ZEMZEM

LIST UENIKA GAZI HUSREV-BEGOVE MEDRESE U SARAJEVU GODINA XLIII - NOVEMBAR 2011/ZUL - HIDDE 1432 HG BROJ 1/173 - CIJENA 2 KM, ZA INOSTRANSTVO 2

Interview:

mr. hfz. Kenan Musi

16 Genocid
Sudbina Bonjaka?

Ko su

Hafiska dova
hfz. Avdi Halidun

Bonjaci?

Nedosanjani san

Kvalifikacije za EURO 2012

ZEMZEM
LIST UENIKA GAZI HUSREV-BEGOVE MEDRESE U SARAJEVU Godina XLII - novembar 2011./Zul-hidde 1432. h.g. Broj 1/173 - Cijena 2 KM, za inostranstvo 2
Pokreta i izdava Udruenje uenika medrese Gazi Husrev-beg Glavni i odgovorni urednik Magrdija Haris Zamjenik glavnog i odgovornog urednika Karada Elmedina Dizajn i tehnika priprema Begovi Abdulmalik Fotograf Begovi Abdulmalik Lektori Hadi Merjema, Jaarevi Alma, Rami Muhamed Redakcija Demir Armin, Rami Muhammed, Sarajli Omer, Begovi Abdulmalik, Meki Emina, ehi Nedim, Ahmetspahi Nudejma, Hadi Merjema, Skeji Amina, Jaarevi Alma, Karada Elmedina, Mehmedovi Samira, Muratovi Hikmet, Memievi Belmin, Musa Ilhana, Bai Habiba, Mehi Munir, Huseinbai Muhamed, Meki Merjem, Mehti Merjema Web www.medresa.ba Adresa Redakcija lista Zemzem, p.p. 271, 71000 Sarajevo Telefon +387 33 534 888 +387 61 342 753 +387 61 343 533 Tira 1700 Sekretar Meki Emina Distributer Muratovi Hikmet tampa Dobra knjiga, Sarajevo
Odlukom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, vlade R/F BiH br. 08-30-4/96 od januara 1996. godine, Zemzem je osloboen poreza na promet.

s dr j:
03 | RIJE UREDNIKA 04 | PREDSTAVLJANE REDAKCIJE 06 | EDEB: RODITELJI 07 | AKTUELNOSTI 08 | MEDRESA FLASH 12 | DAN DRAVNOSTI 13 |TEMA BROJA: KO SU BONJACI? 16 | GENOCID 18 | NAI VELIKANI: MEHMED EF. HANDI 19 | GAZINOVCI I GAZINOVKE 24 | KNJIEVNOST: NEDAD IBRIIMOVI 25 | INTERVJU: HFZ. KENAN MUSI 28 | PREDSTAVLJANJE IZBORNE NASTAVE 29 | NAI USPJESI 32 | HADD 34 | BAJRAM 35 | BEZ DA GLEDA OKOLO 36 | PALESTINA 38 | NEDOSANJANI SAN: EURO 2012 40 | IZ ARHIVE ZEMZEMA 42 | ZANIMLJIVOSTI 43 | ZDRAVLJE 44 | IZBORNE GRUPE I POSJETE 46 | EKSKURZIJA MATURANATA U TURSKU 47 | ENGLISH ACCESS 48 | REI U TI PEROM 50 | TA DRUGI PIU

RIJE

RED IK

ZEMZEM
nepresuni izvor...
S imenom Allaha, Milostivog, Premilosnog...
Es-selamu alejkum dragi i potovani itaoci
Tradicionalna smjena rukovodstva redakcije Zemzema je jedna posljedica stalnog i neminovnog kretanja kroz vrijeme. Jo jedna generacija gazinovaca i gazinovki e kao i prethodne dati svoj doprinos i svoju kap da Zemzem, list uenika Gazi Husrev-begove medrese, ostane nepresuni izvor... Zemzem je i nedovreni mozaik, koji svaka generacija nastoji uljepati nekim za njih posebnim detaljem. Ova generacija e pored ostalog zapoeti jedan jako bitan projekat, kako bi sauvali od nestanka ranije i budue brojeve Zemzema. Zapoet e se s digitalizacijom svih brojeva prvog asopisa Bonjaka poslije Drugog svjetskog rata. Ratovi su rezultat zloupotreba vjere i nacionalnosti. Za zloupotrebu vjere nije kriva vjera, ve onaj koji je zloupotrijebi, a privrenost naciji je prirodna i neophodna stvar, dok je nacionalizam tetan i negativan. Kao narod nad kojim je poinjen genocid, moramo jaati nau nacionalnu svijest i zajednitvo kako bi zatitili svoju budunost. Ovogodinja generacija uenika i uenica Medrese planira izdati etiri broja Zemzema, povodom etiri za nas znaajna datuma: Dan dravnosti, Dan nezavisnosti, Dan kole i akademija maturanata i maturantica Gazi Husrev-begove medrese. ZEMZEM | 03

Haris Magrdija / Glavni i odgovorni urednik

PREDS

VLJ

JE RED KCIJE

AHMETSPAHI NUDEJMA
Teko je u nekoliko redova opisati osobu poput nje. Uvijek vesela, po mnogo emu jedinstvena, od ove godine je zvanini lan Redakcije Zemzema, iako je i prole godine sudjelovala u realizaciji istog. Karakteriu je ambicioznost, inteligencija i ustrajnost. Sigurni smo da e njen angaman, zajedno sa ostalim lanovima Redakcije pomoi da i ovogodinji Zemzem bude to bolje predstavljen.

BEGOVI ABDULMALIK
Vanserijska linost po svim mjerilima. O ljudima kao on teko je objektivno govoriti. Naravno, ta god da napiemo zvuat e malo izvjetaeno, ali oni koji ga poznaju znat e o emu govorimo. ovjek koji je najee u centru panje zahvaljujui nevjerovatnoj originalnosti u svojim alama, uvijek nas uspije nasmijati, ak i onda kada nikome nije do smijeha. Ali nemojte nasjesti i povoditi se milju da je neozbiljan. Da budemo iskreni, to e rei samo oni koji ga ne poznaju. DTP u ovogodinjoj redakciji, a nivo na kojem je tehniki dio ovog broja uraen denitivno govore o njemu, kao ozbiljnom i sposobnom ovjeku.

DEMIR ARMIN
Vrijedni i uvijek angaovani lan nae redakcije. Prole godine je veoma uspjeno obnaao funkcinju distributera naeg lista i jedan od najzaslunijih za njegovu uspjenu prodaju. Pored ovog jako zahtjevnog i odgovornog posla Armin je uspijevao i da nas poasti nekim od svojih izuzetno zanimljivih tekstova. Imajui u vidu da je Armin svestran momak ne treba da nas udi ako tekstove sa njegovim potpisom budete itali u razliitim oblastima. Nesumnjivo je da je njegovo lanstvo u redakciji velika dobit za sve nas.

HADI MERJEMA
Dio je naeg tima od ove godine. Obavljat e funkciju lektora i ne sumnjamo da e opravdati dato joj povjerenje. Jedan je od lanova izborne grupe bosanskiengleski, to e joj siguno biti od koristi u obavljanju ovoga posla. Veoma dobrom dikcijom zavrijedila je mjesto voditeljice emisije Moja medresa na radiju BIR. Kreativnost, domiljatost, i duhovitost su samo neke od osobina koje krase ovu djevojku. Sigurno je, da e dati veliki doprinos naem listu.

JAAREVI ALMA
Veoma smo sretni, zadovoljni i poaeni to ove godine nau redakciju krasi Alma Jaarevi, osoba puna entuzijazma i dobrih ideja, ali uvijek ukraena blagim osmijehom. U prethodnim brojevima imali ste priliku da itate neke od njenih radova, ali ove godine dobila je veu obavezu, funkciju lektora! Mi vjerujemo da e i pored toga nai vremena da napie radove koji e upotpuniti na list. Takoer, ne moemo a da ne spomenemo njene glumake sposobnosti, kao i imitacije koje nas uvijek ostave bez daha.

KARADA ELMEDINA
etvrtu godinu je u redakciji Zemzema. Ove godine je na poziciji zamjenice urednika i s obzirom da je odgovorna osoba ne sumnjamo da e ekasno odraditi svoj posao. Veoma je ambiciozna, kreativna i pametna osoba te aktivan lan dramske sekcije, pa se nemojte zauditi ako ujete da je zovu imenima tipa Esmeralda, Hajra, ulka ili pak Ramo! Za veoma kratko vrijeme usvojila je turski jezik pa emo je zamoliti da ne zapostavlja maternji nam jezik, te svojim radovima nastavi krasiti na dragi asopis Zemzem!

04 | ZEMZEM

PREDS

VLJ

JE RED KCIJE

Na lider u svakom pogledu. Odlian uenik, voa razreda i izvanredan sportista. Izvor mnogih konstruktivnih ideja za opu dobrobit, kako naeg drutva, tako sada i Zemzema, koje je skoro uvijek, uz Allahovu pomo i zavidne organizatorske i realizatorske sposobnosti, uspijevao ispuniti, i koje e sigurni smo nastaviti ispunjavati. Primjer svakog dobra, drug kakav se samo poeljeti moe, uvjerenje je da istinski prijatelji ipak postoje. Naem uredniku elimo svu sreu u ovom, ne tako lahkom zadatku. Da se predvia, nema potrebe ovakav urednik garantuje uspjeh!

MAGRDIJA HARIS

MEHMEDOVI SAMIRA
Ovo stvorenje moemo opisati onom ekspirovom: Krhkosti, ime ti je ena. Iako naizgled krhka, nerijetko je znala pokazati i svoju odluniju stranu. Izvor Selimovievih citata. Njene retorike sposobnosti i ljubav prema itanju Selimovieve literature esto nas je ostavljala bez daha. A ni njen osmijeh nikog ne ostavlja ravnodunim. Od ove godine je lan Zemzema i ne sumnjamo da e uveliko doprinijeti njegovom sadraju. Ujedno nasmijana i ozbiljna, krhka i odluna, uporna i popustljiva, naa Samira.

MEKI EMINA
Kada bismo traili paradigmu uspjene mlade osobe, uporne, radine, organizovane, talentirane i nadasve moralne, nali bismo sve to u linosti Emine. U godinama koje su iza nas, stranice Zemzema su bivale ispunjene njenim pjesmama i radovima. Brojne nagrade i priznanja dokaz su kvalitete njenog knjievnog umijea. Aktivna je lanica redakcije Zemzema, gdje je svojim idejama uveliko doprinijela poboljanju kvalitete naeg lista, to nam daje za pravo da i ove godine oekujemo maksimalnu angaovanost s njene strane.

RAMI MUHAMMED
Teko je nai rijei da bi se opisale sve dobre strane naeg Ramketa. a i kada bi ih i pronali, trebalo bi nam mnogo vie prostora od ovog predvienog. Ono to je bitno za sve nas, da e Ramke biti veliko pojaanje za redakciju. U narednom periodu, obavljat e veoma odgovornu funkciju lektora naeg lista. Za ovo kratko vrijeme ve se dokazao kao prava osoba za tu poziciju, pa ne sumnjamo da e Zemzem ove godine biti jo bolji. Veoma je talentovan pjesnik to ete se imati priliku i sami uvjeriti...

SARAJLI OMER
Prole godine nas je poastio svojim dolaskom u redakciju. Predsjednik udruenja uenika Gazi Husrev-beg. Momak jakog karaktera, novih ideja, odgovoran momak. Posebnu naklonost pokazuje prema prirodnim naukama, ali i svemu to moe biti zanimljivo. Poznavajui Omera, sigurni smo da emo i ove godine, kao i prethodnih, uivati u njegovim tekstovima.

SKEJI AMINA
lan redakcije od prvog razreda. Listove naeg asopisa jo od tada krase stihovi njenih pjesama. Djevojka prepoznatljiva po svome glasu slavuj nae kole. Svojim zalaganjem i radom na radiju BIR od prvog razreda, dobila je zaslueno mjesto glavne i odgovorne urednice emisije Moja medresa. Vjeiti optimista u bilo kojoj situaciji. Veoma komunikativna i uvijek raspoloena za akciju. Vjerujemo da e kao i do sada doprinositi naem asopisu, kako poezijom tako i drugim sadrajima.

ZEMZEM | 05

edeb

GOSPODARU MOJ, SMILUJ IM SE, ONI SU MENE, KAD SAM BIO DIJETE, NJEGOVALI...
El-Isra, 23.

ravo koje uivaju nai roditelji u islamu je zaista velianstveno. Veliki je broj ajeta i hadisa koji upuuju na vrijednost i obaveznost poslunosti i injenja dobroinstva roditeljima, te prijete za njihovu neposlunost. Uzvieni Allah spomenuo je u istom ajetu pravo roditelja sa Svojim pravom, pa kae: Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobroinstvo inite. Kada jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost doive, ne reci im ni: Uh! i ne podvikni na njih, i obraaj im se rijeima potovanja punim. Budi prema njima paljiv i ponizan i reci: Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali!" (El-Isra, 23.) Poslanik, s. a. v. s., je ukazivao na prednosti koje ima majka u odnosu na oca, ali time nije obezvrijeena pozicija oca. Majka je ena i kao takva, krhka i osjetljiva, te zbog toga zasluuje vie panje, bez da zaboravimo pravo oca koje ima kod nas. Jedne prilike je Hakim bin Hizam upitao Poslanika kome treba najvie dobra initi. Poslanik mu je rekao: Majci, a kada je ovaj upitao o sljedeoj osobi, Poslanik, s.a.v.s., mu je ponovio: Majci. Tako je bilo kada je ovaj upitao i trei put. Tek kada je Hakim upitao etvrti put Poslanik, s.a.v.s., mu je rekao da poslije majke dobro treba initi i ocu. Najasniji, najsvetiji in u ivotu jedne ene je trenutak kada postaje majka. Koliko je to svet in, prepoznajemo iz rijei Poslanik s. a. w. s., kada se jedna ena poalila na nemogunost ena da uestvuju u dihadu, na to joj je Poslanik s. a. w. s. odgovorio da je ena borac na Allahovom putu od trenutka kada zatrudni pa sve dok se ne porodi, i od trenutka kada pone da doji pa sve do trenutka kada prestane. Ako bi se desilo da umre za vrijeme trudnoe ili dok doji dijete, umrla bi smru ehida. Uzvieni Gospodar je zadovoljan svojim robom ako su njegovi roditelji zadovoljni njime i obrnuto, ljuti se na onoga

na koga se njegovi roditelji rasrde! Poslunost koja se njima iskae vrlo lahko moe biti velikim razlogom za otklanjanje mnogih tegoba i iskuenja. To saznajemo iz jasnih rijei Allahovog Poslanika, s. a. w. s., koji kae: Allahovo zadovoljstvo je u zadovoljstvu roditelja, a Allahova srdba je zbog srdbe roditelja! (Tirmizi)

Zapitajmo se...
Pa u kakvom to vremenu ivimo. Zar smo tako lahko zaboravili sve rtve koje su nai roditelji podnijeli da bi nama bilo dobro. Samo se bojim da spomenem sve dugove koje im nikada neemo biti u stanju vratiti, jer toliko ih esto spominjemo, a tako malo razmiljamo o njima. Kakvi su dananji postupci mnogih modernih sinova i kerki prema njihovim roditeljima?! Zar su tako brzo zaboravili svu rtvu, odricanja i nevolje kroz koje su majke i oevi prolazili da bi smo mi neometano sazrijevali?! Izvitoperenost moralnih principa ide tako daleko da vie ni na spomen rijei majka neemo primjetit izraz blagosti na licu. Pa, zaista i ivotinje suosjeaju jedna sa drugom kada ostare, a neki ljudi idu nevjerovatno daleko u svojoj bezosjeajnosti prema svojim roditeljima! Prenosi se da je Allahov Poslanik, s. a. w. s., tri puta rekao: Zar ne biste eljeli da vas upoznam sa najveim velikim grijesima!? Rekoe: Naravno, o Allahov Poslanie! Ree: injenje irka Allahu i neposlunost roditeljima... Sve do tada je bio naslonjen, pa se sjedei uspravio i rekao: ...i lani govor i lano svjedoenje! Te rijei je toliko ponavljao, tako da su ashabi zaeljeli da prestane. Propao je onaj kod koga roditelji njegovi starost doive, a on ne zaslui dennet...
Pripremio: ozi Emrah, IIIa

06 | ZEMZEM

EL OS I

Pripremila: Alijevi Lamija, IIc

Carigradski patrijarh radi ezana prekinuo inodejstvo

Turska obnavlja Hidasku eljeznicu od Istanbula do Mekke i Medine

Turska e otpoeti radove na obnovi Hidaske eljeznice od Istanbula do Mekke i Medine u duini od 2241 kilometara. Hidasku eljeznicu izgradila je Osmanlijska Turska poetkom prologa stoljea. eljeznica je unitena u doba Prvog svjetskog rata i vie nikada nije obnovljena. Hidaska eljeznica e prolaziti kroz Tursku, Siriju i Jordan. Izmeu Istanbula i Mekke prometovat e brzi voz koji e tu razdaljinu prelaziti za 24 sata. Oekuje se da e radovi na obnovi eljeznice trajati etiri godine, a kad se izgradi oekuje se da e godinje prevoziti dva miliona putnika. Voz e kretati iz Istanbula za Adanu Osmanliju, potom prelazi na sirijsku stranu u Halep, Hamu i Deru, a zatim prelazi u Jordan i iz Jordana stie u Medinu i konano u Mekku. Pripremni radovi su ve poeli u Turskoj, Siriji, Jordanu i Saudijskoj Arabiji. eljeznica e uz prijevoz putnika, hadija i mutemira, uveliko pomoi u ekonomskoj razmjeni zemalja kroz koje prolazi. Osmanlijski sultan, Abdul Hamid, potpisao je dekret o izgradnji Hidaske eljeznice 1900. godine, a prvi voz za Mekku i Medinu poao je iz Istanbula osam godina kasnije, 1908. godine.

Carigradski patrijarh Bartolomej prekinuo je inodejstvo da bi sasluao glas mujezina, to je izazvalo nezabiljeenu panju u turskim medijima i odobravanje tamonje javnosti, prenijele su agencije. U novokalendarskim pravoslavnim crkvama tog dana je proslavljen jedan od najveih praznika Bogojavljenje. Carigradski patrijarh Bartolomej, duhovni poglavar svjetskog pravoslavlja, sluio je svetu liturgiju u katedrali Svetoga Georgija. Pred podne spustio se na obale Zlatnog roga kako bi osvetio vodu i bacio kri u more da bi ga neko od hrabrih mladia iznio. Nakon poetka vodoosveenja, pred pjevanje tropara Kada si se ti Kriste krstio u Jordanu zauo se glas mujezina s oblinje damije koji je, kao i uvijek, u podne pozivao muslimane na molitvu. U tome trenutku patrijarh Bartolomej prekinuo je posveenje, tiina je vladala dok mujezin nije zavrio. Iako je bilo nekoliko zviduka od prisutnih, kao i povika hajde, hajde, patrijarh je dostojanstveno sluao mujezina i tek kada je on zavrio, nastavio molitvu. U vode mora skoilo je, i pored hladnog vremena, dvadesetak mladia, a pobijedio je Grk iz Soluna Dimitrije Kutonis, koji je sa suprugom doao u Carigrad da proslavi blagdan Bogojavljenja, Kristova krtenja. Turski mediji su s velikim iznenaenjem izvijestili o ovom dogaaju, izraavajui, kao nikada do sada, potovanje vaseljenskom patrijarhu Bartolomeju.

kolski udbenici u Evropi loe predstavljaju islam

Prema izvjetaju Press tv, sadraji knjiga predstavljaju Islam jednom drevnom religijom koja nije dobro prihvaena u evropskom drutvu. Istrani centar iz Njemake analizirao je politike, geografske i historijske sadraje knjiga u pet evropskih zemalja. Istovremeno ove knjige se ubrajaju u jedan vani mediji informisanja vlade. Najvie panje u knjigama posveuje se islamskoj kulturi zasnovanoj na nepotivanju. U knjigama se obino podstie mali narataj na mrnju prema Islamu jednoj religiji koja nema mjesta u Evropi. U Evropi ivi vie od 16 miliona muslimana dok oko 900.000 muslimanske djece pohaa kole u evropskim zemljama.

ZEMZEM | 07

edres

sh

Izlet uenika i profesora na Jaredole

14. septembra 2011. godine, Uprava Gazi Husrev-begove medrese organizovala je izlet na medresansko imanje, koje je uvakuo Ahmed ef. Tabakovi. Odrane su razne sportske aktivnosti meu kojima je bio i fudbalski turnir na kojem su uenici IIIb razreda bili najuspjeniji.

Penelope Cruz u Medresi

Uenici Medrese na komemoraciji Nedadu Ibriimoviu

16. septembra 2011. godine, dan nakon preseljenja na Ahiret bosanskohercegovakog knjievnika, Nedada Ibriimovia, jednog od osnivaa BANU (Bonjake Akademije nauka i umjetnosti), odrana je komemoracija u Narodnom pozoritu u Sarajevu. Komemoraciji u Narodnom pozoritu u Sarajevu prisustvovali su uenici Gazi Husrev-begove medrese gdje su ukratko uli o Nedadovu ivotu od njegovih prijatelja koji su govorili, a oni su prof. dr. Senadin Lavi, prof. dr. Sanjin Kadri, dr. Denis Zvizdi te direktor Narodnog pozorita Gradimir Gojer.

Jedna od najslavnijih glumica dananjice, Penelope Cruz e u prii koja je je vezana za rat u Bosni i Hercegovini ostvariti glavnu ulogu, odnosno glumi udovicu Gemu, koja nakon rata dolazi u Sarajevo kako bi svome sinu Pietru pokazala mjesto u kojem je roen i poginuo njegov otac. Slavna Penelope izjavila je kako ju je roman istoimenog lma Venuto al Mondo (Dvaput roen) nauio o ratu vie nego bilo koja druga knjiga te da e joj uloga Geme biti jedna od najvanijih. Neki kadrovi snimani su u dvoritu Gazi Husrev-begove medrese, 16. Septembra 2011 godine.

Word school debatni format

29. septembra 2011. godine debatni klub Ad factum je organizovao javnu debatu na temu: Prilikom zapoljavanja u BiH ene nemaju isti tretman kao muarci, u World school formatu, potpuno novom za debatne sekcije i klubove u BiH. Propoziciju su sainjavali: Deduki Nermin, Hadi Sejjaf i ozi Emrah, a opozicija je bila u sastavu: Ieri Azra, Alibai Mubina i Kori Amila. Program je vodila Bai Habiba, kamerman Tabakovi Ahmed, fotograf Demir Armin, a program je sadravao i izvedbu skeeva dramske sekcije i muzike numere. Za uspjenu realizaciju debate zaslune su i sudije: Huki Samra, Memievi Belmin, Huseinbai Muhamed, Mehi Munir i prof. Mensur Kerla. Amteatar Medrese je bio ispunjen do posljednjeg mjesta, a debatu su pratili i prof. Raid Muminovi, prof. Merzuk ulan, ga. Esma Sarajli (PPZ Sarajevo), ga. Alma Jusufbegovi (ministarstvo kulture i sporta KS) i gospodin Senad Imamovi (pisac iz USA). Debatu je pratila TV HEMA, a Centar za kulturu dijaloga je istu proglasio najbolje organizovanom za mjesec septembar u BiH.

Doek gazinovaca i gazinovki

Kao i prethodnih godina i ove je nastavljena tradicija prireivanja posebnog programa povodom doeka novih gazija i gazijki. 15.septembra 2011 g. amteatar medrese je bio centar svih deavanja u naoj koli te noi. Druenje je poelo u 19.30 h i u ugodnoj atmosferi potrajalo sve do 21.00 h . Program su spremili uenici etvrtih razreda pod pokroviteljstvom udruenja uenika Gazi Husrev-beg. Glavni akteri programa su pred prepunim amteatrom dobili veliki broj aplauza. Voditelji programa su bili Skeji Amina i Begovi Abdulmalik. Program su sainjavali skeevi, pjesme, literarni radovi te kompjuterske prezentacije koje su nasmijale; oraspoloile prisutne ali izazvale i pokoju suzu. Po zavrenju programa udruenje se pobrinulo za produeni izlazak svim uenicima pa se druenje nastavilo uz kacu na nama dragim mjestima sve do 22.30 h.

Biciklijada mira
Dana 30. septembra 2011. godine, u glavnom gradu BiH, odrala se biciklijada pod nazivom Biciklijada mira. U 17:00 h uesnici su krenuli sa polazne take (Kozije uprije) prema zavrnoj (Vilsonovo etalite). I Gazi Husrev-begova medresa je imala svoje uesnike, a to su uenici I i II razreda: Wehbeh Bilal, Rami Ademdin i Delihasanovi Muhamed. Nai uenici su imali podrku od profesora Omera Dervievia. Na cilju su dodijeljene i nagrade najboljim. Osim nagrada uesnicima, podijeljene su i tri kocke mira i to: Gazi Husrev-begovoj damiji, Katedrali i Sinagogi.

Uvijek moe neto uiniti

KJU Disciplinski centar za maloljetnike Sarajevo je u okviru projekta Uvijek moe neto uiniti u mjesecu oktobru odrao est predavanja uenicima Medrese: komunikacija, faktori rizika i zatite od neprihvatljivog ponaanja, agresivnost, narkomanija, nasilje uzroci i posljedice, saradnja porodice i kole u svrhu prevencije nasilnog ponaanja.

08 | ZEMZEM

edres

sh

Uenici Medrese sa Yasmin Hussein

Odabrani uenici Gazi Husrev-begove medrese 01. oktobra 2011. godine posjetili su medresu Osman ef. Redovi u Visokom. Razlog posjeti bilo je predavanje koordinatorice programa za mlade lidere muslimanskog vijea za odnose sa javnou, Yasmin Hossain na temu Studentski aktivizam i usluge zajednici u US. Nakon toga odrana je diskusija na engleskom jeziku o trenutnom stanju komunikacije, medija te mogunosti armiranja mladih na tom polju u Bosni i Hercegovini.

Slovenci u posjeti Medresi

Uenici ispred medrese Osman ef. Redovi

U petak, 28. oktobra 2011. godine, nau Medresu su posjetili gimnazijalci iz slovenakog mjesta rnomelj. U krugu Medrese goste je doekao profesor Pleh Devad koji im je odrao kratko predavanje o historijatu i koncepciji kolstva u medresi. Gosti su obili i prostorije Kurumli medrese i hanikaha o kojim im je profesor Pleh dao osnovne historijske podatke. U hanikahu su gosti pred nekolicinom naih uenika izveli Hasanaginicu na slovenskom jeziku. Po zavretku gosti su kratko razmijenili vlastita iskustva sa naim uenicima nakon ega su nastavili obilazak nae prijestolnice u okviru trodnevne ekskurzije u Bosnu i Hercegovinu.

Dani Matice hrvatske

U srijedu 19.oktobra. 2011 godine odrano je knjievno vee sarajevskih srednjih kola u Katolikom kolskom centru Sveti Josip u Sarajevu, u sklopu programa Dani Matice hrvatske. Literarnim radovima uee je uzelo 12 srednjih kola: I, II, III, i IV gimnazija, Gimnazija Obala, Srednja elektrotehnika kola, Srednja medicinska kola, Opta gimnazija KC, Medicinska kola KC, Graevinska kola, Geodetska kola i Gazi Husrev-begova medresa. Nau kolu predstavljale su uenice: Meki Emina, Bali Neira i Buljubai Amina. Odabrane radove itala je Nada urevska, a komentirao Zdenko Lei. Ovim povodom izdata je Zbirka proznih i poetskih radova sarajevskih srednjokolaca, gdje su zastupljeni i radovi naih uenica.

Posjeta galeriji savremene umjetnosti Java

lanovi redakcije Zemzema i udruenja uenika Gazi Husrev-beg, dana 25. oktobra 2011. godine su posjetili izlobu slika konceptualnog umjetnika Damira Nikia u galeriji savremene umjetnosti Java.

Turski i bosansko-hercegovaki dani kulture

U mjesecu oktobru u organizaciji turskog kulturnog centra Yunus Emre i opine mraniye, u hanikahu Medrese predstavljeni su primjeri klasine turske umjetnosti. Keramika, Kati umjetnost, Ebru (slikanje na vodi - turski mermer), kaligraja i tezhib umjetnost su samo dio bogatog naslijea klasine turske umjetnosti. ZEMZEM | 09

Uenici nae kole sa Nadom urevskom i prof. Zdenkom Leiem

edres

sh

Slubenici MUP-a Kantona Sarajevo u posjeti Medresi

U etvrtak, 20. oktobra 2011. godine, sa poetkom u 15.00 sati u okviru tribine Susreti sa... odrano je predavanje na temu Sigurnost mladih osoba na ulici. Organizator predavanja, koje je pobudilo veliki interes kod naih uenika tako da je amteatar bio ispunjen do posljednjeg mjesta, je vijee uenika nae kole. Uenicima su se obratili: Hodi Mirsad, komandir policijske uprave Stari grad, Pai FeSlubenici MUP-a KS him, pomonik komandira PU Stari grad, Ne Irfan, portparol MUP-a kantona Sarajevo, te Vatre Admir, inspektor u odjelu za narkomaniju MUP-a kantona Sarajevo. U uvodnom obraanju komandira PU i njegovog pomonika posebno je naglaena veoma dobra saradnja izmeu Medrese i PU stari grad. Gosti predavai su ovaj susret okarakterisali kao jedinstven po tome to je inicijator sama kola odnosno vijee uenika. Nakon toga prisutnima se obratio i gospodin Vatre koji je odrao zanimljivo predavanje o narkoticima. Svakako da je ovo za nas bilo korisno predavanje, uzimajui u obzir situaciju na ulicama naih gradova, tako da smo zakazali ponovni susret.

Damir Niki

Sarajevolucija - uta minuta

U etvrtak, 27. oktobra 2011. godine, poslje ikindije namaza u 16.00 sati, u amteatru nae kole odrano je predavanje na temu Sarajevolucija-uta minuta. Gost predava bio je bosanskohercegovaki konceptualni umjetnik Damir Niki. Gostovanju gospodina Nikia prethodila je posjeta nekolicine naih uenika njegovoj izlobi u galeriji savremene umjetnosti Java. Obzirom da su uenici uistinu bili fascinirani onim to su vidjeli na izlobi, druenje je posluilo i kao sjajna prilika da iz prve ruke saznamo ta je to vodilo ovog izuzetnog umjetnika prilikom nastanka pojedinih dijela. Uenici su imali priliku pogledati nekoliko video klipova iji je autor gospodin Niki, a koji na jedan fantastian nain tretira zbivanja u svijetu. Predavanje je medijski popraeno od strane televizijske kue HEMA.

Akcija klanja kurbana

Kao i prethodnih godina, uenici treih i etvrtih razreda Medrese, uestvovali su u akciji klanja kurbana na medresanskom imanju Jaredoli. esnaest uenika je prvog dana Kurban-bajrama zaklalo 550, a drugog dana 250 kurbana. Bajram-namaz je predvodio profesor Reid ef. Bilali koji je bio zaduen i za uenje tekbira prilikom klanja kurbana, mr. Devad ef. Pleh je doekivao goste, a profesor Ismet ef. Bei je koordinirao cijelom akcijom. Iako su Bajram proveli daleko od svojih porodica, bajramske atmosfere nije nedostajalo. 10 | ZEMZEM

Uenici sa prof. Ismetom Beiem

edres

sh

IZVJETAJ

SA RAMAZANSKE PRAKSE
Izvijestio: Magrdija Haris, IVb

Hafiska dova:
hfz.

avdi halidun

Posebno mjesto u ivotu uenika Gazi Husrev-begove medrese zauzima i ramazanska praksa. Na poziv demata Liezen, svoju prvu praksu sam obavljao u ovom malom trgovakom austrijskom gradu. Par dana prije ramazana sam doao u ovaj grad koji je smjeten u regiji Steinmark, poznatoj kao Zeleno srce Austrije. Imam ovog demata Sakib ef. Zekan i dematlije su me toplo primili i ugostili. Posebna odgovrnost i ast mi je bila, to sam bio prvi softa koji je ramazansku praksu obavljao u ovom dematu. Pored klanjanja teravih-namaza, u mesdidu demata su se klanjali i dnevni namazi, a poslje ikindije namaza, ove godine prvi put je uena mukabela. Pored predavanja na razliite teme koja su odravana poslije teravih-namaza, organizovano je i niz druenja i predavanja za djecu i omladinu, kao i Kuranska pouka za odrasle. U ovom dematu su se ovog kao i prethodnih ramazana obiljeile i noi Lejletul-bedr i Lejletul-kadr prigodnim programom, a svojim prisustvom i predavanjima ovogodinji mjesec ramazan u Liezenu su uljepali prof. Said ef. Mujaki, glavni imam MIZ Cazin i mr.Mirsad Kalajdi rukovodioc Ureda za bonjaku dijasporu Rijaseta IZ BiH. Pored svih obaveza naao sam vremena da posjetim i oblinja mjesta, Windischgarsten, Sankt Gallen i Purgg. Posebno je interesantan Purgg u kojem se nalazi Johannes kapelle sagraena 1100g. i pod zatitom je UNESCO-a. U Licenu sam proveo i bajramske dane u krugu porodice, prijatelja, i dematlija, kojima se jo jednom zahvaljujem za sve to su uinili da mi boravak bude to ljepi i ugodniji. Moja prva ramazanska praksa u Austriji je bilo lijepo iskustvo, i do sada meni najljepe proveden ramazan koji u dugo pamtiti kao i nae zajednike iftare, sijela, druenja...

Avdi Halidun je uenik prvog razreda Gazi Husrevbegove medrese i njen najmlai haz. Roen je 07. februara 1996. godine u Zenici. Osnovnu kolu do etvrtog razreda pohaao je u Zenici, O Musa azim ati, a od petog do osmog razreda iao je u Devetu osnovnu kolu, Ilida-Rakovica. Svih osam godina bio je odlian uenik. Ove godine upisao je Gazi Husrev-begovu medresu. Mektebsku nastavu je pohaao u Sejmenskoj damiji u Zenici kod mr. hfz. Safeta ef. Huseinovia, a nastavio je u Rakovici kod Ibrahima ef. Klisure. Od ranog djetinjstva poeo je uiti Kuran napamet, a intenzivnije posljednju godinu dana. Motiv za uenje hifza bila mu je elja da stekne Allahovo zadovoljstvo. Muhaz mu je bio hfz. Mustafa ef. Efendi, a Kuran je uio i pred hfz. Rafuna Sulejmanom, mr. hfz. Huseinovi Safetom, hfz. Kaknjo Amirom, kao i pred hfz. Salemom ef. Aletiem. Na nalnom takmienju, mektebske 2009/10 godine, na nivou MIZ Sarajevo, u kategoriji kiraet II osvojio je drugo mjesto. 12. oktobra 2011. godine poloio je hifz pred zvaninom komisijom Rijaseta IZ BiH, i tako stekao asnu titulu uvara Kuran-i-Kerima, haza. Haska dova je prouena 12.11.2011. godine u Ensar-damiji u Zenici. Molimo Allaha da na najmlai haz bude iskreni uvar Njegove rijei i vrst na Njegovom putu. ZEMZEM | 11

dr v os i

DAN DRAVNOSTI
Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i hrvatska, i muslimanska. Bosna i Hercegovina je drava Bosanaca i Hercegovaca.
Dan dravnosti Bosne i Hercegovine je praznik u Bosni i Hercegovini koji se obiljeava svakog 25. novembra. Na taj dan 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, u Mrkonji Gradu su udareni moderni temelji dravnosti Bosne i Hercegovine kao ravnopravne republike unutar jugoslavenske federacije, sa historijskim granicama koje su datirale jo iz vremena srednjovjekovne Bosne. ZAVNOBiH (Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine) je bio najvii dravni organ antifaistikog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovake dravnosti. Odrana su ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a: Prvo u Mrkonji Gradu 25. novembra 1943. (sada Dan dravnosti Bosne i Hercegovine), Drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944, Tree i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945. godine. Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 lanova koja e predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjednitvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 lana sa dr. Vojislavom Kecmanoviem kao predsjednikom. U dane 25. i 26. novembra 1943. godine na 1. zasjedanju ZAVNOBiH-a postavljen je kamen temeljac moderne drave BiH. Time je potvrena autentinost nae zemlje i njena istorijska obiljeja jo iz X stoljea. Bosanskohercegovaki antifaisti i patrioti su te dravotvorne vrijednosti branili i odbranili prije vie od 60 godina. Porazili su pristalice faistikih ideologija, a na zadatak kao izabranih zvaninika jeste da se borimo od straha od drugoga, da nae razliitosti doivljavamo kao prednost, te da nastavimo putem kojim BiH ide stoljeima. To je put zajednikog ivota i meureligijske tolerancije, put potivanja i borbe za odravanje multietninosti, jer bez toga BiH ne bi bila autentino ono to jeste kao dravna zajednica Ako je Povelja Kulina bana 1189. godine rodni list Bosne i Hercegovine, onda je ZAVNOBiH matini dokument njene dravnosti. Dravnost BiH je starija od njenih naroda, jer se drava BiH konstituirala prije nego to su se konstituirali njeni narodi! Mnogi bi htjeli da nam zabrane sjeanje da vjerujemo u mitove, da izdamo sebe, da 25. zamijenimo nekim drugim danom novembra. Mnogi hoe da Bosne nema, a mi im poruujemo: ima Bosne, a bie ako Bog da i nas u Bosni. uvanje sjeanja na ZAVNOBiH, njegove antifaistike poruke i domete, jeste dunost, ali i pouka uiteljica ivota. Da nije 25. novembra 1943. ne bi bilo ni 1. marta 1992. godine, a ni nas bez onih to za Bosnu ivot dadoe. Sretan Dan dravnosti!
Pripremila: Mukaa Mukaddesa, IIIc

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a poelo je u Mrkonji Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Zavreno je iste noi (26. novembra) u 4 sata ujutro. Ovoj osnivakoj skuptini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao optepolitiko predstavnitvo Narodno-oslobodilakog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najvii organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se istie da ubudue BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izraena odlunost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj e biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba,

12 | ZEMZEM

Ko su Bonjaci?

BROJ

Termin Bosanac ( i Hercegovac) potpuno je jasan i oznaava svakoga ko je roen u Bosni i Hercegovini ili je to stekao ivljenjem u BiH. To je regionalni, geografski termin, a moe biti i dravni. U tome ima i slinosti s terminom Srbijanac i Srbin. Srbin ne mora biti Srbijanac, kao to Bonjak ne mora biti Bosanac. Ima ak i obrazovanih pojedinaca koji misle da se pod termin Bonjak moe podvesti Bonjak-musliman, Bonjak-katolik, Bonjak-pravoslavac. To su proizvoljnosti, ak tetne proizvoljnosti koje miriu na neku vrstu bosansko-hercegovakog unitarizma. Nai bh. pravoslavci su Srbi a katolici Hrvati. Zna se od kada je to tako (druga polovica 19. vijeka) i zna se zato. To se mora uvaavati, inae bismo sliili onima koji prave neko novo sveto trojstvo u tome. To ne.

U djelu pod nazivom De administrando imperio (O upravljanju imperijom) iz 10. stoljea, koje je bizantski car Konstantin Porrogenit bio namijenio njegovom sinu i tada predstolonasljedniku, spominje se jedna mala zemlja (zemljica) po imenu Bosna (Bosona). I to je prvo spominjanje imena nae drave. Dok je Povelja Kulina bana, najstariji dosad pronaeni i ouvani dravni dokument, napisan 29. augusta 1189. godine. Prema profesoru Musta Imamoviu, autoru knjige Historija Bonjaka, prolost Bonjaka se moe podijeliti u tri velika razdoblja: (1) doba feudalne bosanske drave; (2) doba osmanske vladavine; (3) moderno doba, koje nastupa sa austrougarskom okupacijom (1878.) i traje sve do danas. Stanovnici Srednjovjekovne Bosne se danas u literaturi najee nazivaju bogumilima, iako oni sebe nisu tako nazivali, pa naziv bogumili ili bogomili ne odgovara stvarnosti. Stanovnici srednjovjekovne bosanske drave su se nazivali krstjani, dobri Bonjani, ili jednostavnije dobri ljudi. U vrijeme Osmanskog carstva za stanovnike bosanskog ejaleta ili paaluka koji je u razliitim periodima obuhvatao pored dananje Bosne i Hercegovine i mnoge okolne teritorije, upotrebljavana su dva naziva. Ime Bonjaci, su za sebe koristili bosanskohercegovaki, sandaki i ostali muslimani slavenskog porijekla i jezika. Tako su ih nazivali i Turci i osmanska administracija u slubenim aktima, ali se u mnogim aktima Porte, bonjako ime kao regionalna i narodna oznaka, susree u raznim oblicima koji imaju isto znaenje Bonjaci ili bosanski narod (Bosnaklar, Bosnak taifesi, Bosnalu takimi, Bosnalu kavm). U svakodnevnom govoru i pisanoj rijei za Bonjake se upotrebljavao i naziv turin kao vjerska oznaka, tj. da su oni turske tj. islamske vjere, ime su se jasno razlikovali od pripadnika ostalih junoslavenskih naroda istog ili zajednikog jezika, ali drugih vjeroispovjesti. A i u osmansko doba Bonjaci su se znali ograivati od naziva Turci. Poslije austrougarske okupacije za Bonjake se slubeno koristi termin Muhamedanci ili Muhamedovci. Bonjaci su bili tretirani kao vjerska a ne kao nacionalna kategorija. Bonjaka je javnost zahtijevala da se taj termin kao neprimjeren, sektaki, i uvredljiv izbaci iz slubene upotrebe i zamjeni nazivom Musliman, jer u poetku austrougarske uprave Bonjaci muslimani vie snage ulau u ouvanje

vjere. Dolaskom Austrougarske, stvara se prostor za vee djelovanje nacionalnih pokreta. To ponajvie koriste pokreti iz Beograda i Zagreba, te putem odreenih organizacija u BiH rade na nacionaliziranju bosanskih pravoslavaca i katolika, koji se sve vie izjanajvaju kao Srbi i Hrvati, a do tada su svoj uvjetno reeno nacionalni identitet gradili putem vezanosti za zemlju Bosnu. Prije i tokom Prvog svjetskog rata u jugoslavenskim zemljama se javlja ideja o stvaranju zajednike jugoslavenske drave. Jugoslavenske zemlje (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Vojvodina) su formirale Dravu Slovenaca, Hrvata i Srba, koja se poslije ulaska Kraljevine Srbije u tu dravnu zajednicu naziva Kraljevinom Srba, Hrvata i Slovenaca. U ovoj dravnoj zajednici priznata je narodnost Srbima, Hrvatima i Slovencima, dok je Bonjacima priznat samo vjerski identitet. Poslije zavoenja estojanuarske diktature Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je nazvana Kraljevinom Jugoslavijom, a izvrena je i nova regionalizacija i druge promjene kojima su najvie bili pogoeni muslimani. Bosna i Hercegovina je podijeljena na etiri banovine i time je naruen njen teritorijalni integritet. Dakle, Bonjaci ni u Kraljevini Jugoslaviji nisu tretirani kao nacionalna, ve vjerska skupina. U vrijeme Drugog svjetskog rata u aktima Narodno oslobodilakog pokreta 1941.-1945., javlja se i naziv Musliman kao etniko, odnosno nacionalno politiko ime. Na drugom zasjedanju ZAVNOBIH-a, garantovana je jednakost i ravnopravnost Muslimana, Srba i Hrvata, izvojevana i steena u antifaistikoj borbi. U razdoblju 1947. - 1949., slubena politika je ukinula nacionalno ime Musliman, priznato u toku Narodno oslobodilake borbe. Nakon dosta lutanja i zbunjenosti oko pitanja kojim imenom izraziti i oznaiti bonjaki etnos, slubeno je krajem ezdesetih godina usvojena, ve od ranije u praksi rasprostranjeno, kao nacionalno ime oznaka, ime Musliman odnosno Muslimani. Svoj nacionalni identitet Bonjaci su prema datim mogunostima u Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, potpuno iskazali i potvrdili popisima stanovnitva 1971., 1981. i 1991. godine izjanjavajui se pod tada etniko-vjerskim imenom Muslimani.

14 | ZEMZEM

Bonjaki Sabor
U proteklih 18 godina odrana su dva bonjaka sabora, koji predstavljaju historijsku prekretnicu u ivotu bonjakog naroda i Bosne i Hercegovine. Na prvom bonjakom saboru Alija Isakovi je odrao historijski govor, a zbog stanja u kojem su Bonjaci kao narod 115 posljednih godina, rekao je: Ovdje smo kao na Sudnjem danu, s razlikom to raun polaemo sebi i onima koji e nas naslijediti ujedinjeni surovim povijesnim prelamanjem, ovdje smo izjednaeni bez regionalnih i stranakih podjela, bez bilo kakve surevnjivosti i suparnikih nakana, svedeni pod jedan i jedni imenitelj onim nainom kako smo se raali i kako smo umirali. Upotreba naziva Bonjak postepeno se aktualizirala u vrijeme kraha komunistikog reima 1989. - 1990. Na Prvom bonjakom saboru, odranom 27.09.1993. godine u Sarajevu, bosanskim Muslimanima je reaktualizirano njihovo povijesno ime - Bonjak. Saboru je prisustvovalo 377 sabornika uglavnom iz Sarajeva te 80 poslanika iz raznih dijelova BiH i Hrvatske, a za njegovo odravanje osim Alije Isakovia su najzasluniji i profesori dr. Enes Durakovi, dr. Muhamed Filipovi, tadanji predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi, te reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri. Daytonskim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovine od 21.11.1995. godine zvanino je takoer potvren nacionalni identitet - Bonjak. Alija Isakovi u tekstu Oslovili su nas 'Muslimanima' i otvorili lovnu sezonu' napravio je distinkciju izmeu termina Bonjak, Musliman, Bosanac, musliman zbog toga to mnogi zbog neukosti ili neobavijetenosti brkaju te pojmove: Ostaje termin musliman (u vjerskom smislu) i pie se malim m , malim poetnim slovom kao kranin, hrianin, protestant... Termin musliman oznaava svakoga od milijardu pripadnika islamske vjere, bez obzira gdje ive, kojim jezikom govore i bez obzira koje su nacije. Poznato je da svaki od islamskih naroda ima svoje narodno ime. Termin Bosanac ( i Hercegovac) potpuno je jasan i oznaava svakoga ko je roen u Bosni i Hercegovini ili je to stekao ivljenjem u BiH. To je regionalni, geografski termin, a moe biti i dravni. U tome ima i slinosti s terminom Srbijanac i Srbin. Srbin ne mora biti Srbijanac, kao to Bonjak ne mora biti Bosanac. Ima ak i obrazovanih pojedinaca koji misle da se pod termin Bonjak moe podvesti Bonjak-musliman, Bonjak-katolik, Bonjakpravoslavac. To su proizvoljnosti, ak tetne proizvoljnosti koje miriu na neku vrstu bosansko-hercegovakog unitarizma. Nai bh. pravoslavci su Srbi a katolici Hrvati. Zna se od kada je to tako (druga polovica 19. vijeka) i zna se zato. To se mora uvaavati, inae bismo sliili onima koji prave neko novo sveto trojstvo u tome. To ne.

Ko su Bonjaci, a ko Bosanci?
Bonjak je tradicionalno nacionalno ime bosanskohercegovakih muslimana, sandakih muslimana i svih drugih muslimana koji govore bosanskim jezikom. Zajedniki bosanskohercegovaki identitet svih onih koji su roeni u Bosni i Hercegovini ili u njoj ive sadran je u nazivu Bosanac (i Hercegovac), kako se u drugim zemljama nazivaju stanovnici BiH.

Pie: Magrdija Haris, IVb

GE OCID, S DBI

BO J K ?

GENOCID
Srebrenica e ostati krvavi peat dvadesetog stoljea. Ona je istinska bonjaka i bosanska "Guernica". ICTY i Meunarodni sud pravde su donijeli pravomonu presudu u kojoj pokolj u Srebrenici odreuju kao in genocida. Da paradoks bude vei, genocid je poinjen u UN-ovoj zatienoj zoni.
Rije genocid je 1943. godine, prvi put upotrijebio Raphael Lemkin, Poljak i idovski uenjak u polju pravnih pitanja. Rije ima korijen u grkoj rijei genos (porodica, pleme, rasa) i latinskog rijei occidere (masakrirati). U ishodu Holokausta, Lemkin je uspjeno poveo kampanju za univerzalno prihvatanje meunarodnih prava, deniui i zabranjujui genocid. Konvencija o prevenciji i kaznama za krivino djelo genocida, koja je usvojena od strane Generalne Skuptine UN-a je postigla ovaj cilj 1948. stupajui na snagu 1951. godine. Genocid je u najiroj deniciji, namjerno unitavanje socijalnog identiteta. U uem smislu genocid je denisan, odnosno ogranien na ubijanje, ali ta denicija je odbaena kao nepotpuna. Tako da apsolutan koncenzus ne postoji u vezi sa preciznom denicijom genocida. su samopouzdanje srpskim zloincima. Embargo na kupovinu oruja koji je ve bio na snazi za cijelo podruje Jugoslavije tetio je samo rtvama rata jer je srpska armija Titovim arsenalima bila naoruana do zuba. Sarajevo i itava Bosna i Hercegovina, trebalo je da uu u sastav Velike Srbije. Cilj je bio jasan, ovjekovjeen u tekstu Ilije Garaanina, Naertanije: Srpska drava ne smije ostati mala, ona se mora ojaati i proiriti. Ova ideja osmiljena davno i stoljeima pokuavana da se realizira ponovo je reaktuelizirana.

Svijet je rekao Nikad vie

Srebrenica e ostati krvavi peat dvadesetog stoljea. Ona je istinska bonjaka i bosanska "Guernica". ICTY i Meunarodni sud pravde su donijeli pravomonu presudu u kojoj pokolj u Srebrenici odreuju kao in genocida. Da paradoks bude vei, genocid je poinjen u UN-ovoj zatienoj zoni koja je proglaena kao takva 16. aprila 1993. godine. Napravljen je koordiniran plan da se zarobe svi vojno sposobni mukarci. Meu zarobljenima nali su se i mnogi djeaci znatno mlai od te dobi i stariji mukarci, a koji su ostali u enklavi nakon zauzimanja Srebrenice. Ti su se mukarci i djeaci nali na udaru bez obzira na to jesu li odluili pobjei u Potoare ili pridruiti se koloni Bonjaka koji su se pokuali probiti do slobodne teritorije. Stradalo je vie od 8000 Bonjaka. Nad golorukim stanovnitvom u Srebrenici vrena su razna silovanja, muenja, ali, ne treba zaboraviti ni ostale djelove Bosne i Hercegovine koji nisu bili poteeni progona, maltretiranja i ubijanja. Masovna ubistva, masovno protjerivanje i koncetracioni logori bili su u Bosni i Hercegovini apokaliptina svakodnevnica.

Nova drava u Evropi

Na legalnom i u skladu sa ustavom sprovedenom referendumu , graani BiH su se izjasnili za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu dravu ravnopravnih graana, naroda Bosne i Hercegovine Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj ive. Prema podacima opinskih izbornih komisija, na referendumu odranom 29. februara i 1. marta 1992. godine, od ukupnog broja 3,253.847 glasaa na referendum je izalo i glasalo 64,31 %, "ZA" je bilo 99,44 %.Poslije toga su uslijedila i meunarodna priznanja BiH. 6. aprila 1992. godine Evropska zajednica priznaje Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i nezavisnu dravu, a 22. maja 1992. godine primljena je u organizaciju Ujedinjenih nacija. Deavanja u BiH, referendum, meunarodno priznanje, nisu nikako odgovarale ciljevima srpskih nacionalista. Nikad dosanjani san o Velikoj srpskoj homogenoj dravi, ponovo je doao na red da se sprovede u realnost. Nisu se libili da svoje ideje i javno iznesu. Tako je predsjednik SDS-a bez imalo ustezanja, pred sam poetak rata, prijetio Muslimanskom narodu u Bosni. Nemojte da mislite da neete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao a muslimanski narod moda u nestanak, jer muslimanski narod ne moe da se odbrani ako rata bude ovdje. Plan koji su imali na stolu i situacija na terenu ulijevali

Rat u Bosni i Hercegovini

Rat je zapoeo 1. aprila 1992. godine kada su srpske paravojne formacije po nareenju efa srpske dravne slube bezbjednosti Jovice Staniia prele srpsko-bosansku granicu, napale grad Bijeljinu i izvrile prvi pokolj Bonjaka. Nakon toga slijede masovne provokacije, ubistva, napadi na privatne i poslovne prostore, a elektro sistem je doveden pred sam raspad.

16 | ZEMZEM

Cilj JNA bio je osvojiti glavni grad BiH i zauzeti sve dravne institucije. Srpske paravojne formacije su se pridruile JNA u sprovoenju plana. Poeli su dizati barikade u Sarajevu, s namjerom da ga presijeku napola. Istovremeno, u gradu su poeli djelovati brojni snajperisti, s namjerom sijanja panike i paralize ivota. No ono to je dodatno oteavalo poziciju branilaca jeste embargo na kupovinu oruja za cijelo podruje Jugoslavije to dovodi u pitanje samo pravo Bosne i Hercegovine na samoodbranu koje je garantirano poveljom Ujedinjenih naroda. Meutim, svi pokuaji da se ukine embargo u doba agresije i tokom genocida u istonoj Bosni su propali. Naravno, kao to tokom svakog genocida slijedi i urbicid, tako je bilo i ovog puta. Ovaj proces nije zaobiao nau tada napaenu zemlju. Urbicid je ziko uklanjanje svih materijalnih dokaza koji svjedoe o postojanju odreene vjerske, nacionalne, rasne ili etnike skupine na odreenom prostoru. Ne moemo da ne spomenemo spaljenu Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku u Sarajevu, Orijentalni institut, poruene Aladu i Ferhadiju damiju te mnoge druge damije, uniteni su i skoro svi objekti na kojima su odrane XIV Zimske Olimpijseke igre 1984. godine. Odnosno unitavano je sve ono to je podsjealo na Islam i Muslimane te na Bosnu i Bosance. Daytonski mirovni sporazum, pravni je akt sporazumnog karaktera pararan u vojnoj zranoj luci Right-Paterson kod Daytona, u amerikoj dravi Ohio, da bi se zvanino prekinuo rat u Bosni i Hercegovini koji je trajao od 1992. do 1995. godine. Ovo nije pravian mir, ali praviniji nego nastvak rata. U situaciji kakva jeste, i u svijetu kakav jeste, bolji mir nije mogao biti postignut. Bog je na svjedok da smo uili sve u naoj moi da smanjimo nepravdu za nau zemlju i na narod. poruio je predsjednik Izetbegovi, svom ratom napaenom narodu poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

Da li je genocid sudbina Bonjaka?

Dr. Fuad Saltaga: Da nam genocid ne bi postao sudbinom, naa nacionalna identikacija mora postati nadreenom ostalim identikacijama ispoljavanja ovjekovog ivota... ivimo u tekom vremenu i prostoru, gdje je bonjaki narod egzodusom i genocidom prepolovljen, kada genocid prijeti da postane kontinuitetom nae sudbine, kada su pred nama teke povijesne dileme i raskra... U rekonstrukciji tradicije bitno je znanstveno, na bazi povijesnih injenica, denirati povijesnu povezanost Bonjaka sa kontinuitetom dravnosti Bosne i Hercegovine. Drugi uslov proliranja nae nacionalne svijesti jeste postojanje i proizvodnja kulturne elite koja e sainiti na pisani knjievni jezik. I trei uslov, jedan od temeljnih u proliranju i diferenciranju naeg nacionalnog bia od srodnih etnikih zajednica, jeste uvaavanje i razvoj islama kao povijesnokulturne injenice... Bonjaci e najlake osvijestiti svoju nacionalnu egzistenciju kada tragizam povijesti postane sastavnim faktorom bonjake savremene nacionalne svijesti. ZEMZEM | 17

I VELIK

MEHMED EF. HANDI

Brilijantan student, veliki voa... Alim ije ime ne blijedi u vremenu.

ehmed Handi roen je u Sarajevu 1906. godine. Poslije mekteba i rudije, zavrava erijatsku gimnaziju 1926. godine, nakon ega odlazi u Kairo na univerzitetu Al-Azhar, koga zavrava 1931. godine.

Hidaju, kao njezina sekcija. Postali su omladinska sekcija AlHidaje, a predsjednik Al-Hidaje je bio Mehmed-efendija.

Muslimani su branili bosanske Srbe, Jevreje i Rome

Muslimanske rezolucije u Drugom svjetskom ratu nepravedno su zapostavljene u ovdanjoj historiograji. Nastale u tekim vremenima balkanske klaonice, one svjedoe o dostojanstvu bonjakog naroda i njegovih prvaka, prije svih islamske uleme, koja nije ostala slijepa i gluha na genocidnu politiku ustake vlasti, kao i etnikih odreda. Muslimani tog vremena pokazuju svoju veliinu i ovim dokumentima osuuju ustake zloine nad Srbima, Jevrejima i Romima. Rezolucije su produkt skuptinskog zakljuka Udruenja ilmije "Al-Hidaje" od 14. avgusta 1941. godine, u Sarajevu, koja je u skladu s naelima islama apelirala na vjernike da se "klone bilo kakvog nasilja". Dva mjeseca kasnije, 12. oktobra 1941., objavljena je prva Sarajevska rezolucija. U njoj je izraena zabrinutost i protest zbog masovnih ustakih zloina nad Srbima, osueno sudjelovanje muslimana u zloinima i zatraeno od vlasti NDH da prekinu bezakonje i pravnu nesigurnost. Tekst Sarajevske rezolucije napisao je vodei intelektualac toga doba Mehmed ef. Handi s jo jednim kolegom, nakon ega su je potpisali ugledni ljudi iz reda muslimanske inteligencije.

Najbolji Azhara

student

Al-

Nakon to je zavrio erijatsku gimnaziju u Sarajevu, Mehmedefendija je otiao u Kairo i upisao se na Fakultet islamskih nauka, na uvenom univerzitetu Al-Azhar. Vrlo brzo se istakao svojim znanjem i briljirao meu hiljadama studenata iz cijelog islamskog svijeta. U tom periodu objavio je nekoliko radova na arapskom jeziku koji su tampani u Kairu. Jedan od najveih vaiza u Egiptu, profesor na Al-Azharu, Ali Mahfuz, volio je na predavanja sa sobom povesti mladog Handia. Handi 1930. godine polae zavrni ispit na AlAzharu kao najbolji student. Posebno se Handi-efendija posvetio izuavanju nauke hadisa. Za to je imao odobrenje (idazetnamu) najveih uenjaka tog vremena, to je bila rijetkost u Bosni. Vrativi se iz Egipta u Bosnu, Handi je odmah poeo okupljati ljude oko sebe, prije svega omladinu. Bio je veliki uenjak i voa. Poslije toga je nastavnik Gazi Husrev-begove medrese, da bi 1937. godine bio postavljen za upravitelja i bibliotekara Gazi Husrev -begove biblioteke. Kao ugovorni nastavnik na Viu islamsku erijatsko-teoloku kolu doao je potkraj 1939. godine, a neposredno pred smrt imenovan je za redovnog profesora te kole. Njegov rad u nastavno-obrazovnom procesu bio je posebno plodan.

Misteriozna smrt
Mehmed ef. Handi je umro 19. jula 1944. godine, u 38. godini ivota, poslije bezazlene operacije bruha. Nije umro od operacije, ve navodno od zgruavanja krvi, kada mu je krvni ugruak dospio do srca. Mustafa Handi sjea se zadnjih dana bratova ivota: "Na pet-est minuta prije nego to e umrijeti kod njega je bio jedan od brae i s njim lijepo razgovarao, kao sa potpuno oporavljenim insanom. Samo to je brat iziao od njega, nije ni kui stigao, Mehmed je umro!?. Bilo je to za cijelu porodicu iznenaenje i alost. Imao je tek 38 godina ivota i bio u najboljoj i zikoj i umnoj snazi, ali, eto, umro je." Umro je alim u najboljim godinama ivota, u najteem periodu kroz koji su prolazili njegovi sunarodnjaci. O pravim razlozima njegove smrti se svata nagaalo. Niko nikad nije otkrio pravi razlog prerane smrti. Moda odgovor treba traiti u godini njegova preseljenja na Ahiret. Svi smo Allahovi i njemu se vraamo!
Pripremio: Demir Armin, IVa

Handi i Mladi muslimani

U periodu njegovog ivota osniva se organizacija Mladi muslimani. Mehmed u njezinom osnivanju nije imao uea. On je tada, u odnosu na "mladomuslimane", ve bio starija generacija, jer su tu organizaciju osnovali uglavnom uenici srednjih kola i pokoji student. Tek koju godinu kasnije, s poetka Drugog svjetskog rata (1941-1942), da bi se malo usmjerilo djelovanje Mladih muslimana, jer je omladina u to doba masovno odlazila u raznorazne vojne formacije, legalne i ilegalne, njemake, ustake, organizacija je ukljuena u Al-

18 | ZEMZEM

DOEK G ZI OV C

I G ZI OVKI

IVO O OPREDJELJE JE
Cijenjeni nai itaoci, u prvom ovogodinjem broju Zemzema, predstavljamo vam uenike i uenice prvih razreda. Prenosimo vam neke od njihovih motiva i razloga zbog kojih su doli ovdje, ali i prve utiske koje je na njih ostavila medresa, uenici i profesori. Ove kolske godine u prve razrede je upisano 136 uenika i uenica, tanije 67 uenika i 69 uenica, rasporeenih u etiri odjeljenja. U cilju razbijanja njihovog straha od novih izazova i zbunjenosti zbog ustanove u koju su doli, u etvrtak, 15.09.2011. poslije akam namaza odran je prigodan program za njih, najmlae uenike Gazi Husrev-begove medrese, u reiji njihovih maturanata. Doek gazinovaca i gazinovki privukao je veliku panju, kako najmlaih i najstarijih, tako i ostalih uenika nae kole. A amteatar je bio ispunjen do posljednjeg mjesta. Voditelji programa bili su Skeji Amina i Begovi Abdulmalik. Uenicima se obratio Omer Sarajli, predsjednik udruenja uenika Gazi Husrev-beg. Bilo je pjesme, glume, smijeha, a i pokoja suza maturanata i maturantica zbog pribliavanja kraja i rastanka. Nadamo se da e im medresa donijeti ispunjenje svih njihovih elja i namjera, a redakcija Zemzema im eli sretnu i uspjenu 2011./2012. kolsku godinu.

Od generacije koja odlazi, generaciji koja dolazi...

Voda koja tee, pa je zbog toga stalno, bistra i ista... Ovo je, ini mi se, najoriginalnija denicija izvora i toka, uokvirena vrstim obalama, sa kojih se ogledaju, sputaju u korito i tako utopljenje, pomijeane u sklad prirodne originalnosti dimenzija tog velikana, teku i generacije koje dolaze. Teku tokom koji ima svoj cilj, koji ne zavrava sa krajem naih zavretaka niti stoljea. Cilj koji prevazilazi sve te male oznake i granice naih puteva. Cilj koji tee i traje, koji e trajati koliko bude trajalo i ovjeanstvo. Melodija tog toka ne prihvata promjene, ivi u sadanjosti svog poetka, koja tee i svojim proticanjem nosi poruke, bistre i iste... Tokom, koji se ne moe oblikovati ljudskom rukom i koji ne trpi da bude odreen ljudskim granicama vremena i prostora. I ja sam kapljica... vode koja tee, pa je zbog toga, stalno bistra i ista... Kapljica u izvoru jedne urezane, uokvirene veliine, ovjeanstva u malom, Gazi Husrev-bega. elim da i vi budete kapi koje e tei sa izvora Gazi Husrev-bega, koje nee dopustiti da ono presui, dostojanstveno nosei epitete gazinovaca i gazinovki... Dobrodoli u Medresu!
Pie: Meki Emina, IVb

ZEMZEM | 19

G ZI OVCI I G ZI OVKE Uenici Ia

Razredni starjeina: prof. Munir Ahmetspahi Agi Salih, Avdi Samir, Beirovi Muhamed, Bei Ednan, ehaja Nijaz, Drki Ali, Dihi Zejd, Faji Benjamin, Gazi Tarik, Hadi Sujan, Hazovi Silvad, Halilovi Hasan, Halilovi Kerim, Hasanovi Nihad, Kalabi Velid, Karajbi Nihad, Metrovac Alem, Muhibi Suvad, Mujezinovi Haris, Mujki Abid, Muratovi Muhamed, Nasi Amar, Obua Faruk, Paali Faruk, Posavljak Vahidin, Rami Ademdin, Selimovi Ejub Ensar, Smailhodi Bilal, Smajlovi ulaga, Smajlovi Ibrahim, Traki Emin, Wehbeh Bilal, Zahiragi Ahmed i Zildum Mensur

Zato sam upisao medresu?

Prve sedmice ni sam nisam bio siguran koliko je velik taj razlog, zbog kojeg sada sjedim u klupi i piem. A sada ne znam da li je bio jedan razlog, ili pak vie... Prvi se pojavio ve, ini mi se u petom razredu, dok sam bio neformirana linost, djeak. Nisam imao neko dugorono razmiljanje, razmiljanje o budunosti. Tada sam itao Kuran pred efendijom, prvi put ozbiljno razmiljao o svom Imanu, ivotu i onome to me eka. I tako izgovarajui tek nauene harfove, sjetih se medrese. Ali jo uvijek je bila mala koliina zrelosti u tom mom razmiljanju, te sam to ostavio tako, da ga vrijeme uva za se... Jedan od manje bitnijih, usputnih razloga je moja nastavnica zike. Volio sam ziku, kako zbog nastave, tako i zbog nastavnice. Uvijek nam je objanjavala, i trudila se da nas bude to vie sa dobrim ocjenama. A ta moja nastavnica, zavrila je medresu, te i to na neki nain, eta po mojim mislima... Jedan od bitnijih, i ne znam koliko je povezan sa ovim gore to moje pero napisa, jeste razlog o kojem poeh razmiljati krajem osmog, internat... Pored znanja koje medresa nudi, ona formira na karakter i usavrava odgoj. Odavde ne elim izai sa nekoliko denicija i koje poglavlje bogatiji, elim izai kao ovjek... Mogao bih ja ovako da piem i piem, ali nemam vie ni vremena ni papira. Ve je kraj prvog mjeseca, upoznao sam nove drugove, profesore, a vrijeme mi je ispunjeno uenjem i druenjem. Zadovoljan sam medresom i ne sumnjam u svoj izbor... Faji Benjamin, Ia

Uenici Ia razreda Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu

20 | ZEMZEM

G ZI OVCI I G ZI OVKE Uenici Ib

Razredni starjeina: prof. Kasim Botonji Ait Idir Muhamed, Arnaut Ismail, Avdi Halidun, Bei Zejd, Bekteevi Emir, Bjeli Zejd, Bukva Tahir, omor Rusmir, Derli Ibro, Dakmi Danin, elmi Emir, Gani Mirza, Habul Haris, Hala Ahmed, Helvida Samed, Hindija Muhsin, Kapo Zejd, Keserovi Mersed, Kljai Muhamed, Kulauzovi Edvin, Liina Jasmin, Lila Amar, hfz. Litri Emrah, Mehanovi Tarik, Mujezinovi Midhat, Mujki Bekim, Naki Ahmed, Siro Aziz,Sultani Muaz, ehi Adnan, etki Zaim, Terzi Mevludin i Vatri Alem

Zato sam upisao medresu?

ta upisati poslije osnovne kole? To pitanje mi je stalno bilo u mislima od kako sam krenuo u osmi razred. ta elim biti, ta elim raditi poslije srednje kole su neka od pitanja koja su mi postavljali roditelji, prijatelji a i ja sam sebi. Odluio sam! elim upisati medresu. Medresa, prava vjerska ustanova je bila moj izbor. kola u kojoj su vjera i disciplina na prvom mjestu je ono to meni treba i to hou. Jo kao mali djeak roditelji su me uili da je vjera na prvom mjestu, i zato sam odluio da produbim svoje znanje o vjeri i uz Allahovu pomo to u i uspjeti. Higijena, organizovanost, disciplina su samo neke od prednosti medrese kao kole. U internatu se osjeam kao kod kue. Mir i toplina doma medrese podsjeaju me na toplinu mog doma. Moja osnovna kola ulistan u Ljeevu bila je odlian preduslov i temelj za medresu. Sada kada pohaam ovu kolu, shvatam da nisam pogrijeio i da je ovo bio pravi izbor za mene. Hindija Muhsin, Ib

Uenici Ib razreda Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu

ZEMZEM | 21

G ZI OVCI I G ZI OVKE Uenice Ic

Razredni starjeina: prof. Amina Memievi Begovi Mevla, Benkhira Esma, Ben Salem Sumeja, amdi Munevera, Deli Ilma, Dambo Lamija, Emo Nejra, Hadi Medina, Hadi Nusejba, Hasani Mahira, Hiyari Hadida, Hrgi Amina, Ibrahimovi Amina, Imamovi Sanija, Kaljanac Amina, Kapo Asija, Karkelja Lejla, Karzi Ilma, Krama Amina, Kubura Alma, Kurti Sumeja, Meanovi Adna, Mei Samra, Metrovac Esma, Mosleh Sumeja, Nuhanovi Amela, Osmanovi Mirela, Serdarevi Emina, Sherbi Zejneb, Softi Nedma, abi Merima, Tabakovi Denita i Trako Nejira

Zato sam upisala medresu?

Medresu sam upisala da bih utalila glad u srcu koja je bila nezasiena. Srce je htjelo vjeru, znanje i pravi put, a medresa je sve to nudila. Kao maloljetna i neformirana linost trebam stazu koja je pouzdano dobra i s koje neu zalutati. Tu sam da bih postala ovjek pun samopouzdanja koji nee pokleknuti pred problemima. Tom stazom kojom sada ja koraam, koraali su drugi i nisu se pokajali to su ba tim putem krenuli. Iskreno kaem nisam ba mnogo razmiljala ta u upisati, znala sam da je to medresa, moja sudbina. Medresa mi prua mnogo toga to mi ni jedna druga kola ne moe dati. Prua mi samostalnost, znanje, pomae mi da postanem bolja osoba i poboljava moj ahlak. U medresi uim da budem odgovorna. Drago mi je to sam upisala medresu jer znam da sam i ja dio ove velike porodice gazinovaca i gazinovki. Ako Bog da dolazit e jo mnoge generacije koje e slijediti ovaj put ba kao to i ja slijedim put onih ljudi koji su ovo sve proli. Te generacije e da uvruju ovu porodicu. Medresa je neiscrpni izvor znanja s kojeg u ja rado piti da bih mogla ispuniti svoju zadau halife na Zemlji. Mei Samra, Ic

Uenice Ic razreda Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu

22 | ZEMZEM

G ZI OVCI I G ZI OVKE Uenice Id

Razredni starjeina: prof. Seida Musta Ahmi Amina, Alagi Aida, Aleti Amina, Al-Husin Widad, Arnaut Amila, Bahtanovi Nedma, Bai Amina, Boudellaa Aia, Bonjak Emira, Buljubai Vildana, osovi Denana, Drinjak Adisa, El-Sawah Sarah, Gari Medina, Gromila Medina, Hadi Ajla, Huski Envera, Imamovi Amina, Imirovi Nudejma, Isi Medina, Jaarevi Amina, Jaarevi Nedma, Kubat Nejra, Mea Azra, Mujala Semiha, Mulahmetovi Denita, Muminovi Erna, Odobai Nejla, Pihura Ismeta, Sara Asja, Shamseldin Aisha, Svraka Amina, Tali Fatima, Zeli Amela i ljivo Mevlida

Zato sam upisala medresu?

I evo sad sam tu. Gledam onaj put isprepleten notama septembarskih kia i razmiljam... Poslije toliko truda, elja i nada, tu sam... Sve moje je ovdje, moje srce, dua, moji pusti snovi pripadaju medresi. Misao me vue ovamo, nikuda drugo. Zato? Snovi nekada male djevojice koja je matala da e biti gazinovka sada su ispunjeni. Srce sjaji arom i ljepotom svaki put kada prolazim kapiju i dolazim u medresu. Bez obzira koliko mi je teko bilo i koliko me udaljenost dijelila od roditelja, ne elim kleknuti pred sjeanjima niti dopustiti da sve te mate budu uzaludne. Ovdje imam novu porodicu i novi dom. Bojim se... Lutanja u nepoznatom svijetu... Bojim se da moje mate ne budu samo neostvareni snovi iezli u vodama Miljacke. Ali bojati se znai biti ovjek. Nadam se da u se ovdje izgraditi kao linost, emu medresa prvenstveno tei, te da u biti neko ko e ponosno nositi naziv gazinovka. Nadam se da u svaki put kada prelazim Drveniju most hitro koraati kao i prvi, medresi. Nadam se e moji snovi biti ispunjeni i da neu kleknuti pred sjeanjima. Samo slovo na papiru ne moe opisati neije osjeaje, niti nade, jer one su zapravo u srcu koje ostaje ovdje u medresi. Pihura Ismeta, Id

Uenice Id razreda Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu

ZEMZEM | 23

k jiev os

NEDAD IBRIIMOVI

(1940. - 2011.)

ovjek koji sa smru nije nestao. Samo je preao je na stranu jaeg, a njegova djela su ostala tu da svjedoe o ljudskoj veliini ovjeka, Nedada. Jedno je sigurno, za njega smrt je samo prolazak kroz kapiju ljudske neminovnosti, a njegov ivot se nastavlja...

Zemlja je smrtnim sjemenom posijana Ali smrt nije kraj Jer smrti zapravo i nema I nema kraja Smru je samo obasjana Staza uspona od gnijezda do zvijezda.
Mehmedalija Mak Dizdar

Biograja
Knjievnik, Nedad Ibriimovi, roen je 20. oktobra 1940. godine u Sarajevu. U Sarajevu je zavrio srednju kolu za primijenjene umjetnosti, odsjek vajarstvo, te studij lozoje. Bio je urednik u listovima Nai dani i Osloboenje, jedno vrijeme bio je nastavnik u Goradu, ali je uglavnom bio profesionalni knjievnik. U toku agresije na BiH aktivno je sudjelovao u odbrani zemlje. Na Dobrinji je organizirao KZB Preporod koji je radio i u doba blokade ovog dijela Sarajeva. Bio je i lan Udruenja likovnih umjetnika BiH od 1982. te je do 2000. imao deset samostalnih izlobi. Takoer, bio je predsjednik Drutva pisaca Bosne i Hercegovine, od 1993. do 2001., a od 1995. do 1998. glavni i odgovorni urednik asopisa za knjievnost ivot. Njegova djela prevoena su na eki, turski, albanski, engleski, francuski, panjolski, njemaki i talijanski jezik. Nakon izlaska iz tampe remek djela Vjenik (2005.), Drutvo pisaca BiH ga je kandidiralo za Nobelovu nagradu. Roman Vjenik je oborio sve rekorde u izdavakoj kui Svjetlost iz Sarajeva, ukljuujui i Selimoviev Dervi i smrt. U januaru 2009. godine u izdanju IKD ahinpai objavljeno je osmo izdanje Vjenika, a ukupan tira svih izdanja je 12.000 primjeraka. Jedno od najpoznatijih njegovih djela je roman Ugursuz, za koji je dobio estoaprilsku nagradu Grada Sarajeva 1969. Meu drugim njegovim istaknutim djelima su Karabeg, Braa i veziri, Knjiga Adema Kahrimana napisana Nedadom Ibriimoviem Bosancem, Woland u Sarajevu... Posljednje Ibriimovievo djelo je ElHidrova knjiga, koja je nastavak romana Vjenik. njegov ivot se nastavlja. On e i dalje ivjeti kroz svoja djela. Smru ovog velikana izgubljena je jedna udesna boja literature kako smatra Gradimir Gojer. Njegova djela, od one kultne Ugursuz do knjige Vjenik, predstavljaju alem-kamen nove bh. knjievnosti, posebno bonjake knjievnosti unutar nje. O Njemu ne treba troiti previe rijei, njegov ivot i rad najbolje kazuju o njemu. Patriotizam i ljubav prema domovini su uvijek bili prisutni u njegovom ivotu. Za vrijeme ratnih godina u Bosni bio je pripadnik armije BiH, a njegova pjesma Bosna jedna od najljepih pjesama ikada napisanih o naoj domovini, svjedoi njegovoj ljubavi prema ovoj zemlji. Kroz svoje romane, drame, pjesme, slike, sklupture ovjekovjeio je sebe, a svojim romanom Vjenik, remek djelom moderne bosanke knjievnosti, otiao je u drutvo velikana i zauzeo svoje mjesto u historiji kao Vjenik u vjenosti. .N.

Vjenik u vjenosti
ovjek koji sa smru nije nestao. Samo je preao na stranu jaeg, a njegova djela su ostala tu da svjedoe o ljudskoj veliini ovjeka, Nedada. Jedno je sigurno, za njega smrt je samo prolazak kroz kapiju ljudske neminovnosti, a

24 | ZEMZEM

INTERVJU:

Hfz. kenan musi

Mr. hfz. Kenan Musi, roen je 21.04.1979. godine u Sarajevu. 1998. godine zavrava Gazi Husrev-begovu medresu, a potom svoje obrazovanje nastavlja u Kairu, na Univerzitetu al-Azhar, Teoloki fakultet odsjek hadisa-profesor hadiskih znanosti. Univerzitet u Damasku, erijatsko-pravni fakultet, profesor islamskog prava. Magistrirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Posjeduje idazu u hadiskoj, khskoj i tefsirskoj znanosti od ejha muhaddisa Damaska i Halepa, prof. dr. Nurudina Itra, idazu iz hadiskih znanosti od ejha Muhammeda Ekrema en-Nedevija i idazu hifza asnog Kurana od ejhova Bekrija, Abdulmedina Tabrabiija, Jasina Karuta uz verikaciju ejh el-kurra Sirije Kurejma Radiha. Trenutno je zaposlen na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu i angaovan na predmetima: Terminologija hadisa, Pristupi sunnetu, Razumijevanje hadisa, Hadiski tekstovi, Sira, Hatabet, Vaz i Retorika.
ZEMZEM | 25

ERVJ

Sutina je da ovjek bude na istini pa makar bio sam. Ako je na lai ta mu koristi da su svi ljudi sa njim. Jedna od stvari koje Islam zahtjeva jeste na stav. Danas se od ljudi eli napraviti jedna bezlina masa koja se vodi jedino onim to vide preko medija...

Esselamu alejkum. Prije svega elim da vam se zahvalim na odvojenom vremenu na razgovor sa nama. Abdullah ibn Messud jedne prilike je rekao: Zajednica su oni koji su sloni u istini, pa makar to bio i ti sam. Kako bismo ove rijei mogli shvatiti u kontekstu dananjeg vremena? Alejkumu selam, drago mi je to vas vidim, drago mi je to uenici medrese rade na tom da svoj vjerski identitet izgrauju tako to razgovaraju sa ljudima koji su stariji od njih. to se tie samog predanja koje ste spomenuli mogli ste spomenuti i Kuranski ajet: Inne Ibrahime kane ummeten. (Zaista je Ibrahim bio sam zajednica). Sutina je da ovjek bude na istini pa makar bio sam. Ako je na lai, ta mu koristi da su svi ljudi sa njim. Jedna od stvari koje Islam zahtjeva jeste na stav. Danas se od ljudi eli napraviti jedna bezlina masa koja se vodi iskljuivo onim to vide preko medija. Stoga ovo pitanje meni ulijeva nadu da uenici medresa rade na tome da imaju svoje stavove. Da ne budu oni koji su glina u tuim rukama i da analiziraju ono to im se servira, bilo da im to jaa stav ili ih jaa kao ljude. Mislim da je to jedan podstrek svakome od nas da radimo na sebi. Koji je ispravan pristup sunnetu Poslanika Muhammeda a.s. u smislu razumjevanja. Kako ivjeti moderno, a ipak ostati blizu izvora? Najprije treba sunnet Muhammeda s.a.v.s. poznavati. Mnogo je muslimana i muslimanki koji ne poznaju sunnet. Mnogo je onih koji ga poznaju ali ga nepravilno razumiju. Mislim da ovo moderno i da kaem ne moderno ili neto to je tradicionalno i neto to trebamo preispitivati u duhu prvog pitanja. Potivanje roditelja je bezvremenska kategorija. Odravanje rodbinskih veza i potivanje roditelja u modernom dobu je npr. javiti se majci na mobitel. Mi se esto stidimo svog identiteta i to je problem koji imamo. S jedne strane ga malo poznajemo i treba se uvati krivih interpretacija sunneta. Sunnet nije nekakav ziki ogled, on moe biti manifestacija sunneta. Ali nije to sunnet u punini. I zbog toga mislim da je vrlo bitno da imamo ova tri kruga na kojim insistiram. Dakle, prvo posjedovati informaciju, zatim je pravilno razumijeti i u svome ivotu primijeniti. Od sunneta Muhammeda a.s. je danas da materijalne i tehnike pretpostavke koristimo da bi irile Islam. Mi danas npr. snimamo ovaj razgovor, da su ashabi Poslanika Muhammeda a.s. imali odreena tehnika dostignua Muhammed a. s. bi im rekao: Snimite ovaj razgovor. Nadasve, moramo se ponositi Poslanikom. Mnogo je onih koji kada se spomene ime Poslanik Muhammed a. s. stide se tog identiteta. Na identitet poiva na dva svjedoenja, na ehadetu, da nema drugog Boga, i na ehadetu da je On Poslanik. Zamislite ovjeka koji kae da je musliman a stidi se svog identiteta. Sunnet je drugi dio naeg identita, prvi dio je da je dragi Bog jedan jedini, drugi da je Muhammed a.s. peat svih poslanika. Nije izvor sun-

neta samo praksa Poslanika nego praksa svih poslanika. Vi znate iz Ahlaka, vjerovatno, ajet koji kae: Doao sam da upotpunim ljepotu ahlaka, bez obzira u kojem vremenu ivjeli. Zahvalni smo Allahu d.. koji nas je poastio Islamom i koji nam je dao da se rodimo kao muslimani ali vrjednost i prednost ivljenja u okrilju sunneta i Kur'ana mnogi ne poznaju pa neto vie o tome da kaete. Jedna od estih dova koje vi, a i ja, kaemo jeste : Gospodaru poasti me da tvoje blagodati spoznajem njihovim trajanjem. A spasi me dana kada u spoznati blagodati samo zato jer sam ih izgubio. Kada imate osobu koja je bolesna kae: Eh da sam bogdom cjenio zdravlje. Vrjednost islama treba pribliiti ljudima na nain na koji oni to mogu razumjeti. Identitet, ako ne poznajemo, je veliki problem. Npr. vi se vozite u avionu, vozu ali ako neznate gdje oni idu ne moete biti smireni. Ljepota vjere je u tome to daje ovjeku stabilnosti. Daje mu stil ivljenja. Svi mi imamo oscilacije, nekada smo blie tome, nekada dalje. Ovdje, problem koji imamo vezano za identitet jeste u tome to nesmjemo blagodati zaboraviti. Vi danas imate blagodati koje ljudi '80ih nisu ni sanjali. Znali smo dolaziti na mukabele '80ih i bilo bi oni koji ue te dvojetroje dematlija. Ono to bih vas zamolio jeste: Onaj koji je tradicionalista u vjeri, njegova vjera je izloena opasnosti. Jer da se rodio u drugoj vjeri bio bi druge vjere. Muhammede reci im ja vas pozivam da stanete pred Allaha, po dvoje, troje i da razmiljate. Nas ivot danas melje tako nemamo vremena da razmiljamo. I ja u sutra bit u onim mezarima kojim ja selam nazivam. Nimet toga e se spoznati kada o njima razmiljamo. I to je neto to je bitno kazati u ovom kontekstu. Namee se pitanje zato su se muslimani udaljili od sunneta Poslanika Muhammeda a.s., zato ne itaju Kur'an? S jedne strane uvjek se moe pitati ko je kriv i ko je odgovoran. Mi smo svi zajedno odgovorni, zato je situacija ovakva kakva jeste. Ako sam ja npr. profesor i pola razreda dobije lou ocjenu, denitivno, dvije odgovornosti nosim ja kao nastavnik: ili nisam dobro pojasnio ili nisam dobro prenio znanje. Generalno muslimani i muslimanke moraju prihvatati svoje odgovornosti za ono ime ih je Allah d. . zaduio. Mene je Bog zaduio na FIN-u, ja sam odgovoran za svoje uenike. Moja je obaveza, ne interesuje me ko je kriv. Mi se stalno pitamo ko je kriv. Nikada ne rjeavamo problem, samo se preispitujemo. Dok ne ponemo davati odgovore neemo napredovati. Mi moramo prihvatiti odgovornosti da ljudi u bilo kojem gradu gledaju Islam kroz nae ponaanje. Mi smo ti koji smo nekada perda izmeu ljudi i namaza. Kako da klanjam? Gledaj uenike iz Medrese. Mi smo ti koji nosimo odgovornost i emanet vjere, nema vjere bez insana koji je nosi. Vjera nije teorija. Ona je praksa koju vidite koja je dobila

26 | ZEMZEM

ERVJ

manifestaciju. Mislim da u ovom gradu medresa nije uzela prostor koji joj pripada i za koji e biti pitana. Ovo je va grad, vaa drava. Svi zajedno nosimo odgovornost, neko je kriv 1% neko vie. Sada nakon ovog pitanja, koje su posljedice to su se muslimani udaljili od sunneta i zato malo vremena provode itajui Kuran? Ne samo da provode malo itajui Kuran ve malo razmiljaju o Kuranu. Ikre znai ui, itaj meutim karee znai povezuj, doslovno razmiljaj. Kakva je posljedica danas udaljavanja muslimana od njihovog identiteta, ponajprije Kurana i Sunneta? Jeste to da nemamo dostojanstvo. Kada se od marika do magriba prolijeva krv muslimana veinom, tu mi snosimo odgovornost. Kada je neodgovoran onaj koji je rekao La illahe ilallah, Allah nad njim da vlast onome koji ne zna Boga. Dostojanstvo muslimana u svakoj generaciji jeste u slijeenju izvora vjere. Njihov graanski identitet je oduzet tim putem. Vjerska dimenzija nam daje stabilnost. Ja sam npr. profesor vi ste uenici, nai identiteti su razliiti. Ova promjena identiteta je najvie gubila na dostojanstvu. Kada neko nema dostojanstva, neko radi sa njim ta hoe. Allah je dao da oni sami sebe zaborave. Ono to imamo na sceni jeste da smo kao zajednica dosta izgubili sebe. Povratak i buenje je neto to stupa na scenu. Kako podstai ljude na najbolji nain da se vrate Poslaniku i kakvo je blagostanje ivjeti sunnet Poslanika a. s.? Ono to sam rekao prije vezano za poznavanje kuranskog ajeta u kojem Gospodar kae: Zar oni ne poznaju svoga Poslanika, mislim da mi muslimani moramo otvoriti stranice ivota Poslanika s. a. w. s.. Kada je jedan mladi pozvan kao musliman da napie esej o poznatoj linosti nije znao koga da odabere. Tada mu je mentor nemusliman rekao: Zato ne uzme za primjer Muhammeda? U povjesti ljudskog

roda nema linosti kao Muhammeda koja je prola kroz sva psihika stanja. Izgubio je dijete, dobio je dijete... Koliko je njegovog ivota u nama? Danas esto vidim da nema ni salavata na nama. Mi emo danas jedva da se osmjehnemo drugima da kaemo na neverbalni nain da koliko toliko slijedimo Poslanika donoenjem salavata na Njega. Moramo da ojaamo tu vjeru u Poslanika. Nae nane su nas uile. Nana sjedne i donese 100 salavata na Poslanika. Kada vidimo mlade ljude koji ele da donesu 5 minuta salavate na Muhammeda npr. tada emo imati pravi ummet. Da bi voljeli Poslanika, moramo ga poznavati. Vaa predavanja su posjeenja i to je najvanije poznati ste meu omladinom. Koja je Vaa vodilja kroz ivot? U jednoj vjeri koja se naziva Kisatul- Iman. Kae se: Dugo sam prieljkivao da branim onoga koga volim. Ako ovjek voli Allaha, Poslanika, Islam, da nema tele, nepotizma... onda ima obavezu da govori da voli to. Meni je vjera dala dar da ja mogu to da prieljkujem i nadam se. Mi se nesmijemo zaustaviti, moramo gledati ta emo uraditi i kada se na neki nain odreknemo mentaliteta ako ja nisam prvi, nee nita biti. Dajte da ne bude gladnih u ariji, da ne bude prljava arija. Dokle god ne budemo imali tu svijest neemo napredovati. Sloboda moja je da kaem ovo vama je neto nemjerljivo, to se nemoe kupiti novcem niti se prodati. Ona omoguava da kaete: Ovo je istina, ovo je la... Dok god je ne budemo koristil u punom smislu nismo pravi muslimani. to se sada bolje pripremite za ivot bolje ete se nositi kao ljudi kroz ivot. U ovoj fazi moete da se oblikujete. Mene prije stariji ljudi su uzimali predase i govorili su: Ti pripada dravi i ummetu. Vjera nije teorija, ona je praksa. Kada bude pravednosti meu nama biti e i promjene. Zahvaljujemo Vam se i mislim da ste nam sa ovim zadnjim odgovorom dali ujedno odgovor na mnoga naa pitanja i dali poruku mladim ljudima.
Razgovarali: Meki Emina IVb i Skeji Amina IVc

ZEMZEM | 27

PREDS

VLJ

JE izbor IH gr p

IZBORNA GRUPA

KIRAET - ARAPSKI JEZIK

jednostima kod ovjeka. A teinu te harmonije i ljepote mogao je podnijeti samo arapski jezik da ovjek shvati Boiju uputu, Kur'an Velianstveni. Tek onda kada ovjek doivi taj trenutak budu mu jasne sve te neiscrpne reenice nanizane u ljudskoj historiji koje opisuju Objavu i ono to je univerzalno. Zbog toga ba i ne smatram najvanijim opirno opisivanje uenika, profesora i naih aktivnosti nasuprot ova dva predmeta: kiraet (pravilno i lijepo uenje Kur'ana) i arapski jezik. Uimo se da Kur'an tretiramo kao subjekat, ivu i svevremenu rije, dok nam sve dublje proniknue u gramatiku i stil arapskoga jezika otvara vrata objanjenja zato je Kur'an na arapskom. Za svo ovo shvatanje pomau nam nai profesori hfz. Hamdija Begi i Ahmed Halilovi, a neemo zaboraviti profesora hfz. Mensura Malkia koji je u treem razredu predavao kiraet naoj izbornoj grupi i profesore ovih predmeta sa redovnih asova. Naa izborna grupa broji deset uenika, jednako podijeljenih na pet djevojaka i pet momaka. Da, mala, ali odabrana grupa, jer ve nekoliko godina ova dva predmeta nisu birana za izbornu nastavu. elimo da svi pokuamo shvatiti i prihvatiti vanost Kur'ana i arapskog jezika u naim ivotima. Tako ostavljamo u amanet lijepu rije svima, a mlaim uenicima da izaberu ovu izbornu grupu zbog znanja i to je jo vanije, zbog svoje due, jer je to njen lijek i uobiajena doza sree, da bude u blizini Allaha d.. i ne zapadne u prainu svakodnevnice.
Pripremio: Ajkuni Muris, IVb

U prvom ovogodinjem broju Zemzema predstavljamo izbornu grupu kiraet - arapski jezik etvrtih razreda
Toliko rijei, reenica, knjiga bijae napisano, i danas se pie o posljednjoj Boijoj Objavi, Govoru Boijem pretoenim za ovjeka i njegovo razumijevanje. Ali, sve te reenice i knjige postaju bezvrijedne u jednom trenutku. Svo to knjiko znanje biva prazno... Ne, ne slijedite te misli, dobro razmislite, jer ne vrijeam nikog i nita, nekog i neto. Taj trenutak je kada ovjekovo srce zadrhti, a suza iz oka spusti se niz dobro poznati put na vlasnikovom licu pokazujui nam da ne moemo ostati ravnoduni kada iz srca uaa Kur'ana, a sa njegovog jezika potee bujica neprevaziene harmonije i ljepote na ovom prolaznom svijetu. Zar neto osim Boije rijei moe tako djelovati na ovjeka?! Vjerujte mi da ne moe. Pa, ko nas bolje poznaje od Onoga koji nas stvori od Svoga Ruha, da nam dio koji e nas uvijek podsjeati na Praiskon i koji e uvijek teiti Izvoru i stvarnim vri-

28 | ZEMZEM

spjesi

Zagreb: 18. evropsko takmienje

uaa kurana
Tradicionalno i ove godine Zagrebaka damija bila je domain najuglednijeg europskog takmienja uaa Kurana, u organizaciji, Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Medlisa Islamske zajednice Zagreb, Svjetske organizacije za hifz i Ministarstva vakufa drave Katar. Gazi Husrev-begova medresa je za takmienje izabrala svoja tri najbolja uaa, eso Kanu, hfz. Litri Emraha i Memievi Muhameda.
Bili smo vrlo zadovoljni naim nastupima. Nakon duma namaza, bio je uprilien ruak za uesnike u restoranu Islamske gimnazije dr. Ahmed Smajlovi. Kako smo uili bila je naa tema itav dan. Nakon zavretka takmiarskog dijela, dume te ruka uslijedila je etnja Zagrebom u kojoj smo uivali. Nakon veere imali smo priliku da upoznamo ostale uesnike, njihove profesore i vidimo nama ve poznata lica najznaajnijih uaa. Narednog dana poslije podne namaza otili smo na ruak sa profesorom. Nakon ruka provela sam neko vrijeme sa roditeljima i prijateljima koji su me doli bodriti. Vrijeme od ikindije namaza do akama proveli smo u damiji sluajui takmiare u kategoriji hifza cijelog Kurana u kojoj se na uenik hfz. Emrah Litri izvanredno pokazao. Uio je 5 zadanih stranica Kurana a ovo je bila ujedno i najtea kategorija na takmienju. Nestrpljivo smo ekali njegov nastup jer je bio jedan od najmlaih takmiara. Zadovoljni i sretni, ekali smo dodjelu priznanja i proglaenje pobjednika koje se odralo nakon akam namaza i uprilienog mevluda u kojem su uestvovali svi uesnici, te gosti iz Irana. Memievi Muhamed je osvojio 4. mjesto u kategoriji tilaweta, hfz. Litri Emrah takoer 4. mjesto u kategoriji hifza, te autorica ovih redova, eso Kana, 2. mjesto u kategoriji tilaweta medresa. Nakon sveanosti, proglaenja pobjednika, dodjele nagrada i zajednike fotograje takmiara, klanjali smo jaciju namaz nakon ega smo veerali, te krenuli put Sarajeva noeni lijepim uspomenama i nezaboravnim iskustvom. Ove dane neemo zaboraviti i sretni smo to smo dobili priliku da budemo dio jedne ovakve organizacije.

Memievi Muhamed i eso Kana sa prof. hfz. Malki Mensurom

Dana 13.10.2011. godine u 15:30 krenuli smo put Zagreba, Memievi Muhamed, hfz. Emrah Litri te moja malenkost eso Kana, predvoeni profesorom kiraeta hfz. Mensurom Malkiem. Za jedanaesto evropsko takmienje uaa Kur'ana pripremali su nas nai profesori kiraeta hfz. Hamdija Begi i hfz. Mensur Malki. Organizatori ovogodinjeg takmienja bili su: Meihat islamske zajednice u Hrvatskoj, Svjetska organizacija za hifz, Ministarstvo vakufa drave Katar i Medlis islamske zajednice Zagreb. Kategorije ovogodinjeg takmienja bile su: tilawet medresa, tilawet, hifz 5 duzova, hifz 15 duzova i hifz (cijelog Kurana). U komisiji su bili: hfz. prof. Fadil ef. Fazli, predsjednik komisije hfz. Aziz Alili, hfz. Khaled bin Othman (Saudijska Arabija), hfz. Selman ef. Okamus (Turska), hfz. Farid ef. Quyalize (Francuska) i hfz. Bajram ef. Ajeti (Makedonija). Putovanje do Zagreba bilo je veoma ugodno. Stigavi tamo gdje smo i naumili, uputili smo se ka hotelu Porin u kojem su bili smjeteni svi uesnici ovogodinjeg takmienja. U njemu smo prespavali, dorukovali te krenuli ka damiji. U damiji smo zatekli profesora kha hfz. Hrvai Devada koji je doao da nas podri. Ja sam uila 219. stranicu Kur'ana a Muhamed Memievi je prouio 226. stranicu. Muhamed se takmiio u kategoriji tilaweta.

Hfz. Litri Emrah i eso Kana

ZEMZEM | 29

SPJESI

JAVNA POKAZNA DEBATA

PRVA

ODRANA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ MEDRESI

Gazi Husrev-begova medresa bila je poprite odravanja Prve javne debate, u organizaciji Centra za kulturu dijaloga, a pod pokroviteljstvom UNICEF-a.

Armacijska ekipa AD FACTUM-a

Negacijska ekipa AD FACTUM-a

Gazi Husrev-begova medresa 28.10.2011. godine bila je poprite odravanja Prve javne debate, u organizaciji Centra za kulturu dijaloga, a pod pokroviteljstvom UNICEF-a. Debata je poela recitalom nobelovca Rudyarda Kiplinga, Ako, lanova recitatorske sekcije Alibai Mubine i ozi Emraha, nakon recitala uslijedila su obraanja organizatora, Sanje Vlaisavljevi direktorice Centra za kulturu dijaloga, a zatim i domaina direktora, Zijada ef. Ljevakovia. Poslije obraanja uslijedio je i centralni dio ovog susreta, a to je pokazna debata na temu Kultura dijaloga i debata u BiH trebaju biti najvei garant uspostavljanja trajnog mira u bh. drutvu, koju su izveli lanovi debatnog kluba nae kole. Armacijska ekipa bila je u sastavu: Tabakovi Ahmed, Mehi Munir i Huseinbai Muhamed, dok je negacijska ekipa bila u sastavu: Ieri Azra, Kori Amila i Groo Nudejma. Format pokazne debate bio je Karl Poper Polisy. Programski sadraj ovog susreta bio je proet i muzikim numerama, prvu od dvije muzike numere koja nosi naziv Trenja izveli su Daferbegovi Selmir i Zaketovi Ramiz. Muzika numera bila je pravo osvjeenje, nakon ega su sudije, Anja Genjgo, Mensur Kerla, Merzuk ulan, i Huki Semra, saoptili debatantima i publici odluku o ponuenim argumentima i retorici. Susret je bio i prilika da se publici koju su inili treneri i kole koji uestvuju u debatnom procesu preko Centra za kulturu dijaloga, koji su pozvani i koji su se u velikom velikom broju odazvali na ovaj sadraj, predoi i nekoliko izlaganja, uslijedilo je izlaganje prof. Mirzeta Hamzia na temu Uloga Centra za kulturu dijaloga za obrazovni sistem BiH i bh. drutvo , zatim

izlaganje Anje Genjgo na temu Debata u lokalnoj zajednici kroz angaman mree debatnih klubova u BiH, suzbijanje jezika ulice i jezika mrnje, i izlaganje prof. Branke Malni-ugalj, na temu Srednjokolska mrea klubova i doprinos razvoju demokracije u BiH; pomirenje meu graanima BiH. Program je nastavljen muzikom numerom Run, u izvedbi Skeji Amine, uz pratnju gitare Zaketovi Ramiza. Zaredale su se zatim diskusija, zakljuci, preporuke i zatvaranje debate. Druenje je nastavljeno u prostorijama nae kole, uz zakusku. Obzirom da je ovaj nain demonstriranja i promoviranja debate proglaen od znaaja za grad, pozivi su upueni medijima, pojedincima i institucijama kulturnog i javnog ivota u Bosni i Hercegovini. Prema ocjeni svih uesnika i gostiju Gazi Husrev-begova medresa je sa uspjehom uestvovala i bila domain vrlo sloenom sadraju.

30 | ZEMZEM

spjesi

Podgorica: debatni klub

ad factum

na regionalnom takmienju
Kao debatni tim koji je organizirao najbolju javnu debatu za mjesec septembar, debatni klub nae kole predstavljao je BiH na regionalnom turniru u Podgorici . Na ceremoniju zatvaranja pozvani su i ambasadori zemalja uesnica. Nj. e. ambasador Bosne i Hercegovine, gospodin Izmir Tali posjetio je ovaj skup i sa debatnim timom Gazi Husrev-begove medrese proveo vie od sat vremena.
Nakon posljednje debate prvog dana, odmorili smo se u oblinjem trnom centru. Narednog dana, planirane su jo tri debatne runde. Prva ekipa koju smo izvukli bila je druga ekipa Makedonije. Tokom cijele debate, uspjeno smo im parirali, ali to nije bilo dovoljno da osvojimo vei broj bodova. Slijedea ekipa protiv koje smo debatovali bila je druga ekipa koja je predstavljala BiH, odnosno ekipa iz Bijeljine. U toj debate smo ostvarili pobjedu te pokazali nae istinsko umijee debatovanja i ubjeivanja. Posljednja debata, po naem objektivnom miljenju, naa najkorektnije odraena debata, bila je protiv druge ekipe Slovenije. Pretrpjeli smo poraz od Slovenije, sa malom razlikom u bodovima. Takmiarski dio smo u bodovnom smislu zavrili porazom, odnosno s dvije pobjede i etiri poraza, ali to se tie cjelokupnog putovanja i debatovanja izali smo kao pobjednici. Iskustvo i poznanstva koja smo stekli, pozivi koje smo dobili, nain na koji smo prikazali BiH i Gazi Husrev-begovu medresu, itekako nas ine pobjednicima.

Nj. e., ambasador BiH u Crnoj Gori, gosp. Izmir Tali sa debatantima

Kao debatni tim koji je organizirao najbolju javnu debatu za mjesec septembar, debatni klub nae kole predstavljao je BiH na regionalnom turniru u Podgorici u periodu od 14.10. do 17.10. Ekipa je bila u sastavu: Deduki Nermin, Hadi Sejjaf i ozi Emrah, a u pratnji prof. Mirzeta Hamzia. Najprije smo imali informaciju da se radi o nagradnom putovanju i seminaru. Ispostavilo se da je rije o okupljanju takmiarskog karaktera i sa dva debatanta koji ne znaju ni elementarno engleski bili smo u nezahvalnoj poziciji. Meutim, naa ekipa je dala sve od sebe i predstavila nau kolu i domovinu u pravom svjetlu. Takoer, ostavili smo dojam dobrih poznavalaca debate to je dovelo do poziva na predsvjetsko takmienje koje e se odrati u decembru u Sloveniji. Na put smo krenuli 14.10.2011. godine, u petak u 09:00 iz Istonog Sarajeva a u Podgoricu smo stigli oko 18:00 sati. U putu nismo imali problema, niti potekoa, tavie, bilo je ugodno. Pored organizatora, u Podgorici, doekao nas je hladan i jak vjetar, s kojim smo se uspjeno nosili tokom naeg boravka. Smjeteni smo u hotelu Ambiente a u veernjim satima posjetili su nas bivi uenici Gazi Husrev-begove medrese, a sada uposlenici medrese u Podgorici, Omeragi Zejno i Lati Afan. Prvi dan takmenja odrane su 3 debatne runde. Takmienje smo otvorili pobjedom, protiv ekipe iz Hrvatske, to nam je bila i velika motivacija da nastavimo tim putem. Nakon te, slijedea debatna runda je bila protiv ekipe Makedonije. Tean engleski jezik i makedonski naglasak malo su oteavali posao, meutim, uspjeli smo parirati makedonskoj ekipi, ali to nije bilo dovoljno. Bili smo slabija ekipa, ali smo dobili solidan broj bodova. Posljednja debata prvog dana bila je protiv ekipe iz Slovenije. Objektivan stav nae ekipe je bio da smo bili bolji, meutim, sudija iz Hrvatske se nije sloio s tim, pa debatu presudio u korist oponentske ekipe.

Ambasador BiH u Crnoj Gori sa debatantima Gazi Husrev-begove medrese

Na ceremoniju zatvaranja pozvani su ambasadori zemalja uesnica i Nj. e. ambasador Bosne i Hercegovine, gospodin Izmir Tali posjetio je ovaj skup i sa debatnim timom Gazi Husrev-begove medrese proveo vie od sat vremena. Upoznali smo ga sa radom naeg debatnog kluba, te cjelokupnim debatnim procesom pod pokroviteljstvom Centra za kulturu dijaloga. Provedeno vrijeme ukupne pozitivne dojmove uinilo je potpunim i koristimo priliku da se zahvalimo ambasadoru Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori. Nakon razgovora sa ambasadorom, uputili smo se na autobusku stanicu, te u 13:35 krenuli prema Sarajevu. Dosta umorni, jedan dio puta smo odspavali. U Sarajevo smo stigli u 19:30. Oputena atmosfera i neoptereenost rezultatom, doprinijeli su dobrom raspoloenju i pomogle da bez pritiska odradimo korektno posao koji nam je povjeren.

Na debatni tim u Crnoj Gori

ZEMZEM | 31

I OGLASI LJUDIMA HADD! - DOLAZIE TI PJEKE I NA KAMILAMA IZNURENIM; DOLAZIE IZ MJESTA DALEKIH.
Hadd, 27.

Hadd je u odreenim mjesecima; onom ko se obavee da e u njima obavljati hadd nema snoaja sa enama i nema runih rijei, i nema svae u danima hadda. A za dobro koje uinite Allah zna. I onim, to vam je potrebno za put, snadbijte se. A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni! (Al-Baqara, 197) Hadd je jedan od temelja islama, ibadet ivota, upotpunjenje i savrenstvo vjere. To je, takoer, svojevrsna uvodnica u sami bajram gdje je klanje kurbana vanjski in, a ono to Allah d.. prima jeste ono unutarnje, uzvieno znaenje tog ina: potpuna predanost Njemu kroz stalno sjeanje, zahvalnost i svijest. Kurban je in odricanja od sebe za drugog, za zajednicu, ali ne za sebe niti za zajednicu, koliko za ljubav i zadovoljstvo Allaha Uzvienog. Simbolika i hadda i bajrama je usko povezana sa ivotom svakog ovjeka, tako to je hadd ibadet u kojem se smiruje svaka ivotna elja i cilj izmeu dvije take ljudske egzistencije roenje i smrt. Sa druge strane, kurban ukazuje na nau spremnost rtvovanja u najirem smislu te rijei, tako to bi i svoje ivote dali na Allahovom putu, ako to zatreba. Dakako, svaki ibadet je put pribliavanja svom Gospodaru. Jedinstvo srca, uma i tijela se ogleda u oblaenju bijelih ihrama. Nema siromaha i bogataa, bijelaca i crnaca, vladara i podanika... Svi su isti. Ihram je veza izmeu raanja i preseljenja na Ahiret. Odjea novoroeneta je komad bijelog platna, ihrami su dva bijela arafa, a i keni su bijele boje, i oni su posebna kaburska odjea. Bijela boja (Allahu najdraa) ovjeka podsjea na istou i ljepotu due, a to hadije svjedoe oblaenjem ihrama, tj. vraajui se na sami poetak svog ivota i razmiljajui o njegovom kraju. Hadija u ihramima je istinska slika Allahovog namjesnika na zemlji - halife, koji je vijesnik mira, ljepote, istoe i harmonije. Imam Rida prenosi: Nareeno je ljudima da se obuku u ihrame da bi srca postala skruena prije nego se ue u Harem Boiji i mjesto sigurnosti i da se ne veu niim od ovosvjetskih stvari, ukrasa i uitaka, da u tom stanju pokau trud, da Njega uzmu za cilj i da se cijelim biem okrenu Njemu.

32 | ZEMZEM

Tavaf je obilaenje oko Kabe. On ukazuje na to, da je svaki pojedinac cijeloga ivota u tavafu, kree se i vraa svom poetku i svom praizvoru. Sunce, Mjesec, Zemlja, zvijezde, planete i galaksije, imaju svoje kruenje i kretanje koje se odvija u savrenom redu, skladu i harmoniji, a to znai da cijeli kosmos ima svoj tavaf, odreen u vremenu i prostoru. Tavaf osim jedinstva, prestavlja i strpljivost svih onih kvaliteta kojima ovjek postaje vjernikom, te obilaenje srca prisjeanjem (zikrom) na Gospodara Kabe. Gazali je rekao da je tavaf srca snano osjeanje ovisnosti o Gospodaru, a Kaba je samo forma tog osjeaja u svijetu oitovanja Allahove moi. Tavaf je traenje duhovnog, te uklapanje u harmoniju kretanja svega. Broj tavafskih krugova je sedam, kao i tajna u strukturi materijalnog i duhovnog svijeta, a sedam predstavlja savrenost i cjelovitost. Dua ima sedam stupnjeva. Takoer, sedam je nebesa, sedam kamenia na Mini, sedam tranja izmeu Sae i Merve, sedam je prvi spomenuti broj u Kur'anu... Brdo Arefat je mjesto susreta Adema a.s. i h. Hawe, nakon rastanka u Dennetu. Ovaj susret ujedno je i znaio poetak zajednikog ivljenja, razumjevanja, te podsjeanja na stajanje na Sudnjem danu. Kada se hadija prisjeti toga, njegovo srce biva ispunjeno strahopotovanjem i dovom usmjerenoj ka Uzvienom Allahu, ne bi li bio proivljen u skupini uspjenih, onih koje je obuhvatila Allahova milost. Arefat alje jednu snanu islamsku poruku, da kod Gospodara svjetova nema razlike meu ljudima u boji koe, rasi, klasi, naciji i drutvenom statusu, nego je razlika samo u bogobojaznosti, kako se kae u Kur'anu: Najvrijedniji je kod Allaha onaj koji Ga se najvie boji. Allah uistinu zna i nije Mu nita skriveno. (Hudurat, 13.).

ejtan se ni u jednom danu ne osjea tako siunim, bijedenim, ponienim i nitavnim, kao to se osjea na dan Arefata i to, zbog toga, to vidi u njemu sputanje Allahove milosti i Njegovo pratanje velikih grijeha. Takvo ponienje samo je jo doivio na Bedru kada je vidio Dibrila kako postrojava meleke za borbu! (hadis) Kamenovanje ejtana na Mini je izraz naeg proklinjanja svakog ejtanskog pokreta, ali treba biti izraz i naeg svakodnevnog robovanja Allahu d. i predanou Njemu. Ovo je i uspomena na djeaka Ismaila koji se, bacanjem kamenia, odupire zavoenjem prokletog ejtana koji ga je nastojao odvratiti od odluke da bude rtvovan u ime kurbana. Put izmeu Sae i Merve je put majinske ljubavi. Na ovom putu, gdje se hadije ubrzano kreu, trala je majka Hadera, traei vodu za sebe i svoga sina Ismaila. Allahovom voljom i milou provrelo je vrelo Zemzem. Saa i Merva su poruka milionima ena u svijetu, koje medicinskim sredstvima ubijaju svoju djecu. I kao to je Hadera pojila Ismaila Zemzemom, muslimani i muslimanke su duni pojiti svoju djecu vrijednostima i blagodatima vjere, znanja i morala. Hodajui izmeu Sae i Merve treba se prisjetiti hodanja izmeu dva tasa Mizana na Sudnjem danu. Hadd sa sobom nosi mnogo pouka i poruka. Kada njih spoznamo, moi emo ui u sutinu Kabe i u sutinu ovog obreda u cjelosti. Nema vrijednosti zijaretiti ovu Kuu onome ko je to naumio, a ne bude imao tri osobine: bogobojaznost koja sprjeava injenje grijeha prema Uzvienom Allahu, strpljivost koja zadrava srdbu i lijepo ponaanje sa saputnikom. (hadis)
Pie: Alijevi Lamija, IIc

ZEMZEM | 33

BAJRAM
Zaista vam je Allah, d.., zamijenio (dane praznike u dahilijjetu) boljim: danima Kurban-bajrama i Ramazanskog-bajrama. (hadis) Poslije mukotrpnih sedmica napornog rada, par dana odmora uvijek dobro doe. Bajram je uvijek najdrai period naeg kolovanja u medresi. Bilo ramazanski ili kurbanski, samo da je odmor. No, opet, Bajram je i period naeg duhovnog zadovoljstva koje upotpunjava porodina atmosfera. Samim jutrom uoavam promjene. Ona praznina svijeta i nitavnosti stvari ostalih dana u godini kao da nestaje. Mubarek dani pruaju duevni sklad. Molitva, isti tamjan ista srca, iri se tih dana vie nego inae. Ono malo oholosti, zavidnosti, lai i svae sagorijevaju u iskrenoj molitvi. Neko udno Danas, ovo turo vrijeme, prani oaj drumova, vrtoglavih cesta ludilo, bude samo nostalgiju i gorku elju za blagom mira i istim srebrom naih rodnih arija. Bukom te vreve i sredine tijesne, pruamo uho za glasove tajne koje donose beskrajnu utjehu, ekamo Bajram. Radovati se za Bajrame i tu radost iskazivati javno, dio je ibadeta dragom Allahu, ba kao to su i namaz, post i ostalo. Tog toga nam je Resulullah, Muhammed a.s., kazao da se za Bajram treba okupati, obui najljepe odijelo, Allaha dragog spominjati i zahvaljivati Mu na toj blagodati. udimo da poljubimo roditelje, zaelimo im jo mnogo ivota i nafake, naravno i oni nama, nadajui se ispunjenju tih blagoslova. I umrli bivaju obasjani dovama svojih najmilijih, tako da svaka dua eka Bajram iskreno se radujui. Kurban-bajram nosi nagradu u vidu Allahovog prijateljstva i u izvjesnom stepenu, za onoga iskrenoga Allahovog roba koji za Njegovu ljubav zakolje kurban; ba kako je i Ibrahim, alejhisselam, nakon to je bio voljan svoga prvoroenog sina, Ismaila, alejhisselam, uiniti kurbanom za ljubav Allahovu, bio poastvovan punim Allahovim prijateljstvom. Posjeujemo rodbinu, komije i sve one koje tokom godine zaboravljamo zbog brzine prolaznosti vremena. Sve brige se na tih par dana zaboravljaju, a potpuni zaborav je stanje sree, blaenstva, utapanje u nitavilu, kupelj ljudskog duha i nerava. Stvara se pobjedonosna slika vjernika koji su naizgled uspjeli da ouvaju bar tih dana ljepotu vjere i obiaja. Ali, poslije praznine arolije, ponovo se vraamo naim starim ivotima ekajui ponovni susret s mubarek Bajramom kao velianstvenim duevnim prijateljem.
Pie: Jusufbai eherzada, IIId

34 | ZEMZEM

BEZ DA GLEDA OKOLO...

...A, priat u vam o Knjizi pakla iji je autor sami Sotona. Knjiga pakla donosi ekskluzivne novosti iz svijeta grijenika, te pripovijeda o njihovim nevaljalim postupcima. A kakva sve nedjela oni ine! Nekada i Sotona zna da zastane, osvrne se, postidi se i Boga i naroda o kakvim stvarima mora pisati!

I tako je jednom jedan gledajui uz liticu pokuao dosegnuti ono nebesko, u ta se ne smije zalaziti. Prevashodno, nije mogao dohvatiti ni vrh litice koja mu je predstavljala trn u oku, i to ne samo njemu, ve i grupi umiljenika o kojima se raspredalo po carskim divanima i sijelima staraca bez imena. Daleko dospio nije, pao je nakon jednosatnog pokuavanja koje je kroz oi javnosti bilo bezvezno, u malom dijelu zabrinjavajue, ali unutar janjiarskog reda pobudilo interesovanje, jer je to bila ozbiljna namjera ruenja litice koja je kao trn u oku smetala umiljenicima. A ta litica predstavljala je jednu od glavnih karika u pokuaju protekcije od zlih vanjskih sila. I tako jednom jedan nije uspio, pao je poslije nekoliko pokuaja i ostao vjeno zapisan u Knjizi pakla u kojoj piu najvee ljudske pogreke koje se zaboraviti ne smiju. A, priat u vam o Knjizi pakla iji je autor sami Sotona. Knjiga pakla donosi ekskluzivne novosti iz svijeta grijenika, te pripovijeda o njihovim nevaljalim postupcima. A kakva sve nedjela oni ine! Nekada i Sotona zna da zastane, osvrne se, postidi se i Boga i naroda o kakvim stvarima mora pisati! Realno gledajui na svijet, da se zakljuiti da se o dananjim dogaanjima u svijetu, u najboljem sluaju, moe govoriti i pisati na najgori nain. Pa, izgledalo vam to najveim apsurdom ljudskog roda ili ne, ova reenica u najkraim crtama moe, na neki nain, oslikati sadraj Sotonine Knjige pakla. Zato ne uskratiti Sotoni inspiraciju, pitam se? A uspjeti u tome znailo bi samo jedno: potpuna harmonija! esto se zapitam kako i koliko ljudi razmiljaju, te da li uope ele prosperirati i postati razumni, pa kaem da li? Da li nekadanje riznice halifa i postojbine Benu Adema zasluuju da budu ruglo, jad i emer ovog vakta i zemana? Da li Fatihova carevina zasluuje da se po njoj pljuje kao po neem to je natetilo ljudskom rodu i uvrijedilo najvie svetosti? Da li Kolumbovo otkrie zasluuje konstantno gaenje ljudskog ekvivaliteta? A crne zemlje? Da li iz njih treba crpiti snagu, a ostavljati im nita, ostavljati ih gladne i edne na arkom pijesku Afrike? I tibetanska okolica! Kultura-diktatura! Da li im se moe uvesti kultura, a oduzeti diktatura? Opet Sotona, sjedi kao Jesenjin, piui Knjigu pakla, bez zavretka, duu od 1001 noi, tamniju od najcrnje noi. A negdje gore, na vrh brda sjedi deda, bijele kose, plave brade, u crvenoj odjei i gleda. Gleda kako se lomi bagrenje i

kako ljubavi umiru od radijacije pod istim Suncem prljavoga neba! Ne upliui se, ve uvajui snagu za kasnije napore i bitke koje predstoje. to nam to treba? Zato opetovati ono to se davno desilo, zato malicioznou ubijati afriku, palestinsku, afganistansku, grku, iraku, tibetansku djecu? Ne bih da prejudiciram, ali ovakav pristup nainu ivota i ogluivanja na razne atake sa svih strana moe nas odvesti u propast. Nebitno kakvi nemiri, uzbune i napadi ne trebaju initi da se o istim diskutuje samo kratko vrijeme nakon njega samog, a onda kud koji mili moji. Treba, ma ne, mora se to uguiti u korijenu, iskorijeniti takve pojave u drutvu, jer ini mi se da je ovaj dananji civilizovani svijet upravo kontradiktoran sam svom nazivu. Ma na kolikom god stupnju razvitka bili, ono to inimo moe se smjestiti u razdoblje kamenog doba. Alkohol, droga, prostitucija i nemoral unitie ovjekovu bit, a isti faktori uinie da se on okrene unitavanju, razaranju i destrukciji pokuavajui ui u svetost. U svetost ne smije zai nijedna bakterija, niti jedna praka. A zapitajmo se koliko je istih u ovome svijetu. Ma ne, sada u da vam priam o tome kako je situacija u svijetu savrena, kako imamo zlata kao morske vode, kako Afrikanci umjesto lia jedu najbolje sofre sultanske. Ne, i jo jednom ne! Okrenimo se pravoj vjeri, kojom moemo postii ope blagostanje i kojom moemo dostii visoke derede. A tako se mogu sabotirati umiljenici, a ako se oni uspiju odstraniti, carski divani i sijela staraca bez imena bit e protkana ljepim priama to e doprinijeti prosperitetu, a taj prosperitet e dopinijeti promjeni globalne situacije, a onda nee biti pokuaja zalaenja u svetost. Tada emo uiniti Hidru iz kamenog doba u sadanjost. U vjeri nema alkohola, droge, prostitucije i nemorala. Ogluivati se neemo na razne atake. Neemo gledati slike ubijene djece prosutih mozgova. A onda e riznice halifa, postojbine Benu Adema, Fatihova carevina, Kolumbovo otkrie, crne zemlje i tibetanska okolica biti mjesta privrednog razvoja i mjesta pogodna za ivot. Sotoni e konano nestati inspiracije. A ako njemu nestane inspiracije ni onaj se nee pokuavati uspeti na liticu. A, ako on to ne bude radio ni ja vie neu pisati. Dug je put od gnijezda do zvijezda!
Pie: Tabakovi Ahmed, IIb

ZEMZEM | 35

PALESTINA
U OIMA SVIJETA
Historija stradanja Palestinaca, uspona Izraela, mnogo je puta ponovljena. Postalo je to neto sasvim uobiajeno, kada ujemo vijesti o pogibiji palestinskih mladia, o brojnosti palestinskih rtava ili o novim napadima na izbjeglike kampove, na moralni zakon naviknut na to, zataji, adaptirao se na takve informacije. Moralna osuda je relativna stvar, puste rijei bez teine.
injenica da je drava Izrael nastala u srcu islamskog svijeta namee se kao osnovni uzrok bliskoistone krize. Muslimani se nisu mogli pomiriti sa tom injenicom, ali i stavovi arapskih lidera, njihova iskrivljena miljena, neusaglaeni potezi imali su utjecaja na nelegalnu uspostavu, a zatim i opstanak cionistike tvorevine zvane Izrael. Ba kao i podrka i pomo nekih velikih sila koje su bezrezervno pomagale novonastalu dravu Izrael. Na inicijativu austrougarskog idova Theodora Herzla 1897. godine osnovan je cionistiki pokret, koji je na svom prvom zasjedanju za mjesto osnivanja drave izabrao biblijski Izrael. Ideja je dobila realne izglede, nakon to je britanska vojska 1917. zauzela taj dio Osmanskog Carstva. U tom trenutku najveim postignuem cionistikog pokreta pokazalo se donoenje Balfourove deklaracije u novembru 1917. godine, nazvane po britanskom ministru vanjskih poslova Balfouru, ime je Velika Britanija dala potporu ideji da se na podruju Palestine osnuje nacionalni dom za idove. Balfourova deklaracija je otvorila put veem idovskom useljavanju u Palestinu. Na temelju odluke UN-a u novembru 1947. britanski je mandat u Palestini zavrio u pono 14. maja. Istog dana je idovsko narodno vijee proglasilo nezavisnost drave Izrael. Odmah su je priznale i Sjedinjene Amerike Drave i Sovjetski Savez, a do kraja godine uinila je to i veina suverenih drava u svijetu, s iznimkom arapskih. danija, Irak i Libanon te mali vojni kontingent iz Jemena. Izrael se u tom trenutku nalazio u izrazito tekoj poziciji. Dravnost i opstanak idova u Palestini dovedeno je u pitanje. Na inicijativu Ujedinjenih naroda 11. juna 1948. borbe su zaustavljene. Nakon etiri sedmice obustave vatre, borbe su obnovljene. Izrael je nizom manjih operacija nastojao vratiti pod svoju kontrolu teritorij koji je izgubio u nekoliko proteklih mjeseci, ali i proiriti se izvan podruja koje mu je bilo namijenjeno UN-ovim planom. Na pritisak UN-a 18. jula, sklopljeno je novo primirje s namjerom oivljavanja pregovora, no konani udarac mirnom rjeenju sukoba zadalo je ubistvo meunarodnog posrednika grofa Bernadottea, kojeg su ubili idovski ekstremisti iz organizacije Lehi. Izraelski teritorij je nakon rata bio vei za otprilike 3400 kvadratnih kilometara od onog koji mu je bio namijenjen UN-ovim planom podjele. U oktobru 1956. godine na tajnom su se sastanku nali premijeri triju drava, spojeni zajednikim interesima, Francuska, Velika Britanija i Izrael, odluile su zatititi ugroene interese. Na sastanku je postignut dogovor o zajednikoj vojnoj akciji na Egipat i o ruenju Nasera. Na elu sa proslavljenim generalom Moshe Dayan poinje napad na Egipat. Anglo-francuski napad na Egipat izazvao je otru diplomatsku reakciju Sovjetskog Saveza, a akcija je naila na neodobravanje i u Washingtonu, gdje je Eisenhowerova administracija bila uvrijeena zbog poduzetog napada bez prethodnih konsultacija sa Sjedinjenim Dravama. Bijela kua je u tom trenutku bila zabavljena situacijom u Maarskoj. Eisenhoweru ta kriza nije odgovarala ni zbog predstojeih predsjednikih izbora. Nakon amerikog pritiska, Velika Britanija i Francuska bile su prisiljene potovati odluku Ujedinjenih naroda o prekidu vatre.

Izraelsko-arapski sukob
Nastojei sprijeiti podjelu Palestine, dan nakon proglaenja Izraela poeo je napad vojski arapskih zemalja na tek proglaenu idovsku dravu. U napadu je sudjelovalo est arapskih drava, lanica Arapske lige - Egipat, Sirija, Transjor36 | ZEMZEM 36 | ZEMZEM

Najveu korist od razjedinjenosti arapskog svijeta u svakom je sluaju imao Izrael , koji je u to vrijeme i sam bio duboko u problemima. Izraelci su se bojali novog rata, a najvea bojazan izraelskog zapovjednitva bila je istodobni rat na tri fronta, koji je mogao biti izbjegnut samo preventivnim izraelskim napadom. Dana 5. juna 1967 u 8 sati i 45 minuta poeli su iznenadni udari izraelske ratne avijacije na deset egipatskih aerodroma te na sirijske i jordanske, pa ak i na jedan iraki vojni aerodrom. Tako su samo tokom prvog dana rata bombardirana 23 aerodroma u kojima je unitena gotovo sva egipatska, sirijska i jordanska avijacija. Time je ve u poetku akcije ostvarena apsolutna izraelska nadmo u zraku, koja e omoguiti zrakoplovstvu da se iduih dana koncentrira na podrku kopnenoj vojsci. Izrael je iz ovog rata izaao kao potpuni pobjednik. Tek je posredovanje UN-a 10. juna 1967. zaustavilo izraelsku armiju, te je tako nakon 132 sata i 30 minuta borbenih djelovanja zavren estodnevni rat. Izrael je ratnom pobjedom stekao nadzor nad cijelim biblijskim podrujem Izraela ili etiri puta vei teritorij od onog iz 1949. nakon prvog arapsko-izraelskog rata. Izrael je anektirao stari dio Jeruzalema, gdje je arapskom stanovnitvu ponuen izbor izmeu izraelskog i jordanskog dravljanstva, dok je u Judeji, Zapadnoj obali i pojasu Gaze uspostavljena vojna vlast.

to njima odgovara", kazao je Erdoan, te zakljuio: "Imajte na umu da niti Turska niti muslimanski svijet u cjelini nikada nije djelovao sa takvom brutalnou protiv Izraela kao to to oni ine prema Palestincima. Izrael je vrlo "tvrd" u tom pogledu. On ne pokazuje milost". "Izraelci se stalno vraaju na pitanje genocida i iskoritavajui genocid, postupaju kao da su stalno rtve", Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odmah je reagovao i osudio izjavu kao neistinitu i skandaloznu. Jevreji jesu proivjeli genocid, ubijani su na najsvirepiji nain, mueni i zatvarani u koncentracionim logorima. elei pravdu, pokuavajui ispraviti tragediju jevrejskog naroda uinjena je nova tragedija, novi genocid i nova ubijanja. Traume jevrejskog naroda nastale zbog Holokausta, zatim viestoljetnog postojanja bez dravnosti osjetili su goloruki Palestinci. Svakodnevno imamo priliku vidjeti istu sliku, palestinski djeaci sa kamenicama u rukama i izraelski vojnici naoruani do zuba, zaista idealan omjer snaga. U zadnje vrijeme Palestinci vode borbu za meunarodnim priznanjem, ali i taj pokuaj zapadne sile su automatski svrstale u kategoriju nemogueg, ba kao i mnogo puta dosad Izraelski integritet je ostao ispred patnje Palestinaca. Palestinci su nekad imali domovinu, imali su ivot. Sada nemaju pravo ni na dravnost niti na ivot. Imaju samo uas. Milioni palestinskih izbjeglica nikada nee osjetiti slobodnu zemlju palestinsku pod svojim nogama. Izrael nikada nee dozvoliti povratak palestinskih izbjeglica, jer bi time postali manjina u dravi koju su osnovali za sebe. Broj rtava je u porastu, svake godine liju se nove suze i proiruje spisak nastradalih. U sukobima povodom samog osnivanja drave Izrael te u daljnim ratovima broj poginulih je ogroman, nije zvanian i nema tanih podataka kojima bi se mogao potvrditi. Meutim, kada bi se zbrojali svi ratovi od poetka sukoba, brojka poginulih prelazi 150 000. Od ega na arapskoj strani izmeu tri do etiri puta vie rtava nego na izraelskoj. Jo jedan idealan omjer. .N.

Palestinska rtva
Redep Tajib Erdoan je, u intervjuu za "CNN" odgovarajui na pitanje o svom odnosu prema Izraelu, rekao da "Izraelci kau da su mnogi njihovi graani ubijeni, ali da nikada nisi navedene tane statistike koliko ljudi je ubijeno... 10, 20, 100, 200?" "Navedite tane brojeve. Saopite to javno. A sa druge strane, znamo da je na stotine hiljada Palestinaca ubijeno. Znamo da je samo tokom posljednje operacije u Gazi poginulo vie od hiljadu Palestinaca. To je vrlo jasna injenica u poreenju sa Izraelcima koji se sjete genocida samo kada
Kako se osjeate gledajui ovo?

NEDOSAN
Kako bolan nema Bosne, a grle se Safet i Zvjezdan? Ama kako nema Bosne, a raduju se zajedno i Edin i Darko i Saa? Kako bolan nema Bosne, a slavi Banja Luka i Mostar i Sarajevo? Kako nema Bosne, a cijela Bosna grmi!!! Ima bolan Bosne, ali nema nje u tebi. Bosne ima i bit e je!! Gledaj je sutra kako slavi, gledaj svoj poraz u oi, ivi u nadi da nas nee biti, tako smo i mi jai.

ok sam poinjao da piem ovaj tekst, pade mi napamet onaj vic, u kojem nakon tue njegove grupe s Kinezima, Mujo sav prebijen ree: Kud od svih Kineza, ba mene zapade Bruce Lee. to se tie nas mi smo proli gore i od Muje, dva puta smo naletili na Bruce Lee-ja. Pored Irske (25. na FIFA-inoj listi), eke (47.), te Hrvatske (12.), nau lopticu izvuku nakon one u kojoj je pisalo Portugal (8. i Ronaldo). Dovoljno je rei da je njihov jedan igra (Cristiano Ronaldo) skuplji od cijelog naeg dravog tima. Mi napaeni Bosanci i Hercegovci, eljni lijepog, euforino smo iekivali dvome s Portugalcima. Narod k`o narod, pomalo i subjektivno, dodavao je golove i golove u prognozama za utakmice posljednjih mjesec dana. Nadali smo se u prolaz naih Zmajeva, pomalo i opravdano, zbog onih 7 utakmica bez poraza, i jednim primljenim golom. Tome u prilog je ila i besprijekorno odigrana utakmica protiv Francuske u Parizu, u kojoj smo zaslueno, trebali pobijediti. Nadali smo se da moemo zauzeti mjesto Ronalda i ostalih u grupnoj fazi Evropskog prvenstva. Nakon to su se reprezentativci okupili, u Bosni je, nakon agresije na BiH po prvi put, zavladao neobian duh jedinstva i zavladala ideja bosanstva. Pratili smo izjave naih i njihovih, a zastave su vijorile na svakom koraku. Bara i reprezentacija bili su top tema. Djeca, stari mladi, mukarci i ene svi su govorili o tome. Na dan utakmice, bosanskohercegovaki gradovi su osvanuli u plavo-utim bojama, a naroito Zenica, grad domain prve utakmice. Na Bilinom Polju smo i mi i oni bili zaustavljeni loim terenom, te nerijeeno, bez golova zavrili utakmicu. Gajili smo nade u drugu utakmicu, onu teu pred 60.000 njihovih i 5.000 naih gledalaca, dodue na izvrsnom travnjaku. Opet smo oekivali prolaz, iako je teka utakmica bila pred naim momcima. Znali smo da je Portugal preko nas prije dvije godine otiao na Mundijal, ali smo znali i da je naa reprezentacija pretrpjela neke pozitivne promjene, te se poboljala u odnosu na onu od prije dvije godine. Dobili smo Mujdu, Zahirovia, Lulia, tri otkrovljenja ovog ciklusa kvalikacija. A onda je doao utorak 15.11.2011. godine. Na stadion u Lisabonu istrali su igrai Portugala i Bosne i Hercegovine. Atmosfera je bila fantastina, uslovi za igru skoro idealni. Njemaki sudija Stark je svirao poetak utakmice.

38 | ZEMZEM

NJANI SAN

Noeni na krilima sudije, Portugalci su furiozno uli u utakmicu i u kratkom periodu postigli dva gola. Portugalci su vodili a nai reprezentatici pristizali rezultat i davali nam nadu da ipak, moda moemo uspjeti. Nai momci su ulagali napore, ali rastranim i raspoloenim Portugalcima, bilo je teko stati u kraj. Nakon to je sudija poetkom drugog poluvremena zbog prigovora dao drugi uti karton Luliu naa reprezentacija poraena je rezultatom 6:2. Euro je opet ostao nedosanjani san Bosanaca i Hercegovaca. Bili smo tako blizu i vjerovatno zbog toga nam je jo tee. Ostao je gorak ukus poraza, ali ako bolje razmislimo, velike su i prednosti koje je donijela ovaj dvome. Rijetko ljudi u naoj zemlji bivaju sloni oko jedne stvari, kao to je to bio sluaj proteklih dana. Nadam se da smo nauili da ne gubimo poene u kvalikacijama od reprezentacija koje su realno slabije od nas, kao Albanija (1:1), jer bi sada razmiljali o moguim protivnicima u grupi na EP-u. Ali mi smo udan narod i ne odustajemo lahko. Izili smo kao pobjednici i iz mnogo gorih situacija. Ovdje nije kraj naih pokuaja, ovdje nije kraj naeg napretka i uspjeha. Mi moemo vie i to elimo pokazati i uinit emo to. Winston Churchill je rekao: Ako prolazi kroz pakao, nastavi da se kree, tako e iz njega izai. elimo uiti lekcije iz ovog takmienja. Ovaj put, nismo bili dovoljno spremni, loe smo odigrali neke utakmice, malo nismo imali ni sree, no to nije razlog da odustanemo, a vjerujem da neemo. Selektor i Zmajevi su uinili dosta na putu ujedinjenja nae domovine, uinili dosta na promoviranju nae domovine u svijetu i zasluuju nau podrku. Imamo mladu ekipu, koja tek poinje da se razvija i da napreduje. Imamo dobrog selektora, kojeg bi veina Bosanaca i Hercegovaca voljela vidjeti i u ciklusu kvalikacija za Mundijal na klupi naeg dravnog tima. Ve tri dana nakon baraa, poinje priprema za nove kvalikacije. Predstavnici nogometnih saveza i selektori timova iz nae grupe e se sastati i odrediti vrijeme odravanja kvalikacionih utakmica. Nadamo se da emo u Brazilu, gledati nae reprezentativce u duelima s najveim igraima dananjice i bodriti ih. Trnovitim putem borimo se za jedno veliko takmienje, kada prekoraimo taj prag, drugi e biti iznenaeni, a mi emo uivati u igri naih Zmajeva na svjetskim nogometnim borilitima.
Pie: Hadi Sejjaf, IIIa

SIMBOL RTVE I USTRAJNOSTI

Da. Ali je teta to se samo divimo! Govorimo i piemo sa divljenjem i ushienjem o Muhammedu a. s., kao dragulju ovjeanstva, o ashabima njihovim podvizima, uspjesima i ostvarenjima. Priamo... i sjedimo. Priamo... i prepriavamo. Da, svaka ast njima. Ali, ta ostaje nama?!
U kojoj mjeri ti je uzor Allahov Poslanik, toliko si vjernik. (Hadis) Boanska iskra je pala sa neba i obasjala zamlju nurom jo nedoivljenim. Prvo obasjala najjaom svjetlou hidasko podneblje, osvijetlila najzabitije kutke grijenih predvorja due, a onda se meteorskom brzinom, u spektru boja, razlila dalje, razbijajui, vrsto stisnutim akama, tminu i gustu maglu oko sebe. Zavirila u nutrinu Mekke, ali ne doprijevi do njenog srca, odbila se i prodrla u duu Medine, da bi, poslije izvjesnog vremena, ponovo pokuala osvijetliti mrane kutove okorjele i ponosne Mekke, zaiskrivi zanosno: La ilahe illallah, Muhammedun resulullah. Zahvaljujui zanosnoj boankoj svjetlosti, okovi od guste magle poputaju, i ona sigurno i dostojanstveno ulazi u due, u srca, u svaki dio ljudskog ivljenja i bivstvovanja. Muhammed a. s. osvjetljava Allahovom moi, voljom i snagom sve one predijele ljudskog ivota koji su pokriveni koprenom tmine, mraka i dahilijjeta. Koliko puta su okovi tmine, neznanja i idolpoklonstva pokuali postati imuni na svjetlo koje je prenosio Allahov Poslanik? ta se sve pokuavalo uiniti da se ugasi u njemu razbuktali plamen Allahovog nura? Ali bez uspjeha; Muhammed a. s. ostaje dosljedan ideji kojom je zaduen. Bio je vri od granita i jai od elika. U Taifu, kada poziva u krilo islama sve one koji ele da osjete toplinu, dra i ljepotu Kur'ansku, duhovno i ziko ushienje, bio je natjeran, maltretiran i iscrpljen, ak su mu nanijeli i zike povrede, pokazujui time nezadovoljstvo prema njegovoj misiji koju on svim biem eli da ostvari. Njegov ivot je bio veoma esto u opasnosti. Ali, Allahovo svjetlo, koje je nosio u sebi, bilo je jae i od samog ivota. Oduzimanje ivota je ono najmanje to ga je moglo zadesiti. Zaista, ono to iskreno volimo, elimo to prije vidjeti. I, doista, najvea nagrada za nas je ako moemo vidjeti onu osobu koju iz dna due i srca volimo i elimo. A zar smrt (preseljenje) nije ve prilika da se sretnemo sa Allahom d. .?! I zar to nije najvelianstvenija nagrada?! Tek kada smrt shvatimo kao eljeni susret sa Allahom, moi emo istinski ivjeti, rtvovati sve to zahtijeva Uzvieni Gospodar. Muhammed a. s. je, zaista, mnogo rtvovao u ime Allaha, za Njegovo zadovoljstvo i Njegovu ljubav. Ljubav prema Allahu je nadjaala sve strasti i uivanja. Pokazao je i dokazao da se bez rtve ne moe nita postii, a da se sa rtvom, sa iskrenim pouzdanjem u Allahovu milost stvaraju uda, grade gigantski imani, iz zaostale pretvara u naprednu, iz razjedinjenog i rascjepkanog u ujedinjeno i kompaktno drutvo; drutvo koje e biti glavni pobornik bratstva i humanosti, meu svim ljudima zemaljskog podneblja; drutvo koje e radom, trudom i vlastitim zalaganjem podii takvu kulturu i civilizaciju kojoj e se diviti kasnije generacije. Da. Ali je teta to se samo divimo! Govorimo i piemo sa divljenjem i ushienjem o Muhammedu a. s., kao dragulju ovjeanstva, o ashabima njihovim podvizima, uspjesima i ostvarenjima. Priamo... i sjedimo. Priamo... i prepriavamo. Da, svaka ast njima. Ali, ta ostaje nama?! Zar su nama pioniri Islama zabranili da idemo dalje, da njihove ideje, zamisli i stavove proirujemo i uinimo ih dostupnim savremenom ovjeku i samome sebi. Od stajanja nema nita! Stajaa voda je bara, pa u njoj ive abe. Ono to due stoji najee se zamrzne (ako je hladno) ili pokvari i poprimi neugodan miris (ako gori pod nogama). Veoma je neophodno staviti sve u pokret. I sebe, i misao, i srce, i duu,... jer sve je u pokretu, poev od kosmosa, pa do atoma i dalje.

40 | ZEMZEM

Bilo bi nelogino stati. Zar se to ne protivi Allahovoj odredbi: >> Sve se u Svemiru kree<<?! Sve se dakle, MORA da kree! Muhammed a. s. bi nam morao biti uzor koji emo slijediti i rijeju i djelom, a ne samo ovim prvim. Allah jasno upozorava: >> Boiji Poslanik vam je najbolji uzor (primjer)...<< Sjetimo se svi zajedno njegovih dostojanstvenih rijei koje je izgovorio mekkanskim bogataima i prvacima kada su mu davali vlast i materijalna dobra da se samo odrekne pozivanja Allahu: >> Da mi date Sunce u desnu, a Mjesec u lijevu ruku, ne bih se odrekao onoga to mi je Allah povjerio<<. Vlast, ast, ugled i materijalna dobra nisu ga mogli pokolebati. Iman mu je bio neprocjenjivo bogatstvo. Pokuajmo razumjeti koliko nam je Boiji Poslanik u tome uzor. Da li mi, otvoreno govorei, trgujemo sa svojim imanom?! Koliko nas je, zbog poloaja i ugleda, zbog drugih ljudi (dakle, Allahovih stvorenja), okrenulo lea Uzvienom Allahu, dakle, Stvoritelju???!!! Veliki je to rizik! Razmislimo: DA LI SMIJEMO OVOLIKO RIZIKOVATI?! esto o nevanim stvarima diskutujemo i piemo, a one znaajnije zapostavljamo. ak bi se reklo, da nema boljih teoretiara od nas muslimana. Ali, naalost, samo teoretiara! U uvenom djelu >>Mesneviji<< od Mevlana Delaluddina Rumija nalazi se veoma pouna pria: Siromani ovjek imao vrlo tronu i staru kuicu, u kojoj je stanovao sa enom i djecom. Kad god bi jutrom poao na posao, uvijek bi se okrenuo licem prema kuici i rekao: O ognjite moje staro! Nemoj nipoto da se srui i moju porodicu zatrpa, a da mene o tome ne obavijesti... Kada je jedne veeri siromah ovjek doao s posla, primijeti, na svoje veliko zaprepatenje i alost, da mu se kuica sruila i cijelu familiju zatrpala. S tugom u srcu, pope se na ruevine svog starog ognjita i poe plakati: Ah, zato si, nesretna kuice, pala i moje ognjite utrnula? Ta nijesam li te svako jutro molio, da me obavijesti o svome padu. Kako si nemilosrdna...! Zato me kori, odgovori mu kuica. Ja sam tebi dosad hiljadu puta htjela rei, da se jedva na nogama drim, da u se brzo sruiti. Ali kad god sam otvorila usta, da ti to kaem, ti si mi ih odmah akom blata zaepio. Sve pukotine mojih zidova bijahu jezici, koji ti o mojoj propasti govorie, ali ih ti nijesi htio razumjeti. Zaista pouna pria. Iluzorno je izgraivati neto na loim temeljima. Ne moemo plod dobiti bez stabla. Dakle, mora postojati temelj odakle bi startovao pravi i vrsti iman. Inae bi mogao da se srui kao ova trona, stara kuica. Ako se srui na ovom svijetu, postoji mogunost gradnje imana na novim, jaim temeljima. A ta ako nam se iman sa slabim temeljima srui na drugom svijetu, na Sudnjem danu kada nema popravnog ispita?! SMIJEMO LI, DAKLE, RIZIKOVATI???!!!
Zemzem, 1-2, 1979. godina Pie: ek Kurdi

ZEMZEM | 41

LJIVOS I

ATACAMA-NAJSUNIJA
PUSTINJA NA SVIJETU JEZERO

HEVZ

Atacama je najsunija pustinja na svijetu smjetena du obale ilea, u Junoj Americi, na obali Tihog oceana. Veliki dio pustinje protee se preko Anda i ima veliku nadmorsku visinu. Za razliku od drugih pustinja, kao to su Sahara u Africi i Mojave u Kaliforniji, Atacama je, u stvari veoma hladno mjesto s prosjenom dnevnom temperaturom izmeu 0C i 25C. Atacama je upravo najpoznatija po tome to u nekim njezinim krajevima nije nikada pala kia, ili koliko je poznato najmanje 400 godina. Tu nema nijedne vlati trave, ne raste nijedna vrsta kaktusa. Zanimljivo, sve to ostane u tom dijelu pustinje pretvara se u artefakte. Tu nema vlage i nita ne trune. Razlog ovom neobinom fenomenu je specian geografski poloaj. S lijeve strane ju od Atlantskog oceana dijeli pojas obalnih planina, a s desne ju nadvisuju Ande. S obzirom na to da zapadne obale June Amerike zapljuskuje hladna Humboldtova struja more uz ileansku obalu je hladno. Zbog toga su i isparavanja vode manja pa ne nastaju oblaci koji bi Atacami donijeli padavine. Drugi razlog je visoki atmosferski pritisak u ovoj regiji koji izaziva da se suh i hladan zrak s vrhova spusti na manje nadmorske visine. Ovaj suhi zrak skoro da nema vode u sebi jer gubi sposobnost zadravanja vode, tako da se moe vrlo lako zagrijati, to izaziva i zagrijavanje tla. Iako su ovdje kie izuzetno rijetke, to ne znai da u njoj ne moemo pronai vodu. Pustinjom protjee nekoliko rijeka, a srcem pustinje samo jedna, Loa, koju je vrlo teko uoiti zbog duboko usjeenog korita. Voda je akumulirana i u obliku jezera te snijega koji se nalazi na visokim planinskim vrhovima. Tokom ranijih vremena u predjelima Anda nakupljeno je dovoljno vode da bi se stvorila jezera. Neka jezera su stvorena i topljenjem ledenjaka pri kraju ledenog doba. U nekim jezerima Anda, dosta vode je izgubljeno isparavanjem vode pa se tako poveavala koncentracija soli u jezerima. Zbog vedrog neba, visoke nadmorske visine, suhog zraka i udaljenosti gradova pustinja je prikladna za provoenje astronomskih promatranja pa su tamo smjetena dva velika opservatorija. Slinost sastava stijena Atacame i nekih stijena na Marsu koristi NASA te istraivanja za budue misije na Mars provodi upravo tamo.

Jezero Hevz je najvee bioloki aktivno, prirodno ljekovito jezero na svijetu. Jezero koje se hrani iz svoja dva prirodna izvora privlai turiste sa svih strana svijeta. Bioloku stabilnost jezero dokazuje temperaturom vode koja ni u najhladnijim zimskim danima ne pada ispod 24-26 C. Preko ljeta normalna prosjena temperatura vode se kree u rasponu od 33-35 C, u toplijim danima i do 36-38 C. Okolne ume na povrini od 50 ha, pomau odravanju mikroklime jezera titei jezero od vjetra pa je tako oblak pare iznad jezera stalan koji onemoguavaju hlaenje vode. Rijetkost parka su gingko-biloba iz istone Kine, kao i japanske magnolije koje u vlanoj okolici, slinoj svojoj domovini, donosi cvijee veliine ljudskog dlana. Temperatura jezera je rezultat mijeanja izvora hladne i tople vode ispod zemlje. Iz izvora svakih par sekundi izbija 410 litara vode temperature 40 C. Zahvaljujui tom otjecanju, voda jezera se svaka 3,5 dana u potpunosti izmijeni te tako kontinuirano ostaje ista. Izvori tople i hladne vode su otkriveni tek 1975 godine. Godine 1972 otkriven je uzak procjep na dnu jezera, 60-80cm visok i 2-3m irine. Kasnije se ispostavilo da je otkriveni procjep ustvari ulaz u spilju. 1975 godine, Istvn Plzer i njegov tim ulaze u ovaj uski jaz, borei se protiv 39,5 C topline vode i jakih struja. Ulaskom u procjep pronali su spilju 17m promjera koja skriva tajnu jezera Heviz- dva prirodna izvora. Na istonoj strani su pronali hladniji izvor (26,3 C), a na zapadnoj, topliji (41 C). Koliina isputanja tople vode je devet puta vea od hladne, pa kad se pomijea, rezultira temperaturom od 39,5 C. U prosjeku u jezero Heviz putem ovih izvora stie 10% hladne i 90% tople vode. Jezero Hevz je geoloka rijetkost. Za razliku od veine drugih toplovodnih jezera koja su najee nastala na vulkanskom tlu, ovo je tresetno tlo.

42 | ZEMZEM

ZDR VLJE

vs
Pripremili: Deduki Nermin, IIIb i Memievi Belmin, IIIb

H2O

Brojke promiu bre od ritma vaeg itanja. Boca za bocom, litra za litrom, galon za galonom. Dok ste nabrojali do 10, svijet je popio 70 hiljada boca arobnog napitka, a u jednom danu ta brojka se penje na vie od milijardu. Neki je mrze, neki vole, ali jedno je sigurno svi je piju. Znate li o kojem se napitku radi? Da, pogodili ste! Rije je o Coca Coli. Piu iji je brand drugi najprepoznatljiviji simbol na svijetu. Odmah iza izraza OK koji vodi uz minimalnu razliku. Prema slubenoj legendi nastala je davne 1886. godine, kada je ovjek doao u jednu apoteku i zatraio lijek protiv glavobolje. Tog je dana ovjek po imenu Pemberton radio u apoteci, nestalo mu je obine vode pa je lijek pomijeao sa sodom i tako je arobno nastala Coca Cola. Istog gospodina je naravno trebala prestati boliti glava. Pemberton je otkrie svog napitka opisao sljedeim rijeima: To je najbolji od svih tonika, olakava probavu, donosi energiju dinim organima i jaa miine i ivane sisteme.

lanja mrlje od kamenca. - za uklanjanje mrlja od hre sa automobila. Da li jo uvijek volite Coca Colu, vjerujemo de ete nakon ovoga razmisliti!

Voda, kako lijepo zvui

Voda daje ivot svemu ivom, nalazi se unutar nas, ulazi sa svakim naim gutljajem, sa svakim uzdahom, okruuje nas njenim dodirom pare, kapljicama kie, snjenim pokrivaem, i kao takva povezuje nas sa cijelom prirodom. Znaaj vode za organizam je neprocjenjiv. Danas strunjaci preporuuju 10 aa za ene i 12 aa za mukarce dnevno. Sva tekuina se ubraja u tih 10 ili 12 aa, ali imajte na umu da kofein i alkohol djeluju kao diuretici i mogu zapravo poveati gubljenje tekuine. Znamo da voda koju popijemo nalazi put do svake stanice organizma. Ona poboljava unos kiseonika, uklanja otpadne i ispira toksine supstance. Ispravan, uravnoteen sadraj vode potreban je za ivotne funkcije svake stanice. Zbog toga se osjeamo umornim, kad sadraj vode padne za 2%, a ve kad padne za 9%, doivljavamo znaajne zdravstvene probleme. Vazduh koji udiemo mora prije ulaska u plua, biti potpuno zasien vodom, dakle, bez vode uopte ne moemo disati. Osim to nam je neophodna za pie, voda je sastavni dio veine preparata namjenjenih njezi i ljepoti. Istina je jo da voda pomae apsorpciju hranjivih sastojaka; smanjuje grenje miia; sprjeava nastajanje bubrenog kamenca; smanjuje dehidraciju; pomae djelovanju lijekova. Nedostatak tenosti doprinosi da koa dehidrira to kou ini osjetljivijom na spoljne uticaje. Simptomi koji bez razlike pogaaju i lice i tijelo jesu svrab, zatezanje, peckanje i bore. Zbog toga je veoma vano da kou, kao najvei ljudski organ, koji titi organizam od svih spoljnih faktora, njegujemo pravilno i uvijek je hranimo probranim i kvalitetnim proizvodima - vodom, prije svega, a ne Coca Colom! Razmislite sada, aa vode ili aa Coca Cole?! ZEMZEM | 43

Istina je ipak drugaija!

Novija istraivanja pokazuju kako konzumiranje velikih koliina Coca Cole moe dovesti uz otprije poznati karijes i dijabetes, do problema s miiima, s nepravilnim radom srca, kao i da negativno moe uticati na nae kosti. Sva bezalkoholna gazirana pia na svijetu imaju priblino istu formulu: 90% vode i 10% eera. Voda i eer su, dakle, osnovni sastojci i Coca Cole, kojima se dodaje ugljini dioksid, karamela, ortofosforna kiselina, prirodne arome i kofein. U ovom maginom napitku nalaze se jos i FENILALANIN, koji izaziva ovisnost. FOSFORNA KISELINA, koja izaziva bolesti bubrega, kao i formiranje kamenca. ASPARTAM, za kojeg se sumnja da je tetan za mozak i da izaziva tumor. Ovaj zaslaiva na temperaturi ljudskog tijela postaje otrovan kao npr. cijanid. Najgore je to to ima zakanjelo djelovanje. KOFEIN, koji izaziva ovisnost. Ne koristi se Coca Cola samo za gaenje ei ve se koristi i u slijedee svrhe: - u mnogim dravama SAD-a policijske patrole voze u automobilu 4 litre Coca Cole za uklanjanje tragova krvi na cestama nakon prometnih nesrea. - za ienje WC olje jer citronska kiselina u Coca Coli uk-

ere sk

Izvijestili: Izmirli Minela i Karada Elmedina

IZBORNA GRUPA BIOLOGIJA - HEMIJA POSJETILA SINALCO I MILKOS SARAJEVO

U subotu, 22.10.2011. godine, naa izborna grupa , hemija-biologija, obavila je posjetu Milkos mljekari i Sinalco sokari, iji je generalni direktor gdin. Nedim auevi. Naime, uz prethodni dogovor , u 10:40 h privatni autobus ove rme doao je po nas i odvezao nas do odredita. Tamo nas je doekalo ljubazno osoblje, koje nam je u detalje objasnilo itav tok proizvodnje. U sokari smo mogli vidjeti itav proces dobivanja sokova, uz dodatna objanjenja direktora proizvodnje sokova, gdina. Ismeta Tice. Proizvodnja soka odvija se na sljedei nain: Prema recepturi u aplikatore se sipa voda, prethodno proiena, u koju se potom dodaje eer, pa se onda to zajedno zagrijava na temperaturi od 85C. Zatim se vri razdvajanje eernog sirupa i pasterizacija, koja podrazumijeva zagrijavanje na visokoj temperaturi s cijem da se unite mikroorganizmi. Potom se vri ltracija sirupa, kako bi se otklonile eventualno prisutne mehanike neistoe. Nakon toga, sirup se hladi, a onda prebacuje u tankove gdje se dodaju vone kae ili koncentrati. Tako napravljen sirup putem cjevovoda ide u mikser, gdje se mijea sa CO2 i tako nastaje gazirani sok (dakle,za proizvodnju gaziranih sokova ne koristi se soda bikarbona, nego CO2).Takav sok cjevovodom ide do punjaa, kojim se pune prethodno isprane ae, a potom se zatvaraju i na njih se stavljaju odgovarajue etikete. To je prvi dio proizvodnje, koji se odnosi na gazirane sokove. U drugom dijelu vri se pripravljanje sokova sa vonim koncentratom. Za razliku od prethodno opisanog postupka za pravljenje gaziranih sokova, u proizvodnji kaastih negaziranih sokova nije potrebno zagrijavanje vode, jer to vre pasterizatori. Odmah se u vodu ubacuju eer i voni koncentrat, a potom se vri pasterizacija, nakon ega se sok hladi. Nakon hlaenja odlazi na tetra-pak mainu, gdje se puni, ide trakom i zatvara. Tetra-pak maina daje 12 000 sokova u jednom satu. Dobiveni kaasti sok ima 50% vonog sadraja, za razliku od gaziranog, sa samo 12%. Bitno je napomenuti jo da boce od 2 L nastaju, zagrijavanjem na 90C, iz pretforme koja je oblika epruvete i mase 52 g. Dobiveni sok stoji u skladitu tri dana, koliko traje laboratorijsko ispitivanje uzoraka (zikohemijsko i mikrobioloko), a slanje sokova na trite vri se tek nakon to se dobije potvrda o njihovoj ispravnosti. Tankovi i cjevovodi za proizvodnju sokova stalno se iste. Postoje i lteri u koje se ubacuje so, a koja slui za omekavanje vode koja se koristi za proizvodnju sokova. Tvrdoa vode i temperatura je bitna za vezivanje CO2, gdje je optimalna temperatura 4C, a tvrdoa vode 0,55. Takoer , omekavanje vode spreava i nastanak kamenca. U drugom dijelu nae posjete predvodila nas je Enida Hadihasi, koja nam je objasnila proces dobivanja mlijeka i mlijenih proizvoda. Saznali smo da se njihova farma nalazi u Kalesiji i da sadri 1100 krava, koje daju 20 000 L mlijeka dnevno. To mlijeko svako jutro dovoze cisterne, a nakon ega slijedi ispitivanje mlijeka u laboratoriji. Ako je mikrobioloki i zikohemijski ispravno ide u dalju proizvodnju. itava proizvodnja odvija se kompjuterski, dakle po najsavremenijim standardima. Najprije se vri pasterizacija mlijeka u UHC postrojenjima, a potom se to mlijeko pakuje ili se koristi za pripravljanje raznih mlijenih proizvoda, kao to su razni sirevi, pavlake, jogurti itd. Ova posjeta bila je veoma korisna i zanimljiva, jer smo uz dodatna objanjenja, imali priliku vidjeti sami proces dobivanja sokova i prerade mlijeka. Nadamo se da e biti jo ovakvih posjeta, koje emo sigurno dugo pamtiti.

44 | ZEMZEM

ere sk

IZBORNE GRUPE
Uenici Gazi Husrev-begove medrese nerijetko nastavu u kolskim klupama zamijene terenskom...

Posjeta muvekithani Gazi Husrevbegove damije

Srijeda, 5. oktobar 2011. godine, sunce je izmamilo napolje sve to hoda. Uenici treih razreda izborne nastave historija-geograja posjetili su tog dana zajedno sa prof. Mei Hajrudinom ustanovu za mjerenje tanog lunarnog vremena, odnosno muvekithanu Gazi Husrev-begove damije, koja se nalazi u haremu iste, gdje su saznali kako se to prije raunalo vrijeme. Tamo je uenike doekao prof. Mustafa Sui koji ih je upoznao sa znaajem i funkcijom objekta koji je osnovan 1859. godine, dok se u historiji prvi puta spominje 1604. godine. Nakon nekoliko uvodnih reenica o historiji objekta, prof. Sui uenike je upoznao sa instrumentima za mjerenje vremena kao to su rub-tahte, astrolabi, sekstanti, kvadranti, nakon ega su uslijedile pozitivne reakcije uenika. Uenici se zahvaljuju prof. Suiu na gostoprimstvu, uz nadu da e sa prof. Meiem uskoro posjetiti neku novu, zanimljivu, i nadasve pounu lokaciju.

Posjeta Kulturnom centru Kralj Fahd

Dana 26. oktobra uenici izbornih grupa historije - geograja i kh - akaid zajedno sa profesorima Mei Hajrudinom i eman Senadom posjetili su Kulturni centar Kraljevine Saudijske Arabije Kralj Fahd. Kako smo mogli uti od naeg domaina, ovaj centar prua mnoge mogunosti svojim posjetiocima. Posebnu panju, kako kau, posveuju mladoj populaciji i njihovim potrebama. Pa tako ovaj centar organizuje mnoge kurseve arapskog i engleskog jezika te informatike. Pored ovoga centra nudi besplatne termine u sportskoj sali, kako za mukarce tako i za ene, zatim odravanje predavanja u moderno opremljenom amteatru te kantinu koja slui za odravnje raznih sastanaka . Takoer ovaj centar sadri i biblioteku i itaonicu u kojoj je omoguen i besplatan pristup internetu. Ono to posebno treba istaknuti jeste da ova biblioteka sadri mnoge knjige koje su na arapskom jeziku i koje su unikati u naoj dravi. Nakon svega to smo uli i vidjeli u ovom centru, jo nam samo preostaje da se naim domainima zahvalimo na gostoljubivosti i da im zaelimo jo puno uspjeha u daljem radu.

Posjeta BH Telecomu
21. oktobra, uenici izborne grupe matematika-zika, pod vodstvom profesorice zike, Elme Maci, posjetili su BH Telecom, zgradu pote u ulici Zmaja od Bosne, na Dolac Malti. Lijepo smo doekani i upriliena su nam predavanja dvojice uposlenika BH Telecoma, ininjera telekomunikacije. Oni su nam objasnili metode rada i nain pruanja nekih njihovih usluga, pokazali nam odreene ureaje koji slue prenosu informacija, te su nam govorili o znaaju ksne i mobilne telefonije, bez kojih komunikacija u dananjem vremenu ne bi bila mogua. Ova posjeta bila je veoma korisna naim uenicima, posebno onima koji svoje kolovanje namjeravaju nastaviti u ovom smjeru.

ZEMZEM | 45

eksk rzij

EKSKURZIJA MATURANATA U TURSKU

Nai prologodinji maturanti su krunisali godinu ekskurzijom u Tursku.
Nedjelje 8. maja 2011. godine vei broj maturanata i maturantica Gazi Husrev-begove medrese, njih 68 krenulo je put Turske na sedmodnevnu ekskurziju. Putovanje u organizaciji turistike agencije Divan iz Turbeta kod Travnika trajalo je punih dvadeset i etiri sata, a putovalo se preko Srbije i Bugarske za Tursku. U pratnji uenika nalazile su se profesorice Seida Musta, Muka Memievi, Selma erimagi, odgajatelj Merzuk ulan te pomonik direktora za nastavu Ismet Veladi Svoj prvi dan u Istanbulu, nakon smjetaja u hotel i veernjeg odmora od napornog putovanja, uenici su zapoeli laganim panoramnim razgledanjem Istanbula, vonjom preko Bosforskog mosta u Malu Aziju i posjetom najljepem izletitu u Turskoj- amlidi, a potom i ugodnim krstarenjem brodicom po Bosforu, gdje su uz iscrpne informacije strunog vodia Ismeta, porijeklom iz Roaja, dobili potrebne informacije o svim najznaajnijim mjestima i objektima koje su vidjeli. U poslijepodnevnim satima uinjena je posjeta znamenitoj damiji Ejjubiji i mezaristanu u kojem su pokopani Mehmedpaa Sokolovi i Husein-kapetan Gradaevi, te obilazak Minija-turk parka. Drugi dan svog boravka u Istanbulu uenici su iskoristili za razgledanje i posjetu najmonumentalnijih historijskih spomenika kulture u Turskoj: Sultan Ahmedove damije, Aja Soje i Top-kapi palae. Poslije podne posjetili su Bajazitovu damiju i staru jezgru Istambula sa uvenom Kapali arijom. etvrti dan svog boravka u Turskoj uenici su iskoristili za posjetu Bursi, etvrtom gradu po veliini u Turskoj, bogatom historijskom prolou i brojnim spomenicima kulture. Za vrijeme svog trosatnog boravka u Bursi uenici su posjetili glasovitu Ulu damiju i staru jezgru grada, ali su i tokom putovanja imali priliku uti brojne informacije o Izniku i drugim manjim mjestima kroz koje su prolazili. Peti dan svog boravka u Istanbulu uenici su imali slobodan dan za fakultativne posjete nekim znamenitostima, klanjanje dume namaza u damijama po vlastitom izboru i oping. estog dana krenulo se iz Istanbula kui istim putem preko Bugarske i Srbije do Sarajeva, s tim to je ovoga puta napravljena dua pauza u Edirni i uinjena posjeta velianstvenoj Selimiji damiji. Ovo naporno, ali veoma sadrajno i zanimljivo putovanje zavrilo se dolaskom pred zgradu enskog dijela Gazi Husrevbegove medrese u jutarnjim satima 15.05.2011. godine.

46 | ZEMZEM

E GLISH

CCESS

U subotu, 4. juna 2011. godine na Jaredolima, medresanskom imanju koje je uvakuo Ahmed ef. Tabakovi, upriliena je sveanost povodom dodjele diploma uenicima medresa sa podruja Bosne i Hercegovine, svrenicima Acces programa 2009.-2011. godine. Generacija sadanjih etvrtih razreda imala je priliku da, kroz dvije godine trajanja ovog programa unaprijedi znanje iz engleskog jezika, upozna ameriku kulturu i civilizaciju, te uestvuje u mnogim edukativnim, drutvenim i zabavnim sadrajima. Organizator Acces programa je Amerika ambasada u BiH, a koordinatori ovog programa su profesori engleskog jezika iz medresa te profesori iz Amerike ambasade. Koordinatorice u naoj, Gazi Husrev-begovoj, medresi bile su profesorice: Merima Erkoevi i Seida Musta. Profesorice, Clare Zuraw u prvoj, i Anela Kari u drugoj godini, vodile su nas kroz ovaj program i druile se sa nama. Iskustva uenika koji su pohaali ovaj kurs su pozitivna i prijatna. Drago nam je to smo, ispred svih ostalih kola, dobili priliku da saraujemo sa Amerikom ambasadom i budemo dijelom ovog programa, unaprijeujui znanje iz engleskog jezika i druei se meusobno. Svrenici ovog kursa iz nae kole su Ajkuni Muris, Arnaut Aida, Begovi Abdulmalik, Dizdarevi Murisa, Drki Merima, Hadi Delila, Izmirli Minela, Meki Emina, Sikira Amer i Zambakovi Adila. Sveanosti su, pored uenika, prisustvovali direktori svih medresa, profesori engleskog jezika, ameriki ambasador u BiH, Nj.e. gospodin Patrick Moon, koji je svrenicima uruio diplome i dr.

Dodjeli diploma polaznicima Access programa je prisustvovao mr. Muharem ef. Omerdi, rukovodioc vjersko-prosvjetne slube Rijaseta IZ BiH. U organizaciji ove sveanosti su uestvovali lanovi Udruenja uenika Gazi Husrev-beg, hor Gazi Husrevbegove medrese, voditelji programa Skeji Amina i Isakovi Beir, te profesori Merima Erkoevi, Seida Musta i Mirzet Hamzi.

ZEMZEM | 47

REI

I PERO

...

***
Pie: Rami Muhammed, IVa I kada ljudska nepravda te stigne, uhvati za guu, tui poput ome. K'o svilen gajtan oko tanahna vrata, bori se za ivot poput mrava. A ovaj dom, smiraj moje due, ostavi na miru, nemoj da me pati. Nai si drugu budalu za prie tvoje, ta, pa one su i tako lane. I ono to cijeni, istinu i potovanje, od drugih nemoj traiti dok ne zaslui. Nemoj se busiti u prsa kolovana, ona koja mogu initi to im volja. Nee uspjeti!!!

Rad uenice Zambakovi Adile, IVd

Bez

ebe b bo

Pie: Meki Emina, IVb

pis

o blisko

Pie: Meki Merjem, IIc Sve gubi vrijednost i smisao ivot postaje komar A u trenu sree zaborav ga brie Ni narcis nije bijel kao to je bio I ptice drugu pjesmu cvrkuu Sunce se nepomino kree, a ipak smeta oholom ovjeku, dok mu u susret koraa, ne oblom starom kaldrmom, ve novopoploanom Baarijom Kamenovi veliki nisu vie tako jaki, tvrdi i nepomini Srce postaje kamen, a kamen se i sam pone kotrljati, bjeei od ljudske neljudskosti... Zato? Nisam u stanju da mislim Samo sam nijem i nepomian svjedok svega ovoga I na bilo koju stranu... vidi samo - poremeaj!

Kako su teke noi, bez tebe babo i dani sumorni, dugi umjesto prolih, dolaze novi ljudi al umjesto tebe ne moe, doi niko drugi. Kako je toplo sjeanje, na tebe babo i dodir u srcu mom, kad ujem negdje, neiju rije sine stojim dugo i sluam, slian je glasu tvom. I u svakom ovjeku, traim neto tvoje i svaka na tebe sjea koraci bolni, teki, spori od misli a enja svakim danom, za tobom babo vea. Kako su teke noi, bez tebe babo i ivot predugo traje svejedno koju, vrijeme jednako brie al bol za tobom, babo, zauvijek ostaje. Kako me miluju rijei, o tebi babo i nada da e mi doi danima ekam te i mislim na tebe o, kako su teke, bez tebe babo noi.

48 | ZEMZEM

REI OSVE
Pie: Skeji Amina, IVc

I PERO

...

Is i
Pie: Demir Santijana, IId Kolijevka istine tebe eka, ekat e te dovijeka, sa eljom da od tebe napravi ovjeka. Vjernost ucrtana u naa srca, pokuat e doi do tebe, doi e prije tvoje starosti. Iz tebe osvetu izvui e, okrutnost tvoju u prah pretvorit e. Milosre ponovo rodit e se, dostojan bit e Njegove nagrade. Zbog ovjeanstva nee aliti, zbog drugih se nee poniavati. Bol oca shvatit e, mudrost majke upoznat e. Okrutnost povrijeene ene oi e ti otvoriti, zbog toga sebe e vie zavoljeti. Svjedok bit e gnjevu bespomonih. I ut e glas ponienih i ostavljenih. Kad svjetlost probije se kroz mrak, osvijetlit e tvoj ivot, doi e i taj trenutak. Na oholost zaboravit e, drugima istinu zborit e. Doi e vrijeme kad e na koljena morati pasti, uljepat e svoj putopis, more sna presuit e, Saznat e radost ta je. U njedrima mrana zvijezda, zasijat e, Tvoja svjetlost do drugih doi e. Spasit e se onaj ko se na vrijeme opameti. Jer kad dugo ekani as doe, nitavila iz srca nestat e, koristit e govor, ali rijei ti nee pomoi. Osvrnut e se, ali prizor nee lijep biti. Trait e utoite. I pokuat e luako lice sakriti. Pogledaj bolje moda e shvatiti, ti nisi jedini koji e cijenu platiti. Lica oko tebe crna, ruke njihove govore, tad sila pomo nikom nee dati, jer izvor svih sila sve e nas na jedno mjesto sakupiti. Neto mora vjeno da traje.

Kad prodre do samog dna zlobe i gnjevom svojim na povrinu kao kapi otrova cijedi rijei iz dubine iskrenosti i ulazi nesvjesno u taj krug koji ne doputa zaborav, lijei svoj ponos koji trunom tue sree biva povrijeen. Spektru tih zlobnih misli jo dodaje ista i ve razraena djela za koje tvrdi da su nevina, a samo oni do kojih dopre jedna boja te zlobe, prepoznaju oajnost, zavist i ljubomoru tih crnih namjera. Krade od noi za besmisao svoj, a pratati ne umije niti prepoznaje bol, i jo se krije kad dolaze snovi i eka da doe dan, kad noi moe glasno rei da svima je u krvi i zaboljeti zna. Doi e dan za osvetu, odavno za tim udi, a sve e to biti tako krhko i prekriti e lice velom jer se boji.

Rad uenice Kori Amile, IIId ZEMZEM | 49

Top ljestvica najluih,

najopasnijih i najekstremnijih

TA DRUGI PIU

sportova ikad
Ako ste mislili da su utrke motorima opasne i ekstremne onda upoznajte skijanje po aktivnom vulkanu ili bungee jumping u vodu punu krokodila. Sastavili smo top 5 ljestvicu najopasnijih i najuzbudljivih sportova ikad.

2. Skijanje po aktivnom vulkanu

Sputati se po 725 metara dugom aktivnom vulkanu brzinom od oko 80 km/h na snowboard dasci bez ikakve dodatne zatite je za mnoge jedan od najluih i najuzbudljivijih sportova ikad. Hiljade posjetitelja svake godine dolazi na Cerro Negro planinu da bi iskusili ovaj uzbudljiv sport. Surferi obueni u posebna odijela, sa samo titnicima za koljena i glavu mogu dosegnuti brzine od 80 km/h na posebno dizajniranim daskama za sputanje niz vulkan. Ovaj sport je izmiljen 2005. godine i od tada je privukao vie od 10 000 uesnika.
3. Skakanje s litica

nost, ali i rizik. ak postoje pravila koja kau da mukarci mogu skakati s visine od 23 do 28 metara, a ene od 18 do 23 metra. Takoer, idealna brzina je oko 75 do 100 km/h, a vrijeme padanja do tri sekunde.
4. Limbo-skating

to mnogi smatraju nemoguim, limbo-skating kotrljanje na rolama ispod auta je posljednji hit u Indiji kad su u pitanju ekstremni sportovi. Ovaj sport zahtijeva veliku eksibilnost, snagu i odlinu ravnoteu. udo od djeteta Aniket Chindak dri neslubeni svjetski rekord za rolanje ispod 57 automobila.
5. Crocodile bungee

1. Tram surng

Jedan od ilegalnih ekstremnih sportova surfanje na kretajuem vozu ili tramvaju (podzemne eljeznice) ukljuuje vozae koji se penju na vrh voza ili tramvaja i surfaju. Ovaj sport je postao vrlo popularan u Junoj Africi gdje je mnogo mladih ljudi teko ozlijeeno ili poginulo 50 | ZEMZEM

tokom surfanja. Ovaj sport je postao popularan 80-tih godina u Njemakoj gdje su nazvali S-Ban Surng. Taj sport je nedugo zatim potpuno zaboravljen, ali 2005. je opet oivio kad je lider jedne bande u Frankfurtu surfao na InterCityExpressu jednom od najbrih vozova u Njemakoj.

Skakanje s litica se denira kao akrobacijska perfekcija skakanja u vodu s vrlo visokih litica. Ovaj opasni sport nastao je na Havajskim otocima davne 1770-te godine. Kralj Kahekili je zahtijevao da jedan njegov ovjek skoi sa visoke litice i upadne u vodu nogama, a da ne napravi pljusak da bi dokazao svoju odanost i hrabrost. Do danas se to proirilo u pravi sport koji zahtijeva veliku hrabrost, tanost, fokusira-

Iako je Bungee Jumping samo po sebi dosta ekstreman i opasan sport mladi u potrazi za adrenalinom su nali novi nain kako malo zapapriti taj sport. Naime, cilj je skoiti s mosta u baru punu krokodila, to i nije toliko opasno kako se ini jer guma za koju ste zavezani brzo vas vrati natrag prije samo to netom dodirnete povrinu vode, no krokodili su poznati kao lijena bia koja katkad znaju vrlo brzo reagirati.

ta bi bilo da koristimo Kuran kao mobilni telefon?

Da ga otvorimo nekoliko puta dnevno?

Da ga nosimo u depu

ili u torbi?

Da se vratimo kui, da ga uzmemo ako ga zaboravimo?

Da se odnosimo prema njemu kao da ne moemo ivjeti bez njega?

Da primamo poruke iz teksta?

Da ga koristimo u hitnim sluajevima?

emo? dok putuj stimo Da ga kori

Da ga dajemo djeci kao

poklon?

Da se zamislimo... Gdje je moj Kuran?

... Bilo, meutim, kako bilo i bez obzira na to da li je rijeka Bosna dala ime zemlji Bosni ili je zemlja Bosna dala ime istoimenoj rijeci ili je neko slavensko pleme, doselivi se na taj prostor, dalo ime i zemlji i rijeci pa zatim dravi, koju je na zemlji oko te rijeke stvorilo, ili je neka uraloaltajska rije postala naa domaa rije od najveeg znaenja, u povijesti ostaje zasvjedoeno ime Bosna kao ime za jednu rijeku, za jednu zemlju, koja je oko te rijeke formirana i za jednu istoimenu dravu, jo od devetog stoljea nae ere. Znaajno je da se, od tada do danas, ova tri imena nisu promijenila, osim to su zemlja i drava dale ime narodu koji u njoj ivi i koji se poeo nazivati Bonjani, da bi se kasnije imenovao Bonjaci ili Bosanci. Bili su to od poetka ljudi istog identiteta, a razliitih vjera, koje je ujedinjavala ista sudbina, zajedniki prostor i borba za opstanak...