Broj 17., 18. I 19... No. 17., 18 and 19... MaxMinus Magazin

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
Broj 17., 18 i 19/Issue No 16., 17. and 18, Sarajevo, Bosna i Hercegovina etvrtak/Thursday - 23.12.2010.
Aforizmi, prie, Aforizmi, prie, pjesme pjesme, kolumne
Arziji Mahmutovi, direktorici J.U. Djeca Sarajeva s ljubavlju: Dobar je Djed Mraz, ima bradu, ali nema, ups, ipak ima...kratke pantalone! Potpis: MaxMinus magazin 2010/2011
Karikatura, crte strip
Knjige...
World of satire...
Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
2 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
Ashmarin Stanislav, Russia 2010
Redakcija/Editorial Board: Sanja R. Petrovi (Novi Sad, Srbija), Samira Begman (Zurich, vajcarska),
Mirjana Marinkovi (Beograd, Srbija), Zlata uni (Tuzla, BiH), Andrej Glii (Panevo, Srbija), Ratko Orozovi (Sarajevo, BiH), Aleksandar otri (Beograd, Srbija), Suno Kovaevi (Zenica, BiH), Ekrem Maci (Konjic, BiH), Boban Mileti Bapsi (Knjaevac, Srbija), Ivo Mijo Andri (Zagreb, Hrvatska), Elvis Huremovi (Travnik BiH), Jasmin Mrkalj (Podlehnik, Slovenija), Zoran Spasojevi Paske (Kragujevac, Srbija), Franja Straka (erevi, Srbija), Vladislav Pavievi (Bar, Crna Gora), Abdurahman Halilovi (Rijeka, Hrvatska), Borislav Mitrovi (Banja Luka, BiH), Slobodan iki (Jagodina, Srbija), Vasil Tolevski (Skopje, Makedonija), Pavle Popovi (Kruevac, Srbija), Ernest Buinski (Banja Luka, BiH). Founder, director and Editor in chief, Glavni i odgovorni urednik MaxMinus - Bosnia and Herzegovina, : Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; sabihadzi@gmail.com Zamenik glavnog i odgovornog urednika/Deputy Editor in chief MaxMinus nedjeljnika: Petar Pismestrovi, Klagenfurt, Austria; petar.pismestrovic@chello.at Logo i design zaglavlja magazina/Design of the head logo of the magazine: Too Borkovi, Beograd, Srbija i Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Cachoeirinha, Brazil
DTP Sabahudin Hadiali REDAKCIJA: SLOBODA IZRAAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!
Majed Badra, Palestine 2010
Naa najvea elja u novoj godini nije da Deda Mraz neto donese, ve da nekoga odnese!
Our greatest wish in the new year is not that Santa Claus brought something, but to take away someone!
Aleksandar otri
Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Copyright Sabahudin Hadiali & Authors 2009-2010. All rights reserved. Copying of all content is free of charge with obligation to underline from where it has been taken from: MaxMinus, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Otherwise, forget it!
MaxMinus 17., 18. i 19. TRAVNIKI NOKTURNO Postoje tri organizacije je jednom malom gradu koje organiziraju Andrieve dane kulture. O Travniku se radi, u srcu Bosne i Hercegovine. Gradska biblioteka Travnik, Zaviajni muzej Travnik i Hrvatsko amatersko kazalite Travnik . I, umjesto da imamo neto panje vrijedno, dobijamo trostruki aksl u stilu uvene Milke Babovi gdje svi oekujemo da vidimo boju koju ona doarava na naim crno-bijelim televizorima dalekih sedamdesetih prologa stoljea/vijeka. Meutim, umjesto boje pred nama je crnilo bijelih namjera unutar bijelih pretpostavki crnilu koje nas okruuje. I do kada? U jo jednu Novu godinu ulazimo razmiljajui o tome iji je on pisac. Na ili njihov. Ni ne shvatajui, jadni, da nije niiji, do svaiji, orijentalnim nadahnuem omeen i nagradom Nobela nagraen. No, ovaj trostruki (udno, i ovo je trostruki) broj MaxMinus magazina ponovo pokazuje da saradnja moe postojati. I zelenih i crvenih i plavih. Ako se meusbno uvaavamo i potujemo. Ne nameui rjeenja ve traei izazove. Banda protiv koje se borimo je i Ahmed..i Milan...i Mario, svi oni konstituvni (opet trostruki) prosjaci uma (prijeratni prosjaci duha) koji svoj napredak zasnivaju na omalovaavanju, nipodatavanju i pljuvanju po drugom i drugaijem. Mi istimo u vlastitom dvoritu. Barem pokuavamo. A zbog ega? Zbog djece nae. Odgovor je zaista jednostavan. Bolno jednostavan. Zbog Milanove...Mariove...i Ahmedove djece!
Pdf. izdanje MaxMinus-a e imati najmanje 32. stranice i ne vie od 112 stranica...Pdf. format of MaxMinus will be with ate least 32 pages and not more than 112 pages Gl.i odg. urednik Izlazimo svakog etvrtka u 23:55 ako nam neto ne ue u meuvremenu!
Shortly (in English): About a triple issue within the are of triple people of Bosnia and Herzegovina and wider...
Ogranien, a ima neogranienu vlast.

Limited, and has unlimited power.
Suno Kovaevi
DIOGENPRVI BROJ -GODINJAK 2009/2010 izaao je iz tampe primjerak na 300 stranica... cijena 10 Eura/Evra plus potarina: sabihadzi@gmail.com
FIRST ANNUAL 300 pages...10 Euros plus PTT...Order your copy: sabihadzi@gmail.com
Aleksandar Blatnik, Srbija 2010
U ovom broju autorstvo pisane rijei potpisuju knjievnicisatiriari i humoristi, ali i pjesnici, esejisti, novelisti, pisci sa Balkana, iz Evrope i Svijeta. SRETNA VAM NOVA GODINA!
Sanja R. Petrovi ISTRAIVANJE SOCIJALNOPSIHOLOKE KLIME... , ha ha U naoj kompaniji najavili su anketiranje zaposlenih u cilju procene socijalno-psiholoke klime koja vlada u naem kolektivu.
In this issue the cartoons & comics & art were signed by cartoonists & artists from Balkans, Europe, USA, South America, Africa, Asia and the whole World. HAPPY NEW YEAR 2011!
Anketa je potpuno anonimna. Ali da li su odgovori uopte od znaaja i da li
Anketirae 1.000 zaposlenih iz raznih delova kompanije jedan deo putem popunjavanja on-line anketa, a drugi Uesnici ankete popunjavanjem ankete na papiru. izabrani su Anketa obuhvata osnovne aspekte metodom izbora, ivota kompanije sistem motivacije sluajnog bi se zaposlenih, zadovoljstvo osnovnim kako obezbedila aspektima rada, socijalnopsiholoku maksimalna klimu u kolektivu, karakteristike relevantnost sistema upravljanja. rezultata anketiranja.
en .w ee bl y.c o
mogu da utiu na poboljanje situacije? Instiktivno se nasmejah. Zamislite kako bi izgledala anketa za ispitivanje socijalno-psiholoke klime u dravi Srbiji... a tek odgovori... ha ha.
Uskoro e Nova godina. A koja?

Very soon will be a New Year. But, which one?
ht tp
:// d
io g
Sabahudin Hadiali
Ismail Kar, Turkey 2010
Samira Begman
SLIKA Suza na njenom licu on za nju ne mari u oblacima razapet pored puta slomljena krila galeb izdie drutvo za zatitu ivotinja radi od tri do pet ruski turist pui popred uzglavlja novoroeneta drga mu majka njegova ponosa iz modnog urnala iskoila i pupana joj (kao crna) rupa svjetlo svih okolnih zjena upila guter u ruci razigrane djevojice postaje plastikon starcu u kolicima izmie hlad pogledom izmoljava samilost neiju na tjeme mu sjeo Zvjezdan vriska djeaka pozdravlja novi val
suza na njenom licu ta li je iskapa? vidim, iza ugla, moja se ljubav sa nadolazeim sumrakom nemarno stapa
Jasmina iki Jaiki

I
Na zemlji se retko sree setim, zna me... Zato, pusti me da letim. II Velike ljubavi se ne zaboravljaju. Samo, ovek naui da ivi u odsustvu najdraeg bia, s intimnim pravom da ga se seti kad mu doe sevdah.... III Nekada je tuga poetak, inspiracija, a kada se ona iivi, moe sve veselo da se nastavi. Neki se ljudi tako zblie, prvo tunim i setnim notama... IV Pitala sam Sunce, zato nije jue, kada smo etali ovako sijalo? Kae, subota, pa se i ono malo opustilo. V Boe, kako smo sreni to ivimo u Beogradu! Uvek kada peaim preko Brankovog mosta oduevi me BG- panorama, pomislim kako je divan... Treba onima koji ga ne vole naplaivati pogled. Ovaj se grad gleda s ljubavlju!
Mladenko Marijanovi
NETO Ovdje je stvar krenula po zlu gle gotovani se ko skakavci roje i rojit e se valjda sve dok ne izjedu tkivo svoje A ja jo ne traim ni puta ni trase i nikako da uzmem dan preda se pa da si nabavim zemlju bolju neto mi ne da ne znam to je
Raquel Orzuj, Uruguaj 2010
Jordan Pop Iliev, Macedonia 2010
7 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! pele, nudei svakoj ruci, bez iega zauzvrat, plodnu etvu svog preslatkog truda. ...................................................................................... Sve tada bee spokoj, sve prijateljstvo, sve sloga: teko ralo povijenog pluga jo se ne bee usudio da raspori milosrdnu utrobu nae prve majke, niti da u nju zae, a ona je bez ikakve prisile sa svake strane svojih plodnih i prostranih grudi davala to god bi moglo nasititi, nahraniti i zadovoljiti decu koja su je tada imala. Nakon ovih blagougodnih rei visprenog Idalga uskooperi mi se misao: - Pa to je gospodine Miguel de Servantes, kroz usta Don Kihota od Mane, govorio o zemlji Dembeliji. Jednako se alio sa razumom, jer nije nita rekao, a moda... moda trutove nije ni pomenuo, ili je ekao da se mi poprisetimo... moda... Da! Gospodine Miguele de Servantes imali smo u vidu da nakon etristo godina izvedemo taj, sasvim, prirodni eksperiment Samoupravljanje radnika, iliti pela radilica, ali se namnoili trutovi i propadosmo. Nita bolje ni sa demokratijom, jer lutajui vitezovi srnoberzijanci, da ne kaem crnokouljai, razbie radilice ko dete zveku. U ovom razdoblju bla- gonaklono smo ih opsluili sa devizom: Radio ne radio svira nam radio. I to sve uestalije i nadmenije. Izjedne utopije utopili smo se u poplavi cirkuzijanata, i to onih vienijih. teta je, ali vremenom e se i oni utopiti u sopstvenom kovegu, te ih nee spasiti, niti im pomoi ni svila, ni kadifa. KLEPSIDRA No.34 Radio ne radio Ovih dana zlurado konstatujem da mi se mata ispostila, i nikako da je preoblikujem i izmatarim lepu od nemile stvarnost, tako to bi je oblikovao po sopstvenoj elji i nakani, pritom raunajui da e mi biti lake sanjariti, ali nametne mi se zakljuak; vrednije je vratiti se tim starim i pranjavim knjigama (Gete). Zatvorenih oiju, rukom poseem ka polici sa knjigama, iako to i nije mi podobno itini, jer mi se naplastila katarakta (zamuenje soiva), a rad sam da jo po to-ta proitam. Nasumice odaberem knjigu, bila je dovoljno debela, sa glatkim koricama, hvatam je i, ako nita drugo neu doiveti, barem e me lake uspavati... K vragu... Pa to je knjiga o Don Kihotu od Mane. Krto se nasmejah govorei; Kojeg li spadala od oveka, kojih li kalabura. Nije vano... znam da sam je itao u 17-toj, i 37-oj godini, nije zgorega isitati ga u ezdeset i estoj, moda sam poranio za jednu godinu i, zaista nije vano... Prelistavam knjigu kao harmoniku, zastajem na devedeset i etvrtoj strani... Lepo. Da vidimo ta kae Matoglavi idalgo don Kihote od Mane. Kako se obratio, nakon zadovoljenja blagoutroblja na pastirskoj veeri: Sreno je doba i vekovi sreni oni kojima su stari nadenuli ime zlatni, i to ne zato to se tada zlato, koje je u nae gvozdeno doba na tolikoj ceni, bez po muke nalazilo u ono sreno doba, nego zato to oni koji su tada iveli nisu znali za ove dve rei: tvoje i moje. U to presveto doba sve su stvari bile zajednike: kako bi doao do nasunog hleba, niko nije morao da uradi bilo ta drugo osim da podigne ruku i ubere s krupnih crnika, koje su ga velikoduno nudile slatkim zrelim plodom. Izvori bistri, nabujale reke, darivae ih velian- stvenim obiljem slasne i prozirne vode. U pukotinama stenja i upljini debala svoje su drave stavrale uslune i marljive P.S. Ipak proitajte storiju Don Kihota od Mane. Ja sam neke, meni bliske, poredio sa Don Kihnotom i Sanom Pansom. Neznam ta Vi
Andrej Glii
Raquel Orzuj, Uruguaj 2010
Radnicima su uzeli sva prava-da im ne smetaju dok rade.

All the right-have been taken from the workers not to bother them while they work.
Senad Nadarevi, Bosna i Hercegovina 2010
Abdurahman Halilovi Ahil

KONKURS pod nazivom SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!
Za Najbolju knjigu: Kompletna priprema, prelom i obrada nove knjige za tampu autora od strane MaxMinus magazina.
Godinu dana prikazivanja bannera autora sa linkom ka njegovoj ili njenoj stranici koju izradjuje MaxMinus. Svim satiriarima Bosne i Hercegovine, ex-YU republikama, cijeloj Diploma u pdf. formatu. dijaspori i onima koji se ne osjeaju krivim za sadanje bezumlje koje Tri najbolja rada u kategoriji aforizma, pesme, i prie dobijaju nanas okruuje. gradu u vidu diploma, elektronskog izdanja knjige u okviru Biblioteke Pravo uea imaju svi afirmisani i neafirmisani autori satirine ri- MaxMinus, naravno, ukoliko nam prvonagraeni dostave rukopise. jei. Svakom kome uspije da to uoblii u tradicionalnu, savremenu, Kao i po jedan set gore navedene Knjievne trilogije. modernu, ili demode formu u obliku aforizma (epigrama, epitafa), satirine pjesme i prie, a zatim poalje na E-mail: sabi- iri II SATIRINE POZORNICE MaxMinus 2011 e biti odreen do hadzi@gmail.com (moe se obavjestiti i na tel. 00387 63 111 062 ), septembra/rujna 2011.g. kandidovao se za narodnog poslanika/zastupnika Satire. aljite, 10 aforizma, 1 pesmu i 1 priu (do jedne kucane strane). Svaki rad kucati u posebnom dokumentu. Sve radove poslati pod punim imenom i prezimenom, dostaviti svoju krau biografiju i fotografiju. Konkurs je otvoren Non-Stop! No, to nije sve...Jo dvije kategorije unutar Konkursa postoje! Najbolja knjiga objavljena na prostoru ex-YU, etcza 2011.g. 1. Knjige koje konkuriu dostaviti potom na adresu Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo do 1.11.2011.g. Ako knjige dodju i iza toga datuma, nije problem, jer je konkurs otvoren Non-Stop ali neete igrati za 201Q.g. ve za sljedeu..i sljedeuAko, pak, niste u mogunosti iz jasnih, finansijskih razloga, dostaviti potom, dovoljno e biti E-mailom poslati pdf. pripremu preloma vae knjige ve objavljene. 2. Najbolji tekst napisan o satiri na prostoru ex-YU, etcza 2010.g. Tekstove dostaviti E-mailom na adresu sabihadzi@gmail.com Nagrade: Tapanje po ramenu! alu na stranu, nastavite itati! Rezultati konkursa svake godine u isto vreme 21. Novembra, tri nagrade u svakoj kategoriji, u vidu web prezentacije u E- magazine MaxMinus-u i WWW sajtu, uoi, 21. novembra, dana roenja nove i jadne, pardon, jedine Bosne i Hercegovine (sa svim njenim blentitetima, pardon, entitetima Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom) , majstora humora, satire i karikature. Svi nagraeni radovi i oni koji zadovoljavaju kriterijume bie prezentovani na sajtu http://maxminus.weebly.com , ali i u posebnom izdanju
MaxMinus E-magazina pod nazivom II SATIRINA POZORNICA MaxMinus plus.

Nagrade za Najbolju knjigu i Najbolji tekst su sljedee:
Petar Pismestrovi Ozbiljna vremena za smijeh
neke. Opet one na vlasti.
Poslije jednopartijskog
jednoumlja dolazi jednoumlje- viepartijsko!
A nekada u mraku, kako su mnogi govorili, bilo je svega. Humora, satire, karikature pa i cenzure. Nije se Vrijeme demokracije, kako to divno zvui. Mi, koji smo smijelo karikirati, ismijavati ili kritizirati odreene drugove , to je fakat. se dokopali izlaza, hvatali smo zrak punim pluima. Nema vie politike koja nam odreiuje to smijemo Ako si bio zabranjen, znailo je pogodio si nekoga s vrha crtati, pisati ili misliti, radovali smo se. u slabu toku. To je za nas karikaturiste i satiriare bila Konano smo te se rijeili, jednoumna adajo, likovali potvrda da smo dobri i da smo netko. Da s nama nema smo. Majka demokracija prima nas napokon u svoje trte-mrte. A ako su te jo strpli u zatvor, bio si heroj, naruje. Moi emo do mile volje pisati i risati sve to ovjek o kome su svi priali jer je ustao protiv umalog poelimo. Pokretat emo svjetove, biti zamajac boljem i sistema. To se sa strahopotovanjem naglaavalo. Kao da naprednijem ivotu. Pred nama je ta, dugo oekivana, si dobio orden sa zlatnim vjencem. svijetla budunost, to bolje sutra. Ali, avaj. Prerano smo se radovali. Demokracija, ono o Naalost, nas ondanji politiari nisu ba ozbiljno emu smo sanjali i s oduevljenjem matali , vai samo za Shvaali.
Petar Pismestrovi...Nastavak sa str.9. MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
10
Osim to bi poneki, malo hrabriji od nas, zavrili na bio jedan od vodeih humoristikih listova, popularan i nekom partijskom razgovoru, nikome nije pala vlas s izvan Makedonije. Naroito meu karikaturistima, jer je glave. A prie o tomu da drava hapsi karikaturiste i redovito plaao honorare. Je u Srbiji bio je pravo leglo satiriare pretvarale su se u legende, mada su najee, oportunista, humorista i karikaturista. Osinje gnijezdo. ostaljale na nivou rekla-kazala ili tek pusti san mnogih . scena bila dosadna i uspavana. U Hrvatskoj su se gasili i palili humoristiki listovi kao Feferon... Nekada u mraku nije bilo previe tema. Politika je na tekuoj vrpci: Berekin, Kerempuh, Brodolom, Znalo se tko kosi, a tko vodu nosi. Dralo se devize: Kerempuh je, jako dugo, vaio za list s najveim Vei konja, gdje ti gazda kae, pa ipak, imali smo i utjecajem. Mnogi se karikaturisti s nostalgijom sjealju humor i satiru i karikaturu. svojih poetaka i vremena kad su donosili karikature, pa s Listovi su se pokretali i gasili. Zavisno od toga, kad ja tko ceduljicom, na kojoj je pisala suma, ili na blagajnu imao volje raditi tako neozbiljan posao i kad je netko tako podii svoj honorar. Bilo, pa se spominjalo. Nedjeljnik neto elio financirati. Kad bi pokuao nabrojati sve Pavliha u Sloveniji pokazivao je da i hladni Janezi listove koji su se pojavili u bivoj naoj, teko da bih se imaju konja za trku, a da ni Bosanci ne shvaaju ivot svih sjetio. preozbiljno, pokuali su pokazati u listu Diogen koji se Ali ipak, treba pokuati. Osten iz Skoplja godinama je pojavio poetkom osamdesetih.
Petar Pismestrovi...Nastavak sa str.10. MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Neki od tih listova trajali su kratko kao dnevna muica, a neki su bockali, pekli, opijali i arili godinama, pa i decenijama. Dodue, ondanji politiari su se najradije smijali na raun drugih, pa su finacirali te listove u nadi da sami nee postati rtve otrih pera. U vrijeme ove demokracije, kad su ona crna vremena daleko iza nas, nema via ni H od humora, ni S od gdje je tu logika. U vremenu turbulencija, lopovluka, korupcije, kriminala, skandala, kad se teme izviru same od sebe, nema ni listova koji bi ih objavljivali, a sve je manje i ljudi koji bi se time ozbiljnije bavili.
11
Ipak neto se promijenilo. Danas moda nema straha da e ti netko zabraniti da pie, misli ili crta, ali je problem to objaviti. Novine nisu zainteresirane iz samo njima znanih razloga. Najee financijskih. Humoristikih listova nema, izumrli su, a jedino sredstvo na kome se moe iivljavati do mile volje je internet. Danas kad je svakome sve dozvoljeno politiari su preuzeli ulogu humorista pa nas zasmijavaju svojim potezima, laima, obeanjima, brbljarijama. A mi se smijemo do suza. Od nemoi i muke.
satire, a ni K.... od karikature. Pa sad nek mi netko kae Barem za sada.
Petar Pismestrovi...Nastavak sa str.11 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
12
Marcos Ribeiro Mendes TUBA , Brazil 2010
Faby ARTENCIEL , France 2010
Ren BOUSCHET, Frabce 2010
Guaico, Colombia 2010
Eduardo Barreto, Peru 2010
m Ca ilo A. N IA TR A C. ,C om ol a bi 10 20
Hule Hanui, Austria 2010
Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2010
Zlata uni
ALIGATOR ILI ABOKREINA, PITANJE JE SAD?
"Istina je pas, i mora u tenaru; biem ga tjeraju napolje, a gospoa kuka smije da stoji kraj ognjita i da smrdi."Shakespeare ( Kralj Lir)
Podvlaei crtu pod zbir zbivanja u jo jednoj godini na izmaku, opetovano mi se namee nekoliko gorkolikih pitanja, a odnose se na frustirajui kolektivni kukaviluk i nespremnost ljudskog roda u cjelini, da o degeneriranom i poljuljanom politiko-ekonomskom poretku stvari, prvenstveno, progovori na pravi nain. Ili, priblinije: koliko kompromisa je istinski u funkciji nae vlastite dobrobiti, te da li ruilaki mandat koji najvei dio ovjeanstva daje svojim vlastodrcima, pod pritiskom svekolikih manipuliranja, predstavlja pokrie za robovsku snishodljivost i krizu identiteta takozvanih malih, obinih ljudi, oli muenika, nalik ekseru, ije kretanje naprijed je uvjetovano estinom udaranja po glavi? Mislim da su odgovori vrlo jednostavni, jer je sve na razini bolesne ucjene i unaprijed dogovorene razmjene, a sredstva i modaliteti su do perfekcije perverzno razraeni, tako da je dobitak jednih uvijek, i u pravilu, viestruko iznad srazmjere sa gubicima drugih. Dovoljno je uzeti BH kao primjer, u kojoj nikada do rata nije bilo milijunaa, sada, pak, u potpuno razorenoj ekonomiji, nastaju preko noi. Kako? Kojom alhemijskom formulom? Socioloka znanost je davnih 50-tih tvrdila da za jednog bogato 30 siromanih radi, a sada se tom broju dodaje neki udotovorni eksponencijalni faktor, jer ukoliko je gotovo polovina radno sposobnog stanovnitva nezaposlena, a ostatak hrani glomazni i zahtjevan administrativni aparat Franketajn drave iz zakrpa, to vie nije ekonomija u klasinom smilu znanosti, ve alarm za sve itelje da su zamjenjivi i da se bez svakog moe, bez obzira na to to govorimo o ivim ljudima, a ne Buridanovom magarcu koji umire od gladi, razapet izmeu dvije stoga sijena. Kako stvari sada stoje, turbulentna pregrupisavanja snaga i preraspodjela bogatstava u svijetu, bie zatitini znak za godinu curenja najpovjerljivijih dokumenata putem pogoleme slavine zgounog i ingenioznog lovatora-silovatelja (!?) Dulijana Asana, nestanka sa diplomacijske scene Riarda Holbruka, posljednjeg pregovarakog pitbulterijera, transporta Roma iz Francuske do Rumunije, nedavno objavljenog skandaloznog spiska markiranih dounika specijalnih tajnih postrojbi Inkvizicije ideolokog jednoumlja, a sada visokih inovnika i najbogatijih Zemljana u Bugarskoj (Wikileak?). Rije je tek o nagovjetajima onoga to
slijedi, ime e jedna faza civilizacijskog razvoja ovjeanstva biti okonana. Demonstriranja nekih novih nukleranih toljaga i mlaznih argarepa za poprilino amorfnu i sve apstraktniju socioloku kategoriju odbrane sloboda i suvereniteta naroda i drava, skriva karikaturalni bukuri sa ukrasnom manicom MDG (Millenium Developmen Goal)! Da li je to Pandorina inovirana kutija, ili neto sasvim drugo, ostaje da se vidi. Ne bih, naime, da prejudiciram, ali ovako, u buketu, mirie na neto to je trebalo da bude u ropotarnici historije, debelim lancima vrsto vezano za armirano
Marcin Bondarowicz, Poland 2010
postolje, kao eksponat za nauk i opomenu. Da je reeno tako nekako, svjedoi agresivni animozitet prema svemu ivom sa islamskim predznakom, dakako, neivo je ope dobro, sve dok drugaije ne bude odlueno, te ostacima ostataka nekih crvenih, omraenih na Dalekom Istoku, to nisu ba tolerantni sugovornici pregovaraima KKK provenijencije koji USA politici daje poseban mek bogobojaznosti:
Zlata uni...nastavak sa str.15. MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
20
...-Strmoglavljeni smo u igru, punu nebrojenih izmjena, jednog odreenog trenutka, kad nas samo ta prilika eka, jedina koja nas moe saekati u toku mijeanja. Ne moe je zaobii, ni odbiti. Tvoja je, kao voda u koju padne. Pa pliva, ili potone, rekao bi Mea, potpuno svjestan da se svi pirjamo u istom loncu, zbog ega se jedni drugima penjemo preko glava, nesvjesni da je upravo to i bio naum Velikog Kuhara. A da je taj njegov Hasenpfeffer, nainjen od mariniranih zeeva, prezainjen bijelim lukom i obloen krvlju animalnog porijekla, nije tajna, osim to ne znamo ostale sastojke njihovih kulinarskih vjetina, koje ih ine nezamjenjivim u svim prestinijim kuhinjama. Valjda Ivi Sanaderu nije bilo posve jasno kako se pravi sos, pa se u ulozi egrta Hlapia odve revnosno uivio u pronicanje tajne, zbog ega su mu se majstori uljudno zahvalili na usluzi. Zaboravio je, mrenjak da Luciferovo non serviam ne znai neu da vjerujem, nego neu da sluim, pa je potegao malo vie iz njihove uture eliksira besmrtnosti, htijui biti jednim od njih, ne razmiljui o onima koje je u crno zavio na nekom novom Krinom putu. Svi su imali izbor: biti aligator ili abokreina u movari, ili vrijedni trudbenik koji e ju posljednjim snagama, po cijenu ivota, nastojati isuiti i nainiti
Marcin Bondarowicz, Poland 2010
plodnu njivu. Da nema amnestije ak ni za neutralne dokoliare, svjedoi suvremenik Hitlera, Karl Jaspers, filozof, kome se zamjera to je preivio vrijeme nekih novih Bartolomjeskih noi, koji istie da je svaki ovjek odgovoran za nain na koji se njime vlada. Svaki dravljanin dijeli odgovornost i pogoenost onime to mu vlastita drava ini, a on trpi. I uti, dodajem, sve dok ne doe do njega ta zamuena voda puna otrovnih supstanci. Po navici, veina e ostati tiha, a rijetko ko e dodati ruku ili granu davljeniku, pa drim da je Jaspers znao sve to e mu budunost staviti na duu kao grijeh. Eto, meni, materi, dakle, jednoj od balkanskih velikomuenica, njegova kritika te nijeme veine, posluila je kao maxima za lini protest protiv poniavajue utnje blinjih na agresivno kidisanje vladalaca zbog glasnosti, vjerodostojno argumentirane, niim sankcionirane otuenosti i nepristojne distance vladajue elite. Bio je to za Jasprsa hrabar iskorak u vremenu u kome je ivio, ma ta neko o tome mislio. Razlog vie da i dalje neupitnim smatram kako je lustracija ( nikako ne osveta!) bila conditio sine qua non za bilo kakav civilizacijski pomak kritike misli i formiranje nove intelektualne elite, jedine mone brane od poplave unda i lai, od retrogradnih tendencija u svim aspektima ivota, o emu se plaeniki, ili u egzistanecijalnom strahu "zamjenjivosti", uti. Uz malu rezervu, sve ovo, pa i mnogo vie, sublimira Kami, po kome je ovjek jedino bie koje odbija da bude ono to jeste-dakle, ovjek! Valjda je zbog toga jedino stvorenje koje Bog izbacuje iz Raja! Na kraju se, ipak, pitam postoji li balkanski arhetip kao Jungov hipotetiki konstrukt koji oznaava sveopti, naslijeeni okvir cjelokupnog iskustva; strukturalnu i dinamiku jedinica kolektivno nesvjesnog? Mislim da bi bilo preve naivno vjerovati une postoji, jer u Boijoj bati ima mjesta za svakojake cvjeke, kukce, gmizavce i ta sve ne. Kada je rije o onima to tiho hode kroz ivot, moja iskustvena spoznaja govori da su sve mnogo vie, osim benigni. Ponekada "bukae" vie cijenim, jer s njima se, u pravilu, zna na emu smo, pa i odbrana nije nemogua, ako je, uistinu, potrebna. Duboko sam uvjerena da su oba tabora snano medjusobno povezani sivim eminencijama, trbuhozborcima, koji nikada ne izadju na javnu tribinu i oituju se. Ako, pak, nau za potrebno da svjedoe svoje djelo i lik, od pamtivjeka za to postoji valjan obrazac mudroslovlja koje, gledajui u oi slualaca, kao da pria bajkice za laku no djeci uplaenoj sjenama noi. Dakako, to nee sprijeiti, u neko vrijeme, sve utvare i ale da izmile iz mraka, ime se hepiend pretae u stvarnost ekspirijanske tragike: -"Krasna je ta budalatinja ovoga svijeta: kad nam se srea razboli - esto zato to se presitila naim sopstvenim postupcima - mi krivicu za nae nesree svaljujemo na Sunce, Mjesec i zvijezde; kao da smo hulje po nunosti; budale po nebeskoj prinudi; nitkovi, lopovi i izdajice zbog toga to sfere vladaju nama; pijanice, laovi i preljubnici zbog iznuene poslunosti uticaju planeta; i sve u emu smo zli zahvaljujui nekom boanskom podstreku. Divan izgovor za arhikurvara da svoj nagon za prcanjem stavi na teret neke zvijezde!(Kralj Lir)
21 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Selimovia. I ta emo sad bando schovinistiko-komunistika!?
Sabahudin Hadiali KNJIGA

Knjiga je predmet koji slui kao hladno oruje - u sluaju potrebemanifest politiara XXI vijeka/stoljea. Pisci koji su napisali vie knjiga nego to su ih proitali zovu se: ? E, ovo je pitanje za milion konvertibilnih maraca! Najtanja knjiga na svijetu, skoro providna je MORALNI KODEKS BH POLITIARA. Autor: Licemjer Hipokrizovi. Danas je najlake knjigu napisati. No, ko e je itati? Najitanije su knjige stranakih vedeta. Ba kao onomad Titova sabrana (ne)djela. Schovinistike knjige danas su istovjetne komunistikim knjigama juer. Prije njih nita nije bilo! A poslije...zna se....POTOP! Knjiga koja pripada meni ne pripada tebi. I vice versa. Do sudnjega dana! Koliko mimikrije pretpostavki moe stati u jednu prosjenu knjigu? Pitajte prosjene pisce. Mislio sam da sam pisac. Dok me nisu proitali! U Bosni i Hercegovini svaki narod ima svoje pisce. O ljudima ni rijei! Ja volim itati i opa, i Andria, i Kia, i Pavia i Dizdra, i
Ni u jednoj KNJIZI ne pie da da je dobro krasti, varati i dvolinjakom biti. U BiH izgleda da je ono to ne pie najvee...DOBRO! On je bio igra jedne knjige. I zatim igra i druge knjige. Pa mu ponestalo knjiga! Kada ovjek u esdesetoj godini dobaci van granica svoje opine kao pisac knjige, to je uspjeh. Kraja vlastitoga! Postoje knjige autora potpisane kao entitetske knjige. Da mi je znati kojoj ambasadi se obraaju, ako im bude izgubljen paso, autori tih knjiga van drave Bosne i Hercegovine! Knjige nikada nisu bile jeftinije. Ba kao i pisci! Knjiga je kao leptir. Dok ne doe do itatelja. Knjiga i Sutina su nepoderive. Ako se mene pita! Upotreba papira kod loih knjiga je jad i emer hrastovine. Nikada vie knjievnika a nikada manje knjievnosti. Bosanskohercegovake. Sklad neznanja je ovdje jednak veliini napisanih knjiga. to manje zna, knjige su ti deblje. Knjiga je nada. I umire posljednja! to manje ita knjige to vie zna. to vie ita knjige to manje zna. Bosno moja, divna mila...
Franja Straka, Srbija 2010
Too Borkovi, Srbija 2010
Aziz Yavuzdoan', Turkey 2010
Elvis Huremovi Prvi put

Niti je Bosanac (i Hercegovac, svakako) prvi put u Europu zakoraio sa viziranim pasoem, niti e mu prvi put to biti nakon polovine decembra, ove zime. Nakon to su mu se smilovali i odvizirali ga. Davna su vremena bila kad se Bosanac erio po Europi. Raspravljao u Hayd parku, teferiio na Oktober festu ili zavodio dragu pod svjetlima Ajfelovog zdanja. Davno je obilazio prekrasnu rimsku graevinu, na kojoj je radio veliki Mikelanelo, priisjeajui se pria o Svetom Petru, emu su ga nauili jo u djetinjstvu. Ne postoji meu ivima koji bi danas posvjedoio da je Bosanac, sada u historijska vremena, padao na seddu u Aja Sofiji. Prije negoli su mnogi znali za nju. Potom, duhovno, puna srca obilazio Kapali ariju. Tu troio svoj dinar, kupujui razne akonije to za poklona, to iz uenja. Zatim se vraao kui sa ponudama, dakako, i besjedio o onome ta su oi vidjele a emu se dua divila. Prohujalo je jo davno, kada je Bosanac iao pozdraviti,
mahanjem, Svetog oca dok je ovaj sa prozora govorio i blagosivljao prisutne. Rijetki se sjeaju kada i kakav je u Beu izmamio aplauz, ovacije prisutnih za besprijekornu izvedbu Bekog valcera. Davno je to bilo, ak prije uvenog crvenog pasoa. Vie se niko u golemoj Rusiji ne moe sjetiti, kada ih je u ispijanju tradicionalnog im pia na njihovom terenu savladao neki stranac iz Bosne. Svi znaju da jeste ali se niko ne sjea kada. Podvig se do dana dananjeg prepriava, prenosi sa generacije na generaciju, Na sjeveru Europe sjeaju se nekog to je skakao sa tokholmskog mosta izvodei leteu bravuriju, mostarsku lastu, zaranjajui duboko u hladne skandinavske vode. Svima je to u pameti ali godinu, kada to bijae, niko sa sigurnou ne moe
potvrditi. panijom kola, jo uvijek, pria o ovjeku iz male istone bosanske arije, iji je bik suvereno vladao tamonjim koridama dugo vremena. Hrabro i ponosno odolijevajui svim toreadorima koje je panija tog doba dala. Na predivno istim Alpama postoji starac od hiljadu ljeta koji tvrdi, jo dok nije bio roen, nepoznati ovjek je donio recept sa Vlaia po kojem se danas spravlja uveni vicarski sir. Sve strane Europe kriju u sebi bosanske tragove o davnonjem boravku ovdanjeg ovjeka po njezinim pitoresknim predjelima. Svjedoanstva i dokazi, to pisani, to usmeni, postoje ali niko ne moe da ustvrdi kada je Bosanac ili Hercegovac prvi put ispijao kahve po zapadnim birtijama i kasabama. Davno bijee to vrijeme. Jedan u nizu prelijepih talijanskih gradova, Verona, i danas sa koljena na koljeno prenosi legendu o teanjskom aiku to je svako veer u isti vakat pjevao melanholino, sevdahli, ispod prozora tamonje aneoske ljepotice. Cijela veronska arija zna kako je taj ljubavni in posluio engleskom piscu da stvori jedno od svojih najveih dijela. Tragom ove romanse postoji slina, koja svjedoi kako je Europa Bosni na noge dolazila, da je davno nekada jedan od prineva Beneluksa obilazio B.B. King banjaluke mahale ne bi li kako doao do uvene Daferbegove kadune. Pria dalje kae da ju je blagom kitio, sve orvan do orvana, al' uzalud. Nije mogao na aik megdan sa banjalukim bekrijom, nikako. Davno su prola vremena kada je Bosanac zajedno sa Hercegovcem ili svaki napose tumarao plonicima i kaldrmama europskih metropola, te drugih znanih i neznanih predjela tog tamonjeg svijeta. Dalekog. Gdje je ostavio tragove, svoje staze i bogaze to se do dananjih dana pamte. Utrte su svugdje po zapadu. Proteklo je od tada mnogo Temze, Rone i Dunava. Koliko li je puta Vltava promjenila svoj tok i oblik korita otkako je Bosanac na njoj prvi puta ribario, drugoj strani obale bistro uzvikivao. Niko to sa sigurnou ne moe rei. Ali, bilo jeste. Zato, niti je Bosanac (i Hercegovac, svakako) prvi puta pohodio Europu za vrijeme crvenog, ovdanjeg najuvenijeg, pasoa. Niti su prvijenac oboje ili obojica uinili sa bezbroj puta viziranim, a jo manje e to uiniti u drugoj polovini ovogodinjeg decembra sa odviziranim. Pasoem, dakako. - Eh, kakve je Peta nekad kupleraje imala -. Ree jednom jedan, haman, Bosanac (i Hercegovac, bezbeli).
Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Nastavak...
Elvis Huremovi Inspektor Pateta ponovo jae

Ovo je, jo jedna, pria o inspektoru Pateti. Inae, uvenom liku jedne male bosanske arije. Poznatom po podvigu razoktrivanja identiteta kradljivice nekoliko konzervi Argeta patete u lokalnom supermarketu. Identiteta ene koja hrani petero djece u goloj siromatinji. A, kako valjda On zna kako! Meutim, inspektora upe nije zanimalo ta On misli a jo manje je li rije o obuenom ili golom siromatvu. Njegov moto je kradljivcu se ne gleda u zube. Kako to obino biva u uzbudljivim akcijskim trilerima i inspektor je naknadno pohvaljen za podvig od beskonanog niza nadreenih. Lokalni mediji su pisali o nadljudskim naporima inspektora u rjeavanja ovog posebno zamrenog, skoro na mrtvi vor, sluaja. Bio je hit cijele dvije hefte u est mjesnih zajednica male arije, bosanske. Na lokalnoj radio stanici se due odrao na vrhu ljestvice nego je to polo za mikrofonom jednoj poznatoj turbofolk zvijezdi. Na ulici su mu stiskali ruku, pljeskali po ramenu, dizali palac gore pri susretu, slali su pie kada bi ga zatekli u nekoj od lokalnih kafana... Uivao je ugled kao nekada narodni heroji. Pia je urijekto prihvatao, samo bezalkoholna, jer nagraeni ne pije na dunosti. Sasvim dovoljan razlog za jo divljenja njegovoj profesionalnosti. Nema sumnje, veliki Poirot bi pozavidio Pateti. Da kojim sluajem, ve odavno, nije rahmetlija. U danima slave je uivao koliko se mogao protegnuti. to u duinu, to u irinu. Gdje god bi doao vrata su bila irom otvorena. Besplatno ianje, karta u javnom prijevozu... U supermarketu, ije je patete spasio, mogao se podmiriti svaki dan za cvaju, naravno besplatno. U njegovom ivotu sve je postalo besplatno, zahvaljujui podvigu. Svako jutro, prije nego se javljao na dunost, glancao je svoju nagradu koju je drao u vetrini od orahovine, runo izraene. Glancao je pozlaenu konzervu patete sa ugraviranim imenom i natpisom u produetku za odanost i profesionalnost u obavljanju dunosti.... Ponekad, gledao bi u nju satima. Ritual bi zavravao sa osmijehom, divei se samom sebi. Kada bi vodio ljubav sa suprugom uvijek je to radio ispred vetrine od orahovine. elio je biti u blizini vlastitog ponosa, pozlaene konzerve. Dolazile su kolege, komije, sluajni i namjerni putnici... vidjeti to uglancano udo, to svojim sjajem komadu orahove rezbarije daje poseban izgled. Dok je inspektor uivao gledajui konzervu, doivljavajui lanane orgazme pred njom, osoba koja mu je omoguila trenutke slave procesuirana je kod nadlenog suda. Kradljivica, samohrana majka petero djece zavrila je tamo gdje se obino zavrava kada vam presude a njezina djeca su skonala sudbinu po kojekakvim domovima za nezbrinutu djecu. Uostalom, kao da je bitno gdje su
djeca a posebno osuenik. Jedino vano je to pozlaena konzerva jo uvijek krasi inspektorove odaje, to doprinosi boljem seksualnom ivotu u njegovom braku. Jer, osueniku se ne gleda u zube, a, u kunu listu jo manje. ivot je nepredvidiv, to Pateta nije mogao znati. Smatrao je da nema potrebe znati neto poput toga. Ali se zajeb'o. Sve to je dobro kratko traje. Tako su, irom otvarana, vrata arijskih trgovina, brijanica, frizerskih salona, kafana, evabdinica, supermarketa... jednog otunog dana postala, ne samo zatvorena, ve i dobro potkajlana za inspektora. Doivio je ivotni krah, sve se okrenulo protiv njega. Prestali su ga pozdravljati na ulici, nisu mi nudili pie, ni bezalkoholno, u kafani. Palac niko nije dizao pri susretu. Osmijeh koji je protekli period krasio njegovo lice negdje se izgubio. Sve zbog nepromiljenog Alen Islamovi poteza i gurmanskih apetita. Sruilo se kao kula od karata kad je promaha razvali poput granate. Jedno jutro dok je brisao pozlaenu ljepoticu doao je avo i umijeao svoje prste. Neto ga natjeralo da je otvori. Inspektor je klonuo duhom, otvorio pozlaenu konzervu uzeo komad vrueg hljeba, desetak minuta ranije doneenog, iz Muharemove pekare i ispraznio sadraj. Za kraj je oblizao prste. Njegovi gurmanski porivi su zadovoljeni. Nakon svega, momaki je podrignuo. Zadovoljstvo sitog trbuha nije dugo trajalo, shvatio je veliinu poinjenog grijeha. Njegova ljepotica, koja daje poseban izgled rezbarenoj orahovini, je razvaljena. Nije bilo vie niega lijepog, ljepota se rasprila. Poeo je brzo misliti, iako mu to nije bila vrlina, dosjetio se genijalne ideje i brebolje krenuo sa realizacijom. Uspio je napraviti falsifikat pozlaene konzerve. Bila je to ona vrsta falsifikata koji ponekad izgleda bolje od originala. Ponovo se ozarenost i osmijeh vratila na njegovo lice. Inspektorski je uklonio sve tragove i sitog trbuha otiao obavljati svoju dunost. Meutim, ubrzo se sve doznalo. Malom bosanskom arijom se pria irila bre nego kuga u svoje doba. Na autobuskoj stanici, po trgovinama, u kafanama, na ulici svi su priali, sve je brujalo o tome. Inspektor je raskrinkan kao i njegov falsifikat, bolji ood originala. Njegov ivot se sruio na niske grane je spao. Postao je omraen. Niko vie nije obraao panju na njega. Po kratkom postupku je suspendovan a njegovi nadreeni okrenuli su mu lea. Svi mediji su objavili priu o tome. Ovaj put nije se zavrilo samo na lokalnim. Najugledniji mediji svih vrsta u dravi, regionu i ire su pisali o neuvenom potezu uvenog inspektora Patete. Karijera je potonula kao kamen baen u Mein bunar. Da Poirot nije rahmetlija, kau, na sve bi se nasmijao i dodao samo dobar inspektor jae bez falsifikata.
Biljana Gaji
PJESMA KOJU NEU NAPISATI Danas sam eljela napisati veliku pjesmu o ljiljanu i rasutim kapima mlijeka /nastanku svega/ o ruskom ruletu, igri ludaka, dokazu hrabrosti ili izgovoru oajnika o bijegu, hodu po ici a nisam /ne znam ni da li u pisati/ A pisala bih o polarnoj svjetlosti neke zaboravljene preduge noi o onim koji su me ljubili i o onima koje sam ljubila o onima koji me nisu voljeli, a moda su mogli o gorini ispraznih nadanja o ratovima koji nisu voeni o nekoj neinspirativnoj dokolici o pomraenim umovima o revolucijama ili sivoj svakodnevici Pisala bih o vremenu koje stoji o sjeni koju bih pratila kroz smrznuti tunel I svjetlu na kraju ili poetku a nisam i neu
Kome uopte pisati Sretnima ili nesretnima jer ta god da napiem samo u sretne rastuiti a nesreteni nee postati sretniji I naoh zguvanu hartiju sa starom biljekom: Mrak za osmjeh osmjeh za pogled pogled za uzdah uzdah za dodir dodir za ljubav ljubav za strast strast za grijeh grijeh za milost milost za strah strah za vrisak vrisak za stisak stisak za jecaj jecaj za mrak plaam gotovinom ........ godina zmaja nekakva mala pjesma sasvim sluajno sauvana /veliku pjesmu u pisati nekog drugog dana/
Cestit Bozic..Hvaljen Isus, prijatelji...Sretna Nova Godina...Happy New Year...Sretan Boi...Merry Christmas...Pomoz bog, prijatelji...svima, ali bivim komunistima JOK!...to all with exception of....former communists! Sabahudin Hadiali gl.i odg. Urednik/Editor in chief
ura efer Sremac

POLITIARI I TRAGIKOMIARI Dravnim tragiarima fale samo jaree koe. Da bolje mekeu na skuptinskoj sceni u tragikomedijama. Ni manje opanaka ni vie seljaka. U Skuptini. Svaki trei graanin izopaio mozak, veli jedan poslanik. Hoe da jede tri puta na dan. Jadni ubretarci! Ne stiu da iznesu kante iz Skuptine. Tikva po tikva stranica. Sednica po sednica bogata dnevnica i besplatna klopica. Odlian je politiar: nos mu pravilan, ravan, ima ravne tabane i sve mu ravno do Kosova. Od dnevne politike toliko mi skae pritisak da u se prijaviti za Ginisa. Na sednicama ima mnogo babica. Nije udno to nam je politika kilava. U kosturu od drave poslednji umire glavni mozak. Politiari sve uverljivije izvode dramu Serbia u tri ina! Poteni ljudi su u kavezima majmuni na slobodi. Najtee je biti rodoljub u svom paaluku. Svi te isuvie dobro poznaju. U cirkuskoj areni sve je manje dobrih klovnova. Zauzee im mesto politiari. Blago nama! Sve vie je na sceni politiara kojima pametne rei dolaze iz govora mud(r)a. JAHAI APOKALIPSE (Ne)srena nam Nova. I jo uvek isti jahai apokalipse. Nekad su voe jahale konja. Sad jau sve podanike. Neki politiari ne znaju posao kojim se bave. Oni koji znaju nisu politiari. Kada je ua domovina, jasniji su iroki vidici. Ne diraj narod kad spava. I vlast je bolja kad sklopi oi. Izmeu ljubavi i vlasti nema razlike: obe su slepe i enskog roda. Zato se, na kraju, sve zavri neverstvom. Ispod naeg eira moe stati samo voina glava. A gde e raja!? Drava je jo uvek nekima krava muzara. to mi onda muze enu privatnik? Teko zemlji kuda vojska proe i carini gde ministar doe. Sudbina naroda je u tvojim rukama ree vladar pred kuglom vraare. Meunarodno pravo nije nae. Podelie ga meu narodima.
MaxMinus PJESME...
Miladin Beri
28 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! (Zadate rei: Bog, voda, snovienje, zadatak) ijom aom sad pjenua ta pedersko gejska dua... *** DOMAI Ne smem da zalud spominjem Mu Ime moram se najpre okupati... Sanjam, al' se snova ne seam tek prikaza nekih nonih, to me danju mue... Dadoe mi domai da se ispravim. Aidi Nuhambai-Redepovi (...TRUD... UZALUD?..) DALEKO OD TIHOVANJA Niko ne prei muziku rei, u pesmu kad sloi, pa tampa i mnoi, seli i deli... Jedino zabrine (a sve rad' istine) kad se zanemari par stvari: katkad rei druga nota prija, druga melodija, a svi halale i do neba hvale, pa da l' sa zlosti, iz lenjosti, il' tuposti, svejedno je... Doputam i sa prostoga srca da je... Tek, nek oprosti prvo meni (za vei greh!), a selu nek bude na zdravlje i smeh, na pomirenje i na spasenje...
' Godinama se ustez'o da ga narod ne bi zez'o... Jer su takvi meu nama objeeni na stub srama... (Kad popusti raji feder nije dobro biti peder) Sastaj'o se kau kriom sa osavim nekim Miom... Posjeiv'o Slatkog Boru kad pijetlovi kresnu zoru S demokratskim prvim valom raskrstio s ilegalom. Kad je prizn'o da je ono sam je sebi metn'o zvono... Bez obzira na svu priu priveo je nekog iu... Pitao se buljuk raje ko tu mee, a ko daje... Sa jo jednim koji stenje formirao Udruenje... Branio je svoju stranu vrlo esto po ekranu... ak je jednom reko, hej da je srean to je gej... Al' je smetno s uma samo da to moe negdje tamo. (Kad popusti raji feder nije lako biti peder) Tamo neki navijai ekali su da se smrai. Bog e znati s kojim motom rastao se sa ivotom... Neki, eto, kau retro da je bio prvi metro... Drugi opet da je skikn'o im je ono kukurikn'o... Trei, vele tek uz pie da je i on bio bie. Da li ga se iko sjea zna jedino duna svijea...
Mirjana Marinkovi
Sunce na vodi plamti... Ogrejasmo se i ja, i Mesec... HAIKU ILI NALIK MU 110 Starost potuju', putem hladnou ujem. Minut' me nee... Grdi hologram fatamorganu: "Lae! Zar te nije sram?!" Boe me prosti! Oprostite mi, ljudi! Majko, oprosti!.. Darujem rei lepotom noi svojih pa mi blistaju... Aidi Nuhambai-Redepovi (KAD BI SE TO MOGLO) NEGRO Na'o se "uman" da i Negro optui za ist rasizam. Na to se Negro grdno lecnu. Rei da povue boju. Sad iz principa Negro ne farba vie jezik u crno. HAIKU ILI NALIK MU 111 Proit'o me je! Sad suvereno vlada mojom dravom... Nema mi zime kad hodam. Nazimim se dok Njega ekam. Tvoje i Boje, ovla dok ruke svija oko svojine. Emini Vlahovi (ZA NAS)
http://diogen.weebly.com
Ivo Mijo Andri

OGLEDALO I ZRCALO Drava je ogledalo naroda koji u njoj ivi i upravlja. Slika njegove ljepote ili pokvarenosti prema sebi i drugima. Zvijezda koja se ni po emu ne razlikuje od drugih, osim po veliini i snazi svjetlosti koju isijava. Kamen u stijeni omeen linijom koja ga oznaava i razdvaja od drugog kamenja na tijelu litice. Ptica u jatu to se kree uz rijeno korito u smiraj jeseni da ne izgubi trag drugim, ranije odletjelim pticama. Rubovi pravokutnog ogledala slini su granicama nekih amerikih drava koje su omeene pravolinijskim crtama kao da ih je po mjeri krojio neki poznati matematiar ili fiziar, a ne ratnici i fiziki radnici to su se otisnuli preko bare u potrazi za kruhom, zlatom i boljim ivotom. Kad god se pogledam u ogledalu, vidim cjelinu autonomne pojave i pokrajine iji je vladar pod mojim elom i tjemenom, a podanici negdje iza stakla. Takve me asocijacije i misaone devijacije spopadaju dok obavljam obred brijanja zaputenog lica ili ianja izikale kose. Zadnjih godina, od kada sam kupio elektrini ureaj za ianje i brijanje, ne idem u brijanice niti troim novce na tu vrstu mukog uljepavanja. iam se u vlastitoj reiji na visinu kose od cent ili dva i nitko, osim mojih ukuana, ne zna da je izgled moje frizure djelo mojih ruku. Nitko mu ne nalazi mane, pa tako nemam potrebu objanjavati kako se sam iam. Niti braniti tvrdiluk prema samome sebi. Novce koje bih dao brici za njegove usluge, obino podijelim siromasima to prose u blizini pijace na kojoj se snabdijevam povrem i voem. Drava je, dakle, moje ogledalo u kojem otkrivam sve dobre i loe strane svoga lica. Dobre preteu, a loe me sve manje zanimaju. Kao to me sve manje zanima i moja dananja drava. Ne vie samo jedna, kako prilii obinom ovjeku, vee dvije, slijepljene jedna uz drugu pa onda nasilno odvojene graninim rampama i drugim nepotrebnim ogradama. Prije tih ograenih drava imao sam jednu koje se nitko pametan nije mogao postidjeti. Protezala se gotovo od Alpa pa do Sredozemnog mora i dalje do Dojrana. Bila je priznata od svih i potovana od ogromne veine drugih zemalja. Imala je vou do koga su drale sve voe ovoga svijeta. Gradila je svuda i bila nagraivana od svakoga. Obrazovala je druge i slijedila najbolje. Bila je kao ogledalo u kome se svatko mogao ogledati. I vidjeti kakav je i na koga slii. Je li bio dobar ili lo. Blizak majci i ocu, ili nekome treem. Ta moja drava bila je uvijek kao zapeta puka. Kao otkoen pitolj. I nitko joj se sa zlim namjerama nije smio pribliiti ni taknuti njezine granice. Glatke rubove njezinog ogledala. Jer, kad bi to uinio, posjekao bi se na njezinu otricu i rana bi mu ostala vidljivom za sva vremena. Takva je bila ta moja, od svih cijenjena, drava. To ogledalo na ijoj su se caklini ogledali mnogi narodi i narodnosti. I svi se, pritom, vidjeli onakvim kakvi jesu. Neki u pravom, a neki u krivom obliku i svjetlu. A onda je sa istoka i zapada puhnuo strani vjetar razdora i zla, koji je ogledalo moje drave sruio na pod, te ga razbio u vie nejednakih dijelova. I lik na ogledalu rasprio se u vie smjerova, ostavljajui prazninu u duama i tijelima iznenaenih promatraa. Bio sam jedan od njih i sve sam vidio vlastitim oima. I teak pad i grozan raspad. Pla roditelja za djecom i djece za roditeljima. Smijeh muitelja i krik muenika. Vatru kad kua gori i led to duu topi. Suze umjesto kie, pucanj umjesto poljupca. Sve sam to vidio i osjetio na vlastitoj koi. Proivio i preivio, kreui se
ivicom otre smrti. Nitko mi o tome ne treba priati, niti mi trebaju bilo ija objanjenja i isprike. Ni onih koji su ogledalo razbili niti njihovih podanika zla koji su ulomcima stakla nemonim ljudima krvne ile sjekli i zjenice vadili. Mnogi su od njih i danas ivi. I danas nam prljaju zrak, tlo i um stupidnim laima dok beru plodove iznikle na kostima nevino stradali branitelja dobra. Od ulomaka razbijenog ogledala i dijelova polomljenog pitolja, plemenske su voe sainile mala zrcala u kojima gledaju svoja podbuhla, otromboljena, blijeda i usahla lica. Na rubovima tih zrcala i danas vise komadii stakla oko kojih se otimaju, nastojei dokazati kako su dijelom njihovog ulomka. A cijelo punoljetstvo je prolo otkad se ogledalo razbilo o pod poploan nerazumom i plemenskim sljepilom. Komad od zrcala nikada nije bio isto to i cijelo ogledalo. Na njemu se ne vidi sve ono to bi i drugi eljeli vidjeti. Niti se sunevi zraci od njega odbijaju tako daleko da bi i tua srca mogli zagrijati. Pare stakla isto je to i pare kruha u odnosu na cijeli kruh. Na njega se moe posjei i ostati gladan, ali se ne moe prikazati lijepim niti biti pred svijetom sit. Krnje je o sebi misliti sve najbolje, a ne sluati to drugi misle i govore. Niti se kajati za uinjen grijeh. Pred bogom i pred narodom. Kako svojim, tako i drugima. Brzo su nosai malih nedoraenih zrcala uvidjeli da se u njima ne mogu sami zrcaliti pa su se okrenuli drugim veim ogledalima. Onim ogledalima na kojima se svaki lik jasno vidi i raspoznaje u moru drugih likova na kojima nema ulomaka niti neobraenih rubova. Pa su pourili da svoj mali komadi zrcala prilijepe na to veliko ogledalo. Makar na samo dno, gdje se nazire praznina. No, ljudi koji se slue velikim ogledalima nisu ba naklonjeni malim zrcalima i zaziru od njihovih otrih rubova i malih neobraenih povrina. Zato ih dre po strani dok ne pokupe rasute opiljke stakla i ne olie zid na kojem e zrcalo visiti. Kako je nekada visilo dok je cjelinom bilo. U svijetu kakav je dananji nitko ne voli onoga tko nije u dobrim odnosima sa svojim prvim susjedima. I ne eli ga uza se, makar mu na korist bio. Ljudi puni sebe uvijek su bili prazni za druge. Kao to je ostao prazan svaki dio pitolja koji se raspao nespretnim rukovanjem loih pucaa. Ne prima se lako u kuu onaj koji iz svoje kue bjei. Kao ni onaj koji do tue kue ne dri. U svakome dijelu svijeta imade pametnih ljudi. Ali i onih drugih imade, kod nekih ak i za izvoz. Ne vole pametni kada im ti drugi dou pod prozor. Ili kad dugo zvone ispred ulaznih vrata. Jer, kada oni pozvone, mogu je svakakav belaj. Znadu to dobro mudri, kad drugom kroje sudbinu. *** Jednom sam kao dijete imao prelijepi pigel. Obrubljen crvenom bojom i plavom pozadinom. U sredini toga pigla bilo je ucrtano srce. Obojeno petinom plavom, treinom crvenom, tek malo utom a ostalo zelenom bojom. Na drugim dijelovima pigla bilo je mijeanih boja. I raznih ukrasa kakvih do tada, a ni kasnije, nisam vidio. Nosio sam taj pigel kud god bih poao. Na vjeronauk u crkvu, na nastavu u kolu. I na njivu sam ga nosio kada bih s ocem kosio travu ili brao ljive za pekmez i ljutu rakiju ljivovicu. Svi su u kui znali za taj moj prelijepi pigel i svi su ga potovali, gotovo koliko i mene. Nije se moglo desiti da mi ga netko uzme bez pitanja niti da ga odnese sa sobom kad ide dalje od kue. Ni u danu kada sam zadae pisao, niti u noi kad sam pod zvijezdama sanjao. U tom mom prekrasnom pigelu bilo je neega to se nije moglo pronai kod drugih slinih stvari. Nekakve mistike i mitike kakvu nisam itao ni Anderssonovim bajkama. uvao sam ga za sebe,
Ivo Mijo AndriNastavak sa MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
30
ni sam ne znajui to mi sve znai i kakvu korist od toga imam. No, Gordana Roi jedno sam ipak dobro znao. Taj moj pigel bio je relikvij kakav je vjerniku kri ili brojanica. Kakav je glumcu; glas ili stas. Piscu; pero i ta Balkanke pevaju u sebi papir. Djetetu; majka i otac. Moda ne ba doslovno tako, ali tu negdje, u blizini. JAGODASTA I onda se desilo ono to se u takvim sluajevima najmanje oekuje i eli. Taj moj pigel, u nekom bezazlenom naguravanju u kolskom Ti opet nisi uspeo da stigne na dogovoreno mesto hodniku u kojem nisam sudjelovao ve stojao po strani u oku, zbog u zaboravljeno vreme zbrke i vlastitog neopreza, pao je na beton i razbio se u est-sedam komada. U toliko komada da ga poslije nikako nisam mogao sastaviti. emu se smejem A slagao sam ga i sastavljao na sve mogue naine, te lijepio Ako ne onoj jagodastoj sredi razliitim ljepcima. Od trenjine smole i katrana, pa do tirka i Prenoitu u jatakoj sobi krunoga brana 'otre nule' te gumaleze namijenjene lijepljenju I lizanju torte sve do poljupca pod pazuh: opanaka i oevih rudarskih izama. Nita od toga nije pomoglo niti je Molba ivotu pisana vrhom jezika dalo eljeni rezultat. Sastavljeno ogledalo nije vie bilo ni blizu Po telu kojem se ne umire ranijem. Imalo je na sebi sijaset nepravilnih crta i crtica iz kojih je (Na drugoj se strani devojako vee virio runi ljepak. Nikad se u njemu vie nisam mogao ogledati, a da Zbrinulo oko autobusa i otprilike mae mi lice ne bi bilo izlomljeno kao u kakvog starca gurnutog onkraj Uniformi u njemu) ivota. Dugo sam alio za tim prelijepim pigelom. Pokuavao sam mu kod emu se radujem vie staklara ukrojiti oblik kakav je ranije imao, ali ti pokuaji nisu Ako ne vestima u kojima te ne prepoznajem uspjeli. pigel je ostao nagren, nikad ni slian ranijem. Zato sam ga, U kojim neki ljudi pucaju u neke ljude na kraju, pohranio u stari oev sanduk i odloio na tavan kue u kojoj I neke rane se gnoje pod otkinutim rukavima: i danas ivi moja majka. uvam ga kao uspomenu na prola vremena Pazusi neispisani molitvom ivotu kojih se rado sjeam. I koja ne bih mijenjao ni za to drugo na Golicljivi su na smrt svijetu. Uen sam da volim sve to je dobro i da potujem ljude. emu se veselim Dobri su na jednoj strani. Loe drim po strani. Ako ne parti na kojoj te nema A sve zbog jedne stvari.... Na kojoj je neki ovek ostao bez lica Da ne zastranim. I neke oi ne ele da ga prepoznaju: ....................... Jo uvek ga trae po boljim vestima i sredama Zbog kojih se kasni u smrt Ovo je bila ispovijed pokojnoga mi oca prije nego je krenuo u neki drugi svijet. ega se stidim Dalek i nepoznat za one koji vole. Ako ne sebe to kao kurva nisam stigla Ljepi i bogomdan onima koji ljube. Da uliem tortu u sve balkanske pazuhe Pre poslednjeg znoja: *** Sredom bi se sada svi enili Krvavei grla jagodama
Jasmina iki Jaiki

MINUT PLAKANJA Ovu suzu poslednju ti dajem za saznanje, voleo me nisi malo, nego ni najmanje. Pa, kad me je ta istina zviznula u elo, sedoh eto, da otplaem kol'ko je vredelo. Trajalo je godinama, nisam zato ljuta, ve to sada svo seanje nije ni minuta. ***
KLARINDAN Zapoinje obred ulagivanja: parfem se udvara dekolteu, rua piti savijai. Zubato sunce potcrtava linearnost predrasuda. Ono to bih rekla gri se izmeu zvocanja i lirske konstrukcije: Vetar voli celofan. UZDRANA Strah od moguih posledica razrezuje otru granicu izmeu imanja i postignua. So spontanosti se sliva niz oiljke bivih ustega i ceo vek izranjavljen uzdrajima svedoi o: izbegnutoj lepoti. Prepeeno je nereeno. Pregorela upala svetla. ivot proveden u strahu od naknadne pameti.
Gordana RoiNastavak sa str.30... MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! IZDVOJENA Sluam. Pria se uvaljuje u kripavu ljuljaku lagarije. Junatvo se meri decibelima, nesumnjivost klimokezom. Grupnjak neumereno napaljen na preprian ukus okolade. Gledam. Osionom kretnjom prsta vasceli svet je nabijen na kurac. Mali ljudi, a prsti dinovski. Lilipute, moja zemljo draga, ko li te je prstom pohodio? Mislim. Na kojeta. Kojeta je razum u odnosu s vama. Bezoblini ljudi. ZEMLJANA Zemlja sam meka Rovovna Utemeljen si grad Nii obzirno Jer delom si iznad mene A delom si u meni ve sahranjen PRIJATELJIINA Ne prisvajaj me. Podeljena briga nije epoleta za napredak u poretcima egoistinih bitnosti. I ne rainjujem te ako ti nekad neto preutim. Granice vreaju samo agresore. SGUIERRELING/ VEVERIARENJE Kosa mi je grozna. Zbog repa liim na vevericu. I zbog toga to krckam argumente svih proputenih svaa, kao lenike. U rupi. U lavirintima dugih unutranjih monologa. Imam ih dovoljno za celu zimu. Za sve zime. Neu napolje. Nemam ta da obuem.
31
Zatvoriti prozor. Podneti. Praviti se da je nema. U ime nekakve nesvoje lepote... Sutra e kupiti zavese. Dobro joj je majka govorila. ZAUZETA Kao manijak. Dolo joj je da raskopa mantil i pokae proleu da je iva. Da je ensko. Da ima sise i dupe. Ni jesen ih nije videla. Ni zima. Puno je posla: svima trebam, a niko me nee. Kau da te otkljuava isto ono to te je zakljualo. Lako je to rei. ORIGAMI BLUZ Pravili me u pticu, krunu, avion, au i brod Ispresavijana Iseena Nadvoje natroje pakovana u Neupotrebljivo lepo Fizikom ograniena Stilski razdeviena Obezrubljena klizim u Bezoblije Za pohabane pahulje jo dostatna I konfete za tuu sreu SPECIFINA TEINA NESTAJANJA Kao kad ugasi svetlo A ono jo igra u oku... Volja sa tim nema nita. ODSKONA MASKA Kada slatko nije dovoljno slasno Kad je lepo tek senka iza nezasitosti Kada dobro ne raa izdanke za uzvrate Nego se koreni u sebinom dobrobitu POZOVI ME
Sustanak od opstanka
Stajala je pred izborom, kao to se stoji pred gusenicom na simsu. vrknuti je prstom da padne sa sprata, ili? Leptirasto gusenino sutra. Rojevi buduih leptiria drhture u nutrini bezizgleda, pred pokretom njenog prsta. Pokaz ili otkaz.
Ja umem da ti napriam u nepca svaki ukus Da ti usvetlim u oko svaki zrak do ogrejanja Ja umem da ti vratim korak u najbolje ulegnue I odapnem kretnju iz prole u blisku mogunost Odskona sam u svim pravcima
Gordana RoiNastavak sa str.31... MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! BESPERFEKTNA Evo i ja o prolosti sada. O utilu crno-belog sivim. Vreme je jurno. Pred toak da mu izletim. Da molim. Hou. Stani. Prazna sam ovako neosvrnuta. Ovako neupijena dragih ivota mrtva sam ve. Daj mi da se naispozdravljam s fijucima smeha S odsencima privitosti u bolu da se pratam. Moram. Stani. Hou. Da se naem u bivima. Poivima.
32
Obeali su da e mi, ako budem utio, opraviti kuu, zaposliti enu i djecu, kao i poveati penziju ocu. Razmiljao sam. ta ako ne budem utio. Druga strana e mi dati isto. Moda ak i vie. Nisam se dvoumio. Otiao sam anamo onima. I postao svjedok-pokajnik. Danas sam negdje sa nekim, i imam sve to, pa ak u duplo, dok moja porodica nije htjela sa mnom ii. Ne vole strane zemlje a ni mene vie. Jer sam izdajnik. Naravouenije: Kada ve to radi, uradi to bez svjedoka-pokajnika! I izdajnika! DJEIJA IGRA Lopta je ila direktno u moju glavu. unuo sam i zavrila je u prozoru, odnosno staklu stana na prvom spratu zgrade ispred koje je bilo imrpovizirano djeije igralite. Krhotine stakla su uletjele u unutranjost stana i zabile se u oko starca koji je blaeno sjedio i itao novine. Dva dana kasnije je umro od komplikacija i trovanja sepsom. Pitam se ta bi bilo da me je lopta udarila u glavu? SUPTILNOST ISTINE
Toplota je razdirala njegovu duu. Morao je, ipak, zavriti posao. Ako ga ne zavri, drugi e. Jer e on ostati bez posla. I znao Da se crtam bojei ostatke. je emu to vodi. Njegova ena i djeca su oekivali malo krompira, masla i hljebnog ita za preivjeti. Gazda je bio Danas linija progoni boje neumoljiv. Ucjenjivao ga je drugima. a vreme se ne miri s tim. Jaima. Sposobnijima. Koji jedva ekaju da dodju na njegovo mjesto. Dok je ene Zoran Spasojevi Paske, Srbija 2010 koje su radile kod njega prisiljavao na *** sve i svata. I njih je ucjenjivao. Sabahudin Hadiali Mladjima. I sposobnijima. Ne, to se nije deavalo u delti Missipija sredinom 18 stoljea/vijeka. Ne, to se nije deavalo afroamerikancima dok je bijeli gazda bahato posmatrao njihove mlade, jedre ene. To se BOLNICA NA KRAJU GRADA...SJEANJA deavalo na poetku XXI stoljea/vijeka. U bilo kojoj dravi nastaloj Nisam traio nita drugo od njih do da mi vrate sjeanja. Bolna. Ljud- na prostoru to se nekada Jugoslavijom zvao. Bijeli gazda je tajkun ska. Platio sam visoku cijenu traenu na tritu due. Nisu se dvou- ovdanji. A onaj drugi si ti, itaoe. ak i ja. Suptilno, zar ne? mili. I uspjeli su u tome. Vratili su mi sjeanja, a uzeli. Duu. JEDNOM DAVNO, NA BRDOVITOM BALKANU... IMAGINARNA PRIA Jovica je tako lepo jurio Kalemegdanom!?...Ne, to nisu rijei iz (a ta ako se zaista desi?) jutarnjeg razgovora dvije blijede mame srednjih godina dok vozilom Danas je toplo. Proetau do bazena, rekoh sinu svome. Pripazi gradskog prevoza u Beogradu idu ka poslu ve razgovor dvije malo, kau da nema hlora dovoljno tamo., veli on meni. Promrljah preplanule mame srednjih godina dok rivom Orebia hode (pazi sad neto u odlasku odobravajui njegove rijei i bijah to popodne tamo. ovo: Republika Hrvatska) Ljeta gospodnjeg 2009, tanije dvadesetog Sarajevo je buktalo tih dana. Tri stotine mladih i starih je nahrlilo u dana osmog mjeseca. najblie Domove zdravlja. Svrbe, nesanica, glavobolja. Bazeni su Dok sam sluao ekavicu koja je ostavljala jo jedan schmek na obali zatvoreni, oieni, okupani i ponovo otvoreni. Za petnaest dana se Jadrana, zajedno sa odjecima izgovorenih rijei iz Maarske, eke, desila ista stvar. I meni. Sve dok jedno dijete pored otvorenog bazena Slovake, Francuske, Engleske, Poljske, Njemake i Bosne i u usta nije stavilo rascvjetanu Ambroziju, tu pakost ljetnih ali i drugih Hercegovine, na trenutak sam pomislio da ivim u svijetu gdje se dana. Dobro je..., odzvanjalo je u katakombama biveg razuma u ljudi drue, odmaraju i inspiraciji tee. Tako lijepa/lepa a tako blizu. tamonjem NSP-iju. Naredite rasprskavanje irom Bosne Kada srce kae more, kae Hrvatska. Zaista, zbog ega smo (iHercegovine). Njima je voda strano tijelo, akamoli, Ambrozija. ratovali? Odgovor znaju ona trojica pod zemljom to su a ija imena nisu vrijedna pomena. Ne zasluuju to! SVJEDOK-POKAJNIK Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
Ekrem Ajruli
INKUBATORI Pus pafund profilesh t ndryshm tregtar-matrapaz hoxhallar letrar drejtor burokrat ministr lugat shefa biznesi klane interesi krijesa ekzotike q preferojn heshtjen vetm krcllim e karriges ua zgjon kureshtjen politikan butak nn sqetull mban shtat a tet bajrak rrofshin inkubatort politik shptimtar t miletit
Zoran Spasojevi Paske, Srbija 2010
N airin e bleruar mrizon lopa me nj vi qet kullotin do gomar nj krroe dhe dy krri pyesin krriat me djallzi knd ke bab a e di krroe ngrata vesht prpjet e galduar shikoi malin krenarisht me z t lart tha: un daj e kam kalin
depo kukullash t pushtetit KOKDEMI variant kpuc telatini vesh kmbdemi shkel zshm mbi mermer zotri hijernd gojmi e barkderr sjan t thjeshta si do kpuc t prmbytura n djers e balt jan kpuc burokrati kpuc kokdemi shpirtguac
34 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! zdrave hrane kako na tetu tue imovine jede pare salame i otvara flau piva, a drugo pare salame priprema da odnese svom maoru; drugi uinilac nakon protivpravnog oduzimanja, skriva u svojoj odei ukradeno pile namenjeno za ishranu obolelom psu; trei je oduzeo dve patete i pare sira u nameri da ovim namirnicama hrani svoje izgladnele kune ljubimce, itd... injenica je da zbog cena hrane pravna kvalifikacija dela moe biti znatno izmenjena, ukoliko se oduzme ili neto vea koliina hrane, ili neto skuplja hrana, te se ovde nikako ne zastupa stanovite da se na svaki sluaj krae hrane apsolutno ima primeniti institut neznatne drutvene opasnosti. Ipak, sigurno je da ima mesta zastupanju stanovita fleksibilnijeg krivinog gonjenja, pogotovo u graninim sluajevima kada vrednost hrane relativno neznatno prelazi zakonom predvieni novani cenzus, a oigledno je da se hrana oduzima radi line potronje uinioca i lanova porodice ili za ishranu Peter Welleman, Netherlands 2010 njegovih kunih ljubimaca. U takvim sluajevima krivinopravna zatita nije neophodna. Iako, za sada, vii sudovi ne podravaju izloeno stanovite, institut neznatne drutvene opasnosti valja temeljno razmotriti kada se govori o krai hrane, jer svrha zakonskih odredbi sigurno nije represija sitnih prema onima koji to nisu. *** Dame i gospodo, sa velikim zadovoljstvom odazvao sam se pozivu gospodje Doni, predsedika vaeg Drutva za zatitu Boban Mileti Bapsi ivotinja u Gornjoj Klisuri, da vam govorim o jednoj pojavi koja vas Za nau krizu ( koja trajeeee) nama je uvek neko drugi kriv ?! Nikad jedva moe iznenaditi o krai hrane za nae kune ljubimce. prvi ... Moramo li razmiljati o ovakvim kraama? Mislim da moramo. U uslovima zaotrenih drutvenih odnosa i ekonomske krize, pred sudom se u krivinom postupku pojavljuje veliki broj lica Mi Srbi mnogo volimo da jedemo govna. I hleba ...Al' ne lezi vrae hleba je sve manje! optuenih za krau hrane za pse, make i druge kune ljubimce. Posredi su optube za krivino delo krae i sitno delo krae. Voa je prolupao. Jer ga nismo na vreme izlupali! Ako je minimalna materijalna egzistencija osnov ivota, kako ceniti i proceniti mnoga vana pravna pitanja i dileme vezane za Posle izbora vlast uvek sprema neka iznenaenja za narod odnos pojedinane norme koju e izrei krivini sud, prema optoj neprijatna! zakonskoj normi, koja krau hrane za ivotinje ne odvaja od krae hrane za ljudsku upotrebu, tavie izrekom ne odvaja ovakvu vrstu Ne zna ovek ta je vea umetnost : preiveti bez plate, ili sa platom! krae od drugih krivinih dela krae. Teak socijalni poloaj, nezaposlenost, bolest, pa na kraju i Plate i penzije su nam udo jedno! A svako udo za tri dana ... glad, doveli su veliki broj ljudi na granicu socijalno prilagoenog ponaanja. Kao sudiji Prvog optinskog suda u Gornjoj Klisuri lako Moda u ivotu i moe "i jare i pare", ali i komunjare i pare! mi je bilo radi uzorka nai stotinak spisa formiranih po optubi za kru hrane (najee osnovnih namirnica), od kojih je zabrinjavajui Nisu ba svi pametni pobegli iz Srbije . Ostali su pametni: sado broj sudskih predmeta voenih za krau hrane za pse, make i druge mazohisti i dupeuvlakai! kune ljubimce. Nije tema ovog mog saoptenja da se sagleda vrsta i visina Koliko smradova na vlasti !!! Ovo mi ne mirie na dobro ... izreenih krivinih sankcija. U posmatranom uzorku, u nekoliko mahova, sud se odluio, kod predstavljenih inkriminacija za delo sitne Nismo, bre, mi od jue gladni! kradje da primeni osnov iz odredbe zakona o neznatnoj drutvenoj opasnosti, nalazei da se radi o delu malog znaaja, a tetne posledice su neznatne ili ih nema. Na primer, uinilac je zateen u prodavnici Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
ivojin Deni
O KRAI HRANE ZA PSE
REDAKCIJA: SLOBODA IZRAAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. EDITORIAL BOARD: FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!
Kotrha Lubomir, Slovakia 2010
Marcos Ribeiro Mendes TUBA 2010
Miodrag Tasi
Put u Evropu (v deo) Mukotrpan je put do Evrope. Mnogo prepreka treba savladati. Mnoga pravila civilizovanog sveta usvojiti; na primer, "civilizovana Evropa" je bombardovala malenu Srbiju. Cilj je bio oslobaanje okupiranog albanskog naroda na Kosovu (bez Metohije), kao i uspostavljanje demokratskog drutva na tom prostoru. Neupueni Evropljani nisu mogli znati strogo uvanu tajnu, koja u Srrbiji i nije bila tajna, da "oslobodilaki pokret" na Kosovu u svojim kandama dre ubice, trgovci orujem, drogom, belim robljem... ak i organima otetih ljudi! Da su neupueni Evropljani to znali, nikada se Bler, irak, reder i slini filantropi ne bi stavili na stranu morbidnih i monstruoznih zloinaca! Svi gree. Tako i human, demokratski svet u Evropskoj uniji. Mi, kao potencijalni lanovi iste te Unije, jednoga dana, tamo daleko, morali bi da usvojimo ono to je dobro kod njih. A, toga, zaista ima. Recimo, prava i zatita invalida. Invalidi se u civilizovanom drutvu tite i svi se trude da se njihov ivot u potpunosti izjednai sa ivotom zdravih ljudi. Jo tanije, ini se sve to je mogue da im se olaka ivot, da ne budu obespravljeni, diskriminisani, da se oseaju ravnopravnim i vrednim lanovima zajednice. Svaki autobus, voz, tramvaj, ima platformu koja se prilikom otvaranja vrata spusta do ravni plonika, odnosno eleznikog prilaza. Tako starijim i bolesnim ljudima, kao i invalidima u kolicima nije problem da uu ili izau iz vozila javnog prevoza. Ako, ipak, oni najtei invalidi ne bi mogli sami da pokrenu svoja invalidska kolica, dunost je vozaa ili konduktera da im prui pomo. I, stvarno, ljudi skoe i nau se na usluzi hendikepiranim osobama, bez pomisli da protestvuju, ispsuju ili ponize takvu osobu. Dakle, nema onih naih osobenosti! Semafori su opremljeni zvunim signalom, koji slepim osobama signalizira da je dozvoljen prelaz. I o gluvima se razmiljalo, pa za njih postoje lampice koje neprestano trepu. Viespratnice poseduju liftove. I, zamislite, liftovi su uvek ispravni i rade. Invalid e u prodavnici, banci, bolnici uvek imati prednost. U vozilima postoje posebna mesta za smetaj takvih osoba. Isto kao i parkinzi na javnim povrinama. Parking za invalide posebno je naznaen i tu niko od onih koji na to ne bi imali pravo nee parkirati vozilo. Osim u retkim sluajevima da neki Balkanac, Turin ili gastarbajter arapskog porekla iz bezobrazluka i nevaspitanja ne potuje tue pravo. No, i tu se ne radi o nekoj preteranoj zloupotrebi. U veini sluajeva je i to dobrim delom hendikepiran svet! Naravno, razume se da invalidi moraju biti materijalno Jordan Pop Iliev, Macedonia 2010
obezbeeni, da postoji stalni nadzor i kontrola od strane zdravstvenog, socijalnog i drugog osoblja. Domovi za takva lica u boljem su stanju od hotela na Balkanu. Invalidima se obezbeuje zabavni ivot, razonoda, drutvene aktivnosti. Ne gleda se na njih, kao ono kod nas, na primer, mrkim pogledom, kao suvian i nepotreban balast, ne okree se glava od takvih osoba. I, svakako, nema na ulici prosjaka iz ove populacije. Ako se koji i zatekne nekim sluajem, ponovo je to izdanak nae gore list. Nekako dospeo u bogato zapadno podneblje, pa svojom munom pojavom izvue pokoji cent i iz ruke bezdune evropske cicije! Za mlae i pokretljivije invalide otvaraju se specijalne fabrike, pogoni, biroi, u kojima oni shodno svojim mogunostima rade i zarauju za sebe. Tako se ne oseaju graanima manje vrednosti. Ako u Zapadnom drutvu negde postoji humanost i ljudskost, onda je na ovom polju najprisutnija. Dodue, i kod nas se ine neki pomaci u popravljanju poloaja invalida. Teko i sporo, ali kree se. Ponegde je uinjeno i previe u toj oblasti. Meutim, ponovo pogreno. Kod nas invalid ne moe da ue u autobus ili da se popne na prvi sprat oronule viespratnice, ali zato je vlast u potpunosti preputena invalidima. Verovatno se mislilo da ako invalidi osvoje vlast, onda e se potom postarati i o ostalim svojim kolegama? I ponovo orak! Vlast koja je u potpunosti u rukama invalida, istina ne fizikih, ve onih koji se ne na prvi pogled ne uoavaju, dakle, retardinamim ljudima, nimalo se ne zanima za probleme drugih. Svejedno zdravih ili bolesnih. Retardirani, neinteligentni, blentavi vrioci javnih funkcija misle samo na sebe. I delimino na svoje roake, ljubavnice i ljubavnike, ponekog prijatelja, pod uslovom da su ih sauvali, i to je to. Retardirani ljudi ne mogu nita dobro da donesu. Zato ako elimo u Evropu, kao to se na sva usta pria i blebee, onda nikako maloumnima ne treba poveravati vlast. Ali, ako je narod bolji, i sam taj narod mora da razmisli kome daje ansu!
REDAKCIJA: SLOBODA IZRAAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. EDITORIAL BOARD: FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!
Peko Lalii
NEE VALJDA JO DUGO Iako ne sam, iz dana u dan iv klan do Nove godine dooh a onda bljesnu nada da nam ubudue nee na iljak stavljati koe nekakve mlatiume koje se pred ultimatumima savijaju kao da su od gume a mi ih sledimo kao da nemamo oi iako naziremo da nas kroz trnje vode u crnje noi. AFORIZMI Srea je naa to bar jednom godinje jedni drugima poelimo sreu. Da je vea, naa srea bi moda bila neverovatna i nedohvatna.
*** Dimitar I. Vilazorski

Senad Nadarev i, Bosna i Hercegovina 2010
Na KRAJU smo shvatili da smo jo od POETKA zagaivali ljudsku SREDINU. To ta smo do gue u govnama je zbog toga ta ima mnogo govana od ljudi. Meni nita ne budi uspomene. Prespavao sam zivot.
Mitar Mitrovi
Drava e poeti opet sa analfabetskim teajevima. Da bi se opismenili svi oni koji nisu imali para da kupe diplome. Porast i e nam natalitet,kada seksualni manijaci krenu od kue do kue.. Huligani ne bojte se vlasti. Sve se brie kad se dobro asti.
Nebeski narod je tapkao u mjestu i probio ozonski omota.

Heavenly people was dancing on a spot and have broken an ozon layer.
Ekrem Maci
Aleksandar otri
Za novu godinu elimo sve najbolje, a onda cele godine jedni drugima radimo sve najgore. Tata nam je priredio iznenaenje za novu godinu. Nije nam nita kupio. Deda Stanoje je na Deda Mraz. Smrzao se u stanu, jer ne moe da plati grejanje. Srbi e se vratiti u Evropu. Odmah posle boinih i novogodinjih praznika. Kad Srbi imaju radne dane, to je za njihove poslodavce praznik. Nova godina e doi u nau zemlju samo ukoliko ispunimo vrlo stroge meunarodne uslove. Od svih stvari vezanih za nau dravu, najvie volimo dravne praznike. Predsednik se u sve mea. Osim u svoj posao. iveo sam u bivoj Austro-Ugarskoj, bivoj Kraljevini Jugoslaviji, bivoj socijalistikoj Jugoslaviji, bivoj Srbiji i Crnoj Gori. Sada ivim u Srbiji. Poto nije po bontonu pokazivati prstom,
napravio je spiskove za streljanje. Vlada odbija krivicu zbog nestaica osnovnih roba. Onda treba rei da je za to zasluna. Njihova obeanja su na dugom tapu. Obeali su nam batine. Premijer budno prati svaki potez lanova svog kabineta. Redovno ita dnevnu tampu. Kod nas je vreme stalo. Ve godinama je pet do 12. Ja sam evroskeptik. Strahujem da e Srbija ui u EU. Jugoslavija se raspala na Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju i pet statistikih regiona. Tamo gde svi igraju na sreu, nema sree. On je renesansna pojava. Jedno govori, drugo radi, a tree misli. Kad sve prodamo, svega emo imati. Ja sam poliglota. Govorim nekoliko stranih i nekoliko domaih jezika. U svakoj ali ima pola istine. A u satiri je istina i po.
Aleksandar otri...Nastavak sa str.38. MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Podigli smo ekoloku svest. Postali smo svesni da emo prljavom tehnologijom da unitimo svet. Ovde je nemogue propasti u zemlju. Cela zemlja je propala. Ono to na pomirenju naroda na ovim prostorima urade muziki i dramski program, to pokvare informativni i sportski. Nita nije toliko sveto, da ne bi moglo biti zamenjeno neim jo svetijim. to je neko vea budala, vee su mu anse da zaradi pare. Zato se to zove realiti program. Da mi je da doem na neko odgovorno mesto, pa da ne moram da odgovaram. Sve to ima, stekao je zahvaljujui uljevitim rukama. Neprestano je aplaudirao. Ne verujem u izreku, koliko para, toliko muzike. Mi mnogo sviramo, ali para nema nigde! Neko i ove noi misli na mene. Oni kojima dugujem novac. Ne gledam televiziju. Hou da znam kako mi je. Odem u jednu od vladajuih partija da vidim ta se radi. I odmah dobijem posao. Posle izbora ne oekujem nita. Pre izbora oekujem litar ulja i kilogram brana. Imamo sjajnu prolost i sjajnu budunost. Ne moe ba sve da bude sjajno. Penzije su nedovoljne, jer od prolosti ne moe da se ivi. Vreme je za ozbiljne reforme. Trebalo bi da promenimo reformatore. Birai bi poslanike najradije negde poslali. Dobili su nacionalne penzije da bi pod stare dane mogli da se bave umetnou. Poto to nisu stigli u svom radnom veku. Nae kolovanje je bilo besplatno. Daba smo uili. Kad nam pukne film, nee biti hepienda. Hranio sam kue, pa sada nema za ta da me ujede. On je objektivan politiar. Vlasnik je nekoliko objekata. Nou traimo razloge za ivot. A ako ih naemo, danju traimo sredstva za ivot. Oglasio sam nevaeom diplomu fakultetu. Ve dvadeset godina niemu mi ne slui. Ko dri liniju, uzdrava se od hrane. Ko dri politiku liniju, uzdrava se od miljenja.
39
Oni svega imaju previe, tako da mislim da im neto fali. Kucaj, i otvorie ti se. Trai, i dae ti se. Po glavi. Rubikon nas je preao. ***
Sabahudin Hadiali
Juer je bio dan pljaki u Hrvatskoj. Da mi je znati kako se zovu svi ovi dani u BiH, od rata do danas?! Evo, prolazi i dvadeseta godina od kada nam upalie svjetlo. No, niko, jadan, da zamijeni sijalicu! Narod nije stoka. Ne treba vrijeati plemenite ivotinje! ***
Peko Lalii
KAMEN SMO, U ZEMLJI NAM JE MESTO Iz zemlje zemljani na zemlju doosmo pauinom povezani iz zemlje kameni kroimo iz kamena rue nedrimo u beton ih i elik pretvaramo trn bivamo lelujamo karike sastavljamo u lance reamo u nebo diemo na zemlju vraamo iz zemlje u kamen u ljude u ptice u ito sazrevamo trei poasni krug darujemo kamenujemo kamenimo zemlja bivamo kamen smo u zemlji nam je mesto
Vasil Tolevski
Narod je postao impotentan. Ne die se! Naim konjima ne treba sedlo. Oni nas jau na golo. Od uvanja ovaca se ne ivi! Ovo su prvi uvideli neki nai poslanici. Deo naroda hrani se po narodnim kuhinjama. Oni sreniji po kontejnerima. Mi bismo kleknuli za start! Ali uvek kada kleknemo, ispadne neto drugo. Beleimo velike seksualne rezultate. Zbog toga ne moemo sesti na dupe. Moj narod pati od neznanja. Ne zna da li ima vie golih ili bosih. Evropa predlae da formiramo pionirsku organizaciju. Politiari su nam kao mala deca. Umesto to plaamo debelo, trebalo bi da plaaju debeli! Nisam krava. Kravu muzu jednom dnevno.
Da bi zapoelo optenarodno veselje sa pucanjem, Voa bi morao da se upuca na pravo mesto. U naim vagonima nema mesta za spavanje. Na narod ionako ne moe oka da sklopi. ***
Ernest Buinski
Na ovjek je kontradiktorno bie - malo jede a mnogo kenja. Pisanje je njegova fizioloka potreba mnogo kenja dok pie. Kako Bosanac prevodi latinsku krilaticu - veni, vidi, vici? Do'o, vio, lapio, o''o! Kako Bosanac zapoinje ljubavnu predigru - podjeli sebi i trebi karte za partiju bele. Kako Bosanac stere ve - sa stereo ureajem.
VLAST BRINE O ZDRAVLJU NARODA - SKIDA GA SA OVISNOSTI OD HLJEBA I MLIJEKA. SVE DRAVE SU OVISNE O NARODU .JEDINO JE BOSNA OVISNA O BUDALAMA.
***
Jedan mudri ovjek, nekada davno, svijeom je traio ljude... drugi mudrac je nosao fenjer traei Boga... Bosaneros s baterijskom lampom u ruci zvjernja oko sebe ne bil' gdje nagazio 100 maraka. Mi smo najjai narod na svijetu - u jednom vijeku smo uspjeli razjebati imperiju, kraljevinu i republiku. Majka joj je bila operna diva, a ona je folk pjevaljka ko kae da djete ne moe da nadmai roditelja? Prilazi konobar narkiu i usluno ga pita: "Ej, drugar, bil' popio koka-kolu?" A ovaj mu odgovara: "Dajder ti men' jarane malo te koke, a ti se sam u kolo hvataj!" Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
Abdurahman Halilovi Ahil

Nisu dobili ono to su traili kad sam ja to naao.
Sreo sam nekoliko istomiljenika. Imali su razliito miljenje o voi. Da korupcija ne bi uzela maha, neki ministri su budet ponijeli kui. Na doradu. Od svih pojedinanih glasova najdrai mu je glas naroda. Recesija je korupciju dovela do vrhunca. Mito moe dati i na rate. Puno smo zakoraili prema Evropi. Tu su nas ekali i uhvatili u kredite. Pojedinci su se brzo obogatili, tako da iroke narodne mase to nisu ni osjetile. Sve je vie diplomiranih prosjaka. A akademicima svaka ast. Srbija je pod svjetskom lupom. Zato izgleda tako velika. Imamo funkcionalnu dravu. Vrh joj funkcionie neovisno od naroda. Rasteretimo zatvore. Proirimo parlament. Srea pa imamo slavnu prolost, inae se ne bismo iz ovoga izvukli. Borili smo se do zadnjeg, a onda je on ostao u manjini. Amerikanci i Arapi su rodbinski vezani. Krv nije nafta. Otvorite granice. Da iznesem svoje miljenje. Mi se povuemo dok kae juri. Teko je iskorijeniti kriminal kad su izbori tako esti.
Curi sam rekao da joj neu kupiti prsten dok mi ne pokae kako e da ga natakne. Po novom, make odluuju ta e se objesiti maku o rep. LJuta je kuka to niko nee motike. Kuku meni, ako moe, naletio sam na motiku. Smirili smo podivljalu krizu - ali jo uvijek rei. Ne moe vie Mujo da kuje konja po mjesecu - dalek je to za njega put. Mujo bi samo konja da kuje - Fata mu brani,jer za nju vie ne mari. Od kad Mujo ne kuje,Fata ga psuje - a konj tuguje. Ve danas smo zakasnili za bolje sutra. Svele su korjenite promjene-izgrizo ih crv sumnje. Sjai uzjai,uzjai sjai-preteki su nam i nai,a kamoli vai.
*** Ekrem Maci

Mi nismo pokazali sve to znamo. Mora se neto ostaviti i za naredni mandat.
Traili smo boinicu, a dobili smo radne knjiice. Sve je mimo kontrole.
Draen Jergovi YUGONOSTALGIARI

gljIVI PAALI pIVICA MUDRINI naDRAEN uzBUDIA u(g)URO ti NJAVRO! () ZLATKO ah-MATEA IVICA ispovRAAN JOSO sa KARicamA VESNA tupe KARE OBOLT JADRANKA KOSORka djevojka ANTUN (p)RDOLJAK (V) DOBROSLAV (k)ARA GA stojeki (P) SILVIJE DEGENerik poNEDJELJKO MIHANOVI SA(nj)KA se DABEVI KU(ka) (V; AR) MIKO (h)RIPALO (T) DRAGO suha KRPetINA dIVOkoza SANADER DAMIR vrui KAJIN uruila se troKATnICA IVANIEVI JOZOofil kRADO VLADO sitni GlO(da)VAC (TO) (c)RVOJEd ARINI (H) (razn)OKO KOVA protupoARKO DOMLJAN MATE GRANI(i) s ludilom () ZLATKO priCANJUGA STIPE (herp)ESI (M) jaJOSIP MANOLI MILAN posRAMLJAK (ba)LAVKO sLINI (S) ZDRAV K`O piTOMAC VICE VUKOJE(bin)I (V) ***
Stvarnost nam se pretvara u puko preivljavanje. Vani pada snijeg; Jo da padne vlada... Zemlja nam se pregrijava, ali grijanje i dalje ne radi. Sve to nije logino je nelogino. Bog oprata, ovjek osuuje. Bivi premijer je otiao u Sloveniju po zimske gume, a doma ga ekaju lanci. Sve je novo, a opet neispravno. Prdim, dakle zdrav sam! to Bog sastavi, Facebook rastavi. Gdje zavrava prijateljstvo, ondje poinje ljubav. Plati pa se ali! Ja sam Lian i vrlo jednolian. Tiina je postala moja rutina. Ljudski je kenjati! Nema konstrukcije bez destrukcije. Ulaz nam je vei od izlaza. Svi putovi vode na Zavod za zapoljavanje. Sve to je runo dugo traje.
Ivan Karponai
MENJANJE ULJA Krenuo je negde onih ezdestih godina Hajo iz Brkoga, pa gde e on traei posao? Krenuo je na sever i tako je doa u nau varo. - A je vidi ta ti je to? Zinio je ka otvorena konzerva, gleda, gleda i nikako da se nagleda. Vidio je on ve vagone na inama ali da su gore obeeni na kabel... no to je neto novoga, e bolan toga nema kod nas. Da, to je to, Hajo prvi put u ivotu via tramvajn i da bude udo jo vee, bio je elktrian. Naa on posa, radio je ali nije bio ba od onih koji su vridni. Vie je volio da se pravi pametan, hvalio se uvik da njegova glava nije za dvi noge... nego za etiri. Ia ti je on tako u vozaku kolu, na vonju ali ne daj boe pokido je Stipanu sve one njegove ivce... siroma ovik a ba mi ga je ao, kui ena i troje male dice a eto ti i belaja ba kod njega je moro doi Hajo da se ui voziti. Na samom poitku asua vonje onako da skrene malo panju, da mu Hajo previe ne dosauje, pita on njega onako lipo i uljudno. - Ajde Hajo dede upalji. A Hajo onako popriko usta, malo glavu nakrivijo odgovara: - Nje puim bolan! - Ma nemoj puiti, upalji motor! Sune ti tvoje. Voze se oni tako kad Stipan opet upita: - S kojom ide Hajo? A Hajo opet onako popriko usta, malo glavu nakrivijo odgovara: - Me ajde ne zna ti nju, to ti je jedna iz susjednog sela. - Ma ne pitam te sa kojom enskom ide... pitam te sa kojom brzinom! - E majstor Stipe sa treom, sa treom znam ja ve voziti! Voze se oni tako dalje kad naie jedna otra krivina... Stipan vidi da Hajo sanja uzvikne mu: Hajo navijaj... navijaj! Hajo pustio volan... udara dlanom o dlan i na sav glas urla... eljo! eljo... elj....o. Stipan vie na sav glav: Koi lozane ode marva u kukuruz! Odoe u kukuruz a lito je jo, prerano za berbu. Poloio je i vozaki ispit i kupio auto. Auto... dobro moemo isto rei ali za nas je to bio fio. E! Preko noi postade od njega i mehaniar, sve je znao, davo je savete i ri je njegova uvik bila ta zadnja. Ona budala od ombeta, tako smo ga zvali, bio je negde iz novoga ednika, crn ko crnac ali bio je na... i on je poeo da budali i da pria bez veze. Tako je on radei poo da pria svom komiji Paliki koji je radio kraj njega da ga je ogor pozvao u subotu da mu pomogne da menja ulje na svojem fii. A onako ispod oka vidio je... Hajo se pravio da ne slua, a ui upiio ko prislune antene i kobojagi ga nita ne interesuje. - E komo! Da te neto upitam i namigne mu, ogoru u pomoi menjati ulje na fii, dede kako ti to radi? Palika ko Palika, bio je zajebant svoje vrste, voleo je slagati i davati pogrene savite pa da ti se pui za uima. - ombe... sluaj ti mene, ja imam prakse, zna uzmem od ene onaj njen stari lavor, stavim ga pod motor, odarafim i izputim ti ulje iz fie. Je si me razumeo ta sam ti reka. - Ej ako sam lud nisam valjda i gluv. - Onda ovako... luaj me, u jednu kofu od deset litara nalijem trietr tople vode, ne vrue ne daj boe... i u tu toplu vodu stavim jednu plastinu olju od kafe i to Albus deterdenta, al ne uzimaj nita drugo... taj je najbolji. - Aha! Znai to sve odvisi od deterdenta? E polako kapiram! - Sluaj sada dobro, nalije tu meanicu u motor, pusti da laufa dva do tri minuta, ispusti je i onda nalije istu... je si razumija? istu mlaku vodu, pa opet dva do tri minuta laufa motor, ispusti tu vodu i tek
onda sipa novo... si razumija novo ulje za motor. E boga mi moga, garantujem ti, onda e da ti motor prede ko makica... a ne treba je milovati. - E ba ti fala za nasvit Pali, moj ogor e se radovati da e imati nekog ko e mu pomoi i ko ima malo pojma o tome. Hajo je cilo vrime sluao, ali se nije miao u divan, a zato i bi... Prolo je neko vrime, svako je radija svoj posa, a na ono menjanje ulja u fii u subotu kod ogora se i zaboravilo. Jedno jutro doao Hajo bisan, peke na posao... - Hajo di ti je fia, kad peke mora na posa? Upita ga onako u ali ombe. - Idte vi u pizdu vae matere i ti i Palika... vi i vai savjeti, meni zaribala maina na fii kada sam po vaim savetima menjo ulje. Ljut je bio. - A jebiga Hajo... ba nima srie, mom ogoru nije zaribo motor na fii, mi se napili i bogami zaboravili mainu vodom i deterdentom oprati! *** KREDIT Eto to ti se disilo negde pre dobri dvadet i koju godinu. Imao sam dva kamarata, habagajsi i po, bili su ti oboje iz Bosne jedan se zvao Mujo, bio je stariji oko svojih petdesetak godina iz ivinica a zvali smo ga Jebem ti kanafu a drugi je bio Hamdija, mlad oko svojih tridesetak godina iz Tuzle bog da mu duu prosti kad je tako rano umro. Jedino to su imali zajedniko a to je bilo nikad para u depu. Zna da je jezik tu teak a njima je samo pivo bilo lako, pa su me onomad jednom zvali da im ba ja obaka pomognem tumaiti, pare su hteli digniti na kredit. - Ajmo bolan Lale idemo kod Sivca, jebem li mu kanafu para treba. - A Mujo ta misli da nee biti problema? - Ma kakav problem! Za mene? Ne! za Muju ima uvek para. Eto otili mi tako u parkasu, za alterom neka plavua sedi, gleda ona nas, mi gledamo nju. Na to e Mujo po svoje: - Ti, gde efe? Ja pare imati Gleda ona njega, izbeila oi i na trenutak ko da je zanemela. - Neki udan ti je to jezik Mujo ali misli da te je ona razumela. - Jebem mu kanafu, Muju ima svako da razume! - Ma kojeg si vraga onda mene zvao, ja te ne razumem? - A zna ta to je sigurno je sigurno. Malo smo poekali kad eto doo i Sivac, zvala ga je ona plavua. A stvarno je imao sivu kosu, ali kada ima posla sa ovakima ko Mujo, mislim da i nije nita udnega. Posmatra nas, Mujo i Hamdija njega a ja kriom gledam onu plavuu. - ta je Mujo? Pita on zaueno. - efe! Kua efe zemlja brrrm, brrrm, brrrm kua, nita, unitena, ena, deca, spavati na ulica treba para, treba popraviti. Na ovaki nain je Mujo pokuao da objasni Sivcu da mu je zemljotres sruio kuu, a zemljotres je bio u Banja Luki! Ali ta zna vabo gde je to, vano je da uo da je u Bosni bio zemljotres. - Dobro Mujo koliko? - efe pet hiljada Maraka. - A ti Hamdija ta je s tobom i kod tebe je bio zemljotres? - efe i meni treba pet hiljada. Ali kod mene nije zemljotres, babo mi bio bolesan, umro, treba mi para za kri staviti na grob! E mislim se u sebi, alal lae bolan ta e ti babi kri kada je Musliman ali nisam nita reka, niti se nasmeio, bojao sam se da u se odati i da e Sivac neto posumnjati. Eto tako oni dobie pare, vratie dugove i jo ni misec ne proe kad eto ti Muje kod mene na vratima: - Daj bolan Lale moe li mi posuditi pedeset Maraka, bogami nemam ni kruha da jedem a ni para nemam.
Ivo Mijo Andri Ugrabili smo trenutak. Drugi su ugrabili preostalo vrijeme. Na redu jesmo! Ali, uredu - nismo! Bogati umiru od bolesti, a siromani od bolovanja. I kad nemamo posla, mi smo aktivni. Bavimo se sami sobom. U tranziciji su ak i neke dvorske lude stekle dvorce. Radniki znoj i suze,tajkuni lako pretvaraju u med i mlijeko. Najlake e te prolupati, ako sve stavite pod lupu. I kad vam sjekira padne u med, ne liite je! ta nam vrijedi to smo sudbinski povezani, Kad naa sudbina nije u naim rukama. (Pro)dali smo banke i druga dobra strancima. Sada se jo hvalimo kako smo svoji na - svome. Samo jedan korak dijeli uobraenost od bezobrazluka. Igra s vlastitom sudbinom, obino zavrava porazom. Bez rizika nema dobitka. Bez razuma, nema probitka. Kome je glava u torbi, tome su ruke u zraku. Razlika izmeu ovjeka i ene je u tome to je ovjek nevin dok ga na osude, a ena dok je ne jebu. Socijalizam mi je u dui, a kapitalizam na raunu. Odskakao je od drugih, sve dok mu nisu doskoili.
*** .
Milo Gorgijevski
ta nas briga za poplave, poare, zemljotrese... Ove pojave ne dodiruju nebeski narod.
What we care about floods, fires, earthquakes ... These phenomena are not touching the heavenly people.
Perica Joki
Suno Kovaevi
Marljivost. I pored uloenog napora nita nije uradio. Siromatvo je tradicija koje se neemo lahko odrei. Jedinstvo naroda i vlasti imamo dok narod ne otkae. Preivjeli smo komunizam U kapitalizmu neka nam drugi Bog pomogne. Kad direktor ode na slubeni put, lijepo njemu, a lijepo i radnicima. Narod sve plaa. Zaraeno ne moe da naplati. Imali bi mir u svijetu kad bi to htjela Amerika. Davno je evolucija stala. Majmun se ne pretvara u ovjeka. Nakon to sam bio subjekt sada sam objekt revolucije. Neki piju od radosti ili alosti, a neki od jutra. Drugi drugim prave haos. Mi sami sebi. Nezamisliv je opstanak Republike Srpske u Bosni i Hercegovini bez entiteta. Republika Srpska je multietnika zajednica u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujui dobivenim kreditima imamo bogate pojedince. Mi znamo svoj put. Uvijek se vraamo na mjesto polaska. Nije bitnio to si nekad bio komunista. Sad si Bonjak. Revolucija jede svoju djecu. ta e biti sa dezerterima? Zbog posebnih zasluga iz odbrambeno-oslobodilakog rata dobio je status osobe sa posebnim potrebama. Patriotizam se sveo na one koji nigdje nisu mogli otii. Za ljubav je potrebno dvoje. Za rat je potrebno dvoje. I za silovanje je potrebno dvoje. Rat je zavren remijem. Ko da ga nije ni bilo. Srbi su vodili otabinski, Hrvati domovinski, a Bonjaci odbrambeni rat. Svi smatraju da su vodili pravedan rat.
I Bosna i Hercegovina je sveta srpska zemlja zbog datih rtava u otabinskom ratu za njen teritorij. Bosna i Heregovina je svetilite komija nad njenim graanima. Na prostoru Republike Srpske ivi jedan narod. Drugi su etniki oieni od tog naroda. Svi koji su izvukli ivu glavu izali su iz pakla rata, a ostali su preselili u raj. U ratu u Bosni i Hercegovini nemamo pobjednika, niti poraenih. Znai, nema osnovnog uslova za mir i normalan ivot. Mrtve glave stvaraju historiju.ivi gledaju i zapisuju. Cijenei po primanjima nai politiari su osobe sa posebnim potrebama. Sve smo vam obeali. Na vama je da glasate za nas. Nai politiari ne bore se za Bosnu, nego za sebe u Bosni. Izbori u Bosni i Heercegovini odluuju ko e imati platu zastupnika. Nai politiari su dosljedni obeanim promjenama. Dolaskom na vlast odmah se promijene prema biraima. Socijali program zasnivaju na to brem rjeavanju sirotinje. Vladajua koalicija se zasniva na moi vladanja. Oni su progresivno konzervativna partija, zadravaju ono to im je potrebno,a mijenjaju ono to im ne treba. Zvanina vlast je zabrinuta za stanje u zemlji. Ohrabrujue je njihovo stanje. Odrali su obeanje da e se pozabaviti stanjem u zemlji. I na kraju mandata oni se zabavljaju. Vlast u Bosni i Hercegovini je jedinstvena. Funkcionie po izreci:Sjai Kurta da uzjai Murta. Konzervativci nisu za promjene. Zato misle da su nezamjenjivi. Bie to to jesi dok te ne uhvate u kriminalu. Nemam vremena jer nita ne radim. Puno radim jer mi posao nikako ne ide. Nije to samo utisak da nam drava ne funkcionie. To je stvarnost.
Ne izlazim vie na ulicu. Gde god da kroim sve same crne rupe.
I do not go out into the street any more. Wherever you step up, all the black holes are there.
Darko Habazin
Suno Kovaevi
Zbog velike zagaenosti zraka Zeniani radi prevencije zdravlja treba da prestanu da diu. Nai narodi su zdravi. Boli ih briga za sve. Umro je Riard Holbruk tvorac Dejtonskog sporazuma. Iza njega su ostali alosni Dejtonski ustav i drava Bosna i Hercegovina. Traenje dvojnog dravljanstva je traenje identiteta kojeg nema. Dosljednost i istrajnost su vrline optimista. To su i nae vrline u vremenu produbljavanja krize. Sve vie zaostajemo za suvremenim svijetom. uvamo snagu za fini. Potroaka korpa je spisak potreptina za osobe sa dravnog spiska od osoba koje zadovoljavaju potrebe bez spiska. Siromah ima samo jednu elju, da to ne bude. Mlaim pokoljenjima ostavit emo bogato naslijee.Kredite. Naa mladost je sve vie u ozbiljnom ivotnom dobu o kojoj vodimo evidenciju na biroima za zapoljavanje. Drava nam je u tranzitu, kao i omladina u zemlje zapada. Ima visoko miljenje o sebi koje je za druge neprihvatljivo. Uprkost godinama i vidnoj elavosti na nivou ste djeteta bez kose. Vi ste duhoviti, oprostite to vam se smijem u lice. Ne pravi budalu od sebe kad je to tvoj otac ve uradio. U ime tvojih zasluga istakao bi neto javno, ali zbog pristojnosti dajem ti ga tajno. Kadrovska politika u Bosni i Hercegovini je obrnuto proporcionalna uspjehu u koli. Ogranien, a ima neogranienu vlast. Socijalni odnosi su zategnuti, morat e pui. Narod stao na noge, a gladan. U ratu su nas pljakali, sada uzimaju sebi. Graani su devedesetih godina umjesto jednopartijskog sistema uzeli viestranki, a sada viestranaje uzima njih. Sve same slijepe ulice. Gdje izmjestie Bulevar revolucije. ekspir je pisao tragedije. Mi ih praktikujemo.
Kadar sam svoje partije. Ne mislim svojom glavom. Proao je sito i reeto. Bio je i postao prah. Bili smo uvijek jedinstveni kad su to drugi traili od nas. Podnio je ostavku iz moralnih razloga, nakon dobivenih obeanja da nee biti prihvaena. Od njegovih ispunjenih obeanja moemo umrijeti. Uveli smo red u posao u biroima za zapoljavanje. Imamo stopostotnu uposlenost. Svako se zabavio o svom jadu. ovjek je nae najvee bogastvo. Ostale sirovine izvozimo. Opozicija u Bosni i Hercegovini. Svi junaci nikom ponikoe i u crnu zemlju propadoe. Zastupnici u parlamentu. I car legne dok se ruak slegne. U ratu sam se borio za opstanak naroda, a sada se borim za opstanak sebe u narodu. U Bosni i Hercegovini je najvei prirodni prirataj u administraciji. Borci su nedonoad revolucije. Pametni ste dok u drutvo ne doe luak. Onda je on pametan. Siromatvo se ne odreuje manjim prihodom od dva dolara po stanovniku, ve stanovnikom po kontejneru. U Bosanskohercegovakoj politici brojni su Meedovii. Svakodnevno narodu ine medveu uslugu. Zovu ga muak, ne zna da mune glavom. Privatizacija dravnih preduzea je izvrena po principu Alajbegove slame. Certifikatima dravna imovina je rasprodata ko halva. Nacionalna ravnotea u Bosni i Hercegovini je uspostavljena. Svako vue na svoju stranu. Imamo neprocjenjivu vlast. Jo ne znamo koliko e nas kotati. Na izborima moe biti izabran bilo ko. Nakon izbora zna se ko je ko. I ja bi za njih digao dva prsta. Prvo srednji, a poslije i kaiprst. Uio je na svojim grekama. Nauio je da grijei
Kad jednom ue u Evropu zauvijek e biti rob Amerike.

One day, when you enter Europe, you will be, forewer, American slave.
Ekrem Maci
Ekrem Maci
Sve smo boje probali, ali nam crna najbolje stoji. Ne bi se pojavila rupa u Ozonu da nebeski narod nije presipao iz upljeg u prazno. U ovoj zemlji je najbolja anestezija kad se ujede za jezik. Drava e podrati kloniranje. Za sada samo za genetiku utnje. Uinilo mi se da smo supruga i ja isti.Nakon dugogodinje veze sam otkrio da je ona suprotnog spola. ena i ja vodimo platonsku ljubav. Jedno hre, drugo uzdie. Samo vas raskorak dijeli do uspjene ene. Napisao sam najbolju knjigu erotskih aforizama,ali se u ovim godinama teko dolazi do recenzije. Bavim se enom.Da se ne bih bavio sobom. Popeo sam se na enu da osjetim slast pobjednikog postolja. eni se hoe, muu se mora. ena me poela gledati sa visine. Spasila me erekcija. Volim dugu predigru. Prije zaspem. On je ispijao Jelen pivo,a ena mu je nabijala rogove. Da bi podigla noge trai dva iranta. Ako imate problem sa duinom,trenirajte troskok. Kad ti je ena vatrena mora koristiti razna zapomagala. Razvod je samo predigra naeg idilinog braka. ene zaboli prvi put zato to se brinu hoete li moi drugi put. Impotencija mi sve vie raste. U ljubavi smo otili predaleko, a onda smo naletili na matiara. I u seksu je razlika izmeu dvanest i pet i pet do dvanaest. Koliku brzinu razvijem u krevetu pokazae foto fini. U krevetu sam razvio veliku brzinu. To mi je runa navika od volana. Mukarcima je za utjehu dozvoljeno da prisustvuju poroaju.
Tragedija je kad ena policajca spadne na prosjaku palicu. ta e biti sa donjim veom kad proizvedu omekiva za impotenciju. Brak mi je na ledu. ena mi je frigidna. I u seksu idem ispred vremena. Prije svrim. Seks bez zatite je lutrija prilikom izvlaenja. Je li kolski metak punoljetan. Nevinost se sve vie iri. Seks bez zatite poesto je napuhana veliina. U poetku sam joj bio prvi, ali sam kasnije prestao da brojim. Seks ne treba zaboravljati sve dok ovjek ne postane senilan. Moj seks bi bio pjesma da imam refren. Doktor mi je sugerisao malo vie seksa, ali mi nije ovjerena zdravstvena knjiica. Jednakost polova. ene kriju godine, mukarci centimetre. Ako ena sazna da je varam, rasturie mi brak. ena mi je rodila trojke, ali jo niko nije preuzeo odgovornost. Supruga je oekivala princa na bijelom konju, ali su me ivci odali. Moj brak je kao Venera. Nenaseljen. Kad ratujem sa enom. Prsa u prsa, koristim rakete srednjeg dometa. to vie padam sve mi se vie die. Pedofilija vie nije u povoju. Internet je uinio svoje. Tronoac. vedski sto na srpski nain. Slanina, rakija i bijeli luk. Sueno mu je u odsustvu. U kafani. Napipali smo vrh. Slijepo smo im vjerovali. Bankomat u zidu. Grafit sa pokriem. Poasni plotun je ispalio u nepoznatom pravcu. teta je to BiH nije otila na svjetsko prvenstvo. Da vide ljudi u kolikom smo mi ofsajdu.
Kad jednom ue u Evropu, zauvijek e biti rob Amerike.

One day, when you enter Europe, you will be, forewer, American slave.
Ekrem Maci
Miroslav Sredanovi
U svetu vlada izrabljivanje oveka po oveku. I mi se nadamo eksploatatorima s ljudskim likom. Advokati trajkuju. Znaju oni da se pravda ne isteruje pred sudom Od leviara je postao desniar. Od njega vie nita ne moe postati. Demokratija nam je kao sunce. I ona ima svoja pomraenja. Objavljeno je da balkanske drave uspeno sarauju. Politiari su demantovali tu senzaciju. Stranci nam daju nesebina obeanja. To su nam verbalne donacije. Zaostali smo u razvoju. Mi smo drutvo s posebnim potrebama. Ne smemo mrzeti okupatore. Na rasnoj i nacionalnoj osnovi.
ivojin Deni
***
Petar Pismestrovi, Austria 2010 Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/ WE ARE PRESENTING CARTOONIST
Arls Herrera (Calarc) Colombia

WWW: http://noticartuncolombia.blogspot.com/2010/08/ resultados-de-ii-bienal-de-humor.html
PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/
WE ARE PRESENTING CARTOONIST
Arls Herrera (Calarc), Colombia

WWW: http://noticartuncolombia.blogspot.com/2010/08/resultados-de-ii-bienal-de-humor.html
52 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Brankovo pismo Ziji Dizdareviu potkovice. Umnoavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici, noni dnevni vampiri, a ja sjedim nad svojim rukopisima i priam o jednoj bati sljezove boje, o dobrim starcima i zanesenim djeacima. Gnjuram se u dim rata i na lazim surove bojovnike: golubijeg srca. Prije nego me odvedu urim da ispriam zlatnu bajku o ljudima. Njeno su mi sjeme posijali u srce jo u djetinjstvu i ono bez prestanka nie, cvjeta i obnavlja se. Prile su ga mnoge strahote kroz koje sam prolazio, ali korijen je ostajao, ivotvoran I neunitiv, I pod sunce ponovo isturao svoju nejaku zelenu klicu, soj barjak. Ruio se za nejga oklop tenkova, a titio ga I sauvao prijateljski povijen ljudski dlan. Eto, o tome bih, Zijo, da apuem i piem svoju bajku. Ti bi najbolje znao da nita nisam izmislio i da se u ovome poslu ne moe izmiljati, a pogotovu ne dobri ljudi i sveti bojovnici. Na alost, ni one druge nisam izmatao, mrke ubice s ljudskim licem. O njima ne mogu i ne volim da priam. Osjeam samo kako se umnoavaju i rote u ovome stijenjenom svijetu, slutim ih po hladnoj jezi, koja im je prethodnica, i jo malo, ini se, pa e zakucati na vrata. Neka, Zijo... Svak se brani svojim orujem, a jo uvijek nije iskovana sablja koja moe sjei nae mjeseine, nasmijane zore i tune sutone. Zbogom, dragi moj. Moda je nekom smijena moja starinska odora, pradjedovsko koplje i ubogo kljuse, koje ne obeava bogzna kakvu trku. Jah, ta e...
Branko opi
MOJ DRAGI ZIJO Znam da piem pismo koje ne moe stii svom adresantu, ali se tjeim time da e ga proitati bar onaj koji voli nas obojicu. Kasna je no i meni se ne spava. U ovo gluho doba razgovara se samo s duhovima i uspomenama, a ja, evo, razmiljam o zlatnoj paucini i srebrnoj magli tvojih prica, i o strasnom kraju koji te je zadesio u logoru Jasenovac. Piem, dragi Zijo, a nisam siguran da i mene, jednom, ne eka sliam kraj u ovome svijetu po kome jo putuje kuga s kosom. U svojim noima s najvie mjeseine, ti si naslutio tu apokaliptinu neman s kosom smrti I progovorio si o njoj kroz usta svoga junaka Brke. Jednog dana ti se je i vidio, realnu, ovozemaljsku, ostvario se tvoj straan san, tvoja mora. Tih istih godina, ja sam, sluajem, izbjegao tvoju sudbinu, ali, evo, ima neko doba kako me, za mojim radnim stolom, osvoji crna slutnja: vidim neku no, prohladnu, sa zvijezdama od leda, kroz koju me odvode neznano kud. Ko su ti tamni delati u ljudskom liku? Jesu li slini onima koji su tebe odveli? Ili braa onih pred kojima je otisao Goran? Zar to nisu tamne Kikieve ubice? Kako li smo nekada, zajedno, djeaki, lirski zaneseni, tugovali nad pjesnikom Garisjom Lorkom I zamiljali ono praskozorje kad ga odvode, bespovratno, pustim ulicama Granade. Bio sam, skorih dana, I u Granadi, geldao sa brijega osunan kamenit labirint njenih ulica i pitao se: na koju su ga stranu odveli_ Opet Preuzeto sa FB...Alisa udesna si tada bio pored mene, sasvim blizu, I ne znam ko je od nas dvojice aputao Lorkine rijei pune jeze: Crni su im konji, crne
JarapeJairo Pelez Rincn, Colombia 2010
http://maxminus.weebly.com
Robert Mari
I ZA ORMAR PONEKAD MOEMO KAZATI DA JE NUNI MAJMUNOVE KRETNJE SMIJENE SU SAMO ONDA AKO U NJEMU GLEDAMO OVJEKA. AKO SU NA NJEMU REETKE, ONDA JE TO PROZOR U SVIJET SA SMETNJAMA NA VEZI. IVJET EMO U MIRU - I PO CIJENU RATA! NIJE SVA STOKA JESTIVA. MITO IL' RODBINSKE VEZE? - PITANJE JE SAD. STVARAJU POVIJEST, RAZARAJUI SADANJOST. SVE SAMI LJUDI OKO NAS - TUI SE GOVNO GOVNU. KAD BI SE RASISTI UJEDINILI, NESTALO BI RASIZMA. OSTALE SU SAMO IVOTINJE U SELU, POTO GA JE STOKA PRELI BI S RIJEI NA DJELA, ALI NIKAKO DA UMUKNU. SIT GLADNOME VJERUJE - I BA GA BRIGA. POTENJE NA STRANU - BUDI OVJEK! NORMALNO JE ONO TO VEINA RADI, PA BILO TO I NENORMALNO. U ZDRAVU TIJELU ZDRAVO SRCE - DUH MOE, ALI I NE MORA BITI. KAD VIDIM TKO JE SVE PAMETAN, PONOSIM SE TO SAM LUD! KAD UMRE OVJEK, UMIRU I CVJETOVI. DOBRA OSTAVKA DALEKO SE UJE. NE MOGU VIE UTJETI! - NEMA SE TU TO REI. TREBA LI BITI LUD ZA VJEROVATI PSIHIJATRU? NE BOJTE SE, TO JE SAMO STRAH! AKO SE VE PROSTITUIRATE, RADITE TO DOSTOJANSTVENO! TO SE TURIZMA TIE, BOLJE I PRAZNI HOTELI, NEGO PUNI RATNIH DOPISNIKA. AKO VAS MUI NESANICA, ODSPAVAJTE MALO SUTRA. SPALILA. DOGAAJI SE TAKO BRZO REDAJU, DA SU NEKI PRESKOENI. SVE JE GORE - DOLJE SE NEMA TO TRAITI. IMA NAS SVAKAKVIH, A NAJVIE NIKAKVIH. SPADA LI MOZAK U ORGANE VLASTI? NEVOLJA NIKADA NE DOLAZI SAMA - OBINO SE UVALI I PUNICA. I NA ZAVODU ZA ZAPOLJAVANJE POELJELI SU MI USPJENU POSLOVNU NOVU GODINU. KAD BIH I NAPISAO KNJIGU O POLTRONIMA, ONI MI TO NE BI OBJAVILI. MOJA POSLJEDNJA ELJA?! - DA ME NETKO RODI! AKO JE POLITIKA KURVA, POLITIAR JE NJEZIN RADNI ORGAN. SMJETAJ. ETO, GOSPODO, KRV NIJE VODA - REE I SPREMI NO.
NAPOKON JE STUPILA U STALNI RADNI SNOAJ. IVOT JE JEDINA KOLA BEZ PONAVLJAA. KAD PUKNE FILM, UPALI SE SVJETLO.
Perica Joki
Upornim odlaganjem da krenemo u svijetlu budunost, toliko smo je isprovocirali da ne bi zaudilo ako ona lino doe po nas!
Darko Habazin
Jos raste oktobar - na peti. Deset godina je proslo, a mene i dalje boli Crno je gore a mogu i gore od ovoga Marsiraju zastavice. Ceka ih parni valjak Puklo je - i mi jedva ostadosmo Od coveka - drv i strv.
Svojim karakteristikama teko da moe da se uklopi u nae drutvo. On je poten, dobar i lijepo vaspitan. Svuda neki usponi i padovi, jedino nam je sve ravno do Kosova.
63 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! ZABILJEIO PAVLE POPOVI, Srbija-BiH Vuk... Vuk dlaku menja ali Dana ud ne menja. (Erdeljanin Anelko) Vuk dlaku mijenja a vuica vuka. (abarkapa Stojan) Vuk dlaku mijenja u proljee. ovjek po potrebi. (Kaniaj Pajo) Vuk je dao samo pet samoglasnika. Nije predvideo ovakvu kuknjavu. (Beti Milan) Vuk je kriv. ta mu je trebalo da unosi re trajk u renik. (Kusovac Vladimir) Vuk je osloboen optube. Ipak su to bile samo ovce. ((Honi Senad - Hona)) Vuk je pojeo magarca! Sad su poslanici bez konkurencije. (Tolevski Vasil) Vuk je pojeo ovcu i u znak saosjeanja prema rtvi zaspao kao jagnje. (Koprivica Dragan) Vuk na ovcu svoje pravo ima. Ali i obaveze. (Rackovi Radomir) Vuk ne bi pojeo baku da je bila mlaa. ((Honi Senad - Hona)) Vuk ne bi pojeo baku da je imala deviznu penziju. (Latinovi ore) Vukovi dlaku menjaju, a i ud - sve su krvoloniji (Gajicki Stojan) Vukovi vie ne jedu magarce. Udarili na intelektualce. (Lalii Peko) Gde... Gde bi nam bio kraj da nai preci nisu ginuli za bolju budunost. (ergovi Rade) Gde bi nam bio kraj da su sve proslave stvarno bile za slavlje? (Ognjanovi Dragan) Gde buja korov, aforizam je sjaj u travi. (Markovi Ilija) Gde car ide peke, telohranitelji lako ugaze. (Mateji Dragan) Gde e mu dua, a i mi na njoj? (Vukovi ore) Gde je batina vaspitna palica, batinai su prosvetni radnici. (Markovi Ilija) Gde je brak pesma, brane svae su refreni! (Micin Rajko) Gde je ovek od kamena, tu je materijal za spomenike na gomili. (Soki Vladan) Gde je govornica? Setio sam se neeg. (Lazi Petar) Gde je mnogo bubnjara lako se doe na dobo. (Zaki Rastko) Gde je naa ruka pravde? U depu! (Micin Rajko) Gde je nerad na ceni, cene su oho ho! (Mileti Boban Bapsi) Gde je politika naduvana, tu je ekonomija izduvana. (unji Darko Batan) Gde je srpski narod, tu su narodne kuhinje. (Novakovi Aleksandar) Gde je tanko, tu se ki (Markovi Ilija) Gde mafija cveta,tamo narod vene! (Mileti Boban Bapsi) Gde mainerija radi, maine stoje. ((Markovi eljko)) Gde mi zaseremo drugi ne mogu ni da prismrde. (Mini Veselin Lari) Gde nacionalisti kolo vode, tu globalisti vuku konce! (Kljaji Goran) Gde nema vode neka prave hidrocentrale na struju. (Stanojevi Zoran) Gde nestade narod koji je smislio ovoliko poslovica ?! (Deni Vesna) Gde pobednici piu istoriju, budunost je poraena (Vueti Nenad) Gde predsednik Vlade okom, tu ministri grlom u jagode. (Bukva Jasmina) Gde prostru crveni tepih, tu trava ne raste. (Pavlovi Srba) Gde se gnjide pojave, ni nae vake nisu daleko. (Mateji Dragan) Gde se miljenja preko noi menjaju, tu zore ne treba ekati. (Simi Slobodan) Gde se nita ne moe pomoi lepo je osmehnuti se. (Anonimus) Gde si zapucao! Uzmi snajper! (Pape Raa) Gde smo uli, jedini nam je izlaz! (Kljaji Goran) Gde su grbavi na vlasti, tu se povijena lea smatraju vrlinom. (Dami Lazar) Gde su srpski grobovi tu su srpske zemlje. Zato mnogo ulaemo u razvoj podzemlja. (Nikitovi Milan) Gde ue demokratija, izae sloboda! (Kljaji Goran) Gdje e osiromaeni uranijum nego po sirotinji. (Maci Ekrem) Gdje god u Bosni zakopa - vidi da je ovjek nae najvee bogatstvo. (Bogdanovi Bojan) Gdje je politika uiteljica poinje se od najstarijeg zanata. (Kosovi Vinja) Gdje je sve namjeteno - neto nije u redu. (Rajkovi Veljko) Gdje je sve znanje koje smo izgubili sa informacijama? (Sreams Thomas Eliot) Gdje je zadnjica iznad svega obraz je ispod svakog nivoa. (Rajkovi Veljko) Gdje mi travu popuimo tu kravlje ludilo ne raste. (Maci Ekrem) Gdje mozak ne funkcionie mozgovi funkcioneriu. (Rajkovi Veljko) Gdje nema hrama nee biti nikakvog doma. (Sreams Thomas Eliot) Gdje nema mene, ja tamo ne idem. (Martinovi Savo) Gdje se jedna vrata zatvore, druga se otvore; ali tako esto gledamo sa aljenjem za onima to se zatvaraju da ne vidimo ona to se otvaraju za nas. (Anonimus) Gdje se mi vratimo prirodi tu trava ne raste. (Nikoli Jovo Koraj) Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
64 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! ZABILJEIO PAVLE POPOVI, Srbija-BiH Generali ... Generacije koje dolaze - odlaze. (Tofevi Dejan) General je bacio kockice. Naa eta ide tri polja napred! (Nestorovi Ninus) Generali listaju itoriju sa pukom u ruci. (Anonimus) Generali nisu izgubili sve teritorije.Dobili su ogromne stanove. (otri Aleksandar) Generali odlino procenjuju razdaljinu. Uvek su izvan pukometa. (Tumari Mia M.) Generalima se rat svia. Mnogo je zanimljiviji od aha. (Simi Slobodan) Generalna proba je uspela. Osueniku je glava odseena ba kako treba. (Otaevi ore) Generalna proba prebijanja demonstranata je uspela tako da premijere nee ni biti. (Milojevi Dejan) Genij... Genij je jedan posto nadahnua i devedesetdevet posto znoja. (Anonimus) Genijalni smo u granicama nenormalnog! (Zaki Rastko) Genijalno sam neshvaen. (Mari Robert) Genijalnost je kada moe realizirati ono to ti je u mislima. (Fitzgerald F. Scott) Genije lii na svakoga, a na njega niko ne lii. (Anonimus) Genije ne deli sudbinu naroda. On je sluaj za sebe. (Deni Vesna) Genije se raa jednom u sto godina. Ja jo ree. (Beti Milan) Glava... Glava ga je izdala. Provirila je prerano. (Mateji Dragan) Glava je pala odmah pored tela. Ne pada iver daleko od klade. (Nestorovi Ninus) Glava je sama krenula na zid. Pamet je na vreme stala. (Tolevski Vasil) Glava koje lete ima na pretek. Neka, od vika glava ne boli. (Tolevski Vasil) Glava na panju previe govori. (Deni Vesna) Glava na ramenima je uvijek na klizavom terenu. (Nikoli Jovo Koraj) Glave nekih politiara su kao moj dep. Prazne. (Tolevski Vasil) Glave prosto lete koliko je misao slobodna. (Baljak Aleksandar) Glave su se konano ohladile, uzdahnu delat. (Dangubi Ratko) Glavu gore! Treba i sutra da pasemo. (Milojevi Dejan) Glavu gore! ianje je u toku. (ivkovi Igor) Glavu gore! U pogledu cena. (Dui Slobodan) Glavu gore, sad su gae pune! (Mitrovi Mitar) Glavu gore. U govnima smo! (Radosavljevi Goran orba) 20 Glad... Glad je najbolji aperitiv. (Petan arko) Glad je zakucala na moja vrata, a ja budala pa ih otvorio! (Milojevi Dejan) Glad kuca na vrata. Niko joj ne otvara, jer su ukuani pomrli od gladi. (Tolevski Vasil) Glad nas je napravila aneminima. Tako da nikome ne moemo biti krvni neprijatelji. (Tolevski Vasil) Glad ponovo kuca na naa vrata. A nisam ni primetio da je izala. (Otaevi ore) Glad, beda i beznae, garant su osvojene demokratije! (Kljaji Goran) Gladan ovjek nikada nee otvoriti radio prije patete. (Ituk Silverstar) Gladan smo mi narod - zinuli smo na kontejnere. (Halilovi Abdulrahman Ahil) Gladni ljudi nisu mudri. (Anonimus) Gladni najlake uzimaju lek na prazan eludac. (Mai Danica) Gladni penzioneri ne vjeruju da e im penzije napuniti stomake. Postali su prave skeptike jame. (Bogdanovi Bojan) Gladni su najbolji glasai ! Oni gutaju sve. (Tolevski Vasil) Gladnima je svejedno da li gladuju u jednopartijskom ili viepartijskom sistemu. (Ili Milovan Minimaks) Gladnima smo dali punu moralnu podrku. (Martinovi Savo) Gladno pseto veruje samo u meso. (Anonimus) Gladnog ne tei, ve nahrani. (Anonimus) Gladnome oveku dajte da se najede. I sve e uraditi to mu naredite. (Mitrovi Mitar)
65 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! ZABILJEIO PAVLE POPOVI, Srbija-BiH Glasanje... Glasaki listi iskazuje volju graana. Osim onog s kojim je neko obrisao dupe! (Tolevski Vasil) Glasaki listii se broje nou. Dok poten svet spava. (Nestorovi Ninus) Glasau opet, jer od mene nemamo boljeg! (Mateji Dragan) Glasajte za mene. Ja u urlati za vas. (Novakovi Aleksandar) Glasajte za nas. Pod nama e vam biti najbolje. (Mateji Dragan) Glasajui za ovu vlast, sigurni ste da va glas nee zalutati na pogrenu stranu. (Milojevi Dejan) Glasali smo ga i svi umrli u istom danu. (ivkovi Igor) Glasali smo nacionalno a traimo socijalno. (Kovaevi Suno) Glasali smo za vou iz snova, a dobili vou od koga ne moemo oko sklopiti. (Tolevski Vasil) Glasali su za njih, a sad im i gubar preti. (Mateji Dragan) Glasam sve po spisku. (Baljak Aleksandar) Glasanje ludom radovanje. (Latinovi ore) Glasao bih i ja za promene, ali nisam mogao da se probudim. (Nestorovi Ninus) Gledanje... Gledaj ljudima u oi ak i onda kada imaju naoare. (Maleevi Risto Rima) Gledajui kroz snajper, svi su mi bliski. (Ili Milovan Minimaks) Gledajui lice pravde - ini mi se kao da se nije godinama opralo. (Halilovi Abdulrahman Ahil) Gledajui ovo na narod od muke svakog dana umire od smeha. (Mati Zoran Mazos) Gledajui samo sebe vidjelo se koliko je pokvaren. (Halilovi Abdulrahman Ahil) Gledajui Skuptinu i Svet je utvrdio da smo mi stoarska drava. (Mati Zoran Mazos) Gledajui svoja posla nikad nije radio(Halilovi Abdulrahman Ahil). Gledala sam popa dok je brao trenje. Nije imao gae ispod mantije. (Mitrovi Mitar) Gledali ste direktan prenos rata. A sada se ukljuujemo u stvarnost. (Milojevi Dejan) Gledali su ga objeenog o njen vrat. Da nije bilo njenog mua, niko se ne bi sjetio da ga skine. (Mikovi Vladimir) Gledali su tua posla a ni svoja nisu uradili. (Halilovi Abdulrahman Ahil) Gledam Jugoslaviju. Voleo bih da me izgled vara! (Pajovi Milenko) Gledam svoja posla. Zurim u prazno. (Martinovi Savo) Gledam ta se radi oko mene. Nita se ne radi. (Ili Milovan Minimaks) Gledam TV Dnevnik, a poeo sam i da se drogiram. (Simi Slobodan) Gledam TV reklame i divim se ponudi nae privrede: cigarete, alkohol, seks. (Deni Vesna) Gledam u grah. Zavidim mu na samoi. (Maci Ekrem) Gledam u ogledalo i divim se ponudi. (Deni Vesna) Gledam vas sa istorijske distancei ne izgledate mi tako strano kao izbliza. (Guzina Ranko) Gledamo sa visine. Sami smo na brdu problema. (Mikovi Vladimir) Gledamo se preko niana. Tako se najbolje vidimo. (Cvetkovi Milan) Gledamo smrti u oi. Teko je rei ko je vie uzbuen. (Deni Vesna) Gledamo svoja posla. Dosta toga su nam i uradili. (Mateji Dragan) Gledamo svoja posla. Nikako da ponemo da ih obavljamo. (otri Aleksandar) Gledano iz naeg ugla tu nam je i mjesto. (Rajkovi Veljko) Gledano iz ugla grogiranog boksera, ring izgleda kao ringipil. (Baljak Aleksandar) Gledano njihovim oima postao sam im trn u oku. (Halilovi Abdulrahman Ahil) Gledanje predizbornog programa je bolje od puenja trave. Nema te vutre koja moe da izazove takve tripove. (Ognjanovi Dragan) Gledanje tv dnevnika je gubljenje vremena. Treba odmah otii u rat! (Nestorovi Ninus) Gledao sam ovjeka u parku kako ita knjigu. Ja sam u tom trenutku bio italaka publika. (Nestorovi Ninus) Gledao sam kako demonstranti tuku policiju vie se niega ne sjeam. (Maci Ekrem) Gledao sam kako policija tue graane. To je poslednje ega se seam. (Ljubenovi Bojan) Gledao sam komediju sa traginim krajom: publika je pukla od smeha. (Krlevski Atanas) Gledao sam narodu u dlan. I nita, video sam sve same prosjake. (Mileti Boban Bapsi) Gledao sam parlamen na televiziji. Igrali su meni poznati klubovi. (Deni ivojin) Gledao sam policajca dok me je tukao.Lepo je posmatrati oveka koji uiva u svom poslu! (Nestorovi Ninus) Gledao sam smrti u oi. ekala je da trepnem! (Milivojevi Milen) Gledao sam u parku oveka kako ita knjigu. Ja sam u tom trenutku bio italaka publika... (Nestorovi Ninus)
Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire. World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire.
Leonardo di ser Piero da Vinci
(April 15, 1452 May 2, 1519 )
dostupnost bila od vrlo velike vanosti za vladare i njihove dvorove. No kako bilo, jo vanije, Leonardovi izumi svjedoe tko je i to on bio - ovjek kojeg je oblikovao najomiljeniji i najstimulativniji grad toga doba, Firenca. Njegove ideje sadrane su u vie od 6.000 Leonardovih zapisa.
AFORIZMI I MISLI Italijanski slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematiar i inenjer. A well-spent day brings happy sleep. Ukratko - najvei genij renesanse, ovjek koji utjelovljuje Dobro proveden dan donosi sretan san. renesansni ideal svestrana ovjeka - viestruko nadarena xxx ovjeka neutaive znatielje i udnje za novim spoznajama. Osim u umjetnosti, dao je doprinose All our knowledge has its origins in our perceptions. anatomiji, botanici, geologiji, matematici, optici, mehanici, Kompletno nae znanje ima svoje korijene u naim astronomiji, hidraulici, niskogradnji, tehnici proizvodnje percepcijama. oruja, urbanistici. Njegove Posljednja veera (1495-97) i Mona Lisa (1503xxx 06) spadaju meu najpopularnije i najutjecajnije slike renesanse, dok njegovi spisi odraavaju duh znanstvenog Although nature commences with reason and ends in experience it is istraivanja i mehanike inventivnosti koja je bila necessary for us to do the opposite, that is to commence with stoljeima ispred svoga vremena. Leonardo da Vinci je bio experience and from this to proceed to investigate the reason. prvi umjetnik koji je afirmirao tehniku slikanja sfumato, a Iako priroda zapoinje s razlogom, a zavrava u iskustvu, posebno je vidljiva na njegovim remek djelima. potrebno je da mi uinimo suprotno, odnosno da U vrijeme humanizma i renesanse, svestranost je bila zaponemo sa iskustvom i iz njega dalje nastaviti visoko postavljena kvaliteta, no nije bez razloga bila istraivati razlog. rijetka. Leonardova svestranost bila je njegova duhovna xxx snaga, koja je u njemu generirala neogranienu udnju za znanjem i koja je vodila njegova razmiljanja i ponaanje. Art is never finished, only abandoned. Umjetnik po dispoziciji, otkrio je da su njegove oi bile Umjetnost nikada nije zavrena, samo naputena. njegov glavni put do znanja; za Leonarda, vid je bio ovjekovo najvie osjetilo zato to vid sam pretvara xxx injenice u iskustva, odmah, korektno, i sa sigurnou. To znai da svaki promatrani fenomen postaje predmet As a well-spent day brings happy sleep, so a life well spent brings happy death. znanja. Saper vedere ("znati kako vidjeti") postaje glavna Kao to je dobro provedcen dan donosi sretan san, takoer dobro tema njegovih prouavanja ovjekovih djela i kreacija provedeni ivot donosi sretnu smrt. prirode. Njegova kreativnost sezala je u svako podruje u Xxx kojem se koristilo grafiko predstavljanje: bio je slikar, kipar, arhitekt, ali i inenjer. Njegov velianstven intelekt, Beyond a doubt truth bears the same relation to falsehood as light to neuobiajena snaga opservacije, te majstorstvo crtanja darkness. vodili su ga u promatranje same prirode, koju je prouavao Izvan svake sumnje istina nosi isti odnos prema lai kao metodino i konzistentno, pri emu su umjetnost i znanost svjetlo u tami. bile jednako zastupljene. Leonardovo je djelo saetak toga izvanrednog perioda xxx ljudske povijesti koji je poznat kao talijanska renesansa, perioda velikog kulturnog napretka i velikih projekata. Leonardova djela odraz su ovjeka toga doba, onoga to je Blinding ignorance does mislead us. O! Wretched mortals, open your eyes! osjeao i inio, strojeva koje je gradio kako bi moglao Zaslijepljenost neznanjem nas vodi pogrenim pravcem. podizati crkve, palae, zamkove; strojeve za voenje rata, O! Bijedni smrtnici, otvorite oi! za rad, za proizvodnju i trgovinu svih onih roba ija je Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

67
xxx
Common Sense is that which judges the things given to it by other senses.
Lake se odupirati na poetku nego na kraju.

xxx Just as courage imperils life, fear protects it.
Zdrav razum je taj to sudi stvarima dobijenim od strane drugih osjetila.

xxx. He who is fixed to a star does not change his mind.
Kao to hrabrost ugroava ivot, strah ga titi.

xxx Learning never exhausts the mind.
Onaj koji je fiksiran na zvijezde ne mijenja svoje miljenje.

xxx He who loves practice without theory is like the sailor who boards ship without a rudder and compass and never knows where he may cast.
Uenje nikada ne iscrpljuje um.

xxx Life well spent is long.
ivot dobro proveden je dug.

xxx Marriage is like putting your hand into a bag of snakes in the hope of pulling out an eel.
Tko ljubi praksu bez teorije je kao mornar koji plovi na brodu bez kormila i kompasa, a nikad ne zna gdje bi mogao biti baen..
xxx He who wishes to be rich in a day will be hanged in a year.
Brak je poput stavljanja ruku u vreicu sa zmijama u nadi da ete izvui jegulju.
xxx Men of lofty genius when they are doing the least work are most active.
Onaj koji eli da bude bogata za dan bit e objeen za godinu.

xxx I have offended God and mankind because my work didn't reach the quality it should have.
Ljudi uzviene genijalnosti i kada rade najmanje tada su najaktivniji.

xxx Nature never breaks her own laws.
Uvrijedio sam Boga i ovjeanstvo jer moj posao nije dosegnuo kvalitet koji je trebao imati.
xxx In river, the water that you touch is the last of what has passed and the first of that which comes; so with present time.
Priroda nikada ne kri svoje zakone.

xxx Nothing strengthens authority so much as silence.
U rijeci, voda koju dodirne je posljednja od onoga to je prolo i prva od onoga to dolazi; tako i uz sadanje vrijeme.
xxx Iron rusts from disuse; water loses its purity from stagnation... even so does inaction sap the vigor of the mind.
Nita ne jaa autoritet toliko dobro kao tiina.

xxx Our life is made by the death of others.
Na ivot se sastoji od smrti drugih.

xxx Simplicity is the ultimate sophistication.
eljezo korodira od neupotreba; vode gubi svoju istou stagnacijom ... tako se neaktivnost isrpljuje energiju uma.
xxx It's easier to resist at the beginning than at the end.
Jednostavnost je krajnja sofisticiranost.

68
xxx The function of muscle is to pull and not to push, except in the case of the genitals and the tongue. xxx Water is the driving force of all nature.
Funkcija miia je da povue i da ne gura, osim u sluaju spolovila i jezika.

xxx The human foot is a masterpiece of engineering and a work of art.
Voda je pokretaka snaga cjelokupne prirode.

xxx Where there is shouting, there is no true knowledge.
Tamo gdje je galama, nema istinskog znanja.

xxx While I thought that I was learning how to live, I have been learning how to die.
Ljudsko stopalo je remek-djelo inenjerstva i to je umjetniko djelo.

xxx The noblest pleasure is the joy of understanding.
Dok sam ja mislio da uim kako da ivim, ja sam uio kako da umrem.
Xxx Who sows virtue reaps honor.
Najplemenitijih uitak je radost razumijevanja.

xxx The poet ranks far below the painter in the representation of visible things, and far below the musician in that of invisible things.
Tko sije vrlinu anje ast.

xxx Why does the eye see a things more clearly in dreams than the imagination when awake?
Pjesnik je rangiran daleko ispod slikara u predstavljanju vidljivih stvari, i daleko ispod glazbenika kada govorimo o nevidljivim stvarima.
xxx The smallest feline is a masterpiece.
Zato oko vidi mnogo jasnije stvari u snovima nego zamiljeno kada je budan?
Najmanja zlobnost je remek-djelo.

xxx The truth of things is the chief nutriment of superior intellects.
Istina stvari je glavna hrana vrhunskih umova.

xxx There are three classes of people: those who see, those who see when they are shown, those who do not see.
Postoje tri klase ljudi: oni koji vide, oni koji vide kada se prikazuju, oni koji ne vide.
xxx Time stays long enough for anyone who will use it.
Vrijeme ostaje dovoljno dugo za one koji e ga koristiti.
Vinja Kosovi
Narode, obosii su te dok su ti krojili kapu. Poslunoj kapi sve su glave dozvoljene. Mute izvore, da bi lovili cijelim tokom. Vrh nam je tup, a narod gazi po otricama. U Evropu ui emo bosi, ve nam skidaju seljake opanke. U ovom vremenu svi smo crveni; neki od krvi, a neki od stida. U potroakoj kulturi najjeftiniji je ovjek. Praistorija je odustala; istorija jo eka bolja vremena. Robote, smiluj se ovjeku! Ispod, iznad i iza svijeta, ue filozofi sa pogledom na svijet. Poslije hladnog rata, tuiraju nas na vrue. Slobodu govora gui sloboda lajanja. ***
da tvoj obrok je pljaka ivotu. koje bie u nutrini kentaur ali jo u tijelu ivotinje moralo je biti umoreno za tvoj uitak? rajske ptice na trenjinom stablu pjevaju najljepe pjesme a tvoje unutarnje uho je umoreno od glasnika smrti koje si sa svojim "dobrim" komadom mesa u sebe utjelovila. Rijei iz peine udei svjetlo, osvjestio je da jeste u mraku peine, nebo mu gromade teke od oeva nestanka, nedodirive ljubavi odgoja djedova Romula i Rema i Hrina prsta na vjenu krivnju, od ratova, prolosti i mitova, narataja to se sve vie udaljava pod pritiskom da utabanim stazama treba hoditi, u peini toj rijei je tvorio, snane, to peinu bi da rasvijetle, ehom njegovoj udnji svjetlo mu doe u vjenoj privlanosti i odbojnosti (to iz Jednosti u prolaznost odvaja) - svjetlo bi tamu da rastvara, tama svjetlo da upija - na mrak sviknut on umalo oslijepi i povue se jo dublje gdje gledati nauio je, i odakle, iznuene strahom od ovaplovljenja neznanog, rijei jo snanije odjekuju, rijei kraljevska rika lava, lovca na divlja i Jelenu to rogovlje svoje u nebo bi da upoi - Jednoroga trai - on bi da je prizemlji, svojim rogom mranim brazdi sjeme da sabija od peinskih plodova, ne zna da u rijei uvijati tvorbu peine znai davati joj mo da bude jo gua tama, jo dulja no, daleko od dana, daleko od, u Jednorogu novog raanja.
Vida Nenadi
PROOH NEDAVNO PORED KINESKE PRODAVNICE. NA NJENOM ZIDU JE STAJAO NATPIS, NA KOME JE PISALO DA SE ULAZI KROZ DVORITE. JA SAM U KRUGU. ON JE NA ETIRI OKA, A OKO NJEGA SU NA SVE STRANE SAMO BELI I HLADNI ZIDOVI. NE BACAJTE UZALUD MRVICE! OVO NISU OBINE, NEGO ELINE PTICE! VOLELA JE ONA DA SE KITI. I DO JUE JE NOSILA SVE NAKITE, A OD DANAS JEDINO NOSI LISICE. ***
Samira Begman
Pljaka ivotu ta jo eka, sestro? trenjin cvat ve kiti stablo ivota a ti se valja u luini smrti; u ljudskom tijelu, a u nutrini jo kentaur opijena od tue krvi i smrada peena mesa ublaenog mirodijama i odabranim vinom u kristalnoj ai na smiljeno ureenoj trpezi i od poude za uitkom bez uvida Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
http://dhirasbk.weebly.com
http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=39591
71
72
73
http://dhirasbk1.weebly.com
vajcarska, januara/sijenja 2011.g.
http://dhirasbk1.weebly.com
vajcarska, januara/sijenja 2011.g.
PREPORUUJEMO ZA ITANJE KAO E-KNJIGU ILI DOWNLOAD KAO pdf. format sa WWW stranice http://diogen.weebly.com PRVI GODINJAK DIOGEN pro kultura magazina (septembar/rujan 2009 septembar/rujan 2010). od 1.9.2010....300 stranice A4 formata. Takodjer specijalna izdanja DIOGEN pro kultura magazina su online od 1.10.2010.g. We would like to recommend to read as Ebook and/or download as pdf. format from WWW: http://diogen.weebly.com FIRST ANNUAL ISSUE of DIOGEN pro culture magazine (September 2009 September 2010) - since 1.9.2010...7 300 pages of A4 format..Also, as 1.10.2010, special editions of DDIOGEN are online...
http://diogen.weebly.com
DOWNLOAD pdf.: http://www.scribd.com/doc/36694879/DIOGEN-Pro-Kultura-Magazin-No1-g http://www.4shared.com/document/w3H4UAjM/DIOGEN_pro_kultura_magazin_No1.html Listajte E-magazineRead E-magazine http://content.yudu.com/Library/A1oybh/DIOGENprokulturamaga/resources/index.htm?referrerUrl=http%3A%2F% 2Fwww.yudu.com%2Fitem%2Fdetails%2F211541%2FDIOGEN-pro-kultura-magazin-DIOGENIS-pro-culturemagazine
elite biti Marketing menader MaxMinus magazina...? Kontaktirajte nas i dobiete povoljan angaman u 30 % od vrijednosti donesenog adverta/reklamnog sadraja. Reklame objavljujemo kako na WWW stranici tako i u magazinu MaxMinus. Kontakt na sabihadzi@gmail.com
FIRST 16 ISSUES of MaxMinus you can browse and read on/PRVA ESANAEST BROJEVA MaxMinus magazina moete itati i listati na http://maxminus.weebly.com Ako bude adverta bit e i naknade za autore! A i magazin nee biti besplatan sa advertom!
Orebi, Croatia paradise on Earth during all year long... Orebia, Hrvatska..tokom cijele godine NIJE LJETO SVE TO SIJA! Contact: +385 20 713 894 http://www.freewebs.com/orebicvillaamira/index.htm
Marketing koji radi za vas 24/7 Svi drugi su dobri, mi smo drugaiji!
MaxMinus i DANI SATIRE Pljevlja vam predstavljaju historiju/ istoriju/

2002. Dragan LAKIEVI TROVA Imam jedan tefter. Davno sam ga popunio do kraja i vie u njega da stane ne moe. Drugi da kupujem i da zapoinjem ne mogu. Takav notesi sad je muka dobavit,a moda bi ispalo i da se falim. U njega sam zapisiva ene s kojijama sam ima posla. Ne posla, no rabotu! Samo toliko da koju ne zaboravim kad se toga nakupi, da se o koju ne ogrijeim. Da ne ispane: ona me voljela, a ja nju zaboravio. Svaku za ime nijesam pita, no, kad joj pravo ime ne znam, zapiem je priblino. Krstim je: Crna, ili Slovenka, ili Malena, ili Zmie. Po neemu se svakoj eni moe dat ime: Omladinka, Livada, Podstanarka, Frizerka...
Ili, otac! Kad sazna da mu se erka zabavlja s Trovaem! Najvei trova Titograda! Jednom sam taslaio neku Anku... Zgodna, graena, ali me nervira to ne zna da kae "s". (Imam je upisanu: Dorada). A njena sestra, Stanka, poela da mi se primie, oima prevre, nudi se otvoreno. Sve se uvija oko mene. Nasre, oito... Ja enu nikad nijesam odbio... Onoliki spisak... I samo to sam joj da mali znak, ona to prijavi Anki, jer ju je ova moja bila podgovorila da me iskua... Iz te sam zasjede jedva ivu glavu izvuka.
radio u Omladinu. To je bilo ono vrijeme: bratstvo-jedinstvo, saradnja, susreti Titovija gradova - Veles, Uice, Korenica, Titograd. Putuje se, ide se na Stojim, tako, preko ljeta, kod pumpe. Gledam magistralu. Imam svoj suncodrugarske veeri. Svake veeri druga bran. evojka. Prolaze turiskinje. Ja ih barim - za Zasebna soba, upotreba kupatila. Gaz- Budvu. Uzmem adresu, ime hotela, broj kola. Odem na more. Ostanem darica, isto, Rada. Lijepa, razvedena, tamo dok se umorim. Vratim se vas drea. Sve sa mnom na Vi. Munja iva... Jednog jutra, uskoi mi u krevet, oguljen. Oule me one manite strankinje... Strankinje vole nepoznate ka u more... mukarce, koje nikad vie nee sresti. Kad ti ne zna ime i brata, ena je sloKo zna dokle bi to trajalo, bih li se ispod nje izkobelja, da mi jednog dana, bodnija - rie! Ja, meutim, svaku kad ja bijah otia na konferenciju, dok upiem.
je pospremala po sobi, ne pronae onu biljenicu, onaj tefter sa enskijama imenima: datumi, roendani, neke njiNajvie, meutim, ima sam Rada. Sto i hove osobine (plae, smije se, onesvijeuje se, grebe noktima)... Kad sam osamaest; evojaka i ena i udovica koje su se zvale Rada... Nekome Mira, se vratio, uvee, ino me doekala: nekome Tanja, mene dopade Rada. -Napolje! - veli. - Napolje, prostitutko Svaka trea - Rada... muka, trovau pokvareni, laove im vidim Radu, ujem da se zove izopaeni! Rada, znam da je moja. Niti ja mogu Ne mogu da se sjetim najgorija rijei i pobje od nje, niti ona od mene.To je psovki kojima me aavala, ka balnafaka. Gotovo! Nema tu upoznavanja, jegama. I gaala me onijem notesom udvaranja... Odma je vodim, ne gledam je je li starija ili mlaa, grdna To je, vi to znate, da vi ne priam, ili lijepa... Ni ona mene ne pita - okle nezahvalno zanimanje. Posa teak i sam, jesam li oenjen, koliko mi je opasan. godina? Stalna neizvjesnos. Ima ena koje se Sve su ene lijepe. Ako ona nije u lice zaljube, pa kad uju da si ti jo nee, dok je nijesi ni poznava... - oe te ubit! lijepa, ima e bit lijepa, a to valja Da te raskube... Ili sebe oe otrovat! otkrit! Uh! I onako se sa enama vie muri, no to se gleda. to da je gleda, kad je mrak. Ili, noge. Svi vole lijepe noge. Noge svakako idu preko ramena. Je li tako! Ima sam, svojevremeno, jednu gazdaricu. Kod nje sam stanova kad sam Ima ena to s tobom lee, a uvee kau muu. Plaui i prenemaui se. Nije to oekivala od sebe... Mu, tada, ta e, siroma, epa levor, pa ne zna koga e prije ubit: sebe, ili nju, ili mene.
Najbolje sam se proveo u Beograd, kod jedne Sanje. Beograanka roena, doktori ca, ima stan u glavnu ulicu, kod apoteke. Pa kad me uvede u sobu, sputi zavjese, pa veli: -Sad odavle nema izlaska! Dvanaes dana i dvanaes noi! Sve po mraku. Sad da je sretnem, ne bi je pozna.Samo ponavlja: -Umreu, umreu! Nema kraja, nema kraja! Friider veliki, ka u restoran. Najede me i napije, pa na mene! Od nje sam se iskra i uteka dok se tuirala. Osta mi je mantil tamo, samo sam onaj tefter izvuka. I sad me strah da me nee ne stigne. Jue sam vidio jednu Radu. Bila je sa mnom kad je imala devetnaes godina. Igrala folklor. A sad se pravi da me ne poznaje. Sjedi s nekim bokserima... Ponekad me poneko nazove telefonom. Vikne: -Ua, trova ! Nije mi milo, ali to je cijena minulog rada. Smirio sam se. Vie ne mogu. I to dosadi.
Nastaval sa str.677 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
78
MaxMinus i DANI SATIRE Pljevlja vam predstavljaju historiju/ istoriju/

Ponekad, po pozivu - ali iskljuivo u inostranstvo! Odem, obavim, vratim se... Ne priam e sam bio, ta sam radio... Nikad dinar za to uzeo nijesam, ni da Bog... Tefter sam zakljuio. Neu nikad rei koliko ih je bilo suma sumarum. Jer to je, s jedne strane, malo; s druge, mnogo. Kako god uzme, ali. Proem ulicom, a neka eca za mnom viu: -Trova! Trova ! Ja se nasmijem: -Uh, majku ti poznajem. Dobijam dosta pisama, ali na njih ne odgovaram. ***
Ja sam bio u Srbiji Srbija je na robiji. Lee Srbi u kafani to pijani, to zaklani. Lee Srbi ukraj druma iz glava im nikla uma. A iz svake srpske glave teku mutne tri Morave. Srpskog vou Karaora ubio je drugi voa. Mesto gde je bilo klanje Srbi zovu Radovanje. Ubijenom i ubici dignuti su spomenici. Sad se svaki Srbin bije sa dve svoje istorije. Srbin samo iz inata sekiretom mlatne brata. Dok na groblje brat se seli Srbin sav se sneveseli: Prazno mu u rodnoj kui ne moe se ni s kim tui. ao mu je brata, svega, a dosada izjede ga. Muni Srbin doseti se, uzme tranjku - obesi se. Sve su srpske oranice same kao udovice. Nit se ore, nit se anje, Srbije je stalno manje. Leti jato crnih ptica preko srpskih oranica. I grobovi nebom lete Poli Srbi da se svete.
vriskuju, tek tada je Zapad rekao: Srbi su dostojanstven narod! Kad su graani krenuli u protestnu etnju, kad su odluili da etaju celu no , da uopte ne idu kuama, kad su reili da stanuju na ulici, tek tada je Zapad rekao: Srbi su normalan narod. Kad je poela da pada kia, kad je poelo da se smrzava, kad su se dogovorili da iz inata kisnu, da se iz inata posmrzavaju, tek tada je Zapad rekao: Srbi su pametan narod!
Kad su svi izali na ulicu, bebe iz obdanita, 2003. Petar PAJI a unutra ostala samo ministarka za brigu o porodici, KARNEVALSKA REVOLUCIJA aci iz kola, studenti sa fakulteta, a unutra ostao samo ministar prosvete, Kad je na ulici akademik radnici iz fabrika, poeo da lupa u erpu, a unutra ostao samo ministar privrede, a profesor bolesnici iz bolnica, da duva u pitaljku, a unutra ostao samo ministar zdravlja, kad je sudija za prekraje poslanici iz Skuptine, stavio kantu na glavu, kad su svi zatrubili, zalupali, zazvonili, a unutra za govornicom ostao samo predsednik Skuptine, tek tada je Zapad rekao: kad su svi, svi, svi, izali iz kua, Srbi su ozbiljan narod. a u kui ostao samo voa, kad su svi krenuli i poeli da se vrte u krug, Kad su svi zaipali na trgu, tek tada je Zapad rekao: udovica i student, baba i neenja, Srbi su, konano, pronali svoj put. pijanac i dama, kad je rasputenica podigla transparent *** "Ja sam slobodna ena" , SRBIJA kad je samac video ansu, kad su svi poeli da skau i pod-
MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS
http://www.poemes-epars.com
More than 15 languages
300 pages 80 authors Poems, stories, reviews, essays
300 stranica 80 autora Pjesme, prie, eseji, prikazi, osvrti 2009/2010
Iz tampe je izaao PRVI BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK-a (sa autorima predstavljenim na 15 jezika na stranicama... formata A4 na 300 stranica). Obzirom da objavljivanje GODINJAKA na bilo koji nain ne finansiraju ili podravaju bilo koje institucije drave Bosne i Hercegovine, ili privatni namjesnici- tajkuni, ovo je pionirski pokuaj da pronadjemo ovjeka unutar kulturnih nadanja, a da istovremeno nismo duni nikome zahvalnost do samim autorima, koje smo predstavili u naem magazinu online na http://diogen.weebly.com/ tokom perioda septembar 2009-septembar 2010 (vie od 80 autora) Cijena po izlasku iz tampe ovog magazina/knjige koji objavljujemo uz pomoc Izdavake kue DHIRA, Kusnacht, vajcarska (ustupljen ISBN code bez naknade) je 20 KM za BiH, odnosno 10 Eura/Evra za sve vas koji se nalazite van BiH. Potarina se dodaje na navedenu cijenu (unutar BiH dobijate magazin sa plaanjem po prijemu dok, ako ste van BiH - prvo izvrite uplatu na na raun, a zatim vam dostavimo potom va primjerak magazina). Dakle, sada se magazin moe naruiti po navedenoj cijeni za jedan primjerak. Narudzbe na sabihadzi@gmail.com
From the printing just came out the very First issue of DIOGENES pro culture YEARBOOK ANNUAL )of 300 pages in A4 format..with mor ethan 15 languages involved).. Since the publishing of DIOGENES pro culture magazine YEARBOOK ANNUAL in any way was not funded or endorsed by any of the institutions of Bosnia and Herzegovina, neither of any of private reagent-tajcoon, this is a pioneering attempt to find the human being within the cultural hopes and at the same time we are not obliged to anyone except to express gratitude to the authors themselves - to you - whom we presented in our magazine online at http:// diogen.weebly.com/ during the period September 2009September 2010 (more than 80 authors). Price per press individual issue of the magazine / book, published by Publishing House Dhira, Ksnacht, Switzerland (referred ISBN code free of charge) is 20 KM or 10 euro / euro for all of you who are outside of BiH. Postage is added at the listed price (If you are outside of BiH, first you do the payment on our account and after that we are sending you the copy of magazine/book). So, now the magazine can be ordered at a specified price, from one or more copies. Orders on: sabihadzi@gmail.com
ZASTUPLJENI AUTORI U PRVOM BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK tampano izdanje na 300 stranica A4 formata 2009/2010. Alan Pejkovi, Kate Jovanovska, Elvis Huremovi, Jasminka Piti, Sanja . Nedeljkovi, Enes Topalovi, Svetlana Mati, Ermin elenka Skoromanin, Sanela Kuko, Petar Pismestrovi, Halyna Krouk, Tanja Milojevi, Mensur ati, Branka Dojki, Senada Smaji, Boo Popadi, Ozrenka Fii, Tomislav Dretar, Milica Blagojevi Jankovi, Biljana Gaji, Gordana Stojkovska, Milka Vujnovi, Katarina Kikovi Jovi, Ruica Blagojevi, Slavica Anisija Blagojevi, Ljubica Vukov Davik, Blanka Alajbegovi, Petar Mili Peria, Jasmina ui, Vjekoslav Vukadin, Vanja Gredelj, Tanja Stupar Trifunovi, Slobodanka ivkovi, Ivo Mijo Andri, Branka Zeng, Elizabeta Stojanovska, Vesna Konc Marjanovi, Ibrahim Spahi, Mirjana Marinkovi, Boris Staparac, Vesna Hlavaek, Zoran Mati Mazos, Sabahudin Hadiali, Slobodan iki, Radmilo V. Radovanovi, Jasmin Hasanovi, Anto Stani, Belma Malko, Josip Kurevija.
Autori predstavljeni u prvom broju tampanog Godinjaka DIOGEN pro kultura magazina 2009/2010. Poezija: Goran Vrhunc, Sanja R. Petrovi, Zorica enti, Dejan orevi, Vojko Rebula, Slobodanka Boba uderija, Samir Tahirovi, Samira Begman Karabeg, Gordana Kneevi, Nihad Mei River, Aleksandra irkin, Mirzeta Memievi, Nermina Omerbegovi, Spasoje Milovanovi, Bogdanka Raki, Danja oki, Adi Jaarevi, Ivana Stanisavljev, Biljana Dikovi, Elvedin Nezirovi, Majo Danilovi, Faruk ehi, Tatjana Debeljaki, Milo Juki, Olivera Milojkovi Opresnik,
Proza: Boris Staparac, Vida Nenadi, Andrej

Glii, Stevo Basara, Sinia Stojanovi Sinister, Marko Car, Majede Motalebi, Anto Zirdum, Mustafa Smajlovi, Ivan Despotovi, Jasmina Hanjali, Marija Fekete Sullivan.
Esej: Sabahudin Hadiali

Magritte, Sue Bond, Seurat, Masson, Derain, Dimitrije Popovi, Hazim ii, Broko Sainovi, Dragica Cvek Jordan, Zlata Labrovi, Edo Murti, Leonardo Da Vini, Rick Van Der Meiden, Stojan Anii, Jakov Bratani. Mladen uli, Rudi Milat, Tamara Mikler, eljko Lapuh, Tihomir uli, Josip Bifel, Rudi Milat , Vlado Jakeli, Slavko Tomerin, Miljenko Bengez, Henri Marisse, Zdenko Veli. ...jo su tu i Konkursi...Najave...Knjige...Prikazi
ART: Pablo Picasso, Degas, Merad Berber, Biljana Zarubnica,

Salvador Dali, Boris Staparac, Sinia Stojiljkovi, uro Politika, Zlata Bela, Zoran MatiMazos, Predrag Milovanovi, Broko Blagi, Bosiljka Bokica Opai, ore Beara, Boidar Bokovi, Boris Ptraki, ura efer Sremac, Julian MacDonald, Tatjana Dojinovi, Nathan Ryan, Kandinsky, Chagall, Renoir, Andy Warhol, majede Motalebi, Ivana ivi, Botichelli, Monet, Bruegel, Cezanne, Deoning, Bosch, Klee,
Narudbe na E-mail: sabihadzi@gmail.com (20 KM/10 Eura/Evra plus potarina)
PREDSTAVLJANJE KNJIGE POD TIOM IZMOM, knjievnice Sanje R. Petrovi, lana redakcije MaxMinus magazina Kua ure Jakia, Skadarlija, Beograd, 21.12.2010.G.
OBJAVLJUJEMO U CJELOSTI DOPIS tvoj brat Andrej Glii, estitao Sanji u NAEG LANA REDAKCIJE, ANDREJA ime redakcije sve kako je bilo dogovoreno. GLIIA...ZBOG EGA? Simply as it is...da pokaemo kako Muslimani, pardon Bonjaci i Srbi mogu biti braa, jer su na prvom mjestu LJUDI, i iza toga i sve ostalo. A, da se ne zezamo, i zbog schovinisticko-komunjarskih spodoba koje, marginalci kakvi jestu, jedva ekaju da MaxMinus krene jednim od schovinistickokomunjarskih puteva kao NEKI...ANAMO ONI.
JOK, jer SVI DRUGI SU DOBRI, MI SMO DRUGAIJI!
Dragi Sabahudine, u kui urinoj okupilo se poznato ti drutvo. Sve je bilo kao da je kamerna scena. Te se veeri, okupilo, negde, oko 30-setak ljudi. Uvodnu re dao je Miodrag Jaki - Miko, potom je sa korica isitala recenzije - Svetlana Polak, Aleksandar otri je govorio veoma duhovito i pronicljivo u atmosferi skoro kao u knjievnom klubu dok recenziju, nije itao ali je nadahnuto i kreativno izneo stanovite da je Sanja jedna od prvih enskih osoba na satirinoj sceni, sve Voli te tvoj BRAT: Andrej Glii pohvalno i inspirativno. I, na samom kraju
Na izvestan nain Miku je ao to se Sanja "odrekla pisanja pesama", suprotan stav bio je kod Aleksandra, koji je pritom rekao: kratke prie su ono na emu treba da nastavi da radi. I moj stav je bio u tom smeru. Pozvao sam kolege da ih astim sa kafom u restoranu do urine kue, koju su, naalost, zbog obaveza, uljudmno odbili, a Sanja je sa suprugom otila iz Beograda, nakon to sam je obavezao da mi se javi kad stigne sigurno u Novi Sad. Potom smo Darko D. Habzain - Daks i ja otili na kafu, i obezbedio sam vezu da ti se javi uostalom jr i realizirano, razgovarali ste. Nakon dve-tri rakije, a moda i koje vie, uhvatio sam autobus i stigao u Panevo, zdrav i prav. ini mi se da je od svih "na, prevashodno tvoj rad" sa zahvalnou pohvaljen. I to mi je bilo drago. A od mene si sainio oveka, kome se ukazuje odreena panja i potovanje.
A nagrade su, izmeu ostalih, dobili, Mirjana Marinkovi, lan redakcije MaxMinus magazina i Ljiljana Crni, nova poetesa koja pola(h)ko, ali sigurno i strpljivo, gradi svoje mjesto pod pjesnikim suncem ovih prostora (autorica je i naeg DIOGEN pro kultura magazina, kao i
Mirjana Marinkovi u martu 2011.g ide put Bea na etiri dana...NAGRADA njoj dodijeljena
Ljiljana Crni je dobila sliku Sv.Save, ulje na platnu ..NAGRADA njoj dodijeljena
XII International Festival of Aphorism & Caricature Contest Strumica 2011
CONTEST Theme : CARNIVALEROTICA Aphorism: In this category each author can participate with maximum of 10 aphorisms , printed in three copies, completed with code and particulars about the author, and set in sealed envelope. The authors are allowed to participate with more works ,each as group of 10(ten) aphorisms and marked with particular code. Caricature; In this category , the authors can participate and send 3 caricatures , maximum. with note: To the Festival of aphorism and Caricature Copyrights: The works received ,remain in property of the Organizer and the author, and they have the right to its public presentation ,catalogue prepare or other publication. Evaluation: The works received in due time will be reviewed and evaluated by competent jury commission. The presentation of the works exhibition and the Reward Ceremony will come to : March 07.2011.
Contact -Further information Tel: ++389 (0)34 322 182 E-
The technique is on their own choice, and dimensions A/4. Particulars about the authors should be written at the back side of the work. Contest due date: The works will be accepted up to : February 05,2011, at latest. Awards: Three main prizes will be awarded : Golden, Silver and Bronze Plaque . . The Organizer retains the right to award some additional prizes. Address: The works should be send to: NUCK Anton Panov Blvd. Goce Delcev bb 2400 Strumica , R Macedonia
mail: trimerotikon@yahoo.com
XII International Festival of Aphorism & Caricature Contest Strumica 2011
: : 10 . 15 . , 3, ,4 . : :5,2011. :, , . :
2400, : , , . , , :7,2011 (), . :034322182 :trimerotikon@yahoo.com
knjievnosti za djecu bez obzira na anrovsku pripadnost. U kategoriji 7 se, u suradnji sa Udrugom Kurs (Split), dodjeljuje jednomjesena knjievna stipendija Writers in residence u Splitu za knjievnike i knjievne prevoditelje. Sve nagrade dodjeljivat e se za dosad neobjavljena djela (rukopise). U kategoriji 3 i 4 pravo sudjelovanja imaju knjievnici do 35 godina starosti. lanak 3.
Radovi i prijave primaju se do 31. Knjievna zaklada/fondacija Fra oujka/marta 2011. godine. Rezultati e objavljeni na web stranici Grgo Marti, iji je osniva Stani biti (www.fragrgomartic.com) i na posebnoj grupa - Svjetlan Stani, raspisuje konferenciji za novinare, a nagrade NATJEAJ za knjievne nagrade Fra Grgo dodijeljene na zavrnoj manifestaciji koja e biti odrana u rujnu/septembru Marti i knjievnu stipendiju 2011. godine u Kreevu. Writers in residence lanak 4. lanak 1. Knjievnu nagradu Fra Grgo Na osnovi odluke Upravnog odbora, Marti utemeljila je istoimena Zaklada/ Fondacija, s ciljem poticanja knjievnog iznosi nagrada za 2011. godinu su stvaralatva te poboljanja materijalnog sljedei: za nagrade pod brojem 1 i 2 po 7.000 KM, za nagrade pod brojem 3 i 4 poloaja knjievnih stvaralaca. po 1.000 KM, a za nagrade pod brojem 5 i 6 po 2.000 KM. lanak 2. U iznos nagrada ugraen je i Knjievna nagrada Fra Grgo Marti dodjeljuje se za: 1) najbolju honorar za objavljivanje knjige. zbirku poezije, 2) najbolju knjigu proze lanak 5. (roman, prie/novele, putopisi), 3) najbolju zbirku poezije (prvijenac) autora Autori nagraenih rukopisa koji dosad nisu objavili knjigu poezije, 4) najbolju knjigu proze (prvijenac) autora obvezuju se na ustupanje prava na prvo nagraenih djela, a koji dosad nisu objavili knjigu proze, i 5) objavljivanje krai knjievni rad (bilo kojeg anra) ili Fondacija/Zaklada obvezuje se na knjievnu studiju inspirirane likom i objavljivanje djela u roku od est mjeseci djelom fra Grge Martia ili Bosnom od objavljivanja rezultata natjeaja. Srebrenom, 6) knjievni rad iz oblasti
Polje b.b. (zgrada Boreasa), 71260 Kreevo, tel.: 030 800 700, fax: 030 806 490 www.fragrgomartic.com, e-mail: kontakt@fragrgomartic.com
2. punu adresu, kontakt telefon i e -mail adresu, 3. popis objavljenih djela (posebna izdanja i radovi u knjievnim asopisima), 4. kratak opis planova rada u Splitu, 5. pismo preporuke izdavaa ili nekog od udruenja/udruga pisaca ili udruenja/udruga prevoditelja. lanak 9. Radovi (za kategorije 1 do 6) i prijave (za kategoriju 7) alju se na adresu: Knjievna zaklada/fondacija Fra Grgo Marti, Polje b.b. (Zgrada Boreasa), 71260 Kreevo, Bosna i Hercegovina, s naznakom: Za Knjievnu nagradu Fra Grgo Marti (kategorije 1 do 6) ili Za knjievnu stipendiju Writers in residence (kategorija 7).
lanak 6. Pravo natjecanja u svim kategorijama imaju svi dravljani Bosne i Hercegovine, izuzev lanova Upravnog odbora i Ocjenjivakog suda/irija, te lanova njihovih obitelji. Rukopisi i prijave moraju biti napisani na nekom od jezika naroda Bosne i Hercegovine. Rukopise ocjenjuje Ocjenjivaki sud/iri, imenovan od Upravnog odbora Zaklade/Fondacije, a prijave za knjievnu stipendiju razmatra Upravni odbor. lanak 7. Natjeaj za kategorije od 1 do 6 je anoniman, a nijedan dio rukopisa ne smije biti prethodno objavljen. Rukopisi se alju u tri primjerka, pod ifrom. ifra mora biti itko ispisana na vanjskoj strani omotnice u kojoj se rukopis alje, kao i na prvoj stranici rukopisa na kojoj treba stajati i naznaka u kojoj kategoriji se autor natjee. lanak 8. Prijave za kategoriju sadravati: 1. ivotopis 7 moraju
http://tubacaricaturas.blogspot.com/
90 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 02.12.2010 AFORIZAM NEDELJE Tvrdnje opozicije da se u Srbiji jedva preivljava ne mogu da ubede ni politike laike, a kamoli one koji to stanje vide i na sebi ga oseaju. Iva Maurani (Miodrag Milojevi) (1952-2010) U Hag treba slati najpotenije Srbe. Da se ne brukamo pred svetom. Revolucija jede svoju decu. Jadna im majka! Krv nije voda. Ne moe da ugasi e. Jedan drug je divno svirao na klaviru opena i ajkovskog to je inspirisalo borce da se uhvate u Kozarako kolo. Islednik iznenada iz fioke izvadi pendrek! Skakali smo s teme na temu! Boriemo se protiv svih oblika socijalne patologije! Protiv svih koji ne veruju na na program. Srbin dugo uti dok se ne naljuti. A kad se naljuti, on uti i dalje. Vladajua stranka kontrolie listove. U pitanju je rutinska kontrola. Hteli su Srbiju da bace na kolena, ali nisu uspeli. Mi smo se bacili sami. 09.12.2010. AFORIZAM NEDELJE Sloboda jeste uslov bez koga se ne moe, ali nama nee niko postavljati uslove! Rastko Zaki Sa njima se ne moe pregovarati. Ne prihvataju nijedan od sto uslova. Rade Jovanovi Niko normalan nije eleo rat. Zato je tako mnogo ljudi ratovalo. Aleksandar otri 16.12.2010.g. AFORIZAM NEDELJE Srbija e biti lider u regionu. umadijskom! Aleksandar otri Bela zastava nam je spasila ivote. Za nju se mora nai mesto u nacionalnom muzeju. Savo Martinovi Sveanim prekidanjem istrage, ministar policije je pustio u rad novog guvernera. Bojan Bogdanovi Postao sam lan mafije. Kumstvo se ne odbija. Bojan Jovanovi Pravo je udo koliko potroaka korpa moe da izdri bez hrane. Ekrem Maci Srbi, uinite neto da i vae rtve budu vredne! Bitan je kvalitet, a ne kvantitet. Aleksandar Baljak Janiari su prvi Srbi koji su putovali u Tursku bez vize! Nenad Vueti Mi smo zdrav narod. Vie nas je umrlo od gladi nego od svih zaraznih bolesti. Ekrem Maci Navijao bih i ja za nae, ali ne znam ko sam. Bojan ukanovi Pronaen preparat koji nema nikakav uticaj ni na ta. Najzad i zdravima ima leka! Zoran Stanojevi Razmiljao sam o samoubistvu, ali u tome me je spreila pomisao na najgore. ta e biti ako preivim! Raa Pape Prosvetni radnici su zaljubljeni u svoj posao. Ne moe ih oterati iz kole ni platama! Rade Jovanovi Da bi se utakmice igrale bez navijaa, potrebno je udaljiti i sudiju. Milan Todorov
Broj 17., 18 i 19/Issue No 16., 17. and 18, Sarajevo, Bosna i Hercegovina etvrtak/Thursday - 23.12.2010.
PREDSTAVLJAMO KNJIGE INFORMATION I mnotvo, mnoto interesantnih tekstova....

Specijalno Pavle Popovi bira za vas...
MaxMinus plus
Makedonski OSTEN Slovenaki TOTI list James Gaery WWW stranica Konkursi
PREDSTAVLJAMO KNJIGE
OSTEN i MaxMinus za vas...jedan mali dio mjesenika iz Makedonije...12.2010

OSTEN and MaxMinus for you....one small part of the montly magazine from Macedonia..12.2010
ura efer Sremac

NOVOGODINJE ESTITKE URA EFER SREMAC Dok java plava od sree grca elimo od srca i preko srca: MINISTRIMA srene nove pri(h)vatizacije POSLANICIMA dnevnice poludnevne i ine mahinacije GRADONAELNICIMA da naue potena naela uprave gradom SEKRETARICAMA da se okanu efovog Klintona s bradom PRIVREDNICIMA to manje bunih, tenderskih sumnjivih vrea VLADI da je prate gorile, lana srea i ansa druga, trea POLITIARIMA presipanje iz upljeg u prazno
DOMAICAMA teku pijanu korpu, punu a jeftinu KOMUNALCIMA to duom metlom da (po)iste skuptinu BANKARIMA jo veih plata i slavski kola od dunikih kamata TRGOVCIMA ek na poek, u to vie rata NAVIJAIMA huliganski rat do istrebljenja RAJI berietan narodni kazan prepun saaljenja POETAMA neka ih i dalje (pre)hrane pesme TAJKUNIMA da niko pisnuti ne sme POLICAJCIMA to kruu palicu pri naplati kazne FABRIKAMA srene nove krae i hale prazne PRIVATNICIMA sami da oporezuju vikendicu i vilu
GLASAIMA izborno glasanje dvoobrazno i bezo- DRAVI da suvie (ne) iba sirotu svoju kobilu brazno (EV)ROPSKOJ UNIJI da presedne srbijanska inatska zima SPORTISTIMA kola nove marke i lepe ministarke ACIMA i STUDENTIMA arene lae i reformske varke SVIMA OSTALIMA da se (ne)menja politika klima.
PROSVETARIMA praznih nada Dositejevu svetsku Svim saradnicima i itaocima MaxMinusa torbicu MEDICINARIMA da sru zaprenu ministarsku orbicu
SRENA NOVA 2011. godina!
http://elenaospina.blogspot.com/
ura efer Sremac

, ... , (!?). , ! , ! , , ... !? , , ! , ... ! , , ! , ! PIJUNII IZ PARKIA Ej, gde si, ovee? Nema te p godine. Da si umro, ve bi ti pomen davali. Ha-ha-ha! to ti je vic! Dodue, nisi ni daleko od istine. Kako to! Izleavo sam se u apsu. A to, crn ne bio? Lajo sam na Vladu. Nisi valjda! Svaka ti ast! Kefto si na nepravdu. I treba tako... ut, budalo! To sam i ja reko, pa vidi kako sam proo. Ko bos po trnju. Ima pijuna, ovee, na sve strane. Gde ih vidi? Da nisi prolupo posle tog izleavanja u uzi? Eno, gledaj, pun ih onaj na parki. Svi toboe itaju novine. Ama, to su penzioneri, ovee! Ba si naivan. Otkad to penzioneri imaju love za novine. Nemaju ni za crni lebac! Zna, kau da dobiju ekstra honorar za danonono bdenje protiv stranakih protivnika. Ta, idi, ta mi napria! Da, da! Prijavili na etiri sata kao dopunsko zanimanje. A preostale tri ure na narodni kazan ure, ha-ha-ha! E, ova ti je ba dobra. ekaj, al ja tamo vidim na klupama i ahiste. To ti je ista banda, prikane moj. Sakupe dedice parice za
tri-etri ah-table, malo kota, al radnja radi. I tako nisu uopte sumnjivi. Kakva sad radnja? Kocka za lovu. Ne bi reko. ahisti su pametni ljudi. To se i trai. Sve su to bive knjigovoe i ekonomisti iz propalih firmi. Bili malo na onoj socijali kad ih izbacie na ulicu. A od neeg se mora iveti. Dobro, dobro, prijatelju. A kakve to veze ima s tobom i apsom? Ima. Ja im pokro table dva puta, pa prodo. Nisi valjda. Veliki je to prekraj, zna... Pa, kako te upecae? Naivno. Rekoh ti ve pijuni. Nita te ne razumem. Sluaj: dok oni igraju ah, iza drveta deura pajkan u civilki. Molim! A to deura? Zbog huligana!? Ma, ne! Kupi ovek hara. Govori, brate, srpski da te ceo svet razume. Pa, to ti i govorim. Kad se nakupi opklad od kladioniara na pobednika, on lepo zaie od table do table i fino, kulturno pokupi procenat. Milina jedna! Nit oro, nit kopo. Pa nek pisne ko sme! A, tako! A ko te otkuca za krau? Dvaput sam bio bri, al trei put - taj me povija. Kako samo tri! Sve mu zveckaju depovi od para. Sia penzionerska! Zar je mogue!? I ta je optuba? ista glupost:ometanje rekreacije penzionera na javnom mestu i kraa ahovske imovine. A taj, taj brzonogi pametnjakovi zar i on nije ometao depove penzionerske!? Aha-ha-ha! Jeste, al on je slubeno lice. Ba te lepo udesio. A zato pola godine u prdekani, ovee? Ni za ta. U dosijeu mi nali od ranije neke grehe za 100 grama droge. Mnogo je, brate, za tako mali prekraj. Pa onda onaj tajkun, zna to mu se ime vrti po svim novinama, treba da dobije 600 godina, a ne est meseci, ha-ha-ha! Lako se tebi smejati. Priili mi i nekakav video-snimak od pre par godina. Kau, to si ti glavom i bradom, u pljaki zlatare. A ja nikad bradu nisam ni nosio. uj, moj stari je bio okoreli partizan. Ba si naivac. to ne navija za delije? Ma, ne to! Onaj, kako da kaem, politiki partizan iz Drugog svetskog, zna ve priu. U, bokte mazo, pa to ti je politiki delikates, po lanu... Ej, oladi malo, kae se delikt! Dosta mi tih lanova, pun ih zatvor. Evo, grade i dvaesdeveti po redu. Da, uo sam za to. Bolje da si otio na gej-paradu, pa lepo ko ovek porazbijo par izloga i kulturno pozajmio skupu robu. Proo bi ko bog za to se ne odgovara. A ti nao ahovske table. Ali ja nisam gej! ta u na paradi, ovee? Ko te pita! Nisu ni ministri ili u ministarsku kolu, pa ih niko ne proziva. uti, bre! Bolje da se ne viamo. Moda si i ti neki provokator. Ta, ne lupetaj! Nisi mi jo reko ta si to lajo protiv vlade.
ura efer Sremac

nastavak sa str.98...
... Eh, baksuza! Nego da mi napravimo dil: ja u krasti ah-table, a ti samo uvaj strau. Dogovoreno? Nekad sam bio vrhunski dravni atletiar... A nisam dobio nacionalnu penziju. Sad sam, kau, propali trka od narodnog svratita do kafane. To e nam dobro doi nijedan me penzioner nee stii. Ha-ha-ha! Valjda neu naleteti na tog tvog civilka.. *** V I C E V I I A L E
Rok-rok, valjda ga jo i ne brani? Naneo je veliku sramotu i tebi i tvojoj dobro(od)gojenoj familiji. Grok-grok, kako ga ne bih branila! Kreno je on na vreme i ba je bio voljan da odri svoju svinjsku re, samo... ta to samo, rok-rok? Kako se onda niste venali u vrbaku? Eh, to nismo, nesrena ja, grok-grok! Stigli ga oni beari na kapiji.Tog dana mu gazdi bio nesreni svetac. Koji sad svetac, rok-rok, kad su se svi zimski izreali, nesrenice moja draga!? Nisu ba svi, grok-grok! Ostade onaj najgori Koljidan (Svinjokolj prim, prev.!?) EPIDEMIJA I PANDEMIJA
Razgroktale se na sred guvna u donjoj avliji krmaice Roka i Groka. O DVE KRMAICE MALE Jesi l ula, Roko moja, grok-grok, kakva se to epidemija rairila u naem svinjskom svetu? SVINJOKOLJ Ta, neto mi moj Prko nagrokto, kad smo sino rokrok-roktali u svinjcu, posle dobri pominja.Samo, nisam ga Groku dve krmaice, Groka i Roka. ba dobro rok-rok razumela u emu je razlika izmeu te Gde si slatka moja debeljuco, grok-grok? Nisam te dugo glupe epidemije i one izvikane svetske pandemije. videla. E, ba si ti glupa krmaa, Roko, grok-grok! Ovo prvo ti Kako da me i vidi, rok-rok! Skrivam se u najdubljem je kad ti za gazdin Boi zakolju samo podebelog mua blatu u ritu. Grok-grok-grok jezik pregrizla, daleko bilo! A ta Zato, grok-grok, mila moja? znai ta avolska pandemija!? Ba si naivna, rok-rok! Pa blii se vreme svinjokolja. Ba si neobavetena, Groko, ima svinjsku plitku pamet, rok-rok! Pandemija je kad ti posle Boia jo utove, pa onda rok-rok-roknuovaj, prikolju jo i one TRINAESTORKE preostale prasie. Kuku nama, groko-roko-groko-roko! Sazovi hitno SvinPostala prvi put mama mlada krmaica Roka. Sretne je jarski savet za vanredne prilike! posle izvesnog vremena prijateljica Groka: Ne mogu, rok-rok! ula sam da si imala malih problema na poroaju, grog- A zato ne bi mogla, grok-grok!? grok! I predsednik Saveta otego papke pod ledinu, rok-rok Kakvi mali, rok-rok! Prasila sam se itavu no! I ta se iskomplikovalo, moja Roko, grok-grok? Ama, glupa krmea glavo! Muila sam se trinaest puta! Rok-rok-rok-rok ...!!!
PRASEE DETINJSTVO I tako ti ja grokem, draga moja Roko, grok-grok, imala sam vrlo nesreno detinjstvo. Pa, nisam ni ja bolje prola, rok-rok. avola, grok-grok! Ja sam uvek gladovala i otimala hranu od brae i sestara. Ta ta mi groke, slatka moja, rok-rok! Grok-grok! Bila sam trinaesto prase. TRAGIAR PRKO ula sam, debela moja Groko, rok-rok, da ti propala udaja ovih dana. ta u, kad sam nesrena, mrava moja Roko! Grokgrok! A to ti se uvegija popimanio, rok-rok?Groknula mi kominica Coca da ti je tvoj izabranik Prko pobego sa venanja pod vrbak u nae Barutine. Dobro ti je izgroktala ta groktalica, grok-grok-grok! Nije moj Prko, jadnik, nita kriv. Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
ura efer Sremac

(D)EFEKTNA EUROPA Mala provincijska kancelarija. Uobiajeni nametaj. alterska skalamerija sa rupom na staklu, tek toliko da zbuni prosenog graanina jer mu ne pomae da uje slubenika iza redovno musavog stakla. Zazvoni telefon: Alo, alo, je li to Defektna Europa? Defektan ti aa to te nadefektiso! Ovo je ozbiljna firma, znate? I nemojte terati egu sa mnom! Izvinite, neu evu, u ovoj zemlji su eve zatiene zakonom i ne mogu se tek tako terati. Ma, ta mi napria! Da nisi ti neki prepametni ekolog! Ne, nisam. Zato se i javljam. Samo sam onako hteo A ta si lako teo, lakomisleniu? Ne kaem lako, nego onakoNisam ja Lakomisleni, ja sam diplomirani defektolog, profesor Sluenovi, dodue bez onog nesrenog mastersa Dobro, gospodine Sluenoviu, dobar ti kum, ha-haha, ta treba? Ostavite mi kuma na miru. Zovem zbog radnog mesta u Vaoj ustanovi (D)efektna korporacija Europa. Znate ta, mi smo ovih dana stvarno svi redom infektni, a prekoputa nas su nekakvi defektivni ili defektni administrativci, samo ne znam koje kartove oni proizvode. ujem da ih masovno otputaju ovih dana. Ko jo proizvodi kartove? Oni se sami pojave i bez nekakve proizvodnje, kako kaete. Ti mora da si neki filozof! Ama, ve sam se predstavio etiri godine sam bio na defektologiji, pa sam uo da imate etiri godine si uludo stuco vreme! ta si tako lepo o nama uo? Izvinite, svako bira nain kako e da stuca vreme. A sad budite ljubazni pa mi recite kako stojite s poslom. E, tako ve moemo razgovarati. Vidi kako si brzo nauio da i kod nas ima neke kulture. Mislite nekakve? Svaka ast, ali meni treba posao, gospoice Ha-ha-ha-ha! Kad sam ja bila gica! jo pre onog bombardovanja devedeset i devete! Zato sam ovde i zaglavila i zavrila karijeru. Izvinite, to mene ne interesuje. Svrio sam kolu, treba da radim, bez posla sam Ej, ej, ekaj malo, ti sa defektolokog, nisi jo masters svrio, sam si reko. ta e mi masters, dao sam sve ispite sa etiri godine.Valjda sam sada neki defektni profa. Izvinite na autoironiji, ali ne mogu tek tako da bacim u vodu etvorogodinju visoku kolu A treba i iveti, gladna usta ne pitaju Nemoj mi se stalno izvinjavati, to ti je davno prolo vreme, ako si za njega uo! ekaj, kud si zapo! A ko ti je reko da kod nas ima posla? Pa, niko. Ja onako logiki razmiljam Drava je u mene ulagala pare, pa je red da joj i vratim, kroz budue zaposlenje. Zato treba neto da radim, zar ne!? E, pa da, treba i meni plata. Nema ti ovde ta da oe-
kuje. Ako Evropa kae masters, onda mora da ga zavri i kvit. Taman mi samo ti fali! Nemam ja nita s Vama. Jedino ako niste, ovaj izvinite, direktorica u Vaoj firmi. Niste mi se predstavili otkad smo poeli da ta bi ti da pone!? A gde u ja sa svojim radnim mestom? Kad sam ja uila kolu, nije bilo tog vraijeg mastersa. A ti bi da mi uzme poso, Sluenoviu. A stvarno, ko ti je bio tako pametan u lozi kad vas tako krstie, ha-ha-ha-ha!? Samo se Vi sprdajte! Izvinite, niste mi jo rekli s kim imam ast!? On ima nekakvu ast! Je l ga uje, gospodine upravnie!? Ne kidaj zubima tu moju maramu, to mi uspomena od onog mog crnog bombardera, a-ha-ha-ha! Molim Vas, gospoice Ludari, odveite me, ulja me ova stolica Halo, ta se to tamo deava! S kim ja to razgovaram? uj, Ludariu! Malo mi se upravnik koprca jo od jutros, tesna mu stolica A meni nije tesna plata. Ne mogu da je rastegnem ni do desetog, a kamoli do kraja meseca. Upomooo, ova ena je sasvim luuuda! ut tu kad govorim! Ako ti smesta pozovem onog rmpaliju iz trinaestice, videe svog boga! Presee ti ono to sam ti negovala, van radnog vremena, pola tvoje zaraene familije. To mi hvala, pa mi mesecima cedi mast bez plate. Vano je da si se ti omastio na vreme! Halo, gospoo sa Defektolokog, kaite ta se to zbiva kod vas! Ne defektolokog! Nita strano, gospon Sluenoviu. Ovo je Infektoloko odeljenje Gradske bolnice. Upravo smo vezali upravnika to nam nije dao platu ve tri meseca. Pobunili smo i bolesnike, pa sad drimo pod opsadom itav infektoloki blok. Ala e da nam se lepo razmnoavaju virusi! A tek nai vrlo duevni pacijenti Kakvi virusi? Boe, boe, pa to je to je bolnica! Teko nama, ko sve radi u Samo mi nemoj jo i ti stajati na muku. Ajde zdravo. Ne trai poso meu nama. Idi kod nekih pametnijih firmi. Ako ih samo pronae sveom. A-ha-ha-ha-ha! Pomagajte. ljudi!... Ta, ne otimaj se, mili moj upravnie, sad e tebe tvoja Ludarika da prevaspita na toj stolici. Imam ja odavno na tebe pik! Nee te ni roena majka prepoznati! Daj ruke! Vrapci i dalje avrljaju i povremeno serkaju po limu prozora. Tek toliko da pomona radnica, popularno, od milosti, zvana tetkica, ima u ta da utuca radno vreme. Infektoloka klinika opravdava svoje postojanje.
ura efer Sremac

KOLSKA LAKRDIJA (JEDNOINKA) Scena: Obina kolska uionica, sa nametajem iz osamdesetih godina: klupe i stolice iarane, ukraene duborezima s imenima uenika prethodnih generacija. Zidovi musavih boja, sa manjim i veim grafitima: Zbogom, kolo, nisam te ni volo; U neradu je spas!;aci avoli, profesori jo gori... Plafonjerke neispravne, svaka druga radi. kolska tabla izbodena estarom, plodonosnim delovanjem malih genijalaca matematiara.
Lica: PROFESOR, obavezno prosed, sa cvikerima debele DRUGA POJAVA dioptrije. ACI: Perica, Jovica, Milica, Stevica (i ko jo, usput, uskoi u odeljenje; anonimac koji obavezno izmisli razlog ANONIMUS (ulazi bez kucanja): Imate li krede vika!? da trai kredu, a doao da acuje svoju simpatiju; vraa se PROFESOR: E, sad mi je stvarno dosta! Tiina! Stie jo jedan pametnjakovi. Ko te je to poslao? Da li ti mi i povratnik iz VC-a). liimo na kreanu!? Zna gde se mogu dobiti krede. Kreni, ne ometaj nastavu! PRVA POJAVA ANONIMUS: Nisam ja nita loe mislio, profesore! PROFESOR (ulazi u uionicu): Sedite, deco. Jeste li svi (Izlazi i dobacuje poluapatom): Micojka, posle petog iza sale! ao! na broju? PROFESOR (vidno uzrujan): ta kae? Izlazi napolje, PERICA: Ja jesam, a neki i nisu. Ha-ha-ha! PROFESOR: Opet imamo komedijaa u odeljenju. A koji mangupe jedan! ANONIMUS (urno odlazi, guna u bradu): Ba ste neki. to neki? Samo sam pitao... JOVICA: Oni to su uvatili maglu, profesore. PROFESOR: Boe, boe! Ima li ovde bar neko pametan? PROFESOR: Kakvu maglu? Danas sija sunce. PERICA: Mislim, profesore, Mita i Panta su potpraili STEVICA: Ima pametnih, profesore. PROFESOR: Hajde, Stevane, gukni koji su to pete na vreme. pametnjakovii, a koji oni manje bistri. PROFESOR: ta su radili, Perice? STEVICA: Znate, ja nisam tuibaba, profesore. Neu da PERICA: Ovaj, kaem: uvatili matematiki virus, pa odajem drugare. Ali evo srednje reenje: u naem znate... PROFESOR: Pobogu, Perice, prvo i prvo, ne kae se odeljenju su svi prolupali u poslednje vreme. uvatili nego uhvatili, a drugo: ovo je as srpskog jezika, a PROFESOR: Kako to prolupali? STEVICA: Ovaj, profesore, od ovog svinjskog virusa cela ne biologije. Kakve veze imaju virusi sa nama? MILICA: Ima, jo kako ima, profesore! Sledei as je kola kao da mre. mati. A njih dvojicu mrzi nastavnik, pa lepo uhvatili PROFESOR: Misli od virusa neuenja, neznanja, nediscipline... maglu. PERICA: Ne, profesore, Stevica je u pravu. Hteo je da PROFESOR: A tako! GLASOVI: Milica tuibaba... Tuibaba Jeca ulovila zeca! kae kako su Mita i Panta zakaili puaki virus, a drma PROFESOR: Dosta galame, deco! Treba neto i da ih i temperatura zbog kontrolnog iz matia. radimo, a ne samo da vodimo prazne razgovore. Izvucite PROFESOR: Ha-ha-ha! Ba lepo reeno, Perice. A na ta vam se, deco, odnosi ono da je cela kola prolupala? knjige iz svojih tani. GLASOVI: Nismo danas poneli itanke. Rekli ste da MILICA: Na nastavnike i spremaice, profesore. Danas emo raditi gramatiku. Nemamo ta da izvuemo. Eno, nismo imali istoriju, muziko i engleski, a sutra, kau, neemo imati ni geografiju. Bar emo svi ii na fiziko. Mita i Panta i izvlae i uvlae, da se ne ugasi... PROFESOR: (okree se prema prozoru): ta sad vuku!? PERICA: Nita, eno ih u parkiu pored kole. Samo pljukaju indijanske dimove. Ha-ha-ha! PROFESOR: Ti si Perice stvarno reio da bude rtveno jagnje. Izlazi pred tablu! Da vidimo ija ovca crnu vunu prede. PROFESOR: ekaj, ekaj, Milice! Kakve veze tu imaju spremaice? MILICA: Imaju, kako da nemaju. Eno, celo prepodne nema vode u VC-u. Kau, pojavile se bakterije, pa sve slavine suve. PERICA (dobacuje): E, Milice, Milice. Pa bakterije ne PERICA: to opet ja? Uvek sam ja za sve kriv. Nemojte, piju obinu vodu nego je uzimaju iz naeg tela. ist kec iz biologogije. profesore, danas mi je tuan dan. MILICA: Ba si mi ti neki pametnjakovi! ta jede kad PROFESOR: Kako tuan? ta ti se desilo? si tako pametan? PERICA: Pa, znate, kako da kaem... JOVICA (dobacuje apatom): Kai da ti umrla dalja tetka PERICA: Zavei, Micojka! Plaa jo jedan sladoled! Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
iz uljma... PERICA: Otila mi na onaj svet dalja tetka iz uljma, pa znate, jue bila sahrana i ba se ne oseam dobro. PROFESOR: Dobro, ako je tako, sedi Perice. ujemo se drugi put. MILICA (apatom): Opet si se izvukao, mangupe! Rei u ti majci! PERICA: Zavei, tuibabo! Saekau te posle kole... Ako asti sladoledom, sve u redu, Micojka. MILICA: Pa, jue sam ti ve dva platila. Nemam vie love... PROFESOR: Dosta aputanja. ta se to tamo zbiva!? JOVICA: Nita, profesore, Milica i Jovica malo aikuju. GLASOVI (opti smeh, dobacivanje): Vidi ljubavnika. Gde si Romeo? Oe prsten, Julijana? A-ha-ha-ha!?
ura efer Sremac

...Nastavak sa str.100.
to je pesnik nesreniji, snanija je njegova poezija.
Ala su nam pametni ministri! Sreom, pamet nije prelazna. ...PROFESOR: Dobro, dobro, deco. Te tehnike stvari oko vode nisu va problem. Ima ko treba o tome da misli. Ajd to voa plete, al zato ministri zapetljavaju!? Da vidimo ta emo raditi do kraja asa. JOVICA: Glumiemo Pokondirenu tikvu! PROFESOR: Ta, ne moemo, deco, svaki dan jedno te Reforma kolstva pokazuje odline rezultate. Cveta molerski zanat, odsek politiki zidni grafiti. isto. Zar vam nije ve dosadila ta pokondirena Fema!? GLASOVI (udrueno odjekuju): Tikva! Fema! Tikva! Darvin nije bio u pravu evolucije i ne bee! I danas nas Fema!... PROFESOR: Tiina! Znam ja za jadac. Treba odgovarati majmuniu tamo neki majmunoliki. gramatiku, a ona kod vas stvara veliku paniku. Javno mnjenje nije opasno sve dok ne pone da leti STEVICA: Nije to profesore. Znamo mi gramatiku. PROFESOR: A ta je onda u pitanju? Vi znate sve ono to kamenje. je na veliki Vuk zaboravio. Je li tako? PERICA (toboe naivno): Kako je Vuk mogao da Nisam ja kriv nego nastavnik, dao mi keca; okrivljuju me zaboravi kad je on otac srpske pismenosti? A bio je i mama i tata to ne uim. A niko me ne pita to mi je od torbe kriva kima. doktor nauka. PROFESOR: Pravo pitanje, Perice. Vuku Karadiu nije *** nita (naglaava) promaklo u jeziku i pravopisu, samo vama jeste. Prema tome, ta zakljuujemo? Vi ne znate INFLATORSKA (S)KRETANJA nita. A-ha-ha-ha! (Oglaava se zvono za kraj asa.) GLASOVI: Zvoni, profesore. Moemo li da spakujemo Ubi ga besparica, utedeo je metak drutvu. Drava mu dodelila Orden junaka tednje Prvog reda. Sa krstaom. knjige? PROFESOR: Kad pre? Moe, samo u tiini. Najzad imamo porast proizvodnje. Kujemo i PERICA: Profesore, profesore, mogu l ja da trknem na prekovremeno brdo dinaria bez pokria. igralite... Izgleda da Mita i Panta jo vuku? PROFESOR: E, sad si, Perice, ba preterao! To je njihov Mirie opet inflacija na mahinaciju. Ne znam problem. Imaju oni i roditelje, pa neka ih paze. A tu je i ta je to jo bolujem od demencije devedesetih. pedagoko-psiholoka sluba. Na kraju krajeva, neka i Centar za socijalni rad zaradi svoju platu. Retardacija na vidiku. Doziva je inflacija. PERICA: I to to kaete, profesore. Ba ste kul! Odosmo i mi na jedan duvan u parki. Zbogom kolo, nisam te ni Alergian sam na dinare. Dileriem samo evre. volo... Juri, drugari! PROFESOR: Lake, deco, lake! Mislie direktor da ruimo kolu! ekajte, nismo zadali nita za domai Inflacija mi ubija snove. Na javi sam davno ve obeen. zadatak... (Za sebe): A i kog vraga da im zadam! ta e im Dinar me satire agresijom. ivim pod presijom. ovakva kola!? Svakog dana se pojavi nekakvi novi virus! Malverzacija je svetu i otac i majka. Sreom, mene ne spominju apue ministar. *** PROSVETARSKE MUDROLIJE Prazna tikva uplje zvei, a puna sebe. U igri domina izmeu ministarstva i prosvetara, nastavniku uvek ispadne duplo golo. Kad je kesa prazna, ni uionice ne mogu biti pune aka. Skupe su rode. Eh, Davine, Darvine, decenijama su ti aci verovali. Onda dooe verouitelji i deca se poee krstiti. Mudrac bee taj Diogen. Obezbedio je sebi venost jo uvek fenjerom trai oveka. Bee veliki pisac, a krasila ga i debljina stomaka. Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Ne volim banke. Malo mi podiu kamatu na tednji. Inflacije muza mami golog guza. Od svetskih kataklizama lavina aforizama.
TOTI list MaxMinus za vas...jedan mali dio satirinog magazina iz Slovenije

TOTI list and MaxMinus for you....one small part of the satiric magazine from Slovenia
http://www.totilist.si/
Prvi broj izaao prije 77 godina i jedini je list sa ovih prostora koji izlazi bez prekida od 1938.g.
Janezek gleda kmeta,kako naklada hlevski gnoj na voz in ga:"Za kaj Jana razmilja in se hinavsko namuzne reko: "Eh Borut, ti bom boste imeli to?""Za jagode!""Fuj!Mi jih pa raji jemo s smetano." razloil kar tako - e sedi na krilu mlade dame, se ti zdi ena ura kot ena minuta, e pa sedi na vroem tedilniku pa se ti zdi ena minuta Stane, Maribor dolga kot ena ura." Pahor: "Ojoj, in vse to je moral Einstein preiskusiti?" -Halo, ali si Ti Petra? Barbika je le ena , Slovenija -Ne jaz ga nisem, on je mene. Vladimir, Avstralija Pahor v pogovoru z Jano vpraa: "Jana, ti se dela vedno tako pametnega, a mi lahko pove, kako sploh izgleda Einsteinova relativna teorija v praksi? Kdaj si Jure umiva roke. Pred ali po lulanju? Med lulanjem! Pijan kot minister , Slovenija
http://www.vecer.com/blog/podatki/2010%5C12%5C25%5C2010122509363082-149-3-20-0.jpg
ZA LISTANJE/TO BROWSE: http://web.vecer.com/portali/vecer/v1/default.asp?kaj=16&p=TOTI%20LIST
Predstavljamo WWW stranicu Jamesa Gearija, sigurno jednog od najpoznatijih aforistiara ne samo u SAD-u ve i u cijelom svijetu.
We are presenting WWW site of James Geary, one of the most famous aphorist not only in USA but also in the World.
http://jamesgeary.com/
Miljenko uborski
(pripremio Pavle Popovi) POSTUPCI Postupcima savijamo gnezdo od seanja. CILJ Dok su jedni na cilj stigli, drugi su ga ostvarili! ODNOS Mali div je veliki oveuljak. DRKA ovek nema uvek ono za ta se dri. HLEB Hleb se naduo zaslugom kvasca. GLAD Glad izjednaava jela ! ELJE elje se kuvaju u snu. CILJ Cilj ne vodi nikuda MOGUNOST Ili je reita istina, ili su istinite rei ! ZASTAVE Zaste su zakrpe na istriji GRANICA Spokojstvo se granii sa ravnodunou. IZGLEDI Stari smrtnik e biti mladi pokojnik. UMRLICA Od pokojnika niko ne trai da potpie umrlicu... USUD Ko se probudi morae da zaspi, Ali ko je zaspao ne mora da se probudi ! DECA Deca su poledica svojih roditelja...
ZVUCI Zvuci nas vuku za ui ! PAR Nisam ni znao da sam primio ono to nisam ni traio. IZBOR Budala se penje, a pametan kotrlja. MISAO Misao je dobra dok ne dobije noge... SLAVUJ Slavuj pesmom tera neeljene goste. MIROVANJE Mirovanje je tiina kretanja. SLINOST Ima razliitih slinosti! KRIPA Ne kripi moj krevet, nego dua davno iseenog drveta... SLOBODA Ko trai slobodu nee znati da je upotrebi. ZASLEPLJENOST Od svetlosti ne vidimo nita. TRAJANJE Due u da trajem nego to postojim ! RADOZNALOST Niz poljanu vetar pirka ko li mi te sada dirka ? SVITANJE Suncu bi bilo najlake da se vrati od strane na koju je zalo... KUA Beskrajna je kua beskunika. OSOBINA Na gluposti jedino valja domet !
ZANIMANJE Budala po zanimanju sahrani se sopstvenom tetom. PREIVAR Ko je pustio mozak na pau, neka ga ostavi da preiva. NADOHVAT Koga ne dotiu batine, ne bole ga ni rei. SPREG Koga opaui pravinost, pomilovae ga nepravda. POTENJE Tesna su vrata na kui potenja... PRIJATELJSTVO Prijateljstvo je ogledalo vrline. NOVAC Novac je izmet moi ! ZLATO Zlato plasa gvoe, da do sebe doe. VLAGA Mokroga ivota proteklo je dosta, odkako sam rei bacio sa mosta! VREME Vreme mrvi dane i trenutke, a mi pesme obavljamo utke. DEDA Jer mu ivot bee tesan deda umre jako besan, u koveg je jedva stao sanduk mu je okraao ! TESKOBA I na zemlji i u grobu, ovek osea teskobu ! SAMRTNIK Na svoj sam se kostur oslanjao dosta, i za venost neto od oslonca osta...
PRIE
(pripremio Pavle Popovi) MODERAN OVJEK Neki moderan ovjek zalutao je u pustinji. Nemilosrdna suneva ega gotovo ga je ispila. Odjednom ugleda oazu. - Fatamorgana, - pomislio je - igra svjetla i vazduha koji me eli zavarati. Pribliavao se oazi ali ona nije iezavala.Vidio je datule, travu i stijene iz kojih je izvirala voda.
sve to je moj prijatelj napravio? - Korisno? Pa i ne, ne vjerujem da bi ti to moglo koristiti. Dakle, zakljui Sokrat, ono to si mi htio ispriati nije Istina, ni Dobro, ni Korisno, pa zato bi mi priao. Ne elim nita znati od onoga to si mi htio ispriati, i tebi e biti bolje da sve to zaboravi. *** VRANA Jedan stari ovjek sjedio je u dvoritu svoje kue zajedno sa sinom koji je upravo zavrio visoke studije. Iznenada, vrana sleti na zid.
- To je, razumije se, fantazija gladnoga - razmiljao je - pa, jasno, Otac upita sina: ta je ono? sad ak ujem uborenje vode. Halucinacija sluha! Kako je priroda Sin odgovori: Vrana ! nemilosrdna! Skapao je u tim mislima i umro. Sat kasnije nala su ga Nakon izvjesnog vremena, otac upita ponovo: ta je ono? Sin odgovori: To je vrana ! dva beduina. Ree jedan: Proe nekoliko minuta a otac ponovo upita, trei put: ta je ono? - Moe li ti ovo razumjeti?! Datule mu rastu gotovo uz sama usta, Sin odgovori: Oe, maloprije sam ti ve rekao da je to vrana. Nije prolo dugo, a otac opet upita: ta je ono? lei pored samog izvora i skapao od gladi i ei! Ovoga puta na sinovljevom licu mogla se vidjeti nervoza: Ma to e moderan ovjek - odgovori drugi beduin nije vjerovao. *** TEST OD TRI SITA Sokrat je slovio za mudraca. Jednog ga dana potrai neki ovjek i ree: - Zna li ta sam sve uo o tvome prijatelju? - Trenutak, odgovori Sokrat. Prije nego mi ispria volio bih da proe jedan brzi test: jesi li to to mi eli rei prosijao kroz tri sita? - Tri sita? - Da, odgovori Sokrat. Prije nego ispria neke stvari o drugome, dobro je da uzme malo vremena i prosije ono to eli rei. To nazivam test od tri sita! Prvo je sito Istine. Jesi li provjerio da je istinito ono to mi eli ispriati? - Ne, pa i nisam. Nisam vidio samo sam uo kako priaju. - Dobro! Ne zna dakle je li to istina. Probajmo iznova: pokuajmo prosijati drugaije, sada emo uzeti sito Dobrote. Ono to mi eli ispriati o prijatelju, je li neto dobro? - Ne, ba suprotno! uo sam kako se tvoj prijatelj loe ponio. - Dakle, nastavi Sokrat, eli mi ispriati loe stvari o prijatelju a nisi siguran jesu li istinite. To i nije ba ohrabrujue! Jo uvijek moe proi test, jer je ostalo jo sito Koristi. Je li korisno da mi ispria Oe, to je vrana, vrana, vrana!! Ponovo otac upita: ta je ono? Ovaj put sin odgovori grubim tonom: Oe, non-stop me pita jedno te isto. Iako ti stalno odgovaram da je to vrana, ti izgleda ne razumije ta ti ja govorim. Zar zaista nisi u stanju da to razumije? Otac ustade i ode do sobe. Malo zatim vrati se nosei svoj stari dnevnik. Otvarajui stranicu, ree sinu da proita ono to je na toj stranici zapisano. Sin proita: Danas je moj maleni sin sjedio sa mnom u dvoritu, kad je doletjela vrana. Sini me je dvadeset i pet puta upitao: ta je ono?, i dvadeset i pet puta sam mu odgovorio, nimalo iznerviran, da je to vrana. Ono to sam osjeao bila je ista i iskrena ljubav prema mome jedinome sinu. Tada je otac objasnio sinu razliku izmeu oevog i sinovog stava: Kada si bio mali, postavio si mi ovo pitanje dvadeset i pet puta i ni jednom nisam bio iznerviran tvojim pitanjima, ve sam ti uporno odgovarao. A kada sam ja tebi danas postavio isto pitanje, ali ponavljajui ga samo pet puta, ti si se iznervirao, naljutio i ponaao grubo prema meni.
Art works must be submitted along with a completed Two caricature festivals on productivity have already convened successfully and active participation of artists in application form, a passport size photo and the CV of the artist. depicting non-productivity has taken place. Now the third The participating cartoons will not be returned caricature festival on productivity is on its way. All artists The organizers will do their best to protect all submitted are hereby invited to contribute to the world productivity cartoons from any probable damage, but takes no culture and do their parts on promoting such a social issue responsibility of the damages. and passing it on to the next generation. This year, as past Secretariat of the festival reserves the right to publish and years, world thinkers and scholars working on showcase the submitted cartoons. productivity will delineate the judgment indices as The published catalogue of the festival will be sent to all follows: whose works are published. Therefore, apply care in printing your address and contact information in the 1. Genuineness of works in innovation and creativity application form. 2. conveyance of productivity concepts and its Signing the form means the artist has accepted all pedagogical aspect regulations of the festival. 3. relatedness to scientific and theoretical aspects of Send your works to the following address before productivity (as efficiency and effectiveness) 20/01/2011 4. skill and techniques employed Submitted works will fall under the two following categories: A) critiques on current situation B) directive works recommending wise solutions The latter, which deals with solutions, has a specific privilege over the first one. Hints on Theme: Productivity in Organizations Productivity at Home Productivity and Technology Productivity in Transportation Productivity and Human Resources Productivity and Urban Life Productivity in Education Productivity in Production and Industries Productivity in Banking, Finance and Fiscal Policy Productivity and ... Address: Festival Secretariat: Islamic Azad University, Science and Research Campus, Poonak Square, the End of Ashrafi Esfehani Highway, towards Hesarak, Faculty of Humanities, sixth floor, room No. 608 Telfax: 0098 21 44865231 Iran Prizes: First prize: 3000 Euros and a Trophy Second prize: 2000 Euros and a Trophy Third prize: 1000 Euros and a Trophy The top ten works will be awarded by the festival sponsors. The jury consists of international referees and include Art (caricature specialists), and science (Management thinkers) referees.
Regulations: A maximum of 3 works The Prizes awarding ceremony will be on the National Only original art works are accepted (computer based Day of Productivity, May 22nd, 2011. copies are also acceptable, provided that the prints are signed by the cartoonist. Send your questions to: info@productoon. The computer version should be in TIFF format with 300DPI resolution on a CD, and sent along with the print out.) NO photocopies or photographs will be accepted The size of the works should be A4 or A3 There is no limit as for the techniques employed for cartoons. Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
PREDSTAVLJAMO KNJIGU NAJBOLJIH SVJETSKIH KARIKATURA WE ARE PRESENTING THE BOOK OF THE BEST WORLD CARTOONS
VI dio...part VII
Projekat su zajedno pokrenuli Zoran Mati Mazos i Sabahudin Hadiali, poetkom 2010.g. Zbog prerane smrti kolege i prijatelja Mazosa, projekat je samo prolongiran za kratak period ali e biti realiziran tokom 2011.g.
Pozivamo sve autore sa prostora svih republika i autonomnih pokrajina bive Jugoslavije da nam do 15.3.2011.g. dostave po trideset odabranih aforizama, fotografiju (crno-bijela, 300 dpi, formata 1200 x 800 pixela) i biografiju ne duu od desetak redaka kao i bibliografiju. Takoer je potrebno da nam na adresu (jednu od njih) dole navedenu dostavite posljednju objavljenju knjigu (u MS WORD formatu, PDF. formatu ili potom). iri, sastavljen od eminentnih knjievnika i satiriara, e odabrati petnaest aforizama koji e biti uvrteni u ANTOLOGIJU EX-YU AFORIZMA pod nazivom: "PRVA ANTOLOGIJA EX-YU AFORIZMA" Svaki autor e biti predstavljen sa petnaest aforizama. Slogan nae knjige je NE POSTOJE BOLJI AUTORI, POSTOJE AUTORI! Urednik izdanja je Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina U planu je objavljivanje Eknjige do sredine 2011.g. ali i tampanog izdanja regionalnog karaktera do kraja 2011.g. Aforizme dostaviti na E-mail adresu: sabihadzi@gmail.com , odnosno na adresu: Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina do 15.3.2011.g. Izdava, MaxMinus, drugi prvoga nedjeljnog elektronskog asopisa za politiku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu.
RODITELJSKA PANJA
115
DIO TREI..predstavljamo vam vie od 3500 odabranih viceva koje je za vas pripremio Pavle Popovi (Srbija-BiH)
97 Krenuo Mujo da pomuze kravu. Tamam on poeo kad krava udari nogom u kantu i prospe sve mlijeko. Mujo iznerviran uzme konopac i svee kravi nogu za zid. Muze on dalje, kad krava onom drugom nogom okrene kantu. Mujo popizdio, uzme ostatak konopca i svee kravi drugu nogu za drugi zid. Muze on dalje, kad krava repom prevrne kantu. Zgrabi onaj rep Mujo konta ta da uradi od njega, ugleda gredu, primakne stolicu, popne se, digne rep. Nema ga sa ime svezati i skine kai, i pone da vezuje rep. Spadoe mu pantalone. U tom momentu ulazu Suljo u talu i zatie situaciju. - "Mujo, ta o bolan radi ?!?" - "Jebem kravu, ta god ti drugo rekao nee mi vjerovati...!" - "OVO TI JE PRVI PUT !" Idui dalje opet magarac posrne i opet, Crnogorac ree: - "E OVO TI JE DRUGI PUT !!" I na samom ulasku u dvorite magarac posrnu i trei put, a Crnogorac izvadi revolver i magarcu ispali metak u glavu. Kad e mlada prestra -eno: - ta to uradi jadan ne bio ?" A on e njoj: - "OVO TI JE PRVI PUT !!!"
102 Stopira Mujo do Zenice kad odjednom prolom oblaka i velika oluja. Gusta kia. Jadni Mujo ne moe vidjeti ni prst pred okom,kad najednom ugleda svijetla auta. Stane auto, a Mujo bez pitanja uskoi u njega, a u autu nikoga. Polako auto opet krene, Mujo se udi. Kad ispred njih zavoj i pone se on moliti od panike. 98 Nije mogao ni mrdnuti od straha, kad najednom pojavi se ruka za Gluhonijemi doe u apoteku kupiti kondome. Nije znao kako da volanom i objasni to treba pone okretati. I tako par zavoja. Mujo vie nije mogao izdrati pa izvadi penis iz pantalona i poloi ga na metar na stolu i pokraj strah nego iskoi njega 15 din. iz auta i otri do prvog grada i pravo u kafanu. Narui Mujo rakiju i Apotekar na to stavi jo 15 din, izvadi svojeg i takoer ga poloi na pone priati metar. Nato ljudima priu. Vide ljudi sav uplakan, nije ni pijan, mora biti uzme svih 30 din i spremi ih u dep. Gluhonijemi se tada grozno iva istina. Kad razljuti. nakon pola sata u istu kafanu uu Suljo i Huso i vide Muju. Huso e - "Gledaj", odgovori apotekar: "ako ne moe podnijeti poraz, nemoj vidi: se vie "Bolan Suljo, eno ga onaj to nam je uskoio u auto dok smo ga kladiti !" gurali ! 103 Otio ti Mujo kod seljaka da kupi horoza jer on ima ve kokoi. Tako ti je on otio u drugo selo kod seljaka i pita: - "Prodajete li horze ?" Seljak e njemu: - "Imam samo jo jednog ali on jebe sve ivo i mrtvo !" Muji se svidi i on ga kupi, stavi ga na biciklo i krene kui. Nisu ni stigli do kue on ve skoi sa bicikla i poe da jebe kokoke. Pojeba ti on tako 20 kokoki i pree na patke, pojeba on i patke pa pree na fazane. Mujo njega gleda i kae: - "Budalo jedna, poginue tako jednog dana !" Horoz njega pogleda i ree: - "Ko te jebe Mujo !", i on skoi na labudove. Sutradan ti Mujo ustane i vidi kroz prozor horoza, lei na livadi, a iznad njega krue leinari. Mujo prie pjetlu i kae: - "Eto budalo ta sam ti reko, sad si mrtav koliko si jebo !" Pjetao otvorivi jedno oko ree: - "Mujo, pizda ti materina, skloni se odavde, sad e da slete leinari !"
99 Odluila dva pedera da dobiju dijete. Nali su enu koja e da rodi, pomijeali svoju spermu i napravili vjestaku oplodnju u klinici. Poslije 9 mjeseci rodi im se sin. Otili u porodilite da vide sina, a tamo 20 beba i sve plau. Samo njihov sin se smije. Pederi: - "Vidi, sve bebe plau a nas sin jedini se smije, zar to nije super !" U to naie sestrica: - "Nemoj te se prerano radovati, treba te ga uti kad mu izvuemo cuclu iz guzice !!" 100 Iao Crnogorac u bordel i ne znajui odabere transvestita. Navalio junaina na njega sa stranje strane, i u pola posla uhvati rukom za neto u meunoju pa uzvikne: - "Ih evojko, pa ja te probi !" 101 Mlad Crnogorac, nakon svadbe poveo mladu kui na magarcu. Idu oni po kamenjaru i magarac posrne kad e Crnogorac njemu:
RODITELJSKA PANJA
DIO TREI predstavljamo vam vie od 3500 odabranih viceva koje je za vas pripremio Pavle Popovi (Srbija-BiH)
116
104 Nakon to je doivjela nesreu, Fata lei u bolnici a ivot joj odravaju aparati. Pokraj nje sav alostan sjedi Mujo. Prilazi mu doktor nosei na potpis papire tj. dozvolu za iskljuenje aparata. Nakon to ih potpie Mujo ga zamoli za jo pet minuta da se oprsti od voljene Fate. Na odlasku Mujo je poljubi a Fata uzdahne. Mujo sav izbezumljen nevjeru- jui to se dogodilo ponovo je poljubi. Fata opet uzdahne. Sad ve siguran Mujo se odlui za strastven poljubac na to Fata snano uzdahne. Mujo sav u zanosu otkopa joj koulju i stade je dirati i ljubiti po grudi- ma na to Fata pone stenjati. Mujo sav oduevljen otri do doktora te mu opie to se dogodilo. - "Vrlo mogue !", odgovori doktor: "Stimulacija erogenih zona potie vei dotok krvi u mozak.Pokuajte oralni sex pa mi javite to se dogodilo !" Otri on u sobu te izae nakon pola sata sav utuen i alostan. - "Nije uspjelo doktore. Uguila se !" 105 Taman sam sjeo na koljku kad sam zauo glas iz druge kabine: - "Hej, kako si ?" Nisam ba tip koji zapoinje konverzaciju u mukom WC-u ali ne znam to me snalo, pa sam odgovorio, pomalo srameljivo: - "Ide, dobro !" A drugi tip je upitao: - "I, ime se bavi ?" Kakvo je to pitanje? U tom sam trenutku pomislio da je vrlo bizarno, pa sam odgovorio: - "Uhhh, putujem, ba kao i ti !" Tada sam pokuao izai to je mogue prije, ali sam zauo sljedee pitanje: - "Mogu li doi kod tebe ?" OK, ovo je pitanje ipak previe nastrano za mene, ali sam skuio da mogu samo biti pristojan i zavriti razgovor. Rekao sam mu: - "Ne... trenutno sam zauzet neim !!!" Tada zauh tipa, nervoznog... - "uj, nazvat u te kasnije. U susjednoj kabini je neki idiot koji odgova-ra na sva moja pitanja !!!" 106 Dola Severina na ispovijed pa kae: - "Oe, grijeila sam !" Sveenik: - "Znam, gledao sam !"
107 Koja su 4 najvea jebaa u istoriji ? - Tolstoj-tri godine radio na Karenjini. - Napoleon-umro na Sv.Heleni. - Hitler-jebo mater svim idovima. - Lenjin-otac svih komunista. 108 Doli Crnogorac, Srbin i Bosanac na eljeznicku stanicu. Ali tek to su doli, voz krene i oni poee da tre za njim. Crnogorac odmah odustane, ubrzo za njim i Srbin, jedino Bosanac uspije da ue u voz. Vraaju se ova dvojica i jedan posmatra ih stane zezati. - "Je li, kako onaj uspije, a vi ne ?" - "Ma pusti budalu, on doao samo da nas isprati !" 109 Dok su se djeca ukrcavala u autobus mali Perica je pjevao pjesmu: - "Da mi je mama slonica a tata slon ja bih bio mali slon !" Voza u poetku nije obraao panju ali Perica je poeo sve glasnije da pjeva: - "Da mi je mama kobila a otac konj ja bih bio drijebe !",nabrajajui tako razne ivotinje dok je voza ve popizdio pa se prodera - "A ta da ti je majka prostitutka a otac transeksualac ta bi onda bio ?" A djeak se samo nasmjei i ree: - "Voza autobusa !" 110 Uhvatili Alija, Franjo i Slobo zlatnu ribicu i ona im ree: - "Ako me pustite, ispuniu vam po jednu elju !" Slobo k'o Slobo, utrpa se prvi i ree: - "Nek' svi Hrvati pocrkaju, samo nek' ovaj ovde ostane,da ga gledam kako cvili !" I tako bi. Na to ti Franjo sav zajapuren dreknu: - "Ma nek' i Srbi pocrkaju, al' nek se prvo pate. A ovog ovde ne diraj, nek' vidi ta je zapoeo !" I to ribica izorganizira i kad zavri, upita Aliju: - "A ta bi ti htio ?" Na to e Alija: - "De nam sad, hanumice lijepa, donesi po jednu kahvicu !" 111 Zove Cigo hitnu pomo: - "Doite brzo sin mi je proguto kondom !"
Nakon par minuta... - "Halo, hitna pomo ?!? Ne morate dolaziti, naao sam drugi !" 112 Ue ena s malim djetetom u autobus. Voza busa joj kae: - "To je najrunije dijete to sam ikad vidio !" ena sjedne u stranji dio busa crvena od srdbe, te kae ovjeku do sebe: - "Voza me upravo uvrijedio !" A ovaj joj kae: - "Idi naprijed i poalji ga u pizdu materinu, ja u ti priuvati majmuna !" 113 Vraaju se Mujo i Suljo kui poslije dugog rata i dolaze na breuljak odakle se vidi Mujina kua te ti Mujo zamoli Sulju, inae snajperistu da vidi ta mu radi njegova Fata. Suljo ti proviri kroz snajper i kae: - "Joj Mujo, eno je kara se sa tvojim komijom !", a ono Mujo sav tuan daje Sulji dva metka i kae: - "Nju u glavu a njega u glavi !" Suljoo ti naniani i kae: - "Izgleda da e biti dovoljan samo jedan metak !" 114 Pita slon kamilu: - "Zato ti ima sise na leima ?" - "Glupo pitanje od nekoga ko ima kurac na licu !", odgovori mu kamila. 115 Doao Mujo kui pijan. Legne pored Fate koja je imala menstruaciju, i onako pijan navali na nju. Ujutro se probudio a Fata jo spava, on ugleda krvav krevet i pomisli: - "Joj jebote ubio sam Fatu !" Ustane onako mahmuran i ode u wc. Pogleda se u ogledalo i kae: - "Ma kurac sam je ubio, pojeo sam je !" 116 ita Mujo oglas u novinama i veli: - "Vid Suljo, policija trai mukarca od 20 do 30 godina, jaeg stasa, pomalo elavog, koji nou hoda po parku i siluje ene !" - "Da. I ?" - "Pa razmiljam da im se javim. Moe bit dobra plata, policija je to !"
IV DIO...PART IV
Senad Nadarev i, Bosna i Hercegovina 2010
Nastavie se...will continue...
Emil Strnia, Croatia 2010

Broj 17., 18. I 19... No. 17., 18 and 19... MaxMinus Magazin

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj 17., 18. I 19... No. 17., 18 and 19... MaxMinus Magazin

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Aforizmi, prie, Aforizmi, prie, pjesme pjesme, kolumne

Karikatura, crte strip

Majed Badra, Palestine 2010

Ogranien, a ima neogranienu vlast.

Aleksandar Blatnik, Srbija 2010

Anketa je potpuno anonimna. Ali da li su odgovori uopte od znaaja i da li

Uskoro e Nova godina. A koja?

Ismail Kar, Turkey 2010

Jasmina iki Jaiki

Raquel Orzuj, Uruguaj 2010

Jordan Pop Iliev, Macedonia 2010

Raquel Orzuj, Uruguaj 2010

Radnicima su uzeli sva prava-da im ne smetaju dok rade.

Senad Nadarevi, Bosna i Hercegovina 2010

Abdurahman Halilovi Ahil

KONKURS pod nazivom SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!

MaxMinus E-magazina pod nazivom II SATIRINA POZORNICA MaxMinus plus.

Petar Pismestrovi Ozbiljna vremena za smijeh

neke. Opet one na vlasti.

jednoumlja dolazi jednoumlje- viepartijsko!

satire, a ni K.... od karikature. Pa sad nek mi netko kae Barem za sada.

Marcos Ribeiro Mendes TUBA , Brazil 2010

Faby ARTENCIEL , France 2010

Ren BOUSCHET, Frabce 2010

Guaico, Colombia 2010

Eduardo Barreto, Peru 2010

Hule Hanui, Austria 2010

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2010

Marcin Bondarowicz, Poland 2010

Sabahudin Hadiali KNJIGA

Franja Straka, Srbija 2010

Franja Straka, Srbija 2010

Aziz Yavuzdoan', Turkey 2010

Elvis Huremovi Prvi put

Senad Nadarevi, Bosna i Hercegovina 2010

Elvis Huremovi Inspektor Pateta ponovo jae

ura efer Sremac

Franja Straka, Srbija 2010

Ivo Mijo Andri

Jasmina iki Jaiki

Kotrha Lubomir, Slovakia 2010

Marcos Ribeiro Mendes TUBA 2010

*** Dimitar I. Vilazorski

Nebeski narod je tapkao u mjestu i probio ozonski omota.

Franja Straka, Srbija 2010

Abdurahman Halilovi Ahil

*** Ekrem Maci

Ren BOUSCHET, Frabce 2010

Draen Jergovi YUGONOSTALGIARI

Kad jednom ue u Evropu zauvijek e biti rob Amerike.

Kad jednom ue u Evropu, zauvijek e biti rob Amerike.

Jordan Pop Iliev, Macedonia 2010

PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/ WE ARE PRESENTING CARTOONIST

Arls Herrera (Calarc) Colombia

WE ARE PRESENTING CARTOONIST

Arls Herrera (Calarc), Colombia

JarapeJairo Pelez Rincn, Colombia 2010

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2010

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2010

Franja Straka, Srbija 2010

Leonardo di ser Piero da Vinci

Lake se odupirati na poetku nego na kraju.