ZADACI IZ FIZIKE

2

MEHANIKA
KINEMATIKA MATERIJALNE TOČKE
Jednoliko pravocrtno gibanje
1. "Srednja brzina I" Automobil prvu polovinu puta vozi brzinom v1 =40km/h, a drugu polovinu puta brzinom v2 =60km/h. Kolika je srednja brzina automobila (stalna brzina kojom bi se morao gibati da za isto vrijeme prijeđe cijeli put? (=48km/h) 2. "Srednja brzina II" Automobil prve dvije petine puta vozi brzinom v1 =80 km/h, a preostale tri petine brzinom v2 =72km/h. Kolika je srednja brzina automobila? (=75km/h) 3. "Srednja brzina III" Automobil prvu četvrtinu vremena vozi brzinom v1 =120km/h, a preostale tri četvrtine brzinom v2 = 80 km/h. Kolika je srednja brzina automobila? (=90km/h) 4. "Pokretne stepenice" Penjući se uz stepenice koje miruju čovjeku treba t1 =15s da se uspne na gornju etažu. Kad čovjek stoji na stepenicama koje su u pokretu za uspon mu treba t2 =10 s. Koliko mu treba za uspon ako se on penje uz stepenice u pokretu? (t=6s) 5. "Susret" Iz mjesta A u mjesto B udaljeno d = 300km krene prvi automobil brzinom v1 =80km/h, a iz mjesta B u mjesto A drugi automobil brzinom v2 =120 km/h pola sata nakon polaska prvog automobila. Koliko je proteklo vremena od polaska drugog automobila do njihovog susreta? (t=1,3h)

3 6. "Pretjecanje" Automobil duljine l1 =4m vozi brzinom v1 =72 km/h i sustiže kamion duljine l2 =10m koji vozi brzinom v2 =54 km/h. Koliko je dugo automobil pretjecao kamion? (t=2,8s)

Jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje
s početnom brzinom bez početne brzine (v0=0)

7. "Vlak ubrzava" Na putu dugom s= 75 m vlak poveća svoju brzinu od v0 =36 km/h na v=72 km/h. a) Kolika je akceleracija vlaka? b) Koliko je vremena proteklo? (a=2m/s2; t=5s) 8. "Vlak usporava" Za vrijeme od t=5s vlak smanji svoju brzinu od v0 =72 km/h na v=36 km/h. a) Kolika je akceleracija vlaka? b) Koliki je put pri tom prešao? (a=–2m/s2; s=75m) 9. "Tijekom neke sekunde" Tijelo se giba jednoliko ubrzano tako da tijekom osme sekunde od početka gibanja prijeđe put od 3m. a) Kolika je njegova akceleracija? b) Koliki je ukupni put tijelo prešlo tijekom četvrte i pete sekunde? (a=0,4m/s2; s=3,2m)

Za koje je vrijeme kamen pao na zemlju? (g=10m/s2 ) (v=–30m/s. t=1s) 12. Na kojoj će se visini susresti ova dva kamena? (g=10m/s2 ) (t=2s. "Kamen bačen dolje" S visine h=25 m kamen je bačen vertikalno dolje brzinom v0 =–20 m/s. y=25m. ymax=45m.4 Vertikalni hitac h – početna visina tijela y – visina tijela iznad tla 10. (g=10m/s2 ) a) Kolika je brzina kamena u t = 4 s? b) Na kojoj visini je kamen u t = 4 s? c) Koju maksimalnu visinu je dosegnuo kamen? d) Za koje je vrijeme pao na tlo? (v=–20m/s. t=5s) 11. y=40m) Slobodni pad . "Kamen bačen uvis" S visine h=25m kamen je bačen vertikalno gore brzinom v0 =20 m/s. "Vertikalni susret" Jedan je kamen bačen s tla (h1= 0) vertikalno uvis brzinom v01 = 30 m/s. Istovremeno je vertikalno iznad njega s visine h2 = 60 m ispušten (v01=0) drugi kamen.

a) Kolikm brzinom kamen udari u površinu vode? b) Nakon koliko vremena se čuje u udarac kamena o vodu? (brzina zvuka je c=320m/s. b) t1=1. g = 10 m/s2 ) a) v=16m/s. "Horizontalni hitac" Kamen je bačen s visine h=20m u horizontalnom smjeru.8m ispušten je kamen. "Kolotura" Preko koloture zanemarive mase prebačena je nit. FN=120kN) 16. t=1.04s. t=2s. Kolika je napetost spojnice između vagona i lokomotive ako je vučna sila lokomotive F=360kN? Trenje zanemariti.64s Horizontalni hitac – trajanje leta – domet – brzina pri dodiru s tlom 14. Na krajevima niti su privezani utezi masa m1 = 0. =0  =0 II. t2=0. Otpor zraka zanemariti.2 kg i m2 = 0. =– Težina Napetost niti 15.3 kg. Kolika je njihova akceleracija? (g=10m/s2 ) (FN=2. =m III. a=2m/s2) Kosina bez trenja . "Bunar" U bunar dubok 12. (a=2m/s2. D=30m) DINAMIKA MATERIJALNE TOČKE Newtonovi aksiomi mehanike I.6s. "Vlak" Lokomotiva mase m1 =120t vuče vagon mase m2 =60 t.4N.5 13. Koliki je domet hica ako je on pri dodiru s tlom imao brzinu v=25m/s? (g=10m/s2 ) (v0=15m/s.

F=6000N) 19. "Niz kosinu . (g=10m/s2 ) (s=150m) 20.bez trenja" Niz kosinu visine h=20m i duljine l=25m pušteno je tijelo mase m=5kg. a) Kolikom silom tijelo pritišće na kosinu? b) Kolika je akceleracija tijela? c) Kolika je brzina tijela na dnu kosine? d) Za koje se vrijeme tijelo spustilo niz kosinu? (g=10m/s2 ) (F2=30N.3. "Semafor" Automobil se giba brzinom v0 =108km/h. Faktor trenja µ=0.6 ili ili – komponenta težine duž kosine – komponenta težine okomita na kosinu 17. Vučna sila motora je F=6kN. "Vučna sila" Automobil mase m=1200kg giba se po horizontalnoj podlozi.5s) Trenje na horizontalnoj podlozi F – vučna sila Kada nema vučne sile (F=0): 18. v=20m/s. t=2. "Šleper" Kamion mase m1 = 6 t vuče prikolicu mase m2 = 4 t stalnom brzinom. Kolika je vučna sila motora ako se automobil giba: a) stalnom brzinom b) jednoliko ubrzano akceleracijom a=3m/s2? (F=2400N. Na kojoj udaljenosti od semafora vozač automobila mora početi kočiti da bi se zaustavio? Faktor trenja između guma i asfalta je µ=0. a=8m/s2. Kolika će biti akceleracija kamiona ako se prikolica odvoji? (g=10m/s2 ) .2.

4m/s2) Kosina s trenjem – sila trenja na kosini Gibanje niz kosinu s trenjem Bez vučne sile (F=0): Gibanje tijela uz kosinu s trenjem Bez vučne sile (F=0): .7 (µ=0.06. a1=0.

Njemu u susret dolazi drugo tijelo brzinom v2 =–3m/s i mase m2 =15kg. "Niz kosinu s trenjem" Tijelo je pušteno niz kosinu visine h = 1. Dječak skoči naprijed tako da mu se brzina nakon skoka poveća za 0. Poslije sudara se gibaju zajedno.25? (g=10m/s2 ) (k=1.8 21.4 m/s. "Neelastični sudar I" Tijelo mase m1 =10 kg ima brzinu v1 =2m/s. Koliku će brzinu imati tijelo ako mu predamo impuls sile od I = 9. "Skateboard” Dječak mase m1 =50kg vozi se na skateboardu mase m2 =2kg brzinom v=3m/s. “Impuls sile” Tijelo mase m = 3.2 kg ima brzinu v0 = 4 m/s.6m. Kolika je njihova zajednička brzina? . v=4m/s) 22. v'2 – brzine tijela nakon sudara – neelastični centralni sudar 23. Kolika je njihova zajednička brzina? (v'=2. Kolika je brzina tijela na dnu kosine ako je faktor trenja µ= 0. a=4m/s2.6 Ns? (v=7m/s) 24. Poslije sudara se gibaju zajedno.25? (g=10m/s2 ) (k=1.6m. a=–8m/s2. Kolika je brzina skateboarda nakon dječakovog skoka? (v1'=3. Koliki je put prevalilo uz kosinu ako je faktor trenja µ=0. s=1m) Impuls sile i količina gibanja – impuls sile – količina gibanja mv = mv0 + Ft – zakon očuvanja ukupne količine gibanja v1. v'2=–7m/s) 25. "Uz kosinu s trenjem" Tijelo je gurnuto brzinom v0 = 4 m/s uz kosinu visine h = 1.6m/s) 26.2 m i duljine l = 2 m.2 m i duljine l = 2 m.4m/s. "Neelastični sudar II" Tijelo mase m1 =10kg ima brzinu v1 =2m/s. Njega sustiže drugo tijelo brzinom v2 =3m/s i mase m2 =15kg. v2 – brzine tijela prije sudara v'1.

g=10m/s2 ) (t=1s. "Uzbrdica" Automobil mase m=1200kg vozi uzbrdo stalnom brzinom v=18km/h. Ep=8MJ. Koliko se mehaničke energije pretvorilo u toplinu i kolika je sila trenja ako su sanjke na dnu kosine imale brzinu v=6m/s? (g=10m/s2 ) (Ep=200J.9 (v'=–1m/s) Rad. Ftr=4. "Dizalica" Dizalica diže teret mase m=250kg uvis akceleracijom a=0. "Kočenje" Koliki rad treba uložiti da bi se zaustavilo tijelo mase m=60kg koje ima brzinu v=5m/s? (Ek=750J. P=6000W) 30. Snaga.1). Energija – rad – snaga – potencijalna energija – kinetička energija . "Sanjke" Sanjke mase m=5kg spuštaju se niz kosinu visine h=4m i duljine l=25m. Q=110J.zakon očuvanja ukupne mehaničke energije 27. "Vodopad" Koliku snagu ima vodopad. W=52kJ) 28. Nagib uzbrdice je 10% (sinα=0. Kolika je korisnost dizalice ako je snaga njenog motora P = 8 kW? (g=10m/s2 ) . Koliki rad izvrši dizalica ako teret digne na visinu h=20m? (g=10m/s2 ) (F=2600N. ako s visinske razlike h=40m u svakoj sekundi pada 20m3 vode? (gustoća vode je ρ=1000kg/m3. P=8MW) 31. V=20m3.4m/s2. W=750J) 29. (g=10m/s2 ) (F=1200N.4N) 32. Kolika je snaga motora? Trenje zanemariti. Ek=90J. m=2000kg. "Korisnost" Dizalice diže teret mase m = 240 kg stalnom brzinom v = 3 m/s.

a=15m/s2) 34. produljenje – potencijalna energija elastične sile 34. v=8m/s) . Za koliko će se (dodatno) produljiti opruga ako se lift počne gibati ubrzano uvis akceleracijom a=2m/s2.14rad/s. broj okretaja u sekundi – kutna brzina.10 (Pd=7200W. Kolika je brzina tijela kada je odbojnik “sprešan” za s = 20 cm? (E1=Ek1=50J. η=90%) Elastična sila – elastična sila s – elongacija. "Opruga u liftu" Elastična opruga obješena je o strop lifta koji miruje. "Elastična sila" Na elastičnu oprugu su obješena dva utega jedan ispod drugog. v=3m/s) Jednoliko kružno gibanje – frekvencija. a) Kolika je njegova kutna brzina? b) Kolika je brzina točke na njegovom obodu? (ω=3. ∆s=1cm) 35. kružna frekvencija – jednolika rotacija – broj okretaja zamašnjaka do zaustavljanja 36. "Zamašnjak I" Zamašnjak opsega O =16m učini 30 okretaja u minuti.2kg. "Odbojnik" Tijelo mase m = 4 kg klizi brzinom v1 = 5 m/s po horizontalnoj podlozi bez trenja i udara u odbojnik (oprugu) konstante elastičnosti k = 1600 N/m. Masa gornjeg utega je m1 = 0.3kg. Ep2=32J. Kolika će biti akceleracija gornjeg utega ako se prekine nit koja spaja utege? (g=10m/s2 ) (F=3N. Kada na oprugu objesimo neki uteg opruga se produlji za s1 = 5 cm. a donjeg je m2 = 0. (g=10m/s2 ) (s2=6cm. Ek2=18J.

8 m vrtimo u vertikalnoj ravnini. "Labava špaga" Kamen privezan na špagu dugu l=0.5min padne od 240 okretaja u minuti na nulu. "Zavoj na cesti" Kojom maksimalnom brzinom može automobil ući u zavoj polumjera r = 100 m. FN=15N) 41. Kolikom brzinom mora kamen prolaziti kroz najvišu točku da špaga ne bude napeta? (g=10m/s2 ) (v=3m/s) 42. Kolika je centripetalna sila. ako je faktor trenja između guma i asfalta µ= 0. G=5N.11 37. Kolika je napetost špage kad kamen prolazi kroz najnižu točku. Kolikom silom automobil pritišće na podlogu? (g=10m/s2 ) (Fp =2400N) Newtonov zakon gravitacije . "Zamašnjak II" Zamašnjak rotira jednoliko usporeno tako da mu broj okretaja za vrijeme t=0.44N) 39. Koliko okretaja učini do zaustavljanja? (N = 60) Centripetalna sila 38.9m vrtimo u vertikalnoj ravnini.5kg privezan na špagu dugu l = 0. "Preko brijega" Automobil mase m=1200kg juri brzinom v=72km/h preko brijega polumjera zakrivljenosti r=50 metara. "Kamen na špagi" Kamen mase m=0.4? (g=10m/s2 ) (v=20m/s) 40. ako je frekvencija kruženja f=2Hz? (Fcp =39. "Centripetalna sila" Tijelo mase m=1kg giba se jednoliko po kružnici polumjera r=0.25m. ako on kroz nju prolazi brzinom v=4m/s? (g=10m/s2 ) (Fcp=10N.

266km/s. (γ =6. (γ =6. a masa Zemlje M = 6·1024 kg.025m) 48. Koliko se rastegne opruga kad na nju objesimo taj uteg? (g=10m/s2 ) (k=80N/m. "Masa Zemlje" Kolika je masa Zemlje ako je njen polumjer R=6370 km.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) (M=5. h=298km) 45. a akceleracija sile teže na njenoj površini g=9.97⋅ 1024kg) 44. (γ =6.65km/s.81m/s2? (γ =6.12 γ =6. h=35819km) Titranje – period titranja harmoničkog oscilatora m – masa oscilatora k – konstanta elastičnosti – energija oscilatora v0 – maksimalna brzina A – amplituda titranja – period titranja matematičkog njihala l – duljina njihala 47. a njen polumjer R=6400km. "Akceleracija sile teže" Na kojoj visini iznad površine Zemlje akceleracija sile teže iznosi točno g=9m/s2? Polumjer Zemlje je R=6370 km. b)v=3. kozmička brzina za taj planet? b) Koliko je ophodno vrijeme satelita koji kruži na visini h = 1000 km iznad površine tog planeta? a) v=3.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) (r=42219km.314s (T= π/10s). "Harmonički oscilator I" Harmonički oscilator čine elastična opruga i uteg.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) (r=6668km."Geostacionarni satelit" Na kojoj udaljenosti od površine Zemlje kruži geostacionarni satelit? Ophodno vrijeme geostacionarnog satelita je jedan zvjezdani dan T=23h 56m.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) a) Kolika je I. T=9617s) *46. Period titranja tog oscilatora je T=0. "Satelit" Satelit kruži oko planeta mase M = 8 ·1023 kg i polumjera R = 4000 km.67·10 Nm /kg – gravitacijska konstanta -11 2 2 43. "Harmonički oscilator II" . s=0. Masa Zemlje je M=6⋅ 1024 kg.

Amplituda titranja je A = 10 cm.13 Uteg mase m = 0. T=1.5m/s2? (g=10m/s2 ) (g'=12.5m/s2.009975s.5 m nalazi se u automobilu koji se giba ubrzano akceleracijom a=2.628s.2566s) 51. "Njihalo u automobilu" Njihalo duljine l=0. Kolika je njihova valna duljina ako im je brzina v=6m/s? (λ=30m) 53. a širi se brzinom v1 =330m/s. ω=10rad/s. Kolika je brzina vala koji se širi duž žice? (v=528m/s) . v0=1m/s) 49. "Njihalo u liftu" Njihalo duljine l = 0. Koliki je period titranja tog njihala? (g=10m/s2 ) (g'=10. "Produženo njihalo" Matematičko njihalo ima period titranja T 1 =2s.5 m nalazi se u liftu. T=1.75m. Koliki su period titranja T i maksimalna brzina utega? (T=0.295m) Stojni val – uvjet za stojni val na žici l – duljina žice 54. "Morski valovi" Valovi udaraju o obalu 12 puta u minuti. "Iz zraka u vodu" Zvuk u zraku ima valnu duljinu λ1 =0.1 kg obješen na oprugu elastičnosti k = 10 N/m harmonički titra. Kolika je valna duljina tog vala u vodi ako se zvuk kroz vodu širi brzinom v2 =1450m/s? (λ2 =3. Koliki je period titranja njihala ako se lift penje ubrzano akceleracijom a=2.975ms) 50. "Žica na gitari" Žica na gitari ima duljinu l=60cm i titra osnovnom frekvencijom f=440Hz.38s) Valovi – fazna brzina vala λ – valna duljina 52.5m/s2. ∆T=9.3m/s2. Za koliko se poveća period titranja tog njihala ako se njegova duljina produlji 1%? (T2=2.

r2 =1. ω=3.5m) Dinamika krutog tijela – kutna brzina – kutna akceleracija – moment sile I – moment inercije 57. Gdje visi teret ako motka prvog čovjeka pritišće tri puta većom silom nego drugoga? (r1 =0. "Rotacija" Tijelo koje ima moment inercije I=2. "Moment sile" Greda mase m=200kg i duljine l=10m oslonjena je jednim krajem na potporanj. Kolikom silom treba djelovati u točki koja je r = 8 m udaljena od točke oslonca da bi ona bila u ravnoteži? (g=10m/s2 ) (F=1250N) 56.3927Nm) 58. α=0.83m/s) MEHANIKA FLUIDA Tlak .5m.5kgm2 zavrtimo kroz t=20s do vrtnje od 30 okretaja u minuti. "Teret na motki" Dva čovjeka nose teret obješen na motku dugu l = 2 m.14rad/s. Kolikim momentom sile smo djelovali na to tijelo? (f=0.5Hz. a) Kolika je brzina tijela na dnu kosine? b) Koliku bi brzinu imala kugla da je klizila bez trenja? (v=10m/s. v=11.14 MEHANIKA KRUTOG TIJELA Statika krutog tijela – moment sile r – krak sile 55. "Kotrljanje niz kosinu" Kugla polumjera R=5cm skotrlja se niz kosinu visine h=7m.157rad/s2. M=0.

12kg potopljen u vodu ima prividnu težinu G'=0.5N. "U-cijev" Na jednom kraju U-cijevi je voda.5cm) Uzgon – uzgon ρ0 – gustoća tekućine V – volumen uronjenog dijela tijela 61. V=5·10–5m3.5cm.15 – tlak 59. Kolika je razlika nivoa između vode i ulja? (gustoća vode je ρ1 =1000kg/m3) (h1 =7. g=10m/s2 ) (U=0. x=2. "Hidraulička preša" Kolikom silom trebamo djelovati na klip površine S1 =25cm2 da bismo preko klipa površine S2 =100cm2 digli teret mase m=200kg? (g=10m/s2 ) (F=500N) Hidrostatski tlak – hidrostatski tlak ρ – gustoća tekućine 60. Kolika je gustoća stakla? (gustoća vode je ρ0 =1000kg/m3. a na drugom je h2 =10cm visok stupac parafinskog ulja gustoće ρ2 =750kg/m3. "Prividna težina" Komad stakla mase m=0. ρ=2400kg/m3) .7N.

gustoća parafina ρ1 =900kg/m3. Q=3.8 mm ako se temperatura poveća od t1 = –10°C na t2 = 40°C.1 kg utisnut je komad olova.04·106J. Koliki je koeficijent korisnog djelovanja stroja ako je specifična toplina izgaranja ugljena q=3.2·10-5 K–1? (l1 = 8 m) Kalorimetrija c – specifični toplinski kapacitet q – specifična toplina izgaranja 65. η=15. "Izgaranje" Izgaranjem kilograma ugljena parni stroj snage P=700W može raditi dva sata.16 62.3%) .01214kg) 63. Kolika je duljina tračnice na temperaturi t1 ako je koeficijent linearnog rastezanja čelika α=1. "Tračnica" Duljina čelične tračnice poveća se za ∆l= 4. gustoća olova je ρ2 =11800kg/m3 ) (m2=0.118) Termičko rastezanje čvrstih tijela i tekućina ∆t = t2–t1 α – termički koeficijent linearnog rastezanja TERMODINAMIKA β=2α β – termički koeficijent površinskog rastezanja γ = 3α γ – termički koeficijent volumnog rastezanja 64. Koji dio sante leda viri iz mora? Gustoća morske vode je ρ0=1020kg/m3) (V1/V=0. "Lebdjelica" U komad parafina mase m1 =0. "Santa leda" Gustoća leda je ρ=900kg/m3.3·107J. Kolika je masa olova ako takvo tijelo lebdi u vodi? (gustoća vode je ρ0 =1000kg/m3.3·107 J/kg? (W=5.

17 66. .5·105 Pa i temperatura t2 =–3°C. ρ = 1000 kg/m3. "Izohorni proces" Ako se idealnom plinu uz stalan volumen termodinamička temperatura poveća za 20%.14 kg temperature t1 = –10 °C ubačen je u 2.3 litre vode Kolika je bila početna temperatura vode t2 ako je temperatura “smjese” t = 15°C? (cvode = 4200 J/kgK. tlak mu se poveća za 104Pa. "Izotermni proces" Mjehurić zraka u vodi na dubine h1 = 70 m ima polumjer r1 = 1 cm. “Izobarni proces” Početna temperatura plina u izobarnom procesu je t1 = 10°C. (p0 = 105 Pa. Koliki je početni tlak plina? (p1=5·104Pa) 70. t2=293°C) 69. Koliki će polumjer imati pri samoj površini jezera (h2 = 0)? Proces je izotermni. λ = 330 000 J/kg) (t2 = 21°C) Plinski zakoni 68. cleda = 2100 J/kgK. Kolika je konačna temperatura vode ako nije bilo gubitaka toplinske energije ne okolinu? (t=32°C) Promjena agregatnih stanja – toplina topljenja (taljenja) λ – (specifična) latentna toplina topljenja (taljenja) – toplina isparavanja r – (specifična) latentna toplina isparavanja 67. Na koju temperaturu treba zagrijati plin da se njegov volumen udvostruči? (T2=566K. g = 10 m/s2) (r2=2cm) 71. "Richmannovo pravilo" U dvije litre vde temperature t1=20°C pomiješano je s pola litre vode temperature t2=80°C. Nađite volumen plina u balonu na visini na kojoj je tlak p2 =0. "Balon" Djelomično napuhan balon sadrži V1 =500m3 helija na temperaturi t1 =27°C i tlaku p1 =105 Pa. “Topljenje leda” Komad leda m1 = 0.

18 (V2=900m3) Jednadžba stanja plina – jednadžba stanja plina R=8.022·1023 mol-1 ) (n=4. zakon termodinamike ∆U – promjena unutrašnje energije plina . "Broj molekula" Koliko molekula idealnog plina ima u volumenu V=1mm3 pri temperaturi t = 27°C i tlaku p=105 Pa? (NA =6. N=2.314J/molK – univerzalna plinska konstanta n – količina tvari (broj molova tvari) M – molarna masa plina N – broj molekula plina NA =6.4·1016) 73. "Gustoća plina" Kolika je gustoća kisika na temperaturi t = 27°C i pri tlaku p = 105 Pa? (molarna masa kisika je M = 32 g/mol) (ρ=1. W=1600J) I.283kg/m3) Rad plina – rad plina u izobarnom procesu 74.6·105 Pa i ima početni volumen V1 =20 litara.01·10–8mol. "Rad plina" Plin nalaze se pod tlakom p = 1. Koliki rad izvrši plin kad mu se u izobarnom procesu temperatura poveća od T1 =300K do T2 =450K? (V2=30·10-3m3.022·1023 mol-1 – Avogadrova konstanta – prosječna kinetička energija molekula plina k = 1.38·10-23 J/K – Boltzmannova konstanta 72.

19 75. a on pri tom izvrši rad W=3·107 J rada? (∆U=2·107J) . "Unutrašnja energija" Koliko se promijeni unutrašnja energija plina kojem dovedemo Q=5·107 J topline.

e = 1. Nmolekula=3. Kolika je rezultantna sila na svaki naboj? (F1=1·10-7N.01·1021. F=1. "Kapljica vode" Koliki je ukupni naboj svih elektrona u kapljici vode mase 90mg? Kolikom silom bi se privlačili svi elektroni i protoni kad bi bili razdvojeni na udaljenost r=1m? ( M = 18 g/mol.854·10-12 C2/Nm2 – dielektrična konstanta vakuuma 76.01·1022.023·1023 mol-1.20 ELEKTRICITET I MAGNETIZAM ELEKTROSTATIKA Coulombova sila – Coulombova sila = 9·109 Nm2/C2 ε = ε rε 0 ε – dielektrična konstanta sredstva ε r – relativna dielektrična konstanta sredstva ε 0 = 8. NA = 6.1·1017N 77. "Naboji na vrhovima kvadrata" Četiri jednaka naboja Q = 10 nC nalaze se na vrhovima kvadrata stranica a = 3 m.91·10-7N) . Nelekt=3. Q=–4816C F=2.6·10-19 C ) (n=5·10–3 mol.

25·1013m/s2.3 m nalaze se jednaki naboji Q = 4 nC. E=71. "Električni napon" Koliki je napon između dviju točaka električnog polja ako se za premještanje naboja od q = 3. v=3. F=1.2·10–19J. Električni potencijal i napon – električni potencijal – rad u električnom polju – električni napon – električni potencijal točkastog naboja 81. S koliko je približno elektrona kapljica nabijena? (g=9.17N/C) Rad sila u električnom polju. "Kapljica lebdi" Kapljica ulja mase m = 10-11 g lebdi u električnom polju usmjerenom vertikalno dolje.11·10-31 kg ) (a=1. "Linearni akcelerator" Kolika je brzina α-čestice ako je ona ubrzana razlikom potencijala U = 1000 V? (m=4·1.2·10-19 C iz jedne u drugu od tih točaka mora utrošiti rad od W = 5 eV? (U=2.5V) 82.139·10-17N.1·105 m/s) . Kolika je jakost električnog polja? ( me = 9. q=2·1. Kolika je jakost električnog polja u središtu kvadarata? (E=800N/C) 79. "Zaustavljanje elektrona" Gibajući se kroz homogeno električno polje brzina elektrona se smanji od v = 106 m/s na nulu na putu dugom s = 40 mm.13≈ 6) 80.66·10–27kg. Jakost polja je E = 105 N/C.6·10–19C) (Ek=3.81m/s2) (q=–9. N=6.81·10-19C.21 Električno polje – jakost električnog polja – električno polje točkastog naboja – električno polje pločastog kondenzatora 78. "Na vrhovima kvadrata" Na tri vrha kvadrata stranica a = 0.

a na kugli polumjera R2=10cm naboj Q2 = 4 µC. a njihova udaljenost je d = 0. Koliki je naboj kondenzatora ako je on spojen na napon U = 15 V? ( ε 0 = 8. "Dodirni naboj" Na vodljivoj kugli polumjera R1=5cm nalazi se naboj Q1 = –1 µC.9843·10-8C) 87.854·10-12 C2/Nm2 ) (C=2.22 83. Q=3. električni potencijal jednak nuli? (r1=2. "Električno polje kondenzatora" Kolika je jakost električnog polja između ploča kondenzatora ako je on spojen na napon U = 2 V. "Energija kondenzatora" Koliko se puta poveća energija kondenzatora ako se njegov napon udvostruči? (4 puta) .4cm) 84.6562·10-9F.6 mm. (E=1250N/C) Električni kapacitet – električni kapacitet kondenzatora – električni kapacitet pločastog kondenzatora – kapacitet sfere – energija kondenzatora Paralelno spojeni kondenzatori U = U1 = U2 Q = Q1 + Q2 Serijski spojeni kondenzatori U = U1 + U2 Q = Q1 = Q2 86. a na spojnici između tih naboja. Na kojoj je udaljenosti od prvog naboja. a udaljenost između njegovih ploča d = 1.2 mm. Koliki će biti naboj na svakoj kugli ako se one dodirnu? (Q1’=1µC. "Kondenzator" Površina ploča kondenzatora je S = 600 cm2. Q2’=2µC) 85. "Električni potencijal" Naboji Q1 = 3 nC i Q2 = –2 nC udaljeni su a = 4 cm.

"Spajanje kondenzatora" Dva kondenzatora kapaciteta C1 = 7 µF i C2 = 3 µF spojeni su paralelno.23 88. a zatim im je serijski dodan kondenzator od C3 = 15 µF. Koliki je ukupni kapacitet tako spojenih kondenzatora? (C=6µF) .

8Ω ) *92. napon izvora je U1 = 6 V. Koliki je elektromotorni napon izvora? (uputa: uvesti supstituciju x=r/R1.24 ELEKTRODINAMIKA Ohmov zakon – Ohmov zakon – Ohmov zakon za cijeli strujni krug ε – ems (elektromotorna sila) r – unutrašnji otpor izvora – struja kratkog spoja 89.602·10-19 C ) (Q=300C. a kod priključenog otpora R = 7. Koliko elektrona prođe kroz presjek vodiča u jednoj minuti? ( e = 1. (r=2. "Unutrašnji otpor I" Kada se na bateriju elektromotorne sile ε = 4.875·1021) 90.2 Ωstruja iznosi I = 0.5 V priključi potrošač otpora R = 20 Ω napon na polovima je U = 4 V. x=1.5Ω ) 91. "Jakost struje" Kroz vodič teče struja od I = 5 A. "Unutrašnji otpor III" Kada na izvor spojimo otpornik otpora R1. E=12V) Otpor otpornika – otpor otpornika ρ – specifična otpornost tvari – ovisnost otpora o temperaturi α – termički koeficijent otpornosti Serijski spojeni otpornici . A ako na na isti izvor spojimo otopornik 5 puta većeg otpora (R2 = 6·R1).5 A? (r=1. napon izvora je U2 = 10V. Koliki je unutrašnji otpor izvora? . N=1.5 A. "Unutrašnji otpor II" Koliki je unutrašnji otpor strujnog izvora koji u kratkom spoju daje struju Iks = 2.

13°C) Snaga električne struje – snaga električne struje – rad električne struje – toplinski učinak električne struje 97. Koliki je dobiveni otpor? (RP=1Ω ) 94. "Paralelni spoj" Ukupni otpor tri paralelno spojena otpornika je 30Ω Otpori otpornika se odnose .8 Ω? (Τermički koeficijent otpornosti platine α= 3. "Otpornici II" Kada se određeni broj jednakih otpornika spoji u seriju dobiva se 100 puta veći otpor nego kad ih se spoji u paralelu. "Termička otpornost" Otpornik od platine na temperaturi 0°C ima otpor R0 = 46. "Otpornici I" Homogenu žicu otpora R = 9 Ωrazrežemo na tri jednaka dijela koje zatim međusobno paralelno spojimo. Koliko ima tih otpornika? (N=10) 95.4 Ω Na kojoj će .64 Ω a drugi put na .25 U = U1 + U2 I = I1 = I2 Paralelno spojeni otpornici U = U1 = U2 I = I1 + I2 93. temperaturi njegov otpor biti R = 76.92·10-3 K-1) (t=167. kao R1 : R2 : R3 = 1 : 3 : 5. unutrašnji otpor izvora? (r=1.25 Ω U oba slučaja snaga otpornika je jednaka? Koliki je . ) 96.2Ω ) . otpornik otpora R2 = 2. Koliki je otpor R3? (R0=46Ω R3=230Ω . "Ista snaga" Izvor struje jednom priključimo na otpornik otpora R1 = 0.

Koja od njih jače svijetli? (R1=1210Ω R2=1936Ω žarulja od 25W) . Kolika se snaga gubi kao otpadna toplina za vrijeme rada motora? (P=600W) 99."Grijač" (primjer zadatka koji uzima previše vremena) Grijač načinjen od žice promjera φ = 0.14·10-8m2. Koliku masu m vode će zagrijati od temperature t1 = 20 °C do temperature t2 = 65 °C za vrijeme t = 10 minuta?(c = 4200 J/kgK ) (S=3. "Elektromotor" Elektromotor korisnosti η= 0.26 98. .254kg) . .85 u svojem radu troši struju I = 20 A pri naponu U = 200V.8 m i otpornosti ρ = 0. m=0. Q=48000J. "Žarulje" Žarulja snage P1 = 40 W spojena je serijski sa žaruljom snage P2 = 25 W i priključena na gradsku mrežu napona U = 220 V. R=605Ω P=80W.2 mm.5·10-5 Ω spojen je na napon U = 220 V i uronjen u vodu. 100. duljine l = 3.

3T.2 T (okomito na njegove silnice). r=2. v=4.2 N? (l=0.2 m kroz koji teče struja I = 5 A nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0.795·104m/s.27 ELEKTROMAGNETIZAM Ampereova sila 101. Koliki je polumjer staze po kojoj se giba? ( q = 1.67·10-27kg ) (Ek=1.3N.92·10-18J. "Ampereova sila I" Vodič kojim teče struja od I = 5 A nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0.2 m okomito na silnice magnetskog polja? (FA=0. Kut između silnica magnetskog polja i vodiča je α= 60°. "Proton" Proton ubrzan razlikom U = 12 V ulijeće u homogeno magnetsko polje B = 0.1 T. Koliki se rad izvrši ako se vodič pomakne s = 0.5mm) Spektrograf masa – brzina nabijene čestice koja se giba kroz spektrograf masa 104. Kolika je duljina vodiča ako na njega djeluje Ampereova sila od FA = 0.534·10-15N.06J) Lorentzova sila – Lorentzova sila – polumjer staze – ophodno vrijeme 103. FL=1.462m) 102. W=0. m = 1.1 T. "Spektrograf masa" Elektron se giba kroz spektrograf masa u kojemu je magnetsko polje indukcije B = 0. a električno polje E = 350 V/m. "Ampereova sila II" Ravni vodič duljine l = 0.6·10-19 C. Kolika je brzina elektrona? (v=3500m/s) Magnetsko polje električne struje .

ako tom okviru damo kružni oblik tijekom ∆t = 0. kao i broj namotaja po metru duljine? (poveća se dva puta) Elektromagnetska indukcija – tok magnetskog polja – Faradayev zakon elektromagnetske indukcije – napon induciran zavojnici – napon induciran u vodiču koji se giba kroz magnetsko polje 107.159m.00855Wb. ∆Φ =0. "Indukcija u vodiču" Ravni vodič duljine l = 10 cm giba se brzinom v = 1 m/s okomito na homogeno magnetsko polje indukcije B = 0.0625m2. Koliki je pri tome induciran napon? (U=0.0796m2. r=0.25m.5 T. "Ravni vodič" Kroz ravni vodič teče struja 10A. Koliki će napon biti induciran u tom okviru. Φ=0.03415V) 2 109. U=0.28 – magnetsko polje oko ravnog vodiča – magnetsko polje u središtu kružne petlje – magnetsko polje unutar jednoslojne zavojnice – sila između paralelnih vodiča 105. 1 Φ=0.05V) 108.25 s? (a=0.0398Wb. S1=0. "Promjena magnetskog polja" . "Iz kvadrata u krug" Kvadratni okvir opsega O = 1 m nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0.5 T. "Zavojnica" Koliko puta će se promijeniti magnetsko polje zavojnice ako joj se dva puta poveća promjer. Kolika je magnetska indukcija u točki koja je udaljena 10cm od vodiča? (µ0=4π·10-7Tm/A) (B=2·10-5T) 106.03125Wb. S2=0.

Silnice magnetskog polja su okomite na površinu okvira (α1 = 0). ako je njena duljina l = 20 cm.508·10-5Wb.01Wb. ∆Φ =0. "Gradska mreža I" Kolika je frekvencija gradske mreže? (f=50Hz) 114.5 A: U = 30 V ) Izmjenična struja u = U0sinωt i = I0sin(ωt–ϕ) – efektivni napon – efektivna struja – efektivna snaga 113.05V) 1 2 Induktivitet zavojnice – inducirani napon u zavojnici – induktivitet jednoslojne zavojnice – energija zavojnice 111.2 s zakrenemo za 60°? (Φ=0. ∆Q=3.01Wb. a površina presjeka S = 80 cm2? (µ0=4π·10-7Tm/A) ( L = 2. "Indukcija u zavojnici" Zavojnicom induktiviteta L = 6 mH teče struja od I = 500 mA. Koliki je inducirani napon ako se struja jednoliko smanjuje do nule za ∆t = 10-4 s? ( ∆I = –0. Φ=0. U=0.02Wb. "Gradska mreža II" Koliki je maksimalni napon gradske mreže? . "Okret" Vodljivi okvir površine S = 400 cm2 nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0. Koliki je inducirani napon ako okvir za ∆t = 0.0265·10-4T. Otpor žice od koje je načinjen okvir iznosi R = 5 Ω Koliki naboj proteče tim .016µC) 2 110.001mH ) 112. ∆Φ =1. "Induktivitet zavojnice I" Koliki je induktivitet jednoslojne zavojnice od N = 200 namotaja.29 Vodljivi okvir površine S = 300 cm nalazi se u homogenom magnetskom polju. okvirom ako se jakost magnetskog polja pojača za ∆H = 400 A/m? (∆B=5.5 T.

Koliko zavoja ima primarna zavojnica? (N1=660) Otpori u krugu izmjenična struja ω=2πf – kružna frekvencija – kapacitivni otpor – induktivni otpor – impedancija u serijskom spoju – fazni pomak 116. . . Frekvencija izvora je f = 50 Hz. "Transformator" Transformator smanjuje napon s U1 = 220 V na U2 = 4 V. "Kondenzator i otpornik" U krugu izmjenične struje spojeni su serijski kondenzator kapaciteta C = 2 µF i otpornik otpora R = 1200 Ω. . ako je pad napona na otporniku UR = 24 V? (I=0. "Induktivitet zavojnice II" Ako zavojnicu spojimo na izvor istosmjernog napona U = 30 V njome teče struja od I = 0. Sekundarna zavojnica ima N2 = 12 zavoja. RC=1592Ω Z=1994Ω . a ako je spojimo na izvor izmjeničnog napona U = 30 V i frekvencije f = 50 Hz njome teče struja od I = 0. Koliki je napon izvora.2 A.12 A.637H) .02A.30 (U0=311V) 115. 117. U=39.88V) . Koliki je induktivitet zavojnice? (R=150Ω Z=250Ω RL=200Ω L=0.

(c=3·108m/s) (T=6.31 Serijska rezonancija i titrajni krug – serijska rezonancija – (fazna) brzina elektromagnetskih valova c = 3·108 m/s – brzina elektromagnetskih valova (svjetlosti) u vakuumu 118. RL/RC=0.93A.2 mH. Odredi valnu duljinu na koju je ugođen.7 µF.28·10-7s. cosϕ=0.8W) .59·106Hz.54666. λ=188. "Telefonska slušalica" Telefonska slušalica ima u sebi serijski spojene zavojnicu i kondenzator. "Djelatna snaga" Zavojnica termogenog otpora R = 41 Ωi induktiviteta L = 0.4m) Snaga u krugu izmjenične struje – prividna snaga [VA] – djelatna snaga [W] – jalova snaga [VAR] 122.8Ω Z=75Ω I=2. Kolika je snaga kojom se grije zavojnica? (RL=62. L=0. "Elektromagnetski valovi" Titrajni krug čini kondenzator kapaciteta C = 50 pF i zavojnica induktiviteta L = 0. . Pd=352. Koliki je omjer induktivnog i kapacitivnog otpora pri kužnoj frekvenciji ω= 5000 rad/s. Koliki je induktivitet zavojnice ako rezonancija nastupa pri frekvenciji f0 = 500 Hz? (T=0.0216H) 119. "Zavojnica i kondenzator" Zavojnica je serijski spojena s kondenzatorom kapaciteta C = 4. "Titrajni krug" Koliki se mora promijeniti kapacitet kondenzatora u titrajnom krugu da se frekvencija udvostruči uz isti induktivitet zavojnice? (C2/C2=1/4) 121. OPTIKA .2H spojena je na izvor izmjeničnog napona U = 220 V i frekvencije f = 50 Hz.002s. ako serijska rezonancija nastupa pri ω0 = 25 000 rad/s? (LC=1.04) 120.6·10–9HF. f=1.

Za koji kut treba zakrenuti zrcalo da odbijena zraka s istom upadnom zrakom zatvara kut 30°? (∆α=45°) 124. "Škrti šminker" Kolika mora biti najmanja duljina zrcala (od donjeg do gornjeg ruba) da bi se osoba visoka h = 176 cm vidjela cijela tom zrcalu? (l=88cm) Sferna zrcala – jednadžbe sfernog zrcala – žarišna daljina sfernog zrcala R > 0 – konkavno zrcalo R < 0 – konveksno zrcalo .32 GEOMETRIJSKA OPTIKA Ravno zrcalo – jednadžbe ravnog zrcala 123. "Ravno zrcalo" Zraka svjetlosti koja se odbija od ravnog zrcala zatvara s upadnom zrakom kut 120°.

"Sferno zrcalo" Sferno zrcalo na zastoru stvara sliku koja je tri puta veću od predmeta. Koliki je polumjer zakrivljenosti ako je predmet od zrcala udaljen a = 20 cm? (R=–10cm) .33 REALNA UVEĆANA konkavno P' P T F C P' T IMAGINARNA konkavno zrcalo P F C UMANJENA konkavno konveksno P P' T F P' C C F T P 125. Kolika je visina nastale slike? (b=–10cm. "Konveksno zrcalo" Konveksno sferno zrcalo stvara sliku koja je pet puta manja od predmeta. Koliki je polumjer zrcala ako je predmet od zrcala udaljen a = 16 cm? (R=24cm) 127. "Konkavno zrcalo I" Predmet visok y = 1.8 cm nalazi se a = 6 cm daleko od tjemena konkavnog sfernog zrcala polumjera zakrivljenosti R = 30 cm. y’=3cm) 126.

v=1.34 Lom svjetlosti – Snell-ov zakon loma – brzina svjetlosti u optičkom sredstvu β 0 – granični kut totalne refleksije 128. "Lom svjetlosti" Na staklo pada zraka svjetlosti pod kutom α= 30°.66. Koliki je indeks loma stakla ako reflektirana i lomljena zraka tvore kut γ=132°? (β=18°. "Totalna refleksija" Kolika je brzina svjetlosti u tekućini u kojoj se totalna refleksija opaža kod β0 = 37°? (n=1.8·108m/s) Leće – jednadžbe leća f > 0 – konvergentna leća f < 0 – divergentna leća – kombinacija leća d – udaljenost između leća b1 – položaj slike prve leće a2 – položaj predmeta za drugu leću – jakost leće (f .62) 129.u metrima) REALNA IMAGINARNA . n=1.

"Kamera" Kolika je žarišna daljina objektiva kamere koja snima crtež iz knjige udaljene a = 54 cm od objektiva i pri tom ga smanji dva puta? (b=27cm.1025m: f=0. j=10dpt) 132. "Divergentna leća" Koliko je puta manja slika od predmeta ako je predmet od divergentne leće udaljen n žarišnih daljina? (a=–nf.1m. f=6cm) 133. ) .1 m (od objektiva) projicira 40 puta uvećanu sliku? (a=0.35 konvergentna konvergentna zrcalo zrcalo P F P ' P' F P F F UMANJENA UVEĆANA divergentna konvergentna zrcalo P P F F P' P' F F 130. "Povećalo" Kolika je žarišna daljina povećala koja od predmeta udaljenog a = 4 cm stvara tri puta uvećanu uspravnu sliku? (b=–12cm. f=18cm) 131. "Projektor" Kolika je jakost objektiva projektora koji na zastoru udaljenom b = 4.

"Razlika hoda" Kolika je razlika faza dvaju valova. ako je njihova razlika hoda ∆x = λ/2? (∆ϕ=π) 137. "Optička rešetka " Monokromatska se svjetlost ogiba na optičkoj rešetki pod kutom α1 = 21°15’ u spektru prvog reda. "Konvergentna i divergentna leća" Paralelan snop zraka pada na konvergentnu leću žarišne daljine f1 = 40 cm. "Divergentna i konvergentna leća" Iza divergentne leće jakosti j1 = –2.36 134. Žarišna daljina konvergentne leće je f2 = 50 cm.5 dpt nalazi se konvergentna leća na udaljenosti d = 30 cm. d=25cm) VALNA OPTIKA Interferencija ∆ϕ – razlika faza ∆x – razlika hoda – uvjet maksimuma na difrakcijskoj rešetki 136. Koliki je kut ogiba u spektru drugog reda? (α2=46°27’) . Koliko se daleko od konvergentne leće fokusira paralelni snop koji pada na divergentnu leću? (b2=175cm) 135. Na kojoj udaljenosti iza nje treba smjestiti divergentnu leću žarišne daljine f2 = –15 cm pa da snop nakon prolaska kroz obje leće ostane paralelan? (b1=40cm. a2=–15cm.

W=2.36·10–19J. h=6. Koliko fotona u jednoj sekundi emitira taj izvor? (h=6. "Polarizacija refleksijom" Koliki je Brewsteov kut polarizacije ako svjetlost pada iz zraka na plastičnu pločicu čiji granični kut totalne refleksije iznosi β0 = 37°? (n=1.626·10-34Js) (ν=6·1014Hz. "Granična frekvencija" Koliku maksimalnu valnu duljinu smije imati svjetlost da bi se dobio fotoelektrični efekt na metalu za koji je izlazi rad W = 2. α0=58°56’) ATOMSKA I NUKLEARNA FIZIKA Fotoelektrični efekt – izlazni rad h=6. ako je elektron zaustavljen naponom od U = 2.795·1014Hz. "Fotoefekt" Foton svjetlosti valne duljine λ = 325 nm izbaci iz metala elektron.66.27·10-10m = 0.12·10-19J.626·10-34 Js) (ν=9.23·1014Hz. E=3.37 Polarizacija – Brewsterov zakon 138.626·10-34Js – Planckova konstanta 139. hν=6.727nm) Radioaktivni raspad λ – konstanta radioaktivnog raspada . λ0=518nm) 141. "de Broglie" Koliku valnu duljinu ima elektron pri brzini v = 106 m/s? (m=9.626·10-34J) (ν0=5. N=2. Koliki je izlazni rad za taj metal.515·1020) 140.1 V? (h = 6.9756·10–19J.4 eV? (h=6. "Energija fotona" Monokromatski izvor svjetlosti snage P = 100 W emitira svjetlost valne duljine λ = 500 nm. Ek=3.11·10-31kg.72eV) 142.626·10-34J) (λ=7.76·10-19J=1.

"Nukleoni" Koliko neutrona ima u jezgri olova 82Pb207? (N=125) 147. λ=1. N=5.51·10–11J.02·1023mol-1) (W=1800MJ. ako se pri fisiji jedne jezgre 0.128·1019) 146. "U-235" Nuklearni reaktor snage P = 1800 MW koristi kao gorivo uran 92U235. N=2. m=3. ∆m= 3.425·10-6mol. "Ra-226" Period poluraspada radija-226 je T = 1590 godina. "Na-24" Natrij-24 ima period poluraspada T = 15 h. Koliko se jezgara raspadne u jednoj sekundi u 1mg radija-226? (n=4.664·1018. E=3.38·10–11s–1. "Nuklearne reakcije" a) 9Fe19 + 1H1 →8O16 + X b) X + 11Na23 →11N22 + 0n1 a/ 2X4 – α čestica b/ 0X0 – γ . Nakon koliko vremena će ostati samo četvrtina početne količine natrija? (t = 30 h) 144. ∆N=3. Koliko se fisija jezgara dogodi tijekom jedne sekunde.1% njene mase pretvori u energiju? (NA=6.676·106) 145.9·10-28kg.38 T– vrijeme poluraspada 143.9·10-25kg.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful