RADIO PRIRUCNIK

ZAAMATEREI TEHNICARE

Prof, dr
i

Bozo Metzger (YU2BR)

suradnici:

Ing.

Zvonimir Jakobovic (YU2RQ)
dr Ruza Sabol

Prof,

(YU2LU

Ing. Nikola

Saban
(YU2REY)

Ing. 2eljko Ulip

Cetvrto dopunjeno izdanje
(sa

posebnim prilogom)

^

Novinsko-izdavacka radna organizacija

TEHNICKA KNJIGA
Beograd, 1985.

Inicijator izdanja: Savez radio-amatera Jugoslavije (SRJ)

IzdavaC:

NIRO

»Tehnidka knjiga«, Beograd
Nikolic,

Recenzent: dipl. ing. Zivota Nikolic*

Za izdavaca: Branko

direktor

i

glavni urednik

Urednik: Dusica Lucie Graficki urednik: Jugoslav

Bogdanovic

Korektor: Mirjana Acimovic Dizajn crteza: Ruzica i dr Bozo Metzger

Capan, Bozo Legac i Branka Mihalic Originalne fotografije: dr Bozo Metzger, ing. 2eljko UUp Foto-reprodukcije: Viktor Rybak Marija Premuzic
Crtadi-izvotfaci: Lidija
i

i

fototeka

SRH

Tiraz: 5000

Stampa:

BIGZ,

Beograd

(PwdLqw&t

S razvojem radio-amaterske organizacije i sa sve vecim brojem amatera-operatora i konstruktora, sve vise se osjecala potreba za prirucnikom koji bi mogao posluziti i pocetnicima i iskusnijim graditeljima radio-uredaja, kao i radio-tehnicarima. Savez radio-amatera Jugoslavije (SRJ) dosao je 1968. godine na sretnu zamisao da se za tu svrhu, kao osnovu, koristi poznati americki »The Radio Amateur's Handbooks Od svog prvog izdanja, 1925. godine, ova radio* -amaterima cijelog svijeta najpoznatija knjiga do danas je izasla u 62 izdanja i u vise stotina tisuca stampanih i uvijek razgrabljenih primjeraka. To je uvravo »bestseler« svih vremena. Drugi poznati i cijenjeni prirucnik je britanski »The Amateur Radio Handbook« kojemu je cetvrto i peto
izdanje izaslo

pod naslovom »Radio Communication Handbooks Obje radio-amaterske organizacije, American Radio Relay League (ARRL) i Radio Society of Great Britain (RSGB), najpripravnije su dale svoj pristanak za prevodenje ovih knjiga, dok je Savez radio-amatera Jugoslavije odlucio da meni povjeri organizaciju toga posla. Poslije visekratnih diskusija slozili smo se u tome da doslovno prevodenje ne bi moglo posve zadovoljiti potrebama nasih radio-amatera i koliko je tehnicara, da se za opisane konstrukcije mora predvidjeti upotreba domaceg materijala, te da se uvrste jos neki vise moguce dodaci iz razlicitih strucnih casopisa i neke originalne konstrukcije. Mnogi nasi ugledni radio-amateri, osobito oni koji su kao radio-konsiruktori i industrijski rukovodioci previse zauzeti svojim redovitim duimogli odazvati pozivu na suradnju. Ipak na zalost nostima, nisu se su mi se u tome poslu pridruzili: ing. Zvonimir Jakobovic (YU2RQ) koji je pripremio tekst za poglavlja 1, 2, 3, 4, 23, 24 i 25; dr Ruza Sabol (YU2LL) koja je prikupila podatke o zenama radio-amaterima; ing. Nikola Saban (»RIZ—Zagreb«) koji je napisao poglavlje 5; te ing. Zeljko Ulip (YU2REY) koji je napisao onaj dio poglavlja 16 u kojemu se govori o amaterskim radio-vezama na mikrovalovima (10 GHz). Oni su u tu suradnju ulozili mnogo truda i povjerene su materijale obradili prema svojim najboljim mogucnostima, na cemu im i ovdje zahvaljujem. Od casopisa smo koristili: cehoslovacki »Amaterske Radio«, francuski »Radio REF«, njemacke »Das DL-QTC« i »UKW Berichte«, sovjetski »Radio«, kao i materijale domacih autora iz naseg casopisa »Radioamater«. Pri crtanju radio-tehnickih shema upotrebili smo simbole koji su prikazani na str. 794. Vrijednosti otpornika koje su napisane samo brojem oznacuju ome (Q). Ako je iza broja slovo K Hi M, radi se o kiloomima (k£l) Hi o megaomima (MQ). Broj pokraj znaka za kondenzatore oznacuje kapacitet u pikofaradima (pF). Ako je uz broj i oznaka n Hi \i, to su nano-

faradi (nF) Hi mikrofaradi (\iF). Mojoj dragoj supruzi Ruzici dugujem posebnu zahvalnost, jer *e marIjivo i ustrajno, za sva dosadasnja cetiri izdanja, sudjelovala kod dizajna i

pripreme syih crteza za knjigu,

njem uvehko doprinijela
Bozo Legac, a za

i

mome

citala sve tekstove

i

svojim razumiieva-

radu.

Crtac-izvodad za prvo izdanje bila je Lidija Capan, za drugo izdanje trece i cetvrto izdanje Branka Mihalic. Foto-reprodukctje upryom i drugom izdanju djelo su Viktora Rybaka. Za trece i cetvrto izdanje je foto-reprodukcije izradila Marija Premuzic. I ovim suradnicima srdacna t vehka hvala!

Zahvaljujem takoder svim onim radio-amaterima koji su mi izrazavanjem svojih primjedbi i zelja, kao i slanjem tehnidkog dokumentacijslcog matenjala i podataka dali vrijedne poticaje. Takode velika hvala i Ttrmt »Rico-Funk« iz Hannovera za tehnicke podatke i snimke tvornickih radio-uredaja s kojima, dobrim dijelom, raspolazu i nasi amateru Takoder najljepse zahvaljujem preduzecu »Tehnicka knjiga«, v koje nije zaltlo m truda m sredstava da knjiga bude dobro i lijepo opremljerta

knjige

22uJ

U nadt da ce nasi radio-amateri i tehnidari kao ranija izdanja, primiti ovo cetvrto izdanje i u njemu naci sto im je potrebno za laksi pristup i za rad na polju njima tako drage tehnike, molim zajedno sa svojim suradnicima -- da nam kao i do sada saopce svoje primjedbe i zelje. Atco se i ovo izdanje »Radio-prirucnika« nade uz prethodna tri na radf ** ra ^°-a iatera } tehnicara bit ce postignut cilj izMenja ? ir
t

t

i

t

najvece zadovoljstvo piscima. Uz najbolje zelje za uspjeh u radu
i

f

f

i

73

DE YU2BR:

radio-amaterski pozdrav

U

Zagrebu, 1985.

Proft

dr Boio Metzgcr

1

RADIO-AMATERSKA ORGANIZACIJA U SVIJETU KOD NAS
I

HISTORIJAT

likog
za,

ELEKTRO-KOMUNIKACIJA
Elektrokomunikacije su se pojavile kao rezultat stoljetnih nastojanja covjeka da vijesti prenese na vece udaljenosti nego §to mu to njegovi organi i osjetila omoguduju. Nakon uspjelih pokusa puStena je 1844. u rad prva telegrafska linija po Morseovom sistemu, izmedu Washingtona i Baltimore-a, SAD.
S.F.B. Morse (1791—1872) konstruirao je elektricni telegraf. Signali su se prenosili istosmjernim impulsima razlicitog trajanja. Za prenos je bila dovoljna samo jedna iica, jer je kao drugi vod koriSteno

njemadkog fizicara Helmhotdokazao njegov asistent Hein-

rich Hertz, godine 1888.

Odmah su se pojavile i ideje o primjeni elektromagnetskih valova u svrhu telekomunikacija. Sam Hertz odbija te ideje s obrazloze njem da je domet tih valova malen.
Hertz je kao izvor elektromag
netskih valova upotrijebio iskriSte. Kao indikator sluzilo mu je drugo iskriste. Ta 1 je indikator bio neosjetljiv, reagirao je samo u neposrednoj blizini izvora vala, Daleko bolji indikator elektromagnetskih valova, tzv. koherer, konstruirao je francuz Branly godine 1890. Istih godina u Americi radi nas zemljak Nikola Tesla (1856-1943), baveci se problemima proizvodnje, prenosa i koristenja izmjenidnih elektricnih struja. On je godine 1882. postavio sistem polifaznih izmjenicnih struja, a odmah iza toga nastoji proizvoditi struje sto visih frekvencija. Svoja iskustva iznosi Tesla u javnost na predavanjima koja drzi 1892. i 1893. u Americi i Evropi. Na njima demonstrira i pojave visokofrekventnih izmjenicnib
*

uzemljenje.
Tridesetdvije godine kasnije konstruirao je G. Bell (1847— 1922) telefon na principu induciranih struja i omogucio prenosenje ljudskog govora na daljinu.
(1876),

Elektro-komunikacijama je bio otvoren put. Daljnja pobolj§anja omogudila su bolje prakticno koriStenje, ali je ostao jedan nedostatak: veza se uspostavljala preko elektricnih vodova.

struja.

Postanak radija

U to vrijeme (1864), r>ostavio je engleski fizicar J. Maxwel, na osnovu Faradayevih predodzbi, opdu teoriju elektriciteta u kojoj je niknula hipoteza da se elektromagnetske promjene, nastale kretanjem elektriciteta, valovito sire u okolni prostor. Postojanje tih valova eksperimentalno
je,

Tesla se posebno interesirao za prenos elektricne energije na daljinu bez uobicajenih vodica. U svom historijskom predavanju (1893) pred Franklinovim institutom u Philadel fiji pokazuje i razlaze ono, sto de postati osnovni elementi radija. On utvrduje da se prenos elektricne energije na daljinu moze uspjeSno
obaviti:
struja,

— upotrebom

visokofrekventnih

na

inicijativu

ve

prenoseci rijeci »Genrih Gerc« (rus* ki oblik Hertzovog imena). Popov je profesor fizike u tada§ njem Petrogradu. Njemu se tako der pripisuje izum radija. No on je (1893) vidio u Chicagu Tesline po*

kuse
je:

i

pred Sveruskim kongresom

elektrotehnicara 1900.

sam

izjavlju

»Upotreba katarke na otpremnoj i prijemnoj stanici s izoliranom zicom u svrhu prenosenja signala

elektricnih titraja nije bilo nista novo* Godine 1893. u Americi je slicne pokuse prenosenja sivnala izvrsio poznati elektrotehnicar Nikola Tesla«.

pomocu

U
kuse

Italiji je

s

G. Marconi vrsio poHertzovim valovima. On je

pomocu

utjecajnih obiteljskih veza dobio potporu engleskog kapitala, Koristeci iskustva drugih, godine 1897, on prenosi telegram na udaljenost

od 13 kilometara. U prvo je vrijeme upotrebljavao predajnik s

prvi

Nikola Tesla je postavio i primijenio principe radija. Ovo je slika sa omota Tesline bio grafije koju je napisao John O'Neil, americki knjizevnik i dobitnik PuSZ.

AL

Hertzovim iskristem, Sto znaci s vrlo kratkim valovima. No, vjerojatno upoznat s Teslinim uspjesima u radu s dugim valovima, pocinje njih koristiti. Godine 1899. uspostavMarconi bezicnu telegrafsku lja vezu izmedu obala Engleske i Francuske, na udaljenost od 45 kilome
tara.

litzerove

nagrade za 1937. godinv
sistema
antena-

— primjenom zemlja, — sklopom od

gova.

Nakon dugih priprema uspjeva
Marconi
(1901) objaviti

da su bezic
telegrafski

nim putem preneseni
dva titrajna kru dva titrajna kru-

ga na prijemnoj i ga na predajnoj stanici, resonancijom svih ovih kruprijavljuje patent za bezicni prenos signala sistemom sa cetiri resonantna titraj1897.

znakovi (slovo »S«) preko Atlantika, na udaljenost od 3700 kilometara, izmedu Cornwallisa (Engleska) i Newfoundlanda (Amerika).
Jos' 1897, nakon prvih Marconijevih uspjeha, osnovana je »Wireless Telegraph Company« za koriStenje Marconijevih patenata. Poslije je prerasla u »Marconi's Wireless Te legraph Company, Ltd«, koja u prvo vrijeme drzi monopol radija.

Godine

Tesla

na kruga, antenom

i

uzemljenjem.

to vrijeme izvodi u Rusiji pa kuse i A. S. Popov. Upotrebom antene i koherera on konstruira prvi radio-prijemnik, koji je reagirao na

U

burna atmosferska praznjenia tzv. »vjesnik oluje«. Koristeci Hertzov
oscilator i svoj prijemnik uspjeva bezicnim putem otpremiti prvi telegram na udaljenost od 250 metara,

Tesla je u to vrijeme zaokupljen svojim istrazivanjkna bezicnog pre nosa energije na daljinu, a s tim u Sam vezi i telekomunikacijama.
Tesla ne poduzima nista protiv imitatora vjerujuci da tako dopri nosi opcem napretku.

Tek poslije Tesline smrti (1943) Teslini su prijatelji pokrenuli sudski postupak, te sud u Americi po
niStava

Marconijev patent

i^

daje

prioritet u izumju radija Tesli. Tako je ipak, ne umanjujuci zasluge

Godine 1920. pocinje u Americi redovni »broadcasting« program, u Chicagu, a iste godine pocinje emi tirati i prva radiofonijska stanica u Evropi, u Londonu.

drugih pionira Tesla konadno priznat kao izumitelj radija. Dalji izumi i usavrsavanja omo gucuju sve vecu primjenu radija. Izumitelj triode Lee de Forest prenosi 1910. radiofonijski koncert poznatog tenora Enrica Carusa iz Metropoliten Opere u New Yorku. Poslije prvog svjetskog rata radio prelazi u opcu upotrebu, kao opce sredstvo telekomunikacija.

U nas je 1926. proradio »Radio-Zagreb« kao prva stanica na jugoistoku Evrope, a 1929. i »Radio-Beograd«. Radio je osvojio svijet i u§ao kao uobicajeno sredstvo prenosa informacija u zivot covjeka dvadesetog stoljeca. Iz radija je izrasla elektronika, televizija, radiolokacija, radar, telekomande i niz drugih specijalnih grana tehnike, bez kojih bismo tesko mogli zamisliti dana§nji zivot.

RADIO-AMATERIZAM
Pionirski dani

Prve radio-stanice bile su postavljene za vezu izmedu svjetionika, poslije za vezu s brodovima. Tek kada su provjerene prednosti, radio je poceo zamjenjivati zicani telegraf na kopnu.

Dvije su se grupe ljudi tada bavile radio-tehnikom. Prvo tehnicari i fizicari u laboratorijama kompa

nija koje grade prve radio-uredaje. Zatim operatori, najcesce priuceno postansko-telegrafsko osoblje, koji odrzavaju veze. I kod jednih i kod drugih ima ljudi koie ta nova tehnika veze posebno interesira. Oni po-

SI

»Radio-Za1-2. Odasiljacki dio greba« imao je 1926. godine jednu elektronsku cijev u oscilatoru koji
je bio moduliran u strujnom krugu mrezice. Uz anodni napon od 4000 V bila je ulazna snaga (INPUT) 500 W. Izlazna snaga (OUTPUT) bila je 350 W. Ubrzo je dodana jos jedna cijev pa je izlazna snaga podvostru-

cinju eksperimentirati s uredajima, a operatori u slobodno vrijeme odrzavaju i »privatne« radio veze. Tako isprva iz najblizih se, regrutirani krugova oko prvih radio-stanica, javljaju mnogi pravi ljubitelji radija. Za neke je to bavljenje samo zabava, ali mnogi od njih poku§avaju rjeSavati jo§ nerjesene tehnicke probleme. Te ljude koji se iz ljubavi prema trehnici bave radio-teh-

nikom, grade uredaje i medusobno odrzavaju radio veze nazivaju radio-amaterima.

cena

velike tvornice uredaja po zastititi patentima svaki pronalazak, dotle ta neregistrirana vojska izumitelja pronalazi i u praksi iskori§tava jednostavnija i praktidnija rjeSenja. Cijeli niz spojeva, koji nisu zaSticeni ni u jednom pa tentnom uredu, dali su ti entuzi

Dok

signale jednog engleskog

i

dva fran

kuSavaju

cuska amatera.
Atlantik je definitivno »osvojen«

jasti.

Evropi napeta politifika situaprvog svjetskog rata zadrzava radio kao vojno sredstvo veze. Istovremeno se u Americi radio slo bodnije siri i tehnika brfe razvija. Nekoliko hiljada radio-amatera u Sjedinjenim Drzavama osniva vec godine 1914. svoje prvo veliko udru zenje, ARRL (American Radio Relay League). U Evropi radio dolazi u opcu upotrebu tek poslije rata. Vecija uodi

U

uspostavljanjem dvostrane amaterske radio-veze u noci 27. XI 1923. Vezu su odrzali na valnoj duljini oko 100 francuski amater L. Deloy iz Nice, s pozivnim znakom 8AB, s jedne strane i americki amaten

m

F. Schnell, K. B. Warner i J. L. Reinartz, pod pozivnim znakom 1MO, s druge strane. Veza je odrzana te legrafijom.

U ono vrijeme su velika poduzeca za radio-saobracaj pokuSavala da
premoste primjeradio-valova vilo velike duljine vala, 10 000 do 30000 metara (30 do 10 kHz) uz sto snaznije predajnike i antene izvanredno velikih dimenzija. Istovremeno radio-amateri povelike udaljenosti

nom

broj vojnih radio-telegrafista nada se i kod kuce bave radijem, mnogi od njih £isto amaterski. Pojavom prvih radio-fonijskih stanica, amateri su i orvi slugaoci i prvi tehnicari koji sami grade svoje uredaje.
lik

stavlja

stizu

na

kratkirrn

valovima znatno

bolje rezultate sa

mnogo

slabijim

snagama.

U svijetu nice sve vi§e radio-stanica za najrazlicitije potrebe. 1920•tih godina upotrebljavaju se duljine valova od nekoliko stotina mjetara na viSe. Amaterima, da ne ometaju komercijalni radio-saobradaj i radio-foniju, dodjeljuju najprije podrucje ispod 200, a malo zatim ispod 100 metara, koje tada nije imalo nikakvog prakti£nog znacenja.

Kad se tako uvidjela prednosi kratkih valova, komercijalne slulbe odmah se premjeStaju na podru^ja ispod 100 metara.

Na medunarodnoj konferenciji za radio-komunikacije (1924) amaterima su dodijeljena samo vrlo uska podrudja oko 80, 40 i 20 metara, te oko 10 i 6 metara duljine vala.
KoriStenje kratkih valova stvaralo je nove probleme. Ionosfera je pramenljiv dio atmiosfere, zavisan

Radio^amateri su se morali »seliti« na sve krace duljine vala. Medu* tim, ovdje oni pronalaze do tada neuoznate osobine kratkih valova: velik domet uz malu snagu predajni* Ua. TumaCenje te pojave pronadeno je u refleksiji kratkih valova od slojeva ionosfere.

o zracenju Sunca, tj. o dobi dana i godine, te o aktivnosti Sunca. Za istra^ivanje pojava refleksije u
ionosferi bio je potreban velik broj stanica, rasporedenih po cijeloj Zemlji. To iziskuje velik tro§ak i velike pote§koce. No, takve stanice, sa strucnim osobljem postojale su, spremne za rad. To su radio-amate ri. Rezultati njihovog rada tokom niza godina daju o stanju u ionosferi najvedi broj opazanja i podataka.

U zelji da se ispitaju mogu<5nosti amaterskih veza preko Atlantika, godine 1921. u Evropu odlazi ame ri^ki radio-amater P. Godley (God li). On je sa sobom ponio za onda najbolji amaterski prijemnik. S nji me je uspio da primi signale tride setak ameriCkih amatera. Zatim su ameriCki amateri uspjeli primiti
8

U to vrijeme, 1920-tih godina, ra dio-tehnika kao primjenjena i teoriiska nauka dobila je »pravo gradanstva«. Privreda, vojska, §tampa, sve vi§e koriste radio u najrazligitije svrhe. Nastaju veliki centri za

istrafcivanje i usavrSavanje rufcju radio-komunikacija.

na pod-

Radio-amateri od toga vremena produzuju samostalno svoj put. Brojdano se povecavaju velikom brzinom. Stvaraju se i klubovi i radio -an^tterske organizacije, poducava se podmladak. Iz tih redova izlaze
radio-tehnicari i inzenjeri. Radio-amateri su ujedno velika servisna ekipa za odrzavanje sve veceg broja radio-uredaja, naro£ito u zabaSenijim krajevima. Tako svuda postaju zna&tjni nosioci tehniSke kulture.

SL

1-3.

Oto Hudedek (YU3AB)

je

radio-amater od 1926. godine. Kao »UNLIS« radio je sa pozivnim zna-

Radlo-amaterizam danas
Radio-amateri se opcenito bave radio-tehnikom. Ipak, tinutar toga postoji nekoliko razlicitih specijalnosti. Neki se od amatera bave samo s po jednom od ovih specijalnosti, no oni najbolji, za koje bi se moglo redi da su »pravi« radio-amateri, bave se podjednako svim specijalnostima.

kovima YU7LX i YV7AA Od 1950. g. on je YU3FMA i konacno YU3AB. Bio je jedan od prvih aktidalje
vista koji su se zalagali za osnivanje radio-amater ske organizacije u Jugoslaviji. Slika je iz 1932. godine
veze. Neki opet sakupljajuci sva iskustva prenose znanje novim
ljaju
i

Tehni£ari i konstruktori grade uredaje i proucavaju ih. Amatera, koji se bavi torn specijalnosti obi£no zanima saim uredaj kao objekt, njegovi detalji, rad, varijacije. Operatori odrzavaju radio-veze, te na torn podrucju nastoje postici Sto bolje rezultate. Njih 5esto sam uredaj ne zanima osobito. On je samo sredstvo pomocu kojega se odrzava radio-veza s prijatetjima iz
cijeloga svijeta.

mladim amaterima.

Novija nastojanja

u radio-amaterizmu

Na telekomunikacije se u posljednje vrijeime stavljaju sve veci zahtjevi. Njihova velika primjena u mnogim granama ljudske djelatnosu preko svake sti preopteretile
mjere do sada upotrebljavana podrucja frekvencija. Treba naci nove
mogucnosti. Radio-amateri su i sada na dje lu. Velika ekipa odusevljenih eksperimentatora istrazuje nova podrucja dajuci dragocjene eksperimentalne podatke. Medunarodne geofizicke godine najbolje pokazuju sto znaci suradnja s radio-amaterima, Tko bi mogao u kratkom vre menu opremiti tisuce prijemnih stanica, obuciti osoblje i raspodijeliti po cijeloj Zemlji? Evo, tu stoje na

Najuza grupa bavi se istraziva

njem novih spojeva

pri gradnji uredaja, te iznalazenjem novih, boljih aaCina veze.

Ova podjela
ba.

specijalnosti je gru-

Unutar toga postoje varijacije, tako da svaki amater, vec prema
i

syojim sklonostima
zi

vjeStini, nala-

polje rada. On radi upravo ono Sto ga najvise zanima i za Sto ima najviSe sposobnosti.

Najveci uspjesi postizu se ekipnim radom u klubovima radio-amatera. Konstruktori zamisljaju i pla
niraju uredaje, tehni£ari ih izvode, operatori s njima rade i uspostav-

raspolaganju radio-amateri. Godine svakodnevnog rada na radio^stanicama daju im iskustvo »osjecanja« prilika u eteru koje se ne moze po-

stici obicnim ucenjem, nego samo upornim radom. Tisuce takvih prak-

ticnih strucnjaka unosi svoja opazanja o vezama, o stanju u eteru, o upotrebljenoj frekvenciji, o smet-

sami prisiljeni da usavrSavaju svoje znanje, metode rada i uredaje, Osim toga nije malen broj onih koji su i svoje doktorske disertacije
izradili

zahvaljujuci

prvenstveno
in-

njama

itd,

u dnevnike rada,

koji

fi-

svom amaterskom radu. Mnogi
zenjeri cesto ne

zicarima mogu dati dragocjene podatke o stanju u ionosferi, visini, debljini i promjeni ioniziranih slo
jeva.

mogu da povuku

o§tru granicu izmedu strucnoc. pro fesionalnog i amaterskog rada.

U

nizu zemalja, pa

i

kod

nas, po-

su amateri tzv. radio-farove, predajnike koji na ultrakratkim valovima neprekidno emitiraju. Amastavili
teri ih

Radio-amateri
radio-veze

i

specijalne

slusaju

i

izvjestavaju o ^ri-

jemu

tih signala.

Na osnovu

tih

iz-

vjestaja prate se uvjeti prostiranja

u uzem geografskom podrucju. Ovakav rad sigurno koristi i mim radio-amaterima. Osim
dom, cime se povecava

sa-

sto

upoznayaju okolinu sa svojim rai razumjevanje za njihova nastojanja, oni su

Slicno kao na slojevima ionosfei na intenzivno ioniziranim slo jevima oko polova, na »aurori«, po javljuje se refleksija radio valova Interesantno je, iako rijetko spominjano, da su i ovdje radio-amateri bili pioniri novog sistema radio-veze, 1938. i 1939. godine. Bili su to prvi pokusi s vezama preko aurore (»aurora borealis« = polarno svije* tlo). O tim su pokusima godine 1939. izvjestili radio-amaterski casopisi »Radio« (SSSR) i »QST« (SAD).
re

Jasno je da su poslije prvog upo zorenja amatera i naucni instituti,
koji se bave problemima prostiranja^ radio-valova, uveliko poceli istrazivati pojavu radio-aurore i refleksiju radio-valova na njoj. Naro^ito je znacajne rezultate postigao

»Max Planck« iz Lindaua u Njemackoj. Ovaj je institut dosao na jednostavan nacin do veinstitut
S.

R.

iikog niza kontrolnih stanica jer je

SI

1-4,

Zvonimir Stankovic (YU2PE)

suradivao s radio-amaterima! Prikupljeni su podaci o radu brojnih stanica njemackih amatera. Ove su stanice putem aurore odrzale 3 300 veza s preko 20 zemalja od 1957. do 1962. godine. Najvise je veza odrzano na udaljenosti od 200 do 1000 kilometara. Prilican broi veza bio je i preko 1 000 kilometara. Najdalja od tih veza bila je izmedu amatera

izvodio je svoje prve pokuse jos 1923, godine. Bili su to radio-uredaji sa iskristima. Od 1927. radi sa

DL6MH

i

GM2FHH;

1

300 kilo-

metara!
Refleksija radarskih radio-valova

cijevnim predajnikom prijemnikom. Pozivni

i

audionskim
znakovi
i

od Mjeseca, koja
drugog svjetskog
la je

mu
10

su

bili

UN7LL, YU7LL

je opazena poslije rata, zainteresira-

YT7LL.

I danas je aktivan radio-amater

i radio-amatere. Uz interes i volju potrebno je mnogo vremena

za pokuse, kao i kvalitetni uredaji, koje su u to vrijeme mogli imati sarao neki malobrojni amateri. Prve pokuse vrsili su W3GKP i W4AO s predajnikom snage 1 kW, freki antenom od 32 elementa, na
venciji

od

144

MHz.
15.

Prvi slabi od-

radio je iz Kasirine 100 Hz. lifornije i udaljenost izmedu njih je iznosila oko 3 200 kilometara. On je imao klistronski predajnik snage i prijemnik s propusnim pod4 rucjem Sirine svega 50 Hz. Antena je bila parabolicna, promjera 5 me-

W1HB

kW

jek primili su

vembru

1952.

VII 1950. U nopostigli su vec znatno

tara.

bolje rezultate, kada im se pridruzio i W3LZD. Konacno 27. I 1953primili su niz jasnih odjeka s Mjeseca.

U

toku tih pokusa amater

radio je sa antenom od 127 elemenata! Konacno su 21. VII 1960. amateri W1BU i W1HB uspjeli odrzati prvu obostranu vezu refleksijom od

W3EZJ

Prve pokuse u Evropi uspjesno jedna grupa gvicarskih i njemackih amatera. Ova je grupa uspjela u noci 22. na 23. IV 1962primiti odjek s Mjeseca na frekvenciji od 1 296 MHz. Tu grupu su ci
je vrSila
nili
i

HB9RG, HB9RF, DL9GU, DJ3EN
reflek-

DJ4AU.

Mjeseca na frekvenciji od
(23

cm).

W1BU

296 radio je s klistrons1

MHz

jetmnik je

kim predajnikom snage 1 kW. Priimao propusno podrucje

11. IV izmedu OH1NL i W6DNG, na frekvenciji od 144 MHz. OH1NL je koristio predajnik snage 800 W, dok

Prva veza preko Atlantika sijom od Mjeseca uspjela ie
1964.

GOD.

I.

SUBOTA

3.

MAJA

1924.

BR.

2.

i

3.

RADIO SPORT
Oftclelnl ora&n JlzKaloKiiwxZz^Qrch
SL 1-5. »Radio-klttb Zagreb« (RKZ) osnovan je 29. marta 1924. Vec u dprilu iste godine izlazi casopis »Radio sport« kao »oficijelni organ« kluba. Antene, koje se vide na slici, bile su razapete izmedu zgrade na Gricu br. 3 do kule »Loterscak« i pripadale su tetegrafskoj radio-stanici sa »gasenim iskrama« (od 1918. do 1929. g.)
11

predstavljati objekt za refleksiju radio-valova. Oni su od godine 1953. vrSili pokuse, isprva bez uspjeha,

su konacno, razradujuci novu tehniku veze, uspjeli odrzati niz dalekih veza refleksijom na meteoritskim tragovima. Radili su na frekali

venciji

od

144

MHz

i

njem

DX

veza zainteresirali

uspostavljai ko-

mercijalne sluzbe.

SL

1-6.

Radio-amaterski satelit kmii

u

orbiti

oko Zemlje

W6DNG radio s predajnikom snage 1 kW. Najveci uspjeh u odrzavanju veze posredovanjem Mieseca postigao je KP4BPZ, amater iz Puerto
je

Evropi su poceli eksperimen refleksijom na meteoritskim tragovima tek godine 1957. Svedski amater SM6BTT iz Goteborga i austrijski amater OE6AP iz Graza odrzavali su isprva neuspjele pokuse. U maju godine 1958. pokugavaju ponovo. U junu im se piidruzuiu HB9RG i SM4BIU, koji uspjevaju
tirati s

U

primiti signale
i

od OE6AP. Tek
godine

13.

Rica.

On

je koristio

na svijetu

naj-

vecu antenu radio-teleskopa, s promjerom od 305 metara, koja je postavljena u Arecibu. On je u junu 1964. odrzao niz veza s americkim i evropskim amaterima na 70-centi-

odrzavaju SM6BTT i HB9RG prvu obostranu vezu preko meteoritskih tragova u
14.

XII

iste

Evropi, na frekvenciji od 144 MHz Taj su eksperiment pratili i austrijski

slovenski
pine.
vije

amater OE1WJ iz Beca i jugoamater YU2HK iz Kra-

metarskom
drucju,

i

na dvometarskom poje bila
s

Najinteresantnija

veza
koji 150

s

engleskim amaterom G3LTF,
radio
i

Prvu obostranu vezu iz Jugoslaposredovanjem meteoritskih

W

je

(!)

predajnikom od parabolicnom antenom

tragova odrzala je ekipa Akadem-

promjera
Poslije

5 metara.

ovoga je joS niz amatera uspostavilo vezu refleksijom na
Mjesecu.

YU1EXY. Ova je ekipa 2. i 3. januara 1964. odrzala vezu s belgijskim

skog radio-kluba »Mihajlo Pupin« iz Beograda, pod pozivnim znakom

Od YU-amatera prvu vezu preko Mjeseca, na 144 MHz, ostvaruiu dla novi radio-kluba YU2CNZ (si. 1-3), 25. V 1977. sa svedskom amater
skom stanicom SM7BAE.
Diploma
tinents« tima), koju je postigao 1980. godine YU2RGC na 432 (70 cm) predstavlja posebno vrijedan uspjeh. Isti na§ amater nastavlja takvim vezama i na frekvencijama od 1 926

amaterom ON4FG, na frekvenciji od 144 MHz. Pojavom umjetnih zemljinih sai amateri su ih poceli koristiti kao objekte za retranslaciju signala. Samo cetiri godine iza prvog

telita

(»Worked All Conradio sa svim kontinen-

WAC

umjetnog
ran
4.

X

satelita (»Sputnik«, lansi1957) radio-amateri u SAD

MHz

MHz.

Americki

W4HHK
analogno
aurori,
i

amjateri doSli su na pomisao refleksiji u ionosferi

W4AO
da
ili

i

bi,

na

lansirali su prvi amaterski telekomunikacijski satelit »OSCAR« (Orbital Satelite Carrying Amateur Radio) 12. XII 1961. Iza njega slijede daljnji »oskari« i niz sovjetskih amaterskih satelita »RS«. Preko ovih satelita odrzali su amateri mnogo interesantnih i dalekih veza. te na taj nacin doprinijeli razvoju ove tehnike.
I

njim
12

meteoritski tragovi slojevima atmosfere

u

gor-

mogli

na visokim frekvencijama koriSte

u uspostavljanju dalekih veza

njem raspr§enja na nehomogenosti-

ma

troposfere postigli su amateri interesantnih uspjeha i time dali
toj

dragocjene podatke o
sti veze.

mogucnoi

U

najnovije vrijeme razvija se
televizija.

amaterska

Amateri

samo

stalno postavljaju televizijske pre dajne uredaje i emitiraju program, te se na taj na£in pripremaju za video-veze u buducnosti. Prvi amaterski prenos slike preko Atlantika uspio je 20. XII 1969. Sliku je iz Amerike emitirao WA2BCW na lOsnetarskom podrucju, s predajnikom snage 25 W. Primio ju je u
V. Britaniji

-amaterski casopis »Nikola Tesla« pocinje izlazenjem 1930-tih godina u Novom Sadu. U ono vrijeme se vedina radio -amatera zadovoljava proucavanjem prijemne tehnike, ali neki od njih grade i predajne uredaje i odrzavaju »UNLIS« veze (UNLIS znaci »bez licence«!) sa improviziranim pozivnim znakovima, sluzedi se prefiksima EJ7, UN7, YU7 i YT7. Kako se onda nije mogla dobiti dozvola za rad sa predajnikom, policija ih stalno progonL Ovakvi nepovoljni
uvjeti koce ozbiljniji rad.

G3AST

s

obicnom

dipol-

-antenom.

RADIO-AMATERSKE ORGANIZACIJE
svrhu izmjene iskustava, preno§enja znanja mladima, zastite
svojih interesa i za postizavanje najboljih uvjeta za svoj rad, amateri se organiziraju u klubove, klubovi u pokrajinske i drzavne saveze, a ovi u medunarodno udruzenje amatera IARU (International Amateur Radio Union). Organizacija IARU je uclanjena u ITU (International Telecomunication Union),

Mnogi od tih predratnih amatera za vrijeme narodnooslobodilacke borbe organiziraju radio-veze izmedu okupiranih i oslobodenih krajeva, kao i u jedinicama POJ i

NOV.
Tek
se
poslije oslobodenja razvija

U

pravi

pokret radio-amatera.

U

Zagrebu je vec u jesen 1945. obnovljen »Radio klub Zagreb«. Izdaje se i casopis »Radio« koji je naisao na toliki interes da su pojedini brojevi Stampani i u tri izdanja! Godine 1946. osniva se »Dru£tvo
f

Takoradio-amateri ravnopravno
djeluju

su-

u medunarodnom rjesava nlu problema telekomunikacija. U IARU je uclanjeno preko 80 zema Ha s velikim brojem clanova, od kojra mnogi imaju dozvole za rad sa
primopredajnim uredajima.
Radio-amaterizam u Jugoslaviji

radio-amatera Jugoslavije« sa siedistem u Beogradu. Ono ubrzo prelazi u danasnji SRJ, »Savez radio -amatera Jugoslavije«. Ubrzo zatim (1947) pocinje izlaziti jugoslavenskS radio-amaterski casopis »Radio-ama-

Kod nas se radio-amaterizam po, javio skoro istovremeno kao i u najJ^vijenijim

zemljama. Vec 1924. osaovan je u Zagrebu prvi radio-

"Uub sa ciljem propagiranja radio*0nije. U Beogradu je osnovano jwu§tvo Radio« s istim ciljem.
Prvi Casopis »Radio §port«, podinje gaziti vec 1924, a prva knjiga, »Tetegraf i telefon bez zica« dr Otona Ku&re, izlazi 1925. godine. Radio-

SL

1-7.

Znak Saveza radio-amatera
Jugoslavije (SRJ)
13

u pokretanju

i

pomaganju razvoja

radio-amaterizma u nerazvijenim zemljama, kao i u zemljama u raz voju, i to obukom radio-amatera iz

prevodenjem literature, pomoci u radio-uredajima, te u pokretanju medunarodnih akcija u okviru IARU.
tih zemalja,

2ene radio-amateri

YL

je kratica

koja u radio-ama

terskom svijetu oznacuje zenu ra
dio-amaterku. Ova kratica upotrebljava se od prvih pocetaka radio-saobracaja.

Sf.

i-8.

Borosic
arhitekt,
Ija
cije,

Nedavno preminuli Dura (YU1AG), po zanimanju

bio je jedan od graditenase radio-amaterske organiza-

2ene radio-amaterke imaju u nekim drzavama svoje posebne sekcije (npr. u SAD). Pojedini radio-amaterski casopisi imaju stalne Yl rubrike, u kojima se objavljuju no
vosti
iz

2enskog radio-amaterskog

konstruktor, strucni pisac i izvanredan operator. Po svojim uspjesima bio je dugo vremena jedan od 10 najboljih u svijetu. Izmedv dva rata radio je »UNLIS« sa po zivnim znakom YT7PK, da 1950. g dobije pozivni znak YU1CAG i ka snije YU1AG. Uveliko je zaduzio nase radio-amaterstvo
i danas. On uveliko doprinosi sirenju tehnicke kulture i amaterskog duha, a po strucnosti je jedan od najboljih u Evropi. U Jugoslaviji su amateri danas organizirani u brojnim klubovima, klubovi u republicke, odnosno, pokrajinske saveze, a ovi zajedno cine SRJ. Radio-amaterizam je u Jugosla viji na visokom stupnju. Osim ye likog utjecaja u zemlji na sirenju tehnicke kulture, obuci vezista, postavljanju mreze za opasnost koja pruza veliku pomoc kod poplava, potresa, itd., nasi amateri uzivaju ugled i u svijetu. Medunarodno pri znanje dobili su i time sto su bili domacini Konferencije I regiona

svijeta.

Nas casopis »Radio-amater« je takoder nekoliko godina imao posebnu YL rubriku. Urednik te rubrike bila je nasa poznata radio-amaterka Lola (YU4FY) iz Sarajevo Pokojna Ljerka (YU2ZR) iz Rijeke, zasluzuje posebnu paznju, jei je ona, uz ostalo, prva zena koja je bila predsjednik radio-kluba. U Zre-

ter«, koji izlazi

1-9. Biserka Jugovic (YU2RYB, »Biba«) dijeli radio-uredaje sa svo-

SL

IARU-a, odrzane

se Savez radio-amatera Jugoslavije angazirao
14

u Opatiji U medunarodnom radu

1966.

jim suprugom (YU2RYA, teljko). Aktivan je radio-operator i pozrtvovano vodi svu administraciju svogo
radio-kluba

njaninu radi veoma uspjeSno Mica

1895:

Konstruiran prijemnik

»vje-

(YUIOE). Godine

1963,

pod utjecaiem odu-

Sevljenja da je prva zena poletjela u svemir, razvila se ideja osnivanja samostalnog zenskog radio-kluba, prvoga u nasoj zemlji, koji je dobio

snik oluje« (Popov) 1896: Prvi bezicni telegram, na udaljenost do 250 (Popov)

m

1897:
1899: 1901:

Prenos telegrama na udalje-

ime »Radio klub 8. mart«. Danas se smatra da vise nema
potrebe osnivati posebne sekciie i radio-klubove zena kao sto je bilo pozeljno u vrijeme razvoja i afir macije radioamaterstva u naSoj
zemlji.

1904:
1906:

Prema evidencijama Republickib saveza radio-amatera pocetkom 1981 bilo je u Jugoslaviji blizu 2 500 zena sa polozenim ispitom radio-operatora.
1907:

Nema dana, nema frekvencije ni radio-amaterskih takmicenja da se ne bi culi i zenski glasovi u eteru. 2ene su aktivne i u radio-amaterskoj organizaciji. Nagrade, diplome

1910:
1912: 1914: 1919:

km (Marconi) telegrama preko La Mancha (Marconi) Telegrafski znak »S« prenesen preko Atlantika (Marconi) Konstruirana elektronska cijev, dioda (Fleming) Prva medunarodna konferencija za bezicnu telegrafiju u Berlinu prva radio-telegrafska stanica na Balkanu (Bar u Crnoj Gori) Konstruirana elektronska cijev za nojadavanje, trioda (Lee de Forest, Lieben) Prvi radiofonijski prenos koncerta (Lee de Forest) Konstruiran oscilator sa eleknost do 13

Prenos

priznanja primaju u istoj mjeri i zenski i muski clanovi Saveza radio-amatera Jugoslavije. Ima citavih obitelji u kojima su svi clanovi radio-amateri, sluzeci se istim pozivnim znakom uz dodatke /Y//X. U nekim obiteljima ima i vi§e pozivnih znakova. Osim Sirenja tehnicke kulture, ugodne razonode i sredstva za neposredne kontakte, radio-amaterstvo daje priliku za upoznavanje mnogih novih prijatelja. Radio-amaterski primopredajnik postao je svima pravi drug i kod kuce, u slobodno vrijeme, na Jzletima i na godisnjim odmorima.
i

tronskom cijevi (Meissner) Osnovano prvo udruzenje ra* dio-amatera (ARRL)

Pocinje izlaziti prvi amaterski dasopis »QST« 1920: Prvi redoviti »broadcasting«

program,
(Chicago),
1921:
i

prvo

u

Americi

odmah zatim u

Evropi (London) Signali americkih amatera na
duzini vala od 100 metara pri

1923:

mljeni u Skotskoj Prva amaterska obostrana veza preko Atlantika (8AB i

1924:

1MO) U SSSR-u

pocinje

izlaziti

amaterski casopis »Radio«; osnovan prvi klub prijatelja
viji

PREGLED VA2NIJIH DOGADAJA U TEHNICI ELEKTRO-VEZA I U RADIO-AMATERIZMU
1844: 1876: 1878:

radiofonije

u Jugoslapod imenom »Radioizlaziti



-klub Zagreb«;

pocinju
-casopisi -telegraf

prvi radio*

Prva telegrafskalinija (Morse)
Telefon, slusalica (Bell)

gradu

i

Mikrofon (Hughes)
Otkriveni

kod nas (»Radioi telefon« u Beo»Radio-sport« u Za-

1888
1890:

grebu);

elektromagnetsk]

valovi (Hertz)

Konstruiran koherer (Branly)
Prvi bezicni prenos elektricne energije i znakova (Tesla)

1892/
1893:

radio-amaterima odredena kratkovalna podrucja 80 40 i 20 metara, i ultrakratkovalna 10 i 6 metara; prvi pokusi na UKV-u, na
duzini vala od 6

m

15

1925:

Izlazi prvo izdanje radio-amaterskog prirucnika »The RaHandbook* Amateur's dio

(ARRL); — osnovano
lja radija

druStvo prijate-

u Beogradu

1926:

Prva radiofonijska stanica u na Balkanu i Jugoslaviji

(Radio-Zagreb) Radio-amateri otkrivaju mo gucnost koriStenja polarne svjetlosti (aurore) za daleke veze 1940: Prva amaterska veza preko Atlantika sa ultrakratkim va1938:

lovima
1945:
1.

(56

MHz)
izlaziti

novembra po&nje

»Radio, casopis za amatere i tehnicare« u Zagrebu radio »DruStvo 1946: Osnovano -amatera Jugoslavije« od ko jega se razvio Savez radio -amatera Jugoslavije (SRJ) 1947: Pocinje izlaziti casopis »Ra dioamater«, glasilo SRJ (Bardeen, tranzistori 1948: Prvi Brattain, Shockley)
1950:

SI. 1-10.

ispituju od radio-valova

Amateri

refleksiju

Naslovna stranica dasopisa »Radio amater*
Prvi radioamaterski telekomunikacijski satelit »OS-

Mjeseca

(W4AO
1953:

i

W3GKP)

Amateri otkrivaju mogucnosl veze refleksijom od meteorit(W4HHK i tragova skih


1964:

CAR«
Prva veza

W2UK)
1955:

Prva obostrana veza t>reko meteorskih tragova (W4HHK
i

YU
i

amatera pre
tragova

ko
1969:

meteoritskih

W1HDQ)

(YU1EXY
zijske
1977:

ON4FG)
G3AST)

1960:

Prva amaterska veza refleksijom od Mjeseca (W1BU i

Prvi amaterski prenos televislike preko Atlantika
i

W1HB)
1961:

(WA2BCW
Prva veza
ca

kosmonaut u svemiru, radio-amater UA1LO, Jurij
Prvi

radio-amatera refleksijom signala od Mjese-

YU

Gagarin

(YU2CNZ

i

SM7BAE)

16

ako kolicine elektriciteta uvrstimo u kulonima. ^ lmV = 1 V 1000 (Qi i Qt) t o udaljenosti izmedu tijela (r). sile ili Utjecaj sredstva iskazan je rela- tivnom dielektricnosti (konstantom dielektricnosti) e. Najmanja kolicina elektriciteta koju nosi electron. Sile su najjade uz izvor. Osnovna elektricna pojava je djelovanje nri vlaCnih ili odbojnih sila izmedu tijela koja su »elektrizirana«. Ona se obicno naziva elektri&ii napon. ovisan o jakosti polja na torn mjestu i o kolicini elektriciteta na promatranom tijelu U praksi nije toliko vazan apsolutni potencijal nego vise razlika Svaka druga kolicina elektrici- potencijala izmedu dva tijela. Iz- inedu istovrsnih elektriciteta vladaju odbojne. »nabijena elektricitetcxm«. za nekoliko najcesce upotreblja vanih materijala. sila ce biti izrazena u njutnima. Za napon se upotrebljai vaju Sila izmedu dva elektrizirana tijela (F) ovisna je o kolicinama elektriciteta i izvedene vece jedinice. »nosioci elektriciteta«. Relacija koja po- 1 000 000 2 Radio priru£nik 17 . »elektricna«. koji kaze koliko je puta sila F u nekom sredstvu manja nego u vakuumu.OSNOVNI POJMOVI ELEKTRO-TEHNIKE ELEKTRICITET Elektricno polje i I ELEKTRONIKE vezuje ove velicine je poznati Coulomb-ov (Kulonov) zakon: napon * l F= k 1 Q Q* * Radio-tehnika primjenjuje razlicite pojave »elektriciteta«. Jedinica kojom se izrazava kolicina elektriciteta je »kulon« (C). Prostor u kojem te djeluju na- ziva se elektricno polje.: manje malne na jednom i drugom tiielu lkV = 1000V. Elektricne sile. uslijed djelovanja privlacnih ili Elektroni nose negativni. izrazena u kulonima. U elektricnom polju svako elek trizirano tijelo ima. je deci- »volt« (V). Kako je relativna dielektricnost vazna za praktiCnu primjenu. s a opadaju Zttivni i negativni elektricitet. uzrokovane su dvjema vrstama elektriciteta.l9 kulona. pa prema tome i napon. a izmedu raznovrsnih privlacne sile. Racunajuci u internacionalnom sustavu jedinica. a faktor prosti Elektricitet je vezan uz materiju. uz elektrizirano udaljavanjem od njega. npr. neki elektricni potencijal. odbojnih sila. na tablici 2-1 su njene vrijedno- slicno. opcSenito poznatim pod nazivom po~ tijelo. porcionalnosti uzmemo £ = 9.6-10.109 Nm2 C-2 Najmanje moguce kolidine citeta nose subatomske elektricestice. a atomske jezgre pozitivni elektricitet. Jedinica kojom se izrazava poten cijal. tj. moze biti samo umnozak ove najmanje teta cjelobrojni kolicine. udaljenost u metrirm. iznosi: e = l. To je £isti broj. te o sredstvu u kojem se ta tijela nalaze.

Tablica 2-1. Relativna dielektricnost i probojni naponi najvaznijih izolatora ™«* diSeiSL .

elektrona prakticnoj elektro-tehnici i radio-tehnici naj cesce se koriste pojave strujanja elektrona. i tako redom. neki ili ElektriCni kapacitet Kolicina elektriciteta na nekom i potencijal toga tijela uuskoj su vezL Povecanjem kolicine elektriciteta povisuje se i potencijaL Ako drugacije nije naznaceno onda se uvijek misli na potencijal prema zemlji.fiksa. Na tablici 2-2 je pregled prefiksa iona. Na dva tijela koja se nalaze vrlo blizu moze se staviti veca kolicina elektriciteta nego na jedno osamljeno tijelo. postoji razlika potencijala. Cesce se upotrebljavaju decimalne jedinice mikrofa rad (jiF). u elektrolitima su to ioni. koji u praksi ima veliku primjenu. jedan elek: tron predaje energiju slijededem. Vodici i izolatori Na nekim citet materijalima elektri- miruje. Kapacitet je svojstvo svakog konkretnog tijela. moze se kretati samo u takvim materijalima u kojima ima nekih slobodnih nosilaca elektriciteta. jer postoji cijeli niz materijala koji se mogu smatrati losim vodicima ili losim izolatorima. bilo po vrsti elektricite- rad (pF). Tada se govori o »elektricnoj« struju Za elektricno strujanje vazno je dvoje: da postoji napon izmedu dva U 19 . pa se elektricitet ne moze gibati. nazivaju se izolatori ili dielektrici. »kilo« jedinica ili »mili« jedinica itd. npr. dok su izolatori vakuum. kretati. nanofarad (nF) i pikofa- ELEKTRICNA STRUJA Vrste struja i jakost struja tijela Izmedu dva ta. = = 1000 osnovnih 0. Kasnije cemo ga posebno opisati. nazivaju se vodici ili konduktori. tzv. Faktor proporcionalnosti izmedu kolicine elektriciteta Q i napona U na istom kapacitet: tijelu naziva se elektricnt dobrih vodica i dobrih izolapoluvodicL U cvrstim materijalima nosioci elektriciteta su slobodni ili slabo vezani elektroni. uz isti napon. Jedinica kojom se izrazava ka* pacitet je »kulon po voltu«. U suvremenoj tehnologiji veliku pri mjenu imaju upravo materijali koji se po vodljivosti nalaze negdje iz- o naponu. koja su u ra2- licitim elektricnim stanjima. moze Materijal u koj ima ima slobodnih nosilaca elektriciteta. Ako elektroni imaju Slobodan put. govori se o elektronskoj struju Kada elektron nema Slobodan put (nnr. tj. koje mogu biti dvojake. suhi uzduh. Podjela na vodice i izolatore je gruba. u plinovima elektroni i ioni. metali. destilirana voda. pa svaki pojedini elektron prelazi cijeli put od negativnog do pozitivnog pola. Slobodni nosioci elektriciteta koji se nadu u elektricnom polju izmedu takva dva tijela krecu se prema jednom ili prema drugom Ovo strujanje nosilaca elektriciteta moze biti strujanje elek ili tijelu. smole. Tada se moze govotijelu titi kristali. plasticni materijali itd. napon. staklo. tj. trona ili strujanje iona. Materijali u koj ima nema slobodnih nosilaca elektriciteta. medu ~§ Elektricni kapacitet je vazan po jam. Takva se kombinacija naziva kondenzator. ovisan o geometriji tijela i njegovom polozaju u prostoru. Vodici su npr.001 osnovnih i vrijednostis njihovim znakovima ma* Izbor prefiksa uz neku mjernu jedinicu ovisi o potrebama prakse. dok se po drugima Kako je elektricitel vezan za materiju. tora. bilo po kolicini. u cvrstim materijalima) kretanje se odvija lancano (»stafetno«). Ona se zove »farad« (F). elektroliti.

U anglo-americkoj strucnoj raturi moze se naci i zastarjeli naziv jedinice za frekvenciju »ciklus b) (0- e) f) rvw <t)(ti* SL 2-1. kiloherc (kHz). Kolicina elektriciteta koja prode kroz presjek vodica u jedinici vre mena zove se jakost struje. miliamper (mA). b) ne mijenja se i c) mijenja se pravilno. npr. Jedinica kojom se izrazava jakost struje je »kulon u sekundk. Graficki prikazi nekoliko oblika struja vide se na si. i to: a) struja koja pra (MHz). Upotrebljavaju se i decimalne jedinice npr. mi- vilno opada. frekvencija. Broj promjena smjera ili jakosti kod izmjenicnih i pulzirajucih struja. megaherc lite- zuje graficki. U nekim slucajevima elektricitet se strujanjem prenosi na mahove. pravilnim ili nepravilnim »paketif) kroamper (fiA). nazvana »amper« (A). e) pravilno i po sinusnom zakonu pravilno po eksponencijalnom zakonu. e) sinusoidalna izmjenicna struja. c) slijed cetvrtastih impulsa. nanoamper frekvencija struja ili (nA) itd ma« koji se obicno zovu impulsu To je struja impulsa ili slijed impulsa. Jedinica kojom se izrazava frekvencija je »herc« (Hz). b) istosmjerna struja stalne jakosti. pa odavde i nazivi stalna struja. 2-1. da su polovi spojeni vodicem. naziva se pulzirajuca struja. »pola«) f i da izmedu njih postoje slobodni nosioci elektricite ta tj. Razlicite struje: a) kod jednokratnog praznjenja. promjenljiva struja. Promjene struje po jakosti i smjeru mogu biti pravilne i nepravilne. d) nepravilna izmjenicna struja. i Upotrebljavaju se decimalne jedi- Najjednostavnije se to prika- nice. U drugom redu su struje kojima se jakost i smjer mijenjaju i to: d) sasvim nepravil- no. u jedinici vremena naziva se promenljivajakost i smjer. f) slijed eksponencijalnih impulsa 20 . te istosmjerna Mijenjati se vremena biti stalna moze ili izmjenicna struja. Oblici struja i Elektricna moze tokorn Istosmjerna struja. te broj impulsa kod impulsne struje.tijela (tzv. U prvom redu su struje stal* nog smjera. gigaherc (GHz) itd. kojoj se ja kost mijenja pravilno.

Ta karakteristika izvora naziva se »kapa citet« i izrazava. kao i izvedene jedinice kilociklus u sekundi (kc/s) ili megaciklus u sekundi (Mc/s). napon izmedu svake pojedine »faze« i »nule« 220 V. Danas se elektricna ener gija pomocu mehanickih generatora elektricne struje proizvodi u obliku izmjenicne elektricne struje u elektricnim centralama. nazivaju se izvori ili generatori elektricne struje.4 V). 6. U kemijskim sekundarnim izvorima treba prvo pomocu elektricne stiuje izvrsiti neke kemijske promjene. Od galvanskih elemenata do danas se zadriao Leklanseov (Leclanche) tzv. Prema tome izvori nose nazive kemijski. Elektromotorna sila ovog elementa je 1. U Americi i u nekim stariiim gradovima Evrope napon ili 115 V. uz xiapon i jakost struje. pa se iz njih mogu crpsti struje. dok je izmedu svake dvije »faze« 380 V. zaronjene u odgovarajuci elektrolit Za prakticno koriscenje potrebne su struje koje imaju odredenu jakost uz odreden oblik. pozitivni i negativni.2 V) i srebrno-cincani (E = 1. Baterije. svjetlosni ili nuklearni. 12 V ili druge. Tada se on po tradiciji zove »elektro- se elektricna struja na racun ulozenog mehanickog rada. a frekvencija 50 ie 110 ili 60 Hz. Naponi koji se dobiju ter- moelementom liko milivolta. U njima se moze sakupiti. Ovi se izvori upotrebljavaju skoro iskljucivo kao daljinski termometri i termoregula tori. suhi element.5 V. U elektricnim centralama redovito se proizvode Tesline trofazne U V V struje samo neko vrijeme. Ti se dementi »pune« i »prazne«. U mehanickim izvorima dobiva mehanicki. Izmedu tih polova postoji odreden i napon. akumulirati elek tricna energija pa se nazivaju akumulatori. Umjesto elektromotorne sile obicno se navode podaci kao sto su nominalni (nazivni) napon ili radni napon. sa- U tzv. toplinski. najvaznija elektricna velicina. jer su koeficijenti iskoristenja maleni.5. Napon izmedu polova izvora struje je najvisi. Svaki izvor struje ima dva pola. a to ce biti uzrokovano samo odredenim napononx Uredaji koji proizvode takve napone. pon (E ili EMS). ali uvijek cjelobrojne urnnoske od 1. Tek onda oni mogu davati elektricnu struju na racun povrat- mh kemijskih reakcija. Upotrebljava se nekoliko Izvor elektricne struje tipova akumulatora. U njima se energija iz nekog drugog oblika pretvara u elektricnu energiju. U primarnim kemijskim izvorima elektricna stru ja se dobiva na racun kemijskih re* akuja. termoelementima elektric- na energija se dobiva direktno iz toplinske energije. Ti su izvori poznatiji pod nazivom generatori.41 puta vi§i (vidi: »Izmjenicne struje«). olovni (E = = 2 V). Svi se kemijski izvori sastoje od dvije razlicite elektrode. gdje je Kemijski izvori dijele se na pri roarrie i sekundarne. Frekvencija je u radio-tehnici.5 V. Navedeni naponi su efektivni. u najnovije vrijeme i tamo prelaze na upotrebu oznaka hercima i njegovim decimalnim je- u sekundi« od ovih elemenata mogu imati napone od 3. Ipak. Ti izvori su u praksi pozna *iji pod nazivom galvanski elemen ti. koristenjem pojave elektro-magnetske indukcije. struje. ako se radi o izvoru istosmjerne struje. 4.(c/s ili cps). dok su maksimalni naponi 1. u »ampersati ma« (Ah). stavljene dinicama. Obicno se slazu u batedje. eelieni (E = 1. kad se struja ne crpi. One dolaze i u nekim natpisima na americkim aparatima i uredajima. 9. Neki izvori mogu davati odredenu jakost sila« motorna Evropi je standardiziran na~ elektricne mreze 220 i frekvencija 50 Hz. iznose najvise neko- Svjetlosnim izvorima dobiva se elektricna energija direktno iz svjet- 21 . npr.

Jedinica kojom se izrazava otpor je »volt po amperu«. imati jakost 80 vodica: Uz napon od 24 V mA. Jakost struje prema tome. gdje ima 1) Kolika je jakost struje koja tece kroz vodic otpora 50 Q. u osnovnim jedinicama. i napona izmedu krajnjih tacaka toga vodica odrelen otpor. Zatim se koriste baterije suhih elentenata Leclancheovog tipa. o njegovoj »vodljivosti«. prilagodena potrebama pomocu ispravljaca. 2-2a. ako je u izobilju. U osnovne elektricne zakone mo raju se vrijednosti velicina uvrsta .1. Upotrebljavaju se za mjerenje intenziteta svjetla.i losne energije. Naponi ovih elemenata iznose nekoliko desetinki volta. Dobri vodici imaju veliku vodljivost i maobratno. nazvaH »om« (Q). o duljini I i presjeku q. svjetla napon izmedu krajeva toga vodica 10 V? U = 10V / = 0. Za napajanje elektronskih uredaja sluze samo u izvanrednim uvjetima. koja tece kroz neki vodic otpora R. a sasvim R 50Q Ako kroz otoor od 15 kfi tece struja jakosti 120 ^iA.8 V 3 3) izuzetno fotoelementi. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice kiloom (kQ) i me- gaom (MQ). te o materijalu od kojega je nacinjen: / q Jtamptr^A) a) —- » T R (om^l) den je Ohmovim (Omovim) R mogu izvesti i zako- nom: Iz ovog se relacije: i druge U=JR Ohmov zakon i?= U — / ilustriran je na si. napon izmedu krajeva iznosi: U=JR = 120* 10-*A. Zato imaju yeliku primjenu u umjetnim satelitima i na svemirskim brodovima. Ovisan je o geometry skim dimenzijama vodica. i ka konkretnog vodica. indirektno je proporcionalna s otporom vodica. 15. Odnos jakosti struje J.2 A = 200 mA 2) U radio-tehnickoj praksi za po* gon uredaja koristi se najvise izmjenicna struja iz elektricne mreze. Uobicajeno ie da se umjesto vodlji vosti uzima »otpor« vodica. rjede akumulatori. vati u voltiiria.10" 3 24 _^ A 80 elektri£ni otpor = 0.103 n = 300Q Elektricni otpor je karakteristi- Jakost struje je ovisna o elektricnom naponu i o vodicu u ko jem tece. tj. ako struja ce je otpor ELEKTRICNI OTPOR Ohniov zakon i U / 24V 80.3. Ti su izvori poznati pod nazivom fotoelementi ili »suncane baterije«. npr a ne u milivoltima ili i kilovoltima Primjeri: slicno.10 Q .

P = potroSad. moze se izraziti i pojmom »vodljivost«. temperaturni koeficijent. temperature. si. A = ampermetar. b) slozen strujni krug. raste a) Izvor Za vecinu materijala otpor s porastom.. E — izvor elektricne struje. tzv. a R = unutarnji otpor izvora R = zbroj svih vanjskih lt v otpora (si. u strujne krugove se ukljucuje kratak = d = At komad ta- temperaturna razlika. Elektricna struja ce teci samo onda. *icama malog otpora koji se moze sanemariti prema otporu potrosaca. Strujni krug t metalna zica(vod) daje izvor.Faktor proporcionalnosti q ovi san je samo o materijalu i naziva se otpornost ili specificni otpor ma terijala.045 Q kratko spoji zicom ot pora 0. strujnim krugom ce poteci struja jaka: R=R gdje su: (l+d<At) otpor temperature. i spojstrujni krug. pod kojom se misli na reciprocnu vrijednost otpora: 1 G Jedinica ili Elektromotorna sila E uzrok je u strujnom krugu. Ona se koristi da vrsi neki rad na ujreflaju koji se naziva notrosac. otpora: 1 Unutarnji otpor izvora je obicno vrlo malen. it.0050 A R ~ rature t. = 7= 2V 0. 2-2b). Analogno specif icnom otporu moze se definirati i provodnost ili specif icna vodljivost. trazeni Da se sprijeci pregrijavanje zica kod kratkog spoja. zajedno s potrosacem nim zicama. Elektricnu struju 2-3.045 2V 0. = prekidac 23 . Jakost struje u zatvorenom krugu je no svakom mjestu jednaka i moze se izracunati iz formule koju nazivaju i drugim Ohm-ovim zakonom: struji R (S). 2-3a. Izvor. temperaturni koeficijent je onda negativan. /. Potrosafc se s izvorom spaja vodicima. temperaturni koeficijent je pozitivan. ispod jednog oma. kratki spoj. Pr — SI. Samo struje!7 L kod nekih materijala otpor opada s porastom temperature.05O ^40 kod neke pocetne otpor kod tempe + 0. Strujni krugovi: a) jedno stavan._£_ Ru + Rv izrazavanje elektridne vodljivosti je »reciprocni om« za americkoj nekada oznacava »mho« (obratno napisan »ohm«!). O = osigurad. Uy mialen vanjski otpor. Primjer: P Elektricni otpor ovisan je i o temperaturi vodica. Struja tece samo onda kada je strujni krug zatvoren. proteci ce strujnim krugom vrlo jaka struja koja moze ostetiti izvor i vodice. koja je reciprocna vrijednost specificnog literaturi (Q-1 ) »simens« ta U gdje su se jedinica struje. cini Umjesto izrazavanja elektricnih karakteristika vodica pojmom »otpor«. ako je taj krug zatvoren. Otpor R kod temperature t i otpor R kod neke po£etne temperature vezani su relacijom: Ako se olovni akumulator elektromotorne sile 2 V i unutarnjeg ot^ pora 0.005 Q.

Struja jakosti J. den je Ohm-ovim zakonom: je pokazano na sL 2-3b. Izvrseni rad ce biti to veci sto je veca snaga struje. Js Js = struje u ograncima. Nakon uklanjanja uzroka kratkog spoja. uz nakon U.+E2 + £. tzv. izmedu njegovih krajeva uvijek postoji razlika potencijala. grana se u tacki u tri grane kroz koje teku struje jakosti Ji. Takav slucaj prikazan je na sL 2-4. J j :J2 iJ3 =R R R . koja se obicno naziva nad na pona. Jakosti struja su obrnuto proporcionalne otporima. osigurac se zamijeni novim i strujni krug je opet sposoban za rad. Pri prolazu prejake struje pregori taj tanji vodic i tako se strujni krug prekine. jako sti struje / i otpora vodica R odre- U kako slozenijem strujnom krugu. toplinski osigurac (O).* 3 2 • t Snaga i rad elektricne strufe Elektricna struja pri prolazu kroz vodice vr§i neki rad. ovisne o otporima pojedi* nih dijelova strujnog kruga.R + hd. Na mjestu gdje se sastaje vodica struja se grana. Zbroj izlaznih struja iz cvoriSta jednak je ulaznoj struji. Kroz veci otpor tece slabija struja i obratno. h i Js. prekidac (Pr) i mjerni instrument. Za ove struje vrijedi Kirchhoff-ov zakon = = Snaera struje je to veca Sto je nanon i sto je jaca struja.+ itd. = =/*. uklopljeni Grananje struje kroz vise vodica koji se sastaju ili granaju u jednom mjestu. prvi Kirchhoff-ov zakon. J struja u »glavnom« vodu. stvara magnetsko polje oko itd. To je poznati toplinski osigurac.+/ -R +J. npr. To je prvi Kirchhoff-ov (Kirhofov) zakon: J-J +J2 + Js teci Struja moze M M O rasporedu vise elektromotornih sila u jednom strujnom krugu govori drugi Kirchhoff-ov zakon: zbroj svih elektromotornih sila u jednom strujnom krugu (uvazavajuci predznake) jednak je zbroju padova napona duz toga kruga: E. 2 3 t Koliko su jake struje u pojedinitn granama. Za prethodni slucaj: Pomocu ovih zakona mogu se rjesavati i vrlo slozeni zadaci u vezi sa strujnim krugovima.hjeg vodica. Ji. amperme tar (A). to ovisi o otporu vodica u tim granama. zagrijava vodica vodic. osim izvora struje i potrosaca u krug su i dodatni elementi. U=JR U zatvorenom krugu elektromo torna sila razdijeli se uzduz cijelop strujnog kruga na pojedine padove napona. cvoristu. SI vise 2-4. Pad napona Kada kroz neki vodic tece elek* tricna struja. Zbroj svih padova napona u strujnom krugu jednak je elektromotornoj sili. Odnos pada napona U. i sto je dulje vrijeme rad vrsen. pa je i velicina »snage« definirana kao umnozak napona i jakosti struje: visi P-UJ 24 . U svakoj zatvorenoj petlji strujnog kruga primjenjuje se drugi a na mjestu granania struje.

prikladno ga je prikazivati logaritamski. za radio-tehniku je u mnogo slucajeva vazan odnos dviju snaga. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice. koji se izrazava jedinicom »net>er« (Np). Jedinica »bel« je za praksu prevelika. kilovat (kW). odnosno kvadrati jakosti struja. relacije: mogu izvedene U R Jedinica 1 gdje su: P promatrana snaga. = 10 log I kilovatsat (kWh). na otporu od 600 Q. pa se Rad elektricne struje. odnosno s kvadratom napona. i — 1 \n P — Np P„ 2 Odnosi izmedu jedinica »decibel« »neper« su slijedeci: 1 Odnos snaga izrazen u Qia definiran je: decibeli- 1 k = 10 -log P — dB Pn decibeli Iz ovih jednostavno preracunati u nepere l obratno. je umnozak snage i vremena: se izrazava rad ili »vatseje kunda« ili »dzul«. Za ovo je iz zicne telefonije preuzeta bezdimenzijska jedinica »bel« (B) definirana kao de- sn k u decibelima i pripadni odnosi snaga odnosno jakosti struje ill napona. i vremena. a to znaci utrosena odnosno dobivena energija.115 Np se odnosa mogu 25 .686 dB dB = 0. Np = 8. U praksi se cesto umnosci jedinica upotrebljavaju Jedinica kojom »voltampersekunda« umjesto snage mogu usporedivati kvadrati napona. npr. pomocu Ohm-ovog napisati i zakona. koiom se izrazava sna- ga je »volt puta amper«. Snaga je direktno proporcionalna s kvadratom jakosti struje. a k niihov odnos izrazen u decibelima. gigavatsat (GWh) — 7 ni J =20 log-— dB U* odnosno: Jedinica »decibel« izrazene u vatima. Obicno su to odnosi snaga na izlazu i ulazu — dB J Za referentnu snagu od mW na k =10 log = J^ 2 20 log 1 Osim snage 600 Q mogu se izracunati slijedece vrijednosti referentnog napona i referentne jakosti struje: nekog voda snage snazi: ili odnos promatrane nekoj referentnoj U = 175mY J -= 1. a kako on moze popri miti vrijednosti u vrlo sirokom podrucju. uz stalan otpor: A: snage itd. npr. pa se upotrebljava deset puta manja jedinica »decibel« (dB). dok negativni decibeli znace prigusenje. Kada se neka snaga uporeduje prema referentnoj snazi od 1 mW. U tablici 2-3 dan je niz vrijedno- Pt Odnos dviju istovrsnih velicina je cisti broj. vatsat (Wh).29 mA prema £= P — 2 ili k= P — Po Pozitivan broj decibela znaci pojacanje. milivat (mV).Iz ovog se. P re ferentna snaga. definiranom ovako: k= kadski logaritam odnosa snage na pocetku i snage na kraju liniie. dobija se apsolutna razina snage P. mlegavat elektrokomunikacijama uzima se kao referentna snaga: P =1 mW (MW) itd. Osim decibela nekada se upotrebljava i prirodni logaritam odnosa snaga. Kada se uporeduju dvije takve snage onda k pokazuje relativnu razinu snage P pre- ma P U . nazvana »vat« (W).

Tablica 2-3. Odnosi izrazeni decibelima .

Ako se na nekom mjalom prostoru zeli postici jace magnetsko polje. B=— S Jedinica za magnetski tok je »veber« (Wb). Zemlja je veliki magnet i ima magnetske polove v blizini geografskih polova.i na svakom magnetu nalazi se po jedan pol svake vrste. Ove pojave se mogu tumaciti jedino uz pretpostavku da oko elektric ne struje nastaje magnetsko polje. dok onaj koji ie okrenut prema juznom geografskom polu. Razvijanjem magneta na dva dijela ne mo va toka. Magnetske i elek- tricne pojave su slicne. Prvo prakticno iskoristenje magneta je kompas. permeabilnosti jakosti {y) ovi- sno o stva. tj. a za koje je malo manji od 1 dijamagneticke. nego se dobiju dva nova magneta. no objeSena magnetska iffla orijentira se u pravcu meridijana. a izmedu raznovrsnih rtrivlacne sile. »north« = sjever i »south« ima ]i znatno veci od 1. Magnetsko koji tele volje se prikazuje sile): silnicama (linijama a) magnetska kroz b) silnica ravnog jedna vodica Magnetska indukcija se moze izi kao gust oca magnetskog magnetske silnice elektricna struja. kako je Prostor u kojem se ocituje djelovanje magnetskih sila naziva se magnetsko polje. Izrazava se jedinicom »amper po metru« (A/m) Ista jakost magnetskog oolja ce u razlicitim sredstvima uzrokovati r razlicito magnetsko djelovanje. kojih je najizrazitiji predstavnik zeljezo S = (eng. ali izmedu stalnih magneta i elektriciteta koji u miru nema nikakvog medusob nog djelovanja. u zavojnici 27 . Relativni magnetski permeabilitet za pojedinu tvar nije stalna velicina. Slobod- ma je T = Wb/m2 . Magnetsko polje duguljaste zavojnice sasvim je slic- finira se pomocu jakosti struje koja uzrokuje to polje. Vecinom je |a vrlo blizu jedinici. pomocu toka magnetskog polja <P kroz povrSinu S: gu se razdvojiti polovi. Cesto se sjeverni pol oznacuje sa N. Te tvari se zovu feromagneticke. nego je ovisan o jakosti magnetskog polja H. 2-5a. Jakost magnetskog polja (H) deje i i pokazano na si. i sred- Umnozak magnetskog naziva se polja permeabilnosti magnetska indukcija: Jedinica kojom se izrazava magnetska indukcija je »tesla« (T). Magnetsko polje pojavljuje se oko svakog vodica kroz koji prolazi elektricna struja. Samo mali broj tvari. svaki s po dva razlicita pola. juzni magnetski pol. a juzni sa Relativna magnetska permeabilnost ^i nekog materijala karakteristicna je za njegova magnetska svojstva. a polje je u smjeru zakretanja vijka. Tvari za koje je \i malo veci od 1 nazivaju se paraimagneticke. Onaj pol magnetske igle koji je stalno okrenut prema sjevernom geografskom polu nazvan je sjeverni magnetski pol.: jug). To polje je kruzno. Smjer magnetskog polja se odreduje pravilom desnog vijka (Sarafa): struja tece u smjeru napredovanja vijka. Do djelovanja izmedu magneta elektriciteta dolazi ako se nesto mi jenja. treba vodi£ kojim tece struja namotati u zavojnicu. a odnos medu jedinica- Izmedu istovrs nih polova djeluju odbojne. tzv. zatvoreno samo u sebe. raziti SL 2-5. Tada se izmedu magneta vodica kojim tece elektricna struja pojavljuju privlacne ili odbojne sile.

Inducirana elektromotoma sila je po smjeru suprotna uzroku koji ju proizvodi. o duljini zavojnice i o sredstvu u kojem se zavojnica nalazi. To je pojava elektro-magnetske indukcije. Dobila je naziv »henri« (H). Pro- Promjena magnetskog prouzrocena promjenom inducira i u istoj java samoindukcije. o debljini zice. Jedinica kojom se koeficijent samoindukcije izrazava je »voltsekunda po amperu« (Vs/A). Glavno svojstvo elektromagneta je d-4 magnetsko djelovanje pokazuje samo dok njime tece struja. jakost magnetskog polja elektro- si. To je po- magneta. Osnovni je uvjet da se magnetsko polje. a naziva se koeficijent samoindukcije ili induktivitet zavojnice. Elektro-magnetska indukcija Analogno stvaranju magnetskog polia oko elektriciteta u gibanju. o promjeru zavojnice. Da pojava bude ocitija upotrebljava se zavojnica. polja. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice milihenri (mH) i mjena se moze naciniti pomicanjem nekog magneta prema vodicu. 2-6a. u kojoj se in- Induktivitet je vrlo vazna ka rakteristika svake zavojnice. postoji i obratna pojava da prom* jentjivo magnetsko polje uzrokuje gibanje elektriciteta. b) prekidanjem SI. Jakost log djelovanja moze se unutar nekih granica regulirati U zavojnici se inducira elektromotoma sila Ei koja uzrokuje struju u vodicu. Gustoca magnetskog toka ce se povecati. na prekidanju induktor. Drugi je nacin da se mijenja mikrohenri (f*H). koji u praksi ima visestruku primjenu. Tri nacina pojave induciranih struja: a) pomicanjem u polju stalnog magneta. 2-6b ili da se elektro-magnet napaja izmjenicnom strujom kao na si. u ko^ jem se nalazi vodic. o njegovoj magnetskoj oermeabilnosti. ako se u zavojnicu stavi neki feromagnetski materijal.no polju ravnog magneta. dok je po intenzitetu ovisna o zavojmci i o brzini promjene struje: At Koeficijent proporcionalnosti L karakterizira konkretnu zavojnicu. U sva tri slucaja zavojnica S. mijenja. c) napajanjem primarne zavoj nice izmjenicnom strujom. Smjer struje se na i smjer nolja zavojnice vide 2-Sb. zeljezna jezgra Z pojacava ovo djelovanje if U praksi je svaka struja koja mijenja smjer izmjenicna struja. a na napajanju izmjenicnom strujom trasformotor. Magnetsko polje jedne zavojnice djeluje na drugu zavojnicu i ta se pojava naziva meduindukcija. Indukcija se moze. IZMJENICNE STRUJE Karakteristicne velicine ducira elektromotoma sila E izlozena je djelovanju promjenljivog magnetskog^ polja. kako je pokazano na si. Tako **> dobije elektromagnet. u principu. 2-6. NTa pojavi elektro-magnetske in dukcije osniva se niz prakticnih uredaja: na pomicanju generator. o broju zavoja. Ako se 28 . 2-6c. ukoliko je strujni krug zatvoren. jakosti struje. Pro mjene mogu biti razlicite. Ovisna je o obliku i dimenzijama zavojnice. struje u primarnom strujnom krugu. bilo da se prekida strujni krug kao na si. zavojnici neku elektromotornu silu. mjene pomocu pro jakosti struje. ostvariti na dva nacina.

1 .

Ukupni otpor sva tri ova otpora naziva se »kompleksnk otpor ili »impedancija« Z. onda se impedancija Z poklapa s realnim otporom R. pa naponski maksimum kasni iza strujnog maksimjuma. treba neko vrijeme da se napuni kondenzator. sa suprotnim predznakom. On poka^ zuje odnos realnog otpora u krugu izmjenicne struje i Kada struja potece. Ako je kut q> nula. ona ce teci. Iz crteza na 2-8b slijedi: cos © 1 to = R C Z Kapacitivni otpor je to manji sto je kapacitet kondenzatora veci i sto je visa frekvencija. sto u jedmicama kuta iznosi n/2 ili 90°. Otpori su pre- . Za konden zator bez gubitka kasnjenje iznosi T/4t odnosno jt/2 ili 90°. uni su po dielovanju na izmjenicnu struju upravo suprotni pa se moraju algebarski zbrajati. 2-8a. tj. impedancija se iz~ racunava ovako: ili kada i kondenzator nalazi u krugu izmjenicne struje. Zf °--i) — — Impedancija Z razlikuje se od omskog otpora R i po velicini i po fazi. Kut q> je tzv. Impedancija se ne moze dobiti jed^ nostavnim algebarskim zbrajanjem sva tri otpora. »jalovi«. sto znaci da ili nema induktivnog i kapacitivnog otpora u strujnom krugu ili se oni medusobno sasvim poni- X=RL -R C U krugu izmjenicne struje mogu b) se naci sve tri vrste otpora. jer se kondenzator uzastopno puni i prazni. jer osim o kapacitetu kondenzatora ovisi o frekvenciji: tivni se uvrste iznosi za kanaciinduktivni otpor: 2 z =\M si. kapacitivni otpor Rc. kompleksnog otpora. stalno prikljucen na kondenzator ne moze uzrokovati struju.bez »omskog« otpora je T/4. tzv. buduci da oni razlicito djeluju na tok izmjenicne stru je. zavojnica s cistim induktivnim otporom Rl . Impedancija se dobije geometrijskim zbrajanjem. Istosmjerni napon. Induktivni se otpor katkada naziva i »induktancija«. 2-8b. a kapacitivni »kapacitancija«. Kondenzator dakle djeluje kao neki otpor za izmienicnu struju. tj. jer kondenzator nema vodljivostL Medutim. Slucaj njihovog serijskog spoja pokazan je na^ si. Tu se nalaze: otpornik s cistim omskim otporom R. Njihov rezultirajuci otpor X naziva se »prividni«. »imaginarni« otpor ili »reaktancija«: impedancije. fazni kut. te kondenzator s cistim kapaci^ tivnim otporom Re. ako se doceni vektorima. Kosinus faznog kuta cp ima posebno znacenje i vaznost. kako je to ilustrirano na si.Ni kapacitivni otpor kondenzatora nije stalna velittna. Koristeci geome trijske odnose.

»omski« otpor vodica jed- Otpornik je radio-tehnicki elekoji ima poznat elektricni otpor. On je mjera rada koji struja vrsi U ekstremnim slucajevima struja je Cisto radna ili cisto nekorisna (»ja* lova«). Sva ova poboljSanja vodljivosti koriste se tek na frekvencijama od \Uvijek se racuna s istim parom vrijednosti napona i struje: ili sa efektivnim ili sa maksimalnim vrijednostima. Osim toga povecanje otpora ovisno je o obliku presjeka i upravo je uobicajeni kruzni presjek vo- mu radnu i jalovu komponentu. vec prema konkret- R' = = — promjer vodica u mm. dok izmedu toga rad elektricne struje sadrzi i = koza. cos <p = 1. mogu koriste se se upotrebiti cijevi. Za okrugli presjek bakrenog vodica otpor za izmjenic nu struju moze piricke relacije: R' se izracunati iz em = 4dRYJ gdje su: R — d / U-YUR + (UL + UC gdje je: 2 ) realni otpor za istosmjernu struju. Da se izracuna napon U takoder se mora primijeniti geometrijsko zbrajanje: N dica nepovoljan. On odgovara zakonu za istosmjernu struju. Elektricna struja tece uglav- nom uz povrsinu vodica i ta se pojava naziva »skin-efekt« (engl. samo se pod »otporom« razumije kompleksni otpor ili ajegovi dijelovi.stavaju. znaci da u krugu nema omskog otpora. frekvencija struje u MHz. povrsinski sloj). Jedan od tih je vodic od nekoliko upredenih. 2-8a je sastavljen od tri pojedinacna napona razlicitih faza.: skin Vrijednost kosinusa kuta cp moze takoder biti izmedu jedinice i nule. »visokofrekventna pletenica«. U nom slucaju. Racunanje povecanja otpora vodica radi skin-efekta nije jednostavno. Opcenito. Da = U-J. UR =JR UL =JRL Uc-JRc tim relacijama vec je primijenjen Ohm-ov zakon za izmjenicnu struju.cos 9 Izmjenicni napon U izmedu krajeva serije na si. cos cp = 0. do nekoliko kiloherca. Povrsini vodica se vodljivost poboljsava tako da se posrebri. Povecanje otpora je to izrazitije Sto je vodic je povrsina veceg presjeka i sto veca. Njegov otpor redovito je ozna- ment 31 . Umjesto nepogodnog kruznog sjeka pre- J= U — z plosnati vodovi. Ako je kut <p = 90°. medusobno izoliranih zica. se dobije snaga izmjenicne mora se umnozak napona i jakosti struje pom^ioziti sa cos rp: struje. Struja vrsi mak~ simalno moguci rad. a indirektno impedanciji: U radio-tehnici se povecanje otpora uslijed skin-efekta smanjuje upot reborn vodica specijalnih oblika. ljuska. nego je samo kapacitivni ili samo induktivnL U torn slucaju struja ne vrsi nikakav rad. otpor za izmjenicnu struju frekvencije /. desetaka megaherca na OSNOVNI RADIO-TEHNICKI ELEMENTI Otpornik nak je za istosmjernu i izmienicnu s «uju samo tako dugo dok je frek Realni. a kako je sredina vodica neiskoristena. Skin-efekt nekoliko vise. iakost iz- mjenicne struje direktno je proporcionalna naponu. Radi pojave skin-efekta smaniuje se korisni presjek vodica. sto izaziva povecanje otpora. vencija izmjenicne struje niska. Pri visim frek vencijama gustoca struje nije jednoliko rasporedena po presjeku vodica. tzv.

Vazna karakteristika svih otpor nika je i njihova opt er etivost. vise. kiloomima ili megaomima. zice 2icani otpornik nacinjen je na* matanjem otporne izolatora. a drugi »trimerski otpornici«. Cetiri manja su »neinduktivni« otpornici za opterecenja izmedu 0. Otpornici se izraduju kao zicani. obicno pomicanjem kliznog kontakta. Nekoliko vrsta otpornika. 2-9. 2 ili Puni otpornici su cijeli izliveni od otpornog materijala. Ukupni otpor kombinacije serijski spojenih otpornika (si. 1. Slojni otpornici nacinjeni su na nosenjem otpornog sloja na nosad od izolatora. najcesce u 32 sve do nekoliko stotina vata. U ovoj se grupi razlikuju otpornici koji su nacinjeni tako da im se otpor moze cesto mijenjati. moze se mijenjati otpor. npr. pa ima i svoj induktivitet. 2ica je obicno zaSticena Ima stalnih i promjenljivih otpornika. Kod nekih zicanih otpornika namotane su dvije zice. 1/2. Predvideni sit za veca opterecenja (5 do 100 W). prem!azom zastitnog laka. Ona se redovito izrazava u vatima elek tricne snage koju neki otpornik jo§ moze izdrzati bez prevelikog zagri javanja. Nekoliko vrsta otpornika se vidi na si. puni (masivni).—^ *" """^ SL 2-9. Ovako iz veden otpornik djeluje kao zavojnica. Vise otpornika moze se spajati u komfcinacije. na nosac od Krajevi zice su stegnuti obujmicama na kojima su i prikljucci za spajanje otpornika u strujni krug. U radio-tehnickoj praksi susrecu se otpornici kojima optere tivost iznosi. jedna u jednom a druga u drugom smjeru. serijski ili paralelno. Na krajevima su prikljuCci.5 i 3 W cen u omima. 1/4. Takav otpornik je neinduktivan. slojni ili obliku valjka. Veci otpomici sit iicani. Prvi se zovu »potenciometri«. Na krajevima imaju utaljene prikljucke. 2-10a) . od onih kojima se otpor samo namjesti na potreban iznos i tako ostavi. Da se noveca efektivna duzina urezane su spiralne brazde u otporni sloj. Stalnim naziva se otpornik kojemu se ne moze mijenjati Promjenljivom otporniku otpor.

3) + R (4. za primjer na si.6} RA R = aet>tr. Kod izracunavanja treba sve vri jednosti otpora uvrstiti u istim je^ dinicama. do ili 5.5. 2-11. Primjer mjeSovito spojenih otpornika 3 Radio prirufinik . prema relaciji: R=k-U~r. Foto-otpornici su posebna vrsta otpornika kojima se otpor. Temperaturno termistori ovisni otvornict jesu posebna vrsta otpornika kojima je otpor izrazito ovisan o temperaturi.6 **" 1 R 2 R 1 1 s reciprodnoj vrijednosti zbroja recipro&iih vrijednosti pojedinih otpornika: je jednak RP = 1 - R 1 + 4 *5 + 1 __ RS 1 + Rj — +—+ 1 R2 - R. Voltage Dependent Resistor) jesu posebna vrsta otpornika kojima je otpor ovisan o prikljuCenom naponu.ff On je uvijek vedi od najvedeg u kombinacijL Napon se rasporeduje po svim otpornicima. a T apsolutna temperatura. Ukupan otpor je uvijek manji od najmanjeg u kombinacijL mje§ovlto za izraCunavanje ukupnog otpora spoj razluciti na serijske i na paralelne kombinacije i tako postupno izracunati ukupni je vi§e otpornika takoder ristori biti izrazen tim jedinicama. omima.jednak je zbroju otpora pojedinih otpornika: Tako je. Otpornici kojima otpor raste s porastom temperature zovu se otpornici s ppzitivnim temperaturnim koeficijentorn ili PTC-otpornici (prema engl. Otpor im se mijenja s temperaturom po eksponencijalnom zakonu: nici R=R1 + R(2. gdje su: Rz.5. otpori paralelnih kombinacija odgovarajucih otpora: 1 2-10b) R-4. Ako spojeno. odnos33 SI. proporcionaL no njihovim otporima. treba Naponski ovisni otpornici ili va(ponekad oznacivani VDR. Ukupni otpor kombinacije paraielno spojenih otpornika (si. kiloomima ili megaomima. a) b) i b) paralelno spojeni otpornici SL 2-10. gdje su: a i b karakteristicni parametri termistora. 241. a) Serijski Temperature Coefficient).s t 6.a.S t . prema engl. Rezultirajuci otpor 6e Kod je paralelnog spajanja nar>on na svim otpornicima isti. gdje su k koeficijent proporcionalnosti a y faktor koji iznosi oko 3 otpor. Positive a otpornici kojima otpor opada porastom temperature zovu se otpors negativnim temperaturnim koeficijentom ili NTC-otpornici. ukupni otpor: Rs-Rj + Rz + Ry R ™ Ri+^2 S + R 4. odnosno R4.

kera mikom. Stalni. dva poluprokondenzatotipa Ovisnost promjene otpora s prorasvjete je obicno linearna. Kondenzator Kondenzator je radio-tehnicki element koji ima poznat elektricni kapacitet. Kapacitet kondenzatora ovisan ie o povrsini jednog i dru gog vodica. o njihovom medusob nom razmaku i o vrsti izolatora njima. Na si. dok se za trajnu upotrebu preporucuje ostati najvise kod vrijednosti radnog napona. maksimatni i radni napon. serijski ili paralelno. medu rom: impregniranim panirom. SI. Promjenljiivom kondenz^t PPi °ze se mijenjati kapacitet. vrsta kondenzatora ispituje u tvor nici. de- jem pod utjeca- finirana Ijivosti G kao omjer promjene vod i promjene svjetlosnog toka <I>: 5= AG 1 A/ r ~A<J>~~C/ *AO' a jedinica joj je amper po lumenu i po voltu (-j —— Cesto se navodi J. vazduha) ili nekim drugim specijalnim izolatorom. 2-12 vidi se nekoliko vrsta promjenljivih kondenza- m y izolato- tora. mijenja svjetlosti. 2-12. Jedan je vodic od drugoga izoliran nekim pogodnim Postoje stalni i promjenljivi kondenzatori. Postoje kondenzatori nacinjeni tako. tzv. koja se tada izrazava u jedinici: amper po lumenu( ). nanofaradima (nF) ili pika faradima (pF). Foto-otpornici su vrlo tromi ele menti (promjena struje kasni oko mjenom 0. Ispitni je onaj napon kojim se odredena 34 jednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora: Cs = 1 JL _L C binaciji 7 1 C 2 C3 serijskoj se po Ukupan napon na rasporeduje komsvim . »blok« ili »fiksni« kondenzatori imaju stalan kapacitet.no vodljivost. U radu se ni povremeno ne smije preci vrijednost maksimalnog napona. slojem uzduha (zraka. Vise kondenzatora moze se spau kombinaciju. Ovi posljednji nazivaju se »trimer« kon denzatori. samo napon parcijalna osjetljivost Si uz 1 V. ploca ili slogova ploca. najcesce zakretanjem pomicnih ploca. pan kapacitet Uku- serijski spofenih kondenzatora jednak je reciprocnoj vrijednosti zbroja reciprocnih vri Uz vrijednost kapaciteta potrebno je znati i visinu napona na koji se kondenzator smije nabiti da ne dode do proboja izolacionog sloja.1 ms i vise) Jrekvencije signala pa mogu slijediti do najvise 10 kHz. Kapacitet kondenzatora redovito je oznacen u mikrofaradima (fiF). kondenzator. Treba razlikovati ispitni napon. osjetljivost S. 2-13a. da im se kapacitet cesto moze mijenjati ili tako da im se kapacitet moze namjestiti na potrebnu vrijednost i tako ostaviti. plasticnim materijalom. Promjenljivi dvostruki i trostruki Pokraj njih se vide i mjenljiva »trimerska« ra »loncastog« jednostruki. la kom. Osnovna ira je karakteristika tzv. U svakom kondenzatoru postoje dva vodica koji mogu imati oblik metalnih traka. Primjer serijski spojenib jati kondenzatora je na si.

2-14.-. Na slici je dana i relacija za konkretan slucaj za izracunavanje. Jedan primjer mjesovitog spajanja je na si. . *S5uh kondenzatorai Cp-Ct + Cz+C^-. Napon je na svim kondenzatori- ma isti: Kondenzatori se mogu spajati i mjeSovito. s time da je: • . 2-13b) jednflk je zhrnj n kapaciteta p oie- — — t u=u + u + u s a .. To zna gi da je na kondenzatoru najmakapaciteta najvisi napon! njeg Zbroj napona na pojedinim kondenzatorima jednak je ukupnom tiaponu na seriji: Jgaiednicki kapacitet paralelnn _cpQ]fnih kondenza tora (si.Icondenzatorima i to indi^rektno proporcionalno s kapacitetom. Za izra cunavanje ukupnog kapaciteta treba spoj razluciti na jednostavne se rijske i paralelne kombinacije.

ostalo su raz- 36 . te bez jezgre. Za VF zavojnice upotrebljavaju se posebne VF jezgre. Presjek kroz takvu zavojnicu s najvaznijim parame trima vidi se na sL 2-16. To su: srednji promjer zavojnice D. titrajnim krugovima najcesce upotrebljavaju valjcaste jedno slojne zavojnice. broj zavoja N i korak zavoja a. za svaki konkretni sludaj.Samo specijalne zavojnice za ultrakratke valove su bez tijela. »fe- U rokskube« i slicne. i u predajnicimu do njih dvije VF prigus- Uctte zavojnice za kratkovalne titrajne krugove prijemnicima. Kao jezgra za NF zavojnice upotrebljavaju se naked medusobno izoliranih transformatorskih limova. Radi toga radio-amateri i tehnicari moraju znati proracunati i po proracunu namotati zavojnicu. Samo manji dio zavojnica koje su u praksi potrebne mogu se naci gotove na trzistu. Svi ti pa rametri utjecu na velicinu indukti viteta L. Zavojnice se takoder mogu spajati u kombinacije. # Na si. 2-15 pokazano je nekoliko na zavojnice l debljina zice d. Postoji cijeli niz materijala od kojih se izraduju VF jezgre. proracunu zavojnice vidi u poglavlju: »Amaterska radionica« f lzvedbi zavojnica. s time da veza j » M* «fZVJt se nice kakve i.t 2-15. vo i rt niske i visoke frekvencije. a nose nazive »siferit«. Nekoliko vr ta i-i+ fllt za mupotrebljavaju nica za ^nice f t^ P rs ? > z 9. Sasvim ispravljace. S obzirom na izvedbu dijele se na zavojnice s jezgrom. amateri i tehnicari zavojnice izra* duju ponajvise sami. Za razliku od otpornika i kondenzatora koje kupuju u trgovini. »elvefer«. Vo dic tada mora biti mehanicki do voljno krut da zadrzi svoj oblik. duzi se Zavojnice se uglavnom dijele na one namijenjene za niskofrekventne i one namijenjene za visokofrekventne strujne krugove. Dobivaju se sinteticki.

D = promjer valjka. Veza izmedu jedne i druge za- vojnice ostvarena je preko magnetskog polja tako da je ono odredenim dijelom zajednicko obim zavojnicama. Konacni induktivitet kombinacije ovisan je o jnduktivitetu pojedinih zavojnica i o njihovoj medusobnoj vezi. izmjenicnih struja ili impedancija. ^ i. tj. Rezultirajuci induktivitet moze se jednostavno izTuiimatt samo onda. 2-18b). To su osnovni geometrijski parametri o kojima ovisi induktivitet (induktivnost) zavojnice L slucajevima. za pretvaranje izmjenicnih napona. kod transformatora za vrlo visoke frekvencije. Transformator I (cm) Presjek jednoslojne zavojnice. a — »korak« zavoja. 2 n2 gdje je ni broj zavoja primarne. a) Serijski i b) paralelno spojene zavojnice. pojedinih zavojnica: kada zavojmce ne iste uvjete. Napon na njemu je U2 (si. konacno.— izmedu njih moze di£a. 2-17b): h= je 1 —+ 1 1 + — 1 > d{mm} w i — — a{fnm) — *» | t* ! I i N Za slozenije slucajeve u praksi najjednostavnije izmjeriti zajednicku vrijednost induktiviteta kombinacije zavojnica. 2-17a) konacan induktivitet noj vrijednosti zbroja reciprocnih vrijednosti induktiviteta pojedinih zavojnica (si. tj. Na takvom transformatoru a) b) vri- odnos izmedu napona na primarnoj i na sekundarjedi jednostavan SL 2-17. Za slucaj serijskog spoja odvojenih zavojnica (si. Tipicni transformator ima dvije zavojnice na zajednickoj zeljeznoj jezgri (si. induktikombinacije paralelno spojenih zavojnica jednaka je reciproc- Uz vitet djeluju jedna na drugu. Zavojnica ima ukupno voja. A.^. Izmjenicna struja koja tece kroz primarnu zavojnicu stvara izmjenicno magnet sko polje pa se u sekundarnoj zavojnici inducira izmjenicna struja jednake frekvencije. rasporedenih na duzinu Trans formatori sluze za razlicite transformacije. ako zavojnice wwu i induktivno vezane. namotane na valjcastom tije- SL Iil 2-16. . a na broj zavoja sekundarne zavoj- pima 37 . Samo u posebnim z&- 1. bilo da su oklopljene metalnim oklopom. Zavojnice sw jedna od druge odijeljene oklo- noj strani: U nice. Prorafcunati se mogu samo sasvim jednofctavni slucajevi. N 2-18a). razmak izmedu susjednih zavoja. #.^i. moze svaka zavojnica imati svoju jezgru ili {moze cak biti i bez jezgre. ali i biti pomocu vo kombinacije jednak je zbroju duktivitet a in- induktivna. d — promjer (debljina) zice. Sekundarnu izmjenicnu struju fo koristimo u potrosacu R. bilo da su dovoljno daleko. .il i#i i.

Sluzi za prilagodenje impedancije elektroakusticnih elemenata (mikrofona. — ulazni transformator koji se stavlja na ulaz pojacala ili modulator a. npr. Na sekundarnoj strani oni daju napone koji su potrebni u razlicitim uredajima. izlazni transformator za prilagodenje elektroakusticnih elemenata — (zvucnika. gramofonskih zvucnica i si.ju. antenski transformator koji prilagoduje impedanciju antenskdg — — voda na ulaz prijemnika laz ili na iz- predajnika. T — transformatorska jez- sastavljena od tankih. U radio-tehnici se upotrebljava vise vrsta transformatora. Primarna strana im je predvidena za efektivni napon od 220 V. m — broj primarnih zavoja. Vremenska J2 nego naponi zavoja. elektricna grijalica Transformiranjem se ne mole veca energija od ulozene.) na ulaznu impedanciju poja- — t cala. rjede za 110 V. Kod idealnog transformatora bi primarna snaga Pi i sekundarna snaga Pa bile jednake: Kod autotransformatora samo jedna zavojnica cima. J2 se n 1 Jakosti struja odnose i obrnuto obrnuto nego brojevi Sklop koji se sastoji od otpornika i kondenzatora zove se i^C-sklop. Tipican primjer transfor matora za nize frekvencije. m = broj sekundarnih zavoja. = sekundarna jakost struje. Ui = primarni izmjenicni napon. Hi Ur J t = U2 J2 JEDNOSTAVNI SKLOPOVI Sklop RC konstanta i slijedi: sklop RL. Ji = primarna jakost struje. To su: mrezni transformatori za pri kljucak na izmjenicnu elektricnu mrezu. slusalice) ili izlaznog R = potrosac koji ima omski otpor. U2 = sekundarni izmjenidni napon. Otpornik i zavojnica cine jRL-sklop.-P ? Odavde . P = primarna zavojnica. medufrekventni transformatori za vezu medu stupnjevima MF pojacala i selekciju signala. sa postojl odvoj- O proracunu nekih transformatora vidi poglavlje: »Amaterska radionica«. U. U radobiti stupnja predajnika na izlaznu impedanciju pojacala ili modulatora. P. dio-tehnickoj 10 praksi gubici iznose do 20%. Ove obje vrste sklopova se u radiotehnickoj praksi cesto upotrebljavaju jer imaju vrlo interesantna Svaka zavojnica ima u odredenim uvjetima odredenu impedanci38 . J2 transformator sluzi i za promjenu impedancije. Zbog gubitka je sekundarna snaga redovito manja od primarne. S = sekundarna zavojnica. medusobno izoliranih zeljeznih limova. Impedancije se odnose L kao kvadrati broja zavoja: 2 Z Zato 2 \n 2 ) b) Si 2-18. gra. Kod najvecih transformatora elektro-tehnike oni moga biti samo oko 1%.

U serijskom spoju zavojnice i kon denzatora. mogu se ova djelovanja upravo ponistiti. Vrijeme. b) paralelni titrajni krug 39 . U pocetku t(s) t{s> a) SL 2-19. uz uvjet da otpor izrazimo u omima i kapacitet u faradima. Ovo ska se vrijeme naziva vremenkonstanta i?C-sklopa. nastati elektricni tit- Kondenzator se preko otpornika prazni takoder eksponencijalno. Ona je to veca sto je veci kapacitet C i sto je veci otpor R. 2-19. RC-sklop prikljucen na izvor struje i graficki prikaz porasta napona na kondenzatoru. u ovisnosti o vremenu. (si.— svojstva koja se ocituju odredenom elektricnom tromoscu. 2-20. Pri prolazu struje kroz i?L-sklop jakost struje postupno raste radi Vremenska konstantna vazna Induktivni i kapacitivni otpoi imaju. suprotna djelovanja na izmjenicnu struju. otporom R moindukcije i s koeficijentom sazavojnice L: r= L R Kondenzator se u vremenu za koje vrijedi jednostavna relacija: T^RC napuni toliko da napon na njemu iznosi Vremenska konstanta dobije se u sekundama.RC-sklopa upoznat 010 pomocu si. a) Punjenje Hi nabijanje i b) praznjenje Hi izbijanje konden- zatora s preko otpornika napon na kondenzatoru naglo raste. kroz koje jakost struje dostigne L= 1 <oC a) b) L 63% maksimalne vrijednosti. 'r°Hh Svojstva . Kondenzator se puni postupno i to po eksponencijalnom zakonu. Kasnije se porast napona usporava i do maksimalnog napona kondenzator bi relativno se napunio kroz dugo vrijeme. je vrlo karakteristika . a R u omima. kako znamo. za koju su oba otpora po iznosu jednaka: Rl=Rc odnosno: to gojaye samoindukcije u zavojnici. desno). naziSI. njemu mogu raji.37 U elektromotorne sile E preko otpornika R treba neko vrijeme. isprva naglo. 2-19. 2-20a). 2-19a). citeta struje ce* Za punjenje kondenzatora kapa- C elektricitetom iz izvora 0. Titrajni krug 63% maksimalno moguceg napona (U - E). = R C napon na kondenzatoru padne na 37% vriSednosti na koju je bio nabijen Za vrijeme T (si. ako se L uvrsti u henrijima.RC-sklopa. slicno porastu napona na kondenzatoru (si. va se vremenska konstanta RLr •sklopa. Radi induktivnog otpora struja kasni za naponom. Njena Sklop zavojnice i kondenzatora naziva se titrajni krug zato sto u vrijednost izlazi u sekundama. T. Struja raste po eksponencijalnom Zakonu. nazvanom »vremenska konstanta«. a poslije sve sporije. prikazani su lijevo. To se dogada kod one frekvencije izmjenicne struje. Ona je u jednostavnoj vezi Titrajni krugovi: a) serij- ski. . a radi kapacitivnog otpora napon kasni za strujom.

jednaka je omskom otporu ti- Titrajni krugovi sluze za selekciju (odabiranje) odredene frekvencije koja je pomijesana s mnogim trajnog kruga. jakost struje u titrajnom krugu ovisna je o koli£ini elektriciteta na kondenzatoru. pa im se ova relacija moze (F). a manji otpor za sve druge. ako se L uvrsti u henrijima (H). Njegova resonantna frekvencija takoder je odredena Thomson-ovom relacijom. Kod serijskog titrajnog kruga. tim manji sto se one vise razlikuju od resonantne frekvencije. u slucaju resonancije impedancija je: L Zres= Zf 2 drugim frekvencijama.J— 7 * Te je poznata relacija. To je slucaj resonancije. Na kvalitet titrajnog kruga uglavnom utjece otpor zavojnice i otpor vodova u titrajnom krug propusta izmjenicnu struju resonantne frekvencije. od zavojnice koja se L u mikrohenrijima (\iB) a C u pikofaradima (pF) u relaciju: uvrsti fo u megahercima (MHz). 40 ~cT~R . 2tt/LC Thomson-ova (Tomson) Kod ove frek- vencije iscezava prividni otpor (reaktancija) serijskog spoja zavojnice i kondenzatora. Kod paralelnog titrajnog kruga. Sto je taj otpor manji. se moze uvrsti vrijednost a> =• se izracunati frekven- /-.5 f "]/LC osim induktivnog otpora ima i neki omski otpor zice od koje je nacinjena. u slucaju resonancije. U dva titrajna kruga s jednakim resonantnim frekvencijama i jednakim naponima na kondenzatoru jaca stru- ma ja ce teci u onome koji ima kon- Resonantna frekvencija titrajnog kruga dobije se iz Thomson-ove relacije u hercima (Hz). te od kondenzatora koji ima gubitke. ako 159. dok pruza otpor strujama Serijski titrajni svih drugih frekvencija. u slucaju resonancije prividni otpori se ponistavaju. Frekvencija f se naziva resonantna frekvencija titrajnog kruga. Omski otpori zavojnica su maleni. ako se L uvrsti n C u nom: Zjt pikofa- radima (pF) u fo ili = coL - relaciju: coC 5030 ~VZd Realni titrajni krug Titrajni krug nacinjen je od realnih elemenata. On pruza najvedi otpor za resonantnu frekvenciju. Resonantna frekvencija je preThomson-ovoj relaciji odredena umnoskom L i C. Taj je ot- por to veci sto se one vi§e razlikuju od resonantne frekvencije. jednaka je po- prilagoditi. a C u faraprakticnoj radio-tehnici se upotrebljavaju izvedene jedinice. reda gigaoma. Zavojnica i kondenzator mogu se paralelno. od nekoliko do nekoliko desetaka oma. induktivnom ili kapacitiv- hercima (kHz). pa je impedancija: Zres = & tj.Ako =2jtf cija: . pa je vazna karakteristika titrajnog kruga i odnos L:C. Frekvencija ce se dobiti u milihenrijima (mH) i kilo- jedinom prividnom otporu titrajnog kruga. Medutim. dok su otpori gubitaka za dobre kondenzatore veliki. koja je jedan od osnovnih principa radio-tehnike. to ce jakost struje biti veda. spojiti ralelni i krugu. denzator veceg kapaciteta. pa se dobije patitrajni krug. kod ko* jega je odnos L:C manjil Kvadratni korijen iz toga odnosa ima dimenziju otpora i naziva se karakte* risticna (ili valna) impedancija titrajnog kruga: Zk dima U -£ 1 Karakteristicna impedancija.

a R omski otpor titrajnog kruga. Ona je za prakticnu radio-tehjniku vrlo vazna.707). krivuljom resonancije. jer se titrajni krugovi upravo upotrebljavaju za odabiranje odredene frekvencije tzv.gdje je Z* karakteristicna impedancija. selektivnost. ne* kruga titrajnog Selektivnost ovisna je o realnom. Za slucaj. odnosno Z «= o° za paraf r lefni titrajni krug. Upotrebljivost nekog radioteh- ni£kog elementa kod neke frekvencije karakteriziran je odnosom nje- govog prividnog i realnog otpora: X Ovaj omjer se naziva faktor dobrote. Za zavojnicu je <2-faktor: Za zavojnice koje se upotrebljavaju -20 -10 o ~ +10 (%) + 2C u radio-tehnickoj praksi Q-faktor ima vrijednost od nekoliko deseta- RAZUKA FREKVENCIJE ka do nekoliko stotina. kri> vtd/a resonancije. jakost struje resonantne frekvencije oznaci jedinicom. Sirinom propusnog podrucja titrajnog kruga odredena je mogud- — nost odjeljivanja (selekcije) struja razlicitih frekvencija. a raCuna se iz relacije: SL 2-21. omskom otporu titrajnog kruga. . Sto je on veci. Sirina propu$tenog podrudja Af jednaka je razlici jrekvencija fi i % vidi tekst frek- Umjesto faktora dobrote nekada se kao mjera za kvalitet titrajnog kruga navodi prigusenje. Iz nje se vidi /s jednaka je A/. tzv. Dobrota titrajnog kruga ovisi uglavnom o dobroti zavojnice. To je tipicna karakteristika serijskog titrajnog kruga. Ovisnost jakosti struje o frekvenciji kod serijskog titrajnog kruga prikazana je tzv. element je za danu frekvenciju kvalitetniji. Razlika frekvencija Af. Ovisnost relativne struje o jakosti frekvenciji prikazana je na sL 2-21. tzv. da titrajni krug ne propusta samo Struju resonantne frekvencije. koje je jednako reciprocnoj vrijednostl faktora dobrote: go struje vencija iz nekog podrucja d = 1/Q. kadkada samo »dobrota« ili u praksi »Q faktor« elementa. ovo propusno podrucje seze od frekvencije it do frekvencije /a za koje jakost struje iznosi 70% (tacnije 0. »idealiziranog« titrajnog kruga R=0 pa je i 2 res =0 za serif ski. signala. Krivulje resonancije za nekoliko titrajnih krugova s razlicitim realnim otporima 41 jM-. Ako se fi Karakteristike titrajnih fcrugova Pri toku struja razlicitih frekvencija kroz serijski titrajni krug najjaca ce biti struja resonantne frekvencije f0f dok ce jakost ostalih struja opadati s udaljavanjem od resonantne frekvencije.

R Veci realni otpor titrajnog knv ga umanjuje Q-faktor. si. dok je napon najveci. 2-23. 2-22. Kod paralelnog titrajnog kruga je otpor za resonantnu frekvenciju najveci. 2-22. Prema tome je struja kod resonancije najslabija. Sto je Q-faktor veci. a krug je selektivniji. a to znaci da je selektivnost bolja. kao i R otpore gubitaka u zavojnici denzatoru i kon- nacrtane su na si.1. dobiju se Sire krivulje resonancije. uz manji Q-faktor. Ovisnost relativne impedancije paralelnog titrajnog kruga o razlici frekvencije pokazana je . ukljucenom u serijski titrajni krug. Protitrajni pusno podrucje je uze. Izgled krivulja resonancije zavisi o otporu R. Pri istim jakostima struje kod resonantne frekvencije.0- +10 RAZLIKA FREKVENCIJE (%) SI. slabi »dobrotu«. resonancija je »ostrija«. Sto je taj otpor manji jakost struje je veca. Sirina propusnog podrucja je manja. Vrijednost otpora sadrzi omski otpor. Krivulja resonancije je istovremeno siljastija.

2-25e. O tzv. Taj se stu- koeficijentom panj veze izrazava koji Ovisnost impedancije _ veze. SL 2-25d pokazuje jednostavnu kapacitivnu vezu ostvarenu konden- zatorom C. '- M a) j b) c d) u. prema si.. _j r i r^ 2-25. kod kapacitivne veze. 2-25f za vezu sluzi kondenzator koji je istovremeno ukljucen u oba titrajna kruga. Na si. »linka« s dvije zavojnice za vezu Lv. Nekoliko osnovnih nacina induktivnog i kapacitivnog vezivanja titrajnih krugova. putem -20 -10 +10 Stupanj veze izmedu dva titrajna kruga ovisi o meduindukciji za dvije induktivno vezane zavojnice. Dva titrajna kruga mogu. Dva udaljena titrajna kruga mo gu biti u medusobnoj vezi posredno. uz istu resonantnu frekYl. l 2 venciju RAZUKA FREKVENCIJE (%} SL 2-24. ..link"' Lv o< >o j_Z 0/. odnosno o kapacitetu kondenzatora +20 C. takoder biti u medusobnoj kapacitivnoj vezi.w preko zajednicke zavojnice za vezu Lv. 9) CI Xr -U jf L1 h) CI o 1 c~-}J^ L1 £l §j v . a druga uz zavojnicu drugog titrajnog kruga. Vidi tekst 43 . U primjeru si. Jedna je uz zavojnicu prvog. 2-25h prikazana je induktivna veza izmedu serijskog i paralelnog titrajnog kruga. §j |" i jf « T S/. _ je za induktivnu vezu dan frekvenciji kod nekoliko paraletnih re ^ cl ) om titrajnih krugova s razlicitim Qk=-faktorima.

Ono je sve dublje. medusobno vezanih krugova: A = uz potkriticnu vezu. Za ovo postoje dva glavna razloga. kaze se da je veza manja od kriticne. L2 t Ci i Cs induktiyi titrajnih teti odnosno kapaciteti M krugova. i Umnozak na propusnog podrucja postaje razito velika. Graficki se to pnkazuje kao ulegnuce ili »sedlo«. koeficijent meduindukcije. a na os* novnoj resonantnoj frekvenciji napon postaje nizi. Napon je maksimalan. titrajnih Filteri onih 2-26. SiriKada je fcQ kriticne. Taj slucaj pokazuju krivulje C i D. nove resonantne frekvencije su udaljenije. resonancija jos uvijek priho k= gde je yc c2 t no ostra. cime se priblizava idealnom filtru kojim se propustene frekFREKVENCUA SI. simetricno rasporectene prema osnoynoj resonantnoj frekvenciji pojedinog titrajnog kruga. 1000 Vezani titrajni krugovi upotrebljavaju se vrlo cesto u radio-uredajima. bez obzira o ko joj se vrsti veze radi. sirina Odabiranjem stupnja veze moze se u dosta sirokim granicama odabrati i sirina propusnog podrucja. Sto je natkriticna veza jaca. iz- jednak jedinici manji od jedinice. sastavljeni od za vojnica i kondenzatora. Ako je kQ<l. Drugo. Ovako se moze odabrati sirina propusnog opsega frekvencija. sto se koristi kod pojasnih filtera (»bandfiltera«) Filterima se u radio-tehnici nazivaju sklopovi. ali je teato propusno podrucje usko. sirina propusnog podrucja moze se odabirati u sirokim grani- cama. Za vezu koja je B. Ona se moze naciniti manjom nego sto je sirina propusnog podrucja pojedinog titrajnog kruga ili vecom. posebno u prijemnicima. B = uz kriticnu vezu. Prvo. za vecu od kriticne (»natkriticnu«) ono je sire od toga. Kod vezanja dvaju titrajnih kru- gova dolazi do obostranog utjecaja iednoga na drugi. vencije ostro odjeljuju od koje ne treba propustiti. kojima je osnovno svojstvo da propustaju iz- 44 . Resonancija dvaju jedna- kih. dok su Li. Cv kapacitet kondenzatora za vezu.a za kapacitivnu vezu: propusnog podrucja ali je je nesto veca. kako se vidi na si. sto je veza jaca. Veza utjece i na oblik krivulje resonancije. prema potrebi. C i D = uz natkriticnu vezu. a krivulja resonancije vrijedi krivulja A Na frekvenciji fQ jos nije Q je manja od kritic* ne (»potkriticna«) propusno podrucje je uze. Izgled krivulje ovisi o koeficijentu veze fcio Q-faktoru fcQ > 1 veza je jaca od torn se slucaj u pojavljuju dvije resonantne frekvencije. narocito kod natkriticne veze. 2-26. Za slucaj kada je fcQ = 1 veza je kriticna. U titrajnih krugova. veci od jedinice. Za takav slucaj mo2e biti Za kriticnu vezu se sirina pro^ pusnog podrucja moze izracunati iz relacije: resonantnoj postignut maksimalno moguci napon. krivulja resonancije je strma.

ili bandfilraz- Treba likovati dvije vrste bandfiltera: propusne bandfiltere (si. Sve frekvencije koje su nize od fg spadaju u propusno podrucje filtera. pojasni Band ili filteri Filter). Butter ter. Kod visokopropusnih filtera je obrnuto. High Pass Filter) dobro propustaju frekvencije iznad granicne. koji svojom resonancijom takoder odabiru odredene frekvencije. Low Pass Filter). Ovi filteri (engl. b) kod »visokopropusnog« filtera. bu- Worth = valjanost). podrucje obuhvaca niske. dvije vrste filtera postoje i takvi koji obuhvataju odredeni. dok one drugih frekvencija ne propustaju. Butterworth. pornim nepropusnim podrucjem frekvencija (Srafirano).SL 2-27. Vidi i tekst i propusno mjenicne struje nekih odabranih frekvencija. = maslac. dok zadrzava one koje su vise. Kazu da je 45 . Strmina krivulje izmedu frekvencija fs i A. Osim ove Prema njihovom ucinku razliku- To su jemo. cijama. opseg frekvencija. U prvom slucaju kazemo da je filter . Zaporno ovako »glatko« tece izmedu propusnog i zapornog podrucja frekvencija kod filtera tipa »batervort« (engl. Razliiitim kombinacijama kondenzatora i zavojnica mogu se na- diniti filteri raznolikih svojstava: a) zaporno (nepropusno) podrucje frekvencija kod »niskopropusnog«. Ako filter propusta frekvencije koje su nize od neke »granicne« (ft> sL 2-27 a). naziva se niskopropusnim filter om (engl. To ili se podrucje naziva za- »strmiji« a djelovanje filtera »ostrije« nego li u drugome. 2-26) i zaporne (fg i) i nepropusne band- filtere (si. a propusno podrucje visoke frekvencije. uzi ili siri. sve do ft . da iza A (na slici!) govorimo o maksimalno prigusenim frekvenjade. Deblje izvucena linija. I ovdje je. cetiri vrste filtera. Pojasnih filtera (bandfiltera) ima dvije vrste: c) propusnih i d) zapornih (nepropusnih). u zapornom podrucju (od B na vise) prigusenje postepeno sve xnanje. si. 2-27c ili si. 2-27. 2-27. kod filtera je opseg propustenih ili zadrzanih frekvencija redovito znatno siri. Od granicne frekvencije prema vi§ima prigusenje postaje naglo sve tzv. donja vencija Kod ovih postoji gornja granidna frek- (fss). si. teri (engl. kao i strmina izmedu B i fe moze biti veca ili manja. 2-27b. uglavnom. 2-27d). Za razliku od titrajnih krugova. si.

a izlazna impedancija onoj slijedeceg stupnja u uredaju. Chebyshev (Cebisev) je bio ruski matematicar. Taj je napon proporcionaIan deformaciji i vjerno ju slijedi. Postoji i obratna piezoelektricna pojava. Ima i drugih vrsta filtera. Izracunavanje filterskih elemena: ta (zavojnica i kondenzatora) bio bi spor i nezgodan posao. turmalina. Pomodu unaprijed pripremljenih tablica. u poglavljima o predajnicima i o primopredajnicima gdje se oni danas redovito koriste. kada su izlozeni mehanickim deformacijama. za izdvajanje odredenih frekvencija (kristalni filter). pojavljuje se elektricni napon. Prelazi iz propusnog podrucja u nepropusno su brzi all preostaje neka manja ili veca »valovitost« o kojoj treba misliti pri konstrukciji takvih filtera. Svi filteri moraju imati jos jedno vazno svojstvo. problem u konkretnim slucajevima. kao i za prevodenje mehani£kih titraja u elektricne i obratno (kristalni mikrofon. malim kapacitetom C i malim otporom K. osobito onda kad se podudaraju frekvencif ormira kod Piezoelektricitet primjecuje se kristala kvarca. a) Shematski prikaz i b) nadomjesna shema kvarcovog kristala. O Karakteristike kristala Kvarcov kristal u elektricnom strujnom krugu predstavlja odreden paralelni kapacitet. Na plohama takvih kristala.ta krivulja sklize toliko po namazanom glatka. kristal ce titrati. Tablice s podacima za izracunavanje vrijednosti elemenata. Ako je taj napon izmenican. ali za tu syrhu su iskoristena elektronska racw nala (racunari. Kristalne plo- Najvaznije svojstvo koje se trazi kod dva tipa. CP je paralelni kapacitet 46 . ra. . kristala je da on titra samo na odredenoj frekvenciji. za obje vrste filtera. Kvarcove kristalne plocice proizvodile su se samo od prirodnih kristala. Po njemu su nazvane funkcije koje su osnova za proracun filtera. Ponasa se kao serijski titrajni krug sa velikim induktivitetom L. kompjuteri). Svojom prisutnoscu oni ne smiju poremetiti rad elektronickih sklopova koje povezuju. 776 do 781. da se kristal mehani£ki dese na plohe dovede kad elektricni napon. Danas proizvodenje umjetnih kristala pruza daleko vece mogucnosti. da Strmiji su filteri tipa »cebisev« (Chebyshev). zvucnik i kristalna zvudnica). kao (HI). nalaze se na str. Q = kristal u svom drzaiu. Za- njetove soli. all najcesce se primjenjuju spomenuta to ja izmjenicnog napona i mehanicka Frekvencija frekvencija kristala. Takvi kristali se upotrebljavaju za proizvodenje i podrzavanje elektricnih titraja odredene frekvencije. SI 2-28. kristala je vrlo stabilna i zato se cesto upotrebljava u oscilatorima i mjernim uredajima. bariumtitanata i nekih drugih. se- mu mora ulazna impedancija filtera odgovarati impedanciji prethodnog. koje vrijede za odredene »standardizirane« uvjete. Potrebna je samo elementarna cunica. lako je onda rijesiti pod odredenim kutem prema osima kristala i precizno bruse i tek tada ucvrscuju medu plocice koje sluze kao elektrode cice izrezuju se a nosaci. jer elektro- KRISTALI U radio-tehnici se kristalom naziva element kod kojeg se koristi piezoelektricni efekt. primjeni takvih filtera bit ce govora kasnije.

se Pobudna snaga navodi cima za kristale. Nadalje. kapacitet i induktivitet. a grubo se mogu razvrstati na niskofrek- de cine kondenzator s kristalom kao izolatorom. srednjefrekventne kristale (1 do 20 MHz) i visokofrekventne kristale '20 do 200 MHz). U Visokofrekventni osct- date relacijama: 47 . Impedancija je najveca (Zma u) pri paralelnoj resonanciji (fz) Kristal se reze./. serijsku fi na kojoj mu je impedancija najmanja i paralelnu f2 na kojoj mu je impedancija najveca. kristal predstavlja neki otpor.1 do 1 MHz).- 2tz]/LC ft- ^ TREKVEMCIJA Cv + C SI. dok se serijska ili paralelna resonancija koriste u kristalnim oscilatorima. u poda- prospektima se takoder moze naci i podatak o paralelnom kapacitetu koji treba izvana dodati da se postigne odredena frekvencija. 2-28. spojene serijski. 2-29. Pri se~ rijskoj resonanciji (fi) impedancija je najmanja (Z min\. U amaterskoj praksi upotrebljavaju se kristali u podrucju od 100 kHz pa do nekih 200 MHz. brusi i montira tako da su te dvije frekvencije vrlo blizu jedna drugoj. Serijska resonancija kristala koristi se obicno u kristalnim filterima. Simbol za kristal i njegova ekvivalent- ventne kristale (0. O kvarcovim oscilatorima vidi u poglavlju: latorl 8. 2-29. Njegova frekvencijska karakteristi ka je na si. Kristal ima dvije resonantne frekvencije. Da buditi bi kristal titrao na elektricna shema su na si. Te su resonantne frekvencije mora se ponekom odredenom snagom. Impedancija kvarcovog krl stala ovisna je o frekvenciji.

u ovoj knjice biti kasnije govora o takvim primjenama elektronskih cijevi. One s hladnom katodom bile su malobrojnije. Lieben u Ev- ropi). Njoj je nasuprot hladna elektroda. je elektronska cijev koja dvije elektrode razlicitih ternperatura. (specijalne cijevi za snimanje i za dickim Malo kasnije konstruirana je i trioda (Lee Forest u Americi. Geigerove i slicne detektore radijacije. Tu ubrajamo rendgenske cijevi. Nazi- W Vaju ih tehnici i stabilizatorkama. Buduci da su tzv. izlazni tranzistori za snage izmedu jos vrlo skupi. Radiotehnika i elektronika razvile su se upravo zahvaljujuci elektronskim i ion^ skim cijevima. 48 . Mnoge svjetske tvornice elektronskih cijevi potpimo su prekinule s proizvodnjom. osim elektrona. elektronske cijevi liko je kod takvih uredaja snaga veca od 100 W. vremeni« (HI). postoje i U radio-amaterskim komunika: cijskim uredajima (predajnicima i primopredajnicima) i danas mogu naci. kroz vakuum. skuplji 10 do 100 od odgovarajucih cijevi. Cijevi su se zadrzale samo jos u nekim specifi5nim primjenama. diodu. Proizvode se samo one cijevi koje su potrebne za servisiranje postojecih uredaja starije konstrukcije i. vec odredeni veoma razrijedeni plin. tzv. tzv. od vruce katode prema hladnoj anodi. uspjeSno zamije- njene razlicitim diodama. ioni. elektronske cijevi za specijalne namjene. osobito tzv. tzv. Na mrezici treba samo mijenjati elektricm potencijal. te cijevi u u televizijskoj snaznim radio- -predajnicima. integriranim sklopovima (integralnim kolima). Trioda ima i trecu elektrodu. radio-amateri u svojim samogradnjama predajnika i danas jos upotrebljavaju elektronske cijevi. najvecim dijelom. dakako. barem u izlaznim U njima. promjenama anodne struje. Danas su cijevi. sto se ocituje u snaznirti Dioda ima reprodukciju slike tehnici. Ima i takvih cijevi koje u stakle^ nom »balonu« nemaju najbolji vakuum. ukonjevima. tranzistorima. zi Elektronske cijevi su u radioi elektronici bile jedan od — I ovdje. iako 6e im mo2da netko reci da nisu sasvim »sa- — se stup* Ionskih cijevi ima i sa uzarenom i sa hladnom katodom. (1907) tie najvaznijih elemenata. drugi slobodni nosioci elektriciteta. Pomocu mrezice (re§etke) moze se utjecati na struju elektrona koja kroz cijev tece. ali na savremeniji na5in. Uzarena elektroda je katoda.ELEKTRONSKE I IONSKE CIJEVI ELEKTRONSKE I IONSKE CIJEVI. tiristorima i slicnim poluvoproizvodima. anoda. Od njih su najpoznatije »tinjalice« od kojih posebna vrsta sluzi za stabilizaciju elektricnih napona. Ova ima oblik mrezice i smjestena je izmedu katode i anode. NJIHOVA ULOGA NEKAD I SADA Na temelju ranijih Edisonovih opazanja kod elektricnih zarulja (sijalica) Fleming je (1904) konstruirao prvu elektronsku cijev s dvije elektrode.

kalcij i drugo. keramika. ju obicno oko 1 V. pa moze posluziti u tzv. b) indirektno grijana. Ovi izlaze iz uza- rene katode i tete prema anodi tronskih cijevi. Ta se struja naziva strujom zasicenja. 3-lb. imaju takoder volframovu nit. ispravljacima izmjenicnih struja. najcesce volframove niti koja se grijaia posebnora strujom. = prikljucnice struje grijanja. tode (sL SL 3-2. preko 2000°C. ona odbija elektrone koji su takoder negativno elektricni. stroncij. m — izvod katode. Porastom pozitivnog anodnog napona raste i jakost anodne struje. sastavljenim redovito iz barijevog oksida kojemu su dodane jos neke primjese. nejednolican raspored potencijala. Postignuta je maksimalna struja elektrona koju moze dati konkretna katoda. Primjer indirektno grijane katode je na si. Jndirektno grijane katode se danas nalaze u najvecem broju elek- nekim pogodnim hi IV tricna struja dok u drugom slucastruja ne moze teci (si. ali ona je prevucena »aktivnim« slojem. Kod njih je uklonjen glavni nedostatak direktno grijanih katoda. Katoda etektronske k cijevi: a) direktno.Zato cemo se upoznati s najosnovnijim cijevima i njihovim svojstvima. n — iarna nit. privlaci elektrone ako je pozitivno elektricna. 3-2). Anoda. f / i = — Kod odredenog. U prvom slucaju kroz diodu tece elek- Danasnje direktno grijanje ka3-la). hladna elektroda koja je postavljena u blizini katode. = sloj izolatora. Tako se dioda ponasa kao neki ventil. Vrlo slaba anodna struja tece kroz diodu i onda kad je anodm napon jednak nuli. Katode od cistog volframa. nisu bile osobit izvor elektrona i morale su biti zagrijane do vrlo visokih temperatura. Potencijal indirektno grijane katode je na citavoj njenoj povrsini isti. kad je anoda na potencijalu katode. a — »aktivni« katode koji emitira elektrone kog napona struja prestaje rasti. SI 34. 4 Radio priru£nik 49 . Osim toga katoda je izolirana od grijalice pa se za zarenje katode moze upotrebiti izmjenicna struja. Ako je ova hladna elektroda negativna. koje su se u pocetku upotrebljavale. Elektroni iz katode izlijecu razlicitim brzinama pa £e oni najbrzi do anode dospjeti vlastitom energijom. Takav sloj emitira velike koliSine elektrona vec kod temperatura ispod 1000°C. I SVOJSTVA ELEKTRONSKIH IONSKIH CIJEVI - (+) Dioda Dioda je najjednostavnija elek* tronska cijev. Najprije se katoda sastojala od nietalne. tj. Ima dvije elektrode katodu i anodu. Da se potpuno prekine anodna struja potreban je neki mali negativni anodni napon. obicno dosta viso- = sloj metalna cjevcica. Dioda u strujnom krugu > koji se kroz vakuum zatvara preko struje elektrona.

kao na si. anodni strujni krug u kojemu su katoda i anoda. Krivulje imaju savinut i ravan. Naponi na mrezici. Takoder ne treba diodu opterecivati jacim strujama nego je predvideno. stalan napon. dodatna »anoda« i preko nje tece jedan dio struje. govima pokazana na si. ona odbija elektrone pa se tok elektrona prema anodi tivna prema katodi. na put elektronima. anodni napon veci. je napisana uz svaku krivulju. tzv. Sva ova energija se pretvara u toplinu. 3-3. »zapornom« naponu moze se taj tok sasvim zaustaviti. Str- odnos promjene anodne i promjene napona na mrezici (MJg) uz stalan anodni napon: mina je struje trioda (A/ a ) 5= A/ fl At/* 50 . 3-3. Niskim naponima na mrezici P = Ua -Ja veca. 3-3 vidi se da su »/ /J7g-karakteristike« nacrtane za podrucje negativnih vrijednosti napona mrezice. Pri dovoljnom. ako je anodna struja jaca. Anoda diode in bilo koje druge elektronske cijevi zagrijava se to jace sto je snaga cim brzinama ako je oslabljuje. ja se razlicito mijenja s promje^om napona na mrezici sto utjece na oblik i na nagib krivulja. Anodna struja triode ovisi o anodnom naponu i o naponu na mrezici. Ta upravljacka elektroda ima oblik mrezice i po stavljena je izmedu katode i anode. veca ako elektrona ima vise. kojima se moze regulirati pa cak i potpuno zaustaviti anodna struja. su niski. samo onda ako se katoda uzari. koju anoda ovako primi. obicno nekoliko volta. »/ a /f/ a-karakteristikama«. se regulisati anodna struja koja je izazvana znatno visim naponima na anodi. Kada je mrezica negativna prema katodi. Svaki elektron preda anodi odredenu energiju pa je ukupna energija. Elektricki neutralna mrezica gotovo nista ne smeta struji elektro. struja mrezice. »/ /U 8~karakteristikama«. »prednapon« mrezice. Naziva se mrezica ili resetka i obicno oznacuje razlikovati karakteristika triode. Taj se podatak redovito moze naci u tvormc: kirn prospektima i ne smije se u kojem slucaju prekoraciti. ma m Trioda i njene karakteristike joj Trioda je elektronska cijev u kose pomocu trece elektrode na jednostavan nacin regulira jakost elektronske struje. Nit Za razlicite triode anodna stru- kod triode postoje jos dva kruga. Ova snaga naziva se anodna disipacija ili opterecenje anode. jer je sasvim jaano da se elektronka moze konstiti # linearni dio. u kojemu su katoda i mrezica. krivuljama koje. Kada je mrezica pozi- u anodu ve* ona postaje nova. To su kri vulje od kojih svaka vrijedi za odreden. moze Maksimalna snaga kojom se neka anoda smije opteretiti ovisi o mehanickim i tehnoloskim svojstvielektronske cijevi. Osim strujnog kruga za grijanje. nelinearni i slovom g (engl. je Trioda sa svojim strujnim kruza grijanje katode se u shemama najcesce ne crta. Za prosudivanje svojstava neke triode je zato vazan pojam strmina. To je zbog toga jer je »prednapon« mrezice redovito negativan. gdje tece anodna struja J a te strujni krug mrezice. tzv.Za prakticnu upotrebu treba paziti da se ne prekorace vrijednosti napona koje su predvidene za odredenu diodu. grid). Ovisnost anodne struje Ja o anodnom naponu Ua prikazuje se tzv. Ovisnost anodne struje J a o naponu mrezice U g prikazuje se tzv. svaka vrijedi za odreden anodni napon [/ a Velicina toga napona dvije Prema tome treba vrste fl . Elektroni udaraju na u cijevi. fl Na si.

ako anodni napon — 51 a&- . uz stalan 8 V. osnovne strmine karakteri- prednapon mrezice ostane konstantan. Za strminu se dobije: AC/ fl Ovo je druga vazna velicina koja karakterizira elektronsku cijev. na i*e ^ Odnos promjene anodnog napoAUa i promjene prednapona AV g velicina i treca karakteristicna se biljezi slovom p.57 mA/V AJa AUS AUS 7V Rjede se umjesto faktora pojacanja navodi »prohvat«: Anodna struja se. S. a unutarnji otpor u kQ.A Ja -AUg SL 3-3. misli se na linearni dio karakteristike. Ondje se vidi da je za neku triodu uz anodni napon od 200 V. ali da se anodni napon promijeni za MJa Iz omjera AL/« . ako se posebno ne navede. Strujni krugovi i staticke karakteristike triode koje pokazuju ovisnost anodne struje (J a ) o prednaponu (Ug ) ta nekoliko razlicitih anodnih napona (U Izrazava se u miliamperima po voltu i. pojacava taprednapon od koder za 18 mA. faktor pojacanja: x>ja naziva V &Ua = S= mA -^= 18_„ =2. sticne velicine. S. Iz niza krivulja na si.RU - =1 i H A/« izracunava se unutarnji otpor: ako se strmina uvrsti u mA/V. 3-3 mogu se odrediti sve tri karakteristicne velicine. tri Promjenu anodne struje A/ uzrokovanu promjenom napona mrezice AUg. a) Izmedu fl . potrebna promjena napona mrezice \Ug koja iznosi 7 V da se anodne struje promjeni jakost (AJ a ) za 18 mA. moze se postici i tako da unutarnjeg otpora Ru i faktora pojacanja vrijedi jednostavan odnos: \i.

Umjesto onih 52 ./^ 2. Napon U dijeii se na anodni napon U a i na pad napona na radnom otporniku U r prema statickim linearnije. tzv. Ove »izlazne« promjene napona su obicno znatno vece od »ulaznih« promjena napt> na na mrezici. U takvom slucaju ne vrijede vise 3-3. J J [7 g-karakteristike Dinamicke triode pokazane su na si. U stavlja Na si. no cesto je to realni otpor. dinamicke karakteristike su slicne statickima. manja sto je rad- Ako S pomnozi sa unutarnjim otporom Ru takoder se do se strmina bije faktor pojacanja: tx = S. Strmina im ni otpor je to veci. napon bio »static- konstantan. To znaci da je MJ* = 200 V. ako je otpornik Ra vecL Osim toga anodni napon se mijenja pri promjenama anodne struje. Ru A Ua = 200 V -ll. Promjena napona na mrezici uz~ rokuje promjenu anodne struje.6 strujne krugove obicno se i neki radni otpor.11. Kada je taj otpor malen. pa zato trioda moze posluziti ki. treba podrucje linearnosti karakte- / /t/ g-karakteristike jer je tamo anodni fl prema si. Za unutarnji otpor slijedi: od 200 V kih« tzv. 3-4a vidi se takav radni.1 =28. koje takoder ovise o Ra. Dinamicke karakteristike su kao »aktivni« radiotehnicodnosno elektronicki element u kojem se vrsi pojacanje. a) Trioda s radnim otpornikom a i b) primjer teristika triode (J a /U g ) R dinamlckih karak- poraste na 400 V. a ova opet promjenu pada napona. bilo na samoj triodi. anodni otpornik u anodnom strujnom krugu triode. Anodni napon je manji. Uz povecanje radnog otpora karakteristike AUa \ 200 7 V L - AUe V = 28. 3-4b za niz vrijednosti radnog otpormka.20 mA -10 mA? -15V -10V -5V prednapon mrezice (Ug) SI 34. Elektronske cijevi s vise mrezica .57. bilo na radnom otporniku. sto u nekim primjenama pogoduje. Da izoblicenje bude sto manje.lkfi izlazi: AJa "!8mV Za faktor pojacanja karakteristika ovdje vrijede dinamicke karakteristike.6 postaju polozitije. »anodni otpornik«. Da se postigne sto vece pojacanje treba da cijev ima sto veci faktor pojacanja \i i sto vecu strminu S. Opcenito moze radni otpor biti kompieksan.

Visestruke vi: a) »duo-dioda«. ma Kapaciteti medu elektrodaelektronskih cijevi ristike biti sto sire. e) tri diode i . tzv. dioda ds ima svoju posebnu katodu dok preostale dvije diode imaju katodu ko~ ja istovremeno pripada i triodi St.ZU Cag Cgk St. nickom katodom. Druga mrezica stavljena je izmedu prve. elektronske cijedvostruka dioda sa zajednickom katodom: b) »duo-dioda«. Oni najcesce uzrokuju nepovoljne veze izmedu ulaznih i izlaznih krugova. dvije neovisne diode. upravljacke mrezice i anode. zani Nedostaci triode uklopljeni su konstrukcijom cijevi koje imaju dvije (tetroda) ili tri (pentoda) mreJice. ali to bi povecalo i inace velike meduelektrodne kapacitete u triodi. kao neka vrsta zastite. Ovi su kapaciteti simbolicki prikana si. 3-5. 3-6. c) »di* oda-trioda« t dioda i trioda sa zajedd) »trioda-pentotrioda. da«. pa se i naziva zastitna mrezica. 3-5. Ovo bi se moglo postici smanjivanjem razmaka iz medu elektroda i guscim mrezicama.

3-7. Strmine kod pentoda i faktori pojacanja takoder su visoki. Unutarnji otpor pentode je mnogo puta veci nego kod triode. Do nekog relativno visokog napona paljenja Up tinjalica ima nefl izmjerno velik otpor. Ug = na = radni napon. Tipicna 7 /L/ a -karakteristika tinjalice je na si. Unutar plina postoji uvijek slobodni elektron ih postoji ion. pa se zato zovu cijevi za mijesanje. U nekim uvjetima rada moze se radi toga struja zastitne mrezice pojacati a anodna struja oslabiti. Da se ovaj efekt otkloni konstruirana je pentoda. Uloga pojedinih mre- Up = napon paljenja. Te visestruke elektronske cijevi mogu imati medusobno ovisne ill potpuno neovisne sisteme. heptoda. SI. Ion. popracena emitiranjem svjetlosti. Pri nekom dovolj- no visokom naponu kineticka energija postane dovoljna da ove cestice na svom putu stvaraju nove ViSestruke elektronske cijevi parove elektriziranih cestica. MJ i A7 ce. oktoda i eneoda. od kuda i izmedu elektroda tinjavim svjetlom. Izmedu ovih krajnosti je podrucje napona MJ. Zadatak joj je da zakoci sekundarne elektrone i da ih vrati na anodu. Plin svjetli hladnim. Te elektronske cijevi su heksoda. naziv ove cijevi. Tuijalica Tinjalica je cijev koja ima dvije hladne elektrode u balonu ispunjenom razrijedenim plemenitim pli- Elektricne karakteristike tinjalice bitno se razlikuju od karakteristika vakuumskih cijevi. struja bi prestala teci. 3-7. U tinjalici se tako stvori velik broj slobodnih nosilaca. port gasenja. sa dva ili tri pobudna signala. kocecu mrezicu. makar poneki Ako izmedu elektroda 54 .Jedan dio elektrona moze sev od anode odbiti i vracati se na zastitnu mrezicu u obliku sekundarnih elektrona. pa kroz nju potece struja. napon. Ako bi napon pao ispod tzv. U J = radna jakost struje. nom. ovi se slobodni nosioci elektriciteta krecu prema odgovarajucim elektrodama. »mijesanje« signala. unutar kojeg se napon izmedu elektroda vrlo malo mijenja i kod velikih promjena jakosti struje A/. r f JJUa karakteristika tinjali- su promjene napona i struje zica navedena je na tablici 3-1. Ona se spaja s katodom pa je negativno elektricna. Ove se elektronske cijevi upotrebljavaju za kombinirano upravljanje anodnom strujom. Nekoliko visestrukih elektronki 3-6. napon pada. One obavljaju tzv. Cesto je nekoliko elektronskih sistema ugradeno u zajednicki ba. je shematski pokazano na si. elektronska cijev koja izmedu zastitne mrezice i anode ima jos i trecu tzv.. dok su meduelektrodni kapaciteti Ct i Cag i mnogo manji. napona gasenja U. Kada struja potece. Up U9 Kod tri elektronskih cijevi s vise od mrezice postoji vise upravljac- kih i zastitnih mrezica.

Za stabilizaciju se ne moze upotrebiti svaka tinjalica nego samo ona koja ima dovoljno siroko podrucje A] i sto upotrebljavaju za razlicite svrhe. Radi toga sto nisu sinusni. pa se mogu upotrebiti kao sonde za ispitivanje NF uredaja. katodu. Pojacalo. Interesantna otpornika R brzinom koja ovisi o vremenskoj konstanti RC. . bilo bi dakle »sa i » 55 . dosadasnjim primjerima U ^^i^l^. Oscilatori pilastih impulsa se 3-8b). praksi PRIMJENA ELEKTRONSKIH CUEVI Zajednicka elektroda tinjalica b) +u o 1 n— Rz — —— + Ustab. Svojstvo tinjalice da se kod viseg napona pali a kod nizeg napona gasi iskoristava se u oscilatoru (si. kondenzator se preko nje prazni. Izlazni signal uzima se izmedu anode i katode. uz radni napon. Potrosac je spojen paralelno s tinjalicom. Zajednicka elektroda je ovdje katoda koja se redovito nalazi na najnizem potencijalu i cesto je spojena sa uzemljenjem. Takve su specijalne stabilizatorske lice. Ulazni signal dovodi se izmedu mrezice i katode. Zato se zove i »uzemljena« elektroda. b) za stabilizaciju napona. a instrumentima se mjeri napon i jakost struje koja tece kroz tinjalicu.— seriju s tinjalicom stavlja se zaotpor kojim se osigurava radna tacka u sredini ravnog dijela karakteristike. Kondenzator C puni se iz izvora istosmjerne struje preko je zastitni otpornik. Na kondenzatoru pojavljuju se impulsi pilastog oblika. SL 3-5. tinia- no radnu struju vrsiti tinjalice. da je napon izmedu elektroda gotovo neovisan o jakosti struje unutar nekog dosta sirokog podrucja. (si. o^ Trioda ima tri elektrode. 3-9a). bogati su cijelim nizom harmonickih frekvencija. Izvor struje mora imati oko 50% visi napon od u rad- nog da se osigura paljenje Zastitni otpornik R z tinjalice ovisi o konkret- nim radnim uvjetima. Kada napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona paljenja tinjalice. koristi se za stabilizaciju napona. samo do napona gasenja. spojeva elektronskih cijevi zajednicka je bila katoda (si. I kod drugih elektronskih cijevi koje imaju vise elektroda ove tri su osnovne. c) oscilator »pilastog« (»testerastog«) ovisi na- pona kojemtt frekvencija vremenskoj konstanti o RC Ug « zbog prednapona. 3-8a. odnosstitni U manji nagib karakteristike. prema si. Ispitivanje tinjalice bire tinjalicom moze se izNapon se odana potenciometru. ali osobina tinjalice. izlazni signal odvodi se sa druge od ove tri elektrode. Tada se kondenzator ponovo puni i proces se ponavlja. " © dok treca elektroda mora i)« biti zajednicka za ulazni i izlazni Jkrug. Ulazni signal dovodi se na jednu. 3-9a. u seriji s prema si. Pri tome ulazni strujni krug mora imati vodljivu vezu izmedu mrezice Neke primjene tinjalice: a) sklop za odredivanje karakteristike. mrezicu i anodu. Ovaj sklop se u praksi najcesce koristi. 3-8c).

osobito u pojacalima »sa zajednickom katodom« koja su najcesca. mrezici. Ova tacka je. c) sa zajednickom anodom. Osim katode mogu i druge elek- trode biti zajednicke. Promjene napona na katodi vjerna su slika promjena na- pona na slijediti). kao i u pojacalima za manje snage (za VF i NF) redovito se upotrebljavaju indirekt- neka druga tacka. Medutim. Ako na transformatoru nema takvog odvojka. d) sa zajednickom tackom koja je izmedu mrezice i katode (»Zwischenbasis-Schaltung«) Rk.Kondenzatori C osiguravaju »elektricnu sredinu« za frekvenciju signala koji se pojacava takvim cije- vima. 3-10b) uzme kao prikljucak katode (k). 3-9. 3-9d zajednicka tacka na^ odvojku ulazne zavojnice. Tako je na si. a izlazni se uzima s katod- anodom nog otpornika 5?. Ona ne mora Osim samih elektroda u nekom pojacalu moze biti »zajednicka« i uvijek biti uzemljena* U prijemnicima. Sklop pojacala sa zajednickom mrezicom (si. uzima se potenciometar razmjerno malog otpora R pa se njegov klizni kontakt (si. »follow« = izraz »zajednicka elektroda« je ispravniji. dakle izmedu katode i »anode«. Prikljucak za katodu k kod direktno grijanih elektronskih cijevi je na »elektricnoj sredinU zarne niti: a) na srednjem odvojku metra trans- formatora. Za njega je anoda na potencijalu »nvila«. uzemljenom katodom«. Princip pojacala sa zajednickom vidi se na si. Ulazni signal se dovodi izmedu mrezice i »anode«. Izvor struje za napajanje u anodnom krugu ne predstavlja nikakav otpor za izmjenicni signal. Otuda ime »katod-folover« (»cathode follower«) ili katodno slijedilo (engl. Najjednostavnije se kao priklju- cak katode koristi srednji odvojak transformatorske zavojnice koja daje struju grijanja. b) na sredini potencio- R 56 . Ovaj sklop ne pojacava napon signala. jer se misli na elektrodu koja je zajednicka za ulazni i za izlazni strujni krug. Osnovni sklopovi za upotre- bu elektronskih cijevi: a) sa zajednickom katodom. 3-10a. 3-9b). u no grijane cijevi. 3-10. SI. kao na si. b) sa zajednickom mrezicom. Kod kojih je katodu lako prikljuciti. Signal koji je doveden na mrezicu (velik otpor) pojavljuje se samo malo oslabljen na katodi (malen otpor) pa takvo pojacalo radi kao transformator impedancije. cesto se upotrebljava u VF pojacalima. 3-9c. Za vrlo velike snage sluze i danas direktno grijane cijevi pa se postavlja problem pravilnog prikljucka direktno grijane katode.

pa i kod pozitivnih amplituda sig- JL 57 . Osnovni sklop pojacala triodom s mrezica redovito ostaje negativna. izmedu mrezice i katode. onda promjene pada napona na njemu vjerno slijede svaku pn> mjenu jakosti anodne struje. + Ra Pojacanje stici ovisi Sklop pojacala s triodom pokazan je na si. ulazni signal 3|-£? gjrg Izbor radne lacke Signal se u svrhu pojacavanja dovodi izmedu mrezice i katode. Kao »izlazni signal« koriste se promjene pada napona na anodnom radnom otporniku &ici unutarnjim otporom (vidi: Elektronske cijevi s vise mrezica). Pojacalo se sastoji od Auu Stvarno ovako: 1 pojacanje je uvijek manje od faktora pojacanja \i elektronske cijevi. Buduci da u radio-tehnici takva promjenljiva velicina u sebi nosi neku informaciju. Promjene »izlaznog napona«. trioda pojacava. Kod kim elektronskih cijevi s veli- Male promjene napona na mreuzrokuju promjene jakosti anodne struje. pa najvece pojacanje s triodom iznosi oko 90% njenog faktora pojaa. te niza pomocnih elemenata i izvora pogonske elektri6 ne energije. i velicine anodnog otpora M U pojacalima s triodnim elektronskira cijevima obicno se uzima R a koji je oko deset puta veci od unutarnjeg otpora cijevi. a moze se izracunati aktivnog elektronickog elementa. naziva se signal. Ulazni signal se na mrezicu mora dovoditi tako da se zbraja s prednaponom. Pojacalo s triodom ski«. Odnos promjena izlaznog napo(\Ui) prema promjenama ulaznog napona (Aw„) naziva se pojch na Pojacalo je sklop u kojem promjenljive napon i elektricne se velicine. 3-11. bi se izbjegla struja mrezice. Da SL 3-11. U anodnom strujnom krugu nalazi se radni otpornik R a dok se u krugu mrezice nalazi izvor U g koji osigurava da mre. unutarnjeg otpora i faktora pojacanja slijedi jednostavan izraz za pojacanje: R a. prevode u slicne promjene vecih amplituda. sto je u ovom slucaju postignuto transformatorom Ti koiega je sekundarna zavojnica spojena u strujni krug mrezice. 1 npr. redovito su vece od promjena ulaznog na- pona. To je sklop pojacala zajednickom medutackom« »sa (»Zwischenbasis-Schaltung«) Upotrebljava se u VF pojacalima za ultrakratke valove. Ako je taj otpornik cisto »om- A=S-R a Kod jriina se ovih cijevi dinamicka skoro podudara sa str- sta- tickom. radni otpornik je redovito manji od unutarnjeg i moze se u relaciji za pojacanje zanemariti. tzv. zica uvijek ima neki negativan pon prema o odnosu unutarnjeg otpora cijevi R. canja \i. malih amplituda.elektricnom smislu. triode. prednapon. A koje se moze po- nakatodi. Iz poznatog odnosa strmine. tanje: struja.

3-12.POJACALO KLASE A SI. Rad pojacala klase B si 3-15. Rad pojacala klase A SI 3-14. Rad pojacala klase AB POJACALO KLASE B POJACALO KLASE C 5/. Rad pojacala klase C 58 . 3-13.

a na uzemljenoj strani (M) »minus«. To su klasa A. 3-12. da je ulazni signal malen. uz katodnu struju od 10 se radna tacka nalazi u donjem dijelu karakteristike (si. 3-13). iskoristenja je velik. na mrezicu obicno vaju se vjerno. radnoj tacki. Anodna struja tece samo u jednom dijelu pozitivne poluperiode ulaznog signala. Prema polozaju radne tacke na karakteristici cijevi nala. Mrezica je negativnija od katode N Koeficijent za iznos pada napona na katodnom otporniku. Potrebna vrijednost katodnog otpornika moze se jednostavno izracunati. Pozitivne poluperiode ulaznog signala pojaca- Kad mA. pa niskofrekventna izlazna pojacala za velike snage obicno rade u ovoj klasi. Kako struja mrezice redovito ne tece. dobiti posebnim izvorom struje. a to je ravni dio karakteristike. elektricna energija se trosi. Kroz njega prolazi katodna struja J k . Mrezica je spojena preko otpornika R s na tacku M. U strujnom krugu katode nalazi se otpornik Rk. Zato se stavlja stalan. gdje jakost anodne struje linearno ovisna o naponu na mrezici. klasa AB i klasa Graficki prikaz rada pojacala u C klasi A nalazi se na si. Takvo pojacalo radi u klasi C. koji mora biti dovoljno velik. istoristenje razmjerno ma- Pojacala klase A se upotrebljavaju za naponsko poja£anje i za pojacanje snage. potreban Rk = U* je katodni ot- pornik: 2V 10 Jk mA io a -20on 59 . u nearnosti. klasa B.negativan prednapon. Ako je prednapon negativniji od zapornog napona mrezice. Npr. Uz male ulazne signale koji ne prekoracuju linearno podrucje ovo pojacalo radi bez izoblicenja. Struja mirovanja jednaka je nuli a anodna struja se sastoji od niza isprekidanih i izoblicenih im- razlikuju se nekoliko klasa pojacala. Za pojacala klase A moze se prednapon dobiti automatski (sL 3-16). Radi velikog stupnja iskoristenja elektricne energije ovo se pojacalo cesto koristi u izlaznim stupnjevima predajnika. Automatski prednapon mrezice — Prednapon mrezice moze se. pa je njeno leno. jer se promjenom prednapona mijenja radna tacka. Prednaponom mrezice odredena je »mirna« jakost anodne struje (dok jos nema ulaznog signala) u tzv. potrebno je: bi Da je da se radi u podrucju. principu. promjene anodne struje mogle vjerno slijediti promjene napona na mrezici. pa uslijed toga na otporniku dolazi do pada napona. Pad napona je po polaritetu takav da mu je na strani katode (K) »plus«. Pojacalo radi u klasi B. na Rg nena ma pada napona pa je tacka istom potencijalu kao i tacka M. Zbog prilicno jake struje mirovanja koja tece i onda dok signala nema. Ovo pojacalo ne upotrebljava se u NF stupnjevima. ako je radna tacka u dnu karakteristike mirova(si. Ona postaje jaca samo za vrijeme pozitivnih poluperioda ulaznog signala. 3-14) pojacalo radi u klasi AB. tako da ne izlazi iz podrucja li- — pulsa (sL 3-15). Osim sto ovo nije ni prak: ticno ni ekonomicno. ako je moguce zanemariti njihovu neekonomicnost. u i prednapon za rad odabire tako da radna tacka pada u sredinu linearnog di- Radi toga se klasi A jela karakteristike. ovaj izvor bi morao imati vrlo stalan napon. anodna struja tece samo onda kada je ulazni napon dovoljno visok. Anodna struja nja je skoro jednaka nuli. dok se negativne djelomicno izoblicuju.: za prednapod od 2 V.

U poiacalo (si. u kaskadu. b) kapacitivna veza s prigus- SL nicom c) NFP kao radnim otporom. R g Izlazni signal se obicno ne uzi- direktno sa radnog otpornika Ra nego sa onog njegovog kraja koii je blize anodi i sa negativnog pola izvora struje U. 3-16 simf ma 3-17. pa ne bi mogao sluziti za stalan Drednapon mrezice. Automatsko dobivanje prednapona mrezice padom napona na katodnom otporniku (Rk) A =Aj-A 2 -A 3 direktna (galvanska). mora imati velik otpor. dodaje kondenzator velikog kapaciteta. Tri primjera veze izmedu stupnjeva: a) transformatorska veza. biti transforma- Kod prolaza promjenljive anodne struje bio bi i pad napona na katodnom otporniku promjenliiv. sa tacke nainizeg potencijala. Ukup no pojacanje jednako je umnosku pojacanja pojedinih stupnjeva: Rfli Cb ! 5/. obicno oko 1 MQ. tj. za ovo se upotrebljavaju niskonaponski elektrolitski kondenzatori. 3-16. a u VF stupnjevima nekoliko nanofarada. On bitno ne utjece na visinu anodnog napona. koji je na si. RC-veza 60 .Veza izmedu stupnjeva pojadala HI— Ra szLasni ! napon Pojacanje se jednom cijevi je ograniceno. 3-16) ulazni signal se dovodi preko kondenzatora Da odvodni otpornik mrezice ne bi kratko spajao ulazni signal. nikom R at tzv. C-. - • • Veza izmedu stupnjeva moze Katodni otpornik je znatno manji od unutarnjeg otpora elektronske cijevi i radnog otpornika anode. Zato se paralelno katodnom otporniku. Da se postigne vece pojacanje nekoliko stupnjeva veze se jedan za drugim. koji djeluje kao kratak spoj za izmjenicnu komponentu katodne stru'ie. Kako je katodni napon nizak. Kod takvog vezanja izlazni signal prethodnog stupnja koristi se kao ulazni signal slijedeceg stupnja. To je jedna vrsta kapacitivne veze preko kondenzatora Ca i preko izvora pogonske energije. boliziran kapacitetom C kapacitivna veza s radnim otpor- b. Vrijednost katodnom kondenzatora za uobicajene elektronke u NF stupnjevima iznosi nekoliko desetaka mikrofarada.

pokretati membranu zvucnika. Tako zvucnik omskog otpora 4 Q ima impedanciju oko 5 Q. U strujnom krugu anode je primarna zavojnica izlaznog transformatora koja ima impedanciju Za potrebnu da se postigne odredena izlazna snaga. 3-18. 3-18. Zp! : Rg ^ ! ? Rk I ±Ck nik ima otpor samo od nekoliko SI. 3-17b) ili ot. 3-19. pri frekvenciji od 800 Hz. Direktna veEa se u radio-tehnici vrlo rijetko upotrebljava. dinamicki zvuc- Za ^ <=*. Sekundarna zavojnica ima impedan. ali to moze biti i neki VF transformator. dok je sekundarna zavojnica u strujnom krugu mrezice slijedece cijevi. Paralelno se mogu spajati cijevi. Izlazno pojadalo izvrsiti nerad. paralelno spajanje elektronskih cijevi vrlo rijetko se primjenjuje u praksi. U anodni strujni krug prve elektronske cijevi spojena je primarna zavojnica transformatora. da se potrosac prilagodi pojacalu. kako je pokazano na si. sto je premalo! Potrosac se zato spaja na pojacalo pomocu prilagodnog transformatora. samo tronske istovrsne eleksa jednakim karak- teristikama. npr. T2 i Potrosaci koji se prikljucuju na izlazno pojacalo obicno nemaju potreban otpor da bi mogli najbolje iskoristiti svu snagu koju cijev moze dati. Impedancije se odnose kao kvadrati brojeva zavoja: £)" Impedancija potrosaca ljena je obicno sastavi Sl. Na slici je nacrtan NF transformator T. Princip pojacala s paralel- od omskog induk- no spojenim elektronskim cijevima 61 . Ako pojacalo treba ki r Cg .. 3-17c). Jedan takav primjer je na si. mora posljednji. pornik (si. Bolje je odmah upotrebiti jacu elektronsku cijev. Da se poveca snaga izlaznog stupnja moze se vise elektronskih cijevi spojiti paralelno. Tako npr. 3-17a.torska ili kapacitivna. veca od njihovog omskog otpora. Impedancija Zp potrosaca prilagoduje se izlaznoz impedanciji elektronske cijevi izlaznim transformatorom T2 ciju potrosaca Z r U ovom slucaju transformira se impedancija. Kapacitivno vezivanje stupnjeva najvise se koristi. impedancija je. Da se odrede radne tacke mrezicama se moraju osigurati prednaponi UE i i Us 2. otprilike 25% Transformatorska veza izmedu stupnjeva pokazana je na si. Anodni napon i prednapon za mrezice su jednaki kao kod pojacala sa jednom cijevi. Realizira se preko kondenzatora za vezu Cg Kao radni otpor moze se koristiti niskofrek ventna prigusnica (si. ljenih. ali su unutrasnji otpor i izlazna impedancija Za upola manji. Jakost anodtie struje je dvostruko veca. izlazni stupanj pojacala dati odredenu snagu. Zbog opasnosti nastajanja neze»divljih« titraja. npr. 3-19. tivnog otpora. V T oma. Za dinamicke zvucni- ke.

3-20. Pozitivna povratna veza ima veliku u pojedinoj elektronskoj protufazno zbrajanje u izlaznom transformatoru uspesno uklanja. tolika da jos ne moze teci struja preko mrezica. Tako se postize najpovoljniji i odnos izmedu pojacanja cenja. 3-13 i i si. cijevi izoblicenja. Zato se negativna povratna veza upotrebIjava kod NF pojacala gdje se zeli dobiti sto kvalitetnija reprodukcija. ali ih primjenu u cilatorima. - povratna veza *-- u klasi A. to je negativna povratna veza. u vuci). u klasi B i u AB. Zato se takvom od ulaznog povratnom Znatno vise se primjenjuje protufazno pojacalo. moze se mijenjati biranjem odvojka na izlaznom transformatoveze ru. Protufazno raditi NF pojacalo moze klasi »poSI. 3-21. ne veze u tome da se dio izlaznog signala ponovo vraca na ulaz pojacala. Stupanj povratne na si. Ovo upucuje na slozan rad cijevi: dok se u jednoj jakost anodne struje pojacava. 3-2L Princip povratne veze budnog« napona na mrezicama moze se razlikovati klasa ABi od klase AB2.Povratna veza nici veliku Povratna veza ima u radio-tel> primjenu. Pojacalo s protufazno spojenim elektronskim cije- vezorn smanjuje pojacanje. Jedan nacin izvodenja povratne veze vidi se na si. pojav- nja u klasi se B u klasi Ako kod povratne veze dio izlaznog signala koji se vraca na ulaz ima jednaku fazu kao i ulazni napon. 3-14. kao i izlazni transformator T2 na svojoj primarnoj. Zato su faze izmjenicnih napona na mrezicama Takvo poi na anodama suprotne. VF stupnjevima i u os- Glavna poteskoca kod gradnje protufaznih pojacala je u tome da Oscilatoii Sklop u kojem se pomocu aktiv- moraju njena. jacalo se u liter aturi naziva PP ili je vima pokazano J signal (ulaz) fzla: »push-pull« (engl. Koliko se smanji pojacanje. Ulazni transformator Ti ima srednji od~ vojak na svojoj sekundarnoj strani.: »push« »pull« = gurati. Kod prve je pobuda nesto slabija. Kod klase AB2 pobuda je jaca pa preko mrezica tece struja J g . Ulazni signal se dovodi na prikljucnice x i y. kod pojacaAB. Takva povratna veza je pozitivna. Tu se sa dijela sekundarne zavojnice izlaznog transformatora uzima napon i vraca na ulaz pojacala. Prema velicini ulaznog. u istoj mjeri smanjuje se i izoblicenje. izobli- Na ljuju si. Reprodukcija protufaznim pojacalima je zato osobito cist a i vjerna. 3-20. = Rg l V I i n Rk< I ^ Ck + U I U drugoj se smanjuje i obratno. Bit je povrat- Princip niskofrekventnog s eletttronskim cijevima spojenim u protufazi. biti sto simetricnije naci- nog elektronicnog elementa ju i stvara- odrzavaju nepriguseni elektric- 62 . pojacanje postaje vece. pojacala Kod elektronske cijevi izlazni signal ima suprotnu fazu signala. »push-pull« Hi PP-pojacalo SI.

c) u 3-22. Ci i C2 (si. Kod oscilatora Hairtleyevog tipa napon za povratnu vezu uzima se s dijela zavojnice titrajnog kruga (si. Aktivni element. Oscilacije nastaju u titrajnom krugu. Oscilator toga tipa pokazan je ha si. 3-22a. Tako se dobije Colpitts-ov oscilator. Oscilator s kristalom Q x sa kapacitivnim djeliteljem VF na~ pona. elektronska cijev i povratna veza. 3-22c). rao je Meissner (Majsner) 1912. spojena na odvojak Napon uzeti i za povratnu vezu moze se sa kapacitivnog djelitelja iz- mjenicnog napona. U torn sliicaju moraju u titrajnom krugu biti dva kondenzatora. Katoda triode je za istosmjernu komponentu struje spojena preko prigusnice VFP na negativan pol izvora anodne struje. U praksi se obicno ispravan polaritet odreduje pokusom. a koji na mrezicu.ni titraji (oscilacije) naziva se oscilator. Ovdje se vidi da je mrezica spojena na donji dio titrajnog kruga. Povratna veza mora biti pozitivna. godine. Prvi oscilator neprigusenih titra ja s elektronskom cijevi konstruifeu 3-23. Zato nije svejedno koji se kraj zavojnice za povratnu vezu spoji na katodu. Bitni dijelovi ovakvog oscilatora titrajni krug. sastav b) ( od zavojnice Li i kondenzatora Ci. Pokraj zavojnice Li nalazi se zavojnica L2 kojom se ostvaruje povratna veza. elektronska cijev. Ovo razdvajanje istosmjerne komponente struje od izmjenicne komponente obavlja prigusnica. Da se dobiju titraji osobito stalne frekvencije. Za izmjenicnu komponentu struje katoda je spojena direktno na kapacitivni razdjelnik u titrajnom krugu. moze se shvatiti kao automatski sinhronizirani prekidac. Titrajni krug. kao kod Colpitts-ovog sklopa SI. — — SI Osnovni spojevi oscilatora s elektronskim cijevima: a) u Meissnerovom. Colpitts-ovom sklopu . anodne struje) ^zavojnice. tj. b) u Hartley-evom. uklopljen je u anodni strujni krug triode. umjesto titrajnog LC-kruga u oscilator se moze sta63 i . bududi da je njen otpor za istosmjernu struju malen a za izmjenicnu struju velik (zbog dodatnog induktivnog otpora!). Cijeli sklop oscilatora moze se ta* koder shvatiti kao pojacalo s vrlo iakom pozitivnom povratnom ve zom. dok je katoda (preko izvora ljen #r* rfj. Napon za povratnu vezu dovodi se izmedu mrezice i katode. 3-22b).

onda je to oscilator sa si.. 3-23. elektronska cijev i titrajhi krug spojeni u seriji. Jedan venciju itd.viti piezoelektricni kristal Q. frekvencije. 3-22. ono sto je za povoljnije. konkretan slucaj naj- ovih osnovnih oscilatora pobroj varijanata. utjecaj pogonskih uvjeta na frek- kao sto je to kod oscilatora na 3-23.. velik kod oscilatora na si. 64 . Ako su izvor anodne struje. Napon za povratnu vezu uzima se s napona razdjelnika kapacitivnog VFPi i VFP2 su visokofrekventne prigusnice.. U praksi se odabire od mnogih mogucih spojeva oscilatora s kristalom je na si. Svaki od njih ima vise izrazene neke od karakteristika. paralelnim napajanjem.. kao sto su stabilnost stoji Od Oscilaton se razlikuju jos 1 po tome kako su prikljuceni na izvor elektricne struje. onda je to oscilator sa serijskim napa- janjem.. kao sto je to . Ako su spojeni paralelno. visina amplitude titraja u sirokom podrucju frekvencija..

je integri- 5 Radio priru£nik 65 .POLUVODlCKE DIODE KRISTALNI POLUVODICI Poluvodicki vali I TRANZISTORI Prve kristalne diode bile su prije cetrd^setak godina konstruirane za potrebe radarske tehnike.Q -.^A :'. s rani sklop mnogo izvoda.:. »Kristalni detektor« nacinjen od metalnog siljka koji je prislonjen na kristal galenita ili pirita bio je nekad najjednostavniji demodulator./ S:'. jeftin i svakome pristupacan.. U naj jednostavnijim prijemnicima kristalni detektor ima danas svog na^ljednika u modernoj kristalnoj diodi.:•"/>-':-::. osobito germanija.:/ SL 4-L Poluvodicki elementi. Brattain (Breten) zapazili su (1948) neobicno ponasanje nekih kristala. Istrazujuci svojstva tadasnjih kristalnih dioda J. desno do njih tranzistori manjih snaga. Promjenom struje koja je tekla izmedu kristali upotreblja- su se od prvih dana radioteh- nike. . Posljednji u torn redu. Na kristal koji se nalazio na vodljivoj podlozi bila su prislonjena dva metalna siljka. Razvoj tehnike trazio je kvalitetnije diode. "i^'\:S^fS^ Wi$0&&^?*W. Bardeen (Bardin) i W. U gornjem redu lijevo su snazni tranzistori. U donj em redu su najprije razlicite kristalne diode.-..

s rednim brojem 32. nalaze se po elektricnoj vodljivosti izmedu izolatora Oni su poluvodicl Svoji vodica. Vec kod sobne temperature poneki elektron je uslijed termickog nemira izbacen iz svog mjesta i po ^ kristalu. Poluvodicki elementi pokazali su niz prednosti pred elektronskim cijevima i do danas ih istisnuli iz vecine primjena (si. Shockley (Sokli) je dao (1948) teorijsko tumacenje tranzistorskog efekta stora. stva poluvodica najprije su bila proucena na kristalu germanija. neki atom pete . 44). U vanjskoj ljusci atoma germanija nalaze se cetiri elektrona i samo oni sudje luju u kemijskim vezama. Buduci da su za veze vazm samo elektroni vanjske ljuske. Savrseno 66 cist i Ove se primjese mogu i namjerno pravilan kristal ger- dodati da se postignu odredena elektricna svojstva kristala. Komana die takvog kristala prikazan je Svojstva kristalnih poluvodica Materijali od kojih su nacinjeni kristalne diode i tranzistori. Na mogao prikazati atom silicija. Tranzistor pokazuje svojstva aktivnog elektronickog elementa. slobodno se krece Mjesto iz kojega je izbacen moze sada popuniti svaki drugi elektron. Takva supljina privlaci slobodne elektrone i ponasa se kao pozitivan nosilac elektriciteta. 4-3a. 4-2b). Nobelovu nagradu (1956). Germanij je element cetvrte skupine periodskog sistema elemenata. pa slika b) vrijedi i gri za njega. razlike su samo u jezi u broju elektrona u unutras- njim ljuskama manij a elektriciteta. a termicki nemir ih ponovo stvara. i usavrsio tehnologiju tranzi- SL 4-2. rasporedenim u ljuske. Zajedno s prvom dvojicom. kvalitetniji poluvodicki elementi i prosiruje njihova upotreba. Kada se u kristalnu resetku germanija ugradi. Modeli atoma germanija: a) model sa jezgrom. npr. Atomi germanija u kristalu medusobno su spojeni tzv. Upraznjeno mjesto se takoder moze premjestati po kristalu.i jednog siljka mijenjala se jakost struje koja je tekla preko drugog. Razvoj je takav da se skoro svaki dan pojavljuju novi. gdje susjedni atomi imaju po dva zajednicka elektrona. Cist kristal germanija je vrlo tesko naciniti Medu atome germanija u kristalnu resetku ugrade se vrlo lako i atomi drugih elemenata. dok je sav preostali dio atoma stabilan i ima naboj » + 4« (si. 4-2a.e \ i + it nom like strujnom krugu izazivaju vepromjene jakosti struje u drugome. Takva vodljivost ovisna je o temperaturi i ne da se koristiti. Male promjene jakosti struje u jed podloge b) . germanij i silicij. Supljine i elektroni se medusobno rekombiniraju. nema slobodnih nosilaca On je izolator. model Prikazani su samo takav bi se nacin i elektroni u vanjskoj ljusci Preostali dio atoma ima ukupan naboj »+4«. kovalentnom vezom. Atom germanija skiciran je na si. W. Kristal u kojemu ima supljina i slobodnih elektrona je elektricni vodie. si. model se moze pojednostaviti tako da se promatraju samo ovi elektroni. b) pojednostavljen i Za svoj rad dobio je. unutralnjim vanjskim elektronima. Ovo su oni nazvali »TRANSt'er resISTOR« (»prenasajuci otpornik« i od toga dolazi naziv novog elektronickog elementa tranzistor i naziv pojave tranzistorski efekat).

svjetloscu itd. Element! koji donose visak elektrona KRISTALNE DIODE Spoj p-tipa i n-tipa kristala kristal Osnovni poluvodicki mo- ze se dotirati s jedne strane akceptorima a s druge strane donatorima. Osnovna »sirovina« za proizvodnju poluvodickih elemenata su kristali germanija. Kao donatori mogu biti fosfor. — SI 4-3. pili n-tip. Pokretljivost elektrona je veca (za germanij 3800. 67 . iona primjesa.ili donori. Elektricna struja tece kroz kristal poluvodica na dva nacina: kao struja elektrona i kao struja supljina. antimon. arsen. slobodnih elektrona. dakle. nastalih cmVVs). naziva p^tip kristala. toplinom. aluminij. za silicij 500 i — — — — supljina. bizmut. indij. takoji je Kristal se od: dotiran sastoji neutralnih atoma osnovnog elementa. za silicij 1300 cm2 /Vs) od pokretljivosti supljina (za germanij 1800. on donese visak od jednog elektrona. Kristal u kojemu ima visak donatora. Taj elektron je Slobodan i doprinosi vodljivosti kristala. cj s primjesama »akceptora« uslijed kojih sama »donatora« uvijek nesto slobodnih nodrugim utjecajima npr. b) s primjekoji donosi po jedan slobodni elektron. silicija i galij-arsenida. bor. o stupnju »dotiranja«. Djelic kristala germanija: a) potpuno cist germanij. 4-3c. pa kristal moze biti jako ili slabo dotiran. galij. nastaju pozitivne »supljine«. a sa akceptorom na si. Vodljivost kristala ovisi o mnozini dodatnih ato ma. kao akceptori lij. Ti elementi se nazivaju akceptori. gdje prevladava vodljivost pomocu negativnih nosilaca elektriciteta. pa prevladava vodljivost pomocu pozitivnih nosilaca. naziva se n-tip kristala. dok se kristal u kojemu ima vi- sak akceptora. silaca. Slicno se dogada i u kristalima silicija skupine. trece skupinc nastaju supljine. Vec neznatan dodatak stranih atoma daje kristalu dobru elektricnu vodljivost. Kristal nazivaju se donatori Ugradnjom elemenata germanija s »ugradenim« donatorom prikazan je na sL 4-3b.

sLobodni elektroni o supljine a) p-tip .

ali ima nesto i donatora. cine dva tipa vodljivih kristala. u propusnom smjeru. Zener protu niacio. one vode i u jednom i u drugom smjeru. Karakteristika jedne takve varikap69 . padajuci dio karakteristike nasao je svoju primjenu. Analogno ovome u n-tipu kristala ima uz donatore i malo akceptora. ZD za Zenerovu i TD za Esaki. kao kroz neki tunel. Oni su odvojeni zapornim sloj em koji je izolator. pa se napon pri kojem stru ia naglo poraste naziva Zenerov napon. onaj vec spomenuti. kako znamo. kristalu p-tipa akcepsu u suvisku. krivulja pada: jakost struje se smanjuje dok se napon povecava. Kod nekih kristalnih dioda pri stru- odredenom zapornom naponu ja naglo pocne rasti. Diode kod kojih je ta po Java osobito izrazena nazivaju se Zenerove diode. Zenerove diode izraduju se od silicija i redovito primjenjuju samo u zapornom Prema tome je svaka smjeru. kristalna dioda Jakim dotiranjem kristalnog p-n- spoja dobio je Japanac L. Zenerove diode se upotrebljavaju kao stabilizatori napona. C. Kapacitet napona. i u propusnom Karakteristike kristalnih dikrividje koje pokazuju kako ovisi jakost struje o naponu: GD za germanijevu. vanje. 4-6).j evil »tunelsku« diodu 4-6. plocastog kondenztora ovisi o povrsini ploca i o udaljenosti izmedu njih. Radi toga kristalne diode vode elektricnu struju. Povrsina kristala je stalna ali se debljina zapornog sloj a d mijenja. Karakteristika Zenerove diode je na si. u izvjesnim okolnostima. Slicne pojave je jos godine 1934. ne tori U svakom propusnom ili zapornom smjeru dioda jakost Kod germanijevih struje u zapornom smjeru polaga no raste s porastom zapornog napona. Ipak.karakteristika obicne germanijeve kristalne diode oznacena je sa GD. SL oda. elektroni mogu izvanrednom brzinom provuci kroz uzak zaporni sloj. 4-6 oznacena sa ZD.: VARIable CAPacitor« = promjenljivi kondenzator). »tunelskog efekta«. ovisno o visini zapornog svojevrstan kon4-7a i b). Ove diode ne pokazuju zaporno djelo- denzator (si. Uz odreden napon. iako znatno slabije. Varikap-dioda Kristalnu diodu. tj. Kvalitet diode kao elektricnog ventila ovisi o omjeru otpora otpora u zapornom smjeru. Unutar toga podrucja dioda ima negativan otpor i moze se upotrebiti kao aktivni elektronicki element u oscilatorima i pojacalima. Zato se zovu »tunelske« diode. Esaki (1957) diodu s karakteristikom TD (si. i u drugom tzv. Prema tome kristalna dioda je neke vrste promjenljivi kondenzator kojemu se kapacitet moze mijenjati promjenom napona! Dioda kod koje je ova pojava osobito izrazena naziva se »varikap«- dioda (engl. Otpor u zapornom smjeru redovito je znatno veci od otpora u propusnom smjeru. Kako se u Zenerovom podrucju napon na diodi jedva malo mijenja kod promjene jakost i struje. On se sastoji u tome da se. Ta pojava je posljedica tzv.

») P-Si ..

Sklopovi za serijsko i paralelno ogranicenje su na si. kako je pokazano u primjeru b). 4-8d). generator cetvrtastih imTD = tunelska dioda rovom diodom spojen je zastitni otpornik. radi pojave ne gativnog otpora u propusnom smjeru. 4-9d. kao i vakuumska dioda. po- Vrlo jednostavan generator pravokutnih impulsa s tunelskom dio- dom pokazan kazan na si. 4-8e. To je ispravljacki sklop po Delonu i Greb se Ako ma ti je na si. *-9 iskoristenje elektricne energije. a) Jednostavan oscilator s tunelskom diodom i titrajnim krupulsa. Punovalno ispravljanje moze se postici i tako da se upotrebe cetiri diode. ali se najcesce upotrebljava kao stabilizator napona. R3 p V TD -W-rI JUL 4-9a i b. Varikap-dioda se. Frekvencija je odredena titrajnim LCs. ali se najcesce upotrebljava kao oscilator. 4-8c. 4-1 Oa. c) s dvije Zenerove diode. moze se upotrebiti kao pojacalo. na izlazu se dobije udvostrucen napon. I Zener-ova dioda moze i gom. »Kaskadni« ili Villard-ov ispravza udvostrucenje napona pokazan je na si. d) stabilizator napona sa Zenerovom diodom takoder je neka vrsta sklopa za ogranicenje amplitude ?. b) varasklop sa obicnom diodont. U seriju s izvorom i Zene- SL 4-10. Shema malog predajnika s <f) (3f> I SL 4-1 1 L x- I tunelskom diodom je na si. I'll b) 2 «: 1 I se upotrebiti za ogranicenje. 4-lOb. osim za pro pu- mjenu kapaciteta elektricnim b) + 9 nacheru. spojene u poznati Graetz-ov ispravljac. L3 C3 J Tunelska dioda. ljac Kristalna dioda moze posluziti za ogranicenje napona. Pomocu promjenljivog otpornika R* dioda TD dovodi se u podrucje negativnog otpora. koji treba za svaki konkretni slucaj izracunati. Stabiliziran napon uzima se sa Zener-ove diode. lelni *f kl °P° v \ za ogranicenje amplitude diodama: a) serijski. u ovom Graetz-ovom spoju diode D$ i D* zamjene konden zatorima (si. Osnovni spoj za stabilizaciju napona je na si. Utrostrucivanje frekvencije pomocu varikap-diode 71 . prema si. 4-9c. Radni uvjeti diode odredeni su otporniciR3 i Ri dok je frekvencija im} pulsa ovisna o vremenskoj konstan R4C4.a) b) c) d) D ° X -o 2 -Up £ UsUIb. treba upotrebiti dvostruki ispravljac: dvije diode i dvostruku sekundarnu krugom zavojnicu transformatora.

U i nazivaju praksi se jednostavno tranzistorima. U gornjem 12 . spojena je paralelno sa ulazom i sa izlazom. Titrajni krug LsCs propusta samo trecu harmonicku frekvenciju. Tranzistor tipa P-N-P shematski je prikazan na sL 4-12.) tern. Unipolarni tranzistori imaju ime prema tome sto njihova vodljivost potjece samo od jedne vrste nosilaca elektriciteta. koiektor H:l 5/. pojavljuje se cijeli spektar visih harmonickih frekvencija. h = struja kolektora. J b = struja baze. Jc = struja Tranzistor je tipa P-N-P Simboli za crtanje tranziredu vrijede za pojedinacne tranzistore tipa P-N-P i tipa N-P-N. Tit raj ni krug L1C1 propusta samo osnovnu frekvenciju /. Effect Transistor). emiter (e baza (b) koiektor (c) ®: e-emiter. pa se zato nazwa baza tranzistora i oznacuje slovom b. iako je mehanizam toka struje i pojava oko toga znatno slozeniji. tzv. imaju tranzistori ali dvije baze. SL stora. Na diodi. Field Ovakovim pojednostavljemm promatranjem mogu se na vrlo jednostavan nacin rastumaciti neke osnovne pojave kod tranzistora. 4-11. bipolarni tranzistor je elektronicki element poluvodicki. bez blize oznake. Ti slojevi nazivaju se errater (e) i kolektor (c). sastavljen od tri sloja kristala. vrlo cesto upotrebljava za Jednospojni umnazanje frekvencije. Nazivaju ih takoder tranzistorima s efektom polja ili skraceno FET (prema engl. da je dioda emiter-baza spojena u Tranzistor se redovito spaja tako p-tip n- tip . koja je nelinearni element. Bipolarni tranzistori UJT TRANZISTORI Tranzistorima danas nazivamo nekoliko vrsta poluvodickih elemenata. naneseni slojevi drugog tipa kristala. 4-12. samo jedan PN-spoj. c=[iiil<) --®: = b-baza. »varaktor«. koje imaju jednu zajednicku elektrodu. U donjem redu su simboli za tranzistore koji pripadaju nekom integriranom sklopu 4-13. Kod prvih tranzistora srednji sloj je bio osnovni kristal. Cesto ih oznacuju slovima (Unijunction Transistor). Moguce su dve kombinacije poretka vodljivih slojeva: p-n-p ili n-p-n. Obican. Shematski prikaz stojnog tranzistora i njegovih strujnih kmgova. Utrostrucenje frekvencije s varikap-diodom postize se prema si. Paralelno diodi je spojen titrajni krug L2C2 koji kratko spaja struje druge harmonicke frekvencije. Zato se govori o tranzistorima tipa P-N-P ili tipa N-P-N. Na osnovni kristal su sa svake strane nekim tehnoloskim postup Bipolarni tranzistori (»obicni«) su tako nazvani jer u vodenju elektricne struje sudjeluju i pozitivni negativni nosioci elektriciteta. Specijalna varikap-dioda. Pojednostavljeno se moze promatrati kao da je tranzistor sastav- kom ljen od dvije diode: »diode« emiter-baza i »diode« baza-kolektor. emitera.

vec prema konkretnom tranzistoru. kolektor anodi. Faktori pojacanja a i p povezani su relacijom: od ne smiju se opteretiti vecim snagama. Medutim. Postupci za dobivanje slojnih tranzistora su legiranje. formalna. vrlo su osjetljivi p-germanija. tranzistora oscilatorima. iznosi nekoliko desetaka^ do nekoliko stotina. struja u krugu emitera otvara kolektorsku diodu. samo obzirom na primjenu. Kod oznacuje grckim slovom a a= Tehnologija tranzistora Tranzistori se izraduju na neko liko razlicitih nacina. Tranzistor se najcesce upotrebu sklopovima kod kojih je emiter zajednicki. Prvi tranzistori su bili »tackasti«. 73 . Analogija tranzistora je. a dioda baza-kolektor u nepropusnom smjeru. matskim prekidacima itd. 4-14a. Tackasti tranziston pojacanje. Faktor a redovito je manji od Pojacanje tranzistora je to vece postupcima.propusnom. to je B veci. auto- struje struje emitera \J e definira se kao faktor strujnog pojacanja tranzistora (u sklopovima sa zajednickom bazom) i obicno se i principi sasvim tranzistora se strujom baze ne samo regulira nego i omogucuje tok elektricne struje izmedu emitera i kolektora. Odnos promjena jakosti kolektora A7 tf tranzistorski efekt. Pustanjem impulsa jake struje zice se pritale na kristal. dok se emiter kod tranzistora strujanje slobodnih nosilaca elektriciteta izmedu emitera i kolektora u kristalu regulira strujom baze. drugaciji. a baza mrezici. ako su oba izvora struje istovremeno spoJena. a u drugoj da ne tece. Ova se pojava naziva Uporedujuci dva aktivna elektronicka elementa. sto je a blize jedinici. 1. tesko seproimaju malo izvode ujednaceni. On omogucuje primjenu u pojacalima. obicno od n-tipa germanija koji je ucvrscen na metalni nosac i koji ce biti baza tranzistora. Tako bi i bilo kada bi se svaki od izvora posebno spojio. Granicna im je frekvencija bila dosta visoka. Vrhovi sve^ zica su na kristalu razmaknuti ga nekoliko desetaka mikrona. Po tome bi se ocekivalo da u prvoj diodi tece struja. Snop elektrona izmedu katode i anode regulira se naponom na mrezici. izvlacenje Sto je a blize jedinici. mogu se postaviti analogije: odgovara katodi. triodu i tranzistor. prislone se dvije tanke zice od izabranos materijala. i difuzija. s dok su fizikalni elektronske cijevi i razumije se. Odnos promjene jakosti struje kolektora A/ c i proIjava mjene jakosti struje baze AJ b definira se kao faktor strujnog pojacanja tranzistora (u sklopovima sa zajednickim emiterom) i biljezi se grckim slovom 6 (»beta«): Nekadasnji tackasti tranzistor shematski prikazan na si. Faktor p je redovito mnogo veci 1 i. dok se danas izraduju samo »slojni« tranzistori i to razlicitim tehnoloskim (»alfa«): A7C A/e uz stalan napon izmedu kolektora i baze. Na timnrjestima ude nesto materijala zice u podrucja kristal i stvore se mala je uz stalan napon izmedu kolektora i emitera. iako je ona i smjeru! spojena u nepropusnom Male promjene struje u krugu baze uzrokuju znatno vece promjene struje u krugu kolektora. Na osnovni kristal. pa su se prije i nekih 35 godina. jos upotreblj avail u nekim VF primjenama.

dok kristalna plocica sluzi kao baza. Naziv je dobio od spanjolske rijeci »mesa« = stol. Shematski prikaz mesa-tranzistora 74 . Iz njih se izrezuju n-p-n kristali za i N-P-N tranzistore. p-germanij. b) legirani (»slojni« ili »spojni«) tranzistor 4-14. kao i kod »mesa« postupka. tehnoloskog postupka difu plocica osnovnog kristala izlaze se u inertnoj atmosferi parama donatora ili akceptora. Na stor je tipa P-N-P. 4-14b je shematski prikaz starijeg slojnog tranzistora koji je dobiven postupkom legiranja. Mesa-tranzistor je shematski pri- metaLni nosac kazan na si. Natalozeni zije. Sve se zagrije. Ovako dobiveni tranzi p-tip i germanij a. Postupak se moze vrsiti istovremeno na vecoj plocici kristala i tako se odjednom dobije velik broj tran zistora. ^'R« Kod r^^ slojevi difuzijom prodiru i u kristal tamo mu svojstva. 4-15. na njega se napari antimon ili arsen. Ako je to. 4-15. najprije donatorom da nastane n-tip kristala. in dij se rastali i prodire u germanij. Postupkom difuzije pak. Ostatak kristala oko baze i emitera se ukloni i tako se dobije karakteristican ravan oblik. Tako nastaje n-tip kristala. Geometrijski lik naparenih elektroda ima velik utjecaj na raspored elektricnih polja kod tranzistora. Osnovni kristal sluzi kao kolektor. »mesa«. Tako se do* bije kolektor (si. To je baza tranzistora. a za tim akceptorom koji najprije neutralizira djelovanje donatora i onda stvara p-tip kristala. Na jednom dijelu baze se zatim napari aluminij i tako dobije sloj p-tipa za emiter. Debljina slojeva regulira se brzinom izvlacenja kri stala a vodljivost slojeva kolicinom primjesa koji se dodaju talini. SL Prvi oblici tranzistora: a) sa siljcima (»tackasti«). Epitaksijalnim postupkom se na osnovni kristal nanese vrlo tanak sloj iste kristalne strukture. odreduju elektricna Postupak se moze vrlo 5/. Izvod baze b i emitera e su blizu jedan drugome. 4-16). Izrada je vrlo tranzistora i skup izvlacenjem neprxkladan postu »Epitaksija« je u kristalografiji naziv za orijentirano srascivanje kristala. ali drugacije dotiran. Na osnovnoj plocici kristala n-tipa germanija stavljeno je sa svake strane po zrnce indija. Dotiranje se vrsi dok je kristal jos rastaljen. debljine oko 1 mikrometar (mikron). Na si. npr. Da se postignu odredena svojstva upotrebljava- ju se najrazlicitiji oblici baze i emi- naizmjence dobivaju n p slojevi.Slozenijim tehnoloskim postup- cima danas se proizvode tranzistori pod nazivima: »mesa«. »epitakkristal sijalni« i »planarni« tranzistori. dobro kontrolirati i zato je pogodan za Indus trijsku proizvodnju tranzistora. Tako se na tim mjestima dobije ostatak indija spoje se dovodne zice za emiter kolektor. Kristal se polagano izvlaci iz taline i tako se nanose se. baza i emiter.

de- Na beo oko 1 mikrometar (mikron). Preko svega se opet nanese silicijev oksid (kvarc)! kao izolator i zastitni sloj. »cesljevi« drugo. ali svije zajednicko postojanje odre- denog kanala u poluvodicu kojim tece elektricna struja. (gejt-elektroda). prstenovi. Strukturna shema silicijevog planarnog tranzistora 57. tera: i kod Tranzistor sa efektom polja kojega su »vrata« g. Na njih se spoje odvodne zice pomoeu aluminijskih elektroda. 4-18. naponom 4-16. metaLm nosac St. koji se nacine difuzijom. Kroz sam kanal mogu teci elektroni (n-kanal) ili sup ljine (p-kanal). dakle koji se dovodi na poser> nu upravljacku elektrodu. te ostali polu vodicki elementi. Zatim se izjetkaju mjesta za bazu i emiter. Slicnim postupcima se i proizvode kristalne diode. Upravljacka elektroSt. Planarnim postupkom dobiju se tranzistori najboljih svojstava. Epitaksijalni stor mesa-tranzi- da svojim elektricnim poljem smanjuje sirinu kanala i tako djeluje na jakost struje. Po tome je FET znatno slicniji elektronskoj cijevi (triodi) nego »obicnim« tranzistorima (si. pritaljena na prepay ir ami silicijevu plocicu (»JFET«) Presjek strukture modernog pla- narnog tranzistora vidi se na 4-17. 4-18). (FET) pruge. si. elektroda osnovni se kristal silicija prvo nanese oksidni sloj (SiOs). Kroz nju ne tece struja. Na struju u torn kanalu moze se kod FET-a dje lovati elektricnim poljem.Tranzistori sa efektom polja (FET) iii::r kolektor FET-ova ima vise -^w^w^w^^ ma vrsta. . 4-17.

449. uz kanal n-tipa slicne odgovarajucirn karakteristikama triode. Za razliku od ove vrste FET-a upravljacka elektroda poluvodica kristalom (»Junction FET«. shematski FET-ovi se izraduju tehnoloskim postupcima koji su uglavnom sli6 ni onima za proizvodnju planarnih kod kojih srasla s je tranzistora. od kojih je prikazan na si. izoliranim »vratima« gi i g2. 4-20 su prikazani crtacki simboli za FET-ove. Ima i takvih FET-ova. kao i »supstrat« (sp). kod koshemi. 4-21. stirs) i »d« (»odvod«. b) FET sa p-kana \om. Kazemo da kanal >>osiromasuje« (engl. g si izolator SI. si. Obje zone Na si. drejn). e) MOSFET s dvojnim. c) FET sa izoliranim »vratima« (IGFET ili MOSFET) i p-kanalom. Vidi tekst a) bez MOS-FET 76 . dok »vrata« odgovaraju mrezici. p-tipa prikljucene su na zaporm napon. c) crtacki sim~ bol za ovu vrstu FET-a. kristalna plocica. Upravljacka »drain« . pa se moze pobudivati bez utroska elektricne energije. Ulazni otpor FET-a s izoliranim u »vratima« je vrlo velik.: »gate« - karakteristike FET-a su po 4-20. postaje sve manja. Na si. svom obliku SI troda 4-18 je upravljacka elek(vrata. elektroda (g) naziva se »vrata« ili gejt-elektroda vrata). depletion mode IGFET). b) negativni elektricni naboj na elektrodi »g« (»vrata«. Svim oyim tranzistorima zajednicka je pojava da kolicina nosilaca elektricnog naboja. pa struja ne moze teci od njih u »kanal«. hancement): sa formiranjem vodljivog kanala »obogacivanjem« (en»prednapona« nema vodljivog kanala izmedu elektroda »s« (»izvor«. »JFET«). tj. jih se dogada suprotno! Na 4-21. gejt) nacinjena od p-tipa kristala. »Izvor« je telektroda koja odgovara katodi. preko 10 oma. kao i elektronska cijev. Simboli za FET-ove: a) FE1 sa n-kanalom. »odvod« odgovara anodi. prikazan je takav FET.odvod). Izlazna elektroda (d) je »odvod« ili drejn-elektroda (engL. prisutnih u »kanalu« s povecanjem prednapona.: »source« = izvor) biljezi se slovom s. I (engl. postoje upravi takvi FET-ovi kod kojih je ljacka elektroda izolirana (»IGFET« jedan ili »MOSFET«). To znaci da je kod FET-a koji ima n-kanal prednapon na gejt-elektrodi takoder negativan. d) IGFET sa n-kanalom. gejt) utjece na stvaranje p-kanala.Ulazna elektroda »kanala« nazlva se a) b) »izvor« ili surs-elektroda i (engl.

Zatvaranjem strujnog krugapreko baze. Surs-elektroda (»izvor«) s je na onoj strani gdje se nalazi i upravljacka elektroda g. »3N200« i slicni). vodljivi kanal nije bio nacinjen. tamo gdje je kod drugih FET-ova supstrat. tj. troda je u cvrstoj vezi sa limenim kucistem. kao slovo V. onda je strelica u crtackom sim- bolu okrenuta na drugu stranu. pa je odvodenje topline znatno poboljsano. Crtaju se u shemama prema si. Otuda ime ovih FET-ova. On ce odbojnim silama svog elektricnog polja potisnuti elektrone u dubinu n-sloja. a u njega je umetnut p-sloj nazvan emiter e. 4-23. Vidi tekst su dva prikljucka. Prikljucak supstrata sp je najcesce spojen sa »surs-elektrodom« s. Njegov je shematski prikaz na si. FET se lemi s uzemljenim lemilom pincetom! i pridrzava uzemljenom Danas ima i takvih MOSFETA kod kojih su »vrata« zasticena ugradenim Zenerovim diodama (npr. Taj se spoj otklanja tek onda kada je FET ugraden u uredaj. kada gejt-elektroda g do bije negativan prednapon. unijunction-transistor) je poluvodicki element koji se sastoji od jednog n-sloja na kojemu 12OLAT0R fsro 2 ) (elcklroda) SL 4-22. 4-21b. tikalni rukovanju s FET-om treba vrlo pazljiv. Shematski prikaz presjeka kroz poluvodicke slojeve najnovijih tranzistora tipa VMOS-FET. 4-22 pokazuje kako su u takvom VMOS-tranzistoru rasporedeni pojedini slojevi i njegove elektrode. Zato se FET redovito isporucuje s kratko spojenim elektrodama. formiran je p-kanal (engl. Probojni napon izmedu »kanala« i »vrata« je nizak kod danasnjih FET-ova oko 18 V. Ona je nacinjena tako da seze u du- je FET unisten. U takvom se elementu ne ocituje opisani tranzistorski efekt. ubaceni nosioci naboja jako smanjuju otpor izmedu bi i emitera. Takav se element moze predociti 77 . ali kroz sve slojeve! VMOS-FET podnosi razmjerno veca opterecenja. »verFET« i »VMOS-FET« nastav- Ijeno je razvijanje ove vrlo pozeljne vrste tranzistora. Ima. Vertikalna deblja linija nije nacrtana citava. 4-21a. vec s prekidima. I kapacitet »kondenzatora« »vrata-kanal« je malen. SI. Ova elek- Jednospojni tranzistor (UJT) Jednospojni tranzistor ill UJT (prema engl.Kako se vidi na si. pa ga zato nazivaju i dioda sa dvije baze. »verti- kao na si. Tanak sloj poluvodica je tako »obogacen« pozitivnim nosiocima. binu kroz nekoliko slojeva. Ima ih za niske kao i za vrlo visoke frekvencije. prva baza bi \ druga baza bt. tece kroz UJT neka slaba struja mirovanja. 4-21c. pa je kolicina elektriciteta koja se donese samo dodirom prsta dovoljna da napon na torn »kondenzatoru« prede vri* Pri biti jednost probojnog napona i time Pod imenom »snazni FET«. dakako i takvih FET -ova kod kojih na slican nacin (»obogacivanjem«) nastaje n-kanal. Pazljivom citatelju nije izbjeglo da kroz VMOS- -FET elektricna struja tece kalno«. Drejn-elektroda (»odvod«) je na suprotnoj strani. enhancement mode IGFET). tako da je bi pozitivna. Ako se dioda e-bi polarizira izvana u propusnom smjeru. U ovom FET-u takav kanal ce se pojaviti tek onda.

»junidzanksn«): a) dvije bate UJT-a t njegov emiter (e) nacinjen dvfuzijom u poluvodicki kristal. koji se zovu katoda. promjena skokovita.Svi parametri tranzistora ovisni su o naponu i jakosti struje kolektora. Ta je Ovisnost struje kolektora J e o baze J b za neki tranzistor i odreden napon kolektora (u fea sklopu zajednickog emitera) pokazuje si. porastom struje kroz naglo poraste struja anode Na nju se onda vise ne moze utjepreko upravljacke elektrode. je poluvodicki element koji se sastoji od cetiri sloja poluvodickog kristala. Oznake »MAKS« i »MIN« pri* padaju granicnim karakteristikama za tranzistore koji su jednako oznaceni. u kojoj se otpor Ri mijenja napo nom izmedu emitera i baze bi. U radio-tehnickim sklopovima se rijetko upotrebljava. pa se jed- upotrebljava nospojni tranzistor kao prekidacki element. Silicon Controlled Rectifier). 78 -Jb SI. b) sim« bol za crtanje i c) priblima nadomjesna shema UJT-a 4-23. namjenjen upravljanju izmjenicnim stru jama. pa se moze predociti kao dva tranzistora PNP tipa i tipa s dva zajednicka sloja. odstupaju i do 50%. Iz tiristora izlaze tri izvoda. tit. tera« . Ipak cemo ih naci u nekoliko primjena i u ovoj knjizi. ([JtA) 4-24. Tiristor se upotrebljava kao sklopka za vrlo jake struje. UJT (engl nadomjesnom shemom na si. Karakteristike tranzistora najcesce prikazuju ovisnost jakosti struje kolektora Jc o naponu U c ko lektora za razlicite jakosti struje Tiristor Tiristor ili SCR (engl. Slijedeci vazni podaci su faktori strujnog pa jacanja a i B. oznacenih kao istovrsni. pa su prema tome UJT promjenl j ive struji velicine. I tiristor i trijak se rijetko upotrebljavaju u radio-tehnickim sklopovima. 4-24. 4-23c. Karakteristike pojedinih primjeraka tranzistora. NPN Malim »gejt«. Moze se predociti kao antiparalelni spoj dvaju tiristora.Karakteristike tranzistora Osnovni podatak koji karakterizira bipolarni tranzistor je tip tranzistora. »gejt« i anoda. P-N-P ili N-P-N. u poretku PNPN. Karakteristika tranzistora koja pokazuje ovisnost jakosti struza je kolektora J c o struji baze stalan napon kolektora E/ c Tranzistor je u sklopu »zajednickog emi- h . cati 100 200 Trijak je slican element. SI »Jednospojni« tranzistor ili Unijunction.

Lijeva krivulja je J d /Ue karakteristika. dok je na desnoj strani slike skup karakteristicnih krivulja koje pokazuju ovisnost struje J d o naponu U d kao i o Oblik tih krivulja ostaje isti onda. One kako struja drejn-elek- jedna od njih uvijek mora biti zajednicka ulaznom i izlaznom strujnom krugu. Ta se ovisnost nag- lo mijenja za niske napone kolek tora. Jakost struje kolektora ovisi jos samo o struji baze. elektricnom strujom koja tece izmedu surs-elek nama »prednapona«. de katomrezice.Karakteristike FET-a U FET-ovima se. Zato se karakteristike definirati FET-a mogu nacin. .). Emiterski sklop odgovara normalnoj upotrebi triode kod koje je katoda zajednicka (cesto jos i uzemljena) elektroda. na slican Na si. napona i vlada izmedu surs-elektrode 40 20 Q koji gejta Jbfj/Aj promjenama napona izmedu Karakteristike bipolarnog tranzistora. trode (Jd) ovisi o prednaponu na gejtu (UJ i o naponu izmedu drejni surs-elektrode (Ud ) Kod tranzistora koji rade u emiterskom sklopu. To je slicno kao kod triode: anodnom strujom se upravlja i 4-25. Sklopovi u kojima se tranzistor upotrebljava tako da je emiter zajednicka elektroda nazivaju se »emiterski sklopovi« (si. kolektorskog napona. Faktor strujnog pojacanja ocitava se iz dijagrama vrlo jednostavno. 4-25. 4-26 je izgled krivulja koje baze Jb . (»vrata«). pokazuju Karakteristike FET-a. Za prakticnu upotrebu obicno se navodi samo faktor strujnog poja^ canja p. |3 Ue . kolektorskom stru79 . kad je napon U g pozitivan. Uz povecanje pokazuju kako struja »odvoda« (Jd) zavisi o prednaponu na »vratima« (U. si. kao i o naponu izmedu »izvora« i »odvoda« (U d ). Povuce se paralelna linija s osi ordinata za neki konkretan napon kolektora i ocita se kolika promjena struje kolektora odgovara nekoj promjeni struje baze. Krivulje pokazuju ovisnost kolektorske struje (Jc) o struji haze (Jb ) i o naponu izmedu kolektora i emitera (U c) 5/. jakost struje Jc se ne mijenja. dok vec iznad nekoliko desetinki volta ostaje skoro konstantna. obicno upravlja promje tj. Zaiednicka elektroda Tranzistor ima tri elektrode pa -2 -Ug{V] Ud(V]- SL 4-26. 60 -• trode (»izvora«) i drejn-elektrode (»odvoda«). triode. i I kod FET-a se moze definirati pojam »strmine« kao odnos promjena struje »odvoda« {AJd ) i promjene napona na »vratima« (AW: AUg I po drugim odgovarajucim pa rametrima FET je poluvodicka ana- log! j a elektronske cijevi. 4-27a). Oni se najvise upotrebljavaju.

Osnovni sklopovi za upotrebu FET-a u pojacalima prikazani su na 4-28a. b) C2 Uo- ii Rs © Kod »kolektorskih sklopova« zajednicka elektroda je kolektor. dok »izvorsko slijesi. U sklopu. Pojacanje snage veoma je veliko. Pojacanje snage moze doseci oko 20 dB. b) sa zajednickim vratima (gejt). b) sa zajednickom bazom. »vrata«. 4-27b zajednicka je baza. Sklopovi u kojima je tranzistor upotrebljen sa zajednickom bazom odgovaraju sklopovima sa zajednickom mrezicom kod triode. 4-28. slicno kao kod (»Cathode Follower«) sa slijedila triodom. Izlazna impedancija je vrlo malena (500 Q katodnog i manje). S = izvor »sig^ 4-27. Prvi i posljed- SL Osnovni sklopovi tranzistozajednickim emiterom. Oni odgovaraju sklopovima kod kojih St. Kod ovih »sklopova baze« ulazna impedancija je malena (oko 100 Q) dok je izlazna imipedancija velika (vi§a od 100 kQ). sa zajednickim odvodom (drejn) je anoda triode zajednicka elektroda. dok je preostalom nala«. I ovdje je naponsko pojacanje malo manje od jedinice. nicki je »izvor« (s). Na si. c) sa zajednickim kolektorom. ra: a) sa nji ulazni od ovih sklopova imaju vehk otpor. na si. Zato se za sklop sa zajed- Ub - .jom upravlja se preko baze. Osnovni sklopovi za FET: a) sa zajednickim izvorom (surs). 4-28b je zajednicka elektroda g. a izlaz potrosacu.Uc + nickim kolektorom nekada kaze da je to »emitersko slijedilo« (»Emiter Follower«). uz uvjet da se ulaz dobro prilagodi izvoru signala. Ulazna impedancija je velika (50 kQ do preko 500 kQ). 4-28c prikazuje dilo« (Source Follover) sa zajednickim »odvodom« (d). Ostala objasnjenja it tekstu sklopu ulazni otpor (impedancija) malen. 4-28. si. 80 . do nekih 40 dB. zajedsi. Zbog relativno male razlike ulazne i izlazne impedancije olaksano je prilagodenje izmedu veceg broja stupnjeva u pojacalima.

Rb (si. Najjednostavniji nacin odabiranja radne tacke je preko posebnog otpornika baze. # vratna_veza_ koja osigurava jo§___bq_ Jju stabilnojsjt _jEagne Tacke _Jranzjr. on se zagrijava. Isprav- Otpornik baze R b moze se spodirektno na kolektor (sL 4-29b). 4-29a). faktorom stabilizacije.stora^Tsl. NTC-otpornici. koji se takoder zagrijavaju. Osim toga u blizini tranzistora ne treba stavljati druge sastavne dijelove koji se griju. 1. bude podjednaka. u praksi jeTgToko 10 puta Veci oq K b 2 dok je radni ot pprniT^ koJeKtora It ne^to manji pd R b2 i)tporhikom u strujnom krugu luje i . Radna tacka u ovom spoju je kod promjene temperature nestabilna. 4-30b). lacania do Voj^gp bi doslo uslijed negativne povratne yeze sprecava se Smanieniem pou . Ovim se nacinom po stize oko tri puta bolja stabiliSBetfa. Sredstva za odabiranje i stabilizaciju radne tacke tranzistora (vidi tekst) Stabilizacija radne tacke Karakteristike bipolarnih tranzistora ovise o promjenama temperature. ernit^ra postize se negativna po- Kod stabilizacije stabilizacije je K < K — 1. NTC-otpornik upotrebljava se kao dio razdjelnika napona nom kombinacijom vrijednosti NTC-otpornika R i otpornika Rs moze se postici skoro potpuna stabilizacija. Naicesce se up otrebliava razdjel5* n ^-^ZpZ352S Aiega one otpornici R*uJi&. 4-29d) .„T Za stabilizaciju radne tacke tranqfejo i zistora upotrebljavaju se s otpornici negativnim temperaturnim koefici jentom. Ova djejiti Vrlo dobra temperaturna stabistavljanjem kristalne diode D u razdjelnik napona (si. . Na ovaj se nacin postize stabilizacija radne tacke negativnom naponskom povratnom vezom. Sto je 6 Radio prirucnik 81 . Stupanj stabilizacije izrazava se tzv. dok ie u pojacalima VF dovoljno gj nEJjj jnanje. tranzistorske struje ne smiju biti jade nego je to potrebno. za istu promienu temperature.dodavaniem elektrolitsk^ jcnnTpr" zatora ^paralelna emiterlkonT otoordo ni]ya 1J£aJSF po^acalo^on iznosi 10 lqOqjJF. tzv. (sL 4-30a). Da se sprijeci nepotrebno zagrijavanje. da temperaturna ovislizacija postize se nost promjena elektricne vodljivosti na izmjenicni napon signala pa se smanjuje pojacanje. Kojiput ovo nije dovoljno pa treba radnu tacku tranzistora stabilizirati na poseban nacin. koji jc definiran kao odnos promjena jakosti struje kolektora u stabiliziranom i nestabiliziranom sklopu: K= Ako A Jc (stab) A Jc (nestab) nema. Kako kroz tranzistor stalno prolazi struja.c) i r SI 4-29. U praksi se zato ovakav nacin uglavnom ne upotrebljava. U blizini su obicno i drugi element! uredaja. Kristalna dioda mora biti nacinjena od iste vrste kristala kao i tranzistor.

Zajednicka elektror da 0+9. odnosno 20 puta manja sa odredenom stabilizacijom nego bez nje kod iste razlike temperatura. b) kristalnom diodom D. Kod oba radne tacke je pojacala stabilizacija postignuta kombi iztaz SI 4-30.. Ako je tranzistor TR silicijev i dioda biti silicijeva. Ct i C2 su kondenzatori vehkog elektrolitski kapaciteta PRIMJENA TRANZISTORA Pojacala s tranzistorima ulaz Tipicno transformatorsko poja s tranzistorom prikazuje si. SI 4-31. Prvi je ulazni a drugi kondenzator tzv. tranzistora: Temperaturna stabilizacija a) otpornikom R koji koefici- ima negativan temperaturni jent (NTC). stabilizacija je bolja. Tranzistorsko pojacalo koje prethodnim stupnjem spojeno preko kondenzatora C2. Ulazni signal dolazi paralelno s otporni- Na si. otpor tranzistorom. Pojacalo je s prethodnim i slijedecim stupnjem vezano preko transformatora Ti i T>. Prednapon baze ulazni signal su spojeni seriiski. K = 0. Prednapon ili za bazu dobije se potenciometarski.pomocu otpornika R2 i Rs iz izvora rfrr® i-??"-iju R2 | ! | i- struje napajanja.T. calo 82 SI. 4-32. 4-31. Opet emiter zajednicka elektroda je Veza sa prethodnim i slijedecim stupnjem je kapacitivna.) 1 shema tzv.C. Su slijedecim stupnjem spojeno je preko konje s izlazni denzatora Cs. 4-32 je s nog pojacala kom R2. Emiterski otpornik Ri odreduju i razdjelnik napona R2/R3 radnu tacku tranzistora. |r L(IM. Prednapon za bazu dobije se potenciometarski. Kod NF pojacala to su NF transformation. s kondenzatorima C2 i Cs. kod VF pojacala to su titrajni kru^ovi MF transformatori. npr..05 znaci da je promjena struje kolektora 5%. i Jedan kraj sekundarne zavojnice ulaznog transformatora Ti uzemljen je za izmjenicne struje kondenzatorom C2. RC-pojacala .12V je emiter. Tranzistorsko pojacalo sa ulaznim (Ti) i izlaznim (Ts) trans formatorom. Uz germanijev tranzistor mora se upotrebiti i germanijeva dioda mora faktor stabilizacije manji.

nacijom emiterskog otpornika Ri i razdjelnika napona (R2/R3) za prednapon baze. 4-37 je slican oscilator sa FET-om. u Hartley-evom spoju. 4-36. 4-35 oscilator u Colpitts-ovom spoju. ^ + SL 4-33. 4-33 pokazuje oscilator s induktivnom povratnom vezom. »Meissner-ov« oscilator s tranzistorom visokim frekvencijama kompleksne velicine. Svojstva tranzistora na visokim frekvencijama znatno se razlikuju od onih na ni2im frekvencijama. me nim oscilatorima sa elektronskim cijevima. Tranzistorski oscilatori Tranzistorski oscilatori mogu se naciniti na vige nacina. Sva se tri prikazana oscila tora napajaju serijski. »Hartley-ev« tranzistorski oscilator provesti §to bolja stabiliza- Snaga oscilacija opada s porastom frekvencije. 4-28a bila je s «og pojacala shema slit FET-om. mora cija. po dodatnoj stabilizaciji emiter- skimi otpornikom. itd. Sve jaci utjecaj imaju unutrasnji kapacitet i induk- na pa se kod tranzistorskih oscilatora uzrokuju pomake u fazi i naponima. * • i ~^. Uz male preih je i Pomocu ciniti i tranzistora mogu se nageneratori signala kao Sto pilasti. Kao granidna frekvencija navodi se ona kod koje strujno pojacanje padne na jedinicu. Kristalni oscilatori s tranzistorom mogu se naciniti na mnogo nacina. 4-34 je tranzistorski osci- make moguce pajati. Za ilustraciju je na 83 . Svi parametri tranzistora su f—. Tranzistorski oscilator koji odgovara Colpitts-ovom oscilatoru Tranzistorski oscilatori s kristalorn daju vrlo stabilne VF signale. koji se od originalnog oscilatora s elektronskom cijevi razlikuje po dobivanju prednapona i SL 4-35. Tranzistori su u radu jace ovisni o promjeni temperature new cijevi tiviteti koji medu strujama SL 4-34. Na si. Na lator si. metri tranzistora jako ovisni o frekvenciji. koji je za pravo varijanta Colpitts-ovog osci latora pokazan je na si. ali je Slijedeci primjeri pokazuju sheoscilatora koji odgovaraju tipi& moguc i cijeli niz drugih kombinacija. Oscilator s kristalom. To opadanje je naglo. su cetvrtasti. sistor pa tran- paralelno na- snoj ima veliku primjenu u impultehnici. SI. Pri tome se ne smije zaboraviti da su para.. tako da poslije granicne frekvencije tranzi^ stor jednostavno »nece« da oscilira. Na si. a na si. To je Meissner-ov oscilator u tranzistorskoj izvedbi.

Ako je multivi brator naeinjen simetricno impulsi A i B su takoder simetricni. gffri trn n7i Qtora nij£ takQ Tfo koji IgagS odgQvara anodi l£frtP r fj^ktroriske cii gvi. omogucuju razlicite kombinacije. A kguJ^ __ -N^ TaH a ie j ranzistor tipa P-N-P. je Prema ovim uzorcima se vidi da u istom uredaju moguce zajedno ! R3 A t- JUl. PonmtetTji^ r aju 15iti obrnuti! KoIek tQ r rnp p*spo ien s rie gativmn£Ia^ prnit ec biti s pQzjJLJjqiim polom. Preostali poluvodicki proizvodi za radio-tehniku i elektroniku SL 4-38. pri tome je potrebno raditi promisljeno i pazljivo. foto-tranzistore.— 4-38 shema astabilnog multivi bratora sa tranzistorima. spo kod pol €)T _~4 +Ci C3 J r VF „ IZLA2 Tranzistori. mp ze fori Jff pjen pozitivnim pojoni izvora strain tivni pol izvora ' i je tre n^'stor tip? emit. : toda negativna. vV^ Astabilni s upotrebiti tranzistore tipa P-N-P i tipa N-P-N.qr. d negativan pol izvora elektricne energije. spot en na negativuLpoL izv ora struje napajanja. »uzemljen« (sa sasijom jen) pozitivni pol. tranzistorskih uredaja kod kojih je. ali i takvih kojih je »uzemljen« negativni izvora struje. dva puta s trail zistorom P-N-P (si. Pri tome je na si. Nacrtane su sheme istog niskofrekventnog pojacala. gdje bude rije£i o nji hovoj primjeni. 4-39. uzemljen pozitivan. 4-32a i c) kao i dva puta s tranzistorom N-P-N (si. Razumije se. multivibrator tranzistorima Od cemo dio-tehniku poluvodickih proizvoda za rai elektroniku spomenut Odnos tranzistora prema polaritetu izvora struje napajanja svijetlece diode. nume- ricke biti i (»displeje«). foto-otpornike. a na i SL 4-37. 84 . foto-diode. 4-39c i TC2 Kristalni oscilator s FET-am. od ko jih su cetiri tipicne na si. Osim toga jenegaanodne struje skoro uvijek spojen sa sasijom i uzemljen. si. bez obzira na tip tranzi- Ima SL Tranzistorski »Colpitts-ov« oscilator s kvarcovim kristalom 4-36. 4-39b 4-39a i b si. ali fazu su im suprotne. I to je varijanta oscilatorskog principa prema Colpitts-u d). R2 stora. jer krivi polaritet vecinom uzrokuje unistenje tranzistora. koji odgo^ ^ara katodi. Astabilni multivibrator je izvor cetvrtastih impulsa koji se uzimaju s jednog ili s drugog kolektora. prema tome. foto-elemente i suncane baterije. »alfa-numericke« pokazivace O nekima od njih ce elektronskih cijevi polaritet struje napajanja je uvijek takav da je anoda pozitivna a ka izvora Kod govora na onim mjestima u ovoj Ttnjizi.

+ + : 100 + aj 100 aj c ) TR (P-N-F d) TRI ' : ._. v T /r : 5°^ S/. ! J ulaz #.. uo o — «U L O S r- G .. . . razliciti integrirani poluvo- dicki sklopovi (integralna kola). Tranzistorska pojacala sa razlicitim polaritetima izvora elektridne struje (baterije) za napajanfe: a) i b) zct uzemljen pozitivni pol kod P-N-P i kod N-P-N tranzistora..b) T ! TRtN-^Nj . nesuranjivo.r w . c) i d) za uzemljen negativni pol kod P-N-P i kod N-P-N tranzistora Najznacajniji proizvodi elektro nicke industrije danas su.. njima se govori u slijedecem glavlju. po 85 .. 4-39.

Takvi se medusobno mogu bez ikakvih poteskoca zamijeniti i upotrebljavati u istom uredaju. Integrirani sklopovi nasli su pri- LINEARNI INTEGRIRANI SKLOPOVI Ako promjenu neke ulazne elek- tricne velicine sklop slijedi analog- nom (= odgovarajucom. pre glednosti radi. npr. b) komparatori. kada je 1959. a ostali su bipolarnL c) U Izrada integriranih sklopova (in tegrisanih kola) vrlo je slozena. Radio-aparati. dioda i otpornika. koji mogu sadrzavati i nekoliko tisuca tranzistora. modulatory demodulator! x a) monolitne bipolarne. je Uobicajeno takoder da se. Ako su promjene jedna o drugoj 11 nearno ovisne (a ne po nekom logaritmickom ili eksponencijalnom zakonu). prema tome. proizve* deno je do danas bezbroj tipova in tegriranih sklopova za najraznolic nije namjene. U pocetku je svaki proizvodac izradivao svoje tipove. televizori i razliciti elektronicki uredaji postali su manji i pouzdaniji u radu. promjenom takve velicine slicnom) mjenu prvenstveno u industriji. mjesaci. praksi su ceste i komfeinacije. slucaj analognog sklopa. Njihovo servisiranje je takoder znatno olaksano. hibridne integrirane sklopove. Linearni sklop je. ali su vremenom neki sklopovi ili »familije sklopova« tipizirani. ali ih sve vise koriste i amateri pri gradnji svojih uredaja. U ovoj knjizi cemo zato ovu vrstu nazivati »linearni integrirani sklopo- mogu - naci i vi« (krace: »LIS«). u Ipak. Dijelimo ih na analogue Od na svom izlazu. BI-FET operacijskih pojacala gdje su ulazni tranzistori tipa FET. Danas mnoge tvornice proizvode sklopove pod slicnim oznakanta tako da su slicni ili cak potpuno jednaki i po svojim karakteristikama. vecina proizvodaca poluvodica na svoje kataloge stavljaju naslov »linearni« i onda kad se u njima sklopovi kojima bi vise odgovarao termin »analogni«.INTEGRIRANI SKLOPOVI Tehnologija poluvodica napredo* vala je toliko da se danas cijeli sklopovi. te b) monolitne unipolarne (MOS). prvih pokusaja. kod tzv. Nekoliko takvib primjena opisano je i u ovoj knjizi. Americi nanravljen integrirani sklop na plocici germanija. Tokom godina doslo je i do podjele integriranih sklopova prema namjeni. c) digitalne (impulsne) sklopove. linearni integrirani sklopovi razvrstaju u grupe ili »fa* milije«. na istoj plocici poluvodickog kristala. mogu izraditi »integrira* no«. Prema tehnologiji izrade ti se sklopovi mogu podijeliti na: (linearne) i d) e) niskofrekventna pojacala. radi se o linearnom skloposeban pu. ali prakticna primjena im je jednostayna. rijec je o analognom sklopu. visokofrekventna i sirokopo jasna pojacala. 86 . npr: a) operacijska pojacala.

cesto. izraduju se kao hibridni (= mijesani) sklopovi Hibridni sklopovi proizvode se tako da se na podlozi od keramike pove zuju aktivne komponente s pasivni ma (otpornicima. Zbog mm njihovih vrlo zanimljivih svojstava ti se sklopovi upotrebljavaju i daleko sire od prvobitne namjene. - R. Neki sklo povi. odnosno na radnom otpo- 5-3. kondenzatorima zavojnicama) koje su izradene odre denim postupkom na istoi podlozi. kao npr. Tu su upisani i na poni V in i Uni na ulazu. Ac.f) generatori funkcija. pojacala snage. 5-1. Gotovo da nema zadatka u podrucju frekvencija ispod 1 MHz koji se ne bi dao rijesiti nekim od brojnih operacijskih pojacala i to. takvog pojacala u »otvorenoj petlji« je vrlo veliko. nai g) analogno-digitalni h) stabilizator! regulatori pona i) i (i struje). Tako se dobije sklop koji sadrzi one komponente sto se inace ne mogu izraditi na monolitni nacin. operacijsko pojacalo t ima diferencijalno-simetrican ulaz nesimetrican izlaz. Naponsko pojacanje. snazni stabilizatori napona ili neki visoko frekventni sklopovi. Na sL 5-1 je principijelna shema opera cijskog pojacala. nazvani operacijskim pojacalima. pretvaraci. U praksi se vrlo sklopovi za posebne namjene drugi. i SI. . Pridjev »diferen cijalno« ukazuje na osnovxm namje nu tih pojacala. te napon U P na izlazu. Buduci da su takvi sklopovi vrlo popularni i u amaterskoj praksi. uspjesnije i bolje nego. diskretnim (= odijeljenim) komponentama. i R mole se staviti samo jedan otpornik R. Opcenito. 5-2. koristi Operacijsko pojacalo koje se kao diferencijalno pojacalo s povratnom vezom U. Sl. posvetit cemo im malo vise prostora. jednostavnije. On mora po vrijednosti odgovarati paralelnom spoju Rs R r ii r 87 . Umjesto otpornika R. te ru R P koji je jednak otporu potroSaca (tereta). Invertirajuce SL pojacalo. To je poiacavanjc diferencije (razlike) ulaznih elektric nih velicina (napona ili struje). nom komadicu Vecina nabrojanih sklopova pro izvode se kao monolitni (= na jed kristala). npr. — U. Principijelna skica operacij- skog pojacala Operacijska pojacala Matematicke operacije u analog elektronickim racunalima (ra cunarima) obavljaju sklopovi..

5-2 do si.' 5-4. (si. 5-5. jacalo primijenjeno kao diferencijal no pojacalo 5-3 s povratnom vezom. dvostruka i cetverostruka SI. 1 SI otpor. npr. tj. Njegov je ulazni otpor vrlo velik. 5-7. SL 5-7. Njegov je Neinvertirajuce pojacalo. vracanjem jednog dijela izlaznog napona na je~ dan ili na oba ulaza. daju pojacalu potrebna svojstva. Neinvertirajuce pojacalo je na si. prikazuje invertirajuce pojacalo u kojemu dolazi do okretanja (inverzije) faze. tj. Promjene izlaznog napona innaju istu fazu kao i ulazni napon. Faza signala se ne mijenia a ulazni otpor je izvanredno velik. Takav slucaj imamo. ulazni otpor vrlo velik . i. ih je Grada operacijskih pojacala Iz obilja tipova operacijskih pojacala moze se odabrati najpovoljnije za rjesenje nekog konkretnog problema. Na si. Operacijsko pojacalo moze raditi i SL 5-6. Naponsko slijedilo sa operacijskim pojacalom. Nekoliko opisano i u ovoj knjizi. Operacijsko pojacalo kao ferencijator di- kao diferencijator (si. 5-6) i kao integrator 5-7). Najcesce se primje nom povratne veze. Ako se uz ove otpornike stavi kondenzator ili neka druga nelinearna komponenta moze se na odreden nacin utjecati na radnu karakteristiku . okretanja stanja ti traja izmjenicnog napona Vu Umjesto dva otpornika. R s i R r moze se staviti otpornik R koji bi bio jednak vrijednosti koja odgovara paralelnom spoju R* i R r (R. realizirano operacijskim poiacalom. kod aktivnih jiltera. vidimo na si.rijetko koristi. je ostvarena otpornicima R r i Rs O njima ovisi pojacanje. 5-5. Danas se proizvode jedno^ struka. Ulazni mu je beskonacno velik UD = -RC- dt Naponsko slijedilo. na si. Operacijsko pojacalo kao tegrator in- sklopa. 5-4. Osnovni spojevi operacijskih jacala nacrtani su na slijedecim po sli kama. \\ Rr). Povratna veza. teorijski. 5-2 je operacijsko po SI.

cuie ulazni stupanj (u tacki A). su tipa P-N-P. s jednoga od kolektora P-N-P tranzistora (tacka A. TRo i TRr spojeni su kao tzv. 3 j j r/. »strujno zrcalo« koje u ovom slucaju djeluje kao kolektorski otpor za tranzistore TRs i TR4. Glavni detalji su mu na sL 5-9. Na taj nacin se IL741 TR9 3 " TR!2 t -*- « — i. medu njima koji ima oznaku IL 741.R ' TR CH TR6 1 * v^H--^™' — / *& « 5 1 • I. Medustupanj. Konkretno. Lateralni tranzistori ima- nak umnosku emiterskih otpora s faktorom strujnog pojacanja h fe (= p) tranzistora TRi. I kucista ima vrlo razlicitih. si. Takoder se i elektricni parametri od tipa do tipa dosta razlikuju. sto je tesko izvesti difuzijom na kristalu poluvodica. Oni djeluju kao emiterski otpori za tranzistore TRi i TRs.- 'vHi ~P TR2 R\ H 2 j Jr. cak bez obzira na potreban pros tor! Shema integriranog operacijskog pojacala IL 741 je na si. Primijenjena sklopovska rje- senja dala su torn pojacalu takva svojstva kakva bi u diskretnoj verziji bilo vrlo tesko dostici. Na si. neznatno smanjuje naponsko ^ojacanje tog stupnja. Umjesto velikog omskog otpora. 5-9a je pojednostavljena shema ulaznog diferencijalnog stupnja. si. TRi i TRs. Tranzistori TR&. ju mali h fe 1 ali zato vrlo visok dozvoljeni inverzni (— zaporni) na- pon izmedu baze i emitera (preko 80 V) sto dozvoljava prikljucivanje Mi cemo najvaznija rjesenja unu- tar integriranih operacijskih pojacala upoznati na primjeru najpoznatijeg. To pojacanje koje se postize tranzistorima TRb i TR4 obicno iznosi oko 250 puta! Pojacani signal se ovdje uzima nesimetricno. tj. On je priblizno jed- razmjerno visokih napona na ulaze pojacala bez opasnosti po sklop.8 i 2 MQ. Lateralni (= bocni) tranzistori. Tranzistorski par. radi u spoju zajednickog kolektora. Shema integriranog operacijskog pojacala IL 741 89 . 5-9b."" K . 5-9) i vodi se medustupnju. kod IL 741 ulazni otoor je izmedu 0.r operacijska pojacala u istom kuci* Stu. pa ce i pojacanje biti veliko. Takav se spoj odlikuje velikim ulaznim otporom. 5-8. upotrebljeni su tranzistori TR12 i TRi3. j H 8 . Takav par ima veliku ulaznu impedanciju koja neznatno opterelingtonski TR 3 i TRi. Oni su u spoju strujnog zrcala i predstavljaju kolektorski otpor ovog medustupnja. Taj je otpor velik. R 9 i SI 5-8. ima darpar tranzistora TR15 i TRie. odnosno TR>.

spojena prema si. »current mirror«). aktivne regije i napona saturacije (= zasicenja). On je izveden kao protufazni stupanj u klasi AB kako bi se izbjegla izoblicenja malih signala. Tranzistoru TRi je kolektor kratko spojen s bazom. 5-9. kao i kroz TRu Na crtezu vidimo. Baza tranzistora TRz spojena je s bazom tranzistora TRu Uz pretpostavku da su tranzistori podjednaki. Izlazni tranzistori. Bolji sklop ove vrste postize sc spajanjem jos jednog tranzistora. c) izlazni stupanj a) ulazni stu- postize pojacanje sucu puta. dijagram koji pokazuje da se te struje izjednacuju. si. i ! (2) b) -tt 4? 4> O |TR6 <» S/.O (3) O) T TR1 TR2 l> h> ! I XI TR3 TRi . Najjednostavnije strujno zrcalo cine dva podjednaka tranzistora. Tranzistoru TRi dovodimo struju jakosti h. 5-10. tranzistor skom diodom i slicno. 5-10. svojstvena pojacalima klase B i C. napona napajanja ili ulaznim prikljuckom. kad strujno pojacanje h fe dosegne vrijednost 100. Pregled najvaznijih stupnjeva operacijskog pojacala: panj. s bilo kojim Vazno je i strujno zrcalo (engl. referentnom diodom. zasticeni su od unistenja cak i u slucaju trajnog spajanja izlaza sa bilo kojim polom Na ljen y nog pojacanja h fe veca od struje baze J b Tako spojen tranzistor na zivaju i »aktivnom« diodom. teci ce kroz TRs struja podjednake jakosti. Strujno zrcalo i odnos ulazne i izlazne struje . b) medustupanj. Kolektor90 h**Fi*B TRI TR2 SI. Time taj tranzistor radi na granici tzv. 5-9c vidimo pojednostavspoj izlaznog stupnja. TR19 i TR*o. pokraj slike sklopa. frekvencijska kornpenzacija pojacala i otklanja se opasnost samoosciliranja. Naziv potjece od siicnosti: obicno zrcalo vraca svjetlost koja padne nanj. 30 pF) napona reda ti- ska struja J c mu je za faktor struj- Spajanjem kondenzatora C (oko izmedu kolektora i baze darlingtonskog para TRis+TRtn posti- ze se tzv. dok strujno zrcalo kao da vraca onoliko struje koliko unj ulazi.

XX)n t- . Isto tako t/ re/ biti prikljucen i na invertirajuci ( ) ulaz. Komparator napona uporedui sto koriste je pon U„ f (komparira) neki nromjenljivi na[/„ SL 5-13. Rasprezanje napona napajanja sa (si. Prikljucimo li baze nekoliko tranzistora na »tranzistorsku diodu« (TRi). nekim poznatim naponom 5-14). Operacijska pojacala se vrlo cesvi da Vazno je '"IX . = + Js + . U slucaju potrebe. Ako se na takav izvor prikljuci jedno ili vise operacijskih poiacala. ref . Time je svojstvo »zrcala« poboljsano utoliko.jednake struje Ji i Js postizu. Kadgod je izlaz kom(Ui). znaci da je je izlaz negativan (C/i>). osim Ci i C 2f mozemo dodati i kondenzator C„ Spoj s njime je oznacen crticama.. kondenzatori budu montirani i spojeni sto blize nozicama na koje se dovodi struja napajanja. teci ce kroz tranzistore TRs. Kroz tranzistor TRs vodimo struju Ji. TRs I TR3 ||{h FE +2)J B *i4- TR1 TR2 10 100 1000 TRt i tako redom. Kod gotovo svih modernijih integriranih sklopova moze se naci spoj za postizanje tzv. samo ce se tada naponi na izlazu ponasati obratno nego u prvom slucaju. U takvom se slucaju mora svako pojacalo zasebno raspregnuti od izvora napajania. konstantne ja- kosti struje koje nece ovisiti ni o velicini otpora u njihovim kolektorskim strujnim krugovima.. sto se . Jedan od nacina da se to postigne vidi se l o r2 (r r- SL 5-12. a u emiterske strujne krugove prikljucenih tranzistora odgovarajuce otpornike. 5-11. Tu je Ji Izvori konstantnih struja.kao na si. ji To prikazuje i grafikon na des- ^N B3 j ^-H noj strani crteza. znaci da je U« veci od Urch To vrijedi u slucaju kada se referentni napon U ref prikljuci na paratora pozitivan Uu manji od U Kada neinvertirajuci (+) ulaz. Sami izvori napajanja imaju nekad relativno velik unutrasnji otnor. ^"mh -I - h FE + 2 . ii . Postignuti su izvori kon- SL 5-1L Poboljsana varijanta nog zrcala strttj- i ? stantne struje. 10n. moze napon — 91 . Taj nezaobilazan spoj vidimo na sL 5-12. izvora konstantne struje. ni o visini napona na koji su ti dtpori prikljuceni. 5-13. cim je Hfe svih triju tranzistora iznad 10. moze doci do nezeljenih oscilacija ushjed sprege izmedu ulaznih i izlaznih strujnih krugova. + Jn h na si. kao komparatori napona. Oni znatno umanjuju djelovanje promjene napona na parametre sklopova i integriranim pojacalima omogucuju rad u sirokom rasponu napona napajanja..

nece mijenjati. prolazeci f. iako tvornica garantira ispravan rad do okidac).Zbog velikog naponskog pojacanja operacijskih pojacala. napon na izlazu se jos ni signal. i du otpora u strujnom krugu povratne veze. i naziva se Schmitt-t rigger (Smitov = komparator koji dobro radi do frekvencija blizu 30 MHz. 5-14). si. Na si. To njem otpora 10 MQ i 10 kQ (si. brujanje se moze izbjeci dodava- nazvanim histereo (starogrcki: histereza zaostajem). upotrebit cemo integrirani sklop IL 710. promjene optere- Primjenom u razlicitim cenja i sve ostale razloge radi kojih a) u. Primjena operacijskih pojacala je ogranicena na istosmjerne i na niskofrekventne signale. Takav se sklop odlikuje svojstvom smetnje. Nju mozemo po volji odabrati mijenjajuci odnos izmef. Integrirani stabilizator! napona integriranih sklopova uredajima porasla je i potreba za izvorima napajanja koji bi kompenzirali promjene napona elektricne mreze. npr. Tada se izlazni napon naglo Dromijeni od U-2 na vrijednost JJi (sL 5-14b). To je specijalni Okidanje i medutim mogu prouzrociti slicno. Razlika izmedu GTO i DTO je mjera za veHcinu histereze. On pretvara sinusni signal u kvadratican. MHz. kao klasicni Schmitttrigger. Ako treba mo komparator za visoke irekvenza okidanje vremenske cije. baze osciloskopa. sum. U nasem DTL i TTL serije. Izlazni nivoi tog sklopa prilagodeni su digitalnim sklopovima 5 slucaju to znaci da ulazUre u tacki GTO (gornja tacka okidanja) miienja napon na izlazu od pozitivnog (Ui) u negativan (C/s). po analogiji s oblikom krivulje magnetiziranja. Ako sada ulazni napon pada i dosegne vrijednost GTO. 5-14a.-ri u- • -- . dovoljna je malena promjena ulaznog napona (»signala«) za okidanje komparatora. Potrebno je da ulazu DTO ni napon padne ispod U rt (donju tacku okidanja). 5-15 taj je sklop iskoristen kao komparator sa histerezom.

u di- 93 . Integrirani sklop IL 710 kao komparator sa histerezom napon napajanja bio nestabilan. sto znaci: Dakle.h ni u jednom slucaju ne smije premasiti 150 mA. Izmedu prikljucaka.15 Uref = ZT~ 0. a primjenu 640 u slijedecem poglavlju. sto gucuje ogranicenje izlazne jakostt struje. Posebno je to postalo zahtjev kada bi su se pojavili sklopovi serije »74«. Kondenzator Cs sluzi za nuznu konstantan u svim normalnim uvietima rada. taj darlingtonski par na izlazu radi kao pojacalo sa zajednickim kolektorom. Invertirajuci ulaz spajamo sa izlazom (opet direktno ili preko razdjelnika). 6-40) spaja se otpornik (potmetar 1 kQ). oznacenih na shemi kao »current limit« i »current sense« (si. Svaka promjena izlaznog nanona. Cim pad napona na torn otporniku dosegne 0. Sav ostali visak napona bit ce na tranzistoru TRu Imajuci u vidu dozvoljenu disipaciju od 0. specificnim zahtjevima. rijeci digit. Njegovu blok-she- postize jacanjem ili oslabljivanjem struje koja tece kroz izlazni stupanj. Od preciznih stabilizatora je najpoznatiji IL 723.SL 5-15. Na (vidi ondje) je vrlo stareferentni napon od 7. U slucaju kratkog spoja bit ce izlazni nanon U iz samo za pad na- omo pona na otporniku visi od nule. 6-39. tranzistor TRz (si. Na Uref prikljucujemo (direktno ill preko razdjelnika napona) neinyertirajuci ulaz diferencijalnog pojacala s velikim pojacanjem.8 V T~~ izvodu U(voha) bilan V koji daje ugradena Zenerova dioda. Napon U ne smije biti visi od 38 V. Neki od njih imaju vise izvoda. Postoje i impulsni stabilizator! koji mogu dati vrlo ekonomicno stabilne nanone uz vrlo jake struje. U njemu je darlingtonski par tranzistora koji radi kao seriiski (redni) stabilizator. Neki imaju samo tri ili cetiri izvoda i predvideni su da daju jedan stabilan napon. Gledan izdvojeno. Pri tome. kakav se primjenjuje i kod jednostavnijih ispravljaca. Obilje aktivnih i pasivnih elemenata »brine« se da napon te diode ostane uz napomenu da /^. mozemo izracimati maksimalnu struju sklopa uz poznati ulazni (nestabilizirani) napon U: *maks mu si. Ona za ispravan rad »tvrde« i pretpostavlja stabilne izvore napona. 6-40) mozemo stabilizirati napon ispravljaca pri strujama od vise ampera.65 V. Tako se uporeduje referentni napon frekventnu kompenzaciju za otklanjanje opasnosti ljih« oscilacija. promjenom opterecenja izaziva SKLOPOVI Naziv »digitalni« u dife- rencijalnom pojacalu (»pojacalo greske«) takvu reakciju da se uspostavi prvobitno stanje na izlazu. To znaci da se opterecenje nalazi u emiterskom strujnom krugu. a time i vecu mogucnost da zadovolje razlicitim. 6-39a) se pocinje otvarati i voditi struju. sklopa i od »div- Dodavanjem tranzistora (TRi vanjskih i snaznih TR? na si. Zbog toga se smanjuje potencijal baze izlaznog tranzistora TRi. Do danas je razvijen velik broj integriranih sklopova za stabilizati- on napona. pa je izlazni napon direktno ovisan o naponu na bazi a vrlo malo o naponu na kolektoru. To se od engleske brojka. pokazuje si. nastala ili ili DIGITALNI ILI LOGICKI potjece ovdje drudm uzrokom. sa izlaznim naponom stabilizatora. digitalni sklopovi »bave se« brojkama.8 W.

Vrata mogu imati jedan vise ulaza (do osam). »low«. Ustvari. Kroz ovo ulazna ili izlazna stanja brzo prolaze ali se n torn podrucju ne zadrzavaju! Nekoliko prakticnih nrimjera kou amaterskoj praksi pokazat cemo u drugim po ristenja tih sklopova glavljima. Zajednickim imenom ih nazivamp »vrata« ili »gejt« ali (engl. Osnovni logiCki sklopovi cih broja svih postoje^ integriranih sklopova najveci dio. DTL. TABLICA STANJA SKLOFAJ"[AND» 'Ysy////. 547. Izmedu ta dva stanja je »zabranjeno podrucje«. tablica stanja (u literaturi je nazivaju »truth razlicitih vrsta sklopova premasuje prostor koji ovdje stoji na raspolaganju. Postoie »familije« sklopova. Radi lakseg razumijevanja tai je sklop prikazan i pomocu prekidaca (sklopki) i sa diodama. Svakom od tin tzv. Posebne familije cine shlopovi C-MOS sklopovi i tzv. Vec i samo nabrajanje Odatle mu i naziv »logicki sklop«. koja vrijedi za vecinu bipolarnih sklopova. drugi i n-ti ulaz u stanju logicke jedinice. svi u bipolarnoj tehnologiji. Od ukupnog Osnovni logicki sklopovi su »I« t »ILI« i »NE«.. »visoko« stanje (engl. \ PODRUCJE LOGICKE . Ti sklopovi propustaju elektricne signale na tacno odreden nacin. ECL sa svo : jim podvrstama. ili »gate«). TTL. Ako su kod ovog sklopa prvi. logickih stanja od- Ako smo ostalih. H). Jedinica (»i«) oznacuje tzv. Od nule do +0. »nisko« stanje (engl. mogu cuje tzv. Logicki sklop »I« (engl. Od njih se ni. bit ce i izlaz u »jedinici«. Po slozenosti se sklopovi dijele na one sa tnalim. L).gitalnoj tehnici. 5-16. sastaviti shvatili i oni najslozeniji. Takve su familije: RTL. po broju tipova i po kolicini. Iz njih su izvedeni sklopovi »NI« i »NILI«. »high«. Ovi posljednji mogu imati cak desetke tisuca pojedinacnih tranzistora na jednom kristalu. Podrucje napona logicke »nule« i logicke »jedinice« kod sklopova TTL (»Transistor-Transistor Logic«) 5-16. otpada na digitalne sklopove. jedan a) izlaz. sa srednjim i sa visokim stupnjem integracije. Taj sklop razlikuje da li se na njegovim ulazima pojavljuju signali ili ne.JEDINCE" A 2 -'2/. On kao da »logicki zakljucuje«. Od +2 V do + 5 V je podrucje »logicke jedinice«. i kako rade osnoydjelovanje svih razumjet cemo govara odredeno podru£je napona.8 V je podrucje »loqicke nule«. »AND«): MOS u unipolarnoj tehnologiji. Tu je njegov simbol i tzv. svi brojevi se iskazuju samo sa dvije brojke: nulom i jedinicom. Na si. pokazana su ta stanja. si. no— M- . unutar kojih svi tipovi imaju neke zajednicke karakteristike. nula (»0«) ozna Zato cemo govoriti samo o osnovnim logickim sklopovima. z ZABRANJENO PODRUCJE SI.

c) Logicki sklop »NE« se (engl.— tablica »istine«. Ne moze se izvesti diodarna. »NOT«): Logicki sklop verier. ObraTABLICA STANJA On samb SKLOPA jLi"(OR) A . 5-18. Potreban je aktivni elemenat (tranzistor ili FET). 5-19. ako su Hi jedan ili drueji ili oba ulaza u logickoj jedinici. kad su svi ulazi »u nuli« i izlaz je u nuli. Samo onda. sklop imao vise ulaza. ujedno pojacavajuci struju. »NE« zove i in okrece fazu signala. tablica bi bila opsirnija. Ako bi umjesto dva. Vidimo ga na si. b) Logicki sklop »ILI« (engl »OR«): Izlaz tog sklopa je u stanju jedinice. Ona bi se u biti poklapala sa ovom za dva ulaza. Sklop je prikazan na si. tablica table« vjerodostojnosti).

U njih se unose sve moguce kombinacije ulaza i odgovarajuca stanja na izlazima Q i Q. Najjednostavniji bistabilm sklop (»LATCH«) TABLICA STANJA s . Medutim. Q i (J Oni su uvijek u suprotnim stanjima. dakako. 5-21. i »ulazi«. Bistabili se medusobno razlikuju upravo po vrsti tih ulaza. U shese cesto oznacuje slovima ili »FF«. izlazno stanje ne ovi- B1STABIL „ LATCH " SI. Postoje. preko kojih se bistabil postavlja u neko zeljeno stanje.mama »BB« teraturi ga zovu i »flip-flop«. Djelovanje promjena na ulazu na stanj a na izlazima prikazuje se tablicama stanja. Bistabil ima dva izlaza.

dobijemo tzv. To je razlog da se ovakvi sklopovi u praksi vrlo rijetko koriste. upisati u LATCH ono stanje koje postoji na ulazima S i R. TABIXA STANJA s KRAil SIMBa L'lAZNI DIO j LATCH SI. 5-23. »Clock Pulse« = impulsi od »sata«. postoje i bolja rjesenja.na jednoj i na drugoj tablici smatra se nenormalnim. raste od niskog do visokog stanja. oznacen sa CP (engl. Osim toga oni imaju i direktne ulaze koji mogu poluvodickom bistabil postaviti zavisno od stanje. naime. Pretpostavimo sada da je ulazni signal sinusoidalan. 7K-bistabil mijenja stanje samo onda ako su i J i ulazi u stanju logicke jedinice. Da se bistabil vrati u pocetno stanje mora proci jo§ jedna perioda sinusoide. dinamickih bistabila. Ovo je 5-23. U svakom slucaj u radi se o promjeni stanja izlaza rastucim ili nadaiucim bridom promjene na ulazu. a sklopovi 3 i 4 su vec opisani LATCH. spojena prema si. JK. kod nekih bistabila. MS-bistabili mogu biti nacinjeni kao RS. Upravljani bistabil »RS« . Neka se mijenja stanie bistabila svaki put. Drugo. Po svojoj konstrukciji svaki od njih je dvostruki upravljani bistabil. kad sinusoida ide od negativnog prema pozitivnom maksimumu. SET i RESET na ulazu u pomodni. »Master-Slave« (MS) bistabili. upravljani bistabil. Zato se mora pogodnim sklo povskim rjesenjima sprijeciti takav slucaj. D Hi T bistabili. nesvih drugih ulaza. odnosno obratno kod drugih tipova. vetike elektronicke memorije sastoje se od mnogo. Nije. Na taj nacin je frekvencija na izlazu bistabila dvostruko nizal iedan od tzv. gdje ulazni dio (zvan »Master« = gosnodar) upravlja pomocnim bistabilom (zvanim »Slave« = sluga. No. Tako ce se u svakoj periodi stanje samo jedanput promijeniti. za bistabil dozvoljeno da oba izlaza budu istovremeno u jedinici (»visoko«). Prema tome. Na ulaz. rob). upravljani bistabiL Kod njega sklopovi 1 i 2 predstavljaju upravliacki dio. isto tako vazno svojstvo bistabila je da frekvenciju. medusobno povezanih. ovisno o ulaznim prikljucnicama. U praksi se bistabili najcesce grade kao tzv. Za takav bistabil kazemo da radi sinhrono sa impulsima ritma na CP. prema tablici stanja. Ako prethodnim sklopovima dodamo jos dva. davac takta) dovodimo impulse u nekom nizu. Svi ovakvi bistabili imaju takoder svojstvo da »pamte« upisano stanje tako dugo dok ga novim impulsom ne »izbri§emo«. dovedenu na ulaz dijele sa dva. D-bistabil mijenja stanje K ako je D-ulaz spojen sa izlazom Qo. oni ce pri prelazu od »nule« u »jedinicu«. To se dogada jer su ulazi takvi da mijenjaju stanje izlaza samo onda kad ulazni signal. To su u neko Spomenimo jos ukratko svojstva nekih bistabila kao djelitelja frekvencije: T-bistabil mijenja stanje sa svakim imnulsom. Obicno su po dva jednaka u zajednickom kucigtu i na istom kristalu. pojedinacnih celija koje »pamte«.

2* = 16. Ukoliko je Ro u stanju »jedan«. Princip koji smo upoznali na primjeru dekadskog brojila nazivamo jos principom skracivanja cik- . u elektronickim satovima. 2* =8. Ima izvedbi u koiima su po dva ili vise djelitelja smjesteni u istom kucistu. svi se izlazi brisu. Binarni djelitelji frekvencije koriste se cesto u integriranim sklopovima visokog stupnja integracije. tj. dolaze u stanje »nula«. 5-24. je ovaj »nula«. 5-24. vrata ze Ro u SI. spojena su na izlaze Qi i Qz. Dekadski djelitelj se moze naciniti. Svi bistabili imaju zajednicki ulaz R a Ako . gdje u nizu ima vise od dvadeset binarnih djelitelja frekvencije. tj. Dekadska brojila proizvode se u razlicitim tehnologijama. broiilo normalno radi »prebrojavajuci« dolazece impulse. U tome momentu izlaz IZ mijenja stanje od jedinice na nulu i upisuje brojku jedan u slijedecu dekadu. koja pripada ovakvom sklopu. 2* = 32 itd. mjer primjene integriranih digitalnih sklopova. 5-25. sto nije nacrtano na shemi radi jednostavnosti. npr. dode deseti impuls. 2? =4. brojilo skofii u jedinici. od cetiri bistabila i jednih I -vrata. dekadski. Neka od njih omogucuju dijeljenje frekvencije do 1 GHz. Bistabili su ovdje spojeni JK »frekvencmetar«) takoder je pri- jedan za drugim. Principijelna skog djelitelja shema dekad(dekadskog brojila) u pocetno stanje. Broj bistabila odreduje eksponent potencije kojoj je baza dva: 2 x -2. da slijede jedan za drugim. JK-ulazi su spojeni na »-f«. Takvo dijeljenje nazivamo bi narnim. mozemo po zelji odabrati »modul« koji dijeli frekvenciiu na nacin koji nam treba. Kad je vec upisana devetka. frekvenciju dijeliti mozemo po volji. kod U. to ce se dogoditi kada u brojilo. Ako pogledamo tablicu stanja na si. PRINCIP DIGITALNOG MJERENJA FREKVENCIJE Digitalno »brojilo« (brojac) frekvencije (engl. prema si. U praksi je to iskoristeno u PLL-sistemima za biranje radnih »kanala« u radio-uredajima. Vrata. Primjenom tog principa i od- u seriju. Frequency Counter.Spajanjem veceg broja bistabila lusa. oznacena slovom G. Pritom ce svaki bistabil raspoloviti frekvenciju koju dobije od prethodnoga. redenog broja bistabila i vrata. Cesto je potrebno frekvenciju dijeliti s deset. ukoliko je ona spojena u seriju s prvom dekadom. Kada se oba ova izlaza nadu u stanju A u J qI o— K Ro K Ro K RJ G dovedu sve ulastanje jedinice i time se odmah brisu jedinice svih bistabila. jer se stalno dijeli s dva. BiNARNO. 5-26 je vrlo pojednostavljena. Njegova blok-shema na si.

moze biti nacinjen i sa diskretnim komponentama. Ovaj jos dijelimo u bistabilu 1 FF tako. spojen sa tim izlazom. Deseti impuls resetira (ti. konacno. kada ce biti resetirano. U isto vrijeme od Pi do Po. A Svaki slijedeci impuls povisuje »sadrzaj« brojila Bi. Na drugi ulaz vrata G je spojeno pretpojacalo Ono ima zadatak da signal. Ako sada iz pretpojacala A na drugi ulaz vratiju G dode neki impuls. ali je ba dovesti jih je sve ovo sadrzano u istom kucistu. se aktivira kontrolni stupanj. upise jedinicu u brojilo B2. U Bs ce se upisati jedinica. kojemu zelimo izmjeriti frekvenciju. nije nacrtano. Kako sada taj uredaj djeluje? Pretpostavimo da je na izlazu iz bistabila FF »visoko« stanje (jedinica). isteka jedne sekunde to stanje mijenja u »nisko« i na ulazu u G obustavlja se dalji prolaz se Nakon impulsima u brojilo. sa stavljenog oa sest brojila. da se na izlazu bistabila dobije signal koji kroz cijelu jednu sekundu ima »visoko« a kroz slijedecu sekundu »nisko« stanje i tako redom. sest pokazivaca (»dis pleja«). Na izlazu iz posljed- njega imamo kvadratican signal od Hz. dok na ulazu bistabila FF traje »vir soko« stanje. On djeluje u koracima. Na- takvi sklopovi kod ko- kom O. sest memorija i sest »dekodera« (Bi do Bs) i. ! Pojednostavljena shema brojila frekvencije 99 . Ulaz vrata G. vodimo ovaj signal na jedan ulaz vrata G i na ulaz izlaza Sa tog »kontrolnog sklopa«. vrati na nulu) brojilo Bi i istovremeno. Dakako. radi preglednosti.Oscilator s kvarcovim kristalom oscilira na frekvenciji 1 crtan je kao cetvorokut Postoje i MHz. on ce kod prelaza iz visokog u nisko stanje mijenjati i stanje na izlazu G od niskog na visoko. U tome sa oznaoscilatoru su obicili no dva invertera pa. opisan napred. bez obzira kakav je bio na ulazu. Ova se promjena upisuje u brojilo Bi kao jedinica. »nije aktivan«. pojaca i da ga oblikuje kao kvadratican. Pozeljno da njegov izlazni signal vec bude kvadraticnog oblika. U nastavku ce se »puniti« i ovo brojilo do deset. buduci da taj sklop inverira signal. Najprije spoji 100 KHz "'"99 10 KHz iKHz 100Hz *)Hi IMHr -J L—J D l-ii-nir-ii MO -iI )-i-{ 110 1:10 r-*- I 10 L_ D I 1 | L_ D * D rLr *X'^u jt~l B6 t*-H Bs rw J ^ 15 I _L ij 5/. Takav signal dolazi u lanac od sest dekadskih djelitelja (D). cijelom uredaju trei dva NAND-sklo- napon napajanja ali to. Izlaz vrata G spojen je sa ulazom lanca. Tu moze izvrsno posluziti Schmitt-trigger. 5-26. Taj proces tece tako dugo.

Be. Ciij je bio samo da se pokaze princtp rada pojedinih sklopova.memorije na brojila i time u memorije »upise« sadrla] svih brojila. osim pokazivaca i kvarcnog kristala. kolika je frekvencija. od Bi do 100 . Nakon isteka od jedne sekunde. Za njih nemamo prostora. Sada kontrolni stupanj izbrise sadrzaj svih brojila dovodenjem »visokog« stanja na ulaze RESET. Danas ima sebi sadri takvih sklopova koji u ze sve sto je opisano. Brojke ostaju i vidljive i dalje. ponovno ce bistabilov izlaz doci u »visoko« stanje i brojanje frekvencije se ponavlja. Namjerno nismo ulazili u deta: lje. All 1 oni rade po istom principu. Zatim prekine vezu izmedu brojila memorije i spoji memorije sa dekoderima koji su u stalnoj vezi s pokazivacima. U tome momentu se na pokazivacima pojave brojke omogucujuci da se procita koliko je impulsa bilo u jednoj sekundi tj.

Iz- medu bilo koje faze i nul-vodica mjenicni napon je 220 V iz- 101 . tzv. Slovima R. »nul-vodic« ili »nula«. Medu faznim vodovima je izmjenicni napon od 380 V. Moderni radio-uredaji ove rani vrste gradeni su redovito za pogonski istosmjerni napon od 12 do 15 V. akumulatorom od 12 V. Iz- trecinu titraja. S i T. To znaci da se u generatorima istovremeno proizvode izmjenicne struje. U stanovima se obiano sluzimo izmjenicnim naponom od 220 V. koji su monti- jaju elektricnom energijom ze izmjenicne struje. da iza slnedece trecine prva izmjenicna struja dosegne svoje prvobitno stanje i tako redom. 50 Hz. Druga zaostaje za prvom za jednu ma« (R. ali one tri u automobilima i u drugim motornim vozilima. si. Osim tri zice koje nazivamo »faznim vodovima« ill. S i T oznaceni su fazm vodovl Cetvrta zica je tzv. krace.6 IZVORI ELEKTRlCNE energije IZVORI ELEKTRICNE ENERGIJE ZA POGON RADIO-UREDAJA radio-redajinajvise je takvih koii su stacionarni. Njihova frekvencija je precizno ista. Elektricna mreza izmjenicne struje je zaista svestran izvor. 6-1) tu je i cetvrta zica. jer se primjenom transformatora mogu i nicama snaznijih potrosaca. »faza- Ovaj napon ima akumulator samo onda. U najcesce prenosnim primopredajnicima cemo naci suhe galvanske pojedinih faznih vodova efek vrijednost izmjenit nog napona (ili krace: izmjenicni napon) iznosi po 380 V. iz mre- Danas se izmjenicna elektricna struja redovito proizvodi i potrosacima dovodi kao trofazna. tj. sto savremeni uredaji dobro pod nose. Oni se redovito napa- postici svi naponi potrebne velicine koji se onda diodama ili drugim ma Medu amaterskim elektronickim ventilima lako pretvoriti mogu u istosmjerne. Prevozni uredaji. prikljucuju se na akumulatorsku bateriju samog vozila. osobito u tvor^ SL 6-L Trofazna izmjenicna struja razvodi se do potrosaca sa cetiri zice. ako motor ne radi. To je visina napona u vozilu sa olovnim se medusobno razlikuju po fazi. pa je u pojedini stan uveden jedan od faznih vodova i nuJtivna srednja medu SVe tri »faze« dovode se samo do vecih motora i drugih -vodic. I naponi su jednaki. radionicama. treca za drugom opet za jednu trecinu titraja. dok je napon izmedu bilo kojega faznog voda l »nule<< 220 V. Za vrijeme voznje se akumulator stalno puni pa mu je napon promjenljiv. nut-yodic. onih koji rade uvijek na istom mjestu.

ali se u nekim zemljama pomalo pojavljuju i na trzistu. u slucaju da transformator daje napon U = 220 V. ali kroz ispravljacku diodu moze pro- kao ventil. za vrijeme svakog pozitivnog poluvala izmjenicne struje. Ona propusta elektricnu struju samo u jed- D nom. Objasnjenje u tekstu (arkticki ili antarkticki planinske. Ispravljacka dioda mora. Ukoliko su prikljuceni i kondenzator C i otpornik R. celic- Veliko znacenje imaju i prenosni benzinski motor-generatori koji poput malih elektricnih centrala proizvode izmjenicnu struju. ponovno nabijati (puniti). tzv. zapornom smjeru. Kad se kondenzator C vec nabio na maksimalni napon 102 . Ako je efektivna vrijednost napona na transformatoru U. To znaci da ce. Voltmetar ce pokazivati neki prosjek istosmjernog napona kojemu je dodan izmjenicni napon brujanja Ubr. tzv. Uz snagu od nekoliko stotina vata daju efektivni napon od 110 ili 220 V. Uslijed toga je napon na kondenzatoru nizi. elektricna struja ne moze teci. propusnom smjeru. izdrzati u zapornom smjeru razmjerno veliko naponsko opterecenje. 6-2c). Kad bismo na 6-2a) spojili tacke A i neki otpornik. potresi i drugo) potpuno nadomjestiti prikljucak na normalnu elektricnu mrezu.4 [7. moze i vodenica vrtjeti pogodni b) v c) v. One su veoma interesantne amaterima koji vole eksperimentiratL Jos nedavno ih nije bilo mo guce nabaviti. kondenzator ce se nabiti na Uma u s = skupe! UY2 = 1. kroz tekla — — njega bi elektricna samo na mahove. kako punom crtom prikazano na sL 6-2b. isprav- izvori. U obrnutom. Izmjenicni napon iz transformatora mijenja se valovito (sinusoidalno). Takvo ispravljanje poluvalnim i zato nazivamo ljanjem. suncane ili solarne baterije. rjede ne ili nalazimo male olovne akumulatore. kondenzator ce se kroz R izbijati (prazniti) i istovremeno. on ce se kroz diodu nabijati elektricitetom onda. razliciti generatori sa po~ gonom na vjetar ili termo-elektricni civilizacije predjeli. To tako ide sve dok se kondenzator nabije na maksimalnu vrijednost izmjenicnog napona. Osim toga on nije vise ni stalan jer se valovito mijenja (si. oznasa »+«./ ge- nerator. Za pogon elektronickih i radio-uredaja na umjetnim satelitima redovito sluze posebni foto-elementi. struja je B (si. uz ostalo.Frekvencija tog brujanja je^ jedkod poluvalnog ispravljanja naka frekvenciji izmjenicne struje.. Za nuzdu — — . prasumske ili pustinjske oblasti) iskoristavaju se. Za amatere su ipak jos jako Ako sada na A samo kondenzator B prikljucimo C. na kondenzatoru istosmjerni napon doseci 310 V.baterije. U krajevima koji su udaljem od teci Princip ispravljaca. npr. kad je a pozitivno. slozeni u tzv. radeci OSNOVNA SVOJSTVA ISPRAVLJACA Princip ispravljanja I VRSTE Silicijeva ispravljacka dioda (sL 6-2) djeluje kao ventil. Takvi generatori elektricne energije mogu u slucaju prirodnih katastro fa (poplave. cena samo jedna polovica vala. SL 6-2.

»mostu« (si. 6-4b). Zato treba strogo paziti da se vrijednost za PIV. Otpornik silo struje. a druga kroz D 2 Tako su oba polu. nikada ne dosegne. Graetzovom (Grecovom) spoju. a) D D3 '* Maksimalno dopustivi zaporni napon ispravljacke diode (»Peak Inverse Voltage«. 6-3a. 64. oznacenu u katalozima tvornica. sto je prednost u odnosu na si. R neka predstavlja tro- Napon na kondenzatoru C. a cesto i do kratkog spoja uz joS vece stete.. A v B V A \. 64c) iskoriStena za nabijanje kondenzatora. Vidi tekst Graetz (Grec) je primijenio cediode u tzv. Jedna polovica tog namotaja salje struju kroz Di. . U br je napon brujanja koji je manji nego li kod poluvalnog ispravljanja. Malo kasnije. Dva primjera punovalnog ispravljanja: a) pomodu dvije ispravljacke diode. U momenta. »PIV«). 64a. izmjenicna struja od koje su d) iskoristena oba smjera. d-3. Z>/oda D fco/a sluzi kao ispravljacki ventil mora u ispravljacu izdrzati visok inverzni napon. 64d. S/. maksimalna vrijednost izmjenicnog napona Ui i napon t/a se ponistavaju i na diodi D nema napona. uz ostale podatke najvazniji.. ima namotaj za dvostruki izmjenicnapon (2U). prikazanom na si. Namotaj mora imati Punovalno ispravljanje pomocu dvije diode zahtijeva transformator koji na svojoj sekundarnoj strani b) vala (A i B. s. Sekundarna strana treba da je namotana samo za napon U. si. Principijelne sheme takvog ispravljaca su na si. kada se promijeni polaritet izmjenicnog napona (si. Bolje je iskoristenje raspoiozive elektricne energije kod ispravljaca s&punovalnim ispravljanjem izmjenicne struje.' ^^UHUJ^Umoks D I Ul ni r^ r^ U2 = U |/2 r odvojak u sredini. v c) d) inverznim naponom koji je barem ili vise ispod te vrijednosti! . nicne struje: ispravljanje je takoder punovalno.?" . **__. Ostac) t u lo u iekstit 103 . dolazi do proboja i unistenja diode. Opet tiri se iskoristavaju oba smjera izmje- onda se tome dodaje jos i napon na transformatoru. D1 napon na diodi ce doseci dvostruki iznos maksimalne vrijednosti izmjenicnog napona: 2t/md * Ako ispravljacka dioda ne moze izdrzati tako velik napon. si. 6-3b) i on ponovno dosegne maksimum Us. b) sa cetiri diode SI. B \ PULZIRAJUCA STRUJA DVOSTRUKE FREKVENCUE Punovalno ispravljanje umnazanje napona u ispravljacima i 64. Za sigurnost treba ispravljacku diodu opteretiti je 30°/o b) i • u — l -_ u maks t.

= onomu kod poluvalnog javlja se brujanje. Uz jednaki i padne opteretni otpornik i isti kapacitet kondenzatora smanjenje napona je manje zbog cesceg dopunjavanja. a) b) if — — I L-*- c) . slicno ispravljanja. Ipak ima vazna razlika.

razmjerno jacim stru- Protiv neizbjezivog brujanja ispravljene struje. mogu se primijeniti pogodni filteri.o 1 o 8) ^ Tc2 i b) _M_ _L_2_ Proradun kondenzatora. 6-6b. S/. Za poluvalno ispravljanje 100 (50 £C-filterima. o—i 6-6. 1_ Tc. O namjeni ispravljaca ovisi dopuStena velicina napona brujanja. Tako velik kondenzator bio bi preskup. Za hiljadu puta odmah i f). i to: Vrstu filtera sastavnih Tct — Bo — Tci Tc2 4 Tea — C) LI d) LI LZ Za izlazni stupanj CW 5%. d iza ispravljackih dioda. 6-a. ispravljace: a) nim filtera za b) LC-filteri sa ulazkapacitetom. 6-6 su nacrtane OTPOR POTROSACA Rp (k A ) njihove glavne vrste. b. a one sa otpornicima biti — nekad manje otpore. tj. U svim filterima su prisutni kondenzatori. za frekvenciju Hz. izrazene u omima (Q) vrijedi isti dijagram. Tro- clani filteri su rjedi. predajnika -£ f) "Tci 3 Tc. Na si. mo U prvom razlikovati kondenzatorom i f) od ulaznom priguSnicom (si. Dijagram vrijedi za otpore potrosaca a kilo-omima (kQ). 6-6a. uz uvjet da se kapaciteti uzmu hiljadu puta veci! Dijagram je nacinjen za punovalno ispravljanje. potrebno je da kondenzator praznimo jama. Hz) treba vrijednosti podvostrucitL Ostalo vidi u tekstu 105 . koje je tim jace sto je potrosak struje iz ispravljaca veci. Filtracija i velicine njegovih dijelova treba izabrati prema svrsi za koju ce ispravljac sluziti. c i e) od filtera sa 6-6c i d). e) RC-filteri f) sa ulaznim kapacitetom bez brujanja. Zatim treba razlikovati jednoclane filtere (si. Filtere s prigusnicama nazivamo LC-filterima. Taj napon ne smije preci odredenu vrijednost. c) i d) LC-filteri i i Nekoliko tipicnih sa ulaznim induktivitetom. e redu morasa ulaznim SL 6-7. Napon brujanja U br izrazen u procentima istosmjernog napona na kondenzatora C koji je spojen } dvoclanih filtera (si. Da troskovi izgradnje ispravljaca budu u skladu sa iskoristenom elektricnom energijom. ali prigusnice mogu pozamijenjene otpornicima. filtere (si.

Rp{kCl) J(mA) PRODUKT LC (HENRIJl * MIKROFARAD!) SL 6-8. prijemnike i SSB gene- rator 0. 0. koji je izravno prikljucen na ispravljac sa puno- Napon brujanja (U br). 500 V smije imati brujanje napon najvise 5 V. recimo. Za pojacala klase B Za VFO. za . . najvise je kojemu Prema pogon dobro bruja1 valnim ispravljanjem. Uz poluvalno ispravljanje frekvencija brujanja ostaje 50 Hz. Atenuacija (prigusenje) brujanja ispravljene struje jednoclanim LC-filterom. rediti pomocu 6-7. J (A) ili izrazen u procentima istosmjernog nat>ona na kondenzatoru. . . Dijagram vrijedi za frekvenciju 100 Hz 106 . Ako je frekvencija izmjenicne struje 50 Hz. . za NF pojacalo. napon od 10 V za nekog VFO-a mora biti tako filtriran da preostali napon nja bude sto manji. Trazi se dakle da anodni napon izlaznog stupnja nekog predajnika za telefoniju od. . punovalnim ispravljanjem frekvencija sc udvostrucuje pa napon brujanja ima frekvenciju 100 Hz. 1%. gornjem. .Za izlazni stupanj ili AM. mozemo oddijagrama na si. FM SSB predajnika . Kao otpor potrosaca Rp treba uzeti vrijednost koja se dobije racunom kao omjer istosmjernog napona V na kondenzatoru i istosmjerne struje J koju trosi uredaj: mV. ali onda treba vrijednosti koje se dobiju iz dijagrama podvostruciti. sto je kod nas normalno. Navedeni procenti odnose se na ukupnu vrijednost istosmjernog anodnog napona.25%.01%. .

5%. ne vrijedi! . Podijelimo li napon sa strujom. kao npr. Za primjer uzimarno tranzistorski predajnik kojemu je u izlaznom stupnju INPUT 7. Iz dijagrama vidimo da napon brujanja iznosi oko 3. uz pogonski napon od 12 V. To znaci da za pogon takvog izlaznog stupnja nije potrebna nikakva dodatna filtracija. kolektorska struja biti 0. uz kondenzator od 4000 up. Tada ce. Njegov izlazni stupanj trosi 100 mA uz anodni napon od 400 V. ako je kapacitet kondenzatora C == 16 ^.2 W. To znaci da taj stupanj predstavlja potrosac kojemu je otpor p = 4000 Q ili 4 kQ. biti nesto manji od 3%.F. 6-7). kod tranzistorskih izlaznih stupnjeva u savremenim predajnicima. Ako se jakost struje mjeri amperima (A) izlazni otpor u omima (Q). R Ako je otpor potrosaca znatno manji. To znaci da anodni napon izlaznog stupnja mozemo bez ikakvog daljnjeg filtriranja uzimati direktno sa tog kondenzatora! Za ostale stupnjeve morat cemo upotrebiti anodni napon koji je bolje filtriran. Horizontalnu skalu citamo jednostavno kao ome (Q) a kapacitete uzimarno hiljadu puta vece. buduci da bi za njih takvo brujanje bilo preveliko. dakako. Iz dijagrama se moze vidjeti da ce napon brujanja.Napon se mjeri voltima (V). mozemo se posluziti istim dijagramom (si. Evo jedan primjer: Predajnik za telegrafiju ima INPUT od 40 W.6 A. Izrazimo li jakost struje u miliamperima (raA) otpor Rp izlazi u kilo-omima (kQ). izlazi otpor od 20 Q. Za ostale stupnjeve to.

4-

+o

—•—

C+

Visokonaponski ispravljadi
sa poluvodidkim diodama

^T&r
SL
6-10, Filterski clan, sastavljen od tranzistora TR, otpornika R i kon-

Upotreba ispravljackih

silicijevih

dioda je danas toliko raSirena i oposobito u radio-urecenita, da se dajima koji su namijenjeni amaterima ispravljacke elektronske ci-

ne mogu naci. Ogranicen maksimalni zaporni napon (PIV), znatno nizi nego li kod
jevi vise

denzatora
kapacitet

Ct,

ima djelovanje kao
koji
je

elektronskih cijevi, zahtijeva posebnu paznju pri planiranju i gradnji

C*

znatno

veci

od Ci
najvise slucajeva ce biti potrebno da se ispravljeni napon bolje filtrira. Daljnje filtriranje moze se

visokonaponskih ispravljaca. Ako pojedina dioda ne izdrzi odredeni zaporni napon, mogu se u seriju stavise silicijevih dioda. to da se kod pojedinih dioda mogu otpori u zapornom smjeru medusobno razlikovati, treviti
ili

dvije

U

Obzirom na

primjenom niskofrekventne prigusnice induktiviteta L i jos jednog kondenzatora. Oni zajedno forpostici

ba paralelno s diodama staviti otpornike od 150 do 470 kQ (si. 6-11).
Bez njih bi se moglo dogoditi da zaporni naponi na diodama budu razliciti i da dode do proboja. Na si. 6-1 la otpornici R2 sluze za izjednacivanje naponskog opterecenja dioda, dok otpornik R$ sprecava strujno preterecenje dioda u momentu ukljucivanja ispravljaca, kad su kondenzatori i u filteru

miraju filterski clan, prema si. 6-8. Tu je ujedno dijagram; koji nam pokazuje koliko je smanjenje (atenuacija) brujanje.

Ako

je

napon brujat

nja na ulazu takvog filterskog clana Ubri a na njegovom izlazu U b ^ atenuacija

A=
ovisi

Ubr 2

G Q

ubn

jos prazni.

Za
opasni
ili

silicijeve
i

o produktu induktiviteta L i kapaciteta C. Dijagram vrijedi za frekvenciju od 100 Hz kod punoval-

diode mogu biti oni naponski vrhovi koji
iz

ponekad dodu

elektricne

mreze
od-

su posljedica ukljucivanja,

nog

ispravljanja.

Cesto se, osobito za konstantna i ne prevelika optrecenja, umjesto prigusnice uzima otpornik. Za takve filterske clanove vriiedi dijagram na si. 6-9. Atenuacija brujanja ovisi o produktu otpora R (Q) i kapaciteta C (jjP).

nosno iskljucivanja strujnih krugova koji sadrze neki induktivitet (u prvom redu sam mrezni transformator!). Da se to izbjegne dodaju se paralelno sa izvorom izmjenicnog napona kondenzatorsko-otpornicke kombinacije R1/C1 i, novrh tokondenzatori C paralelno sa svadiodom. Ovo je prikazano na si. 6-1 lb. Ako su ovdje sve diode, npr. tipa BY 238, izmjenicni napon moze biti 1500 V. Tada kondenzator Ci mora biti nacinjen za radni napon od 2500 V, a kondenzatori C za
ga,

kom

Opcenito se moze reci: sto veci kapacitet, to bolja filtracija! Ako

nas kondenzator
lik

nema dovoljno

ve-

kapacitet? Iskusni prakticari postupaju prema si. 6-10. Otpornik R odabire se tako da se tek dosta
»otvori« tranzistor. Sklop se ponasa kao da je kapacitet mnogo puta

1000 V. Izlazni istosmjerni napon bio bi bez opterecenja nesto preko 2000 V, dok bi se kod onterecenja

smanjio, zavisno o ostalim sastav-

veci!

nim djelovima, osobito o matoru i filteru.

transfor-

108

2

zemo serijski otpor Ri izracunati pomocu Ohm-ovog zakona:

gdje je Ji jakost struje koja tece kroz Ru Ova jakost struje mora biti uejlavnom konstantna, jer bi se inace i napon Ui jace mijenjao. Najjednostavniji djelitelj (razb)

P5TB4 q 04
fl

R2 (si. jednosti otpora ovako:
i

djelnik) nika, Ri

napona

sastoji se
6-12b).

od otporvri-

Potrebne

mozemo
R /Cj=-

izracunati

i-

1

,+ °i

0=

+ Jt Jakost struje Ji je ona koju trosi potrosac uz napon Vu Sa J2 ie ozna/,

RK2
=

—U — J
>

,

U- U -

>

-r

cena struja koja tece kroz sam djenapona. Ako je potrosak struje Ji stalan, bez promjena, J2 moze biti razmjerno slaba struja, oko 10% ukupnog potroska. Ukoliko se Ji neprestano mijenja, potrebno je u interesu odrzavanja konstantlitelj


h

nog napona Ui

koja moze od Ju

biti

i

odabrati struju deset puta veca

Trebamo
na,

li

mozemo

veci broj nizih napona£initi visestruki djedjeli-

Serijsko spajanje silicijevih dioda za ispravljanje vecih napona. Kondenzatori C, kao i serijski spoj kondenzatora Ci i otpornika Ri,
S/. <5-ii.

litelj

napona. Primjer takvog

kojim se postizu dva niza napona, Ui i Us, vidimo na sL 6-12c.
telja
c)
+
°-

sluze kao zastita od izuzetnih naponskih vrhova koji nastaju kod prekidanja strujnih krugova, prikljudenih na elektricnu mrezu. Otpornici R2 osiguravaju jednolican raspored zapomog napona na diodama, dok Rs duva diode od prejake struje koja se javlja kod ukljucivanja ispravljaca, dok su kondenzatori Cs
i

f

o

+U

b)

—o +U
-o +U1

R2

Gr u filteru jos prazni
R2
J2

R3

J3

PROMJENA

I

ISTOSMJERNIH NAPONA

STABILIZACIJA
SL
6-12.

T
rijskim

T

Razdjelnici napona sa otpornicima

Smanjivanje napona: a) seotpornikom (»predotporni-

Ako
je nizi

je

potreban napon Ui koji
(si.

od napona U

6-12a)

mo-

kom«); b) djeliteljem (razdjelnikom) napona; c) visestrukim dijeIjenjem napona

109

Vrijednosti pojedinih otpornika dobijemo, kako slijedi:

cijev potece elektricna struja,

napon

radni napon stabilizatorke, Ui, gotovo je neovisan o jakosti struje koja kroz nju tece.
»gorenja«,
tj.

jakosti struja koje se crpu na odvojcima razdjelnika (Ji i U) konstantne, moze struja Jz, koja tece kroz sam razdjelnik, biti slabija. Ako su ove struje promjenljive, mora struja Js biti jaca; do deset puta vi§e od zbroja J1+J2.

Ako su

Opterecenje pojedinog otpornika u razdjelniku napona izracunava se kao umnozak jakosti struje koja tece kroz otpor i napona na njegovim krajevima. Za primjer na si.
6-12c to je:

Kroz svaku takvu stabilizatorsku cijev smije teci neka maksimalna struja (J mats). Struja takoder ne smije biti manja od neke odredene vrijednosti (3 min), da se cijev ne bi »ugasila«. Pri odredivanju vrijednosti otpornika Ri treba misliti na to da cijev ne bude preterecena ni onda, ako se kod Ui struja nikako ne trosi. Na Ri mora, osim toga, pad

napona biti jednak pa je dakle:

razlici 17

Ui,

•*maks

P 3 =J3 U Pi-Vi + JtHUt-VJ; Pi-Vi+Jt+JMu-v,) Da se otpornici ne bi previse za2;

grijavali, potrebno je da im opteretivost bude barem dva do tri puta

se kod Ui crpe struja, njen tok kroz stabilizatorku E oslabi, ali napon Ui ostaje prakticki konstantan. Treba samo paziti da se ne crpe struja koja bi bila jaca od razliIve J maks~~~J min*

Cim

veca od izracunatog opterecenja.

pona,
Stabilizacija

napona tinjalicama

Ako tro§ilo (potrosac) ne crpe stalnu struju, bolje je u razdjelnik
napona
tor e.
cijalne,

vise stabiliziranih naupotrebiti vise stabilizatorskih cijevi. Na si. 6-13b su dvije takve cijevi spojene u seriju. Napon U2 odreden je stabilizatorkom Es, a napon JJi jednak je zbroli

Trebamo

mozemo

ukljuciti posebne stabilizaStabilizacijske tinjalice su spe-

plinom punjene
i

cijevi.

Zovu
kroz

ih jos
(si.

stabilizatorkama.

Napon U
tzv. na-

6-13a)

mora

pona paljenja

biti visi tinjalice.

od

Kad

ju napona na obim cijevima. Otpornik Ri odreduje se na jednak nacin kao u predasnjem primjeru. Drugi otpornik (R2) ima velik otpor (0,1 do 0,5 MQ) i sluzi samo zato da bi se olaksalo paljenje tinjalica. Opterecenje otpornika Ri u svakom slucaju iznosi

a)

b)

r

—•

° +

u

P=JmakS {U-U )> dok njegova opteretivost mora biti barem dva do tri puta veca. Kao R2
t

dobro

ce

posluziti

poluvatni

ot-

©

If

pornik.

Q

SI 6-13. Stabilizacija napona spedjalnim, plinom punjenim cijevima, tzv. tinjalicama: a) s jednom; b) s dvije stabilizator ske tinjalice
110

Ukupan potrosak struje, kod Ui U2 zajedno, ne smije preci razliku ovisno o upotrebljenim Jmaks Jmin, stabilizatorskim cijevima Ei i Es. I tinjalice se sve manje primjenjuju, ali ih se ipak moze naci u nekim uredajima. Dobro sluze za stabilizaciju napona izmedu 70 i 150 V. Serijskim spajanjem mogu
i

stabilizirati

i

vise napone.

Primjena Zenerovih dioda
Zenerove diode se u strujnim krugovima ponasaju slicno stabilizatorskim tinjalicama. Pad napona na njima, u odredenim uvjetima, ostaje prakticki konstantan, bez obzira na jakost struje koja kroz njih tece. Zato se i one mogu primijeniti
za
stabilizaciju

napona
tinjalica:

(si.

6-14).

Predotpor Rt odabire se na siican
nacin, kao

kod

R

t

=

U-U

ponu. Ukoliko su promjene nestabilnog napona prevelike, mijenjat ce se jakost struje koja tece kroz Zene rovu diodu, pa ce to utjecati i na
stabilnost napona koji nam je potreban. Na si. 6-15 je serijski pred-

Jakost struje J ntaks * e najveca struja koja smije teci kroz Zenerovu diodu, £to je ovisno o tipu. Napon V je najveca ocekivana vrijednost nestabilnog napona, a Ui pad nauona na samoj »zenerici« koji je jednak korisnom, stabiliziranom na-

t

**maks

otpornik zamijenjen FET-om. Ako se, naime, kod FET-a gejt (g) i surs
(s)

medusobno

spoje,

onda

je struja

4
'

o+U1

STABIUZIRAN!

NAPON

1

2D
..U2EMLJENI" POL

SI. 6-14.

stabilizaciju

Primjena Zenerove diode za napona
-O + (J
NESTABKAN NAPON

koja tece kroz taj poluvodicki elemenat konstantna, tj. neovisna o naponu. Tako ce kroz ZD teci struja koja se ne mijenja i kod jacih promjena nestabilnog nauona. Stabilizirani napon je onda znatno konstantniji.

Slicno se moze postici pomocu bipolarnog tranzistora (TR, sL 6-16) kojemu diodom D osiguramo konstantni napon izmedu njegove baze i emitera. Otpornik R treba da osi-

kojemu

gura toliko jaku struju, da pad napona na diodi D dode u podrucje u
se

on vrlo malo mijenja.

SL

6-15. Vnipolarni tranzistor, FET, osigurava napajanje Zenerove diode konstantnom jakoscu struje va

malo strujno opterecenje, mozemo dodatnim tranzistorom TR (bilo
PNP-tipa, bilo NPN-tipa) »jacu zenericu«. Otpornik
a)
i

Ako Zenerova dioda ZD (si. 6-17) moze stabilizirati napon samo uz
naciniti

je stabilizacija bolja

R

odgo-

b)

.a

ZD

2D 1

^

M™
P-N-P
f
.„
;
!

:€)
r
i

N P N
.
.
i

i

SL

6-16.

Bipolarni (»obicni«) tranzi-

stor PNP-tipa, uz pomoc diode D i otporniha R, takoder napaja Zene-

SI
de,

6-17.

Ovakav sklop Zenerove

dio-

rovu diodu
jom,

ZD konstantnom
ciju

stru-

osigurayajuci

bolju stabiliza-

napona

tranzistora i jednog otpornika ponasa se kao jaia Zenerova dioda i podnosi veca opterecenja; a) s tranzistorom tipa PNP; b) s tranzistorom tipa

NPN

111

1

vara

onome na

si.

6-14.

Tranzistor

a)

b)

se uzima prema zeljenom opterece* nju, a sve zajedno prikljucuje se samo na dvije tadke, kao da se radi o

pravoj Zenerovoj diodi! Dakako, i tu treba dodati odgovarajuci predotpornik, u seriju sa ovom »sintetskom« stabilizatorkom.

£>

A2D\

z

O-

Stabilizacija napona s tranzistorlma

C)

d)

Najprije su tranzistori za stabilinapona bili upotrebljeni prema si. 6-18. Suha baterija malog kazaciju

paciteta B sluzila je samo kao referentni izvor napona. Tu je iskoristeno svojstvo tranzistora da u spoju »emiterskog slijedila« (emitter follower) na svom izlazu vjerno i bez pojacanja prenosi »signal« sa baze. Zato je napon U gotovo jednak naponu baterije B. Konstantan je bas koliko i taj referentni napon.

SL 6-19. Danas se kao izvor referentnog napona iskljucivo koristi Zenerova dioda: a) stabilizator
s tranzi-

rovom diodom, ne mijenja

Referentni napon, dobiven Zenese, za

razliku od baterije, ni poslije vrlo dugog vremena, pa je njena upotireba prikazana na si. 6-19 u cetiri varijante sa razlicitim tipovima tranzistora.

storom NPN-tipa i uzemljenim negativnim polom; b) tranzistor je PNP-tipa, a uzemljen je pozitivan pol; c) i tu je uzemljen »plus« uz primjenu tranzistora NPN; d) stabilizacija

se postize PNP-tranzistostabilizi-

rom. Uzemljen je »minus« ranog napona
shematski,
si.

Svakome, koji eksperimentira s razlicitim uredajima, potrebni su stabilni naponi razlicite visine. To nam omogucuju stabilizatori koji su
a)
b)

u

principu, prikazani na

6-20a i b. Prvi ima uzemljen negativni pol napona i tranzistore NPN-tipa. Drugome je pozitivni pol uzemljen, a upotrebljeni su tranzistori PNP-tipa.

ng-p-r-in
0,1

P

0,1 >i

Tranzistori TRs i TRs, odnosno TRs i TRe, formiraju Darlingtonove parove s velikim strujnim pojacanjima. Tranzistor TRi, odnosno TRt, ima zadatak da uporeduje napon na razdjelniku Ri/P/Rz sa re-

i
SL
skog

islijedila

ferentnim

naponom

zenerice

ZD.

Tranzistor u spoju emiter(emitter follower) moze bid vrlo dobar stabilizator uz uvjet da je spojen sa izvorom stabilnog »referentnog« napona. Taj napon su nekada davale posebne
6-18.

baterije

Svaka promjena napona U prenosi se na taj tranzistor koji, upravljajuci sa Darlingtonovim parom, popravlja i odrzava izlazni napon konstantnim. Potenciometrom P mozemo mijenjati u odredenim granicama po volji visinu napona U.

112

TRI =BC177

TR2sBC161-10

TR3=2N3055

Sklop »pozitivnog stabilizakod kojega je kolektor posljednjeg tranzistora u stabilizacijskom lancu (TR3) uzemljen i spo~ jen izravno na hladilo, u kontaktu
6-21.

SL

tora«,

je sa sasijom

otpor od 7,5 Q (dva otpornika od po 15 Q> vezana paralelno!) tece jaca ili slabija struja koja vise ili manje »otvara« tranzistor TR3. Ovaj ne

mora
jer

biti

mu

izoliran od hladnjaka, je kolektor uzemljen!

Darlingtonovi parovi tranuz treci tranzistor koji sluzi kao komparator (uporedivac) napona, u stabilizatorima napona: a) s^ tranzistorima NPN-tipa i »vrucim« pozitivnim polom. Negativni pot napona je uzemljen; b) tranzXstori su tipa PNP, negativni pot je »vruc«, dok je pozitivni uzemljen. Prvi nazivamo »pozitivnim«, a drugi »negativnim« stabilizacijskim skloSI.

6-20.

Integrirani sklopovi

zistora,

u stabilizatorima napona
Daleko vece pojacanje nego Darlingtonovim parovima postize se operacijskim pojacalima. Domace operacijsko pojacalo IL 741 sluzi u stabilizatoru napona, si. 6-22, kao tzv. komparator, tj. uporeduje dio izlaznog napona (sa potenciometra P) s referentnim naponom Zenerove diode ZD, upravljajuci istovremeno s tranzistorom TR. Velicinu izlaznog

pom
stabilizator, si 6-21, kao da je postavljena »naglavce«. U principu je svejedno koji pol izlaznog, stabiliziranog napona uzemljimo, ako to samo pravilno ucinimo.
I

Shema

napona U2 mozemo potenciometrom odabrati prema potrebi. Napon Ui
potjece iz ispravljaca. Za prakticnu upotrebu najpogodniji su stabilizacijski »integrirci« koji sadrze sve potrebne elektronicke elemente, a prikljucuju se samo na tri tocke, tj. na tri prikljucna kontakta. Izgled nekih od njih i raspored prikljucaka vidimo na si. 6-23. Oni u manjim kudistima smiju se,

ovdje Zenerova dioda

ZD

daje

re-

ferentni napon. Ovaj se prenosi na tranzistore TRi i TRs koji su medusobno spojeni na Darlingtonov nacin, umnazajuci svoja strujna pojacanja. Ovisno o potrosku, kroz

razumije

se,

manje

opteretiti

od
113

8

Radio prirudndk

.

onih u vecim kucistima. Za puno ppterecenje, predvideno za odredehu izvedbu, obicno treba upotrebiti dovoljno veliko hladilo (hladnjak).

Upotreba je vrlo jednostavna.
si.

Na

6-24 je tzv. pozitivni stabilizator

(sa

Ispravljacke diode Dt

uzemljenim negativnim polom!). i D$ mogu se

svojim anodnim priklju&iicama spojiti izravno na »minus«. Ako je stabilizator predviden za veca strujna
opterecenja, mogu i ispravljacke diode biti u£vrscene na isto hladilo. Pri tome i diode i kuciste stabilizator dolaze u direktan, vodljivi kontakt sa hladilom!

SL 6-22, Princip primjene operacijskog pojacala (integriranog sklopa IL741) kao komparatora i upravIjaca stdbilizacijskim tranzistorom TR. Ako nije potrebna struja jaca

Odgovarajuca serija »negativnih« stabilizatora ima oznaku koja po.« Shema takvog 6inje brojem »79 stabilizatora je na si. 6-25. Tu su i ispravljacke diode drugacije spojene!
.

od 15 do 20 mA, prikljucak

.

br. 6 integriranog sklopa spaja se direktno na izlaznu prikljucnicu f-f I/aj, a tranzistor se moze izostaviti

Isti rezultat, tj,

ni pol,
ra,

uzemljen pozitivkao kod predasnjeg primje.
.

moze se postici i »pozitivnim« stabilizatorom (serije »78 .«) prema sL 6-26. Razlika je u tome da se sada kuciste stabilizatora mora izolirati

i>

od uzemljene metalne

sasije.

Ovi integrirani stabilizatori imaju ogranicenu opteretivost, ovisno o tipu i kucistu, kao i o uspjesnosti hladenja. Ako zelimo stabiliziran napon uz jace struje treba dodati neki odgovarajuci tranzistor (si. 6-27). Ovaj moze biti silicijev ili germanijev izlazni tranzistor. Na slici je i formula za izracunavanje velicine otpornika Ru Ona vrijedi za silicijeve tranzistore. Za germanijeve treba u brojniku uzeti vrijednost 0,4

umjesto

0,9.

Kada

se

kod

»

+ [/«

crpe struja, onda kod malih jakosti tu struju daje sam stabilizator. Tek kada potrosak struje naraste toliko, da pad napona na Ri postane dovoljno velik da se »otvara« tranzistor TR, poteci ce struja i preko njega. Na ovom mjestu su se pokazali vrlo dobrima germanijevi domaci tranzistori u TO-3 kucistu

Vazno

(»Ei-Nis), je

sa

oznakama

»AD

.

.«.

da oba nacrtana kondenzatora (od 0,33 ^F i 0,1 [iF) budu

SL
rija

6-25.

Za

razliku

od

stabilizatora
se-

serije »78..« koji

su »pozitivni«,

tronoznih negativnih integriranih stabilizatora ima oznake, 7905,
7908, 7912, 7915 itd.

jednostavna

Upotreba im je a stabilnost napona vrlo dobra

o o

.

TRi odgovara onome

TR na

si. 6-27.

nickog izvoda
bilnost

(br. 3).

Zato je

tranzistoru TRs povjerena je zastita od preterecenja. Ako struja koju crpemo kod » + U« po stane prejaka, pad napona na otporniku R2 otvori tranzistor TRs, pa ovaj vise ili manje (ovisno o struji J izl ) kratko spaja otpornik Ri, smanjujuci mogucnost toka struje

Dodatnom

kod malih jakosti
losija.

i stastruja.

mnogo
Izbor

stabiliziranog

napona

prema potrebi
Opisani integrirani stabilizatori
sa

kroz TRI.
Integrirani stabilizator napona kao stabilizator struje

oznakama 7505, 7808, 7812, 7815 daju samo odrectene napone od 5, Ako su nam potrebni 8, 12, 15 V
. .
. .

.

drugaciji naponi jednake stabilnosti,

upotrebit

cemo takve

stabiliza-

6-15)

Pomocu unipolarnog (FET, si. ili pomocu manjeg bipolarnog tranzistora (TR, si. 6-16) mogu se

dobiti jakosti struje koje su gotovo neovisne o velicini elektricnog napona, ali ako zelimo jos bolju staosim toga bilnost struje kojoj

mozemo u
ti

sirim granicama odabra-

jakost, posluzit

cemo

se integri-

stabilizatorom prema si. 6-30. Najcesce za ovakvu svrhu odgovara stabilizator za neki nizi napon, npr. TBA625 ili \lA7805. Ovi daju napon od 5 V. Potrebnu jakost stabilizirane struje (u amperima) lako je izracunati prema formuli sa slike, uz zgodno odabrani otpornik R (u omima). Stavimo li u racun R u kiloomima, izlazi struja J kons u miliamperima! Vidimo da po* stoji mogucnost odabiranja jakosti struje, koja ostaje priblizno konstantna, sve do maksimuma koji je dopusten za odredeni stabilizator (ovisno o velicini kucista i o hlade-

ranim

naponskim

to pokazuje si. 6-31. Pri tome prikljucak br. 3 nije vise uzemIjen (na »minusu«), vec je doveden na razdjelnik napona R1/R2. Stabilizirani napon » + U« ovisi o izboru tih otpornika. U laboratoriju je cesto potrebno da taj izlazni stabilni napon, od slucaja do slucaja, promi jenimo. To se postize razdjelnikom napona u koji je ukljucen poi R' odtenciometar P. Otpornici reduju gornju i donju granicu napona. Stabilizator je sada potrebno izolirati od hladila! Tako se stabilizatorom koji je graden za napon moze dobiti izlazni napon od 5

tor kako

R

o razdjelniku napona) sve do preko 15 ili vise volta! »Elegantnije resenje«, kako oi to radio-amateri rekli, postize^ se

od

5

V V (ovisno

t

primjenom operacijskog pojacala ili IL 741), kako se to vidi na si. 6-32. Nestabilan napon iz ispravljaca koji se dovodi na »+«
(^A 741

6-30 vrijedi

nju stabilizator). Formula na si. samo za razmjerno vece

jakosti struje jer u njoj nije ura* cunata struja koja tece preko zajed-

JJA78...

U
0,33;j

=

Ustab(l+-^-j + j

-oj konst

SI. SI.
6-30.

Stabilizator

napona kao

6-31. lako je integrirani stabilizator 5 tri prikljucka predvi&en da daje jedan cvrsto odreden napon,
t

sredstvo za postizavanje konstanu

tnoguce je postici

ne jakosti struje

i vece napone. Vidi tekst

116

treba biti harem 3 V visi od najviseg stabiliziranog napona »+[/«. Visinu izlaznog napona odabire se potenciometrom od 10 kQ. Taj napon ne moze biti nizi od onoga za koji je nacinjen stabilizator.

Trebaju onoga koji

li

nam

je

i nizi naponi od odreden samim stabi-

lizatorom, korisno je posluziti se sklopom koji je u principu prikazan na si. 6-33. Tu je opet operacijsko pojacalo »741« i potencicmetar

SL

6-32.

Operacijsko pojacalo ovdje

za odabiranje napona. Za opseg od -{-0,5 V do 10 V potrebna su dva izvora: jedan sa naponom izmedu + 13 do 25 V i drugi sa (negativnim naponom u odnosu na »sasiju« koja 17 V. 7 i je uzemljena) izmedu

sluzi za izbor visine stabiliziranog

napona

+ U«), dok

tivan

— U«). je

drugi napon nega-

i

pozitivan negativan napon nije tesko naciIspravljac koji daje
i

nisu jedini,

Razumije se da ovi stabilizator! ali za primjenu sigurno

Jednu takvu mogucnost vidimo na si. 6-34. Mrezni transformator ima na sekundarnoj strani namotaj sa odvojkom u sredini. Za ispravljanje sluzi tzv. »Graetz-ov most« (Grecov most). Kondenzator Ci ima uzemljenu svoju pozitivnu, a konniti.

+13...25V

denzator C2 svoju negativnu »stranu«, pa je prvi izvor negativnog, a drugi izvor pozitivnog napona.

Na ovoj su slid stabilizator i operacijsko pojacalo u drugacijem
medusobnom
spoju.

-7...

-17V

U ovom

pri-

mjeru su nam na raspolaganju dva napona. Jedan je u odnosu na neutralnu prikljucnicu ( + ) pozitivan

SL 6-33. Sklop za odabiranje stabiliziranog napona u vecem rasponu, od 0,5 do 10 V, primjenom 5-voltnog stabilizatora. Vidi tekst

~[C2

0,1

pT

SL

6-34.

Ispravljac sa dva napona suprotnog predznaka

117

su najprakticniji, buduci da u najjednostavnijem slucaju uopce ne trebaju nikakvih dodatnih dije-

lova.

ima
s

Vise zahtijeva u tome pogledu integrirani sklop sa oznakom
ili

Na sL 6-35 vidimo da Zenerova dioda ZD1 sluzi kao uzorak stabilnog napona. Tranzistor TRs uporeduje taj uzorak sa dijelom izlaznog napona (na potenciometru Pi) i svaku promjenu prenosi na tranzistorski niz TRs,

»723«

njim postize

»123«. Stabilizacija koja se je osobito dobra. On
ali

omogucuje visestruku primjenu,

treba dodati jos elemenata izvan njega. Taj sklop i jednu od njego* vih primjena upoznat cemo malo kasnije (si. 6-39 i si. 6-40).

TRd i TRs. Tranzistori TR4 i TRs cine »Darlingtonov par«. Zajedni^ko strujno

je

pojacanje kod takvog para jednako umnogku strujnih pojacanja upo-

trebljenih tranzistora. Ako na jednak nacin dodamo i treci tranzistor, TRs, ukupno strujno pojacanje

Odabrane sheme ispravljaca
za samogradnju

»tranzistorske trojke« jednako je svih triju strujnih pojadanja.

umnosku

lako ce se amater d tehnicar i sa dosadasnjim shemama stabiliziranih ispravljaca modi posluziti za samogradnju i za razlicite primjene, ovdje jos prikazujemo posebno odabrane ispravljace koji su bili sagradeni u vise primjeraka, zq maksimalne jakosti struja od do 2, pa sve do 20 A. Namijenjeni su za laboratory ske potrebe, ali takoder za pogon mnogih tranzistorskih uredaja, osobito primopredajnika za KV i UKV do blizu 200 INPUT-a.

Ima li tranzistor TRs strujno pojacanje koje iznosi, npr. 50, onda kroz tranzistor TRa mora teci samo 50 puta manja struja od one koju zelimo dobiti iz ispravljaca. Tranzistor TRb mora dati struju koja je od toga jos manja (za vrijednost strujnog pojacanja tranzistora TR4),
Otuda slijedi da samo tranzistor TRs mora izdrzati citavo strujno opterecenje, dok ostali mogu biti
manji. Tipican izbor tranzistora bi
bio:

W

-^ +

"lOn

SI-

6-3 $-

14

V

(vidi opts

Niskonaponski ispravljac koji daje stabilizirani napon od 7 do u tekstu), uz opterecenje izmedu 1 i 3 A. Ima ugraden
elektronicki osigurac protiv preterecenja

cijal

lektora u TRi, tako padne i potenkolektora u TR2. Istovremeno
i

bilizirani ispravljac

padne

izlazni

napon

ispravljaca.

Na
i

trebljavati uz radne uvjete.

je dobro upojedanput odabrane

nacin je ispravljac zasticen od kratkog spoja i od preopteretaj

civanja.

Transformator T mora imati primarnu zavojnicu koja je predvide-

kratki spoj, izlazni napon ostaje i dalje iskljucen, sve dok ne pritisnemo tipku »RESET«. Tu je kontakt koji se pritiskom otvara. Izlazni napon se »vrati« i ispravljac je opet sposoban za rad. Potenciometrom P2 moze se odabrati ona jakost struje kod koje <te elektronicki osigurac iskljuciti uredaj, dok se potenciometrom Pi odabire visina napona koji nam treba. Obzirom na to da visina izlaznog napona, uz stalan polozaj potenciometra P2 takoder djeluje na elektronicki osigurac, ovaj sta,

Ako uklonimo

na za napon izmjenicne elektricne mreze. Na svojoj sekundarnoj strani mora dati potreban napon, za 30 do 50°/o visi od najvise vrijednosti
stabiliziranog istosmjernog napona, koji zelimo postici. Opteretivost transformatora mora takoder odgovarati jakosti struje koja nam je potrebna.

isprav^acke diode Di, Da takoder treba odabrati prema potrebnoj jakosti struje. FilSilicijeve
D2,

Ds

i

tracija ispravljene struje samo jednim elektrolitskim kondenzatorom od 2500 \i¥ dovoljna je za maksimalnu jakost struje oko 2 A. Za

119

5
ST«tigndnatlf\jclfca

6A

R-100K
TA
T

TRI

=

BC107
G

TR2=BCUt-10
TR3 « 2N30M TRi *TR5»2N 3055 TR6 = BC177

JL

TR7iTR8sT«IST0Rl

Ispravljac sa izlaznim, stabiliziranim naponom od 13,5 V. Opteje do 6 A ili vise, vidi tekst. Ima dvostruki elektronicki osigurac: protiv prejake struje i kratkog spoja, te protiv previsokog napona

SL

6-36.

retivost

mu

struju do 5
biti

A

taj

kapacitet

mora

najmanje 5000 ^F. Zenerove diode ZDi i ZD2 su medusobno jednake i moraju biti za napon koji je barem 1 V nizi od potrebne najnize
vrijednosti napona.

zagrijavanju (TRi i TRs).

izlaznih

tranzistora

Mjernim instrumentom

M

moze

se mjeriti ili napon ili struja. Pokazivanje jakosti struje regulira se, jednom za stalno, potenciometrom Ps a pokazivanje napona potenciometrom Pa. Najbolje je da Pa, P3 i P4 budu trimerski potenciometri, dok jedino Pi treba posluzivati dugmetom izvana. Buduci da je transformator 7 (sL 6-36), prema namjeni, dopustao
t

Tranzistori TR* i TRs su medusobno paralelno spojeni. Medu njima ima uvijek razlika pa je za popodjednakog strujnog stizavanje opterecenja potrebno u emiterski strujni krug svakoga od njih staviti po jedan otpornik od priblizno 0,25 Q. Tranzistor TRs sa TR4 i TR$
cini opet Darlingtonov par,

Kao

i

u

predasnjem primjeru, TR3 upraylja sa izlaznim tranzistorima. Njime upravljaju preostala dva, TRi i TR*. Regulacija u principu odgovara regulaciji koja se nalazi i u ispravljacu na si. 6-35. Razlika je u upotrebi samo dviju dioda za isprav-

trajno opterecenje do 5 A i povremeno, kratkog trajanja do 6 A, ovaj ispravljac daje do 6 A istosmjerne struje. Uz jaci transformator bi se sa istim tranzistorima mogle dobiti struje i do 10 A. U tome slucaju transformator bi na svojoj sekundarnoj strani morao, uz toliko strujno opterecenje, davati napon od 2x17,5 V. Manji napon nije dovoljan za dobru stabilizaciju, dok bi veci napon bio uzrokom jacem

Di i D2 moraju biti dimenzio nirane za jakost struje koju zelimo crpsti iz ispravljaca, a ucvrscene su izravno na hladilu gdje se nalaze i tranzistori TR3, TRi i TRs. Razlika je jos u tome da tu postoje elektronicki osiguraci sa tiristorima. Od prejake struje stiti osigurafc u kojemu su tranzistor TRs i tiriljac.

120

stor TRj. Kada struja, koja se uzima iz ispravljaca, prede odabranu granicu, provede tranzistor TRe i okine tiristor TRi. Ovaj kratko spoji kolektor tranzistora TRs na sasiju pa izlaznog napona vise nema. Tek kada struju prekinemo kod Pr. 1, zatvori se Pr. 2 i izbije elektrolitske kondenzatore Ci i Cs, i

tako iskljucimo ispravljac, mozemo ga ponovno ukljuciti (»resetirati«).

Napon

se

ponovno

javi,

ako je

uklonjen uzrok preterecenja. Za okidanje tiristora TR7 na opisani nacin koristimo pad napona na ampermetru M. Jedan njegov dio,

St

6-37.

mo

potenciometrom od 500 Q, dovodibazi tranzistora TRe.

si

6-36,

Izgled ispravljaca, prema s prednje strane

Uz uvjet da nas kod ovog ispravljaca interesira samo jedna stalna vrijednost izlaznog napona (npr. + 13,5 V) mozemo ugraditi jos i osiguranje od prevelikog napona koji bi se na izlaznim prikljucnicama mogao pojaviti u slucaju da dode do unutrasnjeg proboja u regula-

Prednju stranu ovog ispravljaca vidimo na si. 6-37, a njegovu straznju stranu na si. 6-38. Na masivnom aluminijumskom, rebrastom hladilu vide se tri tranzistora 2N3055 (treci je umjesto 2N3054, kojega nije bilo pri ruci, HI). Iznutra su na istom hladilu i diode Di i D2.
Jntegrirani sklop tipa »723« saZenerovu diodu koja sa pojacalom P.R., a napajana konstantnom strujom, osigurava izvanredno stabilan referentni napon U reft neovisan o temperaturi. Pojacalo P.O.
drzi

TRi i TR>. onda jednak naponu 11a kondenzatorima Ci i Cs, sto moze biti opasno za prikljucene
cijskim
Izlazni

tranzistorima
je

napon

uredaje. Zastitu pruza tiristor TRs.

Zenerovu diodu ZD2 i silicijeve diode Ds, D4 (eventualno jos koju k tome) odabiremo tako da tiristor TRs bude okinut cim izlazni napon dosegne neku unaprijed odredenu
vriiednost, npr, 15 V, Kad se to dogodi, tiristor predstavlja pravi kratki spoj, uslijed kojega u momentu pregori rastalni osigurac (npr. od 8 A). Razumije se da tiristore treba

odabrati
struje receni.
i

tako da mogu podnijeti napone kojima ce biti opte-

Na stabilnost izlaznog napona ne utjecu padovi napona na emiterskim otpornicima i na ampermetru, jer se razdjelnik napona za regulaciju (sa potenciometrom od 1 kQ od kojega se upravlja sa TRi) spaja iza ampermetra. Regulacija na taj nacin »uzima u obzir« 1 tc padove napona pa se oni ne pojavljuju na izlazu ispravljaca!

SI

6-38.

Isti

ispravljac straga.

masivnom aluminijskom, rebrastom hladilu vide se tri tranzistora
i

Na
is-

matice kojima su ucvrscene pravljacke diode

121

.

ima dva ulaza. Signal doveden na jedan od njih imat ce na izlazu izmijenjenu fazu (invertiranu), a na drugi neizmijenjenu (neinvertiranu). Ugradeni tranzistori (sL 6-39a) dioda ZD2 omogucuju raznoliku i primjenu u stabiliziranim ispravlja&ma.
l

na

Razlikujemo dvije izvedbe. Jedje u plasticnom »DIL« (Dual-Inkucistu
sa
14

-Line)
6-39b), ciste,

nozica

(si.

dok druga ima metalno kudonekle slicno TO-5 kuclstu

potencijal na prikljucmci br. 2. Tu je invertirajuci ulaz, sto znaci da ce svaki pad napona proizvesti korekciju na vise! Na neinvertirajuci napon ulazi referentni napon koji sluzi kao »norma« prema kojoj se izvrsavaju sve korekcije. Na priklju^nici br. 6 je napon koji se vodi na regulacijske tranzistore, Darlingtonov par, TRi i TFb. Tu je promjenljivi otpornik (maks. 1 kQ). Ukljucen je izmedu prikljucnica br.
10
i

1.

Ako pad napona na tome

tranzistora, sa 10 prikljucaka, presi. 640. Na crtezu jedne i druge varijante su prikljucci oznaceni kao

ma

otporniku bude prevelik, aktivira se automatika zastite od preterecenja i izlazni napon pada.

u fabrickim prospektima, zbog lak§eg snalazenja.

Na shemi ispravljaca, si. 6-40, numeracija prikljucaka odnosi se na metalnu izvedbu. Visina izlaznog napona odabere se, »jednom za svagda« potenciometrom u razdjelniku napona kojim se odmjerava

Ako transformator na svojoj sekundarnoj strani moze dati napon od 18 V kod opterecenja sa 10 A;
ukoliko i ispravljacke diode mogu podnijeti takvo opterecenje bez prevelikog zagrijavanja, treba odabrati
i

(TRi

=

2N3716 kao na si. 6-36) za opterecenja do 10 A. Kondenzator Ci neka ne bude manji od po 2000 ^F za svaki ampei

odgovarajuce tranzistore 2N3054 ili 2N3055; TR* = dva paralelna 2N3055, ili

Trebamo li jos jace istosmjerne struje uz dobru stabilnost napona, npr. do 20 A uz napon od 13 V, zemo sagraditi ispravljac prema si. 641. Uz dovoljno snazan transformator (primarno blizu 400 W!) i ispravlj^cki »grec« za 30 A (PIV = 60 do 80 V), te tranzistore TRi

mo

=

2N5302

i

TRst

= BD136

i

jednoam-

perski stabilizator »7812«, izgradeno je nekoliko takvih ispravljaca kod nas i svi su odmah »proradili«. Oni
vrlo dobro sluze za pogon snaznijih tranzistorskih primopredajnih radio-stanica. Pri gradnji se ne smije zaboraviti da svi vodovi moraju biti sto kraci i dovoljno debeli. Posebnu paznju treba posvetiti hladilu. Ono mora biti rebrasto, u sredini 1 cm debelo. Neka je tako veliko da sluzi kao poklopac na gornjoj strani limene kutije u kojoj je ugraden taj ispravljac. Inace ne treba ocekivati pravilan rad uredaja. Bez toga je zagrijavanje tranzistora (20 ampera! !) preveliko.

b)

SL

stabilizator 6-19. Integrirani tipa »723« Hi »123«: a) pregted nj& govog unutrasnjeg sastava; b) ras pored prikljucaka stabilizatora, ako je ugraden u kuciste »DIL« sa 14

nozica
122

o

SI
t

6-40.

Shema

stabiliziranog ispravljada sa integriranim

dva tranzistora (vidi tekst). Predviden je izlazni napon od oko 13,5 V uz opterecenje do 10 A. Na iijevoj strani slike je prikazan raspored prikljucaka stabilizator^ ako je ugraden u okruglo metalno kuciste sa 10
nozica
0,03

sklopom »723«

n/KM

TR1

«

,i

6-41. Ispravljac koji daje napon od 13 i struju jaku do 20 A. Stabilizator tipa 7812 i dva tranzistora su medusobno povezani tako da ispravljac dobro podnosi kratke spojeve ako nisu previse dugotrajnl Ukotiko je sve pravilno nacinjeno, sa dovoljno velikim hladilom (!) i opisanim

SI

V

poluvodickim elementima, sposoban je za pogon jacih amaterskih primopredajnika. Vidi opis u tekstu
Preostali izvori elektr&ne energije
i drugo. O takvim ce ispravljacima biti govora uz aparate uredaje kojima pripadaju. i

naponima

Ovdje, dakako, nismo mogli obusve ispravljace koji mogu biti potrebni za razlicite svrhe u
hyatiti
radio-tehnici, kao sto su pogon specijalnih niskofrekventnih snaznih

O

razlicitim

naponskim pretva-

pojacala visim naponima, zatim pogon predajnika u kojima ima elektronskih cijevi ili za napajanje oscilatora (VFO) izuzetno stabilnim

racima, kao i o uredajima i izvorima za pogon radio-stanica neovisno o mrezi izmjenicne elektricne struje, govorit cemo u poglavlju o prevoznim (»mobilnim«) i prenosnim (»portable«) radio-uredajima (vidi:
20. poglavlje, str. 646).

123

ali isto tako i elektricna gitara ili drugo.NISKOFREKVENTNA POJACALA Nekoliko oplih napomena Niskofrekventna pojacala su samnogih prijemnika. si. predajnika i drugih uredaja. magnetofoni ili gramofoni. Manja pojacala. npr. a pojacani se re" produciraju preko zvucnika. Najjednostavnije toanzistorsko niskofrekventno poja£alo Jedna od vrlo vaznih primjena niskofrekventnih pojacala je za modulaciju u predajnicima. Taj neka bude 124 . kao sto su amplitudno ili frekventno modulirani signali ili radio-prenos govora jednim boc- tu svrhu. Na ujihov ulaz mogu se prikljuciti prijemnici. magnetofonskih vrpca ili za pojacanje glasa govornika ili pjevaca. Te frekvencije cu* jemo pa ih vencijama. koja je dovoljna za prijem na slusalice ili na manji zvucnik. Cesto sluze i kao samostalni elektronicki uredaji. ali ih necemo ponavljati. U ovom posljednjem slucaju zvukovi djelupi na mikrofon. koju mogu O osnovnim principima pojacanja koje se postize elektronskim cijevima ili tranzistorima vec je bilo govora u odgovarajucim prethodnim poglavljima. potrebna su cesto pojacala sa strogo odredenim Niskofrekventno pojacalo sa mi- nimalnim brojem sastavnih dijelova koje moze posluziti kao »mini-razglas«. Ona moraju pojacavati samo odreden uzi opseg niskih frek- vencija. izlazne snage. dok je nekada potrebno i amplitudu ograniciti.. kao i mikrofoni. nazivamo i audio-frekSva opisana pojacala sluziti za razlicite svrhe. O takvim pojacalima bit ce govora kasnije. u opsegu frekvencija koje mogu poja* cati. danas se elektronske cijevi gotovo ne upotrebljavaju. opisat cemo u poglavlju o prijemnicima. pa cemo se ovdje ograniciti na pojacala s tran- Ovdje cemo najvise goyoriti o onim niskofrekventnim pojacalima koja obuhvacaju posirok opseg nis- kih frekvencija. Za ovu vrstu niskofrekventnih pojacala. te u izlaznoj snazi proizvesti. prema zelji mogu zistorima i integriranim sklopovima. u poglavljima koja obraduju odredene vrste modulacije i odredene vrste signala. za opcu namjenu i sa sirokim opsegom frekvencija. kao i specijalni integrirani sklopovi koji su napravljeni bas za stavni dio svojstvima. vi- dimo na 3*edan Upotrebljen je samo tranzistor. Kao aktivni element i u pojacalima mogu posluziti i elektronske cijevi i tranzistori. Zato cemo ovdje prikazati pojacala kod kojih su ti principi iskoristeni. Razlika izmedu pojedinih nisko* frekventnih pojacala je u njihovoj namjeni. za reprodukciju muzike sa gramofonskih ploca. u velicini pojacala. male prijemnika. Takva niskofrekventna pojacala su redovito vazan dio samog nim pojasom (SSB). Buduci da ima vise vrsta modulacije. 7-1. kao sto cemo vidjeti kasnije. za pojacanje govora. i potrebi.

ona zatitra pa ili slabije zbija. Ako zvucni valovi dopru do ljudskog uha. Njegov promjer neka ne za normalne telefone. Mirna struja mikrofona ce dati na torn otporniku toliki pad napona da Zvucni valovi djeluju i na mikroTo je sprava koja moze titraje zvuka pretvoriti u promjene elekfon.5 V mikrofon mogao prejako »cuti« zvukove iz zvucnika. neka bude onakav. Zvucnik ZV neka bude dobar 4-omski. veci strujni kapacitet. koja kroz njega tece. mijenjat ce se jakost struje koja na otporniku proizvodi promijenljiv pad napona. ali nije potrebno neko osobito veliko izabiranje. Za mikrofonski strujni krug bit ce dosta jedan od tih clanaka. izmedu 16 Hz i 20 kHz. Zbog toga se mijenja i potencijal i struja tranzistorove baze. Kad 125 . Sto snazni ji tranzistor. ili jakosti struje. vazduh) zvucne valove. jedno za drugim.. Taj se strujni krug zatvara preko mikrofona i preko otpornika od 10 Q. kakav se upotrebljava u normalnim telefonima. to bolje. poljske telefone (niskoomski. Ugljeni mikrofon. ra^licite osjetljivosti i razlicite kvali- tricnog napona Mikrofona ima tete.« Govorimo li blizu mikrofona. XJMi. Veci napon ne bi bilo dobro primijeniti jer bi jakost elektricne struje kroz (nisko-omski!) zvucnik mogla postati prevelika. Uglje ni mikrofon. barem 10 cm. *amerikan« i »poluamerikan«. ono ce ih duh cuti ako je frekvencija. Mikrofoni koji su namijenjeni za tzv. Neka ne budu oni sasvim mali. kojom titra izvor zvuka.. canjem. ZV = nik 4-omski zvud- bilo koji od onih. akusticke povratne veze i uredaj bi poceo oscilirati. Njegov primjer neka ne bude premalen. Ona tece kroz zvucnik i pokrece je napon od 3 (oba galvanska clanka u seriji!). proizvodeci neugodne i glasne zvukove. sa sto vecim strujnim poja- »AD. kojih je mnogo na nasem jev trzistu: domaci germani- snazni tranzistor sa oznakom (Ei-Nis). Nazivaju ih se tranzistor TR »otvori«.Mi = ugIjeni mikrofon. Zbog strujnog pojacanja u tranzistoru ove su promjene znatno vece i iz zvucnika se cuje pojacan govor. Najbolji su oni koji imaju ti Svaki izvor zvuka salje kroz uz(zrak.5 V svaki. Ugtjeni mikrofoni su najjeftiniji V dosta dobro posluziti za prenos govornih frekvencija. Mikrofoni svojstva i njihova najvainija Za pogon pojacala mogu se uzedva galvanska elementa po 1. Ove promjene djeluju na struju kolektora. a sastoje se od niza zguscenja i razrjedenja koja idu naizmjence. mijenjati u ritmu zvukova. U. koji oba Zajedno sacinjavaju pogonsku bateriju. ali i takvi ce posluziti. Kad i mogu zvuk do nje dode. sto znaci da kroz tranzistor potece kolektorska struja. obicno ima tanku ugljenu membranu. Oni se sire brzinom od oko 340 m/s. kakav se upotrebljava u telefonima.£ 1. ugljena zrnca koja se nalaze ispod nje* Tako se mijenja unutrasnji otpor mikrofona pa ce se struja. doslo bi do tzv. Prekidac Pr treba zatvoriti samo tako dugo dok se govori. Za prikljucak na visoko-omski ulaz po- jace Mikrofon mora biti okrenut na suprotnu stranu od zvucnika. sto doprinosi stednji struje i produzenju trajanja upotrebljenih clanaka. razlicitih-vrsta. bi 15 V SI 7-L Najjednostavnije niskofrekventno pojacalo s germanijevim snainim tranzistorom.

u odnosu prema nekom definiranom nivou. njihova se osjetljivost cesto izrazava u decibelima. fidelity«) skraceno od engl. laroselske soli (La Rochelle). Prosjecnom radio-amateru ili tehnicaru nece takve brojke biti dovoljno »opipljive»» Zato smo u tablici 7-1 naveli drugaciju. pretvarajuci mehanicke oscilacije u elektricne valova. Oni koji imaju zavojnicu i membranu poput dinamickih zvucnika (samo znatno manjih dimenzija) vec su pristupacniji. zahvaljujuci svojim piezoelektricnim svojstvima. ra veoma obljubljeni jer za njih ne treba ni izlaznog transformatora ni pomocnih izvora struje. a — — za visokokvalitetan. Tu su navedeni niskofrekventni naponi koje daju razliCite vrste mikrofona uz uvjet da operator drzi mikrofon u ruci. Nezgodna mu je strana da ima prilic- no velik vlastiti sum. »Hi-Fi« (citaj kao kristalni imaju nezgodnu osobinu da su osjetljivi na veliku vlagu i na vise temperature. Magneti su feromagneticki materijali koji trajno zadrzavaju svoja magnetska svojstva. Treba Kondenzatorski mikrofoni mijenjaju kapacitet kad njihova membrana zatitra pod utjecajem zvucnih promjena kondenzatorski mikrofon nabija i izbija u ritmu zvukova. dok su elektreti takvi materijali koji zadrzavaju svoje elektro uz staticke naboje. I kod ovih mikrofona se veci izlazni naponi mogu dobiti na ra126 terima i tehnicarima iz prakse pristupacniju mjeru za osjetljivost mikrofona. ali manja nego kristalnih mikrofona. Kristalni mikrofoni su kod amatelitetni kristalni transformator. Ta je osjetljivost kod najnovijih mikrofona sa elektretom znatno manja nego u pocetku. se uz ostalo nalaze tehnicki podaci o mikrofonima. Osjetljivost im je veca nego kondenzatorskih. prenose na kriOna. U tvornickim prospektima. onoliko koliko je najnuznije potrebno za razumljivost Ijudskog govora. . haj-faj. Kao i kondenzatorski mikrofoni oni obicno trebaju pomocni elektricni prednapon. Dinamicki mikrofoni koji imaju osobito tanku i laganu metalnu traku izmedu polova jakog magneta takoder su veoma kvalitetni i skupi. od onih koji su odredeni za prenos govornih frekvencija pa sve do onih koji sluze — U novije vrijeme su se za gradnju mikrofona pojavili novi materijali: elektreti. Elektreti su nasli primjenu u mikroostalo fonima koji po svojoj funkciji sjedaju i na kondenzatorske i na kristalne mikrofone. gdje siri to je izlazni napon Kristalni mikrofoni su gradeni redovito od posebno pripremljenih plocica senjetove (Seignette) ili. Kristalna plocica je redovito u vezi s veoma laganom membranicom koja »hvata« zvukove. »highprenos muzike sa opse- gom od 50 do 16000 Hz ili jos vecim. ama- Njeni titraji se stalnu plocicu. Sto je opseg frekvencija nizi.jacala potreban je tzv. Kvamikrofoni koji obuhvataju siroko zvucno podrucje re dovito daju manje izlazne napone. tj. i naglih promje- Ima kondenzatorskih mikrofona koji se odlikuju reprodukcijom izvanredne kvalitete. Oni se na visokoomski izlaz pojacala mogu izravrio prikljuciti pomocu kratkog komada oklopljenog kabela. Ima ih razlicite kvalitete. Opseg zvucnih frekvencija koje se ugljenim mikrofo- nom mogu prilike prenijeti obuhvaca otod 300 do 3000 Hz. Oni su neka analogija magnetima. Mikrofoni ovog tipa koji obuhvacaju uze podrucje frekvencija daju vece izlazne napone. kako je jos nazivaju. Za amatere je tesko pristupacan zbog svoje titraje. mikrofonski cun suzavanja zvucnog opsega. visoke cijene. proizvodi elektricne napone koji svojim promjenama slijede titraje zvuka. Naponi vrijede za visokoomske ulaze pojacala. tih se Zbog ih cuvati od vlage na temperature. ot prilike 10 cm daleko od usta i da govori normalnom glasnocom.

Niskofrekventni naponi koje daju razliciti mikrofoni govor normalne glasnode.Tablica (za 7-1. na daljini 10 cm od rrtdkrofona) Vrsta mikrofona .

c) 10ju \\^HF St. b) za kristalni mikrofon. c) za dinamicki mikrofon niske impedancije. sto je veci raskorak izmedu impedancije mikrofona (ili nekog drugog izvora audiofrekventnog »signala«) i ulazne impedancije pojacala. smatrat cemo da je. Takvo zanemarivanje visokih frekvencija u cujnom podrucju je to jace izrazeno. Kod A je impedancija oko 10 kQ. ima dvije ulazne impedancije. jednu nizu (kod £) i jednu visu 7-2d. kristalni mikrofon. Prikljucivanje mikrofona na ulaz tranzistorskih NF pojacala: a) za niskoomski mikrofon. 7-3a. Da ovu pojavu lakse shvatimo. a kod B nekoliko stougljeni. prema si. moze se dodati u slucaju ako se pokaze da ulaz B zanemaruje visoke tonove. si. Kondenzator oznacen kao 180 pF. Una kQ Tranzistorski stupanj. npr. 1-2. genera- (kod B). c) . d) ulaz tranzistorskog pojacala za nizu i za visu impedanciju. Tu je ujedno prikazano kako treba spojiti potenciometar za regulaciju glasnoce.

ako je ulazna impedancija JR razmjerno malena. imaju za niskofrekventne izmjenicne signale gim vrlo yeliku vrijednost otnora. kapacitivni otpor »kondenzatora« C je veci. bez gubitka jednog dijela ulaznog napona. oni predstavljaju djelitelj napona. Otpornici na ulazu cine. OzOn ima i svoj kapacitet C koji se ne moze zanemariti. Ulazna impedancija je oko 3 MQ.AJ t—HI— 15 9 SL 7-4. Ulazni 7-3b). To zna^i da je izlazni napon prakticki jednak ulaznom naponu. mozemo postici prema si. bit 6e kapacitivni otpor »kondenzatora« C nizi. Ako 7-3c). bit ce dio izmjenicnog napona koji se javlja na jR sve manji Ito je frekvencija niza. Zato je dio izmjenicnog napona koji otpada na R kod visih frekvencija veci. dakako. tolika da se na ulazu pojacala moze pojaviti gotovo sav napon iz G u cijelom podrucju zvucnih frekvencija koje zelimo pojacati. Dmrijecima: ulazna impedancija je znatno povecana! u kolektorski strujni krug stavi pogodno odmjeren otpornik Rs i kondenzatorom se (si. Za rriske frekvencije je obrnuto. Slovom R neka je oznacena ulazna impedancija pojacala. Buduci da su. ulazni i izlazni napon jednaki i u fazi.^ tor struje zvucnih frekvencija. a izlazna 100 do 200 Q. a njegovim posredovanjem i ulaz pojacala. zanemarivati duboke tonove. Tu su upotreblje- na tri tranzistora BC 108. kao na si. Bu- nacen je slovom G. signal dolazi preko Ci izravno na bazu tranzistora TRu Poznato je da je napon* sko pojacanje kod »emiter-folovera« (si. 7-2d. & Primjenom serijskog otpornika. 7-5.. Na shemi specijalnog mikrofonskog pretpojacala (si. postize se jos bolji ucinak. Visoku ulaznu impedanciju tranzistorskog pojacala. Sto je frekvencija visa. duci da su R i C spojeni u seriju. Osim napona u fazi. naime. spoji kolektor i emiter. oba su Preko kondenzatora vraca se napon na tacku u kojoj se sastaju otpornici Ri. 74) vidimo kako se opisani principi mogu prakticki primijeniti. te ^ . gubimo dio onog malog niskofrekventnog napona koji dolazi do mikrofona. kako smo rekli. razdjelnik napona pa na bazu tranzistora TRs dolazi u najboljem slucaju tek malo vise od sestog dijela tog napona (330 kQ: 50 kQ). kojima je potreban nomocni prednapon. kroz R4 ne tece izmjenicna struja zvucne frekvencije! Ovo. Elektretski mikrofoni. Buduci da R ostaje uglavnom nepromijenjen.v Shema specijalnog tranzistorskog pretpojadala koje ima ulaznu impedanciju od nekoliko MQ * 9 Radio prirudnik 129 . ovisan o frekvenciji. izlazni toga. 7-3b. priblizno jednako jedinici. Pojacalo ce. Ovdje su tran- «-H . ne vrijedi za istosmjernu struju koja i dalje & nesmetano tece. mogu se na mikrofonsko pretpojacalo prikljuciti prema si. R$ i R4. Izlazi na to da ot pornik R4. Tome se moze ck> skociti samo na taj nacin da se za R osigura sto veca vrijednost.

sluzi integrirani sklop (integralno kolo). 89). C2 i Cs. Prikljucivanje elektretskog mikrofona kojemu je potreban prednapon. umjesto pojedinacnih tranzistora. iz nekog mikrofona. Vidi tekst zistori sten emiterski otpornik tranzistora TR2. Ona je ovdje neovisna o frekvenciji signala. npr. gaciji Kondenzatori Ci i C3 imaju druzadatak. 7-7 je prikazana shema niskofrekventnog (NF) pojacala u kojemu.nicenje prema visokim f rekvencija- ma. lovice pogonskog napona i. na sL 7-6. odnosno sa drugih tvornica. sto je pozeljno kod rauzike. To je tzv. Na njegov neinvertirajuci ulaz (3) dovodi se istosmjerni prednapon u iznosu po7-6. Njegova je faza suprotna fazi ulaznog signala i zato se pojacanje u tranzistoru TRi sma* njuje. pa govorimo o negativnoj povratnoj vezi. takoder ima visestruku negativnu. Emiterski otpornik tranzistora TRi nije pre- mosten kondenzatorom veza. Manji kapaciteti smanjuju pri sutnost basova. aperiodic^ ku povratnu vezu. Kapacitet kondenzatora C2 vraca jedan dio vec pojacanog signala (prisutnog u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRi) na bazu istog tranzistora. i na tai je nacin ostvarena negativna povratna otpornik (3.500^4 s[]s S R3 741 (Ei-NiS). vanskoj vezi: kolektor prvoga je spojen s bazom drugoga. Ova. frekvencija i njihov opseg moze se jos utjecati odabiranjem manjeg ili veceg kapaciteta kondenzatora za vezu. kao Na raspored i kondenzatora d kojim je premo- SI 7-5. dakle aperiotaj Pretpojacalo. takoder negativna. Isti kondenzator (C2) stiti od prodora visokofrekven tnihstruja iz predajnika u blizini pojacala. O njemu je u ovoj knjizi vec bilo govora ranije (str. po volji oslabiti: veci kapacitet na tome mjestu zna£i manje »visokih«. ulazni niskofrekventni signal. ako je to potrebno. Tako se moze postici odredeno ogra- kondenzatorom. operacijsko pojacalo sa oznakom IL741 (RIZ -Zagreb) ili 100^. sto je opet pozelj- TRi i TR2 u medusobnoj gal- no da govor bude razumljiviji. Oni odvode struje najvisih frekvencija mimo Dojacala. povratna veza ima veci ucinak na najvise frekvencije koje se na taj nacin mogu.3 kQ) ne protice samo istosmjerna struja. Na njemu se javlja i jedan dio niskofrekventnog signala. ali takoder zastititi pretpojacalo od eventualnog prodora visokofrekventnih smetnja (od vlastitog ili od susjednih predajnika!) u pojacalo. Veci kapaciteti osiguravaiu vise basova. Tada je otpornikom Ri odredena ulazna im 130 . Na si. Tome doprinosi otpornik R3 i cinjenica da ni jedan emiterski otpornik nije »blokiran« Kroz dicka. Potenciometrom P moze se regulirati izlazni napon a time i glasnoca reprodukcije zvukova. ML Ako Mi ima nisku vlastitu impedanciju treba prekidac Pr zatvoriti. istovremeno. Sirokopojasno mikrofonsko pretpojacalo s dva tranzistora u medusobnoj galvanskoj vezu Opis u tekstu slicnom oznakom St.

2 u direktnoj vezi s prikljucnicom br. logicke nule u logicku jedinicu i obrnuto. kako zna- Za one si. pa bi reprodukciia bi la osiromasena. Na si. ali za obicne amaterske svrhe to najcesce nije potrebno. npr. ako iza pretpojacala dolazi veci broj pojacavackih stunnjeva. Osim tq^ga magnetska »nukotina« na magnet of onskoj »glavi« morala bi za sni131 . Pojacanje odredene frekvencije ovisi jos o kondenzatoru C2 diji izbor utjece na raspored frek- Vec smo upoznali nacin na koji moguce utjecati na spektralni sa stav niskofrekventnih struja koje se pojacavaju u nekom uredaju. Gramofonske zvucnice. Vidi tekst 9* magnetofonske glave. cesto zanemaruju neke dijelove audio-frekvent nog podrucja. Postoji mogucnost izbora nize ili vise ulazne impedancije. obicno rade tako da se stanje prebacuje iz tzv. Pojacanje je 10 puta (R 2 je deset puta vece od RA). Kad je negativna povratna veza maksimalna (prikljucnica br. Ona je negativna. Uz otvoreni prekidac Pr ulazna impedancija je visoka (reda 50 kQ). zahtijevale vece razmake medu urezivanim zljebicima na ploci. Najcesce se stanja izmedu tih SL 7-7. grubo. u pojacanom »zvucnom koji vole eksperimentirati vrlo zanimljiva. Integrirani digitalni sklopovi. kao i velicine pojacanja dvaju ekstrema ne mogu koristiti. a osobito Cl 1( 1M l 10n R' i SL 7-8. To su neki integrirani sklopovi tipa »C~MOS«. 94). 7-8 je jedan njegov dio upotrebljen kao niskofrekventno pretpojacalo malih napona. potrebi. kao sto je. Kod snimanja gramofonskih ploca se namjerno oslabe najnize frekvencije. mikrofonsko pretpojacalo. No. Ulazna impedancija je vrlo visoka. Pojacanje se moze odabirati potenciometrom P kojim se »dozira« povratna veza.vencija spektru«. Bilo je to u primjerima mikrofonskih pretpojacala primjenom kondenzatora i negativne povratne veze. ima izuzetaka. pedancija. jednako iedinici (MIN) a izlazni sig- nal priblizno jednak ulaznom! Smanjimo li tu povratnu vezu pomicuci klizac potenciometra (nrema dolje na slici) pojacanje postaje sve jace Popravljanje boje zvuka i regulacija je do nekog maksimuma koji. ce 7-8 biti mo im (str. Malosumne tranzistori pretranzistore (BC109 ili slicne) treba upotrebiti samo onda. Mikrofonsko pretpojacalo sa integriranim sktopom (inteeralnim kotom) IL741. »4011«. kakve daje mikrofon. Slicno je i s potrebom da se magnetofonska vrpca dovoljno jako »modulira« najdubljim frekvencijama. zbog svojih vecih amplituda. inte- griranog sklopa tipa C-MOS (4011) je ovdje upotrebljen kao linearno. Jedan dio digitalnog. Ona je u tome slucaju niska. jer dio izlaznog signala dovodimo na invertirajuci ulaz (2). Te frekvencije bi. ovisi o omjeru otpora potenciome tra i Ri. 6) pojacanie je Za gradnju svih opisanih pretpojacala mogu se ili uzeti BC107 (NPN) ma BC177 (PNP).

moguce je naciniti i kontroliranu korekciju opsega frekvencija. na str. To je ujedno i jedan od najjednostavnijih primjera za ujed- danas potrebno graditi izlazne nactvad (»ekvilajzer«) zvuka manje ekstremno visokih frekvencija biti joS uza nego jest. 160 u drugom izdanju knjige. PRIMJERI NF POJACALA ZA SAMOGRADNJU Niskofrekventna pojacala za sa- mogradnju planiraju se prema namjeni i potrebi. nepromjenljive korekcije. C4-R4). sto je ondje bilo opisano. s tranzistorima i sa elektronskim cijevima.r ICOpT 33n|_ dukcije. 2elimo samo naglasiti da' je i spektra. a nema ih malen broj. prema izvoru pogonske elektricne energije noj izlaznoj snazi. Ako ih zamijenimo otpornikom (Rx = 150 kQ). ovisnosti pojacanja o frekvenciji vise nema! Tra TR1 = 2?» = TR2 = BC107B ! GRAidOFON L_ (Hi MIKROrON) 1 150K ± S/. i drugih korigirati Nedostaci reprodukcije mogu se u pretpojacalima tako da velika se postigne vjernost repro- snagu. 5-79. RC-mreza s dva potenciometra. ako se mozemo zadovoljiti sa 50 do 100 milivata.5 do 6V). To se ne stupnjeve tranzistorskih niskofrekventnih pojacala koristeci trans formatorske veze medu stupnjevima. prei na pojacanje ovdje biti BC BC 108. sagradit cemo pojacalo prema si. Zato necemo ovdje ponavljati ono. Pi i Pz. Tranzistori mogu ili »bapojacanje »visokih«. i potreb- U ranijim izdanjima ovog prirucnika bila su prikazana razlicita ni 7-10. koji u svojoj amaterskoj biblioteci ili medu svojom teh- nickom dokumentacijom cuvaju i rani j a izdanja. u slucaju da nam za pogon sluze vrlo niski naponi (1. Pri tome cemo uzeti transformatore iz nekog 132 . SI. 7-10. To je sve dobro poznato onima. za odvojeno odabiranje jaceg ili slabijeg pojacanja dubokih i visokih zvukova u svrhu popravljanja i ujednacenja reprodukcije svih frekvencija zvucnog SL <ikofrekventna pojacala. s 7-9. Ukoliko ne trebamo veliku izlaznu moze postici iz tehnoloSkih razloga. Ranije opisanim putevima negativne povratne veze ovdje je dodana korekcija pri kojoj postoji jaka ovisnost pojacanja o frekvenciji. 7-9 pokazuje takav pri390 M f H C5 mjer pretpojadala za reprodukciju muzike sa gramofonskih plo£a. kao na si. gdje je moguce potenciometrima volji utjecati Pi i P2 po R4/C4) za korekciju kvalitete reprch dukcije muzike sa gramofonskih ma 107 ploca sova« i na potrebi i zelji. Mikrofonsko pretpojacalo negativnom povratnom vezom^ ovisnom o frekvenciji (Rs/Cs i Osim ovako odredene. To se postize kombinaciiama otpornika i kondenzatora (C3-R3.

oznacen slovom a. sa komplementarnim tranzistora danom silicijevih tranzistora. omskog otQ (proizvod »Ei-Ni§« »Iskra-Kranj«). Ako nam je dosta nekoliko desetaka do blizu 100 izlazne snage i ako se za- BC PNP (moze biti Kod »NF« dovodi na otporniku R3 bude toliko velik da se tranzistorski komplementarni par »otvori«. neka za spomenute tranzistore bude oko 2 mA. Nije viSe »moderno«. To znaci da su jedan tranzistor NPN tipa i jedan tranzistor PNP tipa podjednakih svojstava deklarirani kao »par«. mirna kolektorska struja). 133 . pora oko 200 ili nekoliko stotina oma. Eksperimentirajuci s ovako jednostavnim sklopom moze se mnogo nauciti o slicnim pojacalima. Na tome mjestu se prekine vod i privremeno ukljuci miliampermetar. TRS i TRs. osiguravajuci potrebnu jakost struje baze za TRu Kolektorski radni otpor sastavljen je od Rs i R4. Shema je namijenjena eksperimenstori tatorima. »izlazni« tranzi- mogu biti BC 177 i BC 107. NPN mW dovoljimo telefonskom slusalicom kao zvucnikom (najbolje je da to bude ona »dinamicka«. a i skuplje danas graditi pojacala s elektronskim cijevima. komplementarni par tranzistora. u izlaznom stupnjtu Opis u tekstu povoljnu cijenu mogu u trgovinama naci germanijevi tranzistori koji su u tvornici slozeni u parove. dajnika. napon a mora oko V. tj. pobudnom (»drajverskom«) stupnju. dok nema signala (tzv. Pojacalo na zistora. se signal koji zelimo pojacati a koji je mozda vec »prosao« kroz neko pretpojacalo. Tran- TRi je u pobudnom. Ako biti je ovaj 4. Pri tome treba da pad napona latori amplitudno moduliranih presi. Ovaj sadrzi dva tranzistora koji cine tzv. treba strpR2 i R4 dok se to postigne. I takvih ce se primjera naci u ranijim izdanjima ovoga i drugih radio-prirucnika. U tu svrhu je prakticno da se umjesto fiksnog otpornika R2 stavi potenciometar od 250 do 500 kQ i da se pomocu njega »namjeste« radni uvjeti. Struja koja ovuda tece. Izuzetno se danas mogu naci cijevna pojacala koja sluze kao snazni moduje.5 9 V. kakvi amaterima cesto sluze kao »izvor« korisnih sastavnih dijelova. iza kojega slijedi izlazni stupanj pojacala.malog tranzistorskog prijemnika. iznositi polovicu vrijednosti pogonskog napona. Izlazna je snaga i glasnoca iz spomenute dinamicke slusalice za mnoge svrhe dovoljna (za prijemnik ili manji prenosni primopredajnik Ijivo mijenjati koji mora Stediti struju iz baterija!) NF pojacalo parom germanijevih Iako je svakim Izlazni sklop jednostavnog tranzistorskog niskofrekventnog po7-11. komplementarni par: jedan tranzistor tipa PNP (TRs) i jedan tipa (TRi). impedancije Ukoliko to nije tako. joS se sve vise uz vrlo SL jacala zistor za eksperimentiranje. Otpornici Ri i Ri odreduju radnu tocku. da potece kolektorska struja koju mjerimo kod b. Istovremeno mora napon. Taj je tranzistor u tzv. 7-11 ima tri tran- TRi je tipa 177 ill slican).

kao na si. a izlazni par germanijevi tranzistori. sa silicijevim tranzistorima i stabilizatorom Niskofrekventno pojacalo. Prva silicijevi. 7-12 shemom (si.5 Ovako lo. izvor stabiliziranog napona. a tranzistore treba izolirati od J njega! NF pojacalo napona 7-14. Potenciometrom Pt treba istovremeno postici da napon od tocke b do sasije iznosi 6 V. (PNP) i TRs (NPN) galvanski su/vezani i oba zajedno predstavljaju /pobiadni stupanj s vecim pojacanjfem. ffzlaznom paru tranzistora (TRs i TRi) dodani su emiterski otpornici od po 0. preko 3 W. si. toptine) TRi je u predstupnju gdje je mo guce pogodnim izborom ulaznog otpora (otpornik izmedu 5 kQ i 300 kQ) prilagoditi se razlicitim izvori- 134 . TjRt. debela do mm. uz pogonski napon 12 V. uz prikljuceni zvucnik od 5Q. moze vrlo dobro posluziti za najraznolicnije potrebe u amaterskoj radionici u kojoj se mnogo i eksperimentira.47 Q za vecu stabilnost rada uz razlicite temperature. kao samostalna jedinica. je tu jos 7-12. x 3. Maksimalna izlazna snaga mogla bi onda biti veca. ako odgovara rasporedu na shemi i ako su ulazne prikljucnice na suprotnoj strani od izlaznih. Dva silicijeva tranzistora. Niskofrekventno pojacalo sa silicijevim i germanijevim tranzistorima: TRi = BC 177. odnosno posebna aluminijska plocica (ravna ili savinuta. To moze biti i »§a- SI 7-i2. Pri tome oko tranzistor TRs i TRi moraju limena biti ucvrsceni na limenu plocicu koja sluzi kao hladilo i odvodi suvisnu toplinu. TR2 = ako je pojacalo tako sagradeno. mozemo vidjeti da je ova. TRi = AC cm. Hladilo bi moralo biti vece ili deblje. Mirnu kolektorsku struju ovog komplementarnog para mozemo mjeriti miliampermtetrom kod a. primjena je jos svestranija.2 BC 107. si. 7-13) velicine 1 priblizno 9 1. 7-13. »kompliciranija«. 10 do 15 mA. je bilo sagradeno pojacaUpotrebljeni su tranzisto- Ako uporedimo shemu na sa predasnjom si. ri dva su W Na isti nacin i s jednakim uspjehorn bi se kao izlazni par mogli upotrebiti germanijevi tranzistori AD161 i AD162. sija«. 7-13. TRs = AC 187. Osim toga je niihova mirna kolektorska struja stabilizi- koji su navedeni uz shemu. Jakost te struje neka bude. Kako Izgled pojacala prema si Vidi se nacin na koji su izlazni tranzistori ucvrsceni na aluminijsku limenu plocicu (za odvodenje Sl. a njenu jakost mozemo odabrati potenciometrom Ps. Raspored dijelova nije kritican.rana silicijevom diodom SD. 7-11). s cetiri tranzistora. Izlazna snaga je blizu 2 uz nogonski napon od 12 V.

) SI. Obzirom na to da je izlazni komplementarni par sastavlien od silicijevih tranzistora. Treba Na sasvim jednak mi na ma Rs i R4. o vrijednosti otpornika koji je paralelno snojen s diodama (47 do 130 Q). kao i o emiterskim otpornicisignala. Stabilizirani napon moze napaiati i druge potrosace. Tada bi trebalo smanjiti ot0. o kolektorskoi struji tranzistora TR2. Izlazna snaga je veca od 1 W. 161. i stabiliza- ma Veza sa pobudnim stup(Tib) je kapacitivna. Izlazni tranzistori moraju imati na sebi hladila u obliku zvijezde. 7-14. sto je za mnoge namjene sasvim dosta. = BC141. uspostaviti mirnu kolektorsku struju h oko 25 do 30 mA. koji za svoje »otvaranje« trebaju veci napon nego cermanijevi tranzistori.5 V. npr. uz dovolj- nu pobudu. onda se kao par Ri moze uzeti otpornik od oko 330 do 470 Q za pocetak. uz pet-omski zvucnik i pogonski napon od 12 do 14 V. struja Jc dosezala preko 150 mA. Uz pogonski napon U — 12 do 14 V. Potenciometrom R2 treba postici da je izmedu oznacenih tacaka polovina pogonskog napona (U/2). vidi tekst ZD. Pri tome je TRi = = BC107.*U<stab. TR5 i Zenerovom diodom 135 . Ako je 10 V. treba staviti dvve diode (Di i D2) u seriju. moze se naciniti i pojacalo vece izlazne snage. nacin. a TR. Niskofrekventno pojacalo sa silicijevim tranzistorima torom napona. Jc neka bude f uzeti jaci silicijev komplementarni par tranzistora. Kolika ce biti mirna kolektorska struja (fnjerena kod Jc) ovisi o jakosti struje koja te£e kroz diode. sada ce ona biti na mahove oko 3 do 4 puta jaca. o otporniku Ri. je BC 141 BC tranzistora. njem ZD za napon oko 9 do onda je U(stab) oko 8. BD135 i BD136.5 do 9. po shesL 7-14. Ako je pornike R3 Q i.5 i ik na vrijednost oko na opisani nacin. Pogonski napon za TRi je iiziran sa stabi- sa slabijim tranzistorima. 10 do 20 mA. samo izlazni i Ako npr. pa ce izlazna snaga moci doseci do nekoliko vata. uz inace podjednake pogonske uvjete. neka Rs bude oko 100 O. sto se moze postici trazenjem odgovarajuce vrijednosti za otpornik kojim su premostene diode Di i D2.

promjera 0. Tako kolektorska struja »pobjegne« do tolikih vrijednosti da se tranzistor cesto unisti. To znaci da se brojevi zavoja na transformatoru T moraju odnositi kao 2.41 1. stite V-MOS-FET od pojacalu (si. Njegova je ulazna impedancija. S porastom temperature kolektorska struja se pojacava. Kvadratni centimetar presjeka sadrzi 400 do najvise 450 zavoja ove zice. temperatura zbog toga jos vise raste.4 mm. Tako cemo postici i dovoljno velik induk tivitet koji garantira i dobru reprodukciju basova.45 1. C=TH 1 + TRt=FET TR2=VMOSFET D1 = |R3^ i ! s" D2 = ZD (55V) TOO^j M C4 S/. nije zasticen dovoljno velikim emiterskim otpornikom. Za na- rata u kojiemu ili EL84 matanje treba pripremiti bakrenu. koja tece preko drejn-elektrode tranzistora TR2. 7-75. obican tranzistor. jer 8-omski prikljucak sluii sa za negativnu povratnu veztt (R& i R2) u svrhu smanjivanja izobli- mo cenja. Pojacalo sa V-MOS-tranzistorima. Njemu se mora na gejt-elektrodu (g) doves ti nozitivni prednapon kojim se tek posti- U sokih induciranih napona koji bi mogli nastati na primarnoj zavojnici transformatora 7\ Prikljuciti FET treba 4-omski zvuc- nik. iznosi 300 i kod najvece glasnoce dosize najvise 325 mA. naime. Sa njom demo namotati i primarnu i sekundarnu zavojnicu sa najvecim mogucim ukupnim bn> jem zavoja. Svu zicu treba skinuti i izmjeriti koliki nam nrostor na jezgri (u cm2 ) preostaje za namatanje novih zavojnica. E300. Uz pogonski napon od 24 V mirna struja. on moze stradati kad mu temperatura poraste. Glavna im je prednost. On oslabljuje najvise frekvencije i cuva Da se nacini takav transformator treba uzeti jezgru izlaznog transformatora iz nekog (starog!) radioapa- TR2 od »divljih«. Zenerove diode Di i Ds. Ako. je bila izlazna cijev slicna njoj. : : Pri gradnji se nikako ne smije zaboraviti na kondenzator Ce. visoka. uz uvjet da svakako odrzimo gornji odnos izmedu primarnih i sekundarnih zavoja. primarno mA ima impedanciju od 24 Q a sekundarno 4 i 8 Q. To moze biti VN89AA. npr. u izlaznom stupnju je V-MOS-FET (TRi). Izlazni transformator . Iza njega. Ima ih za razlicite snage. 7-15) je na ulazu (TRi). ze formiranje vodljivog N-kanala.NF pojacalo tipa s tranzistorima V-MOS V-MOS-tranzistori se ponasaju gotovo identicno kao i elektronske cijevi. da dobro podnose zagrijavanje. V-MOS -tranzistori se ponasaju sasvim drukcije! Pri zagrijavanju njihova struja pada pa je pregrijavanje u normalnom radu iskljuceno. unatoc tog pozitivnog prednapona. To znaci da imaju vrlo visoku ulaznu impedanciju. VN67AF ili VN89AF. nekontroliranih i nepozeljnih visokofrekventnih oscilacija. lakiranu zicu. u odnosu na druge tranzistore. Podaci u tekstu 136 . svaka za vi- oko 50 V.

Ima. koji ovih dana izlaze iz tvornice. npr. 4Q smije se prikljuciti samo W f je pogonski napon znatV). npr. odgovaraju rani sklop sa uz izoblicenja koja su manja od 10%. Niskofrekventna pojadala u takvim savremenim ureaajima redovito su nacinjena pri- SL 7-17 Integrirani sklop TBA820 . Sam sklop je u kuci3tu DIL sa 14 nozica. omogucuje gradnju niskofrekventnih pojacala do 2 izlazne snage uz razmjerno malen broj dodatnih W sastavnih dijelova 137 . a izlazna snaga. -MOS-FET-om Izlazna snaga dosize oko 2. Na shemi su svi prikljucci numerirani i brojke onda ako no nizi (6 SL Pogled na limenu plocicu (»sasiju«) na kojoj je sagradeno niskofrekventno pojacalo sa V7-16. Za vlastitu gradnju nam ie 7-16 Na pojacala. Shema sa integriranim je je pom TBA820 impedancija NF sklo- na si. kod 12 V pogonskog napona dosize oko 2 uz zvucnik od 8Q. dakako i jacih V-MOS-tranzistora. a da u mima nema integriranih sklopova za razlicite namjene. manjkao V-MOS-FET (HI). sa IL74I ili sa TAA611. ali su barem za sa- W Pomocu njega diti se lako oznakom TBA8KL moze sagrapojacalo niskofrekventno za da — — jos razmjerno vrlo skupi! si. ali onda je i izlazna snaga manja. Nekoliko njih moze se naci i u poglavlju o prijemnicima u ovoj knjizi. Prvi od ovih sluzi kao pojacalo za prijem na slusalice (stn 216). Zvucnik koji bi imao manji otoor. NF pojacala sa specijalnim mtegriranim sklopovima Danas je svim radio-amaterima i tehnicarima poznato da gotovo nema radio-aparata i televizora. 7-17.. Ulazna visoka. Za one koji sami grade elektro- nicke i radio-uredaje donosimo ovdje nekoliko takvih niskofrekventnih pojacala. vidimo izgled takvog izradenog u laboratoriju ARRL.mjenom specijalnih integriranih sklopova koji omogucuju postizanje ciste i dovoljno glasne reprodukcije. Posebno je interesantan integricistu. Pojacalo sa TAA611 moze se naci na str.5 standardom DIL-kuZa normalnu upotrebu nije potrebno dodatno hladenje. 243.

6. (si.2 W. 16 14. 7-18).5 x 9 cm. Siroke limene izvode tre- ba provuci kroz izreze na ploCici i zalemiti na bakreni sloj.5x9 cm. 7-20.5 W. Tako se. To je i spoj sa »minusom« i dovoljan odvod topline za normalna opteredenja. 2. 1 W. Na nju stanu svi potrebni sastavni dijelovi pojacala sa TBA810 138 . 4 W. uz pogonski napon od 12 V postize izlazna snaga od citavih 4 W.. 7-18) pokazuje da je potreban mali broj do datnih sastavnih dijelova. kod kojih gubici elektricne 100n SL 7-18* Shema 5-vatnog pojaiala sa TBA8W pogonske napone izmectu 6 i 16 V. 7-19. energije (koji daju toplinu) ne prelaze preko 2. Vidimo da je na njemu 12 prikljucnih no " " " V V 12. dok su gubici u obliku zagrijanja samo 2.. Mozemo je sami naciniti iz komadica kasiranog pertinaksa..5 5.5 V . Format plocice je 5.4 .0 V 9 V 6 V 4. Sve se moze smjestiti na stampanu plocicu velicine 5. TBA810 je veoma ekonomifian. kasiranoj tankom naslagom bakra.1 W! To znaci da je iskoristenje dovedene elektricne energije oko 2/3! Uz drukcije pogonske uvjete i s prikljucenim 4-omskim zvucnikom maksimalna izlazna snaga (izoblicenje do 10%) iznosi: kod " " Raspored svih sastavnih dijelova se vidi na si. vise W. Tu je smjesten i integrirani sklop TBA810.5 SL 7-19. Odgovarajuca shema (si. Numeracija priklju£aka na ovoj slici odgovara numeraciji na shemi zica.I2V 0~ uz dva Siroka metalna izvoda. Izgled »stampanih« vodova na pertinaksovoj plocici.+ 9. od 0. W. Izgled takve plocice je na si.3 W.

Raspored dijelova na stampanoj plocicL Pojacalo sa TBA810 moze se sagraditi iz dijelova nor- to: malnih dimenzija 24 kod napona od »> 14 4 *t t V V i zvucnik od 16 „ T" Q 111 izlazna snaga je 5 W. Otpornik Rio normalno nije potreban.4 V i kod izlaznih sna- Struja mirovanja.manjom Ukoliko se zadovoljimo s ne§to izlaznom snagom. 7-21. Kao primjer navodimo podatak da uz pogonski napon od ga do 3 W izoblicenje ne prelazi 1%. Radne tacke se u unutrasnjosti tog integriranog sklopa automatski prilagoduju svim radnim uvjetima. kod 9 V) potrebno je dodati Rio od 150 Q. rasponu izmesnage izoblicenja ne prelaze vrijednost od 0. izoblicenja su znatno manja. ga.. moglo bi doci do preterecenja i do unistenja integriranog sklopa. gdje uz mali broj dodatnih dijelova predstavlja citavo niskofrekventno pojacalo. U protivnom. recimo od 5 na 4 (kod 24 V) da izoblicenje od- Na lijevoj strani iste 7-21 na- W W crtana je shema predstupnja s tranzistorom TRi (npr. Na toj je slid TBA800 u desnoj polovici. »Integrirac« (kako neki amateri nazivaju slicne sklopove) koji ima oznaku TBA800 predviden je za nesto vece pogonske napone. tj. ako bi imoedancija zvucnika bila premalena. W. kao i sirim izvodima za hladenje. Uz napajanje sa manjim naponima (npr. za prilagodenje pojacala u svrhu sto vjernije reprodukcije. dok nala. ona iznosi samo 6 mA! nema sigKod 12 V sve- Sagradimo li imat cemo strano pojacalo i za najraznolicnije pogonske napone. si. »ekvalizaciju«. a to su snage koje se obicno koriste pri radu televizora (ili ra- mah padne na 2%.5%. ali dovoljno je samo malo smanjiti izlaznu snagu. tf 33W ff rt * " V LfO Vazno je da zvucnik bude odabran prema pogonskom naponu. ako je pogonski napon 24 V. U du 50 mW i 2. 14. 8Q . BC 107) i RC-mrezama za regulaciju boje zvuka. Gore navedene izlazne snage vrijede za izoblicenja do 10%. Za po- o4'C1 zv o SL gon je potreban napon od 9 do 24 V uz razlicite impedancije zvucnika i 7-20. Cesto ga se moze naci u savremenim televizorima. Vanjskim izgledom i broj em prikljucnih izvoda. Kako treba oko njega rasporediti i spojiti ostale sastavne dijelove prikazuje si.5 W izlazne dio-aparata) u sobi. Poten- 139 . odgovara integriranom sklopu TBA 810. takoder je malena. za tzv. posebno za visoke i posebno za duboke tonove.

Stereo-pojacalo sa 2x5 W izlaz- ne snage smatra se zadovoljavaju- SI. kao sto je prikazano na si. TRt je u pretpojacalu. dan drugome. Ako se sve sto je nacrtano na shemi. ni ohrabrili na takav pothvat. Glavno je da svi dijelovi koji pripadaju odredenom sklopu budu sto blize jeniti. Izmedu ovoga i TBA800 je RC-sklop za regulaciju i ujednadivanje reprodukcije. za potrebe stereofonske reprodukcije. ciometrom Ps moze se regulirati glasnoca. ako doda snazniji komplementarni par silicijskih tranzistora. nece biti vecih poteskoca. 7-22. a drugi kao poja6alo za desni »kanal«. 7-21. vjerovatno. Opis rada u tekstu 140 . bez dugackih vodova. Onda se mora dodati jos i potenciometar Pi (samo jedan za oba kanala). nacini u dva primjerka. cim za reprodukciju u obicnim stambenim prostorijama. Za one koji vec imaju iskustva. uz dodatak komplementarnog para snaznih tranzistora. moze jedan od njih raditi kao po jacalo za lijevi. O mogucnostima upotrebe dvaju takvih pojacala za stereofonsku reprodukciju vidi tekst SI. f — C-J-25V Gradnju takvog uredaja ne preporucujemo pocetnicima. Ako netko zeli ili treba vecu snagu. Po volji se mogu Hi izdici Hi potisnuti i »basovi« kao i »visoki«. koja su stekli na jed- — nostavnijim projektima.ff®' i Integrirani sklop TBA800 predviden je za napajanje visim naponima. Shema 15-vatnog pojacala sa TBA800. onda je moze postici i pomocu TBA 800. ali oni se ne bi. ukoliko budu sve dijelove pojacala rasporedili onim redom kako su nacrtani na shemi (za svaki kanal posebno!) pazeci da ulazi budu na jednoj a izlazi na drugoj stranL Stampanu plocicu ce iskusniji graditelj moci i sam nacipo svojoj zelji i ukusu. Nji~ me se postize simetrija ili »balans«. 7-22.

prema shemi na si Uz integrirani sklop TBA800 upotrebljen je komplementarni par 7-22 zistora 2N3055 i BDW tran- 52 Napon napajanja (V) .Tablica 7-2. Mjerni podaci o snaznom pojatalu.

recimo. koji su tipa NPN. te Darlingtonovim parom tranzistora u ulaznom stupnju. zistori — koji bi bio potreban. ako zvucnik (ili grupa) ima 4 Q. Oba su tipa NPN pa se zajedno ponasaju kao jedan NPN-tranzistor. dakle. 7-23. strujno pojaeanje jednog i drugog para je NF 'oo predpqjaCala) TR1 = TR2 = TR4 = TR5=BC1Q7 C3 TR6=BC177 TR3=TR8 TR7 = = BD138 I mP BD137 = TR9= TRtO 2N3055 OSIGURAC C7 =F 4700 y /63V M zv SI. To su takve kombinacije tranzistora koje se ponasaju kao komplementarni. Lijevo. 7-23 vidi se da tranzistori TR? i TRo formiraju tzv. Ako se moramo odluciti za tranzistore 2N3035. 40-vatno niskofrekventno pojacalo sa kvazikomplementarnim iz- laznitn stupnjem. da oba zajedno rade kao jedan tranzistor PNP-tipa. Vjerojatno s razlogom! Iskustvo je pokazalo da oni ipak sasvim dobro rade uz napone napajanja oko 40 V. Izlazna snaga onda moze biti do nekih 40 W. blem moze rijesitL Darlingtonov par. dolje na slid je i shema pripadajuceg ispravljaca za pogon pojacala 142 . Gradit cemo. ali oni trankoje amater moze nabaviti nisu bili isporuceni industriji niti su otisli u izvoz. I tranzistori TRs TRio formiraju par. Taj se pro- — Treba samo naciniti »kvazikomplementaran« par. Na si. Znatno preko toga necemo ici. ali sasvim i drugacijih svojstava* Tu je TRs onda nemamo komplementarni par PNP-tipa i on tranzistorom TRiq upravlja na takav nacin. napon napajanja ce biti.nju napona! Lijepo je to sve napisano u prospektima. 42 V. niskofrekventno pojacalo s tranzistorima 2N3055. Razumije se.

7-24). pocinju i tran zistori TR9 i TR10 davati svoj doprinos izlaznoj snazi. rebrastom hlndilu. To je zato.. 7-22. Kod maksimalne snage skoro sve daju oni (si. Ispred takvog pojacala redovito se stavlja odgovarajuce pretpojacalo sa potrebnim regulatorima za glasnocu i za »ekvalizaciju« tj. Prema potrebl mogu se otpornici Ra ili R zamijeniti vecim ili manjim vrijednostima. Otpornici R17 i Rw odabrani su tako da kroz tranzistore TR9 i TR10. dok pojacalo miruje. Kod sasvim malih glasnoca svu izlaznu snagu daju tranzistori TR 7 i TRs kao jednostavan komplementaran par. Listic je mada To stanje donekle odgovara onome kod dodattranzistori »otvorili«. predstupnju. Stabilizacija na- potrebna. za ujednacavanje pojacanja svih frekvencija sa ciljem da se postigne §to vjernija reprodukcija zvukova. Izmedu emitera tranzistora TRt i baze tranzistora TRs je RC-mreza u kojoj su i dva potenciometra. Da bismo mogli i pretnoiacalo prikljuciti na isti izvor napajanja. Na ulazu je U Za napajanje elektricnom energijom je dovoljan jednostavan ispravljac. obje strane premazan tankim slosilikonske masti za bolje odvodenje toptine. crno eloksiranom. nih izlaznih tranzistora na si. To znaci da se signal uzima sa emitera. Tu je prikljucen i ulaz male osjetljivosti. TRt je u spoju emiterskog slijedila (emiter follower). ucvrsceni na aluminijskom. dva ko~ skoro kratko spajaju bazu i emiter izlaznih tranzistora. PojacanJe je jednako jedinici. pri radu pojacala. P°trebno je sve stupnjeve u Dretpojacalu dimenzionirati tako da rade uz odgovarajuce vise napone.-. Njegova je shema na istoj slici lijevo. da na Rn i R i9 mogu nastati veci naponi.mnogo trebi vece nego bi bilo pri upopojedinacnih tranzistora* Tranzistor TRs je u pobudnom i stupnju. pona t nije . Kod ispravno montiranih i dovoljno hladenih trans jem zistora ne smije. Tek onda. 2 mikrofon ili gramofonska zvucnica (MI/GR).. a u polozaju br. Izmedu tranzistora i hladila je umetnut tanak listic tiny ca (liskuna) za izolaciju. Izlazni tranzistori. 7-25 vidimo da se tranzistori napajaju pogonskim naponom od 18 koji je stabiliziran Zenerotropolni preklopnik. 1 prikljucuje se magnetofon (MGF). 3 je pret pojacalo spojeno na UKV-prijemnik. bid velike razlike u temperaturi tranzistora i hladila! Na si. ukoliko bude potreban. ali je zato ulazna impedancija visoka. . dolie. alt kondenzator Ci mora imati oznacenu vrijednost kapaciteta. TRi i TR 2 ulaz ima visoku impedanciju. TR5 dok se tranzistori TRe »brinu« o pravilnim TR 4 rad- nim uvjetirna izlaznog stupnja. Otpornik Rz zajedno sa otpor nicima R« i R b reducira ulazne napone na pravu mjeru. polozaju br. fr 145 . V vom diodom. ne mogu proizvesti dovoljan pad napona na tim otpornicima da bi se izlazni 2N3055. Naponskim razdjelnikom Ru/ JRu odmjerena je negativna povratna veza koja dolazi od zvucnika.' • SL 7-24. Zato ni emiter ska struja tranzistora TR7f bas kao ni emiterska struja TRs. u polozaju br. kao rezerva. kada amplituda niskih frekvencija postane tako velika. ne moze teci struja.. jer ti otpornici NF su u tzv.

7-25. Ija. gramofona. 144 . Onda se potenciometar Pi moze iskoristiti za simetriranje glasnoce u lijevom i u desnom »kanalu«. ukoliko se grade dva kompletna uredaja za stereofonsku reprodukciju govora i muzike. za prvi momenat. Potenciometrom Pi mogu se duboki zvukovi ili potisnuti ili izdici. Na kraju neka nam bude dopustena primjedba: Poceti je uvijek bolje s manjim projektima i postepeno graditi vece. biti logaritmicki. tj. sa izlaznim dijelom prema si. vjerujemo. koje ima RC-mrezu za regulaciju dubokih i visokih zvukova. pogotovo udvostereo-reprodukciju. a poiacanie je maksimalno. la prilagodena postojecim impedan cijama.ME uSJETLJiVOStl NA PTtZTFOJA^AiXl "ZA DRUG! KAMAL Pretpojacalo za prikljucak magnetofona. dok svi ostali dijelovi moraju biti udvostruceni. isto se Pomocu potenciometra P2 postize u podruciu visokih Za gradnju stereo-pojacala treba. Pa je samo jedan za aba pojacala. razumije se. Uzaludno notrosen novae. bit ce donji kraj otpornika Ris uzemljen. naciniti dva kompletna uredaja prema shemama na sL 7-23 i 7-25. ako je klizafi potenciometra P4 sasvim »dolje«. Na nju je dovedena i negativna povratna veza. Obrnuto. za struceno gradit ce samo oni koji vec imaju veliko iskustvo. jer se lira glasnoca. sa »gornjeg« kraja potenciometra P3. upropaSten materijal i nezavrSeni uredaji su onda rezultat. mikrofona ili UKV prijemnika. »equalizer« = ujednacivac). negativni kraj tog kondenzatora je odvojen od »3asije« (od »uzemlje- Za koji nadmaSuju znanje eraditelole zavr§e. Ovaj potenciometar mora njime regu jnjati Tranzistoru TRs moze se mijepojacanje potenciometrom P*. 7-23) S7. ne treba daljnjih uputa. za »drugi kanal« moze se na* ciniti i drugi ispravljac! Ovakvo pojacalo. Vrijednosti kondenzatora i otpornika su odabrane tako da je RC-mrc nja«. ti«. steceno pri drugim gradnjama pojacala manje snage.REZ. Ova RC-mreza predstavlja jed nostavniji oblik naprave koju nazivaju »ikvelajzer« (prema eng. sto je jos bolje. regulaciju glasnoce i simetrije (»balansa«. od minus-pola napona na* pajanja!) Kondenzatorovo djelova nje je smanjeno i pojacanie je manje. Emiter tranzistora TRs je skoro sasvim blokiran elektrolitickim kondenzatorom od 100 ^F. te graditelje. Ako. I isuravljac treba biti jaci ili. Preveliki »apeti* zvukova.ULA2 tf. zamislimo da je klizac toga potenciometra »gore« (na shemi!).

kada stignu do prijemne antene. kojemu nije potrebna nikakva pogonska energija osim one koju dobiju izravno iz antene. osim radija. U prenosnim i prevoznim radio-stanicama elektronskih cijevi vise U RADIO-TEHNICI Elektri£ne struje i naponi visokih frekvencija u radio-tehnici sluze za najraznolicnije svrhe. kristalnim detektorom. malen i jeftin uredaj. radio-odaSiljacima (predajnicima) proizvode se visokofrekventne struje i odvode u antenu. U dusobnoj udaljenosti. godine. ka dvadesetih godina ovog stoljeda. ali jos uvijek dosta hirovitim. U pocetku su to omoffucili generator! u kojima su elektricne iskre pobudivale titraje u antenskom sistemu i u titrajnim krugovima. U predajnicima. samo po- — — — — Radio priru6nik 145 . u svojim najraznolicnijim oblicima. U njenom krilu rodila se i elektronika. kristalni se detektor dugo zadrzao. pomocu prijemnika. Od antene odlaze u prostor visokofrekventni elektromagnetski valovi koji. Za predajnike manie snage. Takav jednostavan priiemnik. kao i u tzv. osobito medu amaterima. iniegriranim sklopovima (integralnim koiima) danas su prodrli i u radio-prijemnu tehniku. Ulogu titrajnih krugova i njihove resonancije za prenos elektricnih signala kroz prostor prvi je opazio Nikola Tesla. Iako je otkride elektronske cijevi. uz primienu posebnim tranzistora i rjede diodama. kao i u prijemnicima. pa do nekoliko stotina vata snage. tj. primjena elektronskih cijevi za druge potrebe. i radio-tehnika se sluzi pretezno tran zistorima. On je ovu pojavu iskoristio jos prije 1893. od primIjenih radio-valova. kao i u elektrokod savreniku. cesto i u velikoj me- nema! U radio-prijemnicima je n^kada^nji »koherer« bio ubrzo zamijenjen boljim. kod svojih pokusa u Coloradu (Koloradu). Bez njih ne bi bilo ni radio-tehnike. gdje se danas elektronskih cijemenih uredaja vi vi§e ne moze naci. kao i generatori sa elektricnim lukom. omogucuju da. osobito za pocetnike u radio-tehnici. i danas je zahvalan. neobicno je vazno proizvesti oscilacije visoke frekvencije potrebne stabilnosti. omogucilo gradnju neu poredivo osjetljivijih i selektivnijih prijemnika. Sve ih je istisnuo oscilator u kojemu se visokofrekventne oscilacije pobuduju pomocu elektronskih cijevi. I danas je elektronska cijev jo§ nezamenljiva kod najjacih radio-oda§iljaca koiima se snaga mjeri kilovatima lo i megavati- Primjenom elektronskih cijevi radio-tehnika je brzo napredovala. Radio-veze sa generatorima na iskre odrzavale su se cak do pocet- uz ostalo.8 VISOKOFREKVENTNI OSCILATORI OSCILATORI ma. »uhvatimo« emitirane signale i da uspostavimo vezu izmedu dvije tocke na Zemlji. Duze su se odrzali rotacijski generatori. Proizvodnj a visokof rekventnih struja do vol j no velike snage postizala se tokom vremena na vise nacina. dok je primiena elektronskih cijevi sasvim rijetka. Tranzistori. To se danas postize oscilatorima.

3-22 b (str. jos 1912. djelitelji. str. ako su nam potrebni 8-L Tranzistorski visokofrekSI. Ta- 8-2. sa sto biti manje viSih harmoniekih »dodataka«. To su os- »Meissnerovi« oscilatori dobro rade na razmjerno nizim frekvencijama. u zam180°. Oscilatori »na tri to6ke« Harttey-jevog tipa. kod kojih se Cvrscom povrat- nom spregom moze na fazna razlika od postici potrebKod visih frekvencija je to sve teze postici. To mora visokofrekventna silicijeva dioje visokofrekventna prigu§nica. u takvim slucajevima. vidi (str. si. In- duktivna povratna veza pomocu posebne »reakcijske« zavojnice odrzala se do danas samo u nekim malenim.c negdje u predajnicima. da malog unutragnjeg kapaciteta. prema 8-1. sluze razliciti umnozivadi. fa %i -J—CU IK r^t b * I t—OVF Ovdje demo se upoznati vaznijima od njih. a shema na si. 3-22a. Buduci da je krug Li/C spojen na emiter tranzistora. ventni oscilator prema Meissner-ovom principu. s naj- OSCILATORI PROMJENLJIVE FREKVENCIJE Oscilatorl sa induktivnom povratnom vezom Induktivnu povratnu vezu za po budivanje visokofrekventnih oscilacija je. 8-2b je za FET. cilatori titrajni si. LiC je titrajni krug. L2 je zavojnica za povratnu Sto cisci titraji. Prikazan je na si. 4-34 Tipicno je za Hartley-ev oscilator to da je zavojnica sa ostalim dijelovima sklopa prikljuCena 83). gdje je impedancija niska. na tri tocke. Meissner (Majsner) u svom oscilatoru sa elektronskom cijevi. kao i uredaji za sintezu frekvencije. SL 8-2a vrijedi za savremeni silicijev tranzistor tipa NPN. str. prenosnim radio-aparatima. koje se mogu neposredno proizvesti. £esto nemaju onu frekvenciju koja je potrebna* Promjeni frekvencije. 4-33. na na£in koji je pronaSao Hartley (Hartlej). 8-2. gdje sluzi u ulaznom stupnju za pobudivanje tzv. Oscilacije. godine. veza je ostvarena na odvojak zavojnice Lu Zavojnica L2 omogu<5uje povratnu vezu. Preostaje samo jedna zavojnica. b) sa (»obi£nim«) unipolarnim tranzistorom (FET) St. 63) i si. Princip tog oscilatora ve<5 smo vidjeli. a) s bipolarnim tranzistorom. Dioda D dodaje se onda. 83. 63. vezu 146 VFP . jenu za bolji. kav se tranzistorski oscilator mo2e nadiniti prema si. primijenio A. Pravilnu i dovoljno snaznu povratnu vezu induktivnim putem postize se ujedinjenjem obih zavojnica: zavojnice titrajnog kruga i zavojnice za povratnu vezu. Savremene oblike ovakvih oscilatora vidimo na si. »lokalnih« oscilacija (u stupnju za mijesanje). Zato se vec za kratkovalno podrudje takav oscilator napuSta.

si. Titrajni krug L1/C1/C2 je s tranzistorom **ov SL 8-4. Njegova je svrha da VF oscilacije odyecle iz oscilatora tako. Njime se mogu doseci vrlo visoke frekvencije.5 MHz. Variable Frequency Oscillator) za opseg od 5 do 5. preko &. bez VF napona buduci da je »blokirana« kondenzatorom veceg kapaciteta (47 ko Cs. 3-22c (str. Takav cesto nalazimo u modernim kratkovalnim prijemnicima. kao na si. On je kapacitivno »uzemljen« (blokiran) kondenzatorom Ci (si. Na ove oscilatore nalikuje kratkovalni VFO (prema engl. 10* U vezi sa tranzistorom TRi. 8-3. si. U kratkovalnom opsegu frekvencija i Ct i Cs su kondenzatori. Njegovu ulogu preuzima unutrasnji emiterski kapacitet irootrebljenog tranzistora. Kapacitivni razdjelnik visokofrekventnog napona ostvaren je serijskim spojem kapaciteta C2 i Cs. 8-3. radio-amater W8PK/W2EB. postignuta je kapacitivnim razdjelnikom Ct/Cs. osi- gurava potrebnu povratnu vezu. tj. 83). Tranzistorski oscilator s kapacitivnim razdjetnikom (C2/C8) za postizavanje povratne veze. pa i u blizem UKV-u. pa je stabilnost odabrane frekvencije veca.Takav »hartlej« pouzdano radi sve do najkracih valnih podru£ja. Kapacitivni razdjelnik. ali u podrucju UKV-frek vencija moze kondenzator Cs biti ispuSten. Kapaciteti C2 i Cz redovito su tako veliki da male promjene vlastitih kapaciteta tranzistora TRi ne mogu imati znatniji uticaj na frekvenciju. 8-5. Povratna veza. cak u UKV opsegu predasnjem primjeru je baza tranzistora TRi (si. gdje je ucrtan R. Seiler (Sajler). 8-6). Na mjestu. Sam titrajni Kod krug LCi je. 63) i si. da opterecenje bude sto mamje. 4-35 (str. TRs i TRs pripadaju stupnju za odvajanje. 8-5) bila »hladna«. Cs/Cs. konstruirao je E. Tako je smanjeno opterecenje titrajnog kruga i osigurana velika stabilnost frekvencije. si. osobito prema si. vidi tekst. O. moze se staviti neki otpornik koji treba odabrati slaboj 147 . TRi spregnut prerazmjerno malenog kapaciNa taj nacin titrajni krug nije nF) prema »masi«. 84. u Oscilator. Iz takvog oscilatora mogu se visokofrekventne struje odvoditi kod A ili kod B. shematski prikazan na 8-6. Baza i emiter tranzistora TRi nalaze se na visokofrekventnom potencijalu. jako opterecen »aktivnim elementom« (TRj). »sajlera« je kolektor »hladna elektroda«. opet sa ciIjem postizavanja vece stabilnosti frekvencije. Kapacitivna povratna veza u oscilatorima Colpitts (Kolpic) je nacinio od- vojak na titrajnom krugu tako da je potreban kapacitet ostvario serijskim spojem dvaju kondenzatora. I koji radi ovo je shema oscilatora kao »kolpic«. teta. po prin* cipu Colpitts-a SL moze »kolDic-oscilator« Tranzistorski se koristiti sve do u ultra- kratkovalno (UKV) podrufije.

barem za najbolje komunikacijske prijem- SI 8-7. ukoliko im osjetljimora biti osobito velika. Stabilnost frekvencije je vrlo dobra pa je taj oscilator medu amaterima poznat kao »sinteticka stijena« (»Synthetic Rock Oscillator«). dok silicijeva dioda D osigurava vecu cistocu proizvedenih titraja. ali da oscilacije budu Sto cisce. prikljucenim kod VF (iza Ce). Otpornik u struj- nom krugu prema gejt-elektrodi (100 Q) sprecava pobudivanje nezeIjenih. bez vecih izoblicenja. »divljih« frekvencija. negdje pri ulaznim stupnjevima prijemnika. Danas se trazi da i oscilator bude maloSwnan. C» i Cs). TiTRs trajni krug je prikljucen preko kondenzatora malog kapaciteta C3. Oscilator »sajler« sa FET-om za frekvencije oko 7 MHz TRi je u oscilatoru. Tada sam oscilator. Vidi tekst tranzistore tipa MOS-FET. Razlika je u tome da tu ne sluzi za nike.-0+12V jemu Tranzistor TRi je »aktivni element« Colpitts-ovog oscilatora u k&> je povratna veza ostvarena kapacitivnim razdjelnikom C4/C5. Oni sadr- ze manje visih harmonicnih frekvencija nego onda kada te diode nema. Oscilatori s MOS-FET-ima nalaze vaznu primjenu u oscilatori- upotrebiti ma vost i prijemnika. ne smije imositi Sumove. dakako. Oscilacije se odvode sa surs-elektrode. preko Ci. I ovdje kondenzatora u seriji (Ci. a time i pobudivanje oscilacija. Seiler-ov oscilator velike stabilnosti. Na si. — i TRs pripadaju slupnju za odjeljivanje tako da povratna veza. Tranzistor TR2 se nalazi u stupnju za odjeljivanje. slicno kao kod »sajlera«. Podaci vrijede za frekvencije izmedu 5 i 8 MHz. 8-7. kao na si. Njegova je zadaca da sprijeci opteredenje oscilatora potrosacem. Navedeni kapaciteti vrijede za frekvencije oko 20 do 30 MHz. Kao aktivni ele- menat sluzi FET. bude joS do voljno. SI 8-5. su tri & 148 . Za nize frekvencije moze Seiler-ov oscilator raditi sa znatno vecim vrijednostima kapaciteta. najbolje preko stupnja za odvajanje. Razumije se da SI je u i oscilatoii- ma moguce 8-6. 8-8 je takav primjer za frekvencije oko 25 do 35 MHz.

npr. opsegu. + d (Ci i + Cs). Odnos maksimalne i minimalne frekvencije moze. Kao »klap« je J. vidi tekst Tranzistor u stupnju za odjetjivanje. u jednom opsegu. Clapp-ov oscilator. — Frekvencija na kojoj oscilator radi nije odredena serijskom resonancijom zavojnice L sa kapacitetom Cs + + Cs.. I to je oscilator s mjerno uskom. kako bi mozda netko mogao u prvi momenat pomisliti! Ne! Ukupna vrijednost kapaciteta. poznatog u svijetu pod imenom »vakar«. Zato u samom ti- SL 8-10. ved za vezu sa MOS-FET-om! Medu amaterima je cijenjen. : kapacitivnim Cs). amaterskom Vackafov oscilator daje konstantnu amplitudu i u znatno Sirim opsezima frekvencije. Za razliku od Clapp-ovog oscilatora koji moze sluziti samo onda. Originalni Vack£?-ov (ili »Teslin«) oscilator je bio najprije sagraden sa elektronskom cijevi. vidi spojen je u seriju sa zaNa taj se nacin paralelno sa tranzistorovim unutrasnjim kapacitetima nalaze veliki kapaciteti Ci i Cs. jer ga je u Evropi nacinio G. r r if 8 tekst i ( =*= j up „47n yi l vrrjednost kapaciteta trajnom krugu (koji odreduje frekvenciju!) razmjerno materia. je ovdje u gatvanskoj vezi s emiterom oscilatorskog tran- SL Vackarz). 8-10. iznositi do 2. lpak poznatiji. zasluzan je za shemu oscilatora osobito velike stabilnosti. razdjelnikom Treci kapacitet (Cs si.5 1. 8-9. Clapp (Klap). Istovremeno je ukupna vojnicom L. tablicu 8-1 Vidi 149 . ako frekvenciju treba mijenjati u raz- — zistora TRi vezu sa titrajnim krugom. ali kad ga danas nadinimo pomodu savremenog FET-a.+ 1 1 c c _+ 1 1 _ t c 2 c +c +c 3 4 . Vackdr-ov oscilator. s Ing. taj je oscilator jos bolji! Takav je »vackarz« shematski prikazan na si. Visokofrekventni oscilator s tranzistorom tipa MOS-FET -_«_. Gouriet (Gurije) a u Americi K. Jifi Vackaf iz cehoslovadke tvornice »Tesla«.— kod iste frekvencije moze induktivitet zavojnice L biti vedi nego kod drugih vrsta oscilatora. kratkovalni oscilator koji je poznat pod dva imena. To dolazi od pogrei- no procitanog imena Vackdf (citaj: 8-9. kao vrlo pouzdan i stabilan. koja lezi paralelno sa induktivitetom L } moze se izraSunati kao kapacitet kondenzatorske se- d — rije: SL 8-8. G. TRs.

Zavojnice i kondenzatori za Vackd^ov oscilator Opseg (MHz) .Tablica 8-1.

a na izlazu drugi titrajni krug. bez ikakve vidljive povratne veze. 8-12. Brojem / je oznacena ulazna elektroda (npr. Svaki je za se okloDljen. 8-13. bipolarni ili unipolarni tranzistor.>+12V if. Kvadratom je predstavljen aktivni element oscilatora: elektronska cijev. k g k I l^jjf JL SZ. u telegrafskim predajnicima. kao u ne- i . anodu cijevi. Njegov princip je sasvim opdenito. Brojka 2 oznaduje izlaznu elektrodu (npr. prekidati tipkalom (»tasterom«) Ti sam oscilator. mrezica cijevi. Ti Stabilnost frekvencije je hod »franklina« tako velika da je moguce. baza tranzisto- ra ili gejt-elektroda FET-a). najbolje da to budu savremeni silicijevi planarni tranzistori (NPN) zna£enja. nacrtan na si. Ovdje su upotrebljeni bipolarni tranzistori. kolektor ili drejn-elektrodu tranzistora). Na ulazu je jedan.

Za vojnica L i neoznaceni kondenzatori pripadaju normalnom oscilatora tipa Clapp-VFO. Oscilator ne treba proizvoditi veliku snagu. Veda se snaga lako postize naknadnim pojacanjem. Tada ga opet ukljucimo i izmjerimo novu promjenu frekvencije do koje ce doci kroz jednako no visa znat je ili i niza. On neka ima kapacitet od npr. sa izolacijom u kojoj nema mnogo gubitaka. recimo. Od ovakvih naglih promjena frekvencije oscilatora treba razliko vati spore promjene. Kapacitet kondenzatora koji treba dodati oscilatoru da se postigne korekcija (Ckor) je: J j —J 2 od tinjca (liskun. za jedan i po sata. u na§em primjeru opet »N750«. na f. To je postignuto. »baferi« (enel. Dodati treba diferencijalni kondenzator Cs (2x25 do 2x50 pF) i dva fiksna kondenzato- . Neka promjena vencije frek- Promjenljivi kondenzatori. keramicki tipa »NPO« ili »misa izolacijom od polistirolske folije. Takav se oscilator moie korigirati (kod odredene frekvenci152 Na si. Njihov termicki koeficijent kapaciteta trebao bi biti nula. mijenja njihove mehanidke dimenzije i elektri£ne karaktenstike. probni kondenzator. To cesto daje neizbjezive promjene frekvencije koje se ocituiu kao »£irpovi« i micki koeficijent od. je /) Konstantno opterecenje postize se na taj nacin da iza oscilatora slijedi jedan ili dva stupnja za odvajanje. fiksnih kondenzatori moraju biti dobro gradeni. stupnjeva smo Sto vec je Osim izuzetaka. Promjena temperature tranzistora. kao i kapaciteta. Za ovu pojavu po- naziv »puzanje« ili » drift frekvencije*. sto znaci da mu se kapacitet smanjuje za 750 dijelova na milijun kod promjene temperature za 1°C. sada iznosi /s. Ako iza dodavanja probnog kondenzatora frekvencija oscilatora poms te treba u nazivnik gornjeg izraza staviti fi+fa Razumije se da kondenzator dodatnog kapaciteta mora imati jednak termicki koeficijenat kao i probni. 8-14 je prikazan brii nacin termicke korekcije oscilatora. potrebno je izvrSiti termicku korekciju (kompenzaciju) drifta. Najbolje je upotrebiti kondenzatore sa izolacijom ca«). kondenzatora i zavojnica u oscilatorima. kao Franklinov oscilator. buffer). tjv. kod kojih frekvencija »klizi« postaje polaga- Sada stavimo paralelno kondenzatorom ljivim s promjen- probni kondenzator N750) i popravimo frekvenciju opet oscilatora (Cpr0 b= 50 pF. dugo vrijeme. Za to je potreban tzv. To se postize opreznim okretaniem trimera u oscilatora (ako ga ima) ili otvaranjem promjenljivog kondenzatora u titrajnom krugu oscilatora. do postizavanje AM-signala ili SSB-sig nalal) jer se dobije smiesa amphtudne i frekventne modularise. »N750«. Ne- dodavanjem kondenzatora sa negativnim termidkim koeficijentam.potrebnoj mjeri lako stabilizira. Pustimo da se predajnik sasvim ohladi na sobnu temperaturu. Ova oznaka pi§e na mnogim kvalitetnim kondenzatorima. Vecina oscilatora koji nemaju termicku korekciju pokazuju kod sniienje temperature povecanja frekvencije. Frekvencija / neka se je pri torn promijenila za p. npr. Ako oznake nema treba taj podatak pronaci u prospektu fabrike kondenzatora. Bolja je stabilnost onih oscilatora koji rade s tnanjim pogonskim naponima. Ako unatoc velike paznje frekvencija ipak »putuje«. Najprije frekvencije izmjerimo promjenu od momenta ukapcanja »pijukanje«. Opaza se osobito kod urectaja koji se jace zagrijavaju. 50 pF i negativni ter- koliko takvih upoznali. ne preporuduje se u predajnicima za telegrafiju direktno prekidati rad oscilatora. Ne valia osci (za latore ni amplitudno modulirati stabilizacije temperature u oscilatoru.

Svi spojevi moraju biti §to kraci i medusobno spojeni s dovolj- no debelim zicama koje mehanicki nece vibrirati. Prijemnik pri tome radi bez antene. Okretanje dugmeta za samim oscilatorom Kvarcov se kristal naime ne smije preteretiti. Snaga elektricnih oscilacija koje se mogu dobiti je ogranicena. Inace su kapaciteti Ci i C2 medusobno jed naki (15 do 50 pF. ukljuciv^i drza£ samog kristala i elektricni sklop oscilatora. Negdje izmedu ove dvije krajnosti naci cemo (uz potrebnu strpljivost!) takav polozaj kondenzatora Cz kod kojega ce frekvencija ostati dovoljno konstantna. promjeni frekvenizvrSiti direktno. ciju. Ona ovisi pre tezno o geometrijskim svojstvima. »broia5a frekvencije« ili uz pomoc nekog drugog. jer se onda pretjerano zagrijava pa moze i pudi. Sve ostalo. Zbog toga stabilnost samog prijemnika nema utjecaja na ishod opisanog ispitivanja. znamo i razliku frekvencija medu oscilatorima. ferentnog tona. Nekada stavljaju citav oscilator na podlogu od spuzvaste gume ili na gumene nozice da se sprijedi 8-15. Od njih neka Ci ima negativni tennidki koeficijent (N 750 ili bolje N 1500). Opterecenje kristala ovisi o jakosti visokofrekventne struje kojoj je izlozen. 8-15 kristalni oscilator. mjerenje velicine »drifta« moze se pomocu tzv. Ispitivanje stabilnosti oscilatora i glasnocu tona interferencije. OSCILATORI S KVARCOVIM KRISTALIMA Nekoliko svojstava kvarcovih kristala za oscilatore Frekvencija oscilatora koji je kontroliran kvarcovim kristalom veoma je konstantna. Vidi jenljivih objasnje- nje u tekstu plo£e. Obicno je naime dovoljno da su VFO i kristalni oscilator blizu prijemnika. redovito je to VFO. a ova je veca ako je povratna veza koja sluzi za pobudi- ugadanje prijemnika utjece. Pregled pribora za ispitivanje stabilnosti oscilatora (VFO) SI. prema prilikama). prenosenje vibracija i udaraca na dijelove oscilatora. zavojnice litetnije i moraju ne smiju biti §to kvabiti montirane blizu dijelova koji se griju ili blizu velikih metalnih dijelova ili ploha koje bi mogle biti uzrokom priguSenja. povecanje bilo smanjenje kod povecanja temperature. U prijemniku se razlika frekvencije jednog i drugog oscilatora Cuje kao ton interferencije kojemu se visina mijenja ako jedan od oscilatora. a Cs neka ima termicki koeficijent »nula« (NPO). Mijenjajuci polozaj rotora diferencijalnog kondenzatora mozemo ima- TT© SI cin 8-14. samo na 153 . kako se lako mozemo uvjeriti. To je na si. Bududi da je pomocni oscilator prijemnika (BFO) iskljucen. Osim njega tu je ios ispitivani VFO i kratkovalni prijemnik kojemu je BFO iskljucen. osobito o debljini kristalne plocice. ugactanje prijemnika ne utjece na visinu tona koji se cuje. Izmjerimo li frekvenciju inter- ima znatno manji utjecaj.ra. Promjenljivi kondenzatori u oscilatoiima ne smiju imati pretanke ti bilo frekvencije temperaturne Razmjerno jednostavan nakorekcije promoscilatora. vrlo stabilnog oscilatora.

kvarcove plocice. najceSce. Oni mogu kod temperatura koje se znatno razlikuju od deklariranih imati malen pozitivan ili negativan tem- BT peraturni koeficijent. kristalnu plocicu ne dirati prstima! Ako je vec neki kristalni drza5 bio otvaran pa se kristal »tromo« ponasa. Za postizavanje ekstremno velike stabilnosti stavljaju se kvarcovi kri- Tabtica 8-2. Ona moze biti prouzrocena zaprlja- Za kristale kazemo da im nim ili zamalcenim povrSinama kvarcovog kristala. Savremeni kristali su zatvoreni u limenom kucistu koje je sa svih strana zalemljeno. dakako. To je tacno samo unutar nekih odredenih granica. Za GT rez se tvrdi da je njegov temperaturni koeficijent stvarno jednak nuli u cijelom podrucju od 0°C do 100°C. mozemo mu cesto vratiti aktivnost ako plocicu oprezno (!) ptncetom izvadimo i operemo je tetrakloridom (CCh). padovi i slicno). Ova im »tromost« cesto nije »prirodena«. blici 8-2. »Tromi« kristali teze osciliraju. Zagrijavanje kvarcovog kristala nije pozeljno ni iz razloga stabilnosti frekvencije. ostavimo da se osusi i opet je vratimo u drzac. Nazalost. — Kod nece radio-amaterskih uredaja ovo biti potrebno. Nekada je dovoljno pranje sapunicom ili deterdzentom sa naknadnim ispiranjem u destiliranoj vodi i. Stradati mogu samo od velikih opterecenia ili. mozemo izvrsiti samo onda. oni se i ne mogu zaprljati. Karakteristike kvarcovih kristala u .vanje oscilacija jaca. frekvencije upotrebit cemo samo toliku povratnu vezu kolika je najnuznija za pobudivanje oscilacija. kako se to vidi na ta- Ovdje vidimo da je za rez AT i napisana nula. Zagrijavanje ovisi i stali u termostate pomocu na konstantnoj pa se uz jednako visokofrekventno opterecenje mali kristal za- — o velicini kristalne plocice drze kojih se temperaturi. Razliciti »rezovi« imaju razlicite temperaturne koeficijente. ako je kvarcov kristal u drza£u koji se lako moze otvoriti. Promjena temperature ce razlicito utjecati na promjenu frekvencije Sto zavisi o na£inu na koji je plocica bila izrezana iz koji lakse osciliraju je »aktivnost« veca. No. Zato je razborito ne otvarati drzac. u koncentri- Da osiguramo maksimalno gucu stabilnost mo ranom alkoholu. zbog grubog postupka s njima (mehanicki udarci. grijava jace od velikog. Ovu »operaciju«. iza toga. kvarcovi kristali koji su tako rezani mogu sluziti samo kod razmjerno niskih frekvencija.

Oscilatori vratna veza je kvarcom. uz prisutnost »zavojnice za povlacenje« L. 8-16b..5 do l.. Pierce-ov tip oscilatora s kvarcovim kristalom: a) s obicnim. C1/C2. TR ' sam jVJX 1 — 1| 0VF n C3 5*± 50 220. Ovdje je povlacenje frekvencije omogudeno promjenljivim kondenzatorom Cz. b) sa unipolarnim tranzistorom (FET). na 2-metarskom opsegu promjena moze iznositi preko 100 ili povratnu vezu. kod oscilatora SL 8-16.12V °X 1». U njemu se pobuduje osnovna frekvencija kristala. Iza potrebnog umnozavanja frekvencije. pobuduju se osnovni titraji kvarca.da ne resonira na frekvenciju za koju je bruSena kvarcova plocica. Ponekad. Moze dosedi najmanje 0. pomocu kapacitivnog razdjelnika VF napona. Promjena je redovito prema nizim frekvencijama.. CpJ i Cp2 su kondenzatori za gdje se frekvencija moze »povla£iti«. 1 1 J " -C=3 i I — Ji" 0+9. buduci da ona nastaje i zbog unutraSnjih kapaciteta u tranzistorima cak blizu 250 kHz! 155 .390 22 -v s SL 847. Citav oscilator sjeca na ranije opisane tipa Colpitts ili Claup. Po- Vece mogucnosti promjene frekvencije kvarcovog oscilatora postoje nacinjena prema 100 Hi Clapp-u. Kondenzatorom C$ moze se utjecati na frekvenciju i malo je popraviti. ako ih treba. Cesce primjenjivani tranzistorski spoj kvarcovog oscilatora vidimo na sL 8-17a. dok kristal zamjenjuje titrajni krug. ovisno o upotrebljenom kvarcu... VXO. je tranzistorska varijanta oscilatora koji je pronaSao Pierce (Pirs). To Pierce-ov oscilator sa na si.596o. ako je potrebno da je dovedemo na odredenu vrijednost. To je prilicno mnogo. Vidi \\ OVF tekst kod tzv. Kondenzatorima Ci i Cs osigurana je povratna veza. tj. dopusta promjenu frekvencije za 0.5 do \%a. u zajednici sa zavojnicom »za povlacenje« L.. Uz kristale sa osnovnom frekvencijom oko 8 do 10 MHz induktivitet zavojnice mora biti izmedu 10 i 20 |xH. Trimer Cz mi crteiu a) omogucuje dovodenje oscilatora na odredenu frekvenciju. irjede do preko l.. Cp. ovisno o kristalu.5%o. FET-om je Ako su kondenzatori b) 100 1 pravilno odabrani (opet pokusom!).. . Na crteiu Colpitts-u b) promjenljivi kondenzator (sa istom oznakom C3). bipolarnim tranzistorom (NPN). . »tromiji« kristali nece oscilirati dok se ne doda kapacitet Cp Njegovu vrijednost treba odrediti eksperimentakio.

Osim na svojoj osnovnoj frekvenciji moze kvarcova plocica oscilirati i na tzv. »Overton« je samo priblizno jednak toj vrijednosti. (engl. do frekvencija oko 20 MHz. Oscilacije se najprije dobiju na trostrukoj. Medutim. U ovim oscilatorima se postize deveterostruka frekvencija. Ove su uvijek ta£an umnozak Overtonske frekvencije osnovne. b) i c) sa unipolarnim tranzistorom. serijski titrajni krug (sa Ls) i izlazni titrajni krug (sa Ld).Li <H (3f . Tri »overtonska« oscilatora s kvarcovim kristalima: a) s bipolarnim. kad kvarc titra na svojoj osnovnoj frekvenciji (pryoj harmonickoj). b) tranzistor je u overtonskom oscilatoru. 5 puta ili 7 puta viSoj frek venciji. Tako je i kod kvarcovih kristalnih plocica. najvjerojatnije se radi o vrijednosti overtonske frek- bC*l L2 In W w roiLJl If) II — In f r I C1 €c us w 10 T ]| OVRl r^L.5f :) J/ t OW2 SL 8-18. Kvarcovi kristali se redovito bruse tako da. over = iznad) su viSe od osnovne. redovito su u vecoj ili man jo j mjeri prisutne i vi£e harmonicke (druga. Opis u tekstu SL Q . dok za daljnje utrostrucivanje sluzi dioda D. »overtonskim« frekvencijama: priblizno na 3 puta. Titrajni krug mora biti ugoden na frekvenciju odabranog kvarcovog overtona 156 8-19. postoje i mogucnosti titranja viSim frekvencijama.»Overtonski« oscilatori Syaki predmet koji moze mehanicki oscilirati ima svoju osnovnu frekvenciju. osciliraju na svojoj osnovnoj frekvenciji. Ako je na kvarcovom kuci&tu utisnuta frekvencija koja je visa od 20 MHz. overtonskoj frekvenciji kvarca i zatim se jos utrostruce: a) kao overtonski oscilator i utrostrucivac frekvencije sluzi samo jedan tranzistor. Overtonske frekvencije treba razlikovati od visih harmonickih frekvencija. ali one se ne mogu izracunati jednostavnim mnozenjem osnovne frekvencije neparnim brojevima. treca i tako redom). I onda.

serijska overtonska resonantna frekvencija kvarca Q upravo 96 MHz (obicno je to onda rjeti overton!). 8-18a vrijedi za bipolarni (»obi£ni«) tranzistor a 848b za unipolarni (»FET«). prema si. Po mnogome nas moze liranje na frekvenciji. ona je priblizno pet puta viSa od osnovne frekvencije kvarca). 8-19a izbruSen tako da iznosi 38. 8-19b.667 ili mu je kristal treci overton Q 43. Ranije je kapacitet Ci bio potreban da se »blokira« baza tranzistora. Izlazni bandfilter resonira dakle na 116 ili na 130 MHz. takoder vrijedi za FET. 8-18. Ona postoji za osnovne. si 8-18c. i 50 Kod MHz U joj oscilatorima. ne mozemo upotrebiti takve spojeve! Tada oscilator mora sadrzavati titrajni krug koji reso- nira na zeljenu frekvenciju. Na njoj nema VF potencijala i tek onda povratna veza (preko Cs/Cs) moze ispravno djelovati da bi oscilator »proradio«. mozda jos visa. kako znamo od ranije. Umjesto titrajnog kruga LiCi stavljen je kvarc. prema dok se — skom strujnom krugu cijom — u kolektorresonan- izdvaja treca harmonicka frekvencija ove overtonske. 8-20. onigaciji nacin. oscilator moze titrati samo na toj frekvenciji! Jednostavan je i desto upotrebljavan overtonski oscilator. kao i za overtonske titraje. Izlazi na to. Ovdje se to postize ^odom D. Glavna je razlika se ovdje umjesto kondenzatora Ci nalazi kvarcov kristal Q. ali ne mora / oznacena je oskristala.frekvencija izmedu 30 to je obicno treci overtoil. vec njegov overton. Slovom novna frekvencija le. kvarc oscilira uvijek na svoosnovnoj frekvenciji. frekvencija / + 2/ = 3f. na kojemu nije napisana osnovna frekvencija.667 MHz (f) pobudimo. Na si. Oscilacije se J)obuduju zahvaljujuci postojanju unutrasnjih »povratnih« kapaciteta 8-3. Najprije se resonancijom {L* i trimer od 10 pF) pojaca VF -0-H2V Overtonski oscilator frekvencije oko 100 MHz za 157 . radna frekvencija jednaka je petom overtonu (tj. Na toj ce frekvenciji vi- Neka bude Overtonski oscilator moze se kombinirati sa umnazanjem frekvencije. UKV- sokofrekventna impedancija kvarca biti vrlo mala. Ovaj spoj je donekle slican oscilatoru na si. Obje frekvencije se u diodi mijeSaju i proizvod toga. prema si. kao da je baza »uzemljena«. npr. Kvarcov kristal. sve tamo do preko 100 MHz. 38.333 MHz. vencije. Ali. Ona mobiti napisana na njemu. ukoliko je to overtonska frekvencija. Kod frekvencija iznad toga. ugoden na 96 MHz. On resonira ba£ na 3f Bez pomocnog serijskog titrajnog kruga (sa Ls) bila bi amplituda frekvencije 3/ znatno manja! Ova t na Zanimljiv je overtonski oscilator si. Oscilator titra na neparnoj overtonskoj frekvenciji koja je priblizno 3f ill 5/ ili. mozemo i uninazanje frekvencije postici na St. Zelimo li pobuditi kvarc na osci- struja dvostruke frekvencije (2f). si. tj. prema si. Treci primjer overtonskog oscilatora. si. da se baza »drzi« na visokofrekventnom potencijalu »nula«. moze resonirati na dva na cina: serijski i paraielno. 8-20. ispisanoj na kucistu. 8-17. Ovdje je odlucujuca serijska resonantna frekvencija kvarca. vodi se u titrajni krug. sjetiti na si. 8-16 i si. Ako takav kvarc. to stanje vrijedi samo za serijsku resonanciju kristala! Ako je titrajni krug LC -amaterima su to poznate frekven cije! Emiterska struja protice titrajnim krugom koji resonira na tu frekvenciju. tece kroz diodu zajedno sa VF -strujom frekvencije /. 8-13. Shema. u tome da u FET-u.

Na iz- rt u strujnom krugu drejn-elektrode.si. a treci na petu overtonlazu. povratnu vezu omogucuje serijska resonancija kristala Q. zajedno s kapacitetom samog kvarca. C 158 kapacitet drzaca Cq moraju resonirati na 2. Izlazni titrajni krug L1C1 mora resonirati na . Butler (Batler) je konstruirao oscilator vrlo interesantnih svojstava. Povratna veza (Ca /Cb ) zato mora biti jaca. Zavojnica Li i »dzons-dolar« s jednim kvarcovim kristalom dati. dok titrajni krug CsLs moze posluziti za daljnje kristalovog . Jones-Dollar-ov oscilator overtonski nikom (C1/C2). C2L2 ugodi se onda na frekvenciju 3/. dodana je zavojnica Lz. U Engleskoj ga nazivaju »Dollar«. spojen je izmedu surs-elektroda jedno<* i drugog tranzistora. Vidi tekst sku frekvenciju kristala modi cemo postici tri samo jednog I frekvencije kvarca. 8-23. dok su druge dvije overtonske (pru blizno 3f i 5f). 8-21. drugi na trecu overtonsku. Povratna veza je osigurana kapacitivnim djeliteljem Ca /Cb Povecanjem kapaciteta povratna se veza smanjuje i obratno. Oscilacije bi se pobudile i onda. moze se preklopnikom odabrati jedan od ukupno tri titrajna kruga. Upotrebljena su dva SL 8-22. kada bismo umjesto kvarca stavili neki kondenzator. Jedna je osnovna. Za one koji vole eksperimentirati donosimo shemu na si. Njezin je zadatak da. po izboru. Ako je prvi ugoden na osnovnu frekvenciju /. sL 8-23. Baza je »visokofrekventno uzemljena«. Kvarc Q. ali odli&io radi i s FET-om. Prema ovoj shemi moze FET-a umjesto cijevi. No. resonira u blizini onog overtona koji nam treba. a u Americi »Jones«. 8-24. taj je oscilator pomalo zaboravljen. Za izbor frekvencije sluzi tropolni preklopnik A. B. i sam drzad kvarca ima svoj kapacitet. & TR Tlta^BCTMHi) 33 G 1 SL I odabrani overton. ukoliko zelimo koristiti treci overton. Overtonski oscilator kod kojega je kvarcov kristal stavljen serijski u vod povratne veze. koji se pobuduje na overtonu kvarca. Da se ne bi preko toga kapaciteta pobudile nezeljene oscilacije. Umjesto VF-priguSnice (VFP) upotrebljen je samo otpornik od 1 kQ. tri razlicite frekvencije. Najprije je bio graden sa elektronskim cijevima.9 f. Intenzitet povratne veze odreden je i ovdje kapacitivnim razdjel- SL 8-21. Kondenzator *drli« svojim povelikim kapacitetom bazu tranzistora & na VF potencijalu »nula«. Otkad su tranzistori zamijenili elektronske cijevi. upotrebom u oscilatoru. Svestraniju primjenu istog principa vidimo na sL 8-22. osnovne frekvencije /.

Problem je u tome da oscilatori cesto nemaiu dovoljnu stabilnost. 159 . Iza toga Sinteza je potrebna onda. 8-25. osobito kod visih frekvencija. ako ih ima. Najbolje je titrajni krug ugoditi malo prema onoj strani na kojoj se amplituda sporije mijenjala. jer bi do njih mogli doci i pomocu obicnih oscilatora. Pravilno ugadanje kristalnih oscilatora frekvenciji bude UREDAJI ZA SINTEZU Svaki kvarcov oscilator mora biti pravilno ugoden jer. nije ugoden kako treba. St. 8-25). tj. Vidi tekst udvostrucenje vencije. Sintetske frekvencije bi prema tome bile one kojih u posto- jecem oscilatoru nema. 8-24) ugadaju se tako da izlazni na- pon na odabranoj maksimalan. iduci prema visim frekvencijama. ako trebamo veci izbor frekvencija ili jednostavnije i spretnije rukovanje radio-ureda j ima. Polazeci od nizih frekvencija. Na citi izlaz oscilatora treba priklju- mjerni instrument za mjerenje visokofrekventnih napona. nego na optimum. neki VF-voltmetar ili jednostavnija mjer- na sonda. Na se sluzimo takvim umnozafrekvencije. ne moze se ocekivati ni pravilan rad. si. smanjujuci kapacitet ili in- u titrajnom krugu. opazit cemo da se pojavljuju VF•oscilacije. a koji ne utjecu izravno na rad kristalnog oscilatora (npr. da postepeno raste do netog maksimuma (si. Oscilator je onda optimalno ugoden! vanjem Ostale titrajne krugove. Ne treba ugadati na maksimum. ima jos bolja svojstva. ako zelimo postici vecu stabilnost. To je najbolja radna tocka. npr. 8-24. bolje je izostaviti diodu D> O njenoj ulozi je vec bilo govora. koje su na neki nadin sastavljene. Najprije im je amplituda duktivitet tako malena. Cilj takve sinteze nije sam'o postizavanje odredenih frekvencija. 9f. Opis u tekstu St. Promjena izlaznog VF napona kod ugadanja kristalnih oscilatora. CsLs. na vrijednost malo ispod maksimuma.J_ 100 + MAKSIMUM ~ ^n_^ |^H^ D feio -« KAPACITET ili INDUKTIVITET ' FREKVENCUA *- Butler (Batter) je konstruktor nekad cijenjenog overtonskog oscilatora s dvije etektronske cijevi. sagraden sa modernim FET-ima. ako onaj titrajni krug o kojemu ovisi da li ce kvarc oscilirati ili ne. Ako ili utrostrucenje frekizlazu se dobije 6f ili se naglo smanjuje i oscilacije ubrzo prestanu. tim vile jer. FREKVENCIJE Grfika rijec »sintezis« znaci sastavljanje. Zbog njegovih interesantnih mogucnosti ga ne treba zaboraviti. triode.

STABILAN OSCILATOR .

onda VCO moze oscilirati na bilo kojoj frekvenciji koja je cjelobrojni umnozak ove frekvencije Evo razioga: Neka djelitelj dijeli sa 6. u faznom kom- paratoru. U ovom jednostavnom primjeru je frekvencija oscilatora VCO jednaka frekvenciji kvarcovog oscilatora. 8-27. Tada VCO oscilira na 3000 kHz. Napon na kondenzatoru je veci ako su impulsi »siri«. Oscilator s kvarcom je stabilan »uzorak« ili referentna frekvencija. si. 5000. Crtez a) vrijeu slucaju kada su frekvencije i faze oscilatora.Q \_L LJ 1 — 1 lo) SI. 11 i tako redom. 4500. ali im je trajanje krace. On se moze y>programirati«. si. Ostalo u tekstu 11 PLL regulacijske petlje Visestrukim PLL-petljama moze da niz stabiliziranih frekbude »gusci« i da nam takav uredaj omoguci izbor veceg se posticl venciia broja radnih »kanala«. djeluje na VCO i odrzava njegovu frekvenciju konstantnom. Stanje koje pripada tzv. b) kada postoji neka fazna razlika. logickoj »nuti« oz- nadeno je ovako: (0). sto znaci da zbraja impulse. 8. fnedusobno sasvim jednake. si. Sto zna£i da mozemo birati divizor »n«. Taj navon on- da — iza odgovarajuceg pojacanja — sluzi kao kontrolni napon kojim se popravlja jrekvencija VCO-a. mogu se ovom PLL-regulacijom odrzati konstantnima frekvencije: 3500. uporeduje ona frekvencija koja dolazi iz djelitelja. S tim uzorkom se. 8-28. digitalni sklop se uopce ne moze otvoritL Izlaz iz takvog faznog komoaratora mora proci kroz filter i doci u integrator. Ako na§ stabilni.prema si. uz inace iednaku frekvenciiu. Regulacijska PLLrpetlja. koje stizu na A i B. (3000 6 : = 500). Uz dijeljenje sa 7. c) kada su faze oscilacija suprotne. sa defiriira- Radio prirufinik 161 . On »integrira«. Konstantnost se odrzava regu- lacijskom faznom petljom. 8-28c. 8-28b. 4000. U najjedto moze biti logicki sklop »i« (»AND«). Vec kod malih pomaka faze (faza = stanje titranja) bit ce otvaranje digitalnog sklopa krace: izlazni su impulsi ostali iste frekvencije. 8-29. je stumnj koji sadrzi djelitelj frekvencije. 9. Logicka riica« oznacena je sa: (1). Filter je u najjednostavnijem slucaju otpornik kroz koji se opisanim impulsima elektricne struje puni neki kondenzator. broj s kojim se frekvencija dijeli. Ova kratica je opet uzeta iz engleskog: Phase Locked Loop = = fazno »zakljucana« petlja! Mnogo je interesantnija PLL-kontrola kod koje je moguce po volji nom SIR m— i- V jut jul: c) odabirati izmedu vise razlicitih stabilnih frekvencija.\ se sklop sinhrono otvara na obim vratima (gejtima) pa je izlazni niz jednak ulaznim nizovima »cetvrtki«. 5500 kHz iz onda »jedi- itd. je di ista frekvencija koja dolazi i stabilnog oscilatora. U fazni komparator stize fiK. Iz njega izlazi mnogo stabilnija frekvencija nego li bi bila bez opisane kontrole. Komparator slucaju tiostavnijem faze. A i ulazni gejtovi (»vrata«). tj. B su Slovom C Vigestruke oznacen »izlaz«. nazvaPLL. Postanu li faze suvrotne. »uzorni« oscilator radi na frekvenciji od 500 kHz. koja se preko integrator i pojacala kontrolnog napona zatvara. Kao novost. 10.

8-29. SI. Ako se fazna kontrolna petlja (PLL) prosiri dodavanjem prograjednako stabilno ra- miranog djelitelja frekvencije. oscilator diti VCO moze na nizu izlaznih frekvencija. ZLAZ JVCO) J i FILTER I I INTEGRATOR ! pojacalo [ "kontr napona. Vidi tekst CO 2500kHz .STAB1LAN OSCILATOR FAZN! j KOMPARATOR HahT _ i FREKVENCUE ~ ^ J KONTROLIRAN OSCILATOR I j__^ f .

8-32 po- Frekvencija koju proizvodi VCO vodi se najprije u digitalni djelitelj frekvencije.7 do 9. koji je sastavljen Potreban opseg frekvencija moze se postici oscilatorom VCO (»Vol- tage Controlled Oscillator«) s tranzistorima TRi i TR 2 (uporedi si. Na taj je nacm regulacijska petlja zatvorena. Drugi napon za uporedivanje dolazi sa preciznog potenciometra (5 kQ).625 kHz. Kad takav impuls »otvori vrata«. Iz djelitelja (IS1) izlaze impulsi sa 128 puta nizom frekvencijom. ^kvencija. Ovaj se napaja stabiliziranim naponom preko preostala dva NAND-gejta (u IS2). 8-32 sa blok shemom. Sheme na si. Broj takvih imnulsa ovisi o frekvenciji pa ce kod vise frekvencije takvih impulsa biti vise 1 potece. kao »referentni elemenU za kontrolu i stabilizaciju frekvencije. kasnjenja«. kontrolom. npr. od 5. unutar Io2* n X« VCO T" n VFO ZLAZ) Un >1 SI 8-3L Blok-shema. Oni imaju zadatak da sudjeluju u djelitelju napona i da svojom prisutnoscu izjednace eventualne utjecaje promjena temperature na rad NAND-sklopova. uporeduje dva napona. 8-31 i si. VFO Svaki impuls koji ude u »liniju kasnjenja« izlazi iz nje 64 mikrose- kunde kasnije. 11* 163 . 3/1981) ovaj sagradio koristeci »liniju za kasnjenje« {»Delay Line«). pojacamo ih i oni odlaze na »DLr64 \ls«. Frekvencija VCO-a mijenja se promjenom napona na vankap diodama Dt i D». »CQ-DL«. 8-31). sto odgovara frekvenciji horizontalnih linija ferenciranjem pomocu CiRi (470 pF i 220 Q) u vrlo Siljate naponske »igle«. Frekven<*uu treba mijenjati od 8. U liniji kasnjenja impulsima se amplituda smanji i potrebno je da ih se pojaca. struja kroz bistabil od sekunde kasnije »vrata se zatvore«. dva NAND-gejta (»NI« vrata) koji su ugradeni u integrirani sklop IS2. kako je to.5 U ipak.625 kHz. Jedan napon koji dolazi na komparator je dobiven integracijom impulsa u RC-lancu (dva puta po 220 kQ i dva puta po 10 nF). prema si 16yf. VCO je naponski Kontrohran oscilator. poznatu iz televizijske tehnike. Treba.2 MHz. npr. za lakse pracenje rada pojedu nih stupnjeva. Iz njegovog kolektorskog strujnog kruga impulsi odlaze na jedan ulaz RS-bistabila (»fhp-flopa«) na tele vizor u.Neobican VFO sa PLL kontrolom za samogradnju strudnoj literaturi smo pronasagradili smo za pokus ovaj doista neobican oscilator sa PLL §li i 5?R MHz. Taj napon je ovisan o broju cetvrtastih impulsa koji dolaze sa prikljucnice Q flip-flopa RS. predvideno za onginalni tvornidki VFO (»FV-101vl ?£ Primopredajnike »FT-101« i »tT-277«. DL je »Unija Ostalo u tekstu Izlazni napon Sto ga daje kompa rator koristi se kao zaporni prednapon za varikap-diode. Ove impulse pretvaramo di~ kazuju da je autor (DK8BH. si.0 do 5. ali vec 64 mikro- obratno. Nastao je »cetvrtasti« impuls koji traje 64 ^s. Drugi ulaz istog flip-flopa prima impulse bez zakasnjenja. To se postize tranzistorom TR*. paziti da se unutar opsega ne obuhvati i frekvencija koja bi bila cjelobrojni umnO- zak od 15. f Razumi je se da taj oscilator moze biti sagraden i za neki drugi op- Komparator IS3 koji ima vrlo vehku ulaznu impedanciju. Izracunamo li reciprocnu vrijednost (1/T) dobijemo frekvenciju 15.

regu- lacijska petlja se »pobrine« da se mijeni vracajuci frekvenciju na »pravu vrijednost«.128 SI. Pokusna izvedba uredaja. Kao referencija. VFO velike stabilnosti. I SI = djelitelj sa (HEF-4024 BP). je zakasnjenje impulsa u >\DL-liniji«. VFO smo prema ovom 8-33) opi- su nacinili (si. a) pogled s jedne i b) vogled s druge rizacije« strane plocice { Ing. To nije toliko precizno kao frekvencija nekog kvarcovog kristala. IS3 = komparotor s velikom ulaznom impedancijom (LF-12741). 8-33. prema DK8BH. bio je malenih SI. 8-32. ali jo£ uvijek mnogo niji« bolje nego bilo koji »obickoji VFO. Grundig GV-5) Pokaze svoju li oscilator »namjeru« da na varikap-diodama prednapon iz- f rekvenciju promijeni. DL = linija kasnjenja (Sylvania SDL-145. IS2 = cetverostruki NAND (CD4011-AE). prema sL U svrhu »minijatu- svi su dijelovi montirani zbijeno (sto inace nije nuzno). prema kojoj se ravna regulacijska petlja. N< Saban) 164 . 8-32.

DL-6*j*s Ako netko sooji zeli da takav VFO na primopredajnik FT-101 ili FT-277 moze to napraviti preko 8-polne oktalne prikljucnice na straznjoj strani aparata. nije mogao jamciti dovoljnu sta bilnost frekvencije. Odredena ie za spoj sa dodatnim VFO-om. titrajni krug zbog minijaturnih i »sam po ne oso bito kvalitetnih zavojnica (Li i Lt). 8-34a. cak stabilnija od inace vrlo dobrog VFO-a koji je. gledan sa donje strane kuciSta (inace se upotrebljavaju u kolor-televizorima.3 MHz (kao i u onsegu od 4. sebi«.6 i 9.95 do 5. Pokraj toga. Potenciometrom od 5 kQ mogla se odabrati prikljucaka. a) uticnica na primopredajniku »FT-101« (Hi »FT-277«) ima raspored prikljucaka kao »oktalno« podnozje za elektronske cijevi. ugraden u »FT-101«. je pogled na donju stranu linije kasnfenja »DL-64 jlis« sa rasporedom SL 8-34.u 37x8x29 mm) 165 . uz izmjenjene zavoinice u VCO u). Uz opisanu regulacijsku petlju frekvencija je bila vrlo stabilna.dimenzija. Dimenzije <. sL 8-34b.55 MHz. npr. prema si. si. b) raspored nozica na liniji kasnjenja. Na nju se moze prikljuciti i uredaj prema sL 8-32. Niihova se numeracija slaze sa onom na shemi. 8-32/ — b) • 1 »2 frekvencija u opsegu izmedu 8.

znamo. Za takvu se gradnju danas ne upotrebljavaju elektronske cijevi. Bolji se prijem. Oznaka za takav nrijem- Na sL 9-la je blok-shema najjedndstavnijih prijemnika. su valne duzine uredvideni i kolika im smije biti cijena. Buduci da se u visokofrekventnom stupnju redovito nalaze i dodatni titrajni krugovi. najvise. ili Pojedine grupe sastavnih dijelova koje sluze odredenom zadatku. vec prema tome kakvoj svrsi treba da sluze. 2-V-2. koje nazivamo jos i direktnim prijemnicima. a radio-amateri ih grade samo jo£ dok su pocetnici da pomocu takvih prijemnika steknu svoja prva iskui kao stva. lak§e je razdvojiti dvije radio-stanice kojima su frekvencije blizu jedna drugoj pa je i tzv. Ima li to niskofrekventno pojacalo samo jedan stupanj.PRUEMNICI VRSTE PRIJEMNIKA Radio-prijemnika ima mnogo U radio-amater»jeziku« se takav prijemnik oznacuje sa 0-V-O. tzv. Svaki radio-prijemnik mora imati demodulator detektorskog prijemnika za srednjevalnu radios foniju tu je redovito i neki uredaj kojim se prijemnik dovodi u resonanciju sa frekvencijom radio-vala odredene stanice. Naiieftiniji su najjednostavniji tzv. Razumije se da su moguce 2-V-l. iza ove. stupnjeve (stepene) priiemnika. mozemo niskofrek- dodamo ventno pojadalo (NF) iza demodulatora. kao sto D. skom stoji razlicitih vrsta. druge kombinacije: l-V-2. slu§alice. To je obicno neki titrajni krug na koji se nadovezuje kristalna dioda i. nije danas vise tako rasirena kao nekada. Svaki radio-prijemnik ima veci manji broj sastavnih dijelova. Dodatak visokofrekventnog poja cala ispred demodulatora povecava osjetljivost prijemlnika. s dva-tri tranzistora. Tada se veC u demodulatorskom stupnju moze postici. Glasnocu reprodukcije pojaiati. cine tzv. ova vrsta i prijemnika. Na si. Stavimo li dva niskofrekvent na stupnja imamo O-V-2. Ako radio-stanica nije predaleko i ako je takav prijemnik prikljucen na dobru antenu bit ce prijem ugodno glasan. detektorski i prijemnici za prijem radiofonije na srednjevalnom podrudju. za kakve samo ako demodulator ski stu- panj (V). 9-1 su prikazane blok-sheme razlicitih radio-prijemnika tako da je svaki pojedini stupanj nacrtan u obliku cetvorine. moze ako umjesto kristalne diode kao demodulator upotrebimo neku pogodnu elektronsku cijev ili tranzistor. Amater-pocetnik nacinit ce »direktni« prijemnik s jednim ili. sto znaci da po kvalitetniji prijem. Industriie ih uopce vise ne proizvode. onda takav prijemnik oznacujemo kao O-V-l. selektivnost bolja. sa jednim visokofrekventnim stupnjem je 1-V-l ako iza demodu- nik Kod jednostavnog latora ima samo jedan niskofrekventni stupanj. da kasnije gradi bolji. postici znatno pojacanje i mnogo 166 . superheterodinski ili barem heterodinski prijemnik. a najskuplji i najbolji su oni koje nazivamo komunikactjski prijemnici i koji sluze za odrzavanje radio-veza. Ipak.

TJUNER-l ..a) ) U 4?>v]--2I>-[">"G LQ" vfI—fXTT b) r:::-_rr Z ^T^ (.

To su: osjetljivost. poseban tip prijemnika. osobito za amaterske samogradnje. barem u osnovnim crtama. i je to blok-shemi. (7. Dodatkom takvog (citaj: tunera moze se svaki jednostruki super odmah pretvoriti u prijemnik s dvostrukom transpoziciiom. tome da je ovdje frekvencija oscilatora izjednacena s prijemnom frekvencijom. si. Razlika je u. (2. sa kvarcovim kristalom ili bez njega.stigne signal do demodulatora (D) dalje opisanim putem. Uslijed vanjskih elektricnih smetnji i uzroka koji leze u samom prijemniku. U novije vrijeme se sve vise siri. proSirujuci tako pritor tor (O). O) radi na stalnoj frekvenciji. konverzijom. nabrojiti ono glavno jemne mogucnosti onog radio-aparata ispred kojeg je prikljucen. barem po tome sto ima stupanj za mijeSanje (M) i oscila- Na pa zato takve prijemnike nazivamo i prijemnicima s dvostrukom transdvostrukom odnosno pozicijom. U takvom sluoscilator konvertora (1. Pri tome prvi oscilaO) moze biti promjenljiv. javlj a se sum slabih koji onemogucuje prijem signala. poznat pod nazivom prijemnik sa direktnom konverzijom ili sa direktnim mijeSanjem. Ako je takav »ulazni dio« postavljen ispred nekog obidnog prijemnika. Signale stanice koju zelimo primiti moramo »namje£tati« promjenom frekvencije na ulazu prijemnika. GLAVNE KARAKTERISTIKE PRIJEMNIKA Prije nego opisujemo tipicne primjere pojedinih stupnjeva u prijemnicima treba. Ispred bilo kojeg radio-aparata staviti i tzv. unakrsna modulacija i blokiranje. Rezultat mijesanja je odmah demodulirani niskofrekventni signal. O na kim prijemnikom treba da je to si. Medufrekvencije nema. Vidi tekst nika. Prema tome. 9-2. Blok-shema heterodinskog. Primiti se mogu samo oni slabi signali koje jos mozemo cuti iznad sumova. Dodavajuci prijemniku sve veci broj stupnjeva dolazi se konacno do toga da je svako daljnje dodavanje besmisleno. Frekvencija prijemnog signala se dva puta mijenja (transponira ili konvertira). Osjetljivost prijemnika zato treba odredivati kao naj- manji visokofrekventni napon na ulazu (izmedu antenske prikljucnice 168 ." ' !_/——! —J ' NF I *-¥—i ' L ' u stupnjevima nekog prijem* *° SI. vidimo da prijemnik koji je vrlo siican »superima«. tzv. dok pojedine stanice »trazimo« mijenjanjem frekvencije oscilatora u pri- moze dobro caju Osjetljivost Poiacanje koje treba postici ne- kliucenom prijemniku 9-ld). Razumije se. selektivnost. prisutnost nezeljenih signala. te stabilnost. da dodatak tunera omogucuje prijem na bilo kojem valnom podrucju. 9-2. osobito u njegovim ulaznim stupnjevima. prijemnika s direktnom konverzijom. pristaje mu i ime »heterodinski prijemnik« [prema grckom: »hetero-dinamis = strana (tuda) pomoc (sila)]. 1 vece sto su signali slabiji. primati. nazivaju ga »tuner« tjuner). Obzirom na cinjenicu da je kod prijemnika sa direktnom konverzijom potreban oscilator. Tada je frekvencija drugo" oscilatora stalna. za prijem slabih signala nije mjerodavna ukupna velicina pojacanja koje se moze postici *-J~=£ VF ]— J~S~M~|— »| t* FILT. uredaj kojim mozemo bilo kakvo valno podrucje promijeniti ili »prebaciti« na ono koje taj aparat mozemo f sto sluzi za prosudivanje kvalitete radio-prijemnika. »konvertor« tj.

pa se veza moze odrzati i onda kad su . dakle i najbolji moguci prijem s nekim konkretnim prijemnikom. ako je signal moduliran sa 30%. Glavni doprinos selektivnost! potjece od titrajnih krugova u medufrekventnom pojacalu. Da neki drugi signal kojemu je frekvencija samo za 4 kHz visa ili niza dujemo jednako glas- opsegu mogu prijem telegrafije: 1 ^V za odnos signal/sum od 10 dB uz sirinu medufrekventnog »kanala« od 1. Krivulja na si. Ukupna selektivnost ovisi o broju i o vrsti titrajnih krugova. lji. ulazni visokofrekventni napon mora biti 10 ^V. dok su atmosferske smetnje slabije izrazene. da se postigne izlazna snaga od 50 mW. Takvim cemo prijemnikom neki signal cuti odredenom glasnocom. u slusalicama odredene glasnoce uz neki definirani odnos signala prema sumu (odnos signal /sum) ili tacodnos signala sa sumom nije: prema sumu (odnos signal + Sum/ /Sum). prema toj krivu- na ulazu u prijemnik imati sko- Buduci da je izvor §uma redovito u ulaznim vlastitog stupnje- vima priiemnika. osjetljivost Selektivnost Sposobnost prijemnika da moze odijeliti signale stanica Ovako stroga definicija osjetljivosti prijemnika je osobito vazna kod prijemnika za kratke valove. prima selektivnost orijemnika maksimalna (tj. Izvjezbano uho dobrog radio-tel^rafiste moze primati i mnoge signale koji su »u sumu«. potreban da se po- signali slabiji stigne reprodukcija u zvucniku ili koie su od onih vrijednosti navedene kao mjera za prijemnika. ali takoder ovisi o cijama npr. moze se postidi ako je ovisno o vrsti signala koji se. 9-3 prikazuje selektivnost dobrog komunikacijskog prijemnika. morao bi on. posebno za one koji su odredeni za prijem frekvencija od 20 vi£e. ili za AM-telef oniju: 3 nV za odnos signal/sum od 10 dB uz sirinu medufrekventnog kanala od 6 kHz i stupanj modulacije od 30°/o. razumljiv i bez znatnijih isfrekventni uzak da je krivljenja).i uzemljenja). Za komunikacijske prijemnike treba osjetljivost definirati preciznije. os^etljivost za r niskih frekvencija koje proci kroz NF pojacalo.5 kHz. Najmanji moguci vlastiti sum i najpovoljniji odnos signal/sum. koje emitifrekven- raju na medusobno blizim mjeri MHz na cija Kod tih vrlo visokih frekvenSum nastaje pretezno u samom prijemniku. Za neki vrlo dobar kratkovalni prijemnik ove vrste bit ce npr. Za obicne radio-aparate dovoljno je reci da. se selektivnoscu. no. bit ce odnos signal/sum ovisan o konstrukciji. medu- — — kanal mora biti tako prijem upravo jos omo gucen. Nazivaju je i krivuljom resonancije.

Ima li u priiemniku jos i drugih oscilatora. ako je selektivnost na ulazu prijemnika nedovoljna. frekvencija Prijem »zrcalnih« javlia se kod svih supera.4 kHz za odnos od 60 dB.25. »upada« u 20-metarski amaterski valni opseg. sto otezava posao konstruktoru. prilike mogu postati jos zamrSenije (kod lose sagradenih dvostrukih ili trostrukih supera!). Dogovoreno je da se kao mjera visa od frekvencije signala primamo.5. tj. javlja kad je oscilatorska frekvencija za medufrekvenciju niza. gdje se javlja kao tzv. iako stvarno rade u radiofonijskom opsegu od 19 metara! no manju Obicni radio-aparati imaju znatselektivnost. gradnji amaterskih komunikacij- visestrukom . amplitudno moduliranih (AM) signala. Signal kojemu se frekvencija od primanog razlikuje za 10 kHz morao bi biti za viSe od 80 dB jaci (vise nego IC. Dobar »koncertni« (radiofonijski) super ima sirinu medufrekventnog kanala prilagodenu potrebama prijema radiofonijskih. Cim taj oscilator iskljucimo nesta- ne i »fantomskog signaia«. Ako on nije dobro oklopljen mogu njegove harmonicne vise frekvencije prodrijeti na ulaz prijemnika i »pojaviti« se u kratkovalnom podrucju kao neki konstantni val nosilac. On se opaza to jace. Zrcalna frekvencija se. oscilatorska frekvencija je za medufrekven170 rala bi biti barem 32 puta (30 dB) slabija od osjetljivosti za najvisu priiemnu frekvenciju. tj. Zato i citav niz snaznih kratkovalnih radio-stanica na jednostavnijim prijemnici- ma. U prvom slucaju je prijem normalan. Za prijem telefonije on Za prijem telegrafije je potreban pomocni oscilator (BFO). pa je selektivnost obicno 9 kHz za odnos medu signalima od 6 dB. Selektivnost komunikacijskog. sto je medufrekvencija niza. Kod najbokomunikacijskih prijemnika Ijih ovaj omjer iznosi za prijem telgrafije 0. s razmakom koji je uvijek jednak dvostrukoj vrijednosti medufrekvencije. radiofonijskim priiemnicima sve jace kratkovalne stanice cujemo dvaput. Potiskivanje susjednih frekvencija ovisi i o strmini bokova krivulje resonancije. ako su predvideni za priiem mnogih.ro 100 puta veci napon (ili: morao bi biti za skoro 40 dB jaci). Zbog toga na obicciju koji nim za selektivnost odredi Sirina ovakve krivulje za vrijednosti od 6 dB i od 60 dB. Za »koncertne« radio-anarate ovo nije osobito vazno. »Fantomski stgnali« se mogu vrlo tesko izbjeci u superima sa konverzijom.000 Hz. prijemnika kojemu pripada krivulja na si. svojoj Svaki bolji prijemnik mora u svjedodzbi imati i podatke Najveca upotrebljiva selektivnost kod 6 dB je za prijem telegrafije uz sirinu kanala oko 150 Hz. ali ko- Prisutnost nezeljenih signala munikacijski prijemnik mora zadovoliavati strozim kriterijima. »zrcalna frekvencija«.000 puta veci ulazni napon) da bismo ga mogli jednako cuti. a 12. osjetljivosti za zrcalne frekvencije na razlicitim nrijemnim podruciinla. sirokratkovalnih Pri kih podrucja. a prijemna frekvencija visa. 4-2 iznosi 3. za dvostruke i za hiljadu puta vece napone. na jednom »pravom« mjestu i na jos jednom. moze biti 0. medufrekvencijom od 455 s kHz. a za priiem telefonije (SSB) oko 2.1 kHz za odnos medu signalima od 6 dB. Najvazniii je nodatak onaj koji se tice najvise nrijemne frek- o vencije. Ta strmina se odreduje iz omjera sirine propusnog pojasa kod odnosa medu signalima od 6 dB i sirine propusnog pojasa od odnosa od 60 dB. Osjetliivost na zrcalne frekvencije mo Jedan od najvecih nedostataka jednostavnijih supera je u tome da se cesto istu stanicu moze cuti na dva razlicita mjesta skale.

unakrsnu modulaciju proizvesti vec u prvom stupnju za mjesanje. da su svi fantomski signali ispod nivoa suma. nastojati da pojacanje u ulaznim stupnjevima ne bude preveliko. Treba smatrati idealnim prijemnikom u torn pogledu onaj za koji se moze reci lektivnost najveca treba da posluzi i za najvece pojacanje signala. ovisi o nizu faktora. Ako vrlo jaki signal ulaz prijemnika kojemu vost prilagodena prijemu slabih signala. ali ipak moze utjecati na prijem izazivajuci tzv. Hoce li se ove noteskoce kod nekih prijemnika pokazati u vecoj ili manjoj mjeri. Kod dvojnih supera unakrsna ce modulacija u takvom slucaju nastati Iako neki prijemnik ima odlicselektivnost. mogu preostati posebne poteSkoce koje potjecu od iz- redovito tek u drugom stup- nu nimno jakih sienala lokalnih ili uda- ljenih stanica. pa se prijem slabijeg signala znatno utisa ili sasvim onemoguci (blokiranje) ili se slabom signalu nametne modulaciia koja pripada jacemu (unakrsna modulacija). U prvom redu to ovisi o tome na koii je nacin pojacanje signala rasporedeno po razlicitim stupnjeTablica 9-1. npr. to je veca vjerojatnost da ce u nekom od niih doci do ovih pojava. odredenih za radio-amaterske veze. Jos jaci signali (S9 + 50 dB i vise) mogu kod nekih priiemnika. Ras pored pojacanja po razlicitim stupnjevima kratkovalnih prijemnika (za i SSB) CW Stupanj dvostrukih ili trostrukih supera. Sto je vise stupnjeva koji u prijemniku pojacavaju signal prije onog diiela koji odreduje selektivnost.skih prijemnika treba nastojati da jaci »fantomi« ne padnu unutar relativno uskih opsega. osobito kod onih koji ima j i! preveliko visokofrek ventno pojacanje. Treba napomenuti da u torn pogledu ima i znatno gorih priiemnika. nju za mjesanje. Unakrsna modulacija prijemnika i blokiranje Kod inace vrlo dobrih i skupih prijemnika dogada se da je unakrsna modulacija prisutna i kod prijema nekog slabog signala koji je. Poradi toga se mora pri samoj konstrukciji vecih prijemnika. gdje su ispred stupnieva velike selektivnosti barem jedan stupani za yisokofrekventno poiacanje i dva Hi tri stupnja za mjesanje. on nede uci ni u medufrekventno ni u niskofrekventno pojacalo. vrlo dobro potisnute zrcalne frekvencije i nezamjetljive »fantome«. Osobito cesto se to zapaza kod lose gradenog amaterskog dvojnog supera. Medufrekventno pojacalo u kojem je se- . za 50 kHz udaljen od drugog snaznog signala koji dolazi sa S9 + 60 dB ili samo 15 do 20 kHz od signala koji »upada« S9 + 40 dB. moze se dogoditi da bude stisrne na je osjetlji- u ulaznim stupnjevima prijemnika koji imaju premalu selektivnost snazno pojacan. Ako je snazan signal podalje od prijemne frekvencije. unakrsnu modulaciju i blokiranje prijemnika. Ovakvi prejaki signali lako mogu dovesti jedan od stupnjeva u nelinearno podrucje.

b) detektorski prijemnik sa promjenljivim kondenzatorom C. Ime dolazi iz latinskog jezika: detector = otkrivac. a pogon skale i sve ostale »komande« prijemnika moraju biti bez mrtvog hoda. To je veoma stabilan kvarcov oscilator frekvencije 100 ili 1000 kHz pomocu kojega je moguce kontroUrati skalu. na koji su nacin pro9-1). jp»~o J. ANT. nuzan je to znaci St. temperatura ili pogonski naponi. Najjednostavniji prijemnik preduvjet za elektricnu stabilnost i upotrebljivost prijemnika. mogu dobiti iz dovede u Zbog toga isto je temperaturno stanje. Zato lim iz kojega je nacinjena sasija priiemnika ne smije biti pretanak. Li oko 60 zavoja s odvojkom kod 40 zavoja. npr. promjena zapazaju nakon nekoliko za- U radiotehnici su tim imenom nazivani i oni najjednostavniji prijemnici srednjevalnih radiofonijskih emisija. namotanih na promjeru od 5 do 6 cm. sto naSim osjetilima obicno ne mozemo opazati. Ako se mijenja temperatura mijenjaju se elektricne vrijednosti pojedinih dijelova i. Takoder kazemo da je prijemnik »nestabilan« ako neki njegovi stupnjevi pokazuju sklonost »divljem« i nezeljenom osciliranju. detektori razlicitih radijacija. ili i kako dugo mora prijemnik prije rucna regula- toga biti ukljucen (do pola sata kod cijevnih ili najvise do nekoliko minuta kod tranzistorskih prijemnika). dobro ucvrsceni diielovi i krute medusobne veze. Zavojnica Ls ima oko 15 zavoja. 9-4) nema »aktivnih« sastavnih dijelova koji bi pojacavali signal Sto ga je »uhvatila« antena. sto antenom.detekt orski prijemnik. kad se god to pokaze potrebnim. SL su visoko-omske slusalice. prijemnik »etera« onim. _Oj Mehanicka stabilnost gradnje. Zahtjevi su razliciti i ovise o tome uz kakve uvjete prijemnik treba da radi. i neke se od onda kad i tih se. ka tesko kroz duze vriieme odrzati tacnost bazdarenja njegove skale. Z je prikljucnica za zemljovod. je i danas tzv. Oni se zadovoljavaju samo s grijavania ohladivanja. sto je najgore. kod vecine prijemni- kav Visokofrekventni radio-signal kastize u prijemnik od neke ra10 IOC . a) prijemnik s odvojcima na Termicka stabilnost prijemnika izrazava se obicno kao maksimalna promjena frekvencije u nekom od- redenom vremenskom intervalu. 8x15 zavoja. At i A2 su prikljucnice za antenu. DETEKCIJA su I DETEKTORI Pod imenom »detektor« poznati razliciti uredaji za otkrivanje prisutnosti necega. Nije potreban nikakav dodatni izvor pogonske energije jer im je funkcija »pasivna«. Pri tome se redovito navodi i to 111 ima npr. Bolji prijemnici imaju zbog toga ugraden kristalni kalibrator.vima ljenim (vidi tablicu cijevima kao i o tome vedene automatska o upotrebtranzistorima. je germanijeva kristalna dioda zavojnicl Zavojnica — D . Stabilnost Stabilnost prijemnika je nieeovo svojstvo da »drzi signal« i onda ako se mijenja osjetljivost prijemnika. kao i onda ako je prijemnik izlozen udarcima ili drmanju. 9-4. cija pojacanja. U tim »detektorima« (si. ti ANT C1 (L 11 ! * .

On moze biti i potenciometar (P) koji sluzi za regulaciju glasnoce. kao na si. kako prikazuje si. njezina ce membrana titrati onako. ako drugim vrstama modulacije. ^elimo li vecu glasnocu. 9-5a). i Ovako ispravljeni signal sadrzi "' mbaIHIii. Ako takvu struju provedemo kroz neku slusalicu. Titrajni krug L2/C1 resonira na frekvenciju zeljenog signala. Ispravljena elektricna struja pulzira u ritmu niske frekvencije kojom je bio moduliran primljeni signal. Promjene amplitude slijede u ritmu onih niskofrekventnih nose* mah vrSiti titraja koii se prese signal ne moze odcuti. je prikazano na si. sluze razse radi o Za detekciju najcesce liciti ispravljaci ili. Potrebno je najprije iz- zana sa zavojnicom L2 titrajnog kruga L2/C1. 9-5d). Kondenzator C2 propusta visokofrekventnu komponentu mimo Ri tako da kroz ovaj otpornik Takav kao sto tece pulzirajuca ispravljena struja. bez vi- sokofrekventne i bez istosmjerne komponente d) (si. b) djelovanje detektorskog ispravlia6a. Detektor ove vrste s germanijevom kristalnom diodom je nacrtan na si. c) signal poslije demodulacije ima i istosmjernu komponentu. dovesti cist niskofrekventni signal.jMi. jIIii. 9-5d. Njih treba razdvojiti tako da preostane samo niskofrekventna komponenta. Za takav signal kazemo da je amplitudno moduliran. poslije detekcije. Diodni detektori SL Proces detekcije ili demoduamplitudno moduliranog (AM) visokofrekventnog signala: a) amplitudno modulirani signal. Zavojnica Li induktivno je ve- diofonijske stanice zati moze se prika- kao visokofrekventno titranje kojemu se mijenja amplituda (si. pa ce kroz nju teci ispravljena visokofrekventna struja. Kristalna dioda D sluzi kao ispravljac. moramo u posebno pojacalo. 9-6a. je glavni »radni otpor« demodulatora. Tu je prisutna i neka istosmjerna komponenta koja je posljedica djelovanja diodnog ispravljaca.Amplitudno modulirani signal nakon prolaska kroz demodulatorsku diodu mozemo prikazati kofrekventnim poluperiodama licite apmlitude. visoraz9-5b. Kondenzator Cs odvodi osiat- Ova To 173 is . 9-5c. d) cisti niskofrekventni signal 9-5: lacije Naj jednostavniu detektor ili demodulator za amplitudno modulirane signale (AM) je dioda. detekciju ili demodulaciju. Na sL 9-5c vidimo izdvojenu niskofrekventnu komponentu. posebni demodulators struja tece dalje kroz i?s. Preko zavojnice Li u titrajni krug tako dolaze najraznolicniji si^nali iz antene ili iz predstupnjeva prijemnika. c) visokofrekventnu i niskofrekventnu komponentu.

komponentu. si. Detektor s beskonadnom impedancijom ne opterecuje titrajni krug na koji je prikljuden 174 . 9-6b) ili sa sredine zavojnice La. slijede ke visokofrekventnih NF mozemo ske slusalice struja. Kondenzator (470 pF). Vidi tekst c) s dvije diode. S nekima od njih cemo se upoznati kasniie. Bilo je u radio-tehnici vise takvih detektora. iskoristeni kao filter za uklanjanje visokofrekventnih komponenata u ispravljenoj struji. ali ovdje cemo opisati dodatan 1 l 0} LI p Jferl L2 . Njegov je radni otpor smjeSten u strujni krug surs-elektrode F£-tranzistora TR. Pri tome kroz TR ne moze poteci VF struja i titrajni visokofrekventnih nom krugu d SI 9-7. Kod prikljuciti visokoom- Naponi na surs-elektrodi vjerno sve amnlitudne promjene ili neko niskofrekvent- no pojacalo. To je detektor s beskonacnom impedancijom. Ispravljene struje mogu se odvoditi ili sa strane gdje se nalaze diode (si. Potenciometrom P reguliramo glasnocu reprodukcije.1. Kondenzatori (i Cs) propustaju samo struja u titrajkoji je spoj en na gejt-elektrodu FET-a. Otpornici Ri predstavljaju radni otpor demodulatora. 9-7. £ S/. 9-6. niskofrekventnu Aktivni detektor s beskonacnom impedancijom Za razliku od diodnih detektora. Zato nema naponskog pojacanja ali je osigurana vrlo cista reprodukcija. -I -w- Oh* t D2 R1 samo jedan od njih. Niskofrekventne struje odlaze preko drugog kondenzatora (0. dok su kondenzatori Ca i Cs. kao i otpornik Rs. koji premoscuje radni otpornik (27 kQ). koji redovito ne trebaju nikakav izvor za napajanje elektricnom energijom pa se zato nazivaju »pasivnim«. .1 \iF) na potenciometar za regulaciju glas. drukcijim oddemoduliranog signala. ali s vodenjem noce. rL 8 I 4= JC2 R2 ^= JC3 ^l"A 8 P U **» A NF ^ook/i* £ s Demodulatori za AM-signale diodama: a) s jednom kristalnom diodom. Za njih on predstavlja kratak spoj. Na taj je nacin postignuta vrlo jaka negativna povratna veza. b) s dvije diode Di i Ds. 9-6c su primjeri diodnih detektora koji iskoriStavaju oba smjera visokofrekventnih oscilacija. kod razlicitih prijemnika. odvodi visokofrekventne komponente. 9-6b i si. Na si. ima i takvih detektora kojima je za normalan rad potreban izvor pogonske energije.

ne podnose jake signale. 9-8. osjetljivost je najveca. Povratna SL 9-5. omogucili su radio-amaterima jo3 prije sezdesetak godina da postavljaju prave rekorde odrzavajuci veze sa svim kontinentima. sposoban za demodulaciju vrlo slabih signala. detektori su nekad bili najvaznija vrsta demodulatora upravo zato. Njece frekvencija biti. Zavojnica Li sluzi za vezu s antenom. ali takoder efektivni Q-faktor titrajnog kruga. Povratnu vezu reguliramo ovdje po- tenciometrom od 10 kQ u kolektorskom strujnom krugu. cut cemp — ako »dodemo« u blizinu nekog nala — najprije vrlo visok ton. Za prijem tegnuta«. ali tranzistorskih audiona jos se moze naci. Detektor s veza povecava osjetljivost detektora. jer je pomocu audiona bilo moguce graditi vrlo osjet- da oscilacije jos ne mogu pobudene. a i ovdje pretezno na prijem telegrafije (CW). osobito u frekvenciju postepeno mijenjamo okrecuci polagano skalu koja je u vezi s kondenzatorom audionovog titrajnog kruga. beskonacnom impedancijom selektivnost veca! ne prigusuje ja« i titrajni krug. Zbog tih nedostataka je upotreba audiona danas ogranicena samo na najjednostavnije amaterske prijemnike. Ako audion govu oscilira i ako nje- Audionski prijemnici sa elektronskim cijevima danas su muzejski eksponati. u titrajnom krugu koji dati i mozemo ugaprom jenlji vim kondenzatorom radio-stanice tako »birati« sluSamo. Sam on proizvodi pomocne oscilacije koje su potrebne. pa je reprodukcija cesto prilicno iskrivljena. oscilirati. oko 8000 Hz. koje Baza tranzistora je preko odvojka spojena samo na manji dio zavojnice L? u titrajnom krugu. Nekada§nji prijemnici tipa O-V-l ili O-V-2. njama.krug pritom ne gubi energiju. Tada je prijem AM- Audionski -signala najbolji. pa i selektivnost postaje znatno bolja. Audionski i autodinski detektori Kod audionskog prijemnika mora povratna veza biti redovito tako velika biti Audion je jedan od najosjetljivijih detektora. Daljnjim mijenianjem frekvencije postaje taj ton sve nizi Shemu jednog takvog tranzistor- skog audiona vidimo na si. Ona je induktivno vezana sa La. Zato je resonancija titrajnog kruga »ostri- Audionski demodulatori zahtijevaju vrlo pazljivo namjestanje optimalnog iznosa povratne veze. smanjujuci selektivnost jer resonancija postaje »plica«. kod kojih je iza audiona bilo niskofrekventno pojacalo s jednim ili s dva stupnja niskofrekventnog pojacania. sig- jednostavnijim amaterskim grad- gova recimo. Tranzistorski »audion« s povratnom vezom 375 . Detektor se ponasa kao da ima beskonacnu impedanciju. Svaki diodni detektor trosi energiju iz titrajnog kruga s kojim je u yezi pa ga vise ili manje prigusuje. Tako on postaje autodinski demodulator za telegrafiju. kao i selektivnost. mora povratna veza pocne ljive prijemnike s malim brojem telegrafskih znakova biti jace »pritoliko da audion i sam elektronskih cijevi.

U tranzistoru se oni mijesaju i proizvode nisku frekvenciju koja je jednaka razlici izmedu frekvencije primanog signala latora. naziva se »nula« (engl. Da se u kolektorskom strujnom krugu dobije samo niska frekvencija. sve visoke frekvencije se uklanjaju filterom koji je ovdje sastav : Ijen od dvaju kondenzatora (Cs i C?) i jednog otpornika (1 kQ). kad su frekvencije signala i samog audiona jednake. Ako su signali nesto jaci. Amplituda pomocnih oscilacimora biti barem pet do dvadeset puta veca pd amplitude naj jaceg SL 9-10. i frekvencije oscise tako nastali »zvuk« u is torn tranzistoru pojaca. dovodi se istovremeno primani signal iz titrajnog kruga LC (preko Ci) i oscilatorov napon (preko C%). Heterodinski detektor (produkt-detektor) sa bipolarnim tran- zistorom 176 . pa cemo za prijem najslabijih. telegrafist obicno namjesta visinu tona od 800 do 1200 Hz.: »zero beat«). Sasvim duboki ton se uopce ne cuje. Mijenjanje visine tona pri vrtnji oscilira in- glavlju o terferencije skale pro- mjenljivog kondenzatora koji audiona SSB uredajima). Oni osiguravaju vrlo dobru i cistu demodulaciju telegrafskih (CW) i SSB signala (vidi i kasnije u poSI. Vrteci dalje skalu opet cemo cuti ton koji je najprije dublji. Samo taj nacin izoblicenje signala ostaje maleno. jedva cujnih telegrafskih signala prijemnik redovito namjestiti tako da se cuje bas takva visina tona. 9-9.2000 Hz „NULA" 2000Hz na 12000 10 000 8 000 6000 tooc 2 0OG signala koji zelimo primiti. Razumije se da je takav heterodinski demodulator moguce graditi Tf Heterodinski i produkt-detektori Svaki od opisanih detektora moze postati heterodinski detektor dGvedemo i signal iz poako mocnog lokalnog oscilatora (BFO). Produkt-detektor s bipolarnim tranzistorom moze se naciniti presi. Da Kondenzator Co nesmetano nropusta niske frekvencije na izlaz NF. Ljudsko je uho najosietljivije na zvukove kojima je frekvencija oko 2000 Hz. Takav se signal obicno dovodi preko kondenzatora s malim kapacite- mu . koji interferirajuci sa oscilaciiama pomocnog signala daju »ton« koji je jednak razlici tih dvaju frekvencija. Produkt-detektori su novija vrsta heterodinskih demodulatora.+o- ja tom. I SSB signali se demoduliraju pomocu heterodinskih detektora. tj. a onda mu visina raste sve dok postane tako visok da ga vise ne cujemo. Stanje u kojemu se ne cuje nikakav ton. 9-9). Tako se redovito primaju telegrafski signali.2 kQ. Kolektorski radni otpor ima 1. emiterski otpornik nije premosten samo za visoke frekvencije (10 nF). vec takoder za niske frekvencije (25 ^F). Njegovi su titraji sinhronizirani s titrajima signala koji primamo. jer signal »povuce« au- dion. ma Na bazu tranzistora TR (si. 9-10.

. PT-signal se dovodi na gejt-elektrodu. Iza njih je spojen tranzistor TRi.. Niskofrekyentni.. Na to nostignuto tranzistotipa JFET. dio . On je ovdje spojen na nacin stupnja za mijesanje.3600 kHz). Vrlo je pogodan za pri- jemnike s direktnom konverzijom. dok se oscilator (OSC) prikliucuie. L 2 i pnpadaju ulaznom titrajnom krugu. Polja kova (RA3AAE) kod kojega heterodinski oscilator ima polovicu frekvencije u odnosu na signal koji se zeli primatu Vidi tekst prednapon. Di i D2f koje su »antiparalelno« spojene i koje sluze kao pro- & dukt-detektor. On sluzi samo kao 1<€ 3? 1 I tn niskofrekventno pojacalo nom niji se potenciometrom od 50 kQ. Produkt-detektor V.. dok je druga gejt-elektroda u vezi sa oscilatorom (OSC). 3550 kHz) na dvije kristalne diode. 9-1 la je rom NF sye visoke frekvencije odstranjene filtracijom pomocu prigusnice VFP -FET . Produkt-detektori: a) sa FET-om. 80-metarskog amaterskog kratkovalnog opsega (3500 . Do niskofrekventnog izlaza stizu samo demodulirani sienali jer su si. Donekle je slican produkt-detektor kojemu je shema nrikazana na sL 9-llb. i sa umpolarnim tranzistorima. s kojima cemo se jos kasnije upoznatL Zato \-~J r-^Wr^—1|—ONF wHh SL 941. J 12 Radio prirudnik 177 . b) sa MOSFET-om Tranzistor TR 2 je u oscilatoru tipa Clapp. 1800 kHz. mogu dan na drugi. Kod nas ga je popularizirao YU2HL. 9-12. Princip je dat na si. onda krugovi ovdje ima slicnih problema. (VFP) i kondenzatora (1 nF i 4/7 nF). demodulirani signal je filtriran na jednak nacin kao u prijasnjem primjeru. preko kondenzatora (!). sto je polovi- — — na frekvencija koje obuhvata grafski tele- l od njih titrajni Ako ulazni signal i oscilatorov napon dolaze na istu elektrodu. Svi produkt-detektori zapravo su v identicni u principu sa stupnjevima za mijesanje. Ovaj oscilira u opsegu od 1750. Preko Ls dolazi ulazni simal (npr. Kao aktivni elemenat sluzi MOS-FET. Da se to ne bi dogase produkt-detektor spojiti sa oscilatorom kojemu je frekvencija jednaka polovini one frekvencije koja pripada primanom signalu. Jedan je »povlacenje« oscilatora. na surs-elektrodu. »jedza uvijek« namjesti najpovolj- kojemu SL 942. Kad kondenzatorom Cs dovedemo njegovu frekvenciju .. djelovati je50K 33K dalo moze Takav je heterodinski demodulator (produkt-detektor) koji je konstruirao RA3AAE. Na prvu gejt-elektrodu dovodi se VF signal. Li je antenska zavojnica.

Najrasireniji je nacin promjene valnog podrucja pomocu specijalnih preklopnika s notrebnim brojem kontakata i polozaja (si. a takoder ako zelimo eksperimentirati ili ostvariti osobito velik broj valnih podrucja. Okretanjem preklopnika ukljucujemo neke zavojnice. Promjena valnog podrucja Titrajnim krugom koji se sastood neke zavojnice i odredenog prom j enljivog kondenzatora ne moji zemo obuhvatiti po volji §iroko valno podrucje. jo§ bolje. se nalaze izmedu 80-. ili promjenom induktiviteta zavojnice ili promjenom kapaciteta kondenzatora. Najbolji su takvi preklopnici koji kratko spajaju sve iskljucene zavojnice onemogucujuci na taj nacin utjecaje jednih na druge njihovim vlastitim resonancijama. npr. mozemo ih utaknuti u odgovarajuca podnozja i vrlo lako jednu zavojnicu zamijeniti drugom. moramo g% prema tome. mora »ici« lako bez zapinjanja. a mijenjaju se Brzina kojom se mijenja frekvencija titrajnih krugova ne smije biti prevelika. razumije se. onda je to sasvim dobro za prijem radiofonijskih stanica u srednjevalnom nodrucju. Zavojnice mogu biti. moci cemo demodulirati telegrafiju na frekvenciji 3550 kHz. Velik broj . Zelimo li nekim prijemnikom obuhvatiti neko vrlo siroko podrucie frekvencija. koliko je zavojnica u njemu. Ovaj je nacin osobito pogodan onda. morali bismo u titrajnom krugu raspocije. oko 25 kHz ili. stavimo. Takav bubanj ima toliko polozaja. razdijeliti u vise uzih. Krajevi zavojnica spojeni su tada na kontaktna pera preko kojih se one ukljucuju u odredene titrajne krugove. kad u prijemniku ima malo mjesta za zavojnice. 40- i UGADANJE PRIJEMNIKA I PROMJENA VALNOG PODRUCJA Ugadanje Frekvenciju na koju resonira neki titrajni krug mozemo mijenjati na dva nacina. Ima vise nacina na koji se jedna zavojnica moze zamijeniti drugom. Za ugadanje prijemnika na kratkim valovima je to pregrubo. a druge iskljucujemo. onda bi se taj odnos u prijemniku zbog razlicitih dodatnih kanaciteta (vlastiti kapacitet zavojnice. oko 5 kHz za svaki puni okretaj dugmeta za ugadanje. blizu 1775 kHz. druga trecom i tako redom. 9-13). 3 i 15 MHz gdje 20-metarsko amatersko kratkovalno podrucje. U tu svrhu najcesce mijenjaju kapaciteti pomocu se promj enlj i vih kondenzatora iagati s takvim odnosom izmedu maksimalnog i minimalnog kapaciteta kakav redovito ne mozemo posticL Ako bi to samim promjenljivim kondenzatorom i bilo moguce postici. pregorelih elektronskih cijevi. Ako jednim okretajem dugmeta frekvenciju promjenimo. npr. Promjena frekvencije ne bi smjela biti veca od 100 kHz za jedan okretaj zavojnice. kapaciteti u unutrasnjosti tranzistora ili elektronskih cijevi i slicno) znatno izmijenio. i mora ostati na mini u onom polozaju u koji ga . za 500 kHz. kapacitet vodova.. Samo malen broj prijemnika ima za odabiranje stanica i ugadanje na odredenu frekvenciju dugmad kojom se moze mijenjati induktivitet titrajnih krugova. npr. dugmeta. Pri tome prom j enl jivi kondenzator obicno ostaje isti. ta promjena mora biti manja. Ako bismo htjeli odjednom obuhvatiti sve frekven178 Ako su zavojnice namotane na valjke koji su ucvrsceni na neke utikace ili na nozista starih. 2elimo li primati SSB si*male. Mehanicki pre- nos okretanja od dugmeta do nromjenljivog kondenzatora mora. biti bez »skokova« i bez »mrtvog hoda«. postavljene na bubanj koji mozemo okretati.

U tome podrucju leze dva amaterska opse^a. Svaki od njih zauzima upravo neznatan dio skale. Ako nismo zainteresirani (1 denzatora je 25 To za prijem sirokih podrucja. Prijemnici koji su namijenjeni za opce telekomunikacijske potrebe imaju specijalne pogone s vrlo velikim prenosom izmedu dugmeta za izbor stanica i : promjenljivog kon: do 1 100 i vise). postiiu se resonancije u 20tarskom vojnica. i Za potrebe telekomunikacija. 9-14 prikazano nekoliko nacina kojima se ovo moze postici. u 40-meopsegu. Za 10-metarski opseg to nije vise tako lako postici amatera tako mijenja zavojnice u Prijeirmicima koje su sami sagradilL SL 9-14.Razvladenje uskih valnih podruCJa Kratkovalno podrucje na skalaobicnih radioaparata redovito obuhvaca frekvencije od 6 do 18 MHz. Tri osnovna nadina za »razvlacenje« uzih kratkovalnih podrudja. Ako se paralelno sa zavojnicom L2 spoji La Hi Ld. mehanicko razvlacenje valnog podrucja. 9-13. b) kratkim spajanjem veceg Hi manjeg broja zavoja. L% resonira sa Ci •metarskom Hi u 15-metarskom amaterskom opsegu. amaterskih prijemnika.1 MHz) i dvadesetmetarski (14 do 14. potrebni su prijemnici koji imaju neke mogucnosti za finije ugadanje. Na si. pa se takvi prijemnici ne ma mogu za upotrebiti za njihov prijem. Objasnjenja u tekstu 12* 179 . cetrdesetmetarski (7 do 7. vec zelimo dobar prijem sisnala amaterskih radio-stanica koje rade na frekvencijama unutar odredenih uzih opsega^ bolje je da raspolazemo sa elektricnim razvlacenjem nomocu kojega se neki uzi opseg moze prosiriti preko citave skate. i metodom sluzimo je Ovom se kod specijalnih Tri nacina mijenjanja opsega prijemnih frekvencija: a) odabl ranjem zavojnica pomocu preklopnika. c) paralelnim spajanjem kondenzatora i zaSI.35 MHz). Dodavanjem kapaciteta C2 postize se resonancija u 80-metarskom opsegu. pa odrzavanje amaterskih radio-veza.

primjeru na si. Tako cemo sigurno moci slusati sve.148 . recimo. Da dobijerelativnu razliku frekvencija naciniti omjer: mo moramo promjena frekvencije najvisa frekvencija = 600 kHz 4050 kHz _ = 0. npr.. pa i prekooceanske amaApsolutna razlika tih dviju frekvencija je 600 kHz. 2elimo li. uzduz sto veceg dijela skale prijemnika. treba nastojati da se skalom koja okrece kondenzator Cs obuhvati nesto vise. a drugi ima veci maksimalni kapacitet (Ci=75 do 150 pF). Jedan od njih ima malen (Cs= 10 do 30pF). a obuhvatiti treba. Kondenzator Ci sluzi za dovodenje resonantne frekvencije titrainog kruga do lelno U viSefrekventnog kraja zeljenog opsega koji onda kondenzatorom C2 razvucemo sve do nizefrekventnog kraja. tere. To podrucje lezi izmedu 3500 i 4000 kHz. preko cijele skale razvuci amatersko 80-metarsko podrucje. 9-14a su parasa zavojnicom spojena dva promjenljiva kondenzatora. od 3450 do 4050 kHz.

kod primjene ovakvog nacina razvlacenja »upadnu« i vrlo oprezan. treba po- sebno paziti na to da ne dode do nekontroliranih utjecaja. onda jezgrica povecava i Q-faktor. Ako je »visokofrekventni« materiial feromagneticke jezgrice odabran upravo za odredeno valno podrucje. treba biti kondenzator resoniraju na istu frekvenciju. Ovo pojednostavljuje posluzivanje prijemnika. Okretanjem zajednicke osovine mijenjaju se kapaciteti veceg broja promjenljivih kondenzatora (dva do najvise cetiri!).krugova moze s istom zavoj nicom doci do resonancije na dviie razli£ite frekvencije. sve do 100 ili cak do 200 MHz. sto ih stavimo dublje u zavojnicu. se nalazi. Setnih isti. vaju induktivitet zavojnice to vise. specijalnim polupromjenljivim kondenzatorima. Postoji. da se medu titrajnim krugovima mora postici skladan »hod«. Pomocu trimera treba postici da svi titrajni krugovi na visefrekventnom fcraju valnog podrucja uz »otvoren« tzv. me ki pri konstrukciji. odnos poi maksimalnih kapaciteta a nacin mijenjania kapaciteta potpuno jednak. Visokofrekventnih zeljeznih jezgrica za ovu svrhu ima gotovo za sva podrucja. Pomocu jezgrica treba induktivitet zavojnica. ako je posrebrena. ali ih su- srecemo i Ima ih sa u amaterskim gradnjama. treba po nekoliko nuta popraviti kapacitet trimera (kod visih) i palozaj jezgrica u zavoj nicama (kod nizih frekvencija) dok se postigne potreban sklad i slozno mijenjanje frekvencije u svim titramim krugovima. ViSestruki promjenljivi kondenzatori redovito sluze u prijemnicima fabricke proizvodnje. Pri tome se manji Sto Kod usadanja titrajnih krugova oblikom njeejovih nloca. Indukje jezgrica zavoj nici. Buduci da sva- pojedini kondenzator pripada svom titrajnom krugu. Kazemo. opasnost da u opseg koji zelimo primati nezeljeni signali! zavojnica dovodi»pravu« vrijednost obicno pomocu posebnih jezgrica koje se mogu viSe ili manje uvuci u zavoj- Induktivitete mo na Upotreba viSestrukih promjenljivih kondenzatora Ako pomocu nekoliko titrajnih krugova zelimo obuhvatiti ista valna podrucja. vecim i sa manjim vri- jednostima kapaciteta. ste. ugoditi tako da svi titrajni krugovi na svom nizefrekventnom kraju (uz »zatvoren« kondenzator) resoniraju na istu frekvenciju. U radiofonij- skim prijemnicima najcesci su dvo- 181 . Za tako visoke i vise frekvencije sluze i jezgrice koje su nacinjene iz mjedi (mesinga). Medusobne ni razlike kapaciteta pojedinih kondenzatora koji su poveza- istom osovinom kod dobrih fa- brikata iznose najvise ±2 do sto se smatra dovoljnim. svi i stetnih medusobnih na Osim toga treba postici da titrajni krugovi u svakom polokondenzatora resoniraju pa smanjuje induktivitet zavojnice tivitet u kojoj iaju istu je to frekvenciju. To se moze postici. ako su u svim takvim titrajnim krugovima induktiviteti zavojnica medusobno jednaki. Sve jezgrice ove vrste povecanicu. »visokofrekventne«. jos bolje. Nadin na koji se kod vrtnje mijenja kapacitet odreden ie samom konstrukcijom promenljivog kondenzatora i dublje u Q-faktor zavojnice bitno ne miienja. naime. ±3%. ako je povrsina jezgrice glatka ili. nacinjenih od fine prasine reduciranog zeljeza ili zeljeznog oksida. Takva se metalna jezgrica ponasa kao kratko spojeni zavoj. one koje najcesce upotrebljavamo' su iz posebnih feromagnetickih mated jala. onda se obicno sluzifflo viSestrukim promjenljivim kondenzatorima. Pocetne kapacitete u titrajnim Krugovima redovito izjednacujemo trimerima. koje su prikljucene na viSestruki kondenzator. ali donosi posebne proble- Takvih jezgrica ima dvije vrJedne tzv.

BF 272. ih ima iz vi§e Pomocu visokofrekventnog pojacala postize se veca osjetljivost prijemnika. naime. U prvom primjeru (a) to se postize odvojcima na obje zavojnice. umjesto promjenljivih kondenzatora. u nacinu na koji je prikljucena baza tranzistora. imaju ga pretezno zbog povecanja ulazne selektivnostu Elektronske cijevi se u visokofrekventnim pojacalima. Postoje. Kako znamo. takvi tranzistori koji potpuno zadovoljavaju i kod prijema 182 SI 9-16. Ulazni titrajni krugovi Li/Ci i izlazni L2/C2 u^adaiu se na frekvenciju primanog signala. novije vrijeme. ne mogu vi§e naci. ali o tome u najvisih samo kasnijem poglavlju. Jedi- na b) je razlika medu pojacalima a) i jednim potenciometrom. a u drugom primjeru (b) pomocu induktivne veze za koju sluze posebne zavojnice s malim brojem zavoja. kapaciteti ce se u svim titrajnim krugovima mijenjati na isti nacin. njihov kapacitet zavisi o visini zapornog napona na njima. Ukoliko su sve varikap-diode istoga tipa. npr. U dobrim komunikacij- skim prijemnicima razloga. Stariji komunikacijski prijemni- imaju jedan do dva. I odnos signal/sum cesto postaje bolji uz visokofrekventno pojacalo. VISOKOFREKVENTNA POJACALA Visokofrekventno pojacalo se rijetko moze naci u obicnim radio-aparatima. osobito ako je medufrekvencija razmjerno niska. Za kratkovalne prijemnike bolji su visestruki kondenzatori koji imaju manje vrijednosti maksimalnog kapaciteta. ako imaju visokofrekventno pojacalo na svome ulazu. kao i sliiedeci stupanj. b) sa induktivnom vezom na tranzistor . Izuzetak su pojadala visokofrekventna snage u nredajnicima. Moderni prijemnici. bolja ulazna selektivnost i manja opasnost prodora zrcalnih i drugih nezeljenih siffnala. Principijelni prikaz visoko frekventnih pojacala s tranzistorima: a) sa odvojcima na zavojnicama titrajnih krugova. frekvencija. Kod visokih medufrekvenciia je obidno dovoljan jedan stupanj vici tri sokofrekventnog pojacanja. Ima mnogo takvih tranzistora od kojih ni na kratkovalnim podrucjima nije potrebna neutralizacija. varikap-diode. Moguce ih je upotrebiti i u vi§e titrajnih krugova koje treba zajedno ugadati. sve vise susrecemo tzv. Dva tipicna tranzistorska viso- do 100 pF ili do 150 pF po sekciji. Primjera za upotrebu varikap-dioda bit ce vise u ovoj knjizi. ponekad i visokofrekventna stupnja na ulazu prijemnika. u kojima su stupnjevi za mijeSanje daleko maloSumniji od nekadaSnjih. za potrebe prijema.struki promjenljivi kondenzatori maksimalnog kapaciteta od 2x350 pF do 2x500 pF. npr. Tada se napon mijenja samo U kofrekventna pojacala s tranzistorima tipa P-N-P vidimo na si. 9-16.

ali iz- nekom malom. potenciometrom se prednapon druge gejt-elektrode moze smanjiti samo na »nulu«. Danas ima specijalnih silicijevih N-P-N tranzistora (BF 167.pomocu Ista pojacala mogu se naciniti i tranzistora tipa N-P-N. iirokopojasno VF-pojacalo. Na taj se nacin postize »energicni j a« regulacij a po j acan j a. 9-17 Na njoj je pad napona oko On ostaje gotovo nepromijeonda ako se mijenja jakost Na si. struje. MOS-FET-om. 9-17a VF-pojacalo s tranzistorom JFET kojemu je gejt-elektroda uzemljena. ulazni i BF 267. cije pojacanja kod rucne regula(RRP) promjenom Na izlazu pojacala je sirokopojasni \isokofrekventni transformator sa izlaznom impedancijom od 50 Q. BF 173. ona ce surs MOSFET-a zadrzati na visem potencijalu sto omogucuje da ?2 u odnosu na surs-elektrodu moze biti negativan. ugadaju na frekvenciju odabranog kratkovalnog (ili bilo kojeg drugog) opsega frekvencija. kao sto je nacrtano i na si. VF pojacalo sa SL MOSFET-om 183 . b) VF pojacalo s tranzistorom (BF 167) koji ima mogucnost automatske regulacije pojadanja (ARP). prednanona za drugi gejt (g2) potenciometrom (50 kQ). nacrtane su i dvije njen i sheme visokofrekventnih pojacala sa unipolarnim tranzistorima. nije ovdje zbog svijetJjenja! 9-17b. ima da im je unutrasnji kapacitet izmedu kolektora i baze na osobit na£in (unutraSnjom neutralizacijom) u velikoj mjeri smanjen. Ovo je tzv. Visokofrekventno pojacalo osobito ako je potrebno sluziti se an- tada treba promjeniti volant et vora pogonskog napona. Oni rade veoma stabilno ako im je emiter uzemlien. dakako. Takvo se VF-pojacalo moze staviti ispred bilo kojeg kratkovalnog prijemnika za povecanje osjetljivosti. improviziranom tenom. kao npr. Tako je na si. 9-17c. Titrajnih krugova nema. Ukoliko je ukljucena dioda LED. a) aperiodicko visokofrekventno pojadalo sa FET-om kojemu je uzemljena gejt-elektroda. 2 V. b) n+12V[ili r + ARP) TOO r— ^l-a 9-17. Ako ove diode nema. Ona. Neobicno je to da se u strujnom krugu surs-elektrode nalazi svijetleca dioda LED. BF 273) koii su gradeni tako sa svoj izlazni titrajni krug koji se si. Antena se spaja kod A.

joS mozemo naci samo u nekim predajnicima. jevi ili Koga interesiraju elektronske cimoze potrebne podatke naci u lanijim izdanjima ovog prirucnika u drugoj literaturi. Savremeni tranzistori i integrirani sklopovi imaju manji sum. 9-17. i Pn). prijemnicima cesci su mikserski. a u obicnim raUio-aparatima za prijem radiofonije (u »koncerta§ima«) konvertorski stupnjevi. razmjerno vecih. Bez lacija dosize te diode regu- Mijefianje set elektronskim cijevima cijevi i samo oko —25 dB. o cemu ce jos biti diode. Potreban je jo§ i oscilatorski stupanj. Pod nazivom konvertor misli se na takav stupanj za mijesanje koji sadrzi i oscilator. regula- STUPANJ ZA MIJESANJE U SUPERIMA Najkarakteristicniji stupanj superheterodinskog priiemnika ili supera je stupanj za mije§anje. dok je u predaSnjem primjeru svaki od ovih »signala« dolazio na odijeljene elek- 184 . s 9-18b je stupanj za miietranzistorom tipa P-N-P. Cak se i sa —30 dB vrsta mogu posluziti u stupnjevima za moguce zadovoljiti! U danasnje vrijeme je »eter« toliko »opterecen« jakim signalima nairaznolicnijih frekvencija da su i prijemnici £esto u situaciji da ih ne mo<m podnijeti. moze. metra antene nice (tj. Tranzistori u stupnjevima za mijeSanje Svaki visokofrekventni tranzistor pod naslovom »Automatska cija pojacanja« (ARP). si. unutrasnjih kapacite* ta mogli nepovoljno djelovati jedan na drugi. Jos bolja atenuacija postize se upotrebom dvostrukog potencionije mijesanje. Zato nema bojazni da bi oni preko tranzistorovih. U komunikacijskim Glavna je razlika u tome da se tu oscilatorova »iniekcija« dovodi na istu elektrodu (bazu) na koju dolazi i primani signal. koje vec 1 samo osigurava velike mogucnosti smanjenja osjetljivosti (!). na svim kratkovalnim podrucjima. Zato se ispred visokofrekventnog pojacala. poznat i pod udomacenim internacionalnim nazivima »mikser« i »konvertor«.dak do —30 dB. Glavni nedostatak svih stupnjeva za mijesanje sa elektronskim cije- vima je u tome da je sum. koji se pri mijesanju stvara u samoj cijevi. redovito mora predvidjeti i dodatno prigusivanje ulaznih signala posebnim »atenuatorima«. spojenog (antenske) izmedu zavoj- ulazne L Neki drugi nacini za regulaciju za smanjivanje!) osjetljivosti prijemnika bit ce opisani kasnije. Njih. kao mje§ac raditi i tranzistor BC 107. koji je za ovu svrhu sasvim dovoljno »visokofrekventan«. osobito one koje su bile konstruirane ba§ za ovu primjenu. (Pi i a. desno dolje. a na kolektoru medufrekventni titrajni krug. moze posluziti Za primjer na i za 9-1 8a mijesanje. Mikser je takav stupanj za mijesanje koji ne moze funkcionirati samostalno. — — Na sanje si. Na svakoj od njegovih elektroda su titrajni krugovi razlicitih frekvencija: na bazi je ulazni. prevelik. Elektronske svih Za danasnju radio-tehniku ie karakteristicno upravo ovo nastojanje da se smanjuje pojacanje u VF stupnjevima. Osobito malen sum je u stupnjevima za mijesanje u kojima su kristalne stupnjevima prijemnika istisnute elektronske cijevi. za mijeSanje i transpoziciju frekvencije signala. Dva najjednostavnija takva atenuatora su na si. Jednostavan potenciometar od nekih 500 Q vec moze u kiiticnoj situaciji biti od velike pomoci. Utrka u povecavaniu snage predajnika dovodi radio-veze u velike poteskoce. na emiteru oscilator* ski. upotrebljene specijalne i Tako su u ovim govora.

signala i ulaz oscilatorove injekcije budu. = & jednim i = b) s dva it. odijeljeni jedan od drugoga.. oscilatorova frekvenciia dolaze na odijeljene gejt-elektrode. Unipolarni tranzistori tipa JFET mogu takoder vrlo dobro raditi u stupnjevima za mijesanje. oscilator na Najveca prednost primjene FEu stupnjevima za mijesanje jest. 9-19b i ove na si. cime je »povlacenje« oscilatora reducirano na najtako SI 9-18. Cz R* = = s FE-tranzistorima: a) s 100 pF. I tranzistora i ovdie ulazna sheme na si. 500 kQ 185 . Mikser sa MOSFET-om manju mogucu mjeru. Sum u takvim stupnjevima s FE-tranzistorima je manji nego kod elektronskih cijevi za mijesanje. u mnogo manjoj opasnosti pojave unakrsne modulacije. 9-19b zanimljiv je stoga jer su upotreb- Primjenu vidimo na si. Sklop na si. 9-18a. Oni su spojeni da ulaz primanoe.. Ri 1 MQ. 9-19a odgovara onome na si. MOSFET 9-20.. koliko je vise moguce. 500 .. U prakticnoj primjeni nema bitne razlike izmedu + 12V<^ 19 ^tupnjevt za mijesanje £ FET-a.SL Ijena 9-20. ulaz emiter. s tim u vezi. Ipak se danas radije odlucuju za ovu drugu. u boljoj podnosljivosti za jace signale i. Pazljivi citalac ce lako opaziti sve tipicne razlike. Tranzistorski stupnjevi za mijesanje trode. na bazu.. 100 pF. ali obie u istom tranzistoru. 9-19. 1500 100. ako ih uporedimo sa obicnim tranzistorima. -tranzistora dva FET-a. Dva orimjera su na si. Mikser na si. Cs = w 50 .. 9-20.

9-22. To je potrebno zbog toga. 9-22.1 |^F) koji sluzi samo za zatvaranje titrajnog kruga. i posebno moguce je isti tranzistor iskoristiti — — za obje svrhe: za mijesanje i za istovremeno proizvodenje potrebne oscilatorova frekvencija na kojem mjestu skale uvijek za visa. a onda i kroz zavojnicu medufrekventnog transovome transforje redovito oovelik kapacitet (1000 pF ili vise). ObjaSnjenje u tekstu . Titrajni krug oscilatora L3/C2 sadrzi i kondenzator Cs velikog kapaciteta (0. oscilatoru . Promjenljivi kondenzatori Ci i Ct se kod vecine fabricki proizvedenih tranzistorskih prijemnika (si. NajceSce im *e osovina zajednicka. da medufrekventni titrajni krug ne smeta pobudivanju oscilatora. onda neke tvornice daiu plocama kondenzatora Ct (za oscilator) poseban oblik koji je razlicit od oblika ploca kondenzatora Ci (za ulazni titrajni krug supera). Ako je aparat graden samo za prijem srednjevalnog podrucja (550 do 1600 kHz). Frekvencija tako pobudenih titraja je redovito formatora MF. naci jos i kondenzator bolje uoci- Cp Njegovu ulogu cemo ti pomocu si. Kod takvih radio-aparata je za* vojnica hi ulaznog titrajnog kruga namotana na feritnom antenskom stapu. kao na si. On ujedno sprecava kratak spoj pogonskog napona (6 V preko otpornika od 1 kQ). 9-21. prenosnih tranzistorskih radio-prijemnika.Konvertorsk! stupnjevi s jednim tranzistorom Za mijesanje je redovito potreban stupanj za mijesanje (mikser) oscilator. Princip postizavania »sloz- tada imaju kapacitete. Takav konvertorski stupanj nalazi se na ulazu najveceg broia malih. SI 9-2L Mijesanje i oscilator sa istim tranzistorom U OSCILATORSKI KRUG Lo matoru za iznos medufrekvencije viSa od one koju primamo. Zavojnica Lt sluzi za povratnu vezu oscilatora. Pomocu promjenljivog kondenzatora Ci ulazni titrajni krug se dovodi u resonanciju s valom no siocem one stanice koju zelimo slu§ati. Tada cemo u da je bilo pomocne frekvencije. Oni SKALA KONDENZATORA CliC2St. 186 i Na razlicite maksimalne taj se nacin postize nog hoda« ulaznog i oscilatorskog titrajnog kruga hod superheterodina uz upotrebu visestrukih promjenIjivih kondenzatora. Medutim. kao i kod ostalih radio-aparata okre- cu zajednickim mehanizmom. Medutim. buduci da kolektorska struja tece najprije kroz La. medufrekvenciju ima vrlo mnogo i takvih prijemnika kod kojih su promjenljivi kondenzatori Ci i C2 medusobno sasvim jednaki i po obliku ploca i po maksimalnom kapacitetu. 9-21).

a svrha mu je da osigura skladan hod frekvencija ulaznog i oscilatorskog titrajnog kruga. 9-22 pokazuje da promjenu rezonantne frekvencije ulaznog titrajnog kruga (ulaz) vjer- kondenzatorom Ci polupromjenljivi kondenzator maksimalnog kapaciteta 25 do 40 pF. B i C. Medufrekvencija: oko 460 kHz. redovito spojen u seriju sa zavojnicom LG Taj je kondenzator (Cp) poznat pod imenom pading.vio je. tzv. 9-22. no slijedi promjena oscilatorove frekvencije (oscilator). U idealnom slucaju obje bi krivulje bile potpuno paralelne. pa bi frekvencija oscilatora uvijek bila tacno za medufrekvenciju vi§a od one na koju resonira ulazni titrajni krug. Na ostalim mjestima skale frekvencija oscilatora ce biti ili malo previsoka ili malo prenis- Tablica 9-2. Radio-konstruktor Hazeltine staprema si. jednaka medufrekvenciji. . Osim toga oscilatorski krug ima jos jedan kondenzator. paralelno s promjenlji vim Dijagram na si. trimer. tj. Titrajni krugovi za superheterodinske prijemnike (prema si 9-22) A) Maksimalni kapacitet promjenljivih kondenzatora: 480 pF. Kod Hazeltine-ove metode je to sasvim tako samo na tri mjesta skale A. Minimalni kapacitet u titrajnim krugovima: 40 do 60 pF. da medu tim frekvencijama bude stalna razlika. . CTu Jednak je trimer (CT2) spojen i paralelno s kondenzatorom Cs. Velicina me* dufrekvencije prikazana je duzinom MF.

U takvom se primjeru naj£esce odabire frekvencija od 5 MHz. Po kazalo se. To znaci da na baze ovib tranzistora primani (ulazni) signal dolazi suprotnim fazama. ako ih je vise) na viSim frekvencijama znatno manja. Kako se vidi na shemi. Podaci iz tablice 9-2 vrijede. ulaznih krugova. osim ako se ne radi o prijemu unutar vrlo uskih podrucja frekvencije. spojena nrotu fazno. osc <5MHz) na istoj osovini. Precizna simetrija (»balans«) postize se potenciometrom u emiterskom strujnom krugu tranzistora TRi i TRt 188 . Kondenzatori Ci i Cs ovdje ne mogu je Za amatere s vertor MOSFET-om. Vidi tekst MHz. za sve oscilatore u superheterodinima bez obzira na to da li su stupnjevi za mijesanje nacinjeni prema si. Na obje baze ove oscilacije dolaze sa zama sadrzi karakteristicne podatke uz razlicite maksimalne kapacitete promjenljivih kondenzatora za srednjevalno i za nekoliko kratkovalnih podrucja. MF. Konvertorski stupanj sa MOSFET-om. na si. dok te razlike nisu velike. na srednjevalnom podrucju ne prelaze ± 5 do 6%. Prvi je gejt iskoristen u oscilatoru tipa Clapp. istom fazom. kako to prikazuje crticama izvucena krivulja na istoj slici. biti SL 9-24. imaju dva tranTRi i TR$. da to ne smeta. na »izlazu« se one kod MF ne mogu pojaviti jer onamo stizu ovet istim MF 19MHi) zanimljiv i konsL 9-23. Oscilator.Protufazni (balans) mikseri Protufazni stupnjevi za mijeSanje. Tablica 9-2 onda oscilator mora raditi na frekvenciji od 14+9=23 ili 14—9=5 MHz. razumije se. Na kratkovalnim nodrue jima dozvoljena su i nesto veca odstupanja. koji mora dati frekvenciju kakva odgovara za mijeSadaje svoju »injekciju« kod nje. Ako je prijemna frekvencija 14 SI 9-23. kao zistora. oscilatorova visokofrekventna struja tece preko kondenzatora (10 nF) na srednji odvojak zavojnice koja je spoiena s batranzistora TRi i TR2. Ulazni titrajni krug ugada se sa Cu Na shemi se vidi da je ulazni titrajni krug L2C1 spojen na drugi gejt istog tranzistora. Simetricni stupanj za mijesanje s dva bipolarna tranzistora. Njegova se frekvencija mikondenzatojenja promjenljivim rom Cs. 9-24. a medufrekvencija 9 MHz. I kolektori su protufazno snojeni na prvi titrajni krug medufrekventnog pojacala. buduci da je lakse naciniti stabilan oscilator na nizoj frekvenciji. 9-21 ili tako da je oscilator odvojen. OSC. ka. buduci da je selektivnost ulaznog titrajnog kruga (odn. Ukoliko oba tranzistora pojacavaju sasvim jednako. dok npr.

nazivaju se aktivnima. redovito mora imati vecu amplitudu (do 20 i vise puta prikljucaka za emitere i bate tranzistora postize se dvostruko simetriranje u stupnju za mjesanje. koji daju i odredeno pojacanje uz trosenje struje napajanja. F OJ dolazi na emiter drugog tranzistora (TRs). zemo da uspostavi ravnoteza. ako za mijesanje sluze diode. Izoblicenja su manja i manje je nezeljenih produkata pri mijesanju. Kolektori su im spojeni zajedno i prikljuceni na medufrekventni ulazni transformator MF. 9-26a. Tranzistori nece bas sasvim jed- Zbog nelinearnosti u svakom stupnju radio-prijemnika mogu nako pojacavati. Rezultat moze biti nepopravljiv. Nasuprot ovima. Izmedu emitera je niz od dva otpornika i jednog potenciometra za simetriranje. Ovo je osobito kriticno u radu stupnjeva za mijesanje kod kojih su redovito prisutne barem dvije frekvencije. osobito onda kad se na istom amaterskom opsegu pojave dvije ili vise snaznih lokalnih stanica . NajciSca sinusoidalna oscilacija nostaje iskrivljena. oscilatora. To su sivni stupnjevi za mijesanje. Medusobnim ukrstart] em Diode u pasivnim stupnjevima za mijesanje imaju i svojih prednosti od kojih je glavna ta da vrlo dobro podnose i vece amplitude signala. Frekvencija iz Otuda ime takvim mikserima.5 kQ) . dok je primarna strana MF transformatora protufazno spojena. Ulazna frekvencija Fu dovodi se na emiter prvog tranzistora (TRi). Visokofrekventni napon se transformira Diodno »dvostruko balansi- rani« mikser. Tada se ne mijesaju samo dvije frekvencije. baza tranzistora emiterski strujni krug tranzistora TRi. osobito kod jacih signala. Jedna od njih. Kada se potenciometrom (1. npr. Kaje to je mijesanje u tome pogledu znatno manje osjetljivo. lokalne stanice) moze prijem postati nemoguc. simetrije sa. sve tri zajedno!) namotane na feritnu prstenastu jezgru. Vidi tekst fazama. njih SI. se pojaviti nezeljene komponente.. Tranzistorske baze su unakrsno spojene: baza tranzistora TRi spojena je u emiterski strujni krug tranzistora vecu od primanog signala!). one ne trebaju nikakve s dodatne pogonske energije. Visokofrekventni tranzistor Ti nacinjen je tako da su tri zice upredene i »trifilarno« (tj. npr. vec takoder TRi. ona oscilatorska. TRS u njihove harmonicne frekvencije koje nastaju u samom stupnju za mijesanje. Dvije diode su upotrebljene u primjeru na si. oni tranzistorima. Male se razlike popraviti potenciometrom (500 Q) u emiterskom strujnom krugu. tj. ili balan- U integriranom sklopu SL-641 takoder su dva tranzistora iskoristena za mijesanje. 9-25. prema sL 9-25. Pasivni protufazni stupnjevi za mijeSanje I Stupnjevi za mijeSanje. kad jedan i drugi tranzistor jednako pojacavaju (kad je ostvaren »balans«) postize se dvostruk ucinak: u kolektorskoj (zajednickoj!) struji obih tranzistora ne pojavljuje se ni oscilatorska ni ulazna frekvencija. od neke blize. Potenciometrom se postize neka mogu vrsta ravnoteze. ali nema kod pa- ni pojacanja. Ako do stupnja za mijesanje dode i prijemni signal sa velikom amplitudom (ukoliko je pojacanje prije mijeSanja preveliko ili ako je sam prijemni signal prejak. 189 .

ter lih sam na^initi. SI. Aperiodicki visoko- frekventni r 25 f ili transformatori Ti i Tz sig- [f| + f 2l || OMF medusobno su jednaki. Vidi tekst Vecina tvornicki proizvedenih miksera ove vrste moze se upotrebiti u vrlo Sirokom opsegu frekvencija. Tako se nostize transformacija impedancije na vi§e. mogla bi izazvati nove probleme. bez obzira na frekvenciju. b) mikser s dvostrukom si- metrijom. Drugi njen kraj je u vezi s trimerom C2 koji je dovodi u resonanciju na medufrekvenciji (9 MHz). na 27 MHz. Tu je i otpornik od 51 Q u kojemu se struje trostruke frekvencije utrose na zagrijavanje. jer je i Naziva se »diplekser«.(DBM). a) simetricni mikser s dio- dama. 9-26. Kad ova frekvencija otisla dalje. Preko Ci Li postize se serijska resonanna trostrukom iznosu. poznate i pod imenom »Hot Carrier Diode«. c) princip »dipleksera«. Ulazna i oscilatorova frekvencija se u diodama mijesaju i u medufrekventnom poja£alu moze se izabrati ili njihov zbroj ili njihova razlika. Buduci da ne sadrze nikakvih pojacala. tj. 9-27 tor Ti je aperiodski. Zato je treba odstraniti odmah iza mijesanja. iako ne tako ma- impedancije Transforma- dimenzija kao tvornice. sto znaci da ce on na diode dovesti bilo koji ulazni signal VF. Takav mikser moze i radio-ama- u omjeru cija 1 : 2. pokazuje kako treba natakav mikser da svojom kvalitetom odgovara najboljim tvorni5kim Droizvodima ove vrste. redovito od 5 do 500 MHz. 9-26b. Zavojnica L2 jednim je si. dok 1 : je transforma4. I kod dioda mogu prejaki nali izazvati stvaranje nezeljenih produkata. DBM. Pri tome se kao najja£a nezeljena javljuje vencije. kako je to pokazano na 9-26c. sa cetiri diode koje su serijski spojene u »prsten« (»ring-mikser«). i ciju . pri mijesanju se gubi 6 do 8 dB. Takav uredaj osigurava bolje mije^anje pravilnije opterecen. 190 . §to je lako nadoknaditi naknadnim pojacanjem (»post-mikser« pojafca1o). Tako se ta frekvencija uklanja sa izlaza stupnia za mijesanje. JL77~ll 1 xL =5on_£_[27MH*> J_ DBM St. lf si. svojim krajem na niskoomskom izlazu dvostruko balansiranog miksera. ciniti Cetiri diode su upotrebljene u »dvostruko balansiranom mikseru« Najbolje je za ovu svrhu upotreSchottky (Sotki) diode. komponenta redovito potrostruki iznos medufrek27 kao Uz pretoostavku da smo medufrekvenciju izabrali 9 pojavljuje se i MHz. spoja za prilagodenje dvostruko balansiranog miksera (DBM) i za potiskivanje produkata mijeSanja treceg reda. Kod tih je dioda napravljen spoj izmedu kovine i silicija biti tzv. bi i MHz.

ali i uz takve koji su vi§e Jransformatore treba motati na prstene sa sirokopojasnim nego 100 dB slabiji. Zato je dobro da ispred takvog miksera stavimo jedan stupanj karakteristikama. / njih cemo upresti i motati na prstenaste jezgre jednako kao i za druge Ti izvode ih mnoge tvornice. Oscilatorova »injekcija« neka bude barem 0. To znaci da oscilator mora dati snagu od 4 do 12 mW. Gubitak pri mijesanju dosize blizu 6 dB. i Prije namatanja upresti ih. Jednostavniji su transformatori i Ts jer treba uzeti samo po dvije zice. au 3 i 30 MHz. dakako. pre- malenim.a " a a SL 9-27. T* i T* treba uzeti tri lakirane bakrene zice. Tz i Ti. Tada ce sam stupanj za mijesanje moci raditi i uz ulazne signale (na Ti) do 300 ili cak blizu 500 9-27). Njegov sum ce de!). o vrsti feritnog materijala. Potrebna su nam barem dva transformatora (da ih spojimo pre- se dioda- Ako smo i pazljivo radili i ocuvali geometrijsku simetriju. Provencija. feritne Dodatkom transforma(si.8 V ili vi§e (ne preko 3 V) na 50 Q. 9-27 je oznafieno koji kraj se kamo spaja. ili tri (T%. 9-27) osigurat cemo mV. ili dakako uz automatsku rucnu re- promjera izmedu 0. 2 i 3) i krajeve zica (V. Broj zavoja ovisi. visokofrekventnog pojacanja. tora Ti i Ts bolju simetriju. Najvaznije im je svojstvo da u mikserima najmanje suine.20 i 0. Ako ne mozemo nabaviti prave »§otki-diode«. om-metrom. Za T2. ukoliko izaberemo cetiri diode Sto slicnijih svojstava. prstenastu jezgru. Postizu se vrlo dobra ispravIjacka svojstva i kod najvisih frekstruje malo eksperi- mentiranja. Vrlo je korisno pregledati podatke na tablici 9-3. 2' i 3') lako je naci Otpor im je u propusnom smjeru manji nego kod drugih dioda. Na si. transformatore istog miksera. mozemo ocekivati da ce mikser dobro raditi.25 mm. One moraju imati sto manji vlastiti kapacitet i sto bolji odnos vodljivosti u propusnom prema nepropusnom smjeru. Upredena zica (to se ne vidi na sL 9-27!) namata se na toroidnu. To ce biti korisno za prijem na opsezima od 21 i 28 MHz. kao za vec opisano. zadovoljit cemo germanijevim ili silicijevim ma. Potrebno je 12 do 20 zavoja za sva kratkovalna podrucja izme- gulaciju pojacanja. Pocetke (1. Opis u tekstu Bit ce zato potrebno na takav nacin da se tok elektricne ostvaruje pretezno elektronima. Na njoj su popisane frekvencije koje se mogu 191 . sto se biti oko 7 dB (diomoze smatrati dovoljno ma ma sL 9-26b) si. Za amaterska kratkovalna podrucja bit ce one dobre. Dvostruko simetrican stupanj za mijesanje s pet sirokopojasnih VF transformatora. dok je u zapornom smjeru vrlo velik. i bez ikakvog visokofrekventnog pojacanja moze se naciniti dobar kratkovalni prijemnik. AH.

Tablica 9-3. Popis produkata mijesanja dvaju frekvencija u razliditim mikserima .

Oni mogu biti polistirolski. po mogucnosti sto bolje kvasa keramickom izolacijom. a s njima i »fantomski« nezeljeni signali. ni povratna veza ni pogonski napon ne smiju biti preveliki. kasiran tankim slojevima bakra. Gradnia osciiatora na »stampanim« plocicama (pertinaks ili vitroplast. Keramicki kondenzatori. vec i od rasipnih magnetskih polja u blizini mreznih visa to ce. Nasuprot tome. Tu se s jednim do dva stupnja mogu postici ^rilicno dobre selektivnosti uz dovoljno pojacanje. »silvered mica«) ali takvi se rijetko mogu nabaviti. Medufrekventno pojacalo dio bro posluziti. Tada nriiemnik nije zasticen samo od zagrijavanja. on da se javljaju i vise harmonicne frekvencije. Osim toga ce u pojedinim primjerima biti konkretnih predloga za odgovarajuci oscilator. litete. Najbolje ie da isnravljac bude u posebnoj kutiji. limenu kutijicu u kojoj se nalazi oscilator obloziti stiroporom (1 cm debljine je vise nego dpstal). Sto je ona niza. zbog vece razlike izmedu frekvencije signala koji primamo i frekvencije osciiatora. Osim toga oscilator treba staviti podalje od ispravljaca koji daje struju napajanja. javlja »povlacenje oscilatora«. Pregusto i pretanko nacinjeni vodovi mogu biti uzrok kratkim spojevima. slabe.). vec prema velicini prijemnika i visini medufrekvencije. U ovoj knjizi je 8. Pojacanje u samom medutrekventnom pojacalu dosize kod komunikacijskih prijemnika i do 80 dB. bit ce mijesanje lose. to je lakse postici veliko pojacanje i dobru selektivnost. rasprezanje mogu do- Izbor sheme za gradnju osciiatora nece biti tezak. osim specijalnih. toj kutijici ne smije biti nicega sto se zagrijava (jace opte- Jedna od najvaznijih odluka koju mora donijeti konstruktor supera je izbor medufrekvencije. Uz nizi napon je i zagrijavanje manje. ni premalen ni prevelik! Ako su oscilacije preslabe. Kamnik) je u praksi dobra. ali ne treba teziti za pretjeranom minijaturizacijom. kod visoke medufrekvenciie ove pojave gotovo nema. medutim. Kod niske medufrekvencije je razlika medu ovim frekvencijama relativno malena. cemo odabrati tako nizak napon. pa J smetnja zrcalnim frekvencijama biti manja. opasnost od transformatora. kod kojega ce nam 13 oscilator dati Najcesca vrijednost medufrekvencija je u podrucju 440 do 480 kHz. dva ili tri stupnja. sa mnogo suma. Prema tome. ali lacije. Oscilator mora dati dovoljan visokofrekventni napon. medutrekvencija receni otpornici i si. pa se cesto. MEDUFREKVENTNO POJACALO je onaj superheterodinskih prijemnika u kojima se postize najveci stuDanj pojacanja i selektivnosti. Ni zrcalne frekvencije ni po vlacenje osciiatora ne predstavljaju Radio priru£nik 193 . Domaci kondenzatori s polistirolskom izolacijom su se pokazali vrlo dobrima. obicno nisu dobri za titrajne krugove u oscilatorima. manjim ku- Mnogi preporucuju kondenzatore s posrebrenim plocicama od tinjca (tzv. osobito kod lokalnih i drugih vrlo jakih signala. stabilan sa sto mom. poglavlje posveceno oscilatorima. losijoj medusobnoj izolaciji ili preki- Izbor medufrekvencije dima. Fiksni kondenzatori treba da su sa Sto manjim temperaturnim koeficijentom promjene kapaciteta. upravo jos dovoljne oscida prijem bude normalne jai cine. ali je teze jednostavnim sredstvima postici i potrebno pojacanje i selektivnost. Medufrekventno pojacalo moze imati jedan. U Sto je.Promjenljivi kondenzatori neka budu. Oscilator je dobro oklopiti i. ako je moguce. Ako li su prejake. ali za biokiranje vodova i za tzv. »Donit«.

nizu medufrekvenciju (oko 450 kHz ili nize).7 vrijednosti MHz. Kod ovih *e problem izbora medufrekvencije zamrSeniji. onda moze i saici drugim putem. Za prijem radio-amaterskih kratkovalnih podrucja izmedu 3. i fabricki kao i amaterske samogradnje. Drugaciji cemo par Po medunarodnim konvencijama najmanje radio veza se odrzava na frekvenciiama oko 450 kHz. bolji t>rijem je bilo moguce postici samo prijemnicima sa dvostrukom transpozicijom.7 MHz) mora razdjeliti na 2 do 4 dijela.5. najcesce imaju medufrekvenciju od 9 MHz. za koju postoje vrlo dobri kvarcovi s U prijemniku je jos drugi stupanj za mjeSanje. te oko 5. jednostrukom transpozicijom. Iza ovog slijedi konvertor u kojemu oscilator radi na tako izabranim fiksnim frekvenciiama da se svako amatersko kratkovalno podrucje (cijelo ili po dijelovima) »prebaci« u podrucje promjenljive prve medufrekvencije izmedu 3. Tako su bili konstruirani mnogi prijemnici fabricke proizvodnje. preko sve do samo 500 ili cak oko 300 Hz. To su najcesce medufrekvenciia. Bilo je takvih prijemnika koji su uz ovu medufrekvenciju mogli primati signale sve do frekvencija od 30 MHz ili vise. kHz do 29. Iznad 14 MHz sve se vise javljaju i posljedice povlacenja oscilatora. Ako radio-amater zeli da sam gradi dvojni super. mo medufrekvenciia izabrati ako zeliveliku selektivnost kod prijema signala kojima je frekvencija niia 194 Od nezeljenih signala koji bi na neki nacin moeli prodriieti u medufrekventno pojacalo treba se osigu- . zatim oko 1. kao i na 80-metarskom. dvojnim superima. 3. Druga. osim ako je veza izmedu miksera i oscilatora vrlo slaba. a druga&ji par ako zelimo primiti vi5e frekvencije (do 30 MHz i iznad toga). Ona osigurava stabiian prijem bez velikog povlacenja oscilatora i bez izrazenih zrcalnih frekvencija u svim kratkovalnim podrucjima sve do 30 MHz.4 moguce po zelji i ^otrebi od petnaestak kHz. 9 i 10. Potrebna selektivnost se moze na drugoi medufrekvenciji osigurati upotrebom posebnih sredstava. Selektivnost je manja nego kod nizih medufrekvenciia.7 MHz. Prijem ipak nije zadovoi 1600 do 3000 kHz i drugu izmedu 50 i 100 kHz. bolje dva visoko- (npr. nekad popularna medu frekvencija je oko 1600 do 1800 kHz.5 i 7 MHz). Na 14 MHz javljaju se vrlo jake zrcalne frekvencije ako je stupanj za mjesanje neposredno na ulazu prijemnika. Takve amaterske konstrukcije imaju na ulazu stu- ljavao. na su barem dva medufrekventna stupnja.znatnije poteskoce sve do prijemnih frekvencija oko 7 MHz. To za operatora nije najspretnije ali je zato na svim podrucjima osiguran priiem jednake kvalitete. s tzv. kao sto je filter sa kvarcovim kristalom o kojemu ce kasnije biti govora. Selektivnost tako moze biti kolikogod hocemo velika.5 i 4 MHz.5 i 30 MHz dobar kompromis od se postize uz prvu melezi dufrekvenciju koja u podruCju frekventna stupnja izmedu antene miksera. Dok Jos' niie bilo takvih kristalnih filtera. ako se ispred stuonja za mjesanje nalazi dobar stupanj visokofrekventnog pojacanja. Ovo podrucje. Ovo se stanje moze popraviti dodatkom barem jednog. buduci da ovisi o razli&tim okolnostima. spojen sa antenom. On ima oscilator promjenljive frekvencije koji transponira signale na drugu. Da se postigne dovoljno pojacanie notreb- panj za visokofrekventno pojacanje. namijenjeni za potrebe te* lekomunikaciia. odgovara 80- -metarskom amaterskom nodrucju. uz veliku sigurnost od prodora zrcalnih frekvencija. Pri tome se 10-metarsko ^odrucje (28 Danasnji prijemnici filterL Njihov propusni opseg frek- vencija je izabrati 2. Opce pravilo kojega se moramo drzati pri izabiranju medufrekvencije jest da za ovu svrhu treba izbjegavati ona podrucja u kojima redovito ima mnogo jacih signala.

kao i citavog prijemnika. Elektricna mreza je najceSci izvor takvih smetnja. Medufrekventno tranzistorom si. sa 267) 9-17b. Ci = Cs = = Cs = 20. R2 2 5 kQ. Ci-10. Tranzistorsko s ventno pojacalo tralizacijom. medufrekdrugacijom neu- d= = = — = . R 5 = = 300. R 4 = 1 kQ. U malim tranzistorskim radio- -Pnjemnicima. m BF Povedanje selektivnosti prema si. pojasni filter! koji osiguravaju bolju selektivnost.. Medufrekventni transformator MF* ima odvojke. Kod starijih tipova tranzistora (OC 45 i slicni) potrebna je neutralizacija da se sprijeci osciliranje medufrekventnog pojacala.. specijalno gradeni silicijevi planarni N-P-N tranzistori (BF 267. .. Nekoliko tipi£nih shema to tri Medufrekvento pojacalo redoviima jedan ili dva. Ci = Ca = Cs 20 .. . Treba samo visokofrekventrie titrajne krugove zamijeniti se moze medufrekyentnima. 9-29.. 3000 Q d SI..100 nF.. 10.. Drugi odvojak osigurava mogucnost prikljucka kondenzatora Cd i otpornika Rs. 9-28 i si 9-29. Na jedan od njih je prikljucen kolektor da se razmjerno niska kolektorova impedancija prilagodi visokoj impedanciji medufrekventnog titrajnog kruga. . te po sebnim blokiranjem onih vodova preko kojih prijemnik dobiva pogonske napone. Primjer tranzistorskog medufrekventnog pojacala.. Rs = 10 50 kQ. Rs = 10. 9-28. BF 273 i si. Tako za pri j em AM telefonije sirina propusinog pojasa treba da bude oko 195 . Savremeni. N-P-N tranzistorom (BF ™fx? MOSFET xt J^fofrekventno se naciniti pojacalo 167. U boljim radio-aparatima na tim mjestima su »bandfilteri«. Tu je potrebna znatno veca selektivnost. 50 kQ. pojacalo sa tipa P-N-P prikazuje polariteta iz- 9-28. Uz promjenu vora struje napajanja mogu na isti nacin posluziti i tranzistori tipa N-P-N. 9-29 malo se razlikuje od predasnjeg. kao na si... Rs 306.) obicno ne trebaju nikakve neutralizacije. 5 kQ.100 nF. Ri = 1 kQ. u medufrekventnim n* U koinunikacijskim se prijemnicima ne mozemo zadovoljiti s takvom selektivnoscu kakvu posjeduju obicni radio-aparati. 100 pF. dok je onaj predaSnji nacin cesci kod tranzistorskih radio-aparata evropske proizvodnje. Ri = 1 kQ... Tome sluze i Rs (obiljezeno crticama). Tranzistorsko medufrekventno pojacalo na si. Orii i ovdje sluze za neutralizaciju koja je neizbjeziva pri upotrebi nekih vrsta tranzistora. Ovaj nacin neu- SI. .. rati oklapanjem pojedinih stupnjeva.. . a vrlo rijetko stupnja. R* 1 kQ.100 pF. upotrebiti prema si9-17c.. tj. Rj> = 2. = WOO Q pojacalima se izmedu pojedinih stupnjeva nalazi po jedan titrajni krug. tralizacije je cesci kod malih tranzistorskih radio-aparata ameri£ke i japanske proizvodnje.

Ovim preklopnikom moguce C. Postizavanje vece selektivfiksne kapacitivne veze nosti a) udvostrucenjem bandfiltera: pomocu preko C3 = 5 pF. za prijem SSB signala 2. udvojenih medufrekventnih bandfiltera. a) selektivni cetveroclani bandfilter koji moze biti ukljucen kapaciteta. 9-31a St.5 telegrafije do 3 kHz. Oni imaju razmjerno ve- kapacitet. Oba kondenzatora C» su koji su originalni kondenzatori obicno ugradeni u bandfilterima. U primjeru a) je upotrebljen se Mnogo veca selektivnost postize pomocu kvarcovih kristala. Na Ls prikljucuje se slijedeci tranzistor. b) pomocu vedeg broja kondenzatora moze se selektivnost mijenjati.5 kHz i manje. Dva kristaL Frekvencija kvarcovog kristala mora biti jed- samo jedan 196 . na pomicni kontakt tropolnog pretrajnih klopnika. Ce & = = 10 nF. 9-30a su takva dva bandfiltera medusobno poveza- na kondenzatorom malog kapaciteta Cs. takoder moze doci kapacitivno vezani bandfilter. Takvim spajanjem veceg broja medufrekventnih titrajnih krugova jos vece selektivnosti. a njihova impedancija je zajednicka jednom i drugom lik titrajnom krugu L2/C2. 9-30. spojen ispred demodulatora u superu prim j era medufrekventnih filtera sa kvarcom vidimo na si. prema selektivnosti koju zelimo postici. 9-32. 2elimo li da selektivnost udvojenih bandfiltera bude promjenljiva. morav doci u fsvoj poseban oklopni »loncic«. istovremeno. sL 9-31b. 9-30b. Na si.6 kHz. a za prijem oko 0. lja se redovito SI. L2C2 i dalje redom. b) kapacitivno vezani bandfilter s dva titrajna kruga.5 ili ukljuciti kondenzator d je ili e: Ce. Najjednostavniji nacin za postizavanje vece selektivnosti u medufrekventnom pojacalu je primjena . = 33 nF. Ispred demodulator. Cs i Cg razlikuju se po velicini kapaciteta. dakle na ulaz u metfufrekventno pojacalo. Sva^ ki titrajni krug. Lid. To se moze najlakse postici na nacin koji je prikazan na si. Ovakav par medufrekventnih bandfiltera stay- odmah iza stupnja za mijesanje. Njegova ce velicina za medufrekvenciju izmedu 430 i 480 kHz biti 2 do 5 pF.tzv. Cs 100 nF = Njih cemo na »hladnom« kraju tikrugova osloboditi i tako dobivene njihove slobodne krajeve spojiti medusobno i. odmah iza miksera. 9-31. treba vezu medu bandfilterima mijenjati. pokazuje niz od cetiri takva titrajna kruga koji su medusobno povezani kondenzatorima malog postizu se SI. sve do LiCs. Kondenzatori &. pa je selektivnost veca ako je veci kapacitet uklju- cenog kondenzatora.

Mijenjanjem kapaciteta C< moze se poloza j antiresonanci j e mi j en j ati. Filter tada moze propustiti samo vrlo uzak opseg frekvencija. resonancije 9-33. ovakvog filtera kvarcovog medufrekventnog ima malo veci ili malo manji kapacitet od onoga koji treba za tacnu kompenzaciju. moraju kapaciteti C2 i Cz u tome stu imati dvostruku vrijednost. ima jos dvije elektrode izmectu kojih je ona smjestena. javlja se s jedne ili Ako & s druge ^trane resonancije duboka »nula«. na jednoj ili na drustrani.koja ne moze proci kroz filter. tekst medu Razlika rezonantnih frekvencija kristalima Qi i Q2 treba da je frek- malo manja od onog opsega naka medufrekvenciji. imaju neki kapacitet kroz koji bi mogle proci i one frekvencije na koje kvarcova plocica ne resonira. Ove elektrode. drzaca i elektroda kompenziran ka pacitetom promjenljivog kondenzatora C*. To je frekvencija maksimuma . Da se ovo sprijeci. kao sto su Qi i Q2 na si. 9-32b. Vidi St. odreden resonancijom kvarca. goj Selektivnost kvarcovog filtra je to veca sto su titrajni krugovi losije kvalitete. mo Krivulju prikazuje si. koju nazivaju i »antiresonancijom«. Zajedno sa drzacem. Odabiranjem titrajnih krugova odredene kvalitete mozemo postici odredeni stupanj selektivnosti. Svaki takav kristal. stici. kvarc Q se spaja u neku vrstu mosta u kojemu je kapacitet njegovog vencija koji zelimo da takav filter propusti. ali redovito prevelika za normalan prijem AM signala* Manje siljatu krivulju. 9-32. ako se u medufrekventno pojacalo stavi kvarcov filter sa dva kristala. Za postizanje vece strmine bokova rezonantne krivulje J — . b) s dva kristala. Ako je uz zavojnicu Ls u obicnom medufrekventnom bandfilteru bio kondenzator odredenog kapaciteta. sa vrlo strmim bokovima moguce je poMedufrekventni filteri s kvarcovim kristalima: a) s jednim kristalom. blize ili dalje. Uz prosjecne titrajne knigove biti ce selektivnost dobra za prijem telegrafskih i SSB signala. osim plocice kvarca. Tako mozemo uklonitj onu frekvenciju koja nam upravo smeta prijemu.

259 kHz -459. dok razlika frekvencija izmedu Qi i Qs ovisi o selektivnosti koju zelimo pen stici. ali s torn razlikom da prsten ne smije biti iz ferita sa sirokopojasnim karakteristikama. Predajnici su upravljani kvarcovim kristalima koji su »overtonski«. dajnika za do 5pF). Kristalni filter s kvarca. Na jednima su kanali oznaceni manjim brojevima (od do 79). onda izlazi racu- znaci da im je osnovna frekvencija oko 9 MHz.777 kHz = 452. vec broj kanala (»channel«) i frekvencija do koje se u nekom uredaju dolazilo tek iza umnozavanja. 24. Na njima nije ispisana osnovna frekvencija. Titrajni krug sa zavojnicom Ls jednak je titrajnom krugu koji ima zavojnicu Lu Sto je njegova kvaiiteta bolja (veci Q-faktor) to ce propusteni opseg frekvencija biti siri. Frekvenciju koja je na njima oznacena treba podijeliti sa 72 da se izracuna osnovna frekven»Channel cija kristala. Razmak izmedu dva susjedna »kanala« je 10 kHz. — nom: 24.moze se paralelno sa kvarcom Qt struktora koji su za tu svrhu upoiz primopreopseg gradanski (CB = Citizens Band). §to (koji ima visu frekvenciju od Qi) staviti malen dodatni kapacitet (1 trebili kvarc-kristale tzv. nademo natpis: »Channel 48 24. Ima li lji zavojnica L$ los Q-faktor. Mehanicki preklopnici su dobri.8 kHz mogu na drugih frekvencija se slican nacin ugraditi u filtere. ima konstantnu selektivnost.8 MC«. si. Pojedini filter.3 kHz! Za samogradnju je osobito pogodan i filter sa cetiri kristala. Prema tome je razlika osnovnih frekvencija 3. da frekvenciju kanala podijelimo s 54. Bolje je u tu svrhu koristiti prekapcanje porno- — s vlastitom 32. Ako. Shema vrisve medufrekvencije od ijedi za 450 kHz do 9 MHz. a njeni bokovi strmiji.6 MC« oznacuje kristal broj njen samogradnjom. Primjer: 326 32. Uglavnom ih ima dvije vrste. ali mnogi radio-amateri koristili su one iz vojnih viskova (»surplus«). Dva i dva kristala moraju imati istu serijsku resonanciju.8 MHz Odreduje se pokusom. Ako je potrebno mijenjati sirinu propusnog opsega moze se preklopnicima jedan filter zamijeniti drugim. npr. ali nisu osobito spretni za ugradnju. Oni rade na frekvencijama oko 27 MHz. kao Ti na sL 9-27. krivulja resonancije pravilnija. Mnoge tvomice izraduju posebne kvarcove kristale za medufrekventne filtere.800 kHz fabricki ili naci- 54 54 -459. Bilo je vec amaterskih konI kristali SI 9-34. na krivuresonancije se suvise isticu vrhovi. uvjetovani vlastitim resonancijama upotrebljenih kristala. Vidi tekst cetiri 198 . 9-34. Broj zavoja ovisi o frekvenciji kristala buduci da zavojnica L1/L2 mora s kondenzatorom C resonirati na tu frekvenciju.3 kHz Oni kristali koji nose trocifreni kanala i oznaku frekvencije takoder su dobri za medufrekventne filtere. Odabire ih se tako da filter podjednako propusta sve frekvencije unutar odabranog opsega. i je simetrican mora biti Filter »zaklju- cen« otpornicima R (izmedu 500 i 5000 Q). Kod njih cemo osnovnu frekvenciju izracunati tako. Oni su obicno u drzacu koji je poznat pod oznakom »FT-241-A«. Zavojnica Li/Lt je bifilarno motana.6 osnovnom 32 600 frekvenci- jom: MHz kHs 72 72 = 452.

To mogu biti i silicijeve diode s malim vlastitim ka- opseg od pacitetima. 9-36. Za promjenu selektivnosti treba imati vise filtera za istu medufrekvenciju. koja je raz- mjerno jednostavna. Jednostavnim prebaci- vanjem preklopnika salje se na diode ili prednapon + 12 V ili 12 V. pomocu dio- Opis u tekstu Na istoj slici (si. S.4 kHz (za SSB-signale!). Trimerske kondenzatore (40 pF) treba namjestiti tako da bude unutar propustove. XF-9B.filter. On je nacrtan kao serija kristala Q i kapacitivnog trimera od 50 -pF. Tvornicki medufrekventni krtstalni filter izmedu dva stora tranzi- Izvucena krivulja je dobivena mjerenjem. 9-37) ima i je dan manje poznati detalj. Njemacka). On ima oznaku XF-901. tj. 9-35. one provedu struju i njihov se otpor jako smanji. za 1. postoje dva para kristala. Zanimljivo je pratiti tok elektricne struje u ta nost ili nu manju dva slucaja i vjerujemo da ce telj to rado sam poduzeti. Izabiranje razlicite setektiv- nosti kristalnih filtera da. prema tome da li zelimo primati telegrafiju (CW) uz vecu selektiv- — telefoniju (SSB) uz potrebselektivnost. spojena na bazu tranzistora TRs. Drugi filter. Spajaju se prema si. Jednostavnije je upotrebiti gotvornicki proizvedene filtere. kako se vidi na si. Oni bez poteskoca garantuju puni uspjeh.iu dioda. Kristalima Q s i Q* neka je ta razlika samo 0. Qi i Q2 su kristali kojima se frekvencija razlikuje. Na shemi se vidi kako je to postignuto. 9-36. npr. St. Ukupno osam dioda sluzi za prekapcanje filtera. da frekvencije unutar propusnog opsega podjednako prolaze kroz . 199 . Njegova serijska resonancija (koja se normal- no ne koristi!) pada unutar propusnog opsega i jednoga i drugoga filtera! Mijenjanjem serijskog kapaciteta (trimer!) mijenja se ta resonancija onako. MF je titrajni krug koji mora biti ugoden na medufrekvenciju. Kristal Q izgraduje ista t vomica (KVG. SI. 9-37 pokazuje kako se mogu birati filteri. je predviden za propusni 2. Ukljuceni su kristali Qi i Qs.3 kHz. ali za razlicito sirok propusni opseg. Medufrek- ventni filter sa oznakom XF-9M je za telegrafiju. Na si. Neckar-Bischofsheim. Neukljudene diode u svakom su slucaju bez prednapona i nisu vodljive. Njegov propusni opseg je oko 500 Hz. R. Ukljucivanjem pozitivnog napona preko B na isti se nacin xikljucuju kristali Q3 i Q4. Dovede li se na diode Di i'Ds preko A pozitivan prednapon. Mnogi takvi filteri imaju ulaznu i izlaznu vrijednost otpornog i kapacitivnog opterecenja odredenu sa 500 Q i 30 pF. Za promjenu kapaciteta od 8 do 30 pF moguce je promi9-38. nog opsega valovitost najmanja. cita- SL 9-35.8 kHz.

Vidi tekst SL jeniti frekvenciju uzduz citavog opImpedancija kvarca. Ako osim cuti. XF-9M za prijem telegrafije i XF-9B za prijem SSB. sega.0+12V 9-37. Dva kristalna filtera. pri tome se mijenja od 23 do 15 O. mogu se pomocu dioda zamijeniti jedan s drugim. Kristal Q (KVG-XF-901) omogucuje da se prigusi interferentna smetnja unutar propusnog opsega. signala koji i kroz filter prode zelimo neki drugi kHz . zajedno sa trimerom.

ako mu je frekvencija dovoljno stabilna i ako je mozemo mijenjati za ± 3 kHz. Takoder moraju uspjesno »podnijeti« i daleko jace signale. Da se to postigne. ako signal nije stalne jakosti (engt. a u svom titrajnom krugu ima razmjerno velik kapacitet. To se postize rucnom (RRP) ili automatskom regulacijom pojacanja (ARP). primijeniti neki nacin regulacije pojacanja. poglavlju. 201 . prema nja. a visina tona koji cujemo jednaka je razlici izmedu medufrekvencije i one koju proizvodi BFO. Produkt-detektor s germanijevim diodama # —o+l2V sam fading BFO fij ^ | sili- Pomocni napon koji ovisi o jakosti signala. (To je kratica od engleskog naziva: Beat Frequency Oscillator. a osobito diodni detektori.) Njegova frekvencija je malo razlicita od medufrekvencije. Telegrafski signali interferiraju s frekvencijom tog oscilatora. Produkt-detektor s dva cijeva tranzistora u superima obicno daje diodni detektor. Za prijem SSB signala. Automatskom regulacijom pojacanja prilagoduje se prijemnik signalu koji prima. takoder je potreban BFO. kako sije SSB signala. u prijemniku se mora dobiti regulacijski napon koji djeluje na pojacala. Ispravljanjem signala dobije se potreban napon i on. Opisat cemo ih u poglavlju o FM uredajima. deteksignale. Da se postigne potrebna stabilnost BFO se kod boljih prijemnika napaja stabiliziranim naponom. tzv. Pojacanje citavog prijemnika mora biti mnogo vece za slabe signale. = nestajanje). Mora se. Za takve posluziti detektor signale mogu s beskonacnom impedancijom. BFO. Za demodulaciju frekventno moduliranih signala sluze posebni detektori. koji dolaze iz medufrekventnog pojacala pa su zato prilicno jaki. Njegova frekvencija odabire se tako da sto tacnije nadomjesti val nosilac koji je bio potisnut kod emi- AUTOMATSKA REGULACIJA POJACANJA Komunikacijski prijemnici raju biti tako osjetljivi da »uhvate« i one najslabije signale i da ih nacine razumljivima iako su tamo negdje na rubu sumova. Za prijem signala danas dolaze u i SSB obzir pretezno produkt-detektoru Uz ranije opisane jos su dva primjera na si. mo demo vidjeti kasnije u posebnom SL 9-39. On ujedno mijenja pojacanje prema potrebi.namijenjen tor za mora da podnese radiofoniju. 9-39 i sL 940. koji su mozda i Iza 100 dB ili jos vise »iznad« onih najslabijih. u prvom redu na medufrekventna a onda i na visokofrekventna pojacala. Za prijem ove posljednje dvije vrste signala potreban je jos i po- CW seban pomocni oscilator. U principu moze za BFO posluziti bilo koji od vec opisanih oscilatora. a koji moze posluziti za automatsku promjenu pojaca- SL 9-40. prema tome. dok za jake signale mora biti mnogo manje.

djelujuci na tranzistor TRs. Zato je ARP nedovoljna za vrlo jake. Ona je spojena na tacku A tako da je njena anoda na potencijalu kolektora tranzistora TRi. uslijed djelovanja va (CW). dok je njena katoda spojena s tackom B u kolek- BF167 (BF 267) omogucuju dobru regulaciju pojacanja. Za puno pojacanje mora i napon -{-ARP biti tako visok. Na 9-41 prikazana je P-N-P. Ako. Poradi toga se u nekim tranzistorskim superima moze naci jos jedna dioda (D2). Tako je barem kod vecine tranzistora. Primjer je na si. djeluje na radnu tacku MF pojacala smanjujuci jakost kolektorske struje. Silicijevi planarni N-P-N tranzivrlo tranzistora tipa Demodula- torska dioda Di je ovdje tako okre- nuta da na radnom otporu Ri nastaje pozitivan regulacijski napon. Pojacanje postaje manje. a kod silicijeyih ona obicno iznosi 3 do 4 ili nesto vise . Zato smo se odlucili za regulaciju smanjivanj em kolektorske struje. Da regulacija bude jaca. povecanje kolektorske struje nije pozeljno ako kod nekog prenosnog prijemnika treba stedeti baterije. Kod vrlo jakih signala dioda D2 pocne propustati i prigusuje medufrekventni transformator MF1 smanjujuci njegov Q-faktor. i kod prijema SSB- vala nosioca koji bi svojom stalnom prisutnoscu osigu- nema SL 9-4L Automatska regulacija pojadanja (ARP) kod tranzistorskih jemnika 202 pri- . Opseg regulacije kod germanijevih tranzistora nije velik. 9-43. Zbog prisutnosti otpornika R$. Ona je slabija ako je signal jaci. SL slican 9-42 pokazuje kako moze biti mA. Kod germanijevih tranzistora (ima ih jos u mnogim malim. Iako se na prvi nacin postize »energicnija« regulacija. prenosnim radio-prijemnicima!) optimalno pojacanje se postize uz kolektorsku struju oko 1 mA. Napon napajanja je +10 do 12V. a kod slabije kolektorske struje pojacanje je manje. neka djeluje na oba tranzistora. lokalne signale. tranzistora smanjit ce se pad napona na R3. ce. Zbog toga pada amplituda signala pomazuci dj elovan j e APR. Na pojacanje se tu moze djelovati na dva nacina: stori On povecavajuci kolektorsku struju ili smanjivajuci je. Smanjuje li se taj napon. ARP kod nacin regulacije pojacanja primijenjen u medufrekventnom pojacalu sa bandfilterima. jakost kolektorske struje TRs postane manja. si. smanjivati jakost njegove kolektorske struje. u tacki B je potencijal nizi nego u tacki A. Kod prijema telegrafskih znako- torskom strujnom krugu tranzistora TRs. smanjuje se i pojacanje.si. kao -signala. 941. Dioda D2 je na taj nacin zatvorena i kroz nju ne tece nikakva struja.ARP.

jer bi se i njegov visokofrekventni napon ispravljao u diodi. na kojenastaje regulacijski napon. Primarna zavojnica (nije nacrtana) 203 . Za pravilan rad ARP smetao bi ukljucen VFO. To odgovara za prijem SSB-signala.6 s. a praznjenje 0. Kapacitet je.25 milisekundi. I vremenske postize konstante su Sest puta duze: nabijanje traje otprilike 1. Vremenska konstanta za nabijanje je mala (0.. Niskofrekventni se signal. 944. : Za telegrafiju. ako je vremenska konstanta RC-filtracije dovoljno velika. Tranzistorsko medufrekventno pojacalo u kojemu su upotrebljeni Automatska regulacija pojadanja djeluje samo na jedan od tranzistora KJ. To se pom povecanjem kapaciteta: prekidacem Pr treba samo dodati kondenzator od 250 nF.25 ms). neki mali pobudni NF transformator (iz tranzistorskih (1 + 1)* prijemnika) s prenosom 1 mozemo mo Kondetizator od 50 nF. ovisi o prosjecnoj jakosti signala. vremenske konstante moraju biti vece.. 945. Automatska regulacija pojacanja promjenom napona baze jelovi ravao stvaranje pomocnog napona za automatsku regulaciju pojacanja. na si. npr.. To moze biti. iza diodnog detektora nastaje neki napon koji.47 MF3 SL 9-43..5 ms. sest puta veci. ukupno.1 s) jer se kondenzator izbija preko 2 MQ.47 MF2 10. Pomocni napon za ARP kod prijema telegrafije ili SSB-telefonije postici i tako da ispravljavec demodulirani niskofrekventni signal Ovdje cemo opisati samo jednu od brojnih mogucnosti. brzo se nabija preko diode Da i otpornika od 5 kQ. najbolje na poseban produkt^detektor.05 }xF = 0.005 MQ X X 0. si.05 jiF = 0. Praznjenje je mno- mu go sporije (2 MQ x 0. iznosi samo 0. kod koje di- Iskoristena je samo sekundarna zavojnica koja ima srednji odvojak. najprije pojacava tranzistorom TR i onda vodi na transf ormator T. Ipak. bandfilteri za vecu selektivnost. znakova slijede sporijim ternjedan za drugim.SL 9-42. Zato necemo BFO prikljuciti na to mjesto (narisano je crticama!) ve<5 druga£ije.

1 ZATVOREN CW i SSB """ SI 9-44. Male silicijeve diode. ispravljaju niskofrekventne struje i brzo nabiju kondenzator C. Dodatni prednapon sa potenciometra P omogucuje i menu regulaciju (RRP) koja se kombinira sa ARP. sto je vazno za prijem telegrafije i SSB-signala. Ukoliko nam treba pozitivan regulacijski napon. Ako je prekidac Pr otvoren. kazemo da »napon visi«. preostaje samo rucna regulacija potenciomet- rom P. Di i D2. Vidi tekst ostaje neiskoristena. treba samo »okrenuti« diode i promijeniti prednapon na potenciometru P. Regulacijski napon je ovdje negativnog predznaka. jos neko vrijeme. Ovako se moze postici da napon za regulaciju pojacanja brzo nastaje i onda duze traje. U i 10n II . Otpornik R ima velik otpor pa se kondenzator polaganije prazni. Za prijem telegrafije su potrebne vece vremenske konstante nego za prijem SSB.^ Napon za ARP se tako odrzava.

a mjerni instrument »ide« do 1 mA. 205 . ako signal uzimamo iz medufrekventnog dijela. si. jer nista ne mjeri. 9-46. Za niskofrekventne signale ovdje treba uzeti kondenzator od 0. Potenciometrom se odabere osjetljivost tako da naj- Ne zaboravimo da S-metar samo dok je ukljucena treba auto- jaa signali dovedu kazaljku mjernog instrumenta M (do 1 ili vise mA) do kraj a. neka R bude 10 kQ. U posljednjem slucaju moramo paziti da niskofrekventna regulacija glasnoce ne bi djelovala na S-metar. 948. Po zelji se moze birati ili rueno (R) ili automatsko (A) reguliranje pojacanja. matska regulacija pojacanja uz maksimalnu osjetljivost prijemnika. TRi je regulirani tranzistor u visokofrekventnom M Nema (VF) ili u medufrekventnom pojacalu (MF). na si. Kl u kojem slucaju skala ne bi mogla biti linearna. s podjednakim razmacima izmedu pojedinih S-stupAko. 9-47b. I kod rucne i kod automatske re- germanijeve. Otpornik R u kolektorskom strujnom krugu stiti instrument od preterecenja. medutim.1 do 2 jaF. Tranzistor TR2 pojacava napon za ARP i struju za S-metar. recimo 10 V. vidimo da se mnogi toga ne pridrzavaju. Bolje bi ga bilo nazivati »pokazivacem«. kako bi »docarali« tar spojiti s koji. Ako je napon napajanja.Buduci da ne postoje dva sasvim jtdnaka prijemnika. To je uvijek preporucljivo ako treba paziti da potrosak elektricne energije iz baterija ne bude prevelik. S-metarski sklop koji se moze dodati svakom tranzistorskom prijemniku. SL 946. sluzi i posebnim tranzistorom kao na sL 947. kako su nacinjene skale S-metrana fabrickim prijemnicima. indikatorom. Tranzistori su tipa N-P-N. Napon za ARP najcesce se crpe iza diodnog demodulatora. pogledamo njeva. pa i negdje na pogodnu tacku u niskofrekventnom pojacalu. Potenciometar Pi je onaj kojim se obicno regulira glasnoca. skale na S-metrima bi morale biti bazdarene za svaki pojedini prijemnik posebno. S-jedinice omogucuju izvanredno velik opseg jakosti signala opisati u logaritmickoj mjeri. sto se miliampermetrom teze ostvaruje koji je u principu mjerilo linearnih promjena jakosti struje. Preko C2 odvodi se NF signal. vidimo na si. samo s tranzistorima tipa P-N-P. Ipak. tor Prikljucni kondenzai gulacije smanjuje se jakost kolektorske struje reguliranih tranzistora. vidi tekst To nije nikakva pouzdana mjera! Is to vrijedi i za onaj dio skale S-metra na kojemu citamo vrijednosti iznad S-9 u decibelima. Taj je nepopravljen na S-metardostatak U tranzistorskim skim prijemnicima moze komunikacijse S-me- skom sklopu. Isto to. Diode su je kijuciti ku U oba primjera je uzemljen negativni pol izvora struje za napajanje. istovremeno za pojacanje djelovanja au- kupcu »veliku« osjetljivost. S-metar je i kao indikator signala korisna spravica! razloga da ga ne ugradimo i u prijemnike koje smo sami gradilL S-metarski sklop koji se moze naknadno dodati svakom prijemnijakosti tomatske regulacije. U primjeru a) miliampermetar sluzi kao S-metar. Lijepo ime S-metar ne zasluzuje. citati moze biti izmedu 10 50 pF. Mozemo ga prina kraj medufrekventnog pojacala ili iza demodulatora.tvornickih prijemnika redovito pokazuju previse. On dolazi na diodu Di. Zato S-metar moze pokazati samo koji je signal jaci. Rucna regulacija se postize potenciometrom od 100 kQ. a koji slabiji. S-metri danasnjib .

Potenciometrom P2 odreduje se osjetljivost S-metra tako da se kod najjacih signala postize maksimalni otklon kazaljke. Tako postignuti napon »otvara« tranzistor TR. Ps je potenciometar za namjestanje nule instrumenta. Tranzistor Tr pojacava tako dobiveni napon. 9-48. sluzi Ukljucivanje S-metra u emiterski strujni krug tranzistora koji kao pojacalo za automatsku regulaciju pojadanja: a) za tranzistore tipa N-P-N. Diodama Dt i Dz postize se da je pokazivanje instrumenta u boljem skladu sa S-jedinicama. 9-47. Tranzistor TRi je niskofrekventno pretpojacalo iza kojega se signal ispravlja silicijevom dioosjetljivost M M=K»jjA mom za regulaciju pojadanja (ARP) dobije se iz niskih frekvencija. dovoljan da joj se poveca za vrlo slabe signale. tj. sa prijekako ga cuje uho. Ispravljene NF struje nabijaju kondenzatore Cz i d. b) za tranzistore tipa P-N-P Preko velikog otpornika (82 do 100 kQ) dioda dobiva malen prednapon. SI Napon Osjetljivost S-metra je veca kod njih jakosti signala ma- 206 . Njih ispravlja dioda Di. dok diode Di i D$ svojim djelovanjima osiguravaju linearniju skalu u S-jedinicama na skali S-metra. Za amatere koji vole eksperimentirati bit ce zanimljiv S-metar na si. 949. iza demodulatora (NF).SI.

Iza nje slijedi istosmjer- no pojacalo sa jos tri tranzistora. M »finiji«. Sto je razlika izmedu amplitude signala i amplitude smetnie veca to ce i ucinak takvih uredaja biti bolji. Na srecu smetnje se mogu odredenim primamo. o kojima ce biti govora u posebnom poglavlju. Posljednji od njih za S-meupravlja instrumentom tar. kao i ostale smetnje impulsnog tipa. fluorescentne svje- kao Smetnje ove vrste cuju se ili slabiji grubi sum. Taj je jednolicniji 1 . U principu se protiv takvih smetnji mozemo u prijemniku boriti na taj na cin da zeljenom signalu osiguramo nesmetan prolaz sprjecavajuci na neki nacin prolaz svim vecim amplitudama. TRs i TR4. Pa odmjerava osjetljivost S-metra. cuju se uvijek zajedno sa signalima koje Smetnje od automobilskih motora nije moguce blokiranjem sasvim ukloniti buduci da je elektricna iskra neophodna za rad motora. Isti tranzistor ujedno daje i napon za ARP. Protiv grubog suma koji potjece od iskrenja u elektricnim motorima i generatorima u samom se prijemniku ne moze gotovo nista uciniti. Cetiri siticijeva tranzistora u Swetarskom pojacalu dom SD. Vrste smetnja sximova Razlicite elektricne smetnje koje dolaze od elektricnih strojeva i urcdaja. jaci medu pojedinim iskrama rijedi i pravilniji.nf-foja£alu SL 9-49. automobilski uretiljke. ako se u njima javljaju elektricne iskre i slicna elektricna praznjenja. kao i onaj sum kojemu je izyor u samom prijemniku. pa se upravo cuju pojeame iskre. znatno smanjiti. za paljenje proizvode sasvirn drugacije smetnje. Elektricni proizvode strojevi smetnje. npr. takve impulsne smetnje je moguce ublaziti i u radio-prijemnicima na vise nacina. elektridni generatori. smes taju osobito onda ako su toliko jake da je njihova kratkotrajna amplituda mnogo veca od amplitude signala koje primamo. Takve smetnje daju. OGRANICENJE SMETNJA I SUMA i opca selektivnost. TRi. razliciti elektricni motori. Sum prijemnika potjece pretezno od ulaznih stupnjeva. Za razliku od ovih. Povrh toga. Automobilske smetnje. kontaktima i slicno. pomocu tzv. Takve impulsne smetnje nastaju i na razlicitim prekidacuna. blokiranja kojim se sprjecava iskrenje. 207 Bitno je drugaciji sum samog pniemnika. Je^ dina poznata metoda da se sum prijemnika smanji je primjena malo- sumnih zistora Promjenom kolektorskog otpora tranzistora cijevi ili malosumnih tranu ulaznim stupnjevima uz nastojanje da se postigne sto boija TRs regulira se radna tacka istosmjernog pojacala. Ove smetnje treba ukloniti na taj nacin da ih se prigusi na njihovom izvoru. Tu su razmaci tiaji mjerama.

nabiju kondenzatore na neki odredeni potencijal. dva (polozaj 2) ili (»limiteri«) mogu vrlo dobro posluziti kod prijema svih vrsta signala. ovisno o jakosti signala. Uklanjanje impulsnih smetnja diodama koje su spojene paralelno sa slusalicama.7 V. Na si. sto 208 . Tada je Takvi ogranicavaci tri para (polozaj 1) anti- prijem u slusalicama vrlo ugodan. Stavimo li taj preklopnik u polozaj 3. 9-51 to je nacinjeno iza diodnog demodulatora. Prema tome je i borba protiv takvih smetnja teza. bez obzira na to kakav smjer ima- svi telegrafski signali pod- jednake glasnoce. Diode (od Di do De) mogu biti je Ogranicenje amplitude Jednostavno ogranicenje amplitude signala i smetnji moze se postici pomocu diodnog sklopa koji je prikazan na si. diode D2 i D$. gdje je signal jos razmjerno slab.4 V. Najbolje je da se to nacini ondje. 9-50. ako se ispred uredaja za njihovo otklanjanje nalaze stupnjevi kom selektivnoscu. Doklegod je amplituda signala manja od 0.7 V. kod ARP dobiva se napon za automatsku regulaciju pojacanja. Maksimalna amplituda moze biti 1. bit ce njezino trajanje produzeno djelovanjem visokog Q-faktora titrajnih krugova. ali najbolje za prijem telegrafije. Vrijednost tog otpornika treba odrediti prema konkretnim prilikama tako da sc postigne najbolje potiskivanje imjpulsnih smetnji. slusalica (SL). Impulsi su redovito tako kratkotrajni da to nece smetati prijemu.-uredaj za ogranicavanje amplituda je iskljucen. propusta jednim. a druga drugim smje rom. Impulsne smetnje ne mogu »zaglusiti« operatora ni onda ako slusalice stavi na usi. Pri torn su ostale diode (Di ju.Osim ogranicenja amplitude moguce je »utisati« prijemnik tako da mu se na pogodan nacin smanji osjetljivost za vrijeme trajanja svakog takvog impulsa. i J3 kratko nemaju utjecaja na ono se cuje.6 do 0. preklopnici u polozaju ukljucena su dva diodna para. Kod NF uzima ventni se demodulirani niskofreksignal. Vazan je i serijski otpornik Kada su kojemu ce vrijednost biti izmedu 100 i 5000 Q. Kad je Pr ukljucen. Sve amplitude koje su vece od toga bit ce ogranicene na 0.1 V. naime. D3/D4 i Ds/De. dok je prekidacem Pr mo 9-50. Uklanjanje impulsnih smetnja u demodulatoru i u mectufrekventnom pojacalu U sam prijemnik mogu se uredaji za ogranicenje amplitude staviti na vise mjesta. Ako su ukljucene sve diode (preklopnici u polozaju 1) amplituda moze doseci 2. vec prema tome kolika impedancija slusalica i niskofrekventnog izlaza NF. Dvostrukim preklopnikom A-B ukljucuje se paralelno sa slusalicama jedan par (polozaj 3). ukljucene su samo diode Do i Ds. s veli- Jedna ih dioda. do D4) preklopnikom spojene fsto 2. u slusalice dolazi signal bez oslabljenja buduci da do tog napona diode ne propustaju struju. Opis u tekstu SL guce ukljuciti ili iskljuciti prigusivac impulsnih smetnji. Kad impulsna smetnja prolazi kroz prijemnik velike selektivnosti. On se prikljucuje na sam izlaz prijemnika. Ako preklopnik A-B stavimo u polozaj 0. jer su i paralelno spojenih dioda. izmedu izlaznih prikljucnica (NF) i bilo kakve manje silicijeve diode.

Razlika je u tome da je ovdje djelovanje impulsa na diode iskoristeno na kraju medufrekventnog pojadala. 9-53. sprijece da impojaCalo Suma IMPULSNI DETEKTOR da impulsne smetnje nego signal tiode do medufrekventnog kvarcovog filtera. Ako se pojavi impuls od neke smetnje. jpobrinemo odvedemo prije si. prije demodulacije. prema Tranzistor TRi (si. U oba ova primjera mogle bi diode biti ili germanijeve ili silici jeve. Izoblicenja SI. u kolektorskom strujnom krugu posljednjeg medubi frekventnog tranzistora. 9-52 po svojoj funkciji je slican onome na si. »Brisac« impulsnih smetnja (»Noise Blanker«) za prijemnike sa MOSFET-ima u medufrekventnom pojacalu 14 Radio prirtuinik 209 . na kratak moment. diode. biti Diodama se mogu impulsne smetnje otkloniti i iza medufrekventnog pojacala. Sklop za uklanjanje impulsnih smetnja diodama Da i Ds ima su manja nego onda kad takav »kliper« djeluje na niske frekvencije. pojacalo suma. Iza njega slijedi NA OREJN FETA U1. naboj na kondenzatorima ga ne moze dovoljno brzo slijediti. ali to prijemu redovito ne smeta. Sklop na si. 9-53. 9-51. prije demodulacije.HlOn ONF puls stigne u niskofrekventno pojacalo. demodulatora Ukoliko bi na izlazu medufrekvent- — j r-jf ^-DEMODULATOR FOSUEDNJE MF POJACaLO nog pojacala bio bandiilter. Pritom bi prvi titrajni krug bandfiltera bio. 9-51. diode taj impuls propuste i tako. diodni se sklop morao prikljuciti na krajeve drugog tit raj nog kruga. Izoblicenja su manja nego onda kad slican sklop djeluje na NF St. normalno. Glavno cited je da im vlastiti kapa* budu sto manjl To moraju.MF POJACALU SI. Kod telegraft je bit ce znakovi takoder malo »odrezani«. Takav se prikljucak izvodi. prikljuceno na NF. 9-53) je tzv. prema tome. 9-52. visokofrekventne — Jos bolje prigusivanje impulsnih smetnja moze se ocekivati ako se signal nema daljnjeg utjecaja na NF izlaz. odmah iza stupnja za mijesanje na ulazu prvog medufrekventnog pojacanja.

Ponaj210 Ima smisla. telmika ga je uvijek privlacila. ali oni su bili za najveci broj radio-amatera sasvim nedoslizivi zbog svoje visoke cijene. One interesu — koristeci smetnje. Potenciometrom P mo mnogi radiotehnicki strucnjaci! Do danasnjih dana je radio-teh nika dio-uredaji opcenito. To izlazi otprilike na ovo: »Pripremite samo uvijek ponovno dosta novaca. Uredaj intenzitet toga dje»brise« impulsne — u vlastitom se daje namijenjene amaterima. Radio-tehnika je u ono doba tek krenula pr\im znatnijim koracima. Prije 50 godina je vec bilo na trzistu raz- gradnja i danas »isplati«? Odgovor na ova pitanja glasi. DA teri ILI NE? jdanas samogradnja radio-uredaja smisla? Da li se samo- Ima Prije 60 godina nisu radio-amaza svoje potrebe mogli kupiti gotove prijemnike i ostale uredaj e. ali i mnogo kompliciraniji. cesto . On .« i radiozainteresirani Tehnicki -amater nije se nikad mogao zado. ima smisla i isplati se. ali jednako je vazno poznavanje radio-tehnike. / isplati se. Tranzistor TR$ na svaki impuls reagira tako da mu se vodljivost naglo poveca. §to im je donosilo dvostruku korist. bez signala. a onda daleko veci dobitak sto — mnogo se pri tome moglo nauditi. diodni impulsni detektor i pojacalo impulsa (TRs). Pojavio se i veci broj specijaliziranih tvornica koje uglavnom proizvode radio-ure- zemo odabrati lovanja. redova radio-amatera potekli su izvanredno napredovala. 2ivot je to dokazao. Uz pretpostavku da u prvom stupnju medufrckventnog pojacanja u prijemni- prije se samogradnjom je dolazilo jef- — I?: tinije do potrebne opreme. NISKOFREKVENTNO POJACALO U PRIJEMNIKU Niskofrekventno pojacalo u prije potrebno da se pojaca signal dobiven demodulacijom. uvjeravaju radio-amatere kako je potrebno imati uvijek najnoviji model da bi ladio-stanica imala savremen izgled. Radio. knjige. Otuda mu i ime »Noise Blanker«: dok traje impulsna smetnja medufrekventno pojacalo ostaje »prazno« (blank). Vi samo vrtite budite radio-amateri. . jemniku je uvijek zelio znati sto se nalazi »u kutiji«. nijerno dobrih prijemnika i za amaterske svrhe. jer se nikakva tehnika ne moze nauciti samo iz knjiga. Buduci da TRs djeluje kao prekidac. Indus trij ski i amaterski radiokonsti*uktor bio je cesto ista osoba. bez ikakve sumnje: Da. jer tvornica dobro pozna radio-tehniku. Ra- ku imamo MOSFET. bas kao i uspostavljanje bezicnih kon- takata putem li i te iste tehnike.. SAMOGRADNJA. obilnom reklamom. treba izlaz ovakvog uredaja spojiti na Drejn-elektrodu. Potrebne su knjige. Konkretne primjere niskofrekventnih pojacala naci cemo uz opise pojedinih kompletnih prijemnika kao i u posebnom poglavlju ove dugmad voljiti samo vrtnjom dugmadi. toliko da se impuls vise ne moze cuti. jer takvih nije bilo u trgovinama. . Industrija i amateri su se sluzili podjednakim metodama rada. sto se dogada »sa one strane« prednje ploce uredaja Radio-amateru je vazno da bude dobar operator. Amateri su najvecim dijelom sami gradili svoje uredaje. To razumljivosti prijema nista ne smeta jer impulsi vrlo kratko traju. To ne znaci da radio- -amater moze jeftinije sagraditi radio-uredaj koji bi imao sva svojstva koja se mogu naci kod savre- menih tvornicki proizvedenih. To je dobro poznato i nema potrebe da se ovdje dokazuje. ali bezuvjetno je potreban i prakticki rad i stjecanje vlastitih tehni£kih iskustava. a prijemnici napose. postali su daleko bolji. na kratak moment ce se smanjiti medufrekventni signal.

Lokalnu radiofonijsku stanicu moze se s takm MQ) pa jedini titrajni krug go- tovo uopce nije opterecen.5 IZBOR SHEMA ZA PRIJEMNIKE NekoHko jednostavnijih prijemnika Detektorski prijemnici. vara najobicnijim oznaka ZN414 pripada specijalnom integriranom sklopu (»Ferranti«). vec s jednostavnim i malim.J]SV prva korist. 94. pod imenom »radio<. Iako po svom vanjskom obliku i po broju prikljucaka odgotranzistorima. cuti u slu- radio-klubovima ili u radionicama Narodne tehnike uvijek se moze naci netko da pocetniku pomogne nadiniti prve korake u radio-tehniku. taj tako raSiren aparat za koji. U nizu shema iskusanih prijemnika moci ce vecina nasih radio-amatera i tehnicara. 4 kondenzatora i 15 otpornika. Radio-prijemnik je jedan od najvaznijih dijelova opreme za potrebe telefcomtmikacija jer. Shema »mini'prijemnika« za srednje valove sa integriranim sklopom ZN-414. prema znanju i iskustvu kojima raspolazii i prema finansijskim sredstvima koja mogu uloziti. Drugo: radio-amateru cesto nije ni potreban neki kompleksni koji je i uredaj. i neka vrsta automatske regulacije osjetljivosti (ARP). Selektivnost je neocekivano dobra. Ipak. sve na malenoj silicijevoj plocici. svijeta« ne moze se postici nikakvim kupljenim aparatima. Otpornik Ri osigurava pravilnu. Pojacanje dosize 70 dB. 9-54. ne valja zapoceti s kompliciranim i velikim. xmutrasnju raspodjelu svih radnih tacaka. Kod jacih dosta- nica se osjetljivost smanjuje. Ono koje amater ima kada zadovoljstvo mu uredaj. konacno »ozivi« kada s njime odrzava radio-veze sa amaterima »na drugqm kraju Kod pristupanja samogradnji prijemnika. Prijemnik na si.1 nostavnije. Postoji. kao i ostalih radio-uredaja. Mala feritna antena je dovoljna za dobar prijem srednjevalnih radiofonijskih stanica.5 kHz. Na prvi pogled on ima izgled prijemnika samo s jednim tranzistorom. Noriznosi oko 100 mikrovolta za izlazni napon na visokoomskim slusalicama od 30 raV. danas znade svako dijete. ali to nije tako. ugradenoj u tzv. Moze raditi na svim frekvencijama izmedu 200 kHz do 5 MHz. osobito za najmlade.8 V trosi struju od samo 1 mA.vrlo kompleksno nacinjenih proiz:voda. Uz pogonski napod od 1. eksperimentima i proucavanjem mozemo stvarno upoznati ra- dio-prijemnik. malno ona vim prijemnikom dobro Salicama. To je ipak jedan od »najmodernijih« i najboljih prijemnika svoje klase. koji su bili shematski prikazani na si. Opis u tekstu SL Samo vlastitim konstruktorskim radom. Na njenu se funkciju moze utjecati otpornikom Rs. »TO-18« kucistu za tranzistore. U njemu je 10 tranzistora. Ako zavojnica feritne antene L ima Q-faktor size od 75 do 100. 9-54 po svojoj snemi sigurno spada medu najjed14* U Umjesto sluSalica stavili smo lo- garitamski potenciometar za regula211 . f sam gradio. dakle. od pocetnika do naprednijih konstruktora. selektivnost oko 12. kako kazu radio-amateri. »bez prijemnika nema radichveze!« do 1. Ulazna impedancija je vrlo visoka (oko 1. naci ono Sto im odgovara. samogradnjom se moze mnogo naucitu To je i danas vrlo \2. Zato cemo i ovdje ici tim redom. zanimljiv su i dobar pocetni rad.

22 ^F moze se prikljuciti bilo kakvo ni- srednjevalno podrucje. koje na si. Pri tome treba jakost kolektorske stru- vodi se ponovno u predasnji stupanj koji sluzi jos i kao niskofrekventno pojacalo. Ovakav titrajni krug obuhvaca Kod prijema jakih signala lokalne stanice smanjuje se kolektorska struja tranzistora TRi sto dovodi do smanjenja povratne veze i ostvaruje neku vrstu automatske regulacije pojacanja (ARP). Ovaj primjer donosimo vise kao opis mogucnosti danasnje tehnike neso kao preporuku za samogradnju. Zavojnica L namotana je na feritni antenski stap. Na kondenzatoru Cs javlja se demodulirani niskofrekventni signal. Preko kondenzatora od 0. Ako ipak uspijete nabaviti taj britanski integrirani sklop. Posebni demodulator je izvan toga stupnja. Tranzistor skofrekventno pojacalo. Stupanj povratne veze regulira 10 kQ. kao sto smo i mi bili. Demodulirani signal Tehnicki je zanimljiv si. 1 do do 0. niskofrekventno Tranzistorsko pojacalo. kao visokofrekventno pojacalo sa povratnom ve- TRi sluzi najprije no zom (preko &). svakako sagradite taj prijemnik.30 v VFP SI. npr. diode Di i Ds. Bit cete jednako iznenadeni. Buduci da je Cs preko manjeg dijela zavojnice L spojen s bazom prvog tranzistora taj ce niskofrekventni signal biti pojacan istim ovim tranzistorom TRi. Pretpostavimo. Kondenzator Ci je promjenljiv. Ona ima oko 90 zavoja izolirane bakrene zice (0. 9-55 ima dva tranzistora TR2 i TRs nije standardali se odlikuje vrlo velikom stabilnoscu. Slikovito se kaze da je signal poslije demodulacije »refleksijom« vracen u isto pojacalo koje sluzi za dvije svrhe. Pojacane visokofrekventne struje odvode se sa kolektora preko kondenzatora Ca na 212 . 9-55. Ove diode su spojene kao u ispravljacima za udvostrucenje napona pa je efikasnost takvog demodulatora vrlo dobra. i prijemPrvi tranzistor je dva puta iskoristen. Ovakvo dvostruko iskoristenje u refleksnim spojevima postize se redovito na taj nacin da isti tranzistor najprije sluzi kao visokofrekventno pojacalo. da kolektorska struja tranzistora TR2 poraste. Na zavojnici je od- vojak iza 10 do 12 zavoja. Reprodukcija na zvucnik bila je vrlo cista.3 2 u prvom stupnju da bude mA. pa kapacitet trimera C* treba odmjeriti tako da povratna veza dovodi do pobudivanja oscilacije tek se pomocu potenciometra od onda kada je je kolektorski napon tranzistora TRi barem 2 do 3 V. Ovdje cemo pokazati primjenu tog principa. zahvaljujuci primjeni refleksnog principa. Njegov maksimalan kapacitet je oko 300 pF. 9-55. Tranzistorski refleksni prijemnik za srednje valove ciju glasnoce (5 kQ) i prikljucili paiskofrekventno pojacalo.5 mm). nik.

sprjecavajuci i takvu promjenu radne tacke. On se sastoji od dva stupnja. Kratkovalni prijemnik O-V-l s dva silicijeva tranzistora (BC 107) 213 . i impedancije niskofrekvent- oko 8 Q. ako je potrebno.2 kQ. 9-56. Ukoliko bi kolektorska struja tranzistora TRu zbog nekih vanjskih utjecaja trebala da postane manja. omskih Tranzistorski prijemnik za sve kratke valove Prijemnik za sve kratke valove do 30 MHz) u kojemu mogu sluziti bilo kakva dva silicijeva planarna tranzistora (N-P-N) shematski je prikazan na si. 9-56.5 cm2 Primarna. »ultra-audion« koji se nekada upotrebljavao u vezi sa elektronskim cijevima. Pad napona na emiterskom otporniku tranzistora TRs (1 kQ. Kondenzator Ci je spojen izmedu kolektora i emitera. Mozemo ga i sami namotati. opisani utjecaji i zistorsku slusalicu. prikazan na toj shemi. Prvi je audionski. Na izlaz koji je oznacen sa NFi mogu se prikljuciti niskoomske slu§alice.1 mm. dok je baza »uzemljena« i za visoku (47 nF) i za nisku frekvenciju (10 nF). (3 a drugi je niskofrekventno pojacalo koje je dovoljno za prijem na slusalice. Ovo osigurava stabilnost radne tacke. Uslijed toga smanji se i njegova kolektorska i emiterska struja. kolektorska zavojnica u torn slucaju ima 500 do 700 zavoja lakiranom bakrenom zicom debljine 0. Kao Ci moze dobro posluziti trimer sa maksimalnim kapacitetom od 25 do 30 pF. smanjit <5e se jakost struje koja tece preko baze tranzistora TRs. Tranzistorski audion. Sekundarno treba oko 85 zavoja zice 0. Ulazni titrajni krug L/C/C nalazi se u kolektorskom strujnom krugu prvog tranzistora TRu Visokofrekventno pojacanje signala je osigurano povratnom vezom. Pri tome transformator T moze biti neki mali izlazni transformator za tranzistorska niskofrekventna pojacala. Predviden je jos ni izlaz NF2 za prikljucak visokoslusalica. moze takoder biti jednak trimerski kondenzator uz dodatak. Buduci da je otpornik koji napaja bazu tranzistora TR2 (33 kQ) prikljucen na emiter tranzistora TRs. premosten elektrolitskim kondenzatorom od 50 n-F) takoder se smanji. kakav je tzv. ako se posluzimo nekom dogadaju malom transformatorskom jezgrom koja ima presjek barem 0. Tako ce biti sprijeceno ono povecanje njegove Jcolektorske struje koje smo na pocetku pretpostavili. ostvarenom pomocu kapacitivnog djelitelja CijC2.povecat ce se i pad napona na otporniku od 8. Kondenzator C2 koji siuzi za postizavanje »mekane« povrat- mm ne veze. nekog fiksnog SI. sjeca na njihova povratna djelovanja se obrnutim slijedom.15 da mozemo upotrebiti obicnu minijaturnu tran. Tada se i napon baze tranzistora TRs smanji.

Pri tome uz povecanje vrijednosti kapaciteta Ci postaje povratna veza jaca. Tablica 9-4.kondenzatora (10 do 50 pF). 9-56) Promjenljivi kondenzatori od 100 i od 15 pF.3 do 5 MQ. kao i za SSB-telefoniju. Radnu f tacku za niskofrekventno pojacalo odreduje otpornik od 0. mm. Ukoliko kao izvor pogonske energije sluzi dzepna plosnata baterija od 4. . povratnu vezu treba upravo toliko pojacati da audion oscilira. kako vidimo. kao i kod svakog drugog torskog strujnog kruga prvog tranzistora (TRi) odvodi preko konden zatora (0. Kapacitivni razdjelnik C1/C2 treba natmjestiti na najpovoljniju vrijedtj. slicnog prijemnika. kao njihovu medusobnu zamjenu pri i promjeni valnog podrucja koje zelimo primati (vidi tablicu 9-4). treba je smanjiti tako da se u strujnom krugu baze idati kondenzator s maksimalnim kapacitetom od 10 do 30 pF.22 jxF ili vise) na bazu drugog tranzistora (TRz). S njim u seriju spojen je otpornik od 10 do 20 kQ. Ona se za prijem radiofonije (AM) mora namjestiti tik pred pobudivanje titraja. tako da povratna veza optimalno funkcionira. izolirana lakom (CuL). Zavojnice su namotane na papirnatom valjku promjera 25 2ica je bakrena.5 V. Demodulirani signal se iz kolek- metar (5 do 10 kQ). u strujnom krugu baze tranzistora TR2. Njegov maksimalni kapacitet neka ne bude veci od 50 do 100 pF. Dielovanje povratne veze je redovito vrlo dobro. Ako je jakost kolektorske struje veca. U ovom C tranzistora TRs stavi otpornik vece vrijednosti. relativno velika vrijednost otpora i treba je odabrati tako da na prikljucenim slu^alicama bude pad napona jednak polovici pogonskog napona. Za regulaciju povratne veze sluzi potencio- nost. Sto olaksava namatanje zavojnica. Zbog visokog strujnog poja^anja silicijevih planarnih tranzistora tu je. Zavojnice za kratkovalne prijemnike tipa O-V-l (vidi si. S promjeni jivim kondenzatorom man j eg kapaciteta moci cemo onda lako oirati stanice. onda ce titrajnom krugu audiona imati samo jedan promjenljivi kondenzator C. Ako je kolektorska struja preslaba. Nije potrebna nikakva posebna zavojnica za povratnu vezu. mozemo je pojacati smanjivanjem vrijednosti toga otpornika. za otpor slusalica oko 4000 Q.5 mA. Ako zelimo da neki uzi opseg frekvencija razvucemo mozemo paralelno s njime do- U mo zemo taj uvjet biti ispunjen uz jakost kolektorske struje tranzistora TRs do 0. Nasuprot tome povecanje kapaciteta Ct umanjuje povratnu vezu. u neki amaterski opseg). Za prijem telegrafije (CW). slucaju 6e nam veci kondenzator sluziti da frekvenciju audiona dovedemo u blizinu onih frekvencija koje nas posebno interesiraju (npr.

Osim prijema AM-signala. »lovu na lisicu«. S dobrim visoko-omskim slusalije prijem ovim jednostavnim prijemnikom ugodno glasan. Prva zelja bit ce povecanje glasnoce. Da li cemo antenu prikljuciti na Ai f As ili na A3. dovoljno glasan i bez prevelikog mijesanja pojedinih signala. Kad su vec stecena prva iskustva s tako jednostavnim prijemnikom. to treba utvrditi pokusom i angrafije. ali niskofrekventni se signal u takvom slucaju mora dovesti preko kondenzatora (C?) i odvesti (Cioh neka okvirna antena namota na antenski ili ako feritni takoder preko kondenzatora stap (iskusati broj zavoja!!). na tijelu promjera 6 do 7 mm. 9-58. Otpornici R4 i Rs raspolovljuju napon napajanja i podi- ako se posluzimo integriranim sklo pom hu mora zu potenciial na neinvertirajuccm ulazu (br. stabilni Jace niskofrekventno pojacalo Clapp-ov (Klapov) oscilator. Shemu smo. jedan pozitivan i jedan negativan. Inace su potrebna dva napona. pojavit ce se zelja za »dot}erivanjem« i »modernizacijom«. Potreban je veci zahvat. Zavojnica se Lt ima oko 70 zavoja lakirane baiice. U tu syrse upotrebiti i potenciometar Ps za regulaciju glasnoce. Duzina neka bude barem 20 metara. Kao antena moze posluziti komad zice koji je razapet u sto je moguce vecoj visini. Pojacanje ovisi o omjeru otpora Rs/Rr i ovdje je ono vrlo veliko. Sastavni dijelovi moraju biti razmjesteni tako da su svi medusobni spojevi 3to kraci. prema si. Prijemnik za opseg terski opseg 3. Promjenljivim kon- IL741. onda takav prijemnik mo2e posluziti i u «v. Ovdje je to izbjegnuto. Upotrebljena su samo dva tranzi<5e i tenu prikljuciti tako da prijem bude najbolji. Ova moze tu zelju zadovoljiti. Ako se umjesto zavojnice Ls prikljuci se Lt 4 moze drzati na potencijala nula. prijem u sluSalicama ugodne je glasnoce. Stabilnost mu je dobra za prijem tele- cama Ako se posluzimo dobrom vanjskom antenom.ra 1 PotroSak struje za oba tranzisto u ovom prijemniku je manji od mA. Ako ga zelimo smanjiti moiemo 215 . kako je nacrtano. preureden za demodulaciju sa promjenljivom povratnom vezom. denzatorom od 22 pF (paralelno v^zani statori kondenzatora 2x11 pFM TOravo se mo2e obuhvatiti cijeli oO-metarski opseg. a na prikljucak br. Samim povecanjem napona za napajanje od 9 V na 12 V ne postize se nista osobito. da ne bi dolazilo do izoblicenja kod jacih signala.2 mm. On moze primati i srednji val ako stavimo zavojnicu L potrebnog induktiviteta. 3) tako da se prikljucak br. Tablica 94 daje podatke za motanje SSB-signali mogu se za okretanje promjenljivog kondenzatora predvidjeli neki finiji pogon. 7 dovesti puni napon za napajanje. moguce je primati i telegrafiju (CW). Preko nje treba nakrene motati zavojnicu Li sa 15 zavoja jednake zice. ako smo kratkovalnih zavojnica. stora (ili BF 173 (ili BF 273) i oba tranzistora tipa BC 108 BC 107). tj. pa ce baterija vrlo dugo tra- jati. Prvi stupanj je zapravo poznati. Prijemnik jednako dobro radi na svim kratkovalnim frek vend jama. ali i primati. osobito moze potenciometrom P dovesti na najpovoljniju mjeru. Unatoc svoje jednostavnosti prijemnik je vrlo osjetljiv. pri trazenju sicnvene radiostanice. kao i SSB-signale (uz veoma fini prenos za okretanje kondenzatora od 22 pF). uz manje izmjene. debele 0.5 do 4 MHz moci pocetnik sagraditi prema shemi na si. sa jezgricom od VF Mjeza.5 MHz Prijemnik za kratkovalni ama- od 3. 9-57. Antenu treba kapacitivno spojiti (preko 1 do 5 pF) na »vruci« kraj titrajnog kruga. preuzeli od DK3FQ.

Ima ga i s drukcijim oznakama. kao i tranzistora BC107/ si. Ako smo drugi tranzistor sa sheme na si. 9-58. 9-59. koja si. tj. sklop IL741 opisan poglavlju ove knjige. On Integrirani u 5. jos uvijek biti oko 100 puta! Kon~ denzator Cs utjece na reprodukciju smart jujuci pojacanje najvisih frekvencija i sumova. Visak od 6 prikljucaka kod kucista DIL-14 nije iskoristen. ali sve one sadrze iste brojke »741«. s prikljuccima u dva niza). Numeracija prikljucaka je oznacena tim redom uz uvjet da se na kuciste gleda s gornje strane.A1 • A2 A3 BF173 BC108 ^fr®! Sji L'tT 470 1 IK ^2K SI.. i D da 216 . Pojacanje ce dolazi u razlicitim kucistima. metalno kuciste ima osam prikljucaka. »Modernija« varijanta prijemnika koji je slican onome na Razlika je u tome da se ovdje titrajni krug ugada varikap-diodom je u NF pojacalu integrirani sklop IL74L Vidi tekst st. 9-57 zamijenili niskofrekventnim pojacalom sa IL741. 9-57. strane 9-59 su i pogledi s donje na kucista tranzistora BF 173/BF 167... Tranzistorski prijemnik za 80-metarski opseg kao R7 staviti i 1 kQ.. go je glasniji. 9-57.5.5n CsQo. visokoomske. prijem ce biti mno- su sva nacrtana na Okruglo.2ji I i70 SI. Na 1 -I" ILl £T C4 In J C8 2. bas kao i preostala dva u DIL-8 i u DIL-14 (DIL = Dual in Line. Slusalice opet ostaju iste.

jesanje. 9-58 moze imati bilo Hocemo vidimo na si. Integrirano operacijsko pojacalo IL 741 (ili \xA 741 i slicni s brojem 741) dolaze u tri razlicita kudista. Zavojnice su namotane na pr- koji stor.5 u seriji!) V remo potenciometrom Pu To mora m 1234 S/. I njega treba okretati pomocu nekog finog prenosa. biti vrlo KOREKCUA NULE 6(10)= IZLAZ 701)* 4U PRIJEMNICI S DIREKTNOM KONVERZIJOM Raspored prikljucaka za si 9-57 i sL 9-58. 1(3)*K0REKCIJANULE 2(4) u o 112 it w I 9 is INVERT. jemnika li prvi stupanj prijemnjka graditi s tranzistorom BF173 ili BF167.5 do 3. Ps sluzi za regulaciju povratne veze. I tu je zapravo iskorisceno samo osam prikljucnica tranzistore u prijemniku prema Prijemnik s direktnom konverzijom za 8(Kmetarsko amatersko valno pocfcrucje sa pet tranzistora U novije vrijeme sve je vise pri- jemnika s direktnom konverzijom. Notice za prikljucke numerirane su od 1 do 8 (za metalno ili za DIL-8 kuciste). brojke u zagradama se odnose na kucisia DIL-14. Kondenzatori Ci i C2 su tipa »stirofleks«. Na izlazni titrajni krug VF pojacala (Ls i Le su takoder na jednakoj prstenastoj jezgri) prikljucen je stupanj za mii nije preinake. Kranj). ili cemo se odluciti za neki drugi. to nema velikog utjecaja na prijem u 80-metarskom opsegu (3. Oni ima- 217 . Prvi stupanj prijemnika na si. (tri 13. 4(6)* -U 5(9) = ULAZM I I'l. potenciometra. 9-59. od tih ili njima slican tranziTa shema sadrzi i neke vaz- stenaste jezgre od ferita (»Iskra«. Da bi prijem bio dovoljno staouan. pa su titrajni krugovi dovoljno sirokopojasni.5 MHz). Numeracija vrijedi ako se gleda na gornju stranu integriranog sklopa.8 MHz. a ne obicnim dugmetom. dobar potenciometar sa sigurnim kontaktom. pogled s donje strane tranzistora.BF167 BF173 BC107 BC108 BC109 JJA741 11-741 4^ *& PRIKUUfiCli Ako je ovaj priblizno plosnate dzepne baterije moze se za stabilizaciju diodnog prednapona upotrebiti Zenerova dioda ZD za napon od 9. ULAZ(-) I'l 3(5)= NE1HVERT. 9-60. Sheje na si. (Ispred njega je fiksno ugodeni bandfilter za opseg od 3. u Gradnji oscilatora mora se po* svetiti osobita poznja. Stanice koje zelimo slusati odabinapajanja. poglavlju o SSB-tehnici). Potenciometar Pi mijenja zapornl prednapon za varikap-diodu D koja zamjenjuje promjenljivi kondenzator. Tranzistor TRi (BF 167) sluzi kao VF-pojacalo. elektroda yrste i Izvodi pojedinih nisu isti kod te dvije na to treba pri gradnji pripaziti. Trimer od 25 pF i potenciometar sluze za simetriranje detektora u svrhu potiskivanja nezeljenih signaia.1 V. potrebno je da taj prednapon na diodi D bude neovisan o naponu _ Tu su dva produkt-detektor (vidi tj. 9-61. Izgled prijemnika /BC108/BC109. Oni su donekle slicni superheterodinima jer imaju stupanj za mijesanje i oscilator promjenljive frekvencije. Antena se prikljucuje koaksijalnim kabelom na prikljucnici A. U popisu prikljucaka. Potenciometrom Pi treba ulazni signal oslabiti na najnuzniju mjeru za dobar i nesmetan prijem. Taj oscilator radi na prijemnoj frekvenciji tako da se kao rezultat mijesanja direktno demo- ma dulira niskofrekventni signal.

sa TRi i TRs. ZD. Za glasniju reprodukciju. Pogonski napon oscilatora stabiliziran je posebnom Zenerovom diodom od C4. demodulirani signal. Shema tranzistorskog kratkovalnog prijemnika sa direktnom kon- verzijom ju mali. Resonancija mu je siroka pa zadovoljava u citavom opsegu. najprije prolaze kroz aktivni filter. pa se postize dobra stabilizacija bez drugih dodataka. On odreduje selektivnost prijemnika.65 MHz. ukoliko se zadovoljavamo s njima. potrebno je iza aktivnog NF filtera prikljuCiti niskofrekventno pojacalo. CW latorove harmonicke frekvencije (osobito druga koja bi mogla prouzrociti demodulaciju nezeljenih signala iz 7-MHz radiofonijskog opsega!). 218 . Sto je daljnji doprinos njegovoj stabilnosti. On mora resonirati oko 3. redovito ili SSB. Da ne bi do produkt-detektora dosle osci- Gotov. negativan temperaturni koeficijent.NF ^-*[]si SL SL 9-60. Ls i C$. Tranzistor TRs ima zadatak da rastereti oscilator. na izlazu iz oscilatorskog sklopa ukljucen je filter. na zvu6 nik. sastavljen Kod NF se prikljufiuju slusalice.

Njegova je shema na si. tri st. Oscilatorski titrajni krug ugada se promjenljikoji ima maksimalni kapacitet 5 do 10 pF. oscilator promjenljive frekvencije i diodni demodulator Direktna konverzija sa integriranim resonira unutar opsega koji zelimo primati sa dvije trecine kapaciteta sklopom TBA-120 Iako je TBA-120 namijenjen za medufxekventno pojacanje i demo dulaciju frekventno modtdiranih signala. 9-62. Uz paralelni kondenzator od 56 pF (stirofleks!) on mora obuhvatiti opseg frekvencija.SI na 9-61.T ti. najvjerojatnije treba medusobno zamijeniti krajeve zavojnice Lz. vim kondenzatorom IW5AXS uspjelo sagraditi prijemnik sa direktnom konverzijom. Ako oscilator ne »proradi« odmah. talijanskom je amateru kondenzatora (50 pF). koje zelimo prima. sa zr ojnicom L*. prva Pogled na pokusnu gradnju prototipa prijemnika prema shemi Tu su samo prva tri tranzistora sa pripadajucim dijelovima za stupnja: VF pojacalo. Ona ima odvojak kod desetog dijela svog ukupnog broja zavoja. Ovaj se odreduje tako da taj titrajni krug 219 . Povratnu vezu osigurava zavojnica L%. Zavojnica Li omogucuje induktivnu vezu antene (ANT) sa ulaznim titrajnim fcrugom u kojemu je zavojnica L*. I ona treba samo oko desetog dijela broja zavoja koje ima U. 9-60.

Autor je za namatanje zavojnica za opseg od 3. Na tome opsegu moze se najlakse sagraditi prijemnik dovoljno velike stabilnosti. KRATKOVALNI KONVERTORI Vecina prijemnika koje smo do sada opisali bili su za 80-metarski amaterski opseg 3. radio-aparat koji sluzi kao medufrekventno pojacalo promjenljive frekvencije. Broj zavoja za La i Li je u torn slucaju najbolje odrediti pouzdanim »dip- Oznacene vrijednosti sastavnih dijelova vrijede za prijem kratkovalnih podrucja uz primjenu silicijevih planarnih tranzistora tipa -metrom«. Li ima 3 zavoja. zistora. Na AP prikljucuje se. a Li 15 zavoja. ili 4. 2elimo li primati druge kratkovalne opsege mozemo ispred takvog prijemnika staviti konvertor koji ce nam bilo koje kratkovalno podrucje transponirati (»prebaciti«) u opseg koji prima nas prijemnik. gdje se prikljucuje neko niskofrekventno pojacalo. Vidi opts u tekstu SI. oklopljenog kabela. Integrirani sklop TBA-120 u kratkovalnom prijemniku sa direktnom konverzijom. zavojnice motati la s i na valj casta tije- jezgricama u obliku vijka.o+i2V Stabilan kratkovalni konvertor s dva tranzistioira ANT ra si. Pogonski napon (12 V) mora biti stabiliziran. Primjer tranzistorskog konvertos kvarcovim oscilatorom je na 9-63.5 do 3. SI. Konvertor s dva N-P-N tranQ = kvarcov kristal u oscilatoru 220 . vanjskog promjera 12. Titrajni krug Ls/Cs mora resonirati na frekvenciju kvarca Q. demo- dulirani signal dobije se kod NF. Za oscilator Lz ima 2 zavoja. Tko nema takve jezgre moze Kvarcov kristal treba odabrati tako da je njegova frekvencija za odabrano medufrekventno podrucje visa ili niza od onog podrucja koje zelimo primati.7 mm.5 MHz upotrebio prstenaste jezgrice »Amidon«. 9-62. zavoja. Titrajni krug Li/Ci je viso- JL2 kofrekventni ulazni titrajni krug. Niskofrekventni.8 MHz. je zavojnica za vezu s bazom tranzistora za mijesanje TRi. Lt ima 40 zavoja sa odvojkom iza 3. Veza sa antenom je kapacitiyna (preko C2). tipa T50-6. Tako ce svaki jednostavniji prijemnik postati kratkovalni super. najbolje preko koaksijalnog. V kolektorskom strujnom krugu je visokofrekventna prigusnica VFP. Injekcija stize preko zavojnice Li u emiter tranzistora za mije- sanje. 9-63.

Cak i BC107 i njemu slicni mogu ovdje sasvim dobro raditi. Tko ne moze nabaviti odgovarajuci kvarcov kristal. npr. s U zajednickom kolektorskom nom krugu ovih tranzistora strujje vi- sokofrekventna prigusnica VFP. Stanice koje slusamo biraju se na prijemniku. Za prijem kratkih valova to ne moraju biti neki specijalni tranzistori. bipolarni tranzistori imaju nizu ulaznu impedanciju nego. Kvarcov kristal se pobuduje tranzistorom TR4. 9-64 ima samo jedan titrajni krug. To je onaj na ulazu. Zato se odlucujemo za njih. On sprjecava direktno opterecivanje kristalnog oscilatora. Do bipolarnih tranzistora se ipak moze lakse doci. (1. dok je tranzistor TR3 za pojacanje oscilacija. Otuda se medufrekventni signal vodi na koaksijalnu prikljucnicu AP i dalje na antenski prikljucak 80-metarskog prijemnika koji ce sluziti lo. Li je antenska zavojnica sa 1/5 do 1/7 broja zavoja kovalnu primati. U poglavlju o visokofrekventnim oscilatorima moze se naci odgovarajuca shema. Odabrat cemo tranzistore BF167 ili BF173. Potenciometar za simetriranje kQ) je u pravilnom polozaju kad se u prikljucenom prijemniku cuju samo signali iz podrucja koje zelimo primati.5 — — Konvertor za potijem frekvencija izmedu 14 i 30 MHz Obicni. na L2.N-P-N. stabilnost kristalnog oscilatora je veca! Simetricni stupanj za mijesanje tranzis torima TRi i TR2 bio je vec ranije opisan u ovom poglavlju. moze umjesto kristalnog oscilatora s tranzistorom TR* upotrebiti i neki drugi. FET ili MOSFET. Da ne bismo morali praviti odvojke na zavojnicama. To je prastaro pravilo kojega se je dobro drzati. mozemo po- SL 9-64. Razumije se. tfr . On mora resonirati na krat- frekvenciju koju zelimo Promjenljivi kondenzator ulaznog titrajnog kruga (100 pF) neka na zeljenu frekvenciju resonizajedno sa zavojnicom L2 ra sa toliko pikofarada koliko metara ima odgovarajuca duzina vala. Spoj izmedu konvertora i toga prijemnika mora biti preko koaksijalnog kabela. Na konvertoru treba samo ugoditi ulazni titrajni krug na maksimum resonancije. Kratkovalni konvertor sa dvostruko simetricnim mikserom (TRi i TR2) i kvarcovim oscilatorom (TR3 i TRd) 111 A. Oni su rnalosumni i imaju vrlo dobro pojacanje na tim frekvencijama. kao medufrekventno pojaca- Konvertor sa simetricnim stupnjem za mijesanje Konvertor na si. Odvojak na L2 neka bude na 1/7 do 1/10 ukupnog broja zavoja koji je najbolje odrediti »dip-metrom«.

MEDUFREKVENCUA* 15..4..0MHZ .

no nitko ne moze ocekivati da ce takav mali super moci konkurirati onim »vrhunskim«.3 do 8 MHz. skupim i kompliciraui- jim prijemnicima. Smanjen je i posao i izdatak. Njegov ulazni titrajni Jcrug ima zavojnicu Ls i promjenljivi kondenzator od 150 pF i moze obuhvatiti opseg od 3. opseg (3. medufrekvencija ce biti u pravom podrucju i ne treba je mjeriti. Ako zavojnicu namotamo Medufrekventnog pojadala nema. preko Sto manjeg kapaciteta (1 do 5 induktivna. na odvojak zavojnice L2. Ni u kojem slucaju ne smije veza s antenom biti precvrsta da se ne bi ulazni titrajni krug priguSio. Veza s antenom je kapacitivna. prima se 80-metarski pF).5 do 4. je tranzistor TR2. Uz vede kapacitete (tj. Medufrekventni signal lator. do motane su na istom papirnatom valjku. Paralelno sa zavojnicom Lz spojeni su fiksni kondenzatori sto bolje kvalitete.9 Zavojnica Lz i zavojnica La na- 7.0 MHz). Sa odabranim frekventnim podruCjem za oscilator mozemo primati dva amaterska opsega. prema podacima tablice 9-5. Izostavljanjem medufrekventnog pojadala rijesili smo se onog dijela u superu koji treba posebno ugaAlO prema podacima. ili dati. U oba slucaja se do bije ista medufrekvencija: 1700 kKz. Izbor medufrekvencije nije kriOna treba da bude oko 1700 kHz. Buduci da ovaj titraj- OA2 KV(80i<0m) TRWTR2 = TR3 = TR** « Jf 70 BC 107 ili sliCni o+aj2v M-VHHi -*o- "~™ ^ . uz manje nica. Selektivnost bi mu opala i mogle bi se pojaviti zrcalne frekvencije i druge nezeljene smetnje.mah na ulazu prijemnika. ali moze biti i nesto veca ili nesto manja. se vodi odmah u demodu- Kao demodulator na medufrekvenciji upotrebljen je tranzistorski »audion« s povratnom vezom. glavno je da se na toj frekvenciji ne cuje nikakva statican. Ona je zato manja.4 MHz). uz jace zatvoren kondenzator) u ulaznom titrajnom krugu. se Ona regulira potenciometrom P na nacin koji smo vec ranije upoznali. ah uz cijenu osjetljivosti prijemnika. kapacitete denzatora) (otvaranjem toga kon40-metarski opseg (6.

Tablica 9-5. Zavojnice za kratkovalni super (prema si 9-66) Zavojnice. namotane na valjku promjera 20 mm. Zica CuL .

Domaci MOSFET 3N200 (»RIZ«) jedan je od najmodernijih tranzistora svoje vrste. Kod FET-a je upravljacka elektroda (gejt) srasla sa poluvodickim kristalom. Shema kratkovalnog supera sa MOSFET tranzistorima (drugi dio) 15 Radio priru£nik 225 . bez trosenja elektricne energije.2K 30 "p7( SL 9-67a. Danas pocetku su mu gejt-elektrode zasticene ugradenim. dok je MOSFET bio na montazi i ugradnji. Shema kratkovalnog supera sa MOSFET tranzistorima (prvi dio) SI 9-67b.funkciju vrsi iskljucivo promjenom ticanjem pri prednapona.2v[]f^ ~[56 ^22 7 1. Taj je sloj tako tanak da ga lako probiju elektrostatski naboji koji mogu nastati samim do- minijaturnim zenerskim dlodama pa se MOSFET moze upotrebljavati kao i svaki drugi tranzistor. Na sL 9-67a je slo- 3N 200 (donja strarva} J± 7n X6. je zbog toga u »zlu glasu«. Zato ni FET ni MOSFET tranzistori ne prigusuju titrajne krugove s kojima su u vezi. kod MOSFET-a od kristala izolirana slojem silicijskog oksida (SiOs). Ugraden je u malo metalno kuciste TO-72 sa cetiri prikljucne zice.

odvod. jos uvijek odlicnih svojstava: 3N201. to a. predstavlja spoj sa o v. Tranzistor 3N200 moze se primisve do frekvencija oko 800 MHz.5 kT ) uz pojacanje od najmanje 14 dB. Kod nizih frekvencija (150 MHz i manje) mogu se ocekivati pojacanja oko 20 dB i visa. Dvostrukim promjenljivim kondenzatorom. ali se promjenom titrajnih krugova u ulaznim stupnjevima. Oznaka S pripada i. Ci i Cs (2x50pF). istok) istovremeno. o kljucak drejn-elektrode (drain. Takav otpornik (120 do 300 Q) osigurava potreban prednapon za Gu o «^ a Na Ga se cesto stavlja pozitivan prednapon. upravljacke elektrode).» vima oznaceno sto je s tim zicama u vezi. izvor.5 "SO £* dB (bolje tome moze zitorima.8 kT ). tj. 3N211.0 2 MHz). ali smije biti i jed- nako toliko negativan. od 1. moze se °d — uz zavojnice L2 citav opseg. 9-67 vrijedi za 80-metarski opseg (3. te se u mjeriti s najboljim tran- 2 2 MOSFET sluziti Gotovo bi se moglo reci da je 3N200 »predobar« za kratkovalne opsege (HI). 40673 i drugi. Odlikuje se veoma malim sumom. Slovo D oznacuje pritzv. uz sum koji dostize jedva jeniti 2. 3N202. utok). Prijemnik kojemu shemu vidimo na si. Radna tacka za pojacala postize se otpornikom u strujnom krugu surs-elektrode. bio je sagraden za prijem kratkovalnih amaterskih opsega. Shema je nacrtana samo za jedan opseg. 3 *S «— surs-elektrodi (source. Maksimalan napon (vrsni) izmedu D i S ne smije preci 30 V. Gi i Gs pripadaju jednoj i drugoj gejt-elektrodi (vrata. Njegov sum kod 500 MHz ne prelazi 4 dB (2. Normalni pogonski napon za 3N200 je 12 do 15 V.5 do 4. a i b. mogu prosiriti mogucnosti. titi Ove obuhvaLs titrajne krugoi — CO 226 . On ne bi smio biti veci od +4 do +5 V. Shema na si. supstratom (podlogom. 9-67. 3N203. Mogli bi poi slicni tranzistori. s kristalnom plocicom) i spoj sa metalnim kucistem. kao i u oscilatoru.

Prvi MOSFET. iako bi zemo MF bro Ijene. onda stupanj nje. TR2. O tome izboru opet ovisi opseg frekvencija koje treba obuhvatiti oscilatorom. Tada izbor medufrekvencije ovisi o frekvenciji filterskih kristala. Zavojnicu La treba naciniti tako da oscilator radi na frekvenciji koja je za iznos medufrekvencije visa od opsega koji zelimo primati. Razumije se da ulazni (L2C1) i izlazni titrajni frekventni bandfilter MF2 (si. 9-67b). t tto SI. ali moze biti i BF173 — r^-^^K w- - 22 ^P< « 15 1_ J || * to. U stupnju za mijesanje je jed- za mijesanje ja£e sumi. U prijemniku za vi$e opsega mora se istim valnim preklopnikom 9-68) (si. 9-32b). promijeniti i frekvencija oscilatora. TRi radi kao vi3. Vidi tekst 227 15* .jezgrica u zavojniUz otvorene kondenzatore treba postici resonanciju na 4. G2. 9-30a.4 ve treba medusobno uskladiti tako da se. Prvi medufrekventni bandfilter je MFu Na njega se nadovezuje kri- stalni filter iza kojega slijedi medu- sokofrekventno pojacalo i njegova upravljacka elektroda Gi direktno je prikljucena na titrajni krug. Ako se mozadovoljiti s manjom selektivnoscu.1 MHz (pomocu trimera od po 30 pF u istim titrajnim krugovima). uz zatvorene kondenzatore Ci i Cs. dovedu u resonanciju na MHz pomocu Lt i ili bilo kakav N-P-N silicijski tranzistor kojemu je frekvencija T baf rem 100 MHz.2 V. sto se tice pojacanja TR4. prema si. Pogonski napon oscilatora je stabiliziran Zenerovom cama Ls. U prvom medufrekventnom pojacalu upotrebljen je treci MOSFET. ali ne treba biti viSa od 300 mV. Njegova druga upravljacka elektroda. diodom na 6. 9-69. Oscilator BC108 je nacinjen s tranzistorom (TRs). Takoder ne smiie biti preniska. prima VF »injekciju« iz oscilatora za mijesaAmplituda toga VF napona nije previse kriticna. Ako je injekcija iz oscilatora preslaba. Slican filter je bio objasnjen ranije u ovoj knjizi (si.. mozemo ta dva bandfiltera upotrijebiti bez kvarcovih kristala. (LzCz) moraju biti doodijeljeni a zavojnice oklop- krug nak MOSFET. S kristaL nim filterom postize se bolja selektivnost kakva odgovara za prijem SSB telefonije. Optimalna vrijednost je 100 do 200 mV.

Za pocetak treba graditi samo MF 2 i germanijevom diodom GD bio bi obican. Dovoljno je staviti samo titrajni krug ili. kao na nasoj shemi. teta. takoder sasvim zadovoljio. si. 9-68. TRg. Ova].5 MHz. Zavojnice izmedu TRi i stupnja za mijesanje (TRs) mijenjanju se preklopnicima 1/7+ +IV). koji radi preklopnicima mijenjati zavojnice u oscilatorskom i u tdaznim titrajnim krugovima. u vezi sa BFO oscilatorom (MFs i TRr). 5. Zavojnice L5 i Le mogu opet biti one koje se nalaze u MF filterima za 10. ali su oba spojena paralelno. da se kasnije prosiri na 4 Kratkovalni super s visokom medufrekvencijom (150 kQ) odreduje velicinu predna- pona na elektrodama Gs tranzistora u VF i MF stupnju. Me- dufrekventna zavojnica L4. pripada malom medufrekventnom transformatoru kakvih. oscilatorima. postoji i drugaciji put Oscilator za mijesanje moze biti jedan od ranije opisanih. SI. najbolje BF173 (ili BF273). nog supera 9-70 je shema kratkoval s medufrekvencijom od NF moze se prikljuciti niskofrek- ventno pojacalo. Taj je prednapon pozitivan. BF167 Hi BF267. U medufrekventnom pojacalu je tranzistor TR2. Preklopnikom /+// mijenjaju se zavojnice ispred visokofrekventnog pojacala (TRi).7 MHz. Stavili smo opet MOSFET jer je. nereguliranom pojacalu moguce je staviti kao TR5 obicniji tranzistor. Kod Na si. Izborom takve medufrekvencije prijemnik postaje jednostavniji. Nacrtan je ujedno se i Mogu u opsegu od luje 5 do 5. na frekvenciju ce kristali oscilirati. npr. Dakako. To je MOSFET s dva gejta. Na ulazu ne treba visokofrekventnog pojacala. To za demodulaciju (BFO) radi sa kristalima Qi i Q2 koji se nabavljaju zajedno s medufrekventnim filterom. Njemu se pribraja negativan prednapon koji nastaje ispravljanjem signala u GD. Slican se oscilator moze naci u tvornickom prijemniku »MINIX MR55A«. dodatkom malog kapaciod 9 MHz pa TR4 moze biti 228 . Mozemo se odluciti za opseg od 3. zajedno sa svojim predotpornikom »Demodulator« s do na 3. U drugom. resonantna frekvencija MOSFET dukt-detektoru. bandfilter za prijemne frekvencije. Onome. ima u mnogim malim radio-prijemnicima. moze se sam prijemnik sagraditi samo za 80-metarski opseg. Treba ga samo ugoditi. Za demodulaciju ne koristimo ovaj stupanj nego poseban produkt-detektor sa MOSFET-om. Upotrebili smo filter »KVG-XF-9B« koji odgovara za prijem SSB-signala. sa kondenzatorom Cs. kad ne bi bilo potenciometra za RRP. Ako zelimo primiti vise amaterskih opsega. ukljucene u strujni krug surs-elektrode tranzistora TRs. recimo BF167. lako se moze dodatkom malog kondenzatora (probati!) sniziti na 9 MHz. — znaci da se na tome mjestu moze upotrebiti i obicniji JFET. On djena mikser sa MOSFET-om TRi. u kombinaciji sa MOSFET-om u VF pojacalu. Jednom takvom.i tranzistor neke druge vrste. Da crtez bude pregledniji prikazani su spojevi sa zavojnicarna samo za dva opsega. a za prijem ostalih opsega predvidjeti konvertor s kristalnim . TRs Pomocni je u prooscilator oscilatorski sklop u kojemu se povratna veza postize pomocu posebne zavojnice. tko jos nema vece iskustvo u gradnji takvih prijemnika ne preporucujemo da se odluci odmah na svih pet kratkovalnih opsega. 9-69 pokazuje kako se preklopnicima mogu mijenjati zavojnice u oscilatoru. moguce na jednostavan nacin postici vrlo dobru ARP.5 ili od 14 MHz. 9 MHz. »japanskom«. dok su veze sa ostalim zavojnicama samo naznacene.7 MHz. Potrebna selektivnost najlakse se postize savremenim kristalnim filterima. bolje. za 10.

Sklop koji sintezom »sastavlja« Potrebne frekvencije (engl. od 80 do 10 metaravalne duzine. »sinthesizer«. Ulazne titrajne krugove mofcemo mijenjati preklopnikom. Prijem svih amaterskih kratko* valnih podrucja.15 j Kod NF gulaciju prikljucuje se niskofrek- ventno pojacalo koje na svom ulazu mora imati potenciometar za reglasnoce.40 20. postici cemo na nacin koji je u blok-shemi prikazan na sh 9-71. sastavljanje) moze se naciniti na vise nacina ULAZ 80. onda je to sa ovakvim prijemnikom mnogo lakse postici nego nekim drugim koji ima toxhi medufrekvenciju.Q1 = XF901 Q2=XF902 SL 9-70. 2elimo li primati vise opsega. sinteze. Pitanje oscilatora moze se njesiti na savremen nacin pomocu tzv. ga: »sinthesis« — sinteza. u pnmjeru na sL preklopnicima I^i II. Ulazni dio medufrekventni i demodulatorski dio sa BFO-om za amaterski jednostruki super s medufrekvencijama od 9 MHz } bilo koji savremeni silicijev tran- zistor. 10m Za jedan amaterski opseg jedva da bi se moglo naci nesto jednostavnije i tako dobro. citaj: sintisajzer. onako kako je to bilo ostvareno 9-68. od grcko- .

5. tj.0 medu ska 28.5 i 4. Taj se opseg dobije mijesanjem VFO a i frekvencije kristala od 17. ali takoder u opsegu izmedu 14. Ako je medufrekvencija 9 MHz. 15-metarski opseg prima se sa oscilatorovom frekvencijom od 12.0 dobije mijesanjem frekvencije VFO-a i frekvencije kristala od 143 MHz.0 i 14.(vidi i u poglavlju o oscilatorima). mijesanjem frekvencije promjenljivog oscilatora (VFO) sa frekvencijama kristalnog oscilatora.0 do 12. Sama njegova frekvencija je dovoljna za prijem u opsegu izmedu 3. 9-72) koji tome odgovaraju su prazni! Za prijem 40-metarskog opsega treba nam oscilatorska frekvenciia do 16.5 MHz.0 raditi unutar opsega do 5.5 i 29. Zato za 80-metarski i 20-metarski opseg ne treba nista drugo.0 1 .0 MHz (u najvise upotrebljavanom dijelu 10-metar skog opsega) potrebna se oscilator- MHz) frekvencija (od 19. VFO mora od 5. Konacno.0 MHz. Polozaji preklopnika (si. Na prikazana sinteza oscilatorovih frekvencija metodom koja se zove »premix«. sto se postize mijesanjem VFO-a i frekvencije kvarca od 11 MHz.5 MHz. za prijem frekvencija iz- od 16.5 do 20.5 MHz.5 MHz. 9-72 je amaterskim kratkim valovima.5 MHz. onda se potrebne oscilatorske frekvencije mogu postici upotrebom samo triju kvarcovih kristala za prijem na svim si.

<0 o to *a so o > to o & <3 <o c S I ^1 s I ' ft. Kg < o Oh oi tri <ri </j < 3 I 00 231 .

kako rade i kakve mogucnosti pruzaju tvornicki proizvedeni radio-uredaji. (citaj: tesko naciniti ispravljac koji daje 6 i 12 V. ako je to potrebno. dva ili tri. (»Signetics«) potpunije koristitl i Samim gleda(si. ne zna se mnogo. I zavojnica u oscilatoru se mora mijenjati. Za to on nema ni materijala. ni opreme. proucavajuci kako su nacinjeni. ali obicno ih se ugraduje vise. Razumije se da se na tome mjestu mora staviti valni preklopnik. nim medufrekventnim na tome mjestu mogu Amaterska samogradnja treba putem. ni potrebnih mjernih instrumenata. SL-612. za gornji i za donji bocni po~ jas SSB-signala. radio-amateru nema smisla da putem samograd* nje oponasa specijaliziranu industriju. Ima slicnih i za njem prednje strane uredaja 9-75) znanjem koje ne prelazi ono. na kraju poglavlja o prijemnicima za frekvencije do 30 MHz. prema zelji i potrebi. sklopovi SU621 pa SL-610. nacrtan samo jedan kristal. Niskofrekventna integrirana pojacala najcesce rade sa 12 do 15 V. pogledati kako ih grade u tvornicama. ovisno o opsegu frekvencija koje se zeli primati. mirno mozemo reci. za prijem telegrafije. U BFO-u je takoder. Mi cemo. Ipak. mnogo mozemo Tko nauciti o radio-tehnici. Nije i »nobolodzi«. ali to nije nacrtano da slika bude preglednija. Prednji izgled prijemnika tvornicke proizvodnje . HI). cak ni onda ako bi bio u strucnom pogledu takvom pothvatu. upoznat sa funkcijom radio-uredaja moci ce ga i pravitnije je i Integrirani SL-641. »nauka o dugmadi«. Zatim dolazi bandfilter (sa Ci i C2) koji se ugada na prijemne frekyencije (tzv.napona. odredeni su za rad sa pogonskim naponom od 6 V. »dorastao« Selektivnost je osigurana kristalfilterom. I se ugraditi filteri za razlicite selektivnosti (poseban filter za telegrafiju i poseban za SSB ili drugacije). Treba poci realisticnijim odabrati takav projekt koji ce mocl bid i zavrsen. zbog jednostavnosti sheme. »preselektor«). napon od 12 V. se to mora sto amateri nazivaju »knobology« uzeti u obzir kod gradnje prijemnika. Za tu smo svrhu oda- SL 232 9-75. Komunikacijski prijemnici tvornidke piroizvodnje Dana§nji komunikacijski prijemnici vrlo su kompleksno gradeni i.

PRUEMNIK »NRD-515«(JRC) o-lekHzU- HIZK MIJESANJE _i_ 70/55 MHz J o- .

ali. kako znamo. Predvidena ie i mogucnost prijema dalekopisacem (RTTY). moze se radna tacka u nekom mo nuti stupnju samog prijemnika pomaku nelinearno podrucje. Za ovo postoje dvije mogucnosti. Iza ovoga slijedi 2.0 MHz i dobije se druga medufrekvencija. Pri tome nema »krivnje« na radiofonijskoj stanici. Proucavanje koje su koristene u pojedinim stupnjevima. Iako radiofonijska stanica radi na srednjem valu (550 do 1600 kHz). unakrsne dulacije. Drugim dijelom signal se vodi u demodulatore. ako resonira na frekvenciju srednjevalne radio-stanice. Mnogi danasnji prijemnici imaju dvije mogucnosti za ocitavanje prijemne frekvencije: obicnu. za donji i za gornji bocni pojas (SSB). zatim od 2. on ce oslabiti smetajuci signal. na bilo koji Od kratkovalni frekventni izlaz (NF) i mogucnost iz prijemnika izvede i medufrekventni signal. na kojemu se frekvencija di- da se U takvim slucajevima treba visokofrekventni napon. bilo bi takoder vrlo zane nazalost jiimljivo. U slucaju resonancije . nezeljeni »koncert«. Uz dugmad za izbor frekvencije su neke oznake. »analognu« skalu i digitalni pokazivad frekcitaj: displei). amater koji slusa kratkovalne signale cuje ipak. kiloher234 jemnika tenske prikljucnice A* i Sasije priZ. se mijesaju signali na prvoj medufrekvenciji sa oscilatorskom frekvencijom od 70. smanjiti prije nego li moze stici u prijemnik. pojacala signal Iza drugog odlazi jednim dijelom u sklop za koji sluzi za MF pojacanje napona i automatsku regulaciju pojacanja (ARP) i za pokretanje pripremanje S-metra. Iza toga slijedi pojacalo za drugu Tu i stotinama herca. ako je njezin signal daleko prejak. ali to ipak nisu »prave« analogne skale. Titrajni krug Li/Ci stavlja se u antenski dovod i. ali to dopusta raspolozivi prostor u ovoj knjizL — — DODATNI UREDAJI ZA POBOLJSANJE PRIJEMA Filter! i valolovke medufrekvenciju. ostalih zanimljivosti koje posjeduje ovaj prijemnik treba spomenuti posebne izlazne prikljucnice za slusalice (SL). posebno za CW. stupanj za mijesanje. koji se u anteni inducirao djelovanjem srednjevaine stanice. cesto su izlozene vrlo neugodnim smetnjama. »Noise blanker«). Uslijed toga se onda radiofonijska modu: lacija moze prenijeti signal. Ugradeno integrirano niskofrekventno pojacalo osigurava dovoljno glasan prijem jer mu je izlazna snaga oko 1 W. jos jedan nisko- Amaterske radio-stanice. prema si. Ona redovito radi sasvim ispravno. pa se i njima moze operator prijemne sluziti pri odabiranju frekvencije. Ovaj drugi de modulator treba. sa propusnim opsegom od 6 kHz (za AM-signale). Odabrati se mogu cetiri razlicita stupnja selektivnosti. Tu je demodulator za amplitudno modulirane signale (AM) i demodulator za telegrafske (CW) i SSB-signale. Druga titrajni f je mogucnost da se serijski krug L2/C2 stavi izmedu an- rektno cita u megahercima. 455 kHz. detaljnih shema. Ovoj pojavi mogu biti izlozeni i oni prijemnici koji su inace vrlo dobri i skupi. zajedno sa zeljenim signalom.Filter za prvu medufrekvenciju (70. i na frekvencijama BFO-injekciju oko 455 kHz.4 kHz (za SSB-signale) i od 600 Hz ili 300 Hz sirine (za prijem telegrafije).455 MHz) je odmah ispred prvog cima medufrekventnog pojacala. smjestene u blizini jakih srednjevalnih radiofonijskih stanica. vencije (»display« Ovdje postoji samo digitalni pokazivaC. 9-77. To je tipican primjer tzv. Prije ulaza u selektivne medufrekventne filtere signal prolazi kroz prigusivac impulsnih smetnji (NB.

Ijeni tako da su titrajni krugovi i syi vodovi izmedu antenskog prikljufcka A i antenske prikljudnice se netko nalazi Ako je osjetljivi prijemnik izlozen uticaju prejakih signala moguce je primjetiti niz poteskoca koje su posljedica »preterecenja«. SI 9-78. Na ulazu (U) i na izla/u (IZ) treba staviti koaksijalnu prikljucnicu. ako u neposrednoj bliantene neke radio-stanice. Navedene elektricne velicine vrijede za tzv. a zadrzava srednjevalne frekvencije Ulazni atenuatori prijemnika srcdnjevalni ce signal otici mimo i nece moci smetati.7 \iH. I zavoj* kondenzatori moraju biti vrlo kvalitetni.if/. kod A). si. U=4. Od filtera do prijemnika (od prikljucnice B) takoder mora biti upotrebljen koaksijalni. ne preblizu limenim stijenama. Zadovoljavajudi se s komadicem zice. Filter za oslabljivanje srednjevalnih signala (500 do 1600 kHz) koji se ukljucuje u koaksijatni antenski dovod ispred prijemnika Visokopropusni filter. takoder vrlo dobro propusta sve kratkovalne frekvencije. 9-77. srednjevalne radiofonijske stanice Lt=L4=33 nice i \iH. Filter treba potpuno oklopiti. Tada je bolje upotrebiti neki filter koji ce sprijeciti prolaz svim srednjevalnim frekvencijama od 550 do 1600 kHz. Oni ne smetaju prijemu kratkih valova. Tada je potiskivanje srednjevalnih signala vrlo dobro. 9-79. Filter je predviden za prikljucak antene koaksijal- SI. Kod fini osobito jakih smetnja. filtera za uklanjanje $metnji od lokalne. A i B su koaksijalne prikljucnice. Zato mnogi operatori ne koriste za prijem veliku. Jednostavniji visokopropus- nim kabelom (npr. »niskoomske« antenske oklopljene vodove s koaksijalnim kabelima (50 do 75 Q). Primjeri ukljucivanja tzv. A Izuzetno mogu postojati takve smetnje od nekoliko srednjevalnih radiofonijskih stanica. i St. I jedan i drugi moraju biti oklop. oklopljeni kabel. Hi filter koji lako propuMa sve kratkovalne. moze istovremeno primijeniti oba filtera.. potpuno zasticenL Ovakve filtere nazivaju i »valolovkama«. oni zapravo smanjuju jakost ulaznih signala uz cijenu relativnog po235 m i. Najbolje je da je svaka u svome pregradenom prostoru. 9-79.J&ftfr . predajnu antenu. Jedan filter ove vrste je shematski prikazan na si. ali tako da zavojnice Li i L% ne mogu djelovati jedna na drugu. Takoder mora biti ugraden u limenu kutijicu. dok zadrzava i srednjevalne i dugovalne.I—T7 prijemnika pf^ff. Induktiviteti zavojnica neka budu: Li=Ls=10 (. prikljucenim na ulaz prijemnika. a filter nema utjecaja na prijem kratkih valova. »vatolovke«. 9-78.

kvalitetnog i osjetljivog prijemnika. Svi su otpornici po 100 Q sa opteretivoscu od po 0. Takav dodatak stan cije i je osobito koriispred onih prijemnika koji osjetljivosti uopce nemaju mogucnosti regulavisokofrekventne SI 9-81. u stupnjevima po 10 dB. tora Unutrasnji izgled atenuaprema sL 9-80 kao sto su manji superheterodini ili cak mali prijemnici s povratnom vezom.vecanja smetnja i suma. Osim toga atenautor mora biti promjenljiv tako da se stupanj atenuacije moze pedanciji prilagoditi prilikama. Ovdje cemo opisati dva atenuatora. reducirati jakost ulaznih signala na optimalan iznos pomocu posebnog atenuatora. Stavimo li visokofrekventni atenuator ispred nekog velikog. u stupnje- vima po 3 dB 236 . Atenuator s cetiri obicna dvopolna preklopnika. SL da svi spojevi budu sto kraci. s preklopnikom za dva strujna kruga i pet polozaja 9-80. Svaki od ovih atenuatora moze se sagraditi kao posebna jedinica koja se stavlja ispred bilo kojeg prijemnika. koji omogucuje oslabljivanje signala u stupnjevima po 3 dB sve do 33 dB. te ulaznoj imu prijemnika. Ulazni atenuator treba da bude prilagoden impedanciji same antene i antenskog voda. 9-80 je primjer atenuatora za najvece slabljenje signala do 40 dB pomocu dvostrukog preklopnika s pet polozaja. direktno na preklopnik tako Atenuator za oslabljivanje ulaznih signala do 40 dB. Mnogo je bolje posluziti se najboljom antenom a. 2eljeni stupanj atenuacije postize se jednostavnimprebacivanjem jednoga ili vise preklopnika. SI 9-82. prilagodena za koaksijalne antenske vodove (50 do takva 75 Q). Na si. vidimo na sL 9-82 i 9-83. Moguce ih je ugraditi u sam prijemnik. Oni su montirani (si. u slucaju potrebe. Atenuator za oslabljivanje ulaznih signala do 33 dB. Danas ima i prijemnika fabricki proizvedenih s ugradenim ulaznim atenuatorima rt -J J" i x° > —1 £iz koji uskladuju jakost signala prema osjetljivosti prijemnika na drugaciji nacin nego to cine uobicajeni rucni ili automatski regulatori pojacanja.5 W 9-81) svaki.

pa ki A potencijal nizi. Atemiator s diodama koji spojiti sa moze automatskom te- kog gulacijom pojacanja (ARP). Dh D shema atenuatora 2 i Ds. Diode D2 i Ds »zatvorene«. je u tacje i baza spojena stalnog kapaciteta (!). onakav kakav je sam po sebi). struja baze tranzistora TR postaje slabija. Potencijal u tacki Uz napone propusnog dio4a propusta struju. onda se smanjuje i jakost struje koja tece kroz Di. Pritom se B je visi od potencijala u tacki A. ostavi tanak sloj cistog poluvodica. dijeli i uz male zaporne prednapone koji ne premaguju Zenerov. intrinsic = pravi. preko i&. 9-84 je Na 9 Ako si. na visok napon (+10 do 12 V). koji ima vodljivost P-tipa sloja sa vodljivoscu N-tipa. Otpornici atenuatora (sL 9-82) montirani su direktno na dvopolne prektopnike. tranzistor je »otvoren«. ona ponasa kao promjenljivi otporJ'rj^Njen otpor ovisi o velicini elektricnog polariteta. Nacinjene su tako da se izmedu poluvodlcsloja. bez dodataka. i kom Atemiator s PIN diodama Pod nazivom PIN diode poznate su u elektronici posebne diode koje $e upotrebljavaju kao prekidaci i kao promjenljivi otpornici. U nazivu tih dioda slova P-I-N ozna£uju redosiijed kojim se ti slojevi nizu u poluvodicu diode. Takav sloj se oznacuje slovom / (engl. kroz diodti Di i otpornik R3.9-83. od kojih je jedan uzemljen s jedne. probojni napon) dioda ne vodi elektricnu struju i ponasa se kao kondenzalor (ili Dok nema prednapona Napon napajanja (+12 V) se otpornicima Ri Rs. Opis u tekstu atenuatora U prikljucuje se anten- ski koaksijalni kabel. Ot- ostaju napona. Vanjski pleteni oklop koaksijalnog kabela je s obje strane raspleten i rastavljen u dva dijela. Na ulaz 237 . Ako tranzistora TR. Kroz njega tece struja i nastavlja preko visokofrekventne prigusnice VFP2. i SL se 9-84. Da taj kapacitet bude sto manji i »geometrija« poluvodicke plocice je redovito vrlo nialena. Tako su diode D2 i Ds izlozene djelovanju ove razlike potencijala koja je za njih zaporna. a drugi s druge strane prvog i posljednjeg preklopnika SL bit ce moguce sluziti i se resonantnom antenom velikom tako u sva- slucaju osigurati vrlo dobar nesmetan prijem uz najpovoljniji odnos signala prema sumu. Izlaz atenuatora IZ takoder je koaksijalnim kabelora spojen sa antenskom prik- ljucnicom prijemnika. FIN diodama.

funkcijom atenuatora moze MHz. s jednom jedinom zavojnicom. Najvazniji sastavni dijetovi oznaceni su kao i na sL 9-84 Visokofrekventno pojacalo i preselektor za sve kratkavalne frekvencije od 33 do 33 MHz por ove diode postaje veci sve dok potencijal u B postane manji od potencijala u A. Takvim prijemnicima se moze mnogo pomoci. Buduci da diodni atenuator ima nisku impedanciju. MHz je prijem vec slabiji. Takvo pojacalo popravlja i ulaznu selektivnost. all takoder u UKV podrucju. Ima ih i takvih koji se nazivaju »komunikacijskim« prijemnicima. ako se ispred njih stavi dodatno visokofrekventno pojacalo. Atenuator nam je. 9-86. preko d. sve kratkovalne frekvencije od 3. Kako se vidi vec upravljati isti Ima mnogo prijemnika koji na svojim skalama imaju razlicita kratkovalna podrucja. Takav atenuator s diodama moze se ugraditi si. Promjenljivi kondenzator kojim se odabire zeljeno podrudie je dvostruk. visokofrekventne silicijeve diode s malim vlastitim kapacitetima. Atenuator smo konacno ugradili u dvometarski prijemnik. On ima kapacitet 2 x 480 ili 2 x 500 pF bolja. Tada se dioda Di zatvori. upotrebili smo male. 30 14 napon kojim se postize automatska regulacija pojacanja u prijemniku. samo na relativno niskim frekvencijama.5 i na 7 MHz. sasvim zadoyoljavajuce radio na kratkim valovima.sokofrekventne prigusnice ne moraju imati osobito velike induktivitete. pa je VFPt u toj verziji bila na- cinjena upravo za taj opseg na promjeru od 3 mm!). Na 9-85. vidi slid. a cesto poboljsava i odnos signala prema sumu. Njihov otpor se smanjuje i one sve vise. a diode Dt i Ds pocnu voditi. Izgted diodnog atenuatora. (45 cm Si 9-85. sa silicijevim diodama. sve do 146 MHz. Buduci da nismo imali PIN diode. Nazivaju ga preselektorom. nije ga tesko sagraditi.3 do 33 MHz. Na slici se vidi da smo upotrebili feritne prigusnice koje imaju po 6 rupica u jezgri. 9-84). Ulazni titrajni krug je modifikacija poznatog spoja firme »Collins« koja ga je primjenila u predajnicima. vi238 . u sam prijemnik. Izbor prigusnica (VFPi i VFP?) mora odgovarati opsegu frekven cija koje zelimo obuhvatiti prijemnikom. Kako se vidi na toj dok se na 21 i 28 MHz gotovo nikad nista ne cuje. a obuhvaca bez upotrebe valnog preklopnika. Dobar prijem. Ovdje opisani preselektor je vrlo jednostavan i jeftin. On vec na ulazu prijemnika prigusi one najjace signale koji bi mogli dovesti do unakrsnih modulacija u prijemniku. Atenuator jei bez PIN dioda vrlo dobro radio. ugradenog u amaterski prijemnik. na 3. medutim. sve do postoji iz same oznake +ARP. Shematski prikaz takvog preselektora vidimo na si. raspored dijelova atenuatora odgovara rasporedu na shemi (si. odvode VF napone smanjujuci jakost signala na izlazu atenuatora. Prijemnik sa ugradenim atenuatorom bolje »podnosi« jake signale i automatska regulacija pojacanja (ARP) postaje »energicnija« i povecava sigurnost od zrcalnih frekvenciia. Osjetljivost ce postati znatno bolja. pa obuhvacaju cak svih pet amaterskih opsega.

9-S6.3 S/. Kratkovalni preselektor za podrucje od do 33 MHz sluzi takav kakav jest. Za potrebno smanjenje maksimalnog kapaciteta dodaje se u seriju sa svakim statorom po je- dan fiksni. ako se nalaze na promjenlji- vom kondenzatoru. Pocetni kapaci- . Na taj se nacin maksimalni kapacitet smanjuje na oko 240 pF. bez ikakve prepravke. Nikakvih paralelnih trimera ne smije biti. l A7D i x 3.x i ^ x^ i-L. kvalitetni kondenzator od 470 do 480 pF. pa ih treba skinuti.

Radi se o pravom amaterskom rjesenju toga problema. Vidi tekst 240 . 272 ili bilo koji slicni. 9-88. otpor na P* mozemo seieK> niuiuci filter potivnost smaniiti toUko da prrjem testane dovoljno sirok i za ciometrom lefonije. Nju treba staviti samo onda ako nam je potrebno vece pojacanje na frekvencijama izmedu 20 i 30 MHz. ako takav preselektor stavljamo ispred prijemnika uz neki predajnik. samo onda. samo po- Ulazni signal »dozira« se poten- NISKOFREKVENTNI FILTERI ZA POVEdANJE SELEKTIVNOSTI Niskofrekventni telegrafije filter za prijem selektivnost prijema. BC 177 ili tora. u antimora dodati paralelnom spoju. najbolje odmah iza demodulatora. Ako to nije moguce ili ako nije preporucljivo. a izdize telegrafski signal odredene niske frekvencije koji •upravo zelimo primati.ono kojim se okrece promjenkondenzator. povecava P<. biti mo pi = poja£anje p2= selektivnost p3= povratna veza SI. Potenciometar P* je je njegov otpor velik. Njih se. Njese u ko(i veci omski otpor!) spaja lektorski strujni krug. filteri niskofrekventni Takvi mogu se i naknadno dodati svakom prijemniku. Za dobru razumljivost govora dosta je da niske frekvencije obuhvate podrucje izmedu 300 i 3000 Hz. Diode cuvaju FET od preterecenja. upotrebiti cijelu lo vicu tog namotaj a. P». filter se moze dodati tako da se s^oji na prikljucnicu za regulira Treci potenciometar.On odreduje pojatakoder canje. ni filter za razlicite primjene. Transformator T je niskofrekventni pobudni (»drajverski«) transformator iz malog tranzistorskog kakvih se lako radio-prijemnika moze naci i u amaterskom »skladistu« otkuda amater povremeno vadi gradili stare dijelove koje treba (HI). Tlh je silicijev P-N-P tranzistor. ali i bez nje je pojacanje dobro. Antena A se spaja na preselekPrikljucnica A' na njegovom iz~ lazu spaja se preko koaksijalnog kabela na antensku prikljucnicu prijemnika. Zato niskofrekventni filter koji propusta samo ove frekvencije ze mnogo olaksati radio-prijem teSSB-signala. mora stupani novratne veze koia a*o pozitivna. Jednostavan niskofrekvent- slusalice. U sovjetskom casopisu »RADIO« opisan je prije vise godina niskofrekventni filter u kojemu je upotrebljen samo jedan tranzistor. To znaci da ce. Sasmo ga i pokazao je vrlo dobra svojstva. vazan. Ako Smaselektivnost je takoder velika. Ako nema predajnika onda diode ne treba stavljati. tor. potiskuje nezeljene signale i sumove. treba postaviti na maksimalnu glasnocu prijemaTranzistor TRi je bilo koji visokofrekventni FET. osobito u prijemnicima tvornicke proizvodnje. osobito oslabljuje sumove i sve frekvencije izvan tog najnuznijeg opsega. Shema je na si. ljivi Niskofrekventni tranzistorom filter s jednim BF Visokof rekventna prigusnica VFP je mala prigusnica za kratke valo ve. 9-88. npr. Sekundarna gov namotaj koji ima vise zavoja strana takvog transformatora moze imati i srednji odvojak pa ce biti je ili potrebno pokiisom ustanoviti sta bolje. a prije ulaza u niskoCrekventno pojacalo. Diode Di i Ds su visokofrekventne silicijeve diode. On lefonije.

Treba frekvencija bude i 1000 Hz. potrebje nanizati vi§e takvih filterskih clanova (svaki s dva tranzistora!) jedan za drugim. da Operacijska integrirana poja^ala u aktivnim NF filterima su oba stupnja nacinjena kao emiterska slijedila (»emiter-follower«). tj. legrafiju. koji koriste svojstva RC-mreza. ili da se matematicki izrazinao: pojacanje iznosi 1. Ne pojave li se oscilacije. sto se vidi na slici. Njihove su impedancije znatno vise. U principu cesto 241 Radio prirucnik . Takav sluzi i za te* Filter! sa RC-mrezama fil- SI 9-90. Srednja frekvencija je oko 1000 Hz. pojacalo Selektivno niskofrekventno sa bipolarnim tranzisto- rima Napon napajanja mora biliziran. takav filter ugraden odmah iza demodulatora. OstgQe frekvencije su vise ili manje oslabljene. Sto ih vise stavi"mo u takav niz to ce selektivnost biti kojima se ne mora regulirati povratna veza. Zelimo li da srednja frekvencija bude jace istaknuta. doci do osciUranja na niskoj frekvenciji koja je odredena induktivitetom zavojnice transformatora u kolektorskom strujnom krugu i kapacitetom kondenzatora koji je s njom paralelno spojen (100 nF). mozemo odabrati mijenjanjem kapaciteta kondenzatora u nasem »kolektorskom titrajnom krugu«. koji se cuje kad se pojave oscilacije. 9-90. Kondenzatorima je ogranifien opseg niskih frekvencija koje Takav se moze naciniti i sa poja&do propusta. biti sta- ll jednom od prijemnika je. kod YU2BR. Ulazni i lazni naponi su jednaki buduci iz- FET-ima. Zato i vrijedbiti nosti dijelova u RC-filteru moraju drukcije. 16 Operacijska integrirana pojacala se upotrebljavaju u niskofrekventnim filterima. Medusobno su galvanski veca. Tranzistori TRi i TRs su obicni silicijevi. Potenciometri su »jednom za svagda« ostavljeni u takvim polozajima da je propusni opseg filtera do volj an za prijem SSB-telefonije. To su »mreze« sastavljene od otpora i kapaciteta. Pojacanja ovdje nema. filter (direktno) povezani preko otpornika Ri i Rs. Selektivno niskofrekventno pojacalo sa unipolarnim tranzisto- Jednostavniji su za upotrebu ter! rima (FET) da selektivnost bude veca. Ona je sa najvecom amplitudom. Visinu tona. nastojati da ta negdje izmedu 800 SL 9-89. treba medusobno zamijeniti prikljucne zice na onoj zavojnici koja sluzi za povratnu vezu. si.je dovoljno povecamo. kao na sL \ no 9-89.

100 kQ. cizno 800 Hz. razlicit Q-faktor i razlicita srednja frekvencija.4 kQ.: 22 nF). odabrati (za pokus) kapacitet C (npr.: c) odluciti za neku srednju frekvenciju / (npr. Za gradnju filtera postoje raznolike mogucnosti. morali bismo. Rs= 100 kQ. Ri 1 kQ.je takav filter na si. sve dok ne postignemo takve vrijednosti otpora koje su blizu vrijednostima koje se mogu nabaviti. uzeti ponesto drukcije vrijednosti za kapacitet C i ponoviti racune. opet za slijedeci pokus. Signali se. ULAZ IZLAZ Principijelna shema selekpojacala sa operacijskim pojacalom (OP. 5). Otpornici neka budu barem 5-postotni. osobito kod brze telegrafije. R2 = i C = 22 nF. d) izracunati kruznu frek- venciju: e) co=2jt/. Za frekvenciju od 800 Hz. Najblize vrijednosti optornika ce biti: Ri~ ke. Q-faktor 5 = 22 kQ. Rs= 91 kQ ili Ovim zaokruzivanjem srednja frekvencija mozda nece biti pre=22 kQ. standardne vrijednosti. Nekad je zgodno da se svojstva filtera mogu mijenjati prema po- 242 .6 kQ. uz pojacanje 2. mjenljivom Niskofrekventni filter s profrekvencijom kao prvo treba odabrati pojacanje p (npr. 9-92. Za prakticnu primjenu ni previse daleko bit ce dobro. kao sto je razlicito pojacanje signala. all od toga. slijevaju jedan u drugi postaju tesko citljivi. se tzv. i Da redom: a) se postignu odredene karak- teristike filtera treba ici slijedecim SI. Selektivni niskofrekventni filter s promjenljivim Q-faktorom R R i 2Q coC 2 =942 Q. f) gornje vrijednosti uvrstiti u formule: 1 PtoC G 2 (2Q -P)<*C SL 9-93. Postupak za racunanje je u tekstu SI 9-91.: 800 Hz). izracunati vrijednosti za otporniRacunom izlazi za Ri=22.P). tivnog NF Da smo dobili neke »egzoticne« vrijednosti za te otpore. Preveliko pojacanje i velik Q-faktor se obicno izbjegavaju jer onda filter »zvoni«. b) odabrati Q-faktor (npr. £3=90.: 2). koje se ne mogu lako zaokruziti na postojece. 9-91. R 2 = 1 kQ.

U nisko- frekventnom pretpojacalu. si. mozemo u prijemnik koji gradimo staviti dvojni 9-95. filter. a iza njega se moze prikljuciti zvucnik. 9-94. Istovremeno. si. Ispred integriranog sklopa TAA-611-C je potenciometar za regulaciju glasnoce. dalje odlazi trostruu NF pojacalo tegriranim IS3. 9-92. Ovim preklopnikom mozemo filtrirani ili filtrirani birati signal. IL 741). preko kondenzatora od 5 \jlF. sa ISs. preko U je i polozaju treci koji je nacrtan na preklopnika X/Y. Signal te frekvencije stize na drugi kontakt istog preklopnika FL. Razumije se da preklopnik X/Y u njegov drugi polozaj. koje iz smjese zvukova izdvaja frekvenciju od 700 Hz. ukljucen in- stupanj filtracije. se sastoji stupnja. On najbolje propusta frekvencije oko 550 Hz. 4f ^ J2 NR> tr "T m 5bn . koje dolazi odmah iza demodulatora. moze potenciometrom P mijenjati srednja frekvencija i tako izdvojiti odredeni signal izmedu drugih signala kojima je frekvencija razlicita ce na izlazu ovakvog niskofrekventnog pojacala moci posluziti i neki drugi integrirani sklop. Drugi stupanj.trebi. odlazi na jedan od kontakata preklopnika FL. On. Niskofrekventno pojacalo za prijemnike s direktnom konverzijom 243 . 9-93 je moze ili Osim toga se znakovi. samo telegrafski prema si. sklopom — ko filtriran telegrafski li signal. su ukupno tri rani sklop IS opet je neko operacijsko pojacalo (npr. imat cemo optimalnu filtraciju za govorne Prebacimo frekvencije. jacalo. sa integriranim sklopom ISi. koje bi se Kompletno niskofrekventno pomoglo ugraditi u od tri amaterski prijemnik sa direktnom konverzijom. Upotrebljena operacijska pojacala tipa 741. Tada. vec da i za SSB-signale imamo optimalnu selektivnost i u niskofrekventnom pojacalu. prikazuje si. poja£a se primljeni signal. *tst£*r T * ^ v-n : ± SI 16* -if a NF PRETPOJACaLO IZLAZNO NF POJACALO 9-94. 9-95. ili ne- — Ovaj je najselektivniji. Ono. 2elimo trirani li da nam ne budu fil- od onog koji primamo. Od kolektora tranzistora TR se put signala racva. propusta frekvencije koje su vece od 350 Hz. sa kondenzatora od filterski 1 nF signal ide u sklop sa operacijskim pojacalom. preko kondenzatora od 1 ^F. Integra Na si. Tako se kod filtera. shema filtera koji ukljuciti ill iskljucitL se potenciometrom P (200 kQ) lako mijenja Q-faktor a time i selektivnost filtera. Od njih prva dva formiraju pravi bandfilter. pro* pusta frekvencije koje su manje od 3500 Hz. Takva visina tona je mnogim telegrafistima vrlo ugodna za primanje. Prvi stupanj. Prema tome ce do kontakta X dvostrukog preklopnika stici samo frekvencije izmedu 350 i 3500 Hz.

Najjednostavniji je onaj koji je nacrtan.7 ili 5. U ranijim izdanjima ovoga prirucnika bio je takav selektojekt opisan dvije dvostruke triode ECC 83). Treba se samo drzati rasporeda na shemi. Dvostruki preklopnik A/B omogucuje nam da odaberemo rejekciju neke frekvencije (npr. To je bila sprava koja je omogucavala da se iz smjese razlicitih birati dvostrukim potenciometrom Pi + P2 (2 x 10 kQ). Vidi tekst Filter nije tesko sagraditi. NF CW i SSB signala.1 V). Kapacitet ovih kondenzatora ne smije bid manji od 500 nF da filtracija bude dovoljna. 9-95. dioda Da kondenzator Ce. Umjesto njih moglo bi se uzeti i dva dvostruka operacijska pojacala. Savremena verzija filtera »selektojekt« Frekvencija nroze se u oba slucaja Pod imenom »selektojekt« (citaj kako pise!) bilo je medu amateri- ma poznato pojacalo sa elektron- skim cijevima koje je svoje ime dobilo prema dvije latinske rijeci: setekcija = izabiranje i rejekcija = odbacivanje. ali njih je teze nabaviti. savremenu verziju takvog si. (s dva napona: jedan pozitivan (-1-15 V) i jedan negativan ( 15 V). Njih mozemo postici na — Radio-amateru DJ6HP dugujefilte- mo ra. Za pogon ovog ja potrebna su filterskog ureda- niskih frekvencija izabere neka koju trebamo ili da se frekvencija koja nam smeta utisa. 244 V.741 H'S^hi— pojacalo za prijem NFpojafiaUi SI. razlicite nacine. Ovaj se ispravlja diodama Dt Ds tako da svaka od njih nabija svoj elektrolitski kondenzator: dioda Di kondenzator Cs. Oznake na slici vrijede za pojedi- nacne integrirane sklopove a ne za dvostruke. budu podjednake (za 4. da potisnemo neki interferentni ton koji nam smeta kod prijema SSB-signala) ili da selekcijom izdignemo neki telegrafski ton koji zelimo ne- smetano cuti. integrirana Upotrebljena su cetiri operacijska pojacala tipa 741.IS1 = IS2 = IS3 = . ZDi i ZDz. izabrati sastavne dijelove koliko je moguce tacnijih vrijednosti i paziti da obje Zenerove diode. Ako se prekidac Pr zatvori. Potenciometar Ps sluzi za mijenjanje selektivnosti i kod rejekcije i kod selekcije. ulaz je direktno spojen sa izlazom i uredaj je iskljucen. Transformator T je svojom primarnom straspojen s mrezom izmjenicne struje (220 V). Ona moze biti dovoljna obzirom na to da je potrosak struje za i . Na sekundarnoj strani treba da daje napon od 10 do nom 11 9-96.

moze primijeniti i stabilizaciju nije bezuvjetno potrebno. »Selektojekt« s integriranim sklopovima. Tko zeli. Samo Zenerovim diodama u ispravljacu. ali to calo nije osjetljivo na nekom drukcijem od 50 Hz! 245 . jer ko nece biti brujanja.SL 9-96. pr&ma DJ6HP ovapojafrekvenciju i sva cetiri operacijska pojacala vrlo malen.

Naziv »ultrakratki valovi« dobili su svi elektromagnetski valovi kojima je duzina vala kraca od 10 metara. decimetarskih valova (300 ili 100 do 10 cm). Ultrakratkovalno ili. podrucje dijeli se na podrucje meili 10 tarskih valova (30 do 300 do 1 m). str. — — posebno (citaj: Le- valnim duzinama. krace. koji sluzi umjesto zavojmce titrajnog kruga. Na ove posljednje se vec nadovezuje podrucje toplinskih i in fracrvenih zraka. 10-la.10 UKV PRIJEMNICI NEKIM SPECIFICNOSTIMA UKV TEHNIKE Ultravisoke frekvencije i ultrakratki valovi Titrajni krugovi za ultravisoke frekvencije Radio-amaterski 10-metarski opseg (28 do 29. U literaturi mogu se naci jos i kratice »VHF« (Very High Frequency) za metarske.1 ma tome amaterski dvometarski opseg (144 MHz) pripada VHF podrucju. mogu se u dvometarskom opsegu osim zavojnica naci formirani. a sedamdeset-centimetarski (432 MHz) i 23-centimetarski opseg (1296 MHz) u UHF podrucje ultrakratkih valova (tablica 26-1. vidimo na si. 775). ne cijevi. odnosno kojije frekvencija visa od 30 MHz. Lecherovi herovi) vodovi. »UHF« (Ultra High Frequency) za decimetarske i »SHF« (Super High Frequency) za centimetarske valove. cendo 3000 timetarskih valova (3000 do 30000 ma UKV MHz MHz 10 MHz ili do 1 cm) i milimetarskih valova (iznad 30000 MHz.2 Si 10-1. pa je tako nacinjen titrajni krug u kojemu je djelotvorna vnjednost kapaciteta jednaka polovici kapaciteta pojedinog kondenzatora. : mada Lecherov vod. nacinjen od ko^ debele bakrene zice ili bakre- Osim viji je kratice »UKV« u Jugosla- a) za isto podrucje takoder udoi kratica »UKT« (ultrakratki talasi). Na otvorenom kraju ove petlje je dvostruki promjenljivi kondenzator CijC*. savinute u petlju. Titrajni krugovi za UKV kod kojih je »leherski vod« upo~ trebljen umjesto zavojnice: a) sa galvanskim i b) sa kapacitivnim kratkim spojem na »hladnom« kraju 246 . tzv.7 MHz) je bas na prelazu od kratkih prema ultrakratkim Dok u 10-metarskom amaterskom opsegu (28 MHz) jos sluze zavojnice u titrajnim krugovima. Pre- macena W b) VFP. Rotori su uzemljeni. kao slovo U. i C4 1 ^= ! VFP. a staton su u kontaktu sa Lecherovim yo dom. kraci od 1 cm).

10-2a. b) tzv. Cetiri tipicna UKV promjenljiva kondenzatora vidimo na si. Kondenzator Cz je specijalni promjenljivi kondenzator za UKV koji ima jedan zajednicki neuzemljeni rotor i dva statora. vala.::". Za fino ugadanje frekvencije sluzi promjenljivi kondenzator malog kapaciteta Cs f + Veza s (butterfly) razlicita. koja u svojoj unutrasnjosti ima uzduznu metalnu sipku ili cijev. 104b poluvalni resonator. ovih su dva dvostruka promjenljiva kondenzatora od po 2x 10 pF ka- prizmaticna metaloblika. 10-3. To su tzv. rotor je izoliran. si.'!'. postavljene paralelno jedna uz drugu na medusobnoj udaljenosti od 1 do 3 cm. Osim ovoga po znat je i »leptirasti« kondenzator (si. za razliku od kondenzatora d koji je stavljen na drugi kraj Lecherovog voda i koji mora imati kapacitet toliko velik da za radnu frekpredstavlja »visokofrekvenciju ventni kratki spoj« (200 do 2000 pF). I on ima jedan zajednicki rotor i? za dva statora. ". koCilindricna ili aksijalni resonatori ili koaksijalni 104a je taa na si.. zamjenjuje razlicitim supljim resonatorima. On ima maksimalni kapacitet od samo nekoliko pF. Kod A s obje strane resonatora su naponski »cvorovi« dok je naponski »trbuh« u sredini. a kod B je naponski »trbuh« oscilacija. Prvome je duzina titrajni krugovi. izoliranim rotorom (R) na keramickoj psovini (K) prikazan je na si. 10-lb je malo drugaciji Lecherov vod.':. Nazivaju ga jos i »split-stator« kondenzatorom. 10-2b). »teptirasti« Poluvalni resonator (si. jer mu je stator razdijeljen u dva dijela..Na si. moze biti ili na keramickoj ili na metalnoj osovini. »split-stator« kondenzator. 104b) resonira kod priblizno jednakih geometrijskih dimenzija na dvostruko visu frekvenciju nego cetvrtvalni. SA 1Z0L1RANIM ROTOROM SI 10-2. Sam rotor Cetiri tipicna promjenljiva kondenzatora za UKV Titrajni krugovi koji su sastavljeni od zavojnice i voda ili od Lecherovog kondenzatora pokazuju kod sve visih frekvencija sve losija svojstva: los Q-faktor i sve manje i sve nespretnije dimenzije. rezonatorom moze biti pomocu odvojka na 247 '$&j. desno gore je »leptirasti« Ispod kondenzator (»butterfly«). . . . kao i kod jos visih.'•?:.':''. Na malo manja od cetvrtine duzine paciteta. sa dva statora (Si i S2) i zajednickim. Tipicni promjenljivi kondenzator za UKV titrajne krugove.':'. '. Lijevo gore je tzv. od kojih lijevi ima ugra- dene zupcanike za prenos 1:3. Ovaj se sastoji od dvije metalne sipke. kod B. lako se dovodi u intenzivnu resonanciju na UKV frekvencijama. U prvom dok se slucaju u drugom na posuda izduzenog moze uzemljiti.»: ' St.: : :?- - ¥. kav cetvrtvalni. npr. Dvije vrste specijalnih pro- nijenljivih kondenzatora za UKV: o) sa izoliranim rotorom. Fino ugadanje frekvencije postize se kondenzatorom malog kapaciteta Cu Kod A je naponski »cvor«. 10-3. Zato ih se kod frekvencija decimetarskih valova.

Plocice. amatere ali takvi su materijali za (svuda u svijetu!) gotovo nedostizzadovoljini. Naziv dolazi od francuskog: cacher (cit. u pravilu. O na sL 104a. nacinjene od »vitroplasta« su vec znatno bolje. To odgovara odvojku na zavojnici. ka- U principu. je Za amatere gradnja ovakvih koaksijalnih resonatora. kasirani »teflon«. Jednostavnije je posluziti se slicnim titrajnim krugovima.paciteti opseg od 432 prepravljeni za amaterski MHz) budu sto manji. M bandfilter. zalemljene izravno na trak kraLi. koji su jednostavno »nastampani« h'izzmszmzzmffimzzsz&sszszzzzzzzzzzzzmzzzM jom oblozenoj Sama plocica na. Bez alatnih strojeva ne moze se naciniti onako. Pogled u unutrasnjost takvih koaksijalnih titrajnih krugova omo- gucuje nam si. SL ne Pogled na koaksijalne titray krugove u »profesionalnom« UKV pojacalu (432 MHz) »UHF-04« 10-5. 10-4. plocici. Takvi kao titrajni krugovi sluze onda plocici. Ovdje vidimo dva takva titrajna kruga koji su u = sakriti. 10-6. Medusobna veza trajnih krugova L1C1 i tanak sloj) oznacena je slovom B. kako mogu biti na£injeni Stampam folija titrajni krugovi. Ima i boljih od ovoga. Njih U titi- L2C2 je osi- na gurana slobodnim prostorom To je dovoljno da se ostvari induktivna medusobna veza. 10-6. bakrenom foli(kasiranoj). prekriti. medusobnoj induktivnoj vezi pomocu petlje od debele zice. Ci i C2 su kapaciteti za ugadanje St. mora biti nacinjena Primjeri koaksijalnih resokoji na cesto sluze umjesto klasicnih titrajnih krugova: a) cetvrtvalni i b) poluvalni resonator. Bakrena ugada se na zeljenu frekvenciju malim promjenljivim kondenzatorima Ci i C2. blize njegovom »hladnom ju« (na slici dolje). ili pomocu posebne petlje P (si. prekomplicirana. na si. od dobrog izolacijskog materijala. 104b). Metalni »jezicac« P ima ulogu pregrade izmedu ta dva trajna kruga. oznacena su dva traka Sa Li i koji odgovaraju srednjim vodovima kod koaksijalnih resonatora. kako to tvornice rade. od kojih su dva naznacena na si. Amater ce se redovito plocicama od kasiranog vitropla: ti sta (»Donit«. kao sto je npr. Cijela unutrasnjost je posrebrena da gubici kod tih vrlo visokih frekvencija (oko 400 MHz. Drugi nacin (na slici desno) je induktivan. Jedan je pomocu debele zice 2. vidimo (t]. Za induktivnu vezu (»Iskra-Kranj«) 248 . Kamnik). kase) natora UKV unutrasnjoj sipki. Kasirani pertinaks ne dolazi u obzir jer su u njemu gubici kod UKV* -frekvencija vrlo veliki. Ugadaju se promjenljivim kondenzatorima koji se vide gore. 10-5. Veza sa ostalim dijelom aparature moze biti nacinjena na vise nacina. na kraju srednjeg voda.

Ovu vrstu suma u elektronskim cijevima cesto izrazavaju po* — — mocu tzv. proizvela u anodnom strujnom krugu jednak sum kao i odredena realna cijev. iza Signal je zajedno sa sumomvec da prvog stupnja toliko pojacan vi stupanj najvise doprinosi sumu U elektronskim se cijevima. elektrona u anteni i u razlifitim strujnim krugovima prijem- # Nepravilno gibanje. Titrajni krugovi za koji su »stampani« na plocici od vitroplasta. zahvaljujuci znatno^ poboljsanoj tehnologiji proizvodnje. a intenzitet im je proporcionalan sa apsolutnom temperaturom. Vrlo malen §um kod savremenih tranzistora moze se. UKV — suma. nepravilne napone koji se ocituju kao posebna vrsta sumova. kao i petlja Lz. te sa sirinom propusnog pojasa prijemnika. kasiranoj tankim slo~ Vidi tekst jem bakra. Kroz elektronsku cijev teku pojedini elektroni u roJu. teoretski objasniti znatno nizom radnom temperatu- rom Utjecaj Sumova na prijem UKV termic- hi nemir. Ovo se ne moze primjetiti na kazaljci kojom. One su zalemljene samo na svojim krajevima. ekvivalentnog otpora 10-6. ali se opaza kao voljnog pojacanja sum. I raspodjela elektrona izmedu anode i zastitne mrezice kod pentoda nije konstantna. I spojna zica 2. nigdje se ne doticu bakrenog sloja. nika proizvodi male. Najslabiji signal koji bi se tada mogao primiti bio bi ogranicen samo jos termickim nemirom elektrona u anteni. npr. da onda »ode« udesno na priJdjudnicu koja je nacinjena u obliku »otoka« na bakrenom sloju.da sasvim stalna. Kad bismo mogli neki dobar prizajedno sa antenom posta- gum ne ostalih stupnjeva redovito jemnik 249 . stavljena u strujni krug prve mrezice idealne elektronske cijevi bez suma. U nekom realnom prijemniku je ova granica odredena iznosoin za koji moze pojacani antenski sum nadjacati ostale sumove u strujnim krugovima prvog stupnja prijemnika. Ona je jednim svojim krajem zalemljena uz hladni kraj traka L2 i ide uzdu2 njega odredenim dijelom duzine. sto takoder dovodi do nepravilnosti do neprestanog nemira anodne i struje. sa termogenom komponentom impedancije u kojoj nastaju. Pri tome se smatra da prcijelog prijemnika i da se utjecaj ostalih stupnjeva moze zanemariti. tzv. pa njihova gustoca nije posvu- predstavlja znacajan dodataK. Ovi sumovi su neovisni o frekvenciji. tranzistora. za pentode 500 do 5000 Q a za cijevi sa vise mrezica u stupnjevima za mijesanje 10 do 100 kQ. mjerimo jaiza dokost anodne struje. u ovdje sluzi zicana »petlja« Lz. Moderni tranzistori su. Idealan prijemnik bio bi onaj u kojemu ne bi bilo nikakvih izvora dodatnih sumova. pogledu suma mnogo bolji od elektronskih cijevi. Tranzistori su u pocetku bili izvor znatnih sumova. javlja Sum uslijed nepravilnosti toka elektrona. To bi bila ona vrijednost otpora (kod sobne temperature) koja bi. Ekvivalentni otpor suma (R aeq) za triode ima vrijednost obicno izmedu 200 i 500 Q. osim ovoga. uz ostalo. St.

.

treba smanjiti propusni pojas prijemnika i povecati selektivnost do maksimalne mjere koju samo dopusta stabilnost njegovih oscilatora. signal/sum kod prijema slabih telegrafskih (CW) znakova. prenosne prijemnike koji su u ma- primjena vrlo uskih propusnih pojasa. izrazene u »kT « i obratno deci* Ako je potrebno da se popravi odnos signal/sum kod prijemnika signala. ka osigurati malen go li vlastiti sum ne- Bolji prijemnici za FM-telefoniju treba da budu selektivniji (20 do 25 kHz) od ovih. kod veza putem refleksije na Mjesecu ili za rad preko meteorskih tragova (MS) i slicno. za prijem na frekvencijama od 144 MHz i vise. Dijagram za preracunavanje suma prijemnika. kao i sam nje. pazljivo odabranacin gradti tranzistore. Zato treba. npr. izrazenog u belima (dB) u vrijednosti. jer je to odlucno za odnos sig- 251 . Pri gradnji UKV prijemnika tre^ ba misliti na cinjenicu da je uvijek vaznije u prvom stupnju prijemni^ UKV mu loj kutijici kombinirani s odgovarajucim malim predajnikom (primopredajnici) mogu posluziti i manje selektivnosti (30 do 50 kHz). 10-8. Za sasvim male. koji su potrebni za sto bolji odnos. Nije rijetka ni UKV veliko pojacanje signala. 12 13 14 15 'Sum u decibeuma (<jb) S/.= ^==™ = — — — — -— == = = ====== — ==? IllllII liSiiiiiH 10 11 -. dok se jos veca selektivnost trazi za prijem SSB-telefonije (oko 3 kHz).

nala prema sumu. Tranzistori za UKV i diode prijemnike Danas se u prijemnicima za upotrebljavaju UKV samo tranzistori. Njihov izbor ovisi o stupnju prijemnika u kojemu treba tranzistor da radi. a prema tome i za osjetljivost prijemnika za stabe signale. je sam BFW92 BF679 BF680 OZNAKA . Za ulazni stupanj prijemnika treba uvijek izabrati takay tranzistor koji ima malen vlastiti sum. Sto blize ulazu prijemnika. to izbor tranzistora kriticniji.

medu njima. 10-10a. To znaci: ako Li stoji neka L2 lezi ili slicno. pocinju pomalo »otkazivaOne na frekvenciji od. Ipak cemo ovdje pokazati primjer uredaja za prijem na i frekvenciji 1926 MHz. ako je prevelik. Osim silicijevih tranzistora u novije se vrijeme pojavljuju osobito malosumni tranzistori koji se izraduju na novoj vrsti poluvodica: galijevom arsenidu (GaAs). Na frekvencijama do 200 MHz. Sam emiter je priklju&n na pdvojak zavojnice Li jer je ulazna lmpedancija tranzistora u ovome sklopu vrlo niska. Schottky-jeye (Sotki). Taj kapacitet. vi tranzistori dolaze nim — — Tranzistorsko visokofrekventno pojacalo »sa uzemljenom bazom« prikazano je na si. Kod najvisih frekvencija. tranzistor BF 960 u visokofrekventnom pojacalu.M-: bro. Neki i za frekven- samo u iznimslucajevima.MHz razlikuju. dobro je postaviti metalnu pregradu koja ce ih odijehti jedan od drugoga. predstavija prolaz za izmjenicne struje visokih frekvencija.. . Izlazni titrajni krug je ukljucen direktno u strujni krug kolektora. Prema tvornickim podacima moze se ocekivati visokofrekventno pojadanje oko 20 dB uz sum od oko 1 dB na frekvencijama oko 432 MHz ili. iz istih razloga. Dva pritftjera za njihovu upotrebu prikazat demo i u ovom poglavlju. ali kako je u pocetku bilo i s drugim tranzistorima s vremenom ce im cijena pasti. koji ih proizvode u vecim koUCinama. Ovaj je potreban i za micku stabilizaciju radne tacke. Za visokofrekventno »uzemljenje« baze sluzi kondenzator od 1 nF. pojacanje od 15 dB uz sum koji ne prelazi 3 dB. i vise!). Za frekvencije do 800 je BF 900 najbolji medu nji- ma.7 kQ i 39 kQ) koji treba prilagoditi upotrebljenom tranzistcn ru (otpornik s tackicom na shemi!). Za sada cemo se zadovoljiti s time da znamo za njih (HI). Medu prvima. One se od ostalih poluvodickih dioda razlikuju po tome Sto vrlo brzo reagiraju na promjene napona i sto imaju neootdno malen vlastiti kapacitet. spominju se tvornice ^Microwave Semiconductor Corporation* i »NEC« (Nippon Electric Co. Diode Di i D2 koje su spojene paralelno sa antenskom zavojnicom 253 . Takoder je do- — Osim tranzistora. na frekvencijama oko 1296 MHz. razlicite dio- Medu ovima se isticu tzv. osobito u stup* njevima za mijesanje. diode. On ima najmanji sum! Sto se tice tranzistora BF 960 treba znati da je u isto takvom ku<Si§tu valova. podrucju. 1296 MHz vise uopce ne funkcioniraju kao diode. manje boljSane nesmetano proteku! Na vim frekvencijama se bez pravih »sotkica« ne moze nista uspjesno naciniti. Nema ispravljackog ucinpreko vlastitog kapaciteta ka. na visokim frekvencijama UKV podrucja mno go se primjenjuju.«). Razumije se da i ovdje radna tacka ovisi i o emiterskom otporniku ter(1 kQ). — kao i BF 900. jedva da bi se bez vrlo preciznih mjerenja (!) mogla cuti razlika Pritom karakteristike. Do radio-amatera tak- VISOKOFREKVENTNA POJACALA ZA UKV Tranzistorska visokofrekventna pojacala za UKV Tranzistori su danas toliko kvada ih se moze s uspjehom primijeniti u visokofrekventnim politetni jacalima na UKV od njih mogu sluziti cije preko 1000 MHz. dok je radna tacka odredena uobicajenim razdjelnikom (4. Da se sprijeci eventualna povratna veza od izlaznog na ulazni titrajni krug. da geometnjske osi zavojnice Li i La budu jedna na drugu okomite. ali da ima po- same struje diode — visokofrekventne tak- §umi od BF 961. ali i onda uz vrlo visoku cijenu (blizu $ 40. jer ti«. pa ce i amateri moci s njima eksperimentirati. kod 800 MHz. npr. diode koje inace vrlo dobro rade na frekvencijama svih kratkih de.

mom ce kod nekih biti potrebno neunutrasnju kapacitivnu povratnu vezu koja postoji u satranzistoru. suprotnim fazama. jednako jaka kolektorska struja uz isti pogonski napon. vec se nalazi tik uz odvojak preko kojega se dovodi elektricna struja iz plus pola izvora od 9 V. Visokofrekventno pojacalo s tranzistorom kojemu je uzemljen emiter prikazano je na shemi si. kao i emiterski otpornik su isti. BF ISO. bolje je da se umjesto germanijevih dioda stave sicilijeve diode malog vlastitog kapaciteta (oko 1 pF). ovdje je upotrebljen silicijev I N-P-N tranzistor. Za tu svrhu moze BF 161. kao i u predasnjem primjeru. 10-10a. On se prikljucuje na onaj kraj zavojnice Is koji nije spojen s kolektorom. Zastitne diode Di i Ds preko citave zavojnice Li. dovodi na bazu i na emiter tranzistora. tj. SL cin ali Ima tranzistora koji na ovaj namogu raditi i bez neutralizacije. Ako je u blizini pri- h l y € jemnika jaci predajnik. 10-10. BF Za BF 200 Hi njima slican tranzistor. utralizirati Kondenzator C n ciju. 167. Odvojak za prikljucivanje baze tranzistora na ulazni titrajni krug -ju Li -L I C3— —*-l 4TTfe» ostvaren je kapacitivnim djehteljem predas(10 i 68 pF). c) sluzi za neutraliza signal VF pojacalo kod kojega se istovremeno.6 V da bi elektricna struja mogla proteci. npr. za razliku od njeg primjera ovdje je antena prikljucena na odvojak ulazne zayojspojene nice. cime je osigurana ista istosmjerna radna tacka tranzistora. BF 173. BF 224 i BF 225 (i ekvivalentne) preporucuje se samo sklop b) i to bez neutralizacije Kod treceg primjera visokofrekventnog UKV pojacala se ulazni signal dovodi istovremeno suprotnim fazama na bazu i na emiter tranzistora. I razdjelnik napona na bazu. BF 166.La sluze za zastitu tranzistora. Za sili: cijeve diode napon mora biti veci od 0. su Primjeri visokofrekventnih pojacala za UKV s tranzistorima: a) pojacalo sa »uzemljenom« bazom. To mogu. osobito onda ako predajnik nije jako snazan. kao i za primjer na si. 1040b. posluziti kondenzator C„. biti i normalne visokofrekventne germanijeve diode.2 V. Germanijeye diode ne vode ni u propusnom smjeru ako je napon ispod 0. Shema je nacrtana za tranzistore tipa P-N-P i pokazala se u 254 . b) pojacalo kod kojega je emitcr uzemljen za visoke frekvencije. Zato prisutnost dioda na tome mjestu nema nikakvog utjecaja na prijem UKV signala. ako je prijemnik u blizini nekog predajnika. Rao TR moze se upotrebiti.

U prvom 10-12. Izgled visokofrekventnog tranzistorskog pojacala za 144 MHz. Diode Di i Ds bez mora promijeniti 1 kao vrlo upotrebljiva. osiguravajuei veliko pojacanje i vrlo malen sum. na polistirolskim tijelima. SI Na si. 10-13a je VF pojacalo u je gejt-elektroda FET-a uzemljena. BF180 i si. 10-12. izvora tiP a pol. Pazljivi like promatrac ce lako uociti bitne razizmedu jednog i drugog sklopa. 0=1 za upotrebu tranzistora tipa JFET. Sheme vrijede za malosumne tranZtstore. za amaterski dvometarski opseg. ali onda se praksi prave UKV polaritet i ^° e za pm ]?* bio uzemljen tranz stor r-N-P negativan ^ . a u drugome (si. odvojak kao Ls. lako dolazi do preterecivanja ulaznih stupnjeva i do unakrsne modulacije. Li = L = 2 zavoja. Metalni oklop samog tranzistora treba spojiti s pregradom koja odijeljuje ulazni titrajni krug od izlaz nog. U mjestima gdje istovremeno ra- re^ SL 10-11. Duiina zavojnice 9 zavoja. Zavojnice su motane lakira posrebrenom bakrenom zimm. Otpornik od 330 Q osi- Na si. Razumije se da tu mogu posiuziti i tranzistori tipa N-P-N (npr. Osim toga i njihova je linearnost losa. = 0. Izgled takvog pojacala prikazuje si. izolirone lice. kao sto su. npr. BF 161 ili BF 166. 10-lla) uzemljen je pozitivni pol. oni ipak ne podnose prejake signale.slucaju (si. tj. lako mnovencija druge UKV gi »bipolarni« tranzistori dobro ra- varijante: a) ako je pozitivni pol izvora struje napajanja uzemljen. b) ako je negativni pol uzemljen. Uz tranzistore (AF 139 ili BF 272) obicno ne treba neutralizacije. Ls odvojka. Limena pregrada dijeli izlazni titrajni krug od ulaznog. Obje sheme vrijede *a silicijeve tranzistore. u kojima je jezgrica od visokofrekventnog ili nom podrucju. ali gurava prednapon. »FET«).5 mm. Tranzistor mole biti BF 167 ili BF 173 (»RIZ-Zagreb«). BF 261. Cu/PVC. pa u pogledu unakrsne modulacije i slicnih smetnji zaostaju za specijalnim tranzistorima koji rade na principu koristenja »efekata polja« (Field-Effect Transistor. iiz hladni kraj zavojnice L% i Ls U = mm. Najprije cemo navesti primjere za de na UKV cpm. promjera 5 mm. kojemu ieljeza iza UKV: U ~ 5 zavoja. 10-1 lb) negativni pol izvora struje. Tranzistorsko visokofrek ventno pojacalo za 144 MHz u dvije di ili mnogo amaterskih UKV stanica gdje u blizini amaterskih frek- rade jake komercijalne i stanice. trebat ce za N-P-N tranzistore uzemijiti pozitivni pol i obratno.). odnosno BF 244 ili BF 225 (»Ei-Nis«) 255 . 10-11 su dvije sheme tran^storskih pojacala za frekvenciju Pa 144 MHz.

.

Ulazni titrajni krug (sa Lt) spojen je na bazu tranzistora TR2 pomocu BF BF kas~ kodnog pojacala sa N-P-N tranzistorima. npr. 180. ova zavojnica prolazi kroz limenu pregradu. prema si. La treba. BF 161. tako da bude plus pot na sasiji. TRt i TRs su tranzistori tipa N-P-N. Zavojnice Li. Zavojnica L 2 koja se nalazi iz- medu jednog opsega koji i sluzi za neutralizaciju i biti ugodena na sredinu drugog tranzistora ona mora onog UKV priiftati. 10-15. mnogi se od amatera ne odlucuje ici tim putem. krug djelovati na izlazni. Shema dvometarskog kapacitivnog razdjelnika. Pojacanje signala iznosi dakle preko 2 do skoro cijela 3 stupnja amaterske S-skale! 12 sto ovisi V najmanje 15 o izabranom Iako su oba kaskodna spoja dvaju tranzistora vrlo zanimljiva za eksperimentiranje. Uz izmijenjeni polaritet izvora struje napajanja. ovisno o tranzistorima i o tijelima za namatanje. poznato je pod imenom »kaskoda«. Uz napon od obje slike. 10-15. I ovdje je neizbjeziva zavojnica za neutralizaciju L2. 200 ili njima slicni. a uz napon od do 17 dB. Tako ne moze ulazni titrajni V pojacanje iznosi oko 13 dB. pokuSalo se naciniti kaskodno pojacalo s bipolarnim tranzistorima. kao npr. Buduci da se elektronske cijevi vise ne upotrebljavaju za ove svrhe.Visokofrekventno pojacalo kod kojega su dva tranzistora spojena u seriju. Kolektorska struja iz TRt protice i kroz TRt. mogu po~ stuiiti i tranzistori tipa P-N-P. u kolektorski strujni krug kojega je smjesten izlazni titrajni krug (sa Ls). MHz) Kako vidimo na moglo postici ovisno je o velidini rgonskog napona. i AF 139 Ui BF 272. tranzistoru. Tu su upotrebljeni unipolarni tranzistori (FET). TR2 Jp . Takva pojacala su bila najprije gradena sa elektronskim cijevima tako da je katoda jedne cijevi bila spojena sa anodom druge. 1046. naciniti tako da zajedno s prikljucenim kapaciteSt. TRi = TR2 = BF 161. montiranu izmedu tranzistora. BF 180 Ui BF 200. U zelimo tima resoniraju na sredinu opsega (145 Slicno kaskodno pojacalo je prikazano i na si.

I .

mozda. kako je to vidljivo na shemi mjestu' gdje Njima se cini da je ugadanje neutralizacije tesko. Nije tesko. ali to nema tzv. 10-17. Odvojak je na 1/5 broja zavoja citave zavojnice. nog gradskim nacinom zivota. Nacrtane su she- nolikije elektricne instalacije. Njegov veliki ulazni otpor tie prigusuje titrajni krug i zato zavojnica L2 ne treba nikakvog odvojka. jednostavnije je sagraditi VF pojacalo. Najrazi treba obaviti sa mnogo paznje. strojevi. Njihov je sum vrlo malen. Takvi je u biti. kucanski aparati automobili u gusto naseljenom gradskom podrueju proizvode toliko elektricnih smetnja da se formira pravi »gradski visokofrekventni smog«. Ovaj drugi mole biti ili N-P-N ili P-N-P. Protiv njega ne pomaze nikakvo malosumno pojacalo. U drugom stupnju je bipolarni tranzistor tipa N-P-N ili. ali Na si. Signal ostaje ispod »nivoa suma«. 10-17. Za one koji zele brze do cilja. Predvidena je upotreba MOSFET-a kao sto su BF 900. tipa P-N-P. To su smjestaji (»QTH«) izvan grada. postoji mogucnost da se primjeti znacenje specijalnih VF pojacala. 258 . osobito smetnja. Zavojnica Ls mora resonirati s kolektorskim kapacitetom tranzistora TRs. od io* niziranih slojeva kod potarnog svl jetla (»aurore«) ili od Mjeseca. 10-18 je shema VF pojacala za dvometarski amaterski opseg. ako se amaterska radio-stanica nalazi negdje na vrhu nebodera (solitera) usmjerene antene ako ima dobre ne predugacke koaksijalne antenske vodove. daleko od svih elektricnih postrojenja i industrijskih pogona. moze stupanj pojaca signal. odrede- me izmedu za obje ove mogucnosti.— A70j^ 12 r~ \*\- r\ SZ. 2elimo li da nam taj prvi Da bismo postigli sto potrebno je. kada je moguce otici izvan zone u kojoj postoji taj gradski sum. Ovo je osobito vazno za prijemnike koji su namijenjeni za radio-veze refleksijom od meteorskih tragova. i i malosumni predstupnjevi mogu mnogo je samo onda kad smjestaj radio-uredaja na takvom koristiti. Takav izuzetak UKV Specijalna maloSumna pojacala manji sum kako vec znamo. »industrijskih« drugih. si. Tek onda. BF 960 ili 3N200. Veza stupnjeva je kapacitivna (preko 470 pF). U samom gradu takvi su smjestaji veoma rijetki. potrebno visokofrekventnom pojacalu upotrebiti i specijalne tranzistore. a pojacanje im je barem 3 S-jedinice (oko 18 dB ili vise). I To " nj | Da i |1s VF pojacalo za dvometarski opseg u kojemu je VET kombimran sa »obicnim« tranzistorom. Ni »najmalosumniji« tranzistor nije u stanju da iz tog opceg suma »izvuce« neki signal kojemu je snaga vrlo malena. ako zelimo. da prvi stupanj u prijemniku sto manje sumi. predstavljaju prave izuzetke. Na ulazu pojacala stavlja se FET.

moraju biti dva. na si. Najbolje je upotrebiti dvostruki FET. jer nismo mogli nabaviti takve tranzistore da sami nesto slicno sagradimo i is- sagradio WA2ZZF. 10-21b. ukoliko bismo iz vede »hrpe« mogli izabrati dva je dnakih svojstava. Za ostalo vidi tekst 261 . Ovdje cemo dodati jg& nekoliko primjera za UKV. b) za podrucje decimetarskih valova (UHF) minijaturnoj silicijevoj plocici (»cipu«). Na si. 9-27. Cesca je upotreba dioda. na si. ovisno o UKV-opsegu frekvencija. kao sto je npr. 10-24. nima (»torusima«). Mijesanje sa diodom: a) za podrucje metarskih valova (VHF). na toroidnim feritnim prsteslicno onima na Feritni materijal mora odgovarati primjeni kod visih frekvencija. si. Buduci da su oba tranzistora prosla citav proizvodni proces zajedno. jednaka FET-a. . izabrani par tranzistora P 8000. JJa&Bio je K2UYH. Tranzistori TRi i TRz. 10-25a prikazan je princip mijesanja sa jednom diodom u podrucju metarskih valova. kao SL UKV $to je U 430. U 430. r Xi Tranzistori P 8000 bili bi vrlo dobza tu svrhu. 10-22. Na si. Broj zavoja je nesto manji. Obje sli «ra ? a) probamo. Njihova radna struja neka ne bude mala. SL 10-25. si. 10-23 je VF pojacalo za 1296 MHz za shemu je klizni kontakt spoIsto vrijedi. vec su i na istoj M {kontroUi. ledan se ne razlikuje od drugogal Transformatori Ti i Ts. Takoder se mote upotrebiti dvostruki FET. osobito za mijesanje kod vrlo visokih frekvencija. odnosno trifilarno. Stupanj za mijesanje s dva FET-a. kao i Ts karakteristika.— trom kojemu ien sa » i s U «. njihove su elektricne karakteristike prakticki identicne. VF poja- MF koje je ke su iz casopisa »QST«. dakako. TRi i TR2 moraju biti medusobno jednaki npr. su sirokopojasnih Namotani su bifilarno. U UKV PRIJEMNIKU STUPNJEVI ZA MIJESANJE Stupnjevi za mijesanje u UKV prijemniku bitno se ne razlikuju od stupnjeva za mijesanje koje smo opisali u poglavlju o kratkovalnim prijemnicima. £alo sa GaAs-FET-om za 432 MHz. sto je mogarie vise. Ne samo da su u istom kucistu. 1024.

Visokofrekventno UKV pojacalo za 1296 MHz sa FET-om iz galijevog arsenida (GaAs) na si. Prednapon za gejt-elektrodu (—U ) odreden je potenciometarski i on je znatno nizi od napona za koji je nacinjena dioda ZDi. i ZDz. L3 < T\ L« <70 432 MHz Izgted UKV pojacala za sa FET-om iz galijevog arsenida (GaAs) •7To 10 1123s JLX»i _l?'JL 2D2 SL 10-21. lako su deklarirani kao pojacala snage (do 1/4 vata!).7 do 6. 10-21 su iz casopisa »QST«. Ona ne odrea duje prednapon. pregrada izmedu ulazne i izi Zenerove diode.2 V. mogu iz- FET vrsno posluziti kao prijemna visokofrekventna pojacala za decimetarske i centimetarske ultrakratke valove. u redovitoj prodaji. Primijeniti se moze kao pojacalo do vrlo visokih frekvencija. Ona treba sprijecitl eventualnu pojavu visih napona koji bi mogli upropastiti vrio osjetljiv Dimenzije tog FET-a su izvanredno male (promjer ispod 3 mm!). br. 6/1978. Sve sto o njemu. pon oko V Najnoviji FET. za sada. jos se ne moze nabaviti u trgovinama.SL 10 10-22. Na naznaceno sa dva galvanska elementa i potenciomeprednapon koji si.6 lazne prikljucnice. za na(od 4. VF pojacalo za ultravisoke frekvencije sa GaAs-FET-om: a) za 70-centimetarski opseg (K2UYH): b) 24-centimetarski za opseg (WA2ZZF). ZDi 5. znamo potice iz literature. Za gejt-elektrodu je potreban radni je nacinjen i kao nosac svih dijelova. je nizi 10-21a je to 260 . ZDi = ZD2 = Zenerove diode za napon 4. cak do 12 GHz. SL 10-23. Sheme od toga. ZD2 odreduje pogonski napon pojacala.7 do 6.2 V je dopusteno!) ogranicuju napone napajanja na dozvoljeni maksimum. nacinjen iz galijevog arsenida (GaAs).

Moze se upotrebiti od najnizih frekvencija pa sve do 500 MHz Hi vise. oscilatorove frekvencije (1152 MHz). sto im je drugo ime. u principu. Dvostruki balans-mikser (DBM). 10-26. prikazan je na si. Opis u tekstu 262 Dvostruki -jevog tipa (»hot-carrier«. 10-25b. najcesce se danas upotrebljava do frekvencija oko 500 MHz. Amateri ce se cesce susresti sa uredajima kod^ ko : jih su gotovo svi vodovi.. Simetrija u tim mikserima je tako dobra da od bilo kojeg ulaza (»port«). Da ne bi. 10-27. ukoliko su mu diode Schottky- prema MFCLAZ balans-mikser SI. ski prijemnik moze -£ y< (1296 30 MHz] pa dvometarposluziti kao i dodatak u kojemu su svi ostali stupnjevi. Vazno je da ulazni i izlazni pribudu optereceni impedancijom od 50 Q. osim stabilne frekvencije. tj. Pri mijesanju dolazi samo do umjerenih gubitaka koji iznose priblizno 6 do 7 dB. Za ovako visoke frekvencije je najbolje upotrebiti gotove DBM.15K Razlika izmedu prijemne i oscilatorove frekvencije je 144 MHz. si. To se postize iskljucivo Schottky-diodama koje daju zadovoljavajuce rezultate i na frekvencijama od nekoliko GHz. To je medufrekvencija. iz razloga koje smo ranije objasniii. imati osobito malen vlastiti kapacitet i malen sum. osobito u anglo-americkoj strucnoj literaturi). Oscilator mora davati. kasirani (prevuceVidi tekst podrucju decimetarskih valova. Zavojnica Li sa trimerskim kondenzatorom Ci formira izlazni (medufrekventni) titrajni krug na 144 MHz. potrebni za prijem. Stampana bakrena traka koja je sira ima manji induk- oscilatorova vertora. ugradene u metalni oklop. One moraju. ugraden u maleni metalni oklop. Di i Da. »nastampani« na kasiranim plocicama. moze se stupanj za mijesanje posi. 10-27.. naciniti prema jtlocu diode gdje su 10-25b. jos odgovarajucu snagu: obicno izmedu kljucci i . i0-2<5. upijaju (apsorbiraju) oscilacije kojih frekvencija iznosi 1152 MHz i 1296 MHz.L osc VFP I ^ n LI M! & '/ //////////> tivitet. "In HW^fi i 1 M 5. danas se redovito upotrebljavaju u profesionalnim UKV uredajima. Medufrekvencija se dobije po- Stupanj za mijesanje na kasiranom vitroplastu za frekvencije oko 1296 MHz. prijemna i frekvencija imale preveliku amplitude odmah iza dioda. Oscilatorova injekcija se dovodi u jedan. Uz njega je zato napisana visa frekvencija (1296 MHz). Bolje bi bilo upoSZ. prema bilo kojem drugom. dovedeni signal bude oslabljen za 35 do 40 dB. a primani signal u drugi ugao stampanog cetverokuta. Njegova gornja stranica je malo uza od donje. sto je vrlo mnogo na tim frekvencijama. i titrajni krugovi drukciji. na izlazu ovog kon- Koaksijalni resonatori. mocu trebiti bakrom ni) teflon. ukljucivsi i titrajne krugove. U dioda Di i Ds. uz vrlo malen sum. Uz onaj drugi pise vrijednost nize. (DBM) koji se moze nabaviti gotov. Oni djeluju kao »upojni 1/4 resonatori«. kao sto je onaj na si. nalaze se dva stampana bakrena traka kojima je duzina i sirina takva da resoniraju na te dvije frekvencije. Primjer takvog stupnja za mijesanje koji moze raditi na visim decimetarskim UKV opsezima.

najbolje s tranzisto(40673. Na tablici 10-1 nalaze se. 3N200 ili slican). buduci da onda i odnos izmedu signala i suma postaje nepovoljniji. podaci za optimalne vrijednosti takvog atenua* tora. To znaci da za toliki iznos treba povecati snagu oscilato ra. Ona prigusuje za —3 dB. Kada ulaz signala koji primamo ne bi imao pravilnu prikljucnu impedanciju doslo bi do povecanja gubitaka pri mijesanju. ako zelimo primati dvometarski opseg. Ako nema od- 4x101 MHz). LC-sklopom (&. Oscilatorski Medufrekventni signal na izlazu iz DBM je. 10-28.¥ SUMNI BROJ (kTo) MMESANJE IMF (POST-MIKSER) FOJACaLO 14 li 28MHz T 1 D8 Ft 1 1 L1 Di (8. Podaci za gradnju na tablici 104. u -mikser pojacalo«. u tome pogledu preporuka..10V) A7K 50K. Ukupan je u£inak sa atenuatorom redovito bolji nego li bez njega. a za prijem opsega od 432 MHz metiufrekvencija 28 MHz 10 mV. Primjer mijesanja pomocu dvostrukog balans-miksera. Za prijem opsega od 144 MHz preporuduje se medufrekvencija 14 MHz. vrlo slab.666 ciju od 404 MHz MHz na prilagodenje je medufrekventni izlaz. Podaci o tome su na tablici 10-L Odaberemo li medufrekvenciju od 14 MHz. sto je ne- pozeljno. on ce za prijem telegrafskih i ili 263 . I ono mora biti malosumno. uz ostalo. Zato je i za UKV ulaz predvidena upotreba atenuatora (Ri. ovisno o Potrebno je da se dr^imo tvornickih Da bismo mogli ti kakve stupnjeve ka nam posluzi si.. Zatzv. od 6 dB. Najosjetljiviji dimenzioniranje dijelova ovisi o iz- boru medufrekvencije. potrebna je oscilatorova frekvenclia od 130 MHz (=2x65 MHz ili 3x X43. Dvostruki balans-mikser (DBM) dobiva visokofrekventnu injekciju iz oscilatora preko otpornicke atenuatorske mreze (300. ita kojega slijedi medufrekventno pretpojacalo sa MOSFET-om.333 MHz).12V SL 10-28. prema si. 16 i 300 Q). Za prijem /0-centimetarskog opsega je bolje iza- brati medufrekvenciju od 28 MHz. sto je inace vrlo tesko postici. C2. R2 i Rs). govarajuceg mogu biti veci gubici prilagodenja. ali osigurava dobro prilagodenje (50 Q) na sirokim opsezima prijemnih frekvencija. Li i d) kojemu rom tipa MOSFET ulaz stalno je opte- njima recen sa 50 Q. Onda oscilator mora davati frekven(=3x134. Potrebno prilagodenje postize se. Ako amater u svojoj radio-staiuci ima dobar komunikacijski prijemnik. pravilno koristiza mijesanje ne10-28. On donosi odredene gubitke. to se on vodi najprije u medufrek»post- ventno pretpojacalo. +10„. Opts u tekstu. 1 i proizvodu DBM. u pravilu.

Tablica 10-1. 10-28 Oznaka na shemi uredaja: . prema si. Pregled sastavnih dijelova za tnikser sa medufrekventnim pretpojacalom.

ukoliko je medufrekvencija oko 28 treba naci nesto za dobar pocetak. transponira ill mijenja 265 kQ na. Kondenzator Ce otpada. Medufrekventno »post-mik- ser« pojacalo s FET-om. kako bi i pocetnik mogao osjetiti car uspjeha. medufrekventno pretpojacakao sto je bilo ono na si. Kod medufrekvencija oko 28 ili 14 MHz takva ce neutralizacija biti dovolj- u dvometarskom opsegu Konvertor je uredaj koji. pomocu stabilne frekvencije kvarcovog oscilatora. Unatoc toga. potrebno je izmedu konvertora i KV-prijemnika jetljivost staviti lo. i0-30. tranzistori koji vec sami proizvode r>revelik sum. kao i malosumni tranzistori tipa JFET i MOSFET. morali bi se neutralizirati Takvo MF jemnika da ne osciliraju (Ce. 10-29. konvertor jednostavnije I DVOMETARSKI KONVERTORI TUNERI Za one radio-amatere koji jos nemaju iskustva u gradnji UKV pri- pretpojacalo vidimo na shemi. za prijem UKV-frekvencija. si. Ma frekvencijama oko 14 ili 28 moze se primijeniti ovakva jednostavnija neutralizacija. na bilo kojem mjestu. Da ne izgubi »hrabrost«. Ako je os- na da to budu oscilatori koji imaju malen sum! Ranije se nije govonlo o malosumnim oscilatorima. ili se u oscilatorima sve vise upotrebIjavaju malosumni bipolarni tran.. Donji. pocetnik <5e se najprije zadovoljiti/edno- — — nazovimo ih pocetnicima stavnijom gradnjom. Nekoliko takvih oscilatora ce biti prikazano i u primjerima tunera i konvertora. zistori. koji onda sluzi kao dobro medufrekventno pojacalo. Kod tranzistora. koji slijede. ukoliko je i mozda graden. uz dimenzioniranje tiodgovarajuce U cilatora. unutrasnje kapacitete. Vidi tekst MHz nja). ne treba neutralizacija. odnosno kod njihovih ekvivalenata BF224 ili BF 225. nemoguce je naciniti malosumni prijemnik! Zato ziti kratkovalnog prijemnika premalena za dobar prijem UKV-signala na ovaj nacin. 1 ' — trajnih krugova i izbor pogodnih tranzistora. treba osobito pa~ ^ ultrakratkovalnim podrucjima vrlo rado upotrebljavati SSB-signala specijalne konvertore. . UKV Unaprijed zelimo naglasiti da pri gradnji takvih oscilatora. Tranzistori koji imaju vece vlastite. uspjeh mora »od prve« biti zadovoljavajuci.hladni kraj zavojnice Liz treba onda »blokirati« vedim kapacitetom od 50 pF. ali ako su u osciiatoru. KonvertOfti za prijem Na sL 10-30 vidimo kako se moze FET neutralizirati na razmjerno jednostavan na£in: otporom od 10 i kapacitetom od 1 nF.Osoilatori za konverziju uitravisokih frekvencija principu moze svaka vrsta osod kojih smo yeci broj opisali u poglavlju o oscilatorima. mijesanjem »prebacuje« prijemne frekvencije (npr: 144 do 146 MHz). posluziti za konverziju (transpoziciju primanog signala na -O +12V medufrekvenciju pomocu mijesa S/. kao sto su BF167 ili BF173. maksimalno 5 do 7 pF). 10-28 neko jednostavnije. Najbolje ce bizapoceti gradnjom sto jednoti stavnijeg konvertora za dvometarski opseg. MHz. UKV-konvertor stavlja se ispred prijemnika za KV. Kondenzator od 10 nF bit ce dobar.

postici da oscilator pravilnije radi. od kasiranog kvalitetnog pertinaksa (»Donit«- -Kamnik) 266 . Ukupno ima 4 zavoja. Kristal Q ima osnovnu frekvenciju koja je priblizno pet puta niza. L3/C3 mijenjati) mora resonirati negdje u novo. 10-31. frekvencija kvarcovog overtona koji treba biti otisnut na kristalovom kucistu. Najjednostavniji dvometarski konvertor s dva tranzistora. frekvencija kristala treba biti 116 MHz (latinski: vanjem kondenzatora malog kapaciteta (5 do 50 pF). medufrekventno podrucje. St. Kada se oscilatorov titrajni krug dovede blizu 116 MHz.tako da njegov peti overton bude upravo 116. Oscilator je jednostavan kvarcov »overtonski« s tranzistorom TR? (BC107A). naime. Za tu svrhu ce biti dovoljan napon od motana I je ona ima i St. usred desetmetarskog opsega ili blizu onih medufrekvencija na koje ce biti transponirani dvometarski signali koji nas najvise zanimaju. kao i o promj em tijela za namatanje. Zavojnica L$ j—(OMF jednakom zicom kao i Li. isti promjer. a broj zavoja 5. kristal zaoscilira i onda treba trimer C2 ostaviti u takvom polozaju da te oscilacije budu stabilne da se pobuduju odmah. 10-32. Zelimo li dvometarski opseg transponirati u desetmetarski (28 do 30 MHz). prema si 10-31. izmedu baze i emitera tranzistora TR2. pro1 mm. 3N200 ili 3N201). Uz pouzdan dip-metar (vidi str. LtCz priosci- V ili manje. Takav konvertor. Crne povrsine oznacuju bakar. Iza prvog zavoja treba naciniti odvojak za prikljucak na koaksijalnu antensku prikljucnicu (ANT). Zavojnica Lz mora imati dobru VF jezgricu. Ptocica neka bude od jeanostrano kasiranog vitroplasta ili.8 do bakrenom zicom. Izlazni medufrek ventni titrajni convertere = krug. Na drugu gejt elektrodu dolazi VF na- pon iz oscilatora. To je. za prijem povoljnije. ali brusen je lzgled stampane plocice za gradnju dvometarskog konvertora. shematski je prikazan na si. potrebna je oscilatorova frekvencija od 116 MHz. svaki puta kad spojimo konvertor sa izvorom pogonske elektricne energije. voj »aktivnosti« otezano.0 MHz. Ukoliko bi o upotrebljenom kristalu 9 — ovisno pada kvarcovom overtonskom latoru. Na njegov prvi gejt dovodi se ulazni UKV sigdirektno sa ulaznog titrajnog kruga Li/Cu Zavojnica Li motana nal. u kojemu su upotrebljena samo dva tranzistora. Promjer same zavojnice je 6 mm. L1C1 je ulazni titrajni krug. Broj zavoja ovisi o dimenzijama jezgrice. moze se — njegoi osciliranje bilo pokusati doda- LsCs je iztazni. mjera 0. 687) nije te§ko naciniti Ls tako da sa Cs (od 39 pF) je lakiranom. 10-31. Tranzistor TRi je MOSFET (40673. Kolektorski titrajni krug L2/C2 mora resonirati na 116 MHz. medufrekOvertonska ventni titrajni krug. samo za nuzdu.

Koje cemo dvometarske radiostanice moci primiti. Opis ugadanja u tekstu St. 10-33. Razumije se da prikljuceni desetmetarski prijemnik. gdje nebakra. najblizeg signali kao i svi signali lokalnih 1 ne predalekih amaterskih UKV stanica. Mora biti nacinjena iz vitroplasta koji ima bakrenu foliju samo sa jedne strazije konvertor prikljuciti na neki desetmetarski prijemnik ili na kratkovalni prijemnik koji ima i taj valni opseg. Osjetljivost konvertora nije »vrhunska«. prema sL 10-32. tor da se njime moze primaU ona vrsta signala koju zelimo slusati. postici pnjem jacih stanica sa dvometarskog opsega. Kod TRi treba paziti na pravilan raspored prikljucaka. sto moze omoguciti da u pnjemno likama podrucje »upadnu« i nezetjem signali Poznato je da svaki oscilator osim one frekvencije koju trebamo : kojom raspolazemo za pnjem — — 267 . oznacene slovi- ma »MF« kabel i spojit pomocu koaksijalni njega cemo ovaj cemo ? o -trRaspored sastaynih dijelova konvertora na plocici. nece biti tesko. ah takoder o osjetljivosti prikljucenog desetmetarskog prijemnika.Kositar (kalaj. vertora sto je moguce na si. Antenu cemo takoder prikljuciti koaksijalnim kabelom. s takvim primati vertorom mogu vrlo dobro UKV-repehtora. MF prikljucak medufrekventnog poj acuta ili 10-metarskog prijemnika koji vrsi ulogu »baznog« prijemnika. ne vaIja dugo lemiti. kako je odredeno polozajem koji se takoder vidi na istoj slicL U Na plocici su tri rupice za kvarcov kristal. 10-32 je izgled bakrenih vodova na »stampanoj plocici«. u manjem dvometarskog opsega. ispustena je filtracija oscilatorove frekvenu odredemm pncije. ovisno o tome da ili li nam je kristal u vecem kucistu. Buduci da je konvertor nacinjen na najjednostavniji nacin. Dimensu joj 60 X 80 mm. Kada on ispravno oscilira na 116 MHz (dobro je kontrolirati dip-metrom!). jer je takvome talisna temJ* T peratura dovoljno niska. Iskoristavaju se. stavljaju se sastavni di- jelovi. ugada* njem ulaznog i medufrekventnog — — ne. prema rasporedu na si. pogotovu ako smo prije prikljucivanja sve spojeve pazljivo pregledali i ako smo pazili da izvor struje spojimo sa ispravnim polaritetom. kao posljednje stavljaju se tranzistori. Ako potrosak struje nije veci od nekih 8 do 10 mA. I TR2 se postavi onako. »cin«) za lemljenje neka bude sa 60% kositra i 40% olova. 10-33. u sva~ se kon kom slucaju. na prikljucak »ANT«. kako je nacrtano na si. Slijedeci korak je ugadanje oscilatora. Konacno cemo prikljuciti napon napajanja od 9 V. vjerojatno je da je sve u redu. ni kristal. 10-33. koji nam vrsi ulogu medufrekventnog pojacala. ali preko miliza prvi momenat ampermetra. Zato lemilo mora bid vruce (!) a lemljenje kratkotrajno. ovisi o anient s mora imati takav demodula- tome pomaze mali metalni izdanak u dnu kucista. Ni tranzistore. ANT je prikljucak antene. Da se posao oko izgradnje konvise olaksa. titrajnog kruga. Na prikljucnice. daka ko. Na ma Kad onoj strani plocice. resonira na odabranu medufrekvenciju. samo dvije od njih. je sve drugo postavljeno na odredena mjesta i uredno zalemljeno. da se ne pregriju i ne ostete. On se mora okrenuti onako. Ali.

To je nacinjeno u slijedecem primjeru. Dakako. uz ostalo.667 MHz za konverziju signala u desetmetarsko podrucje sa 144 na 28 MHz. kad nema televizijskog programa.25 MHz. — - sasvim doi Za vecu osjetljivost bolju st> dviju 232 frekvencija 203. moze doci do mogucuje prijem ove frekvencije. Na vrijednost medufrekvencije istu transformiraju se iz dvometarskog opsega signali kojima je frekvencija 144. Svi tranzistori mogu bid BF272 SI 268 . kanalu. Inace je prijem UKV staza tako jednica vrlo stabilan i vrlo neugodnih smetnji. Mijesanjem ovih tome ju — nostavan konvertor bar.25 dobije se: lektivnost potrebno je. Dvometarski konvertor s tranzistorima tipa P-N-P i kvarcovim kristalom od 38.ne.75 MHz. ispred stupnja za mijesanje. na 28. MHz - MHz ventno signale. au mjestu gdje radi takav prijemni konvertor postoji televizijska radio-stanica koja prema tome emitira na 9. Konacni rezultat je taj da ovo brujanje koje se cuje bas »usred banda« onc- voljnom amplitudom dode u stupanj za mijesanje. to je samo na tome jedinom mjestu.75 MHz. To znaci da ce se na prvoj medufrekvenciji. na Sljemenu kod Zagreba!) njegov ce izvanredno jak signal moci da prodre do tranzistora TRi jer se ispred ovoga ne nalazi visokofrekventno pojacalo. proizvoditi i njezine vise harmonicTako se i u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TR2 osim frekvencije od 116 MHz. pojaviti snazno brujanje koje potjece od impulsa za sinhronizaciju slike. Frekvencija nosioca slike na devetom kanaiu iznosi 203. 10-34.75 MHz. Ako je televizijski odasiljac vrlo blizu (npr. javlja i njena druga harmonicna frekvencija: 232 MHz. nema ni ove smetnje. Ako ona s do Frekvencija brujanja odgovara frekvenciji mreze izmjenicne struje. pojacalo za dvometarske Za uklanjanje nezeljenih signala mora se i oscilatorska frekvencija posebno filtrirati. Po je najlakse prepoznati! Ipak. jos i visokofrek- = 28.

Dz. Kod vrlo 10-34.667 MHz). 10-34. sa tranzistorima AF139 i dva AF180. je u induktivnoj vezi zavojnica Li. moze se kompletna diodna zastita ispustita (Di. U njegovom kolek- torskom strujnom krugu 30 je medu- dajnikom. Sa zavojnicom u kolektor- skom strujnom krugu prvog tranzistora. La s kondenzatodvometarski bandfilter s kapacitivnom Zavojnice Ls 10 i pF sacinjavaju preko kondenzatora od samo Ls. meduf rekventnog bandfiltera (28 do 30 MHz). zaporni pred- U lazi konverzionom oscilatoru nase kvarcov overtonski kristal za frekvenciju od 38. St. rima od po spregom. tranzistora. Istovremeno proizvodi frekvenciju od potrebnih 116 MHz. 10-35. sudjelovanjem titrajnog kruga sa zavojnicom Le. To je prva medufrekven- pacitetom. najprije se filtriraiu bandfilterom sa Li pF.konvertor s tri predviden je za rad s tranzistorima tipa P-N-P. silicijevi tranzistori sa oznakom BF272 koii su nacinjeni tako da budu direktna zamjena za navedene germanijeve tranzistore. L. 1 pF. odyode i Ls i tek onda. Oscilacije ove frekvencije. a desno od njega dvije zavojnice izlaznog. Ulazna zavojnica je lijevo dolje. kao sto su AF139. Ulazni titrajni krug ima kapacitivni razdjelnik (10+33 + 39 pF) ko^ jim je postignuto dobro prilagoctenje na prvi tranzistor. AF180 ili njima slicni. Oni mogu doci u sva tri stupnja ovog konvertora. Na odvojak zavojnice preko 3. oscilira na toj frekvenciji kvarca. s biti male malenim Ls. si. Izgled konvertora. spojena je baza tranzistora TR2. Diode moraju silicijeve. sagrade- nog prema shemi na si. Ona.3 nF. Ako u neposrednoj blizini nema nikakvog predajnika. Lijevo.667 MHz. dok su signali normalne amplitude.2 kQ i kondenzator od 470 pF). frekventni bandfilter koji moze propustiti citavo podrucje od 28 do vlastitim ka- MHz. !cija. Sva tri tranzistora mogu biti i BF272 koji su takoder tipa P-N-P Pogled na gotovi konvertor nam omogucuje si. koji se jos mogu pronaci kod radio-amatera. U. utrostrucujuci oscilatorsku frekvenciju. iduci prema gore je najprije tranzistor AF 139 i dalje obje zavojnice dvometarskog bandfiltera. Sam tranzistor TRs. Bolji su moderniji. Na taj nacin dioda Dz poiuaze zastitno djelovanje onih dioda koje se nalaze na samom ulazu konvertora. TRu On radi kao visokofrekventno pojacalo. Iza tranzistor se vidi drugi njega 269 ML- . 10-35. do njih tranzistor AF 180 za mijesanje. preko 3 na bazu tranzistora za mijesanie (TR2). Ovakva filtracija se pokazala kao vrlo korisna za uktanjanje vtsih harmonickih frekvencija koje se stvaraju u tranzistoru TRs. ako takav konvertor sluzi u vezi s nekim pre- jakih signala ova dioda djeluje kao ispravljac kojim se postize promjena radne tacke i smanjenje pojacania u visokofrekventnom stupnju. dobivene utrostrucivanjem (38. U sredini slike dolje je kvarcov kristal (38. To mogu biti germanijevi tranzisto ri starijeg tipa. Rohde. sluzi za jos jednu vrstu zastite tranzistora od prevelikih opterecenja jakim signalima.667x3 = 116). Dioda Dz ima. Diode Di i D2 se stavljaju kao zastita od prevelikih visokofrekventnih napona samo onda. D2. oba otpornika od 2. Dvometarski napon i ne provodi struju. prema ideji koju je objavio U.

ulaz 1)6

ili

130

MHz

-o412V

3N200
SI
10-36.

3N200
sa dva MuSFET-a.

Shema dvometarskog konvertora
lator

Kao

osci-

mole

posluiiti sklop

prema

si.

10-37

AF180 koji pripada oscilatoru. Desno od kristala je zavojnica Le,

gejt (Gi) tranzistora TRi prikljucen je na treci zavoj, dok citava zavoj-

dok se

Lt

i

Lb vide povise nje. Ni-

kakvih pregrada

nema

i

nijedna za-

vojnica nije oklopljena. Ispred 10-metarskog prijemmka koji je imao osjetljivost od 1 mikrovolt za odnos signal/sum od 10 dB ovaj konvertor je pokazao dobre
rezultate. Svaku dvometarsku stanicu koju se moglo cuti s bilo kojim drugim prijemnikom, primalo se i

zavoja s promjesa jezgricom za Ugadanje. Korisno je takoder do^ dati one dvije silicijeve diode Di i
nica

ima ukupno
6

rom oko
D2,
s

mm

5
i

prema si. 10-34, ako ovaj kon: vertor zelimo upotrebljavati u vezi
nekim

UKV

predajnikom.

i

Titrajni krug sa zavojnicom Lt titrajni krug sa zavojnicom L&

njime vrlo dobro. Za pokus smo u istom konvertoru jednostavno zamijenili germas

+9.. .12 V

nijeve tranzistore tranzistora tipa BF272 (»RIZ«). U radu konvertora nije bilo nikakve razlike. On je cak i nesto bolje radio kad smo pogonski napon od 9 povecali na 12 V. Ako se zamijeni polaritet lzvora struje tako da plus pol bude uzemIjen, moze se na isti nacin sagraditi konvertor sa silicijevim N-P-N tranzistorima (BF266). nVT ^ rtrt MOSFET tranziston 3N200, l njemu slicni, mogu se uspjesno primijeniti pri gradnji dvometarskih Takav konvertor je konvertora.
tri
.

sa

silicijeva

f(6!}*
SL
zistor

.t

10-37. Oscilator s dva tranzistora za konvertor prema si. 10-36. Tran-

shematski prikazan na si. 10-36. Tu ulazie nacrtano visokofrekventno no pojacalo i stupanj za mijesanje. Ulazni titrajni krug (sa Li) spa-

skoj

moze
ill

TRi je oscilator na overton frekvenciji kristala Q. Ona bid Hi 38,666 (38,667)

MHz

43,333

MHz, ovisno o tome koju

izlaznu

odvojku iza ja se sa antenom na prvog zavoja. Da bi se postigla ne: prvi sto bolja ulazna selektivnost
270

frekvenciju zelimo postici utrostrucivanjem u drugom stupnju, sa tranzistorom TR2. Opis u
tekstu

cine dvometarski bandfilter, ukljucen izmedu visokofrekventnog po jacala i stupnja za mijesanje. Ove su zavojnice jednako nacinjene kao zavojnica Lu Drejn (D) prvog i tranzistora spojen je na cetvrti zavoj zavojnice Ls, dok je zavojnica Ls spojena na Gi drugog tranzistora na svom gornjem (»vrucem«)

u tome pogledu je osobito kriticna. Treba naci takav njen polozaj, kada odnos signal/sum bude najpovoljniji. Obzirom na svojstva upotrebljenih tranzistora moze se
antena,
ocekivati da ce sum biti negdje izmedu 2 i 2,5 dB. Unakrsna modulacija se redovito ne zamjecuje. Da tako ostane ne treba dodavati jos jedno VF pojacanje. Iako bi se uz ovaj konvertor moglo upotrebiti nekoliko razlicitih oscilatora, dat cemo na si. 10-37 shemu oscilatora koji je kod nas nebrojeno puta upotrebljavan i koji
je

kraju.

U
pije

MOSFET
smo

visokofrekventnom pojacalu potrebna neutralizacija jer

radi veoma stabilno, ako se pri gradnji, stavljanjem po-

godne pregrade, pobrinuli da izlazni titrajni krug ne moze djelovati na ulazni.
Drugi gejt (G2)

dobro sluzio

svrsi.

MOSFET

tranzi-

stora TRs ima malen pozitivan prednapon i, preko kondenzatora od 5 pF, prima »injekciju« iz oscilatora

Tranzistor TRi radi u overton* skom oscilatoru s kvarcovim kri-

Ovisno o frekvenciji oscimedufrekvencije niza od prijemnih frekvencija, moramo odabrati medufrekventni titrajni krug (sa Ia). Taj titrajni krug mora resonirati u sredini desetmetarskog opsega (na 29 MHz) ako je oscilatorova frek(si.

10-37).

latora, koja je za iznos

stalom od 38,666 (ili 43,333) MHz. Zavojnica Li s kondenzatorima Ci i Ca pripada titrajnom krugu na toj
frekvenciji.

S ovim titrajnim krugom je u kapacitivnoj vezi slijedeci tranziutrokolektorskom strujnom krugu je prvi titrajni krug izlaznog bandfiltera. Bandfilter ima dvije zavojnitrimerce, L2 i Ls, koje su obje
stor, TjRs.

On ima zadacu da

struci frekvenciju.

U njegovom

vencija 116 MHz, ili oko 14,25 MHz ako je ta frekvencija 130 MHz. Resonancija mora biti siroka pa ce

mozda

biti

potrebno da se paralel-

no sa zavojnicom L* stavi prigusni otpornik. Ovaj neka ne bude premalenog otpora. Titrajni krug mora biti samo toliko prigusen da razlike u resonanciji na pocetku i na
zavrsetku odredenog medufrekventnog opsega ne budu prevelike, po mogucnosti da ostanu u granicama

skim kondenzatorima od po 12 pF ugodene na 116 ili na 130 MHz.
i

Izbor kvarca
ovisi

izlazne frekvencije

o tome kakvu smo medufrekvenciju izabrali, u opsegu od 28 ili od 14 MHz. Izlazni kondenzator od 5 pF je jos jedanput nacrtan na si.
10-36.

do

—3 dB u odnosu na maksimum,
izlaz

Na

konvertora moze se staviti i bandfilter (za opseg od 28 do 30 MHz, odnosno za 14 do 16 MHz). Uz ispravno doziranje oscilatorskog napona na Ga tranzistora TR2
(150 do 200 mV) i dobro ugodene titrajne krugove bit ce odnos sig-

Dvometarski tuneri

Ako nemamo pogodnog
vog

kvarco-

kristata, ne mozemo naciniti friijedan od opisanih konvertora. Preostaje ipak mogucnost da pri-

nal/sum vrlo dobar. Mjeracem su

ma

jemni konvertor nacinimo tako da umjesto kvarcovog upotrebimo neki drugi oscilator. Pokazalo se, da
frekvencija drugih vrsta oscilatora, osobito kod vrlo visokih frekvencija

(vidi

u poglavlju o mjernim

in-

strumentima i mjerenjima) mogu se, na kraju, jos potraziti najbolja mjesta za odvojke na zavojnicama. Tacka, gdje je na Li prikljucena

na UKV podrucjima, nije toliko konstantna da bismo mogli oscilator upotrebljavati bez popravljanja
271

I


I

*"~1

J^

fT?4^1
165. .66 MHz)

MF

r
'

1

^
T R3

K ?nT

T
Vn

J.

S/. ifl-38.

Dvometarski

UKV tuner s tranzistorima. Oscilator radi na polovicnoj vrijednosti potrebne frekvencije. Vidi tekst
Kad
nacinimo
je vec tako, onda oscilator, ko-

frekvencije. je bolje da

Istovrsni tranzistor
ziti
i

moze

poslu-

jemu cemo frekvenciju

uvijek modi dovesti na potrebnu vrijednost. To

su onda oscilatori s promjenljivom frekvencijom (VFO). Mijenjajuci frekvenciju mi cemo odabrati ono sto zelimo primati. Takav uredaj za konverziju dvometarskih (ill nekih drugih UKV) frekvencija u odabrano medufrekventno podrucje nazi va se »tuner« (citaj: tjuner; od engl. rijeci: to tune = ugadati glaz beni instrument ili radio-uredaj na

za mijesanje (TR*). Njegova je baza preko 3,3 nF spojena na odvojak zavojnice Ls, dok je emiter, takoder preko 3,3 nF, spojen na odvojak oscilatorske zavojnice L*. U

odredenu frekvenciju). Prvi tranzistor, TRi u dvometarskom tuneru (si. 10-38), radi kao

visokofrekventno pojacalo. Na ulazu su zastitne diode Di i Da. Ulazni
titrajni krug ima kapacitivni razdjelnik za prikljucak baze tranzistora. Iza TRi slijedi UKV bandfilter za opseg 144 do 146 MHz koji

kolektorskom strujnom krugu je zavojnica Ls koja s kondenzatorom od 33 pF predstavlja prvi titrajni krug medufrekventnog bandfiltera. Ovaj je s drugim titrajnim krugom, vezan (1 do i 33 pF, kapacitivno 2 pF). Medufrekvencija se moze lzabrati u blizini 20-metarskog amaterskog opsega (oko 14 MHz), ako raspolazemo dovoljno osjetljivim prijemnikom za tu frekvenciju. Takav nam prijemnik moze onda posluziti kao medufrekventno pojaca-

U

formiraju titrajni krugovi sa Ls
Ls,
(1

Pri tome treba izlaznu pnkljucnicu tunera (MF) koaksijalnim kabelom spojiti na ulaz kratkovalnog prijemnika. Sam oscilator radi s tranzistolo.

i

u medusobnoj kapacitivnoj
pF). Neutralizacija ovog

vezi visoko-

rom TRs

koji

moze

biti istoga tipa

frekventnog stupnja nije potrebna, ako se u njemu nalazi savremeni

UKV
272

tranzistor.

kao i prethodna dva. On oscilira na podrucju upola nizih frekvencija od onih koje bismo trebali. Ako je naime medufrekvencija 14 MHz, a pri-

L2
tMF* 29,75

MHO

L5

(1U...H6MH2}

SI

10-39.

UKV

tuner za 144 MHz sa dva FET-a i jednim silicijevim bipo larnim tranzistorom. Opis u tekstu
zistor

jemno podrucje 144 do 146 MHz, ako izaberemo nizu oscionda bi

latorovu frekvenciju

— ovaj

trebao

Dva FET-a i jedan »obicni« tranima tuner na si. 10-39. Buduci da u visokofrekventnom stupnju
surs-elektrodu, neizbjeziva je primjena neutraliza* cije, Ona je izvedena na ranije opisani nacin, pomocu neutralizacijske zavojnice Ls. Gejt-elektroda se spaja na kraj ulaznog titrajnog kruga
LiCi,

130 do 132 MHz. Ovo su za tranzistorski oscilator, koji nije kontroliran kvarcom, tako vi-

da

oscilira

od

FET ima uzemljenu

soka frekvencija da ne mozemo ocekivati da budu dosta stabilne. Zato se prakticira izgradnja oscilatora za podrucje ni2e frekvencije (65 do 66 MHz) tako da druga harmonicna frekvencija oscilatora ima potrebnu vrijednost. U tranzistorskom se oscilatoru redovito pojavljuje, uz osnovnu frekvenciju, i druga harmonicna. Njena je amplituda obi£no dovoljna za mijesanje u tranzistorskom mikserskom stupnju. Stabilnost frekvencije je tako

buduci da je ulazna impeFET-a visokoomska. Dvometarski bandfilter, L$Cz i LtCs, takoder nema nikakvih odvojaka na
dancija

zavojnicama. Medufrekvencija je ovdje odabrana nesto viSa nego li u predaSnjem primjeru, da bi oscilatorova
frekvencija mogla biti niza.

Za me-

mnogo

bolja.

dufrekvenciju u blizini 10-metarskog amaterskog opsega (npr. 29,75 MHz)
oscilatorova se frekvencija mijenjati izmedu 114,25 i
116,25

Povratna veza u oscilatoru je kapacitivna, preko 2 pF, izmedu
kolektora
i emitera. Svi tranzistori mogu biti jednaki, silicijski N-P-N. Dvometarski tuner se moie uspjeSno sagraditi i pomocu FET-a. Njihova je primjena korisna za visokofrekventno pojacanje i za mijeSanje, dok u oscilatoru nisu neophodni.

mora

MHz. Na shemi je prikazan nacin kako se mo2e sagraditi tranzistoroscilator za ove frekvencije. Preduvjet je da se za gradnju takvog oscilatora izaberu samo najgki
kvalitetniji

sastavni

dijelovi.

Sam

tranzistor

TRs mora imati najbolja

ultrakratkovalna svojstva: vrlo yisoku grani&m frekvenciju l odliC273

18

Radio prirufinik

no hladenje. Za tu svrhu se domaci tranzistor BF173 ili BF273 pokazao vrlo dobrim, kao i BF260. Ne raspolazemo li s takvim specie
jalnim
i

r>"'
;'.

"'

"T<'\

';;_."";"-.- •;;

j^k -^|

UKV

tranzistorom,

mozemo

nom
sto

kod ovakvog FET-tunera upotrebiti mijesanje s drugom harmonic*
je

frekvencijom oscilatora, kao bilo opisano malo prije.

I

PRIJEMNI UREBAJI ZA VISE

432

MHz

Konvertoii za 70-centimetarsko podrudje

SI

10-40.

Konvertor za prijem op-

sega od 432

S tranzistorima se moze naciniti dobar konvertor za 70-centimetarsko podrucje.
biti
I

MHz
supljih

Primjena koaksijalnih,

dimenzije

mogu

male.

resonatora omogucuje lako prilagodenje jednostavnim pomicanjem
3

¥"
4f ci
820

3J5
7tr C2

T"
C3
i

T

C6i 27
01
.

4=

ulaz

TR2

^-

j

C7

!

J_
i

IC8

51
—J—
!

i

—t—
K

1

n

i i

in
1

i

-*,

i

-I— ,1
3,9

;

i

i

--Hit--*
1

I

1,5

K

;

I

^

,^*
!

i

,:»._
!

SL 1041. Shema konvertora za prijem 432 MHz, prema si 1040. Ci, Cs i Cs = 3 pF maks; Cie ^10 pF; Li, Lz, Ls i La imaju odvojke i to: Li iza
25
i

38

mm;

iza 12,5 i 25 mm; Ls iza 19 i 32 mm; L 8 iza 12 5 racunajuci od uzemtjenog kraja. Ostalo u tekstu
'

U

i

32

mm

274

tacaka uzdu2 srednjih vodova. Osim toga ovakvi resonatori imaju i daleko veci Q-faktor i omogucuju vecu selektivnost od one koja bi se na tim frekvencijama mogla postici primjenom obicnih zavojnica. Selektivnost je bas kod tranzistora vrlo vazan faktor jer su oni osjetljivi na smetnje od jakih signala izvan zeljenog opsega, a takoder zbog vece sigurnosti od zrcalnih frekvencija kod medufrekvencije od 14 MHz koja je ovdje bila izabrana i koja je razmjerno niska. Ipak, zahvaljujuci upravo velikom Q-faktoru titrajnih krugova, postigauto potiskivanje zrcalnih frekvencija iznosi oko 40 dB. Pojacanje ispred stupnja za mijesanje moze se »natjerati« takoder do blizu 40 dB, ako je potrebno. Takav 70-centimetarski konvertor, koji nije pretesko naciniti aniateru ako je vec gradio UKV prijemnike za 2-metarski opseg, vidimo na si. 1040, 1041 i 1042. napona za visokoRazdjelnici frekventne stupnjeve, koji imaju
prikljucnih

»uzemljene« baze nalaze se izvana (si. 1040) kako bi se lakse mogli mijenjati u svrhu postizavanja sto boljih radnih uvjeta. U originalnom modelu su tranTRi, TIU i TR* bili tipa P-N-P, a TRs tipa N-P-N. Kao TRi sluzio je 2N3280 (»Motorola«) a kao TRz i TRi tranzistori 2N3284 (»Mozistori

torola«).

Umjesto

ovih

americkih

mogu

se uspjesno upotrebiti doma(P-N-P) tranzistori BF272 ci (»RIZ«). TRs bio je silicijev 2N706. Umjesto njega se moze uzeti do-

UKV

maci BSJ62

ili

BF261.

Pri upotrebi silicijevih tranzisto-

ra pogonski napon moze biti vi§i, npr. oko 9 V. Kao sto se moze vidjeti na sL 1042, visokofrekventni krugovi za 432 MHz su smjesteni u tri pregratka, na lijevoj strani slike. U njima se vide i bakrene sipke Li, L2 i L$ koje pripadaju koaksijalnim titra;jnim krugovima. Ove sipke mogu biti nacinjene od pune bakrene 2ice ili od tanke bakrepromjera 2 ne cijevi kojoj vanjski promjer ne

mm

SI. 10-42.

UnutraSnji raspored dijelova u konvertoru za 432

MHz
275

I*

mm. Za tu svrhu bi vrlo dobro mogle posluziti mjedene (mesingane) cjevcice od
treba biti veci od 3

»mina«

iz tzv.

njem kraju

ako ih posrebrimo. One su na
(na
si.

»kemijskih« pisaljki,

do

10-42)

»uzemlje-

ne«, tj, zalemljene na limenu stranicu sasije, dok se na svom gornjem kraju mogu ugoditi promjenljivim cjevcastim kondenzatorima

Bakreni ili posrebreni mjedeni debeo 0,6 do 0,8 mm, sluzi za gradnju sasije. Njene glavne dimenzije i velicina limenih pregrada vide se na si. 1043. Promjeri rupa koje treba izbusiti u limovima nisu oznaceni jer to ovisi o onim sastavlim,

Ci t C2 i Cz, ta 3 pF.

maksimalnog kapacite-

Dioda Di koja sluzi za mijeSanje (uporedi sa shemom na si. 1041) je provucena kroz otvor na stijenki treceg pregratka, cime se postize jednostavna i kratka veza sa izlaznim medufrekventnim titrajnim krugom LiCs, smjestenim u posebnom pregratku, desno dolje. Najsiri prostor, desno gore, sluzi za smjestaj oscilatora i umnozivaca frekvencije. Poslednji titrajni krug toga lanca, Ls&e, ima induktivitet u obliku sipke, kao i ostali titrajni

nim dijelovima koje ce neki graditelj moci da nabavi. Polozaj i centri svih rupa treba ipak da ostanu na svojim mjestima, kako je to ucrtano na slid. Ovdje su slovima A oznacene rupe u koje treba ucvrstiti
sipke Li, L2, Ls i Ls; slovima B rupe za ucvrscenje promjenljivih kondenzatora Ct, Ca, Cs i Cie; slovima C rupe za montazu provodnih kondenzatora C?, Cs, C$ i C10. Na otvore D dolaze koaksijalne prikljucnice, kroz E prolaze prikljucne zice za emitere tranzistora TRi i TRu, te dioda Di. Kod F se ucvrscuje kondenzator Cis, kod G zavojnica Ls sa podnozje kvarcovog Le, a kod kristala. Samo na trecoj pregradi je otvor A dok se otvor E nalazi na svima. Kroz taj otvor na cetvrtoj pregradi prolazi jedna od prikljucnih zica kondenzatora Cn. Kad su svi limovi skrojeni moze mo ih posrebriti, ako za to imamo

H

vojnice
oblik.

krugovi za najvise frekvencije. ZaLs, Le i L7 imaju standardni
1042,
je

Sasvim desno gore, na si. keramicko podnozje za

kvarcov kristal koji se moze utaknuti s vanjske strane sasije, si. 1040 dolje, desno.

Ako ne, onda ne smijemo zaboraviti da je bakar bolji od mjeprilike.

SL

10-43.

Glavne dimenzije i oblik limova za gradnju sasije i pregrada tranztstorskom konvertoru za prijem 432 MHz

it

276

pa cemo sve limove skrojiti iz bakrenog lima, formirati sasiju, zalemiti je i onda jo§ ugraditi predi,

grade. One mogu biti ucvrscene sarafima, a povrh toga jos i zalemljene da kontakti budu sto bolji. Najprije treba montirati sve ko aksijalne titrajne krugove, onda tranzistore, pa sve ostalo. Kod prikljucivanja tranzistora treba paziti da se ne pregrijavaju. To znaci da lemiti treba sa vrucim lemilom, bez dugotrajnog zagrijavanja. Pri tome treba prikljucne zice drzati medu deljustima plosnatih klijesta koje odvode toplinu. Samu lemilicu je

zavoja sa odvojkom iza prvoga, racunajuci od hladnog kraja. To je onaj kraj zavojnice koji nije spojen
s kolektorom tranzistora TR$. Zavojnica JU je na istom tijelu, uz hladni kraj zavojnice Ls. Ona ima 2 zavoja, namotana istim smjerom

kao

Ls.

4,5 zavoja koji su namotani na promjeru od 9 mm, bez tijela. Zica je debela 1 mm, a duzina zavojnice je oko 15 mm. Odvojci dolaze iza prvog i iza drugog

Zavojnica Lr ima

zavoja.

Kvarcov kristal treba da bude brusen za direktno pobudivanje na

dobro uzemljiti. Montiranje i spajanje ostalih sastavnih dijelova nece predstavljati problem, osim mozda emiterskih prikljucaka u visokofrekventnom dijelu. Ovdje treba otpornik od 1 kQ najprije zalemiti na provodni kondenzator Cif zatim kondenzator izmedu sipke Li i drugog kraja otpornika, blizu otvora na pregradi, kroz koji prolazi emiterska prikljucna zica tranzistora TRu Pri tome treba preko ove tranzistorske zice navuci komadic izolirajuce »bu£ir-cijevk, pa onda zalemiti na tacku u kojoj su spojeni kondenzator C* i otpornik. Jednako treba postupiti

d

i

u

slijedecem pregratku.

svom petom »overtonu«. Ta je frekvencija na njemu napisana i za medufrekvenciju od 14 MHz ona treba da bude 69,666 MHz. Dok je neki osjetljivi apsorpcioni valomjer (ili grid-dip-metar koji sam ne oscilira), namjesten na 70 MHz i svojom zavojnicom primaknut zavojnici La oscilatora, treba polagano okretati jezgricu da ona ulazi sve dublje u unutrasnjost Ls. Oscilator de naglo »uskociti« otprilike kad jezgrica bude dopola uSarafljena, da se oscilacije postepeno oslabljuju ako dalje okrecemo jezgricu istim smjerom. Pravilan polozaj jezgrice je oko cetvrt okretaja iza onoga u kojem su se pojavile oscilacije.
Ako nekom visokofrekventnom sondom dotaknemo kolektor trannici L?
,

Vjerojatno ce biti prilicno tesko nabaviti provodne kondenzatore CV, Cs, Cb i Cio. U takvom slucaju cemo odrectene vodove provuci kroz izolatorske cepice koje stavimo u pri-

premljene rape na Sasiji (C na si. 1043). Ove vodove treba najkracim putem blokirati na sasiju plosnatim keramickim kondenzatorima od po 1 do 2 nF kapaciteta. Takvi su kondenzatori bili upotrebljeni i kod originalnog modela, pa ih vidimo^ u obliku okruglih plocica na gornjoj
strani sasije
tijelo
si.

TRd ili odvojak na zavojna koji je prikljudena dioda D2 moci cemo utvrditi postojanje VF napona koji se kondenzatorom Cu moze dovesti do maksimuma.
zistora

U

blizini L? ce samo vrlo osjetljivi apsorpcioni valomjer izmjeriti frekvenciju 209 MHz. Normalni grid-diper je redovito za tu svrhu pre-

malo

osjetljiv.

1040.

Zavojnicu Li treba namotati na koje ima dopromjera 10 bru kratkovalnu VF jezgricu. Potrebno je oko 22 zavoja lakirane, bakrene zice 0,4 mm. Odvojci su iza 5. i iza 11. zavoja. I zavojnice Ls i Le dolaze na takvo tijelo. Ls ima 8

mm

to postigli, treba VF dotaci drugu stranu diode Dz, tj. ondje gdje je ona spojena sa Ls. Pri tome neka je kondenzator Cw stavljen na svoj maksimalni kapacitet. Smanjujuci njegov kapacitet naci cemo resonanciju na dva mjesta. Druga resonancija je ona prava, na 418 MHz. U tacnost frek-

Kad smo

sondom

277

mozemo uvjeriti improviziranim Lecherovim zicama ili vrlo osjetljxvim apsorpcionim valomje rom. Ovakvo ugadanje oscilatora i
vencije se

dok prvi VF stupanj pocne osciliraTada malo povecamo Ri da oscilacije prestanu a pojacanje da bude maksimalno. U prvom stupnju je
ti.

umnozivaca frekvencije je vrlo vazno za ispravan rad konvertora.
Ugadanje visokofrekventnih titrajnih krugova za 432 MHz takoder je vazno, ali je mnogo jednqstavnije,

ako raspolazemo pogodnim signalom takve frekvencije. Za ovu svrhu moze posluziti treca harmo-

nicka frekvencija jaceg dvometarskog signala, ako npr. ukljucimo nas dvometarski odasiljac, postavljen blizu 70-centimetarskog konvertora koji ugadamo. Frekvencija dvo-

metarskog davaca mora
144,0 i 144,1 MHz, a ra biti spojen na

biti

izmedu

potrebno zadrzati veliko pojacanje jer bi inace odnos signal/ sum bio losiji. Pojacanje u drugom stupnju ovisi o otporniku R2. Ovaj cemo postaviti na takvu vrijednost da postignemo ukupno pojacanje koje nam je potrebno obzirom na prikljuceni prijemnik, Treba naglasiti da drugi stupanj vise ne utjece na kvalitetu prijema jer ne mijenja prvim stupnjem postignuti odnos izmedu signala i §uma. Taj ce odnos biti vrlo dobar, ako smo u konvertor ugradili navedene tipove tranzistora.

njegov izlaz moprikladnu laznu

antenu, »vestacku«) (»umjetnu«, Bez takvog signala bi jedva bilo moguce ugoditi tri titrajna kruga od kojih svaki ima prilicno visok
Q-faktor.

Odvojci na Li, L2 i Ls, na mjestikoja su navedena uz sL 1041, osigurat ce tako dobar rad konvertora da ce vecina graditelja biti za-

ma

dovoljna.

Tko

zeli ostvariti najbolji

moguci odnos signal/sum, moze to
postici strpljivim trazenjem jos boljih mjesta za odvojke. To je moguce samo onda ako se raspolaze

Na izlaz konvertora prikljucimo 20-metarski amaterski kratkovalni prijemnik, a na ulaz konvertora u
taknemo
15

do

17

cm dugu

krutu

zicu koja ce sluziti kao pomocna antena. Istovremeno koaksijalnu ulaznu prikljucnicu premostimo sa neinduktivnim otpornikom od 50 do 60 Q. Promjenljive otpornike Ri i Rs stavimo na najvecu vrijednost qtpora i, u prisutnosti signala, dotjerujemo &, Ct, Cs i Li tako da se na 20-metarskom prijemniku cuje najjaci signal, sto mozemo kontrolirati i na S-metru ako ga ovaj ima. Kad smo to postigli pokusajmo popraviti polozaj kondenzatora Cie. Vec smo rekli da ce biti nekoliko resoce nancija, ali samo kod 418 biti konverzija optimalna i signal na 20-metarskom prijemniku najjaci. To je onda i »pravi« polozaj kon-

specijalnim signal-generatorom kod kojega prikljucni koaksijalni kabel ima osiguranje od refleksije i stojnih valova. Uz nepovoljne ove odnose konvertor je nestabilan, sto potpuno onemogucuje njegovo daljnje pobolj§avanje.

Uz pravilno opterecenje antenske prikljucnice prvi ce VF stupanj zapoceti da oscilira kad napon izmedu one tacke gdje se sastaju Ri i Rs i
Sasije dosegne oko 5 V. Ako oscilacija nema ni onda kad je Ri sma-

MHz

njen na minimum, treba ili C* spodalje od uzemljenog kraja sipke hi ili pomaknuti antenski odvojak blize »zemlji«.
jiti

denzatora

Cl6.

Sada cemo izvaditi iz ulazne koaksijalne prikljucnice pomocnu antenu. Neinduktivnim otpornikom od 50 do 60 Q, malih geometrij skill dimenzija (npr. cetvrtvatnim), premostit cemo ulaznu prikljucnicu i polagano smanjivati otpor Ri sve
278

Moze se dogoditi da prvi VF stupanj oscilira vec kod napona koji je manji od 4,5 V. Tada se antena mora tjesnije vezati na hi pomicuci njezin odvojak navise po toj sipki, naili prikljuSak kondenzatora nize, Pri tome treba nastojati da se postigne sto vece pojacanje uz

d

najmanji mogudi sum.

Maksimalno pojacanje koje se

moze postici prvim stupnjem iznosi oko 20 dB. Uz to ce propusni pojas frekvencija za razliku od 3 dB
biti manji od 300 kHz. Optimalni odnos signal/sum je ovdje lakse postici
ili

ugadanjem signalgeneratorom
vrlo slabih signala nego

ke na vitroplastu moramo ipak smatrati kompromisnim rjesenjima, ako ih uporedimo sa resonatorima koaksijalnog tipa (si. 10-42). Unatoc toga i mnoge tvornice, koje proizvode pojedine sklopove i pripremaju »kitove« za amatere, idu takvim

pomocu
moze

putem.

li

upotrebom generatora suma. Razumije se da se takav konversagraditi
biti
i

Shema konvertora
sa

za 432

MHz

tor

za medufrekkristal

venciju od 28

MHz, Kvarcov

mora onda

ciju od 67,333 da je ugodena i zavojnica Ls. Titrajni krug LiCu ugada se na 202 MHz, a LsCie na 404 MHz. Mijesanjem ove izlazi medufrekvencije sa 432 frekvencija od 28 MHz.

brusen za frekvenMHz na koju treba

stampanim trakovima, po uzoru na amaterima dobro poznati i cesto upotrebljavani »MINIX-MRK-10«, vidimo na sL 1044. On ima dva stupnja visokofrekventnog pojacanja s tranzistorima koji su osobito pogodni za ove frekvencije: AF 279, ili BF 679. Oscilator ima takoder dva stupnja. Tranzistor TRs je oscilator na frekvenciji 134,666 MHz, za koju je bruSen i overtonski kvarc Q. Tranzistori BF 357, BF 173 i BF 224

MHz

Ovakvi UKV konvertori za declmetarske valove, koji se grade iz limenih plocica, ne privlace i ne odusevljavaju one amatere koji ne znaju obradivati lim. Nisu to teski poslovi, ali mnogi nemaju cime rezati i savijati lim i odustaju od ovakvih gradnja. U novije vrijeme ama teri si pomazu na taj nacin da umjesto limenih plocica upotrebljavaju bakrom kasirani pertinaks
ili,

ovdje su potpuno zadovoljili. 77k

MHz. Osim BF
tranzistor

je utrostrucivac frekvencije na 404 173 ili BF 224 poka-

zao se kao dobar utrostru£iya£ na ovim vrlo visokim frekvencijama i

BFY

90.

Ls, La i Li predstavljaju induktivitete titrajnih krugova. Prva dva treba sa njihovim

Bakreni traci

jos bolje, kasirani vitroplast. Iz takvog se materijala lako mogu izrezati sve potrebne stranice, pregrade,

trimerskim kondenzatorima (mak simalno 5 pF!) dovesti u resonanciju na 433 MHz. Treci mora resonirati na 404 MHz. Petlja od zice L$ i medusobno spojene petlje Ls
i

osnovice
koji

i

poklopci za UKV-uredaje
izgled

onda imaju

kao na

si.

1042. Vitroplast-plocice se lako rezu i obicnim skarama za lim, a lako ih je medusobno zalemiti da sve bude dobro i uredno nacinjeno. Na nekim mjestima ce biti spretnije iskoristiti jednostruko, a na drugima ^dvostruko kasirani materijal. Tako
?izvana

dolazi obicno jednostruko kasiran materijal koji se okrene tako da bakar »gleda« u unutrasnjost. Pregrade su cesto od dvostruko kaSiranog materijala, ali tada ih treba zalemiti sa obje strane. Amatersiea
snalazljivost mnogo pomaze pri tome, kao i savjeti onih koji su vec radili na taj nacin.

Le omogucuju induktivnu vezu sa pripadajucim titrajnim krugovima. Dvostruka petlja Ls+Lg uzima dvije frekvencije, ulaznu i oscilatorsku, odvodeci ih obje na tranzistor TR&, gdje se mijesaju i daju medufrekvenciju u opsegu od 28 do 30 MHz, omogucujuci prijem 70-centimetarskog UKV podrucja izmedu 432

i

434 MHz. Kao medufrekventno pojacalo sluzi neki 10-metarski pnjemnik, zajedno sa svim svojim stup-

njevima.

Veci broj ce biti onih koji nastoje da izbjegnu »limariju«, zadovoIjavajuci se cak i sa malo manjim uspjesima. »Stampane« bakrene tra

Antena se prikljucuje na koaksi: jalnu prikljucnicu kod A. Trimerski kondenzator od 20 pF i zayomica Li Eormiraju serijski titrajm krug za prijemne frekvencije. Treba ga ugona antenu diti tako da prilagodenje bude naibolje. To se postize onda
.279

ima
U33MH1)
250
fRI =

pmnm
TR4
L8
L9

J?^^ i^^
US
4=
;10n

1^

+J10ji

TR2

=

TR3

=

AF279 (BF679,BF660)

OMF (28...30MHz;

TR4= TR5*BF357{BF173,BFY90)

J
SZ. i0-44.

-°a
preinaka. Izlazni medufrekventni titrajni krug, u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRs mora se promijeniti. Cs ima, za tu svrhu, samo 15 pF, a takoder manje: 68 pF. I zavojnica Lio mora biti manja. Najbolje je odrediti je dip-metrom, i onda ugraditi i ugoditi na maksimum signala (ili suma!)

Shenta konvertora »Minix~MRK-10« kao primjer 70-centimetarskog konvertora za transpoziciju u desetmetarski opseg. Moguce je postici i transpoziciju u dvometarsko podrudje, vidi tekst

kada se 70-centimetarski signali najgtasnije cuju, uz sto manji sum.
se to postigne treba ugadanje obaviti primajuci neki v-r-l-o s-l-a-b-i signal, na granici suma. Kad se takav signal najbolje cuje, postigli smo najpovoljniji odnos signal/ /Sum! Prije toga, razumije se, morali smo i ostale titrajne krugove dovesti na »maksimum«. Oscilatorski titrajni krug je tu mali izuzetak. Jezgricu kojom se ugada induktivitet zavojnice Lb moramo ostaviti u takvom polozaju, neposredno uz maksimum, da oscilacije na overtonskoj frekvenciji kvarca odmah »uskoce«, cim prikljucimo napon od 12 V (za napajanje konvertora).

Da

d

opsega (145 MHz). pokazuju kako je nacinjen takav konvertor. U nasem casopisu »Radio-amausred
SI. 10-45 i si. 10-46

MF

ter«,

br.

6/1980. opisao je

YU2LW

Konvertor »MINIX-MRK-2«

raz-

likuje se od opisanog samo po tome sto je nacinjen za medufrekvenciju od 144 do 146 MHz. To znaci, da se iza ovoga ne prikljucuje desetme-

dvometarski prijemnik. tu svrhu kvarc Q mora biti za frekvenciju 96,0 MHz. Utrostrucivanjem se dobije 288 MHz, potrebmh za transpoziciju 70-centimetarskog
tarski, vec

U

valnog
(432

podrucja
288

u dvometarsko
Jacim zatvara:

=

144).

njem trimera moze se Lr ugoditi i na 288 MHz, bez ikakvih drugih
280

SI

10-45.

Pogted na 70-centimetarski konvertor »Minix-MRK-10«

od

do

9)

tice izrazavanja razli6i-

tih velicina

se citaju direktno zivacu (»display«)

pomocu brojaka koje na nekom pokaa ne posredno,

prema otklonu kazaljke na mjer-

nom

instrumentu. U tehnici ultravisokih frekvencija rijec »interdigitalan« doslovno znaci »izmedu prstislikovitom izrazavanju

ju« (latinski: »inter« - izmedu; »digitus« = prst). Da se doista radi o
tzv.

mozemo

se uvjeriti jednim
10-47.

pogledom na sL

SL 1046.

Isti

konvertor s druge stra-

Na lijevoj strani sL 1047 je terdigitalni filter/konvertor za prijem signala kojima je frekvencija
u
24-centimetarskom

m

ne; lijep je primjer uzorne gradnje uredaja za tako visoke frekvencije

amaterskom

uspjelu konstrukciju 70-centimetarskog konvertora. Upotrebljena je stampana plocica za koju je potreban vitroplast kasiran bakrom sa* mo sa jedne strane. Do danas je vec mnogo nasih radio-amatera sagradilo taj konvertor i moze se samo preporuciti da to i ostali, koji su zainteresirani za prijem na decimetarskim valovima, nacine. Tamo je vrlo dobar opis gradnje. Zato necemo ovdje ponavljati sto je tamo receno.

opsegu. Bakrene, posrebrene cijeyi stiA, B, C, D, i E montirane su na ienke oklopne kutije (125 X 60 X ^20 mm) tako da su tri s jedne i dvije naizmjenice s druge strane. One ulaze u postojece meduprostore, kao prsti jedne ruke medu prste

druge ruke.

Svaka od
51

tih

bakrenih
10

vanjski promjer

mm

cijevi
i

ima

duzinu

sredine cijevi susjedne je 21 mm, a do sredine montirane su simetricno uoklopnoj kutiji. Ova je takoder nacmjena od bakra i neka bude posrebrena,

mm, Razmak od

ako

Konvertor za prijem amaterskog opsega od 1296 MHz
Prelazenjem na sve vise frekvenna nove probleme koje treba rjesavati pronalazeci nove puteve. Prijemna tehnika za frekvencije preko 1000 MHz
cije nailazimo uvijek
(1

koaksijalnu prikljucnicu K spaia se antena za prijem frekveti-

je

moguce.

Na

cija

GHz).
cijevi

u opsegu od 1296 MHz ( = 1,296 Pomocu dva vijka koji se moili

manje uvrnuti u supl)inu D, dovode se u resonanciju usred prijemnog opsega.
eu vise

B

i

ciia

GHz) bitno

se razlikuje

od onoga
s pri-

na sto smo se privikli radeci

jemnicima za nize frekvencije.
Bitnu novost, kojom se tehnika prijema ovih ultravisokih frekvencija razlikuje od dosadasnje tehniuz ke za nize frekvencije, jest primjena tzv. »interdigiostalo

bude oko 28 MHz, potrebno je da kao konverzijsku frekvenciju imamo 1268 MHz. v Nju postizemo umnazanjem, pocevsi sa 52,833 Mrtz. Za tu je frekvenciju nacinjen knknstal Q. To je overtonski kvarcov pobustal koji se na toj frekvenciji
duje tranzistorom TRi, zahvaljujuci prisutnosti titrajnog kruga sa zavoj-

Zelimo

li

da

nam

medufrekven-

talnih«

filtera

i

konvertora. Ne, to nije

»interdigitalnih« u vezi s di-

nicom

gitalnom eiektronickom tehnikom!

U

(engl.

digitalnoj »digit«

elektronici

se

naziv

brojka,

znamenka

da krugu). Taj titrajni krug treba resonira na odabrani overton kvarkolektorskom sa (52,833 MHz). U strujnom krugu istog tranzistora je
281

U

(u

emiterskom strujnom

-0+24V

c zf 1

a ^

1=1

T
IOji

1?1P^*
OKLOPNA KUTUA

125x60xi0mm

^"^^W^
_[/M(2mA)

i '^ i r

'CTn
"

(28-MHz)

2N918{BFY90) TR2 = 2N3866
TR1 =

D1 = H.R 5082-2577 2-2577

TR3 = 40673 {3N200J 3N2011

D2 = HP 5082>-2fl1l -2811

^^
*~1

C

Y^
"

tnTi

•-•

It—*

St.

UJ?™??™? kristalom l umnazanjem frekvencije od 52,833 MHz na me MHz kci sa »post-mikser« pojadalom na 28 MHz. Li = U = 18 zav I 10,5 mm,CuL, oko 1,5 uff; Ls = 10 zavoja, kao Li i U oko 0,5 uH; U = - U = 6 zavoja kao Li, oko 0,2 ^H; sve na od 6,3 mm, sa jezgricom. U = bakrena traka 12,7 x 63,5 mm. VFP = 33 )xH
1
>'

1047. Inter digitalni konvertor sa Schottky-jevim diodama, Di
l
,

i

D

2

-

f

zavojnica Li. Ona, zajedno s kondenzatorom od 5 pF, resonira na tri putavisu frekvenciju (158,5 MHz), kao i zavojnica Ls. Obje ove zavojnice sacinjavaju bandfilter za utrostrudenu frekvenciju tako da ona,
filtrirana

imaju vrlo malen

vlastiti kapacitet.

Syaki znatniji kapacitet diode bio bi pravi »kratak spoj« za tako visoku frekvenciju! Ona mora imati i najbolja ispravljacka svojstva, ta-

u

bandfilteru,

stize

u

udvostrucivacki stupanj s tranzistoTR2. Ovdje se postize frekvencija od 317 MHz. Buduci da su to vec prilicno visoke frekvencije, potrebno je odabrati pogodne tranzi-

ko da napon koji se moze mjeriti na kondenzatoru C2 dosegne —1,5 V,
unatoc opterecenju sa 82 Q. Ovim zahtjevima danas odgovaraju samo Schottky-jeve diode, pa konstruktor (W2CQH) preporucuje diode »Hewlett-Packard-5082-2577«
iste tvornice.
ili

rom

store.
ili

Kao TRi moze
90,

BFY

a kao

se staviti 2N918 TRs dolazi u obzir

»5082-2835«
biti slic-

2N3866. Navikli smo da taj tranzistor vidimo u predajnicima. Ovdje ga treba staviti da bi titraji frekvencije 317 MHz bili dovoljno sna2ni,^ jer ih ceka daljnje umnazanje. Njih je jos potrebno ucetverostruciti na 1268 MHz. To se postize dio-

Dioda Di takoder mora
nih kvaliteta.

sluzi za mijesanje. Spojena je na kraj cijevi C u kojoj se induciraju naponi frek-

Ona

dom

£2.

se upotrebiti

Izbor diode D2 je kritican. Mogu samo one diode koje

(od D) i frekvencije koju primamo, 1296 MHz (od MK\ dvi J e frekvencije se u diodi mijeSaju; dakako, ukoliko je dioda za to sposobna! I ona mora imati vrlo malen vlastiti kapacitet i mora brzo shjediti sve promjene VF na-

vencije 1268

MHz

VF

V?

282

pona. I dioda Di mora zato biti Schottky-dioda, npr. »Hewlett-Packard-5082-2811«
ili

»5082-2835«.

Kod ugadanja
kod M,

ukljuciti
svi

Kada su

konvertora treba, miliampermetar. titrajni krugovi u osci-

latorskom lancu, s tranzistorima TRi i TRz, kao i cijev D u interdigitalnom konvertoru, ugodeni optimalno, mora miliampermetar pokazivati struju oko 2 mA.
Cijev B interdigitalnog konvertora dovodi se u resonanciju s pri-

jemnim frekvencijama tako da prijem nekog slabog signala bude maksimalno glasan uz najmanji sum.

St. 1048. Izgled interdigitalnog konvertora s pripadajucim stupnjevima,

prema shemi na

si.

10-47

Mijesanjem (u diodi Di) postize se medufrekvencija. Buduci da su signal! na medufrekvenciji jos vrlo slabi (nema VF pojacanja!) potrebno je tzv. »post-mikser pojacalo*. Ulogu tog medufrekventnog pretpojacala vrsi tranzistor TRs. Ovo pojacalo mora biti malosumno. Zato je najbolje da se upotrebi tranzistor koji ce, uz malen sum, dati dosta veliko pojacanje. Ovim zahtjevima zadovoljava MOSFET, kao sto
je 40673, 3N200 ili 3N20L Zavojnica Li i kondenzator Ce pripadaju ulaz-

Podaci o radu takvog konvertora
vrlo su ohrabrujuci. Oni obecavaju ukupno pojacanje koje dostize 20 sirokom pridB u citavom 2 jemnom opsegu. Pri tome je potiskivanje zrcalnih frekvencija barem 18 dB, sto govori o vrlo dobrim svojstvima interdigitalnih resonatora. uz upotrebu naveKazu, da sum

MHz

poluvodickih elemenata nije veci od 5,5 dB. Obzirom na opseg frekvencije to je vrlo dobar rezultat. Izgled gotovog konvertora

denih

nom
28

titrajnom krugu, dok zavojnica

je

Lt pripada izlaznom titrajnom kru-

gu na medufrekvenciji u opsegu od

do 30 MHz. Taj izlazni titrajni krug mora biti sirokopojasnih svojstava pa je prigusen otpornikom od
4,7

na si. 1048. Obzirom na to, da je za nase amatere jedini ozbiljniji problem nabavka sotki-dioda, uz poznatu snalazljivost, nadajmo se da ce naskoro
uslijediti

osvajanje

i

ovih

kQ.

frekvencija.

283

11

KRATKOVALNI PREDAJNICI
VRSTE PREDAJNIKA
Predajnik (davac, odasiljac)
zi

slu-

za proizvodnju visokofrekventnih signala koji prenose poruke i sluze za sporazumijevanje izmedu radio-stanica, I u amaterskoj radio-stanici je predajnik, uz prijemnik, jedan od bitnih dijelova.

trebnu energiju visokofrekventnim titrajima daje onda slijedeci stupanj, PA, si. 1Mb. Internacionalno upotrebljavana kratica PA oznacu-

a)

b)

U

radio-amaterskom predajniku

CO
{VFO»

upotrebljavaju se i tranzistori i elektronske cijevi u razlicitim stupnjevima. U oscilatorima, umnoziva-

cima

frekvencije,
i

stupnjevima

konverzionim poja£a!ima snage

c)

se redovito naci tranzistori. Elektronske cijevi se ceSce susrecu u izlaznim pojacalima snage, osobito u tzv. linearnim snaznim pojacalima, ali mogu posluziti i drugdje

mogu

—H
I

BUR
I

L-*j

MULT.

L

u predajniku.
Nai jednostavniji predajnik za
ted)
1

legrafiju (CW) ima samo jedan stupanj. To je oscilator (si. IMa) koji

»proradi« svakiput kad nritisnemo rucicu telegrafskog tipkala (»tastera«). Proizvedene visokofrekventne titraje treba odvesti k anteni. Od nje odlaze elektromagnetski valovi u prostor. Po^onsku energiju za u prostor. Pogonsku energiju za predajnik, dobije iz elektricne mreze preko posebnog ispravljaca, iz akumulatorske baterije, iz galvanskih baterija ili iz nekog pretvaraca (vidi poglavlje o izvorima elektricne energije i poglavlje o prevoznim i prenosnim radio-uredajima). pesce se upotrebliavaju predajnici koji, osim oscilatora, imaju i druge stupnjeve. Ako predajnik ima dva stupnja, oscilator je manje op-

terecen

i

moze

stabilnije raditi. Po-

je

pojacalo

snage

(engl.

»Power

Amplifier^). Takvo se pojacalo redovito nalazi na kraju niza stupnje-

va u svim savremenim predajnicima
(sL 11-1).

Oscilator s kvarcovim kristalom, (engl ^Crystal Oscillator«), ie raditi samo na onoj frekvenciji koja je odredena samim kristalom. Ima li predajnik oscilator s promjenljivom frekvencijom, tzv. VFO (engl. »Variable Frequency Oscillators), opseg radnih frekvencija od-

CO

mo

telegrafiju ili za frekventno modulirani signal nema poteskoce, ali se npr., gotovi SSB-signali (engl. »Single Sideband« jedan bocni pojas) ne smiju umnazati! Takvi signali postaju umnazanjem nerazumljivi.
f

Za

Predajnici za sve vrste signala

grade se najcesce prema principu koji je prikazan blok-shemom, si. 11-ld. Stabilnim oscilatorom (VFO) moze se obuhvatiti neki pogodno

reden je konstrukcijom VFO-a i, redovito, obuhvaca samo jedno amatersko valno podrucje ili tek dio njega, npr,, samo onaj dio koji je pedviden za rad telegrafijom, si.

odabran opseg, npr., od ukupno 500 kHz (recimo: od 5 do 5,5 MHz, ili
drukcije).

Kristalni

oscilator

(CO)

ima takvu frekvenciju da njenim mijesanjem s frekvencijom VFO-a
postizemo transpoziciju (premje§tanje) tih 500 kHz u bilo koji amaterski opseg. Ako kristalni oscilator ima vi£e razlicitih kristala, mijesanjem u stupnju MIKS. (engl. »Mix~ er« onaj koji mijesa) postizemo veci broj opsega. Dakako, mijesanjem se dobiva mnogo produkata, i pozeljnih i nepozeljnih. Iz te smjese treba najprije izdvojiti ono sto nam je potrebno. Za tu svrhu
sluzi

1Mb.
Vece mogucnosti rada osigurane ako u predajniku postoji mogucnost umnazanja frekvencije. Vecina
su,

amaterskih valnih podrucja obuhvaca frekvencije koje su u jednostavnim medusobnim odnosima. Tako udvostrucivanjem frekvencije se moze, pocevSi sa 80-metarskim opsegom, postici frekvencije 40-metarskog, zatim 20-metarskog i, konacno, 10-metarskog opsega. Utrostrudivanjem frekvencije od 7 MHz lako se postizu frekvencije 15-metarskog
opsega.

=

poseban filter. U najjednostavniiem slucaju taj se filter sastoji od samo jednog titrajnog kruga,
ukoliko nezeljeni produkti mijesanja nisu prejaki. Ako ih je, medutim vise jakih, koji bi mogli smetati, filter

Na

si.

11-lc stupanj za

um-

nozavanje frekvencije oznacen je slovima MULT. (engl. ^Multipliers). Izmedu stupnja za umnozavanje frekvencije i oscilatora obicno se stavlja jo§ jedan stupanj za odjeljivanje, BUFF. (engL »Buffer«; njem. »Puffer« = odbojnik, npr. na zeljeznickom vagonu!). Zadaca takyom stupnju je da se osigura malo i jednolicno opterecenje oscilatora, te da se sprijeci povratno djelovanje ostalih stupnjeva u predajniku na rad oscilatora. Umnozavanje frekvencije primjenjuje se i onda, kad je potrebno da oscilator radi na sto nizim frekvencijama. Lakse je, naime, nadiniti stabilan oscilator, lakse ga je frekventno modtdirati i si. Umnozava-

mora

biti bolji.

On mora

osigurati da iz predajnika izade samo ona frekvencija koju zelimo emitirati! U primjeru na si. 11-le je blok-shema predajnika u kojemu se radna frekvencija priprema tzv. sintesastavljazom (grc. »synthesis« nje). Takvi predajnici imaju cesto

=

i

poseban,

tzv.
(lat.

frekvencije

digitalni pokazivac »digitus« prst;

u matematici: brojka; od nekadaSnjeg racimanja na prste!). I sinte-

zom pripremljena
cati

frekvencija

mora

se filtrirati, »ocistiti« od nepozeljnih primjesa, zatim je treba poja-

njem moze se onda »doci« na odredenu radnu frekvenciju predajnika. Ipak se tim putem ne moze uvijek!

(POJACALO + POBuD.) da joj snaga bude dovoljno velika za pobudivanje izlaznog stupnja (PA).
Pobudni stupanj
11-le) je
(si.

11-ld

i

si.

vec pojadalo koje bi moglo

285

nacin oblacenja u »modi«.i kao izlazno u predajnicimale snage. Njegova snaga moze biti vrlo malena. a tranzistori su barem oni male snage. ali i danas. od njem. barem ne zbog cijene smije zaboraviti. Ovo nije nacrtano na si. 2elimo li da nam predajnik daje snagu koja je mak- posluziti ma Nekada se trazilo da vec sam oscilator daje neku. kad su »vladale« elektronske cijevi. Kod am- jedi u ritmu govora mijenja amplituda (i telegrafija je vrsta amplitudne modulacijel). pa i za predajnike. 11-2 i si. Cijena im je cesto niza od cijene nekih drugih sastavnih dijelova! Tranzistorski oscilator. Ostalim stupnjevima se povjerava i promjena frekvencije i pojadanje signala. jenja se frekvencija i faza VF titraSSB signal je. Pritom se nastoji da svi stupnjevi. sve zadatke obave uz malenu snagu. a kojima se formira i modtdira signal. O oscilatorima je bilo govora u poglavlju 8 (Visokofrekventni osciSve sto je tamo receno vrt podjednako za sve uredaje u kojima se primjenjuju oscilatori. osobito diti najvaznijim vrstama modulacije bit ce govora u posebnim poglavljima. latori). nastojalo se sagra predajnik sa sto manjim bro jem cijevi. Tamo cemo govoriti i o posebnim uvjetima kojima moraju zadovoljiti stupnjevi odgovarajucih predajnika. Za sheme predainika na si. nacin mijenjanja VF signala prilagoden NF frekvencijama govora). onaj za predajnik kao i onaj za prijemnik. makar malu snagu. Cijev je danas u oscilatoru definitivno zamijenjena tranzistorima. Bilo je to potrebno u doba kad su elektronske cijevi bile najskuplji daja. -tehnici ima vise vrsta. zapravo. dirati) i drugog pribora. u slucaju potrebe. tek nekoliko milivata. neovisno o promjenama pogonskog napona i o promjenama temperature okoline. treba da daje ciste i sto stabilnije oscilacije. simalno dopustena za -amaterskih stanica (2 rad kW radioza ope- da citav predajnik ima sto manje stupnjeva. moguce je na taj na^in 286 . sadrzanim u ljudskom govoru modulation^ — prilagomijenjanje na odreden nacin. kod frekventne modulacije miplitudne modulacije se je. O UMN02AVANJE FREKVENCIJE U doba. Modulacija u radio(franc. »la denje. Zato je potrebno da se izmedu izlaznog stupnja predajnika i antene uviiek ukljuci jos neka vrsta filtera. kakvi dolaze u obzir za gradnju oscilatora postali jeftini. — — ma. »la mode« = nacin. Njih cemo opisati u ovom poglavlju. Za radio-veze telefonijom potrebno je da se na neki nacin »moduiira« emitirani visokofrekventni signal u skladu s niskim frekvencija- = »aktivnih« elemenata. »tasten« doticati. sa ciljem da se postigne sto kvalitetniji signal. medu amaterima. kako cemo kasnije jos vidjeti. cija! ratore najvise klase!) u predajniku ce biti potreban veci broj pobudnih stupnjeva. »Otd Mam ili »Old Tirner«) koji su nekada upotrebljavali ovako nesto »demodirano«. spojenih jedan iza drugoga. Razmjerno najjednostavniji su predajnici za telegrafiju. 11-1. ali se nikad ne sastavni dio radio-ure- Danas je situacija sasvim drukDanas vise nitko ne nastoji da mu predajnik ima sto manji broj stupnjeva. OSCILATORI Oscilatori u predajnicima se danas vise ne razlikuju od oscilatora koji su potrebni za rad prijemnika. Sto je snaga predajnika veca. samo dio amolitudno moduliranog signala. Zato su jednocijevni pre dajnici bili veoma rasireni. sve veca je opasnost da on emitira i nezeljene frekvencije. kao i razlicite nacine prikljucivanja telegrafskog tipkala (»tastera«. 11-3 neki ce reci da pobuduju »nostalgiju« kod onih OM ili OT (engl. Mozda je tako.

I ta shema bi se mogla 11-4 je proglasiti »nostalgicnom«. Ako je kvarc bruSen za frekvenciju od 3. i danas! Oscilatorski dio je nacinjen sa katodnom povratnom vezom. 11-3. vidi si. Vise mogucnosti pruza primjena oscilatora kojemu se moditi mozemo anodni zahvaljujuci kapacitivrazdjelniku (27 + 100 pF) izmedu prve mrezice i »minusa«. Na tome druga mrezica pentode djekao kapacitivno (preko 10 nF) »uzemljena« anoda oscilatora. Jos ce nam biti manja snaga ako LtCi ugodimo na cetiri puta visa frekvenciju (14 MHz).) mora biti skoro sasvim za287 . primjenom kvarca u oscilatoru vezani smo na odredenu frekvenciju. ali (preko tipkala Ti). si.e kvarcov kristal Q. 11-3. dakle. dooro je da LiCi bude ugoden. mozemo anodni titrajni krug ugoditi na dvostruku vrijednost. Antena se prikljucuje je spojena Ona cama za optereceno nika. si. Oscilacije se bilo osnovnoj.krug LiCi ugoden na frekvenciju j J y nT ! M -t'--' jf Y">' ' | vfp T -T^ !0n ! f kod A na odvojak zavojnice Li. Dakako. Frekvencija je odredena kvarcovim kristalom Q Ipak s time se ne smije pretjerati. Frekvenciju odreduJ. na 7 MHz. Promjenljivi kondenzator (500 pF. stanje predaj- S/. kada ugodimo titrajni krug. I utrostrucivanje frekvencije je moguce. i trebljiv predajnik sa uspjesno naciniti upoelektronskom iz izvadenom nekog starog radio-prijemnika. EL84. Snaga na toj dvostrukoj frekvenciji je manja nego na vrlo brzo cijevi. Elektronska cijev E. Shema predajnika s pento- dom. Taj odvojak treba odabrati tako da se jos opaza malen pad anodne struje. Ta je struja najmanja. Pritom titrajni krug sa za- — — u vojnicom Li ima velik kapacitet.5 MHz. Kazemo da smo frekvenciju udyostrucili. Treba paziti da frekvencija ostane stabilna. u proslosti. EL11. jer predajnik kod takvog ucetverostrucivanja frekvencije radi veoma neekonomicno. 11-2. harmonicke frekvencije moguce je ugoditi titrajni krug LiCi i tako jednu od njih »isfiltrirati« i jos i Na te vise n«opt«r«£tne KAPACITET SI. titrajni krug ugona frekvenciju od 21 MHz. Kada se ukljuluje shema predajnika s pentodom kojemu se frekvencija moze mijenjati. Promjene jakosti anodne struje pri ugadanju izlaznog titrajnog kruga L1C1 u predajniku prema si 11-2 poslati je u antenu. je kakva izlazna prijemna cijev. Posebno su se. 6L6 ili 6AG7. Pri pobuduju nom ze mijenjati frekvencija (VFO). Inace bx cijev mogla biti preopterecena Prejakom anodnom strujom. EL81. Ako je Q brusen za 7 MHz. EL86 i mxioge druge. Oscilator radi i onda. kad je titrajni ci oscilator izuzetnim prilikama i ona omogucuje izgradnju upotrebljivog predajnika. 11-3. ii-2. ako anodni titrajni krug nije ugoden. maks. da preveliko opterecenje anodnog titrajnog kruga ne djeluje na titraje kvarca! Elektricna struja koja tece prenije sinusoidalna. kao i EL3. EL83. To se obicno ne radi. Ona. si. sadrzi osim osnovne frekven- opt«rt£«no ko anode cije one visih harmonickih. »proslavile« cijevi 6V6. kako je to prikazano crti- kvarca.

izlazna snaga koja se moze postici takvim umnozivacem iznosi oko tvoren kada oscilator proizvodi frekvenciju od 1. Zato se takav ECO-spojem (engl. rjede na cetverostruku frekvenciju. taj <5e titrajni krug za vrijeme svakog titraja (frekvencije f) dobiti po dva strujna imi u^ 121. da bi se tranzistor »otvorio«.7 V vencija se Predajnik s pentodom. a od anode. »Push-Push-Doubler«). preko 50% kod udvostru£avanja. kao na si. Ako bi izlazna frekvencija predajnika ove vrste bila jednaka oscilatorskoj frekvenciji. si. da bi mogla poteci kolektorska struja.75 MHz. Veci od njih (1000 pF. suprotnim fazama VF napona. To je polovica one vrijednosti koju mora imati signal za odriavanje telegrafskih radio-veza u 80-metarskom amaterskom opsegu. Frekmole mijenjatl Oscilator (sa zavojnicom Li) je sa izlaznim dijelom u vezi preko struje elektrona koja tece kroz cijev (hCO) SI. tj.4f . prigusnica VFP. 11-4. Buduci da je titrajni krug LsCs spojen tako da kroz njega te£e i struja sa drejn-elektrode TRi i sa drejn-elektrode TRs. tranzistora tipa FET sposu na ulazni titrajni krug. a treca mrezica pentode spojena s katodom (kao kod EL84 ili EL86). 11*5. 11-5. naziva: 11-6.) odreduje vezu sa antenom. 11-4.. kondenzatora od 1 nF (mora izdrzati napon od 1000 V. mole doci do nestabilnostl Zato je povoljnije raditi sa udvostrucenjem frekvencije.) Donekle sli&io umnazanje frekvencije s tranzistorima je takoder mogu<Se. Collins- u anodnom strujnom krugu nema nikakve druge veze s oscilatorom osim struje elektrona koja tece kroz samu cijev. Collins-filter (cit. ako izlaznu snagu uporedimo sa onom koju bi se moglo dobiti na frekvenciji /. Imamo opet com serijski spojenim i zavojnicom kondenzatorima Ci i Ca ovaj titrajni krug resonira na frekvenciji /. U Gejt-elektrode tranzistora TRi i tranzistora TRz uvijek su pobudene udvostrucenje -filter frekvencije.O+250V tranzistorskog stupnja. Stabilnost emitiranih signala je znatno bolja. naziva spoj »Electron Coupled Oscillator*). radi kao pojacalo klase C. dok se manjim (do 250 pF) filter dovodi u resonanciju na dvostrukoj frekvenciji oscilatora. Na ulaz U ovog SI. ne moze teci kroz TR2 1 obrnuto. U anodnom strujnom krugu je Znatno vi§e izlazne snage ^ostizu se tzv. si. Visokofrekventni ulazni nanon mora imati amplitudu ve<5u od 0. Tranzistor. Kolektorski strujm krug je spojen s bandfilterom kojemu su oba titrajna kruga ugodena na dvo- struku ili trostruku. dovode se VF titraji frekvencije f. 3f. Sa jeni Dva »kolins«) sa zavojni- La i s dva promjenljiva kondenzatora. Tranzistor na svojoj bazi nema prednapona.2. iz nekog oscilatora. Kada potece struja kroz FET TRi. »PP dublerom« (od engl. Jednostavan tranzistorski stupanj za umnazanje frekvencije. maks. oko 33% kod utrostrucavanja i oko 25% kod ucetvorostrucavanja frekvencije. Zato se TRi i TR2 naizmjenicno otvaraju zatvaraju. Uz dovoljno veliku pobudu (dovoljno velik ulazni VF napon!). Vidi tekst 288 . ako je anodm napon 250 VI!) spojen je tzv. dakle.

radi kao pojacalo klase C. Visokofrekventni ulazni nanon mora imati amplitudu vedu od 0. Vidi tekst 288 . Imamo opet com U (cit. Tranzistor. »PP dublerom« (od engl. Dva tranzistora tipa FET spojeni su na ulazni titrajni krug. naziva: 11-6. 11-5. To je polovica one vrijednosti koju mora imati signal za odriavanje telegrafskih radio-veza u 80-metarskom amaterskom opsegu. Kada potece struja kroz FET TRi. preko 50% kod udvostru£avanja. J Donekle sli£no umnazanje frekvencije s tranzistorima je takoder mogude. Jednostavan tranzistorski stupanj za umnazanje frekvencije. Stabilnost emitiranih signala je znatno bolja. sa onom koju bi se moglo dobiti na frekvenciji /. VF nekog ostitraji frek- (3.7 V vencija se Predajnik s pentodom. dovode se f. prigusnica VFP. rjede na Cetverostruku frekvenciju. »Push-Push-Doubler«). Zato se TRi i TR2 naizmjenicno otvaraju zatvaraju. »kolins«) sa zavojni- i zavojnicom L* i serijski spojenim kondenzatorima Ci i Ct ovaj titrajni krug resonira na frekvenciji /. ne moze teci kroz TRz l obrnuto.) odreduje vezu sa antenom. -O+250V IDn iz cilatora. 3f. da bi mogla poteci kolektorska struja. 11-4. si. Znatno vi§e izlazne sna^e nostizu se tzv. Col- frekvencije.SMHi) je spojen s bandfilterom kojemu su oba titrajna kruga ugodena na dvo- vencije Kolektorski strujni krug 7250 /pOOO struku ili trostruku. oko 33% kod utrostrucavanja i oko 25% kod ucetvorostrucavanja U anodnom strujnom krugu je kondenzatora od zati 1 nF (mora izdrnapon od 1000 V.2. Veci od njih (1000 pF. Zato je povoljnije raditi sa udvostrucenjem frekvencije. Collins- u anodnom strujnom krugu nema nikakve druge veze s oscilatorom osim struje elektrona koja tece kroz samu cijev. taj <5e titrajni krug za vrijeme svakog titraja (frekvencije f) dobiti po dva strujna imi u°Hl «0n 1 2f. moze doci do nestabilnosti. Buduci da je titrajni krug LsCs spojen tako da kroz njega tede i struja sa drejn-elektrode TRi i sa drejn-elektrode TRs.75 MHz. si. suprotnim fazama VF napona. naziva spoj »Electron Coupled Oscillator*).tranzistorskog stupnja.. Frekmoze mijenjatu Oscilator (sa zavojnicom Li) je sa izlaznim dijelom u vezi preko struje elektrona koja tece kroz cijev (hCO) SI 11-4. a treca mrezica pentode spojena s katodom (kao kod EL84 ili EL86). maks. Na ulaz U ovog SI 115. Ako bi izlazna frekvencija predajnika ove vrste bila jednaka oscilatorskoj frekvenciji. izlazna snaga koja se moze postici takvim umnozivacem iznosi oko tvoren kada oscilator proizvodi frekvenciju od 1. Sa ako izlaznu snagu uporedimo lins-filter s dva promjenljiva kondenzatora. tj. tranzistora TRi i Gejt-elektrode tranzistora Tlh uvijek su pobudene udvostrucenje -filter frekvencije. kao na si. Tranzistor na svojoj bazi nema prednapona. a od anode. Uz dovoljno veliku pobudu (dovoljno velik ulazni VF napon!). Zato se takav ECO-spojem (engl. dakle. ako je anodni napon 250 V!!) spojen je tzv. dok se manjim (do 250 pF) filter dovodi u resonanciju na dvostrukoj frekvenciji oscilatora. da bi se tranzistor »otvorio«.if .

c i e su poceci. posvema Na potisnuta osnovna frekvencija. dok su krajevi b. 11-8. Opis u tekstu »trifilarnog« na si. cija 2f lografa (sto je za Ako nemamo oscimnoge amatere normalno stanje. HI) mozemo se pomoci osjetljivim apsorpcijskim valomjerom ili odgovarajucim dip-metrom.jft Jfc " A . Manje nesimetrije u pojacanju mo gu se izjednaciti potenciometrom (500 Q). uz dvostruku frekvenciju (If). onoj koju smo doveli na ulaz udvostrucivaca (si. ll-9b) pokazuje da tranzistori TR2 i TRs imaju razlicita pojacanja. Kada se pojacanja izjednace potenciometrom u emiterskim strujnim krugovima je tih tranzistora. Potrebno je da tranzistori TRs i TR3 budu istog tipa i da im strujna pojacanja ((3) budu podjednaka. krajevi a. 11-9 pokazuje kako se moze izgledom oscilograma provjeriti da li udvostrucivac frekvencije pravil- no radi. Slijedeci oscilogram (si. 11-7). d i / zavrseci. Udvostrucenje frekvencije je nesimetricno i na izlazu je. Zavojnicu valomjera pri- . izlazu preostaje samo frekven(si. prisutna i osnovna (f). ' ' A * A J FERITNI PRSTEN SI 11-8. ll-9a pripada frekvenciji /. ll-9c). Medusobno i sa ostalim dijelovima ko udvostrucivaca treba ih spojiti kaje oznaceno. Priprema i namatanje spleta zavojnica za udvostrucenje frekvencije. spojenim izmedu emitera. SI. Oscilogram na si.

sL 11-11. b. d. Diode ovdje djeluju kao dvosmjemi isprayljac kod kojega se frekvencija uvijek udvostrucu Udvostrucenje frekvencije se moze i sprijeciti! Treba samo dvostrua. Utrostruciti frekvenciju je takoder ponekad potrebno. zahvaIjujuci diodama. Za utrostrucivanje frekvencije moze posluziti protufazni spoj dvaju tranzistora. Na izlazu mozemo f ili tako odabmti ili frekvenciju dvostruko visu frekvenciju If. Diode Di i D2 neka budu barem u propusnom smjeru podili jednakih svojstava. / ili s SL 1141. Tranzistori rade naizmjence. Tranzistorsko pojacato kojemu su i baze i kolektori u protufaznom spoju (»push-puil«) ontogucuje utrostrucivanje frekvencije. »push« = guraj. obratno. Preklonnikom B izabire se jedan od njih. Takav je spoj poznat i pod imenom »pu£-pul« (od engl. Preko JU se kao u predasnjem primjeru. Udvostrucavanja frekvencije vise nema. a. U kolektofskom strujnom krugu frekvencijom tranzistora TR2 je zavojnica L koja se moze dovesti u resonanciju s frekvencijom 2/.SI 11-10. Ona sluzi druge oscilacije jedne ili frekvencije odvedu na izlaznu da se prema si. Transformator Ti je sirokopojasni i treba ga namotati trifilarno. pa se cini kao da jedan gura a drugi vuce i obratno). Dok je jedna baza pozitivna druga je negativna i. 11-10. Slovima. Glavno je da su im kapaciteti malenl Tranzistor TR2 ne sudjeluje kod udvostrucavanja frekvencije. To znaci da je faza visokofrekventnih titraja na njima suprotna. prema zelji. Njegova je zadaca da pojaca VF struje koje vec imaju dvostruku frekvenciju. Zavoj- Tome 19- . e i f opet su oznaceni krajevi zica. Baze tranzistora TRt i TR2 su u protufazi. strucenje prikljucnicu. Vidi tekst frekvenciju / na izlazu udvostrucivaca vise ne mozemo utvrditi! I diode mogu posluziti za udvo- nica U je sa L u induktivnoj vezi. Dvostrukim preklopnikom se moze birati frekvencija f ili 2f. frekvencije. ki preklopnik A-B prebaciti iz polo- zaja b je u polozaj U torn slucaju jedna od dioda (Di) iskljucena iz ftuikcije. »pull« = vuci. One mogu biti germanijeve ili silicijeve. Ono moze pojacati osnovnu i sve neparne vise harmonicke frekvencije 291 sluze trimerski kondenzatori C4 i Ct. Udvostrucavanje frekvencije diodama. c. u slijedecoj poluperiodi.

. Ova klasa omogucuje rad sa najmanje izoblicenja. Uz dovoljnu pobudu. jednakog pojacanja u oba tranzistora. Visokofrekventno pretpojacalo koje se moze staviti izmedu VFO-a sa slabim izlaznim signalom i ulaza u predajnik. oscilacije frekvencije 3f imaju jo§ upotrebljivu amplitudu. Prednost elektronskih cijevi pred tranzistorima nije samo u tome da je cijena elektronske cijevi za postizavanjerazmjerno vece snage jos uvijek niza od cijene tranzistora. radne tacke. 3-12 i snage B. pojacani signal osobito »cist«. pento- . Ovaj moze resonirati na bilo koju neparnu harmonicku frekvenciju: na prvu (f). Ako elektronsku cijev i tranzistor uporedimo. 4-28) u principu vrijede i za pojacala visokih frekvencija u predajnicima. mjene u predajniku svako od njih ima svoje prednosti i svoje mane. Shema vrijedi za dvije odijeljene cijevi ili za jedSl. 11-12. spojen izmedu emitera tranzistora TRi i TR2. u klasi (si. potreban je za postizavanje simetricnog. Trioda je katodno slijedilo pa je prethodni stupanj 11-12. kao i u klasi AB ili u klasi C. osobito u stupnjevima za pojacanje snage. od jednog i drugog kolektora privode izlaznom titrajnom krugu (sa Li). na petu (5f) i tako redom. 7f . Najcesce se zadovoljavamo umnazanjem frekvencije na 3f. Hoce li neki stupanj u predajniniku raditi u ovoj ili onoj klasi ovisi o izboru tzv. tj. svaki od tih stupnjeva moze raditi u klasi A. 3-9) i tranzistorskih po jacala (si. Zato osnovni sklopovi cijevnih (si. 3-15). I predstupnjevi i pobudna pojacala predajnika mogu raditi u bilo kojoj klasi Ovo podjednako vrijedi za elektronske cijevi i za tranzistore. Izbor radnih uvjeta za pojaSala snage u predajniku do si. u principu. ili neke druge triode i posebne pentode. Taj nacin je bitno razlicit. Pritom obadvije elektronske cijevi rade u klasi A. na trecu (3f). si. U principu nema razlike na koji ce elektronska u nacinu ili cijev tran- zistor pojacavati niske ili visoke frekvencije. Razlika je jedino u nacinu na koji se postizava odredena radna tacka. 4-27 i si. — (oscilator!) veoma malo U anodnom strujnom krugu 292 opterecen.takvi protufazni strujni impulsi. onda sto se tice pri- — Shema visokofrekventnog pojacala. Potenciometar. predvida upotrebu dvostruke elektronske cijevi ECL 82. On predstavlja pojacanu. u stupnje- vima za umnazanje ili za mijesanje) toliko pojacamo snagu da bude dovoljna za pobudu izlaznog stupnja predajnika..) obicno su mnogo slabije. nu dvostruku (ECL 82) PRETPOJACALA I POBUDNI STUPNJEVI U PREDAJNIKU Pretpojacala i de je titrajni krug koji resonira na odabranu frekvenciju. pret- Elektronske cijevi su se do danas zadrzale u predajnicima. odnosno radnih uvjeta. Vise neparne frekvencije (5f. Prema nivou ovisno o drugim uvjetima rada. Zato je izlazni visokofrekventni. ali vrlo vjernu »kopiju« ulaznog signala. pobudni stupnjevi vi- u predajniku imaju zadatak da sokofrekventnim oscilacijama (koje smo postigli oscilatorom.

u svakom slucaju. Nekoliko nacina za dobivanje prednapona vidimo na si. U primjeru a) i b) se prednapon postizava padom napona koji nastaje tako da struja prve mrezice ^ Pregted najvaznijih nacina za postizavanje zastitnog i radnog prednapona elektronskih cijevi u SI. 292 . odreduje. ako ne traje predugo. Prednapon prve mrezice svake cijevi. kako znamo. Tranzistorski stupanj je mnogo osjetljiviji i trazi preciznije prilagodenje na »potro£ac« (slijedeci stupanj ili antenski sistem!). proizvode znatno vise nezeljenih i moze — — 20 R3 U produkata (visih harmonicnih frekvencija) nego elektronske cijevi. Ovo je presudno. pa o tome treba voditi racuna. ispravljanjem visokdfrekyentne struje koja se dovodi pojaPostis^nuti prednapon je /jedvelicine otpora Ri i nak umnosku prednapon u voltima. Ovo se moze izbjeci boliim prilagodenjem i opseznijim filterima. tranzistorski stupnjevi u predajniku trebaju za svoi rad obicno 12 V. radnu tacku pojacala. 11-13. Uz prayilnu pobudu tranzistori. c) Njemu moze prejako opterecenje U3 strujom ili prevelikim naponom u trenutku biti »katastrofalno«. Tranzistori su osjetljivi i na pregrijavanje. Ako nestane pobuda moze naime jakost anodne struje porasti do nedopustivo izlazi jakosti struje mrezice Jg : velikih iznosa. 11-13. Vazan je. rijetko do 24 ili 28 V. Jedna jedina naponska »spica« moze ga uniStiti prije nego se snademo. Dok se pogonski napon elektronskih cijevi mjeri stokod vrlo velikih snaga tinama i hiljadama volta. ako nema visokofrekventne pobude. U primjeru c) je prednapon odreden posebnim izvorom kojemu je napon jednak Us Visina prednap<> na je neovisna o tome da li ima ili . i pravilan izbor radnih uvjeta. uz ostalo. predajniku tece kroz otpornik Ri. Ova ^truja nastaje calu.Elektronska cijev podnosi najraznolicnija preterecenja znatno bolje od tranzistora. Najveci utjecaj na radne uvjete elektronske cijevi u predajniku ima prednapon prve mrezice (uz pravilno odabrane ili zadane ostale pogonske napone). osobito za mobilnu i »portabl« primjenu. Ug = R xJg t Ako ma je otpor izrazen u kilo-omia jakost struje u miliamperima. ipak. Nikakvog prednapona nema. S druge strane tranzistori imaju i velikih prednosti. dok kod elektronske cijevi d) vece opterecenje (uzarena anoda!). ostati bez posljedica.

lako izra- V cunamo potreban pad napona: Velicinu serijskog otpornika on- da izracunamo prema izrazu: HhHh] -ci 1 CI Re J g2 Vidimo da nam mora biti poz- nata i jakost struje druge mrezice. Ovo velik je onda radni prednapon. Ako je napon na zastitnoj mrezici prevelik treba 294 . Odvojak u sredini sekuntransformatora. I katodni otpornik osigurava onaj minimalni. ali najcesce ga postizavamo iz anodnog izvora pomocu pada napona na posebnom. 11-14. serijskom otporniku. To je zastitni prednapon koji prijeci da anodna struja pretjerano naraste. Ova se jakost struje mijenja s pogonskim uvjetima pa je treba S/. h. 11-14. Js2. U predajnicima manje snage. To je prikazano na si. koja ujedno sluzi kao katoda. Dok nema pobude postoji samo prednapon iz izvora B. i. O velicini toga otpornika ce ovisiti da li treba u seriju s njime staviti visokofrekventnu priguSnicu ili ne. ll-13g. Taj se napon moze crpsti iz posebnog ispravljaca. Re.nema pobudnog visokofrekventnog napona na mrezici. Kondenzatori Ci sluze za visokofrekventno uzemljenje direktno dimo na grijane katode. kako je pri- kazano u primjeru f). Ako izvor prednapona ima unutrasnji otpor ba zarnu ga direktno grijanih cijevi trenit. Ovaj kondenzator ima ovdje oko 10 nF kapaciteta. Uz pobudu potece struja prve mrezice pa se na Rs formira pad napona koji se dodaje naponu iz pon cijevi napona na visi zahvaljujuci padu odvodnQm otporniku mrezice. prikljuciti na nacin koji vid Kod vlastiti mozemo opteretiti nekim e) i (primjer otpornikom Rs tako da na torn otporzastitni i niku nastaje napon. sluzi umjesto prikljucka katoUe kod ostalih vrsta cijevi. zastitni si. Ovaj odvojak sluzi umjesto katodnog prikljucka kod ostalih cijevi. B povecavajuci prednapon. izmjeriti kod pune pobude malnog radnog opterecenja liti i nor- cijevi darne zavojnice Valjanost proracuna treba provje- koji daje struju grijanja za predajnu cijev sa direktnim zarenjem katode. U manjim cesce sluze predajnicima pentode od trioda. radni pred- Zastitni prednapon osobite stabilnosti moze se postici primjenom stabilizatorske tinjalice. To se postize pomocu posebnog transformatora koji na svojoj sekundarnoj strani ima srednji odvojak. U predajnicima se takve cijevi griju izmjenicnom strujom. prednapon sprecavajuci prekomjerni porast anodne struje. u kojima sluze indirektno grijane cijevi. Za pogon pentode potreban je pozitivan na- pon na njenoj drugoj (zastitnoj) mrezici. Razumije se da katodni otpornik u predajniku treba premostiti kondenzatorom kao i u prijemnicima. U posljednja dva primjera je radni predna- Ako znamo koliki je napon anodnog izvora a struje i koliki treba da ie napon Vg2 na zastitnoj mrezici. kao i u prijemnicima. Ci =z C2 oko 10 nF mjerenjem napona na zastitnoj — mrezici za vrijeme normalnog rada predajnika i provesti eventualno = potrebne popravke. Radni prednapon je veci od zastitnog jer se naponu na stabilizatorki dodaje pad napona na Rs. Obje su metode kombinirane u primjeru d). moze se prednapon dobiti pomocu katodnog otpornika Rs.

treba dodati i kondenzator C kroz koji VF struje 295 . Dakle. . Elektronska cijev E2 zasti- kao u diodi. Ranije spomenuti zaStitni prednapon lako postaje nedovoljan za zastitu izlazne cijevi kroz koju moze. na otporniku Ri nastaje visok radni prednapon. Njezin anodni napon tako jako padne da se tinjalica Es ugasi! Za tu svrhu moze dobro posluziti stabilizatorska cijev OA2. si. On se preko R3 dovodi i na cijev £2. Takva zastitna cijev je E2 na si.7 V. 11-15. napon na zastitnoj i. Sto ie vrijednost otpora Rg 2 veca to je veci prednapon potreban za potpun prekid struje kroz cijev. nema potrebe za posebnim mjerama. u obrnutom sluca- ju. Vidi objasnjenje u tekstu pobudu.6 do 0. mrezici cijevi Ei padnu. koliko je potrebno da se tranzistor »otvori«. ma pomocnog Zamislimo najprije da stabilizatorske cijevi Es i otpornika Rs neE1 I napona. struja. uslijed cega je kroz nju sprijecen prolaz anodne struje. "-Xod tranzistora su okolnosti druk^ije! Ako elektronska cijev nema prednapona. kad visokofrekventni napon bude veci od 0. Na sL ll-16a baza tranzistora je na potencijalu »nula«. zastitna cijev propusti anodnu struju. U strujnom krugu preko baze i emitera visokofrekventne struje se SL 11-15. Kolektorska struja moze no teci tek onda. Da se otpornikom Ri ne bi smanjivala pobuda. tece jaka anodna ma. Kad nestane pobude na prvoj mrezici predajne cijevi Ei. u smislu opisanog zaStitnog prednapona. Treba samo tu isnravljenu struju propustiti kroz otpornik Ru Sto je struia jaca. bit ce prednapon negativniii. nestat ce i prednapona na prvim mrezicama ovih cijevi. Ovu ispravljenu struju mozemo iskoristiti za daljnje pomicanje radne tacke i postizanje ios izrazitijeg rada u C-klasi. Otpornik R4 je zanemarljiv (100 Q) prema velii i da je anoda cijevi E 2 direktno spojena s drugom mrezicom cijevi Ei. Ako zelimo da se dovod struje zastitnoj mrezici cijevi Ei potpuno prekine. Ako na bazi tranzistora ne- cini R2. ako nema ili ako nestane pobude. 16b. To je dovoljno da se tranzistor ponasa kao pojacalo u klasi C. cuje od preterecenja tetrodu ili pentodu Ei u predajniku. kao i emiter. Zato je dobro da u takvom slucaju dodamo posebnu cijev koja ce sprijeciti previsok porast napona na drugoj mrezici izlazne cijevi. mozemo dodati stabilizatorsku tinjalicu E3 i otpornik Rs (ogradeno crticama). smanjujuci ujedno i jakost anodne struje izlaznog stupnja predajnika. onda kolektorska struja ne moze teci. Primjena serijskog otpornika u strujnom krugu druge mrezice ima svoje lose strane. Zastitna mrezica predajne cijevi Ei dobije svoj pozitivni napon preko otpornika R2. smanjiti. E2 odmah »povuce« tako jaku anodnu struju da napon na njezinoj anodi istovremeno. Razumije se da^u tome slucaju treba primijeniti jacu ispravljaju.R2 s povecati ili. poteci prejaka struja. Otpornik Rb koji osigurava ponovno paljenje ove cijevi ima oko 100 kQ. Dok cijev snaznog izlaznog stupnja u predajniku Ei dobiva pobudu. Ako iz bilo kojeg razloga nestane pobude. Zastitnu mrezicu je vrlo lako preteretiti.

Kod tranzistora je postizanje pravilne radne tacke jednostavnije: rad u klasi C ne treba nikakav pomocni prednapon. c) za rad u klasi B. mijenjati kolektorsku struju ta296 opasnosti od pregrijavanja. 77). Na silicijskim diodama je pad napona. ako je NPN) prednapon. »termickog samouni§tenja«. Pad napona na njemu takoder bi dao odgovarajuci prednapon. b) otpornik Ri i kondenzator C mogu proizvesti veci negativan prednapon za vrijeme rada predajnika. sto je posebno vazno ako je vec i sam pogonski napon razmjerno malen. Vrucem tranzistoru pojaca se kolektorska struja. 16c. ali ce vec maleni VF naponi moci utjecati na nju otvarajuci tranzistor svake povoljne poluperiode. od 0. Postoji opasnost tzv. Ako ovaj iznosi oko 0. Eniiterski otpornik R2 smanjuje pojacanje ali Suva tranzistor od preterecenja. ostanu u dopustivim granicama. Ipak se to radije izbjegava. doveden na bazu. si. Jaci se tranzistori (ni u NF ni u VF pojacalima!) gotovo ne upotrebljavaiu u A-klasi. vidi str. toliko da nema Za rad tranzistora u klasi A bit ce potrebno da se struja kroz D pojaca i da se tranzistor jace otvori. Zelimo li da nam tranzistor radi klasi. Treba od- mah reci da je pri radu u klasi A u nekoj drugoj dok kroz njih tece elektri£na struja. Ukoliko je tranzistor TR silicijski. Za P-N-P tranzistore polariteti imaju suprotan predznak a) za nesmetano prolaze. Jakost struje mozemo regulirati i otpornikom Rs promjenljivim tako na bazu tran- zistora dovesti veci ili manji prednapon.6 kolektorska struja tranzistora jos ne tece. treba paziti i na to da izoblicenja. V toplinsko opterecenje (zagrijavanje!) tranzistora najvece i treba paziti da se ne upropasti. ko da ona tokom jedne poluperiode postaje jaca a tokom druge poluperiode slabija od one mirne struje koju smo uspostavili promjenom vrijednosti otpornika Rs. Sto je danas normalno.6 do blizu 1 V. Visokofrekventni signal ce. potrebno je da i dioda D bude silicijska. ii-i<5. Nazalost. Rijetko uspije pravovremeno prekinuti struju da ne dode do propasti. Veza izmedu pojedinih stupnjeva Veza izmedu pojedinih stupnjeva za VF pojacanje snage signala u predajniku moze biti ostvarena na razlicite nacine.o) c) — ISC J_ Ri : ! =*5 ID >lR3 SZ. . da se na taj nacin ne bi smanjio napon izmedu emitera i kolektora. AB Hi A potrebno je na tranzistorovu bazu dovesti pozitivan prednapon. potrebno je da mu damo otvarajuci (pozitivan. mimo otpornika. Sve vrijedi za tranzistore tipa N-P-N. Za rad u AB-klasi treba otpornikom Rs postici da se tranzistor sa- mo malo otvori. (Izuzetak su samo VMOS-FET-i. Kolektorska struja tranzistora TR mora porasti do polovice one vrijednosti koja je kao maksimalna predvidena za odredeni tip. Tranzistor tada radi u klasi B. Ova izaziva jos jace zagrijavanje i tako se to nastavlja dok kolektorska struja pretjerano naraste. ovaj rast struje obicno je tako brz da se goyori o tome kako »tranzistor pobjegne«. koja se ocituju kao prisutnost »produkata nelinearnosti«. Dakako. Slican ucinak bi imao i emiterski otpornik R2.

Pritom je odvojak b nize. Veza izmedu dva stupnja u tranzistorshorn predajniku ostvarena je kondenzatorom C2. Postoji optimalan polozaj tog odvojka. One nisu medusobno jednake. si. vima: a) kapacitivna veza. Moglo bi lako doci do parazitskih oscilacija kao i do pojacanja vi§ih harmonickih frekvencija. blize »hladnom« kraju titrajnog kruga nego li odvojak a. ali kod stupnjeva gdje je VF sna&a jos materia ne treba zbog toga ocekivati zamjetlji- nostavnije. 11-17. nalazi titrajni krug. koji imaju razmjerno nisku ulaznu impedanciju zbog jace struje prve mrezice. U tome slucaju treba pronaci najpovoljniji odnos L1/C1 kao i najbolju vrijednost za C2. i Osim toga je Cs izravan kapacitivni »kratak spoj« za sve nezeljene vise frekvencije.Ako se u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRi. Shema na toj potpuno je analogna predasnjoj. ju kapaciteta regulira stupanj pomedusobno prilagodenje. slici ve gubitke. Pi-fil- tera 1148b). mora se kolektor prikljuciti na odvojak. kao i ulazna impedancija prve mrezice druge cijevi dovoljno su visoke.i samo zatvara strujni krug baze koja ostaje bez stalnog prednapona. 11-1 8a. Vidi tekst dancije tranzistora TRu Kapacitivna veza izmedu dvije elektronske cijevi ostvaruje se jedsi. Medusobni odnos ovih dvazajedno bude pobudnim stupnjem preko (si. oznacena kao PA. Visokofrekventna prigusnica VFP. b) veza pomocu Pi-filter s Pl-fittera ima zavojnicu L2 koja kondenzatorima CV i Cs cini titrajni krug za pobudnu frekvenciju. I kondenzator C2 mora biti prikljucen na odvojak zavojnice. osobito ako druga cijev. To je zato jer je ulazna impedancija baze tranzistora TR2 redovito manja od izlazne. Zato ce TR2 raditi u klasi C. Impedancija u anodnom strujnom krugu jedne. kod a. ali to najcesce ne bi bilo dobro. Odvojaka na zavojnici ne treba. 1147. Veza izmedu dva stupnja u predajniku sa elektronskim cijeSt. kod b. Drugi moguci nacin prilagodenja bio bi prikljucivanje kondenzatora C2 na odvojak zavojnice Li. U interesu sto boljeg prilagodenja titrajni krug L1C1 ne smije imati previsok Q-faktor. kolektorske impe- SI. U tu svrhu mora Cs biti 297 . Veza sa tranzistorom TR2 f u slijedecem stupnju je kapacitivna. da titrajni krug ne bi bio suviSe pri- gusen. tj. treba jacu pobudu. bolja je veza s 11-18. Za pobudivanje vecih izlaznih stupnjeva. preko C2.

mora biti vrlo malen toliki da se ugadanjem titrajf nih krugova dobije samo jedan resonantni »vrh«. To je zato jer se tada za rad na istoj frekvenciji mora povecati kapacitet nim krugovima. do vol j no jaka pobuda slijedeceg stupnja. a transformirani VF napon se uzima na njihovom spojistu. Zato se dogada da koji put nije moguce iskoristiti svu se njemu u posebnom oklopu ili da je izmedu njih barem dobra limena Za vezu izmedu elektronskih ci- pregrada. osobito ako je u predajniku sve zbijeno sagradeno. Buduci da su impedancije proporcionalne s kvadratom broja lOOn I zavoja. du tranzistora (sL ll-19b) prikljucci se moraju naciniti na odvojcima. prema si. transformatora. Veza preko Pi-filtera je uvijek manje cvrsta nego li izravna. dok je optimalna ulazna impedancija slijedeceg tranzistora sa- = mo 5Q(Z = 5 Q). problem je i rijesen T>. kao kod svakog ne smiju za se kriticki vezanog bandi filtera. Smanjenje induktiviteta zavojnice L2 ima kao rezultat cvrscu vezu medu stupnjevima. Pronalazenje odvojaka na zavoj- Ako bi dakle preslaba bit ce pobuda bila mozda potrebno po- vecati anodni napon ciievi pobudnog stupnja (ako je to dopusteno) treba uzeti drugu. Obje imam isti broj zavoja. snazniju cijev. jevi ci potrebni odvojna zavojnicama. 11-19. Zbog potreba prilagodavanja tranzu stori su na titrajne krugove spojeni preko odvojka na zavojnicama SL njih i ima dva dijela. Zato se kod tranzistorskih stupnjeva za pojacanje snage u predajnicima primjenjuju i drukcija prilagodenja. Vecu selektivnost osigurava band-filter izmedu dva stupnja. i mora biti za- lemljen direktno na samom podnozju cijevi PA. Bandfilterska veza izmedu stupnjeva u predajnicima: a) u vredajniku sa elektronskim cijevima. s dva Svaki od zavojnicu La zavojnicu Lb. prema si. bez vlastitog induktiviteta. Impedancije se odnose kao 80 : 5 ~ — 16 : 1. Ti 11-19. Osim toga upotreba odvojaka moze dovesti do pojave nezeljenih resonancija i nekontroliranog osciliranja na »divljim« frekvencijama. Buduci da su spojene u seriju.?. ali za vezu izme(si. moraju biti odabrani tako da se uz dovoljnu selektivnost osigura i pravilna. preko kondenzatora C2.sto kvalitetniji kondenzator. kao u slijedecim primjerima. 11-20. I orikljucak kolektora tranzistora TRi. mozemo potreb- no prilagodenje postici primjenom + Uo^W^ transformatora. b) u tranzistorskom predajniku. ll-19a) nisu snagu koju bi mogao dati pobudni stupanj. Najbolje je da je svaki visokofrekventni napon zbog toga smanji a na Cs istovremeno poveca. Taj maksimum moze biti minimalno prosiren. koii sluzi za vezu medu titrajili nicama titrajnih krugova nije uvi- jek najspretnije. trans- formatori Ti i T» djeluju kao autotransformatori sa odnosom broja 298 . kao i prikljucak baze tranzistora TRz. Titrajni krugovi L1C1 L2C2 kondenzatora C?. Kapacitet kondenzatora C. Na biti u medusobnoj induktivnoj vezi. Pretpostavimo li da kolektorski strujni krug nekog tranzistora treba opteretiti sa 80 Q impedancije (Z 80 Q). On doprinosi i stabilmjem radu predajnika.

Tackicama su oznaceni poceci tih zica.-16. Ti i Tz. To su zapravo dva feritna zrnca navucena na zicu. Njegova vrijednost je obicno izmedu 5 i 27 Q. Transformatori Ti i T2 motani su bifilarno na feritnom prstenu ili stapicu tako da se obje zice a) C L£~~\ spajaju u seriju. ii-20. J. Za odnos kapaciteta u razdjelniku vrijedi: C. Objasnjenje u tekst 11 299 .1- z=eon m X L^w^ T1(4 D . Oni sprecavaju pobudivanje onih oscilacija do kojih bi moglo doci u slucaju nezgodne kombinacije induktiviteta priU frekvencije predstavlja Slobodan prolaz. Otpornik R se dodaje samo onda kad postoji opasnost da se pojave nestabilnosti u stupnju sa TR2. Vidi tekst 1. si. VFP ^1>j 1+ ^25>j -r =T= CI ce propustiti samo zelieni signal. Kapacitet mu je toliko velik da za visoke : nikom Ci/d. Zavojnica Li bi mogla biti i neka »obicna«. Baza tranzistora 776 ima u svom strujnom krugu visokofrekventnu prigusnicu VFP. Za impedancije je to zavoja 2 odnos 4:1. I^l Transformacija impedancije moze se postici i kapacitivnimrrkz^jel- 5/. Zato treba na izlazu ukljuciti naknadni fitter koji frekvenciji. ali u tranzistorskim predajnicima (do 30 MHz) uzimaju se zavojnice koje su namotane na prstenastoj jezgri od VF feromagnetickog materijala.1 Ji I VFP On — _i± SL 11-21. Transformacija slijedi jedna za drugom pa se postize ukupno smanjenje impedancije u omjeru 16 : 1. FPi i FP2. S njom u seriji su jos dviie feritne prigusnice. ll-21b. pomocu zavojnice U. Sirokopojasna veza medu tranzistorskim stupnjevima u predajniku. -W^p 100n . T2S4U I POBUDNI STUPANJ ^ g + 0- 9^ JOnjlOOn I2LAZNI STUFANJ 1/6 broja zavoja. Prednost ovakvog nacina je o tome da transformatori Ti i Ts rade neovisno o Dakako. ostvarena s dva transformatora za prilagodenje. kod ovakvog sirokopojasnog (aperiodskog) prenosa VF snage s jednog stupnja na drugi nema odabiranja frekvencije i prenosi se sve. b) pomocu kapacitivnog djelitelja. Kondenzator od 100 nF (izmedu jednog i drugog transformatora) ima jedinu zadacu da odijeli istosmjerne strujne krugove prvog i drugog tranzistora. Resonancija se postize ukupnim kapacitetom serije C1/C2 uz dodatak kapaciteta C$. 4= ^p 0. Veza medu tranzistorskim stupnjevima: a) induktivna. Zavojnica Ls je tijesno vezana sa Li i ima priblizno 1/5 do pojacalu. Odvojak na Li odabire se tako da se kolektorska impedancija transformira na iznos ulazne impedancije tranzistora TRs. sk -t€T C2 Transformaciju impedancije nanize moze se postici i u selektivnom prema sL 11-2 la. i ono sto trebamo i ono sto bi nam na izlazu predajnika moglo biti nepozeljno.

ako ga ne mozemo zanemariti.-„-.Vidi tekst da je ta mreza opterecena i da joj je zato Q-faktor smanjen na vrijednost Qo. kod kojega je C2 redovito veci od Ci. ) Treci si.kao i za slucaj da je Ru > RizKao primjer takvog izracunavanja sastavnih dijelova LC-mreze za prilagodenje neka posluzi si.-. Primiena kapacitivnog razdjelnika. ima i svoje prednosti. si. kakvih nije bilo ranije u predajnicima s elektronskim cijevima. namijenjeni za rad s Ako vecim snagama u predajniku iraa- (= 12 V) i ju. 11-23. mozemo retiti. Ako je ulazna impedancija veca od izlazne (Ru > Riz) vrijede formule koje su napisane na . 11-25. 11-23. si. primjer takve vrijedi LC-mreze. Zavojnica Li s kapacitetima kondenzatora Ci i Ca nacrtana je debijim Jinijama. u slucaju da -mreze.-. LC- Ru < R/z. Veza izmedu stupnjeva u slucaju da je Ru < Riz. Na ulazu LC-mreze neka impedancija bude Ru a na izlazu Riz. Preko C2 odvode se i vise harmonicke frekvencije tako da ne stignu do TR2. ostvarena LC-mrezom koja ujedno ontogucuje prilagodenje u slucaju da je Ru > Riz Vidi tekst . 11-22. Frekvencija na koju on resonira najlakse ce proci od kolektora jednog do baze SI 11-22. 11-22. izmedu njenih zavoja. U tranzistorskim stupnje- vima ove vrste uzima se obicno u racun vrijednost Q-faktora uz opterecenje: Qo = oko 4. Prije nego zapocnemo racunom moramo se sjetiti SI. Pomocu njih mozemo izracunati vrijednosti za pojedine dijelove ove mreze. kod IZ je izlaz. a) Odabrati b) R iz 4 6+ Q IP"': AKO JE Rn >R 12 R L1 =Q R u + R Co R C? =AR L1 Rud+Qo' Nekoliko prilagodnih LC-mreza i njihov proracun se c} d)R cl = B On" A B=RU {1+Qj t U tranzistorskim predajnicima mogu naci i specificne prilagod- ne LC-mreze. sa Rci i Rc 2 kapacitivni otpori kondenzatora Ci i Cu Drugi primjer prilagodne Formule koje su navedene uz sliku vrijede za slucaj da je ulazna impedancija prilagodne mreze (Ru) manja od izlazne impedancije (Riz.. drugog tranzistora. To je prilagodna LC-mreza. Tranzistor TR treba pravilno opteie U n napon napajanja ako tranzistor moze dati izlaznu snagu P od 10 W. Jedna od njih je na si. nekontroliranih!) vrlo visokih frekvencija. prilican izlazni kapacitet. . je 11-24. Kod U je ulaz. 300 . Takoder se sprecava pobudivanje »divljih« (tj. naime. zapravo neka vrsta serijskog titrajnog kruga. Sa R Ll oznacen je induktivni otpor zavojnice Li. Veza izmedu dva stupnja u predajniku s tranzistorima.gusnice VFP i vlastitog kapaciteta Co. Neki tranzistori. Co. uzima u obzir izlazni kapacitet prvog tranzistora.

5 484 21.5 A = 516. Veza medu tranzistorskim stupnjevima se u svakom slucdju moze postici ovakvom prilagodnom LC-mrezom r—\l--+ --—. da se induktivitet dobije u mikrohenrijima (uH). Ako za Qo (Q-faktor uz opterecenje!) odaberemo 4. P = WW VFP1=VFP2 V 1. .0019 >jF = laoppF SL 11-25. u kojoj mora biti uvrstena i frekvencija (u megahercimal). <R ? il.5 0. z B 1 -V£ ii-24. pa mora biti Ro=Ru.38 = 22|jH c) R L2 = R. Kad smo izracunali Rli lako dobijemo i sam induktivitet zavojnice. c) i d).5 1 2trfR cl 6.6 jiH — VFP2 —f~—0+12V( = lU W£~(T + / -i TR TREBA OPTERETITI SA R = Q) b) — *— .73 60 A A=R U (1+Q = i )= 122.-%r = -^T=11IH ~ R U^ 2P 2CT 20 n 2 Q = 4 Ru=(RuQo' + R c = L1 = (V*m + 000 000 2rx3i5x100 =28. mozemo — skladu sa formulama na sK 11-24 racunati redom: a). Tok u — citavog racuna je na si. b). Vidi i tekst opterecenje tranzistora optimalno izracunati iz formule: UN 2P 144 20 Opteretni otpor Ro je na ulazu LC-mreze. Primjer izracunavanja vrijednosti elemenata LC-mreze primjenom formula sa si. Z B *iz R L2 L2 = 50x1. Slicno vrijedi i za induktivitet L? (pod c). = R. : R i J iz i a) Odabrcti O n A c -R . 11-25. Pritom izracunatu vrijednost za induktivni otpor zavojnice Li (Rli = »induktancija«) od 484 Q uvrstimo u formulu (pod b).6+^55= mn R L1 2fff 484 6. (1 j-o.4 pH 122. ] is c) 3 T° R l.28x3. Za izra- 301 . 11-24. 1n ! 1 TOOn IZLAZNA SNAGA.2 23.2 = ^ 2.AKO JE Rj m HI S/.28x3. R -.5x23.4 4 d) R C1 A Q +B 1 + 1.

Elektronsku cijev treba izvaditi iz podnozja i. Pokaze li on bilo kakav otklon. drugacije razmjestiti dijelove. Isto vrijedi i za montazu onih kondenzatora koji sluze za kapacitivno uzemljivanje ulaznog i izlaznog titrajno^ kruga. ako to nije dosta. Protiv prvih se primjenjuje tzv. krugova da se pobude Kapacitet izmedu anode i prve mrezice Cag je kod pentoda i tetroda koje su predvidene za rad u predajnicima smanjen na najmanju mogucu mjeru. To se ima zahvaliti u prvom redu djelovanju zastitne. Ovakvu mogucnost povratne veu prvome redu pazljivim rasporedom sastavnih dijelova i medusobnih spojeva tako da titrajni krugovi mimo elektronze treba sprijeciti SL 11-26. druge mrezice. otpornik za mjerenje izlazne snage (»lazna« ili »vestacka antena«. M mazu posebne Neutralizacija mjere. u odredenim uvjetima. Cijeli taj racun izvrsen je za frekvenciju od 3. ni kapacitivnim ni induktivnim putem. ne mogu djelovati jedan na drugi. vidi str.5 MHz. u predajniku Ako su u nekom stupnju predajnika ulazni i izlazni titrajni krug ugodeni na istu frekvenciju dovoljna je vec neka slaba povratna veza izmedu tih oscilacije. konacan rezultat izlazi u mikrofaradima (^F). znak je da titrajni krugovi djeluju jedan na drugi. treba odlemiti izmedu izlaznog titrajnog krunozice za prikljucak anode. Lako je onda preracunati: 0. ukljucimo ga i Kad NEKONTROLIRANE I smo pobudni PARAZITSKE OSCILACIJE U svim stupnjevima predajnika koji sluze za pojacanje snage visokofrekventnih oscilacija moze se. redovito ispod 1 pF. ako je anoda cijevi soo- nam jena spoj na podnozje. pojaviti nekontrolirano titranje na frekvencijama koje su blizu radnoj frekvenciji ili parazitske oscilacije na neocekivano visokim. Indikator za izvodenje neL = zavojnica od 1 do D — germanijeva na dioda kristal- 302 . 11-26. To moze biti syasta: ulazna impedancija slijedeceg stupnja. spojiti s katodom Da ispitamo postoji li u nekom stupnju predajnika s cijevima neka neplanirana veza izmedu ulaznog i izlaznog titrajnog kruga.5 Q). neutralizacija.0019 \kV = 1900 pF. Ove je kondenzatore najbolje najkracim mo ci- gucim putem jevi. Protiv drugih po- stupanj i dovedemo njegove titrajne krugove u resonanciju.cunavanje kapaciteta kondenzatora treba najprije izracunati kapacitivni otpor (Rci ~ »kapacitancija«) u omima (23. Indikatorovu zavojnicu L (1 do 2 zavoja!) priblizimo izlaznoj zavojnici i pokuSamo okretanjem promjenljivog kondenzatora izlazni titrajni krug dovesti u resonanciju. uz pretpostavku da je izlazni kraj LC-mreze opterecen sa 50 Q. ske cijevi ili tranzistora nikako. 2 zavoja. Ne preostaje drugo vec dodati pregradne ploce ili. Ako se frekvencija uvrsti u megahercima. Ta- koder moraju svi vodovi kojima teku visoke frekvencije biti sto je moguce kraci. 711) ili cak antenski koaksijalni kabel! U ovom nosljedniem slucaju tranzistor TR na sL 11-25 mogao bi biti i posljednji u nizu tranzistorskih stupnjeva u predajniku. cesto vrlo visokim frekvencijama. Pri tome pazlji- vo promatramo mjerni instrument indikatora. utralizacije. Ci Metalne pregrade i potpuno oklapanje ulaznih i izlaznih titrajnih krugova tu moze mnogo pomoci. . to nacinili. posluzit ce osjetljivi indikator koji mozemo lako sagraditi prema si.

Neutralizacija pojacala snage u predajniku s tetrodom Hi pentodom: a) induktivna. Kondenzator Ca je promjenljiv da bi se lakse mogli postici najbolji odnosi. Da se to postigne dovoljno je medusobno zamijeniti prikljucke jedne neutralizacijske zavojnice. Koliko ce visokofrekventne energije biti vraceno na ulaz ovisi o velicini zavojnice Li i La. neutralizirati stetno djelovanje unutrasnjih kapaciteta. Za neutralizaciju je potrebno djelovanje negativne povratne veze. EL 36 itd. Velicinu kapaciteta Cz mozemo odrediti za svaki konkretni slucai prema formuli: -as •v£1t -Ug1 • c. Takvom neutralizacijom se mogu osposobiti za rad u predajniku i razlicite izlazne pentode koje su inace konstruirane za rad u niskofrekventnim pojacalima (EL 81. nrema priin likama. nog kruga. Na taj nacin C moze iznositi 5 do 25 pF. b) kapacitivna Za neutralizaciju trioda koje imaju mnogo vece unutrasnje kapacitete medu elektrodama obicno sluze sklopovi koji su r>rikazani na 303 . te o njihovim udaljenostima od zavojnica titrajnih krugova. moze se ulaznom titrajnom krugu predati ta visoka frekvencija. citet Ovdje Cag znaci unutrasnji kapaizmedu anode i prve mrezice in f >C b u koji treba uracunati kapacitet izmedu prve je ulazni kapacitet i a C mrezice (tzv* ostalih elektroda cijevi ulazni kapacitet cijevi) i kapacitet svih vodova ulaznog sklo- sam V-HK pa prema sasiji. 84. moze i sasvim mali unutrasnji kapacitet u odredenim uvjetima. U vrijednost kapaciteta Cs treba uracunati i izlazni kapacitet cijevi zajedno s kapacitetom svih vodova izlaznog sklopa. Kapacitivni nacin neutralizacije induktivnim putem.Ipak. da stabilnost visokofrekventnog pojacala snage u predajniku postignemo neutralizacijom. Na kako se neu- vidimo na si. ll-27b. znaci da je povratna veza pozitivna. EL 34. Ako se sada pojave lacije ili osci- postojece nojacaju. 11-27. Zavomica Li uzima malo visoke frekvencije sa izlaznog titraj- ll-27a vidimo tralizacija moze izvrsiti si. Zavojnice Li i L-2 imaju obicno 1 do 2 zavoja i mogu se po volji primaknuti ili od- pre ko niske impedancije sfiojena sa ^L* maknuti. obzirom na vrlo veliko poja- canje koje se postize s takvim cijevima. tj. zavojnicom Li. Kroz unutrasnje kapacitete cijevi jedan se mali dio visokofrekventne energije vraca sa izlaznog na ulazni titrajni krug. mozemo ponistiti.). Buduci da linije Najbolje je u takvom slucaju. EL St. Ako nekim drugim putem dovedemo ulaznom titrajnom krugu jednako velik visokofrekventni napon ali sa suprotnom fazom. osobito kod vrlo visokih frekvencija biti dovoljan da se pojave oscilacije. Ca je neutralizacijski kondenzator koji zajedno sa Ci cini neutralizacijski sklop kakav se i naknadno moze ugraditi u predajnik.

napon za drugu mrezicu. Poyratna veza za neutralizaciju postize se preko kondenzatora Cu Potrebna suprotna faza je osigurana na taj nacin da Ci nije u vezi s onim krajem titrajnog kruga koji je st>o jen na mrezicu vec na suprotan kraj.si. da onda opet. Pri tome ne valja ici prebli- -ug zu da ne strada mjerni instrument i da ne pregori dioda. napon za anodu kod pentoda ^ ii- Si jHI-'l i tetroda. pa se neutralizacija moze postici s dva neutralizacijska kondenzatora (si. Neutralizaciiski u sva tri kondenzator Ci primjera na si. pocinje rasti. ll-28c). 11-26. Kad smo to postigli. *' i i r§ neutralizirati tivni i stupnju koji zelimo treba iskljuciti pozii. U primjeru na biti si. Stupanj je M 304 . neutralizacija se izvodi prema si. Zato njegov maksimalni kapacitet treba da je nesto veci od toga. Neutralizacij ski kondenzator treba sasvim otvoriti a indikator primaknuti zavojnici izlaznog titrajnog kruga. Vidi tekst 11-28. U M. 11-28 mora se namjestiti na vrijednost kapaciteta koja je priblizno jednaka unu- trasnjem kapacitetu Cag cijevi. se na izlazu visokofrekventnog pojacala snage moze unotrebiti dvostruki promjenljivi kondenzator. ll-28a ili mora na ulazu dvostruki pro mjenljivi kondenzator s dva statora. zatvaramo neutralizaciiski malo-pomalo kon- -Ug SI Tri primjera neutralizacije triodnih cijevi u predajniku. Sada ukljucimo pobudni stupanj i ugodimo na resonanciju ulazni i izlazni titrajni krug stupnja koji zelimo neutralizirati. kod daljnjeg zatvaranja neutralizacij skog kondenzatora. Otklon kazaljke instrumenta indikatora postaje nomalo sve manii. Instrument M neka pri- tom pokazuje maksimalni otklon negde oko 3/4 skale. Neutralizacijski kondenzator je opet oznacen kao Cu Ako Dvije triode u protufaznom spoju (»push-pull«) daju dvostruku snagu. Izvrsiti neutralizaciju nije tesko ako se posluzimo indikatorom pre- ma si. Na ulazu i na izlazu takvog pojacala snage redovito je upotrebljen dvostruki promjenljivi kondenzator. ll-28b. Takvu neutralizaciju se mora naciniti ako je na izlazu pojacala jednostavan titrajni krug ili ako je ondje Pi-filter. 11-28. denzator i svaki put popravimo ugadanje ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. U tu svrhu morati naci najpovoljniju udaljenost izmedu izlazne zavojnice cemo i zavojnice L indikatora.

Tranzistor se ne moze vise lako pregrijati. Vidi tekst 20 Radio prirudnik 305 . Tim nutem se jedan dio visokofrekventne energije vraca sa izlaznog titrajnog kruga (LsCs) na ulazni (L1C1). Na crtezu a) je bipolarni (»obicni«). jos tivitet vrlo malo popraviti induk(VF zeljeznom jezgricom!) da se postigne potpuno stabilan rad samo tranzistorskog VF pojacala. Uz malo vjezbe ovo se moze razmjerno brzo postici. Oni radije smanje pojacanje tranzistorskog stupnja sluzeci se negativnom povratnom vezom. I jedan i drugi imaju neki kapacitet izmedu kolektora i baze. ako smo neutralizaciju tacno i strpIjivo izvrsili. Preko njega tece struja baze i struja kolektora. Ovdie cemo Zatim se nadini zavojnica za neutralizaciju L n tako da ona resonira na radnoj frekvenciji naseg pojacala sa kondenzatorom kojemu je kapacitet jednak onom ljeni tranzistor. na i gejt-elektrode. Jedina mu je zadaca da sprijeci galvanski spoj izmedu kolektora (drejna) i baze (gejta). 11-30. Neko liko primjera bilo je opisano u poglavlju o prijemnicima. bit ce mozda potrebno toga se & . 11-29) ima redovito velik kapacitet (izmedu 10 nF i 100 nF.15 pF (BF (BF 173) do nekoliko pF i vecih tranzistora (za predajnike). tranzistora tipa FET Sprecavanje samoosciliranja otpornicima. Sl 11-30. Nekad je dosta da se u emiterski strujni krug stavi otpornik R e od nekoliko oma. Taj podatak treba uzeti iz kataloga za upotreb- moze pF vise kod 0. Ako bi kolektorska struja zbog povisenja temperature sa- mog R e tranzistora »htjela« porasti. Neutralizacija se moze postici i u tranzistorskim pojacalima. sto moze biti uzrok pobudivanju oscilacija. Taj je otpornik istovremeno u ulaznom i u izlaznom strujnom krugu. odnosno izmedu drej- »povratnom« u tranzistoru. Velicina biti »povratnog« kapaciteta 167) i od 0. uz uvjet da im ie uzemljen emiter (odnosno surs-elektroda). a na crtezu b) unipolarni (FET) tranzistor.23 Ima konstruktora koji nerado primjenjuju neutralizaciju. Poslije ugradnje zavojnice L n koja je prethodno bila vec ugodena. kao na sl. SL skih Neutralizacija tranzistorpojacala zavojnicom L n : a) kod bipolarnih tranzistora. Kondenzator (sl.neutraliziran onda kad indikatorov mjerni instrument vise ne pokazuje nikakav ili samo sasvim neznatan otklon. b) kod 11-29. na nastaje veci pad napona koji svo- jim djelovanjem na strujni krug baze »zatvara« tranzistor i sprecava porast kolektorske struje. Uklonimo sada indikator i prikljucimo anodni napon (i napon zastitne mrezice kod pentoda i tetroda!) i predajnik je sposoban za rad. ovisno o frekvenciji) i nema utjecaja na usnieh neutralizacije. Poslije Ln moze jednostavno ugraditi na svoje mjesto uz tranzistor. Zbog pada istosmjernog napona na otporniku Re postize se i bolja termicka stabilnost. 11-29. pokazati neutralizaciju zavojnicom Ln> sl.

naj£e§ce u ultrakratkovalnom podrucju. Pobuda se smanjuje a opasnost samopobudivanja postaie takoder manja. si. povrh toga. Ovo djelovanje je sirokopojasno. mm W 306 . ako takve oscila- ipak tolika da je osiguran stabilan rad i na najvisim frekvencijama. Njihove pojedinacne ot- Parazitske oscilacije Parazitske se oscilacije mogu pogotovo u svakom visokofrekventnom snaznom pojacalu. cijev se ponasa kao oscilator. On proizvodi oscilacije na vrlo visokim frekvencijama. prema snazi predajnika. ll-31a pokazuju koji su to vodovi. i Na U novije vrijeme moze se u tran* zistoriziranim predajnicima naci jo§ jedna vrsta negativne povratne veze. pore cemo odabrati tako da im zajednicka vrijednost bude oko 50 do 100 Q ili. Deblje crte na si.5 cm. Oni mogu resonirati na vrlo visoke frekvencije. Zavojnica je premoStena otpornikom Re koji ima oko 100 Q i opteretivost od 1 ili viSe. ll-31b. Onteretivost tih otpornika mora se ravnati prema jakosti struje prve. Tada cemo za Rb staviti nekoliko jednovatnih otpornika paralelno. To je razlog da je i pojacanje u takvom stupnju manje. Za to postoji vise mogucnosti. Stvaranje ovakvih parazitskih treba sprijeciti odmah kod gradnje predajnika. dok je neutralizacija zavojnicom Ln (si. Otpornik R a moze imati 50 do 100 Q i mora biti zalemljen tijesno uz nrikljucak prve mrezice na podnozju cijevi. ali cije dodu do antene one mogu biti uzrokom nepodno§ljivim smetnjama u radio-aparatima i televizorima u blizini i nadaleko. Taj otpornik ostvaruje negativnu povratnu vezu. 11-29) selektivna i vrijedi samo uzih frekventnih opsega. sto Ove dakako smetaju normalnom dii ra- manja jev predajnika. prema si. unutar SL 11-3L Nastajanje (a) i uklanjanje parazitskih oscilacija (b) u predajniku sa elektronskim cijevima gusni otpornici.istom otporniku nojavljuju se visokofrekventni naponi koji takoder povratno djeluju na primarni pobudni strujni krug. kod najjacih cijevi. Kod vecih elektronskih cijevi moze struja zastitne mrezice biti prilicno jaka. ugraduju pri- U anodnom strujnom krugu se u tu svrhu obicno stavlja mala zavojnica od 3 do 5 zavoja 1 debele zice. I otpornik Rb u strujnom krugu druge mrezice ima takvu vrijednost i mora biti zalemljen na isti nacin. Za Ra cemo redovito moci uzeti jednovatni otpornik najmanjeg otpora koji osigurava stabilan rad i na najvisim frekvencijama. To je otpornik R„. uz smanjenje pojacanja. U tu svrhu oscilacija se. sto treba mozda nadoknaditi kojim stupnjem viSe. Uzrok pojavi parazitskih oscilacija moze biti javiti u lo§e polozenim ili predugackim vodovima u blizini elektronske cijevi ili izmedu tranzistora. Zavoji su namotani na promjeru od 1 do 2. On svo- jim polozajem podseca na neutralizacijsku zavojnicu. preterecuju samu cii. Ako vodovi koji formiraju petlju a na ulazu ciievi resoniraju na istu frekvenciju kao i petlia b u strujnom krugu druge mrezice ili petlja c na izlazu. odnosno druge mrezice. tSi 11-30.

Feritni prstencici djeluju minijaturne visokofrekventne prigusnice. ll-32a prisutnost otpornika Ri i Rs onemogucuje tu nepozeljnu pojavu. ll-32b. Velicina tih otpornika. koja opisali govoreci o UKV prijemnicima. Ako su prejake. — — r^'tH. Zato postoji mogucnost da Ri smanji pobudu. nepotrebna neutraZbog uzemljene mrezice je naime kapacitet izmedu anode i katode (Cak) tako malen da se oscila cije redovito ne mogu pobuditi i pojacalo radi sasvim stabilno. koji se jednostavno navuku na spojne vodove. Prema tome zicom motani otpornici nisu dobri za ove primjene. Tako je sprecena i pojava parazitskih oscilacija. Dovoljno je 5 do 15 Q. U svakom slu caju treba racunati s time da i ti otpornici trose nesto energije. b) s tetrodom SI 11-33. Parazitske oscilacije su opasne i za sam tranzistor. nakon cega je Na si. moguce je umjesto otpornika upotrebiti.J ^ -Ugl +Ug2 izlazne snage. "SI ^W. Na taj je nacin. Mrezica triode je za visoke frekvencije uzemljena preko kondenzatora Cs i sluzi kao neka vrsta pregrade izmedu anode i katode. »GG«). uz opteretivost koja ovisi o strujama koje teku kroz njih. ii-32. se izbjegne pojava parazitskih oscilacija. b) <&-*- . mogu dobro posluziti i u predajnicima. osobito kod frekven com (grounded smo vec ranije Svi spomenuti otpornici moraju biti neinduktivni. ll-33b je za GG-pojacalo upotrebljena tetroda. zitskih navucena na zicu. predstavljaju mafe~ len dodatni induktivitet (FP ritna prigusnica) = Pojacala sa uzemljenom mreiigrid.*_ GG i GB pojacala u predajniku S/. onemogucujuci resonanciju samih vodova na vrlo visoke frekvencije. kao i elektronske cijevi. b) upotrebom feritnih zrnaca koja. U tranzistorskim stupnjevima za snazno pojacanje moze doci do istih pojava.nni (son) / . 20* 307 . tranzistor moze biti pretere- do 30 MHz.^ zrnca. mogu se tranzistorska pojacala u predajniku »osigurati« na isti nacin. : cen toliko da dode do proboja u njegovoj unutrasnjosti. Da se ovi nedostaci izbjegnu. prema si. biti i Da mehanicka i elektricna. ll-33a.. mala feritna +Ua GG-pojacala (»grounded grid«): a) s triodom. Na Rs moze doci do pada nado pada pona i s tim u vezi : b) 1 ulaz\ r* t. Spredavanje pojave para* oscilacija u tranzistorskim predajnicima: a) pomocu otpornika. cija lizacija. kao u obliku prstendica (»perla«). Ra- potpuno neupotrebljiv. mora mala. Na si. Njezine obje mrezice su kapacitivno uzemljene pomocu kondenzatora Cs i Cs. Primjer GG-pojacala s triodom vidimo na si.

Pentode kod kojih je treca mrezica unutar cijevi s katodom obicno ne rade dobro u GG-pojacalima. Protiv pobudivanja nezeljenih oscilacija oni najcesce primjenjuju negativne povratne veze i. ovisno o anodnom naponu i klasi (AB. za sve generatore moraju postojati neke zajednicke karakteristike. svaka elektroda mora dobiti svoj normalan radni potencijal. prednost kod telegrafije (CW) kao i onda ako GG-pojacalo sluzi kao linear no. anodna struja je vrlo slaba. za pojacanje drugih vrsta signala. EL 36. buduci da je ta mrezica onda na visokofrek- ona sa uzemljenom bazom (GB-pojacala. onda to mora biti takva cijev kod koje je prikljucak trece mrezice posebno izveden na nozistu. ne javljaju. Parazitske oscilacije se takoder. uz uvjet da za pobudu stoji dovoljno snage na raspolaganju. jacala s elektronskim cijevima. a drugi trosi. Buduci da druga mrezica u torn slucaju nije ne krugove i selektivne filtere s nis- kim Q-faktorima. Rezultat bi bio. 11-34. To su Ugi i U. Tada se treca mrezica direktno uzemljuje. Ovo je. u najvise slucajeva. vec zato sto se veci dio snage. i neki potrosac medusobno su spojem. To su. i. B ili C). osobito na vi§im kratkovalnim frekvencijama. Ona se nalazi razmjerno blizu anodi. Ovakvo uzemljivanje mrezica se prakticira kod onih elektronskih cijevi koje su inace namijenjene za otklonske sisteme u televizorima.2 t koji se svaki sa svo- jim ispravnim polaritetom moraju doyesti na odgovarajuce elektrode. Ipak je zanimljivo da se takva tranzistorska pojacala mogu naci u prijemnicima. zahtijevala jacu pobudu. ulozene za pobudivanje pojacala. tacno prema podacima za odabrani rezim rada cijevi. Ona su takoder veoma stabilna. Uz vi- sokofrekventnu pobudu na katodi poraste jakost anodne struje i cijev radi u rezimu koji odgovara pojacalima klase B. ^Grounded Gate«). Konstruktori tranzistorskih predajnika radije se sluze pojacalima kod kojih je emiter tranzistora uzemljen. pojavljuje na izlazu i dodaje izlaznoj snazi koju bi cijev inace redovito mogla dati. ni kod njih nije potrebna neutraliza cija. osobito za SSB. povrh svega. Za odredenu ciiev se ovi podaci mogu naci u tvornickim prospektima a vrijede i za primjenu iste cijevi u GG-pojacalu. U svakom slucaju treba za visokofrekventnu pobudu GG-pojacala preko katode veca snaga nego onda ako ista cijev radi u pojacalu sa uzemljenom katodom. do nepozeljno velike povratne veze izmedu ulaznog i izlaznog titrajnog kruga.zumije se. osobito za UKV. Prvi daje. ali ih u predajnicima najcesce nema! Razlog se mozda moze pronaci u tome sto je ulazna impedancija taktranzistorskih stupnjeva vrlo mala. Generator elektricne energije.. Kao kod GG-po- spojena ventnom potencijalu katode. Slicna tranzistorska pojacala su Ako u GG-pojacalo zelimo staviti neku pentodu. npr. upotrebijavaju titraj- vih U nekim izlaznim pojacalima za predajnike ovoga tipa mozemo naci pentode kod kojih su sve tri mrezice najkracim r>utem u direktnoj vezi sa limenom sasijom. U grubim crtama. IZLAZNI STUPNJEVI PREDAJNIKA Izlazni stupanj predajnika biio koje snage mozemo smatrati jed^ nom vrstom generatora elektricne energije. na si. samopobudivanje GG-pojacala. EL 500. sto u ovom slucaju dovodi do povecanja kapaciteta izmedu anode i katode preko ovoga. To nije mozda zato jer bi uzemliena mrezica 308 . EL 504 i njima slicne. ^Grounded Base«) i sa uzemljenim gejtom (takoder GG-pojacala. Na koji nacin moze potrosac crpsti najvise energije iz generatora? Odgovor koji na ovo pitanje daje teo- pozitivno nabijena.

rija je jednostavan: NajviSe elektricne energije potroSac crpe onda. sasvim proiz- voljnu. npr. To se moze izracunati primjenom osnovnih zakona elektrotehnike (vidi u 2. hoce li tehnicar bas tako postupiti? Za prakticnu primjenu tehnicar mora postaviti i drugo pitanje: Koja je tome cijena? Koliko se smiie opteretiti generator da trosenje raspolozive energije bude ekonomicno? Konacno. pogtavlju ove knjige). koja je sadrzana u generatoru. da je elektromotorna sila E. 100 V. Ali. Sto ce se dogoditi ako potrogac nema toliki vlastiti otnor? Ako mu je on. cetiri puta vedi ili cetiri puta manji? Odgovor je izracunat (J^omperai OENERATOR- potro£a£ potro5aC . te da je njegov unutraSnji otpor kao mak10 Q. nijedan generator ne daje nista besplatno! Uz pretpostavku. potrosac ce moci uz jakost struje od 5 A i simum — — napon na svojim prikljucnicama od 50 V crpsti 250 W. kad je njegov otpor jednak unutras- njem otporu generatora! Teoreticar je time rijesio problem.

prima od istosmjerne elektricne struje koja tece uz odredeni napon. Treba i vise od toga. Energija koju ono svake sekunde proizvede zove se izlazna snaga (OUTPUT). Zato ih nazivamo linearnim pojaca- Toga svojstva pojacala C nemaju! lima. IskoriStenje je manje! Obicno se moze za grubu orijentaciju uzeti da je iskoriltenje kod predajnika koji su sagradeni od amatera oko 50%. pa je izlazna snaga (OUTPUT) unatoc jednakoj ulaznoj snazi (INPUT) manja.Kod svakog je generatora vazan njegov stupanj djelovanja. Pogonsku energiju svako visokofrekventno pojacalo snage. ovisi o izboru radne tacke. Izlazna snaga. cijev 807 uz anodni napon od 750 V dade prema tvornifionih 50 W. Ako pojacalo radi u klasi A. ovisi ti o tome kolika je snaga dovedena na ulaz tog pojacala. To je dakle elektricna energija koju svake sekunde.22 W. Pojacala koja rade u klasi B trebaju manju pobudnu snagu. u kojemu OUTPUT INPUT SOW 75 ^ W 0. kao ovise jos moguca izlazna snaga. trosi taj stupanj. Umnozak anodnog (odnosno kolektorskog) napona sa jakoScu struje koja tece preko anode (odnosno kolektora) naziva se ulazna snaga odredenog stupnja. i o izboru radne tacke. Ipak. Da se dobije odredena izlazna snaga mora ova pobudna snaga biti dovoljno ve* lika. klase 310 . To znaci da ce se samo dvije trecine ulozene. prema tome: dajnika. Ovo medutim nije moguce sa istom cijevi postici u svakom predajniku. o svojstvima same elektronske cijevi (ili upotrebljenog tranzistora) a osobito o tome da li je pobuda dovoljna.7 % „ . i pojacala koja rade u klasi A i B imaju svoje posebne prednosti. a samim time i iskoristenje. da je izlazna snaga preje ova cijev u posljednjem stupnju. Omjer izlazne i ulazne snage je iskoristenje. je Odnos pobudne i izlazne snage mjera za pojacanje snage u nestupnju predajnika. Za pojacala klase C je potrebna naiveca pobudna snaga. izlazna snaga je jos manja. Kao primjer neka posluzi izlazna elektronska cijev 807 (QE 06/50) koja je vec decenijima vrlo popularna medu amaterima. zelimo li da nam. npr. jer treba nadoknadivati gubitke. broj koji nam kaze kakav je odnos \zmedu ulozene pogonske energije i one kolicine zeljene vrste energije koju nam generator moze dati. Izlazna snaga pojacala u klasi B je manja od one kod pojacala u klasi C. bilo ono sa elektronskom cijevi ili s tranzisto* rom. Postignuto iskoriStenje je teoretski izra£unato ili je izmjereno u odredenim optimalnim uvjetima kod fabrickog is- Navedeni podaci za cijev 807 vrijede ako ona radi u klasi C. Kod njih je u Si- rokim granicama izlazna snaga iz- nitivanja ove cijevi. ulazne snage moci iskoristiti u obliku visokofrekventne izlazne snage. Visokofrekventno pojacalo snage proizvodi visokofrekventnu energiju. dakako. mora j kim podacima — — pobudna snaga. Ako neki stupanj predajnika treba da pojacava snagu onda ce izlazna snaga. sa velikim radnim prednaponom prve mrezice. tzv. dok ona u klasi A ne trebaju nikakvu ili samo minimalnu snagu za svoj rad. Ako je to izlazni stupanj onda je to ujedno ulazna snaga (INPUT) predajnika. iznositi 0. dovedena strujnom krugu prve mrezice. Ovaj odi kom na struja iznositi 100 mA. Uz anodni napon od 750 V mo2e njezina anod- niji rad cijevi.667 = 66. INPUT = 750 V x 100 mA = «750Vx0. tj. Iskoristenje je.. 50 W.lA = 75W Iz tvornickih podataka mo2emo procitati nos. all zato imaju i najbolje iskoristenje i najvecu izlaznu snagu. ako je predajnik lo§e graden ili sa nekvalitetnim dijelovima. Kod amaterskih ^amogradnja vrlo £esto nisu ispunjeni svi preduvjeti za najpovolj- ravno proporcionalna sa ulaznom.

vesti sto vise snage razumije se. kao i onda kad je amplitudna modulacija izvrsena u jednom od predstupnjeva. mjerenjima i na temelju obilnog iskustva doSlo se do podataka o tome kakvo opterecenje mora biti za pravilan rad izlaznog stupnja u predajniku. Amateri moeru cijevi svojih predajnika jace opterecivati (ICAS). otpor (4mpedanciju) opterecenja Ijezimo sa Ro. Ispitivanjima. Pri cijevi Za tranzistore: (kolektorski napon) 2 Ro- 2 x izlazna snaga (W) and Amateur tome su opterecenja sa CCS opcenito manja od Izlazno pojacalo snage u predajnicima radi u klasi C za telegrafiju.Za istu elektronsku cijev mozeu tvornickim podacima nadi razlicite podatke. prema visini frekvencije i prema drugim razlicitim u klasi C: mo Anodni napon (V) Ro- 2 x anodna struja uvjetima rada. onih za ICAS. Znatno veci Q-faktor bio bi uzrok pojavi prejakih struja u titrajnom krugu i povecanih gubitaka. elektricna struja ce razlicito teci. za telefoniju frekventnom modulocijom te. jer su razmjerno rijetko u pogonu. Izracunavanje pravilnog opterecenja U svakom slucaju se s nepozeljnim primjesama mora racunati. Podaci se takoder razlikuju ako cijev treba da sluzi u predajnicima koji su skoro neprestano u pogonu (»CCS«. npr. U elektronska Ovisno o tome da cijev ili li pojacalima klase AB. ni strujno opterecenje koje dopuStaju tvornicki podaci. Ako AB. vrijedi: bi- Za elektronske cijevi u klasi A: Ro = u Anodni napon (V) l.3xanodna struja klasi B: Ro = Anodni napon (V) 1. Drukcije ce biti kod signala stalne amplitude. potrebno je tzv. Bolje je ostati malo ispod tih vrijednosti. linearno pojacalo. Continuous Commercial Service) ili ako su samo povremeno u pogonu. a drukfiije kod signala kojima se amplituda mi jenja. proizna odredenoj pregrijavanje tranzistora. izlazni stupanj ne bi ekonomicno radio. Intermittent Commercial Service). odnosno 4 do 5 (za tranzistore). One ne smiju stici do antene! Prvi filter koji ih smanjuje je titrajni krug na izlazu predajnika. kod radioamatera (»ICAS«. Ono radi redovito u klasi AB. B ili do izoblicenja i do pojavljivanja visih harmonickih frekvencija. teze bi ga bilo pravilno opteretiti. C. Glavni cilj je.57 x trajni i Omjer Q-faktora §to ga ima krug dok nije opterecen uz opterecenje ti- (Q) anodna struja' Q-faktora (Qo JU . vec prema svrsi kojoj ce sluziti. Ako bi »radni Q-faktor« (Qo bio premalen). nuzno dolazi tranzistor radi u klasi A. dok bi vi£e harmonicne frekvencije ostale nedovoljno potisnute. najvise 20 (za elektronske cijevi). radnoj frekvenciji i odvesti je u antenski sistem. Obicno se uzima takav titrajni krug kojemu je Q-faktor opterecenjem smanjen (Qo) na 10 do 12. Osim toga treba dovoljno velikim hladnjakom sprijeciti Za pojacanje SSB-signala. a jos vise u pojacalima klase C. amplitudnom modulacijom ukoliko se modulira sam izlazni stupanj. To se mora postici tako da aktivni element predajnika (cijev ili tranzistor) ne bude prete : recen i da se ne emitiraju nepozeljne primjese. Unatoc toga cijevi u amaterskim radio-stanicama traju prilicno dugo. Kod tranzistora ne treba nikada preci ni naponsko.

11-36 dijagram. dakle o induktivnoj vezi preko Ls. u potro- sac R. Kakav ce Q-faktor titrajnog kruga biti kad ga opteretimo. ima titrajni krug LiCt iz kojega se visokofrekventna struja odvodi preko L. to ovisi o radnim uvjetima izlaznog stupnja.2. i napose o anodnom naponu (Ua) o jakosti anodne struje (Ja). kod normalnog rada predajnika to je antenski sistem ili ulaz dodatnog. uz odgovarajuci kapacitet Ci i induktivitet Lu Tu je. Za razlicite omjere anodnog napona (u voltima) i anodne struje (u miliamperima) nacrtan je na si. To je kod laboratorijskih ispitivanja neinduktivni opteretni otpor (»lazna antena«). Na njemu se moze procitati kolika je vrijednost kapaciteta Ci potrebna da se postigne Q-faktor Qo 10. induktivnim putem. Induktivitet Li odabire se tako da titrajni krug = . na sL 11-35. dakako. jaceg pojacala snage.moze posluziti kao mjera za eko nomi£nost rada izlaznog stupnja: \ 1000- Qo) omjerom s Q-faktor je odreden L/C i opterecenja Ro izlazno pojacalo radi. kojim Izlazni titrajni krugovi i veza s potroSacem Izlazni stupanj predajnika sa elektronskom cijevi. jo§ prisut* na i ovisnost o opterecenju.

Tada je u anodnom titrajnom krugu redovito dvostruki kondenzator. bopotiskivanje lie frekvencija. Lakse je ako jednostavna induktivna potrosacem. osobito promjenljivi kondenzator namjesti na vrijednost kapaciteta koja je barem za 7 pF manja od gornjih vrijednosti. kao na si. treba u gornjim izrazima uzeti kao Ja ukupnu anodnu struju svih cijevi zajedno. osobito u pojacSalima klase C. svih dovoljno visok Q-faktor (obicno 10 nezeljenih do induktivitet zavojnice za vezu. i# Tacku koji Buduci ove cijevi 7 pF je izlazni kapacitet bit ce potrebno da se put pretpostavki je c) ovih tesko ostvariti. ll-37a u praksi tesko ostvariti. d) i da e induktivna veza izmedu L2 vrlo tijesna. I tada treba kao Ja uzeti ukupnu anodnu struju obih cijevi. duzina kabela nema utjecaja na ugadanje predajnika. Uredaji i nacim prilagodavanja antene kao potroSaca bit ce opisani kasnije. Zavojnica za vezu L* moze ovdje biti nesto veca nego u predasnjem primjeru. ispravno prikljucen. osobito ako je duzina kabela znatno veca od upotrebljene duzine vala. Vec smo rekli da je vezu na nacin koji prikazuje si. ne zraci i omogucuje povoljno limo Sto jace monicke frekvencije koje jenih cijevi. Lit. Tada. prema tome. smjestanje dovoda bez opasnosti da bi on mogao imati bilo kakvog nezeljenog djelovanja na ostale strujne krugove. 11-37. takoder. Vazno je da se zavr§etak kabela prilagodi potrosacu. Njena veza sa Li moze biti stavku: a) da je izmedu L* i R pogodan kabel. moze se upotrebljavati uz pretpoveza s Ovako postupimo prema si.5 titrainoin krugu: za opseg za opseg za opseg za opseg za opseg 7 14 21 28 MHz MHz MHz MHz MHz 120 59 28 20 14 pF pF pF pF pF To ce biti onda ako samoindukcija zavoinice Lz takva da je njena impedancija na radnoj jednaka frekvenciji impedanciji i vrstu kabela. neizbjezivo stvaraju. najbolje je za vezu izmedu predajnika i potrosaca uzeti oklopljeni koaksijalni kabel niske impedancije. Ako su u izlaznom stupnju predajnika dvije ili vise paralelno spo- kod visih frekvencija. Dvije cijevi u izlaznom stupnju predajnika mogu biti i u protufaznom (»push-pull«) spoju. Ovo takoder osigurava bolju selektivnost na izlazu predajnika i. Za istu vrijed nost Q-faktora treba da ie u takvom slucaju kapacitet svake sekcije promjenljivog kondenzatora jednak polovici vrijednosti koju daje dijagram.paciteta Ci u anodnom od od od od od da 3. je ZQ Li kabela. Tako se moze osigurati da gubici u samom kabelu budu najmanji. ll-37b. sto blize svojoj optimalnoj vrijednosti za izabranu frekvenciju 20). 11-36. Kondenzatorom Cs dovodimo zavojnicu L2 u resonanciju na radnoj frekvenciji. Ako je u nekom slucaju omjer Ua/Ja veci od vrijednosti za koje vrijedi si. 50 do 75 Q. Pri tome treba zapamtiti pravilo da se Q-faktor titrajnog kruga mijenja kao i kanacitet Cu Dvostruki Q-faktor postici cemo udvostrucenjem kapaciteta. postali bi kapaciteti za vise frekvencije manji od onih koji se mogu ostvariti u praksi. c) da je Ako je koaksijalni kabel na svom udaljeniiem kraju ispravno opterecen. Koaksiialni oklopljeni kabel. Tada je neizbjezivo odabiranje veceg Q-faktora za izlazni titrajni krug. 11-35. Tri nacina za vezu izmedu anodnog titrajnog kruga predajnika i koaksijalnog kabela vidimo na si. b) da anodni titrajni krug ima manje tijesna. na njemu nema stojnih valova 313 . Ako je potro§ac R daleko od anodnog titrajnog kruga i ako zepotisnuti vise harse.

Maksimatne vrijednosti kapaciteta Cs (st. Prikljucivanje koaksijal- nog kabela na dajnika. Uz ovu vrijednost Q-faktora moze se ostvariti vrlo dobra induktivna veza izmedu Li i L2. SI. ni krug L2/C2 i utjece na njegov Q-faktor koji je zbog toga prilicno nizak. L2 u neslucaju nema dovoljno induktiviteta za postizavanje resonancije u odredenom opsegu treba dodati jos i zavojnicu Lz da se to postigne. Induktivitet L2 treba odabrati tako da se sa ovim vrijednostima kapaciteta moze postici resonancija. Ako zavojnica za vezu kom konkretnom Ukoliko se u bi mozda ipak ne takvom mogla slucaju ostvariti dovoljno cvrsta induktivna veza izmedu Li i Ls koja bi omoeucila crpljenje odredene VF snage. 11-37.Tablica 11-1. L1C1 Vrijednosti za €2 daje tablica 11-1 = izlazni stupanj preizlazni titrajni krug. 11-37) Za opzeg (MHz) KOAKS. ll-37c. prema si. Vrijednost kapaciteta C2 daje tablica 11-1. oko 2. on se na blizem kraju ponasa kao omski otpornik velicine R — Z Taj »otpornik« je ukljucen u titraji . Navedene vrijednosti kapaciteta su najvece dopuStene na odredeni opseg. trebat .

tablice 11-2 vrijedno- Ci = 90 pF. u nekom predajniku 120 postize uz anodni napon (Ua ) od 600 V i jakost anodne struje (L) od 200 mA. Na tablici 11-2 mozemo naci priblizne vrijednosti glavnih sastavnih dijelova takvog Pi-filtera za razlicite 3. za 14 MHz. Zavojnica Pi-filtera sa pre- klopnikom koji kratko spaja njene zavoje da se smanji induktivitet pri radu na visim frekvencijama.5 amaterske kratkovalne opsege od do 28 MHz. npr. 11-39. izra£unat cemo najprije omjer Ua /Ja : Ua _ 600 V Ako se. za razlicite omjere Ua/Ja i za izlaznu impedanciju od 50 Q. Li = 1.frekvenciju. Za prakticnu realizaciju Pi-filtera za ovaj opseg uzet cemo — Tablica 11-2 . npr. Takva je upotrebljavana u predajnicima do 100 snage (»Getoso«) ~J^ = ~ 200 (mA) iz W sti: Za ovu vrijednost citamo.6 ^H i Cs = 530 pF. 11-39). INPUT od W Sl. Njezin se induktivitet obicno mijenja tako da se jedan dio njezinih zavoja za rad na visim frekvencijama kratko spaja (si.

prikazano sto se dogada kad nema potrosaca (kad je R beskonacno velik!). a za Ct promjenljivi kondenzator sa maksimalnim kapacitetom od najmanje 600 do 700 pF. dok drugi takvog kapaciteta obicno necemo naci. ll-40a potrosac R je prikljucen preko Pi-filtera koji sasvim odeovara ba da bude s vecim razmakom medu plocicama. Prvi tre- Kod izlaznih stupnjeva tranzi- predajnika cesto cemo storskih naci Pi-filtere i ovima slicne. Na si. Zato se mora poslije svakog pomicanja kondenzatora Co uvijek popravljati vrijednosti Ci posluziti & i Cs. mozemo pomalo povecati pogonski napon popravljajuci ugadanje. a dalje djeluje. b) dvostruki Pi-filter. c) L11-40. Napon na prikljucnicama a i b. Izlazni filteri pobuda »nestane« opterecenje. Tada cemo modi dobro ugoditi izlaz predajnika i prikljuciti ga na koaksijalni kabel od 50 Q impedancije. Tek onda. 11-34. sa prikljucenim opterecenjem R. na anodi iz- -filter lazne cijevi ili na kolektoru izlaznog tranzistora pojavi se vrlo visok napon. 1140c je Cr u seriji sa izlaz- kabel vecu impedanciju treC2 promijeniti kako je napisano uz tablicu 11-2. Tako dvostruki Pi(si. izlazni filteri cesto moraju biti drugacije gradeni. Nikakva struja vise ne tece. ll-40b). ali promjene ovog kapaciteta djeluju i na resonanciju. postao je maksimalno visok! Nesto takvo se dogada i u predajniku. Buduci da se u cemo izlaznim stupnjevima tranzistorskih predajnika javljaju razmjerno mnogo jace vise harmonicne frekvencije nego kod predajnika s cijevima. Takav izlazni L-filter moze dobro ako je izlazni kapacitet tranzistora relativno visok obzirom na radnu frekvenciju predajnika. onome na si. osigurava -filter bolje potiskivanje nezeljenih frekvencija. Cim i SI tranzistorskih predajnika: a) jednostruki PI-filter. sto ga pokazuje voltmetar V. kad smo se uvjerili da stupanj stabilno radi.za Ci promjenljivi kondenzator sa 100 do 150 pF maksimalnog kapaciteta.! ± ± -li 17 At stunnjeva treba uvijek zapocinjati kod nizih napona i. 11-38. Na si. Ugadanje tranzistorskih izlaznih C3r~\ -L — of £J VFP L2 L3 -€>. Iskljucivanje opterecenja uz veci pogonski napon moze upropastiti tranzistor! Zasto je za tranzistorski predajnik opasno da ostane bez opterecenja? Vratimo se jos jednom na si. bezuvjetno. -J- a ? njem vfp LI Tamo je na tablici. li Ima ba Li i nim kapacitetom samog tranzistora. Zato se za C2 posluziti promjenljivim kapacitetom do 400 ili 500 pF i paralelno s njime staviti fiksni kondenzator od 200 ili 300 pF. Promjene kapaciteta imaju isto djelovanje kao da se mijenja induktivitet Lu Pomocu C9 postize se potrebna veza s potrosacem R. Taj napon moze biti neko- 316 . u posliedredu.

Napon na prikljucnicama a i b. Na si. Tek onda. sto ga pokazuje voltmetar V. na anodi iz- skih predajnika: a) jednostruki PL -filter. a dalje djeluje. njem Tamo je na tablici.za Ci promjenljivi kondenzator sa 100 do 150 pF maksimalnog kapaciteta. Nikakva struja vise ne tece. bezuvjetno. Na si. Zato se mora poslije svakog pomicanja kondenzatora Co uvijek i O popravljati vrijednosti & Cs. Tako dvostruki Pi(si. ali promjene ovog kapaciteta djeluju i na resonanciju. postao je maksimalno visok! Nesto takvo se dogada i u predajniku. ll-40b). 11-34. a za C2 promjenljivi kondenzator sa maksimalnim kapacitetom od najmanje 600 do 700 pF. b) dvostruki Pi-filter. C4 C5 7 ! C5 T -L stutmjeva treba uvijek zapocinjati kod nizih napona i. c) L~ -filter lazne cijevi ili na kolektoru izlaznog tranzistora pojavi se vrlo visok napon. prikazano sto se dogada © SL 11-40. Takav izlazni L-filter moze dobro ako je izlazni kapacitet tranzistora relativno visok obzirom na radnu frekvenciju predajnika. mozemo pomalo povecati pogonski napon popravljajuci ugadanje. 1140c je Cr u seriji sa izlaz- kabel vecu impedanciju treC2 promijeniti kako je napisano uz tablicu 11-2. 11-38. izlazni filteri cesto moraju biti drugacije gradeni. sa prikljucenim opterecenjem R. osigurava -f ilter bolje potiskivanje nezeljenih frekvencija. Taj napon moze biti neko- 316 . dok drugi takvog kapaciteta obicno necemo naci. u posliedredu. Zato cemo se za C2 posluziti promjenljiili 500 pF i paralelno s njime staviti fiksni kondenzator od 200 ili 300 pF. posluziti Promjene kapaciteta imaju isto djelovanje kao da se mijenja induktivitet Lu Pomocu Cs postize se potrebna veza s potrosacem R. Prvi tre- Kod izlaznih stupnjeva tranzi- predajnika cesto cemo storskih naci Pi-filtere i ovima slicne. -^H^^wm-tH^- kad nema potrosaca (kad je R beskonacno velik!). Cim i Izlazni filteri tranzistor- pobuda »nestane« opterecenje. Tada cemo moci dobro ugoditi izlaz predajnika i prikljuciti ga na koaksijalni kabel od 50 Q impedancije. vim kapacitetom do 400 izlaznim stupnjevima tranzistorskih predajnika javljaju razmjerno mnogo jace vise harmonicne frekvencije nego kod predajnika s cijevima. Buduci da se u du plocicama. Iskljucivanje opterecenja uz veci pogonski napon moze upropastiti tranzistor! JL J- Zasto je za tranzistorski predajnik opasno da ostane bez opterecenja? Vratimo se jos jednom na sL T~~ Si. kad smo se uvjerili da stupanj stabilno radi. li Ima ba Li i nim kapacitetom samog tranzistora. ll-40a potrosac R je prikljucen preko Pi-filtera koji sasvim odeovara ba da bude s vecim razmakom me- onome na si. Ugadanje tranzistorskih izlaznih : ll T' fj VFP C J L2 L3 V ± c.

Cesto se jednim mjernim instrukontrolirati vise strujnih krugova. napona postoji opasnost U takvom slu- caju nije ugrozen samo mjerni instrument vec bi i operator mogao stradati od elektricnog udarca. To je u vecini slucajeva dovolino. Prvi je obicno 3 do 5 puta veci od drugoga. kroz koji se moze gledati na miliampermetra je mo* samo tako da ga ne ukljucimo u anodni strujni krug vec. ji . samo visokofrekventni napon kojemu je maksimalna (vrsna) vrijednost priblizno jed- ne naka velicini anodnog istosmjernog 318 . a na si. 1142a je tzv. tj. To nikada ne moze skoditi. poznavati tzv. Za sve kondenzatore koji se nalaze ma u izlaznim titrajnim krugovipredajnika treba zapamtiti da su oni izlozeni vecim naponima od anodnog. 500 V to iznosi blizu 1000 V! Ako je takvo pojacalo klase C jos i anodno modulirano. Kod visih te izolacije. ako nema amplitud- modulacije. Uvijek je bolje da kondenzator bude prikljucen na nizi napon od ovoga. velicma dopustenog odstupanja od te vrijednosti. Osim toga je potrebno. Ispred instrumenta mora doci rati zatora bio ispitan u tvornici i tim treba nikada opterecivati nijedan kondenzator. u strujni krug katode (Jk) gdje ostaje na niskom potencijalu. dakle i o jakosti struje koja kroz njega tece. jeve pojedinoga od njih. To- liko moze izdrzati i unutrasnja izolacija samog instrumenta.Ukljuclvanje miliampermetra direktno u anodni strujni krug je moguce samo kod razmjerno slabih predajnika kod kojih anodni napon SMJERNICE ZA IZBOR NEKIH SASTAVNIH DIJELOVA Kondenzatori ne prelazi 250 anodnih proboja ili najvise 300 V. Elektricni udarac moze biti smrtonosan! Takve opasnosti kod tranzistorskih predajnika nema. serijski nacin ukljucivanja izlaznog titrajnog kruga. ispitni i tadni napon. Ispitni napon je onaj kojim je odredeni tip konden- moraju biti svi miliampermetri koji su ukljuceni u vodove visokog napona dobro izolirani od uzemljenih metalnih dijelova. Zato Na svakom fiksnom kondenzatoru je napisana ili nizom boja ozna* cena vrijednost kapaciteta i toleran cija. Izoliranje guce izbjeci kondenzator u redovitom radu nod nosi kroz dugo vremena napon koji ne prelazi vrijednost radnog napona. Sva mjerenja u predajnicima korade sa cijevima. npr. Maksimalna vrijednost koju dosegne visokofrekventni napon na anodi nekog snaznog pojacala u klasi C iznosi blizu dvostruke vrijednosti anodnog napona. a mjerni instrument se posebnim preklopnikom spaja na kra- mentom nastoji jednost napona na anodi skoro cetverostruka. pa se mjerenja mogu obaviti bez opasnosti. prekriven staklom ili pleksiglasom. izmedu 10 i 100 Q). uz prilicno visoke napone treba izvrsiti s maksimalnim oprezom. radije. osobito pri gradnji predajnika. Dobar naponom ne prozor. osobito onda ako se na neki nacin moze kontrolirati i izlazni vi- skalu. Uz istosmjerni anodni napon od. Na si. Otklon kazaljke je tada ovisan b padu napona na tome otporniku. bit ce maksimalna vri- sokofrekventni napon predajnika. ll-42b paralelni nacin. Istosmjerni anodni napon 500 V je dovoljan da se na anodi pojave maksimalne vrijednosti visokofrekventnog napona od blizu 2000 V. Tada se u te strujne krugove stavlja samo otpornik pogodne velicine (npr. Ni u jednom ni u drugom slu caju nije promjenljivi kondenzator opterecen naponom. jednim svojim polom prikljucen na sasiju! Na tome mjestu je dakako moguce mjeriti samo ukupnu struju koja tece preko katode cijevi. se istosmjernim anodnim Izmedu njegovih plo5a pojavljuje. Njih treba monti- na plocicu od dobrog izolatora tako da se kuciste instrumenta ne dotice nicega sto je u vezi sa sasijom ili sa metalnom prednjom plo com.

pa njihovoj izradi treba posvetiti posebnu paznju.25 mm za svakih 100 V naponskog opterecenja. od- gledu. okretanje tome moze zavojnica biti ili pokraj ili iznad njega. Te su zavojnice redovito predimenzionirane. nalazi 319 . Na samoj anodi napon dostize vrijednost 2U. Udaljenost zavojnice od pro- na keramickom valjku mjenljivog kondenzatora ne mora biti. da samo cijevi ali U tranzistorskim na nema tako recenja je izbor predajnicima promjenljivi kondenzator Ci otpa- na velikih naponskih opte- kondenzatorima. Zavojnice svih titrajnih krugova osobito izlaznog. Nacin gradnje i materijal zavojnica za predajnike ovisi o tome u kojem ce titrajnom krugu one sluziti. Zavoje je dobro namotati s medusobnim razmakom koii neka bude otprilike jednak debljini zice. Jednako velik napon izdrzati kondenzator Cs. manje kritican u tome poIpak. Takoder nije svejedno kakva izolacija. Dopustena je duzina prikljucnih zica i do 10 ili cak 20 cm za 3. slobodno. pa je te zavojnice razmjerno lako naciniti. osim kod zavojnica za 21 i 28 MHz. Taj razmak neka ne bude manji od priblizno 0. Prednost se redovito daje shemi na sL 1142b jer rotor pro* mjenljivog kondenzatora moze biti direktno uzemljen. Najbolje je da ona stoji tako da joj je os paralelna sa osovinom Prj za kondenzatora. kod visih frekvencija. opterecenje zavojnice nije takoder veliko. vece su nego sto bi trebalo za opterecenje kojemu su izlozene.5 MHz. po mogucnosti keramicke nosace. Promjenljivi kondenzatori koji sluze u predajnicima redovito podnose to veci napon sto je razmak izmedu niihovih statorskih i rotorskih ploca veci. Udaljenost od okolnih metalnih dijelova neka ne bude manja od promjera same zavojnice. Zato nosno C&. Zavojnice Kod 100-procentne / anodne modulacije mora se racunati s time da ce sve navedene vrijednosti biti dva puta vece od oznacenih. Primjeri sa oznakom naponskog opterecenja promjenljivog kondenzatora u izlaznom titrajnom krugu predajnika. treba montirati na cvrste. prema tablici 11-3. moraju biti kvalitetni. Jedino izlazni kondenzator u Collins filteru moze imati do 5 puta manji razmak medu plocama. Promjenljivi je kondenzatori sa izolacijom od pertinaksa ili plastike ne valjaju! U predajnicima je najbolje upotrebiti nromjenljive kondenzatore koji imaju dobru ke- ramicku izolaciju. U svakom slucaju zavojnica izlaznog titrajnog kruga mora imati propisani induktivitet. U ostalim. Zavojnicu ne valja postaviti tako da se u njezinom magnetskom lju po- SL 11-42. ili. U oscilatorskim stupnjevima ie glavni zahtjev da zavojnica bude mehanicki cvrsta i elektricki kvalitetna. Njezin promjer i debljina zice treba da budu veci za jace predajnike. Zavojnice u izlaznim stupnjevima su najjace opterecene.napona V. umnozivackim i pobudnim stupnjevima. mora U. Objasnjenje u tekstu promjenljivi kondenzator. bez tijela. malena.

Tablica 1U3. Debljina zica za zavojnice u predajnicima Snaga (INPUT) (W) .

Visinu tona moze operator po volji odabrati promjenom frekvenciie svog lokalnog oscilatora. znakova. Takva »modulirana fija« (MCW) telegra- traje jednako kao tri se ranije mnogo upo- tacke. c) razmak izmedu dva slova u jednoj rijeci traje kao tri tacke. Zato i sam prijemnik za signale tipa Al je biti tona koja je bila emitirana.RADIO TELEGRAFIJA . kada otkazu sve druge vrste veza. pa u danasnjem telegrafskom alfabetu ima mnogo slova koia su ostala nepromijenjena. ili tacnije. b) razmak izmedu dvije tacke ili izmedu dvije crtice. D ^? d se i amateri sluze CCD SSB-telefonijom. Morse-ova slova. omogucuje l znatno veci domet signala (DX). brojevi i drugi znakovi. telekomandi. Na tablici 114 prikazani su najvazniji znakovi Morse -ovog internacionalnog telegrafskog alfabeta. odnosno izmedu tacke i crtice u istom slovu traje kao jedna tacka. unatoc svega napretka. To. uz ostalo. trebljavala. Na taj ce skog telegrafa Morse bio je odmah u pocetku prisiljen da za rad sa svojim telegrafom pronade kako da se upojxebom kracih i duzih znakova (tacaka i crtica) prenesu pojedina slova. Umjesto glasovima govora predajnik se modulira tonom pogodne visine (400 do 1000 Hz). no kakvih smom Za moze znatno Siri pojas frekvencija nego za telegrafiju tipa Al. rnogao bi netko P 6misliti da je vnjeme »dobre stare telegrafije« proSlo. Ovo. nije tako! Cinjenica je da bas onda. lefonijske veze. osobito kod komunikaci?a na visim frekvencijama za koje prijasnji prijemnici nisu bili dovolj- Prijemnik ne treba nilokalnih oscilacija a telegrafski se znakovi cuju sa onom vistabilni. telegrafiju tipa A2 potreban mnogo selektivniji nal/Sum. tastera) u ritmu Morse-ovih Za telegrafske veze na kratkovalnim amaterskim podrucjima treba si sluziti iskljucivo znakovima tipa/Al. Njemu je to i uspjelo. televiziie i Za emisiju telegrafije sluze znakovi tipa Al i A2. Emisija telegrafskih znakova tipa A2 postize se slicno kao i telefonija. interferirat ce s oscilacijama lokalnog oscilatora (audion ili BFO kod supera) 1 operator ce cuti isprekidani ton. Od njih su sastavljena tzv. Taj je ton isprekidan u telegrafskom Koliko god bila velika brzina telegrafiranja. Prvi tako Morse-c<vi telegrafski znakovi Izumiteli zicanog elektromagnet- nacin predajnik emitirati isprekidane elektromagnetske valove (ICW). tip znakova se postizava da se nepriguseni elektricni titraji (CW) koje proizvodi neki predajnik ukljucuju i prekidaju pomocu posebnog telegrafskog tipkala (kljuca. se-ovom »pismu« 321 21 Radio prirucnik . telegrafija redovito jos uvijek »ide«. Kad ovi dodu do udaljenog prijemnika. ipak moraju biti ispunjeni ovi zahtjevi: a) crtica ntmu. od kracih (»tit«) i duzih zvukova (»ta«). d) razmak izmedu dvije rijeci traje kao pet tacaka. kada u komercijalnoj telekomunikacijskoi tehnici postoje teleprinter! i vigestruke te- lakse postize povoljniji odnos pa se sig- ••«0CC*000«O«O«X30«0««»O«0»0O0#C*»» ti tit tf ti tit ti ta tl tit *i ta ™' T E S L A SL Primjer pravilnih telegrafskih znakova: Teslino ime u Mor11-43. u doba Telegrafski signal koiima se sluzimo za uspostavljanje radio-veza su sastavljeni od »tackica« i »crtica«.

_...) (:) znak »plus« ( + )= (/) Tacka-zarez Dvije tacke = =— • Razlomkova Rastavnica crta == ili Upitnik (?)= Navodnik(>x<) znak »jednakosti« ( =) = Pazi. Morse-ovi telegrafski znakovi INTERNACIONALNI ALFABET a = J =•=. pocetak Zagrada Apostrof ( ) (') = = = Razumio sam = Cekaj = svega (SK) . — . zavrsetak znak »minus« Pogreska = (— ) = — = *= MozeS zapoceti. Sastavnica ili Gotovo.— - Tablica 11-4.) I UPOZORENJA Zavrsetak poruke ili = = (. dodi 322 . s t -- b = k = -.) (.1 c = d* e-~ f = m= n=— o=— p= — u V = = w X y 2 = = g = = q= r = = NASA SLOVA STRANA SLOVA a= = d = c Ij a ili ach = = e ili e nj = = e= fi - 6- u = BROJEVI 1*= 4= 5 2= 3= 6 = = ili o = _ 9-- TNTERPUNKCIJE Ta£ka Zarez (.

Ako nam je pri tome koje slovo izbjeglo. g. knjigu ili Kod prijema na siluh ne valja nista misliti. Tu su samo zvukovi. moci cemo i brze tipkati. Od brojaka se nula tj. U.Ova pravila ilustrira si. Ne! Pojedina slova treba odmah tipkati onako kako odgovara tempu od kojih 20 do 30 slova u minuti. 0. i citljivo ni. Najbolje grupi. d. mora pisati kao prekrizeni O. a to se odmah nom mora izbeci. posve pogreSno! Uceci telegrafiju. ae a ch kao c i h. lj kao / i/. dakle. pobjeci ce nam jos niz slijedecih slova.lova e. »Tacku« cesto zamjenjuje rijed »stop«. Od ostalih znakova cesto sluze: znak zavrsetka poruke. I biti jasno rukopisu ne ralikujemo ostala slova Ako zelimo moraju sluzimo nekom se uci u slusajuci primaju i biljeze. Mozemo tekst. gova. moramo za pamtiti zvucnu sliku pojedinog zna* ka. a kratki zvukovi kao »tit«. takoder. Mi cemo.. n i v moramo u svom rukopisu jednako dobro razlikovati kao i slova k i h. manje na sluh svih slova internacionalnog alfabeta. Pojedi* na slova telegrafskog alfabeta ne valja upamtiti kao »tri tacke« ili »tacka crta dvije tacke«. nalnom slova Postepeno sa sve vecom brzi primanja. slovo kao »titaatitit«. nego da zapisemo pogresno slovo. ispisano telegrafskim znakovima. Vazno je da se . a slovo a kao I uzeti bilo kakav no vine. Ne valja unaprijed pogadati koju cemo tako rijec radlli. kojih nema u internaciot f Ucenje cemo zapoceti polaganim tempom. Ako budemo onda je najvjerojatnije da rijec necemo ispravno primiti. Ne bi se smjelo doTOditi b. Tako se radi i kod poste jer automati za brzo tipkanje telegrafije nemaju posebnih slova. Duzi zvukovi se cuju kao »taa«. kao d i t Od stranih slova se 6. 11-43 na koioj vidimo prezime naSeg velikog zemljaka Tesle. Nasa i strana slova kojih u internacionalnom alfabetu nema vrlo se rijetko upotrebljavaju. Ako se nastojimo sjetiti kako je zvucalo neko slovo koje nismo primili. v i y. Nije dobro. kao dj. a drugi napisana i u najvecoj brziSlova u. p i q j tako redom. Bolje je da neko slovo nedostaje. U vojsci se takoder ne sluze nasim posebnim slovima. SVako slovo treba mehanicki napisati na papir onim redoslijedom kojim je bilo otipkano. ue. Medu pojedinim slovima ostavit cemo u pocetku vece razmake i tako usporiti tempo Slovo v mora se. napisati slovo za koje nismo posve sigurni. pa ce uz zivlji tempo i slova primati drukciju zvucnu sliku. Kad smo naucili sva slova. a tipkaju kao oe. rastavni323 mah 21* ga napisfemo. Najce^ce se slovo c tipka kao c z kao z. Jedan tipka. cuti kao vo »tit tit tit taaa«. dok kod brzina od preko 100 slova u mi- neka alfabetu. Kod tempa oko 50 slova u minuti cuje se slovo v kao »titititaa«. pa sami sebi ovako naglas govoriti za svako slovo redom. dakle. Taj polagani tempo ne smije mozda biti takav da nam slov zvuci kao »tiiit tiiit tiiit taaaaaaaaaaa«. Upotrebom tih bi se otkrilo cija je vojna radio-stanica. ne zalimo za njim! Pi§imo slijedeca slova. To bi bilo zujalicom. od slova O. nauciti telegrafske znakove. za razliku nuti ono prelazi u »tra«. primiti. dz. Dok slusamo telegrafske znakove. bit ce najbolje da se po- nom i odmah u pocetku vjezbamo u jaspisanju pojedinih slova. jalice mozemo i pokuSati pomocu zu- Podjednako treba uvjezbati pri- telegrafskog tipkala jedan tipkati pojedina drugome polagano slova. onda nema ni tacaka ni crta. a to je mozda u meduvremenu uspjelo i kojemu od na§ih dru»titaa«. I da u vlastitom . razlomkova crta. Kako £ujemo koje »slovo« od- Od interpunkcija se najvi§e upotrebljava upitnik. slovo s cuti i zapamtiti kao »tititit«.

Zujalica za ucenje telegrakoja se moze prikljuciti na ne ko niskofrekventno pojacalo da se zvukovi slulaju preko zvudnika. Shema je nacrtana prema podacima tvornice »Philips« i bila je vec nebrojeno puta iskasana. Shema jednostavne telegrafije. Za ucenje telegrafije u vecim grupama mogu se Morse-ovi znakovi slusati i preko zvucnika. Ako kod pritiska na tipkalo predajnik emitira signal kod kojega amplitu- SL ce 11-44. TRs je tranzistor preko kojega se prekida rad oscilatora (Ti 10 = telegrafsko tipkalo) kQ) predstavlja oscilator zvucne frekvencije. Prilikom pomorskih katastrofa poziva se znakom »SOS«. On mora biti tolik da oscilator jos ne radi. Gdje je sada nacrtan pozitivan pol treba doci negativni. To moze biti bilo koji germanijev ili silicijev tranzistor P-N-P tipa. ali onda treba okrenuti polaritet izvora struje. znak razumio sam. Glasnoca se regulira logaritmickim potenciometrom. Kod kljucuje neko pojacalo. 1145. Razumije se da moze jednako dobro posluziti i neki silicijev N-P-N tranzistor. dodi i znak pogreske. Niskofrekventne oscilacije mogu se od prikljucnice NF odvesti u niskofrek- ventno pojacalo. kad pritisnemo tipkalo Ti i kadia provede tranzistor TR2 struju. ako nije prisutno tipkalo. Ne zaboravimo: ceste i kratke vjezbe mnogo su vrijednije od dugackih i rijetkih! ca. ali to nije sve. svrsetak svega. Za ovu svrhu pogodna je zujalica koja je shematski prikazana na si. zujali- za ucenje Opts u tekstu 324 . To ce se dogoditi tek onda. 11-44 je shema jednostavtelegrafije. Isti kondenzatori sluze ujedno kao kapacitivni razdjelnik Colpitts-ovog niskofrekventnog oscilatora sa tranzistorom TR. On moze oscilirati samo onda kad nik je emiterski otpor- (4. 11-45. gdje je negativni treba doci pozitivni pol baterije. fije SL TRi je u oscilatoru s RC-mrezom za okretanje faze.7 kQ) premoSten elektrolitskim kondenzatorom (5 jiF). Njegov je otpor u torn slu6aju nizak pa izlazi kao da je negativni pol elektrolitskog Tranzistor TRi s pripadajucom RC-mrezom za pomicanje faze (kondenzatori po 10 nF i otpornici po kondenzatora uzemljen. Potenciometrom R* moze se u nekim granicama regulirati glasnoca i visina tona.znak za pocetak. spojenim u kolektorski strujni krug tranzistora TRu Pogonski napon je izmedu 6 i 9 V. cekaj. ne zujalice za ucenje Slusalice SL i kondenzatori Ci i Cs cine tit raj ni krug kojim je odredena frekvencija. NF se pri- Uklju&vanje telegrafskog tipkala u predajnlk Za emisiju dobrih telegrafskib znakova trazi se ispravno i ritmicko »kucanje«. Na si.

Brzu promjenu frekvencije koju opazakod svakog »tit« ili »ta« nazi»puzi« minutama. Do »cirpanja« dolazi redovito zbog naglih promjena isto smjernih napona u predajniku. Svaki puta kad se pritisne na tipkalo cuje se na poslrokom dijelu skale prijem nika onaj poznat »klik« koji smeta prijemu ostalih signala. spacing Wave) i treba je svakako izbjeci. 'bez »cirpova«. da ce isto cuti i udaljeni amateri. bez vecih promjena pri opterecenju. Da se takve pojave sprijece mora pogonski napon biti »tvrd«. Napon isprav- kazemo da predajnik ima »drift« frekvencije. ne smije pretjerati da ne trpi razumljivost znakova kod prijema na sluh. Tu pojavu amaterskim »jezikom« nazivamo »spejser« (spacer. dakako. Oko on ne cuje »spejser« uz jakost pomoc ne- budu »oblikovani« tako da amplituda emitiranih valova za svaki »tit« ili »ta« postepenije raste i pada. To se javlja onda. S9-J-. Oscilogram telegrafskih znakova s nedostacima. kad ovo cuje.da odmah od »nule« skoci na »maksimum«. mozemo biti sigurni da ga ni drugi nece modi cuti kad u vecim udaljenostima bude signal slabiji. moze ipak na oscilograimati izgled kao na si. kad izvor napajanja strujom ima napon koji je »mekan«. recimo. potisnut za barem 40 dB ili vise. Eventualni »spejser« mora biti. Vidi tekst 325 . u prijemnicima ce se izmedu pojedinih znakova cuti neki. Slicno se dogada i onda ako se kod otpustanja tipkala amplituda signala naglo smanjL Zato je potrebno da telegrafski signali stite signale ispitamo uz kog drugog amatera koji je od nas udaljen barem 2 do 3 kilometra. koji nema obzirom na emitiranu frekvenciju nedostataka. Uz »cirpove« se moze opaziti istovremeni cesto »drift« kao posljedica zagrijavanja predajnika za vrijeme emisije i nje vamo ljaca iz kojega se napaja izlazni stupanj predajnika »oporavlja se« ubrzo poslije pocetnog pada i onda se odrzava toliko konstantnim da amplituda telegrafskog signala ostaje podjednaka. kao posljedica promjenljivog opterecenja i nedovoljne stabilizacije. ako Takoder treba signala koja ce biti. Osim toga treba onemoguciti prenagle skokove amplitude VF signala od kojih se sastoje pojedini dijelovi Kada je tipkalo otpusteno pre^ dajnik ne bi smio da emitira nimalo visokofrekventne energije. ton koji otezava prijem na sluh i zamara operatora. osobito kod oscilatora. Telegrafski signal. sprijeciti mijenjanje frekvencije. u odnosu na emitirani signal. Zvuk takvog signala je govog hladenja u pauzama. moze biti i Jbez »drifta« i »spejsera«. Ako se frekvencija za vrijeme emisije telegrafskih znakova vrlo polagano mijenja. Poneki radio-amater. »pijukanje« ili »cvrkutanje« signala. mo »cirp«. Ako tome nije tako. ali se cuju »kliksovi«. vec i po vise kiloherca »gore« ili »dolje« od nje. Takav napon naglo pada cim se pogonski ispravljac optereti. 1146. Iza tog vrha na oscilogramu se vidi smanjenje amplitude signala. jaci ili slabiji. Malo po- mu slije nekog minimuma amnlituda ponovo malo naraste. Pocetak svakog »tit« ima neki vrh koji je visi od ostalih amplituda. tj. Njih ce se modi cuti i onim prijemnicima koji nisu ugodeni tacno na frekvenciju takvog predajnika. slusajuci u istoj prostoriji svoj vlastiti signal pomisli. Tome ne mora biti tako! Najbolje je da vla- SI 11-46. Ovime se. pojavit de se niz bodnih frekvencija.

Pravilno oblikovani oscilogram telegrafske »tacke« vidimo na si 1147b. zatim ima konstantnu vrijednost da na kraju eksponencijalno opadne na nulu. a) trebati da ima 10 do 100 Q. Tu ne- Kamo prikljuciti telegrafsko tipkalo? To je moguce na vise na£ina. u strujni krug jedne ili vise zastitnih mrezica. 11-47. Treba odabrati takav kapacitet kondenzatora da se na kontaktu tipkala ne vidi i u prijemniku ne cuje iskra kod prekida struje. jace ili slabije iskre. sto ne mora da bude. U svakom telegrafski i konkretnom slucaju treba pokusom odrediti najbolju vrijednost za Ci i brzo pojavljuje Ru znaka. 1147a signal se pojavljuje odmah sa svo- jom punom amplitudom. To se opaza i na telegrafskom tipkalu. Najjednostavniji filter za prigusivanje iskara na tipkalu moze se. ovisi o vrsti predajnika. Za takve nost« naglasenija nostima (DX). osobito kod duzih vodova od pre- 326 . Oni takoder biti povod stvaranju kliksova u prijemnicima. b) idealan oscilogram telegrafskog St. One ostecuju samo tipkalo a osim toga mogu operatora navesti na zakljucak da i signali imaju »kliksove«.USlilinsU »f!ff!f!lff!ff!!t 4 Nastaje li iskra i kod spajanja struje treba rom no dodati seriji s kondenzatootpornik Ri. On je »tvrd« i prate ga »kliksovi«. Iako redovito new a utjecaja na kvalitetu emitiranih signala.telegrafskih znakova. ce obic- u On ***£Ui*iunm znak se preprebrzo nestaje. bez ikakvih pojava na drugim frekvencijama u istom valnom podrucju. Tako slab signal redovito ne ma kod W Kod cijevnih predajnika kojima snaga (INPUT) ne prelazi 50 do 75 telegrafsko tipkalo ukljucuje se u katodni strujni krug jedne ili vise cijevi. »Tvrdi« signali dozvoljeni su samo kod rada sa vrlo malim snagama (QRP. dok mu je »prisuti na vecim udalje- mogu kazemo da su »tvrdi«. bilo kojeg strujnastati. Kod prekidanja nog kruga mogu •rt"??frHffff*f?| Svaka takva iskra cuje se u blizom prijemniku kao kratkotrajan prasak ili »klik«. u ovisnosti o jakosti struje i o visini napona. Prevelika vrijednost otpora na ovome mjestu moze onemoguciti potiskivanje iskre kod prekidanja. Vidi tekst Ukoliko bi to bilo nedovoljno. prema si. smeta nikome. sastojati od kondenzatora Ci kojemu je kapacitet izmedu 1 i 10 nF. Amplituda eksponencijalno raste na pocetku. o visini napona i o snazi predajnika. Koji i gdje. nikakvih nezgodnih pojava ni velikih snaga emitiranih telegrafskih znakova. cuju se samo na »svome mjestu«. Znakovi su na skali prijemnika »uski«. Na si. do 5 W). Nekoliko primj era ce to pokazati. a kod sasvim slabih i tranzistorskih predajnika u dovod struje iz izvora napajanja elektricnom energijom. ali uvijek se tipkalom ukljucuje ili iskljucuje neki pogonski napon. iiiilHi. 1148a. treba iskre na tipkalu prigusiti.

VFP = visokodo prigusnica. Ponekad ce potreb no dodati toga ce Cs iza prigusnice. popraviti biti prednapon. R = 10 do 100 Q. Kod prelaza sa primanja na davanje direktno grijana katoda vrlo brzo postigne potrebnu temperaturu - Up + VI •1 SI Ukljucivanje telegrafskog u katodni strujni krug indirektno grijane cijevi. sposobna da izdrzi onu ja« & kost struje (C» koja kroz nju tece = prema potrebi) i C1 I I" I C3 dajnika do tipkala. b) u katodni strujni krug direktno grijane cijevi. ll-49a i b vidimo glavne razlike izmedu ukljucivanja telegrafskog tipkala u strujni krug indirektno i direktno grijane cijevi. Prigusivanja iskara na te= 1 do 10 nF.^ rnmrn^ X02 X C3 misliti i. Na ovo treba filterski Y 1 ! R2 . . U predajnicima se upotrebljavaju i elektronske cijevi koje imaju direktno grijanu katodu.5 mH. Osim za biti uklanjanje ove vrste smetnja dobro da je tipkalo prikljuceno oklopljenom zicom ili komadom savitljivog koaksijalnog kabela.5 mH. Njezin induktivitet neka bu de izmedu 0. Indirektno grijane katode imai ^ b) VFP ju razmjerno predugo vrijeme zagrijavanja i zato moraju biti trajno uzarene.a) predajnik je odmah sposoban za rad. prema i potrebi.5 i 2. ll-48b. Paralelno ovome je sluzi > t j nje -5**_J A_ SL 1148. moze se za bolji ucinak dodati i visokofrekventna prigusnica (VFP) prema si. 0.Ako se prekida katodni strujni krug onda otpor prigusnice mora biti toliko malen da se zbog njezine prisutnofeti ne bi radni prednapon cijevi znatnije promijenio. tipkala: a) 327 . Takve su osobito pogodne za razlicite prenosne i prevozne radio-uredaje kod kojih se u svrhu stednje elektricnom energijom za vrijeme primanja pre kida i struja grijanja u predajniku. Na si. Osim toga ona mora biti nacinjena iz zice koja je do vol j no debela da moze bez osobitog zagrijavanja podnijeti potrebno strujno opterecenje. legrafskom tipkalu. U fci Hri LJ i oba primjera kondenzator Ci za visokofrekventno uzemljekatode. c) sa »blokiranjem« prve mrezice 11-49.5 frekventna 2.

U tak je cesto ono moze postici. treba smanjiti Ri i tako opet dovesti prednapon na pravu mjeru. Taj kondenzator se. umjesto tetegrafskog relej koji tipkala. »Klik« kod Anodni napon pobudnog stupnja jednako visok kao napon druge mrezice izlazne tetrode ili pentode u istom predajniku. ovisno o vrsti cijevi i radnim uvjetima. nekog ispravno Prekidanje katodnog strujnog kruga ne dolazi u obzir kod jacih predajnika. Oblikovanje telegrafskih znakova postize se izborom pogodnih vrijedZnatno manji i Rs. Ovo ne ugrozava samo tipkalo vec takoder 1 operaili W Uz INPUT od. Ukoliko bi dodatak katodnog otpornika R2 prouzrocio osjetljivo smanjenje izlazne snage predajnika povecavajuci prednapon cijevi. Napon XI P iznosi do nekoliko stotina volta. SI. : vom d Mijenjanjem napona zastitne mre- ce biti onda ako ga dobivamo iz u pobudnom stupnju pomocu potenciometra Ri mijenja se i velicina pobudnog VF napona. u katodni strujni krug pentode moci ce C2 imati nesto manji kapacitet. spojenog na pozitivni pol anodnog napona. lj-50. ReL sluzi = blokiranje prve mrezice. utjecaj imaju kapaciteti Ci. Cs i Cs. Kad se tipkalo pritisne. a povecanjem vrijednosti otpornika R2 usporava se porast jakosti sig- Dok je Ti otvoreno. To Kod ukljucivanja tipkala slucaju moze se tipkalom. nosti za Li. nala na pocetku svakog »tit« ili »ta«. ako se pritiska na tipkalo Ti moze se ublaziti povecanjem kapaciteta C4. Ne preporucuje se prekidati katodni strujni krug pentoda kod kojih se druga mrezica napaja preko poveceg otpornika. Kroz to vrijeme mora Rh izdrzati opterecenje naponom U v. On ima vrijednost od nekoliko pa sve do stotinu oma. Zato je mnogo bolje i sigurnije pnmijetora koji niti pojavljuju se na kontaktima tipkala preveliki naponi 3 prejako iskrenje. napon U p ne moze vise djelovati na prvu mrezicu. 1149c). za vrijeme dok je tipkalo Ti otvoreno. Kapacitet C2 ce obicno imati vrijednost izmedu 0. ili jos bolje nekim relejem. Prekidanje struje druge mrezice izlazne cijevi i napajanja t pobudnog stupnja. Velicini Rs mora biti prilagodena i opteretivost pomocnog izvora U?. Otpornik R2 takoder ovisi o cijevi i vrsti radnim uvjetima. zajedno sa otpornikom Rs.stavljen C2 koji ima veci kapacitet i koji sluzi. nabije na visok napon pa je dobro da bude dimenzioniran za pun iznos anod- dok otpornik Ri sluzi sasvim normalno za postizavanje radnog prednapona. 100 moze dobiti upravo smrtonosan elektricni udarac. osobito ako je napon na zastitnoj mrezici dovoljno »tvrd« i stabilan. nog napona. prekidati rad u ova oba stupnja (si. prva mrezica se nabije iz pomocnog izvora U p toliko negativno da je cijev sasvirn »zatvorena« (si. Nekada se ova pojava dade ukloniti povecanjem pobude dakako. Povecanjem kapaciteta kondenzatora C% ublazuje se opadanje jakosti signala na kraju. Onaj »klik« koji se cuje kod otpustanja tipkala ublazuje se povecanjem otpora Rs. vise. Ostala objasnjenja u tekstu 328 . 11-50). npr. Ako bi zice dimenzioniranog razdjelnika napona ili pomocu neke vrste stabilizator. Pri tome se obicno za Rs uzimaju vrijednosti koje su 5 do 20 puta vece od Ri. za vec ranije spomenuto oblikovanje signala.5 i 10 fiF.

Prekidanje rada pobudnog stupnja. To posebno vrijedi za najvise frekvenci. U svakom slucakvaliju. Izlaz su pronasli u tzv.u pobudnom stupnju bila upotrebljena neka trioda. pouzdanu informaciju o konteti signala moze dati jedino trola nom stabilizacijom pogonskih na- pomocu dobrog pnjemmka. kao na si.ie. Li je niskofrekventna prigusnica. & SI 11-51. Kondenzator od 10 nF i otpornik od 47 Q sluze za prigusivanje iskara na kontaktima tipkala i onih smetnja koje se mogu cuti u blizom prijemniku. oscilator ce oscilirati dokne isprazni. malo prije osNjegovo iskljucivanje mora slijediti malo iza iskljuse oscilator ukljuci civanja ostalih stupnjeva. Kod prekidaca u negativnom vodu struje napajanja. djelitelju pona za oscilator. Oni nista ne doprinose spre cavanju »kliksova« koji bi mogb biti primjeceni kod prijema telegrafskih signala u vecim udaljeno stima od predajnika. moguce je po stici jednak ucinak promjerom njenog anodnog napona. Izlazni stulegod se panj (PA). Kondenzatori Ci i Cs pripadaju normalnom oscilatorskom kapacitivnom se VF napona. potrebnom za pobudivanje oscilacija. Za ovu svrhu treba odabrati pogodne vrijednosti (obicno (1 do 10 |iF) i za R* za Ako su ove vrijednosti do 100 U). Sklop za »diferencijalno« oscilatora prekidanje Sklopovima za diferencijalno prekidanje nastoji se postici to da talih stupnjeva. Ovo svakako treba izbjeci. Njezin induktivitet nije suvise kri ticna velicina. bude medutim odmah blokiran cim se Ti prekine. 11-51. moze imati za posljedicu vlacenje« oscilatora. Razlog tome je taj O telegrafskim ie danjem ostalih stupnjeva. Promjenliivo opterecenje isprav- Najjednostavniji takav sklop koji moze upotrebiti samo kod predajnika s kvarcovim kristalnim oscilatorom prikazuje si. prekidanju samog oscilatora tipkalom nismo jos da nista rekli. Za prvi pokus mozemo uzeti 0. veca je i sigurnost d d radi x sova«. kod kojega je JR 2 spojen na sasiju. Kad smo kontrolirali kvalitetu signala mozemo vrijednosti lako popraviti. Vrijednosti za R3 ovise o izboru Li. Signal ceiu ovom primjeru biti bez »cirpova« samo onda ako isprekidani rad pobudnog stupnja nema utjecaja na oscilator. 329 . Buduci da oscilator izmedu pojedinih »tackica« 1 »crti- ca« moguca je emisija »spejsera«. prekidanjem oscilatora teze potelegrafskih stici takvu kvalitetu znakova kao sto se postize preki- Ipak. Odvodni otpornik Ri nije spojen sa sasijom vec s katodom. Zato je bolje da oscilator radi na nizoj frekvenciji. mnogim operatorima smeta trajan rad oscilatora jer za vnjeme kod Ti. najbolje poseb- veca opasnost ako svi stupnjevi predajnika rade na istoj frekvenciji. Razumije se da zica kojom je ona namotana mora izdrzati struju koja i kroz nju tece. od »klik: vece. Za ovo postoji ljaca moze biti uzrokom promjena napona i kod oscilatora. iako ni umnozavanje frekvencije nije uyijek jamstvo da »cirpova« nece biti.1 |iF i 50 Q. rada svog davaca ne mogu cuti eventualno »upadanje« korespondenta (BK). »pc> 11-50. Na tome mjestu maze posluziti i primarna strana nekog izlaznog transformatora ili bilo kakva manja filterska prigusnica. diferencijalnom prekidanju. a takoder o naponu i jakosti struje koja se prekida.

signali zvuce jasno i cisto a smetnja od »kliksova« nema. preuzima ulogu tipkala ako se na njegovu bazu (kod LG) dovede neki »logicki« signal. O prekidanju signala odlucuje vremenska . Vremenska konstanta RiCi odlucuje o oblikovanju pocetka telegrafskog elementa (tacke ili crte). oko 120 rijeci u minuti ta bi vremenska konstanta vec bila prevelika i znakovi bi zvucali »premekano«. bude nesto visi od anodnog napona na cijevi. ovisno o bra- mogu Na taj nacin Tranzistorski sklop na sL 11-53 radi malo drukcije. struja prestaje teci kroz TRi. Ako se obfe vremenske konstante. ju u Tranzistori koji se upotrebljavatelevizorima kao generatori »pilastog« napona u otklonskim si- stemima podnose visoke napone. ali kondenzator Ci se jos neko vrijeme izbija preko R<> i Rs sprecavajuci da signal bude naglo prekinut. Tranzistor TR$. ECG 238 do 1500 V. da navedemo samo neke od njih. SDT 13305 do 500 V. npr. Kad se tipkalo Ti otvori. sL 11-52. Ostalo u tekstu (2N2905) i TR 2 (2N3904) upravljaju sa TR 3 Telegrafsko tipkalo Ti otvara tranzistor TRi koji preko Ri nabija kondenzator Ci da bi se otvorio i tranzistor Tlh. Kod vecih brzina. iz automatskog ili poluautomatskog elektronskog tipkala. MJ 12010 do 950 V. pravilno odaberu.osobito ako izlazni stupanj niie neutrahziran. Tranzistor TRs mora se odabrati tako da maksi- moze takav SL malni napon koji jos moze podnijeti 11-52. konstanta (R^-\-Rs)Cu se oblikovati telegrafski znakovi po zelji i potrebi. Tranzistor TRs prekida katodni strujni krug elektronske cijevi E umjesto tipkala na si ll-49a. Prema si. Tranzistori TRi ni telegrafiranja. 2N6457 napon do 400. Kao primjer navodimo da je vremenska konstanta od 5 ms vrlo dobro odabrana do brzina koje dosizu 40 do 50 rijeci u minuti. 11-52 tranzistor biti uspjesno upotrebljen za prekidanje katodnog strujnog kruga neke cijevi u predajniku za telegrafiju. Negativni pred- ^-< . Cijev je oznacena slovom E. Tako 2N3439 moze podnijeti napon do 350 V.

Prekidanje rada oscilatora preko operaoijskog pojacala. 11-55. Kada se na tipkalu Ti uspostavi kontakt. Tranzistoru TR» je djelovanjem toga fototranzistora baza dovedena na potencijal emitera i TR2 ne vodi struju. pa kod telegrafije najcesce prekida dovod napona za napajanje jednog ili vise pobudnih pojacala. Na LG — mogu se sklopovi. Moze se to naciniti i izravno. Predna300 V moze nesmetano pon od djelovati na cijev E. stanje se mijenja.rfSfr SI 11-54. oscilator ne moze raditi jer mu je G2 bez napona. (si. opto-izolatoru se gasi. operacijsko pojacalo tipa IL741 iskoristiti za prekidanje rada oscilatora s MOSFET-om TR. w 331 . posebno zbog mogucnosti oda- elektronska cijev E u predajniku se odmah proradi. U opto-izolatoru Tranzistor TRi i ovdje omogucuje direktan prikljucak logickih sklopova (kod LG). ali primjena odgovarajucih specijalnih elektronickih sklopova ima svoje predno* sti. odnosno nekog drugog pogodno odabranog stupnja. LED u (4N25) mozemo 11-54). samim tipkalom. TRz i TR 4 ) preko kojega kida napon napajanja za pobudno pojacalo u tranzistorskom predajniku St. Pri tome moze kapacitetom C utjecati na velicinu vremenske konstante tih promjena. fototranzistor prestane propustati elektricnu struju. prikljuciti neki logicki U se tranzistorskim predajnicima. Doklegod nije tipkalo Ti zatvoreno. TRt. Savremena poluvodicka tehnika omogucuje i druga rjesenja. latoru je U osci- MOSFET. vidi tekst napon od kojih 300 V neka bude dovoljan da cijev E u predajniku bude sasvim zatvorena unatoc prisutnosti svih radnih napona na njenim elektrodama. POBUDNO POJAfiAUO PA POGONSKI ISPRWUW: + <~ T preTranzistorski sklop (TRi. Tako LED-dioda svijetli i drzi otvorenim fototranzistor koji je u njemu ugraden. tranzistor TR2 provede i kratko spoji zaporni prednapon.

vidi u poglavIju o SSB-telefonijU). Ovaj nema svog izvora nastruju dobije pajanja. [VF predajnicima. Prelaz od zatvaranja do otvaranja struje i obrnuto ovisan je o vremenskoj konstanti RC. Njega otvara darlingtonski par TR2/TR3. Takav je sklop na si. Osim toga tu postoji i jednostavan nacin za regulaciju izlazne snage kod telegrafije. poglavlju) cesto se upotrebljava »dvostruko balansirani mikser« (DBM). SI = sam biranja vremenske konstante za oblikovanje znakova. Tada oscilator proradi. potenciometrom od 100 Q. ^abije do 6 V svaki put kad je pritisnuto telegrafsko tipkalo. zahvaljujuci simetriji takvog miksera. Na si. si. odredenim za odrzavanje veze SSB-signalima (vi di u 14. je Sklop koji omogucuje prekidanje rada predajnika kod telegrafije na taj nacin da se kvari ravnoteza u dvostruko balansiranom mikseru (BDM. najjednostavniji je monitor za kontrolu CW signala. a u slusalicama se cuje ugodan ton. kad se primijeni istosmjerni napon. Shema jednostavnog mo- nitora za telegrafiju s dva tranzistora . Postoji mogucnost regutacije iztazne snage 11-56. moze protivnom se TR2 moze Monitor! telegrafije IOOK ispustiti. Elektricna struja iz pogonskog ispravljaca moze do pobudnog pojacala doci samo onda kad je TR4 otvoren. To se biju 332 SL 11-57. stavljen odmah iza diode D. Potrebnu ispravljanjem visokofrekventnih signala samog predajnika. Tranzistor TR2 se moze dodati ako nam je potreban i »logicki prikljucak« LG. 11-56 to se postize u telegrafskom ritmu preko tranzistora TRi. Si^ metriju je ovdje lako »pokvariti« dovodenjem istosmjerne elektri£ne struje koja djeluje na diode. pojavi se i val nosilac. Modulacija VF signala niskim frekvencijama NF omogucena je mijesanjem sa cetiri diode. 11-56. VF val nosilac je skoro sasvim potisnut. Multivibratorski oscilator s dva silicijeva tranzistora. ukoliko je aktiviran pre ko TRi za vrijeme dok je tipkalo Ti zatvoreno. 11-55. U fije. spojen sa slusalicama kod SL. Na izlazu se do- U ~lt- samo bocni pojasi (DSB). si. D Monitor je elektronicka sprava koja omogucuje operatoru da prati i kontrolira telegrafske znakove koemitira (latinski: monitor^ onaj koji opominje). 11-57. U tu svrhu treba prikljucnicu VF spojiti sa antenskom prikljucnicom onog predajnika s kojim radimo i otpor Ri odabrati tako da se kondenzator od 10 nF.VF Tt iskoristiti za emisiju telegraSvakiput.

monitor u blizini izlaznog nekog jaceg predajnika. TRi ne propusta struju. Preko D2 struja se salje u integrirani sklop 555 koji je iskoristen kao ton-generator. preko diode Ds nabija kondenzator C2. Pri telegrafira- 11-58. Opis u tekstu 333 . Kombinirani monitor. U slusalicama. Dok mirne kontakte St. omoguduje istovremenu kontrolu telegrafskih znakova i upravljanje relejem REL preko kojega se ukljuiskljucuje predajnik (TX). priklja cenim kod NF mogu se pratiti emitirani telegrafski znakovi. si. REL J REL. cesto nije potrebno nikakvo priklju£ivanje preko Ri. ovisna je o vremenskoj konstanti RzC2. Brzina. Istovremeno se. Razumtje se da je moguce kod NF prikljuciti i niskofrekventno pojacalo da bi sc znakovi culi iz zvucnika. Ova je razmjerno mala i kondenzator C2 se brzo nabije tako visoko da preko TR2 potece struja i da REL2 zatvori svoj radni kontakt. Di i lej REL R C odobrati prcma £*Ljenoj i Utisavanje prijemnika za vrijeme vrem„ konstanti dok predajnik radi 11-59. Taj se otpornik Ako je stupnja moze u tome slucaju zamijeniti madicem izolirane(J) zice koju maknemo onim dijelovima na kopri- ko- jima postoji veci VF napon. 11-58. Vremenska konstanta R2C1 dovoljno je mala da to bude omoguceno. on ipak vjerno reproducira odnose iz- medu »crtica« i »ta£kica« kao i odtele- redenih »razmaka« emitirane grafije. Dok kod Ti nije zatvoren kontakt. stojanju »cirpova« ili »kliksova«. kojom se to dogada. ako tako zelimo. i Tranzistorski sklop koji preko releja dajnika REL prekida rad preistovremeno. Kad se tipi UTI§AVANJE cuje SI 11-59. Sklop kojim se u ritmu ja kalo zatvori. preko TRi potece strui ide u dva smjera. i je tipkalo Ti otvoreno.2 prislonjene su na svoje ra./ tranzistora TR2 aktivira se rei ukljuci predajnik. Iako se takvim monitorom ne moze ni£ta saznati o eventualnom po- nju RELJ aktivira rad predajnika u ritmu telegrafije. integriranim sklopom »555« omogucuje monitorska kontrolu tetegrafije. Preko diode tetegrafije aktivira predajnik (TX) i kroz to vrijeme utisava prijem- nik (RX). jednostavnog monitora moze operator pratiti emisiju svojih telegrafskih znakova. kotvice na oba releja. si. Vidi tekst Pomocu takvog.

slijediti TOogu Kontakte. jer ne mogu biti emitirane. Hi njima slicnima. Tako se prijemnikom nista ne cuje doklegod radi predajnik. tek neznatno kasnije. Na si. 11-57) da cujemo ono sto emitiramo. osobito ako ih je vi§e parova. Vremenska konstanta odredena je diodom D i s dva otpornika uz nju. Zbog velicine ove vremenske konstante dom sklopa Od ovoga se a ni REL2. omogucuje operatoru 334 . ukljucuje pobudno pojacalo u predajnikti i zvucni telegrafski monitor Izbijanje kondenzatora C2 znatje sporije jer ovisi o vremenskoj konstanti JR4C2. One se tako ne Iji odabrati mijenjajuci R4 sve do pune vrijednosti od 100 kQ. Integriranim sklopovima »CD4001« i »CD4011« (C-MOS). mozemo iskoristiti za utisanje prijemnika. kao ji i kapacitetom kondenzatora ko- je ovdje ukljucen.. postize se visestruko upravljanje radio-stanicom. npr. telegrafski impulsi bez zakasnjenja prenose na oscilator predajnika (lc) i koriste za utisavanje prijemnika (Id I Sa malim zakasnjenjem (koje ipak ne smeta kvaliteti znakova!) ukljucuje se u predajniku njegovo pobudno pojacalo. To je zakasnjenje potrebno ukoliko bi se na pocetku svakog znaka pojavile neke nestabilnosti u radu oscilatora. Dok se tipkalom Ti kucaju telegrafski znakovi ukljucuje se najprije oscilator i utila prijemnik. Zatim se. Kroz to vrijeme mozemo NF pojacalo prijemnika dovesti u vezu s monitorom (kao na si. Zajedno s predajnikom (2b) ukljucuje se zvucni monitor (2 c) za kontrolu emitirane telegrafije. Nju mozemo po vo- no primjer kod kojega su upotrebljena dva CMOS-a: CD4001 i CD401L Telegrafsko tipkalo upravlja ra1 A (unutar CD 4001). Visestruko upravljanje funkcijama pojedinih dijelova radio-stanice mozemo i bez upotrebe relej a postici primjenom nekih integriranih. digitalnih sklopova. mogu cuti. popularno nazvano »elektronac«. tako da se iskljuci pogonski napon za vecinu stupnjeva u prijemniku (osim oscilatora!!). To se moze po^ stici. ni tranzistor TR2. 11-60 je Automatska elektronicka tipkala za telegrafiju Automatsko telegrafsko tipkalo za telegrafiju. potrebno je jos neko vrijeme (ovisno o C2 i o R4) da relej »otpusti« i da kotvica otvori radni (r) i zatvori mirni kontakt (m).11 ^UTI$AVANJE PRIJEMNIKA SLJ1-60. Kad oni prestanu. ne pojedine telegrafske znakove. da se kratko spoji ulaz NF pojacala i slicno.

pravilnim trajanjem i s pravilnim medusobnim razmacima. »7474« i »7475«.rB + 12Vo s sklop takve sprave automatski proizvodi ili niz »tadkica« (tit tit tit . a emisija znakova tece ritmicki i pravilno bez njegovog sudjelovanja. bilo je i sala na taj racun.) ili niz »crtica« (taa taa taa. Vidi tekst 335 . uvjezban za rad sa »elektroncem«. Etektronicki sklop koji automatski proizvodi krace i duze elemente telegrafskih znakova. Brzina se postize re- dovito na taj nacin.. Kako daleko cemo dopustiti da »automatika« radi umjesto nas. 11-61. Neki humorista je zamislio ma WA9KAN da emitira Morse-ove znakove veli- kom brzinom. da e!ektroni£ki + 9.15V St. kao sto su one na pisacem stroju. .. telegrafist. »Elektronac« sa vlastitom stabilizacijom radnog napona za pogon integriranih sklopova »555«.)> sa . Kad su nacinjeni i uredaji za citanje Morse-ovih telegrafskih znakova koji se pojavljuju na ekranu televizijskog ikonoskopa. Operator mora samo pomicati rucku lijevoslusati ono sto na taj nacin Razumije se da je to moguce samo operatoru koji je dobar -desno i dobije. ali i cijene takvih uredaja. stvar je ukusa.. 11-62. kao i tranzistora TR preko kojega se upravlja relejem REL. pre* SI.. Ima i takvih »elektronaca« kod kojih je automatizacija toliko razvijena da operator treba samo pritiskati na tipke.

Promjenom otpora na potenciometru P mijenja se frekvencija impulsa sto in proizvodi integrirani sklop 555 koji je i ovdje upotrebljen. konden cetiri potenciometra. 11-63.aniatersku radio-stanicu. Tranzi- telegrafskih znakova. Ovdje cemo se. dakako. . je 2. dok sam radio-amater spava! Pa. dok brzinu telegrafiranja regulira Ri. prema rupicama zicama na prednjoj i bakrenim tra- kama koje se nalaze na straznjoj strani plocice 336 . u tolikoj mjeri automatiziranu. Za ugradenu zvucnu ^ kontrolu (monitor) visina tona moze se odabrati potenciometrom Rz. Potenciometrom Pj odabire se odnos trajanja »crtice« prema trajanju »tadke«. Integrirani sklop je poznati 11-61. Pomocu Pbira se brzina telegrafiranja. japanska firma »YAESU« u svome. 11-62. Ugraden je l monitor! * Potrosak struje je nevjerojatno 50 mikroampera! Ima malen: oko tvornica koje taj CMOS sklop ugra. On jednom i proizvodi »tit »taa taa taa tit tit . ali je bolje. svakako. iako je zamisljeno kao humoreska. Nismo pripremili po- SI 11-63. Razmjerno vrlo malen broj do 1 polozaju rucice. . nije daleko od mogucnosti tehnicke realizacije (HI). Graden u CMOS tehnici i sadrzi »sve«. foriranoj sL 11-62. ima vise sastavnih dijelova. — »San« nekih operatora je rani sklop je integri- »CURTIS 8044«. Ima i »memoriju« pa se ne mogu izgubiti pojedini element! onda ako se operator »pozuri« ne docekavsi da »kurtis« otkuca sve m Sto A mu je zadano. . Na straznjoj strani plocice su metalne pruge (kasirane bakrene trake).« u drugom duju u svoje uredaje. dovoljni da probiju tranzistor.5 mm. Dioda lelno sa zavojnicom releja stiti napona tranzistor od induciranih koji se redovito javljaju kod prekidanja struje i koji mogu biti prilicno visoki. si. kao npr. da podnese struju spojena parareleja REL. Pogled na takav uredaj omogucuje si. dioda i si. • 555. On automatski formira sve dijelove integrirani sklop. menata telegrafskih znakova odrzava se automatski. Zanimljivo je da se moze prikljuciti i obicno telegrafsko tipkalo i onda upotrebljavati ili to ili rucicu. Treba »samo« nabaviti taj CMOS (HI). . nasim amaterima poznatom. per- Razmak medu plocici.« u . Mnoge od njih morali smo naciniti tankim. uglavnom nesto otpornika. pnmopredajniku »FT-902DM«. Elektronicko tipkalo. One. stor TR moze biti bilo koji silicijski uz jedini uvjet. odrzaya im trajanje i razmake bez obzira na manje nejednolicnosti u radu operatora. da moze saupravljana mikroprocesorima odrzavati sve veze u kontema stima. Odnos trajanja pojedinih elet datnih sastavnih dijelova. Sve je postavljeno na perforiranu plocicu od pertinaksa i medusobno spojeno »elektronac«. omogucuje i samogradnju. si. Dimenzije plocice su 80x55 mm. . Pomicanjem rucice li- jevo ili desno sastavljamo telegrafske znakove iz automatski proizve denih dijelova. zadovoljiti skromnijim uredajima! Razmjerno jednostavan »elektro nac« nacinio je WA9KAN unotrebivsi samo jedan tranzistor i jedan — — ne omogucuju sve spojeve. 11-64. zatora. Stabilizacijski integrirani sklop 7805 osigurava radni napon od 5 V\ dok ulazni napon moze biti izmedu 9 i 12 V. izoliranim zicama. Pogled na sagradeni sebnu stampanu plocicu. Svi dijelovi su zalemljeni napertinaksovoj.

unatod upotrebe odgovarajucih releja. cvrci cvrci cvrcak . se prikljuciti i obicno telegrafsko tipkalo Ti za rucno kucanje. Vidi tekst ovakvo automatsko tipkalo radi. ona s jednom kao i ona s dvije poluge. pomak druge daje »taa taa taa«. pomakom na drugu stranu dobiju se duzi znakovi (»crte«). . kaze: »Dok ga ne cuje§. Upotreba iste antene moze. V. Rad je omogucen na tri nacina. ugroziti prijemnik (i uho operatora. ne mozes s njim ni vezu uspostavitiU Nije dosta imati dobru predajnu antenu. Nazor je jedan od njih: ». Integrirani sklop »CURTIS 8044« sadrii sve aktivne elemente su potrebni usavrsenom autoniatskom kucanju telegrafije uz istch vremenumonitorsku Simetrija (Rs) i omjer medu pojedinim telegrafskim elementima (R5) takoder se mogu mijenjati sa ciljem da se znakovi optimalno prilagode svojstvima predajnika (vremenskim konstantamal) s kojim kontrolu. Ako se prikljuci »manipulator« s dvije potuge. Dobra antena potrebna je i za prijem! To je razlog da radio-amateri najcesce za obje svrhe upotrebljavaju istu antenu.RUClCA SL koji 11-64. Rad s jednom potugom odgovara radu sa ranije opisanim »elektron- dvije poluge prije pritisnuli. taa« ili »taa tit taa taa 22 prema tome koju smo od imaju u izlaznom stupnju tranzistor. Taj se ritam moze naci i u nasih pjesnika. otuda ime »jambskom tipkanju«. Pomakom na jednu stranu dobije se niz kracih znakova (»tackice«). HI) za vrijeme dok predajnik radi. TR na sL 11-65. Jedan od pjesnickih ritmova je i »jamb«. poznato svim operatorima. Stisnu li se poluge jedna prema drugoj postize se »jambsko« tipkanje. . onda pomak jedne daje »tit tit tit«. zastita prijem337.«) .* Moze ZaStita prijemnika cima«. Radio priruinik . U svakom slucaju je potrebna zastita. jedan za drugim: tit »tit taa tit Za predajnike manje snage koji taa tit«. Za brzi i automatski rad mogu se upotrebiti dvije vrste rucica. (U starogrckom pjesnistvu se pazilo na ritam. Ono se sastoji od niza kradih i duzih znakova koji slijede tit Staro pravilo.

Sa ulaznog kondenzatora predajnikovog Pl-filtera (Cs). C2 i Cs. Medutim serijske resonancije u Cs/Ls viSe nema. jemnika naciniti prema 11-66. Za vece predajnike sa jacim izlaznim sna^ama. Kapacitet im je malen. te od zavojnica Li i Ls. 77-65. A i preko predajnikovog fil- Prisutnost antiparalelno spo- J= C2 Tc2 L3 ~fc3 ^KftT V. Iz- t|[TE X . potrebna je no spojenim diodama Di izlazu su Ona i je ovdje postignu- dva para antiparalelno spojenih D3/D4) te takoder antiparalelno spojene diode Ds i D*. Kondenzator CVima velik kapacitet i on treba samo da sprijeci prolaz istosmjernim strujama.7 V. a predajnik ne radi. kratkovalni siernali stizu od antene na prikljucnicu A. Osim toga kroz njih ne mogu teci struje ako napon ostaje ispod 0. Zato se na prikljucnici AP moze pojaviti VF napon koji ostaje ispod 1 V. lazni moze se zastita prisi. A = antenska prikljucnica. koji preko Cs lako potece kroz diode. na konden* zatoru Ci i na pocetku zavojnice Li. spaja se zaStitni sklop. nika razmjerno je jednostavna. Kad se ukljuci predajnik. jer ga diode uzemljuju. AP = prikljucnica na koju se spaja »antena« prijemnika. Sto ne moze oStetiti ulazni stupanj pri- jemnika. Za vri jeme prijema on sluzi kao aperio- TR malim kapacitetima. Opis u tekstu S/. Sve cetiri su silicijeve visokofrekventne diode s — i D*. Taj se- — — kondenzator Cs i zavojnica L$ zajed- rijski titrajni krug je onemogucen.iH-^^-t^^P-f "let C4 » djeluju kao serijski titrajni krug. Ako je prijemnik spojen na zajednicku antenu s nekim predajnikom vece snage.6 ili 0. Dok predajnik TX ne radi. Na dioda (D1/D2 MOS-FET- -om koji takoder pruza zaStitu za vrijeme rada odasiljaca. . koji imaju izlazni stupanj s elektronskom cijevi ili s tranzistorima. kao dodatni filterski dlan za frekvencije koje su dosle od antene no (oA preko tera. (°A: Id: Zastita prijemnika za vrijerne rada odasiljaca (PA) ako je i { prijemnik prikljucen na istu antenu. zanemarljiv prema ostalim kapacitetima. Ako je prijemnik spojen sa prikljucnicom AP preko koaksijalnog kabela. Ulaz tog MOSFET-a zasticen je antiparalel- & M»Mf bolja zastita.t 03 stupanj takvih predajnika. TX t redovito je u svom oklopu od perforiranog lima. zatim kroz Pi-filter didko ulazno pojacalo za prijem 338 predajnika i kroz & na MOSFET. sastavljen od kondenzatora Ci. jenih silicijevih dioda Di i Dt nema nikakvog ucinka. Kod prijema antenske struje ostaju daleko ispod te vrijednosti. ta s SL 11-66. Kapacitet kondenzatora Cs dodaje se ulaznim kapacitetima izlaznog filtera. Izmedu tranzistora u PA stupnju i antenske prikljucnice A je normalni peteroclani filter. preko koji mora biti dimenzioniran za radni napon trostruke vrijednosti anodnog (odnosnog kolektorskog) napona. Nacinjen je oko MOSFET-a s dvije gejt-elektrode. pojavi se visokofrekventni napon na kolektoru tranzistora TR. Ako on nije velik ni£ta se bitno ne promijeni za rad predajnika.

.6 do J V. Frekvenciju odre&uje kvarcov kristal. kao i izlazni napon toga zastitnog pojacala. na str. i BC141 ili cijele prvom izdanju na str. ne konstrukcije.5 MHz Radio-telegrafska kratica QRP znaci »smanji snagu«.6 V. neizoliranom zicom. u drugom 275. dakle u 80-metarskom »telegrafskom« opsegu. ali to nije napona male snage. zapocinje izdanju tranzistorske »familije« s oznakom BFY 139. I ovdje ce konstruktori naci nesto za sebe. Sve ce biti otprilike tako. kad je skoro sasvim zatvoren.. To je najviSa St. f odreduje radnu frekvenciju i mora biti brusen za rad negdje izmedu 3500 i 3600 kHz. C neka bude oko 100 do 150 pF. Sve sheme koje su onda bile objavljene imaju svoju vrijednost i danas. Kolektor tranzistora je spojen na odvojak zavojnice. g. On QRP-predajnik za opseg od 3. (1976. Tranzistor moze biti najraznoli6 nijeg tipa. u kuci§tu TO-5. Ti 9. oko polovice broja zavoja. . O izboru _ U Izbor shema kratkovalnih predajnika moze se naci i u ranijim iz- tranzistora i visini napona za napajanje ovisi kolika ce mu biti snaga. Medu amaterima ista kratica oznacuje i predajnik male snage. biti BSY . ne mogu biti veci od 0. g. svi imaju granicnu frekvenciju kod nekih 60 ili cak preko 100 MHz. koje se smije oznaciti kao »pravi« QRP. Ispod ovog nivoa snage je QRPP. tipa N-P-N. Sto je daleko iznad kratkovalnog podrue j a. Naponi kratkovalnih signala ostaju daleko ispod 0. Shema na si. Medunarodno se uzima da je podrucje snage. Od BC219 ili BC119. Kristal ujedno sluzi i za povratnu vezu koja je potrebna za pobudivanje titraja. Dodatkom jo§ jed: nog slova P radio-amateri zele reci da je snaga predajnika vrlo malena najvise 1 ili manja. Prisutnost dioda nema zna£enja jer one ne vode struju.16V Kad predajnik radi.) preko BC140 .8 W do 1 mm. dovesti u blizinu frekvencije kvarca Q.. ulazni napon u MOSFET. Titrajni krug LiC treba promjenIjivim kondenzatorom C. Opis u tekstu opasno. . 137 ili Za pocetak je najbolje upotreneki od domacih tranzistora . izmedu 1 i 5 W.-folover. planar- U trecem i cetvrtom izdanju donosimo zbirku shema. .100n vit ce se primljeni signal bez ikakvog oslabljenja. za- 22* 339 . . kao da je prijemnik izravno spojen s antenom. Tranzistorski predajnik moze koji amplituda VF stici u prijemnik. Iako imaju oznaku su predvideni i namjenski BC za niskofrekventna pojadala. poja .) 279. danjima to RADIO-PRIRUCNIKA. bez vecih ponavljanja onoga sto je prikazano u dva ranij a izdanja.5 cm bakrenom. 11-61. debljine 0.. Zavojnicu mozemo namotati na promjeru oko 2. Upoznat cemo se i s nekim tvornickim rjeSenjima. na antenskom ulazu prijemnika. pogotovo za one koji zele sami graditi svoje uredaje. ili! 45 zavoja i odvojkom kod 22. Sa ukupno 20. do BD135. (1972. Buduci da je on spojen kao sursna prikljuSnicama AP. 11-67 omogucuje IZBOR SHEMA KRATKOVALNIH PREDAJNIKA gradnju QRP predajnika.

Takvu zicu ako nastojimo da svi medusobni spojevi budu Sto kracu Kad smo sve uredno i ta£no spojili. dug 21 m. mozemo pokuSati da priklju&mo neku antenu (pazi: samo onda. . i dozvola £ice. Mini QRPP s digitalnim integriranim sklopovima sa dva digisklopa. Veza neka bude dovoljno cvrsta da se »izvuce« sto vi£e snage iz predajnika. Umjesto nje ce mo£da biti dosta (ako ne i previse!) samo malen komadic zice. W naponom dat ce sa (do fil- budu najjace. Ipak se ne smije pretjerati da ne strada tranzistor. malo eksperimentira. ugodenog na frekvenciju kristala. 11*68. Integrirani sklop 7400 je cetverostruki (vidi poglavlje o intesriranim sklopovima). .5 W. koja zamjenjuje spoj sa zemljom nazivamo »protu-uteg« (»protuteg«). rat npr. Mozda ce biti potrebno da se s tim brojem zavoja. . koji radi bez antene (!) moraju se jasno i glasno £uti antena odmah pokraj Li uz njezin »hladni kraj«. ako vec postoji je to Kad 40-metarskom opsegu (izmedu 3500 i 3600 kHz ili izmedu 7000 i 7050 kHz). zajedno sa limenom pioclcom na kojoj je sve montirano. Zavojnica Li mora biti namotana na isto tivoja. vecim pogonskim 18 V) preko 1 snage. bolje je uzeti komad izolirane zice. ali ne toliko da oscilacije prestanu ili da budu preslabe ili nestalne. Tranzistori tipa BD . Pazlji vom vrtnjom promjenljivog kondenzatora amotamo nadi cemo mu takav polozaj da se oscilacije pobude. Pri tome mozemo pri- jemnik ostaviti bez prikljucene antene. postavimo na§ »QRP« pokraj kritican.5 za 80-metarski opseg (vidi poglavlje o antenama). o kojima ovisi veza s antenom. i rastegnuti ga po podu ili objesiti kroz prozor. ili neka 340 riSteni su kao jednostavan kvarcov . ako . mozemo si pomoci dip-metrom da je pravilno nadinimo. Mozemo u tu svrhu upotrebiti i neku od laznih antena (»umjetna«. na vodovodnu cijev ako je u blizini. To moze biti komad NAND dugacak 21 m. gdje je i nacrtana. znakovi koje kucamo tipkalom TV Ako tog nema. Prvi i dmgi od njih (Ai i As). Zatim pritisnemo tipkalo 7\. Iza toga treba na antensku prikljucnicu spojiti neinduktivni otpornik od 50 Q i pokuSati naci najbolji polozaj i broj zavoja zavojnice Ls da veza sa Li bude sto cvrSca. OznaSeni ter redovito nece biti potreban. spojimo na neko uzemljenje. treba popraviti ugadanje kondenzatora C. u redu. »ve§ta£ka«) koje su opisane u poglavlju o mjernim in- Kvarcov frekvenciju kristal Q moze biti za u 80-metarskom ili u strumentima (str. Bolji rad QRP-predajnika osigu- cemo ako rotor promjenljivog kondenzatora.Du2ina zavojnice neka bude do 7 cm. . koju je W0XI opisao u casopisu »CQ« (okt. veci Domet predajnika ce biti napon napajanja bude vi£i. isko- polozen operatorski ispit rada!). Ukoliko bi takav »zemljo- vod« bio duzi od metar-dva. 6. U vlastitom prijemniku. si. to je pravi QRPP! talna Shema predajnika integrirana a da oscilacije ipak ostanu snazne (S-metar!). Raspored dijelova nije previse jelo. Na QRP-predajnik prikljucimo lzvor napajanja pazeci na polaritet. Desetak zavoja ce biti dovoljno. izolirano razapet Sto dalje od ostalih predmeta. Ako prijemnik ima S-metai lako cemo postici da oscilacije znakove. 1981) u prvi moment izgleda nevjerojatna! Ipak. 7400 i 7403. Poslije ovoga mozemo zamoliti nekog radio-amatera u blizini da pokula primiti naSe telegrafske prijemnika. 711). Imamo li tijelo za zavojnicu nekog drugacijeg promjera. Sa tranzistorima tipa BC moze se postici (uz 12 do 15 V) snaga oko 0.

Uredaj je lako sagraditi. Podaci za gradnju oderovarajuceg filtera. 11-69. PriguSnica VFP moze imati 100 [xH uz tranzistore BD 135. Filtracija je. Uz takav OUTPUT postigao je 599 na udaljenosti od nekoliko kilometara. Mogu se. mogu se naci i na si. denzatorom od 10 nF izravno na bazu si. »integrirca« Od 7403 iskoriste- na su samo dva NAND-sklopa. uz osnovnu. vrlo mnogo viSih harmoni£nih frekvencija. dakako. Ostalo u tekstu 11-68. Bi i B2 spojeni su paralelno. 18 V i kvarc dobre aktiv- postize se izlazna snaga od 1 preko W. za 80^metarski opseg zavojnica Li ima 41 \iH. neizbjeziva. 0=3. u vezi s tipkalom. Zato se iz upotrebIjenih tranzistora ne postize maksimalna snaga koju bi mogli dati. a zavojnica Ls = 7 ^H. Izlazni filter se ne smije izostaviti! Za rad na 3. Otuda izlazni stupanj je tro§io blizu slijedi da je ulazna snaga (INPUT) blizu 500 raW. napon od nosti. Ti sluzi za prekidanje emisije bi mogao biti QRB? DX? Ovisi o anteni i o tome da li smo »pogodili« slobodnu f rekvenciju liki . Ne zahtjeva nikakvo specijalno ugadanje. uz dobru antenu. 22-12 (str.5 neka kondenzatori i Cs imaju po 820 pF. oscilator. uz Uz normalni pogonski napon od 5 100 V mA. . Oni se od predasnjih (u 7400) razlikuju po tome §to je kolektorski strujni krug njihovih tranzistora otvoren.5 iti 7 MH Z JNPUT= 5Vx 100mA =500mW OUTPUT=oko 160mW ci i c2 i c Cc SI Digitatni sklopovi upotrebljeni su u izgleda kao »elektronicka sala« (HI). Preko visokofrekventne priguSnice VFP (oko 1 mH) tece struja u obliku »cetvrtki« koje imaju. upotrebiti i drugi tranzistori s dobrim uspjehorn. Sa dva tranzistora BD 135.. Shema koja u prvi moment MHz & U 341 . A3 je u stupnju za odjeljivanje. dakle.5 ovog predajnika MHz izmedu je u tome da je veza tranzistora nacinjena bez propustaju oscilacije te veJikog prilagodavanja. a C% 1640 pF. samo s kan- frekvencije samo onda ako je tipkalo Ti zatvoreno. tipkalo je Telegrafsko spojeno na neobican nacin. 730) i na tablici 22-2 koja vrijedi uz tu sliku. Uz ozna^ene kapacitete kondenzatora (stirofleks!) neka. Cetvrti NAND. — — u ritmu telegrafskih znakova. malom predajnika koji omogucuje dobre lokalne kontakte telegrafijom na 80-metarskim Hi 40-metarskim frekvencijama. Za rad na 7 MHz treba namotati da reovi kapaciteti budu upola manjl Zavojnice Li i soniraju na odabranu frekvenciju sa navedenim kapacitetima. Uz primjenu simetricnog filtera. Ono prekida Zanimljivo? Tko voli eksperi* mentirati neka poku§a ispitati ko- struju koja tece kroz naponski razdjelnik baze prvog tranzistora. autor je postigao izlaznu snagu od oko 160 mW. Rade u ritmu odredenom kvarcovim kristalom i Jednostavan predajnik s dva tranzistora Jednostavnost za 3.

VFP = 100 jiff. Stabilizirani napon dovodi se tranzistorima TRi i TR2 preko tipkala Ti kojim se kuca telegrafija. da se. kada je tipkalo osim za prva dva tranzistora kojima pogonski napon izno9 V. Svi ovi tranzistori se proizvode i kod nas. nju predajnika je preko kondenzatora Cs spojen s emiterom prvog tranzistora. Oni su tako dimenzionirani da oscilator obuhvati opseg izmedu 3500 i 3600 kHz. upotrebe domaci po mogucnosti. npr. bez ikakvih »dirpova«. a TR$ BFJ46 ili slican. hvala proizvodnji u rukavicama!. Ako zelimo da nam radi kao kristalni oscilator s kvarcom Q. Li = 41 yM. koje smo upotrebili za gradnju prototipa. stabilnog VFO^a. Tada tre~ ba izvaditi oba kondenzatora. TRi i TRs mogu oba bid. Tranzistor TR2 u drugom stup- kad smo za tu htjeli sagraditi 80-metarski predajnik. Ton je bio pravi T9. bili su domaci polistirolski (»Iskra«). Treci tranzistor je s drugim u direktnoj galvanskoj vezi. TRi je 2N2219. To jednom zgodom bili u Shema je nacrtana na si.5 MHz.t8V T T270 1 1 -U pomo<5u Zenerove diode ZD. Vidi tekst njih razdjelniku oscilatora. vidjeli smo da se strojno motaju. jednovatnog predajnika. Napon je 13. za kristal ill za VFO Princip primjene sto jednostav- kondenzatora Cu i C12 odreduju frekvenciju. L* = 7 pH. Tako se on otvara tek onda. si za napajanje predajnika koja ih proizvodi. 11-69. Kad smo tvornici dobije neSto veca izlazna snaga. Svi do sada spomenuti kondenzatori.5 V. i treca mogucnost! To pobudivanje predajnika iz nekog drugog. Od toga su prva tri medusobno jednaka. Upotrebljeno je 5 tranzistora. Ci \ C2. Prvi tranzistor moze raditi kao oscilator. On se dobije stabilizacijom 342 . Kvarcov kristal Q neka bude za 3. Taj nam je posluzio kao uzor 1/1980) putem je pri posao DK9FN jiti VFO. 2elja je bila da se gradnju i tranzistori je uspjelo.<Hl2„. Radnica Dri torn poslu ima na ruci bijele pamuSne rukavice! Taj postuDak ocito nije uzaludan. dovoljan je kapacitivni razdjelnik CijCt da se oscilacije kvarca snazno pobude. pa onda na prikljucnicu a spo^ Postoji (CQ-DL. BD 135. konstrukciji svog 160-metarskog. Da diti bi prvi tranzistor mogao ra- kao oscilator s promjenljivom frekvencijom.5 MHz. kakve smo ugradili u prototip. potrebno je dodati St. spojenih paralelno!) Veci opseg nije potreban. To mogu biti i BC 107. Tako smo mogli upotrebiti domace tranzistore (»RIZ«). jer je predajnik predviden izmedu stupnjeva u predajniku ne mora biti zapreka postizavanju dovoljne izlazne snage. To se postize promjenljivim kondenzatorom Ci$ koji ima maksimalni kapacitet oko 20 pF (ili 2x11 pF. Tranzistorski predajnik s dva tranzistora. Tranzistori nisu najskuplji sastavni dijelovi predajnika! Tim samo za je telegrafiju. Zavojnica L± i kapaciteti i kondenzatore Cs povecati C10 i pomodu kapacitete u Dvovatni ill desetvatni predajnik za 3. jer metalne trake i polistirolske vrpce ostaju sasvim ciste! Oscilator nam je na sve opisane natme radio izvanredno stabilno i cisto. Potrebno je samo ugraditi vise stupnjeva i utroSiti veci broj trannijih veza zistora. ll-70a.

HM eL-o# on H o ^M£=rf o o 343 .

To je moglo biti. Maksimalna izlazna snaga (s kvarcovim kristalom ili sa VFO) kod razlicitih primjeraka ovog predajnika (na si. Lt. izgledom kao na si.2 ± W. postize dovoljna snaga za pobudu izlaznog stupnja* Zanimljivo je da su obje visokofrekventne priguSnice mogle biti veoma male. 6 i c. blizu klasi AB.8 u izlaznoj snazi. Li. Izlazni tranzistor TRs ima na svojoj bazi samo ima vrlo velik izlazni kapacitet treba ga prilagoditi izlaznom titrajnom krugu. On ima velik kapacitet i ugraden je samo zato da prekine put istosmjernoj struji kako ne bi dosla na izlaznu prikljucnicu /.rad blize klasi B. biti na izlaznoj zavojnici treba odrediti pokusom. zatvoreno. ukoliko radimo s VFO-om (sa Li kod 3500 kHz. Tu se vide dvije izvedbe prema istoj shemi. ll-70b. Uz kvarcov kristal nema sta ugadati u oscilatoru! Zavojnicu L2 treba ugoditi tako da se maksimalna izlazna snaga postize kod 3550 kHz. Ugadanje predajnika svedeno je samo na opseg frekvencija. sa Cu kod 3600 kHz). koji bi mogao dati oko 10 W. Nasa zavojnica je imala ukupno 9 zavoja. TRs je ovdje samo za yezu s oscilatorskim tranzistorima i radi kao emitersko slijedilo. Dakako i strpljivosti. 11-70. ovisno o upotrebljenim tranzistorima. Onda ni priguSnice ne moraju imati se prikljucuje osobito velike induktivitete. dok nema signala tek malo otvoren. u emiterskom strujnom krugu malen otpornik. dolje. Njega smo upotrebili u predajni- prema si. Na raspolaganju nam je bio tranzistor BU 100. Kondenzator C7 nema utjecaja na rad filtera. Da se sagradi takav stupanj. Na ulaz V ku imaju relativno male impedancije. Iako su tranzistori u svim primjercima predajnika bili istog tipa. VFPs. a za gornji je bila nadinjena »pra* va« Stampana plocica (YU2CO) SI tovale su i razlike Ona je iznosila 1. Imaju samo tri zavoja zice koja je provucena kroz §est rupica u valjdicu od ferita. jer ima snaznijih konkurenata. Buduci prilagodenje treba odabrati najboodvojak na zavojnici izlaznog titrajnog kruga. takoder mora biti spo- malen prednapon. U kolektorskom strujnom krugu se nalazi priguSnica VFPi. 11-71 vide se dva od njih) iznosila je izmedu 1. Antenska pri- kljudnica. odnosno sa si. unatod aperiodicnosti tog stupnja. Za to lji da ll-70a. Poslije toga je vise ne treba dirati. On je. bila je takva. Potenciometar P (500 Q) omogucuje smanjenje izlazne snage. pa se. ima viSe mogucnosti.6 i 2 W. 11-71. ll-70b i si ll-70c dvije su sheme takvog do- bududi da datnog stupnja. I treca priguSnica. Kod pobude mu kolektorska stru ja poraste. 11-70 desno. Donji je sagraden na perforiranoj plocici od pertinaksa (YU2BR). Cs. Preko Ca je ostvarena veza s tranzistorom TR4. namotanih na valjku pro- . Izgled dvovatnog kratkovalnog predajnika. normalne razlike u pojacanju uvje11-71. Zato 344 je njegov jena s nekim odvojkom. Gdje ce ovi odvojci. si. Umjesto izlaznog titrajnog kru- ga ugraden je jednostavan troclani filter: Ce. taj tranzistor predajnik sa si. ako je to potrebno. Na si. 0. A. U nekoliko veceri pokusnog rada veze su uspo- do QRB od 1000 km! Vedu izlaznu snagu je moguce postidi uz dodatak joS jednog stupstavljene nja. tranzistorski stupnjevi Moze gom od Treba se nesto postici sa snaW? Kako da ne! samo jos dobar prijemnik i li skoro 2 dipol-antena za 80-metarski opseg.

Duzina zavojnice bila je 4 cm. 2ica je bila neizolirana. $1 ll-70c. Vidi tekst mjera 3 cm. Pritom se mora promjenantenu!!) 345 . jedan pokraj drugoga. a) predajnik prema shemi na si IhlOa b) 10-vatni izlazni stupanj prema i si ll-10b (YU2REY).SI 11-72. Tada je izlazna snaga bila najveca. debela 1 mm. Pokusom smo ustano vili da su se (za nasu 80-metarsku oba odvojka nasla na drugom zavoju.

5 V.. Na & f — — Trebamo li 2SC1307 (si. 70b. opet biti potrebno izvrsiti pravilnu neutralizaciju. Sa jednom cijevi EL84 moze se postici izlazna snaga od 4 do 5 W. 11-73. moglo bi preko unutragnjih kapaciteta cijevi osobito kod viSih frekvencija doci do samopobudivanja pojacala. Linearno VF pojacalo s jednom Hi s dvije pentode EL84 . YU2REY je na istu plocicu stavio i pobudni i izlazni dio (sa BU 100). samo ovaj izlazni stupanj!) do 25 V. b sa b a sa a. (7/1979) Najjednostavnije kratkovalno linearno pojacalo snage za sve vrste signala sa elektronskom cijevi EL84 Mozda ce nekome izgledati »neali u casopisu QST je amater VE6EA opisao SI 346 11-73. One se mogu takoder upotrebiti u predajnicima za pojacanje snage. On je upotrebio japanski tranzistor ma malog Ovo ulaz ovog pojacala dovodi se kratkovalni signal. izlaznog stupnja za kratkovalni predajnik. Kondenzatori i Ct sluze za neutralizaciju. Na si. ljivim titrajnom kondenzatorom u izlaznom krugu stalno odrzavatt moze u se sagraditi tako da ona radi klasi A. uz napon napajanja od 13. savremeno«. Razumije se da ce. . ll-72b) laznu snagu oko 10 W i postigao iz(kod 12 V). iz nekog tranzistorskog predajnika manje snage. mozemo lelno. prema DK9FN. Povecanjem napona (pazi. katoda sa katodom. ll-70a i si. npr. Pri cijevi biti i vecu izlaznu snaga dvije EL84 spojiti paratome moraju podnozja Tko ima kusa . resonancija! Izlazna snaga koja se postize tranzistorom BU 100. Titrajni krug L2C2 mora resonirati na frekvenciju signala koji zelimo pojacati. porasla je izlazna snaga na preko 15 W. prema si. Buduci da je izlazni titrajni krug. kod b 50 do 100 Q. slicne) montirana jedno uz drutreba ih tako orijentirati da se istovrsne elektrode mogu medusobno spojiti najkracim putem (anoda sa anodom. LsC4 ugoden na istu frekvenciju kao i ulazni krug. Na mjesta koja su oznacena slovima a i b mogu se dodati serijski otpornici i to: kod a oko 500 Q. i tako redom). Zbog toga je neutralizacija neophodna. Druga mogucnost prikazana na si. prepravljena za 80-metarski opseg. prema si. Izlazna snaga moze doseci bli- go y zu 10 W. je shematski je she- ll-70c. ako cijevi spojimo paralelno. ll-72a vidi se takav predajnik. slican tranzistor neka po- Upotreba elektronskih cijevi u manjim kratkovalnim izlaznim stupnjevima Elektronske cijevi EL84 (i njima odredene su za upotrebu u niskofrekventnim pojacalima. bila je 7 do 8 W.

470. Ovako spojene sirokopojasnu osiguravaju zice transformaciju impedancije u odnosu 1 : 4. Ako relejima Rel. spojene u seriju. W. linearno pojacalo sa u tekstu EL 84 za INPUT od 20 W. Nacin je sasvim »savremen«. One su bifilarno namotane na feritnom prstenu. Da se o tome uvjerimo treba samo pazljivo pogledati si. 1 i ReL 2 ukljucimo ovaj PA. Ca. metrom Pz osigurati da M ima pun otklon kod 100 mA. povecati dodavanjem fiksnih vrijednosti triju kondenzatora. Zavojnica Ls moze se mijenjati. instrumentom. P2. 750 i 1000 pF. dok je iskljuceno. To mogu i dva otpornika po 100 Q/l W.G£V^ -60V +255V +400V SI 11-74. Opis izlazno kratkovalno pojacalo u koje upotrebio takoder EL84. Obje zice su Kondenzator Ci (1 nF) mora biti graden za radni napon od najma nje 1500 V. sa diodom GD. mogu se promatrati promjene anodne Kad pornikom od 200 Q biti (Ri). Otpornici Rz i R3. ako smo pobrinuli da visokofrekventne priguSnice VFP na ulazu i na izlazu cijevi ne budu istog tipa. omogucuju kontrolu izlazne snage na mjernom instrumentu M.Q/2 ako 220 Q/2 W. ako je po- trebno. 11-74. Kratkovalno. Na izlazu pojacala je j pojacalo Collins-filter s kondenzatorima C2 Kapacitet Ca moze se. jemu Neutralizacije ne treba. Ovi moraju biti gradeni za radni napon od najmanje 500 V. treba ulazni transformator »zakljuciti« s ot- Osjetljivost pokazivanja regulira se potenciometrom Istim mjernim struje. spojena u seriju ili jedan otpornik od 200 gresiti . Necemo mnogo postavimo otpornik od A/B u polozaju b. Imaju oko 12 zavoja dvostruke zice koja je prije motanja upredena tako da na svaki centimetar upredenog para ima 3 do 4 »koraka«. Anodna struja dosize oko 50 mA. Za svaki kratkovalni opseg je potrebno naciniti posebnu zavojnicu. i M. Feritni prsten neka ima promjer izmedu 12 i 15 mm. vidimo da ulazni signal dolazi na Sirokopojasni transformator sa zavojnicama Li i Lz. se Ulazna i izlazna prikljucnica spojene su jedna s drugom. najviSe 55 mA. Napone za njegov rad i potrebnu struju mozemo crpsti iz isprav- preklopnik treba potencioje 347 . Ako je ulazna impedancija predvidena za 50 Q.

4 mm. napon od 255 400 za anodni napon i negativni prednapon od 60 V. Izje blizu 15 W. Prednapon se dovodi na pravu mjeru potenciometrom Pi tako da mirna anodna struja cijevi ne bude jaca od 15 mA. To je potrebno zbog niske ulazne impedancije katodnog strujnog kruga kod cijevi koje rade kao GG-pojacalo. nose obje zavojnice. 11-75 Slidan aperiodski ulazni trans- Ovaj cijevi. Za vrijeme rada anodna struja naraste malo Dreko 50 mA (kod telegrafije). postavljena jedan uz drugi. Druga i treca mrezica su direktno uzemljene. sto znaci da se postize INPUT od vi§e nego 20 W.. dok sekundarna ima 17 zavoja (zica 0. Transformacija je nanize.5 mm. namotanih preko primarne zavojnice. Linearno VF QE 348 05/40 Hi 6146B. kao i napon za grijanje elektronske cijevi. V V daje stabilizirani za drugu mrezicu formator ima i ja£i izlazni stupanj koji je shematski prikazan na si.. Vidi tekst . 11-75. CuL). 11-76. promjera 15 mm. CuL). Na prvu mrezicu treba dove- St. 11-76.ljaca. Primar- lama snaga na ima 35 zavoja (zica 0. si ll-74\ 470/2kV L1 ff = 6. Ispravljad daje i napone za ukljucivanje releja. Dva feritna prstena. Ispravljacki dio koji je namijenjen za pogon linearnog poja&ala.BW0i2SA) St. kao §to je onaj na ispravljacS si. pojacalo za kratke valove sa elektronskom ciievi ' prema YU2NX.

Ona je namotana na komadu feritnog antenskog Mapa i ima 2 x 50 zavoja. je potreban dodatni stupanj. preko 10 nF. ali onda zauzima vi§e motana Pretpostavimo da tranzistor TR. Ako upotrebimo dva takva transformatora. Zato je i impedancija koju izacunavamo kao: si. koji svaki trans- mo Na biti i formira impedanciju u omjeru 4:1 (omjer broja zavoja 2:1). VFP. Ona moze biti namotana i bez feritne jezgre. Prema YU2NX. prilidno neprecizna velicina. Elektronska ili 05/40 VF Danas se tranzistorska pojacala snage redovito grade kao siroSirokopojasnost kopojasna. a Po izlazna snaga.8 mm.2 ima 5 zavoja na otporniku od 56 Q. 11-77.tji ^25p tai.negativan prednapon za rad u AB. gdje je U napon napajanja. PriguSnica VFP. Opis u tekstu Na izlazu 349 . osobito kod prenosnih ili prevoznih stanica.OJji •tc. moramo i za opterecenje od dodatni PA na£initi tako da impedancija na njegovom ulazu bude takoder 50 Q. U vi strujnom krugu grijanja cije- motana priguSnica VFPJ.tu l25u . . biti 2ice.3 je od 2. iza nekog predajnika male snage koji ima lazni laz zicom 0.5 mH. Ona je kapacitivnim putem. Zavojnica Ls bila je namotana na feritnom prstenu »T-200« sa 26 zavoja (zica 1 mm. „ filter ^W f^ -L J. moze- ali je lako preteretiti cijev. takotfer uzemljena za visoke frekvencije.5 V.uvj VFP ~1 SI. i 22. CuL). 11-77. Za ulaznu in> pedanciju takvih tranzistora tvornicki podaci daju vrijednost oko 3 Q. I napon napajanja moze biti promjenljiv. po- . ali VFP3 mora nadinjena iz deblje opterecena. u klasi C.5 zavoja (zica 2 mm. dati izlaznu snagu oko 50 W. jer je ja£e prilagoden 50 Q. moze dati izlaznu snagu do 7 W. osigurati feritnim transformatorima s kojima smo se vec ranije upoznali. sti Nekoliko tranzistorskih kratkovalnlh izlaznih stupnjeva klasi U anodnom strujnom krugu je Collinsov Pi-filter. Izlazna snaga ovisi o po« budi koja nije uvijek jednako jaka.5 cm. zavojnica Li. Za pojadanje SSB-signala moze se napon povecati do 900 V. * I- I il J. zavoja. Izlazna snaga postaje veca. uz napon napajanja od 12 do 12. 3j?n lo. na valjku promjera oko 6 cm. nas promjerom od 2.. CuL) sa odvojcima iza 13. jedan uz nalazi se bifilarno drugi. Tranzistorski izlazni stupanj za telegrafiju. -*- fi-o^j hon ^Jo. Za praksu se ona moze malo »zaokruziti«. npr. koji je s ovim kratkovalnim PA eksperimentirao. cijev je bila QE 6146B.. Ona moze. . U 2 mjesta. Ako nam iz- KV iz- kao i VFPA. Imala je odvojak iza tre<5eg zavoja. uz anodni napon od 600 V. Tako dobijemo vrijednost oko 10 Q. imala je ukupno 5. sli£an nacin mogu se upotredruge elektronske ciievi. mora biti ukljuden fitter. CuL.

zamisljeno je kao . Sto je Tci IC2 dovoljno blizu vrijednosti od 50 Q. barem toliko dobra da filter. 781. ono moze raditi u klasi C i ne treba poseban prednapon na bazi. koji na izlazu moramo ukljuQ. da se ne griju. citi. Jo£ bolji bi bio sedmeroclani filter. kao i na to da zavojnice budu nacinjene s dovoljno debelom zicom. Vrijednosti na 11-78 odabrane su tako da se si. moze se dodati Ri ili Rs. bez obzira na snagu. Takav filter vrijedi za bilo koji tranzistorski izlazni stupanj. lOPSEG mira navise. 11-77 nacrtan je peterodlani filter. Onda bi transformacija dala trazenu vrijednost od 50 Q. Smatrat cemo da je je takva transformacija impedancije dosta dobra. O tome je vec bilo govora ranije. postici MHz da na. Po- 48. Tu su vrijednosti sastavnih dijelova izracunate malo drukcije nego Sto bi se dobilo Takav primjenom tablica.C4 i sada tako da transforcemo da se impedancija transformirala na 40 Q. ba za Izlazno KV pojacalo. Ukoliko bi se pojavilo samoosciliranje. prema si 11-78. prema she- mi na sL 11-79. Izlazna impedancija je oko 10 Q. normalnih vrijednosti. Jedino na sto treba paziti kod vecih snaga je izdrzljivost kondenzatora za napone koji se javljaju u izlaznim strujnim krugovima. Malo veci napon uz malu promjenu pobude mozda poveca optimalno opterecenje na tranzistora 12.stici cemo ukupan omjer mnozimo li 3 sa 16 izlazi 16 : 1. i sama formula samo priblizu praksi nema smisla previse »cjepidla£iti«. moze i biti napravljen za ulaz- nu izlaznu impedanciju filter od 50 je lako izracunati na temelju tablica na str.5 Q. li na izlazu jo§ jedan takav Sirokopojasni VF transfor- Upotrebimo ali -^ ^C3 X 1 1 . Ukoliko nam takvo pojacalo tre- telegrafiju (ili za FM). Tablice cesto daju »uglaste vrijednosti« kapaciteta koje treba sastavljati od veceg broja kondenzatora. Na si. mogu uzeti kondenzatori postojecih. Bududi mator.

Ona je 15 Q za svaki tranzistor ili 30 Q od kolektora do kolektora. T% je namotan sa 8 bifilarnih zavoja (zica 0. Ts = T2 i Od potrebnih 10 izlazne snage neka svaki tranzistor daje po 5 W. Z2 = yz^~5Q = 39Q. dok lijeva po- impedancije kapaciteta i induktiviteta u desnoj polovici filtera medusobno su jednake i iznose po 1. To stojat Zs kapacitivni otporL Zs je induktivan otpor.5 do 3. Desna polovica filtera je simetricna. i-£ „ C1 If c CE 3 I 3 H" C1 = 1326pF LI =1. Kao granicnu frekvenciju zemo dakle uzeti 4 MHz. gore. lovica nije.5 5 ( ^H C2 = 1206pF L2-T 99pH C3=C4 = 796pF C2+C3=2002pF (16A) SI.6 mm. Za lakSe racunanje mozemo ga rasta- Da bismo mogli poznatih formula: 1000 000 C(pF) = ~ 2tu xf (MHz) x R c (£1) g — . Radi u klasi daje izlaznu snagu od 10 W. = 12. upredena) na jezgri. Pojacalo radi u klasi C i predvideno je za rad telegrafijom u opsegu od 3. Z =RC4 = 5QQ € mora upotrebiti Ovdje vidimo da su impedancije Z* i cemo da mobu njega. Izracunamo ih primje- nom izracunati vrijednost kapaciteta i induktiviteta u filteru moramo prethodno odabrati granicnu frekvenciju. U tekstu je primjer izracunavanja elemenata izlaznog filtera za prilagodenje na 50-omsku impedanciju antenskog prikljudka. Sam filter je predviden kao peteroclani. sastavljenoj od dva feritna prstena. Buduci da se u svakom slucaju izlazni filter. Podaci o transformatoru Ti su u tekstu.25 V na kolektorima) moze izra Cunati na vec poznati nacin. Ne bi bilo dobro da se na tin 30 Q impedancije prikljuci 50-omski antenski kabeL Potrebno je prilagodenje. Toliko iznosi i izlazna impedancija. Rl Za od 30 Q na 50 Q vrijede relacije: Z =30H. nato postignemo poznaci da ulazna impedancija filtera mora biti 30 Q. prema skici na Zs=)Jz -Z2 = 34Q Impedancija Zi pripada kondenzaImnedantoru Ci. viti u dva dijela. W 11-79. 11-79. CuL. = Uz pretpostavku da je Q-faktor 50 Q.u " „v„ . a izlazna impedancija 50 Q. desno. Izlazna impedancija se (za 12. son. C Izlazno tranzistorsko pojacalo u protufaznom spoju. pa je Zi = Rc) • 351 .5 mm.6 MHz. t x 2a xfg (MHz) transformaciju impedancije v mo si.

U uredaj je ugraden i valni preklopnik s kojim se preklapaju samo izlazni filteri. ken jima je kolektor »blokiran« prema uzemljenim emiterima. C2 -1206pF. Kratkovalno izlazno pojacalo. One ne smiju jedna na drugu induktivno djelovati.1. mene sasije jela (TX). 4 x = l.796 pF. kaga je nacmio W1FB (QST. Desno je takav izlazni stupanj (TX. Izra£unali 34 Q. Filter za cetiri KV opsega zauzima vi$e prostora od samog predajnog diSt. na pr- Da se u poja£alu ne bi pojavljivale nezeljene oscilacije potrebno je dodati otpornike R4 i Rt (po 150 Q) i Rs i Re (po 10 Q). Dodatak feritnih zrnaca FP sprijecava pojavu oscilacija na vrlo visokim frekvencijama. 352 Pogled u unutrasnjost Uu kojoj je smjesten izlazni stupanj prema sL 11-79. tredi kapacitet opet od dva kondenzatora: 1000 + 470 + 330 = 800 pF. je sirokopojasno. 11-81. drugi kapatakoder od dva kondenzatora: 1000 + 1000 = 2000 pF..5 i 30 MHz. da za svaki opseg mora postojati poseban filter. Na gornjoj strani plo5ice montiraju se svi citet 330 = 1330 pF.cija Zz pripada zavojnici: Za je i = &/. Induktivitet im je najbolje odrediti pomocu dip-metra. Zavojnice mogu biti bilo kakvog oblika. otprilike za 10% do 15% visa. takoder onemogucuju pojavu »divljih« oscilacija. L . s tranzistorima kod TR.99txH. 11-79: impedancija. koji se vide na si. Donja strana ima netaknut bakreni sloj. pa otuda izracunamo joS i vrijednosti odgova rajucih kapaciteta i induktiviteta.. ovisno o opsegu. Stampana ploclca je s obje strane kasirana bakrom. Na gornjoj strani su oblici bakrenog sloja.. Granidna frekvencija im mora biti malo iznad gornje granice opsega. Razumije se. nacmjen za cetiri kratkovalna opsega i on zauzima vise Q-1326PF. Kod stori TR .55(jlH. 11-79. C2 + Cs = 2002pF Ove vrijednosti kapaciteta moze mo malo zaokruziti i sastaviti ih iz vrijednosti za normalne kondenzatore. Rezultat je napisan i na si. mjesta. Posebno do- bro se vidi Filter je bio VF transformator Ti). Tako ce prvi kapacitet filtera biti sastavljen od dva kondenzatora: Z. CS = C . Umjesto FP moze se nadiniti i mini jaturna zavojnica od 2 do 3 zavoja od one zice koja je izvod na samom otporniku! Kondenzatori od po 220 pF. Konacno Zz — R C3. To znaci da se moze upotrebljavati za bilo koji amaterski opseg izme&u 3. Izmedu njih moze biti metalna pregrada ili se mota stenaste jezgre (»toroide«). 11-80. 11-80. omogucuje si. ko Pogled na vrlo slican uredaj. Ti je sirokopojasni ulazni su tranzitransformator. si. 39 {} i i?o = smo vec vrijednosti Rci = 30 Q. Oni ne utjecu bitno na rad po* jacala na kratkovalnim opsezima. Ru •— 4/1979).

Straznji sloj bakra ostaje nepromijenjen.St. Velidina plocice neka bude 125 X 69 mm Raspored sastavnih dijelova na prednjoj strani plodice. 23 Radio priruenik 353 . Izgled plodice od vitroplasta koja je bakrom kaSirana sa obje strane. 11-82. Ovo je gornja strana plocice na koju 6e biti montirani svi sastavni dijelovL Crna polja predstavljaju preostali dio bakrenog sloja. Malim slovom I oznacena su mjesta uzdui kojih je transformator Ti zalemljen na bakar plodice SI. 11-81. Posebno su oznacena mjesta na kojima treba naciniti direktan spoj izmedu gotnjeg i donjeg bakrenog sloja.

od ni su medu komadice kaHranog vitroplasta (KV) tako da je bakreni sloj (bk) izvana. Tako je ostvaren jedan zavoj. s krajevima a b nacini se tako da se kroz mjedene cjevcice provuce izolirana zica i t Krajevi lice a 6 pripadaju primarnoj zavojnici 354 — (0. prema sL 11-83. skinutog s nekog kabela. Kroz te plo£ice i kroz prstene mogu se provuci mjedene cjev5ice sa tankom stijenkom. Centimetarska skala omogucuje ocjenu velidine se formira zavoj sa krajevima c i e. »Krajevi« c i e. 11-83. Na jednoj stijenki je bakreni sloj raspolovljen (vidi skicu b) tako da metalnog oklopnog pletiva. (za nadinjen je sa tor Ti Sirokopojasni transformaKV pojacalo. Dva i dva su jedan uz drusmjeste- gu Oba para prstenova P SL 11-85. Njegov srednji prikljucak je d* Primarna zavojnica. One se na svojim krajevima zaleme moze na bakreni sloj. prolazeci kroz feritne jezgre. Ovo je vazno nadiniti da se osigura stabilan rad pojacala. Na tim mjestima se na taj nacin postize direktan spoj izmedu gornjeg i donjeg bakrenog stoja. a s druge je rastavIjen u dva dijela. SL jasnih b) p SL 11-83. Cu/PVC) Kad je gotovo. si. Ovaj oblik feritnih Sirokopojasnih transformatora nadinjen je bez dodatnih stranica od vitroplasta i bez metalnih cjevcica. bakrom kasiranih plo£ica. kao i njegova sredina d su na bakrenim oblozima. Manji transformator . Izgled feritnih Urokopotransformatora. ma namota 3 zaima izgled preje 11-84. a veci transformator za vece snage. koja ima tanku stijenku. vanjskog nromjera oko 12 mm. na£injenih prema si. medusobno slijepe i stave izmedu vitroplastovih. onaj nize impedancije. Nacrtana skala je u centimetrima 11-84. 11-82. Umjesto toga je kroz slogove feritnih prstena provucen jedan zavoj. Manji od njih je za manje. Mjedena Hi bakrena cjevcica C. Sirokopojasni Ti VF transformator se naciniti tako da se dva i dva feritna prstena. si 11-79) ukupno cetiri feritna prstena.5 mm. Ovaj je s jedne strane potpun. Njihov raspored je oznacen na si. i voja. spaja obje vitroplastne stranice.sastavni dijelovi. Na mjestima koja su ozna£ena zvjezdicom treba probuSiti rupicu. provuci bakrenu zicu i zalemiti je s jedne i s druge strane.

Kako se to postize u praksi. ovisno o jakosti struje bazama ovih N-P-N tranzistora strujom iz ispod si. Tranzistori su 2N263L Za one koji bi zeljeli sami graditi takav tranzistorski stupanj treba navesti i neke druge Shema na nom za ovakve manje snage. s po 11-86. moglo bi se upotrebiti i dvije feritne jezgrice Dvije takve jezgrice treba spojiti zajedno i namotati 1 + 3 zavoja na opisani nacin. Po jedan prsten je sasvim dovoljan za Ti 1 Tt. Onaj veci je za vece snage. ii-86. BC 2N4427. Linearna kratkovalna snazna pojacala Dosad opisani tranzistorski izlaz- ni stupnjevi radili su u klasi C. Samo tako je moguce nje. Za manje snage moze se sirokopojasni transformator namo- tati inace na ovakvu feritnu jezgricu.9 V.. tece slaba kolektorska struja.%v. Prva Za transformator Ti koji se ne opterecuje sa vise od 2 W.&&?^&^*.5 kod 15 V pozadnja dva oko 3 gonskog napona. si. Ona sluzi u nekim tetevizijskim konvertorima za prilagodenje impedancija na nekoliko primjera. kao i za T3 u kojemu se zbrajaju izlazne snage jednog i drugog tranzistora. a moze se pravilno odmjeriti pomocu potenciometra P. Originalni tranzistori daju kod 12 V otprilike 2.-.5 efektivne snage ili. Tu su opet dva takva transformatora. To znaci no slijedi sve postici linearno po]acada izlazni signal vjer promjene ulaznog sig- nala. To su na§i domaci: BFJ 45. 11-85. f. i onda kad nema signala. izlazne snage kod 12 V. kao na si. Kod tranzistora je to redovito u klasi AB. Visokofrekventni transformatori su bifilarno motani na jezgrama od ferita. dvije rupice.f-*-. 1. 2N2219. Ifvl&££>v. 11-87 pripada izlazstupnju u svijetu popularnog primopredajnika male snage. vrsnu snagu (PEP — Peak Envelope Power) do 5 W. Pad napona na toj diodi je. potrebno je da pojacalo snage radi u klasi AB Hi B. pokazat cemo S/. tek tolika da bude osigurano pojacanje SSB-signala bez izoblicenja. 11-79. Njih se unutar kratkovalnih amaterskih opsega moze koristiti samo za telegrafiju. kod SSB-telefonije. Stabilnosti radne tacke doprinose i emiterski otpornici Ri i R2. Umjesto mjedenih cjevcica moze se kroz prstenove provuci metalno pletivo koje je skinuto s neko? oklopljenog kabela manjeg vaniskog promjera. Za SSB-signale kod kojih se snaga neprestano mijenja od f koja kroz nju tece. poznatog pod imenom »Argonaut«. prstenastog oblika. 2N3866 i tri tipa mogla bi dati W W Potreban pozitivni prednapon na stize se Podaci za namatanje transformatora Ts koji sluzi za simetriranje izlaza. izmedu 0.vrlo malenih do najvecih amplituda. kao ona na si. Zajednicka mirna kolektorska struja za oba tranzistora neka bude dvadesetak miliampera. oko W 141. 355 23* .6 i 0. On mora biti dovoljan da se tranzistor tnalo otvori i da stalno. jedan za manje i drugi za vece snage. navedeni su u legend! postabiliziranog iz vora napona (5 V) koja protice siiicijevom diodom D. tranzistore koji bi se modi upotrebiti na isti nacin. Za osiguranje linearnog rezima rada pojacala potrebno je da tran* zistorova baza dobije malen prednapon.

Ova] stupanj radi u klasi AB. zatim otpornici R7. Radni prednapon je osiguran diodom D i moze se regulirati potenciometrom P. T2 je ulazni prilagodni transformator. »pu§-pul« spoju. Otpornik od 150 Q kojim je premo§tena primarna zavojnica transformatora Ts.3 V koji se postize Zenerovom diodom Z£>. Opis i podaci o VF transformatorima u tekstu je promjer oko 12 mm. Poje izvedena negativna po- vratna veza. Dvopolnim valnim preklopnikom moze se izabrati onaj filter svom propusnom smjeru napaja je zaSticen otpornicima Rs iz strujnog kruga Zenerove diode ZD. Treci stupanj linearnog pojacala ima dva tranzistora. iica 0. Protiv nezeljenih oscilacija stupanj mocu Rs i Re. Potreban prednapon za linearno pojacavanje daje ovom stupnju tranzistor TRs. menzioniranie moze Dibiti pre- ma podacima na Kratkovalni primopredajnik »YAESU FT-7« takoder je dobro poznat.5V< {(TAB) TR1 = TR2 = BFJ45 (2Wkodl2Vf Hi 2N3866{2NU27)UWkodisv] SL 11-87. dok Re prigu§uje idaz tranzistora TRs. 0. bifilarno se namata na tako dobivene toroide dvostrukog presjeka. Rs i Rs. Za stabilan rad prvog stupnja primijenjena je negativna povratna veza otpornicima Ri je i R2. TR3 i TR4. Potreban broj zavoja iznosi po 2 x 15 zavoja. Sva 11-88) tri stupnja na shemi (sL rade u klasi AB. Radna tacka trEOizistora TR2 osigurana je diodom Ds. Shema izlaznog stupnja u poznatom malom primopredajniku »Argonaut«. Malen je i vrlo dobar za bilan i za stacionaran rad. Oznaka mu je »FT-7B«. osiguravaju Sirokopojasnost. za kratkovalne opsege izmedu 3. Izlazni transformator je oz- koji nam upravo filtera si. dajnika. CuL. Bifilarno treba namotati po 2 x 20 zavoja. Na sL 11-88 je shema triju stupnjeva linearnog pojacala u predajnom dijelu snaznije verzije tog primopre- mo nacen kao Ts. treba. CuL.5 mm. Potenciome- 356 . mm i drugog stupnja Sirokopojasni transformator Ti koji impedanciju transformira u omjeru 16 : 1. 11-78. Moako gla bi se upotrebiti i jezgra od ferita. kako je nacrtano. koji rade u nrotufaznom. Potrebno je toliko filtera koliko imamo valnih opsega za rad predajnika. Ulazna i izlazna impedancija su 50-omske.5 i 30 MHz. kao na si. Treba uzeti po dvije feritne toroidalne jezgre promjera oko 12 i sastaviti ih. 11-86.3 Transformatori mm TRi dobiva potreban mali prednapon razdjelnikom R3/R4 iz stabilnog napona 3. Tranzistor dok Rio i R11 sluze za negativnu povratnu vezu. Ts. ii- mu com T* i Ts nesto su veci. To je silicijeva dioda koja se u Izmedu prvog Na shemi su tadkicama oznaceni po5eci bifilarnog namotaja pa ih treba tako spojiti.

357 .

padu napona na tim diodama 120 .8 x 5..i 47 I ^ TR1 = TR2 = 2SC2395 TR3=TR4 =2SC2290 -0+13. Unatoc svojim vrlo opterecenje strujama baze tranzistora TRt i TRa konstantan. | f SL 11-89.v_ "•n Hg^ ti i ilp?i?4- VFP.2 i I 0. Vanjski izgled primopredajnika »FT-707« koji obuhvata sve kratkovalne opsege za amaterski rad. Pobudni (si. Prije nego se poja£ani signal odvede na izlaz IZ i dalje u antenu. W P regulira jakost struje koja ce kroz silicijeve diode Ds i Z>*. (2 kg!).47n Na sL 11-89 takoder je jedan od naSih dobrih znanaca. 18 i 24 MHz. Pazljivom citatelju nece izbjeci to da je sklop za stabilizaciju s tranzistorom TRs u principu isti kao i neki sklopovi za stabilizaciju napona koje smo upoznali u poglavlju o izvorima elektricne energije.Ris. on mora proci kroz filtere. To je primopredajnik »FT-707« koji unatoc svoje vrlo te- male mase malih dimenzija cm). u kutiji (23. ukljucujuci i one najnovije kod 10.5V<TX) SL 11-90. »FT-707« i izlazni stupanj odaSiljackog dijeta u 11-89) konstruktivno su vrlo zanimljivu primopredajniku Opis u tekstu 358 . koliki de biti napon na otporniku Taj je napon i uz promjenljivo I. Za svaki valni filter opseg predviden je poseban koji priguSuje sve viSe har- malenim dimenzijama (93x240x295 mm) razvija izlaznu snagu do 100 tar monicne frekvencije.5 18 x ovisi omogucuje rad telegrafijom L3 £ TR3 H€H! i_.

Tranzistori TRi i TR2. To redovito ne smeta jer su svi VF strujni krugovi sa niskim impedan- lineamost pojacanja ako je pogonski napon visl Izlazni linearni stupanj. tu je provedena i neutralizacija. Ukupan INPUT kod tele- 359 . ali nije jeftina! Ako podvostrucimo napon napajanja. Razumije se. Prednapon za baze izlaznog para tranzistora je ovdje dvostruko stabiliziran. 11-90. Za jo§ vece izlazne snage. Samo jedna dioda na tome mjestu bila bi preteredena. U tu svrhu su dodane zavojnice Li i Ls. Buduci da se ovdje o£ekuju jace struje baze. rade u neutratiziranom pojacalu klase AB. namotani na feritnim jezgrama. Ulazni signal se transformatorom Ti dijeli na dva dijela koji imaju medusob no suprotne faze. Neutralizacija je postignuta na »klasican« nacin: od kolektora jednog tranzistora na bazu drugoga. prikazan na 11-91. Zavojnice Li i L* (kao i Ls i Li u izlaznom stupnju!) lako rje^avaju taj problem. veliki. ulazu je serijski titrajni krug kojemu je zadaca da ujednaci pobudu u cijelom sirokom podrucju od 3 do 30 MHz. 21 MHz i 28 MHz) kao i na novima (10 MHz. Osim otpornika za osiguranje Sirokopojasnosti pojafianja i zastitu od »divljih« oscilacija. Jedan dio odlazi na transformator Tz a drugi na tran cijama. Njihova radna tacka odredena je diodama Di i Ds. sformator Ts. koliko je potrebno za linearni rezim radcu padaju polovici izlaznog stupnja. potrebna je struja do 20 A. Sve je »tranzistorizirano«.9 V.(CW) svim i telefonijom (SSB i AM) na (3. Vec za pre dajnik. Posebno W snaga se dobar dio pretvara u toplinu. TRi i TRs su u pobudnom stupnju. mozemo sa jednako jakom strujom postici dvostruko vece snage. Dodavaju se i ventilatori za poboljsanje hladenja. si. Zato tranzistori takvih izlaznih stupnjeva moraju biti rnontirani na velike i masivne hladnjake. 14 MHz. Transformator Ti omogucuje simetricno napajanje tranzistora. koji pri Na Najprije posebnim stabilizatorom na 8 V. diode su spojene paralelno. Konstrukcija samog ispravljaca sa dovoljno stabilnim naponom moguca je. iza posljednjeg tranzistorskog stupnja opet slijedi potreban broj filtera. Svi transformatori su girokopojasni. Djelovanje im je izrazeno kod najviSih frekvencija. za svaki opseg posebno. a zatim tranzistorom TR% i diodama Z>a i Di na 0. Za tu svrhu sluze trimerski kondenzatori Cs i Cs.6 do 0. Potenciometrom P lako se odabere takav prednapon da TRs i TRd budu tek toliko otvoreni. 7 MHz. Zato taj dio donosimo na si. koii se moze svakom predajniku prikljuciti i kao dodatno linearno pojacalo. Osim toga je lakse postici dobru zanimljiv 100-vatni izlazni dio predajnika. prema si. 18 MHz i 24 MHz) za koje se naskoro o5ekuje odobrenje rada i AM modulacijom) je 80 INPUT (amplitudnom za val nosilac YU-ama- terima. Nazalost su onda i unutrasnji »povratni« kapaciteti (izmedu kolektora i baze) takoder prilicno sto bi moglo kod najvisih frekvencija ipak dovesti do samoosciliranja. Kod rada W.5 grafije (CW) i dosadaSnjim opsezima 240 W. Postoje dvije varijante: jed na sa maksimalnom izlaznom sna gom oko je 10 i druga oko 100 W. Ts je izlazni transformator. Otpornici R$ i IL osiguravaju da neutralizacija vrijedi na §1rem podruciu najvisih frekvencija. tesko bi bilo ostati kod pogonskih napona od 12 do 14 V. upotrebljava ukupno 4 tranzistora od kojih su dva i dva u »pus-pul« spoju. 11-90. uz uvjet da pojacanje bude linearno. Posljednja dva stupnja u predajnom dijelu uredaja »FT-707« imaju ukupno 5 tranzistora. kao i od kolektora drugoga na bazu prvog tranzistora. Tranzistori koji mogu dati znatnije izlazne snage imaju razmjerno velike kapacitete kolektora. Od tih SSB-telefonije dosiie MHz.

S time svakako treba racunati pri gradnji sli&iih snaznih VF pojacala. tipa. dok je Tr njihov izlazni transforms tor. Napon napajanja od 28 V uvodi se najprije u stabilizator svojstava. s vrhovima opterecenja do 2 A.<H-28V(TXt St. Sva cetiri tranzistora. 100% tranzistorskih.oo vede snage mogu se u izlaznom stupnju kratkovalnih. oko 20 i ako bi takav linearni stupanj trosio u prosjeku oko 20 A s vrhovima koji su dva puta veci. tegko je odiiati konstantnim uz ovakve uvjete rada. Vidi tekst Drugi par tranzistora. bez filtera se nijedno tranzistorsko VF pojacalo ne smije spajati s antenom. Pobudu dobiju preko Ts. Malen napon. 11-91. rade sasvim jednako kao i TRi i TRs. predajnika upotrebiti detiri snazna tranzistora. kakav je potreban za prednapon. TRs. Izlazna snaga iz Te i izlazna sna iz Ti zbrajaju se u Sirokopojasnom transformatoru Ts. U svakom sludaju. kao i u linearnom. TRs i TR4. pojacalu postojati poseban filter. u svakom slucaju istog Onda im se i zajednicki radni prednapon moze pripremiti tranzistorom TRs. Za . dodatnom. moraju biti podjednakih 360 smanji na 8 V. U antenski sistem se tako dobiveni signal velike snage moze odvesti preko fil- ga tera. recimo. TRi. kolektori im se napajaju strujom preko J$. neutralizirani su sa Cs i C«. Tranzistor TRs i diode Di i D2 osiguravaju prednapon na vec opisani nacin Ako bi strujno pojacanje tranzistora u predajniku bilo. morao bi TRs davati trajno oko 1 A. Za svaki radni valni opseg mora u predajniku. TRs i TR4. Bolja se stai bilnost prednapona moze postici .

To je sasvim dosta da se postigne bilo koja radna tacka predaj nikovih izlazmh tranzistora. Tranzistor TRi omogucuje po- trebno opterecenje jakim strujama. Otpornik R7 sprije cava preterecivanje stabilizatora. Tako daleko se nikad ne ide jer bi opterecenje i zagrijavanje tranzistora bili preveliki. dozvoljene za izabrani tip. Ostalo u tekstu stabilizacijom Osamstovatno Unearno pojacalo za kratke valove prema si. I onda je ipak. Kod telegrafije i kod SSB-signala V vecim prednaponom moglo dodi i imaju vremena da se Made da im tako temperatura elektroda i staklenog balona (!) ostane u dopu§tenim granicama. S. za rad punom snagom. Oko 0. Normalan rad u linearnom rezimu je postignut tako da se tranzistorima osigura radna tacka za klasu AB. 11-92. uz jakost struje do 1 Stabilnost prednapona je vrlo dobra i kod promjeriljivog opterece- A preporuka tvornice.5 i 0. Tada bi I kolektorske struje tranzistora u predaj nikovom izlaznom stupnju dosegle polovicu maksimalne jakosti. bilizatoru TRt moze biti 2N3055.9 V. U svakom slucaju je paralelnim spajanjem takvih cijevi toliko povecan izlazni kapacitet da se ne moze ocekivati uredan rad na frekvencijama u 15. Stabilivrlo zirani napon se moze odabrati po- tenciometrom R$ u rasponu izmedu 0.5 i 0. Referentni napon za njegov rad daje tranzistor TRs.6 prednapona na bazama dosta je za klasu B.). Va^no je da se pri tome nikada ne pouzdamo u mjerenje samog prednapona! Uvizati mamo. Koliko ce to biti. pa se treba dr- SI. Stabilizator prednapona za snazne izlazne stupnjeve u kratkovalnim predajnicima.7 V) bi odgovaralo za AB-klasu pojacanja.i 10-metarskom opsegu. Moglo bi se pokusati i sa evropskim cijevima EL 509 koje imaju istu namjenu.9 7 (do 1A1 klasi A. Ako ih netreba mirnu struju odabrati tako da ona bude $to manja. jek treba mjeriti jakost kolektorske struje i pritom mijenjati prednapon da se postigne §to treba. Predvidena je upotreba elektronskih cijevi 6KD6 koje su inace namijenjene za otklonska W ku vrijednost. Malo viSe od toga (0. Predvideno je za rad na tri kratkovalna opsega (80.65 do blizu 0. pocijevi i 361 .9 V. ovisi o vrsti tranzistora. Takoder nije moguce pojacavati ni amplitudno ni frekventno modulirane signale. 11-92. zahvaljujuci integriranom statipa 723. nja. zapravo samo njegova »dioda« izmedu baze i emitera. Za napon napajanja od 28 V i R7 i Rs treba da imaju otprilike dvostru Opis gradnje ovog linearnog kratkovalnog pojadala sa vrsnom (PEP) namijenjen snagom od 800 je konstruktorima koji vec imaju bogato iskustvo u gradnji manjih kratkovalnih predajnika. Kolektor nije spojen (N. a Rs preterecivanje tranzistora TRi. dok Ri odreduje nivo ograni£enja jakosti struje. uz uvjet da je rad predajnika linearan. Treba paziti da kod najjacih struja na kolektoru tranzistora TRi preostane jo§ napon oko 4 do 5 V. 40 i 20 m) telegrafijom ili SSB-telefonijom.5.r^ TRI do uvjeta za rad u + 0. Tu je izvanredno pouzdan stabilizacijski integrirani sklop tipa 723. buduci da bi se onda cijevi previse zagrijavale. Za to je potrebno oscilografsko ispitivanje i mjerenje. Izlazni napon ovog sklopa moze se mijenjati (sa Rs) izmedu 0.0. dok bi se sa pojacala u kolor-televizorima.

CuL. zicom 0. na otpornicima 56 Q/l W. 4 = vidi tekst i skicu na si 11-94. CuL. Cs = Ce = Ci = po tri elektrolitska kondenzatora od po 100 \iF/450 V. VFP. Sve mrezice svih ci jwi najkracim su putem spojene sa ralelno svojim — — 362 . obje namotane na istoj prstenastoj feritnoj jezgri. Shema osamstovatnog linearnog tinjdevom (mika) izolacijom. = trostruki promjenljivi kondenzator. na 10 cm dugackom komadu »feritne antene«. 3 x 360 pF. C2 = promjenljivi kondenzator od 160 pF. zicom 0. sa razmakom od 3 medu plocama. CuL. zicom 1. 5 = 2. Cs = Cs = Cto = 22 nF/2000 V. Zi do Zi = po 8 zavoja. Na cijevi vidimo da su cetiri 6KD6 spojene mectusobno pasi. sa vecim razmakom izmedu ploda. 3 = 65 zavoja.5 mm. VFP. spojeni paralelno. Di do Da = silicijske diode za inverzni napon od 1000 V/l A. Ei . VFP.SI.2 mm. Cs = 68 pF sa keramidkom Hi tinjdevom izolacijom.5 za 1 A. Cs i Ce izolirani od Sasije. VFP. 2 = po 55 zavoja. 1 = VFP.8 mm. Ostalo u tekstu KV pojacala: Ci = 10 nF sa mm & mH trebno ugraditi dobar ventilator koji za vrijeme rada pu§e na cijevi. za radni napon 2000 V. kao za prijemnike.Es = Es = E4 = 6KD6. Ds = BY 238 Hi slicna. 11-93. 11-93 anodama i preko otpornika od po 10 H/1W svojim katodama.

Tablica 11-5. Zavojnice za 800-vatno linearno KV pojacalo Amaterski kratkovalni opseg (MHz) .

On sprecava da od pocetnog udarca struje nregore osiguraci. 1 u primarnom ne mijenjajuci frekvenciju povecavamo pobudu dok anodni mili- — — struj- obih transformatora. Isti prekidac aktivira i relej REL. sa malim ali vaznim zakaZnjenjem. Kod SSB-predajnika treba samo smanjiti niskofrekventnu pobudu SSB generatora (»MIC. popravimo C* na »dip« i brzo struja trajno jale. Za do bivanje istosmjernog anodnog na- dajnika koji sam mo£e dati oko 50 W. Citav uredaj se ukljucuje pre- anodnog titrajnog kruga. 1 i VFP. Kod ponovnog ukljucivanja pobude moramo (opet brzo i krat ko!) kondenzatorom C* postidi da 364 . na kondenzatorskoj bateriji postoji napon od — — GAIN«). Dok je uredaj ukljucen i dok nema opterecenja. Dioda Ds ispravlja taj napon za potrebe rada releja REL. Tako dobivene grupe. od po Svaka dioda je premoStena sa po jednim kondenzatorom od 10 nF/2000 V i sa po jednim otpornikom od 330 kQ. Razumije se da pri tome moraju biti ukljucene zavojnice za isti opseg frekvencije na kojemu radi i pobudni predajnik. Iza toga je po trebno cekati najmanje pola minute prije slijedeceg ukljucSivanja. pona kod gu. Anodna jaca od 100 mA ne smije teci. Va- zno je da se u taj strujni krug dodaju i prigusnice VFP. tek toliku da se jakost anodne struje poveca na priblizno 100 mA. dakako uz ovjet da cijelo vrijeme radi vec spomenuti ventilator (blizu cijevi!). 2. Osim toga bi pojacalo izvan podruCja linearnog proizvodeci snazne smetnje drugim radio-uredajima i televizorima. ostaviCt u polozaju resonancije i kidacem Pr. 2arne niti od sve cetiri cijevi spojene su u seriju. To smo kada se anodna struja smanji. 2 i da ih se stavi blizu podnozja cijevi. 1 koji onda. moramo mu dati vecu sna- kondenzatora od po 100 p. Tri i tri od njih su spojeni medusobno paralelno. mo Kad smo postigli »dip«. jer bi se cijevi pregrr trajati Svako mjerenje smije W najviSe 10 sekundi.2 V/l do 2 A. Ako ovo linearno pojacalo ukljucujemo iza predajnika koji »otislo« rada. dok sa Cs nastojimo postici resonanciju d blizu 1100 koji je smrtno opasan pa je potreban najveci obzir i paznja pri gradnji i pri ispitivanju. od 300 jiF svaka. prekinemo pobudu. Najprije cemo dati samo malu pobudu. Prvo ukljucivanje i ispitivanje linearnog pojacala nikako ne smije biti sa prikljucenom antenom. Cim je to postignuto.F/450 V. Filtracija ispravljenog napona postile sluze ispravljacki lanci detiri silicijeve diode. V postigli Prekidac Pr. U prvi momenat tu je jos ukljucen i zagtitni otpornik od 50 Q/20 W. On sluzi za prekidanje anodnog napona. Da se postigne izlazna snaga od 800 (PEP) potrebno je ovo linearno pojacalo prikljuciti iza pre- nom krugu ampermetar tar. 1-B kratko spaja zaStitni otpornik da transformatoii budu prikljuceni na puni napon elektricne mreze. telegrafije moie se sa ukupno devet elektrolitskih smanjiti pobudu i tako snagu smanjiti na dopu§teni iznos. kad mjerni instrument pokaze tipicni »dip«.25. Primjena jace pobudne snage pieteretila bi elektronske cijevi i ispravljad. kao i pri radu s tim uredajem. (ili tocnije amperme- HI) pokaze da je anodna stru- ja narasla na 300 mA. treba spou seriju pazedi da gornje dvije grupe koje su na visem potencijalu budu izolirane od Sasije. 1-A i REL. Pri tome je sasvim otvoren. 2 mora biti graden za visoki napon. Umjesto antene bezuvjetno treba prikljuditi neku »laznu antenu« impedancije 50 do 60 Q koja moze izdrzati ocekivano opterecenje. svojim kontaktima REL. tj. Kondenzator od 10 nF i otpornik od 10 kQ gase iskrenje na torn prekidacu. Tri otpprnika od po 47 kQ/2 osiguravaju podjednaku raspodjelu napona na jiti W kondenzatorskoj seriji i kad je uredaj iskljucen isprazne kon* denzatore.

5 mm. Opcenito se moze odekivati da 6e. 4 potroSac »povuce«. W skom strujnom krugu (jos uvijek bez antene!). Signal S9 + 10 dB u istim W prili- kama postici cemo tek sa 1000 W. INPUT je bio 800 W. istog dana i sa istom antenom!) kod istog amatera koji nas prima. da ne govorimo o onim »decibelima« iz- nad S9. Ta- koder se S9 prebrzo postize. manju 4. 365 . Valjak na koji se namata zica neka bude iz teflona ili keramidki. na + sssjyssssjyssssss^^^ SI. na brpozinu ali ipak sto tacnije pravimo resonanciju sa Ca i sa C* i iskljucimo. Kod tvornicki izradenih radio-uredaja koji su namijenjeni amaterima. Zbog jake anodne struje zica ne smije biti tanja od 0. • i Posebnu paznju treba posvetiti izgradnji prigusnice VFP. da skoj klasi — ovisno o operator — pravilnici u Jugoslavi»Koliku snagu Koliko veliku 36 zav. ugradeni S-metar cesto pokazuje »previse«. najvjerojatnije. kog (!) drveta. laznu snagu. To zna£i da cemo. Prototip je bio ispitivan analizatorom VF spektra pa se pokazalo da su pri toj snazi izoblicenja svih vrsta mala. a na sluh (»uhometrom«. To se prepozna po to- me sto »dip« postane sirok i plici. sa drugim slicnim »televizij- kad. S-metar ne pokazuje nista. S7 sa snagom od 6 W. postici: S8 sa snagom od 25 W. 11-94. sa konkretnom antenom. Zato je opravdano pitanje: treba radio-amater ?« 42 zav. : 30 zav. odredenog dana. da se postigne resonancija u izlaznom. Produkti treceg reda i S6 sa snagom od 1.4 W. U pomanjkanju toga moze se pokuSati sa valjkom od dobro osusenog me si. an ten- (QRO). HI) je signal jo§ sasvim glasan i jasan. smanjujudi snagu (na istom opsegu. iskori^tenje ' biti oko iz* i 65% uz. ji amaterima dozvoljavaju upotre- bu radiostanica sa snagom od 2000 W. Razlike izmedu S-jedinica koje su napisane na skali S-metra cesto se postizu i manjim razlikama u snazi signala. tj. prema na anode 16 zav. Takvi su uredaji skupi. 25 zav. Dimenzije i raspored zavoja na priguSnici VFP. uz pretpostavku da sa 100 snage postizemo raport 59 na nekom opsegu. Iza potrebnog hladenja ukljucimo i pojacajmo pobudu toliko da anodna struja bude 800 mA.i 019mm skim« cijevima. a produkti petog reda za vi§e od 50 dB ispod nivoa signala. Zato. odnosno kako malu (QRP)? Najpre cinjenice! Za promjenu glasnoce signala za jednu S-jedinicu potrebna je promiena snage za ce* tiri puta ili za 6 dB.5 S5 sa snagom od 0. 11-94. Koliku snagu treba radio-amater? QRO iU QRP? Znamo. ne- — — — bili su za 27.

onda potrebna velika W. ako vec i s ma* njim snagama moze tako dobro »ici<<? U vecini slucajeva zato da se je Cemu snaga. preko 100 U novije vrijeme postoji medu radio-amaterima girom svijeta pokret za redukciju snage predajnika. postizu izvanredne rezultate. Odlucite sami. W) W) ili sa QRP-stanicama (do dak sa QRPP-stanicama (do Oni smatraju da 366 . osobito 10 ili i u W razlicitim kontestima (sto sa lijepim amaterskim HAM onim SPIRIT- <>m bas i nema prave veze!) Naj- ceSce amateri kupuju uredaje koji- ma ili je snaga oko 100 W. razvijajuci do savrsenstva operatorske sposobnosti radio-amatera. malo vise malo manje ne mijenja mnogo izglede za uspjeSan rad. Mnogi amateri rade sa snagama oko 5 1 nadjacaju svi slabiji signali. je bolje upotrebiti predajnik manje snage i bolje antenske sisteme.

I cijevti i tranzistoali ofvdje gube sivoja dofora svojstva. 1>e i u pogtevlju o prevoprenosnim radBjCHuredajima tasno. Kad proradii koji repetditor na 70-cenftdimetaxsldm frekvencijaima. na kojdma jos ugiavuitoaikratke valove. jer bi dodavianje vailnilh 23<enttitmietarskoim (1215 do 1300 MHz). oraa je jo§ wvdjjek povremena. Jtakvdm predajndcima je jos imoguce kotristiti »obdene« elektronske cajevi i itranzistare do kojdh ajmater jos miekako moze doci. o kospecificnosftnma jiima je bdik> igovora u poglaitflju o prijenmacdina. Ima. posttajiu neupatrebjijjive. na KV To d sto je UKV UKV raid predaj3idka je u tome den za pnedajndk Tedovito grau samo jednom opsegu. i joS yd&ima. nece nana Ibdrti herske paralelne vodove koaksiijaibie iresonatoire i d preci na »staim- ma pane« tresonamitne trake. Za oba opsega je oprema aanaterskih stanioa jedndan dd)jdk>m mabavljena u inoKenv norni tvrijede U ma. Za 70-centiimetarsko. 367 . Ove cinjenice ujedno objaSnjavaju veldku raSitrenost i aktivnost dwometariskdh amiaiterskih sitamdca kao d.12 UKV PREDAJNICI NEKOLIKO UVODNIH NAPOMENA Ako vodkno sraousna o sivim andim tehndke. tireba defnnitivno napustiti i »klasi£ne« titrajne kruigove i le- Za rad na opsegu preklopnika dovelo do nedopus#vo dugih vodova a do veldkih yisoko€rekvenftnih gubitaka na njahovdjm kontaktdima. Osdm toga u tiim se opsezima viSe ne mogu upotrebiti mi obdifcnd UKV sastavnd ddje- UKV bko te§ko da gpadiimo predajnake za za Ovo 'vrijedd osopopulamo dvometai'sko (144 do 146 MHz) i 70^en4taataorsko (430 do 440 MHz) amatersko UKV podmxcje. kao ti specijalndih dioda za raizliSdte svirlie. u poglavijiu o piiiimopredajnimetarsko i podovici« dtvomeftaonskog opsetgta (145 do 146 MHz). doduise. dak d kristaikie doode »naraiailne« konsitrukcije. lovi. govoiutd najvd §e o predaijnicima za ( najna&kendja UKV UKV podnicja. uglavnoan u wrijeme razAicitdih »kontesta«. »tehnioki zmatizeljne« naves! cemo i primjer predajnika za 1296 MHz. koja dima dpak (HI) ogramden prostor. <ivo- To su oni innogobrajni primopredajndci (koje se svakodnevino ouje u tradiu preko FMnrepetitora u stvu. Neki pimmjeri turedaja imogu se na<5i i u poglavljinia o razltieitdan vnsftama modulacije (poglavlja 13 do 15). osobi- Jedna od glaviniih razMka izmecfeu firekvencijaima oko 10 GHz. osobito u novije vrijeme. aid &ve je ito za pix> sjecnog radknamatena prestoupa i jediva pristupacna specijatai. opare- opci principi gradnije. Ovdje cemo. je zato. (16).j knjdzi. Glavne vrste i UKV predajnika Iako ima to na jo§ viSim frekven- cdjjaima atmjatenske aktdivinosta. sve veceg broja amaiterskdh radio^stanica tkoje irade ma 70 cenAnetana. i za te osobito visoke frekvenicije i specdijailndli txanzistotra (GaAs). bit ce ih i »druigoj cima znim <20). sa svojliim kapacaitertMna od 1 do 2 pF. u ova.

a) .

12-lc. Taikav oscillator ne bd bifti. Moguce jeste.4 9. Iza mijesanija (treba tako doibiveni signal pojacatL Ako je to teleganafsiki tiM FM-signail. premia bldk-shemi na hiiti isl. poitrebno je prdrnijendjtd i filter na izlazu f prrije nego siigmail stdgne do amtenskog 12-la. imqgii se susresti Oscilator kod Lmmogili tvornicMh uredaja. Ovako se u nekd odiabrand UKV qpseg moze transponirati '(premjestMa!) signal ikoji je vec moduldrain. dovaijno PLLrkontrola uziina uzofrekvencije i uporeduje ga frekvencdjiam vrlo stabdloog »re- na na da se oimQgucuje miijesanjem postigne bilo koja frekvencija tmutar bilo kojeg UKV opsetga. naaimateimna. ali se rijetko prakticira. 12-2 je tzv. »piramida« firakvenoija ikoje nas sive mogu na nekd niacin »dotvesti« u dvometarski opseg. aid d itehnicki.sasviim »gotov« za emdisijfu na nekoj ndaoj frekvencirjd. Taikav sd&tem predajnika ce bdti i ovdjje opisan firekvenciiija (vd'di poglajvllje & d 16). Predajnicd firekvendija PLL (vidd UKV. takaiv predaj- cipu ma si. Izlaizna je stabiilizirana kao da i nju proizvadd kvarc.8 x 5 144 MHz. kojima se metodom poglavlje 8). Pregted frekvencija koje umnozavanjem daju 144 MHz i 432 MHz 369 Radio prirudnik . klasa AB).333 . C. Matematacki. potreban je kvarcov krisital kojemu £rekvencija mora odataina tako da se iza umno- zavanja postigne radna frekvencija. si. Kvaldteta Ako je sigild O izboru frekvencije za pomodne kvarcove oscilatore u UKV predajnicima Za predajnik. upotrebi posto feHi UKV. zamisliiivo je da se neka frekvencija pomnozi sa -meitairslkog pet.6 y > 8 5. majcesce. bez obzira na vrstu modulacije. unmtar sisitema PLL-fcontrole. niiik UKV rak s raditi na vrlo visokoj firekvencijd. niiOjgu iraditi i nail u Mas! signala se nece iskvaritd.y v 1777** 9 6 4 2. cesito ci predajnik za se koristi. uz uvjet da pobuda ne bude prejaka. Na si. 12-1 d. KV mijenjendh moze aradd na kratkom vailu (obLano u opsegu izmedu 28 t-30 MHz) dto na dvometarskom UKV opsegu. Ovaj je obifis kviaoncovdm (kristailom. Tako bi se iz 10- opsega moglo najikracim piuitem sistema.8 36 * \ \ 12 y 16 > 14. prema piunza kontroliira -144- 28. osobito kad amatema. Na blok-sfoemi. pojacala poifcreban dznos) no ferenjtnog« oscolatora. Porciocni oscilator venoitja (kojemu je freknizom umnozivaoa dovede- saim po sebi. firek- ^32- 72 > 8v y v 24 28.666 SI 24 12-2. Unatoc tome. Lineanna pojacaLa sinage mogu ptraivilno d bez iskrivd-jenja pobilo kakve vrste snajgu jacatd sdgnala. imogao >te stabdJlan. cesto vec u odabranom opsegu. imodiufean ampditudno ako se radi o ipotjacanjoi SSB^sdgnaila (SSB-signail je ddo AMnsdiginalal VMi poglavlje 14) bezuvjetno je potrebno da pojjacala sniage rade u linearnom rezimu (klasa A iild. Bilo MHz = u »preoi« dvometarstki: bd venoiije takvo upetefrostrucivanje neekonomi^no.

MHz. Za amaterske gradnje je tipicno palazenje od frekvencije kristala koja iznosi 48 MHz. Ova je frekvencija se maze lizravno po- »Piramida« frekvencija 116 ko umnozavanjem daju 288- MHz stici i speciijalnikn oveDtonskim latordima s pasebno bmsenim torastalom. ima Ikrdisrtala na f rdkvencijama oko 4 MHz. aiko raiije r>ravilno ugoden. takode tprema si. kvarc ima 12 puta nizu frekvenciju: 12.667 praksi listo. poznata frekvencija kvarca 38. Uz ispravain postupa'k pravilnu gradnju taikvih problema nece biti.150 MHz. sig- tako da se potrebna radna frekvencija pradajmika poddjeli isa 12. Pri takvoj trasrrspoziciji moze se na dzlazu pojavdti d »pocetni« siginal dvometarske radio-stanice. za dvometarsiki qpseg.Cesce se iprimjenjiuje udvostrui utrostrucivanje frekvendje. Madu maziMku je moguce popravM korekcijskdm trimerom u samom osctiiatoru. koji su paredvidend za rad u dvometairskom op* segu. SL 12 A. a ako mu. ali najoeSce na frekv civanje metarstM ure&aj. Da 12-le. u mije^anje. NekoMSco majvaznijdh 96 576 mogucnosti £/ 32 * 28. ispisane su na sL 124. Tacna frekvencija kvarca se mora izracunati (3 [12x x 2 x 2) ili 12 x (2 x 3 x 2) ili 12 x u qp&eg od i(2 dovodimo prejak dvometairski . Ipak.666 MHz.1496 MHz. Los filter i zenjem frekvencije 12 puta slijedi ^ezultat: 145. MHz 370 . SL je 12-3. UkoMiko . biisimo mijesanjean. ma.0958 MHz. koja su bar diiiti Svim amaterdpdkusaM nesto gra- ie Na ndkim od itih MHz. U tvornickim uredajima. 9 MHz i 8 MHz. To ce se dogoditi ako uredaj za itranspoziciju nije dobro ttiaCiaajjen. cesce se la frekvencija positdze uimnozavanjem pokazuje 12-3. Mnozeci (krdsfcaia sa 12 x x 2 x 3)] dolazi se 144 MHz. Za transpoziciju signala iz dvometar&kog opsega se amater odifoicuje onda. 12-lc. mno- za frdkvenciju umxtar 70-centimetarskag opsega moze takoder biti uzrok takvoj nepozdjnoj rpojavi. aiko vec ima dobar dvo101 202 \ 134. a koja Iznosi 145. jer se preciz-na vrijednosit aomiako ipostize korekoijskim trimerom u oscilato- MHz Rad u opsqgu od 70 cantiimetaira valine diuzisne omogucan je vrlo cesto tramspozicijom aignala ili dz dvometarskqg ill iz desefcmetarskog opsega. MHz venoijaima oko 12 frekvenciju takvog MHz. ali to je u ru. npr. Potrebna frekvencija iznosi 288 MHz (144+288 = 432). Najvaznije frekvencije od kojih se umnozavanjem dolazi na 288 knistala pise 38. Od ovih se najvise upotrebljavaju dvije: 96 i 57.tatj bray pise na ikristalu.2 brojaika na si. signal na 144 116 MHz potirebna od 28 MHz prebacM osai- prema -si.6 MHz. nal.'b »pdirajmida« 19. iza potrebnog umnazanja. rjede 72 MHz ili 24 MHz.666 V 67333 4A388 SL Najvaznije frekvencije od kvencija koje umnozavanjem omogucuju postizanje frekvencije 404 12-4. za pozivnu frekvencijfu nekog irepetdtora na Ikanalu R6. Frekvencije 'kvaroovog ikrdstada kojd sluzi za tu svrhu. od ruize frekvencije meikog jeftinijeg kvatrcovqg farostala.

za pripremanje gusiti titrajnd toug koji je ukijucen. Mo u poglavlju o jednako wiijedi UKV i prijennndciima. Njegova vorijednost ovisi o upotrebljanom tranzistoru i o pobudi koja dolazd od pretbodnog stupnja. Ulazoa dimpedancija (na emiter!) trazmjermo je vrlo misika. Tranzisitor Tlh radi u drugotm stupnju koji itreba frekvenciju udRi.signal tranispandrati u 70-cenitimetar^ki opseg. 15 i 16). Tu je i sklop sa U diodom 12-6.666 MHz.Oni koji imaju dobar desetmetarski predajnik mogu njegov . vec overtouv ske freikvancije koje su napisane na kristadima. pdkazanom na si 12-1 a. takoder rnuijesanjem. utrostrucuje frekvenciju. Predvideno je da se dovod koiektorske struje za TRs pirekida tipkalom Ti za emisiju teletgjrafiije. Najcesce se primijenjuju krustaiM s frekvencijorni mo 101 MHz i 134. Takoder predajnik: ne simdje smetatd ni obicnom radio-prijemu. ni televiziji- optimalno izabrati otpomik Rs (izmedu 82 i 220 Q). Naovaznije od njiih su na sCL. ima kvarcov overtonski escalator. vidjet cemo da je i baza prvog tranzisto- PREDAJNICI ZA 144 MHz Veci broj predajnika za 144 MHz opd&am je u prva dva izdanja ovog panLrucnika. osobito TRi. kao i svdh ostalih stupnjeva u ovom predajiniku je u tome da su baze tilh triijfu tiranzdistara dirckrno »uzemljene« (na potencijaiu »mula«). Gna se postize umnazanjem nizih frekvancaja. Ako bodje pogledamo. Neobicnost oA^oga. Tranzistorski predajnik za 144 MHz Tranaistorsiki poredajnik prema principu. takoder uzemljena. Tireei stupainj. njegov unutrasnji po vratni kapacitet je znatno smanjen. -4a se postignu &to mtenzivinije oscilacije dvostruke firekvencije. Osim toga nekdh ce primjera biti u III i IV izdanju i u nekim drugim poglavljima (vidi po* gkuvija: Pmiije 8. sto doprniosi redukcaji nezelijenih i nepotrebnih frekvcncija. na 48 MHz. prema si. Selektivnost pojediriih stup. Ovaj pokazuje relativnu izlazniu snagu predajnika.5 Li. Za ovu swhu je potorebna frakvencija 404 MHz. Kad je signal pripremljen. predstavija aid vtrlo dobru maze- pocetnu vrijednost. Izlazna impedancija. Razomnjje se da nize od ovih. Potrebnu povratnu vezu irazictielnik osi- gurava kapacitivni CijCs u 24* tfrtrajnoim krujgu sa zavojtnicorn rada predajnika mjernim imstrumenttotm M. To ce biu kaida Ri bude dimaio neku vrijedfnast izimediu 56 i 100 Q. all uz potrebno prdiajgodenje ne predstavlja poteskocu.7 nF! ljena baza. pazeci ptfiitom da ne dode do izoblicenja i do stvaranja >>nusprxxkikata<< koji bi mogli izazvati smetnje ostalim amaterima koji rade na dstom dli na drugian valnim opseziima. 12-5. Nema kristala koji bi tmogao biti brusen da statakio radi na tako vdisokoj frakvenciji. kaiko se to radd i kod prijemnaika. 12-lc. sa TRz. je visoka i tranzistor nece znatno prira. posljednjem stupnju predajnika je tramznstoir TRi sa Pl-filterom na svome izlazru. potrebno je njegovu snagu pqjaoati. tatkve lako izracunati. U svakom za Mi slucaju ee MHz oscilator raditi na frekvencijd od 24 MHz. si. naigfLasdti svega treba da se danas najstojd prijpremriiti predajni signal na jedtnaiko tako malorn ni- vou snage. frekvencdja i 50. njeva je taJko veea. u kolektotrsfkam istrujnom kmgu. Sve sto je o tame reoeoo u pogiaivftju o oscilatorima i u poglaivijiu o piijemnicima. Otpoarniik u njegovom efmdterskom atnujnom kniDgLi mora se odabraiti tako vostruciti MHz. asnoMnu za 24 KrisrtaH moze biti brusen frekfvencdjfu od 8 MHz. trotlu D koji omoguouje kotn- 371 . Veza sa slijedecim stupnjem je induktivna. To dakalko nisu osnovne. all ne ddrektno vee preko kondenzatora je tranzistoru uzem6d 4. Da se poatigne Sto bdlje utrostrucavanje potrebno je sdgnala u predajniiku. npir.

Izbor tranzdistora oviisii o snazi zelimo postifci.tqga postoji opaisoost tiftrajni kmgovi budu ugo~ pogjresn/u frekvencaju! PrrevidJi dajnik se na si. Talkva izlaana snaga omogucila bi postizanje »rajporta« koiji bi bdli pirosje^no za jednu S-jedinicu bolji nego sa itranzisftorima u slabajoj vaiijanti 1 mozemo . INPUT se postize najvise do 400 mW. ovisno o upotrebIjenoj anteni i odabranom QTH. npr. denii ili ugodili na >*pravu« frek- Bez da neki na . racunati u pavoJjnkn prilikaima sa QRB od 80 do preko 250 km! Imamo U na raispolaganju vise elektricne energije. mozemo ocekivati izlaznu snagu oko 1 W. iz akumulatora veceg kapaciteta ili iz netrainizisftor motgu BFJ — — + 9 so LZ3--I kog odgovarajuceg stabiliziranog pravljaca. Pojedine titrajne krugove treba kontrolirati apsarpcysfcim valomjaram iM dip-metiram. Treci biti i cetvrti slabije tranzistore. vidi se kvarcov kristal (8 MHz) u overtonskom oscilatoru ^ za 24 MHz. Do njega slijedi utrostrucivac na 144 MHz koji pobuduje izlazni stupanj smjesten lijevo od limene pregrade f 111 . Na frekventdjania dvametarskog qpsega moze se s takvom snagom. imoramo izabrati kojfu . 12-7. bditi BSJ63 ili jBC i07. Lijevo od njega je udvostrucivac frekvencije na 48 MHz. 11 ili 2N2219. Izlazoa snaiga je izmedu 150 i 200 mW. Ukoliiko se predvdda pogon iz tiri plosnate suhe baterije (3x4. SL CO 12-7. Prva dva mogu - i s i q| >H0L . a. da buidemo sasrwim sigurni da simo vemciju. gore. is- S 5 I o istim predajnikom jpostici i veee swage. Ako za TRi i TRs uipotrebimo tranzistore 2N2219 <oU 2N2222).5 V = 13. Podaci o zavojnicama motgu se naci na taiblici 12-1.5 V). za TR 3 BFJ 17 (ili 2N2219) a u Mazni stopaoxj (TRi) staivdmo 2N3866 (iM 2N4427). Predajnik za 144 MHz na plocici od vitroplasta. Sasvim desno. alii i o eLektrdcnoj ener giji koju mozemo primiijeniti za pogcxn.

Zavojnice za tranzistorski UKV predajnik (si.Tablica 12-1. 12-6) Oznaka .

Shema savremenog dvometarskog predajnika sa PLL-kontrolom frekvencije koja je upravljana »vucenim« kristalnim oscilatorom i s mogucnoscu frekventne modulacije. TR* = TRh=E3Q0. »CB« kostaie koji su oznaceni frekveneijama »gradanskog valnog opsega« oko 27 MHz. oko 94 MHz (dijeiljenje sa 3 daje braj 9. TR2=2N4427: TRs= =2N2219. imao osnowiu frekvenispfoiivanja cdjsu takva 9 MHz.295 MHz. TRi=TR5 =2N5179.098 MHz.SI 12-8. Kao Q moguce je upotrebiti tzv. oko je. sto ne moze 374 . Mi smo i rezultati su hild vrJo dobri. Pdje igradnje uredaja ispitati nekoliiko hristala je dobro u lakvoni izvr&ili otscilatorskoim spoju ri da se provjekakve su mogucnosti »povlace~ nja« frekvencije. Kao primjar cemo navesti da je kostaH na kojemu pise: 27. Redovito je to oveirtOMska frekvencija pa je osnovna frekvencija kvarca otprilake trecftna one koja je aznacena. Opts u tekstu Za to je srvrfiu uklj<u£en i pro mjenljivi kondenzator Cu s mafosimalnim kapacitetom od 100 pF.

Zavojnice za dvometarski frekvencije predajnik sa PLLrkontrolom Oznaka .Tablica 12-2.

zajedno isa Zenarovooi diodom ZD za postizavanje konstantV. Na shemi je jos tranzistor TRs. (vidi poglavlje oi klasi AB si 3-14) uvijek izo- 376 . 12-9. Vecina sifcupnjeva se napaja tdrn na8. frekvencija oscilatora sa TRi. POJACALA SNAGE ZA DVOMETARSKI OPSEG FREKVENCIJA Vazna svojstva snaznih pojadala za UKV Najpiije moramo raizliikovatii ona pojacala isnage koja rade u klasi C (za telegrafijiU i za FM telefoniju) On sliuzi. ujedno. prdko signal st^biilan te odlazi frekvencije u U ponom. Ceato cujemo kako sva t Ml y f IM-HH' I 33 L__^ hB„. PL. Izlazna snaga dosize Kod NF oko 1 W. sve pnomjene ce stMijediiti bez rtijela. Tako taj oscilator stalno ostaje na frekvenciji koja je voja. Ako referentnam oscilatoni {sa TRt i Q) mijenjamo frekvenciju. Uimjesto osciilatora s bdpolaonnini trainzistarom TRi mogao bi se upotrebiti i oscillator. PojacMa koja rade 3. u slucaju raskoraka anedu frekvencije MHz od mu njima.5 nog pogonskog napona od on | oinah ikoja OKLOP 133 rade u klasi AB (za K6MHr r~ j f -^F B8 20i sve vrste signalla. mapon kojim se korigira kapacitet varikap-diode VD i. Visokofrekventna prigusnica je nacinjena tako da se 10 cm lakirane. osobito za SSB-telefoniiju).2 kojd se napaja sa 5 V a ialazni stupanj koji dobije punih 12 V inapona. Izuzetak je IS. Pomocu njega se moze eimiitiramii signal frekventno modulirati djelovanjem na istu varikap-diodu s kojom se odrzava konstantna frekvencija osci'latora. zicom 0. uz pron>jenu napona od 3 do 7 V. d oscilator koji sluzi za pobudu predajmka. namota (zavoj do zavoja) na piromjer od 3 man.45 mm. Varikap-diodom BB204 moze se frekvencija mijenjati izmedu 133 a 146 MHz. Upoaredivanjem frekvencije od 9 MHz koja dolazi do fcvarcovog osoilatora i od 9 koja dolazi djelitelja frekvencije (IS2) nastaje. je mpguce dovestti nisko- frekventai signal (iz mdkrofonskog pojacala koje Qgrandcuie frekvenciju na opseg od 300 do 3000 Hz i ampMituidu da se ne prede dopustena devijacija.na 9 MHz.. Za pojacala snage na UKV ipodrucjima se Masa A oglavnom ne opotnebljava (osim izuzetno. Gtuda. vidi poglaivlje 15). pramjera 4.L) snage nazivaiju »lfisnearcima«. +3. 6 SI. treba odrediti ipolkusoon da se positigne zeIjeni opseg frekvencija.5 mm. Sve je u lamenoan oklopu. CuAg (liili CuL). A i B su provodni kondenzatori. kod vtlo malih snaga!) jer se upotrebljena oiijev illi pojacaila Primjer upravljanog tora sa kljuciti FET-om oscilakoji se moze pri- tranzistor pretjerano griju. sa unipolarndim tranzistorom (FET.u briiti vrlo dobre kvalitete (sa tinjcevom »mika«.. dako se samo pojacala koja rade u klasd A i klasi AB smiju smatraiti linearnim pojacallma. oznacenog sa C. prema si. Redovdto se pritmjenjuije pojacanje u klasi na PLL-sistem za kontrolu frekvencije AB. izolacijoim ili polistiirolsiki). Upotrebljen je integrirani sklop SG41E. zalemljemi na injpiice u oklopiu. referentndm oscilatoram. debele 0. kontinuirano iHd u skokovima. Kapacitet kondenzatora. 12-9.7V!L'GAOANJE. Za podatke zahvaljojemo YU2REJ. Zavojnica L ima samo 3 za- komparator IS3. TRi). bakrene zice. namotana odredena kristaMim.45 mm. Svi kondenzatoni moraj.

5 S-jedinice manje. ventnih odlazd pojacala najcesce u neiki titrajni ikrug. Vidkno da ce dektronska cijev QQE06/40. od druge. sto je za 3. sto je 30 dB ili za 5 S-jedinica mainje. Radeci telegrafijom na pocetku opsega (144. uz uvjet da nije prejako pobu&en (!). U pojacanom signalu zato luvijek preostaje i. zannasnjak svojont tromoscu ipaJk osigurava jednolic- sve odredbe tvornica. na Mazu svog (titrajnog kruga imati preostalih nezeljenih produkata sa snagom od 125 imW. osobdto yjetima i Tranzistor 2N5591 je na »ispitu« prosao nesto bolje. aid saim ti-trajmi krug svoiom resonancijom az taikvih impulsa stvara pravilnije titraje.blicuju signal. Odnosi izlazne snage i nezeljenih produkata u nekim linearnim pojacalima snage za 144 MHz. gdje se emu tirani signal cuje sa S9 + 22 dB emitirane smetnje ce se cuti sa S9! W kod izlazne snage od je. Ondje. postuju- kustvima koja svi imamo za vrijeme »CONTEST-a«. o pogonskim uo pobudi. Jedan sasvim titrajni krug. recimo. uz normalne radne uvjete i pravilnu pobudu Aktivni element u pojacalu . I to nije malo! U »lokalui«. dajuci dzlazmi snagu od 50 W. Njdhova je snaga nu vrtnjoi. za frekvencije u dvooneftarskom amaterskom opsegu. Tako kod visokofreksnage. Koliko ce ih biti? To oviisi o vrsti aktivnog elementa (cijevi ili stranziistoru) koji sluzi za pojacavanje snage. ili samo 22dB ispod emicijeli 1 tiranog signala. gdje bi takav signal dolazio. nezeljenih produkta. Onda pojacaju pobudu i stvarno ih se jace cuje. za cijev QQE06/40. Kod njegovih frekvencisnage. cak na citavom opsegu (HI). kad neki pozele da iz svog »linearca« pod svaku cijenu »iscijede« sto vecu izlaznu snagu. nezeljene imaju samo 20 mW — — Tablica 12-3 daje uporedbene podatke za tri poznata aktiwia elementa.00 do 144 15 r Tablica 12-3. vise ili imajnje. dizel ili plan). Kod znatnijih ampliisiinimsoiide uvi- tuda jedna je istrana jek jace izrazena izoblieen signal. onemogucujuci svaku radio-vezu na frekvencijama gdje bi se pojavile! To je u skladu sa redovitim is- korisnih 22 je W. bez ikakvog pretjerivanja. sto je 26 dB dii tek mado vise od 4 S^jedinice slabije od emitiranog signala. On iz pojacala klase AB dobiva izoblieene impulse. ipaik ne moie izgladiti sve nelinearnosti. na izla&u pojacala tMase AB. za cijev 4X150A i za tranzistor 2N5591 u izlaznim linearnim pojacaiiima (klase AB. Unatoc impolsima koje dobiva slujedom eksplozija. Prisutnost nekod cijevi frekvencija zeljenih ci 4X1 50A 150 W. Svi padaci koji su u talblici navedeni vrijede za normalan rad uz normalnu pobudu. sa S9 + 30 dB emitirane smetnje bi dosezale do S9. Tu je njegova ologa s liana djalovanju kotaca zamasnjaka u efes^lozionam motorkna (na benzin. jos veea.

Nezeljeni produkti kod linearnog pojacala snage za 144 MHz u ovisnosti o pobudnoj snazi kod elektronske cijevi 4X150A (uz anodni napon od 2000 V) Pobudna snaga (W) .Tabhca 12-4.

Bolje bi bilo stabilizirati taj napon. U koder sam mo u amaterskim dvometarskim radio-stanicama kao a-zlazno pojacalo snage. kabela. oko 15 mA. u najboljim slucajevima! I to moze smetati. pre- ko koaksijakiog polozaju. Struja drugih mrezica cijevi QQE03/12 naraste. ljavajo u svojim gradnjaima. bez miodulacije. kakva redovito upotrebljavaju radio-amateri. Zato nije dozvoljena jaca jjobuda Lako bi doslo do izoblioenja (i »splatera«!). Zato je u lifnearnom pojacaju (si. vz INPUT izmedu 6 i 7 W. oko 15 W. Ona iradi u klasi AB* Njen prednapon fcreba potenciometrom (10 kQ) namjestiti na optimaluu vrijednost kod koje ce mjerni pokazivati mairnu. kod TX/RX. obrnuit nije Kod manjih snaga je cesto. Obje mnezice su najkracim mogwciim putem spo- jene sa sasijom.5 nF) i za nisku frekvencijfu (8 ^F). signal iz tranzistorski se mijenja jakost koja u prosjeku (instrument M!) jedva postaje nesto jaca. Uz pobudnu snagu od 100 mW. Njihov napon zato pada pa se moze caniti da je modulacija »n©gatiyria«. barem na trzistu za aimatere. na ulaz li- nearmog pojacala. odnos cijena. U anodnom strujnom kraigu se pojavljuje pojacand UKV signal i. nalazi- postoji veea. anodna struja smije porasti do 2 x 35 mA.ainstrument nodnu straju. kod telegrafije. Prebacimo li preklopnike u drugi njihov polozaj. Kod pojacanja SSB-signala prosjecna jakost anodne struje neka ne bude (na miliampermetiru!) iz379 . sto ovdje nije ucinjeno. ako je sve pravilno ugodeno. dok nema nikakve pobude. takvih filtera za UKV predajnike opisani su u poglavljoi 22. koje mogu proizvesti nezeljene frekveracije. Snaga od 50 do majvise 200 mW dovoljna za dairektno pobudivanje dvostruke tetrode QQE03/12. rjede QQE03/20. osobito lokalnim aimaterima. da ne govorimo o susjedima i o smetnjama na njihovim radio-aparatima i U cijevi primopredajnika odlazi na katode ECC81. Te elektronske cijevi mnogi amateri vrlo rado upotreb- vrhovima aeodne mod^lacije izlazna snaga iraste do 14 W. je jamplitudflao mA Uz pobudu valom nosiocem koji moduliran struja ta- Pojacala snage za 144 MHz s elektronskim cijevima Elektronske cijevi QQE03/12 i QQE06/40. Vaizna je dobra tresonantna i prilagodana i antena (poglavlje 19). izlazna snaga za sam val nosilac je oko 4 W. Sto se tice cijene. uvijek prisutno i nezeljenih frekvencija koje imaju snagu samo za 5 S-jedinica slabiju. cijev za vecu snagu ima i Kod modulacije anodne struje. preko titrajnog krut neugodne Izlaz televizoriima! Ima li izlaza iz ove situacije? Ima! neprilika. Oba triodna sistema spojena su pairalelno. nizu cijenu od odgovarajuceg tranr zistora. je sprijeciti da budu> emitirane! To se moze postici obaveznom upotrebom filtera izmedu izlazne prMjucnice snaznog pojacala i antene! Pirimjeri iz ga sa zavojnicom Ls pobuduje izlaznu cijev. (najdlize 10 najvise 2 X 45 sekundi!). amodna struja smije doseci (za cdba sistema!) vojednost do 30 mA. To je samo prividno jer kod jace modulacije postane uslijed pada napona drugih mrezica i sam val nosilac slabiji. Dok djeluje val nosilac. 1 . Izlazna snaga dosize. M Uz pobudu. Da napon drugih mirezica ne bi suvise »skakao« kod modulacije moraju zastitne mrezice biti blokirane i za visoku (1. kod pune izlazne snage. 12-10) ispred ove izlazne cijevi postavljeoa dvostruika trioda ECC81. Ako su preklopnici A i B u nacrtanom primopredajniik je spojen direktno na antenu (Ant). Antenska prikljucnica tranzistorskog primopredajnika spaja se.vidjeli gore navedenim tablicama smo da je u linearnim pojacalima.

mce VFP su normalne pojacalo snage za 144 MHz. Najbolje bi bilo da ovo. D3. Ostalo vidi tekst 2 x 25 mA. Pri tome treba paziti da se cijev ne pregrije. i smetnji koje ih pirate. da su |vec tax. biti jaca od 2 x 30._Jfcao j_ svako drugo kilometara tati »uzak« i u daljini od desetak mora na prijemniku os- i cist. dakako. (i anodnu osciloskopa za takvo ispitavanje. u^utama u poglavlju prema Ako nema- struju) nema svrhe. ispitamo 17.-?f ^ D1 y D2. Iziazna snaga ce uz takvo opterecenje cijevi doseci nekih 10 W."T pOHO ECC81 QQE 03/12 L3 Ant TX/RX i^pMf^Jr r TUTU. Linearno VF nad ne On struje koja sigurno postize i dvo struke vrijednosti. On neka slusa nas signal. Mjarni instrument moze slijediti najvise vrhove »siroko«. prema DL8ZX. uz pobudu. zatrazimo pomoc od nekog amatera koji se nalazi od nas udaljen oko 10 km. je omda kad se na skali prijemnika nas signal prima 380 . Kondenzatori C spojeni na vodove izmjenicne struje (220 V) imaju oko 1 nF i moraju bid gradeni za radni napon od najmanje 1500 V. Dalje pojacavati pobudu pojacalo VF snage. uz anodnl napon od 250 V. i i. sto je dopusteno i kod nesto duzih »relacijaK<. Diode u ispravljacu su: Di = D 2 ^Ds = D4=: BY238. Njih ne mozemo mjeriti irdliampermetrom. . Ds = De = BY236. Pirvi znak. i2-i{?. jer je prevelik rizik od poj-ave izoblicenja. najvise 2 x 35 mA. PrigusUKV prigusnice za dvometarski opseg. UKV Postepeno pojaoavajmo po- budu SSB-signalom dok se ne pocnu javlj&ti izoblicenja. D4 II— AJ/350V S/. mo Za pojacanje frakventno moduliranog signala ne bi anodna struja trebala.

zalamljene mehanicku SL 12-11. zajedno s dvostirukim vi QQE06/40 umjesto zavojnice nalazi se induktivitet u obliku »leher- promjenlji vim kondenzatorom od 2x8 pF. nema. ona je napon Ei da QQE06/40 ne prakticki izvan pogona i izlazni stupanj radi kao da ove zastitne cijevi trebna snaga od gubitke. Vidt tekst m 381 . koji je taU sredinu ovog a- ne dogodi. Buduci da je on vise inego dovoljan da se sasvim prekine svaki tok elektricne struje kroz nju. 10 cm dugacka komada bakrene posrebrene cijevi s vanjskim promjerom od 9 do 10 mm. I kroz nju potece jaka anodna struja koja padom napona na otporniku R4 toliko sma^ Promjenljivi kondenzator Ct cini cjelinu s lehetrskim resonatorom. izmedu 60 i 80 W. debljine 2 koder posrdbren. Dvije mjedene prizme. Izlazno dvometarsko pojacalo snage. Cijev E% {ELM tit EL86) ima zadatak da zastiti cijev QQE06/40 (Ei) kad nema pobude. dodana Es (»elamp-tube«). Izlazna snaga (OUTPUT) dosize oko 70% ulazne. Cim nestane pobude. 5 W. U anodnom strujnom krugu cije- Ovaj. Ovaj se sastoji od dva. Da se to je zaStitna cijev mm. sL 12-11. tj. i nodna struja. Ako bi ova nestala. osigu»rava potrebno protufazno pobudivanje prvdh mrezica dvostruke tetrode OQE06/40. Za pobudiu je polom (PA). Prednapon djeluje i na cijev Es (EL84 ili EL86). Na jednom kraju su krat- +fe on postoji samo dok traje ko spojene mjedendim (mesinganim) limom. a dovoijno je hladenje cijevi poirodiiom cdrkulacijoan zraka. medusobno paralelna.Izlazni dvometarski PA sa 06/40 i zastitnom cijevi QQE nji Dvometasrskim izlaznim pojaca- maze se postici 90 do 120 W. preko Rs. Njezin prednapon se postizava iskljucivo skog« resonatora. INPUT od zastitnih nurezica cijevi moze biti preterecena. velicine 12x12x14 mm. Istosmjerni napon ne prelazi 600 V. Razmak medu njima je 25 padom napona na otpom i Ri-t- mm. kroz cijev bi potekla prejaka ainodna struja. ostane ona bez prednapona. ne uracunavsi Pobuda se za 144 MHz dovodi preko Li na titrajmi krug Li Cu Zavojnica Ls ima odvojak u sredini. kratkospojinog naosta dovodi se pobuda. njezin predmapon je vrlo velik (do 80 V). Dok god je cijev Ei pravilno pobudejia.

oko 60 mm do 75 W. najbolje keramickog materijala. Izlazni stupanj za pobudu ovog snaznog pojacala treba da ima na izlazu barem cijev QQE03/12. Ukljucimo grijanje cijevi u izlaznom pojacaki i dok mu je anodni napon iskljucen dovedi- metarski predajnik W — mm mo i — Ci i u vaca Lz resonanciju. pon. tj. mozemo sada ukljuciti i anodni na- resonatora. Kroz ove prizme i kroz cijeviii su probusene rape sa finim narezom. jer joj je vlastiti omski W U otpor manji. Pomocu cijevi EL84 obicno se ne mo ze QQE06/40 dovoljno pobuditi! medutini. Taj mm izolirane bakrene zice. Izlaz pobudiinduktivna veza izmedu Li biti tako ugodeni da miliampermetar Mi pokazuje struju prvih mrezica jaku ukupno 4 mA. 41 od otvorenog kraja iresonatora. Miliampermetar Mi (do 5 mA) pobude. minimum jakosti anodne struje. ako se uzmu u obzir gubici. Prikljucena zaruilja sada mozda yec malo svijetli. Resonator L3 treba zajedno s kapacitetom C2 montirati tako da mehanicki ne opterecuje cijev Ei. Kapacitet C2 treba popraviti tako da se na mjernom instrumentu jasno vidi »dip«. To je dokaz moze izvana mije- da je i izliazni titrajni krug ugoden na frekvenciju pobudivaca. u odnosu prema L3.su na bakrenim cijevima. 1 mm Za prvo ugadanje treba ma izlaz umjesto antene najprije piiklju&iti pogodno opterecenje.3 mm. Tu su usarafljeni nosaci oknuglih kondenzatorskih plocica promjera 44 mm. Jedan od nosaca mora biti produzen izoliranom osovinom (to. To spojiti izlaz pri- moze pobuctibiti bilo koji dvo- s dovoljnom izlaznom snagom. Pri tome treba paziti da se to postigne onda. Za pobudu je potrebno najmanje 5 ali. bi. Promjenom polozaja petlje La Li je petlja od zice koja sluzi kao antenska zavojnica. Pokazalo se da do resonancije Zatim treba na koaksijalnu kljucnicu vaca.) da se kapacitet C2 njati dugmetom. 382 . moguce je na njih narezati norniakri milimetairski narez. promjera 6 mm. Razumije se da nosaci moraju vrlo dobro pristajati u nareze.5 om. U vecini slucajeva se neoe naci nesto takova. kad su obje plocice ba£ usred razmaka medu cijevima dolazi Ako smo prethodno pomocu grid-dip-metra »na hladno« doveli L3C2 do resonancije na 144 MHz. mogu se kondenzatorske plocice jedna drugoj vise ili mainje priblizitdl i tako mijenjati kapacitet. Boljie je na tokarskom stroju narezati navoje sa hodom od 0.3 do 1. Zato ga moraju drzati stupdci od izolaeionog. sto tacnije simetricno. Na obje anode dvosttruke tetrode treba staviti originaline prikljucnice i ove spojiti s resonatorovim otvorenim krajevima pomocu limenih traka. Njezina snaga neka odgovara ocekivanoj izlaznoj snazi. Najbolje je staviti lazniu antenu koja ima neinduktivni otpor od 50 Q i opteretivnost oko 50 W.5 mm. Pri tome je zarullja od 110 V/60 bolja od one za 220 V/60 W. Dobro je da i one budu posrebrene. da medusobni kontakt bude stakio vrlo dobar. Trake 6 neka budu iz mekanog bakra debljine oko 0. bolje je 8 do 10 W.5 tako da se udaljenost izmedu kondenzatorskih plocica moze vrlo fino mijenjati. nacinjene u mjedenim prizmama. Ako su za nosace odabrane okruigle mjedene sipke. debele. Buduci da i nosaci imaju narez. Ona je nacinjena od 1. sitrokih oko i dugackih do 3 cm. Sam narez mora biti finiji nego je normirano za odabrani promjer nosaca. sa svojim hodom od bio pregrub.75 ili 0. a M* (do 200 mA) za kontrolu jakosti anodne sluzi za kontrohi- struje. moraju kad je razmak izmedu kondenzatorskih plocica C2 dko 3 mm. savijene u okvir velicine 7x2. Amater ce obicno posegnuti za nekom zaruljom.

Moguce je. napon.. Rezultiizvora. »splateri«. Kao tijelo za namatanje priguisnice moze posluziti i obicain »bu!zir«. Ako je aoodni napon 400 V. lose moduliranog signala. Pri tome jakost anodne struje postaje jaca pa treba korekcijom vrijednosti kapaciteta Ct uvijek nianovo uspostavljati resonanciju. uz uvjet da ima veci razmak medu svojim plocama. U izlazni titrajni krug moze se staviti dvostniki promjenljivi kondenzator kapaciteta 2x8 pF. npr. Re neka bude 40 fcQ.3 do 0. pazeci da ne predemo dopusteno opteirecenje sa- nacrtan kao zavojnica. Ulazni titrajni krug se bitno ne razlikuje od onoga u predasnjem primjaru. je uvijek razumljiviji Malo ali moduod |a- ceg. Jedina je razlika u tome da je ovdje dodan kondenzator Ci kojemu je zadaca da olaksa ugadanje pobude. Tada ce kondenzator lakse podnijeti anazmjetrno veliko naponsko opterecenje. i ovdje staviti mm izlazni titrajni sali u 12-11). Konacno mozerao jos pokusati da pazljivim miijenjanjem vrijednosti za R2 i za Ri postignemo sto vecu izlaznu snagu. o ovisne smetnje koje se cujto kao prevelike tzv. namotane na tijelu promjera 3 do 4 mim. se prikljuei prava antena. uz W m 1 slabiji signal. 12-12. Za svaku treba po 50 cm lakirane bakrene zice 0. Kod i rajuci 250 V. Bolje je na ovome mjestu upotrijebiti petlju. Zajednicke rotore takvog kondenr zatora ne treba uzemljivati ill' spa* jati sa sasijom. od OA2 i OB2. napon je prema tome oko pobude javljaju se moduiacrji tj. On iznosi o*ko 27 V treba ga uzimati iz stabiliziranog Za linearno pojacanje SSB signala na 144 MHz smije se anodni napon povecati na 750 V da se uz nepromijenjeoe vrijednosti sastavnih dij elova dobije izlazna snaga do vrsne vrijednosti. aiko je on 600 V. Jedna je 150 V a druga za 100 V. Ipak nece svakome biti moguce da nacani sve onako fcafco je tamo opisano. Pred- preko klasi zica. izolacijska cijev koja se inaoe navlaii Linearno pojacalo snage za 144 MHz Linearno pojacalo snage zadvometarske signale moze se naciniti prema si.4 man. Dok nema signala treba prednapon odabrati tako da anodtia struja koju pokazuje miliamperimetar M bude 40 do 45 mA. I zastitne mrezice se napajaju stabiliziranim naponom. Njezine anode se ni u kojem slucaju ne smiju zatriti! me krug koji smo opipredasnjem primjeru (si. Ovo linearno pojiacalo radi u AB. dakako. 383 . samo simJbolicki maksimalno svijetli. denzatora rulja treba postici da za- tivitet Ls Izlazni titrajni koji je krug ima induk. napon i je statan. On se postize serijskim spojem dviju staibilizatorskih cijevi'. 74 upotrebu Zenerove diode za taj napon. buduci da za onakvu Kad treba kruga Oznacene wijednostdi za otpomik Re vrijede za navedeni raspon anodnog napona. cisto liran. Re ce biti 22 kQ. debele nacinjenu od 8 do 10 bakrene cijevi. Kraci petlje neka budu 10 cm dugacki i medusobno paralelni na razmaku od 2. izvedbu resonatora treba tokarski stroj (strug) za obradu metala. Ako ugodeni li. ugadanje izlaznog titrajnog popraviti.5 cm. izlazni stupanj os- tane bez pobude. Petlju Li mozemo taikoder naciniti prema opisu u predasnjem primjeru. kako smo vec reikto nema nikakvih stetnih posljedica jer je ovdje cijev £2 kojia od- smanji napon na drugim mrezicama tetrode Eu O tome se mo- mah zemo lako uvjeriti voltmetrom (barem 10 kQ/V) koji mozemo prikljuciti izmedu sasije i anode cijevi E2. prigusnice Visokofrekventne (VFP) su obicne UKV-prigusnice koje i sami lako nacinimo. cijevi.kao i mijenjanjem kapaciteta konCs.

Radnu tacku treba.5n / -L ir JUCIVANJE IJI EMNiKA 5/. GQE04/20 i QQE03/20. odaibrati prema fabrickim podaci- je zato jer se takav tranzistor. Kod prejake pcfoude cemo dkxtuse dobiti vecu izlaznu snagu. = miliampermetar do 250 mA. To Kad trebiti Po jednakoj shemi se mogu upoi cijevi 832-A. sto tireba uzeti u obzir. Ostala objas'njenja u tekstu 2x8 FM } M neko krestanje u sirokom opsegu oko radne frekvaneije. 72-72. AM. all ona je razasuta u sirok opseg od cega noma nikakve koristi! Prvi zmiak da naim je pobudia prejaka neka bude upozorenje korespondenta da »dolazkno« siroko na skali njegovog prijemnika. Linearno pojacalo snage za 144 MHz.QQE 06/40 T L3 V AMTENSKOJ PRIKLJUN!C1 PRUEMNIKA *S ± M t. Na ulaz U dovodi se signal koji ze~ limo pojacatL Ulazni titrajni krug ima zavojnicu Li. Ikao i njoj 829-B ima vece vlastite kapacitete. ponasa kao silicijeva dioda.). C3 = 2 x 8 pF. dakako. A B = = preklopnik prijem-predaja ili kontakti releja s jednakim zadatkom. BLY23. optimalno prilagoditi uredaju otkuda dovesti dolazi posluziti slicne. odgovarajuce svojstvo trainzistora ne smeta u drugim pojacalima sna- . i Napominjemo da pobudni VF signal. Manje amplitude ne bi mogle >K>tvoritii« tranzistor. BLY22. 2N3632 ili si. vec Linearno UKV pojacalo snage sa jednim tranzistorom tranzistoirskog linearnog pojaoala prikazuje si. Ni ma 384 za odabranu cijev. Uz nesto izmijenjene podatke za radnu tacku i za titrajne brugove moze Umjesto cijevi u resonanciju i. bi UKV-prigu§nica L 2 bila spojena direktno izmedu baze i emitera. ujedno.6 V. = pF. Izlazna snaga ce biti manja. kad amplituda ulaznog VF signala tna bazi bude veca od 0. Ne samo da takve pojave otezavaju odrzavanje takodor jako smetaju i ostalim amaterima. Drugim svojim krajem je zavojnica Li spojena na kapacitivni razdjekiik kojim se ulazni titrajni krug moze QQE06/40 moze se upotrebiti QQV06/40 ili cijev 5894. U ispravljacimia su naponi redovito znatno veci pa ovo svojstvo diode ne smeta. mogla bi kolektorska struja rx>teci tek onda. BLY36. 12-13. izmedu svoje baze i emitera. s vecim razmakom tnedu plocicama. cijev 829-B. Ci~C4~ 50 pF. C2 = i za pojacanje snage CW. Ona je jednim svojim krajem u vezi sa bazom Shemu UKV tranzistora TR (2N3375.Ovakav PA moze posluziti SSB signata. Signal povecane »sirine« je loS znak koji se popravlja smanjenjem pobude! veze. bez ikakvih promjena.

se njime moze jakost stnije odabrati je potrebno.4 man. zicom 03 do 0. sL za smjeStaj svih sastavnih dijelova. Izgled dvometarskog linearnog pojacala prema si 12-13 25 385 . pojasne UKV prigu&nice. na£injene tako da je zica provucena kroz 6 kanalica u malim feritnim valj&cima pa se dobiju 2. Izlazna impedancija mora odgovarati karakteristi£nom otporu antenskog koaksijalnog kabela. jRa i i&*. Zavojnice Ls i Ia pripadaju kruigii. Preostali laznom induiktivitet (Li) pripada ujedno izPl-filteru. SI 1243. Tranzistorsko linearno pojacato za 144 MHz sje buduci da se baza stavlja na treban vecdi VF potencijal. Supljim stupicima. Kolektorski strujni krug ima main impedanciju pa je prikljufiesn saino na dio induktiviteta. SD sluzi Pad napona na kao prednapon za bazu tranzistora TR. si. po Struja se pojacahi dovodi preko UKV-prigusnioe Ls. Njegov kapacitet SI formiraju dva trimersika kondenzaRadio priruCnik 12-14. To s^postize silicijevom diodom SD. prednaponski izvor je blokiran komdenzatorima Ci i C*. i je 88 x 45 mm. Potreban razmak je osiguran valjcastim. posluzila je za mora potedi kolektorska stmija jaka barem 10 do 15 mA ili vise (ako je potrebno za odabrani tranzistor). 12-16. s jednim veceg (10 nF) i jednim mianjeg kapaciteta (1 nF). On mora biti tolik da se tranzistor »otvoii«. CuL. Stampaoa plocica takoder je na tu aluminajsku podlogu pritegnuta pomocu detiri vijka. Takve prigusnice su bile upotrebljene i gradnji linearnog. Za dvometarski opseg mozemo ove priguSnice namotati od komada zice. Oni sluze za postizanje resonancije i za prilagodenje na izlaz /Z. Trainzistor se vidi Da »donji« kraj prigusnice Li bude bez visokofrekventnih potencijala. oblozefolijom.tora. a pricvrScen je na aluminijsku plocu. Ova moze biti jednaka prigusnici L2. laznom titrajnom Njihova zajednicka tacka predstavljia neku vrstu odvojka na induktivitetu koji cine obje zavojnice. Rroz nju tece elektricna struja kojoj' je jakost odredesna viskiom pogonskog napona kako diodi i otpomic&ma Ri. duzi* ne 45 do 50 cm. iz- kroz otvor u siredini. da bude »hladan«. Format plocice 12-15. Siroko- na odredeni visi potencijal kojim se moze osigurati da poja- calo radi u klasi AB. Plocica od na bakrenom »vitroplasta«. Ovdje treba bazu vesti trafcizistora do- Dobro mogu posluziti i tzv. Otpornik Ri je promjenljiv pa. Dok nema signala na ulazu pojacala. na promjeru 3 do 4 mm. 1244. debelu 6 mm. dvometarpri skog pojacala koje se vidi na si. zbog hladenja. od \MJL$^> +13.5 zavoja.8 V Za pogon je predviden napom 12 do 15 V. izradu Stampanih vodova. »Hladini« kraj titrajnog kruga (domji kraj zavojnice Ls) blokiran je takoder s dva kondenzatora. Oznacena vrijednost (13.8 V) je u sredini tog raspona. spojena kao kapacitivni razdjelnik.

i na izlazu pojacala treba postici da izlazna snaga bude duga je 11 mm. neinduktivni otpor od 50 do 60 Q (vidi poglavlje 21). Njena je duzina 10 mm. W Maksimakuu izlaznu snagu. Na ulaz linearnog spojiti bilo kaJcav poja5ala moze se mali UKV davac sa izlaznom snagom izmedu 50 i 300 m\V. Kolektorska struja kod takve pobude dosize oko 500 mA (INPUT oko 6 W). Li ima 2 zavoja.Zavojnice su motane sa unutra* Snjim promjerom od 6. preko SWR-metra. Pazljivim okretanjem tri- vrsne vrijednosti izlazne snage smi(ovo se moze ju doseci 10 do 12 provjeriti samo osciloskopom!). Snaga dvometarskog signala porana priblizno 3 od 300 (OUTPUT). L$ ima takodar 2 zavoja. Zavojnica Li ima.3 zavojia mera na ulazu maksimalna. Kod SSB-signala sla je krene zioe. Stampana plocica za tranzistorsko linearno shemi na si 12-13 (88 pojacalo. prema x 45 mm) o IZ i * o * 50 gt2 L*- 1 <-^^ ^Sf^l-3 In o-||-<> o-H-o (J C2 1 1 10n ' o o— Jr ]0 » 0HHO QR2 \\—o SI. je Za prvo ugadanje najbolje mW W na izlaz pojacala prikljuciti. razvucena na duzinu od 8 mm. 12-16. kolika SI. Raspored dijelova na stampana] plocici sa si 12-15 386 . debele 1 mm. 12-15.5 mm. Sve su nacmjene od posrebrene bai Lineamo pojacalo koje je bilo sagradano za pokus dalo je priblizno deseterostruko pojacainje snage.

spojiti sa »&asijom«. baza i kolektor. Za neke starije tipove tranzistora tvornica UKV preporucuje uzemljivanje baze. Ta pravila ilustrira si. izvoda na£injena iz limene trake. Vidi tekst 25* m . Ako postoje cetiri izvoda. To je ona koju treba staviti na »nulti« potencijal. Primjeri pravilne i koji se primjenjuju nepravilne montaze i spajanja tranzistora u UKV predajnicima. Danas se obidno uzemljuje emiter koji je kod nekih tranzistora ove vrste spojen i na vijak za ucvrScivanje i jo§ na jedam ili na dva izvoda. Koja je od elektroda na kojemu izvodu. onda su na njih izvedene elektrode: emiter. upotrebljeaiam tranzis- i tramzrstora za rad oa UKV-frekvenr cijama tireba se dreati r koliko je vise moguce. Po vanjcijama u skom izgledu i po materijalu iz kojega je ooacHnjeno kuci&te razlikujemo metakie i plasticne. odnosno »uzemljitk. I jedni i drugi imaju vijak za ucvrscivanje na hladilo (hladnjak). ili — moderniji — imaju joS bolje cetiri. Preporuke za postupak sa snaznim tranzistorima za UKV spajanje snaznih izvoda. 12-17. Najbolje je taji podatak uzeti iz tvorni6kih protri tri Za montazu spekata o tora. odredenih pravila. prvi imaju na svom gornjem kraju tri izvoda. Ako postoje c) f) SI 12-17. ovisi o tvornici. Jednako je vazno i to kako se ti spojevi nacine! Osobito je vazno da svi prikljucci budu sto je moguce kraci! To vrijedi dok drugi tri. Damas postoje uglavnom dyije vrste tranzistora koji su namijenjeni za pojacala snage na frekvenopsezima. onda za jednu od tih etekfcroda postoje dva izvoda. mozemo trajno koristiti samo kod telegrafije i kod pojaoaivanja dvometarskih frekventmo moduiliranih signala. ali takvi jedva da bi odgovarali za opisane predajnike.je dopustena prema tvornifikim podacima za upotrebljeni tramzistor. da ozemljenje te elektrode bude Sto bolje. Izvode snaznah tranzistora za ultravisoke frekvencije nije dosta spojiti u odredene jednostavno strujne krugove.

ali tranzistor na istoj slici. ne valja naclniti jednostavnim lemljenjem na pripadajuce sastavne dijelove. Sto u nekim da je. i izlazna snaga predajmika ce biti veoa! Preduga£ki vodovi mogu potpuno onemoguditi pravilan rad (b) i u primjeru ttz (e). Takvo uzemljenje je dobro. Brototip ovog pojacala fvidi se na si. Za tranzistorske prikljucne trake treba predvidjeti posebne male izolirane dfrzace (oznaceni su slovom d ma si. ali i onda treba nastojati da svi spojevi budu nacmjeni Sto krace. na plocicama sa Stampanim vodovima. kao na crtezu metakxe ploce Madila stavi tanak masti koja ce osigurati bolji termidki kontakt i bolje odvodenje topline iz tranzistora na sJoj silikonske hladilo. treba svaki od tih izvoda najkracun i najdirektnijim putem uzemljiti. pa radna temperatiura tranzistora postaje veca. a lemiti njegove izvode onda tek kamo treba. nije dobro pricvrSdan na hladiUo ne bi se uredaj smio ukljucivati ni na najkrace vrijeme. da se tranzistorski izvodi ne otkinu. npr. primjer (c). 12-19. dimo shemu dvometarskog nog pojacala linear- soiage sa dva tranzistorska stopnja. U tu svtrhu mora plocica sa vodovima i drugim sastavnim dijelovima biti podignuta u odgovarajucu visiniu iznad hla* dila H. Posebnu painju treba po* svetiti uzemljivanju tranzistorovih elektroda za koje je to odredeoo. direktnija predajniku. U primjeru (g). 12-17 vidian© je udaljem od hladila. 12-17h).i za uzemijenja! Na si. One moraju ostati ravne i sto krade. U primjeru (a) i (c) je crte£ taanzistora sa metalnim kuci§tem koji ima tiri izvoda. Hladenje je najbolje ako se izmedu tranzistora i jek m Dok plasticne tranzistore. kao sto su a i b na si. Tranzistor bi trebalo najprije zare- tranzistora. kao u primjeru (d). a takvi tranzistori nisu ba§ jeftini! Dvometarsko linearno pojacalo snage s dva tranzistora Vrlo Cesto nam niece biti dovoljno pojaCanje snage saimo sa roke 5 do 6 mm. za spajanje tranzistora na vodove Stampamih plocica potrebno predvidjeti takav niacin momtale i lemljanja prikljucooica dia svi imaju Sto manji induktivitet. koje ne smiju biti ni dugacke nt savinute. Upo- 388 .uzemljenje ostvairimo malim limenim kutnicima. Sirokih do 3 mm. tranzistor koji je odreden za rad sa velikim opterecenjem. vode. uredno hladi onda kad je tenajperatuira tranzistora jedva malo razlicita od temperature hladila. aili se on povecava ako je traka dugacka i ako je sa^ vimtta. Tranzistor se u opisanom Uz krace izuzemljenja. Spojeve sa ostalim elektrodama. 12-17f. Ne bi vodovi trebalo savijati trake prema dolje ni prema gore. da se ucvrsti ispod tranzistora. koje treba uklju&ti u druge strujne kru* gove. Na si. Najbolje je da. 12-18 vi- vidi se kako takva traka moze biti savinuta. jednim stupnjem. Najbolje je da se spojevi s njima marine pomodu bakrenih traka. To bi znacilo unigtiti tramzistor. Ne mora diti se uredaj uvijek gra- ucvrstiti na hladilo. c. si- Onaj koji to nacini obrmttim dom mofe laiko otkfouti izvode. kad je sve dobro ugodeno i pravilno optereceno. Isto vrijedi i za skicajevima smanjuje potrebno odvodenje topline. Ako je elektroda koja se mora uzemljiti izvedena na dva kraja. Njih treba naciniti iz trake bakrenog lima. Trake imaju manji induiktivitet od zica. Hladenje tranzistora treba uviosigurati u dovoljtnoj mjeri.

jer one ovise o izabranim tranzistorima. 40281 a 40282 did bilo kafkaiv »par« tranzistara.trebiii sano tranzistotre 2N3375 i 2N3632. all se mogu upotrebiti neki $M&ni 'tranzistori (npr. Za prvi tranzitstor ona mora 21a bdti najmanje 10 do 15 mA. od kojih prvi mora davati dovoljnu izlaznu snagu za pobudu drugaga). prema shemi na si 12-18 389 . odrediti pokusotn i mjerenjem kolektorskili mirndli struja. Opis u tekstu MHz koje ima dva stup* SL 12-19. Shema linearnog pojacala snage za 144 nja. koje se napajaju strujam prako otporraika Ri i Rs isz dzvora konstantnog napona od 5 V* Taj se napon tmora stabili- Otparndcd Ri i Ri moraju se odabrati tako da prvi i drugi fcranzistor budu tek toliko »otvoreni« da dra jakost koldktorske struje bude dovoljna za sto lineamdji rad. Njdihovu vrijednost treba zirati. Potreban mali prednapon za rad u klasi AB postize se pomocu silicijevih dioda Dt i D4. drugi negdje oko + 1^5V SI f 12-18. Pogled na pojacalo snage. Vrijednosti ovdb otpora nisu naznacene.

kakve jesu« sa odgovarajuci<m brojevkna zavo smjerovima naonatanja i u »pravoj« prostornoj orijentaciji. Sve su motane preko svrdla (burgije) pro tmjera 8 i zalemljene na svoja mjesta slobodno. mozemo naSimiti prema si. cala snage za 144 Bakrom kaUrana plocica vitroplasta za gradnju linearnog pojaMHz. Tu su svi sastavni dijelovi nacrtani u pravim medusobnim zdje plocice nema pobude! Ovo uz pretpostavtku da su na dobrom Madilu). Babrotm kaSiranu plocicu od vitroplasta. 12-21. prikazanog na si. Format plocice je 160 x X 70 mm SI 390 12-21. Dijelovi su anontirani na odnosima veli6ine. na koju cemo montiraiti sve sastavne dijelove. si 12-20. Raspored sastavnih dijelova na plocici. Za ugadanje linearnog pojacala vrlo je korisno da se ugrade inale ja.20 do 40. aiko su 160x70 mim. mm m m SL 12-20. 12-20. Vidi tekst . Kriterij za to je saimo tu istu pobaikrenu stranu. bez ikakvog tijela. Mi smo za pratotip upotrebili viferoplast koji je imao batkreni sloj sasmo na jednoj strani. Dimen- rad pojacala. Raspored dijelova na njoj vidi se na si. 12-19. Cak su i zavojnice naartane »onakve. i da pojacavaju bez izoblicenja. Radna taoka ce ian biti pravilno odabrana ako se forainzistori ne zagrijavaju previse {smija biti sasivim nialo topK.

dok su tranzistori jo$ topli} kontroMrati koliko soi Negativni pol voltmetra spojimo na bakax vitroplast^plocice. Nikad ne treba tranzistorsko snazno pojacalo stavljati u pogon Za moze za FM-telefoniju nom otporniku i (50 Q) postage veoi. Uz ostalo to ovmsi i o upotrebljenim tranzistorima. treba pazIjivo popravki resonanciju sa Ci i Cs. prekinemo struju napajanja! Na ulaznu prikljucnicu. mozda. Ukoliko nemamo neinduktivnu laznu antenu s prikljuckom za voltmetar. malo po malo povecavamo napon napajanja svaki put. Vr§na snaga <koju ne moze pokazati obican voltmetar. postoji rizik izoblicavanja i proizvodnje »sirokog« signala uz smetnje amaterkna na opsegu. ovaj puta na voltmetru kojd je prikljucen sna spamenuti otpor od 50 Q (»lazna« amtena. Kad smo tako dosli do punog pogonskog napona od 13. uz dovoljnu pobudu. redom. bez ukljucenog nja. smart jimo pobudu na ulazu i prikljucimo pogonski mapon od samo 7 do 8 V. nakon se. preko koaksijalnog kabela spojimo izvor signala koji zelimo pojacati.silioijske jedina diode Di zadaca da i Da. pipnimo tranzistore. Nju mozemo. kod diode D3. opseg mjerenja do 5 V).5 V d postigli na svim kontrolniim puikljuondcama (a. izlazna snaga od 10 do 12 W. Kondenzatorima Cs i Ce opet nastojdimo postici maksimum. Kad smo odabiranjem otpornika Rt i R2 priblizno postigli da su mirne kolektorske struje 'tranzistora na donjim vrijednostima koje su bile raniije spomenute. mjeren na pniMjucenom opteret- Ukoliko su pre§le gotrnju granicu ranije navedenih vrijednosti. Nismo. kondenzatoiutma Cs i &. tek tolika da se postigne prosjecna izlazna snaga od priblizno 3 W. Njihova je nam pomognu upravo kod toga. Inace. trajne kmgove u resonanciju. ali takoder o izboru mirne kolektorske struje. Za pojadanje SSB^ignala pobuda ne sinije biti prevelika. One ce biti sada vise. tzv. zemo ugoditi ulaizni titirajni fcrug pazlji'vim okretaiyem kondenzatora Ci i C$ sve dok postignemo jasan maksiimaloi metra. UKV valjda. Kad simo postigli maksiimum. spojimo neinduktivni otpor od 50 Q. Ako su kad je sve ugo&eno. Izlazni napon. Na izlazu se izlaznog opterecemogu pojaviti ta391 . Potrebno je ipak. citavo to vrijame tiimalii ukljuceou pobudu?! BUo je potrebno iz?medu pojedinlh mjerenja i ugadanja (ne duze od tridesetak sekundi za svako!) prekidati po^ budni signal. uz jacu pobudu. jos malo popraviti. na jasan maksimum otklona kazaljke voltmetra. Sada mo jake kolektorske struje mirovania (bez pdbude!). kao i sa Cs i C*. divije minute ogrijali toliko da ih joS mozemo drzati rukoim (da ne pace!). preko koaksijalnog kabela. bit ce vjerojatno sve u redu. potrebno je izmedu ozlaza ovog poja^ala i antene staviti filter i ispitati koliku pobudu smijemo upotrebiti da ne bude prejaJka. aradio-prijemnicima i televizorima. Zatiim kod a prikljucimo »+« nekog voltoietra (osjetljivost barem 10 kQ/V. mozemo pozitivni pol voltmetra premjestiti na prikljucnicu b. jos uvijek bez napona za napajanje (!). i ksifmum. vidi u poglavlju 21). Da se od tab pojava osAgurajmo. PEP) sagurno ce dosezati cetverostruku vrijednost (12 W). da se kolektorske mirne struje malo smanje. Ako je pobuda koja stize na ulaz U dovoljno jaka. dovodimo ti~ i Kad smo to postigli. moci cemo ugoditi i druigi titrajni krug. Na izlaznu pTikljucniou IZ. mozemo izmedu ]>rakljucnice IZ i 50-amsi)£og opterecenja staviti trati SWIUneta^ i na njemu promaotklone dok postiignemo matelegdfafiju se postici. treba otpomnike Ri i R2 malo povecati. Ako smo tako radili tranzistori nece biti vruci. otklon kazaljke volt- Kad slmo to postigli. & i na izlaizu) sto izrazeniji maksimum.

a za ostale zavojnice neka CO 392 . mm.5 Lb =• 2 zavoja CO OznaCeni promjeru su imutraSnji. 2ica za Ls i Le moze biti lakirana.ko veliki vrSni visotkofrekventni na- poni da fprobiju izvanredno tanke slojeye pokivodi£a u tranzistom! I neprilagodena (prevelik antena *S SWR.8 V napona uz struju blizu 2 A. o g 2 pxiklju^kom na normaJan automobilski akumulator. Takvo snaino pojacalo treba za svoj pogon saimo 13. Zavojnice treba namotatd ovako: Li =2 zavoja na promjeru od 5 trnm. Razumije se da jednako tako mogu biti ugradeni i odgovarajudi trainzii'Stari drugih tvomica. zicom L«=2 zavoja na promjeru 6 mm. na promjeru na promjeru = 1 mm. mala Ld = 3 zavoja na promjeru ali 5 mm. La = Ls MHz. za u dvometarskam amaterskom smoze se postici opse- dodavanjem pojacanje daljnjih snage. pitikazan je sklop od tri tranzistora koji moze dati izlaznu snagu od najmanje 12 W. za 12 na 145 MHz W FM rad o a.5 mm. zicom 6 Li = mm. stupnjeva si. zicom = 1 mm. zicom 4. za TRs 2N3375 ili 40281. = kao 1 mm. se i To moze postM *-OJU-=p 1 9 Ts i s za 145 5 = Lb = UKV prigu&nica (Z = 450Q). za S 12-22. nacrtanoj prema podacima tvornice »RCA«. zicom = 1 mjm. o 'I o Pojacalo za telegrafiju i u klasi C. vidi poglavlje 19) moze biti za tramzistor jednako opastna. Za pobucki je potrebno preko 200 niV snage. Ls = Ltf = 2 zavoja na promjeru mm. »RCA« preporucuje upotrebu tranzistora tsvoje proizvodnje: za TRi tranzistor 2N3553 ill 40280. Ia. Vedu snagu gu f FM signala. azaTfo tranzistor 2N3832 ili 40282. Na shami. = 1 do 1.

i nesto veca. Izgled dvometarskog pojacala 12-22 VF snage. Treba ilgadati stupanj po stupanj. mora doseci 20 do 25 V. izmedu maksimalne snage (oko 10 W) i deset puta manje (oiko 1 W). namotane na cjevcice promjera 3 mim (s [kojima se linace piju razliciti sokovi. 12-23. npr. ali se smogu stavitd i feritne siroko- mogu cm pojasne UKV praguinice. UKV prigusnice biti tnacinjene od po 45 zice 0. Kod dobro ugodenog predajnika efektivni VF napon. CuL. prema si. Uz pogonski napon od 13. izotirano ucvrSdena mjeren pogodnim imstrumentom na otpornifcu kojim je opterecen izlaz. lazou antenu. 21-69) sa 50 do 60 Q.8 V izlazna snaga. moze na TRi naftakruuti poznatu zvijezdu za jalnu kapicu za hladenje. ne stmije biti preS&rok da vodovi ne bi postali predugacki. koja mora izdrzati ocekivaaini izlaznu snagu. daikako uz povecanje prostora za smjeStaj tog tranzistora. moze biti Takaiv predajnik <fcreba pazl)ivo ugoditL Taj se posao ne smije izvrSiti sa prikljucenom antenom! Na izlazne prikljucnace treba spojiti neinduktivno opterecenje (xipr. Sto priblizno odgovara izlaznoj snazi do dvanaestak vata. trimarskih njihovih kapaciteta mora biti takav da se istovremeno osiguira resonancija na dvometarsku diuziniu vala (uz pomoc »dipara«. Mazda cemo si tome moratd pomoci mijenjajuci malo diuzine zavojnica. najbolje iz manjeg predajnika. sagradenog prema si (YU2C0) dovoljne pobude nema izgleda na uspjeh. vidimo na si.3 mum. kojaje na istu plocu. 12-23. Tranzistor TRi je stavljen u speci- Pojacalo prema Ispred svakog sfcupnj^ je par Omjer kondenzajiotfa.St. postici camo i izlazne snage. Zavojnice i trimerski kondenizatori za ugadamje monttam su na cetiri male staimpane plocice. dak su tranzistori TR2 i TR3 vijcima pritegnuti na 6 mm debelu akimmijsfcu plo6u koja sluzi kao montazna podloga i kao hladwlo. Kada trimera dove^ i izlazne kapacitete demo u najpovoljniji medusobni maksiimuim odnos. HI). Bez Dodatno VF pojacalo za povecanje izlazne snage Profesianailni mredaji za FM-radio^veze cesto imajn mogucnost izbora izlazne snage. Na ulaz se mora dovesti potrebna pobudna snaga. Tko takve kapioe nema. GDM) i pri optimalna pobuda. Ipaik taj prostor ugradeniim tranziistoriima. ovisno o hladenje. onako kako ga je sagradio YU2CO. Qpcenito je potvrdeno iskustvo da se povekod na 10 canje snage od 1 W W 393 . Previ&e takoder ne valja! bude posrebrena. si. 12-22.

frekyentno moduliranog signala uopce ne moze primijetiti. !_8 L2 1 i. Glasnoca ostaje bez ikakve promjene. To je zato.. I ~Ih +13. Za graditelje.>rtulaz f i > 60 €) . dakle. nista se ne mijenja povecanjem snage predajnika! Gradnju ne preporucujemo onima koji jos nisu stekli obilno iskustvo u radu manjim s takvim tanzistorima u predajnicima. jer se za primanje FM-signala u prijemni- Otuda najvecem slijedi broju zaklj'ucak da. koji vec imaju dovoljno iskustva.-3 L 5 -L H Hi'" 1100 100 n L 9 ^. za gradnju dodatnog VF pojacala kojim se za izuzetne prilike moze potrostruciti snaga predajnika. nema smisla graditi ja£e predajnike od opisainih! Samo bi rizik da smetamo okolnim uredajima bio vecd! ina si. Ako vec itmamo predajndk koji u dvometarskom opsegu daje oko izlazne snage. ako je prijem vec sa onanjom snagoim bio bez suma.lOOn 1 "1 izlaz i. ako je polozaj osobito nezgodan. Predvidena je upotreba triju tranzistora 2NT3S32 ili 40282 ili mekdh dirugih koji ovinia odgovaraju. Shema je nacrtana prema podacima tvornice »RCA« koja je dala i podatke za namatanje zavojnica. Ako nam je. npi\ QTH okruzen planinama. prema podacima tvornice »RCA« 394 . Ako je amplituda primanog signala vec bila toliika da je postignuto ogranicenije. m-ozemo ga upo12 trebiti kao pobudivac za ovaj stupanj koji ce naim moci dati ovisno o upotrebljenim tramzistorima.8 V L 10 r 1 TR3 . ^ W — — Opcenito treba upamtiti: da bi signal u prijemniiku porastao samo za jednu S-jedinicu. uz ispravnu gradnju preko 35 W. Jo§ jveca snaga imoze biti korisna Shema samo onda. posliuizi ku ogranicuju amplitude. 12-24 neka. ako sa maloni antenom kruzne karaikteristike zracenja moramo raditi iz velake zgrade sa betonskim zidovima ali ako se moramo boriti protiv dirugih poteskoca sa slicnim ucinkom. nista se bitiK) ne moze promijeoiti ako je signal jaci. snaga predajnika mora biti cetiri puta vecal Za FM-signale k tome vrijedi: aiko je prijem vec bez suma.HI-+13.8 V SL 12-24. Tri paralelno spojena tranzistorska pojacala snage za dvometarske valove (CW i FM). u slucajeva.

5 mm. Potrdbna pobuda bi bila upola manja. ako se antena prikljucuje preko zaista ponzdanog fdltera. osobito Ls. ili ugadanje. da takvo linearno poja- 6alo pokujsamo nacrndti s jednim od njih. Prj torn tranzdstor BLY 90 moze dati tu Maznu snaga uz napajanje sa 12^. ukljucivsi i fcranzistore.5 mm. 50 s dva tranzistora na dva metra W L2.8 V. koje bi moglo dati snagu oko 50 W. Buduci da svaka od njih mora sto bolje resonirati na radnu forekvenciju s kapacitetom onog tranzisto- od njih ima pojacanje snage samo 4 dB. (kada je izlazna snaga.to ce biti daci: ujedno najpotirebniji poprigus- ra Li = sirokopojasna UKV (1 nica (aH). Nanjihovu resonanciju utjece polozaj dzlaznog para kondenzatora i induktiviteti mo zavojnica. poromjenljiva ska.v Za- voji razmakiMiti za iru debljinu zice. Induktivitet ovdh zavojnica treba jezgricajma dovesti na itakvu vrijednost da pobuda bude maksimalna. Prvi Isrtovremeno treba. To je postignuto. sto znaci da mu je potrebna pobuda od 20 W. Mogli 'bdsmo. Oni moraj'U biti najbolje kvalitete i veoma stabilno gradeni. mora se induktivitet svake od njih dovesti na najpovoljniju vrijednost.5 Duzina zavojnice mm. L2=Z.4 mm. s ikojim je u vezi. L& i L10. nego koristu Na kraju treba naglasiti da pojacala ove vrste ne treba smaitrati te »linearnim« pojacalima. ovisno o fupotrebljendm tranzistorima. Ls=L9—Lio=2 zavoja na promje6. moze se rjesavati na nekoldiko irazlicitih nacina. dakle. Potrebno je da se induktivdtetima zavojnaca cija.3=L4=3. Za prikljucak iza AM-predajnika Hi za SSB-signale ne odgovaraju! sut na resonasnciju svojih titrajnih krugova. iNa ulazu i Tia-Mazfu nalaze se po dva trimerkondenzatora. Lz To i Li postdgne resonanse postize jezgricama za Problem gradnje linearnog poja^ala s tranzd^torima. te istovremenoutjecu kraci.nz sto ibolji odnos SWR. jMace bi od takvog poja6ala snage bilo vise ste- Zavojnace u kolektorskim stRijnim krugovima ne smiju syojim poljima djelovati na zavojnice ulazndh strujnih krugova. CuAg. dok se sa BLY 94 to postize uz napon od 28 V. upotrebiti BLY 94 uz 28 V u pojacalu snage koje bi 395 . sa odgovairajuoim Ls=Ln—Li—2 zavoja na promjeru 3.8 mm. Jedan od nafcina je. dovoljan je da se postigne izlazna snaga izmedu 35 i blizu 40 W. tako razmjestiti da svi spojevi budu sto neinduktivniim opteredenjam izlaza. ukoliko mozemo BLY nabaviti tranzistor BLY 90 94. Pri gradnji se mora «sve dijelove. anaksdmalna. To je mnogo. Tranzistor BLY 94 ima pojacanje 7 dB. One moraju bit! nacinjene od visokofrekventnog feromagnetidkog tmaterijala koji odgovara za primjenu na frefcvencijama u dvometarskom opsegu. Konstruktor je predvidio posebne ulazne i posebne izlazne zavojnice za svaki od tranzistora.2 mm. samo 10 W. koliko je guee bolje. Zavojndca je dugacka 9. zdcom 1 mm. odrzavati i resonanciju Mazndh strujnih kmigova. zicom 1. uz 12 W. CuAg. VF-Fe jazgricu za ugadanje. zicom 1. Redovita -upo treba dopu&tena je sumo onda. Njihovi medusobni omjeri kapaciteta odloicuju o piilagodenju ulazne i izlazne impedaneije. CuAg. 6. uz dovoljnu pobxidu. ima pobudu sa Pogomski napon od 13. Ona to niOsim za poja£anje snage FMipredajnika 00a mogu posluziti i za pojacanje dvometarsMh telegrafskih (CW) emisija. Ugadanje se mora izvrsiti bez antene. Tada ce i kolektorska struja tranzistora biti najjaca. Bolja bi se linearnost mogla ocekivati od tranzistora koji radi sa visim pogonskim naponom.5 zavoja na promjeru 6 mum.

Broj zavoja. si. moze razdjelnik Ri/Rs 12-25) za posti- mu BLY V W zavamje potrebnog prednapona na bazama tranzistora TRi i TRs spojiti na puni napon. 12-25. recitmo. kad je pripremljena. 12-28.u princapu bilo kao ono na si. debele 1. 12-26. Mi nismo irniaJi takvog tranzistora >xpri iruci« pa snio po§H donujgiin pu- tem. ima izg'ed kao na si. a R* toliko da se postigne terskom opsegu. Ona nece biti sasvim jednaka za jedan i drugi tranzistor. do&M bi u obzir i tranzistori kao Sto je 93.5 V. Cb. Za sam raid paralelno spojenJh tranzistora to nema drugop ma£rnja osim cinjenice da <5e jedan (onaj koji ima vece strujno pojacanje) biti jace opterecen. Njeje potrebno 28 da. Otpornik Rs odabire se prema potrebno j mirnoj struji tranzistora. oblik i simje§taj zavojnica je vidljiv -na sMci. Prototip pojadala snage. Taj xKirugi pait« je paralelno spajanje dvaju slabijih tranzistora. Takva dva snio mogli <»nadi« i zato je 5(Pvatni izlazni linearni stupanj. 12^27. namotane preko 100x80 mm. ali takoder 25 do 28 V ukotiko su upotrebljeni tranzistori kojima treba takav napon. kao Sto su. Cu i Cn su tzv. Izbor bi mozda anogao Wuz W SI pasti i na tranzistore 2N5591 koji takoder. za dva tranzistora. BLY 89A. bio na- cinjen s njima. Zavojnice su bile nacinjene iz posrebrene bakrene zice. sagraden prema shemi na sU 12-25 W Uz pretpostavku da ce se napajanje elektri&iom energijom dobiti dz Ako se mozemo odluCiti za veci pogonsM napon.5 mm. Ri otnoze imati oko 27 Q. Dva paralelno spojena tranzistora za postizanje vece sna- ge u linearnom pojacalu za sve koja ima bakreni sJoj saimo sa jedne strane. Oni su sa straznje strame zalemljeni na bakar i sluze kao kontaktni podupiraci za 396 . Kondenzatori.5 V. Jedan takav daje izlaznu snagu 25 pobudu sa 6 W. daje najmanje 25 izlazne isnaige u dvometarskoan atma- stafoiliziranog ispravljafca. Zato jo najbolje ako ta razlika nije veca od 15 do mA 7p I—fee 20%. Vidi tekst spiralnog svrdla (burgije) promjera 8 mm. velicine / 60 SI. ukoliko zelimo ostati kod napajanja sa 13. dajiu 25 izlazne snage. proma si. Raspored dijelova je prikazan na si. Shema vrijedi.„ 40 J™ J «Th k !>> >-rT' 40 Li > a L2 ? | \—^4 mirna kolektorska struja od kojih 100 za oba tranzistora. uz pobudu od satmo 3 W. 12-26. provodni komdenzatori. (si. Kolektorska struja jednoga ce se poneSto razlikovati od kolektorske struje clnigoga.5V c^Tln L6 ~I . Sastavne dijelove smo montirali na onu stranu plocice koja nenia bakra. vrste dvometarskih signala. 12-25. ali trefoaju vedu pobudu <oko 8 W). 12-13. uz 13. Napon za napajanje mole biti 13Jy V. Plocica fci / 60 i Wn ¥ od vitroplasta. Dva takva bi trebala sa pobtidom od 12 daiti folaznu snagu 50 W. -H3.

prema si 12-27. Stampana vitroplast-plo&ca za linearno pojacalo 12-26. Format je 100 X 80 mm snage. u sredini: Cv. Komentar u tekstu 397 . Lijevo. 12-28. Raspored sastavnih dijelova na plocici. na si SI.St. 12-27. gore: provodni kondenzatori Cb> Cu.

ikao i resonanciju SWR i pri- za istosimjernu struju s kojom se naipaja linearno UKV pojacalo. Lijevo od elektrolitskog fkondenzatora (u desnoj trecini slake) vide se zavojnice. Pogled na prednja plocu uredaja u kojemu je ugradeno linearno pojacalo snage (si 12-26) za jedno sa ispravljacem nom kad visokofrekventnom filteru bez kojega se takvo pojacalo ne bi nisimjelo prikljucivati na antenu. dok neraa pogonskog napona. Kad to ponoviimo sa sve veoim naponom (ne predugo. One pripadaju izlaz- (lijevo dolje SL 12-29. i pazljivim okretanjem kondenzatoara Ci d Cs. jer ulazno ogadanje ldnearnog pojacala (mora biti izvrseno na takav nacin da pobuda bude maksimalna. hladilo. Pogled pod sasiju uredaja. Pogled pod sasdju tog uredaja (si. si. 3WR mora biti sto manji. mozemo ukljuciti napon za napajanje tranzistora. ali uz sto bolji odnos stojnih valova izmedu oba uredaja. Zato smo ih montiirali na masivno ailuminijsko hladilo (si. Plo6ica sa dijelovima pojacala je na unutrasnjoj strand prednje plode. 12-31). da se tranizisitori ne pregriju!). 12-30) pokazuje dio ispravljaca sa elektrolitskam kondenzaitorom i dijeloon elektrondokog stabilizatora napona. vrlo analena. Na izlaz treba priikljuciti neinduktivno opiterecenje od 50 Q mozda je t Ugadanje pojacala preko nekog SWRnmetra. S vanjske strane se vidi preko jos jednog SWR-metra. onda crvena sdgnalna zaruljica koja svijetli za vrijeme dok je pojacalo ukljuceno (za vtrijeme Kad smo tako dzvrsili parethod^ no ugadanje. 12-29. su s 12-29). Ona je u pocetku. Iznad ovoga su dva osiguraca. Ponovno pa£ljivo ogadanje na maksimum. koaksdjalina sdgnalna zamljdca (sijalica) zelene boje koja svijetli ikad je poja£alo u stanju pripravnosti (za vrijeme prijema). Tu se vide d dva oklopljena releja za koatksijalne vodove a u sredkii). rada predajnika). ce nas cilju. Dobro je da je i predajnik koji daje po- & SL 12-30. Sto blizi vrijednosti 1:1. Lijevo gore nazire se »COR«. pazeci i na ulazni SWR (!) pribldzat . naj prije upola nizi od onoga s kojiim cemo ikasndje raditi. sklop za automatsko ukljucivanje linearnog pojacala (vddi kasnije opis £ si. Zatim slijedi iz- lazna koaiksijalna prikljucnica i prikljucnica za izmjenicni napon od 220 V. kao i i Cs. Va&no je dobro hladenje taranzistora. Opis u tekstu 398 .prikljucivanje ostalih dijelova koji budu sa »linearcem« spojen takocter njkna u vezd. Povrh njdh je prekidac i jos jedna zaruljica zute boje koja sigdnuiga nalizira da je ispravljac ukljucen. Wti$M:- najbolje zapoceti bez istosmjernog napajanja (!) sa reduciranom pobudom. Ispod njega su iredoan: ulazna prikljuCnica. doci demo konacno do toga da sasvkn Jedan za primarnu stranu transformatora ugradenog i'spravljaca i malo popravimo ugadanje i na ulazu. nastojati da se dabije imaksdmalna dzlazna snaga.

gdje je dovdljan visokofrekventni Korisni pomocni uredaji uz tranzistorska pojacala potenoijal. Kod Uz dugotrajnije djelovanje jace visokofrekventne struje.« d djeluje pod »Voice operated utjecajem niskih frekvencdja). »Carrier operated relais«).lagodenje na izlazu. po dvije »amtiparalelno« spojene diode kojima se ova opasnost ano^e snianjiti. Medutim. bez izoblicenja i Simetnji neposredno uz nasu radnu frekvenciju. njih sumo vrsna snaga (PEP) dosize punih 50 W. Kod telegrafije. prilaga* pobudu. Iako se za prelaiz od primanja na emisiju ipak iz upotrebljavaju releji. kao i poda'lje od nje. smetnji mi ratdima. Jedan takav je na si. To je kod slabdjih pre- VF snage U svaikoj radio-sta-nici treba osi- gurati nesinetan rad i prijemnom i predajnoaii dijelu aparature. Ona. a da dpak diode Di i D2 ispravljanjem VF struje proizvedu dovoljno visok napon na kondenzatoru od 1 nF. ni ulazni tranzistor bi bio vise zaSticen! ne ba da ima oko 10 do 13 W. dolazi od engl. postidi ako za modulaciju prianijenimo agranicenje ampldtuda niskofrekventnih najpona prije modulaeije. Prikljucnica VF u vezi je sa nekoim tatkom u predajniku. moze predajnika na ulaz prijem- dajnika ma izlazu. »push to talk«) na cima okolnih radio-amatera (i »u tmikrofonu ali takoder pomocu posebnog sklopa kojd se cesto oznacuje kao »COR« (od engl. snaga mora biti ndza. diode se mogu zagrijavati. . na opip. pa i »pregorjteti«. sije gdje postoje prekidi pri kucanju. ako sdgxial ne mozerno kontrolirati diti i osciloskopom. Temperatura im je bila podjednaka a. a kod jacih predajnika na njihovim ulazndm titrajnkn krugovima. biti Sto manji. Otuda potece 399 . a to je jedino sto nam pofcazuju obicni mjernl instruTnenti s kazaljkoan. Tada. su bili »ugodno topli« i nakon nekolitko minuta rada (koliko otprilike traje jedna »relaoija«). Zagrijavanje tranzistor a i alumdnijskog hladdla je bilo vrlo uimjereno. obicno uz antensku zavojnicu. sto je izlazna snaga veca. na vise naoina. pogresno inazivaju »visokofrekventnd VOX« (»VOX« . Ovi kapaciteti dpak postoje. Da ise to ne bi dogadalo moraju kapaciteti. kod SSB-signala. ni Takoder ne smije biti nikakvih u susjednim radio-apa- . dobro je da se izlazna visokofrekventna poja£ala vece snage ukljucuju istovremeno kada se iskljucuje prijemndk. 12-31a. NeSto veca prosjecna Da se ovakve pojave izbjegnu. Prema tome treba. Sto je visa radna frekrvencija to ce spomenuta opasnost biti veca. Takarv sklop neki lokahi«) ostao »uzak«. Maksiinalna snaga koju smo mi tako postlgli bila je blizu 52 W. je j>ri torn bila iz predajnika tkoji je na svom izlazu imao tranzistor 2N3632. Jos mianje je zagrijavanje kod emi- nika doci toliko visokofrekventne snage da ulazni tranzistor bade ostecen. »COR-stklop« u moze biti nacinjen televizorima. u pravilu. AH a onda moramo biti sigurni da nam je signal na svim prijemni- igodni relej ukljucdti rucnim prekdtipkalom posebnim dacem ill (»PTT«. Otpornik Ri treba tako odabrati da se predajnik znatndje ne optereti. od engl. treSSBnsignala. zagrijavanje je manje. U tu svrbu moze se po- snaga imoci ce se. Ulazni tranzistor je za§ticen d uz snagu predajnika od nekaliko desetaka vata. dakako. to su d same zastitne diode ugrozendje. U poglavlju o UKV prijemnicima nacrtane su na mnogim shemama. iz V Pobuda UKV Zagrijavanje tranzistora je najvece kod xada sa frekventno moduliraniim sdgnalom koji jednoliko i maksimalno optetreouje ftranzistore. dzmedu kontakata koji su ukljuceni u izlazne strayne krugove predajnika i kontakata koji su u vezi sa ulazndm krugovisma prijetmnika. uz napon od 26 stabiliziranog ispravljaea. U prosjeku.

prekida kolektorske struje naogle ba se. formira tzv. sa izlaz predajnika. Tada SWR mora i Na SWR-mostu 21) kojd je uigraden (vidi biti u <u poglavlju predajnik. Vidi tekst kabel. pojaviti velilki naponi od kojdh bi laiko stradald tranzistori Darlingtonovog para. Paralelno Zenerovoj diodi je spojen tiristor TR3 kojd. ogranicuje jakost struje koja tece kroz Zenerovu diodu ZD. VIP\GH^» 1' I * SWR most (REFLEKSIJA) kom Korisni dodatni uredaji: a) za uklju&ivanje pojadala snage viso frekvencijom (»COR«). tako jaka elektricna struja. Kroz relej REL poteci ce. jedinici. Mnogi su tranzistori na taj nacin bi'Li probijeni da relej odmah dskljuci prijemnik i antenu prekopca sa prijemnikova ulaiza Da postal! netipotrebljivima. pri okretanju antene) otnoglo bi optereeenje predajnika post a ti preslabo. na uobicajeni W ill sli£an). nacin. postize stabilizirani napon od 10 V za oscilator predajnika. spojen paralelno sa zaruljicom (sijalicom) od 12 V/0. Tako se. toru tranzistora mogle pojaviti tako visoke vrsne viijednosti VF napona koje on ne tmoze podnijeti. da negdje pukne antenski da na mjernom instrumentu (koji kod prijema sluK kao S-metar) za vrijeme emisije kontroliramo rad predajnika. zajedno s njom. Taj napon se moze iskoristiti dajnika za optimalan rad. Uz veci je te§ko ugoditi dzlaszni stupanj pre- SWR yod i ugodenu antenu. cim se pojavi val nosilac predajnika. i se izlazni tranzistor (ili tranzi- stori. to veci §to je dzlazna snaga koja odlaizi u anitenu veca. On 400 . recimo. normalno.b) r R M 12V/0JA p-T R4 ^+10 V f— n (stab ) <© S/. zbog samoindukcije. Tada bi se na kolek- struja baze u transistor TRi. Drugi napon koji se jaivIja na SWR-mostu jednak je nuli ako je sve optimalno ugodeno. zavojnicom releja je na ParaMno ako ih je vise) u izlaznom stupnju predajnika zastdte od tak12-31b. omogucen predajnik dva napona. Polaritet ove diode je odabran tako da ona na propu&ta struju koja treba da te£e kroz REL. za vrijeme rada predajnika. Ovisno o jakosti struje koju trerelej. je pravilno opterecen. mora Sto bMi stoje najxnanji gubici biti 3 to bolji. b) elektronicko osiguranje predajnika kod pojave loseg odnosa stojnih valova (SWR). ZD . Ovaj. dioda D$. moze TR2 biti takav da podnosi jace struje (BC140 ba Otpornik R. Jedan uz dobro prilagoden antenski je najekonomicniji prenos saiage iz predajnika na antenu. U slucaju potrebe. zajedno sa TR2. i2-3i. Ona neka bude za nomtnalno optereeenje do 10 d za napon od 10 V. §to je cesde mogude. Ako ibi se iz bilo kojeg razloga. jav- u kabelu I po- ljaju se redovito je.1 A. SWR povedao (npr. vog unistenja moze matski prikazan na Kod sluziti sklop elektronickog osiguraca kojd je shesi. TRi i TR2 mogu biti bilo kakvi silicajevi tranzistori sa veddm strujnim pojadanjam {dva BC107). Dar- lingtonov par u kojemu je ukupno strujno pojacanje jednako umnosku strujnih pojacanja upotrebljenih tranzistora. da se pokida antena ili. ne propu§ta struju i ne smeta stabilizacdji Ved ssmo niagla&ili 11a mh valova da odnos stojantenskom kabelu napona.

Sto tAristor kad jedanput provede elektridnu struju — trajno zadr- — dvometarskog opsega amater- zava tu sposobnost. pa on »kratko spoji« Zenerovu diodoi ZD. Kada opet postignemo da SWR bude oaannalan. stniftvada 401 . autamatsku korekciju frekvencije i citet Predajnik ne unoze raditi doklegod ne fuklonimo uzrok iskljucivanju pogonskog napana za oscilator. Nijedan stupanj predajndka nema vise pobude i kolektorske struje tranzastora se s manje ili padnu na nulu. tzv. tiristor. Zenerova dioda ce raditi normalno pa ce i oscilator ponovno dobiti potrebam 26 Radio priru£nik slicne piumjene uz onala opteredenja. podEksperimenti s taikvim utrostrudivadem vrlo su zandmljivi i mo- gu biti korisnd jer omogucuju konstrukciju jednostavnog ureaaja za prelaz na frekvencije oko 432 MHz. Oscilatorov pagonski maipon je. mediuti<m. Varaktori su diode kojima se mijenja kapacitet. ODASILJACKI UREDAJI ZA 432 MHz Eksperimentalni utrostru£iva£ frekvencije Iz TRs je. dakle. ujpravo kao i kod varikap-dioda. cak i onda ako preko G-elektrode vi£e ne tede ni- kakva stnuja. Frekvenciju treba utrostruSiti: 144 MHz x 3 = 432 MHz! Najjednostavniji su omnozivaci frekvencije sa speoijalndm diodapna. blizu jedinici. Razomije se da potenciometar od 10 'kQ treba namjestiti tako da £itav sklop ima dovoljnu osjetljivost. potede stmja i TRs svojom kolaktorskom strujom aktivira i TRd. On ne redu. To je poluvodidki proizvod koji je samo donekle slidan tranzistoni. Iza ponovnog ukljudivanja. zbog kvara na anteni ili na antenskom kabelu) do baze tranzistora TRs stigne napon koji je dovoljno velik. moze stradati kojd od tranzistora.1 A) zasvijetli punim sjajem ci da se neSto dogodilo skih frekvencija maze se u 70-centianetarski opseg dodi na razimjerno jednostavan na£in. U torn stanju pad niapona na tiristom (izmedu njegove anode i katode) iznosi manje od 1 V. Njegova kolektorska struja na otpomiku od 33 kQ daje tako velik mogude ukljuditi bez antene. Utrositrucivad frekvencije ono^e se saigraditi i pomocu varikapdiode. gejt. vrata) aktivira a TRs. Predajnik de opet normalno raditi. tj. U §to je ved mnogo puta (i neugodno nije skuif>o!) potvrd^lo iskustvo. naime. Tiristor TR3 se pri tame sam vrati u prvobitno stanje. Istovremeno je i predajnik sasvim i$klju£en. fcurbi. tsonije okdnuti ako je sve u pad napona da se preko elektrode G (»gate«. Od tranz»istara se razlikuje po tame. uslijed je. treba najprije iskljuditi napon kojim se napaja stabilizacijska siklop. >waraktori'ma«. »sve u redu«. napon koji se sa SWR-mosta dovodi tranzastoni TRs premalen je da bi mogla pateci znatnaja kolektorska struja.postaje veci aiko se usMjed nepo ieljnih refleksija (zbog neprilagodenja) pojave stojni valovi na antenskom vodu. Shemu i raspored dijelova utroprema frekvencije. U- gradnja takvog osigurada se i tada isplati jer predajnik jednostavno neodekivane pojave refleksije (npr. Jedina je razlika u tome da varaktori sluze iskljucivo za umna^anje frekvencdje i podnose velika opterecenja. za ugadanje titrajnih krugova. pri tome pao na tako imalu vrijednost da oscilator prestane raditi. Ako ako je SWRodnos mo&emo zaboravdti da na tranzistorski predajnik prikljudimo antenu. kako smo rekli. dok su varikap-diode u prvom redu namijenjene da rade kao promjenljivi kapa- upozoravaju- u antenskom kabelu all na antend. ako se zadovoljimo s malim sna- gama koje takva dioda maze nesti. Ako ga ukljudimo. pagonski napon. Ako. 2aruljica (12 V/0.

Serijski titrajni krug L2C2 mora resonirati na dvostruku frekvenoiju (288 MHz). Paralelno s diodom je otpornik od 100 kQ pa na njemu Ona dezi nastaje pad napona uslijed ispravljackog djelovanja diode. unutamji promjer 8 ram. CuAg. Promjenljivi kondenzator Ci dovodi oilazni titrajni king u resonanciju. Ovaj napon sluzi kao prednapon za diodu i odrectuje nje-noi iradnu ta£ku. Na njenom drugom zavoju je odvojak koji je spojen sa ulaiznom koaksdjalnom piikljucnicom. D je »va- u primarnom titrajnom krugu. Dioda rikap«). Na ulazu zavoja. diUgacka 15 mm). Istovremeno dioda D lezi u izlaz- kragovfrna.DL9JU.2 mim. zica 1. Ova resonancija je vazna abog toga nim strujnim b) 1 Onrnn . prikazuje sL je zavojnica Li (7 12-32. ovisno o jakostd ulaznog signala.

Na SI. Ovdje zeliimo prikazati samo jedan primjer. 144/432 MHz. kroz keramicki provodni oep diode u metalbuciStama. u zajednici sa zavojnicom Lu Varaktorska dioda ispravlja te oscilaoije pa se na otporniku od 100 kQ stvara pad koji sluzd kao neka vrsta radnog prednapona za saraiu diodu. duzina 13 mm. kondenzator Cs. SL frekvencije vidimo 26* 12-34. promjenIjivi kondenzatori Ci i Cs. tzv. opisan u tekstu. poznatfrn pod ionenom varaktori. Kao rezultat toga mijesaaija dobiju se vrlo snazni titraji trostruke frekvencije (144+288^432). a 11 donjem dijelu <na slid) je sve ostalo. Pogled pod Sasiju varaktorskog utrostruhivaca frekvencije 403 . CuAg. na promjeru 5 mm.ma. Cs = kapacitet. za ugadanje. Od varaktora prema kondenzatorn Cs usmjerena je zavojnica L2. osim osnovne frekvencije. Dioda D (si. C*=Cs =»televizijski« keramicki trimer od 10 pF. 12-33. Tu 12-34. Vrlo dohre rezultate daje BAY 66 (»Philips«) podnoseoi INPUT do 20 pni W. na li- Promjenljivi kondenzatori Ci i Ct pripadaju tdaznom djelitelju vi- sokofrekventnag napona. U ispravljenoj stmji ima. pregradene u dva dijela. Pomocu njali se utirostrudivaC moze piilagoditi predajniku iz kojega se napaja. Shema varaktorskog utro- napona divostrukiu frekvenoiju (288 MHz) resonira serijski titrajni krug L2C3. Prema varaktoru je usmjerena zavojnica Li. L1 — 6 zavoja ilea 1. Ci=15 pF. Varaktori BAY utxostruiSivanju opteretiti sa 50 dajuci OUTPUT od 35 W! Sve ove snazne diode imaju van j ski izgled kao i TK>znate silicijeve ispravlja£ke W 96 mogu se. na promjeru 5 mm. je prikazana unutra§njost §asije. razunjerno jednostavnog varaktorskog u-trostru£ivada frekvencije za ve6u snagu. D—specijalna dioda za utrostru6i* vanje frekvencije. Ona je oikomita na Lu Saan varaktor je ti£vr§cen na Sasiju a od njega. Ls = 3 zavoja. jednostavno priSarafiti meniu Sasiju. strucivaca frekvencije 144/432 MHz. na cetvrtvalni resonator L4C5. duzina 19 mm. u ugliu desno dolje. aice Ls i. Iz ovog resonatara je onda moguce odvesti f — dobiveni signal (432 tensku koaksijalnu MHz) na an- Tome tacnije shizi petlja od na prikljucniou. zica 2 mm. C2 =15 pF. One se mogtu na jednak nacin. 12-33) je varaktor. snazna tkomponenta dvosfcruike i slabija koanponenta trostruke frekvencije. Istovremeno je omoguceno i ugadanje ulaza na 144 MHz. Uz ulaznu koaiksijalnu prikljucnicu vide se. Izgled takvog utrostrucivaca si. CuAg. U gornjem dijelu je smjeSten £etwtvalni resonator za 432 MHz. Ostalo vidi tekst r Resonancijom pojacane visokofrekventne struje frekvencije 288 MHz mijesaju se u istoj varaktorskoj diodi sa ailaznom frekvencijcxm.2 mm. u svrhu boljeg hlade- nim nja. Titraji trostruke frekvencije od- vode se najpiuje na Ls i C4 a odavde preko induktivne veze Lz Li. varaktor.

Ove dvije plofiice predstavljaju promjenljivi kapacitet Cs. MHz Ls. ali bit ce oko 5 do 6 mm. Pregled pribora koji je potreban za ispitivanje varaktorskih utrostrudivada frekvencije 144/432 MHz. Ona <5e redovito biti 3 do 5 nog resonatora za 432 c. Kroz £ep C. U sredini je u£vr§cena bakrena. na£injena od 1. Na si. ldjevo. Ovaj mo£e biti nacinjem iz polistirola. 12-36.5 x 17. §iroka 13 mm. Drugi kraj petlje Ls zalemljen je izravno na statorskd oblog trimera C*. Oblik i velidina petlji Ls i Ls takoder su prikazani na si. Na drugom kraju traka nosi mjedenu plocicu promjera 25 mm. diuga£ka 130 mm. mm SI 12-35. na£injen takoder od fcvalitetnog izolacdonog imaterijala. 12-35 sa strane. fiksirana je pomocu stmpcica IZOL. Visok je 24. OPTERECENJE VATMETAR SI. montdrana na vijku tako da se udaljenost medu njima moie mdjenja- bora kojim bi se moglo izvrSitd takvo ispitivanje. a drugim kraj em na statorski oblog trimera Ce.ti. Ona je jednim svojim krajem zalemljena na srednji kontakt koaksijalne antenske prMjucnice K. u pregradu. debela 1 ram. prolazi petlja Ls. te* flona ili keramike. ill posrebrena mjedena traka Ia. Udaljenost izmedu Ls i 1*4 treba odrediti pokusom. Sama Sasija ima domenzije 12. po mogucno&ti posrebrene £ice. Ispitivanje tiredaj a koji trade na tako visokim frekvencijama kao sto su 432 MHz zato nije laJco. koja je s jedne strane presavdjena tako da se dobije 12 Siroka ploha. Jednaka plo5ica mora biti ovoj nasuprot. Kao prva i jedna od najvaznijih stvari je cist omski otpor od 50 ili 60 Q za la£nu antenu koja mora biti slobodna od reaktivnih komponenata i na tako visokoj Erekvenoiji. 12-36 vidimo pregled pri- ucvrsti s dva vijka i onda joS za- lemd na bocnu stijenku Sasije. Pomocu nje se traka struciva5a treba raspolagati odgovarajucim griborom. Vecina laznih ante- TX 1«MHz $ VISOKOFREKV.5 cm dok joj je presjek 5x5 cm. prolazi petlja Njezin polozaj kao d samu konstrukciju resonatora za 432 MHz bolje cemo uofciti ako si.5 debele bakrene. si. Skica za izradu detvrtval S druige strane trake Ia dolaza petlja Ls. Oni koji su okusali svoje sposobnosti na tim frekvencijama lako ce se sloziti u tome da mm su za pripremanje uredaja potmoou kojth su mogli pouzdano ispitati sagradeni predajnik potrosili daleko najvedi dio vremena d sredstava.5 mm. redimo sa si. 12-35 je skica pregrade koje eetvrtvalni resonator d&pod Sasije odijeljen od preostalog dijela umnozivaca frekvencije. Vidi tekst 404 . Da se tra- ka Lrf ne trese.5 x Na jom Za ugadanje varaktorskag utro- x5 cm. 12-35 upostavljen mm. Supljina dobivena postaivljanjem pregrade duga£ka je 17. pleksiglasa. 12-34. Udaljenost izmej du Ls d Ia takoder treba odrediti pokusom.

SWR-odnos postaje obicno veci. Da ne bi bilo smetnja i da se emitiranim ostatkom ne smeta na stanicama koje rade u dvometarskom opsegu. Za kabel tipa RG-58/U to je 50 Q. Kad je ugadanjem postigniut maksimum na 432 MHz. Jedan od njdh ce posluziti opisanoj svrsi. Zanimljivo je da se amplitudno modulirani signal moze utrostruciti bez opasnosti za razuanljivost.1:1. neinduktivno opterecenje. kad je sve dobro ugodeno. udvostru^ivanjem utrostrucivanjem frekvencije. tzv. Uzet cemo 30 takvog kabela. dobre stabilnosti. Telegrafski signal. po mogucnosti §to blize vriditi smanjiti vec kod dvometarskog nala. treba nastojati da SWR-odnos bude $to jedinicL blize slu&aju. ostat ce nepramijenjene kvalitete i poslije utrostruoivanja. Ipak. Prvo ugadanje treba izvr&iti uz manju uho su nezamjetljiva. Izoblidenja koja se pojavljuju za jednosti . A je dvometarski predajnik. mo Jednu od mogucnosti da ostvari- uz odnos stojnih valova. u idealnom 1:1. Reflektometar treba da je ukljucen izimedu A i mu Da ne se utrostrudi i devijocibi bdla prevelika. treba je sig- da pomocu njega mozemo utvrkada je varaktorski ulazni titrajni krug dobro ugoden. Filteri su opisani u poglavlju 22. t tj. teiko postize. u amaterski improvdziranom ispitnom uredaju. ali frekventno modulirani>al zadrzava dobru kvalitetu modulacije. SSB-telefonija poslije utrostruci- Pogledajmo joS jedanput si. snagu dvometarskog signala. neinduktivnii otpornik takve vrijednosti koja m Iskljudi<mo li filter D. Tranzistori kao umnoiivaSi frekvencije na 432 MHz ri Moderni. Iako je na suprotnom kraju kabela otpornik kojemu je opteretivost samo 2 W. SWR metar pokazuje maksimum »prema napred«. Najbolje djelovanje omogucuju sklopovi prema sL ili i Promjenljivi kondenzatori Ct djeluju kao kapacitivni djelitelj & 405 . Taj porast potvrduje da su u izlaznom signalu prisutne jo§ i druge frekvencije. u 70Hcentdmetar- skom opsegu. mozemo u kabel bez brige »poslati« cijelu snagu koju daje utrostrucivac ako ne prelazi 20 ) W. To 6e biti onda aiko reflektometar pokaze najimanji moguci odnos stojnih valova. Uz dobro. oznacen slovom E. na jednam kraju montirati koaksijalnu prdkljuenicu. ukoliko je bio u dobrom kabelu u dvometarsbom opsegu dist i bez ovolike duzine na toj freikvenciji tako veliki da se otpornik nece pregrijati! To mozda iznenaduje. To se na tiim frekvencajama. *no dobru laznu antenu pruza onaj isti koaksijalni kabel koji ce nam kasnije sluziti za vezu sa antenom. 12-36. umjetna ili vjes- ta£ka anitena) koja se u razlicltim zemljama nudi na prodaju. Tek tada treba ugadati ostale titrajne krugove. uvijek je potrabno iza utrostru'divaSa frekvencije upotrebid sto je moguce bolji filter. Frekventno moduliran signal postaje Siri jer ja. B C civaca frekvencije C. moze se ulazna snaga povedati i onda jos malo popravdti oijelo ugadanje. obicno ne vrijedi za 432 MHz. dobro ce posluziti jo§ jedan SWR-metar. Gubioi su i zatkn vise/harmonicke frekvencije. Tu si ramo pomoci na drugi nacm. »overlay« tranzistopogodni su za postizanje fretkven- yisokofrekventni »vatme»mdikator snage«.na (*dummy load«. osim 432 MHz. tar« f tacnije Kao cije od 432 MHz unmazanjem. spojiti dvovatni. a na drugom kraju izmedu sradnjeg voda i vanjskog oklopa. ali je tako! Ni do antene nece stazati vti£e snaige kroz ovu vrstu kabela! »cirpova«. Njegov izlazni signal preko reflektometra B odlazi na ulaz utrosfcru- vanja postaje nerazuanljMfva. U prvom redu prisutni su ostaci la t dvometarskog signa- odgovara prikljucnoj vrijednosti kabela. prije nego li bude utrositrucen.

kako znamo. U njemu je zavojnica L% koja resonira bez dodatnih kooidenzatora. da se iza utrostruoiva5a freikvencije nepexsoredno priklju£i antena.5 ram. Zavojnica Li. ako su obje cijevi istog tipa: MHz W QQE 02/5 ili QQV 02/6 Hi 6939. Jedno a drugo se moze izbjeci. ovisno o tranzistorima. je. 406 MHz. s kapacitetima cijevi. Anodini tiftrajni krug prve cijevi treba u'goditi na 432 MHz poimocu trimerskog promjenljivog kondenzatora Cz s maksimalnim kapacitetom do 8 pF. 12-37b je slican utrostrudivac frekvencije. Ls. dodatkom posebnog filtera za 432 MHz izmedu utrostrucivaca i amtene. Na ulaz sklopa dovodi tse signal frekvencije 144 MHz.Utrostru5iva5 frekvencije s cijevima Za utrostm£ivanje frekvencije sa 144 na 432 MHz je mozda lakse nabaviti pogodne elektronske cijevi nego varaktorske diode. Na izlazu je serijski titrajni krug za dvostmiku frekvenciju. Umjesto zavojnice sluzi petlja od zice. na 432 MHz. To je dopu&teno ako smo se prethodno uvjerili da utrostru5ivac uz 2eljenu frekvenciju ne proizvodi jo§ i drage vi§e harmoni£ke ill. Kondenzator C4 i ovdje sluzi za vezu sa antenom. Tako na 144 se dobije daleko veca izlazna 12-38 je iskoriste- snaga. izabrani taiko da se postlgne §to veci izlazni Signal frekveaicije 144 MHz dovodi se preko prikljuicnice U i zavojnice Li na uilazni titrajni krug. 12-37a). 12-37. E2. Li ima jedan. Veza sa antenom je induk- . Jos je bolje atko se iza utrostrucivaca doda stupanj za* poja£anje Moguce nekog ci u*mh» -^ ? r^£/Wv-r^|(-^ =: C6 -L 7 220 1 1 =p C5 r^ snage Tranzistorski umnozivadi frekvencije za UKV: a) udvostruciva. na promjeru 18 man. Cijev Ei na si. svakako.0 do 1. Ulazni titrajni krug treba ugoditi pomocu grid-dip metra mijenjajuci duzinu zavojnice L2. na istoj. Na izlazu su tni zavojnice: Ls koja iresonira na 216 MHz. §to je takoder £esto moguce. pojacava ovako dobivenu frekkod FM-»telefonivenciju i daje 6 je. Otpornici Ri i Rs morajtu biti. b) utrostrutivac za 144/432 MHz S/. mora resonirati na f rekvenciju kojai zelimo udvostruciti (216 MHz). & Na si. Tu je opet kapaoitivni djenapona C1IC2 i zavojnica Jitelj Li koja mora resonirati na ulaznu f rekvenciju.6 za 216/432 MHz. kao mtrostrucivaic frekvenoije ulaznog visokofrekventnog napona (si. a L2 oko 5 zavoja 2ice 1. L3. na istu frekvenciju. L2 d C$. i viloj frekvenciji. Promjenljivi kondenzatori Cz i Cs sl/uze za postiza vezu sa zavanje resonanoije a antenom. da ne propuSta i 144 MHz u odredenoj mjeri. CuL. koja se pomocu (do 8 pF) ugada na 432 trimera petlja U & hapon frekvencije 432 MHz. Na trastruku frekvencijoi ugodene su zavojnice Lz i Li kondenzatorima Cz i C$. Dnuga cijev. na ulazu. S njoon je induktivno vezana petlja Lt koja se nalazi na ulaziu u slijedeci stupanj. izlaznom titrajnom 'krugu je od sfoce. Lz i La koje resoniraju na 432 MHz.

Petlje Lz. mA oko 26 mA. Oba stupnja stanu na §asiju veHeine 22x7. Oblici i dimenzije za petod zice. preko Le. a iz-medu tacke Y i Sasije na1. poredaaii kroz sredinu sasije. Struja mA kod pr- Za cijevi telegrafiju bi trebalo da obje imaju stalan prednapon.2 do 13 V.5x5 cm. koje sluze kao induktiviteti Ls. Vidi si 12-38. mA. Na Sasijd su otvori za podnozja cijevi Ei i E2. Ls i Le.5 CuL. Pod Sasijom su i sve zavojnice. Kondenzator C$ sluzi za postizanje Sto boljeg prila- struje prve cijevi je a druge cijevi oko 40 ve. godenja na antenski kabel. L* } Ls a Ls svojim ravndnama paralelne su sa Sasijom. Cijevi su dvostruke tetrode QQE 02/5 SL ma 12-39. 12-39. prema skici na si. lje si. 1240. Raspored i sL 12-38. Glavni dijelovi dolaze u nizu. Jakost anodne *—32 mm—*J n k-32mm— -w "I SL 12-40. prema obliku i metria zastitnih mre^ica je 5 a 9 kod dnuge cijevi. i2-35. £e- p. 1a.H « — o+ieov 432MHZ QQE 02/5 C5 ^^ ? *3Q S/. a treba ih naciniti od zice 1. prikazanim na si. Ei i E2 medusobni polozaji titrajnih krugova za uredaj presu »novah podnozja za upotrebljene dvostruke UKV tetrode tivna. mm I 16 k-i U ^ mm — 38 — S 2Jl 10mm 10 mm 1 s»l mm dimenzijama. 12-39 i tekst 407 . Li i L2 postavljene su tako da je njihova os parasa sasijom. Shema utrostrucivada frekvencije 144/432 MHz s pojacalom. Kroz posebne otvore str&e trimeri Cs i C*. ( c y-f 16 mm Kad je sve ugodeno i kad je pobuda dovoljna moze se voltmetrom velikog unutrasnjeg otpora izmedu tacke X d sasije izimjeriti napon od pon od 2 V.

pasivnom neizbjezivi su . Za kratkovalne niogradnji freikvencije mogu se upotrebiti. metalnom kuciStu (20xl0x x8 . Amater je pri sa- takvog miksera cesto suo£en s problemom nabavke feritnih jezgrica potrebne kvalitete. U novije vrijeme se priimjenjuju druge metode od kojih cemo neke upoznati. silicijeve minajatorne visokofrekventne diode. Oni mogu kod 408 razlicitih proizvoda ove . »br2e«. Ina£e bi anodna staruja bila prevelika pa bi cijevi mogle stradati od pretereeenja.ga ovdje nema. Utrostrufcivanje frekvencije. diti do frekvencije oko 500 MHz. Danas se za takve svrhe najradije upotrebljavaju dvostruko balansirani mikseri (DBM). ty- g £ ~* kW^J Najsavremenije mijeSanjem! i najbolje: Najsavremeniji na6in da se yisokofrekventni signal bilo koje vrste »prenese« u 70-cenitimetarsko podru£je. nosti. Zato se anodni napon ne smije priklju&ti ako nema pobude. ali ih je teze tvornicki proizve- sadiie vrlo dobre »§othermetioki su zatvoreni u malom. je mijesanje.^ubici. onakvi koji mogu sluziti i za mijeSanje u prijemnickna. tzv.mm!) sa nozicama za direktno lemljenje na »£tampariu« plo£icu. One ved na frekvencijama oko 432 MHz. Njihov vlastiti kapacitet sve vice onemoguouje pravilno ispravlja£ko djelovanje. ba- gradnje. pomalo se napu&ta u praksi. Bolje su Schottky-jeve (sotki) diode rem za amaterske koje su deni mnogo nabavitti. te da pri tome zadrzi sve svoje dobre kvalitete. ne odgovaraju. Buduci da se radi o mikseru. kolikogod bilo zanimljivo za eksperimente. ^2 Danas ima mnogo takvih mogucod samogradnje do ugradnje gotovih miksera. Gotovi. a osobito problemom da pronade odg)ovarajxnce diode. Vecina takvih miksera mo2e rakice« i DBM. kao i na onim jo§ rvdsima.

Odvojak na hi odabran je tako da izlaz C odgovara impedanciji 50 Q. pedancija miksera je 50 Q pa je za piilagodenje upotrebljen PMilter sa 12-5). 8). opsegiu izmedu 432 i 434 MHz. od prikljucnice B. Pojacan signal pojavljuje se u kolektorskam titrajnom krogu. 4) dobiju produkti mijeSanja od kojih nas interesira onaj u.2 od koje Ikmetarski signal odlazi na ulaznu priklju^nicu (nozica br. da na njegovom izlazu (zajedno ve- TRi (BF173 ili BF na svom ulazu A preuzima dedo 30 MHz) koji treba da ima 80 do 100 mV na 50 Q. desetmetarski i oscilatorski. si. Tu se dobdje 70-centimetarski signal kose dalje vodi u niz linearnih pojacala (ako je to SSB-signal ili bilo ji Tablica 12-5. vidi se takav mikser sa domje strane. sa zavojnicom Lu Ona je <u indufctivnoj vezi sa L. oko 7 do 9 dB. Najbolje ce posluzlti specijaML mikser za UKV: IE-800. kojim mijeSanja postizu 70-centimetarske frekvencije se putem Oznaka . On ima na freflcvencijama oko 432 MHz gubitke mijeSanja oko 6 dB. Ima ukmpno 8 no£ica. Tramzistor 224) Na drugi ulaz (nofcica br. preko prilagodnog filtera sa zavojnicom Li. dolazi oscilatorski signal frekvencije 404 MHz <oko 700 mV). Ulazna imt zane nozice br. 3 i br.josti DBM-a taiko. sa tranzistorom TRs (BFY 90 ill njemu slican) dovoljan je da nadoknadi sve gubitke pri mije&anju. 1 je redovito ozna£ena plavom bojom. kod 432 MHz. zavojnicom L$ (vidi tablicu Na shemi. 1) DB-miksera. Na ulazu je otpornik od 51 Q zbog sto pravilnijeg neinduksetimetairsdki signal (28 tivnog opterecenja predstapnjeva. 12-41.vrste biti. Specijalni DB^mikser za UKV koji se moze upotrebiti sve do 800 MHz izraduje tvornica » Indus trial Electronics* pod oznakom »IE-800«. Prvi stixpanj za pojacanje. vodimo izlazni signal preiko PMiltera sa zavojnicom Ls* Taj signal treba jos pojacati. ako samo omogucuje rad do ifrekvencija oko 500 MHz. Najpoznatiji od njih je sa oznakom »SRA-1« i »IE-500«. Za jos bolju filtraciju korisnog signala na izlazu je primijenjen bandfilter sa zavojnicama Le i hi. Taj moze biti bilo koji. prema si 12-41. Da ga izdvojimo. Zavojnice za uredaj. mijeSaju se pomo6u cetiri Schottky-dise ode u un»utra§n. Oba signala. Nozica br.

Za pojacanje SSB-signala zadovoljit Pojacalo snage koje bi se moglo upotrebiti vidi se na shemi. postici kod telegrafije — 2N5944 i ZN5946. kod FM-telefomije izlazmui snagu i oko 10 ili. Kolektori su vezani sa bazama dia se dotranzistorska dioda. Kao TRi i TR2 mogli bi se izabrati 2N3866 i 2N5944. Linearno pojacalo snage za frekvencije oko 432 410 MHz . odnosno neka druga dva 1242. si. vrhovi ce siguirno dosizati preko 10 ili 6ak preko 12 W. Tranzistori mogu biti u razlicitim kombinaci jama. To se dogacta zato jer pojacalo prestaje biti »linearno<< kod prejake pobucfe. No. budom od mW prosjecnu snagu od 3. ill tranzistore. W li oapona na njima Upotrebimo niptr. Za pojacanje SSB-signala moci ce se »ici« do izlazne slidna trarazistora. Nesto jaca pobuda je dopustena saano kod telegrafije Hi FM-signala da se postigne izlazna snaga oko 3 W. Traozistor TRi treba na taj nacfci da postigne mirnu kolektorsku ^r *>» . alt kakvih? I. bez fcobMcenja.+ 2_ jrsi^sm. dakako uz jacu pobudu. 12 i C3— stori TRi i TR2 mogu raditi u klasi AB. Hi CI— 12 i C3 12. snage oko 1. p-rema si.koji dnugaciji) Hi u niz pojadala klase C (ako se radi o telegrafskom ill frekventno moduliranom signalu).. 12-43. ima dva stupnja. jiace C12 12. moci cemo. na kojim su sve frekvencijama bili ti vati? Pretjerana pobuda kod SSB-signala vodi do pojave »sirokog« signala i do pojave srnetnja svih vrsta.5 (u prosjeku) da signal ostane cist. Qni su i spojeni kao diode. najviSe 4 vata. neSto viSe vata. ULAZ 04 7T 22 Dl = D2 = BD135((li sLifiniJ SI 1242. cemo se sa izlaznom (prosjecnom!) soagom od 3 do najvi'Se 4 W. za modulacijske vrhove nema vise »mjesta« u Linearno poja&alo za 432 MHz sa dva tranzistorska stupnja — — u klasi AB Linearno pojacalo. mozda. Jedain amater je rekao: »Ja sam i kod SSB »izvukao« 10 vataU Mozda. Pad je vrlo konstantan i moze se »odtmjeriti« potenciometrima Pi i P2 tako da tranzibije tzv. 1242 i na si. — kolektotrskoj struji tiranzistora! Uz Sa ulaznom popriblizno 30 dobije se izlazna snaga (na 432 MHz) blizu 2 W. da se sjxrijeSi stvaranje izoblidenja i nevolja koje ih prate. to se moze izmjeriti samo osciloskopom! Na shemi vidimo jo§ d^a trainzistora koji su ozna£emi kao Di i D2.

kao i trainzistrujax denzatore i tranzistore i uc'vrscena je na aluminijsko hladilo. namotane sa 23 zavoja na feritnim valjcastim jezgricama koje imaju 6 rupioa. Izmedu odredenih tacaka na plocici A i ovih provodnih kondenzatora (po 500 do 1000 pF svaki) montiraju se (koso!) zavojnice Ls. Plocica B nosi 4 provodna kondenzatora. prigusnice VFP i drugo. provodnog kondenzatora (C10. Kaiko je i na shemi nacrtano. Plocica A ima na sebi bakrene trake. sa strane je mehanicki detalj koji pokazuje polozaje plocica. debele 2 mm. Ufpotrebljene su dvije plocice od ikasiranog vitroplasta. Desno.5 zavoja ziice (0. B Kondenzatori Cs ti i Ce moraju bi- mm. stoji paralelno sa plocicom (sL 1243).5 mm. Izgled bakrom kasiranih plocica (A i B) koje sluze za izgradnju linearnog pojacala snage za 432 MHz. 12-44. Zavojnica Ls je namotana na promjeru od 3 i sastoji se od 16 do 17 bakrene lakirane zice (CuL). CuL). s pfromjerom priblizno 3. Prva (A) ima dimenzije 135 x 35 mm. La i Li nisu ostvareni zavojnicama. One se vide na fotografiji uaredaja koji smo sagradili. polozaj tranzistora i kondenzatora.4 do prigusnica 0. C10 koji je ovdje nacrtan je jedan od njih. sprijeda je okomita plocica na kojoj su montirani potenciometiri Pi i P2. tranzistora na hladilu. Ostalo u tekstu 411 . 12-44. Ls. Posljednja od njih i nije od lektorska prava zavojnica. bolje se vidi na si. bakrene trake i tranzistori.5 am dugacak komad posrebrene bakrene zice.da stoje okomito jedna na drugu (si. montira cica. dug 5 mm. Li je mala mm cm UKV starske diode Di i D2. Pogled na prototip linearnog pojacala prema si 1242 10 do 30 mA. desno). Treca plo- Na vanjskoj koja nosi potanciometre i fcramzistorske diode. debljiaie 0. induktiviteti Li. One su jedna s drugom zalem- najdirektnije zalemljeni.4 mm.5 mm. Sasviin stoga vide se trimerski kandesizatori. To je 2 do 2. Cs) i zice koja predstavlja induktivitet Ls. a dmiga (B) 135 X 30 koja ima samo 1. Ls i Le. Mima kostruja tiranzistotra TRs naka bude 25 do 55 mA. provuoene kroz feritni valjcic. strani plocice B se ostalo: kondenzatori. sa pri- st 1244. konljene tako SL 1243. Na sL 12-43. La i obje VFP su Sirokopojasne visokofrekventne prigu&nice. vee baikrenim trakama. Oblik i velicima bakrenih traka.

klju&iim *nului«. 20 W. shema sL i izgled Stampane plo- 12-46. UKV Moze pojadalo za telegrafiju i za FM-signate sa jednim kao dodatni izlazni stupanj iza postojedeg primopredajnog uredaja manje snage posluziti All . nekaim drutgim jacim tranzistorom koji moze raditi na tako visokim frekvencijama. i ja£alo s drugim ill npn sa 2N5946 T cice. Vidimo da 25 W.5 3 6. kod manjih po budinih snaga poja£anje deseterostruko. Jedan od njrifo je MRF618.6 nacrtani su. nom. 15 W. recimo C25-12 i slidnima.4 W W W W W je izlaz 5 W. na jednak na£in inoze se nafciniti poi SL 12-46. Lineairno pojadanje do tako velike snage nije moguj6e. Snazno tranzistorom.13. psredvideno je za rad u klasi C. odnos ulazne (pobudne) snage i izlazne snage je: ulaz 0. Pirema tvorni^kim podaci- ma. Dvostruko kasirana vitro- plast plocica (83x50 mm) za pojacato snage. . Ono sa ja6am pobudom postaje manje. Tramzistor MRF618.. 0+ 12. ali ovo smanjivanje W pojacanja ne smeta kod telegrafije kod firekventne modulacije. prema si. Snazno pojafcalo za 432 MHz. nazalost. nismo imali Na sredu. prema i prepomkama. 10W. ti^lavtvornickim podacima V yzzZHH* fZLAZ 432MHz SI 1245. 12-45. prema sL 12-45 UKV tranzistorima. 2icama od 500 25 vata Mo2da po dva pF? reduci/raniin ra miniiatiuirna na 70 centimetara mogu Danas postoje toranzistotri koji i kod frekvencija uinu/tar 70- -centimetairskog opsega dati prilidno velike snage.6 1 1. tako da se za postizavanje izlazne snage od 25 mora primijeniti pobuda sa snagom koja je samo za faktor 4 nianja.

Ona mora biti bakrom kaSirana sa obje strane. Raspored gtavnih sastavnih dijelova na plodici. Jedna strana ostaje bez promjene. preira crteia na si. manja grupa nalih amatera je osvojila i opseg frekvencija oko 1296 MHz. kao Opremu oini maJobrojni nabavili kupnjom i 413 . Te tsraike de sluiiti kao ulazni i kao izlazni induktiviteti. te kroz tako dobivene rupice provuci bakrenu iicu i zalemiti je s obje strane na bakreni sloj.i s bo SI 12-47. Do cipu. koliko nam je poznato. Mjesta koja su oznacena zvjezdioom. si. mo ^^\\\\\\\V\<\\V\\\\\V^^ ^JH dijelova) Raspored najvafcnijih sastavnih na plodicd! prikazuje si. 12-47. 432 sa MHz. treba probusiti kroz plofiicu. sastavnih Unatod toga. Svi trimerski komdenzatori uga- daju se na maksimum iizlaane snar ge dobar SWR-odnos izmedu pobtudnog uiredaja i ulaza ovog po- w jadala. dok ziti se na onoj stmami koja 6e slu* kao »gomja« i na koja ce se mantirati i zalemiti svi dijeiovi raju pripiremiti trake. 12-46 I a a Iako bi kaSirani teflon bio bolji. bez odi Samogradnjom govarajucih materijala dijelova. i za rad na tiim rrekvencijama su. Kako dosedi jo§ vi§e frekvencije? to viSe. tih se frekvencija. pojacalo se mo2e graditi i na plodici od vitroplasta. 12-46. mde u prin- dodi utrostirucavaaajem mijeSanjem. nije lagano. kao i tadke a i b.

Ona ima prednapon. frekvencija. Izlazni titrajni kniig koji resonira Bududi da su primo-predajnici. Ovaj tranzistor (opet BFR34A) pojaoava 23 cm signal i preko resonatora sa tra- MHz Za one znatizeljine medu nama. Na Li je spojena baza tranzistora TR*. za rad kao linearno poja6alo. Tranzistorski par TRi i TR2 (dva tranzistora BFR34A) spojena su ta- Ista tvornica (^Microwave Modules. to Nema za na 1296 MHz ima resonator u obliku trake (La). na 10 GHz. i kao poticaj za osvajamje tih opsega. uredaja. izlazmi trainzistoa: -centimetarskom opsegu.uyozom gotovih bi nas odvelo talje. a »specijalisti« se za svoje potrebe i onako sluze i druigom liter aturom. bit ce o njima govora u posebnom poglavlju (16). Pnedaleko da u ovoj knjizi ulade- zimo u mnoge konsfcrukcijske dovoljmo prostora. Na taj su* resonator prikljuceni kolektocri tranzistora za mijeSanje. L$. Ite i Rs za redukciju snage dvometarskog signala. Tu je shema najvaznijeg dijela uiredaja MMT 1296 s kojim rade naki na§i amateri. mgodene taimorskim kandenzatorom od po 6 pF maksimalnog kapaciteta. pobuduje TRi (MRF816). Djelomicno se tu radi sa turedajima koji su ko da dvometarski signal na njiho* ve baze dolazi protufazoio. donosimo si. Na ulazu je atenuator sa otpornicima Ri. MijeSanjem firekvencije nekog dvometarskog signala sa oscilatorskom »injekeijom« na 1152 ali postize se frekvencija u 23- kom. Da on ne bi bio prejak skuzi i to cia je kao R3 u atenuatoru upotrebljen potenciometar. Resonator Le i resonator L7 su induktivno vezani i formiraju bandfilter za opseg firekvemcije 1296 MHz. Veda aktivnost na§ih amatera joS vi§ih zapazena je i na opsegu gradili. . to. a oscilatorska injekcija sa istom fazom. amateri sami pretezno. 414 . LTD«) isporuouje i linearna poja£ala za ove frekvancije tako da se postizu izlazne snage od nekoliko vata.12-48. pomocu diode D.

Od ovih je jedna za 1000 Hz visa a druga za 1000 Hz niza od ventni signal koji frekvencija vala nosioca. SSB-telefonije. Amplitude VF ti- traja postaju sve vece. plast. i frekvencija i amplituda samog vala nojeliti osnovnija svojstva i nekoliko najtipicnijih primjera amplitutdne mo- sioca ostaju konstantne. Ove tri frekvencije se mogu wlo lako odi- O Takoder ceuposebnim poglavljima biti govora o frekventno i fazno moduliranim sipoglavlju. Sto je najinteresantnije. za sporazumijevanje rijecima po^enoSenxm po mocu radio-veze. U srednjevalnom. »onde porteuse«. iznijeti samo naj- jedna od druge pomo6u prijemnika velike selektivnosti. Ovo pojacavanje i oslabljiva- val nosilac sluzi neka izmjenicna visokofrekventna stmija. tome kao nje mora. Analizirajuci visokofirek- ima takvu anvelopu moguce je utvrditi da se on zapravo sastoji od tri komponente. smanjuju se do nekog minimuma i onda ponovno rastu. amplitudno modulirani sigJedan takav je predocen crt- njom na sL 13-lc. potrabno je dia se neki val nosilac (»Carrier Wave«. Prema tome. njoj ce biti govora u po- 13-lb). Amplitudna modulacija je u pocetku bila iskljucivi oblik modulacije kojim su se sluzili radioHamatari. biti u ritmu neke niske. Val nosilac se kod amplitudne modulacije nista ne mijenja. razlikujemo amplitudnu modulaciju (skraceno: AM). tzv. Mijenja se iskljudivo 415 . Iz amplitudne modulacije se razvila posebna vrsta. na sL 13-lb) pojacavaju (+) ili oslabe (— visokofrekventne oscilacije predajnika. razumije se. »Taragerwelle« noseci talas) na neki niacin modulira zvucnim frekvencijama govora. 13-la prikazan je nemo- duliran val nosilac. Pri tome njihova anvelopa (francu- skk »enveloppe« = omot. se tzv. racUofonijskom podriKyu je amplitudJna modulacija i danas jo£ jedini na5in prenosa govora i glazbe. stalne amplitude i stable frekvencije. u ritou govonnih frekvencija. Uz pretpostavku da je anvelopa sinusoidaloa i da se amplituda visokofrekventnih titraja mijenja frekvencijom od 1000 Hz. frekventnu modulaciju (skraceno: FM) i faznu modulaciju (skraceno: PM). Pri 7 Na si. Modulacijom se. Kao rezultat ovakve modulacije dobije nal. Pri tome.) 13 AMPLITUDNA MODULACIJA AMPLITUDNO MODULIRANI SIGNAL Kod (radio-telefbnije. krivulja koja obavlja sve amplitude) slijedi tok niskofrekventnih promjena. Razlog lezi u tome da se amplitudno modulirani radiovalovi mogu primati i najjednostavnijim prijemnicima. sebnom gnalima. Ovdje cemo dulacije. valu nosiocu mijenja ili amplituda ili frekvencija ili faza. zvu£ne frekvencije. dosizu neki maksimium. Svi nacini kojima se postize amplitudna modulacija idiu za tim da se mijenjanjem neke elektricne velicine (M. prouzrocenih modulacijom (si. araaliza pokazuje da su prisutne tri frekvencije: val nosilac i dvije bocne frekvencije.

a) c) ri .

Ce§de se jadina modfcdacije izrazava m = je m broj koji je redovito od jedinice. 13-2. onda je povedanje i Y smanjenje amplitude envelope i4M-signa<la. »splateri«. npr. ako su modulacijom bile izazvane sinusoidialne promjene. Iz tablice 13-1 vidi se da je kod sim> soidalne. Tada i efektivna jakost antenske struje predajnika postaje veda. 13-2) pa se kod amplitudne modulacije postizu neSto nize vrSne vrijednosti. Umjesto krivulje a vrijedi. Ova iskrivIjenja -uzrokom su pojavi mnostva visih modulacijskih firekvencija. 13-lc). To ce pa izlazi da je ako u procentima.6% veda nego dok postoji sam val nosilac.Ako slovom Z oznadimo amplitude vala nosioca (si. Tako de snaga kod 100% modulacije porasti ukupno za 50%. ona naraste na detverostruk iznos. 13-2). koji i dsru- gim radio-stanicama onemogucuju rad. Ovo se moze izbjeci samo tako da modulacija nikada ne prede 100%. NajdeSce ipak. na nulu. Velicinu m na1. Lnace manji zivamo modulacijskim faktorom Hi moduLacijskim indeksom. Kod amplitudne modulacije on normalno moze biti izmedu mile i jedinice. tzv. krivulja b (si. Kod porenosa govotra to nije tako. To je zato jer je onda amplituda dvostruika i 27 Radio prirufinik karakteristika nije sasvim linearna. Modulacijska karakteristika predajnika i «(%)- — -100 za napon za jakost struje. Uslijed toga se kanal zauzetih frekvencija veoma pro&ri. pa je: MODULACIJA ™(%) = ^r-100 ili SI. modulacijska oscilacija 13-1 d) i do isferivlja- vanja oblika anvelope. Za sigurnost je dobro drzati se malo ispod te vrijednosti. Osim toga se i na susjednim kanalima pojavljuju vrlo neugodne smetnje. da je snaga jednaka ummoSku jednoga i dmgoga. Jadinu modu- X lacije tada izrazavamo kao omjer: X Amplitudia cialje Y anvelope moofe najbiti je X = pasti Z. Ona de kod 100-procentne modulacije doseci cetverostruku vr§nu vrijednost ako je modulacijska karakteristika predajnika linearna (si. dok je u prijemnicima reprodukcija jako izoblicena. Modulacijom se povedava i prosjecna vrijednost saiage koju emitira neki predajnik. Budiuci Ukoliko bi amplitudia anvelope AM-signala premaSila amplitudu samog vala nosioca (Y vede od Z) rezultat za bi iraiSunski iza&ao veci od jedinice ili veci od 100%. Snaga emitiranog signala je bez modulacije stalna. 100-procentne modulacije antenska struja za 22. simakio iskorigceni. Kod X suiusoidalnih niskofirekventnih promjena ce biti = Y. Niskofrekventne struje koje piipadaju goyornim frekvencijama imaju razmjerno vrlo visoke »vrhove« koji- ma se postize 100-procentna ali modu- lacija. osobito kod amaterskih predajnika kod kojih su izlazni stupnjevi mak- m U praksi bi dolazilo do »trganja« (si. njena prosjedna vrijed417 .

Utjecaj modulacije na jakost antenske strttje Stupanj modulacije (%) .Tablica 13-1.

i dulatora. Kad dosegnemo takav stupanj modulacije kod kojega jakost anodne struje upravo po£inje da raste. Princip takve modulacije vidimo na Ovdje je T opet modulatrans forma tor. Brimar- izoblicenja tera«. ISA. h jar Na sL anodne modulacije pomocu kost anodne struje i Jss jakost strurje druge mrezice cijevi E± za virijeme dok nema modulacije. jakost anodne struje mora u pooetku ostati nepromijenjena. Izlaznu impedancijo na sekundarnoj strain transformatora maramo prilagoditi impedanciji izlaznog stupnja koji se ponasa kao otpor R za koji vrijedi anodni napon cijevi E (V) R (k£2) = t Ako na ulaz modulatora prikljucimo neki niskofrekventni oscilatoir frekvencije 1000 Hz i ako okretanjem potenciometra za regulaciju ja£ine modulacije ovu pomalo povecamo. Najibolje je. Preko sekundarne strane transformatora T se anoda i druga mrezica cijevi Et napajaju strujom iz istog izvora +U. Sekundarna strana modulacijskog transformatora mora imati impedanciju koja se izracunava ovako: v*<y) R (kO) = (/ + ^)(mA) fl St. Predajnik je tada 100-procentno moduliran pa bi svako dialjnje pojacanje modulacije dovelo do jakost anodne struje (mV) u I anodni napon i anodma struja gornjoj relaciji su omi koji postoje dok nema modulacije. svakako. Modulacija anode i druge mrezice Kod tetroda i pentoda moze se i postici vrlo dobra. Modulacijski transforimator T je svojom primarnom stranom spojen nia izlazni stupanj 13-3 Ovdje je Ua anodni napon. modulatora. i ovu vrstu modulacije kontrolirati osciloskopom i pronaci najpovoljnije radne uvjete za snaznu i cistu modulaciju (vidi u poglavlju 16: »Ispitivanje kontrola rada predajnika«). snazma kvali- tetaa aimplitudna modulacija ako se istovremeno djeluje ma ainodu i na drugu mrezicu izlazne cijevi predajnika koja radi u klasi C. dosli smo do granice koju ne treba prelaziti. Kroz njegovu sekundairnu stnanu tece anodna struja triode Ei koja se nalazi u Maznom stupnju predajmika. Primarnom stranom je on u vezi sa izlaznim stopnjem modulatora. dodaje se otpomik R kojim se napon za drugu mrezicu cijevi Ei smanji na potreban iznos. i do stvairanja »spla- na impedancija transformatora T vi) Dok govorimo u mikrofon mora odgovarati cijevima (ili cijeu izlaznom stupnjui samog mo- mora jakost anodne struje ostati konstantna. cijski amodu. 13-4. Buduci da je za drugu mrezicu redovito potreban nizi najxm nego za si. je prikazan princip transformatora.duliranog signala <5e slijediti promjene anodnog napona. i Amplitudna modulacija anode zaStitne (druge) mrezice 27* 419 .

Iako je amplitudna modulacija u amaterskim valnim opsezima danas vrlo rijetka. Preko B* moze — to. ova dioda <Se sprije£iti da struja potede u sve stupnjeve predajnika. oko 27 MHz. da. sve veze odrfavaju ampHtadnom modulacijom!). Izlazna snaga OUTPUT. iznosit <5e tada 150 do 200 mV. o uredajima korespondieota. Ovo je korisno. donosimo dva primjera takve modulacije. samo oscilator dobiti struju. koliko najvi&e mog[u dati tri plosnate dzepne baterije od po 4. najviSe oko 400 miW INPUT. Predviden je maksimalni pogonski napon od 13. U dovodu pogonske sfcratie za oscilator ukljucena je dioda Du Ukoliko se pogonski napon dovede na prikljucnicu Bs. ovisno o i o vrsti vlastite antene. »gradanskom« valnom podruCju. moze se postici QRB od 80 do preko 200 km. u povoljmim prilikama. dvometarskog UKV opsega moze se s takvom snagom. Na terenu. Na na sL sL 13-5 je shema dvometars tranzistorima.— Kolektorska modulacija Od trazlicitih mogudnosti amplitudne modulacije kod tranzistorskih predajnika najce§£e se pxrimjenjuje kolektorska modulacija. l -- ig ^3 . u gradm medii kucama. u pogodno izabranom »PORTABLE QTH«. skog predajnika 13-6 a pripadajuci modulator. (Usput podsje<5amo da se kod primopredajnika u tzv. na vlastitom pogonsku ako zelimo \\ 1 prijemniku kontroliramo svoju radnu frekvenciju i da pronademo njemo »mje420 . racunati sa dometom izmedu 5 i 10 km ili vise. snagu. Na firekvencijama polozaju kao i •^11 i JB nttjffl^ I 13-5. Tu se mogu razlikovati dvije metode: modulacija kolektorskog napona i modulacija kolektorske struje. Shemu predajniika vidimo na si.5 V. Predajnik moze imati nialu. tj. Primijenjena je modulacija kolektorskog napona. npr.5 V. ovisno o upotirebljenim tranzistorima. Vr koliko zelimo za pogon upotrebiti normalne suhe baterije.

Iza toga. Sto je Uz kvaroov kristal osnovne frek- vencije izmedu 8000 i 8100 kHz malaze se dijelovi koji pripadaju »overtonskom« oscilatoru (si. U ova oba stupnja su tramzistori BSJ 63. On treba da je namotam na transformatorskoj je^gri tipa EI-36 s presjekom od priblizno 1 do 1. medu ostalim signalima. dva BC107 upotrebljeni tranzii par tranzistora Pojedine titrajne kruigove treba apsorpcionim valomjeroan ill grid-dip-metrom da bodemo konfcrolirati BC141. dioda propu&ta strujo i cijeli sto« 13-9. moraju biti i po broju zavoja po svome omskom otporu. nalazi se udvostra£iva6 frekvencije kojim se postize 48 MHz. Shema tranzistorskog modulatora. Tik uz limenu pregradu. u sredini. 13-5). U njiemuj se bristal pobodfcije odmah na 24 MHz. Predvidem je za rad sa bili di- namickim mikrofonom DM. CuL. instrumentom. Njezine dvije polovice postizu se najlakse tako da se ovakva zavojnica namata odmah s dvije lice.%c lot tcMf Us H|i. 50 {-9V)q 1 1 SL 13-6. » — ji i 1« i »§asije« (tj. 1 A Bo MHz SI 13-7.4 cm2 Primarna zavojnica ima 1200 zavoja. Njihove kfajeve treba onda spojiti prema ovoj slid. raju. pnklju£enim izmedu pozitivnog pola izvora pogonskog napona koji moze biti uzemljen). U posljednja dva stupnja stavljeni su domaci tramzistori BFJ17. Tako dobiveni titraji frekvencije 144 slu£e za pobudivanje izlaznog tranzistora. s njene desne stirane je uitrostru<5iva£ frekvencije. sigurni aia kojoj frekvesneiji resoniBez toga postoji opasnost da neki titrajul krug uigodimo na krivu frekvenciju! Dioda Ds ispravlja malen dio izlaznog signala i omoguduje kontrolu predajnika osjetljivim mjeraim Transformator Ti je tzv. pobudni (»drajverski«. Podaci za namatanje transformatora Ti i Ts u tekstu si. Mogli bi poslu2i-ti i BC107. zica 0.1 mm. Transformatori za tranzistorske modulatora desto imaju barem jednu zavojnicu koja ima odvojak u sredini. Oni odgovaraju poznatim tranzistorima 2N708. Za modulator su stori: predajaiik nesmetamo proradi. »driver«) transformator. dok njegov izgled vidimo na u teKstu All . Sekundaoia zavojnica ima dva dijela ko. Prikljucimo li pogonski napon preko Bi. Objasnjenje i Shemu modulatora 13-6 prikazuje si.

mm. CuL. Pocetak druge (c) i zavrSetak prve zavojnice (b) tireba spojiti u tacku Z. Fotografija odaliljaca za 144 MHz na plocici sa Stampanim vodovima. Izlazni transformator 7*2 moze se takoder namatati na transforma- X torsku jezgru tipa EI-36 s presje- kom 1. Sasvim lijevo. 13-7) predstavlja jednu polovicu. bez raspora. tako da se 2 zioe.T 13-8. jedna dobije odmah sekundama zavojnica blize zeljeznoj jezgri.15 tih zica. zice 0. jednaki. Iza njega slijedi utrostrudivaB na 144 MHz koji pobuduje izlazni stupanj.4 do 1. To je zato da omski otpor bude sto manji.7 cm2 On mora . smjesten desno od limene pregrade SL vi§e moguce. dolje. Druga od c do d. namata se x 400 zavoja. Limove transfotrmatorske jezgre treba slagati naizmjence. Pri izradi transformatora Ti dolazi vremeno namataju dvije uz drugus. To je »sredina«.00 do 8J1 MHz) u overtonskom oscilatoru za 24 MHz* Desno od njega je udvostrucivac frekvencije na 48 MHz. Preko ove. izolirana slojem tankog papira. predstavlja dniigu polovicu sekundarne zavojnice. NajlakSe je to postidi na taj niacin da se isto* cuju baze izlaznih transformatora. koje sluzi kao modulator oda$ilja£a za 144 MHz 422 . vidi se kvarcov kristal (8. Izgled tranzistorskog niskofrekventnog pojacala. imati SL 13-9. Jedna od ana od a do b (si. Pocetak prve (a) a zawSetak druge zavojnice (d) su krajevi i Y na koje se priklju- primarna zavojnica.

CuL. Kolektorska struja izlaznog tranzistora u predajniku bila je oko 30 mA. 423 . koji je izgradio bila je izmjerena izlazna VF snaga oko 200 mW. o zavojiiicama za ovaj predajnik su na tablici 13-2.5 V. Njegov drugi kraj. Ako smo pazljivi modi demo 13 V (tri plosnate dzepne baterije).poseban namotaj za modulaciju. Ovo moduladje posluziti shema na si. uz pogonski napon oko Ps. ne prejak. je primjar amplitudne kolektorske struje. ved malo pokraj toga. oznadeo kao »+M«. Tt. spojen s pozitivinim polom izvora pogonskog napona. OuL. njiti. cimo Primarnu stranu transformatora. — Mnogo ih je koji ne vole motati trans formatore. zica zvwdnik: 60 zavoja. neka i modulator bude ukljuden. potenciometrom M t — odabrati tako da napoo. CuL. prema glasnoci govora. Ugajdanjem predaj^ nika treba postici maksimaLni otklon kazaljke mjernog instrumenta.25 zica 0. da se dobije potpuno simetnidnog modulacijskog treba motati bifilarno. tj. tj. signal od 1000 Hz tako da predajnik bude modiuliran. Namatati ga treba ovako: Primarno: 2x235 zavoja. To demo naciniti tako. uz pogonski napon od 12 V. kod 10. pnmjetiti da je ugadanje pobudtnog titrajnog kruga kritidnije nego ugar danje izlaznog filtera.18 mm. Dinamicki mikrofon prikljucen na ulaz modulatora. Za njihove eksperimente moze 13-10. Njegovu mirnu struju treba. Takoder je kritidnije ugadanje titrajnog kruga overtonskog oscilatona nego udvostrucivaca firekvencije. 13-7. prikljudenog na opisani nacin kod » 1«. Sekundamo: za 0. odmah sa dvije zice. mA 13-5 i 13-6). Za vrijeme govora struja je povremeno narasla na 120 do 180 mA. mm. prototipa.2 mm. Osim toga za vrijeme ugadanja izlaznog stupnja predajnika. Ukupni potroSak modulatora i predajnika bio je oko 60 dok se nije govorilo u mikrofon. upravljane modu- mo. Kad prekinemo modulaciju mora se otklon kazaljke malo smateretiti ili Modulator je razmjerno jednoje stavan. struje. Overtonski oscilator se obidno nede smjeti dovesti na maksimum. modulacijski niskofrekventni naponi prenose se na bazu tranzistora TRs. bude ovisna o jakosti Latorom.5 V. naj*- Kolektorska struja protice prije kroz tranzistor TRa a onda jos kroz tranzistor TRt. Na taj nacin se za prijemnik postize fUtrirani pogonski napon. spaja se sa jednako oz- nacenom prlkljucnicom predajnika (si. Kraspojiti prema tacna sredina namotaja. koje idu u antenu. mjeren na emiteni tranzistora TR$ bude oko 7 V. gdje se potenciometrom Pi moze regulirati stupanj modtdacije. ako modulator koristimo i kao niskofirekventno pojacalo za vrijeme prijema. da na tdaz modulatora dovedemo sinusoidalan. Pari tome treba antenski izlaz predajnika op- od 50 neinduktivnim otpornikom 60 Q. neovisan o promjenama struje u modulatoru. PrMjucnica koja je na modulatora oznacena sa » 9 V« spaja se prijemnikom. 2ica 0. Drugi stupanj pretpojacala je u galvanskoj vezi s modulatorskim stupnjem. Obzirom na to da se napom baterije vremenom smanjuje. Kod YU2BR. Na taj nacin se postize da amplituda oscilacija. Tranzistori TRi i TRs su u pretpojadalu. jeve tih zica treba si. Ako je preklopnik Pr u naortanom polozaju. recis Podaci. treba predajnikove titrajne knxgove ugoditi kod neSto manjeg pogonskog napona. Jedan kraj modulacijskog namo taja je uzemljen. Umjesto kod 13. ako zelimo da nam oscilacije odtoah »uskoce« dim prikljubaterijui. za modulaciju: 470 zavoja. njegovog pobudnog i izlaznog titrajnog kruga.

Tablica 13-2. Zavojnice za tranzistorski UKV predajnik (si 13-5) Oznaka .

otpri1/4 ukupnog broja njenih zavoja (odrediti dip-metroml). ugoden ma resonanciju u dvometarskom opsegiu tako da izlazma snaga (u opteretni otpomik od 50 Q!) budfe maksimalna. Taj je najbolje posti<Si uz poloiaj preklopnika Pr za telegrafiju (CW) i zatvareno telegrafsko tipkalo TL Kad je kompletao predajinik ugoden. Sada treba pazljivo pronaci polozaje potenciometara Pi i Ps u kojima ce modulacija biti dovoljtno snazina. ali bez izoblidenja (i bez BCI i TVH). Izlazna snaga padme. maksimuim 425 .zavojmice Li. Ovaj ujedno slozi kao utrostru£iva£ trekvencije. ka~ pacitivmm se putem uizima pobuda like Na odvojak kod za izlazni traaizistor TRi. mo2e se Pr prebaciti u polozaj AM. Na izlazu je filter sa zavojnicom Ls.

tzv. pojavit ce se bocne frekvencije i to: gornja bocna frekvencija u bo£nim pojasima i. Radio-amateri su ovu zanimljivu tehniku mogli u vecoj mjeri primijeniti tek onda kad su se iza proSlog rata u vojnim viSkovima pojavili kvarcovi kristali pogodni za gradnju tzv. Kod telefonije dogada se slicno. kraoe. Ovo je bilo uibrzo primijenjeno kod tzv. »jedian bo6ni pojas«. sto znaci »jedan bocni pojas uz potisnut val nosilac« ili. da sam val nosilac ne prenosi nista jer je sav »sadrzaj portnke«. »upper sideband«) i donji bocni pojas koji sadrzi frekvencije »ispod« vala nosioca (LSB. Patentirajuci svoj prvi sistem telefonije s jednim bocnim pojasom Carson je joS 1923. da svaki od bocnih pojasa sadrzi sasvim jednaku »informaciju«. Ovdje su val nosilac i tisnuti donji bocni pojas (LSB) toliko poda ih se udaljenim prijemnikom ne moze zamijeniti. Ako je. SSB-generatora. Znamo da se kod tzv. konacno. Pri tome se val nosilac ne mijenja* Njegova amplituda ostaje nepromdjenjena. Zato je Carson predlozio da se za prenoSenje telefonije visokim frekvencijama iskoristi samo jedan bocni pojas. amplitudne modulacije pojavljuju iznad i ispod frekvencije vala nosioca nove frekvencije.14 SSB TELEFONIJA PRINCIP TELEFONIJE S JEDNIM predajniku potreban sanno za dobivamje bocnih pojasa. Amplituda bocnih frekvencija dosize. od 3701 kHz i donja bocna frek- komercijalnih radionveza kao i kod visokofrekventne telefonije pomo<5u podzemnih i podmorskih kabela (od 1927. 14-la. jer u njemu val nosilac interferira s boccije — — nim pojasima dajudi one niske frekvencije s kojima je bila izvrsena . od engl. kako je to crtezom prikazano na si. vencija od 3699 kHz. suppressed carriers. S obje strane vala nosioca pojavljuju se mnoge bocne frekvencije koje formiraju gornji bocni pojas u kojem su frekvencije »iznad« vala nosioca (USB. Amplituda nijedne od frekvencija. kristalni detek- kod demodulator. samo polovinu amplitude vala nosioca. od engl. ne prelazi ni kod 100-procentne modulacije polovinu amplitude vala nosioca. godine dokazao da je val nosilac u 426 Ako se iz amplitudno moduliranog signala najprije ulkloni val nosilac i onda jo§ filtriranjem odstrani jedan od dva bocna pjojasa preostat de samo jedan bo£ni pojas. npr. Ove se od frekvencije vala nosioca razlikiuju za iznos modulacijske frekvencije. Za emisiju gornjeg maze se iskoristiti bocnog pojasa (USB) puna snaga pre- dajnika. val nosilac koji ima frekvenciju 3700 kHz moduliran sa 1000 Hz (=1 kHz). Za pri j em amplitudno moduliranog signala dovoljan je i najjednostavniji prijemnik. kod 100-procentne modulacije. Osim toga ce SSB^signal zauzeti samo polovicu opsega frekvencija koje bi ina£e bile potrebne za prenos AM-signala. »inforanacija«. »lowar sidebands). koje sadrzi bilo koji bocni pojas. BOCNIM POJASOM njem (SSB) Oznaka »SSB« nastala je akracetacnije oznake »SSBSC« koja dolaai od engleskog naziva »single sideband. godine). kao na si 14-lb.

J 1 - < < z > .a) .

izlazni napon frekvencije / je jednak nuli. »balans-modulator« Hi DSB-generator. Ipak. Kad odaSilja£kih uredaja za telefoniju cijena ovisi o snazi i o sistemu telefonije. preko . nepredvidljive razlike naknadno »simetrirati« ill »izbalansirati«. ne zelimo obeshrabriti' one Ikoji zele da sami grade svoju radio-stanicu za SSB-telefoniju. dak sam val nosilac Pri tome cije +200V SI 14-2. Ovaj se sastoji od dva statora i jednog rotora. ujedno. POTISKIVANJE VALA NO^IOCA r ' v^ Potiskivanje vala nosioca triodama Iz iiir > oscilatora VF (sL 14-2) / s doi vode se preko kondenzatora Ct Cs oscilacije frekvenoije jedna- se u ritmu niske frekvenkvari simetrija: kad mrezica jedne ftdode postaje jace negativna. nece se ni u slucaju resonancije na izlaznom titrajnom krugiu pojaviti znatnije amplitude frekvenoije /. sideband) 428 .Najveci nedostatak 'kod SSB uredaja je <taj da su razmjerno vrlo skupi. Za jo£ vece snage oko 350 i vi§e. Buduci da i pojacane oscilacije na AM W f W predajnika postaje jeftiniji od buduci da otpada cijena velikog modulatora koji je za amplitudnu modulaciju takve snage ve6 prilicno skup. Sklop s dvostrukom triodom za potiskivanje vala nosioca. Ovdje se te oscilacije poja£avaju i preko anoda odvode na izlazni titraj ni tkrug sa za/vojnicom Lz. Zato ce se na izlaznom titrajnom knugu pojaviti i resonancijom pojacati bocne frekvencije. treba male. pojavit 6e se bocne frekvencije. Izlazeci iz jednog rotor ulazi u drugi stator taiko da se s jedne strane citet diferencijalnog kondenzatora kapasmanjuje upravo za toliko ko~ liko se s^druge strane povecava. Qsim toga se od graditelja SSB uredaja <trazi i vece znanje i upotreba skupljih mjernih instrumenata. mrezica druge triode postaje slabije negativna i obratno.NF transformatora T. \ AM obim anodama dmaju opet istu fazu. da onima koji imaju gotove SSB uredaje omoguce raaiumijevanje i bolje koriStenje ove zanimljive tehnike. Ako se na ulaz ovog sklapa s dvije triode dodsi jo§ i niskof rekventni signal. ako su obje triode sasvim jednakih svojstava. Sheme i piimjeri koje ovdje donosimo imaju zadadu da olaksaju rad naprednijim i dskuisnijim graditeljima i. Negdje oko 150 do 200 danas cijene postaju podjednake. Ovdje se to dodatnim ddferencijalnim positive kondenzatorom CD. U idealnom slu£aju. JoS uvijek je predajnik za telegrafiju najjeftiniji. SSB predajnik kom amplitudom zice i fazom na imre- obih trioda u cijevi ECC82. Kod malih snaga je cijena dava£a za noza od onih za SSB. Bududi da je idealna simetrija dvaju tiiodnih sistema samo djelo- micno mogu<5a. (DSB — double tzv.

DSB-generator sa stalne diode cetiri kri tor (batons-modulator) 429 . 14-5. primaju na svoje baze niskofrekd Dva ventni. izlazni koji potjece od bocnih frekvencija bude maksimalan. Prvi od njah je prikazan na si. Visokofrekventna »injekcija« se dovodi istom fazom na oba emitera. s dvije diode i prilagodenjem poanocu transformatora moguce je na£miti na dva naoina. rajni Izlazni titrajni krug se moze spojiti i u seriji s diodnim sklo- pada oscilatoru velike +12V»- stabilnosti iz ®M? SL 14-3. a kod VF visokofrekventni signal. Kod NF se uvodi niskofrekventni. Izlazni titkrug je kapackivndsm putem vezan na diodni sklop. u priniske frekvencije. sutnosti VF napon kojega se preko zavojnice Ls. TRi i TR2. Za razliku od ranije opisanih sklopova svi balaos-mddulatori s ddodama imaju znatno ni±e impedancije i zahtjevaju posebna prilagodenja. BalansKinodulator. Na izlazu nema vala nosioca. Tranzistorski DSB-genera- SI 14-4. To su catdri diode {si. all svi potjeSu na neki nacln od onoga koji vec* odavno pouzdano radi u razlicltim primjenaima visokofrekventne telefonije. Titrajni krug L1C1 pri- samo oba bocna pojasa. modulacijski signal. diferencijalnkn kondenzatorom CD smanjitd eventualmi prisutnost ostatka vala mosioca na minimum. Maiksimalno potiskivanje vala nosioca fpostize se ugadanjem kondenzatora Cs. i to paralelno s njime. Bez niskofrekventne moduilaoije treba. ostavljajuci C4/C5 ma mini. tipa tranzistora. Izlazni titrajni krug ima zavojnicu Lz i dvostruki pramjenljivi komdenzator C$/Ce. Transformator T odgovara oniima za pobudivanje izlazmog stupnja u nisko- vrsta. Dodatni kondenzatori Cs §to Cd skoie postizarvamju kapacitivne simetrije na izlazu. i tacnije Diodnl balans-modulatori Tranzistorski DSB-generator Ddodnih balans-onodulatora ima Tranzistorski DSB-generator je moguce sagraditi na mnogo ma£ina. preostaju mnogo r frekventmim tranzistorskim pojaealima. Preko L* moze se dobiveni DSB^signal odvesti dalje. crpe potrebna visokofrekventna struja. Jednu od mogucnosti vidimo na 14-3. si. istoga jednakog strujnog pojacanja. Potenciometar od 100 Q sluzi siraetriranju struja koje teku kroz tranzistore. Resonancija se potitrajnog ogadanjem dzlaznog kruga dvostrukim promjenljivim kandenzatorom C4/C5 tako da.ostaje stiie (potiisniut. ili DSB-generator. 14-4) na koje se dovodi i visokofrekventni (VF) i niskofrekventni i(NF) napon.

pomaSaju u propusnom neka U zapornom smjeru diode propustaju Sto manju struju. 14-5. Potiskivanje vala nosioca tzv. Kondenzator Ci -mora pri tome nesmetano propustiti visokofrekventne struje. tzv. 14-7. . 430 po svojdm sivojstvima odgovaraju mikserima kod kojih je potisnuta oscilatorska ifrekvencija s time. prema si. 14-7. SI. da jedna od frekvencija koje se mije§aju ima nisku. Kako cemo de. Transformator prenos od 1 8 do : T 1 : redovito ima 12 kod uredaja SI 14-6. Izlazni titrajni krug ima dva jednaka kondenzatora Cs i C*. Potiskivanje vala nosioca s dvije diode. gemianijeve diotzv. paralelni sklop T s traosformator Niskofrekventni sluzi za prilagodenje. koje li. Jednostavan balans-moduta- DSB^generatori. Niskofrekventne struje prolaze prema diodnom sklopu kroz sekundarnu stranu (L&) visokofrek- ventnog transformaitora L1/L2. serijski sklop elektronsskim cijevima. kod »faznog« naoina za dobivamje SSB-signala potrebna su dva jedna'ka balans^modulatora. Mnogo su pogodniji diodni generatori DSB-signala. U tranzis tor skim uredajima taj prenos iznosi oko 1 4. 14-6. Zbog toga se za DSB modulatore s potiskivanjem vala nosioca mogu upotrebiti i sve vrste dvostruko halansiranih miksera (DBM) koje smo ve6 upoznali (str. pomocu kojih se na radnoj frekvenciji postize resonancija i istovremeno simetricnost. s dvije diode. smo opisa- tor s dvije kristalne diode pom i sekundarnom stranom nisko- frekventnog transformatora T. Njegov kapacitet je zbog toga 330 do 1000 pF. ali potpuna jednakost u tome nije neophodna zbog niske impedancije cijelog sklopa. kako je nacrtano ma si. Paralelno njegovom sekundarnom stranom se nalazd kondenzator Ci (330 do 1000 pF) kojemu je zadaca da nesmetano propusti visolkofrekventne struje. Upotrebljene su dvije kristalne. Zavojnica Ls ima obicno 3 do 4 zavoja i smjeStena je uz hladni Okraj zavojnice Lu Visokofrekventni napon na Ls neka bude izmedu 3 i 4 V.kasnije vidjeti. 188). SI. Osobito je vazno da se s : jednako simjeru. Opisane DSB modulatore s diodama nije mogude dovoljno spretno upotrebiti za ovakvu swrhiu. Geimamijeve diode Di i Dz moraju imati podjednaka svojstva. zvucnu frekvenciju. Di i D2.

mo mo2e po MIKROFON . potisnu-tog bocnog pojasa. Dobiveni DSB-signal vodi se dalje ili kroz filter koji propuSta saimo gornji ili kroz filter koji propu&ta sa- U svakom SSB^generatoru mora val nosilac. Redovito se volji odabirati ili jedan ili drugi signal. mo | 14-8a). U njemu nema mi vala nosioca ni dmgog. ineki nacin odstra- se najprije odstraniti Zatun treba na niti i jedan od bocnih pojasa. Preostaje samo jedan jedini bocni pojas. 14-8). U SSB generatorima »filterskog tipa« to se postize vrlo velikom selektivzano na blok-shemama tioSou pojacala koje slijedi iza balans-modulatora. vidi- da je mikrofon priklju£en na donji bocni pojas. SSB (engl.SSB GENERATORI u SSB pomodu Pretvaranje DSB-signala filtera niskofrekventno poja£alo koje ograopseg zvuCnih frekvencija tako da se poja£aju samo one koje nisiu nize od 300 ill viSe od 3000 Hz. Generator VF vala nosioca je osciniduje lator velike stabilnostd. Na btok-shemi (si. itj. Njegove se oscilacije odvode u DSB-modulator. kako je to prika(si. Ovdje se val nosilac potisne.

Ako se ulaznom signalu amplituda podvostru£i bk ce izlazni signal takoder dvostruke amplitude ltd. Niskose napon »dozira« potenciometrom od 5 kQ koji je spojen biti f rekventni na sekundarnu stranu transformatora Tu Ovo je mali pobudni niskofrekventni rom tranisformator sa omjetransformacije oko 4:1. mi jeniti. Om svi mogu biti silicijevi planarni tranzistori. potrebno je SSB-signal odvesti u neki stupanj za mijeSanje. vec od cijelog snopa frekvencija koje su u takvom medusobnom odnosu kaikav odgovara modulaciji. oko 9 MHz. AB ili B. Tranzistorski SSB-generator koji odgovara blok-shami na si. Da se postigne resonancija na 9 MHz treba ugradenom kondenzatoru izvana paraielno dodati joS neki kondenzator. Prvi tranzistor. TRi.»sinigle sideband^ cit. Da se i»dode« na radnfu frekvenciju Mogjude je odabrati ili frekvenciju jednoga ili frekvenciju dmgoga od njih. Tako se i amplitudni odnosi izmedu pojedinih komponenata SSB-signala nece prof tome induktivitet zavojnice Li treba ugoditi tako da kolektorski titrajni krug prvog tranizistora resonira blizu 9 moze taj se nacin kristala jednako dobro osciliraju.5 kHz). Zato 6e od dva bocna pojasa koji nastaju u modulatoni. sluzi kao oscilator. Pomocu kvarcovog kristala Qi (8998. »singl-sajd- bend«). skuplji su od dva oscilatora za val nosilac. kroz filter u prvom sludaju prodi samo gornji (USB). One mogu pripadati normalnom medufrekventnom trans- MHz. U pravilu se SSB-signal proizvodi na onoj frekvenciji za koju postoje pogodni filteri. Zaivojnice Li i L2 nalaze se u zajednidkom oklopnom loncu. ili znatno vi£a. Promjena frekvencije SSB-signala pomocu dakle transpozicijom. Q2 (9001. jedan za potenciometrom od 1 kQ i trimerskim kondenzatorom C2. a u drugom sludaju samo donji bo5ni pojas (LSB). Diode Di i D2 pripadaju jednostavnom balams^modulatoru za pot tojskivanje vala nosioca i dobivanje DSB-signala. Daljnje pojacanje signala postize se u tzv. U takvim pojacalima postoji proporcionalnost izmedu ulaznog i izlaznog VF sigfiala. Dva filtera. mozemo sagraditi prema si. ostavlja odnose unutar samog SSB-signala netaknutim i razumljivost nije promijenjena. Jedan oscilira »ispod« a drugi »iznad« opsega SSB-filtera. Pri Umnazanjem frekvenci- je bi se ovi odnosi toliko poremetiil da bi signal postao nerazumljiv.7 MHz. Ako ovaj kristal preklopiiikom zamijenimo s drugim. Ovaj se stupanj simet- izdvajanje gonnjeg. Tu su dva VF oscilatora koji sluze kao generatori vala nosioca. kakav se moze naci u malim tranzistorskim prijemniciima. modi <5emo dobiti donji bodni pojas (D). SSB-signalima se naime ne moze povedati frekvencija obidnim uimnaizanjem jer se on ne sastoji od jedne. Ostali dijelovi SSB-predajnika ostaju itsi kao i na preda&njoj blok-shemi. Ranije je to bilo oko 50 kHz «sa filterima koji su se sastojali od posebno kombiniranih titrajnih krugova (bandfiltera). 14-8b pokazuje nacin kako se moze sagraditi jednako dobar SSBnpredajnik na jeftiniji naCdn. Blok^shema na si.5 kHz) on proizvodi val nosilac kojim ce se dobiti gornji bo6ni pojas (G). npr. Na da oba postidi formatoru za 10. On sadrii uikupno Sest tranzistora tipa N-P-N. lineamim pojacalima koja moraju raditi u klasi A. Tu ce se SSB^signal »prebaciti« na bilo koju frekvenciju zahvaljujuci posebnom varijabilnom oscilatoru. DanaSnji SSBngeneratori slu- ze se valom nosiocem kojemu je frekvencija izmedu 300 i 500 kHz. 14-8b unutar nekog od amaterskih kratkovalnih opsega. 14*9. VFO-a i stupnja za mijeSanje. a drugi za izdvajanje donjeg bocnqg pojasa. Razumije se da i same diode moraju rira Sto slidnijih svojstava. Poka- 432 . Njegov kapacitet treba odrediti pokusom.

28 Radio priru&iik 433 .

0 MHz. Ovo je filter u kojemai ima pet kvarcovih kristala. a srednja firekvencija 9. F=mehanicki (Collins) Dobiveni DSB-signal poja£ava se tranzistorom TRs i Salje kroz selektivni filter »XF-9A«. 14-10.St. Kod Mi je priklju£ak za dinamiCki mikrofon. Za potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa sluzi SI mehanidki 434 filter F . D 2.5 kHz. SSB-signal koji je prisutan u kolektorskom strujiiom krugu trail* zistora TRs ima srednju frekvenci- D1. »prstenasti« Hi »ring-modulators s cetiri diode. Propusni pojas za granice od 6 dB mu je 2. Propu&teni bocni pojas prode gotovo neoslaibljen (priguSenje je ananje od 3 dB) pojaSa se tranzistorom TR$. D< * R1NGM0DUUTOR F*MEHAH&<I Rtre» (COLLINS) 0/l/» tts 14-11. filtera u MF Ukljudivanje mehanidkog pojadalo s tranzistofilter rima. 03. Zai vojnice Ls i Li odgovaraju zavojni- da su u modulatoru sasvim dovoljna dva tranzistora TRs i TRe. SSB-generator u kojemu je primijenjen tzv. zalo se cama Li i Ls. U torn filteru se ne^eljeni bo£ni pojas moze potismuti za viSe inego 45 dB.

u drzacu -241-A«. Di. je u niiskofrekventnom pojacalu iz kojega se pojacane audiofrekventne struje vode u poseban sklop od cetiri diode. D 2 Ds i D*. na radnu frekvenciju predajnika. u kojemu je zavojnica LsJ treba se samo promjenljivim segu od Qi mora biti bruSen za frekvendju kondenzatorom ugoditi ili na jedan na drugi od ova dva opsega. Tranzistor TRi. Najpoznatiji su oni za frekvencije U nekim i nicima ban stupanj za mijeSanje. mozemo je izabrati prema uputama na str. osobito za rad na viSim opsezima. na toj slid. Tome sluzi tranzistor TRa u kojemu se SSB-signal mijeSa sa oscilacijama iz nekog VFO-a. Treba ga mijeSanjem transponirati u zeljeni amaterski opseg. a kristal Qs za frekvendju od 456. Ovakvome filteru odgovara prvi dio sheme na si. Ako su njegove frekvencije izmedu 5 A 5. Razumije se da onda svi titraj- nekadasnjih tipa »FTnjihove frekvenciiz 28* 435 . da se signal i viSe nego jedanput transponira: mozda najprije u opseg od 3. oscilatora Shemu odgovarajuceg ventnim oscilatorima. Ako su zavojnice Li i Ls jednake. 455 kHz. Tranzistor TRs sluzi kao oscilator kojemu je filtrira i frekvencija odredena ili s kvarcovim kristalom Qi ili sa Qa.5 vala nosioca postize se potencicxmetrom od 100 Q i trimerskim kondenzatorom od 50 pF. generatorima. 14-12.1 kHz uz vrlo dobro potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa. Da se to postigne bit ce potrebno. Izlazni titrajrni krug. Na si. Glavni stupnjevi ta'kvog SSB^generatora su prikazani na si.4 do 1. predvidenih za veze telefonijom. ove diode su tako orijentirane da cine zatvoren krug ili prsten. Tada se. tj. Izlazni SSB-signal ima srednju frekvenciju koja je jednaka sredfrekvendji filtera F.8 kHz. kristal MHz. prema tamosnjoj bi posluziti i si.ju od 9 MHz i treba ga dovesti u jedno od amaterstkih kratkovalnih podrocja. Preko zavojnice Le vodi se onda SSB-signal na daljnje stupnjeve za lineili od 453. Za svaku transpozinjoj ciju je.1 ili 3. Otuda takvom sklopu ime: »prstena!sti« ili »ringmodulator«. Obzirom na razmjerno visoku djenu mehanickih filtera amater ce upotrebiti samogradnju U poglavlju o prijemnicima pokazali smo kako se mogu kvarcovi kristalni filteri naciniti na razmjerno jednostavan nadn. Zavojnice Li i Ls pripadaju medufrekventnom bandfilteru koji resonira s kapacitetima kondenzatora Ci i serijom kondenzatora Cs. Ako srednja frekvencija filtera iznosi 455 kHz. Filter koji ima dva kristala u drzacu »FT-241-A«. Kristalni filteri za oko 455 ili oiko 500 kHz koji za SSB imaju propusno podrucje siroko 2. bilo u opsegu od 14. a odavde onda dalje u ostale opsege. mehani&ki filteri. promjenljive frekvencije (VFO) donijeli smo u poglavlju o visokofrek- tvornickim SSB^predajprimopredajnicima se mogu naci tzv. s uz filter mora raspolagati dva kvarcova kristala za genera- tor vala nosioca koji moraju imati odredene frekvencije za jedan i drugi bocni pojas.35 kHz. kondenzatori Cs moraju imati dvostruk iznos kapaciteta kondenzatora Cu mogao u SSB Kvarcovi kristali Qi i Qs neka imaju frekvencije koje se medusobno razlikuju za 1. 14-10 mehanicki filter je spojen izmedu dva tranzistora. razuimije se. mogu se — po zelji — DSB-signal kom filteru F dobiti izlazne frekvencije bilo u op3. potreban oscilator odredene frekvencije i pose- amo pojacanje. Ako su to kristali vojnih viSkova. a gradeni su za razlicite frekvencije i razlicite sirine propusnih podrucja. Simetriranje i maksimalno potiskivanje .5 do 4 MHz.65 kHz. 198. Kako se vidi.5 MHz. 14-11.0 do 14.5 MHz. samo jedan. Dobiveni se u mehani£dalje pojacava traa> zistorom TFU. Izraduje ih tvornica »Collins«. da- kako. 9-32b.

Tc2 o SI. 14-13. u dva filterska stupnja. c) sa ukupno osam kristala u dva filterska stupnja 436 . Kvarcov kristalni filter za SSB sa detiri kristala tipa »FT-241-A« Hi slicnima ni krugavi u filteru nirati na frekvencije stala. b) sa Selektivni fitted s kvarcovim kristalima: a) sa detiri kristala cetiri do sest kristala u jednom filterskom stupnju. moraju resokri- odabranih Ako na desnoj strani ad titrajnog kruga L$Cz (si. 14-12) dodamo sve sto se nalazi na lijevoj. dobit b) I I ' \ o \J I o * JC ta 1 ZZZ rin .SI 14-12.

kao i sa Ls d Le moraju biti macinjeni tako da propustaju iste frekvencije.ll kHz. kristala tih inogu.37 kHz. povecati strmina krivulje resonancije filtera. Kristali Qi imaju za 1.96 kHz. Kristali koji su oznaceni sa Qi razlikuju se od onih koji su oznaceni sa Q2 za kristala kHz.6 do 2 kHz. Druga£iji filter s £etiri kvarcova kristala vidimo ma si. Bandfilteri sa zavojnicama Li i L2. ovisan o izboru frekvencija kristala. biti u istoj izmedu 1 frekvenciji razlikovati najvise za 10 ili 20 Hz. »FT-243« ill rajne krugove slicni. Ls i Li. Uz kvalitetnije filter je siru cova kristala koji svi imaju istu frekvenciju i koji su montirani u takvom drzacu koji se moze lako otvoriti. 14-14) mora frekvencija kristala Q2 biti jednaka frekvenciji kristala Qs.52 kHz. Neke prednosti mogle bi se utvrdi- mu ti ce samo mjernim instrumentima. Ovu razliku ce se najverovatnije morati postici opreznim brusenjem same kristalne plocice. Ako je frekvencija kristala Qi jednaka frekvenciji kristala Q4 (si. Q3=462. 14-13c. pa u praksi gotovo s jednakim us- Nekolifco shema i podaci za selektivne medufrekventne filtere s kristalima »FT-241«. no s kristalima Qz moze se dodati malen kapacitet. ukoliko demo su svi titrajni krugovi ugodeni »na 1° maksknum«. Titrajni krug LCs mora resonirati u istom podrucju. Kondenzatori Ci i C2 su trimeri pomocu kojih se moze.5 kHz uz veliku strminu bokova krivulje resonancije.67 kHz.8 kljucna niske. To su vrlo veliki zahtijevi i zato je teSko na£initi takav filter. impedancija 0. koji su jednako oznaceni smiju se po 1. medu Po naka dvije mreze s dva i dva jedkristala ima falter na si. 1 do 5 pF. 2. dodavajuci neSto kapaciteta (2 do 6 pF) paralelno kristalima koji imaju visu frekvenciju. Frekvencije koder moze nadiniti dobar filter i za medufrekvencije vise od 3 MHz. Umjesto ovih kristala mogli bi d drugi s takvim razlikama frekvencijama. kao i s kvarcovim kristalima. iako je selektivnost vrlo dobra. =461. namijenjenim za CB-stanice (tzv.8 kHz nizu frekyenciju od kristala Qs. npr. Ipak ga s da kristali napomenom donosimo od Qz do Qg sluze za potiskivanje frekvencija izvan propusnog pojasa koji je odreden kristalima Qi i Q2.5 i moraju kQ. mogu se naci i u poglavlju o pri- jemnicima (str. propusni pojas filtera je do 3.8 Kvarcov filter za frekvenoko 9 MHz sa detiri kristala i pjehoroi mo<5i posluziti niji filteri. 197). jer zahtjeva previse razlicitih kristala. ta- Primjer filtera na si.5 kHz. kao i kristali. Razlika izmedu dva para neka bude 1. Ulazna i izlazna pri- W2CVI. Pairalel- — SL cije 14-14. 14-13a. koristiti Q Q 4 5 =468. za povecanje strmine bokova krivulje resonancije. Qs=466. 437 . Dva i dva kristala imaju iste frekvencije. jednostav- Tko moze nabaviti cetiri kvar- Ovisno o kvaliteti titrajnih tit- krugova. Propusni opseg. 14-13b nece za vecinu nasih konstruktora biti dosezan. iznosi 2 do 3. Q*=470. Dva i dva kristala moraju imati sasvim jednake frekvencije (na 10 do 20 Hz).81 kHz. Osim toga po dva mrezi od cetiri. biti slijedede: prema Qi=464.f kristalni filter vrlo dobrih svojstava. »gradanski opseg«).

-XF-9A«). Shema takvog uredaja je na si. cemo najmanje u stupanj za mijeSanje. medu- sobno upredene tanke zice. 3N200 ili sli&ii) On propusti samo jedan bocni pojas i na njegovom se izlazu pojavljuje 6ist SSB-signal. zajedno su namotane na prstenastu feritnu jezgru. Shema SSB-generatora. stavljeni su tzv. jednako kao pri- Kampletno niskofrekventno namotan je trvfilarno. regulirati int Tackicama su oznaceni krajevi zica na po£etku trifilarnog namotaja. dok je val nosilac potisnut. Tri. »KVG- Tranzistori MOSFET* dva TRi a TRs (40673. sprjecava prodor visokih frekvencija u NF pojacalo. *-AsiStSu 1 [8 r-nm^ m 1K TRt >-r»v /C\TR2 m + XF-9A IZLAZ (SS8) +12V SI 438 14-15. Tako dobiven DSB-signal pojaca se tranzistorom TR$ i onda salje kroz kristalni filter (npr. vala nosioca. guSnica VFP i kondenzatori i Cz. Tu se sastaju niske frekvencije iz modulatora sa visokom frekvencijom tzv. tj. balans-modulator. ako upotrebimo gotov. Produkti mijeSanja sadrzavaju DSB-signal. signal u kojemu postoje dva bocna pojasa. Ukupno (ili zavoja 15 je namotano 3x15 »trifilarnih« zavoja). Mikrofon Mi je premosten kondenzatorom Ci koji. pogodnog za samogradnju. Na izlazu tog modailacijskog poja£ala je potentio- & meter kojim se moze tenzitet modulacije. tvornicki kvarcov kristalni filter s pripadajucim kristalima za oscilator vala nosioca.Primjer savremenog filterskog SSB generatora Pri gradnji SSB^generatora imat brige oko ugadanja. u Visokofrdkventni Ti transformator rnodulacijsko pojacalo izgradeno je oko operacijskog poja6ala tipa 741. 1445. Opis u tekstu .

Sto tranzistor jafie propu&ta struju to de nesimetrija biti veca i val nosilac Sasvfcn je drugaidiji princip na kojemu se osniva rad SSB-generatora tzv. Njegov intenzitet se jednostavno moie regulirati potenciometrom P3 kojim se tranzistor TR4 vise ili manje »otvori«. ili odaberemo preklqp: dobijemo ili gornji i tredi kontakt. (USB) stalnog oscilatora. Kod ovih se iskoiiStavaju fazni odnosi izme- na izlazu jadi. Buduci da i falter »XF-9A« prigu&uje la nosioca. mogli raditi legrafijom (CW). Izgled Stampane plocice a te- raspo- red sastavnih dijelova za ovaj SSB-generator vide se na si. Ako nema modulacije. Njegova frekvencija bi trebala biti 9000 kHz. »faznog tipa«. a simetrija u stupnju sa TRi i TRs je pokvarena. 14-15 prema shemi na si P2 moie se'posimetrija i dobro potiskivanje vala nosioca koji stize iz oscilatora (TRs i TRe). Tada Ibi. 439 . Prema tame koji kri- Potendametrom stici stal (Qi ili Qs) nikoxn Pti. Tranzistor TR4 se moze dodati za vracanje vala nosioca. Izgled stampane plocice (9x9 cm) za gradnju SSB-generatora. prekidajudi rad tog kri- mku Pn predvidi da se ukljudd donji bo£ni pojas (LSB). dobro je frekvenciju var da se preklop- du vala nosioca i oba bo£na pojasa koji nastaju pri modulaciji.SI 14-16. na izlazu se pojavljutje val nosilac. SSB generator! faznog tipa Njegov kolektor moze biti priklju£en ili kod A ili kod B (na Pz). 14-16 i sL 14-17. treci kvarcov kristal (nije nacrtano!) Qs.

Fazna razlika treba iznositi 90°. prim. svaki u posebnom modulatoni. niskofrekventni signal dijeli se u dva jednaka signala koji se jedan (A) od drugoga (B) razlikuju sanrio po fazi.+ttV- -2* 100 % »4o mm FILTER [XF 9A iti XF 9B) IZLAZ 1 v 10nJ^ 1K TOOK T^ Pt1 I 7 inni/ ^+<nn+$fr JMfc ZD (9. u njemu nastaju niskofrekventne (audiofrekventne) struje kojima se opseg ogranici izmedu 300 i 3000 Hz (si. Dovoljno pojacan. na feritnom prstenu mm (in=125). O rezultatu takvog zbrajanja odlucuju i faze i amplitude. U modulatoru A. trifitarnih 0=13 Raspored sastavnih dijelova na plocici prema si 14-16. T)a ce se titraji koji su u oba signala sadrzani u jednom bocnom pojasu medusobno pojacavati i. zgodno odabranoj frekvencijL Njegov izlazni signal takoder se cijepa sluzi u dva 440 dijela. Ti=15 zavoja. I ovi se moraju medusobno razlikovati u fazi za 90°. T2 i Ts na toroidima 0=13 (\n=10) mm Kada se tgovori u imikrofon. kao i u modulatoru B. u dva podjednaka vala po jedan DSB-signaL Sastavljanjem DSB-signala A i DSB-signala B oni se zbrajaju.35 mm CuL. nosioca. primJsek-4 : 1 :Ts=10 \iH. Jedan od njih moduHra se niskofrekventnim signalom At a drugi niskofrekventnim signalom B.1V)' 100n 2^PF X "5l00n SI 14-17. 0. 14-18). potiskuju se valovi nosioci pa iz oba modulatora Visokofrekventni oscilator koji kao generator vala nosioca moJe oscilirati na radnoj frekvenciji predajnika Hi na nekoj drugoj./sek= =2:1. istovremeno. T2=10 \iH. upredena zica. oni koji su u oba signala sadrzani u izlazi .

.

442 .

a u drugotm polozaju u 20-metarskom amaterskom opsegu. D prebaciti ili u polozaj »80« ili »20«.0 MHz. Zavojnice L2 i L* dolaze uz hladni kraj zavojnica Li i L3. Istovremeno niskofrekventni signal B. po fazL Rezultat sto je.5 MHz moze ovdje posluziti za transpoziciju ill u podrucje od 3. Titrajni krug sa zavojnicom Lz takoder resonira na 9 MHz i s onim prvim sacinjava kapacitivno vezani bandfdker za ovu frekvenciju.5 do do 4. Razumije se da i zavojnica Ls mora resonirati na 9 trom P. Niskofrekventni signal A. ail da se joS ne pojavti tipicno bandfiltersko prdSirenje prqpusnog opsega.4 nalaze u drugom loncu. I ova se pokazala kao vrlo dobra. dok se zavojnice L3 i L. Ove napone mozemo izjednaciti potenciome- U prvom je naciniti Buduci da su oba moduisti latora piukljucena na titrajni krug sa zavojnicom se ovdje zbrajaju i Ls. Ista razlika faze ce postojati i izmedu visokofrekventnih napona koji se preko L2 i L4 dovode balansnim modulatorima. tj. ovisno o polozaju dyopolnog preklopnika X. Kapacitivna veza mora biti »kriticna«. <u kolektorskom strujnom krugu. all izmedu napona na primarnoj i napona na sekundarnoj strani postoji razlika faze od 90°. 443 . Sto krug sa zavojnicom Li. sa transformatora Ts. . ide preko L2 na balans-modulator s diodama D3 i Dd. Y.0 14. u kojima se nalaze i frekvencije za odrzavanje amaterskih FONE veza. Potenciometrom Pi regulira se jakost SSB-signala. smjesten je zajedno sa La u jednome. Preostaje SSB-signaL Zavojnica Le je namotana preko sredine zavojnice Ls i ima cetiri puta manje zavoja. dovoljna da kod resonantne frekvencije na oba titrao'na kruga bude jednak visokofrekventni napon.0 i 5. MHz i to sa kapacitetom serije Nezgockio je da se za obje opisane RC-mreze moraju upotrebiti vrijednosti koje nisu staindardne. Njena je prednost u tome da kapaciteti imaju »normalnije« vrijednosti.Tranzistor TRs radi u kristaloscilatoru s kvarcom Q kojemu je frekvencija 9 MHz. na Visokofrekventni naponi bandfilteru su kod resonantne frekvencije po velicini jednaki. potiskivanje jednog od bocnih pojasa. polozaju preklopnika SSB^generator daje na izlazu signal u 8Cknetarskom. 1 nF. Ipak treba izmedu mnogo njih izaibrati parove od po 680 pF kojima se kapacitet i po 430 pF od nominalnih vrijednosti razlikuje najvise za 2%. P4 i Ps. 14-20. sa transformatora T2 f vodi se preko Di Lt na balans-anodulator s diodama i D2. Resonantna krivulja mora dakle imati samo jedan »vrh«.5 MHz ili u podrucje od 14. Za optimalno potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa treba se posluziti i potenciometrima P2 i Ps. Neki VFO koji oscilira izimedu 5. Niskofrekventni naponi NFi i NF2 razlikuju se po fazi za 90° za citav opseg frekvencija izmedu 300 i 3000 Hz. Pomocu ovoga se moze faza niskofrekventnog napona iz Tt okrenuti za 180°. Tranzistor TR9 sluzi za transpoziciju SSB-signala sa 9 MHz na radnu frekvenciju unutar nekog od amaterskih kratkovalnih podrucja. Prikazana je na si. Potiskivanje vala nosioca postize se sa oba poteneiometra. oklopnom SSB-signal maze sadrzati bilo gornji bilo donji bocni pojas. po prema onome DSB-signali amplitudi i srao ranije rekli. Uz takav VFO treba samo valni preklopnik C. Titrajni nom od dva kondenzatora po iznosi 500 pF.RC-mrezu za razdvajanje faze niskofrekventnog signala moguce i prema uzoru na drugu poznatu mrezu »2Q4« tvornice »Barker & Williams«. Pri tome zavojnice titrajnih krogova imaju 3 do 4 put a vise zavoja nego zavojnice L2 i L*. Zato ce nastati dva razlicita DSB-signala.

rraiogo je povoljnija za samogradnju. poznatoj RC-mrezi firme »Barker & Williams«. Upotrebljena su 24 otpornika i 24 kondenzatora. Potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa Tablica 14-L Ovisnost potiskivanja nezeljenog bocnog pojasa o tacnosti pomaka faze (VF Hi NF) u generators. SSB signala faznom metodom Razlika od . inace je potiskiva- Osim toga "biti nje nezeljenog bocnog pojasa nedovoljno (vidi tablicu 14-1). 14-21. tip »2Q4« faze te vrijednosti smoraju Sto tacnije. Shematski je na* ortana na si.C1. Pri torn je dopustena tolerancija od ±10%. Prednost ove mreze je u tome da se mogu uzeti standardne vrijednosti svih dijelova.430 pF tin) (1%) SL 14-20. RC•ntireza za pomak faze od 90°.C3*ee0pF C2-C4. prema HA5WH. lako je zamrsenije gradena. Primjer RC-mreze za po- mak prema od 90° za SSB-generatore.

Oba otpornika moraju biti medusoboo jednaka. i IZ.PJ i Q. iako tolerancija svih otpornika i kondenzatora u RC-mrezi mole biti do 10%. O. prema HA5WH SI. 14-22.2. Mogu se upotrebiti i dva operacijska pojacala IL 741. RC-mreza za pomak faze niskofrekventnog signala za SSB-generatore faznog tipa. pomodu dvostrukog operacijskog pojacala. (si 14-21) Postizanje suprotnih faza. 14-24.A" B C D E F A R = T2kn/10% Cl=0.2 su integrirana operacijska pojacala (1L 741) U RC-mirezi za postizavanje potrebnog faznog pomaka. na izlazu IZJ 445 . ali su onda prikljucci na njima drugadije rasporedeni SI. osiguiraaia je trajnost radnih uvjeta.P. potrebnih za dovodenje niskofrekventnog signala u RC-mrezu. koja je jednaka omskom otporu R. Ukoliko im se otpori ne razlikuju za vise od 1% i ako su kapaciteti odabrani tako da ni njihove impedancije ne odstupajo od za vi§e od 1%.C3=q. prema HA5WH.C2 = CVD33>jF. si. 14-23.C4 = ^01pF.02>jF. Kapaciteti C upotrebljenih kondenzatora moraju imati za frekvenciju vala nosioca impedanciju R. Numeracija prikljucaka vrijedi za »MC 1458 CPU. maze se ocekivati da ce nezeljeni bocni pojas biti potisnut za nekih 40 dB te vrijednosti Q+I2V -Jp-OELAZ 1p i im*) HFULAZO-^f NF pojadalo sa FETom za postizanje suprotnih faza.OWpF.C6sVnF SI 14-21.C5 = ^6nF. Za opseg frekvencija izmedu 300 i 3000 Hz pomak faze je 90°t na ±1%.

kondenzator od 4. posebno odabraoioj frekvenciji. Kod njih su niske frekvencije zanemarene primjenom razmjerno malih kapaciteta za vezu izmedu pojedinih stupnjeva. 14-19. zbog toga.7 ma u posluziti. 9 MHz. Da zaxmljivost mjena 14-15 i signal zadrzi rase potrebna profrekvencije postidi iskljucivo mora si. kristalni fildrugo. SSB-signal se danas. Takva je ostvarena kondenzatorom od 220 pF izmedu kolektora i baze tranzistora TRs na istoj shemi. Sa tih frekvencija tireba SSB-signal transponirati (tj. proizvodi uz primjenu frekvencije »vala nosioca« koja iznosi izmetfu 400 i 11000 kHz (najcesce oko 455 kHz ili oko 9 MHz). npr. 14-19) nacrtane su mijesanjem. To je ona za koju postoje potrebni radni uvjeti: dovoljno konstantni oscilaton. stupnjevi poglavlju o prijemnicima. jednaki koje smo ranije upoznali Zatu su svrhu posebno pogodmi razliciti balans-modulatori i produkt-detektori s tranzistorima i s diodama. Ovo je potpomognuto malim kapacitetima koji premoScuju emiterske otpornike. Vec smo rekli da se promjena frekvencije SSB-signala za prelaz na juci ter! titrajni merske kondenzatore od maksimaU no 40 pF. Ako je frekvencija f npr. uz uvjet da impcdancija kapaciteta C (za jrekvenciju vala nosioca!) bude jednaka otporima R. Slican novije vrijeme se za tu svrhu sve vise primjenjuju dvostruko simetricni mikseri (DBM) kod kojih se na izlazu pojavljuju preteino oni ptrodukti mijeSanja koje trebamo. 74-24. U nF ispred ulaza u strujtrii krag baze tranzistora TRi na si. £od knjizL dulator. li i dobru niskofrekventnu RC-mre- Na prijemnoj strani se ni na koji nacin ne je SSB-signal moze ustanoviti da dobiven faznom Hi filterskom metodom! amaterske opsege ne moze postici NF POJACALA ZA SSB TELEFONIJU Na shemama 14-9.NA MODULATOR „A" OD GENERATORA „VAU NOSIOCA" R C *R IZA FREKVENC1JU trf NA MODULATOR „B" efekt postize se i kapacitetima za negativnu povratnu vezu. kao sto je. odgovarakrugovi. I oni moraju bid medusobno jednaki. kod kojih je moguce potpuno potisnuti oscilatorovu frekvenciju. Za promjenu frekvencije putem mijesanja sbeme tranzistorskih niskofrekventnih pojacala koja su vrlo pogodna za ovu svrhu. ako su R=100 Q: kapaciteti C moraju biti 111 pF. Kondenzatori od po 150 pF. SSB-generatora (si. I kondenzatori od 10 nF koji su stavljeni paralelno sa primarnim zavojnicama transformatora T2 i Ts sluze istoj svrsL Vise primjera potiskivanja najnizih i najvisih frekvencija kod niskofrekventnih pojacala ima u poglavlju o prijemnicima u ovoj faznih generatora SSB-signala mora se i visokofrekventni signal koji stize na jedan modulator razlikovati u fazi za 90° od onoga koji stize na drugi moSZ. omogucuju precizno postizcmje navedene vrijednosti (uz zu!). umnazanjem. uz tri- PROMJENA FREKVENCIJE Generatori SSB-signala redovito rade na jednoj. mogu u SSB-predajniciu principu. Potiskivanje visokih frekvencija postize se kondenzatorima koji se stavljaju paralelno sa ulazom. 446 . premjestiti) u neki od aniaterskih kratkovalnih ili ultirakratkovalnih opsega. Ovo je RC-mreza s kojom se to moze postici.

epitaksijalni tranzistori »multiemiterskog tipa«. Vrlo dobri su i planarni. Kod jevi: (= 6360). osobito ako se upotrebljavaju tzv. nekoliko volta. Oni imaju mnogo (cak vise od 100) emitera koji su preko minijaturnih otpornika. 6GB5. Ako je neki tranzistor namijenjen za linearno pojacalo uz pogonski napon od 24 do 28 V. kao i za napon od 12 V. kako bi do antene stigla snaga od nekoliko vata pa do nekoldko stotina vata. poznata i cesto upotrebljavana cijev 6146B ili QE05/40. Potrebno je ostati unutar uvjeta za klasu AB1. povezani sa emiterskim prikljuckom tranzistora. 6KG6. televdzijske otklonske cijevi (6DQ5. integriranih na njihovoj silicijskoj plocici. Prevelika pobuda (»predrajvani« tranzistor!) uvijek dovodi do velikih izoblicenja. svakako. EL500. i frekvenciju. ovih oijevi je dopusten rad i — — Tranzistori. koliko najcesce iznosi izlazna snaga amaterskih predajnika. kao Sto je.I s takvima smo se znali. 6LF6. treba prema opcemto prihvacenom pravilu izvrSiti dok je signal jo$ slab. Kad je SSBisignal kona5no formiran. Izuzetak su »prave« predajne cijevi. EL505 i sli&ie). do stvaranja »splatera« i dirugih smetnji koje onda onemogucuju rad drugih stanica na istom opsegu. 6DE5. ne mozemo biti sigurni da ce on linearno pojacavati i onda ako mu pogonski napon smanjimo na 12 do 14 V. ako smo odabrali ili »pogodili« pravi tip. Kazemo »razmjerno dobro«. Pobuda smije biti samo cista naponska. Za manje snage se linearno poja£anje postize u stupnjevima klase A. npr. uz razmjerno dobru linearnost rada. 6JE6. kao i EL152. kao i njegovu transpozioiju u izabrani amaterski opseg. 6LQ6. Takav signal je te§ko primati. ali i u znatno sirim frekvencijskim podrucjima cesto i na velikim udaljenostima. dok za vece snage moramo upotrebiti linearna pojacala koja rade u klasi AB. Ima ih za pogonski napon od 28. daju takoder dobro linearno poja£anje. jer amateri u zelji da »izvuku« sto vecu izlaznu snagu iz pojedinog stupnja u predajniku pretjeruju sa pobudom. 6JS6. jer izoblicenja uz ispravnu pobudu nisu prevelika. 6HF5. u kojima se upotrebljavaju elektronske cijevi ne smije biti prevelika. u visokofrekventnim pojacalima snage. zahtjevu najbolje odgovaraju razliciti sklopovi s tranzistorima i »integrircima« koje danas isklju&vo nalazimo u pocetnim stupnjevima SSB-predajnika. uz primjenu nisklh napona za sve potrebne VF i NF signale koji kod toga sudjeluju. Sto zna& da ne smije potedi stuja Opcenito je dobro zapamtiti da se bolje linearno pojacanje postize s tranzistorinaa uz vedi kolektorski napon. Na taj nacin sva izoblicenja ostaju razmjerno znak da je tranzistor u predajniku 447 . Ovome Da se postigne dovoljno snaian SSBnsignal treba ga pojacati. To znafii da izlazni visokofrekventni napon svakog pojedinog stupnja mora biti vjerna i povecana reprodukcija svih promjena ulaznog napona. Prvi — pobuda — preko upravljacke (prve) mrezice. ved ranije upopojedinim konbiti jo§ i de- LIJMEARNA VF POJACALA ZA SSB Pripremanje SSB-signala. na kona&ru radnu t mala i produkti intermodulacije ostaju barem 26 do 30 dB ispod ni~ voa korisnog signala. savremeni snazni VMOS-tranzistori uz napon od 28 V. EL153 ili (za UKV) cijela »familija« QQE-ciQQE02/5 (= 6939) QQE03/12 QQE03/20 (= 6252) QQE06/40 <= 5894) i slicne. on je na skaH prijemnika »presirok«. Pojacanje mora biti linearno. tome <5e u O kretnim primjenama taljnije govora. 6KD6. Kod izlaznih stupnjeva predajnika. Najbolji tranzistori za linearan rad su. on treba da je joS vrlo slab i da njegovi naponi jedva dosizu — — AB2 u klasi klasi B.

Bolje malo slabiji. ali £ist. prenoseci razlicite informacije. Mozda je najjednostavniji onaj na si. DSB GENERATOR . SSTV) ima frekvenciji i kamo odlaze! poglavlje o predajnicima. Informacija Sastavljanje signala moze se ona vise nadina. za koje nitko ne zna na kojoj su bolje. generatorima »1. Prvi je donji. opet odijeljenim. Blok-shema prikazana na sL ISB-predajnika je 14-25.) (Vidi 1 od informacije A preostaje samo jedan bocni pojas. ko jima je sadrzaj druk&ji. On infor- NOVIJE PRIMJENE SSB TEHNIKE Dvovrsna modulacija istog vala nosioca (ISB) Kratica ISB znaci: independent Sidebands* ili »neovisni bocni pojasi«. Prolaskom kroz »LSB filter* (»XF-9B-01«) ska televizija. jem. 14-26. nanize okrenuti ro gain« i dijeljeno NF poja5alo. Slicno se dogoDSB-signala kroz di prolaskom »USB filter« (»XF-9B-02«). VF A (npr. govor) ulazi u svoje nisko- frekventno pojacalo. o- dugme ^Mictako smanjiti prvi i najce&ci uzrok prevelikog »drajvinga«. Informacija B transformator T ima prenos 1:1 a sam sastavljac signala (engL: »Radio Frequency Combiner*) ima NF P0JA6UJ0 1. da je signal »$irok«. svaki za se. Oni. od- nosilac se moze mo- u VF pojaCalo pre- da se dobiju dva bocna pojasa. Zajedni£ki oscilator s kvarcom od 9000 kHz (»XF-900«) proizvodi »val nosilac« koji se koristi za mijesanje u.XF-900" (9000 kHz) BO~» NF pojaCaio . a drugi je gornji bo£ni pojas. od stanice s nam bude (npr. ANT.kojom odrzavamo vezu. Odmah treba smanjiti pobudu! Cesto je dovoljno smanjiti glasnocu kojom govorimo u mikrofon ili joS previSe pobuden neka »raport«. telegrafski znakovi ili amatersvoje. mozemo ih mijeuz upotrebu pogodnog sanjem VFO-a vesti — — premjestiti (transponirati) linearno i na izabrami radnu frekvenciju. signal nego po svaku cijenu »vise vata«. Isti val macije B preostaje takoder samo jedan bocni pojas. svaki s drugim sadrzadulirati tako dajnika stvariti otuda u antenu. Ako na neki nacin sastavimo ta dva SSB-signala. uz potisnuti vai nosilac.DSB« »2DSB«. jedan ne ovisi o drugome. proizi vode VF signal sa dva bocna pojasa.

nece biti koji sluiskusni- Visokofrekventni »audio procesor« jim radio-amaterima tesko da takav procesor nacine. osobito onih pretjerano velikih vrhova koji ne doprinose mnogo razumljivosti. ako samo budu htjeli <i mogli. feritnoj jezgrL Do- ograniciti amplitudu NF signala. ali su i rezultati izvanredni. Princip takvog audio procesora Osim ovih ja (limitera i iza drugog medufrekventnog pojacala su odijeljeni produkt-detektori koji demoduliraju signal. Jos u poglavlju o amplitudnoj modulaciji utvrdili smo da je prosjecna modulacija kod govora oko 30%. HI). Da bismo mogli energiju. O tim uredajima ce biti posebno govora u poglavlju o frekventnoj modulaciji. smo vec govorili. zatim sklop za ogranicenje amplitude i drugi kristalni prisutni u audiofrekventnom spektru frekvencija 29 — SSB biti filter. oba za USB 449 Radio prirufcnit . Tako se dobiju obje emitirane informacije. vidimo na si. dok na IZLAZU dobijemo sastav- koji daju podjednaki NF napon. Iza mijesanja signali se razdvajaju medufrekventnim kvarcovim filterima tako da gornji bocni pojas ide kroz je:lan. Oba SSB filtera dosizu stu- moraju jednaki. ugradeno u procesor (sL 14-27). za pripremanje SSB-signala. ali do cilja se dolazi kompliciranijim »procesom«. To je prilicno skup nacin obrade NF signala <ima dva kristalna SSB filtera!!). Otuda im ime: audio procesori. ma«) i tzv. bolje iskorisi povecati prosjednu snagu emitiranih SSB signala (a bez preterecanja cijevi ili tranzistora i bez »splatera«!) treba na neki nacin titi SI. Transformator T je bi~ filarno namotan (sa dvije. svaka na svom izlazu iz prijsm-nika. Iza njega slijedi prvi kristalni SSB filter. dok samo neki naponski vrhovi — Mikrofon se prikljucuje na NF pretpojacalo. najbolje dvostruki balans-mikser. Za prijem takvog ulazni stupnjevi I SB signala. izmedu 300 i 3000 Hz. 14-27. To se postize uredajima za voljno je 10 bifilarnih zavoja ogranicenje amplitude (»limiteri- dva ulaza Na ULAZ i jedan izlaz. Kod emisije govora pomocu SSB tehnike dogada se slicno: maksimalnu snagu dosizu samo ti vrhovi. Iza njega slijedi DSB-generator.(son) panj modulacije od 100%. Najboljima su se pokazali oni audio procesori koji se sluze SSB-tehnikom. »A« dolazi jedan SSB-signal. a donji bocni pojas kroz drugi medufrekventni »kanal«. Na temelju onoga sto smo do sada rekli ze o pojedinim sklopovima u SSB-tehnici. Iza jednog i jednostavnijih uredakompresora) postoje i uredaji sa istim ciljem. 14-26. O ogranicenju opsega niskih frekvencija na najnuznije. Takvo o- gianieenje frekvencije potrcbno je kod drugih vrsta modulacije (vii di slijede<5e poglavlje). i mijesanje ostaju nepromijenjeni. medusobno upredene. bez obzira da li u mikrofon govorimo glasnije ili tise. To je samo blok-shema. neka vrsta »voznog reda« po kojemu obradivani signal mora proci kroz takav uredaj. na ULAZ »B« dolazi drugi SSB-signal. Jedna od mogucnosti da dva SSB-signala u ISB-predajniku sastave. kompresorima dinamike ljen signal. sadrzanu u niskofrekventnom spektru govornih frekvencija. tanke zice) na ma- se loj prstenastoj. dok je prosjecna snaga takoder oko 30%.

D- .

Ii- Ako se u izlaznom stupnju -Ugl prikljuCak za REGULAC. izlazne snage Sklopovi za ogranicenje SSB predajnika. kod izlaznih stupnjeva s cijevima. IZLAZNJ KRUG TX * np5W$^ 1 — on mora ° biti malen u odnosu pre- A nt kapacitetu u izlaznom titrajnom krugu da ne utjece na ugadanje. anodni napon 640 V bit ce vrsna vrijednost viso^ ma kofrekventnog napona 0. Ako je npr. za postizavaponie regulacijskog napona moze Tu se sluziti sklop na si. Zajednicki kapacitet serije kondenzator a Ci i C2 neka pri tome ne bude veci od 5 do 10 pF. Povecanje kapaciteta produzuje a smanjenje kapaciteta skracuje vremen: sku konstantu. dakle. Opis nearnog pojacala za SSB-signale nalazi neka snazna tetroda ili pentoda koja radi u klasi AB1 uz VF pobudu na prvoj mrezici. Cs ce obicno imati oko 0. Regulacijski napon mozemo dobiti na vise nacina..75x640= =480 V. Na taj nacin se i regulacija pojacanja na diodu stayljen zapornt prednapon (najviSe 40 V). kada izlazni stupanj predajnika daje maksimalni OUTPUT bez izoblicenja. kod iinearnog VF pojacala snage. Paralelno spojeni kondenzator od 10 nF sluzi za poboljsanje filtracije ostataka visoke frekvencije. Vece vrijednosti VF napona prolaze kroz diodu i na otporniku od 1 MQ pojavi se negaregulacijski napon. Dioda moze biti obicna germanijeva ili VF silicijeva. iskoristava cinjenica da do sasvim slabog dspravljanja signala na prvoj 451 u tekstu 29* . vrsna vrijednost VF napona smjeti da dosegne 75% anodnog napona. Za diodu trebamo samo NEGATIVNI RE- GULAR NAPON Prema tome kapacitivni djelimora smanjiti napon u omjeru 480:20 ili 24:1. 14-29b. Zaporni prednapon diode. telj imati 24 puta vise. Jedan od njih je prikazan na sL 14-29a.1 ^F. mora Cs 20 V. NAPON SL 14-29. tj. Da lakse procijenimo vrijednosti ovih kapaciteta mozemo pretpostaviti da ce. 120 pF. kad visokofrekventni napon premasi vrijednost prednapona.— postati veda od neke unaprijed odabrane vrijednosti. Odaberemo li. Kapacitivn-i razdjelnik neka diodi dovode visokofrekventni napon vrsne vrijednosti oko 20 V tivni odgada sve do momenta kad je gotovo dostignut. tj. Tada dolazi do tako brzog smanjenja pojacanja da amplituda ne moze do- maksimum seci pretjerano velike vrijednosti. Dioda D je spojena s kapacitivnim razdjelnikom C1/C2 sa kojega crpe visokofrekventni napon. ona pocmje da propusta tek onda. c) REGUURANl PREDSTUPANJ Kondenzatorom Cs je odredena vremenska konstanta regulacije. treba potenciometrom odabrati obicno oko 20 V. Takvd sklopovi u SSB-predajnicima treba da stupe u akciju tek onda kad izlazna snaga naraste u moze blizinu dopustenog maksimuma. Buduci da je onda. kondenzator & od 5 pF.

Na taj nacin je lako sprijeciti nezeljene povratne veze. dobiven na bilo koji od opisanih nacina. Automatsko uklju£ivanje i iskljucivanje predajnika Negativni napon za regulaciju pojacanja. Shema na 14-30 prikazuje kako se si. Shema tranzistorskog uredaja za automatsko ukljudivanje predajnika (VOX). Ova kratica dolazi od naziva »voice controls sto znaci »upravljanje gla- som«. moze sagraditi pomocu tranzistora. isprave diodom D i daju negativan regulacijski napon. tranzistorskih predajnika se primijeniti sklop za ogranicenje izlazne snage slicno kao za Kod moze ARP kod prijemnika ili prema si. Sto je vece pojacanje izmedu reguliranog stupnja i izlaznog stupnja predajnika. Ako ovaj stupanj uporedimo sa reguli- Vecina savremenih predajnika i primopredajnika ima ugraden uredaj za automatsko ukljucivanje i iskljucivanje. Jednostavniji i jeftiniji SSB- ranim stupnjevima u prijemnicima. treba odvesti na prvu mrezicu neke »eksponencijalne« pentode kojoj se pojacanje mijenja kod promjene prednapona. »VOX«. Princip takvog stupnja za regulaciju je prikazan na si. u samom SSB-generatoru. 14-29c. Umjesto oznacenih tranzistora mogu se uvotrebiti moder niji: BC 107 i BC 141 452 . Ove se prenesu na sekundarnu stranu. Odavde se niskofrekventne mikrofonske struje oklopljenim kabelom vode do prikljucnice koja se spaja s mikrofonskim ulazom modulatora u pre- M BF 242 SI BF242 BF242 BC219 14-30. najbolje blizu ili -uredaji toga nemaju. Tek kod vecih amplituda bi doslo do jacih struja mrezice i do nelinearnosti. Kondenzator Ca odreduje vrijednost vremenske konstante regulacije. Pri tome neka regulirani stupanj ne radi na istoj frekvenciji na kojoj radi iz- laz predajnika. Spomenuto slabo ispravljanje pobudnog SSB-signala je dovoljno da se na primarnoj zavojnici transformatora T pojave niskofrekventne struje.mrezici dolazi i prije nego pobudna amplituda dovede potencijal mrezice na nulu. tzv. to ce regulacija biti efikasnija i to ce manji napon trebati za dobru regulaciju. ali se moze i naknadno dodati. To znaci da takvu regulaciju treba primijeniti sasvim »naprijed«. yidimo da nema bitnih razlika. VOX VOX Mi je mikrofonski prikljucak visoke impedancije.

Istovremeno mikrofonske struje odlaze u pojacalo s tranzistorima TRi. Potenciometar R2 moramo staviti u takav polozaj da REL ostaje na miru za vrijeme prijema. treba spojiti sa sekundarnom stranom SI. Izlazni napon je ovisan o razlici dvaju napona koje uporedujemo. Dugmetom »ANTI-TRIP« okrece se R2. Raspored dijelova u unutrasnjosti SI. na R2 nastaje takav istosmjerni napon koji. Ona ne biti u kutiji.5 X si. Iza ovoga dolazi ispravljac signala s diodom D1.5x12 cm. on moze posluziti i kao komparator. preko diode D$. oznacene sa ZV. Tu je tranzistorskog u unutraSnjost VOX-a 453 . dakle paralelno sa zvucnikom u prijemniku. VOX se moze ugraditd malu limenu kutiju velicine X 5. Glavno je da se VOX napaja iz izvora stabilnog napona od 10 do 12 V. TR2 i TRz. Dok se govori ispred mikrofona. Kolektorska struia potece kroz zavojnicu releja REL koji ukljuci predajnik {preko prikljucnica TX). Uz sve ostalo. »otvara« tranzistor TR4. V '' Dugme »DELAY« pripada potenciometru R*. kondenzator Cs \ dioda D2 sacinjavaju tzv. Taj prikljucak. > mora suha baterija za pogon.dajniku. Dioda Ds sluzi za zastitu tranTR4 i ne moze propustiti nijedan negativan naponski impuls koji bi mogao doci iz prijemnika i od diode D-2. Ova vremenska konstanta se moze mijenjati u nekim granicama pomocu potenoiometra Ri i prilagoditi nacinu na koji neki operator govori. Da relej ne bi preki- \ dao nakon svake rijeci. Pogted kutije vidimo na si. Tko zeli moze dodati i dugme za Ri. iza diode Ds je sklop sa otpornikom Rs. Prikljucnice. To znaoi da se pomocu njega mogu uporedivati dva napona. »anti-trip« sklop koji mora sprijeciti da tj. zistora Cijeli VOX izlaznog transformatora. 14-32. u 5. potenciometrom R4 i kondenzatorom &. i Integrirano operacijsko pojacalo IL 741 jedan je od najuniverzalnijih poluvodickih sklopova. 14-31. kako ga vidimo na 14-31. Ovaj sklop ima vremensku konstantu koja odreduje kako dugo ce tranzistor TRi aktivirati relej i kako dugo ce biti ukljucen predajnik. Na shemi se vidi da je dioda Dz drugacije okrenuta d zato ce napon koji se njenim djelovanjem stvara na R2 biti protivan naponu koji se stvara djelovanjem diode Di. 14-32. Vanjski izgled tranzistorskog VOX-a bude okinut zvukovima koji dolaze od prijemnika. ali taj potenciometar moze biti u unutrasnjosti kutije jednom za svagda postavljen na najpovoljniju vrijednost osjetIjivosti uredaja.

Dioda Di ga ispravlja i na kondenzatoru Ci stvara se napon koji djeluje na neinvertirajuci ulaz komparatora (br. Zbog nver tirajuceg djelovanja. postici potpuna simetrija. s dva napona: »+15V« i » 15 V«. sa Ps. prikljucni: u toj tacki postaje negativan. Ako bi. Napon ma shemi na Na cu NF dovodimo niskofrekventni modulacijski napon (oko 2 V). Da se djelovanja ovih dvaju nisnapona ujednace.7 V. Ona je postignuta kad na prikljucnici br. 6) pojavljuje se jednak napon. Ovaj onda ukljuci predajnik. Vrijeme zadrzavanja je odredeno vremenskom konstantom RiCi. Opis tekstu Ovo je iskoristeno za si. tj. takoder bi se mogao Da i ukljuciti predajnik. U prisutnosti diode Da taj inducirani napon ne moze biti veci od 0. Inace se ne bi mogla. 6) je obrnut