju udRi. Mo u poglavlju o jednako wiijedi UKV i prijennndciima. sto doprniosi redukcaji nezelijenih i nepotrebnih frekvcncija. npir. tatkve lako izracunati. sa TRz. Otpoarniik u njegovom efmdterskom atnujnom kniDgLi mora se odabraiti tako vostruciti MHz. potrebno je njegovu snagu pqjaoati. ima kvarcov overtonski escalator.Oni koji imaju dobar desetmetarski predajnik mogu njegov . -4a se postignu &to mtenzivinije oscilacije dvostruke firekvencije. Takoder predajnik: ne simdje smetatd ni obicnom radio-prijemu. pdkazanom na si 12-1 a. frekvencdja i 50. vec overtouv ske freikvancije koje su napisane na kristadima. Njegova vorijednost ovisi o upotrebljanom tranzistoru i o pobudi koja dolazd od pretbodnog stupnja. pazeci ptfiitom da ne dode do izoblicenja i do stvaranja >>nusprxxkikata<< koji bi mogli izazvati smetnje ostalim amaterima koji rade na dstom dli na drugian valnim opseziima. 15 i 16). posljednjem stupnju predajnika je tramznstoir TRi sa Pl-filterom na svome izlazru. je visoka i tranzistor nece znatno prira. takoder rnuijesanjem. Ulazoa dimpedancija (na emiter!) trazmjermo je vrlo misika. Naovaznije od njiih su na sCL. takoder uzemljena. Gna se postize umnazanjem nizih frekvancaja. Da se poatigne Sto bdlje utrostrucavanje potrebno je sdgnala u predajniiku. Potrebnu povratnu vezu irazictielnik osi- gurava kapacitivni CijCs u 24* tfrtrajnoim krujgu sa zavojtnicorn rada predajnika mjernim imstrumenttotm M. Nema kristala koji bi tmogao biti brusen da statakio radi na tako vdisokoj frakvenciji.666 MHz. trotlu D koji omoguouje kotn- 371 . Predvideno je da se dovod koiektorske struje za TRs pirekida tipkalom Ti za emisiju teletgjrafiije. Najcesce se primijenjuju krustaiM s frekvencijorni mo 101 MHz i 134. Tu je i sklop sa U diodom 12-6. osobito TRi. njeva je taJko veea. Neobicnost oA^oga.signal tranispandrati u 70-cenitimetar^ki opseg. ni televiziji- optimalno izabrati otpomik Rs (izmedu 82 i 220 Q). Selektivnost pojediriih stup. naigfLasdti svega treba da se danas najstojd prijpremriiti predajni signal na jedtnaiko tako malorn ni- vou snage. prema si. Za ovu swhu je potorebna frakvencija 404 MHz. si. kao i svdh ostalih stupnjeva u ovom predajiniku je u tome da su baze tilh triijfu tiranzdistara dirckrno »uzemljene« (na potencijaiu »mula«). u kolektotrsfkam istrujnom kmgu. Tranzistorski predajnik za 144 MHz Tranaistorsiki poredajnik prema principu. utrostrucuje frekvenciju. kaiko se to radd i kod prijemnaika. Kad je signal pripremljen.7 nF! ljena baza. U svakom za Mi slucaju ee MHz oscilator raditi na frekvencijd od 24 MHz. na 48 MHz. Tireei stupainj. njegov unutrasnji po vratni kapacitet je znatno smanjen. asnoMnu za 24 KrisrtaH moze biti brusen frekfvencdjfu od 8 MHz. Veza sa slijedecim stupnjem je induktivna. predstavija aid vtrlo dobru maze- pocetnu vrijednost. To ce biu kaida Ri bude dimaio neku vrijedfnast izimediu 56 i 100 Q. To dakalko nisu osnovne. all uz potrebno prdiajgodenje ne predstavlja poteskocu. Sve sto je o tame reoeoo u pogiaivftju o oscilatorima i u poglaivijiu o piijemnicima. vidjet cemo da je i baza prvog tranzisto- PREDAJNICI ZA 144 MHz Veci broj predajnika za 144 MHz opd&am je u prva dva izdanja ovog panLrucnika. 12-lc. all ne ddrektno vee preko kondenzatora je tranzistoru uzem6d 4. Razomnjje se da nize od ovih. za pripremanje gusiti titrajnd toug koji je ukijucen. 12-5. Ovaj pokazuje relativnu izlazniu snagu predajnika. Osim toga nekdh ce primjera biti u III i IV izdanju i u nekim drugim poglavljima (vidi po* gkuvija: Pmiije 8. Ako bodje pogledamo. Izlazna impedancija.

denii ili ugodili na >*pravu« frek- Bez da neki na . imoramo izabrati kojfu .5 V = 13. vidi se kvarcov kristal (8 MHz) u overtonskom oscilatoru ^ za 24 MHz. da buidemo sasrwim sigurni da simo vemciju. 11 ili 2N2219. racunati u pavoJjnkn prilikaima sa QRB od 80 do preko 250 km! Imamo U na raispolaganju vise elektricne energije. Predajnik za 144 MHz na plocici od vitroplasta.tqga postoji opaisoost tiftrajni kmgovi budu ugo~ pogjresn/u frekvencaju! PrrevidJi dajnik se na si. alii i o eLektrdcnoj ener giji koju mozemo primiijeniti za pogcxn. ovisno o upotrebIjenoj anteni i odabranom QTH. iz akumulatora veceg kapaciteta ili iz netrainizisftor motgu BFJ — — + 9 so LZ3--I kog odgovarajuceg stabiliziranog pravljaca. Podaci o zavojnicama motgu se naci na taiblici 12-1. a. Prva dva mogu - i s i q| >H0L . Izlazoa snaiga je izmedu 150 i 200 mW. INPUT se postize najvise do 400 mW. Talkva izlaana snaga omogucila bi postizanje »rajporta« koiji bi bdli pirosje^no za jednu S-jedinicu bolji nego sa itranzisftorima u slabajoj vaiijanti 1 mozemo .5 V). 12-7. Treci biti i cetvrti slabije tranzistore. bditi BSJ63 ili jBC i07. Ukoliiko se predvdda pogon iz tiri plosnate suhe baterije (3x4. Pojedine titrajne krugove treba kontrolirati apsarpcysfcim valomjaram iM dip-metiram. SL CO 12-7. za TR 3 BFJ 17 (ili 2N2219) a u Mazni stopaoxj (TRi) staivdmo 2N3866 (iM 2N4427). Sasvim desno. Na frekventdjania dvametarskog qpsega moze se s takvom snagom. Lijevo od njega je udvostrucivac frekvencije na 48 MHz. Ako za TRi i TRs uipotrebimo tranzistore 2N2219 <oU 2N2222). Do njega slijedi utrostrucivac na 144 MHz koji pobuduje izlazni stupanj smjesten lijevo od limene pregrade f 111 . gore. is- S 5 I o istim predajnikom jpostici i veee swage. mozemo ocekivati izlaznu snagu oko 1 W. npr.Izbor tranzdistora oviisii o snazi zelimo postifci.

Zavojnice za tranzistorski UKV predajnik (si. 12-6) Oznaka .Tablica 12-1.

TR* = TRh=E3Q0. TR2=2N4427: TRs= =2N2219.295 MHz. Kao Q moguce je upotrebiti tzv. imao osnowiu frekvenispfoiivanja cdjsu takva 9 MHz. oko je. Pdje igradnje uredaja ispitati nekoliiko hristala je dobro u lakvoni izvr&ili otscilatorskoim spoju ri da se provjekakve su mogucnosti »povlace~ nja« frekvencije. Mi smo i rezultati su hild vrJo dobri. Redovito je to oveirtOMska frekvencija pa je osnovna frekvencija kvarca otprilake trecftna one koja je aznacena.SI 12-8. Kao primjar cemo navesti da je kostaH na kojemu pise: 27. oko 94 MHz (dijeiljenje sa 3 daje braj 9. Shema savremenog dvometarskog predajnika sa PLL-kontrolom frekvencije koja je upravljana »vucenim« kristalnim oscilatorom i s mogucnoscu frekventne modulacije. sto ne moze 374 . TRi=TR5 =2N5179. Opts u tekstu Za to je srvrfiu uklj<u£en i pro mjenljivi kondenzator Cu s mafosimalnim kapacitetom od 100 pF.098 MHz. »CB« kostaie koji su oznaceni frekveneijama »gradanskog valnog opsega« oko 27 MHz.

Tablica 12-2. Zavojnice za dvometarski frekvencije predajnik sa PLLrkontrolom Oznaka .

pramjera 4. dako se samo pojacala koja rade u klasd A i klasi AB smiju smatraiti linearnim pojacallma.5 nog pogonskog napona od on | oinah ikoja OKLOP 133 rade u klasi AB (za K6MHr r~ j f -^F B8 20i sve vrste signalla. Uimjesto osciilatora s bdpolaonnini trainzistarom TRi mogao bi se upotrebiti i oscillator. Zavojnica L ima samo 3 za- komparator IS3. Gtuda. Kapacitet kondenzatora.45 mm. Ako referentnam oscilatoni {sa TRt i Q) mijenjamo frekvenciju. bakrene zice. Redovdto se pritmjenjuije pojacanje u klasi na PLL-sistem za kontrolu frekvencije AB. Vecina sifcupnjeva se napaja tdrn na8. referentndm oscilatoram. d oscilator koji sluzi za pobudu predajmka.45 mm. Za podatke zahvaljojemo YU2REJ.5 mm. ujedno. prdko signal st^biilan te odlazi frekvencije u U ponom. namotana odredena kristaMim.. mapon kojim se korigira kapacitet varikap-diode VD i. Na shemi je jos tranzistor TRs. frekvencija oscilatora sa TRi. osobito za SSB-telefoniiju). treba odrediti ipolkusoon da se positigne zeIjeni opseg frekvencija. u slucaju raskoraka anedu frekvencije MHz od mu njima. POJACALA SNAGE ZA DVOMETARSKI OPSEG FREKVENCIJA Vazna svojstva snaznih pojadala za UKV Najpiije moramo raizliikovatii ona pojacala isnage koja rade u klasi C (za telegrafijiU i za FM telefoniju) On sliuzi. (vidi poglavlje oi klasi AB si 3-14) uvijek izo- 376 . kontinuirano iHd u skokovima.. Ceato cujemo kako sva t Ml y f IM-HH' I 33 L__^ hB„. oznacenog sa C. 6 SI. sa unipolarndim tranzistorom (FET. +3. Svi kondenzatoni moraj.2 kojd se napaja sa 5 V a ialazni stupanj koji dobije punih 12 V inapona. kod vtlo malih snaga!) jer se upotrebljena oiijev illi pojacaila Primjer upravljanog tora sa kljuciti FET-om oscilakoji se moze pri- tranzistor pretjerano griju. prema si. Pomocu njega se moze eimiitiramii signal frekventno modulirati djelovanjem na istu varikap-diodu s kojom se odrzava konstantna frekvencija osci'latora.L) snage nazivaiju »lfisnearcima«. sve pnomjene ce stMijediiti bez rtijela. zajedno isa Zenarovooi diodom ZD za postizavanje konstantV. Upoaredivanjem frekvencije od 9 MHz koja dolazi do fcvarcovog osoilatora i od 9 koja dolazi djelitelja frekvencije (IS2) nastaje. Tako taj oscilator stalno ostaje na frekvenciji koja je voja.na 9 MHz. zicom 0. CuAg (liili CuL). Za pojacala snage na UKV ipodrucjima se Masa A oglavnom ne opotnebljava (osim izuzetno. 12-9. PL. debele 0. je mpguce dovestti nisko- frekventai signal (iz mdkrofonskog pojacala koje Qgrandcuie frekvenciju na opseg od 300 do 3000 Hz i ampMituidu da se ne prede dopustena devijacija. TRi). Upotrebljen je integrirani sklop SG41E. izolacijoim ili polistiirolsiki). Sve je u lamenoan oklopu.7V!L'GAOANJE. zalemljemi na injpiice u oklopiu. namota (zavoj do zavoja) na piromjer od 3 man. vidi poglaivlje 15). Visokofrekventna prigusnica je nacinjena tako da se 10 cm lakirane. Izlazna snaga dosize Kod NF oko 1 W. Izuzetak je IS. 12-9. Varikap-diodom BB204 moze se frekvencija mijenjati izmedu 133 a 146 MHz. PojacMa koja rade 3. A i B su provodni kondenzatori.u briiti vrlo dobre kvalitete (sa tinjcevom »mika«. uz pron>jenu napona od 3 do 7 V.

Tako kod visokofreksnage. On iz pojacala klase AB dobiva izoblieene impulse. onemogucujuci svaku radio-vezu na frekvencijama gdje bi se pojavile! To je u skladu sa redovitim is- korisnih 22 je W. zannasnjak svojont tromoscu ipaJk osigurava jednolic- sve odredbe tvornica. sto je za 3. uz normalne radne uvjete i pravilnu pobudu Aktivni element u pojacalu . na izla&u pojacala tMase AB. Vidkno da ce dektronska cijev QQE06/40. o pogonskim uo pobudi. aid saim ti-trajmi krug svoiom resonancijom az taikvih impulsa stvara pravilnije titraje. Ondje. sto je 26 dB dii tek mado vise od 4 S^jedinice slabije od emitiranog signala. bez ikakvog pretjerivanja. nezeljene imaju samo 20 mW — — Tablica 12-3 daje uporedbene podatke za tri poznata aktiwia elementa. Tu je njegova ologa s liana djalovanju kotaca zamasnjaka u efes^lozionam motorkna (na benzin. Onda pojacaju pobudu i stvarno ih se jace cuje. sa S9 + 30 dB emitirane smetnje bi dosezale do S9. Svi padaci koji su u talblici navedeni vrijede za normalan rad uz normalnu pobudu. Jedan sasvim titrajni krug. sto je 30 dB ili za 5 S-jedinica mainje. na Mazu svog (titrajnog kruga imati preostalih nezeljenih produkata sa snagom od 125 imW.5 S-jedinice manje. Njdhova je snaga nu vrtnjoi. Radeci telegrafijom na pocetku opsega (144. za cijev QQE06/40. nezeljenih produkta. Unatoc impolsima koje dobiva slujedom eksplozija. gdje se emu tirani signal cuje sa S9 + 22 dB emitirane smetnje ce se cuti sa S9! W kod izlazne snage od je.00 do 144 15 r Tablica 12-3. gdje bi takav signal dolazio. postuju- kustvima koja svi imamo za vrijeme »CONTEST-a«. dajuci dzlazmi snagu od 50 W. od druge. ili samo 22dB ispod emicijeli 1 tiranog signala. Odnosi izlazne snage i nezeljenih produkata u nekim linearnim pojacalima snage za 144 MHz. za cijev 4X150A i za tranzistor 2N5591 u izlaznim linearnim pojacaiiima (klase AB. Koliko ce ih biti? To oviisi o vrsti aktivnog elementa (cijevi ili stranziistoru) koji sluzi za pojacavanje snage. jos veea. Prisutnost nekod cijevi frekvencija zeljenih ci 4X1 50A 150 W. dizel ili plan). osobdto yjetima i Tranzistor 2N5591 je na »ispitu« prosao nesto bolje. kad neki pozele da iz svog »linearca« pod svaku cijenu »iscijede« sto vecu izlaznu snagu. I to nije malo! U »lokalui«. ipaik ne moie izgladiti sve nelinearnosti. uz uvjet da nije prejako pobu&en (!). vise ili imajnje. cak na citavom opsegu (HI). Kod znatnijih ampliisiinimsoiide uvi- tuda jedna je istrana jek jace izrazena izoblieen signal.blicuju signal. za frekvencije u dvooneftarskom amaterskom opsegu. Kod njegovih frekvencisnage. recimo. ventnih odlazd pojacala najcesce u neiki titrajni ikrug. U pojacanom signalu zato luvijek preostaje i.

Tabhca 12-4. Nezeljeni produkti kod linearnog pojacala snage za 144 MHz u ovisnosti o pobudnoj snazi kod elektronske cijevi 4X150A (uz anodni napon od 2000 V) Pobudna snaga (W) .

na ulaz li- nearmog pojacala. M Uz pobudu. Kod pojacanja SSB-signala prosjecna jakost anodne struje neka ne bude (na miliampermetiru!) iz379 . Ako su preklopnici A i B u nacrtanom primopredajniik je spojen direktno na antenu (Ant). oko 15 W. pre- ko koaksijakiog polozaju. (najdlize 10 najvise 2 X 45 sekundi!). nizu cijenu od odgovarajuceg tranr zistora. barem na trzistu za aimatere. da ne govorimo o susjedima i o smetnjama na njihovim radio-aparatima i U cijevi primopredajnika odlazi na katode ECC81. ljavajo u svojim gradnjaima. Prebacimo li preklopnike u drugi njihov polozaj.vidjeli gore navedenim tablicama smo da je u linearnim pojacalima. anodna struja smije porasti do 2 x 35 mA. izlazna snaga za sam val nosilac je oko 4 W. Da napon drugih mirezica ne bi suvise »skakao« kod modulacije moraju zastitne mrezice biti blokirane i za visoku (1. Sto se tice cijene. Antenska prikljucnica tranzistorskog primopredajnika spaja se. Dok djeluje val nosilac. U anodnom strujnom kraigu se pojavljuje pojacand UKV signal i. kod telegrafije. Vaizna je dobra tresonantna i prilagodana i antena (poglavlje 19). preko titrajnog krut neugodne Izlaz televizoriima! Ima li izlaza iz ove situacije? Ima! neprilika. Uz pobudnu snagu od 100 mW. U koder sam mo u amaterskim dvometarskim radio-stanicama kao a-zlazno pojacalo snage. dok nema nikakve pobude.5 nF) i za nisku frekvencijfu (8 ^F). u najboljim slucajevima! I to moze smetati. nalazi- postoji veea. sto ovdje nije ucinjeno. oko 15 mA. koje mogu proizvesti nezeljene frekveracije. 12-10) ispred ove izlazne cijevi postavljeoa dvostruika trioda ECC81. je jamplitudflao mA Uz pobudu valom nosiocem koji moduliran struja ta- Pojacala snage za 144 MHz s elektronskim cijevima Elektronske cijevi QQE03/12 i QQE06/40. amodna struja smije doseci (za cdba sistema!) vojednost do 30 mA. Struja drugih mrezica cijevi QQE03/12 naraste. Obje mnezice su najkracim mogwciim putem spo- jene sa sasijom. je sprijeciti da budu> emitirane! To se moze postici obaveznom upotrebom filtera izmedu izlazne prMjucnice snaznog pojacala i antene! Pirimjeri iz ga sa zavojnicom Ls pobuduje izlaznu cijev.ainstrument nodnu straju. Zato nije dozvoljena jaca jjobuda Lako bi doslo do izoblioenja (i »splatera«!). signal iz tranzistorski se mijenja jakost koja u prosjeku (instrument M!) jedva postaje nesto jaca. rjede QQE03/20. kakva redovito upotrebljavaju radio-amateri. Bolje bi bilo stabilizirati taj napon. Zato je u lifnearnom pojacaju (si. Izlazna snaga dosize. Njihov napon zato pada pa se moze caniti da je modulacija »n©gatiyria«. uvijek prisutno i nezeljenih frekvencija koje imaju snagu samo za 5 S-jedinica slabiju. Oba triodna sistema spojena su pairalelno. odnos cijena. To je samo prividno jer kod jace modulacije postane uslijed pada napona drugih mrezica i sam val nosilac slabiji. takvih filtera za UKV predajnike opisani su u poglavljoi 22. obrnuit nije Kod manjih snaga je cesto. bez miodulacije. cijev za vecu snagu ima i Kod modulacije anodne struje. osobito lokalnim aimaterima. ako je sve pravilno ugodeno. kod TX/RX. 1 . vz INPUT izmedu 6 i 7 W. Ona iradi u klasi AB* Njen prednapon fcreba potenciometrom (10 kQ) namjestiti na optimaluu vrijednost kod koje ce mjerni pokazivati mairnu. kabela. Snaga od 50 do majvise 200 mW dovoljna za dairektno pobudivanje dvostruke tetrode QQE03/12. kod pune izlazne snage. Te elektronske cijevi mnogi amateri vrlo rado upotreb- vrhovima aeodne mod^lacije izlazna snaga iraste do 14 W.

Mjarni instrument moze slijediti najvise vrhove »siroko«. uz pobudu."T pOHO ECC81 QQE 03/12 L3 Ant TX/RX i^pMf^Jr r TUTU. On neka slusa nas signal. D4 II— AJ/350V S/. dakako. i smetnji koje ih pirate.-?f ^ D1 y D2. sto je dopusteno i kod nesto duzih »relacijaK<. (i anodnu osciloskopa za takvo ispitavanje. biti jaca od 2 x 30. u^utama u poglavlju prema Ako nema- struju) nema svrhe. . najvise 2 x 35 mA. Najbolje bi bilo da ovo. mce VFP su normalne pojacalo snage za 144 MHz._Jfcao j_ svako drugo kilometara tati »uzak« i u daljini od desetak mora na prijemniku os- i cist. i2-i{?. jer je prevelik rizik od poj-ave izoblicenja. Iziazna snaga ce uz takvo opterecenje cijevi doseci nekih 10 W. Dalje pojacavati pobudu pojacalo VF snage. Linearno VF nad ne On struje koja sigurno postize i dvo struke vrijednosti. ispitamo 17. i i. zatrazimo pomoc od nekog amatera koji se nalazi od nas udaljen oko 10 km. Pri tome treba paziti da se cijev ne pregrije. PrigusUKV prigusnice za dvometarski opseg. Njih ne mozemo mjeriti irdliampermetrom. prema DL8ZX. je omda kad se na skali prijemnika nas signal prima 380 . D3. da su |vec tax. Ostalo vidi tekst 2 x 25 mA. Diode u ispravljacu su: Di = D 2 ^Ds = D4=: BY238. Kondenzatori C spojeni na vodove izmjenicne struje (220 V) imaju oko 1 nF i moraju bid gradeni za radni napon od najmanje 1500 V. UKV Postepeno pojaoavajmo po- budu SSB-signalom dok se ne pocnu javlj&ti izoblicenja. Ds = De = BY236. mo Za pojacanje frakventno moduliranog signala ne bi anodna struja trebala. Pirvi znak. uz anodnl napon od 250 V.

Ako bi ova nestala. nema. sL 12-11. medusobno paralelna. Izlazno dvometarsko pojacalo snage. dodana Es (»elamp-tube«). Cim nestane pobude. Vidt tekst m 381 . 5 W. velicine 12x12x14 mm. Izlazna snaga (OUTPUT) dosize oko 70% ulazne.Izlazni dvometarski PA sa 06/40 i zastitnom cijevi QQE nji Dvometasrskim izlaznim pojaca- maze se postici 90 do 120 W. ne uracunavsi Pobuda se za 144 MHz dovodi preko Li na titrajmi krug Li Cu Zavojnica Ls ima odvojak u sredini. osigu»rava potrebno protufazno pobudivanje prvdh mrezica dvostruke tetrode OQE06/40. 10 cm dugacka komada bakrene posrebrene cijevi s vanjskim promjerom od 9 do 10 mm. Dok god je cijev Ei pravilno pobudejia. Razmak medu njima je 25 padom napona na otpom i Ri-t- mm. U anodnom strujnom krugu cije- Ovaj. Za pobudiu je polom (PA). Cijev E% {ELM tit EL86) ima zadatak da zastiti cijev QQE06/40 (Ei) kad nema pobude. njezin predmapon je vrlo velik (do 80 V). I kroz nju potece jaka anodna struja koja padom napona na otporniku R4 toliko sma^ Promjenljivi kondenzator Ct cini cjelinu s lehetrskim resonatorom. kratkospojinog naosta dovodi se pobuda. kroz cijev bi potekla prejaka ainodna struja. koji je taU sredinu ovog a- ne dogodi. Buduci da je on vise inego dovoljan da se sasvim prekine svaki tok elektricne struje kroz nju. Dvije mjedene prizme. debljine 2 koder posrdbren. i nodna struja. Prednapon djeluje i na cijev Es (EL84 ili EL86). izmedu 60 i 80 W. Na jednom kraju su krat- +fe on postoji samo dok traje ko spojene mjedendim (mesinganim) limom. tj. INPUT od zastitnih nurezica cijevi moze biti preterecena. Ovaj se sastoji od dva. Istosmjerni napon ne prelazi 600 V. zalamljene mehanicku SL 12-11. Da se to je zaStitna cijev mm. ona je napon Ei da QQE06/40 ne prakticki izvan pogona i izlazni stupanj radi kao da ove zastitne cijevi trebna snaga od gubitke. preko Rs. a dovoijno je hladenje cijevi poirodiiom cdrkulacijoan zraka. Njezin prednapon se postizava iskljucivo skog« resonatora. ostane ona bez prednapona. zajedno s dvostirukim vi QQE06/40 umjesto zavojnice nalazi se induktivitet u obliku »leher- promjenlji vim kondenzatorom od 2x8 pF.

Ukljucimo grijanje cijevi u izlaznom pojacaki i dok mu je anodni napon iskljucen dovedi- metarski predajnik W — mm mo i — Ci i u vaca Lz resonanciju. pon. a M* (do 200 mA) za kontrolu jakosti anodne sluzi za kontrohi- struje. Na obje anode dvosttruke tetrode treba staviti originaline prikljucnice i ove spojiti s resonatorovim otvorenim krajevima pomocu limenih traka. mogu se kondenzatorske plocice jedna drugoj vise ili mainje priblizitdl i tako mijenjati kapacitet. Jedan od nosaca mora biti produzen izoliranom osovinom (to. To spojiti izlaz pri- moze pobuctibiti bilo koji dvo- s dovoljnom izlaznom snagom. nacinjene u mjedenim prizmama. Kroz ove prizme i kroz cijeviii su probusene rape sa finim narezom.5 tako da se udaljenost izmedu kondenzatorskih plocica moze vrlo fino mijenjati.) da se kapacitet C2 njati dugmetom. sa svojim hodom od bio pregrub. sto tacnije simetricno. Taj mm izolirane bakrene zice.3 do 1. To je dokaz moze izvana mije- da je i izliazni titrajni krug ugoden na frekvenciju pobudivaca. jer joj je vlastiti omski W U otpor manji. 382 . Amater ce obicno posegnuti za nekom zaruljom. Razumije se da nosaci moraju vrlo dobro pristajati u nareze. Zato ga moraju drzati stupdci od izolaeionog.5 om. 1 mm Za prvo ugadanje treba ma izlaz umjesto antene najprije piiklju&iti pogodno opterecenje. Izlaz pobudiinduktivna veza izmedu Li biti tako ugodeni da miliampermetar Mi pokazuje struju prvih mrezica jaku ukupno 4 mA. U vecini slucajeva se neoe naci nesto takova. Sam narez mora biti finiji nego je normirano za odabrani promjer nosaca.3 mm. sitrokih oko i dugackih do 3 cm. Ona je nacinjena od 1. Buduci da i nosaci imaju narez.75 ili 0. Pokazalo se da do resonancije Zatim treba na koaksijalnu kljucnicu vaca. Njezina snaga neka odgovara ocekivanoj izlaznoj snazi. Najbolje je staviti lazniu antenu koja ima neinduktivni otpor od 50 Q i opteretivnost oko 50 W. savijene u okvir velicine 7x2. promjera 6 mm. 41 od otvorenog kraja iresonatora. minimum jakosti anodne struje. Tu su usarafljeni nosaci oknuglih kondenzatorskih plocica promjera 44 mm. oko 60 mm do 75 W. tj. Pri tome treba paziti da se to postigne onda. Miliampermetar Mi (do 5 mA) pobude.su na bakrenim cijevima. Pri tome je zarullja od 110 V/60 bolja od one za 220 V/60 W. kad su obje plocice ba£ usred razmaka medu cijevima dolazi Ako smo prethodno pomocu grid-dip-metra »na hladno« doveli L3C2 do resonancije na 144 MHz. Prikljucena zaruilja sada mozda yec malo svijetli. Ako su za nosace odabrane okruigle mjedene sipke. najbolje keramickog materijala. moraju kad je razmak izmedu kondenzatorskih plocica C2 dko 3 mm. Promjenom polozaja petlje La Li je petlja od zice koja sluzi kao antenska zavojnica. mozemo sada ukljuciti i anodni na- resonatora. Resonator L3 treba zajedno s kapacitetom C2 montirati tako da mehanicki ne opterecuje cijev Ei. bi. da medusobni kontakt bude stakio vrlo dobar. Pomocu cijevi EL84 obicno se ne mo ze QQE06/40 dovoljno pobuditi! medutini. Izlazni stupanj za pobudu ovog snaznog pojacala treba da ima na izlazu barem cijev QQE03/12. Za pobudu je potrebno najmanje 5 ali. Dobro je da i one budu posrebrene. ako se uzmu u obzir gubici. moguce je na njih narezati norniakri milimetairski narez.5 mm. debele. Boljie je na tokarskom stroju narezati navoje sa hodom od 0. bolje je 8 do 10 W. Kapacitet C2 treba popraviti tako da se na mjernom instrumentu jasno vidi »dip«. u odnosu prema L3. Trake 6 neka budu iz mekanog bakra debljine oko 0.

denzatora rulja treba postici da za- tivitet Ls Izlazni titrajni koji je krug ima induk. Njezine anode se ni u kojem slucaju ne smiju zatriti! me krug koji smo opipredasnjem primjeru (si. lose moduliranog signala. pazeci da ne predemo dopusteno opteirecenje sa- nacrtan kao zavojnica.5 cm. je uvijek razumljiviji Malo ali moduod |a- ceg. Jedina je razlika u tome da je ovdje dodan kondenzator Ci kojemu je zadaca da olaksa ugadanje pobude. uz uvjet da ima veci razmak medu svojim plocama. Za svaku treba po 50 cm lakirane bakrene zice 0. napon. Tada ce kondenzator lakse podnijeti anazmjetrno veliko naponsko opterecenje. cijevi. »splateri«. Kraci petlje neka budu 10 cm dugacki i medusobno paralelni na razmaku od 2. Bolje je na ovome mjestu upotrijebiti petlju. U izlazni titrajni krug moze se staviti dvostniki promjenljivi kondenzator kapaciteta 2x8 pF.. dakako. buduci da za onakvu Kad treba kruga Oznacene wijednostdi za otpomik Re vrijede za navedeni raspon anodnog napona. Pri tome jakost anodne struje postaje jaca pa treba korekcijom vrijednosti kapaciteta Ct uvijek nianovo uspostavljati resonanciju. Ako je aoodni napon 400 V. Re neka bude 40 fcQ. prigusnice Visokofrekventne (VFP) su obicne UKV-prigusnice koje i sami lako nacinimo. od OA2 i OB2.kao i mijenjanjem kapaciteta konCs. i ovdje staviti mm izlazni titrajni sali u 12-11). Ipak nece svakome biti moguce da nacani sve onako fcafco je tamo opisano. 383 . Moguce je. I zastitne mrezice se napajaju stabiliziranim naponom. o ovisne smetnje koje se cujto kao prevelike tzv. ugadanje izlaznog titrajnog popraviti. napon i je statan. Pred- preko klasi zica. Kod i rajuci 250 V. izolacijska cijev koja se inaoe navlaii Linearno pojacalo snage za 144 MHz Linearno pojacalo snage zadvometarske signale moze se naciniti prema si. Jedna je 150 V a druga za 100 V. Zajednicke rotore takvog kondenr zatora ne treba uzemljivati ill' spa* jati sa sasijom. On iznosi o*ko 27 V treba ga uzimati iz stabiliziranog Za linearno pojacanje SSB signala na 144 MHz smije se anodni napon povecati na 750 V da se uz nepromijenjeoe vrijednosti sastavnih dij elova dobije izlazna snaga do vrsne vrijednosti. uz W m 1 slabiji signal. Kao tijelo za namatanje priguisnice moze posluziti i obicain »bu!zir«. aiko je on 600 V. izlazni stupanj os- tane bez pobude. Ovo linearno pojiacalo radi u AB. Re ce biti 22 kQ. debele nacinjenu od 8 do 10 bakrene cijevi. cisto liran. Petlju Li mozemo taikoder naciniti prema opisu u predasnjem primjeru.4 man. 12-12. Ulazni titrajni krug se bitno ne razlikuje od onoga u predasnjem primjaru. 74 upotrebu Zenerove diode za taj napon.3 do 0. namotane na tijelu promjera 3 do 4 mim. samo simJbolicki maksimalno svijetli. Rezultiizvora. Dok nema signala treba prednapon odabrati tako da anodtia struja koju pokazuje miliamperimetar M bude 40 do 45 mA. Konacno mozerao jos pokusati da pazljivim miijenjanjem vrijednosti za R2 i za Ri postignemo sto vecu izlaznu snagu. Ako ugodeni li. izvedbu resonatora treba tokarski stroj (strug) za obradu metala. On se postize serijskim spojem dviju staibilizatorskih cijevi'. kako smo vec reikto nema nikakvih stetnih posljedica jer je ovdje cijev £2 kojia od- smanji napon na drugim mrezicama tetrode Eu O tome se mo- mah zemo lako uvjeriti voltmetrom (barem 10 kQ/V) koji mozemo prikljuciti izmedu sasije i anode cijevi E2. npr. napon je prema tome oko pobude javljaju se moduiacrji tj. se prikljuei prava antena.

all ona je razasuta u sirok opseg od cega noma nikakve koristi! Prvi zmiak da naim je pobudia prejaka neka bude upozorenje korespondenta da »dolazkno« siroko na skali njegovog prijemnika. cijev 829-B.6 V. Izlazna snaga ce biti manja. Kod prejake pcfoude cemo dkxtuse dobiti vecu izlaznu snagu. Drugim svojim krajem je zavojnica Li spojena na kapacitivni razdjekiik kojim se ulazni titrajni krug moze QQE06/40 moze se upotrebiti QQV06/40 ili cijev 5894. Linearno pojacalo snage za 144 MHz. To Kad trebiti Po jednakoj shemi se mogu upoi cijevi 832-A. = pF.Ovakav PA moze posluziti SSB signata. GQE04/20 i QQE03/20. kad amplituda ulaznog VF signala tna bazi bude veca od 0. C2 = i za pojacanje snage CW. Uz nesto izmijenjene podatke za radnu tacku i za titrajne brugove moze Umjesto cijevi u resonanciju i. optimalno prilagoditi uredaju otkuda dovesti dolazi posluziti slicne. s vecim razmakom tnedu plocicama. C3 = 2 x 8 pF. 12-13. A B = = preklopnik prijem-predaja ili kontakti releja s jednakim zadatkom. dakako. Ostala objas'njenja u tekstu 2x8 FM } M neko krestanje u sirokom opsegu oko radne frekvaneije. ponasa kao silicijeva dioda. Ona je jednim svojim krajem u vezi sa bazom Shemu UKV tranzistora TR (2N3375. izmedu svoje baze i emitera. Radnu tacku treba.5n / -L ir JUCIVANJE IJI EMNiKA 5/. Signal povecane »sirine« je loS znak koji se popravlja smanjenjem pobude! veze. Na ulaz U dovodi se signal koji ze~ limo pojacatL Ulazni titrajni krug ima zavojnicu Li. bi UKV-prigu§nica L 2 bila spojena direktno izmedu baze i emitera. Manje amplitude ne bi mogle >K>tvoritii« tranzistor. odgovarajuce svojstvo trainzistora ne smeta u drugim pojacalima sna- . BLY36. AM. Ci~C4~ 50 pF. Ne samo da takve pojave otezavaju odrzavanje takodor jako smetaju i ostalim amaterima. vec Linearno UKV pojacalo snage sa jednim tranzistorom tranzistoirskog linearnog pojaoala prikazuje si. i Napominjemo da pobudni VF signal. BLY22. mogla bi kolektorska struja rx>teci tek onda. 2N3632 ili si. ujedno.).QQE 06/40 T L3 V AMTENSKOJ PRIKLJUN!C1 PRUEMNIKA *S ± M t. 72-72. U ispravljacimia su naponi redovito znatno veci pa ovo svojstvo diode ne smeta. sto tireba uzeti u obzir. = miliampermetar do 250 mA. BLY23. Ikao i njoj 829-B ima vece vlastite kapacitete. bez ikakvih promjena. odaibrati prema fabrickim podaci- je zato jer se takav tranzistor. Ni ma 384 za odabranu cijev.

Takve prigusnice su bile upotrebljene i gradnji linearnog. Trainzistor se vidi Da »donji« kraj prigusnice Li bude bez visokofrekventnih potencijala. Siroko- na odredeni visi potencijal kojim se moze osigurati da poja- calo radi u klasi AB. On mora biti tolik da se tranzistor »otvoii«. Njegov kapacitet SI formiraju dva trimersika kondenzaRadio priruCnik 12-14. dvometarpri skog pojacala koje se vidi na si. a pricvrScen je na aluminijsku plocu. Kolektorski strujni krug ima main impedanciju pa je prikljufiesn saino na dio induktiviteta. Za dvometarski opseg mozemo ove priguSnice namotati od komada zice. SI 1243. Zavojnice Ls i Ia pripadaju kruigii. izradu Stampanih vodova. pojasne UKV prigu&nice.8 V) je u sredini tog raspona. iz- kroz otvor u siredini. Izlazna impedancija mora odgovarati karakteristi£nom otporu antenskog koaksijalnog kabela. Rroz nju tece elektricna struja kojoj' je jakost odredesna viskiom pogonskog napona kako diodi i otpomic&ma Ri. Ova moze biti jednaka prigusnici L2. da bude »hladan«. prednaponski izvor je blokiran komdenzatorima Ci i C*. oblozefolijom. Preostali laznom induiktivitet (Li) pripada ujedno izPl-filteru.5 zavoja. Otpornik Ri je promjenljiv pa. od \MJL$^> +13.tora. posluzila je za mora potedi kolektorska stmija jaka barem 10 do 15 mA ili vise (ako je potrebno za odabrani tranzistor). To s^postize silicijevom diodom SD. zbog hladenja. 1244. Izgled dvometarskog linearnog pojacala prema si 12-13 25 385 . Stampaoa plocica takoder je na tu aluminajsku podlogu pritegnuta pomocu detiri vijka. Oni sluze za postizanje resonancije i za prilagodenje na izlaz /Z.8 V Za pogon je predviden napom 12 do 15 V. Format plocice 12-15. duzi* ne 45 do 50 cm. Plocica od na bakrenom »vitroplasta«. po Struja se pojacahi dovodi preko UKV-prigusnioe Ls. zicom 03 do 0. sL za smjeStaj svih sastavnih dijelova. Tranzistorsko linearno pojacato za 144 MHz sje buduci da se baza stavlja na treban vecdi VF potencijal. s jednim veceg (10 nF) i jednim mianjeg kapaciteta (1 nF). Oznacena vrijednost (13. 12-16. debelu 6 mm. »Hladini« kraj titrajnog kruga (domji kraj zavojnice Ls) blokiran je takoder s dva kondenzatora. Potreban razmak je osiguran valjcastim. Ovdje treba bazu vesti trafcizistora do- Dobro mogu posluziti i tzv. Dok nema signala na ulazu pojacala. na£injene tako da je zica provucena kroz 6 kanalica u malim feritnim valj&cima pa se dobiju 2. CuL. SD sluzi Pad napona na kao prednapon za bazu tranzistora TR. Supljim stupicima.4 man. si. na promjeru 3 do 4 mm. i je 88 x 45 mm. se njime moze jakost stnije odabrati je potrebno. laznom titrajnom Njihova zajednicka tacka predstavljia neku vrstu odvojka na induktivitetu koji cine obje zavojnice. jRa i i&*. spojena kao kapacitivni razdjelnik.

L$ ima takodar 2 zavoja. Snaga dvometarskog signala porana priblizno 3 od 300 (OUTPUT). preko SWR-metra. kolika SI. i na izlazu pojacala treba postici da izlazna snaga bude duga je 11 mm. 12-15.5 mm. debele 1 mm. Stampana plocica za tranzistorsko linearno shemi na si 12-13 (88 pojacalo. Zavojnica Li ima. Sve su nacmjene od posrebrene bai Lineamo pojacalo koje je bilo sagradano za pokus dalo je priblizno deseterostruko pojacainje snage. Kolektorska struja kod takve pobude dosize oko 500 mA (INPUT oko 6 W). Njena je duzina 10 mm. Pazljivim okretanjem tri- vrsne vrijednosti izlazne snage smi(ovo se moze ju doseci 10 do 12 provjeriti samo osciloskopom!). Na ulaz linearnog spojiti bilo kaJcav poja5ala moze se mali UKV davac sa izlaznom snagom izmedu 50 i 300 m\V. Kod SSB-signala sla je krene zioe. Li ima 2 zavoja. 12-16. je Za prvo ugadanje najbolje mW W na izlaz pojacala prikljuciti. razvucena na duzinu od 8 mm. neinduktivni otpor od 50 do 60 Q (vidi poglavlje 21).Zavojnice su motane sa unutra* Snjim promjerom od 6. Raspored dijelova na stampana] plocici sa si 12-15 386 . W Maksimakuu izlaznu snagu. prema x 45 mm) o IZ i * o * 50 gt2 L*- 1 <-^^ ^Sf^l-3 In o-||-<> o-H-o (J C2 1 1 10n ' o o— Jr ]0 » 0HHO QR2 \\—o SI.3 zavojia mera na ulazu maksimalna.

mozemo trajno koristiti samo kod telegrafije i kod pojaoaivanja dvometarskih frekventmo moduiliranih signala. onda su na njih izvedene elektrode: emiter. Ako postoje cetiri izvoda. izvoda na£injena iz limene trake.je dopustena prema tvornifikim podacima za upotrebljeni tramzistor. Danas se obidno uzemljuje emiter koji je kod nekih tranzistora ove vrste spojen i na vijak za ucvrScivanje i jo§ na jedam ili na dva izvoda. baza i kolektor. Damas postoje uglavnom dyije vrste tranzistora koji su namijenjeni za pojacala snage na frekvenopsezima. Vidi tekst 25* m . Po vanjcijama u skom izgledu i po materijalu iz kojega je ooacHnjeno kuci&te razlikujemo metakie i plasticne. Izvode snaznah tranzistora za ultravisoke frekvencije nije dosta spojiti u odredene jednostavno strujne krugove. odredenih pravila. ili — moderniji — imaju joS bolje cetiri. odnosno »uzemljitk. Najbolje je taji podatak uzeti iz tvorni6kih protri tri Za montazu spekata o tora. onda za jednu od tih etekfcroda postoje dva izvoda. Jednako je vazno i to kako se ti spojevi nacine! Osobito je vazno da svi prikljucci budu sto je moguce kraci! To vrijedi dok drugi tri. I jedni i drugi imaju vijak za ucvrscivanje na hladilo (hladnjak). Koja je od elektroda na kojemu izvodu. Preporuke za postupak sa snaznim tranzistorima za UKV spajanje snaznih izvoda. Primjeri pravilne i koji se primjenjuju nepravilne montaze i spajanja tranzistora u UKV predajnicima. To je ona koju treba staviti na »nulti« potencijal. Ako postoje c) f) SI 12-17. Ta pravila ilustrira si. ovisi o tvornici. ali takvi jedva da bi odgovarali za opisane predajnike. da ozemljenje te elektrode bude Sto bolje. prvi imaju na svom gornjem kraju tri izvoda. upotrebljeaiam tranzis- i tramzrstora za rad oa UKV-frekvenr cijama tireba se dreati r koliko je vise moguce. spojiti sa »&asijom«. Za neke starije tipove tranzistora tvornica UKV preporucuje uzemljivanje baze. 12-17.

Tranzistor bi trebalo najprije zare- tranzistora. Ne bi vodovi trebalo savijati trake prema dolje ni prema gore. Sirokih do 3 mm. Najbolje je da. One moraju ostati ravne i sto krade. Ne mora diti se uredaj uvijek gra- ucvrstiti na hladilo. da se ucvrsti ispod tranzistora. a takvi tranzistori nisu ba§ jeftini! Dvometarsko linearno pojacalo snage s dva tranzistora Vrlo Cesto nam niece biti dovoljno pojaCanje snage saimo sa roke 5 do 6 mm. Hladenje je najbolje ako se izmedu tranzistora i jek m Dok plasticne tranzistore. c. U primjeru (a) i (c) je crte£ taanzistora sa metalnim kuci§tem koji ima tiri izvoda. si- Onaj koji to nacini obrmttim dom mofe laiko otkfouti izvode. Hladenje tranzistora treba uviosigurati u dovoljtnoj mjeri. Za tranzistorske prikljucne trake treba predvidjeti posebne male izolirane dfrzace (oznaceni su slovom d ma si. Najbolje je da se spojevi s njima marine pomodu bakrenih traka. Trake imaju manji induiktivitet od zica.i za uzemijenja! Na si. kad je sve dobro ugodeno i pravilno optereceno. Na si. primjer (c). Isto vrijedi i za skicajevima smanjuje potrebno odvodenje topline. 12-17h). 12-17f.uzemljenje ostvairimo malim limenim kutnicima. Brototip ovog pojacala fvidi se na si. U tu svtrhu mora plocica sa vodovima i drugim sastavnim dijelovima biti podignuta u odgovarajucu visiniu iznad hla* dila H. Njih treba naciniti iz trake bakrenog lima. ali tranzistor na istoj slici. Tranzistor se u opisanom Uz krace izuzemljenja. 12-17 vidian© je udaljem od hladila. Takvo uzemljenje je dobro. kao na crtezu metakxe ploce Madila stavi tanak masti koja ce osigurati bolji termidki kontakt i bolje odvodenje topline iz tranzistora na sJoj silikonske hladilo. To bi znacilo unigtiti tramzistor. pa radna temperatiura tranzistora postaje veca. U primjeru (g). koje treba uklju&ti u druge strujne kru* gove. koje ne smiju biti ni dugacke nt savinute. Spojeve sa ostalim elektrodama. npr. tranzistor koji je odreden za rad sa velikim opterecenjem. kao u primjeru (d). aili se on povecava ako je traka dugacka i ako je sa^ vimtta. treba svaki od tih izvoda najkracun i najdirektnijim putem uzemljiti. Ako je elektroda koja se mora uzemljiti izvedena na dva kraja. jednim stupnjem. ali i onda treba nastojati da svi spojevi budu nacmjeni Sto krace. ne valja naclniti jednostavnim lemljenjem na pripadajuce sastavne dijelove. vode. da se tranzistorski izvodi ne otkinu. i izlazna snaga predajmika ce biti veoa! Preduga£ki vodovi mogu potpuno onemoguditi pravilan rad (b) i u primjeru ttz (e). nije dobro pricvrSdan na hladiUo ne bi se uredaj smio ukljucivati ni na najkrace vrijeme. a lemiti njegove izvode onda tek kamo treba. direktnija predajniku. Sto u nekim da je. dimo shemu dvometarskog nog pojacala linear- soiage sa dva tranzistorska stopnja. Upo- 388 . na plocicama sa Stampanim vodovima. za spajanje tranzistora na vodove Stampamih plocica potrebno predvidjeti takav niacin momtale i lemljanja prikljucooica dia svi imaju Sto manji induktivitet. uredno hladi onda kad je tenajperatuira tranzistora jedva malo razlicita od temperature hladila. kao sto su a i b na si. 12-18 vi- vidi se kako takva traka moze biti savinuta. 12-19. Posebnu painju treba po* svetiti uzemljivanju tranzistorovih elektroda za koje je to odredeoo.

all se mogu upotrebiti neki $M&ni 'tranzistori (npr. drugi negdje oko + 1^5V SI f 12-18. Opis u tekstu MHz koje ima dva stup* SL 12-19. prema shemi na si 12-18 389 . jer one ovise o izabranim tranzistorima. koje se napajaju strujam prako otporraika Ri i Rs isz dzvora konstantnog napona od 5 V* Taj se napon tmora stabili- Otparndcd Ri i Ri moraju se odabrati tako da prvi i drugi fcranzistor budu tek toliko »otvoreni« da dra jakost koldktorske struje bude dovoljna za sto lineamdji rad.trebiii sano tranzistotre 2N3375 i 2N3632. Za prvi tranzitstor ona mora 21a bdti najmanje 10 do 15 mA. odrediti pokusotn i mjerenjem kolektorskili mirndli struja. Pogled na pojacalo snage. 40281 a 40282 did bilo kafkaiv »par« tranzistara. Njdihovu vrijednost treba zirati. od kojih prvi mora davati dovoljnu izlaznu snagu za pobudu drugaga). Potreban mali prednapon za rad u klasi AB postize se pomocu silicijevih dioda Dt i D4. Shema linearnog pojacala snage za 144 nja. Vrijednosti ovdb otpora nisu naznacene.

Vidi tekst . bez ikakvog tijela. Raspored dijelova na njoj vidi se na si. Dimen- rad pojacala. Raspored sastavnih dijelova na plocici. cala snage za 144 Bakrom kaUrana plocica vitroplasta za gradnju linearnog pojaMHz. na koju cemo montiraiti sve sastavne dijelove. Tu su svi sastavni dijelovi nacrtani u pravim medusobnim zdje plocice nema pobude! Ovo uz pretpostavtku da su na dobrom Madilu). mm m m SL 12-20. 12-20. aiko su 160x70 mim. 12-19. Radna taoka ce ian biti pravilno odabrana ako se forainzistori ne zagrijavaju previse {smija biti sasivim nialo topK. mozemo naSimiti prema si. Cak su i zavojnice naartane »onakve. si 12-20.20 do 40. prikazanog na si. Za ugadanje linearnog pojacala vrlo je korisno da se ugrade inale ja. Kriterij za to je saimo tu istu pobaikrenu stranu. 12-21. Sve su motane preko svrdla (burgije) pro tmjera 8 i zalemljene na svoja mjesta slobodno. Mi smo za pratotip upotrebili viferoplast koji je imao batkreni sloj sasmo na jednoj strani. i da pojacavaju bez izoblicenja. Format plocice je 160 x X 70 mm SI 390 12-21. kakve jesu« sa odgovarajuci<m brojevkna zavo smjerovima naonatanja i u »pravoj« prostornoj orijentaciji. Dijelovi su anontirani na odnosima veli6ine. Babrotm kaSiranu plocicu od vitroplasta.

preko koaksijalnog kabela spojimo izvor signala koji zelimo pojacati. PEP) sagurno ce dosezati cetverostruku vrijednost (12 W). & i na izlaizu) sto izrazeniji maksimum. Ako smo tako radili tranzistori nece biti vruci. Ako su kad je sve ugo&eno. Potrebno je ipak. Nju mozemo. Nismo. prekinemo struju napajanja! Na ulaznu prikljucnicu. vidi u poglavlju 21). mozda. Kad simo postigli maksiimum. malo po malo povecavamo napon napajanja svaki put. Kad smo odabiranjem otpornika Rt i R2 priblizno postigli da su mirne kolektorske struje 'tranzistora na donjim vrijednostima koje su bile raniije spomenute. Na izlazu se izlaznog opterecemogu pojaviti ta391 . smart jimo pobudu na ulazu i prikljucimo pogonski mapon od samo 7 do 8 V. mjeren na pniMjucenom opteret- Ukoliko su pre§le gotrnju granicu ranije navedenih vrijednosti. kondenzatoiutma Cs i &. jos malo popraviti. Nikad ne treba tranzistorsko snazno pojacalo stavljati u pogon Za moze za FM-telefoniju nom otporniku i (50 Q) postage veoi. divije minute ogrijali toliko da ih joS mozemo drzati rukoim (da ne pace!). bez ukljucenog nja. citavo to vrijame tiimalii ukljuceou pobudu?! BUo je potrebno iz?medu pojedinlh mjerenja i ugadanja (ne duze od tridesetak sekundi za svako!) prekidati po^ budni signal. kao i sa Cs i C*. dok su tranzistori jo$ topli} kontroMrati koliko soi Negativni pol voltmetra spojimo na bakax vitroplast^plocice. Uz ostalo to ovmsi i o upotrebljenim tranzistorima. preko koaksijalnog kabela. tzv. ovaj puta na voltmetru kojd je prikljucen sna spamenuti otpor od 50 Q (»lazna« amtena. kod diode D3. potrebno je izmedu ozlaza ovog poja^ala i antene staviti filter i ispitati koliku pobudu smijemo upotrebiti da ne bude prejaJka. mozemo izmedu ]>rakljucnice IZ i 50-amsi)£og opterecenja staviti trati SWIUneta^ i na njemu promaotklone dok postiignemo matelegdfafiju se postici. Sada mo jake kolektorske struje mirovania (bez pdbude!). opseg mjerenja do 5 V). Kad smo tako dosli do punog pogonskog napona od 13. nakon se. mozemo pozitivni pol voltmetra premjestiti na prikljucnicu b.5 V d postigli na svim kontrolniim puikljuondcama (a. UKV valjda. Izlazni napon. i ksifmum.silioijske jedina diode Di zadaca da i Da. tek tolika da se postigne prosjecna izlazna snaga od priblizno 3 W. uz jacu pobudu. izlazna snaga od 10 do 12 W. Zatiim kod a prikljucimo »+« nekog voltoietra (osjetljivost barem 10 kQ/V. pipnimo tranzistore. bit ce vjerojatno sve u redu. da se kolektorske mirne struje malo smanje. na jasan maksimum otklona kazaljke voltmetra. Ako je pobuda koja stize na ulaz U dovoljno jaka. Njihova je nam pomognu upravo kod toga. treba pazIjivo popravki resonanciju sa Ci i Cs. Da se od tab pojava osAgurajmo. spojimo neinduktivni otpor od 50 Q. moci cemo ugoditi i druigi titrajni krug. Vr§na snaga <koju ne moze pokazati obican voltmetar. uz dovoljnu pobudu. dovodimo ti~ i Kad smo to postigli. Za pojadanje SSB^ignala pobuda ne sinije biti prevelika. jos uvijek bez napona za napajanje (!). postoji rizik izoblicavanja i proizvodnje »sirokog« signala uz smetnje amaterkna na opsegu. Na izlaznu pTikljucniou IZ. Ukoliko nemamo neinduktivnu laznu antenu s prikljuckom za voltmetar. treba otpomnike Ri i R2 malo povecati. ali takoder o izboru mirne kolektorske struje. zemo ugoditi ulaizni titirajni fcrug pazlji'vim okretaiyem kondenzatora Ci i C$ sve dok postignemo jasan maksiimaloi metra. Kondenzatorima Cs i Ce opet nastojdimo postici maksimum. One ce biti sada vise. Inace. trajne kmgove u resonanciju. otklon kazaljke volt- Kad slmo to postigli. redom. aradio-prijemnicima i televizorima.

Ia.ko veliki vrSni visotkofrekventni na- poni da fprobiju izvanredno tanke slojeye pokivodi£a u tranzistom! I neprilagodena (prevelik antena *S SWR. mala Ld = 3 zavoja na promjeru ali 5 mm. Zavojnice treba namotatd ovako: Li =2 zavoja na promjeru od 5 trnm. azaTfo tranzistor 2N3832 ili 40282. Razumije se da jednako tako mogu biti ugradeni i odgovarajudi trainzii'Stari drugih tvomica. na promjeru na promjeru = 1 mm. zicom L«=2 zavoja na promjeru 6 mm. vidi poglavlje 19) moze biti za tramzistor jednako opastna. nacrtanoj prema podacima tvornice »RCA«. zicom 6 Li = mm. Takvo snaino pojacalo treba za svoj pogon saimo 13. za u dvometarskam amaterskom smoze se postici opse- dodavanjem pojacanje daljnjih snage. 2ica za Ls i Le moze biti lakirana. se i To moze postM *-OJU-=p 1 9 Ts i s za 145 5 = Lb = UKV prigu&nica (Z = 450Q). Za pobucki je potrebno preko 200 niV snage. a za ostale zavojnice neka CO 392 . Na shami. La = Ls MHz. Ls = Ltf = 2 zavoja na promjeru mm. za 12 na 145 MHz W FM rad o a. zicom 4. stupnjeva si.5 Lb =• 2 zavoja CO OznaCeni promjeru su imutraSnji. o 'I o Pojacalo za telegrafiju i u klasi C. »RCA« preporucuje upotrebu tranzistora tsvoje proizvodnje: za TRi tranzistor 2N3553 ill 40280. mm. o g 2 pxiklju^kom na normaJan automobilski akumulator. pitikazan je sklop od tri tranzistora koji moze dati izlaznu snagu od najmanje 12 W. Vedu snagu gu f FM signala. za S 12-22. = 1 do 1.5 mm. = kao 1 mm. zicom = 1 mm. za TRs 2N3375 ili 40281.8 V napona uz struju blizu 2 A. zicom = 1 mjm.

Tranzistor TRi je stavljen u speci- Pojacalo prema Ispred svakog sfcupnj^ je par Omjer kondenzajiotfa.3 mum. Tko takve kapioe nema. CuL. Previ&e takoder ne valja! bude posrebrena. sagradenog prema si (YU2C0) dovoljne pobude nema izgleda na uspjeh. najbolje iz manjeg predajnika. ne stmije biti preS&rok da vodovi ne bi postali predugacki. 12-22. Qpcenito je potvrdeno iskustvo da se povekod na 10 canje snage od 1 W W 393 . koja mora izdrzati ocekivaaini izlaznu snagu. si. onako kako ga je sagradio YU2CO. dak su tranzistori TR2 i TR3 vijcima pritegnuti na 6 mm debelu akimmijsfcu plo6u koja sluzi kao montazna podloga i kao hladwlo. moze na TRi naftakruuti poznatu zvijezdu za jalnu kapicu za hladenje. Treba ilgadati stupanj po stupanj. mora doseci 20 do 25 V. Izgled dvometarskog pojacala 12-22 VF snage.8 V izlazna snaga. vidimo na si. lazou antenu. npr. 12-23. moze biti Takaiv predajnik <fcreba pazl)ivo ugoditL Taj se posao ne smije izvrSiti sa prikljucenom antenom! Na izlazne prikljucnace treba spojiti neinduktivno opterecenje (xipr. 12-23. Uz pogonski napon od 13. izmedu maksimalne snage (oko 10 W) i deset puta manje (oiko 1 W). izotirano ucvrSdena mjeren pogodnim imstrumentom na otpornifcu kojim je opterecen izlaz. Kada trimera dove^ i izlazne kapacitete demo u najpovoljniji medusobni maksiimuim odnos. Na ulaz se mora dovesti potrebna pobudna snaga. prema si. Ipaik taj prostor ugradeniim tranziistoriima. i nesto veca. trimarskih njihovih kapaciteta mora biti takav da se istovremeno osiguira resonancija na dvometarsku diuziniu vala (uz pomoc »dipara«. UKV prigusnice biti tnacinjene od po 45 zice 0. ovisno o hladenje. Bez Dodatno VF pojacalo za povecanje izlazne snage Profesianailni mredaji za FM-radio^veze cesto imajn mogucnost izbora izlazne snage. Mazda cemo si tome moratd pomoci mijenjajuci malo diuzine zavojnica. kojaje na istu plocu. Sto priblizno odgovara izlaznoj snazi do dvanaestak vata. postici camo i izlazne snage. daikako uz povecanje prostora za smjeStaj tog tranzistora. 21-69) sa 50 do 60 Q. Kod dobro ugodenog predajnika efektivni VF napon. namotane na cjevcice promjera 3 mim (s [kojima se linace piju razliciti sokovi. HI).St. GDM) i pri optimalna pobuda. Zavojnice i trimerski kondenizatori za ugadamje monttam su na cetiri male staimpane plocice. ali se smogu stavitd i feritne siroko- mogu cm pojasne UKV praguinice.

lOOn 1 "1 izlaz i.>rtulaz f i > 60 €) . Za graditelje. !_8 L2 1 i. koji vec imaju dovoljno iskustva. ^ W — — Opcenito treba upamtiti: da bi signal u prijemniiku porastao samo za jednu S-jedinicu. jer se za primanje FM-signala u prijemni- Otuda najvecem slijedi broju zaklj'ucak da. za gradnju dodatnog VF pojacala kojim se za izuzetne prilike moze potrostruciti snaga predajnika. nista se ne mijenja povecanjem snage predajnika! Gradnju ne preporucujemo onima koji jos nisu stekli obilno iskustvo u radu manjim s takvim tanzistorima u predajnicima. posliuizi ku ogranicuju amplitude. Tri paralelno spojena tranzistorska pojacala snage za dvometarske valove (CW i FM).HI-+13. Jo§ jveca snaga imoze biti korisna Shema samo onda. ako sa maloni antenom kruzne karaikteristike zracenja moramo raditi iz velake zgrade sa betonskim zidovima ali ako se moramo boriti protiv dirugih poteskoca sa slicnim ucinkom. Shema je nacrtana prema podacima tvornice »RCA« koja je dala i podatke za namatanje zavojnica. ako je prijem vec sa onanjom snagoim bio bez suma.8 V SL 12-24. npi\ QTH okruzen planinama.8 V L 10 r 1 TR3 . nema smisla graditi ja£e predajnike od opisainih! Samo bi rizik da smetamo okolnim uredajima bio vecd! ina si.-3 L 5 -L H Hi'" 1100 100 n L 9 ^. u slucajeva. Ako je amplituda primanog signala vec bila toliika da je postignuto ogranicenije. prema podacima tvornice »RCA« 394 . Ako nam je. m-ozemo ga upo12 trebiti kao pobudivac za ovaj stupanj koji ce naim moci dati ovisno o upotrebljenim tramzistorima. To je zato. Ako vec itmamo predajndk koji u dvometarskom opsegu daje oko izlazne snage. ako je polozaj osobito nezgodan. dakle.frekyentno moduliranog signala uopce ne moze primijetiti.. I ~Ih +13. uz ispravnu gradnju preko 35 W. Glasnoca ostaje bez ikakve promjene. nista se bitiK) ne moze promijeoiti ako je signal jaci. 12-24 neka. snaga predajnika mora biti cetiri puta vecal Za FM-signale k tome vrijedi: aiko je prijem vec bez suma. Predvidena je upotreba triju tranzistora 2NT3S32 ili 40282 ili mekdh dirugih koji ovinia odgovaraju.

Redovita -upo treba dopu&tena je sumo onda. Tada ce i kolektorska struja tranzistora biti najjaca. CuAg. Buduci da svaka od njih mora sto bolje resonirati na radnu forekvenciju s kapacitetom onog tranzisto- od njih ima pojacanje snage samo 4 dB. mora se induktivitet svake od njih dovesti na najpovoljniju vrijednost. Za prikljucak iza AM-predajnika Hi za SSB-signale ne odgovaraju! sut na resonasnciju svojih titrajnih krugova. zicom 1. zdcom 1 mm. To je postignuto. osobito Ls. Induktivitet ovdh zavojnica treba jezgricajma dovesti na itakvu vrijednost da pobuda bude maksimalna. samo 10 W.2 mm. Prj torn tranzdstor BLY 90 moze dati tu Maznu snaga uz napajanje sa 12^. (kada je izlazna snaga. Jedan od nafcina je. Pri gradnji se mora «sve dijelove. ili ugadanje. Ugadanje se mora izvrsiti bez antene. Konstruktor je predvidio posebne ulazne i posebne izlazne zavojnice za svaki od tranzistora. s ikojim je u vezi. Oni moraj'U biti najbolje kvalitete i veoma stabilno gradeni. ukoliko mozemo BLY nabaviti tranzistor BLY 90 94.to ce biti daci: ujedno najpotirebniji poprigus- ra Li = sirokopojasna UKV (1 nica (aH).nz sto ibolji odnos SWR. Bolja bi se linearnost mogla ocekivati od tranzistora koji radi sa visim pogonskim naponom. ima pobudu sa Pogomski napon od 13. odrzavati i resonanciju Mazndh strujnih kmigova. zicom 1. L2=Z. ovisno o fupotrebljendm tranzistorima. dovoljan je da se postigne izlazna snaga izmedu 35 i blizu 40 W.3=L4=3. koje bi moglo dati snagu oko 50 W.v Za- voji razmakiMiti za iru debljinu zice. Tranzistor BLY 94 ima pojacanje 7 dB. CuAg.5 Duzina zavojnice mm. Lz To i Li postdgne resonanse postize jezgricama za Problem gradnje linearnog poja^ala s tranzd^torima. Ls=L9—Lio=2 zavoja na promje6. da takvo linearno poja- 6alo pokujsamo nacrndti s jednim od njih. To je mnogo. upotrebiti BLY 94 uz 28 V u pojacalu snage koje bi 395 . jMace bi od takvog poja6ala snage bilo vise ste- Zavojnace u kolektorskim stRijnim krugovima ne smiju syojim poljima djelovati na zavojnice ulazndh strujnih krugova. sto znaci da mu je potrebna pobuda od 20 W. VF-Fe jazgricu za ugadanje. dakle.5 mm. anaksdmalna. moze se rjesavati na nekoldiko irazlicitih nacina. ako se antena prikljucuje preko zaista ponzdanog fdltera. sa odgovairajuoim Ls=Ln—Li—2 zavoja na promjeru 3.8 mm. Ona to niOsim za poja£anje snage FMipredajnika 00a mogu posluziti i za pojacanje dvometarsMh telegrafskih (CW) emisija. uz dovoljnu pobxidu. Nanjihovu resonanciju utjece polozaj dzlaznog para kondenzatora i induktiviteti mo zavojnica. koliko je guee bolje. Zavojndca je dugacka 9. 6.5 zavoja na promjeru 6 mum. L& i L10. Njihovi medusobni omjeri kapaciteta odloicuju o piilagodenju ulazne i izlazne impedaneije. One moraju bit! nacinjene od visokofrekventnog feromagnetidkog tmaterijala koji odgovara za primjenu na frefcvencijama u dvometarskom opsegu. Prvi Isrtovremeno treba. 50 s dva tranzistora na dva metra W L2. iNa ulazu i Tia-Mazfu nalaze se po dva trimerkondenzatora. Potrebno je da se induktivdtetima zavojnaca cija. tako razmjestiti da svi spojevi budu sto neinduktivniim opteredenjam izlaza. poromjenljiva ska. CuAg. Mogli 'bdsmo. te istovremenoutjecu kraci. nego koristu Na kraju treba naglasiti da pojacala ove vrste ne treba smaitrati te »linearnim« pojacalima. dok se sa BLY 94 to postize uz napon od 28 V.5 mm.4 mm. Potrdbna pobuda bi bila upola manja. ukljucivsi i fcranzistore.8 V. uz 12 W.

12-26. Jedan takav daje izlaznu snagu 25 pobudu sa 6 W. namotane preko 100x80 mm. Raspored dijelova je prikazan na si. Izbor bi mozda anogao Wuz W SI pasti i na tranzistore 2N5591 koji takoder. uz 13. 12-25. 12-13. Oni su sa straznje strame zalemljeni na bakar i sluze kao kontaktni podupiraci za 396 . a R* toliko da se postigne terskom opsegu. oblik i simje§taj zavojnica je vidljiv -na sMci. vrste dvometarskih signala.u princapu bilo kao ono na si. ali trefoaju vedu pobudu <oko 8 W). Dva paralelno spojena tranzistora za postizanje vece sna- ge u linearnom pojacalu za sve koja ima bakreni sJoj saimo sa jedne strane. Prototip pojadala snage. Takva dva snio mogli <»nadi« i zato je 5(Pvatni izlazni linearni stupanj. Plocica fci / 60 i Wn ¥ od vitroplasta. moze razdjelnik Ri/Rs 12-25) za posti- mu BLY V W zavamje potrebnog prednapona na bazama tranzistora TRi i TRs spojiti na puni napon. Dva takva bi trebala sa pobtidom od 12 daiti folaznu snagu 50 W. Kondenzatori. ukoliko zelimo ostati kod napajanja sa 13. Njeje potrebno 28 da. -H3. Za sam raid paralelno spojenJh tranzistora to nema drugop ma£rnja osim cinjenice da <5e jedan (onaj koji ima vece strujno pojacanje) biti jace opterecen. Shema vrijedi. Kolektorska struja jednoga ce se poneSto razlikovati od kolektorske struje clnigoga.5 V. Ona nece biti sasvim jednaka za jedan i drugi tranzistor. Otpornik Rs odabire se prema potrebno j mirnoj struji tranzistora. recitmo. uz pobudu od satmo 3 W. 12-25. Cb. Broj zavoja. BLY 89A. bio na- cinjen s njima. Zavojnice su bile nacinjene iz posrebrene bakrene zice. kao Sto su. Vidi tekst spiralnog svrdla (burgije) promjera 8 mm. 12-26. za dva tranzistora. Napon za napajanje mole biti 13Jy V.5 mm. ali takoder 25 do 28 V ukotiko su upotrebljeni tranzistori kojima treba takav napon. Taj xKirugi pait« je paralelno spajanje dvaju slabijih tranzistora.5V c^Tln L6 ~I . do&M bi u obzir i tranzistori kao Sto je 93. daje najmanje 25 izlazne isnaige u dvometarskoan atma- stafoiliziranog ispravljafca. Ri otnoze imati oko 27 Q. sagraden prema shemi na sU 12-25 W Uz pretpostavku da ce se napajanje elektri&iom energijom dobiti dz Ako se mozemo odluCiti za veci pogonsM napon. Cu i Cn su tzv. debele 1.„ 40 J™ J «Th k !>> >-rT' 40 Li > a L2 ? | \—^4 mirna kolektorska struja od kojih 100 za oba tranzistora. velicine / 60 SI. provodni komdenzatori. ima izg'ed kao na si. dajiu 25 izlazne snage. Sastavne dijelove smo montirali na onu stranu plocice koja nenia bakra. Mi nismo irniaJi takvog tranzistora >xpri iruci« pa snio po§H donujgiin pu- tem. 12^27. kad je pripremljena. proma si. (si.5 V. Zato jo najbolje ako ta razlika nije veca od 15 do mA 7p I—fee 20%. si. 12-28.

St. prema si 12-27. Stampana vitroplast-plo&ca za linearno pojacalo 12-26. 12-28. Komentar u tekstu 397 . gore: provodni kondenzatori Cb> Cu. Raspored sastavnih dijelova na plocici. na si SI. u sredini: Cv. Lijevo. Format je 100 X 80 mm snage. 12-27.

nastojati da se dabije imaksdmalna dzlazna snaga. dok neraa pogonskog napona. Opis u tekstu 398 . rada predajnika). Lijevo od elektrolitskog fkondenzatora (u desnoj trecini slake) vide se zavojnice. Plo6ica sa dijelovima pojacala je na unutrasnjoj strand prednje plode. ali uz sto bolji odnos stojnih valova izmedu oba uredaja. S vanjske strane se vidi preko jos jednog SWR-metra. si. Va&no je dobro hladenje taranzistora. sklop za automatsko ukljucivanje linearnog pojacala (vddi kasnije opis £ si. Sto blizi vrijednosti 1:1. Dobro je da je i predajnik koji daje po- & SL 12-30. koaksdjalina sdgnalna zamljdca (sijalica) zelene boje koja svijetli ikad je poja£alo u stanju pripravnosti (za vrijeme prijema). 3WR mora biti sto manji. Lijevo gore nazire se »COR«. pazeci i na ulazni SWR (!) pribldzat . doci demo konacno do toga da sasvkn Jedan za primarnu stranu transformatora ugradenog i'spravljaca i malo popravimo ugadanje i na ulazu. Ispod njega su iredoan: ulazna prikljuCnica. Povrh njdh je prekidac i jos jedna zaruljica zute boje koja sigdnuiga nalizira da je ispravljac ukljucen. 12-29. hladilo. Pogled na prednja plocu uredaja u kojemu je ugradeno linearno pojacalo snage (si 12-26) za jedno sa ispravljacem nom kad visokofrekventnom filteru bez kojega se takvo pojacalo ne bi nisimjelo prikljucivati na antenu. vrlo analena. naj prije upola nizi od onoga s kojiim cemo ikasndje raditi. Ona je u pocetku.prikljucivanje ostalih dijelova koji budu sa »linearcem« spojen takocter njkna u vezd. Zato smo ih montiirali na masivno ailuminijsko hladilo (si. Ponovno pa£ljivo ogadanje na maksimum. i pazljivim okretanjem kondenzatoara Ci d Cs. kao i i Cs. One pripadaju izlaz- (lijevo dolje SL 12-29. Na izlaz treba priikljuciti neinduktivno opiterecenje od 50 Q mozda je t Ugadanje pojacala preko nekog SWRnmetra. ikao i resonanciju SWR i pri- za istosimjernu struju s kojom se naipaja linearno UKV pojacalo. Iznad ovoga su dva osiguraca. 12-30) pokazuje dio ispravljaca sa elektrolitskam kondenzaitorom i dijeloon elektrondokog stabilizatora napona. Tu se vide d dva oklopljena releja za koatksijalne vodove a u sredkii). onda crvena sdgnalna zaruljica koja svijetli za vrijeme dok je pojacalo ukljuceno (za vtrijeme Kad smo tako dzvrsili parethod^ no ugadanje. Wti$M:- najbolje zapoceti bez istosmjernog napajanja (!) sa reduciranom pobudom. 12-31). da se tranizisitori ne pregriju!). su s 12-29). ce nas cilju. Pogled pod sasiju uredaja. mozemo ukljuciti napon za napajanje tranzistora. Zatim slijedi iz- lazna koaiksijalna prikljucnica i prikljucnica za izmjenicni napon od 220 V. jer ulazno ogadanje ldnearnog pojacala (mora biti izvrseno na takav nacin da pobuda bude maksimalna. Kad to ponoviimo sa sve veoim naponom (ne predugo. Pogled pod sasdju tog uredaja (si.

postidi ako za modulaciju prianijenimo agranicenje ampldtuda niskofrekventnih najpona prije modulaeije. Ovi kapaciteti dpak postoje. Prikljucnica VF u vezi je sa nekoim tatkom u predajniku. dobro je da se izlazna visokofrekventna poja£ala vece snage ukljucuju istovremeno kada se iskljucuje prijemndk. na opip. sto je izlazna snaga veca. Otpornik Ri treba tako odabrati da se predajnik znatndje ne optereti. treSSBnsignala. »Carrier operated relais«). od engl. na vise naoina. »COR-stklop« u moze biti nacinjen televizorima. 12-31a. »push to talk«) na cima okolnih radio-amatera (i »u tmikrofonu ali takoder pomocu posebnog sklopa kojd se cesto oznacuje kao »COR« (od engl. ni ulazni tranzistor bi bio vise zaSticen! ne ba da ima oko 10 do 13 W. biti Sto manji. a da dpak diode Di i D2 ispravljanjem VF struje proizvedu dovoljno visok napon na kondenzatoru od 1 nF. snaga mora biti ndza. pogresno inazivaju »visokofrekventnd VOX« (»VOX« . zagrijavanje je manje.lagodenje na izlazu. sije gdje postoje prekidi pri kucanju. AH a onda moramo biti sigurni da nam je signal na svim prijemni- igodni relej ukljucdti rucnim prekdtipkalom posebnim dacem ill (»PTT«. Medutim. iz V Pobuda UKV Zagrijavanje tranzistora je najvece kod xada sa frekventno moduliraniim sdgnalom koji jednoliko i maksimalno optetreouje ftranzistore. dzmedu kontakata koji su ukljuceni u izlazne strayne krugove predajnika i kontakata koji su u vezi sa ulazndm krugovisma prijetmnika. po dvije »amtiparalelno« spojene diode kojima se ova opasnost ano^e snianjiti. Sto je visa radna frekrvencija to ce spomenuta opasnost biti veca. Prema tome treba. to su d same zastitne diode ugrozendje. smetnji mi ratdima. To je kod slabdjih pre- VF snage U svaikoj radio-sta-nici treba osi- gurati nesinetan rad i prijemnom i predajnoaii dijelu aparature. Tada. njih sumo vrsna snaga (PEP) dosize punih 50 W. je j>ri torn bila iz predajnika tkoji je na svom izlazu imao tranzistor 2N3632. Takarv sklop neki lokahi«) ostao »uzak«. su bili »ugodno topli« i nakon nekolitko minuta rada (koliko otprilike traje jedna »relaoija«). obicno uz antensku zavojnicu. . dakako. a to je jedino sto nam pofcazuju obicni mjernl instruTnenti s kazaljkoan. U tu svrbu moze se po- snaga imoci ce se. a kod jacih predajnika na njihovim ulazndm titrajnkn krugovima. Kod Uz dugotrajnije djelovanje jace visokofrekventne struje. Zagrijavanje tranzistor a i alumdnijskog hladdla je bilo vrlo uimjereno. Da ise to ne bi dogadalo moraju kapaciteti. kod SSB-signala. diode se mogu zagrijavati. moze predajnika na ulaz prijem- dajnika ma izlazu. bez izoblicenja i Simetnji neposredno uz nasu radnu frekvenciju. kao i poda'lje od nje. u pravilu. gdje je dovdljan visokofrekventni Korisni pomocni uredaji uz tranzistorska pojacala potenoijal. Ulazni tranzistor je za§ticen d uz snagu predajnika od nekaliko desetaka vata. U prosjeku. Iako se za prelaiz od primanja na emisiju ipak iz upotrebljavaju releji. prilaga* pobudu.« d djeluje pod »Voice operated utjecajem niskih frekvencdja). Jos mianje je zagrijavanje kod emi- nika doci toliko visokofrekventne snage da ulazni tranzistor bade ostecen. dolazi od engl. pa i »pregorjteti«. Maksiinalna snaga koju smo mi tako postlgli bila je blizu 52 W. NeSto veca prosjecna Da se ovakve pojave izbjegnu. Jedan takav je na si. ni Takoder ne smije biti nikakvih u susjednim radio-apa- . ako sdgxial ne mozerno kontrolirati diti i osciloskopom. Kod telegrafije. uz napon od 26 stabiliziranog ispravljaea. Otuda potece 399 . Temperatura im je bila podjednaka a. U poglavlju o UKV prijemnicima nacrtane su na mnogim shemama. Ona.

zajedno sa TR2. Dar- lingtonov par u kojemu je ukupno strujno pojacanje jednako umnosku strujnih pojacanja upotrebljenih tranzistora. §to je cesde mogude. normalno. omogucen predajnik dva napona. On 400 . ZD . je pravilno opterecen. moze TR2 biti takav da podnosi jace struje (BC140 ba Otpornik R. Tada SWR mora i Na SWR-mostu 21) kojd je uigraden (vidi biti u <u poglavlju predajnik. zajedno s njom. zavojnicom releja je na ParaMno ako ih je vise) u izlaznom stupnju predajnika zastdte od tak12-31b. Polaritet ove diode je odabran tako da ona na propu&ta struju koja treba da te£e kroz REL. Drugi napon koji se jaivIja na SWR-mostu jednak je nuli ako je sve optimalno ugodeno. Jedan uz dobro prilagoden antenski je najekonomicniji prenos saiage iz predajnika na antenu. Ona neka bude za nomtnalno optereeenje do 10 d za napon od 10 V. da se pokida antena ili.1 A. sa izlaz predajnika. jav- u kabelu I po- ljaju se redovito je. Paralelno Zenerovoj diodi je spojen tiristor TR3 kojd. nacin. vog unistenja moze matski prikazan na Kod sluziti sklop elektronickog osiguraca kojd je shesi. zbog samoindukcije. jedinici. spojen paralelno sa zaruljicom (sijalicom) od 12 V/0. Mnogi su tranzistori na taj nacin bi'Li probijeni da relej odmah dskljuci prijemnik i antenu prekopca sa prijemnikova ulaiza Da postal! netipotrebljivima. ogranicuje jakost struje koja tece kroz Zenerovu diodu ZD. Vidi tekst kabel. to veci §to je dzlazna snaga koja odlaizi u anitenu veca. b) elektronicko osiguranje predajnika kod pojave loseg odnosa stojnih valova (SWR). ne propu§ta struju i ne smeta stabilizacdji Ved ssmo niagla&ili 11a mh valova da odnos stojantenskom kabelu napona. VIP\GH^» 1' I * SWR most (REFLEKSIJA) kom Korisni dodatni uredaji: a) za uklju&ivanje pojadala snage viso frekvencijom (»COR«). Kroz relej REL poteci ce. Ovisno o jakosti struje koju trerelej. Tada bi se na kolek- struja baze u transistor TRi. SWR povedao (npr. i2-3i. prekida kolektorske struje naogle ba se.b) r R M 12V/0JA p-T R4 ^+10 V f— n (stab ) <© S/. Taj napon se moze iskoristiti dajnika za optimalan rad. postize stabilizirani napon od 10 V za oscilator predajnika. TRi i TR2 mogu biti bilo kakvi silicajevi tranzistori sa veddm strujnim pojadanjam {dva BC107). cim se pojavi val nosilac predajnika. formira tzv. dioda D$. toru tranzistora mogle pojaviti tako visoke vrsne viijednosti VF napona koje on ne tmoze podnijeti. pri okretanju antene) otnoglo bi optereeenje predajnika post a ti preslabo. Ako ibi se iz bilo kojeg razloga. za vrijeme rada predajnika. Ovaj. mora Sto bMi stoje najxnanji gubici biti 3 to bolji. tako jaka elektricna struja. U slucaju potrebe. Tako se. Uz veci je te§ko ugoditi dzlaszni stupanj pre- SWR yod i ugodenu antenu. i se izlazni tranzistor (ili tranzi- stori. recimo. pojaviti velilki naponi od kojdh bi laiko stradald tranzistori Darlingtonovog para. da negdje pukne antenski da na mjernom instrumentu (koji kod prijema sluK kao S-metar) za vrijeme emisije kontroliramo rad predajnika. na uobicajeni W ill sli£an).

Frekvenciju treba utrostruSiti: 144 MHz x 3 = 432 MHz! Najjednostavniji su omnozivaci frekvencije sa speoijalndm diodapna. ako se zadovoljimo s malim sna- gama koje takva dioda maze nesti. za ugadanje titrajnih krugova. potede stmja i TRs svojom kolaktorskom strujom aktivira i TRd. tzv. U §to je ved mnogo puta (i neugodno nije skuif>o!) potvrd^lo iskustvo. Zenerova dioda ce raditi normalno pa ce i oscilator ponovno dobiti potrebam 26 Radio priru£nik slicne piumjene uz onala opteredenja. dakle. naime. Shemu i raspored dijelova utroprema frekvencije. Jedina je razlika u tome da varaktori sluze iskljucivo za umna^anje frekvencdje i podnose velika opterecenja. cak i onda ako preko G-elektrode vi£e ne tede ni- kakva stnuja. dok su varikap-diode u prvom redu namijenjene da rade kao promjenljivi kapa- upozoravaju- u antenskom kabelu all na antend. vrata) aktivira a TRs. autamatsku korekciju frekvencije i citet Predajnik ne unoze raditi doklegod ne fuklonimo uzrok iskljucivanju pogonskog napana za oscilator. Njegova kolektorska struja na otpomiku od 33 kQ daje tako velik mogude ukljuditi bez antene. To je poluvodidki proizvod koji je samo donekle slidan tranzistoni. gejt. podEksperimenti s taikvim utrostrudivadem vrlo su zandmljivi i mo- gu biti korisnd jer omogucuju konstrukciju jednostavnog ureaaja za prelaz na frekvencije oko 432 MHz. On ne redu. napon koji se sa SWR-mosta dovodi tranzastoni TRs premalen je da bi mogla pateci znatnaja kolektorska struja. ujpravo kao i kod varikap-dioda. tiristor. Ako ako je SWRodnos mo&emo zaboravdti da na tranzistorski predajnik prikljudimo antenu. treba najprije iskljuditi napon kojim se napaja stabilizacijska siklop. »sve u redu«. Ako ga ukljudimo. U torn stanju pad niapona na tiristom (izmedu njegove anode i katode) iznosi manje od 1 V. Od tranz»istara se razlikuje po tame. pri tome pao na tako imalu vrijednost da oscilator prestane raditi. Sto tAristor kad jedanput provede elektridnu struju — trajno zadr- — dvometarskog opsega amater- zava tu sposobnost. Istovremeno je i predajnik sasvim i$klju£en. Nijedan stupanj predajndka nema vise pobude i kolektorske struje tranzastora se s manje ili padnu na nulu. 2aruljica (12 V/0. Utrositrucivad frekvencije ono^e se saigraditi i pomocu varikapdiode. kako smo rekli. >waraktori'ma«. Oscilatorov pagonski maipon je. pa on »kratko spoji« Zenerovu diodoi ZD. tsonije okdnuti ako je sve u pad napona da se preko elektrode G (»gate«. mediuti<m. pagonski napon. Predajnik de opet normalno raditi. uslijed je. Tiristor TR3 se pri tame sam vrati u prvobitno stanje. zbog kvara na anteni ili na antenskom kabelu) do baze tranzistora TRs stigne napon koji je dovoljno velik.1 A) zasvijetli punim sjajem ci da se neSto dogodilo skih frekvencija maze se u 70-centianetarski opseg dodi na razimjerno jednostavan na£in. Ako. Varaktori su diode kojima se mijenja kapacitet.postaje veci aiko se usMjed nepo ieljnih refleksija (zbog neprilagodenja) pojave stojni valovi na antenskom vodu. stniftvada 401 . tj. moze stradati kojd od tranzistora. Iza ponovnog ukljudivanja. U- gradnja takvog osigurada se i tada isplati jer predajnik jednostavno neodekivane pojave refleksije (npr. fcurbi. blizu jedinici. ODASILJACKI UREDAJI ZA 432 MHz Eksperimentalni utrostru£iva£ frekvencije Iz TRs je. Razomije se da potenciometar od 10 'kQ treba namjestiti tako da £itav sklop ima dovoljnu osjetljivost. Kada opet postignemo da SWR bude oaannalan.

ovisno o jakostd ulaznog signala. Paralelno s diodom je otpornik od 100 kQ pa na njemu Ona dezi nastaje pad napona uslijed ispravljackog djelovanja diode.2 mim. unutamji promjer 8 ram. Na njenom drugom zavoju je odvojak koji je spojen sa ulaiznom koaksdjalnom piikljucnicom. Istovremeno dioda D lezi u izlaz- kragovfrna. CuAg. Na ulazu zavoja. prikazuje sL je zavojnica Li (7 12-32. Ova resonancija je vazna abog toga nim strujnim b) 1 Onrnn . Dioda rikap«). diUgacka 15 mm). Promjenljivi kondenzator Ci dovodi oilazni titrajni king u resonanciju.DL9JU. D je »va- u primarnom titrajnom krugu. Ovaj napon sluzi kao prednapon za diodu i odrectuje nje-noi iradnu ta£ku. Serijski titrajni krug L2C2 mora resonirati na dvostruku frekvenoiju (288 MHz). zica 1.

Pomocu njali se utirostrudivaC moze piilagoditi predajniku iz kojega se napaja. Kao rezultat toga mijesaaija dobiju se vrlo snazni titraji trostruke frekvencije (144+288^432). osim osnovne frekvencije.ma. Uz ulaznu koaiksijalnu prikljucnicu vide se. duzina 13 mm. Ovdje zeliimo prikazati samo jedan primjer. Iz ovog resonatara je onda moguce odvesti f — dobiveni signal (432 tensku koaksijalnu MHz) na an- Tome tacnije shizi petlja od na prikljucniou. kroz keramicki provodni oep diode u metalbuciStama. Prema varaktoru je usmjerena zavojnica Li. na cetvrtvalni resonator L4C5. Titraji trostruke frekvencije od- vode se najpiuje na Ls i C4 a odavde preko induktivne veze Lz Li. u svrhu boljeg hlade- nim nja. CuAg. duzina 19 mm. Varaktori BAY utxostruiSivanju opteretiti sa 50 dajuci OUTPUT od 35 W! Sve ove snazne diode imaju van j ski izgled kao i TK>znate silicijeve ispravlja£ke W 96 mogu se. Ci=15 pF. 12-33) je varaktor. Izgled takvog utrostrucivaca si. na promjeru 5 mm. Ona je oikomita na Lu Saan varaktor je ti£vr§cen na Sasiju a od njega. na promjeru 5 mm. u ugliu desno dolje. C*=Cs =»televizijski« keramicki trimer od 10 pF. u zajednici sa zavojnicom Lu Varaktorska dioda ispravlja te oscilaoije pa se na otporniku od 100 kQ stvara pad koji sluzd kao neka vrsta radnog prednapona za saraiu diodu. promjenIjivi kondenzatori Ci i Cs. One se mogtu na jednak nacin. Pogled pod Sasiju varaktorskog utrostruhivaca frekvencije 403 . Shema varaktorskog utro- napona divostrukiu frekvenoiju (288 MHz) resonira serijski titrajni krug L2C3. 144/432 MHz. za ugadanje. jednostavno priSarafiti meniu Sasiju. Na SI. Istovremeno je omoguceno i ugadanje ulaza na 144 MHz. strucivaca frekvencije 144/432 MHz. Ls = 3 zavoja. tzv. C2 =15 pF. D—specijalna dioda za utrostru6i* vanje frekvencije. razunjerno jednostavnog varaktorskog u-trostru£ivada frekvencije za ve6u snagu. snazna tkomponenta dvosfcruike i slabija koanponenta trostruke frekvencije.2 mm. U gornjem dijelu je smjeSten £etwtvalni resonator za 432 MHz. 12-33. pregradene u dva dijela. Dioda D (si. CuAg. varaktor. aice Ls i. Cs = kapacitet. kondenzator Cs. L1 — 6 zavoja ilea 1. je prikazana unutra§njost §asije. a 11 donjem dijelu <na slid) je sve ostalo. opisan u tekstu. U ispravljenoj stmji ima. Tu 12-34. Ostalo vidi tekst r Resonancijom pojacane visokofrekventne struje frekvencije 288 MHz mijesaju se u istoj varaktorskoj diodi sa ailaznom frekvencijcxm. Vrlo dohre rezultate daje BAY 66 (»Philips«) podnoseoi INPUT do 20 pni W. na li- Promjenljivi kondenzatori Ci i Ct pripadaju tdaznom djelitelju vi- sokofrekventnag napona. zica 2 mm. SL frekvencije vidimo 26* 12-34. poznatfrn pod ionenom varaktori. Od varaktora prema kondenzatorn Cs usmjerena je zavojnica L2.

na£injen takoder od fcvalitetnog izolacdonog imaterijala.5 cm dok joj je presjek 5x5 cm. Pomocu nje se traka struciva5a treba raspolagati odgovarajucim griborom. §iroka 13 mm.5 x 17. Oni koji su okusali svoje sposobnosti na tim frekvencijama lako ce se sloziti u tome da mm su za pripremanje uredaja potmoou kojth su mogli pouzdano ispitati sagradeni predajnik potrosili daleko najvedi dio vremena d sredstava. Vidi tekst 404 . Jednaka plo5ica mora biti ovoj nasuprot. ali bit ce oko 5 do 6 mm. MHz Ls. Oblik i velidina petlji Ls i Ls takoder su prikazani na si. Ona <5e redovito biti 3 do 5 nog resonatora za 432 c. debela 1 ram. U sredini je u£vr§cena bakrena. redimo sa si. Na si. koja je s jedne strane presavdjena tako da se dobije 12 Siroka ploha. Drugi kraj petlje Ls zalemljen je izravno na statorskd oblog trimera C*. OPTERECENJE VATMETAR SI. Ispitivanje tiredaj a koji trade na tako visokim frekvencijama kao sto su 432 MHz zato nije laJco. Da se tra- ka Lrf ne trese. Udaljenost izmedu Ls i 1*4 treba odrediti pokusom. Na drugom kraju traka nosi mjedenu plocicu promjera 25 mm. Ove dvije plofiice predstavljaju promjenljivi kapacitet Cs. prolazi petlja Ls. Ona je jednim svojim krajem zalemljena na srednji kontakt koaksijalne antenske prMjucnice K.ti. u pregradu.5 debele bakrene. po mogucno&ti posrebrene £ice. si.5 x Na jom Za ugadanje varaktorskag utro- x5 cm. a drugim kraj em na statorski oblog trimera Ce. te* flona ili keramike. diuga£ka 130 mm. 12-36 vidimo pregled pri- ucvrsti s dva vijka i onda joS za- lemd na bocnu stijenku Sasije. 12-35 je skica pregrade koje eetvrtvalni resonator d&pod Sasije odijeljen od preostalog dijela umnozivaca frekvencije. mm SI 12-35. ill posrebrena mjedena traka Ia. Vecina laznih ante- TX 1«MHz $ VISOKOFREKV. Kao prva i jedna od najvaznijih stvari je cist omski otpor od 50 ili 60 Q za la£nu antenu koja mora biti slobodna od reaktivnih komponenata i na tako visokoj Erekvenoiji. Supljina dobivena postaivljanjem pregrade duga£ka je 17. ldjevo. pleksiglasa. Sama Sasija ima domenzije 12. 12-34. 12-36. Pregled pribora koji je potreban za ispitivanje varaktorskih utrostrudivada frekvencije 144/432 MHz. Kroz £ep C. Ovaj mo£e biti nacinjem iz polistirola. fiksirana je pomocu stmpcica IZOL. Visok je 24. Skica za izradu detvrtval S druige strane trake Ia dolaza petlja Ls. 12-35 upostavljen mm. prolazi petlja Njezin polozaj kao d samu konstrukciju resonatora za 432 MHz bolje cemo uofciti ako si. montdrana na vijku tako da se udaljenost medu njima moie mdjenja- bora kojim bi se moglo izvrSitd takvo ispitivanje. Udaljenost izmej du Ls d Ia takoder treba odrediti pokusom.5 mm. na£injena od 1. 12-35 sa strane.

t tj. neinduktivnii otpornik takve vrijednosti koja m Iskljudi<mo li filter D. Telegrafski signal. snagu dvometarskog signala. mozemo u kabel bez brige »poslati« cijelu snagu koju daje utrostrucivac ako ne prelazi 20 ) W. kad je sve dobro ugodeno. Najbolje djelovanje omogucuju sklopovi prema sL ili i Promjenljivi kondenzatori Ct djeluju kao kapacitivni djelitelj & 405 . ostat ce nepramijenjene kvalitete i poslije utrostruoivanja. ukoliko je bio u dobrom kabelu u dvometarsbom opsegu dist i bez ovolike duzine na toj freikvenciji tako veliki da se otpornik nece pregrijati! To mozda iznenaduje. U prvom redu prisutni su ostaci la t dvometarskog signa- odgovara prikljucnoj vrijednosti kabela. tzv. mo Jednu od mogucnosti da ostvari- uz odnos stojnih valova. teiko postize. oznacen slovom E. A je dvometarski predajnik. Jedan od njdh ce posluziti opisanoj svrsi. Iako je na suprotnom kraju kabela otpornik kojemu je opteretivost samo 2 W. Tu si ramo pomoci na drugi nacm. SWR metar pokazuje maksimum »prema napred«. Uz dobro. Zanimljivo je da se amplitudno modulirani signal moze utrostruciti bez opasnosti za razuanljivost. Frekventno moduliran signal postaje Siri jer ja. a na drugom kraju izmedu sradnjeg voda i vanjskog oklopa. ali frekventno modulirani>al zadrzava dobru kvalitetu modulacije. Njegov izlazni signal preko reflektometra B odlazi na ulaz utrosfcru- vanja postaje nerazuanljMfva. tar« f tacnije Kao cije od 432 MHz unmazanjem. Tranzistori kao umnoiivaSi frekvencije na 432 MHz ri Moderni. B C civaca frekvencije C. moze se ulazna snaga povedati i onda jos malo popravdti oijelo ugadanje. Uzet cemo 30 takvog kabela. neinduktivno opterecenje. To 6e biti onda aiko reflektometar pokaze najimanji moguci odnos stojnih valova. Reflektometar treba da je ukljucen izimedu A i mu Da ne se utrostrudi i devijocibi bdla prevelika. Taj porast potvrduje da su u izlaznom signalu prisutne jo§ i druge frekvencije. po mogucnosti §to blize vriditi smanjiti vec kod dvometarskog nala.1:1. u amaterski improvdziranom ispitnom uredaju. umjetna ili vjes- ta£ka anitena) koja se u razlicltim zemljama nudi na prodaju. treba nastojati da SWR-odnos bude $to jedinicL blize slu&aju. dobre stabilnosti. SWR-odnos postaje obicno veci. Filteri su opisani u poglavlju 22. ali je tako! Ni do antene nece stazati vti£e snaige kroz ovu vrstu kabela! »cirpova«. u 70Hcentdmetar- skom opsegu. udvostru^ivanjem utrostrucivanjem frekvencije. Kad je ugadanjem postigniut maksimum na 432 MHz. Tek tada treba ugadati ostale titrajne krugove. SSB-telefonija poslije utrostruci- Pogledajmo joS jedanput si. »overlay« tranzistopogodni su za postizanje fretkven- yisokofrekventni »vatme»mdikator snage«. uvijek je potrabno iza utrostru'divaSa frekvencije upotrebid sto je moguce bolji filter. Da ne bi bilo smetnja i da se emitiranim ostatkom ne smeta na stanicama koje rade u dvometarskom opsegu.na (*dummy load«. 12-36. To se na tiim frekvencajama. Prvo ugadanje treba izvr&iti uz manju uho su nezamjetljiva. dobro ce posluziti jo§ jedan SWR-metar. treba je sig- da pomocu njega mozemo utvrkada je varaktorski ulazni titrajni krug dobro ugoden. *no dobru laznu antenu pruza onaj isti koaksijalni kabel koji ce nam kasnije sluziti za vezu sa antenom. obicno ne vrijedi za 432 MHz. Gubioi su i zatkn vise/harmonicke frekvencije. Za kabel tipa RG-58/U to je 50 Q. Ipak. prije nego li bude utrositrucen. osim 432 MHz. spojiti dvovatni. na jednam kraju montirati koaksijalnu prdkljuenicu. u idealnom 1:1. Izoblidenja koja se pojavljuju za jednosti .

izlaznom titrajnom 'krugu je od sfoce. E2. Promjenljivi kondenzatori Cz i Cs sl/uze za postiza vezu sa zavanje resonanoije a antenom. koja se pomocu (do 8 pF) ugada na 432 trimera petlja U & hapon frekvencije 432 MHz. Na trastruku frekvencijoi ugodene su zavojnice Lz i Li kondenzatorima Cz i C$. kao mtrostrucivaic frekvenoije ulaznog visokofrekventnog napona (si. kako znamo. da ne propuSta i 144 MHz u odredenoj mjeri. 12-37a). Otpornici Ri i Rs morajtu biti. Anodini tiftrajni krug prve cijevi treba u'goditi na 432 MHz poimocu trimerskog promjenljivog kondenzatora Cz s maksimalnim kapacitetom do 8 pF.6 za 216/432 MHz. Zavojnica Li. 12-37. Dnuga cijev.Utrostru5iva5 frekvencije s cijevima Za utrostm£ivanje frekvencije sa 144 na 432 MHz je mozda lakse nabaviti pogodne elektronske cijevi nego varaktorske diode. Na ulaz sklopa dovodi tse signal frekvencije 144 MHz. ovisno o tranzistorima. Jedno a drugo se moze izbjeci. U njemu je zavojnica L% koja resonira bez dodatnih kooidenzatora. dodatkom posebnog filtera za 432 MHz izmedu utrostrucivaca i amtene. To je dopu&teno ako smo se prethodno uvjerili da utrostru5ivac uz 2eljenu frekvenciju ne proizvodi jo§ i drage vi§e harmoni£ke ill. b) utrostrutivac za 144/432 MHz S/. Umjesto zavojnice sluzi petlja od zice. Lz i La koje resoniraju na 432 MHz. 406 MHz. CuL. Tako na 144 se dobije daleko veca izlazna 12-38 je iskoriste- snaga. na istu frekvenciju. svakako.0 do 1. da se iza utrostruoiva5a freikvencije nepexsoredno priklju£i antena. Ulazni titrajni krug treba ugoditi pomocu grid-dip metra mijenjajuci duzinu zavojnice L2. Jos je bolje atko se iza utrostrucivaca doda stupanj za* poja£anje Moguce nekog ci u*mh» -^ ? r^£/Wv-r^|(-^ =: C6 -L 7 220 1 1 =p C5 r^ snage Tranzistorski umnozivadi frekvencije za UKV: a) udvostruciva. §to je takoder £esto moguce. Kondenzator C4 i ovdje sluzi za vezu sa antenom. ako su obje cijevi istog tipa: MHz W QQE 02/5 ili QQV 02/6 Hi 6939. Cijev Ei na si. L2 d C$. s kapacitetima cijevi. S njoon je induktivno vezana petlja Lt koja se nalazi na ulaziu u slijedeci stupanj. izabrani taiko da se postlgne §to veci izlazni Signal frekveaicije 144 MHz dovodi se preko prikljuicnice U i zavojnice Li na uilazni titrajni krug. a L2 oko 5 zavoja 2ice 1. L3. mora resonirati na f rekvenciju kojai zelimo udvostruciti (216 MHz). Na izlazu je serijski titrajni krug za dvostmiku frekvenciju. 12-37b je slican utrostrudivac frekvencije. na istoj. Na izlazu su tni zavojnice: Ls koja iresonira na 216 MHz. na promjeru 18 man. & Na si. pojacava ovako dobivenu frekkod FM-»telefonivenciju i daje 6 je. Li ima jedan. Ls. na ulazu. i viloj frekvenciji. na 432 MHz. Veza sa antenom je induk- . Tu je opet kapaoitivni djenapona C1IC2 i zavojnica Jitelj Li koja mora resonirati na ulaznu f rekvenciju. je.5 ram.

Kroz posebne otvore str&e trimeri Cs i C*. Petlje Lz. Ls i Le. Pod Sasijom su i sve zavojnice. Na Sasijd su otvori za podnozja cijevi Ei i E2. Oba stupnja stanu na §asiju veHeine 22x7. Jakost anodne *—32 mm—*J n k-32mm— -w "I SL 12-40.5x5 cm. Raspored i sL 12-38. prema skici na si.2 do 13 V. Li i L2 postavljene su tako da je njihova os parasa sasijom. Vidi si 12-38. prikazanim na si. Ei i E2 medusobni polozaji titrajnih krugova za uredaj presu »novah podnozja za upotrebljene dvostruke UKV tetrode tivna. a iz-medu tacke Y i Sasije na1. godenja na antenski kabel. 1240. Kondenzator C$ sluzi za postizanje Sto boljeg prila- struje prve cijevi je a druge cijevi oko 40 ve. prema obliku i metria zastitnih mre^ica je 5 a 9 kod dnuge cijevi. 12-39 i tekst 407 . koje sluze kao induktiviteti Ls. i2-35. mA. Shema utrostrucivada frekvencije 144/432 MHz s pojacalom. poredaaii kroz sredinu sasije. preko Le. a treba ih naciniti od zice 1.H « — o+ieov 432MHZ QQE 02/5 C5 ^^ ? *3Q S/. Cijevi su dvostruke tetrode QQE 02/5 SL ma 12-39. £e- p. 1a. 12-39. Struja mA kod pr- Za cijevi telegrafiju bi trebalo da obje imaju stalan prednapon. lje si. ( c y-f 16 mm Kad je sve ugodeno i kad je pobuda dovoljna moze se voltmetrom velikog unutrasnjeg otpora izmedu tacke X d sasije izimjeriti napon od pon od 2 V. mA oko 26 mA. mm I 16 k-i U ^ mm — 38 — S 2Jl 10mm 10 mm 1 s»l mm dimenzijama. L* } Ls a Ls svojim ravndnama paralelne su sa Sasijom. Glavni dijelovi dolaze u nizu.5 CuL. Oblici i dimenzije za petod zice.

Zato se anodni napon ne smije priklju&ti ako nema pobude. kolikogod bilo zanimljivo za eksperimente. nosti. ba- gradnje. pasivnom neizbjezivi su . diti do frekvencije oko 500 MHz. Za kratkovalne niogradnji freikvencije mogu se upotrebiti. Njihov vlastiti kapacitet sve vice onemoguouje pravilno ispravlja£ko djelovanje. kao i na onim jo§ rvdsima.ga ovdje nema. Oni mogu kod 408 razlicitih proizvoda ove . Ina£e bi anodna staruja bila prevelika pa bi cijevi mogle stradati od pretereeenja. One ved na frekvencijama oko 432 MHz. a osobito problemom da pronade odg)ovarajxnce diode. pomalo se napu&ta u praksi. Gotovi. U novije vrijeme se priimjenjuju druge metode od kojih cemo neke upoznati. te da pri tome zadrzi sve svoje dobre kvalitete. Vecina takvih miksera mo2e rakice« i DBM. Amater je pri sa- takvog miksera cesto suo£en s problemom nabavke feritnih jezgrica potrebne kvalitete. metalnom kuciStu (20xl0x x8 . Utrostrufcivanje frekvencije. Buduci da se radi o mikseru. ^2 Danas ima mnogo takvih mogucod samogradnje do ugradnje gotovih miksera. ty- g £ ~* kW^J Najsavremenije mijeSanjem! i najbolje: Najsavremeniji na6in da se yisokofrekventni signal bilo koje vrste »prenese« u 70-cenitimetarsko podru£je. »br2e«.mm!) sa nozicama za direktno lemljenje na »£tampariu« plo£icu. ali ih je teze tvornicki proizve- sadiie vrlo dobre »§othermetioki su zatvoreni u malom. ne odgovaraju. silicijeve minajatorne visokofrekventne diode.^ubici. je mijesanje. tzv. Danas se za takve svrhe najradije upotrebljavaju dvostruko balansirani mikseri (DBM). onakvi koji mogu sluziti i za mijeSanje u prijemnickna. Bolje su Schottky-jeve (sotki) diode rem za amaterske koje su deni mnogo nabavitti.

da na njegovom izlazu (zajedno ve- TRi (BF173 ili BF na svom ulazu A preuzima dedo 30 MHz) koji treba da ima 80 do 100 mV na 50 Q.2 od koje Ikmetarski signal odlazi na ulaznu priklju^nicu (nozica br. Na ulazu je otpornik od 51 Q zbog sto pravilnijeg neinduksetimetairsdki signal (28 tivnog opterecenja predstapnjeva. 4) dobiju produkti mijeSanja od kojih nas interesira onaj u. Najbolje ce posluzlti specijaML mikser za UKV: IE-800. od prikljucnice B. Za jos bolju filtraciju korisnog signala na izlazu je primijenjen bandfilter sa zavojnicama Le i hi. Prvi stixpanj za pojacanje. ako samo omogucuje rad do ifrekvencija oko 500 MHz. Zavojnice za uredaj. vidi se takav mikser sa domje strane. Pojacan signal pojavljuje se u kolektorskam titrajnom krogu. Nozica br. Ulazna imt zane nozice br. kojim mijeSanja postizu 70-centimetarske frekvencije se putem Oznaka . 12-41. oko 7 do 9 dB. Ima ukmpno 8 no£ica. Specijalni DB^mikser za UKV koji se moze upotrebiti sve do 800 MHz izraduje tvornica » Indus trial Electronics* pod oznakom »IE-800«. kod 432 MHz. Tramzistor 224) Na drugi ulaz (nofcica br. 8). opsegiu izmedu 432 i 434 MHz.vrste biti. preko prilagodnog filtera sa zavojnicom Li. sa tranzistorom TRs (BFY 90 ill njemu slican) dovoljan je da nadoknadi sve gubitke pri mije&anju. Najpoznatiji od njih je sa oznakom »SRA-1« i »IE-500«. Odvojak na hi odabran je tako da izlaz C odgovara impedanciji 50 Q. Da ga izdvojimo. Oba signala. Taj moze biti bilo koji. 1) DB-miksera. mijeSaju se pomo6u cetiri Schottky-dise ode u un»utra§n. dolazi oscilatorski signal frekvencije 404 MHz <oko 700 mV). sa zavojnicom Lu Ona je <u indufctivnoj vezi sa L. pedancija miksera je 50 Q pa je za piilagodenje upotrebljen PMilter sa 12-5). vodimo izlazni signal preiko PMiltera sa zavojnicom Ls* Taj signal treba jos pojacati. zavojnicom L$ (vidi tablicu Na shemi. desetmetarski i oscilatorski. 1 je redovito ozna£ena plavom bojom.josti DBM-a taiko. Tu se dobdje 70-centimetarski signal kose dalje vodi u niz linearnih pojacala (ako je to SSB-signal ili bilo ji Tablica 12-5. On ima na freflcvencijama oko 432 MHz gubitke mijeSanja oko 6 dB. 3 i br. prema si 12-41. si.

No. neSto viSe vata. vrhovi ce siguirno dosizati preko 10 ili 6ak preko 12 W. snage oko 1. moci cemo. da se sjxrijeSi stvaranje izoblidenja i nevolja koje ih prate. Traozistor TRi treba na taj nacfci da postigne mirnu kolektorsku ^r *>» .koji dnugaciji) Hi u niz pojadala klase C (ako se radi o telegrafskom ill frekventno moduliranom signalu). najviSe 4 vata. mozda. Qni su i spojeni kao diode. jiace C12 12. Linearno pojacalo snage za frekvencije oko 432 410 MHz . Hi CI— 12 i C3 12. ima dva stupnja. Kolektori su vezani sa bazama dia se dotranzistorska dioda. ill tranzistore. Kao TRi i TR2 mogli bi se izabrati 2N3866 i 2N5944. alt kakvih? I. bez fcobMcenja. to se moze izmjeriti samo osciloskopom! Na shemi vidimo jo§ d^a trainzistora koji su ozna£emi kao Di i D2. W li oapona na njima Upotrebimo niptr. — kolektotrskoj struji tiranzistora! Uz Sa ulaznom popriblizno 30 dobije se izlazna snaga (na 432 MHz) blizu 2 W. Nesto jaca pobuda je dopustena saano kod telegrafije Hi FM-signala da se postigne izlazna snaga oko 3 W. 12 i C3— stori TRi i TR2 mogu raditi u klasi AB. 1242 i na si. kod FM-telefomije izlazmui snagu i oko 10 ili. Tranzistori mogu biti u razlicitim kombinaci jama. cemo se sa izlaznom (prosjecnom!) soagom od 3 do najvi'Se 4 W. ULAZ 04 7T 22 Dl = D2 = BD135((li sLifiniJ SI 1242. odnosno neka druga dva 1242. Za pojacanje SSB-signala zadovoljit Pojacalo snage koje bi se moglo upotrebiti vidi se na shemi.+ 2_ jrsi^sm. si. na kojim su sve frekvencijama bili ti vati? Pretjerana pobuda kod SSB-signala vodi do pojave »sirokog« signala i do pojave srnetnja svih vrsta. Jedain amater je rekao: »Ja sam i kod SSB »izvukao« 10 vataU Mozda. To se dogacta zato jer pojacalo prestaje biti »linearno<< kod prejake pobucfe. p-rema si. postici kod telegrafije — 2N5944 i ZN5946. 12-43. Pad je vrlo konstantan i moze se »odtmjeriti« potenciometrima Pi i P2 tako da tranzibije tzv. za modulacijske vrhove nema vise »mjesta« u Linearno poja&alo za 432 MHz sa dva tranzistorska stupnja — — u klasi AB Linearno pojacalo.5 (u prosjeku) da signal ostane cist. Za pojacanje SSB-signala moci ce se »ici« do izlazne slidna trarazistora. dakako uz jacu pobudu. budom od mW prosjecnu snagu od 3..

desno). Cs) i zice koja predstavlja induktivitet Ls. La i obje VFP su Sirokopojasne visokofrekventne prigu&nice. Zavojnica Ls je namotana na promjeru od 3 i sastoji se od 16 do 17 bakrene lakirane zice (CuL). C10 koji je ovdje nacrtan je jedan od njih. CuL). tranzistora na hladilu. sa strane je mehanicki detalj koji pokazuje polozaje plocica. sa pri- st 1244. One su jedna s drugom zalem- najdirektnije zalemljeni. 12-44. Treca plo- Na vanjskoj koja nosi potanciometre i fcramzistorske diode. Oblik i velicima bakrenih traka. Plocica A ima na sebi bakrene trake. sprijeda je okomita plocica na kojoj su montirani potenciometiri Pi i P2. B Kondenzatori Cs ti i Ce moraju bi- mm. bakrene trake i tranzistori. provodnog kondenzatora (C10.5 mm. Plocica B nosi 4 provodna kondenzatora. dug 5 mm. bolje se vidi na si.5 am dugacak komad posrebrene bakrene zice.4 do prigusnica 0. Izmedu odredenih tacaka na plocici A i ovih provodnih kondenzatora (po 500 do 1000 pF svaki) montiraju se (koso!) zavojnice Ls.5 mm. montira cica. Ostalo u tekstu 411 . kao i trainzistrujax denzatore i tranzistore i uc'vrscena je na aluminijsko hladilo. provuoene kroz feritni valjcic. To je 2 do 2. polozaj tranzistora i kondenzatora. konljene tako SL 1243.da stoje okomito jedna na drugu (si. Ls. Izgled bakrom kasiranih plocica (A i B) koje sluze za izgradnju linearnog pojacala snage za 432 MHz. namotane sa 23 zavoja na feritnim valjcastim jezgricama koje imaju 6 rupioa. Prva (A) ima dimenzije 135 x 35 mm. Li je mala mm cm UKV starske diode Di i D2.4 mm.5 zavoja ziice (0. Ls i Le. debljiaie 0. induktiviteti Li. vee baikrenim trakama. Ufpotrebljene su dvije plocice od ikasiranog vitroplasta. strani plocice B se ostalo: kondenzatori. stoji paralelno sa plocicom (sL 1243). La i Li nisu ostvareni zavojnicama. Kaiko je i na shemi nacrtano. Na sL 12-43. Posljednja od njih i nije od lektorska prava zavojnica. Pogled na prototip linearnog pojacala prema si 1242 10 do 30 mA. One se vide na fotografiji uaredaja koji smo sagradili. 12-44. prigusnice VFP i drugo. a dmiga (B) 135 X 30 koja ima samo 1. Desno. Sasviin stoga vide se trimerski kandesizatori. debele 2 mm. s pfromjerom priblizno 3. Mima kostruja tiranzistotra TRs naka bude 25 do 55 mA.

nekaim drutgim jacim tranzistorom koji moze raditi na tako visokim frekvencijama. Vidimo da 25 W.klju&iim *nului«.. recimo C25-12 i slidnima. 10W. Pirema tvorni^kim podaci- ma.5 3 6. Snazno tranzistorom. Ono sa ja6am pobudom postaje manje. ti^lavtvornickim podacima V yzzZHH* fZLAZ 432MHz SI 1245.13. . 0+ 12.4 W W W W W je izlaz 5 W. psredvideno je za rad u klasi C.6 1 1. nom. Dvostruko kasirana vitro- plast plocica (83x50 mm) za pojacato snage.6 nacrtani su. 12-45. kod manjih po budinih snaga poja£anje deseterostruko. odnos ulazne (pobudne) snage i izlazne snage je: ulaz 0. nazalost. tako da se za postizavanje izlazne snage od 25 mora primijeniti pobuda sa snagom koja je samo za faktor 4 nianja. 2icama od 500 25 vata Mo2da po dva pF? reduci/raniin ra miniiatiuirna na 70 centimetara mogu Danas postoje toranzistotri koji i kod frekvencija uinu/tar 70- -centimetairskog opsega dati prilidno velike snage. Lineairno pojadanje do tako velike snage nije moguj6e. Jedan od njrifo je MRF618. i ja£alo s drugim ill npn sa 2N5946 T cice. ali ovo smanjivanje W pojacanja ne smeta kod telegrafije kod firekventne modulacije. prema i prepomkama. prema si. 20 W. na jednak na£in inoze se nafciniti poi SL 12-46. UKV Moze pojadalo za telegrafiju i za FM-signate sa jednim kao dodatni izlazni stupanj iza postojedeg primopredajnog uredaja manje snage posluziti All . prema sL 12-45 UKV tranzistorima. 15 W. Snazno pojafcalo za 432 MHz. shema sL i izgled Stampane plo- 12-46. Tramzistor MRF618. nismo imali Na sredu.

koliko nam je poznato. manja grupa nalih amatera je osvojila i opseg frekvencija oko 1296 MHz. tih se frekvencija. Kako dosedi jo§ vi§e frekvencije? to viSe. pojacalo se mo2e graditi i na plodici od vitroplasta. 12-46. preira crteia na si. Do cipu. 12-46 I a a Iako bi kaSirani teflon bio bolji. Raspored gtavnih sastavnih dijelova na plodici. treba probusiti kroz plofiicu. i za rad na tiim rrekvencijama su.i s bo SI 12-47. te kroz tako dobivene rupice provuci bakrenu iicu i zalemiti je s obje strane na bakreni sloj. 12-47. Ona mora biti bakrom kaSirana sa obje strane. Jedna strana ostaje bez promjene. Mjesta koja su oznacena zvjezdioom. Te tsraike de sluiiti kao ulazni i kao izlazni induktiviteti. 432 sa MHz. si. mo ^^\\\\\\\V\<\\V\\\\\V^^ ^JH dijelova) Raspored najvafcnijih sastavnih na plodicd! prikazuje si. nije lagano. Svi trimerski komdenzatori uga- daju se na maksimum iizlaane snar ge dobar SWR-odnos izmedu pobtudnog uiredaja i ulaza ovog po- w jadala. mde u prin- dodi utrostirucavaaajem mijeSanjem. dok ziti se na onoj stmami koja 6e slu* kao »gomja« i na koja ce se mantirati i zalemiti svi dijeiovi raju pripiremiti trake. sastavnih Unatod toga. kao i tadke a i b. bez odi Samogradnjom govarajucih materijala dijelova. kao Opremu oini maJobrojni nabavili kupnjom i 413 .

uredaja. donosimo si. Tu je shema najvaznijeg dijela uiredaja MMT 1296 s kojim rade naki na§i amateri. pomocu diode D. a oscilatorska injekcija sa istom fazom.uyozom gotovih bi nas odvelo talje. MijeSanjem firekvencije nekog dvometarskog signala sa oscilatorskom »injekeijom« na 1152 ali postize se frekvencija u 23- kom. i kao poticaj za osvajamje tih opsega. Ite i Rs za redukciju snage dvometarskog signala. L$.12-48. amateri sami pretezno. Ona ima prednapon. . pobuduje TRi (MRF816). a »specijalisti« se za svoje potrebe i onako sluze i druigom liter aturom. Veda aktivnost na§ih amatera joS vi§ih zapazena je i na opsegu gradili. Tranzistorski par TRi i TR2 (dva tranzistora BFR34A) spojena su ta- Ista tvornica (^Microwave Modules. bit ce o njima govora u posebnom poglavlju (16). frekvencija. Na ulazu je atenuator sa otpornicima Ri. izlazmi trainzistoa: -centimetarskom opsegu. Na taj su* resonator prikljuceni kolektocri tranzistora za mijeSanje. mgodene taimorskim kandenzatorom od po 6 pF maksimalnog kapaciteta. Djelomicno se tu radi sa turedajima koji su ko da dvometarski signal na njiho* ve baze dolazi protufazoio. 414 . Na Li je spojena baza tranzistora TR*. na 10 GHz. LTD«) isporuouje i linearna poja£ala za ove frekvancije tako da se postizu izlazne snage od nekoliko vata. Pnedaleko da u ovoj knjizi ulade- zimo u mnoge konsfcrukcijske dovoljmo prostora. to. Izlazni titrajni kniig koji resonira Bududi da su primo-predajnici. Da on ne bi bio prejak skuzi i to cia je kao R3 u atenuatoru upotrebljen potenciometar. to Nema za na 1296 MHz ima resonator u obliku trake (La). Ovaj tranzistor (opet BFR34A) pojaoava 23 cm signal i preko resonatora sa tra- MHz Za one znatizeljine medu nama. za rad kao linearno poja6alo. Resonator Le i resonator L7 su induktivno vezani i formiraju bandfilter za opseg firekvemcije 1296 MHz.

dosizu neki maksimium. razlikujemo amplitudnu modulaciju (skraceno: AM). frekventnu modulaciju (skraceno: FM) i faznu modulaciju (skraceno: PM). Amplitudna modulacija je u pocetku bila iskljucivi oblik modulacije kojim su se sluzili radioHamatari. araaliza pokazuje da su prisutne tri frekvencije: val nosilac i dvije bocne frekvencije. Modulacijom se. krivulja koja obavlja sve amplitude) slijedi tok niskofrekventnih promjena. amplitudno modulirani sigJedan takav je predocen crt- njom na sL 13-lc. »Taragerwelle« noseci talas) na neki niacin modulira zvucnim frekvencijama govora. Ove tri frekvencije se mogu wlo lako odi- O Takoder ceuposebnim poglavljima biti govora o frekventno i fazno moduliranim sipoglavlju. Iz amplitudne modulacije se razvila posebna vrsta. plast. »onde porteuse«. SSB-telefonije. racUofonijskom podriKyu je amplitudJna modulacija i danas jo£ jedini na5in prenosa govora i glazbe. Pri tome njihova anvelopa (francu- skk »enveloppe« = omot. Prema tome. tome kao nje mora. stalne amplitude i stable frekvencije. Razlog lezi u tome da se amplitudno modulirani radiovalovi mogu primati i najjednostavnijim prijemnicima. u ritou govonnih frekvencija. na sL 13-lb) pojacavaju (+) ili oslabe (— visokofrekventne oscilacije predajnika. sebnom gnalima. Svi nacini kojima se postize amplitudna modulacija idiu za tim da se mijenjanjem neke elektricne velicine (M. biti u ritmu neke niske. razumije se. Od ovih je jedna za 1000 Hz visa a druga za 1000 Hz niza od ventni signal koji frekvencija vala nosioca. prouzrocenih modulacijom (si. Sto je najinteresantnije. Ovdje cemo dulacije. smanjuju se do nekog minimuma i onda ponovno rastu. U srednjevalnom. Mijenja se iskljudivo 415 . i frekvencija i amplituda samog vala nojeliti osnovnija svojstva i nekoliko najtipicnijih primjera amplitutdne mo- sioca ostaju konstantne. za sporazumijevanje rijecima po^enoSenxm po mocu radio-veze. tzv. iznijeti samo naj- jedna od druge pomo6u prijemnika velike selektivnosti. valu nosiocu mijenja ili amplituda ili frekvencija ili faza. Uz pretpostavku da je anvelopa sinusoidaloa i da se amplituda visokofrekventnih titraja mijenja frekvencijom od 1000 Hz. Amplitude VF ti- traja postaju sve vece. potrabno je dia se neki val nosilac (»Carrier Wave«. Pri tome. Pri 7 Na si.) 13 AMPLITUDNA MODULACIJA AMPLITUDNO MODULIRANI SIGNAL Kod (radio-telefbnije. Ovo pojacavanje i oslabljiva- val nosilac sluzi neka izmjenicna visokofrekventna stmija. njoj ce biti govora u po- 13-lb). 13-la prikazan je nemo- duliran val nosilac. se tzv. Val nosilac se kod amplitudne modulacije nista ne mijenja. Analizirajuci visokofirek- ima takvu anvelopu moguce je utvrditi da se on zapravo sastoji od tri komponente. Kao rezultat ovakve modulacije dobije nal. zvu£ne frekvencije.

a) c) ri .

Umjesto krivulje a vrijedi. Ce§de se jadina modfcdacije izrazava m = je m broj koji je redovito od jedinice. pa je: MODULACIJA ™(%) = ^r-100 ili SI. Ovo se moze izbjeci samo tako da modulacija nikada ne prede 100%. koji i dsru- gim radio-stanicama onemogucuju rad. Iz tablice 13-1 vidi se da je kod sim> soidalne. tzv. ona naraste na detverostruk iznos. 13-2. NajdeSce ipak. Jadinu modu- X lacije tada izrazavamo kao omjer: X Amplitudia cialje Y anvelope moofe najbiti je X = pasti Z. Kod porenosa govotra to nije tako. 13-2) pa se kod amplitudne modulacije postizu neSto nize vrSne vrijednosti. Budiuci Ukoliko bi amplitudia anvelope AM-signala premaSila amplitudu samog vala nosioca (Y vede od Z) rezultat za bi iraiSunski iza&ao veci od jedinice ili veci od 100%. Snaga emitiranog signala je bez modulacije stalna. Tako de snaga kod 100% modulacije porasti ukupno za 50%. To ce pa izlazi da je ako u procentima. Kod amplitudne modulacije on normalno moze biti izmedu mile i jedinice. Modulacijska karakteristika predajnika i «(%)- — -100 za napon za jakost struje. Uslijed toga se kanal zauzetih frekvencija veoma pro&ri. Modulacijom se povedava i prosjecna vrijednost saiage koju emitira neki predajnik. Lnace manji zivamo modulacijskim faktorom Hi moduLacijskim indeksom. 13-2). osobito kod amaterskih predajnika kod kojih su izlazni stupnjevi mak- m U praksi bi dolazilo do »trganja« (si.6% veda nego dok postoji sam val nosilac. Tada i efektivna jakost antenske struje predajnika postaje veda. simakio iskorigceni. da je snaga jednaka ummoSku jednoga i dmgoga. krivulja b (si. Ona de kod 100-procentne modulacije doseci cetverostruku vr§nu vrijednost ako je modulacijska karakteristika predajnika linearna (si. njena prosjedna vrijed417 . npr. na nulu. 100-procentne modulacije antenska struja za 22. ako su modulacijom bile izazvane sinusoidialne promjene. Velicinu m na1. To je zato jer je onda amplituda dvostruika i 27 Radio prirufinik karakteristika nije sasvim linearna. 13-lc). Niskofrekventne struje koje piipadaju goyornim frekvencijama imaju razmjerno vrlo visoke »vrhove« koji- ma se postize 100-procentna ali modu- lacija. onda je povedanje i Y smanjenje amplitude envelope i4M-signa<la. dok je u prijemnicima reprodukcija jako izoblicena. »splateri«. Ova iskrivIjenja -uzrokom su pojavi mnostva visih modulacijskih firekvencija. Za sigurnost je dobro drzati se malo ispod te vrijednosti. Osim toga se i na susjednim kanalima pojavljuju vrlo neugodne smetnje. modulacijska oscilacija 13-1 d) i do isferivlja- vanja oblika anvelope.Ako slovom Z oznadimo amplitude vala nosioca (si. Kod X suiusoidalnih niskofirekventnih promjena ce biti = Y.

Tablica 13-1. Utjecaj modulacije na jakost antenske strttje Stupanj modulacije (%) .

Sekundarna strana modulacijskog transformatora mora imati impedanciju koja se izracunava ovako: v*<y) R (kO) = (/ + ^)(mA) fl St. i Amplitudna modulacija anode zaStitne (druge) mrezice 27* 419 . dosli smo do granice koju ne treba prelaziti. h jar Na sL anodne modulacije pomocu kost anodne struje i Jss jakost strurje druge mrezice cijevi E± za virijeme dok nema modulacije. Modulacijski transforimator T je svojom primarnom stranom spojen nia izlazni stupanj 13-3 Ovdje je Ua anodni napon. cijski amodu. dodaje se otpomik R kojim se napon za drugu mrezicu cijevi Ei smanji na potreban iznos. Primarnom stranom je on u vezi sa izlaznim stopnjem modulatora. ISA. svakako.duliranog signala <5e slijediti promjene anodnog napona. i ovu vrstu modulacije kontrolirati osciloskopom i pronaci najpovoljnije radne uvjete za snaznu i cistu modulaciju (vidi u poglavlju 16: »Ispitivanje kontrola rada predajnika«). Izlaznu impedancijo na sekundarnoj strain transformatora maramo prilagoditi impedanciji izlaznog stupnja koji se ponasa kao otpor R za koji vrijedi anodni napon cijevi E (V) R (k£2) = t Ako na ulaz modulatora prikljucimo neki niskofrekventni oscilatoir frekvencije 1000 Hz i ako okretanjem potenciometra za regulaciju ja£ine modulacije ovu pomalo povecamo. Princip takve modulacije vidimo na Ovdje je T opet modulatrans forma tor. je prikazan princip transformatora. Predajnik je tada 100-procentno moduliran pa bi svako dialjnje pojacanje modulacije dovelo do jakost anodne struje (mV) u I anodni napon i anodma struja gornjoj relaciji su omi koji postoje dok nema modulacije. Preko sekundarne strane transformatora T se anoda i druga mrezica cijevi Et napajaju strujom iz istog izvora +U. modulatora. 13-4. Kad dosegnemo takav stupanj modulacije kod kojega jakost anodne struje upravo po£inje da raste. i do stvairanja »spla- na impedancija transformatora T vi) Dok govorimo u mikrofon mora odgovarati cijevima (ili cijeu izlaznom stupnjui samog mo- mora jakost anodne struje ostati konstantna. Kroz njegovu sekundairnu stnanu tece anodna struja triode Ei koja se nalazi u Maznom stupnju predajmika. i dulatora. jakost anodne struje mora u pooetku ostati nepromijenjena. Modulacija anode i druge mrezice Kod tetroda i pentoda moze se i postici vrlo dobra. Brimar- izoblicenja tera«. Buduci da je za drugu mrezicu redovito potreban nizi najxm nego za si. snazma kvali- tetaa aimplitudna modulacija ako se istovremeno djeluje ma ainodu i na drugu mrezicu izlazne cijevi predajnika koja radi u klasi C. Najibolje je.

koliko najvi&e mog[u dati tri plosnate dzepne baterije od po 4. oko 27 MHz. u gradm medii kucama. Vr koliko zelimo za pogon upotrebiti normalne suhe baterije. Na terenu. o uredajima korespondieota. iznosit <5e tada 150 do 200 mV. ovisno o i o vrsti vlastite antene. sve veze odrfavaju ampHtadnom modulacijom!). Preko B* moze — to. da. tj. samo oscilator dobiti struju. u pogodno izabranom »PORTABLE QTH«.5 V. npr. Tu se mogu razlikovati dvije metode: modulacija kolektorskog napona i modulacija kolektorske struje. Shemu predajniika vidimo na si. Predviden je maksimalni pogonski napon od 13. dvometarskog UKV opsega moze se s takvom snagom. ova dioda <Se sprije£iti da struja potede u sve stupnjeve predajnika. ovisno o upotirebljenim tranzistorima. moze se postici QRB od 80 do preko 200 km.— Kolektorska modulacija Od trazlicitih mogudnosti amplitudne modulacije kod tranzistorskih predajnika najce§£e se pxrimjenjuje kolektorska modulacija. Primijenjena je modulacija kolektorskog napona. Na firekvencijama polozaju kao i •^11 i JB nttjffl^ I 13-5. U dovodu pogonske sfcratie za oscilator ukljucena je dioda Du Ukoliko se pogonski napon dovede na prikljucnicu Bs. Predajnik moze imati nialu. donosimo dva primjera takve modulacije. Izlazna snaga OUTPUT. (Usput podsje<5amo da se kod primopredajnika u tzv. skog predajnika 13-6 a pripadajuci modulator. »gradanskom« valnom podruCju. Iako je amplitudna modulacija u amaterskim valnim opsezima danas vrlo rijetka. najviSe oko 400 miW INPUT. na vlastitom pogonsku ako zelimo \\ 1 prijemniku kontroliramo svoju radnu frekvenciju i da pronademo njemo »mje420 . Na na sL sL 13-5 je shema dvometars tranzistorima. u povoljmim prilikama. l -- ig ^3 . Ovo je korisno. racunati sa dometom izmedu 5 i 10 km ili vise.5 V. snagu.

Njezine dvije polovice postizu se najlakse tako da se ovakva zavojnica namata odmah s dvije lice. Objasnjenje i Shemu modulatora 13-6 prikazuje si. Za modulator su stori: predajaiik nesmetamo proradi. Transformatori za tranzistorske modulatora desto imaju barem jednu zavojnicu koja ima odvojak u sredini. pnklju£enim izmedu pozitivnog pola izvora pogonskog napona koji moze biti uzemljen). Tako dobiveni titraji frekvencije 144 slu£e za pobudivanje izlaznog tranzistora.1 mm. Mogli bi poslu2i-ti i BC107. U ova oba stupnja su tramzistori BSJ 63. CuL. dok njegov izgled vidimo na u teKstu All . Oni odgovaraju poznatim tranzistorima 2N708. Njihove kfajeve treba onda spojiti prema ovoj slid. zica 0. »driver«) transformator. Shema tranzistorskog modulatora. 50 {-9V)q 1 1 SL 13-6. medu ostalim signalima. Predvidem je za rad sa bili di- namickim mikrofonom DM. sigurni aia kojoj frekvesneiji resoniBez toga postoji opasnost da neki titrajul krug uigodimo na krivu frekvenciju! Dioda Ds ispravlja malen dio izlaznog signala i omoguduje kontrolu predajnika osjetljivim mjeraim Transformator Ti je tzv. moraju biti i po broju zavoja po svome omskom otporu. nalazi se udvostra£iva6 frekvencije kojim se postize 48 MHz. » — ji i 1« i »§asije« (tj.%c lot tcMf Us H|i. Tik uz limenu pregradu.4 cm2 Primarna zavojnica ima 1200 zavoja. Iza toga. U njiemuj se bristal pobodfcije odmah na 24 MHz. On treba da je namotam na transformatorskoj je^gri tipa EI-36 s presjekom od priblizno 1 do 1. raju. pobudni (»drajverski«. u sredini. U posljednja dva stupnja stavljeni su domaci tramzistori BFJ17. s njene desne stirane je uitrostru<5iva£ frekvencije. Prikljucimo li pogonski napon preko Bi. Sekundaoia zavojnica ima dva dijela ko. 1 A Bo MHz SI 13-7. instrumentom. 13-5). Sto je Uz kvaroov kristal osnovne frek- vencije izmedu 8000 i 8100 kHz malaze se dijelovi koji pripadaju »overtonskom« oscilatoru (si. Podaci za namatanje transformatora Ti i Ts u tekstu si. dioda propu&ta strujo i cijeli sto« 13-9. dva BC107 upotrebljeni tranzii par tranzistora Pojedine titrajne kruigove treba apsorpcionim valomjeroan ill grid-dip-metrom da bodemo konfcrolirati BC141.

15 tih zica. vidi se kvarcov kristal (8. zice 0. imati SL 13-9. Fotografija odaliljaca za 144 MHz na plocici sa Stampanim vodovima. Preko ove. jednaki. Izgled tranzistorskog niskofrekventnog pojacala. 13-7) predstavlja jednu polovicu. Sasvim lijevo.T 13-8. Druga od c do d. koje sluzi kao modulator oda$ilja£a za 144 MHz 422 . To je zato da omski otpor bude sto manji. predstavlja dniigu polovicu sekundarne zavojnice. Pri izradi transformatora Ti dolazi vremeno namataju dvije uz drugus. Limove transfotrmatorske jezgre treba slagati naizmjence. Pocetak druge (c) i zavrSetak prve zavojnice (b) tireba spojiti u tacku Z. tako da se 2 zioe. izolirana slojem tankog papira. smjesten desno od limene pregrade SL vi§e moguce. bez raspora. namata se x 400 zavoja. To je »sredina«. Izlazni transformator 7*2 moze se takoder namatati na transforma- X torsku jezgru tipa EI-36 s presje- kom 1. mm. CuL.00 do 8J1 MHz) u overtonskom oscilatoru za 24 MHz* Desno od njega je udvostrucivac frekvencije na 48 MHz. NajlakSe je to postidi na taj niacin da se isto* cuju baze izlaznih transformatora. dolje.4 do 1. Jedna od ana od a do b (si. Iza njega slijedi utrostrudivaB na 144 MHz koji pobuduje izlazni stupanj. Pocetak prve (a) a zawSetak druge zavojnice (d) su krajevi i Y na koje se priklju- primarna zavojnica. jedna dobije odmah sekundama zavojnica blize zeljeznoj jezgri.7 cm2 On mora .

Ovo moduladje posluziti shema na si. mjeren na emiteni tranzistora TR$ bude oko 7 V. jeve tih zica treba si. Ugajdanjem predaj^ nika treba postici maksimaLni otklon kazaljke mjernog instrumenta. zica zvwdnik: 60 zavoja. Kolektorska struja izlaznog tranzistora u predajniku bila je oko 30 mA. Tt. oznadeo kao »+M«. potenciometrom M t — odabrati tako da napoo. neovisan o promjenama struje u modulatoru. pnmjetiti da je ugadanje pobudtnog titrajnog kruga kritidnije nego ugar danje izlaznog filtera. OuL. PrMjucnica koja je na modulatora oznacena sa » 9 V« spaja se prijemnikom. Pari tome treba antenski izlaz predajnika op- od 50 neinduktivnim otpornikom 60 Q. tj. signal od 1000 Hz tako da predajnik bude modiuliran. Njegov drugi kraj. mA 13-5 i 13-6). CuL. CuL. koji je izgradio bila je izmjerena izlazna VF snaga oko 200 mW. cimo Primarnu stranu transformatora. ved malo pokraj toga. prototipa. koje idu u antenu. prema glasnoci govora. da na tdaz modulatora dovedemo sinusoidalan. Kad prekinemo modulaciju mora se otklon kazaljke malo smateretiti ili Modulator je razmjerno jednoje stavan. ne prejak. Kraspojiti prema tacna sredina namotaja. modulacijski niskofrekventni naponi prenose se na bazu tranzistora TRs. spaja se sa jednako oz- nacenom prlkljucnicom predajnika (si. Na taj nacin se za prijemnik postize fUtrirani pogonski napon. Na taj nacin se postize da amplituda oscilacija. Njegovu mirnu struju treba. gdje se potenciometrom Pi moze regulirati stupanj modtdacije. naj*- Kolektorska struja protice prije kroz tranzistor TRa a onda jos kroz tranzistor TRt. 423 . Overtonski oscilator se obidno nede smjeti dovesti na maksimum. Ako je preklopnik Pr u naortanom polozaju. kod 10. struje. njiti. Umjesto kod 13. 2ica 0. Namatati ga treba ovako: Primarno: 2x235 zavoja. Za njihove eksperimente moze 13-10. Tranzistori TRi i TRs su u pretpojadalu. Za vrijeme govora struja je povremeno narasla na 120 do 180 mA. Drugi stupanj pretpojacala je u galvanskoj vezi s modulatorskim stupnjem.poseban namotaj za modulaciju. uz pogonski napon od 12 V. Osim toga za vrijeme ugadanja izlaznog stupnja predajnika. Takoder je kritidnije ugadanje titrajnog kruga overtonskog oscilatona nego udvostrucivaca firekvencije. odmah sa dvije zice. prikljudenog na opisani nacin kod » 1«. mm. da se dobije potpuno simetnidnog modulacijskog treba motati bifilarno. — Mnogo ih je koji ne vole motati trans formatore. spojen s pozitivinim polom izvora pogonskog napona. Obzirom na to da se napom baterije vremenom smanjuje. neka i modulator bude ukljuden. tj.5 V. Jedan kraj modulacijskog namo taja je uzemljen.25 zica 0. Sekundamo: za 0. Ukupni potroSak modulatora i predajnika bio je oko 60 dok se nije govorilo u mikrofon. o zavojiiicama za ovaj predajnik su na tablici 13-2. Kod YU2BR. 13-7.18 mm. ako modulator koristimo i kao niskofirekventno pojacalo za vrijeme prijema. treba predajnikove titrajne knxgove ugoditi kod neSto manjeg pogonskog napona. bude ovisna o jakosti Latorom.2 mm. Ako smo pazljivi modi demo 13 V (tri plosnate dzepne baterije). Dinamicki mikrofon prikljucen na ulaz modulatora. je primjar amplitudne kolektorske struje.5 V. njegovog pobudnog i izlaznog titrajnog kruga. upravljane modu- mo. ako zelimo da nam oscilacije odtoah »uskoce« dim prikljubaterijui. To demo naciniti tako. uz pogonski napon oko Ps. za modulaciju: 470 zavoja. recis Podaci.

Tablica 13-2. Zavojnice za tranzistorski UKV predajnik (si 13-5) Oznaka .

zavojmice Li. mo2e se Pr prebaciti u polozaj AM. ugoden ma resonanciju u dvometarskom opsegiu tako da izlazma snaga (u opteretni otpomik od 50 Q!) budfe maksimalna. Ovaj ujedno slozi kao utrostru£iva£ trekvencije. otpri1/4 ukupnog broja njenih zavoja (odrediti dip-metroml). ali bez izoblidenja (i bez BCI i TVH). maksimuim 425 . ka~ pacitivmm se putem uizima pobuda like Na odvojak kod za izlazni traaizistor TRi. Na izlazu je filter sa zavojnicom Ls. Taj je najbolje posti<Si uz poloiaj preklopnika Pr za telegrafiju (CW) i zatvareno telegrafsko tipkalo TL Kad je kompletao predajinik ugoden. Sada treba pazljivo pronaci polozaje potenciometara Pi i Ps u kojima ce modulacija biti dovoljtno snazina. Izlazna snaga padme.

»lowar sidebands). vencija od 3699 kHz. tzv. kako je to crtezom prikazano na si. 14-la. »upper sideband«) i donji bocni pojas koji sadrzi frekvencije »ispod« vala nosioca (LSB. »jedian bo6ni pojas«.14 SSB TELEFONIJA PRINCIP TELEFONIJE S JEDNIM predajniku potreban sanno za dobivamje bocnih pojasa. suppressed carriers. Zato je Carson predlozio da se za prenoSenje telefonije visokim frekvencijama iskoristi samo jedan bocni pojas. Ako je. Radio-amateri su ovu zanimljivu tehniku mogli u vecoj mjeri primijeniti tek onda kad su se iza proSlog rata u vojnim viSkovima pojavili kvarcovi kristali pogodni za gradnju tzv. npr. kristalni detek- kod demodulator. jer u njemu val nosilac interferira s boccije — — nim pojasima dajudi one niske frekvencije s kojima je bila izvrsena . kao na si 14-lb. »inforanacija«. ne prelazi ni kod 100-procentne modulacije polovinu amplitude vala nosioca. kod 100-procentne modulacije. amplitudne modulacije pojavljuju iznad i ispod frekvencije vala nosioca nove frekvencije. godine dokazao da je val nosilac u 426 Ako se iz amplitudno moduliranog signala najprije ulkloni val nosilac i onda jo§ filtriranjem odstrani jedan od dva bocna pjojasa preostat de samo jedan bo£ni pojas. od 3701 kHz i donja bocna frek- komercijalnih radionveza kao i kod visokofrekventne telefonije pomo<5u podzemnih i podmorskih kabela (od 1927. od engl. sto znaci »jedan bocni pojas uz potisnut val nosilac« ili. da sam val nosilac ne prenosi nista jer je sav »sadrzaj portnke«. S obje strane vala nosioca pojavljuju se mnoge bocne frekvencije koje formiraju gornji bocni pojas u kojem su frekvencije »iznad« vala nosioca (USB. Za emisiju gornjeg maze se iskoristiti bocnog pojasa (USB) puna snaga pre- dajnika. Znamo da se kod tzv. da svaki od bocnih pojasa sadrzi sasvim jednaku »informaciju«. val nosilac koji ima frekvenciju 3700 kHz moduliran sa 1000 Hz (=1 kHz). Ovdje su val nosilac i tisnuti donji bocni pojas (LSB) toliko poda ih se udaljenim prijemnikom ne moze zamijeniti. koje sadrzi bilo koji bocni pojas. Patentirajuci svoj prvi sistem telefonije s jednim bocnim pojasom Carson je joS 1923. samo polovinu amplitude vala nosioca. Pri tome se val nosilac ne mijenja* Njegova amplituda ostaje nepromdjenjena. Osim toga ce SSB^signal zauzeti samo polovicu opsega frekvencija koje bi ina£e bile potrebne za prenos AM-signala. BOCNIM POJASOM njem (SSB) Oznaka »SSB« nastala je akracetacnije oznake »SSBSC« koja dolaai od engleskog naziva »single sideband. od engl. SSB-generatora. Ovo je bilo uibrzo primijenjeno kod tzv. godine). Kod telefonije dogada se slicno. konacno. pojavit ce se bocne frekvencije i to: gornja bocna frekvencija u bo£nim pojasima i. Za pri j em amplitudno moduliranog signala dovoljan je i najjednostavniji prijemnik. Ove se od frekvencije vala nosioca razlikiuju za iznos modulacijske frekvencije. Amplituda nijedne od frekvencija. Amplituda bocnih frekvencija dosize. kraoe.

a) . J 1 - < < z > .

dak sam val nosilac Pri tome cije +200V SI 14-2. Sklop s dvostrukom triodom za potiskivanje vala nosioca. Ipak. Ovdje se te oscilacije poja£avaju i preko anoda odvode na izlazni titraj ni tkrug sa za/vojnicom Lz. Sheme i piimjeri koje ovdje donosimo imaju zadadu da olaksaju rad naprednijim i dskuisnijim graditeljima i.NF transformatora T. Ako se na ulaz ovog sklapa s dvije triode dodsi jo§ i niskof rekventni signal. pojavit 6e se bocne frekvencije. Buduci da i pojacane oscilacije na AM W f W predajnika postaje jeftiniji od buduci da otpada cijena velikog modulatora koji je za amplitudnu modulaciju takve snage ve6 prilicno skup. Qsim toga se od graditelja SSB uredaja <trazi i vece znanje i upotreba skupljih mjernih instrumenata. JoS uvijek je predajnik za telegrafiju najjeftiniji. (DSB — double tzv. preko . POTISKIVANJE VALA NO^IOCA r ' v^ Potiskivanje vala nosioca triodama Iz iiir > oscilatora VF (sL 14-2) / s doi vode se preko kondenzatora Ct Cs oscilacije frekvenoije jedna- se u ritmu niske frekvenkvari simetrija: kad mrezica jedne ftdode postaje jace negativna. mrezica druge triode postaje slabije negativna i obratno. »balans-modulator« Hi DSB-generator. Ovaj se sastoji od dva statora i jednog rotora. ne zelimo obeshrabriti' one Ikoji zele da sami grade svoju radio-stanicu za SSB-telefoniju. SSB predajnik kom amplitudom zice i fazom na imre- obih trioda u cijevi ECC82. Negdje oko 150 do 200 danas cijene postaju podjednake. Bududi da je idealna simetrija dvaju tiiodnih sistema samo djelo- micno mogu<5a. \ AM obim anodama dmaju opet istu fazu. U idealnom slu£aju. nece se ni u slucaju resonancije na izlaznom titrajnom krugiu pojaviti znatnije amplitude frekvenoije /. ujedno. Kod malih snaga je cijena dava£a za noza od onih za SSB. Izlazeci iz jednog rotor ulazi u drugi stator taiko da se s jedne strane citet diferencijalnog kondenzatora kapasmanjuje upravo za toliko ko~ liko se s^druge strane povecava. Za jo£ vece snage oko 350 i vi§e. ako su obje triode sasvim jednakih svojstava. izlazni napon frekvencije / je jednak nuli. Kad odaSilja£kih uredaja za telefoniju cijena ovisi o snazi i o sistemu telefonije. treba male. Zato ce se na izlaznom titrajnom knugu pojaviti i resonancijom pojacati bocne frekvencije. Ovdje se to dodatnim ddferencijalnim positive kondenzatorom CD.Najveci nedostatak 'kod SSB uredaja je <taj da su razmjerno vrlo skupi. sideband) 428 . nepredvidljive razlike naknadno »simetrirati« ill »izbalansirati«. da onima koji imaju gotove SSB uredaje omoguce raaiumijevanje i bolje koriStenje ove zanimljive tehnike.

s dvije diode i prilagodenjem poanocu transformatora moguce je na£miti na dva naoina. Kod NF se uvodi niskofrekventni. sutnosti VF napon kojega se preko zavojnice Ls. modulacijski signal. Visokofrekventna »injekcija« se dovodi istom fazom na oba emitera. all svi potjeSu na neki nacln od onoga koji vec* odavno pouzdano radi u razlicltim primjenaima visokofrekventne telefonije. Potenciometar od 100 Q sluzi siraetriranju struja koje teku kroz tranzistore. primaju na svoje baze niskofrekd Dva ventni. Izlazni titkrug je kapackivndsm putem vezan na diodni sklop.ostaje stiie (potiisniut. crpe potrebna visokofrekventna struja. rajni Izlazni titrajni krug se moze spojiti i u seriji s diodnim sklo- pada oscilatoru velike +12V»- stabilnosti iz ®M? SL 14-3. 14-5. Bez niskofrekventne moduilaoije treba. 14-4) na koje se dovodi i visokofrekventni (VF) i niskofrekventni i(NF) napon. Maiksimalno potiskivanje vala nosioca fpostize se ugadanjem kondenzatora Cs. Jednu od mogucnosti vidimo na 14-3. i to paralelno s njime. Preko L* moze se dobiveni DSB^signal odvesti dalje. si. Resonancija se potitrajnog ogadanjem dzlaznog kruga dvostrukim promjenljivim kandenzatorom C4/C5 tako da. Na izlazu nema vala nosioca. preostaju mnogo r frekventmim tranzistorskim pojaealima. Titrajni krug L1C1 pri- samo oba bocna pojasa. Tranzistorski DSB-genera- SI 14-4. DSB-generator sa stalne diode cetiri kri tor (batons-modulator) 429 . TRi i TR2. tipa tranzistora. Izlazni titrajni krug ima zavojnicu Lz i dvostruki pramjenljivi komdenzator C$/Ce. diferencijalnkn kondenzatorom CD smanjitd eventualmi prisutnost ostatka vala mosioca na minimum. izlazni koji potjece od bocnih frekvencija bude maksimalan. To su catdri diode {si. ostavljajuci C4/C5 ma mini. Dodatni kondenzatori Cs §to Cd skoie postizarvamju kapacitivne simetrije na izlazu. a kod VF visokofrekventni signal. BalansKinodulator. Transformator T odgovara oniima za pobudivanje izlazmog stupnja u nisko- vrsta. Prvi od njah je prikazan na si. ili DSB-generator. i tacnije Diodnl balans-modulatori Tranzistorski DSB-generator Ddodnih balans-onodulatora ima Tranzistorski DSB-generator je moguce sagraditi na mnogo ma£ina. istoga jednakog strujnog pojacanja. Za razliku od ranije opisanih sklopova svi balaos-mddulatori s ddodama imaju znatno ni±e impedancije i zahtjevaju posebna prilagodenja. u priniske frekvencije.

Kondenzator Ci -mora pri tome nesmetano propustiti visokofrekventne struje. prema si. Upotrebljene su dvije kristalne. pomaSaju u propusnom neka U zapornom smjeru diode propustaju Sto manju struju. tzv. 14-6. Niskofrekventne struje prolaze prema diodnom sklopu kroz sekundarnu stranu (L&) visokofrek- ventnog transformaitora L1/L2. 14-7. kod »faznog« naoina za dobivamje SSB-signala potrebna su dva jedna'ka balans^modulatora. Opisane DSB modulatore s diodama nije mogude dovoljno spretno upotrebiti za ovakvu swrhiu. smo opisa- tor s dvije kristalne diode pom i sekundarnom stranom nisko- frekventnog transformatora T. 430 po svojdm sivojstvima odgovaraju mikserima kod kojih je potisnuta oscilatorska ifrekvencija s time. 188). . SI. Zbog toga se za DSB modulatore s potiskivanjem vala nosioca mogu upotrebiti i sve vrste dvostruko halansiranih miksera (DBM) koje smo ve6 upoznali (str. Izlazni titrajni krug ima dva jednaka kondenzatora Cs i C*. 14-5. da jedna od frekvencija koje se mije§aju ima nisku. s dvije diode. paralelni sklop T s traosformator Niskofrekventni sluzi za prilagodenje. Njegov kapacitet je zbog toga 330 do 1000 pF. Potiskivanje vala nosioca tzv. Transformator prenos od 1 8 do : T 1 : redovito ima 12 kod uredaja SI 14-6. Zavojnica Ls ima obicno 3 do 4 zavoja i smjeStena je uz hladni Okraj zavojnice Lu Visokofrekventni napon na Ls neka bude izmedu 3 i 4 V. serijski sklop elektronsskim cijevima. Paralelno njegovom sekundarnom stranom se nalazd kondenzator Ci (330 do 1000 pF) kojemu je zadaca da nesmetano propusti visolkofrekventne struje. Kako cemo de. SI. Mnogo su pogodniji diodni generatori DSB-signala. ali potpuna jednakost u tome nije neophodna zbog niske impedancije cijelog sklopa.kasnije vidjeti. Di i D2. koje li. pomocu kojih se na radnoj frekvenciji postize resonancija i istovremeno simetricnost. Osobito je vazno da se s : jednako simjeru. Jednostavan balans-moduta- DSB^generatori. kako je nacrtano ma si. zvucnu frekvenciju. Potiskivanje vala nosioca s dvije diode. 14-7. gemianijeve diotzv. U tranzis tor skim uredajima taj prenos iznosi oko 1 4. Geimamijeve diode Di i Dz moraju imati podjednaka svojstva.

Njegove se oscilacije odvode u DSB-modulator. kako je to prika(si. Ovdje se val nosilac potisne. mo mo2e po MIKROFON . Na btok-shemi (si. Preostaje samo jedan jedini bocni pojas. Dobiveni DSB-signal vodi se dalje ili kroz filter koji propuSta saimo gornji ili kroz filter koji propu&ta sa- U svakom SSB^generatoru mora val nosilac. SSB (engl. U SSB generatorima »filterskog tipa« to se postize vrlo velikom selektivzano na blok-shemama tioSou pojacala koje slijedi iza balans-modulatora. vidi- da je mikrofon priklju£en na donji bocni pojas. itj. potisnu-tog bocnog pojasa. U njemu nema mi vala nosioca ni dmgog. Generator VF vala nosioca je osciniduje lator velike stabilnostd. Redovito se volji odabirati ili jedan ili drugi signal. 14-8). mo | 14-8a). ineki nacin odstra- se najprije odstraniti Zatun treba na niti i jedan od bocnih pojasa.SSB GENERATORI u SSB pomodu Pretvaranje DSB-signala filtera niskofrekventno poja£alo koje ograopseg zvuCnih frekvencija tako da se poja£aju samo one koje nisiu nize od 300 ill viSe od 3000 Hz.

Diode Di i D2 pripadaju jednostavnom balams^modulatoru za pot tojskivanje vala nosioca i dobivanje DSB-signala. kakav se moze naci u malim tranzistorskim prijemniciima. Tu ce se SSB^signal »prebaciti« na bilo koju frekvenciju zahvaljujuci posebnom varijabilnom oscilatoru. ili znatno vi£a. jedan za potenciometrom od 1 kQ i trimerskim kondenzatorom C2. Niskose napon »dozira« potenciometrom od 5 kQ koji je spojen biti f rekventni na sekundarnu stranu transformatora Tu Ovo je mali pobudni niskofrekventni rom tranisformator sa omjetransformacije oko 4:1. 14*9. Tranzistorski SSB-generator koji odgovara blok-shami na si. modi <5emo dobiti donji bodni pojas (D).5 kHz). Ranije je to bilo oko 50 kHz «sa filterima koji su se sastojali od posebno kombiniranih titrajnih krugova (bandfiltera). Ako ovaj kristal preklopiiikom zamijenimo s drugim. AB ili B. sluzi kao oscilator. 14-8b pokazuje nacin kako se moze sagraditi jednako dobar SSBnpredajnik na jeftiniji naCdn. Ostali dijelovi SSB-predajnika ostaju itsi kao i na preda&njoj blok-shemi. SSB-signalima se naime ne moze povedati frekvencija obidnim uimnaizanjem jer se on ne sastoji od jedne. vec od cijelog snopa frekvencija koje su u takvom medusobnom odnosu kaikav odgovara modulaciji. Zato 6e od dva bocna pojasa koji nastaju u modulatoni. npr. Njegov kapacitet treba odrediti pokusom. potrebno je SSB-signal odvesti u neki stupanj za mijeSanje. Tako se i amplitudni odnosi izmedu pojedinih komponenata SSB-signala nece prof tome induktivitet zavojnice Li treba ugoditi tako da kolektorski titrajni krug prvog tranizistora resonira blizu 9 moze taj se nacin kristala jednako dobro osciliraju. Promjena frekvencije SSB-signala pomocu dakle transpozicijom. U pravilu se SSB-signal proizvodi na onoj frekvenciji za koju postoje pogodni filteri. One mogu pripadati normalnom medufrekventnom trans- MHz. Jedan oscilira »ispod« a drugi »iznad« opsega SSB-filtera. ostavlja odnose unutar samog SSB-signala netaknutim i razumljivost nije promijenjena. TRi.»sinigle sideband^ cit.5 kHz) on proizvodi val nosilac kojim ce se dobiti gornji bo6ni pojas (G). skuplji su od dva oscilatora za val nosilac. Blok^shema na si. On sadrii uikupno Sest tranzistora tipa N-P-N. Om svi mogu biti silicijevi planarni tranzistori. a drugi za izdvajanje donjeg bocnqg pojasa. »singl-sajd- bend«). 14-8b unutar nekog od amaterskih kratkovalnih opsega. Tu su dva VF oscilatora koji sluze kao generatori vala nosioca. Da se i»dode« na radnfu frekvenciju Mogjude je odabrati ili frekvenciju jednoga ili frekvenciju dmgoga od njih. oko 9 MHz. Poka- 432 . Dva filtera. Pomocu kvarcovog kristala Qi (8998. mi jeniti. U takvim pojacalima postoji proporcionalnost izmedu ulaznog i izlaznog VF sigfiala. Ako se ulaznom signalu amplituda podvostru£i bk ce izlazni signal takoder dvostruke amplitude ltd. Zaivojnice Li i L2 nalaze se u zajednidkom oklopnom loncu. Q2 (9001. lineamim pojacalima koja moraju raditi u klasi A. mozemo sagraditi prema si. Razumije se da i same diode moraju rira Sto slidnijih svojstava.7 MHz. Prvi tranzistor. Da se postigne resonancija na 9 MHz treba ugradenom kondenzatoru izvana paraielno dodati joS neki kondenzator. DanaSnji SSBngeneratori slu- ze se valom nosiocem kojemu je frekvencija izmedu 300 i 500 kHz. Daljnje pojacanje signala postize se u tzv. kroz filter u prvom sludaju prodi samo gornji (USB). VFO-a i stupnja za mijeSanje. Na da oba postidi formatoru za 10. Ovaj se stupanj simet- izdvajanje gonnjeg. a u drugom sludaju samo donji bo5ni pojas (LSB). Pri Umnazanjem frekvenci- je bi se ovi odnosi toliko poremetiil da bi signal postao nerazumljiv.

28 Radio priru&iik 433 .

Propu&teni bocni pojas prode gotovo neoslaibljen (priguSenje je ananje od 3 dB) pojaSa se tranzistorom TR$.0 MHz. SSB-generator u kojemu je primijenjen tzv. Kod Mi je priklju£ak za dinamiCki mikrofon. D< * R1NGM0DUUTOR F*MEHAH&<I Rtre» (COLLINS) 0/l/» tts 14-11. a srednja firekvencija 9. Ovo je filter u kojemai ima pet kvarcovih kristala. Propusni pojas za granice od 6 dB mu je 2. 03. zalo se cama Li i Ls. D 2. U torn filteru se ne^eljeni bo£ni pojas moze potismuti za viSe inego 45 dB. 14-10. filtera u MF Ukljudivanje mehanidkog pojadalo s tranzistofilter rima.St. »prstenasti« Hi »ring-modulators s cetiri diode. Zai vojnice Ls i Li odgovaraju zavojni- da su u modulatoru sasvim dovoljna dva tranzistora TRs i TRe. F=mehanicki (Collins) Dobiveni DSB-signal poja£ava se tranzistorom TRs i Salje kroz selektivni filter »XF-9A«. SSB-signal koji je prisutan u kolektorskom strujiiom krugu trail* zistora TRs ima srednju frekvenci- D1. Za potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa sluzi SI mehanidki 434 filter F .5 kHz.

ju od 9 MHz i treba ga dovesti u jedno od amaterstkih kratkovalnih podrocja. Glavni stupnjevi ta'kvog SSB^generatora su prikazani na si. Ako srednja frekvencija filtera iznosi 455 kHz. da- kako. Zavojnice Li i Ls pripadaju medufrekventnom bandfilteru koji resonira s kapacitetima kondenzatora Ci i serijom kondenzatora Cs.0 do 14. prema tamosnjoj bi posluziti i si.1 ili 3. Kristalni filteri za oko 455 ili oiko 500 kHz koji za SSB imaju propusno podrucje siroko 2.8 kHz. Di. Filter koji ima dva kristala u drzacu »FT-241-A«. kristal MHz. samo jedan. Izraduje ih tvornica »Collins«. Ovakvome filteru odgovara prvi dio sheme na si. bilo u opsegu od 14. razuimije se. tj. a kristal Qs za frekvendju od 456.35 kHz. D 2 Ds i D*. Razumije se da onda svi titraj- nekadasnjih tipa »FTnjihove frekvenciiz 28* 435 . mehani&ki filteri. oscilatora Shemu odgovarajuceg ventnim oscilatorima. je u niiskofrekventnom pojacalu iz kojega se pojacane audiofrekventne struje vode u poseban sklop od cetiri diode. Treba ga mijeSanjem transponirati u zeljeni amaterski opseg. Tranzistor TRs sluzi kao oscilator kojemu je filtrira i frekvencija odredena ili s kvarcovim kristalom Qi ili sa Qa. Simetriranje i maksimalno potiskivanje . promjenljive frekvencije (VFO) donijeli smo u poglavlju o visokofrek- tvornickim SSB^predajprimopredajnicima se mogu naci tzv. 14-10 mehanicki filter je spojen izmedu dva tranzistora. na toj slid. kondenzatori Cs moraju imati dvostruk iznos kapaciteta kondenzatora Cu mogao u SSB Kvarcovi kristali Qi i Qs neka imaju frekvencije koje se medusobno razlikuju za 1. 455 kHz. u kojemu je zavojnica LsJ treba se samo promjenljivim segu od Qi mora biti bruSen za frekvendju kondenzatorom ugoditi ili na jedan na drugi od ova dva opsega. potreban oscilator odredene frekvencije i pose- amo pojacanje. Ako su to kristali vojnih viSkova. Otuda takvom sklopu ime: »prstena!sti« ili »ringmodulator«. Ako su zavojnice Li i Ls jednake. Preko zavojnice Le vodi se onda SSB-signal na daljnje stupnjeve za lineili od 453. Tada se. da se signal i viSe nego jedanput transponira: mozda najprije u opseg od 3.5 vala nosioca postize se potencicxmetrom od 100 Q i trimerskim kondenzatorom od 50 pF. na radnu frekvenciju predajnika.4 do 1. osobito za rad na viSim opsezima. Da se to postigne bit ce potrebno. Tranzistor TRi. mogu se — po zelji — DSB-signal kom filteru F dobiti izlazne frekvencije bilo u op3. Ako su njegove frekvencije izmedu 5 A 5. Za svaku transpozinjoj ciju je. a gradeni su za razlicite frekvencije i razlicite sirine propusnih podrucja. 198. a odavde onda dalje u ostale opsege.5 MHz. Najpoznatiji su oni za frekvencije U nekim i nicima ban stupanj za mijeSanje.5 MHz. 14-12. Izlazni SSB-signal ima srednju frekvenciju koja je jednaka sredfrekvendji filtera F. Na si.5 do 4 MHz. Dobiveni se u mehani£dalje pojacava traa> zistorom TFU. ove diode su tako orijentirane da cine zatvoren krug ili prsten. generatorima. Obzirom na razmjerno visoku djenu mehanickih filtera amater ce upotrebiti samogradnju U poglavlju o prijemnicima pokazali smo kako se mogu kvarcovi kristalni filteri naciniti na razmjerno jednostavan nadn. u drzacu -241-A«. predvidenih za veze telefonijom. Izlazni titrajrni krug. s uz filter mora raspolagati dva kvarcova kristala za genera- tor vala nosioca koji moraju imati odredene frekvencije za jedan i drugi bocni pojas. mozemo je izabrati prema uputama na str.65 kHz. Kako se vidi.1 kHz uz vrlo dobro potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa. 9-32b. Tome sluzi tranzistor TRa u kojemu se SSB-signal mijeSa sa oscilacijama iz nekog VFO-a. 14-11.

Tc2 o SI. Kvarcov kristalni filter za SSB sa detiri kristala tipa »FT-241-A« Hi slicnima ni krugavi u filteru nirati na frekvencije stala.SI 14-12. dobit b) I I ' \ o \J I o * JC ta 1 ZZZ rin . b) sa Selektivni fitted s kvarcovim kristalima: a) sa detiri kristala cetiri do sest kristala u jednom filterskom stupnju. c) sa ukupno osam kristala u dva filterska stupnja 436 . 14-13. u dva filterska stupnja. 14-12) dodamo sve sto se nalazi na lijevoj. moraju resokri- odabranih Ako na desnoj strani ad titrajnog kruga L$Cz (si.

povecati strmina krivulje resonancije filtera. 2. Qs=466. biti u istoj izmedu 1 frekvenciji razlikovati najvise za 10 ili 20 Hz. kao i sa Ls d Le moraju biti macinjeni tako da propustaju iste frekvencije. mogu se naci i u poglavlju o pri- jemnicima (str. Pairalel- — SL cije 14-14. 14-13a. namijenjenim za CB-stanice (tzv. koji su jednako oznaceni smiju se po 1. koristiti Q Q 4 5 =468.f kristalni filter vrlo dobrih svojstava. 14-13c. Titrajni krug LCs mora resonirati u istom podrucju.96 kHz. kao i s kvarcovim kristalima. pa u praksi gotovo s jednakim us- Nekolifco shema i podaci za selektivne medufrekventne filtere s kristalima »FT-241«. Uz kvalitetnije filter je siru cova kristala koji svi imaju istu frekvenciju i koji su montirani u takvom drzacu koji se moze lako otvoriti. 14-13b nece za vecinu nasih konstruktora biti dosezan. Ovu razliku ce se najverovatnije morati postici opreznim brusenjem same kristalne plocice. Ipak ga s da kristali napomenom donosimo od Qz do Qg sluze za potiskivanje frekvencija izvan propusnog pojasa koji je odreden kristalima Qi i Q2. Q*=470. Kristali Qi imaju za 1. Umjesto ovih kristala mogli bi d drugi s takvim razlikama frekvencijama.67 kHz. Ako je frekvencija kristala Qi jednaka frekvenciji kristala Q4 (si. =461. 1 do 5 pF. Q3=462. ta- Primjer filtera na si.81 kHz. Dva i dva kristala moraju imati sasvim jednake frekvencije (na 10 do 20 Hz).8 kHz nizu frekyenciju od kristala Qs. propusni pojas filtera je do 3.5 i moraju kQ. npr. impedancija 0.52 kHz.ll kHz. To su vrlo veliki zahtijevi i zato je teSko na£initi takav filter.5 kHz uz veliku strminu bokova krivulje resonancije. Osim toga po dva mrezi od cetiri. medu Po naka dvije mreze s dva i dva jedkristala ima falter na si. Druga£iji filter s £etiri kvarcova kristala vidimo ma si. iako je selektivnost vrlo dobra. Kondenzatori Ci i C2 su trimeri pomocu kojih se moze. kao i kristali. Razlika izmedu dva para neka bude 1. kristala tih inogu. za povecanje strmine bokova krivulje resonancije. jer zahtjeva previse razlicitih kristala. Ls i Li. jednostav- Tko moze nabaviti cetiri kvar- Ovisno o kvaliteti titrajnih tit- krugova. Bandfilteri sa zavojnicama Li i L2.8 kljucna niske. iznosi 2 do 3.8 Kvarcov filter za frekvenoko 9 MHz sa detiri kristala i pjehoroi mo<5i posluziti niji filteri. ovisan o izboru frekvencija kristala. dodavajuci neSto kapaciteta (2 do 6 pF) paralelno kristalima koji imaju visu frekvenciju. Ulazna i izlazna pri- W2CVI. Neke prednosti mogle bi se utvrdi- mu ti ce samo mjernim instrumentima.37 kHz. 197). Kristali koji su oznaceni sa Qi razlikuju se od onih koji su oznaceni sa Q2 za kristala kHz.5 kHz. »gradanski opseg«). 437 . no s kristalima Qz moze se dodati malen kapacitet. 14-14) mora frekvencija kristala Q2 biti jednaka frekvenciji kristala Qs. Propusni opseg. Dva i dva kristala imaju iste frekvencije. ukoliko demo su svi titrajni krugovi ugodeni »na 1° maksknum«. Frekvencije koder moze nadiniti dobar filter i za medufrekvencije vise od 3 MHz. biti slijedede: prema Qi=464.6 do 2 kHz. »FT-243« ill rajne krugove slicni.

Na izlazu tog modailacijskog poja£ala je potentio- & meter kojim se moze tenzitet modulacije. vala nosioca. jednako kao pri- Kampletno niskofrekventno namotan je trvfilarno. Mikrofon Mi je premosten kondenzatorom Ci koji. sprjecava prodor visokih frekvencija u NF pojacalo. cemo najmanje u stupanj za mijeSanje. medu- sobno upredene tanke zice. tvornicki kvarcov kristalni filter s pripadajucim kristalima za oscilator vala nosioca. Shema takvog uredaja je na si. guSnica VFP i kondenzatori i Cz. Produkti mijeSanja sadrzavaju DSB-signal.Primjer savremenog filterskog SSB generatora Pri gradnji SSB^generatora imat brige oko ugadanja. zajedno su namotane na prstenastu feritnu jezgru. tj. Shema SSB-generatora. signal u kojemu postoje dva bocna pojasa. u Visokofrdkventni Ti transformator rnodulacijsko pojacalo izgradeno je oko operacijskog poja6ala tipa 741. -XF-9A«). Tu se sastaju niske frekvencije iz modulatora sa visokom frekvencijom tzv. *-AsiStSu 1 [8 r-nm^ m 1K TRt >-r»v /C\TR2 m + XF-9A IZLAZ (SS8) +12V SI 438 14-15. stavljeni su tzv. Ukupno (ili zavoja 15 je namotano 3x15 »trifilarnih« zavoja). pogodnog za samogradnju. ako upotrebimo gotov. 3N200 ili sli&ii) On propusti samo jedan bocni pojas i na njegovom se izlazu pojavljuje 6ist SSB-signal. regulirati int Tackicama su oznaceni krajevi zica na po£etku trifilarnog namotaja. »KVG- Tranzistori MOSFET* dva TRi a TRs (40673. dok je val nosilac potisnut. 1445. Opis u tekstu . Tako dobiven DSB-signal pojaca se tranzistorom TR$ i onda salje kroz kristalni filter (npr. Tri. balans-modulator.

»faznog tipa«. Njegova frekvencija bi trebala biti 9000 kHz. (USB) stalnog oscilatora. ili odaberemo preklqp: dobijemo ili gornji i tredi kontakt. Tranzistor TR4 se moze dodati za vracanje vala nosioca. SSB generator! faznog tipa Njegov kolektor moze biti priklju£en ili kod A ili kod B (na Pz). Ako nema modulacije. Buduci da i falter »XF-9A« prigu&uje la nosioca. treci kvarcov kristal (nije nacrtano!) Qs. 439 . mogli raditi legrafijom (CW). na izlazu se pojavljutje val nosilac. Tada Ibi. Sto tranzistor jafie propu&ta struju to de nesimetrija biti veca i val nosilac Sasvfcn je drugaidiji princip na kojemu se osniva rad SSB-generatora tzv. a simetrija u stupnju sa TRi i TRs je pokvarena. Prema tame koji kri- Potendametrom stici stal (Qi ili Qs) nikoxn Pti. prekidajudi rad tog kri- mku Pn predvidi da se ukljudd donji bo£ni pojas (LSB). 14-15 prema shemi na si P2 moie se'posimetrija i dobro potiskivanje vala nosioca koji stize iz oscilatora (TRs i TRe). Njegov intenzitet se jednostavno moie regulirati potenciometrom P3 kojim se tranzistor TR4 vise ili manje »otvori«.SI 14-16. Kod ovih se iskoiiStavaju fazni odnosi izme- na izlazu jadi. Izgled stampane plocice (9x9 cm) za gradnju SSB-generatora. 14-16 i sL 14-17. dobro je frekvenciju var da se preklop- du vala nosioca i oba bo£na pojasa koji nastaju pri modulaciji. Izgled Stampane plocice a te- raspo- red sastavnih dijelova za ovaj SSB-generator vide se na si.

O rezultatu takvog zbrajanja odlucuju i faze i amplitude. primJsek-4 : 1 :Ts=10 \iH. T2=10 \iH. 14-18). trifitarnih 0=13 Raspored sastavnih dijelova na plocici prema si 14-16. Dovoljno pojacan. nosioca.+ttV- -2* 100 % »4o mm FILTER [XF 9A iti XF 9B) IZLAZ 1 v 10nJ^ 1K TOOK T^ Pt1 I 7 inni/ ^+<nn+$fr JMfc ZD (9.1V)' 100n 2^PF X "5l00n SI 14-17. u dva podjednaka vala po jedan DSB-signaL Sastavljanjem DSB-signala A i DSB-signala B oni se zbrajaju. svaki u posebnom modulatoni. niskofrekventni signal dijeli se u dva jednaka signala koji se jedan (A) od drugoga (B) razlikuju sanrio po fazi. I ovi se moraju medusobno razlikovati u fazi za 90°. prim. oni koji su u oba signala sadrzani u izlazi . Jedan od njih moduHra se niskofrekventnim signalom At a drugi niskofrekventnim signalom B. kao i u modulatoru B. zgodno odabranoj frekvencijL Njegov izlazni signal takoder se cijepa sluzi u dva 440 dijela. u njemu nastaju niskofrekventne (audiofrekventne) struje kojima se opseg ogranici izmedu 300 i 3000 Hz (si. na feritnom prstenu mm (in=125). potiskuju se valovi nosioci pa iz oba modulatora Visokofrekventni oscilator koji kao generator vala nosioca moJe oscilirati na radnoj frekvenciji predajnika Hi na nekoj drugoj. Fazna razlika treba iznositi 90°. upredena zica. Ti=15 zavoja. T2 i Ts na toroidima 0=13 (\n=10) mm Kada se tgovori u imikrofon.35 mm CuL. T)a ce se titraji koji su u oba signala sadrzani u jednom bocnom pojasu medusobno pojacavati i. 0. U modulatoru A. istovremeno./sek= =2:1.

.

442 .

P4 i Ps. I ova se pokazala kao vrlo dobra. smjesten je zajedno sa La u jednome.0 i 5. Ove napone mozemo izjednaciti potenciome- U prvom je naciniti Buduci da su oba moduisti latora piukljucena na titrajni krug sa zavojnicom se ovdje zbrajaju i Ls. ovisno o polozaju dyopolnog preklopnika X. u kojima se nalaze i frekvencije za odrzavanje amaterskih FONE veza. Niskofrekventni signal A. Niskofrekventni naponi NFi i NF2 razlikuju se po fazi za 90° za citav opseg frekvencija izmedu 300 i 3000 Hz. Zavojnice L2 i L* dolaze uz hladni kraj zavojnica Li i L3. 443 . na Visokofrekventni naponi bandfilteru su kod resonantne frekvencije po velicini jednaki. Preostaje SSB-signaL Zavojnica Le je namotana preko sredine zavojnice Ls i ima cetiri puta manje zavoja. Titrajni krug sa zavojnicom Lz takoder resonira na 9 MHz i s onim prvim sacinjava kapacitivno vezani bandfdker za ovu frekvenciju.5 do do 4. Ista razlika faze ce postojati i izmedu visokofrekventnih napona koji se preko L2 i L4 dovode balansnim modulatorima. Potenciometrom Pi regulira se jakost SSB-signala. Za optimalno potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa treba se posluziti i potenciometrima P2 i Ps. Ipak treba izmedu mnogo njih izaibrati parove od po 680 pF kojima se kapacitet i po 430 pF od nominalnih vrijednosti razlikuje najvise za 2%. Pri tome zavojnice titrajnih krogova imaju 3 do 4 put a vise zavoja nego zavojnice L2 i L*. ide preko L2 na balans-modulator s diodama D3 i Dd. Uz takav VFO treba samo valni preklopnik C.RC-mrezu za razdvajanje faze niskofrekventnog signala moguce i prema uzoru na drugu poznatu mrezu »2Q4« tvornice »Barker & Williams«. Potiskivanje vala nosioca postize se sa oba poteneiometra. po prema onome DSB-signali amplitudi i srao ranije rekli. Resonantna krivulja mora dakle imati samo jedan »vrh«. Njena je prednost u tome da kapaciteti imaju »normalnije« vrijednosti. Zato ce nastati dva razlicita DSB-signala. a u drugotm polozaju u 20-metarskom amaterskom opsegu. 14-20. Titrajni nom od dva kondenzatora po iznosi 500 pF. Y. tj.Tranzistor TRs radi u kristaloscilatoru s kvarcom Q kojemu je frekvencija 9 MHz.5 MHz ili u podrucje od 14. Prikazana je na si. all izmedu napona na primarnoj i napona na sekundarnoj strani postoji razlika faze od 90°. MHz i to sa kapacitetom serije Nezgockio je da se za obje opisane RC-mreze moraju upotrebiti vrijednosti koje nisu staindardne.4 nalaze u drugom loncu. <u kolektorskom strujnom krugu. Istovremeno niskofrekventni signal B. D prebaciti ili u polozaj »80« ili »20«. po fazL Rezultat sto je. sa transformatora Ts. sa transformatora T2 f vodi se preko Di Lt na balans-anodulator s diodama i D2.5 MHz moze ovdje posluziti za transpoziciju ill u podrucje od 3. oklopnom SSB-signal maze sadrzati bilo gornji bilo donji bocni pojas. Razumije se da i zavojnica Ls mora resonirati na 9 trom P. dovoljna da kod resonantne frekvencije na oba titrao'na kruga bude jednak visokofrekventni napon. Tranzistor TR9 sluzi za transpoziciju SSB-signala sa 9 MHz na radnu frekvenciju unutar nekog od amaterskih kratkovalnih podrucja. dok se zavojnice L3 i L. 1 nF.0 MHz. Kapacitivna veza mora biti »kriticna«.0 14. ail da se joS ne pojavti tipicno bandfiltersko prdSirenje prqpusnog opsega. potiskivanje jednog od bocnih pojasa. Neki VFO koji oscilira izimedu 5. Sto krug sa zavojnicom Li. Pomocu ovoga se moze faza niskofrekventnog napona iz Tt okrenuti za 180°. . polozaju preklopnika SSB^generator daje na izlazu signal u 8Cknetarskom.

prema HA5WH. Shematski je na* ortana na si.C3*ee0pF C2-C4. poznatoj RC-mrezi firme »Barker & Williams«. SSB signala faznom metodom Razlika od .C1. RC•ntireza za pomak faze od 90°. Pri torn je dopustena tolerancija od ±10%. inace je potiskiva- Osim toga "biti nje nezeljenog bocnog pojasa nedovoljno (vidi tablicu 14-1). Prednost ove mreze je u tome da se mogu uzeti standardne vrijednosti svih dijelova. rraiogo je povoljnija za samogradnju.430 pF tin) (1%) SL 14-20. 14-21. lako je zamrsenije gradena. Upotrebljena su 24 otpornika i 24 kondenzatora. Primjer RC-mreze za po- mak prema od 90° za SSB-generatore. Potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa Tablica 14-L Ovisnost potiskivanja nezeljenog bocnog pojasa o tacnosti pomaka faze (VF Hi NF) u generators. tip »2Q4« faze te vrijednosti smoraju Sto tacnije.

02>jF.C4 = ^01pF. si.A" B C D E F A R = T2kn/10% Cl=0. O. 14-23. Oba otpornika moraju biti medusoboo jednaka. Mogu se upotrebiti i dva operacijska pojacala IL 741.C3=q. prema HA5WH. osiguiraaia je trajnost radnih uvjeta. prema HA5WH SI. Kapaciteti C upotrebljenih kondenzatora moraju imati za frekvenciju vala nosioca impedanciju R.PJ i Q. koja je jednaka omskom otporu R. potrebnih za dovodenje niskofrekventnog signala u RC-mrezu. Ukoliko im se otpori ne razlikuju za vise od 1% i ako su kapaciteti odabrani tako da ni njihove impedancije ne odstupajo od za vi§e od 1%.C5 = ^6nF. na izlazu IZJ 445 . ali su onda prikljucci na njima drugadije rasporedeni SI.P. RC-mreza za pomak faze niskofrekventnog signala za SSB-generatore faznog tipa.2 su integrirana operacijska pojacala (1L 741) U RC-mirezi za postizavanje potrebnog faznog pomaka.C6sVnF SI 14-21. Za opseg frekvencija izmedu 300 i 3000 Hz pomak faze je 90°t na ±1%. maze se ocekivati da ce nezeljeni bocni pojas biti potisnut za nekih 40 dB te vrijednosti Q+I2V -Jp-OELAZ 1p i im*) HFULAZO-^f NF pojadalo sa FETom za postizanje suprotnih faza. i IZ. (si 14-21) Postizanje suprotnih faza. 14-22.2.C2 = CVD33>jF. 14-24. Numeracija prikljucaka vrijedi za »MC 1458 CPU. iako tolerancija svih otpornika i kondenzatora u RC-mrezi mole biti do 10%.OWpF. pomodu dvostrukog operacijskog pojacala.

SSB-generatora (si. proizvodi uz primjenu frekvencije »vala nosioca« koja iznosi izmetfu 400 i 11000 kHz (najcesce oko 455 kHz ili oko 9 MHz). premjestiti) u neki od aniaterskih kratkovalnih ili ultirakratkovalnih opsega. Da zaxmljivost mjena 14-15 i signal zadrzi rase potrebna profrekvencije postidi iskljucivo mora si. li i dobru niskofrekventnu RC-mre- Na prijemnoj strani se ni na koji nacin ne je SSB-signal moze ustanoviti da dobiven faznom Hi filterskom metodom! amaterske opsege ne moze postici NF POJACALA ZA SSB TELEFONIJU Na shemama 14-9.7 ma u posluziti. Kod njih su niske frekvencije zanemarene primjenom razmjerno malih kapaciteta za vezu izmedu pojedinih stupnjeva. Za promjenu frekvencije putem mijesanja sbeme tranzistorskih niskofrekventnih pojacala koja su vrlo pogodna za ovu svrhu. Vec smo rekli da se promjena frekvencije SSB-signala za prelaz na juci ter! titrajni merske kondenzatore od maksimaU no 40 pF. mogu u SSB-predajniciu principu. Ako je frekvencija f npr. 9 MHz. uz uvjet da impcdancija kapaciteta C (za jrekvenciju vala nosioca!) bude jednaka otporima R. umnazanjem. Ovo je potpomognuto malim kapacitetima koji premoScuju emiterske otpornike. kao sto je. kod kojih je moguce potpuno potisnuti oscilatorovu frekvenciju. 14-19. I oni moraju bid medusobno jednaki. Kondenzatori od po 150 pF. £od knjizL dulator. Ovo je RC-mreza s kojom se to moze postici. zbog toga. posebno odabraoioj frekvenciji. odgovarakrugovi. Takva je ostvarena kondenzatorom od 220 pF izmedu kolektora i baze tranzistora TRs na istoj shemi. 446 . jednaki koje smo ranije upoznali Zatu su svrhu posebno pogodmi razliciti balans-modulatori i produkt-detektori s tranzistorima i s diodama. To je ona za koju postoje potrebni radni uvjeti: dovoljno konstantni oscilaton. Slican novije vrijeme se za tu svrhu sve vise primjenjuju dvostruko simetricni mikseri (DBM) kod kojih se na izlazu pojavljuju preteino oni ptrodukti mijeSanja koje trebamo. omogucuju precizno postizcmje navedene vrijednosti (uz zu!). U nF ispred ulaza u strujtrii krag baze tranzistora TRi na si. Sa tih frekvencija tireba SSB-signal transponirati (tj. Potiskivanje visokih frekvencija postize se kondenzatorima koji se stavljaju paralelno sa ulazom. uz tri- PROMJENA FREKVENCIJE Generatori SSB-signala redovito rade na jednoj. kristalni fildrugo.NA MODULATOR „A" OD GENERATORA „VAU NOSIOCA" R C *R IZA FREKVENC1JU trf NA MODULATOR „B" efekt postize se i kapacitetima za negativnu povratnu vezu. ako su R=100 Q: kapaciteti C moraju biti 111 pF. npr. I kondenzatori od 10 nF koji su stavljeni paralelno sa primarnim zavojnicama transformatora T2 i Ts sluze istoj svrsL Vise primjera potiskivanja najnizih i najvisih frekvencija kod niskofrekventnih pojacala ima u poglavlju o prijemnicima u ovoj faznih generatora SSB-signala mora se i visokofrekventni signal koji stize na jedan modulator razlikovati u fazi za 90° od onoga koji stize na drugi moSZ. stupnjevi poglavlju o prijemnicima. kondenzator od 4. 14-19) nacrtane su mijesanjem. SSB-signal se danas. 74-24.

6JS6. osobito ako se upotrebljavaju tzv. integriranih na njihovoj silicijskoj plocici. uz primjenu nisklh napona za sve potrebne VF i NF signale koji kod toga sudjeluju. Oni imaju mnogo (cak vise od 100) emitera koji su preko minijaturnih otpornika. ali i u znatno sirim frekvencijskim podrucjima cesto i na velikim udaljenostima. npr. Izuzetak su »prave« predajne cijevi. 6KD6. uz razmjerno dobru linearnost rada. Potrebno je ostati unutar uvjeta za klasu AB1. Pojacanje mora biti linearno. Ako je neki tranzistor namijenjen za linearno pojacalo uz pogonski napon od 24 do 28 V. savremeni snazni VMOS-tranzistori uz napon od 28 V. u kojima se upotrebljavaju elektronske cijevi ne smije biti prevelika. 6DE5. ne mozemo biti sigurni da ce on linearno pojacavati i onda ako mu pogonski napon smanjimo na 12 do 14 V. kao i za napon od 12 V. 6JE6. EL153 ili (za UKV) cijela »familija« QQE-ciQQE02/5 (= 6939) QQE03/12 QQE03/20 (= 6252) QQE06/40 <= 5894) i slicne. daju takoder dobro linearno poja£anje. kao i njegovu transpozioiju u izabrani amaterski opseg. Ima ih za pogonski napon od 28. ako smo odabrali ili »pogodili« pravi tip. ovih oijevi je dopusten rad i — — Tranzistori. epitaksijalni tranzistori »multiemiterskog tipa«. kako bi do antene stigla snaga od nekoliko vata pa do nekoldko stotina vata. dok za vece snage moramo upotrebiti linearna pojacala koja rade u klasi AB. Pobuda smije biti samo cista naponska. jer izoblicenja uz ispravnu pobudu nisu prevelika. tome <5e u O kretnim primjenama taljnije govora. Prevelika pobuda (»predrajvani« tranzistor!) uvijek dovodi do velikih izoblicenja. Vrlo dobri su i planarni. ved ranije upopojedinim konbiti jo§ i de- LIJMEARNA VF POJACALA ZA SSB Pripremanje SSB-signala. povezani sa emiterskim prikljuckom tranzistora. EL500. 6KG6. Kod izlaznih stupnjeva predajnika. treba prema opcemto prihvacenom pravilu izvrSiti dok je signal jo$ slab. Sto zna& da ne smije potedi stuja Opcenito je dobro zapamtiti da se bolje linearno pojacanje postize s tranzistorinaa uz vedi kolektorski napon. Kad je SSBisignal kona5no formiran. kao i EL152. EL505 i sli&ie). nekoliko volta. 6GB5. Kazemo »razmjerno dobro«. poznata i cesto upotrebljavana cijev 6146B ili QE05/40. Najbolji tranzistori za linearan rad su. on treba da je joS vrlo slab i da njegovi naponi jedva dosizu — — AB2 u klasi klasi B. 6HF5. Kod jevi: (= 6360). do stvaranja »splatera« i dirugih smetnji koje onda onemogucuju rad drugih stanica na istom opsegu. televdzijske otklonske cijevi (6DQ5. kao Sto je. Ovome Da se postigne dovoljno snaian SSBnsignal treba ga pojacati. Za manje snage se linearno poja£anje postize u stupnjevima klase A. 6LF6. on je na skaH prijemnika »presirok«. i frekvenciju. jer amateri u zelji da »izvuku« sto vecu izlaznu snagu iz pojedinog stupnja u predajniku pretjeruju sa pobudom. Prvi — pobuda — preko upravljacke (prve) mrezice. na kona&ru radnu t mala i produkti intermodulacije ostaju barem 26 do 30 dB ispod ni~ voa korisnog signala. Na taj nacin sva izoblicenja ostaju razmjerno znak da je tranzistor u predajniku 447 . u visokofrekventnim pojacalima snage. svakako. To znafii da izlazni visokofrekventni napon svakog pojedinog stupnja mora biti vjerna i povecana reprodukcija svih promjena ulaznog napona. Takav signal je te§ko primati. zahtjevu najbolje odgovaraju razliciti sklopovi s tranzistorima i »integrircima« koje danas isklju&vo nalazimo u pocetnim stupnjevima SSB-predajnika.I s takvima smo se znali. koliko najcesce iznosi izlazna snaga amaterskih predajnika. 6LQ6.

od stanice s nam bude (npr. Slicno se dogoDSB-signala kroz di prolaskom »USB filter« (»XF-9B-02«). uz potisnuti vai nosilac. Odmah treba smanjiti pobudu! Cesto je dovoljno smanjiti glasnocu kojom govorimo u mikrofon ili joS previSe pobuden neka »raport«. DSB GENERATOR . SSTV) ima frekvenciji i kamo odlaze! poglavlje o predajnicima. opet odijeljenim. Bolje malo slabiji. za koje nitko ne zna na kojoj su bolje. generatorima »1. ko jima je sadrzaj druk&ji.kojom odrzavamo vezu. ANT.DSB« »2DSB«. telegrafski znakovi ili amatersvoje. mozemo ih mijeuz upotrebu pogodnog sanjem VFO-a vesti — — premjestiti (transponirati) linearno i na izabrami radnu frekvenciju. ali £ist. Blok-shema prikazana na sL ISB-predajnika je 14-25. 14-26. govor) ulazi u svoje nisko- frekventno pojacalo. od- nosilac se moze mo- u VF pojaCalo pre- da se dobiju dva bocna pojasa. svaki s drugim sadrzadulirati tako dajnika stvariti otuda u antenu. proizi vode VF signal sa dva bocna pojasa. Mozda je najjednostavniji onaj na si. prenoseci razlicite informacije. Prvi je donji. VF A (npr. da je signal »$irok«. Zajedni£ki oscilator s kvarcom od 9000 kHz (»XF-900«) proizvodi »val nosilac« koji se koristi za mijesanje u. Prolaskom kroz »LSB filter* (»XF-9B-01«) ska televizija. Informacija B transformator T ima prenos 1:1 a sam sastavljac signala (engL: »Radio Frequency Combiner*) ima NF P0JA6UJ0 1. jem.XF-900" (9000 kHz) BO~» NF pojaCaio . Informacija Sastavljanje signala moze se ona vise nadina. a drugi je gornji bo£ni pojas. nanize okrenuti ro gain« i dijeljeno NF poja5alo. svaki za se. On infor- NOVIJE PRIMJENE SSB TEHNIKE Dvovrsna modulacija istog vala nosioca (ISB) Kratica ISB znaci: independent Sidebands* ili »neovisni bocni pojasi«. Isti val macije B preostaje takoder samo jedan bocni pojas. o- dugme ^Mictako smanjiti prvi i najce&ci uzrok prevelikog »drajvinga«. Oni.) (Vidi 1 od informacije A preostaje samo jedan bocni pojas. jedan ne ovisi o drugome. Ako na neki nacin sastavimo ta dva SSB-signala. signal nego po svaku cijenu »vise vata«.

Jedna od mogucnosti da dva SSB-signala u ISB-predajniku sastave. Najboljima su se pokazali oni audio procesori koji se sluze SSB-tehnikom. Transformator T je bi~ filarno namotan (sa dvije. Takvo o- gianieenje frekvencije potrcbno je kod drugih vrsta modulacije (vii di slijede<5e poglavlje). Princip takvog audio procesora Osim ovih ja (limitera i iza drugog medufrekventnog pojacala su odijeljeni produkt-detektori koji demoduliraju signal. Za prijem takvog ulazni stupnjevi I SB signala. Tako se dobiju obje emitirane informacije. smo vec govorili. Da bismo mogli energiju. ali su i rezultati izvanredni. Oba SSB filtera dosizu stu- moraju jednaki. O ogranicenju opsega niskih frekvencija na najnuznije. Iza njega slijedi prvi kristalni SSB filter. zatim sklop za ogranicenje amplitude i drugi kristalni prisutni u audiofrekventnom spektru frekvencija 29 — SSB biti filter. ako samo budu htjeli <i mogli. tanke zice) na ma- se loj prstenastoj. To je samo blok-shema. HI).(son) panj modulacije od 100%. Iza jednog i jednostavnijih uredakompresora) postoje i uredaji sa istim ciljem. a donji bocni pojas kroz drugi medufrekventni »kanal«. To je prilicno skup nacin obrade NF signala <ima dva kristalna SSB filtera!!). Na temelju onoga sto smo do sada rekli ze o pojedinim sklopovima u SSB-tehnici. 14-27. O tim uredajima ce biti posebno govora u poglavlju o frekventnoj modulaciji. izmedu 300 i 3000 Hz. Jos u poglavlju o amplitudnoj modulaciji utvrdili smo da je prosjecna modulacija kod govora oko 30%. na ULAZ »B« dolazi drugi SSB-signal. dok na IZLAZU dobijemo sastav- koji daju podjednaki NF napon. Iza mijesanja signali se razdvajaju medufrekventnim kvarcovim filterima tako da gornji bocni pojas ide kroz je:lan. vidimo na si. Otuda im ime: audio procesori. ma«) i tzv. 14-26. i mijesanje ostaju nepromijenjeni. To se postize uredajima za voljno je 10 bifilarnih zavoja ogranicenje amplitude (»limiteri- dva ulaza Na ULAZ i jedan izlaz. neka vrsta »voznog reda« po kojemu obradivani signal mora proci kroz takav uredaj. svaka na svom izlazu iz prijsm-nika. za pripremanje SSB-signala. Iza njega slijedi DSB-generator. »A« dolazi jedan SSB-signal. dok je prosjecna snaga takoder oko 30%. Kod emisije govora pomocu SSB tehnike dogada se slicno: maksimalnu snagu dosizu samo ti vrhovi. ali do cilja se dolazi kompliciranijim »procesom«. dok samo neki naponski vrhovi — Mikrofon se prikljucuje na NF pretpojacalo. oba za USB 449 Radio prirufcnit . sadrzanu u niskofrekventnom spektru govornih frekvencija. medusobno upredene. najbolje dvostruki balans-mikser. ugradeno u procesor (sL 14-27). bolje iskorisi povecati prosjednu snagu emitiranih SSB signala (a bez preterecanja cijevi ili tranzistora i bez »splatera«!) treba na neki nacin titi SI. feritnoj jezgrL Do- ograniciti amplitudu NF signala. bez obzira da li u mikrofon govorimo glasnije ili tise. nece biti koji sluiskusni- Visokofrekventni »audio procesor« jim radio-amaterima tesko da takav procesor nacine. osobito onih pretjerano velikih vrhova koji ne doprinose mnogo razumljivosti. kompresorima dinamike ljen signal.

D- .

kondenzator & od 5 pF.1 ^F. Zajednicki kapacitet serije kondenzator a Ci i C2 neka pri tome ne bude veci od 5 do 10 pF. kada izlazni stupanj predajnika daje maksimalni OUTPUT bez izoblicenja. Povecanje kapaciteta produzuje a smanjenje kapaciteta skracuje vremen: sku konstantu. Jedan od njih je prikazan na sL 14-29a. Cs ce obicno imati oko 0. Da lakse procijenimo vrijednosti ovih kapaciteta mozemo pretpostaviti da ce. anodni napon 640 V bit ce vrsna vrijednost viso^ ma kofrekventnog napona 0. Opis nearnog pojacala za SSB-signale nalazi neka snazna tetroda ili pentoda koja radi u klasi AB1 uz VF pobudu na prvoj mrezici. Takvd sklopovi u SSB-predajnicima treba da stupe u akciju tek onda kad izlazna snaga naraste u moze blizinu dopustenog maksimuma.— postati veda od neke unaprijed odabrane vrijednosti. iskoristava cinjenica da do sasvim slabog dspravljanja signala na prvoj 451 u tekstu 29* . 14-29b. mora Cs 20 V. Zaporni prednapon diode. 120 pF. Dioda moze biti obicna germanijeva ili VF silicijeva. Dioda D je spojena s kapacitivnim razdjelnikom C1/C2 sa kojega crpe visokofrekventni napon.. NAPON SL 14-29. Regulacijski napon mozemo dobiti na vise nacina. dakle. kod izlaznih stupnjeva s cijevima. kad visokofrekventni napon premasi vrijednost prednapona. Za diodu trebamo samo NEGATIVNI RE- GULAR NAPON Prema tome kapacitivni djelimora smanjiti napon u omjeru 480:20 ili 24:1. tj. Na taj nacin se i regulacija pojacanja na diodu stayljen zapornt prednapon (najviSe 40 V). Vece vrijednosti VF napona prolaze kroz diodu i na otporniku od 1 MQ pojavi se negaregulacijski napon. IZLAZNJ KRUG TX * np5W$^ 1 — on mora ° biti malen u odnosu pre- A nt kapacitetu u izlaznom titrajnom krugu da ne utjece na ugadanje. Paralelno spojeni kondenzator od 10 nF sluzi za poboljsanje filtracije ostataka visoke frekvencije. Tada dolazi do tako brzog smanjenja pojacanja da amplituda ne moze do- maksimum seci pretjerano velike vrijednosti. telj imati 24 puta vise. c) REGUURANl PREDSTUPANJ Kondenzatorom Cs je odredena vremenska konstanta regulacije. Kapacitivn-i razdjelnik neka diodi dovode visokofrekventni napon vrsne vrijednosti oko 20 V tivni odgada sve do momenta kad je gotovo dostignut. Odaberemo li. kod iinearnog VF pojacala snage. izlazne snage Sklopovi za ogranicenje SSB predajnika. treba potenciometrom odabrati obicno oko 20 V. vrsna vrijednost VF napona smjeti da dosegne 75% anodnog napona. Ii- Ako se u izlaznom stupnju -Ugl prikljuCak za REGULAC. za postizavaponie regulacijskog napona moze Tu se sluziti sklop na si.75x640= =480 V. ona pocmje da propusta tek onda. Buduci da je onda. tj. Ako je npr.

Jednostavniji i jeftiniji SSB- ranim stupnjevima u prijemnicima. Automatsko uklju£ivanje i iskljucivanje predajnika Negativni napon za regulaciju pojacanja. yidimo da nema bitnih razlika. Pri tome neka regulirani stupanj ne radi na istoj frekvenciji na kojoj radi iz- laz predajnika. Umjesto oznacenih tranzistora mogu se uvotrebiti moder niji: BC 107 i BC 141 452 . Princip takvog stupnja za regulaciju je prikazan na si. To znaci da takvu regulaciju treba primijeniti sasvim »naprijed«. Spomenuto slabo ispravljanje pobudnog SSB-signala je dovoljno da se na primarnoj zavojnici transformatora T pojave niskofrekventne struje. tranzistorskih predajnika se primijeniti sklop za ogranicenje izlazne snage slicno kao za Kod moze ARP kod prijemnika ili prema si. ali se moze i naknadno dodati. Shema na 14-30 prikazuje kako se si. to ce regulacija biti efikasnija i to ce manji napon trebati za dobru regulaciju. moze sagraditi pomocu tranzistora. Ova kratica dolazi od naziva »voice controls sto znaci »upravljanje gla- som«. Shema tranzistorskog uredaja za automatsko ukljudivanje predajnika (VOX). Kondenzator Ca odreduje vrijednost vremenske konstante regulacije. 14-29c. najbolje blizu ili -uredaji toga nemaju. tzv. »VOX«. isprave diodom D i daju negativan regulacijski napon. Ove se prenesu na sekundarnu stranu. Odavde se niskofrekventne mikrofonske struje oklopljenim kabelom vode do prikljucnice koja se spaja s mikrofonskim ulazom modulatora u pre- M BF 242 SI BF242 BF242 BC219 14-30.mrezici dolazi i prije nego pobudna amplituda dovede potencijal mrezice na nulu. Ako ovaj stupanj uporedimo sa reguli- Vecina savremenih predajnika i primopredajnika ima ugraden uredaj za automatsko ukljucivanje i iskljucivanje. Na taj nacin je lako sprijeciti nezeljene povratne veze. u samom SSB-generatoru. Sto je vece pojacanje izmedu reguliranog stupnja i izlaznog stupnja predajnika. treba odvesti na prvu mrezicu neke »eksponencijalne« pentode kojoj se pojacanje mijenja kod promjene prednapona. VOX VOX Mi je mikrofonski prikljucak visoke impedancije. dobiven na bilo koji od opisanih nacina. Tek kod vecih amplituda bi doslo do jacih struja mrezice i do nelinearnosti.

14-32.5 X si. Taj prikljucak. on moze posluziti i kao komparator. Kolektorska struia potece kroz zavojnicu releja REL koji ukljuci predajnik {preko prikljucnica TX). ali taj potenciometar moze biti u unutrasnjosti kutije jednom za svagda postavljen na najpovoljniju vrijednost osjetIjivosti uredaja. To znaoi da se pomocu njega mogu uporedivati dva napona. TR2 i TRz. »otvara« tranzistor TR4. Prikljucnice. Ona ne biti u kutiji. na R2 nastaje takav istosmjerni napon koji. Vanjski izgled tranzistorskog VOX-a bude okinut zvukovima koji dolaze od prijemnika. dakle paralelno sa zvucnikom u prijemniku. »anti-trip« sklop koji mora sprijeciti da tj. kondenzator Cs \ dioda D2 sacinjavaju tzv. 14-32. kako ga vidimo na 14-31. preko diode D$. Pogted kutije vidimo na si. Na shemi se vidi da je dioda Dz drugacije okrenuta d zato ce napon koji se njenim djelovanjem stvara na R2 biti protivan naponu koji se stvara djelovanjem diode Di. VOX se moze ugraditd malu limenu kutiju velicine X 5. Istovremeno mikrofonske struje odlaze u pojacalo s tranzistorima TRi. oznacene sa ZV. i Integrirano operacijsko pojacalo IL 741 jedan je od najuniverzalnijih poluvodickih sklopova. Dioda Ds sluzi za zastitu tranTR4 i ne moze propustiti nijedan negativan naponski impuls koji bi mogao doci iz prijemnika i od diode D-2. Da relej ne bi preki- \ dao nakon svake rijeci. Iza ovoga dolazi ispravljac signala s diodom D1.dajniku. Glavno je da se VOX napaja iz izvora stabilnog napona od 10 do 12 V. Raspored dijelova u unutrasnjosti SI. u 5. Potenciometar R2 moramo staviti u takav polozaj da REL ostaje na miru za vrijeme prijema. > mora suha baterija za pogon. Dok se govori ispred mikrofona. Uz sve ostalo. treba spojiti sa sekundarnom stranom SI. 14-31. potenciometrom R4 i kondenzatorom &. V '' Dugme »DELAY« pripada potenciometru R*.5x12 cm. Tko zeli moze dodati i dugme za Ri. Izlazni napon je ovisan o razlici dvaju napona koje uporedujemo. iza diode Ds je sklop sa otpornikom Rs. Dugmetom »ANTI-TRIP« okrece se R2. zistora Cijeli VOX izlaznog transformatora. Tu je tranzistorskog u unutraSnjost VOX-a 453 . Ovaj sklop ima vremensku konstantu koja odreduje kako dugo ce tranzistor TRi aktivirati relej i kako dugo ce biti ukljucen predajnik. Ova vremenska konstanta se moze mijenjati u nekim granicama pomocu potenoiometra Ri i prilagoditi nacinu na koji neki operator govori.

6) pojavljuje se jednak napon. 2) naseg komparatora. Oni — mogu je biti i malo manji. transe ostaje zatvoren i zistor ne moze aktivirati niti predajnik TR REL ukljuciti. moraju kapacitet kondenzatora Ci i otpor Ri biti odabrani tako da se relej kroz neko vrijeme zadrzaya zatvoren. Da se djelovanja ovih dvaju nisnapona ujednace. VOX. 6) je obrnut komparatora. potrebna za pravilan rad integriranog sklopa IL741 u ulozi izlazni potencijal (br. ova dioda Povecamo li Ci ili Ri.7 V. Vrijeme zadrzavanja je odredeno vremenskom konstantom RiCi. sa Ps. do vol j an da otvori tranzistor TR i da njegova kolektorska struja aktivira relej REL. oznacenu sa ZV. 14-33. ucinak na . ili obovremenska konstanta postaje nema nikakvog uticaja. u operacijsko pojacalo IL 141 kao komparator dvaju napona. kadgod se prekida struja Sto kroz nju tece. postici potpuna simetrija. aktivirati se to ne dogodi. Na normalan tok elektricne struje. Ako bi. dovesti na prikljucnicu VOX-a. Inace se ne bi mogla. je. Zbog nver tirajuceg djelovanja. kofrekventnih sluze potenciom