ZADACI IZ FIZIKE

2

MEHANIKA
KINEMATIKA MATERIJALNE TOČKE
Jednoliko pravocrtno gibanje
1. "Srednja brzina I" Automobil prvu polovinu puta vozi brzinom v1 =40km/h, a drugu polovinu puta brzinom v2 =60km/h. Kolika je srednja brzina automobila (stalna brzina kojom bi se morao gibati da za isto vrijeme prijeđe cijeli put? (=48km/h) 2. "Srednja brzina II" Automobil prve dvije petine puta vozi brzinom v1 =80 km/h, a preostale tri petine brzinom v2 =72km/h. Kolika je srednja brzina automobila? (=75km/h) 3. "Srednja brzina III" Automobil prvu četvrtinu vremena vozi brzinom v1 =120km/h, a preostale tri četvrtine brzinom v2 = 80 km/h. Kolika je srednja brzina automobila? (=90km/h) 4. "Pokretne stepenice" Penjući se uz stepenice koje miruju čovjeku treba t1 =15s da se uspne na gornju etažu. Kad čovjek stoji na stepenicama koje su u pokretu za uspon mu treba t2 =10 s. Koliko mu treba za uspon ako se on penje uz stepenice u pokretu? (t=6s) 5. "Susret" Iz mjesta A u mjesto B udaljeno d = 300km krene prvi automobil brzinom v1 =80km/h, a iz mjesta B u mjesto A drugi automobil brzinom v2 =120 km/h pola sata nakon polaska prvog automobila. Koliko je proteklo vremena od polaska drugog automobila do njihovog susreta? (t=1,3h)

3 6. "Pretjecanje" Automobil duljine l1 =4m vozi brzinom v1 =72 km/h i sustiže kamion duljine l2 =10m koji vozi brzinom v2 =54 km/h. Koliko je dugo automobil pretjecao kamion? (t=2,8s)

Jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje
s početnom brzinom bez početne brzine (v0=0)

7. "Vlak ubrzava" Na putu dugom s= 75 m vlak poveća svoju brzinu od v0 =36 km/h na v=72 km/h. a) Kolika je akceleracija vlaka? b) Koliko je vremena proteklo? (a=2m/s2; t=5s) 8. "Vlak usporava" Za vrijeme od t=5s vlak smanji svoju brzinu od v0 =72 km/h na v=36 km/h. a) Kolika je akceleracija vlaka? b) Koliki je put pri tom prešao? (a=–2m/s2; s=75m) 9. "Tijekom neke sekunde" Tijelo se giba jednoliko ubrzano tako da tijekom osme sekunde od početka gibanja prijeđe put od 3m. a) Kolika je njegova akceleracija? b) Koliki je ukupni put tijelo prešlo tijekom četvrte i pete sekunde? (a=0,4m/s2; s=3,2m)

y=40m) Slobodni pad .4 Vertikalni hitac h – početna visina tijela y – visina tijela iznad tla 10. t=1s) 12. ymax=45m. "Kamen bačen dolje" S visine h=25 m kamen je bačen vertikalno dolje brzinom v0 =–20 m/s. y=25m. Za koje je vrijeme kamen pao na zemlju? (g=10m/s2 ) (v=–30m/s. Na kojoj će se visini susresti ova dva kamena? (g=10m/s2 ) (t=2s. "Kamen bačen uvis" S visine h=25m kamen je bačen vertikalno gore brzinom v0 =20 m/s. Istovremeno je vertikalno iznad njega s visine h2 = 60 m ispušten (v01=0) drugi kamen. t=5s) 11. (g=10m/s2 ) a) Kolika je brzina kamena u t = 4 s? b) Na kojoj visini je kamen u t = 4 s? c) Koju maksimalnu visinu je dosegnuo kamen? d) Za koje je vrijeme pao na tlo? (v=–20m/s. "Vertikalni susret" Jedan je kamen bačen s tla (h1= 0) vertikalno uvis brzinom v01 = 30 m/s.

Kolika je njihova akceleracija? (g=10m/s2 ) (FN=2. =0  =0 II. "Horizontalni hitac" Kamen je bačen s visine h=20m u horizontalnom smjeru.4N. Otpor zraka zanemariti.3 kg. t=2s. "Bunar" U bunar dubok 12. Kolika je napetost spojnice između vagona i lokomotive ako je vučna sila lokomotive F=360kN? Trenje zanemariti. (a=2m/s2.2 kg i m2 = 0. D=30m) DINAMIKA MATERIJALNE TOČKE Newtonovi aksiomi mehanike I. =– Težina Napetost niti 15. FN=120kN) 16.6s. g = 10 m/s2 ) a) v=16m/s. a) Kolikm brzinom kamen udari u površinu vode? b) Nakon koliko vremena se čuje u udarac kamena o vodu? (brzina zvuka je c=320m/s. Koliki je domet hica ako je on pri dodiru s tlom imao brzinu v=25m/s? (g=10m/s2 ) (v0=15m/s. Na krajevima niti su privezani utezi masa m1 = 0. "Vlak" Lokomotiva mase m1 =120t vuče vagon mase m2 =60 t. b) t1=1.64s Horizontalni hitac – trajanje leta – domet – brzina pri dodiru s tlom 14.04s.5 13. "Kolotura" Preko koloture zanemarive mase prebačena je nit.8m ispušten je kamen. a=2m/s2) Kosina bez trenja . =m III. t2=0. t=1.

Kolika je vučna sila motora ako se automobil giba: a) stalnom brzinom b) jednoliko ubrzano akceleracijom a=3m/s2? (F=2400N.5s) Trenje na horizontalnoj podlozi F – vučna sila Kada nema vučne sile (F=0): 18. t=2. Kolika će biti akceleracija kamiona ako se prikolica odvoji? (g=10m/s2 ) .bez trenja" Niz kosinu visine h=20m i duljine l=25m pušteno je tijelo mase m=5kg.3. Na kojoj udaljenosti od semafora vozač automobila mora početi kočiti da bi se zaustavio? Faktor trenja između guma i asfalta je µ=0. a) Kolikom silom tijelo pritišće na kosinu? b) Kolika je akceleracija tijela? c) Kolika je brzina tijela na dnu kosine? d) Za koje se vrijeme tijelo spustilo niz kosinu? (g=10m/s2 ) (F2=30N.2. "Šleper" Kamion mase m1 = 6 t vuče prikolicu mase m2 = 4 t stalnom brzinom.6 ili ili – komponenta težine duž kosine – komponenta težine okomita na kosinu 17. "Niz kosinu . (g=10m/s2 ) (s=150m) 20. "Semafor" Automobil se giba brzinom v0 =108km/h. v=20m/s. F=6000N) 19. Vučna sila motora je F=6kN. Faktor trenja µ=0. a=8m/s2. "Vučna sila" Automobil mase m=1200kg giba se po horizontalnoj podlozi.

a1=0.7 (µ=0.4m/s2) Kosina s trenjem – sila trenja na kosini Gibanje niz kosinu s trenjem Bez vučne sile (F=0): Gibanje tijela uz kosinu s trenjem Bez vučne sile (F=0): .06.

25? (g=10m/s2 ) (k=1. Koliki je put prevalilo uz kosinu ako je faktor trenja µ=0. Njega sustiže drugo tijelo brzinom v2 =3m/s i mase m2 =15kg.4 m/s.6m.4m/s. “Impuls sile” Tijelo mase m = 3. "Niz kosinu s trenjem" Tijelo je pušteno niz kosinu visine h = 1.8 21. Poslije sudara se gibaju zajedno.2 m i duljine l = 2 m. Koliku će brzinu imati tijelo ako mu predamo impuls sile od I = 9. s=1m) Impuls sile i količina gibanja – impuls sile – količina gibanja mv = mv0 + Ft – zakon očuvanja ukupne količine gibanja v1.25? (g=10m/s2 ) (k=1.6m/s) 26. a=–8m/s2.6m. v=4m/s) 22. v2 – brzine tijela prije sudara v'1.6 Ns? (v=7m/s) 24. Poslije sudara se gibaju zajedno. "Skateboard” Dječak mase m1 =50kg vozi se na skateboardu mase m2 =2kg brzinom v=3m/s. "Uz kosinu s trenjem" Tijelo je gurnuto brzinom v0 = 4 m/s uz kosinu visine h = 1. Kolika je njihova zajednička brzina? (v'=2. Dječak skoči naprijed tako da mu se brzina nakon skoka poveća za 0.2 kg ima brzinu v0 = 4 m/s. v'2=–7m/s) 25. Kolika je brzina tijela na dnu kosine ako je faktor trenja µ= 0. "Neelastični sudar II" Tijelo mase m1 =10kg ima brzinu v1 =2m/s. a=4m/s2. Njemu u susret dolazi drugo tijelo brzinom v2 =–3m/s i mase m2 =15kg. v'2 – brzine tijela nakon sudara – neelastični centralni sudar 23. Kolika je brzina skateboarda nakon dječakovog skoka? (v1'=3.2 m i duljine l = 2 m. Kolika je njihova zajednička brzina? . "Neelastični sudar I" Tijelo mase m1 =10 kg ima brzinu v1 =2m/s.

P=6000W) 30.9 (v'=–1m/s) Rad. Ftr=4. "Kočenje" Koliki rad treba uložiti da bi se zaustavilo tijelo mase m=60kg koje ima brzinu v=5m/s? (Ek=750J. "Uzbrdica" Automobil mase m=1200kg vozi uzbrdo stalnom brzinom v=18km/h. W=750J) 29. W=52kJ) 28. Ep=8MJ.1). "Vodopad" Koliku snagu ima vodopad. Nagib uzbrdice je 10% (sinα=0. V=20m3. Koliki rad izvrši dizalica ako teret digne na visinu h=20m? (g=10m/s2 ) (F=2600N. Koliko se mehaničke energije pretvorilo u toplinu i kolika je sila trenja ako su sanjke na dnu kosine imale brzinu v=6m/s? (g=10m/s2 ) (Ep=200J. ako s visinske razlike h=40m u svakoj sekundi pada 20m3 vode? (gustoća vode je ρ=1000kg/m3.zakon očuvanja ukupne mehaničke energije 27. (g=10m/s2 ) (F=1200N. Kolika je snaga motora? Trenje zanemariti. Q=110J.4N) 32. "Dizalica" Dizalica diže teret mase m=250kg uvis akceleracijom a=0.4m/s2. "Sanjke" Sanjke mase m=5kg spuštaju se niz kosinu visine h=4m i duljine l=25m. "Korisnost" Dizalice diže teret mase m = 240 kg stalnom brzinom v = 3 m/s. Ek=90J. m=2000kg. Snaga. Energija – rad – snaga – potencijalna energija – kinetička energija . g=10m/s2 ) (t=1s. Kolika je korisnost dizalice ako je snaga njenog motora P = 8 kW? (g=10m/s2 ) . P=8MW) 31.

Kolika je brzina tijela kada je odbojnik “sprešan” za s = 20 cm? (E1=Ek1=50J. Masa gornjeg utega je m1 = 0. v=3m/s) Jednoliko kružno gibanje – frekvencija. "Odbojnik" Tijelo mase m = 4 kg klizi brzinom v1 = 5 m/s po horizontalnoj podlozi bez trenja i udara u odbojnik (oprugu) konstante elastičnosti k = 1600 N/m.2kg. Kolika će biti akceleracija gornjeg utega ako se prekine nit koja spaja utege? (g=10m/s2 ) (F=3N. Za koliko će se (dodatno) produljiti opruga ako se lift počne gibati ubrzano uvis akceleracijom a=2m/s2. (g=10m/s2 ) (s2=6cm. Ep2=32J. Ek2=18J. "Elastična sila" Na elastičnu oprugu su obješena dva utega jedan ispod drugog. produljenje – potencijalna energija elastične sile 34. a) Kolika je njegova kutna brzina? b) Kolika je brzina točke na njegovom obodu? (ω=3. η=90%) Elastična sila – elastična sila s – elongacija. v=8m/s) . Kada na oprugu objesimo neki uteg opruga se produlji za s1 = 5 cm. broj okretaja u sekundi – kutna brzina.3kg.10 (Pd=7200W. a donjeg je m2 = 0. "Zamašnjak I" Zamašnjak opsega O =16m učini 30 okretaja u minuti. "Opruga u liftu" Elastična opruga obješena je o strop lifta koji miruje.14rad/s. ∆s=1cm) 35. kružna frekvencija – jednolika rotacija – broj okretaja zamašnjaka do zaustavljanja 36. a=15m/s2) 34.

Kolikom silom automobil pritišće na podlogu? (g=10m/s2 ) (Fp =2400N) Newtonov zakon gravitacije .8 m vrtimo u vertikalnoj ravnini. FN=15N) 41. "Zamašnjak II" Zamašnjak rotira jednoliko usporeno tako da mu broj okretaja za vrijeme t=0.5min padne od 240 okretaja u minuti na nulu. "Preko brijega" Automobil mase m=1200kg juri brzinom v=72km/h preko brijega polumjera zakrivljenosti r=50 metara.11 37. G=5N. Kolika je centripetalna sila. "Labava špaga" Kamen privezan na špagu dugu l=0. "Centripetalna sila" Tijelo mase m=1kg giba se jednoliko po kružnici polumjera r=0. Kolika je napetost špage kad kamen prolazi kroz najnižu točku.44N) 39. Koliko okretaja učini do zaustavljanja? (N = 60) Centripetalna sila 38. Kolikom brzinom mora kamen prolaziti kroz najvišu točku da špaga ne bude napeta? (g=10m/s2 ) (v=3m/s) 42. ako je frekvencija kruženja f=2Hz? (Fcp =39. ako je faktor trenja između guma i asfalta µ= 0.5kg privezan na špagu dugu l = 0. ako on kroz nju prolazi brzinom v=4m/s? (g=10m/s2 ) (Fcp=10N. "Zavoj na cesti" Kojom maksimalnom brzinom može automobil ući u zavoj polumjera r = 100 m.9m vrtimo u vertikalnoj ravnini. "Kamen na špagi" Kamen mase m=0.4? (g=10m/s2 ) (v=20m/s) 40.25m.

12 γ =6.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) (r=6668km.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) a) Kolika je I.266km/s. h=35819km) Titranje – period titranja harmoničkog oscilatora m – masa oscilatora k – konstanta elastičnosti – energija oscilatora v0 – maksimalna brzina A – amplituda titranja – period titranja matematičkog njihala l – duljina njihala 47. (γ =6. b)v=3. (γ =6. "Masa Zemlje" Kolika je masa Zemlje ako je njen polumjer R=6370 km.314s (T= π/10s).65km/s. h=298km) 45.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) (M=5. "Satelit" Satelit kruži oko planeta mase M = 8 ·1023 kg i polumjera R = 4000 km. (γ =6. "Harmonički oscilator I" Harmonički oscilator čine elastična opruga i uteg. a njen polumjer R=6400km. a akceleracija sile teže na njenoj površini g=9.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) (r=42219km.97⋅ 1024kg) 44. a masa Zemlje M = 6·1024 kg. Masa Zemlje je M=6⋅ 1024 kg. Koliko se rastegne opruga kad na nju objesimo taj uteg? (g=10m/s2 ) (k=80N/m. s=0. "Akceleracija sile teže" Na kojoj visini iznad površine Zemlje akceleracija sile teže iznosi točno g=9m/s2? Polumjer Zemlje je R=6370 km. kozmička brzina za taj planet? b) Koliko je ophodno vrijeme satelita koji kruži na visini h = 1000 km iznad površine tog planeta? a) v=3. "Harmonički oscilator II" .67·10 Nm /kg – gravitacijska konstanta -11 2 2 43."Geostacionarni satelit" Na kojoj udaljenosti od površine Zemlje kruži geostacionarni satelit? Ophodno vrijeme geostacionarnog satelita je jedan zvjezdani dan T=23h 56m. Period titranja tog oscilatora je T=0.81m/s2? (γ =6. T=9617s) *46.025m) 48.

5 m nalazi se u automobilu koji se giba ubrzano akceleracijom a=2. ω=10rad/s.5 m nalazi se u liftu. T=1.975ms) 50. v0=1m/s) 49. Kolika je njihova valna duljina ako im je brzina v=6m/s? (λ=30m) 53. "Produženo njihalo" Matematičko njihalo ima period titranja T 1 =2s. Koliki je period titranja tog njihala? (g=10m/s2 ) (g'=10. "Žica na gitari" Žica na gitari ima duljinu l=60cm i titra osnovnom frekvencijom f=440Hz.75m. "Njihalo u liftu" Njihalo duljine l = 0. "Iz zraka u vodu" Zvuk u zraku ima valnu duljinu λ1 =0.2566s) 51.295m) Stojni val – uvjet za stojni val na žici l – duljina žice 54. "Njihalo u automobilu" Njihalo duljine l=0.628s. ∆T=9.13 Uteg mase m = 0.3m/s2.1 kg obješen na oprugu elastičnosti k = 10 N/m harmonički titra. Amplituda titranja je A = 10 cm. T=1.38s) Valovi – fazna brzina vala λ – valna duljina 52. Kolika je brzina vala koji se širi duž žice? (v=528m/s) . Koliki je period titranja njihala ako se lift penje ubrzano akceleracijom a=2.5m/s2. "Morski valovi" Valovi udaraju o obalu 12 puta u minuti. Za koliko se poveća period titranja tog njihala ako se njegova duljina produlji 1%? (T2=2. Kolika je valna duljina tog vala u vodi ako se zvuk kroz vodu širi brzinom v2 =1450m/s? (λ2 =3.5m/s2.009975s.5m/s2? (g=10m/s2 ) (g'=12. a širi se brzinom v1 =330m/s. Koliki su period titranja T i maksimalna brzina utega? (T=0.

Kolikim momentom sile smo djelovali na to tijelo? (f=0.14 MEHANIKA KRUTOG TIJELA Statika krutog tijela – moment sile r – krak sile 55.14rad/s. "Moment sile" Greda mase m=200kg i duljine l=10m oslonjena je jednim krajem na potporanj. v=11.5m. r2 =1. ω=3. "Teret na motki" Dva čovjeka nose teret obješen na motku dugu l = 2 m. Kolikom silom treba djelovati u točki koja je r = 8 m udaljena od točke oslonca da bi ona bila u ravnoteži? (g=10m/s2 ) (F=1250N) 56.157rad/s2.3927Nm) 58. a) Kolika je brzina tijela na dnu kosine? b) Koliku bi brzinu imala kugla da je klizila bez trenja? (v=10m/s. M=0.5Hz. α=0.83m/s) MEHANIKA FLUIDA Tlak . "Rotacija" Tijelo koje ima moment inercije I=2.5m) Dinamika krutog tijela – kutna brzina – kutna akceleracija – moment sile I – moment inercije 57. "Kotrljanje niz kosinu" Kugla polumjera R=5cm skotrlja se niz kosinu visine h=7m.5kgm2 zavrtimo kroz t=20s do vrtnje od 30 okretaja u minuti. Gdje visi teret ako motka prvog čovjeka pritišće tri puta većom silom nego drugoga? (r1 =0.

Kolika je gustoća stakla? (gustoća vode je ρ0 =1000kg/m3.5cm) Uzgon – uzgon ρ0 – gustoća tekućine V – volumen uronjenog dijela tijela 61. Kolika je razlika nivoa između vode i ulja? (gustoća vode je ρ1 =1000kg/m3) (h1 =7. "U-cijev" Na jednom kraju U-cijevi je voda. "Hidraulička preša" Kolikom silom trebamo djelovati na klip površine S1 =25cm2 da bismo preko klipa površine S2 =100cm2 digli teret mase m=200kg? (g=10m/s2 ) (F=500N) Hidrostatski tlak – hidrostatski tlak ρ – gustoća tekućine 60.15 – tlak 59. g=10m/s2 ) (U=0. x=2. "Prividna težina" Komad stakla mase m=0.12kg potopljen u vodu ima prividnu težinu G'=0.5N. a na drugom je h2 =10cm visok stupac parafinskog ulja gustoće ρ2 =750kg/m3.5cm.7N. V=5·10–5m3. ρ=2400kg/m3) .

04·106J.01214kg) 63. η=15. Koliki je koeficijent korisnog djelovanja stroja ako je specifična toplina izgaranja ugljena q=3.3·107J. Q=3. gustoća parafina ρ1 =900kg/m3. Kolika je masa olova ako takvo tijelo lebdi u vodi? (gustoća vode je ρ0 =1000kg/m3. Kolika je duljina tračnice na temperaturi t1 ako je koeficijent linearnog rastezanja čelika α=1. "Santa leda" Gustoća leda je ρ=900kg/m3.1 kg utisnut je komad olova.118) Termičko rastezanje čvrstih tijela i tekućina ∆t = t2–t1 α – termički koeficijent linearnog rastezanja TERMODINAMIKA β=2α β – termički koeficijent površinskog rastezanja γ = 3α γ – termički koeficijent volumnog rastezanja 64.2·10-5 K–1? (l1 = 8 m) Kalorimetrija c – specifični toplinski kapacitet q – specifična toplina izgaranja 65. gustoća olova je ρ2 =11800kg/m3 ) (m2=0.16 62.3%) . "Tračnica" Duljina čelične tračnice poveća se za ∆l= 4. Koji dio sante leda viri iz mora? Gustoća morske vode je ρ0=1020kg/m3) (V1/V=0. "Lebdjelica" U komad parafina mase m1 =0. "Izgaranje" Izgaranjem kilograma ugljena parni stroj snage P=700W može raditi dva sata.3·107 J/kg? (W=5.8 mm ako se temperatura poveća od t1 = –10°C na t2 = 40°C.

Nađite volumen plina u balonu na visini na kojoj je tlak p2 =0. "Richmannovo pravilo" U dvije litre vde temperature t1=20°C pomiješano je s pola litre vode temperature t2=80°C. Na koju temperaturu treba zagrijati plin da se njegov volumen udvostruči? (T2=566K. Koliki će polumjer imati pri samoj površini jezera (h2 = 0)? Proces je izotermni.14 kg temperature t1 = –10 °C ubačen je u 2. t2=293°C) 69. "Balon" Djelomično napuhan balon sadrži V1 =500m3 helija na temperaturi t1 =27°C i tlaku p1 =105 Pa.5·105 Pa i temperatura t2 =–3°C. (p0 = 105 Pa. cleda = 2100 J/kgK. g = 10 m/s2) (r2=2cm) 71. "Izotermni proces" Mjehurić zraka u vodi na dubine h1 = 70 m ima polumjer r1 = 1 cm. “Topljenje leda” Komad leda m1 = 0. tlak mu se poveća za 104Pa. λ = 330 000 J/kg) (t2 = 21°C) Plinski zakoni 68. "Izohorni proces" Ako se idealnom plinu uz stalan volumen termodinamička temperatura poveća za 20%. ρ = 1000 kg/m3. . Koliki je početni tlak plina? (p1=5·104Pa) 70.3 litre vode Kolika je bila početna temperatura vode t2 ako je temperatura “smjese” t = 15°C? (cvode = 4200 J/kgK. Kolika je konačna temperatura vode ako nije bilo gubitaka toplinske energije ne okolinu? (t=32°C) Promjena agregatnih stanja – toplina topljenja (taljenja) λ – (specifična) latentna toplina topljenja (taljenja) – toplina isparavanja r – (specifična) latentna toplina isparavanja 67. “Izobarni proces” Početna temperatura plina u izobarnom procesu je t1 = 10°C.17 66.

"Rad plina" Plin nalaze se pod tlakom p = 1. W=1600J) I.022·1023 mol-1 – Avogadrova konstanta – prosječna kinetička energija molekula plina k = 1. zakon termodinamike ∆U – promjena unutrašnje energije plina .6·105 Pa i ima početni volumen V1 =20 litara. "Broj molekula" Koliko molekula idealnog plina ima u volumenu V=1mm3 pri temperaturi t = 27°C i tlaku p=105 Pa? (NA =6.01·10–8mol.314J/molK – univerzalna plinska konstanta n – količina tvari (broj molova tvari) M – molarna masa plina N – broj molekula plina NA =6.283kg/m3) Rad plina – rad plina u izobarnom procesu 74.022·1023 mol-1 ) (n=4.4·1016) 73. Koliki rad izvrši plin kad mu se u izobarnom procesu temperatura poveća od T1 =300K do T2 =450K? (V2=30·10-3m3. "Gustoća plina" Kolika je gustoća kisika na temperaturi t = 27°C i pri tlaku p = 105 Pa? (molarna masa kisika je M = 32 g/mol) (ρ=1. N=2.38·10-23 J/K – Boltzmannova konstanta 72.18 (V2=900m3) Jednadžba stanja plina – jednadžba stanja plina R=8.

"Unutrašnja energija" Koliko se promijeni unutrašnja energija plina kojem dovedemo Q=5·107 J topline.19 75. a on pri tom izvrši rad W=3·107 J rada? (∆U=2·107J) .

91·10-7N) .20 ELEKTRICITET I MAGNETIZAM ELEKTROSTATIKA Coulombova sila – Coulombova sila = 9·109 Nm2/C2 ε = ε rε 0 ε – dielektrična konstanta sredstva ε r – relativna dielektrična konstanta sredstva ε 0 = 8. "Naboji na vrhovima kvadrata" Četiri jednaka naboja Q = 10 nC nalaze se na vrhovima kvadrata stranica a = 3 m. NA = 6.854·10-12 C2/Nm2 – dielektrična konstanta vakuuma 76. "Kapljica vode" Koliki je ukupni naboj svih elektrona u kapljici vode mase 90mg? Kolikom silom bi se privlačili svi elektroni i protoni kad bi bili razdvojeni na udaljenost r=1m? ( M = 18 g/mol.1·1017N 77.023·1023 mol-1. Q=–4816C F=2. Kolika je rezultantna sila na svaki naboj? (F1=1·10-7N. F=1.01·1022.6·10-19 C ) (n=5·10–3 mol. Nmolekula=3. Nelekt=3. e = 1.01·1021.

"Linearni akcelerator" Kolika je brzina α-čestice ako je ona ubrzana razlikom potencijala U = 1000 V? (m=4·1.66·10–27kg.1·105 m/s) . "Električni napon" Koliki je napon između dviju točaka električnog polja ako se za premještanje naboja od q = 3. Električni potencijal i napon – električni potencijal – rad u električnom polju – električni napon – električni potencijal točkastog naboja 81.2·10–19J. Kolika je jakost električnog polja u središtu kvadarata? (E=800N/C) 79.2·10-19 C iz jedne u drugu od tih točaka mora utrošiti rad od W = 5 eV? (U=2. E=71. v=3.81·10-19C.5V) 82. "Zaustavljanje elektrona" Gibajući se kroz homogeno električno polje brzina elektrona se smanji od v = 106 m/s na nulu na putu dugom s = 40 mm.81m/s2) (q=–9. F=1.25·1013m/s2. "Kapljica lebdi" Kapljica ulja mase m = 10-11 g lebdi u električnom polju usmjerenom vertikalno dolje. Kolika je jakost električnog polja? ( me = 9. S koliko je približno elektrona kapljica nabijena? (g=9. q=2·1.3 m nalaze se jednaki naboji Q = 4 nC.21 Električno polje – jakost električnog polja – električno polje točkastog naboja – električno polje pločastog kondenzatora 78.13≈ 6) 80.139·10-17N. Jakost polja je E = 105 N/C.6·10–19C) (Ek=3. "Na vrhovima kvadrata" Na tri vrha kvadrata stranica a = 0. N=6.11·10-31 kg ) (a=1.17N/C) Rad sila u električnom polju.

22 83. a na kugli polumjera R2=10cm naboj Q2 = 4 µC. Koliki će biti naboj na svakoj kugli ako se one dodirnu? (Q1’=1µC. "Dodirni naboj" Na vodljivoj kugli polumjera R1=5cm nalazi se naboj Q1 = –1 µC.4cm) 84. "Električni potencijal" Naboji Q1 = 3 nC i Q2 = –2 nC udaljeni su a = 4 cm. električni potencijal jednak nuli? (r1=2. a na spojnici između tih naboja.9843·10-8C) 87. a udaljenost između njegovih ploča d = 1.854·10-12 C2/Nm2 ) (C=2. (E=1250N/C) Električni kapacitet – električni kapacitet kondenzatora – električni kapacitet pločastog kondenzatora – kapacitet sfere – energija kondenzatora Paralelno spojeni kondenzatori U = U1 = U2 Q = Q1 + Q2 Serijski spojeni kondenzatori U = U1 + U2 Q = Q1 = Q2 86. "Kondenzator" Površina ploča kondenzatora je S = 600 cm2.2 mm.6 mm.6562·10-9F. "Energija kondenzatora" Koliko se puta poveća energija kondenzatora ako se njegov napon udvostruči? (4 puta) . a njihova udaljenost je d = 0. Na kojoj je udaljenosti od prvog naboja. Koliki je naboj kondenzatora ako je on spojen na napon U = 15 V? ( ε 0 = 8. "Električno polje kondenzatora" Kolika je jakost električnog polja između ploča kondenzatora ako je on spojen na napon U = 2 V. Q=3. Q2’=2µC) 85.

a zatim im je serijski dodan kondenzator od C3 = 15 µF. "Spajanje kondenzatora" Dva kondenzatora kapaciteta C1 = 7 µF i C2 = 3 µF spojeni su paralelno. Koliki je ukupni kapacitet tako spojenih kondenzatora? (C=6µF) .23 88.

875·1021) 90.5 A. Koliki je unutrašnji otpor izvora? .8Ω ) *92. "Unutrašnji otpor I" Kada se na bateriju elektromotorne sile ε = 4. E=12V) Otpor otpornika – otpor otpornika ρ – specifična otpornost tvari – ovisnost otpora o temperaturi α – termički koeficijent otpornosti Serijski spojeni otpornici .2 Ωstruja iznosi I = 0. A ako na na isti izvor spojimo otopornik 5 puta većeg otpora (R2 = 6·R1). N=1. x=1.24 ELEKTRODINAMIKA Ohmov zakon – Ohmov zakon – Ohmov zakon za cijeli strujni krug ε – ems (elektromotorna sila) r – unutrašnji otpor izvora – struja kratkog spoja 89. Koliko elektrona prođe kroz presjek vodiča u jednoj minuti? ( e = 1. napon izvora je U1 = 6 V.5Ω ) 91. "Unutrašnji otpor II" Koliki je unutrašnji otpor strujnog izvora koji u kratkom spoju daje struju Iks = 2. Koliki je elektromotorni napon izvora? (uputa: uvesti supstituciju x=r/R1. a kod priključenog otpora R = 7. "Jakost struje" Kroz vodič teče struja od I = 5 A.5 A? (r=1.602·10-19 C ) (Q=300C. napon izvora je U2 = 10V. (r=2.5 V priključi potrošač otpora R = 20 Ω napon na polovima je U = 4 V. "Unutrašnji otpor III" Kada na izvor spojimo otpornik otpora R1.

13°C) Snaga električne struje – snaga električne struje – rad električne struje – toplinski učinak električne struje 97. Koliki je dobiveni otpor? (RP=1Ω ) 94.92·10-3 K-1) (t=167. Koliko ima tih otpornika? (N=10) 95. unutrašnji otpor izvora? (r=1. "Otpornici I" Homogenu žicu otpora R = 9 Ωrazrežemo na tri jednaka dijela koje zatim međusobno paralelno spojimo. otpornik otpora R2 = 2. kao R1 : R2 : R3 = 1 : 3 : 5.2Ω ) .4 Ω Na kojoj će . ) 96.8 Ω? (Τermički koeficijent otpornosti platine α= 3. "Otpornici II" Kada se određeni broj jednakih otpornika spoji u seriju dobiva se 100 puta veći otpor nego kad ih se spoji u paralelu. Koliki je otpor R3? (R0=46Ω R3=230Ω .25 Ω U oba slučaja snaga otpornika je jednaka? Koliki je .64 Ω a drugi put na . "Paralelni spoj" Ukupni otpor tri paralelno spojena otpornika je 30Ω Otpori otpornika se odnose . temperaturi njegov otpor biti R = 76.25 U = U1 + U2 I = I1 = I2 Paralelno spojeni otpornici U = U1 = U2 I = I1 + I2 93. "Termička otpornost" Otpornik od platine na temperaturi 0°C ima otpor R0 = 46. "Ista snaga" Izvor struje jednom priključimo na otpornik otpora R1 = 0.

26 98.14·10-8m2.5·10-5 Ω spojen je na napon U = 220 V i uronjen u vodu. "Elektromotor" Elektromotor korisnosti η= 0. m=0. "Žarulje" Žarulja snage P1 = 40 W spojena je serijski sa žaruljom snage P2 = 25 W i priključena na gradsku mrežu napona U = 220 V.254kg) . Q=48000J. .2 mm. . 100. Koliku masu m vode će zagrijati od temperature t1 = 20 °C do temperature t2 = 65 °C za vrijeme t = 10 minuta?(c = 4200 J/kgK ) (S=3. duljine l = 3."Grijač" (primjer zadatka koji uzima previše vremena) Grijač načinjen od žice promjera φ = 0.8 m i otpornosti ρ = 0. Kolika se snaga gubi kao otpadna toplina za vrijeme rada motora? (P=600W) 99. Koja od njih jače svijetli? (R1=1210Ω R2=1936Ω žarulja od 25W) . R=605Ω P=80W.85 u svojem radu troši struju I = 20 A pri naponu U = 200V.

2 N? (l=0.2 m okomito na silnice magnetskog polja? (FA=0. m = 1.92·10-18J. Kolika je duljina vodiča ako na njega djeluje Ampereova sila od FA = 0. Koliki je polumjer staze po kojoj se giba? ( q = 1.3N. Kolika je brzina elektrona? (v=3500m/s) Magnetsko polje električne struje .27 ELEKTROMAGNETIZAM Ampereova sila 101. "Ampereova sila II" Ravni vodič duljine l = 0. "Spektrograf masa" Elektron se giba kroz spektrograf masa u kojemu je magnetsko polje indukcije B = 0. FL=1.2 m kroz koji teče struja I = 5 A nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0. a električno polje E = 350 V/m. v=4.534·10-15N.5mm) Spektrograf masa – brzina nabijene čestice koja se giba kroz spektrograf masa 104. Koliki se rad izvrši ako se vodič pomakne s = 0.3T. r=2.67·10-27kg ) (Ek=1. "Ampereova sila I" Vodič kojim teče struja od I = 5 A nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0. W=0.6·10-19 C.1 T. "Proton" Proton ubrzan razlikom U = 12 V ulijeće u homogeno magnetsko polje B = 0. Kut između silnica magnetskog polja i vodiča je α= 60°.1 T.06J) Lorentzova sila – Lorentzova sila – polumjer staze – ophodno vrijeme 103.2 T (okomito na njegove silnice).462m) 102.795·104m/s.

S2=0. "Zavojnica" Koliko puta će se promijeniti magnetsko polje zavojnice ako joj se dva puta poveća promjer.03125Wb. "Indukcija u vodiču" Ravni vodič duljine l = 10 cm giba se brzinom v = 1 m/s okomito na homogeno magnetsko polje indukcije B = 0.0796m2. U=0. Kolika je magnetska indukcija u točki koja je udaljena 10cm od vodiča? (µ0=4π·10-7Tm/A) (B=2·10-5T) 106. "Iz kvadrata u krug" Kvadratni okvir opsega O = 1 m nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0. "Ravni vodič" Kroz ravni vodič teče struja 10A.28 – magnetsko polje oko ravnog vodiča – magnetsko polje u središtu kružne petlje – magnetsko polje unutar jednoslojne zavojnice – sila između paralelnih vodiča 105.00855Wb. r=0. Koliki će napon biti induciran u tom okviru. ako tom okviru damo kružni oblik tijekom ∆t = 0.03415V) 2 109.0398Wb.25 s? (a=0. 1 Φ=0. Koliki je pri tome induciran napon? (U=0.05V) 108. ∆Φ =0. Φ=0.0625m2. S1=0. "Promjena magnetskog polja" .25m.5 T.5 T.159m. kao i broj namotaja po metru duljine? (poveća se dva puta) Elektromagnetska indukcija – tok magnetskog polja – Faradayev zakon elektromagnetske indukcije – napon induciran zavojnici – napon induciran u vodiču koji se giba kroz magnetsko polje 107.

0265·10-4T.5 A: U = 30 V ) Izmjenična struja u = U0sinωt i = I0sin(ωt–ϕ) – efektivni napon – efektivna struja – efektivna snaga 113. "Gradska mreža II" Koliki je maksimalni napon gradske mreže? . U=0. Φ=0.2 s zakrenemo za 60°? (Φ=0.29 Vodljivi okvir površine S = 300 cm nalazi se u homogenom magnetskom polju.01Wb. "Indukcija u zavojnici" Zavojnicom induktiviteta L = 6 mH teče struja od I = 500 mA. ∆Φ =0.508·10-5Wb. Silnice magnetskog polja su okomite na površinu okvira (α1 = 0).05V) 1 2 Induktivitet zavojnice – inducirani napon u zavojnici – induktivitet jednoslojne zavojnice – energija zavojnice 111. "Induktivitet zavojnice I" Koliki je induktivitet jednoslojne zavojnice od N = 200 namotaja.01Wb. "Gradska mreža I" Kolika je frekvencija gradske mreže? (f=50Hz) 114.001mH ) 112. ako je njena duljina l = 20 cm.02Wb. a površina presjeka S = 80 cm2? (µ0=4π·10-7Tm/A) ( L = 2. "Okret" Vodljivi okvir površine S = 400 cm2 nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0. okvirom ako se jakost magnetskog polja pojača za ∆H = 400 A/m? (∆B=5.5 T. Koliki je inducirani napon ako okvir za ∆t = 0. ∆Φ =1. ∆Q=3.016µC) 2 110. Koliki je inducirani napon ako se struja jednoliko smanjuje do nule za ∆t = 10-4 s? ( ∆I = –0. Otpor žice od koje je načinjen okvir iznosi R = 5 Ω Koliki naboj proteče tim .

30 (U0=311V) 115. . 117. "Kondenzator i otpornik" U krugu izmjenične struje spojeni su serijski kondenzator kapaciteta C = 2 µF i otpornik otpora R = 1200 Ω. "Induktivitet zavojnice II" Ako zavojnicu spojimo na izvor istosmjernog napona U = 30 V njome teče struja od I = 0. Koliko zavoja ima primarna zavojnica? (N1=660) Otpori u krugu izmjenična struja ω=2πf – kružna frekvencija – kapacitivni otpor – induktivni otpor – impedancija u serijskom spoju – fazni pomak 116. ako je pad napona na otporniku UR = 24 V? (I=0. . Koliki je induktivitet zavojnice? (R=150Ω Z=250Ω RL=200Ω L=0. . Sekundarna zavojnica ima N2 = 12 zavoja.637H) .12 A. RC=1592Ω Z=1994Ω . "Transformator" Transformator smanjuje napon s U1 = 220 V na U2 = 4 V.02A. U=39. Frekvencija izvora je f = 50 Hz. Koliki je napon izvora. a ako je spojimo na izvor izmjeničnog napona U = 30 V i frekvencije f = 50 Hz njome teče struja od I = 0.2 A.88V) .

Koliki je omjer induktivnog i kapacitivnog otpora pri kužnoj frekvenciji ω= 5000 rad/s. (c=3·108m/s) (T=6. cosϕ=0.8Ω Z=75Ω I=2. "Zavojnica i kondenzator" Zavojnica je serijski spojena s kondenzatorom kapaciteta C = 4.4m) Snaga u krugu izmjenične struje – prividna snaga [VA] – djelatna snaga [W] – jalova snaga [VAR] 122.59·106Hz.2H spojena je na izvor izmjeničnog napona U = 220 V i frekvencije f = 50 Hz.7 µF.2 mH.31 Serijska rezonancija i titrajni krug – serijska rezonancija – (fazna) brzina elektromagnetskih valova c = 3·108 m/s – brzina elektromagnetskih valova (svjetlosti) u vakuumu 118. "Djelatna snaga" Zavojnica termogenog otpora R = 41 Ωi induktiviteta L = 0. λ=188. "Titrajni krug" Koliki se mora promijeniti kapacitet kondenzatora u titrajnom krugu da se frekvencija udvostruči uz isti induktivitet zavojnice? (C2/C2=1/4) 121.54666. Odredi valnu duljinu na koju je ugođen. RL/RC=0. "Elektromagnetski valovi" Titrajni krug čini kondenzator kapaciteta C = 50 pF i zavojnica induktiviteta L = 0.93A.28·10-7s. "Telefonska slušalica" Telefonska slušalica ima u sebi serijski spojene zavojnicu i kondenzator.6·10–9HF. . Koliki je induktivitet zavojnice ako rezonancija nastupa pri frekvenciji f0 = 500 Hz? (T=0. Pd=352. ako serijska rezonancija nastupa pri ω0 = 25 000 rad/s? (LC=1.002s. f=1.04) 120.8W) . Kolika je snaga kojom se grije zavojnica? (RL=62. L=0.0216H) 119. OPTIKA .

32 GEOMETRIJSKA OPTIKA Ravno zrcalo – jednadžbe ravnog zrcala 123. "Ravno zrcalo" Zraka svjetlosti koja se odbija od ravnog zrcala zatvara s upadnom zrakom kut 120°. "Škrti šminker" Kolika mora biti najmanja duljina zrcala (od donjeg do gornjeg ruba) da bi se osoba visoka h = 176 cm vidjela cijela tom zrcalu? (l=88cm) Sferna zrcala – jednadžbe sfernog zrcala – žarišna daljina sfernog zrcala R > 0 – konkavno zrcalo R < 0 – konveksno zrcalo . Za koji kut treba zakrenuti zrcalo da odbijena zraka s istom upadnom zrakom zatvara kut 30°? (∆α=45°) 124.

"Sferno zrcalo" Sferno zrcalo na zastoru stvara sliku koja je tri puta veću od predmeta. Koliki je polumjer zakrivljenosti ako je predmet od zrcala udaljen a = 20 cm? (R=–10cm) .33 REALNA UVEĆANA konkavno P' P T F C P' T IMAGINARNA konkavno zrcalo P F C UMANJENA konkavno konveksno P P' T F P' C C F T P 125. y’=3cm) 126. "Konkavno zrcalo I" Predmet visok y = 1.8 cm nalazi se a = 6 cm daleko od tjemena konkavnog sfernog zrcala polumjera zakrivljenosti R = 30 cm. Kolika je visina nastale slike? (b=–10cm. Koliki je polumjer zrcala ako je predmet od zrcala udaljen a = 16 cm? (R=24cm) 127. "Konveksno zrcalo" Konveksno sferno zrcalo stvara sliku koja je pet puta manja od predmeta.

66. "Lom svjetlosti" Na staklo pada zraka svjetlosti pod kutom α= 30°.62) 129. Koliki je indeks loma stakla ako reflektirana i lomljena zraka tvore kut γ=132°? (β=18°. v=1.u metrima) REALNA IMAGINARNA . "Totalna refleksija" Kolika je brzina svjetlosti u tekućini u kojoj se totalna refleksija opaža kod β0 = 37°? (n=1.34 Lom svjetlosti – Snell-ov zakon loma – brzina svjetlosti u optičkom sredstvu β 0 – granični kut totalne refleksije 128. n=1.8·108m/s) Leće – jednadžbe leća f > 0 – konvergentna leća f < 0 – divergentna leća – kombinacija leća d – udaljenost između leća b1 – položaj slike prve leće a2 – položaj predmeta za drugu leću – jakost leće (f .

"Kamera" Kolika je žarišna daljina objektiva kamere koja snima crtež iz knjige udaljene a = 54 cm od objektiva i pri tom ga smanji dva puta? (b=27cm.1m. "Divergentna leća" Koliko je puta manja slika od predmeta ako je predmet od divergentne leće udaljen n žarišnih daljina? (a=–nf. f=6cm) 133.1 m (od objektiva) projicira 40 puta uvećanu sliku? (a=0. "Povećalo" Kolika je žarišna daljina povećala koja od predmeta udaljenog a = 4 cm stvara tri puta uvećanu uspravnu sliku? (b=–12cm.35 konvergentna konvergentna zrcalo zrcalo P F P ' P' F P F F UMANJENA UVEĆANA divergentna konvergentna zrcalo P P F F P' P' F F 130. j=10dpt) 132. "Projektor" Kolika je jakost objektiva projektora koji na zastoru udaljenom b = 4. f=18cm) 131. ) .1025m: f=0.

d=25cm) VALNA OPTIKA Interferencija ∆ϕ – razlika faza ∆x – razlika hoda – uvjet maksimuma na difrakcijskoj rešetki 136. "Optička rešetka " Monokromatska se svjetlost ogiba na optičkoj rešetki pod kutom α1 = 21°15’ u spektru prvog reda. Koliki je kut ogiba u spektru drugog reda? (α2=46°27’) . Na kojoj udaljenosti iza nje treba smjestiti divergentnu leću žarišne daljine f2 = –15 cm pa da snop nakon prolaska kroz obje leće ostane paralelan? (b1=40cm. "Divergentna i konvergentna leća" Iza divergentne leće jakosti j1 = –2. "Konvergentna i divergentna leća" Paralelan snop zraka pada na konvergentnu leću žarišne daljine f1 = 40 cm. a2=–15cm.36 134.5 dpt nalazi se konvergentna leća na udaljenosti d = 30 cm. "Razlika hoda" Kolika je razlika faza dvaju valova. Koliko se daleko od konvergentne leće fokusira paralelni snop koji pada na divergentnu leću? (b2=175cm) 135. Žarišna daljina konvergentne leće je f2 = 50 cm. ako je njihova razlika hoda ∆x = λ/2? (∆ϕ=π) 137.

626·10-34Js – Planckova konstanta 139. α0=58°56’) ATOMSKA I NUKLEARNA FIZIKA Fotoelektrični efekt – izlazni rad h=6.795·1014Hz. "de Broglie" Koliku valnu duljinu ima elektron pri brzini v = 106 m/s? (m=9.626·10-34Js) (ν=6·1014Hz.1 V? (h = 6. "Polarizacija refleksijom" Koliki je Brewsteov kut polarizacije ako svjetlost pada iz zraka na plastičnu pločicu čiji granični kut totalne refleksije iznosi β0 = 37°? (n=1. N=2. Ek=3.11·10-31kg.36·10–19J.27·10-10m = 0.9756·10–19J.72eV) 142.37 Polarizacija – Brewsterov zakon 138. hν=6.4 eV? (h=6.626·10-34 Js) (ν=9.515·1020) 140. "Fotoefekt" Foton svjetlosti valne duljine λ = 325 nm izbaci iz metala elektron. Koliki je izlazni rad za taj metal. ako je elektron zaustavljen naponom od U = 2. W=2. h=6.12·10-19J.76·10-19J=1.66.626·10-34J) (λ=7.727nm) Radioaktivni raspad λ – konstanta radioaktivnog raspada . Koliko fotona u jednoj sekundi emitira taj izvor? (h=6. "Granična frekvencija" Koliku maksimalnu valnu duljinu smije imati svjetlost da bi se dobio fotoelektrični efekt na metalu za koji je izlazi rad W = 2. "Energija fotona" Monokromatski izvor svjetlosti snage P = 100 W emitira svjetlost valne duljine λ = 500 nm. E=3.626·10-34J) (ν0=5. λ0=518nm) 141.23·1014Hz.

425·10-6mol. "Ra-226" Period poluraspada radija-226 je T = 1590 godina. Koliko se jezgara raspadne u jednoj sekundi u 1mg radija-226? (n=4. N=5. ∆m= 3. "U-235" Nuklearni reaktor snage P = 1800 MW koristi kao gorivo uran 92U235.1% njene mase pretvori u energiju? (NA=6. Nakon koliko vremena će ostati samo četvrtina početne količine natrija? (t = 30 h) 144. "Na-24" Natrij-24 ima period poluraspada T = 15 h.664·1018. ako se pri fisiji jedne jezgre 0. N=2. E=3.128·1019) 146.38·10–11s–1.51·10–11J.9·10-28kg.38 T– vrijeme poluraspada 143. m=3.676·106) 145. "Nuklearne reakcije" a) 9Fe19 + 1H1 →8O16 + X b) X + 11Na23 →11N22 + 0n1 a/ 2X4 – α čestica b/ 0X0 – γ . "Nukleoni" Koliko neutrona ima u jezgri olova 82Pb207? (N=125) 147.9·10-25kg. Koliko se fisija jezgara dogodi tijekom jedne sekunde.02·1023mol-1) (W=1800MJ. λ=1. ∆N=3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful