RADIO PRIRUCNIK

ZAAMATEREI TEHNICARE

Prof, dr
i

Bozo Metzger (YU2BR)

suradnici:

Ing.

Zvonimir Jakobovic (YU2RQ)
dr Ruza Sabol

Prof,

(YU2LU

Ing. Nikola

Saban
(YU2REY)

Ing. 2eljko Ulip

Cetvrto dopunjeno izdanje
(sa

posebnim prilogom)

^

Novinsko-izdavacka radna organizacija

TEHNICKA KNJIGA
Beograd, 1985.

Inicijator izdanja: Savez radio-amatera Jugoslavije (SRJ)

IzdavaC:

NIRO

»Tehnidka knjiga«, Beograd
Nikolic,

Recenzent: dipl. ing. Zivota Nikolic*

Za izdavaca: Branko

direktor

i

glavni urednik

Urednik: Dusica Lucie Graficki urednik: Jugoslav

Bogdanovic

Korektor: Mirjana Acimovic Dizajn crteza: Ruzica i dr Bozo Metzger

Capan, Bozo Legac i Branka Mihalic Originalne fotografije: dr Bozo Metzger, ing. 2eljko UUp Foto-reprodukcije: Viktor Rybak Marija Premuzic
Crtadi-izvotfaci: Lidija
i

i

fototeka

SRH

Tiraz: 5000

Stampa:

BIGZ,

Beograd

(PwdLqw&t

S razvojem radio-amaterske organizacije i sa sve vecim brojem amatera-operatora i konstruktora, sve vise se osjecala potreba za prirucnikom koji bi mogao posluziti i pocetnicima i iskusnijim graditeljima radio-uredaja, kao i radio-tehnicarima. Savez radio-amatera Jugoslavije (SRJ) dosao je 1968. godine na sretnu zamisao da se za tu svrhu, kao osnovu, koristi poznati americki »The Radio Amateur's Handbooks Od svog prvog izdanja, 1925. godine, ova radio* -amaterima cijelog svijeta najpoznatija knjiga do danas je izasla u 62 izdanja i u vise stotina tisuca stampanih i uvijek razgrabljenih primjeraka. To je uvravo »bestseler« svih vremena. Drugi poznati i cijenjeni prirucnik je britanski »The Amateur Radio Handbook« kojemu je cetvrto i peto
izdanje izaslo

pod naslovom »Radio Communication Handbooks Obje radio-amaterske organizacije, American Radio Relay League (ARRL) i Radio Society of Great Britain (RSGB), najpripravnije su dale svoj pristanak za prevodenje ovih knjiga, dok je Savez radio-amatera Jugoslavije odlucio da meni povjeri organizaciju toga posla. Poslije visekratnih diskusija slozili smo se u tome da doslovno prevodenje ne bi moglo posve zadovoljiti potrebama nasih radio-amatera i koliko je tehnicara, da se za opisane konstrukcije mora predvidjeti upotreba domaceg materijala, te da se uvrste jos neki vise moguce dodaci iz razlicitih strucnih casopisa i neke originalne konstrukcije. Mnogi nasi ugledni radio-amateri, osobito oni koji su kao radio-konsiruktori i industrijski rukovodioci previse zauzeti svojim redovitim duimogli odazvati pozivu na suradnju. Ipak na zalost nostima, nisu se su mi se u tome poslu pridruzili: ing. Zvonimir Jakobovic (YU2RQ) koji je pripremio tekst za poglavlja 1, 2, 3, 4, 23, 24 i 25; dr Ruza Sabol (YU2LL) koja je prikupila podatke o zenama radio-amaterima; ing. Nikola Saban (»RIZ—Zagreb«) koji je napisao poglavlje 5; te ing. Zeljko Ulip (YU2REY) koji je napisao onaj dio poglavlja 16 u kojemu se govori o amaterskim radio-vezama na mikrovalovima (10 GHz). Oni su u tu suradnju ulozili mnogo truda i povjerene su materijale obradili prema svojim najboljim mogucnostima, na cemu im i ovdje zahvaljujem. Od casopisa smo koristili: cehoslovacki »Amaterske Radio«, francuski »Radio REF«, njemacke »Das DL-QTC« i »UKW Berichte«, sovjetski »Radio«, kao i materijale domacih autora iz naseg casopisa »Radioamater«. Pri crtanju radio-tehnickih shema upotrebili smo simbole koji su prikazani na str. 794. Vrijednosti otpornika koje su napisane samo brojem oznacuju ome (Q). Ako je iza broja slovo K Hi M, radi se o kiloomima (k£l) Hi o megaomima (MQ). Broj pokraj znaka za kondenzatore oznacuje kapacitet u pikofaradima (pF). Ako je uz broj i oznaka n Hi \i, to su nano-

faradi (nF) Hi mikrofaradi (\iF). Mojoj dragoj supruzi Ruzici dugujem posebnu zahvalnost, jer *e marIjivo i ustrajno, za sva dosadasnja cetiri izdanja, sudjelovala kod dizajna i

pripreme syih crteza za knjigu,

njem uvehko doprinijela
Bozo Legac, a za

i

mome

citala sve tekstove

i

svojim razumiieva-

radu.

Crtac-izvodad za prvo izdanje bila je Lidija Capan, za drugo izdanje trece i cetvrto izdanje Branka Mihalic. Foto-reprodukctje upryom i drugom izdanju djelo su Viktora Rybaka. Za trece i cetvrto izdanje je foto-reprodukcije izradila Marija Premuzic. I ovim suradnicima srdacna t vehka hvala!

Zahvaljujem takoder svim onim radio-amaterima koji su mi izrazavanjem svojih primjedbi i zelja, kao i slanjem tehnidkog dokumentacijslcog matenjala i podataka dali vrijedne poticaje. Takode velika hvala i Ttrmt »Rico-Funk« iz Hannovera za tehnicke podatke i snimke tvornickih radio-uredaja s kojima, dobrim dijelom, raspolazu i nasi amateru Takoder najljepse zahvaljujem preduzecu »Tehnicka knjiga«, v koje nije zaltlo m truda m sredstava da knjiga bude dobro i lijepo opremljerta

knjige

22uJ

U nadt da ce nasi radio-amateri i tehnidari kao ranija izdanja, primiti ovo cetvrto izdanje i u njemu naci sto im je potrebno za laksi pristup i za rad na polju njima tako drage tehnike, molim zajedno sa svojim suradnicima -- da nam kao i do sada saopce svoje primjedbe i zelje. Atco se i ovo izdanje »Radio-prirucnika« nade uz prethodna tri na radf ** ra ^°-a iatera } tehnicara bit ce postignut cilj izMenja ? ir
t

t

i

t

najvece zadovoljstvo piscima. Uz najbolje zelje za uspjeh u radu
i

f

f

i

73

DE YU2BR:

radio-amaterski pozdrav

U

Zagrebu, 1985.

Proft

dr Boio Metzgcr

1

RADIO-AMATERSKA ORGANIZACIJA U SVIJETU KOD NAS
I

HISTORIJAT

likog
za,

ELEKTRO-KOMUNIKACIJA
Elektrokomunikacije su se pojavile kao rezultat stoljetnih nastojanja covjeka da vijesti prenese na vece udaljenosti nego §to mu to njegovi organi i osjetila omoguduju. Nakon uspjelih pokusa puStena je 1844. u rad prva telegrafska linija po Morseovom sistemu, izmedu Washingtona i Baltimore-a, SAD.
S.F.B. Morse (1791—1872) konstruirao je elektricni telegraf. Signali su se prenosili istosmjernim impulsima razlicitog trajanja. Za prenos je bila dovoljna samo jedna iica, jer je kao drugi vod koriSteno

njemadkog fizicara Helmhotdokazao njegov asistent Hein-

rich Hertz, godine 1888.

Odmah su se pojavile i ideje o primjeni elektromagnetskih valova u svrhu telekomunikacija. Sam Hertz odbija te ideje s obrazloze njem da je domet tih valova malen.
Hertz je kao izvor elektromag
netskih valova upotrijebio iskriSte. Kao indikator sluzilo mu je drugo iskriste. Ta 1 je indikator bio neosjetljiv, reagirao je samo u neposrednoj blizini izvora vala, Daleko bolji indikator elektromagnetskih valova, tzv. koherer, konstruirao je francuz Branly godine 1890. Istih godina u Americi radi nas zemljak Nikola Tesla (1856-1943), baveci se problemima proizvodnje, prenosa i koristenja izmjenidnih elektricnih struja. On je godine 1882. postavio sistem polifaznih izmjenicnih struja, a odmah iza toga nastoji proizvoditi struje sto visih frekvencija. Svoja iskustva iznosi Tesla u javnost na predavanjima koja drzi 1892. i 1893. u Americi i Evropi. Na njima demonstrira i pojave visokofrekventnih izmjenicnib
*

uzemljenje.
Tridesetdvije godine kasnije konstruirao je G. Bell (1847— 1922) telefon na principu induciranih struja i omogucio prenosenje ljudskog govora na daljinu.
(1876),

Elektro-komunikacijama je bio otvoren put. Daljnja pobolj§anja omogudila su bolje prakticno koriStenje, ali je ostao jedan nedostatak: veza se uspostavljala preko elektricnih vodova.

struja.

Postanak radija

U to vrijeme (1864), r>ostavio je engleski fizicar J. Maxwel, na osnovu Faradayevih predodzbi, opdu teoriju elektriciteta u kojoj je niknula hipoteza da se elektromagnetske promjene, nastale kretanjem elektriciteta, valovito sire u okolni prostor. Postojanje tih valova eksperimentalno
je,

Tesla se posebno interesirao za prenos elektricne energije na daljinu bez uobicajenih vodica. U svom historijskom predavanju (1893) pred Franklinovim institutom u Philadel fiji pokazuje i razlaze ono, sto de postati osnovni elementi radija. On utvrduje da se prenos elektricne energije na daljinu moze uspjeSno
obaviti:
struja,

— upotrebom

visokofrekventnih

na

inicijativu

ve

prenoseci rijeci »Genrih Gerc« (rus* ki oblik Hertzovog imena). Popov je profesor fizike u tada§ njem Petrogradu. Njemu se tako der pripisuje izum radija. No on je (1893) vidio u Chicagu Tesline po*

kuse
je:

i

pred Sveruskim kongresom

elektrotehnicara 1900.

sam

izjavlju

»Upotreba katarke na otpremnoj i prijemnoj stanici s izoliranom zicom u svrhu prenosenja signala

elektricnih titraja nije bilo nista novo* Godine 1893. u Americi je slicne pokuse prenosenja sivnala izvrsio poznati elektrotehnicar Nikola Tesla«.

pomocu

U
kuse

Italiji je

s

G. Marconi vrsio poHertzovim valovima. On je

pomocu

utjecajnih obiteljskih veza dobio potporu engleskog kapitala, Koristeci iskustva drugih, godine 1897, on prenosi telegram na udaljenost

od 13 kilometara. U prvo je vrijeme upotrebljavao predajnik s

prvi

Nikola Tesla je postavio i primijenio principe radija. Ovo je slika sa omota Tesline bio grafije koju je napisao John O'Neil, americki knjizevnik i dobitnik PuSZ.

AL

Hertzovim iskristem, Sto znaci s vrlo kratkim valovima. No, vjerojatno upoznat s Teslinim uspjesima u radu s dugim valovima, pocinje njih koristiti. Godine 1899. uspostavMarconi bezicnu telegrafsku lja vezu izmedu obala Engleske i Francuske, na udaljenost od 45 kilome
tara.

litzerove

nagrade za 1937. godinv
sistema
antena-

— primjenom zemlja, — sklopom od

gova.

Nakon dugih priprema uspjeva
Marconi
(1901) objaviti

da su bezic
telegrafski

nim putem preneseni
dva titrajna kru dva titrajna kru-

ga na prijemnoj i ga na predajnoj stanici, resonancijom svih ovih kruprijavljuje patent za bezicni prenos signala sistemom sa cetiri resonantna titraj1897.

znakovi (slovo »S«) preko Atlantika, na udaljenost od 3700 kilometara, izmedu Cornwallisa (Engleska) i Newfoundlanda (Amerika).
Jos' 1897, nakon prvih Marconijevih uspjeha, osnovana je »Wireless Telegraph Company« za koriStenje Marconijevih patenata. Poslije je prerasla u »Marconi's Wireless Te legraph Company, Ltd«, koja u prvo vrijeme drzi monopol radija.

Godine

Tesla

na kruga, antenom

i

uzemljenjem.

to vrijeme izvodi u Rusiji pa kuse i A. S. Popov. Upotrebom antene i koherera on konstruira prvi radio-prijemnik, koji je reagirao na

U

burna atmosferska praznjenia tzv. »vjesnik oluje«. Koristeci Hertzov
oscilator i svoj prijemnik uspjeva bezicnim putem otpremiti prvi telegram na udaljenost od 250 metara,

Tesla je u to vrijeme zaokupljen svojim istrazivanjkna bezicnog pre nosa energije na daljinu, a s tim u Sam vezi i telekomunikacijama.
Tesla ne poduzima nista protiv imitatora vjerujuci da tako dopri nosi opcem napretku.

Tek poslije Tesline smrti (1943) Teslini su prijatelji pokrenuli sudski postupak, te sud u Americi po
niStava

Marconijev patent

i^

daje

prioritet u izumju radija Tesli. Tako je ipak, ne umanjujuci zasluge

Godine 1920. pocinje u Americi redovni »broadcasting« program, u Chicagu, a iste godine pocinje emi tirati i prva radiofonijska stanica u Evropi, u Londonu.

drugih pionira Tesla konadno priznat kao izumitelj radija. Dalji izumi i usavrsavanja omo gucuju sve vecu primjenu radija. Izumitelj triode Lee de Forest prenosi 1910. radiofonijski koncert poznatog tenora Enrica Carusa iz Metropoliten Opere u New Yorku. Poslije prvog svjetskog rata radio prelazi u opcu upotrebu, kao opce sredstvo telekomunikacija.

U nas je 1926. proradio »Radio-Zagreb« kao prva stanica na jugoistoku Evrope, a 1929. i »Radio-Beograd«. Radio je osvojio svijet i u§ao kao uobicajeno sredstvo prenosa informacija u zivot covjeka dvadesetog stoljeca. Iz radija je izrasla elektronika, televizija, radiolokacija, radar, telekomande i niz drugih specijalnih grana tehnike, bez kojih bismo tesko mogli zamisliti dana§nji zivot.

RADIO-AMATERIZAM
Pionirski dani

Prve radio-stanice bile su postavljene za vezu izmedu svjetionika, poslije za vezu s brodovima. Tek kada su provjerene prednosti, radio je poceo zamjenjivati zicani telegraf na kopnu.

Dvije su se grupe ljudi tada bavile radio-tehnikom. Prvo tehnicari i fizicari u laboratorijama kompa

nija koje grade prve radio-uredaje. Zatim operatori, najcesce priuceno postansko-telegrafsko osoblje, koji odrzavaju veze. I kod jednih i kod drugih ima ljudi koie ta nova tehnika veze posebno interesira. Oni po-

SI

»Radio-Za1-2. Odasiljacki dio greba« imao je 1926. godine jednu elektronsku cijev u oscilatoru koji
je bio moduliran u strujnom krugu mrezice. Uz anodni napon od 4000 V bila je ulazna snaga (INPUT) 500 W. Izlazna snaga (OUTPUT) bila je 350 W. Ubrzo je dodana jos jedna cijev pa je izlazna snaga podvostru-

cinju eksperimentirati s uredajima, a operatori u slobodno vrijeme odrzavaju i »privatne« radio veze. Tako isprva iz najblizih se, regrutirani krugova oko prvih radio-stanica, javljaju mnogi pravi ljubitelji radija. Za neke je to bavljenje samo zabava, ali mnogi od njih poku§avaju rjeSavati jo§ nerjesene tehnicke probleme. Te ljude koji se iz ljubavi prema trehnici bave radio-teh-

nikom, grade uredaje i medusobno odrzavaju radio veze nazivaju radio-amaterima.

cena

velike tvornice uredaja po zastititi patentima svaki pronalazak, dotle ta neregistrirana vojska izumitelja pronalazi i u praksi iskori§tava jednostavnija i praktidnija rjeSenja. Cijeli niz spojeva, koji nisu zaSticeni ni u jednom pa tentnom uredu, dali su ti entuzi

Dok

signale jednog engleskog

i

dva fran

kuSavaju

cuska amatera.
Atlantik je definitivno »osvojen«

jasti.

Evropi napeta politifika situaprvog svjetskog rata zadrzava radio kao vojno sredstvo veze. Istovremeno se u Americi radio slo bodnije siri i tehnika brfe razvija. Nekoliko hiljada radio-amatera u Sjedinjenim Drzavama osniva vec godine 1914. svoje prvo veliko udru zenje, ARRL (American Radio Relay League). U Evropi radio dolazi u opcu upotrebu tek poslije rata. Vecija uodi

U

uspostavljanjem dvostrane amaterske radio-veze u noci 27. XI 1923. Vezu su odrzali na valnoj duljini oko 100 francuski amater L. Deloy iz Nice, s pozivnim znakom 8AB, s jedne strane i americki amaten

m

F. Schnell, K. B. Warner i J. L. Reinartz, pod pozivnim znakom 1MO, s druge strane. Veza je odrzana te legrafijom.

U ono vrijeme su velika poduzeca za radio-saobracaj pokuSavala da
premoste primjeradio-valova vilo velike duljine vala, 10 000 do 30000 metara (30 do 10 kHz) uz sto snaznije predajnike i antene izvanredno velikih dimenzija. Istovremeno radio-amateri povelike udaljenosti

nom

broj vojnih radio-telegrafista nada se i kod kuce bave radijem, mnogi od njih £isto amaterski. Pojavom prvih radio-fonijskih stanica, amateri su i orvi slugaoci i prvi tehnicari koji sami grade svoje uredaje.
lik

stavlja

stizu

na

kratkirrn

valovima znatno

bolje rezultate sa

mnogo

slabijim

snagama.

U svijetu nice sve vi§e radio-stanica za najrazlicitije potrebe. 1920•tih godina upotrebljavaju se duljine valova od nekoliko stotina mjetara na viSe. Amaterima, da ne ometaju komercijalni radio-saobradaj i radio-foniju, dodjeljuju najprije podrucje ispod 200, a malo zatim ispod 100 metara, koje tada nije imalo nikakvog prakti£nog znacenja.

Kad se tako uvidjela prednosi kratkih valova, komercijalne slulbe odmah se premjeStaju na podru^ja ispod 100 metara.

Na medunarodnoj konferenciji za radio-komunikacije (1924) amaterima su dodijeljena samo vrlo uska podrudja oko 80, 40 i 20 metara, te oko 10 i 6 metara duljine vala.
KoriStenje kratkih valova stvaralo je nove probleme. Ionosfera je pramenljiv dio atmiosfere, zavisan

Radio^amateri su se morali »seliti« na sve krace duljine vala. Medu* tim, ovdje oni pronalaze do tada neuoznate osobine kratkih valova: velik domet uz malu snagu predajni* Ua. TumaCenje te pojave pronadeno je u refleksiji kratkih valova od slojeva ionosfere.

o zracenju Sunca, tj. o dobi dana i godine, te o aktivnosti Sunca. Za istra^ivanje pojava refleksije u
ionosferi bio je potreban velik broj stanica, rasporedenih po cijeloj Zemlji. To iziskuje velik tro§ak i velike pote§koce. No, takve stanice, sa strucnim osobljem postojale su, spremne za rad. To su radio-amate ri. Rezultati njihovog rada tokom niza godina daju o stanju u ionosferi najvedi broj opazanja i podataka.

U zelji da se ispitaju mogu<5nosti amaterskih veza preko Atlantika, godine 1921. u Evropu odlazi ame ri^ki radio-amater P. Godley (God li). On je sa sobom ponio za onda najbolji amaterski prijemnik. S nji me je uspio da primi signale tride setak ameriCkih amatera. Zatim su ameriCki amateri uspjeli primiti
8

U to vrijeme, 1920-tih godina, ra dio-tehnika kao primjenjena i teoriiska nauka dobila je »pravo gradanstva«. Privreda, vojska, §tampa, sve vi§e koriste radio u najrazligitije svrhe. Nastaju veliki centri za

istrafcivanje i usavrSavanje rufcju radio-komunikacija.

na pod-

Radio-amateri od toga vremena produzuju samostalno svoj put. Brojdano se povecavaju velikom brzinom. Stvaraju se i klubovi i radio -an^tterske organizacije, poducava se podmladak. Iz tih redova izlaze
radio-tehnicari i inzenjeri. Radio-amateri su ujedno velika servisna ekipa za odrzavanje sve veceg broja radio-uredaja, naro£ito u zabaSenijim krajevima. Tako svuda postaju zna&tjni nosioci tehniSke kulture.

SL

1-3.

Oto Hudedek (YU3AB)

je

radio-amater od 1926. godine. Kao »UNLIS« radio je sa pozivnim zna-

Radlo-amaterizam danas
Radio-amateri se opcenito bave radio-tehnikom. Ipak, tinutar toga postoji nekoliko razlicitih specijalnosti. Neki se od amatera bave samo s po jednom od ovih specijalnosti, no oni najbolji, za koje bi se moglo redi da su »pravi« radio-amateri, bave se podjednako svim specijalnostima.

kovima YU7LX i YV7AA Od 1950. g. on je YU3FMA i konacno YU3AB. Bio je jedan od prvih aktidalje
vista koji su se zalagali za osnivanje radio-amater ske organizacije u Jugoslaviji. Slika je iz 1932. godine
veze. Neki opet sakupljajuci sva iskustva prenose znanje novim
ljaju
i

Tehni£ari i konstruktori grade uredaje i proucavaju ih. Amatera, koji se bavi torn specijalnosti obi£no zanima saim uredaj kao objekt, njegovi detalji, rad, varijacije. Operatori odrzavaju radio-veze, te na torn podrucju nastoje postici Sto bolje rezultate. Njih 5esto sam uredaj ne zanima osobito. On je samo sredstvo pomocu kojega se odrzava radio-veza s prijatetjima iz
cijeloga svijeta.

mladim amaterima.

Novija nastojanja

u radio-amaterizmu

Na telekomunikacije se u posljednje vrijeime stavljaju sve veci zahtjevi. Njihova velika primjena u mnogim granama ljudske djelatnosu preko svake sti preopteretile
mjere do sada upotrebljavana podrucja frekvencija. Treba naci nove
mogucnosti. Radio-amateri su i sada na dje lu. Velika ekipa odusevljenih eksperimentatora istrazuje nova podrucja dajuci dragocjene eksperimentalne podatke. Medunarodne geofizicke godine najbolje pokazuju sto znaci suradnja s radio-amaterima, Tko bi mogao u kratkom vre menu opremiti tisuce prijemnih stanica, obuciti osoblje i raspodijeliti po cijeloj Zemlji? Evo, tu stoje na

Najuza grupa bavi se istraziva

njem novih spojeva

pri gradnji uredaja, te iznalazenjem novih, boljih aaCina veze.

Ova podjela
ba.

specijalnosti je gru-

Unutar toga postoje varijacije, tako da svaki amater, vec prema
i

syojim sklonostima
zi

vjeStini, nala-

polje rada. On radi upravo ono Sto ga najvise zanima i za Sto ima najviSe sposobnosti.

Najveci uspjesi postizu se ekipnim radom u klubovima radio-amatera. Konstruktori zamisljaju i pla
niraju uredaje, tehni£ari ih izvode, operatori s njima rade i uspostav-

raspolaganju radio-amateri. Godine svakodnevnog rada na radio^stanicama daju im iskustvo »osjecanja« prilika u eteru koje se ne moze po-

stici obicnim ucenjem, nego samo upornim radom. Tisuce takvih prak-

ticnih strucnjaka unosi svoja opazanja o vezama, o stanju u eteru, o upotrebljenoj frekvenciji, o smet-

sami prisiljeni da usavrSavaju svoje znanje, metode rada i uredaje, Osim toga nije malen broj onih koji su i svoje doktorske disertacije
izradili

zahvaljujuci

prvenstveno
in-

njama

itd,

u dnevnike rada,

koji

fi-

svom amaterskom radu. Mnogi
zenjeri cesto ne

zicarima mogu dati dragocjene podatke o stanju u ionosferi, visini, debljini i promjeni ioniziranih slo
jeva.

mogu da povuku

o§tru granicu izmedu strucnoc. pro fesionalnog i amaterskog rada.

U

nizu zemalja, pa

i

kod

nas, po-

su amateri tzv. radio-farove, predajnike koji na ultrakratkim valovima neprekidno emitiraju. Amastavili
teri ih

Radio-amateri
radio-veze

i

specijalne

slusaju

i

izvjestavaju o ^ri-

jemu

tih signala.

Na osnovu

tih

iz-

vjestaja prate se uvjeti prostiranja

u uzem geografskom podrucju. Ovakav rad sigurno koristi i mim radio-amaterima. Osim
dom, cime se povecava

sa-

sto

upoznayaju okolinu sa svojim rai razumjevanje za njihova nastojanja, oni su

Slicno kao na slojevima ionosfei na intenzivno ioniziranim slo jevima oko polova, na »aurori«, po javljuje se refleksija radio valova Interesantno je, iako rijetko spominjano, da su i ovdje radio-amateri bili pioniri novog sistema radio-veze, 1938. i 1939. godine. Bili su to prvi pokusi s vezama preko aurore (»aurora borealis« = polarno svije* tlo). O tim su pokusima godine 1939. izvjestili radio-amaterski casopisi »Radio« (SSSR) i »QST« (SAD).
re

Jasno je da su poslije prvog upo zorenja amatera i naucni instituti,
koji se bave problemima prostiranja^ radio-valova, uveliko poceli istrazivati pojavu radio-aurore i refleksiju radio-valova na njoj. Naro^ito je znacajne rezultate postigao

»Max Planck« iz Lindaua u Njemackoj. Ovaj je institut dosao na jednostavan nacin do veinstitut
S.

R.

iikog niza kontrolnih stanica jer je

SI

1-4,

Zvonimir Stankovic (YU2PE)

suradivao s radio-amaterima! Prikupljeni su podaci o radu brojnih stanica njemackih amatera. Ove su stanice putem aurore odrzale 3 300 veza s preko 20 zemalja od 1957. do 1962. godine. Najvise je veza odrzano na udaljenosti od 200 do 1000 kilometara. Prilican broi veza bio je i preko 1 000 kilometara. Najdalja od tih veza bila je izmedu amatera

izvodio je svoje prve pokuse jos 1923, godine. Bili su to radio-uredaji sa iskristima. Od 1927. radi sa

DL6MH

i

GM2FHH;

1

300 kilo-

metara!
Refleksija radarskih radio-valova

cijevnim predajnikom prijemnikom. Pozivni

i

audionskim
znakovi
i

od Mjeseca, koja
drugog svjetskog
la je

mu
10

su

bili

UN7LL, YU7LL

je opazena poslije rata, zainteresira-

YT7LL.

I danas je aktivan radio-amater

i radio-amatere. Uz interes i volju potrebno je mnogo vremena

za pokuse, kao i kvalitetni uredaji, koje su u to vrijeme mogli imati sarao neki malobrojni amateri. Prve pokuse vrsili su W3GKP i W4AO s predajnikom snage 1 kW, freki antenom od 32 elementa, na
venciji

od

144

MHz.
15.

Prvi slabi od-

radio je iz Kasirine 100 Hz. lifornije i udaljenost izmedu njih je iznosila oko 3 200 kilometara. On je imao klistronski predajnik snage i prijemnik s propusnim pod4 rucjem Sirine svega 50 Hz. Antena je bila parabolicna, promjera 5 me-

W1HB

kW

jek primili su

vembru

1952.

VII 1950. U nopostigli su vec znatno

tara.

bolje rezultate, kada im se pridruzio i W3LZD. Konacno 27. I 1953primili su niz jasnih odjeka s Mjeseca.

U

toku tih pokusa amater

radio je sa antenom od 127 elemenata! Konacno su 21. VII 1960. amateri W1BU i W1HB uspjeli odrzati prvu obostranu vezu refleksijom od

W3EZJ

Prve pokuse u Evropi uspjesno jedna grupa gvicarskih i njemackih amatera. Ova je grupa uspjela u noci 22. na 23. IV 1962primiti odjek s Mjeseca na frekvenciji od 1 296 MHz. Tu grupu su ci
je vrSila
nili
i

HB9RG, HB9RF, DL9GU, DJ3EN
reflek-

DJ4AU.

Mjeseca na frekvenciji od
(23

cm).

W1BU

296 radio je s klistrons1

MHz

jetmnik je

kim predajnikom snage 1 kW. Priimao propusno podrucje

11. IV izmedu OH1NL i W6DNG, na frekvenciji od 144 MHz. OH1NL je koristio predajnik snage 800 W, dok

Prva veza preko Atlantika sijom od Mjeseca uspjela ie
1964.

GOD.

I.

SUBOTA

3.

MAJA

1924.

BR.

2.

i

3.

RADIO SPORT
Oftclelnl ora&n JlzKaloKiiwxZz^Qrch
SL 1-5. »Radio-klttb Zagreb« (RKZ) osnovan je 29. marta 1924. Vec u dprilu iste godine izlazi casopis »Radio sport« kao »oficijelni organ« kluba. Antene, koje se vide na slici, bile su razapete izmedu zgrade na Gricu br. 3 do kule »Loterscak« i pripadale su tetegrafskoj radio-stanici sa »gasenim iskrama« (od 1918. do 1929. g.)
11

predstavljati objekt za refleksiju radio-valova. Oni su od godine 1953. vrSili pokuse, isprva bez uspjeha,

su konacno, razradujuci novu tehniku veze, uspjeli odrzati niz dalekih veza refleksijom na meteoritskim tragovima. Radili su na frekali

venciji

od

144

MHz

i

njem

DX

veza zainteresirali

uspostavljai ko-

mercijalne sluzbe.

SL

1-6.

Radio-amaterski satelit kmii

u

orbiti

oko Zemlje

W6DNG radio s predajnikom snage 1 kW. Najveci uspjeh u odrzavanju veze posredovanjem Mieseca postigao je KP4BPZ, amater iz Puerto
je

Evropi su poceli eksperimen refleksijom na meteoritskim tragovima tek godine 1957. Svedski amater SM6BTT iz Goteborga i austrijski amater OE6AP iz Graza odrzavali su isprva neuspjele pokuse. U maju godine 1958. pokugavaju ponovo. U junu im se piidruzuiu HB9RG i SM4BIU, koji uspjevaju
tirati s

U

primiti signale
i

od OE6AP. Tek
godine

13.

Rica.

On

je koristio

na svijetu

naj-

vecu antenu radio-teleskopa, s promjerom od 305 metara, koja je postavljena u Arecibu. On je u junu 1964. odrzao niz veza s americkim i evropskim amaterima na 70-centi-

odrzavaju SM6BTT i HB9RG prvu obostranu vezu preko meteoritskih tragova u
14.

XII

iste

Evropi, na frekvenciji od 144 MHz Taj su eksperiment pratili i austrijski

slovenski
pine.
vije

amater OE1WJ iz Beca i jugoamater YU2HK iz Kra-

metarskom
drucju,

i

na dvometarskom poje bila
s

Najinteresantnija

veza
koji 150

s

engleskim amaterom G3LTF,
radio
i

Prvu obostranu vezu iz Jugoslaposredovanjem meteoritskih

W

je

(!)

predajnikom od parabolicnom antenom

tragova odrzala je ekipa Akadem-

promjera
Poslije

5 metara.

ovoga je joS niz amatera uspostavilo vezu refleksijom na
Mjesecu.

YU1EXY. Ova je ekipa 2. i 3. januara 1964. odrzala vezu s belgijskim

skog radio-kluba »Mihajlo Pupin« iz Beograda, pod pozivnim znakom

Od YU-amatera prvu vezu preko Mjeseca, na 144 MHz, ostvaruiu dla novi radio-kluba YU2CNZ (si. 1-3), 25. V 1977. sa svedskom amater
skom stanicom SM7BAE.
Diploma
tinents« tima), koju je postigao 1980. godine YU2RGC na 432 (70 cm) predstavlja posebno vrijedan uspjeh. Isti na§ amater nastavlja takvim vezama i na frekvencijama od 1 926

amaterom ON4FG, na frekvenciji od 144 MHz. Pojavom umjetnih zemljinih sai amateri su ih poceli koristiti kao objekte za retranslaciju signala. Samo cetiri godine iza prvog

telita

(»Worked All Conradio sa svim kontinen-

WAC

umjetnog
ran
4.

X

satelita (»Sputnik«, lansi1957) radio-amateri u SAD

MHz

MHz.

Americki

W4HHK
analogno
aurori,
i

amjateri doSli su na pomisao refleksiji u ionosferi

W4AO
da
ili

i

bi,

na

lansirali su prvi amaterski telekomunikacijski satelit »OSCAR« (Orbital Satelite Carrying Amateur Radio) 12. XII 1961. Iza njega slijede daljnji »oskari« i niz sovjetskih amaterskih satelita »RS«. Preko ovih satelita odrzali su amateri mnogo interesantnih i dalekih veza. te na taj nacin doprinijeli razvoju ove tehnike.
I

njim
12

meteoritski tragovi slojevima atmosfere

u

gor-

mogli

na visokim frekvencijama koriSte

u uspostavljanju dalekih veza

njem raspr§enja na nehomogenosti-

ma

troposfere postigli su amateri interesantnih uspjeha i time dali
toj

dragocjene podatke o
sti veze.

mogucnoi

U

najnovije vrijeme razvija se
televizija.

amaterska

Amateri

samo

stalno postavljaju televizijske pre dajne uredaje i emitiraju program, te se na taj na£in pripremaju za video-veze u buducnosti. Prvi amaterski prenos slike preko Atlantika uspio je 20. XII 1969. Sliku je iz Amerike emitirao WA2BCW na lOsnetarskom podrucju, s predajnikom snage 25 W. Primio ju je u
V. Britaniji

-amaterski casopis »Nikola Tesla« pocinje izlazenjem 1930-tih godina u Novom Sadu. U ono vrijeme se vedina radio -amatera zadovoljava proucavanjem prijemne tehnike, ali neki od njih grade i predajne uredaje i odrzavaju »UNLIS« veze (UNLIS znaci »bez licence«!) sa improviziranim pozivnim znakovima, sluzedi se prefiksima EJ7, UN7, YU7 i YT7. Kako se onda nije mogla dobiti dozvola za rad sa predajnikom, policija ih stalno progonL Ovakvi nepovoljni
uvjeti koce ozbiljniji rad.

G3AST

s

obicnom

dipol-

-antenom.

RADIO-AMATERSKE ORGANIZACIJE
svrhu izmjene iskustava, preno§enja znanja mladima, zastite
svojih interesa i za postizavanje najboljih uvjeta za svoj rad, amateri se organiziraju u klubove, klubovi u pokrajinske i drzavne saveze, a ovi u medunarodno udruzenje amatera IARU (International Amateur Radio Union). Organizacija IARU je uclanjena u ITU (International Telecomunication Union),

Mnogi od tih predratnih amatera za vrijeme narodnooslobodilacke borbe organiziraju radio-veze izmedu okupiranih i oslobodenih krajeva, kao i u jedinicama POJ i

NOV.
Tek
se
poslije oslobodenja razvija

U

pravi

pokret radio-amatera.

U

Zagrebu je vec u jesen 1945. obnovljen »Radio klub Zagreb«. Izdaje se i casopis »Radio« koji je naisao na toliki interes da su pojedini brojevi Stampani i u tri izdanja! Godine 1946. osniva se »Dru£tvo
f

Takoradio-amateri ravnopravno
djeluju

su-

u medunarodnom rjesava nlu problema telekomunikacija. U IARU je uclanjeno preko 80 zema Ha s velikim brojem clanova, od kojra mnogi imaju dozvole za rad sa
primopredajnim uredajima.
Radio-amaterizam u Jugoslaviji

radio-amatera Jugoslavije« sa siedistem u Beogradu. Ono ubrzo prelazi u danasnji SRJ, »Savez radio -amatera Jugoslavije«. Ubrzo zatim (1947) pocinje izlaziti jugoslavenskS radio-amaterski casopis »Radio-ama-

Kod nas se radio-amaterizam po, javio skoro istovremeno kao i u najJ^vijenijim

zemljama. Vec 1924. osaovan je u Zagrebu prvi radio-

"Uub sa ciljem propagiranja radio*0nije. U Beogradu je osnovano jwu§tvo Radio« s istim ciljem.
Prvi Casopis »Radio §port«, podinje gaziti vec 1924, a prva knjiga, »Tetegraf i telefon bez zica« dr Otona Ku&re, izlazi 1925. godine. Radio-

SL

1-7.

Znak Saveza radio-amatera
Jugoslavije (SRJ)
13

u pokretanju

i

pomaganju razvoja

radio-amaterizma u nerazvijenim zemljama, kao i u zemljama u raz voju, i to obukom radio-amatera iz

prevodenjem literature, pomoci u radio-uredajima, te u pokretanju medunarodnih akcija u okviru IARU.
tih zemalja,

2ene radio-amateri

YL

je kratica

koja u radio-ama

terskom svijetu oznacuje zenu ra
dio-amaterku. Ova kratica upotrebljava se od prvih pocetaka radio-saobracaja.

Sf.

i-8.

Borosic
arhitekt,
Ija
cije,

Nedavno preminuli Dura (YU1AG), po zanimanju

bio je jedan od graditenase radio-amaterske organiza-

2ene radio-amaterke imaju u nekim drzavama svoje posebne sekcije (npr. u SAD). Pojedini radio-amaterski casopisi imaju stalne Yl rubrike, u kojima se objavljuju no
vosti
iz

2enskog radio-amaterskog

konstruktor, strucni pisac i izvanredan operator. Po svojim uspjesima bio je dugo vremena jedan od 10 najboljih u svijetu. Izmedv dva rata radio je »UNLIS« sa po zivnim znakom YT7PK, da 1950. g dobije pozivni znak YU1CAG i ka snije YU1AG. Uveliko je zaduzio nase radio-amaterstvo
i danas. On uveliko doprinosi sirenju tehnicke kulture i amaterskog duha, a po strucnosti je jedan od najboljih u Evropi. U Jugoslaviji su amateri danas organizirani u brojnim klubovima, klubovi u republicke, odnosno, pokrajinske saveze, a ovi zajedno cine SRJ. Radio-amaterizam je u Jugosla viji na visokom stupnju. Osim ye likog utjecaja u zemlji na sirenju tehnicke kulture, obuci vezista, postavljanju mreze za opasnost koja pruza veliku pomoc kod poplava, potresa, itd., nasi amateri uzivaju ugled i u svijetu. Medunarodno pri znanje dobili su i time sto su bili domacini Konferencije I regiona

svijeta.

Nas casopis »Radio-amater« je takoder nekoliko godina imao posebnu YL rubriku. Urednik te rubrike bila je nasa poznata radio-amaterka Lola (YU4FY) iz Sarajevo Pokojna Ljerka (YU2ZR) iz Rijeke, zasluzuje posebnu paznju, jei je ona, uz ostalo, prva zena koja je bila predsjednik radio-kluba. U Zre-

ter«, koji izlazi

1-9. Biserka Jugovic (YU2RYB, »Biba«) dijeli radio-uredaje sa svo-

SL

IARU-a, odrzane

se Savez radio-amatera Jugoslavije angazirao
14

u Opatiji U medunarodnom radu

1966.

jim suprugom (YU2RYA, teljko). Aktivan je radio-operator i pozrtvovano vodi svu administraciju svogo
radio-kluba

njaninu radi veoma uspjeSno Mica

1895:

Konstruiran prijemnik

»vje-

(YUIOE). Godine

1963,

pod utjecaiem odu-

Sevljenja da je prva zena poletjela u svemir, razvila se ideja osnivanja samostalnog zenskog radio-kluba, prvoga u nasoj zemlji, koji je dobio

snik oluje« (Popov) 1896: Prvi bezicni telegram, na udaljenost do 250 (Popov)

m

1897:
1899: 1901:

Prenos telegrama na udalje-

ime »Radio klub 8. mart«. Danas se smatra da vise nema
potrebe osnivati posebne sekciie i radio-klubove zena kao sto je bilo pozeljno u vrijeme razvoja i afir macije radioamaterstva u naSoj
zemlji.

1904:
1906:

Prema evidencijama Republickib saveza radio-amatera pocetkom 1981 bilo je u Jugoslaviji blizu 2 500 zena sa polozenim ispitom radio-operatora.
1907:

Nema dana, nema frekvencije ni radio-amaterskih takmicenja da se ne bi culi i zenski glasovi u eteru. 2ene su aktivne i u radio-amaterskoj organizaciji. Nagrade, diplome

1910:
1912: 1914: 1919:

km (Marconi) telegrama preko La Mancha (Marconi) Telegrafski znak »S« prenesen preko Atlantika (Marconi) Konstruirana elektronska cijev, dioda (Fleming) Prva medunarodna konferencija za bezicnu telegrafiju u Berlinu prva radio-telegrafska stanica na Balkanu (Bar u Crnoj Gori) Konstruirana elektronska cijev za nojadavanje, trioda (Lee de Forest, Lieben) Prvi radiofonijski prenos koncerta (Lee de Forest) Konstruiran oscilator sa eleknost do 13

Prenos

priznanja primaju u istoj mjeri i zenski i muski clanovi Saveza radio-amatera Jugoslavije. Ima citavih obitelji u kojima su svi clanovi radio-amateri, sluzeci se istim pozivnim znakom uz dodatke /Y//X. U nekim obiteljima ima i vi§e pozivnih znakova. Osim Sirenja tehnicke kulture, ugodne razonode i sredstva za neposredne kontakte, radio-amaterstvo daje priliku za upoznavanje mnogih novih prijatelja. Radio-amaterski primopredajnik postao je svima pravi drug i kod kuce, u slobodno vrijeme, na Jzletima i na godisnjim odmorima.
i

tronskom cijevi (Meissner) Osnovano prvo udruzenje ra* dio-amatera (ARRL)

Pocinje izlaziti prvi amaterski dasopis »QST« 1920: Prvi redoviti »broadcasting«

program,
(Chicago),
1921:
i

prvo

u

Americi

odmah zatim u

Evropi (London) Signali americkih amatera na
duzini vala od 100 metara pri

1923:

mljeni u Skotskoj Prva amaterska obostrana veza preko Atlantika (8AB i

1924:

1MO) U SSSR-u

pocinje

izlaziti

amaterski casopis »Radio«; osnovan prvi klub prijatelja
viji

PREGLED VA2NIJIH DOGADAJA U TEHNICI ELEKTRO-VEZA I U RADIO-AMATERIZMU
1844: 1876: 1878:

radiofonije

u Jugoslapod imenom »Radioizlaziti



-klub Zagreb«;

pocinju
-casopisi -telegraf

prvi radio*

Prva telegrafskalinija (Morse)
Telefon, slusalica (Bell)

gradu

i

Mikrofon (Hughes)
Otkriveni

kod nas (»Radioi telefon« u Beo»Radio-sport« u Za-

1888
1890:

grebu);

elektromagnetsk]

valovi (Hertz)

Konstruiran koherer (Branly)
Prvi bezicni prenos elektricne energije i znakova (Tesla)

1892/
1893:

radio-amaterima odredena kratkovalna podrucja 80 40 i 20 metara, i ultrakratkovalna 10 i 6 metara; prvi pokusi na UKV-u, na
duzini vala od 6

m

15

1925:

Izlazi prvo izdanje radio-amaterskog prirucnika »The RaHandbook* Amateur's dio

(ARRL); — osnovano
lja radija

druStvo prijate-

u Beogradu

1926:

Prva radiofonijska stanica u na Balkanu i Jugoslaviji

(Radio-Zagreb) Radio-amateri otkrivaju mo gucnost koriStenja polarne svjetlosti (aurore) za daleke veze 1940: Prva amaterska veza preko Atlantika sa ultrakratkim va1938:

lovima
1945:
1.

(56

MHz)
izlaziti

novembra po&nje

»Radio, casopis za amatere i tehnicare« u Zagrebu radio »DruStvo 1946: Osnovano -amatera Jugoslavije« od ko jega se razvio Savez radio -amatera Jugoslavije (SRJ) 1947: Pocinje izlaziti casopis »Ra dioamater«, glasilo SRJ (Bardeen, tranzistori 1948: Prvi Brattain, Shockley)
1950:

SI. 1-10.

ispituju od radio-valova

Amateri

refleksiju

Naslovna stranica dasopisa »Radio amater*
Prvi radioamaterski telekomunikacijski satelit »OS-

Mjeseca

(W4AO
1953:

i

W3GKP)

Amateri otkrivaju mogucnosl veze refleksijom od meteorit(W4HHK i tragova skih


1964:

CAR«
Prva veza

W2UK)
1955:

Prva obostrana veza t>reko meteorskih tragova (W4HHK
i

YU
i

amatera pre
tragova

ko
1969:

meteoritskih

W1HDQ)

(YU1EXY
zijske
1977:

ON4FG)
G3AST)

1960:

Prva amaterska veza refleksijom od Mjeseca (W1BU i

Prvi amaterski prenos televislike preko Atlantika
i

W1HB)
1961:

(WA2BCW
Prva veza
ca

kosmonaut u svemiru, radio-amater UA1LO, Jurij
Prvi

radio-amatera refleksijom signala od Mjese-

YU

Gagarin

(YU2CNZ

i

SM7BAE)

16

6-10. neki elektricni potencijal. Racunajuci u internacionalnom sustavu jedinica. U elektricnom polju svako elek trizirano tijelo ima. te o sredstvu u kojem se ta tijela nalaze. Prostor u kojem te djeluju na- ziva se elektricno polje. Jedinica kojom se izrazava poten cijal. a izmedu raznovrsnih privlacne sile. ako kolicine elektriciteta uvrstimo u kulonima. ovisan o jakosti polja na torn mjestu i o kolicini elektriciteta na promatranom tijelu U praksi nije toliko vazan apsolutni potencijal nego vise razlika Svaka druga kolicina elektrici- potencijala izmedu dva tijela. s a opadaju Zttivni i negativni elektricitet. na tablici 2-1 su njene vrijedno- slicno.OSNOVNI POJMOVI ELEKTRO-TEHNIKE ELEKTRICITET Elektricno polje i I ELEKTRONIKE vezuje ove velicine je poznati Coulomb-ov (Kulonov) zakon: napon * l F= k 1 Q Q* * Radio-tehnika primjenjuje razlicite pojave »elektriciteta«. uslijed djelovanja privlacnih ili Elektroni nose negativni. Najmanja kolicina elektriciteta koju nosi electron. tj.109 Nm2 C-2 Najmanje moguce kolidine citeta nose subatomske elektricestice. Sile su najjade uz izvor. To je £isti broj. porcionalnosti uzmemo £ = 9. je deci- »volt« (V). a faktor prosti Elektricitet je vezan uz materiju. moze biti samo umnozak ove najmanje teta cjelobrojni kolicine. Elektricne sile. opcSenito poznatim pod nazivom po~ tijelo.: manje malne na jednom i drugom tiielu lkV = 1000V. »nabijena elektricitetcxm«. izrazena u kulonima. za nekoliko najcesce upotreblja vanih materijala. uzrokovane su dvjema vrstama elektriciteta. udaljenost u metrirm. Osnovna elektricna pojava je djelovanje nri vlaCnih ili odbojnih sila izmedu tijela koja su »elektrizirana«. Ona se obicno naziva elektri&ii napon. uz elektrizirano udaljavanjem od njega. a atomske jezgre pozitivni elektricitet. Kako je relativna dielektricnost vazna za praktiCnu primjenu. Jedinica kojom se izrazava kolicina elektriciteta je »kulon« (C). pa prema tome i napon. Za napon se upotrebljai vaju Sila izmedu dva elektrizirana tijela (F) ovisna je o kolicinama elektriciteta i izvedene vece jedinice. »elektricna«. sile ili Utjecaj sredstva iskazan je rela- tivnom dielektricnosti (konstantom dielektricnosti) e. ^ lmV = 1 V 1000 (Qi i Qt) t o udaljenosti izmedu tijela (r). iznosi: e = l. odbojnih sila. Relacija koja po- 1 000 000 2 Radio priru£nik 17 . sila ce biti izrazena u njutnima. Iz- inedu istovrsnih elektriciteta vladaju odbojne. »nosioci elektriciteta«.l9 kulona. npr. koji kaze koliko je puta sila F u nekom sredstvu manja nego u vakuumu.

Relativna dielektricnost i probojni naponi najvaznijih izolatora ™«* diSeiSL .Tablica 2-1.

Podjela na vodice i izolatore je gruba. koja su u ra2- licitim elektricnim stanjima. i tako redom. postoji razlika potencijala. govori se o elektronskoj struju Kada elektron nema Slobodan put (nnr. suhi uzduh. pa se elektricitet ne moze gibati. elektroliti. Jedinica kojom se izrazava ka* pacitet je »kulon po voltu«. dok su izolatori vakuum. dok se po drugima Kako je elektricitel vezan za materiju. medu ~§ Elektricni kapacitet je vazan po jam. u plinovima elektroni i ioni. jedan elek: tron predaje energiju slijededem. Kasnije cemo ga posebno opisati. koje mogu biti dvojake. Takva se kombinacija naziva kondenzator. jer postoji cijeli niz materijala koji se mogu smatrati losim vodicima ili losim izolatorima. tj. moze Materijal u koj ima ima slobodnih nosilaca elektriciteta. nazivaju se izolatori ili dielektrici. Cesce se upotrebljavaju decimalne jedinice mikrofa rad (jiF). Ona se zove »farad« (F). Ako elektroni imaju Slobodan put. destilirana voda. Tada se govori o »elektricnoj« struju Za elektricno strujanje vazno je dvoje: da postoji napon izmedu dva U 19 . elektrona prakticnoj elektro-tehnici i radio-tehnici naj cesce se koriste pojave strujanja elektrona. bilo po vrsti elektricite- rad (pF). staklo. tora. Tada se moze govotijelu titi kristali. tj. u elektrolitima su to ioni. tzv. Faktor proporcionalnosti izmedu kolicine elektriciteta Q i napona U na istom kapacitet: tijelu naziva se elektricnt dobrih vodica i dobrih izolapoluvodicL U cvrstim materijalima nosioci elektriciteta su slobodni ili slabo vezani elektroni. »kilo« jedinica ili »mili« jedinica itd. napon. bilo po kolicini. nanofarad (nF) i pikofa- ELEKTRICNA STRUJA Vrste struja i jakost struja tijela Izmedu dva ta. neki ili ElektriCni kapacitet Kolicina elektriciteta na nekom i potencijal toga tijela uuskoj su vezL Povecanjem kolicine elektriciteta povisuje se i potencijaL Ako drugacije nije naznaceno onda se uvijek misli na potencijal prema zemlji. metali. Na dva tijela koja se nalaze vrlo blizu moze se staviti veca kolicina elektriciteta nego na jedno osamljeno tijelo. nazivaju se vodici ili konduktori. Materijali u koj ima nema slobodnih nosilaca elektriciteta. smole. trona ili strujanje iona. moze se kretati samo u takvim materijalima u kojima ima nekih slobodnih nosilaca elektriciteta. npr. U suvremenoj tehnologiji veliku pri mjenu imaju upravo materijali koji se po vodljivosti nalaze negdje iz- o naponu. plasticni materijali itd. Vodici i izolatori Na nekim citet materijalima elektri- miruje. koji u praksi ima veliku primjenu. Slobodni nosioci elektriciteta koji se nadu u elektricnom polju izmedu takva dva tijela krecu se prema jednom ili prema drugom Ovo strujanje nosilaca elektriciteta moze biti strujanje elek ili tijelu. kretati. Kapacitet je svojstvo svakog konkretnog tijela. Na tablici 2-2 je pregled prefiksa iona. Vodici su npr. u cvrstim materijalima) kretanje se odvija lancano (»stafetno«). uz isti napon.fiksa. pa svaki pojedini elektron prelazi cijeli put od negativnog do pozitivnog pola. = = 1000 osnovnih 0.001 osnovnih i vrijednostis njihovim znakovima ma* Izbor prefiksa uz neku mjernu jedinicu ovisi o potrebama prakse. ovisan o geometriji tijela i njegovom polozaju u prostoru.

nanoamper frekvencija struja ili (nA) itd ma« koji se obicno zovu impulsu To je struja impulsa ili slijed impulsa.tijela (tzv. i Upotrebljavaju se decimalne jedi- Najjednostavnije se to prika- nice. Kolicina elektriciteta koja prode kroz presjek vodica u jedinici vre mena zove se jakost struje. b) istosmjerna struja stalne jakosti. e) pravilno i po sinusnom zakonu pravilno po eksponencijalnom zakonu. e) sinusoidalna izmjenicna struja. Promjene struje po jakosti i smjeru mogu biti pravilne i nepravilne. c) slijed cetvrtastih impulsa. promjenljiva struja. Jedinica kojom se izrazava frekvencija je »herc« (Hz). Oblici struja i Elektricna moze tokorn Istosmjerna struja. f) slijed eksponencijalnih impulsa 20 . u jedinici vremena naziva se promenljivajakost i smjer. 2-1. miliamper (mA). te broj impulsa kod impulsne struje. Broj promjena smjera ili jakosti kod izmjenicnih i pulzirajucih struja. mi- vilno opada. gigaherc (GHz) itd. megaherc lite- zuje graficki. U anglo-americkoj strucnoj raturi moze se naci i zastarjeli naziv jedinice za frekvenciju »ciklus b) (0- e) f) rvw <t)(ti* SL 2-1. Graficki prikazi nekoliko oblika struja vide se na si. U drugom redu su struje kojima se jakost i smjer mijenjaju i to: d) sasvim nepravil- no. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice npr. da su polovi spojeni vodicem. npr. frekvencija. U nekim slucajevima elektricitet se strujanjem prenosi na mahove. naziva se pulzirajuca struja. te istosmjerna Mijenjati se vremena biti stalna moze ili izmjenicna struja. Jedinica kojom se izrazava jakost struje je »kulon u sekundk. »pola«) f i da izmedu njih postoje slobodni nosioci elektricite ta tj. kiloherc (kHz). pa odavde i nazivi stalna struja. i to: a) struja koja pra (MHz). kojoj se ja kost mijenja pravilno. U prvom redu su struje stal* nog smjera. Razlicite struje: a) kod jednokratnog praznjenja. nazvana »amper« (A). b) ne mijenja se i c) mijenja se pravilno. d) nepravilna izmjenicna struja. pravilnim ili nepravilnim »paketif) kroamper (fiA).

Navedeni naponi su efektivni. Umjesto elektromotorne sile obicno se navode podaci kao sto su nominalni (nazivni) napon ili radni napon. Napon izmedu polova izvora struje je najvisi.(c/s ili cps). akumulirati elek tricna energija pa se nazivaju akumulatori. ako se radi o izvoru istosmjerne struje. Ovi se izvori upotrebljavaju skoro iskljucivo kao daljinski termometri i termoregula tori. zaronjene u odgovarajuci elektrolit Za prakticno koriscenje potrebne su struje koje imaju odredenu jakost uz odreden oblik. Naponi koji se dobiju ter- moelementom liko milivolta. Ipak. One dolaze i u nekim natpisima na americkim aparatima i uredajima. Ti izvori su u praksi pozna *iji pod nazivom galvanski elemen ti. Prema tome izvori nose nazive kemijski. u najnovije vrijeme i tamo prelaze na upotrebu oznaka hercima i njegovim decimalnim je- u sekundi« od ovih elemenata mogu imati napone od 3. Baterije. Obicno se slazu u batedje. a to ce biti uzrokovano samo odredenim napononx Uredaji koji proizvode takve napone. svjetlosni ili nuklearni. dok je izmedu svake dvije »faze« 380 V. U elektricnim centralama redovito se proizvode Tesline trofazne U V V struje samo neko vrijeme. gdje je Kemijski izvori dijele se na pri roarrie i sekundarne. stavljene dinicama. Od galvanskih elemenata do danas se zadriao Leklanseov (Leclanche) tzv. pozitivni i negativni. termoelementima elektric- na energija se dobiva direktno iz toplinske energije. kad se struja ne crpi. nazivaju se izvori ili generatori elektricne struje. toplinski. kao i izvedene jedinice kilociklus u sekundi (kc/s) ili megaciklus u sekundi (Mc/s). olovni (E = = 2 V). Tada se on po tradiciji zove »elektro- se elektricna struja na racun ulozenog mehanickog rada. U kemijskim sekundarnim izvorima treba prvo pomocu elektricne stiuje izvrsiti neke kemijske promjene. 4. najvaznija elektricna velicina. a frekvencija 50 ie 110 ili 60 Hz. Svi se kemijski izvori sastoje od dvije razlicite elektrode. U mehanickim izvorima dobiva mehanicki.5 V. iznose najvise neko- Svjetlosnim izvorima dobiva se elektricna energija direktno iz svjet- 21 . U Americi i u nekim stariiim gradovima Evrope napon ili 115 V. eelieni (E = 1. Neki izvori mogu davati odredenu jakost sila« motorna Evropi je standardiziran na~ elektricne mreze 220 i frekvencija 50 Hz. dok su maksimalni naponi 1. U njima se moze sakupiti. Izmedu tih polova postoji odreden i napon. koristenjem pojave elektro-magnetske indukcije. sa- U tzv.2 V) i srebrno-cincani (E = 1. ali uvijek cjelobrojne urnnoske od 1.41 puta vi§i (vidi: »Izmjenicne struje«).5 V. napon izmedu svake pojedine »faze« i »nule« 220 V. uz xiapon i jakost struje.4 V). npr. 6. Ti se dementi »pune« i »prazne«.5. U njima se energija iz nekog drugog oblika pretvara u elektricnu energiju. jer su koeficijenti iskoristenja maleni. Elektromotorna sila ovog elementa je 1. suhi element. 9. Frekvencija je u radio-tehnici. pa se iz njih mogu crpsti struje. Ti su izvori poznatiji pod nazivom generatori. Ta karakteristika izvora naziva se »kapa citet« i izrazava. U primarnim kemijskim izvorima elektricna stru ja se dobiva na racun kemijskih re* akuja. Tek onda oni mogu davati elektricnu struju na racun povrat- mh kemijskih reakcija. Upotrebljava se nekoliko Izvor elektricne struje tipova akumulatora. Danas se elektricna ener gija pomocu mehanickih generatora elektricne struje proizvodi u obliku izmjenicne elektricne struje u elektricnim centralama. u »ampersati ma« (Ah). 12 V ili druge. Svaki izvor struje ima dva pola. struje. pon (E ili EMS).

u osnovnim jedinicama.i losne energije. gdje ima 1) Kolika je jakost struje koja tece kroz vodic otpora 50 Q.2 A = 200 mA 2) U radio-tehnickoj praksi za po* gon uredaja koristi se najvise izmjenicna struja iz elektricne mreze.10 Q . o duljini I i presjeku q. napon izmedu krajeva iznosi: U=JR = 120* 10-*A. Zatim se koriste baterije suhih elentenata Leclancheovog tipa. imati jakost 80 vodica: Uz napon od 24 V mA. vati u voltiiria. rjede akumulatori. Ovisan je o geometry skim dimenzijama vodica. Uobicajeno ie da se umjesto vodlji vosti uzima »otpor« vodica. Jedinica kojom se izrazava otpor je »volt po amperu«. ako je u izobilju. Dobri vodici imaju veliku vodljivost i maobratno. Jakost struje prema tome. Naponi ovih elemenata iznose nekoliko desetinki volta. Zato imaju yeliku primjenu u umjetnim satelitima i na svemirskim brodovima.3. 2-2a. 15. npr a ne u milivoltima ili i kilovoltima Primjeri: slicno. Odnos jakosti struje J. koja tece kroz neki vodic otpora R. Upotrebljavaju se za mjerenje intenziteta svjetla. U osnovne elektricne zakone mo raju se vrijednosti velicina uvrsta . indirektno je proporcionalna s otporom vodica. ako struja ce je otpor ELEKTRICNI OTPOR Ohniov zakon i U / 24V 80.103 n = 300Q Elektricni otpor je karakteristi- Jakost struje je ovisna o elektricnom naponu i o vodicu u ko jem tece. Ti su izvori poznati pod nazivom fotoelementi ili »suncane baterije«. tj.10" 3 24 _^ A 80 elektri£ni otpor = 0. o njegovoj »vodljivosti«. Za napajanje elektronskih uredaja sluze samo u izvanrednim uvjetima. te o materijalu od kojega je nacinjen: / q Jtamptr^A) a) —- » T R (om^l) den je Ohmovim (Omovim) R mogu izvesti i zako- nom: Iz ovog se relacije: i druge U=JR Ohmov zakon i?= U — / ilustriran je na si.1. i ka konkretnog vodica. nazvaH »om« (Q). Upotrebljavaju se i decimalne jedinice kiloom (kQ) i me- gaom (MQ). i napona izmedu krajnjih tacaka toga vodica odrelen otpor. svjetla napon izmedu krajeva toga vodica 10 V? U = 10V / = 0.8 V 3 3) izuzetno fotoelementi. a sasvim R 50Q Ako kroz otoor od 15 kfi tece struja jakosti 120 ^iA. prilagodena potrebama pomocu ispravljaca.

E — izvor elektricne struje. Pr — SI. raste a) Izvor Za vecinu materijala otpor s porastom. /.. Primjer: P Elektricni otpor ovisan je i o temperaturi vodica. proteci ce strujnim krugom vrlo jaka struja koja moze ostetiti izvor i vodice. Samo struje!7 L kod nekih materijala otpor opada s porastom temperature. O = osigurad. temperature. trazeni Da se sprijeci pregrijavanje zica kod kratkog spoja._£_ Ru + Rv izrazavanje elektridne vodljivosti je »reciprocni om« za americkoj nekada oznacava »mho« (obratno napisan »ohm«!). Strujni krugovi: a) jedno stavan.045 Q kratko spoji zicom ot pora 0. temperaturni koeficijent je onda negativan. Struja tece samo onda kada je strujni krug zatvoren.05O ^40 kod neke pocetne otpor kod tempe + 0. strujnim krugom ce poteci struja jaka: R=R gdje su: (l+d<At) otpor temperature. Otpor R kod temperature t i otpor R kod neke po£etne temperature vezani su relacijom: Ako se olovni akumulator elektromotorne sile 2 V i unutarnjeg ot^ pora 0. Ona se koristi da vrsi neki rad na ujreflaju koji se naziva notrosac. moze se izraziti i pojmom »vodljivost«. 2-3a. si.045 2V 0.Faktor proporcionalnosti q ovi san je samo o materijalu i naziva se otpornost ili specificni otpor ma terijala. Izvor.005 Q. ako je taj krug zatvoren. Elektricna struja ce teci samo onda. Potrosafc se s izvorom spaja vodicima. tzv. i spojstrujni krug. kratki spoj. ispod jednog oma. it. Uy mialen vanjski otpor. zajedno s potrosacem nim zicama. temperaturni koeficijent. = prekidac 23 . cini Umjesto izrazavanja elektricnih karakteristika vodica pojmom »otpor«. a R = unutarnji otpor izvora R = zbroj svih vanjskih lt v otpora (si. Strujni krug t metalna zica(vod) daje izvor. P = potroSad. koja je reciprocna vrijednost specificnog literaturi (Q-1 ) »simens« ta U gdje su se jedinica struje. A = ampermetar. u strujne krugove se ukljucuje kratak = d = At komad ta- temperaturna razlika. otpora: 1 Unutarnji otpor izvora je obicno vrlo malen. *icama malog otpora koji se moze sanemariti prema otporu potrosaca. = 7= 2V 0. Jakost struje u zatvorenom krugu je no svakom mjestu jednaka i moze se izracunati iz formule koju nazivaju i drugim Ohm-ovim zakonom: struji R (S). 2-2b). Analogno specif icnom otporu moze se definirati i provodnost ili specif icna vodljivost. Elektricnu struju 2-3.0050 A R ~ rature t. pod kojom se misli na reciprocnu vrijednost otpora: 1 G Jedinica ili Elektromotorna sila E uzrok je u strujnom krugu. b) slozen strujni krug. temperaturni koeficijent je pozitivan.

J j :J2 iJ3 =R R R . Za prethodni slucaj: Pomocu ovih zakona mogu se rjesavati i vrlo slozeni zadaci u vezi sa strujnim krugovima. stvara magnetsko polje oko itd. Zbroj svih padova napona u strujnom krugu jednak je elektromotornoj sili. U svakoj zatvorenoj petlji strujnog kruga primjenjuje se drugi a na mjestu granania struje. Kroz veci otpor tece slabija struja i obratno. Pri prolazu prejake struje pregori taj tanji vodic i tako se strujni krug prekine. ovisne o otporima pojedi* nih dijelova strujnog kruga. to ovisi o otporu vodica u tim granama. i sto je dulje vrijeme rad vrsen. h i Js.+ itd. Odnos pada napona U. Pad napona Kada kroz neki vodic tece elek* tricna struja. pa je i velicina »snage« definirana kao umnozak napona i jakosti struje: visi P-UJ 24 . grana se u tacki u tri grane kroz koje teku struje jakosti Ji. Izvrseni rad ce biti to veci sto je veca snaga struje. izmedu njegovih krajeva uvijek postoji razlika potencijala. amperme tar (A). Na mjestu gdje se sastaje vodica struja se grana. Struja jakosti J. prekidac (Pr) i mjerni instrument.hjeg vodica. Takav slucaj prikazan je na sL 2-4. Js Js = struje u ograncima. npr. Ji. J struja u »glavnom« vodu.+/ -R +J. koja se obicno naziva nad na pona. uz nakon U. Jakosti struja su obrnuto proporcionalne otporima. osigurac se zamijeni novim i strujni krug je opet sposoban za rad. Zbroj izlaznih struja iz cvoriSta jednak je ulaznoj struji. To je poznati toplinski osigurac. den je Ohm-ovim zakonom: je pokazano na sL 2-3b.* 3 2 • t Snaga i rad elektricne strufe Elektricna struja pri prolazu kroz vodice vr§i neki rad. Za ove struje vrijedi Kirchhoff-ov zakon = = Snaera struje je to veca Sto je nanon i sto je jaca struja.R + hd. Nakon uklanjanja uzroka kratkog spoja. tzv. 2 3 t Koliko su jake struje u pojedinitn granama. osim izvora struje i potrosaca u krug su i dodatni elementi. jako sti struje / i otpora vodica R odre- U kako slozenijem strujnom krugu. U=JR U zatvorenom krugu elektromo torna sila razdijeli se uzduz cijelop strujnog kruga na pojedine padove napona. cvoristu. SI vise 2-4. uklopljeni Grananje struje kroz vise vodica koji se sastaju ili granaju u jednom mjestu. To je prvi Kirchhoff-ov (Kirhofov) zakon: J-J +J2 + Js teci Struja moze M M O rasporedu vise elektromotornih sila u jednom strujnom krugu govori drugi Kirchhoff-ov zakon: zbroj svih elektromotornih sila u jednom strujnom krugu (uvazavajuci predznake) jednak je zbroju padova napona duz toga kruga: E. prvi Kirchhoff-ov zakon.+E2 + £. toplinski osigurac (O). zagrijava vodica vodic. = =/*.

koiom se izrazava sna- ga je »volt puta amper«. na otporu od 600 Q. Za ovo je iz zicne telefonije preuzeta bezdimenzijska jedinica »bel« (B) definirana kao de- sn k u decibelima i pripadni odnosi snaga odnosno jakosti struje ill napona. relacije: mogu izvedene U R Jedinica 1 gdje su: P promatrana snaga. Upotrebljavaju se i decimalne jedinice. U praksi se cesto umnosci jedinica upotrebljavaju Jedinica kojom »voltampersekunda« umjesto snage mogu usporedivati kvadrati napona. pa se upotrebljava deset puta manja jedinica »decibel« (dB). mlegavat elektrokomunikacijama uzima se kao referentna snaga: P =1 mW (MW) itd. a to znaci utrosena odnosno dobivena energija. Snaga je direktno proporcionalna s kvadratom jakosti struje. uz stalan otpor: A: snage itd. Kada se neka snaga uporeduje prema referentnoj snazi od 1 mW. prikladno ga je prikazivati logaritamski. vatsat (Wh). i vremena. je umnozak snage i vremena: se izrazava rad ili »vatseje kunda« ili »dzul«. a k niihov odnos izrazen u decibelima. nazvana »vat« (W). kilovat (kW).Iz ovog se. Np = 8. = 10 log I kilovatsat (kWh). Obicno su to odnosi snaga na izlazu i ulazu — dB J Za referentnu snagu od mW na k =10 log = J^ 2 20 log 1 Osim snage 600 Q mogu se izracunati slijedece vrijednosti referentnog napona i referentne jakosti struje: nekog voda snage snazi: ili odnos promatrane nekoj referentnoj U = 175mY J -= 1. pa se Rad elektricne struje.29 mA prema £= P — 2 ili k= P — Po Pozitivan broj decibela znaci pojacanje. koji se izrazava jedinicom »net>er« (Np). Kada se uporeduju dvije takve snage onda k pokazuje relativnu razinu snage P pre- ma P U . Osim decibela nekada se upotrebljava i prirodni logaritam odnosa snaga. npr. za radio-tehniku je u mnogo slucajeva vazan odnos dviju snaga. a kako on moze popri miti vrijednosti u vrlo sirokom podrucju. npr.115 Np se odnosa mogu 25 . odnosno s kvadratom napona. milivat (mV).686 dB dB = 0. pomocu Ohm-ovog napisati i zakona. U tablici 2-3 dan je niz vrijedno- Pt Odnos dviju istovrsnih velicina je cisti broj. definiranom ovako: k= kadski logaritam odnosa snage na pocetku i snage na kraju liniie. dobija se apsolutna razina snage P. odnosno kvadrati jakosti struja. dok negativni decibeli znace prigusenje. i — 1 \n P — Np P„ 2 Odnosi izmedu jedinica »decibel« »neper« su slijedeci: 1 Odnos snaga izrazen u Qia definiran je: decibeli- 1 k = 10 -log P — dB Pn decibeli Iz ovih jednostavno preracunati u nepere l obratno. P re ferentna snaga. Jedinica »bel« je za praksu prevelika. gigavatsat (GWh) — 7 ni J =20 log-— dB U* odnosno: Jedinica »decibel« izrazene u vatima.

Odnosi izrazeni decibelima .Tablica 2-3.

Onaj pol magnetske igle koji je stalno okrenut prema sjevernom geografskom polu nazvan je sjeverni magnetski pol. a juzni sa Relativna magnetska permeabilnost ^i nekog materijala karakteristicna je za njegova magnetska svojstva. a polje je u smjeru zakretanja vijka. a odnos medu jedinica- Izmedu istovrs nih polova djeluju odbojne. Ako se na nekom mjalom prostoru zeli postici jace magnetsko polje. Do djelovanja izmedu magneta elektriciteta dolazi ako se nesto mi jenja. Cesto se sjeverni pol oznacuje sa N. Relativni magnetski permeabilitet za pojedinu tvar nije stalna velicina. Samo mali broj tvari. kako je Prostor u kojem se ocituje djelovanje magnetskih sila naziva se magnetsko polje. Zemlja je veliki magnet i ima magnetske polove v blizini geografskih polova. pomocu toka magnetskog polja <P kroz povrSinu S: gu se razdvojiti polovi. dok onaj koji ie okrenut prema juznom geografskom polu. Magnetsko polje duguljaste zavojnice sasvim je slic- finira se pomocu jakosti struje koja uzrokuje to polje. Tvari za koje je \i malo veci od 1 nazivaju se paraimagneticke. permeabilnosti jakosti {y) ovi- sno o stva. kojih je najizrazitiji predstavnik zeljezo S = (eng. To polje je kruzno. Tada se izmedu magneta vodica kojim tece elektricna struja pojavljuju privlacne ili odbojne sile. »north« = sjever i »south« ima ]i znatno veci od 1. Jakost magnetskog polja (H) deje i i pokazano na si. u zavojnici 27 . no objeSena magnetska iffla orijentira se u pravcu meridijana. Izrazava se jedinicom »amper po metru« (A/m) Ista jakost magnetskog oolja ce u razlicitim sredstvima uzrokovati r razlicito magnetsko djelovanje. Prvo prakticno iskoristenje magneta je kompas. Magnetsko koji tele volje se prikazuje sile): silnicama (linijama a) magnetska kroz b) silnica ravnog jedna vodica Magnetska indukcija se moze izi kao gust oca magnetskog magnetske silnice elektricna struja. Smjer magnetskog polja se odreduje pravilom desnog vijka (Sarafa): struja tece u smjeru napredovanja vijka. treba vodi£ kojim tece struja namotati u zavojnicu. B=— S Jedinica za magnetski tok je »veber« (Wb). tzv.: jug). svaki s po dva razlicita pola. Magnetsko polje pojavljuje se oko svakog vodica kroz koji prolazi elektricna struja. juzni magnetski pol. nego je ovisan o jakosti magnetskog polja H. Ove pojave se mogu tumaciti jedino uz pretpostavku da oko elektric ne struje nastaje magnetsko polje. zatvoreno samo u sebe. 2-5a. ali izmedu stalnih magneta i elektriciteta koji u miru nema nikakvog medusob nog djelovanja. a izmedu raznovrsnih rtrivlacne sile. Magnetske i elek- tricne pojave su slicne. raziti SL 2-5. tj. Slobod- ma je T = Wb/m2 . Razvijanjem magneta na dva dijela ne mo va toka. nego se dobiju dva nova magneta. Vecinom je |a vrlo blizu jedinici.i na svakom magnetu nalazi se po jedan pol svake vrste. Te tvari se zovu feromagneticke. a za koje je malo manji od 1 dijamagneticke. i sred- Umnozak magnetskog naziva se polja permeabilnosti magnetska indukcija: Jedinica kojom se izrazava magnetska indukcija je »tesla« (T).

na prekidanju induktor. ukoliko je strujni krug zatvoren.no polju ravnog magneta. jakost magnetskog polja elektro- si. u kojoj se in- Induktivitet je vrlo vazna ka rakteristika svake zavojnice. o duljini zavojnice i o sredstvu u kojem se zavojnica nalazi. Gustoca magnetskog toka ce se povecati. Indukcija se moze. mijenja. struje u primarnom strujnom krugu. Pro mjene mogu biti razlicite. NTa pojavi elektro-magnetske in dukcije osniva se niz prakticnih uredaja: na pomicanju generator. ako se u zavojnicu stavi neki feromagnetski materijal. ostvariti na dva nacina. Drugi je nacin da se mijenja mikrohenri (f*H). o njegovoj magnetskoj oermeabilnosti. 2-6b ili da se elektro-magnet napaja izmjenicnom strujom kao na si. 2-6. Elektro-magnetska indukcija Analogno stvaranju magnetskog polia oko elektriciteta u gibanju. 2-6c. To je po- magneta. polja. postoji i obratna pojava da prom* jentjivo magnetsko polje uzrokuje gibanje elektriciteta. zeljezna jezgra Z pojacava ovo djelovanje if U praksi je svaka struja koja mijenja smjer izmjenicna struja. Pro- Promjena magnetskog prouzrocena promjenom inducira i u istoj java samoindukcije. Da pojava bude ocitija upotrebljava se zavojnica. Glavno svojstvo elektromagneta je d-4 magnetsko djelovanje pokazuje samo dok njime tece struja. mjene pomocu pro jakosti struje. Tri nacina pojave induciranih struja: a) pomicanjem u polju stalnog magneta. o promjeru zavojnice. zavojnici neku elektromotornu silu. bilo da se prekida strujni krug kao na si. Ovisna je o obliku i dimenzijama zavojnice. Smjer struje se na i smjer nolja zavojnice vide 2-Sb. Jedinica kojom se koeficijent samoindukcije izrazava je »voltsekunda po amperu« (Vs/A). Magnetsko polje jedne zavojnice djeluje na drugu zavojnicu i ta se pojava naziva meduindukcija. o broju zavoja. Dobila je naziv »henri« (H). Upotrebljavaju se i decimalne jedinice milihenri (mH) i mjena se moze naciniti pomicanjem nekog magneta prema vodicu. kako je pokazano na si. u ko^ jem se nalazi vodic. Tako **> dobije elektromagnet. Jakost log djelovanja moze se unutar nekih granica regulirati U zavojnici se inducira elektromotoma sila Ei koja uzrokuje struju u vodicu. u principu. koji u praksi ima visestruku primjenu. o debljini zice. a naziva se koeficijent samoindukcije ili induktivitet zavojnice. To je pojava elektro-magnetske indukcije. a na napajanju izmjenicnom strujom trasformotor. Ako se 28 . Inducirana elektromotoma sila je po smjeru suprotna uzroku koji ju proizvodi. 2-6a. Osnovni je uvjet da se magnetsko polje. b) prekidanjem SI. jakosti struje. U sva tri slucaja zavojnica S. IZMJENICNE STRUJE Karakteristicne velicine ducira elektromotoma sila E izlozena je djelovanju promjenljivog magnetskog^ polja. c) napajanjem primarne zavoj nice izmjenicnom strujom. dok je po intenzitetu ovisna o zavojmci i o brzini promjene struje: At Koeficijent proporcionalnosti L karakterizira konkretnu zavojnicu.

1 .

On poka^ zuje odnos realnog otpora u krugu izmjenicne struje i Kada struja potece. Induktivni se otpor katkada naziva i »induktancija«. 2-8a. impedancija se iz~ racunava ovako: ili kada i kondenzator nalazi u krugu izmjenicne struje. kako je to ilustrirano na si. tj. Koristeci geome trijske odnose. sa suprotnim predznakom. jer se kondenzator uzastopno puni i prazni. stalno prikljucen na kondenzator ne moze uzrokovati struju. Ako je kut q> nula. tzv.Ni kapacitivni otpor kondenzatora nije stalna velittna. kapacitivni otpor Rc. Tu se nalaze: otpornik s cistim omskim otporom R. Otpori su pre- .Ukupni otpor sva tri ova otpora naziva se »kompleksnk otpor ili »impedancija« Z. tj. pa naponski maksimum kasni iza strujnog maksimjuma. jer osim o kapacitetu kondenzatora ovisi o frekvenciji: tivni se uvrste iznosi za kanaciinduktivni otpor: 2 z =\M si. 2-8b. ako se doceni vektorima. Kosinus faznog kuta cp ima posebno znacenje i vaznost. Iz crteza na 2-8b slijedi: cos © 1 to = R C Z Kapacitivni otpor je to manji sto je kapacitet kondenzatora veci i sto je visa frekvencija. kompleksnog otpora. Istosmjerni napon. Impedancija se dobije geometrijskim zbrajanjem. Njihov rezultirajuci otpor X naziva se »prividni«. uni su po dielovanju na izmjenicnu struju upravo suprotni pa se moraju algebarski zbrajati. »imaginarni« otpor ili »reaktancija«: impedancije. onda se impedancija Z poklapa s realnim otporom R. a kapacitivni »kapacitancija«. ona ce teci. treba neko vrijeme da se napuni kondenzator. Za konden zator bez gubitka kasnjenje iznosi T/4t odnosno jt/2 ili 90°. Kondenzator dakle djeluje kao neki otpor za izmienicnu struju. Impedancija se ne moze dobiti jed^ nostavnim algebarskim zbrajanjem sva tri otpora. sto znaci da ili nema induktivnog i kapacitivnog otpora u strujnom krugu ili se oni medusobno sasvim poni- X=RL -R C U krugu izmjenicne struje mogu b) se naci sve tri vrste otpora. Slucaj njihovog serijskog spoja pokazan je na^ si. buduci da oni razlicito djeluju na tok izmjenicne stru je.bez »omskog« otpora je T/4. Zf °--i) — — Impedancija Z razlikuje se od omskog otpora R i po velicini i po fazi. »jalovi«. zavojnica s cistim induktivnim otporom Rl . fazni kut. sto u jedmicama kuta iznosi n/2 ili 90°. jer kondenzator nema vodljivostL Medutim. Kut q> je tzv. te kondenzator s cistim kapaci^ tivnim otporom Re.

stavaju. frekvencija struje u MHz. cos <p = 1. Skin-efekt nekoliko vise. vec prema konkret- R' = = — promjer vodica u mm. a kako je sredina vodica neiskoristena. tzv. mogu koriste se se upotrebiti cijevi. Struja vrsi mak~ simalno moguci rad. U nom slucaju. 2-8a je sastavljen od tri pojedinacna napona razlicitih faza. Radi pojave skin-efekta smaniuje se korisni presjek vodica. Ako je kut <p = 90°. vencija izmjenicne struje niska. Elektricna struja tece uglav- nom uz povrsinu vodica i ta se pojava naziva »skin-efekt« (engl. On odgovara zakonu za istosmjernu struju. Povrsini vodica se vodljivost poboljsava tako da se posrebri. povrsinski sloj).cos 9 Izmjenicni napon U izmedu krajeva serije na si. samo se pod »otporom« razumije kompleksni otpor ili ajegovi dijelovi. desetaka megaherca na OSNOVNI RADIO-TEHNICKI ELEMENTI Otpornik nak je za istosmjernu i izmienicnu s «uju samo tako dugo dok je frek Realni. nego je samo kapacitivni ili samo induktivnL U torn slucaju struja ne vrsi nikakav rad. se dobije snaga izmjenicne mora se umnozak napona i jakosti struje pom^ioziti sa cos rp: struje. »omski« otpor vodica jed- Otpornik je radio-tehnicki elekoji ima poznat elektricni otpor. dok izmedu toga rad elektricne struje sadrzi i = koza. Da se izracuna napon U takoder se mora primijeniti geometrijsko zbrajanje: N dica nepovoljan.: skin Vrijednost kosinusa kuta cp moze takoder biti izmedu jedinice i nule. cos cp = 0. a indirektno impedanciji: U radio-tehnici se povecanje otpora uslijed skin-efekta smanjuje upot reborn vodica specijalnih oblika. »visokofrekventna pletenica«. Racunanje povecanja otpora vodica radi skin-efekta nije jednostavno. medusobno izoliranih zica. Sva ova poboljSanja vodljivosti koriste se tek na frekvencijama od \Uvijek se racuna s istim parom vrijednosti napona i struje: ili sa efektivnim ili sa maksimalnim vrijednostima. Pri visim frek vencijama gustoca struje nije jednoliko rasporedena po presjeku vodica. Da = U-J. ljuska. Povecanje otpora je to izrazitije Sto je vodic je povrsina veceg presjeka i sto veca. Za okrugli presjek bakrenog vodica otpor za izmjenic nu struju moze piricke relacije: R' se izracunati iz em = 4dRYJ gdje su: R — d / U-YUR + (UL + UC gdje je: 2 ) realni otpor za istosmjernu struju. Osim toga povecanje otpora ovisno je o obliku presjeka i upravo je uobicajeni kruzni presjek vo- mu radnu i jalovu komponentu. UR =JR UL =JRL Uc-JRc tim relacijama vec je primijenjen Ohm-ov zakon za izmjenicnu struju. sto izaziva povecanje otpora. Umjesto nepogodnog kruznog sjeka pre- J= U — z plosnati vodovi. Opcenito. otpor za izmjenicnu struju frekvencije /. Njegov otpor redovito je ozna- ment 31 . iakost iz- mjenicne struje direktno je proporcionalna naponu. Jedan od tih je vodic od nekoliko upredenih. On je mjera rada koji struja vrsi U ekstremnim slucajevima struja je Cisto radna ili cisto nekorisna (»ja* lova«). do nekoliko kiloherca. znaci da u krugu nema omskog otpora.

Prvi se zovu »potenciometri«.5 i 3 W cen u omima. prem!azom zastitnog laka. 2-9. Otpornici se izraduju kao zicani. Cetiri manja su »neinduktivni« otpornici za opterecenja izmedu 0. 2ica je obicno zaSticena Ima stalnih i promjenljivih otpornika. Na krajevima imaju utaljene prikljucke. puni (masivni). pa ima i svoj induktivitet. 1/4. Ovako iz veden otpornik djeluje kao zavojnica. slojni ili obliku valjka. a drugi »trimerski otpornici«. U radio-tehnickoj praksi susrecu se otpornici kojima optere tivost iznosi. moze se mijenjati otpor. od onih kojima se otpor samo namjesti na potreban iznos i tako ostavi. 1/2. Vazna karakteristika svih otpor nika je i njihova opt er etivost. Ona se redovito izrazava u vatima elek tricne snage koju neki otpornik jo§ moze izdrzati bez prevelikog zagri javanja. serijski ili paralelno. Vise otpornika moze se spajati u komfcinacije. Slojni otpornici nacinjeni su na nosenjem otpornog sloja na nosad od izolatora. Predvideni sit za veca opterecenja (5 do 100 W). Nekoliko vrsta otpornika se vidi na si. najcesce u 32 sve do nekoliko stotina vata. 2 ili Puni otpornici su cijeli izliveni od otpornog materijala. Da se noveca efektivna duzina urezane su spiralne brazde u otporni sloj. Na krajevima su prikljuCci. 1. Stalnim naziva se otpornik kojemu se ne moze mijenjati Promjenljivom otporniku otpor. jedna u jednom a druga u drugom smjeru. Nekoliko vrsta otpornika. vise. Veci otpomici sit iicani. obicno pomicanjem kliznog kontakta. npr. zice 2icani otpornik nacinjen je na* matanjem otporne izolatora.—^ *" """^ SL 2-9. U ovoj se grupi razlikuju otpornici koji su nacinjeni tako da im se otpor moze cesto mijenjati. Ukupni otpor kombinacije serijski spojenih otpornika (si. 2-10a) . Kod nekih zicanih otpornika namotane su dvije zice. Takav otpornik je neinduktivan. na nosac od Krajevi zice su stegnuti obujmicama na kojima su i prikljucci za spajanje otpornika u strujni krug. kiloomima ili megaomima.

241. omima. 2-11. proporcionaL no njihovim otporima.s t 6.S t . Ukupan otpor je uvijek manji od najmanjeg u kombinacijL mje§ovlto za izraCunavanje ukupnog otpora spoj razluciti na serijske i na paralelne kombinacije i tako postupno izracunati ukupni je vi§e otpornika takoder ristori biti izrazen tim jedinicama. gdje su: Rz.3) + R (4. Otpornici kojima otpor raste s porastom temperature zovu se otpornici s ppzitivnim temperaturnim koeficijentorn ili PTC-otpornici (prema engl.ff On je uvijek vedi od najvedeg u kombinacijL Napon se rasporeduje po svim otpornicima. treba Naponski ovisni otpornici ili va(ponekad oznacivani VDR. Voltage Dependent Resistor) jesu posebna vrsta otpornika kojima je otpor ovisan o prikljuCenom naponu. Positive a otpornici kojima otpor opada porastom temperature zovu se otpors negativnim temperaturnim koeficijentom ili NTC-otpornici.6 **" 1 R 2 R 1 1 s reciprodnoj vrijednosti zbroja recipro&iih vrijednosti pojedinih otpornika: je jednak RP = 1 - R 1 + 4 *5 + 1 __ RS 1 + Rj — +—+ 1 R2 - R. prema engl. Ukupni otpor kombinacije paraielno spojenih otpornika (si. Foto-otpornici su posebna vrsta otpornika kojima se otpor. Rezultirajuci otpor 6e Kod je paralelnog spajanja nar>on na svim otpornicima isti.jednak je zbroju otpora pojedinih otpornika: Tako je. a) Serijski Temperature Coefficient).6} RA R = aet>tr. gdje su k koeficijent proporcionalnosti a y faktor koji iznosi oko 3 otpor.5. za primjer na si. Primjer mjeSovito spojenih otpornika 3 Radio prirufinik .5. Otpor im se mijenja s temperaturom po eksponencijalnom zakonu: nici R=R1 + R(2. a) b) i b) paralelno spojeni otpornici SL 2-10. odnos33 SI.a. Ako spojeno. kiloomima ili megaomima. odnosno R4. Kod izracunavanja treba sve vri jednosti otpora uvrstiti u istim je^ dinicama. prema relaciji: R=k-U~r. do ili 5. a T apsolutna temperatura. gdje su: a i b karakteristicni parametri termistora. Temperaturno termistori ovisni otvornict jesu posebna vrsta otpornika kojima je otpor izrazito ovisan o temperaturi. ukupni otpor: Rs-Rj + Rz + Ry R ™ Ri+^2 S + R 4. otpori paralelnih kombinacija odgovarajucih otpora: 1 2-10b) R-4.

U svakom kondenzatoru postoje dva vodica koji mogu imati oblik metalnih traka. plasticnim materijalom. Primjer serijski spojenib jati kondenzatora je na si. ploca ili slogova ploca. la kom. Jedan je vodic od drugoga izoliran nekim pogodnim Postoje stalni i promjenljivi kondenzatori. koja se tada izrazava u jedinici: amper po lumenu( ). serijski ili paralelno. maksimatni i radni napon. dva poluprokondenzatotipa Ovisnost promjene otpora s prorasvjete je obicno linearna. Kondenzator Kondenzator je radio-tehnicki element koji ima poznat elektricni kapacitet. de- jem pod utjeca- finirana Ijivosti G kao omjer promjene vod i promjene svjetlosnog toka <I>: 5= AG 1 A/ r ~A<J>~~C/ *AO' a jedinica joj je amper po lumenu i po voltu (-j —— Cesto se navodi J. U radu se ni povremeno ne smije preci vrijednost maksimalnog napona. nanofaradima (nF) ili pika faradima (pF). da im se kapacitet cesto moze mijenjati ili tako da im se kapacitet moze namjestiti na potrebnu vrijednost i tako ostaviti. kera mikom. Vise kondenzatora moze se spau kombinaciju. SI. Stalni. Osnovna ira je karakteristika tzv. tzv. pan kapacitet Uku- serijski spofenih kondenzatora jednak je reciprocnoj vrijednosti zbroja reciprocnih vri Uz vrijednost kapaciteta potrebno je znati i visinu napona na koji se kondenzator smije nabiti da ne dode do proboja izolacionog sloja. Ispitni je onaj napon kojim se odredena 34 jednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora: Cs = 1 JL _L C binaciji 7 1 C 2 C3 serijskoj se po Ukupan napon na rasporeduje komsvim . Ovi posljednji nazivaju se »trimer« kon denzatori.no vodljivost. 2-13a. samo napon parcijalna osjetljivost Si uz 1 V. slojem uzduha (zraka. dok se za trajnu upotrebu preporucuje ostati najvise kod vrijednosti radnog napona. 2-12. Treba razlikovati ispitni napon. Kapacitet kondenzatora redovito je oznacen u mikrofaradima (fiF). Promjenljivi dvostruki i trostruki Pokraj njih se vide i mjenljiva »trimerska« ra »loncastog« jednostruki.1 ms i vise) Jrekvencije signala pa mogu slijediti do najvise 10 kHz. kondenzator. Foto-otpornici su vrlo tromi ele menti (promjena struje kasni oko mjenom 0. vrsta kondenzatora ispituje u tvor nici. mijenja svjetlosti. osjetljivost S. Promjenljiivom kondenz^t PPi °ze se mijenjati kapacitet. vazduha) ili nekim drugim specijalnim izolatorom. Na si. »blok« ili »fiksni« kondenzatori imaju stalan kapacitet. medu rom: impregniranim panirom. o njihovom medusob nom razmaku i o vrsti izolatora njima. Postoje kondenzatori nacinjeni tako. najcesce zakretanjem pomicnih ploca. Kapacitet kondenzatora ovisan ie o povrsini jednog i dru gog vodica. 2-12 vidi se nekoliko vrsta promjenljivih kondenza- m y izolato- tora.

-.Icondenzatorima i to indi^rektno proporcionalno s kapacitetom. Za izra cunavanje ukupnog kapaciteta treba spoj razluciti na jednostavne se rijske i paralelne kombinacije. 2-13b) jednflk je zhrnj n kapaciteta p oie- — — t u=u + u + u s a . *S5uh kondenzatorai Cp-Ct + Cz+C^-. 2-14. To zna gi da je na kondenzatoru najmakapaciteta najvisi napon! njeg Zbroj napona na pojedinim kondenzatorima jednak je ukupnom tiaponu na seriji: Jgaiednicki kapacitet paralelnn _cpQ]fnih kondenza tora (si. Na slici je dana i relacija za konkretan slucaj za izracunavanje.. Napon je na svim kondenzatori- ma isti: Kondenzatori se mogu spajati i mjeSovito. s time da je: • . . Jedan primjer mjesovitog spajanja je na si.

Presjek kroz takvu zavojnicu s najvaznijim parame trima vidi se na sL 2-16.Samo specijalne zavojnice za ultrakratke valove su bez tijela. To su: srednji promjer zavojnice D.t 2-15. Postoji cijeli niz materijala od kojih se izraduju VF jezgre. titrajnim krugovima najcesce upotrebljavaju valjcaste jedno slojne zavojnice. Nekoliko vr ta i-i+ fllt za mupotrebljavaju nica za ^nice f t^ P rs ? > z 9. broj zavoja N i korak zavoja a. S obzirom na izvedbu dijele se na zavojnice s jezgrom. Vo dic tada mora biti mehanicki do voljno krut da zadrzi svoj oblik. Radi toga radio-amateri i tehnicari moraju znati proracunati i po proracunu namotati zavojnicu. Kao jezgra za NF zavojnice upotrebljavaju se naked medusobno izoliranih transformatorskih limova. Samo manji dio zavojnica koje su u praksi potrebne mogu se naci gotove na trzistu. a nose nazive »siferit«. Za VF zavojnice upotrebljavaju se posebne VF jezgre. duzi se Zavojnice se uglavnom dijele na one namijenjene za niskofrekventne i one namijenjene za visokofrekventne strujne krugove. i u predajnicimu do njih dvije VF prigus- Uctte zavojnice za kratkovalne titrajne krugove prijemnicima. te bez jezgre. ostalo su raz- 36 . s time da veza j » M* «fZVJt se nice kakve i. »fe- U rokskube« i slicne. za svaki konkretni sludaj. Za razliku od otpornika i kondenzatora koje kupuju u trgovini. vo i rt niske i visoke frekvencije. # Na si. Dobivaju se sinteticki. Svi ti pa rametri utjecu na velicinu indukti viteta L. proracunu zavojnice vidi u poglavlju: »Amaterska radionica« f lzvedbi zavojnica. 2-15 pokazano je nekoliko na zavojnice l debljina zice d. Sasvim ispravljace. »elvefer«. amateri i tehnicari zavojnice izra* duju ponajvise sami. Zavojnice se takoder mogu spajati u kombinacije.

— izmedu njih moze di£a. 2-17b): h= je 1 —+ 1 1 + — 1 > d{mm} w i — — a{fnm) — *» | t* ! I i N Za slozenije slucajeve u praksi najjednostavnije izmjeriti zajednicku vrijednost induktiviteta kombinacije zavojnica. Rezultirajuci induktivitet moze se jednostavno izTuiimatt samo onda. za pretvaranje izmjenicnih napona. Zavojnice sw jedna od druge odijeljene oklo- noj strani: U nice. induktikombinacije paralelno spojenih zavojnica jednaka je reciproc- Uz vitet djeluju jedna na drugu. 2-17a) konacan induktivitet noj vrijednosti zbroja reciprocnih vrijednosti induktiviteta pojedinih zavojnica (si. D = promjer valjka. Transformator I (cm) Presjek jednoslojne zavojnice. d — promjer (debljina) zice. ali i biti pomocu vo kombinacije jednak je zbroju duktivitet a in- induktivna. . a) Serijski i b) paralelno spojene zavojnice. ako zavojnice wwu i induktivno vezane. To su osnovni geometrijski parametri o kojima ovisi induktivitet (induktivnost) zavojnice L slucajevima. a — »korak« zavoja. a na broj zavoja sekundarne zavoj- pima 37 . Za slucaj serijskog spoja odvojenih zavojnica (si. Veza izmedu jedne i druge za- vojnice ostvarena je preko magnetskog polja tako da je ono odredenim dijelom zajednicko obim zavojnicama. #. pojedinih zavojnica: kada zavojmce ne iste uvjete. rasporedenih na duzinu Trans formatori sluze za razlicite transformacije. Tipicni transformator ima dvije zavojnice na zajednickoj zeljeznoj jezgri (si. Na takvom transformatoru a) b) vri- odnos izmedu napona na primarnoj i na sekundarjedi jednostavan SL 2-17. Izmjenicna struja koja tece kroz primarnu zavojnicu stvara izmjenicno magnet sko polje pa se u sekundarnoj zavojnici inducira izmjenicna struja jednake frekvencije. N 2-18a).il i#i i. Sekundarnu izmjenicnu struju fo koristimo u potrosacu R. moze svaka zavojnica imati svoju jezgru ili {moze cak biti i bez jezgre. Konacni induktivitet kombinacije ovisan je o jnduktivitetu pojedinih zavojnica i o njihovoj medusobnoj vezi. kod transformatora za vrlo visoke frekvencije. bilo da su oklopljene metalnim oklopom. konacno. izmjenicnih struja ili impedancija. tj. Prorafcunati se mogu samo sasvim jednofctavni slucajevi. A. Samo u posebnim z&- 1. bilo da su dovoljno daleko.^. razmak izmedu susjednih zavoja. 2 n2 gdje je ni broj zavoja primarne. Napon na njemu je U2 (si.^i. tj. namotane na valjcastom tije- SL Iil 2-16. . 2-18b). ^ i. Zavojnica ima ukupno voja.

— ulazni transformator koji se stavlja na ulaz pojacala ili modulator a. izlazni transformator za prilagodenje elektroakusticnih elemenata — (zvucnika. Hi Ur J t = U2 J2 JEDNOSTAVNI SKLOPOVI Sklop RC konstanta i slijedi: sklop RL. Ove obje vrste sklopova se u radiotehnickoj praksi cesto upotrebljavaju jer imaju vrlo interesantna Svaka zavojnica ima u odredenim uvjetima odredenu impedanci38 . npr. P. Na sekundarnoj strani oni daju napone koji su potrebni u razlicitim uredajima. dio-tehnickoj 10 praksi gubici iznose do 20%. J2 se n 1 Jakosti struja odnose i obrnuto obrnuto nego brojevi Sklop koji se sastoji od otpornika i kondenzatora zove se i^C-sklop. U radio-tehnici se upotrebljava vise vrsta transformatora. m — broj primarnih zavoja.) na ulaznu impedanciju poja- — t cala.ju. rjede za 110 V. S = sekundarna zavojnica. m = broj sekundarnih zavoja. Zbog gubitka je sekundarna snaga redovito manja od primarne. gramofonskih zvucnica i si. slusalice) ili izlaznog R = potrosac koji ima omski otpor. J2 transformator sluzi i za promjenu impedancije. Kod idealnog transformatora bi primarna snaga Pi i sekundarna snaga Pa bile jednake: Kod autotransformatora samo jedna zavojnica cima. Primarna strana im je predvidena za efektivni napon od 220 V. To su: mrezni transformatori za pri kljucak na izmjenicnu elektricnu mrezu. = sekundarna jakost struje. elektricna grijalica Transformiranjem se ne mole veca energija od ulozene. T — transformatorska jez- sastavljena od tankih. U2 = sekundarni izmjenidni napon. Tipican primjer transfor matora za nize frekvencije. medusobno izoliranih zeljeznih limova. medufrekventni transformatori za vezu medu stupnjevima MF pojacala i selekciju signala. antenski transformator koji prilagoduje impedanciju antenskdg — — voda na ulaz prijemnika laz ili na iz- predajnika. Impedancije se odnose L kao kvadrati broja zavoja: 2 Z Zato 2 \n 2 ) b) Si 2-18. sa postojl odvoj- O proracunu nekih transformatora vidi poglavlje: »Amaterska radionica«.-P ? Odavde . U. P = primarna zavojnica. Ui = primarni izmjenicni napon. U radobiti stupnja predajnika na izlaznu impedanciju pojacala ili modulatora. Kod najvecih transformatora elektro-tehnike oni moga biti samo oko 1%. Ji = primarna jakost struje. gra. Sluzi za prilagodenje impedancije elektroakusticnih elemenata (mikrofona. Otpornik i zavojnica cine jRL-sklop. Vremenska J2 nego naponi zavoja.

Kondenzator se puni postupno i to po eksponencijalnom zakonu. Struja raste po eksponencijalnom Zakonu.37 U elektromotorne sile E preko otpornika R treba neko vrijeme. va se vremenska konstanta RLr •sklopa. RC-sklop prikljucen na izvor struje i graficki prikaz porasta napona na kondenzatoru. ako se L uvrsti u henrijima. isprva naglo. U pocetku t(s) t{s> a) SL 2-19. 2-20a). Njena Sklop zavojnice i kondenzatora naziva se titrajni krug zato sto u vrijednost izlazi u sekundama. nastati elektricni tit- Kondenzator se preko otpornika prazni takoder eksponencijalno. Titrajni krug 63% maksimalno moguceg napona (U - E). za koju su oba otpora po iznosu jednaka: Rl=Rc odnosno: to gojaye samoindukcije u zavojnici. je vrlo karakteristika . 2-20. prikazani su lijevo. a poslije sve sporije. Kasnije se porast napona usporava i do maksimalnog napona kondenzator bi relativno se napunio kroz dugo vrijeme. naziSI. To se dogada kod one frekvencije izmjenicne struje. nazvanom »vremenska konstanta«. a) Punjenje Hi nabijanje i b) praznjenje Hi izbijanje konden- zatora s preko otpornika napon na kondenzatoru naglo raste. kako znamo. citeta struje ce* Za punjenje kondenzatora kapa- C elektricitetom iz izvora 0. Ona je u jednostavnoj vezi Titrajni krugovi: a) serij- ski. mogu se ova djelovanja upravo ponistiti. a radi kapacitivnog otpora napon kasni za strujom. Vrijeme. a R u omima. u ovisnosti o vremenu.RC-sklopa. Pri prolazu struje kroz i?L-sklop jakost struje postupno raste radi Vremenska konstantna vazna Induktivni i kapacitivni otpoi imaju. otporom R moindukcije i s koeficijentom sazavojnice L: r= L R Kondenzator se u vremenu za koje vrijedi jednostavna relacija: T^RC napuni toliko da napon na njemu iznosi Vremenska konstanta dobije se u sekundama. b) paralelni titrajni krug 39 . slicno porastu napona na kondenzatoru (si.— svojstva koja se ocituju odredenom elektricnom tromoscu. Ona je to veca sto je veci kapacitet C i sto je veci otpor R. = R C napon na kondenzatoru padne na 37% vriSednosti na koju je bio nabijen Za vrijeme T (si. Radi induktivnog otpora struja kasni za naponom.RC-sklopa upoznat 010 pomocu si. 'r°Hh Svojstva . Ovo ska se vrijeme naziva vremenkonstanta i?C-sklopa. desno). . T. 2-19. suprotna djelovanja na izmjenicnu struju. njemu mogu raji. 2-19a). 2-19. kroz koje jakost struje dostigne L= 1 <oC a) b) L 63% maksimalne vrijednosti. U serijskom spoju zavojnice i kon denzatora. uz uvjet da otpor izrazimo u omima i kapacitet u faradima. (si.

U dva titrajna kruga s jednakim resonantnim frekvencijama i jednakim naponima na kondenzatoru jaca stru- ma ja ce teci u onome koji ima kon- Resonantna frekvencija titrajnog kruga dobije se iz Thomson-ove relacije u hercima (Hz). ako se L uvrsti u henrijima (H). Taj je ot- por to veci sto se one vi§e razlikuju od resonantne frekvencije. 40 ~cT~R . te od kondenzatora koji ima gubitke. Zavojnica i kondenzator mogu se paralelno. denzator veceg kapaciteta. jakost struje u titrajnom krugu ovisna je o koli£ini elektriciteta na kondenzatoru.Ako =2jtf cija: . u slucaju resonancije prividni otpori se ponistavaju. reda gigaoma. od nekoliko do nekoliko desetaka oma. Frekvencija ce se dobiti u milihenrijima (mH) i kilo- jedinom prividnom otporu titrajnog kruga. Na kvalitet titrajnog kruga uglavnom utjece otpor zavojnice i otpor vodova u titrajnom krug propusta izmjenicnu struju resonantne frekvencije. pa se dobije patitrajni krug.J— 7 * Te je poznata relacija. pa im se ova relacija moze (F). u slucaju resonancije impedancija je: L Zres= Zf 2 drugim frekvencijama. Resonantna frekvencija je preThomson-ovoj relaciji odredena umnoskom L i C. a C u faraprakticnoj radio-tehnici se upotrebljavaju izvedene jedinice. 2tt/LC Thomson-ova (Tomson) Kod ove frek- vencije iscezava prividni otpor (reaktancija) serijskog spoja zavojnice i kondenzatora. se moze uvrsti vrijednost a> =• se izracunati frekven- /-. ako se L uvrsti n C u nom: Zjt pikofa- radima (pF) u fo ili = coL - relaciju: coC 5030 ~VZd Realni titrajni krug Titrajni krug nacinjen je od realnih elemenata. ako 159. kod ko* jega je odnos L:C manjil Kvadratni korijen iz toga odnosa ima dimenziju otpora i naziva se karakte* risticna (ili valna) impedancija titrajnog kruga: Zk dima U -£ 1 Karakteristicna impedancija. dok pruza otpor strujama Serijski titrajni svih drugih frekvencija. To je slucaj resonancije. jednaka je omskom otporu ti- Titrajni krugovi sluze za selekciju (odabiranje) odredene frekvencije koja je pomijesana s mnogim trajnog kruga. Omski otpori zavojnica su maleni. Njegova resonantna frekvencija takoder je odredena Thomson-ovom relacijom. a manji otpor za sve druge. u slucaju resonancije. pa je vazna karakteristika titrajnog kruga i odnos L:C. dok su otpori gubitaka za dobre kondenzatore veliki. jednaka je po- prilagoditi. pa je impedancija: Zres = & tj. Kod serijskog titrajnog kruga. On pruza najvedi otpor za resonantnu frekvenciju. Kod paralelnog titrajnog kruga. induktivnom ili kapacitiv- hercima (kHz). od zavojnice koja se L u mikrohenrijima (\iB) a C u pikofaradima (pF) u relaciju: uvrsti fo u megahercima (MHz). Medutim. spojiti ralelni i krugu. Frekvencija f se naziva resonantna frekvencija titrajnog kruga. Sto je taj otpor manji. to ce jakost struje biti veda. koja je jedan od osnovnih principa radio-tehnike.5 f "]/LC osim induktivnog otpora ima i neki omski otpor zice od koje je nacinjena. tim manji sto se one vise razlikuju od resonantne frekvencije.

tzv. selektivnost. element je za danu frekvenciju kvalitetniji. ovo propusno podrucje seze od frekvencije it do frekvencije /a za koje jakost struje iznosi 70% (tacnije 0. Ovisnost relativne struje o jakosti frekvenciji prikazana je na sL 2-21. a R omski otpor titrajnog kruga. jer se titrajni krugovi upravo upotrebljavaju za odabiranje odredene frekvencije tzv. Razlika frekvencija Af. Za zavojnicu je <2-faktor: Za zavojnice koje se upotrebljavaju -20 -10 o ~ +10 (%) + 2C u radio-tehnickoj praksi Q-faktor ima vrijednost od nekoliko deseta- RAZUKA FREKVENCIJE ka do nekoliko stotina. Ovisnost jakosti struje o frekvenciji kod serijskog titrajnog kruga prikazana je tzv. Iz nje se vidi /s jednaka je A/. Sirina propu$tenog podrudja Af jednaka je razlici jrekvencija fi i % vidi tekst frek- Umjesto faktora dobrote nekada se kao mjera za kvalitet titrajnog kruga navodi prigusenje.707). To je tipicna karakteristika serijskog titrajnog kruga. jakost struje resonantne frekvencije oznaci jedinicom. Upotrebljivost nekog radioteh- ni£kog elementa kod neke frekvencije karakteriziran je odnosom nje- govog prividnog i realnog otpora: X Ovaj omjer se naziva faktor dobrote. a raCuna se iz relacije: SL 2-21. signala. Ako se fi Karakteristike titrajnih fcrugova Pri toku struja razlicitih frekvencija kroz serijski titrajni krug najjaca ce biti struja resonantne frekvencije f0f dok ce jakost ostalih struja opadati s udaljavanjem od resonantne frekvencije. »idealiziranog« titrajnog kruga R=0 pa je i 2 res =0 za serif ski. Dobrota titrajnog kruga ovisi uglavnom o dobroti zavojnice. ne* kruga titrajnog Selektivnost ovisna je o realnom. Za slucaj. koje je jednako reciprocnoj vrijednostl faktora dobrote: go struje vencija iz nekog podrucja d = 1/Q. odnosno Z «= o° za paraf r lefni titrajni krug. tzv. krivuljom resonancije.gdje je Z* karakteristicna impedancija. omskom otporu titrajnog kruga. Sto je on veci. kadkada samo »dobrota« ili u praksi »Q faktor« elementa. Sirinom propusnog podrucja titrajnog kruga odredena je mogud- — nost odjeljivanja (selekcije) struja razlicitih frekvencija. Ona je za prakticnu radio-tehjniku vrlo vazna. da titrajni krug ne propusta samo Struju resonantne frekvencije. Krivulje resonancije za nekoliko titrajnih krugova s razlicitim realnim otporima 41 jM-. kri> vtd/a resonancije. .

kao i R otpore gubitaka u zavojnici denzatoru i kon- nacrtane su na si. 2-22. Sto je taj otpor manji jakost struje je veca. dok je napon najveci. R Veci realni otpor titrajnog knv ga umanjuje Q-faktor. 2-23. a to znaci da je selektivnost bolja. ukljucenom u serijski titrajni krug. Izgled krivulja resonancije zavisi o otporu R. Pri istim jakostima struje kod resonantne frekvencije. 2-22. Protitrajni pusno podrucje je uze. Sirina propusnog podrucja je manja. Kod paralelnog titrajnog kruga je otpor za resonantnu frekvenciju najveci.0- +10 RAZLIKA FREKVENCIJE (%) SI. uz manji Q-faktor. Vrijednost otpora sadrzi omski otpor. resonancija je »ostrija«. Krivulja resonancije je istovremeno siljastija. a krug je selektivniji. dobiju se Sire krivulje resonancije. si.1. Sto je Q-faktor veci. Ovisnost relativne impedancije paralelnog titrajnog kruga o razlici frekvencije pokazana je . slabi »dobrotu«. Prema tome je struja kod resonancije najslabija.

'- M a) j b) c d) u.w preko zajednicke zavojnice za vezu Lv. 2-25e. odnosno o kapacitetu kondenzatora +20 C. SL 2-25d pokazuje jednostavnu kapacitivnu vezu ostvarenu konden- zatorom C.. 9) CI Xr -U jf L1 h) CI o 1 c~-}J^ L1 £l §j v . Nekoliko osnovnih nacina induktivnog i kapacitivnog vezivanja titrajnih krugova. _ je za induktivnu vezu dan frekvenciji kod nekoliko paraletnih re ^ cl ) om titrajnih krugova s razlicitim Qk=-faktorima. O tzv. Jedna je uz zavojnicu prvog. Dva titrajna kruga mogu. Dva udaljena titrajna kruga mo gu biti u medusobnoj vezi posredno. _j r i r^ 2-25. §j |" i jf « T S/. Taj se stu- koeficijentom panj veze izrazava koji Ovisnost impedancije _ veze. Vidi tekst 43 . 2-25f za vezu sluzi kondenzator koji je istovremeno ukljucen u oba titrajna kruga. a druga uz zavojnicu drugog titrajnog kruga. putem -20 -10 +10 Stupanj veze izmedu dva titrajna kruga ovisi o meduindukciji za dvije induktivno vezane zavojnice. uz istu resonantnu frekYl. Na si. prema si. takoder biti u medusobnoj kapacitivnoj vezi. l 2 venciju RAZUKA FREKVENCIJE (%} SL 2-24. 2-25h prikazana je induktivna veza izmedu serijskog i paralelnog titrajnog kruga.. . kod kapacitivne veze. U primjeru si.link"' Lv o< >o j_Z 0/. »linka« s dvije zavojnice za vezu Lv.

sirina Odabiranjem stupnja veze moze se u dosta sirokim granicama odabrati i sirina propusnog podrucja. Za ovo postoje dva glavna razloga. resonancija jos uvijek priho k= gde je yc c2 t no ostra. titrajnih Filteri onih 2-26. ali je teato propusno podrucje usko. sto je veza jaca. Za slucaj kada je fcQ = 1 veza je kriticna. krivulja resonancije je strma. 2-26. Kod vezanja dvaju titrajnih kru- gova dolazi do obostranog utjecaja iednoga na drugi. nove resonantne frekvencije su udaljenije. sto se koristi kod pojasnih filtera (»bandfiltera«) Filterima se u radio-tehnici nazivaju sklopovi. Drugo. medusobno vezanih krugova: A = uz potkriticnu vezu. Izgled krivulje ovisi o koeficijentu veze fcio Q-faktoru fcQ > 1 veza je jaca od torn se slucaj u pojavljuju dvije resonantne frekvencije. koeficijent meduindukcije. bez obzira o ko joj se vrsti veze radi. Napon je maksimalan. posebno u prijemnicima. B = uz kriticnu vezu. Prvo. sastavljeni od za vojnica i kondenzatora. Ovako se moze odabrati sirina propusnog opsega frekvencija. vencije ostro odjeljuju od koje ne treba propustiti. L2 t Ci i Cs induktiyi titrajnih teti odnosno kapaciteti M krugova. 1000 Vezani titrajni krugovi upotrebljavaju se vrlo cesto u radio-uredajima. prema potrebi. kaze se da je veza manja od kriticne. Resonancija dvaju jedna- kih. cime se priblizava idealnom filtru kojim se propustene frekFREKVENCUA SI. simetricno rasporectene prema osnoynoj resonantnoj frekvenciji pojedinog titrajnog kruga. a krivulja resonancije vrijedi krivulja A Na frekvenciji fQ jos nije Q je manja od kritic* ne (»potkriticna«) propusno podrucje je uze. SiriKada je fcQ kriticne. i Umnozak na propusnog podrucja postaje razito velika. kojima je osnovno svojstvo da propustaju iz- 44 . Za vezu koja je B. U titrajnih krugova. za vecu od kriticne (»natkriticnu«) ono je sire od toga. iz- jednak jedinici manji od jedinice. kako se vidi na si. dok su Li. a na os* novnoj resonantnoj frekvenciji napon postaje nizi. veci od jedinice. Cv kapacitet kondenzatora za vezu. Ako je kQ<l. Graficki se to pnkazuje kao ulegnuce ili »sedlo«. Za takav slucaj mo2e biti Za kriticnu vezu se sirina pro^ pusnog podrucja moze izracunati iz relacije: resonantnoj postignut maksimalno moguci napon. sirina propusnog podrucja moze se odabirati u sirokim grani- cama. Ono je sve dublje. narocito kod natkriticne veze. C i D = uz natkriticnu vezu. Veza utjece i na oblik krivulje resonancije.a za kapacitivnu vezu: propusnog podrucja ali je je nesto veca. Taj slucaj pokazuju krivulje C i D. Ona se moze naciniti manjom nego sto je sirina propusnog podrucja pojedinog titrajnog kruga ili vecom. Sto je natkriticna veza jaca.

cetiri vrste filtera. Kazu da je 45 . dok one drugih frekvencija ne propustaju. 2-27c ili si. Sve frekvencije koje su nize od fg spadaju u propusno podrucje filtera. = maslac. High Pass Filter) dobro propustaju frekvencije iznad granicne. opseg frekvencija. Za razliku od titrajnih krugova. Butterworth. Pojasnih filtera (bandfiltera) ima dvije vrste: c) propusnih i d) zapornih (nepropusnih). kod filtera je opseg propustenih ili zadrzanih frekvencija redovito znatno siri. Deblje izvucena linija. teri (engl. 2-27d). b) kod »visokopropusnog« filtera. Od granicne frekvencije prema vi§ima prigusenje postaje naglo sve tzv. ili bandfilraz- Treba likovati dvije vrste bandfiltera: propusne bandfiltere (si. U prvom slucaju kazemo da je filter . 2-27b. Osim ove Prema njihovom ucinku razliku- To su jemo. Vidi i tekst i propusno mjenicne struje nekih odabranih frekvencija. 2-27. podrucje obuhvaca niske. kao i strmina izmedu B i fe moze biti veca ili manja. Zaporno ovako »glatko« tece izmedu propusnog i zapornog podrucja frekvencija kod filtera tipa »batervort« (engl. Kod visokopropusnih filtera je obrnuto. cijama. Ako filter propusta frekvencije koje su nize od neke »granicne« (ft> sL 2-27 a). I ovdje je. u zapornom podrucju (od B na vise) prigusenje postepeno sve xnanje. si. Low Pass Filter). si. Razliiitim kombinacijama kondenzatora i zavojnica mogu se na- diniti filteri raznolikih svojstava: a) zaporno (nepropusno) podrucje frekvencija kod »niskopropusnog«.SL 2-27. dok zadrzava one koje su vise. To ili se podrucje naziva za- »strmiji« a djelovanje filtera »ostrije« nego li u drugome. koji svojom resonancijom takoder odabiru odredene frekvencije. si. uglavnom. Strmina krivulje izmedu frekvencija fs i A. naziva se niskopropusnim filter om (engl. da iza A (na slici!) govorimo o maksimalno prigusenim frekvenjade. pojasni Band ili filteri Filter). a propusno podrucje visoke frekvencije. 2-26) i zaporne (fg i) i nepropusne band- filtere (si. bu- Worth = valjanost). sve do ft . 2-27. pornim nepropusnim podrucjem frekvencija (Srafirano). Ovi filteri (engl. dvije vrste filtera postoje i takvi koji obuhvataju odredeni. donja vencija Kod ovih postoji gornja granidna frek- (fss). uzi ili siri. Butter ter.

ta krivulja sklize toliko po namazanom glatka. zvucnik i kristalna zvudnica). jer elektro- KRISTALI U radio-tehnici se kristalom naziva element kod kojeg se koristi piezoelektricni efekt. kao (HI). Svi filteri moraju imati jos jedno vazno svojstvo. nalaze se na str. za obje vrste filtera. Na plohama takvih kristala. Kristalne plo- Najvaznije svojstvo koje se trazi kod dva tipa. osobito onda kad se podudaraju frekvencif ormira kod Piezoelektricitet primjecuje se kristala kvarca. Taj je napon proporcionaIan deformaciji i vjerno ju slijedi. Svojom prisutnoscu oni ne smiju poremetiti rad elektronickih sklopova koje povezuju. kada su izlozeni mehanickim deformacijama. Chebyshev (Cebisev) je bio ruski matematicar. bariumtitanata i nekih drugih. lako je onda rijesiti pod odredenim kutem prema osima kristala i precizno bruse i tek tada ucvrscuju medu plocice koje sluze kao elektrode cice izrezuju se a nosaci. se- mu mora ulazna impedancija filtera odgovarati impedanciji prethodnog. da Strmiji su filteri tipa »cebisev« (Chebyshev). primjeni takvih filtera bit ce govora kasnije. kompjuteri). ra. kao i za prevodenje mehani£kih titraja u elektricne i obratno (kristalni mikrofon. Tablice s podacima za izracunavanje vrijednosti elemenata. all najcesce se primjenjuju spomenuta to ja izmjenicnog napona i mehanicka Frekvencija frekvencija kristala. a izlazna impedancija onoj slijedeceg stupnja u uredaju. Izracunavanje filterskih elemena: ta (zavojnica i kondenzatora) bio bi spor i nezgodan posao. ali za tu syrhu su iskoristena elektronska racw nala (racunari. CP je paralelni kapacitet 46 . Takvi kristali se upotrebljavaju za proizvodenje i podrzavanje elektricnih titraja odredene frekvencije. za izdvajanje odredenih frekvencija (kristalni filter). Kvarcove kristalne plocice proizvodile su se samo od prirodnih kristala. Ako je taj napon izmenican. Po njemu su nazvane funkcije koje su osnova za proracun filtera. Pomodu unaprijed pripremljenih tablica. kristala je da on titra samo na odredenoj frekvenciji. 776 do 781. Postoji i obratna piezoelektricna pojava. O Karakteristike kristala Kvarcov kristal u elektricnom strujnom krugu predstavlja odreden paralelni kapacitet. Ponasa se kao serijski titrajni krug sa velikim induktivitetom L. . Potrebna je samo elementarna cunica. problem u konkretnim slucajevima. koje vrijede za odredene »standardizirane« uvjete. Ima i drugih vrsta filtera. kristala je vrlo stabilna i zato se cesto upotrebljava u oscilatorima i mjernim uredajima. da se kristal mehani£ki dese na plohe dovede kad elektricni napon. a) Shematski prikaz i b) nadomjesna shema kvarcovog kristala. pojavljuje se elektricni napon. turmalina. Danas proizvodenje umjetnih kristala pruza daleko vece mogucnosti. SI 2-28. Za- njetove soli. u poglavljima o predajnicima i o primopredajnicima gdje se oni danas redovito koriste. malim kapacitetom C i malim otporom K. Q = kristal u svom drzaiu. kristal ce titrati. Prelazi iz propusnog podrucja u nepropusno su brzi all preostaje neka manja ili veca »valovitost« o kojoj treba misliti pri konstrukciji takvih filtera.

brusi i montira tako da su te dvije frekvencije vrlo blizu jedna drugoj. Impedancija kvarcovog krl stala ovisna je o frekvenciji. U Visokofrekventni osct- date relacijama: 47 . serijsku fi na kojoj mu je impedancija najmanja i paralelnu f2 na kojoj mu je impedancija najveca. Nadalje. Njegova frekvencijska karakteristi ka je na si.- 2tz]/LC ft- ^ TREKVEMCIJA Cv + C SI. 2-29. Da buditi bi kristal titrao na elektricna shema su na si. U amaterskoj praksi upotrebljavaju se kristali u podrucju od 100 kHz pa do nekih 200 MHz. Impedancija je najveca (Zma u) pri paralelnoj resonanciji (fz) Kristal se reze. u poda- prospektima se takoder moze naci i podatak o paralelnom kapacitetu koji treba izvana dodati da se postigne odredena frekvencija. Pri se~ rijskoj resonanciji (fi) impedancija je najmanja (Z min\.1 do 1 MHz). Simbol za kristal i njegova ekvivalent- ventne kristale (0. se Pobudna snaga navodi cima za kristale. Te su resonantne frekvencije mora se ponekom odredenom snagom. Kristal ima dvije resonantne frekvencije. kristal predstavlja neki otpor. 2-28. Serijska resonancija kristala koristi se obicno u kristalnim filterima. O kvarcovim oscilatorima vidi u poglavlju: latorl 8./. kapacitet i induktivitet. srednjefrekventne kristale (1 do 20 MHz) i visokofrekventne kristale '20 do 200 MHz). 2-29. dok se serijska ili paralelna resonancija koriste u kristalnim oscilatorima. a grubo se mogu razvrstati na niskofrek- de cine kondenzator s kristalom kao izolatorom. spojene serijski.

uspjeSno zamije- njene razlicitim diodama. ioni. u ovoj knjice biti kasnije govora o takvim primjenama elektronskih cijevi. vec odredeni veoma razrijedeni plin. Njoj je nasuprot hladna elektroda. je elektronska cijev koja dvije elektrode razlicitih ternperatura. promjenama anodne struje. Ova ima oblik mrezice i smjestena je izmedu katode i anode. 48 . dakako. ali na savremeniji na5in. izlazni tranzistori za snage izmedu jos vrlo skupi. Radiotehnika i elektronika razvile su se upravo zahvaljujuci elektronskim i ion^ skim cijevima. Nazi- W Vaju ih tehnici i stabilizatorkama. tiristorima i slicnim poluvoproizvodima. kroz vakuum. skuplji 10 do 100 od odgovarajucih cijevi. Proizvode se samo one cijevi koje su potrebne za servisiranje postojecih uredaja starije konstrukcije i. One s hladnom katodom bile su malobrojnije. Od njih su najpoznatije »tinjalice« od kojih posebna vrsta sluzi za stabilizaciju elektricnih napona. ukonjevima. Lieben u Ev- ropi). anoda. postoje i U radio-amaterskim komunika: cijskim uredajima (predajnicima i primopredajnicima) i danas mogu naci. Pomocu mrezice (re§etke) moze se utjecati na struju elektrona koja kroz cijev tece. Geigerove i slicne detektore radijacije. Uzarena elektroda je katoda. tzv. Buduci da su tzv. tzv. barem u izlaznim U njima. od vruce katode prema hladnoj anodi. Cijevi su se zadrzale samo jos u nekim specifi5nim primjenama. Danas su cijevi. zi Elektronske cijevi su u radioi elektronici bile jedan od — I ovdje. sto se ocituje u snaznirti Dioda ima reprodukciju slike tehnici. osobito tzv. tzv. NJIHOVA ULOGA NEKAD I SADA Na temelju ranijih Edisonovih opazanja kod elektricnih zarulja (sijalica) Fleming je (1904) konstruirao prvu elektronsku cijev s dvije elektrode. iako 6e im mo2da netko reci da nisu sasvim »sa- — se stup* Ionskih cijevi ima i sa uzarenom i sa hladnom katodom. elektronske cijevi za specijalne namjene. Tu ubrajamo rendgenske cijevi. Ima i takvih cijevi koje u stakle^ nom »balonu« nemaju najbolji vakuum.ELEKTRONSKE I IONSKE CIJEVI ELEKTRONSKE I IONSKE CIJEVI. radio-amateri u svojim samogradnjama predajnika i danas jos upotrebljavaju elektronske cijevi. elektronske cijevi liko je kod takvih uredaja snaga veca od 100 W. drugi slobodni nosioci elektriciteta. vremeni« (HI). (specijalne cijevi za snimanje i za dickim Malo kasnije konstruirana je i trioda (Lee Forest u Americi. te cijevi u u televizijskoj snaznim radio- -predajnicima. integriranim sklopovima (integralnim kolima). najvecim dijelom. (1907) tie najvaznijih elemenata. Mnoge svjetske tvornice elektronskih cijevi potpimo su prekinule s proizvodnjom. Na mrezici treba samo mijenjati elektricm potencijal. diodu. osim elektrona. tranzistorima. Trioda ima i trecu elektrodu.

Ima dvije elektrode katodu i anodu. m — izvod katode. Anoda.Zato cemo se upoznati s najosnovnijim cijevima i njihovim svojstvima. f / i = — Kod odredenog. preko 2000°C. Kod njih je uklonjen glavni nedostatak direktno grijanih katoda. nejednolican raspored potencijala. sastavljenim redovito iz barijevog oksida kojemu su dodane jos neke primjese. tj. koje su se u pocetku upotrebljavale. Katode od cistog volframa. najcesce volframove niti koja se grijaia posebnora strujom. obicno dosta viso- = sloj metalna cjevcica. Tako se dioda ponasa kao neki ventil. b) indirektno grijana. ali ona je prevucena »aktivnim« slojem. imaju takoder volframovu nit. = sloj izolatora. Porastom pozitivnog anodnog napona raste i jakost anodne struje. SI 34. Ako je ova hladna elektroda negativna. U prvom slucaju kroz diodu tece elek- Danasnje direktno grijanje ka3-la). I SVOJSTVA ELEKTRONSKIH IONSKIH CIJEVI - (+) Dioda Dioda je najjednostavnija elek* tronska cijev. Osim toga katoda je izolirana od grijalice pa se za zarenje katode moze upotrebiti izmjenicna struja. keramika. = prikljucnice struje grijanja. Primjer indirektno grijane katode je na si. ju obicno oko 1 V. a — »aktivni« katode koji emitira elektrone kog napona struja prestaje rasti. Da se potpuno prekine anodna struja potreban je neki mali negativni anodni napon. Najprije se katoda sastojala od nietalne. Takav sloj emitira velike koliSine elektrona vec kod temperatura ispod 1000°C. pa moze posluziti u tzv. hladna elektroda koja je postavljena u blizini katode. Ovi izlaze iz uza- rene katode i tete prema anodi tronskih cijevi. nisu bile osobit izvor elektrona i morale su biti zagrijane do vrlo visokih temperatura. 4 Radio priru£nik 49 . Postignuta je maksimalna struja elektrona koju moze dati konkretna katoda. n — iarna nit. ispravljacima izmjenicnih struja. 3-2). Jndirektno grijane katode se danas nalaze u najvecem broju elek- nekim pogodnim hi IV tricna struja dok u drugom slucastruja ne moze teci (si. Elektroni iz katode izlijecu razlicitim brzinama pa £e oni najbrzi do anode dospjeti vlastitom energijom. kad je anoda na potencijalu katode. privlaci elektrone ako je pozitivno elektricna. Vrlo slaba anodna struja tece kroz diodu i onda kad je anodm napon jednak nuli. kalcij i drugo. Ta se struja naziva strujom zasicenja. Dioda u strujnom krugu > koji se kroz vakuum zatvara preko struje elektrona. ona odbija elektrone koji su takoder negativno elektricni. stroncij. Potencijal indirektno grijane katode je na citavoj njenoj povrsini isti. tode (sL SL 3-2. Katoda etektronske k cijevi: a) direktno. 3-lb.

tzv. Ova snaga naziva se anodna disipacija ili opterecenje anode. gdje tece anodna struja J a te strujni krug mrezice. Svaki elektron preda anodi odredenu energiju pa je ukupna energija. se regulisati anodna struja koja je izazvana znatno visim naponima na anodi. je Trioda sa svojim strujnim kruza grijanje katode se u shemama najcesce ne crta. Anodna struja triode ovisi o anodnom naponu i o naponu na mrezici. ma m Trioda i njene karakteristike joj Trioda je elektronska cijev u kose pomocu trece elektrode na jednostavan nacin regulira jakost elektronske struje. struja mrezice. Osim strujnog kruga za grijanje. Pri dovoljnom. Sva ova energija se pretvara u toplinu. »zapornom« naponu moze se taj tok sasvim zaustaviti. krivuljama koje. 3-3 vidi se da su »/ /J7g-karakteristike« nacrtane za podrucje negativnih vrijednosti napona mrezice. ako je anodna struja jaca. Ta upravljacka elektroda ima oblik mrezice i po stavljena je izmedu katode i anode. Niskim naponima na mrezici P = Ua -Ja veca. To su kri vulje od kojih svaka vrijedi za odreden. Ovisnost anodne struje J a o naponu mrezice U g prikazuje se tzv. na put elektronima. »prednapon« mrezice. samo onda ako se katoda uzari.Za prakticnu upotrebu treba paziti da se ne prekorace vrijednosti napona koje su predvidene za odredenu diodu. anodni napon veci. Naziva se mrezica ili resetka i obicno oznacuje razlikovati karakteristika triode. svaka vrijedi za odreden anodni napon [/ a Velicina toga napona dvije Prema tome treba vrste fl . fl Na si. u kojemu su katoda i mrezica. jer je sasvim jaano da se elektronka moze konstiti # linearni dio. su niski. Anoda diode in bilo koje druge elektronske cijevi zagrijava se to jace sto je snaga cim brzinama ako je oslabljuje. Str- odnos promjene anodne i promjene napona na mrezici (MJg) uz stalan anodni napon: mina je struje trioda (A/ a ) 5= A/ fl At/* 50 . dodatna »anoda« i preko nje tece jedan dio struje. obicno nekoliko volta. govima pokazana na si. veca ako elektrona ima vise. nelinearni i slovom g (engl. To je zbog toga jer je »prednapon« mrezice redovito negativan. »/ a /f/ a-karakteristikama«. Nit Za razlicite triode anodna stru- kod triode postoje jos dva kruga. Elektroni udaraju na u cijevi. je napisana uz svaku krivulju. grid). Krivulje imaju savinut i ravan. moze Maksimalna snaga kojom se neka anoda smije opteretiti ovisi o mehanickim i tehnoloskim svojstvielektronske cijevi. Ovisnost anodne struje Ja o anodnom naponu Ua prikazuje se tzv. stalan napon. 3-3. kao na si. Za prosudivanje svojstava neke triode je zato vazan pojam strmina. Kada je mrezica pozi- u anodu ve* ona postaje nova. Naponi na mrezici. 3-3. anodni strujni krug u kojemu su katoda i anoda. »/ /U 8~karakteristikama«. tzv. Kada je mrezica negativna prema katodi. ona odbija elektrone pa se tok elektrona prema anodi tivna prema katodi. koju anoda ovako primi. ja se razlicito mijenja s promje^om napona na mrezici sto utjece na oblik i na nagib krivulja. Takoder ne treba diodu opterecivati jacim strujama nego je predvideno. Taj se podatak redovito moze naci u tvormc: kirn prospektima i ne smije se u kojem slucaju prekoraciti. Elektricki neutralna mrezica gotovo nista ne smeta struji elektro. kojima se moze regulirati pa cak i potpuno zaustaviti anodna struja.

S. uz stalan 8 V. a unutarnji otpor u kQ. sticne velicine.RU - =1 i H A/« izracunava se unutarnji otpor: ako se strmina uvrsti u mA/V. potrebna promjena napona mrezice \Ug koja iznosi 7 V da se anodne struje promjeni jakost (AJ a ) za 18 mA. na i*e ^ Odnos promjene anodnog napoAUa i promjene prednapona AV g velicina i treca karakteristicna se biljezi slovom p. Iz niza krivulja na si. pojacava taprednapon od koder za 18 mA.A Ja -AUg SL 3-3. tri Promjenu anodne struje A/ uzrokovanu promjenom napona mrezice AUg. S.57 mA/V AJa AUS AUS 7V Rjede se umjesto faktora pojacanja navodi »prohvat«: Anodna struja se. faktor pojacanja: x>ja naziva V &Ua = S= mA -^= 18_„ =2. Za strminu se dobije: AC/ fl Ovo je druga vazna velicina koja karakterizira elektronsku cijev. 3-3 mogu se odrediti sve tri karakteristicne velicine. Ondje se vidi da je za neku triodu uz anodni napon od 200 V. osnovne strmine karakteri- prednapon mrezice ostane konstantan. ali da se anodni napon promijeni za MJa Iz omjera AL/« . ako anodni napon — 51 a&- . moze se postici i tako da unutarnjeg otpora Ru i faktora pojacanja vrijedi jednostavan odnos: \i. a) Izmedu fl . ako se posebno ne navede. Strujni krugovi i staticke karakteristike triode koje pokazuju ovisnost anodne struje (J a ) o prednaponu (Ug ) ta nekoliko razlicitih anodnih napona (U Izrazava se u miliamperima po voltu i. misli se na linearni dio karakteristike.

J J [7 g-karakteristike Dinamicke triode pokazane su na si. To znaci da je MJ* = 200 V. koje takoder ovise o Ra. a) Trioda s radnim otpornikom a i b) primjer teristika triode (J a /U g ) R dinamlckih karak- poraste na 400 V.6 strujne krugove obicno se i neki radni otpor. dinamicke karakteristike su slicne statickima. Promjena napona na mrezici uz~ rokuje promjenu anodne struje. Opcenito moze radni otpor biti kompieksan.57.lkfi izlazi: AJa "!8mV Za faktor pojacanja karakteristika ovdje vrijede dinamicke karakteristike. manja sto je rad- Ako S pomnozi sa unutarnjim otporom Ru takoder se do se strmina bije faktor pojacanja: tx = S. Kada je taj otpor malen./^ 2. Strmina im ni otpor je to veci. U stavlja Na si. Napon U dijeii se na anodni napon U a i na pad napona na radnom otporniku U r prema statickim linearnije. Ru A Ua = 200 V -ll. no cesto je to realni otpor. Anodni napon je manji. anodni otpornik u anodnom strujnom krugu triode. U takvom slucaju ne vrijede vise 3-3. bilo na samoj triodi. napon bio »static- konstantan. Da izoblicenje bude sto manje. bilo na radnom otporniku. Dinamicke karakteristike su kao »aktivni« radiotehnicodnosno elektronicki element u kojem se vrsi pojacanje.20 mA -10 mA? -15V -10V -5V prednapon mrezice (Ug) SI 34.11. ako je otpornik Ra vecL Osim toga anodni napon se mijenja pri promjenama anodne struje.1 =28. 3-4b za niz vrijednosti radnog otpormka. Ove »izlazne« promjene napona su obicno znatno vece od »ulaznih« promjena napt> na na mrezici. tzv. 3-4a vidi se takav radni.6 postaju polozitije. Za unutarnji otpor slijedi: od 200 V kih« tzv. a ova opet promjenu pada napona. »anodni otpornik«. pa zato trioda moze posluziti ki. sto u nekim primjenama pogoduje. Elektronske cijevi s vise mrezica . Da se postigne sto vece pojacanje treba da cijev ima sto veci faktor pojacanja \i i sto vecu strminu S. treba podrucje linearnosti karakte- / /t/ g-karakteristike jer je tamo anodni fl prema si. Umjesto onih 52 . Uz povecanje radnog otpora karakteristike AUa \ 200 7 V L - AUe V = 28.

Ovi su kapaciteti simbolicki prikana si. kao neka vrsta zastite. Ovo bi se moglo postici smanjivanjem razmaka iz medu elektroda i guscim mrezicama. dioda ds ima svoju posebnu katodu dok preostale dvije diode imaju katodu ko~ ja istovremeno pripada i triodi St. 3-5. dvije neovisne diode. nickom katodom. Visestruke vi: a) »duo-dioda«. c) »di* oda-trioda« t dioda i trioda sa zajedd) »trioda-pentotrioda. 3-6. Druga mrezica stavljena je izmedu prve. elektronske cijedvostruka dioda sa zajednickom katodom: b) »duo-dioda«. e) tri diode i . ali to bi povecalo i inace velike meduelektrodne kapacitete u triodi. pa se i naziva zastitna mrezica. Oni najcesce uzrokuju nepovoljne veze izmedu ulaznih i izlaznih krugova. ma Kapaciteti medu elektrodaelektronskih cijevi ristike biti sto sire. 3-5. da«. zani Nedostaci triode uklopljeni su konstrukcijom cijevi koje imaju dvije (tetroda) ili tri (pentoda) mreJice.ZU Cag Cgk St. upravljacke mrezice i anode. tzv.

Te visestruke elektronske cijevi mogu imati medusobno ovisne ill potpuno neovisne sisteme. Ako bi napon pao ispod tzv. nom. »mijesanje« signala. Izmedu ovih krajnosti je podrucje napona MJ. Zadatak joj je da zakoci sekundarne elektrone i da ih vrati na anodu. Da se ovaj efekt otkloni konstruirana je pentoda. port gasenja. unutar kojeg se napon izmedu elektroda vrlo malo mijenja i kod velikih promjena jakosti struje A/. naziv ove cijevi. je shematski pokazano na si. Pri nekom dovolj- no visokom naponu kineticka energija postane dovoljna da ove cestice na svom putu stvaraju nove ViSestruke elektronske cijevi parove elektriziranih cestica. Tuijalica Tinjalica je cijev koja ima dvije hladne elektrode u balonu ispunjenom razrijedenim plemenitim pli- Elektricne karakteristike tinjalice bitno se razlikuju od karakteristika vakuumskih cijevi. oktoda i eneoda. elektronska cijev koja izmedu zastitne mrezice i anode ima jos i trecu tzv. dok su meduelektrodni kapaciteti Ct i Cag i mnogo manji. MJ i A7 ce. Te elektronske cijevi su heksoda. Unutar plina postoji uvijek slobodni elektron ih postoji ion.Jedan dio elektrona moze sev od anode odbiti i vracati se na zastitnu mrezicu u obliku sekundarnih elektrona. Unutarnji otpor pentode je mnogo puta veci nego kod triode. 3-7. SI. struja bi prestala teci. sa dva ili tri pobudna signala. Ona se spaja s katodom pa je negativno elektricna. Uloga pojedinih mre- Up = napon paljenja. Tipicna 7 /L/ a -karakteristika tinjalice je na si. Ove se elektronske cijevi upotrebljavaju za kombinirano upravljanje anodnom strujom. heptoda. makar poneki Ako izmedu elektroda 54 . pa se zato zovu cijevi za mijesanje. 3-7.. Up U9 Kod tri elektronskih cijevi s vise od mrezice postoji vise upravljac- kih i zastitnih mrezica. Strmine kod pentoda i faktori pojacanja takoder su visoki. One obavljaju tzv. Kada struja potece. U J = radna jakost struje. Do nekog relativno visokog napona paljenja Up tinjalica ima nefl izmjerno velik otpor. Ion. napon pada. Nekoliko visestrukih elektronki 3-6. Cesto je nekoliko elektronskih sistema ugradeno u zajednicki ba. kocecu mrezicu. napon. U tinjalici se tako stvori velik broj slobodnih nosilaca. Plin svjetli hladnim. r f JJUa karakteristika tinjali- su promjene napona i struje zica navedena je na tablici 3-1. napona gasenja U. od kuda i izmedu elektroda tinjavim svjetlom. popracena emitiranjem svjetlosti. pa kroz nju potece struja. U nekim uvjetima rada moze se radi toga struja zastitne mrezice pojacati a anodna struja oslabiti. Ug = na = radni napon. ovi se slobodni nosioci elektriciteta krecu prema odgovarajucim elektrodama.

Kada napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona paljenja tinjalice. b) za stabilizaciju napona. (si. koristi se za stabilizaciju napona. Pri tome ulazni strujni krug mora imati vodljivu vezu izmedu mrezice Neke primjene tinjalice: a) sklop za odredivanje karakteristike. Zajednicka elektroda je ovdje katoda koja se redovito nalazi na najnizem potencijalu i cesto je spojena sa uzemljenjem. samo do napona gasenja. tinia- no radnu struju vrsiti tinjalice. Ulazni signal dovodi se izmedu mrezice i katode. uz radni napon. 3-9a). bogati su cijelim nizom harmonickih frekvencija. Tada se kondenzator ponovo puni i proces se ponavlja. Oscilatori pilastih impulsa se 3-8b). Izlazni signal uzima se izmedu anode i katode. Interesantna otpornika R brzinom koja ovisi o vremenskoj konstanti RC. 3-8c). kondenzator se preko nje prazni. Pojacalo. ali osobina tinjalice. Svojstvo tinjalice da se kod viseg napona pali a kod nizeg napona gasi iskoristava se u oscilatoru (si. izlazni signal odvodi se sa druge od ove tri elektrode. " © dok treca elektroda mora i)« biti zajednicka za ulazni i izlazni Jkrug. dosadasnjim primjerima U ^^i^l^. 3-8a. Na kondenzatoru pojavljuju se impulsi pilastog oblika. Radi toga sto nisu sinusni. odnosstitni U manji nagib karakteristike. prema si. o^ Trioda ima tri elektrode. Ulazni signal dovodi se na jednu. Kondenzator C puni se iz izvora istosmjerne struje preko je zastitni otpornik. Za stabilizaciju se ne moze upotrebiti svaka tinjalica nego samo ona koja ima dovoljno siroko podrucje A] i sto upotrebljavaju za razlicite svrhe. spojeva elektronskih cijevi zajednicka je bila katoda (si. Izvor struje mora imati oko 50% visi napon od u rad- nog da se osigura paljenje Zastitni otpornik R z tinjalice ovisi o konkret- nim radnim uvjetima. Takve su specijalne stabilizatorske lice. a instrumentima se mjeri napon i jakost struje koja tece kroz tinjalicu. Zato se zove i »uzemljena« elektroda. Ovaj sklop se u praksi najcesce koristi. praksi PRIMJENA ELEKTRONSKIH CUEVI Zajednicka elektroda tinjalica b) +u o 1 n— Rz — —— + Ustab. da je napon izmedu elektroda gotovo neovisan o jakosti struje unutar nekog dosta sirokog podrucja. katodu. SL 3-5. pa se mogu upotrebiti kao sonde za ispitivanje NF uredaja. I kod drugih elektronskih cijevi koje imaju vise elektroda ove tri su osnovne.— seriju s tinjalicom stavlja se zaotpor kojim se osigurava radna tacka u sredini ravnog dijela karakteristike. bilo bi dakle »sa i » 55 . 3-9a. Potrosac je spojen paralelno s tinjalicom. mrezicu i anodu. u seriji s prema si. . Ispitivanje tinjalice bire tinjalicom moze se izNapon se odana potenciometru. c) oscilator »pilastog« (»testerastog«) ovisi na- pona kojemtt frekvencija vremenskoj konstanti o RC Ug « zbog prednapona.

Ova tacka je. Signal koji je doveden na mrezicu (velik otpor) pojavljuje se samo malo oslabljen na katodi (malen otpor) pa takvo pojacalo radi kao transformator impedancije. b) sa zajednickom mrezicom. Osim katode mogu i druge elek- trode biti zajednicke. 3-9c. Ona ne mora Osim samih elektroda u nekom pojacalu moze biti »zajednicka« i uvijek biti uzemljena* U prijemnicima. Za vrlo velike snage sluze i danas direktno grijane cijevi pa se postavlja problem pravilnog prikljucka direktno grijane katode. Tako je na si.Kondenzatori C osiguravaju »elektricnu sredinu« za frekvenciju signala koji se pojacava takvim cije- vima. 3-9b). 3-10. Prikljucak za katodu k kod direktno grijanih elektronskih cijevi je na »elektricnoj sredinU zarne niti: a) na srednjem odvojku metra trans- formatora. Ako na transformatoru nema takvog odvojka. Izvor struje za napajanje u anodnom krugu ne predstavlja nikakav otpor za izmjenicni signal. a izlazni se uzima s katod- anodom nog otpornika 5?. c) sa zajednickom anodom. Za njega je anoda na potencijalu »nvila«. b) na sredini potencio- R 56 . Ovaj sklop ne pojacava napon signala. jer se misli na elektrodu koja je zajednicka za ulazni i za izlazni strujni krug. Princip pojacala sa zajednickom vidi se na si. d) sa zajednickom tackom koja je izmedu mrezice i katode (»Zwischenbasis-Schaltung«) Rk. »follow« = izraz »zajednicka elektroda« je ispravniji. Otuda ime »katod-folover« (»cathode follower«) ili katodno slijedilo (engl. uzima se potenciometar razmjerno malog otpora R pa se njegov klizni kontakt (si. Kod kojih je katodu lako prikljuciti. Najjednostavnije se kao priklju- cak katode koristi srednji odvojak transformatorske zavojnice koja daje struju grijanja. Osnovni sklopovi za upotre- bu elektronskih cijevi: a) sa zajednickom katodom. mrezici. Medutim. Promjene napona na katodi vjerna su slika promjena na- pona na slijediti). kao na si. uzemljenom katodom«. 3-10a. 3-9d zajednicka tacka na^ odvojku ulazne zavojnice. SI. Ulazni signal se dovodi izmedu mrezice i »anode«. kao i u pojacalima za manje snage (za VF i NF) redovito se upotrebljavaju indirekt- neka druga tacka. 3-10b) uzme kao prikljucak katode (k). cesto se upotrebljava u VF pojacalima. u no grijane cijevi. dakle izmedu katode i »anode«. 3-9. osobito u pojacalima »sa zajednickom katodom« koja su najcesca. Sklop pojacala sa zajednickom mrezicom (si.

a moze se izracunati aktivnog elektronickog elementa. Kod kim elektronskih cijevi s veli- Male promjene napona na mreuzrokuju promjene jakosti anodne struje.elektricnom smislu. radni otpornik je redovito manji od unutarnjeg i moze se u relaciji za pojacanje zanemariti. Odnos promjena izlaznog napo(\Ui) prema promjenama ulaznog napona (Aw„) naziva se pojch na Pojacalo je sklop u kojem promjenljive napon i elektricne se velicine. U anodnom strujnom krugu nalazi se radni otpornik R a dok se u krugu mrezice nalazi izvor U g koji osigurava da mre. + Ra Pojacanje stici ovisi Sklop pojacala s triodom pokazan je na si. unutarnjeg otpora i faktora pojacanja slijedi jednostavan izraz za pojacanje: R a. canja \i. Da SL 3-11. A koje se moze po- nakatodi. Promjene »izlaznog napona«. prednapon. pa i kod pozitivnih amplituda sig- JL 57 . zica uvijek ima neki negativan pon prema o odnosu unutarnjeg otpora cijevi R. sto je u ovom slucaju postignuto transformatorom Ti koiega je sekundarna zavojnica spojena u strujni krug mrezice. triode. Iz poznatog odnosa strmine. izmedu mrezice i katode. Ako je taj otpornik cisto »om- A=S-R a Kod jriina se ovih cijevi dinamicka skoro podudara sa str- sta- tickom. trioda pojacava. bi se izbjegla struja mrezice. redovito su vece od promjena ulaznog na- pona. tanje: struja. Osnovni sklop pojacala triodom s mrezica redovito ostaje negativna. 1 npr. pa najvece pojacanje s triodom iznosi oko 90% njenog faktora pojaa. malih amplituda. Buduci da u radio-tehnici takva promjenljiva velicina u sebi nosi neku informaciju. Ulazni signal se na mrezicu mora dovoditi tako da se zbraja s prednaponom. naziva se signal. Kao »izlazni signal« koriste se promjene pada napona na anodnom radnom otporniku &ici unutarnjim otporom (vidi: Elektronske cijevi s vise mrezica). Pojacalo se sastoji od Auu Stvarno ovako: 1 pojacanje je uvijek manje od faktora pojacanja \i elektronske cijevi. te niza pomocnih elemenata i izvora pogonske elektri6 ne energije. i velicine anodnog otpora M U pojacalima s triodnim elektronskira cijevima obicno se uzima R a koji je oko deset puta veci od unutarnjeg otpora cijevi. To je sklop pojacala zajednickom medutackom« »sa (»Zwischenbasis-Schaltung«) Upotrebljava se u VF pojacalima za ultrakratke valove. onda promjene pada napona na njemu vjerno slijede svaku pn> mjenu jakosti anodne struje. prevode u slicne promjene vecih amplituda. Pojacalo s triodom ski«. 3-11. tzv. ulazni signal 3|-£? gjrg Izbor radne lacke Signal se u svrhu pojacavanja dovodi izmedu mrezice i katode.

POJACALO KLASE A SI. 3-13. Rad pojacala klase A SI 3-14. Rad pojacala klase B si 3-15. Rad pojacala klase AB POJACALO KLASE B POJACALO KLASE C 5/. 3-12. Rad pojacala klase C 58 .

principu. Anodna struja tece samo u jednom dijelu pozitivne poluperiode ulaznog signala. uz katodnu struju od 10 se radna tacka nalazi u donjem dijelu karakteristike (si. u i prednapon za rad odabire tako da radna tacka pada u sredinu linearnog di- Radi toga se klasi A jela karakteristike. radnoj tacki. pa je njeno leno. To su klasa A. U strujnom krugu katode nalazi se otpornik Rk. Kako struja mrezice redovito ne tece. Npr. pa uslijed toga na otporniku dolazi do pada napona. promjene anodne struje mogle vjerno slijediti promjene napona na mrezici. Potrebna vrijednost katodnog otpornika moze se jednostavno izracunati. a na uzemljenoj strani (M) »minus«. Ovo pojacalo ne upotrebljava se u NF stupnjevima. Takvo pojacalo radi u klasi C. na Rg nena ma pada napona pa je tacka istom potencijalu kao i tacka M. potreban Rk = U* je katodni ot- pornik: 2V 10 Jk mA io a -20on 59 . 3-13). Kroz njega prolazi katodna struja J k . u nearnosti. Prednaponom mrezice odredena je »mirna« jakost anodne struje (dok jos nema ulaznog signala) u tzv. pa niskofrekventna izlazna pojacala za velike snage obicno rade u ovoj klasi. Uz male ulazne signale koji ne prekoracuju linearno podrucje ovo pojacalo radi bez izoblicenja. da je ulazni signal malen. klasa B. iskoristenja je velik.negativan prednapon. jer se promjenom prednapona mijenja radna tacka.: za prednapod od 2 V. Osim sto ovo nije ni prak: ticno ni ekonomicno. anodna struja tece samo onda kada je ulazni napon dovoljno visok. 3-12. istoristenje razmjerno ma- Pojacala klase A se upotrebljavaju za naponsko poja£anje i za pojacanje snage. 3-14) pojacalo radi u klasi AB. Mrezica je spojena preko otpornika R s na tacku M. Prema polozaju radne tacke na karakteristici cijevi nala. Anodna struja nja je skoro jednaka nuli. Za pojacala klase A moze se prednapon dobiti automatski (sL 3-16). gdje jakost anodne struje linearno ovisna o naponu na mrezici. Struja mirovanja jednaka je nuli a anodna struja se sastoji od niza isprekidanih i izoblicenih im- razlikuju se nekoliko klasa pojacala. koji mora biti dovoljno velik. na mrezicu obicno vaju se vjerno. Ona postaje jaca samo za vrijeme pozitivnih poluperioda ulaznog signala. Automatski prednapon mrezice — Prednapon mrezice moze se. Pojacalo radi u klasi B. Pad napona je po polaritetu takav da mu je na strani katode (K) »plus«. a to je ravni dio karakteristike. Pozitivne poluperiode ulaznog signala pojaca- Kad mA. Zato se stavlja stalan. Mrezica je negativnija od katode N Koeficijent za iznos pada napona na katodnom otporniku. potrebno je: bi Da je da se radi u podrucju. Zbog prilicno jake struje mirovanja koja tece i onda dok signala nema. ovaj izvor bi morao imati vrlo stalan napon. ako je moguce zanemariti njihovu neekonomicnost. tako da ne izlazi iz podrucja li- — pulsa (sL 3-15). Ako je prednapon negativniji od zapornog napona mrezice. Radi velikog stupnja iskoristenja elektricne energije ovo se pojacalo cesto koristi u izlaznim stupnjevima predajnika. elektricna energija se trosi. ako je radna tacka u dnu karakteristike mirova(si. klasa AB i klasa Graficki prikaz rada pojacala u C klasi A nalazi se na si. dok se negativne djelomicno izoblicuju. dobiti posebnim izvorom struje.

pa ne bi mogao sluziti za stalan Drednapon mrezice. tj. Tri primjera veze izmedu stupnjeva: a) transformatorska veza. boliziran kapacitetom C kapacitivna veza s radnim otpor- b. - • • Veza izmedu stupnjeva moze Katodni otpornik je znatno manji od unutarnjeg otpora elektronske cijevi i radnog otpornika anode. Da se postigne vece pojacanje nekoliko stupnjeva veze se jedan za drugim. Automatsko dobivanje prednapona mrezice padom napona na katodnom otporniku (Rk) A =Aj-A 2 -A 3 direktna (galvanska). Kako je katodni napon nizak. koji je na si. Kod takvog vezanja izlazni signal prethodnog stupnja koristi se kao ulazni signal slijedeceg stupnja. koji djeluje kao kratak spoj za izmjenicnu komponentu katodne stru'ie. biti transforma- Kod prolaza promjenljive anodne struje bio bi i pad napona na katodnom otporniku promjenliiv. Vrijednost katodnom kondenzatora za uobicajene elektronke u NF stupnjevima iznosi nekoliko desetaka mikrofarada. 3-16. 3-16 simf ma 3-17. nikom R at tzv. obicno oko 1 MQ. U poiacalo (si. Zato se paralelno katodnom otporniku. RC-veza 60 . To je jedna vrsta kapacitivne veze preko kondenzatora Ca i preko izvora pogonske energije. za ovo se upotrebljavaju niskonaponski elektrolitski kondenzatori. 3-16) ulazni signal se dovodi preko kondenzatora Da odvodni otpornik mrezice ne bi kratko spajao ulazni signal. mora imati velik otpor. R g Izlazni signal se obicno ne uzi- direktno sa radnog otpornika Ra nego sa onog njegovog kraja koii je blize anodi i sa negativnog pola izvora struje U. On bitno ne utjece na visinu anodnog napona. u kaskadu. dodaje kondenzator velikog kapaciteta. Ukup no pojacanje jednako je umnosku pojacanja pojedinih stupnjeva: Rfli Cb ! 5/.Veza izmedu stupnjeva pojadala HI— Ra szLasni ! napon Pojacanje se jednom cijevi je ograniceno. a u VF stupnjevima nekoliko nanofarada. sa tacke nainizeg potencijala. b) kapacitivna veza s prigus- SL nicom c) NFP kao radnim otporom. C-.

izlazni stupanj pojacala dati odredenu snagu. Zp! : Rg ^ ! ? Rk I ±Ck nik ima otpor samo od nekoliko SI. impedancija je. 3-19. 3-17c). sto je premalo! Potrosac se zato spaja na pojacalo pomocu prilagodnog transformatora. Direktna veEa se u radio-tehnici vrlo rijetko upotrebljava. Da se odrede radne tacke mrezicama se moraju osigurati prednaponi UE i i Us 2. Tako zvucnik omskog otpora 4 Q ima impedanciju oko 5 Q. V T oma. Da se poveca snaga izlaznog stupnja moze se vise elektronskih cijevi spojiti paralelno. Princip pojacala s paralel- od omskog induk- no spojenim elektronskim cijevima 61 . 3-17a. 3-18. tivnog otpora. kako je pokazano na si. mora posljednji. ljenih. Sekundarna zavojnica ima impedan. Impedancije se odnose kao kvadrati brojeva zavoja: £)" Impedancija potrosaca ljena je obicno sastavi Sl. Na slici je nacrtan NF transformator T. ali su unutrasnji otpor i izlazna impedancija Za upola manji. da se potrosac prilagodi pojacalu. Realizira se preko kondenzatora za vezu Cg Kao radni otpor moze se koristiti niskofrek ventna prigusnica (si. otprilike 25% Transformatorska veza izmedu stupnjeva pokazana je na si. Izlazno pojadalo izvrsiti nerad. npr. Zbog opasnosti nastajanja neze»divljih« titraja. 3-18. Tako npr. dinamicki zvuc- Za ^ <=*. pornik (si. U anodni strujni krug prve elektronske cijevi spojena je primarna zavojnica transformatora. samo tronske istovrsne eleksa jednakim karak- teristikama. npr. T2 i Potrosaci koji se prikljucuju na izlazno pojacalo obicno nemaju potreban otpor da bi mogli najbolje iskoristiti svu snagu koju cijev moze dati. Paralelno se mogu spajati cijevi. paralelno spajanje elektronskih cijevi vrlo rijetko se primjenjuje u praksi. veca od njihovog omskog otpora. dok je sekundarna zavojnica u strujnom krugu mrezice slijedece cijevi. Bolje je odmah upotrebiti jacu elektronsku cijev. 3-17b) ili ot. Jedan takav primjer je na si. pokretati membranu zvucnika. Kapacitivno vezivanje stupnjeva najvise se koristi. pri frekvenciji od 800 Hz.torska ili kapacitivna. U strujnom krugu anode je primarna zavojnica izlaznog transformatora koja ima impedanciju Za potrebnu da se postigne odredena izlazna snaga. Impedancija Zp potrosaca prilagoduje se izlaznoz impedanciji elektronske cijevi izlaznim transformatorom T2 ciju potrosaca Z r U ovom slucaju transformira se impedancija. ali to moze biti i neki VF transformator. 3-19.. Jakost anodtie struje je dvostruko veca. Anodni napon i prednapon za mrezice su jednaki kao kod pojacala sa jednom cijevi. Za dinamicke zvucni- ke. Ako pojacalo treba ki r Cg .

Reprodukcija protufaznim pojacalima je zato osobito cist a i vjerna. ali ih primjenu u cilatorima. u istoj mjeri smanjuje se i izoblicenje. Pozitivna povratna veza ima veliku u pojedinoj elektronskoj protufazno zbrajanje u izlaznom transformatoru uspesno uklanja. pojacala Kod elektronske cijevi izlazni signal ima suprotnu fazu signala. = Rg l V I i n Rk< I ^ Ck + U I U drugoj se smanjuje i obratno. 3-20. to je negativna povratna veza. Stupanj povratne na si. Ovo upucuje na slozan rad cijevi: dok se u jednoj jakost anodne struje pojacava. Zato su faze izmjenicnih napona na mrezicama Takvo poi na anodama suprotne. moze se mijenjati biranjem odvojka na izlaznom transformatoveze ru. Kod prve je pobuda nesto slabija. - povratna veza *-- u klasi A. Ulazni signal se dovodi na prikljucnice x i y. Takva povratna veza je pozitivna. Prema velicini ulaznog. 3-21. cijevi izoblicenja. u vuci). 3-13 i i si. pojav- nja u klasi se B u klasi Ako kod povratne veze dio izlaznog signala koji se vraca na ulaz ima jednaku fazu kao i ulazni napon. jacalo se u liter aturi naziva PP ili je vima pokazano J signal (ulaz) fzla: »push-pull« (engl. Pojacalo s protufazno spojenim elektronskim cije- vezorn smanjuje pojacanje. Koliko se smanji pojacanje. kod pojacaAB. Zato se takvom od ulaznog povratnom Znatno vise se primjenjuje protufazno pojacalo. Zato se negativna povratna veza upotrebIjava kod NF pojacala gdje se zeli dobiti sto kvalitetnija reprodukcija. Kod klase AB2 pobuda je jaca pa preko mrezica tece struja J g .: »push« »pull« = gurati. Protufazno raditi NF pojacalo moze klasi »poSI. »push-pull« Hi PP-pojacalo SI.Povratna veza nici veliku Povratna veza ima u radio-tel> primjenu. kao i izlazni transformator T2 na svojoj primarnoj. Ulazni transformator Ti ima srednji od~ vojak na svojoj sekundarnoj strani. tolika da jos ne moze teci struja preko mrezica. u klasi B i u AB. Tako se postize najpovoljniji i odnos izmedu pojacanja cenja. biti sto simetricnije naci- nog elektronicnog elementa ju i stvara- odrzavaju nepriguseni elektric- 62 . ne veze u tome da se dio izlaznog signala ponovo vraca na ulaz pojacala. VF stupnjevima i u os- Glavna poteskoca kod gradnje protufaznih pojacala je u tome da Oscilatoii Sklop u kojem se pomocu aktiv- moraju njena. 3-20. pojacanje postaje vece. Bit je povrat- Princip niskofrekventnog s eletttronskim cijevima spojenim u protufazi. izobli- Na ljuju si. Tu se sa dijela sekundarne zavojnice izlaznog transformatora uzima napon i vraca na ulaz pojacala. 3-14. 3-2L Princip povratne veze budnog« napona na mrezicama moze se razlikovati klasa ABi od klase AB2. Jedan nacin izvodenja povratne veze vidi se na si.

3-22a. Oscilacije nastaju u titrajnom krugu. Ci i C2 (si. U praksi se obicno ispravan polaritet odreduje pokusom. 3-22b). U torn sliicaju moraju u titrajnom krugu biti dva kondenzatora. elektronska cijev. tj. Bitni dijelovi ovakvog oscilatora titrajni krug. b) u Hartley-evom. Oscilator toga tipa pokazan je ha si. spojena na odvojak Napon uzeti i za povratnu vezu moze se sa kapacitivnog djelitelja iz- mjenicnog napona. Pokraj zavojnice Li nalazi se zavojnica L2 kojom se ostvaruje povratna veza. c) u 3-22. a koji na mrezicu. Ovdje se vidi da je mrezica spojena na donji dio titrajnog kruga. Cijeli sklop oscilatora moze se ta* koder shvatiti kao pojacalo s vrlo iakom pozitivnom povratnom ve zom. Colpitts-ovom sklopu . sastav b) ( od zavojnice Li i kondenzatora Ci. Katoda triode je za istosmjernu komponentu struje spojena preko prigusnice VFP na negativan pol izvora anodne struje. Kod oscilatora Hairtleyevog tipa napon za povratnu vezu uzima se s dijela zavojnice titrajnog kruga (si. Ovo razdvajanje istosmjerne komponente struje od izmjenicne komponente obavlja prigusnica. elektronska cijev i povratna veza. Da se dobiju titraji osobito stalne frekvencije. Zato nije svejedno koji se kraj zavojnice za povratnu vezu spoji na katodu. Tako se dobije Colpitts-ov oscilator. rao je Meissner (Majsner) 1912. Za izmjenicnu komponentu struje katoda je spojena direktno na kapacitivni razdjelnik u titrajnom krugu. Povratna veza mora biti pozitivna.ni titraji (oscilacije) naziva se oscilator. Prvi oscilator neprigusenih titra ja s elektronskom cijevi konstruifeu 3-23. Oscilator s kristalom Q x sa kapacitivnim djeliteljem VF na~ pona. umjesto titrajnog LC-kruga u oscilator se moze sta63 i . kao kod Colpitts-ovog sklopa SI. anodne struje) ^zavojnice. moze se shvatiti kao automatski sinhronizirani prekidac. Titrajni krug. — — SI Osnovni spojevi oscilatora s elektronskim cijevima: a) u Meissnerovom. godine. bududi da je njen otpor za istosmjernu struju malen a za izmjenicnu struju velik (zbog dodatnog induktivnog otpora!). dok je katoda (preko izvora ljen #r* rfj. Aktivni element. 3-22c). uklopljen je u anodni strujni krug triode. Napon za povratnu vezu dovodi se izmedu mrezice i katode.

visina amplitude titraja u sirokom podrucju frekvencija... kao sto je to . frekvencije.viti piezoelektricni kristal Q.. elektronska cijev i titrajhi krug spojeni u seriji. U praksi se odabire od mnogih mogucih spojeva oscilatora s kristalom je na si. 64 . Ako su izvor anodne struje. Napon za povratnu vezu uzima se s napona razdjelnika kapacitivnog VFPi i VFP2 su visokofrekventne prigusnice. Ako su spojeni paralelno. 3-23. Jedan venciju itd. kao sto su stabilnost stoji Od Oscilaton se razlikuju jos 1 po tome kako su prikljuceni na izvor elektricne struje.. paralelnim napajanjem. onda je to oscilator sa serijskim napa- janjem. Svaki od njih ima vise izrazene neke od karakteristika. konkretan slucaj naj- ovih osnovnih oscilatora pobroj varijanata. utjecaj pogonskih uvjeta na frek- kao sto je to kod oscilatora na 3-23. velik kod oscilatora na si... onda je to oscilator sa si. ono sto je za povoljnije. 3-22.

:.:/ SL 4-L Poluvodicki elementi.Q -. Razvoj tehnike trazio je kvalitetnije diode.. U naj jednostavnijim prijemnicima kristalni detektor ima danas svog na^ljednika u modernoj kristalnoj diodi.:•"/>-':-::. s rani sklop mnogo izvoda./ S:'. jeftin i svakome pristupacan. "i^'\:S^fS^ Wi$0&&^?*W.. »Kristalni detektor« nacinjen od metalnog siljka koji je prislonjen na kristal galenita ili pirita bio je nekad najjednostavniji demodulator. U donj em redu su najprije razlicite kristalne diode. Bardeen (Bardin) i W. U gornjem redu lijevo su snazni tranzistori. desno do njih tranzistori manjih snaga. je integri- 5 Radio priru£nik 65 . Posljednji u torn redu. osobito germanija. . Brattain (Breten) zapazili su (1948) neobicno ponasanje nekih kristala.^A :'.-. Istrazujuci svojstva tadasnjih kristalnih dioda J. Promjenom struje koja je tekla izmedu kristali upotreblja- su se od prvih dana radioteh- nike. Na kristal koji se nalazio na vodljivoj podlozi bila su prislonjena dva metalna siljka.POLUVODlCKE DIODE KRISTALNI POLUVODICI Poluvodicki vali I TRANZISTORI Prve kristalne diode bile su prije cetrd^setak godina konstruirane za potrebe radarske tehnike.

Takva supljina privlaci slobodne elektrone i ponasa se kao pozitivan nosilac elektriciteta. Atomi germanija u kristalu medusobno su spojeni tzv. Na mogao prikazati atom silicija. b) pojednostavljen i Za svoj rad dobio je. Upraznjeno mjesto se takoder moze premjestati po kristalu. 4-2b). Savrseno 66 cist i Ove se primjese mogu i namjerno pravilan kristal ger- dodati da se postignu odredena elektricna svojstva kristala. si. Modeli atoma germanija: a) model sa jezgrom. Kada se u kristalnu resetku germanija ugradi. Atom germanija skiciran je na si. model Prikazani su samo takav bi se nacin i elektroni u vanjskoj ljusci Preostali dio atoma ima ukupan naboj »+4«. a termicki nemir ih ponovo stvara. Cist kristal germanija je vrlo tesko naciniti Medu atome germanija u kristalnu resetku ugrade se vrlo lako i atomi drugih elemenata. Male promjene jakosti struje u jed podloge b) . Germanij je element cetvrte skupine periodskog sistema elemenata. dok je sav preostali dio atoma stabilan i ima naboj » + 4« (si. U vanjskoj ljusci atoma germanija nalaze se cetiri elektrona i samo oni sudje luju u kemijskim vezama. Supljine i elektroni se medusobno rekombiniraju. neki atom pete . Nobelovu nagradu (1956). npr. W.e \ i + it nom like strujnom krugu izazivaju vepromjene jakosti struje u drugome. 4-3a. Buduci da su za veze vazm samo elektroni vanjske ljuske. Zajedno s prvom dvojicom. razlike su samo u jezi u broju elektrona u unutras- njim ljuskama manij a elektriciteta. Takva vodljivost ovisna je o temperaturi i ne da se koristiti. pa slika b) vrijedi i gri za njega. slobodno se krece Mjesto iz kojega je izbacen moze sada popuniti svaki drugi elektron. gdje susjedni atomi imaju po dva zajednicka elektrona. unutralnjim vanjskim elektronima. Komana die takvog kristala prikazan je Svojstva kristalnih poluvodica Materijali od kojih su nacinjeni kristalne diode i tranzistori. kvalitetniji poluvodicki elementi i prosiruje njihova upotreba. 44). kovalentnom vezom. nema slobodnih nosilaca On je izolator. 4-2a. Poluvodicki elementi pokazali su niz prednosti pred elektronskim cijevima i do danas ih istisnuli iz vecine primjena (si. germanij i silicij. model se moze pojednostaviti tako da se promatraju samo ovi elektroni. Kristal u kojemu ima supljina i slobodnih elektrona je elektricni vodie.i jednog siljka mijenjala se jakost struje koja je tekla preko drugog. Tranzistor pokazuje svojstva aktivnog elektronickog elementa. Shockley (Sokli) je dao (1948) teorijsko tumacenje tranzistorskog efekta stora. Ovo su oni nazvali »TRANSt'er resISTOR« (»prenasajuci otpornik« i od toga dolazi naziv novog elektronickog elementa tranzistor i naziv pojave tranzistorski efekat). s rednim brojem 32. stva poluvodica najprije su bila proucena na kristalu germanija. Vec kod sobne temperature poneki elektron je uslijed termickog nemira izbacen iz svog mjesta i po ^ kristalu. nalaze se po elektricnoj vodljivosti izmedu izolatora Oni su poluvodicl Svoji vodica. Razvoj je takav da se skoro svaki dan pojavljuju novi. i usavrsio tehnologiju tranzi- SL 4-2. rasporedenim u ljuske.

galij. slobodnih elektrona. nastalih cmVVs). silicija i galij-arsenida. svjetloscu itd. toplinom. aluminij. Elektricna struja tece kroz kristal poluvodica na dva nacina: kao struja elektrona i kao struja supljina. iona primjesa. za silicij 500 i — — — — supljina. Kristal u kojemu ima visak donatora. nastaju pozitivne »supljine«. Element! koji donose visak elektrona KRISTALNE DIODE Spoj p-tipa i n-tipa kristala kristal Osnovni poluvodicki mo- ze se dotirati s jedne strane akceptorima a s druge strane donatorima. takoji je Kristal se od: dotiran sastoji neutralnih atoma osnovnog elementa. o stupnju »dotiranja«. gdje prevladava vodljivost pomocu negativnih nosilaca elektriciteta. silaca. dakle. Slicno se dogada i u kristalima silicija skupine. 4-3c. b) s primjekoji donosi po jedan slobodni elektron. pili n-tip. — SI 4-3. Vec neznatan dodatak stranih atoma daje kristalu dobru elektricnu vodljivost. bor. indij. Pokretljivost elektrona je veca (za germanij 3800. Vodljivost kristala ovisi o mnozini dodatnih ato ma. naziva se n-tip kristala. on donese visak od jednog elektrona. trece skupinc nastaju supljine. dok se kristal u kojemu ima vi- sak akceptora. arsen. naziva p^tip kristala. za silicij 1300 cm2 /Vs) od pokretljivosti supljina (za germanij 1800. a sa akceptorom na si. Ti elementi se nazivaju akceptori. pa prevladava vodljivost pomocu pozitivnih nosilaca.ili donori. Osnovna »sirovina« za proizvodnju poluvodickih elemenata su kristali germanija. antimon. 67 . Djelic kristala germanija: a) potpuno cist germanij. cj s primjesama »akceptora« uslijed kojih sama »donatora« uvijek nesto slobodnih nodrugim utjecajima npr. kao akceptori lij. pa kristal moze biti jako ili slabo dotiran. Kristal nazivaju se donatori Ugradnjom elemenata germanija s »ugradenim« donatorom prikazan je na sL 4-3b. Taj elektron je Slobodan i doprinosi vodljivosti kristala. bizmut. Kao donatori mogu biti fosfor.

sLobodni elektroni o supljine a) p-tip .

Unutar toga podrucja dioda ima negativan otpor i moze se upotrebiti kao aktivni elektronicki element u oscilatorima i pojacalima. pa se napon pri kojem stru ia naglo poraste naziva Zenerov napon. Analogno ovome u n-tipu kristala ima uz donatore i malo akceptora. Uz odreden napon. kristalna dioda Jakim dotiranjem kristalnog p-n- spoja dobio je Japanac L. Zato se zovu »tunelske« diode. Oni su odvojeni zapornim sloj em koji je izolator. Povrsina kristala je stalna ali se debljina zapornog sloj a d mijenja. Ta pojava je posljedica tzv. On se sastoji u tome da se. ovisno o visini zapornog svojevrstan kon4-7a i b). padajuci dio karakteristike nasao je svoju primjenu. kristalu p-tipa akcepsu u suvisku. plocastog kondenztora ovisi o povrsini ploca i o udaljenosti izmedu njih. cine dva tipa vodljivih kristala. Prema tome kristalna dioda je neke vrste promjenljivi kondenzator kojemu se kapacitet moze mijenjati promjenom napona! Dioda kod koje je ova pojava osobito izrazena naziva se »varikap«- dioda (engl. Zener protu niacio. 4-6). i u propusnom Karakteristike kristalnih dikrividje koje pokazuju kako ovisi jakost struje o naponu: GD za germanijevu. ne tori U svakom propusnom ili zapornom smjeru dioda jakost Kod germanijevih struje u zapornom smjeru polaga no raste s porastom zapornog napona. one vode i u jednom i u drugom smjeru. elektroni mogu izvanrednom brzinom provuci kroz uzak zaporni sloj. Kako se u Zenerovom podrucju napon na diodi jedva malo mijenja kod promjene jakost i struje. Otpor u zapornom smjeru redovito je znatno veci od otpora u propusnom smjeru. krivulja pada: jakost struje se smanjuje dok se napon povecava. Zenerove diode izraduju se od silicija i redovito primjenjuju samo u zapornom Prema tome je svaka smjeru. Esaki (1957) diodu s karakteristikom TD (si. Ove diode ne pokazuju zaporno djelo- denzator (si.karakteristika obicne germanijeve kristalne diode oznacena je sa GD. kao kroz neki tunel. Varikap-dioda Kristalnu diodu. Slicne pojave je jos godine 1934. ZD za Zenerovu i TD za Esaki. Diode kod kojih je ta po Java osobito izrazena nazivaju se Zenerove diode. Karakteristika Zenerove diode je na si. u izvjesnim okolnostima. vanje. i u drugom tzv.j evil »tunelsku« diodu 4-6. Zenerove diode se upotrebljavaju kao stabilizatori napona. Radi toga kristalne diode vode elektricnu struju. u propusnom smjeru.: VARIable CAPacitor« = promjenljivi kondenzator). onaj vec spomenuti. iako znatno slabije. Kod nekih kristalnih dioda pri stru- odredenom zapornom naponu ja naglo pocne rasti. C. Ipak. Kapacitet napona. Kvalitet diode kao elektricnog ventila ovisi o omjeru otpora otpora u zapornom smjeru. Karakteristika jedne takve varikap69 . »tunelskog efekta«. ali ima nesto i donatora. 4-6 oznacena sa ZD. kako znamo. tj. SL oda.

») P-Si ..

u ovom Graetz-ovom spoju diode D$ i D* zamjene konden zatorima (si. spojene u poznati Graetz-ov ispravljac. I'll b) 2 «: 1 I se upotrebiti za ogranicenje. Punovalno ispravljanje moze se postici i tako da se upotrebe cetiri diode. radi pojave ne gativnog otpora u propusnom smjeru. koji treba za svaki konkretni slucaj izracunati. I Zener-ova dioda moze i gom. L3 C3 J Tunelska dioda. 4-9c. Pomocu promjenljivog otpornika R* dioda TD dovodi se u podrucje negativnog otpora. Shema malog predajnika s <f) (3f> I SL 4-1 1 L x- I tunelskom diodom je na si. Stabiliziran napon uzima se sa Zener-ove diode. U seriju s izvorom i Zene- SL 4-10. 4-lOb. na izlazu se dobije udvostrucen napon. a) Jednostavan oscilator s tunelskom diodom i titrajnim krupulsa. Frekvencija je odredena titrajnim LCs. lelni *f kl °P° v \ za ogranicenje amplitude diodama: a) serijski. Osnovni spoj za stabilizaciju napona je na si. »Kaskadni« ili Villard-ov ispravza udvostrucenje napona pokazan je na si. moze se upotrebiti kao pojacalo. 4-8c. prema si. b) varasklop sa obicnom diodont. kao i vakuumska dioda. 4-9d. c) s dvije Zenerove diode.a) b) c) d) D ° X -o 2 -Up £ UsUIb. Utrostrucivanje frekvencije pomocu varikap-diode 71 . ali se najcesce upotrebljava kao oscilator. Radni uvjeti diode odredeni su otporniciR3 i Ri dok je frekvencija im} pulsa ovisna o vremenskoj konstan R4C4. 4-1 Oa. ljac Kristalna dioda moze posluziti za ogranicenje napona. po- Vrlo jednostavan generator pravokutnih impulsa s tunelskom dio- dom pokazan kazan na si. Varikap-dioda se. 4-8d). osim za pro pu- mjenu kapaciteta elektricnim b) + 9 nacheru. treba upotrebiti dvostruki ispravljac: dvije diode i dvostruku sekundarnu krugom zavojnicu transformatora. Sklopovi za serijsko i paralelno ogranicenje su na si. 4-8e. R3 p V TD -W-rI JUL 4-9a i b. ali se najcesce upotrebljava kao stabilizator napona. kako je pokazano u primjeru b). To je ispravljacki sklop po Delonu i Greb se Ako ma ti je na si. *-9 iskoristenje elektricne energije. d) stabilizator napona sa Zenerovom diodom takoder je neka vrsta sklopa za ogranicenje amplitude ?. generator cetvrtastih imTD = tunelska dioda rovom diodom spojen je zastitni otpornik.

Tranzistor tipa P-N-P shematski je prikazan na sL 4-12. Jc = struja Tranzistor je tipa P-N-P Simboli za crtanje tranziredu vrijede za pojedinacne tranzistore tipa P-N-P i tipa N-P-N. Field Ovakovim pojednostavljemm promatranjem mogu se na vrlo jednostavan nacin rastumaciti neke osnovne pojave kod tranzistora. Zato se govori o tranzistorima tipa P-N-P ili tipa N-P-N. J b = struja baze.) tern. Kod prvih tranzistora srednji sloj je bio osnovni kristal. Unipolarni tranzistori imaju ime prema tome sto njihova vodljivost potjece samo od jedne vrste nosilaca elektriciteta. Bipolarni tranzistori UJT TRANZISTORI Tranzistorima danas nazivamo nekoliko vrsta poluvodickih elemenata. Cesto ih oznacuju slovima (Unijunction Transistor). c=[iiil<) --®: = b-baza. sastavljen od tri sloja kristala. 4-12. pa se zato nazwa baza tranzistora i oznacuje slovom b. samo jedan PN-spoj. h = struja kolektora. pojavljuje se cijeli spektar visih harmonickih frekvencija. Na diodi. koje imaju jednu zajednicku elektrodu. emitera. 4-11. iako je mehanizam toka struje i pojava oko toga znatno slozeniji. da je dioda emiter-baza spojena u Tranzistor se redovito spaja tako p-tip n- tip . Titrajni krug LsCs propusta samo trecu harmonicku frekvenciju. SL stora. Tit raj ni krug L1C1 propusta samo osnovnu frekvenciju /. Ti slojevi nazivaju se errater (e) i kolektor (c). koja je nelinearni element. imaju tranzistori ali dvije baze. bez blize oznake. Utrostrucenje frekvencije s varikap-diodom postize se prema si. emiter (e baza (b) koiektor (c) ®: e-emiter. naneseni slojevi drugog tipa kristala. tzv. bipolarni tranzistor je elektronicki element poluvodicki. Paralelno diodi je spojen titrajni krug L2C2 koji kratko spaja struje druge harmonicke frekvencije. Effect Transistor). U gornjem 12 . vrlo cesto upotrebljava za Jednospojni umnazanje frekvencije. Shematski prikaz stojnog tranzistora i njegovih strujnih kmgova. U i nazivaju praksi se jednostavno tranzistorima. Moguce su dve kombinacije poretka vodljivih slojeva: p-n-p ili n-p-n. Nazivaju ih takoder tranzistorima s efektom polja ili skraceno FET (prema engl. Specijalna varikap-dioda. koiektor H:l 5/. U donjem redu su simboli za tranzistore koji pripadaju nekom integriranom sklopu 4-13. »varaktor«. spojena je paralelno sa ulazom i sa izlazom. Obican. Pojednostavljeno se moze promatrati kao da je tranzistor sastav- kom ljen od dvije diode: »diode« emiter-baza i »diode« baza-kolektor. Na osnovni kristal su sa svake strane nekim tehnoloskim postup Bipolarni tranzistori (»obicni«) su tako nazvani jer u vodenju elektricne struje sudjeluju i pozitivni negativni nosioci elektriciteta.

Prvi tranzistori su bili »tackasti«. Granicna im je frekvencija bila dosta visoka. matskim prekidacima itd. Snop elektrona izmedu katode i anode regulira se naponom na mrezici. a u drugoj da ne tece. samo obzirom na primjenu. a dioda baza-kolektor u nepropusnom smjeru. jos upotreblj avail u nekim VF primjenama. Ova se pojava naziva Uporedujuci dva aktivna elektronicka elementa. Odnos promjene jakosti struje kolektora A/ c i proIjava mjene jakosti struje baze AJ b definira se kao faktor strujnog pojacanja tranzistora (u sklopovima sa zajednickim emiterom) i biljezi se grckim slovom 6 (»beta«): Nekadasnji tackasti tranzistor shematski prikazan na si. sto je a blize jedinici. Tackasti tranziston pojacanje. ako su oba izvora struje istovremeno spoJena. Faktor a redovito je manji od Pojacanje tranzistora je to vece postupcima. Kod oznacuje grckim slovom a a= Tehnologija tranzistora Tranzistori se izraduju na neko liko razlicitih nacina. obicno od n-tipa germanija koji je ucvrscen na metalni nosac i koji ce biti baza tranzistora. dok se danas izraduju samo »slojni« tranzistori i to razlicitim tehnoloskim (»alfa«): A7C A/e uz stalan napon izmedu kolektora i baze. 73 . i difuzija. tranzistora oscilatorima. 1.propusnom. Na timnrjestima ude nesto materijala zice u podrucja kristal i stvore se mala je uz stalan napon izmedu kolektora i emitera. Tako bi i bilo kada bi se svaki od izvora posebno spojio. On omogucuje primjenu u pojacalima. Vrhovi sve^ zica su na kristalu razmaknuti ga nekoliko desetaka mikrona. mogu se postaviti analogije: odgovara katodi. auto- struje struje emitera \J e definira se kao faktor strujnog pojacanja tranzistora (u sklopovima sa zajednickom bazom) i obicno se i principi sasvim tranzistora se strujom baze ne samo regulira nego i omogucuje tok elektricne struje izmedu emitera i kolektora. drugaciji. prislone se dvije tanke zice od izabranos materijala. pa su se prije i nekih 35 godina. iako je ona i smjeru! spojena u nepropusnom Male promjene struje u krugu baze uzrokuju znatno vece promjene struje u krugu kolektora. Po tome bi se ocekivalo da u prvoj diodi tece struja. Medutim. dok se emiter kod tranzistora strujanje slobodnih nosilaca elektriciteta izmedu emitera i kolektora u kristalu regulira strujom baze. a baza mrezici. Faktori pojacanja a i p povezani su relacijom: od ne smiju se opteretiti vecim snagama. vrlo su osjetljivi p-germanija. Odnos promjena jakosti kolektora A7 tf tranzistorski efekt. s dok su fizikalni elektronske cijevi i razumije se. Na osnovni kristal. vec prema konkretnom tranzistoru. tesko seproimaju malo izvode ujednaceni. triodu i tranzistor. kolektor anodi. Pustanjem impulsa jake struje zice se pritale na kristal. formalna. 4-14a. Postupci za dobivanje slojnih tranzistora su legiranje. to je B veci. Tranzistor se najcesce upotrebu sklopovima kod kojih je emiter zajednicki. Faktor p je redovito mnogo veci 1 i. struja u krugu emitera otvara kolektorsku diodu. Analogija tranzistora je. izvlacenje Sto je a blize jedinici. iznosi nekoliko desetaka^ do nekoliko stotina.

Na si. Epitaksijalnim postupkom se na osnovni kristal nanese vrlo tanak sloj iste kristalne strukture. SL Prvi oblici tranzistora: a) sa siljcima (»tackasti«). Tako nastaje n-tip kristala. Izrada je vrlo tranzistora i skup izvlacenjem neprxkladan postu »Epitaksija« je u kristalografiji naziv za orijentirano srascivanje kristala. Kristal se polagano izvlaci iz taline i tako se nanose se. Mesa-tranzistor je shematski pri- metaLni nosac kazan na si. Ostatak kristala oko baze i emitera se ukloni i tako se dobije karakteristican ravan oblik. 4-16). a za tim akceptorom koji najprije neutralizira djelovanje donatora i onda stvara p-tip kristala. Geometrijski lik naparenih elektroda ima velik utjecaj na raspored elektricnih polja kod tranzistora. Tako se na tim mjestima dobije ostatak indija spoje se dovodne zice za emiter kolektor. To je baza tranzistora. »epitakkristal sijalni« i »planarni« tranzistori. odreduju elektricna Postupak se moze vrlo 5/. Na osnovnoj plocici kristala n-tipa germanija stavljeno je sa svake strane po zrnce indija. Iz njih se izrezuju n-p-n kristali za i N-P-N tranzistore. na njega se napari antimon ili arsen. npr.Slozenijim tehnoloskim postup- cima danas se proizvode tranzistori pod nazivima: »mesa«. Debljina slojeva regulira se brzinom izvlacenja kri stala a vodljivost slojeva kolicinom primjesa koji se dodaju talini. Izvod baze b i emitera e su blizu jedan drugome. najprije donatorom da nastane n-tip kristala. »mesa«. debljine oko 1 mikrometar (mikron). Na stor je tipa P-N-P. p-germanij. Natalozeni zije. Da se postignu odredena svojstva upotrebljava- ju se najrazlicitiji oblici baze i emi- naizmjence dobivaju n p slojevi. dobro kontrolirati i zato je pogodan za Indus trijsku proizvodnju tranzistora. Na jednom dijelu baze se zatim napari aluminij i tako dobije sloj p-tipa za emiter. Ovako dobiveni tranzi p-tip i germanij a. Shematski prikaz mesa-tranzistora 74 . Postupak se moze vrsiti istovremeno na vecoj plocici kristala i tako se odjednom dobije velik broj tran zistora. ali drugacije dotiran. Tako se do* bije kolektor (si. tehnoloskog postupka difu plocica osnovnog kristala izlaze se u inertnoj atmosferi parama donatora ili akceptora. Dotiranje se vrsi dok je kristal jos rastaljen. 4-15. Osnovni kristal sluzi kao kolektor. 4-14b je shematski prikaz starijeg slojnog tranzistora koji je dobiven postupkom legiranja. 4-15. ^'R« Kod r^^ slojevi difuzijom prodiru i u kristal tamo mu svojstva. Sve se zagrije. Naziv je dobio od spanjolske rijeci »mesa« = stol. Ako je to. in dij se rastali i prodire u germanij. b) legirani (»slojni« ili »spojni«) tranzistor 4-14. Postupkom difuzije pak. baza i emiter. kao i kod »mesa« postupka. dok kristalna plocica sluzi kao baza.

Kroz sam kanal mogu teci elektroni (n-kanal) ili sup ljine (p-kanal). Preko svega se opet nanese silicijev oksid (kvarc)! kao izolator i zastitni sloj. 4-17. . Slicnim postupcima se i proizvode kristalne diode. metaLm nosac St. si. Po tome je FET znatno slicniji elektronskoj cijevi (triodi) nego »obicnim« tranzistorima (si. Strukturna shema silicijevog planarnog tranzistora 57. pritaljena na prepay ir ami silicijevu plocicu (»JFET«) Presjek strukture modernog pla- narnog tranzistora vidi se na 4-17. (FET) pruge. koji se nacine difuzijom. Planarnim postupkom dobiju se tranzistori najboljih svojstava. Na njih se spoje odvodne zice pomoeu aluminijskih elektroda. Kroz nju ne tece struja. 4-18). ali svije zajednicko postojanje odre- denog kanala u poluvodicu kojim tece elektricna struja. te ostali polu vodicki elementi. naponom 4-16. Upravljacka elektroSt. tera: i kod Tranzistor sa efektom polja kojega su »vrata« g. Epitaksijalni stor mesa-tranzi- da svojim elektricnim poljem smanjuje sirinu kanala i tako djeluje na jakost struje.Tranzistori sa efektom polja (FET) iii::r kolektor FET-ova ima vise -^w^w^w^^ ma vrsta. (gejt-elektroda). elektroda osnovni se kristal silicija prvo nanese oksidni sloj (SiOs). »cesljevi« drugo. de- Na beo oko 1 mikrometar (mikron). 4-18. Na struju u torn kanalu moze se kod FET-a dje lovati elektricnim poljem. dakle koji se dovodi na poser> nu upravljacku elektrodu. Zatim se izjetkaju mjesta za bazu i emiter. prstenovi.

gejt) utjece na stvaranje p-kanala. 449. Ulazni otpor FET-a s izoliranim u »vratima« je vrlo velik. dok »vrata« odgovaraju mrezici. 4-20 su prikazani crtacki simboli za FET-ove. gejt) nacinjena od p-tipa kristala. d) IGFET sa n-kanalom. postoje upravi takvi FET-ovi kod kojih je ljacka elektroda izolirana (»IGFET« jedan ili »MOSFET«). prikazan je takav FET. pa struja ne moze teci od njih u »kanal«. »Izvor« je telektroda koja odgovara katodi. kao i elektronska cijev. stirs) i »d« (»odvod«. p-tipa prikljucene su na zaporm napon. si.: »gate« - karakteristike FET-a su po 4-20. 4-21. Upravljacka »drain« . kao i »supstrat« (sp). depletion mode IGFET). Vidi tekst a) bez MOS-FET 76 . izoliranim »vratima« gi i g2. pa se moze pobudivati bez utroska elektricne energije. Za razliku od ove vrste FET-a upravljacka elektroda poluvodica kristalom (»Junction FET«. Na si. To znaci da je kod FET-a koji ima n-kanal prednapon na gejt-elektrodi takoder negativan. uz kanal n-tipa slicne odgovarajucirn karakteristikama triode. drejn). I (engl. c) FET sa izoliranim »vratima« (IGFET ili MOSFET) i p-kanalom. postaje sve manja. »odvod« odgovara anodi. c) crtacki sim~ bol za ovu vrstu FET-a.: »source« = izvor) biljezi se slovom s. Kazemo da kanal >>osiromasuje« (engl. b) FET sa p-kana \om. e) MOSFET s dvojnim. »JFET«). kristalna plocica. prisutnih u »kanalu« s povecanjem prednapona. od kojih je prikazan na si. elektroda (g) naziva se »vrata« ili gejt-elektroda vrata). Ima i takvih FET-ova. hancement): sa formiranjem vodljivog kanala »obogacivanjem« (en»prednapona« nema vodljivog kanala izmedu elektroda »s« (»izvor«. shematski FET-ovi se izraduju tehnoloskim postupcima koji su uglavnom sli6 ni onima za proizvodnju planarnih kod kojih srasla s je tranzistora. preko 10 oma. Svim oyim tranzistorima zajednicka je pojava da kolicina nosilaca elektricnog naboja. svom obliku SI troda 4-18 je upravljacka elek(vrata. g si izolator SI.odvod). Izlazna elektroda (d) je »odvod« ili drejn-elektroda (engL. jih se dogada suprotno! Na 4-21. b) negativni elektricni naboj na elektrodi »g« (»vrata«. Obje zone Na si. kod koshemi. Simboli za FET-ove: a) FE1 sa n-kanalom. tj.Ulazna elektroda »kanala« nazlva se a) b) »izvor« ili surs-elektroda i (engl.

FET se lemi s uzemljenim lemilom pincetom! i pridrzava uzemljenom Danas ima i takvih MOSFETA kod kojih su »vrata« zasticena ugradenim Zenerovim diodama (npr. pa ga zato nazivaju i dioda sa dvije baze. kada gejt-elektroda g do bije negativan prednapon. dakako i takvih FET -ova kod kojih na slican nacin (»obogacivanjem«) nastaje n-kanal. Otuda ime ovih FET-ova. U takvom se elementu ne ocituje opisani tranzistorski efekt. binu kroz nekoliko slojeva. pa je odvodenje topline znatno poboljsano. Shematski prikaz presjeka kroz poluvodicke slojeve najnovijih tranzistora tipa VMOS-FET. Vertikalna deblja linija nije nacrtana citava. On ce odbojnim silama svog elektricnog polja potisnuti elektrone u dubinu n-sloja. Tanak sloj poluvodica je tako »obogacen« pozitivnim nosiocima. Surs-elektroda (»izvor«) s je na onoj strani gdje se nalazi i upravljacka elektroda g.Kako se vidi na si. pa je kolicina elektriciteta koja se donese samo dodirom prsta dovoljna da napon na torn »kondenzatoru« prede vri* Pri biti jednost probojnog napona i time Pod imenom »snazni FET«. unijunction-transistor) je poluvodicki element koji se sastoji od jednog n-sloja na kojemu 12OLAT0R fsro 2 ) (elcklroda) SL 4-22. Zatvaranjem strujnog krugapreko baze. Pazljivom citatelju nije izbjeglo da kroz VMOS- -FET elektricna struja tece kalno«. 4-21a. vec s prekidima. tece kroz UJT neka slaba struja mirovanja. Ova elek- Jednospojni tranzistor (UJT) Jednospojni tranzistor ill UJT (prema engl. Crtaju se u shemama prema si. U ovom FET-u takav kanal ce se pojaviti tek onda. prva baza bi \ druga baza bt. Taj se spoj otklanja tek onda kada je FET ugraden u uredaj. 4-21b. 4-22 pokazuje kako su u takvom VMOS-tranzistoru rasporedeni pojedini slojevi i njegove elektrode. »verFET« i »VMOS-FET« nastav- Ijeno je razvijanje ove vrlo pozeljne vrste tranzistora. Ima ih za niske kao i za vrlo visoke frekvencije. I kapacitet »kondenzatora« »vrata-kanal« je malen. kao slovo V. 4-21c. ali kroz sve slojeve! VMOS-FET podnosi razmjerno veca opterecenja. »3N200« i slicni). enhancement mode IGFET). 4-23. Ona je nacinjena tako da seze u du- je FET unisten. Drejn-elektroda (»odvod«) je na suprotnoj strani. formiran je p-kanal (engl. Zato se FET redovito isporucuje s kratko spojenim elektrodama. tako da je bi pozitivna. Ima. tikalni rukovanju s FET-om treba vrlo pazljiv. tj. Probojni napon izmedu »kanala« i »vrata« je nizak kod danasnjih FET-ova oko 18 V. Takav se element moze predociti 77 . ubaceni nosioci naboja jako smanjuju otpor izmedu bi i emitera. tamo gdje je kod drugih FET-ova supstrat. troda je u cvrstoj vezi sa limenim kucistem. Njegov je shematski prikaz na si. onda je strelica u crtackom sim- bolu okrenuta na drugu stranu. a u njega je umetnut p-sloj nazvan emiter e. »verti- kao na si. vodljivi kanal nije bio nacinjen. Vidi tekst su dva prikljucka. SI. Prikljucak supstrata sp je najcesce spojen sa »surs-elektrodom« s. Ako se dioda e-bi polarizira izvana u propusnom smjeru.

oznacenih kao istovrsni. namjenjen upravljanju izmjenicnim stru jama. b) sim« bol za crtanje i c) priblima nadomjesna shema UJT-a 4-23. P-N-P ili N-P-N. je poluvodicki element koji se sastoji od cetiri sloja poluvodickog kristala. Karakteristika tranzistora koja pokazuje ovisnost jakosti struza je kolektora J c o struji baze stalan napon kolektora E/ c Tranzistor je u sklopu »zajednickog emi- h . Silicon Controlled Rectifier). ([JtA) 4-24. 4-23c. promjena skokovita. »junidzanksn«): a) dvije bate UJT-a t njegov emiter (e) nacinjen dvfuzijom u poluvodicki kristal. pa se moze predociti kao dva tranzistora PNP tipa i tipa s dva zajednicka sloja. NPN Malim »gejt«. Karakteristike tranzistora najcesce prikazuju ovisnost jakosti struje kolektora Jc o naponu U c ko lektora za razlicite jakosti struje Tiristor Tiristor ili SCR (engl. Karakteristike pojedinih primjeraka tranzistora. u kojoj se otpor Ri mijenja napo nom izmedu emitera i baze bi. pa se jed- upotrebljava nospojni tranzistor kao prekidacki element. UJT (engl nadomjesnom shemom na si. Ipak cemo ih naci u nekoliko primjena i u ovoj knjizi. odstupaju i do 50%. u poretku PNPN. Tiristor se upotrebljava kao sklopka za vrlo jake struje. Slijedeci vazni podaci su faktori strujnog pa jacanja a i B. 78 -Jb SI. 4-24. pa su prema tome UJT promjenl j ive struji velicine. »gejt« i anoda. tit. SI »Jednospojni« tranzistor ili Unijunction. koji se zovu katoda. tera« .Karakteristike tranzistora Osnovni podatak koji karakterizira bipolarni tranzistor je tip tranzistora. U radio-tehnickim sklopovima se rijetko upotrebljava.Svi parametri tranzistora ovisni su o naponu i jakosti struje kolektora. Iz tiristora izlaze tri izvoda. I tiristor i trijak se rijetko upotrebljavaju u radio-tehnickim sklopovima. Ta je Ovisnost struje kolektora J e o baze J b za neki tranzistor i odreden napon kolektora (u fea sklopu zajednickog emitera) pokazuje si. Oznake »MAKS« i »MIN« pri* padaju granicnim karakteristikama za tranzistore koji su jednako oznaceni. cati 100 200 Trijak je slican element. Moze se predociti kao antiparalelni spoj dvaju tiristora. porastom struje kroz naglo poraste struja anode Na nju se onda vise ne moze utjepreko upravljacke elektrode.

Faktor strujnog pojacanja ocitava se iz dijagrama vrlo jednostavno. Povuce se paralelna linija s osi ordinata za neki konkretan napon kolektora i ocita se kolika promjena struje kolektora odgovara nekoj promjeni struje baze. |3 Ue .). na slican Na si. Lijeva krivulja je J d /Ue karakteristika. kolektorskog napona. Oni se najvise upotrebljavaju. 4-25. triode. To je slicno kao kod triode: anodnom strujom se upravlja i 4-25. jakost struje Jc se ne mijenja. elektricnom strujom koja tece izmedu surs-elek nama »prednapona«. Uz povecanje pokazuju kako struja »odvoda« (Jd) zavisi o prednaponu na »vratima« (U. 4-26 je izgled krivulja koje baze Jb . pokazuju Karakteristike FET-a. Emiterski sklop odgovara normalnoj upotrebi triode kod koje je katoda zajednicka (cesto jos i uzemljena) elektroda.Karakteristike FET-a U FET-ovima se. One kako struja drejn-elek- jedna od njih uvijek mora biti zajednicka ulaznom i izlaznom strujnom krugu. Zaiednicka elektroda Tranzistor ima tri elektrode pa -2 -Ug{V] Ud(V]- SL 4-26. trode (Jd) ovisi o prednaponu na gejtu (UJ i o naponu izmedu drejni surs-elektrode (Ud ) Kod tranzistora koji rade u emiterskom sklopu. obicno upravlja promje tj. de katomrezice. Sklopovi u kojima se tranzistor upotrebljava tako da je emiter zajednicka elektroda nazivaju se »emiterski sklopovi« (si. kolektorskom stru79 . dok je na desnoj strani slike skup karakteristicnih krivulja koje pokazuju ovisnost struje J d o naponu U d kao i o Oblik tih krivulja ostaje isti onda. . napona i vlada izmedu surs-elektrode 40 20 Q koji gejta Jbfj/Aj promjenama napona izmedu Karakteristike bipolarnog tranzistora. Ta se ovisnost nag- lo mijenja za niske napone kolek tora. i I kod FET-a se moze definirati pojam »strmine« kao odnos promjena struje »odvoda« {AJd ) i promjene napona na »vratima« (AW: AUg I po drugim odgovarajucim pa rametrima FET je poluvodicka ana- log! j a elektronske cijevi. Za prakticnu upotrebu obicno se navodi samo faktor strujnog poja^ canja p. dok vec iznad nekoliko desetinki volta ostaje skoro konstantna. kao i o naponu izmedu »izvora« i »odvoda« (U d ). Jakost struje kolektora ovisi jos samo o struji baze. Krivulje pokazuju ovisnost kolektorske struje (Jc) o struji haze (Jb ) i o naponu izmedu kolektora i emitera (U c) 5/. (»vrata«). 60 -• trode (»izvora«) i drejn-elektrode (»odvoda«). 4-27a). si. Zato se karakteristike definirati FET-a mogu nacin. kad je napon U g pozitivan.

4-28. dok je preostalom nala«. 4-27b zajednicka je baza. Pojacanje snage veoma je veliko. uz uvjet da se ulaz dobro prilagodi izvoru signala. nicki je »izvor« (s). do nekih 40 dB. Osnovni sklopovi za upotrebu FET-a u pojacalima prikazani su na 4-28a. b) sa zajednickom bazom. Izlazna impedancija je vrlo malena (500 Q katodnog i manje). 4-28. Ostala objasnjenja it tekstu sklopu ulazni otpor (impedancija) malen. Osnovni sklopovi za FET: a) sa zajednickim izvorom (surs). Oni odgovaraju sklopovima kod kojih St. I ovdje je naponsko pojacanje malo manje od jedinice. slicno kao kod (»Cathode Follower«) sa slijedila triodom. b) C2 Uo- ii Rs © Kod »kolektorskih sklopova« zajednicka elektroda je kolektor. 4-28b je zajednicka elektroda g.jom upravlja se preko baze. U sklopu. Na si. si. ra: a) sa nji ulazni od ovih sklopova imaju vehk otpor. »vrata«. 80 . Sklopovi u kojima je tranzistor upotrebljen sa zajednickom bazom odgovaraju sklopovima sa zajednickom mrezicom kod triode. S = izvor »sig^ 4-27. Kod ovih »sklopova baze« ulazna impedancija je malena (oko 100 Q) dok je izlazna imipedancija velika (vi§a od 100 kQ). Pojacanje snage moze doseci oko 20 dB. b) sa zajednickim vratima (gejt). sa zajednickim odvodom (drejn) je anoda triode zajednicka elektroda. Zato se za sklop sa zajed- Ub - . 4-28c prikazuje dilo« (Source Follover) sa zajednickim »odvodom« (d). a izlaz potrosacu. Zbog relativno male razlike ulazne i izlazne impedancije olaksano je prilagodenje izmedu veceg broja stupnjeva u pojacalima. zajedsi. Ulazna impedancija je velika (50 kQ do preko 500 kQ). dok »izvorsko slijesi. Prvi i posljed- SL Osnovni sklopovi tranzistozajednickim emiterom. c) sa zajednickim kolektorom.Uc + nickim kolektorom nekada kaze da je to »emitersko slijedilo« (»Emiter Follower«). na si.

Stupanj stabilizacije izrazava se tzv.dodavaniem elektrolitsk^ jcnnTpr" zatora ^paralelna emiterlkonT otoordo ni]ya 1J£aJSF po^acalo^on iznosi 10 lqOqjJF. da temperaturna ovislizacija postize se nost promjena elektricne vodljivosti na izmjenicni napon signala pa se smanjuje pojacanje. ernit^ra postize se negativna po- Kod stabilizacije stabilizacije je K < K — 1. 4-30b). Da se sprijeci nepotrebno zagrijavanje. Sto je 6 Radio prirucnik 81 . Naicesce se up otrebliava razdjel5* n ^-^ZpZ352S Aiega one otpornici R*uJi&. Osim toga u blizini tranzistora ne treba stavljati druge sastavne dijelove koji se griju. Kako kroz tranzistor stalno prolazi struja. (sL 4-30a). . Ova djejiti Vrlo dobra temperaturna stabistavljanjem kristalne diode D u razdjelnik napona (si.„T Za stabilizaciju radne tacke tranqfejo i zistora upotrebljavaju se s otpornici negativnim temperaturnim koefici jentom. tzv. Isprav- Otpornik baze R b moze se spodirektno na kolektor (sL 4-29b). dok ie u pojacalima VF dovoljno gj nEJjj jnanje. 4-29a). Ovim se nacinom po stize oko tri puta bolja stabiliSBetfa. Radna tacka u ovom spoju je kod promjene temperature nestabilna.c) i r SI 4-29. NTC-otpornik upotrebljava se kao dio razdjelnika napona nom kombinacijom vrijednosti NTC-otpornika R i otpornika Rs moze se postici skoro potpuna stabilizacija.stora^Tsl. za istu promienu temperature. faktorom stabilizacije. koji se takoder zagrijavaju. on se zagrijava. U praksi se zato ovakav nacin uglavnom ne upotrebljava. Kojiput ovo nije dovoljno pa treba radnu tacku tranzistora stabilizirati na poseban nacin. koji jc definiran kao odnos promjena jakosti struje kolektora u stabiliziranom i nestabiliziranom sklopu: K= Ako A Jc (stab) A Jc (nestab) nema. 1. Kristalna dioda mora biti nacinjena od iste vrste kristala kao i tranzistor. lacania do Voj^gp bi doslo uslijed negativne povratne yeze sprecava se Smanieniem pou . bude podjednaka. 4-29d) . u praksi jeTgToko 10 puta Veci oq K b 2 dok je radni ot pprniT^ koJeKtora It ne^to manji pd R b2 i)tporhikom u strujnom krugu luje i . NTC-otpornici. tranzistorske struje ne smiju biti jade nego je to potrebno. Rb (si. Sredstva za odabiranje i stabilizaciju radne tacke tranzistora (vidi tekst) Stabilizacija radne tacke Karakteristike bipolarnih tranzistora ovise o promjenama temperature. Na ovaj se nacin postize stabilizacija radne tacke negativnom naponskom povratnom vezom. Najjednostavniji nacin odabiranja radne tacke je preko posebnog otpornika baze. U blizini su obicno i drugi element! uredaja. # vratna_veza_ koja osigurava jo§___bq_ Jju stabilnojsjt _jEagne Tacke _Jranzjr.

T. b) kristalnom diodom D. otpor tranzistorom. K = 0. Zajednicka elektror da 0+9. tranzistora: Temperaturna stabilizacija a) otpornikom R koji koefici- ima negativan temperaturni jent (NTC). Ako je tranzistor TR silicijev i dioda biti silicijeva. Prednapon baze ulazni signal su spojeni seriiski. RC-pojacala .pomocu otpornika R2 i Rs iz izvora rfrr® i-??"-iju R2 | ! | i- struje napajanja. Prvi je ulazni a drugi kondenzator tzv. |r L(IM. Tranzistorsko pojacalo sa ulaznim (Ti) i izlaznim (Ts) trans formatorom. Tranzistorsko pojacalo koje prethodnim stupnjem spojeno preko kondenzatora C2. Su slijedecim stupnjem spojeno je preko konje s izlazni denzatora Cs. Opet emiter zajednicka elektroda je Veza sa prethodnim i slijedecim stupnjem je kapacitivna..05 znaci da je promjena struje kolektora 5%. npr. calo 82 SI. Prednapon za bazu dobije se potenciometarski.12V je emiter. Uz germanijev tranzistor mora se upotrebiti i germanijeva dioda mora faktor stabilizacije manji.) 1 shema tzv. Pojacalo je s prethodnim i slijedecim stupnjem vezano preko transformatora Ti i T>.C. Kod NF pojacala to su NF transformation. Kod oba radne tacke je pojacala stabilizacija postignuta kombi iztaz SI 4-30. Ct i C2 su kondenzatori vehkog elektrolitski kapaciteta PRIMJENA TRANZISTORA Pojacala s tranzistorima ulaz Tipicno transformatorsko poja s tranzistorom prikazuje si. Prednapon ili za bazu dobije se potenciometarski. 4-31. 4-32. i Jedan kraj sekundarne zavojnice ulaznog transformatora Ti uzemljen je za izmjenicne struje kondenzatorom C2. Emiterski otpornik Ri odreduju i razdjelnik napona R2/R3 radnu tacku tranzistora. kod VF pojacala to su titrajni kru^ovi MF transformatori. stabilizacija je bolja.. 4-32 je s nog pojacala kom R2. odnosno 20 puta manja sa odredenom stabilizacijom nego bez nje kod iste razlike temperatura. Ulazni signal dolazi paralelno s otporni- Na si. SI 4-31. s kondenzatorima C2 i Cs.

Kao granidna frekvencija navodi se ona kod koje strujno pojacanje padne na jedinicu. su cetvrtasti. Tranzistorski oscilator koji odgovara Colpitts-ovom oscilatoru Tranzistorski oscilatori s kristalorn daju vrlo stabilne VF signale. tako da poslije granicne frekvencije tranzi^ stor jednostavno »nece« da oscilira. Svojstva tranzistora na visokim frekvencijama znatno se razlikuju od onih na ni2im frekvencijama. Pri tome se ne smije zaboraviti da su para. ali je Slijedeci primjeri pokazuju sheoscilatora koji odgovaraju tipi& moguc i cijeli niz drugih kombinacija. To opadanje je naglo. To je Meissner-ov oscilator u tranzistorskoj izvedbi. Kristalni oscilatori s tranzistorom mogu se naciniti na mnogo nacina. Oscilator s kristalom. Svi parametri tranzistora su f—. 4-33 pokazuje oscilator s induktivnom povratnom vezom. SI. metri tranzistora jako ovisni o frekvenciji. Na lator si. itd. mora cija. * • i ~^. Tranzistorski oscilatori Tranzistorski oscilatori mogu se naciniti na vige nacina. 4-37 je slican oscilator sa FET-om. »Hartley-ev« tranzistorski oscilator provesti §to bolja stabiliza- Snaga oscilacija opada s porastom frekvencije. Sva se tri prikazana oscila tora napajaju serijski. koji se od originalnog oscilatora s elektronskom cijevi razlikuje po dobivanju prednapona i SL 4-35. u Hartley-evom spoju. 4-34 je tranzistorski osci- make moguce pajati. 4-28a bila je s «og pojacala shema slit FET-om. »Meissner-ov« oscilator s tranzistorom visokim frekvencijama kompleksne velicine. Tranzistori su u radu jace ovisni o promjeni temperature new cijevi tiviteti koji medu strujama SL 4-34. a na si. koji je za pravo varijanta Colpitts-ovog osci latora pokazan je na si. Sve jaci utjecaj imaju unutrasnji kapacitet i induk- na pa se kod tranzistorskih oscilatora uzrokuju pomake u fazi i naponima. 4-35 oscilator u Colpitts-ovom spoju.. Na si. Na si. Za ilustraciju je na 83 . Uz male preih je i Pomocu ciniti i tranzistora mogu se nageneratori signala kao Sto pilasti. sistor pa tran- paralelno na- snoj ima veliku primjenu u impultehnici. po dodatnoj stabilizaciji emiter- skimi otpornikom. 4-36. ^ + SL 4-33. me nim oscilatorima sa elektronskim cijevima.nacijom emiterskog otpornika Ri i razdjelnika napona (R2/R3) za prednapon baze.

d negativan pol izvora elektricne energije. foto-otpornike. gdje bude rije£i o nji hovoj primjeni. »alfa-numericke« pokazivace O nekima od njih ce elektronskih cijevi polaritet struje napajanja je uvijek takav da je anoda pozitivna a ka izvora Kod govora na onim mjestima u ovoj Ttnjizi. R2 stora. I to je varijanta oscilatorskog principa prema Colpitts-u d). Pri tome je na si. ali i takvih kojih je »uzemljen« negativni izvora struje. PonmtetTji^ r aju 15iti obrnuti! KoIek tQ r rnp p*spo ien s rie gativmn£Ia^ prnit ec biti s pQzjJLJjqiim polom. gffri trn n7i Qtora nij£ takQ Tfo koji IgagS odgQvara anodi l£frtP r fj^ktroriske cii gvi. a na i SL 4-37.— 4-38 shema astabilnog multivi bratora sa tranzistorima. multivibrator tranzistorima Od cemo dio-tehniku poluvodickih proizvoda za rai elektroniku spomenut Odnos tranzistora prema polaritetu izvora struje napajanja svijetlece diode. prema tome. jer krivi polaritet vecinom uzrokuje unistenje tranzistora. mp ze fori Jff pjen pozitivnim pojoni izvora strain tivni pol izvora ' i je tre n^'stor tip? emit. foto-elemente i suncane baterije. bez obzira na tip tranzi- Ima SL Tranzistorski »Colpitts-ov« oscilator s kvarcovim kristalom 4-36. Razumije se. foto-diode. Osim toga jenegaanodne struje skoro uvijek spojen sa sasijom i uzemljen. od ko jih su cetiri tipicne na si. »uzemljen« (sa sasijom jen) pozitivni pol. : toda negativna. koji odgo^ ^ara katodi. spo kod pol €)T _~4 +Ci C3 J r VF „ IZLA2 Tranzistori. omogucuju razlicite kombinacije. 4-32a i c) kao i dva puta s tranzistorom N-P-N (si. si. uzemljen pozitivan. 84 . 4-39b 4-39a i b si. 4-39. 4-39c i TC2 Kristalni oscilator s FET-am. spot en na negativuLpoL izv ora struje napajanja. ali fazu su im suprotne. foto-tranzistore. Nacrtane su sheme istog niskofrekventnog pojacala. dva puta s trail zistorom P-N-P (si. vV^ Astabilni s upotrebiti tranzistore tipa P-N-P i tipa N-P-N. pri tome je potrebno raditi promisljeno i pazljivo. tranzistorskih uredaja kod kojih je. Ako je multivi brator naeinjen simetricno impulsi A i B su takoder simetricni. nume- ricke biti i (»displeje«). A kguJ^ __ -N^ TaH a ie j ranzistor tipa P-N-P. Preostali poluvodicki proizvodi za radio-tehniku i elektroniku SL 4-38. je Prema ovim uzorcima se vidi da u istom uredaju moguce zajedno ! R3 A t- JUl.qr. Astabilni multivibrator je izvor cetvrtastih impulsa koji se uzimaju s jednog ili s drugog kolektora.

b) T ! TRtN-^Nj . 4-39. . po 85 . c) i d) za uzemljen negativni pol kod P-N-P i kod N-P-N tranzistora Najznacajniji proizvodi elektro nicke industrije danas su. .+ + : 100 + aj 100 aj c ) TR (P-N-F d) TRI ' : .r w .... v T /r : 5°^ S/. njima se govori u slijedecem glavlju.. Tranzistorska pojacala sa razlicitim polaritetima izvora elektridne struje (baterije) za napajanfe: a) i b) zct uzemljen pozitivni pol kod P-N-P i kod N-P-N tranzistora.. razliciti integrirani poluvo- dicki sklopovi (integralna kola)._. ! J ulaz #. nesuranjivo. uo o — «U L O S r- G .

prema tome. Prema tehnologiji izrade ti se sklopovi mogu podijeliti na: (linearne) i d) e) niskofrekventna pojacala. Nekoliko takvib primjena opisano je i u ovoj knjizi. b) komparatori. U ovoj knjizi cemo zato ovu vrstu nazivati »linearni integrirani sklopo- mogu - naci i vi« (krace: »LIS«). U pocetku je svaki proizvodac izradivao svoje tipove. ali prakticna primjena im je jednostayna. 86 . visokofrekventna i sirokopo jasna pojacala. Danas mnoge tvornice proizvode sklopove pod slicnim oznakanta tako da su slicni ili cak potpuno jednaki i po svojim karakteristikama. koji mogu sadrzavati i nekoliko tisuca tranzistora. Dijelimo ih na analogue Od na svom izlazu. modulatory demodulator! x a) monolitne bipolarne. radi se o linearnom skloposeban pu. slucaj analognog sklopa. kod tzv. je Uobicajeno takoder da se. Linearni sklop je. linearni integrirani sklopovi razvrstaju u grupe ili »fa* milije«. ali su vremenom neki sklopovi ili »familije sklopova« tipizirani. promjenom takve velicine slicnom) mjenu prvenstveno u industriji. a ostali su bipolarnL c) U Izrada integriranih sklopova (in tegrisanih kola) vrlo je slozena. Tokom godina doslo je i do podjele integriranih sklopova prema namjeni. Njihovo servisiranje je takoder znatno olaksano. dioda i otpornika. pre glednosti radi. Takvi se medusobno mogu bez ikakvih poteskoca zamijeniti i upotrebljavati u istom uredaju. npr: a) operacijska pojacala. televizori i razliciti elektronicki uredaji postali su manji i pouzdaniji u radu. praksi su ceste i komfeinacije. na istoj plocici poluvodickog kristala. Americi nanravljen integrirani sklop na plocici germanija. BI-FET operacijskih pojacala gdje su ulazni tranzistori tipa FET. ali ih sve vise koriste i amateri pri gradnji svojih uredaja. mogu izraditi »integrira* no«. u Ipak. kada je 1959. Ako su promjene jedna o drugoj 11 nearno ovisne (a ne po nekom logaritmickom ili eksponencijalnom zakonu). Integrirani sklopovi nasli su pri- LINEARNI INTEGRIRANI SKLOPOVI Ako promjenu neke ulazne elek- tricne velicine sklop slijedi analog- nom (= odgovarajucom. prvih pokusaja. npr. hibridne integrirane sklopove.INTEGRIRANI SKLOPOVI Tehnologija poluvodica napredo* vala je toliko da se danas cijeli sklopovi. vecina proizvodaca poluvodica na svoje kataloge stavljaju naslov »linearni« i onda kad se u njima sklopovi kojima bi vise odgovarao termin »analogni«. rijec je o analognom sklopu. Radio-aparati. mjesaci. proizve* deno je do danas bezbroj tipova in tegriranih sklopova za najraznolic nije namjene. te b) monolitne unipolarne (MOS). c) digitalne (impulsne) sklopove.

te ru R P koji je jednak otporu potroSaca (tereta). koristi Operacijsko pojacalo koje se kao diferencijalno pojacalo s povratnom vezom U. Gotovo da nema zadatka u podrucju frekvencija ispod 1 MHz koji se ne bi dao rijesiti nekim od brojnih operacijskih pojacala i to. To je poiacavanjc diferencije (razlike) ulaznih elektric nih velicina (napona ili struje). Buduci da su takvi sklopovi vrlo popularni i u amaterskoj praksi. Umjesto otpornika R. operacijsko pojacalo t ima diferencijalno-simetrican ulaz nesimetrican izlaz. pojacala snage. nom komadicu Vecina nabrojanih sklopova pro izvode se kao monolitni (= na jed kristala). Zbog mm njihovih vrlo zanimljivih svojstava ti se sklopovi upotrebljavaju i daleko sire od prvobitne namjene. On mora po vrijednosti odgovarati paralelnom spoju Rs R r ii r 87 . Principijelna skica operacij- skog pojacala Operacijska pojacala Matematicke operacije u analog elektronickim racunalima (ra cunarima) obavljaju sklopovi. npr. Naponsko pojacanje. kao npr. Opcenito. takvog pojacala u »otvorenoj petlji« je vrlo veliko.. i SI. jednostavnije. snazni stabilizatori napona ili neki visoko frekventni sklopovi. Invertirajuce SL pojacalo. i R mole se staviti samo jedan otpornik R. diskretnim (= odijeljenim) komponentama.f) generatori funkcija. pretvaraci. - R. cesto. U praksi se vrlo sklopovi za posebne namjene drugi. nai g) analogno-digitalni h) stabilizator! regulatori pona i) i (i struje). 5-1. nazvani operacijskim pojacalima. Neki sklo povi. odnosno na radnom otpo- 5-3. . izraduju se kao hibridni (= mijesani) sklopovi Hibridni sklopovi proizvode se tako da se na podlozi od keramike pove zuju aktivne komponente s pasivni ma (otpornicima. Ac. — U. posvetit cemo im malo vise prostora. Tu su upisani i na poni V in i Uni na ulazu. 5-2. uspjesnije i bolje nego. Sl. Tako se dobije sklop koji sadrzi one komponente sto se inace ne mogu izraditi na monolitni nacin. Pridjev »diferen cijalno« ukazuje na osnovxm namje nu tih pojacala. te napon U P na izlazu. kondenzatorima zavojnicama) koje su izradene odre denim postupkom na istoi podlozi. Na sL 5-1 je principijelna shema opera cijskog pojacala.

SL 5-7. prikazuje invertirajuce pojacalo u kojemu dolazi do okretanja (inverzije) faze. Osnovni spojevi operacijskih jacala nacrtani su na slijedecim po sli kama. jacalo primijenjeno kao diferencijal no pojacalo 5-3 s povratnom vezom. Njegov je ulazni otpor vrlo velik. Operacijsko pojacalo kao ferencijator di- kao diferencijator (si. tj. Povratna veza. Operacijsko pojacalo moze raditi i SL 5-6. 5-5. ulazni otpor vrlo velik . 5-4. Ako se uz ove otpornike stavi kondenzator ili neka druga nelinearna komponenta moze se na odreden nacin utjecati na radnu karakteristiku . 5-2 je operacijsko po SI. Nekoliko opisano i u ovoj knjizi. Na si. okretanja stanja ti traja izmjenicnog napona Vu Umjesto dva otpornika. R s i R r moze se staviti otpornik R koji bi bio jednak vrijednosti koja odgovara paralelnom spoju R* i R r (R.rijetko koristi. teorijski. ih je Grada operacijskih pojacala Iz obilja tipova operacijskih pojacala moze se odabrati najpovoljnije za rjesenje nekog konkretnog problema. Promjene izlaznog napona innaju istu fazu kao i ulazni napon. (si. \\ Rr). i. vidimo na si. 5-5. Najcesce se primje nom povratne veze. Neinvertirajuce pojacalo je na si. Faza signala se ne mijenia a ulazni otpor je izvanredno velik. 5-6) i kao integrator 5-7). daju pojacalu potrebna svojstva. Ulazni mu je beskonacno velik UD = -RC- dt Naponsko slijedilo. 1 SI otpor. dvostruka i cetverostruka SI. Operacijsko pojacalo kao tegrator in- sklopa. realizirano operacijskim poiacalom. 5-7. npr. Naponsko slijedilo sa operacijskim pojacalom. 5-2 do si. Takav slucaj imamo. je ostvarena otpornicima R r i Rs O njima ovisi pojacanje. na si. tj. vracanjem jednog dijela izlaznog napona na je~ dan ili na oba ulaza. Njegov je Neinvertirajuce pojacalo.' 5-4. Danas se proizvode jedno^ struka. kod aktivnih jiltera.

Lateralni tranzistori ima- nak umnosku emiterskih otpora s faktorom strujnog pojacanja h fe (= p) tranzistora TRi. Oni su u spoju strujnog zrcala i predstavljaju kolektorski otpor ovog medustupnja.8 i 2 MQ. 3 j j r/. Glavni detalji su mu na sL 5-9. si. I kucista ima vrlo razlicitih. »strujno zrcalo« koje u ovom slucaju djeluje kao kolektorski otpor za tranzistore TRs i TR4. TRo i TRr spojeni su kao tzv. Takoder se i elektricni parametri od tipa do tipa dosta razlikuju. Medustupanj. radi u spoju zajednickog kolektora. To pojacanje koje se postize tranzistorima TRb i TR4 obicno iznosi oko 250 puta! Pojacani signal se ovdje uzima nesimetricno. j H 8 . Tranzistorski par. sto je tesko izvesti difuzijom na kristalu poluvodica. Tranzistori TR&."" K . su tipa P-N-P. On je priblizno jed- razmjerno visokih napona na ulaze pojacala bez opasnosti po sklop. neznatno smanjuje naponsko ^ojacanje tog stupnja.R ' TR CH TR6 1 * v^H--^™' — / *& « 5 1 • I. si. Primijenjena sklopovska rje- senja dala su torn pojacalu takva svojstva kakva bi u diskretnoj verziji bilo vrlo tesko dostici. cuie ulazni stupanj (u tacki A). pa ce i pojacanje biti veliko. Na si. kod IL 741 ulazni otoor je izmedu 0.r operacijska pojacala u istom kuci* Stu. Oni djeluju kao emiterski otpori za tranzistore TRi i TRs. Takav par ima veliku ulaznu impedanciju koja neznatno opterelingtonski TR 3 i TRi. upotrebljeni su tranzistori TR12 i TRi3. 5-9) i vodi se medustupnju.- 'vHi ~P TR2 R\ H 2 j Jr. ima darpar tranzistora TR15 i TRie. ju mali h fe 1 ali zato vrlo visok dozvoljeni inverzni (— zaporni) na- pon izmedu baze i emitera (preko 80 V) sto dozvoljava prikljucivanje Mi cemo najvaznija rjesenja unu- tar integriranih operacijskih pojacala upoznati na primjeru najpoznatijeg. 5-9a je pojednostavljena shema ulaznog diferencijalnog stupnja. 5-9b. Shema integriranog operacijskog pojacala IL 741 89 . tj. s jednoga od kolektora P-N-P tranzistora (tacka A. TRi i TRs. 5-8. cak bez obzira na potreban pros tor! Shema integriranog operacijskog pojacala IL 741 je na si. medu njima koji ima oznaku IL 741. R 9 i SI 5-8. odnosno TR>. Umjesto velikog omskog otpora. Takav se spoj odlikuje velikim ulaznim otporom. Na taj nacin se IL741 TR9 3 " TR!2 t -*- « — i. Lateralni (= bocni) tranzistori. Konkretno. Taj je otpor velik.

si. 5-10. TR19 i TR*o. »current mirror«). dok strujno zrcalo kao da vraca onoliko struje koliko unj ulazi. svojstvena pojacalima klase B i C. aktivne regije i napona saturacije (= zasicenja). Najjednostavnije strujno zrcalo cine dva podjednaka tranzistora. Baza tranzistora TRz spojena je s bazom tranzistora TRu Uz pretpostavku da su tranzistori podjednaki.O (3) O) T TR1 TR2 l> h> ! I XI TR3 TRi . 30 pF) napona reda ti- ska struja J c mu je za faktor struj- Spajanjem kondenzatora C (oko izmedu kolektora i baze darlingtonskog para TRis+TRtn posti- ze se tzv. referentnom diodom. 5-10. Tranzistoru TRi je kolektor kratko spojen s bazom. spojena prema si. zasticeni su od unistenja cak i u slucaju trajnog spajanja izlaza sa bilo kojim polom Na ljen y nog pojacanja h fe veca od struje baze J b Tako spojen tranzistor na zivaju i »aktivnom« diodom. frekvencijska kornpenzacija pojacala i otklanja se opasnost samoosciliranja. tranzistor skom diodom i slicno. Naziv potjece od siicnosti: obicno zrcalo vraca svjetlost koja padne nanj. c) izlazni stupanj a) ulazni stu- postize pojacanje sucu puta. Strujno zrcalo i odnos ulazne i izlazne struje . dijagram koji pokazuje da se te struje izjednacuju. s bilo kojim Vazno je i strujno zrcalo (engl. Pregled najvaznijih stupnjeva operacijskog pojacala: panj. 5-9c vidimo pojednostavspoj izlaznog stupnja. kao i kroz TRu Na crtezu vidimo. 5-9. Izlazni tranzistori. b) medustupanj. On je izveden kao protufazni stupanj u klasi AB kako bi se izbjegla izoblicenja malih signala. Time taj tranzistor radi na granici tzv. teci ce kroz TRs struja podjednake jakosti. napona napajanja ili ulaznim prikljuckom. pokraj slike sklopa. kad strujno pojacanje h fe dosegne vrijednost 100. i ! (2) b) -tt 4? 4> O |TR6 <» S/. Kolektor90 h**Fi*B TRI TR2 SI. Bolji sklop ove vrste postize sc spajanjem jos jednog tranzistora. Tranzistoru TRi dovodimo struju jakosti h.

. = + Js + . U takvom se slucaju mora svako pojacalo zasebno raspregnuti od izvora napajania. sto se . Komparator napona uporedui sto koriste je pon U„ f (komparira) neki nromjenljivi na[/„ SL 5-13. Ako se na takav izvor prikljuci jedno ili vise operacijskih poiacala.kao na si. a u emiterske strujne krugove prikljucenih tranzistora odgovarajuce otpornike. U slucaju potrebe. Oni znatno umanjuju djelovanje promjene napona na parametre sklopova i integriranim pojacalima omogucuju rad u sirokom rasponu napona napajanja.XX)n t- . konstantne ja- kosti struje koje nece ovisiti ni o velicini otpora u njihovim kolektorskim strujnim krugovima. kondenzatori budu montirani i spojeni sto blize nozicama na koje se dovodi struja napajanja. + Jn h na si. kao komparatori napona.. Tu je Ji Izvori konstantnih struja. Sami izvori napajanja imaju nekad relativno velik unutrasnji otnor. Rasprezanje napona napajanja sa (si. samo ce se tada naponi na izlazu ponasati obratno nego u prvom slucaju. ref . Jedan od nacina da se to postigne vidi se l o r2 (r r- SL 5-12. moze napon — 91 . znaci da je U« veci od Urch To vrijedi u slucaju kada se referentni napon U ref prikljuci na paratora pozitivan Uu manji od U Kada neinvertirajuci (+) ulaz. Postignuti su izvori kon- SL 5-1L Poboljsana varijanta nog zrcala strttj- i ? stantne struje. cim je Hfe svih triju tranzistora iznad 10. 5-13. teci ce kroz tranzistore TRs. 5-11. Taj nezaobilazan spoj vidimo na sL 5-12. Operacijska pojacala se vrlo cesvi da Vazno je '"IX . TRs I TR3 ||{h FE +2)J B *i4- TR1 TR2 10 100 1000 TRt i tako redom. 10n. osim Ci i C 2f mozemo dodati i kondenzator C„ Spoj s njime je oznacen crticama. ii . moze doci do nezeljenih oscilacija ushjed sprege izmedu ulaznih i izlaznih strujnih krugova. Time je svojstvo »zrcala« poboljsano utoliko.jednake struje Ji i Js postizu. Kod gotovo svih modernijih integriranih sklopova moze se naci spoj za postizanje tzv. Kroz tranzistor TRs vodimo struju Ji.. Kadgod je izlaz kom(Ui). Isto tako t/ re/ biti prikljucen i na invertirajuci ( ) ulaz. nekim poznatim naponom 5-14). ^"mh -I - h FE + 2 . izvora konstantne struje. ni o visini napona na koji su ti dtpori prikljuceni. Prikljucimo li baze nekoliko tranzistora na »tranzistorsku diodu« (TRi). ji To prikazuje i grafikon na des- ^N B3 j ^-H noj strani crteza. znaci da je je izlaz negativan (C/i>).

dovoljna je malena promjena ulaznog napona (»signala«) za okidanje komparatora. i du otpora u strujnom krugu povratne veze. sum. To je specijalni Okidanje i medutim mogu prouzrociti slicno. brujanje se moze izbjeci dodava- nazvanim histereo (starogrcki: histereza zaostajem). i naziva se Schmitt-t rigger (Smitov = komparator koji dobro radi do frekvencija blizu 30 MHz. promjene optere- Primjenom u razlicitim cenja i sve ostale razloge radi kojih a) u. baze osciloskopa. U nasem DTL i TTL serije. Potrebno je da ulazu DTO ni napon padne ispod U rt (donju tacku okidanja). Ako treba mo komparator za visoke irekvenza okidanje vremenske cije. Izlazni nivoi tog sklopa prilagodeni su digitalnim sklopovima 5 slucaju to znaci da ulazUre u tacki GTO (gornja tacka okidanja) miienja napon na izlazu od pozitivnog (Ui) u negativan (C/s). nece mijenjati. po analogiji s oblikom krivulje magnetiziranja. iako tvornica garantira ispravan rad do okidac). Na si. Razlika izmedu GTO i DTO je mjera za veHcinu histereze. napon na izlazu se jos ni signal. 5-15 taj je sklop iskoristen kao komparator sa histerezom. prolazeci f. Integrirani stabilizator! napona integriranih sklopova uredajima porasla je i potreba za izvorima napajanja koji bi kompenzirali promjene napona elektricne mreze. Ako sada ulazni napon pada i dosegne vrijednost GTO. Takav se sklop odlikuje svojstvom smetnje.Zbog velikog naponskog pojacanja operacijskih pojacala. Nju mozemo po volji odabrati mijenjajuci odnos izmef. On pretvara sinusni signal u kvadratican. Primjena operacijskih pojacala je ogranicena na istosmjerne i na niskofrekventne signale. To njem otpora 10 MQ i 10 kQ (si. upotrebit cemo integrirani sklop IL 710. kao klasicni Schmitttrigger. si. MHz. npr.-ri u- • -- . 5-14). Tada se izlazni napon naglo Dromijeni od U-2 na vrijednost JJi (sL 5-14b). 5-14a.

65 V. digitalni sklopovi »bave se« brojkama. oznacenih na shemi kao »current limit« i »current sense« (si.15 Uref = ZT~ 0. a time i vecu mogucnost da zadovolje razlicitim.h ni u jednom slucaju ne smije premasiti 150 mA. To znaci da se opterecenje nalazi u emiterskom strujnom krugu. Izmedu prikljucaka. Od preciznih stabilizatora je najpoznatiji IL 723. rijeci digit. Gledan izdvojeno. Sav ostali visak napona bit ce na tranzistoru TRu Imajuci u vidu dozvoljenu disipaciju od 0. u di- 93 . Njegovu blok-she- postize jacanjem ili oslabljivanjem struje koja tece kroz izlazni stupanj. sa izlaznim naponom stabilizatora. Na Uref prikljucujemo (direktno ill preko razdjelnika napona) neinyertirajuci ulaz diferencijalnog pojacala s velikim pojacanjem. sto gucuje ogranicenje izlazne jakostt struje. a primjenu 640 u slijedecem poglavlju.8 V T~~ izvodu U(voha) bilan V koji daje ugradena Zenerova dioda. Na (vidi ondje) je vrlo stareferentni napon od 7. To se od engleske brojka. promjenom opterecenja izaziva SKLOPOVI Naziv »digitalni« u dife- rencijalnom pojacalu (»pojacalo greske«) takvu reakciju da se uspostavi prvobitno stanje na izlazu. pokazuje si. Pri tome. Zbog toga se smanjuje potencijal baze izlaznog tranzistora TRi. mozemo izracimati maksimalnu struju sklopa uz poznati ulazni (nestabilizirani) napon U: *maks mu si. Napon U ne smije biti visi od 38 V. sklopa i od »div- Dodavanjem tranzistora (TRi vanjskih i snaznih TR? na si. taj darlingtonski par na izlazu radi kao pojacalo sa zajednickim kolektorom. Tako se uporeduje referentni napon frekventnu kompenzaciju za otklanjanje opasnosti ljih« oscilacija. Posebno je to postalo zahtjev kada bi su se pojavili sklopovi serije »74«. pa je izlazni napon direktno ovisan o naponu na bazi a vrlo malo o naponu na kolektoru.8 W. tranzistor TRz (si. Do danas je razvijen velik broj integriranih sklopova za stabilizati- on napona. Obilje aktivnih i pasivnih elemenata »brine« se da napon te diode ostane uz napomenu da /^. specificnim zahtjevima. Ona za ispravan rad »tvrde« i pretpostavlja stabilne izvore napona. Svaka promjena izlaznog nanona. Neki imaju samo tri ili cetiri izvoda i predvideni su da daju jedan stabilan napon. Postoje i impulsni stabilizator! koji mogu dati vrlo ekonomicno stabilne nanone uz vrlo jake struje. Invertirajuci ulaz spajamo sa izlazom (opet direktno ili preko razdjelnika). Kondenzator Cs sluzi za nuznu konstantan u svim normalnim uvietima rada. U njemu je darlingtonski par tranzistora koji radi kao seriiski (redni) stabilizator. 6-40) spaja se otpornik (potmetar 1 kQ). Cim pad napona na torn otporniku dosegne 0. kakav se primjenjuje i kod jednostavnijih ispravljaca. nastala ili ili DIGITALNI ILI LOGICKI potjece ovdje drudm uzrokom. U slucaju kratkog spoja bit ce izlazni nanon U iz samo za pad na- omo pona na otporniku visi od nule. 6-40) mozemo stabilizirati napon ispravljaca pri strujama od vise ampera. Integrirani sklop IL 710 kao komparator sa histerezom napon napajanja bio nestabilan. sto znaci: Dakle. Neki od njih imaju vise izvoda.SL 5-15. 6-39. 6-39a) se pocinje otvarati i voditi struju.

Iz njih su izvedeni sklopovi »NI« i »NILI«. »low«. Podrucje napona logicke »nule« i logicke »jedinice« kod sklopova TTL (»Transistor-Transistor Logic«) 5-16. »visoko« stanje (engl. »high«. \ PODRUCJE LOGICKE . »AND«): MOS u unipolarnoj tehnologiji. Takve su familije: RTL. Radi lakseg razumijevanja tai je sklop prikazan i pomocu prekidaca (sklopki) i sa diodama. Taj sklop razlikuje da li se na njegovim ulazima pojavljuju signali ili ne. Logicki sklop »I« (engl. svi u bipolarnoj tehnologiji. nula (»0«) ozna Zato cemo govoriti samo o osnovnim logickim sklopovima. Ustvari. Od nule do +0. DTL. svi brojevi se iskazuju samo sa dvije brojke: nulom i jedinicom. H). mogu cuje tzv.gitalnoj tehnici. Jedinica (»i«) oznacuje tzv. sastaviti shvatili i oni najslozeniji. Izmedu ta dva stanja je »zabranjeno podrucje«. Zajednickim imenom ih nazivamp »vrata« ili »gejt« ali (engl. koja vrijedi za vecinu bipolarnih sklopova. ili »gate«). L). Vec i samo nabrajanje Odatle mu i naziv »logicki sklop«.8 V je podrucje »loqicke nule«. Svakom od tin tzv.JEDINCE" A 2 -'2/. Kroz ovo ulazna ili izlazna stanja brzo prolaze ali se n torn podrucju ne zadrzavaju! Nekoliko prakticnih nrimjera kou amaterskoj praksi pokazat cemo u drugim po ristenja tih sklopova glavljima. TTL. On kao da »logicki zakljucuje«. Na si. tablica stanja (u literaturi je nazivaju »truth razlicitih vrsta sklopova premasuje prostor koji ovdje stoji na raspolaganju. Ti sklopovi propustaju elektricne signale na tacno odreden nacin. logickih stanja od- Ako smo ostalih. i kako rade osnoydjelovanje svih razumjet cemo govara odredeno podru£je napona. Od njih se ni. ECL sa svo : jim podvrstama. pokazana su ta stanja. Tu je njegov simbol i tzv. si. drugi i n-ti ulaz u stanju logicke jedinice. z ZABRANJENO PODRUCJE SI. Osnovni logiCki sklopovi cih broja svih postoje^ integriranih sklopova najveci dio.. »nisko« stanje (engl. Po slozenosti se sklopovi dijele na one sa tnalim. TABLICA STANJA SKLOFAJ"[AND» 'Ysy////. po broju tipova i po kolicini. Od +2 V do + 5 V je podrucje »logicke jedinice«. Ako su kod ovog sklopa prvi. no— M- . Od ukupnog Osnovni logicki sklopovi su »I« t »ILI« i »NE«. Posebne familije cine shlopovi C-MOS sklopovi i tzv. 547. 5-16. bit ce i izlaz u »jedinici«. Vrata mogu imati jedan vise ulaza (do osam). otpada na digitalne sklopove. sa srednjim i sa visokim stupnjem integracije. unutar kojih svi tipovi imaju neke zajednicke karakteristike. Ovi posljednji mogu imati cak desetke tisuca pojedinacnih tranzistora na jednom kristalu. Postoie »familije« sklopova. jedan a) izlaz.

Ona bi se u biti poklapala sa ovom za dva ulaza. »NOT«): Logicki sklop verier. c) Logicki sklop »NE« se (engl. 5-18. 5-19. ako su Hi jedan ili drueji ili oba ulaza u logickoj jedinici. Samo onda. tablica bi bila opsirnija.— tablica »istine«. Sklop je prikazan na si. Ne moze se izvesti diodarna. tablica table« vjerodostojnosti). »NE« zove i in okrece fazu signala. Potreban je aktivni elemenat (tranzistor ili FET). kad su svi ulazi »u nuli« i izlaz je u nuli. b) Logicki sklop »ILI« (engl »OR«): Izlaz tog sklopa je u stanju jedinice. sklop imao vise ulaza. Ako bi umjesto dva. ObraTABLICA STANJA On samb SKLOPA jLi"(OR) A . Vidimo ga na si. ujedno pojacavajuci struju.

Bistabil ima dva izlaza. Najjednostavniji bistabilm sklop (»LATCH«) TABLICA STANJA s . Postoje. 5-21. Bistabili se medusobno razlikuju upravo po vrsti tih ulaza. Medutim.mama »BB« teraturi ga zovu i »flip-flop«. preko kojih se bistabil postavlja u neko zeljeno stanje. Djelovanje promjena na ulazu na stanj a na izlazima prikazuje se tablicama stanja. i »ulazi«. Q i (J Oni su uvijek u suprotnim stanjima. U njih se unose sve moguce kombinacije ulaza i odgovarajuca stanja na izlazima Q i Q. dakako. izlazno stanje ne ovi- B1STABIL „ LATCH " SI. U shese cesto oznacuje slovima ili »FF«.

No. TABIXA STANJA s KRAil SIMBa L'lAZNI DIO j LATCH SI. Osim toga oni imaju i direktne ulaze koji mogu poluvodickom bistabil postaviti zavisno od stanje. odnosno obratno kod drugih tipova. D Hi T bistabili. 7K-bistabil mijenja stanje samo onda ako su i J i ulazi u stanju logicke jedinice. davac takta) dovodimo impulse u nekom nizu. dobijemo tzv. postoje i bolja rjesenja. kod nekih bistabila. za bistabil dozvoljeno da oba izlaza budu istovremeno u jedinici (»visoko«). SET i RESET na ulazu u pomodni. Svi ovakvi bistabili imaju takoder svojstvo da »pamte« upisano stanje tako dugo dok ga novim impulsom ne »izbri§emo«. upravljani bistabil. kad sinusoida ide od negativnog prema pozitivnom maksimumu. prema tablici stanja. upravljani bistabiL Kod njega sklopovi 1 i 2 predstavljaju upravliacki dio. oni ce pri prelazu od »nule« u »jedinicu«. To se dogada jer su ulazi takvi da mijenjaju stanje izlaza samo onda kad ulazni signal. Na taj nacin je frekvencija na izlazu bistabila dvostruko nizal iedan od tzv. Nije. naime. vetike elektronicke memorije sastoje se od mnogo.na jednoj i na drugoj tablici smatra se nenormalnim. ovisno o ulaznim prikljucnicama. To je razlog da se ovakvi sklopovi u praksi vrlo rijetko koriste. U praksi se bistabili najcesce grade kao tzv. Po svojoj konstrukciji svaki od njih je dvostruki upravljani bistabil. Tako ce se u svakoj periodi stanje samo jedanput promijeniti. spojena prema si. upisati u LATCH ono stanje koje postoji na ulazima S i R. Za takav bistabil kazemo da radi sinhrono sa impulsima ritma na CP. a sklopovi 3 i 4 su vec opisani LATCH. Prema tome. oznacen sa CP (engl. Da se bistabil vrati u pocetno stanje mora proci jo§ jedna perioda sinusoide. nesvih drugih ulaza. dovedenu na ulaz dijele sa dva. 5-23. Pretpostavimo sada da je ulazni signal sinusoidalan. isto tako vazno svojstvo bistabila je da frekvenciju. dinamickih bistabila. Ovo je 5-23. Upravljani bistabil »RS« . Ako prethodnim sklopovima dodamo jos dva. raste od niskog do visokog stanja. rob). Drugo. pojedinacnih celija koje »pamte«. Obicno su po dva jednaka u zajednickom kucigtu i na istom kristalu. JK. Zato se mora pogodnim sklo povskim rjesenjima sprijeciti takav slucaj. Na ulaz. medusobno povezanih. D-bistabil mijenja stanje K ako je D-ulaz spojen sa izlazom Qo. Neka se mijenja stanie bistabila svaki put. To su u neko Spomenimo jos ukratko svojstva nekih bistabila kao djelitelja frekvencije: T-bistabil mijenja stanje sa svakim imnulsom. U svakom slucaj u radi se o promjeni stanja izlaza rastucim ili nadaiucim bridom promjene na ulazu. gdje ulazni dio (zvan »Master« = gosnodar) upravlja pomocnim bistabilom (zvanim »Slave« = sluga. »Clock Pulse« = impulsi od »sata«. MS-bistabili mogu biti nacinjeni kao RS. »Master-Slave« (MS) bistabili.

to ce se dogoditi kada u brojilo. Neka od njih omogucuju dijeljenje frekvencije do 1 GHz. 5-26 je vrlo pojednostavljena. Binarni djelitelji frekvencije koriste se cesto u integriranim sklopovima visokog stupnja integracije. 5-24. spojena su na izlaze Qi i Qz. 2* = 32 itd. Bistabili su ovdje spojeni JK »frekvencmetar«) takoder je pri- jedan za drugim. Svi bistabili imaju zajednicki ulaz R a Ako . BiNARNO. redenog broja bistabila i vrata. frekvenciju dijeliti mozemo po volji. od cetiri bistabila i jednih I -vrata. da slijede jedan za drugim. tj. vrata ze Ro u SI. Kad je vec upisana devetka. Vrata. 5-25. oznacena slovom G. 2* = 16. Primjenom tog principa i od- u seriju. Dekadski djelitelj se moze naciniti. broiilo normalno radi »prebrojavajuci« dolazece impulse. prema si. ukoliko je ona spojena u seriju s prvom dekadom. kod U. Broj bistabila odreduje eksponent potencije kojoj je baza dva: 2 x -2. Princip koji smo upoznali na primjeru dekadskog brojila nazivamo jos principom skracivanja cik- . svi se izlazi brisu. Cesto je potrebno frekvenciju dijeliti s deset. dolaze u stanje »nula«. 5-24. jer se stalno dijeli s dva. Kada se oba ova izlaza nadu u stanju A u J qI o— K Ro K Ro K RJ G dovedu sve ulastanje jedinice i time se odmah brisu jedinice svih bistabila. koja pripada ovakvom sklopu.Spajanjem veceg broja bistabila lusa. brojilo skofii u jedinici. tj. Principijelna skog djelitelja shema dekad(dekadskog brojila) u pocetno stanje. je ovaj »nula«. u elektronickim satovima. 2? =4. Dekadska brojila proizvode se u razlicitim tehnologijama. Njegova blok-shema na si. Takvo dijeljenje nazivamo bi narnim. U praksi je to iskoristeno u PLL-sistemima za biranje radnih »kanala« u radio-uredajima. U tome momentu izlaz IZ mijenja stanje od jedinice na nulu i upisuje brojku jedan u slijedecu dekadu. JK-ulazi su spojeni na »-f«. gdje u nizu ima vise od dvadeset binarnih djelitelja frekvencije. npr. 2* =8. Frequency Counter. Ima izvedbi u koiima su po dva ili vise djelitelja smjesteni u istom kucistu. mozemo po zelji odabrati »modul« koji dijeli frekvenciiu na nacin koji nam treba. Ako pogledamo tablicu stanja na si. sto nije nacrtano na shemi radi jednostavnosti. Ukoliko je Ro u stanju »jedan«. mjer primjene integriranih digitalnih sklopova. dekadski. Pritom ce svaki bistabil raspoloviti frekvenciju koju dobije od prethodnoga. dode deseti impuls. PRINCIP DIGITALNOG MJERENJA FREKVENCIJE Digitalno »brojilo« (brojac) frekvencije (engl.

upise jedinicu u brojilo B2. sest pokazivaca (»dis pleja«). cijelom uredaju trei dva NAND-sklo- napon napajanja ali to. Deseti impuls resetira (ti. Na- takvi sklopovi kod ko- kom O. Tu moze izvrsno posluziti Schmitt-trigger. ali je ba dovesti jih je sve ovo sadrzano u istom kucistu. sa stavljenog oa sest brojila.Oscilator s kvarcovim kristalom oscilira na frekvenciji 1 crtan je kao cetvorokut Postoje i MHz. A Svaki slijedeci impuls povisuje »sadrzaj« brojila Bi. U nastavku ce se »puniti« i ovo brojilo do deset. vrati na nulu) brojilo Bi i istovremeno. U Bs ce se upisati jedinica. nije nacrtano. da se na izlazu bistabila dobije signal koji kroz cijelu jednu sekundu ima »visoko« a kroz slijedecu sekundu »nisko« stanje i tako redom. Najprije spoji 100 KHz "'"99 10 KHz iKHz 100Hz *)Hi IMHr -J L—J D l-ii-nir-ii MO -iI )-i-{ 110 1:10 r-*- I 10 L_ D I 1 | L_ D * D rLr *X'^u jt~l B6 t*-H Bs rw J ^ 15 I _L ij 5/. Taj proces tece tako dugo. bez obzira kakav je bio na ulazu. U tome sa oznaoscilatoru su obicili no dva invertera pa. buduci da taj sklop inverira signal. Ova se promjena upisuje u brojilo Bi kao jedinica. Na izlazu iz posljed- njega imamo kvadratican signal od Hz. pojaca i da ga oblikuje kao kvadratican. dok na ulazu bistabila FF traje »vir soko« stanje. Kako sada taj uredaj djeluje? Pretpostavimo da je na izlazu iz bistabila FF »visoko« stanje (jedinica). On djeluje u koracima. isteka jedne sekunde to stanje mijenja u »nisko« i na ulazu u G obustavlja se dalji prolaz se Nakon impulsima u brojilo. Pozeljno da njegov izlazni signal vec bude kvadraticnog oblika. 5-26. Izlaz vrata G spojen je sa ulazom lanca. on ce kod prelaza iz visokog u nisko stanje mijenjati i stanje na izlazu G od niskog na visoko. moze biti nacinjen i sa diskretnim komponentama. opisan napred. kojemu zelimo izmjeriti frekvenciju. radi preglednosti. konacno. Dakako. vodimo ovaj signal na jedan ulaz vrata G i na ulaz izlaza Sa tog »kontrolnog sklopa«. U isto vrijeme od Pi do Po. se aktivira kontrolni stupanj. »nije aktivan«. Takav signal dolazi u lanac od sest dekadskih djelitelja (D). Ako sada iz pretpojacala A na drugi ulaz vratiju G dode neki impuls. Na drugi ulaz vrata G je spojeno pretpojacalo Ono ima zadatak da signal. kada ce biti resetirano. Ovaj jos dijelimo u bistabilu 1 FF tako. spojen sa tim izlazom. Ulaz vrata G. ! Pojednostavljena shema brojila frekvencije 99 . sest memorija i sest »dekodera« (Bi do Bs) i.

U tome momentu se na pokazivacima pojave brojke omogucujuci da se procita koliko je impulsa bilo u jednoj sekundi tj. All 1 oni rade po istom principu. Namjerno nismo ulazili u deta: lje. Nakon isteka od jedne sekunde. Brojke ostaju i vidljive i dalje. Danas ima sebi sadri takvih sklopova koji u ze sve sto je opisano. Zatim prekine vezu izmedu brojila memorije i spoji memorije sa dekoderima koji su u stalnoj vezi s pokazivacima. osim pokazivaca i kvarcnog kristala. kolika je frekvencija. od Bi do 100 . Ciij je bio samo da se pokaze princtp rada pojedinih sklopova. Be. Sada kontrolni stupanj izbrise sadrzaj svih brojila dovodenjem »visokog« stanja na ulaze RESET. Za njih nemamo prostora. ponovno ce bistabilov izlaz doci u »visoko« stanje i brojanje frekvencije se ponavlja.memorije na brojila i time u memorije »upise« sadrla] svih brojila.

6 IZVORI ELEKTRlCNE energije IZVORI ELEKTRICNE ENERGIJE ZA POGON RADIO-UREDAJA radio-redajinajvise je takvih koii su stacionarni. Medu faznim vodovima je izmjenicni napon od 380 V. U najcesce prenosnim primopredajnicima cemo naci suhe galvanske pojedinih faznih vodova efek vrijednost izmjenit nog napona (ili krace: izmjenicni napon) iznosi po 380 V. Prevozni uredaji. »nul-vodic« ili »nula«. To je visina napona u vozilu sa olovnim se medusobno razlikuju po fazi. onih koji rade uvijek na istom mjestu. prikljucuju se na akumulatorsku bateriju samog vozila. nut-yodic. Moderni radio-uredaji ove rani vrste gradeni su redovito za pogonski istosmjerni napon od 12 do 15 V. Elektricna mreza izmjenicne struje je zaista svestran izvor. Njihova frekvencija je precizno ista. radionicama. I naponi su jednaki. dok je napon izmedu bilo kojega faznog voda l »nule<< 220 V. Slovima R. koji su monti- jaju elektricnom energijom ze izmjenicne struje. ako motor ne radi. »faza- Ovaj napon ima akumulator samo onda. tj. Iz- medu bilo koje faze i nul-vodica mjenicni napon je 220 V iz- 101 . 50 Hz. Osim tri zice koje nazivamo »faznim vodovima« ill. osobito u tvor^ SL 6-L Trofazna izmjenicna struja razvodi se do potrosaca sa cetiri zice. sto savremeni uredaji dobro pod nose. iz mre- Danas se izmjenicna elektricna struja redovito proizvodi i potrosacima dovodi kao trofazna. tzv. ali one tri u automobilima i u drugim motornim vozilima. da iza slnedece trecine prva izmjenicna struja dosegne svoje prvobitno stanje i tako redom. jer se primjenom transformatora mogu i nicama snaznijih potrosaca. U stanovima se obiano sluzimo izmjenicnim naponom od 220 V. Za vrijeme voznje se akumulator stalno puni pa mu je napon promjenljiv. akumulatorom od 12 V. treca za drugom opet za jednu trecinu titraja. To znaci da se u generatorima istovremeno proizvode izmjenicne struje. S i T. Oni se redovito napa- postici svi naponi potrebne velicine koji se onda diodama ili drugim ma Medu amaterskim elektronickim ventilima lako pretvoriti mogu u istosmjerne. 6-1) tu je i cetvrta zica. krace. S i T oznaceni su fazm vodovl Cetvrta zica je tzv. pa je u pojedini stan uveden jedan od faznih vodova i nuJtivna srednja medu SVe tri »faze« dovode se samo do vecih motora i drugih -vodic. Druga zaostaje za prvom za jednu ma« (R. Iz- trecinu titraja. si.

razliciti generatori sa po~ gonom na vjetar ili termo-elektricni civilizacije predjeli. moze i vodenica vrtjeti pogodni b) v c) v. potresi i drugo) potpuno nadomjestiti prikljucak na normalnu elektricnu mrezu. ali kroz ispravljacku diodu moze pro- kao ventil. on ce se kroz diodu nabijati elektricitetom onda.4 [7. kako punom crtom prikazano na sL 6-2b. npr. Osim toga on nije vise ni stalan jer se valovito mijenja (si. cena samo jedna polovica vala. oznasa »+«. One su veoma interesantne amaterima koji vole eksperimentiratL Jos nedavno ih nije bilo mo guce nabaviti. elektricna struja ne moze teci. Za nuzdu — — . tzv.. prasumske ili pustinjske oblasti) iskoristavaju se. u slucaju da transformator daje napon U = 220 V. Voltmetar ce pokazivati neki prosjek istosmjernog napona kojemu je dodan izmjenicni napon brujanja Ubr. kad je a pozitivno. SL 6-2. To tako ide sve dok se kondenzator nabije na maksimalnu vrijednost izmjenicnog napona. Kad se kondenzator C vec nabio na maksimalni napon 102 . na kondenzatoru istosmjerni napon doseci 310 V. kondenzator ce se nabiti na Uma u s = skupe! UY2 = 1. Ako je efektivna vrijednost napona na transformatoru U. Kad bismo na 6-2a) spojili tacke A i neki otpornik. tzv. Ona propusta elektricnu struju samo u jed- D nom. suncane ili solarne baterije. U krajevima koji su udaljem od teci Princip ispravljaca. slozeni u tzv. struja je B (si. Ukoliko su prikljuceni i kondenzator C i otpornik R. isprav- izvori. 6-2c). U obrnutom. uz ostalo. celic- Veliko znacenje imaju i prenosni benzinski motor-generatori koji poput malih elektricnih centrala proizvode izmjenicnu struju. rjede ne ili nalazimo male olovne akumulatore. Takvo ispravljanje poluvalnim i zato nazivamo ljanjem. ponovno nabijati (puniti). propusnom smjeru. Izmjenicni napon iz transformatora mijenja se valovito (sinusoidalno). Objasnjenje u tekstu (arkticki ili antarkticki planinske. To znaci da ce. Uslijed toga je napon na kondenzatoru nizi. za vrijeme svakog pozitivnog poluvala izmjenicne struje. kroz tekla — — njega bi elektricna samo na mahove.baterije. kondenzator ce se kroz R izbijati (prazniti) i istovremeno. Za pogon elektronickih i radio-uredaja na umjetnim satelitima redovito sluze posebni foto-elementi. izdrzati u zapornom smjeru razmjerno veliko naponsko opterecenje. ali se u nekim zemljama pomalo pojavljuju i na trzistu. Ispravljacka dioda mora. Za amatere su ipak jos jako Ako sada na A samo kondenzator B prikljucimo C. Takvi generatori elektricne energije mogu u slucaju prirodnih katastro fa (poplave. Uz snagu od nekoliko stotina vata daju efektivni napon od 110 ili 220 V.Frekvencija tog brujanja je^ jedkod poluvalnog ispravljanja naka frekvenciji izmjenicne struje./ ge- nerator. radeci OSNOVNA SVOJSTVA ISPRAVLJACA Princip ispravljanja I VRSTE Silicijeva ispravljacka dioda (sL 6-2) djeluje kao ventil. zapornom smjeru.

kada se promijeni polaritet izmjenicnog napona (si. d-3. uz ostale podatke najvazniji. dolazi do proboja i unistenja diode. U momenta. Za sigurnost treba ispravljacku diodu opteretiti je 30°/o b) i • u — l -_ u maks t. ima namotaj za dvostruki izmjenicnapon (2U). Opet tiri se iskoristavaju oba smjera izmje- onda se tome dodaje jos i napon na transformatoru. D1 napon na diodi ce doseci dvostruki iznos maksimalne vrijednosti izmjenicnog napona: 2t/md * Ako ispravljacka dioda ne moze izdrzati tako velik napon. . Namotaj mora imati Punovalno ispravljanje pomocu dvije diode zahtijeva transformator koji na svojoj sekundarnoj strani b) vala (A i B. 64a. Dva primjera punovalnog ispravljanja: a) pomodu dvije ispravljacke diode. B \ PULZIRAJUCA STRUJA DVOSTRUKE FREKVENCUE Punovalno ispravljanje umnazanje napona u ispravljacima i 64. Graetzovom (Grecovom) spoju. Zato treba strogo paziti da se vrijednost za PIV. Vidi tekst Graetz (Grec) je primijenio cediode u tzv. si. R neka predstavlja tro- Napon na kondenzatoru C. a) D D3 '* Maksimalno dopustivi zaporni napon ispravljacke diode (»Peak Inverse Voltage«. s. oznacenu u katalozima tvornica. Principijelne sheme takvog ispravljaca su na si. nikada ne dosegne. Ostac) t u lo u iekstit 103 . S/. 6-3b) i on ponovno dosegne maksimum Us. b) sa cetiri diode SI. U br je napon brujanja koji je manji nego li kod poluvalnog ispravljanja.. 6-4b). »PIV«). **__.. 64c) iskoriStena za nabijanje kondenzatora. prikazanom na si. a druga kroz D 2 Tako su oba polu.?" . v c) d) inverznim naponom koji je barem ili vise ispod te vrijednosti! . 6-3a. Malo kasnije. Jedna polovica tog namotaja salje struju kroz Di. a cesto i do kratkog spoja uz joS vece stete. Sekundarna strana treba da je namotana samo za napon U. sto je prednost u odnosu na si. izmjenicna struja od koje su d) iskoristena oba smjera. si. maksimalna vrijednost izmjenicnog napona Ui i napon t/a se ponistavaju i na diodi D nema napona. »mostu« (si. nicne struje: ispravljanje je takoder punovalno. 64. 64d. A v B V A \. Bolje je iskoristenje raspoiozive elektricne energije kod ispravljaca s&punovalnim ispravljanjem izmjenicne struje. Z>/oda D fco/a sluzi kao ispravljacki ventil mora u ispravljacu izdrzati visok inverzni napon. Otpornik silo struje.' ^^UHUJ^Umoks D I Ul ni r^ r^ U2 = U |/2 r odvojak u sredini.

a) b) if — — I L-*- c) . Ipak ima vazna razlika. Uz jednaki i padne opteretni otpornik i isti kapacitet kondenzatora smanjenje napona je manje zbog cesceg dopunjavanja. slicno ispravljanja.= onomu kod poluvalnog javlja se brujanje.

Dijagram vrijedi za otpore potrosaca a kilo-omima (kQ). 1_ Tc. d iza ispravljackih dioda. Hz) treba vrijednosti podvostrucitL Ostalo vidi u tekstu 105 . a one sa otpornicima biti — nekad manje otpore. tj. e redu morasa ulaznim SL 6-7. O namjeni ispravljaca ovisi dopuStena velicina napona brujanja. mogu se primijeniti pogodni filteri. i to: Vrstu filtera sastavnih Tct — Bo — Tci Tc2 4 Tea — C) LI d) LI LZ Za izlazni stupanj CW 5%. filtere (si. ali prigusnice mogu pozamijenjene otpornicima. Tro- clani filteri su rjedi. 6-6a. izrazene u omima (Q) vrijedi isti dijagram. b. ispravljace: a) nim filtera za b) LC-filteri sa ulazkapacitetom. potrebno je da kondenzator praznimo jama. predajnika -£ f) "Tci 3 Tc. Za poluvalno ispravljanje 100 (50 £C-filterima. Za hiljadu puta odmah i f). Tako velik kondenzator bio bi preskup. uz uvjet da se kapaciteti uzmu hiljadu puta veci! Dijagram je nacinjen za punovalno ispravljanje. e) RC-filteri f) sa ulaznim kapacitetom bez brujanja. U svim filterima su prisutni kondenzatori.o 1 o 8) ^ Tc2 i b) _M_ _L_2_ Proradun kondenzatora. koje je tim jace sto je potrosak struje iz ispravljaca veci. razmjerno jacim stru- Protiv neizbjezivog brujanja ispravljene struje. c) i d) LC-filteri i i Nekoliko tipicnih sa ulaznim induktivitetom. Na si. Da troskovi izgradnje ispravljaca budu u skladu sa iskoristenom elektricnom energijom. c i e) od filtera sa 6-6c i d). 6-6 su nacrtane OTPOR POTROSACA Rp (k A ) njihove glavne vrste. Filtracija i velicine njegovih dijelova treba izabrati prema svrsi za koju ce ispravljac sluziti. mo U prvom razlikovati kondenzatorom i f) od ulaznom priguSnicom (si. Filtere s prigusnicama nazivamo LC-filterima. S/. o—i 6-6. Napon brujanja U br izrazen u procentima istosmjernog napona na kondenzatora C koji je spojen } dvoclanih filtera (si. za frekvenciju Hz. Taj napon ne smije preci odredenu vrijednost. Zatim treba razlikovati jednoclane filtere (si. 6-a. 6-6b.

Kao otpor potrosaca Rp treba uzeti vrijednost koja se dobije racunom kao omjer istosmjernog napona V na kondenzatoru i istosmjerne struje J koju trosi uredaj: mV.25%. za . . . sto je kod nas normalno. Rp{kCl) J(mA) PRODUKT LC (HENRIJl * MIKROFARAD!) SL 6-8. Trazi se dakle da anodni napon izlaznog stupnja nekog predajnika za telefoniju od. . mozemo oddijagrama na si. koji je izravno prikljucen na ispravljac sa puno- Napon brujanja (U br). . rediti pomocu 6-7. 0. gornjem. . prijemnike i SSB gene- rator 0. napon od 10 V za nekog VFO-a mora biti tako filtriran da preostali napon nja bude sto manji. 1%. za NF pojacalo. J (A) ili izrazen u procentima istosmjernog nat>ona na kondenzatoru. Za pojacala klase B Za VFO. najvise je kojemu Prema pogon dobro bruja1 valnim ispravljanjem. Dijagram vrijedi za frekvenciju 100 Hz 106 . .Za izlazni stupanj ili AM. FM SSB predajnika . 500 V smije imati brujanje napon najvise 5 V. punovalnim ispravljanjem frekvencija sc udvostrucuje pa napon brujanja ima frekvenciju 100 Hz. Ako je frekvencija izmjenicne struje 50 Hz. recimo. . Uz poluvalno ispravljanje frekvencija brujanja ostaje 50 Hz. Atenuacija (prigusenje) brujanja ispravljene struje jednoclanim LC-filterom. Navedeni procenti odnose se na ukupnu vrijednost istosmjernog anodnog napona. ali onda treba vrijednosti koje se dobiju iz dijagrama podvostruciti.01%.

Iz dijagrama se moze vidjeti da ce napon brujanja. ne vrijedi! . Podijelimo li napon sa strujom. Evo jedan primjer: Predajnik za telegrafiju ima INPUT od 40 W. Ako se jakost struje mjeri amperima (A) izlazni otpor u omima (Q). Izrazimo li jakost struje u miliamperima (raA) otpor Rp izlazi u kilo-omima (kQ). Za ostale stupnjeve to. Tada ce.2 W. Za primjer uzimarno tranzistorski predajnik kojemu je u izlaznom stupnju INPUT 7. mozemo se posluziti istim dijagramom (si. ako je kapacitet kondenzatora C == 16 ^.6 A.5%. dakako. uz kondenzator od 4000 up. To znaci da za pogon takvog izlaznog stupnja nije potrebna nikakva dodatna filtracija. Horizontalnu skalu citamo jednostavno kao ome (Q) a kapacitete uzimarno hiljadu puta vece. To znaci da taj stupanj predstavlja potrosac kojemu je otpor p = 4000 Q ili 4 kQ. kolektorska struja biti 0. izlazi otpor od 20 Q. R Ako je otpor potrosaca znatno manji. 6-7). Njegov izlazni stupanj trosi 100 mA uz anodni napon od 400 V. kod tranzistorskih izlaznih stupnjeva u savremenim predajnicima. To znaci da anodni napon izlaznog stupnja mozemo bez ikakvog daljnjeg filtriranja uzimati direktno sa tog kondenzatora! Za ostale stupnjeve morat cemo upotrebiti anodni napon koji je bolje filtriran. uz pogonski napon od 12 V. Iz dijagrama vidimo da napon brujanja iznosi oko 3. buduci da bi za njih takvo brujanje bilo preveliko. biti nesto manji od 3%. kao npr.Napon se mjeri voltima (V).F.

4-

+o

—•—

C+

Visokonaponski ispravljadi
sa poluvodidkim diodama

^T&r
SL
6-10, Filterski clan, sastavljen od tranzistora TR, otpornika R i kon-

Upotreba ispravljackih

silicijevih

dioda je danas toliko raSirena i oposobito u radio-urecenita, da se dajima koji su namijenjeni amaterima ispravljacke elektronske ci-

ne mogu naci. Ogranicen maksimalni zaporni napon (PIV), znatno nizi nego li kod
jevi vise

denzatora
kapacitet

Ct,

ima djelovanje kao
koji
je

elektronskih cijevi, zahtijeva posebnu paznju pri planiranju i gradnji

C*

znatno

veci

od Ci
najvise slucajeva ce biti potrebno da se ispravljeni napon bolje filtrira. Daljnje filtriranje moze se

visokonaponskih ispravljaca. Ako pojedina dioda ne izdrzi odredeni zaporni napon, mogu se u seriju stavise silicijevih dioda. to da se kod pojedinih dioda mogu otpori u zapornom smjeru medusobno razlikovati, treviti
ili

dvije

U

Obzirom na

primjenom niskofrekventne prigusnice induktiviteta L i jos jednog kondenzatora. Oni zajedno forpostici

ba paralelno s diodama staviti otpornike od 150 do 470 kQ (si. 6-11).
Bez njih bi se moglo dogoditi da zaporni naponi na diodama budu razliciti i da dode do proboja. Na si. 6-1 la otpornici R2 sluze za izjednacivanje naponskog opterecenja dioda, dok otpornik R$ sprecava strujno preterecenje dioda u momentu ukljucivanja ispravljaca, kad su kondenzatori i u filteru

miraju filterski clan, prema si. 6-8. Tu je ujedno dijagram; koji nam pokazuje koliko je smanjenje (atenuacija) brujanje.

Ako

je

napon brujat

nja na ulazu takvog filterskog clana Ubri a na njegovom izlazu U b ^ atenuacija

A=
ovisi

Ubr 2

G Q

ubn

jos prazni.

Za
opasni
ili

silicijeve
i

o produktu induktiviteta L i kapaciteta C. Dijagram vrijedi za frekvenciju od 100 Hz kod punoval-

diode mogu biti oni naponski vrhovi koji
iz

ponekad dodu

elektricne

mreze
od-

su posljedica ukljucivanja,

nog

ispravljanja.

Cesto se, osobito za konstantna i ne prevelika optrecenja, umjesto prigusnice uzima otpornik. Za takve filterske clanove vriiedi dijagram na si. 6-9. Atenuacija brujanja ovisi o produktu otpora R (Q) i kapaciteta C (jjP).

nosno iskljucivanja strujnih krugova koji sadrze neki induktivitet (u prvom redu sam mrezni transformator!). Da se to izbjegne dodaju se paralelno sa izvorom izmjenicnog napona kondenzatorsko-otpornicke kombinacije R1/C1 i, novrh tokondenzatori C paralelno sa svadiodom. Ovo je prikazano na si. 6-1 lb. Ako su ovdje sve diode, npr. tipa BY 238, izmjenicni napon moze biti 1500 V. Tada kondenzator Ci mora biti nacinjen za radni napon od 2500 V, a kondenzatori C za
ga,

kom

Opcenito se moze reci: sto veci kapacitet, to bolja filtracija! Ako

nas kondenzator
lik

nema dovoljno

ve-

kapacitet? Iskusni prakticari postupaju prema si. 6-10. Otpornik R odabire se tako da se tek dosta
»otvori« tranzistor. Sklop se ponasa kao da je kapacitet mnogo puta

1000 V. Izlazni istosmjerni napon bio bi bez opterecenja nesto preko 2000 V, dok bi se kod onterecenja

smanjio, zavisno o ostalim sastav-

veci!

nim djelovima, osobito o matoru i filteru.

transfor-

108

2

zemo serijski otpor Ri izracunati pomocu Ohm-ovog zakona:

gdje je Ji jakost struje koja tece kroz Ru Ova jakost struje mora biti uejlavnom konstantna, jer bi se inace i napon Ui jace mijenjao. Najjednostavniji djelitelj (razb)

P5TB4 q 04
fl

R2 (si. jednosti otpora ovako:
i

djelnik) nika, Ri

napona

sastoji se
6-12b).

od otporvri-

Potrebne

mozemo
R /Cj=-

izracunati

i-

1

,+ °i

0=

+ Jt Jakost struje Ji je ona koju trosi potrosac uz napon Vu Sa J2 ie ozna/,

RK2
=

—U — J
>

,

U- U -

>

-r

cena struja koja tece kroz sam djenapona. Ako je potrosak struje Ji stalan, bez promjena, J2 moze biti razmjerno slaba struja, oko 10% ukupnog potroska. Ukoliko se Ji neprestano mijenja, potrebno je u interesu odrzavanja konstantlitelj


h

nog napona Ui

koja moze od Ju

biti

i

odabrati struju deset puta veca

Trebamo
na,

li

mozemo

veci broj nizih napona£initi visestruki djedjeli-

Serijsko spajanje silicijevih dioda za ispravljanje vecih napona. Kondenzatori C, kao i serijski spoj kondenzatora Ci i otpornika Ri,
S/. <5-ii.

litelj

napona. Primjer takvog

kojim se postizu dva niza napona, Ui i Us, vidimo na sL 6-12c.
telja
c)
+
°-

sluze kao zastita od izuzetnih naponskih vrhova koji nastaju kod prekidanja strujnih krugova, prikljudenih na elektricnu mrezu. Otpornici R2 osiguravaju jednolican raspored zapomog napona na diodama, dok Rs duva diode od prejake struje koja se javlja kod ukljucivanja ispravljaca, dok su kondenzatori Cs
i

f

o

+U

b)

—o +U
-o +U1

R2

Gr u filteru jos prazni
R2
J2

R3

J3

PROMJENA

I

ISTOSMJERNIH NAPONA

STABILIZACIJA
SL
6-12.

T
rijskim

T

Razdjelnici napona sa otpornicima

Smanjivanje napona: a) seotpornikom (»predotporni-

Ako
je nizi

je

potreban napon Ui koji
(si.

od napona U

6-12a)

mo-

kom«); b) djeliteljem (razdjelnikom) napona; c) visestrukim dijeIjenjem napona

109

Vrijednosti pojedinih otpornika dobijemo, kako slijedi:

cijev potece elektricna struja,

napon

radni napon stabilizatorke, Ui, gotovo je neovisan o jakosti struje koja kroz nju tece.
»gorenja«,
tj.

jakosti struja koje se crpu na odvojcima razdjelnika (Ji i U) konstantne, moze struja Jz, koja tece kroz sam razdjelnik, biti slabija. Ako su ove struje promjenljive, mora struja Js biti jaca; do deset puta vi§e od zbroja J1+J2.

Ako su

Opterecenje pojedinog otpornika u razdjelniku napona izracunava se kao umnozak jakosti struje koja tece kroz otpor i napona na njegovim krajevima. Za primjer na si.
6-12c to je:

Kroz svaku takvu stabilizatorsku cijev smije teci neka maksimalna struja (J mats). Struja takoder ne smije biti manja od neke odredene vrijednosti (3 min), da se cijev ne bi »ugasila«. Pri odredivanju vrijednosti otpornika Ri treba misliti na to da cijev ne bude preterecena ni onda, ako se kod Ui struja nikako ne trosi. Na Ri mora, osim toga, pad

napona biti jednak pa je dakle:

razlici 17

Ui,

•*maks

P 3 =J3 U Pi-Vi + JtHUt-VJ; Pi-Vi+Jt+JMu-v,) Da se otpornici ne bi previse za2;

grijavali, potrebno je da im opteretivost bude barem dva do tri puta

se kod Ui crpe struja, njen tok kroz stabilizatorku E oslabi, ali napon Ui ostaje prakticki konstantan. Treba samo paziti da se ne crpe struja koja bi bila jaca od razliIve J maks~~~J min*

Cim

veca od izracunatog opterecenja.

pona,
Stabilizacija

napona tinjalicama

Ako tro§ilo (potrosac) ne crpe stalnu struju, bolje je u razdjelnik
napona
tor e.
cijalne,

vise stabiliziranih naupotrebiti vise stabilizatorskih cijevi. Na si. 6-13b su dvije takve cijevi spojene u seriju. Napon U2 odreden je stabilizatorkom Es, a napon JJi jednak je zbroli

Trebamo

mozemo

ukljuciti posebne stabilizaStabilizacijske tinjalice su spe-

plinom punjene
i

cijevi.

Zovu
kroz

ih jos
(si.

stabilizatorkama.

Napon U
tzv. na-

6-13a)

mora

pona paljenja

biti visi tinjalice.

od

Kad

ju napona na obim cijevima. Otpornik Ri odreduje se na jednak nacin kao u predasnjem primjeru. Drugi otpornik (R2) ima velik otpor (0,1 do 0,5 MQ) i sluzi samo zato da bi se olaksalo paljenje tinjalica. Opterecenje otpornika Ri u svakom slucaju iznosi

a)

b)

r

—•

° +

u

P=JmakS {U-U )> dok njegova opteretivost mora biti barem dva do tri puta veca. Kao R2
t

dobro

ce

posluziti

poluvatni

ot-

©

If

pornik.

Q

SI 6-13. Stabilizacija napona spedjalnim, plinom punjenim cijevima, tzv. tinjalicama: a) s jednom; b) s dvije stabilizator ske tinjalice
110

Ukupan potrosak struje, kod Ui U2 zajedno, ne smije preci razliku ovisno o upotrebljenim Jmaks Jmin, stabilizatorskim cijevima Ei i Es. I tinjalice se sve manje primjenjuju, ali ih se ipak moze naci u nekim uredajima. Dobro sluze za stabilizaciju napona izmedu 70 i 150 V. Serijskim spajanjem mogu
i

stabilizirati

i

vise napone.

Primjena Zenerovih dioda
Zenerove diode se u strujnim krugovima ponasaju slicno stabilizatorskim tinjalicama. Pad napona na njima, u odredenim uvjetima, ostaje prakticki konstantan, bez obzira na jakost struje koja kroz njih tece. Zato se i one mogu primijeniti
za
stabilizaciju

napona
tinjalica:

(si.

6-14).

Predotpor Rt odabire se na siican
nacin, kao

kod

R

t

=

U-U

ponu. Ukoliko su promjene nestabilnog napona prevelike, mijenjat ce se jakost struje koja tece kroz Zene rovu diodu, pa ce to utjecati i na
stabilnost napona koji nam je potreban. Na si. 6-15 je serijski pred-

Jakost struje J ntaks * e najveca struja koja smije teci kroz Zenerovu diodu, £to je ovisno o tipu. Napon V je najveca ocekivana vrijednost nestabilnog napona, a Ui pad nauona na samoj »zenerici« koji je jednak korisnom, stabiliziranom na-

t

**maks

otpornik zamijenjen FET-om. Ako se, naime, kod FET-a gejt (g) i surs
(s)

medusobno

spoje,

onda

je struja

4
'

o+U1

STABIUZIRAN!

NAPON

1

2D
..U2EMLJENI" POL

SI. 6-14.

stabilizaciju

Primjena Zenerove diode za napona
-O + (J
NESTABKAN NAPON

koja tece kroz taj poluvodicki elemenat konstantna, tj. neovisna o naponu. Tako ce kroz ZD teci struja koja se ne mijenja i kod jacih promjena nestabilnog nauona. Stabilizirani napon je onda znatno konstantniji.

Slicno se moze postici pomocu bipolarnog tranzistora (TR, sL 6-16) kojemu diodom D osiguramo konstantni napon izmedu njegove baze i emitera. Otpornik R treba da osi-

kojemu

gura toliko jaku struju, da pad napona na diodi D dode u podrucje u
se

on vrlo malo mijenja.

SL

6-15. Vnipolarni tranzistor, FET, osigurava napajanje Zenerove diode konstantnom jakoscu struje va

malo strujno opterecenje, mozemo dodatnim tranzistorom TR (bilo
PNP-tipa, bilo NPN-tipa) »jacu zenericu«. Otpornik
a)
i

Ako Zenerova dioda ZD (si. 6-17) moze stabilizirati napon samo uz
naciniti

je stabilizacija bolja

R

odgo-

b)

.a

ZD

2D 1

^

M™
P-N-P
f
.„
;
!

:€)
r
i

N P N
.
.
i

i

SL

6-16.

Bipolarni (»obicni«) tranzi-

stor PNP-tipa, uz pomoc diode D i otporniha R, takoder napaja Zene-

SI
de,

6-17.

Ovakav sklop Zenerove

dio-

rovu diodu
jom,

ZD konstantnom
ciju

stru-

osigurayajuci

bolju stabiliza-

napona

tranzistora i jednog otpornika ponasa se kao jaia Zenerova dioda i podnosi veca opterecenja; a) s tranzistorom tipa PNP; b) s tranzistorom tipa

NPN

111

1

vara

onome na

si.

6-14.

Tranzistor

a)

b)

se uzima prema zeljenom opterece* nju, a sve zajedno prikljucuje se samo na dvije tadke, kao da se radi o

pravoj Zenerovoj diodi! Dakako, i tu treba dodati odgovarajuci predotpornik, u seriju sa ovom »sintetskom« stabilizatorkom.

£>

A2D\

z

O-

Stabilizacija napona s tranzistorlma

C)

d)

Najprije su tranzistori za stabilinapona bili upotrebljeni prema si. 6-18. Suha baterija malog kazaciju

paciteta B sluzila je samo kao referentni izvor napona. Tu je iskoristeno svojstvo tranzistora da u spoju »emiterskog slijedila« (emitter follower) na svom izlazu vjerno i bez pojacanja prenosi »signal« sa baze. Zato je napon U gotovo jednak naponu baterije B. Konstantan je bas koliko i taj referentni napon.

SL 6-19. Danas se kao izvor referentnog napona iskljucivo koristi Zenerova dioda: a) stabilizator
s tranzi-

rovom diodom, ne mijenja

Referentni napon, dobiven Zenese, za

razliku od baterije, ni poslije vrlo dugog vremena, pa je njena upotireba prikazana na si. 6-19 u cetiri varijante sa razlicitim tipovima tranzistora.

storom NPN-tipa i uzemljenim negativnim polom; b) tranzistor je PNP-tipa, a uzemljen je pozitivan pol; c) i tu je uzemljen »plus« uz primjenu tranzistora NPN; d) stabilizacija

se postize PNP-tranzistostabilizi-

rom. Uzemljen je »minus« ranog napona
shematski,
si.

Svakome, koji eksperimentira s razlicitim uredajima, potrebni su stabilni naponi razlicite visine. To nam omogucuju stabilizatori koji su
a)
b)

u

principu, prikazani na

6-20a i b. Prvi ima uzemljen negativni pol napona i tranzistore NPN-tipa. Drugome je pozitivni pol uzemljen, a upotrebljeni su tranzistori PNP-tipa.

ng-p-r-in
0,1

P

0,1 >i

Tranzistori TRs i TRs, odnosno TRs i TRe, formiraju Darlingtonove parove s velikim strujnim pojacanjima. Tranzistor TRi, odnosno TRt, ima zadatak da uporeduje napon na razdjelniku Ri/P/Rz sa re-

i
SL
skog

islijedila

ferentnim

naponom

zenerice

ZD.

Tranzistor u spoju emiter(emitter follower) moze bid vrlo dobar stabilizator uz uvjet da je spojen sa izvorom stabilnog »referentnog« napona. Taj napon su nekada davale posebne
6-18.

baterije

Svaka promjena napona U prenosi se na taj tranzistor koji, upravljajuci sa Darlingtonovim parom, popravlja i odrzava izlazni napon konstantnim. Potenciometrom P mozemo mijenjati u odredenim granicama po volji visinu napona U.

112

TRI =BC177

TR2sBC161-10

TR3=2N3055

Sklop »pozitivnog stabilizakod kojega je kolektor posljednjeg tranzistora u stabilizacijskom lancu (TR3) uzemljen i spo~ jen izravno na hladilo, u kontaktu
6-21.

SL

tora«,

je sa sasijom

otpor od 7,5 Q (dva otpornika od po 15 Q> vezana paralelno!) tece jaca ili slabija struja koja vise ili manje »otvara« tranzistor TR3. Ovaj ne

mora
jer

biti

mu

izoliran od hladnjaka, je kolektor uzemljen!

Darlingtonovi parovi tranuz treci tranzistor koji sluzi kao komparator (uporedivac) napona, u stabilizatorima napona: a) s^ tranzistorima NPN-tipa i »vrucim« pozitivnim polom. Negativni pot napona je uzemljen; b) tranzXstori su tipa PNP, negativni pot je »vruc«, dok je pozitivni uzemljen. Prvi nazivamo »pozitivnim«, a drugi »negativnim« stabilizacijskim skloSI.

6-20.

Integrirani sklopovi

zistora,

u stabilizatorima napona
Daleko vece pojacanje nego Darlingtonovim parovima postize se operacijskim pojacalima. Domace operacijsko pojacalo IL 741 sluzi u stabilizatoru napona, si. 6-22, kao tzv. komparator, tj. uporeduje dio izlaznog napona (sa potenciometra P) s referentnim naponom Zenerove diode ZD, upravljajuci istovremeno s tranzistorom TR. Velicinu izlaznog

pom
stabilizator, si 6-21, kao da je postavljena »naglavce«. U principu je svejedno koji pol izlaznog, stabiliziranog napona uzemljimo, ako to samo pravilno ucinimo.
I

Shema

napona U2 mozemo potenciometrom odabrati prema potrebi. Napon Ui
potjece iz ispravljaca. Za prakticnu upotrebu najpogodniji su stabilizacijski »integrirci« koji sadrze sve potrebne elektronicke elemente, a prikljucuju se samo na tri tocke, tj. na tri prikljucna kontakta. Izgled nekih od njih i raspored prikljucaka vidimo na si. 6-23. Oni u manjim kudistima smiju se,

ovdje Zenerova dioda

ZD

daje

re-

ferentni napon. Ovaj se prenosi na tranzistore TRi i TRs koji su medusobno spojeni na Darlingtonov nacin, umnazajuci svoja strujna pojacanja. Ovisno o potrosku, kroz

razumije

se,

manje

opteretiti

od
113

8

Radio prirudndk

.

onih u vecim kucistima. Za puno ppterecenje, predvideno za odredehu izvedbu, obicno treba upotrebiti dovoljno veliko hladilo (hladnjak).

Upotreba je vrlo jednostavna.
si.

Na

6-24 je tzv. pozitivni stabilizator

(sa

Ispravljacke diode Dt

uzemljenim negativnim polom!). i D$ mogu se

svojim anodnim priklju&iicama spojiti izravno na »minus«. Ako je stabilizator predviden za veca strujna
opterecenja, mogu i ispravljacke diode biti u£vrscene na isto hladilo. Pri tome i diode i kuciste stabilizator dolaze u direktan, vodljivi kontakt sa hladilom!

SL 6-22, Princip primjene operacijskog pojacala (integriranog sklopa IL741) kao komparatora i upravIjaca stdbilizacijskim tranzistorom TR. Ako nije potrebna struja jaca

Odgovarajuca serija »negativnih« stabilizatora ima oznaku koja po.« Shema takvog 6inje brojem »79 stabilizatora je na si. 6-25. Tu su i ispravljacke diode drugacije spojene!
.

od 15 do 20 mA, prikljucak

.

br. 6 integriranog sklopa spaja se direktno na izlaznu prikljucnicu f-f I/aj, a tranzistor se moze izostaviti

Isti rezultat, tj,

ni pol,
ra,

uzemljen pozitivkao kod predasnjeg primje.
.

moze se postici i »pozitivnim« stabilizatorom (serije »78 .«) prema sL 6-26. Razlika je u tome da se sada kuciste stabilizatora mora izolirati

i>

od uzemljene metalne

sasije.

Ovi integrirani stabilizatori imaju ogranicenu opteretivost, ovisno o tipu i kucistu, kao i o uspjesnosti hladenja. Ako zelimo stabiliziran napon uz jace struje treba dodati neki odgovarajuci tranzistor (si. 6-27). Ovaj moze biti silicijev ili germanijev izlazni tranzistor. Na slici je i formula za izracunavanje velicine otpornika Ru Ona vrijedi za silicijeve tranzistore. Za germanijeve treba u brojniku uzeti vrijednost 0,4

umjesto

0,9.

Kada

se

kod

»

+ [/«

crpe struja, onda kod malih jakosti tu struju daje sam stabilizator. Tek kada potrosak struje naraste toliko, da pad napona na Ri postane dovoljno velik da se »otvara« tranzistor TR, poteci ce struja i preko njega. Na ovom mjestu su se pokazali vrlo dobrima germanijevi domaci tranzistori u TO-3 kucistu

Vazno

(»Ei-Nis), je

sa

oznakama

»AD

.

.«.

da oba nacrtana kondenzatora (od 0,33 ^F i 0,1 [iF) budu

SL
rija

6-25.

Za

razliku

od

stabilizatora
se-

serije »78..« koji

su »pozitivni«,

tronoznih negativnih integriranih stabilizatora ima oznake, 7905,
7908, 7912, 7915 itd.

jednostavna

Upotreba im je a stabilnost napona vrlo dobra

o o

.

TRi odgovara onome

TR na

si. 6-27.

nickog izvoda
bilnost

(br. 3).

Zato je

tranzistoru TRs povjerena je zastita od preterecenja. Ako struja koju crpemo kod » + U« po stane prejaka, pad napona na otporniku R2 otvori tranzistor TRs, pa ovaj vise ili manje (ovisno o struji J izl ) kratko spaja otpornik Ri, smanjujuci mogucnost toka struje

Dodatnom

kod malih jakosti
losija.

i stastruja.

mnogo
Izbor

stabiliziranog

napona

prema potrebi
Opisani integrirani stabilizatori
sa

kroz TRI.
Integrirani stabilizator napona kao stabilizator struje

oznakama 7505, 7808, 7812, 7815 daju samo odrectene napone od 5, Ako su nam potrebni 8, 12, 15 V
. .
. .

.

drugaciji naponi jednake stabilnosti,

upotrebit

cemo takve

stabiliza-

6-15)

Pomocu unipolarnog (FET, si. ili pomocu manjeg bipolarnog tranzistora (TR, si. 6-16) mogu se

dobiti jakosti struje koje su gotovo neovisne o velicini elektricnog napona, ali ako zelimo jos bolju staosim toga bilnost struje kojoj

mozemo u
ti

sirim granicama odabra-

jakost, posluzit

cemo

se integri-

stabilizatorom prema si. 6-30. Najcesce za ovakvu svrhu odgovara stabilizator za neki nizi napon, npr. TBA625 ili \lA7805. Ovi daju napon od 5 V. Potrebnu jakost stabilizirane struje (u amperima) lako je izracunati prema formuli sa slike, uz zgodno odabrani otpornik R (u omima). Stavimo li u racun R u kiloomima, izlazi struja J kons u miliamperima! Vidimo da po* stoji mogucnost odabiranja jakosti struje, koja ostaje priblizno konstantna, sve do maksimuma koji je dopusten za odredeni stabilizator (ovisno o velicini kucista i o hlade-

ranim

naponskim

to pokazuje si. 6-31. Pri tome prikljucak br. 3 nije vise uzemIjen (na »minusu«), vec je doveden na razdjelnik napona R1/R2. Stabilizirani napon » + U« ovisi o izboru tih otpornika. U laboratoriju je cesto potrebno da taj izlazni stabilni napon, od slucaja do slucaja, promi jenimo. To se postize razdjelnikom napona u koji je ukljucen poi R' odtenciometar P. Otpornici reduju gornju i donju granicu napona. Stabilizator je sada potrebno izolirati od hladila! Tako se stabilizatorom koji je graden za napon moze dobiti izlazni napon od 5

tor kako

R

o razdjelniku napona) sve do preko 15 ili vise volta! »Elegantnije resenje«, kako oi to radio-amateri rekli, postize^ se

od

5

V V (ovisno

t

primjenom operacijskog pojacala ili IL 741), kako se to vidi na si. 6-32. Nestabilan napon iz ispravljaca koji se dovodi na »+«
(^A 741

6-30 vrijedi

nju stabilizator). Formula na si. samo za razmjerno vece

jakosti struje jer u njoj nije ura* cunata struja koja tece preko zajed-

JJA78...

U
0,33;j

=

Ustab(l+-^-j + j

-oj konst

SI. SI.
6-30.

Stabilizator

napona kao

6-31. lako je integrirani stabilizator 5 tri prikljucka predvi&en da daje jedan cvrsto odreden napon,
t

sredstvo za postizavanje konstanu

tnoguce je postici

ne jakosti struje

i vece napone. Vidi tekst

116

treba biti harem 3 V visi od najviseg stabiliziranog napona »+[/«. Visinu izlaznog napona odabire se potenciometrom od 10 kQ. Taj napon ne moze biti nizi od onoga za koji je nacinjen stabilizator.

Trebaju onoga koji

li

nam

je

i nizi naponi od odreden samim stabi-

lizatorom, korisno je posluziti se sklopom koji je u principu prikazan na si. 6-33. Tu je opet operacijsko pojacalo »741« i potencicmetar

SL

6-32.

Operacijsko pojacalo ovdje

za odabiranje napona. Za opseg od -{-0,5 V do 10 V potrebna su dva izvora: jedan sa naponom izmedu + 13 do 25 V i drugi sa (negativnim naponom u odnosu na »sasiju« koja 17 V. 7 i je uzemljena) izmedu

sluzi za izbor visine stabiliziranog

napona

+ U«), dok

tivan

— U«). je

drugi napon nega-

i

pozitivan negativan napon nije tesko naciIspravljac koji daje
i

nisu jedini,

Razumije se da ovi stabilizator! ali za primjenu sigurno

Jednu takvu mogucnost vidimo na si. 6-34. Mrezni transformator ima na sekundarnoj strani namotaj sa odvojkom u sredini. Za ispravljanje sluzi tzv. »Graetz-ov most« (Grecov most). Kondenzator Ci ima uzemljenu svoju pozitivnu, a konniti.

+13...25V

denzator C2 svoju negativnu »stranu«, pa je prvi izvor negativnog, a drugi izvor pozitivnog napona.

Na ovoj su slid stabilizator i operacijsko pojacalo u drugacijem
medusobnom
spoju.

-7...

-17V

U ovom

pri-

mjeru su nam na raspolaganju dva napona. Jedan je u odnosu na neutralnu prikljucnicu ( + ) pozitivan

SL 6-33. Sklop za odabiranje stabiliziranog napona u vecem rasponu, od 0,5 do 10 V, primjenom 5-voltnog stabilizatora. Vidi tekst

~[C2

0,1

pT

SL

6-34.

Ispravljac sa dva napona suprotnog predznaka

117

su najprakticniji, buduci da u najjednostavnijem slucaju uopce ne trebaju nikakvih dodatnih dije-

lova.

ima
s

Vise zahtijeva u tome pogledu integrirani sklop sa oznakom
ili

Na sL 6-35 vidimo da Zenerova dioda ZD1 sluzi kao uzorak stabilnog napona. Tranzistor TRs uporeduje taj uzorak sa dijelom izlaznog napona (na potenciometru Pi) i svaku promjenu prenosi na tranzistorski niz TRs,

»723«

njim postize

»123«. Stabilizacija koja se je osobito dobra. On
ali

omogucuje visestruku primjenu,

treba dodati jos elemenata izvan njega. Taj sklop i jednu od njego* vih primjena upoznat cemo malo kasnije (si. 6-39 i si. 6-40).

TRd i TRs. Tranzistori TR4 i TRs cine »Darlingtonov par«. Zajedni^ko strujno

je

pojacanje kod takvog para jednako umnogku strujnih pojacanja upo-

trebljenih tranzistora. Ako na jednak nacin dodamo i treci tranzistor, TRs, ukupno strujno pojacanje

Odabrane sheme ispravljaca
za samogradnju

»tranzistorske trojke« jednako je svih triju strujnih pojadanja.

umnosku

lako ce se amater d tehnicar i sa dosadasnjim shemama stabiliziranih ispravljaca modi posluziti za samogradnju i za razlicite primjene, ovdje jos prikazujemo posebno odabrane ispravljace koji su bili sagradeni u vise primjeraka, zq maksimalne jakosti struja od do 2, pa sve do 20 A. Namijenjeni su za laboratory ske potrebe, ali takoder za pogon mnogih tranzistorskih uredaja, osobito primopredajnika za KV i UKV do blizu 200 INPUT-a.

Ima li tranzistor TRs strujno pojacanje koje iznosi, npr. 50, onda kroz tranzistor TRa mora teci samo 50 puta manja struja od one koju zelimo dobiti iz ispravljaca. Tranzistor TRb mora dati struju koja je od toga jos manja (za vrijednost strujnog pojacanja tranzistora TR4),
Otuda slijedi da samo tranzistor TRs mora izdrzati citavo strujno opterecenje, dok ostali mogu biti
manji. Tipican izbor tranzistora bi
bio:

W

-^ +

"lOn

SI-

6-3 $-

14

V

(vidi opts

Niskonaponski ispravljac koji daje stabilizirani napon od 7 do u tekstu), uz opterecenje izmedu 1 i 3 A. Ima ugraden
elektronicki osigurac protiv preterecenja

cijal

lektora u TRi, tako padne i potenkolektora u TR2. Istovremeno
i

bilizirani ispravljac

padne

izlazni

napon

ispravljaca.

Na
i

trebljavati uz radne uvjete.

je dobro upojedanput odabrane

nacin je ispravljac zasticen od kratkog spoja i od preopteretaj

civanja.

Transformator T mora imati primarnu zavojnicu koja je predvide-

kratki spoj, izlazni napon ostaje i dalje iskljucen, sve dok ne pritisnemo tipku »RESET«. Tu je kontakt koji se pritiskom otvara. Izlazni napon se »vrati« i ispravljac je opet sposoban za rad. Potenciometrom P2 moze se odabrati ona jakost struje kod koje <te elektronicki osigurac iskljuciti uredaj, dok se potenciometrom Pi odabire visina napona koji nam treba. Obzirom na to da visina izlaznog napona, uz stalan polozaj potenciometra P2 takoder djeluje na elektronicki osigurac, ovaj sta,

Ako uklonimo

na za napon izmjenicne elektricne mreze. Na svojoj sekundarnoj strani mora dati potreban napon, za 30 do 50°/o visi od najvise vrijednosti
stabiliziranog istosmjernog napona, koji zelimo postici. Opteretivost transformatora mora takoder odgovarati jakosti struje koja nam je potrebna.

isprav^acke diode Di, Da takoder treba odabrati prema potrebnoj jakosti struje. FilSilicijeve
D2,

Ds

i

tracija ispravljene struje samo jednim elektrolitskim kondenzatorom od 2500 \i¥ dovoljna je za maksimalnu jakost struje oko 2 A. Za

119

5
ST«tigndnatlf\jclfca

6A

R-100K
TA
T

TRI

=

BC107
G

TR2=BCUt-10
TR3 « 2N30M TRi *TR5»2N 3055 TR6 = BC177

JL

TR7iTR8sT«IST0Rl

Ispravljac sa izlaznim, stabiliziranim naponom od 13,5 V. Opteje do 6 A ili vise, vidi tekst. Ima dvostruki elektronicki osigurac: protiv prejake struje i kratkog spoja, te protiv previsokog napona

SL

6-36.

retivost

mu

struju do 5
biti

A

taj

kapacitet

mora

najmanje 5000 ^F. Zenerove diode ZDi i ZD2 su medusobno jednake i moraju biti za napon koji je barem 1 V nizi od potrebne najnize
vrijednosti napona.

zagrijavanju (TRi i TRs).

izlaznih

tranzistora

Mjernim instrumentom

M

moze

se mjeriti ili napon ili struja. Pokazivanje jakosti struje regulira se, jednom za stalno, potenciometrom Ps a pokazivanje napona potenciometrom Pa. Najbolje je da Pa, P3 i P4 budu trimerski potenciometri, dok jedino Pi treba posluzivati dugmetom izvana. Buduci da je transformator 7 (sL 6-36), prema namjeni, dopustao
t

Tranzistori TR* i TRs su medusobno paralelno spojeni. Medu njima ima uvijek razlika pa je za popodjednakog strujnog stizavanje opterecenja potrebno u emiterski strujni krug svakoga od njih staviti po jedan otpornik od priblizno 0,25 Q. Tranzistor TRs sa TR4 i TR$
cini opet Darlingtonov par,

Kao

i

u

predasnjem primjeru, TR3 upraylja sa izlaznim tranzistorima. Njime upravljaju preostala dva, TRi i TR*. Regulacija u principu odgovara regulaciji koja se nalazi i u ispravljacu na si. 6-35. Razlika je u upotrebi samo dviju dioda za isprav-

trajno opterecenje do 5 A i povremeno, kratkog trajanja do 6 A, ovaj ispravljac daje do 6 A istosmjerne struje. Uz jaci transformator bi se sa istim tranzistorima mogle dobiti struje i do 10 A. U tome slucaju transformator bi na svojoj sekundarnoj strani morao, uz toliko strujno opterecenje, davati napon od 2x17,5 V. Manji napon nije dovoljan za dobru stabilizaciju, dok bi veci napon bio uzrokom jacem

Di i D2 moraju biti dimenzio nirane za jakost struje koju zelimo crpsti iz ispravljaca, a ucvrscene su izravno na hladilu gdje se nalaze i tranzistori TR3, TRi i TRs. Razlika je jos u tome da tu postoje elektronicki osiguraci sa tiristorima. Od prejake struje stiti osigurafc u kojemu su tranzistor TRs i tiriljac.

120

stor TRj. Kada struja, koja se uzima iz ispravljaca, prede odabranu granicu, provede tranzistor TRe i okine tiristor TRi. Ovaj kratko spoji kolektor tranzistora TRs na sasiju pa izlaznog napona vise nema. Tek kada struju prekinemo kod Pr. 1, zatvori se Pr. 2 i izbije elektrolitske kondenzatore Ci i Cs, i

tako iskljucimo ispravljac, mozemo ga ponovno ukljuciti (»resetirati«).

Napon

se

ponovno

javi,

ako je

uklonjen uzrok preterecenja. Za okidanje tiristora TR7 na opisani nacin koristimo pad napona na ampermetru M. Jedan njegov dio,

St

6-37.

mo

potenciometrom od 500 Q, dovodibazi tranzistora TRe.

si

6-36,

Izgled ispravljaca, prema s prednje strane

Uz uvjet da nas kod ovog ispravljaca interesira samo jedna stalna vrijednost izlaznog napona (npr. + 13,5 V) mozemo ugraditi jos i osiguranje od prevelikog napona koji bi se na izlaznim prikljucnicama mogao pojaviti u slucaju da dode do unutrasnjeg proboja u regula-

Prednju stranu ovog ispravljaca vidimo na si. 6-37, a njegovu straznju stranu na si. 6-38. Na masivnom aluminijumskom, rebrastom hladilu vide se tri tranzistora 2N3055 (treci je umjesto 2N3054, kojega nije bilo pri ruci, HI). Iznutra su na istom hladilu i diode Di i D2.
Jntegrirani sklop tipa »723« saZenerovu diodu koja sa pojacalom P.R., a napajana konstantnom strujom, osigurava izvanredno stabilan referentni napon U reft neovisan o temperaturi. Pojacalo P.O.
drzi

TRi i TR>. onda jednak naponu 11a kondenzatorima Ci i Cs, sto moze biti opasno za prikljucene
cijskim
Izlazni

tranzistorima
je

napon

uredaje. Zastitu pruza tiristor TRs.

Zenerovu diodu ZD2 i silicijeve diode Ds, D4 (eventualno jos koju k tome) odabiremo tako da tiristor TRs bude okinut cim izlazni napon dosegne neku unaprijed odredenu
vriiednost, npr, 15 V, Kad se to dogodi, tiristor predstavlja pravi kratki spoj, uslijed kojega u momentu pregori rastalni osigurac (npr. od 8 A). Razumije se da tiristore treba

odabrati
struje receni.
i

tako da mogu podnijeti napone kojima ce biti opte-

Na stabilnost izlaznog napona ne utjecu padovi napona na emiterskim otpornicima i na ampermetru, jer se razdjelnik napona za regulaciju (sa potenciometrom od 1 kQ od kojega se upravlja sa TRi) spaja iza ampermetra. Regulacija na taj nacin »uzima u obzir« 1 tc padove napona pa se oni ne pojavljuju na izlazu ispravljaca!

SI

6-38.

Isti

ispravljac straga.

masivnom aluminijskom, rebrastom hladilu vide se tri tranzistora
i

Na
is-

matice kojima su ucvrscene pravljacke diode

121

.

ima dva ulaza. Signal doveden na jedan od njih imat ce na izlazu izmijenjenu fazu (invertiranu), a na drugi neizmijenjenu (neinvertiranu). Ugradeni tranzistori (sL 6-39a) dioda ZD2 omogucuju raznoliku i primjenu u stabiliziranim ispravlja&ma.
l

na

Razlikujemo dvije izvedbe. Jedje u plasticnom »DIL« (Dual-Inkucistu
sa
14

-Line)
6-39b), ciste,

nozica

(si.

dok druga ima metalno kudonekle slicno TO-5 kuclstu

potencijal na prikljucmci br. 2. Tu je invertirajuci ulaz, sto znaci da ce svaki pad napona proizvesti korekciju na vise! Na neinvertirajuci napon ulazi referentni napon koji sluzi kao »norma« prema kojoj se izvrsavaju sve korekcije. Na priklju^nici br. 6 je napon koji se vodi na regulacijske tranzistore, Darlingtonov par, TRi i TFb. Tu je promjenljivi otpornik (maks. 1 kQ). Ukljucen je izmedu prikljucnica br.
10
i

1.

Ako pad napona na tome

tranzistora, sa 10 prikljucaka, presi. 640. Na crtezu jedne i druge varijante su prikljucci oznaceni kao

ma

otporniku bude prevelik, aktivira se automatika zastite od preterecenja i izlazni napon pada.

u fabrickim prospektima, zbog lak§eg snalazenja.

Na shemi ispravljaca, si. 6-40, numeracija prikljucaka odnosi se na metalnu izvedbu. Visina izlaznog napona odabere se, »jednom za svagda« potenciometrom u razdjelniku napona kojim se odmjerava

Ako transformator na svojoj sekundarnoj strani moze dati napon od 18 V kod opterecenja sa 10 A;
ukoliko i ispravljacke diode mogu podnijeti takvo opterecenje bez prevelikog zagrijavanja, treba odabrati
i

(TRi

=

2N3716 kao na si. 6-36) za opterecenja do 10 A. Kondenzator Ci neka ne bude manji od po 2000 ^F za svaki ampei

odgovarajuce tranzistore 2N3054 ili 2N3055; TR* = dva paralelna 2N3055, ili

Trebamo li jos jace istosmjerne struje uz dobru stabilnost napona, npr. do 20 A uz napon od 13 V, zemo sagraditi ispravljac prema si. 641. Uz dovoljno snazan transformator (primarno blizu 400 W!) i ispravlj^cki »grec« za 30 A (PIV = 60 do 80 V), te tranzistore TRi

mo

=

2N5302

i

TRst

= BD136

i

jednoam-

perski stabilizator »7812«, izgradeno je nekoliko takvih ispravljaca kod nas i svi su odmah »proradili«. Oni
vrlo dobro sluze za pogon snaznijih tranzistorskih primopredajnih radio-stanica. Pri gradnji se ne smije zaboraviti da svi vodovi moraju biti sto kraci i dovoljno debeli. Posebnu paznju treba posvetiti hladilu. Ono mora biti rebrasto, u sredini 1 cm debelo. Neka je tako veliko da sluzi kao poklopac na gornjoj strani limene kutije u kojoj je ugraden taj ispravljac. Inace ne treba ocekivati pravilan rad uredaja. Bez toga je zagrijavanje tranzistora (20 ampera! !) preveliko.

b)

SL

stabilizator 6-19. Integrirani tipa »723« Hi »123«: a) pregted nj& govog unutrasnjeg sastava; b) ras pored prikljucaka stabilizatora, ako je ugraden u kuciste »DIL« sa 14

nozica
122

o

SI
t

6-40.

Shema

stabiliziranog ispravljada sa integriranim

dva tranzistora (vidi tekst). Predviden je izlazni napon od oko 13,5 V uz opterecenje do 10 A. Na iijevoj strani slike je prikazan raspored prikljucaka stabilizator^ ako je ugraden u okruglo metalno kuciste sa 10
nozica
0,03

sklopom »723«

n/KM

TR1

«

,i

6-41. Ispravljac koji daje napon od 13 i struju jaku do 20 A. Stabilizator tipa 7812 i dva tranzistora su medusobno povezani tako da ispravljac dobro podnosi kratke spojeve ako nisu previse dugotrajnl Ukotiko je sve pravilno nacinjeno, sa dovoljno velikim hladilom (!) i opisanim

SI

V

poluvodickim elementima, sposoban je za pogon jacih amaterskih primopredajnika. Vidi opis u tekstu
Preostali izvori elektr&ne energije
i drugo. O takvim ce ispravljacima biti govora uz aparate uredaje kojima pripadaju. i

naponima

Ovdje, dakako, nismo mogli obusve ispravljace koji mogu biti potrebni za razlicite svrhe u
hyatiti
radio-tehnici, kao sto su pogon specijalnih niskofrekventnih snaznih

O

razlicitim

naponskim pretva-

pojacala visim naponima, zatim pogon predajnika u kojima ima elektronskih cijevi ili za napajanje oscilatora (VFO) izuzetno stabilnim

racima, kao i o uredajima i izvorima za pogon radio-stanica neovisno o mrezi izmjenicne elektricne struje, govorit cemo u poglavlju o prevoznim (»mobilnim«) i prenosnim (»portable«) radio-uredajima (vidi:
20. poglavlje, str. 646).

123

magnetofoni ili gramofoni. kao sto cemo vidjeti kasnije. kao i specijalni integrirani sklopovi koji su napravljeni bas za stavni dio svojstvima. Cesto sluze i kao samostalni elektronicki uredaji. magnetofonskih vrpca ili za pojacanje glasa govornika ili pjevaca.NISKOFREKVENTNA POJACALA Nekoliko oplih napomena Niskofrekventna pojacala su samnogih prijemnika. danas se elektronske cijevi gotovo ne upotrebljavaju. nazivamo i audio-frekSva opisana pojacala sluziti za razlicite svrhe. u velicini pojacala. pa cemo se ovdje ograniciti na pojacala s tran- Ovdje cemo najvise goyoriti o onim niskofrekventnim pojacalima koja obuhvacaju posirok opseg nis- kih frekvencija. te u izlaznoj snazi proizvesti. kao i mikrofoni. koja je dovoljna za prijem na slusalice ili na manji zvucnik. i potrebi. Takva niskofrekventna pojacala su redovito vazan dio samog nim pojasom (SSB). koju mogu O osnovnim principima pojacanja koje se postize elektronskim cijevima ili tranzistorima vec je bilo govora u odgovarajucim prethodnim poglavljima. kao sto su amplitudno ili frekventno modulirani signali ili radio-prenos govora jednim boc- tu svrhu.. dok je nekada potrebno i amplitudu ograniciti. Na ujihov ulaz mogu se prikljuciti prijemnici. potrebna su cesto pojacala sa strogo odredenim Niskofrekventno pojacalo sa mi- nimalnim brojem sastavnih dijelova koje moze posluziti kao »mini-razglas«. izlazne snage. Te frekvencije cu* jemo pa ih vencijama. Zato cemo ovdje prikazati pojacala kod kojih su ti principi iskoristeni. npr. opisat cemo u poglavlju o prijemnicima. za reprodukciju muzike sa gramofonskih ploca. Taj neka bude 124 . u opsegu frekvencija koje mogu poja* cati. Za ovu vrstu niskofrekventnih pojacala. Najjednostavnije toanzistorsko niskofrekventno poja£alo Jedna od vrlo vaznih primjena niskofrekventnih pojacala je za modulaciju u predajnicima. prema zelji mogu zistorima i integriranim sklopovima. za pojacanje govora. si. male prijemnika. Manja pojacala. predajnika i drugih uredaja. O takvim pojacalima bit ce govora kasnije. ali isto tako i elektricna gitara ili drugo. Razlika izmedu pojedinih nisko* frekventnih pojacala je u njihovoj namjeni. Kao aktivni element i u pojacalima mogu posluziti i elektronske cijevi i tranzistori. 7-1. vi- dimo na 3*edan Upotrebljen je samo tranzistor. ali ih necemo ponavljati. a pojacani se re" produciraju preko zvucnika. u poglavljima koja obraduju odredene vrste modulacije i odredene vrste signala. Buduci da ima vise vrsta modulacije. U ovom posljednjem slucaju zvukovi djelupi na mikrofon. Ona moraju pojacavati samo odreden uzi opseg niskih frek- vencija. za opcu namjenu i sa sirokim opsegom frekvencija.

5 V svaki. akusticke povratne veze i uredaj bi poceo oscilirati. vazduh) zvucne valove.. izmedu 16 Hz i 20 kHz. XJMi. Ove promjene djeluju na struju kolektora. Neka ne budu oni sasvim mali. kakav se upotrebljava u normalnim telefonima. Ako zvucni valovi dopru do ljudskog uha. U. ali nije potrebno neko osobito veliko izabiranje. Mikrofoni koji su namijenjeni za tzv.« Govorimo li blizu mikrofona. Prekidac Pr treba zatvoriti samo tako dugo dok se govori. Ugljeni mikrofon. veci strujni kapacitet. Nazivaju ih se tranzistor TR »otvori«. Mikrofoni svojstva i njihova najvainija Za pogon pojacala mogu se uzedva galvanska elementa po 1. Kad i mogu zvuk do nje dode. ili jakosti struje. ZV = nik 4-omski zvud- bilo koji od onih. kojom titra izvor zvuka. neka bude onakav. Za mikrofonski strujni krug bit ce dosta jedan od tih clanaka. Zbog strujnog pojacanja u tranzistoru ove su promjene znatno vece i iz zvucnika se cuje pojacan govor. Za prikljucak na visoko-omski ulaz po- jace Mikrofon mora biti okrenut na suprotnu stranu od zvucnika.5 V mikrofon mogao prejako »cuti« zvukove iz zvucnika. sto doprinosi stednji struje i produzenju trajanja upotrebljenih clanaka. Oni se sire brzinom od oko 340 m/s. *amerikan« i »poluamerikan«. ugljena zrnca koja se nalaze ispod nje* Tako se mijenja unutrasnji otpor mikrofona pa ce se struja. Sto snazni ji tranzistor. sa sto vecim strujnim poja- »AD. Ona tece kroz zvucnik i pokrece je napon od 3 (oba galvanska clanka u seriji!). ona zatitra pa ili slabije zbija. Njegov primjer neka ne bude premalen. koja kroz njega tece. mijenjati u ritmu zvukova. Uglje ni mikrofon. ali i takvi ce posluziti. Ugtjeni mikrofoni su najjeftiniji V dosta dobro posluziti za prenos govornih frekvencija. Zvucnik ZV neka bude dobar 4-omski. Mirna struja mikrofona ce dati na torn otporniku toliki pad napona da Zvucni valovi djeluju i na mikroTo je sprava koja moze titraje zvuka pretvoriti u promjene elekfon. proizvodeci neugodne i glasne zvukove. kojih je mnogo na nasem jev trzistu: domaci germani- snazni tranzistor sa oznakom (Ei-Nis). Veci napon ne bi bilo dobro primijeniti jer bi jakost elektricne struje kroz (nisko-omski!) zvucnik mogla postati prevelika. Taj se strujni krug zatvara preko mikrofona i preko otpornika od 10 Q. sto znaci da kroz tranzistor potece kolektorska struja. ra^licite osjetljivosti i razlicite kvali- tricnog napona Mikrofona ima tete.£ 1.. to bolje. a sastoje se od niza zguscenja i razrjedenja koja idu naizmjence. bi 15 V SI 7-L Najjednostavnije niskofrekventno pojacalo s germanijevim snainim tranzistorom. poljske telefone (niskoomski. doslo bi do tzv. mijenjat ce se jakost struje koja na otporniku proizvodi promijenljiv pad napona. barem 10 cm. obicno ima tanku ugljenu membranu. Njegov promjer neka ne za normalne telefone. jedno za drugim.Mi = ugIjeni mikrofon. Zbog toga se mijenja i potencijal i struja tranzistorove baze. kakav se upotrebljava u telefonima. canjem. ono ce ih duh cuti ako je frekvencija. razlicitih-vrsta. Najbolji su oni koji imaju ti Svaki izvor zvuka salje kroz uz(zrak. Kad 125 . koji oba Zajedno sacinjavaju pogonsku bateriju.

proizvodi elektricne napone koji svojim promjenama slijede titraje zvuka. Magneti su feromagneticki materijali koji trajno zadrzavaju svoja magnetska svojstva. njihova se osjetljivost cesto izrazava u decibelima. U tvornickim prospektima. I kod ovih mikrofona se veci izlazni naponi mogu dobiti na ra126 terima i tehnicarima iz prakse pristupacniju mjeru za osjetljivost mikrofona. i naglih promje- Ima kondenzatorskih mikrofona koji se odlikuju reprodukcijom izvanredne kvalitete. visoke cijene. Oni su neka analogija magnetima. Oni koji imaju zavojnicu i membranu poput dinamickih zvucnika (samo znatno manjih dimenzija) vec su pristupacniji. Sto je opseg frekvencija nizi. ot prilike 10 cm daleko od usta i da govori normalnom glasnocom. zahvaljujuci svojim piezoelektricnim svojstvima. kako je jos nazivaju. tih se Zbog ih cuvati od vlage na temperature. Mikrofoni ovog tipa koji obuhvacaju uze podrucje frekvencija daju vece izlazne napone. Nezgodna mu je strana da ima prilic- no velik vlastiti sum. gdje siri to je izlazni napon Kristalni mikrofoni su gradeni redovito od posebno pripremljenih plocica senjetove (Seignette) ili. Dinamicki mikrofoni koji imaju osobito tanku i laganu metalnu traku izmedu polova jakog magneta takoder su veoma kvalitetni i skupi. ra veoma obljubljeni jer za njih ne treba ni izlaznog transformatora ni pomocnih izvora struje. ali manja nego kristalnih mikrofona. fidelity«) skraceno od engl. Prosjecnom radio-amateru ili tehnicaru nece takve brojke biti dovoljno »opipljive»» Zato smo u tablici 7-1 naveli drugaciju. Za amatere je tesko pristupacan zbog svoje titraje. onoliko koliko je najnuznije potrebno za razumljivost Ijudskog govora. Treba Kondenzatorski mikrofoni mijenjaju kapacitet kad njihova membrana zatitra pod utjecajem zvucnih promjena kondenzatorski mikrofon nabija i izbija u ritmu zvukova. pretvarajuci mehanicke oscilacije u elektricne valova. dok su elektreti takvi materijali koji zadrzavaju svoje elektro uz staticke naboje. »Hi-Fi« (citaj kao kristalni imaju nezgodnu osobinu da su osjetljivi na veliku vlagu i na vise temperature. . laroselske soli (La Rochelle). Kristalni mikrofoni su kod amatelitetni kristalni transformator. Oni se na visokoomski izlaz pojacala mogu izravrio prikljuciti pomocu kratkog komada oklopljenog kabela. tj. Kvamikrofoni koji obuhvataju siroko zvucno podrucje re dovito daju manje izlazne napone. »highprenos muzike sa opse- gom od 50 do 16000 Hz ili jos vecim. od onih koji su odredeni za prenos govornih frekvencija pa sve do onih koji sluze — U novije vrijeme su se za gradnju mikrofona pojavili novi materijali: elektreti. Naponi vrijede za visokoomske ulaze pojacala. se uz ostalo nalaze tehnicki podaci o mikrofonima. u odnosu prema nekom definiranom nivou. Opseg zvucnih frekvencija koje se ugljenim mikrofo- nom mogu prilike prenijeti obuhvaca otod 300 do 3000 Hz. mikrofonski cun suzavanja zvucnog opsega. Kao i kondenzatorski mikrofoni oni obicno trebaju pomocni elektricni prednapon. Kristalna plocica je redovito u vezi s veoma laganom membranicom koja »hvata« zvukove. Elektreti su nasli primjenu u mikroostalo fonima koji po svojoj funkciji sjedaju i na kondenzatorske i na kristalne mikrofone. Ta je osjetljivost kod najnovijih mikrofona sa elektretom znatno manja nego u pocetku. Tu su navedeni niskofrekventni naponi koje daju razliCite vrste mikrofona uz uvjet da operator drzi mikrofon u ruci. ama- Njeni titraji se stalnu plocicu. Osjetljivost im je veca nego kondenzatorskih. haj-faj.jacala potreban je tzv. Ima ih razlicite kvalitete. prenose na kriOna. a — — za visokokvalitetan.

Tablica (za 7-1. na daljini 10 cm od rrtdkrofona) Vrsta mikrofona . Niskofrekventni naponi koje daju razliciti mikrofoni govor normalne glasnode.

Da ovu pojavu lakse shvatimo. prema si. b) za kristalni mikrofon. Takvo zanemarivanje visokih frekvencija u cujnom podrucju je to jace izrazeno. moze se dodati u slucaju ako se pokaze da ulaz B zanemaruje visoke tonove. smatrat cemo da je. 1-2. a kod B nekoliko stougljeni. ima dvije ulazne impedancije. npr. si. c) za dinamicki mikrofon niske impedancije. Kod A je impedancija oko 10 kQ. kristalni mikrofon. genera- (kod B). 7-3a. Prikljucivanje mikrofona na ulaz tranzistorskih NF pojacala: a) za niskoomski mikrofon. Una kQ Tranzistorski stupanj. d) ulaz tranzistorskog pojacala za nizu i za visu impedanciju. sto je veci raskorak izmedu impedancije mikrofona (ili nekog drugog izvora audiofrekventnog »signala«) i ulazne impedancije pojacala.c) 10ju \\^HF St. Kondenzator oznacen kao 180 pF. Tu je ujedno prikazano kako treba spojiti potenciometar za regulaciju glasnoce. jednu nizu (kod £) i jednu visu 7-2d. c) .

Osim napona u fazi. zanemarivati duboke tonove. ako je ulazna impedancija JR razmjerno malena. Bu- nacen je slovom G. mogu se na mikrofonsko pretpojacalo prikljuciti prema si. Za rriske frekvencije je obrnuto. Ulazna impedancija je oko 3 MQ. Visoku ulaznu impedanciju tranzistorskog pojacala.AJ t—HI— 15 9 SL 7-4.. Slovom R neka je oznacena ulazna impedancija pojacala. bit ce dio izmjenicnog napona koji se javlja na jR sve manji Ito je frekvencija niza. naime. duci da su R i C spojeni u seriju. mozemo postici prema si. Ako 7-3c). Dmrijecima: ulazna impedancija je znatno povecana! u kolektorski strujni krug stavi pogodno odmjeren otpornik Rs i kondenzatorom se (si. bez gubitka jednog dijela ulaznog napona. ne vrijedi za istosmjernu struju koja i dalje & nesmetano tece. kako smo rekli. Otpornici na ulazu cine. Ulazni 7-3b). izlazni toga. Ovdje su tran- «-H . a njegovim posredovanjem i ulaz pojacala. imaju za niskofrekventne izmjenicne signale gim vrlo yeliku vrijednost otnora. Buduci da R ostaje uglavnom nepromijenjen. 7-2d. 7-3b. Sto je frekvencija visa. a izlazna 100 do 200 Q. 7-5. & Primjenom serijskog otpornika. oni predstavljaju djelitelj napona. bit 6e kapacitivni otpor »kondenzatora« C nizi. kapacitivni otpor »kondenzatora« C je veci. OzOn ima i svoj kapacitet C koji se ne moze zanemariti. ulazni i izlazni napon jednaki i u fazi. tolika da se na ulazu pojacala moze pojaviti gotovo sav napon iz G u cijelom podrucju zvucnih frekvencija koje zelimo pojacati. Izlazi na to da ot pornik R4. Buduci da su.v Shema specijalnog tranzistorskog pretpojadala koje ima ulaznu impedanciju od nekoliko MQ * 9 Radio prirudnik 129 . razdjelnik napona pa na bazu tranzistora TRs dolazi u najboljem slucaju tek malo vise od sestog dijela tog napona (330 kQ: 50 kQ). gubimo dio onog malog niskofrekventnog napona koji dolazi do mikrofona. ovisan o frekvenciji. signal dolazi preko Ci izravno na bazu tranzistora TRu Poznato je da je napon* sko pojacanje kod »emiter-folovera« (si. postize se jos bolji ucinak. spoji kolektor i emiter. priblizno jednako jedinici.^ tor struje zvucnih frekvencija. 74) vidimo kako se opisani principi mogu prakticki primijeniti. dakako. R$ i R4. To zna^i da je izlazni napon prakticki jednak ulaznom naponu. Na shemi specijalnog mikrofonskog pretpojacala (si. kojima je potreban nomocni prednapon. Tu su upotreblje- na tri tranzistora BC 108. Pojacalo ce. Zato je dio izmjenicnog napona koji otpada na R kod visih frekvencija veci. Elektretski mikrofoni. Tome se moze ck> skociti samo na taj nacin da se za R osigura sto veca vrijednost. oba su Preko kondenzatora vraca se napon na tacku u kojoj se sastaju otpornici Ri. kao na si. kroz R4 ne tece izmjenicna struja zvucne frekvencije! Ovo. te ^ .

ML Ako Mi ima nisku vlastitu impedanciju treba prekidac Pr zatvoriti. O njemu je u ovoj knjizi vec bilo govora ranije (str. Isti kondenzator (C2) stiti od prodora visokofrekven tnihstruja iz predajnika u blizini pojacala. Tada je otpornikom Ri odredena ulazna im 130 . ulazni niskofrekventni signal. iz nekog mikrofona. Tome doprinosi otpornik R3 i cinjenica da ni jedan emiterski otpornik nije »blokiran« Kroz dicka. Na si. Sirokopojasno mikrofonsko pretpojacalo s dva tranzistora u medusobnoj galvanskoj vezu Opis u tekstu slicnom oznakom St. 89). sluzi integrirani sklop (integralno kolo). operacijsko pojacalo sa oznakom IL741 (RIZ -Zagreb) ili 100^. Ona je ovdje neovisna o frekvenciji signala. Vidi tekst zistori sten emiterski otpornik tranzistora TR2. istovremeno. Emiterski otpornik tranzistora TRi nije pre- mosten kondenzatorom veza. pa govorimo o negativnoj povratnoj vezi. na sL 7-6. gaciji Kondenzatori Ci i C3 imaju druzadatak. frekvencija i njihov opseg moze se jos utjecati odabiranjem manjeg ili veceg kapaciteta kondenzatora za vezu. Oni odvode struje najvisih frekvencija mimo Dojacala.500^4 s[]s S R3 741 (Ei-NiS). aperiodic^ ku povratnu vezu. Manji kapaciteti smanjuju pri sutnost basova. Prikljucivanje elektretskog mikrofona kojemu je potreban prednapon. Veci kapaciteti osiguravaiu vise basova. Kapacitet kondenzatora C2 vraca jedan dio vec pojacanog signala (prisutnog u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRi) na bazu istog tranzistora. ali takoder zastititi pretpojacalo od eventualnog prodora visokofrekventnih smetnja (od vlastitog ili od susjednih predajnika!) u pojacalo. ako je to potrebno. i na tai je nacin ostvarena negativna povratna otpornik (3. Na njemu se javlja i jedan dio niskofrekventnog signala. sto je opet pozelj- TRi i TR2 u medusobnoj gal- no da govor bude razumljiviji.3 kQ) ne protice samo istosmjerna struja. Potenciometrom P moze se regulirati izlazni napon a time i glasnoca reprodukcije zvukova. povratna veza ima veci ucinak na najvise frekvencije koje se na taj nacin mogu. takoder ima visestruku negativnu. To je tzv. vanskoj vezi: kolektor prvoga je spojen s bazom drugoga. umjesto pojedinacnih tranzistora. Ova. po volji oslabiti: veci kapacitet na tome mjestu zna£i manje »visokih«. Na njegov neinvertirajuci ulaz (3) dovodi se istosmjerni prednapon u iznosu po7-6. Tako se moze postici odredeno ogra- kondenzatorom. kao Na raspored i kondenzatora d kojim je premo- SI 7-5. dakle aperiotaj Pretpojacalo. sto je pozeljno kod rauzike. odnosno sa drugih tvornica. npr. lovice pogonskog napona i. C2 i Cs.nicenje prema visokim f rekvencija- ma. Njegova je faza suprotna fazi ulaznog signala i zato se pojacanje u tranzistoru TRi sma* njuje. takoder negativna. 7-7 je prikazana shema niskofrekventnog (NF) pojacala u kojemu.

kako zna- Za one si.vencija spektru«. pa bi reprodukciia bi la osiromasena. Najcesce se stanja izmedu tih SL 7-7. To su neki integrirani sklopovi tipa »C~MOS«. Gramofonske zvucnice. cesto zanemaruju neke dijelove audio-frekvent nog podrucja. Integrirani digitalni sklopovi. mikrofonsko pretpojacalo. zbog svojih vecih amplituda. pedancija. ako iza pretpojacala dolazi veci broj pojacavackih stunnjeva. Kad je negativna povratna veza maksimalna (prikljucnica br. Vidi tekst 9* magnetofonske glave. ima izuzetaka. 94). Ulazna impedancija je vrlo visoka. jednako iedinici (MIN) a izlazni sig- nal priblizno jednak ulaznom! Smanjimo li tu povratnu vezu pomicuci klizac potenciometra (nrema dolje na slici) pojacanje postaje sve jace Popravljanje boje zvuka i regulacija je do nekog maksimuma koji. ce 7-8 biti mo im (str. logicke nule u logicku jedinicu i obrnuto. Jedan dio digitalnog. jer dio izlaznog signala dovodimo na invertirajuci ulaz (2). a osobito Cl 1( 1M l 10n R' i SL 7-8. Kod snimanja gramofonskih ploca se namjerno oslabe najnize frekvencije. zahtijevale vece razmake medu urezivanim zljebicima na ploci. npr. u pojacanom »zvucnom koji vole eksperimentirati vrlo zanimljiva. kao i velicine pojacanja dvaju ekstrema ne mogu koristiti. Pojacanje je 10 puta (R 2 je deset puta vece od RA). kao sto je. 2 u direktnoj vezi s prikljucnicom br. Ona je negativna. Na si. 6) pojacanie je Za gradnju svih opisanih pretpojacala mogu se ili uzeti BC107 (NPN) ma BC177 (PNP). »4011«. Pojacanje odredene frekvencije ovisi jos o kondenzatoru C2 diji izbor utjece na raspored frek- Vec smo upoznali nacin na koji moguce utjecati na spektralni sa stav niskofrekventnih struja koje se pojacavaju u nekom uredaju. kakve daje mikrofon. 7-8 je jedan njegov dio upotrebljen kao niskofrekventno pretpojacalo malih napona. Ona je u tome slucaju niska. obicno rade tako da se stanje prebacuje iz tzv. Postoji mogucnost izbora nize ili vise ulazne impedancije. Bilo je to u primjerima mikrofonskih pretpojacala primjenom kondenzatora i negativne povratne veze. ovisi o omjeru otpora potenciome tra i Ri. Slicno je i s potrebom da se magnetofonska vrpca dovoljno jako »modulira« najdubljim frekvencijama. Pojacanje se moze odabirati potenciometrom P kojim se »dozira« povratna veza. Uz otvoreni prekidac Pr ulazna impedancija je visoka (reda 50 kQ). potrebi. Osim tq^ga magnetska »nukotina« na magnet of onskoj »glavi« morala bi za sni131 . Mikrofonsko pretpojacalo sa integriranim sktopom (inteeralnim kotom) IL741. grubo. Te frekvencije bi. inte- griranog sklopa tipa C-MOS (4011) je ovdje upotrebljen kao linearno. No. ali za obicne amaterske svrhe to najcesce nije potrebno. Malosumne tranzistori pretranzistore (BC109 ili slicne) treba upotrebiti samo onda.

ovisnosti pojacanja o frekvenciji vise nema! Tra TR1 = 2?» = TR2 = BC107B ! GRAidOFON L_ (Hi MIKROrON) 1 150K ± S/. Ako ih zamijenimo otpornikom (Rx = 150 kQ). 2elimo samo naglasiti da' je i spektra. To se postize kombinaciiama otpornika i kondenzatora (C3-R3. 7-10. To je ujedno i jedan od najjednostavnijih primjera za ujed- danas potrebno graditi izlazne nactvad (»ekvilajzer«) zvuka manje ekstremno visokih frekvencija biti joS uza nego jest. na str. C4-R4). Ranije opisanim putevima negativne povratne veze ovdje je dodana korekcija pri kojoj postoji jaka ovisnost pojacanja o frekvenciji. 5-79. za odvojeno odabiranje jaceg ili slabijeg pojacanja dubokih i visokih zvukova u svrhu popravljanja i ujednacenja reprodukcije svih frekvencija zvucnog SL <ikofrekventna pojacala. s 7-9. PRIMJERI NF POJACALA ZA SAMOGRADNJU Niskofrekventna pojacala za sa- mogradnju planiraju se prema namjeni i potrebi. sagradit cemo pojacalo prema si. a nema ih malen broj. 7-9 pokazuje takav pri390 M f H C5 mjer pretpojadala za reprodukciju muzike sa gramofonskih plo£a. Pi i Pz. kao na si. Tranzistori mogu ili »bapojacanje »visokih«. s tranzistorima i sa elektronskim cijevima. Zato necemo ovdje ponavljati ono. prei na pojacanje ovdje biti BC BC 108. gdje je moguce potenciometrima volji utjecati Pi i P2 po R4/C4) za korekciju kvalitete reprch dukcije muzike sa gramofonskih ma 107 ploca sova« i na potrebi i zelji. i potreb- U ranijim izdanjima ovog prirucnika bila su prikazana razlicita ni 7-10. SI. 160 u drugom izdanju knjige.5 do 6V). moguce je naciniti i kontroliranu korekciju opsega frekvencija. To se ne stupnjeve tranzistorskih niskofrekventnih pojacala koristeci trans formatorske veze medu stupnjevima. Ukoliko ne trebamo veliku izlaznu moze postici iz tehnoloSkih razloga. i drugih korigirati Nedostaci reprodukcije mogu se u pretpojacalima tako da velika se postigne vjernost repro- snagu. Pri tome cemo uzeti transformatore iz nekog 132 . ako se mozemo zadovoljiti sa 50 do 100 milivata. To je sve dobro poznato onima. prema izvoru pogonske elektricne energije noj izlaznoj snazi. RC-mreza s dva potenciometra. u slucaju da nam za pogon sluze vrlo niski naponi (1. Mikrofonsko pretpojacalo negativnom povratnom vezom^ ovisnom o frekvenciji (Rs/Cs i Osim ovako odredene.r ICOpT 33n|_ dukcije. nepromjenljive korekcije. sto je ondje bilo opisano. koji u svojoj amaterskoj biblioteci ili medu svojom teh- nickom dokumentacijom cuvaju i rani j a izdanja.

omskog otQ (proizvod »Ei-Ni§« »Iskra-Kranj«). Eksperimentirajuci s ovako jednostavnim sklopom moze se mnogo nauciti o slicnim pojacalima. Pojacalo na zistora. da potece kolektorska struja koju mjerimo kod b. neka za spomenute tranzistore bude oko 2 mA. iznositi polovicu vrijednosti pogonskog napona. dajnika. osiguravajuci potrebnu jakost struje baze za TRu Kolektorski radni otpor sastavljen je od Rs i R4. Nije viSe »moderno«. TRS i TRs. oznacen slovom a. pora oko 200 ili nekoliko stotina oma.malog tranzistorskog prijemnika. komplementarni par tranzistora. napon a mora oko V. a i skuplje danas graditi pojacala s elektronskim cijevima. Struja koja ovuda tece. Izlazna je snaga i glasnoca iz spomenute dinamicke slusalice za mnoge svrhe dovoljna (za prijemnik ili manji prenosni primopredajnik Ijivo mijenjati koji mora Stediti struju iz baterija!) NF pojacalo parom germanijevih Iako je svakim Izlazni sklop jednostavnog tranzistorskog niskofrekventnog po7-11. iza kojega slijedi izlazni stupanj pojacala. dok nema signala (tzv. Ako biti je ovaj 4. Izuzetno se danas mogu naci cijevna pojacala koja sluze kao snazni moduje. Otpornici Ri i Ri odreduju radnu tocku. U tu svrhu je prakticno da se umjesto fiksnog otpornika R2 stavi potenciometar od 250 do 500 kQ i da se pomocu njega »namjeste« radni uvjeti. Ovaj sadrzi dva tranzistora koji cine tzv. u izlaznom stupnjtu Opis u tekstu povoljnu cijenu mogu u trgovinama naci germanijevi tranzistori koji su u tvornici slozeni u parove. se signal koji zelimo pojacati a koji je mozda vec »prosao« kroz neko pretpojacalo. tj. To znaci da su jedan tranzistor NPN tipa i jedan tranzistor PNP tipa podjednakih svojstava deklarirani kao »par«. Taj je tranzistor u tzv. pobudnom (»drajverskom«) stupnju. Ako nam je dosta nekoliko desetaka do blizu 100 izlazne snage i ako se za- BC PNP (moze biti Kod »NF« dovodi na otporniku R3 bude toliko velik da se tranzistorski komplementarni par »otvori«. impedancije Ukoliko to nije tako.5 9 V. Istovremeno mora napon. sa komplementarnim tranzistora danom silicijevih tranzistora. 133 . Tran- TRi je u pobudnom. treba strpR2 i R4 dok se to postigne. 7-11 ima tri tran- TRi je tipa 177 ill slican). Shema je namijenjena eksperimenstori tatorima. komplementarni par: jedan tranzistor tipa PNP (TRs) i jedan tipa (TRi). Pri tome treba da pad napona latori amplitudno moduliranih presi. NPN mW dovoljimo telefonskom slusalicom kao zvucnikom (najbolje je da to bude ona »dinamicka«. mirna kolektorska struja). »izlazni« tranzi- mogu biti BC 177 i BC 107. kakvi amaterima cesto sluze kao »izvor« korisnih sastavnih dijelova. joS se sve vise uz vrlo SL jacala zistor za eksperimentiranje. Na tome mjestu se prekine vod i privremeno ukljuci miliampermetar. I takvih ce se primjera naci u ranijim izdanjima ovoga i drugih radio-prirucnika.

a izlazni par germanijevi tranzistori. 7-11). Osim toga je niihova mirna kolektorska struja stabilizi- koji su navedeni uz shemu. sa silicijevim tranzistorima i stabilizatorom Niskofrekventno pojacalo. primjena je jos svestranija. 7-13. odnosno posebna aluminijska plocica (ravna ili savinuta. 7-12 shemom (si. Niskofrekventno pojacalo sa silicijevim i germanijevim tranzistorima: TRi = BC 177. toptine) TRi je u predstupnju gdje je mo guce pogodnim izborom ulaznog otpora (otpornik izmedu 5 kQ i 300 kQ) prilagoditi se razlicitim izvori- 134 . Dva silicijeva tranzistora. sija«. uz prikljuceni zvucnik od 5Q.rana silicijevom diodom SD. Prva silicijevi. preko 3 W. Pri tome oko tranzistor TRs i TRi moraju limena biti ucvrsceni na limenu plocicu koja sluzi kao hladilo i odvodi suvisnu toplinu. TR2 = ako je pojacalo tako sagradeno. si. Mirnu kolektorsku struju ovog komplementarnog para mozemo mjeriti miliampermtetrom kod a. »kompliciranija«. ako odgovara rasporedu na shemi i ako su ulazne prikljucnice na suprotnoj strani od izlaznih. uz pogonski napon 12 V. s cetiri tranzistora. mozemo vidjeti da je ova. TRi = AC cm. 7-13. izvor stabiliziranog napona. To moze biti i »§a- SI 7-i2. TRs = AC 187. je tu jos 7-12.47 Q za vecu stabilnost rada uz razlicite temperature. Potenciometrom Pt treba istovremeno postici da napon od tocke b do sasije iznosi 6 V. Kako Izgled pojacala prema si Vidi se nacin na koji su izlazni tranzistori ucvrsceni na aluminijsku limenu plocicu (za odvodenje Sl. a njenu jakost mozemo odabrati potenciometrom Ps. x 3. Raspored dijelova nije kritican.5 Ovako lo. ffzlaznom paru tranzistora (TRs i TRi) dodani su emiterski otpornici od po 0. je bilo sagradeno pojacaUpotrebljeni su tranzisto- Ako uporedimo shemu na sa predasnjom si. ri dva su W Na isti nacin i s jednakim uspjehorn bi se kao izlazni par mogli upotrebiti germanijevi tranzistori AD161 i AD162. Hladilo bi moralo biti vece ili deblje. 7-13) velicine 1 priblizno 9 1. kao na si. kao samostalna jedinica. Jakost te struje neka bude. 10 do 15 mA.2 BC 107. Maksimalna izlazna snaga mogla bi onda biti veca. Izlazna snaga je blizu 2 uz nogonski napon od 12 V. debela do mm. (PNP) i TRs (NPN) galvanski su/vezani i oba zajedno predstavljaju /pobiadni stupanj s vecim pojacanjfem. a tranzistore treba izolirati od J njega! NF pojacalo napona 7-14. si. TjRt. moze vrlo dobro posluziti za najraznolicnije potrebe u amaterskoj radionici u kojoj se mnogo i eksperimentira.

10 do 20 mA. samo izlazni i Ako npr.5 V. onda se kao par Ri moze uzeti otpornik od oko 330 do 470 Q za pocetak. 7-14. o kolektorskoi struji tranzistora TR2. Tada bi trebalo smanjiti ot0. 161. struja Jc dosezala preko 150 mA. Treba Na sasvim jednak mi na ma Rs i R4. uz dovolj- nu pobudu. o otporniku Ri.5 i ik na vrijednost oko na opisani nacin. Obzirom na to da je izlazni komplementarni par sastavlien od silicijevih tranzistora. npr. uz inace podjednake pogonske uvjete. Izlazni tranzistori moraju imati na sebi hladila u obliku zvijezde. pa ce izlazna snaga moci doseci do nekoliko vata. Ako je pornike R3 Q i.*U<stab. nacin. Kolika ce biti mirna kolektorska struja (fnjerena kod Jc) ovisi o jakosti struje koja te£e kroz diode. je BC 141 BC tranzistora. koji za svoje »otvaranje« trebaju veci napon nego cermanijevi tranzistori. vidi tekst ZD. = BC141. Stabilizirani napon moze napaiati i druge potrosace. TR5 i Zenerovom diodom 135 . a TR. sto je za mnoge namjene sasvim dosta. BD135 i BD136. o vrijednosti otpornika koji je paralelno snojen s diodama (47 do 130 Q).5 do 9. Izlazna snaga je veca od 1 W. Jc neka bude f uzeti jaci silicijev komplementarni par tranzistora. po shesL 7-14. Potenciometrom R2 treba postici da je izmedu oznacenih tacaka polovina pogonskog napona (U/2). Uz pogonski napon U — 12 do 14 V. sto se moze postici trazenjem odgovarajuce vrijednosti za otpornik kojim su premostene diode Di i D2. Ako je 10 V. i stabiliza- ma Veza sa pobudnim stup(Tib) je kapacitivna. moze se naciniti i pojacalo vece izlazne snage. njem ZD za napon oko 9 do onda je U(stab) oko 8. sada ce ona biti na mahove oko 3 do 4 puta jaca.) SI. treba staviti dvve diode (Di i D2) u seriju. uz pet-omski zvucnik i pogonski napon od 12 do 14 V. neka Rs bude oko 100 O. Pogonski napon za TRi je iiziran sa stabi- sa slabijim tranzistorima. Niskofrekventno pojacalo sa silicijevim tranzistorima torom napona. kao i o emiterskim otpornicisignala. uspostaviti mirnu kolektorsku struju h oko 25 do 30 mA. Pri tome je TRi = = BC107.

Svu zicu treba skinuti i izmjeriti koliki nam nrostor na jezgri (u cm2 ) preostaje za namatanje novih zavojnica. Iza njega.45 1. unatoc tog pozitivnog prednapona. on moze stradati kad mu temperatura poraste. C=TH 1 + TRt=FET TR2=VMOSFET D1 = |R3^ i ! s" D2 = ZD (55V) TOO^j M C4 S/.4 mm. visoka. promjera 0. Za na- rata u kojiemu ili EL84 matanje treba pripremiti bakrenu. To znaci da se brojevi zavoja na transformatoru T moraju odnositi kao 2. lakiranu zicu. 7-75. On oslabljuje najvise frekvencije i cuva Da se nacini takav transformator treba uzeti jezgru izlaznog transformatora iz nekog (starog!) radioapa- TR2 od »divljih«. Zenerove diode Di i Ds. u izlaznom stupnju je V-MOS-FET (TRi). Izlazni transformator . temperatura zbog toga jos vise raste. iznosi 300 i kod najvece glasnoce dosize najvise 325 mA. 7-15) je na ulazu (TRi). obican tranzistor. Uz pogonski napon od 24 V mirna struja. To znaci da imaju vrlo visoku ulaznu impedanciju. : : Pri gradnji se nikako ne smije zaboraviti na kondenzator Ce. nekontroliranih i nepozeljnih visokofrekventnih oscilacija. Kvadratni centimetar presjeka sadrzi 400 do najvise 450 zavoja ove zice. koja tece preko drejn-elektrode tranzistora TR2. nije zasticen dovoljno velikim emiterskim otpornikom. VN67AF ili VN89AF. Ako. E300. Podaci u tekstu 136 . u odnosu na druge tranzistore. To moze biti VN89AA. da dobro podnose zagrijavanje. primarno mA ima impedanciju od 24 Q a sekundarno 4 i 8 Q.NF pojacalo tipa s tranzistorima V-MOS V-MOS-tranzistori se ponasaju gotovo identicno kao i elektronske cijevi. naime. Njegova je ulazna impedancija. Sa njom demo namotati i primarnu i sekundarnu zavojnicu sa najvecim mogucim ukupnim bn> jem zavoja. je bila izlazna cijev slicna njoj. Glavna im je prednost. Ima ih za razlicite snage. Pojacalo sa V-MOS-tranzistorima. uz uvjet da svakako odrzimo gornji odnos izmedu primarnih i sekundarnih zavoja. Tako cemo postici i dovoljno velik induk tivitet koji garantira i dobru reprodukciju basova. ze formiranje vodljivog N-kanala. stite V-MOS-FET od pojacalu (si. V-MOS -tranzistori se ponasaju sasvim drukcije! Pri zagrijavanju njihova struja pada pa je pregrijavanje u normalnom radu iskljuceno. npr. jer 8-omski prikljucak sluii sa za negativnu povratnu veztt (R& i R2) u svrhu smanjivanja izobli- mo cenja. Tako kolektorska struja »pobjegne« do tolikih vrijednosti da se tranzistor cesto unisti. Njemu se mora na gejt-elektrodu (g) doves ti nozitivni prednapon kojim se tek posti- U sokih induciranih napona koji bi mogli nastati na primarnoj zavojnici transformatora 7\ Prikljuciti FET treba 4-omski zvuc- nik.41 1. svaka za vi- oko 50 V. S porastom temperature kolektorska struja se pojacava.

kod 12 V pogonskog napona dosize oko 2 uz zvucnik od 8Q. npr. Ima. a da u mima nema integriranih sklopova za razlicite namjene. Prvi od ovih sluzi kao pojacalo za prijem na slusalice (stn 216). NF pojacala sa specijalnim mtegriranim sklopovima Danas je svim radio-amaterima i tehnicarima poznato da gotovo nema radio-aparata i televizora. vidimo izgled takvog izradenog u laboratoriju ARRL. 4Q smije se prikljuciti samo W f je pogonski napon znatV). a izlazna snaga.5 standardom DIL-kuZa normalnu upotrebu nije potrebno dodatno hladenje. ali onda je i izlazna snaga manja. Posebno je interesantan integricistu. 7-17. npr. 243.. dakako i jacih V-MOS-tranzistora. ali su barem za sa- W Pomocu njega diti se lako oznakom TBA8KL moze sagrapojacalo niskofrekventno za da — — jos razmjerno vrlo skupi! si. odgovaraju rani sklop sa uz izoblicenja koja su manja od 10%. Nekoliko njih moze se naci i u poglavlju o prijemnicima u ovoj knjizi. sa IL74I ili sa TAA611. Za one koji sami grade elektro- nicke i radio-uredaje donosimo ovdje nekoliko takvih niskofrekventnih pojacala. Niskofrekventna pojadala u takvim savremenim ureaajima redovito su nacinjena pri- SL 7-17 Integrirani sklop TBA820 . -MOS-FET-om Izlazna snaga dosize oko 2. koji ovih dana izlaze iz tvornice. Sam sklop je u kuci3tu DIL sa 14 nozica. Na shemi su svi prikljucci numerirani i brojke onda ako no nizi (6 SL Pogled na limenu plocicu (»sasiju«) na kojoj je sagradeno niskofrekventno pojacalo sa V7-16.mjenom specijalnih integriranih sklopova koji omogucuju postizanje ciste i dovoljno glasne reprodukcije. Pojacalo sa TAA611 moze se naci na str. Ulazna visoka. manjkao V-MOS-FET (HI). Zvucnik koji bi imao manji otoor. Shema sa integriranim je je pom TBA820 impedancija NF sklo- na si. Za vlastitu gradnju nam ie 7-16 Na pojacala. omogucuje gradnju niskofrekventnih pojacala do 2 izlazne snage uz razmjerno malen broj dodatnih W sastavnih dijelova 137 .

.5x9 cm. Tako se.0 V 9 V 6 V 4. W. 7-19.5 5.5 x 9 cm.5 W.5 SL 7-19. Na nju stanu svi potrebni sastavni dijelovi pojacala sa TBA810 138 .2 W. od 0. energije (koji daju toplinu) ne prelaze preko 2. 4 W.4 . Siroke limene izvode tre- ba provuci kroz izreze na ploCici i zalemiti na bakreni sloj. dok su gubici u obliku zagrijanja samo 2. Vidimo da je na njemu 12 prikljucnih no " " " V V 12. Mozemo je sami naciniti iz komadica kasiranog pertinaksa.. 7-18) pokazuje da je potreban mali broj do datnih sastavnih dijelova.5 V . 7-18). 6. Sve se moze smjestiti na stampanu plocicu velicine 5. 7-20. kasiranoj tankom naslagom bakra. Odgovarajuca shema (si. TBA810 je veoma ekonomifian.1 W! To znaci da je iskoristenje dovedene elektricne energije oko 2/3! Uz drukcije pogonske uvjete i s prikljucenim 4-omskim zvucnikom maksimalna izlazna snaga (izoblicenje do 10%) iznosi: kod " " Raspored svih sastavnih dijelova se vidi na si. 2. vise W. uz pogonski napon od 12 V postize izlazna snaga od citavih 4 W. kod kojih gubici elektricne 100n SL 7-18* Shema 5-vatnog pojaiala sa TBA8W pogonske napone izmectu 6 i 16 V.. 16 14. Tu je smjesten i integrirani sklop TBA810. Format plocice je 5. To je i spoj sa »minusom« i dovoljan odvod topline za normalna opteredenja.+ 9. 1 W.I2V 0~ uz dva Siroka metalna izvoda. Izgled »stampanih« vodova na pertinaksovoj plocici.3 W. Numeracija priklju£aka na ovoj slici odgovara numeraciji na shemi zica. (si. Izgled takve plocice je na si.

za prilagodenje pojacala u svrhu sto vjernije reprodukcije. Vanjskim izgledom i broj em prikljucnih izvoda. »ekvalizaciju«. U du 50 mW i 2. Cesto ga se moze naci u savremenim televizorima. takoder je malena. si. ona iznosi samo 6 mA! nema sigKod 12 V sve- Sagradimo li imat cemo strano pojacalo i za najraznolicnije pogonske napone. Kao primjer navodimo podatak da uz pogonski napon od ga do 3 W izoblicenje ne prelazi 1%. 14. »Integrirac« (kako neki amateri nazivaju slicne sklopove) koji ima oznaku TBA800 predviden je za nesto vece pogonske napone. Gore navedene izlazne snage vrijede za izoblicenja do 10%. W. gdje uz mali broj dodatnih dijelova predstavlja citavo niskofrekventno pojacalo. tj. kod 9 V) potrebno je dodati Rio od 150 Q. Raspored dijelova na stampanoj plocicL Pojacalo sa TBA810 moze se sagraditi iz dijelova nor- to: malnih dimenzija 24 kod napona od »> 14 4 *t t V V i zvucnik od 16 „ T" Q 111 izlazna snaga je 5 W. Uz napajanje sa manjim naponima (npr.. Otpornik Rio normalno nije potreban. odgovara integriranom sklopu TBA 810. ako je pogonski napon 24 V. BC 107) i RC-mrezama za regulaciju boje zvuka.manjom Ukoliko se zadovoljimo s ne§to izlaznom snagom. moglo bi doci do preterecenja i do unistenja integriranog sklopa. Radne tacke se u unutrasnjosti tog integriranog sklopa automatski prilagoduju svim radnim uvjetima.4 V i kod izlaznih sna- Struja mirovanja. tf 33W ff rt * " V LfO Vazno je da zvucnik bude odabran prema pogonskom naponu. Poten- 139 . za tzv. a to su snage koje se obicno koriste pri radu televizora (ili ra- mah padne na 2%.5 W izlazne dio-aparata) u sobi. dok nala. 8Q . Kako treba oko njega rasporediti i spojiti ostale sastavne dijelove prikazuje si. recimo od 5 na 4 (kod 24 V) da izoblicenje od- Na lijevoj strani iste 7-21 na- W W crtana je shema predstupnja s tranzistorom TRi (npr.5%. U protivnom. ako bi imoedancija zvucnika bila premalena. rasponu izmesnage izoblicenja ne prelaze vrijednost od 0. ali dovoljno je samo malo smanjiti izlaznu snagu. Za po- o4'C1 zv o SL gon je potreban napon od 9 do 24 V uz razlicite impedancije zvucnika i 7-20. Na toj je slid TBA800 u desnoj polovici. izoblicenja su znatno manja. ga. kao i sirim izvodima za hladenje. posebno za visoke i posebno za duboke tonove. 7-21.

O mogucnostima upotrebe dvaju takvih pojacala za stereofonsku reprodukciju vidi tekst SI. ali oni se ne bi. 7-22. moze jedan od njih raditi kao po jacalo za lijevi. vjerovatno. bez dugackih vodova. Za one koji vec imaju iskustva. dan drugome. nacini u dva primjerka. TRt je u pretpojacalu. f — C-J-25V Gradnju takvog uredaja ne preporucujemo pocetnicima. Ako se sve sto je nacrtano na shemi. kao sto je prikazano na si. ukoliko budu sve dijelove pojacala rasporedili onim redom kako su nacrtani na shemi (za svaki kanal posebno!) pazeci da ulazi budu na jednoj a izlazi na drugoj stranL Stampanu plocicu ce iskusniji graditelj moci i sam nacipo svojoj zelji i ukusu. Stereo-pojacalo sa 2x5 W izlaz- ne snage smatra se zadovoljavaju- SI. nece biti vecih poteskoca. Glavno je da svi dijelovi koji pripadaju odredenom sklopu budu sto blize jeniti. onda je moze postici i pomocu TBA 800. ako doda snazniji komplementarni par silicijskih tranzistora. za potrebe stereofonske reprodukcije. Onda se mora dodati jos i potenciometar Pi (samo jedan za oba kanala). ciometrom Ps moze se regulirati glasnoca. Izmedu ovoga i TBA800 je RC-sklop za regulaciju i ujednadivanje reprodukcije. cim za reprodukciju u obicnim stambenim prostorijama. Ako netko zeli ili treba vecu snagu. Shema 15-vatnog pojacala sa TBA800. Opis rada u tekstu 140 . Po volji se mogu Hi izdici Hi potisnuti i »basovi« kao i »visoki«. koja su stekli na jed- — nostavnijim projektima. 7-22. a drugi kao poja6alo za desni »kanal«.ff®' i Integrirani sklop TBA800 predviden je za napajanje visim naponima. Nji~ me se postize simetrija ili »balans«. uz dodatak komplementarnog para snaznih tranzistora. 7-21. ni ohrabrili na takav pothvat.

prema shemi na si Uz integrirani sklop TBA800 upotrebljen je komplementarni par 7-22 zistora 2N3055 i BDW tran- 52 Napon napajanja (V) . Mjerni podaci o snaznom pojatalu.Tablica 7-2.

Taj se pro- — Treba samo naciniti »kvazikomplementaran« par. 42 V. 40-vatno niskofrekventno pojacalo sa kvazikomplementarnim iz- laznitn stupnjem. Gradit cemo. 7-23 vidi se da tranzistori TR? i TRo formiraju tzv. te Darlingtonovim parom tranzistora u ulaznom stupnju. Znatno preko toga necemo ici. niskofrekventno pojacalo s tranzistorima 2N3055. dakle. dolje na slid je i shema pripadajuceg ispravljaca za pogon pojacala 142 . Ako se moramo odluciti za tranzistore 2N3035. blem moze rijesitL Darlingtonov par. Na si. zistori — koji bi bio potreban. ali sasvim i drugacijih svojstava* Tu je TRs onda nemamo komplementarni par PNP-tipa i on tranzistorom TRiq upravlja na takav nacin. 7-23. da oba zajedno rade kao jedan tranzistor PNP-tipa. To su takve kombinacije tranzistora koje se ponasaju kao komplementarni. recimo. Oba su tipa NPN pa se zajedno ponasaju kao jedan NPN-tranzistor.nju napona! Lijepo je to sve napisano u prospektima. Lijevo. napon napajanja ce biti. Izlazna snaga onda moze biti do nekih 40 W. koji su tipa NPN. Vjerojatno s razlogom! Iskustvo je pokazalo da oni ipak sasvim dobro rade uz napone napajanja oko 40 V. ali oni trankoje amater moze nabaviti nisu bili isporuceni industriji niti su otisli u izvoz. Razumije se. strujno pojaeanje jednog i drugog para je NF 'oo predpqjaCala) TR1 = TR2 = TR4 = TR5=BC1Q7 C3 TR6=BC177 TR3=TR8 TR7 = = BD138 I mP BD137 = TR9= TRtO 2N3055 OSIGURAC C7 =F 4700 y /63V M zv SI. I tranzistori TRs TRio formiraju par. ako zvucnik (ili grupa) ima 4 Q.

jer ti otpornici NF su u tzv. da na Rn i R i9 mogu nastati veci naponi. ali je zato ulazna impedancija visoka. kada amplituda niskih frekvencija postane tako velika. 7-25 vidimo da se tranzistori napajaju pogonskim naponom od 18 koji je stabiliziran Zenerotropolni preklopnik. TRi i TR 2 ulaz ima visoku impedanciju. Izmedu tranzistora i hladila je umetnut tanak listic tiny ca (liskuna) za izolaciju. 7-22. dok pojacalo miruje. Zato ni emiter ska struja tranzistora TR7f bas kao ni emiterska struja TRs. Tu je prikljucen i ulaz male osjetljivosti.. Ispred takvog pojacala redovito se stavlja odgovarajuce pretpojacalo sa potrebnim regulatorima za glasnocu i za »ekvalizaciju« tj. Kod ispravno montiranih i dovoljno hladenih trans jem zistora ne smije. predstupnju. obje strane premazan tankim slosilikonske masti za bolje odvodenje toptine. Njegova je shema na istoj slici lijevo.mnogo trebi vece nego bi bilo pri upopojedinacnih tranzistora* Tranzistor TRs je u pobudnom i stupnju. P°trebno je sve stupnjeve u Dretpojacalu dimenzionirati tako da rade uz odgovarajuce vise napone. Tek onda. a u polozaju br. TRt je u spoju emiterskog slijedila (emiter follower). pocinju i tran zistori TR9 i TR10 davati svoj doprinos izlaznoj snazi. V vom diodom. Izlazni tranzistori. Naponskim razdjelnikom Ru/ JRu odmjerena je negativna povratna veza koja dolazi od zvucnika. Listic je mada To stanje donekle odgovara onome kod dodattranzistori »otvorili«. TR5 dok se tranzistori TRe »brinu« o pravilnim TR 4 rad- nim uvjetirna izlaznog stupnja. ne mogu proizvesti dovoljan pad napona na tim otpornicima da bi se izlazni 2N3055. alt kondenzator Ci mora imati oznacenu vrijednost kapaciteta. To je zato. ucvrsceni na aluminijskom.-. Kod sasvim malih glasnoca svu izlaznu snagu daju tranzistori TR 7 i TRs kao jednostavan komplementaran par. Otpornik Rz zajedno sa otpor nicima R« i R b reducira ulazne napone na pravu mjeru. bid velike razlike u temperaturi tranzistora i hladila! Na si. polozaju br. Na ulazu je U Za napajanje elektricnom energijom je dovoljan jednostavan ispravljac. Prema potrebl mogu se otpornici Ra ili R zamijeniti vecim ili manjim vrijednostima. fr 145 .. ne moze teci struja. za ujednacavanje pojacanja svih frekvencija sa ciljem da se postigne §to vjernija reprodukcija zvukova. Otpornici R17 i Rw odabrani su tako da kroz tranzistore TR9 i TR10. Stabilizacija na- potrebna. pona t nije . To znaci da se signal uzima sa emitera. Da bismo mogli i pretnoiacalo prikljuciti na isti izvor napajanja. 2 mikrofon ili gramofonska zvucnica (MI/GR). 7-24). dva ko~ skoro kratko spajaju bazu i emiter izlaznih tranzistora. dolie. . pri radu pojacala. 3 je pret pojacalo spojeno na UKV-prijemnik. 1 prikljucuje se magnetofon (MGF). u polozaju br. rebrastom hlndilu. Kod maksimalne snage skoro sve daju oni (si. PojacanJe je jednako jedinici. nih izlaznih tranzistora na si. crno eloksiranom.' • SL 7-24. Izmedu emitera tranzistora TRt i baze tranzistora TRs je RC-mreza u kojoj su i dva potenciometra.. kao rezerva. ukoliko bude potreban.

za »drugi kanal« moze se na* ciniti i drugi ispravljac! Ovakvo pojacalo. pogotovo udvostereo-reprodukciju. I isuravljac treba biti jaci ili.ME uSJETLJiVOStl NA PTtZTFOJA^AiXl "ZA DRUG! KAMAL Pretpojacalo za prikljucak magnetofona. sa »gornjeg« kraja potenciometra P3. Preveliki »apeti* zvukova. za prvi momenat. sa izlaznim dijelom prema si. zamislimo da je klizac toga potenciometra »gore« (na shemi!). ako je klizafi potenciometra P4 sasvim »dolje«. Ova RC-mreza predstavlja jed nostavniji oblik naprave koju nazivaju »ikvelajzer« (prema eng. 144 . steceno pri drugim gradnjama pojacala manje snage. naciniti dva kompletna uredaja prema shemama na sL 7-23 i 7-25. ti«. regulaciju glasnoce i simetrije (»balansa«. a poiacanie je maksimalno. Emiter tranzistora TRs je skoro sasvim blokiran elektrolitickim kondenzatorom od 100 ^F. Pa je samo jedan za aba pojacala. Ovaj potenciometar mora njime regu jnjati Tranzistoru TRs moze se mijepojacanje potenciometrom P*. isto se Pomocu potenciometra P2 postize u podruciu visokih Za gradnju stereo-pojacala treba. razumije se. »equalizer« = ujednacivac). Na kraju neka nam bude dopustena primjedba: Poceti je uvijek bolje s manjim projektima i postepeno graditi vece. gramofona. za struceno gradit ce samo oni koji vec imaju veliko iskustvo. Potenciometrom Pi mogu se duboki zvukovi ili potisnuti ili izdici. la prilagodena postojecim impedan cijama. sto je jos bolje. mikrofona ili UKV prijemnika.ULA2 tf. 7-25. Vrijednosti kondenzatora i otpornika su odabrane tako da je RC-mrc nja«. Obrnuto. Ija. bit ce donji kraj otpornika Ris uzemljen. te graditelje.REZ. 7-23) S7. tj. Uzaludno notrosen novae. vjerujemo. Ako. Onda se potenciometar Pi moze iskoristiti za simetriranje glasnoce u lijevom i u desnom »kanalu«. koje ima RC-mrezu za regulaciju dubokih i visokih zvukova. jer se lira glasnoca. ukoliko se grade dva kompletna uredaja za stereofonsku reprodukciju govora i muzike. Na nju je dovedena i negativna povratna veza. upropaSten materijal i nezavrSeni uredaji su onda rezultat. dok svi ostali dijelovi moraju biti udvostruceni. od minus-pola napona na* pajanja!) Kondenzatorovo djelova nje je smanjeno i pojacanie je manje. ne treba daljnjih uputa. biti logaritmicki. negativni kraj tog kondenzatora je odvojen od »3asije« (od »uzemlje- Za koji nadmaSuju znanje eraditelole zavr§e.

Tranzistori. pa do nekoliko stotina vata snage. pomocu prijemnika. Iako je otkride elektronske cijevi. kristalnim detektorom. U pocetku su to omoffucili generator! u kojima su elektricne iskre pobudivale titraje u antenskom sistemu i u titrajnim krugovima. kojemu nije potrebna nikakva pogonska energija osim one koju dobiju izravno iz antene. I danas je elektronska cijev jo§ nezamenljiva kod najjacih radio-oda§iljaca koiima se snaga mjeri kilovatima lo i megavati- Primjenom elektronskih cijevi radio-tehnika je brzo napredovala. omogucilo gradnju neu poredivo osjetljivijih i selektivnijih prijemnika. od primIjenih radio-valova. iniegriranim sklopovima (integralnim koiima) danas su prodrli i u radio-prijemnu tehniku. On je ovu pojavu iskoristio jos prije 1893. i radio-tehnika se sluzi pretezno tran zistorima. »uhvatimo« emitirane signale i da uspostavimo vezu izmedu dvije tocke na Zemlji. U dusobnoj udaljenosti. radio-odaSiljacima (predajnicima) proizvode se visokofrekventne struje i odvode u antenu.8 VISOKOFREKVENTNI OSCILATORI OSCILATORI ma. neobicno je vazno proizvesti oscilacije visoke frekvencije potrebne stabilnosti. godine. To se danas postize oscilatorima. Bez njih ne bi bilo ni radio-tehnike. Od antene odlaze u prostor visokofrekventni elektromagnetski valovi koji. Takav jednostavan priiemnik. kristalni se detektor dugo zadrzao. omogucuju da. Proizvodnj a visokof rekventnih struja do vol j no velike snage postizala se tokom vremena na vise nacina. tj. cesto i u velikoj me- nema! U radio-prijemnicima je n^kada^nji »koherer« bio ubrzo zamijenjen boljim. kao i u elektrokod savreniku. osobito medu amaterima. kao i u prijemnicima. uz primienu posebnim tranzistora i rjede diodama. Duze su se odrzali rotacijski generatori. Ulogu titrajnih krugova i njihove resonancije za prenos elektricnih signala kroz prostor prvi je opazio Nikola Tesla. samo po- — — — — Radio priru6nik 145 . kod svojih pokusa u Coloradu (Koloradu). malen i jeftin uredaj. u svojim najraznolicnijim oblicima. kao i generatori sa elektricnim lukom. ali jos uvijek dosta hirovitim. dok je primiena elektronskih cijevi sasvim rijetka. osobito za pocetnike u radio-tehnici. ka dvadesetih godina ovog stoljeda. Za predajnike manie snage. i danas je zahvalan. U njenom krilu rodila se i elektronika. primjena elektronskih cijevi za druge potrebe. Sve ih je istisnuo oscilator u kojemu se visokofrekventne oscilacije pobuduju pomocu elektronskih cijevi. gdje se danas elektronskih cijemenih uredaja vi vi§e ne moze naci. U predajnicima. osim radija. Radio-veze sa generatorima na iskre odrzavale su se cak do pocet- uz ostalo. U prenosnim i prevoznim radio-stanicama elektronskih cijevi vise U RADIO-TEHNICI Elektri£ne struje i naponi visokih frekvencija u radio-tehnici sluze za najraznolicnije svrhe. kao i u tzv. kada stignu do prijemne antene.

kao i uredaji za sintezu frekvencije. djelitelji. 8-2b je za FET. ventni oscilator prema Meissner-ovom principu. primijenio A. veza je ostvarena na odvojak zavojnice Lu Zavojnica L2 omogu<5uje povratnu vezu. »lokalnih« oscilacija (u stupnju za mijesanje). LiC je titrajni krug. kod kojih se Cvrscom povrat- nom spregom moze na fazna razlika od postici potrebKod visih frekvencija je to sve teze postici. 4-33. Preostaje samo jedna zavojnica.c negdje u predajnicima. cilatori titrajni si. Oscilatori »na tri to6ke« Harttey-jevog tipa. Dioda D dodaje se onda. da malog unutragnjeg kapaciteta. na na£in koji je pronaSao Hartley (Hartlej). L2 je zavojnica za povratnu Sto cisci titraji. Buduci da je krug Li/C spojen na emiter tranzistora. Savremene oblike ovakvih oscilatora vidimo na si. sa sto biti manje viSih harmoniekih »dodataka«. Pravilnu i dovoljno snaznu povratnu vezu induktivnim putem postize se ujedinjenjem obih zavojnica: zavojnice titrajnog kruga i zavojnice za povratnu vezu. 3-22a. prenosnim radio-aparatima. Zato se vec za kratkovalno podrudje takav oscilator napuSta. jenu za bolji. u zam180°. 4-34 Tipicno je za Hartley-ev oscilator to da je zavojnica sa ostalim dijelovima sklopa prikljuCena 83). jos 1912. SL 8-2a vrijedi za savremeni silicijev tranzistor tipa NPN. To su os- »Meissnerovi« oscilatori dobro rade na razmjerno nizim frekvencijama. £esto nemaju onu frekvenciju koja je potrebna* Promjeni frekvencije. sluze razliciti umnozivadi. koje se mogu neposredno proizvesti. gdje je impedancija niska. vidi (str. Princip tog oscilatora ve<5 smo vidjeli. To mora visokofrekventna silicijeva dioje visokofrekventna prigu§nica. Prikazan je na si. gdje sluzi u ulaznom stupnju za pobudivanje tzv. vezu 146 VFP . fa %i -J—CU IK r^t b * I t—OVF Ovdje demo se upoznati vaznijima od njih. s naj- OSCILATORI PROMJENLJIVE FREKVENCIJE Oscilatorl sa induktivnom povratnom vezom Induktivnu povratnu vezu za po budivanje visokofrekventnih oscilacija je. a shema na si. 83. ako su nam potrebni 8-L Tranzistorski visokofrekSI. prema 8-1. In- duktivna povratna veza pomocu posebne »reakcijske« zavojnice odrzala se do danas samo u nekim malenim. str. 8-2. str. u takvim slucajevima. na tri tocke. 63) i si. Meissner (Majsner) u svom oscilatoru sa elektronskom cijevi. b) sa (»obi£nim«) unipolarnim tranzistorom (FET) St. 3-22 b (str. si. godine. a) s bipolarnim tranzistorom. kav se tranzistorski oscilator mo2e nadiniti prema si. Oscilacije. 63. Ta- 8-2.

kao na si. TRs i TRs pripadaju stupnju za odvajanje. cak u UKV opsegu predasnjem primjeru je baza tranzistora TRi (si. postignuta je kapacitivnim razdjelnikom Ct/Cs. Njegova je svrha da VF oscilacije odyecle iz oscilatora tako. 8-5) bila »hladna«. po prin* cipu Colpitts-a SL moze »kolDic-oscilator« Tranzistorski se koristiti sve do u ultra- kratkovalno (UKV) podrufije. Kapacitivni razdjelnik visokofrekventnog napona ostvaren je serijskim spojem kapaciteta C2 i Cs. Povratna veza. 3-22c (str. Takav cesto nalazimo u modernim kratkovalnim prijemnicima. 83). Tranzistorski oscilator s kapacitivnim razdjetnikom (C2/C8) za postizavanje povratne veze. I koji radi ovo je shema oscilatora kao »kolpic«. vidi tekst. opet sa ciIjem postizavanja vece stabilnosti frekvencije. Na ove oscilatore nalikuje kratkovalni VFO (prema engl. Seiler (Sajler). 10* U vezi sa tranzistorom TRi. radio-amater W8PK/W2EB. »sajlera« je kolektor »hladna elektroda«. si. Sam titrajni Kod krug LCi je. Tako je smanjeno opterecenje titrajnog kruga i osigurana velika stabilnost frekvencije. tj. jako opterecen »aktivnim elementom« (TRj).Takav »hartlej« pouzdano radi sve do najkracih valnih podru£ja. pa je stabilnost odabrane frekvencije veca. 8-3. Titrajni krug L1/C1/C2 je s tranzistorom **ov SL 8-4. teta. Baza i emiter tranzistora TRi nalaze se na visokofrekventnom potencijalu. 4-35 (str. Variable Frequency Oscillator) za opseg od 5 do 5. Na mjestu. si. konstruirao je E. preko &. Kapacitivni razdjelnik. si. osi- gurava potrebnu povratnu vezu. U kratkovalnom opsegu frekvencija i Ct i Cs su kondenzatori. u Oscilator. shematski prikazan na 8-6. Kapaciteti C2 i Cz redovito su tako veliki da male promjene vlastitih kapaciteta tranzistora TRi ne mogu imati znatniji uticaj na frekvenciju. 8-5. O. Cs/Cs. Iz takvog oscilatora mogu se visokofrekventne struje odvoditi kod A ili kod B. TRi spregnut prerazmjerno malenog kapaciNa taj nacin titrajni krug nije nF) prema »masi«.5 MHz. Njegovu ulogu preuzima unutrasnji emiterski kapacitet irootrebljenog tranzistora. bez VF napona buduci da je »blokirana« kondenzatorom veceg kapaciteta (47 ko Cs. 63) i si. gdje je ucrtan R. ali u podrucju UKV-frek vencija moze kondenzator Cs biti ispuSten. 8-3. Kapacitivna povratna veza u oscilatorima Colpitts (Kolpic) je nacinio od- vojak na titrajnom krugu tako da je potreban kapacitet ostvario serijskim spojem dvaju kondenzatora. moze se staviti neki otpornik koji treba odabrati slaboj 147 . 8-6). osobito prema si. Njime se mogu doseci vrlo visoke frekvencije. da opterecenje bude sto mamje. 84. pa i u blizem UKV-u. On je kapacitivno »uzemljen« (blokiran) kondenzatorom Ci (si.

Tada sam oscilator. Kao aktivni ele- menat sluzi FET. ne smije imositi Sumove. bez vecih izoblicenja. Oscilator »sajler« sa FET-om za frekvencije oko 7 MHz TRi je u oscilatoru. Njegova je zadaca da sprijeci opteredenje oscilatora potrosacem.-0+12V jemu Tranzistor TRi je »aktivni element« Colpitts-ovog oscilatora u k&> je povratna veza ostvarena kapacitivnim razdjelnikom C4/C5. prikljucenim kod VF (iza Ce). kao na si. — i TRs pripadaju slupnju za odjeljivanje tako da povratna veza. Oscilatori s MOS-FET-ima nalaze vaznu primjenu u oscilatori- upotrebiti ma vost i prijemnika. Tranzistor TR2 se nalazi u stupnju za odjeljivanje. C» i Cs). negdje pri ulaznim stupnjevima prijemnika. a time i pobudivanje oscilacija. SI 8-5. TiTRs trajni krug je prikljucen preko kondenzatora malog kapaciteta C3. preko Ci. Vidi tekst tranzistore tipa MOS-FET. najbolje preko stupnja za odvajanje. Otpornik u struj- nom krugu prema gejt-elektrodi (100 Q) sprecava pobudivanje nezeIjenih. 8-8 je takav primjer za frekvencije oko 25 do 35 MHz. Danas se trazi da i oscilator bude maloSwnan. ukoliko im osjetljimora biti osobito velika. Seiler-ov oscilator velike stabilnosti. Razumije se da SI je u i oscilatoii- ma moguce 8-6. Podaci vrijede za frekvencije izmedu 5 i 8 MHz. su tri & 148 . slicno kao kod »sajlera«. Na si. Oscilacije se odvode sa surs-elektrode. Za nize frekvencije moze Seiler-ov oscilator raditi sa znatno vecim vrijednostima kapaciteta. I ovdje kondenzatora u seriji (Ci. bude joS do voljno. Oni sadr- ze manje visih harmonicnih frekvencija nego onda kada te diode nema. Stabilnost frekvencije je vrlo dobra pa je taj oscilator medu amaterima poznat kao »sinteticka stijena« (»Synthetic Rock Oscillator«). dakako. Navedeni kapaciteti vrijede za frekvencije oko 20 do 30 MHz. »divljih« frekvencija. ali da oscilacije budu Sto cisce. 8-7. Razlika je u tome da tu ne sluzi za nike. dok silicijeva dioda D osigurava vecu cistocu proizvedenih titraja. barem za najbolje komunikacijske prijem- SI 8-7.

8-10. G. zasluzan je za shemu oscilatora osobito velike stabilnosti. razdjelnikom Treci kapacitet (Cs si.5 1. npr. Vackdr-ov oscilator. I to je oscilator s mjerno uskom. vidi tekst Tranzistor u stupnju za odjetjivanje. vidi spojen je u seriju sa zaNa taj se nacin paralelno sa tranzistorovim unutrasnjim kapacitetima nalaze veliki kapaciteti Ci i Cs. To dolazi od pogrei- no procitanog imena Vackdf (citaj: 8-9. — Frekvencija na kojoj oscilator radi nije odredena serijskom resonancijom zavojnice L sa kapacitetom Cs + + Cs. kao vrlo pouzdan i stabilan..+ 1 1 c c _+ 1 1 _ t c 2 c +c +c 3 4 . Za razliku od Clapp-ovog oscilatora koji moze sluziti samo onda. Kao »klap« je J. poznatog u svijetu pod imenom »vakar«. kratkovalni oscilator koji je poznat pod dva imena. s Ing. Zato u samom ti- SL 8-10. TRs.— kod iste frekvencije moze induktivitet zavojnice L biti vedi nego kod drugih vrsta oscilatora. Gouriet (Gurije) a u Americi K. ved za vezu sa MOS-FET-om! Medu amaterima je cijenjen. jer ga je u Evropi nacinio G. je ovdje u gatvanskoj vezi s emiterom oscilatorskog tran- SL Vackarz). Clapp-ov oscilator. taj je oscilator jos bolji! Takav je »vackarz« shematski prikazan na si. : kapacitivnim Cs). + d (Ci i + Cs). opsegu. ako frekvenciju treba mijenjati u raz- — zistora TRi vezu sa titrajnim krugom. Jifi Vackaf iz cehoslovadke tvornice »Tesla«. r r if 8 tekst i ( =*= j up „47n yi l vrrjednost kapaciteta trajnom krugu (koji odreduje frekvenciju!) razmjerno materia. tablicu 8-1 Vidi 149 . Visokofrekventni oscilator s tranzistorom tipa MOS-FET -_«_. kako bi mozda netko mogao u prvi momenat pomisliti! Ne! Ukupna vrijednost kapaciteta. lpak poznatiji. Istovremeno je ukupna vojnicom L. Clapp (Klap). koja lezi paralelno sa induktivitetom L } moze se izraSunati kao kapacitet kondenzatorske se- d — rije: SL 8-8. amaterskom Vackafov oscilator daje konstantnu amplitudu i u znatno Sirim opsezima frekvencije. 8-9. u jednom opsegu. ali kad ga danas nadinimo pomodu savremenog FET-a. iznositi do 2. Odnos maksimalne i minimalne frekvencije moze. Originalni Vack£?-ov (ili »Teslin«) oscilator je bio najprije sagraden sa elektronskom cijevi.

Tablica 8-1. Zavojnice i kondenzatori za Vackd^ov oscilator Opseg (MHz) .

8-13. bipolarni ili unipolarni tranzistor. a na izlazu drugi titrajni krug. baza tranzisto- ra ili gejt-elektroda FET-a). kao u ne- i . k g k I l^jjf JL SZ.>+12V if. nacrtan na si. Ti Stabilnost frekvencije je hod »franklina« tako velika da je moguce. najbolje da to budu savremeni silicijevi planarni tranzistori (NPN) zna£enja. Brojka 2 oznaduje izlaznu elektrodu (npr. Njegov princip je sasvim opdenito. Kvadratom je predstavljen aktivni element oscilatora: elektronska cijev. Na ulazu je jedan. Ovdje su upotrebljeni bipolarni tranzistori. Brojem / je oznacena ulazna elektroda (npr. prekidati tipkalom (»tasterom«) Ti sam oscilator. anodu cijevi. mrezica cijevi. kolektor ili drejn-elektrodu tranzistora). bez ikakve vidljive povratne veze. 8-12. u telegrafskim predajnicima. Svaki je za se okloDljen.

Opaza se osobito kod urectaja koji se jace zagrijavaju. Bolja je stabilnost onih oscilatora koji rade s tnanjim pogonskim naponima. stupnjeva smo Sto vec je Osim izuzetaka. »N750«. Kapacitet kondenzatora koji treba dodati oscilatoru da se postigne korekcija (Ckor) je: J j —J 2 od tinjca (liskun. Oscilator ne treba proizvoditi veliku snagu. Promjena temperature tranzistora. Ako oznake nema treba taj podatak pronaci u prospektu fabrike kondenzatora. To je postignuto. Ne- dodavanjem kondenzatora sa negativnim termidkim koeficijentam. do postizavanje AM-signala ili SSB-sig nalal) jer se dobije smiesa amphtudne i frekventne modularise. Neka promjena vencije frek- Promjenljivi kondenzatori. Frekvencija / neka se je pri torn promijenila za p. ne preporuduje se u predajnicima za telegrafiju direktno prekidati rad oscilatora. fiksnih kondenzatori moraju biti dobro gradeni. To se postize opreznim okretaniem trimera u oscilatora (ako ga ima) ili otvaranjem promjenljivog kondenzatora u titrajnom krugu oscilatora. probni kondenzator. kao i kapaciteta. mijenja njihove mehanidke dimenzije i elektri£ne karaktenstike. Veda se snaga lako postize naknadnim pojacanjem. To cesto daje neizbjezive promjene frekvencije koje se ocituiu kao »£irpovi« i micki koeficijent od. sa izolacijom u kojoj nema mnogo gubitaka. dugo vrijeme. je /) Konstantno opterecenje postize se na taj nacin da iza oscilatora slijedi jedan ili dva stupnja za odvajanje. Od ovakvih naglih promjena frekvencije oscilatora treba razliko vati spore promjene. buffer). Ako iza dodavanja probnog kondenzatora frekvencija oscilatora poms te treba u nazivnik gornjeg izraza staviti fi+fa Razumije se da kondenzator dodatnog kapaciteta mora imati jednak termicki koeficijenat kao i probni.potrebnoj mjeri lako stabilizira. Dodati treba diferencijalni kondenzator Cs (2x25 do 2x50 pF) i dva fiksna kondenzato- . kod kojih frekvencija »klizi« postaje polaga- Sada stavimo paralelno kondenzatorom ljivim s promjen- probni kondenzator N750) i popravimo frekvenciju opet oscilatora (Cpr0 b= 50 pF. Tada ga opet ukljucimo i izmjerimo novu promjenu frekvencije do koje ce doci kroz jednako no visa znat je ili i niza. Vecina oscilatora koji nemaju termicku korekciju pokazuju kod sniienje temperature povecanja frekvencije. na f. za jedan i po sata. Ako unatoc velike paznje frekvencija ipak »putuje«. Za to je potreban tzv. Ova oznaka pi§e na mnogim kvalitetnim kondenzatorima. sto znaci da mu se kapacitet smanjuje za 750 dijelova na milijun kod promjene temperature za 1°C. kondenzatora i zavojnica u oscilatorima. 8-14 je prikazan brii nacin termicke korekcije oscilatora. npr. Pustimo da se predajnik sasvim ohladi na sobnu temperaturu. sada iznosi /s. tjv. keramicki tipa »NPO« ili »misa izolacijom od polistirolske folije. Takav se oscilator moie korigirati (kod odredene frekvenci152 Na si. potrebno je izvrSiti termicku korekciju (kompenzaciju) drifta. kao Franklinov oscilator. recimo. Za ovu pojavu po- naziv »puzanje« ili » drift frekvencije*. Njihov termicki koeficijent kapaciteta trebao bi biti nula. On neka ima kapacitet od npr. »baferi« (enel. Najprije frekvencije izmjerimo promjenu od momenta ukapcanja »pijukanje«. u na§em primjeru opet »N750«. Ne valia osci (za latore ni amplitudno modulirati stabilizacije temperature u oscilatoru. Za vojnica L i neoznaceni kondenzatori pripadaju normalnom oscilatora tipa Clapp-VFO. 50 pF i negativni ter- koliko takvih upoznali. Najbolje je upotrebiti kondenzatore sa izolacijom ca«).

zavojnice litetnije i moraju ne smiju biti §to kvabiti montirane blizu dijelova koji se griju ili blizu velikih metalnih dijelova ili ploha koje bi mogle biti uzrokom priguSenja. Okretanje dugmeta za samim oscilatorom Kvarcov se kristal naime ne smije preteretiti. redovito je to VFO. a Cs neka ima termicki koeficijent »nula« (NPO). ukljuciv^i drza£ samog kristala i elektricni sklop oscilatora. OSCILATORI S KVARCOVIM KRISTALIMA Nekoliko svojstava kvarcovih kristala za oscilatore Frekvencija oscilatora koji je kontroliran kvarcovim kristalom veoma je konstantna. U prijemniku se razlika frekvencije jednog i drugog oscilatora Cuje kao ton interferencije kojemu se visina mijenja ako jedan od oscilatora. 8-15 kristalni oscilator. To je na si. povecanje bilo smanjenje kod povecanja temperature. ugactanje prijemnika ne utjece na visinu tona koji se cuje. ciju. Inace su kapaciteti Ci i C2 medusobno jed naki (15 do 50 pF. Sve ostalo. Nekada stavljaju citav oscilator na podlogu od spuzvaste gume ili na gumene nozice da se sprijedi 8-15. samo na 153 . Osim njega tu je ios ispitivani VFO i kratkovalni prijemnik kojemu je BFO iskljucen. a ova je veca ako je povratna veza koja sluzi za pobudi- ugadanje prijemnika utjece. Promjenljivi kondenzatori u oscilatoiima ne smiju imati pretanke ti bilo frekvencije temperaturne Razmjerno jednostavan nakorekcije promoscilatora. Negdje izmedu ove dvije krajnosti naci cemo (uz potrebnu strpljivost!) takav polozaj kondenzatora Cz kod kojega ce frekvencija ostati dovoljno konstantna. Vidi jenljivih objasnje- nje u tekstu plo£e. Od njih neka Ci ima negativni tennidki koeficijent (N 750 ili bolje N 1500). promjeni frekvenizvrSiti direktno. »broia5a frekvencije« ili uz pomoc nekog drugog. kako se lako mozemo uvjeriti. prema prilikama). Snaga elektricnih oscilacija koje se mogu dobiti je ogranicena. Svi spojevi moraju biti §to kraci i medusobno spojeni s dovolj- no debelim zicama koje mehanicki nece vibrirati. Izmjerimo li frekvenciju inter- ima znatno manji utjecaj.ra. Ispitivanje stabilnosti oscilatora i glasnocu tona interferencije. znamo i razliku frekvencija medu oscilatorima. prenosenje vibracija i udaraca na dijelove oscilatora. Bududi da je pomocni oscilator prijemnika (BFO) iskljucen. jer se onda pretjerano zagrijava pa moze i pudi. osobito o debljini kristalne plocice. Mijenjajuci polozaj rotora diferencijalnog kondenzatora mozemo ima- TT© SI cin 8-14. Prijemnik pri tome radi bez antene. Pregled pribora za ispitivanje stabilnosti oscilatora (VFO) SI. vrlo stabilnog oscilatora. ferentnog tona. Zbog toga stabilnost samog prijemnika nema utjecaja na ishod opisanog ispitivanja. Opterecenje kristala ovisi o jakosti visokofrekventne struje kojoj je izlozen. Ona ovisi pre tezno o geometrijskim svojstvima. Obicno je naime dovoljno da su VFO i kristalni oscilator blizu prijemnika. mjerenje velicine »drifta« moze se pomocu tzv.

Razliciti »rezovi« imaju razlicite temperaturne koeficijente. najceSce. Ova im »tromost« cesto nije »prirodena«. Ovu »operaciju«. ostavimo da se osusi i opet je vratimo u drzac. Za GT rez se tvrdi da je njegov temperaturni koeficijent stvarno jednak nuli u cijelom podrucju od 0°C do 100°C. »Tromi« kristali teze osciliraju. Promjena temperature ce razlicito utjecati na promjenu frekvencije Sto zavisi o na£inu na koji je plocica bila izrezana iz koji lakse osciliraju je »aktivnost« veca.vanje oscilacija jaca. dakako. kvarcovi kristali koji su tako rezani mogu sluziti samo kod razmjerno niskih frekvencija. Zagrijavanje ovisi i stali u termostate pomocu na konstantnoj pa se uz jednako visokofrekventno opterecenje mali kristal za- — o velicini kristalne plocice drze kojih se temperaturi. — Kod nece radio-amaterskih uredaja ovo biti potrebno. Za postizavanje ekstremno velike stabilnosti stavljaju se kvarcovi kri- Tabtica 8-2. Stradati mogu samo od velikih opterecenia ili. No. Zato je razborito ne otvarati drzac. padovi i slicno). blici 8-2. oni se i ne mogu zaprljati. Zagrijavanje kvarcovog kristala nije pozeljno ni iz razloga stabilnosti frekvencije. mozemo mu cesto vratiti aktivnost ako plocicu oprezno (!) ptncetom izvadimo i operemo je tetrakloridom (CCh). kristalnu plocicu ne dirati prstima! Ako je vec neki kristalni drza5 bio otvaran pa se kristal »tromo« ponasa. kako se to vidi na ta- Ovdje vidimo da je za rez AT i napisana nula. Ona moze biti prouzrocena zaprlja- Za kristale kazemo da im nim ili zamalcenim povrSinama kvarcovog kristala. iza toga. mozemo izvrsiti samo onda. Nazalost. ako je kvarcov kristal u drza£u koji se lako moze otvoriti. Savremeni kristali su zatvoreni u limenom kucistu koje je sa svih strana zalemljeno. zbog grubog postupka s njima (mehanicki udarci. u koncentri- Da osiguramo maksimalno gucu stabilnost mo ranom alkoholu. Nekada je dovoljno pranje sapunicom ili deterdzentom sa naknadnim ispiranjem u destiliranoj vodi i. kvarcove plocice. frekvencije upotrebit cemo samo toliku povratnu vezu kolika je najnuznija za pobudivanje oscilacija. Karakteristike kvarcovih kristala u . Oni mogu kod temperatura koje se znatno razlikuju od deklariranih imati malen pozitivan ili negativan tem- BT peraturni koeficijent. grijava jace od velikog. To je tacno samo unutar nekih odredenih granica.

Ponekad. Vidi \\ OVF tekst kod tzv. Promjena je redovito prema nizim frekvencijama. buduci da ona nastaje i zbog unutraSnjih kapaciteta u tranzistorima cak blizu 250 kHz! 155 . uz prisutnost »zavojnice za povlacenje« L. ovisno o kristalu. ako je potrebno da je dovedemo na odredenu vrijednost. . TR ' sam jVJX 1 — 1| 0VF n C3 5*± 50 220. FET-om je Ako su kondenzatori b) 100 1 pravilno odabrani (opet pokusom!). Cesce primjenjivani tranzistorski spoj kvarcovog oscilatora vidimo na sL 8-17a. kod oscilatora SL 8-16. Citav oscilator sjeca na ranije opisane tipa Colpitts ili Claup. VXO.. To Pierce-ov oscilator sa na si.. .5 do \%a. bipolarnim tranzistorom (NPN). Trimer Cz mi crteiu a) omogucuje dovodenje oscilatora na odredenu frekvenciju.. pobuduju se osnovni titraji kvarca. C1/C2. Oscilatori vratna veza je kvarcom. u zajednici sa zavojnicom »za povlacenje« L.. je tranzistorska varijanta oscilatora koji je pronaSao Pierce (Pirs). »tromiji« kristali nece oscilirati dok se ne doda kapacitet Cp Njegovu vrijednost treba odrediti eksperimentakio. Po- Vece mogucnosti promjene frekvencije kvarcovog oscilatora postoje nacinjena prema 100 Hi Clapp-u. irjede do preko l. 1 1 J " -C=3 i I — Ji" 0+9.5 do l.. dok kristal zamjenjuje titrajni krug. dopusta promjenu frekvencije za 0.390 22 -v s SL 847.596o.5%o.12V °X 1». CpJ i Cp2 su kondenzatori za gdje se frekvencija moze »povla£iti«.. 8-16b. pomocu kapacitivnog razdjelnika VF napona. Cp. Kondenzatorom C$ moze se utjecati na frekvenciju i malo je popraviti. tj. Moze dosedi najmanje 0. U njemu se pobuduje osnovna frekvencija kristala. Pierce-ov tip oscilatora s kvarcovim kristalom: a) s obicnim. b) sa unipolarnim tranzistorom (FET)..da ne resonira na frekvenciju za koju je bruSena kvarcova plocica. To je prilicno mnogo. Kondenzatorima Ci i Cs osigurana je povratna veza. ovisno o upotrebljenom kvarcu. Iza potrebnog umnozavanja frekvencije. ako ih treba.. Na crteiu Colpitts-u b) promjenljivi kondenzator (sa istom oznakom C3). Uz kristale sa osnovnom frekvencijom oko 8 do 10 MHz induktivitet zavojnice mora biti izmedu 10 i 20 |xH. na 2-metarskom opsegu promjena moze iznositi preko 100 ili povratnu vezu. Ovdje je povlacenje frekvencije omogudeno promjenljivim kondenzatorom Cz.

5f :) J/ t OW2 SL 8-18. redovito su u vecoj ili man jo j mjeri prisutne i vi£e harmonicke (druga. dok za daljnje utrostrucivanje sluzi dioda D. Tako je i kod kvarcovih kristalnih plocica. Opis u tekstu SL Q . Titrajni krug mora biti ugoden na frekvenciju odabranog kvarcovog overtona 156 8-19. I onda. »Overton« je samo priblizno jednak toj vrijednosti. over = iznad) su viSe od osnovne. kad kvarc titra na svojoj osnovnoj frekvenciji (pryoj harmonickoj). serijski titrajni krug (sa Ls) i izlazni titrajni krug (sa Ld). najvjerojatnije se radi o vrijednosti overtonske frek- bC*l L2 In W w roiLJl If) II — In f r I C1 €c us w 10 T ]| OVRl r^L. ali one se ne mogu izracunati jednostavnim mnozenjem osnovne frekvencije neparnim brojevima. Osim na svojoj osnovnoj frekvenciji moze kvarcova plocica oscilirati i na tzv. »overtonskim« frekvencijama: priblizno na 3 puta. treca i tako redom). postoje i mogucnosti titranja viSim frekvencijama. Ako je na kvarcovom kuci&tu utisnuta frekvencija koja je visa od 20 MHz. (engl. osciliraju na svojoj osnovnoj frekvenciji. Tri »overtonska« oscilatora s kvarcovim kristalima: a) s bipolarnim. b) tranzistor je u overtonskom oscilatoru. Kvarcovi kristali se redovito bruse tako da. overtonskoj frekvenciji kvarca i zatim se jos utrostruce: a) kao overtonski oscilator i utrostrucivac frekvencije sluzi samo jedan tranzistor. Medutim. Oscilacije se najprije dobiju na trostrukoj. do frekvencija oko 20 MHz. Ove su uvijek ta£an umnozak Overtonske frekvencije osnovne. U ovim oscilatorima se postize deveterostruka frekvencija. Overtonske frekvencije treba razlikovati od visih harmonickih frekvencija.Li <H (3f . 5 puta ili 7 puta viSoj frek venciji. b) i c) sa unipolarnim tranzistorom.»Overtonski« oscilatori Syaki predmet koji moze mehanicki oscilirati ima svoju osnovnu frekvenciju.

ispisanoj na kucistu. moze resonirati na dva na cina: serijski i paraielno. Obje frekvencije se u diodi mijeSaju i proizvod toga. Ako takav kvarc. Ovaj spoj je donekle slican oscilatoru na si. radna frekvencija jednaka je petom overtonu (tj. da se baza »drzi« na visokofrekventnom potencijalu »nula«. Ona postoji za osnovne. 8-13. Ali. si 8-18c. u tome da u FET-u. onigaciji nacin. 38. Zelimo li pobuditi kvarc na osci- struja dvostruke frekvencije (2f).frekvencija izmedu 30 to je obicno treci overtoil. prema si. sve tamo do preko 100 MHz. prema si. Po mnogome nas moze liranje na frekvenciji. kao da je baza »uzemljena«. ukoliko je to overtonska frekvencija. vec njegov overton. Glavna je razlika se ovdje umjesto kondenzatora Ci nalazi kvarcov kristal Q. 8-20. On resonira ba£ na 3f Bez pomocnog serijskog titrajnog kruga (sa Ls) bila bi amplituda frekvencije 3/ znatno manja! Ova t na Zanimljiv je overtonski oscilator si. kako znamo od ranije. oscilator moze titrati samo na toj frekvenciji! Jednostavan je i desto upotrebljavan overtonski oscilator. prema dok se — skom strujnom krugu cijom — u kolektorresonan- izdvaja treca harmonicka frekvencija ove overtonske. Ovdje se to postize ^odom D. 8-16 i si. 8-18. Ona mobiti napisana na njemu. 8-19b. Slovom novna frekvencija le. si. Umjesto titrajnog kruga LiCi stavljen je kvarc. Na njoj nema VF potencijala i tek onda povratna veza (preko Cs/Cs) moze ispravno djelovati da bi oscilator »proradio«. kao i za overtonske titraje. sjetiti na si. i 50 Kod MHz U joj oscilatorima.667 MHz (f) pobudimo. 8-19a izbruSen tako da iznosi 38. Oscilacije se J)obuduju zahvaljujuci postojanju unutrasnjih »povratnih« kapaciteta 8-3. Najprije se resonancijom {L* i trimer od 10 pF) pojaca VF -0-H2V Overtonski oscilator frekvencije oko 100 MHz za 157 . si.333 MHz. Ovdje je odlucujuca serijska resonantna frekvencija kvarca. Kod frekvencija iznad toga. Izlazi na to. kvarc oscilira uvijek na svoosnovnoj frekvenciji. prema si. UKV- sokofrekventna impedancija kvarca biti vrlo mala. Kvarcov kristal. ona je priblizno pet puta viSa od osnovne frekvencije kvarca). takoder vrijedi za FET. npr. Na toj ce frekvenciji vi- Neka bude Overtonski oscilator moze se kombinirati sa umnazanjem frekvencije. mozda jos visa. tj. 8-18a vrijedi za bipolarni (»obi£ni«) tranzistor a 848b za unipolarni (»FET«). 8-17. Izlazni bandfilter resonira dakle na 116 ili na 130 MHz. Na si. ali ne mora / oznacena je oskristala. Shema.667 ili mu je kristal treci overton Q 43. to stanje vrijedi samo za serijsku resonanciju kristala! Ako je titrajni krug LC -amaterima su to poznate frekven cije! Emiterska struja protice titrajnim krugom koji resonira na tu frekvenciju. serijska overtonska resonantna frekvencija kvarca Q upravo 96 MHz (obicno je to onda rjeti overton!). mozemo i uninazanje frekvencije postici na St. na kojemu nije napisana osnovna frekvencija. ugoden na 96 MHz. Treci primjer overtonskog oscilatora. tece kroz diodu zajedno sa VF -strujom frekvencije /. frekvencija / + 2/ = 3f. vencije. vodi se u titrajni krug. 8-20. Oscilator titra na neparnoj overtonskoj frekvenciji koja je priblizno 3f ill 5/ ili. ne mozemo upotrebiti takve spojeve! Tada oscilator mora sadrzavati titrajni krug koji reso- nira na zeljenu frekvenciju. Ranije je kapacitet Ci bio potreban da se »blokira« baza tranzistora.

Najprije je bio graden sa elektronskim cijevima. sL 8-23. zajedno s kapacitetom samog kvarca. Povratna veza (Ca /Cb ) zato mora biti jaca. dodana je zavojnica Lz. 8-23. povratnu vezu omogucuje serijska resonancija kristala Q. Jedna je osnovna. spojen je izmedu surs-elektroda jedno<* i drugog tranzistora. ali odli&io radi i s FET-om. upotrebom u oscilatoru. a u Americi »Jones«. Svestraniju primjenu istog principa vidimo na sL 8-22. C2L2 ugodi se onda na frekvenciju 3/. Vidi tekst sku frekvenciju kristala modi cemo postici tri samo jednog I frekvencije kvarca. B. Ako je prvi ugoden na osnovnu frekvenciju /. taj je oscilator pomalo zaboravljen. tri razlicite frekvencije. dok titrajni krug CsLs moze posluziti za daljnje kristalovog . kada bismo umjesto kvarca stavili neki kondenzator. resonira u blizini onog overtona koji nam treba. Overtonski oscilator kod kojega je kvarcov kristal stavljen serijski u vod povratne veze. 8-24. po izboru. Oscilacije bi se pobudile i onda.si. Povratna veza je osigurana kapacitivnim djeliteljem Ca /Cb Povecanjem kapaciteta povratna se veza smanjuje i obratno. Butler (Batler) je konstruirao oscilator vrlo interesantnih svojstava. Izlazni titrajni krug L1C1 mora resonirati na . & TR Tlta^BCTMHi) 33 G 1 SL I odabrani overton. Otkad su tranzistori zamijenili elektronske cijevi. 8-21. moze se preklopnikom odabrati jedan od ukupno tri titrajna kruga. i sam drzad kvarca ima svoj kapacitet. C 158 kapacitet drzaca Cq moraju resonirati na 2. Prema ovoj shemi moze FET-a umjesto cijevi. Zavojnica Li i »dzons-dolar« s jednim kvarcovim kristalom dati. Kondenzator *drli« svojim povelikim kapacitetom bazu tranzistora & na VF potencijalu »nula«. Za one koji vole eksperimentirati donosimo shemu na si. Njezin je zadatak da. ukoliko zelimo koristiti treci overton. Baza je »visokofrekventno uzemljena«. Da se ne bi preko toga kapaciteta pobudile nezeljene oscilacije. U Engleskoj ga nazivaju »Dollar«. Upotrebljena su dva SL 8-22. a treci na petu overtonlazu. Intenzitet povratne veze odreden je i ovdje kapacitivnim razdjel- SL 8-21. drugi na trecu overtonsku. Jones-Dollar-ov oscilator overtonski nikom (C1/C2). No. Kvarc Q. dok su druge dvije overtonske (pru blizno 3f i 5f). koji se pobuduje na overtonu kvarca. Umjesto VF-priguSnice (VFP) upotrebljen je samo otpornik od 1 kQ.9 f. osnovne frekvencije /. Za izbor frekvencije sluzi tropolni preklopnik A. Na iz- rt u strujnom krugu drejn-elektrode.

Iza toga Sinteza je potrebna onda. 159 . 8-24) ugadaju se tako da izlazni na- pon na odabranoj maksimalan. FREKVENCIJE Grfika rijec »sintezis« znaci sastavljanje. Zbog njegovih interesantnih mogucnosti ga ne treba zaboraviti. St. opazit cemo da se pojavljuju VF•oscilacije. triode. Opis u tekstu St. CsLs. Problem je u tome da oscilatori cesto nemaiu dovoljnu stabilnost. Najbolje je titrajni krug ugoditi malo prema onoj strani na kojoj se amplituda sporije mijenjala. tim vile jer. 8-25). ako zelimo postici vecu stabilnost. Na citi izlaz oscilatora treba priklju- mjerni instrument za mjerenje visokofrekventnih napona. na vrijednost malo ispod maksimuma. 8-25. Najprije im je amplituda duktivitet tako malena. Promjena izlaznog VF napona kod ugadanja kristalnih oscilatora. da postepeno raste do netog maksimuma (si. Oscilator je onda optimalno ugoden! vanjem Ostale titrajne krugove. 8-24. iduci prema visim frekvencijama. si. Na se sluzimo takvim umnozafrekvencije. bolje je izostaviti diodu D> O njenoj ulozi je vec bilo govora. jer bi do njih mogli doci i pomocu obicnih oscilatora. sagraden sa modernim FET-ima. Pravilno ugadanje kristalnih oscilatora frekvenciji bude UREDAJI ZA SINTEZU Svaki kvarcov oscilator mora biti pravilno ugoden jer. Cilj takve sinteze nije sam'o postizavanje odredenih frekvencija. Vidi tekst udvostrucenje vencije. Ne treba ugadati na maksimum. ako trebamo veci izbor frekvencija ili jednostavnije i spretnije rukovanje radio-ureda j ima. ako onaj titrajni krug o kojemu ovisi da li ce kvarc oscilirati ili ne. tj. a koji ne utjecu izravno na rad kristalnog oscilatora (npr. Sintetske frekvencije bi prema tome bile one kojih u posto- jecem oscilatoru nema. Polazeci od nizih frekvencija. osobito kod visih frekvencija. 9f. smanjujuci kapacitet ili in- u titrajnom krugu. ako ih ima. koje su na neki nadin sastavljene. nije ugoden kako treba. Ako ili utrostrucenje frekizlazu se dobije 6f ili se naglo smanjuje i oscilacije ubrzo prestanu. neki VF-voltmetar ili jednostavnija mjer- na sonda.J_ 100 + MAKSIMUM ~ ^n_^ |^H^ D feio -« KAPACITET ili INDUKTIVITET ' FREKVENCUA *- Butler (Batter) je konstruktor nekad cijenjenog overtonskog oscilatora s dvije etektronske cijevi. npr. ne moze se ocekivati ni pravilan rad. ima jos bolja svojstva. nego na optimum. To je najbolja radna tocka.

STABILAN OSCILATOR .

U ovom jednostavnom primjeru je frekvencija oscilatora VCO jednaka frekvenciji kvarcovog oscilatora. 8-28c. 10. koja se preko integrator i pojacala kontrolnog napona zatvara.\ se sklop sinhrono otvara na obim vratima (gejtima) pa je izlazni niz jednak ulaznim nizovima »cetvrtki«. 5500 kHz iz onda »jedi- itd. Napon na kondenzatoru je veci ako su impulsi »siri«. tj. b) kada postoji neka fazna razlika. Tada VCO oscilira na 3000 kHz. Postanu li faze suvrotne. djeluje na VCO i odrzava njegovu frekvenciju konstantnom. uporeduje ona frekvencija koja dolazi iz djelitelja. Kao novost. c) kada su faze oscilacija suprotne. (3000 6 : = 500). logickoj »nuti« oz- nadeno je ovako: (0). Logicka riica« oznacena je sa: (1). Ova kratica je opet uzeta iz engleskog: Phase Locked Loop = = fazno »zakljucana« petlja! Mnogo je interesantnija PLL-kontrola kod koje je moguce po volji nom SIR m— i- V jut jul: c) odabirati izmedu vise razlicitih stabilnih frekvencija. U fazni komparator stize fiK. »uzorni« oscilator radi na frekvenciji od 500 kHz. B su Slovom C Vigestruke oznacen »izlaz«. U najjedto moze biti logicki sklop »i« (»AND«). 11 i tako redom. si. je stumnj koji sadrzi djelitelj frekvencije. Komparator slucaju tiostavnijem faze. koje stizu na A i B. broj s kojim se frekvencija dijeli. S tim uzorkom se. uz inace iednaku frekvenciiu. sto znaci da zbraja impulse.Q \_L LJ 1 — 1 lo) SI. u faznom kom- paratoru. Sto zna£i da mozemo birati divizor »n«. Konstantnost se odrzava regu- lacijskom faznom petljom. mogu se ovom PLL-regulacijom odrzati konstantnima frekvencije: 3500. fnedusobno sasvim jednake. je di ista frekvencija koja dolazi i stabilnog oscilatora. si. Oscilator s kvarcom je stabilan »uzorak« ili referentna frekvencija. Taj navon on- da — iza odgovarajuceg pojacanja — sluzi kao kontrolni napon kojim se popravlja jrekvencija VCO-a. sa defiriira- Radio prirufinik 161 . onda VCO moze oscilirati na bilo kojoj frekvenciji koja je cjelobrojni umnozak ove frekvencije Evo razioga: Neka djelitelj dijeli sa 6. Vec kod malih pomaka faze (faza = stanje titranja) bit ce otvaranje digitalnog sklopa krace: izlazni su impulsi ostali iste frekvencije. On se moze y>programirati«. Filter je u najjednostavnijem slucaju otpornik kroz koji se opisanim impulsima elektricne struje puni neki kondenzator. digitalni sklop se uopce ne moze otvoritL Izlaz iz takvog faznog komoaratora mora proci kroz filter i doci u integrator. 8-27. Regulacijska PLLrpetlja. 8. Iz njega izlazi mnogo stabilnija frekvencija nego li bi bila bez opisane kontrole. 5000. Crtez a) vrijeu slucaju kada su frekvencije i faze oscilatora. Ako na§ stabilni. A i ulazni gejtovi (»vrata«). 8-28. 8-28b. nazvaPLL. Ostalo u tekstu 11 PLL regulacijske petlje Visestrukim PLL-petljama moze da niz stabiliziranih frekbude »gusci« i da nam takav uredaj omoguci izbor veceg se posticl venciia broja radnih »kanala«.prema si. Stanje koje pripada tzv. 4500. ali im je trajanje krace. 9. Uz dijeljenje sa 7. 8-29. 4000. si. On »integrira«.

Ako se fazna kontrolna petlja (PLL) prosiri dodavanjem prograjednako stabilno ra- miranog djelitelja frekvencije.STAB1LAN OSCILATOR FAZN! j KOMPARATOR HahT _ i FREKVENCUE ~ ^ J KONTROLIRAN OSCILATOR I j__^ f . ZLAZ JVCO) J i FILTER I I INTEGRATOR ! pojacalo [ "kontr napona. oscilator diti VCO moze na nizu izlaznih frekvencija. 8-29. SI. Vidi tekst CO 2500kHz .

^kvencija. Frekvencija VCO-a mijenja se promjenom napona na vankap diodama Dt i D». To se postize tranzistorom TR*. koji je sastavljen Potreban opseg frekvencija moze se postici oscilatorom VCO (»Vol- tage Controlled Oscillator«) s tranzistorima TRi i TR 2 (uporedi si. 3/1981) ovaj sagradio koristeci »liniju za kasnjenje« {»Delay Line«). Drugi ulaz istog flip-flopa prima impulse bez zakasnjenja.Neobican VFO sa PLL kontrolom za samogradnju strudnoj literaturi smo pronasagradili smo za pokus ovaj doista neobican oscilator sa PLL §li i 5?R MHz. 8-32 po- Frekvencija koju proizvodi VCO vodi se najprije u digitalni djelitelj frekvencije. »CQ-DL«. kasnjenja«. Treba.0 do 5. Frekven<*uu treba mijenjati od 8. Ovaj se napaja stabiliziranim naponom preko preostala dva NAND-gejta (u IS2). uporeduje dva napona. U liniji kasnjenja impulsima se amplituda smanji i potrebno je da ih se pojaca.7 do 9. paziti da se unutar opsega ne obuhvati i frekvencija koja bi bila cjelobrojni umnO- zak od 15. npr. Oni imaju zadatak da sudjeluju u djelitelju napona i da svojom prisutnoscu izjednace eventualne utjecaje promjena temperature na rad NAND-sklopova. VCO je naponski Kontrohran oscilator. prema si 16yf. od 5.625 kHz. struja kroz bistabil od sekunde kasnije »vrata se zatvore«. ali vec 64 mikro- obratno. kao »referentni elemenU za kontrolu i stabilizaciju frekvencije. predvideno za onginalni tvornidki VFO (»FV-101vl ?£ Primopredajnike »FT-101« i »tT-277«.5 U ipak. poznatu iz televizijske tehnike. 8-32 sa blok shemom. za lakse pracenje rada pojedu nih stupnjeva. Drugi napon za uporedivanje dolazi sa preciznog potenciometra (5 kQ). 8-31). DL je »Unija Ostalo u tekstu Izlazni napon Sto ga daje kompa rator koristi se kao zaporni prednapon za varikap-diode. unutar Io2* n X« VCO T" n VFO ZLAZ) Un >1 SI 8-3L Blok-shema.2 MHz. Sheme na si. Broj takvih imnulsa ovisi o frekvenciji pa ce kod vise frekvencije takvih impulsa biti vise 1 potece. 11* 163 . si. sto odgovara frekvenciji horizontalnih linija ferenciranjem pomocu CiRi (470 pF i 220 Q) u vrlo Siljate naponske »igle«. Iz djelitelja (IS1) izlaze impulsi sa 128 puta nizom frekvencijom. Nastao je »cetvrtasti« impuls koji traje 64 ^s.625 kHz. kontrolom. dva NAND-gejta (»NI« vrata) koji su ugradeni u integrirani sklop IS2. Kad takav impuls »otvori vrata«. Iz njegovog kolektorskog strujnog kruga impulsi odlaze na jedan ulaz RS-bistabila (»fhp-flopa«) na tele vizor u. 8-31 i si. Na taj je nacm regulacijska petlja zatvorena. npr. f Razumi je se da taj oscilator moze biti sagraden i za neki drugi op- Komparator IS3 koji ima vrlo vehku ulaznu impedanciju. Izracunamo li reciprocnu vrijednost (1/T) dobijemo frekvenciju 15. VFO Svaki impuls koji ude u »liniju kasnjenja« izlazi iz nje 64 mikrose- kunde kasnije. Jedan napon koji dolazi na komparator je dobiven integracijom impulsa u RC-lancu (dva puta po 220 kQ i dva puta po 10 nF). Taj napon je ovisan o broju cetvrtastih impulsa koji dolaze sa prikljucnice Q flip-flopa RS. pojacamo ih i oni odlaze na »DLr64 \ls«. Ove impulse pretvaramo di~ kazuju da je autor (DK8BH. kako je to.

N< Saban) 164 . 8-33. DL = linija kasnjenja (Sylvania SDL-145. To nije toliko precizno kao frekvencija nekog kvarcovog kristala. a) pogled s jedne i b) vogled s druge rizacije« strane plocice { Ing. VFO velike stabilnosti. 8-32. VFO smo prema ovom 8-33) opi- su nacinili (si. prema kojoj se ravna regulacijska petlja.128 SI. IS3 = komparotor s velikom ulaznom impedancijom (LF-12741). bio je malenih SI. ali jo£ uvijek mnogo niji« bolje nego bilo koji »obickoji VFO. prema sL U svrhu »minijatu- svi su dijelovi montirani zbijeno (sto inace nije nuzno). je zakasnjenje impulsa u >\DL-liniji«. 8-32. I SI = djelitelj sa (HEF-4024 BP). prema DK8BH. IS2 = cetverostruki NAND (CD4011-AE). Kao referencija. Grundig GV-5) Pokaze svoju li oscilator »namjeru« da na varikap-diodama prednapon iz- f rekvenciju promijeni. regu- lacijska petlja se »pobrine« da se mijeni vracajuci frekvenciju na »pravu vrijednost«. Pokusna izvedba uredaja.

sebi«. DL-6*j*s Ako netko sooji zeli da takav VFO na primopredajnik FT-101 ili FT-277 moze to napraviti preko 8-polne oktalne prikljucnice na straznjoj strani aparata. a) uticnica na primopredajniku »FT-101« (Hi »FT-277«) ima raspored prikljucaka kao »oktalno« podnozje za elektronske cijevi. Dimenzije <. titrajni krug zbog minijaturnih i »sam po ne oso bito kvalitetnih zavojnica (Li i Lt). 8-34a.dimenzija.55 MHz. Niihova se numeracija slaze sa onom na shemi.3 MHz (kao i u onsegu od 4. Na nju se moze prikljuciti i uredaj prema sL 8-32.95 do 5. je pogled na donju stranu linije kasnfenja »DL-64 jlis« sa rasporedom SL 8-34. Odredena ie za spoj sa dodatnim VFO-om. b) raspored nozica na liniji kasnjenja. Uz opisanu regulacijsku petlju frekvencija je bila vrlo stabilna. npr. si. prema si. sL 8-34b. 8-32/ — b) • 1 »2 frekvencija u opsegu izmedu 8. uz izmjenjene zavoinice u VCO u).u 37x8x29 mm) 165 . gledan sa donje strane kuciSta (inace se upotrebljavaju u kolor-televizorima. Pokraj toga. Potenciometrom od 5 kQ mogla se odabrati prikljucaka.6 i 9. ugraden u »FT-101«. nije mogao jamciti dovoljnu sta bilnost frekvencije. cak stabilnija od inace vrlo dobrog VFO-a koji je.

stupnjeve (stepene) priiemnika. da kasnije gradi bolji. Dodatak visokofrekventnog poja cala ispred demodulatora povecava osjetljivost prijemlnika. Oznaka za takav nrijem- Na sL 9-la je blok-shema najjedndstavnijih prijemnika. moze ako umjesto kristalne diode kao demodulator upotrebimo neku pogodnu elektronsku cijev ili tranzistor. vec prema tome kakvoj svrsi treba da sluze. postici znatno pojacanje i mnogo 166 . kao sto D. nije danas vise tako rasirena kao nekada.PRUEMNICI VRSTE PRIJEMNIKA Radio-prijemnika ima mnogo U radio-amater»jeziku« se takav prijemnik oznacuje sa 0-V-O. a najskuplji i najbolji su oni koje nazivamo komunikactjski prijemnici i koji sluze za odrzavanje radio-veza. selektivnost bolja. Amater-pocetnik nacinit ce »direktni« prijemnik s jednim ili. Glasnocu reprodukcije pojaiati. superheterodinski ili barem heterodinski prijemnik. druge kombinacije: l-V-2. Svaki radio-prijemnik mora imati demodulator detektorskog prijemnika za srednjevalnu radios foniju tu je redovito i neki uredaj kojim se prijemnik dovodi u resonanciju sa frekvencijom radio-vala odredene stanice. ova vrsta i prijemnika. a radio-amateri ih grade samo jo£ dok su pocetnici da pomocu takvih prijemnika steknu svoja prva iskui kao stva. koje nazivamo jos i direktnim prijemnicima. onda takav prijemnik oznacujemo kao O-V-l. Buduci da se u visokofrekventnom stupnju redovito nalaze i dodatni titrajni krugovi. 9-1 su prikazane blok-sheme razlicitih radio-prijemnika tako da je svaki pojedini stupanj nacrtan u obliku cetvorine. Industriie ih uopce vise ne proizvode. sto znaci da po kvalitetniji prijem. Ima li to niskofrekventno pojacalo samo jedan stupanj. s dva-tri tranzistora. Svaki radio-prijemnik ima veci manji broj sastavnih dijelova. Naiieftiniji su najjednostavniji tzv. znamo. Ipak. Za takvu se gradnju danas ne upotrebljavaju elektronske cijevi. cine tzv. detektorski i prijemnici za prijem radiofonije na srednjevalnom podrudju. tzv. slu§alice. sa jednim visokofrekventnim stupnjem je 1-V-l ako iza demodu- nik Kod jednostavnog latora ima samo jedan niskofrekventni stupanj. najvise. Bolji se prijem. skom stoji razlicitih vrsta. su valne duzine uredvideni i kolika im smije biti cijena. Na si. Tada se veC u demodulatorskom stupnju moze postici. Ako radio-stanica nije predaleko i ako je takav prijemnik prikljucen na dobru antenu bit ce prijem ugodno glasan. mozemo niskofrek- dodamo ventno pojadalo (NF) iza demodulatora. ili Pojedine grupe sastavnih dijelova koje sluze odredenom zadatku. 2-V-2. Razumije se da su moguce 2-V-l. iza ove. za kakve samo ako demodulator ski stu- panj (V). To je obicno neki titrajni krug na koji se nadovezuje kristalna dioda i. Stavimo li dva niskofrekvent na stupnja imamo O-V-2. lak§e je razdvojiti dvije radio-stanice kojima su frekvencije blizu jedna drugoj pa je i tzv.

a) ) U 4?>v]--2I>-[">"G LQ" vfI—fXTT b) r:::-_rr Z ^T^ (.TJUNER-l ..

nabrojiti ono glavno jemne mogucnosti onog radio-aparata ispred kojeg je prikljucen. te stabilnost. Pri tome prvi oscilaO) moze biti promjenljiv. poznat pod nazivom prijemnik sa direktnom konverzijom ili sa direktnim mijeSanjem. Tada je frekvencija drugo" oscilatora stalna. Primiti se mogu samo oni slabi signali koje jos mozemo cuti iznad sumova. sa kvarcovim kristalom ili bez njega. Prema tome. Blok-shema heterodinskog. Ako je takav »ulazni dio« postavljen ispred nekog obidnog prijemnika. Rezultat mijesanja je odmah demodulirani niskofrekventni signal. 1 vece sto su signali slabiji. uredaj kojim mozemo bilo kakvo valno podrucje promijeniti ili »prebaciti« na ono koje taj aparat mozemo f sto sluzi za prosudivanje kvalitete radio-prijemnika. Uslijed vanjskih elektricnih smetnji i uzroka koji leze u samom prijemniku. za prijem slabih signala nije mjerodavna ukupna velicina pojacanja koje se moze postici *-J~=£ VF ]— J~S~M~|— »| t* FILT. Razlika je u. prisutnost nezeljenih signala." ' !_/——! —J ' NF I *-¥—i ' L ' u stupnjevima nekog prijem* *° SI. Osjetljivost prijemnika zato treba odredivati kao naj- manji visokofrekventni napon na ulazu (izmedu antenske prikljucnice 168 . Obzirom na cinjenicu da je kod prijemnika sa direktnom konverzijom potreban oscilator. U takvom sluoscilator konvertora (1. si. O) radi na stalnoj frekvenciji. (7. vidimo da prijemnik koji je vrlo siican »superima«. Medufrekvencije nema. 9-2. konverzijom. tome da je ovdje frekvencija oscilatora izjednacena s prijemnom frekvencijom. (2. barem u osnovnim crtama. »konvertor« tj. poseban tip prijemnika.stigne signal do demodulatora (D) dalje opisanim putem. i je to blok-shemi. prijemnika s direktnom konverzijom. Vidi tekst nika. GLAVNE KARAKTERISTIKE PRIJEMNIKA Prije nego opisujemo tipicne primjere pojedinih stupnjeva u prijemnicima treba. Signale stanice koju zelimo primiti moramo »namje£tati« promjenom frekvencije na ulazu prijemnika. pristaje mu i ime »heterodinski prijemnik« [prema grckom: »hetero-dinamis = strana (tuda) pomoc (sila)]. selektivnost. tzv. barem po tome sto ima stupanj za mijeSanje (M) i oscila- Na pa zato takve prijemnike nazivamo i prijemnicima s dvostrukom transdvostrukom odnosno pozicijom. Dodatkom takvog (citaj: tunera moze se svaki jednostruki super odmah pretvoriti u prijemnik s dvostrukom transpoziciiom. Razumije se. Frekvencija prijemnog signala se dva puta mijenja (transponira ili konvertira). O na kim prijemnikom treba da je to si. proSirujuci tako pritor tor (O). Dodavajuci prijemniku sve veci broj stupnjeva dolazi se konacno do toga da je svako daljnje dodavanje besmisleno. da dodatak tunera omogucuje prijem na bilo kojem valnom podrucju. U novije vrijeme se sve vise siri. dok pojedine stanice »trazimo« mijenjanjem frekvencije oscilatora u pri- moze dobro caju Osjetljivost Poiacanje koje treba postici ne- kliucenom prijemniku 9-ld). To su: osjetljivost. unakrsna modulacija i blokiranje. Ispred bilo kojeg radio-aparata staviti i tzv. primati. 9-2. osobito za amaterske samogradnje. javlj a se sum slabih koji onemogucuje prijem signala. nazivaju ga »tuner« tjuner). osobito u njegovim ulaznim stupnjevima.

no. osjetljivost Selektivnost Sposobnost prijemnika da moze odijeliti signale stanica Ovako stroga definicija osjetljivosti prijemnika je osobito vazna kod prijemnika za kratke valove. Izvjezbano uho dobrog radio-tel^rafiste moze primati i mnoge signale koji su »u sumu«. bit ce odnos signal/sum ovisan o konstrukciji. ali takoder ovisi o cijama npr. Za komunikacijske prijemnike treba osjetljivost definirati preciznije. Takvim cemo prijemnikom neki signal cuti odredenom glasnocom. Najmanji moguci vlastiti sum i najpovoljniji odnos signal/sum. ulazni visokofrekventni napon mora biti 10 ^V. Nazivaju je i krivuljom resonancije. ako je signal moduliran sa 30%.i uzemljenja). Za neki vrlo dobar kratkovalni prijemnik ove vrste bit ce npr. pa se veza moze odrzati i onda kad su . ili za AM-telef oniju: 3 nV za odnos signal/sum od 10 dB uz sirinu medufrekventnog kanala od 6 kHz i stupanj modulacije od 30°/o. os^etljivost za r niskih frekvencija koje proci kroz NF pojacalo. posebno za one koji su odredeni za prijem frekvencija od 20 vi£e. prema toj krivu- na ulazu u prijemnik imati sko- Buduci da je izvor §uma redovito u ulaznim vlastitog stupnje- vima priiemnika. Ukupna selektivnost ovisi o broju i o vrsti titrajnih krugova. medu- — — kanal mora biti tako prijem upravo jos omo gucen. Da neki drugi signal kojemu je frekvencija samo za 4 kHz visa ili niza dujemo jednako glas- opsegu mogu prijem telegrafije: 1 ^V za odnos signal/sum od 10 dB uz sirinu medufrekventnog »kanala« od 1. 9-3 prikazuje selektivnost dobrog komunikacijskog prijemnika. potreban da se po- signali slabiji stigne reprodukcija u zvucniku ili koie su od onih vrijednosti navedene kao mjera za prijemnika. da se postigne izlazna snaga od 50 mW.5 kHz. u slusalicama odredene glasnoce uz neki definirani odnos signala prema sumu (odnos signal /sum) ili tacodnos signala sa sumom nije: prema sumu (odnos signal + Sum/ /Sum). prima selektivnost orijemnika maksimalna (tj. Krivulja na si. moze se postidi ako je ovisno o vrsti signala koji se. lji. Glavni doprinos selektivnost! potjece od titrajnih krugova u medufrekventnom pojacalu. se selektivnoscu. Za obicne radio-aparate dovoljno je reci da. morao bi on. dok su atmosferske smetnje slabije izrazene. dakle i najbolji moguci prijem s nekim konkretnim prijemnikom. koje emitifrekven- raju na medusobno blizim mjeri MHz na cija Kod tih vrlo visokih frekvenSum nastaje pretezno u samom prijemniku. razumljiv i bez znatnijih isfrekventni uzak da je krivljenja).

oscilatorska frekvencija je za medufrekven170 rala bi biti barem 32 puta (30 dB) slabija od osjetljivosti za najvisu priiemnu frekvenciju. osjetljivosti za zrcalne frekvencije na razlicitim nrijemnim podruciinla. prijemnika kojemu pripada krivulja na si. amplitudno moduliranih (AM) signala. gradnji amaterskih komunikacij- visestrukom . tj. radiofonijskim priiemnicima sve jace kratkovalne stanice cujemo dvaput. Osjetliivost na zrcalne frekvencije mo Jedan od najvecih nedostataka jednostavnijih supera je u tome da se cesto istu stanicu moze cuti na dva razlicita mjesta skale. javlja kad je oscilatorska frekvencija za medufrekvenciju niza.000 puta veci ulazni napon) da bismo ga mogli jednako cuti. ako su predvideni za priiem mnogih. gdje se javlja kao tzv.25.5. Selektivnost komunikacijskog. »zrcalna frekvencija«.ro 100 puta veci napon (ili: morao bi biti za skoro 40 dB jaci). za dvostruke i za hiljadu puta vece napone. Potiskivanje susjednih frekvencija ovisi i o strmini bokova krivulje resonancije. »Fantomski stgnali« se mogu vrlo tesko izbjeci u superima sa konverzijom. »upada« u 20-metarski amaterski valni opseg. tj.4 kHz za odnos od 60 dB. sto je medufrekvencija niza. Cim taj oscilator iskljucimo nesta- ne i »fantomskog signaia«. Ako on nije dobro oklopljen mogu njegove harmonicne vise frekvencije prodrijeti na ulaz prijemnika i »pojaviti« se u kratkovalnom podrucju kao neki konstantni val nosilac. Za prijem telefonije on Za prijem telegrafije je potreban pomocni oscilator (BFO). Kod najbokomunikacijskih prijemnika Ijih ovaj omjer iznosi za prijem telgrafije 0. Dogovoreno je da se kao mjera visa od frekvencije signala primamo. Ta strmina se odreduje iz omjera sirine propusnog pojasa kod odnosa medu signalima od 6 dB i sirine propusnog pojasa od odnosa od 60 dB.1 kHz za odnos medu signalima od 6 dB. On se opaza to jace. Zrcalna frekvencija se. na jednom »pravom« mjestu i na jos jednom. frekvencija Prijem »zrcalnih« javlia se kod svih supera. Dobar »koncertni« (radiofonijski) super ima sirinu medufrekventnog kanala prilagodenu potrebama prijema radiofonijskih. ako je selektivnost na ulazu prijemnika nedovoljna. sto otezava posao konstruktoru. ali ko- Prisutnost nezeljenih signala munikacijski prijemnik mora zadovoliavati strozim kriterijima. Zbog toga na obicciju koji nim za selektivnost odredi Sirina ovakve krivulje za vrijednosti od 6 dB i od 60 dB. a prijemna frekvencija visa. Za »koncertne« radio-anarate ovo nije osobito vazno. moze biti 0. Zato i citav niz snaznih kratkovalnih radio-stanica na jednostavnijim prijemnici- ma. svojoj Svaki bolji prijemnik mora u svjedodzbi imati i podatke Najveca upotrebljiva selektivnost kod 6 dB je za prijem telegrafije uz sirinu kanala oko 150 Hz. prilike mogu postati jos zamrSenije (kod lose sagradenih dvostrukih ili trostrukih supera!). pa je selektivnost obicno 9 kHz za odnos medu signalima od 6 dB. a za priiem telefonije (SSB) oko 2. sirokratkovalnih Pri kih podrucja. Signal kojemu se frekvencija od primanog razlikuje za 10 kHz morao bi biti za viSe od 80 dB jaci (vise nego IC. medufrekvencijom od 455 s kHz. iako stvarno rade u radiofonijskom opsegu od 19 metara! no manju Obicni radio-aparati imaju znatselektivnost. s razmakom koji je uvijek jednak dvostrukoj vrijednosti medufrekvencije. Ima li u priiemniku jos i drugih oscilatora. Najvazniii je nodatak onaj koji se tice najvise nrijemne frek- o vencije. a 12.000 Hz. U prvom slucaju je prijem normalan. 4-2 iznosi 3.

za 50 kHz udaljen od drugog snaznog signala koji dolazi sa S9 + 60 dB ili samo 15 do 20 kHz od signala koji »upada« S9 + 40 dB. Jos jaci signali (S9 + 50 dB i vise) mogu kod nekih priiemnika. Sto je vise stupnjeva koji u prijemniku pojacavaju signal prije onog diiela koji odreduje selektivnost. da su svi fantomski signali ispod nivoa suma. unakrsnu modulaciju proizvesti vec u prvom stupnju za mjesanje. nju za mjesanje. vrlo dobro potisnute zrcalne frekvencije i nezamjetljive »fantome«. Treba smatrati idealnim prijemnikom u torn pogledu onaj za koji se moze reci lektivnost najveca treba da posluzi i za najvece pojacanje signala. Medufrekventno pojacalo u kojem je se- . unakrsnu modulaciju i blokiranje prijemnika. Ovakvi prejaki signali lako mogu dovesti jedan od stupnjeva u nelinearno podrucje. Kod dvojnih supera unakrsna ce modulacija u takvom slucaju nastati Iako neki prijemnik ima odlicselektivnost. mogu preostati posebne poteSkoce koje potjecu od iz- redovito tek u drugom stup- nu nimno jakih sienala lokalnih ili uda- ljenih stanica. npr. Osobito cesto se to zapaza kod lose gradenog amaterskog dvojnog supera. Hoce li se ove noteskoce kod nekih prijemnika pokazati u vecoj ili manjoj mjeri. gdje su ispred stupnieva velike selektivnosti barem jedan stupani za yisokofrekventno poiacanje i dva Hi tri stupnja za mjesanje. ali ipak moze utjecati na prijem izazivajuci tzv. Poradi toga se mora pri samoj konstrukciji vecih prijemnika. Ako je snazan signal podalje od prijemne frekvencije. osobito kod onih koji ima j i! preveliko visokofrek ventno pojacanje. Ako vrlo jaki signal ulaz prijemnika kojemu vost prilagodena prijemu slabih signala. U prvom redu to ovisi o tome na koii je nacin pojacanje signala rasporedeno po razlicitim stupnjeTablica 9-1. Treba napomenuti da u torn pogledu ima i znatno gorih priiemnika.skih prijemnika treba nastojati da jaci »fantomi« ne padnu unutar relativno uskih opsega. on nede uci ni u medufrekventno ni u niskofrekventno pojacalo. pa se prijem slabijeg signala znatno utisa ili sasvim onemoguci (blokiranje) ili se slabom signalu nametne modulaciia koja pripada jacemu (unakrsna modulacija). ovisi o nizu faktora. nastojati da pojacanje u ulaznim stupnjevima ne bude preveliko. moze se dogoditi da bude stisrne na je osjetlji- u ulaznim stupnjevima prijemnika koji imaju premalu selektivnost snazno pojacan. odredenih za radio-amaterske veze. to je veca vjerojatnost da ce u nekom od niih doci do ovih pojava. Unakrsna modulacija prijemnika i blokiranje Kod inace vrlo dobrih i skupih prijemnika dogada se da je unakrsna modulacija prisutna i kod prijema nekog slabog signala koji je. Ras pored pojacanja po razlicitim stupnjevima kratkovalnih prijemnika (za i SSB) CW Stupanj dvostrukih ili trostrukih supera.

je germanijeva kristalna dioda zavojnicl Zavojnica — D .detekt orski prijemnik. sto antenom. Zahtjevi su razliciti i ovise o tome uz kakve uvjete prijemnik treba da radi. namotanih na promjeru od 5 do 6 cm. SL su visoko-omske slusalice. mogu dobiti iz dovede u Zbog toga isto je temperaturno stanje. Z je prikljucnica za zemljovod. je i danas tzv. sto je najgore. prijemnik »etera« onim. Zato lim iz kojega je nacinjena sasija priiemnika ne smije biti pretanak. Nije potreban nikakav dodatni izvor pogonske energije jer im je funkcija »pasivna«. To je veoma stabilan kvarcov oscilator frekvencije 100 ili 1000 kHz pomocu kojega je moguce kontroUrati skalu. sto naSim osjetilima obicno ne mozemo opazati. Stabilnost Stabilnost prijemnika je nieeovo svojstvo da »drzi signal« i onda ako se mijenja osjetljivost prijemnika. Oni se zadovoljavaju samo s grijavania ohladivanja.vima ljenim (vidi tablicu cijevima kao i o tome vedene automatska o upotrebtranzistorima. kad se god to pokaze potrebnim. U tim »detektorima« (si. detektori razlicitih radijacija. a pogon skale i sve ostale »komande« prijemnika moraju biti bez mrtvog hoda. Najjednostavniji prijemnik preduvjet za elektricnu stabilnost i upotrebljivost prijemnika. temperatura ili pogonski naponi. ANT. 9-4) nema »aktivnih« sastavnih dijelova koji bi pojacavali signal Sto ga je »uhvatila« antena. At i A2 su prikljucnice za antenu. b) detektorski prijemnik sa promjenljivim kondenzatorom C. ka tesko kroz duze vriieme odrzati tacnost bazdarenja njegove skale. Zavojnica Ls ima oko 15 zavoja. promjena zapazaju nakon nekoliko za- U radiotehnici su tim imenom nazivani i oni najjednostavniji prijemnici srednjevalnih radiofonijskih emisija. Ime dolazi iz latinskog jezika: detector = otkrivac. Li oko 60 zavoja s odvojkom kod 40 zavoja. a) prijemnik s odvojcima na Termicka stabilnost prijemnika izrazava se obicno kao maksimalna promjena frekvencije u nekom od- redenom vremenskom intervalu. ti ANT C1 (L 11 ! * . 8x15 zavoja. kao i onda ako je prijemnik izlozen udarcima ili drmanju. ili i kako dugo mora prijemnik prije rucna regula- toga biti ukljucen (do pola sata kod cijevnih ili najvise do nekoliko minuta kod tranzistorskih prijemnika). i neke se od onda kad i tih se. _Oj Mehanicka stabilnost gradnje. Bolji prijemnici imaju zbog toga ugraden kristalni kalibrator. nuzan je to znaci St. dobro ucvrsceni diielovi i krute medusobne veze. Pri tome se redovito navodi i to 111 ima npr. 9-4. DETEKCIJA su I DETEKTORI Pod imenom »detektor« poznati razliciti uredaji za otkrivanje prisutnosti necega. npr. cija pojacanja. Ako se mijenja temperatura mijenjaju se elektricne vrijednosti pojedinih dijelova i. kod vecine prijemni- kav Visokofrekventni radio-signal kastize u prijemnik od neke ra10 IOC . na koji su nacin pro9-1). jp»~o J. Takoder kazemo da je prijemnik »nestabilan« ako neki njegovi stupnjevi pokazuju sklonost »divljem« i nezeljenom osciliranju.

Detektor ove vrste s germanijevom kristalnom diodom je nacrtan na si. Promjene amplitude slijede u ritmu onih niskofrekventnih nose* mah vrSiti titraja koii se prese signal ne moze odcuti.jMi. b) djelovanje detektorskog ispravlia6a. njezina ce membrana titrati onako. ako drugim vrstama modulacije. Tu je prisutna i neka istosmjerna komponenta koja je posljedica djelovanja diodnog ispravljaca. Za takav signal kazemo da je amplitudno moduliran. Kondenzator Cs odvodi osiat- Ova To 173 is . Ako takvu struju provedemo kroz neku slusalicu. ^elimo li vecu glasnocu. On moze biti i potenciometar (P) koji sluzi za regulaciju glasnoce. Titrajni krug L2/C1 resonira na frekvenciju zeljenog signala. kako prikazuje si. kao na si. c) visokofrekventnu i niskofrekventnu komponentu. 9-6a. dovesti cist niskofrekventni signal. d) cisti niskofrekventni signal 9-5: lacije Naj jednostavniu detektor ili demodulator za amplitudno modulirane signale (AM) je dioda. Preko zavojnice Li u titrajni krug tako dolaze najraznolicniji si^nali iz antene ili iz predstupnjeva prijemnika. 9-5d). Potrebno je najprije iz- zana sa zavojnicom L2 titrajnog kruga L2/C1. visoraz9-5b. sluze razse radi o Za detekciju najcesce liciti ispravljaci ili. 9-5d. c) signal poslije demodulacije ima i istosmjernu komponentu. pa ce kroz nju teci ispravljena visokofrekventna struja. Ispravljena elektricna struja pulzira u ritmu niske frekvencije kojom je bio moduliran primljeni signal. detekciju ili demodulaciju. je glavni »radni otpor« demodulatora. moramo u posebno pojacalo. Kristalna dioda D sluzi kao ispravljac. Diodni detektori SL Proces detekcije ili demoduamplitudno moduliranog (AM) visokofrekventnog signala: a) amplitudno modulirani signal. 9-5c. je prikazano na si. posebni demodulators struja tece dalje kroz i?s. Na sL 9-5c vidimo izdvojenu niskofrekventnu komponentu. Kondenzator C2 propusta visokofrekventnu komponentu mimo Ri tako da kroz ovaj otpornik Takav kao sto tece pulzirajuca ispravljena struja. jIIii. poslije detekcije. Zavojnica Li induktivno je ve- diofonijske stanice zati moze se prika- kao visokofrekventno titranje kojemu se mijenja amplituda (si. Njih treba razdvojiti tako da preostane samo niskofrekventna komponenta. 9-5a).Amplitudno modulirani signal nakon prolaska kroz demodulatorsku diodu mozemo prikazati kofrekventnim poluperiodama licite apmlitude. bez vi- sokofrekventne i bez istosmjerne komponente d) (si. i Ovako ispravljeni signal sadrzi "' mbaIHIii.

9-6c su primjeri diodnih detektora koji iskoriStavaju oba smjera visokofrekventnih oscilacija. Zato nema naponskog pojacanja ali je osigurana vrlo cista reprodukcija. Bilo je u radio-tehnici vise takvih detektora. drukcijim oddemoduliranog signala.1. £ S/. To je detektor s beskonacnom impedancijom. Za njih on predstavlja kratak spoj. kod razlicitih prijemnika. 9-6. Na si. kao i otpornik Rs.1 \iF) na potenciometar za regulaciju glas. ali s vodenjem noce. iskoristeni kao filter za uklanjanje visokofrekventnih komponenata u ispravljenoj struji. 9-7. Pri tome kroz TR ne moze poteci VF struja i titrajni visokofrekventnih nom krugu d SI 9-7. dok su kondenzatori Ca i Cs. si. 9-6b i si. ima i takvih detektora kojima je za normalan rad potreban izvor pogonske energije. Na taj je nacin postignuta vrlo jaka negativna povratna veza. Detektor s beskonadnom impedancijom ne opterecuje titrajni krug na koji je prikljuden 174 . . S nekima od njih cemo se upoznati kasniie. Ispravljene struje mogu se odvoditi ili sa strane gdje se nalaze diode (si. Kondenzatori (i Cs) propustaju samo struja u titrajkoji je spoj en na gejt-elektrodu FET-a. -I -w- Oh* t D2 R1 samo jedan od njih. Niskofrekventne struje odlaze preko drugog kondenzatora (0. koji premoscuje radni otpornik (27 kQ). slijede ke visokofrekventnih NF mozemo ske slusalice struja. Vidi tekst c) s dvije diode. Kod prikljuciti visokoom- Naponi na surs-elektrodi vjerno sve amnlitudne promjene ili neko niskofrekvent- no pojacalo. rL 8 I 4= JC2 R2 ^= JC3 ^l"A 8 P U **» A NF ^ook/i* £ s Demodulatori za AM-signale diodama: a) s jednom kristalnom diodom. Otpornici Ri predstavljaju radni otpor demodulatora. 9-6b) ili sa sredine zavojnice La. b) s dvije diode Di i Ds.komponentu. Potenciometrom P reguliramo glasnocu reprodukcije. odvodi visokofrekventne komponente. koji redovito ne trebaju nikakav izvor za napajanje elektricnom energijom pa se zato nazivaju »pasivnim«. Njegov je radni otpor smjeSten u strujni krug surs-elektrode F£-tranzistora TR. Kondenzator (470 pF). niskofrekventnu Aktivni detektor s beskonacnom impedancijom Za razliku od diodnih detektora. ali ovdje cemo opisati dodatan 1 l 0} LI p Jferl L2 .

osobito u frekvenciju postepeno mijenjamo okrecuci polagano skalu koja je u vezi s kondenzatorom audionovog titrajnog kruga. cut cemp — ako »dodemo« u blizinu nekog nala — najprije vrlo visok ton. Svaki diodni detektor trosi energiju iz titrajnog kruga s kojim je u yezi pa ga vise ili manje prigusuje. Tako on postaje autodinski demodulator za telegrafiju. sposoban za demodulaciju vrlo slabih signala. Daljnjim mijenianjem frekvencije postaje taj ton sve nizi Shemu jednog takvog tranzistor- skog audiona vidimo na si. ali takoder efektivni Q-faktor titrajnog kruga. beskonacnom impedancijom selektivnost veca! ne prigusuje ja« i titrajni krug. Detektor s veza povecava osjetljivost detektora. ali tranzistorskih audiona jos se moze naci. Ona je induktivno vezana sa La. Tranzistorski »audion« s povratnom vezom 375 . Povratna SL 9-5. oko 8000 Hz. Povratnu vezu reguliramo ovdje po- tenciometrom od 10 kQ u kolektorskom strujnom krugu. jer je pomocu audiona bilo moguce graditi vrlo osjet- da oscilacije jos ne mogu pobudene. Audionski i autodinski detektori Kod audionskog prijemnika mora povratna veza biti redovito tako velika biti Audion je jedan od najosjetljivijih detektora. u titrajnom krugu koji dati i mozemo ugaprom jenlji vim kondenzatorom radio-stanice tako »birati« sluSamo. a i ovdje pretezno na prijem telegrafije (CW). Zato je resonancija titrajnog kruga »ostri- Audionski demodulatori zahtijevaju vrlo pazljivo namjestanje optimalnog iznosa povratne veze. osjetljivost je najveca. kod kojih je iza audiona bilo niskofrekventno pojacalo s jednim ili s dva stupnja niskofrekventnog pojacania. Njece frekvencija biti. pa je reprodukcija cesto prilicno iskrivljena. Za prijem tegnuta«. ne podnose jake signale. Zbog tih nedostataka je upotreba audiona danas ogranicena samo na najjednostavnije amaterske prijemnike. Nekada§nji prijemnici tipa O-V-l ili O-V-2. 9-8. pa i selektivnost postaje znatno bolja. sig- jednostavnijim amaterskim grad- gova recimo. Ako audion govu oscilira i ako nje- Audionski prijemnici sa elektronskim cijevima danas su muzejski eksponati. kao i selektivnost. Tada je prijem AM- Audionski -signala najbolji. koje Baza tranzistora je preko odvojka spojena samo na manji dio zavojnice L? u titrajnom krugu. omogucili su radio-amaterima jo3 prije sezdesetak godina da postavljaju prave rekorde odrzavajuci veze sa svim kontinentima. Zavojnica Li sluzi za vezu s antenom.krug pritom ne gubi energiju. oscilirati. mora povratna veza pocne ljive prijemnike s malim brojem telegrafskih znakova biti jace »pritoliko da audion i sam elektronskih cijevi. njama. Detektor se ponasa kao da ima beskonacnu impedanciju. smanjujuci selektivnost jer resonancija postaje »plica«. detektori su nekad bili najvaznija vrsta demodulatora upravo zato. Sam on proizvodi pomocne oscilacije koje su potrebne.

Njegovi su titraji sinhronizirani s titrajima signala koji primamo.2 kQ. Ljudsko je uho najosietljivije na zvukove kojima je frekvencija oko 2000 Hz. Da Kondenzator Co nesmetano nropusta niske frekvencije na izlaz NF.: »zero beat«). Amplituda pomocnih oscilacimora biti barem pet do dvadeset puta veca pd amplitude naj jaceg SL 9-10. I SSB signali se demoduliraju pomocu heterodinskih detektora. 9-9).+o- ja tom. dovodi se istovremeno primani signal iz titrajnog kruga LC (preko Ci) i oscilatorov napon (preko C%). Ako su signali nesto jaci. kad su frekvencije signala i samog audiona jednake. ma Na bazu tranzistora TR (si. 9-9. Takav se signal obicno dovodi preko kondenzatora s malim kapacite- mu . i frekvencije oscise tako nastali »zvuk« u is torn tranzistoru pojaca. Tako se redovito primaju telegrafski signali. U tranzistoru se oni mijesaju i proizvode nisku frekvenciju koja je jednaka razlici izmedu frekvencije primanog signala latora. telegrafist obicno namjesta visinu tona od 800 do 1200 Hz. Sasvim duboki ton se uopce ne cuje. koji interferirajuci sa oscilaciiama pomocnog signala daju »ton« koji je jednak razlici tih dvaju frekvencija. Produkt-detektor s bipolarnim tranzistorom moze se naciniti presi. sve visoke frekvencije se uklanjaju filterom koji je ovdje sastav : Ijen od dvaju kondenzatora (Cs i C?) i jednog otpornika (1 kQ). tj. vec takoder za niske frekvencije (25 ^F). emiterski otpornik nije premosten samo za visoke frekvencije (10 nF).2000 Hz „NULA" 2000Hz na 12000 10 000 8 000 6000 tooc 2 0OG signala koji zelimo primiti. Mijenjanje visine tona pri vrtnji oscilira in- glavlju o terferencije skale pro- mjenljivog kondenzatora koji audiona SSB uredajima). Heterodinski detektor (produkt-detektor) sa bipolarnim tran- zistorom 176 . 9-10. naziva se »nula« (engl. a onda mu visina raste sve dok postane tako visok da ga vise ne cujemo. Da se u kolektorskom strujnom krugu dobije samo niska frekvencija. Produkt-detektori su novija vrsta heterodinskih demodulatora. Stanje u kojemu se ne cuje nikakav ton. Samo taj nacin izoblicenje signala ostaje maleno. jer signal »povuce« au- dion. Oni osiguravaju vrlo dobru i cistu demodulaciju telegrafskih (CW) i SSB signala (vidi i kasnije u poSI. pa cemo za prijem najslabijih. jedva cujnih telegrafskih signala prijemnik redovito namjestiti tako da se cuje bas takva visina tona. Razumije se da je takav heterodinski demodulator moguce graditi Tf Heterodinski i produkt-detektori Svaki od opisanih detektora moze postati heterodinski detektor dGvedemo i signal iz poako mocnog lokalnog oscilatora (BFO). Kolektorski radni otpor ima 1. Vrteci dalje skalu opet cemo cuti ton koji je najprije dublji.

. Polja kova (RA3AAE) kod kojega heterodinski oscilator ima polovicu frekvencije u odnosu na signal koji se zeli primatu Vidi tekst prednapon.. sto je polovi- — — na frekvencija koje obuhvata grafski tele- l od njih titrajni Ako ulazni signal i oscilatorov napon dolaze na istu elektrodu. 1800 kHz. On je ovdje spojen na nacin stupnja za mijesanje. b) sa MOSFET-om Tranzistor TR 2 je u oscilatoru tipa Clapp. (VFP) i kondenzatora (1 nF i 4/7 nF). Niskofrekyentni. Di i D2f koje su »antiparalelno« spojene i koje sluze kao pro- & dukt-detektor. Kod nas ga je popularizirao YU2HL. dok se oscilator (OSC) prikliucuie.. onda krugovi ovdje ima slicnih problema. 9-1 la je rom NF sye visoke frekvencije odstranjene filtracijom pomocu prigusnice VFP -FET . On sluzi samo kao 1<€ 3? 1 I tn niskofrekventno pojacalo nom niji se potenciometrom od 50 kQ. demodulirani signal je filtriran na jednak nacin kao u prijasnjem primjeru. dok je druga gejt-elektroda u vezi sa oscilatorom (OSC).. »jedza uvijek« namjesti najpovolj- kojemu SL 942. Jedan je »povlacenje« oscilatora. Na to nostignuto tranzistotipa JFET. Kao aktivni elemenat sluzi MOS-FET.3600 kHz). Svi produkt-detektori zapravo su v identicni u principu sa stupnjevima za mijesanje. 80-metarskog amaterskog kratkovalnog opsega (3500 . Princip je dat na si.. Da se to ne bi dogase produkt-detektor spojiti sa oscilatorom kojemu je frekvencija jednaka polovini one frekvencije koja pripada primanom signalu. mogu dan na drugi. Donekle je slican produkt-detektor kojemu je shema nrikazana na sL 9-llb. 3550 kHz) na dvije kristalne diode. i sa umpolarnim tranzistorima. na surs-elektrodu. s kojima cemo se jos kasnije upoznatL Zato \-~J r-^Wr^—1|—ONF wHh SL 941. Produkt-detektori: a) sa FET-om. Do niskofrekventnog izlaza stizu samo demodulirani sienali jer su si. PT-signal se dovodi na gejt-elektrodu. djelovati je50K 33K dalo moze Takav je heterodinski demodulator (produkt-detektor) koji je konstruirao RA3AAE. Na prvu gejt-elektrodu dovodi se VF signal. Li je antenska zavojnica. Kad kondenzatorom Cs dovedemo njegovu frekvenciju . Vrlo je pogodan za pri- jemnike s direktnom konverzijom. Ovaj oscilira u opsegu od 1750. dio . Iza njih je spojen tranzistor TRi. 9-12. preko kondenzatora (!). L 2 i pnpadaju ulaznom titrajnom krugu. J 12 Radio prirudnik 177 . Preko Ls dolazi ulazni simal (npr. Produkt-detektor V.

kapacitet vodova. Promjena valnog podrucja Titrajnim krugom koji se sastood neke zavojnice i odredenog prom j enljivog kondenzatora ne moji zemo obuhvatiti po volji §iroko valno podrucje. oko 25 kHz ili. mozemo ih utaknuti u odgovarajuca podnozja i vrlo lako jednu zavojnicu zamijeniti drugom. ta promjena mora biti manja. onda bi se taj odnos u prijemniku zbog razlicitih dodatnih kanaciteta (vlastiti kapacitet zavojnice. i mora ostati na mini u onom polozaju u koji ga . Ako jednim okretajem dugmeta frekvenciju promjenimo. jo§ bolje. oko 5 kHz za svaki puni okretaj dugmeta za ugadanje. Najbolji su takvi preklopnici koji kratko spajaju sve iskljucene zavojnice onemogucujuci na taj nacin utjecaje jednih na druge njihovim vlastitim resonancijama.. Ovaj je nacin osobito pogodan onda. onda je to sasvim dobro za prijem radiofonijskih stanica u srednjevalnom nodrucju. za 500 kHz. blizu 1775 kHz. 40- i UGADANJE PRIJEMNIKA I PROMJENA VALNOG PODRUCJA Ugadanje Frekvenciju na koju resonira neki titrajni krug mozemo mijenjati na dva nacina. npr. ili promjenom induktiviteta zavojnice ili promjenom kapaciteta kondenzatora. biti bez »skokova« i bez »mrtvog hoda«. a takoder ako zelimo eksperimentirati ili ostvariti osobito velik broj valnih podrucja. Ako bismo htjeli odjednom obuhvatiti sve frekven178 Ako su zavojnice namotane na valjke koji su ucvrsceni na neke utikace ili na nozista starih. U tu svrhu najcesce mijenjaju kapaciteti pomocu se promj enlj i vih kondenzatora iagati s takvim odnosom izmedu maksimalnog i minimalnog kapaciteta kakav redovito ne mozemo posticL Ako bi to samim promjenljivim kondenzatorom i bilo moguce postici. Takav bubanj ima toliko polozaja. Krajevi zavojnica spojeni su tada na kontaktna pera preko kojih se one ukljucuju u odredene titrajne krugove. postavljene na bubanj koji mozemo okretati. Samo malen broj prijemnika ima za odabiranje stanica i ugadanje na odredenu frekvenciju dugmad kojom se moze mijenjati induktivitet titrajnih krugova. druga trecom i tako redom. 9-13). moramo g% prema tome. a mijenjaju se Brzina kojom se mijenja frekvencija titrajnih krugova ne smije biti prevelika. mora »ici« lako bez zapinjanja. stavimo. se nalaze izmedu 80-. Promjena frekvencije ne bi smjela biti veca od 100 kHz za jedan okretaj zavojnice. Zelimo li nekim prijemnikom obuhvatiti neko vrlo siroko podrucie frekvencija. Mehanicki pre- nos okretanja od dugmeta do nromjenljivog kondenzatora mora. morali bismo u titrajnom krugu raspocije. 2elimo li primati SSB si*male. 3 i 15 MHz gdje 20-metarsko amatersko kratkovalno podrucje. kapaciteti u unutrasnjosti tranzistora ili elektronskih cijevi i slicno) znatno izmijenio. a druge iskljucujemo. Zavojnice mogu biti. kad u prijemniku ima malo mjesta za zavojnice. Velik broj . Najrasireniji je nacin promjene valnog podrucja pomocu specijalnih preklopnika s notrebnim brojem kontakata i polozaja (si. Pri tome prom j enl jivi kondenzator obicno ostaje isti. Za ugadanje prijemnika na kratkim valovima je to pregrubo. koliko je zavojnica u njemu. npr. Ima vise nacina na koji se jedna zavojnica moze zamijeniti drugom. npr. razdijeliti u vise uzih. razumije se. pregorelih elektronskih cijevi. moci cemo demodulirati telegrafiju na frekvenciji 3550 kHz. Okretanjem preklopnika ukljucujemo neke zavojnice. dugmeta.

9-14 prikazano nekoliko nacina kojima se ovo moze postici. potrebni su prijemnici koji imaju neke mogucnosti za finije ugadanje. Na si. pa se takvi prijemnici ne ma mogu za upotrebiti za njihov prijem. b) kratkim spajanjem veceg Hi manjeg broja zavoja. postiiu se resonancije u 20tarskom vojnica. cetrdesetmetarski (7 do 7. Ako se paralelno sa zavojnicom L2 spoji La Hi Ld. 9-13. Za 10-metarski opseg to nije vise tako lako postici amatera tako mijenja zavojnice u Prijeirmicima koje su sami sagradilL SL 9-14. Ako nismo zainteresirani (1 denzatora je 25 To za prijem sirokih podrucja. Tri osnovna nadina za »razvlacenje« uzih kratkovalnih podrudja. Dodavanjem kapaciteta C2 postize se resonancija u 80-metarskom opsegu. vec zelimo dobar prijem sisnala amaterskih radio-stanica koje rade na frekvencijama unutar odredenih uzih opsega^ bolje je da raspolazemo sa elektricnim razvlacenjem nomocu kojega se neki uzi opseg moze prosiriti preko citave skate. pa odrzavanje amaterskih radio-veza. U tome podrucju leze dva amaterska opse^a.Razvladenje uskih valnih podruCJa Kratkovalno podrucje na skalaobicnih radioaparata redovito obuhvaca frekvencije od 6 do 18 MHz. Prijemnici koji su namijenjeni za opce telekomunikacijske potrebe imaju specijalne pogone s vrlo velikim prenosom izmedu dugmeta za izbor stanica i : promjenljivog kon: do 1 100 i vise). Objasnjenja u tekstu 12* 179 . i metodom sluzimo je Ovom se kod specijalnih Tri nacina mijenjanja opsega prijemnih frekvencija: a) odabl ranjem zavojnica pomocu preklopnika.1 MHz) i dvadesetmetarski (14 do 14. u 40-meopsegu. L% resonira sa Ci •metarskom Hi u 15-metarskom amaterskom opsegu. c) paralelnim spajanjem kondenzatora i zaSI. Svaki od njih zauzima upravo neznatan dio skale. amaterskih prijemnika. mehanicko razvlacenje valnog podrucja.35 MHz). i Za potrebe telekomunikacija.

treba nastojati da se skalom koja okrece kondenzator Cs obuhvati nesto vise. Da dobijerelativnu razliku frekvencija naciniti omjer: mo moramo promjena frekvencije najvisa frekvencija = 600 kHz 4050 kHz _ = 0..primjeru na si. a drugi ima veci maksimalni kapacitet (Ci=75 do 150 pF). a obuhvatiti treba. preko cijele skale razvuci amatersko 80-metarsko podrucje. Kondenzator Ci sluzi za dovodenje resonantne frekvencije titrainog kruga do lelno U viSefrekventnog kraja zeljenog opsega koji onda kondenzatorom C2 razvucemo sve do nizefrekventnog kraja.148 . 9-14a su parasa zavojnicom spojena dva promjenljiva kondenzatora. uzduz sto veceg dijela skale prijemnika. To podrucje lezi izmedu 3500 i 4000 kHz. Tako cemo sigurno moci slusati sve. 2elimo li. npr. od 3450 do 4050 kHz. pa i prekooceanske amaApsolutna razlika tih dviju frekvencija je 600 kHz. Jedan od njih ima malen (Cs= 10 do 30pF). recimo. tere.

Buduci da sva- pojedini kondenzator pripada svom titrajnom krugu. U radiofonij- skim prijemnicima najcesci su dvo- 181 . koje su prikljucene na viSestruki kondenzator. se nalazi. me ki pri konstrukciji. svi i stetnih medusobnih na Osim toga treba postici da titrajni krugovi u svakom polokondenzatora resoniraju pa smanjuje induktivitet zavojnice tivitet u kojoj iaju istu je to frekvenciju.krugova moze s istom zavoj nicom doci do resonancije na dviie razli£ite frekvencije. Za tako visoke i vise frekvencije sluze i jezgrice koje su nacinjene iz mjedi (mesinga). Postoji. Nadin na koji se kod vrtnje mijenja kapacitet odreden ie samom konstrukcijom promenljivog kondenzatora i dublje u Q-faktor zavojnice bitno ne miienja. treba po nekoliko nuta popraviti kapacitet trimera (kod visih) i palozaj jezgrica u zavoj nicama (kod nizih frekvencija) dok se postigne potreban sklad i slozno mijenjanje frekvencije u svim titramim krugovima. ugoditi tako da svi titrajni krugovi na svom nizefrekventnom kraju (uz »zatvoren« kondenzator) resoniraju na istu frekvenciju. vaju induktivitet zavojnice to vise. ako je posrebrena. »visokofrekventne«. Medusobne ni razlike kapaciteta pojedinih kondenzatora koji su poveza- istom osovinom kod dobrih fa- brikata iznose najvise ±2 do sto se smatra dovoljnim. treba biti kondenzator resoniraju na istu frekvenciju. kod primjene ovakvog nacina razvlacenja »upadnu« i vrlo oprezan. Ako je »visokofrekventni« materiial feromagneticke jezgrice odabran upravo za odredeno valno podrucje. da se medu titrajnim krugovima mora postici skladan »hod«. ako je povrsina jezgrice glatka ili. treba po- sebno paziti na to da ne dode do nekontroliranih utjecaja. specijalnim polupromjenljivim kondenzatorima. To se moze postici. odnos poi maksimalnih kapaciteta a nacin mijenjania kapaciteta potpuno jednak. ako su u svim takvim titrajnim krugovima induktiviteti zavojnica medusobno jednaki. ali ih su- srecemo i Ima ih sa u amaterskim gradnjama. Kazemo. ±3%. opasnost da u opseg koji zelimo primati nezeljeni signali! zavojnica dovodi»pravu« vrijednost obicno pomocu posebnih jezgrica koje se mogu viSe ili manje uvuci u zavoj- Induktivitete mo na Upotreba viSestrukih promjenljivih kondenzatora Ako pomocu nekoliko titrajnih krugova zelimo obuhvatiti ista valna podrucja. vecim i sa manjim vri- jednostima kapaciteta. one koje najcesce upotrebljavamo' su iz posebnih feromagnetickih mated jala. ViSestruki promjenljivi kondenzatori redovito sluze u prijemnicima fabricke proizvodnje. Indukje jezgrica zavoj nici. onda se obicno sluzifflo viSestrukim promjenljivim kondenzatorima. Pomocu jezgrica treba induktivitet zavojnica. ste. Ovo pojednostavljuje posluzivanje prijemnika. naime. Pomocu trimera treba postici da svi titrajni krugovi na visefrekventnom fcraju valnog podrucja uz »otvoren« tzv. jos bolje. sto ih stavimo dublje u zavojnicu. Setnih isti. sve do 100 ili cak do 200 MHz. ali donosi posebne proble- Takvih jezgrica ima dvije vrJedne tzv. Sve jezgrice ove vrste povecanicu. onda jezgrica povecava i Q-faktor. Okretanjem zajednicke osovine mijenjaju se kapaciteti veceg broja promjenljivih kondenzatora (dva do najvise cetiri!). Pocetne kapacitete u titrajnim Krugovima redovito izjednacujemo trimerima. Takva se metalna jezgrica ponasa kao kratko spojeni zavoj. nacinjenih od fine prasine reduciranog zeljeza ili zeljeznog oksida. Pri tome se manji Sto Kod usadanja titrajnih krugova oblikom njeejovih nloca. Visokofrekventnih zeljeznih jezgrica za ovu svrhu ima gotovo za sva podrucja.

Jedi- na b) je razlika medu pojacalima a) i jednim potenciometrom. 9-16. I odnos signal/sum cesto postaje bolji uz visokofrekventno pojacalo. kao i sliiedeci stupanj. Dva tipicna tranzistorska viso- do 100 pF ili do 150 pF po sekciji. npr. Ulazni titrajni krugovi Li/Ci i izlazni L2/C2 u^adaiu se na frekvenciju primanog signala. Moderni prijemnici. b) sa induktivnom vezom na tranzistor . Kod visokih medufrekvenciia je obidno dovoljan jedan stupanj vici tri sokofrekventnog pojacanja. Ima mnogo takvih tranzistora od kojih ni na kratkovalnim podrucjima nije potrebna neutralizacija. bolja ulazna selektivnost i manja opasnost prodora zrcalnih i drugih nezeljenih siffnala. umjesto promjenljivih kondenzatora. npr. varikap-diode. VISOKOFREKVENTNA POJACALA Visokofrekventno pojacalo se rijetko moze naci u obicnim radio-aparatima. ali o tome u najvisih samo kasnijem poglavlju. Stariji komunikacijski prijemni- imaju jedan do dva. novije vrijeme. ne mogu vi§e naci.struki promjenljivi kondenzatori maksimalnog kapaciteta od 2x350 pF do 2x500 pF. a u drugom primjeru (b) pomocu induktivne veze za koju sluze posebne zavojnice s malim brojem zavoja. imaju ga pretezno zbog povecanja ulazne selektivnostu Elektronske cijevi se u visokofrekventnim pojacalima. Za kratkovalne prijemnike bolji su visestruki kondenzatori koji imaju manje vrijednosti maksimalnog kapaciteta. U dobrim komunikacij- skim prijemnicima razloga. BF 272. Kako znamo. U prvom primjeru (a) to se postize odvojcima na obje zavojnice. ako imaju visokofrekventno pojacalo na svome ulazu. osobito ako je medufrekvencija razmjerno niska. Ukoliko su sve varikap-diode istoga tipa. za potrebe prijema. naime. takvi tranzistori koji potpuno zadovoljavaju i kod prijema 182 SI 9-16. Primjera za upotrebu varikap-dioda bit ce vise u ovoj knjizi. njihov kapacitet zavisi o visini zapornog napona na njima. Moguce ih je upotrebiti i u vi§e titrajnih krugova koje treba zajedno ugadati. ih ima iz vi§e Pomocu visokofrekventnog pojacala postize se veca osjetljivost prijemnika. kapaciteti ce se u svim titrajnim krugovima mijenjati na isti nacin. sve vise susrecemo tzv. Principijelni prikaz visoko frekventnih pojacala s tranzistorima: a) sa odvojcima na zavojnicama titrajnih krugova. frekvencija. Izuzetak su pojadala visokofrekventna snage u nredajnicima. Tada se napon mijenja samo U kofrekventna pojacala s tranzistorima tipa P-N-P vidimo na si. u nacinu na koji je prikljucena baza tranzistora. u kojima su stupnjevi za mijeSanje daleko maloSumniji od nekadaSnjih. Postoje. ponekad i visokofrekventna stupnja na ulazu prijemnika.

VF pojacalo sa SL MOSFET-om 183 . b) VF pojacalo s tranzistorom (BF 167) koji ima mogucnost automatske regulacije pojadanja (ARP). 9-17a VF-pojacalo s tranzistorom JFET kojemu je gejt-elektroda uzemljena. Danas ima specijalnih silicijevih N-P-N tranzistora (BF 167. dakako. nacrtane su i dvije njen i sheme visokofrekventnih pojacala sa unipolarnim tranzistorima. BF 273) koii su gradeni tako sa svoj izlazni titrajni krug koji se si. nije ovdje zbog svijetJjenja! 9-17b. ali iz- nekom malom. 9-17c. ona ce surs MOSFET-a zadrzati na visem potencijalu sto omogucuje da ?2 u odnosu na surs-elektrodu moze biti negativan. b) n+12V[ili r + ARP) TOO r— ^l-a 9-17. Ona. BF 173. Takvo se VF-pojacalo moze staviti ispred bilo kojeg kratkovalnog prijemnika za povecanje osjetljivosti. Tako je na si. Ovo je tzv. improviziranom tenom.pomocu Ista pojacala mogu se naciniti i tranzistora tipa N-P-N. MOS-FET-om. 2 V. prednanona za drugi gejt (g2) potenciometrom (50 kQ). Ukoliko je ukljucena dioda LED. Visokofrekventno pojacalo osobito ako je potrebno sluziti se an- tada treba promjeniti volant et vora pogonskog napona. potenciometrom se prednapon druge gejt-elektrode moze smanjiti samo na »nulu«. Ako ove diode nema. ulazni i BF 267. cije pojacanja kod rucne regula(RRP) promjenom Na izlazu pojacala je sirokopojasni \isokofrekventni transformator sa izlaznom impedancijom od 50 Q. ugadaju na frekvenciju odabranog kratkovalnog (ili bilo kojeg drugog) opsega frekvencija. kao sto je nacrtano i na si. kao npr. ima da im je unutrasnji kapacitet izmedu kolektora i baze na osobit na£in (unutraSnjom neutralizacijom) u velikoj mjeri smanjen. Na taj se nacin postize »energicni j a« regulacij a po j acan j a. Antena se spaja kod A. iirokopojasno VF-pojacalo. a) aperiodicko visokofrekventno pojadalo sa FET-om kojemu je uzemljena gejt-elektroda. Oni rade veoma stabilno ako im je emiter uzemlien. Neobicno je to da se u strujnom krugu surs-elektrode nalazi svijetleca dioda LED. 9-17 Na njoj je pad napona oko On ostaje gotovo nepromijeonda ako se mijenja jakost Na si. Titrajnih krugova nema. struje.

razmjerno vecih. Pod nazivom konvertor misli se na takav stupanj za mijesanje koji sadrzi i oscilator. upotrebljene specijalne i Tako su u ovim govora. o cemu ce jos biti diode. na emiteru oscilator* ski. Glavni nedostatak svih stupnjeva za mijesanje sa elektronskim cije- vima je u tome da je sum. na svim kratkovalnim podrucjima. koji je za ovu svrhu sasvim dovoljno »visokofrekventan«. si. koje vec 1 samo osigurava velike mogucnosti smanjenja osjetljivosti (!). a na kolektoru medufrekventni titrajni krug. Mikser je takav stupanj za mijesanje koji ne moze funkcionirati samostalno. 9-17. Na svakoj od njegovih elektroda su titrajni krugovi razlicitih frekvencija: na bazi je ulazni. koji se pri mijesanju stvara u samoj cijevi. moze posluziti Za primjer na i za 9-1 8a mijesanje. desno dolje. poznat i pod udomacenim internacionalnim nazivima »mikser« i »konvertor«. Jos bolja atenuacija postize se upotrebom dvostrukog potencionije mijesanje. spojenog (antenske) izmedu zavoj- ulazne L Neki drugi nacini za regulaciju za smanjivanje!) osjetljivosti prijemnika bit ce opisani kasnije. s 9-18b je stupanj za miietranzistorom tipa P-N-P. i Pn). dok je u predaSnjem primjeru svaki od ovih »signala« dolazio na odijeljene elek- 184 . kao mje§ac raditi i tranzistor BC 107. Cak se i sa —30 dB vrsta mogu posluziti u stupnjevima za moguce zadovoljiti! U danasnje vrijeme je »eter« toliko »opterecen« jakim signalima nairaznolicnijih frekvencija da su i prijemnici £esto u situaciji da ih ne mo<m podnijeti. Zato se ispred visokofrekventnog pojacala. redovito mora predvidjeti i dodatno prigusivanje ulaznih signala posebnim »atenuatorima«. Elektronske svih Za danasnju radio-tehniku ie karakteristicno upravo ovo nastojanje da se smanjuje pojacanje u VF stupnjevima. — — Na sanje si. Savremeni tranzistori i integrirani sklopovi imaju manji sum. (Pi i a. osobito one koje su bile konstruirane ba§ za ovu primjenu. jevi ili Koga interesiraju elektronske cimoze potrebne podatke naci u lanijim izdanjima ovog prirucnika u drugoj literaturi. metra antene nice (tj. U komunikacijskim Glavna je razlika u tome da se tu oscilatorova »iniekcija« dovodi na istu elektrodu (bazu) na koju dolazi i primani signal. a u obicnim raUio-aparatima za prijem radiofonije (u »koncerta§ima«) konvertorski stupnjevi. Potreban je jo§ i oscilatorski stupanj. joS mozemo naci samo u nekim predajnicima.dak do —30 dB. regula- STUPANJ ZA MIJESANJE U SUPERIMA Najkarakteristicniji stupanj superheterodinskog priiemnika ili supera je stupanj za mije§anje. moze. Zato nema bojazni da bi oni preko tranzistorovih. Tranzistori u stupnjevima za mijeSanje Svaki visokofrekventni tranzistor pod naslovom »Automatska cija pojacanja« (ARP). unutrasnjih kapacite* ta mogli nepovoljno djelovati jedan na drugi. Osobito malen sum je u stupnjevima za mijesanje u kojima su kristalne stupnjevima prijemnika istisnute elektronske cijevi. Bez lacija dosize te diode regu- Mijefianje set elektronskim cijevima cijevi i samo oko —25 dB. Njih. Utrka u povecavaniu snage predajnika dovodi radio-veze u velike poteskoce. prevelik. Jednostavan potenciometar od nekih 500 Q vec moze u kiiticnoj situaciji biti od velike pomoci. za mijeSanje i transpoziciju frekvencije signala. Dva najjednostavnija takva atenuatora su na si. prijemnicima cesci su mikserski.

u mnogo manjoj opasnosti pojave unakrsne modulacije. 1500 100. Pazljivi citalac ce lako opaziti sve tipicne razlike. Unipolarni tranzistori tipa JFET mogu takoder vrlo dobro raditi u stupnjevima za mijesanje. Mikser sa MOSFET-om manju mogucu mjeru. 500 kQ 185 .. Dva orimjera su na si. I tranzistora i ovdie ulazna sheme na si. oscilator na Najveca prednost primjene FEu stupnjevima za mijesanje jest. Tranzistorski stupnjevi za mijesanje trode. Sklop na si. 100 pF.SL Ijena 9-20. ulaz emiter. Cs = w 50 . 9-20. u boljoj podnosljivosti za jace signale i. MOSFET 9-20. 9-18a. U prakticnoj primjeni nema bitne razlike izmedu + 12V<^ 19 ^tupnjevt za mijesanje £ FET-a. oscilatorova frekvenciia dolaze na odijeljene gejt-elektrode. s tim u vezi. 9-19. Ipak se danas radije odlucuju za ovu drugu. 9-19b zanimljiv je stoga jer su upotreb- Primjenu vidimo na si. Sum u takvim stupnjevima s FE-tranzistorima je manji nego kod elektronskih cijevi za mijesanje.. Ri 1 MQ. 500 . Mikser na si.. 9-19a odgovara onome na si.. 9-19b i ove na si. -tranzistora dva FET-a. signala i ulaz oscilatorove injekcije budu. ali obie u istom tranzistoru. cime je »povlacenje« oscilatora reducirano na najtako SI 9-18. Oni su spojeni da ulaz primanoe. ako ih uporedimo sa obicnim tranzistorima.. = & jednim i = b) s dva it. Cz R* = = s FE-tranzistorima: a) s 100 pF. na bazu. koliko je vise moguce.. odijeljeni jedan od drugoga.

NajceSce im *e osovina zajednicka. kao i kod ostalih radio-aparata okre- cu zajednickim mehanizmom. Zavojnica Lt sluzi za povratnu vezu oscilatora. On ujedno sprecava kratak spoj pogonskog napona (6 V preko otpornika od 1 kQ). 9-21). onda neke tvornice daiu plocama kondenzatora Ct (za oscilator) poseban oblik koji je razlicit od oblika ploca kondenzatora Ci (za ulazni titrajni krug supera). Medutim. Pomocu promjenljivog kondenzatora Ci ulazni titrajni krug se dovodi u resonanciju s valom no siocem one stanice koju zelimo slu§ati. i posebno moguce je isti tranzistor iskoristiti — — za obje svrhe: za mijesanje i za istovremeno proizvodenje potrebne oscilatorova frekvencija na kojem mjestu skale uvijek za visa. ObjaSnjenje u tekstu . 9-22. buduci da kolektorska struja tece najprije kroz La. kao na si. Oni SKALA KONDENZATORA CliC2St. Tada cemo u da je bilo pomocne frekvencije. Ako je aparat graden samo za prijem srednjevalnog podrucja (550 do 1600 kHz). Frekvencija tako pobudenih titraja je redovito formatora MF. Kod takvih radio-aparata je za* vojnica hi ulaznog titrajnog kruga namotana na feritnom antenskom stapu. 9-22. Titrajni krug oscilatora L3/C2 sadrzi i kondenzator Cs velikog kapaciteta (0. To je potrebno zbog toga. a onda i kroz zavojnicu medufrekventnog transovome transforje redovito oovelik kapacitet (1000 pF ili vise). oscilatoru . Takav konvertorski stupanj nalazi se na ulazu najveceg broia malih. Medutim. naci jos i kondenzator bolje uoci- Cp Njegovu ulogu cemo ti pomocu si.Konvertorsk! stupnjevi s jednim tranzistorom Za mijesanje je redovito potreban stupanj za mijesanje (mikser) oscilator. Princip postizavania »sloz- tada imaju kapacitete. da medufrekventni titrajni krug ne smeta pobudivanju oscilatora. 186 i Na razlicite maksimalne taj se nacin postize nog hoda« ulaznog i oscilatorskog titrajnog kruga hod superheterodina uz upotrebu visestrukih promjenIjivih kondenzatora.1 |^F) koji sluzi samo za zatvaranje titrajnog kruga. Promjenljivi kondenzatori Ci i Ct se kod vecine fabricki proizvedenih tranzistorskih prijemnika (si. prenosnih tranzistorskih radio-prijemnika. 9-21. SI 9-2L Mijesanje i oscilator sa istim tranzistorom U OSCILATORSKI KRUG Lo matoru za iznos medufrekvencije viSa od one koju primamo. medufrekvenciju ima vrlo mnogo i takvih prijemnika kod kojih su promjenljivi kondenzatori Ci i C2 medusobno sasvim jednaki i po obliku ploca i po maksimalnom kapacitetu.

Kod Hazeltine-ove metode je to sasvim tako samo na tri mjesta skale A. Na ostalim mjestima skale frekvencija oscilatora ce biti ili malo previsoka ili malo prenis- Tablica 9-2. trimer. Velicina me* dufrekvencije prikazana je duzinom MF. 9-22 pokazuje da promjenu rezonantne frekvencije ulaznog titrajnog kruga (ulaz) vjer- kondenzatorom Ci polupromjenljivi kondenzator maksimalnog kapaciteta 25 do 40 pF. 9-22. Osim toga oscilatorski krug ima jos jedan kondenzator. Radio-konstruktor Hazeltine staprema si. Minimalni kapacitet u titrajnim krugovima: 40 do 60 pF. B i C. jednaka medufrekvenciji.vio je. CTu Jednak je trimer (CT2) spojen i paralelno s kondenzatorom Cs. a svrha mu je da osigura skladan hod frekvencija ulaznog i oscilatorskog titrajnog kruga. redovito spojen u seriju sa zavojnicom LG Taj je kondenzator (Cp) poznat pod imenom pading. Titrajni krugovi za superheterodinske prijemnike (prema si 9-22) A) Maksimalni kapacitet promjenljivih kondenzatora: 480 pF. no slijedi promjena oscilatorove frekvencije (oscilator). tj. paralelno s promjenlji vim Dijagram na si. da medu tim frekvencijama bude stalna razlika. U idealnom slucaju obje bi krivulje bile potpuno paralelne. pa bi frekvencija oscilatora uvijek bila tacno za medufrekvenciju vi§a od one na koju resonira ulazni titrajni krug. tzv. . . Medufrekvencija: oko 460 kHz.

dok te razlike nisu velike. koji mora dati frekvenciju kakva odgovara za mijeSadaje svoju »injekciju« kod nje. osim ako se ne radi o prijemu unutar vrlo uskih podrucja frekvencije. OSC. na si. razumije se. Tablica 9-2 onda oscilator mora raditi na frekvenciji od 14+9=23 ili 14—9=5 MHz. kako to prikazuje crticama izvucena krivulja na istoj slici. biti SL 9-24. imaju dva tranTRi i TR$. a medufrekvencija 9 MHz. Na obje baze ove oscilacije dolaze sa zama sadrzi karakteristicne podatke uz razlicite maksimalne kapacitete promjenljivih kondenzatora za srednjevalno i za nekoliko kratkovalnih podrucja. Vidi tekst MHz.Protufazni (balans) mikseri Protufazni stupnjevi za mijeSanje. buduci da je selektivnost ulaznog titrajnog kruga (odn. U takvom se primjeru naj£esce odabire frekvencija od 5 MHz. Konvertorski stupanj sa MOSFET-om. ka. kao zistora. za sve oscilatore u superheterodinima bez obzira na to da li su stupnjevi za mijesanje nacinjeni prema si. ulaznih krugova. dok npr. Po kazalo se. Ulazni titrajni krug ugada se sa Cu Na shemi se vidi da je ulazni titrajni krug L2C1 spojen na drugi gejt istog tranzistora. oscilatorova visokofrekventna struja tece preko kondenzatora (10 nF) na srednji odvojak zavojnice koja je spoiena s batranzistora TRi i TR2. na »izlazu« se one kod MF ne mogu pojaviti jer onamo stizu ovet istim MF 19MHi) zanimljiv i konsL 9-23. Oscilator. Ukoliko oba tranzistora pojacavaju sasvim jednako. osc <5MHz) na istoj osovini. da to ne smeta. spojena nrotu fazno. Na kratkovalnim nodrue jima dozvoljena su i nesto veca odstupanja. Njegova se frekvencija mikondenzatojenja promjenljivim rom Cs. I kolektori su protufazno snojeni na prvi titrajni krug medufrekventnog pojacala. To znaci da na baze ovib tranzistora primani (ulazni) signal dolazi suprotnim fazama. na srednjevalnom podrucju ne prelaze ± 5 do 6%. Simetricni stupanj za mijesanje s dva bipolarna tranzistora. Kako se vidi na shemi. Precizna simetrija (»balans«) postize se potenciometrom u emiterskom strujnom krugu tranzistora TRi i TRt 188 . 9-24. Prvi je gejt iskoristen u oscilatoru tipa Clapp. 9-21 ili tako da je oscilator odvojen. ako ih je vise) na viSim frekvencijama znatno manja. Kondenzatori Ci i Cs ovdje ne mogu je Za amatere s vertor MOSFET-om. Podaci iz tablice 9-2 vrijede. MF. Ako je prijemna frekvencija 14 SI 9-23. istom fazom. buduci da je lakse naciniti stabilan oscilator na nizoj frekvenciji.

To su sivni stupnjevi za mijesanje. Male se razlike popraviti potenciometrom (500 Q) u emiterskom strujnom krugu. osobito kod jacih signala. Jedna od njih. redovito mora imati vecu amplitudu (do 20 i vise puta prikljucaka za emitere i bate tranzistora postize se dvostruko simetriranje u stupnju za mjesanje. dok je primarna strana MF transformatora protufazno spojena. Izmedu emitera je niz od dva otpornika i jednog potenciometra za simetriranje. Tranzistorske baze su unakrsno spojene: baza tranzistora TRi spojena je u emiterski strujni krug tranzistora vecu od primanog signala!). Ako do stupnja za mijesanje dode i prijemni signal sa velikom amplitudom (ukoliko je pojacanje prije mijeSanja preveliko ili ako je sam prijemni signal prejak. njih SI. TRS u njihove harmonicne frekvencije koje nastaju u samom stupnju za mijesanje. Izoblicenja su manja i manje je nezeljenih produkata pri mijesanju.. Visokofrekventni napon se transformira Diodno »dvostruko balansi- rani« mikser. 9-25. Medusobnim ukrstart] em Diode u pasivnim stupnjevima za mijesanje imaju i svojih prednosti od kojih je glavna ta da vrlo dobro podnose i vece amplitude signala. od neke blize. Tranzistori nece bas sasvim jed- Zbog nelinearnosti u svakom stupnju radio-prijemnika mogu nako pojacavati. oscilatora. one ne trebaju nikakve s dodatne pogonske energije. Kaje to je mijesanje u tome pogledu znatno manje osjetljivo. Nasuprot ovima. Pasivni protufazni stupnjevi za mijeSanje I Stupnjevi za mijeSanje. kad jedan i drugi tranzistor jednako pojacavaju (kad je ostvaren »balans«) postize se dvostruk ucinak: u kolektorskoj (zajednickoj!) struji obih tranzistora ne pojavljuje se ni oscilatorska ni ulazna frekvencija. se pojaviti nezeljene komponente. Frekvencija iz Otuda ime takvim mikserima. Tada se ne mijesaju samo dvije frekvencije. Vidi tekst fazama. baza tranzistora emiterski strujni krug tranzistora TRi. sve tri zajedno!) namotane na feritnu prstenastu jezgru. prema sL 9-25. nazivaju se aktivnima. tj.5 kQ) . osobito onda kad se na istom amaterskom opsegu pojave dvije ili vise snaznih lokalnih stanica . Dvije diode su upotrebljene u primjeru na si. koji daju i odredeno pojacanje uz trosenje struje napajanja. NajciSca sinusoidalna oscilacija nostaje iskrivljena. ako za mijesanje sluze diode. Ulazna frekvencija Fu dovodi se na emiter prvog tranzistora (TRi). ali nema kod pa- ni pojacanja. Kada se potenciometrom (1. vec takoder TRi. Visokofrekventni tranzistor Ti nacinjen je tako da su tri zice upredene i »trifilarno« (tj. npr. Ovo je osobito kriticno u radu stupnjeva za mijesanje kod kojih su redovito prisutne barem dvije frekvencije. ili balan- U integriranom sklopu SL-641 takoder su dva tranzistora iskoristena za mijesanje. Kolektori su im spojeni zajedno i prikljuceni na medufrekventni ulazni transformator MF. Rezultat moze biti nepopravljiv. lokalne stanice) moze prijem postati nemoguc. npr. zemo da uspostavi ravnoteza. F OJ dolazi na emiter drugog tranzistora (TRs). oni tranzistorima. Potenciometrom se postize neka mogu vrsta ravnoteze. 9-26a. 189 . simetrije sa. ona oscilatorska.

I kod dioda mogu prejaki nali izazvati stvaranje nezeljenih produkata. Zavojnica L2 jednim je si. JL77~ll 1 xL =5on_£_[27MH*> J_ DBM St. sa cetiri diode koje su serijski spojene u »prsten« (»ring-mikser«). Takav mikser moze i radio-ama- u omjeru cija 1 : 2.(DBM). redovito od 5 do 500 MHz. poznate i pod imenom »Hot Carrier Diode«. DBM. bi i MHz. ter lih sam na^initi. Kad ova frekvencija otisla dalje. Pri tome se kao najja£a nezeljena javljuje vencije. bez obzira na frekvenciju. Tu je i otpornik od 51 Q u kojemu se struje trostruke frekvencije utrose na zagrijavanje. sto znaci da ce on na diode dovesti bilo koji ulazni signal VF. §to je lako nadoknaditi naknadnim pojacanjem (»post-mikser« pojafca1o). c) princip »dipleksera«. Vidi tekst Vecina tvornicki proizvedenih miksera ove vrste moze se upotrebiti u vrlo Sirokom opsegu frekvencija. Aperiodicki visoko- frekventni r 25 f ili transformatori Ti i Tz sig- [f| + f 2l || OMF medusobno su jednaki. Drugi njen kraj je u vezi s trimerom C2 koji je dovodi u resonanciju na medufrekvenciji (9 MHz). Tako se nostize transformacija impedancije na vi§e. Ulazna i oscilatorova frekvencija se u diodama mijesaju i u medufrekventnom poja£alu moze se izabrati ili njihov zbroj ili njihova razlika. dok 1 : je transforma4. Preko Ci Li postize se serijska resonanna trostrukom iznosu. b) mikser s dvostrukom si- metrijom. ciniti Cetiri diode su upotrebljene u »dvostruko balansiranom mikseru« Najbolje je za ovu svrhu upotreSchottky (Sotki) diode. iako ne tako ma- impedancije Transforma- dimenzija kao tvornice. pokazuje kako treba natakav mikser da svojom kvalitetom odgovara najboljim tvorni5kim Droizvodima ove vrste. i ciju . na 27 MHz. kako je to pokazano na 9-26c. Zato je treba odstraniti odmah iza mijesanja. lf si. Kod tih je dioda napravljen spoj izmedu kovine i silicija biti tzv. Takav uredaj osigurava bolje mije^anje pravilnije opterecen. mogla bi izazvati nove probleme. 9-26. Buduci da ne sadrze nikakvih pojacala. Tako se ta frekvencija uklanja sa izlaza stupnia za mijesanje. 9-27 tor Ti je aperiodski. jer je i Naziva se »diplekser«. SI. tj. 9-26b. komponenta redovito potrostruki iznos medufrek27 kao Uz pretoostavku da smo medufrekvenciju izabrali 9 pojavljuje se i MHz. pri mijesanju se gubi 6 do 8 dB. a) simetricni mikser s dio- dama. svojim krajem na niskoomskom izlazu dvostruko balansiranog miksera. 190 . spoja za prilagodenje dvostruko balansiranog miksera (DBM) i za potiskivanje produkata mijeSanja treceg reda.

sto se biti oko 7 dB (diomoze smatrati dovoljno ma ma sL 9-26b) si. One moraju imati sto manji vlastiti kapacitet i sto bolji odnos vodljivosti u propusnom prema nepropusnom smjeru. kao za vec opisano.8 V ili vi§e (ne preko 3 V) na 50 Q. Postizu se vrlo dobra ispravIjacka svojstva i kod najvisih frekstruje malo eksperi- mentiranja. Ako ne mozemo nabaviti prave »§otki-diode«. pre- malenim. ukoliko izaberemo cetiri diode Sto slicnijih svojstava. Najvaznije im je svojstvo da u mikserima najmanje suine. To ce biti korisno za prijem na opsezima od 21 i 28 MHz. Dvostruko simetrican stupanj za mijesanje s pet sirokopojasnih VF transformatora. / njih cemo upresti i motati na prstenaste jezgre jednako kao i za druge Ti izvode ih mnoge tvornice. Tada ce sam stupanj za mijesanje moci raditi i uz ulazne signale (na Ti) do 300 ili cak blizu 500 9-27).20 i 0. om-metrom. Potrebno je 12 do 20 zavoja za sva kratkovalna podrucja izme- gulaciju pojacanja. Provencija. Jednostavniji su transformatori i Ts jer treba uzeti samo po dvije zice. Njegov sum ce de!). ili dakako uz automatsku rucnu re- promjera izmedu 0. ali i uz takve koji su vi§e Jransformatore treba motati na prstene sa sirokopojasnim nego 100 dB slabiji. Upredena zica (to se ne vidi na sL 9-27!) namata se na toroidnu. 9-27) osigurat cemo mV. T* i T* treba uzeti tri lakirane bakrene zice. 2' i 3') lako je naci Otpor im je u propusnom smjeru manji nego kod drugih dioda. Gubitak pri mijesanju dosize blizu 6 dB. ili tri (T%. au 3 i 30 MHz. o vrsti feritnog materijala. zadovoljit cemo germanijevim ili silicijevim ma. Za amaterska kratkovalna podrucja bit ce one dobre. Na si. 2 i 3) i krajeve zica (V. i bez ikakvog visokofrekventnog pojacanja moze se naciniti dobar kratkovalni prijemnik. visokofrekventnog pojacanja. Pocetke (1. mozemo ocekivati da ce mikser dobro raditi. Vrlo je korisno pregledati podatke na tablici 9-3. AH.25 mm. Zato je dobro da ispred takvog miksera stavimo jedan stupanj karakteristikama. Tz i Ti. transformatore istog miksera. Za T2. Opis u tekstu Bit ce zato potrebno na takav nacin da se tok elektricne ostvaruje pretezno elektronima. 9-27 je oznafieno koji kraj se kamo spaja. To znaci da oscilator mora dati snagu od 4 do 12 mW. prstenastu jezgru. i Prije namatanja upresti ih. Oscilatorova »injekcija« neka bude barem 0. Na njoj su popisane frekvencije koje se mogu 191 . Broj zavoja ovisi. dok je u zapornom smjeru vrlo velik. Potrebna su nam barem dva transformatora (da ih spojimo pre- se dioda- Ako smo i pazljivo radili i ocuvali geometrijsku simetriju. tora Ti i Ts bolju simetriju.a " a a SL 9-27. feritne Dodatkom transforma(si. dakako.

Popis produkata mijesanja dvaju frekvencija u razliditim mikserima .Tablica 9-3.

vec prema velicini prijemnika i visini medufrekvencije. »silvered mica«) ali takvi se rijetko mogu nabaviti. Oscilator je dobro oklopiti i. U Sto je. zbog vece razlike izmedu frekvencije signala koji primamo i frekvencije osciiatora. vec i od rasipnih magnetskih polja u blizini mreznih visa to ce. Tu se s jednim do dva stupnja mogu postici ^rilicno dobre selektivnosti uz dovoljno pojacanje. kod visoke medufrekvenciie ove pojave gotovo nema.Promjenljivi kondenzatori neka budu. cemo odabrati tako nizak napon. osobito kod lokalnih i drugih vrlo jakih signala. Kamnik) je u praksi dobra. Domaci kondenzatori s polistirolskom izolacijom su se pokazali vrlo dobrima. ali za biokiranje vodova i za tzv. medutrekvencija receni otpornici i si. U ovoj knjizi je 8. Oni mogu biti polistirolski. ali je teze jednostavnim sredstvima postici i potrebno pojacanje i selektivnost. pa J smetnja zrcalnim frekvencijama biti manja. Gradnia osciiatora na »stampanim« plocicama (pertinaks ili vitroplast. ako je moguce. manjim ku- Mnogi preporucuju kondenzatore s posrebrenim plocicama od tinjca (tzv. Pregusto i pretanko nacinjeni vodovi mogu biti uzrok kratkim spojevima. opasnost od transformatora. Sto je ona niza. Tada nriiemnik nije zasticen samo od zagrijavanja. Kod niske medufrekvencije je razlika medu ovim frekvencijama relativno malena. poglavlje posveceno oscilatorima. Ni zrcalne frekvencije ni po vlacenje osciiatora ne predstavljaju Radio priru£nik 193 .). Keramicki kondenzatori. kasiran tankim slojevima bakra. Nasuprot tome. rasprezanje mogu do- Izbor sheme za gradnju osciiatora nece biti tezak. MEDUFREKVENTNO POJACALO je onaj superheterodinskih prijemnika u kojima se postize najveci stuDanj pojacanja i selektivnosti. toj kutijici ne smije biti nicega sto se zagrijava (jace opte- Jedna od najvaznijih odluka koju mora donijeti konstruktor supera je izbor medufrekvencije. dva ili tri stupnja. Osim toga ce u pojedinim primjerima biti konkretnih predloga za odgovarajuci oscilator. po mogucnosti sto bolje kvasa keramickom izolacijom. upravo jos dovoljne oscida prijem bude normalne jai cine. Prema tome. losijoj medusobnoj izolaciji ili preki- Izbor medufrekvencije dima. litete. Najbolje ie da isnravljac bude u posebnoj kutiji. »Donit«. ali lacije. Fiksni kondenzatori treba da su sa Sto manjim temperaturnim koeficijentom promjene kapaciteta. ni povratna veza ni pogonski napon ne smiju biti preveliki. limenu kutijicu u kojoj se nalazi oscilator obloziti stiroporom (1 cm debljine je vise nego dpstal). ni premalen ni prevelik! Ako su oscilacije preslabe. sa mnogo suma. Pojacanje u samom medutrekventnom pojacalu dosize kod komunikacijskih prijemnika i do 80 dB. stabilan sa sto mom. kod kojega ce nam 13 oscilator dati Najcesca vrijednost medufrekvencija je u podrucju 440 do 480 kHz. Medufrekventno pojacalo moze imati jedan. on da se javljaju i vise harmonicne frekvencije. obicno nisu dobri za titrajne krugove u oscilatorima. to je lakse postici veliko pojacanje i dobru selektivnost. pa se cesto. ali ne treba teziti za pretjeranom minijaturizacijom. Oscilator mora dati dovoljan visokofrekventni napon. Ako li su prejake. javlja »povlacenje oscilatora«. bit ce mijesanje lose. Medufrekventno pojacalo dio bro posluziti. medutim. slabe. osim specijalnih. Osim toga oscilator treba staviti podalje od ispravljaca koji daje struju napajanja. Uz nizi napon je i zagrijavanje manje. a s njima i »fantomski« nezeljeni signali.

onda moze i saici drugim putem. Za prijem radio-amaterskih kratkovalnih podrucja izmedu 3. nizu medufrekvenciju (oko 450 kHz ili nize). spojen sa antenom. Bilo je takvih prijemnika koji su uz ovu medufrekvenciju mogli primati signale sve do frekvencija od 30 MHz ili vise. preko sve do samo 500 ili cak oko 300 Hz. Druga. osim ako je veza izmedu miksera i oscilatora vrlo slaba. namijenjeni za potrebe te* lekomunikaciia. Ovo se stanje moze popraviti dodatkom barem jednog. kao sto je filter sa kvarcovim kristalom o kojemu ce kasnije biti govora. s tzv. odgovara 80- -metarskom amaterskom nodrucju. uz veliku sigurnost od prodora zrcalnih frekvencija. Da se postigne dovoljno pojacanie notreb- panj za visokofrekventno pojacanje. Selektivnost je manja nego kod nizih medufrekvenciia.znatnije poteskoce sve do prijemnih frekvencija oko 7 MHz. Ona osigurava stabiian prijem bez velikog povlacenja oscilatora i bez izrazenih zrcalnih frekvencija u svim kratkovalnim podrucjima sve do 30 MHz. nekad popularna medu frekvencija je oko 1600 do 1800 kHz. mo medufrekvenciia izabrati ako zeliveliku selektivnost kod prijema signala kojima je frekvencija niia 194 Od nezeljenih signala koji bi na neki nacin moeli prodriieti u medufrekventno pojacalo treba se osigu- .5 i 4 MHz. Tako su bili konstruirani mnogi prijemnici fabricke proizvodnje.7 MHz. buduci da ovisi o razli&tim okolnostima. Kod ovih *e problem izbora medufrekvencije zamrSeniji.5 i 7 MHz). On ima oscilator promjenljive frekvencije koji transponira signale na drugu. najcesce imaju medufrekvenciju od 9 MHz.5. a druga&ji par ako zelimo primiti vi5e frekvencije (do 30 MHz i iznad toga).7 vrijednosti MHz. Dok Jos' niie bilo takvih kristalnih filtera. bolje dva visoko- (npr. 3. kHz do 29. te oko 5. Selektivnost tako moze biti kolikogod hocemo velika. Pri tome se 10-metarsko ^odrucje (28 Danasnji prijemnici filterL Njihov propusni opseg frek- vencija je izabrati 2. To su najcesce medufrekvenciia.5 i 30 MHz dobar kompromis od se postize uz prvu melezi dufrekvenciju koja u podruCju frekventna stupnja izmedu antene miksera. Drugaciji cemo par Po medunarodnim konvencijama najmanje radio veza se odrzava na frekvenciiama oko 450 kHz. za koju postoje vrlo dobri kvarcovi s U prijemniku je jos drugi stupanj za mjeSanje. Potrebna selektivnost se moze na drugoi medufrekvenciji osigurati upotrebom posebnih sredstava.4 moguce po zelji i ^otrebi od petnaestak kHz. Na 14 MHz javljaju se vrlo jake zrcalne frekvencije ako je stupanj za mjesanje neposredno na ulazu prijemnika. Iza ovog slijedi konvertor u kojemu oscilator radi na tako izabranim fiksnim frekvenciiama da se svako amatersko kratkovalno podrucje (cijelo ili po dijelovima) »prebaci« u podrucje promjenljive prve medufrekvencije izmedu 3. na su barem dva medufrekventna stupnja. ako se ispred stuonja za mjesanje nalazi dobar stupanj visokofrekventnog pojacanja. bolji t>rijem je bilo moguce postici samo prijemnicima sa dvostrukom transpozicijom. dvojnim superima. 9 i 10. Ovo podrucje. jednostrukom transpozicijom. Takve amaterske konstrukcije imaju na ulazu stu- ljavao. To za operatora nije najspretnije ali je zato na svim podrucjima osiguran priiem jednake kvalitete. kao i na 80-metarskom. i fabricki kao i amaterske samogradnje. Iznad 14 MHz sve se vise javljaju i posljedice povlacenja oscilatora. Ako radio-amater zeli da sam gradi dvojni super.7 MHz) mora razdjeliti na 2 do 4 dijela. Opce pravilo kojega se moramo drzati pri izabiranju medufrekvencije jest da za ovu svrhu treba izbjegavati ona podrucja u kojima redovito ima mnogo jacih signala. Prijem ipak nije zadovoi 1600 do 3000 kHz i drugu izmedu 50 i 100 kHz. zatim oko 1.

Primjer tranzistorskog medufrekventnog pojacala. Savremeni. . Uz promjenu vora struje napajanja mogu na isti nacin posluziti i tranzistori tipa N-P-N. u medufrekventnim n* U koinunikacijskim se prijemnicima ne mozemo zadovoljiti s takvom selektivnoscu kakvu posjeduju obicni radio-aparati. Ci = Ca = Cs 20 . Drugi odvojak osigurava mogucnost prikljucka kondenzatora Cd i otpornika Rs. a vrlo rijetko stupnja. 10. Rs = 10 50 kQ. 50 kQ. . Medufrekventno tranzistorom si. 9-28. Tome sluze i Rs (obiljezeno crticama). upotrebiti prema si9-17c. R 5 = = 300. U boljim radio-aparatima na tim mjestima su »bandfilteri«. Ovaj nacin neu- SI.100 nF. N-P-N tranzistorom (BF ™fx? MOSFET xt J^fofrekventno se naciniti pojacalo 167... Na jedan od njih je prikljucen kolektor da se razmjerno niska kolektorova impedancija prilagodi visokoj impedanciji medufrekventnog titrajnog kruga. sa 267) 9-17b. Nekoliko tipi£nih shema to tri Medufrekvento pojacalo redoviima jedan ili dva. R* 1 kQ.. Ci-10.. specijalno gradeni silicijevi planarni N-P-N tranzistori (BF 267. Ri = 1 kQ. U malim tranzistorskim radio- -Pnjemnicima. Ci = Cs = = Cs = 20. kao na si.100 nF. pojasni filter! koji osiguravaju bolju selektivnost. tj. Orii i ovdje sluze za neutralizaciju koja je neizbjeziva pri upotrebi nekih vrsta tranzistora. = WOO Q pojacalima se izmedu pojedinih stupnjeva nalazi po jedan titrajni krug. 3000 Q d SI. m BF Povedanje selektivnosti prema si. 9-28 i si 9-29. 100 pF. Tu je potrebna znatno veca selektivnost. Ri = 1 kQ.. . medufrekdrugacijom neu- d= = = — = .) obicno ne trebaju nikakve neutralizacije. R2 2 5 kQ. dok je onaj predaSnji nacin cesci kod tranzistorskih radio-aparata evropske proizvodnje. Tranzistorsko s ventno pojacalo tralizacijom. ... te po sebnim blokiranjem onih vodova preko kojih prijemnik dobiva pogonske napone.. Tako za pri j em AM telefonije sirina propusinog pojasa treba da bude oko 195 .. rati oklapanjem pojedinih stupnjeva. 9-29 malo se razlikuje od predasnjeg.. Rs 306.. 5 kQ. .100 pF. kao i citavog prijemnika. Medufrekventni transformator MF* ima odvojke. tralizacije je cesci kod malih tranzistorskih radio-aparata ameri£ke i japanske proizvodnje. Rj> = 2.. Tranzistorsko medufrekventno pojacalo na si. Elektricna mreza je najceSci izvor takvih smetnja. Kod starijih tipova tranzistora (OC 45 i slicni) potrebna je neutralizacija da se sprijeci osciliranje medufrekventnog pojacala... Rs = 10. BF 273 i si. Treba samo visokofrekventrie titrajne krugove zamijeniti se moze medufrekyentnima. 9-29. R 4 = 1 kQ... pojacalo sa tipa P-N-P prikazuje polariteta iz- 9-28.

To se moze najlakse postici na nacin koji je prikazan na si. pokazuje niz od cetiri takva titrajna kruga koji su medusobno povezani kondenzatorima malog postizu se SI. pa je selektivnost veca ako je veci kapacitet uklju- cenog kondenzatora.6 kHz.5 telegrafije do 3 kHz. lja se redovito SI. 9-30b. Njegova ce velicina za medufrekvenciju izmedu 430 i 480 kHz biti 2 do 5 pF. spojen ispred demodulatora u superu prim j era medufrekventnih filtera sa kvarcom vidimo na si. morav doci u fsvoj poseban oklopni »loncic«. Kondenzatori &. za prijem SSB signala 2. istovremeno. b) kapacitivno vezani bandfilter s dva titrajna kruga. sL 9-31b. Postizavanje vece selektivfiksne kapacitivne veze nosti a) udvostrucenjem bandfiltera: pomocu preko C3 = 5 pF. treba vezu medu bandfilterima mijenjati. dakle na ulaz u metfufrekventno pojacalo. sve do LiCs. a za prijem oko 0. prema selektivnosti koju zelimo postici. udvojenih medufrekventnih bandfiltera. Takvim spajanjem veceg broja medufrekventnih titrajnih krugova jos vece selektivnosti. takoder moze doci kapacitivno vezani bandfilter. Oni imaju razmjerno ve- kapacitet. b) pomocu vedeg broja kondenzatora moze se selektivnost mijenjati. 9-30. odmah iza miksera. a njihova impedancija je zajednicka jednom i drugom lik titrajnom krugu L2/C2. Lid.tzv. Najjednostavniji nacin za postizavanje vece selektivnosti u medufrekventnom pojacalu je primjena . Cs 100 nF = Njih cemo na »hladnom« kraju tikrugova osloboditi i tako dobivene njihove slobodne krajeve spojiti medusobno i. = 33 nF. Sva^ ki titrajni krug. L2C2 i dalje redom. Cs i Cg razlikuju se po velicini kapaciteta. U primjeru a) je upotrebljen se Mnogo veca selektivnost postize pomocu kvarcovih kristala. Ovim preklopnikom moguce C. a) selektivni cetveroclani bandfilter koji moze biti ukljucen kapaciteta. 9-30a su takva dva bandfiltera medusobno poveza- na kondenzatorom malog kapaciteta Cs.5 ili ukljuciti kondenzator d je ili e: Ce. 9-31. Ovakav par medufrekventnih bandfiltera stay- odmah iza stupnja za mijesanje. Ispred demodulator. Oba kondenzatora C» su koji su originalni kondenzatori obicno ugradeni u bandfilterima. Na si. Ce & = = 10 nF. 9-32. Dva kristaL Frekvencija kvarcovog kristala mora biti jed- samo jedan 196 . Na Ls prikljucuje se slijedeci tranzistor. 9-31a St.5 kHz i manje. 2elimo li da selektivnost udvojenih bandfiltera bude promjenljiva. na pomicni kontakt tropolnog pretrajnih klopnika.

imaju neki kapacitet kroz koji bi mogle proci i one frekvencije na koje kvarcova plocica ne resonira. ovakvog filtera kvarcovog medufrekventnog ima malo veci ili malo manji kapacitet od onoga koji treba za tacnu kompenzaciju. Tako mozemo uklonitj onu frekvenciju koja nam upravo smeta prijemu. blize ili dalje. kao sto su Qi i Q2 na si. ima jos dvije elektrode izmectu kojih je ona smjestena. odreden resonancijom kvarca. Ako je uz zavojnicu Ls u obicnom medufrekventnom bandfilteru bio kondenzator odredenog kapaciteta. Vidi St. stici.koja ne moze proci kroz filter. koju nazivaju i »antiresonancijom«. Uz prosjecne titrajne knigove biti ce selektivnost dobra za prijem telegrafskih i SSB signala. Svaki takav kristal. moraju kapaciteti C2 i Cz u tome stu imati dvostruku vrijednost. Ove elektrode. ako se u medufrekventno pojacalo stavi kvarcov filter sa dva kristala. Odabiranjem titrajnih krugova odredene kvalitete mozemo postici odredeni stupanj selektivnosti. kvarc Q se spaja u neku vrstu mosta u kojemu je kapacitet njegovog vencija koji zelimo da takav filter propusti. tekst medu Razlika rezonantnih frekvencija kristalima Qi i Q2 treba da je frek- malo manja od onog opsega naka medufrekvenciji. sa vrlo strmim bokovima moguce je poMedufrekventni filteri s kvarcovim kristalima: a) s jednim kristalom. na jednoj ili na drustrani. To je frekvencija maksimuma . resonancije 9-33. Da se ovo sprijeci. Mijenjanjem kapaciteta C< moze se poloza j antiresonanci j e mi j en j ati. Filter tada moze propustiti samo vrlo uzak opseg frekvencija. osim plocice kvarca. b) s dva kristala. 9-32b. Za postizanje vece strmine bokova rezonantne krivulje J — . drzaca i elektroda kompenziran ka pacitetom promjenljivog kondenzatora C*. goj Selektivnost kvarcovog filtra je to veca sto su titrajni krugovi losije kvalitete. javlja se s jedne ili Ako & s druge ^trane resonancije duboka »nula«. Zajedno sa drzacem. ali redovito prevelika za normalan prijem AM signala* Manje siljatu krivulju. 9-32. mo Krivulju prikazuje si.

Prema tome je razlika osnovnih frekvencija 3. Oni rade na frekvencijama oko 27 MHz. Titrajni krug sa zavojnicom Ls jednak je titrajnom krugu koji ima zavojnicu Lu Sto je njegova kvaiiteta bolja (veci Q-faktor) to ce propusteni opseg frekvencija biti siri.moze se paralelno sa kvarcom Qt struktora koji su za tu svrhu upoiz primopreopseg gradanski (CB = Citizens Band). uvjetovani vlastitim resonancijama upotrebljenih kristala. Kristalni filter s kvarca. — nom: 24. Primjer: 326 32. Predajnici su upravljani kvarcovim kristalima koji su »overtonski«.6 osnovnom 32 600 frekvenci- jom: MHz kHs 72 72 = 452. na krivuresonancije se suvise isticu vrhovi.259 kHz -459. si. Bolje je u tu svrhu koristiti prekapcanje porno- — s vlastitom 32. Na njima nije ispisana osnovna frekvencija. ali s torn razlikom da prsten ne smije biti iz ferita sa sirokopojasnim karakteristikama. Bilo je vec amaterskih konI kristali SI 9-34.8 MHz Odreduje se pokusom. nademo natpis: »Channel 48 24. Oni su obicno u drzacu koji je poznat pod oznakom »FT-241-A«. ima konstantnu selektivnost. Ako je potrebno mijenjati sirinu propusnog opsega moze se preklopnicima jedan filter zamijeniti drugim.8 MC«.777 kHz = 452.6 MC« oznacuje kristal broj njen samogradnjom. Uglavnom ih ima dvije vrste. Vidi tekst cetiri 198 .800 kHz fabricki ili naci- 54 54 -459. Pojedini filter. Kod njih cemo osnovnu frekvenciju izracunati tako. Mnoge tvomice izraduju posebne kvarcove kristale za medufrekventne filtere. Frekvenciju koja je na njima oznacena treba podijeliti sa 72 da se izracuna osnovna frekven»Channel cija kristala. Ima li lji zavojnica L$ los Q-faktor. onda izlazi racu- znaci da im je osnovna frekvencija oko 9 MHz. npr. Mehanicki preklopnici su dobri. kao Ti na sL 9-27.8 kHz mogu na drugih frekvencija se slican nacin ugraditi u filtere. 24. Zavojnica Li/Lt je bifilarno motana. §to (koji ima visu frekvenciju od Qi) staviti malen dodatni kapacitet (1 trebili kvarc-kristale tzv.3 kHz! Za samogradnju je osobito pogodan i filter sa cetiri kristala. Razmak izmedu dva susjedna »kanala« je 10 kHz. krivulja resonancije pravilnija. 9-34. a njeni bokovi strmiji. Dva i dva kristala moraju imati istu serijsku resonanciju. vec broj kanala (»channel«) i frekvencija do koje se u nekom uredaju dolazilo tek iza umnozavanja. i je simetrican mora biti Filter »zaklju- cen« otpornicima R (izmedu 500 i 5000 Q). dajnika za do 5pF). Ako. Broj zavoja ovisi o frekvenciji kristala buduci da zavojnica L1/L2 mora s kondenzatorom C resonirati na tu frekvenciju. Odabire ih se tako da filter podjednako propusta sve frekvencije unutar odabranog opsega. ali mnogi radio-amateri koristili su one iz vojnih viskova (»surplus«).3 kHz Oni kristali koji nose trocifreni kanala i oznaku frekvencije takoder su dobri za medufrekventne filtere. da frekvenciju kanala podijelimo s 54. ali nisu osobito spretni za ugradnju. dok razlika frekvencija izmedu Qi i Qs ovisi o selektivnosti koju zelimo pen stici. Shema vrisve medufrekvencije od ijedi za 450 kHz do 9 MHz. Na jednima su kanali oznaceni manjim brojevima (od do 79).

Zanimljivo je pratiti tok elektricne struje u ta nost ili nu manju dva slucaja i vjerujemo da ce telj to rado sam poduzeti. npr. 9-37) ima i je dan manje poznati detalj. kako se vidi na si. je predviden za propusni 2. Na si. Drugi filter. postoje dva para kristala. za 1.iu dioda. Ukljucivanjem pozitivnog napona preko B na isti se nacin xikljucuju kristali Q3 i Q4. Spajaju se prema si. Jednostavnim prebaci- vanjem preklopnika salje se na diode ili prednapon + 12 V ili 12 V. Kristal Q izgraduje ista t vomica (KVG. Neckar-Bischofsheim. MF je titrajni krug koji mora biti ugoden na medufrekvenciju. one provedu struju i njihov se otpor jako smanji. Trimerske kondenzatore (40 pF) treba namjestiti tako da bude unutar propustove. pomocu dio- Opis u tekstu Na istoj slici (si. prema tome da li zelimo primati telegrafiju (CW) uz vecu selektiv- — telefoniju (SSB) uz potrebselektivnost.4 kHz (za SSB-signale!). Njegov propusni opseg je oko 500 Hz. ali za razlicito sirok propusni opseg. tj. cita- SL 9-35. Ukljuceni su kristali Qi i Qs. Kristalima Q s i Q* neka je ta razlika samo 0. 9-36. Za promjenu kapaciteta od 8 do 30 pF moguce je promi9-38. Na shemi se vidi kako je to postignuto.filter. Njegova serijska resonancija (koja se normal- no ne koristi!) pada unutar propusnog opsega i jednoga i drugoga filtera! Mijenjanjem serijskog kapaciteta (trimer!) mijenja se ta resonancija onako. Izabiranje razlicite setektiv- nosti kristalnih filtera da. nog opsega valovitost najmanja. Dovede li se na diode Di i'Ds preko A pozitivan prednapon. Jednostavnije je upotrebiti gotvornicki proizvedene filtere. SI. Ukupno osam dioda sluzi za prekapcanje filtera. koja je raz- mjerno jednostavna.8 kHz. Neukljudene diode u svakom su slucaju bez prednapona i nisu vodljive. St.3 kHz. 9-35. To mogu biti i silicijeve diode s malim vlastitim ka- opseg od pacitetima. On je nacrtan kao serija kristala Q i kapacitivnog trimera od 50 -pF. 199 . Oni bez poteskoca garantuju puni uspjeh. da frekvencije unutar propusnog opsega podjednako prolaze kroz . spojena na bazu tranzistora TRs. Njemacka). 9-37 pokazuje kako se mogu birati filteri. Qi i Q2 su kristali kojima se frekvencija razlikuje. Za promjenu selektivnosti treba imati vise filtera za istu medufrekvenciju. On ima oznaku XF-901. Tvornicki medufrekventni krtstalni filter izmedu dva stora tranzi- Izvucena krivulja je dobivena mjerenjem. S. Mnogi takvi filteri imaju ulaznu i izlaznu vrijednost otpornog i kapacitivnog opterecenja odredenu sa 500 Q i 30 pF. Medufrek- ventni filter sa oznakom XF-9M je za telegrafiju. R. XF-9B. 9-36.

signala koji i kroz filter prode zelimo neki drugi kHz . zajedno sa trimerom. Kristal Q (KVG-XF-901) omogucuje da se prigusi interferentna smetnja unutar propusnog opsega.0+12V 9-37. pri tome se mijenja od 23 do 15 O. Ako osim cuti. XF-9M za prijem telegrafije i XF-9B za prijem SSB. Dva kristalna filtera. mogu se pomocu dioda zamijeniti jedan s drugim. sega. Vidi tekst SL jeniti frekvenciju uzduz citavog opImpedancija kvarca.

a koji moze posluziti za automatsku promjenu pojaca- SL 9-40. Da se to postigne. Za prijem signala danas dolaze u i SSB obzir pretezno produkt-detektoru Uz ranije opisane jos su dva primjera na si.) Njegova frekvencija je malo razlicita od medufrekvencije. Produkt-detektor s germanijevim diodama # —o+l2V sam fading BFO fij ^ | sili- Pomocni napon koji ovisi o jakosti signala. kako sije SSB signala. prema nja. Za demodulaciju frekventno moduliranih signala sluze posebni detektori. Produkt-detektor s dva cijeva tranzistora u superima obicno daje diodni detektor. dok za jake signale mora biti mnogo manje. u prijemniku se mora dobiti regulacijski napon koji djeluje na pojacala. ako mu je frekvencija dovoljno stabilna i ako je mozemo mijenjati za ± 3 kHz. U principu moze za BFO posluziti bilo koji od vec opisanih oscilatora. koji dolaze iz medufrekventnog pojacala pa su zato prilicno jaki. (To je kratica od engleskog naziva: Beat Frequency Oscillator. koji su mozda i Iza 100 dB ili jos vise »iznad« onih najslabijih. Opisat cemo ih u poglavlju o FM uredajima. Ispravljanjem signala dobije se potreban napon i on. a visina tona koji cujemo jednaka je razlici izmedu medufrekvencije i one koju proizvodi BFO. Za prijem ove posljednje dvije vrste signala potreban je jos i po- CW seban pomocni oscilator. mo demo vidjeti kasnije u posebnom SL 9-39. On ujedno mijenja pojacanje prema potrebi. BFO. Njegova frekvencija odabire se tako da sto tacnije nadomjesti val nosilac koji je bio potisnut kod emi- AUTOMATSKA REGULACIJA POJACANJA Komunikacijski prijemnici raju biti tako osjetljivi da »uhvate« i one najslabije signale i da ih nacine razumljivima iako su tamo negdje na rubu sumova.namijenjen tor za mora da podnese radiofoniju. a osobito diodni detektori. Za takve posluziti detektor signale mogu s beskonacnom impedancijom. 9-39 i sL 940. u prvom redu na medufrekventna a onda i na visokofrekventna pojacala. deteksignale. prema tome. Mora se. Telegrafski signali interferiraju s frekvencijom tog oscilatora. Pojacanje citavog prijemnika mora biti mnogo vece za slabe signale. ako signal nije stalne jakosti (engt. poglavlju. a u svom titrajnom krugu ima razmjerno velik kapacitet. tzv. Za prijem SSB signala. Da se postigne potrebna stabilnost BFO se kod boljih prijemnika napaja stabiliziranim naponom. 201 . Automatskom regulacijom pojacanja prilagoduje se prijemnik signalu koji prima. To se postize rucnom (RRP) ili automatskom regulacijom pojacanja (ARP). = nestajanje). takoder je potreban BFO. Takoder moraju uspjesno »podnijeti« i daleko jace signale. primijeniti neki nacin regulacije pojacanja.

Zbog toga pada amplituda signala pomazuci dj elovan j e APR. 941. tranzistora smanjit ce se pad napona na R3. smanjivati jakost njegove kolektorske struje. uslijed djelovanja va (CW). Ona je spojena na tacku A tako da je njena anoda na potencijalu kolektora tranzistora TRi. Na 9-41 prikazana je P-N-P. jakost kolektorske struje TRs postane manja. Zato smo se odlucili za regulaciju smanjivanj em kolektorske struje. dok je njena katoda spojena s tackom B u kolek- BF167 (BF 267) omogucuju dobru regulaciju pojacanja.ARP. Primjer je na si. si. a kod silicijeyih ona obicno iznosi 3 do 4 ili nesto vise . neka djeluje na oba tranzistora. Pojacanje postaje manje. povecanje kolektorske struje nije pozeljno ako kod nekog prenosnog prijemnika treba stedeti baterije. Ona je slabija ako je signal jaci. Za puno pojacanje mora i napon -{-ARP biti tako visok. djeluje na radnu tacku MF pojacala smanjujuci jakost kolektorske struje. Silicijevi planarni N-P-N tranzivrlo tranzistora tipa Demodula- torska dioda Di je ovdje tako okre- nuta da na radnom otporu Ri nastaje pozitivan regulacijski napon. Kod germanijevih tranzistora (ima ih jos u mnogim malim. Da regulacija bude jaca. kao -signala. Kod vrlo jakih signala dioda D2 pocne propustati i prigusuje medufrekventni transformator MF1 smanjujuci njegov Q-faktor. djelujuci na tranzistor TRs. Iako se na prvi nacin postize »energicnija« regulacija. Dioda D2 je na taj nacin zatvorena i kroz nju ne tece nikakva struja. Ako. Zato je ARP nedovoljna za vrlo jake. SL slican 9-42 pokazuje kako moze biti mA. prenosnim radio-prijemnicima!) optimalno pojacanje se postize uz kolektorsku struju oko 1 mA. smanjuje se i pojacanje. Napon napajanja je +10 do 12V. Kod prijema telegrafskih znako- torskom strujnom krugu tranzistora TRs. lokalne signale. Opseg regulacije kod germanijevih tranzistora nije velik. Tako je barem kod vecine tranzistora.si. a kod slabije kolektorske struje pojacanje je manje. Poradi toga se u nekim tranzistorskim superima moze naci jos jedna dioda (D2). ARP kod nacin regulacije pojacanja primijenjen u medufrekventnom pojacalu sa bandfilterima. Smanjuje li se taj napon. 9-43. i kod prijema SSB- vala nosioca koji bi svojom stalnom prisutnoscu osigu- nema SL 9-4L Automatska regulacija pojadanja (ARP) kod tranzistorskih jemnika 202 pri- . Na pojacanje se tu moze djelovati na dva nacina: stori On povecavajuci kolektorsku struju ili smanjivajuci je. u tacki B je potencijal nizi nego u tacki A. Zbog prisutnosti otpornika R$. ce.

ako je vremenska konstanta RC-filtracije dovoljno velika. na kojenastaje regulacijski napon. Zato necemo BFO prikljuciti na to mjesto (narisano je crticama!) ve<5 druga£ije.1 s) jer se kondenzator izbija preko 2 MQ. Vremenska konstanta za nabijanje je mala (0. Pomocni napon za ARP kod prijema telegrafije ili SSB-telefonije postici i tako da ispravljavec demodulirani niskofrekventni signal Ovdje cemo opisati samo jednu od brojnih mogucnosti.05 jiF = 0. sest puta veci. najbolje na poseban produkt^detektor. bandfilteri za vecu selektivnost.05 }xF = 0. ovisi o prosjecnoj jakosti signala. jer bi se i njegov visokofrekventni napon ispravljao u diodi. a praznjenje 0.25 milisekundi. Ipak. Automatska regulacija pojacanja promjenom napona baze jelovi ravao stvaranje pomocnog napona za automatsku regulaciju pojacanja. znakova slijede sporijim ternjedan za drugim. npr. ukupno. Primarna zavojnica (nije nacrtana) 203 ..SL 9-42. vremenske konstante moraju biti vece. 945.005 MQ X X 0.25 ms). iza diodnog detektora nastaje neki napon koji. si. najprije pojacava tranzistorom TR i onda vodi na transf ormator T.5 ms. Praznjenje je mno- mu go sporije (2 MQ x 0. neki mali pobudni NF transformator (iz tranzistorskih (1 + 1)* prijemnika) s prenosom 1 mozemo mo Kondetizator od 50 nF.. kod koje di- Iskoristena je samo sekundarna zavojnica koja ima srednji odvojak.. iznosi samo 0.47 MF3 SL 9-43.. Niskofrekventni se signal. To odgovara za prijem SSB-signala. brzo se nabija preko diode Da i otpornika od 5 kQ. I vremenske postize konstante su Sest puta duze: nabijanje traje otprilike 1. To se pom povecanjem kapaciteta: prekidacem Pr treba samo dodati kondenzator od 250 nF. 944.47 MF2 10. : Za telegrafiju. na si. Tranzistorsko medufrekventno pojacalo u kojemu su upotrebljeni Automatska regulacija pojadanja djeluje samo na jedan od tranzistora KJ. Kapacitet je. To moze biti. Za pravilan rad ARP smetao bi ukljucen VFO.6 s.

Za prijem telegrafije su potrebne vece vremenske konstante nego za prijem SSB. Regulacijski napon je ovdje negativnog predznaka.1 ZATVOREN CW i SSB """ SI 9-44. Male silicijeve diode. U i 10n II . Vidi tekst ostaje neiskoristena. ispravljaju niskofrekventne struje i brzo nabiju kondenzator C. Dodatni prednapon sa potenciometra P omogucuje i menu regulaciju (RRP) koja se kombinira sa ARP. Di i D2. sto je vazno za prijem telegrafije i SSB-signala.^ Napon za ARP se tako odrzava. jos neko vrijeme. kazemo da »napon visi«. treba samo »okrenuti« diode i promijeniti prednapon na potenciometru P. Ovako se moze postici da napon za regulaciju pojacanja brzo nastaje i onda duze traje. Ukoliko nam treba pozitivan regulacijski napon. Ako je prekidac Pr otvoren. Otpornik R ima velik otpor pa se kondenzator polaganije prazni. preostaje samo rucna regulacija potenciomet- rom P.

sto se miliampermetrom teze ostvaruje koji je u principu mjerilo linearnih promjena jakosti struje. vidimo da se mnogi toga ne pridrzavaju. SL 946. samo s tranzistorima tipa P-N-P. Mozemo ga prina kraj medufrekventnog pojacala ili iza demodulatora. jer nista ne mjeri. na si. Za niskofrekventne signale ovdje treba uzeti kondenzator od 0. kako su nacinjene skale S-metrana fabrickim prijemnicima. S-metri danasnjib . istovremeno za pojacanje djelovanja au- kupcu »veliku« osjetljivost. S-metar je i kao indikator signala korisna spravica! razloga da ga ne ugradimo i u prijemnike koje smo sami gradilL S-metarski sklop koji se moze naknadno dodati svakom prijemnijakosti tomatske regulacije. Tranzistor TR2 pojacava napon za ARP i struju za S-metar. s podjednakim razmacima izmedu pojedinih S-stupAko.Buduci da ne postoje dva sasvim jtdnaka prijemnika. 9-47b. vidi tekst To nije nikakva pouzdana mjera! Is to vrijedi i za onaj dio skale S-metra na kojemu citamo vrijednosti iznad S-9 u decibelima. ako signal uzimamo iz medufrekventnog dijela. Ipak. On dolazi na diodu Di. Potenciometar Pi je onaj kojim se obicno regulira glasnoca. S-jedinice omogucuju izvanredno velik opseg jakosti signala opisati u logaritmickoj mjeri. 205 .1 do 2 jaF. Kl u kojem slucaju skala ne bi mogla biti linearna. medutim. TRi je regulirani tranzistor u visokofrekventnom M Nema (VF) ili u medufrekventnom pojacalu (MF). a koji slabiji. I kod rucne i kod automatske re- germanijeve. skale na S-metrima bi morale biti bazdarene za svaki pojedini prijemnik posebno. Isto to. si. Po zelji se moze birati ili rueno (R) ili automatsko (A) reguliranje pojacanja. sluzi i posebnim tranzistorom kao na sL 947. indikatorom. U posljednjem slucaju moramo paziti da niskofrekventna regulacija glasnoce ne bi djelovala na S-metar.tvornickih prijemnika redovito pokazuju previse. matska regulacija pojacanja uz maksimalnu osjetljivost prijemnika. Otpornik R u kolektorskom strujnom krugu stiti instrument od preterecenja. U primjeru a) miliampermetar sluzi kao S-metar. a mjerni instrument »ide« do 1 mA. Ako je napon napajanja. Napon za ARP najcesce se crpe iza diodnog demodulatora. tor Prikljucni kondenzai gulacije smanjuje se jakost kolektorske struje reguliranih tranzistora. Potenciometrom se odabere osjetljivost tako da naj- Ne zaboravimo da S-metar samo dok je ukljucena treba auto- jaa signali dovedu kazaljku mjernog instrumenta M (do 1 ili vise mA) do kraj a. kako bi »docarali« tar spojiti s koji. Lijepo ime S-metar ne zasluzuje. Bolje bi ga bilo nazivati »pokazivacem«. Rucna regulacija se postize potenciometrom od 100 kQ. To je uvijek preporucljivo ako treba paziti da potrosak elektricne energije iz baterija ne bude prevelik. neka R bude 10 kQ. pa i negdje na pogodnu tacku u niskofrekventnom pojacalu. recimo 10 V. Diode su je kijuciti ku U oba primjera je uzemljen negativni pol izvora struje za napajanje. Taj je nepopravljen na S-metardostatak U tranzistorskim skim prijemnicima moze komunikacijse S-me- skom sklopu. 948. pogledamo njeva. citati moze biti izmedu 10 50 pF. Preko C2 odvodi se NF signal. S-metarski sklop koji se moze dodati svakom tranzistorskom prijemniku. 9-46. vidimo na si. Tranzistori su tipa N-P-N. Zato S-metar moze pokazati samo koji je signal jaci.

Njih ispravlja dioda Di. Diodama Dt i Dz postize se da je pokazivanje instrumenta u boljem skladu sa S-jedinicama. Tranzistor Tr pojacava tako dobiveni napon. Tako postignuti napon »otvara« tranzistor TR. Tranzistor TRi je niskofrekventno pretpojacalo iza kojega se signal ispravlja silicijevom dioosjetljivost M M=K»jjA mom za regulaciju pojadanja (ARP) dobije se iz niskih frekvencija.SI. Ispravljene NF struje nabijaju kondenzatore Cz i d. dok diode Di i D$ svojim djelovanjima osiguravaju linearniju skalu u S-jedinicama na skali S-metra. Potenciometrom P2 odreduje se osjetljivost S-metra tako da se kod najjacih signala postize maksimalni otklon kazaljke. dovoljan da joj se poveca za vrlo slabe signale. 949. sluzi Ukljucivanje S-metra u emiterski strujni krug tranzistora koji kao pojacalo za automatsku regulaciju pojadanja: a) za tranzistore tipa N-P-N. Ps je potenciometar za namjestanje nule instrumenta. iza demodulatora (NF). tj. SI Napon Osjetljivost S-metra je veca kod njih jakosti signala ma- 206 . 9-48. Za amatere koji vole eksperimentirati bit ce zanimljiv S-metar na si. sa prijekako ga cuje uho. b) za tranzistore tipa P-N-P Preko velikog otpornika (82 do 100 kQ) dioda dobiva malen prednapon. 9-47.

kao i ostale smetnje impulsnog tipa. Povrh toga. cuju se uvijek zajedno sa signalima koje Smetnje od automobilskih motora nije moguce blokiranjem sasvim ukloniti buduci da je elektricna iskra neophodna za rad motora. U principu se protiv takvih smetnji mozemo u prijemniku boriti na taj na cin da zeljenom signalu osiguramo nesmetan prolaz sprjecavajuci na neki nacin prolaz svim vecim amplitudama. Posljednji od njih za S-meupravlja instrumentom tar. znatno smanjiti. Automobilske smetnje. Na srecu smetnje se mogu odredenim primamo. elektridni generatori. pa se upravo cuju pojeame iskre. kontaktima i slicno. pomocu tzv. kao i onaj sum kojemu je izyor u samom prijemniku. Protiv grubog suma koji potjece od iskrenja u elektricnim motorima i generatorima u samom se prijemniku ne moze gotovo nista uciniti. Tu su razmaci tiaji mjerama. Taj je jednolicniji 1 . Za razliku od ovih. Takve smetnje daju. OGRANICENJE SMETNJA I SUMA i opca selektivnost. o kojima ce biti govora u posebnom poglavlju. 207 Bitno je drugaciji sum samog pniemnika. Ove smetnje treba ukloniti na taj nacin da ih se prigusi na njihovom izvoru. TRs i TR4. Cetiri siticijeva tranzistora u Swetarskom pojacalu dom SD. smes taju osobito onda ako su toliko jake da je njihova kratkotrajna amplituda mnogo veca od amplitude signala koje primamo. za paljenje proizvode sasvirn drugacije smetnje. npr. jaci medu pojedinim iskrama rijedi i pravilniji. M »finiji«. razliciti elektricni motori.nf-foja£alu SL 9-49. TRi. fluorescentne svje- kao Smetnje ove vrste cuju se ili slabiji grubi sum. Je^ dina poznata metoda da se sum prijemnika smanji je primjena malo- sumnih zistora Promjenom kolektorskog otpora tranzistora cijevi ili malosumnih tranu ulaznim stupnjevima uz nastojanje da se postigne sto boija TRs regulira se radna tacka istosmjernog pojacala. Sum prijemnika potjece pretezno od ulaznih stupnjeva. Isti tranzistor ujedno daje i napon za ARP. Vrste smetnja sximova Razlicite elektricne smetnje koje dolaze od elektricnih strojeva i urcdaja. Takve impulsne smetnje nastaju i na razlicitim prekidacuna. Pa odmjerava osjetljivost S-metra. Elektricni proizvode strojevi smetnje. Iza nje slijedi istosmjer- no pojacalo sa jos tri tranzistora. blokiranja kojim se sprjecava iskrenje. automobilski uretiljke. Sto je razlika izmedu amplitude signala i amplitude smetnie veca to ce i ucinak takvih uredaja biti bolji. takve impulsne smetnje je moguce ublaziti i u radio-prijemnicima na vise nacina. ako se u njima javljaju elektricne iskre i slicna elektricna praznjenja.

Maksimalna amplituda moze biti 1. Opis u tekstu SL guce ukljuciti ili iskljuciti prigusivac impulsnih smetnji. s veli- Jedna ih dioda. Stavimo li taj preklopnik u polozaj 3. slusalica (SL).7 V. ali najbolje za prijem telegrafije. Dvostrukim preklopnikom A-B ukljucuje se paralelno sa slusalicama jedan par (polozaj 3).1 V. Pri torn su ostale diode (Di ju. Ako su ukljucene sve diode (preklopnici u polozaju 1) amplituda moze doseci 2. Kod NF uzima ventni se demodulirani niskofreksignal. Kad impulsna smetnja prolazi kroz prijemnik velike selektivnosti.Osim ogranicenja amplitude moguce je »utisati« prijemnik tako da mu se na pogodan nacin smanji osjetljivost za vrijeme trajanja svakog takvog impulsa. On se prikljucuje na sam izlaz prijemnika. Uklanjanje impulsnih smetnja diodama koje su spojene paralelno sa slusalicama. Sve amplitude koje su vece od toga bit ce ogranicene na 0. Impulsi su redovito tako kratkotrajni da to nece smetati prijemu. bit ce njezino trajanje produzeno djelovanjem visokog Q-faktora titrajnih krugova. Diode (od Di do De) mogu biti je Ogranicenje amplitude Jednostavno ogranicenje amplitude signala i smetnji moze se postici pomocu diodnog sklopa koji je prikazan na si. vec prema tome kolika impedancija slusalica i niskofrekventnog izlaza NF. izmedu izlaznih prikljucnica (NF) i bilo kakve manje silicijeve diode. dok je prekidacem Pr mo 9-50.7 V. diode D2 i D$. kod ARP dobiva se napon za automatsku regulaciju pojacanja. sto 208 . naime. Vazan je i serijski otpornik Kada su kojemu ce vrijednost biti izmedu 100 i 5000 Q. ovisno o jakosti signala. nabiju kondenzatore na neki odredeni potencijal. jer su i paralelno spojenih dioda. propusta jednim. D3/D4 i Ds/De. Doklegod je amplituda signala manja od 0. Impulsne smetnje ne mogu »zaglusiti« operatora ni onda ako slusalice stavi na usi.4 V. preklopnici u polozaju ukljucena su dva diodna para. Najbolje je da se to nacini ondje. dva (polozaj 2) ili (»limiteri«) mogu vrlo dobro posluziti kod prijema svih vrsta signala. ukljucene su samo diode Do i Ds. bez obzira na to kakav smjer ima- svi telegrafski signali pod- jednake glasnoce. Ako preklopnik A-B stavimo u polozaj 0. 9-51 to je nacinjeno iza diodnog demodulatora. Uklanjanje impulsnih smetnja u demodulatoru i u mectufrekventnom pojacalu U sam prijemnik mogu se uredaji za ogranicenje amplitude staviti na vise mjesta. u slusalice dolazi signal bez oslabljenja buduci da do tog napona diode ne propustaju struju. i J3 kratko nemaju utjecaja na ono se cuje. Prema tome je i borba protiv takvih smetnja teza. 9-50. ako se ispred uredaja za njihovo otklanjanje nalaze stupnjevi kom selektivnoscu. a druga drugim smje rom. Kad je Pr ukljucen. Vrijednost tog otpornika treba odrediti prema konkretnim prilikama tako da sc postigne najbolje potiskivanje imjpulsnih smetnji. do D4) preklopnikom spojene fsto 2. Tada je Takvi ogranicavaci tri para (polozaj 1) anti- prijem u slusalicama vrlo ugodan.6 do 0.-uredaj za ogranicavanje amplituda je iskljucen. gdje je signal jos razmjerno slab. Na si.

Ako se pojavi impuls od neke smetnje. Pritom bi prvi titrajni krug bandfiltera bio. normalno. prije demodulacije. 9-51. pojacalo suma. demodulatora Ukoliko bi na izlazu medufrekvent- — j r-jf ^-DEMODULATOR FOSUEDNJE MF POJACaLO nog pojacala bio bandiilter. na kratak moment. 9-51. biti Diodama se mogu impulsne smetnje otkloniti i iza medufrekventnog pojacala. 9-52. diode taj impuls propuste i tako. 9-52 po svojoj funkciji je slican onome na si. Razlika je u tome da je ovdje djelovanje impulsa na diode iskoristeno na kraju medufrekventnog pojadala. diodni se sklop morao prikljuciti na krajeve drugog tit raj nog kruga. 9-53. odmah iza stupnja za mijesanje na ulazu prvog medufrekventnog pojacanja. U oba ova primjera mogle bi diode biti ili germanijeve ili silici jeve. prema Tranzistor TRi (si. prije demodulacije. Kod telegraft je bit ce znakovi takoder malo »odrezani«. sprijece da impojaCalo Suma IMPULSNI DETEKTOR da impulsne smetnje nego signal tiode do medufrekventnog kvarcovog filtera. Takav se prikljucak izvodi. ali to prijemu redovito ne smeta. 9-53. Izoblicenja su manja nego onda kad slican sklop djeluje na NF St.MF POJACALU SI. diode. prikljuceno na NF. prema tome. 9-53) je tzv. Sklop na si. Izoblicenja SI. naboj na kondenzatorima ga ne moze dovoljno brzo slijediti. Sklop za uklanjanje impulsnih smetnja diodama Da i Ds ima su manja nego onda kad takav »kliper« djeluje na niske frekvencije. »Brisac« impulsnih smetnja (»Noise Blanker«) za prijemnike sa MOSFET-ima u medufrekventnom pojacalu 14 Radio prirtuinik 209 . visokofrekventne — Jos bolje prigusivanje impulsnih smetnja moze se ocekivati ako se signal nema daljnjeg utjecaja na NF izlaz. jpobrinemo odvedemo prije si. Glavno cited je da im vlastiti kapa* budu sto manjl To moraju. u kolektorskom strujnom krugu posljednjeg medubi frekventnog tranzistora.HlOn ONF puls stigne u niskofrekventno pojacalo. Iza njega slijedi NA OREJN FETA U1.

bez signala. nijerno dobrih prijemnika i za amaterske svrhe. Pojavio se i veci broj specijaliziranih tvornica koje uglavnom proizvode radio-ure- zemo odabrati lovanja. One interesu — koristeci smetnje. Otuda mu i ime »Noise Blanker«: dok traje impulsna smetnja medufrekventno pojacalo ostaje »prazno« (blank). DA teri ILI NE? jdanas samogradnja radio-uredaja smisla? Da li se samo- Ima Prije 60 godina nisu radio-amaza svoje potrebe mogli kupiti gotove prijemnike i ostale uredaj e. redova radio-amatera potekli su izvanredno napredovala. To je dobro poznato i nema potrebe da se ovdje dokazuje. Radio. Industrija i amateri su se sluzili podjednakim metodama rada. . Vi samo vrtite budite radio-amateri. jer se nikakva tehnika ne moze nauciti samo iz knjiga. knjige. postali su daleko bolji. Buduci da TRs djeluje kao prekidac. ali jednako je vazno poznavanje radio-tehnike. Tranzistor TR$ na svaki impuls reagira tako da mu se vodljivost naglo poveca. To razumljivosti prijema nista ne smeta jer impulsi vrlo kratko traju.« i radiozainteresirani Tehnicki -amater nije se nikad mogao zado. a onda daleko veci dobitak sto — mnogo se pri tome moglo nauditi. sto se dogada »sa one strane« prednje ploce uredaja Radio-amateru je vazno da bude dobar operator. diodni impulsni detektor i pojacalo impulsa (TRs). Konkretne primjere niskofrekventnih pojacala naci cemo uz opise pojedinih kompletnih prijemnika kao i u posebnom poglavlju ove dugmad voljiti samo vrtnjom dugmadi. jemniku je uvijek zelio znati sto se nalazi »u kutiji«. Uredaj intenzitet toga dje»brise« impulsne — u vlastitom se daje namijenjene amaterima. / isplati se. jer tvornica dobro pozna radio-tehniku. cesto . Prije 50 godina je vec bilo na trzistu raz- gradnja i danas »isplati«? Odgovor na ova pitanja glasi. ali oni su bili za najveci broj radio-amatera sasvim nedoslizivi zbog svoje visoke cijene. jer takvih nije bilo u trgovinama. SAMOGRADNJA. telmika ga je uvijek privlacila. ali bezuvjetno je potreban i prakticki rad i stjecanje vlastitih tehni£kih iskustava. On . obilnom reklamom. NISKOFREKVENTNO POJACALO U PRIJEMNIKU Niskofrekventno pojacalo u prije potrebno da se pojaca signal dobiven demodulacijom. na kratak moment ce se smanjiti medufrekventni signal. Ra- ku imamo MOSFET. Potenciometrom P mo mnogi radiotehnicki strucnjaci! Do danasnjih dana je radio-teh nika dio-uredaji opcenito. Uz pretpostavku da u prvom stupnju medufrckventnog pojacanja u prijemni- prije se samogradnjom je dolazilo jef- — I?: tinije do potrebne opreme. Ponaj210 Ima smisla. a prijemnici napose. Indus trij ski i amaterski radiokonsti*uktor bio je cesto ista osoba. To ne znaci da radio- -amater moze jeftinije sagraditi radio-uredaj koji bi imao sva svojstva koja se mogu naci kod savre- menih tvornicki proizvedenih. bez ikakve sumnje: Da. Potrebne su knjige.. uvjeravaju radio-amatere kako je potrebno imati uvijek najnoviji model da bi ladio-stanica imala savremen izgled. toliko da se impuls vise ne moze cuti. bas kao i uspostavljanje bezicnih kon- takata putem li i te iste tehnike. . treba izlaz ovakvog uredaja spojiti na Drejn-elektrodu. ali i mnogo kompliciraniji. To izlazi otprilike na ovo: »Pripremite samo uvijek ponovno dosta novaca. §to im je donosilo dvostruku korist. Radio-tehnika je u ono doba tek krenula pr\im znatnijim koracima. Amateri su najvecim dijelom sami gradili svoje uredaje. ima smisla i isplati se. 2ivot je to dokazao.

4 kondenzatora i 15 otpornika. Pojacanje dosize 70 dB. Moze raditi na svim frekvencijama izmedu 200 kHz do 5 MHz.5 IZBOR SHEMA ZA PRIJEMNIKE NekoHko jednostavnijih prijemnika Detektorski prijemnici. vec s jednostavnim i malim. i neka vrsta automatske regulacije osjetljivosti (ARP). 94. Kod jacih dosta- nica se osjetljivost smanjuje. U njemu je 10 tranzistora. koji su bili shematski prikazani na si. osobito za najmlade. Drugo: radio-amateru cesto nije ni potreban neki kompleksni koji je i uredaj. f sam gradio. U nizu shema iskusanih prijemnika moci ce vecina nasih radio-amatera i tehnicara. Ono koje amater ima kada zadovoljstvo mu uredaj. kao i ostalih radio-uredaja. Ipak.5 kHz. dakle. prema znanju i iskustvu kojima raspolazii i prema finansijskim sredstvima koja mogu uloziti. kako kazu radio-amateri. Ulazna impedancija je vrlo visoka (oko 1.vrlo kompleksno nacinjenih proiz:voda. konacno »ozivi« kada s njime odrzava radio-veze sa amaterima »na drugqm kraju Kod pristupanja samogradnji prijemnika. od pocetnika do naprednijih konstruktora. zanimljiv su i dobar pocetni rad. xmutrasnju raspodjelu svih radnih tacaka.8 V trosi struju od samo 1 mA. pod imenom »radio<. 9-54. To je ipak jedan od »najmodernijih« i najboljih prijemnika svoje klase. vara najobicnijim oznaka ZN414 pripada specijalnom integriranom sklopu (»Ferranti«). Lokalnu radiofonijsku stanicu moze se s takm MQ) pa jedini titrajni krug go- tovo uopce nije opterecen.J]SV prva korist. Noriznosi oko 100 mikrovolta za izlazni napon na visokoomskim slusalicama od 30 raV. »TO-18« kucistu za tranzistore. taj tako raSiren aparat za koji. Na njenu se funkciju moze utjecati otpornikom Rs. Zato cemo i ovdje ici tim redom. svijeta« ne moze se postici nikakvim kupljenim aparatima. Selektivnost je neocekivano dobra. Uz pogonski napod od 1. Prijemnik na si. Postoji. Iako po svom vanjskom obliku i po broju prikljucaka odgotranzistorima. Opis u tekstu SL Samo vlastitim konstruktorskim radom. »bez prijemnika nema radichveze!« do 1. Mala feritna antena je dovoljna za dobar prijem srednjevalnih radiofonijskih stanica. 9-54 po svojoj snemi sigurno spada medu najjed14* U Umjesto sluSalica stavili smo lo- garitamski potenciometar za regula211 . Shema »mini'prijemnika« za srednje valove sa integriranim sklopom ZN-414. Otpornik Ri osigurava pravilnu. Ako zavojnica feritne antene L ima Q-faktor size od 75 do 100. Na prvi pogled on ima izgled prijemnika samo s jednim tranzistorom.1 nostavnije. danas znade svako dijete. eksperimentima i proucavanjem mozemo stvarno upoznati ra- dio-prijemnik. sve na malenoj silicijevoj plocici. selektivnost oko 12. Radio-prijemnik je jedan od najvaznijih dijelova opreme za potrebe telefcomtmikacija jer. ugradenoj u tzv. samogradnjom se moze mnogo naucitu To je i danas vrlo \2. malno ona vim prijemnikom dobro Salicama. cuti u slu- radio-klubovima ili u radionicama Narodne tehnike uvijek se moze naci netko da pocetniku pomogne nadiniti prve korake u radio-tehniku. ne valja zapoceti s kompliciranim i velikim. ali to nije tako. naci ono Sto im odgovara.

pa kapacitet trimera C* treba odmjeriti tako da povratna veza dovodi do pobudivanja oscilacije tek se pomocu potenciometra od onda kada je je kolektorski napon tranzistora TRi barem 2 do 3 V.5 mm). i prijemPrvi tranzistor je dva puta iskoristen. Ovdje cemo pokazati primjenu tog principa. Stupanj povratne veze regulira 10 kQ. Tranzistor skofrekventno pojacalo. kao visokofrekventno pojacalo sa povratnom ve- TRi sluzi najprije no zom (preko &). Ovaj primjer donosimo vise kao opis mogucnosti danasnje tehnike neso kao preporuku za samogradnju. 1 do do 0. Pri tome treba jakost kolektorske stru- vodi se ponovno u predasnji stupanj koji sluzi jos i kao niskofrekventno pojacalo. Demodulirani signal Tehnicki je zanimljiv si. 9-55 ima dva tranzistora TR2 i TRs nije standardali se odlikuje vrlo velikom stabilnoscu. diode Di i Ds. Ako ipak uspijete nabaviti taj britanski integrirani sklop. Zavojnica L namotana je na feritni antenski stap. Tranzistorski refleksni prijemnik za srednje valove ciju glasnoce (5 kQ) i prikljucili paiskofrekventno pojacalo. svakako sagradite taj prijemnik. Pretpostavimo.30 v VFP SI. da kolektorska struja tranzistora TR2 poraste. nik. koje na si. Slikovito se kaze da je signal poslije demodulacije »refleksijom« vracen u isto pojacalo koje sluzi za dvije svrhe. Buduci da je Cs preko manjeg dijela zavojnice L spojen s bazom prvog tranzistora taj ce niskofrekventni signal biti pojacan istim ovim tranzistorom TRi. Ove diode su spojene kao u ispravljacima za udvostrucenje napona pa je efikasnost takvog demodulatora vrlo dobra. Na kondenzatoru Cs javlja se demodulirani niskofrekventni signal. niskofrekventno Tranzistorsko pojacalo. kao sto smo i mi bili. Preko kondenzatora od 0. 9-55. zahvaljujuci primjeni refleksnog principa. Ovakav titrajni krug obuhvaca Kod prijema jakih signala lokalne stanice smanjuje se kolektorska struja tranzistora TRi sto dovodi do smanjenja povratne veze i ostvaruje neku vrstu automatske regulacije pojacanja (ARP). Posebni demodulator je izvan toga stupnja. Bit cete jednako iznenadeni. npr. Ovakvo dvostruko iskoristenje u refleksnim spojevima postize se redovito na taj nacin da isti tranzistor najprije sluzi kao visokofrekventno pojacalo. Reprodukcija na zvucnik bila je vrlo cista. 9-55. Ona ima oko 90 zavoja izolirane bakrene zice (0. Kondenzator Ci je promjenljiv. Njegov maksimalan kapacitet je oko 300 pF.22 ^F moze se prikljuciti bilo kakvo ni- srednjevalno podrucje. Pojacane visokofrekventne struje odvode se sa kolektora preko kondenzatora Ca na 212 .3 2 u prvom stupnju da bude mA. Na zavojnici je od- vojak iza 10 do 12 zavoja.

dok je baza »uzemljena« i za visoku (47 nF) i za nisku frekvenciju (10 nF). ako je potrebno. Ovo osigurava stabilnost radne tacke. Kao Ci moze dobro posluziti trimer sa maksimalnim kapacitetom od 25 do 30 pF. Pad napona na emiterskom otporniku tranzistora TRs (1 kQ. omskih Tranzistorski prijemnik za sve kratke valove Prijemnik za sve kratke valove do 30 MHz) u kojemu mogu sluziti bilo kakva dva silicijeva planarna tranzistora (N-P-N) shematski je prikazan na si. »ultra-audion« koji se nekada upotrebljavao u vezi sa elektronskim cijevima. 9-56. sjeca na njihova povratna djelovanja se obrnutim slijedom.povecat ce se i pad napona na otporniku od 8. opisani utjecaji i zistorsku slusalicu. Mozemo ga i sami namotati. (3 a drugi je niskofrekventno pojacalo koje je dovoljno za prijem na slusalice. Uslijed toga smanji se i njegova kolektorska i emiterska struja. Kondenzator C2 koji siuzi za postizavanje »mekane« povrat- mm ne veze. sprjecavajuci i takvu promjenu radne tacke. Tranzistorski audion. prikazan na toj shemi. ako se posluzimo nekom dogadaju malom transformatorskom jezgrom koja ima presjek barem 0. nekog fiksnog SI. Kratkovalni prijemnik O-V-l s dva silicijeva tranzistora (BC 107) 213 . i impedancije niskofrekvent- oko 8 Q. Pri tome transformator T moze biti neki mali izlazni transformator za tranzistorska niskofrekventna pojacala. kakav je tzv. On se sastoji od dva stupnja. premosten elektrolitskim kondenzatorom od 50 n-F) takoder se smanji. ostvarenom pomocu kapacitivnog djelitelja CijC2. Tako ce biti sprijeceno ono povecanje njegove Jcolektorske struje koje smo na pocetku pretpostavili. Tada se i napon baze tranzistora TRs smanji. moze takoder biti jednak trimerski kondenzator uz dodatak. Predviden je jos ni izlaz NF2 za prikljucak visokoslusalica. 9-56. Sekundarno treba oko 85 zavoja zice 0. Ukoliko bi kolektorska struja tranzistora TRu zbog nekih vanjskih utjecaja trebala da postane manja. Ulazni titrajni krug L/C/C nalazi se u kolektorskom strujnom krugu prvog tranzistora TRu Visokofrekventno pojacanje signala je osigurano povratnom vezom. Buduci da je otpornik koji napaja bazu tranzistora TR2 (33 kQ) prikljucen na emiter tranzistora TRs. Kondenzator Ci je spojen izmedu kolektora i emitera.5 cm2 Primarna.2 kQ. Prvi je audionski.15 da mozemo upotrebiti obicnu minijaturnu tran. Na izlaz koji je oznacen sa NFi mogu se prikljuciti niskoomske slu§alice. kolektorska zavojnica u torn slucaju ima 500 do 700 zavoja lakiranom bakrenom zicom debljine 0. smanjit <5e se jakost struje koja tece preko baze tranzistora TRs.1 mm.

U ovom C tranzistora TRs stavi otpornik vece vrijednosti. mozemo je pojacati smanjivanjem vrijednosti toga otpornika. Za prijem telegrafije (CW). Tablica 9-4.5 mA. povratnu vezu treba upravo toliko pojacati da audion oscilira. Radnu f tacku za niskofrekventno pojacalo odreduje otpornik od 0. za otpor slusalica oko 4000 Q. Zavojnice su namotane na papirnatom valjku promjera 25 2ica je bakrena. Ako je jakost kolektorske struje veca. mm. . kao njihovu medusobnu zamjenu pri i promjeni valnog podrucja koje zelimo primati (vidi tablicu 9-4). Kapacitivni razdjelnik C1/C2 treba natmjestiti na najpovoljniju vrijedtj. tako da povratna veza optimalno funkcionira. Ako zelimo da neki uzi opseg frekvencija razvucemo mozemo paralelno s njime do- U mo zemo taj uvjet biti ispunjen uz jakost kolektorske struje tranzistora TRs do 0. Ukoliko kao izvor pogonske energije sluzi dzepna plosnata baterija od 4. u neki amaterski opseg). Nije potrebna nikakva posebna zavojnica za povratnu vezu. Njegov maksimalni kapacitet neka ne bude veci od 50 do 100 pF. slicnog prijemnika.22 jxF ili vise) na bazu drugog tranzistora (TRz). Ako je kolektorska struja preslaba. 9-56) Promjenljivi kondenzatori od 100 i od 15 pF. slucaju 6e nam veci kondenzator sluziti da frekvenciju audiona dovedemo u blizinu onih frekvencija koje nas posebno interesiraju (npr. Demodulirani signal se iz kolek- metar (5 do 10 kQ). S njim u seriju spojen je otpornik od 10 do 20 kQ. Za regulaciju povratne veze sluzi potencio- nost. Sto olaksava namatanje zavojnica. kako vidimo. Nasuprot tome povecanje kapaciteta Ct umanjuje povratnu vezu. relativno velika vrijednost otpora i treba je odabrati tako da na prikljucenim slu^alicama bude pad napona jednak polovici pogonskog napona. onda ce titrajnom krugu audiona imati samo jedan promjenljivi kondenzator C. kao i za SSB-telefoniju. u strujnom krugu baze tranzistora TR2. Ona se za prijem radiofonije (AM) mora namjestiti tik pred pobudivanje titraja.5 V. Zbog visokog strujnog poja^anja silicijevih planarnih tranzistora tu je. S promjeni jivim kondenzatorom man j eg kapaciteta moci cemo onda lako oirati stanice.3 do 5 MQ.kondenzatora (10 do 50 pF). Dielovanje povratne veze je redovito vrlo dobro. treba je smanjiti tako da se u strujnom krugu baze idati kondenzator s maksimalnim kapacitetom od 10 do 30 pF. izolirana lakom (CuL). Pri tome uz povecanje vrijednosti kapaciteta Ci postaje povratna veza jaca. Zavojnice za kratkovalne prijemnike tipa O-V-l (vidi si. kao i kod svakog drugog torskog strujnog kruga prvog tranzistora (TRi) odvodi preko konden zatora (0.

Duzina neka bude barem 20 metara. dovoljno glasan i bez prevelikog mijesanja pojedinih signala.2 mm. Prijemnik jednako dobro radi na svim kratkovalnim frek vend jama. Preko nje treba nakrene motati zavojnicu Li sa 15 zavoja jednake zice. prema si. 9-57. na tijelu promjera 6 do 7 mm. Ova moze tu zelju zadovoljiti. stabilni Jace niskofrekventno pojacalo Clapp-ov (Klapov) oscilator. Zavojnica se Lt ima oko 70 zavoja lakirane baiice.ra 1 PotroSak struje za oba tranzisto u ovom prijemniku je manji od mA. kako je nacrtano. Da li cemo antenu prikljuciti na Ai f As ili na A3. Osim prijema AM-signala. Ovdje je to izbjegnuto. preureden za demodulaciju sa promjenljivom povratnom vezom.5 do 4 MHz moci pocetnik sagraditi prema shemi na si. to treba utvrditi pokusom i angrafije. pri trazenju sicnvene radiostanice. prijem u sluSalicama ugodne je glasnoce. Kad su vec stecena prva iskustva s tako jednostavnim prijemnikom. U tu syrse upotrebiti i potenciometar Ps za regulaciju glasnoce. pojavit ce se zelja za »dot}erivanjem« i »modernizacijom«. On moze primati i srednji val ako stavimo zavojnicu L potrebnog induktiviteta. Otpornici R4 i Rs raspolovljuju napon napajanja i podi- ako se posluzimo integriranim sklo pom hu mora zu potenciial na neinvertirajuccm ulazu (br. Ako se umjesto zavojnice Ls prikljuci se Lt 4 moze drzati na potencijala nula. ali i primati. Upotrebljena su samo dva tranzi<5e i tenu prikljuciti tako da prijem bude najbolji. ali niskofrekventni se signal u takvom slucaju mora dovesti preko kondenzatora (C?) i odvesti (Cioh neka okvirna antena namota na antenski ili ako feritni takoder preko kondenzatora stap (iskusati broj zavoja!!). 7 dovesti puni napon za napajanje. preuzeli od DK3FQ. debele 0. da ne bi dolazilo do izoblicenja kod jacih signala. Prva zelja bit ce povecanje glasnoce. uz manje izmjene. Prijemnik za opseg terski opseg 3. Prvi stupanj je zapravo poznati. 9-58. osobito moze potenciometrom P dovesti na najpovoljniju mjeru. a na prikljucak br. kao i SSB-signale (uz veoma fini prenos za okretanje kondenzatora od 22 pF). ako smo kratkovalnih zavojnica. Pojacanje ovisi o omjeru otpora Rs/Rr i ovdje je ono vrlo veliko. Inace su potrebna dva napona. Ako ga zelimo smanjiti moiemo 215 . Kao antena moze posluziti komad zice koji je razapet u sto je moguce vecoj visini. tj. sa jezgricom od VF Mjeza. Tablica 94 daje podatke za motanje SSB-signali mogu se za okretanje promjenljivog kondenzatora predvidjeli neki finiji pogon. onda takav prijemnik mo2e posluziti i u «v. Promjenljivim kon- IL741. 3) tako da se prikljucak br. Antenu treba kapacitivno spojiti (preko 1 do 5 pF) na »vruci« kraj titrajnog kruga.5 MHz Prijemnik za kratkovalni ama- od 3. jedan pozitivan i jedan negativan. Sastavni dijelovi moraju biti razmjesteni tako da su svi medusobni spojevi 3to kraci. pa ce baterija vrlo dugo tra- jati. S dobrim visoko-omskim slusalije prijem ovim jednostavnim prijemnikom ugodno glasan. Stabilnost mu je dobra za prijem tele- cama Ako se posluzimo dobrom vanjskom antenom. Shemu smo. denzatorom od 22 pF (paralelno v^zani statori kondenzatora 2x11 pFM TOravo se mo2e obuhvatiti cijeli oO-metarski opseg. stora (ili BF 173 (ili BF 273) i oba tranzistora tipa BC 108 BC 107). moguce je primati i telegrafiju (CW). Samim povecanjem napona za napajanje od 9 V na 12 V ne postize se nista osobito. »lovu na lisicu«. Unatoc svoje jednostavnosti prijemnik je vrlo osjetljiv. Potreban je veci zahvat.

5. On Integrirani u 5. Ima ga i s drukcijim oznakama. 9-59.. Na 1 -I" ILl £T C4 In J C8 2. Numeracija prikljucaka je oznacena tim redom uz uvjet da se na kuciste gleda s gornje strane. ali sve one sadrze iste brojke »741«. Tranzistorski prijemnik za 80-metarski opseg kao R7 staviti i 1 kQ. strane 9-59 su i pogledi s donje na kucista tranzistora BF 173/BF 167. kao i tranzistora BC107/ si.A1 • A2 A3 BF173 BC108 ^fr®! Sji L'tT 470 1 IK ^2K SI. tj. Slusalice opet ostaju iste. Ako smo drugi tranzistor sa sheme na si. jos uvijek biti oko 100 puta! Kon~ denzator Cs utjece na reprodukciju smart jujuci pojacanje najvisih frekvencija i sumova. 9-57. Pojacanje ce dolazi u razlicitim kucistima. metalno kuciste ima osam prikljucaka. bas kao i preostala dva u DIL-8 i u DIL-14 (DIL = Dual in Line. 9-57. Visak od 6 prikljucaka kod kucista DIL-14 nije iskoristen. s prikljuccima u dva niza). 9-57 zamijenili niskofrekventnim pojacalom sa IL741.. koja si... 9-58. go je glasniji. »Modernija« varijanta prijemnika koji je slican onome na Razlika je u tome da se ovdje titrajni krug ugada varikap-diodom je u NF pojacalu integrirani sklop IL74L Vidi tekst st. prijem ce biti mno- su sva nacrtana na Okruglo. visokoomske. sklop IL741 opisan poglavlju ove knjige.5n CsQo. i D da 216 .2ji I i70 SI.

dobar potenciometar sa sigurnim kontaktom. Da bi prijem bio dovoljno staouan. Sheje na si. Ps sluzi za regulaciju povratne veze. Taj oscilator radi na prijemnoj frekvenciji tako da se kao rezultat mijesanja direktno demo- ma dulira niskofrekventni signal. I tu je zapravo iskorisceno samo osam prikljucnica tranzistore u prijemniku prema Prijemnik s direktnom konverzijom za 8(Kmetarsko amatersko valno pocfcrucje sa pet tranzistora U novije vrijeme sve je vise pri- jemnika s direktnom konverzijom. Oni su donekle slicni superheterodinima jer imaju stupanj za mijesanje i oscilator promjenljive frekvencije. to nema velikog utjecaja na prijem u 80-metarskom opsegu (3. 9-61. Tranzistor TRi (BF 167) sluzi kao VF-pojacalo. Numeracija vrijedi ako se gleda na gornju stranu integriranog sklopa.5 MHz). pogled s donje strane tranzistora.1 V. Kranj). 9-58 moze imati bilo Hocemo vidimo na si. Na izlazni titrajni krug VF pojacala (Ls i Le su takoder na jednakoj prstenastoj jezgri) prikljucen je stupanj za mii nije preinake. u Gradnji oscilatora mora se po* svetiti osobita poznja. U popisu prikljucaka.8 MHz. brojke u zagradama se odnose na kucisia DIL-14.BF167 BF173 BC107 BC108 BC109 JJA741 11-741 4^ *& PRIKUUfiCli Ako je ovaj priblizno plosnate dzepne baterije moze se za stabilizaciju diodnog prednapona upotrebiti Zenerova dioda ZD za napon od 9. a ne obicnim dugmetom. potenciometra. potrebno je da taj prednapon na diodi D bude neovisan o naponu _ Tu su dva produkt-detektor (vidi tj. pa su titrajni krugovi dovoljno sirokopojasni. 4(6)* -U 5(9) = ULAZM I I'l. Potenciometar Pi mijenja zapornl prednapon za varikap-diodu D koja zamjenjuje promjenljivi kondenzator. ULAZ(-) I'l 3(5)= NE1HVERT. 9-60. Stanice koje zelimo slusati odabinapajanja. Trimer od 25 pF i potenciometar sluze za simetriranje detektora u svrhu potiskivanja nezeljenih signaia. ili cemo se odluciti za neki drugi. (Ispred njega je fiksno ugodeni bandfilter za opseg od 3. biti vrlo KOREKCUA NULE 6(10)= IZLAZ 701)* 4U PRIJEMNICI S DIREKTNOM KONVERZIJOM Raspored prikljucaka za si 9-57 i sL 9-58. Oni ima- 217 . 9-59. Prvi stupanj prijemnika na si. I njega treba okretati pomocu nekog finog prenosa. (tri 13.5 do 3. od tih ili njima slican tranziTa shema sadrzi i neke vaz- stenaste jezgre od ferita (»Iskra«. Potenciometrom Pi treba ulazni signal oslabiti na najnuzniju mjeru za dobar i nesmetan prijem. Integrirano operacijsko pojacalo IL 741 (ili \xA 741 i slicni s brojem 741) dolaze u tri razlicita kudista. elektroda yrste i Izvodi pojedinih nisu isti kod te dvije na to treba pri gradnji pripaziti. Notice za prikljucke numerirane su od 1 do 8 (za metalno ili za DIL-8 kuciste).5 u seriji!) V remo potenciometrom Pu To mora m 1234 S/. Kondenzatori Ci i C2 su tipa »stirofleks«. jemnika li prvi stupanj prijemnjka graditi s tranzistorom BF173 ili BF167. poglavlju o SSB-tehnici). 1(3)*K0REKCIJANULE 2(4) u o 112 it w I 9 is INVERT. jesanje. Antena se prikljucuje koaksijalnim kabelom na prikljucnici A. Izgled prijemnika /BC108/BC109. Zavojnice su namotane na pr- koji stor.

Shema tranzistorskog kratkovalnog prijemnika sa direktnom kon- verzijom ju mali. Resonancija mu je siroka pa zadovoljava u citavom opsegu. On odreduje selektivnost prijemnika. sa TRi i TRs. Ls i C$. ukoliko se zadovoljavamo s njima. potrebno je iza aktivnog NF filtera prikljuCiti niskofrekventno pojacalo. Pogonski napon oscilatora stabiliziran je posebnom Zenerovom diodom od C4. sastavljen Kod NF se prikljufiuju slusalice. pa se postize dobra stabilizacija bez drugih dodataka. najprije prolaze kroz aktivni filter. demodulirani signal.65 MHz. Za glasniju reprodukciju. na izlazu iz oscilatorskog sklopa ukljucen je filter. Tranzistor TRs ima zadatak da rastereti oscilator. na zvu6 nik. Sto je daljnji doprinos njegovoj stabilnosti. On mora resonirati oko 3. redovito ili SSB. negativan temperaturni koeficijent. ZD.NF ^-*[]si SL SL 9-60. CW latorove harmonicke frekvencije (osobito druga koja bi mogla prouzrociti demodulaciju nezeljenih signala iz 7-MHz radiofonijskog opsega!). Da ne bi do produkt-detektora dosle osci- Gotov. 218 .

tri st. 9-62. I ona treba samo oko desetog dijela broja zavoja koje ima U. oscilator promjenljive frekvencije i diodni demodulator Direktna konverzija sa integriranim resonira unutar opsega koji zelimo primati sa dvije trecine kapaciteta sklopom TBA-120 Iako je TBA-120 namijenjen za medufxekventno pojacanje i demo dulaciju frekventno modtdiranih signala.SI na 9-61. talijanskom je amateru kondenzatora (50 pF). 9-60. Ako oscilator ne »proradi« odmah.T ti. koje zelimo prima. Zavojnica Li omogucuje induktivnu vezu antene (ANT) sa ulaznim titrajnim fcrugom u kojemu je zavojnica L*. Uz paralelni kondenzator od 56 pF (stirofleks!) on mora obuhvatiti opseg frekvencija. Oscilatorski titrajni krug ugada se promjenljikoji ima maksimalni kapacitet 5 do 10 pF. sa zr ojnicom L*. Njegova je shema na si. Ona ima odvojak kod desetog dijela svog ukupnog broja zavoja. Ovaj se odreduje tako da taj titrajni krug 219 . Povratnu vezu osigurava zavojnica L%. najvjerojatnije treba medusobno zamijeniti krajeve zavojnice Lz. prva Pogled na pokusnu gradnju prototipa prijemnika prema shemi Tu su samo prva tri tranzistora sa pripadajucim dijelovima za stupnja: VF pojacalo. vim kondenzatorom IW5AXS uspjelo sagraditi prijemnik sa direktnom konverzijom.

Konvertor s dva N-P-N tranQ = kvarcov kristal u oscilatoru 220 . Titrajni krug Li/Ci je viso- JL2 kofrekventni ulazni titrajni krug. zavojnice motati la s i na valj casta tije- jezgricama u obliku vijka. tipa T50-6. 2elimo li primati druge kratkovalne opsege mozemo ispred takvog prijemnika staviti konvertor koji ce nam bilo koje kratkovalno podrucje transponirati (»prebaciti«) u opseg koji prima nas prijemnik. zistora. Lt ima 40 zavoja sa odvojkom iza 3. Titrajni krug Ls/Cs mora resonirati na frekvenciju kvarca Q.7 mm. Na AP prikljucuje se. Li ima 3 zavoja. ili 4. najbolje preko koaksijalnog. Za oscilator Lz ima 2 zavoja. radio-aparat koji sluzi kao medufrekventno pojacalo promjenljive frekvencije. Autor je za namatanje zavojnica za opseg od 3. SI. KRATKOVALNI KONVERTORI Vecina prijemnika koje smo do sada opisali bili su za 80-metarski amaterski opseg 3.5 MHz upotrebio prstenaste jezgrice »Amidon«. 9-62. Tako ce svaki jednostavniji prijemnik postati kratkovalni super. oklopljenog kabela.o+i2V Stabilan kratkovalni konvertor s dva tranzistioira ANT ra si. Tko nema takve jezgre moze Kvarcov kristal treba odabrati tako da je njegova frekvencija za odabrano medufrekventno podrucje visa ili niza od onog podrucja koje zelimo primati. je zavojnica za vezu s bazom tranzistora za mijesanje TRi. Vidi opts u tekstu SI. 9-63. Na tome opsegu moze se najlakse sagraditi prijemnik dovoljno velike stabilnosti. V kolektorskom strujnom krugu je visokofrekventna prigusnica VFP. Pogonski napon (12 V) mora biti stabiliziran. Broj zavoja za La i Li je u torn slucaju najbolje odrediti pouzdanim »dip- Oznacene vrijednosti sastavnih dijelova vrijede za prijem kratkovalnih podrucja uz primjenu silicijevih planarnih tranzistora tipa -metrom«. Injekcija stize preko zavojnice Li u emiter tranzistora za mije- sanje. demo- dulirani signal dobije se kod NF.8 MHz. Integrirani sklop TBA-120 u kratkovalnom prijemniku sa direktnom konverzijom. Niskofrekventni. gdje se prikljucuje neko niskofrekventno pojacalo. Primjer tranzistorskog konvertos kvarcovim oscilatorom je na 9-63. a Li 15 zavoja.5 do 3. zavoja. Veza sa antenom je kapacitiyna (preko C2). vanjskog promjera 12.

dok je tranzistor TR3 za pojacanje oscilacija. Oni su rnalosumni i imaju vrlo dobro pojacanje na tim frekvencijama. Tko ne moze nabaviti odgovarajuci kvarcov kristal. s U zajednickom kolektorskom nom krugu ovih tranzistora strujje vi- sokofrekventna prigusnica VFP. Do bipolarnih tranzistora se ipak moze lakse doci. stabilnost kristalnog oscilatora je veca! Simetricni stupanj za mijesanje tranzis torima TRi i TR2 bio je vec ranije opisan u ovom poglavlju. Kvarcov kristal se pobuduje tranzistorom TR4. FET ili MOSFET. Da ne bismo morali praviti odvojke na zavojnicama.5 — — Konvertor za potijem frekvencija izmedu 14 i 30 MHz Obicni. 9-64 ima samo jedan titrajni krug.N-P-N. Zato se odlucujemo za njih. tfr . Razumije se. Spoj izmedu konvertora i toga prijemnika mora biti preko koaksijalnog kabela. Za prijem kratkih valova to ne moraju biti neki specijalni tranzistori. On mora resonirati na krat- frekvenciju koju zelimo Promjenljivi kondenzator ulaznog titrajnog kruga (100 pF) neka na zeljenu frekvenciju resonizajedno sa zavojnicom L2 ra sa toliko pikofarada koliko metara ima odgovarajuca duzina vala. To je prastaro pravilo kojega se je dobro drzati. Potenciometar za simetriranje kQ) je u pravilnom polozaju kad se u prikljucenom prijemniku cuju samo signali iz podrucja koje zelimo primati. bipolarni tranzistori imaju nizu ulaznu impedanciju nego. Odabrat cemo tranzistore BF167 ili BF173. Stanice koje slusamo biraju se na prijemniku. Otuda se medufrekventni signal vodi na koaksijalnu prikljucnicu AP i dalje na antenski prikljucak 80-metarskog prijemnika koji ce sluziti lo. npr. Cak i BC107 i njemu slicni mogu ovdje sasvim dobro raditi. On sprjecava direktno opterecivanje kristalnog oscilatora. Li je antenska zavojnica sa 1/5 do 1/7 broja zavoja kovalnu primati. (1. na L2. Na konvertoru treba samo ugoditi ulazni titrajni krug na maksimum resonancije. moze umjesto kristalnog oscilatora s tranzistorom TR* upotrebiti i neki drugi. kao medufrekventno pojaca- Konvertor sa simetricnim stupnjem za mijesanje Konvertor na si. Odvojak na L2 neka bude na 1/7 do 1/10 ukupnog broja zavoja koji je najbolje odrediti »dip-metrom«. mozemo po- SL 9-64. U poglavlju o visokofrekventnim oscilatorima moze se naci odgovarajuca shema. Kratkovalni konvertor sa dvostruko simetricnim mikserom (TRi i TR2) i kvarcovim oscilatorom (TR3 i TRd) 111 A. To je onaj na ulazu.

..0MHZ .MEDUFREKVENCUA* 15.4.

no nitko ne moze ocekivati da ce takav mali super moci konkurirati onim »vrhunskim«. ah uz cijenu osjetljivosti prijemnika. se Ona regulira potenciometrom P na nacin koji smo vec ranije upoznali. Izostavljanjem medufrekventnog pojadala rijesili smo se onog dijela u superu koji treba posebno ugaAlO prema podacima. ali moze biti i nesto veca ili nesto manja. glavno je da se na toj frekvenciji ne cuje nikakva statican. opseg (3. ili dati.3 do 8 MHz. Izbor medufrekvencije nije kriOna treba da bude oko 1700 kHz. Uz vede kapacitete (tj. Paralelno sa zavojnicom Lz spojeni su fiksni kondenzatori sto bolje kvalitete. prima se 80-metarski pF). U oba slucaja se do bije ista medufrekvencija: 1700 kKz. Ako zavojnicu namotamo Medufrekventnog pojadala nema. se vodi odmah u demodu- Kao demodulator na medufrekvenciji upotrebljen je tranzistorski »audion« s povratnom vezom. Veza s antenom je kapacitivna. Ona je zato manja. Ni u kojem slucaju ne smije veza s antenom biti precvrsta da se ne bi ulazni titrajni krug priguSio. kapacitete denzatora) (otvaranjem toga kon40-metarski opseg (6. skupim i kompliciraui- jim prijemnicima. preko Sto manjeg kapaciteta (1 do 5 induktivna. uz jace zatvoren kondenzator) u ulaznom titrajnom krugu. Buduci da ovaj titraj- OA2 KV(80i<0m) TRWTR2 = TR3 = TR** « Jf 70 BC 107 ili sliCni o+aj2v M-VHHi -*o- "~™ ^ . Medufrekventni signal lator.4 MHz). Selektivnost bi mu opala i mogle bi se pojaviti zrcalne frekvencije i druge nezeljene smetnje. medufrekvencija ce biti u pravom podrucju i ne treba je mjeriti.mah na ulazu prijemnika.0 MHz). Njegov ulazni titrajni Jcrug ima zavojnicu Ls i promjenljivi kondenzator od 150 pF i moze obuhvatiti opseg od 3. je tranzistor TR2. do motane su na istom papirnatom valjku. Sa odabranim frekventnim podruCjem za oscilator mozemo primati dva amaterska opsega. Smanjen je i posao i izdatak. uz manje nica.5 do 4. prema podacima tablice 9-5.9 Zavojnica Lz i zavojnica La na- 7. na odvojak zavojnice L2.

Tablica 9-5. Zavojnice za kratkovalni super (prema si 9-66) Zavojnice. Zica CuL . namotane na valjku promjera 20 mm.

Zato ni FET ni MOSFET tranzistori ne prigusuju titrajne krugove s kojima su u vezi. Danas pocetku su mu gejt-elektrode zasticene ugradenim. Taj je sloj tako tanak da ga lako probiju elektrostatski naboji koji mogu nastati samim do- minijaturnim zenerskim dlodama pa se MOSFET moze upotrebljavati kao i svaki drugi tranzistor. Na sL 9-67a je slo- 3N 200 (donja strarva} J± 7n X6.2v[]f^ ~[56 ^22 7 1. Ugraden je u malo metalno kuciste TO-72 sa cetiri prikljucne zice. dok je MOSFET bio na montazi i ugradnji. Shema kratkovalnog supera sa MOSFET tranzistorima (drugi dio) 15 Radio priru£nik 225 . bez trosenja elektricne energije. Domaci MOSFET 3N200 (»RIZ«) jedan je od najmodernijih tranzistora svoje vrste.funkciju vrsi iskljucivo promjenom ticanjem pri prednapona. kod MOSFET-a od kristala izolirana slojem silicijskog oksida (SiOs). Shema kratkovalnog supera sa MOSFET tranzistorima (prvi dio) SI 9-67b. je zbog toga u »zlu glasu«.2K 30 "p7( SL 9-67a. Kod FET-a je upravljacka elektroda (gejt) srasla sa poluvodickim kristalom.

mogu prosiriti mogucnosti. bio je sagraden za prijem kratkovalnih amaterskih opsega. Normalni pogonski napon za 3N200 je 12 do 15 V.8 kT ). Tranzistor 3N200 moze se primisve do frekvencija oko 800 MHz. Oznaka S pripada i. 9-67. predstavlja spoj sa o v. od 1. supstratom (podlogom. istok) istovremeno. uz sum koji dostize jedva jeniti 2. jos uvijek odlicnih svojstava: 3N201. Shema je nacrtana samo za jedan opseg. Shema na si. s kristalnom plocicom) i spoj sa metalnim kucistem.» vima oznaceno sto je s tim zicama u vezi. 3N203. Radna tacka za pojacala postize se otpornikom u strujnom krugu surs-elektrode. tj. Gi i Gs pripadaju jednoj i drugoj gejt-elektrodi (vrata. Maksimalan napon (vrsni) izmedu D i S ne smije preci 30 V. izvor. 40673 i drugi. Takav otpornik (120 do 300 Q) osigurava potreban prednapon za Gu o «^ a Na Ga se cesto stavlja pozitivan prednapon. moze se °d — uz zavojnice L2 citav opseg. Slovo D oznacuje pritzv.5 kT ) uz pojacanje od najmanje 14 dB. utok). to a. titi Ove obuhvaLs titrajne krugoi — CO 226 . ali se promjenom titrajnih krugova u ulaznim stupnjevima. odvod. kao i u oscilatoru.5 do 4. Njegov sum kod 500 MHz ne prelazi 4 dB (2. upravljacke elektrode). Dvostrukim promjenljivim kondenzatorom.0 2 MHz). 3N211. Odlikuje se veoma malim sumom.5 "SO £* dB (bolje tome moze zitorima. 3N202. a i b. Mogli bi poi slicni tranzistori. ali smije biti i jed- nako toliko negativan. 9-67 vrijedi za 80-metarski opseg (3. te se u mjeriti s najboljim tran- 2 2 MOSFET sluziti Gotovo bi se moglo reci da je 3N200 »predobar« za kratkovalne opsege (HI). 3 *S «— surs-elektrodi (source. Prijemnik kojemu shemu vidimo na si. o kljucak drejn-elektrode (drain. On ne bi smio biti veci od +4 do +5 V. Kod nizih frekvencija (150 MHz i manje) mogu se ocekivati pojacanja oko 20 dB i visa. Ci i Cs (2x50pF).

iako bi zemo MF bro Ijene. Prvi medufrekventni bandfilter je MFu Na njega se nadovezuje kri- stalni filter iza kojega slijedi medu- sokofrekventno pojacalo i njegova upravljacka elektroda Gi direktno je prikljucena na titrajni krug. Optimalna vrijednost je 100 do 200 mV. ali moze biti i BF173 — r^-^^K w- - 22 ^P< « 15 1_ J || * to. U prijemniku za vi$e opsega mora se istim valnim preklopnikom 9-68) (si.4 ve treba medusobno uskladiti tako da se. Prvi MOSFET. uz zatvorene kondenzatore Ci i Cs. 9-67b). promijeniti i frekvencija oscilatora.2 V. t tto SI.jezgrica u zavojniUz otvorene kondenzatore treba postici resonanciju na 4. diodom na 6. Slican filter je bio objasnjen ranije u ovoj knjizi (si. prema si. 9-32b). dovedu u resonanciju na MHz pomocu Lt i ili bilo kakav N-P-N silicijski tranzistor kojemu je frekvencija T baf rem 100 MHz. onda stupanj nje. G2. prima VF »injekciju« iz oscilatora za mijesaAmplituda toga VF napona nije previse kriticna. Ako se mozadovoljiti s manjom selektivnoscu. Njegova druga upravljacka elektroda. S kristaL nim filterom postize se bolja selektivnost kakva odgovara za prijem SSB telefonije.. mozemo ta dva bandfiltera upotrijebiti bez kvarcovih kristala. (LzCz) moraju biti doodijeljeni a zavojnice oklop- krug nak MOSFET. U stupnju za mijesanje je jed- za mijesanje ja£e sumi. Zavojnicu La treba naciniti tako da oscilator radi na frekvenciji koja je za iznos medufrekvencije visa od opsega koji zelimo primati. ali ne treba biti viSa od 300 mV. Vidi tekst 227 15* . TRi radi kao vi3. 9-69. TR2. Pogonski napon oscilatora je stabiliziran Zenerovom cama Ls. Ako je injekcija iz oscilatora preslaba. 9-30a. U prvom medufrekventnom pojacalu upotrebljen je treci MOSFET. Oscilator BC108 je nacinjen s tranzistorom (TRs). Razumije se da ulazni (L2C1) i izlazni titrajni frekventni bandfilter MF2 (si. Takoder ne smiie biti preniska. Tada izbor medufrekvencije ovisi o frekvenciji filterskih kristala. O tome izboru opet ovisi opseg frekvencija koje treba obuhvatiti oscilatorom. sto se tice pojacanja TR4.1 MHz (pomocu trimera od po 30 pF u istim titrajnim krugovima).

Jednom takvom. Onome. Za pocetak treba graditi samo MF 2 i germanijevom diodom GD bio bi obican. ali su oba spojena paralelno. sa kondenzatorom Cs. nog supera 9-70 je shema kratkoval s medufrekvencijom od NF moze se prikljuciti niskofrek- ventno pojacalo. recimo BF167. BF167 Hi BF267. Slican se oscilator moze naci u tvornickom prijemniku »MINIX MR55A«. 9-69 pokazuje kako se preklopnicima mogu mijenjati zavojnice u oscilatoru. Da crtez bude pregledniji prikazani su spojevi sa zavojnicarna samo za dva opsega.5 ili od 14 MHz. »japanskom«. 9 MHz. Kod Na si. oscilatorima. lako se moze dodatkom malog kondenzatora (probati!) sniziti na 9 MHz. Stavili smo opet MOSFET jer je. Dakako. Taj je prednapon pozitivan. Za demodulaciju ne koristimo ovaj stupanj nego poseban produkt-detektor sa MOSFET-om. U medufrekventnom pojacalu je tranzistor TR2.i tranzistor neke druge vrste. postoji i drugaciji put Oscilator za mijesanje moze biti jedan od ranije opisanih. bandfilter za prijemne frekvencije. moguce na jednostavan nacin postici vrlo dobru ARP. ima u mnogim malim radio-prijemnicima. najbolje BF173 (ili BF273). za 10. ukljucene u strujni krug surs-elektrode tranzistora TRs. 9-68. Nacrtan je ujedno se i Mogu u opsegu od luje 5 do 5. Me- dufrekventna zavojnica L4. a za prijem ostalih opsega predvidjeti konvertor s kristalnim . nereguliranom pojacalu moguce je staviti kao TR5 obicniji tranzistor. Preklopnikom /+// mijenjaju se zavojnice ispred visokofrekventnog pojacala (TRi). npr. 5. koji radi preklopnicima mijenjati zavojnice u oscilatorskom i u tdaznim titrajnim krugovima. resonantna frekvencija MOSFET dukt-detektoru. da se kasnije prosiri na 4 Kratkovalni super s visokom medufrekvencijom (150 kQ) odreduje velicinu predna- pona na elektrodama Gs tranzistora u VF i MF stupnju. Na ulazu ne treba visokofrekventnog pojacala. dok su veze sa ostalim zavojnicama samo naznacene. tko jos nema vece iskustvo u gradnji takvih prijemnika ne preporucujemo da se odluci odmah na svih pet kratkovalnih opsega. TRg. bolje. kad ne bi bilo potenciometra za RRP. To za demodulaciju (BFO) radi sa kristalima Qi i Q2 koji se nabavljaju zajedno s medufrekventnim filterom. moze se sam prijemnik sagraditi samo za 80-metarski opseg. SI. Njemu se pribraja negativan prednapon koji nastaje ispravljanjem signala u GD. Zavojnice L5 i Le mogu opet biti one koje se nalaze u MF filterima za 10. Upotrebili smo filter »KVG-XF-9B« koji odgovara za prijem SSB-signala. Treba ga samo ugoditi. On djena mikser sa MOSFET-om TRi. takoder sasvim zadovoljio. dodatkom malog kapaciod 9 MHz pa TR4 moze biti 228 .5 MHz. teta. u kombinaciji sa MOSFET-om u VF pojacalu.7 MHz. zajedno sa svojim predotpornikom »Demodulator« s do na 3. TRs Pomocni je u prooscilator oscilatorski sklop u kojemu se povratna veza postize pomocu posebne zavojnice. — znaci da se na tome mjestu moze upotrebiti i obicniji JFET. Ova]. pripada malom medufrekventnom transformatoru kakvih. Izborom takve medufrekvencije prijemnik postaje jednostavniji.7 MHz. kao na nasoj shemi. Potrebna selektivnost najlakse se postize savremenim kristalnim filterima. U drugom. Dovoljno je staviti samo titrajni krug ili. si. Zavojnice izmedu TRi i stupnja za mijesanje (TRs) mijenjanju se preklopnicima 1/7+ +IV). Ako zelimo primiti vise amaterskih opsega. To je MOSFET s dva gejta. Mozemo se odluciti za opseg od 3. na frekvenciju ce kristali oscilirati. u vezi sa BFO oscilatorom (MFs i TRr).

od 80 do 10 metaravalne duzine. od grcko- . Prijem svih amaterskih kratko* valnih podrucja. 2elimo li primati vise opsega. »sinthesizer«. ga: »sinthesis« — sinteza. u pnmjeru na sL preklopnicima I^i II. onako kako je to bilo ostvareno 9-68. Ulazne titrajne krugove mofcemo mijenjati preklopnikom. citaj: sintisajzer. postici cemo na nacin koji je u blok-shemi prikazan na sh 9-71. Pitanje oscilatora moze se njesiti na savremen nacin pomocu tzv.Q1 = XF901 Q2=XF902 SL 9-70. 10m Za jedan amaterski opseg jedva da bi se moglo naci nesto jednostavnije i tako dobro. Sklop koji sintezom »sastavlja« Potrebne frekvencije (engl. Ulazni dio medufrekventni i demodulatorski dio sa BFO-om za amaterski jednostruki super s medufrekvencijama od 9 MHz } bilo koji savremeni silicijev tran- zistor. sastavljanje) moze se naciniti na vise nacina ULAZ 80.40 20. sinteze.15 j Kod NF gulaciju prikljucuje se niskofrek- ventno pojacalo koje na svom ulazu mora imati potenciometar za reglasnoce. onda je to sa ovakvim prijemnikom mnogo lakse postici nego nekim drugim koji ima toxhi medufrekvenciju.

ali takoder u opsegu izmedu 14.0 raditi unutar opsega do 5.5 MHz. Polozaji preklopnika (si. 15-metarski opseg prima se sa oscilatorovom frekvencijom od 12.0 MHz (u najvise upotrebljavanom dijelu 10-metar skog opsega) potrebna se oscilator- MHz) frekvencija (od 19.5 MHz.5 do 20. 9-72) koji tome odgovaraju su prazni! Za prijem 40-metarskog opsega treba nam oscilatorska frekvenciia do 16.0 MHz. onda se potrebne oscilatorske frekvencije mogu postici upotrebom samo triju kvarcovih kristala za prijem na svim si. Konacno. za prijem frekvencija iz- od 16. 5. Zato za 80-metarski i 20-metarski opseg ne treba nista drugo. 9-72 je amaterskim kratkim valovima. tj.0 do 12. Ako je medufrekvencija 9 MHz. sto se postize mijesanjem VFO-a i frekvencije kvarca od 11 MHz.5 MHz. Sama njegova frekvencija je dovoljna za prijem u opsegu izmedu 3.5 MHz.5 MHz. Taj se opseg dobije mijesanjem VFO a i frekvencije kristala od 17.(vidi i u poglavlju o oscilatorima). VFO mora od 5.5 i 4.0 dobije mijesanjem frekvencije VFO-a i frekvencije kristala od 143 MHz. Na prikazana sinteza oscilatorovih frekvencija metodom koja se zove »premix«.5 i 29.0 medu ska 28.0 1 .0 i 14. mijesanjem frekvencije promjenljivog oscilatora (VFO) sa frekvencijama kristalnog oscilatora.

<0 o to *a so o > to o & <3 <o c S I ^1 s I ' ft. Kg < o Oh oi tri <ri </j < 3 I 00 231 .

radio-amateru nema smisla da putem samograd* nje oponasa specijaliziranu industriju. ni potrebnih mjernih instrumenata. napon od 12 V. Komunikacijski prijemnici tvornidke piroizvodnje Dana§nji komunikacijski prijemnici vrlo su kompleksno gradeni i. za gornji i za donji bocni po~ jas SSB-signala. Mi cemo. »dorastao« Selektivnost je osigurana kristalfilterom. Ima slicnih i za njem prednje strane uredaja 9-75) znanjem koje ne prelazi ono. HI). (»Signetics«) potpunije koristitl i Samim gleda(si. ali obicno ih se ugraduje vise. nim medufrekventnim na tome mjestu mogu Amaterska samogradnja treba putem. nacrtan samo jedan kristal. mirno mozemo reci. Treba poci realisticnijim odabrati takav projekt koji ce mocl bid i zavrsen. prema zelji i potrebi. Za tu smo svrhu oda- SL 232 9-75. odredeni su za rad sa pogonskim naponom od 6 V. mnogo mozemo Tko nauciti o radio-tehnici. »nauka o dugmadi«.napona. SL-612. ne zna se mnogo. ovisno o opsegu frekvencija koje se zeli primati. sklopovi SU621 pa SL-610. se to mora sto amateri nazivaju »knobology« uzeti u obzir kod gradnje prijemnika. ni opreme. cak ni onda ako bi bio u strucnom pogledu takvom pothvatu. Razumije se da se na tome mjestu mora staviti valni preklopnik. Za to on nema ni materijala. Zatim dolazi bandfilter (sa Ci i C2) koji se ugada na prijemne frekyencije (tzv. U BFO-u je takoder. na kraju poglavlja o prijemnicima za frekvencije do 30 MHz. Nije i »nobolodzi«. Niskofrekventna integrirana pojacala najcesce rade sa 12 do 15 V. kako rade i kakve mogucnosti pruzaju tvornicki proizvedeni radio-uredaji. za prijem telegrafije. ako je to potrebno. pogledati kako ih grade u tvornicama. Prednji izgled prijemnika tvornicke proizvodnje . I se ugraditi filteri za razlicite selektivnosti (poseban filter za telegrafiju i poseban za SSB ili drugacije). »preselektor«). zbog jednostavnosti sheme. (citaj: tesko naciniti ispravljac koji daje 6 i 12 V. ali to nije nacrtano da slika bude preglednija. dva ili tri. I zavojnica u oscilatoru se mora mijenjati. proucavajuci kako su nacinjeni. Ipak. upoznat sa funkcijom radio-uredaja moci ce ga i pravitnije je i Integrirani SL-641.

PRUEMNIK »NRD-515«(JRC) o-lekHzU- HIZK MIJESANJE _i_ 70/55 MHz J o- .

posebno za CW. ostalih zanimljivosti koje posjeduje ovaj prijemnik treba spomenuti posebne izlazne prikljucnice za slusalice (SL). na bilo koji Od kratkovalni frekventni izlaz (NF) i mogucnost iz prijemnika izvede i medufrekventni signal. Prije ulaza u selektivne medufrekventne filtere signal prolazi kroz prigusivac impulsnih smetnji (NB. zajedno sa zeljenim signalom. To je tipican primjer tzv.0 MHz i dobije se druga medufrekvencija. amater koji slusa kratkovalne signale cuje ipak. Proucavanje koje su koristene u pojedinim stupnjevima.455 MHz) je odmah ispred prvog cima medufrekventnog pojacala. jos jedan nisko- Amaterske radio-stanice. Predvidena ie i mogucnost prijema dalekopisacem (RTTY). U slucaju resonancije . »Noise blanker«). Uslijed toga se onda radiofonijska modu: lacija moze prenijeti signal. Ona redovito radi sasvim ispravno. Iza ovoga slijedi 2. i na frekvencijama BFO-injekciju oko 455 kHz. Tu je demodulator za amplitudno modulirane signale (AM) i demodulator za telegrafske (CW) i SSB-signale. se mijesaju signali na prvoj medufrekvenciji sa oscilatorskom frekvencijom od 70. Drugim dijelom signal se vodi u demodulatore. 455 kHz. »analognu« skalu i digitalni pokazivad frekcitaj: displei).Filter za prvu medufrekvenciju (70. zatim od 2. ali to dopusta raspolozivi prostor u ovoj knjizL — — DODATNI UREDAJI ZA POBOLJSANJE PRIJEMA Filter! i valolovke medufrekvenciju. na kojemu se frekvencija di- da se U takvim slucajevima treba visokofrekventni napon. on ce oslabiti smetajuci signal. Titrajni krug Li/Ci stavlja se u antenski dovod i. sa propusnim opsegom od 6 kHz (za AM-signale). smjestene u blizini jakih srednjevalnih radiofonijskih stanica. Odabrati se mogu cetiri razlicita stupnja selektivnosti. bilo bi takoder vrlo zane nazalost jiimljivo. ali to ipak nisu »prave« analogne skale. kako znamo. Ugradeno integrirano niskofrekventno pojacalo osigurava dovoljno glasan prijem jer mu je izlazna snaga oko 1 W. smanjiti prije nego li moze stici u prijemnik. ali. vencije (»display« Ovdje postoji samo digitalni pokazivaC. prema si. kiloher234 jemnika tenske prikljucnice A* i Sasije priZ. pa se i njima moze operator prijemne sluziti pri odabiranju frekvencije. stupanj za mijesanje. Iako radiofonijska stanica radi na srednjem valu (550 do 1600 kHz). detaljnih shema. nezeljeni »koncert«. koji se u anteni inducirao djelovanjem srednjevaine stanice. Za ovo postoje dvije mogucnosti. cesto su izlozene vrlo neugodnim smetnjama. ako je njezin signal daleko prejak. pojacala signal Iza drugog odlazi jednim dijelom u sklop za koji sluzi za MF pojacanje napona i automatsku regulaciju pojacanja (ARP) i za pokretanje pripremanje S-metra. moze se radna tacka u nekom mo nuti stupnju samog prijemnika pomaku nelinearno podrucje. ako resonira na frekvenciju srednjevalne radio-stanice. Uz dugmad za izbor frekvencije su neke oznake. Ovaj drugi de modulator treba. unakrsne dulacije. Druga titrajni f je mogucnost da se serijski krug L2/C2 stavi izmedu an- rektno cita u megahercima. Pri tome nema »krivnje« na radiofonijskoj stanici. 9-77. za donji i za gornji bocni pojas (SSB). Ovoj pojavi mogu biti izlozeni i oni prijemnici koji su inace vrlo dobri i skupi. Mnogi danasnji prijemnici imaju dvije mogucnosti za ocitavanje prijemne frekvencije: obicnu.4 kHz (za SSB-signale) i od 600 Hz ili 300 Hz sirine (za prijem telegrafije). Iza toga slijedi pojacalo za drugu Tu i stotinama herca.

si. oklopljeni kabel. Filter treba potpuno oklopiti. Induktiviteti zavojnica neka budu: Li=Ls=10 (. U=4. Takoder mora biti ugraden u limenu kutijicu. Od filtera do prijemnika (od prikljucnice B) takoder mora biti upotrebljen koaksijalni. »vatolovke«. potpuno zasticenL Ovakve filtere nazivaju i »valolovkama«. Tada je bolje upotrebiti neki filter koji ce sprijeciti prolaz svim srednjevalnim frekvencijama od 550 do 1600 kHz. dok zadrzava i srednjevalne i dugovalne. Na ulazu (U) i na izla/u (IZ) treba staviti koaksijalnu prikljucnicu. 9-79. ali tako da zavojnice Li i L% ne mogu djelovati jedna na drugu. predajnu antenu. ako u neposrednoj bliantene neke radio-stanice. Najbolje je da je svaka u svome pregradenom prostoru. Navedene elektricne velicine vrijede za tzv. oni zapravo smanjuju jakost ulaznih signala uz cijenu relativnog po235 m i. Hi filter koji lako propuMa sve kratkovalne. Jedan filter ove vrste je shematski prikazan na si.. I zavoj* kondenzatori moraju biti vrlo kvalitetni. Oni ne smetaju prijemu kratkih valova.I—T7 prijemnika pf^ff. Filter za oslabljivanje srednjevalnih signala (500 do 1600 kHz) koji se ukljucuje u koaksijatni antenski dovod ispred prijemnika Visokopropusni filter. filtera za uklanjanje $metnji od lokalne. A Izuzetno mogu postojati takve smetnje od nekoliko srednjevalnih radiofonijskih stanica. a filter nema utjecaja na prijem kratkih valova. SI 9-78. Tada je potiskivanje srednjevalnih signala vrlo dobro. i St. moze istovremeno primijeniti oba filtera. Zadovoljavajudi se s komadicem zice.if/. Ijeni tako da su titrajni krugovi i syi vodovi izmedu antenskog prikljufcka A i antenske prikljudnice se netko nalazi Ako je osjetljivi prijemnik izlozen uticaju prejakih signala moguce je primjetiti niz poteskoca koje su posljedica »preterecenja«. Kod fini osobito jakih smetnja. 9-77. »niskoomske« antenske oklopljene vodove s koaksijalnim kabelima (50 do 75 Q). srednjevalne radiofonijske stanice Lt=L4=33 nice i \iH. Primjeri ukljucivanja tzv. Zato mnogi operatori ne koriste za prijem veliku. takoder vrlo dobro propusta sve kratkovalne frekvencije. a zadrzava srednjevalne frekvencije Ulazni atenuatori prijemnika srcdnjevalni ce signal otici mimo i nece moci smetati.7 \iH. Filter je predviden za prikljucak antene koaksijal- SI. kod A). I jedan i drugi moraju biti oklop. A i B su koaksijalne prikljucnice. 9-78. Jednostavniji visokopropus- nim kabelom (npr. ne preblizu limenim stijenama.J&ftfr . 9-79. prikljucenim na ulaz prijemnika.

u stupnjevima po 10 dB. direktno na preklopnik tako Atenuator za oslabljivanje ulaznih signala do 40 dB. Atenuator s cetiri obicna dvopolna preklopnika. Na si.vecanja smetnja i suma. SI 9-82. Oni su montirani (si. Stavimo li visokofrekventni atenuator ispred nekog velikog. Mnogo je bolje posluziti se najboljom antenom a. 2eljeni stupanj atenuacije postize se jednostavnimprebacivanjem jednoga ili vise preklopnika. Svi su otpornici po 100 Q sa opteretivoscu od po 0. Osim toga atenautor mora biti promjenljiv tako da se stupanj atenuacije moze pedanciji prilagoditi prilikama. Takav dodatak stan cije i je osobito koriispred onih prijemnika koji osjetljivosti uopce nemaju mogucnosti regulavisokofrekventne SI 9-81. s preklopnikom za dva strujna kruga i pet polozaja 9-80. koji omogucuje oslabljivanje signala u stupnjevima po 3 dB sve do 33 dB. Svaki od ovih atenuatora moze se sagraditi kao posebna jedinica koja se stavlja ispred bilo kojeg prijemnika. te ulaznoj imu prijemnika. u slucaju potrebe. SL da svi spojevi budu sto kraci. Atenuator za oslabljivanje ulaznih signala do 33 dB.5 W 9-81) svaki. vidimo na sL 9-82 i 9-83. kvalitetnog i osjetljivog prijemnika. Ovdje cemo opisati dva atenuatora. u stupnje- vima po 3 dB 236 . 9-80 je primjer atenuatora za najvece slabljenje signala do 40 dB pomocu dvostrukog preklopnika s pet polozaja. Danas ima i prijemnika fabricki proizvedenih s ugradenim ulaznim atenuatorima rt -J J" i x° > —1 £iz koji uskladuju jakost signala prema osjetljivosti prijemnika na drugaciji nacin nego to cine uobicajeni rucni ili automatski regulatori pojacanja. prilagodena za koaksijalne antenske vodove (50 do takva 75 Q). Ulazni atenuator treba da bude prilagoden impedanciji same antene i antenskog voda. tora Unutrasnji izgled atenuaprema sL 9-80 kao sto su manji superheterodini ili cak mali prijemnici s povratnom vezom. Moguce ih je ugraditi u sam prijemnik. reducirati jakost ulaznih signala na optimalan iznos pomocu posebnog atenuatora.

Tako su diode D2 i Ds izlozene djelovanju ove razlike potencijala koja je za njih zaporna. onakav kakav je sam po sebi). Da taj kapacitet bude sto manji i »geometrija« poluvodicke plocice je redovito vrlo nialena.9-83. bez dodataka. Opis u tekstu atenuatora U prikljucuje se anten- ski koaksijalni kabel. FIN diodama. U nazivu tih dioda slova P-I-N ozna£uju redosiijed kojim se ti slojevi nizu u poluvodicu diode. koji ima vodljivost P-tipa sloja sa vodljivoscu N-tipa. Nacinjene su tako da se izmedu poluvodlcsloja. tranzistor je »otvoren«. ostavi tanak sloj cistog poluvodica. je u tacje i baza spojena stalnog kapaciteta (!). intrinsic = pravi. i SL se 9-84. struja baze tranzistora TR postaje slabija. preko i&. Potencijal u tacki Uz napone propusnog dio4a propusta struju. Dh D shema atenuatora 2 i Ds. kroz diodti Di i otpornik R3. ona ponasa kao promjenljivi otporJ'rj^Njen otpor ovisi o velicini elektricnog polariteta. Izlaz atenuatora IZ takoder je koaksijalnim kabelora spojen sa antenskom prik- ljucnicom prijemnika. dijeli i uz male zaporne prednapone koji ne premaguju Zenerov. probojni napon) dioda ne vodi elektricnu struju i ponasa se kao kondenzalor (ili Dok nema prednapona Napon napajanja (+12 V) se otpornicima Ri Rs. Takav sloj se oznacuje slovom / (engl. Diode D2 i Ds »zatvorene«. i kom Atemiator s PIN diodama Pod nazivom PIN diode poznate su u elektronici posebne diode koje $e upotrebljavaju kao prekidaci i kao promjenljivi otpornici. a drugi s druge strane prvog i posljednjeg preklopnika SL bit ce moguce sluziti i se resonantnom antenom velikom tako u sva- slucaju osigurati vrlo dobar nesmetan prijem uz najpovoljniji odnos signala prema sumu. Vanjski pleteni oklop koaksijalnog kabela je s obje strane raspleten i rastavljen u dva dijela. Pritom se B je visi od potencijala u tacki A. Otpornici atenuatora (sL 9-82) montirani su direktno na dvopolne prektopnike. od kojih je jedan uzemljen s jedne. Ot- ostaju napona. Ako tranzistora TR. na visok napon (+10 do 12 V). Na ulaz 237 . onda se smanjuje i jakost struje koja tece kroz Di. 9-84 je Na 9 Ako si. Kroz njega tece struja i nastavlja preko visokofrekventne prigusnice VFP2. Atemiator s diodama koji spojiti sa moze automatskom te- kog gulacijom pojacanja (ARP). pa ki A potencijal nizi.

Kako se vidi vec upravljati isti Ima mnogo prijemnika koji na svojim skalama imaju razlicita kratkovalna podrucja. ako se ispred njih stavi dodatno visokofrekventno pojacalo. u sam prijemnik. Izbor prigusnica (VFPi i VFP?) mora odgovarati opsegu frekven cija koje zelimo obuhvatiti prijemnikom. Atenuator nam je. Ulazni titrajni krug je modifikacija poznatog spoja firme »Collins« koja ga je primjenila u predajnicima. upotrebili smo male. vi238 . na 3. Buduci da diodni atenuator ima nisku impedanciju. Takvim prijemnicima se moze mnogo pomoci. sve kratkovalne frekvencije od 3. Atenuator jei bez PIN dioda vrlo dobro radio. funkcijom atenuatora moze MHz. nije ga tesko sagraditi. Izgted diodnog atenuatora. (45 cm Si 9-85. a cesto poboljsava i odnos signala prema sumu.3 do 33 MHz. Njihov otpor se smanjuje i one sve vise. preko d. visokofrekventne silicijeve diode s malim vlastitim kapacitetima. ugradenog u amaterski prijemnik. sve do 146 MHz.5 i na 7 MHz. sasvim zadoyoljavajuce radio na kratkim valovima. Takvo pojacalo popravlja i ulaznu selektivnost. medutim. vidi slid.sokofrekventne prigusnice ne moraju imati osobito velike induktivitete. Takav atenuator s diodama moze se ugraditi si. Najvazniji sastavni dijetovi oznaceni su kao i na sL 9-84 Visokofrekventno pojacalo i preselektor za sve kratkavalne frekvencije od 33 do 33 MHz por ove diode postaje veci sve dok potencijal u B postane manji od potencijala u A. Prijemnik sa ugradenim atenuatorom bolje »podnosi« jake signale i automatska regulacija pojacanja (ARP) postaje »energicnija« i povecava sigurnost od zrcalnih frekvenciia. raspored dijelova atenuatora odgovara rasporedu na shemi (si. Atenuator smo konacno ugradili u dvometarski prijemnik. Osjetljivost ce postati znatno bolja. sa silicijevim diodama. pa je VFPt u toj verziji bila na- cinjena upravo za taj opseg na promjeru od 3 mm!). all takoder u UKV podrucju. 9-84). a obuhvaca bez upotrebe valnog preklopnika. Ovdje opisani preselektor je vrlo jednostavan i jeftin. samo na relativno niskim frekvencijama. 9-86. Ima ih i takvih koji se nazivaju »komunikacijskim« prijemnicima. pa obuhvacaju cak svih pet amaterskih opsega. Kako se vidi na toj dok se na 21 i 28 MHz gotovo nikad nista ne cuje. Na 9-85. odvode VF napone smanjujuci jakost signala na izlazu atenuatora. On vec na ulazu prijemnika prigusi one najjace signale koji bi mogli dovesti do unakrsnih modulacija u prijemniku. Shematski prikaz takvog preselektora vidimo na si. Nazivaju ga preselektorom. 30 14 napon kojim se postize automatska regulacija pojacanja u prijemniku. sve do postoji iz same oznake +ARP. Dobar prijem. a diode Dt i Ds pocnu voditi. Tada se dioda Di zatvori. Buduci da nismo imali PIN diode. Promjenljivi kondenzator kojim se odabire zeljeno podrudie je dvostruk. Na slici se vidi da smo upotrebili feritne prigusnice koje imaju po 6 rupica u jezgri. s jednom jedinom zavojnicom. On ima kapacitet 2 x 480 ili 2 x 500 pF bolja. MHz je prijem vec slabiji.

Pocetni kapaci- . l A7D i x 3. pa ih treba skinuti. 9-S6. Nikakvih paralelnih trimera ne smije biti. kvalitetni kondenzator od 470 do 480 pF. Kratkovalni preselektor za podrucje od do 33 MHz sluzi takav kakav jest. ako se nalaze na promjenlji- vom kondenzatoru.x i ^ x^ i-L.3 S/. Za potrebno smanjenje maksimalnog kapaciteta dodaje se u seriju sa svakim statorom po je- dan fiksni. bez ikakve prepravke. Na taj se nacin maksimalni kapacitet smanjuje na oko 240 pF.

ono kojim se okrece promjenkondenzator. Shema je na si. ako takav preselektor stavljamo ispred prijemnika uz neki predajnik. npr. povecava P<. 9-88. u antimora dodati paralelnom spoju. tor. otpor na P* mozemo seieK> niuiuci filter potivnost smaniiti toUko da prrjem testane dovoljno sirok i za ciometrom lefonije. Antena A se spaja na preselekPrikljucnica A' na njegovom iz~ lazu spaja se preko koaksijalnog kabela na antensku prikljucnicu prijemnika. najbolje odmah iza demodulatora. Potenciometar P* je je njegov otpor velik. Vidi tekst 240 . osobito u prijemnicima tvornicke proizvodnje. potiskuje nezeljene signale i sumove. filter se moze dodati tako da se s^oji na prikljucnicu za regulira Treci potenciometar. Za dobru razumljivost govora dosta je da niske frekvencije obuhvate podrucje izmedu 300 i 3000 Hz. Diode Di i Ds su visokofrekventne silicijeve diode. ali i bez nje je pojacanje dobro. samo onda. Njese u ko(i veci omski otpor!) spaja lektorski strujni krug. vazan. osobito oslabljuje sumove i sve frekvencije izvan tog najnuznijeg opsega. upotrebiti cijelu lo vicu tog namotaj a. Sekundarna gov namotaj koji ima vise zavoja strana takvog transformatora moze imati i srednji odvojak pa ce biti je ili potrebno pokiisom ustanoviti sta bolje. On lefonije. 272 ili bilo koji slicni. Njih se. Ako nema predajnika onda diode ne treba stavljati. a prije ulaza u niskoCrekventno pojacalo. Jednostavan niskofrekvent- slusalice. Zato niskofrekventni filter koji propusta samo ove frekvencije ze mnogo olaksati radio-prijem teSSB-signala. U sovjetskom casopisu »RADIO« opisan je prije vise godina niskofrekventni filter u kojemu je upotrebljen samo jedan tranzistor. samo po- Ulazni signal »dozira« se poten- NISKOFREKVENTNI FILTERI ZA POVEdANJE SELEKTIVNOSTI Niskofrekventni telegrafije filter za prijem selektivnost prijema. ljivi Niskofrekventni tranzistorom filter s jednim BF Visokof rekventna prigusnica VFP je mala prigusnica za kratke valo ve. 9-88. Transformator T je niskofrekventni pobudni (»drajverski«) transformator iz malog tranzistorskog kakvih se lako radio-prijemnika moze naci i u amaterskom »skladistu« otkuda amater povremeno vadi gradili stare dijelove koje treba (HI). biti mo pi = poja£anje p2= selektivnost p3= povratna veza SI. Ako to nije moguce ili ako nije preporucljivo. Ako Smaselektivnost je takoder velika. treba postaviti na maksimalnu glasnocu prijemaTranzistor TRi je bilo koji visokofrekventni FET. Radi se o pravom amaterskom rjesenju toga problema. mora stupani novratne veze koia a*o pozitivna. Nju treba staviti samo onda ako nam je potrebno vece pojacanje na frekvencijama izmedu 20 i 30 MHz. ni filter za razlicite primjene. filteri niskofrekventni Takvi mogu se i naknadno dodati svakom prijemniku.On odreduje pojatakoder canje. BC 177 ili tora. a izdize telegrafski signal odredene niske frekvencije koji •upravo zelimo primati. Sasmo ga i pokazao je vrlo dobra svojstva. To znaci da ce. P». Diode cuvaju FET od preterecenja. Tlh je silicijev P-N-P tranzistor.

filter (direktno) povezani preko otpornika Ri i Rs. Ulazni i lazni naponi su jednaki buduci iz- FET-ima. Zelimo li da srednja frekvencija bude jace istaknuta. koji se cuje kad se pojave oscilacije. pojacalo Selektivno niskofrekventno sa bipolarnim tranzisto- rima Napon napajanja mora biliziran. OstgQe frekvencije su vise ili manje oslabljene. Takav sluzi i za te* Filter! sa RC-mrezama fil- SI 9-90. da Operacijska integrirana poja^ala u aktivnim NF filterima su oba stupnja nacinjena kao emiterska slijedila (»emiter-follower«). takav filter ugraden odmah iza demodulatora. To su »mreze« sastavljene od otpora i kapaciteta. Ne pojave li se oscilacije. Zato i vrijedbiti nosti dijelova u RC-filteru moraju drukcije. doci do osciUranja na niskoj frekvenciji koja je odredena induktivitetom zavojnice transformatora u kolektorskom strujnom krugu i kapacitetom kondenzatora koji je s njom paralelno spojen (100 nF). Srednja frekvencija je oko 1000 Hz. Njihove su impedancije znatno vise. Tranzistori TRi i TRs su obicni silicijevi. 9-90. Selektivno niskofrekventno pojacalo sa unipolarnim tranzisto- Jednostavniji su za upotrebu ter! rima (FET) da selektivnost bude veca. Ona je sa najvecom amplitudom. mozemo odabrati mijenjanjem kapaciteta kondenzatora u nasem »kolektorskom titrajnom krugu«. nastojati da ta negdje izmedu 800 SL 9-89. Treba frekvencija bude i 1000 Hz. kod YU2BR. ili da se matematicki izrazinao: pojacanje iznosi 1. 16 Operacijska integrirana pojacala se upotrebljavaju u niskofrekventnim filterima. Kondenzatorima je ogranifien opseg niskih frekvencija koje Takav se moze naciniti i sa poja&do propusta. U principu cesto 241 Radio prirucnik .je dovoljno povecamo. sto se vidi na slici. Sto ih vise stavi"mo u takav niz to ce selektivnost biti kojima se ne mora regulirati povratna veza. Medusobno su galvanski veca. biti sta- ll jednom od prijemnika je. Potenciometri su »jednom za svagda« ostavljeni u takvim polozajima da je propusni opseg filtera do volj an za prijem SSB-telefonije. legrafiju. Visinu tona. tj. si. Pojacanja ovdje nema. potrebje nanizati vi§e takvih filterskih clanova (svaki s dva tranzistora!) jedan za drugim. treba medusobno zamijeniti prikljucne zice na onoj zavojnici koja sluzi za povratnu vezu. kao na sL \ no 9-89. koji koriste svojstva RC-mreza.

Rs= 91 kQ ili Ovim zaokruzivanjem srednja frekvencija mozda nece biti pre=22 kQ. 100 kQ. ULAZ IZLAZ Principijelna shema selekpojacala sa operacijskim pojacalom (OP. tivnog NF Da smo dobili neke »egzoticne« vrijednosti za te otpore. £3=90. kao sto je razlicito pojacanje signala. f) gornje vrijednosti uvrstiti u formule: 1 PtoC G 2 (2Q -P)<*C SL 9-93. Najblize vrijednosti optornika ce biti: Ri~ ke. standardne vrijednosti.: 800 Hz). i Da redom: a) se postignu odredene karak- teristike filtera treba ici slijedecim SI. osobito kod brze telegrafije. Selektivni niskofrekventni filter s promjenljivim Q-faktorom R R i 2Q coC 2 =942 Q.P). Za gradnju filtera postoje raznolike mogucnosti. Nekad je zgodno da se svojstva filtera mogu mijenjati prema po- 242 . Otpornici neka budu barem 5-postotni. odabrati (za pokus) kapacitet C (npr. izracunati vrijednosti za otporniRacunom izlazi za Ri=22. 9-92. Ri 1 kQ.4 kQ. Q-faktor 5 = 22 kQ. Rs= 100 kQ. razlicit Q-faktor i razlicita srednja frekvencija.: 22 nF). 9-91. Postupak za racunanje je u tekstu SI 9-91. cizno 800 Hz. d) izracunati kruznu frek- venciju: e) co=2jt/. koje se ne mogu lako zaokruziti na postojece. b) odabrati Q-faktor (npr. Signali se.je takav filter na si. slijevaju jedan u drugi postaju tesko citljivi. se tzv. R2 = i C = 22 nF.: 2). sve dok ne postignemo takve vrijednosti otpora koje su blizu vrijednostima koje se mogu nabaviti. uzeti ponesto drukcije vrijednosti za kapacitet C i ponoviti racune.: c) odluciti za neku srednju frekvenciju / (npr. morali bismo. all od toga. R 2 = 1 kQ.6 kQ. Za frekvenciju od 800 Hz. Za prakticnu primjenu ni previse daleko bit ce dobro. mjenljivom Niskofrekventni filter s profrekvencijom kao prvo treba odabrati pojacanje p (npr. Preveliko pojacanje i velik Q-faktor se obicno izbjegavaju jer onda filter »zvoni«. 5). opet za slijedeci pokus. uz pojacanje 2.

imat cemo optimalnu filtraciju za govorne Prebacimo frekvencije. Niskofrekventno pojacalo za prijemnike s direktnom konverzijom 243 . samo telegrafski prema si. sa integriranim sklopom ISi. ukljucen in- stupanj filtracije. ili ne- — Ovaj je najselektivniji. Drugi stupanj. Tada. sa kondenzatora od filterski 1 nF signal ide u sklop sa operacijskim pojacalom. Ovim preklopnikom mozemo filtrirani ili filtrirani birati signal. U nisko- frekventnom pretpojacalu. se sastoji stupnja. Integra Na si. sklopom — ko filtriran telegrafski li signal. Prvi stupanj.trebi. *tst£*r T * ^ v-n : ± SI 16* -if a NF PRETPOJACaLO IZLAZNO NF POJACALO 9-94. Ispred integriranog sklopa TAA-611-C je potenciometar za regulaciju glasnoce. Tako se kod filtera. Ono. On. odlazi na jedan od kontakata preklopnika FL. Signal te frekvencije stize na drugi kontakt istog preklopnika FL. 9-92. preko kondenzatora od 1 ^F. 2elimo trirani li da nam ne budu fil- od onog koji primamo. mozemo u prijemnik koji gradimo staviti dvojni 9-95. Takva visina tona je mnogim telegrafistima vrlo ugodna za primanje. 9-95. prikazuje si. On najbolje propusta frekvencije oko 550 Hz. filter. preko kondenzatora od 5 \jlF. su ukupno tri rani sklop IS opet je neko operacijsko pojacalo (npr. IL 741). si. Istovremeno. Prema tome ce do kontakta X dvostrukog preklopnika stici samo frekvencije izmedu 350 i 3500 Hz. koje bi se Kompletno niskofrekventno pomoglo ugraditi u od tri amaterski prijemnik sa direktnom konverzijom. Razumije se da preklopnik X/Y u njegov drugi polozaj. 4f ^ J2 NR> tr "T m 5bn . 9-94. Od kolektora tranzistora TR se put signala racva. moze potenciometrom P mijenjati srednja frekvencija i tako izdvojiti odredeni signal izmedu drugih signala kojima je frekvencija razlicita ce na izlazu ovakvog niskofrekventnog pojacala moci posluziti i neki drugi integrirani sklop. shema filtera koji ukljuciti ill iskljucitL se potenciometrom P (200 kQ) lako mijenja Q-faktor a time i selektivnost filtera. jacalo. preko U je i polozaju treci koji je nacrtan na preklopnika X/Y. Upotrebljena operacijska pojacala tipa 741. poja£a se primljeni signal. Od njih prva dva formiraju pravi bandfilter. sa ISs. 9-93 je moze ili Osim toga se znakovi. pro* pusta frekvencije koje su manje od 3500 Hz. koje dolazi odmah iza demodulatora. a iza njega se moze prikljuciti zvucnik. propusta frekvencije koje su vece od 350 Hz. vec da i za SSB-signale imamo optimalnu selektivnost i u niskofrekventnom pojacalu. si. koje iz smjese zvukova izdvaja frekvenciju od 700 Hz. dalje odlazi trostruu NF pojacalo tegriranim IS3.

integrirana Upotrebljena su cetiri operacijska pojacala tipa 741. Savremena verzija filtera »selektojekt« Frekvencija nroze se u oba slucaja Pod imenom »selektojekt« (citaj kako pise!) bilo je medu amateri- ma poznato pojacalo sa elektron- skim cijevima koje je svoje ime dobilo prema dvije latinske rijeci: setekcija = izabiranje i rejekcija = odbacivanje.IS1 = IS2 = IS3 = . Umjesto njih moglo bi se uzeti i dva dvostruka operacijska pojacala. Najjednostavniji je onaj koji je nacrtan. ZDi i ZDz. Ako se prekidac Pr zatvori. Ona moze biti dovoljna obzirom na to da je potrosak struje za i . razlicite nacine. dioda Da kondenzator Ce.7 ili 5. Njih mozemo postici na — Radio-amateru DJ6HP dugujefilte- mo ra. izabrati sastavne dijelove koliko je moguce tacnijih vrijednosti i paziti da obje Zenerove diode. (s dva napona: jedan pozitivan (-1-15 V) i jedan negativan ( 15 V). NF CW i SSB signala. Oznake na slici vrijede za pojedi- nacne integrirane sklopove a ne za dvostruke.1 V). savremenu verziju takvog si. ali njih je teze nabaviti. Na sekundarnoj strani treba da daje napon od 10 do nom 11 9-96. budu podjednake (za 4. da potisnemo neki interferentni ton koji nam smeta kod prijema SSB-signala) ili da selekcijom izdignemo neki telegrafski ton koji zelimo ne- smetano cuti. Transformator T je svojom primarnom straspojen s mrezom izmjenicne struje (220 V). Za pogon ovog ja potrebna su filterskog ureda- niskih frekvencija izabere neka koju trebamo ili da se frekvencija koja nam smeta utisa.741 H'S^hi— pojacalo za prijem NFpojafiaUi SI. 244 V. ulaz je direktno spojen sa izlazom i uredaj je iskljucen. Treba se samo drzati rasporeda na shemi. U ranijim izdanjima ovoga prirucnika bio je takav selektojekt opisan dvije dvostruke triode ECC 83). To je bila sprava koja je omogucavala da se iz smjese razlicitih birati dvostrukim potenciometrom Pi + P2 (2 x 10 kQ). Potenciometar Ps sluzi za mijenjanje selektivnosti i kod rejekcije i kod selekcije. Ovaj se ispravlja diodama Dt Ds tako da svaka od njih nabija svoj elektrolitski kondenzator: dioda Di kondenzator Cs. Dvostruki preklopnik A/B omogucuje nam da odaberemo rejekciju neke frekvencije (npr. Kapacitet ovih kondenzatora ne smije bid manji od 500 nF da filtracija bude dovoljna. Vidi tekst Filter nije tesko sagraditi. 9-95.

»Selektojekt« s integriranim sklopovima. pr&ma DJ6HP ovapojafrekvenciju i sva cetiri operacijska pojacala vrlo malen. jer ko nece biti brujanja.SL 9-96. ali to calo nije osjetljivo na nekom drukcijem od 50 Hz! 245 . Tko zeli. Samo Zenerovim diodama u ispravljacu. moze primijeniti i stabilizaciju nije bezuvjetno potrebno.

kraci od 1 cm). pa je tako nacinjen titrajni krug u kojemu je djelotvorna vnjednost kapaciteta jednaka polovici kapaciteta pojedinog kondenzatora.1 ma tome amaterski dvometarski opseg (144 MHz) pripada VHF podrucju. kao slovo U. 775). vidimo na si. ne cijevi. mogu se u dvometarskom opsegu osim zavojnica naci formirani. — — posebno (citaj: Le- valnim duzinama. Naziv »ultrakratki valovi« dobili su svi elektromagnetski valovi kojima je duzina vala kraca od 10 metara. odnosno kojije frekvencija visa od 30 MHz. Lecherovi herovi) vodovi. Rotori su uzemljeni. decimetarskih valova (300 ili 100 do 10 cm). U literaturi mogu se naci jos i kratice »VHF« (Very High Frequency) za metarske.7 MHz) je bas na prelazu od kratkih prema ultrakratkim Dok u 10-metarskom amaterskom opsegu (28 MHz) jos sluze zavojnice u titrajnim krugovima. Pre- macena W b) VFP. podrucje dijeli se na podrucje meili 10 tarskih valova (30 do 300 do 1 m). krace.10 UKV PRIJEMNICI NEKIM SPECIFICNOSTIMA UKV TEHNIKE Ultravisoke frekvencije i ultrakratki valovi Titrajni krugovi za ultravisoke frekvencije Radio-amaterski 10-metarski opseg (28 do 29. cendo 3000 timetarskih valova (3000 do 30000 ma UKV MHz MHz 10 MHz ili do 1 cm) i milimetarskih valova (iznad 30000 MHz. Na otvorenom kraju ove petlje je dvostruki promjenljivi kondenzator CijC*. i C4 1 ^= ! VFP. Ultrakratkovalno ili. : mada Lecherov vod. 10-la.2 Si 10-1. savinute u petlju. str. nacinjen od ko^ debele bakrene zice ili bakre- Osim viji je kratice »UKV« u Jugosla- a) za isto podrucje takoder udoi kratica »UKT« (ultrakratki talasi). a staton su u kontaktu sa Lecherovim yo dom. koji sluzi umjesto zavojmce titrajnog kruga. tzv. »UHF« (Ultra High Frequency) za decimetarske i »SHF« (Super High Frequency) za centimetarske valove. a sedamdeset-centimetarski (432 MHz) i 23-centimetarski opseg (1296 MHz) u UHF podrucje ultrakratkih valova (tablica 26-1. Na ove posljednje se vec nadovezuje podrucje toplinskih i in fracrvenih zraka. Titrajni krugovi za UKV kod kojih je »leherski vod« upo~ trebljen umjesto zavojnice: a) sa galvanskim i b) sa kapacitivnim kratkim spojem na »hladnom« kraju 246 .

Za fino ugadanje frekvencije sluzi promjenljivi kondenzator malog kapaciteta Cs f + Veza s (butterfly) razlicita. 10-3. Kondenzator Cz je specijalni promjenljivi kondenzator za UKV koji ima jedan zajednicki neuzemljeni rotor i dva statora. Tipicni promjenljivi kondenzator za UKV titrajne krugove. ovih su dva dvostruka promjenljiva kondenzatora od po 2x 10 pF ka- prizmaticna metaloblika. kav cetvrtvalni. . Na malo manja od cetvrtine duzine paciteta.':''. a kod B je naponski »trbuh« oscilacija. »teptirasti« Poluvalni resonator (si. Prvome je duzina titrajni krugovi. Kod A s obje strane resonatora su naponski »cvorovi« dok je naponski »trbuh« u sredini. moze biti ili na keramickoj ili na metalnoj osovini. sa dva statora (Si i S2) i zajednickim. Fino ugadanje frekvencije postize se kondenzatorom malog kapaciteta Cu Kod A je naponski »cvor«. SA 1Z0L1RANIM ROTOROM SI 10-2. U prvom dok se slucaju u drugom na posuda izduzenog moze uzemljiti. 104b) resonira kod priblizno jednakih geometrijskih dimenzija na dvostruko visu frekvenciju nego cetvrtvalni. si. Lijevo gore je tzv.: : :?- - ¥. Nazivaju ga jos i »split-stator« kondenzatorom. Osim ovoga po znat je i »leptirasti« kondenzator (si. 10-lb je malo drugaciji Lecherov vod. za razliku od kondenzatora d koji je stavljen na drugi kraj Lecherovog voda i koji mora imati kapacitet toliko velik da za radnu frekpredstavlja »visokofrekvenciju ventni kratki spoj« (200 do 2000 pF). . zamjenjuje razlicitim supljim resonatorima.'!'. ". »split-stator« kondenzator.»: ' St. izoliranim rotorom (R) na keramickoj psovini (K) prikazan je na si.':. koja u svojoj unutrasnjosti ima uzduznu metalnu sipku ili cijev. I on ima jedan zajednicki rotor i? za dva statora. rotor je izoliran. 10-2b). lako se dovodi u intenzivnu resonanciju na UKV frekvencijama. 10-2a. 10-3. To su tzv. rezonatorom moze biti pomocu odvojka na 247 '$&j. vala. '. Sam rotor Cetiri tipicna promjenljiva kondenzatora za UKV Titrajni krugovi koji su sastavljeni od zavojnice i voda ili od Lecherovog kondenzatora pokazuju kod sve visih frekvencija sve losija svojstva: los Q-faktor i sve manje i sve nespretnije dimenzije. od kojih lijevi ima ugra- dene zupcanike za prenos 1:3. Dvije vrste specijalnih pro- nijenljivih kondenzatora za UKV: o) sa izoliranim rotorom.Na si. desno gore je »leptirasti« Ispod kondenzator (»butterfly«).. jer mu je stator razdijeljen u dva dijela. Cetiri tipicna UKV promjenljiva kondenzatora vidimo na si. koCilindricna ili aksijalni resonatori ili koaksijalni 104a je taa na si. On ima maksimalni kapacitet od samo nekoliko pF. 104b poluvalni resonator.::". kod B. Zato ih se kod frekvencija decimetarskih valova. postavljene paralelno jedna uz drugu na medusobnoj udaljenosti od 1 do 3 cm.':'.. b) tzv. Ovaj se sastoji od dvije metalne sipke. npr.'•?:. . kao i kod jos visih.

na si. Medusobna veza trajnih krugova L1C1 i tanak sloj) oznacena je slovom B. od dobrog izolacijskog materijala. Veza sa ostalim dijelom aparature moze biti nacinjena na vise nacina. zalemljene izravno na trak kraLi. Naziv dolazi od francuskog: cacher (cit. Takvi kao titrajni krugovi sluze onda plocici.paciteti opseg od 432 prepravljeni za amaterski MHz) budu sto manji. 10-4. od kojih su dva naznacena na si. M bandfilter. kako to tvornice rade. u pravilu. Plocice. amatere ali takvi su materijali za (svuda u svijetu!) gotovo nedostizzadovoljini. Kasirani pertinaks ne dolazi u obzir jer su u njemu gubici kod UKV* -frekvencija vrlo veliki. kao sto je npr. Njih U titi- L2C2 je osi- na gurana slobodnim prostorom To je dovoljno da se ostvari induktivna medusobna veza. Cijela unutrasnjost je posrebrena da gubici kod tih vrlo visokih frekvencija (oko 400 MHz. Ugadaju se promjenljivim kondenzatorima koji se vide gore. bakrenom foli(kasiranoj). medusobnoj induktivnoj vezi pomocu petlje od debele zice. plocici. kase) natora UKV unutrasnjoj sipki. Ci i C2 su kapaciteti za ugadanje St. nacinjene od »vitroplasta« su vec znatno bolje. 104b). ka- U principu. mora biti nacinjena Primjeri koaksijalnih resokoji na cesto sluze umjesto klasicnih titrajnih krugova: a) cetvrtvalni i b) poluvalni resonator. Amater ce se redovito plocicama od kasiranog vitropla: ti sta (»Donit«. koji su jednostavno »nastampani« h'izzmszmzzmffimzzsz&sszszzzzzzzzzzzzmzzzM jom oblozenoj Sama plocica na. vidimo (t]. Ima i boljih od ovoga. ili pomocu posebne petlje P (si. prekomplicirana. 10-6. Pogled u unutrasnjost takvih koaksijalnih titrajnih krugova omo- gucuje nam si. na kraju srednjeg voda. SL ne Pogled na koaksijalne titray krugove u »profesionalnom« UKV pojacalu (432 MHz) »UHF-04« 10-5. Metalni »jezicac« P ima ulogu pregrade izmedu ta dva trajna kruga. Drugi nacin (na slici desno) je induktivan. 10-5. Bakrena ugada se na zeljenu frekvenciju malim promjenljivim kondenzatorima Ci i C2. blize njegovom »hladnom ju« (na slici dolje). 10-6. prekriti. Bez alatnih strojeva ne moze se naciniti onako. oznacena su dva traka Sa Li i koji odgovaraju srednjim vodovima kod koaksijalnih resonatora. Ovdje vidimo dva takva titrajna kruga koji su u = sakriti. Jednostavnije je posluziti se slicnim titrajnim krugovima. To odgovara odvojku na zavojnici. kasirani »teflon«. je Za amatere gradnja ovakvih koaksijalnih resonatora. O na sL 104a. Jedan je pomocu debele zice 2. Kamnik). kako mogu biti na£injeni Stampam folija titrajni krugovi. Za induktivnu vezu (»Iskra-Kranj«) 248 .

sto takoder dovodi do nepravilnosti do neprestanog nemira anodne i struje. zahvaljujuci znatno^ poboljsanoj tehnologiji proizvodnje. iza Signal je zajedno sa sumomvec da prvog stupnja toliko pojacan vi stupanj najvise doprinosi sumu U elektronskim se cijevima. nigdje se ne doticu bakrenog sloja. UKV — suma. To bi bila ona vrijednost otpora (kod sobne temperature) koja bi. tzv. kao i petlja Lz. Moderni tranzistori su. u ovdje sluzi zicana »petlja« Lz. Tranzistori su u pocetku bili izvor znatnih sumova. Kroz elektronsku cijev teku pojedini elektroni u roJu. nika proizvodi male. da onda »ode« udesno na priJdjudnicu koja je nacinjena u obliku »otoka« na bakrenom sloju. One su zalemljene samo na svojim krajevima. uz ostalo. Ovo se ne moze primjetiti na kazaljci kojom. St. javlja Sum uslijed nepravilnosti toka elektrona. Idealan prijemnik bio bi onaj u kojemu ne bi bilo nikakvih izvora dodatnih sumova. I raspodjela elektrona izmedu anode i zastitne mrezice kod pentoda nije konstantna. npr. proizvela u anodnom strujnom krugu jednak sum kao i odredena realna cijev. Vrlo malen §um kod savremenih tranzistora moze se. tranzistora. Kad bismo mogli neki dobar prizajedno sa antenom posta- gum ne ostalih stupnjeva redovito jemnik 249 .da sasvim stalna. pa njihova gustoca nije posvu- predstavlja znacajan dodataK. nepravilne napone koji se ocituju kao posebna vrsta sumova. stavljena u strujni krug prve mrezice idealne elektronske cijevi bez suma. elektrona u anteni i u razlifitim strujnim krugovima prijem- # Nepravilno gibanje. sa termogenom komponentom impedancije u kojoj nastaju. U nekom realnom prijemniku je ova granica odredena iznosoin za koji moze pojacani antenski sum nadjacati ostale sumove u strujnim krugovima prvog stupnja prijemnika. Ovu vrstu suma u elektronskim cijevima cesto izrazavaju po* — — mocu tzv. I spojna zica 2. Titrajni krugovi za koji su »stampani« na plocici od vitroplasta. Najslabiji signal koji bi se tada mogao primiti bio bi ogranicen samo jos termickim nemirom elektrona u anteni. pogledu suma mnogo bolji od elektronskih cijevi. kasiranoj tankim slo~ Vidi tekst jem bakra. Pri tome se smatra da prcijelog prijemnika i da se utjecaj ostalih stupnjeva moze zanemariti. Ovi sumovi su neovisni o frekvenciji. te sa sirinom propusnog pojasa prijemnika. teoretski objasniti znatno nizom radnom temperatu- rom Utjecaj Sumova na prijem UKV termic- hi nemir. mjerimo jaiza dokost anodne struje. Ona je jednim svojim krajem zalemljena uz hladni kraj traka L2 i ide uzdu2 njega odredenim dijelom duzine. za pentode 500 do 5000 Q a za cijevi sa vise mrezica u stupnjevima za mijesanje 10 do 100 kQ. Ekvivalentni otpor suma (R aeq) za triode ima vrijednost obicno izmedu 200 i 500 Q. osim ovoga. ali se opaza kao voljnog pojacanja sum. ekvivalentnog otpora 10-6. a intenzitet im je proporcionalan sa apsolutnom temperaturom.

.

za prijem na frekvencijama od 144 MHz i vise. npr. koji su potrebni za sto bolji odnos. 12 13 14 15 'Sum u decibeuma (<jb) S/. Za sasvim male. izrazene u »kT « i obratno deci* Ako je potrebno da se popravi odnos signal/sum kod prijemnika signala. treba smanjiti propusni pojas prijemnika i povecati selektivnost do maksimalne mjere koju samo dopusta stabilnost njegovih oscilatora. Zato treba. jer je to odlucno za odnos sig- 251 . Dijagram za preracunavanje suma prijemnika. kod veza putem refleksije na Mjesecu ili za rad preko meteorskih tragova (MS) i slicno. signal/sum kod prijema slabih telegrafskih (CW) znakova. ka osigurati malen go li vlastiti sum ne- Bolji prijemnici za FM-telefoniju treba da budu selektivniji (20 do 25 kHz) od ovih. izrazenog u belima (dB) u vrijednosti. Nije rijetka ni UKV veliko pojacanje signala.= ^==™ = — — — — -— == = = ====== — ==? IllllII liSiiiiiH 10 11 -. kao i sam nje. pazljivo odabranacin gradti tranzistore. prenosne prijemnike koji su u ma- primjena vrlo uskih propusnih pojasa. dok se jos veca selektivnost trazi za prijem SSB-telefonije (oko 3 kHz). 10-8. Pri gradnji UKV prijemnika tre^ ba misliti na cinjenicu da je uvijek vaznije u prvom stupnju prijemni^ UKV mu loj kutijici kombinirani s odgovarajucim malim predajnikom (primopredajnici) mogu posluziti i manje selektivnosti (30 do 50 kHz).

to izbor tranzistora kriticniji.nala prema sumu. Tranzistori za UKV i diode prijemnike Danas se u prijemnicima za upotrebljavaju UKV samo tranzistori. a prema tome i za osjetljivost prijemnika za stabe signale. Za ulazni stupanj prijemnika treba uvijek izabrati takay tranzistor koji ima malen vlastiti sum. Njihov izbor ovisi o stupnju prijemnika u kojemu treba tranzistor da radi. je sam BFW92 BF679 BF680 OZNAKA . Sto blize ulazu prijemnika.

Dva pritftjera za njihovu upotrebu prikazat demo i u ovom poglavlju. manje boljSane nesmetano proteku! Na vim frekvencijama se bez pravih »sotkica« ne moze nista uspjesno naciniti. da geometnjske osi zavojnice Li i La budu jedna na drugu okomite. 1296 MHz vise uopce ne funkcioniraju kao diode. diode. Razumije se da i ovdje radna tacka ovisi i o emiterskom otporniku ter(1 kQ). osobito u stup* njevima za mijesanje. Taj kapacitet. koji ih proizvode u vecim koUCinama. Ovaj je potreban i za micku stabilizaciju radne tacke. Takoder je do- — Osim tranzistora. Izlazni titrajni krug je ukljucen direktno u strujni krug kolektora. dobro je postaviti metalnu pregradu koja ce ih odijehti jedan od drugoga.7 kQ i 39 kQ) koji treba prilagoditi upotrebljenom tranzistcn ru (otpornik s tackicom na shemi!). ali da ima po- same struje diode — visokofrekventne tak- §umi od BF 961. na frekvencijama oko 1296 MHz. Kod najvisih frekvencija. Za visokofrekventno »uzemljenje« baze sluzi kondenzator od 1 nF.. ali kako je u pocetku bilo i s drugim tranzistorima s vremenom ce im cijena pasti. pa ce i amateri moci s njima eksperimentirati.M-: bro. podrucju. npr. Na frekvencijama do 200 MHz. . jer ti«. Do radio-amatera tak- VISOKOFREKVENTNA POJACALA ZA UKV Tranzistorska visokofrekventna pojacala za UKV Tranzistori su danas toliko kvada ih se moze s uspjehom primijeniti u visokofrekventnim politetni jacalima na UKV od njih mogu sluziti cije preko 1000 MHz. diode koje inace vrlo dobro rade na frekvencijama svih kratkih de. na visokim frekvencijama UKV podrucja mno go se primjenjuju. Prema tvornickim podacima moze se ocekivati visokofrekventno pojadanje oko 20 dB uz sum od oko 1 dB na frekvencijama oko 432 MHz ili. Medu prvima. — kao i BF 900. razlicite dio- Medu ovima se isticu tzv. Osim silicijevih tranzistora u novije se vrijeme pojavljuju osobito malosumni tranzistori koji se izraduju na novoj vrsti poluvodica: galijevom arsenidu (GaAs). medu njima. kod 800 MHz. To znaci: ako Li stoji neka L2 lezi ili slicno. Za frekvencije do 800 je BF 900 najbolji medu nji- ma. tranzistor BF 960 u visokofrekventnom pojacalu. pojacanje od 15 dB uz sum koji ne prelazi 3 dB. Ipak cemo ovdje pokazati primjer uredaja za prijem na i frekvenciji 1926 MHz. dok je radna tacka odredena uobicajenim razdjelnikom (4.MHz razlikuju. Nema ispravljackog ucinpreko vlastitog kapaciteta ka. 10-10a. Schottky-jeye (Sotki). spominju se tvornice ^Microwave Semiconductor Corporation* i »NEC« (Nippon Electric Co.«). ako je prevelik. On ima najmanji sum! Sto se tice tranzistora BF 960 treba znati da je u isto takvom ku<Si§tu valova. jedva da bi se bez vrlo preciznih mjerenja (!) mogla cuti razlika Pritom karakteristike. Da se sprijeci eventualna povratna veza od izlaznog na ulazni titrajni krug. pocinju pomalo »otkazivaOne na frekvenciji od. vi tranzistori dolaze nim — — Tranzistorsko visokofrekventno pojacalo »sa uzemljenom bazom« prikazano je na si. Sam emiter je priklju&n na pdvojak zavojnice Li jer je ulazna lmpedancija tranzistora u ovome sklopu vrlo niska. Diode Di i D2 koje su spojene paralelno sa antenskom zavojnicom 253 . ali i onda uz vrlo visoku cijenu (blizu $ 40. One se od ostalih poluvodickih dioda razlikuju po tome Sto vrlo brzo reagiraju na promjene napona i sto imaju neootdno malen vlastiti kapacitet. iz istih razloga. predstavija prolaz za izmjenicne struje visokih frekvencija. Neki i za frekven- samo u iznimslucajevima. Za sada cemo se zadovoljiti s time da znamo za njih (HI). i vise!).

Zato prisutnost dioda na tome mjestu nema nikakvog utjecaja na prijem UKV signala. tj. BF 173. b) pojacalo kod kojega je emitcr uzemljen za visoke frekvencije. BF 224 i BF 225 (i ekvivalentne) preporucuje se samo sklop b) i to bez neutralizacije Kod treceg primjera visokofrekventnog UKV pojacala se ulazni signal dovodi istovremeno suprotnim fazama na bazu i na emiter tranzistora. npr. BF ISO. Zastitne diode Di i Ds preko citave zavojnice Li. ako je prijemnik u blizini nekog predajnika. BF Za BF 200 Hi njima slican tranzistor. 167. I razdjelnik napona na bazu. utralizirati Kondenzator C n ciju. osobito onda ako predajnik nije jako snazan. BF 166.La sluze za zastitu tranzistora. bolje je da se umjesto germanijevih dioda stave sicilijeve diode malog vlastitog kapaciteta (oko 1 pF). su Primjeri visokofrekventnih pojacala za UKV s tranzistorima: a) pojacalo sa »uzemljenom« bazom. c) sluzi za neutraliza signal VF pojacalo kod kojega se istovremeno. Ako je u blizini pri- h l y € jemnika jaci predajnik. suprotnim fazama. Shema je nacrtana za tranzistore tipa P-N-P i pokazala se u 254 . Visokofrekventno pojacalo s tranzistorom kojemu je uzemljen emiter prikazano je na shemi si. posluziti kondenzator C„. ovdje je upotrebljen silicijev I N-P-N tranzistor. Za sili: cijeve diode napon mora biti veci od 0. 10-10. vec se nalazi tik uz odvojak preko kojega se dovodi elektricna struja iz plus pola izvora od 9 V. dovodi na bazu i na emiter tranzistora. Rao TR moze se upotrebiti. kao i u predasnjem primjeru. 10-10a. kao i za primjer na si. biti i normalne visokofrekventne germanijeve diode. Odvojak za prikljucivanje baze tranzistora na ulazni titrajni krug -ju Li -L I C3— —*-l 4TTfe» ostvaren je kapacitivnim djehteljem predas(10 i 68 pF). kao i emiterski otpornik su isti.2 V. za razliku od njeg primjera ovdje je antena prikljucena na odvojak ulazne zayojspojene nice. On se prikljucuje na onaj kraj zavojnice Is koji nije spojen s kolektorom. Za tu svrhu moze BF 161. SL cin ali Ima tranzistora koji na ovaj namogu raditi i bez neutralizacije. 1040b. cime je osigurana ista istosmjerna radna tacka tranzistora. To mogu. Germanijeye diode ne vode ni u propusnom smjeru ako je napon ispod 0. mom ce kod nekih biti potrebno neunutrasnju kapacitivnu povratnu vezu koja postoji u satranzistoru. jednako jaka kolektorska struja uz isti pogonski napon.6 V da bi elektricna struja mogla proteci.

Uz tranzistore (AF 139 ili BF 272) obicno ne treba neutralizacije. U prvom 10-12. Limena pregrada dijeli izlazni titrajni krug od ulaznog. za amaterski dvometarski opseg. osiguravajuei veliko pojacanje i vrlo malen sum. Sheme vrijede za malosumne tranZtstore. kojemu ieljeza iza UKV: U ~ 5 zavoja. Tranzistor mole biti BF 167 ili BF 173 (»RIZ-Zagreb«). 10-lla) uzemljen je pozitivni pol. BF 261. izvora tiP a pol. ali gurava prednapon. Otpornik od 330 Q osi- Na si. Izgled visokofrekventnog tranzistorskog pojacala za 144 MHz. npr. Zavojnice su motane lakira posrebrenom bakrenom zimm. Tranzistorsko visokofrek ventno pojacalo za 144 MHz u dvije di ili mnogo amaterskih UKV stanica gdje u blizini amaterskih frek- rade jake komercijalne i stanice. 10-12. ali onda se praksi prave UKV polaritet i ^° e za pm ]?* bio uzemljen tranz stor r-N-P negativan ^ . Obje sheme vrijede *a silicijeve tranzistore. = 0. lako dolazi do preterecivanja ulaznih stupnjeva i do unakrsne modulacije. Osim toga i njihova je linearnost losa.5 mm. Najprije cemo navesti primjere za de na UKV cpm. 0=1 za upotrebu tranzistora tipa JFET. iiz hladni kraj zavojnice L% i Ls U = mm. Metalni oklop samog tranzistora treba spojiti s pregradom koja odijeljuje ulazni titrajni krug od izlaz nog. Razumije se da tu mogu posiuziti i tranzistori tipa N-P-N (npr. Ls odvojka. a u drugome (si. pa u pogledu unakrsne modulacije i slicnih smetnji zaostaju za specijalnim tranzistorima koji rade na principu koristenja »efekata polja« (Field-Effect Transistor. SI Na si. odnosno BF 244 ili BF 225 (»Ei-Nis«) 255 . izolirone lice. 10-13a je VF pojacalo u je gejt-elektroda FET-a uzemljena. na polistirolskim tijelima. BF180 i si. odvojak kao Ls. lako mnovencija druge UKV gi »bipolarni« tranzistori dobro ra- varijante: a) ako je pozitivni pol izvora struje napajanja uzemljen. promjera 5 mm. BF 161 ili BF 166. Diode Di i Ds bez mora promijeniti 1 kao vrlo upotrebljiva. kao sto su. Li = L = 2 zavoja. trebat ce za N-P-N tranzistore uzemijiti pozitivni pol i obratno. U mjestima gdje istovremeno ra- re^ SL 10-11. Cu/PVC. b) ako je negativni pol uzemljen. Pazljivi like promatrac ce lako uociti bitne razizmedu jednog i drugog sklopa. Duiina zavojnice 9 zavoja. tj. 10-11 su dvije sheme tran^storskih pojacala za frekvenciju Pa 144 MHz. »FET«).). Izgled takvog pojacala prikazuje si.slucaju (si. u kojima je jezgrica od visokofrekventnog ili nom podrucju. 10-1 lb) negativni pol izvora struje. oni ipak ne podnose prejake signale.

.

prema si. Shema dvometarskog kapacitivnog razdjelnika. Tu su upotrebljeni unipolarni tranzistori (FET). Uz napon od obje slike. 200 ili njima slicni. 10-15. kao npr. 1046. I ovdje je neizbjeziva zavojnica za neutralizaciju L2. TRt i TRs su tranzistori tipa N-P-N. TRi = TR2 = BF 161. poznato je pod imenom »kaskoda«. a uz napon od do 17 dB. Kolektorska struja iz TRt protice i kroz TRt. tako da bude plus pot na sasiji. Zavojnica L 2 koja se nalazi iz- medu jednog opsega koji i sluzi za neutralizaciju i biti ugodena na sredinu drugog tranzistora ona mora onog UKV priiftati. Zavojnice Li. Takva pojacala su bila najprije gradena sa elektronskim cijevima tako da je katoda jedne cijevi bila spojena sa anodom druge. Pojacanje signala iznosi dakle preko 2 do skoro cijela 3 stupnja amaterske S-skale! 12 sto ovisi V najmanje 15 o izabranom Iako su oba kaskodna spoja dvaju tranzistora vrlo zanimljiva za eksperimentiranje. Buduci da se elektronske cijevi vise ne upotrebljavaju za ove svrhe. mnogi se od amatera ne odlucuje ici tim putem. Ulazni titrajni krug (sa Lt) spojen je na bazu tranzistora TR2 pomocu BF BF kas~ kodnog pojacala sa N-P-N tranzistorima. tranzistoru. pokuSalo se naciniti kaskodno pojacalo s bipolarnim tranzistorima. Tako ne moze ulazni titrajni V pojacanje iznosi oko 13 dB. TR2 Jp . naciniti tako da zajedno s prikljucenim kapaciteSt. Uz izmijenjeni polaritet izvora struje napajanja. krug djelovati na izlazni.Visokofrekventno pojacalo kod kojega su dva tranzistora spojena u seriju. ova zavojnica prolazi kroz limenu pregradu. i AF 139 Ui BF 272. npr. BF 180 Ui BF 200. U zelimo tima resoniraju na sredinu opsega (145 Slicno kaskodno pojacalo je prikazano i na si. BF 161. 10-15. ovisno o tranzistorima i o tijelima za namatanje. La treba. montiranu izmedu tranzistora. u kolektorski strujni krug kojega je smjesten izlazni titrajni krug (sa Ls). 180. MHz) Kako vidimo na moglo postici ovisno je o velidini rgonskog napona. mogu po~ stuiiti i tranzistori tipa P-N-P.

I .

Njihov je sum vrlo malen. To su smjestaji (»QTH«) izvan grada. U samom gradu takvi su smjestaji veoma rijetki. Protiv njega ne pomaze nikakvo malosumno pojacalo. 10-17. da prvi stupanj u prijemniku sto manje sumi. Njegov veliki ulazni otpor tie prigusuje titrajni krug i zato zavojnica L2 ne treba nikakvog odvojka. nog gradskim nacinom zivota. Predvidena je upotreba MOSFET-a kao sto su BF 900. osobito smetnja. postoji mogucnost da se primjeti znacenje specijalnih VF pojacala. 2elimo li da nam taj prvi Da bismo postigli sto potrebno je. Za one koji zele brze do cilja. ali Na si. predstavljaju prave izuzetke. 10-18 je shema VF pojacala za dvometarski amaterski opseg. 258 . mozda.— A70j^ 12 r~ \*\- r\ SZ. Signal ostaje ispod »nivoa suma«. Nacrtane su she- nolikije elektricne instalacije. kucanski aparati automobili u gusto naseljenom gradskom podrueju proizvode toliko elektricnih smetnja da se formira pravi »gradski visokofrekventni smog«. Tek onda. Zavojnica Ls mora resonirati s kolektorskim kapacitetom tranzistora TRs. si. a pojacanje im je barem 3 S-jedinice (oko 18 dB ili vise). moze stupanj pojaca signal. Najrazi treba obaviti sa mnogo paznje. 10-17. Na ulazu pojacala stavlja se FET. odrede- me izmedu za obje ove mogucnosti. ali to nema tzv. I To " nj | Da i |1s VF pojacalo za dvometarski opseg u kojemu je VET kombimran sa »obicnim« tranzistorom. ako se amaterska radio-stanica nalazi negdje na vrhu nebodera (solitera) usmjerene antene ako ima dobre ne predugacke koaksijalne antenske vodove. tipa P-N-P. i i malosumni predstupnjevi mogu mnogo je samo onda kad smjestaj radio-uredaja na takvom koristiti. jednostavnije je sagraditi VF pojacalo. Ovaj drugi mole biti ili N-P-N ili P-N-P. Nije tesko. Veza stupnjeva je kapacitivna (preko 470 pF). Takav izuzetak UKV Specijalna maloSumna pojacala manji sum kako vec znamo. Takvi je u biti. Odvojak je na 1/5 broja zavoja citave zavojnice. Ovo je osobito vazno za prijemnike koji su namijenjeni za radio-veze refleksijom od meteorskih tragova. od io* niziranih slojeva kod potarnog svl jetla (»aurore«) ili od Mjeseca. kako je to vidljivo na shemi mjestu' gdje Njima se cini da je ugadanje neutralizacije tesko. daleko od svih elektricnih postrojenja i industrijskih pogona. ako zelimo. »industrijskih« drugih. potrebno visokofrekventnom pojacalu upotrebiti i specijalne tranzistore. strojevi. BF 960 ili 3N200. U drugom stupnju je bipolarni tranzistor tipa N-P-N ili. kada je moguce otici izvan zone u kojoj postoji taj gradski sum. Ni »najmalosumniji« tranzistor nije u stanju da iz tog opceg suma »izvuce« neki signal kojemu je snaga vrlo malena.

si. kao SL UKV $to je U 430. jer nismo mogli nabaviti takve tranzistore da sami nesto slicno sagradimo i is- sagradio WA2ZZF. si. njihove su elektricne karakteristike prakticki identicne. su sirokopojasnih Namotani su bifilarno. Cesca je upotreba dioda. 10-23 je VF pojacalo za 1296 MHz za shemu je klizni kontakt spoIsto vrijedi. Obje sli «ra ? a) probamo. sto je mogarie vise. 10-21b. 1024. ovisno o UKV-opsegu frekvencija. moraju biti dva. 10-22. odnosno trifilarno. Najbolje je upotrebiti dvostruki FET. Broj zavoja je nesto manji. ledan se ne razlikuje od drugogal Transformatori Ti i Ts. TRi i TR2 moraju biti medusobno jednaki npr. vec su i na istoj M {kontroUi. jednaka FET-a. £alo sa GaAs-FET-om za 432 MHz. VF poja- MF koje je ke su iz casopisa »QST«. SL 10-25. Na si. 10-25a prikazan je princip mijesanja sa jednom diodom u podrucju metarskih valova. ukoliko bismo iz vede »hrpe« mogli izabrati dva je dnakih svojstava.— trom kojemu ien sa » i s U «. izabrani par tranzistora P 8000. osobito za mijesanje kod vrlo visokih frekvencija. Tranzistori TRi i TRz. b) za podrucje decimetarskih valova (UHF) minijaturnoj silicijevoj plocici (»cipu«). Takoder se mote upotrebiti dvostruki FET. Stupanj za mijesanje s dva FET-a. Mijesanje sa diodom: a) za podrucje metarskih valova (VHF). na si. JJa&Bio je K2UYH. Ovdje cemo dodati jg& nekoliko primjera za UKV. kao i Ts karakteristika. 10-24. U UKV PRIJEMNIKU STUPNJEVI ZA MIJESANJE Stupnjevi za mijesanje u UKV prijemniku bitno se ne razlikuju od stupnjeva za mijesanje koje smo opisali u poglavlju o kratkovalnim prijemnicima. . Njihova radna struja neka ne bude mala. r Xi Tranzistori P 8000 bili bi vrlo dobza tu svrhu. Buduci da su oba tranzistora prosla citav proizvodni proces zajedno. Ne samo da su u istom kucistu. Za ostalo vidi tekst 261 . U 430. 9-27. na toroidnim feritnim prsteslicno onima na Feritni materijal mora odgovarati primjeni kod visih frekvencija. dakako. na si. nima (»torusima«). kao sto je npr. Na si.

7 do 6. Sve sto o njemu. Ona ne odrea duje prednapon. pon oko V Najnoviji FET. Prednapon za gejt-elektrodu (—U ) odreden je potenciometarski i on je znatno nizi od napona za koji je nacinjena dioda ZDi. Za gejt-elektrodu je potreban radni je nacinjen i kao nosac svih dijelova. ZD2 odreduje pogonski napon pojacala. Primijeniti se moze kao pojacalo do vrlo visokih frekvencija. za na(od 4. mogu iz- FET vrsno posluziti kao prijemna visokofrekventna pojacala za decimetarske i centimetarske ultrakratke valove. Ona treba sprijecitl eventualnu pojavu visih napona koji bi mogli upropastiti vrio osjetljiv Dimenzije tog FET-a su izvanredno male (promjer ispod 3 mm!).7 do 6. jos se ne moze nabaviti u trgovinama. za sada.SL 10 10-22. SL 10-23.6 lazne prikljucnice. L3 < T\ L« <70 432 MHz Izgted UKV pojacala za sa FET-om iz galijevog arsenida (GaAs) •7To 10 1123s JLX»i _l?'JL 2D2 SL 10-21. 6/1978. ZDi = ZD2 = Zenerove diode za napon 4. znamo potice iz literature. Na naznaceno sa dva galvanska elementa i potenciomeprednapon koji si. VF pojacalo za ultravisoke frekvencije sa GaAs-FET-om: a) za 70-centimetarski opseg (K2UYH): b) 24-centimetarski za opseg (WA2ZZF).2 V. cak do 12 GHz. je nizi 10-21a je to 260 . u redovitoj prodaji. Sheme od toga. 10-21 su iz casopisa »QST«. lako su deklarirani kao pojacala snage (do 1/4 vata!). nacinjen iz galijevog arsenida (GaAs).2 V je dopusteno!) ogranicuju napone napajanja na dozvoljeni maksimum. pregrada izmedu ulazne i izi Zenerove diode. Visokofrekventno UKV pojacalo za 1296 MHz sa FET-om iz galijevog arsenida (GaAs) na si. ZDi 5. i ZDz. br.

Dvostruki balans-mikser (DBM). Amateri ce se cesce susresti sa uredajima kod^ ko : jih su gotovo svi vodovi. nalaze se dva stampana bakrena traka kojima je duzina i sirina takva da resoniraju na te dvije frekvencije. kasirani (prevuceVidi tekst podrucju decimetarskih valova. prema bilo kojem drugom. Uz onaj drugi pise vrijednost nize.. To je medufrekvencija. Primjer takvog stupnja za mijesanje koji moze raditi na visim decimetarskim UKV opsezima. Oscilatorova injekcija se dovodi u jedan. ukoliko su mu diode Schottky- prema MFCLAZ balans-mikser SI. mocu trebiti bakrom ni) teflon.L osc VFP I ^ n LI M! & '/ //////////> tivitet. "In HW^fi i 1 M 5. Opis u tekstu 262 Dvostruki -jevog tipa (»hot-carrier«. Da ne bi. kao sto je onaj na si. iz razloga koje smo ranije objasniii. To se postize iskljucivo Schottky-diodama koje daju zadovoljavajuce rezultate i na frekvencijama od nekoliko GHz. najcesce se danas upotrebljava do frekvencija oko 500 MHz. ugradene u metalni oklop. potrebni za prijem. Vazno je da ulazni i izlazni pribudu optereceni impedancijom od 50 Q. ski prijemnik moze -£ y< (1296 30 MHz] pa dvometarposluziti kao i dodatak u kojemu su svi ostali stupnjevi. Zavojnica Li sa trimerskim kondenzatorom Ci formira izlazni (medufrekventni) titrajni krug na 144 MHz. naciniti prema jtlocu diode gdje su 10-25b. 10-26. 10-27. ugraden u maleni metalni oklop. osobito u anglo-americkoj strucnoj literaturi). Moze se upotrebiti od najnizih frekvencija pa sve do 500 MHz Hi vise. i0-2<5. oscilatorove frekvencije (1152 MHz). danas se redovito upotrebljavaju u profesionalnim UKV uredajima.15K Razlika izmedu prijemne i oscilatorove frekvencije je 144 MHz. jos odgovarajucu snagu: obicno izmedu kljucci i . U dioda Di i Ds. upijaju (apsorbiraju) oscilacije kojih frekvencija iznosi 1152 MHz i 1296 MHz. (DBM) koji se moze nabaviti gotov. prijemna i frekvencija imale preveliku amplitude odmah iza dioda. imati osobito malen vlastiti kapacitet i malen sum. Uz njega je zato napisana visa frekvencija (1296 MHz). ukljucivsi i titrajne krugove. One moraju. Bolje bi bilo upoSZ. Stampana bakrena traka koja je sira ima manji induk- oscilatorova vertora. Za ovako visoke frekvencije je najbolje upotrebiti gotove DBM. uz vrlo malen sum. si. Oni djeluju kao »upojni 1/4 resonatori«. sto im je drugo ime. na izlazu ovog kon- Koaksijalni resonatori. Pri mijesanju dolazi samo do umjerenih gubitaka koji iznose priblizno 6 do 7 dB. 10-27. sto je vrlo mnogo na tim frekvencijama. i titrajni krugovi drukciji. tj. prikazan je na si. »nastampani« na kasiranim plocicama. Njegova gornja stranica je malo uza od donje. Di i Da. moze se stupanj za mijesanje posi. Medufrekvencija se dobije po- Stupanj za mijesanje na kasiranom vitroplastu za frekvencije oko 1296 MHz. 10-25b. Oscilator mora davati.. osim stabilne frekvencije. Simetrija u tim mikserima je tako dobra da od bilo kojeg ulaza (»port«). a primani signal u drugi ugao stampanog cetverokuta. u principu. dovedeni signal bude oslabljen za 35 do 40 dB.

sto je inace vrlo tesko postici. potrebna je oscilatorova frekvenclia od 130 MHz (=2x65 MHz ili 3x X43. Ona prigusuje za —3 dB. Za prijem /0-centimetarskog opsega je bolje iza- brati medufrekvenciju od 28 MHz.333 MHz). Opts u tekstu. a za prijem opsega od 432 MHz metiufrekvencija 28 MHz 10 mV. 3N200 ili slican).. On donosi odredene gubitke. 10-28. Podaci za gradnju na tablici 104.12V SL 10-28. Potrebno prilagodenje postize se. Za prijem opsega od 144 MHz preporuduje se medufrekvencija 14 MHz. sto je ne- pozeljno. od 6 dB. Li i d) kojemu rom tipa MOSFET ulaz stalno je opte- njima recen sa 50 Q. Zato je i za UKV ulaz predvidena upotreba atenuatora (Ri. ita kojega slijedi medufrekventno pretpojacalo sa MOSFET-om. u tome pogledu preporuka. u pravilu. pravilno koristiza mijesanje ne10-28. C2. Dvostruki balans-mikser (DBM) dobiva visokofrekventnu injekciju iz oscilatora preko otpornicke atenuatorske mreze (300. ovisno o Potrebno je da se dr^imo tvornickih Da bismo mogli ti kakve stupnjeve ka nam posluzi si. Zatzv. Na tablici 10-1 nalaze se. Oscilatorski Medufrekventni signal na izlazu iz DBM je. To znaci da za toliki iznos treba povecati snagu oscilato ra. Ako nema od- 4x101 MHz). 1 i proizvodu DBM. Ako amater u svojoj radio-staiuci ima dobar komunikacijski prijemnik. vrlo slab. Kada ulaz signala koji primamo ne bi imao pravilnu prikljucnu impedanciju doslo bi do povecanja gubitaka pri mijesanju. to se on vodi najprije u medufrek»post- ventno pretpojacalo.666 ciju od 404 MHz MHz na prilagodenje je medufrekventni izlaz. ako zelimo primati dvometarski opseg. prema si.¥ SUMNI BROJ (kTo) MMESANJE IMF (POST-MIKSER) FOJACaLO 14 li 28MHz T 1 D8 Ft 1 1 L1 Di (8. buduci da onda i odnos izmedu signala i suma postaje nepovoljniji.10V) A7K 50K.. LC-sklopom (&. govarajuceg mogu biti veci gubici prilagodenja. uz ostalo. Podaci o tome su na tablici 10-L Odaberemo li medufrekvenciju od 14 MHz. podaci za optimalne vrijednosti takvog atenua* tora. R2 i Rs). u -mikser pojacalo«. 16 i 300 Q). on ce za prijem telegrafskih i ili 263 . ali osigurava dobro prilagodenje (50 Q) na sirokim opsezima prijemnih frekvencija. najbolje s tranzisto(40673. Najosjetljiviji dimenzioniranje dijelova ovisi o iz- boru medufrekvencije. Ukupan je u£inak sa atenuatorom redovito bolji nego li bez njega. I ono mora biti malosumno. Onda oscilator mora davati frekven(=3x134. +10„. Primjer mijesanja pomocu dvostrukog balans-miksera.

Pregled sastavnih dijelova za tnikser sa medufrekventnim pretpojacalom. 10-28 Oznaka na shemi uredaja: .Tablica 10-1. prema si.

za prijem UKV-frekvencija. ne treba neutralizacija. pomocu stabilne frekvencije kvarcovog oscilatora. treba osobito pa~ ^ ultrakratkovalnim podrucjima vrlo rado upotrebljavati SSB-signala specijalne konvertore. ukoliko je medufrekvencija oko 28 treba naci nesto za dobar pocetak. Kod tranzistora. odnosno kod njihovih ekvivalenata BF224 ili BF 225. 1 ' — trajnih krugova i izbor pogodnih tranzistora.. mijesanjem »prebacuje« prijemne frekvencije (npr: 144 do 146 MHz). tranzistori koji vec sami proizvode r>revelik sum. Unatoc toga. ali ako su u osciiatoru. na bilo kojem mjestu. konvertor jednostavnije I DVOMETARSKI KONVERTORI TUNERI Za one radio-amatere koji jos nemaju iskustva u gradnji UKV pri- pretpojacalo vidimo na shemi. Da ne izgubi »hrabrost«. Najbolje ce bizapoceti gradnjom sto jednoti stavnijeg konvertora za dvometarski opseg.Osoilatori za konverziju uitravisokih frekvencija principu moze svaka vrsta osod kojih smo yeci broj opisali u poglavlju o oscilatorima. pocetnik <5e se najprije zadovoljiti/edno- — — nazovimo ih pocetnicima stavnijom gradnjom. Ma frekvencijama oko 14 ili 28 moze se primijeniti ovakva jednostavnija neutralizacija. Kondenzator od 10 nF bit ce dobar. Kondenzator Ce otpada. zistori. Nekoliko takvih oscilatora ce biti prikazano i u primjerima tunera i konvertora. 10-28 neko jednostavnije. koji slijede. medufrekventno pretpojacakao sto je bilo ono na si. KonvertOfti za prijem Na sL 10-30 vidimo kako se moze FET neutralizirati na razmjerno jednostavan na£in: otporom od 10 i kapacitetom od 1 nF. 10-29. i0-30. . Ako je os- na da to budu oscilatori koji imaju malen sum! Ranije se nije govonlo o malosumnim oscilatorima. uspjeh mora »od prve« biti zadovoljavajuci. kao sto su BF167 ili BF173. kako bi i pocetnik mogao osjetiti car uspjeha. potrebno je izmedu konvertora i KV-prijemnika jetljivost staviti lo. UKV Unaprijed zelimo naglasiti da pri gradnji takvih oscilatora. uz dimenzioniranje tiodgovarajuce U cilatora. Tranzistori koji imaju vece vlastite. kao i malosumni tranzistori tipa JFET i MOSFET. maksimalno 5 do 7 pF). Medufrekventno »post-mik- ser« pojacalo s FET-om. Donji. si. transponira ill mijenja 265 kQ na. ili se u oscilatorima sve vise upotrebIjavaju malosumni bipolarni tran. UKV-konvertor stavlja se ispred prijemnika za KV. posluziti za konverziju (transpoziciju primanog signala na -O +12V medufrekvenciju pomocu mijesa S/. Kod medufrekvencija oko 28 ili 14 MHz takva ce neutralizacija biti dovolj- u dvometarskom opsegu Konvertor je uredaj koji. koji onda sluzi kao dobro medufrekventno pojacalo. Vidi tekst MHz nja). MHz.hladni kraj zavojnice Liz treba onda »blokirati« vedim kapacitetom od 50 pF. morali bi se neutralizirati Takvo MF jemnika da ne osciliraju (Ce. nemoguce je naciniti malosumni prijemnik! Zato ziti kratkovalnog prijemnika premalena za dobar prijem UKV-signala na ovaj nacin. unutrasnje kapacitete. ukoliko je i mozda graden.

shematski je prikazan na si. To je. 10-31. Kada se oscilatorov titrajni krug dovede blizu 116 MHz. Ukupno ima 4 zavoja. medufrekventno podrucje. pro1 mm.8 do bakrenom zicom. 3N200 ili 3N201). Oscilator je jednostavan kvarcov »overtonski« s tranzistorom TR? (BC107A). Uz pouzdan dip-metar (vidi str. prema si 10-31. Ukoliko bi o upotrebljenom kristalu 9 — ovisno pada kvarcovom overtonskom latoru. medufrekOvertonska ventni titrajni krug. isti promjer. naime. Broj zavoja ovisi o dimenzijama jezgrice. ali brusen je lzgled stampane plocice za gradnju dvometarskog konvertora. izmedu baze i emitera tranzistora TR2. Kolektorski titrajni krug L2/C2 mora resonirati na 116 MHz. u kojemu su upotrebljena samo dva tranzistora. Ptocica neka bude od jeanostrano kasiranog vitroplasta ili. Kristal Q ima osnovnu frekvenciju koja je priblizno pet puta niza. L3/C3 mijenjati) mora resonirati negdje u novo. Najjednostavniji dvometarski konvertor s dva tranzistora. frekvencija kristala treba biti 116 MHz (latinski: vanjem kondenzatora malog kapaciteta (5 do 50 pF). Promjer same zavojnice je 6 mm. Zelimo li dvometarski opseg transponirati u desetmetarski (28 do 30 MHz). a broj zavoja 5. usred desetmetarskog opsega ili blizu onih medufrekvencija na koje ce biti transponirani dvometarski signali koji nas najvise zanimaju. potrebna je oscilatorova frekvencija od 116 MHz. Izlazni medufrek ventni titrajni convertere = krug. kao i o promj em tijela za namatanje. svaki puta kad spojimo konvertor sa izvorom pogonske elektricne energije. 10-32.tako da njegov peti overton bude upravo 116. frekvencija kvarcovog overtona koji treba biti otisnut na kristalovom kucistu. kristal zaoscilira i onda treba trimer C2 ostaviti u takvom polozaju da te oscilacije budu stabilne da se pobuduju odmah. Zavojnica L$ j—(OMF jednakom zicom kao i Li. Iza prvog zavoja treba naciniti odvojak za prikljucak na koaksijalnu antensku prikljucnicu (ANT). Takav konvertor. 687) nije te§ko naciniti Ls tako da sa Cs (od 39 pF) je lakiranom. samo za nuzdu. L1C1 je ulazni titrajni krug. Tranzistor TRi je MOSFET (40673. postici da oscilator pravilnije radi. Za tu svrhu ce biti dovoljan napon od motana I je ona ima i St. od kasiranog kvalitetnog pertinaksa (»Donit«- -Kamnik) 266 . Crne povrsine oznacuju bakar. Na njegov prvi gejt dovodi se ulazni UKV sigdirektno sa ulaznog titrajnog kruga Li/Cu Zavojnica Li motana nal.0 MHz. 10-31. za prijem povoljnije. mjera 0. moze se — njegoi osciliranje bilo pokusati doda- LsCs je iztazni. Na drugu gejt elektrodu dolazi VF na- pon iz oscilatora. Zavojnica Lz mora imati dobru VF jezgricu. voj »aktivnosti« otezano. St. LtCz priosci- V ili manje.

prema sL 10-32. I TR2 se postavi onako. Konacno cemo prikljuciti napon napajanja od 9 V. s takvim primati vertorom mogu vrlo dobro UKV-repehtora. 10-33. u manjem dvometarskog opsega. Opis ugadanja u tekstu St. kako je odredeno polozajem koji se takoder vidi na istoj slicL U Na plocici su tri rupice za kvarcov kristal. nece biti tesko. Antenu cemo takoder prikljuciti koaksijalnim kabelom. ah takoder o osjetljivosti prikljucenog desetmetarskog prijemnika. u sva~ se kon kom slucaju. »cin«) za lemljenje neka bude sa 60% kositra i 40% olova. tor da se njime moze primaU ona vrsta signala koju zelimo slusati. 10-32 je izgled bakrenih vodova na »stampanoj plocici«. kao posljednje stavljaju se tranzistori. ugada* njem ulaznog i medufrekventnog — — ne. jer je takvome talisna temJ* T peratura dovoljno niska. Na prikljucnice. Zato lemilo mora bid vruce (!) a lemljenje kratkotrajno. Ali. Slijedeci korak je ugadanje oscilatora. Ni tranzistore. On se mora okrenuti onako. daka ko. resonira na odabranu medufrekvenciju. Koje cemo dvometarske radiostanice moci primiti. Da se posao oko izgradnje konvise olaksa. 10-33. ni kristal. Iskoristavaju se. Na ma Kad onoj strani plocice. koji nam vrsi ulogu medufrekventnog pojacala. oznacene slovi- ma »MF« kabel i spojit pomocu koaksijalni njega cemo ovaj cemo ? o -trRaspored sastaynih dijelova konvertora na plocici. Buduci da je konvertor nacinjen na najjednostavniji nacin. na prikljucak »ANT«. kako je nacrtano na si.Kositar (kalaj. Razumije se da prikljuceni desetmetarski prijemnik. pogotovu ako smo prije prikljucivanja sve spojeve pazljivo pregledali i ako smo pazili da izvor struje spojimo sa ispravnim polaritetom. postici pnjem jacih stanica sa dvometarskog opsega. ANT je prikljucak antene. Ako potrosak struje nije veci od nekih 8 do 10 mA. gdje nebakra. ne vaIja dugo lemiti. ovisno o tome da ili li nam je kristal u vecem kucistu. ali preko miliza prvi momenat ampermetra. titrajnog kruga. MF prikljucak medufrekventnog poj acuta ili 10-metarskog prijemnika koji vrsi ulogu »baznog« prijemnika. najblizeg signali kao i svi signali lokalnih 1 ne predalekih amaterskih UKV stanica. stavljaju se sastavni di- jelovi. sto moze omoguciti da u pnjemno likama podrucje »upadnu« i nezetjem signali Poznato je da svaki oscilator osim one frekvencije koju trebamo : kojom raspolazemo za pnjem — — 267 . 10-33. vjerojatno je da je sve u redu. prema rasporedu na si. ispustena je filtracija oscilatorove frekvenu odredemm pncije. Kod TRi treba paziti na pravilan raspored prikljucaka. Dimensu joj 60 X 80 mm. Mora biti nacinjena iz vitroplasta koji ima bakrenu foliju samo sa jedne strazije konvertor prikljuciti na neki desetmetarski prijemnik ili na kratkovalni prijemnik koji ima i taj valni opseg. je sve drugo postavljeno na odredena mjesta i uredno zalemljeno. da se ne pregriju i ne ostete. samo dvije od njih. ovisi o anient s mora imati takav demodula- tome pomaze mali metalni izdanak u dnu kucista. Osjetljivost konvertora nije »vrhunska«. Kada on ispravno oscilira na 116 MHz (dobro je kontrolirati dip-metrom!). vertora sto je moguce na si.

75 MHz. Mijesanjem ovih tome ju — nostavan konvertor bar. proizvoditi i njezine vise harmonicTako se i u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TR2 osim frekvencije od 116 MHz. to je samo na tome jedinom mjestu. pojacalo za dvometarske Za uklanjanje nezeljenih signala mora se i oscilatorska frekvencija posebno filtrirati. Ako je televizijski odasiljac vrlo blizu (npr. kanalu.75 MHz. To je nacinjeno u slijedecem primjeru.667 MHz za konverziju signala u desetmetarsko podrucje sa 144 na 28 MHz. Na vrijednost medufrekvencije istu transformiraju se iz dvometarskog opsega signali kojima je frekvencija 144. pojaviti snazno brujanje koje potjece od impulsa za sinhronizaciju slike. Po je najlakse prepoznati! Ipak.25 MHz. Ako ona s do Frekvencija brujanja odgovara frekvenciji mreze izmjenicne struje. — - sasvim doi Za vecu osjetljivost bolju st> dviju 232 frekvencija 203. MHz - MHz ventno signale. kad nema televizijskog programa. na 28. Svi tranzistori mogu bid BF272 SI 268 . ispred stupnja za mijesanje. Inace je prijem UKV staza tako jednica vrlo stabilan i vrlo neugodnih smetnji. na Sljemenu kod Zagreba!) njegov ce izvanredno jak signal moci da prodre do tranzistora TRi jer se ispred ovoga ne nalazi visokofrekventno pojacalo. Konacni rezultat je taj da ovo brujanje koje se cuje bas »usred banda« onc- voljnom amplitudom dode u stupanj za mijesanje. Dvometarski konvertor s tranzistorima tipa P-N-P i kvarcovim kristalom od 38. au mjestu gdje radi takav prijemni konvertor postoji televizijska radio-stanica koja prema tome emitira na 9. uz ostalo. javlja i njena druga harmonicna frekvencija: 232 MHz. jos i visokofrek- = 28.25 dobije se: lektivnost potrebno je. 10-34.ne. Dakako. To znaci da ce se na prvoj medufrekvenciji. moze doci do mogucuje prijem ove frekvencije. Frekvencija nosioca slike na devetom kanaiu iznosi 203. nema ni ove smetnje.75 MHz.

Rohde. Na taj nacin dioda Dz poiuaze zastitno djelovanje onih dioda koje se nalaze na samom ulazu konvertora. Lijevo. Dvometarski napon i ne provodi struju. s biti male malenim Ls. Istovremeno proizvodi frekvenciju od potrebnih 116 MHz. 1 pF. utrostrucujuci oscilatorsku frekvenciju. sluzi za jos jednu vrstu zastite tranzistora od prevelikih opterecenja jakim signalima. prema ideji koju je objavio U. preko 3 na bazu tranzistora za mijesanie (TR2). To mogu biti germanijevi tranzisto ri starijeg tipa. oscilira na toj frekvenciji kvarca. L. Diode Di i D2 se stavljaju kao zastita od prevelikih visokofrekventnih napona samo onda. dobivene utrostrucivanjem (38. oba otpornika od 2. odyode i Ls i tek onda. a desno od njega dvije zavojnice izlaznog. Ovakva filtracija se pokazala kao vrlo korisna za uktanjanje vtsih harmonickih frekvencija koje se stvaraju u tranzistoru TRs. Oscilacije ove frekvencije. ako takav konvertor sluzi u vezi s nekim pre- jakih signala ova dioda djeluje kao ispravljac kojim se postize promjena radne tacke i smanjenje pojacania u visokofrekventnom stupnju. Ulazna zavojnica je lijevo dolje. sagrade- nog prema shemi na si. sudjelovanjem titrajnog kruga sa zavojnicom Le. To je prva medufrekven- pacitetom. D2.konvertor s tri predviden je za rad s tranzistorima tipa P-N-P. spojena je baza tranzistora TR2. najprije se filtriraiu bandfilterom sa Li pF. U sredini slike dolje je kvarcov kristal (38. je u induktivnoj vezi zavojnica Li. tranzistora. rima od po spregom. moze se kompletna diodna zastita ispustita (Di. sa tranzistorima AF139 i dva AF180. frekventni bandfilter koji moze propustiti citavo podrucje od 28 do vlastitim ka- MHz. U njegovom kolek- torskom strujnom krugu 30 je medu- dajnikom. St. U. iduci prema gore je najprije tranzistor AF 139 i dalje obje zavojnice dvometarskog bandfiltera. Diode moraju silicijeve. dok su signali normalne amplitude. !cija.3 nF. Iza tranzistor se vidi drugi njega 269 ML- . Na odvojak zavojnice preko 3. do njih tranzistor AF 180 za mijesanje. Dz. AF180 ili njima slicni. Sa zavojnicom u kolektor- skom strujnom krugu prvog tranzistora. Ona. Oni mogu doci u sva tri stupnja ovog konvertora. kao sto su AF139. Kod vrlo 10-34. Bolji su moderniji. Sva tri tranzistora mogu biti i BF272 koji su takoder tipa P-N-P Pogled na gotovi konvertor nam omogucuje si. si. koji se jos mogu pronaci kod radio-amatera. 10-35. meduf rekventnog bandfiltera (28 do 30 MHz). Ulazni titrajni krug ima kapacitivni razdjelnik (10+33 + 39 pF) ko^ jim je postignuto dobro prilagoctenje na prvi tranzistor. Dioda Dz ima. zaporni pred- U lazi konverzionom oscilatoru nase kvarcov overtonski kristal za frekvenciju od 38.667 MHz. 10-35. 10-34. silicijevi tranzistori sa oznakom BF272 koii su nacinjeni tako da budu direktna zamjena za navedene germanijeve tranzistore. Sam tranzistor TRs. Izgled konvertora. TRu On radi kao visokofrekventno pojacalo.667 MHz).2 kQ i kondenzator od 470 pF). La s kondenzatodvometarski bandfilter s kapacitivnom Zavojnice Ls 10 i pF sacinjavaju preko kondenzatora od samo Ls.667x3 = 116). Ako u neposrednoj blizini nema nikakvog predajnika.

ulaz 1)6

ili

130

MHz

-o412V

3N200
SI
10-36.

3N200
sa dva MuSFET-a.

Shema dvometarskog konvertora
lator

Kao

osci-

mole

posluiiti sklop

prema

si.

10-37

AF180 koji pripada oscilatoru. Desno od kristala je zavojnica Le,

gejt (Gi) tranzistora TRi prikljucen je na treci zavoj, dok citava zavoj-

dok se

Lt

i

Lb vide povise nje. Ni-

kakvih pregrada

nema

i

nijedna za-

vojnica nije oklopljena. Ispred 10-metarskog prijemmka koji je imao osjetljivost od 1 mikrovolt za odnos signal/sum od 10 dB ovaj konvertor je pokazao dobre
rezultate. Svaku dvometarsku stanicu koju se moglo cuti s bilo kojim drugim prijemnikom, primalo se i

zavoja s promjesa jezgricom za Ugadanje. Korisno je takoder do^ dati one dvije silicijeve diode Di i
nica

ima ukupno
6

rom oko
D2,
s

mm

5
i

prema si. 10-34, ako ovaj kon: vertor zelimo upotrebljavati u vezi
nekim

UKV

predajnikom.

i

Titrajni krug sa zavojnicom Lt titrajni krug sa zavojnicom L&

njime vrlo dobro. Za pokus smo u istom konvertoru jednostavno zamijenili germas

+9.. .12 V

nijeve tranzistore tranzistora tipa BF272 (»RIZ«). U radu konvertora nije bilo nikakve razlike. On je cak i nesto bolje radio kad smo pogonski napon od 9 povecali na 12 V. Ako se zamijeni polaritet lzvora struje tako da plus pol bude uzemIjen, moze se na isti nacin sagraditi konvertor sa silicijevim N-P-N tranzistorima (BF266). nVT ^ rtrt MOSFET tranziston 3N200, l njemu slicni, mogu se uspjesno primijeniti pri gradnji dvometarskih Takav konvertor je konvertora.
tri
.

sa

silicijeva

f(6!}*
SL
zistor

.t

10-37. Oscilator s dva tranzistora za konvertor prema si. 10-36. Tran-

shematski prikazan na si. 10-36. Tu ulazie nacrtano visokofrekventno no pojacalo i stupanj za mijesanje. Ulazni titrajni krug (sa Li) spa-

skoj

moze
ill

TRi je oscilator na overton frekvenciji kristala Q. Ona bid Hi 38,666 (38,667)

MHz

43,333

MHz, ovisno o tome koju

izlaznu

odvojku iza ja se sa antenom na prvog zavoja. Da bi se postigla ne: prvi sto bolja ulazna selektivnost
270

frekvenciju zelimo postici utrostrucivanjem u drugom stupnju, sa tranzistorom TR2. Opis u
tekstu

cine dvometarski bandfilter, ukljucen izmedu visokofrekventnog po jacala i stupnja za mijesanje. Ove su zavojnice jednako nacinjene kao zavojnica Lu Drejn (D) prvog i tranzistora spojen je na cetvrti zavoj zavojnice Ls, dok je zavojnica Ls spojena na Gi drugog tranzistora na svom gornjem (»vrucem«)

u tome pogledu je osobito kriticna. Treba naci takav njen polozaj, kada odnos signal/sum bude najpovoljniji. Obzirom na svojstva upotrebljenih tranzistora moze se
antena,
ocekivati da ce sum biti negdje izmedu 2 i 2,5 dB. Unakrsna modulacija se redovito ne zamjecuje. Da tako ostane ne treba dodavati jos jedno VF pojacanje. Iako bi se uz ovaj konvertor moglo upotrebiti nekoliko razlicitih oscilatora, dat cemo na si. 10-37 shemu oscilatora koji je kod nas nebrojeno puta upotrebljavan i koji
je

kraju.

U
pije

MOSFET
smo

visokofrekventnom pojacalu potrebna neutralizacija jer

radi veoma stabilno, ako se pri gradnji, stavljanjem po-

godne pregrade, pobrinuli da izlazni titrajni krug ne moze djelovati na ulazni.
Drugi gejt (G2)

dobro sluzio

svrsi.

MOSFET

tranzi-

stora TRs ima malen pozitivan prednapon i, preko kondenzatora od 5 pF, prima »injekciju« iz oscilatora

Tranzistor TRi radi u overton* skom oscilatoru s kvarcovim kri-

Ovisno o frekvenciji oscimedufrekvencije niza od prijemnih frekvencija, moramo odabrati medufrekventni titrajni krug (sa Ia). Taj titrajni krug mora resonirati u sredini desetmetarskog opsega (na 29 MHz) ako je oscilatorova frek(si.

10-37).

latora, koja je za iznos

stalom od 38,666 (ili 43,333) MHz. Zavojnica Li s kondenzatorima Ci i Ca pripada titrajnom krugu na toj
frekvenciji.

S ovim titrajnim krugom je u kapacitivnoj vezi slijedeci tranziutrokolektorskom strujnom krugu je prvi titrajni krug izlaznog bandfiltera. Bandfilter ima dvije zavojnitrimerce, L2 i Ls, koje su obje
stor, TjRs.

On ima zadacu da

struci frekvenciju.

U njegovom

vencija 116 MHz, ili oko 14,25 MHz ako je ta frekvencija 130 MHz. Resonancija mora biti siroka pa ce

mozda

biti

potrebno da se paralel-

no sa zavojnicom L* stavi prigusni otpornik. Ovaj neka ne bude premalenog otpora. Titrajni krug mora biti samo toliko prigusen da razlike u resonanciji na pocetku i na
zavrsetku odredenog medufrekventnog opsega ne budu prevelike, po mogucnosti da ostanu u granicama

skim kondenzatorima od po 12 pF ugodene na 116 ili na 130 MHz.
i

Izbor kvarca
ovisi

izlazne frekvencije

o tome kakvu smo medufrekvenciju izabrali, u opsegu od 28 ili od 14 MHz. Izlazni kondenzator od 5 pF je jos jedanput nacrtan na si.
10-36.

do

—3 dB u odnosu na maksimum,
izlaz

Na

konvertora moze se staviti i bandfilter (za opseg od 28 do 30 MHz, odnosno za 14 do 16 MHz). Uz ispravno doziranje oscilatorskog napona na Ga tranzistora TR2
(150 do 200 mV) i dobro ugodene titrajne krugove bit ce odnos sig-

Dvometarski tuneri

Ako nemamo pogodnog
vog

kvarco-

kristata, ne mozemo naciniti friijedan od opisanih konvertora. Preostaje ipak mogucnost da pri-

nal/sum vrlo dobar. Mjeracem su

ma

jemni konvertor nacinimo tako da umjesto kvarcovog upotrebimo neki drugi oscilator. Pokazalo se, da
frekvencija drugih vrsta oscilatora, osobito kod vrlo visokih frekvencija

(vidi

u poglavlju o mjernim

in-

strumentima i mjerenjima) mogu se, na kraju, jos potraziti najbolja mjesta za odvojke na zavojnicama. Tacka, gdje je na Li prikljucena

na UKV podrucjima, nije toliko konstantna da bismo mogli oscilator upotrebljavati bez popravljanja
271

I


I

*"~1

J^

fT?4^1
165. .66 MHz)

MF

r
'

1

^
T R3

K ?nT

T
Vn

J.

S/. ifl-38.

Dvometarski

UKV tuner s tranzistorima. Oscilator radi na polovicnoj vrijednosti potrebne frekvencije. Vidi tekst
Kad
nacinimo
je vec tako, onda oscilator, ko-

frekvencije. je bolje da

Istovrsni tranzistor
ziti
i

moze

poslu-

jemu cemo frekvenciju

uvijek modi dovesti na potrebnu vrijednost. To

su onda oscilatori s promjenljivom frekvencijom (VFO). Mijenjajuci frekvenciju mi cemo odabrati ono sto zelimo primati. Takav uredaj za konverziju dvometarskih (ill nekih drugih UKV) frekvencija u odabrano medufrekventno podrucje nazi va se »tuner« (citaj: tjuner; od engl. rijeci: to tune = ugadati glaz beni instrument ili radio-uredaj na

za mijesanje (TR*). Njegova je baza preko 3,3 nF spojena na odvojak zavojnice Ls, dok je emiter, takoder preko 3,3 nF, spojen na odvojak oscilatorske zavojnice L*. U

odredenu frekvenciju). Prvi tranzistor, TRi u dvometarskom tuneru (si. 10-38), radi kao

visokofrekventno pojacalo. Na ulazu su zastitne diode Di i Da. Ulazni
titrajni krug ima kapacitivni razdjelnik za prikljucak baze tranzistora. Iza TRi slijedi UKV bandfilter za opseg 144 do 146 MHz koji

kolektorskom strujnom krugu je zavojnica Ls koja s kondenzatorom od 33 pF predstavlja prvi titrajni krug medufrekventnog bandfiltera. Ovaj je s drugim titrajnim krugom, vezan (1 do i 33 pF, kapacitivno 2 pF). Medufrekvencija se moze lzabrati u blizini 20-metarskog amaterskog opsega (oko 14 MHz), ako raspolazemo dovoljno osjetljivim prijemnikom za tu frekvenciju. Takav nam prijemnik moze onda posluziti kao medufrekventno pojaca-

U

formiraju titrajni krugovi sa Ls
Ls,
(1

Pri tome treba izlaznu pnkljucnicu tunera (MF) koaksijalnim kabelom spojiti na ulaz kratkovalnog prijemnika. Sam oscilator radi s tranzistolo.

i

u medusobnoj kapacitivnoj
pF). Neutralizacija ovog

vezi visoko-

rom TRs

koji

moze

biti istoga tipa

frekventnog stupnja nije potrebna, ako se u njemu nalazi savremeni

UKV
272

tranzistor.

kao i prethodna dva. On oscilira na podrucju upola nizih frekvencija od onih koje bismo trebali. Ako je naime medufrekvencija 14 MHz, a pri-

L2
tMF* 29,75

MHO

L5

(1U...H6MH2}

SI

10-39.

UKV

tuner za 144 MHz sa dva FET-a i jednim silicijevim bipo larnim tranzistorom. Opis u tekstu
zistor

jemno podrucje 144 do 146 MHz, ako izaberemo nizu oscionda bi

latorovu frekvenciju

— ovaj

trebao

Dva FET-a i jedan »obicni« tranima tuner na si. 10-39. Buduci da u visokofrekventnom stupnju
surs-elektrodu, neizbjeziva je primjena neutraliza* cije, Ona je izvedena na ranije opisani nacin, pomocu neutralizacijske zavojnice Ls. Gejt-elektroda se spaja na kraj ulaznog titrajnog kruga
LiCi,

130 do 132 MHz. Ovo su za tranzistorski oscilator, koji nije kontroliran kvarcom, tako vi-

da

oscilira

od

FET ima uzemljenu

soka frekvencija da ne mozemo ocekivati da budu dosta stabilne. Zato se prakticira izgradnja oscilatora za podrucje ni2e frekvencije (65 do 66 MHz) tako da druga harmonicna frekvencija oscilatora ima potrebnu vrijednost. U tranzistorskom se oscilatoru redovito pojavljuje, uz osnovnu frekvenciju, i druga harmonicna. Njena je amplituda obi£no dovoljna za mijesanje u tranzistorskom mikserskom stupnju. Stabilnost frekvencije je tako

buduci da je ulazna impeFET-a visokoomska. Dvometarski bandfilter, L$Cz i LtCs, takoder nema nikakvih odvojaka na
dancija

zavojnicama. Medufrekvencija je ovdje odabrana nesto viSa nego li u predaSnjem primjeru, da bi oscilatorova
frekvencija mogla biti niza.

Za me-

mnogo

bolja.

dufrekvenciju u blizini 10-metarskog amaterskog opsega (npr. 29,75 MHz)
oscilatorova se frekvencija mijenjati izmedu 114,25 i
116,25

Povratna veza u oscilatoru je kapacitivna, preko 2 pF, izmedu
kolektora
i emitera. Svi tranzistori mogu biti jednaki, silicijski N-P-N. Dvometarski tuner se moie uspjeSno sagraditi i pomocu FET-a. Njihova je primjena korisna za visokofrekventno pojacanje i za mijeSanje, dok u oscilatoru nisu neophodni.

mora

MHz. Na shemi je prikazan nacin kako se mo2e sagraditi tranzistoroscilator za ove frekvencije. Preduvjet je da se za gradnju takvog oscilatora izaberu samo najgki
kvalitetniji

sastavni

dijelovi.

Sam

tranzistor

TRs mora imati najbolja

ultrakratkovalna svojstva: vrlo yisoku grani&m frekvenciju l odliC273

18

Radio prirufinik

no hladenje. Za tu svrhu se domaci tranzistor BF173 ili BF273 pokazao vrlo dobrim, kao i BF260. Ne raspolazemo li s takvim specie
jalnim
i

r>"'
;'.

"'

"T<'\

';;_."";"-.- •;;

j^k -^|

UKV

tranzistorom,

mozemo

nom
sto

kod ovakvog FET-tunera upotrebiti mijesanje s drugom harmonic*
je

frekvencijom oscilatora, kao bilo opisano malo prije.

I

PRIJEMNI UREBAJI ZA VISE

432

MHz

Konvertoii za 70-centimetarsko podrudje

SI

10-40.

Konvertor za prijem op-

sega od 432

S tranzistorima se moze naciniti dobar konvertor za 70-centimetarsko podrucje.
biti
I

MHz
supljih

Primjena koaksijalnih,

dimenzije

mogu

male.

resonatora omogucuje lako prilagodenje jednostavnim pomicanjem
3

¥"
4f ci
820

3J5
7tr C2

T"
C3
i

T

C6i 27
01
.

4=

ulaz

TR2

^-

j

C7

!

J_
i

IC8

51
—J—
!

i

—t—
K

1

n

i i

in
1

i

-*,

i

-I— ,1
3,9

;

i

i

--Hit--*
1

I

1,5

K

;

I

^

,^*
!

i

,:»._
!

SL 1041. Shema konvertora za prijem 432 MHz, prema si 1040. Ci, Cs i Cs = 3 pF maks; Cie ^10 pF; Li, Lz, Ls i La imaju odvojke i to: Li iza
25
i

38

mm;

iza 12,5 i 25 mm; Ls iza 19 i 32 mm; L 8 iza 12 5 racunajuci od uzemtjenog kraja. Ostalo u tekstu
'

U

i

32

mm

274

tacaka uzdu2 srednjih vodova. Osim toga ovakvi resonatori imaju i daleko veci Q-faktor i omogucuju vecu selektivnost od one koja bi se na tim frekvencijama mogla postici primjenom obicnih zavojnica. Selektivnost je bas kod tranzistora vrlo vazan faktor jer su oni osjetljivi na smetnje od jakih signala izvan zeljenog opsega, a takoder zbog vece sigurnosti od zrcalnih frekvencija kod medufrekvencije od 14 MHz koja je ovdje bila izabrana i koja je razmjerno niska. Ipak, zahvaljujuci upravo velikom Q-faktoru titrajnih krugova, postigauto potiskivanje zrcalnih frekvencija iznosi oko 40 dB. Pojacanje ispred stupnja za mijesanje moze se »natjerati« takoder do blizu 40 dB, ako je potrebno. Takav 70-centimetarski konvertor, koji nije pretesko naciniti aniateru ako je vec gradio UKV prijemnike za 2-metarski opseg, vidimo na si. 1040, 1041 i 1042. napona za visokoRazdjelnici frekventne stupnjeve, koji imaju
prikljucnih

»uzemljene« baze nalaze se izvana (si. 1040) kako bi se lakse mogli mijenjati u svrhu postizavanja sto boljih radnih uvjeta. U originalnom modelu su tranTRi, TIU i TR* bili tipa P-N-P, a TRs tipa N-P-N. Kao TRi sluzio je 2N3280 (»Motorola«) a kao TRz i TRi tranzistori 2N3284 (»Mozistori

torola«).

Umjesto

ovih

americkih

mogu

se uspjesno upotrebiti doma(P-N-P) tranzistori BF272 ci (»RIZ«). TRs bio je silicijev 2N706. Umjesto njega se moze uzeti do-

UKV

maci BSJ62

ili

BF261.

Pri upotrebi silicijevih tranzisto-

ra pogonski napon moze biti vi§i, npr. oko 9 V. Kao sto se moze vidjeti na sL 1042, visokofrekventni krugovi za 432 MHz su smjesteni u tri pregratka, na lijevoj strani slike. U njima se vide i bakrene sipke Li, L2 i L$ koje pripadaju koaksijalnim titra;jnim krugovima. Ove sipke mogu biti nacinjene od pune bakrene 2ice ili od tanke bakrepromjera 2 ne cijevi kojoj vanjski promjer ne

mm

SI. 10-42.

UnutraSnji raspored dijelova u konvertoru za 432

MHz
275

I*

mm. Za tu svrhu bi vrlo dobro mogle posluziti mjedene (mesingane) cjevcice od
treba biti veci od 3

»mina«

iz tzv.

njem kraju

ako ih posrebrimo. One su na
(na
si.

»kemijskih« pisaljki,

do

10-42)

»uzemlje-

ne«, tj, zalemljene na limenu stranicu sasije, dok se na svom gornjem kraju mogu ugoditi promjenljivim cjevcastim kondenzatorima

Bakreni ili posrebreni mjedeni debeo 0,6 do 0,8 mm, sluzi za gradnju sasije. Njene glavne dimenzije i velicina limenih pregrada vide se na si. 1043. Promjeri rupa koje treba izbusiti u limovima nisu oznaceni jer to ovisi o onim sastavlim,

Ci t C2 i Cz, ta 3 pF.

maksimalnog kapacite-

Dioda Di koja sluzi za mijeSanje (uporedi sa shemom na si. 1041) je provucena kroz otvor na stijenki treceg pregratka, cime se postize jednostavna i kratka veza sa izlaznim medufrekventnim titrajnim krugom LiCs, smjestenim u posebnom pregratku, desno dolje. Najsiri prostor, desno gore, sluzi za smjestaj oscilatora i umnozivaca frekvencije. Poslednji titrajni krug toga lanca, Ls&e, ima induktivitet u obliku sipke, kao i ostali titrajni

nim dijelovima koje ce neki graditelj moci da nabavi. Polozaj i centri svih rupa treba ipak da ostanu na svojim mjestima, kako je to ucrtano na slid. Ovdje su slovima A oznacene rupe u koje treba ucvrstiti
sipke Li, L2, Ls i Ls; slovima B rupe za ucvrscenje promjenljivih kondenzatora Ct, Ca, Cs i Cie; slovima C rupe za montazu provodnih kondenzatora C?, Cs, C$ i C10. Na otvore D dolaze koaksijalne prikljucnice, kroz E prolaze prikljucne zice za emitere tranzistora TRi i TRu, te dioda Di. Kod F se ucvrscuje kondenzator Cis, kod G zavojnica Ls sa podnozje kvarcovog Le, a kod kristala. Samo na trecoj pregradi je otvor A dok se otvor E nalazi na svima. Kroz taj otvor na cetvrtoj pregradi prolazi jedna od prikljucnih zica kondenzatora Cn. Kad su svi limovi skrojeni moze mo ih posrebriti, ako za to imamo

H

vojnice
oblik.

krugovi za najvise frekvencije. ZaLs, Le i L7 imaju standardni
1042,
je

Sasvim desno gore, na si. keramicko podnozje za

kvarcov kristal koji se moze utaknuti s vanjske strane sasije, si. 1040 dolje, desno.

Ako ne, onda ne smijemo zaboraviti da je bakar bolji od mjeprilike.

SL

10-43.

Glavne dimenzije i oblik limova za gradnju sasije i pregrada tranztstorskom konvertoru za prijem 432 MHz

it

276

pa cemo sve limove skrojiti iz bakrenog lima, formirati sasiju, zalemiti je i onda jo§ ugraditi predi,

grade. One mogu biti ucvrscene sarafima, a povrh toga jos i zalemljene da kontakti budu sto bolji. Najprije treba montirati sve ko aksijalne titrajne krugove, onda tranzistore, pa sve ostalo. Kod prikljucivanja tranzistora treba paziti da se ne pregrijavaju. To znaci da lemiti treba sa vrucim lemilom, bez dugotrajnog zagrijavanja. Pri tome treba prikljucne zice drzati medu deljustima plosnatih klijesta koje odvode toplinu. Samu lemilicu je

zavoja sa odvojkom iza prvoga, racunajuci od hladnog kraja. To je onaj kraj zavojnice koji nije spojen
s kolektorom tranzistora TR$. Zavojnica JU je na istom tijelu, uz hladni kraj zavojnice Ls. Ona ima 2 zavoja, namotana istim smjerom

kao

Ls.

4,5 zavoja koji su namotani na promjeru od 9 mm, bez tijela. Zica je debela 1 mm, a duzina zavojnice je oko 15 mm. Odvojci dolaze iza prvog i iza drugog

Zavojnica Lr ima

zavoja.

Kvarcov kristal treba da bude brusen za direktno pobudivanje na

dobro uzemljiti. Montiranje i spajanje ostalih sastavnih dijelova nece predstavljati problem, osim mozda emiterskih prikljucaka u visokofrekventnom dijelu. Ovdje treba otpornik od 1 kQ najprije zalemiti na provodni kondenzator Cif zatim kondenzator izmedu sipke Li i drugog kraja otpornika, blizu otvora na pregradi, kroz koji prolazi emiterska prikljucna zica tranzistora TRu Pri tome treba preko ove tranzistorske zice navuci komadic izolirajuce »bu£ir-cijevk, pa onda zalemiti na tacku u kojoj su spojeni kondenzator C* i otpornik. Jednako treba postupiti

d

i

u

slijedecem pregratku.

svom petom »overtonu«. Ta je frekvencija na njemu napisana i za medufrekvenciju od 14 MHz ona treba da bude 69,666 MHz. Dok je neki osjetljivi apsorpcioni valomjer (ili grid-dip-metar koji sam ne oscilira), namjesten na 70 MHz i svojom zavojnicom primaknut zavojnici La oscilatora, treba polagano okretati jezgricu da ona ulazi sve dublje u unutrasnjost Ls. Oscilator de naglo »uskociti« otprilike kad jezgrica bude dopola uSarafljena, da se oscilacije postepeno oslabljuju ako dalje okrecemo jezgricu istim smjerom. Pravilan polozaj jezgrice je oko cetvrt okretaja iza onoga u kojem su se pojavile oscilacije.
Ako nekom visokofrekventnom sondom dotaknemo kolektor trannici L?
,

Vjerojatno ce biti prilicno tesko nabaviti provodne kondenzatore CV, Cs, Cb i Cio. U takvom slucaju cemo odrectene vodove provuci kroz izolatorske cepice koje stavimo u pri-

premljene rape na Sasiji (C na si. 1043). Ove vodove treba najkracim putem blokirati na sasiju plosnatim keramickim kondenzatorima od po 1 do 2 nF kapaciteta. Takvi su kondenzatori bili upotrebljeni i kod originalnog modela, pa ih vidimo^ u obliku okruglih plocica na gornjoj
strani sasije
tijelo
si.

TRd ili odvojak na zavojna koji je prikljudena dioda D2 moci cemo utvrditi postojanje VF napona koji se kondenzatorom Cu moze dovesti do maksimuma.
zistora

U

blizini L? ce samo vrlo osjetljivi apsorpcioni valomjer izmjeriti frekvenciju 209 MHz. Normalni grid-diper je redovito za tu svrhu pre-

malo

osjetljiv.

1040.

Zavojnicu Li treba namotati na koje ima dopromjera 10 bru kratkovalnu VF jezgricu. Potrebno je oko 22 zavoja lakirane, bakrene zice 0,4 mm. Odvojci su iza 5. i iza 11. zavoja. I zavojnice Ls i Le dolaze na takvo tijelo. Ls ima 8

mm

to postigli, treba VF dotaci drugu stranu diode Dz, tj. ondje gdje je ona spojena sa Ls. Pri tome neka je kondenzator Cw stavljen na svoj maksimalni kapacitet. Smanjujuci njegov kapacitet naci cemo resonanciju na dva mjesta. Druga resonancija je ona prava, na 418 MHz. U tacnost frek-

Kad smo

sondom

277

mozemo uvjeriti improviziranim Lecherovim zicama ili vrlo osjetljxvim apsorpcionim valomje rom. Ovakvo ugadanje oscilatora i
vencije se

dok prvi VF stupanj pocne osciliraTada malo povecamo Ri da oscilacije prestanu a pojacanje da bude maksimalno. U prvom stupnju je
ti.

umnozivaca frekvencije je vrlo vazno za ispravan rad konvertora.
Ugadanje visokofrekventnih titrajnih krugova za 432 MHz takoder je vazno, ali je mnogo jednqstavnije,

ako raspolazemo pogodnim signalom takve frekvencije. Za ovu svrhu moze posluziti treca harmo-

nicka frekvencija jaceg dvometarskog signala, ako npr. ukljucimo nas dvometarski odasiljac, postavljen blizu 70-centimetarskog konvertora koji ugadamo. Frekvencija dvo-

metarskog davaca mora
144,0 i 144,1 MHz, a ra biti spojen na

biti

izmedu

potrebno zadrzati veliko pojacanje jer bi inace odnos signal/ sum bio losiji. Pojacanje u drugom stupnju ovisi o otporniku R2. Ovaj cemo postaviti na takvu vrijednost da postignemo ukupno pojacanje koje nam je potrebno obzirom na prikljuceni prijemnik, Treba naglasiti da drugi stupanj vise ne utjece na kvalitetu prijema jer ne mijenja prvim stupnjem postignuti odnos izmedu signala i §uma. Taj ce odnos biti vrlo dobar, ako smo u konvertor ugradili navedene tipove tranzistora.

njegov izlaz moprikladnu laznu

antenu, »vestacku«) (»umjetnu«, Bez takvog signala bi jedva bilo moguce ugoditi tri titrajna kruga od kojih svaki ima prilicno visok
Q-faktor.

Odvojci na Li, L2 i Ls, na mjestikoja su navedena uz sL 1041, osigurat ce tako dobar rad konvertora da ce vecina graditelja biti za-

ma

dovoljna.

Tko

zeli ostvariti najbolji

moguci odnos signal/sum, moze to
postici strpljivim trazenjem jos boljih mjesta za odvojke. To je moguce samo onda ako se raspolaze

Na izlaz konvertora prikljucimo 20-metarski amaterski kratkovalni prijemnik, a na ulaz konvertora u
taknemo
15

do

17

cm dugu

krutu

zicu koja ce sluziti kao pomocna antena. Istovremeno koaksijalnu ulaznu prikljucnicu premostimo sa neinduktivnim otpornikom od 50 do 60 Q. Promjenljive otpornike Ri i Rs stavimo na najvecu vrijednost qtpora i, u prisutnosti signala, dotjerujemo &, Ct, Cs i Li tako da se na 20-metarskom prijemniku cuje najjaci signal, sto mozemo kontrolirati i na S-metru ako ga ovaj ima. Kad smo to postigli pokusajmo popraviti polozaj kondenzatora Cie. Vec smo rekli da ce biti nekoliko resoce nancija, ali samo kod 418 biti konverzija optimalna i signal na 20-metarskom prijemniku najjaci. To je onda i »pravi« polozaj kon-

specijalnim signal-generatorom kod kojega prikljucni koaksijalni kabel ima osiguranje od refleksije i stojnih valova. Uz nepovoljne ove odnose konvertor je nestabilan, sto potpuno onemogucuje njegovo daljnje pobolj§avanje.

Uz pravilno opterecenje antenske prikljucnice prvi ce VF stupanj zapoceti da oscilira kad napon izmedu one tacke gdje se sastaju Ri i Rs i
Sasije dosegne oko 5 V. Ako oscilacija nema ni onda kad je Ri sma-

MHz

njen na minimum, treba ili C* spodalje od uzemljenog kraja sipke hi ili pomaknuti antenski odvojak blize »zemlji«.
jiti

denzatora

Cl6.

Sada cemo izvaditi iz ulazne koaksijalne prikljucnice pomocnu antenu. Neinduktivnim otpornikom od 50 do 60 Q, malih geometrij skill dimenzija (npr. cetvrtvatnim), premostit cemo ulaznu prikljucnicu i polagano smanjivati otpor Ri sve
278

Moze se dogoditi da prvi VF stupanj oscilira vec kod napona koji je manji od 4,5 V. Tada se antena mora tjesnije vezati na hi pomicuci njezin odvojak navise po toj sipki, naili prikljuSak kondenzatora nize, Pri tome treba nastojati da se postigne sto vece pojacanje uz

d

najmanji mogudi sum.

Maksimalno pojacanje koje se

moze postici prvim stupnjem iznosi oko 20 dB. Uz to ce propusni pojas frekvencija za razliku od 3 dB
biti manji od 300 kHz. Optimalni odnos signal/sum je ovdje lakse postici
ili

ugadanjem signalgeneratorom
vrlo slabih signala nego

ke na vitroplastu moramo ipak smatrati kompromisnim rjesenjima, ako ih uporedimo sa resonatorima koaksijalnog tipa (si. 10-42). Unatoc toga i mnoge tvornice, koje proizvode pojedine sklopove i pripremaju »kitove« za amatere, idu takvim

pomocu
moze

putem.

li

upotrebom generatora suma. Razumije se da se takav konversagraditi
biti
i

Shema konvertora
sa

za 432

MHz

tor

za medufrekkristal

venciju od 28

MHz, Kvarcov

mora onda

ciju od 67,333 da je ugodena i zavojnica Ls. Titrajni krug LiCu ugada se na 202 MHz, a LsCie na 404 MHz. Mijesanjem ove izlazi medufrekvencije sa 432 frekvencija od 28 MHz.

brusen za frekvenMHz na koju treba

stampanim trakovima, po uzoru na amaterima dobro poznati i cesto upotrebljavani »MINIX-MRK-10«, vidimo na sL 1044. On ima dva stupnja visokofrekventnog pojacanja s tranzistorima koji su osobito pogodni za ove frekvencije: AF 279, ili BF 679. Oscilator ima takoder dva stupnja. Tranzistor TRs je oscilator na frekvenciji 134,666 MHz, za koju je bruSen i overtonski kvarc Q. Tranzistori BF 357, BF 173 i BF 224

MHz

Ovakvi UKV konvertori za declmetarske valove, koji se grade iz limenih plocica, ne privlace i ne odusevljavaju one amatere koji ne znaju obradivati lim. Nisu to teski poslovi, ali mnogi nemaju cime rezati i savijati lim i odustaju od ovakvih gradnja. U novije vrijeme ama teri si pomazu na taj nacin da umjesto limenih plocica upotrebljavaju bakrom kasirani pertinaks
ili,

ovdje su potpuno zadovoljili. 77k

MHz. Osim BF
tranzistor

je utrostrucivac frekvencije na 404 173 ili BF 224 poka-

zao se kao dobar utrostru£iya£ na ovim vrlo visokim frekvencijama i

BFY

90.

Ls, La i Li predstavljaju induktivitete titrajnih krugova. Prva dva treba sa njihovim

Bakreni traci

jos bolje, kasirani vitroplast. Iz takvog se materijala lako mogu izrezati sve potrebne stranice, pregrade,

trimerskim kondenzatorima (mak simalno 5 pF!) dovesti u resonanciju na 433 MHz. Treci mora resonirati na 404 MHz. Petlja od zice L$ i medusobno spojene petlje Ls
i

osnovice
koji

i

poklopci za UKV-uredaje
izgled

onda imaju

kao na

si.

1042. Vitroplast-plocice se lako rezu i obicnim skarama za lim, a lako ih je medusobno zalemiti da sve bude dobro i uredno nacinjeno. Na nekim mjestima ce biti spretnije iskoristiti jednostruko, a na drugima ^dvostruko kasirani materijal. Tako
?izvana

dolazi obicno jednostruko kasiran materijal koji se okrene tako da bakar »gleda« u unutrasnjost. Pregrade su cesto od dvostruko kaSiranog materijala, ali tada ih treba zalemiti sa obje strane. Amatersiea
snalazljivost mnogo pomaze pri tome, kao i savjeti onih koji su vec radili na taj nacin.

Le omogucuju induktivnu vezu sa pripadajucim titrajnim krugovima. Dvostruka petlja Ls+Lg uzima dvije frekvencije, ulaznu i oscilatorsku, odvodeci ih obje na tranzistor TR&, gdje se mijesaju i daju medufrekvenciju u opsegu od 28 do 30 MHz, omogucujuci prijem 70-centimetarskog UKV podrucja izmedu 432

i

434 MHz. Kao medufrekventno pojacalo sluzi neki 10-metarski pnjemnik, zajedno sa svim svojim stup-

njevima.

Veci broj ce biti onih koji nastoje da izbjegnu »limariju«, zadovoIjavajuci se cak i sa malo manjim uspjesima. »Stampane« bakrene tra

Antena se prikljucuje na koaksi: jalnu prikljucnicu kod A. Trimerski kondenzator od 20 pF i zayomica Li Eormiraju serijski titrajm krug za prijemne frekvencije. Treba ga ugona antenu diti tako da prilagodenje bude naibolje. To se postize onda
.279

ima
U33MH1)
250
fRI =

pmnm
TR4
L8
L9

J?^^ i^^
US
4=
;10n

1^

+J10ji

TR2

=

TR3

=

AF279 (BF679,BF660)

OMF (28...30MHz;

TR4= TR5*BF357{BF173,BFY90)

J
SZ. i0-44.

-°a
preinaka. Izlazni medufrekventni titrajni krug, u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRs mora se promijeniti. Cs ima, za tu svrhu, samo 15 pF, a takoder manje: 68 pF. I zavojnica Lio mora biti manja. Najbolje je odrediti je dip-metrom, i onda ugraditi i ugoditi na maksimum signala (ili suma!)

Shenta konvertora »Minix~MRK-10« kao primjer 70-centimetarskog konvertora za transpoziciju u desetmetarski opseg. Moguce je postici i transpoziciju u dvometarsko podrudje, vidi tekst

kada se 70-centimetarski signali najgtasnije cuju, uz sto manji sum.
se to postigne treba ugadanje obaviti primajuci neki v-r-l-o s-l-a-b-i signal, na granici suma. Kad se takav signal najbolje cuje, postigli smo najpovoljniji odnos signal/ /Sum! Prije toga, razumije se, morali smo i ostale titrajne krugove dovesti na »maksimum«. Oscilatorski titrajni krug je tu mali izuzetak. Jezgricu kojom se ugada induktivitet zavojnice Lb moramo ostaviti u takvom polozaju, neposredno uz maksimum, da oscilacije na overtonskoj frekvenciji kvarca odmah »uskoce«, cim prikljucimo napon od 12 V (za napajanje konvertora).

Da

d

opsega (145 MHz). pokazuju kako je nacinjen takav konvertor. U nasem casopisu »Radio-amausred
SI. 10-45 i si. 10-46

MF

ter«,

br.

6/1980. opisao je

YU2LW

Konvertor »MINIX-MRK-2«

raz-

likuje se od opisanog samo po tome sto je nacinjen za medufrekvenciju od 144 do 146 MHz. To znaci, da se iza ovoga ne prikljucuje desetme-

dvometarski prijemnik. tu svrhu kvarc Q mora biti za frekvenciju 96,0 MHz. Utrostrucivanjem se dobije 288 MHz, potrebmh za transpoziciju 70-centimetarskog
tarski, vec

U

valnog
(432

podrucja
288

u dvometarsko
Jacim zatvara:

=

144).

njem trimera moze se Lr ugoditi i na 288 MHz, bez ikakvih drugih
280

SI

10-45.

Pogted na 70-centimetarski konvertor »Minix-MRK-10«

od

do

9)

tice izrazavanja razli6i-

tih velicina

se citaju direktno zivacu (»display«)

pomocu brojaka koje na nekom pokaa ne posredno,

prema otklonu kazaljke na mjer-

nom

instrumentu. U tehnici ultravisokih frekvencija rijec »interdigitalan« doslovno znaci »izmedu prstislikovitom izrazavanju

ju« (latinski: »inter« - izmedu; »digitus« = prst). Da se doista radi o
tzv.

mozemo

se uvjeriti jednim
10-47.

pogledom na sL

SL 1046.

Isti

konvertor s druge stra-

Na lijevoj strani sL 1047 je terdigitalni filter/konvertor za prijem signala kojima je frekvencija
u
24-centimetarskom

m

ne; lijep je primjer uzorne gradnje uredaja za tako visoke frekvencije

amaterskom

uspjelu konstrukciju 70-centimetarskog konvertora. Upotrebljena je stampana plocica za koju je potreban vitroplast kasiran bakrom sa* mo sa jedne strane. Do danas je vec mnogo nasih radio-amatera sagradilo taj konvertor i moze se samo preporuciti da to i ostali, koji su zainteresirani za prijem na decimetarskim valovima, nacine. Tamo je vrlo dobar opis gradnje. Zato necemo ovdje ponavljati sto je tamo receno.

opsegu. Bakrene, posrebrene cijeyi stiA, B, C, D, i E montirane su na ienke oklopne kutije (125 X 60 X ^20 mm) tako da su tri s jedne i dvije naizmjenice s druge strane. One ulaze u postojece meduprostore, kao prsti jedne ruke medu prste

druge ruke.

Svaka od
51

tih

bakrenih
10

vanjski promjer

mm

cijevi
i

ima

duzinu

sredine cijevi susjedne je 21 mm, a do sredine montirane su simetricno uoklopnoj kutiji. Ova je takoder nacmjena od bakra i neka bude posrebrena,

mm, Razmak od

ako

Konvertor za prijem amaterskog opsega od 1296 MHz
Prelazenjem na sve vise frekvenna nove probleme koje treba rjesavati pronalazeci nove puteve. Prijemna tehnika za frekvencije preko 1000 MHz
cije nailazimo uvijek
(1

koaksijalnu prikljucnicu K spaia se antena za prijem frekveti-

je

moguce.

Na

cija

GHz).
cijevi

u opsegu od 1296 MHz ( = 1,296 Pomocu dva vijka koji se moili

manje uvrnuti u supl)inu D, dovode se u resonanciju usred prijemnog opsega.
eu vise

B

i

ciia

GHz) bitno

se razlikuje

od onoga
s pri-

na sto smo se privikli radeci

jemnicima za nize frekvencije.
Bitnu novost, kojom se tehnika prijema ovih ultravisokih frekvencija razlikuje od dosadasnje tehniuz ke za nize frekvencije, jest primjena tzv. »interdigiostalo

bude oko 28 MHz, potrebno je da kao konverzijsku frekvenciju imamo 1268 MHz. v Nju postizemo umnazanjem, pocevsi sa 52,833 Mrtz. Za tu je frekvenciju nacinjen knknstal Q. To je overtonski kvarcov pobustal koji se na toj frekvenciji
duje tranzistorom TRi, zahvaljujuci prisutnosti titrajnog kruga sa zavoj-

Zelimo

li

da

nam

medufrekven-

talnih«

filtera

i

konvertora. Ne, to nije

»interdigitalnih« u vezi s di-

nicom

gitalnom eiektronickom tehnikom!

U

(engl.

digitalnoj »digit«

elektronici

se

naziv

brojka,

znamenka

da krugu). Taj titrajni krug treba resonira na odabrani overton kvarkolektorskom sa (52,833 MHz). U strujnom krugu istog tranzistora je
281

U

(u

emiterskom strujnom

-0+24V

c zf 1

a ^

1=1

T
IOji

1?1P^*
OKLOPNA KUTUA

125x60xi0mm

^"^^W^
_[/M(2mA)

i '^ i r

'CTn
"

(28-MHz)

2N918{BFY90) TR2 = 2N3866
TR1 =

D1 = H.R 5082-2577 2-2577

TR3 = 40673 {3N200J 3N2011

D2 = HP 5082>-2fl1l -2811

^^
*~1

C

Y^
"

tnTi

•-•

It—*

St.

UJ?™??™? kristalom l umnazanjem frekvencije od 52,833 MHz na me MHz kci sa »post-mikser« pojadalom na 28 MHz. Li = U = 18 zav I 10,5 mm,CuL, oko 1,5 uff; Ls = 10 zavoja, kao Li i U oko 0,5 uH; U = - U = 6 zavoja kao Li, oko 0,2 ^H; sve na od 6,3 mm, sa jezgricom. U = bakrena traka 12,7 x 63,5 mm. VFP = 33 )xH
1
>'

1047. Inter digitalni konvertor sa Schottky-jevim diodama, Di
l
,

i

D

2

-

f

zavojnica Li. Ona, zajedno s kondenzatorom od 5 pF, resonira na tri putavisu frekvenciju (158,5 MHz), kao i zavojnica Ls. Obje ove zavojnice sacinjavaju bandfilter za utrostrudenu frekvenciju tako da ona,
filtrirana

imaju vrlo malen

vlastiti kapacitet.

Syaki znatniji kapacitet diode bio bi pravi »kratak spoj« za tako visoku frekvenciju! Ona mora imati i najbolja ispravljacka svojstva, ta-

u

bandfilteru,

stize

u

udvostrucivacki stupanj s tranzistoTR2. Ovdje se postize frekvencija od 317 MHz. Buduci da su to vec prilicno visoke frekvencije, potrebno je odabrati pogodne tranzi-

ko da napon koji se moze mjeriti na kondenzatoru C2 dosegne —1,5 V,
unatoc opterecenju sa 82 Q. Ovim zahtjevima danas odgovaraju samo Schottky-jeve diode, pa konstruktor (W2CQH) preporucuje diode »Hewlett-Packard-5082-2577«
iste tvornice.
ili

rom

store.
ili

Kao TRi moze
90,

BFY

a kao

se staviti 2N918 TRs dolazi u obzir

»5082-2835«
biti slic-

2N3866. Navikli smo da taj tranzistor vidimo u predajnicima. Ovdje ga treba staviti da bi titraji frekvencije 317 MHz bili dovoljno sna2ni,^ jer ih ceka daljnje umnazanje. Njih je jos potrebno ucetverostruciti na 1268 MHz. To se postize dio-

Dioda Di takoder mora
nih kvaliteta.

sluzi za mijesanje. Spojena je na kraj cijevi C u kojoj se induciraju naponi frek-

Ona

dom

£2.

se upotrebiti

Izbor diode D2 je kritican. Mogu samo one diode koje

(od D) i frekvencije koju primamo, 1296 MHz (od MK\ dvi J e frekvencije se u diodi mijeSaju; dakako, ukoliko je dioda za to sposobna! I ona mora imati vrlo malen vlastiti kapacitet i mora brzo shjediti sve promjene VF na-

vencije 1268

MHz

VF

V?

282

pona. I dioda Di mora zato biti Schottky-dioda, npr. »Hewlett-Packard-5082-2811«
ili

»5082-2835«.

Kod ugadanja
kod M,

ukljuciti
svi

Kada su

konvertora treba, miliampermetar. titrajni krugovi u osci-

latorskom lancu, s tranzistorima TRi i TRz, kao i cijev D u interdigitalnom konvertoru, ugodeni optimalno, mora miliampermetar pokazivati struju oko 2 mA.
Cijev B interdigitalnog konvertora dovodi se u resonanciju s pri-

jemnim frekvencijama tako da prijem nekog slabog signala bude maksimalno glasan uz najmanji sum.

St. 1048. Izgled interdigitalnog konvertora s pripadajucim stupnjevima,

prema shemi na

si.

10-47

Mijesanjem (u diodi Di) postize se medufrekvencija. Buduci da su signal! na medufrekvenciji jos vrlo slabi (nema VF pojacanja!) potrebno je tzv. »post-mikser pojacalo*. Ulogu tog medufrekventnog pretpojacala vrsi tranzistor TRs. Ovo pojacalo mora biti malosumno. Zato je najbolje da se upotrebi tranzistor koji ce, uz malen sum, dati dosta veliko pojacanje. Ovim zahtjevima zadovoljava MOSFET, kao sto
je 40673, 3N200 ili 3N20L Zavojnica Li i kondenzator Ce pripadaju ulaz-

Podaci o radu takvog konvertora
vrlo su ohrabrujuci. Oni obecavaju ukupno pojacanje koje dostize 20 sirokom pridB u citavom 2 jemnom opsegu. Pri tome je potiskivanje zrcalnih frekvencija barem 18 dB, sto govori o vrlo dobrim svojstvima interdigitalnih resonatora. uz upotrebu naveKazu, da sum

MHz

poluvodickih elemenata nije veci od 5,5 dB. Obzirom na opseg frekvencije to je vrlo dobar rezultat. Izgled gotovog konvertora

denih

nom
28

titrajnom krugu, dok zavojnica

je

Lt pripada izlaznom titrajnom kru-

gu na medufrekvenciji u opsegu od

do 30 MHz. Taj izlazni titrajni krug mora biti sirokopojasnih svojstava pa je prigusen otpornikom od
4,7

na si. 1048. Obzirom na to, da je za nase amatere jedini ozbiljniji problem nabavka sotki-dioda, uz poznatu snalazljivost, nadajmo se da ce naskoro
uslijediti

osvajanje

i

ovih

kQ.

frekvencija.

283

11

KRATKOVALNI PREDAJNICI
VRSTE PREDAJNIKA
Predajnik (davac, odasiljac)
zi

slu-

za proizvodnju visokofrekventnih signala koji prenose poruke i sluze za sporazumijevanje izmedu radio-stanica, I u amaterskoj radio-stanici je predajnik, uz prijemnik, jedan od bitnih dijelova.

trebnu energiju visokofrekventnim titrajima daje onda slijedeci stupanj, PA, si. 1Mb. Internacionalno upotrebljavana kratica PA oznacu-

a)

b)

U

radio-amaterskom predajniku

CO
{VFO»

upotrebljavaju se i tranzistori i elektronske cijevi u razlicitim stupnjevima. U oscilatorima, umnoziva-

cima

frekvencije,
i

stupnjevima

konverzionim poja£a!ima snage

c)

se redovito naci tranzistori. Elektronske cijevi se ceSce susrecu u izlaznim pojacalima snage, osobito u tzv. linearnim snaznim pojacalima, ali mogu posluziti i drugdje

mogu

—H
I

BUR
I

L-*j

MULT.

L

u predajniku.
Nai jednostavniji predajnik za
ted)
1

legrafiju (CW) ima samo jedan stupanj. To je oscilator (si. IMa) koji

»proradi« svakiput kad nritisnemo rucicu telegrafskog tipkala (»tastera«). Proizvedene visokofrekventne titraje treba odvesti k anteni. Od nje odlaze elektromagnetski valovi u prostor. Po^onsku energiju za u prostor. Pogonsku energiju za predajnik, dobije iz elektricne mreze preko posebnog ispravljaca, iz akumulatorske baterije, iz galvanskih baterija ili iz nekog pretvaraca (vidi poglavlje o izvorima elektricne energije i poglavlje o prevoznim i prenosnim radio-uredajima). pesce se upotrebliavaju predajnici koji, osim oscilatora, imaju i druge stupnjeve. Ako predajnik ima dva stupnja, oscilator je manje op-

terecen

i

moze

stabilnije raditi. Po-

je

pojacalo

snage

(engl.

»Power

Amplifier^). Takvo se pojacalo redovito nalazi na kraju niza stupnje-

va u svim savremenim predajnicima
(sL 11-1).

Oscilator s kvarcovim kristalom, (engl ^Crystal Oscillator«), ie raditi samo na onoj frekvenciji koja je odredena samim kristalom. Ima li predajnik oscilator s promjenljivom frekvencijom, tzv. VFO (engl. »Variable Frequency Oscillators), opseg radnih frekvencija od-

CO

mo

telegrafiju ili za frekventno modulirani signal nema poteskoce, ali se npr., gotovi SSB-signali (engl. »Single Sideband« jedan bocni pojas) ne smiju umnazati! Takvi signali postaju umnazanjem nerazumljivi.
f

Za

Predajnici za sve vrste signala

grade se najcesce prema principu koji je prikazan blok-shemom, si. 11-ld. Stabilnim oscilatorom (VFO) moze se obuhvatiti neki pogodno

reden je konstrukcijom VFO-a i, redovito, obuhvaca samo jedno amatersko valno podrucje ili tek dio njega, npr,, samo onaj dio koji je pedviden za rad telegrafijom, si.

odabran opseg, npr., od ukupno 500 kHz (recimo: od 5 do 5,5 MHz, ili
drukcije).

Kristalni

oscilator

(CO)

ima takvu frekvenciju da njenim mijesanjem s frekvencijom VFO-a
postizemo transpoziciju (premje§tanje) tih 500 kHz u bilo koji amaterski opseg. Ako kristalni oscilator ima vi£e razlicitih kristala, mijesanjem u stupnju MIKS. (engl. »Mix~ er« onaj koji mijesa) postizemo veci broj opsega. Dakako, mijesanjem se dobiva mnogo produkata, i pozeljnih i nepozeljnih. Iz te smjese treba najprije izdvojiti ono sto nam je potrebno. Za tu svrhu
sluzi

1Mb.
Vece mogucnosti rada osigurane ako u predajniku postoji mogucnost umnazanja frekvencije. Vecina
su,

amaterskih valnih podrucja obuhvaca frekvencije koje su u jednostavnim medusobnim odnosima. Tako udvostrucivanjem frekvencije se moze, pocevSi sa 80-metarskim opsegom, postici frekvencije 40-metarskog, zatim 20-metarskog i, konacno, 10-metarskog opsega. Utrostrudivanjem frekvencije od 7 MHz lako se postizu frekvencije 15-metarskog
opsega.

=

poseban filter. U najjednostavniiem slucaju taj se filter sastoji od samo jednog titrajnog kruga,
ukoliko nezeljeni produkti mijesanja nisu prejaki. Ako ih je, medutim vise jakih, koji bi mogli smetati, filter

Na

si.

11-lc stupanj za

um-

nozavanje frekvencije oznacen je slovima MULT. (engl. ^Multipliers). Izmedu stupnja za umnozavanje frekvencije i oscilatora obicno se stavlja jo§ jedan stupanj za odjeljivanje, BUFF. (engL »Buffer«; njem. »Puffer« = odbojnik, npr. na zeljeznickom vagonu!). Zadaca takyom stupnju je da se osigura malo i jednolicno opterecenje oscilatora, te da se sprijeci povratno djelovanje ostalih stupnjeva u predajniku na rad oscilatora. Umnozavanje frekvencije primjenjuje se i onda, kad je potrebno da oscilator radi na sto nizim frekvencijama. Lakse je, naime, nadiniti stabilan oscilator, lakse ga je frekventno modtdirati i si. Umnozava-

mora

biti bolji.

On mora

osigurati da iz predajnika izade samo ona frekvencija koju zelimo emitirati! U primjeru na si. 11-le je blok-shema predajnika u kojemu se radna frekvencija priprema tzv. sintesastavljazom (grc. »synthesis« nje). Takvi predajnici imaju cesto

=

i

poseban,

tzv.
(lat.

frekvencije

digitalni pokazivac »digitus« prst;

u matematici: brojka; od nekadaSnjeg racimanja na prste!). I sinte-

zom pripremljena
cati

frekvencija

mora

se filtrirati, »ocistiti« od nepozeljnih primjesa, zatim je treba poja-

njem moze se onda »doci« na odredenu radnu frekvenciju predajnika. Ipak se tim putem ne moze uvijek!

(POJACALO + POBuD.) da joj snaga bude dovoljno velika za pobudivanje izlaznog stupnja (PA).
Pobudni stupanj
11-le) je
(si.

11-ld

i

si.

vec pojadalo koje bi moglo

285

11-3 neki ce reci da pobuduju »nostalgiju« kod onih OM ili OT (engl. 11-1. cija! ratore najvise klase!) u predajniku ce biti potreban veci broj pobudnih stupnjeva. Mozda je tako. Tamo cemo govoriti i o posebnim uvjetima kojima moraju zadovoljiti stupnjevi odgovarajucih predajnika. ali i danas. kakvi dolaze u obzir za gradnju oscilatora postali jeftini. barem ne zbog cijene smije zaboraviti. Cijena im je cesto niza od cijene nekih drugih sastavnih dijelova! Tranzistorski oscilator. medu amaterima. sve zadatke obave uz malenu snagu. Zato su jednocijevni pre dajnici bili veoma rasireni. »la denje. Ostalim stupnjevima se povjerava i promjena frekvencije i pojadanje signala. 2elimo li da nam predajnik daje snagu koja je mak- posluziti ma Nekada se trazilo da vec sam oscilator daje neku. osobito diti najvaznijim vrstama modulacije bit ce govora u posebnim poglavljima. Cijev je danas u oscilatoru definitivno zamijenjena tranzistorima. tek nekoliko milivata. Modulacija u radio(franc. »la mode« = nacin. zapravo. Bilo je to potrebno u doba kad su elektronske cijevi bile najskuplji daja. pa i za predajnike. kad su »vladale« elektronske cijevi. od njem. a tranzistori su barem oni male snage. Razmjerno najjednostavniji su predajnici za telegrafiju. Za radio-veze telefonijom potrebno je da se na neki nacin »moduiira« emitirani visokofrekventni signal u skladu s niskim frekvencija- = »aktivnih« elemenata. neovisno o promjenama pogonskog napona i o promjenama temperature okoline. dirati) i drugog pribora. treba da daje ciste i sto stabilnije oscilacije. nastojalo se sagra predajnik sa sto manjim bro jem cijevi. Za sheme predainika na si. Njih cemo opisati u ovom poglavlju. OSCILATORI Oscilatori u predajnicima se danas vise ne razlikuju od oscilatora koji su potrebni za rad prijemnika. onaj za predajnik kao i onaj za prijemnik. sadrzanim u ljudskom govoru modulation^ — prilagomijenjanje na odreden nacin. sa ciljem da se postigne sto kvalitetniji signal. spojenih jedan iza drugoga. -tehnici ima vise vrsta. Ovo nije nacrtano na si. moguce je na taj na^in 286 . »Otd Mam ili »Old Tirner«) koji su nekada upotrebljavali ovako nesto »demodirano«. kako cemo kasnije jos vidjeti. »tasten« doticati. makar malu snagu. nacin mijenjanja VF signala prilagoden NF frekvencijama govora). a kojima se formira i modtdira signal. ali se nikad ne sastavni dio radio-ure- Danas je situacija sasvim drukDanas vise nitko ne nastoji da mu predajnik ima sto manji broj stupnjeva. samo dio amolitudno moduliranog signala. Kod am- jedi u ritmu govora mijenja amplituda (i telegrafija je vrsta amplitudne modulacijel). u slucaju potrebe. Sto je snaga predajnika veca. Zato je potrebno da se izmedu izlaznog stupnja predajnika i antene uviiek ukljuci jos neka vrsta filtera. sve veca je opasnost da on emitira i nezeljene frekvencije. kao i razlicite nacine prikljucivanja telegrafskog tipkala (»tastera«. nacin oblacenja u »modi«. kod frekventne modulacije miplitudne modulacije se je. jenja se frekvencija i faza VF titraSSB signal je. O oscilatorima je bilo govora u poglavlju 8 (Visokofrekventni osciSve sto je tamo receno vrt podjednako za sve uredaje u kojima se primjenjuju oscilatori. latori). Njegova snaga moze biti vrlo malena. — — ma. Pritom se nastoji da svi stupnjevi. 11-2 i si. O UMN02AVANJE FREKVENCIJE U doba. simalno dopustena za -amaterskih stanica (2 rad kW radioza ope- da citav predajnik ima sto manje stupnjeva.i kao izlazno u predajnicimale snage.

si. i trebljiv predajnik sa uspjesno naciniti upoelektronskom iz izvadenom nekog starog radio-prijemnika. Kazemo da smo frekvenciju udyostrucili. EL84. To se obicno ne radi. kao i EL3. dakle. Ta je struja najmanja. EL11. EL86 i mxioge druge. Inace bx cijev mogla biti preopterecena Prejakom anodnom strujom. Frekvenciju odreduJ. harmonicke frekvencije moguce je ugoditi titrajni krug LiCi i tako jednu od njih »isfiltrirati« i jos i Na te vise n«opt«r«£tne KAPACITET SI. kako je to prikazano crti- kvarca. Ako je Q brusen za 7 MHz. Vise mogucnosti pruza primjena oscilatora kojemu se moditi mozemo anodni zahvaljujuci kapacitivrazdjelniku (27 + 100 pF) izmedu prve mrezice i »minusa«. Oscilacije se bilo osnovnoj. Pritom titrajni krug sa za- — — u vojnicom Li ima velik kapacitet. ali (preko tipkala Ti). da preveliko opterecenje anodnog titrajnog kruga ne djeluje na titraje kvarca! Elektricna struja koja tece prenije sinusoidalna. ako anodni titrajni krug nije ugoden. 11-3. vidi si. stanje predaj- S/. Promjenljivi kondenzator (500 pF. je kakva izlazna prijemna cijev. 6L6 ili 6AG7.) mora biti skoro sasvim za287 . Shema predajnika s pento- dom. primjenom kvarca u oscilatoru vezani smo na odredenu frekvenciju. dooro je da LiCi bude ugoden. »proslavile« cijevi 6V6. Antena se prikljucuje je spojena Ona cama za optereceno nika. jer predajnik kod takvog ucetverostrucivanja frekvencije radi veoma neekonomicno. mozemo anodni titrajni krug ugoditi na dvostruku vrijednost. na 7 MHz. kada ugodimo titrajni krug. si. Posebno su se. kad je titrajni ci oscilator izuzetnim prilikama i ona omogucuje izgradnju upotrebljivog predajnika.krug LiCi ugoden na frekvenciju j J y nT ! M -t'--' jf Y">' ' | vfp T -T^ !0n ! f kod A na odvojak zavojnice Li.e kvarcov kristal Q. I ta shema bi se mogla 11-4 je proglasiti »nostalgicnom«. EL83.5 MHz. u proslosti. EL81. Snaga na toj dvostrukoj frekvenciji je manja nego na vrlo brzo cijevi. Ona. i danas! Oscilatorski dio je nacinjen sa katodnom povratnom vezom. Promjene jakosti anodne struje pri ugadanju izlaznog titrajnog kruga L1C1 u predajniku prema si 11-2 poslati je u antenu. Taj odvojak treba odabrati tako da se jos opaza malen pad anodne struje. Na tome druga mrezica pentode djekao kapacitivno (preko 10 nF) »uzemljena« anoda oscilatora. Pri pobuduju nom ze mijenjati frekvencija (VFO). Treba paziti da frekvencija ostane stabilna. maks. Ako je kvarc bruSen za frekvenciju od 3. 11-2. Jos ce nam biti manja snaga ako LtCi ugodimo na cetiri puta visa frekvenciju (14 MHz). Dakako. Oscilator radi i onda. sadrzi osim osnovne frekven- opt«rt£«no ko anode cije one visih harmonickih. 11-3. Kada se ukljuluje shema predajnika s pentodom kojemu se frekvencija moze mijenjati. Frekvencija je odredena kvarcovim kristalom Q Ipak s time se ne smije pretjerati. titrajni krug ugona frekvenciju od 21 MHz. I utrostrucivanje frekvencije je moguce. si. ii-2. 11-3. Elektronska cijev E.

dakle. Buduci da je titrajni krug LsCs spojen tako da kroz njega te£e i struja sa drejn-elektrode TRi i sa drejn-elektrode TRs. Imamo opet com serijski spojenim i zavojnicom kondenzatorima Ci i Ca ovaj titrajni krug resonira na frekvenciji /. U anodnom strujnom krugu je Znatno vi§e izlazne snage ^ostizu se tzv.75 MHz. suprotnim fazama VF napona. Tranzistor. dok se manjim (do 250 pF) filter dovodi u resonanciju na dvostrukoj frekvenciji oscilatora. iz nekog oscilatora. da bi se tranzistor »otvorio«. Collins-filter (cit. tj. si. Collins- u anodnom strujnom krugu nema nikakve druge veze s oscilatorom osim struje elektrona koja tece kroz samu cijev. prigusnica VFP. Sa jeni Dva »kolins«) sa zavojni- La i s dva promjenljiva kondenzatora. a od anode. dovode se VF titraji frekvencije f. da bi mogla poteci kolektorska struja. Jednostavan tranzistorski stupanj za umnazanje frekvencije. ne moze teci kroz TR2 1 obrnuto. maks. »PP dublerom« (od engl. mole doci do nestabilnostl Zato je povoljnije raditi sa udvostrucenjem frekvencije. Na ulaz U ovog SI.7 V vencija se Predajnik s pentodom. Veci od njih (1000 pF. To je polovica one vrijednosti koju mora imati signal za odriavanje telegrafskih radio-veza u 80-metarskom amaterskom opsegu. Tranzistor na svojoj bazi nema prednapona. rjede na cetverostruku frekvenciju. 3f.) Donekle sli&io umnazanje frekvencije s tranzistorima je takoder mogu<Se. Stabilnost emitiranih signala je znatno bolja.. kondenzatora od 1 nF (mora izdrzati napon od 1000 V. si. Zato se takav ECO-spojem (engl. 11-5. naziva: 11-6. Frekmole mijenjatl Oscilator (sa zavojnicom Li) je sa izlaznim dijelom u vezi preko struje elektrona koja tece kroz cijev (hCO) SI.O+250V tranzistorskog stupnja. U Gejt-elektrode tranzistora TRi i tranzistora TRz uvijek su pobudene udvostrucenje -filter frekvencije. 11*5. 11-4. »Push-Push-Doubler«).) odreduje vezu sa antenom. ako izlaznu snagu uporedimo sa onom koju bi se moglo dobiti na frekvenciji /. izlazna snaga koja se moze postici takvim umnozivacem iznosi oko tvoren kada oscilator proizvodi frekvenciju od 1. Uz dovoljno veliku pobudu (dovoljno velik ulazni VF napon!). ako je anodm napon 250 VI!) spojen je tzv.4f . Kada potece struja kroz FET TRi. Vidi tekst 288 . Kolektorski strujm krug je spojen s bandfilterom kojemu su oba titrajna kruga ugodena na dvo- struku ili trostruku. Visokofrekventni ulazni nanon mora imati amplitudu ve<5u od 0. tranzistora tipa FET sposu na ulazni titrajni krug. Ako bi izlazna frekvencija predajnika ove vrste bila jednaka oscilatorskoj frekvenciji.2. oko 33% kod utrostrucavanja i oko 25% kod ucetvorostrucavanja frekvencije. radi kao pojacalo klase C. 11-4. preko 50% kod udvostru£avanja. naziva spoj »Electron Coupled Oscillator*). Zato se TRi i TR2 naizmjenicno otvaraju zatvaraju. a treca mrezica pentode spojena s katodom (kao kod EL84 ili EL86). taj <5e titrajni krug za vrijeme svakog titraja (frekvencije f) dobiti po dva strujna imi u^ 121. kao na si.

sa onom koju bi se moglo dobiti na frekvenciji /. Znatno vi§e izlazne sna^e nostizu se tzv. maks. Tranzistor na svojoj bazi nema prednapona. Col- frekvencije. »Push-Push-Doubler«). a treca mrezica pentode spojena s katodom (kao kod EL84 ili EL86). Zato se TRi i TR2 naizmjenicno otvaraju zatvaraju.. dakle. ako je anodni napon 250 V!!) spojen je tzv. rjede na Cetverostruku frekvenciju. izlazna snaga koja se moze postici takvim umnozivacem iznosi oko tvoren kada oscilator proizvodi frekvenciju od 1. Sa ako izlaznu snagu uporedimo lins-filter s dva promjenljiva kondenzatora.7 V vencija se Predajnik s pentodom. Vidi tekst 288 . Jednostavan tranzistorski stupanj za umnazanje frekvencije. Na ulaz U ovog SI 115. preko 50% kod udvostru£avanja. da bi se tranzistor »otvorio«. Dva tranzistora tipa FET spojeni su na ulazni titrajni krug. tranzistora TRi i Gejt-elektrode tranzistora Tlh uvijek su pobudene udvostrucenje -filter frekvencije. Veci od njih (1000 pF. »PP dublerom« (od engl. Imamo opet com U (cit. moze doci do nestabilnosti. tj. si. Uz dovoljno veliku pobudu (dovoljno velik ulazni VF napon!). Buduci da je titrajni krug LsCs spojen tako da kroz njega tede i struja sa drejn-elektrode TRi i sa drejn-elektrode TRs. kao na si. Kada potece struja kroz FET TRi. Tranzistor. suprotnim fazama VF napona. dok se manjim (do 250 pF) filter dovodi u resonanciju na dvostrukoj frekvenciji oscilatora. J Donekle sli£no umnazanje frekvencije s tranzistorima je takoder mogude. To je polovica one vrijednosti koju mora imati signal za odriavanje telegrafskih radio-veza u 80-metarskom amaterskom opsegu. 3f. si.if .75 MHz.tranzistorskog stupnja. Ako bi izlazna frekvencija predajnika ove vrste bila jednaka oscilatorskoj frekvenciji. naziva: 11-6. naziva spoj »Electron Coupled Oscillator*). »kolins«) sa zavojni- i zavojnicom L* i serijski spojenim kondenzatorima Ci i Ct ovaj titrajni krug resonira na frekvenciji /. VF nekog ostitraji frek- (3. Visokofrekventni ulazni nanon mora imati amplitudu vedu od 0. radi kao pojacalo klase C. taj <5e titrajni krug za vrijeme svakog titraja (frekvencije f) dobiti po dva strujna imi u°Hl «0n 1 2f. a od anode.) odreduje vezu sa antenom. Frekmoze mijenjatu Oscilator (sa zavojnicom Li) je sa izlaznim dijelom u vezi preko struje elektrona koja tece kroz cijev (hCO) SI 11-4. Zato je povoljnije raditi sa udvostrucenjem frekvencije. Stabilnost emitiranih signala je znatno bolja. Zato se takav ECO-spojem (engl. dovode se f. 11-5.SMHi) je spojen s bandfilterom kojemu su oba titrajna kruga ugodena na dvo- vencije Kolektorski strujni krug 7250 /pOOO struku ili trostruku. oko 33% kod utrostrucavanja i oko 25% kod ucetvorostrucavanja U anodnom strujnom krugu je kondenzatora od zati 1 nF (mora izdrnapon od 1000 V. 11-4. Collins- u anodnom strujnom krugu nema nikakve druge veze s oscilatorom osim struje elektrona koja tece kroz samu cijev. ne moze teci kroz TRz l obrnuto. prigusnica VFP.2. -O+250V IDn iz cilatora. da bi mogla poteci kolektorska struja.

Zavojnicu valomjera pri- . Udvostrucenje frekvencije je nesimetricno i na izlazu je. Potrebno je da tranzistori TRs i TR3 budu istog tipa i da im strujna pojacanja ((3) budu podjednaka. ' ' A * A J FERITNI PRSTEN SI 11-8. 11-8.jft Jfc " A . izlazu preostaje samo frekven(si. Opis u tekstu »trifilarnog« na si. Priprema i namatanje spleta zavojnica za udvostrucenje frekvencije. dok su krajevi b. uz dvostruku frekvenciju (If). d i / zavrseci. 11-7). onoj koju smo doveli na ulaz udvostrucivaca (si. Oscilogram na si. cija 2f lografa (sto je za Ako nemamo oscimnoge amatere normalno stanje. Slijedeci oscilogram (si. SI. HI) mozemo se pomoci osjetljivim apsorpcijskim valomjerom ili odgovarajucim dip-metrom. spojenim izmedu emitera. prisutna i osnovna (f). posvema Na potisnuta osnovna frekvencija. krajevi a. Kada se pojacanja izjednace potenciometrom u emiterskim strujnim krugovima je tih tranzistora. ll-9b) pokazuje da tranzistori TR2 i TRs imaju razlicita pojacanja. Medusobno i sa ostalim dijelovima ko udvostrucivaca treba ih spojiti kaje oznaceno. ll-9c). 11-9 pokazuje kako se moze izgledom oscilograma provjeriti da li udvostrucivac frekvencije pravil- no radi. Manje nesimetrije u pojacanju mo gu se izjednaciti potenciometrom (500 Q). ll-9a pripada frekvenciji /. c i e su poceci.

/ ili s SL 1141. ki preklopnik A-B prebaciti iz polo- zaja b je u polozaj U torn slucaju jedna od dioda (Di) iskljucena iz ftuikcije. b. Ono moze pojacati osnovnu i sve neparne vise harmonicke frekvencije 291 sluze trimerski kondenzatori C4 i Ct. Utrostruciti frekvenciju je takoder ponekad potrebno. frekvencije. Glavno je da su im kapaciteti malenl Tranzistor TR2 ne sudjeluje kod udvostrucavanja frekvencije. c. Udvostrucavanje frekvencije diodama. Transformator Ti je sirokopojasni i treba ga namotati trifilarno. Diode ovdje djeluju kao dvosmjemi isprayljac kod kojega se frekvencija uvijek udvostrucu Udvostrucenje frekvencije se moze i sprijeciti! Treba samo dvostrua. u slijedecoj poluperiodi. a. »pull« = vuci. One mogu biti germanijeve ili silicijeve. Tranzistorsko pojacato kojemu su i baze i kolektori u protufaznom spoju (»push-puil«) ontogucuje utrostrucivanje frekvencije. Na izlazu mozemo f ili tako odabmti ili frekvenciju dvostruko visu frekvenciju If.SI 11-10. Za utrostrucivanje frekvencije moze posluziti protufazni spoj dvaju tranzistora. sL 11-11. Zavoj- Tome 19- . Tranzistori rade naizmjence. obratno. Dvostrukim preklopnikom se moze birati frekvencija f ili 2f. strucenje prikljucnicu. e i f opet su oznaceni krajevi zica. »push« = guraj. Vidi tekst frekvenciju / na izlazu udvostrucivaca vise ne mozemo utvrditi! I diode mogu posluziti za udvo- nica U je sa L u induktivnoj vezi. Dok je jedna baza pozitivna druga je negativna i. Preklonnikom B izabire se jedan od njih. Ona sluzi druge oscilacije jedne ili frekvencije odvedu na izlaznu da se prema si. Slovima. 11-10. Diode Di i D2 neka budu barem u propusnom smjeru podili jednakih svojstava. prema zelji. d. To znaci da je faza visokofrekventnih titraja na njima suprotna. pa se cini kao da jedan gura a drugi vuce i obratno). U kolektofskom strujnom krugu frekvencijom tranzistora TR2 je zavojnica L koja se moze dovesti u resonanciju s frekvencijom 2/. Baze tranzistora TRt i TR2 su u protufazi. zahvaIjujuci diodama. Udvostrucavanja frekvencije vise nema. Preko JU se kao u predasnjem primjeru. Takav je spoj poznat i pod imenom »pu£-pul« (od engl. Njegova je zadaca da pojaca VF struje koje vec imaju dvostruku frekvenciju.

si. ili neke druge triode i posebne pentode. nu dvostruku (ECL 82) PRETPOJACALA I POBUDNI STUPNJEVI U PREDAJNIKU Pretpojacala i de je titrajni krug koji resonira na odabranu frekvenciju. u principu. predvida upotrebu dvostruke elektronske cijevi ECL 82. Ova klasa omogucuje rad sa najmanje izoblicenja. Najcesce se zadovoljavamo umnazanjem frekvencije na 3f. pojacani signal osobito »cist«. oscilacije frekvencije 3f imaju jo§ upotrebljivu amplitudu. 4-28) u principu vrijede i za pojacala visokih frekvencija u predajnicima. svaki od tih stupnjeva moze raditi u klasi A. pret- Elektronske cijevi su se do danas zadrzale u predajnicima. Uz dovoljnu pobudu. Ako elektronsku cijev i tranzistor uporedimo. ali vrlo vjernu »kopiju« ulaznog signala. Trioda je katodno slijedilo pa je prethodni stupanj 11-12.. spojen izmedu emitera tranzistora TRi i TR2. od jednog i drugog kolektora privode izlaznom titrajnom krugu (sa Li). Taj nacin je bitno razlicit. onda sto se tice pri- — Shema visokofrekventnog pojacala. Prema nivou ovisno o drugim uvjetima rada. radne tacke. 4-27 i si.takvi protufazni strujni impulsi. u stupnje- vima za umnazanje ili za mijesanje) toliko pojacamo snagu da bude dovoljna za pobudu izlaznog stupnja predajnika. pobudni stupnjevi vi- u predajniku imaju zadatak da sokofrekventnim oscilacijama (koje smo postigli oscilatorom. kao i u klasi AB ili u klasi C.) obicno su mnogo slabije. pento- . Zato je izlazni visokofrekventni. u klasi (si. — (oscilator!) veoma malo U anodnom strujnom krugu 292 opterecen. mjene u predajniku svako od njih ima svoje prednosti i svoje mane. Vise neparne frekvencije (5f. tj. Potenciometar. jednakog pojacanja u oba tranzistora. 3-12 i snage B. odnosno radnih uvjeta. 11-12. 7f . Ovaj moze resonirati na bilo koju neparnu harmonicku frekvenciju: na prvu (f). Shema vrijedi za dvije odijeljene cijevi ili za jedSl. na trecu (3f). potreban je za postizavanje simetricnog. Zato osnovni sklopovi cijevnih (si. On predstavlja pojacanu. na petu (5f) i tako redom. Hoce li neki stupanj u predajniniku raditi u ovoj ili onoj klasi ovisi o izboru tzv. osobito u stupnjevima za pojacanje snage. Izbor radnih uvjeta za pojaSala snage u predajniku do si. I predstupnjevi i pobudna pojacala predajnika mogu raditi u bilo kojoj klasi Ovo podjednako vrijedi za elektronske cijevi i za tranzistore. Visokofrekventno pretpojacalo koje se moze staviti izmedu VFO-a sa slabim izlaznim signalom i ulaza u predajnik. U principu nema razlike na koji ce elektronska u nacinu ili cijev tran- zistor pojacavati niske ili visoke frekvencije.. Prednost elektronskih cijevi pred tranzistorima nije samo u tome da je cijena elektronske cijevi za postizavanjerazmjerno vece snage jos uvijek niza od cijene tranzistora. Razlika je jedino u nacinu na koji se postizava odredena radna tacka. 3-9) i tranzistorskih po jacala (si. Pritom obadvije elektronske cijevi rade u klasi A. 3-15).

292 . pa o tome treba voditi racuna. U primjeru a) i b) se prednapon postizava padom napona koji nastaje tako da struja prve mrezice ^ Pregted najvaznijih nacina za postizavanje zastitnog i radnog prednapona elektronskih cijevi u SI. Jedna jedina naponska »spica« moze ga uniStiti prije nego se snademo. 11-13. rijetko do 24 ili 28 V. Vazan je. predajniku tece kroz otpornik Ri. S druge strane tranzistori imaju i velikih prednosti. Dok se pogonski napon elektronskih cijevi mjeri stokod vrlo velikih snaga tinama i hiljadama volta. ispravljanjem visokdfrekyentne struje koja se dovodi pojaPostis^nuti prednapon je /jedvelicine otpora Ri i nak umnosku prednapon u voltima. Ovo se moze izbjeci boliim prilagodenjem i opseznijim filterima. odreduje. Ova ^truja nastaje calu. U primjeru c) je prednapon odreden posebnim izvorom kojemu je napon jednak Us Visina prednap<> na je neovisna o tome da li ima ili . kako znamo. Tranzistorski stupanj je mnogo osjetljiviji i trazi preciznije prilagodenje na »potro£ac« (slijedeci stupanj ili antenski sistem!). 11-13.Elektronska cijev podnosi najraznolicnija preterecenja znatno bolje od tranzistora. uz ostalo. ako ne traje predugo. Uz prayilnu pobudu tranzistori. i pravilan izbor radnih uvjeta. Ug = R xJg t Ako ma je otpor izrazen u kilo-omia jakost struje u miliamperima. Prednapon prve mrezice svake cijevi. Najveci utjecaj na radne uvjete elektronske cijevi u predajniku ima prednapon prve mrezice (uz pravilno odabrane ili zadane ostale pogonske napone). Nekoliko nacina za dobivanje prednapona vidimo na si. c) Njemu moze prejako opterecenje U3 strujom ili prevelikim naponom u trenutku biti »katastrofalno«. ako nema visokofrekventne pobude. ostati bez posljedica. Ako nestane pobuda moze naime jakost anodne struje porasti do nedopustivo izlazi jakosti struje mrezice Jg : velikih iznosa. Nikakvog prednapona nema. radnu tacku pojacala. tranzistorski stupnjevi u predajniku trebaju za svoi rad obicno 12 V. Tranzistori su osjetljivi i na pregrijavanje. u svakom slucaju. dok kod elektronske cijevi d) vece opterecenje (uzarena anoda!). Ovo je presudno. proizvode znatno vise nezeljenih i moze — — 20 R3 U produkata (visih harmonicnih frekvencija) nego elektronske cijevi. osobito za mobilnu i »portabl« primjenu. ipak.

h. Js2. sluzi umjesto prikljucka katoUe kod ostalih vrsta cijevi. U manjim cesce sluze predajnicima pentode od trioda. I katodni otpornik osigurava onaj minimalni. u kojima sluze indirektno grijane cijevi. Ovaj kondenzator ima ovdje oko 10 nF kapaciteta. To se postize pomocu posebnog transformatora koji na svojoj sekundarnoj strani ima srednji odvojak. radni pred- Zastitni prednapon osobite stabilnosti moze se postici primjenom stabilizatorske tinjalice. 11-14.nema pobudnog visokofrekventnog napona na mrezici. ll-13g. U predajnicima manje snage. U predajnicima se takve cijevi griju izmjenicnom strujom. prednapon sprecavajuci prekomjerni porast anodne struje. Obje su metode kombinirane u primjeru d). Taj se napon moze crpsti iz posebnog ispravljaca. kao i u prijemnicima. U posljednja dva primjera je radni predna- Ako znamo koliki je napon anodnog izvora a struje i koliki treba da ie napon Vg2 na zastitnoj mrezici. Ovo velik je onda radni prednapon. zastitni si. lako izra- V cunamo potreban pad napona: Velicinu serijskog otpornika on- da izracunamo prema izrazu: HhHh] -ci 1 CI Re J g2 Vidimo da nam mora biti poz- nata i jakost struje druge mrezice. serijskom otporniku. Za pogon pentode potreban je pozitivan na- pon na njenoj drugoj (zastitnoj) mrezici. B povecavajuci prednapon. Ovaj odvojak sluzi umjesto katodnog prikljucka kod ostalih cijevi. Dok nema pobude postoji samo prednapon iz izvora B. Re. Uz pobudu potece struja prve mrezice pa se na Rs formira pad napona koji se dodaje naponu iz pon cijevi napona na visi zahvaljujuci padu odvodnQm otporniku mrezice. O velicini toga otpornika ce ovisiti da li treba u seriju s njime staviti visokofrekventnu priguSnicu ili ne. i. To je prikazano na si. Ako je napon na zastitnoj mrezici prevelik treba 294 . 11-14. Ci =z C2 oko 10 nF mjerenjem napona na zastitnoj — mrezici za vrijeme normalnog rada predajnika i provesti eventualno = potrebne popravke. kako je pri- kazano u primjeru f). prikljuciti na nacin koji vid Kod vlastiti mozemo opteretiti nekim e) i (primjer otpornikom Rs tako da na torn otporzastitni i niku nastaje napon. koja ujedno sluzi kao katoda. Radni prednapon je veci od zastitnog jer se naponu na stabilizatorki dodaje pad napona na Rs. Odvojak u sredini sekuntransformatora. Ako izvor prednapona ima unutrasnji otpor ba zarnu ga direktno grijanih cijevi trenit. ali najcesce ga postizavamo iz anodnog izvora pomocu pada napona na posebnom. moze se prednapon dobiti pomocu katodnog otpornika Rs. Kondenzatori Ci sluze za visokofrekventno uzemljenje direktno dimo na grijane katode. Razumije se da katodni otpornik u predajniku treba premostiti kondenzatorom kao i u prijemnicima. Ova se jakost struje mijenja s pogonskim uvjetima pa je treba S/. izmjeriti kod pune pobude malnog radnog opterecenja liti i nor- cijevi darne zavojnice Valjanost proracuna treba provje- koji daje struju grijanja za predajnu cijev sa direktnim zarenjem katode. To je zastitni prednapon koji prijeci da anodna struja pretjerano naraste.

Njezin anodni napon tako jako padne da se tinjalica Es ugasi! Za tu svrhu moze dobro posluziti stabilizatorska cijev OA2. zastitna cijev propusti anodnu struju. u smislu opisanog zaStitnog prednapona. poteci prejaka struja. Primjena serijskog otpornika u strujnom krugu druge mrezice ima svoje lose strane. Zato je dobro da u takvom slucaju dodamo posebnu cijev koja ce sprijeciti previsok porast napona na drugoj mrezici izlazne cijevi. Ranije spomenuti zaStitni prednapon lako postaje nedovoljan za zastitu izlazne cijevi kroz koju moze. Vidi objasnjenje u tekstu pobudu. Ako zelimo da se dovod struje zastitnoj mrezici cijevi Ei potpuno prekine. To je dovoljno da se tranzistor ponasa kao pojacalo u klasi C. Otpornik R4 je zanemarljiv (100 Q) prema velii i da je anoda cijevi E 2 direktno spojena s drugom mrezicom cijevi Ei. 11-15. Elektronska cijev E2 zasti- kao u diodi. . mrezici cijevi Ei padnu. On se preko R3 dovodi i na cijev £2. ako nema ili ako nestane pobude. Zastitnu mrezicu je vrlo lako preteretiti. na otporniku Ri nastaje visok radni prednapon. U strujnom krugu preko baze i emitera visokofrekventne struje se SL 11-15. Treba samo tu isnravljenu struju propustiti kroz otpornik Ru Sto je struia jaca. u obrnutom sluca- ju. Takva zastitna cijev je E2 na si. Ovu ispravljenu struju mozemo iskoristiti za daljnje pomicanje radne tacke i postizanje ios izrazitijeg rada u C-klasi. Dok cijev snaznog izlaznog stupnja u predajniku Ei dobiva pobudu. si. onda kolektorska struja ne moze teci. 16b. Kolektorska struja moze no teci tek onda. tece jaka anodna ma. Razumije se da^u tome slucaju treba primijeniti jacu ispravljaju. ma pomocnog Zamislimo najprije da stabilizatorske cijevi Es i otpornika Rs neE1 I napona. uslijed cega je kroz nju sprijecen prolaz anodne struje.7 V. treba dodati i kondenzator C kroz koji VF struje 295 . smanjiti. cuje od preterecenja tetrodu ili pentodu Ei u predajniku. smanjujuci ujedno i jakost anodne struje izlaznog stupnja predajnika. Na sL ll-16a baza tranzistora je na potencijalu »nula«.R2 s povecati ili. E2 odmah »povuce« tako jaku anodnu struju da napon na njezinoj anodi istovremeno. koliko je potrebno da se tranzistor »otvori«. Otpornik Rb koji osigurava ponovno paljenje ove cijevi ima oko 100 kQ. bit ce prednapon negativniii. "-Xod tranzistora su okolnosti druk^ije! Ako elektronska cijev nema prednapona. nema potrebe za posebnim mjerama. mozemo dodati stabilizatorsku tinjalicu E3 i otpornik Rs (ogradeno crticama).6 do 0. Ako na bazi tranzistora ne- cini R2. Dakle. Zastitna mrezica predajne cijevi Ei dobije svoj pozitivni napon preko otpornika R2. Sto ie vrijednost otpora Rg 2 veca to je veci prednapon potreban za potpun prekid struje kroz cijev. struja. Da se otpornikom Ri ne bi smanjivala pobuda. Ako iz bilo kojeg razloga nestane pobude. kao i emiter. kad visokofrekventni napon bude veci od 0. Kad nestane pobude na prvoj mrezici predajne cijevi Ei. nestat ce i prednapona na prvim mrezicama ovih cijevi. napon na zastitnoj i.

AB Hi A potrebno je na tranzistorovu bazu dovesti pozitivan prednapon. Za P-N-P tranzistore polariteti imaju suprotan predznak a) za nesmetano prolaze. Vrucem tranzistoru pojaca se kolektorska struja. ostanu u dopustivim granicama. c) za rad u klasi B. Zelimo li da nam tranzistor radi klasi. treba paziti i na to da izoblicenja. Tranzistor tada radi u klasi B. ii-i<5. Kod tranzistora je postizanje pravilne radne tacke jednostavnije: rad u klasi C ne treba nikakav pomocni prednapon. ali ce vec maleni VF naponi moci utjecati na nju otvarajuci tranzistor svake povoljne poluperiode. si. V toplinsko opterecenje (zagrijavanje!) tranzistora najvece i treba paziti da se ne upropasti. Nazalost. od 0.6 do blizu 1 V. sto je posebno vazno ako je vec i sam pogonski napon razmjerno malen. Za rad u AB-klasi treba otpornikom Rs postici da se tranzistor sa- mo malo otvori. Rijetko uspije pravovremeno prekinuti struju da ne dode do propasti. Treba od- mah reci da je pri radu u klasi A u nekoj drugoj dok kroz njih tece elektri£na struja. Jaci se tranzistori (ni u NF ni u VF pojacalima!) gotovo ne upotrebljavaiu u A-klasi. ako je NPN) prednapon. Kolektorska struja tranzistora TR mora porasti do polovice one vrijednosti koja je kao maksimalna predvidena za odredeni tip. Ipak se to radije izbjegava. vidi str. Ova izaziva jos jace zagrijavanje i tako se to nastavlja dok kolektorska struja pretjerano naraste.o) c) — ISC J_ Ri : ! =*5 ID >lR3 SZ. Na silicijskim diodama je pad napona.6 kolektorska struja tranzistora jos ne tece. 77). potrebno je da mu damo otvarajuci (pozitivan. da se na taj nacin ne bi smanjio napon izmedu emitera i kolektora. Jakost struje mozemo regulirati i otpornikom Rs promjenljivim tako na bazu tran- zistora dovesti veci ili manji prednapon. b) otpornik Ri i kondenzator C mogu proizvesti veci negativan prednapon za vrijeme rada predajnika. toliko da nema Za rad tranzistora u klasi A bit ce potrebno da se struja kroz D pojaca i da se tranzistor jace otvori. potrebno je da i dioda D bude silicijska. mimo otpornika. »termickog samouni§tenja«. koja se ocituju kao prisutnost »produkata nelinearnosti«. Postoji opasnost tzv. Eniiterski otpornik R2 smanjuje pojacanje ali Suva tranzistor od preterecenja. ko da ona tokom jedne poluperiode postaje jaca a tokom druge poluperiode slabija od one mirne struje koju smo uspostavili promjenom vrijednosti otpornika Rs. Pad napona na njemu takoder bi dao odgovarajuci prednapon. Slican ucinak bi imao i emiterski otpornik R2. Sto je danas normalno. ovaj rast struje obicno je tako brz da se goyori o tome kako »tranzistor pobjegne«. 16c. Ukoliko je tranzistor TR silicijski. Sve vrijedi za tranzistore tipa N-P-N. . Visokofrekventni signal ce. Dakako. mijenjati kolektorsku struju ta296 opasnosti od pregrijavanja. (Izuzetak su samo VMOS-FET-i. Veza izmedu pojedinih stupnjeva Veza izmedu pojedinih stupnjeva za VF pojacanje snage signala u predajniku moze biti ostvarena na razlicite nacine. Ako ovaj iznosi oko 0. doveden na bazu.

1147. mora se kolektor prikljuciti na odvojak. treba jacu pobudu. nalazi titrajni krug. Pritom je odvojak b nize. Visokofrekventna prigusnica VFP. kolektorske impe- SI. Postoji optimalan polozaj tog odvojka. preko C2. b) veza pomocu Pi-filter s Pl-fittera ima zavojnicu L2 koja kondenzatorima CV i Cs cini titrajni krug za pobudnu frekvenciju. One nisu medusobno jednake. Veza izmedu dva stupnja u predajniku sa elektronskim cijeSt. bolja je veza s 11-18. kod a. da titrajni krug ne bi bio suviSe pri- gusen. koji imaju razmjerno nisku ulaznu impedanciju zbog jace struje prve mrezice. si. Impedancija u anodnom strujnom krugu jedne. To je zato jer je ulazna impedancija baze tranzistora TR2 redovito manja od izlazne. osobito ako druga cijev. Veza izmedu dva stupnja u tranzistorshorn predajniku ostvarena je kondenzatorom C2. ali kod stupnjeva gdje je VF sna&a jos materia ne treba zbog toga ocekivati zamjetlji- nostavnije.Ako se u kolektorskom strujnom krugu tranzistora TRi. Vidi tekst dancije tranzistora TRu Kapacitivna veza izmedu dvije elektronske cijevi ostvaruje se jedsi. ju kapaciteta regulira stupanj pomedusobno prilagodenje. kao i ulazna impedancija prve mrezice druge cijevi dovoljno su visoke. tj. Zato ce TR2 raditi u klasi C. i Osim toga je Cs izravan kapacitivni »kratak spoj« za sve nezeljene vise frekvencije. Moglo bi lako doci do parazitskih oscilacija kao i do pojacanja vi§ih harmonickih frekvencija. 11-17. Veza sa tranzistorom TR2 f u slijedecem stupnju je kapacitivna. Drugi moguci nacin prilagodenja bio bi prikljucivanje kondenzatora C2 na odvojak zavojnice Li. slici ve gubitke. 11-1 8a. Shema na toj potpuno je analogna predasnjoj. Odvojaka na zavojnici ne treba. I kondenzator C2 mora biti prikljucen na odvojak zavojnice. blize »hladnom« kraju titrajnog kruga nego li odvojak a. U tome slucaju treba pronaci najpovoljniji odnos L1/C1 kao i najbolju vrijednost za C2.i samo zatvara strujni krug baze koja ostaje bez stalnog prednapona. kod b. Medusobni odnos ovih dvazajedno bude pobudnim stupnjem preko (si. ali to najcesce ne bi bilo dobro. U interesu sto boljeg prilagodenja titrajni krug L1C1 ne smije imati previsok Q-faktor. oznacena kao PA. Pi-fil- tera 1148b). Za pobudivanje vecih izlaznih stupnjeva. vima: a) kapacitivna veza. U tu svrhu mora Cs biti 297 .

Zbog potreba prilagodavanja tranzu stori su na titrajne krugove spojeni preko odvojka na zavojnicama SL njih i ima dva dijela. transformatora. koii sluzi za vezu medu titrajili nicama titrajnih krugova nije uvi- jek najspretnije. b) u tranzistorskom predajniku. do vol j no jaka pobuda slijedeceg stupnja. dok je optimalna ulazna impedancija slijedeceg tranzistora sa- = mo 5Q(Z = 5 Q). Zato se kod tranzistorskih stupnjeva za pojacanje snage u predajnicima primjenjuju i drukcija prilagodenja. kao i prikljucak baze tranzistora TRz. Titrajni krugovi L1C1 L2C2 kondenzatora C?. problem je i rijesen T>. 11-19. 11-20. Pretpostavimo li da kolektorski strujni krug nekog tranzistora treba opteretiti sa 80 Q impedancije (Z 80 Q). Zato se dogada da koji put nije moguce iskoristiti svu se njemu u posebnom oklopu ili da je izmedu njih barem dobra limena Za vezu izmedu elektronskih ci- pregrada. To je zato jer se tada za rad na istoj frekvenciji mora povecati kapacitet nim krugovima. Taj maksimum moze biti minimalno prosiren. ll-19a) nisu snagu koju bi mogao dati pobudni stupanj. I orikljucak kolektora tranzistora TRi. Buduci da su spojene u seriju. snazniju cijev. Na biti u medusobnoj induktivnoj vezi. Ti 11-19. Osim toga upotreba odvojaka moze dovesti do pojave nezeljenih resonancija i nekontroliranog osciliranja na »divljim« frekvencijama. Pronalazenje odvojaka na zavoj- Ako bi dakle preslaba bit ce pobuda bila mozda potrebno po- vecati anodni napon ciievi pobudnog stupnja (ako je to dopusteno) treba uzeti drugu. prema si. kao u slijedecim primjerima. Buduci da su impedancije proporcionalne s kvadratom broja lOOn I zavoja. mora biti vrlo malen toliki da se ugadanjem titrajf nih krugova dobije samo jedan resonantni »vrh«. du tranzistora (sL ll-19b) prikljucci se moraju naciniti na odvojcima. trans- formatori Ti i T» djeluju kao autotransformatori sa odnosom broja 298 . Impedancije se odnose kao 80 : 5 ~ — 16 : 1. prema si. Veza preko Pi-filtera je uvijek manje cvrsta nego li izravna. Kapacitet kondenzatora C. mozemo potreb- no prilagodenje postici primjenom + Uo^W^ transformatora. kao kod svakog ne smiju za se kriticki vezanog bandi filtera. jevi ci potrebni odvojna zavojnicama. osobito ako je u predajniku sve zbijeno sagradeno. bez vlastitog induktiviteta. ali za vezu izme(si. i mora biti za- lemljen direktno na samom podnozju cijevi PA.sto kvalitetniji kondenzator. Vecu selektivnost osigurava band-filter izmedu dva stupnja. moraju biti odabrani tako da se uz dovoljnu selektivnost osigura i pravilna.?. a transformirani VF napon se uzima na njihovom spojistu. Obje imam isti broj zavoja. On doprinosi i stabilmjem radu predajnika. Smanjenje induktiviteta zavojnice L2 ima kao rezultat cvrscu vezu medu stupnjevima. preko kondenzatora C2. Najbolje je da je svaki visokofrekventni napon zbog toga smanji a na Cs istovremeno poveca. s dva Svaki od zavojnicu La zavojnicu Lb. Bandfilterska veza izmedu stupnjeva u predajnicima: a) u vredajniku sa elektronskim cijevima.

Veza medu tranzistorskim stupnjevima: a) induktivna. FPi i FP2. ostvarena s dva transformatora za prilagodenje. i ono sto trebamo i ono sto bi nam na izlazu predajnika moglo biti nepozeljno. pomocu zavojnice U. I^l Transformacija impedancije moze se postici i kapacitivnimrrkz^jel- 5/. kod ovakvog sirokopojasnog (aperiodskog) prenosa VF snage s jednog stupnja na drugi nema odabiranja frekvencije i prenosi se sve. Objasnjenje u tekst 11 299 . -W^p 100n . Resonancija se postize ukupnim kapacitetom serije C1/C2 uz dodatak kapaciteta C$. ll-21b. Oni sprecavaju pobudivanje onih oscilacija do kojih bi moglo doci u slucaju nezgodne kombinacije induktiviteta priU frekvencije predstavlja Slobodan prolaz. T2S4U I POBUDNI STUPANJ ^ g + 0- 9^ JOnjlOOn I2LAZNI STUFANJ 1/6 broja zavoja. VFP ^1>j 1+ ^25>j -r =T= CI ce propustiti samo zelieni signal. Ti i Tz. To su zapravo dva feritna zrnca navucena na zicu. Za impedancije je to zavoja 2 odnos 4:1.1 Ji I VFP On — _i± SL 11-21. Transformatori Ti i T2 motani su bifilarno na feritnom prstenu ili stapicu tako da se obje zice a) C L£~~\ spajaju u seriju. ii-20. Otpornik R se dodaje samo onda kad postoji opasnost da se pojave nestabilnosti u stupnju sa TR2. Baza tranzistora 776 ima u svom strujnom krugu visokofrekventnu prigusnicu VFP. Sirokopojasna veza medu tranzistorskim stupnjevima u predajniku. Vidi tekst 1. ali u tranzistorskim predajnicima (do 30 MHz) uzimaju se zavojnice koje su namotane na prstenastoj jezgri od VF feromagnetickog materijala. Tackicama su oznaceni poceci tih zica. Kondenzator od 100 nF (izmedu jednog i drugog transformatora) ima jedinu zadacu da odijeli istosmjerne strujne krugove prvog i drugog tranzistora. Prednost ovakvog nacina je o tome da transformatori Ti i Ts rade neovisno o Dakako. Odvojak na Li odabire se tako da se kolektorska impedancija transformira na iznos ulazne impedancije tranzistora TRs.-16. 4= ^p 0. sk -t€T C2 Transformaciju impedancije nanize moze se postici i u selektivnom prema sL 11-2 la. si. Njegova vrijednost je obicno izmedu 5 i 27 Q. Zavojnica Ls je tijesno vezana sa Li i ima priblizno 1/5 do pojacalu. Zato treba na izlazu ukljuciti naknadni fitter koji frekvenciji. b) pomocu kapacitivnog djelitelja. Zavojnica Li bi mogla biti i neka »obicna«. Kapacitet mu je toliko velik da za visoke : nikom Ci/d. J. S njom u seriji su jos dviie feritne prigusnice. Transformacija slijedi jedna za drugom pa se postize ukupno smanjenje impedancije u omjeru 16 : 1.1- z=eon m X L^w^ T1(4 D . Za odnos kapaciteta u razdjelniku vrijedi: C.

gusnice VFP i vlastitog kapaciteta Co. Frekvencija na koju on resonira najlakse ce proci od kolektora jednog do baze SI 11-22.-„-. 11-23. namijenjeni za rad s Ako vecim snagama u predajniku iraa- (= 12 V) i ju. Sa R Ll oznacen je induktivni otpor zavojnice Li. 300 . ima i svoje prednosti. prilican izlazni kapacitet. u slucaju da -mreze. Prije nego zapocnemo racunom moramo se sjetiti SI. Veza izmedu dva stupnja u predajniku s tranzistorima. Zavojnica Li s kapacitetima kondenzatora Ci i Ca nacrtana je debijim Jinijama. Neki tranzistori. kod kojega je C2 redovito veci od Ci. primjer takve vrijedi LC-mreze. Kod U je ulaz. Primiena kapacitivnog razdjelnika. Ako je ulazna impedancija veca od izlazne (Ru > Riz) vrijede formule koje su napisane na . nekontroliranih!) vrlo visokih frekvencija. zapravo neka vrsta serijskog titrajnog kruga. Na ulazu LC-mreze neka impedancija bude Ru a na izlazu Riz. Co. a) Odabrati b) R iz 4 6+ Q IP"': AKO JE Rn >R 12 R L1 =Q R u + R Co R C? =AR L1 Rud+Qo' Nekoliko prilagodnih LC-mreza i njihov proracun se c} d)R cl = B On" A B=RU {1+Qj t U tranzistorskim predajnicima mogu naci i specificne prilagod- ne LC-mreze. Jedna od njih je na si. ostvarena LC-mrezom koja ujedno ontogucuje prilagodenje u slucaju da je Ru > Riz Vidi tekst . Preko C2 odvode se i vise harmonicke frekvencije tako da ne stignu do TR2.-. si. si. Tranzistor TR treba pravilno opteie U n napon napajanja ako tranzistor moze dati izlaznu snagu P od 10 W. . izmedu njenih zavoja. Veza izmedu stupnjeva u slucaju da je Ru < Riz.Vidi tekst da je ta mreza opterecena i da joj je zato Q-faktor smanjen na vrijednost Qo.-. sa Rci i Rc 2 kapacitivni otpori kondenzatora Ci i Cu Drugi primjer prilagodne Formule koje su navedene uz sliku vrijede za slucaj da je ulazna impedancija prilagodne mreze (Ru) manja od izlazne impedancije (Riz.. naime. 11-22. uzima u obzir izlazni kapacitet prvog tranzistora. je 11-24. drugog tranzistora. 11-23. ) Treci si. 11-25. LC- Ru < R/z. kakvih nije bilo ranije u predajnicima s elektronskim cijevima. kod IZ je izlaz. Takoder se sprecava pobudivanje »divljih« (tj. 11-22.kao i za slucaj da je Ru > RizKao primjer takvog izracunavanja sastavnih dijelova LC-mreze za prilagodenje neka posluzi si. U tranzistorskim stupnje- vima ove vrste uzima se obicno u racun vrijednost Q-faktora uz opterecenje: Qo = oko 4. ako ga ne mozemo zanemariti. mozemo retiti. Pomocu njih mozemo izracunati vrijednosti za pojedine dijelove ove mreze. To je prilagodna LC-mreza.

-%r = -^T=11IH ~ R U^ 2P 2CT 20 n 2 Q = 4 Ru=(RuQo' + R c = L1 = (V*m + 000 000 2rx3i5x100 =28. .0019 >jF = laoppF SL 11-25. c) i d). Slicno vrijedi i za induktivitet L? (pod c). pa mora biti Ro=Ru.38 = 22|jH c) R L2 = R.5 1 2trfR cl 6. b). u kojoj mora biti uvrstena i frekvencija (u megahercimal). da se induktivitet dobije u mikrohenrijima (uH).5x23. = R. Kad smo izracunali Rli lako dobijemo i sam induktivitet zavojnice. (1 j-o.4 4 d) R C1 A Q +B 1 + 1. mozemo — skladu sa formulama na sK 11-24 racunati redom: a). Ako za Qo (Q-faktor uz opterecenje!) odaberemo 4. Primjer izracunavanja vrijednosti elemenata LC-mreze primjenom formula sa si.2 = ^ 2.AKO JE Rj m HI S/. Veza medu tranzistorskim stupnjevima se u svakom slucdju moze postici ovakvom prilagodnom LC-mrezom r—\l--+ --—. : R i J iz i a) Odabrcti O n A c -R . Vidi i tekst opterecenje tranzistora optimalno izracunati iz formule: UN 2P 144 20 Opteretni otpor Ro je na ulazu LC-mreze.73 60 A A=R U (1+Q = i )= 122. Pritom izracunatu vrijednost za induktivni otpor zavojnice Li (Rli = »induktancija«) od 484 Q uvrstimo u formulu (pod b). z B 1 -V£ ii-24. Z B *iz R L2 L2 = 50x1. P = WW VFP1=VFP2 V 1. Za izra- 301 . 11-24. R -.5 484 21. Tok u — citavog racuna je na si.4 pH 122.6+^55= mn R L1 2fff 484 6.2 23.28x3. ] is c) 3 T° R l.5 0. <R ? il.28x3.6 jiH — VFP2 —f~—0+12V( = lU W£~(T + / -i TR TREBA OPTERETITI SA R = Q) b) — *— .5 A = 516. 1n ! 1 TOOn IZLAZNA SNAGA. 11-25.

Elektronsku cijev treba izvaditi iz podnozja i. Pokaze li on bilo kakav otklon. u odredenim uvjetima. u predajniku Ako su u nekom stupnju predajnika ulazni i izlazni titrajni krug ugodeni na istu frekvenciju dovoljna je vec neka slaba povratna veza izmedu tih oscilacije. konacan rezultat izlazi u mikrofaradima (^F). ako to nije dosta. 711) ili cak antenski koaksijalni kabel! U ovom nosljedniem slucaju tranzistor TR na sL 11-25 mogao bi biti i posljednji u nizu tranzistorskih stupnjeva u predajniku. . Ne preostaje drugo vec dodati pregradne ploce ili. ske cijevi ili tranzistora nikako.0019 \kV = 1900 pF. ukljucimo ga i Kad NEKONTROLIRANE I smo pobudni PARAZITSKE OSCILACIJE U svim stupnjevima predajnika koji sluze za pojacanje snage visokofrekventnih oscilacija moze se. krugova da se pobude Kapacitet izmedu anode i prve mrezice Cag je kod pentoda i tetroda koje su predvidene za rad u predajnicima smanjen na najmanju mogucu mjeru. redovito ispod 1 pF. to nacinili. druge mrezice. 11-26. Ovakvu mogucnost povratne veu prvome redu pazljivim rasporedom sastavnih dijelova i medusobnih spojeva tako da titrajni krugovi mimo elektronze treba sprijeciti SL 11-26. ne mogu djelovati jedan na drugi. M mazu posebne Neutralizacija mjere. pojaviti nekontrolirano titranje na frekvencijama koje su blizu radnoj frekvenciji ili parazitske oscilacije na neocekivano visokim. Protiv drugih po- stupanj i dovedemo njegove titrajne krugove u resonanciju. Indikator za izvodenje neL = zavojnica od 1 do D — germanijeva na dioda kristal- 302 . Ove je kondenzatore najbolje najkracim mo ci- gucim putem jevi. Indikatorovu zavojnicu L (1 do 2 zavoja!) priblizimo izlaznoj zavojnici i pokuSamo okretanjem promjenljivog kondenzatora izlazni titrajni krug dovesti u resonanciju.5 Q). ni kapacitivnim ni induktivnim putem. Cijeli taj racun izvrsen je za frekvenciju od 3. Pri tome pazlji- vo promatramo mjerni instrument indikatora. uz pretpostavku da je izlazni kraj LC-mreze opterecen sa 50 Q. 2 zavoja. To moze biti syasta: ulazna impedancija slijedeceg stupnja. Ako se frekvencija uvrsti u megahercima. Isto vrijedi i za montazu onih kondenzatora koji sluze za kapacitivno uzemljivanje ulaznog i izlaznog titrajno^ kruga. vidi str. Ci Metalne pregrade i potpuno oklapanje ulaznih i izlaznih titrajnih krugova tu moze mnogo pomoci.5 MHz. spojiti s katodom Da ispitamo postoji li u nekom stupnju predajnika s cijevima neka neplanirana veza izmedu ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. utralizacije. Lako je onda preracunati: 0. znak je da titrajni krugovi djeluju jedan na drugi. ako je anoda cijevi soo- nam jena spoj na podnozje. neutralizacija. drugacije razmjestiti dijelove. To se ima zahvaliti u prvom redu djelovanju zastitne. treba odlemiti izmedu izlaznog titrajnog krunozice za prikljucak anode. posluzit ce osjetljivi indikator koji mozemo lako sagraditi prema si. Ta- koder moraju svi vodovi kojima teku visoke frekvencije biti sto je moguce kraci. cesto vrlo visokim frekvencijama.cunavanje kapaciteta kondenzatora treba najprije izracunati kapacitivni otpor (Rci ~ »kapacitancija«) u omima (23. Protiv prvih se primjenjuje tzv. otpornik za mjerenje izlazne snage (»lazna« ili »vestacka antena«.

zavojnicom Li. citet Ovdje Cag znaci unutrasnji kapaizmedu anode i prve mrezice in f >C b u koji treba uracunati kapacitet izmedu prve je ulazni kapacitet i a C mrezice (tzv* ostalih elektroda cijevi ulazni kapacitet cijevi) i kapacitet svih vodova ulaznog sklo- sam V-HK pa prema sasiji. te o njihovim udaljenostima od zavojnica titrajnih krugova. nog kruga. Na taj nacin C moze iznositi 5 do 25 pF. Neutralizacija pojacala snage u predajniku s tetrodom Hi pentodom: a) induktivna. b) kapacitivna Za neutralizaciju trioda koje imaju mnogo vece unutrasnje kapacitete medu elektrodama obicno sluze sklopovi koji su r>rikazani na 303 . U vrijednost kapaciteta Cs treba uracunati i izlazni kapacitet cijevi zajedno s kapacitetom svih vodova izlaznog sklopa. Kroz unutrasnje kapacitete cijevi jedan se mali dio visokofrekventne energije vraca sa izlaznog na ulazni titrajni krug. Zavojnice Li i L-2 imaju obicno 1 do 2 zavoja i mogu se po volji primaknuti ili od- pre ko niske impedancije sfiojena sa ^L* maknuti. Za neutralizaciju je potrebno djelovanje negativne povratne veze. Ako nekim drugim putem dovedemo ulaznom titrajnom krugu jednako velik visokofrekventni napon ali sa suprotnom fazom. Koliko ce visokofrekventne energije biti vraceno na ulaz ovisi o velicini zavojnice Li i La. Ca je neutralizacijski kondenzator koji zajedno sa Ci cini neutralizacijski sklop kakav se i naknadno moze ugraditi u predajnik. ll-27b. Kondenzator Ca je promjenljiv da bi se lakse mogli postici najbolji odnosi. EL 34.Ipak.). Takvom neutralizacijom se mogu osposobiti za rad u predajniku i razlicite izlazne pentode koje su inace konstruirane za rad u niskofrekventnim pojacalima (EL 81. Na kako se neu- vidimo na si. Buduci da linije Najbolje je u takvom slucaju. tj. Zavomica Li uzima malo visoke frekvencije sa izlaznog titraj- ll-27a vidimo tralizacija moze izvrsiti si. moze se ulaznom titrajnom krugu predati ta visoka frekvencija. da stabilnost visokofrekventnog pojacala snage u predajniku postignemo neutralizacijom. mozemo ponistiti. Ako se sada pojave lacije ili osci- postojece nojacaju. obzirom na vrlo veliko poja- canje koje se postize s takvim cijevima. nrema priin likama. EL St. 11-27. neutralizirati stetno djelovanje unutrasnjih kapaciteta. osobito kod vrlo visokih frekvencija biti dovoljan da se pojave oscilacije. Da se to postigne dovoljno je medusobno zamijeniti prikljucke jedne neutralizacijske zavojnice. Kapacitivni nacin neutralizacije induktivnim putem. znaci da je povratna veza pozitivna. 84. moze i sasvim mali unutrasnji kapacitet u odredenim uvjetima. EL 36 itd. Velicinu kapaciteta Cz mozemo odrediti za svaki konkretni slucai prema formuli: -as •v£1t -Ug1 • c.

*' i i r§ neutralizirati tivni i stupnju koji zelimo treba iskljuciti pozii.si. pocinje rasti. neutralizacija se izvodi prema si. Sada ukljucimo pobudni stupanj i ugodimo na resonanciju ulazni i izlazni titrajni krug stupnja koji zelimo neutralizirati. Izvrsiti neutralizaciju nije tesko ako se posluzimo indikatorom pre- ma si. denzator i svaki put popravimo ugadanje ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. Neutralizacijski kondenzator je opet oznacen kao Cu Ako Dvije triode u protufaznom spoju (»push-pull«) daju dvostruku snagu. zatvaramo neutralizaciiski malo-pomalo kon- -Ug SI Tri primjera neutralizacije triodnih cijevi u predajniku. Otklon kazaljke instrumenta indikatora postaje nomalo sve manii. ll-28a ili mora na ulazu dvostruki pro mjenljivi kondenzator s dva statora. Stupanj je M 304 . Neutralizacij ski kondenzator treba sasvim otvoriti a indikator primaknuti zavojnici izlaznog titrajnog kruga. Na ulazu i na izlazu takvog pojacala snage redovito je upotrebljen dvostruki promjenljivi kondenzator. Pri tome ne valja ici prebli- -ug zu da ne strada mjerni instrument i da ne pregori dioda. U primjeru na biti si. napon za drugu mrezicu. pa se neutralizacija moze postici s dva neutralizacijska kondenzatora (si. 11-26. Neutralizaciiski u sva tri kondenzator Ci primjera na si. ll-28c). 11-28 mora se namjestiti na vrijednost kapaciteta koja je priblizno jednaka unu- trasnjem kapacitetu Cag cijevi. Zato njegov maksimalni kapacitet treba da je nesto veci od toga. se na izlazu visokofrekventnog pojacala snage moze unotrebiti dvostruki promjenljivi kondenzator. U tu svrhu morati naci najpovoljniju udaljenost izmedu izlazne zavojnice cemo i zavojnice L indikatora. da onda opet. Poyratna veza za neutralizaciju postize se preko kondenzatora Cu Potrebna suprotna faza je osigurana na taj nacin da Ci nije u vezi s onim krajem titrajnog kruga koji je st>o jen na mrezicu vec na suprotan kraj. Vidi tekst 11-28. Instrument M neka pri- tom pokazuje maksimalni otklon negde oko 3/4 skale. U M. kod daljnjeg zatvaranja neutralizacij skog kondenzatora. ll-28b. Takvu neutralizaciju se mora naciniti ako je na izlazu pojacala jednostavan titrajni krug ili ako je ondje Pi-filter. 11-28. Kad smo to postigli. napon za anodu kod pentoda ^ ii- Si jHI-'l i tetroda.

11-29) ima redovito velik kapacitet (izmedu 10 nF i 100 nF. Nekad je dosta da se u emiterski strujni krug stavi otpornik R e od nekoliko oma. Tim nutem se jedan dio visokofrekventne energije vraca sa izlaznog titrajnog kruga (LsCs) na ulazni (L1C1). b) kod 11-29.23 Ima konstruktora koji nerado primjenjuju neutralizaciju. I jedan i drugi imaju neki kapacitet izmedu kolektora i baze. 11-30. Ako bi kolektorska struja zbog povisenja temperature sa- mog R e tranzistora »htjela« porasti. odnosno izmedu drej- »povratnom« u tranzistoru. na i gejt-elektrode. Uklonimo sada indikator i prikljucimo anodni napon (i napon zastitne mrezice kod pentoda i tetroda!) i predajnik je sposoban za rad. Taj podatak treba uzeti iz kataloga za upotreb- moze pF vise kod 0. uz uvjet da im ie uzemljen emiter (odnosno surs-elektroda). ako smo neutralizaciju tacno i strpIjivo izvrsili. bit ce mozda potrebno toga se & . Uz malo vjezbe ovo se moze razmjerno brzo postici. Jedina mu je zadaca da sprijeci galvanski spoj izmedu kolektora (drejna) i baze (gejta). Preko njega tece struja baze i struja kolektora. Taj je otpornik istovremeno u ulaznom i u izlaznom strujnom krugu. Poslije ugradnje zavojnice L n koja je prethodno bila vec ugodena. kao na sl. a na crtezu b) unipolarni (FET) tranzistor. Oni radije smanje pojacanje tranzistorskog stupnja sluzeci se negativnom povratnom vezom. tranzistora tipa FET Sprecavanje samoosciliranja otpornicima. Ovdie cemo Zatim se nadini zavojnica za neutralizaciju L n tako da ona resonira na radnoj frekvenciji naseg pojacala sa kondenzatorom kojemu je kapacitet jednak onom ljeni tranzistor. na nastaje veci pad napona koji svo- jim djelovanjem na strujni krug baze »zatvara« tranzistor i sprecava porast kolektorske struje. Neutralizacija se moze postici i u tranzistorskim pojacalima. Poslije Ln moze jednostavno ugraditi na svoje mjesto uz tranzistor. jos tivitet vrlo malo popraviti induk(VF zeljeznom jezgricom!) da se postigne potpuno stabilan rad samo tranzistorskog VF pojacala.15 pF (BF (BF 173) do nekoliko pF i vecih tranzistora (za predajnike). Kondenzator (sl.neutraliziran onda kad indikatorov mjerni instrument vise ne pokazuje nikakav ili samo sasvim neznatan otklon. Sl 11-30. Vidi tekst 20 Radio prirudnik 305 . Tranzistor se ne moze vise lako pregrijati. Velicina biti »povratnog« kapaciteta 167) i od 0. ovisno o frekvenciji) i nema utjecaja na usnieh neutralizacije. SL skih Neutralizacija tranzistorpojacala zavojnicom L n : a) kod bipolarnih tranzistora. Na crtezu a) je bipolarni (»obicni«). 11-29. Neko liko primjera bilo je opisano u poglavlju o prijemnicima. Zbog pada istosmjernog napona na otporniku Re postize se i bolja termicka stabilnost. sto moze biti uzrok pobudivanju oscilacija. pokazati neutralizaciju zavojnicom Ln> sl.

Taj otpornik ostvaruje negativnu povratnu vezu. Deblje crte na si. Njihove pojedinacne ot- Parazitske oscilacije Parazitske se oscilacije mogu pogotovo u svakom visokofrekventnom snaznom pojacalu. Uzrok pojavi parazitskih oscilacija moze biti javiti u lo§e polozenim ili predugackim vodovima u blizini elektronske cijevi ili izmedu tranzistora. U tu svrhu oscilacija se. Ovo djelovanje je sirokopojasno. mm W 306 . To je otpornik R„. sto Ove dakako smetaju normalnom dii ra- manja jev predajnika. cijev se ponasa kao oscilator. Pobuda se smanjuje a opasnost samopobudivanja postaie takoder manja. On svo- jim polozajem podseca na neutralizacijsku zavojnicu. dok je neutralizacija zavojnicom Ln (si.5 cm. prema snazi predajnika. I otpornik Rb u strujnom krugu druge mrezice ima takvu vrijednost i mora biti zalemljen na isti nacin. naj£e§ce u ultrakratkovalnom podrucju. On proizvodi oscilacije na vrlo visokim frekvencijama. Ako vodovi koji formiraju petlju a na ulazu ciievi resoniraju na istu frekvenciju kao i petlia b u strujnom krugu druge mrezice ili petlja c na izlazu. povrh toga. Za Ra cemo redovito moci uzeti jednovatni otpornik najmanjeg otpora koji osigurava stabilan rad i na najvisim frekvencijama. Zavoji su namotani na promjeru od 1 do 2. To je razlog da je i pojacanje u takvom stupnju manje. i Na U novije vrijeme moze se u tran* zistoriziranim predajnicima naci jo§ jedna vrsta negativne povratne veze. si. preterecuju samu cii. ako takve oscila- ipak tolika da je osiguran stabilan rad i na najvisim frekvencijama. Stvaranje ovakvih parazitskih treba sprijeciti odmah kod gradnje predajnika. odnosno druge mrezice. ll-31b. ugraduju pri- U anodnom strujnom krugu se u tu svrhu obicno stavlja mala zavojnica od 3 do 5 zavoja 1 debele zice. ali cije dodu do antene one mogu biti uzrokom nepodno§ljivim smetnjama u radio-aparatima i televizorima u blizini i nadaleko. 11-29) selektivna i vrijedi samo uzih frekventnih opsega. Otpornik R a moze imati 50 do 100 Q i mora biti zalemljen tijesno uz nrikljucak prve mrezice na podnozju cijevi. sto treba mozda nadoknaditi kojim stupnjem viSe. tSi 11-30. uz smanjenje pojacanja. pore cemo odabrati tako da im zajednicka vrijednost bude oko 50 do 100 Q ili. Onteretivost tih otpornika mora se ravnati prema jakosti struje prve. Oni mogu resonirati na vrlo visoke frekvencije. Za to postoji vise mogucnosti. Tada cemo za Rb staviti nekoliko jednovatnih otpornika paralelno. Zavojnica je premoStena otpornikom Re koji ima oko 100 Q i opteretivost od 1 ili viSe. prema si. unutar SL 11-3L Nastajanje (a) i uklanjanje parazitskih oscilacija (b) u predajniku sa elektronskim cijevima gusni otpornici. ll-31a pokazuju koji su to vodovi.istom otporniku nojavljuju se visokofrekventni naponi koji takoder povratno djeluju na primarni pobudni strujni krug. kod najjacih cijevi. Kod vecih elektronskih cijevi moze struja zastitne mrezice biti prilicno jaka.

Prema tome zicom motani otpornici nisu dobri za ove primjene. Na si. moguce je umjesto otpornika upotrebiti. kao i elektronske cijevi. nepotrebna neutraZbog uzemljene mrezice je naime kapacitet izmedu anode i katode (Cak) tako malen da se oscila cije redovito ne mogu pobuditi i pojacalo radi sasvim stabilno. se izbjegne pojava parazitskih oscilacija. »GG«). koji se jednostavno navuku na spojne vodove. Ako su prejake. mala feritna +Ua GG-pojacala (»grounded grid«): a) s triodom. Mrezica triode je za visoke frekvencije uzemljena preko kondenzatora Cs i sluzi kao neka vrsta pregrade izmedu anode i katode. zitskih navucena na zicu. Da se ovi nedostaci izbjegnu. Ra- potpuno neupotrebljiv. ll-33a. uz opteretivost koja ovisi o strujama koje teku kroz njih. Primjer GG-pojacala s triodom vidimo na si. onemogucujuci resonanciju samih vodova na vrlo visoke frekvencije. mora mala. 20* 307 . b) upotrebom feritnih zrnaca koja. predstavljaju mafe~ len dodatni induktivitet (FP ritna prigusnica) = Pojacala sa uzemljenom mreiigrid. Spredavanje pojave para* oscilacija u tranzistorskim predajnicima: a) pomocu otpornika. b) s tetrodom SI 11-33. koja opisali govoreci o UKV prijemnicima. nakon cega je Na si. Na taj je nacin. Parazitske oscilacije su opasne i za sam tranzistor. ll-32a prisutnost otpornika Ri i Rs onemogucuje tu nepozeljnu pojavu. mogu se tranzistorska pojacala u predajniku »osigurati« na isti nacin. U svakom slu caju treba racunati s time da i ti otpornici trose nesto energije. Zato postoji mogucnost da Ri smanji pobudu. tranzistor moze biti pretere- do 30 MHz. kao u obliku prstendica (»perla«). U tranzistorskim stupnjevima za snazno pojacanje moze doci do istih pojava. Dovoljno je 5 do 15 Q. ii-32. osobito kod frekven com (grounded smo vec ranije Svi spomenuti otpornici moraju biti neinduktivni. Feritni prstencici djeluju minijaturne visokofrekventne prigusnice.. cija lizacija. Njezine obje mrezice su kapacitivno uzemljene pomocu kondenzatora Cs i Cs. Velicina tih otpornika. "SI ^W.*_ GG i GB pojacala u predajniku S/. b) <&-*- . prema si. mogu dobro posluziti i u predajnicima. : cen toliko da dode do proboja u njegovoj unutrasnjosti. biti i Da mehanicka i elektricna.^ zrnca. ll-32b. — — r^'tH. Na Rs moze doci do pada nado pada pona i s tim u vezi : b) 1 ulaz\ r* t.nni (son) / .J ^ -Ugl +Ug2 izlazne snage. Tako je sprecena i pojava parazitskih oscilacija. ll-33b je za GG-pojacalo upotrebljena tetroda.

2 t koji se svaki sa svo- jim ispravnim polaritetom moraju doyesti na odgovarajuce elektrode. Na koji nacin moze potrosac crpsti najvise energije iz generatora? Odgovor koji na ovo pitanje daje teo- pozitivno nabijena. Protiv pobudivanja nezeljenih oscilacija oni najcesce primjenjuju negativne povratne veze i. anodna struja je vrlo slaba.zumije se. zahtijevala jacu pobudu. sto u ovom slucaju dovodi do povecanja kapaciteta izmedu anode i katode preko ovoga. To su.. i. a drugi trosi. To nije mozda zato jer bi uzemliena mrezica 308 . EL 36. osobito na vi§im kratkovalnim frekvencijama. osobito za UKV. Konstruktori tranzistorskih predajnika radije se sluze pojacalima kod kojih je emiter tranzistora uzemljen. B ili C). ne javljaju. Pentode kod kojih je treca mrezica unutar cijevi s katodom obicno ne rade dobro u GG-pojacalima. upotrebijavaju titraj- vih U nekim izlaznim pojacalima za predajnike ovoga tipa mozemo naci pentode kod kojih su sve tri mrezice najkracim r>utem u direktnoj vezi sa limenom sasijom. Za odredenu ciiev se ovi podaci mogu naci u tvornickim prospektima a vrijede i za primjenu iste cijevi u GG-pojacalu. EL 504 i njima slicne. jacala s elektronskim cijevima. buduci da je ta mrezica onda na visokofrek- ona sa uzemljenom bazom (GB-pojacala. ^Grounded Gate«). Ovakvo uzemljivanje mrezica se prakticira kod onih elektronskih cijevi koje su inace namijenjene za otklonske sisteme u televizorima. prednost kod telegrafije (CW) kao i onda ako GG-pojacalo sluzi kao linear no. Ipak je zanimljivo da se takva tranzistorska pojacala mogu naci u prijemnicima. pojavljuje na izlazu i dodaje izlaznoj snazi koju bi cijev inace redovito mogla dati. ni kod njih nije potrebna neutraliza cija. npr. za pojacanje drugih vrsta signala. EL 500. Tada se treca mrezica direktno uzemljuje. i neki potrosac medusobno su spojem. IZLAZNI STUPNJEVI PREDAJNIKA Izlazni stupanj predajnika biio koje snage mozemo smatrati jed^ nom vrstom generatora elektricne energije. Generator elektricne energije. uz uvjet da za pobudu stoji dovoljno snage na raspolaganju. Prvi daje. Ona se nalazi razmjerno blizu anodi. na si. To su Ugi i U. Ovo je. osobito za SSB. U grubim crtama. Slicna tranzistorska pojacala su Ako u GG-pojacalo zelimo staviti neku pentodu. ovisno o anodnom naponu i klasi (AB. ali ih u predajnicima najcesce nema! Razlog se mozda moze pronaci u tome sto je ulazna impedancija taktranzistorskih stupnjeva vrlo mala. u najvise slucajeva. 11-34. do nepozeljno velike povratne veze izmedu ulaznog i izlaznog titrajnog kruga. Kao kod GG-po- spojena ventnom potencijalu katode. ^Grounded Base«) i sa uzemljenim gejtom (takoder GG-pojacala. Rezultat bi bio. samopobudivanje GG-pojacala. Uz vi- sokofrekventnu pobudu na katodi poraste jakost anodne struje i cijev radi u rezimu koji odgovara pojacalima klase B. Buduci da druga mrezica u torn slucaju nije ne krugove i selektivne filtere s nis- kim Q-faktorima. Ona su takoder veoma stabilna. vec zato sto se veci dio snage. svaka elektroda mora dobiti svoj normalan radni potencijal. onda to mora biti takva cijev kod koje je prikljucak trece mrezice posebno izveden na nozistu. za sve generatore moraju postojati neke zajednicke karakteristike. povrh svega. ulozene za pobudivanje pojacala. U svakom slucaju treba za visokofrekventnu pobudu GG-pojacala preko katode veca snaga nego onda ako ista cijev radi u pojacalu sa uzemljenom katodom. Parazitske oscilacije se takoder. tacno prema podacima za odabrani rezim rada cijevi.

nijedan generator ne daje nista besplatno! Uz pretpostavku. cetiri puta vedi ili cetiri puta manji? Odgovor je izracunat (J^omperai OENERATOR- potro£a£ potro5aC . da je elektromotorna sila E. te da je njegov unutraSnji otpor kao mak10 Q.rija je jednostavan: NajviSe elektricne energije potroSac crpe onda. Ali. pogtavlju ove knjige). potrosac ce moci uz jakost struje od 5 A i simum — — napon na svojim prikljucnicama od 50 V crpsti 250 W. hoce li tehnicar bas tako postupiti? Za prakticnu primjenu tehnicar mora postaviti i drugo pitanje: Koja je tome cijena? Koliko se smiie opteretiti generator da trosenje raspolozive energije bude ekonomicno? Konacno. To se moze izracunati primjenom osnovnih zakona elektrotehnike (vidi u 2. koja je sadrzana u generatoru. kad je njegov otpor jednak unutras- njem otporu generatora! Teoreticar je time rijesio problem. sasvim proiz- voljnu. 100 V. npr. Sto ce se dogoditi ako potrogac nema toliki vlastiti otnor? Ako mu je on.

22 W.7 % „ . cijev 807 uz anodni napon od 750 V dade prema tvornifionih 50 W. Da se dobije odredena izlazna snaga mora ova pobudna snaga biti dovoljno ve* lika. Ako je to izlazni stupanj onda je to ujedno ulazna snaga (INPUT) predajnika. Omjer izlazne i ulazne snage je iskoristenje.667 = 66. INPUT = 750 V x 100 mA = «750Vx0. Kod njih je u Si- rokim granicama izlazna snaga iz- nitivanja ove cijevi. bilo ono sa elektronskom cijevi ili s tranzisto* rom. Energija koju ono svake sekunde proizvede zove se izlazna snaga (OUTPUT). kao ovise jos moguca izlazna snaga. pa je izlazna snaga (OUTPUT) unatoc jednakoj ulaznoj snazi (INPUT) manja. IskoriStenje je manje! Obicno se moze za grubu orijentaciju uzeti da je iskoriltenje kod predajnika koji su sagradeni od amatera oko 50%. Izlazna snaga pojacala u klasi B je manja od one kod pojacala u klasi C. Zato ih nazivamo linearnim pojaca- Toga svojstva pojacala C nemaju! lima. trosi taj stupanj. mora j kim podacima — — pobudna snaga. dakako. Pogonsku energiju svako visokofrekventno pojacalo snage. dok ona u klasi A ne trebaju nikakvu ili samo minimalnu snagu za svoj rad. To znaci da ce se samo dvije trecine ulozene. Iskoristenje je. tzv. je Odnos pobudne i izlazne snage mjera za pojacanje snage u nestupnju predajnika. Uz anodni napon od 750 V mo2e njezina anod- niji rad cijevi. Za pojacala klase C je potrebna naiveca pobudna snaga. prema tome: dajnika. sa velikim radnim prednaponom prve mrezice. Visokofrekventno pojacalo snage proizvodi visokofrekventnu energiju. broj koji nam kaze kakav je odnos \zmedu ulozene pogonske energije i one kolicine zeljene vrste energije koju nam generator moze dati. a samim time i iskoristenje. i o izboru radne tacke. ulazne snage moci iskoristiti u obliku visokofrekventne izlazne snage. all zato imaju i najbolje iskoristenje i najvecu izlaznu snagu. o svojstvima same elektronske cijevi (ili upotrebljenog tranzistora) a osobito o tome da li je pobuda dovoljna. jer treba nadoknadivati gubitke. i pojacala koja rade u klasi A i B imaju svoje posebne prednosti. 50 W. Ovaj odi kom na struja iznositi 100 mA. Ovo medutim nije moguce sa istom cijevi postici u svakom predajniku. Umnozak anodnog (odnosno kolektorskog) napona sa jakoScu struje koja tece preko anode (odnosno kolektora) naziva se ulazna snaga odredenog stupnja. Kod amaterskih ^amogradnja vrlo £esto nisu ispunjeni svi preduvjeti za najpovolj- ravno proporcionalna sa ulaznom. u kojemu OUTPUT INPUT SOW 75 ^ W 0. izlazna snaga je jos manja. iznositi 0. Treba i vise od toga. Izlazna snaga. To je dakle elektricna energija koju svake sekunde. Ipak. npr. Ako pojacalo radi u klasi A. dovedena strujnom krugu prve mrezice. zelimo li da nam. tj.. klase 310 . Kao primjer neka posluzi izlazna elektronska cijev 807 (QE 06/50) koja je vec decenijima vrlo popularna medu amaterima. Pojacala koja rade u klasi B trebaju manju pobudnu snagu. ovisi o izboru radne tacke. prima od istosmjerne elektricne struje koja tece uz odredeni napon.lA = 75W Iz tvornickih podataka mo2emo procitati nos. Postignuto iskoriStenje je teoretski izra£unato ili je izmjereno u odredenim optimalnim uvjetima kod fabrickog is- Navedeni podaci za cijev 807 vrijede ako ona radi u klasi C. Ako neki stupanj predajnika treba da pojacava snagu onda ce izlazna snaga. da je izlazna snaga preje ova cijev u posljednjem stupnju. ako je predajnik lo§e graden ili sa nekvalitetnim dijelovima. ovisi ti o tome kolika je snaga dovedena na ulaz tog pojacala.Kod svakog je generatora vazan njegov stupanj djelovanja.

mjerenjima i na temelju obilnog iskustva doSlo se do podataka o tome kakvo opterecenje mora biti za pravilan rad izlaznog stupnja u predajniku. kao i onda kad je amplitudna modulacija izvrsena u jednom od predstupnjeva. izlazni stupanj ne bi ekonomicno radio. linearno pojacalo. Intermittent Commercial Service). ni strujno opterecenje koje dopuStaju tvornicki podaci. Obicno se uzima takav titrajni krug kojemu je Q-faktor opterecenjem smanjen (Qo) na 10 do 12. a drukfiije kod signala kojima se amplituda mi jenja. elektricna struja ce razlicito teci. To se mora postici tako da aktivni element predajnika (cijev ili tranzistor) ne bude prete : recen i da se ne emitiraju nepozeljne primjese. Continuous Commercial Service) ili ako su samo povremeno u pogonu. najvise 20 (za elektronske cijevi). prema visini frekvencije i prema drugim razlicitim u klasi C: mo Anodni napon (V) Ro- 2 x anodna struja uvjetima rada. Drukcije ce biti kod signala stalne amplitude.Za istu elektronsku cijev mozeu tvornickim podacima nadi razlicite podatke. Glavni cilj je. dok bi vi£e harmonicne frekvencije ostale nedovoljno potisnute. Osim toga treba dovoljno velikim hladnjakom sprijeciti Za pojacanje SSB-signala. amplitudnom modulacijom ukoliko se modulira sam izlazni stupanj. Ako bi »radni Q-faktor« (Qo bio premalen). vec prema svrsi kojoj ce sluziti. kod radioamatera (»ICAS«. Ako AB. teze bi ga bilo pravilno opteretiti. U elektronska Ovisno o tome da cijev ili li pojacalima klase AB. Amateri moeru cijevi svojih predajnika jace opterecivati (ICAS). C. radnoj frekvenciji i odvesti je u antenski sistem. Unatoc toga cijevi u amaterskim radio-stanicama traju prilicno dugo. B ili do izoblicenja i do pojavljivanja visih harmonickih frekvencija. Bolje je ostati malo ispod tih vrijednosti. npr. proizna odredenoj pregrijavanje tranzistora. a jos vise u pojacalima klase C.3xanodna struja klasi B: Ro = Anodni napon (V) 1. Podaci se takoder razlikuju ako cijev treba da sluzi u predajnicima koji su skoro neprestano u pogonu (»CCS«. vrijedi: bi- Za elektronske cijevi u klasi A: Ro = u Anodni napon (V) l. Ispitivanjima. Pri cijevi Za tranzistore: (kolektorski napon) 2 Ro- 2 x izlazna snaga (W) and Amateur tome su opterecenja sa CCS opcenito manja od Izlazno pojacalo snage u predajnicima radi u klasi C za telegrafiju. otpor (4mpedanciju) opterecenja Ijezimo sa Ro. Ono radi redovito u klasi AB. One ne smiju stici do antene! Prvi filter koji ih smanjuje je titrajni krug na izlazu predajnika. odnosno 4 do 5 (za tranzistore). jer su razmjerno rijetko u pogonu.57 x trajni i Omjer Q-faktora §to ga ima krug dok nije opterecen uz opterecenje ti- (Q) anodna struja' Q-faktora (Qo JU . za telefoniju frekventnom modulocijom te. Znatno veci Q-faktor bio bi uzrok pojavi prejakih struja u titrajnom krugu i povecanih gubitaka. potrebno je tzv. nuzno dolazi tranzistor radi u klasi A. Izracunavanje pravilnog opterecenja U svakom slucaju se s nepozeljnim primjesama mora racunati. Kod tranzistora ne treba nikada preci ni naponsko. onih za ICAS. vesti sto vise snage razumije se.

i napose o anodnom naponu (Ua) o jakosti anodne struje (Ja). ima titrajni krug LiCt iz kojega se visokofrekventna struja odvodi preko L. Na njemu se moze procitati kolika je vrijednost kapaciteta Ci potrebna da se postigne Q-faktor Qo 10.2. Za razlicite omjere anodnog napona (u voltima) i anodne struje (u miliamperima) nacrtan je na si.moze posluziti kao mjera za eko nomi£nost rada izlaznog stupnja: \ 1000- Qo) omjerom s Q-faktor je odreden L/C i opterecenja Ro izlazno pojacalo radi. dakle o induktivnoj vezi preko Ls. to ovisi o radnim uvjetima izlaznog stupnja. Kakav ce Q-faktor titrajnog kruga biti kad ga opteretimo. jaceg pojacala snage. To je kod laboratorijskih ispitivanja neinduktivni opteretni otpor (»lazna antena«). uz odgovarajuci kapacitet Ci i induktivitet Lu Tu je. 11-36 dijagram. na sL 11-35. Induktivitet Li odabire se tako da titrajni krug = . kod normalnog rada predajnika to je antenski sistem ili ulaz dodatnog. dakako. kojim Izlazni titrajni krugovi i veza s potroSacem Izlazni stupanj predajnika sa elektronskom cijevi. induktivnim putem. jo§ prisut* na i ovisnost o opterecenju. u potro- sac R.

osobito promjenljivi kondenzator namjesti na vrijednost kapaciteta koja je barem za 7 pF manja od gornjih vrijednosti. osobito ako je duzina kabela znatno veca od upotrebljene duzine vala. 11-35. I tada treba kao Ja uzeti ukupnu anodnu struju obih cijevi. Tri nacina za vezu izmedu anodnog titrajnog kruga predajnika i koaksijalnog kabela vidimo na si. Lakse je ako jednostavna induktivna potrosacem. postali bi kapaciteti za vise frekvencije manji od onih koji se mogu ostvariti u praksi. Uredaji i nacim prilagodavanja antene kao potroSaca bit ce opisani kasnije. Kondenzatorom Cs dovodimo zavojnicu L2 u resonanciju na radnoj frekvenciji. d) i da e induktivna veza izmedu L2 vrlo tijesna. 11-36. Ako su u izlaznom stupnju predajnika dvije ili vise paralelno spo- kod visih frekvencija. 50 do 75 Q. prema tome. Tada je u anodnom titrajnom krugu redovito dvostruki kondenzator. Koaksiialni oklopljeni kabel. Tada je neizbjezivo odabiranje veceg Q-faktora za izlazni titrajni krug. Zavojnica za vezu L* moze ovdje biti nesto veca nego u predasnjem primjeru. Vazno je da se zavr§etak kabela prilagodi potrosacu. Dvije cijevi u izlaznom stupnju predajnika mogu biti i u protufaznom (»push-pull«) spoju. smjestanje dovoda bez opasnosti da bi on mogao imati bilo kakvog nezeljenog djelovanja na ostale strujne krugove. Za istu vrijed nost Q-faktora treba da ie u takvom slucaju kapacitet svake sekcije promjenljivog kondenzatora jednak polovici vrijednosti koju daje dijagram. sto blize svojoj optimalnoj vrijednosti za izabranu frekvenciju 20). osobito u pojacSalima klase C. ll-37b. ne zraci i omogucuje povoljno limo Sto jace monicke frekvencije koje jenih cijevi. najbolje je za vezu izmedu predajnika i potrosaca uzeti oklopljeni koaksijalni kabel niske impedancije. c) da je Ako je koaksijalni kabel na svom udaljeniiem kraju ispravno opterecen. i# Tacku koji Buduci ove cijevi 7 pF je izlazni kapacitet bit ce potrebno da se put pretpostavki je c) ovih tesko ostvariti. Tada. ll-37a u praksi tesko ostvariti. kao na si.5 titrainoin krugu: za opseg za opseg za opseg za opseg za opseg 7 14 21 28 MHz MHz MHz MHz MHz 120 59 28 20 14 pF pF pF pF pF To ce biti onda ako samoindukcija zavoinice Lz takva da je njena impedancija na radnoj jednaka frekvenciji impedanciji i vrstu kabela. na njemu nema stojnih valova 313 . Ako je potro§ac R daleko od anodnog titrajnog kruga i ako zepotisnuti vise harse. 11-37. Ovo takoder osigurava bolju selektivnost na izlazu predajnika i. Tako se moze osigurati da gubici u samom kabelu budu najmanji. neizbjezivo stvaraju. Ako je u nekom slucaju omjer Ua/Ja veci od vrijednosti za koje vrijedi si. moze se upotrebljavati uz pretpoveza s Ovako postupimo prema si. Lit. svih dovoljno visok Q-faktor (obicno 10 nezeljenih do induktivitet zavojnice za vezu. je ZQ Li kabela.paciteta Ci u anodnom od od od od od da 3. treba u gornjim izrazima uzeti kao Ja ukupnu anodnu struju svih cijevi zajedno. bopotiskivanje lie frekvencija. duzina kabela nema utjecaja na ugadanje predajnika. Njena veza sa Li moze biti stavku: a) da je izmedu L* i R pogodan kabel. takoder. b) da anodni titrajni krug ima manje tijesna. ispravno prikljucen. Vec smo rekli da je vezu na nacin koji prikazuje si. Pri tome treba zapamtiti pravilo da se Q-faktor titrajnog kruga mijenja kao i kanacitet Cu Dvostruki Q-faktor postici cemo udvostrucenjem kapaciteta.

Prikljucivanje koaksijal- nog kabela na dajnika. Uz ovu vrijednost Q-faktora moze se ostvariti vrlo dobra induktivna veza izmedu Li i L2. trebat . ll-37c. 11-37. oko 2. SI. Navedene vrijednosti kapaciteta su najvece dopuStene na odredeni opseg. L2 u neslucaju nema dovoljno induktiviteta za postizavanje resonancije u odredenom opsegu treba dodati jos i zavojnicu Lz da se to postigne. Ako zavojnica za vezu kom konkretnom Ukoliko se u bi mozda ipak ne takvom mogla slucaju ostvariti dovoljno cvrsta induktivna veza izmedu Li i Ls koja bi omoeucila crpljenje odredene VF snage.Tablica 11-1. prema si. L1C1 Vrijednosti za €2 daje tablica 11-1 = izlazni stupanj preizlazni titrajni krug. 11-37) Za opzeg (MHz) KOAKS. ni krug L2/C2 i utjece na njegov Q-faktor koji je zbog toga prilicno nizak. on se na blizem kraju ponasa kao omski otpornik velicine R — Z Taj »otpornik« je ukljucen u titraji . Vrijednost kapaciteta C2 daje tablica 11-1. Maksimatne vrijednosti kapaciteta Cs (st. Induktivitet L2 treba odabrati tako da se sa ovim vrijednostima kapaciteta moze postici resonancija.

5 amaterske kratkovalne opsege od do 28 MHz. Za prakticnu realizaciju Pi-filtera za ovaj opseg uzet cemo — Tablica 11-2 . Li = 1.6 ^H i Cs = 530 pF. u nekom predajniku 120 postize uz anodni napon (Ua ) od 600 V i jakost anodne struje (L) od 200 mA. INPUT od W Sl. 11-39. za 14 MHz. Takva je upotrebljavana u predajnicima do 100 snage (»Getoso«) ~J^ = ~ 200 (mA) iz W sti: Za ovu vrijednost citamo. Na tablici 11-2 mozemo naci priblizne vrijednosti glavnih sastavnih dijelova takvog Pi-filtera za razlicite 3. Njezin se induktivitet obicno mijenja tako da se jedan dio njezinih zavoja za rad na visim frekvencijama kratko spaja (si.frekvenciju. Zavojnica Pi-filtera sa pre- klopnikom koji kratko spaja njene zavoje da se smanji induktivitet pri radu na visim frekvencijama. izra£unat cemo najprije omjer Ua /Ja : Ua _ 600 V Ako se. npr. npr. tablice 11-2 vrijedno- Ci = 90 pF. za razlicite omjere Ua/Ja i za izlaznu impedanciju od 50 Q. 11-39).

11-38. Ugadanje tranzistorskih izlaznih C3r~\ -L — of £J VFP L2 L3 -€>. sa prikljucenim opterecenjem R. Napon na prikljucnicama a i b. -J- a ? njem vfp LI Tamo je na tablici. na anodi iz- -filter lazne cijevi ili na kolektoru izlaznog tranzistora pojavi se vrlo visok napon. onome na si. sto ga pokazuje voltmetar V. Buduci da se u cemo izlaznim stupnjevima tranzistorskih predajnika javljaju razmjerno mnogo jace vise harmonicne frekvencije nego kod predajnika s cijevima. Izlazni filteri pobuda »nestane« opterecenje. Taj napon moze biti neko- 316 . Cim i SI tranzistorskih predajnika: a) jednostruki PI-filter. ali promjene ovog kapaciteta djeluju i na resonanciju. dok drugi takvog kapaciteta obicno necemo naci.za Ci promjenljivi kondenzator sa 100 do 150 pF maksimalnog kapaciteta. Takav izlazni L-filter moze dobro ako je izlazni kapacitet tranzistora relativno visok obzirom na radnu frekvenciju predajnika. Iskljucivanje opterecenja uz veci pogonski napon moze upropastiti tranzistor! Zasto je za tranzistorski predajnik opasno da ostane bez opterecenja? Vratimo se jos jednom na si. ll-40b). a dalje djeluje. Tako dvostruki Pi(si. Tek onda. 1140c je Cr u seriji sa izlaz- kabel vecu impedanciju treC2 promijeniti kako je napisano uz tablicu 11-2. c) L11-40. postao je maksimalno visok! Nesto takvo se dogada i u predajniku. prikazano sto se dogada kad nema potrosaca (kad je R beskonacno velik!). izlazni filteri cesto moraju biti drugacije gradeni. b) dvostruki Pi-filter. Zato se mora poslije svakog pomicanja kondenzatora Co uvijek popravljati vrijednosti Ci posluziti & i Cs. li Ima ba Li i nim kapacitetom samog tranzistora. ll-40a potrosac R je prikljucen preko Pi-filtera koji sasvim odeovara ba da bude s vecim razmakom medu plocicama. Tada cemo modi dobro ugoditi izlaz predajnika i prikljuciti ga na koaksijalni kabel od 50 Q impedancije. u posliedredu. Na si.! ± ± -li 17 At stunnjeva treba uvijek zapocinjati kod nizih napona i. Na si. a za Ct promjenljivi kondenzator sa maksimalnim kapacitetom od najmanje 600 do 700 pF. kad smo se uvjerili da stupanj stabilno radi. Promjene kapaciteta imaju isto djelovanje kao da se mijenja induktivitet Lu Pomocu C9 postize se potrebna veza s potrosacem R. Zato se za C2 posluziti promjenljivim kapacitetom do 400 ili 500 pF i paralelno s njime staviti fiksni kondenzator od 200 ili 300 pF. Prvi tre- Kod izlaznih stupnjeva tranzi- predajnika cesto cemo storskih naci Pi-filtere i ovima slicne. osigurava -filter bolje potiskivanje nezeljenih frekvencija. mozemo pomalo povecati pogonski napon popravljajuci ugadanje. Nikakva struja vise ne tece. 11-34. bezuvjetno.

li Ima ba Li i nim kapacitetom samog tranzistora. Na si. dok drugi takvog kapaciteta obicno necemo naci. Nikakva struja vise ne tece. Prvi tre- Kod izlaznih stupnjeva tranzi- predajnika cesto cemo storskih naci Pi-filtere i ovima slicne. Zato se mora poslije svakog pomicanja kondenzatora Co uvijek i O popravljati vrijednosti & Cs. a dalje djeluje. 11-38. prikazano sto se dogada © SL 11-40. Cim i Izlazni filteri tranzistor- pobuda »nestane« opterecenje. osigurava -f ilter bolje potiskivanje nezeljenih frekvencija. ali promjene ovog kapaciteta djeluju i na resonanciju. kad smo se uvjerili da stupanj stabilno radi. bezuvjetno. posluziti Promjene kapaciteta imaju isto djelovanje kao da se mijenja induktivitet Lu Pomocu Cs postize se potrebna veza s potrosacem R. Na si. Ugadanje tranzistorskih izlaznih : ll T' fj VFP C J L2 L3 V ± c. postao je maksimalno visok! Nesto takvo se dogada i u predajniku. Zato cemo se za C2 posluziti promjenljiili 500 pF i paralelno s njime staviti fiksni kondenzator od 200 ili 300 pF. sto ga pokazuje voltmetar V.za Ci promjenljivi kondenzator sa 100 do 150 pF maksimalnog kapaciteta. Tada cemo moci dobro ugoditi izlaz predajnika i prikljuciti ga na koaksijalni kabel od 50 Q impedancije. c) L~ -filter lazne cijevi ili na kolektoru izlaznog tranzistora pojavi se vrlo visok napon. na anodi iz- skih predajnika: a) jednostruki PL -filter. 1140c je Cr u seriji sa izlaz- kabel vecu impedanciju treC2 promijeniti kako je napisano uz tablicu 11-2. Napon na prikljucnicama a i b. 11-34. Iskljucivanje opterecenja uz veci pogonski napon moze upropastiti tranzistor! JL J- Zasto je za tranzistorski predajnik opasno da ostane bez opterecenja? Vratimo se jos jednom na sL T~~ Si. Tek onda. izlazni filteri cesto moraju biti drugacije gradeni. Buduci da se u du plocicama. a za C2 promjenljivi kondenzator sa maksimalnim kapacitetom od najmanje 600 do 700 pF. Tako dvostruki Pi(si. ll-40a potrosac R je prikljucen preko Pi-filtera koji sasvim odeovara ba da bude s vecim razmakom me- onome na si. -^H^^wm-tH^- kad nema potrosaca (kad je R beskonacno velik!). Takav izlazni L-filter moze dobro ako je izlazni kapacitet tranzistora relativno visok obzirom na radnu frekvenciju predajnika. b) dvostruki Pi-filter. u posliedredu. C4 C5 7 ! C5 T -L stutmjeva treba uvijek zapocinjati kod nizih napona i. vim kapacitetom do 400 izlaznim stupnjevima tranzistorskih predajnika javljaju razmjerno mnogo jace vise harmonicne frekvencije nego kod predajnika s cijevima. sa prikljucenim opterecenjem R. Taj napon moze biti neko- 316 . njem Tamo je na tablici. mozemo pomalo povecati pogonski napon popravljajuci ugadanje. ll-40b).

Uz istosmjerni anodni napon od. Kod visih te izolacije. Tada se u te strujne krugove stavlja samo otpornik pogodne velicine (npr. Maksimalna vrijednost koju dosegne visokofrekventni napon na anodi nekog snaznog pojacala u klasi C iznosi blizu dvostruke vrijednosti anodnog napona. Ni u jednom ni u drugom slu caju nije promjenljivi kondenzator opterecen naponom. izmedu 10 i 100 Q). ll-42b paralelni nacin. radije. Istosmjerni anodni napon 500 V je dovoljan da se na anodi pojave maksimalne vrijednosti visokofrekventnog napona od blizu 2000 V. pa se mjerenja mogu obaviti bez opasnosti. ispitni i tadni napon. To je u vecini slucajeva dovolino. Na si. ji . serijski nacin ukljucivanja izlaznog titrajnog kruga. bit ce maksimalna vri- sokofrekventni napon predajnika. To nikada ne moze skoditi. Dobar naponom ne prozor. prekriven staklom ili pleksiglasom. Za sve kondenzatore koji se nalaze ma u izlaznim titrajnim krugovipredajnika treba zapamtiti da su oni izlozeni vecim naponima od anodnog. npr. ako nema amplitud- modulacije. Ispitni napon je onaj kojim je odredeni tip konden- moraju biti svi miliampermetri koji su ukljuceni u vodove visokog napona dobro izolirani od uzemljenih metalnih dijelova. Otklon kazaljke je tada ovisan b padu napona na tome otporniku. uz prilicno visoke napone treba izvrsiti s maksimalnim oprezom. a na si. osobito onda ako se na neki nacin moze kontrolirati i izlazni vi- skalu. napona postoji opasnost U takvom slu- caju nije ugrozen samo mjerni instrument vec bi i operator mogao stradati od elektricnog udarca. Sva mjerenja u predajnicima korade sa cijevima. Elektricni udarac moze biti smrtonosan! Takve opasnosti kod tranzistorskih predajnika nema. jeve pojedinoga od njih. osobito pri gradnji predajnika.Ukljuclvanje miliampermetra direktno u anodni strujni krug je moguce samo kod razmjerno slabih predajnika kod kojih anodni napon SMJERNICE ZA IZBOR NEKIH SASTAVNIH DIJELOVA Kondenzatori ne prelazi 250 anodnih proboja ili najvise 300 V. 500 V to iznosi blizu 1000 V! Ako je takvo pojacalo klase C jos i anodno modulirano. samo visokofrekventni napon kojemu je maksimalna (vrsna) vrijednost priblizno jed- ne naka velicini anodnog istosmjernog 318 . u strujni krug katode (Jk) gdje ostaje na niskom potencijalu. a mjerni instrument se posebnim preklopnikom spaja na kra- mentom nastoji jednost napona na anodi skoro cetverostruka. Zato Na svakom fiksnom kondenzatoru je napisana ili nizom boja ozna* cena vrijednost kapaciteta i toleran cija. Cesto se jednim mjernim instrukontrolirati vise strujnih krugova. To- liko moze izdrzati i unutrasnja izolacija samog instrumenta. jednim svojim polom prikljucen na sasiju! Na tome mjestu je dakako moguce mjeriti samo ukupnu struju koja tece preko katode cijevi. Izoliranje guce izbjeci kondenzator u redovitom radu nod nosi kroz dugo vremena napon koji ne prelazi vrijednost radnog napona. dakle i o jakosti struje koja kroz njega tece. poznavati tzv. 1142a je tzv. se istosmjernim anodnim Izmedu njegovih plo5a pojavljuje. Osim toga je potrebno. velicma dopustenog odstupanja od te vrijednosti. Prvi je obicno 3 do 5 puta veci od drugoga. Ispred instrumenta mora doci rati zatora bio ispitan u tvornici i tim treba nikada opterecivati nijedan kondenzator. tj. Njih treba monti- na plocicu od dobrog izolatora tako da se kuciste instrumenta ne dotice nicega sto je u vezi sa sasijom ili sa metalnom prednjom plo com. kroz koji se moze gledati na miliampermetra je mo* samo tako da ga ne ukljucimo u anodni strujni krug vec. Uvijek je bolje da kondenzator bude prikljucen na nizi napon od ovoga.

Promjenljivi kondenzatori koji sluze u predajnicima redovito podnose to veci napon sto je razmak izmedu niihovih statorskih i rotorskih ploca veci. slobodno. da samo cijevi ali U tranzistorskim na nema tako recenja je izbor predajnicima promjenljivi kondenzator Ci otpa- na velikih naponskih opte- kondenzatorima. Zavojnice svih titrajnih krugova osobito izlaznog. U oscilatorskim stupnjevima ie glavni zahtjev da zavojnica bude mehanicki cvrsta i elektricki kvalitetna. pa njihovoj izradi treba posvetiti posebnu paznju. Prednost se redovito daje shemi na sL 1142b jer rotor pro* mjenljivog kondenzatora moze biti direktno uzemljen. Zavojnicu ne valja postaviti tako da se u njezinom magnetskom lju po- SL 11-42. U svakom slucaju zavojnica izlaznog titrajnog kruga mora imati propisani induktivitet. Zato nosno C&. Takoder nije svejedno kakva izolacija. Jednako velik napon izdrzati kondenzator Cs. Njezin promjer i debljina zice treba da budu veci za jace predajnike.5 MHz. Zavojnice u izlaznim stupnjevima su najjace opterecene. Te su zavojnice redovito predimenzionirane. pa je te zavojnice razmjerno lako naciniti. okretanje tome moze zavojnica biti ili pokraj ili iznad njega. manje kritican u tome poIpak. umnozivackim i pobudnim stupnjevima. Dopustena je duzina prikljucnih zica i do 10 ili cak 20 cm za 3. prema tablici 11-3. od- gledu. mora U. malena. bez tijela. ili. U ostalim. Zavojnice Kod 100-procentne / anodne modulacije mora se racunati s time da ce sve navedene vrijednosti biti dva puta vece od oznacenih. treba montirati na cvrste. nalazi 319 . moraju biti kvalitetni. Na samoj anodi napon dostize vrijednost 2U. Zavoje je dobro namotati s medusobnim razmakom koii neka bude otprilike jednak debljini zice. Primjeri sa oznakom naponskog opterecenja promjenljivog kondenzatora u izlaznom titrajnom krugu predajnika. Nacin gradnje i materijal zavojnica za predajnike ovisi o tome u kojem ce titrajnom krugu one sluziti. vece su nego sto bi trebalo za opterecenje kojemu su izlozene. kod visih frekvencija. po mogucnosti keramicke nosace. Jedino izlazni kondenzator u Collins filteru moze imati do 5 puta manji razmak medu plocama. Objasnjenje u tekstu promjenljivi kondenzator.25 mm za svakih 100 V naponskog opterecenja. Udaljenost zavojnice od pro- na keramickom valjku mjenljivog kondenzatora ne mora biti. osim kod zavojnica za 21 i 28 MHz. Udaljenost od okolnih metalnih dijelova neka ne bude manja od promjera same zavojnice. opterecenje zavojnice nije takoder veliko. Taj razmak neka ne bude manji od priblizno 0. Najbolje je da ona stoji tako da joj je os paralelna sa osovinom Prj za kondenzatora. Promjenljivi je kondenzatori sa izolacijom od pertinaksa ili plastike ne valjaju! U predajnicima je najbolje upotrebiti nromjenljive kondenzatore koji imaju dobru ke- ramicku izolaciju.napona V.

Tablica 1U3. Debljina zica za zavojnice u predajnicima Snaga (INPUT) (W) .

Kad ovi dodu do udaljenog prijemnika. kada otkazu sve druge vrste veza. tip znakova se postizava da se nepriguseni elektricni titraji (CW) koje proizvodi neki predajnik ukljucuju i prekidaju pomocu posebnog telegrafskog tipkala (kljuca. telekomandi. tastera) u ritmu Morse-ovih Za telegrafske veze na kratkovalnim amaterskim podrucjima treba si sluziti iskljucivo znakovima tipa/Al. od kracih (»tit«) i duzih zvukova (»ta«). odnosno izmedu tacke i crtice u istom slovu traje kao jedna tacka. trebljavala. ili tacnije. Morse-ova slova. Od njih su sastavljena tzv. uz ostalo. Na tablici 114 prikazani su najvazniji znakovi Morse -ovog internacionalnog telegrafskog alfabeta. unatoc svega napretka. Visinu tona moze operator po volji odabrati promjenom frekvenciie svog lokalnog oscilatora. D ^? d se i amateri sluze CCD SSB-telefonijom. pa u danasnjem telegrafskom alfabetu ima mnogo slova koia su ostala nepromijenjena. Taj je ton isprekidan u telegrafskom Koliko god bila velika brzina telegrafiranja. Takva »modulirana fija« (MCW) telegra- traje jednako kao tri se ranije mnogo upo- tacke. b) razmak izmedu dvije tacke ili izmedu dvije crtice. kada u komercijalnoj telekomunikacijskoi tehnici postoje teleprinter! i vigestruke te- lakse postize povoljniji odnos pa se sig- ••«0CC*000«O«O«X30«0««»O«0»0O0#C*»» ti tit tf ti tit ti ta tl tit *i ta ™' T E S L A SL Primjer pravilnih telegrafskih znakova: Teslino ime u Mor11-43. Ovo. Umjesto glasovima govora predajnik se modulira tonom pogodne visine (400 do 1000 Hz). To. brojevi i drugi znakovi. nije tako! Cinjenica je da bas onda.RADIO TELEGRAFIJA . no kakvih smom Za moze znatno Siri pojas frekvencija nego za telegrafiju tipa Al. telegrafiju tipa A2 potreban mnogo selektivniji nal/Sum. znakova. c) razmak izmedu dva slova u jednoj rijeci traje kao tri tacke. Njemu je to i uspjelo. u doba Telegrafski signal koiima se sluzimo za uspostavljanje radio-veza su sastavljeni od »tackica« i »crtica«. lefonijske veze. telegrafija redovito jos uvijek »ide«. omogucuje l znatno veci domet signala (DX). Zato i sam prijemnik za signale tipa Al je biti tona koja je bila emitirana. interferirat ce s oscilacijama lokalnog oscilatora (audion ili BFO kod supera) 1 operator ce cuti isprekidani ton. Prvi tako Morse-c<vi telegrafski znakovi Izumiteli zicanog elektromagnet- nacin predajnik emitirati isprekidane elektromagnetske valove (ICW). ipak moraju biti ispunjeni ovi zahtjevi: a) crtica ntmu. Emisija telegrafskih znakova tipa A2 postize se slicno kao i telefonija. rnogao bi netko P 6misliti da je vnjeme »dobre stare telegrafije« proSlo. televiziie i Za emisiju telegrafije sluze znakovi tipa Al i A2. d) razmak izmedu dvije rijeci traje kao pet tacaka. se-ovom »pismu« 321 21 Radio prirucnik . osobito kod komunikaci?a na visim frekvencijama za koje prijasnji prijemnici nisu bili dovolj- Prijemnik ne treba nilokalnih oscilacija a telegrafski se znakovi cuju sa onom vistabilni. Na taj ce skog telegrafa Morse bio je odmah u pocetku prisiljen da za rad sa svojim telegrafom pronade kako da se upojxebom kracih i duzih znakova (tacaka i crtica) prenesu pojedina slova.

zavrsetak znak »minus« Pogreska = (— ) = — = *= MozeS zapoceti.) (:) znak »plus« ( + )= (/) Tacka-zarez Dvije tacke = =— • Razlomkova Rastavnica crta == ili Upitnik (?)= Navodnik(>x<) znak »jednakosti« ( =) = Pazi..— - Tablica 11-4. Sastavnica ili Gotovo.) (._. dodi 322 . s t -- b = k = -. pocetak Zagrada Apostrof ( ) (') = = = Razumio sam = Cekaj = svega (SK) .) I UPOZORENJA Zavrsetak poruke ili = = (. — .1 c = d* e-~ f = m= n=— o=— p= — u V = = w X y 2 = = g = = q= r = = NASA SLOVA STRANA SLOVA a= = d = c Ij a ili ach = = e ili e nj = = e= fi - 6- u = BROJEVI 1*= 4= 5 2= 3= 6 = = ili o = _ 9-- TNTERPUNKCIJE Ta£ka Zarez (. Morse-ovi telegrafski znakovi INTERNACIONALNI ALFABET a = J =•=..

Medu pojedinim slovima ostavit cemo u pocetku vece razmake i tako usporiti tempo Slovo v mora se. Jedan tipka. I biti jasno rukopisu ne ralikujemo ostala slova Ako zelimo moraju sluzimo nekom se uci u slusajuci primaju i biljeze. a drugi napisana i u najvecoj brziSlova u. pa ce uz zivlji tempo i slova primati drukciju zvucnu sliku. Dok slusamo telegrafske znakove. jalice mozemo i pokuSati pomocu zu- Podjednako treba uvjezbati pri- telegrafskog tipkala jedan tipkati pojedina drugome polagano slova. slovo s cuti i zapamtiti kao »tititit«. Vazno je da se . Upotrebom tih bi se otkrilo cija je vojna radio-stanica. 0. moramo za pamtiti zvucnu sliku pojedinog zna* ka. v i y. dakle. cuti kao vo »tit tit tit taaa«.Ova pravila ilustrira si. g. a kratki zvukovi kao »tit«. kojih nema u internaciot f Ucenje cemo zapoceti polaganim tempom. napisati slovo za koje nismo posve sigurni. Pojedi* na slova telegrafskog alfabeta ne valja upamtiti kao »tri tacke« ili »tacka crta dvije tacke«. posve pogreSno! Uceci telegrafiju. dz. Tu su samo zvukovi. To bi bilo zujalicom. bit ce najbolje da se po- nom i odmah u pocetku vjezbamo u jaspisanju pojedinih slova. Ne! Pojedina slova treba odmah tipkati onako kako odgovara tempu od kojih 20 do 30 slova u minuti. Taj polagani tempo ne smije mozda biti takav da nam slov zvuci kao »tiiit tiiit tiiit taaaaaaaaaaa«. mora pisati kao prekrizeni O. nauciti telegrafske znakove. kao d i t Od stranih slova se 6. Kako £ujemo koje »slovo« od- Od interpunkcija se najvi§e upotrebljava upitnik. SVako slovo treba mehanicki napisati na papir onim redoslijedom kojim je bilo otipkano. pobjeci ce nam jos niz slijedecih slova. Ako nam je pri tome koje slovo izbjeglo. knjigu ili Kod prijema na siluh ne valja nista misliti. p i q j tako redom. Kod tempa oko 50 slova u minuti cuje se slovo v kao »titititaa«. onda nema ni tacaka ni crta. Bolje je da neko slovo nedostaje. Duzi zvukovi se cuju kao »taa«. a tipkaju kao oe. Mozemo tekst. a to se odmah nom mora izbeci. ae a ch kao c i h. kao dj. Najbolje grupi. nego da zapisemo pogresno slovo. od slova O. lj kao / i/. »Tacku« cesto zamjenjuje rijed »stop«. U. Najce^ce se slovo c tipka kao c z kao z. d. Ne valja unaprijed pogadati koju cemo tako rijec radlli. nalnom slova Postepeno sa sve vecom brzi primanja. Ako budemo onda je najvjerojatnije da rijec necemo ispravno primiti. Ne bi se smjelo doTOditi b. a slovo a kao I uzeti bilo kakav no vine. Nasa i strana slova kojih u internacionalnom alfabetu nema vrlo se rijetko upotrebljavaju. Mi cemo.. pa sami sebi ovako naglas govoriti za svako slovo redom. moci cemo i brze tipkati. Kad smo naucili sva slova. gova. Ako se nastojimo sjetiti kako je zvucalo neko slovo koje nismo primili. I da u vlastitom . Od brojaka se nula tj. Tako se radi i kod poste jer automati za brzo tipkanje telegrafije nemaju posebnih slova. rastavni323 mah 21* ga napisfemo. dok kod brzina od preko 100 slova u mi- neka alfabetu. dakle. ne zalimo za njim! Pi§imo slijedeca slova. 11-43 na koioj vidimo prezime naSeg velikog zemljaka Tesle. Od ostalih znakova cesto sluze: znak zavrsetka poruke.lova e. za razliku nuti ono prelazi u »tra«. ue. razlomkova crta. i citljivo ni. manje na sluh svih slova internacionalnog alfabeta. primiti. takoder. n i v moramo u svom rukopisu jednako dobro razlikovati kao i slova k i h. a to je mozda u meduvremenu uspjelo i kojemu od na§ih dru»titaa«. slovo kao »titaatitit«. ispisano telegrafskim znakovima. U vojsci se takoder ne sluze nasim posebnim slovima. Nije dobro.

Shema jednostavne telegrafije. Niskofrekventne oscilacije mogu se od prikljucnice NF odvesti u niskofrek- ventno pojacalo. To moze biti bilo koji germanijev ili silicijev tranzistor P-N-P tipa. Prilikom pomorskih katastrofa poziva se znakom »SOS«. gdje je negativni treba doci pozitivni pol baterije. On moze oscilirati samo onda kad nik je emiterski otpor- (4. NF se pri- Uklju&vanje telegrafskog tipkala u predajnlk Za emisiju dobrih telegrafskib znakova trazi se ispravno i ritmicko »kucanje«. Shema je nacrtana prema podacima tvornice »Philips« i bila je vec nebrojeno puta iskasana. Potenciometrom R* moze se u nekim granicama regulirati glasnoca i visina tona.znak za pocetak. dodi i znak pogreske.7 kQ) premoSten elektrolitskim kondenzatorom (5 jiF). Zujalica za ucenje telegrakoja se moze prikljuciti na ne ko niskofrekventno pojacalo da se zvukovi slulaju preko zvudnika. 11-44 je shema jednostavtelegrafije. 1145. zujali- za ucenje Opts u tekstu 324 . znak razumio sam. On mora biti tolik da oscilator jos ne radi. kad pritisnemo tipkalo Ti i kadia provede tranzistor TR2 struju. ali to nije sve. Ne zaboravimo: ceste i kratke vjezbe mnogo su vrijednije od dugackih i rijetkih! ca. Ako kod pritiska na tipkalo predajnik emitira signal kod kojega amplitu- SL ce 11-44. Gdje je sada nacrtan pozitivan pol treba doci negativni. ne zujalice za ucenje Slusalice SL i kondenzatori Ci i Cs cine tit raj ni krug kojim je odredena frekvencija. Za ovu svrhu pogodna je zujalica koja je shematski prikazana na si. Isti kondenzatori sluze ujedno kao kapacitivni razdjelnik Colpitts-ovog niskofrekventnog oscilatora sa tranzistorom TR. 11-45. svrsetak svega. To ce se dogoditi tek onda. Razumije se da moze jednako dobro posluziti i neki silicijev N-P-N tranzistor. Na si. Glasnoca se regulira logaritmickim potenciometrom. fije SL TRi je u oscilatoru s RC-mrezom za okretanje faze. spojenim u kolektorski strujni krug tranzistora TRu Pogonski napon je izmedu 6 i 9 V. ali onda treba okrenuti polaritet izvora struje. TRs je tranzistor preko kojega se prekida rad oscilatora (Ti 10 = telegrafsko tipkalo) kQ) predstavlja oscilator zvucne frekvencije. Njegov je otpor u torn slu6aju nizak pa izlazi kao da je negativni pol elektrolitskog Tranzistor TRi s pripadajucom RC-mrezom za pomicanje faze (kondenzatori po 10 nF i otpornici po kondenzatora uzemljen. Za ucenje telegrafije u vecim grupama mogu se Morse-ovi znakovi slusati i preko zvucnika. ako nije prisutno tipkalo. cekaj. Kod kljucuje neko pojacalo.

ali se cuju »kliksovi«. Eventualni »spejser« mora biti. Pocetak svakog »tit« ima neki vrh koji je visi od ostalih amplituda. 1146. recimo. u prijemnicima ce se izmedu pojedinih znakova cuti neki. mo »cirp«. sprijeciti mijenjanje frekvencije. u odnosu na emitirani signal. Iza tog vrha na oscilogramu se vidi smanjenje amplitude signala. osobito kod oscilatora. Njih ce se modi cuti i onim prijemnicima koji nisu ugodeni tacno na frekvenciju takvog predajnika. »pijukanje« ili »cvrkutanje« signala. To se javlja onda. moze ipak na oscilograimati izgled kao na si. Takav napon naglo pada cim se pogonski ispravljac optereti. Poneki radio-amater. Telegrafski signal. spacing Wave) i treba je svakako izbjeci. Osim toga treba onemoguciti prenagle skokove amplitude VF signala od kojih se sastoje pojedini dijelovi Kada je tipkalo otpusteno pre^ dajnik ne bi smio da emitira nimalo visokofrekventne energije. koji nema obzirom na emitiranu frekvenciju nedostataka. Uz »cirpove« se moze opaziti istovremeni cesto »drift« kao posljedica zagrijavanja predajnika za vrijeme emisije i nje vamo ljaca iz kojega se napaja izlazni stupanj predajnika »oporavlja se« ubrzo poslije pocetnog pada i onda se odrzava toliko konstantnim da amplituda telegrafskog signala ostaje podjednaka. Do »cirpanja« dolazi redovito zbog naglih promjena isto smjernih napona u predajniku. Tu pojavu amaterskim »jezikom« nazivamo »spejser« (spacer. pojavit de se niz bodnih frekvencija. Ovime se. Svaki puta kad se pritisne na tipkalo cuje se na poslrokom dijelu skale prijem nika onaj poznat »klik« koji smeta prijemu ostalih signala. Ako tome nije tako. mozemo biti sigurni da ga ni drugi nece modi cuti kad u vecim udaljenostima bude signal slabiji. ne smije pretjerati da ne trpi razumljivost znakova kod prijema na sluh. vec i po vise kiloherca »gore« ili »dolje« od nje. ton koji otezava prijem na sluh i zamara operatora. Da se takve pojave sprijece mora pogonski napon biti »tvrd«. bez vecih promjena pri opterecenju. Vidi tekst 325 . ako Takoder treba signala koja ce biti. kad ovo cuje. slusajuci u istoj prostoriji svoj vlastiti signal pomisli. da ce isto cuti i udaljeni amateri. Ako se frekvencija za vrijeme emisije telegrafskih znakova vrlo polagano mijenja. potisnut za barem 40 dB ili vise. Brzu promjenu frekvencije koju opazakod svakog »tit« ili »ta« nazi»puzi« minutama. S9-J-. Malo po- mu slije nekog minimuma amnlituda ponovo malo naraste. Napon isprav- kazemo da predajnik ima »drift« frekvencije. kad izvor napajanja strujom ima napon koji je »mekan«. Slicno se dogada i onda ako se kod otpustanja tipkala amplituda signala naglo smanjL Zato je potrebno da telegrafski signali stite signale ispitamo uz kog drugog amatera koji je od nas udaljen barem 2 do 3 kilometra. Zvuk takvog signala je govog hladenja u pauzama. moze biti i Jbez »drifta« i »spejsera«. Tome ne mora biti tako! Najbolje je da vla- SI 11-46. Oscilogram telegrafskih znakova s nedostacima. Oko on ne cuje »spejser« uz jakost pomoc ne- budu »oblikovani« tako da amplituda emitiranih valova za svaki »tit« ili »ta« postepenije raste i pada. 'bez »cirpova«. dakako. jaci ili slabiji. tj.da odmah od »nule« skoci na »maksimum«. kao posljedica promjenljivog opterecenja i nedovoljne stabilizacije.

Iako redovito new a utjecaja na kvalitetu emitiranih signala. osobito kod duzih vodova od pre- 326 . Prevelika vrijednost otpora na ovome mjestu moze onemoguciti potiskivanje iskre kod prekidanja. sto ne mora da bude. nikakvih nezgodnih pojava ni velikih snaga emitiranih telegrafskih znakova. Tu ne- Kamo prikljuciti telegrafsko tipkalo? To je moguce na vise na£ina. a kod sasvim slabih i tranzistorskih predajnika u dovod struje iz izvora napajanja elektricnom energijom. Najjednostavniji filter za prigusivanje iskara na tipkalu moze se.USlilinsU »f!ff!f!lff!ff!!t 4 Nastaje li iskra i kod spajanja struje treba rom no dodati seriji s kondenzatootpornik Ri. 11-47. cuju se samo na »svome mjestu«. a) trebati da ima 10 do 100 Q. jace ili slabije iskre. u strujni krug jedne ili vise zastitnih mrezica. Za takve nost« naglasenija nostima (DX). Oni takoder biti povod stvaranju kliksova u prijemnicima. Znakovi su na skali prijemnika »uski«. ali uvijek se tipkalom ukljucuje ili iskljucuje neki pogonski napon. bez ikakvih pojava na drugim frekvencijama u istom valnom podrucju.telegrafskih znakova. On je »tvrd« i prate ga »kliksovi«. dok mu je »prisuti na vecim udalje- mogu kazemo da su »tvrdi«. Amplituda eksponencijalno raste na pocetku. Vidi tekst Ukoliko bi to bilo nedovoljno. bilo kojeg strujnastati. 1147a signal se pojavljuje odmah sa svo- jom punom amplitudom. smeta nikome. To se opaza i na telegrafskom tipkalu. ovisi o vrsti predajnika. ce obic- u On ***£Ui*iunm znak se preprebrzo nestaje. do 5 W). »Tvrdi« signali dozvoljeni su samo kod rada sa vrlo malim snagama (QRP. Pravilno oblikovani oscilogram telegrafske »tacke« vidimo na si 1147b. u ovisnosti o jakosti struje i o visini napona. U svakom telegrafski i konkretnom slucaju treba pokusom odrediti najbolju vrijednost za Ci i brzo pojavljuje Ru znaka. Treba odabrati takav kapacitet kondenzatora da se na kontaktu tipkala ne vidi i u prijemniku ne cuje iskra kod prekida struje. zatim ima konstantnu vrijednost da na kraju eksponencijalno opadne na nulu. Tako slab signal redovito ne ma kod W Kod cijevnih predajnika kojima snaga (INPUT) ne prelazi 50 do 75 telegrafsko tipkalo ukljucuje se u katodni strujni krug jedne ili vise cijevi. Na si. iiiilHi. sastojati od kondenzatora Ci kojemu je kapacitet izmedu 1 i 10 nF. Nekoliko primj era ce to pokazati. prema si. One ostecuju samo tipkalo a osim toga mogu operatora navesti na zakljucak da i signali imaju »kliksove«. b) idealan oscilogram telegrafskog St. Kod prekidanja nog kruga mogu •rt"??frHffff*f?| Svaka takva iskra cuje se u blizom prijemniku kao kratkotrajan prasak ili »klik«. 1148a. o visini napona i o snazi predajnika. Koji i gdje. treba iskre na tipkalu prigusiti.

sposobna da izdrzi onu ja« & kost struje (C» koja kroz nju tece = prema potrebi) i C1 I I" I C3 dajnika do tipkala. popraviti biti prednapon. Indirektno grijane katode imai ^ b) VFP ju razmjerno predugo vrijeme zagrijavanja i zato moraju biti trajno uzarene. Ponekad ce potreb no dodati toga ce Cs iza prigusnice. U predajnicima se upotrebljavaju i elektronske cijevi koje imaju direktno grijanu katodu.a) predajnik je odmah sposoban za rad. Kod prelaza sa primanja na davanje direktno grijana katoda vrlo brzo postigne potrebnu temperaturu - Up + VI •1 SI Ukljucivanje telegrafskog u katodni strujni krug indirektno grijane cijevi. Na ovo treba filterski Y 1 ! R2 . Prigusivanja iskara na te= 1 do 10 nF.5 mH. U fci Hri LJ i oba primjera kondenzator Ci za visokofrekventno uzemljekatode. b) u katodni strujni krug direktno grijane cijevi. VFP = visokodo prigusnica. Paralelno ovome je sluzi > t j nje -5**_J A_ SL 1148. moze se za bolji ucinak dodati i visokofrekventna prigusnica (VFP) prema si. ll-49a i b vidimo glavne razlike izmedu ukljucivanja telegrafskog tipkala u strujni krug indirektno i direktno grijane cijevi.5 frekventna 2.5 i 2.Ako se prekida katodni strujni krug onda otpor prigusnice mora biti toliko malen da se zbog njezine prisutnofeti ne bi radni prednapon cijevi znatnije promijenio. 0. Takve su osobito pogodne za razlicite prenosne i prevozne radio-uredaje kod kojih se u svrhu stednje elektricnom energijom za vrijeme primanja pre kida i struja grijanja u predajniku. Osim toga ona mora biti nacinjena iz zice koja je do vol j no debela da moze bez osobitog zagrijavanja podnijeti potrebno strujno opterecenje. prema i potrebi.5 mH. tipkala: a) 327 . Na si. c) sa »blokiranjem« prve mrezice 11-49. Osim za biti uklanjanje ove vrste smetnja dobro da je tipkalo prikljuceno oklopljenom zicom ili komadom savitljivog koaksijalnog kabela. Njezin induktivitet neka bu de izmedu 0. R = 10 do 100 Q. ll-48b.^ rnmrn^ X02 X C3 misliti i. legrafskom tipkalu. .

ako se pritiska na tipkalo Ti moze se ublaziti povecanjem kapaciteta C4. osobito ako je napon na zastitnoj mrezici dovoljno »tvrd« i stabilan. spojenog na pozitivni pol anodnog napona. vise. lj-50. Ukoliko bi dodatak katodnog otpornika R2 prouzrocio osjetljivo smanjenje izlazne snage predajnika povecavajuci prednapon cijevi. 11-50).5 i 10 fiF. Nekada se ova pojava dade ukloniti povecanjem pobude dakako. Ne preporucuje se prekidati katodni strujni krug pentoda kod kojih se druga mrezica napaja preko poveceg otpornika. To Kod ukljucivanja tipkala slucaju moze se tipkalom. a povecanjem vrijednosti otpornika R2 usporava se porast jakosti sig- Dok je Ti otvoreno. Otpornik R2 takoder ovisi o cijevi i vrsti radnim uvjetima. prekidati rad u ova oba stupnja (si. Napon XI P iznosi do nekoliko stotina volta.stavljen C2 koji ima veci kapacitet i koji sluzi. Ovo ne ugrozava samo tipkalo vec takoder 1 operaili W Uz INPUT od. ovisno o vrsti cijevi i radnim uvjetima. SI. ili jos bolje nekim relejem. Kapacitet C2 ce obicno imati vrijednost izmedu 0. Velicini Rs mora biti prilagodena i opteretivost pomocnog izvora U?. U tak je cesto ono moze postici. : vom d Mijenjanjem napona zastitne mre- ce biti onda ako ga dobivamo iz u pobudnom stupnju pomocu potenciometra Ri mijenja se i velicina pobudnog VF napona. Prekidanje struje druge mrezice izlazne cijevi i napajanja t pobudnog stupnja. u katodni strujni krug pentode moci ce C2 imati nesto manji kapacitet. Ako bi zice dimenzioniranog razdjelnika napona ili pomocu neke vrste stabilizator. Taj kondenzator se. nosti za Li. umjesto tetegrafskog relej koji tipkala. nabije na visok napon pa je dobro da bude dimenzioniran za pun iznos anod- dok otpornik Ri sluzi sasvim normalno za postizavanje radnog prednapona. On ima vrijednost od nekoliko pa sve do stotinu oma. treba smanjiti Ri i tako opet dovesti prednapon na pravu mjeru. Zato je mnogo bolje i sigurnije pnmijetora koji niti pojavljuju se na kontaktima tipkala preveliki naponi 3 prejako iskrenje. Cs i Cs. Oblikovanje telegrafskih znakova postize se izborom pogodnih vrijedZnatno manji i Rs. za vrijeme dok je tipkalo Ti otvoreno. Kad se tipkalo pritisne. Povecanjem kapaciteta kondenzatora C% ublazuje se opadanje jakosti signala na kraju. nog napona. »Klik« kod Anodni napon pobudnog stupnja jednako visok kao napon druge mrezice izlazne tetrode ili pentode u istom predajniku. nekog ispravno Prekidanje katodnog strujnog kruga ne dolazi u obzir kod jacih predajnika. Onaj »klik« koji se cuje kod otpustanja tipkala ublazuje se povecanjem otpora Rs. ReL sluzi = blokiranje prve mrezice. 1149c). Pri tome se obicno za Rs uzimaju vrijednosti koje su 5 do 20 puta vece od Ri. za vec ranije spomenuto oblikovanje signala. napon U p ne moze vise djelovati na prvu mrezicu. zajedno sa otpornikom Rs. npr. utjecaj imaju kapaciteti Ci. prva mrezica se nabije iz pomocnog izvora U p toliko negativno da je cijev sasvirn »zatvorena« (si. 100 moze dobiti upravo smrtonosan elektricni udarac. nala na pocetku svakog »tit« ili »ta«. Ostala objasnjenja u tekstu 328 . Kroz to vrijeme mora Rh izdrzati opterecenje naponom U v.

Za ovu svrhu treba odabrati pogodne vrijednosti (obicno (1 do 10 |iF) i za R* za Ako su ove vrijednosti do 100 U). 329 . malo prije osNjegovo iskljucivanje mora slijediti malo iza iskljuse oscilator ukljuci civanja ostalih stupnjeva. U svakom slucakvaliju. prekidanju samog oscilatora tipkalom nismo jos da nista rekli. Prekidanje rada pobudnog stupnja. Na tome mjestu maze posluziti i primarna strana nekog izlaznog transformatora ili bilo kakva manja filterska prigusnica. djelitelju pona za oscilator. »pc> 11-50. Kondenzatori Ci i Cs pripadaju normalnom oscilatorskom kapacitivnom se VF napona. Razlog tome je taj O telegrafskim ie danjem ostalih stupnjeva.ie. oscilator ce oscilirati dokne isprazni. prekidanjem oscilatora teze potelegrafskih stici takvu kvalitetu znakova kao sto se postize preki- Ipak. Promjenliivo opterecenje isprav- Najjednostavniji takav sklop koji moze upotrebiti samo kod predajnika s kvarcovim kristalnim oscilatorom prikazuje si.u pobudnom stupnju bila upotrebljena neka trioda. kao na si. mnogim operatorima smeta trajan rad oscilatora jer za vnjeme kod Ti. Za prvi pokus mozemo uzeti 0. Signal ceiu ovom primjeru biti bez »cirpova« samo onda ako isprekidani rad pobudnog stupnja nema utjecaja na oscilator. rada svog davaca ne mogu cuti eventualno »upadanje« korespondenta (BK). Kondenzator od 10 nF i otpornik od 47 Q sluze za prigusivanje iskara na kontaktima tipkala i onih smetnja koje se mogu cuti u blizom prijemniku. Kad smo kontrolirali kvalitetu signala mozemo vrijednosti lako popraviti. a takoder o naponu i jakosti struje koja se prekida. Li je niskofrekventna prigusnica. diferencijalnom prekidanju. Izlazni stulegod se panj (PA). pouzdanu informaciju o konteti signala moze dati jedino trola nom stabilizacijom pogonskih na- pomocu dobrog pnjemmka. od »klik: vece. Zato je bolje da oscilator radi na nizoj frekvenciji. iako ni umnozavanje frekvencije nije uyijek jamstvo da »cirpova« nece biti. veca je i sigurnost d d radi x sova«. Sklop za »diferencijalno« oscilatora prekidanje Sklopovima za diferencijalno prekidanje nastoji se postici to da talih stupnjeva. Buduci da oscilator izmedu pojedinih »tackica« 1 »crti- ca« moguca je emisija »spejsera«. Kod prekidaca u negativnom vodu struje napajanja. kod kojega je JR 2 spojen na sasiju. Razumije se da zica kojom je ona namotana mora izdrzati struju koja i kroz nju tece. To posebno vrijedi za najvise frekvenci. Vrijednosti za R3 ovise o izboru Li. 11-51. & SI 11-51. bude medutim odmah blokiran cim se Ti prekine.1 |iF i 50 Q. moguce je po stici jednak ucinak promjerom njenog anodnog napona. moze imati za posljedicu vlacenje« oscilatora. Odvodni otpornik Ri nije spojen sa sasijom vec s katodom. Oni nista ne doprinose spre cavanju »kliksova« koji bi mogb biti primjeceni kod prijema telegrafskih signala u vecim udaljeno stima od predajnika. Za ovo postoji ljaca moze biti uzrokom promjena napona i kod oscilatora. Izlaz su pronasli u tzv. potrebnom za pobudivanje oscilacija. Njezin induktivitet nije suvise kri ticna velicina. najbolje poseb- veca opasnost ako svi stupnjevi predajnika rade na istoj frekvenciji. Ovo svakako treba izbjeci.

MJ 12010 do 950 V. preuzima ulogu tipkala ako se na njegovu bazu (kod LG) dovede neki »logicki« signal. ovisno o bra- mogu Na taj nacin Tranzistorski sklop na sL 11-53 radi malo drukcije. bude nesto visi od anodnog napona na cijevi. Kao primjer navodimo da je vremenska konstanta od 5 ms vrlo dobro odabrana do brzina koje dosizu 40 do 50 rijeci u minuti.osobito ako izlazni stupanj niie neutrahziran. npr. 2N6457 napon do 400. ju u Tranzistori koji se upotrebljavatelevizorima kao generatori »pilastog« napona u otklonskim si- stemima podnose visoke napone. struja prestaje teci kroz TRi. oko 120 rijeci u minuti ta bi vremenska konstanta vec bila prevelika i znakovi bi zvucali »premekano«. da navedemo samo neke od njih. ali kondenzator Ci se jos neko vrijeme izbija preko R<> i Rs sprecavajuci da signal bude naglo prekinut. Tranzistori TRi ni telegrafiranja. iz automatskog ili poluautomatskog elektronskog tipkala. pravilno odaberu. sL 11-52. Kod vecih brzina. Ako se obfe vremenske konstante. Tranzistor TR$. konstanta (R^-\-Rs)Cu se oblikovati telegrafski znakovi po zelji i potrebi. SDT 13305 do 500 V. O prekidanju signala odlucuje vremenska . ECG 238 do 1500 V. Cijev je oznacena slovom E. Tako 2N3439 moze podnijeti napon do 350 V. Negativni pred- ^-< . Ostalo u tekstu (2N2905) i TR 2 (2N3904) upravljaju sa TR 3 Telegrafsko tipkalo Ti otvara tranzistor TRi koji preko Ri nabija kondenzator Ci da bi se otvorio i tranzistor Tlh. Prema si. Vremenska konstanta RiCi odlucuje o oblikovanju pocetka telegrafskog elementa (tacke ili crte). Kad se tipkalo Ti otvori. 11-52 tranzistor biti uspjesno upotrebljen za prekidanje katodnog strujnog kruga neke cijevi u predajniku za telegrafiju. Tranzistor TRs prekida katodni strujni krug elektronske cijevi E umjesto tipkala na si ll-49a. signali zvuce jasno i cisto a smetnja od »kliksova« nema. Tranzistor TRs mora se odabrati tako da maksi- moze takav SL malni napon koji jos moze podnijeti 11-52.

Tako LED-dioda svijetli i drzi otvorenim fototranzistor koji je u njemu ugraden. Prekidanje rada oscilatora preko operaoijskog pojacala. operacijsko pojacalo tipa IL741 iskoristiti za prekidanje rada oscilatora s MOSFET-om TR. ali primjena odgovarajucih specijalnih elektronickih sklopova ima svoje predno* sti. Kada se na tipkalu Ti uspostavi kontakt. TRz i TR 4 ) preko kojega kida napon napajanja za pobudno pojacalo u tranzistorskom predajniku St.rfSfr SI 11-54. posebno zbog mogucnosti oda- elektronska cijev E u predajniku se odmah proradi. latoru je U osci- MOSFET. U opto-izolatoru Tranzistor TRi i ovdje omogucuje direktan prikljucak logickih sklopova (kod LG). stanje se mijenja. samim tipkalom. 11-55. opto-izolatoru se gasi. prikljuciti neki logicki U se tranzistorskim predajnicima. Na LG — mogu se sklopovi. TRt. Tranzistoru TR» je djelovanjem toga fototranzistora baza dovedena na potencijal emitera i TR2 ne vodi struju. Pri tome moze kapacitetom C utjecati na velicinu vremenske konstante tih promjena. Savremena poluvodicka tehnika omogucuje i druga rjesenja. LED u (4N25) mozemo 11-54). w 331 . fototranzistor prestane propustati elektricnu struju. tranzistor TR2 provede i kratko spoji zaporni prednapon. Moze se to naciniti i izravno. Doklegod nije tipkalo Ti zatvoreno. (si. odnosno nekog drugog pogodno odabranog stupnja. oscilator ne moze raditi jer mu je G2 bez napona. POBUDNO POJAfiAUO PA POGONSKI ISPRWUW: + <~ T preTranzistorski sklop (TRi. Predna300 V moze nesmetano pon od djelovati na cijev E. pa kod telegrafije najcesce prekida dovod napona za napajanje jednog ili vise pobudnih pojacala. vidi tekst napon od kojih 300 V neka bude dovoljan da cijev E u predajniku bude sasvim zatvorena unatoc prisutnosti svih radnih napona na njenim elektrodama.

11-57. Na izlazu se do- U ~lt- samo bocni pojasi (DSB). Osim toga tu postoji i jednostavan nacin za regulaciju izlazne snage kod telegrafije. poglavlju) cesto se upotrebljava »dvostruko balansirani mikser« (DBM). pojavi se i val nosilac. potenciometrom od 100 Q. Postoji mogucnost regutacije iztazne snage 11-56. 11-56 to se postize u telegrafskom ritmu preko tranzistora TRi. Modulacija VF signala niskim frekvencijama NF omogucena je mijesanjem sa cetiri diode. 11-56. VF val nosilac je skoro sasvim potisnut. ^abije do 6 V svaki put kad je pritisnuto telegrafsko tipkalo. si. Takav je sklop na si. Njega otvara darlingtonski par TR2/TR3. Tada oscilator proradi. stavljen odmah iza diode D. Shema jednostavnog mo- nitora za telegrafiju s dva tranzistora . Prelaz od zatvaranja do otvaranja struje i obrnuto ovisan je o vremenskoj konstanti RC. [VF predajnicima. ukoliko je aktiviran pre ko TRi za vrijeme dok je tipkalo Ti zatvoreno. Multivibratorski oscilator s dva silicijeva tranzistora. D Monitor je elektronicka sprava koja omogucuje operatoru da prati i kontrolira telegrafske znakove koemitira (latinski: monitor^ onaj koji opominje). a u slusalicama se cuje ugodan ton. Si^ metriju je ovdje lako »pokvariti« dovodenjem istosmjerne elektri£ne struje koja djeluje na diode. Tranzistor TR2 se moze dodati ako nam je potreban i »logicki prikljucak« LG. odredenim za odrzavanje veze SSB-signalima (vi di u 14. Ovaj nema svog izvora nastruju dobije pajanja. Na si. SI = sam biranja vremenske konstante za oblikovanje znakova.VF Tt iskoristiti za emisiju telegraSvakiput. moze protivnom se TR2 moze Monitor! telegrafije IOOK ispustiti. vidi u poglavIju o SSB-telefonijU). To se biju 332 SL 11-57. zahvaljujuci simetriji takvog miksera. si. Potrebnu ispravljanjem visokofrekventnih signala samog predajnika. kad se primijeni istosmjerni napon. 11-55. spojen sa slusalicama kod SL. Elektricna struja iz pogonskog ispravljaca moze do pobudnog pojacala doci samo onda kad je TR4 otvoren. U fije. najjednostavniji je monitor za kontrolu CW signala. je Sklop koji omogucuje prekidanje rada predajnika kod telegrafije na taj nacin da se kvari ravnoteza u dvostruko balansiranom mikseru (BDM. U tu svrhu treba prikljucnicu VF spojiti sa antenskom prikljucnicom onog predajnika s kojim radimo i otpor Ri odabrati tako da se kondenzator od 10 nF.

Preko D2 struja se salje u integrirani sklop 555 koji je iskoristen kao ton-generator. Di i lej REL R C odobrati prcma £*Ljenoj i Utisavanje prijemnika za vrijeme vrem„ konstanti dok predajnik radi 11-59. 11-58. monitor u blizini izlaznog nekog jaceg predajnika. Brzina. Iako se takvim monitorom ne moze ni£ta saznati o eventualnom po- nju RELJ aktivira rad predajnika u ritmu telegrafije. Vidi tekst Pomocu takvog. Preko diode tetegrafije aktivira predajnik (TX) i kroz to vrijeme utisava prijem- nik (RX). Kad se tipi UTI§AVANJE cuje SI 11-59. ako tako zelimo. jednostavnog monitora moze operator pratiti emisiju svojih telegrafskih znakova. i Tranzistorski sklop koji preko releja dajnika REL prekida rad preistovremeno. Istovremeno se. cesto nije potrebno nikakvo priklju£ivanje preko Ri. on ipak vjerno reproducira odnose iz- medu »crtica« i »ta£kica« kao i odtele- redenih »razmaka« emitirane grafije. integriranim sklopom »555« omogucuje monitorska kontrolu tetegrafije. kotvice na oba releja. Pri telegrafira- 11-58. Dok kod Ti nije zatvoren kontakt. stojanju »cirpova« ili »kliksova«. Dok mirne kontakte St. preko diode Ds nabija kondenzator C2. TRi ne propusta struju. si. kojom se to dogada. omoguduje istovremenu kontrolu telegrafskih znakova i upravljanje relejem REL preko kojega se ukljuiskljucuje predajnik (TX). si.2 prislonjene su na svoje ra. Razumtje se da je moguce kod NF prikljuciti i niskofrekventno pojacalo da bi sc znakovi culi iz zvucnika. priklja cenim kod NF mogu se pratiti emitirani telegrafski znakovi. Ova je razmjerno mala i kondenzator C2 se brzo nabije tako visoko da preko TR2 potece struja i da REL2 zatvori svoj radni kontakt. Kombinirani monitor. REL J REL. preko TRi potece strui ide u dva smjera. Sklop kojim se u ritmu ja kalo zatvori. Opis u tekstu 333 ./ tranzistora TR2 aktivira se rei ukljuci predajnik. ovisna je o vremenskoj konstanti RzC2. U slusalicama. Taj se otpornik Ako je stupnja moze u tome slucaju zamijeniti madicem izolirane(J) zice koju maknemo onim dijelovima na kopri- ko- jima postoji veci VF napon. i je tipkalo Ti otvoreno. Vremenska konstanta R2C1 dovoljno je mala da to bude omoguceno.

telegrafski impulsi bez zakasnjenja prenose na oscilator predajnika (lc) i koriste za utisavanje prijemnika (Id I Sa malim zakasnjenjem (koje ipak ne smeta kvaliteti znakova!) ukljucuje se u predajniku njegovo pobudno pojacalo. Nju mozemo po vo- no primjer kod kojega su upotrebljena dva CMOS-a: CD4001 i CD401L Telegrafsko tipkalo upravlja ra1 A (unutar CD 4001). Visestruko upravljanje funkcijama pojedinih dijelova radio-stanice mozemo i bez upotrebe relej a postici primjenom nekih integriranih. ni tranzistor TR2. Tako se prijemnikom nista ne cuje doklegod radi predajnik. Zbog velicine ove vremenske konstante dom sklopa Od ovoga se a ni REL2. popularno nazvano »elektronac«. To je zakasnjenje potrebno ukoliko bi se na pocetku svakog znaka pojavile neke nestabilnosti u radu oscilatora.11 ^UTI$AVANJE PRIJEMNIKA SLJ1-60. Kad oni prestanu. ukljucuje pobudno pojacalo u predajnikti i zvucni telegrafski monitor Izbijanje kondenzatora C2 znatje sporije jer ovisi o vremenskoj konstanti JR4C2. postize se visestruko upravljanje radio-stanicom. Vremenska konstanta odredena je diodom D i s dva otpornika uz nju. Zatim se. da se kratko spoji ulaz NF pojacala i slicno. One se tako ne Iji odabrati mijenjajuci R4 sve do pune vrijednosti od 100 kQ. potrebno je jos neko vrijeme (ovisno o C2 i o R4) da relej »otpusti« i da kotvica otvori radni (r) i zatvori mirni kontakt (m). mogu cuti. kao ji i kapacitetom kondenzatora ko- je ovdje ukljucen. tek neznatno kasnije.. 11-60 je Automatska elektronicka tipkala za telegrafiju Automatsko telegrafsko tipkalo za telegrafiju. Kroz to vrijeme mozemo NF pojacalo prijemnika dovesti u vezu s monitorom (kao na si. Na si. tako da se iskljuci pogonski napon za vecinu stupnjeva u prijemniku (osim oscilatora!!). 11-57) da cujemo ono sto emitiramo. Integriranim sklopovima »CD4001« i »CD4011« (C-MOS). osobito ako ih je vi§e parova. Dok se tipkalom Ti kucaju telegrafski znakovi ukljucuje se najprije oscilator i utila prijemnik. slijediti TOogu Kontakte. mozemo iskoristiti za utisanje prijemnika. npr. Hi njima slicnima. ne pojedine telegrafske znakove. To se moze po^ stici. digitalnih sklopova. omogucuje operatoru 334 . jer ne mogu biti emitirane. Zajedno s predajnikom (2b) ukljucuje se zvucni monitor (2 c) za kontrolu emitirane telegrafije.

»Elektronac« sa vlastitom stabilizacijom radnog napona za pogon integriranih sklopova »555«. uvjezban za rad sa »elektroncem«. Etektronicki sklop koji automatski proizvodi krace i duze elemente telegrafskih znakova. a emisija znakova tece ritmicki i pravilno bez njegovog sudjelovanja. da e!ektroni£ki + 9. pre* SI.. 11-62. bilo je i sala na taj racun. stvar je ukusa. Kad su nacinjeni i uredaji za citanje Morse-ovih telegrafskih znakova koji se pojavljuju na ekranu televizijskog ikonoskopa. Kako daleko cemo dopustiti da »automatika« radi umjesto nas. Vidi tekst 335 . ali i cijene takvih uredaja.)> sa .. 11-61. »7474« i »7475«. Neki humorista je zamislio ma WA9KAN da emitira Morse-ove znakove veli- kom brzinom. Operator mora samo pomicati rucku lijevoslusati ono sto na taj nacin Razumije se da je to moguce samo operatoru koji je dobar -desno i dobije.15V St. kao i tranzistora TR preko kojega se upravlja relejem REL.) ili niz »crtica« (taa taa taa... Ima i takvih »elektronaca« kod kojih je automatizacija toliko razvijena da operator treba samo pritiskati na tipke. pravilnim trajanjem i s pravilnim medusobnim razmacima.rB + 12Vo s sklop takve sprave automatski proizvodi ili niz »tadkica« (tit tit tit . telegrafist. kao sto su one na pisacem stroju. . Brzina se postize re- dovito na taj nacin.

omogucuje i samogradnju. . Tranzi- telegrafskih znakova. izoliranim zicama. konden cetiri potenciometra. Pomocu Pbira se brzina telegrafiranja. dok sam radio-amater spava! Pa. pnmopredajniku »FT-902DM«. Pogled na sagradeni sebnu stampanu plocicu. 11-62.aniatersku radio-stanicu. • 555. On automatski formira sve dijelove integrirani sklop. uglavnom nesto otpornika. Odnos trajanja pojedinih elet datnih sastavnih dijelova. dok brzinu telegrafiranja regulira Ri. odrzaya im trajanje i razmake bez obzira na manje nejednolicnosti u radu operatora. dioda i si. Ugraden je l monitor! * Potrosak struje je nevjerojatno 50 mikroampera! Ima malen: oko tvornica koje taj CMOS sklop ugra. Dimenzije plocice su 80x55 mm. zadovoljiti skromnijim uredajima! Razmjerno jednostavan »elektro nac« nacinio je WA9KAN unotrebivsi samo jedan tranzistor i jedan — — ne omogucuju sve spojeve. 11-64. iako je zamisljeno kao humoreska. ali je bolje. je 2. Treba »samo« nabaviti taj CMOS (HI). Ovdje cemo se. . da moze saupravljana mikroprocesorima odrzavati sve veze u kontema stima. Promjenom otpora na potenciometru P mijenja se frekvencija impulsa sto in proizvodi integrirani sklop 555 koji je i ovdje upotrebljen. dovoljni da probiju tranzistor.« u drugom duju u svoje uredaje. svakako. Graden u CMOS tehnici i sadrzi »sve«. Potenciometrom Pj odabire se odnos trajanja »crtice« prema trajanju »tadke«. foriranoj sL 11-62. Zanimljivo je da se moze prikljuciti i obicno telegrafsko tipkalo i onda upotrebljavati ili to ili rucicu. Za ugradenu zvucnu ^ kontrolu (monitor) visina tona moze se odabrati potenciometrom Rz. Integrirani sklop je poznati 11-61.5 mm. si. On jednom i proizvodi »tit »taa taa taa tit tit . si. ima vise sastavnih dijelova. prema rupicama zicama na prednjoj i bakrenim tra- kama koje se nalaze na straznjoj strani plocice 336 . Ima i »memoriju« pa se ne mogu izgubiti pojedini element! onda ako se operator »pozuri« ne docekavsi da »kurtis« otkuca sve m Sto A mu je zadano. Stabilizacijski integrirani sklop 7805 osigurava radni napon od 5 V\ dok ulazni napon moze biti izmedu 9 i 12 V. Razmjerno vrlo malen broj do 1 polozaju rucice. zatora.« u . nije daleko od mogucnosti tehnicke realizacije (HI). Mnoge od njih morali smo naciniti tankim. nasim amaterima poznatom. japanska firma »YAESU« u svome. . . u tolikoj mjeri automatiziranu. Pomicanjem rucice li- jevo ili desno sastavljamo telegrafske znakove iz automatski proizve denih dijelova. da podnese struju spojena parareleja REL. Na straznjoj strani plocice su metalne pruge (kasirane bakrene trake). stor TR moze biti bilo koji silicijski uz jedini uvjet. Dioda lelno sa zavojnicom releja stiti napona tranzistor od induciranih koji se redovito javljaju kod prekidanja struje i koji mogu biti prilicno visoki. dakako. Sve je postavljeno na perforiranu plocicu od pertinaksa i medusobno spojeno »elektronac«. Elektronicko tipkalo. 11-63. One. per- Razmak medu plocici. kao npr. Nismo pripremili po- SI 11-63. Pogled na takav uredaj omogucuje si. — »San« nekih operatora je rani sklop je integri- »CURTIS 8044«. Svi dijelovi su zalemljeni napertinaksovoj. menata telegrafskih znakova odrzava se automatski. .

HI) za vrijeme dok predajnik radi. poznato svim operatorima. cvrci cvrci cvrcak . Stisnu li se poluge jedna prema drugoj postize se »jambsko« tipkanje. se prikljuciti i obicno telegrafsko tipkalo Ti za rucno kucanje. V. Ono se sastoji od niza kradih i duzih znakova koji slijede tit Staro pravilo.RUClCA SL koji 11-64. zastita prijem337. U svakom slucaju je potrebna zastita. . kaze: »Dok ga ne cuje§. (U starogrckom pjesnistvu se pazilo na ritam. Ako se prikljuci »manipulator« s dvije potuge. pomakom na drugu stranu dobiju se duzi znakovi (»crte«). Radio priruinik . Upotreba iste antene moze. TR na sL 11-65. Rad je omogucen na tri nacina. ne mozes s njim ni vezu uspostavitiU Nije dosta imati dobru predajnu antenu. Vidi tekst ovakvo automatsko tipkalo radi. Rad s jednom potugom odgovara radu sa ranije opisanim »elektron- dvije poluge prije pritisnuli. taa« ili »taa tit taa taa 22 prema tome koju smo od imaju u izlaznom stupnju tranzistor. Taj se ritam moze naci i u nasih pjesnika. Integrirani sklop »CURTIS 8044« sadrii sve aktivne elemente su potrebni usavrsenom autoniatskom kucanju telegrafije uz istch vremenumonitorsku Simetrija (Rs) i omjer medu pojedinim telegrafskim elementima (R5) takoder se mogu mijenjati sa ciljem da se znakovi optimalno prilagode svojstvima predajnika (vremenskim konstantamal) s kojim kontrolu.* Moze ZaStita prijemnika cima«. onda pomak jedne daje »tit tit tit«. jedan za drugim: tit »tit taa tit Za predajnike manje snage koji taa tit«. ugroziti prijemnik (i uho operatora. otuda ime »jambskom tipkanju«. Za brzi i automatski rad mogu se upotrebiti dvije vrste rucica. Jedan od pjesnickih ritmova je i »jamb«. Nazor je jedan od njih: ». . Pomakom na jednu stranu dobije se niz kracih znakova (»tackice«). unatod upotrebe odgovarajucih releja.«) . Dobra antena potrebna je i za prijem! To je razlog da radio-amateri najcesce za obje svrhe upotrebljavaju istu antenu. pomak druge daje »taa taa taa«. ona s jednom kao i ona s dvije poluge.

pojavi se visokofrekventni napon na kolektoru tranzistora TR. Ulaz tog MOSFET-a zasticen je antiparalel- & M»Mf bolja zastita. jer ga diode uzemljuju. Nacinjen je oko MOSFET-a s dvije gejt-elektrode. C2 i Cs. Za vri jeme prijema on sluzi kao aperio- TR malim kapacitetima. Kad se ukljuci predajnik. koji preko Cs lako potece kroz diode. Opis u tekstu S/. Zato se na prikljucnici AP moze pojaviti VF napon koji ostaje ispod 1 V. na konden* zatoru Ci i na pocetku zavojnice Li. Sa ulaznog kondenzatora predajnikovog Pl-filtera (Cs). lazni moze se zastita prisi. preko koji mora biti dimenzioniran za radni napon trostruke vrijednosti anodnog (odnosnog kolektorskog) napona. koji imaju izlazni stupanj s elektronskom cijevi ili s tranzistorima. (°A: Id: Zastita prijemnika za vrijerne rada odasiljaca (PA) ako je i { prijemnik prikljucen na istu antenu. Medutim serijske resonancije u Cs/Ls viSe nema. Sve cetiri su silicijeve visokofrekventne diode s — i D*. 77-65. ta s SL 11-66. nika razmjerno je jednostavna. Kapacitet im je malen. Kod prijema antenske struje ostaju daleko ispod te vrijednosti. Na dioda (D1/D2 MOS-FET- -om koji takoder pruza zaStitu za vrijeme rada odasiljaca. sastavljen od kondenzatora Ci. jemnika naciniti prema 11-66. a predajnik ne radi. jenih silicijevih dioda Di i Dt nema nikakvog ucinka.t 03 stupanj takvih predajnika. kao dodatni filterski dlan za frekvencije koje su dosle od antene no (oA preko tera. Kapacitet kondenzatora Cs dodaje se ulaznim kapacitetima izlaznog filtera. . Ako je prijemnik spojen sa prikljucnicom AP preko koaksijalnog kabela. kratkovalni siernali stizu od antene na prikljucnicu A.6 ili 0. TX t redovito je u svom oklopu od perforiranog lima. zanemarljiv prema ostalim kapacitetima. Iz- t|[TE X . Dok predajnik TX ne radi. te od zavojnica Li i Ls.iH-^^-t^^P-f "let C4 » djeluju kao serijski titrajni krug. Kondenzator CVima velik kapacitet i on treba samo da sprijeci prolaz istosmjernim strujama. Ako je prijemnik spojen na zajednicku antenu s nekim predajnikom vece snage. Ako on nije velik ni£ta se bitno ne promijeni za rad predajnika. Izmedu tranzistora u PA stupnju i antenske prikljucnice A je normalni peteroclani filter. spaja se zaStitni sklop. potrebna je no spojenim diodama Di izlazu su Ona i je ovdje postignu- dva para antiparalelno spojenih D3/D4) te takoder antiparalelno spojene diode Ds i D*. AP = prikljucnica na koju se spaja »antena« prijemnika. Taj se- — — kondenzator Cs i zavojnica L$ zajed- rijski titrajni krug je onemogucen. zatim kroz Pi-filter didko ulazno pojacalo za prijem 338 predajnika i kroz & na MOSFET. Osim toga kroz njih ne mogu teci struje ako napon ostaje ispod 0. Sto ne moze oStetiti ulazni stupanj pri- jemnika. A i preko predajnikovog fil- Prisutnost antiparalelno spo- J= C2 Tc2 L3 ~fc3 ^KftT V.7 V. A = antenska prikljucnica. Za vece predajnike sa jacim izlaznim sna^ama.

5 MHz Radio-telegrafska kratica QRP znaci »smanji snagu«. f odreduje radnu frekvenciju i mora biti brusen za rad negdje izmedu 3500 i 3600 kHz. Naponi kratkovalnih signala ostaju daleko ispod 0. koje se smije oznaciti kao »pravi« QRP. Kristal ujedno sluzi i za povratnu vezu koja je potrebna za pobudivanje titraja.5 cm bakrenom.. i BC141 ili cijele prvom izdanju na str. biti BSY . Ti 9. Kolektor tranzistora je spojen na odvojak zavojnice. Od BC219 ili BC119. g. 11-67 omogucuje IZBOR SHEMA KRATKOVALNIH PREDAJNIKA gradnju QRP predajnika. za- 22* 339 .6 do J V. Sve sheme koje su onda bile objavljene imaju svoju vrijednost i danas. svi imaju granicnu frekvenciju kod nekih 60 ili cak preko 100 MHz. .8 W do 1 mm. ne mogu biti veci od 0. 11-61.) 279.. pogotovo za one koji zele sami graditi svoje uredaje. Upoznat cemo se i s nekim tvornickim rjeSenjima. Prisutnost dioda nema zna£enja jer one ne vode struju. do BD135. kao i izlazni napon toga zastitnog pojacala.16V Kad predajnik radi. Titrajni krug LiC treba promjenIjivim kondenzatorom C. Tranzistor moze biti najraznoli6 nijeg tipa. izmedu 1 i 5 W. u kuci§tu TO-5. dovesti u blizinu frekvencije kvarca Q. na antenskom ulazu prijemnika. . tipa N-P-N. neizoliranom zicom. Shema na si. Sa ukupno 20. Ispod ovog nivoa snage je QRPP. ili! 45 zavoja i odvojkom kod 22. C neka bude oko 100 do 150 pF. On QRP-predajnik za opseg od 3. Opis u tekstu opasno. Zavojnicu mozemo namotati na promjeru oko 2. ulazni napon u MOSFET.) preko BC140 . bez vecih ponavljanja onoga sto je prikazano u dva ranij a izdanja.. Iako imaju oznaku su predvideni i namjenski BC za niskofrekventna pojadala. O izboru _ U Izbor shema kratkovalnih predajnika moze se naci i u ranijim iz- tranzistora i visini napona za napajanje ovisi kolika ce mu biti snaga. danjima to RADIO-PRIRUCNIKA. (1972. debljine 0. . (1976. Medu amaterima ista kratica oznacuje i predajnik male snage. Tranzistorski predajnik moze koji amplituda VF stici u prijemnik. Sve ce biti otprilike tako. Medunarodno se uzima da je podrucje snage. ali to nije napona male snage. 137 ili Za pocetak je najbolje upotreneki od domacih tranzistora . . I ovdje ce konstruktori naci nesto za sebe. zapocinje izdanju tranzistorske »familije« s oznakom BFY 139. dakle u 80-metarskom »telegrafskom« opsegu. To je najviSa St. u drugom 275.-folover. kad je skoro sasvim zatvoren. poja .. Frekvenciju odre&uje kvarcov kristal. na str.100n vit ce se primljeni signal bez ikakvog oslabljenja. Dodatkom jo§ jed: nog slova P radio-amateri zele reci da je snaga predajnika vrlo malena najvise 1 ili manja. ne konstrukcije. kao da je prijemnik izravno spojen s antenom. planar- U trecem i cetvrtom izdanju donosimo zbirku shema. Buduci da je on spojen kao sursna prikljuSnicama AP.6 V. g. oko polovice broja zavoja. Sto je daleko iznad kratkovalnog podrue j a.

Takvu zicu ako nastojimo da svi medusobni spojevi budu Sto kracu Kad smo sve uredno i ta£no spojili. rat npr. mozemo si pomoci dip-metrom da je pravilno nadinimo. ili neka 340 riSteni su kao jednostavan kvarcov . . Na QRP-predajnik prikljucimo lzvor napajanja pazeci na polaritet.5 W. izolirano razapet Sto dalje od ostalih predmeta. i dozvola £ice. gdje je i nacrtana. postavimo na§ »QRP« pokraj kritican. ako vec postoji je to Kad 40-metarskom opsegu (izmedu 3500 i 3600 kHz ili izmedu 7000 i 7050 kHz). dug 21 m.Du2ina zavojnice neka bude do 7 cm. Poslije ovoga mozemo zamoliti nekog radio-amatera u blizini da pokula primiti naSe telegrafske prijemnika. Pri tome mozemo pri- jemnik ostaviti bez prikljucene antene. zajedno sa limenom pioclcom na kojoj je sve montirano. OznaSeni ter redovito nece biti potreban. 7400 i 7403. ako . Iza toga treba na antensku prikljucnicu spojiti neinduktivni otpornik od 50 Q i pokuSati naci najbolji polozaj i broj zavoja zavojnice Ls da veza sa Li bude sto cvrSca. Zatim pritisnemo tipkalo 7\. Imamo li tijelo za zavojnicu nekog drugacijeg promjera. Prvi i dmgi od njih (Ai i As). To moze biti komad NAND dugacak 21 m. na vodovodnu cijev ako je u blizini. Bolji rad QRP-predajnika osigu- cemo ako rotor promjenljivog kondenzatora. Mini QRPP s digitalnim integriranim sklopovima sa dva digisklopa. malo eksperimentira.5 za 80-metarski opseg (vidi poglavlje o antenama). ali ne toliko da oscilacije prestanu ili da budu preslabe ili nestalne. Raspored dijelova nije previse jelo. Sa tranzistorima tipa BC moze se postici (uz 12 do 15 V) snaga oko 0. o kojima ovisi veza s antenom. 6. . koja zamjenjuje spoj sa zemljom nazivamo »protu-uteg« (»protuteg«). Mozda ce biti potrebno da se s tim brojem zavoja. bolje je uzeti komad izolirane zice. ugodenog na frekvenciju kristala. Zavojnica Li mora biti namotana na isto tivoja. Veza neka bude dovoljno cvrsta da se »izvuce« sto vi£e snage iz predajnika. u redu. koju je W0XI opisao u casopisu »CQ« (okt. Umjesto nje ce mo£da biti dosta (ako ne i previse!) samo malen komadic zice. Tranzistori tipa BD . . spojimo na neko uzemljenje. U vlastitom prijemniku. . 1981) u prvi moment izgleda nevjerojatna! Ipak. veci Domet predajnika ce biti napon napajanja bude vi£i. si. mozemo pokuSati da priklju&mo neku antenu (pazi: samo onda. Ipak se ne smije pretjerati da ne strada tranzistor. Integrirani sklop 7400 je cetverostruki (vidi poglavlje o intesriranim sklopovima). Ako prijemnik ima S-metai lako cemo postici da oscilacije znakove. W naponom dat ce sa (do fil- budu najjace. isko- polozen operatorski ispit rada!). 711). koji radi bez antene (!) moraju se jasno i glasno £uti antena odmah pokraj Li uz njezin »hladni kraj«. vecim pogonskim 18 V) preko 1 snage. znakovi koje kucamo tipkalom TV Ako tog nema. »ve§ta£ka«) koje su opisane u poglavlju o mjernim in- Kvarcov frekvenciju kristal Q moze biti za u 80-metarskom ili u strumentima (str. Pazlji vom vrtnjom promjenljivog kondenzatora amotamo nadi cemo mu takav polozaj da se oscilacije pobude. i rastegnuti ga po podu ili objesiti kroz prozor. Desetak zavoja ce biti dovoljno. 11*68. treba popraviti ugadanje kondenzatora C. Mozemo u tu svrhu upotrebiti i neku od laznih antena (»umjetna«. Ukoliko bi takav »zemljo- vod« bio duzi od metar-dva. to je pravi QRPP! talna Shema predajnika integrirana a da oscilacije ipak ostanu snazne (S-metar!).

0=3. uz osnovnu. Podaci za gradnju oderovarajuceg filtera. uz Uz normalni pogonski napon od 5 100 V mA. oscilator. Ne zahtjeva nikakvo specijalno ugadanje. 730) i na tablici 22-2 koja vrijedi uz tu sliku. . Ono prekida Zanimljivo? Tko voli eksperi* mentirati neka poku§a ispitati ko- struju koja tece kroz naponski razdjelnik baze prvog tranzistora. neizbjeziva. Cetvrti NAND. Rade u ritmu odredenom kvarcovim kristalom i Jednostavan predajnik s dva tranzistora Jednostavnost za 3. a C% 1640 pF. 22-12 (str. — — u ritmu telegrafskih znakova. samo s kan- frekvencije samo onda ako je tipkalo Ti zatvoreno. A3 je u stupnju za odjeljivanje. vrlo mnogo viSih harmoni£nih frekvencija. 18 V i kvarc dobre aktiv- postize se izlazna snaga od 1 preko W. Preko visokofrekventne priguSnice VFP (oko 1 mH) tece struja u obliku »cetvrtki« koje imaju.5 iti 7 MH Z JNPUT= 5Vx 100mA =500mW OUTPUT=oko 160mW ci i c2 i c Cc SI Digitatni sklopovi upotrebljeni su u izgleda kao »elektronicka sala« (HI). mogu se naci i na si. Izlazni filter se ne smije izostaviti! Za rad na 3. Filtracija je. za 80^metarski opseg zavojnica Li ima 41 \iH. »integrirca« Od 7403 iskoriste- na su samo dva NAND-sklopa. upotrebiti i drugi tranzistori s dobrim uspjehorn. Uredaj je lako sagraditi. Uz ozna^ene kapacitete kondenzatora (stirofleks!) neka.. dakle. 11-69. malom predajnika koji omogucuje dobre lokalne kontakte telegrafijom na 80-metarskim Hi 40-metarskim frekvencijama. denzatorom od 10 nF izravno na bazu si. PriguSnica VFP moze imati 100 [xH uz tranzistore BD 135. Uz takav OUTPUT postigao je 599 na udaljenosti od nekoliko kilometara. tipkalo je Telegrafsko spojeno na neobican nacin. Otuda izlazni stupanj je tro§io blizu slijedi da je ulazna snaga (INPUT) blizu 500 raW. uz dobru antenu.5 neka kondenzatori i Cs imaju po 820 pF. Oni se od predasnjih (u 7400) razlikuju po tome §to je kolektorski strujni krug njihovih tranzistora otvoren. Zato se iz upotrebIjenih tranzistora ne postize maksimalna snaga koju bi mogli dati. Mogu se. Za rad na 7 MHz treba namotati da reovi kapaciteti budu upola manjl Zavojnice Li i soniraju na odabranu frekvenciju sa navedenim kapacitetima. autor je postigao izlaznu snagu od oko 160 mW.5 ovog predajnika MHz izmedu je u tome da je veza tranzistora nacinjena bez propustaju oscilacije te veJikog prilagodavanja. Ostalo u tekstu 11-68. dakako. Ti sluzi za prekidanje emisije bi mogao biti QRB? DX? Ovisi o anteni i o tome da li smo »pogodili« slobodnu f rekvenciju liki . a zavojnica Ls = 7 ^H. u vezi s tipkalom. Bi i B2 spojeni su paralelno. Shema koja u prvi moment MHz & U 341 . napon od nosti. Uz primjenu simetricnog filtera. Sa dva tranzistora BD 135.

vidjeli smo da se strojno motaju. Upotrebljeno je 5 tranzistora.5 MHz. TRi je 2N2219. Tranzistorski predajnik s dva tranzistora. To se postize promjenljivim kondenzatorom Ci$ koji ima maksimalni kapacitet oko 20 pF (ili 2x11 pF. Tako smo mogli upotrebiti domace tranzistore (»RIZ«). Zavojnica L± i kapaciteti i kondenzatore Cs povecati C10 i pomodu kapacitete u Dvovatni ill desetvatni predajnik za 3. za kristal ill za VFO Princip primjene sto jednostav- kondenzatora Cu i C12 odreduju frekvenciju. jednovatnog predajnika. Od toga su prva tri medusobno jednaka. VFP = 100 jiff. Treci tranzistor je s drugim u direktnoj galvanskoj vezi. jer metalne trake i polistirolske vrpce ostaju sasvim ciste! Oscilator nam je na sve opisane natme radio izvanredno stabilno i cisto. i treca mogucnost! To pobudivanje predajnika iz nekog drugog. Prvi tranzistor moze raditi kao oscilator. Tada tre~ ba izvaditi oba kondenzatora. si za napajanje predajnika koja ih proizvodi.5 V. stabilnog VFO^a. Tranzistori nisu najskuplji sastavni dijelovi predajnika! Tim samo za je telegrafiju. upotrebe domaci po mogucnosti. bili su domaci polistirolski (»Iskra«). Ako zelimo da nam radi kao kristalni oscilator s kvarcom Q. Svi do sada spomenuti kondenzatori. Potrebno je samo ugraditi vise stupnjeva i utroSiti veci broj trannijih veza zistora. spojenih paralelno!) Veci opseg nije potreban. jer je predajnik predviden izmedu stupnjeva u predajniku ne mora biti zapreka postizavanju dovoljne izlazne snage. Kvarcov kristal Q neka bude za 3.5 MHz. To jednom zgodom bili u Shema je nacrtana na si. Taj nam je posluzio kao uzor 1/1980) putem je pri posao DK9FN jiti VFO. pa onda na prikljucnicu a spo^ Postoji (CQ-DL. nju predajnika je preko kondenzatora Cs spojen s emiterom prvog tranzistora. Oni su tako dimenzionirani da oscilator obuhvati opseg izmedu 3500 i 3600 kHz. potrebno je dodati St. da se. Kad smo tvornici dobije neSto veca izlazna snaga. hvala proizvodnji u rukavicama!. konstrukciji svog 160-metarskog. Radnica Dri torn poslu ima na ruci bijele pamuSne rukavice! Taj postuDak ocito nije uzaludan. Ton je bio pravi T9. Tako se on otvara tek onda. Stabilizirani napon dovodi se tranzistorima TRi i TR2 preko tipkala Ti kojim se kuca telegrafija. Li = 41 yM. npr. Tranzistor TR2 u drugom stup- kad smo za tu htjeli sagraditi 80-metarski predajnik.<Hl2„. Svi ovi tranzistori se proizvode i kod nas. L* = 7 pH. Napon je 13. Vidi tekst njih razdjelniku oscilatora. TRi i TRs mogu oba bid. dovoljan je kapacitivni razdjelnik CijCt da se oscilacije kvarca snazno pobude. ll-70a. kada je tipkalo osim za prva dva tranzistora kojima pogonski napon izno9 V. On se dobije stabilizacijom 342 . bez ikakvih »dirpova«. Da diti bi prvi tranzistor mogao ra- kao oscilator s promjenljivom frekvencijom. 2elja je bila da se gradnju i tranzistori je uspjelo. Ci \ C2. To mogu biti i BC 107. koje smo upotrebili za gradnju prototipa. BD 135. kakve smo ugradili u prototip. 11-69. a TR$ BFJ46 ili slican.t8V T T270 1 1 -U pomo<5u Zenerove diode ZD.

HM eL-o# on H o ^M£=rf o o 343 .

Onda ni priguSnice ne moraju imati se prikljucuje osobito velike induktivitete. Li. normalne razlike u pojacanju uvje11-71. Cs. dolje. dok nema signala tek malo otvoren. Potenciometar P (500 Q) omogucuje smanjenje izlazne snage. Tu se vide dvije izvedbe prema istoj shemi. Njega smo upotrebili u predajni- prema si. Za to lji da ll-70a. Lt. On ima velik kapacitet i ugraden je samo zato da prekine put istosmjernoj struji kako ne bi dosla na izlaznu prikljucnicu /. Buduci prilagodenje treba odabrati najboodvojak na zavojnici izlaznog titrajnog kruga. Umjesto izlaznog titrajnog kru- ga ugraden je jednostavan troclani filter: Ce. VFPs. TRs je ovdje samo za yezu s oscilatorskim tranzistorima i radi kao emitersko slijedilo. Iako su tranzistori u svim primjercima predajnika bili istog tipa. 11-71 vide se dva od njih) iznosila je izmedu 1. 11-71. unatod aperiodicnosti tog stupnja. Donji je sagraden na perforiranoj plocici od pertinaksa (YU2BR). Maksimalna izlazna snaga (s kvarcovim kristalom ili sa VFO) kod razlicitih primjeraka ovog predajnika (na si. a za gornji je bila nadinjena »pra* va« Stampana plocica (YU2CO) SI tovale su i razlike Ona je iznosila 1. Dakako i strpljivosti. On je. U nekoliko veceri pokusnog rada veze su uspo- do QRB od 1000 km! Vedu izlaznu snagu je moguce postidi uz dodatak joS jednog stupstavljene nja. zatvoreno. Izlazni tranzistor TRs ima na svojoj bazi samo ima vrlo velik izlazni kapacitet treba ga prilagoditi izlaznom titrajnom krugu. 6 i c. Antenska pri- kljudnica. izgledom kao na si. bila je takva. ovisno o upotrebljenim tranzistorima. takoder mora biti spo- malen prednapon. Gdje ce ovi odvojci. koji bi mogao dati oko 10 W. pa se. Da se sagradi takav stupanj.2 ± W. Ugadanje predajnika svedeno je samo na opseg frekvencija.8 u izlaznoj snazi. 11-70 desno. postize dovoljna snaga za pobudu izlaznog stupnja* Zanimljivo je da su obje visokofrekventne priguSnice mogle biti veoma male. Poslije toga je vise ne treba dirati. u emiterskom strujnom krugu malen otpornik. Kondenzator C7 nema utjecaja na rad filtera. Nasa zavojnica je imala ukupno 9 zavoja. To je moglo biti. Izgled dvovatnog kratkovalnog predajnika. Na raspolaganju nam je bio tranzistor BU 100.6 i 2 W. 11-70. I treca priguSnica. Na ulaz V ku imaju relativno male impedancije. ima viSe mogucnosti. ukoliko radimo s VFO-om (sa Li kod 3500 kHz. tranzistorski stupnjevi Moze gom od Treba se nesto postici sa snaW? Kako da ne! samo jos dobar prijemnik i li skoro 2 dipol-antena za 80-metarski opseg. sa Cu kod 3600 kHz). A. Preko Ca je ostvarena veza s tranzistorom TR4. U kolektorskom strujnom krugu se nalazi priguSnica VFPi. Kod pobude mu kolektorska stru ja poraste. biti na izlaznoj zavojnici treba odrediti pokusom. odnosno sa si. blizu klasi AB. 0. namotanih na valjku pro- . Imaju samo tri zavoja zice koja je provucena kroz §est rupica u valjdicu od ferita. taj tranzistor predajnik sa si. Uz kvarcov kristal nema sta ugadati u oscilatoru! Zavojnicu L2 treba ugoditi tako da se maksimalna izlazna snaga postize kod 3550 kHz. ll-70b i si ll-70c dvije su sheme takvog do- bududi da datnog stupnja. ako je to potrebno. Zato 344 je njegov jena s nekim odvojkom. ll-70b.rad blize klasi B. Na si. si. jer ima snaznijih konkurenata.

Vidi tekst mjera 3 cm.SI 11-72. a) predajnik prema shemi na si IhlOa b) 10-vatni izlazni stupanj prema i si ll-10b (YU2REY). debela 1 mm. Pokusom smo ustano vili da su se (za nasu 80-metarsku oba odvojka nasla na drugom zavoju. jedan pokraj drugoga. Pritom se mora promjenantenu!!) 345 . Duzina zavojnice bila je 4 cm. 2ica je bila neizolirana. $1 ll-70c. Tada je izlazna snaga bila najveca.

b sa b a sa a. prema DK9FN. prema si. (7/1979) Najjednostavnije kratkovalno linearno pojacalo snage za sve vrste signala sa elektronskom cijevi EL84 Mozda ce nekome izgledati »neali u casopisu QST je amater VE6EA opisao SI 346 11-73. kod b 50 do 100 Q. Druga mogucnost prikazana na si. slicne) montirana jedno uz drutreba ih tako orijentirati da se istovrsne elektrode mogu medusobno spojiti najkracim putem (anoda sa anodom. Na mjesta koja su oznacena slovima a i b mogu se dodati serijski otpornici i to: kod a oko 500 Q. ll-70a i si. prema si. Kondenzatori i Ct sluze za neutralizaciju. ljivim titrajnom kondenzatorom u izlaznom krugu stalno odrzavatt moze u se sagraditi tako da ona radi klasi A. moglo bi preko unutragnjih kapaciteta cijevi osobito kod viSih frekvencija doci do samopobudivanja pojacala.. savremeno«. 11-73. porasla je izlazna snaga na preko 15 W. je shematski je she- ll-70c. 70b. Titrajni krug L2C2 mora resonirati na frekvenciju signala koji zelimo pojacati. YU2REY je na istu plocicu stavio i pobudni i izlazni dio (sa BU 100). iz nekog tranzistorskog predajnika manje snage. Linearno VF pojacalo s jednom Hi s dvije pentode EL84 . katoda sa katodom. LsC4 ugoden na istu frekvenciju kao i ulazni krug. samo ovaj izlazni stupanj!) do 25 V. izlaznog stupnja za kratkovalni predajnik. Povecanjem napona (pazi. bila je 7 do 8 W. ll-72b) laznu snagu oko 10 W i postigao iz(kod 12 V). Na & f — — Trebamo li 2SC1307 (si. opet biti potrebno izvrsiti pravilnu neutralizaciju. One se mogu takoder upotrebiti u predajnicima za pojacanje snage. slican tranzistor neka po- Upotreba elektronskih cijevi u manjim kratkovalnim izlaznim stupnjevima Elektronske cijevi EL84 (i njima odredene su za upotrebu u niskofrekventnim pojacalima. resonancija! Izlazna snaga koja se postize tranzistorom BU 100. npr. uz napon napajanja od 13. On je upotrebio japanski tranzistor ma malog Ovo ulaz ovog pojacala dovodi se kratkovalni signal. Na si. mozemo lelno. i tako redom). . Izlazna snaga moze doseci bli- go y zu 10 W. Razumije se da ce. Buduci da je izlazni titrajni krug. ll-72a vidi se takav predajnik. ako cijevi spojimo paralelno. prepravljena za 80-metarski opseg.5 V. Pri cijevi biti i vecu izlaznu snaga dvije EL84 spojiti paratome moraju podnozja Tko ima kusa . Zbog toga je neutralizacija neophodna. Sa jednom cijevi EL84 moze se postici izlazna snaga od 4 do 5 W.

linearno pojacalo sa u tekstu EL 84 za INPUT od 20 W. To mogu i dva otpornika po 100 Q/l W. dok je iskljuceno. Da se o tome uvjerimo treba samo pazljivo pogledati si. Ako je ulazna impedancija predvidena za 50 Q. Otpornici Rz i R3. Kratkovalno. spojena u seriju ili jedan otpornik od 200 gresiti .Q/2 ako 220 Q/2 W. omogucuju kontrolu izlazne snage na mjernom instrumentu M. Na izlazu pojacala je j pojacalo Collins-filter s kondenzatorima C2 Kapacitet Ca moze se. se Ulazna i izlazna prikljucnica spojene su jedna s drugom. Anodna struja dosize oko 50 mA. 11-74. Opis izlazno kratkovalno pojacalo u koje upotrebio takoder EL84. Feritni prsten neka ima promjer izmedu 12 i 15 mm. Necemo mnogo postavimo otpornik od A/B u polozaju b. povecati dodavanjem fiksnih vrijednosti triju kondenzatora. jemu Neutralizacije ne treba. Zavojnica Ls moze se mijenjati. P2. ako smo pobrinuli da visokofrekventne priguSnice VFP na ulazu i na izlazu cijevi ne budu istog tipa. i M. 470. metrom Pz osigurati da M ima pun otklon kod 100 mA. 1 i ReL 2 ukljucimo ovaj PA. Ca. sa diodom GD. instrumentom. W. vidimo da ulazni signal dolazi na Sirokopojasni transformator sa zavojnicama Li i Lz. ako je po- trebno. Nacin je sasvim »savremen«. spojene u seriju. Imaju oko 12 zavoja dvostruke zice koja je prije motanja upredena tako da na svaki centimetar upredenog para ima 3 do 4 »koraka«. Za svaki kratkovalni opseg je potrebno naciniti posebnu zavojnicu. Ako relejima Rel. treba ulazni transformator »zakljuciti« s ot- Osjetljivost pokazivanja regulira se potenciometrom Istim mjernim struje. One su bifilarno namotane na feritnom prstenu. Ovako spojene sirokopojasnu osiguravaju zice transformaciju impedancije u odnosu 1 : 4. Obje zice su Kondenzator Ci (1 nF) mora biti graden za radni napon od najma nje 1500 V. mogu se promatrati promjene anodne Kad pornikom od 200 Q biti (Ri).G£V^ -60V +255V +400V SI 11-74. Ovi moraju biti gradeni za radni napon od najmanje 500 V. najviSe 55 mA. Napone za njegov rad i potrebnu struju mozemo crpsti iz isprav- preklopnik treba potencioje 347 . 750 i 1000 pF.

Dva feritna prstena. kao §to je onaj na ispravljacS si..4 mm. Druga i treca mrezica su direktno uzemljene.5 mm. Primar- lama snaga na ima 35 zavoja (zica 0. Vidi tekst . 11-75. Ispravljacki dio koji je namijenjen za pogon linearnog poja&ala. napon od 255 400 za anodni napon i negativni prednapon od 60 V. si ll-74\ 470/2kV L1 ff = 6. Linearno VF QE 348 05/40 Hi 6146B.BW0i2SA) St. To je potrebno zbog niske ulazne impedancije katodnog strujnog kruga kod cijevi koje rade kao GG-pojacalo.. dok sekundarna ima 17 zavoja (zica 0. nose obje zavojnice. 11-76. Izje blizu 15 W. V V daje stabilizirani za drugu mrezicu formator ima i ja£i izlazni stupanj koji je shematski prikazan na si. Ispravljad daje i napone za ukljucivanje releja. Za vrijeme rada anodna struja naraste malo Dreko 50 mA (kod telegrafije). 11-75 Slidan aperiodski ulazni trans- Ovaj cijevi.ljaca. Prednapon se dovodi na pravu mjeru potenciometrom Pi tako da mirna anodna struja cijevi ne bude jaca od 15 mA. sto znaci da se postize INPUT od vi§e nego 20 W. Transformacija je nanize. promjera 15 mm. kao i napon za grijanje elektronske cijevi. 11-76. CuL). Na prvu mrezicu treba dove- St. pojacalo za kratke valove sa elektronskom ciievi ' prema YU2NX. postavljena jedan uz drugi. namotanih preko primarne zavojnice. CuL).

po- . -*- fi-o^j hon ^Jo. Tako dobijemo vrijednost oko 10 Q.5 mH. cijev je bila QE 6146B. imala je ukupno 5. CuL. ali onda zauzima vi§e motana Pretpostavimo da tranzistor TR. a Po izlazna snaga. . gdje je U napon napajanja.. CuL). sti Nekoliko tranzistorskih kratkovalnlh izlaznih stupnjeva klasi U anodnom strujnom krugu je Collinsov Pi-filter. zavojnica Li. ali VFP3 mora nadinjena iz deblje opterecena. U 2 mjesta. Zato je i impedancija koju izacunavamo kao: si. Izlazna snaga ovisi o po« budi koja nije uvijek jednako jaka. Za praksu se ona moze malo »zaokruziti«. Tranzistorski izlazni stupanj za telegrafiju. takotfer uzemljena za visoke frekvencije. Za pojadanje SSB-signala moze se napon povecati do 900 V. U vi strujnom krugu grijanja cije- motana priguSnica VFPJ.negativan prednapon za rad u AB. moramo i za opterecenje od dodatni PA na£initi tako da impedancija na njegovom ulazu bude takoder 50 Q. Zavojnica Ls bila je namotana na feritnom prstenu »T-200« sa 26 zavoja (zica 1 mm. Ako nam iz- KV iz- kao i VFPA. VFP. Izlazna snaga postaje veca. jedan uz nalazi se bifilarno drugi.5 V. „ filter ^W f^ -L J. dati izlaznu snagu oko 50 W. 11-77. Imala je odvojak iza tre<5eg zavoja. sli£an nacin mogu se upotredruge elektronske ciievi. uz anodni napon od 600 V. prilidno neprecizna velicina. uz napon napajanja od 12 do 12. Elektronska ili 05/40 VF Danas se tranzistorska pojacala snage redovito grade kao siroSirokopojasnost kopojasna. Za ulaznu in> pedanciju takvih tranzistora tvornicki podaci daju vrijednost oko 3 Q. 3j?n lo.8 mm. moze- ali je lako preteretiti cijev. na valjku promjera oko 6 cm. PriguSnica VFP. 11-77. Ona je namotana na komadu feritnog antenskog Mapa i ima 2 x 50 zavoja.OJji •tc.. i 22. Ona moze biti namotana i bez feritne jezgre. Prema YU2NX. je potreban dodatni stupanj. * I- I il J. koji je s ovim kratkovalnim PA eksperimentirao. Ona moze. u klasi C.3 je od 2. nas promjerom od 2. osigurati feritnim transformatorima s kojima smo se vec ranije upoznali. osobito kod prenosnih ili prevoznih stanica.tu l25u . jer je ja£e prilagoden 50 Q.2 ima 5 zavoja na otporniku od 56 Q. moze dati izlaznu snagu do 7 W. Ako upotrebimo dva takva transformatora. biti 2ice. . I napon napajanja moze biti promjenljiv. npr. Opis u tekstu Na izlazu 349 .tji ^25p tai. iza nekog predajnika male snage koji ima lazni laz zicom 0.uvj VFP ~1 SI. zavoja.5 cm. CuL) sa odvojcima iza 13. koji svaki trans- mo Na biti i formira impedanciju u omjeru 4:1 (omjer broja zavoja 2:1). Ona je kapacitivnim putem.5 zavoja (zica 2 mm. mora biti ukljuden fitter. preko 10 nF.

781. da se ne griju. Ukoliko bi se pojavilo samoosciliranje. Malo veci napon uz malu promjenu pobude mozda poveca optimalno opterecenje na tranzistora 12. mogu uzeti kondenzatori postojecih. moze se dodati Ri ili Rs. Bududi mator. kao i na to da zavojnice budu nacinjene s dovoljno debelom zicom. koji na izlazu moramo ukljuQ. Po- 48.C4 i sada tako da transforcemo da se impedancija transformirala na 40 Q. bez obzira na snagu. lOPSEG mira navise. Ukoliko nam takvo pojacalo tre- telegrafiju (ili za FM). prema she- mi na sL 11-79. Smatrat cemo da je je takva transformacija impedancije dosta dobra. i sama formula samo priblizu praksi nema smisla previse »cjepidla£iti«. ono moze raditi u klasi C i ne treba poseban prednapon na bazi. 11-77 nacrtan je peterodlani filter. Tu su vrijednosti sastavnih dijelova izracunate malo drukcije nego Sto bi se dobilo Takav primjenom tablica. li na izlazu jo§ jedan takav Sirokopojasni VF transfor- Upotrebimo ali -^ ^C3 X 1 1 . zamisljeno je kao . O tome je vec bilo govora ranije. Tablice cesto daju »uglaste vrijednosti« kapaciteta koje treba sastavljati od veceg broja kondenzatora. Na si. barem toliko dobra da filter. citi.5 Q. ba za Izlazno KV pojacalo. Onda bi transformacija dala trazenu vrijednost od 50 Q. Takav filter vrijedi za bilo koji tranzistorski izlazni stupanj. Jedino na sto treba paziti kod vecih snaga je izdrzljivost kondenzatora za napone koji se javljaju u izlaznim strujnim krugovima. normalnih vrijednosti.stici cemo ukupan omjer mnozimo li 3 sa 16 izlazi 16 : 1. moze i biti napravljen za ulaz- nu izlaznu impedanciju filter od 50 je lako izracunati na temelju tablica na str. Izlazna impedancija je oko 10 Q. Vrijednosti na 11-78 odabrane su tako da se si. postici MHz da na. Jo£ bolji bi bio sedmeroclani filter. Sto je Tci IC2 dovoljno blizu vrijednosti od 50 Q. prema si 11-78.

CuL. prema skici na Zs=)Jz -Z2 = 34Q Impedancija Zi pripada kondenzaImnedantoru Ci. 11-79. Ona je 15 Q za svaki tranzistor ili 30 Q od kolektora do kolektora. lovica nije. Buduci da se u svakom slucaju izlazni filter.6 MHz. Z =RC4 = 5QQ € mora upotrebiti Ovdje vidimo da su impedancije Z* i cemo da mobu njega. Podaci o transformatoru Ti su u tekstu. son. viti u dva dijela. nato postignemo poznaci da ulazna impedancija filtera mora biti 30 Q. W 11-79.5 mm. Ne bi bilo dobro da se na tin 30 Q impedancije prikljuci 50-omski antenski kabeL Potrebno je prilagodenje. Z2 = yz^~5Q = 39Q. Pojacalo radi u klasi C i predvideno je za rad telegrafijom u opsegu od 3. upredena) na jezgri. To stojat Zs kapacitivni otporL Zs je induktivan otpor.5 5 ( ^H C2 = 1206pF L2-T 99pH C3=C4 = 796pF C2+C3=2002pF (16A) SI. dok lijeva po- impedancije kapaciteta i induktiviteta u desnoj polovici filtera medusobno su jednake i iznose po 1. gore. Toliko iznosi i izlazna impedancija. U tekstu je primjer izracunavanja elemenata izlaznog filtera za prilagodenje na 50-omsku impedanciju antenskog prikljudka. = 12.u " „v„ . t x 2a xfg (MHz) transformaciju impedancije v mo si. Desna polovica filtera je simetricna. Ts = T2 i Od potrebnih 10 izlazne snage neka svaki tranzistor daje po 5 W.6 mm. a izlazna impedancija 50 Q. i-£ „ C1 If c CE 3 I 3 H" C1 = 1326pF LI =1. desno. Za lakSe racunanje mozemo ga rasta- Da bismo mogli poznatih formula: 1000 000 C(pF) = ~ 2tu xf (MHz) x R c (£1) g — . Izracunamo ih primje- nom izracunati vrijednost kapaciteta i induktiviteta u filteru moramo prethodno odabrati granicnu frekvenciju. Radi u klasi daje izlaznu snagu od 10 W. = Uz pretpostavku da je Q-faktor 50 Q. Izlazna impedancija se (za 12. sastavljenoj od dva feritna prstena. Kao granicnu frekvenciju zemo dakle uzeti 4 MHz.25 V na kolektorima) moze izra Cunati na vec poznati nacin. C Izlazno tranzistorsko pojacalo u protufaznom spoju. pa je Zi = Rc) • 351 . T% je namotan sa 8 bifilarnih zavoja (zica 0. Sam filter je predviden kao peteroclani.5 do 3. Rl Za od 30 Q na 50 Q vrijede relacije: Z =30H.

11-79: impedancija. Zavojnice mogu biti bilo kakvog oblika.1. L . je sirokopojasno. da za svaki opseg mora postojati poseban filter.796 pF. Izra£unali 34 Q. Posebno do- bro se vidi Filter je bio VF transformator Ti). CS = C .5 i 30 MHz. C2 + Cs = 2002pF Ove vrijednosti kapaciteta moze mo malo zaokruziti i sastaviti ih iz vrijednosti za normalne kondenzatore. 11-79. Ru •— 4/1979). Konacno Zz — R C3. ovisno o opsegu. Kratkovalno izlazno pojacalo. mjesta. Dodatak feritnih zrnaca FP sprijecava pojavu oscilacija na vrlo visokim frekvencijama. Izmedu njih moze biti metalna pregrada ili se mota stenaste jezgre (»toroide«). Rezultat je napisan i na si. Filter za cetiri KV opsega zauzima vi$e prostora od samog predajnog diSt. takoder onemogucuju pojavu »divljih« oscilacija. pa otuda izracunamo joS i vrijednosti odgova rajucih kapaciteta i induktiviteta. tredi kapacitet opet od dva kondenzatora: 1000 + 470 + 330 = 800 pF. otprilike za 10% do 15% visa. Kod stori TR . U uredaj je ugraden i valni preklopnik s kojim se preklapaju samo izlazni filteri. koji se vide na si. na pr- Da se u poja£alu ne bi pojavljivale nezeljene oscilacije potrebno je dodati otpornike R4 i Rt (po 150 Q) i Rs i Re (po 10 Q). Desno je takav izlazni stupanj (TX. drugi kapatakoder od dva kondenzatora: 1000 + 1000 = 2000 pF. Razumije se. kaga je nacmio W1FB (QST. 4 x = l.. mene sasije jela (TX). 11-80.55(jlH. Oni ne utjecu bitno na rad po* jacala na kratkovalnim opsezima.. Na gornjoj strani plo5ice montiraju se svi citet 330 = 1330 pF. s tranzistorima kod TR. To znaci da se moze upotrebljavati za bilo koji amaterski opseg izme&u 3. Na gornjoj strani su oblici bakrenog sloja. ken jima je kolektor »blokiran« prema uzemljenim emiterima. Tako ce prvi kapacitet filtera biti sastavljen od dva kondenzatora: Z. 11-80. ko Pogled na vrlo slican uredaj. Donja strana ima netaknut bakreni sloj. Ti je sirokopojasni ulazni su tranzitransformator. omogucuje si. Stampana ploclca je s obje strane kasirana bakrom.. nacmjen za cetiri kratkovalna opsega i on zauzima vise Q-1326PF. 11-81. One ne smiju jedna na drugu induktivno djelovati. C2 -1206pF. 352 Pogled u unutrasnjost Uu kojoj je smjesten izlazni stupanj prema sL 11-79. Umjesto FP moze se nadiniti i mini jaturna zavojnica od 2 do 3 zavoja od one zice koja je izvod na samom otporniku! Kondenzatori od po 220 pF. si.cija Zz pripada zavojnici: Za je i = &/. Granidna frekvencija im mora biti malo iznad gornje granice opsega. 39 {} i i?o = smo vec vrijednosti Rci = 30 Q.99txH. Induktivitet im je najbolje odrediti pomocu dip-metra.

St. Izgled plodice od vitroplasta koja je bakrom kaSirana sa obje strane. Ovo je gornja strana plocice na koju 6e biti montirani svi sastavni dijelovL Crna polja predstavljaju preostali dio bakrenog sloja. 11-82. 11-81. Velidina plocice neka bude 125 X 69 mm Raspored sastavnih dijelova na prednjoj strani plodice. Malim slovom I oznacena su mjesta uzdui kojih je transformator Ti zalemljen na bakar plodice SI. 23 Radio priruenik 353 . Straznji sloj bakra ostaje nepromijenjen. Posebno su oznacena mjesta na kojima treba naciniti direktan spoj izmedu gotnjeg i donjeg bakrenog sloja.

Tako je ostvaren jedan zavoj. si 11-79) ukupno cetiri feritna prstena. Dva i dva su jedan uz drusmjeste- gu Oba para prstenova P SL 11-85. Manji transformator . prema sL 11-83. Na mjestima koja su ozna£ena zvjezdicom treba probuSiti rupicu. Na jednoj stijenki je bakreni sloj raspolovljen (vidi skicu b) tako da metalnog oklopnog pletiva. (za nadinjen je sa tor Ti Sirokopojasni transformaKV pojacalo. si. Centimetarska skala omogucuje ocjenu velidine se formira zavoj sa krajevima c i e. onaj nize impedancije. skinutog s nekog kabela. SL jasnih b) p SL 11-83. provuci bakrenu zicu i zalemiti je s jedne i s druge strane. a veci transformator za vece snage. Ovo je vazno nadiniti da se osigura stabilan rad pojacala. spaja obje vitroplastne stranice. Kroz te plo£ice i kroz prstene mogu se provuci mjedene cjev5ice sa tankom stijenkom. i voja. vanjskog nromjera oko 12 mm. Ovaj oblik feritnih Sirokopojasnih transformatora nadinjen je bez dodatnih stranica od vitroplasta i bez metalnih cjevcica. od ni su medu komadice kaHranog vitroplasta (KV) tako da je bakreni sloj (bk) izvana. 11-83. Umjesto toga je kroz slogove feritnih prstena provucen jedan zavoj. Njihov raspored je oznacen na si. Mjedena Hi bakrena cjevcica C. koja ima tanku stijenku. One se na svojim krajevima zaleme moze na bakreni sloj.sastavni dijelovi. Izgled feritnih Urokopotransformatora. »Krajevi« c i e. Ovaj je s jedne strane potpun. Cu/PVC) Kad je gotovo.5 mm. Manji od njih je za manje. a s druge je rastavIjen u dva dijela. kao i njegova sredina d su na bakrenim oblozima. na£injenih prema si. Sirokopojasni Ti VF transformator se naciniti tako da se dva i dva feritna prstena. Na tim mjestima se na taj nacin postize direktan spoj izmedu gornjeg i donjeg bakrenog stoja. s krajevima a b nacini se tako da se kroz mjedene cjevcice provuce izolirana zica i t Krajevi lice a 6 pripadaju primarnoj zavojnici 354 — (0. ma namota 3 zaima izgled preje 11-84. prolazeci kroz feritne jezgre. medusobno slijepe i stave izmedu vitroplastovih. Nacrtana skala je u centimetrima 11-84. 11-82. bakrom kasiranih plo£ica. Njegov srednji prikljucak je d* Primarna zavojnica.

%v. Prva Za transformator Ti koji se ne opterecuje sa vise od 2 W. Stabilnosti radne tacke doprinose i emiterski otpornici Ri i R2. izlazne snage kod 12 V. ii-86. Originalni tranzistori daju kod 12 V otprilike 2. Ona sluzi u nekim tetevizijskim konvertorima za prilagodenje impedancija na nekoliko primjera. Kod tranzistora je to redovito u klasi AB. tek tolika da bude osigurano pojacanje SSB-signala bez izoblicenja. navedeni su u legend! postabiliziranog iz vora napona (5 V) koja protice siiicijevom diodom D. si. potrebno je da pojacalo snage radi u klasi AB Hi B. Tu su opet dva takva transformatora. 1. 11-79. ovisno o jakosti struje bazama ovih N-P-N tranzistora strujom iz ispod si. moglo bi se upotrebiti i dvije feritne jezgrice Dvije takve jezgrice treba spojiti zajedno i namotati 1 + 3 zavoja na opisani nacin. 2N2219. poznatog pod imenom »Argonaut«. s po 11-86. Linearna kratkovalna snazna pojacala Dosad opisani tranzistorski izlaz- ni stupnjevi radili su u klasi C. Tranzistori su 2N263L Za one koji bi zeljeli sami graditi takav tranzistorski stupanj treba navesti i neke druge Shema na nom za ovakve manje snage. Umjesto mjedenih cjevcica moze se kroz prstenove provuci metalno pletivo koje je skinuto s neko? oklopljenog kabela manjeg vaniskog promjera. Zajednicka mirna kolektorska struja za oba tranzistora neka bude dvadesetak miliampera. dvije rupice. jedan za manje i drugi za vece snage.6 i 0. tranzistore koji bi se modi upotrebiti na isti nacin. 11-85. To znaci no slijedi sve postici linearno po]acada izlazni signal vjer promjene ulaznog sig- nala. prstenastog oblika.vrlo malenih do najvecih amplituda. kao na si. f. Za osiguranje linearnog rezima rada pojacala potrebno je da tran* zistorova baza dobije malen prednapon.&&?^&^*. 2N3866 i tri tipa mogla bi dati W W Potreban pozitivni prednapon na stize se Podaci za namatanje transformatora Ts koji sluzi za simetriranje izlaza.f-*-.-. izmedu 0. On mora biti dovoljan da se tranzistor tnalo otvori i da stalno.. oko W 141. Za SSB-signale kod kojih se snaga neprestano mijenja od f koja kroz nju tece. Samo tako je moguce nje. Za manje snage moze se sirokopojasni transformator namo- tati inace na ovakvu feritnu jezgricu. Kako se to postize u praksi. vrsnu snagu (PEP — Peak Envelope Power) do 5 W. pokazat cemo S/. Pad napona na toj diodi je. a moze se pravilno odmjeriti pomocu potenciometra P. 355 23* . kao ona na si. Visokofrekventni transformatori su bifilarno motani na jezgrama od ferita.5 efektivne snage ili. tece slaba kolektorska struja. To su na§i domaci: BFJ 45. kao i za T3 u kojemu se zbrajaju izlazne snage jednog i drugog tranzistora.9 V. kod SSB-telefonije. Ifvl&££>v. BC 2N4427. 11-87 pripada izlazstupnju u svijetu popularnog primopredajnika male snage. Po jedan prsten je sasvim dovoljan za Ti 1 Tt. Onaj veci je za vece snage.5 kod 15 V pozadnja dva oko 3 gonskog napona. i onda kad nema signala. Njih se unutar kratkovalnih amaterskih opsega moze koristiti samo za telegrafiju.

3 V koji se postize Zenerovom diodom Z£>. iica 0. 11-86. Potreban broj zavoja iznosi po 2 x 15 zavoja. kako je nacrtano. bifilarno se namata na tako dobivene toroide dvostrukog presjeka. Ulazna i izlazna impedancija su 50-omske. menzioniranie moze Dibiti pre- ma podacima na Kratkovalni primopredajnik »YAESU FT-7« takoder je dobro poznat. 11-78. Malen je i vrlo dobar za bilan i za stacionaran rad. Potreban prednapon za linearno pojacavanje daje ovom stupnju tranzistor TRs. koji rade u nrotufaznom. Potrebno je toliko filtera koliko imamo valnih opsega za rad predajnika. Tranzistor dok Rio i R11 sluze za negativnu povratnu vezu. Poje izvedena negativna po- vratna veza. Sva 11-88) tri stupnja na shemi (sL rade u klasi AB. Na sL 11-88 je shema triju stupnjeva linearnog pojacala u predajnom dijelu snaznije verzije tog primopre- mo nacen kao Ts. TR3 i TR4. To je silicijeva dioda koja se u Izmedu prvog Na shemi su tadkicama oznaceni po5eci bifilarnog namotaja pa ih treba tako spojiti. mm i drugog stupnja Sirokopojasni transformator Ti koji impedanciju transformira u omjeru 16 : 1. Shema izlaznog stupnja u poznatom malom primopredajniku »Argonaut«. Otpornik od 150 Q kojim je premo§tena primarna zavojnica transformatora Ts.5V< {(TAB) TR1 = TR2 = BFJ45 (2Wkodl2Vf Hi 2N3866{2NU27)UWkodisv] SL 11-87.3 Transformatori mm TRi dobiva potreban mali prednapon razdjelnikom R3/R4 iz stabilnog napona 3. Rs i Rs. T2 je ulazni prilagodni transformator. dok Re prigu§uje idaz tranzistora TRs. CuL. »pu§-pul« spoju. Opis i podaci o VF transformatorima u tekstu je promjer oko 12 mm.Ova] stupanj radi u klasi AB.5 mm. Treci stupanj linearnog pojacala ima dva tranzistora. Moako gla bi se upotrebiti i jezgra od ferita. Radna tacka trEOizistora TR2 osigurana je diodom Ds. zatim otpornici R7.5 i 30 MHz. Bifilarno treba namotati po 2 x 20 zavoja. Potenciome- 356 . osiguravaju Sirokopojasnost. Protiv nezeljenih oscilacija stupanj mocu Rs i Re. treba. Izlazni transformator je oz- koji nam upravo filtera si. Ts. Oznaka mu je »FT-7B«. CuL. Dvopolnim valnim preklopnikom moze se izabrati onaj filter svom propusnom smjeru napaja je zaSticen otpornicima Rs iz strujnog kruga Zenerove diode ZD. Za stabilan rad prvog stupnja primijenjena je negativna povratna veza otpornicima Ri je i R2. Treba uzeti po dvije feritne toroidalne jezgre promjera oko 12 i sastaviti ih. kao na si. ii- mu com T* i Ts nesto su veci. Radni prednapon je osiguran diodom D i moze se regulirati potenciometrom P. 0. dajnika. za kratkovalne opsege izmedu 3.

357 .

Unatoc svojim vrlo opterecenje strujama baze tranzistora TRt i TRa konstantan. To je primopredajnik »FT-707« koji unatoc svoje vrlo te- male mase malih dimenzija cm). Pazljivom citatelju nece izbjeci to da je sklop za stabilizaciju s tranzistorom TRs u principu isti kao i neki sklopovi za stabilizaciju napona koje smo upoznali u poglavlju o izvorima elektricne energije.8 x 5. Za svaki valni filter opseg predviden je poseban koji priguSuje sve viSe har- malenim dimenzijama (93x240x295 mm) razvija izlaznu snagu do 100 tar monicne frekvencije.Ris. u kutiji (23.5 18 x ovisi omogucuje rad telegrafijom L3 £ TR3 H€H! i_. (2 kg!). padu napona na tim diodama 120 . W P regulira jakost struje koja ce kroz silicijeve diode Ds i Z>*. on mora proci kroz filtere.i 47 I ^ TR1 = TR2 = 2SC2395 TR3=TR4 =2SC2290 -0+13.47n Na sL 11-89 takoder je jedan od naSih dobrih znanaca. »FT-707« i izlazni stupanj odaSiljackog dijeta u 11-89) konstruktivno su vrlo zanimljivu primopredajniku Opis u tekstu 358 .. koliki de biti napon na otporniku Taj je napon i uz promjenljivo I. Vanjski izgled primopredajnika »FT-707« koji obuhvata sve kratkovalne opsege za amaterski rad. | f SL 11-89. ukljucujuci i one najnovije kod 10.v_ "•n Hg^ ti i ilp?i?4- VFP. 18 i 24 MHz. Prije nego se poja£ani signal odvede na izlaz IZ i dalje u antenu.2 i I 0. Pobudni (si.5V<TX) SL 11-90.

tesko bi bilo ostati kod pogonskih napona od 12 do 14 V. si. Posebno W snaga se dobar dio pretvara u toplinu. prikazan na 11-91. Postoje dvije varijante: jed na sa maksimalnom izlaznom sna gom oko je 10 i druga oko 100 W. 11-90. Osim otpornika za osiguranje Sirokopojasnosti pojafianja i zastitu od »divljih« oscilacija. 14 MHz. 11-90. Ts je izlazni transformator. Jedan dio odlazi na transformator Tz a drugi na tran cijama. Potenciometrom P lako se odabere takav prednapon da TRs i TRd budu tek toliko otvoreni. sformator Ts. Prednapon za baze izlaznog para tranzistora je ovdje dvostruko stabiliziran. Za jo§ vece izlazne snage. Tranzistori koji mogu dati znatnije izlazne snage imaju razmjerno velike kapacitete kolektora. Buduci da se ovdje o£ekuju jace struje baze. U tu svrhu su dodane zavojnice Li i Ls. Vec za pre dajnik. Tranzistori TRi i TR2.6 do 0.9 V. potrebna je struja do 20 A. koliko je potrebno za linearni rezim radcu padaju polovici izlaznog stupnja. ali nije jeftina! Ako podvostrucimo napon napajanja. mozemo sa jednako jakom strujom postici dvostruko vece snage. 7 MHz. Dodavaju se i ventilatori za poboljsanje hladenja. Ulazni signal se transformatorom Ti dijeli na dva dijela koji imaju medusob no suprotne faze. TRi i TRs su u pobudnom stupnju. koii se moze svakom predajniku prikljuciti i kao dodatno linearno pojacalo. Zato taj dio donosimo na si. kao i od kolektora drugoga na bazu prvog tranzistora. Otpornici R$ i IL osiguravaju da neutralizacija vrijedi na §1rem podruciu najvisih frekvencija. Konstrukcija samog ispravljaca sa dovoljno stabilnim naponom moguca je. Transformator Ti omogucuje simetricno napajanje tranzistora. 18 MHz i 24 MHz) za koje se naskoro o5ekuje odobrenje rada i AM modulacijom) je 80 INPUT (amplitudnom za val nosilac YU-ama- terima. Nazalost su onda i unutrasnji »povratni« kapaciteti (izmedu kolektora i baze) takoder prilicno sto bi moglo kod najvisih frekvencija ipak dovesti do samoosciliranja. To redovito ne smeta jer su svi VF strujni krugovi sa niskim impedan- lineamost pojacanja ako je pogonski napon visl Izlazni linearni stupanj. uz uvjet da pojacanje bude linearno. tu je provedena i neutralizacija. namotani na feritnim jezgrama. Njihova radna tacka odredena je diodama Di i Ds. Samo jedna dioda na tome mjestu bila bi preteredena. koji pri Na Najprije posebnim stabilizatorom na 8 V. a zatim tranzistorom TR% i diodama Z>a i Di na 0. 21 MHz i 28 MHz) kao i na novima (10 MHz. Zato tranzistori takvih izlaznih stupnjeva moraju biti rnontirani na velike i masivne hladnjake. Neutralizacija je postignuta na »klasican« nacin: od kolektora jednog tranzistora na bazu drugoga.(CW) svim i telefonijom (SSB i AM) na (3. upotrebljava ukupno 4 tranzistora od kojih su dva i dva u »pus-pul« spoju. za svaki opseg posebno.5 grafije (CW) i dosadaSnjim opsezima 240 W. Svi transformatori su girokopojasni. Kod rada W. prema si. Ukupan INPUT kod tele- 359 . Djelovanje im je izrazeno kod najviSih frekvencija. diode su spojene paralelno. Razumije se. Sve je »tranzistorizirano«. iza posljednjeg tranzistorskog stupnja opet slijedi potreban broj filtera. Posljednja dva stupnja u predajnom dijelu uredaja »FT-707« imaju ukupno 5 tranzistora. ulazu je serijski titrajni krug kojemu je zadaca da ujednaci pobudu u cijelom sirokom podrucju od 3 do 30 MHz. Zavojnice Li i L* (kao i Ls i Li u izlaznom stupnju!) lako rje^avaju taj problem. Za tu svrhu sluze trimerski kondenzatori Cs i Cs. rade u neutratiziranom pojacalu klase AB. Osim toga je lakse postici dobru zanimljiv 100-vatni izlazni dio predajnika. veliki. Od tih SSB-telefonije dosiie MHz.

kakav je potreban za prednapon. Pobudu dobiju preko Ts. Vidi tekst Drugi par tranzistora. oko 20 i ako bi takav linearni stupanj trosio u prosjeku oko 20 A s vrhovima koji su dva puta veci. recimo. moraju biti podjednakih 360 smanji na 8 V.<H-28V(TXt St. kao i u linearnom. 11-91. predajnika upotrebiti detiri snazna tranzistora. dok je Tr njihov izlazni transforms tor. Napon napajanja od 28 V uvodi se najprije u stabilizator svojstava. Za . morao bi TRs davati trajno oko 1 A. U antenski sistem se tako dobiveni signal velike snage moze odvesti preko fil- ga tera. tegko je odiiati konstantnim uz ovakve uvjete rada. bez filtera se nijedno tranzistorsko VF pojacalo ne smije spajati s antenom. s vrhovima opterecenja do 2 A. TRs i TR4. rade sasvim jednako kao i TRi i TRs. tipa. Za svaki radni valni opseg mora u predajniku. Sva cetiri tranzistora. Malen napon. TRi. 100% tranzistorskih. S time svakako treba racunati pri gradnji sli&iih snaznih VF pojacala. u svakom slucaju istog Onda im se i zajednicki radni prednapon moze pripremiti tranzistorom TRs. Bolja se stai bilnost prednapona moze postici . neutralizirani su sa Cs i C«. TRs i TR4. kolektori im se napajaju strujom preko J$. TRs. Izlazna snaga iz Te i izlazna sna iz Ti zbrajaju se u Sirokopojasnom transformatoru Ts. Tranzistor TRs i diode Di i D2 osiguravaju prednapon na vec opisani nacin Ako bi strujno pojacanje tranzistora u predajniku bilo. U svakom sludaju. pojacalu postojati poseban filter.oo vede snage mogu se u izlaznom stupnju kratkovalnih. dodatnom.

Ako ih netreba mirnu struju odabrati tako da ona bude $to manja.i 10-metarskom opsegu.9 7 (do 1A1 klasi A.65 do blizu 0.5 i 0. Tu je izvanredno pouzdan stabilizacijski integrirani sklop tipa 723. U svakom slucaju je paralelnim spajanjem takvih cijevi toliko povecan izlazni kapacitet da se ne moze ocekivati uredan rad na frekvencijama u 15. pa se treba dr- SI. I onda je ipak. To je sasvim dosta da se postigne bilo koja radna tacka predaj nikovih izlazmh tranzistora. ovisi o vrsti tranzistora.7 V) bi odgovaralo za AB-klasu pojacanja. dok Ri odreduje nivo ograni£enja jakosti struje.9 V.9 V. Stabilivrlo zirani napon se moze odabrati po- tenciometrom R$ u rasponu izmedu 0. Tako daleko se nikad ne ide jer bi opterecenje i zagrijavanje tranzistora bili preveliki.6 prednapona na bazama dosta je za klasu B. uz jakost struje do 1 Stabilnost prednapona je vrlo dobra i kod promjeriljivog opterece- A preporuka tvornice. nja. buduci da bi se onda cijevi previse zagrijavale. Izlazni napon ovog sklopa moze se mijenjati (sa Rs) izmedu 0. S. Kod telegrafije i kod SSB-signala V vecim prednaponom moglo dodi i imaju vremena da se Made da im tako temperatura elektroda i staklenog balona (!) ostane u dopu§tenim granicama. Takoder nije moguce pojacavati ni amplitudno ni frekventno modulirane signale. Malo viSe od toga (0.5 i 0. Referentni napon za njegov rad daje tranzistor TRs. Tada bi I kolektorske struje tranzistora u predaj nikovom izlaznom stupnju dosegle polovicu maksimalne jakosti. Va^no je da se pri tome nikada ne pouzdamo u mjerenje samog prednapona! Uvizati mamo. bilizatoru TRt moze biti 2N3055. Predvideno je za rad na tri kratkovalna opsega (80. uz uvjet da je rad predajnika linearan.). Otpornik R7 sprije cava preterecivanje stabilizatora. Oko 0.r^ TRI do uvjeta za rad u + 0. Za napon napajanja od 28 V i R7 i Rs treba da imaju otprilike dvostru Opis gradnje ovog linearnog kratkovalnog pojadala sa vrsnom (PEP) namijenjen snagom od 800 je konstruktorima koji vec imaju bogato iskustvo u gradnji manjih kratkovalnih predajnika.5. Treba paziti da kod najjacih struja na kolektoru tranzistora TRi preostane jo§ napon oko 4 do 5 V. Za to je potrebno oscilografsko ispitivanje i mjerenje. 11-92. Normalan rad u linearnom rezimu je postignut tako da se tranzistorima osigura radna tacka za klasu AB. a Rs preterecivanje tranzistora TRi.0. Stabilizator prednapona za snazne izlazne stupnjeve u kratkovalnim predajnicima. jek treba mjeriti jakost kolektorske struje i pritom mijenjati prednapon da se postigne §to treba. za rad punom snagom. 11-92. zahvaljujuci integriranom statipa 723. Predvidena je upotreba elektronskih cijevi 6KD6 koje su inace namijenjene za otklonska W ku vrijednost. Ostalo u tekstu stabilizacijom Osamstovatno Unearno pojacalo za kratke valove prema si. Moglo bi se pokusati i sa evropskim cijevima EL 509 koje imaju istu namjenu. dok bi se sa pojacala u kolor-televizorima. 40 i 20 m) telegrafijom ili SSB-telefonijom. dozvoljene za izabrani tip. Koliko ce to biti. pocijevi i 361 . Tranzistor TRi omogucuje po- trebno opterecenje jakim strujama. zapravo samo njegova »dioda« izmedu baze i emitera. Kolektor nije spojen (N.

obje namotane na istoj prstenastoj feritnoj jezgri. = trostruki promjenljivi kondenzator. spojeni paralelno. Ostalo u tekstu KV pojacala: Ci = 10 nF sa mm & mH trebno ugraditi dobar ventilator koji za vrijeme rada pu§e na cijevi.5 za 1 A. za radni napon 2000 V. VFP. sa vecim razmakom izmedu ploda. Di do Da = silicijske diode za inverzni napon od 1000 V/l A. sa razmakom od 3 medu plocama. Cs i Ce izolirani od Sasije. na otpornicima 56 Q/l W. 2 = po 55 zavoja.8 mm. C2 = promjenljivi kondenzator od 160 pF. 4 = vidi tekst i skicu na si 11-94. 11-93 anodama i preko otpornika od po 10 H/1W svojim katodama. CuL. 11-93. zicom 1. VFP. CuL. VFP. Cs = Ce = Ci = po tri elektrolitska kondenzatora od po 100 \iF/450 V. VFP. Ei .2 mm. kao za prijemnike. Zi do Zi = po 8 zavoja. na 10 cm dugackom komadu »feritne antene«. 3 = 65 zavoja. 3 x 360 pF. Sve mrezice svih ci jwi najkracim su putem spojene sa ralelno svojim — — 362 .SI. 5 = 2. Na cijevi vidimo da su cetiri 6KD6 spojene mectusobno pasi. zicom 0. Shema osamstovatnog linearnog tinjdevom (mika) izolacijom. 1 = VFP. CuL. Ds = BY 238 Hi slicna. Cs = Cs = Cto = 22 nF/2000 V. Cs = 68 pF sa keramidkom Hi tinjdevom izolacijom. zicom 0.5 mm.Es = Es = E4 = 6KD6.

Zavojnice za 800-vatno linearno KV pojacalo Amaterski kratkovalni opseg (MHz) .Tablica 11-5.

1 koji onda. Umjesto antene bezuvjetno treba prikljuditi neku »laznu antenu« impedancije 50 do 60 Q koja moze izdrzati ocekivano opterecenje. sa malim ali vaznim zakaZnjenjem. treba spou seriju pazedi da gornje dvije grupe koje su na visem potencijalu budu izolirane od Sasije. Tri otpprnika od po 47 kQ/2 osiguravaju podjednaku raspodjelu napona na jiti W kondenzatorskoj seriji i kad je uredaj iskljucen isprazne kon* denzatore. mo Kad smo postigli »dip«. Pri tome je sasvim otvoren. U prvi momenat tu je jos ukljucen i zagtitni otpornik od 50 Q/20 W.25. od 300 jiF svaka. Razumije se da pri tome moraju biti ukljucene zavojnice za isti opseg frekvencije na kojemu radi i pobudni predajnik. ostaviCt u polozaju resonancije i kidacem Pr. Kondenzator od 10 nF i otpornik od 10 kQ gase iskrenje na torn prekidacu.2 V/l do 2 A. pona kod gu. tek toliku da se jakost anodne struje poveca na priblizno 100 mA. Dok je uredaj ukljucen i dok nema opterecenja. Cim je to postignuto. Iza toga je po trebno cekati najmanje pola minute prije slijedeceg ukljucSivanja. jer bi se cijevi pregrr trajati Svako mjerenje smije W najviSe 10 sekundi. Filtracija ispravljenog napona postile sluze ispravljacki lanci detiri silicijeve diode. Tako dobivene grupe.F/450 V. Tri i tri od njih su spojeni medusobno paralelno. na kondenzatorskoj bateriji postoji napon od — — GAIN«). Primjena jace pobudne snage pieteretila bi elektronske cijevi i ispravljad. Citav uredaj se ukljucuje pre- anodnog titrajnog kruga. Kod ponovnog ukljucivanja pobude moramo (opet brzo i krat ko!) kondenzatorom C* postidi da 364 . dok sa Cs nastojimo postici resonanciju d blizu 1100 koji je smrtno opasan pa je potreban najveci obzir i paznja pri gradnji i pri ispitivanju. telegrafije moie se sa ukupno devet elektrolitskih smanjiti pobudu i tako snagu smanjiti na dopu§teni iznos. kao i pri radu s tim uredajem. Kod SSB-predajnika treba samo smanjiti niskofrekventnu pobudu SSB generatora (»MIC. Va- zno je da se u taj strujni krug dodaju i prigusnice VFP. On sprecava da od pocetnog udarca struje nregore osiguraci. 2. svojim kontaktima REL. kad mjerni instrument pokaze tipicni »dip«. prekinemo pobudu. Isti prekidac aktivira i relej REL. On sluzi za prekidanje anodnog napona. Da se postigne izlazna snaga od 800 (PEP) potrebno je ovo linearno pojacalo prikljuciti iza pre- nom krugu ampermetar tar. To smo kada se anodna struja smanji. V postigli Prekidac Pr. (ili tocnije amperme- HI) pokaze da je anodna stru- ja narasla na 300 mA. Ako ovo linearno pojacalo ukljucujemo iza predajnika koji »otislo« rada. 1 u primarnom ne mijenjajuci frekvenciju povecavamo pobudu dok anodni mili- — — struj- obih transformatora. dakako uz ovjet da cijelo vrijeme radi vec spomenuti ventilator (blizu cijevi!). 2 mora biti graden za visoki napon. od po Svaka dioda je premoStena sa po jednim kondenzatorom od 10 nF/2000 V i sa po jednim otpornikom od 330 kQ. 2 i da ih se stavi blizu podnozja cijevi. 1 i VFP. Za do bivanje istosmjernog anodnog na- dajnika koji sam mo£e dati oko 50 W. Anodna jaca od 100 mA ne smije teci. popravimo C* na »dip« i brzo struja trajno jale. 1-B kratko spaja zaStitni otpornik da transformatoii budu prikljuceni na puni napon elektricne mreze. moramo mu dati vecu sna- kondenzatora od po 100 p. Osim toga bi pojacalo izvan podruCja linearnog proizvodeci snazne smetnje drugim radio-uredajima i televizorima. 2arne niti od sve cetiri cijevi spojene su u seriju. Prvo ukljucivanje i ispitivanje linearnog pojacala nikako ne smije biti sa prikljucenom antenom. Najprije cemo dati samo malu pobudu. Dioda Ds ispravlja taj napon za potrebe rada releja REL. 1-A i REL. tj.

: 30 zav. na brpozinu ali ipak sto tacnije pravimo resonanciju sa Ca i sa C* i iskljucimo. a na sluh (»uhometrom«. Zato je opravdano pitanje: treba radio-amater ?« 42 zav. Opcenito se moze odekivati da 6e. da se postigne resonancija u izlaznom. manju 4. 11-94. an ten- (QRO). da ne govorimo o onim »decibelima« iz- nad S9. Koliku snagu treba radio-amater? QRO iU QRP? Znamo. W skom strujnom krugu (jos uvijek bez antene!). Signal S9 + 10 dB u istim W prili- kama postici cemo tek sa 1000 W. da skoj klasi — ovisno o operator — pravilnici u Jugoslavi»Koliku snagu Koliko veliku 36 zav. smanjujudi snagu (na istom opsegu. odnosno kako malu (QRP)? Najpre cinjenice! Za promjenu glasnoce signala za jednu S-jedinicu potrebna je promiena snage za ce* tiri puta ili za 6 dB. • i Posebnu paznju treba posvetiti izgradnji prigusnice VFP. Dimenzije i raspored zavoja na priguSnici VFP. Takvi su uredaji skupi. Razlike izmedu S-jedinica koje su napisane na skali S-metra cesto se postizu i manjim razlikama u snazi signala. 11-94. laznu snagu. kog (!) drveta. tj.i 019mm skim« cijevima. iskori^tenje ' biti oko iz* i 65% uz. na + sssjyssssjyssssss^^^ SI. S7 sa snagom od 6 W.5 mm. S-metar ne pokazuje nista. sa konkretnom antenom. U pomanjkanju toga moze se pokuSati sa valjkom od dobro osusenog me si.4 W. uz pretpostavku da sa 100 snage postizemo raport 59 na nekom opsegu. istog dana i sa istom antenom!) kod istog amatera koji nas prima. prema na anode 16 zav. Ta- koder se S9 prebrzo postize. ugradeni S-metar cesto pokazuje »previse«. sa drugim slicnim »televizij- kad. Iza potrebnog hladenja ukljucimo i pojacajmo pobudu toliko da anodna struja bude 800 mA. Kod tvornicki izradenih radio-uredaja koji su namijenjeni amaterima.5 S5 sa snagom od 0. To zna£i da cemo. HI) je signal jo§ sasvim glasan i jasan. najvjerojatnije. 365 . Zato. ne- — — — bili su za 27. Valjak na koji se namata zica neka bude iz teflona ili keramidki. Produkti treceg reda i S6 sa snagom od 1. 4 potroSac »povuce«. Prototip je bio ispitivan analizatorom VF spektra pa se pokazalo da su pri toj snazi izoblicenja svih vrsta mala. Zbog jake anodne struje zica ne smije biti tanja od 0. postici: S8 sa snagom od 25 W. odredenog dana. INPUT je bio 800 W. ji amaterima dozvoljavaju upotre- bu radiostanica sa snagom od 2000 W. 25 zav. a produkti petog reda za vi§e od 50 dB ispod nivoa signala. To se prepozna po to- me sto »dip« postane sirok i plici.

razvijajuci do savrsenstva operatorske sposobnosti radio-amatera. ako vec i s ma* njim snagama moze tako dobro »ici<<? U vecini slucajeva zato da se je Cemu snaga. Odlucite sami. osobito 10 ili i u W razlicitim kontestima (sto sa lijepim amaterskim HAM onim SPIRIT- <>m bas i nema prave veze!) Naj- ceSce amateri kupuju uredaje koji- ma ili je snaga oko 100 W. Mnogi amateri rade sa snagama oko 5 1 nadjacaju svi slabiji signali. W) W) ili sa QRP-stanicama (do dak sa QRPP-stanicama (do Oni smatraju da 366 .onda potrebna velika W. preko 100 U novije vrijeme postoji medu radio-amaterima girom svijeta pokret za redukciju snage predajnika. je bolje upotrebiti predajnik manje snage i bolje antenske sisteme. postizu izvanredne rezultate. malo vise malo manje ne mijenja mnogo izglede za uspjeSan rad.

Kad proradii koji repetditor na 70-cenftdimetaxsldm frekvencijaima. na KV To d sto je UKV UKV raid predaj3idka je u tome den za pnedajndk Tedovito grau samo jednom opsegu. jer bi dodavianje vailnilh 23<enttitmietarskoim (1215 do 1300 MHz). uglavnoan u wrijeme razAicitdih »kontesta«. u poglavijiu o piiiimopredajnimetarsko i podovici« dtvomeftaonskog opsetgta (145 do 146 MHz). na kojdma jos ugiavuitoaikratke valove. 367 . tireba defnnitivno napustiti i »klasi£ne« titrajne kruigove i le- Za rad na opsegu preklopnika dovelo do nedopus#vo dugih vodova a do veldkih yisoko€rekvenftnih gubitaka na njahovdjm kontaktdima. osobi- Jedna od glaviniih razMka izmecfeu firekvencijaima oko 10 GHz. Ima. je zato. Jtakvdm predajndcima je jos imoguce kotristiti »obdene« elektronske cajevi i itranzistare do kojdh ajmater jos miekako moze doci. Za 70-centiimetarsko. osobito u novije vrijeme. (16). doduise. lovi. opare- opci principi gradnije.12 UKV PREDAJNICI NEKOLIKO UVODNIH NAPOMENA Ako vodkno sraousna o sivim andim tehndke. govoiutd najvd §e o predaijnicima za ( najna&kendja UKV UKV podnicja. nece nana Ibdrti herske paralelne vodove koaksiijaibie iresonatoire i d preci na »staim- ma pane« tresonamitne trake. 1>e i u pogtevlju o prevoprenosnim radBjCHuredajima tasno. Glavne vrste i UKV predajnika Iako ima to na jo§ viSim frekven- cdjjaima atmjatenske aktdivinosta.j knjdzi. i za te osobito visoke frekvenicije i specdijailndli txanzistotra (GaAs). Za oba opsega je oprema aanaterskih stanioa jedndan dd)jdk>m mabavljena u inoKenv norni tvrijede U ma. dak d kristaikie doode »naraiailne« konsitrukcije. i joS yd&ima. aid &ve je ito za pix> sjecnog radknamatena prestoupa i jediva pristupacna specijatai. u ova. koja dima dpak (HI) ogramden prostor. <ivo- To su oni innogobrajni primopredajndci (koje se svakodnevino ouje u tradiu preko FMnrepetitora u stvu. posttajiu neupatrebjijjive. Ove cinjenice ujedno objaSnjavaju veldku raSitrenost i aktivnost dwometariskdh amiaiterskih sitamdca kao d. »tehnioki zmatizeljne« naves! cemo i primjer predajnika za 1296 MHz. sve veceg broja amaiterskdh radio^stanica tkoje irade ma 70 cenAnetana. o kospecificnosftnma jiima je bdik> igovora u poglaitflju o prijenmacdina. kao ti specijalndih dioda za raizliSdte svirlie. Neki pimmjeri turedaja imogu se na<5i i u poglavljinia o razltieitdan vnsftama modulacije (poglavlja 13 do 15). Ovdje cemo. oraa je jo§ wvdjjek povremena. Osdm toga u tiim se opsezima viSe ne mogu upotrebiti mi obdifcnd UKV sastavnd ddje- UKV bko te§ko da gpadiimo predajnake za za Ovo 'vrijedd osopopulamo dvometai'sko (144 do 146 MHz) i 70^en4taataorsko (430 do 440 MHz) amatersko UKV podmxcje. sa svojliim kapacaitertMna od 1 do 2 pF. bit ce ih i »druigoj cima znim <20). I cijevti i tranzistoali ofvdje gube sivoja dofora svojstva.

a) .

8 x 5 144 MHz. Lineanna pojacaLa sinage mogu ptraivilno d bez iskrivd-jenja pobilo kakve vrste snajgu jacatd sdgnala. Iza mijesanija (treba tako doibiveni signal pojacatL Ako je to teleganafsiki tiM FM-signail. aid d itehnicki. niiik UKV rak s raditi na vrlo visokoj firekvencijd. kojima se metodom poglavlje 8). »piramida« firakvenoija ikoje nas sive mogu na nekd niacin »dotvesti« u dvometarski opseg. KV mijenjendh moze aradd na kratkom vailu (obLano u opsegu izmedu 28 t-30 MHz) dto na dvometarskom UKV opsegu. Pregted frekvencija koje umnozavanjem daju 144 MHz i 432 MHz 369 Radio prirudnik .sasviim »gotov« za emdisijfu na nekoj ndaoj frekvencirjd.6 y > 8 5.4 9. Bilo MHz = u »preoi« dvometarstki: bd venoiije takvo upetefrostrucivanje neekonomi^no. imqgii se susresti Oscilator kod Lmmogili tvornicMh uredaja. ali se rijetko prakticira. Na blok-sfoemi. naaimateimna. Matematacki. imogao >te stabdJlan. Porciocni oscilator venoitja (kojemu je freknizom umnozivaoa dovede- saim po sebi. Moguce jeste. cesito ci predajnik za se koristi. osobito kad amatema.333 . upotrebi posto feHi UKV.8 36 * \ \ 12 y 16 > 14. uz uvjet da pobuda ne bude prejaka. takaiv predaj- cipu ma si. unmtar sisitema PLL-fcontrole. Unatoc tome. bez obzira na vrstu modulacije. dovaijno PLLrkontrola uziina uzofrekvencije i uporeduje ga frekvencdjiam vrlo stabdloog »re- na na da se oimQgucuje miijesanjem postigne bilo koja frekvencija tmutar bilo kojeg UKV opsetga. Kvaldteta Ako je sigild O izboru frekvencije za pomodne kvarcove oscilatore u UKV predajnicima Za predajnik. Ovako se u nekd odiabrand UKV qpseg moze transponirati '(premjestMa!) signal ikoji je vec moduldrain. Ovaj je obifis kviaoncovdm (kristailom. potreban je kvarcov krisital kojemu £rekvencija mora odataina tako da se iza umno- zavanja postigne radna frekvencija. 12-2 je tzv. Na si. klasa AB). Taikav sd&tem predajnika ce bdti i ovdjje opisan firekvenciiija (vd'di poglajvllje & d 16). imodiufean ampditudno ako se radi o ipotjacanjoi SSB^sdgnaila (SSB-signail je ddo AMnsdiginalal VMi poglavlje 14) bezuvjetno je potrebno da pojjacala sniage rade u linearnom rezimu (klasa A iild. 12-lc. C. Taikav oscillator ne bd bifti. Izlaizna je stabiilizirana kao da i nju proizvadd kvarc. majcesce. poitrebno je prdrnijendjtd i filter na izlazu f prrije nego siigmail stdgne do amtenskog 12-la. Tako bi se iz 10- opsega moglo najikracim piuitem sistema. prema piunza kontroliira -144- 28.y v 1777** 9 6 4 2. 12-1 d. si. cesto vec u odabranom opsegu. niiOjgu iraditi i nail u Mas! signala se nece iskvaritd. premia bldk-shemi na hiiti isl. zamisliiivo je da se neka frekvencija pomnozi sa -meitairslkog pet.666 SI 24 12-2. Predajnicd firekvendija PLL (vidd UKV. firek- ^32- 72 > 8v y v 24 28. pojacala poifcreban dznos) no ferenjtnog« oscolatora.

To ce se dogoditi ako uredaj za itranspoziciju nije dobro ttiaCiaajjen. 12-lc.6 MHz. od ruize frekvencije meikog jeftinijeg kvatrcovqg farostala.666 MHz. ma. Mnozeci (krdsfcaia sa 12 x x 2 x 3)] dolazi se 144 MHz. Madu maziMku je moguce popravM korekcijskdm trimerom u samom osctiiatoru. Da 12-le. signal na 144 116 MHz potirebna od 28 MHz prebacM osai- prema -si.2 brojaika na si. Ova je frekvencija se maze lizravno po- »Piramida« frekvencija 116 ko umnozavanjem daju 288- MHz stici i speciijalnikn oveDtonskim latordima s pasebno bmsenim torastalom. rjede 72 MHz ili 24 MHz. MHz.666 V 67333 4A388 SL Najvaznije frekvencije od kvencija koje umnozavanjem omogucuju postizanje frekvencije 404 12-4. poznata frekvencija kvarca 38. mno- za frdkvenciju umxtar 70-centimetarskag opsega moze takoder biti uzrok takvoj nepozdjnoj rpojavi. NekoMSco majvaznijdh 96 576 mogucnosti £/ 32 * 28. a ako mu. ali to je u ru. Za transpoziciju signala iz dvometar&kog opsega se amater odifoicuje onda. Los filter i zenjem frekvencije 12 puta slijedi ^ezultat: 145.0958 MHz. za pozivnu frekvencijfu nekog irepetdtora na Ikanalu R6.150 MHz. aiko vec ima dobar dvo101 202 \ 134.Cesce se iprimjenjiuje udvostrui utrostrucivanje frekvendje. za dvometarsiki qpseg. kvarc ima 12 puta nizu frekvenciju: 12. 9 MHz i 8 MHz. UkoMiko . sig- tako da se potrebna radna frekvencija pradajmika poddjeli isa 12. takode tprema si. a koja Iznosi 145. cesce se la frekvencija positdze uimnozavanjem pokazuje 12-3. Ipak. jer se preciz-na vrijednosit aomiako ipostize korekoijskim trimerom u oscilato- MHz Rad u opsqgu od 70 cantiimetaira valine diuzisne omogucan je vrlo cesto tramspozicijom aignala ili dz dvometarskqg ill iz desefcmetarskog opsega. SL 12 A. Uz ispravain postupa'k pravilnu gradnju taikvih problema nece biti. nal. iza potrebnog umnazanja. MHz 370 . ali najoeSce na frekv civanje metarstM ure&aj. koja su bar diiiti Svim amaterdpdkusaM nesto gra- ie Na ndkim od itih MHz. koji su paredvidend za rad u dvometairskom op* segu. npr.tatj bray pise na ikristalu. biisimo mijesanjean. U tvornickim uredajima. Najvaznije frekvencije od kojih se umnozavanjem dolazi na 288 knistala pise 38. SL je 12-3. Pri takvoj trasrrspoziciji moze se na dzlazu pojavdti d »pocetni« siginal dvometarske radio-stanice. Tacna frekvencija kvarca se mora izracunati (3 [12x x 2 x 2) ili 12 x (2 x 3 x 2) ili 12 x u qp&eg od i(2 dovodimo prejak dvometairski . aiko raiije r>ravilno ugoden. Frekvencije 'kvaroovog ikrdstada kojd sluzi za tu svrhu.1496 MHz. ispisane su na sL 124.667 praksi listo. Potrebna frekvencija iznosi 288 MHz (144+288 = 432). Od ovih se najvise upotrebljavaju dvije: 96 i 57. ima Ikrdisrtala na f rdkvencijama oko 4 MHz.'b »pdirajmida« 19. u mije^anje. Za amaterske gradnje je tipicno palazenje od frekvencije kristala koja iznosi 48 MHz. MHz venoijaima oko 12 frekvenciju takvog MHz.

Potrebnu povratnu vezu irazictielnik osi- gurava kapacitivni CijCs u 24* tfrtrajnoim krujgu sa zavojtnicorn rada predajnika mjernim imstrumenttotm M. Otpoarniik u njegovom efmdterskom atnujnom kniDgLi mora se odabraiti tako vostruciti MHz. utrostrucuje frekvenciju. vec overtouv ske freikvancije koje su napisane na kristadima. potrebno je njegovu snagu pqjaoati. To ce biu kaida Ri bude dimaio neku vrijedfnast izimediu 56 i 100 Q. takoder uzemljena. Veza sa slijedecim stupnjem je induktivna. asnoMnu za 24 KrisrtaH moze biti brusen frekfvencdjfu od 8 MHz. -4a se postignu &to mtenzivinije oscilacije dvostruke firekvencije. frekvencdja i 50.7 nF! ljena baza. Takoder predajnik: ne simdje smetatd ni obicnom radio-prijemu. predstavija aid vtrlo dobru maze- pocetnu vrijednost. npir. osobito TRi. Ovaj pokazuje relativnu izlazniu snagu predajnika. pazeci ptfiitom da ne dode do izoblicenja i do stvaranja >>nusprxxkikata<< koji bi mogli izazvati smetnje ostalim amaterima koji rade na dstom dli na drugian valnim opseziima. Njegova vorijednost ovisi o upotrebljanom tranzistoru i o pobudi koja dolazd od pretbodnog stupnja. Predvideno je da se dovod koiektorske struje za TRs pirekida tipkalom Ti za emisiju teletgjrafiije. Ulazoa dimpedancija (na emiter!) trazmjermo je vrlo misika. takoder rnuijesanjem. kao i svdh ostalih stupnjeva u ovom predajiniku je u tome da su baze tilh triijfu tiranzdistara dirckrno »uzemljene« (na potencijaiu »mula«). sto doprniosi redukcaji nezelijenih i nepotrebnih frekvcncija. Za ovu swhu je potorebna frakvencija 404 MHz. Tranzisitor Tlh radi u drugotm stupnju koji itreba frekvenciju udRi. all ne ddrektno vee preko kondenzatora je tranzistoru uzem6d 4. Osim toga nekdh ce primjera biti u III i IV izdanju i u nekim drugim poglavljima (vidi po* gkuvija: Pmiije 8. naigfLasdti svega treba da se danas najstojd prijpremriiti predajni signal na jedtnaiko tako malorn ni- vou snage.Oni koji imaju dobar desetmetarski predajnik mogu njegov . To dakalko nisu osnovne.5 Li. tatkve lako izracunati.signal tranispandrati u 70-cenitimetar^ki opseg. 12-lc. na 48 MHz. Selektivnost pojediriih stup. u kolektotrsfkam istrujnom kmgu. U svakom za Mi slucaju ee MHz oscilator raditi na frekvencijd od 24 MHz. kaiko se to radd i kod prijemnaika. Najcesce se primijenjuju krustaiM s frekvencijorni mo 101 MHz i 134. Kad je signal pripremljen. posljednjem stupnju predajnika je tramznstoir TRi sa Pl-filterom na svome izlazru. all uz potrebno prdiajgodenje ne predstavlja poteskocu. sa TRz. Tu je i sklop sa U diodom 12-6. za pripremanje gusiti titrajnd toug koji je ukijucen. Da se poatigne Sto bdlje utrostrucavanje potrebno je sdgnala u predajniiku. njegov unutrasnji po vratni kapacitet je znatno smanjen. je visoka i tranzistor nece znatno prira. si. trotlu D koji omoguouje kotn- 371 . 15 i 16). Sve sto je o tame reoeoo u pogiaivftju o oscilatorima i u poglaivijiu o piijemnicima. Razomnjje se da nize od ovih. Mo u poglavlju o jednako wiijedi UKV i prijennndciima. 12-5. Tireei stupainj. Neobicnost oA^oga. Nema kristala koji bi tmogao biti brusen da statakio radi na tako vdisokoj frakvenciji. ima kvarcov overtonski escalator.666 MHz. Ako bodje pogledamo. Gna se postize umnazanjem nizih frekvancaja. vidjet cemo da je i baza prvog tranzisto- PREDAJNICI ZA 144 MHz Veci broj predajnika za 144 MHz opd&am je u prva dva izdanja ovog panLrucnika. Tranzistorski predajnik za 144 MHz Tranaistorsiki poredajnik prema principu. prema si. njeva je taJko veea. Naovaznije od njiih su na sCL. pdkazanom na si 12-1 a. Izlazna impedancija. ni televiziji- optimalno izabrati otpomik Rs (izmedu 82 i 220 Q).

Predajnik za 144 MHz na plocici od vitroplasta. Lijevo od njega je udvostrucivac frekvencije na 48 MHz. Prva dva mogu - i s i q| >H0L . alii i o eLektrdcnoj ener giji koju mozemo primiijeniti za pogcxn. 11 ili 2N2219. za TR 3 BFJ 17 (ili 2N2219) a u Mazni stopaoxj (TRi) staivdmo 2N3866 (iM 2N4427). ovisno o upotrebIjenoj anteni i odabranom QTH. gore. Treci biti i cetvrti slabije tranzistore. da buidemo sasrwim sigurni da simo vemciju. Ukoliiko se predvdda pogon iz tiri plosnate suhe baterije (3x4. 12-7. Ako za TRi i TRs uipotrebimo tranzistore 2N2219 <oU 2N2222). mozemo ocekivati izlaznu snagu oko 1 W. Talkva izlaana snaga omogucila bi postizanje »rajporta« koiji bi bdli pirosje^no za jednu S-jedinicu bolji nego sa itranzisftorima u slabajoj vaiijanti 1 mozemo . INPUT se postize najvise do 400 mW. Do njega slijedi utrostrucivac na 144 MHz koji pobuduje izlazni stupanj smjesten lijevo od limene pregrade f 111 . racunati u pavoJjnkn prilikaima sa QRB od 80 do preko 250 km! Imamo U na raispolaganju vise elektricne energije. imoramo izabrati kojfu .tqga postoji opaisoost tiftrajni kmgovi budu ugo~ pogjresn/u frekvencaju! PrrevidJi dajnik se na si. is- S 5 I o istim predajnikom jpostici i veee swage. a. denii ili ugodili na >*pravu« frek- Bez da neki na . Na frekventdjania dvametarskog qpsega moze se s takvom snagom.5 V). Sasvim desno. SL CO 12-7. bditi BSJ63 ili jBC i07. vidi se kvarcov kristal (8 MHz) u overtonskom oscilatoru ^ za 24 MHz. Izlazoa snaiga je izmedu 150 i 200 mW.Izbor tranzdistora oviisii o snazi zelimo postifci. Podaci o zavojnicama motgu se naci na taiblici 12-1. Pojedine titrajne krugove treba kontrolirati apsarpcysfcim valomjaram iM dip-metiram. iz akumulatora veceg kapaciteta ili iz netrainizisftor motgu BFJ — — + 9 so LZ3--I kog odgovarajuceg stabiliziranog pravljaca.5 V = 13. npr.

Zavojnice za tranzistorski UKV predajnik (si.Tablica 12-1. 12-6) Oznaka .

Redovito je to oveirtOMska frekvencija pa je osnovna frekvencija kvarca otprilake trecftna one koja je aznacena. sto ne moze 374 .SI 12-8.295 MHz. Kao Q moguce je upotrebiti tzv. Mi smo i rezultati su hild vrJo dobri. TR* = TRh=E3Q0. Opts u tekstu Za to je srvrfiu uklj<u£en i pro mjenljivi kondenzator Cu s mafosimalnim kapacitetom od 100 pF. Kao primjar cemo navesti da je kostaH na kojemu pise: 27.098 MHz. oko 94 MHz (dijeiljenje sa 3 daje braj 9. TR2=2N4427: TRs= =2N2219. »CB« kostaie koji su oznaceni frekveneijama »gradanskog valnog opsega« oko 27 MHz. Pdje igradnje uredaja ispitati nekoliiko hristala je dobro u lakvoni izvr&ili otscilatorskoim spoju ri da se provjekakve su mogucnosti »povlace~ nja« frekvencije. TRi=TR5 =2N5179. Shema savremenog dvometarskog predajnika sa PLL-kontrolom frekvencije koja je upravljana »vucenim« kristalnim oscilatorom i s mogucnoscu frekventne modulacije. imao osnowiu frekvenispfoiivanja cdjsu takva 9 MHz. oko je.

Tablica 12-2. Zavojnice za dvometarski frekvencije predajnik sa PLLrkontrolom Oznaka .

Tako taj oscilator stalno ostaje na frekvenciji koja je voja. TRi). ujedno. 6 SI. Zavojnica L ima samo 3 za- komparator IS3.L) snage nazivaiju »lfisnearcima«. zalemljemi na injpiice u oklopiu. Vecina sifcupnjeva se napaja tdrn na8. Izlazna snaga dosize Kod NF oko 1 W. POJACALA SNAGE ZA DVOMETARSKI OPSEG FREKVENCIJA Vazna svojstva snaznih pojadala za UKV Najpiije moramo raizliikovatii ona pojacala isnage koja rade u klasi C (za telegrafijiU i za FM telefoniju) On sliuzi. sa unipolarndim tranzistorom (FET. Uimjesto osciilatora s bdpolaonnini trainzistarom TRi mogao bi se upotrebiti i oscillator. 12-9. Za pojacala snage na UKV ipodrucjima se Masa A oglavnom ne opotnebljava (osim izuzetno. oznacenog sa C. frekvencija oscilatora sa TRi. Izuzetak je IS. A i B su provodni kondenzatori. pramjera 4. mapon kojim se korigira kapacitet varikap-diode VD i. PL.. kontinuirano iHd u skokovima. Redovdto se pritmjenjuije pojacanje u klasi na PLL-sistem za kontrolu frekvencije AB..45 mm. Varikap-diodom BB204 moze se frekvencija mijenjati izmedu 133 a 146 MHz. prdko signal st^biilan te odlazi frekvencije u U ponom. Sve je u lamenoan oklopu. +3. Upotrebljen je integrirani sklop SG41E. debele 0. PojacMa koja rade 3. bakrene zice. Ako referentnam oscilatoni {sa TRt i Q) mijenjamo frekvenciju.2 kojd se napaja sa 5 V a ialazni stupanj koji dobije punih 12 V inapona. prema si. CuAg (liili CuL).u briiti vrlo dobre kvalitete (sa tinjcevom »mika«. Visokofrekventna prigusnica je nacinjena tako da se 10 cm lakirane.45 mm. namota (zavoj do zavoja) na piromjer od 3 man. Ceato cujemo kako sva t Ml y f IM-HH' I 33 L__^ hB„. Za podatke zahvaljojemo YU2REJ. u slucaju raskoraka anedu frekvencije MHz od mu njima.na 9 MHz. Upoaredivanjem frekvencije od 9 MHz koja dolazi do fcvarcovog osoilatora i od 9 koja dolazi djelitelja frekvencije (IS2) nastaje. je mpguce dovestti nisko- frekventai signal (iz mdkrofonskog pojacala koje Qgrandcuie frekvenciju na opseg od 300 do 3000 Hz i ampMituidu da se ne prede dopustena devijacija. (vidi poglavlje oi klasi AB si 3-14) uvijek izo- 376 . osobito za SSB-telefoniiju). vidi poglaivlje 15). zajedno isa Zenarovooi diodom ZD za postizavanje konstantV. referentndm oscilatoram. dako se samo pojacala koja rade u klasd A i klasi AB smiju smatraiti linearnim pojacallma. Svi kondenzatoni moraj. izolacijoim ili polistiirolsiki). zicom 0. sve pnomjene ce stMijediiti bez rtijela.5 nog pogonskog napona od on | oinah ikoja OKLOP 133 rade u klasi AB (za K6MHr r~ j f -^F B8 20i sve vrste signalla. kod vtlo malih snaga!) jer se upotrebljena oiijev illi pojacaila Primjer upravljanog tora sa kljuciti FET-om oscilakoji se moze pri- tranzistor pretjerano griju. 12-9.5 mm. Kapacitet kondenzatora. Pomocu njega se moze eimiitiramii signal frekventno modulirati djelovanjem na istu varikap-diodu s kojom se odrzava konstantna frekvencija osci'latora. Na shemi je jos tranzistor TRs. namotana odredena kristaMim. d oscilator koji sluzi za pobudu predajmka. Gtuda. uz pron>jenu napona od 3 do 7 V. treba odrediti ipolkusoon da se positigne zeIjeni opseg frekvencija.7V!L'GAOANJE.

Koliko ce ih biti? To oviisi o vrsti aktivnog elementa (cijevi ili stranziistoru) koji sluzi za pojacavanje snage. postuju- kustvima koja svi imamo za vrijeme »CONTEST-a«. Odnosi izlazne snage i nezeljenih produkata u nekim linearnim pojacalima snage za 144 MHz. ipaik ne moie izgladiti sve nelinearnosti. zannasnjak svojont tromoscu ipaJk osigurava jednolic- sve odredbe tvornica. vise ili imajnje. Tu je njegova ologa s liana djalovanju kotaca zamasnjaka u efes^lozionam motorkna (na benzin. sto je za 3.5 S-jedinice manje. aid saim ti-trajmi krug svoiom resonancijom az taikvih impulsa stvara pravilnije titraje. na Mazu svog (titrajnog kruga imati preostalih nezeljenih produkata sa snagom od 125 imW. sto je 30 dB ili za 5 S-jedinica mainje. za cijev QQE06/40. nezeljene imaju samo 20 mW — — Tablica 12-3 daje uporedbene podatke za tri poznata aktiwia elementa. sto je 26 dB dii tek mado vise od 4 S^jedinice slabije od emitiranog signala. U pojacanom signalu zato luvijek preostaje i. Onda pojacaju pobudu i stvarno ih se jace cuje. gdje se emu tirani signal cuje sa S9 + 22 dB emitirane smetnje ce se cuti sa S9! W kod izlazne snage od je. cak na citavom opsegu (HI). onemogucujuci svaku radio-vezu na frekvencijama gdje bi se pojavile! To je u skladu sa redovitim is- korisnih 22 je W. Kod znatnijih ampliisiinimsoiide uvi- tuda jedna je istrana jek jace izrazena izoblieen signal. dajuci dzlazmi snagu od 50 W. dizel ili plan). gdje bi takav signal dolazio. Radeci telegrafijom na pocetku opsega (144. Tako kod visokofreksnage. o pogonskim uo pobudi.blicuju signal. osobdto yjetima i Tranzistor 2N5591 je na »ispitu« prosao nesto bolje. recimo. uz uvjet da nije prejako pobu&en (!). kad neki pozele da iz svog »linearca« pod svaku cijenu »iscijede« sto vecu izlaznu snagu. I to nije malo! U »lokalui«. uz normalne radne uvjete i pravilnu pobudu Aktivni element u pojacalu . na izla&u pojacala tMase AB. nezeljenih produkta. Njdhova je snaga nu vrtnjoi. Jedan sasvim titrajni krug. Vidkno da ce dektronska cijev QQE06/40. jos veea. bez ikakvog pretjerivanja. Prisutnost nekod cijevi frekvencija zeljenih ci 4X1 50A 150 W. sa S9 + 30 dB emitirane smetnje bi dosezale do S9. On iz pojacala klase AB dobiva izoblieene impulse. za cijev 4X150A i za tranzistor 2N5591 u izlaznim linearnim pojacaiiima (klase AB. za frekvencije u dvooneftarskom amaterskom opsegu. ili samo 22dB ispod emicijeli 1 tiranog signala. ventnih odlazd pojacala najcesce u neiki titrajni ikrug. Kod njegovih frekvencisnage. od druge. Ondje. Svi padaci koji su u talblici navedeni vrijede za normalan rad uz normalnu pobudu.00 do 144 15 r Tablica 12-3. Unatoc impolsima koje dobiva slujedom eksplozija.

Nezeljeni produkti kod linearnog pojacala snage za 144 MHz u ovisnosti o pobudnoj snazi kod elektronske cijevi 4X150A (uz anodni napon od 2000 V) Pobudna snaga (W) .Tabhca 12-4.

rjede QQE03/20. 12-10) ispred ove izlazne cijevi postavljeoa dvostruika trioda ECC81. na ulaz li- nearmog pojacala. ljavajo u svojim gradnjaima. Njihov napon zato pada pa se moze caniti da je modulacija »n©gatiyria«. Kod pojacanja SSB-signala prosjecna jakost anodne struje neka ne bude (na miliampermetiru!) iz379 . Snaga od 50 do majvise 200 mW dovoljna za dairektno pobudivanje dvostruke tetrode QQE03/12. Dok djeluje val nosilac. koje mogu proizvesti nezeljene frekveracije. odnos cijena. U anodnom strujnom kraigu se pojavljuje pojacand UKV signal i. kabela. Da napon drugih mirezica ne bi suvise »skakao« kod modulacije moraju zastitne mrezice biti blokirane i za visoku (1. u najboljim slucajevima! I to moze smetati.5 nF) i za nisku frekvencijfu (8 ^F). obrnuit nije Kod manjih snaga je cesto. Vaizna je dobra tresonantna i prilagodana i antena (poglavlje 19). Prebacimo li preklopnike u drugi njihov polozaj. cijev za vecu snagu ima i Kod modulacije anodne struje. kod TX/RX. anodna struja smije porasti do 2 x 35 mA. sto ovdje nije ucinjeno. signal iz tranzistorski se mijenja jakost koja u prosjeku (instrument M!) jedva postaje nesto jaca. uvijek prisutno i nezeljenih frekvencija koje imaju snagu samo za 5 S-jedinica slabiju. Antenska prikljucnica tranzistorskog primopredajnika spaja se. amodna struja smije doseci (za cdba sistema!) vojednost do 30 mA. oko 15 mA. takvih filtera za UKV predajnike opisani su u poglavljoi 22. Zato je u lifnearnom pojacaju (si. Obje mnezice su najkracim mogwciim putem spo- jene sa sasijom. U koder sam mo u amaterskim dvometarskim radio-stanicama kao a-zlazno pojacalo snage. Ona iradi u klasi AB* Njen prednapon fcreba potenciometrom (10 kQ) namjestiti na optimaluu vrijednost kod koje ce mjerni pokazivati mairnu. Ako su preklopnici A i B u nacrtanom primopredajniik je spojen direktno na antenu (Ant). Izlazna snaga dosize. (najdlize 10 najvise 2 X 45 sekundi!). Te elektronske cijevi mnogi amateri vrlo rado upotreb- vrhovima aeodne mod^lacije izlazna snaga iraste do 14 W. je sprijeciti da budu> emitirane! To se moze postici obaveznom upotrebom filtera izmedu izlazne prMjucnice snaznog pojacala i antene! Pirimjeri iz ga sa zavojnicom Ls pobuduje izlaznu cijev. Oba triodna sistema spojena su pairalelno. To je samo prividno jer kod jace modulacije postane uslijed pada napona drugih mrezica i sam val nosilac slabiji. dok nema nikakve pobude. Uz pobudnu snagu od 100 mW. kakva redovito upotrebljavaju radio-amateri. osobito lokalnim aimaterima. nizu cijenu od odgovarajuceg tranr zistora. Zato nije dozvoljena jaca jjobuda Lako bi doslo do izoblioenja (i »splatera«!). Struja drugih mrezica cijevi QQE03/12 naraste. M Uz pobudu. kod pune izlazne snage. preko titrajnog krut neugodne Izlaz televizoriima! Ima li izlaza iz ove situacije? Ima! neprilika. ako je sve pravilno ugodeno. Bolje bi bilo stabilizirati taj napon. 1 . Sto se tice cijene. izlazna snaga za sam val nosilac je oko 4 W. da ne govorimo o susjedima i o smetnjama na njihovim radio-aparatima i U cijevi primopredajnika odlazi na katode ECC81. barem na trzistu za aimatere. kod telegrafije. nalazi- postoji veea.ainstrument nodnu straju. pre- ko koaksijakiog polozaju. bez miodulacije. oko 15 W.vidjeli gore navedenim tablicama smo da je u linearnim pojacalima. je jamplitudflao mA Uz pobudu valom nosiocem koji moduliran struja ta- Pojacala snage za 144 MHz s elektronskim cijevima Elektronske cijevi QQE03/12 i QQE06/40. vz INPUT izmedu 6 i 7 W.

. dakako. i2-i{?. Njih ne mozemo mjeriti irdliampermetrom. Najbolje bi bilo da ovo. najvise 2 x 35 mA.-?f ^ D1 y D2. Pirvi znak. mo Za pojacanje frakventno moduliranog signala ne bi anodna struja trebala. Kondenzatori C spojeni na vodove izmjenicne struje (220 V) imaju oko 1 nF i moraju bid gradeni za radni napon od najmanje 1500 V. u^utama u poglavlju prema Ako nema- struju) nema svrhe. D3. (i anodnu osciloskopa za takvo ispitavanje. mce VFP su normalne pojacalo snage za 144 MHz. Linearno VF nad ne On struje koja sigurno postize i dvo struke vrijednosti. PrigusUKV prigusnice za dvometarski opseg. D4 II— AJ/350V S/. jer je prevelik rizik od poj-ave izoblicenja. Ds = De = BY236. uz anodnl napon od 250 V. zatrazimo pomoc od nekog amatera koji se nalazi od nas udaljen oko 10 km. On neka slusa nas signal. i smetnji koje ih pirate. biti jaca od 2 x 30."T pOHO ECC81 QQE 03/12 L3 Ant TX/RX i^pMf^Jr r TUTU. sto je dopusteno i kod nesto duzih »relacijaK<. Mjarni instrument moze slijediti najvise vrhove »siroko«. Ostalo vidi tekst 2 x 25 mA. Iziazna snaga ce uz takvo opterecenje cijevi doseci nekih 10 W. Dalje pojacavati pobudu pojacalo VF snage. uz pobudu. je omda kad se na skali prijemnika nas signal prima 380 ._Jfcao j_ svako drugo kilometara tati »uzak« i u daljini od desetak mora na prijemniku os- i cist. i i. UKV Postepeno pojaoavajmo po- budu SSB-signalom dok se ne pocnu javlj&ti izoblicenja. ispitamo 17. da su |vec tax. prema DL8ZX. Pri tome treba paziti da se cijev ne pregrije. Diode u ispravljacu su: Di = D 2 ^Ds = D4=: BY238.

Cim nestane pobude. velicine 12x12x14 mm. medusobno paralelna. I kroz nju potece jaka anodna struja koja padom napona na otporniku R4 toliko sma^ Promjenljivi kondenzator Ct cini cjelinu s lehetrskim resonatorom. osigu»rava potrebno protufazno pobudivanje prvdh mrezica dvostruke tetrode OQE06/40. zalamljene mehanicku SL 12-11. Razmak medu njima je 25 padom napona na otpom i Ri-t- mm. 10 cm dugacka komada bakrene posrebrene cijevi s vanjskim promjerom od 9 do 10 mm. 5 W. Dok god je cijev Ei pravilno pobudejia. a dovoijno je hladenje cijevi poirodiiom cdrkulacijoan zraka. Buduci da je on vise inego dovoljan da se sasvim prekine svaki tok elektricne struje kroz nju. kratkospojinog naosta dovodi se pobuda. Ako bi ova nestala. Na jednom kraju su krat- +fe on postoji samo dok traje ko spojene mjedendim (mesinganim) limom. Za pobudiu je polom (PA). tj. Izlazna snaga (OUTPUT) dosize oko 70% ulazne. kroz cijev bi potekla prejaka ainodna struja. Istosmjerni napon ne prelazi 600 V. dodana Es (»elamp-tube«). i nodna struja. Prednapon djeluje i na cijev Es (EL84 ili EL86). Da se to je zaStitna cijev mm. preko Rs. ne uracunavsi Pobuda se za 144 MHz dovodi preko Li na titrajmi krug Li Cu Zavojnica Ls ima odvojak u sredini. Cijev E% {ELM tit EL86) ima zadatak da zastiti cijev QQE06/40 (Ei) kad nema pobude. ona je napon Ei da QQE06/40 ne prakticki izvan pogona i izlazni stupanj radi kao da ove zastitne cijevi trebna snaga od gubitke. nema. izmedu 60 i 80 W. U anodnom strujnom krugu cije- Ovaj. zajedno s dvostirukim vi QQE06/40 umjesto zavojnice nalazi se induktivitet u obliku »leher- promjenlji vim kondenzatorom od 2x8 pF. koji je taU sredinu ovog a- ne dogodi. INPUT od zastitnih nurezica cijevi moze biti preterecena. Izlazno dvometarsko pojacalo snage. Njezin prednapon se postizava iskljucivo skog« resonatora. Ovaj se sastoji od dva. Vidt tekst m 381 .Izlazni dvometarski PA sa 06/40 i zastitnom cijevi QQE nji Dvometasrskim izlaznim pojaca- maze se postici 90 do 120 W. debljine 2 koder posrdbren. sL 12-11. Dvije mjedene prizme. ostane ona bez prednapona. njezin predmapon je vrlo velik (do 80 V).

jer joj je vlastiti omski W U otpor manji. Prikljucena zaruilja sada mozda yec malo svijetli.) da se kapacitet C2 njati dugmetom. promjera 6 mm. sa svojim hodom od bio pregrub. Izlazni stupanj za pobudu ovog snaznog pojacala treba da ima na izlazu barem cijev QQE03/12. moraju kad je razmak izmedu kondenzatorskih plocica C2 dko 3 mm. pon. To je dokaz moze izvana mije- da je i izliazni titrajni krug ugoden na frekvenciju pobudivaca.5 om. Dobro je da i one budu posrebrene. kad su obje plocice ba£ usred razmaka medu cijevima dolazi Ako smo prethodno pomocu grid-dip-metra »na hladno« doveli L3C2 do resonancije na 144 MHz. Kroz ove prizme i kroz cijeviii su probusene rape sa finim narezom. a M* (do 200 mA) za kontrolu jakosti anodne sluzi za kontrohi- struje. debele. Sam narez mora biti finiji nego je normirano za odabrani promjer nosaca.75 ili 0. Ako su za nosace odabrane okruigle mjedene sipke. nacinjene u mjedenim prizmama. oko 60 mm do 75 W.5 tako da se udaljenost izmedu kondenzatorskih plocica moze vrlo fino mijenjati. mozemo sada ukljuciti i anodni na- resonatora. mogu se kondenzatorske plocice jedna drugoj vise ili mainje priblizitdl i tako mijenjati kapacitet. Trake 6 neka budu iz mekanog bakra debljine oko 0.3 do 1. Najbolje je staviti lazniu antenu koja ima neinduktivni otpor od 50 Q i opteretivnost oko 50 W. 1 mm Za prvo ugadanje treba ma izlaz umjesto antene najprije piiklju&iti pogodno opterecenje. Resonator L3 treba zajedno s kapacitetom C2 montirati tako da mehanicki ne opterecuje cijev Ei. Kapacitet C2 treba popraviti tako da se na mjernom instrumentu jasno vidi »dip«. savijene u okvir velicine 7x2. U vecini slucajeva se neoe naci nesto takova. Izlaz pobudiinduktivna veza izmedu Li biti tako ugodeni da miliampermetar Mi pokazuje struju prvih mrezica jaku ukupno 4 mA.3 mm. Tu su usarafljeni nosaci oknuglih kondenzatorskih plocica promjera 44 mm. Pokazalo se da do resonancije Zatim treba na koaksijalnu kljucnicu vaca. ako se uzmu u obzir gubici. bi.5 mm. Pri tome treba paziti da se to postigne onda. Amater ce obicno posegnuti za nekom zaruljom. bolje je 8 do 10 W. Na obje anode dvosttruke tetrode treba staviti originaline prikljucnice i ove spojiti s resonatorovim otvorenim krajevima pomocu limenih traka. Razumije se da nosaci moraju vrlo dobro pristajati u nareze. Pri tome je zarullja od 110 V/60 bolja od one za 220 V/60 W. Za pobudu je potrebno najmanje 5 ali. 382 . najbolje keramickog materijala. da medusobni kontakt bude stakio vrlo dobar. moguce je na njih narezati norniakri milimetairski narez. Taj mm izolirane bakrene zice. Pomocu cijevi EL84 obicno se ne mo ze QQE06/40 dovoljno pobuditi! medutini. Promjenom polozaja petlje La Li je petlja od zice koja sluzi kao antenska zavojnica.su na bakrenim cijevima. To spojiti izlaz pri- moze pobuctibiti bilo koji dvo- s dovoljnom izlaznom snagom. Zato ga moraju drzati stupdci od izolaeionog. Ona je nacinjena od 1. tj. Njezina snaga neka odgovara ocekivanoj izlaznoj snazi. 41 od otvorenog kraja iresonatora. minimum jakosti anodne struje. sto tacnije simetricno. sitrokih oko i dugackih do 3 cm. Ukljucimo grijanje cijevi u izlaznom pojacaki i dok mu je anodni napon iskljucen dovedi- metarski predajnik W — mm mo i — Ci i u vaca Lz resonanciju. u odnosu prema L3. Jedan od nosaca mora biti produzen izoliranom osovinom (to. Buduci da i nosaci imaju narez. Boljie je na tokarskom stroju narezati navoje sa hodom od 0. Miliampermetar Mi (do 5 mA) pobude.

je uvijek razumljiviji Malo ali moduod |a- ceg. »splateri«. denzatora rulja treba postici da za- tivitet Ls Izlazni titrajni koji je krug ima induk. Kraci petlje neka budu 10 cm dugacki i medusobno paralelni na razmaku od 2.3 do 0. Rezultiizvora. Njezine anode se ni u kojem slucaju ne smiju zatriti! me krug koji smo opipredasnjem primjeru (si. prigusnice Visokofrekventne (VFP) su obicne UKV-prigusnice koje i sami lako nacinimo. 12-12. cisto liran. lose moduliranog signala. npr. samo simJbolicki maksimalno svijetli. ugadanje izlaznog titrajnog popraviti. buduci da za onakvu Kad treba kruga Oznacene wijednostdi za otpomik Re vrijede za navedeni raspon anodnog napona. pazeci da ne predemo dopusteno opteirecenje sa- nacrtan kao zavojnica. Za svaku treba po 50 cm lakirane bakrene zice 0. kako smo vec reikto nema nikakvih stetnih posljedica jer je ovdje cijev £2 kojia od- smanji napon na drugim mrezicama tetrode Eu O tome se mo- mah zemo lako uvjeriti voltmetrom (barem 10 kQ/V) koji mozemo prikljuciti izmedu sasije i anode cijevi E2. Jedina je razlika u tome da je ovdje dodan kondenzator Ci kojemu je zadaca da olaksa ugadanje pobude. Re neka bude 40 fcQ. 383 . dakako. Ako ugodeni li. izvedbu resonatora treba tokarski stroj (strug) za obradu metala. Kao tijelo za namatanje priguisnice moze posluziti i obicain »bu!zir«. Pri tome jakost anodne struje postaje jaca pa treba korekcijom vrijednosti kapaciteta Ct uvijek nianovo uspostavljati resonanciju. Kod i rajuci 250 V. Ipak nece svakome biti moguce da nacani sve onako fcafco je tamo opisano. napon je prema tome oko pobude javljaju se moduiacrji tj. Re ce biti 22 kQ. Moguce je. Konacno mozerao jos pokusati da pazljivim miijenjanjem vrijednosti za R2 i za Ri postignemo sto vecu izlaznu snagu.. Ako je aoodni napon 400 V. Dok nema signala treba prednapon odabrati tako da anodtia struja koju pokazuje miliamperimetar M bude 40 do 45 mA. izlazni stupanj os- tane bez pobude. napon i je statan. i ovdje staviti mm izlazni titrajni sali u 12-11). uz W m 1 slabiji signal. Zajednicke rotore takvog kondenr zatora ne treba uzemljivati ill' spa* jati sa sasijom. uz uvjet da ima veci razmak medu svojim plocama. U izlazni titrajni krug moze se staviti dvostniki promjenljivi kondenzator kapaciteta 2x8 pF.5 cm. Ovo linearno pojiacalo radi u AB. On iznosi o*ko 27 V treba ga uzimati iz stabiliziranog Za linearno pojacanje SSB signala na 144 MHz smije se anodni napon povecati na 750 V da se uz nepromijenjeoe vrijednosti sastavnih dij elova dobije izlazna snaga do vrsne vrijednosti. Petlju Li mozemo taikoder naciniti prema opisu u predasnjem primjeru. On se postize serijskim spojem dviju staibilizatorskih cijevi'. Tada ce kondenzator lakse podnijeti anazmjetrno veliko naponsko opterecenje. od OA2 i OB2. izolacijska cijev koja se inaoe navlaii Linearno pojacalo snage za 144 MHz Linearno pojacalo snage zadvometarske signale moze se naciniti prema si. aiko je on 600 V. Bolje je na ovome mjestu upotrijebiti petlju.4 man. namotane na tijelu promjera 3 do 4 mim. debele nacinjenu od 8 do 10 bakrene cijevi. se prikljuei prava antena. napon.kao i mijenjanjem kapaciteta konCs. I zastitne mrezice se napajaju stabiliziranim naponom. cijevi. Ulazni titrajni krug se bitno ne razlikuje od onoga u predasnjem primjaru. 74 upotrebu Zenerove diode za taj napon. Pred- preko klasi zica. Jedna je 150 V a druga za 100 V. o ovisne smetnje koje se cujto kao prevelike tzv.

Izlazna snaga ce biti manja. mogla bi kolektorska struja rx>teci tek onda. all ona je razasuta u sirok opseg od cega noma nikakve koristi! Prvi zmiak da naim je pobudia prejaka neka bude upozorenje korespondenta da »dolazkno« siroko na skali njegovog prijemnika. odgovarajuce svojstvo trainzistora ne smeta u drugim pojacalima sna- . BLY36. Drugim svojim krajem je zavojnica Li spojena na kapacitivni razdjekiik kojim se ulazni titrajni krug moze QQE06/40 moze se upotrebiti QQV06/40 ili cijev 5894. optimalno prilagoditi uredaju otkuda dovesti dolazi posluziti slicne. bez ikakvih promjena. ponasa kao silicijeva dioda. vec Linearno UKV pojacalo snage sa jednim tranzistorom tranzistoirskog linearnog pojaoala prikazuje si. Kod prejake pcfoude cemo dkxtuse dobiti vecu izlaznu snagu. Ni ma 384 za odabranu cijev. GQE04/20 i QQE03/20. U ispravljacimia su naponi redovito znatno veci pa ovo svojstvo diode ne smeta. sto tireba uzeti u obzir.6 V.).5n / -L ir JUCIVANJE IJI EMNiKA 5/. Signal povecane »sirine« je loS znak koji se popravlja smanjenjem pobude! veze. i Napominjemo da pobudni VF signal. = pF. BLY22. dakako. 2N3632 ili si. Radnu tacku treba. s vecim razmakom tnedu plocicama. cijev 829-B. kad amplituda ulaznog VF signala tna bazi bude veca od 0. A B = = preklopnik prijem-predaja ili kontakti releja s jednakim zadatkom. Ostala objas'njenja u tekstu 2x8 FM } M neko krestanje u sirokom opsegu oko radne frekvaneije. 72-72.Ovakav PA moze posluziti SSB signata. ujedno. 12-13. Ci~C4~ 50 pF. Manje amplitude ne bi mogle >K>tvoritii« tranzistor. To Kad trebiti Po jednakoj shemi se mogu upoi cijevi 832-A. Na ulaz U dovodi se signal koji ze~ limo pojacatL Ulazni titrajni krug ima zavojnicu Li. Uz nesto izmijenjene podatke za radnu tacku i za titrajne brugove moze Umjesto cijevi u resonanciju i. Linearno pojacalo snage za 144 MHz. C3 = 2 x 8 pF. izmedu svoje baze i emitera. bi UKV-prigu§nica L 2 bila spojena direktno izmedu baze i emitera. C2 = i za pojacanje snage CW. Ikao i njoj 829-B ima vece vlastite kapacitete.QQE 06/40 T L3 V AMTENSKOJ PRIKLJUN!C1 PRUEMNIKA *S ± M t. = miliampermetar do 250 mA. AM. BLY23. odaibrati prema fabrickim podaci- je zato jer se takav tranzistor. Ne samo da takve pojave otezavaju odrzavanje takodor jako smetaju i ostalim amaterima. Ona je jednim svojim krajem u vezi sa bazom Shemu UKV tranzistora TR (2N3375.

si. Stampaoa plocica takoder je na tu aluminajsku podlogu pritegnuta pomocu detiri vijka. prednaponski izvor je blokiran komdenzatorima Ci i C*. Trainzistor se vidi Da »donji« kraj prigusnice Li bude bez visokofrekventnih potencijala. duzi* ne 45 do 50 cm. s jednim veceg (10 nF) i jednim mianjeg kapaciteta (1 nF). Izlazna impedancija mora odgovarati karakteristi£nom otporu antenskog koaksijalnog kabela. se njime moze jakost stnije odabrati je potrebno. a pricvrScen je na aluminijsku plocu. Izgled dvometarskog linearnog pojacala prema si 12-13 25 385 . po Struja se pojacahi dovodi preko UKV-prigusnioe Ls. iz- kroz otvor u siredini. Kolektorski strujni krug ima main impedanciju pa je prikljufiesn saino na dio induktiviteta. debelu 6 mm. Zavojnice Ls i Ia pripadaju kruigii. »Hladini« kraj titrajnog kruga (domji kraj zavojnice Ls) blokiran je takoder s dva kondenzatora. jRa i i&*. oblozefolijom. spojena kao kapacitivni razdjelnik. Potreban razmak je osiguran valjcastim. Supljim stupicima. Takve prigusnice su bile upotrebljene i gradnji linearnog.tora. i je 88 x 45 mm. 1244. Oznacena vrijednost (13. na promjeru 3 do 4 mm. Dok nema signala na ulazu pojacala.5 zavoja. sL za smjeStaj svih sastavnih dijelova. Ova moze biti jednaka prigusnici L2. SI 1243. laznom titrajnom Njihova zajednicka tacka predstavljia neku vrstu odvojka na induktivitetu koji cine obje zavojnice. To s^postize silicijevom diodom SD. Tranzistorsko linearno pojacato za 144 MHz sje buduci da se baza stavlja na treban vecdi VF potencijal.4 man. na£injene tako da je zica provucena kroz 6 kanalica u malim feritnim valj&cima pa se dobiju 2. Plocica od na bakrenom »vitroplasta«. CuL. Otpornik Ri je promjenljiv pa. posluzila je za mora potedi kolektorska stmija jaka barem 10 do 15 mA ili vise (ako je potrebno za odabrani tranzistor). Ovdje treba bazu vesti trafcizistora do- Dobro mogu posluziti i tzv. zicom 03 do 0. On mora biti tolik da se tranzistor »otvoii«. Njegov kapacitet SI formiraju dva trimersika kondenzaRadio priruCnik 12-14.8 V Za pogon je predviden napom 12 do 15 V. 12-16.8 V) je u sredini tog raspona. Oni sluze za postizanje resonancije i za prilagodenje na izlaz /Z. Format plocice 12-15. dvometarpri skog pojacala koje se vidi na si. zbog hladenja. od \MJL$^> +13. Rroz nju tece elektricna struja kojoj' je jakost odredesna viskiom pogonskog napona kako diodi i otpomic&ma Ri. Siroko- na odredeni visi potencijal kojim se moze osigurati da poja- calo radi u klasi AB. Za dvometarski opseg mozemo ove priguSnice namotati od komada zice. Preostali laznom induiktivitet (Li) pripada ujedno izPl-filteru. da bude »hladan«. pojasne UKV prigu&nice. izradu Stampanih vodova. SD sluzi Pad napona na kao prednapon za bazu tranzistora TR.

Njena je duzina 10 mm. Snaga dvometarskog signala porana priblizno 3 od 300 (OUTPUT). Kod SSB-signala sla je krene zioe. Zavojnica Li ima.5 mm. i na izlazu pojacala treba postici da izlazna snaga bude duga je 11 mm. Li ima 2 zavoja. Stampana plocica za tranzistorsko linearno shemi na si 12-13 (88 pojacalo. 12-16.Zavojnice su motane sa unutra* Snjim promjerom od 6. Kolektorska struja kod takve pobude dosize oko 500 mA (INPUT oko 6 W). prema x 45 mm) o IZ i * o * 50 gt2 L*- 1 <-^^ ^Sf^l-3 In o-||-<> o-H-o (J C2 1 1 10n ' o o— Jr ]0 » 0HHO QR2 \\—o SI. debele 1 mm.3 zavojia mera na ulazu maksimalna. Pazljivim okretanjem tri- vrsne vrijednosti izlazne snage smi(ovo se moze ju doseci 10 do 12 provjeriti samo osciloskopom!). W Maksimakuu izlaznu snagu. preko SWR-metra. L$ ima takodar 2 zavoja. Na ulaz linearnog spojiti bilo kaJcav poja5ala moze se mali UKV davac sa izlaznom snagom izmedu 50 i 300 m\V. 12-15. neinduktivni otpor od 50 do 60 Q (vidi poglavlje 21). Raspored dijelova na stampana] plocici sa si 12-15 386 . Sve su nacmjene od posrebrene bai Lineamo pojacalo koje je bilo sagradano za pokus dalo je priblizno deseterostruko pojacainje snage. je Za prvo ugadanje najbolje mW W na izlaz pojacala prikljuciti. razvucena na duzinu od 8 mm. kolika SI.

onda za jednu od tih etekfcroda postoje dva izvoda. Primjeri pravilne i koji se primjenjuju nepravilne montaze i spajanja tranzistora u UKV predajnicima. odnosno »uzemljitk. Ako postoje c) f) SI 12-17. Ako postoje cetiri izvoda. Vidi tekst 25* m . Ta pravila ilustrira si. Izvode snaznah tranzistora za ultravisoke frekvencije nije dosta spojiti u odredene jednostavno strujne krugove. Po vanjcijama u skom izgledu i po materijalu iz kojega je ooacHnjeno kuci&te razlikujemo metakie i plasticne. Preporuke za postupak sa snaznim tranzistorima za UKV spajanje snaznih izvoda. ovisi o tvornici. upotrebljeaiam tranzis- i tramzrstora za rad oa UKV-frekvenr cijama tireba se dreati r koliko je vise moguce. ali takvi jedva da bi odgovarali za opisane predajnike. Koja je od elektroda na kojemu izvodu. onda su na njih izvedene elektrode: emiter. spojiti sa »&asijom«. Damas postoje uglavnom dyije vrste tranzistora koji su namijenjeni za pojacala snage na frekvenopsezima. izvoda na£injena iz limene trake. Danas se obidno uzemljuje emiter koji je kod nekih tranzistora ove vrste spojen i na vijak za ucvrScivanje i jo§ na jedam ili na dva izvoda. odredenih pravila. 12-17. da ozemljenje te elektrode bude Sto bolje. ili — moderniji — imaju joS bolje cetiri. mozemo trajno koristiti samo kod telegrafije i kod pojaoaivanja dvometarskih frekventmo moduiliranih signala.je dopustena prema tvornifikim podacima za upotrebljeni tramzistor. prvi imaju na svom gornjem kraju tri izvoda. I jedni i drugi imaju vijak za ucvrscivanje na hladilo (hladnjak). Najbolje je taji podatak uzeti iz tvorni6kih protri tri Za montazu spekata o tora. Jednako je vazno i to kako se ti spojevi nacine! Osobito je vazno da svi prikljucci budu sto je moguce kraci! To vrijedi dok drugi tri. To je ona koju treba staviti na »nulti« potencijal. Za neke starije tipove tranzistora tvornica UKV preporucuje uzemljivanje baze. baza i kolektor.

Na si. ali tranzistor na istoj slici. jednim stupnjem. vode. direktnija predajniku. pa radna temperatiura tranzistora postaje veca.uzemljenje ostvairimo malim limenim kutnicima. 12-17h). kao sto su a i b na si. Isto vrijedi i za skicajevima smanjuje potrebno odvodenje topline. Ne bi vodovi trebalo savijati trake prema dolje ni prema gore. za spajanje tranzistora na vodove Stampamih plocica potrebno predvidjeti takav niacin momtale i lemljanja prikljucooica dia svi imaju Sto manji induktivitet. One moraju ostati ravne i sto krade. kao u primjeru (d). npr. kao na crtezu metakxe ploce Madila stavi tanak masti koja ce osigurati bolji termidki kontakt i bolje odvodenje topline iz tranzistora na sJoj silikonske hladilo. Za tranzistorske prikljucne trake treba predvidjeti posebne male izolirane dfrzace (oznaceni su slovom d ma si. na plocicama sa Stampanim vodovima. Ako je elektroda koja se mora uzemljiti izvedena na dva kraja. Sto u nekim da je. koje ne smiju biti ni dugacke nt savinute. Najbolje je da. Tranzistor se u opisanom Uz krace izuzemljenja.i za uzemijenja! Na si. tranzistor koji je odreden za rad sa velikim opterecenjem. 12-17 vidian© je udaljem od hladila. Trake imaju manji induiktivitet od zica. treba svaki od tih izvoda najkracun i najdirektnijim putem uzemljiti. Upo- 388 . uredno hladi onda kad je tenajperatuira tranzistora jedva malo razlicita od temperature hladila. kad je sve dobro ugodeno i pravilno optereceno. a lemiti njegove izvode onda tek kamo treba. 12-19. da se ucvrsti ispod tranzistora. Najbolje je da se spojevi s njima marine pomodu bakrenih traka. primjer (c). U primjeru (g). Sirokih do 3 mm. U tu svtrhu mora plocica sa vodovima i drugim sastavnim dijelovima biti podignuta u odgovarajucu visiniu iznad hla* dila H. Brototip ovog pojacala fvidi se na si. Njih treba naciniti iz trake bakrenog lima. nije dobro pricvrSdan na hladiUo ne bi se uredaj smio ukljucivati ni na najkrace vrijeme. Posebnu painju treba po* svetiti uzemljivanju tranzistorovih elektroda za koje je to odredeoo. Ne mora diti se uredaj uvijek gra- ucvrstiti na hladilo. ali i onda treba nastojati da svi spojevi budu nacmjeni Sto krace. Hladenje tranzistora treba uviosigurati u dovoljtnoj mjeri. Takvo uzemljenje je dobro. aili se on povecava ako je traka dugacka i ako je sa^ vimtta. c. 12-17f. dimo shemu dvometarskog nog pojacala linear- soiage sa dva tranzistorska stopnja. a takvi tranzistori nisu ba§ jeftini! Dvometarsko linearno pojacalo snage s dva tranzistora Vrlo Cesto nam niece biti dovoljno pojaCanje snage saimo sa roke 5 do 6 mm. koje treba uklju&ti u druge strujne kru* gove. 12-18 vi- vidi se kako takva traka moze biti savinuta. ne valja naclniti jednostavnim lemljenjem na pripadajuce sastavne dijelove. da se tranzistorski izvodi ne otkinu. Spojeve sa ostalim elektrodama. U primjeru (a) i (c) je crte£ taanzistora sa metalnim kuci§tem koji ima tiri izvoda. To bi znacilo unigtiti tramzistor. si- Onaj koji to nacini obrmttim dom mofe laiko otkfouti izvode. Hladenje je najbolje ako se izmedu tranzistora i jek m Dok plasticne tranzistore. Tranzistor bi trebalo najprije zare- tranzistora. i izlazna snaga predajmika ce biti veoa! Preduga£ki vodovi mogu potpuno onemoguditi pravilan rad (b) i u primjeru ttz (e).

40281 a 40282 did bilo kafkaiv »par« tranzistara. koje se napajaju strujam prako otporraika Ri i Rs isz dzvora konstantnog napona od 5 V* Taj se napon tmora stabili- Otparndcd Ri i Ri moraju se odabrati tako da prvi i drugi fcranzistor budu tek toliko »otvoreni« da dra jakost koldktorske struje bude dovoljna za sto lineamdji rad. all se mogu upotrebiti neki $M&ni 'tranzistori (npr. Potreban mali prednapon za rad u klasi AB postize se pomocu silicijevih dioda Dt i D4. drugi negdje oko + 1^5V SI f 12-18. Vrijednosti ovdb otpora nisu naznacene. odrediti pokusotn i mjerenjem kolektorskili mirndli struja. Shema linearnog pojacala snage za 144 nja. Za prvi tranzitstor ona mora 21a bdti najmanje 10 do 15 mA. Pogled na pojacalo snage. jer one ovise o izabranim tranzistorima. Opis u tekstu MHz koje ima dva stup* SL 12-19. prema shemi na si 12-18 389 . Njdihovu vrijednost treba zirati. od kojih prvi mora davati dovoljnu izlaznu snagu za pobudu drugaga).trebiii sano tranzistotre 2N3375 i 2N3632.

Babrotm kaSiranu plocicu od vitroplasta. Radna taoka ce ian biti pravilno odabrana ako se forainzistori ne zagrijavaju previse {smija biti sasivim nialo topK. bez ikakvog tijela. Vidi tekst . mm m m SL 12-20. 12-20. 12-21. Dimen- rad pojacala. kakve jesu« sa odgovarajuci<m brojevkna zavo smjerovima naonatanja i u »pravoj« prostornoj orijentaciji.20 do 40. Format plocice je 160 x X 70 mm SI 390 12-21. Kriterij za to je saimo tu istu pobaikrenu stranu. Dijelovi su anontirani na odnosima veli6ine. aiko su 160x70 mim. Mi smo za pratotip upotrebili viferoplast koji je imao batkreni sloj sasmo na jednoj strani. Cak su i zavojnice naartane »onakve. na koju cemo montiraiti sve sastavne dijelove. Raspored sastavnih dijelova na plocici. si 12-20. Tu su svi sastavni dijelovi nacrtani u pravim medusobnim zdje plocice nema pobude! Ovo uz pretpostavtku da su na dobrom Madilu). i da pojacavaju bez izoblicenja. Sve su motane preko svrdla (burgije) pro tmjera 8 i zalemljene na svoja mjesta slobodno. mozemo naSimiti prema si. prikazanog na si. cala snage za 144 Bakrom kaUrana plocica vitroplasta za gradnju linearnog pojaMHz. Raspored dijelova na njoj vidi se na si. 12-19. Za ugadanje linearnog pojacala vrlo je korisno da se ugrade inale ja.

treba pazIjivo popravki resonanciju sa Ci i Cs. uz dovoljnu pobudu. Zatiim kod a prikljucimo »+« nekog voltoietra (osjetljivost barem 10 kQ/V. Kad simo postigli maksiimum. trajne kmgove u resonanciju. tzv. redom. divije minute ogrijali toliko da ih joS mozemo drzati rukoim (da ne pace!).5 V d postigli na svim kontrolniim puikljuondcama (a. ovaj puta na voltmetru kojd je prikljucen sna spamenuti otpor od 50 Q (»lazna« amtena. mozemo pozitivni pol voltmetra premjestiti na prikljucnicu b. Ako je pobuda koja stize na ulaz U dovoljno jaka. Kad smo tako dosli do punog pogonskog napona od 13. bit ce vjerojatno sve u redu. mjeren na pniMjucenom opteret- Ukoliko su pre§le gotrnju granicu ranije navedenih vrijednosti. Nju mozemo. Da se od tab pojava osAgurajmo. Kad smo odabiranjem otpornika Rt i R2 priblizno postigli da su mirne kolektorske struje 'tranzistora na donjim vrijednostima koje su bile raniije spomenute. Nismo. mozemo izmedu ]>rakljucnice IZ i 50-amsi)£og opterecenja staviti trati SWIUneta^ i na njemu promaotklone dok postiignemo matelegdfafiju se postici. One ce biti sada vise. Ako smo tako radili tranzistori nece biti vruci. Njihova je nam pomognu upravo kod toga. spojimo neinduktivni otpor od 50 Q. Za pojadanje SSB^ignala pobuda ne sinije biti prevelika. izlazna snaga od 10 do 12 W. uz jacu pobudu. Izlazni napon. moci cemo ugoditi i druigi titrajni krug. da se kolektorske mirne struje malo smanje. ali takoder o izboru mirne kolektorske struje. dovodimo ti~ i Kad smo to postigli. Nikad ne treba tranzistorsko snazno pojacalo stavljati u pogon Za moze za FM-telefoniju nom otporniku i (50 Q) postage veoi. Na izlazu se izlaznog opterecemogu pojaviti ta391 . Uz ostalo to ovmsi i o upotrebljenim tranzistorima. postoji rizik izoblicavanja i proizvodnje »sirokog« signala uz smetnje amaterkna na opsegu. aradio-prijemnicima i televizorima. Ako su kad je sve ugo&eno. Kondenzatorima Cs i Ce opet nastojdimo postici maksimum. Ukoliko nemamo neinduktivnu laznu antenu s prikljuckom za voltmetar. bez ukljucenog nja. PEP) sagurno ce dosezati cetverostruku vrijednost (12 W). UKV valjda. kondenzatoiutma Cs i &. pipnimo tranzistore. Na izlaznu pTikljucniou IZ. Potrebno je ipak. jos malo popraviti. preko koaksijalnog kabela spojimo izvor signala koji zelimo pojacati. prekinemo struju napajanja! Na ulaznu prikljucnicu. kao i sa Cs i C*. & i na izlaizu) sto izrazeniji maksimum.silioijske jedina diode Di zadaca da i Da. zemo ugoditi ulaizni titirajni fcrug pazlji'vim okretaiyem kondenzatora Ci i C$ sve dok postignemo jasan maksiimaloi metra. na jasan maksimum otklona kazaljke voltmetra. Sada mo jake kolektorske struje mirovania (bez pdbude!). jos uvijek bez napona za napajanje (!). citavo to vrijame tiimalii ukljuceou pobudu?! BUo je potrebno iz?medu pojedinlh mjerenja i ugadanja (ne duze od tridesetak sekundi za svako!) prekidati po^ budni signal. vidi u poglavlju 21). kod diode D3. otklon kazaljke volt- Kad slmo to postigli. preko koaksijalnog kabela. nakon se. tek tolika da se postigne prosjecna izlazna snaga od priblizno 3 W. Vr§na snaga <koju ne moze pokazati obican voltmetar. smart jimo pobudu na ulazu i prikljucimo pogonski mapon od samo 7 do 8 V. Inace. mozda. i ksifmum. malo po malo povecavamo napon napajanja svaki put. opseg mjerenja do 5 V). dok su tranzistori jo$ topli} kontroMrati koliko soi Negativni pol voltmetra spojimo na bakax vitroplast^plocice. treba otpomnike Ri i R2 malo povecati. potrebno je izmedu ozlaza ovog poja^ala i antene staviti filter i ispitati koliku pobudu smijemo upotrebiti da ne bude prejaJka.

2ica za Ls i Le moze biti lakirana. »RCA« preporucuje upotrebu tranzistora tsvoje proizvodnje: za TRi tranzistor 2N3553 ill 40280. mala Ld = 3 zavoja na promjeru ali 5 mm. Na shami. Vedu snagu gu f FM signala. o g 2 pxiklju^kom na normaJan automobilski akumulator. Razumije se da jednako tako mogu biti ugradeni i odgovarajudi trainzii'Stari drugih tvomica. Ls = Ltf = 2 zavoja na promjeru mm. Ia. zicom = 1 mm. vidi poglavlje 19) moze biti za tramzistor jednako opastna. se i To moze postM *-OJU-=p 1 9 Ts i s za 145 5 = Lb = UKV prigu&nica (Z = 450Q). za u dvometarskam amaterskom smoze se postici opse- dodavanjem pojacanje daljnjih snage. Za pobucki je potrebno preko 200 niV snage.8 V napona uz struju blizu 2 A. za S 12-22. azaTfo tranzistor 2N3832 ili 40282. = kao 1 mm. za TRs 2N3375 ili 40281. za 12 na 145 MHz W FM rad o a. zicom 6 Li = mm. o 'I o Pojacalo za telegrafiju i u klasi C.ko veliki vrSni visotkofrekventni na- poni da fprobiju izvanredno tanke slojeye pokivodi£a u tranzistom! I neprilagodena (prevelik antena *S SWR. nacrtanoj prema podacima tvornice »RCA«.5 Lb =• 2 zavoja CO OznaCeni promjeru su imutraSnji. na promjeru na promjeru = 1 mm. Zavojnice treba namotatd ovako: Li =2 zavoja na promjeru od 5 trnm. Takvo snaino pojacalo treba za svoj pogon saimo 13. a za ostale zavojnice neka CO 392 . zicom = 1 mjm. mm. pitikazan je sklop od tri tranzistora koji moze dati izlaznu snagu od najmanje 12 W. zicom L«=2 zavoja na promjeru 6 mm. La = Ls MHz.5 mm. zicom 4. = 1 do 1. stupnjeva si.

Ipaik taj prostor ugradeniim tranziistoriima. 12-22. izmedu maksimalne snage (oko 10 W) i deset puta manje (oiko 1 W). Kada trimera dove^ i izlazne kapacitete demo u najpovoljniji medusobni maksiimuim odnos. Na ulaz se mora dovesti potrebna pobudna snaga. CuL. Sto priblizno odgovara izlaznoj snazi do dvanaestak vata. Izgled dvometarskog pojacala 12-22 VF snage. Kod dobro ugodenog predajnika efektivni VF napon. izotirano ucvrSdena mjeren pogodnim imstrumentom na otpornifcu kojim je opterecen izlaz. Previ&e takoder ne valja! bude posrebrena. si. Zavojnice i trimerski kondenizatori za ugadamje monttam su na cetiri male staimpane plocice. 12-23. postici camo i izlazne snage. najbolje iz manjeg predajnika. vidimo na si. prema si. ali se smogu stavitd i feritne siroko- mogu cm pojasne UKV praguinice.3 mum. moze biti Takaiv predajnik <fcreba pazl)ivo ugoditL Taj se posao ne smije izvrSiti sa prikljucenom antenom! Na izlazne prikljucnace treba spojiti neinduktivno opterecenje (xipr. namotane na cjevcice promjera 3 mim (s [kojima se linace piju razliciti sokovi. 12-23. ovisno o hladenje. npr. 21-69) sa 50 do 60 Q. UKV prigusnice biti tnacinjene od po 45 zice 0. Tko takve kapioe nema.8 V izlazna snaga. onako kako ga je sagradio YU2CO. daikako uz povecanje prostora za smjeStaj tog tranzistora. Qpcenito je potvrdeno iskustvo da se povekod na 10 canje snage od 1 W W 393 . Tranzistor TRi je stavljen u speci- Pojacalo prema Ispred svakog sfcupnj^ je par Omjer kondenzajiotfa. dak su tranzistori TR2 i TR3 vijcima pritegnuti na 6 mm debelu akimmijsfcu plo6u koja sluzi kao montazna podloga i kao hladwlo. GDM) i pri optimalna pobuda. moze na TRi naftakruuti poznatu zvijezdu za jalnu kapicu za hladenje. koja mora izdrzati ocekivaaini izlaznu snagu. Bez Dodatno VF pojacalo za povecanje izlazne snage Profesianailni mredaji za FM-radio^veze cesto imajn mogucnost izbora izlazne snage. i nesto veca. sagradenog prema si (YU2C0) dovoljne pobude nema izgleda na uspjeh. Treba ilgadati stupanj po stupanj. Mazda cemo si tome moratd pomoci mijenjajuci malo diuzine zavojnica. Uz pogonski napon od 13. mora doseci 20 do 25 V. trimarskih njihovih kapaciteta mora biti takav da se istovremeno osiguira resonancija na dvometarsku diuziniu vala (uz pomoc »dipara«. kojaje na istu plocu.St. HI). ne stmije biti preS&rok da vodovi ne bi postali predugacki. lazou antenu.

Shema je nacrtana prema podacima tvornice »RCA« koja je dala i podatke za namatanje zavojnica. npi\ QTH okruzen planinama. nema smisla graditi ja£e predajnike od opisainih! Samo bi rizik da smetamo okolnim uredajima bio vecd! ina si.>rtulaz f i > 60 €) . za gradnju dodatnog VF pojacala kojim se za izuzetne prilike moze potrostruciti snaga predajnika. Ako vec itmamo predajndk koji u dvometarskom opsegu daje oko izlazne snage. Ako je amplituda primanog signala vec bila toliika da je postignuto ogranicenije. koji vec imaju dovoljno iskustva. ako je polozaj osobito nezgodan. nista se ne mijenja povecanjem snage predajnika! Gradnju ne preporucujemo onima koji jos nisu stekli obilno iskustvo u radu manjim s takvim tanzistorima u predajnicima. nista se bitiK) ne moze promijeoiti ako je signal jaci.-3 L 5 -L H Hi'" 1100 100 n L 9 ^. dakle. posliuizi ku ogranicuju amplitude. Tri paralelno spojena tranzistorska pojacala snage za dvometarske valove (CW i FM). ako je prijem vec sa onanjom snagoim bio bez suma. jer se za primanje FM-signala u prijemni- Otuda najvecem slijedi broju zaklj'ucak da. Glasnoca ostaje bez ikakve promjene.8 V SL 12-24. Jo§ jveca snaga imoze biti korisna Shema samo onda. I ~Ih +13. m-ozemo ga upo12 trebiti kao pobudivac za ovaj stupanj koji ce naim moci dati ovisno o upotrebljenim tramzistorima.frekyentno moduliranog signala uopce ne moze primijetiti. 12-24 neka. ako sa maloni antenom kruzne karaikteristike zracenja moramo raditi iz velake zgrade sa betonskim zidovima ali ako se moramo boriti protiv dirugih poteskoca sa slicnim ucinkom. uz ispravnu gradnju preko 35 W. snaga predajnika mora biti cetiri puta vecal Za FM-signale k tome vrijedi: aiko je prijem vec bez suma. Za graditelje. Predvidena je upotreba triju tranzistora 2NT3S32 ili 40282 ili mekdh dirugih koji ovinia odgovaraju. u slucajeva.lOOn 1 "1 izlaz i. To je zato. prema podacima tvornice »RCA« 394 ..HI-+13. Ako nam je. !_8 L2 1 i. ^ W — — Opcenito treba upamtiti: da bi signal u prijemniiku porastao samo za jednu S-jedinicu.8 V L 10 r 1 TR3 .

4 mm. zicom 1.3=L4=3. Mogli 'bdsmo. CuAg. Za prikljucak iza AM-predajnika Hi za SSB-signale ne odgovaraju! sut na resonasnciju svojih titrajnih krugova. s ikojim je u vezi.5 mm. Prj torn tranzdstor BLY 90 moze dati tu Maznu snaga uz napajanje sa 12^. ukljucivsi i fcranzistore. moze se rjesavati na nekoldiko irazlicitih nacina. One moraju bit! nacinjene od visokofrekventnog feromagnetidkog tmaterijala koji odgovara za primjenu na frefcvencijama u dvometarskom opsegu. To je mnogo. samo 10 W. Buduci da svaka od njih mora sto bolje resonirati na radnu forekvenciju s kapacitetom onog tranzisto- od njih ima pojacanje snage samo 4 dB. ovisno o fupotrebljendm tranzistorima. poromjenljiva ska. To je postignuto. ukoliko mozemo BLY nabaviti tranzistor BLY 90 94. 50 s dva tranzistora na dva metra W L2. zicom 1. da takvo linearno poja- 6alo pokujsamo nacrndti s jednim od njih. ako se antena prikljucuje preko zaista ponzdanog fdltera. tako razmjestiti da svi spojevi budu sto neinduktivniim opteredenjam izlaza. koje bi moglo dati snagu oko 50 W. CuAg.8 V. Prvi Isrtovremeno treba. dok se sa BLY 94 to postize uz napon od 28 V. upotrebiti BLY 94 uz 28 V u pojacalu snage koje bi 395 . Potrebno je da se induktivdtetima zavojnaca cija. mora se induktivitet svake od njih dovesti na najpovoljniju vrijednost. dovoljan je da se postigne izlazna snaga izmedu 35 i blizu 40 W. uz dovoljnu pobxidu. Lz To i Li postdgne resonanse postize jezgricama za Problem gradnje linearnog poja^ala s tranzd^torima. sa odgovairajuoim Ls=Ln—Li—2 zavoja na promjeru 3. CuAg. odrzavati i resonanciju Mazndh strujnih kmigova. jMace bi od takvog poja6ala snage bilo vise ste- Zavojnace u kolektorskim stRijnim krugovima ne smiju syojim poljima djelovati na zavojnice ulazndh strujnih krugova.v Za- voji razmakiMiti za iru debljinu zice. Pri gradnji se mora «sve dijelove.8 mm. uz 12 W. Jedan od nafcina je. Njihovi medusobni omjeri kapaciteta odloicuju o piilagodenju ulazne i izlazne impedaneije. zdcom 1 mm. Induktivitet ovdh zavojnica treba jezgricajma dovesti na itakvu vrijednost da pobuda bude maksimalna. te istovremenoutjecu kraci. (kada je izlazna snaga. Ls=L9—Lio=2 zavoja na promje6.nz sto ibolji odnos SWR. ili ugadanje. L2=Z. Ugadanje se mora izvrsiti bez antene.5 Duzina zavojnice mm. Tada ce i kolektorska struja tranzistora biti najjaca. anaksdmalna.5 zavoja na promjeru 6 mum. Konstruktor je predvidio posebne ulazne i posebne izlazne zavojnice za svaki od tranzistora.2 mm. dakle. koliko je guee bolje.5 mm. Potrdbna pobuda bi bila upola manja. Redovita -upo treba dopu&tena je sumo onda.to ce biti daci: ujedno najpotirebniji poprigus- ra Li = sirokopojasna UKV (1 nica (aH). Zavojndca je dugacka 9. Ona to niOsim za poja£anje snage FMipredajnika 00a mogu posluziti i za pojacanje dvometarsMh telegrafskih (CW) emisija. nego koristu Na kraju treba naglasiti da pojacala ove vrste ne treba smaitrati te »linearnim« pojacalima. Bolja bi se linearnost mogla ocekivati od tranzistora koji radi sa visim pogonskim naponom. ima pobudu sa Pogomski napon od 13. osobito Ls. L& i L10. VF-Fe jazgricu za ugadanje. Oni moraj'U biti najbolje kvalitete i veoma stabilno gradeni. Nanjihovu resonanciju utjece polozaj dzlaznog para kondenzatora i induktiviteti mo zavojnica. sto znaci da mu je potrebna pobuda od 20 W. iNa ulazu i Tia-Mazfu nalaze se po dva trimerkondenzatora. Tranzistor BLY 94 ima pojacanje 7 dB. 6.

Broj zavoja. Dva paralelno spojena tranzistora za postizanje vece sna- ge u linearnom pojacalu za sve koja ima bakreni sJoj saimo sa jedne strane. provodni komdenzatori. Dva takva bi trebala sa pobtidom od 12 daiti folaznu snagu 50 W. Cb. Takva dva snio mogli <»nadi« i zato je 5(Pvatni izlazni linearni stupanj. kad je pripremljena. debele 1.5 V. oblik i simje§taj zavojnica je vidljiv -na sMci. kao Sto su. a R* toliko da se postigne terskom opsegu. ukoliko zelimo ostati kod napajanja sa 13. Ona nece biti sasvim jednaka za jedan i drugi tranzistor. proma si. namotane preko 100x80 mm. Kolektorska struja jednoga ce se poneSto razlikovati od kolektorske struje clnigoga. daje najmanje 25 izlazne isnaige u dvometarskoan atma- stafoiliziranog ispravljafca. 12-28. recitmo. 12-26. Raspored dijelova je prikazan na si. Taj xKirugi pait« je paralelno spajanje dvaju slabijih tranzistora. Prototip pojadala snage. -H3. za dva tranzistora. 12-25. Otpornik Rs odabire se prema potrebno j mirnoj struji tranzistora. Njeje potrebno 28 da. moze razdjelnik Ri/Rs 12-25) za posti- mu BLY V W zavamje potrebnog prednapona na bazama tranzistora TRi i TRs spojiti na puni napon. 12-25. uz 13. ima izg'ed kao na si. Napon za napajanje mole biti 13Jy V. Jedan takav daje izlaznu snagu 25 pobudu sa 6 W. si. Cu i Cn su tzv. Mi nismo irniaJi takvog tranzistora >xpri iruci« pa snio po§H donujgiin pu- tem. Vidi tekst spiralnog svrdla (burgije) promjera 8 mm. ali trefoaju vedu pobudu <oko 8 W).u princapu bilo kao ono na si. dajiu 25 izlazne snage. Zavojnice su bile nacinjene iz posrebrene bakrene zice. Izbor bi mozda anogao Wuz W SI pasti i na tranzistore 2N5591 koji takoder.„ 40 J™ J «Th k !>> >-rT' 40 Li > a L2 ? | \—^4 mirna kolektorska struja od kojih 100 za oba tranzistora. bio na- cinjen s njima. ali takoder 25 do 28 V ukotiko su upotrebljeni tranzistori kojima treba takav napon.5V c^Tln L6 ~I . vrste dvometarskih signala. 12-13. uz pobudu od satmo 3 W. Oni su sa straznje strame zalemljeni na bakar i sluze kao kontaktni podupiraci za 396 . 12-26. Shema vrijedi.5 mm.5 V. Sastavne dijelove smo montirali na onu stranu plocice koja nenia bakra. 12^27. Kondenzatori. Za sam raid paralelno spojenJh tranzistora to nema drugop ma£rnja osim cinjenice da <5e jedan (onaj koji ima vece strujno pojacanje) biti jace opterecen. sagraden prema shemi na sU 12-25 W Uz pretpostavku da ce se napajanje elektri&iom energijom dobiti dz Ako se mozemo odluCiti za veci pogonsM napon. Ri otnoze imati oko 27 Q. Zato jo najbolje ako ta razlika nije veca od 15 do mA 7p I—fee 20%. Plocica fci / 60 i Wn ¥ od vitroplasta. velicine / 60 SI. BLY 89A. (si. do&M bi u obzir i tranzistori kao Sto je 93.

Komentar u tekstu 397 . Format je 100 X 80 mm snage. na si SI. prema si 12-27. Raspored sastavnih dijelova na plocici. Stampana vitroplast-plo&ca za linearno pojacalo 12-26.St. gore: provodni kondenzatori Cb> Cu. u sredini: Cv. Lijevo. 12-28. 12-27.

Zato smo ih montiirali na masivno ailuminijsko hladilo (si. One pripadaju izlaz- (lijevo dolje SL 12-29. Pogled pod sasiju uredaja. dok neraa pogonskog napona. su s 12-29). doci demo konacno do toga da sasvkn Jedan za primarnu stranu transformatora ugradenog i'spravljaca i malo popravimo ugadanje i na ulazu. 12-29. Dobro je da je i predajnik koji daje po- & SL 12-30. naj prije upola nizi od onoga s kojiim cemo ikasndje raditi. ce nas cilju.prikljucivanje ostalih dijelova koji budu sa »linearcem« spojen takocter njkna u vezd. i pazljivim okretanjem kondenzatoara Ci d Cs. hladilo. sklop za automatsko ukljucivanje linearnog pojacala (vddi kasnije opis £ si. Va&no je dobro hladenje taranzistora. Povrh njdh je prekidac i jos jedna zaruljica zute boje koja sigdnuiga nalizira da je ispravljac ukljucen. Iznad ovoga su dva osiguraca. Tu se vide d dva oklopljena releja za koatksijalne vodove a u sredkii). Ona je u pocetku. Zatim slijedi iz- lazna koaiksijalna prikljucnica i prikljucnica za izmjenicni napon od 220 V. vrlo analena. koaksdjalina sdgnalna zamljdca (sijalica) zelene boje koja svijetli ikad je poja£alo u stanju pripravnosti (za vrijeme prijema). onda crvena sdgnalna zaruljica koja svijetli za vrijeme dok je pojacalo ukljuceno (za vtrijeme Kad smo tako dzvrsili parethod^ no ugadanje. nastojati da se dabije imaksdmalna dzlazna snaga. Lijevo od elektrolitskog fkondenzatora (u desnoj trecini slake) vide se zavojnice. Wti$M:- najbolje zapoceti bez istosmjernog napajanja (!) sa reduciranom pobudom. Opis u tekstu 398 . Pogled pod sasdju tog uredaja (si. ali uz sto bolji odnos stojnih valova izmedu oba uredaja. Plo6ica sa dijelovima pojacala je na unutrasnjoj strand prednje plode. mozemo ukljuciti napon za napajanje tranzistora. pazeci i na ulazni SWR (!) pribldzat . Sto blizi vrijednosti 1:1. 12-30) pokazuje dio ispravljaca sa elektrolitskam kondenzaitorom i dijeloon elektrondokog stabilizatora napona. jer ulazno ogadanje ldnearnog pojacala (mora biti izvrseno na takav nacin da pobuda bude maksimalna. Pogled na prednja plocu uredaja u kojemu je ugradeno linearno pojacalo snage (si 12-26) za jedno sa ispravljacem nom kad visokofrekventnom filteru bez kojega se takvo pojacalo ne bi nisimjelo prikljucivati na antenu. da se tranizisitori ne pregriju!). Ispod njega su iredoan: ulazna prikljuCnica. S vanjske strane se vidi preko jos jednog SWR-metra. Kad to ponoviimo sa sve veoim naponom (ne predugo. 3WR mora biti sto manji. si. 12-31). Na izlaz treba priikljuciti neinduktivno opiterecenje od 50 Q mozda je t Ugadanje pojacala preko nekog SWRnmetra. Lijevo gore nazire se »COR«. rada predajnika). kao i i Cs. Ponovno pa£ljivo ogadanje na maksimum. ikao i resonanciju SWR i pri- za istosimjernu struju s kojom se naipaja linearno UKV pojacalo.

U poglavlju o UKV prijemnicima nacrtane su na mnogim shemama. To je kod slabdjih pre- VF snage U svaikoj radio-sta-nici treba osi- gurati nesinetan rad i prijemnom i predajnoaii dijelu aparature. U tu svrbu moze se po- snaga imoci ce se. na opip. 12-31a. na vise naoina. bez izoblicenja i Simetnji neposredno uz nasu radnu frekvenciju. Takarv sklop neki lokahi«) ostao »uzak«. a da dpak diode Di i D2 ispravljanjem VF struje proizvedu dovoljno visok napon na kondenzatoru od 1 nF. Ovi kapaciteti dpak postoje. zagrijavanje je manje. Jedan takav je na si. Otpornik Ri treba tako odabrati da se predajnik znatndje ne optereti. je j>ri torn bila iz predajnika tkoji je na svom izlazu imao tranzistor 2N3632. biti Sto manji. kao i poda'lje od nje. pa i »pregorjteti«. Da ise to ne bi dogadalo moraju kapaciteti.« d djeluje pod »Voice operated utjecajem niskih frekvencdja). a kod jacih predajnika na njihovim ulazndm titrajnkn krugovima. to su d same zastitne diode ugrozendje. Jos mianje je zagrijavanje kod emi- nika doci toliko visokofrekventne snage da ulazni tranzistor bade ostecen. Maksiinalna snaga koju smo mi tako postlgli bila je blizu 52 W. treSSBnsignala. U prosjeku. »COR-stklop« u moze biti nacinjen televizorima. »Carrier operated relais«). uz napon od 26 stabiliziranog ispravljaea. ni Takoder ne smije biti nikakvih u susjednim radio-apa- .lagodenje na izlazu. NeSto veca prosjecna Da se ovakve pojave izbjegnu. dzmedu kontakata koji su ukljuceni u izlazne strayne krugove predajnika i kontakata koji su u vezi sa ulazndm krugovisma prijetmnika. snaga mora biti ndza. iz V Pobuda UKV Zagrijavanje tranzistora je najvece kod xada sa frekventno moduliraniim sdgnalom koji jednoliko i maksimalno optetreouje ftranzistore. dobro je da se izlazna visokofrekventna poja£ala vece snage ukljucuju istovremeno kada se iskljucuje prijemndk. AH a onda moramo biti sigurni da nam je signal na svim prijemni- igodni relej ukljucdti rucnim prekdtipkalom posebnim dacem ill (»PTT«. prilaga* pobudu. Prema tome treba. sto je izlazna snaga veca. Otuda potece 399 . gdje je dovdljan visokofrekventni Korisni pomocni uredaji uz tranzistorska pojacala potenoijal. ako sdgxial ne mozerno kontrolirati diti i osciloskopom. u pravilu. od engl. dolazi od engl. smetnji mi ratdima. dakako. Ulazni tranzistor je za§ticen d uz snagu predajnika od nekaliko desetaka vata. Ona. po dvije »amtiparalelno« spojene diode kojima se ova opasnost ano^e snianjiti. sije gdje postoje prekidi pri kucanju. pogresno inazivaju »visokofrekventnd VOX« (»VOX« . Temperatura im je bila podjednaka a. ni ulazni tranzistor bi bio vise zaSticen! ne ba da ima oko 10 do 13 W. a to je jedino sto nam pofcazuju obicni mjernl instruTnenti s kazaljkoan. Kod telegrafije. su bili »ugodno topli« i nakon nekolitko minuta rada (koliko otprilike traje jedna »relaoija«). Tada. Kod Uz dugotrajnije djelovanje jace visokofrekventne struje. . postidi ako za modulaciju prianijenimo agranicenje ampldtuda niskofrekventnih najpona prije modulaeije. njih sumo vrsna snaga (PEP) dosize punih 50 W. Sto je visa radna frekrvencija to ce spomenuta opasnost biti veca. Iako se za prelaiz od primanja na emisiju ipak iz upotrebljavaju releji. obicno uz antensku zavojnicu. »push to talk«) na cima okolnih radio-amatera (i »u tmikrofonu ali takoder pomocu posebnog sklopa kojd se cesto oznacuje kao »COR« (od engl. Medutim. Zagrijavanje tranzistor a i alumdnijskog hladdla je bilo vrlo uimjereno. diode se mogu zagrijavati. kod SSB-signala. Prikljucnica VF u vezi je sa nekoim tatkom u predajniku. moze predajnika na ulaz prijem- dajnika ma izlazu.

Jedan uz dobro prilagoden antenski je najekonomicniji prenos saiage iz predajnika na antenu. spojen paralelno sa zaruljicom (sijalicom) od 12 V/0. Drugi napon koji se jaivIja na SWR-mostu jednak je nuli ako je sve optimalno ugodeno. to veci §to je dzlazna snaga koja odlaizi u anitenu veca. Vidi tekst kabel. Kroz relej REL poteci ce. Polaritet ove diode je odabran tako da ona na propu&ta struju koja treba da te£e kroz REL. TRi i TR2 mogu biti bilo kakvi silicajevi tranzistori sa veddm strujnim pojadanjam {dva BC107). ZD . Ako ibi se iz bilo kojeg razloga. Paralelno Zenerovoj diodi je spojen tiristor TR3 kojd. vog unistenja moze matski prikazan na Kod sluziti sklop elektronickog osiguraca kojd je shesi. jav- u kabelu I po- ljaju se redovito je. da negdje pukne antenski da na mjernom instrumentu (koji kod prijema sluK kao S-metar) za vrijeme emisije kontroliramo rad predajnika. zavojnicom releja je na ParaMno ako ih je vise) u izlaznom stupnju predajnika zastdte od tak12-31b. U slucaju potrebe. sa izlaz predajnika. ne propu§ta struju i ne smeta stabilizacdji Ved ssmo niagla&ili 11a mh valova da odnos stojantenskom kabelu napona. On 400 . recimo.b) r R M 12V/0JA p-T R4 ^+10 V f— n (stab ) <© S/. ogranicuje jakost struje koja tece kroz Zenerovu diodu ZD. moze TR2 biti takav da podnosi jace struje (BC140 ba Otpornik R. i se izlazni tranzistor (ili tranzi- stori. Dar- lingtonov par u kojemu je ukupno strujno pojacanje jednako umnosku strujnih pojacanja upotrebljenih tranzistora. omogucen predajnik dva napona. toru tranzistora mogle pojaviti tako visoke vrsne viijednosti VF napona koje on ne tmoze podnijeti. §to je cesde mogude. pri okretanju antene) otnoglo bi optereeenje predajnika post a ti preslabo. Ovisno o jakosti struje koju trerelej. normalno. zajedno sa TR2. postize stabilizirani napon od 10 V za oscilator predajnika. Ona neka bude za nomtnalno optereeenje do 10 d za napon od 10 V. Tako se. Taj napon se moze iskoristiti dajnika za optimalan rad. Uz veci je te§ko ugoditi dzlaszni stupanj pre- SWR yod i ugodenu antenu. Mnogi su tranzistori na taj nacin bi'Li probijeni da relej odmah dskljuci prijemnik i antenu prekopca sa prijemnikova ulaiza Da postal! netipotrebljivima. b) elektronicko osiguranje predajnika kod pojave loseg odnosa stojnih valova (SWR). i2-3i. dioda D$. VIP\GH^» 1' I * SWR most (REFLEKSIJA) kom Korisni dodatni uredaji: a) za uklju&ivanje pojadala snage viso frekvencijom (»COR«). tako jaka elektricna struja. na uobicajeni W ill sli£an). Ovaj. zajedno s njom.1 A. je pravilno opterecen. prekida kolektorske struje naogle ba se. jedinici. nacin. pojaviti velilki naponi od kojdh bi laiko stradald tranzistori Darlingtonovog para. mora Sto bMi stoje najxnanji gubici biti 3 to bolji. za vrijeme rada predajnika. cim se pojavi val nosilac predajnika. Tada SWR mora i Na SWR-mostu 21) kojd je uigraden (vidi biti u <u poglavlju predajnik. da se pokida antena ili. zbog samoindukcije. Tada bi se na kolek- struja baze u transistor TRi. formira tzv. SWR povedao (npr.

Nijedan stupanj predajndka nema vise pobude i kolektorske struje tranzastora se s manje ili padnu na nulu. Zenerova dioda ce raditi normalno pa ce i oscilator ponovno dobiti potrebam 26 Radio priru£nik slicne piumjene uz onala opteredenja. >waraktori'ma«. Iza ponovnog ukljudivanja. Ako ako je SWRodnos mo&emo zaboravdti da na tranzistorski predajnik prikljudimo antenu. podEksperimenti s taikvim utrostrudivadem vrlo su zandmljivi i mo- gu biti korisnd jer omogucuju konstrukciju jednostavnog ureaaja za prelaz na frekvencije oko 432 MHz. 2aruljica (12 V/0. zbog kvara na anteni ili na antenskom kabelu) do baze tranzistora TRs stigne napon koji je dovoljno velik. ujpravo kao i kod varikap-dioda. Njegova kolektorska struja na otpomiku od 33 kQ daje tako velik mogude ukljuditi bez antene. dok su varikap-diode u prvom redu namijenjene da rade kao promjenljivi kapa- upozoravaju- u antenskom kabelu all na antend. tj. tsonije okdnuti ako je sve u pad napona da se preko elektrode G (»gate«. »sve u redu«. pri tome pao na tako imalu vrijednost da oscilator prestane raditi. moze stradati kojd od tranzistora. ako se zadovoljimo s malim sna- gama koje takva dioda maze nesti. tiristor. Jedina je razlika u tome da varaktori sluze iskljucivo za umna^anje frekvencdje i podnose velika opterecenja. Frekvenciju treba utrostruSiti: 144 MHz x 3 = 432 MHz! Najjednostavniji su omnozivaci frekvencije sa speoijalndm diodapna. fcurbi. Kada opet postignemo da SWR bude oaannalan. pa on »kratko spoji« Zenerovu diodoi ZD. kako smo rekli. U- gradnja takvog osigurada se i tada isplati jer predajnik jednostavno neodekivane pojave refleksije (npr. Utrositrucivad frekvencije ono^e se saigraditi i pomocu varikapdiode. Predajnik de opet normalno raditi. naime. Sto tAristor kad jedanput provede elektridnu struju — trajno zadr- — dvometarskog opsega amater- zava tu sposobnost. cak i onda ako preko G-elektrode vi£e ne tede ni- kakva stnuja. U torn stanju pad niapona na tiristom (izmedu njegove anode i katode) iznosi manje od 1 V. treba najprije iskljuditi napon kojim se napaja stabilizacijska siklop. ODASILJACKI UREDAJI ZA 432 MHz Eksperimentalni utrostru£iva£ frekvencije Iz TRs je. pagonski napon. blizu jedinici. To je poluvodidki proizvod koji je samo donekle slidan tranzistoni. Ako. Istovremeno je i predajnik sasvim i$klju£en. On ne redu. gejt. za ugadanje titrajnih krugova. uslijed je. tzv. Tiristor TR3 se pri tame sam vrati u prvobitno stanje. Shemu i raspored dijelova utroprema frekvencije. dakle.postaje veci aiko se usMjed nepo ieljnih refleksija (zbog neprilagodenja) pojave stojni valovi na antenskom vodu. potede stmja i TRs svojom kolaktorskom strujom aktivira i TRd. Razomije se da potenciometar od 10 'kQ treba namjestiti tako da £itav sklop ima dovoljnu osjetljivost. Varaktori su diode kojima se mijenja kapacitet. vrata) aktivira a TRs. Oscilatorov pagonski maipon je. mediuti<m. Ako ga ukljudimo. U §to je ved mnogo puta (i neugodno nije skuif>o!) potvrd^lo iskustvo. autamatsku korekciju frekvencije i citet Predajnik ne unoze raditi doklegod ne fuklonimo uzrok iskljucivanju pogonskog napana za oscilator. napon koji se sa SWR-mosta dovodi tranzastoni TRs premalen je da bi mogla pateci znatnaja kolektorska struja.1 A) zasvijetli punim sjajem ci da se neSto dogodilo skih frekvencija maze se u 70-centianetarski opseg dodi na razimjerno jednostavan na£in. Od tranz»istara se razlikuje po tame. stniftvada 401 .

Ova resonancija je vazna abog toga nim strujnim b) 1 Onrnn . Promjenljivi kondenzator Ci dovodi oilazni titrajni king u resonanciju. Serijski titrajni krug L2C2 mora resonirati na dvostruku frekvenoiju (288 MHz). D je »va- u primarnom titrajnom krugu. Istovremeno dioda D lezi u izlaz- kragovfrna. Na ulazu zavoja. zica 1. Na njenom drugom zavoju je odvojak koji je spojen sa ulaiznom koaksdjalnom piikljucnicom. CuAg. Dioda rikap«). prikazuje sL je zavojnica Li (7 12-32. unutamji promjer 8 ram. ovisno o jakostd ulaznog signala. Ovaj napon sluzi kao prednapon za diodu i odrectuje nje-noi iradnu ta£ku. diUgacka 15 mm).2 mim. Paralelno s diodom je otpornik od 100 kQ pa na njemu Ona dezi nastaje pad napona uslijed ispravljackog djelovanja diode.DL9JU.

snazna tkomponenta dvosfcruike i slabija koanponenta trostruke frekvencije.2 mm. Varaktori BAY utxostruiSivanju opteretiti sa 50 dajuci OUTPUT od 35 W! Sve ove snazne diode imaju van j ski izgled kao i TK>znate silicijeve ispravlja£ke W 96 mogu se. zica 2 mm. L1 — 6 zavoja ilea 1. tzv. na cetvrtvalni resonator L4C5. pregradene u dva dijela. Pogled pod Sasiju varaktorskog utrostruhivaca frekvencije 403 . Shema varaktorskog utro- napona divostrukiu frekvenoiju (288 MHz) resonira serijski titrajni krug L2C3. Ls = 3 zavoja. SL frekvencije vidimo 26* 12-34. duzina 19 mm. promjenIjivi kondenzatori Ci i Cs. Na SI. kroz keramicki provodni oep diode u metalbuciStama. Tu 12-34. D—specijalna dioda za utrostru6i* vanje frekvencije.ma. C*=Cs =»televizijski« keramicki trimer od 10 pF. duzina 13 mm. Titraji trostruke frekvencije od- vode se najpiuje na Ls i C4 a odavde preko induktivne veze Lz Li. u ugliu desno dolje. a 11 donjem dijelu <na slid) je sve ostalo. 12-33. u svrhu boljeg hlade- nim nja. Istovremeno je omoguceno i ugadanje ulaza na 144 MHz. je prikazana unutra§njost §asije. CuAg. Kao rezultat toga mijesaaija dobiju se vrlo snazni titraji trostruke frekvencije (144+288^432). strucivaca frekvencije 144/432 MHz. Vrlo dohre rezultate daje BAY 66 (»Philips«) podnoseoi INPUT do 20 pni W. na promjeru 5 mm. Pomocu njali se utirostrudivaC moze piilagoditi predajniku iz kojega se napaja. na li- Promjenljivi kondenzatori Ci i Ct pripadaju tdaznom djelitelju vi- sokofrekventnag napona. za ugadanje. C2 =15 pF. Dioda D (si. jednostavno priSarafiti meniu Sasiju. Cs = kapacitet. opisan u tekstu. poznatfrn pod ionenom varaktori. U ispravljenoj stmji ima. kondenzator Cs. Ci=15 pF. osim osnovne frekvencije. Ona je oikomita na Lu Saan varaktor je ti£vr§cen na Sasiju a od njega. 12-33) je varaktor. Od varaktora prema kondenzatorn Cs usmjerena je zavojnica L2. na promjeru 5 mm. aice Ls i. varaktor. Izgled takvog utrostrucivaca si. Prema varaktoru je usmjerena zavojnica Li. Ovdje zeliimo prikazati samo jedan primjer. razunjerno jednostavnog varaktorskog u-trostru£ivada frekvencije za ve6u snagu. CuAg. u zajednici sa zavojnicom Lu Varaktorska dioda ispravlja te oscilaoije pa se na otporniku od 100 kQ stvara pad koji sluzd kao neka vrsta radnog prednapona za saraiu diodu. U gornjem dijelu je smjeSten £etwtvalni resonator za 432 MHz. Ostalo vidi tekst r Resonancijom pojacane visokofrekventne struje frekvencije 288 MHz mijesaju se u istoj varaktorskoj diodi sa ailaznom frekvencijcxm. Iz ovog resonatara je onda moguce odvesti f — dobiveni signal (432 tensku koaksijalnu MHz) na an- Tome tacnije shizi petlja od na prikljucniou. 144/432 MHz. One se mogtu na jednak nacin. Uz ulaznu koaiksijalnu prikljucnicu vide se.

5 mm. mm SI 12-35. fiksirana je pomocu stmpcica IZOL. prolazi petlja Njezin polozaj kao d samu konstrukciju resonatora za 432 MHz bolje cemo uofciti ako si. ill posrebrena mjedena traka Ia. na£injen takoder od fcvalitetnog izolacdonog imaterijala. Pomocu nje se traka struciva5a treba raspolagati odgovarajucim griborom. MHz Ls. debela 1 ram. Vidi tekst 404 . Kao prva i jedna od najvaznijih stvari je cist omski otpor od 50 ili 60 Q za la£nu antenu koja mora biti slobodna od reaktivnih komponenata i na tako visokoj Erekvenoiji. montdrana na vijku tako da se udaljenost medu njima moie mdjenja- bora kojim bi se moglo izvrSitd takvo ispitivanje. te* flona ili keramike.5 x Na jom Za ugadanje varaktorskag utro- x5 cm. po mogucno&ti posrebrene £ice.5 x 17. redimo sa si. 12-36. Udaljenost izmej du Ls d Ia takoder treba odrediti pokusom. OPTERECENJE VATMETAR SI. Ona <5e redovito biti 3 do 5 nog resonatora za 432 c. si. na£injena od 1. Visok je 24. 12-35 je skica pregrade koje eetvrtvalni resonator d&pod Sasije odijeljen od preostalog dijela umnozivaca frekvencije. koja je s jedne strane presavdjena tako da se dobije 12 Siroka ploha.5 debele bakrene. prolazi petlja Ls. Ove dvije plofiice predstavljaju promjenljivi kapacitet Cs.ti. 12-35 upostavljen mm. ali bit ce oko 5 do 6 mm. diuga£ka 130 mm. Sama Sasija ima domenzije 12. Jednaka plo5ica mora biti ovoj nasuprot.5 cm dok joj je presjek 5x5 cm. ldjevo. Supljina dobivena postaivljanjem pregrade duga£ka je 17. Oblik i velidina petlji Ls i Ls takoder su prikazani na si. Ispitivanje tiredaj a koji trade na tako visokim frekvencijama kao sto su 432 MHz zato nije laJco. Vecina laznih ante- TX 1«MHz $ VISOKOFREKV. Ona je jednim svojim krajem zalemljena na srednji kontakt koaksijalne antenske prMjucnice K. U sredini je u£vr§cena bakrena. §iroka 13 mm. Pregled pribora koji je potreban za ispitivanje varaktorskih utrostrudivada frekvencije 144/432 MHz. 12-36 vidimo pregled pri- ucvrsti s dva vijka i onda joS za- lemd na bocnu stijenku Sasije. Drugi kraj petlje Ls zalemljen je izravno na statorskd oblog trimera C*. Na drugom kraju traka nosi mjedenu plocicu promjera 25 mm. 12-35 sa strane. Kroz £ep C. Udaljenost izmedu Ls i 1*4 treba odrediti pokusom. pleksiglasa. Skica za izradu detvrtval S druige strane trake Ia dolaza petlja Ls. a drugim kraj em na statorski oblog trimera Ce. Oni koji su okusali svoje sposobnosti na tim frekvencijama lako ce se sloziti u tome da mm su za pripremanje uredaja potmoou kojth su mogli pouzdano ispitati sagradeni predajnik potrosili daleko najvedi dio vremena d sredstava. Na si. Ovaj mo£e biti nacinjem iz polistirola. Da se tra- ka Lrf ne trese. 12-34. u pregradu.

u idealnom 1:1. treba nastojati da SWR-odnos bude $to jedinicL blize slu&aju. dobre stabilnosti. Najbolje djelovanje omogucuju sklopovi prema sL ili i Promjenljivi kondenzatori Ct djeluju kao kapacitivni djelitelj & 405 . Kad je ugadanjem postigniut maksimum na 432 MHz. Taj porast potvrduje da su u izlaznom signalu prisutne jo§ i druge frekvencije. mozemo u kabel bez brige »poslati« cijelu snagu koju daje utrostrucivac ako ne prelazi 20 ) W. Gubioi su i zatkn vise/harmonicke frekvencije. ostat ce nepramijenjene kvalitete i poslije utrostruoivanja. prije nego li bude utrositrucen. SWR metar pokazuje maksimum »prema napred«. Prvo ugadanje treba izvr&iti uz manju uho su nezamjetljiva. 12-36. snagu dvometarskog signala. Telegrafski signal. moze se ulazna snaga povedati i onda jos malo popravdti oijelo ugadanje. neinduktivnii otpornik takve vrijednosti koja m Iskljudi<mo li filter D. Filteri su opisani u poglavlju 22. Tek tada treba ugadati ostale titrajne krugove. SSB-telefonija poslije utrostruci- Pogledajmo joS jedanput si. po mogucnosti §to blize vriditi smanjiti vec kod dvometarskog nala. uvijek je potrabno iza utrostru'divaSa frekvencije upotrebid sto je moguce bolji filter.na (*dummy load«. spojiti dvovatni. *no dobru laznu antenu pruza onaj isti koaksijalni kabel koji ce nam kasnije sluziti za vezu sa antenom. Ipak. Da ne bi bilo smetnja i da se emitiranim ostatkom ne smeta na stanicama koje rade u dvometarskom opsegu. na jednam kraju montirati koaksijalnu prdkljuenicu. treba je sig- da pomocu njega mozemo utvrkada je varaktorski ulazni titrajni krug dobro ugoden. a na drugom kraju izmedu sradnjeg voda i vanjskog oklopa. Uzet cemo 30 takvog kabela. ukoliko je bio u dobrom kabelu u dvometarsbom opsegu dist i bez ovolike duzine na toj freikvenciji tako veliki da se otpornik nece pregrijati! To mozda iznenaduje. Za kabel tipa RG-58/U to je 50 Q. u 70Hcentdmetar- skom opsegu. osim 432 MHz. Frekventno moduliran signal postaje Siri jer ja. B C civaca frekvencije C. tar« f tacnije Kao cije od 432 MHz unmazanjem. Jedan od njdh ce posluziti opisanoj svrsi. kad je sve dobro ugodeno. Tu si ramo pomoci na drugi nacm. To 6e biti onda aiko reflektometar pokaze najimanji moguci odnos stojnih valova. ali frekventno modulirani>al zadrzava dobru kvalitetu modulacije. »overlay« tranzistopogodni su za postizanje fretkven- yisokofrekventni »vatme»mdikator snage«. Njegov izlazni signal preko reflektometra B odlazi na ulaz utrosfcru- vanja postaje nerazuanljMfva. oznacen slovom E. Zanimljivo je da se amplitudno modulirani signal moze utrostruciti bez opasnosti za razuanljivost. U prvom redu prisutni su ostaci la t dvometarskog signa- odgovara prikljucnoj vrijednosti kabela. ali je tako! Ni do antene nece stazati vti£e snaige kroz ovu vrstu kabela! »cirpova«. Reflektometar treba da je ukljucen izimedu A i mu Da ne se utrostrudi i devijocibi bdla prevelika. Tranzistori kao umnoiivaSi frekvencije na 432 MHz ri Moderni. SWR-odnos postaje obicno veci. Uz dobro. udvostru^ivanjem utrostrucivanjem frekvencije. t tj. Izoblidenja koja se pojavljuju za jednosti .1:1. obicno ne vrijedi za 432 MHz. mo Jednu od mogucnosti da ostvari- uz odnos stojnih valova. To se na tiim frekvencajama. teiko postize. umjetna ili vjes- ta£ka anitena) koja se u razlicltim zemljama nudi na prodaju. dobro ce posluziti jo§ jedan SWR-metar. Iako je na suprotnom kraju kabela otpornik kojemu je opteretivost samo 2 W. neinduktivno opterecenje. tzv. u amaterski improvdziranom ispitnom uredaju. A je dvometarski predajnik.

svakako. je. Otpornici Ri i Rs morajtu biti. To je dopu&teno ako smo se prethodno uvjerili da utrostru5ivac uz 2eljenu frekvenciju ne proizvodi jo§ i drage vi§e harmoni£ke ill. koja se pomocu (do 8 pF) ugada na 432 trimera petlja U & hapon frekvencije 432 MHz. Jedno a drugo se moze izbjeci. §to je takoder £esto moguce. Promjenljivi kondenzatori Cz i Cs sl/uze za postiza vezu sa zavanje resonanoije a antenom. s kapacitetima cijevi. Na izlazu je serijski titrajni krug za dvostmiku frekvenciju. S njoon je induktivno vezana petlja Lt koja se nalazi na ulaziu u slijedeci stupanj. na promjeru 18 man. Li ima jedan. Jos je bolje atko se iza utrostrucivaca doda stupanj za* poja£anje Moguce nekog ci u*mh» -^ ? r^£/Wv-r^|(-^ =: C6 -L 7 220 1 1 =p C5 r^ snage Tranzistorski umnozivadi frekvencije za UKV: a) udvostruciva. na ulazu. na 432 MHz. na istu frekvenciju. pojacava ovako dobivenu frekkod FM-»telefonivenciju i daje 6 je. Anodini tiftrajni krug prve cijevi treba u'goditi na 432 MHz poimocu trimerskog promjenljivog kondenzatora Cz s maksimalnim kapacitetom do 8 pF. L3.0 do 1. izlaznom titrajnom 'krugu je od sfoce. 12-37. mora resonirati na f rekvenciju kojai zelimo udvostruciti (216 MHz). da se iza utrostruoiva5a freikvencije nepexsoredno priklju£i antena. Dnuga cijev. a L2 oko 5 zavoja 2ice 1. Cijev Ei na si. Na trastruku frekvencijoi ugodene su zavojnice Lz i Li kondenzatorima Cz i C$.6 za 216/432 MHz. & Na si. b) utrostrutivac za 144/432 MHz S/. kako znamo. Kondenzator C4 i ovdje sluzi za vezu sa antenom. i viloj frekvenciji. Veza sa antenom je induk- . da ne propuSta i 144 MHz u odredenoj mjeri. ako su obje cijevi istog tipa: MHz W QQE 02/5 ili QQV 02/6 Hi 6939. ovisno o tranzistorima. Na ulaz sklopa dovodi tse signal frekvencije 144 MHz.5 ram. Tu je opet kapaoitivni djenapona C1IC2 i zavojnica Jitelj Li koja mora resonirati na ulaznu f rekvenciju. Umjesto zavojnice sluzi petlja od zice. 12-37a). kao mtrostrucivaic frekvenoije ulaznog visokofrekventnog napona (si. Na izlazu su tni zavojnice: Ls koja iresonira na 216 MHz. Ulazni titrajni krug treba ugoditi pomocu grid-dip metra mijenjajuci duzinu zavojnice L2. L2 d C$. 12-37b je slican utrostrudivac frekvencije. izabrani taiko da se postlgne §to veci izlazni Signal frekveaicije 144 MHz dovodi se preko prikljuicnice U i zavojnice Li na uilazni titrajni krug. E2. 406 MHz. na istoj. Lz i La koje resoniraju na 432 MHz. Ls. Zavojnica Li. dodatkom posebnog filtera za 432 MHz izmedu utrostrucivaca i amtene.Utrostru5iva5 frekvencije s cijevima Za utrostm£ivanje frekvencije sa 144 na 432 MHz je mozda lakse nabaviti pogodne elektronske cijevi nego varaktorske diode. CuL. U njemu je zavojnica L% koja resonira bez dodatnih kooidenzatora. Tako na 144 se dobije daleko veca izlazna 12-38 je iskoriste- snaga.

koje sluze kao induktiviteti Ls. Jakost anodne *—32 mm—*J n k-32mm— -w "I SL 12-40. 1240. mA oko 26 mA. lje si. £e- p. Petlje Lz. preko Le. Ls i Le. L* } Ls a Ls svojim ravndnama paralelne su sa Sasijom.5 CuL. mm I 16 k-i U ^ mm — 38 — S 2Jl 10mm 10 mm 1 s»l mm dimenzijama. mA. 1a. Cijevi su dvostruke tetrode QQE 02/5 SL ma 12-39.2 do 13 V. prema obliku i metria zastitnih mre^ica je 5 a 9 kod dnuge cijevi. Vidi si 12-38. prema skici na si. Li i L2 postavljene su tako da je njihova os parasa sasijom. Ei i E2 medusobni polozaji titrajnih krugova za uredaj presu »novah podnozja za upotrebljene dvostruke UKV tetrode tivna. Glavni dijelovi dolaze u nizu. Kroz posebne otvore str&e trimeri Cs i C*. Kondenzator C$ sluzi za postizanje Sto boljeg prila- struje prve cijevi je a druge cijevi oko 40 ve. Struja mA kod pr- Za cijevi telegrafiju bi trebalo da obje imaju stalan prednapon. a treba ih naciniti od zice 1.5x5 cm. Raspored i sL 12-38. 12-39 i tekst 407 . Oblici i dimenzije za petod zice. Na Sasijd su otvori za podnozja cijevi Ei i E2. poredaaii kroz sredinu sasije. Shema utrostrucivada frekvencije 144/432 MHz s pojacalom. godenja na antenski kabel.H « — o+ieov 432MHZ QQE 02/5 C5 ^^ ? *3Q S/. prikazanim na si. ( c y-f 16 mm Kad je sve ugodeno i kad je pobuda dovoljna moze se voltmetrom velikog unutrasnjeg otpora izmedu tacke X d sasije izimjeriti napon od pon od 2 V. a iz-medu tacke Y i Sasije na1. Pod Sasijom su i sve zavojnice. Oba stupnja stanu na §asiju veHeine 22x7. i2-35. 12-39.

kolikogod bilo zanimljivo za eksperimente. diti do frekvencije oko 500 MHz. silicijeve minajatorne visokofrekventne diode. Oni mogu kod 408 razlicitih proizvoda ove . te da pri tome zadrzi sve svoje dobre kvalitete. One ved na frekvencijama oko 432 MHz. ty- g £ ~* kW^J Najsavremenije mijeSanjem! i najbolje: Najsavremeniji na6in da se yisokofrekventni signal bilo koje vrste »prenese« u 70-cenitimetarsko podru£je. pomalo se napu&ta u praksi. Gotovi. nosti.^ubici. U novije vrijeme se priimjenjuju druge metode od kojih cemo neke upoznati. kao i na onim jo§ rvdsima. ^2 Danas ima mnogo takvih mogucod samogradnje do ugradnje gotovih miksera. Utrostrufcivanje frekvencije. Amater je pri sa- takvog miksera cesto suo£en s problemom nabavke feritnih jezgrica potrebne kvalitete. Zato se anodni napon ne smije priklju&ti ako nema pobude. metalnom kuciStu (20xl0x x8 . ne odgovaraju. Za kratkovalne niogradnji freikvencije mogu se upotrebiti. ba- gradnje. »br2e«. onakvi koji mogu sluziti i za mijeSanje u prijemnickna.ga ovdje nema. Njihov vlastiti kapacitet sve vice onemoguouje pravilno ispravlja£ko djelovanje. Ina£e bi anodna staruja bila prevelika pa bi cijevi mogle stradati od pretereeenja. a osobito problemom da pronade odg)ovarajxnce diode.mm!) sa nozicama za direktno lemljenje na »£tampariu« plo£icu. je mijesanje. tzv. ali ih je teze tvornicki proizve- sadiie vrlo dobre »§othermetioki su zatvoreni u malom. Vecina takvih miksera mo2e rakice« i DBM. pasivnom neizbjezivi su . Buduci da se radi o mikseru. Bolje su Schottky-jeve (sotki) diode rem za amaterske koje su deni mnogo nabavitti. Danas se za takve svrhe najradije upotrebljavaju dvostruko balansirani mikseri (DBM).

Pojacan signal pojavljuje se u kolektorskam titrajnom krogu. sa tranzistorom TRs (BFY 90 ill njemu slican) dovoljan je da nadoknadi sve gubitke pri mije&anju. kojim mijeSanja postizu 70-centimetarske frekvencije se putem Oznaka . 1 je redovito ozna£ena plavom bojom. dolazi oscilatorski signal frekvencije 404 MHz <oko 700 mV). Na ulazu je otpornik od 51 Q zbog sto pravilnijeg neinduksetimetairsdki signal (28 tivnog opterecenja predstapnjeva. pedancija miksera je 50 Q pa je za piilagodenje upotrebljen PMilter sa 12-5). Najpoznatiji od njih je sa oznakom »SRA-1« i »IE-500«.2 od koje Ikmetarski signal odlazi na ulaznu priklju^nicu (nozica br. Ulazna imt zane nozice br. Specijalni DB^mikser za UKV koji se moze upotrebiti sve do 800 MHz izraduje tvornica » Indus trial Electronics* pod oznakom »IE-800«. Zavojnice za uredaj.josti DBM-a taiko. desetmetarski i oscilatorski. Tramzistor 224) Na drugi ulaz (nofcica br. 12-41. On ima na freflcvencijama oko 432 MHz gubitke mijeSanja oko 6 dB. mijeSaju se pomo6u cetiri Schottky-dise ode u un»utra§n. 1) DB-miksera. prema si 12-41. preko prilagodnog filtera sa zavojnicom Li. Oba signala. Ima ukmpno 8 no£ica. si. da na njegovom izlazu (zajedno ve- TRi (BF173 ili BF na svom ulazu A preuzima dedo 30 MHz) koji treba da ima 80 do 100 mV na 50 Q. Prvi stixpanj za pojacanje. Taj moze biti bilo koji. Odvojak na hi odabran je tako da izlaz C odgovara impedanciji 50 Q. vidi se takav mikser sa domje strane. sa zavojnicom Lu Ona je <u indufctivnoj vezi sa L. vodimo izlazni signal preiko PMiltera sa zavojnicom Ls* Taj signal treba jos pojacati. Da ga izdvojimo. Za jos bolju filtraciju korisnog signala na izlazu je primijenjen bandfilter sa zavojnicama Le i hi. Najbolje ce posluzlti specijaML mikser za UKV: IE-800. opsegiu izmedu 432 i 434 MHz. ako samo omogucuje rad do ifrekvencija oko 500 MHz. zavojnicom L$ (vidi tablicu Na shemi. od prikljucnice B. Nozica br. 3 i br. 8). kod 432 MHz. Tu se dobdje 70-centimetarski signal kose dalje vodi u niz linearnih pojacala (ako je to SSB-signal ili bilo ji Tablica 12-5. oko 7 do 9 dB. 4) dobiju produkti mijeSanja od kojih nas interesira onaj u.vrste biti.

jiace C12 12. p-rema si. Za pojacanje SSB-signala zadovoljit Pojacalo snage koje bi se moglo upotrebiti vidi se na shemi. da se sjxrijeSi stvaranje izoblidenja i nevolja koje ih prate. Kao TRi i TR2 mogli bi se izabrati 2N3866 i 2N5944. W li oapona na njima Upotrebimo niptr. snage oko 1. dakako uz jacu pobudu. Kolektori su vezani sa bazama dia se dotranzistorska dioda.koji dnugaciji) Hi u niz pojadala klase C (ako se radi o telegrafskom ill frekventno moduliranom signalu). No. Jedain amater je rekao: »Ja sam i kod SSB »izvukao« 10 vataU Mozda. To se dogacta zato jer pojacalo prestaje biti »linearno<< kod prejake pobucfe. ill tranzistore. Qni su i spojeni kao diode. cemo se sa izlaznom (prosjecnom!) soagom od 3 do najvi'Se 4 W. ima dva stupnja.. 12-43. moci cemo. na kojim su sve frekvencijama bili ti vati? Pretjerana pobuda kod SSB-signala vodi do pojave »sirokog« signala i do pojave srnetnja svih vrsta. neSto viSe vata. ULAZ 04 7T 22 Dl = D2 = BD135((li sLifiniJ SI 1242. alt kakvih? I. najviSe 4 vata. postici kod telegrafije — 2N5944 i ZN5946. za modulacijske vrhove nema vise »mjesta« u Linearno poja&alo za 432 MHz sa dva tranzistorska stupnja — — u klasi AB Linearno pojacalo. 1242 i na si. — kolektotrskoj struji tiranzistora! Uz Sa ulaznom popriblizno 30 dobije se izlazna snaga (na 432 MHz) blizu 2 W. bez fcobMcenja. odnosno neka druga dva 1242. Pad je vrlo konstantan i moze se »odtmjeriti« potenciometrima Pi i P2 tako da tranzibije tzv. kod FM-telefomije izlazmui snagu i oko 10 ili. to se moze izmjeriti samo osciloskopom! Na shemi vidimo jo§ d^a trainzistora koji su ozna£emi kao Di i D2. 12 i C3— stori TRi i TR2 mogu raditi u klasi AB. budom od mW prosjecnu snagu od 3. vrhovi ce siguirno dosizati preko 10 ili 6ak preko 12 W. Za pojacanje SSB-signala moci ce se »ici« do izlazne slidna trarazistora. Hi CI— 12 i C3 12. Nesto jaca pobuda je dopustena saano kod telegrafije Hi FM-signala da se postigne izlazna snaga oko 3 W. Traozistor TRi treba na taj nacfci da postigne mirnu kolektorsku ^r *>» . Tranzistori mogu biti u razlicitim kombinaci jama.5 (u prosjeku) da signal ostane cist. Linearno pojacalo snage za frekvencije oko 432 410 MHz .+ 2_ jrsi^sm. mozda. si.

debele 2 mm. stoji paralelno sa plocicom (sL 1243). Posljednja od njih i nije od lektorska prava zavojnica. bakrene trake i tranzistori.5 mm. One se vide na fotografiji uaredaja koji smo sagradili.5 mm. La i obje VFP su Sirokopojasne visokofrekventne prigu&nice. Pogled na prototip linearnog pojacala prema si 1242 10 do 30 mA. Ls i Le. 12-44. 12-44. strani plocice B se ostalo: kondenzatori. sa pri- st 1244.4 do prigusnica 0. Izmedu odredenih tacaka na plocici A i ovih provodnih kondenzatora (po 500 do 1000 pF svaki) montiraju se (koso!) zavojnice Ls.4 mm. Ls. desno). CuL). konljene tako SL 1243.5 zavoja ziice (0. sprijeda je okomita plocica na kojoj su montirani potenciometiri Pi i P2. vee baikrenim trakama. Mima kostruja tiranzistotra TRs naka bude 25 do 55 mA. provodnog kondenzatora (C10. dug 5 mm. Kaiko je i na shemi nacrtano. B Kondenzatori Cs ti i Ce moraju bi- mm. Prva (A) ima dimenzije 135 x 35 mm. induktiviteti Li. One su jedna s drugom zalem- najdirektnije zalemljeni. Izgled bakrom kasiranih plocica (A i B) koje sluze za izgradnju linearnog pojacala snage za 432 MHz. a dmiga (B) 135 X 30 koja ima samo 1. prigusnice VFP i drugo. provuoene kroz feritni valjcic. kao i trainzistrujax denzatore i tranzistore i uc'vrscena je na aluminijsko hladilo. Ufpotrebljene su dvije plocice od ikasiranog vitroplasta. Na sL 12-43. debljiaie 0. namotane sa 23 zavoja na feritnim valjcastim jezgricama koje imaju 6 rupioa. Cs) i zice koja predstavlja induktivitet Ls. Zavojnica Ls je namotana na promjeru od 3 i sastoji se od 16 do 17 bakrene lakirane zice (CuL). montira cica. Plocica A ima na sebi bakrene trake.da stoje okomito jedna na drugu (si. s pfromjerom priblizno 3. La i Li nisu ostvareni zavojnicama. C10 koji je ovdje nacrtan je jedan od njih. tranzistora na hladilu. polozaj tranzistora i kondenzatora. Li je mala mm cm UKV starske diode Di i D2.5 am dugacak komad posrebrene bakrene zice. bolje se vidi na si. Plocica B nosi 4 provodna kondenzatora. sa strane je mehanicki detalj koji pokazuje polozaje plocica. Oblik i velicima bakrenih traka. Sasviin stoga vide se trimerski kandesizatori. Treca plo- Na vanjskoj koja nosi potanciometre i fcramzistorske diode. Desno. To je 2 do 2. Ostalo u tekstu 411 .

recimo C25-12 i slidnima.4 W W W W W je izlaz 5 W. Jedan od njrifo je MRF618. prema i prepomkama. Pirema tvorni^kim podaci- ma. kod manjih po budinih snaga poja£anje deseterostruko. 20 W. Snazno pojafcalo za 432 MHz. prema si. i ja£alo s drugim ill npn sa 2N5946 T cice. ti^lavtvornickim podacima V yzzZHH* fZLAZ 432MHz SI 1245. nazalost. nom. Dvostruko kasirana vitro- plast plocica (83x50 mm) za pojacato snage. shema sL i izgled Stampane plo- 12-46..13. Tramzistor MRF618. 12-45. odnos ulazne (pobudne) snage i izlazne snage je: ulaz 0.klju&iim *nului«. prema sL 12-45 UKV tranzistorima. psredvideno je za rad u klasi C. 15 W.5 3 6. tako da se za postizavanje izlazne snage od 25 mora primijeniti pobuda sa snagom koja je samo za faktor 4 nianja. . na jednak na£in inoze se nafciniti poi SL 12-46. Vidimo da 25 W. ali ovo smanjivanje W pojacanja ne smeta kod telegrafije kod firekventne modulacije. Ono sa ja6am pobudom postaje manje. nekaim drutgim jacim tranzistorom koji moze raditi na tako visokim frekvencijama. 0+ 12. nismo imali Na sredu. UKV Moze pojadalo za telegrafiju i za FM-signate sa jednim kao dodatni izlazni stupanj iza postojedeg primopredajnog uredaja manje snage posluziti All . Snazno tranzistorom.6 nacrtani su. Lineairno pojadanje do tako velike snage nije moguj6e. 2icama od 500 25 vata Mo2da po dva pF? reduci/raniin ra miniiatiuirna na 70 centimetara mogu Danas postoje toranzistotri koji i kod frekvencija uinu/tar 70- -centimetairskog opsega dati prilidno velike snage.6 1 1. 10W.

manja grupa nalih amatera je osvojila i opseg frekvencija oko 1296 MHz. sastavnih Unatod toga. Svi trimerski komdenzatori uga- daju se na maksimum iizlaane snar ge dobar SWR-odnos izmedu pobtudnog uiredaja i ulaza ovog po- w jadala. 12-46 I a a Iako bi kaSirani teflon bio bolji.i s bo SI 12-47. mde u prin- dodi utrostirucavaaajem mijeSanjem. pojacalo se mo2e graditi i na plodici od vitroplasta. tih se frekvencija. Mjesta koja su oznacena zvjezdioom. Raspored gtavnih sastavnih dijelova na plodici. Jedna strana ostaje bez promjene. si. nije lagano. te kroz tako dobivene rupice provuci bakrenu iicu i zalemiti je s obje strane na bakreni sloj. Do cipu. 12-47. treba probusiti kroz plofiicu. mo ^^\\\\\\\V\<\\V\\\\\V^^ ^JH dijelova) Raspored najvafcnijih sastavnih na plodicd! prikazuje si. Ona mora biti bakrom kaSirana sa obje strane. bez odi Samogradnjom govarajucih materijala dijelova. kao i tadke a i b. 432 sa MHz. preira crteia na si. Kako dosedi jo§ vi§e frekvencije? to viSe. koliko nam je poznato. dok ziti se na onoj stmami koja 6e slu* kao »gomja« i na koja ce se mantirati i zalemiti svi dijeiovi raju pripiremiti trake. Te tsraike de sluiiti kao ulazni i kao izlazni induktiviteti. i za rad na tiim rrekvencijama su. 12-46. kao Opremu oini maJobrojni nabavili kupnjom i 413 .

pomocu diode D. Ona ima prednapon. pobuduje TRi (MRF816). na 10 GHz. to Nema za na 1296 MHz ima resonator u obliku trake (La). Na ulazu je atenuator sa otpornicima Ri. mgodene taimorskim kandenzatorom od po 6 pF maksimalnog kapaciteta. za rad kao linearno poja6alo. LTD«) isporuouje i linearna poja£ala za ove frekvancije tako da se postizu izlazne snage od nekoliko vata. frekvencija. bit ce o njima govora u posebnom poglavlju (16). Tu je shema najvaznijeg dijela uiredaja MMT 1296 s kojim rade naki na§i amateri. a oscilatorska injekcija sa istom fazom. Pnedaleko da u ovoj knjizi ulade- zimo u mnoge konsfcrukcijske dovoljmo prostora. Resonator Le i resonator L7 su induktivno vezani i formiraju bandfilter za opseg firekvemcije 1296 MHz. L$. Na taj su* resonator prikljuceni kolektocri tranzistora za mijeSanje. i kao poticaj za osvajamje tih opsega. . Ite i Rs za redukciju snage dvometarskog signala. Ovaj tranzistor (opet BFR34A) pojaoava 23 cm signal i preko resonatora sa tra- MHz Za one znatizeljine medu nama. donosimo si. to. izlazmi trainzistoa: -centimetarskom opsegu. Na Li je spojena baza tranzistora TR*. Djelomicno se tu radi sa turedajima koji su ko da dvometarski signal na njiho* ve baze dolazi protufazoio. MijeSanjem firekvencije nekog dvometarskog signala sa oscilatorskom »injekeijom« na 1152 ali postize se frekvencija u 23- kom. Izlazni titrajni kniig koji resonira Bududi da su primo-predajnici. Tranzistorski par TRi i TR2 (dva tranzistora BFR34A) spojena su ta- Ista tvornica (^Microwave Modules. amateri sami pretezno.12-48. a »specijalisti« se za svoje potrebe i onako sluze i druigom liter aturom. 414 .uyozom gotovih bi nas odvelo talje. Veda aktivnost na§ih amatera joS vi§ih zapazena je i na opsegu gradili. Da on ne bi bio prejak skuzi i to cia je kao R3 u atenuatoru upotrebljen potenciometar. uredaja.

dosizu neki maksimium. »Taragerwelle« noseci talas) na neki niacin modulira zvucnim frekvencijama govora. amplitudno modulirani sigJedan takav je predocen crt- njom na sL 13-lc. Sto je najinteresantnije. se tzv. Val nosilac se kod amplitudne modulacije nista ne mijenja. iznijeti samo naj- jedna od druge pomo6u prijemnika velike selektivnosti. Prema tome. Uz pretpostavku da je anvelopa sinusoidaloa i da se amplituda visokofrekventnih titraja mijenja frekvencijom od 1000 Hz. potrabno je dia se neki val nosilac (»Carrier Wave«. stalne amplitude i stable frekvencije. razumije se. Modulacijom se.) 13 AMPLITUDNA MODULACIJA AMPLITUDNO MODULIRANI SIGNAL Kod (radio-telefbnije. Pri tome. biti u ritmu neke niske. njoj ce biti govora u po- 13-lb). tzv. Ove tri frekvencije se mogu wlo lako odi- O Takoder ceuposebnim poglavljima biti govora o frekventno i fazno moduliranim sipoglavlju. razlikujemo amplitudnu modulaciju (skraceno: AM). Od ovih je jedna za 1000 Hz visa a druga za 1000 Hz niza od ventni signal koji frekvencija vala nosioca. Mijenja se iskljudivo 415 . krivulja koja obavlja sve amplitude) slijedi tok niskofrekventnih promjena. racUofonijskom podriKyu je amplitudJna modulacija i danas jo£ jedini na5in prenosa govora i glazbe. smanjuju se do nekog minimuma i onda ponovno rastu. 13-la prikazan je nemo- duliran val nosilac. Amplitude VF ti- traja postaju sve vece. Analizirajuci visokofirek- ima takvu anvelopu moguce je utvrditi da se on zapravo sastoji od tri komponente. zvu£ne frekvencije. Pri 7 Na si. Iz amplitudne modulacije se razvila posebna vrsta. araaliza pokazuje da su prisutne tri frekvencije: val nosilac i dvije bocne frekvencije. i frekvencija i amplituda samog vala nojeliti osnovnija svojstva i nekoliko najtipicnijih primjera amplitutdne mo- sioca ostaju konstantne. Amplitudna modulacija je u pocetku bila iskljucivi oblik modulacije kojim su se sluzili radioHamatari. Razlog lezi u tome da se amplitudno modulirani radiovalovi mogu primati i najjednostavnijim prijemnicima. prouzrocenih modulacijom (si. za sporazumijevanje rijecima po^enoSenxm po mocu radio-veze. frekventnu modulaciju (skraceno: FM) i faznu modulaciju (skraceno: PM). SSB-telefonije. u ritou govonnih frekvencija. valu nosiocu mijenja ili amplituda ili frekvencija ili faza. Ovdje cemo dulacije. Pri tome njihova anvelopa (francu- skk »enveloppe« = omot. Svi nacini kojima se postize amplitudna modulacija idiu za tim da se mijenjanjem neke elektricne velicine (M. sebnom gnalima. »onde porteuse«. Ovo pojacavanje i oslabljiva- val nosilac sluzi neka izmjenicna visokofrekventna stmija. plast. U srednjevalnom. Kao rezultat ovakve modulacije dobije nal. tome kao nje mora. na sL 13-lb) pojacavaju (+) ili oslabe (— visokofrekventne oscilacije predajnika.

a) c) ri .

simakio iskorigceni. 13-lc). Ce§de se jadina modfcdacije izrazava m = je m broj koji je redovito od jedinice. Snaga emitiranog signala je bez modulacije stalna. na nulu. Kod amplitudne modulacije on normalno moze biti izmedu mile i jedinice.6% veda nego dok postoji sam val nosilac. njena prosjedna vrijed417 . Budiuci Ukoliko bi amplitudia anvelope AM-signala premaSila amplitudu samog vala nosioca (Y vede od Z) rezultat za bi iraiSunski iza&ao veci od jedinice ili veci od 100%. To ce pa izlazi da je ako u procentima. Modulacijom se povedava i prosjecna vrijednost saiage koju emitira neki predajnik. Ova iskrivIjenja -uzrokom su pojavi mnostva visih modulacijskih firekvencija. Ona de kod 100-procentne modulacije doseci cetverostruku vr§nu vrijednost ako je modulacijska karakteristika predajnika linearna (si. dok je u prijemnicima reprodukcija jako izoblicena. 13-2). onda je povedanje i Y smanjenje amplitude envelope i4M-signa<la. Tako de snaga kod 100% modulacije porasti ukupno za 50%. To je zato jer je onda amplituda dvostruika i 27 Radio prirufinik karakteristika nije sasvim linearna. Uslijed toga se kanal zauzetih frekvencija veoma pro&ri. pa je: MODULACIJA ™(%) = ^r-100 ili SI. Za sigurnost je dobro drzati se malo ispod te vrijednosti. krivulja b (si.Ako slovom Z oznadimo amplitude vala nosioca (si. Velicinu m na1. 13-2. Modulacijska karakteristika predajnika i «(%)- — -100 za napon za jakost struje. 100-procentne modulacije antenska struja za 22. Jadinu modu- X lacije tada izrazavamo kao omjer: X Amplitudia cialje Y anvelope moofe najbiti je X = pasti Z. ona naraste na detverostruk iznos. Iz tablice 13-1 vidi se da je kod sim> soidalne. Umjesto krivulje a vrijedi. npr. 13-2) pa se kod amplitudne modulacije postizu neSto nize vrSne vrijednosti. Niskofrekventne struje koje piipadaju goyornim frekvencijama imaju razmjerno vrlo visoke »vrhove« koji- ma se postize 100-procentna ali modu- lacija. NajdeSce ipak. Osim toga se i na susjednim kanalima pojavljuju vrlo neugodne smetnje. Ovo se moze izbjeci samo tako da modulacija nikada ne prede 100%. Tada i efektivna jakost antenske struje predajnika postaje veda. Kod porenosa govotra to nije tako. tzv. ako su modulacijom bile izazvane sinusoidialne promjene. da je snaga jednaka ummoSku jednoga i dmgoga. osobito kod amaterskih predajnika kod kojih su izlazni stupnjevi mak- m U praksi bi dolazilo do »trganja« (si. modulacijska oscilacija 13-1 d) i do isferivlja- vanja oblika anvelope. koji i dsru- gim radio-stanicama onemogucuju rad. Lnace manji zivamo modulacijskim faktorom Hi moduLacijskim indeksom. Kod X suiusoidalnih niskofirekventnih promjena ce biti = Y. »splateri«.

Utjecaj modulacije na jakost antenske strttje Stupanj modulacije (%) .Tablica 13-1.

snazma kvali- tetaa aimplitudna modulacija ako se istovremeno djeluje ma ainodu i na drugu mrezicu izlazne cijevi predajnika koja radi u klasi C. Kroz njegovu sekundairnu stnanu tece anodna struja triode Ei koja se nalazi u Maznom stupnju predajmika. i dulatora. Izlaznu impedancijo na sekundarnoj strain transformatora maramo prilagoditi impedanciji izlaznog stupnja koji se ponasa kao otpor R za koji vrijedi anodni napon cijevi E (V) R (k£2) = t Ako na ulaz modulatora prikljucimo neki niskofrekventni oscilatoir frekvencije 1000 Hz i ako okretanjem potenciometra za regulaciju ja£ine modulacije ovu pomalo povecamo. ISA. Kad dosegnemo takav stupanj modulacije kod kojega jakost anodne struje upravo po£inje da raste.duliranog signala <5e slijediti promjene anodnog napona. Princip takve modulacije vidimo na Ovdje je T opet modulatrans forma tor. jakost anodne struje mora u pooetku ostati nepromijenjena. Najibolje je. je prikazan princip transformatora. i ovu vrstu modulacije kontrolirati osciloskopom i pronaci najpovoljnije radne uvjete za snaznu i cistu modulaciju (vidi u poglavlju 16: »Ispitivanje kontrola rada predajnika«). Sekundarna strana modulacijskog transformatora mora imati impedanciju koja se izracunava ovako: v*<y) R (kO) = (/ + ^)(mA) fl St. Predajnik je tada 100-procentno moduliran pa bi svako dialjnje pojacanje modulacije dovelo do jakost anodne struje (mV) u I anodni napon i anodma struja gornjoj relaciji su omi koji postoje dok nema modulacije. i Amplitudna modulacija anode zaStitne (druge) mrezice 27* 419 . Preko sekundarne strane transformatora T se anoda i druga mrezica cijevi Et napajaju strujom iz istog izvora +U. cijski amodu. dosli smo do granice koju ne treba prelaziti. h jar Na sL anodne modulacije pomocu kost anodne struje i Jss jakost strurje druge mrezice cijevi E± za virijeme dok nema modulacije. Primarnom stranom je on u vezi sa izlaznim stopnjem modulatora. modulatora. Modulacija anode i druge mrezice Kod tetroda i pentoda moze se i postici vrlo dobra. Modulacijski transforimator T je svojom primarnom stranom spojen nia izlazni stupanj 13-3 Ovdje je Ua anodni napon. svakako. Buduci da je za drugu mrezicu redovito potreban nizi najxm nego za si. 13-4. dodaje se otpomik R kojim se napon za drugu mrezicu cijevi Ei smanji na potreban iznos. Brimar- izoblicenja tera«. i do stvairanja »spla- na impedancija transformatora T vi) Dok govorimo u mikrofon mora odgovarati cijevima (ili cijeu izlaznom stupnjui samog mo- mora jakost anodne struje ostati konstantna.

5 V. tj. l -- ig ^3 . Primijenjena je modulacija kolektorskog napona. sve veze odrfavaju ampHtadnom modulacijom!). »gradanskom« valnom podruCju. (Usput podsje<5amo da se kod primopredajnika u tzv. oko 27 MHz. Na terenu. koliko najvi&e mog[u dati tri plosnate dzepne baterije od po 4. u gradm medii kucama. donosimo dva primjera takve modulacije. ova dioda <Se sprije£iti da struja potede u sve stupnjeve predajnika. npr. Preko B* moze — to. na vlastitom pogonsku ako zelimo \\ 1 prijemniku kontroliramo svoju radnu frekvenciju i da pronademo njemo »mje420 .5 V. Izlazna snaga OUTPUT. iznosit <5e tada 150 do 200 mV. Predviden je maksimalni pogonski napon od 13. U dovodu pogonske sfcratie za oscilator ukljucena je dioda Du Ukoliko se pogonski napon dovede na prikljucnicu Bs. snagu. Shemu predajniika vidimo na si.— Kolektorska modulacija Od trazlicitih mogudnosti amplitudne modulacije kod tranzistorskih predajnika najce§£e se pxrimjenjuje kolektorska modulacija. u pogodno izabranom »PORTABLE QTH«. Na na sL sL 13-5 je shema dvometars tranzistorima. skog predajnika 13-6 a pripadajuci modulator. Vr koliko zelimo za pogon upotrebiti normalne suhe baterije. Iako je amplitudna modulacija u amaterskim valnim opsezima danas vrlo rijetka. dvometarskog UKV opsega moze se s takvom snagom. Predajnik moze imati nialu. Na firekvencijama polozaju kao i •^11 i JB nttjffl^ I 13-5. o uredajima korespondieota. da. moze se postici QRB od 80 do preko 200 km. najviSe oko 400 miW INPUT. Tu se mogu razlikovati dvije metode: modulacija kolektorskog napona i modulacija kolektorske struje. ovisno o i o vrsti vlastite antene. samo oscilator dobiti struju. Ovo je korisno. ovisno o upotirebljenim tranzistorima. racunati sa dometom izmedu 5 i 10 km ili vise. u povoljmim prilikama.

1 mm.4 cm2 Primarna zavojnica ima 1200 zavoja. Prikljucimo li pogonski napon preko Bi. Podaci za namatanje transformatora Ti i Ts u tekstu si. Sto je Uz kvaroov kristal osnovne frek- vencije izmedu 8000 i 8100 kHz malaze se dijelovi koji pripadaju »overtonskom« oscilatoru (si. CuL. dva BC107 upotrebljeni tranzii par tranzistora Pojedine titrajne kruigove treba apsorpcionim valomjeroan ill grid-dip-metrom da bodemo konfcrolirati BC141. U posljednja dva stupnja stavljeni su domaci tramzistori BFJ17. U njiemuj se bristal pobodfcije odmah na 24 MHz. Iza toga. Objasnjenje i Shemu modulatora 13-6 prikazuje si. sigurni aia kojoj frekvesneiji resoniBez toga postoji opasnost da neki titrajul krug uigodimo na krivu frekvenciju! Dioda Ds ispravlja malen dio izlaznog signala i omoguduje kontrolu predajnika osjetljivim mjeraim Transformator Ti je tzv. 1 A Bo MHz SI 13-7. medu ostalim signalima. » — ji i 1« i »§asije« (tj. 50 {-9V)q 1 1 SL 13-6.%c lot tcMf Us H|i. zica 0. Predvidem je za rad sa bili di- namickim mikrofonom DM. Transformatori za tranzistorske modulatora desto imaju barem jednu zavojnicu koja ima odvojak u sredini. pobudni (»drajverski«. nalazi se udvostra£iva6 frekvencije kojim se postize 48 MHz. Za modulator su stori: predajaiik nesmetamo proradi. u sredini. pnklju£enim izmedu pozitivnog pola izvora pogonskog napona koji moze biti uzemljen). Oni odgovaraju poznatim tranzistorima 2N708. On treba da je namotam na transformatorskoj je^gri tipa EI-36 s presjekom od priblizno 1 do 1. Mogli bi poslu2i-ti i BC107. instrumentom. Tik uz limenu pregradu. s njene desne stirane je uitrostru<5iva£ frekvencije. dok njegov izgled vidimo na u teKstu All . raju. Njihove kfajeve treba onda spojiti prema ovoj slid. 13-5). moraju biti i po broju zavoja po svome omskom otporu. Sekundaoia zavojnica ima dva dijela ko. Tako dobiveni titraji frekvencije 144 slu£e za pobudivanje izlaznog tranzistora. U ova oba stupnja su tramzistori BSJ 63. Shema tranzistorskog modulatora. Njezine dvije polovice postizu se najlakse tako da se ovakva zavojnica namata odmah s dvije lice. dioda propu&ta strujo i cijeli sto« 13-9. »driver«) transformator.

Preko ove. vidi se kvarcov kristal (8. predstavlja dniigu polovicu sekundarne zavojnice. bez raspora. dolje. imati SL 13-9.00 do 8J1 MHz) u overtonskom oscilatoru za 24 MHz* Desno od njega je udvostrucivac frekvencije na 48 MHz. Izgled tranzistorskog niskofrekventnog pojacala. izolirana slojem tankog papira. Druga od c do d. Limove transfotrmatorske jezgre treba slagati naizmjence. Iza njega slijedi utrostrudivaB na 144 MHz koji pobuduje izlazni stupanj. Fotografija odaliljaca za 144 MHz na plocici sa Stampanim vodovima. Sasvim lijevo. jednaki. smjesten desno od limene pregrade SL vi§e moguce. To je »sredina«. Jedna od ana od a do b (si. Pri izradi transformatora Ti dolazi vremeno namataju dvije uz drugus. zice 0. Pocetak prve (a) a zawSetak druge zavojnice (d) su krajevi i Y na koje se priklju- primarna zavojnica. To je zato da omski otpor bude sto manji. mm. tako da se 2 zioe. namata se x 400 zavoja.T 13-8.7 cm2 On mora .4 do 1. 13-7) predstavlja jednu polovicu. NajlakSe je to postidi na taj niacin da se isto* cuju baze izlaznih transformatora. Izlazni transformator 7*2 moze se takoder namatati na transforma- X torsku jezgru tipa EI-36 s presje- kom 1. jedna dobije odmah sekundama zavojnica blize zeljeznoj jezgri. koje sluzi kao modulator oda$ilja£a za 144 MHz 422 .15 tih zica. CuL. Pocetak druge (c) i zavrSetak prve zavojnice (b) tireba spojiti u tacku Z.

Ako je preklopnik Pr u naortanom polozaju. koji je izgradio bila je izmjerena izlazna VF snaga oko 200 mW. Ukupni potroSak modulatora i predajnika bio je oko 60 dok se nije govorilo u mikrofon. PrMjucnica koja je na modulatora oznacena sa » 9 V« spaja se prijemnikom. zica zvwdnik: 60 zavoja. cimo Primarnu stranu transformatora.18 mm. njiti. koje idu u antenu. CuL. da na tdaz modulatora dovedemo sinusoidalan. tj.poseban namotaj za modulaciju. kod 10. OuL. spaja se sa jednako oz- nacenom prlkljucnicom predajnika (si.5 V. Osim toga za vrijeme ugadanja izlaznog stupnja predajnika. Jedan kraj modulacijskog namo taja je uzemljen. uz pogonski napon oko Ps. To demo naciniti tako. Drugi stupanj pretpojacala je u galvanskoj vezi s modulatorskim stupnjem. Namatati ga treba ovako: Primarno: 2x235 zavoja. — Mnogo ih je koji ne vole motati trans formatore. ako zelimo da nam oscilacije odtoah »uskoce« dim prikljubaterijui. uz pogonski napon od 12 V. Ugajdanjem predaj^ nika treba postici maksimaLni otklon kazaljke mjernog instrumenta. 423 . gdje se potenciometrom Pi moze regulirati stupanj modtdacije. je primjar amplitudne kolektorske struje. ved malo pokraj toga. za modulaciju: 470 zavoja. treba predajnikove titrajne knxgove ugoditi kod neSto manjeg pogonskog napona. Tranzistori TRi i TRs su u pretpojadalu. Dinamicki mikrofon prikljucen na ulaz modulatora. ako modulator koristimo i kao niskofirekventno pojacalo za vrijeme prijema. CuL. pnmjetiti da je ugadanje pobudtnog titrajnog kruga kritidnije nego ugar danje izlaznog filtera. Ovo moduladje posluziti shema na si. Sekundamo: za 0.5 V. bude ovisna o jakosti Latorom. tj. Kraspojiti prema tacna sredina namotaja. signal od 1000 Hz tako da predajnik bude modiuliran. Kad prekinemo modulaciju mora se otklon kazaljke malo smateretiti ili Modulator je razmjerno jednoje stavan.2 mm. Umjesto kod 13. prema glasnoci govora. Ako smo pazljivi modi demo 13 V (tri plosnate dzepne baterije). upravljane modu- mo. 13-7. prototipa. Takoder je kritidnije ugadanje titrajnog kruga overtonskog oscilatona nego udvostrucivaca firekvencije. o zavojiiicama za ovaj predajnik su na tablici 13-2. naj*- Kolektorska struja protice prije kroz tranzistor TRa a onda jos kroz tranzistor TRt. potenciometrom M t — odabrati tako da napoo. jeve tih zica treba si. Za vrijeme govora struja je povremeno narasla na 120 do 180 mA. Njegov drugi kraj. da se dobije potpuno simetnidnog modulacijskog treba motati bifilarno. Za njihove eksperimente moze 13-10. Obzirom na to da se napom baterije vremenom smanjuje. Na taj nacin se postize da amplituda oscilacija. neka i modulator bude ukljuden. oznadeo kao »+M«. Kolektorska struja izlaznog tranzistora u predajniku bila je oko 30 mA. recis Podaci. njegovog pobudnog i izlaznog titrajnog kruga.25 zica 0. Overtonski oscilator se obidno nede smjeti dovesti na maksimum. Njegovu mirnu struju treba. odmah sa dvije zice. Kod YU2BR. Na taj nacin se za prijemnik postize fUtrirani pogonski napon. Pari tome treba antenski izlaz predajnika op- od 50 neinduktivnim otpornikom 60 Q. mjeren na emiteni tranzistora TR$ bude oko 7 V. 2ica 0. spojen s pozitivinim polom izvora pogonskog napona. prikljudenog na opisani nacin kod » 1«. neovisan o promjenama struje u modulatoru. modulacijski niskofrekventni naponi prenose se na bazu tranzistora TRs. mm. Tt. mA 13-5 i 13-6). struje. ne prejak.

Tablica 13-2. Zavojnice za tranzistorski UKV predajnik (si 13-5) Oznaka .

mo2e se Pr prebaciti u polozaj AM. otpri1/4 ukupnog broja njenih zavoja (odrediti dip-metroml). Ovaj ujedno slozi kao utrostru£iva£ trekvencije. ugoden ma resonanciju u dvometarskom opsegiu tako da izlazma snaga (u opteretni otpomik od 50 Q!) budfe maksimalna. maksimuim 425 . ali bez izoblidenja (i bez BCI i TVH). Na izlazu je filter sa zavojnicom Ls. Sada treba pazljivo pronaci polozaje potenciometara Pi i Ps u kojima ce modulacija biti dovoljtno snazina.zavojmice Li. Izlazna snaga padme. ka~ pacitivmm se putem uizima pobuda like Na odvojak kod za izlazni traaizistor TRi. Taj je najbolje posti<Si uz poloiaj preklopnika Pr za telegrafiju (CW) i zatvareno telegrafsko tipkalo TL Kad je kompletao predajinik ugoden.

kao na si 14-lb. Za pri j em amplitudno moduliranog signala dovoljan je i najjednostavniji prijemnik. npr. kraoe. Patentirajuci svoj prvi sistem telefonije s jednim bocnim pojasom Carson je joS 1923. »inforanacija«. pojavit ce se bocne frekvencije i to: gornja bocna frekvencija u bo£nim pojasima i. Zato je Carson predlozio da se za prenoSenje telefonije visokim frekvencijama iskoristi samo jedan bocni pojas. da svaki od bocnih pojasa sadrzi sasvim jednaku »informaciju«. da sam val nosilac ne prenosi nista jer je sav »sadrzaj portnke«. od engl. samo polovinu amplitude vala nosioca. konacno. »upper sideband«) i donji bocni pojas koji sadrzi frekvencije »ispod« vala nosioca (LSB. Amplituda nijedne od frekvencija. kod 100-procentne modulacije. sto znaci »jedan bocni pojas uz potisnut val nosilac« ili. koje sadrzi bilo koji bocni pojas. BOCNIM POJASOM njem (SSB) Oznaka »SSB« nastala je akracetacnije oznake »SSBSC« koja dolaai od engleskog naziva »single sideband. od engl. Ako je. 14-la. kako je to crtezom prikazano na si. »jedian bo6ni pojas«. Radio-amateri su ovu zanimljivu tehniku mogli u vecoj mjeri primijeniti tek onda kad su se iza proSlog rata u vojnim viSkovima pojavili kvarcovi kristali pogodni za gradnju tzv. godine dokazao da je val nosilac u 426 Ako se iz amplitudno moduliranog signala najprije ulkloni val nosilac i onda jo§ filtriranjem odstrani jedan od dva bocna pjojasa preostat de samo jedan bo£ni pojas.14 SSB TELEFONIJA PRINCIP TELEFONIJE S JEDNIM predajniku potreban sanno za dobivamje bocnih pojasa. »lowar sidebands). Pri tome se val nosilac ne mijenja* Njegova amplituda ostaje nepromdjenjena. S obje strane vala nosioca pojavljuju se mnoge bocne frekvencije koje formiraju gornji bocni pojas u kojem su frekvencije »iznad« vala nosioca (USB. Ove se od frekvencije vala nosioca razlikiuju za iznos modulacijske frekvencije. godine). Ovdje su val nosilac i tisnuti donji bocni pojas (LSB) toliko poda ih se udaljenim prijemnikom ne moze zamijeniti. Osim toga ce SSB^signal zauzeti samo polovicu opsega frekvencija koje bi ina£e bile potrebne za prenos AM-signala. amplitudne modulacije pojavljuju iznad i ispod frekvencije vala nosioca nove frekvencije. val nosilac koji ima frekvenciju 3700 kHz moduliran sa 1000 Hz (=1 kHz). jer u njemu val nosilac interferira s boccije — — nim pojasima dajudi one niske frekvencije s kojima je bila izvrsena . tzv. ne prelazi ni kod 100-procentne modulacije polovinu amplitude vala nosioca. Amplituda bocnih frekvencija dosize. od 3701 kHz i donja bocna frek- komercijalnih radionveza kao i kod visokofrekventne telefonije pomo<5u podzemnih i podmorskih kabela (od 1927. Kod telefonije dogada se slicno. Za emisiju gornjeg maze se iskoristiti bocnog pojasa (USB) puna snaga pre- dajnika. Ovo je bilo uibrzo primijenjeno kod tzv. kristalni detek- kod demodulator. suppressed carriers. Znamo da se kod tzv. SSB-generatora. vencija od 3699 kHz.

J 1 - < < z > .a) .

preko . \ AM obim anodama dmaju opet istu fazu. Ovdje se te oscilacije poja£avaju i preko anoda odvode na izlazni titraj ni tkrug sa za/vojnicom Lz. POTISKIVANJE VALA NO^IOCA r ' v^ Potiskivanje vala nosioca triodama Iz iiir > oscilatora VF (sL 14-2) / s doi vode se preko kondenzatora Ct Cs oscilacije frekvenoije jedna- se u ritmu niske frekvenkvari simetrija: kad mrezica jedne ftdode postaje jace negativna. nece se ni u slucaju resonancije na izlaznom titrajnom krugiu pojaviti znatnije amplitude frekvenoije /. U idealnom slu£aju. ujedno. pojavit 6e se bocne frekvencije. ako su obje triode sasvim jednakih svojstava. Za jo£ vece snage oko 350 i vi§e. »balans-modulator« Hi DSB-generator.NF transformatora T. (DSB — double tzv. Kod malih snaga je cijena dava£a za noza od onih za SSB. Zato ce se na izlaznom titrajnom knugu pojaviti i resonancijom pojacati bocne frekvencije. Ovdje se to dodatnim ddferencijalnim positive kondenzatorom CD. ne zelimo obeshrabriti' one Ikoji zele da sami grade svoju radio-stanicu za SSB-telefoniju. nepredvidljive razlike naknadno »simetrirati« ill »izbalansirati«. Izlazeci iz jednog rotor ulazi u drugi stator taiko da se s jedne strane citet diferencijalnog kondenzatora kapasmanjuje upravo za toliko ko~ liko se s^druge strane povecava. Sheme i piimjeri koje ovdje donosimo imaju zadadu da olaksaju rad naprednijim i dskuisnijim graditeljima i. Ipak. Kad odaSilja£kih uredaja za telefoniju cijena ovisi o snazi i o sistemu telefonije. treba male. da onima koji imaju gotove SSB uredaje omoguce raaiumijevanje i bolje koriStenje ove zanimljive tehnike. Ako se na ulaz ovog sklapa s dvije triode dodsi jo§ i niskof rekventni signal. Bududi da je idealna simetrija dvaju tiiodnih sistema samo djelo- micno mogu<5a. Ovaj se sastoji od dva statora i jednog rotora. sideband) 428 . JoS uvijek je predajnik za telegrafiju najjeftiniji.Najveci nedostatak 'kod SSB uredaja je <taj da su razmjerno vrlo skupi. Buduci da i pojacane oscilacije na AM W f W predajnika postaje jeftiniji od buduci da otpada cijena velikog modulatora koji je za amplitudnu modulaciju takve snage ve6 prilicno skup. SSB predajnik kom amplitudom zice i fazom na imre- obih trioda u cijevi ECC82. mrezica druge triode postaje slabije negativna i obratno. Qsim toga se od graditelja SSB uredaja <trazi i vece znanje i upotreba skupljih mjernih instrumenata. Sklop s dvostrukom triodom za potiskivanje vala nosioca. Negdje oko 150 do 200 danas cijene postaju podjednake. izlazni napon frekvencije / je jednak nuli. dak sam val nosilac Pri tome cije +200V SI 14-2.

rajni Izlazni titrajni krug se moze spojiti i u seriji s diodnim sklo- pada oscilatoru velike +12V»- stabilnosti iz ®M? SL 14-3. a kod VF visokofrekventni signal. Maiksimalno potiskivanje vala nosioca fpostize se ugadanjem kondenzatora Cs. Dodatni kondenzatori Cs §to Cd skoie postizarvamju kapacitivne simetrije na izlazu. Izlazni titkrug je kapackivndsm putem vezan na diodni sklop. sutnosti VF napon kojega se preko zavojnice Ls. Za razliku od ranije opisanih sklopova svi balaos-mddulatori s ddodama imaju znatno ni±e impedancije i zahtjevaju posebna prilagodenja. crpe potrebna visokofrekventna struja. Na izlazu nema vala nosioca. Potenciometar od 100 Q sluzi siraetriranju struja koje teku kroz tranzistore. si. 14-5. Resonancija se potitrajnog ogadanjem dzlaznog kruga dvostrukim promjenljivim kandenzatorom C4/C5 tako da. all svi potjeSu na neki nacln od onoga koji vec* odavno pouzdano radi u razlicltim primjenaima visokofrekventne telefonije. Visokofrekventna »injekcija« se dovodi istom fazom na oba emitera. Kod NF se uvodi niskofrekventni. izlazni koji potjece od bocnih frekvencija bude maksimalan. 14-4) na koje se dovodi i visokofrekventni (VF) i niskofrekventni i(NF) napon. preostaju mnogo r frekventmim tranzistorskim pojaealima. i tacnije Diodnl balans-modulatori Tranzistorski DSB-generator Ddodnih balans-onodulatora ima Tranzistorski DSB-generator je moguce sagraditi na mnogo ma£ina. s dvije diode i prilagodenjem poanocu transformatora moguce je na£miti na dva naoina. Titrajni krug L1C1 pri- samo oba bocna pojasa.ostaje stiie (potiisniut. Preko L* moze se dobiveni DSB^signal odvesti dalje. primaju na svoje baze niskofrekd Dva ventni. ostavljajuci C4/C5 ma mini. TRi i TR2. Bez niskofrekventne moduilaoije treba. tipa tranzistora. Prvi od njah je prikazan na si. modulacijski signal. istoga jednakog strujnog pojacanja. diferencijalnkn kondenzatorom CD smanjitd eventualmi prisutnost ostatka vala mosioca na minimum. i to paralelno s njime. To su catdri diode {si. ili DSB-generator. BalansKinodulator. Jednu od mogucnosti vidimo na 14-3. Tranzistorski DSB-genera- SI 14-4. u priniske frekvencije. Izlazni titrajni krug ima zavojnicu Lz i dvostruki pramjenljivi komdenzator C$/Ce. Transformator T odgovara oniima za pobudivanje izlazmog stupnja u nisko- vrsta. DSB-generator sa stalne diode cetiri kri tor (batons-modulator) 429 .

Potiskivanje vala nosioca tzv. Jednostavan balans-moduta- DSB^generatori. kod »faznog« naoina za dobivamje SSB-signala potrebna su dva jedna'ka balans^modulatora. Njegov kapacitet je zbog toga 330 do 1000 pF. Opisane DSB modulatore s diodama nije mogude dovoljno spretno upotrebiti za ovakvu swrhiu. 14-6. Di i D2. Izlazni titrajni krug ima dva jednaka kondenzatora Cs i C*. ali potpuna jednakost u tome nije neophodna zbog niske impedancije cijelog sklopa. paralelni sklop T s traosformator Niskofrekventni sluzi za prilagodenje. 14-5. 14-7. SI. Potiskivanje vala nosioca s dvije diode. Paralelno njegovom sekundarnom stranom se nalazd kondenzator Ci (330 do 1000 pF) kojemu je zadaca da nesmetano propusti visolkofrekventne struje. kako je nacrtano ma si. Zavojnica Ls ima obicno 3 do 4 zavoja i smjeStena je uz hladni Okraj zavojnice Lu Visokofrekventni napon na Ls neka bude izmedu 3 i 4 V. Geimamijeve diode Di i Dz moraju imati podjednaka svojstva. smo opisa- tor s dvije kristalne diode pom i sekundarnom stranom nisko- frekventnog transformatora T. 14-7.kasnije vidjeti. zvucnu frekvenciju. tzv. da jedna od frekvencija koje se mije§aju ima nisku. prema si. Kako cemo de. gemianijeve diotzv. U tranzis tor skim uredajima taj prenos iznosi oko 1 4. . Transformator prenos od 1 8 do : T 1 : redovito ima 12 kod uredaja SI 14-6. Osobito je vazno da se s : jednako simjeru. 430 po svojdm sivojstvima odgovaraju mikserima kod kojih je potisnuta oscilatorska ifrekvencija s time. Niskofrekventne struje prolaze prema diodnom sklopu kroz sekundarnu stranu (L&) visokofrek- ventnog transformaitora L1/L2. serijski sklop elektronsskim cijevima. s dvije diode. pomaSaju u propusnom neka U zapornom smjeru diode propustaju Sto manju struju. Mnogo su pogodniji diodni generatori DSB-signala. 188). koje li. Kondenzator Ci -mora pri tome nesmetano propustiti visokofrekventne struje. pomocu kojih se na radnoj frekvenciji postize resonancija i istovremeno simetricnost. Upotrebljene su dvije kristalne. SI. Zbog toga se za DSB modulatore s potiskivanjem vala nosioca mogu upotrebiti i sve vrste dvostruko halansiranih miksera (DBM) koje smo ve6 upoznali (str.

14-8).SSB GENERATORI u SSB pomodu Pretvaranje DSB-signala filtera niskofrekventno poja£alo koje ograopseg zvuCnih frekvencija tako da se poja£aju samo one koje nisiu nize od 300 ill viSe od 3000 Hz. kako je to prika(si. U SSB generatorima »filterskog tipa« to se postize vrlo velikom selektivzano na blok-shemama tioSou pojacala koje slijedi iza balans-modulatora. Preostaje samo jedan jedini bocni pojas. itj. mo mo2e po MIKROFON . mo | 14-8a). ineki nacin odstra- se najprije odstraniti Zatun treba na niti i jedan od bocnih pojasa. potisnu-tog bocnog pojasa. Na btok-shemi (si. Ovdje se val nosilac potisne. Njegove se oscilacije odvode u DSB-modulator. Generator VF vala nosioca je osciniduje lator velike stabilnostd. SSB (engl. U njemu nema mi vala nosioca ni dmgog. Redovito se volji odabirati ili jedan ili drugi signal. vidi- da je mikrofon priklju£en na donji bocni pojas. Dobiveni DSB-signal vodi se dalje ili kroz filter koji propuSta saimo gornji ili kroz filter koji propu&ta sa- U svakom SSB^generatoru mora val nosilac.

Blok^shema na si. Dva filtera. sluzi kao oscilator. Poka- 432 . U pravilu se SSB-signal proizvodi na onoj frekvenciji za koju postoje pogodni filteri. VFO-a i stupnja za mijeSanje. Prvi tranzistor. One mogu pripadati normalnom medufrekventnom trans- MHz. ili znatno vi£a. Tu ce se SSB^signal »prebaciti« na bilo koju frekvenciju zahvaljujuci posebnom varijabilnom oscilatoru. 14-8b unutar nekog od amaterskih kratkovalnih opsega. »singl-sajd- bend«). a drugi za izdvajanje donjeg bocnqg pojasa. Ranije je to bilo oko 50 kHz «sa filterima koji su se sastojali od posebno kombiniranih titrajnih krugova (bandfiltera). kakav se moze naci u malim tranzistorskim prijemniciima. Jedan oscilira »ispod« a drugi »iznad« opsega SSB-filtera.7 MHz. AB ili B. skuplji su od dva oscilatora za val nosilac. Diode Di i D2 pripadaju jednostavnom balams^modulatoru za pot tojskivanje vala nosioca i dobivanje DSB-signala. Niskose napon »dozira« potenciometrom od 5 kQ koji je spojen biti f rekventni na sekundarnu stranu transformatora Tu Ovo je mali pobudni niskofrekventni rom tranisformator sa omjetransformacije oko 4:1. SSB-signalima se naime ne moze povedati frekvencija obidnim uimnaizanjem jer se on ne sastoji od jedne. Zaivojnice Li i L2 nalaze se u zajednidkom oklopnom loncu. Da se i»dode« na radnfu frekvenciju Mogjude je odabrati ili frekvenciju jednoga ili frekvenciju dmgoga od njih. Ako se ulaznom signalu amplituda podvostru£i bk ce izlazni signal takoder dvostruke amplitude ltd. Pomocu kvarcovog kristala Qi (8998. modi <5emo dobiti donji bodni pojas (D). mozemo sagraditi prema si. a u drugom sludaju samo donji bo5ni pojas (LSB). potrebno je SSB-signal odvesti u neki stupanj za mijeSanje. Ako ovaj kristal preklopiiikom zamijenimo s drugim. Zato 6e od dva bocna pojasa koji nastaju u modulatoni. Njegov kapacitet treba odrediti pokusom. jedan za potenciometrom od 1 kQ i trimerskim kondenzatorom C2. Ostali dijelovi SSB-predajnika ostaju itsi kao i na preda&njoj blok-shemi. kroz filter u prvom sludaju prodi samo gornji (USB). Q2 (9001. ostavlja odnose unutar samog SSB-signala netaknutim i razumljivost nije promijenjena. On sadrii uikupno Sest tranzistora tipa N-P-N.5 kHz). Promjena frekvencije SSB-signala pomocu dakle transpozicijom. Tranzistorski SSB-generator koji odgovara blok-shami na si. npr. Pri Umnazanjem frekvenci- je bi se ovi odnosi toliko poremetiil da bi signal postao nerazumljiv. mi jeniti.»sinigle sideband^ cit. 14*9. Om svi mogu biti silicijevi planarni tranzistori. oko 9 MHz. Daljnje pojacanje signala postize se u tzv. Ovaj se stupanj simet- izdvajanje gonnjeg. Tako se i amplitudni odnosi izmedu pojedinih komponenata SSB-signala nece prof tome induktivitet zavojnice Li treba ugoditi tako da kolektorski titrajni krug prvog tranizistora resonira blizu 9 moze taj se nacin kristala jednako dobro osciliraju. DanaSnji SSBngeneratori slu- ze se valom nosiocem kojemu je frekvencija izmedu 300 i 500 kHz. Na da oba postidi formatoru za 10. Da se postigne resonancija na 9 MHz treba ugradenom kondenzatoru izvana paraielno dodati joS neki kondenzator. vec od cijelog snopa frekvencija koje su u takvom medusobnom odnosu kaikav odgovara modulaciji. Tu su dva VF oscilatora koji sluze kao generatori vala nosioca. lineamim pojacalima koja moraju raditi u klasi A. Razumije se da i same diode moraju rira Sto slidnijih svojstava. TRi. 14-8b pokazuje nacin kako se moze sagraditi jednako dobar SSBnpredajnik na jeftiniji naCdn.5 kHz) on proizvodi val nosilac kojim ce se dobiti gornji bo6ni pojas (G). U takvim pojacalima postoji proporcionalnost izmedu ulaznog i izlaznog VF sigfiala.

28 Radio priru&iik 433 .

a srednja firekvencija 9. D 2. 03. Za potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa sluzi SI mehanidki 434 filter F . SSB-generator u kojemu je primijenjen tzv. Propu&teni bocni pojas prode gotovo neoslaibljen (priguSenje je ananje od 3 dB) pojaSa se tranzistorom TR$. Kod Mi je priklju£ak za dinamiCki mikrofon. Propusni pojas za granice od 6 dB mu je 2. U torn filteru se ne^eljeni bo£ni pojas moze potismuti za viSe inego 45 dB. D< * R1NGM0DUUTOR F*MEHAH&<I Rtre» (COLLINS) 0/l/» tts 14-11.5 kHz.St. zalo se cama Li i Ls. 14-10. filtera u MF Ukljudivanje mehanidkog pojadalo s tranzistofilter rima.0 MHz. SSB-signal koji je prisutan u kolektorskom strujiiom krugu trail* zistora TRs ima srednju frekvenci- D1. »prstenasti« Hi »ring-modulators s cetiri diode. F=mehanicki (Collins) Dobiveni DSB-signal poja£ava se tranzistorom TRs i Salje kroz selektivni filter »XF-9A«. Zai vojnice Ls i Li odgovaraju zavojni- da su u modulatoru sasvim dovoljna dva tranzistora TRs i TRe. Ovo je filter u kojemai ima pet kvarcovih kristala.

Di. oscilatora Shemu odgovarajuceg ventnim oscilatorima.35 kHz. osobito za rad na viSim opsezima. Razumije se da onda svi titraj- nekadasnjih tipa »FTnjihove frekvenciiz 28* 435 . tj. 198. a odavde onda dalje u ostale opsege. Ovakvome filteru odgovara prvi dio sheme na si. je u niiskofrekventnom pojacalu iz kojega se pojacane audiofrekventne struje vode u poseban sklop od cetiri diode.5 MHz. 14-10 mehanicki filter je spojen izmedu dva tranzistora. mozemo je izabrati prema uputama na str. promjenljive frekvencije (VFO) donijeli smo u poglavlju o visokofrek- tvornickim SSB^predajprimopredajnicima se mogu naci tzv. Treba ga mijeSanjem transponirati u zeljeni amaterski opseg. samo jedan.5 do 4 MHz. Ako su zavojnice Li i Ls jednake. 14-12.5 vala nosioca postize se potencicxmetrom od 100 Q i trimerskim kondenzatorom od 50 pF. Tome sluzi tranzistor TRa u kojemu se SSB-signal mijeSa sa oscilacijama iz nekog VFO-a. Kristalni filteri za oko 455 ili oiko 500 kHz koji za SSB imaju propusno podrucje siroko 2. Obzirom na razmjerno visoku djenu mehanickih filtera amater ce upotrebiti samogradnju U poglavlju o prijemnicima pokazali smo kako se mogu kvarcovi kristalni filteri naciniti na razmjerno jednostavan nadn. Da se to postigne bit ce potrebno. kondenzatori Cs moraju imati dvostruk iznos kapaciteta kondenzatora Cu mogao u SSB Kvarcovi kristali Qi i Qs neka imaju frekvencije koje se medusobno razlikuju za 1. Na si. Najpoznatiji su oni za frekvencije U nekim i nicima ban stupanj za mijeSanje. prema tamosnjoj bi posluziti i si. Ako srednja frekvencija filtera iznosi 455 kHz. a kristal Qs za frekvendju od 456.1 ili 3. 9-32b. u kojemu je zavojnica LsJ treba se samo promjenljivim segu od Qi mora biti bruSen za frekvendju kondenzatorom ugoditi ili na jedan na drugi od ova dva opsega.5 MHz.65 kHz. Filter koji ima dva kristala u drzacu »FT-241-A«. u drzacu -241-A«. generatorima. na radnu frekvenciju predajnika. mogu se — po zelji — DSB-signal kom filteru F dobiti izlazne frekvencije bilo u op3. a gradeni su za razlicite frekvencije i razlicite sirine propusnih podrucja.ju od 9 MHz i treba ga dovesti u jedno od amaterstkih kratkovalnih podrocja. Ako su njegove frekvencije izmedu 5 A 5. Kako se vidi. s uz filter mora raspolagati dva kvarcova kristala za genera- tor vala nosioca koji moraju imati odredene frekvencije za jedan i drugi bocni pojas. Ako su to kristali vojnih viSkova. na toj slid.0 do 14. mehani&ki filteri. predvidenih za veze telefonijom. Preko zavojnice Le vodi se onda SSB-signal na daljnje stupnjeve za lineili od 453. da se signal i viSe nego jedanput transponira: mozda najprije u opseg od 3. Tada se. Za svaku transpozinjoj ciju je. Izlazni titrajrni krug. Glavni stupnjevi ta'kvog SSB^generatora su prikazani na si. Izraduje ih tvornica »Collins«. Otuda takvom sklopu ime: »prstena!sti« ili »ringmodulator«. 14-11. Dobiveni se u mehani£dalje pojacava traa> zistorom TFU. kristal MHz. potreban oscilator odredene frekvencije i pose- amo pojacanje. 455 kHz. Izlazni SSB-signal ima srednju frekvenciju koja je jednaka sredfrekvendji filtera F. bilo u opsegu od 14. Tranzistor TRi. da- kako.8 kHz. Tranzistor TRs sluzi kao oscilator kojemu je filtrira i frekvencija odredena ili s kvarcovim kristalom Qi ili sa Qa.1 kHz uz vrlo dobro potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa. razuimije se.4 do 1. ove diode su tako orijentirane da cine zatvoren krug ili prsten. Simetriranje i maksimalno potiskivanje . Zavojnice Li i Ls pripadaju medufrekventnom bandfilteru koji resonira s kapacitetima kondenzatora Ci i serijom kondenzatora Cs. D 2 Ds i D*.

c) sa ukupno osam kristala u dva filterska stupnja 436 . 14-12) dodamo sve sto se nalazi na lijevoj. dobit b) I I ' \ o \J I o * JC ta 1 ZZZ rin . b) sa Selektivni fitted s kvarcovim kristalima: a) sa detiri kristala cetiri do sest kristala u jednom filterskom stupnju. moraju resokri- odabranih Ako na desnoj strani ad titrajnog kruga L$Cz (si.SI 14-12. 14-13. Tc2 o SI. u dva filterska stupnja. Kvarcov kristalni filter za SSB sa detiri kristala tipa »FT-241-A« Hi slicnima ni krugavi u filteru nirati na frekvencije stala.

Propusni opseg. Kristali koji su oznaceni sa Qi razlikuju se od onih koji su oznaceni sa Q2 za kristala kHz. pa u praksi gotovo s jednakim us- Nekolifco shema i podaci za selektivne medufrekventne filtere s kristalima »FT-241«. 14-14) mora frekvencija kristala Q2 biti jednaka frekvenciji kristala Qs. Pairalel- — SL cije 14-14. »gradanski opseg«). Neke prednosti mogle bi se utvrdi- mu ti ce samo mjernim instrumentima. 1 do 5 pF.37 kHz. Qs=466. npr. »FT-243« ill rajne krugove slicni. koristiti Q Q 4 5 =468. Ls i Li. ukoliko demo su svi titrajni krugovi ugodeni »na 1° maksknum«.96 kHz.81 kHz. 14-13b nece za vecinu nasih konstruktora biti dosezan. Bandfilteri sa zavojnicama Li i L2. Kristali Qi imaju za 1. To su vrlo veliki zahtijevi i zato je teSko na£initi takav filter. Dva i dva kristala imaju iste frekvencije. kao i kristali.8 kHz nizu frekyenciju od kristala Qs. propusni pojas filtera je do 3. Razlika izmedu dva para neka bude 1. Uz kvalitetnije filter je siru cova kristala koji svi imaju istu frekvenciju i koji su montirani u takvom drzacu koji se moze lako otvoriti. 2. iako je selektivnost vrlo dobra. iznosi 2 do 3. Kondenzatori Ci i C2 su trimeri pomocu kojih se moze. 437 . impedancija 0. dodavajuci neSto kapaciteta (2 do 6 pF) paralelno kristalima koji imaju visu frekvenciju. no s kristalima Qz moze se dodati malen kapacitet.67 kHz. medu Po naka dvije mreze s dva i dva jedkristala ima falter na si.6 do 2 kHz. biti slijedede: prema Qi=464. Ako je frekvencija kristala Qi jednaka frekvenciji kristala Q4 (si. Frekvencije koder moze nadiniti dobar filter i za medufrekvencije vise od 3 MHz. kao i s kvarcovim kristalima. 197). Umjesto ovih kristala mogli bi d drugi s takvim razlikama frekvencijama. 14-13c. kao i sa Ls d Le moraju biti macinjeni tako da propustaju iste frekvencije. Q3=462. 14-13a. za povecanje strmine bokova krivulje resonancije. Ipak ga s da kristali napomenom donosimo od Qz do Qg sluze za potiskivanje frekvencija izvan propusnog pojasa koji je odreden kristalima Qi i Q2. koji su jednako oznaceni smiju se po 1. namijenjenim za CB-stanice (tzv. Titrajni krug LCs mora resonirati u istom podrucju. Ulazna i izlazna pri- W2CVI. Osim toga po dva mrezi od cetiri. ta- Primjer filtera na si. =461. Q*=470. ovisan o izboru frekvencija kristala.5 kHz. biti u istoj izmedu 1 frekvenciji razlikovati najvise za 10 ili 20 Hz. Ovu razliku ce se najverovatnije morati postici opreznim brusenjem same kristalne plocice. Dva i dva kristala moraju imati sasvim jednake frekvencije (na 10 do 20 Hz). kristala tih inogu.ll kHz.8 kljucna niske.8 Kvarcov filter za frekvenoko 9 MHz sa detiri kristala i pjehoroi mo<5i posluziti niji filteri. jednostav- Tko moze nabaviti cetiri kvar- Ovisno o kvaliteti titrajnih tit- krugova.f kristalni filter vrlo dobrih svojstava.5 i moraju kQ. Druga£iji filter s £etiri kvarcova kristala vidimo ma si. mogu se naci i u poglavlju o pri- jemnicima (str. jer zahtjeva previse razlicitih kristala. povecati strmina krivulje resonancije filtera.5 kHz uz veliku strminu bokova krivulje resonancije.52 kHz.

sprjecava prodor visokih frekvencija u NF pojacalo. vala nosioca. jednako kao pri- Kampletno niskofrekventno namotan je trvfilarno. signal u kojemu postoje dva bocna pojasa. Mikrofon Mi je premosten kondenzatorom Ci koji.Primjer savremenog filterskog SSB generatora Pri gradnji SSB^generatora imat brige oko ugadanja. 3N200 ili sli&ii) On propusti samo jedan bocni pojas i na njegovom se izlazu pojavljuje 6ist SSB-signal. tvornicki kvarcov kristalni filter s pripadajucim kristalima za oscilator vala nosioca. Produkti mijeSanja sadrzavaju DSB-signal. regulirati int Tackicama su oznaceni krajevi zica na po£etku trifilarnog namotaja. 1445. balans-modulator. Ukupno (ili zavoja 15 je namotano 3x15 »trifilarnih« zavoja). »KVG- Tranzistori MOSFET* dva TRi a TRs (40673. Opis u tekstu . medu- sobno upredene tanke zice. zajedno su namotane na prstenastu feritnu jezgru. Shema takvog uredaja je na si. -XF-9A«). cemo najmanje u stupanj za mijeSanje. ako upotrebimo gotov. stavljeni su tzv. Tu se sastaju niske frekvencije iz modulatora sa visokom frekvencijom tzv. tj. pogodnog za samogradnju. *-AsiStSu 1 [8 r-nm^ m 1K TRt >-r»v /C\TR2 m + XF-9A IZLAZ (SS8) +12V SI 438 14-15. guSnica VFP i kondenzatori i Cz. Shema SSB-generatora. Tako dobiven DSB-signal pojaca se tranzistorom TR$ i onda salje kroz kristalni filter (npr. Na izlazu tog modailacijskog poja£ala je potentio- & meter kojim se moze tenzitet modulacije. dok je val nosilac potisnut. u Visokofrdkventni Ti transformator rnodulacijsko pojacalo izgradeno je oko operacijskog poja6ala tipa 741. Tri.

SSB generator! faznog tipa Njegov kolektor moze biti priklju£en ili kod A ili kod B (na Pz). Ako nema modulacije. Kod ovih se iskoiiStavaju fazni odnosi izme- na izlazu jadi. ili odaberemo preklqp: dobijemo ili gornji i tredi kontakt. Tranzistor TR4 se moze dodati za vracanje vala nosioca. Tada Ibi. na izlazu se pojavljutje val nosilac. Njegov intenzitet se jednostavno moie regulirati potenciometrom P3 kojim se tranzistor TR4 vise ili manje »otvori«. 14-16 i sL 14-17. Buduci da i falter »XF-9A« prigu&uje la nosioca. »faznog tipa«. prekidajudi rad tog kri- mku Pn predvidi da se ukljudd donji bo£ni pojas (LSB). Izgled stampane plocice (9x9 cm) za gradnju SSB-generatora. treci kvarcov kristal (nije nacrtano!) Qs. mogli raditi legrafijom (CW). dobro je frekvenciju var da se preklop- du vala nosioca i oba bo£na pojasa koji nastaju pri modulaciji. (USB) stalnog oscilatora.SI 14-16. Prema tame koji kri- Potendametrom stici stal (Qi ili Qs) nikoxn Pti. 439 . Izgled Stampane plocice a te- raspo- red sastavnih dijelova za ovaj SSB-generator vide se na si. a simetrija u stupnju sa TRi i TRs je pokvarena. Njegova frekvencija bi trebala biti 9000 kHz. 14-15 prema shemi na si P2 moie se'posimetrija i dobro potiskivanje vala nosioca koji stize iz oscilatora (TRs i TRe). Sto tranzistor jafie propu&ta struju to de nesimetrija biti veca i val nosilac Sasvfcn je drugaidiji princip na kojemu se osniva rad SSB-generatora tzv.

0. T)a ce se titraji koji su u oba signala sadrzani u jednom bocnom pojasu medusobno pojacavati i. Jedan od njih moduHra se niskofrekventnim signalom At a drugi niskofrekventnim signalom B. u njemu nastaju niskofrekventne (audiofrekventne) struje kojima se opseg ogranici izmedu 300 i 3000 Hz (si. zgodno odabranoj frekvencijL Njegov izlazni signal takoder se cijepa sluzi u dva 440 dijela. I ovi se moraju medusobno razlikovati u fazi za 90°. trifitarnih 0=13 Raspored sastavnih dijelova na plocici prema si 14-16. na feritnom prstenu mm (in=125). oni koji su u oba signala sadrzani u izlazi . potiskuju se valovi nosioci pa iz oba modulatora Visokofrekventni oscilator koji kao generator vala nosioca moJe oscilirati na radnoj frekvenciji predajnika Hi na nekoj drugoj.1V)' 100n 2^PF X "5l00n SI 14-17. Ti=15 zavoja. primJsek-4 : 1 :Ts=10 \iH. u dva podjednaka vala po jedan DSB-signaL Sastavljanjem DSB-signala A i DSB-signala B oni se zbrajaju. O rezultatu takvog zbrajanja odlucuju i faze i amplitude.35 mm CuL. T2=10 \iH. U modulatoru A. 14-18)./sek= =2:1. T2 i Ts na toroidima 0=13 (\n=10) mm Kada se tgovori u imikrofon. nosioca. svaki u posebnom modulatoni. Dovoljno pojacan. kao i u modulatoru B. upredena zica. niskofrekventni signal dijeli se u dva jednaka signala koji se jedan (A) od drugoga (B) razlikuju sanrio po fazi.+ttV- -2* 100 % »4o mm FILTER [XF 9A iti XF 9B) IZLAZ 1 v 10nJ^ 1K TOOK T^ Pt1 I 7 inni/ ^+<nn+$fr JMfc ZD (9. Fazna razlika treba iznositi 90°. prim. istovremeno.

.

442 .

P4 i Ps. 14-20. <u kolektorskom strujnom krugu. Za optimalno potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa treba se posluziti i potenciometrima P2 i Ps.5 MHz moze ovdje posluziti za transpoziciju ill u podrucje od 3. potiskivanje jednog od bocnih pojasa. Njena je prednost u tome da kapaciteti imaju »normalnije« vrijednosti. Kapacitivna veza mora biti »kriticna«. Ista razlika faze ce postojati i izmedu visokofrekventnih napona koji se preko L2 i L4 dovode balansnim modulatorima. Titrajni krug sa zavojnicom Lz takoder resonira na 9 MHz i s onim prvim sacinjava kapacitivno vezani bandfdker za ovu frekvenciju. Pri tome zavojnice titrajnih krogova imaju 3 do 4 put a vise zavoja nego zavojnice L2 i L*. Titrajni nom od dva kondenzatora po iznosi 500 pF. Zato ce nastati dva razlicita DSB-signala. Ove napone mozemo izjednaciti potenciome- U prvom je naciniti Buduci da su oba moduisti latora piukljucena na titrajni krug sa zavojnicom se ovdje zbrajaju i Ls.0 i 5. Prikazana je na si. oklopnom SSB-signal maze sadrzati bilo gornji bilo donji bocni pojas. Tranzistor TR9 sluzi za transpoziciju SSB-signala sa 9 MHz na radnu frekvenciju unutar nekog od amaterskih kratkovalnih podrucja. Niskofrekventni naponi NFi i NF2 razlikuju se po fazi za 90° za citav opseg frekvencija izmedu 300 i 3000 Hz. Ipak treba izmedu mnogo njih izaibrati parove od po 680 pF kojima se kapacitet i po 430 pF od nominalnih vrijednosti razlikuje najvise za 2%. Istovremeno niskofrekventni signal B. Resonantna krivulja mora dakle imati samo jedan »vrh«. Preostaje SSB-signaL Zavojnica Le je namotana preko sredine zavojnice Ls i ima cetiri puta manje zavoja.RC-mrezu za razdvajanje faze niskofrekventnog signala moguce i prema uzoru na drugu poznatu mrezu »2Q4« tvornice »Barker & Williams«. smjesten je zajedno sa La u jednome. polozaju preklopnika SSB^generator daje na izlazu signal u 8Cknetarskom. Zavojnice L2 i L* dolaze uz hladni kraj zavojnica Li i L3.0 MHz. MHz i to sa kapacitetom serije Nezgockio je da se za obje opisane RC-mreze moraju upotrebiti vrijednosti koje nisu staindardne. Pomocu ovoga se moze faza niskofrekventnog napona iz Tt okrenuti za 180°. a u drugotm polozaju u 20-metarskom amaterskom opsegu. ail da se joS ne pojavti tipicno bandfiltersko prdSirenje prqpusnog opsega. dovoljna da kod resonantne frekvencije na oba titrao'na kruga bude jednak visokofrekventni napon. Razumije se da i zavojnica Ls mora resonirati na 9 trom P. tj. Neki VFO koji oscilira izimedu 5. Potenciometrom Pi regulira se jakost SSB-signala. 443 . D prebaciti ili u polozaj »80« ili »20«. Uz takav VFO treba samo valni preklopnik C. Potiskivanje vala nosioca postize se sa oba poteneiometra. po fazL Rezultat sto je. Niskofrekventni signal A.4 nalaze u drugom loncu. Sto krug sa zavojnicom Li. dok se zavojnice L3 i L. I ova se pokazala kao vrlo dobra.5 do do 4. all izmedu napona na primarnoj i napona na sekundarnoj strani postoji razlika faze od 90°. po prema onome DSB-signali amplitudi i srao ranije rekli. sa transformatora T2 f vodi se preko Di Lt na balans-anodulator s diodama i D2. . 1 nF.5 MHz ili u podrucje od 14. na Visokofrekventni naponi bandfilteru su kod resonantne frekvencije po velicini jednaki. ide preko L2 na balans-modulator s diodama D3 i Dd.0 14. ovisno o polozaju dyopolnog preklopnika X. u kojima se nalaze i frekvencije za odrzavanje amaterskih FONE veza. Y. sa transformatora Ts.Tranzistor TRs radi u kristaloscilatoru s kvarcom Q kojemu je frekvencija 9 MHz.

SSB signala faznom metodom Razlika od . 14-21. prema HA5WH.430 pF tin) (1%) SL 14-20. Shematski je na* ortana na si. tip »2Q4« faze te vrijednosti smoraju Sto tacnije. poznatoj RC-mrezi firme »Barker & Williams«. rraiogo je povoljnija za samogradnju. Upotrebljena su 24 otpornika i 24 kondenzatora. lako je zamrsenije gradena. Primjer RC-mreze za po- mak prema od 90° za SSB-generatore. Prednost ove mreze je u tome da se mogu uzeti standardne vrijednosti svih dijelova. inace je potiskiva- Osim toga "biti nje nezeljenog bocnog pojasa nedovoljno (vidi tablicu 14-1). RC•ntireza za pomak faze od 90°. Pri torn je dopustena tolerancija od ±10%. Potiskivanje nezeljenog bocnog pojasa Tablica 14-L Ovisnost potiskivanja nezeljenog bocnog pojasa o tacnosti pomaka faze (VF Hi NF) u generators.C3*ee0pF C2-C4.C1.

14-22. Mogu se upotrebiti i dva operacijska pojacala IL 741. iako tolerancija svih otpornika i kondenzatora u RC-mrezi mole biti do 10%. koja je jednaka omskom otporu R. RC-mreza za pomak faze niskofrekventnog signala za SSB-generatore faznog tipa. Kapaciteti C upotrebljenih kondenzatora moraju imati za frekvenciju vala nosioca impedanciju R. prema HA5WH.A" B C D E F A R = T2kn/10% Cl=0. prema HA5WH SI. O. na izlazu IZJ 445 . maze se ocekivati da ce nezeljeni bocni pojas biti potisnut za nekih 40 dB te vrijednosti Q+I2V -Jp-OELAZ 1p i im*) HFULAZO-^f NF pojadalo sa FETom za postizanje suprotnih faza. 14-23.PJ i Q.C5 = ^6nF.02>jF.P. (si 14-21) Postizanje suprotnih faza. 14-24. i IZ.C6sVnF SI 14-21. potrebnih za dovodenje niskofrekventnog signala u RC-mrezu.C2 = CVD33>jF. Numeracija prikljucaka vrijedi za »MC 1458 CPU. ali su onda prikljucci na njima drugadije rasporedeni SI.C3=q. Za opseg frekvencija izmedu 300 i 3000 Hz pomak faze je 90°t na ±1%.OWpF. Oba otpornika moraju biti medusoboo jednaka. osiguiraaia je trajnost radnih uvjeta.2. pomodu dvostrukog operacijskog pojacala. Ukoliko im se otpori ne razlikuju za vise od 1% i ako su kapaciteti odabrani tako da ni njihove impedancije ne odstupajo od za vi§e od 1%.2 su integrirana operacijska pojacala (1L 741) U RC-mirezi za postizavanje potrebnog faznog pomaka.C4 = ^01pF. si.

U nF ispred ulaza u strujtrii krag baze tranzistora TRi na si. zbog toga. odgovarakrugovi. proizvodi uz primjenu frekvencije »vala nosioca« koja iznosi izmetfu 400 i 11000 kHz (najcesce oko 455 kHz ili oko 9 MHz). Ovo je potpomognuto malim kapacitetima koji premoScuju emiterske otpornike. mogu u SSB-predajniciu principu. stupnjevi poglavlju o prijemnicima. uz tri- PROMJENA FREKVENCIJE Generatori SSB-signala redovito rade na jednoj. ako su R=100 Q: kapaciteti C moraju biti 111 pF. Kondenzatori od po 150 pF.7 ma u posluziti. posebno odabraoioj frekvenciji. npr. uz uvjet da impcdancija kapaciteta C (za jrekvenciju vala nosioca!) bude jednaka otporima R. umnazanjem. I oni moraju bid medusobno jednaki. Kod njih su niske frekvencije zanemarene primjenom razmjerno malih kapaciteta za vezu izmedu pojedinih stupnjeva. premjestiti) u neki od aniaterskih kratkovalnih ili ultirakratkovalnih opsega. Sa tih frekvencija tireba SSB-signal transponirati (tj. kristalni fildrugo. SSB-generatora (si. 14-19. 14-19) nacrtane su mijesanjem. £od knjizL dulator. Potiskivanje visokih frekvencija postize se kondenzatorima koji se stavljaju paralelno sa ulazom. kondenzator od 4. Ako je frekvencija f npr. SSB-signal se danas. Vec smo rekli da se promjena frekvencije SSB-signala za prelaz na juci ter! titrajni merske kondenzatore od maksimaU no 40 pF. To je ona za koju postoje potrebni radni uvjeti: dovoljno konstantni oscilaton. Ovo je RC-mreza s kojom se to moze postici. 74-24. Da zaxmljivost mjena 14-15 i signal zadrzi rase potrebna profrekvencije postidi iskljucivo mora si. 446 . Za promjenu frekvencije putem mijesanja sbeme tranzistorskih niskofrekventnih pojacala koja su vrlo pogodna za ovu svrhu. Slican novije vrijeme se za tu svrhu sve vise primjenjuju dvostruko simetricni mikseri (DBM) kod kojih se na izlazu pojavljuju preteino oni ptrodukti mijeSanja koje trebamo. li i dobru niskofrekventnu RC-mre- Na prijemnoj strani se ni na koji nacin ne je SSB-signal moze ustanoviti da dobiven faznom Hi filterskom metodom! amaterske opsege ne moze postici NF POJACALA ZA SSB TELEFONIJU Na shemama 14-9. I kondenzatori od 10 nF koji su stavljeni paralelno sa primarnim zavojnicama transformatora T2 i Ts sluze istoj svrsL Vise primjera potiskivanja najnizih i najvisih frekvencija kod niskofrekventnih pojacala ima u poglavlju o prijemnicima u ovoj faznih generatora SSB-signala mora se i visokofrekventni signal koji stize na jedan modulator razlikovati u fazi za 90° od onoga koji stize na drugi moSZ. jednaki koje smo ranije upoznali Zatu su svrhu posebno pogodmi razliciti balans-modulatori i produkt-detektori s tranzistorima i s diodama. kod kojih je moguce potpuno potisnuti oscilatorovu frekvenciju.NA MODULATOR „A" OD GENERATORA „VAU NOSIOCA" R C *R IZA FREKVENC1JU trf NA MODULATOR „B" efekt postize se i kapacitetima za negativnu povratnu vezu. Takva je ostvarena kondenzatorom od 220 pF izmedu kolektora i baze tranzistora TRs na istoj shemi. kao sto je. omogucuju precizno postizcmje navedene vrijednosti (uz zu!). 9 MHz.

6GB5. Prevelika pobuda (»predrajvani« tranzistor!) uvijek dovodi do velikih izoblicenja. poznata i cesto upotrebljavana cijev 6146B ili QE05/40. 6HF5. Na taj nacin sva izoblicenja ostaju razmjerno znak da je tranzistor u predajniku 447 . Ovome Da se postigne dovoljno snaian SSBnsignal treba ga pojacati. Pojacanje mora biti linearno. na kona&ru radnu t mala i produkti intermodulacije ostaju barem 26 do 30 dB ispod ni~ voa korisnog signala. treba prema opcemto prihvacenom pravilu izvrSiti dok je signal jo$ slab. zahtjevu najbolje odgovaraju razliciti sklopovi s tranzistorima i »integrircima« koje danas isklju&vo nalazimo u pocetnim stupnjevima SSB-predajnika. 6JE6. ved ranije upopojedinim konbiti jo§ i de- LIJMEARNA VF POJACALA ZA SSB Pripremanje SSB-signala. Izuzetak su »prave« predajne cijevi. Ako je neki tranzistor namijenjen za linearno pojacalo uz pogonski napon od 24 do 28 V. jer izoblicenja uz ispravnu pobudu nisu prevelika. dok za vece snage moramo upotrebiti linearna pojacala koja rade u klasi AB. ne mozemo biti sigurni da ce on linearno pojacavati i onda ako mu pogonski napon smanjimo na 12 do 14 V. epitaksijalni tranzistori »multiemiterskog tipa«. u visokofrekventnim pojacalima snage.I s takvima smo se znali. televdzijske otklonske cijevi (6DQ5. Vrlo dobri su i planarni. uz razmjerno dobru linearnost rada. uz primjenu nisklh napona za sve potrebne VF i NF signale koji kod toga sudjeluju. tome <5e u O kretnim primjenama taljnije govora. Sto zna& da ne smije potedi stuja Opcenito je dobro zapamtiti da se bolje linearno pojacanje postize s tranzistorinaa uz vedi kolektorski napon. ako smo odabrali ili »pogodili« pravi tip. on je na skaH prijemnika »presirok«. 6LF6. integriranih na njihovoj silicijskoj plocici. Ima ih za pogonski napon od 28. EL153 ili (za UKV) cijela »familija« QQE-ciQQE02/5 (= 6939) QQE03/12 QQE03/20 (= 6252) QQE06/40 <= 5894) i slicne. povezani sa emiterskim prikljuckom tranzistora. kao i EL152. 6DE5. u kojima se upotrebljavaju elektronske cijevi ne smije biti prevelika. Kazemo »razmjerno dobro«. kao i za napon od 12 V. kao i njegovu transpozioiju u izabrani amaterski opseg. on treba da je joS vrlo slab i da njegovi naponi jedva dosizu — — AB2 u klasi klasi B. Takav signal je te§ko primati. svakako. 6KG6. Oni imaju mnogo (cak vise od 100) emitera koji su preko minijaturnih otpornika. koliko najcesce iznosi izlazna snaga amaterskih predajnika. npr. daju takoder dobro linearno poja£anje. Prvi — pobuda — preko upravljacke (prve) mrezice. kao Sto je. osobito ako se upotrebljavaju tzv. 6KD6. Pobuda smije biti samo cista naponska. 6LQ6. Najbolji tranzistori za linearan rad su. kako bi do antene stigla snaga od nekoliko vata pa do nekoldko stotina vata. Potrebno je ostati unutar uvjeta za klasu AB1. Za manje snage se linearno poja£anje postize u stupnjevima klase A. To znafii da izlazni visokofrekventni napon svakog pojedinog stupnja mora biti vjerna i povecana reprodukcija svih promjena ulaznog napona. 6JS6. EL505 i sli&ie). ali i u znatno sirim frekvencijskim podrucjima cesto i na velikim udaljenostima. ovih oijevi je dopusten rad i — — Tranzistori. EL500. Kod jevi: (= 6360). i frekvenciju. jer amateri u zelji da »izvuku« sto vecu izlaznu snagu iz pojedinog stupnja u predajniku pretjeruju sa pobudom. do stvaranja »splatera« i dirugih smetnji koje onda onemogucuju rad drugih stanica na istom opsegu. Kod izlaznih stupnjeva predajnika. savremeni snazni VMOS-tranzistori uz napon od 28 V. Kad je SSBisignal kona5no formiran. nekoliko volta.

jedan ne ovisi o drugome. Prolaskom kroz »LSB filter* (»XF-9B-01«) ska televizija. proizi vode VF signal sa dva bocna pojasa.DSB« »2DSB«. Bolje malo slabiji. mozemo ih mijeuz upotrebu pogodnog sanjem VFO-a vesti — — premjestiti (transponirati) linearno i na izabrami radnu frekvenciju. nanize okrenuti ro gain« i dijeljeno NF poja5alo. a drugi je gornji bo£ni pojas. signal nego po svaku cijenu »vise vata«. da je signal »$irok«. za koje nitko ne zna na kojoj su bolje. govor) ulazi u svoje nisko- frekventno pojacalo. prenoseci razlicite informacije. DSB GENERATOR . 14-26. SSTV) ima frekvenciji i kamo odlaze! poglavlje o predajnicima. Zajedni£ki oscilator s kvarcom od 9000 kHz (»XF-900«) proizvodi »val nosilac« koji se koristi za mijesanje u.) (Vidi 1 od informacije A preostaje samo jedan bocni pojas. Slicno se dogoDSB-signala kroz di prolaskom »USB filter« (»XF-9B-02«). Prvi je donji. Ako na neki nacin sastavimo ta dva SSB-signala. telegrafski znakovi ili amatersvoje.XF-900" (9000 kHz) BO~» NF pojaCaio . svaki s drugim sadrzadulirati tako dajnika stvariti otuda u antenu. o- dugme ^Mictako smanjiti prvi i najce&ci uzrok prevelikog »drajvinga«. Odmah treba smanjiti pobudu! Cesto je dovoljno smanjiti glasnocu kojom govorimo u mikrofon ili joS previSe pobuden neka »raport«. od stanice s nam bude (npr.kojom odrzavamo vezu. VF A (npr. Oni. uz potisnuti vai nosilac. On infor- NOVIJE PRIMJENE SSB TEHNIKE Dvovrsna modulacija istog vala nosioca (ISB) Kratica ISB znaci: independent Sidebands* ili »neovisni bocni pojasi«. Mozda je najjednostavniji onaj na si. od- nosilac se moze mo- u VF pojaCalo pre- da se dobiju dva bocna pojasa. ko jima je sadrzaj druk&ji. Isti val macije B preostaje takoder samo jedan bocni pojas. svaki za se. ali £ist. generatorima »1. Informacija B transformator T ima prenos 1:1 a sam sastavljac signala (engL: »Radio Frequency Combiner*) ima NF P0JA6UJ0 1. ANT. Blok-shema prikazana na sL ISB-predajnika je 14-25. jem. opet odijeljenim. Informacija Sastavljanje signala moze se ona vise nadina.

(son) panj modulacije od 100%. O ogranicenju opsega niskih frekvencija na najnuznije. Otuda im ime: audio procesori. ako samo budu htjeli <i mogli. Jos u poglavlju o amplitudnoj modulaciji utvrdili smo da je prosjecna modulacija kod govora oko 30%. bez obzira da li u mikrofon govorimo glasnije ili tise. dok samo neki naponski vrhovi — Mikrofon se prikljucuje na NF pretpojacalo. kompresorima dinamike ljen signal. dok na IZLAZU dobijemo sastav- koji daju podjednaki NF napon. za pripremanje SSB-signala. a donji bocni pojas kroz drugi medufrekventni »kanal«. »A« dolazi jedan SSB-signal. dok je prosjecna snaga takoder oko 30%. feritnoj jezgrL Do- ograniciti amplitudu NF signala. najbolje dvostruki balans-mikser. ma«) i tzv. vidimo na si. To je samo blok-shema. Princip takvog audio procesora Osim ovih ja (limitera i iza drugog medufrekventnog pojacala su odijeljeni produkt-detektori koji demoduliraju signal. tanke zice) na ma- se loj prstenastoj. na ULAZ »B« dolazi drugi SSB-signal. Kod emisije govora pomocu SSB tehnike dogada se slicno: maksimalnu snagu dosizu samo ti vrhovi. ali do cilja se dolazi kompliciranijim »procesom«. svaka na svom izlazu iz prijsm-nika. zatim sklop za ogranicenje amplitude i drugi kristalni prisutni u audiofrekventnom spektru frekvencija 29 — SSB biti filter. Na temelju onoga sto smo do sada rekli ze o pojedinim sklopovima u SSB-tehnici. HI). medusobno upredene. To je prilicno skup nacin obrade NF signala <ima dva kristalna SSB filtera!!). O tim uredajima ce biti posebno govora u poglavlju o frekventnoj modulaciji. Iza jednog i jednostavnijih uredakompresora) postoje i uredaji sa istim ciljem. ali su i rezultati izvanredni. Jedna od mogucnosti da dva SSB-signala u ISB-predajniku sastave. Tako se dobiju obje emitirane informacije. sadrzanu u niskofrekventnom spektru govornih frekvencija. Za prijem takvog ulazni stupnjevi I SB signala. Takvo o- gianieenje frekvencije potrcbno je kod drugih vrsta modulacije (vii di slijede<5e poglavlje). Iza mijesanja signali se razdvajaju medufrekventnim kvarcovim filterima tako da gornji bocni pojas ide kroz je:lan. osobito onih pretjerano velikih vrhova koji ne doprinose mnogo razumljivosti. 14-26. izmedu 300 i 3000 Hz. bolje iskorisi povecati prosjednu snagu emitiranih SSB signala (a bez preterecanja cijevi ili tranzistora i bez »splatera«!) treba na neki nacin titi SI. Iza njega slijedi DSB-generator. nece biti koji sluiskusni- Visokofrekventni »audio procesor« jim radio-amaterima tesko da takav procesor nacine. Oba SSB filtera dosizu stu- moraju jednaki. smo vec govorili. oba za USB 449 Radio prirufcnit . Da bismo mogli energiju. To se postize uredajima za voljno je 10 bifilarnih zavoja ogranicenje amplitude (»limiteri- dva ulaza Na ULAZ i jedan izlaz. 14-27. ugradeno u procesor (sL 14-27). Najboljima su se pokazali oni audio procesori koji se sluze SSB-tehnikom. i mijesanje ostaju nepromijenjeni. neka vrsta »voznog reda« po kojemu obradivani signal mora proci kroz takav uredaj. Transformator T je bi~ filarno namotan (sa dvije. Iza njega slijedi prvi kristalni SSB filter.

D- .

Da lakse procijenimo vrijednosti ovih kapaciteta mozemo pretpostaviti da ce. mora Cs 20 V. Jedan od njih je prikazan na sL 14-29a. Dioda D je spojena s kapacitivnim razdjelnikom C1/C2 sa kojega crpe visokofrekventni napon. Na taj nacin se i regulacija pojacanja na diodu stayljen zapornt prednapon (najviSe 40 V). kondenzator & od 5 pF.1 ^F. 120 pF. Tada dolazi do tako brzog smanjenja pojacanja da amplituda ne moze do- maksimum seci pretjerano velike vrijednosti. iskoristava cinjenica da do sasvim slabog dspravljanja signala na prvoj 451 u tekstu 29* . Cs ce obicno imati oko 0.— postati veda od neke unaprijed odabrane vrijednosti. tj. kada izlazni stupanj predajnika daje maksimalni OUTPUT bez izoblicenja. Povecanje kapaciteta produzuje a smanjenje kapaciteta skracuje vremen: sku konstantu. treba potenciometrom odabrati obicno oko 20 V. Regulacijski napon mozemo dobiti na vise nacina. telj imati 24 puta vise. Odaberemo li. kod iinearnog VF pojacala snage.. Dioda moze biti obicna germanijeva ili VF silicijeva. Zajednicki kapacitet serije kondenzator a Ci i C2 neka pri tome ne bude veci od 5 do 10 pF. Paralelno spojeni kondenzator od 10 nF sluzi za poboljsanje filtracije ostataka visoke frekvencije.75x640= =480 V. IZLAZNJ KRUG TX * np5W$^ 1 — on mora ° biti malen u odnosu pre- A nt kapacitetu u izlaznom titrajnom krugu da ne utjece na ugadanje. Kapacitivn-i razdjelnik neka diodi dovode visokofrekventni napon vrsne vrijednosti oko 20 V tivni odgada sve do momenta kad je gotovo dostignut. anodni napon 640 V bit ce vrsna vrijednost viso^ ma kofrekventnog napona 0. kod izlaznih stupnjeva s cijevima. Opis nearnog pojacala za SSB-signale nalazi neka snazna tetroda ili pentoda koja radi u klasi AB1 uz VF pobudu na prvoj mrezici. tj. vrsna vrijednost VF napona smjeti da dosegne 75% anodnog napona. c) REGUURANl PREDSTUPANJ Kondenzatorom Cs je odredena vremenska konstanta regulacije. Ako je npr. 14-29b. za postizavaponie regulacijskog napona moze Tu se sluziti sklop na si. Za diodu trebamo samo NEGATIVNI RE- GULAR NAPON Prema tome kapacitivni djelimora smanjiti napon u omjeru 480:20 ili 24:1. Buduci da je onda. ona pocmje da propusta tek onda. Zaporni prednapon diode. Takvd sklopovi u SSB-predajnicima treba da stupe u akciju tek onda kad izlazna snaga naraste u moze blizinu dopustenog maksimuma. dakle. Vece vrijednosti VF napona prolaze kroz diodu i na otporniku od 1 MQ pojavi se negaregulacijski napon. Ii- Ako se u izlaznom stupnju -Ugl prikljuCak za REGULAC. NAPON SL 14-29. kad visokofrekventni napon premasi vrijednost prednapona. izlazne snage Sklopovi za ogranicenje SSB predajnika.

ali se moze i naknadno dodati. »VOX«. yidimo da nema bitnih razlika. Pri tome neka regulirani stupanj ne radi na istoj frekvenciji na kojoj radi iz- laz predajnika. tzv. Spomenuto slabo ispravljanje pobudnog SSB-signala je dovoljno da se na primarnoj zavojnici transformatora T pojave niskofrekventne struje. Jednostavniji i jeftiniji SSB- ranim stupnjevima u prijemnicima. isprave diodom D i daju negativan regulacijski napon. Odavde se niskofrekventne mikrofonske struje oklopljenim kabelom vode do prikljucnice koja se spaja s mikrofonskim ulazom modulatora u pre- M BF 242 SI BF242 BF242 BC219 14-30. Sto je vece pojacanje izmedu reguliranog stupnja i izlaznog stupnja predajnika. treba odvesti na prvu mrezicu neke »eksponencijalne« pentode kojoj se pojacanje mijenja kod promjene prednapona. To znaci da takvu regulaciju treba primijeniti sasvim »naprijed«. to ce regulacija biti efikasnija i to ce manji napon trebati za dobru regulaciju. tranzistorskih predajnika se primijeniti sklop za ogranicenje izlazne snage slicno kao za Kod moze ARP kod prijemnika ili prema si. dobiven na bilo koji od opisanih nacina. VOX VOX Mi je mikrofonski prikljucak visoke impedancije. Tek kod vecih amplituda bi doslo do jacih struja mrezice i do nelinearnosti. Kondenzator Ca odreduje vrijednost vremenske konstante regulacije. Automatsko uklju£ivanje i iskljucivanje predajnika Negativni napon za regulaciju pojacanja. moze sagraditi pomocu tranzistora. Shema tranzistorskog uredaja za automatsko ukljudivanje predajnika (VOX). Ova kratica dolazi od naziva »voice controls sto znaci »upravljanje gla- som«. Umjesto oznacenih tranzistora mogu se uvotrebiti moder niji: BC 107 i BC 141 452 . Ako ovaj stupanj uporedimo sa reguli- Vecina savremenih predajnika i primopredajnika ima ugraden uredaj za automatsko ukljucivanje i iskljucivanje. najbolje blizu ili -uredaji toga nemaju. 14-29c. Princip takvog stupnja za regulaciju je prikazan na si. Ove se prenesu na sekundarnu stranu. u samom SSB-generatoru. Na taj nacin je lako sprijeciti nezeljene povratne veze. Shema na 14-30 prikazuje kako se si.mrezici dolazi i prije nego pobudna amplituda dovede potencijal mrezice na nulu.

Da relej ne bi preki- \ dao nakon svake rijeci. on moze posluziti i kao komparator. Dioda Ds sluzi za zastitu tranTR4 i ne moze propustiti nijedan negativan naponski impuls koji bi mogao doci iz prijemnika i od diode D-2. »otvara« tranzistor TR4. preko diode D$. Tko zeli moze dodati i dugme za Ri. 14-32. Dugmetom »ANTI-TRIP« okrece se R2. i Integrirano operacijsko pojacalo IL 741 jedan je od najuniverzalnijih poluvodickih sklopova. dakle paralelno sa zvucnikom u prijemniku. Pogted kutije vidimo na si. > mora suha baterija za pogon. Glavno je da se VOX napaja iz izvora stabilnog napona od 10 do 12 V. oznacene sa ZV. na R2 nastaje takav istosmjerni napon koji. Ova vremenska konstanta se moze mijenjati u nekim granicama pomocu potenoiometra Ri i prilagoditi nacinu na koji neki operator govori. 14-32. Iza ovoga dolazi ispravljac signala s diodom D1. ali taj potenciometar moze biti u unutrasnjosti kutije jednom za svagda postavljen na najpovoljniju vrijednost osjetIjivosti uredaja. kako ga vidimo na 14-31. Istovremeno mikrofonske struje odlaze u pojacalo s tranzistorima TRi. To znaoi da se pomocu njega mogu uporedivati dva napona. »anti-trip« sklop koji mora sprijeciti da tj. Uz sve ostalo. Prikljucnice. 14-31. VOX se moze ugraditd malu limenu kutiju velicine X 5.5x12 cm. Potenciometar R2 moramo staviti u takav polozaj da REL ostaje na miru za vrijeme prijema. TR2 i TRz. kondenzator Cs \ dioda D2 sacinjavaju tzv. iza diode Ds je sklop sa otpornikom Rs. zistora Cijeli VOX izlaznog transformatora. Ona ne biti u kutiji. Taj prikljucak. Raspored dijelova u unutrasnjosti SI. Tu je tranzistorskog u unutraSnjost VOX-a 453 .dajniku.5 X si. Vanjski izgled tranzistorskog VOX-a bude okinut zvukovima koji dolaze od prijemnika. V '' Dugme »DELAY« pripada potenciometru R*. u 5. Izlazni napon je ovisan o razlici dvaju napona koje uporedujemo. Kolektorska struia potece kroz zavojnicu releja REL koji ukljuci predajnik {preko prikljucnica TX). treba spojiti sa sekundarnom stranom SI. Dok se govori ispred mikrofona. Ovaj sklop ima vremensku konstantu koja odreduje kako dugo ce tranzistor TRi aktivirati relej i kako dugo ce biti ukljucen predajnik. potenciometrom R4 i kondenzatorom &. Na shemi se vidi da je dioda Dz drugacije okrenuta d zato ce napon koji se njenim djelovanjem stvara na R2 biti protivan naponu koji se stvara djelovanjem diode Di.

6 6 UKUUClVANJE PREDAJNIKA SI je Upotrebljeno 14-33 Shema za VOX-kontrolu predajnika NF-signalorn. ova dioda Povecamo li Ci ili Ri. Ona je postignuta kad na prikljucnici br. Ona cuva tranzistor od razmjerno visokih napona koji se redovito javljaju na zavojnici relej a. iz prijemnika. do vol j an da otvori tranzistor TR i da njegova kolektorska struja aktivira relej REL. Za rad ovog VOX-a potreban je dvojni izvor napajanja. aktivirati se to ne dogodi. Dioda Ds stiti tranzistor TR od prevelikih negativnih napona na bazi. takoder bi se mogao Da i ukljuciti predajnik. sa Ps. oznacenu sa ZV. Na izlazu (br. 454 . prikljucni: u toj tacki postaje negativan. 14-33. doklegod nema ni ulaznih napona na NF i ZV. 3). Da se djelovanja ovih dvaju nisnapona ujednace. u operacijsko pojacalo IL 141 kao komparator dvaju napona. tj. Inace se ne bi mogla. ili obovremenska konstanta postaje nema nikakvog uticaja. potrebne za rad relej a. potrebna za pravilan rad integriranog sklopa IL741 u ulozi izlazni potencijal (br. Potenciometar Ps treba ugraditi da bismo njime mogli postici potpunu radnu simetriju komparatora. s dva napona: »+15V« i » 15 V«. zvu: kovi koji se cuju iz zvucnika dosli do mikrofona. ukljucivao i iskljucivao predajnik izmedu pojedinih rijeci. Dioda Di ga ispravlja i na kondenzatoru Ci stvara se napon koji dje