P. 1
Fizika Skripta Za Prireme Za Drzavnu Maturu1

Fizika Skripta Za Prireme Za Drzavnu Maturu1

|Views: 649|Likes:
Published by Marko Opačak

More info:

Published by: Marko Opačak on Dec 06, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/27/2013

pdf

text

original

ZADACI IZ FIZIKE

2

MEHANIKA
KINEMATIKA MATERIJALNE TOČKE
Jednoliko pravocrtno gibanje
1. "Srednja brzina I" Automobil prvu polovinu puta vozi brzinom v1 =40km/h, a drugu polovinu puta brzinom v2 =60km/h. Kolika je srednja brzina automobila (stalna brzina kojom bi se morao gibati da za isto vrijeme prijeđe cijeli put? (=48km/h) 2. "Srednja brzina II" Automobil prve dvije petine puta vozi brzinom v1 =80 km/h, a preostale tri petine brzinom v2 =72km/h. Kolika je srednja brzina automobila? (=75km/h) 3. "Srednja brzina III" Automobil prvu četvrtinu vremena vozi brzinom v1 =120km/h, a preostale tri četvrtine brzinom v2 = 80 km/h. Kolika je srednja brzina automobila? (=90km/h) 4. "Pokretne stepenice" Penjući se uz stepenice koje miruju čovjeku treba t1 =15s da se uspne na gornju etažu. Kad čovjek stoji na stepenicama koje su u pokretu za uspon mu treba t2 =10 s. Koliko mu treba za uspon ako se on penje uz stepenice u pokretu? (t=6s) 5. "Susret" Iz mjesta A u mjesto B udaljeno d = 300km krene prvi automobil brzinom v1 =80km/h, a iz mjesta B u mjesto A drugi automobil brzinom v2 =120 km/h pola sata nakon polaska prvog automobila. Koliko je proteklo vremena od polaska drugog automobila do njihovog susreta? (t=1,3h)

3 6. "Pretjecanje" Automobil duljine l1 =4m vozi brzinom v1 =72 km/h i sustiže kamion duljine l2 =10m koji vozi brzinom v2 =54 km/h. Koliko je dugo automobil pretjecao kamion? (t=2,8s)

Jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje
s početnom brzinom bez početne brzine (v0=0)

7. "Vlak ubrzava" Na putu dugom s= 75 m vlak poveća svoju brzinu od v0 =36 km/h na v=72 km/h. a) Kolika je akceleracija vlaka? b) Koliko je vremena proteklo? (a=2m/s2; t=5s) 8. "Vlak usporava" Za vrijeme od t=5s vlak smanji svoju brzinu od v0 =72 km/h na v=36 km/h. a) Kolika je akceleracija vlaka? b) Koliki je put pri tom prešao? (a=–2m/s2; s=75m) 9. "Tijekom neke sekunde" Tijelo se giba jednoliko ubrzano tako da tijekom osme sekunde od početka gibanja prijeđe put od 3m. a) Kolika je njegova akceleracija? b) Koliki je ukupni put tijelo prešlo tijekom četvrte i pete sekunde? (a=0,4m/s2; s=3,2m)

"Vertikalni susret" Jedan je kamen bačen s tla (h1= 0) vertikalno uvis brzinom v01 = 30 m/s. ymax=45m. y=40m) Slobodni pad . Za koje je vrijeme kamen pao na zemlju? (g=10m/s2 ) (v=–30m/s. "Kamen bačen uvis" S visine h=25m kamen je bačen vertikalno gore brzinom v0 =20 m/s. y=25m. (g=10m/s2 ) a) Kolika je brzina kamena u t = 4 s? b) Na kojoj visini je kamen u t = 4 s? c) Koju maksimalnu visinu je dosegnuo kamen? d) Za koje je vrijeme pao na tlo? (v=–20m/s. "Kamen bačen dolje" S visine h=25 m kamen je bačen vertikalno dolje brzinom v0 =–20 m/s.4 Vertikalni hitac h – početna visina tijela y – visina tijela iznad tla 10. t=5s) 11. Istovremeno je vertikalno iznad njega s visine h2 = 60 m ispušten (v01=0) drugi kamen. t=1s) 12. Na kojoj će se visini susresti ova dva kamena? (g=10m/s2 ) (t=2s.

FN=120kN) 16. "Bunar" U bunar dubok 12. "Vlak" Lokomotiva mase m1 =120t vuče vagon mase m2 =60 t. "Kolotura" Preko koloture zanemarive mase prebačena je nit. Kolika je njihova akceleracija? (g=10m/s2 ) (FN=2. Na krajevima niti su privezani utezi masa m1 = 0. a=2m/s2) Kosina bez trenja .5 13. =– Težina Napetost niti 15. D=30m) DINAMIKA MATERIJALNE TOČKE Newtonovi aksiomi mehanike I. Kolika je napetost spojnice između vagona i lokomotive ako je vučna sila lokomotive F=360kN? Trenje zanemariti.6s. t=2s.2 kg i m2 = 0.3 kg. =0  =0 II. (a=2m/s2. Otpor zraka zanemariti.04s.8m ispušten je kamen.4N. Koliki je domet hica ako je on pri dodiru s tlom imao brzinu v=25m/s? (g=10m/s2 ) (v0=15m/s. g = 10 m/s2 ) a) v=16m/s. b) t1=1. t=1. =m III. t2=0. a) Kolikm brzinom kamen udari u površinu vode? b) Nakon koliko vremena se čuje u udarac kamena o vodu? (brzina zvuka je c=320m/s. "Horizontalni hitac" Kamen je bačen s visine h=20m u horizontalnom smjeru.64s Horizontalni hitac – trajanje leta – domet – brzina pri dodiru s tlom 14.

t=2. F=6000N) 19. a) Kolikom silom tijelo pritišće na kosinu? b) Kolika je akceleracija tijela? c) Kolika je brzina tijela na dnu kosine? d) Za koje se vrijeme tijelo spustilo niz kosinu? (g=10m/s2 ) (F2=30N. Kolika će biti akceleracija kamiona ako se prikolica odvoji? (g=10m/s2 ) . Vučna sila motora je F=6kN. Na kojoj udaljenosti od semafora vozač automobila mora početi kočiti da bi se zaustavio? Faktor trenja između guma i asfalta je µ=0.2. Faktor trenja µ=0. "Šleper" Kamion mase m1 = 6 t vuče prikolicu mase m2 = 4 t stalnom brzinom.5s) Trenje na horizontalnoj podlozi F – vučna sila Kada nema vučne sile (F=0): 18. "Vučna sila" Automobil mase m=1200kg giba se po horizontalnoj podlozi. a=8m/s2. "Niz kosinu . v=20m/s. "Semafor" Automobil se giba brzinom v0 =108km/h. (g=10m/s2 ) (s=150m) 20.3.6 ili ili – komponenta težine duž kosine – komponenta težine okomita na kosinu 17. Kolika je vučna sila motora ako se automobil giba: a) stalnom brzinom b) jednoliko ubrzano akceleracijom a=3m/s2? (F=2400N.bez trenja" Niz kosinu visine h=20m i duljine l=25m pušteno je tijelo mase m=5kg.

4m/s2) Kosina s trenjem – sila trenja na kosini Gibanje niz kosinu s trenjem Bez vučne sile (F=0): Gibanje tijela uz kosinu s trenjem Bez vučne sile (F=0): .06. a1=0.7 (µ=0.

"Niz kosinu s trenjem" Tijelo je pušteno niz kosinu visine h = 1. Koliki je put prevalilo uz kosinu ako je faktor trenja µ=0. Kolika je njihova zajednička brzina? (v'=2. Dječak skoči naprijed tako da mu se brzina nakon skoka poveća za 0.25? (g=10m/s2 ) (k=1. v'2=–7m/s) 25. "Uz kosinu s trenjem" Tijelo je gurnuto brzinom v0 = 4 m/s uz kosinu visine h = 1.2 kg ima brzinu v0 = 4 m/s. Poslije sudara se gibaju zajedno.6m/s) 26. "Neelastični sudar II" Tijelo mase m1 =10kg ima brzinu v1 =2m/s. s=1m) Impuls sile i količina gibanja – impuls sile – količina gibanja mv = mv0 + Ft – zakon očuvanja ukupne količine gibanja v1.6 Ns? (v=7m/s) 24. Kolika je brzina tijela na dnu kosine ako je faktor trenja µ= 0. Kolika je brzina skateboarda nakon dječakovog skoka? (v1'=3.2 m i duljine l = 2 m. Koliku će brzinu imati tijelo ako mu predamo impuls sile od I = 9.25? (g=10m/s2 ) (k=1. Njemu u susret dolazi drugo tijelo brzinom v2 =–3m/s i mase m2 =15kg. “Impuls sile” Tijelo mase m = 3. "Neelastični sudar I" Tijelo mase m1 =10 kg ima brzinu v1 =2m/s. a=4m/s2.6m.4m/s.8 21. v2 – brzine tijela prije sudara v'1. Kolika je njihova zajednička brzina? . v=4m/s) 22. Njega sustiže drugo tijelo brzinom v2 =3m/s i mase m2 =15kg. "Skateboard” Dječak mase m1 =50kg vozi se na skateboardu mase m2 =2kg brzinom v=3m/s.2 m i duljine l = 2 m. Poslije sudara se gibaju zajedno.6m. a=–8m/s2. v'2 – brzine tijela nakon sudara – neelastični centralni sudar 23.4 m/s.

m=2000kg. Q=110J. Kolika je snaga motora? Trenje zanemariti. Ep=8MJ. Koliko se mehaničke energije pretvorilo u toplinu i kolika je sila trenja ako su sanjke na dnu kosine imale brzinu v=6m/s? (g=10m/s2 ) (Ep=200J. Energija – rad – snaga – potencijalna energija – kinetička energija . "Korisnost" Dizalice diže teret mase m = 240 kg stalnom brzinom v = 3 m/s.9 (v'=–1m/s) Rad. ako s visinske razlike h=40m u svakoj sekundi pada 20m3 vode? (gustoća vode je ρ=1000kg/m3. "Sanjke" Sanjke mase m=5kg spuštaju se niz kosinu visine h=4m i duljine l=25m. P=6000W) 30. g=10m/s2 ) (t=1s. Ftr=4. "Dizalica" Dizalica diže teret mase m=250kg uvis akceleracijom a=0. (g=10m/s2 ) (F=1200N.1). Ek=90J.4m/s2. W=52kJ) 28. Snaga. V=20m3. W=750J) 29.zakon očuvanja ukupne mehaničke energije 27.4N) 32. "Uzbrdica" Automobil mase m=1200kg vozi uzbrdo stalnom brzinom v=18km/h. "Vodopad" Koliku snagu ima vodopad. P=8MW) 31. Nagib uzbrdice je 10% (sinα=0. Koliki rad izvrši dizalica ako teret digne na visinu h=20m? (g=10m/s2 ) (F=2600N. Kolika je korisnost dizalice ako je snaga njenog motora P = 8 kW? (g=10m/s2 ) . "Kočenje" Koliki rad treba uložiti da bi se zaustavilo tijelo mase m=60kg koje ima brzinu v=5m/s? (Ek=750J.

(g=10m/s2 ) (s2=6cm. v=8m/s) . a donjeg je m2 = 0. ∆s=1cm) 35. Masa gornjeg utega je m1 = 0. produljenje – potencijalna energija elastične sile 34. Kolika je brzina tijela kada je odbojnik “sprešan” za s = 20 cm? (E1=Ek1=50J. "Odbojnik" Tijelo mase m = 4 kg klizi brzinom v1 = 5 m/s po horizontalnoj podlozi bez trenja i udara u odbojnik (oprugu) konstante elastičnosti k = 1600 N/m. "Zamašnjak I" Zamašnjak opsega O =16m učini 30 okretaja u minuti.14rad/s. Ek2=18J. broj okretaja u sekundi – kutna brzina. a) Kolika je njegova kutna brzina? b) Kolika je brzina točke na njegovom obodu? (ω=3. "Opruga u liftu" Elastična opruga obješena je o strop lifta koji miruje.2kg. Kolika će biti akceleracija gornjeg utega ako se prekine nit koja spaja utege? (g=10m/s2 ) (F=3N.10 (Pd=7200W. Za koliko će se (dodatno) produljiti opruga ako se lift počne gibati ubrzano uvis akceleracijom a=2m/s2. a=15m/s2) 34. "Elastična sila" Na elastičnu oprugu su obješena dva utega jedan ispod drugog. η=90%) Elastična sila – elastična sila s – elongacija.3kg. v=3m/s) Jednoliko kružno gibanje – frekvencija. kružna frekvencija – jednolika rotacija – broj okretaja zamašnjaka do zaustavljanja 36. Kada na oprugu objesimo neki uteg opruga se produlji za s1 = 5 cm. Ep2=32J.

"Zavoj na cesti" Kojom maksimalnom brzinom može automobil ući u zavoj polumjera r = 100 m. Kolikom brzinom mora kamen prolaziti kroz najvišu točku da špaga ne bude napeta? (g=10m/s2 ) (v=3m/s) 42. "Labava špaga" Kamen privezan na špagu dugu l=0. FN=15N) 41. G=5N.11 37.8 m vrtimo u vertikalnoj ravnini. ako je frekvencija kruženja f=2Hz? (Fcp =39.44N) 39. "Centripetalna sila" Tijelo mase m=1kg giba se jednoliko po kružnici polumjera r=0. Kolika je centripetalna sila. "Preko brijega" Automobil mase m=1200kg juri brzinom v=72km/h preko brijega polumjera zakrivljenosti r=50 metara. Kolikom silom automobil pritišće na podlogu? (g=10m/s2 ) (Fp =2400N) Newtonov zakon gravitacije . ako on kroz nju prolazi brzinom v=4m/s? (g=10m/s2 ) (Fcp=10N. ako je faktor trenja između guma i asfalta µ= 0.4? (g=10m/s2 ) (v=20m/s) 40. Kolika je napetost špage kad kamen prolazi kroz najnižu točku. Koliko okretaja učini do zaustavljanja? (N = 60) Centripetalna sila 38. "Zamašnjak II" Zamašnjak rotira jednoliko usporeno tako da mu broj okretaja za vrijeme t=0. "Kamen na špagi" Kamen mase m=0.25m.9m vrtimo u vertikalnoj ravnini.5min padne od 240 okretaja u minuti na nulu.5kg privezan na špagu dugu l = 0.

a akceleracija sile teže na njenoj površini g=9.67·10 Nm /kg – gravitacijska konstanta -11 2 2 43. Koliko se rastegne opruga kad na nju objesimo taj uteg? (g=10m/s2 ) (k=80N/m. b)v=3.314s (T= π/10s). Masa Zemlje je M=6⋅ 1024 kg. (γ =6.81m/s2? (γ =6. Period titranja tog oscilatora je T=0.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) a) Kolika je I.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) (r=6668km. (γ =6. "Masa Zemlje" Kolika je masa Zemlje ako je njen polumjer R=6370 km.65km/s. T=9617s) *46. "Satelit" Satelit kruži oko planeta mase M = 8 ·1023 kg i polumjera R = 4000 km. s=0. kozmička brzina za taj planet? b) Koliko je ophodno vrijeme satelita koji kruži na visini h = 1000 km iznad površine tog planeta? a) v=3. "Akceleracija sile teže" Na kojoj visini iznad površine Zemlje akceleracija sile teže iznosi točno g=9m/s2? Polumjer Zemlje je R=6370 km.266km/s. "Harmonički oscilator II" .67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) (r=42219km. a njen polumjer R=6400km.025m) 48.97⋅ 1024kg) 44. "Harmonički oscilator I" Harmonički oscilator čine elastična opruga i uteg.12 γ =6. h=298km) 45. a masa Zemlje M = 6·1024 kg. h=35819km) Titranje – period titranja harmoničkog oscilatora m – masa oscilatora k – konstanta elastičnosti – energija oscilatora v0 – maksimalna brzina A – amplituda titranja – period titranja matematičkog njihala l – duljina njihala 47. (γ =6.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) (M=5."Geostacionarni satelit" Na kojoj udaljenosti od površine Zemlje kruži geostacionarni satelit? Ophodno vrijeme geostacionarnog satelita je jedan zvjezdani dan T=23h 56m.

38s) Valovi – fazna brzina vala λ – valna duljina 52. "Njihalo u liftu" Njihalo duljine l = 0.5m/s2. T=1. Kolika je brzina vala koji se širi duž žice? (v=528m/s) .1 kg obješen na oprugu elastičnosti k = 10 N/m harmonički titra. Koliki su period titranja T i maksimalna brzina utega? (T=0.5 m nalazi se u automobilu koji se giba ubrzano akceleracijom a=2. T=1. Kolika je valna duljina tog vala u vodi ako se zvuk kroz vodu širi brzinom v2 =1450m/s? (λ2 =3.009975s. "Morski valovi" Valovi udaraju o obalu 12 puta u minuti. ∆T=9.13 Uteg mase m = 0.5m/s2? (g=10m/s2 ) (g'=12. Za koliko se poveća period titranja tog njihala ako se njegova duljina produlji 1%? (T2=2.628s.5 m nalazi se u liftu.3m/s2.75m. "Produženo njihalo" Matematičko njihalo ima period titranja T 1 =2s.975ms) 50. ω=10rad/s. Koliki je period titranja njihala ako se lift penje ubrzano akceleracijom a=2. "Žica na gitari" Žica na gitari ima duljinu l=60cm i titra osnovnom frekvencijom f=440Hz.2566s) 51.5m/s2. Amplituda titranja je A = 10 cm. v0=1m/s) 49. Kolika je njihova valna duljina ako im je brzina v=6m/s? (λ=30m) 53. a širi se brzinom v1 =330m/s. "Iz zraka u vodu" Zvuk u zraku ima valnu duljinu λ1 =0. Koliki je period titranja tog njihala? (g=10m/s2 ) (g'=10. "Njihalo u automobilu" Njihalo duljine l=0.295m) Stojni val – uvjet za stojni val na žici l – duljina žice 54.

"Rotacija" Tijelo koje ima moment inercije I=2.14 MEHANIKA KRUTOG TIJELA Statika krutog tijela – moment sile r – krak sile 55. Kolikim momentom sile smo djelovali na to tijelo? (f=0.5Hz.5m. r2 =1.5m) Dinamika krutog tijela – kutna brzina – kutna akceleracija – moment sile I – moment inercije 57.157rad/s2.14rad/s. Kolikom silom treba djelovati u točki koja je r = 8 m udaljena od točke oslonca da bi ona bila u ravnoteži? (g=10m/s2 ) (F=1250N) 56. ω=3.83m/s) MEHANIKA FLUIDA Tlak . α=0. "Kotrljanje niz kosinu" Kugla polumjera R=5cm skotrlja se niz kosinu visine h=7m. "Moment sile" Greda mase m=200kg i duljine l=10m oslonjena je jednim krajem na potporanj. M=0.5kgm2 zavrtimo kroz t=20s do vrtnje od 30 okretaja u minuti. v=11. Gdje visi teret ako motka prvog čovjeka pritišće tri puta većom silom nego drugoga? (r1 =0. a) Kolika je brzina tijela na dnu kosine? b) Koliku bi brzinu imala kugla da je klizila bez trenja? (v=10m/s.3927Nm) 58. "Teret na motki" Dva čovjeka nose teret obješen na motku dugu l = 2 m.

Kolika je gustoća stakla? (gustoća vode je ρ0 =1000kg/m3.7N. "U-cijev" Na jednom kraju U-cijevi je voda.5cm.5cm) Uzgon – uzgon ρ0 – gustoća tekućine V – volumen uronjenog dijela tijela 61. "Hidraulička preša" Kolikom silom trebamo djelovati na klip površine S1 =25cm2 da bismo preko klipa površine S2 =100cm2 digli teret mase m=200kg? (g=10m/s2 ) (F=500N) Hidrostatski tlak – hidrostatski tlak ρ – gustoća tekućine 60. x=2. "Prividna težina" Komad stakla mase m=0. g=10m/s2 ) (U=0.5N. ρ=2400kg/m3) . V=5·10–5m3. a na drugom je h2 =10cm visok stupac parafinskog ulja gustoće ρ2 =750kg/m3.12kg potopljen u vodu ima prividnu težinu G'=0.15 – tlak 59. Kolika je razlika nivoa između vode i ulja? (gustoća vode je ρ1 =1000kg/m3) (h1 =7.

3·107J.16 62.118) Termičko rastezanje čvrstih tijela i tekućina ∆t = t2–t1 α – termički koeficijent linearnog rastezanja TERMODINAMIKA β=2α β – termički koeficijent površinskog rastezanja γ = 3α γ – termički koeficijent volumnog rastezanja 64. "Lebdjelica" U komad parafina mase m1 =0.2·10-5 K–1? (l1 = 8 m) Kalorimetrija c – specifični toplinski kapacitet q – specifična toplina izgaranja 65.1 kg utisnut je komad olova.8 mm ako se temperatura poveća od t1 = –10°C na t2 = 40°C. Koliki je koeficijent korisnog djelovanja stroja ako je specifična toplina izgaranja ugljena q=3.04·106J. Koji dio sante leda viri iz mora? Gustoća morske vode je ρ0=1020kg/m3) (V1/V=0. gustoća olova je ρ2 =11800kg/m3 ) (m2=0. "Santa leda" Gustoća leda je ρ=900kg/m3.3%) . "Tračnica" Duljina čelične tračnice poveća se za ∆l= 4. Kolika je duljina tračnice na temperaturi t1 ako je koeficijent linearnog rastezanja čelika α=1. Kolika je masa olova ako takvo tijelo lebdi u vodi? (gustoća vode je ρ0 =1000kg/m3. Q=3. "Izgaranje" Izgaranjem kilograma ugljena parni stroj snage P=700W može raditi dva sata. η=15.01214kg) 63.3·107 J/kg? (W=5. gustoća parafina ρ1 =900kg/m3.

ρ = 1000 kg/m3.5·105 Pa i temperatura t2 =–3°C.17 66. Nađite volumen plina u balonu na visini na kojoj je tlak p2 =0. g = 10 m/s2) (r2=2cm) 71. λ = 330 000 J/kg) (t2 = 21°C) Plinski zakoni 68. Koliki će polumjer imati pri samoj površini jezera (h2 = 0)? Proces je izotermni. “Izobarni proces” Početna temperatura plina u izobarnom procesu je t1 = 10°C. "Balon" Djelomično napuhan balon sadrži V1 =500m3 helija na temperaturi t1 =27°C i tlaku p1 =105 Pa. cleda = 2100 J/kgK. “Topljenje leda” Komad leda m1 = 0. "Izohorni proces" Ako se idealnom plinu uz stalan volumen termodinamička temperatura poveća za 20%. . "Richmannovo pravilo" U dvije litre vde temperature t1=20°C pomiješano je s pola litre vode temperature t2=80°C. t2=293°C) 69. Kolika je konačna temperatura vode ako nije bilo gubitaka toplinske energije ne okolinu? (t=32°C) Promjena agregatnih stanja – toplina topljenja (taljenja) λ – (specifična) latentna toplina topljenja (taljenja) – toplina isparavanja r – (specifična) latentna toplina isparavanja 67. Koliki je početni tlak plina? (p1=5·104Pa) 70.14 kg temperature t1 = –10 °C ubačen je u 2. tlak mu se poveća za 104Pa.3 litre vode Kolika je bila početna temperatura vode t2 ako je temperatura “smjese” t = 15°C? (cvode = 4200 J/kgK. Na koju temperaturu treba zagrijati plin da se njegov volumen udvostruči? (T2=566K. (p0 = 105 Pa. "Izotermni proces" Mjehurić zraka u vodi na dubine h1 = 70 m ima polumjer r1 = 1 cm.

38·10-23 J/K – Boltzmannova konstanta 72. Koliki rad izvrši plin kad mu se u izobarnom procesu temperatura poveća od T1 =300K do T2 =450K? (V2=30·10-3m3.283kg/m3) Rad plina – rad plina u izobarnom procesu 74. "Rad plina" Plin nalaze se pod tlakom p = 1.314J/molK – univerzalna plinska konstanta n – količina tvari (broj molova tvari) M – molarna masa plina N – broj molekula plina NA =6. N=2.022·1023 mol-1 – Avogadrova konstanta – prosječna kinetička energija molekula plina k = 1.4·1016) 73.01·10–8mol. "Gustoća plina" Kolika je gustoća kisika na temperaturi t = 27°C i pri tlaku p = 105 Pa? (molarna masa kisika je M = 32 g/mol) (ρ=1.022·1023 mol-1 ) (n=4. W=1600J) I. zakon termodinamike ∆U – promjena unutrašnje energije plina .18 (V2=900m3) Jednadžba stanja plina – jednadžba stanja plina R=8.6·105 Pa i ima početni volumen V1 =20 litara. "Broj molekula" Koliko molekula idealnog plina ima u volumenu V=1mm3 pri temperaturi t = 27°C i tlaku p=105 Pa? (NA =6.

a on pri tom izvrši rad W=3·107 J rada? (∆U=2·107J) .19 75. "Unutrašnja energija" Koliko se promijeni unutrašnja energija plina kojem dovedemo Q=5·107 J topline.

e = 1.854·10-12 C2/Nm2 – dielektrična konstanta vakuuma 76. NA = 6.01·1022. Q=–4816C F=2.1·1017N 77. Nmolekula=3.6·10-19 C ) (n=5·10–3 mol. "Naboji na vrhovima kvadrata" Četiri jednaka naboja Q = 10 nC nalaze se na vrhovima kvadrata stranica a = 3 m.91·10-7N) .023·1023 mol-1.01·1021. Kolika je rezultantna sila na svaki naboj? (F1=1·10-7N. Nelekt=3.20 ELEKTRICITET I MAGNETIZAM ELEKTROSTATIKA Coulombova sila – Coulombova sila = 9·109 Nm2/C2 ε = ε rε 0 ε – dielektrična konstanta sredstva ε r – relativna dielektrična konstanta sredstva ε 0 = 8. "Kapljica vode" Koliki je ukupni naboj svih elektrona u kapljici vode mase 90mg? Kolikom silom bi se privlačili svi elektroni i protoni kad bi bili razdvojeni na udaljenost r=1m? ( M = 18 g/mol. F=1.

66·10–27kg.13≈ 6) 80.25·1013m/s2. Kolika je jakost električnog polja u središtu kvadarata? (E=800N/C) 79. q=2·1.5V) 82.81m/s2) (q=–9. S koliko je približno elektrona kapljica nabijena? (g=9.1·105 m/s) . N=6.11·10-31 kg ) (a=1. "Kapljica lebdi" Kapljica ulja mase m = 10-11 g lebdi u električnom polju usmjerenom vertikalno dolje.139·10-17N.21 Električno polje – jakost električnog polja – električno polje točkastog naboja – električno polje pločastog kondenzatora 78. "Linearni akcelerator" Kolika je brzina α-čestice ako je ona ubrzana razlikom potencijala U = 1000 V? (m=4·1.3 m nalaze se jednaki naboji Q = 4 nC. Jakost polja je E = 105 N/C. Kolika je jakost električnog polja? ( me = 9.81·10-19C.2·10–19J. Električni potencijal i napon – električni potencijal – rad u električnom polju – električni napon – električni potencijal točkastog naboja 81. F=1.6·10–19C) (Ek=3.17N/C) Rad sila u električnom polju. "Električni napon" Koliki je napon između dviju točaka električnog polja ako se za premještanje naboja od q = 3. "Na vrhovima kvadrata" Na tri vrha kvadrata stranica a = 0.2·10-19 C iz jedne u drugu od tih točaka mora utrošiti rad od W = 5 eV? (U=2. v=3. "Zaustavljanje elektrona" Gibajući se kroz homogeno električno polje brzina elektrona se smanji od v = 106 m/s na nulu na putu dugom s = 40 mm. E=71.

Na kojoj je udaljenosti od prvog naboja.22 83. a njihova udaljenost je d = 0.6562·10-9F.854·10-12 C2/Nm2 ) (C=2. "Kondenzator" Površina ploča kondenzatora je S = 600 cm2.2 mm. Koliki će biti naboj na svakoj kugli ako se one dodirnu? (Q1’=1µC. a na spojnici između tih naboja. a na kugli polumjera R2=10cm naboj Q2 = 4 µC. "Energija kondenzatora" Koliko se puta poveća energija kondenzatora ako se njegov napon udvostruči? (4 puta) .9843·10-8C) 87.4cm) 84. Q2’=2µC) 85. (E=1250N/C) Električni kapacitet – električni kapacitet kondenzatora – električni kapacitet pločastog kondenzatora – kapacitet sfere – energija kondenzatora Paralelno spojeni kondenzatori U = U1 = U2 Q = Q1 + Q2 Serijski spojeni kondenzatori U = U1 + U2 Q = Q1 = Q2 86. "Dodirni naboj" Na vodljivoj kugli polumjera R1=5cm nalazi se naboj Q1 = –1 µC. "Električno polje kondenzatora" Kolika je jakost električnog polja između ploča kondenzatora ako je on spojen na napon U = 2 V. Q=3.6 mm. "Električni potencijal" Naboji Q1 = 3 nC i Q2 = –2 nC udaljeni su a = 4 cm. električni potencijal jednak nuli? (r1=2. Koliki je naboj kondenzatora ako je on spojen na napon U = 15 V? ( ε 0 = 8. a udaljenost između njegovih ploča d = 1.

23 88. Koliki je ukupni kapacitet tako spojenih kondenzatora? (C=6µF) . a zatim im je serijski dodan kondenzator od C3 = 15 µF. "Spajanje kondenzatora" Dva kondenzatora kapaciteta C1 = 7 µF i C2 = 3 µF spojeni su paralelno.

(r=2.602·10-19 C ) (Q=300C. N=1. "Unutrašnji otpor II" Koliki je unutrašnji otpor strujnog izvora koji u kratkom spoju daje struju Iks = 2. napon izvora je U1 = 6 V. "Unutrašnji otpor I" Kada se na bateriju elektromotorne sile ε = 4.5Ω ) 91. A ako na na isti izvor spojimo otopornik 5 puta većeg otpora (R2 = 6·R1).5 V priključi potrošač otpora R = 20 Ω napon na polovima je U = 4 V. Koliko elektrona prođe kroz presjek vodiča u jednoj minuti? ( e = 1. E=12V) Otpor otpornika – otpor otpornika ρ – specifična otpornost tvari – ovisnost otpora o temperaturi α – termički koeficijent otpornosti Serijski spojeni otpornici . Koliki je elektromotorni napon izvora? (uputa: uvesti supstituciju x=r/R1. "Jakost struje" Kroz vodič teče struja od I = 5 A. napon izvora je U2 = 10V.5 A.5 A? (r=1.2 Ωstruja iznosi I = 0. Koliki je unutrašnji otpor izvora? . "Unutrašnji otpor III" Kada na izvor spojimo otpornik otpora R1. a kod priključenog otpora R = 7.875·1021) 90.24 ELEKTRODINAMIKA Ohmov zakon – Ohmov zakon – Ohmov zakon za cijeli strujni krug ε – ems (elektromotorna sila) r – unutrašnji otpor izvora – struja kratkog spoja 89.8Ω ) *92. x=1.

13°C) Snaga električne struje – snaga električne struje – rad električne struje – toplinski učinak električne struje 97.64 Ω a drugi put na . otpornik otpora R2 = 2.8 Ω? (Τermički koeficijent otpornosti platine α= 3. kao R1 : R2 : R3 = 1 : 3 : 5. Koliki je dobiveni otpor? (RP=1Ω ) 94. Koliki je otpor R3? (R0=46Ω R3=230Ω .25 Ω U oba slučaja snaga otpornika je jednaka? Koliki je . ) 96. "Ista snaga" Izvor struje jednom priključimo na otpornik otpora R1 = 0.4 Ω Na kojoj će . "Otpornici I" Homogenu žicu otpora R = 9 Ωrazrežemo na tri jednaka dijela koje zatim međusobno paralelno spojimo.92·10-3 K-1) (t=167.25 U = U1 + U2 I = I1 = I2 Paralelno spojeni otpornici U = U1 = U2 I = I1 + I2 93. Koliko ima tih otpornika? (N=10) 95. "Otpornici II" Kada se određeni broj jednakih otpornika spoji u seriju dobiva se 100 puta veći otpor nego kad ih se spoji u paralelu. unutrašnji otpor izvora? (r=1. "Paralelni spoj" Ukupni otpor tri paralelno spojena otpornika je 30Ω Otpori otpornika se odnose .2Ω ) . "Termička otpornost" Otpornik od platine na temperaturi 0°C ima otpor R0 = 46. temperaturi njegov otpor biti R = 76.

. duljine l = 3. Koliku masu m vode će zagrijati od temperature t1 = 20 °C do temperature t2 = 65 °C za vrijeme t = 10 minuta?(c = 4200 J/kgK ) (S=3. R=605Ω P=80W. 100. Kolika se snaga gubi kao otpadna toplina za vrijeme rada motora? (P=600W) 99.85 u svojem radu troši struju I = 20 A pri naponu U = 200V.254kg) . "Žarulje" Žarulja snage P1 = 40 W spojena je serijski sa žaruljom snage P2 = 25 W i priključena na gradsku mrežu napona U = 220 V.5·10-5 Ω spojen je na napon U = 220 V i uronjen u vodu. . "Elektromotor" Elektromotor korisnosti η= 0.2 mm.8 m i otpornosti ρ = 0.14·10-8m2. Koja od njih jače svijetli? (R1=1210Ω R2=1936Ω žarulja od 25W) . m=0.26 98."Grijač" (primjer zadatka koji uzima previše vremena) Grijač načinjen od žice promjera φ = 0. Q=48000J.

06J) Lorentzova sila – Lorentzova sila – polumjer staze – ophodno vrijeme 103.2 m okomito na silnice magnetskog polja? (FA=0. v=4.27 ELEKTROMAGNETIZAM Ampereova sila 101. W=0. "Ampereova sila II" Ravni vodič duljine l = 0. "Spektrograf masa" Elektron se giba kroz spektrograf masa u kojemu je magnetsko polje indukcije B = 0.462m) 102. "Proton" Proton ubrzan razlikom U = 12 V ulijeće u homogeno magnetsko polje B = 0.2 m kroz koji teče struja I = 5 A nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0.534·10-15N. m = 1.3T. Kut između silnica magnetskog polja i vodiča je α= 60°. Kolika je duljina vodiča ako na njega djeluje Ampereova sila od FA = 0. "Ampereova sila I" Vodič kojim teče struja od I = 5 A nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0. Kolika je brzina elektrona? (v=3500m/s) Magnetsko polje električne struje .67·10-27kg ) (Ek=1. Koliki je polumjer staze po kojoj se giba? ( q = 1.3N. FL=1. Koliki se rad izvrši ako se vodič pomakne s = 0.1 T.6·10-19 C.5mm) Spektrograf masa – brzina nabijene čestice koja se giba kroz spektrograf masa 104.2 T (okomito na njegove silnice).2 N? (l=0.92·10-18J. r=2. a električno polje E = 350 V/m.1 T.795·104m/s.

00855Wb. 1 Φ=0. U=0.159m.25 s? (a=0. "Ravni vodič" Kroz ravni vodič teče struja 10A.25m.5 T. Φ=0. kao i broj namotaja po metru duljine? (poveća se dva puta) Elektromagnetska indukcija – tok magnetskog polja – Faradayev zakon elektromagnetske indukcije – napon induciran zavojnici – napon induciran u vodiču koji se giba kroz magnetsko polje 107. ako tom okviru damo kružni oblik tijekom ∆t = 0. "Indukcija u vodiču" Ravni vodič duljine l = 10 cm giba se brzinom v = 1 m/s okomito na homogeno magnetsko polje indukcije B = 0.05V) 108. ∆Φ =0. S2=0. Koliki će napon biti induciran u tom okviru. r=0. Koliki je pri tome induciran napon? (U=0.03415V) 2 109.5 T.03125Wb. "Iz kvadrata u krug" Kvadratni okvir opsega O = 1 m nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0.0796m2.0625m2.0398Wb. "Zavojnica" Koliko puta će se promijeniti magnetsko polje zavojnice ako joj se dva puta poveća promjer. "Promjena magnetskog polja" . Kolika je magnetska indukcija u točki koja je udaljena 10cm od vodiča? (µ0=4π·10-7Tm/A) (B=2·10-5T) 106. S1=0.28 – magnetsko polje oko ravnog vodiča – magnetsko polje u središtu kružne petlje – magnetsko polje unutar jednoslojne zavojnice – sila između paralelnih vodiča 105.

001mH ) 112. U=0. "Okret" Vodljivi okvir površine S = 400 cm2 nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0. Koliki je inducirani napon ako okvir za ∆t = 0. ∆Φ =1.016µC) 2 110. "Induktivitet zavojnice I" Koliki je induktivitet jednoslojne zavojnice od N = 200 namotaja. "Indukcija u zavojnici" Zavojnicom induktiviteta L = 6 mH teče struja od I = 500 mA.5 T. "Gradska mreža II" Koliki je maksimalni napon gradske mreže? . Koliki je inducirani napon ako se struja jednoliko smanjuje do nule za ∆t = 10-4 s? ( ∆I = –0.508·10-5Wb.01Wb.0265·10-4T. okvirom ako se jakost magnetskog polja pojača za ∆H = 400 A/m? (∆B=5.29 Vodljivi okvir površine S = 300 cm nalazi se u homogenom magnetskom polju.2 s zakrenemo za 60°? (Φ=0. "Gradska mreža I" Kolika je frekvencija gradske mreže? (f=50Hz) 114.05V) 1 2 Induktivitet zavojnice – inducirani napon u zavojnici – induktivitet jednoslojne zavojnice – energija zavojnice 111. Otpor žice od koje je načinjen okvir iznosi R = 5 Ω Koliki naboj proteče tim .5 A: U = 30 V ) Izmjenična struja u = U0sinωt i = I0sin(ωt–ϕ) – efektivni napon – efektivna struja – efektivna snaga 113.02Wb. ako je njena duljina l = 20 cm. ∆Φ =0. a površina presjeka S = 80 cm2? (µ0=4π·10-7Tm/A) ( L = 2. Φ=0. ∆Q=3.01Wb. Silnice magnetskog polja su okomite na površinu okvira (α1 = 0).

"Kondenzator i otpornik" U krugu izmjenične struje spojeni su serijski kondenzator kapaciteta C = 2 µF i otpornik otpora R = 1200 Ω.02A. Koliko zavoja ima primarna zavojnica? (N1=660) Otpori u krugu izmjenična struja ω=2πf – kružna frekvencija – kapacitivni otpor – induktivni otpor – impedancija u serijskom spoju – fazni pomak 116. Koliki je induktivitet zavojnice? (R=150Ω Z=250Ω RL=200Ω L=0. . Sekundarna zavojnica ima N2 = 12 zavoja. "Transformator" Transformator smanjuje napon s U1 = 220 V na U2 = 4 V. 117. a ako je spojimo na izvor izmjeničnog napona U = 30 V i frekvencije f = 50 Hz njome teče struja od I = 0.88V) . "Induktivitet zavojnice II" Ako zavojnicu spojimo na izvor istosmjernog napona U = 30 V njome teče struja od I = 0.2 A. Frekvencija izvora je f = 50 Hz. . Koliki je napon izvora. RC=1592Ω Z=1994Ω . ako je pad napona na otporniku UR = 24 V? (I=0.30 (U0=311V) 115. .12 A. U=39.637H) .

Koliki je induktivitet zavojnice ako rezonancija nastupa pri frekvenciji f0 = 500 Hz? (T=0. OPTIKA . L=0. λ=188. Kolika je snaga kojom se grije zavojnica? (RL=62. (c=3·108m/s) (T=6.59·106Hz. "Elektromagnetski valovi" Titrajni krug čini kondenzator kapaciteta C = 50 pF i zavojnica induktiviteta L = 0. "Zavojnica i kondenzator" Zavojnica je serijski spojena s kondenzatorom kapaciteta C = 4.54666.8Ω Z=75Ω I=2. .8W) . "Telefonska slušalica" Telefonska slušalica ima u sebi serijski spojene zavojnicu i kondenzator. Pd=352. Koliki je omjer induktivnog i kapacitivnog otpora pri kužnoj frekvenciji ω= 5000 rad/s. "Djelatna snaga" Zavojnica termogenog otpora R = 41 Ωi induktiviteta L = 0. ako serijska rezonancija nastupa pri ω0 = 25 000 rad/s? (LC=1. cosϕ=0.2 mH.002s.7 µF.6·10–9HF. "Titrajni krug" Koliki se mora promijeniti kapacitet kondenzatora u titrajnom krugu da se frekvencija udvostruči uz isti induktivitet zavojnice? (C2/C2=1/4) 121.4m) Snaga u krugu izmjenične struje – prividna snaga [VA] – djelatna snaga [W] – jalova snaga [VAR] 122. RL/RC=0.2H spojena je na izvor izmjeničnog napona U = 220 V i frekvencije f = 50 Hz.0216H) 119. f=1.28·10-7s.31 Serijska rezonancija i titrajni krug – serijska rezonancija – (fazna) brzina elektromagnetskih valova c = 3·108 m/s – brzina elektromagnetskih valova (svjetlosti) u vakuumu 118. Odredi valnu duljinu na koju je ugođen.93A.04) 120.

"Škrti šminker" Kolika mora biti najmanja duljina zrcala (od donjeg do gornjeg ruba) da bi se osoba visoka h = 176 cm vidjela cijela tom zrcalu? (l=88cm) Sferna zrcala – jednadžbe sfernog zrcala – žarišna daljina sfernog zrcala R > 0 – konkavno zrcalo R < 0 – konveksno zrcalo . Za koji kut treba zakrenuti zrcalo da odbijena zraka s istom upadnom zrakom zatvara kut 30°? (∆α=45°) 124. "Ravno zrcalo" Zraka svjetlosti koja se odbija od ravnog zrcala zatvara s upadnom zrakom kut 120°.32 GEOMETRIJSKA OPTIKA Ravno zrcalo – jednadžbe ravnog zrcala 123.

Koliki je polumjer zrcala ako je predmet od zrcala udaljen a = 16 cm? (R=24cm) 127. y’=3cm) 126. "Konkavno zrcalo I" Predmet visok y = 1. Kolika je visina nastale slike? (b=–10cm. Koliki je polumjer zakrivljenosti ako je predmet od zrcala udaljen a = 20 cm? (R=–10cm) .33 REALNA UVEĆANA konkavno P' P T F C P' T IMAGINARNA konkavno zrcalo P F C UMANJENA konkavno konveksno P P' T F P' C C F T P 125. "Sferno zrcalo" Sferno zrcalo na zastoru stvara sliku koja je tri puta veću od predmeta.8 cm nalazi se a = 6 cm daleko od tjemena konkavnog sfernog zrcala polumjera zakrivljenosti R = 30 cm. "Konveksno zrcalo" Konveksno sferno zrcalo stvara sliku koja je pet puta manja od predmeta.

62) 129.34 Lom svjetlosti – Snell-ov zakon loma – brzina svjetlosti u optičkom sredstvu β 0 – granični kut totalne refleksije 128.u metrima) REALNA IMAGINARNA . "Totalna refleksija" Kolika je brzina svjetlosti u tekućini u kojoj se totalna refleksija opaža kod β0 = 37°? (n=1. n=1.8·108m/s) Leće – jednadžbe leća f > 0 – konvergentna leća f < 0 – divergentna leća – kombinacija leća d – udaljenost između leća b1 – položaj slike prve leće a2 – položaj predmeta za drugu leću – jakost leće (f .66. Koliki je indeks loma stakla ako reflektirana i lomljena zraka tvore kut γ=132°? (β=18°. v=1. "Lom svjetlosti" Na staklo pada zraka svjetlosti pod kutom α= 30°.

1025m: f=0. ) . "Povećalo" Kolika je žarišna daljina povećala koja od predmeta udaljenog a = 4 cm stvara tri puta uvećanu uspravnu sliku? (b=–12cm. "Projektor" Kolika je jakost objektiva projektora koji na zastoru udaljenom b = 4.35 konvergentna konvergentna zrcalo zrcalo P F P ' P' F P F F UMANJENA UVEĆANA divergentna konvergentna zrcalo P P F F P' P' F F 130. j=10dpt) 132. f=6cm) 133. f=18cm) 131.1 m (od objektiva) projicira 40 puta uvećanu sliku? (a=0.1m. "Kamera" Kolika je žarišna daljina objektiva kamere koja snima crtež iz knjige udaljene a = 54 cm od objektiva i pri tom ga smanji dva puta? (b=27cm. "Divergentna leća" Koliko je puta manja slika od predmeta ako je predmet od divergentne leće udaljen n žarišnih daljina? (a=–nf.

"Optička rešetka " Monokromatska se svjetlost ogiba na optičkoj rešetki pod kutom α1 = 21°15’ u spektru prvog reda. "Razlika hoda" Kolika je razlika faza dvaju valova. Koliko se daleko od konvergentne leće fokusira paralelni snop koji pada na divergentnu leću? (b2=175cm) 135. Na kojoj udaljenosti iza nje treba smjestiti divergentnu leću žarišne daljine f2 = –15 cm pa da snop nakon prolaska kroz obje leće ostane paralelan? (b1=40cm. "Divergentna i konvergentna leća" Iza divergentne leće jakosti j1 = –2. Žarišna daljina konvergentne leće je f2 = 50 cm. ako je njihova razlika hoda ∆x = λ/2? (∆ϕ=π) 137. "Konvergentna i divergentna leća" Paralelan snop zraka pada na konvergentnu leću žarišne daljine f1 = 40 cm. d=25cm) VALNA OPTIKA Interferencija ∆ϕ – razlika faza ∆x – razlika hoda – uvjet maksimuma na difrakcijskoj rešetki 136. Koliki je kut ogiba u spektru drugog reda? (α2=46°27’) . a2=–15cm.5 dpt nalazi se konvergentna leća na udaljenosti d = 30 cm.36 134.

66.23·1014Hz.4 eV? (h=6. "Granična frekvencija" Koliku maksimalnu valnu duljinu smije imati svjetlost da bi se dobio fotoelektrični efekt na metalu za koji je izlazi rad W = 2.27·10-10m = 0.72eV) 142. "Fotoefekt" Foton svjetlosti valne duljine λ = 325 nm izbaci iz metala elektron. h=6. W=2.727nm) Radioaktivni raspad λ – konstanta radioaktivnog raspada .626·10-34J) (ν0=5.795·1014Hz. Koliki je izlazni rad za taj metal. hν=6.37 Polarizacija – Brewsterov zakon 138. Ek=3. "Energija fotona" Monokromatski izvor svjetlosti snage P = 100 W emitira svjetlost valne duljine λ = 500 nm.626·10-34 Js) (ν=9.1 V? (h = 6.11·10-31kg. E=3.626·10-34Js) (ν=6·1014Hz. λ0=518nm) 141. N=2. ako je elektron zaustavljen naponom od U = 2.36·10–19J.76·10-19J=1. "de Broglie" Koliku valnu duljinu ima elektron pri brzini v = 106 m/s? (m=9.626·10-34Js – Planckova konstanta 139. "Polarizacija refleksijom" Koliki je Brewsteov kut polarizacije ako svjetlost pada iz zraka na plastičnu pločicu čiji granični kut totalne refleksije iznosi β0 = 37°? (n=1.12·10-19J.626·10-34J) (λ=7. α0=58°56’) ATOMSKA I NUKLEARNA FIZIKA Fotoelektrični efekt – izlazni rad h=6. Koliko fotona u jednoj sekundi emitira taj izvor? (h=6.515·1020) 140.9756·10–19J.

38·10–11s–1. "Nuklearne reakcije" a) 9Fe19 + 1H1 →8O16 + X b) X + 11Na23 →11N22 + 0n1 a/ 2X4 – α čestica b/ 0X0 – γ .51·10–11J.128·1019) 146.664·1018. Koliko se fisija jezgara dogodi tijekom jedne sekunde. "Nukleoni" Koliko neutrona ima u jezgri olova 82Pb207? (N=125) 147. "U-235" Nuklearni reaktor snage P = 1800 MW koristi kao gorivo uran 92U235.02·1023mol-1) (W=1800MJ.9·10-28kg. Koliko se jezgara raspadne u jednoj sekundi u 1mg radija-226? (n=4. ako se pri fisiji jedne jezgre 0.676·106) 145.9·10-25kg. ∆m= 3.1% njene mase pretvori u energiju? (NA=6. λ=1. "Na-24" Natrij-24 ima period poluraspada T = 15 h. "Ra-226" Period poluraspada radija-226 je T = 1590 godina.425·10-6mol. N=5.38 T– vrijeme poluraspada 143. Nakon koliko vremena će ostati samo četvrtina početne količine natrija? (t = 30 h) 144. N=2. ∆N=3. m=3. E=3.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->