ZADACI IZ FIZIKE

2

MEHANIKA
KINEMATIKA MATERIJALNE TOČKE
Jednoliko pravocrtno gibanje
1. "Srednja brzina I" Automobil prvu polovinu puta vozi brzinom v1 =40km/h, a drugu polovinu puta brzinom v2 =60km/h. Kolika je srednja brzina automobila (stalna brzina kojom bi se morao gibati da za isto vrijeme prijeđe cijeli put? (=48km/h) 2. "Srednja brzina II" Automobil prve dvije petine puta vozi brzinom v1 =80 km/h, a preostale tri petine brzinom v2 =72km/h. Kolika je srednja brzina automobila? (=75km/h) 3. "Srednja brzina III" Automobil prvu četvrtinu vremena vozi brzinom v1 =120km/h, a preostale tri četvrtine brzinom v2 = 80 km/h. Kolika je srednja brzina automobila? (=90km/h) 4. "Pokretne stepenice" Penjući se uz stepenice koje miruju čovjeku treba t1 =15s da se uspne na gornju etažu. Kad čovjek stoji na stepenicama koje su u pokretu za uspon mu treba t2 =10 s. Koliko mu treba za uspon ako se on penje uz stepenice u pokretu? (t=6s) 5. "Susret" Iz mjesta A u mjesto B udaljeno d = 300km krene prvi automobil brzinom v1 =80km/h, a iz mjesta B u mjesto A drugi automobil brzinom v2 =120 km/h pola sata nakon polaska prvog automobila. Koliko je proteklo vremena od polaska drugog automobila do njihovog susreta? (t=1,3h)

3 6. "Pretjecanje" Automobil duljine l1 =4m vozi brzinom v1 =72 km/h i sustiže kamion duljine l2 =10m koji vozi brzinom v2 =54 km/h. Koliko je dugo automobil pretjecao kamion? (t=2,8s)

Jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje
s početnom brzinom bez početne brzine (v0=0)

7. "Vlak ubrzava" Na putu dugom s= 75 m vlak poveća svoju brzinu od v0 =36 km/h na v=72 km/h. a) Kolika je akceleracija vlaka? b) Koliko je vremena proteklo? (a=2m/s2; t=5s) 8. "Vlak usporava" Za vrijeme od t=5s vlak smanji svoju brzinu od v0 =72 km/h na v=36 km/h. a) Kolika je akceleracija vlaka? b) Koliki je put pri tom prešao? (a=–2m/s2; s=75m) 9. "Tijekom neke sekunde" Tijelo se giba jednoliko ubrzano tako da tijekom osme sekunde od početka gibanja prijeđe put od 3m. a) Kolika je njegova akceleracija? b) Koliki je ukupni put tijelo prešlo tijekom četvrte i pete sekunde? (a=0,4m/s2; s=3,2m)

"Kamen bačen dolje" S visine h=25 m kamen je bačen vertikalno dolje brzinom v0 =–20 m/s. Istovremeno je vertikalno iznad njega s visine h2 = 60 m ispušten (v01=0) drugi kamen. t=1s) 12. Za koje je vrijeme kamen pao na zemlju? (g=10m/s2 ) (v=–30m/s. y=25m. t=5s) 11. "Vertikalni susret" Jedan je kamen bačen s tla (h1= 0) vertikalno uvis brzinom v01 = 30 m/s. ymax=45m. "Kamen bačen uvis" S visine h=25m kamen je bačen vertikalno gore brzinom v0 =20 m/s. Na kojoj će se visini susresti ova dva kamena? (g=10m/s2 ) (t=2s. (g=10m/s2 ) a) Kolika je brzina kamena u t = 4 s? b) Na kojoj visini je kamen u t = 4 s? c) Koju maksimalnu visinu je dosegnuo kamen? d) Za koje je vrijeme pao na tlo? (v=–20m/s. y=40m) Slobodni pad .4 Vertikalni hitac h – početna visina tijela y – visina tijela iznad tla 10.

4N. g = 10 m/s2 ) a) v=16m/s. =0  =0 II. "Vlak" Lokomotiva mase m1 =120t vuče vagon mase m2 =60 t. b) t1=1. "Horizontalni hitac" Kamen je bačen s visine h=20m u horizontalnom smjeru. "Bunar" U bunar dubok 12.6s. =– Težina Napetost niti 15. Otpor zraka zanemariti.8m ispušten je kamen. a=2m/s2) Kosina bez trenja . Kolika je napetost spojnice između vagona i lokomotive ako je vučna sila lokomotive F=360kN? Trenje zanemariti.5 13.2 kg i m2 = 0. t2=0. Koliki je domet hica ako je on pri dodiru s tlom imao brzinu v=25m/s? (g=10m/s2 ) (v0=15m/s. t=2s. =m III. (a=2m/s2. t=1. a) Kolikm brzinom kamen udari u površinu vode? b) Nakon koliko vremena se čuje u udarac kamena o vodu? (brzina zvuka je c=320m/s. Na krajevima niti su privezani utezi masa m1 = 0. D=30m) DINAMIKA MATERIJALNE TOČKE Newtonovi aksiomi mehanike I. "Kolotura" Preko koloture zanemarive mase prebačena je nit. Kolika je njihova akceleracija? (g=10m/s2 ) (FN=2.04s. FN=120kN) 16.3 kg.64s Horizontalni hitac – trajanje leta – domet – brzina pri dodiru s tlom 14.

a=8m/s2. (g=10m/s2 ) (s=150m) 20.bez trenja" Niz kosinu visine h=20m i duljine l=25m pušteno je tijelo mase m=5kg. Faktor trenja µ=0. Vučna sila motora je F=6kN.6 ili ili – komponenta težine duž kosine – komponenta težine okomita na kosinu 17. t=2.5s) Trenje na horizontalnoj podlozi F – vučna sila Kada nema vučne sile (F=0): 18. "Vučna sila" Automobil mase m=1200kg giba se po horizontalnoj podlozi. "Šleper" Kamion mase m1 = 6 t vuče prikolicu mase m2 = 4 t stalnom brzinom. a) Kolikom silom tijelo pritišće na kosinu? b) Kolika je akceleracija tijela? c) Kolika je brzina tijela na dnu kosine? d) Za koje se vrijeme tijelo spustilo niz kosinu? (g=10m/s2 ) (F2=30N. Kolika je vučna sila motora ako se automobil giba: a) stalnom brzinom b) jednoliko ubrzano akceleracijom a=3m/s2? (F=2400N. Na kojoj udaljenosti od semafora vozač automobila mora početi kočiti da bi se zaustavio? Faktor trenja između guma i asfalta je µ=0. Kolika će biti akceleracija kamiona ako se prikolica odvoji? (g=10m/s2 ) . "Semafor" Automobil se giba brzinom v0 =108km/h. "Niz kosinu .2. v=20m/s. F=6000N) 19.3.

06. a1=0.4m/s2) Kosina s trenjem – sila trenja na kosini Gibanje niz kosinu s trenjem Bez vučne sile (F=0): Gibanje tijela uz kosinu s trenjem Bez vučne sile (F=0): .7 (µ=0.

v=4m/s) 22. v'2=–7m/s) 25. "Neelastični sudar II" Tijelo mase m1 =10kg ima brzinu v1 =2m/s.2 m i duljine l = 2 m.25? (g=10m/s2 ) (k=1.25? (g=10m/s2 ) (k=1. a=4m/s2.2 kg ima brzinu v0 = 4 m/s. Koliki je put prevalilo uz kosinu ako je faktor trenja µ=0. v2 – brzine tijela prije sudara v'1. s=1m) Impuls sile i količina gibanja – impuls sile – količina gibanja mv = mv0 + Ft – zakon očuvanja ukupne količine gibanja v1. "Skateboard” Dječak mase m1 =50kg vozi se na skateboardu mase m2 =2kg brzinom v=3m/s. Kolika je brzina tijela na dnu kosine ako je faktor trenja µ= 0. Kolika je brzina skateboarda nakon dječakovog skoka? (v1'=3. Dječak skoči naprijed tako da mu se brzina nakon skoka poveća za 0.6m/s) 26. Poslije sudara se gibaju zajedno.4 m/s. a=–8m/s2.8 21. "Niz kosinu s trenjem" Tijelo je pušteno niz kosinu visine h = 1. Koliku će brzinu imati tijelo ako mu predamo impuls sile od I = 9.4m/s. "Neelastični sudar I" Tijelo mase m1 =10 kg ima brzinu v1 =2m/s. Kolika je njihova zajednička brzina? . "Uz kosinu s trenjem" Tijelo je gurnuto brzinom v0 = 4 m/s uz kosinu visine h = 1. Njemu u susret dolazi drugo tijelo brzinom v2 =–3m/s i mase m2 =15kg. Poslije sudara se gibaju zajedno.6m. v'2 – brzine tijela nakon sudara – neelastični centralni sudar 23.2 m i duljine l = 2 m. Kolika je njihova zajednička brzina? (v'=2. “Impuls sile” Tijelo mase m = 3.6m.6 Ns? (v=7m/s) 24. Njega sustiže drugo tijelo brzinom v2 =3m/s i mase m2 =15kg.

Koliko se mehaničke energije pretvorilo u toplinu i kolika je sila trenja ako su sanjke na dnu kosine imale brzinu v=6m/s? (g=10m/s2 ) (Ep=200J.4N) 32. "Uzbrdica" Automobil mase m=1200kg vozi uzbrdo stalnom brzinom v=18km/h. Ek=90J. Kolika je korisnost dizalice ako je snaga njenog motora P = 8 kW? (g=10m/s2 ) . g=10m/s2 ) (t=1s. W=52kJ) 28. Kolika je snaga motora? Trenje zanemariti. W=750J) 29. P=6000W) 30.9 (v'=–1m/s) Rad. Nagib uzbrdice je 10% (sinα=0. P=8MW) 31. V=20m3.1). (g=10m/s2 ) (F=1200N.4m/s2. Koliki rad izvrši dizalica ako teret digne na visinu h=20m? (g=10m/s2 ) (F=2600N. Ep=8MJ. Ftr=4. "Korisnost" Dizalice diže teret mase m = 240 kg stalnom brzinom v = 3 m/s. m=2000kg. Q=110J.zakon očuvanja ukupne mehaničke energije 27. ako s visinske razlike h=40m u svakoj sekundi pada 20m3 vode? (gustoća vode je ρ=1000kg/m3. Snaga. "Vodopad" Koliku snagu ima vodopad. "Kočenje" Koliki rad treba uložiti da bi se zaustavilo tijelo mase m=60kg koje ima brzinu v=5m/s? (Ek=750J. Energija – rad – snaga – potencijalna energija – kinetička energija . "Sanjke" Sanjke mase m=5kg spuštaju se niz kosinu visine h=4m i duljine l=25m. "Dizalica" Dizalica diže teret mase m=250kg uvis akceleracijom a=0.

v=3m/s) Jednoliko kružno gibanje – frekvencija. η=90%) Elastična sila – elastična sila s – elongacija. a donjeg je m2 = 0.10 (Pd=7200W. Za koliko će se (dodatno) produljiti opruga ako se lift počne gibati ubrzano uvis akceleracijom a=2m/s2.14rad/s. v=8m/s) . kružna frekvencija – jednolika rotacija – broj okretaja zamašnjaka do zaustavljanja 36. Kolika je brzina tijela kada je odbojnik “sprešan” za s = 20 cm? (E1=Ek1=50J. ∆s=1cm) 35. Kolika će biti akceleracija gornjeg utega ako se prekine nit koja spaja utege? (g=10m/s2 ) (F=3N. broj okretaja u sekundi – kutna brzina. a) Kolika je njegova kutna brzina? b) Kolika je brzina točke na njegovom obodu? (ω=3. "Zamašnjak I" Zamašnjak opsega O =16m učini 30 okretaja u minuti.2kg.3kg. Masa gornjeg utega je m1 = 0. "Elastična sila" Na elastičnu oprugu su obješena dva utega jedan ispod drugog. Ek2=18J. (g=10m/s2 ) (s2=6cm. "Opruga u liftu" Elastična opruga obješena je o strop lifta koji miruje. Ep2=32J. "Odbojnik" Tijelo mase m = 4 kg klizi brzinom v1 = 5 m/s po horizontalnoj podlozi bez trenja i udara u odbojnik (oprugu) konstante elastičnosti k = 1600 N/m. produljenje – potencijalna energija elastične sile 34. Kada na oprugu objesimo neki uteg opruga se produlji za s1 = 5 cm. a=15m/s2) 34.

Koliko okretaja učini do zaustavljanja? (N = 60) Centripetalna sila 38. G=5N. ako je frekvencija kruženja f=2Hz? (Fcp =39.44N) 39. Kolika je centripetalna sila. Kolika je napetost špage kad kamen prolazi kroz najnižu točku.4? (g=10m/s2 ) (v=20m/s) 40. ako on kroz nju prolazi brzinom v=4m/s? (g=10m/s2 ) (Fcp=10N. ako je faktor trenja između guma i asfalta µ= 0. "Labava špaga" Kamen privezan na špagu dugu l=0. "Zamašnjak II" Zamašnjak rotira jednoliko usporeno tako da mu broj okretaja za vrijeme t=0.5min padne od 240 okretaja u minuti na nulu. FN=15N) 41. Kolikom brzinom mora kamen prolaziti kroz najvišu točku da špaga ne bude napeta? (g=10m/s2 ) (v=3m/s) 42.25m.9m vrtimo u vertikalnoj ravnini. "Preko brijega" Automobil mase m=1200kg juri brzinom v=72km/h preko brijega polumjera zakrivljenosti r=50 metara.11 37. Kolikom silom automobil pritišće na podlogu? (g=10m/s2 ) (Fp =2400N) Newtonov zakon gravitacije .5kg privezan na špagu dugu l = 0. "Kamen na špagi" Kamen mase m=0. "Zavoj na cesti" Kojom maksimalnom brzinom može automobil ući u zavoj polumjera r = 100 m. "Centripetalna sila" Tijelo mase m=1kg giba se jednoliko po kružnici polumjera r=0.8 m vrtimo u vertikalnoj ravnini.

h=298km) 45. Period titranja tog oscilatora je T=0. "Masa Zemlje" Kolika je masa Zemlje ako je njen polumjer R=6370 km. a akceleracija sile teže na njenoj površini g=9. s=0. Koliko se rastegne opruga kad na nju objesimo taj uteg? (g=10m/s2 ) (k=80N/m. T=9617s) *46.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) (r=6668km. b)v=3. "Akceleracija sile teže" Na kojoj visini iznad površine Zemlje akceleracija sile teže iznosi točno g=9m/s2? Polumjer Zemlje je R=6370 km.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) (M=5."Geostacionarni satelit" Na kojoj udaljenosti od površine Zemlje kruži geostacionarni satelit? Ophodno vrijeme geostacionarnog satelita je jedan zvjezdani dan T=23h 56m. (γ =6.65km/s. a masa Zemlje M = 6·1024 kg.81m/s2? (γ =6.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) (r=42219km.266km/s. "Satelit" Satelit kruži oko planeta mase M = 8 ·1023 kg i polumjera R = 4000 km. a njen polumjer R=6400km. h=35819km) Titranje – period titranja harmoničkog oscilatora m – masa oscilatora k – konstanta elastičnosti – energija oscilatora v0 – maksimalna brzina A – amplituda titranja – period titranja matematičkog njihala l – duljina njihala 47.97⋅ 1024kg) 44. "Harmonički oscilator II" . (γ =6.12 γ =6. Masa Zemlje je M=6⋅ 1024 kg.314s (T= π/10s). "Harmonički oscilator I" Harmonički oscilator čine elastična opruga i uteg. kozmička brzina za taj planet? b) Koliko je ophodno vrijeme satelita koji kruži na visini h = 1000 km iznad površine tog planeta? a) v=3.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) a) Kolika je I. (γ =6.67·10 Nm /kg – gravitacijska konstanta -11 2 2 43.025m) 48.

5m/s2. T=1.5m/s2. Za koliko se poveća period titranja tog njihala ako se njegova duljina produlji 1%? (T2=2.295m) Stojni val – uvjet za stojni val na žici l – duljina žice 54. v0=1m/s) 49.975ms) 50.2566s) 51. a širi se brzinom v1 =330m/s. Kolika je valna duljina tog vala u vodi ako se zvuk kroz vodu širi brzinom v2 =1450m/s? (λ2 =3.1 kg obješen na oprugu elastičnosti k = 10 N/m harmonički titra.13 Uteg mase m = 0. "Iz zraka u vodu" Zvuk u zraku ima valnu duljinu λ1 =0.5 m nalazi se u liftu. "Žica na gitari" Žica na gitari ima duljinu l=60cm i titra osnovnom frekvencijom f=440Hz. ω=10rad/s.38s) Valovi – fazna brzina vala λ – valna duljina 52.3m/s2. "Njihalo u automobilu" Njihalo duljine l=0.5 m nalazi se u automobilu koji se giba ubrzano akceleracijom a=2. "Produženo njihalo" Matematičko njihalo ima period titranja T 1 =2s. T=1. "Morski valovi" Valovi udaraju o obalu 12 puta u minuti.75m.009975s. Kolika je njihova valna duljina ako im je brzina v=6m/s? (λ=30m) 53.5m/s2? (g=10m/s2 ) (g'=12. Koliki su period titranja T i maksimalna brzina utega? (T=0. Koliki je period titranja tog njihala? (g=10m/s2 ) (g'=10. ∆T=9. Kolika je brzina vala koji se širi duž žice? (v=528m/s) . "Njihalo u liftu" Njihalo duljine l = 0.628s. Koliki je period titranja njihala ako se lift penje ubrzano akceleracijom a=2. Amplituda titranja je A = 10 cm.

α=0.14rad/s. "Rotacija" Tijelo koje ima moment inercije I=2.5Hz. Gdje visi teret ako motka prvog čovjeka pritišće tri puta većom silom nego drugoga? (r1 =0. M=0.83m/s) MEHANIKA FLUIDA Tlak .5m) Dinamika krutog tijela – kutna brzina – kutna akceleracija – moment sile I – moment inercije 57. Kolikim momentom sile smo djelovali na to tijelo? (f=0. a) Kolika je brzina tijela na dnu kosine? b) Koliku bi brzinu imala kugla da je klizila bez trenja? (v=10m/s.3927Nm) 58. r2 =1.14 MEHANIKA KRUTOG TIJELA Statika krutog tijela – moment sile r – krak sile 55.5m. "Kotrljanje niz kosinu" Kugla polumjera R=5cm skotrlja se niz kosinu visine h=7m. ω=3.5kgm2 zavrtimo kroz t=20s do vrtnje od 30 okretaja u minuti. "Teret na motki" Dva čovjeka nose teret obješen na motku dugu l = 2 m.157rad/s2. "Moment sile" Greda mase m=200kg i duljine l=10m oslonjena je jednim krajem na potporanj. v=11. Kolikom silom treba djelovati u točki koja je r = 8 m udaljena od točke oslonca da bi ona bila u ravnoteži? (g=10m/s2 ) (F=1250N) 56.

ρ=2400kg/m3) . a na drugom je h2 =10cm visok stupac parafinskog ulja gustoće ρ2 =750kg/m3. g=10m/s2 ) (U=0. x=2. "U-cijev" Na jednom kraju U-cijevi je voda.5cm) Uzgon – uzgon ρ0 – gustoća tekućine V – volumen uronjenog dijela tijela 61. V=5·10–5m3. "Hidraulička preša" Kolikom silom trebamo djelovati na klip površine S1 =25cm2 da bismo preko klipa površine S2 =100cm2 digli teret mase m=200kg? (g=10m/s2 ) (F=500N) Hidrostatski tlak – hidrostatski tlak ρ – gustoća tekućine 60.15 – tlak 59. "Prividna težina" Komad stakla mase m=0. Kolika je gustoća stakla? (gustoća vode je ρ0 =1000kg/m3.5cm.12kg potopljen u vodu ima prividnu težinu G'=0. Kolika je razlika nivoa između vode i ulja? (gustoća vode je ρ1 =1000kg/m3) (h1 =7.5N.7N.

Koliki je koeficijent korisnog djelovanja stroja ako je specifična toplina izgaranja ugljena q=3. gustoća olova je ρ2 =11800kg/m3 ) (m2=0.3%) .04·106J.8 mm ako se temperatura poveća od t1 = –10°C na t2 = 40°C.2·10-5 K–1? (l1 = 8 m) Kalorimetrija c – specifični toplinski kapacitet q – specifična toplina izgaranja 65.1 kg utisnut je komad olova. Koji dio sante leda viri iz mora? Gustoća morske vode je ρ0=1020kg/m3) (V1/V=0.3·107J.01214kg) 63. "Izgaranje" Izgaranjem kilograma ugljena parni stroj snage P=700W može raditi dva sata. η=15. gustoća parafina ρ1 =900kg/m3.118) Termičko rastezanje čvrstih tijela i tekućina ∆t = t2–t1 α – termički koeficijent linearnog rastezanja TERMODINAMIKA β=2α β – termički koeficijent površinskog rastezanja γ = 3α γ – termički koeficijent volumnog rastezanja 64. Kolika je masa olova ako takvo tijelo lebdi u vodi? (gustoća vode je ρ0 =1000kg/m3. Q=3. "Tračnica" Duljina čelične tračnice poveća se za ∆l= 4.16 62. "Lebdjelica" U komad parafina mase m1 =0.3·107 J/kg? (W=5. "Santa leda" Gustoća leda je ρ=900kg/m3. Kolika je duljina tračnice na temperaturi t1 ako je koeficijent linearnog rastezanja čelika α=1.

tlak mu se poveća za 104Pa. (p0 = 105 Pa.5·105 Pa i temperatura t2 =–3°C. Kolika je konačna temperatura vode ako nije bilo gubitaka toplinske energije ne okolinu? (t=32°C) Promjena agregatnih stanja – toplina topljenja (taljenja) λ – (specifična) latentna toplina topljenja (taljenja) – toplina isparavanja r – (specifična) latentna toplina isparavanja 67. Koliki je početni tlak plina? (p1=5·104Pa) 70. Nađite volumen plina u balonu na visini na kojoj je tlak p2 =0. λ = 330 000 J/kg) (t2 = 21°C) Plinski zakoni 68. t2=293°C) 69. cleda = 2100 J/kgK. "Izohorni proces" Ako se idealnom plinu uz stalan volumen termodinamička temperatura poveća za 20%. “Topljenje leda” Komad leda m1 = 0.17 66. “Izobarni proces” Početna temperatura plina u izobarnom procesu je t1 = 10°C. ρ = 1000 kg/m3. "Izotermni proces" Mjehurić zraka u vodi na dubine h1 = 70 m ima polumjer r1 = 1 cm. Koliki će polumjer imati pri samoj površini jezera (h2 = 0)? Proces je izotermni. Na koju temperaturu treba zagrijati plin da se njegov volumen udvostruči? (T2=566K. .14 kg temperature t1 = –10 °C ubačen je u 2. g = 10 m/s2) (r2=2cm) 71. "Balon" Djelomično napuhan balon sadrži V1 =500m3 helija na temperaturi t1 =27°C i tlaku p1 =105 Pa. "Richmannovo pravilo" U dvije litre vde temperature t1=20°C pomiješano je s pola litre vode temperature t2=80°C.3 litre vode Kolika je bila početna temperatura vode t2 ako je temperatura “smjese” t = 15°C? (cvode = 4200 J/kgK.

Koliki rad izvrši plin kad mu se u izobarnom procesu temperatura poveća od T1 =300K do T2 =450K? (V2=30·10-3m3.38·10-23 J/K – Boltzmannova konstanta 72.6·105 Pa i ima početni volumen V1 =20 litara.283kg/m3) Rad plina – rad plina u izobarnom procesu 74.022·1023 mol-1 ) (n=4. "Rad plina" Plin nalaze se pod tlakom p = 1.4·1016) 73.314J/molK – univerzalna plinska konstanta n – količina tvari (broj molova tvari) M – molarna masa plina N – broj molekula plina NA =6. "Broj molekula" Koliko molekula idealnog plina ima u volumenu V=1mm3 pri temperaturi t = 27°C i tlaku p=105 Pa? (NA =6.18 (V2=900m3) Jednadžba stanja plina – jednadžba stanja plina R=8. zakon termodinamike ∆U – promjena unutrašnje energije plina . W=1600J) I.022·1023 mol-1 – Avogadrova konstanta – prosječna kinetička energija molekula plina k = 1. "Gustoća plina" Kolika je gustoća kisika na temperaturi t = 27°C i pri tlaku p = 105 Pa? (molarna masa kisika je M = 32 g/mol) (ρ=1.01·10–8mol. N=2.

19 75. a on pri tom izvrši rad W=3·107 J rada? (∆U=2·107J) . "Unutrašnja energija" Koliko se promijeni unutrašnja energija plina kojem dovedemo Q=5·107 J topline.

"Kapljica vode" Koliki je ukupni naboj svih elektrona u kapljici vode mase 90mg? Kolikom silom bi se privlačili svi elektroni i protoni kad bi bili razdvojeni na udaljenost r=1m? ( M = 18 g/mol. Kolika je rezultantna sila na svaki naboj? (F1=1·10-7N.01·1022. e = 1. F=1. Nmolekula=3.1·1017N 77.6·10-19 C ) (n=5·10–3 mol. "Naboji na vrhovima kvadrata" Četiri jednaka naboja Q = 10 nC nalaze se na vrhovima kvadrata stranica a = 3 m.023·1023 mol-1. NA = 6.91·10-7N) . Q=–4816C F=2.854·10-12 C2/Nm2 – dielektrična konstanta vakuuma 76.20 ELEKTRICITET I MAGNETIZAM ELEKTROSTATIKA Coulombova sila – Coulombova sila = 9·109 Nm2/C2 ε = ε rε 0 ε – dielektrična konstanta sredstva ε r – relativna dielektrična konstanta sredstva ε 0 = 8.01·1021. Nelekt=3.

17N/C) Rad sila u električnom polju.81m/s2) (q=–9.81·10-19C. Kolika je jakost električnog polja? ( me = 9.1·105 m/s) .11·10-31 kg ) (a=1. S koliko je približno elektrona kapljica nabijena? (g=9. Jakost polja je E = 105 N/C.25·1013m/s2.2·10-19 C iz jedne u drugu od tih točaka mora utrošiti rad od W = 5 eV? (U=2.13≈ 6) 80. "Na vrhovima kvadrata" Na tri vrha kvadrata stranica a = 0. "Zaustavljanje elektrona" Gibajući se kroz homogeno električno polje brzina elektrona se smanji od v = 106 m/s na nulu na putu dugom s = 40 mm. F=1.2·10–19J. E=71. q=2·1.21 Električno polje – jakost električnog polja – električno polje točkastog naboja – električno polje pločastog kondenzatora 78.6·10–19C) (Ek=3. v=3. "Linearni akcelerator" Kolika je brzina α-čestice ako je ona ubrzana razlikom potencijala U = 1000 V? (m=4·1.139·10-17N. Električni potencijal i napon – električni potencijal – rad u električnom polju – električni napon – električni potencijal točkastog naboja 81.66·10–27kg. "Kapljica lebdi" Kapljica ulja mase m = 10-11 g lebdi u električnom polju usmjerenom vertikalno dolje. "Električni napon" Koliki je napon između dviju točaka električnog polja ako se za premještanje naboja od q = 3. N=6.3 m nalaze se jednaki naboji Q = 4 nC. Kolika je jakost električnog polja u središtu kvadarata? (E=800N/C) 79.5V) 82.

Q=3. "Električno polje kondenzatora" Kolika je jakost električnog polja između ploča kondenzatora ako je on spojen na napon U = 2 V. "Kondenzator" Površina ploča kondenzatora je S = 600 cm2. Koliki će biti naboj na svakoj kugli ako se one dodirnu? (Q1’=1µC. "Dodirni naboj" Na vodljivoj kugli polumjera R1=5cm nalazi se naboj Q1 = –1 µC. "Energija kondenzatora" Koliko se puta poveća energija kondenzatora ako se njegov napon udvostruči? (4 puta) .6562·10-9F.22 83. a udaljenost između njegovih ploča d = 1. električni potencijal jednak nuli? (r1=2. Koliki je naboj kondenzatora ako je on spojen na napon U = 15 V? ( ε 0 = 8. (E=1250N/C) Električni kapacitet – električni kapacitet kondenzatora – električni kapacitet pločastog kondenzatora – kapacitet sfere – energija kondenzatora Paralelno spojeni kondenzatori U = U1 = U2 Q = Q1 + Q2 Serijski spojeni kondenzatori U = U1 + U2 Q = Q1 = Q2 86.854·10-12 C2/Nm2 ) (C=2. Q2’=2µC) 85. a na spojnici između tih naboja.6 mm. a njihova udaljenost je d = 0.2 mm. "Električni potencijal" Naboji Q1 = 3 nC i Q2 = –2 nC udaljeni su a = 4 cm.9843·10-8C) 87. Na kojoj je udaljenosti od prvog naboja. a na kugli polumjera R2=10cm naboj Q2 = 4 µC.4cm) 84.

a zatim im je serijski dodan kondenzator od C3 = 15 µF. Koliki je ukupni kapacitet tako spojenih kondenzatora? (C=6µF) .23 88. "Spajanje kondenzatora" Dva kondenzatora kapaciteta C1 = 7 µF i C2 = 3 µF spojeni su paralelno.

8Ω ) *92. Koliki je unutrašnji otpor izvora? . "Unutrašnji otpor III" Kada na izvor spojimo otpornik otpora R1.602·10-19 C ) (Q=300C. Koliko elektrona prođe kroz presjek vodiča u jednoj minuti? ( e = 1. "Unutrašnji otpor I" Kada se na bateriju elektromotorne sile ε = 4.5Ω ) 91.5 A? (r=1. N=1. "Jakost struje" Kroz vodič teče struja od I = 5 A. Koliki je elektromotorni napon izvora? (uputa: uvesti supstituciju x=r/R1. a kod priključenog otpora R = 7. napon izvora je U2 = 10V. "Unutrašnji otpor II" Koliki je unutrašnji otpor strujnog izvora koji u kratkom spoju daje struju Iks = 2.5 V priključi potrošač otpora R = 20 Ω napon na polovima je U = 4 V.2 Ωstruja iznosi I = 0. x=1.5 A. A ako na na isti izvor spojimo otopornik 5 puta većeg otpora (R2 = 6·R1). napon izvora je U1 = 6 V.24 ELEKTRODINAMIKA Ohmov zakon – Ohmov zakon – Ohmov zakon za cijeli strujni krug ε – ems (elektromotorna sila) r – unutrašnji otpor izvora – struja kratkog spoja 89. (r=2.875·1021) 90. E=12V) Otpor otpornika – otpor otpornika ρ – specifična otpornost tvari – ovisnost otpora o temperaturi α – termički koeficijent otpornosti Serijski spojeni otpornici .

) 96.4 Ω Na kojoj će . temperaturi njegov otpor biti R = 76. unutrašnji otpor izvora? (r=1. otpornik otpora R2 = 2. kao R1 : R2 : R3 = 1 : 3 : 5.25 U = U1 + U2 I = I1 = I2 Paralelno spojeni otpornici U = U1 = U2 I = I1 + I2 93. "Otpornici II" Kada se određeni broj jednakih otpornika spoji u seriju dobiva se 100 puta veći otpor nego kad ih se spoji u paralelu.64 Ω a drugi put na .2Ω ) . "Otpornici I" Homogenu žicu otpora R = 9 Ωrazrežemo na tri jednaka dijela koje zatim međusobno paralelno spojimo.13°C) Snaga električne struje – snaga električne struje – rad električne struje – toplinski učinak električne struje 97. "Ista snaga" Izvor struje jednom priključimo na otpornik otpora R1 = 0. Koliko ima tih otpornika? (N=10) 95. Koliki je dobiveni otpor? (RP=1Ω ) 94.25 Ω U oba slučaja snaga otpornika je jednaka? Koliki je . "Termička otpornost" Otpornik od platine na temperaturi 0°C ima otpor R0 = 46.8 Ω? (Τermički koeficijent otpornosti platine α= 3.92·10-3 K-1) (t=167. "Paralelni spoj" Ukupni otpor tri paralelno spojena otpornika je 30Ω Otpori otpornika se odnose . Koliki je otpor R3? (R0=46Ω R3=230Ω .

R=605Ω P=80W. Koliku masu m vode će zagrijati od temperature t1 = 20 °C do temperature t2 = 65 °C za vrijeme t = 10 minuta?(c = 4200 J/kgK ) (S=3. duljine l = 3."Grijač" (primjer zadatka koji uzima previše vremena) Grijač načinjen od žice promjera φ = 0. . "Žarulje" Žarulja snage P1 = 40 W spojena je serijski sa žaruljom snage P2 = 25 W i priključena na gradsku mrežu napona U = 220 V. Koja od njih jače svijetli? (R1=1210Ω R2=1936Ω žarulja od 25W) . m=0.8 m i otpornosti ρ = 0. "Elektromotor" Elektromotor korisnosti η= 0. 100. .254kg) .26 98. Q=48000J.14·10-8m2.2 mm.85 u svojem radu troši struju I = 20 A pri naponu U = 200V.5·10-5 Ω spojen je na napon U = 220 V i uronjen u vodu. Kolika se snaga gubi kao otpadna toplina za vrijeme rada motora? (P=600W) 99.

r=2. v=4.2 m okomito na silnice magnetskog polja? (FA=0. FL=1. "Proton" Proton ubrzan razlikom U = 12 V ulijeće u homogeno magnetsko polje B = 0. Koliki se rad izvrši ako se vodič pomakne s = 0. a električno polje E = 350 V/m.67·10-27kg ) (Ek=1.92·10-18J. "Ampereova sila II" Ravni vodič duljine l = 0.2 m kroz koji teče struja I = 5 A nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0. "Ampereova sila I" Vodič kojim teče struja od I = 5 A nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0. W=0.1 T.462m) 102.3N. m = 1.06J) Lorentzova sila – Lorentzova sila – polumjer staze – ophodno vrijeme 103. Kut između silnica magnetskog polja i vodiča je α= 60°.6·10-19 C. Kolika je duljina vodiča ako na njega djeluje Ampereova sila od FA = 0.534·10-15N.795·104m/s.27 ELEKTROMAGNETIZAM Ampereova sila 101.5mm) Spektrograf masa – brzina nabijene čestice koja se giba kroz spektrograf masa 104.2 N? (l=0.1 T. "Spektrograf masa" Elektron se giba kroz spektrograf masa u kojemu je magnetsko polje indukcije B = 0.3T. Kolika je brzina elektrona? (v=3500m/s) Magnetsko polje električne struje . Koliki je polumjer staze po kojoj se giba? ( q = 1.2 T (okomito na njegove silnice).

kao i broj namotaja po metru duljine? (poveća se dva puta) Elektromagnetska indukcija – tok magnetskog polja – Faradayev zakon elektromagnetske indukcije – napon induciran zavojnici – napon induciran u vodiču koji se giba kroz magnetsko polje 107.5 T. "Ravni vodič" Kroz ravni vodič teče struja 10A. ∆Φ =0.0625m2. S1=0.0796m2. "Promjena magnetskog polja" .00855Wb. U=0. "Indukcija u vodiču" Ravni vodič duljine l = 10 cm giba se brzinom v = 1 m/s okomito na homogeno magnetsko polje indukcije B = 0. "Zavojnica" Koliko puta će se promijeniti magnetsko polje zavojnice ako joj se dva puta poveća promjer.25m. Kolika je magnetska indukcija u točki koja je udaljena 10cm od vodiča? (µ0=4π·10-7Tm/A) (B=2·10-5T) 106.159m.03415V) 2 109. S2=0. Koliki je pri tome induciran napon? (U=0.28 – magnetsko polje oko ravnog vodiča – magnetsko polje u središtu kružne petlje – magnetsko polje unutar jednoslojne zavojnice – sila između paralelnih vodiča 105. Φ=0. "Iz kvadrata u krug" Kvadratni okvir opsega O = 1 m nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0.5 T. Koliki će napon biti induciran u tom okviru.05V) 108.25 s? (a=0.03125Wb. r=0.0398Wb. 1 Φ=0. ako tom okviru damo kružni oblik tijekom ∆t = 0.

29 Vodljivi okvir površine S = 300 cm nalazi se u homogenom magnetskom polju. Φ=0. "Gradska mreža I" Kolika je frekvencija gradske mreže? (f=50Hz) 114.016µC) 2 110. Koliki je inducirani napon ako okvir za ∆t = 0. "Indukcija u zavojnici" Zavojnicom induktiviteta L = 6 mH teče struja od I = 500 mA.01Wb. ∆Q=3.508·10-5Wb.05V) 1 2 Induktivitet zavojnice – inducirani napon u zavojnici – induktivitet jednoslojne zavojnice – energija zavojnice 111. "Okret" Vodljivi okvir površine S = 400 cm2 nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0. okvirom ako se jakost magnetskog polja pojača za ∆H = 400 A/m? (∆B=5.001mH ) 112. U=0. "Induktivitet zavojnice I" Koliki je induktivitet jednoslojne zavojnice od N = 200 namotaja. ∆Φ =0. Silnice magnetskog polja su okomite na površinu okvira (α1 = 0). ako je njena duljina l = 20 cm.2 s zakrenemo za 60°? (Φ=0.02Wb. "Gradska mreža II" Koliki je maksimalni napon gradske mreže? . Otpor žice od koje je načinjen okvir iznosi R = 5 Ω Koliki naboj proteče tim . Koliki je inducirani napon ako se struja jednoliko smanjuje do nule za ∆t = 10-4 s? ( ∆I = –0. ∆Φ =1. a površina presjeka S = 80 cm2? (µ0=4π·10-7Tm/A) ( L = 2.5 A: U = 30 V ) Izmjenična struja u = U0sinωt i = I0sin(ωt–ϕ) – efektivni napon – efektivna struja – efektivna snaga 113.0265·10-4T.5 T.01Wb.

2 A. RC=1592Ω Z=1994Ω . Koliki je napon izvora.02A.30 (U0=311V) 115. Sekundarna zavojnica ima N2 = 12 zavoja. a ako je spojimo na izvor izmjeničnog napona U = 30 V i frekvencije f = 50 Hz njome teče struja od I = 0.637H) .12 A. U=39. ako je pad napona na otporniku UR = 24 V? (I=0. "Induktivitet zavojnice II" Ako zavojnicu spojimo na izvor istosmjernog napona U = 30 V njome teče struja od I = 0. . . Koliko zavoja ima primarna zavojnica? (N1=660) Otpori u krugu izmjenična struja ω=2πf – kružna frekvencija – kapacitivni otpor – induktivni otpor – impedancija u serijskom spoju – fazni pomak 116. "Transformator" Transformator smanjuje napon s U1 = 220 V na U2 = 4 V. . Koliki je induktivitet zavojnice? (R=150Ω Z=250Ω RL=200Ω L=0.88V) . "Kondenzator i otpornik" U krugu izmjenične struje spojeni su serijski kondenzator kapaciteta C = 2 µF i otpornik otpora R = 1200 Ω. 117. Frekvencija izvora je f = 50 Hz.

8Ω Z=75Ω I=2.2 mH.31 Serijska rezonancija i titrajni krug – serijska rezonancija – (fazna) brzina elektromagnetskih valova c = 3·108 m/s – brzina elektromagnetskih valova (svjetlosti) u vakuumu 118.28·10-7s.0216H) 119. cosϕ=0.8W) .04) 120. "Telefonska slušalica" Telefonska slušalica ima u sebi serijski spojene zavojnicu i kondenzator.6·10–9HF. ako serijska rezonancija nastupa pri ω0 = 25 000 rad/s? (LC=1. "Zavojnica i kondenzator" Zavojnica je serijski spojena s kondenzatorom kapaciteta C = 4. "Elektromagnetski valovi" Titrajni krug čini kondenzator kapaciteta C = 50 pF i zavojnica induktiviteta L = 0. Kolika je snaga kojom se grije zavojnica? (RL=62. Pd=352.2H spojena je na izvor izmjeničnog napona U = 220 V i frekvencije f = 50 Hz. f=1.93A. Odredi valnu duljinu na koju je ugođen. (c=3·108m/s) (T=6. OPTIKA . RL/RC=0.7 µF. L=0. .4m) Snaga u krugu izmjenične struje – prividna snaga [VA] – djelatna snaga [W] – jalova snaga [VAR] 122. Koliki je omjer induktivnog i kapacitivnog otpora pri kužnoj frekvenciji ω= 5000 rad/s. "Titrajni krug" Koliki se mora promijeniti kapacitet kondenzatora u titrajnom krugu da se frekvencija udvostruči uz isti induktivitet zavojnice? (C2/C2=1/4) 121. λ=188.002s.59·106Hz. "Djelatna snaga" Zavojnica termogenog otpora R = 41 Ωi induktiviteta L = 0.54666. Koliki je induktivitet zavojnice ako rezonancija nastupa pri frekvenciji f0 = 500 Hz? (T=0.

Za koji kut treba zakrenuti zrcalo da odbijena zraka s istom upadnom zrakom zatvara kut 30°? (∆α=45°) 124. "Ravno zrcalo" Zraka svjetlosti koja se odbija od ravnog zrcala zatvara s upadnom zrakom kut 120°.32 GEOMETRIJSKA OPTIKA Ravno zrcalo – jednadžbe ravnog zrcala 123. "Škrti šminker" Kolika mora biti najmanja duljina zrcala (od donjeg do gornjeg ruba) da bi se osoba visoka h = 176 cm vidjela cijela tom zrcalu? (l=88cm) Sferna zrcala – jednadžbe sfernog zrcala – žarišna daljina sfernog zrcala R > 0 – konkavno zrcalo R < 0 – konveksno zrcalo .

"Konveksno zrcalo" Konveksno sferno zrcalo stvara sliku koja je pet puta manja od predmeta. y’=3cm) 126. "Konkavno zrcalo I" Predmet visok y = 1. "Sferno zrcalo" Sferno zrcalo na zastoru stvara sliku koja je tri puta veću od predmeta. Koliki je polumjer zakrivljenosti ako je predmet od zrcala udaljen a = 20 cm? (R=–10cm) . Kolika je visina nastale slike? (b=–10cm.8 cm nalazi se a = 6 cm daleko od tjemena konkavnog sfernog zrcala polumjera zakrivljenosti R = 30 cm.33 REALNA UVEĆANA konkavno P' P T F C P' T IMAGINARNA konkavno zrcalo P F C UMANJENA konkavno konveksno P P' T F P' C C F T P 125. Koliki je polumjer zrcala ako je predmet od zrcala udaljen a = 16 cm? (R=24cm) 127.

"Lom svjetlosti" Na staklo pada zraka svjetlosti pod kutom α= 30°. "Totalna refleksija" Kolika je brzina svjetlosti u tekućini u kojoj se totalna refleksija opaža kod β0 = 37°? (n=1.u metrima) REALNA IMAGINARNA . v=1. Koliki je indeks loma stakla ako reflektirana i lomljena zraka tvore kut γ=132°? (β=18°.34 Lom svjetlosti – Snell-ov zakon loma – brzina svjetlosti u optičkom sredstvu β 0 – granični kut totalne refleksije 128.66.8·108m/s) Leće – jednadžbe leća f > 0 – konvergentna leća f < 0 – divergentna leća – kombinacija leća d – udaljenost između leća b1 – položaj slike prve leće a2 – položaj predmeta za drugu leću – jakost leće (f .62) 129. n=1.

j=10dpt) 132.35 konvergentna konvergentna zrcalo zrcalo P F P ' P' F P F F UMANJENA UVEĆANA divergentna konvergentna zrcalo P P F F P' P' F F 130.1025m: f=0.1 m (od objektiva) projicira 40 puta uvećanu sliku? (a=0.1m. "Kamera" Kolika je žarišna daljina objektiva kamere koja snima crtež iz knjige udaljene a = 54 cm od objektiva i pri tom ga smanji dva puta? (b=27cm. ) . "Povećalo" Kolika je žarišna daljina povećala koja od predmeta udaljenog a = 4 cm stvara tri puta uvećanu uspravnu sliku? (b=–12cm. "Divergentna leća" Koliko je puta manja slika od predmeta ako je predmet od divergentne leće udaljen n žarišnih daljina? (a=–nf. f=18cm) 131. "Projektor" Kolika je jakost objektiva projektora koji na zastoru udaljenom b = 4. f=6cm) 133.

d=25cm) VALNA OPTIKA Interferencija ∆ϕ – razlika faza ∆x – razlika hoda – uvjet maksimuma na difrakcijskoj rešetki 136. a2=–15cm.36 134. Koliki je kut ogiba u spektru drugog reda? (α2=46°27’) . "Konvergentna i divergentna leća" Paralelan snop zraka pada na konvergentnu leću žarišne daljine f1 = 40 cm. Žarišna daljina konvergentne leće je f2 = 50 cm.5 dpt nalazi se konvergentna leća na udaljenosti d = 30 cm. "Divergentna i konvergentna leća" Iza divergentne leće jakosti j1 = –2. "Optička rešetka " Monokromatska se svjetlost ogiba na optičkoj rešetki pod kutom α1 = 21°15’ u spektru prvog reda. Koliko se daleko od konvergentne leće fokusira paralelni snop koji pada na divergentnu leću? (b2=175cm) 135. "Razlika hoda" Kolika je razlika faza dvaju valova. Na kojoj udaljenosti iza nje treba smjestiti divergentnu leću žarišne daljine f2 = –15 cm pa da snop nakon prolaska kroz obje leće ostane paralelan? (b1=40cm. ako je njihova razlika hoda ∆x = λ/2? (∆ϕ=π) 137.

Koliko fotona u jednoj sekundi emitira taj izvor? (h=6.1 V? (h = 6.27·10-10m = 0.37 Polarizacija – Brewsterov zakon 138. hν=6.9756·10–19J. E=3. W=2. ako je elektron zaustavljen naponom od U = 2.626·10-34Js) (ν=6·1014Hz. "Energija fotona" Monokromatski izvor svjetlosti snage P = 100 W emitira svjetlost valne duljine λ = 500 nm. λ0=518nm) 141. Koliki je izlazni rad za taj metal.626·10-34J) (λ=7.76·10-19J=1.66. "Granična frekvencija" Koliku maksimalnu valnu duljinu smije imati svjetlost da bi se dobio fotoelektrični efekt na metalu za koji je izlazi rad W = 2. Ek=3.4 eV? (h=6.23·1014Hz. "Polarizacija refleksijom" Koliki je Brewsteov kut polarizacije ako svjetlost pada iz zraka na plastičnu pločicu čiji granični kut totalne refleksije iznosi β0 = 37°? (n=1.727nm) Radioaktivni raspad λ – konstanta radioaktivnog raspada . N=2.72eV) 142.626·10-34Js – Planckova konstanta 139. h=6.11·10-31kg. "de Broglie" Koliku valnu duljinu ima elektron pri brzini v = 106 m/s? (m=9.626·10-34 Js) (ν=9.12·10-19J.626·10-34J) (ν0=5.795·1014Hz.515·1020) 140.36·10–19J. α0=58°56’) ATOMSKA I NUKLEARNA FIZIKA Fotoelektrični efekt – izlazni rad h=6. "Fotoefekt" Foton svjetlosti valne duljine λ = 325 nm izbaci iz metala elektron.

N=2. ∆N=3. N=5.1% njene mase pretvori u energiju? (NA=6. "Ra-226" Period poluraspada radija-226 je T = 1590 godina.425·10-6mol. "Nuklearne reakcije" a) 9Fe19 + 1H1 →8O16 + X b) X + 11Na23 →11N22 + 0n1 a/ 2X4 – α čestica b/ 0X0 – γ .9·10-25kg. E=3. "Na-24" Natrij-24 ima period poluraspada T = 15 h.676·106) 145. ako se pri fisiji jedne jezgre 0.38 T– vrijeme poluraspada 143. m=3. ∆m= 3. "Nukleoni" Koliko neutrona ima u jezgri olova 82Pb207? (N=125) 147. Koliko se jezgara raspadne u jednoj sekundi u 1mg radija-226? (n=4.128·1019) 146. Nakon koliko vremena će ostati samo četvrtina početne količine natrija? (t = 30 h) 144.38·10–11s–1. Koliko se fisija jezgara dogodi tijekom jedne sekunde.02·1023mol-1) (W=1800MJ.9·10-28kg. "U-235" Nuklearni reaktor snage P = 1800 MW koristi kao gorivo uran 92U235.664·1018. λ=1.51·10–11J.