ZADACI IZ FIZIKE

2

MEHANIKA
KINEMATIKA MATERIJALNE TOČKE
Jednoliko pravocrtno gibanje
1. "Srednja brzina I" Automobil prvu polovinu puta vozi brzinom v1 =40km/h, a drugu polovinu puta brzinom v2 =60km/h. Kolika je srednja brzina automobila (stalna brzina kojom bi se morao gibati da za isto vrijeme prijeđe cijeli put? (=48km/h) 2. "Srednja brzina II" Automobil prve dvije petine puta vozi brzinom v1 =80 km/h, a preostale tri petine brzinom v2 =72km/h. Kolika je srednja brzina automobila? (=75km/h) 3. "Srednja brzina III" Automobil prvu četvrtinu vremena vozi brzinom v1 =120km/h, a preostale tri četvrtine brzinom v2 = 80 km/h. Kolika je srednja brzina automobila? (=90km/h) 4. "Pokretne stepenice" Penjući se uz stepenice koje miruju čovjeku treba t1 =15s da se uspne na gornju etažu. Kad čovjek stoji na stepenicama koje su u pokretu za uspon mu treba t2 =10 s. Koliko mu treba za uspon ako se on penje uz stepenice u pokretu? (t=6s) 5. "Susret" Iz mjesta A u mjesto B udaljeno d = 300km krene prvi automobil brzinom v1 =80km/h, a iz mjesta B u mjesto A drugi automobil brzinom v2 =120 km/h pola sata nakon polaska prvog automobila. Koliko je proteklo vremena od polaska drugog automobila do njihovog susreta? (t=1,3h)

3 6. "Pretjecanje" Automobil duljine l1 =4m vozi brzinom v1 =72 km/h i sustiže kamion duljine l2 =10m koji vozi brzinom v2 =54 km/h. Koliko je dugo automobil pretjecao kamion? (t=2,8s)

Jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje
s početnom brzinom bez početne brzine (v0=0)

7. "Vlak ubrzava" Na putu dugom s= 75 m vlak poveća svoju brzinu od v0 =36 km/h na v=72 km/h. a) Kolika je akceleracija vlaka? b) Koliko je vremena proteklo? (a=2m/s2; t=5s) 8. "Vlak usporava" Za vrijeme od t=5s vlak smanji svoju brzinu od v0 =72 km/h na v=36 km/h. a) Kolika je akceleracija vlaka? b) Koliki je put pri tom prešao? (a=–2m/s2; s=75m) 9. "Tijekom neke sekunde" Tijelo se giba jednoliko ubrzano tako da tijekom osme sekunde od početka gibanja prijeđe put od 3m. a) Kolika je njegova akceleracija? b) Koliki je ukupni put tijelo prešlo tijekom četvrte i pete sekunde? (a=0,4m/s2; s=3,2m)

t=5s) 11. "Vertikalni susret" Jedan je kamen bačen s tla (h1= 0) vertikalno uvis brzinom v01 = 30 m/s. "Kamen bačen uvis" S visine h=25m kamen je bačen vertikalno gore brzinom v0 =20 m/s. y=25m. "Kamen bačen dolje" S visine h=25 m kamen je bačen vertikalno dolje brzinom v0 =–20 m/s. Na kojoj će se visini susresti ova dva kamena? (g=10m/s2 ) (t=2s.4 Vertikalni hitac h – početna visina tijela y – visina tijela iznad tla 10. Za koje je vrijeme kamen pao na zemlju? (g=10m/s2 ) (v=–30m/s. y=40m) Slobodni pad . t=1s) 12. ymax=45m. Istovremeno je vertikalno iznad njega s visine h2 = 60 m ispušten (v01=0) drugi kamen. (g=10m/s2 ) a) Kolika je brzina kamena u t = 4 s? b) Na kojoj visini je kamen u t = 4 s? c) Koju maksimalnu visinu je dosegnuo kamen? d) Za koje je vrijeme pao na tlo? (v=–20m/s.

=0  =0 II.5 13.64s Horizontalni hitac – trajanje leta – domet – brzina pri dodiru s tlom 14. t2=0. "Vlak" Lokomotiva mase m1 =120t vuče vagon mase m2 =60 t. Otpor zraka zanemariti. g = 10 m/s2 ) a) v=16m/s.4N. a=2m/s2) Kosina bez trenja . Koliki je domet hica ako je on pri dodiru s tlom imao brzinu v=25m/s? (g=10m/s2 ) (v0=15m/s.8m ispušten je kamen. Kolika je napetost spojnice između vagona i lokomotive ako je vučna sila lokomotive F=360kN? Trenje zanemariti. a) Kolikm brzinom kamen udari u površinu vode? b) Nakon koliko vremena se čuje u udarac kamena o vodu? (brzina zvuka je c=320m/s. "Kolotura" Preko koloture zanemarive mase prebačena je nit.04s. Kolika je njihova akceleracija? (g=10m/s2 ) (FN=2. "Bunar" U bunar dubok 12.6s. D=30m) DINAMIKA MATERIJALNE TOČKE Newtonovi aksiomi mehanike I. t=2s. =– Težina Napetost niti 15. "Horizontalni hitac" Kamen je bačen s visine h=20m u horizontalnom smjeru. (a=2m/s2. FN=120kN) 16. b) t1=1.2 kg i m2 = 0. t=1. =m III.3 kg. Na krajevima niti su privezani utezi masa m1 = 0.

Vučna sila motora je F=6kN. Kolika će biti akceleracija kamiona ako se prikolica odvoji? (g=10m/s2 ) .5s) Trenje na horizontalnoj podlozi F – vučna sila Kada nema vučne sile (F=0): 18.6 ili ili – komponenta težine duž kosine – komponenta težine okomita na kosinu 17. (g=10m/s2 ) (s=150m) 20. "Šleper" Kamion mase m1 = 6 t vuče prikolicu mase m2 = 4 t stalnom brzinom. v=20m/s. "Niz kosinu . "Vučna sila" Automobil mase m=1200kg giba se po horizontalnoj podlozi.2. "Semafor" Automobil se giba brzinom v0 =108km/h.bez trenja" Niz kosinu visine h=20m i duljine l=25m pušteno je tijelo mase m=5kg. t=2. a=8m/s2.3. F=6000N) 19. Faktor trenja µ=0. Na kojoj udaljenosti od semafora vozač automobila mora početi kočiti da bi se zaustavio? Faktor trenja između guma i asfalta je µ=0. Kolika je vučna sila motora ako se automobil giba: a) stalnom brzinom b) jednoliko ubrzano akceleracijom a=3m/s2? (F=2400N. a) Kolikom silom tijelo pritišće na kosinu? b) Kolika je akceleracija tijela? c) Kolika je brzina tijela na dnu kosine? d) Za koje se vrijeme tijelo spustilo niz kosinu? (g=10m/s2 ) (F2=30N.

06.7 (µ=0. a1=0.4m/s2) Kosina s trenjem – sila trenja na kosini Gibanje niz kosinu s trenjem Bez vučne sile (F=0): Gibanje tijela uz kosinu s trenjem Bez vučne sile (F=0): .

25? (g=10m/s2 ) (k=1. a=4m/s2. Njega sustiže drugo tijelo brzinom v2 =3m/s i mase m2 =15kg. v'2 – brzine tijela nakon sudara – neelastični centralni sudar 23.6 Ns? (v=7m/s) 24. "Neelastični sudar I" Tijelo mase m1 =10 kg ima brzinu v1 =2m/s. Njemu u susret dolazi drugo tijelo brzinom v2 =–3m/s i mase m2 =15kg. Poslije sudara se gibaju zajedno. s=1m) Impuls sile i količina gibanja – impuls sile – količina gibanja mv = mv0 + Ft – zakon očuvanja ukupne količine gibanja v1.8 21. Koliku će brzinu imati tijelo ako mu predamo impuls sile od I = 9. "Uz kosinu s trenjem" Tijelo je gurnuto brzinom v0 = 4 m/s uz kosinu visine h = 1. a=–8m/s2. "Niz kosinu s trenjem" Tijelo je pušteno niz kosinu visine h = 1. v'2=–7m/s) 25. Poslije sudara se gibaju zajedno.4 m/s. v2 – brzine tijela prije sudara v'1.25? (g=10m/s2 ) (k=1.4m/s.6m/s) 26. Kolika je njihova zajednička brzina? (v'=2. Koliki je put prevalilo uz kosinu ako je faktor trenja µ=0. Kolika je brzina tijela na dnu kosine ako je faktor trenja µ= 0.6m.2 kg ima brzinu v0 = 4 m/s. Kolika je brzina skateboarda nakon dječakovog skoka? (v1'=3. "Neelastični sudar II" Tijelo mase m1 =10kg ima brzinu v1 =2m/s. v=4m/s) 22. "Skateboard” Dječak mase m1 =50kg vozi se na skateboardu mase m2 =2kg brzinom v=3m/s.6m. “Impuls sile” Tijelo mase m = 3.2 m i duljine l = 2 m. Dječak skoči naprijed tako da mu se brzina nakon skoka poveća za 0.2 m i duljine l = 2 m. Kolika je njihova zajednička brzina? .

Koliko se mehaničke energije pretvorilo u toplinu i kolika je sila trenja ako su sanjke na dnu kosine imale brzinu v=6m/s? (g=10m/s2 ) (Ep=200J. P=6000W) 30. "Vodopad" Koliku snagu ima vodopad. m=2000kg. Snaga. P=8MW) 31. "Uzbrdica" Automobil mase m=1200kg vozi uzbrdo stalnom brzinom v=18km/h.zakon očuvanja ukupne mehaničke energije 27. Kolika je snaga motora? Trenje zanemariti. Q=110J. (g=10m/s2 ) (F=1200N. W=750J) 29.4m/s2. Kolika je korisnost dizalice ako je snaga njenog motora P = 8 kW? (g=10m/s2 ) .1). "Kočenje" Koliki rad treba uložiti da bi se zaustavilo tijelo mase m=60kg koje ima brzinu v=5m/s? (Ek=750J. g=10m/s2 ) (t=1s. Ftr=4. "Korisnost" Dizalice diže teret mase m = 240 kg stalnom brzinom v = 3 m/s. "Sanjke" Sanjke mase m=5kg spuštaju se niz kosinu visine h=4m i duljine l=25m.9 (v'=–1m/s) Rad.4N) 32. Nagib uzbrdice je 10% (sinα=0. Ep=8MJ. Koliki rad izvrši dizalica ako teret digne na visinu h=20m? (g=10m/s2 ) (F=2600N. V=20m3. W=52kJ) 28. Ek=90J. ako s visinske razlike h=40m u svakoj sekundi pada 20m3 vode? (gustoća vode je ρ=1000kg/m3. "Dizalica" Dizalica diže teret mase m=250kg uvis akceleracijom a=0. Energija – rad – snaga – potencijalna energija – kinetička energija .

"Elastična sila" Na elastičnu oprugu su obješena dva utega jedan ispod drugog. η=90%) Elastična sila – elastična sila s – elongacija. Kolika je brzina tijela kada je odbojnik “sprešan” za s = 20 cm? (E1=Ek1=50J. "Zamašnjak I" Zamašnjak opsega O =16m učini 30 okretaja u minuti.10 (Pd=7200W. a=15m/s2) 34.3kg. a) Kolika je njegova kutna brzina? b) Kolika je brzina točke na njegovom obodu? (ω=3.2kg. Za koliko će se (dodatno) produljiti opruga ako se lift počne gibati ubrzano uvis akceleracijom a=2m/s2. produljenje – potencijalna energija elastične sile 34. v=8m/s) . Ep2=32J. Masa gornjeg utega je m1 = 0. broj okretaja u sekundi – kutna brzina. "Odbojnik" Tijelo mase m = 4 kg klizi brzinom v1 = 5 m/s po horizontalnoj podlozi bez trenja i udara u odbojnik (oprugu) konstante elastičnosti k = 1600 N/m. "Opruga u liftu" Elastična opruga obješena je o strop lifta koji miruje. ∆s=1cm) 35. Ek2=18J. a donjeg je m2 = 0. (g=10m/s2 ) (s2=6cm. v=3m/s) Jednoliko kružno gibanje – frekvencija. kružna frekvencija – jednolika rotacija – broj okretaja zamašnjaka do zaustavljanja 36. Kolika će biti akceleracija gornjeg utega ako se prekine nit koja spaja utege? (g=10m/s2 ) (F=3N.14rad/s. Kada na oprugu objesimo neki uteg opruga se produlji za s1 = 5 cm.

ako je faktor trenja između guma i asfalta µ= 0.25m.8 m vrtimo u vertikalnoj ravnini. "Preko brijega" Automobil mase m=1200kg juri brzinom v=72km/h preko brijega polumjera zakrivljenosti r=50 metara. ako on kroz nju prolazi brzinom v=4m/s? (g=10m/s2 ) (Fcp=10N. Kolikom silom automobil pritišće na podlogu? (g=10m/s2 ) (Fp =2400N) Newtonov zakon gravitacije . Kolika je napetost špage kad kamen prolazi kroz najnižu točku.11 37.9m vrtimo u vertikalnoj ravnini.4? (g=10m/s2 ) (v=20m/s) 40.5kg privezan na špagu dugu l = 0. Kolikom brzinom mora kamen prolaziti kroz najvišu točku da špaga ne bude napeta? (g=10m/s2 ) (v=3m/s) 42. "Labava špaga" Kamen privezan na špagu dugu l=0. "Centripetalna sila" Tijelo mase m=1kg giba se jednoliko po kružnici polumjera r=0.5min padne od 240 okretaja u minuti na nulu. G=5N. "Kamen na špagi" Kamen mase m=0. "Zavoj na cesti" Kojom maksimalnom brzinom može automobil ući u zavoj polumjera r = 100 m. ako je frekvencija kruženja f=2Hz? (Fcp =39. "Zamašnjak II" Zamašnjak rotira jednoliko usporeno tako da mu broj okretaja za vrijeme t=0. Koliko okretaja učini do zaustavljanja? (N = 60) Centripetalna sila 38.44N) 39. Kolika je centripetalna sila. FN=15N) 41.

97⋅ 1024kg) 44. Period titranja tog oscilatora je T=0."Geostacionarni satelit" Na kojoj udaljenosti od površine Zemlje kruži geostacionarni satelit? Ophodno vrijeme geostacionarnog satelita je jedan zvjezdani dan T=23h 56m.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) a) Kolika je I.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) (r=6668km. (γ =6.67·10 Nm /kg – gravitacijska konstanta -11 2 2 43.266km/s. "Satelit" Satelit kruži oko planeta mase M = 8 ·1023 kg i polumjera R = 4000 km.314s (T= π/10s). T=9617s) *46. "Harmonički oscilator I" Harmonički oscilator čine elastična opruga i uteg. a njen polumjer R=6400km. a akceleracija sile teže na njenoj površini g=9.65km/s.025m) 48. "Masa Zemlje" Kolika je masa Zemlje ako je njen polumjer R=6370 km.12 γ =6. s=0. (γ =6. b)v=3. kozmička brzina za taj planet? b) Koliko je ophodno vrijeme satelita koji kruži na visini h = 1000 km iznad površine tog planeta? a) v=3. Masa Zemlje je M=6⋅ 1024 kg. a masa Zemlje M = 6·1024 kg. h=298km) 45.81m/s2? (γ =6. "Harmonički oscilator II" . (γ =6. Koliko se rastegne opruga kad na nju objesimo taj uteg? (g=10m/s2 ) (k=80N/m. h=35819km) Titranje – period titranja harmoničkog oscilatora m – masa oscilatora k – konstanta elastičnosti – energija oscilatora v0 – maksimalna brzina A – amplituda titranja – period titranja matematičkog njihala l – duljina njihala 47.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) (r=42219km. "Akceleracija sile teže" Na kojoj visini iznad površine Zemlje akceleracija sile teže iznosi točno g=9m/s2? Polumjer Zemlje je R=6370 km.67⋅ 10-11 Nm2/kg2 ) (M=5.

Kolika je brzina vala koji se širi duž žice? (v=528m/s) .975ms) 50.009975s.628s.1 kg obješen na oprugu elastičnosti k = 10 N/m harmonički titra.5m/s2.5 m nalazi se u automobilu koji se giba ubrzano akceleracijom a=2.2566s) 51.75m. T=1. v0=1m/s) 49. "Morski valovi" Valovi udaraju o obalu 12 puta u minuti. ω=10rad/s.5m/s2? (g=10m/s2 ) (g'=12.5m/s2. T=1. Kolika je njihova valna duljina ako im je brzina v=6m/s? (λ=30m) 53. Koliki je period titranja njihala ako se lift penje ubrzano akceleracijom a=2. Kolika je valna duljina tog vala u vodi ako se zvuk kroz vodu širi brzinom v2 =1450m/s? (λ2 =3. ∆T=9.13 Uteg mase m = 0. Za koliko se poveća period titranja tog njihala ako se njegova duljina produlji 1%? (T2=2.3m/s2. "Žica na gitari" Žica na gitari ima duljinu l=60cm i titra osnovnom frekvencijom f=440Hz. a širi se brzinom v1 =330m/s. "Njihalo u liftu" Njihalo duljine l = 0. "Iz zraka u vodu" Zvuk u zraku ima valnu duljinu λ1 =0.5 m nalazi se u liftu. Koliki je period titranja tog njihala? (g=10m/s2 ) (g'=10. Koliki su period titranja T i maksimalna brzina utega? (T=0. "Produženo njihalo" Matematičko njihalo ima period titranja T 1 =2s.38s) Valovi – fazna brzina vala λ – valna duljina 52. Amplituda titranja je A = 10 cm. "Njihalo u automobilu" Njihalo duljine l=0.295m) Stojni val – uvjet za stojni val na žici l – duljina žice 54.

a) Kolika je brzina tijela na dnu kosine? b) Koliku bi brzinu imala kugla da je klizila bez trenja? (v=10m/s.14rad/s. Kolikim momentom sile smo djelovali na to tijelo? (f=0.5Hz. Kolikom silom treba djelovati u točki koja je r = 8 m udaljena od točke oslonca da bi ona bila u ravnoteži? (g=10m/s2 ) (F=1250N) 56. "Teret na motki" Dva čovjeka nose teret obješen na motku dugu l = 2 m. M=0.5m) Dinamika krutog tijela – kutna brzina – kutna akceleracija – moment sile I – moment inercije 57. Gdje visi teret ako motka prvog čovjeka pritišće tri puta većom silom nego drugoga? (r1 =0. α=0.5m.3927Nm) 58.5kgm2 zavrtimo kroz t=20s do vrtnje od 30 okretaja u minuti. r2 =1. ω=3.157rad/s2. "Moment sile" Greda mase m=200kg i duljine l=10m oslonjena je jednim krajem na potporanj. "Kotrljanje niz kosinu" Kugla polumjera R=5cm skotrlja se niz kosinu visine h=7m.14 MEHANIKA KRUTOG TIJELA Statika krutog tijela – moment sile r – krak sile 55. "Rotacija" Tijelo koje ima moment inercije I=2.83m/s) MEHANIKA FLUIDA Tlak . v=11.

g=10m/s2 ) (U=0.5cm. V=5·10–5m3.7N. "Hidraulička preša" Kolikom silom trebamo djelovati na klip površine S1 =25cm2 da bismo preko klipa površine S2 =100cm2 digli teret mase m=200kg? (g=10m/s2 ) (F=500N) Hidrostatski tlak – hidrostatski tlak ρ – gustoća tekućine 60. "U-cijev" Na jednom kraju U-cijevi je voda. ρ=2400kg/m3) .15 – tlak 59. x=2.12kg potopljen u vodu ima prividnu težinu G'=0.5cm) Uzgon – uzgon ρ0 – gustoća tekućine V – volumen uronjenog dijela tijela 61. a na drugom je h2 =10cm visok stupac parafinskog ulja gustoće ρ2 =750kg/m3. Kolika je razlika nivoa između vode i ulja? (gustoća vode je ρ1 =1000kg/m3) (h1 =7. "Prividna težina" Komad stakla mase m=0. Kolika je gustoća stakla? (gustoća vode je ρ0 =1000kg/m3.5N.

gustoća olova je ρ2 =11800kg/m3 ) (m2=0. η=15. "Santa leda" Gustoća leda je ρ=900kg/m3.01214kg) 63.3%) . Koji dio sante leda viri iz mora? Gustoća morske vode je ρ0=1020kg/m3) (V1/V=0. Kolika je duljina tračnice na temperaturi t1 ako je koeficijent linearnog rastezanja čelika α=1. "Izgaranje" Izgaranjem kilograma ugljena parni stroj snage P=700W može raditi dva sata. Kolika je masa olova ako takvo tijelo lebdi u vodi? (gustoća vode je ρ0 =1000kg/m3.2·10-5 K–1? (l1 = 8 m) Kalorimetrija c – specifični toplinski kapacitet q – specifična toplina izgaranja 65.1 kg utisnut je komad olova. "Tračnica" Duljina čelične tračnice poveća se za ∆l= 4. "Lebdjelica" U komad parafina mase m1 =0.3·107J. Q=3.8 mm ako se temperatura poveća od t1 = –10°C na t2 = 40°C.16 62. Koliki je koeficijent korisnog djelovanja stroja ako je specifična toplina izgaranja ugljena q=3.3·107 J/kg? (W=5.04·106J. gustoća parafina ρ1 =900kg/m3.118) Termičko rastezanje čvrstih tijela i tekućina ∆t = t2–t1 α – termički koeficijent linearnog rastezanja TERMODINAMIKA β=2α β – termički koeficijent površinskog rastezanja γ = 3α γ – termički koeficijent volumnog rastezanja 64.

cleda = 2100 J/kgK. Na koju temperaturu treba zagrijati plin da se njegov volumen udvostruči? (T2=566K. "Balon" Djelomično napuhan balon sadrži V1 =500m3 helija na temperaturi t1 =27°C i tlaku p1 =105 Pa. “Topljenje leda” Komad leda m1 = 0. Koliki je početni tlak plina? (p1=5·104Pa) 70. Nađite volumen plina u balonu na visini na kojoj je tlak p2 =0. "Richmannovo pravilo" U dvije litre vde temperature t1=20°C pomiješano je s pola litre vode temperature t2=80°C.5·105 Pa i temperatura t2 =–3°C. “Izobarni proces” Početna temperatura plina u izobarnom procesu je t1 = 10°C. ρ = 1000 kg/m3. (p0 = 105 Pa. "Izohorni proces" Ako se idealnom plinu uz stalan volumen termodinamička temperatura poveća za 20%. Kolika je konačna temperatura vode ako nije bilo gubitaka toplinske energije ne okolinu? (t=32°C) Promjena agregatnih stanja – toplina topljenja (taljenja) λ – (specifična) latentna toplina topljenja (taljenja) – toplina isparavanja r – (specifična) latentna toplina isparavanja 67.3 litre vode Kolika je bila početna temperatura vode t2 ako je temperatura “smjese” t = 15°C? (cvode = 4200 J/kgK. . Koliki će polumjer imati pri samoj površini jezera (h2 = 0)? Proces je izotermni. t2=293°C) 69.17 66. g = 10 m/s2) (r2=2cm) 71. tlak mu se poveća za 104Pa.14 kg temperature t1 = –10 °C ubačen je u 2. λ = 330 000 J/kg) (t2 = 21°C) Plinski zakoni 68. "Izotermni proces" Mjehurić zraka u vodi na dubine h1 = 70 m ima polumjer r1 = 1 cm.

283kg/m3) Rad plina – rad plina u izobarnom procesu 74. N=2. "Rad plina" Plin nalaze se pod tlakom p = 1.38·10-23 J/K – Boltzmannova konstanta 72. Koliki rad izvrši plin kad mu se u izobarnom procesu temperatura poveća od T1 =300K do T2 =450K? (V2=30·10-3m3. "Broj molekula" Koliko molekula idealnog plina ima u volumenu V=1mm3 pri temperaturi t = 27°C i tlaku p=105 Pa? (NA =6. W=1600J) I. zakon termodinamike ∆U – promjena unutrašnje energije plina .6·105 Pa i ima početni volumen V1 =20 litara.01·10–8mol.022·1023 mol-1 ) (n=4.022·1023 mol-1 – Avogadrova konstanta – prosječna kinetička energija molekula plina k = 1.4·1016) 73.314J/molK – univerzalna plinska konstanta n – količina tvari (broj molova tvari) M – molarna masa plina N – broj molekula plina NA =6. "Gustoća plina" Kolika je gustoća kisika na temperaturi t = 27°C i pri tlaku p = 105 Pa? (molarna masa kisika je M = 32 g/mol) (ρ=1.18 (V2=900m3) Jednadžba stanja plina – jednadžba stanja plina R=8.

19 75. "Unutrašnja energija" Koliko se promijeni unutrašnja energija plina kojem dovedemo Q=5·107 J topline. a on pri tom izvrši rad W=3·107 J rada? (∆U=2·107J) .

023·1023 mol-1. F=1.01·1022. Nelekt=3. "Naboji na vrhovima kvadrata" Četiri jednaka naboja Q = 10 nC nalaze se na vrhovima kvadrata stranica a = 3 m.20 ELEKTRICITET I MAGNETIZAM ELEKTROSTATIKA Coulombova sila – Coulombova sila = 9·109 Nm2/C2 ε = ε rε 0 ε – dielektrična konstanta sredstva ε r – relativna dielektrična konstanta sredstva ε 0 = 8. Nmolekula=3.6·10-19 C ) (n=5·10–3 mol. NA = 6.854·10-12 C2/Nm2 – dielektrična konstanta vakuuma 76.1·1017N 77.01·1021.91·10-7N) . "Kapljica vode" Koliki je ukupni naboj svih elektrona u kapljici vode mase 90mg? Kolikom silom bi se privlačili svi elektroni i protoni kad bi bili razdvojeni na udaljenost r=1m? ( M = 18 g/mol. e = 1. Kolika je rezultantna sila na svaki naboj? (F1=1·10-7N. Q=–4816C F=2.

81·10-19C. F=1. N=6.11·10-31 kg ) (a=1.6·10–19C) (Ek=3. E=71. Jakost polja je E = 105 N/C. v=3.5V) 82. "Kapljica lebdi" Kapljica ulja mase m = 10-11 g lebdi u električnom polju usmjerenom vertikalno dolje. "Zaustavljanje elektrona" Gibajući se kroz homogeno električno polje brzina elektrona se smanji od v = 106 m/s na nulu na putu dugom s = 40 mm.139·10-17N. q=2·1. Kolika je jakost električnog polja? ( me = 9.25·1013m/s2.66·10–27kg. "Na vrhovima kvadrata" Na tri vrha kvadrata stranica a = 0. Električni potencijal i napon – električni potencijal – rad u električnom polju – električni napon – električni potencijal točkastog naboja 81.21 Električno polje – jakost električnog polja – električno polje točkastog naboja – električno polje pločastog kondenzatora 78. Kolika je jakost električnog polja u središtu kvadarata? (E=800N/C) 79.17N/C) Rad sila u električnom polju.1·105 m/s) . "Linearni akcelerator" Kolika je brzina α-čestice ako je ona ubrzana razlikom potencijala U = 1000 V? (m=4·1.2·10–19J.13≈ 6) 80. S koliko je približno elektrona kapljica nabijena? (g=9.3 m nalaze se jednaki naboji Q = 4 nC.2·10-19 C iz jedne u drugu od tih točaka mora utrošiti rad od W = 5 eV? (U=2.81m/s2) (q=–9. "Električni napon" Koliki je napon između dviju točaka električnog polja ako se za premještanje naboja od q = 3.

9843·10-8C) 87. Q=3. a udaljenost između njegovih ploča d = 1. (E=1250N/C) Električni kapacitet – električni kapacitet kondenzatora – električni kapacitet pločastog kondenzatora – kapacitet sfere – energija kondenzatora Paralelno spojeni kondenzatori U = U1 = U2 Q = Q1 + Q2 Serijski spojeni kondenzatori U = U1 + U2 Q = Q1 = Q2 86.2 mm. "Dodirni naboj" Na vodljivoj kugli polumjera R1=5cm nalazi se naboj Q1 = –1 µC. a na kugli polumjera R2=10cm naboj Q2 = 4 µC. Koliki će biti naboj na svakoj kugli ako se one dodirnu? (Q1’=1µC.6 mm. Koliki je naboj kondenzatora ako je on spojen na napon U = 15 V? ( ε 0 = 8. "Električno polje kondenzatora" Kolika je jakost električnog polja između ploča kondenzatora ako je on spojen na napon U = 2 V.854·10-12 C2/Nm2 ) (C=2. Q2’=2µC) 85.22 83. a njihova udaljenost je d = 0. električni potencijal jednak nuli? (r1=2. "Energija kondenzatora" Koliko se puta poveća energija kondenzatora ako se njegov napon udvostruči? (4 puta) . Na kojoj je udaljenosti od prvog naboja. a na spojnici između tih naboja. "Električni potencijal" Naboji Q1 = 3 nC i Q2 = –2 nC udaljeni su a = 4 cm.6562·10-9F.4cm) 84. "Kondenzator" Površina ploča kondenzatora je S = 600 cm2.

a zatim im je serijski dodan kondenzator od C3 = 15 µF. Koliki je ukupni kapacitet tako spojenih kondenzatora? (C=6µF) .23 88. "Spajanje kondenzatora" Dva kondenzatora kapaciteta C1 = 7 µF i C2 = 3 µF spojeni su paralelno.

Koliki je elektromotorni napon izvora? (uputa: uvesti supstituciju x=r/R1.875·1021) 90.602·10-19 C ) (Q=300C. E=12V) Otpor otpornika – otpor otpornika ρ – specifična otpornost tvari – ovisnost otpora o temperaturi α – termički koeficijent otpornosti Serijski spojeni otpornici . "Unutrašnji otpor III" Kada na izvor spojimo otpornik otpora R1. "Jakost struje" Kroz vodič teče struja od I = 5 A. a kod priključenog otpora R = 7. x=1.8Ω ) *92. (r=2.24 ELEKTRODINAMIKA Ohmov zakon – Ohmov zakon – Ohmov zakon za cijeli strujni krug ε – ems (elektromotorna sila) r – unutrašnji otpor izvora – struja kratkog spoja 89.2 Ωstruja iznosi I = 0. Koliko elektrona prođe kroz presjek vodiča u jednoj minuti? ( e = 1. "Unutrašnji otpor II" Koliki je unutrašnji otpor strujnog izvora koji u kratkom spoju daje struju Iks = 2. "Unutrašnji otpor I" Kada se na bateriju elektromotorne sile ε = 4.5Ω ) 91.5 V priključi potrošač otpora R = 20 Ω napon na polovima je U = 4 V. napon izvora je U2 = 10V.5 A. Koliki je unutrašnji otpor izvora? . napon izvora je U1 = 6 V. N=1. A ako na na isti izvor spojimo otopornik 5 puta većeg otpora (R2 = 6·R1).5 A? (r=1.

25 U = U1 + U2 I = I1 = I2 Paralelno spojeni otpornici U = U1 = U2 I = I1 + I2 93.92·10-3 K-1) (t=167. unutrašnji otpor izvora? (r=1. "Otpornici I" Homogenu žicu otpora R = 9 Ωrazrežemo na tri jednaka dijela koje zatim međusobno paralelno spojimo. "Otpornici II" Kada se određeni broj jednakih otpornika spoji u seriju dobiva se 100 puta veći otpor nego kad ih se spoji u paralelu.2Ω ) . Koliki je dobiveni otpor? (RP=1Ω ) 94. otpornik otpora R2 = 2.8 Ω? (Τermički koeficijent otpornosti platine α= 3.25 Ω U oba slučaja snaga otpornika je jednaka? Koliki je . "Paralelni spoj" Ukupni otpor tri paralelno spojena otpornika je 30Ω Otpori otpornika se odnose . kao R1 : R2 : R3 = 1 : 3 : 5.4 Ω Na kojoj će .13°C) Snaga električne struje – snaga električne struje – rad električne struje – toplinski učinak električne struje 97. "Termička otpornost" Otpornik od platine na temperaturi 0°C ima otpor R0 = 46. ) 96. temperaturi njegov otpor biti R = 76. Koliko ima tih otpornika? (N=10) 95.64 Ω a drugi put na . Koliki je otpor R3? (R0=46Ω R3=230Ω . "Ista snaga" Izvor struje jednom priključimo na otpornik otpora R1 = 0.

m=0. . "Elektromotor" Elektromotor korisnosti η= 0.8 m i otpornosti ρ = 0.14·10-8m2.85 u svojem radu troši struju I = 20 A pri naponu U = 200V.2 mm. duljine l = 3. .5·10-5 Ω spojen je na napon U = 220 V i uronjen u vodu. Koja od njih jače svijetli? (R1=1210Ω R2=1936Ω žarulja od 25W) . R=605Ω P=80W. Kolika se snaga gubi kao otpadna toplina za vrijeme rada motora? (P=600W) 99.26 98."Grijač" (primjer zadatka koji uzima previše vremena) Grijač načinjen od žice promjera φ = 0. 100. Q=48000J. Koliku masu m vode će zagrijati od temperature t1 = 20 °C do temperature t2 = 65 °C za vrijeme t = 10 minuta?(c = 4200 J/kgK ) (S=3. "Žarulje" Žarulja snage P1 = 40 W spojena je serijski sa žaruljom snage P2 = 25 W i priključena na gradsku mrežu napona U = 220 V.254kg) .

6·10-19 C. r=2.795·104m/s. Kolika je duljina vodiča ako na njega djeluje Ampereova sila od FA = 0. "Spektrograf masa" Elektron se giba kroz spektrograf masa u kojemu je magnetsko polje indukcije B = 0. Kolika je brzina elektrona? (v=3500m/s) Magnetsko polje električne struje . "Proton" Proton ubrzan razlikom U = 12 V ulijeće u homogeno magnetsko polje B = 0.2 N? (l=0.5mm) Spektrograf masa – brzina nabijene čestice koja se giba kroz spektrograf masa 104.3N.06J) Lorentzova sila – Lorentzova sila – polumjer staze – ophodno vrijeme 103.2 T (okomito na njegove silnice). FL=1.1 T.1 T.27 ELEKTROMAGNETIZAM Ampereova sila 101. Kut između silnica magnetskog polja i vodiča je α= 60°. a električno polje E = 350 V/m. "Ampereova sila II" Ravni vodič duljine l = 0. Koliki se rad izvrši ako se vodič pomakne s = 0. m = 1.67·10-27kg ) (Ek=1.462m) 102.2 m okomito na silnice magnetskog polja? (FA=0. v=4. "Ampereova sila I" Vodič kojim teče struja od I = 5 A nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0.534·10-15N.2 m kroz koji teče struja I = 5 A nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0. W=0.3T.92·10-18J. Koliki je polumjer staze po kojoj se giba? ( q = 1.

U=0. r=0. Koliki je pri tome induciran napon? (U=0.00855Wb. "Iz kvadrata u krug" Kvadratni okvir opsega O = 1 m nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0.25m.5 T. "Indukcija u vodiču" Ravni vodič duljine l = 10 cm giba se brzinom v = 1 m/s okomito na homogeno magnetsko polje indukcije B = 0.0625m2.05V) 108. ako tom okviru damo kružni oblik tijekom ∆t = 0. Φ=0. "Ravni vodič" Kroz ravni vodič teče struja 10A. "Promjena magnetskog polja" .0398Wb. Koliki će napon biti induciran u tom okviru. 1 Φ=0.03125Wb. S1=0.5 T.159m. kao i broj namotaja po metru duljine? (poveća se dva puta) Elektromagnetska indukcija – tok magnetskog polja – Faradayev zakon elektromagnetske indukcije – napon induciran zavojnici – napon induciran u vodiču koji se giba kroz magnetsko polje 107.0796m2. Kolika je magnetska indukcija u točki koja je udaljena 10cm od vodiča? (µ0=4π·10-7Tm/A) (B=2·10-5T) 106.03415V) 2 109. "Zavojnica" Koliko puta će se promijeniti magnetsko polje zavojnice ako joj se dva puta poveća promjer. S2=0.25 s? (a=0.28 – magnetsko polje oko ravnog vodiča – magnetsko polje u središtu kružne petlje – magnetsko polje unutar jednoslojne zavojnice – sila između paralelnih vodiča 105. ∆Φ =0.

"Induktivitet zavojnice I" Koliki je induktivitet jednoslojne zavojnice od N = 200 namotaja.05V) 1 2 Induktivitet zavojnice – inducirani napon u zavojnici – induktivitet jednoslojne zavojnice – energija zavojnice 111. ∆Q=3. ako je njena duljina l = 20 cm.5 A: U = 30 V ) Izmjenična struja u = U0sinωt i = I0sin(ωt–ϕ) – efektivni napon – efektivna struja – efektivna snaga 113. "Gradska mreža II" Koliki je maksimalni napon gradske mreže? .01Wb. okvirom ako se jakost magnetskog polja pojača za ∆H = 400 A/m? (∆B=5.016µC) 2 110. a površina presjeka S = 80 cm2? (µ0=4π·10-7Tm/A) ( L = 2. "Okret" Vodljivi okvir površine S = 400 cm2 nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0. Otpor žice od koje je načinjen okvir iznosi R = 5 Ω Koliki naboj proteče tim . Φ=0. "Gradska mreža I" Kolika je frekvencija gradske mreže? (f=50Hz) 114.001mH ) 112.01Wb. U=0. Silnice magnetskog polja su okomite na površinu okvira (α1 = 0). "Indukcija u zavojnici" Zavojnicom induktiviteta L = 6 mH teče struja od I = 500 mA.0265·10-4T.5 T.02Wb. Koliki je inducirani napon ako se struja jednoliko smanjuje do nule za ∆t = 10-4 s? ( ∆I = –0. ∆Φ =0.29 Vodljivi okvir površine S = 300 cm nalazi se u homogenom magnetskom polju. ∆Φ =1.508·10-5Wb. Koliki je inducirani napon ako okvir za ∆t = 0.2 s zakrenemo za 60°? (Φ=0.

637H) . ako je pad napona na otporniku UR = 24 V? (I=0. "Transformator" Transformator smanjuje napon s U1 = 220 V na U2 = 4 V.88V) . "Induktivitet zavojnice II" Ako zavojnicu spojimo na izvor istosmjernog napona U = 30 V njome teče struja od I = 0. Koliki je napon izvora. Sekundarna zavojnica ima N2 = 12 zavoja.02A. Koliki je induktivitet zavojnice? (R=150Ω Z=250Ω RL=200Ω L=0. . Frekvencija izvora je f = 50 Hz. RC=1592Ω Z=1994Ω . a ako je spojimo na izvor izmjeničnog napona U = 30 V i frekvencije f = 50 Hz njome teče struja od I = 0. .12 A. "Kondenzator i otpornik" U krugu izmjenične struje spojeni su serijski kondenzator kapaciteta C = 2 µF i otpornik otpora R = 1200 Ω. Koliko zavoja ima primarna zavojnica? (N1=660) Otpori u krugu izmjenična struja ω=2πf – kružna frekvencija – kapacitivni otpor – induktivni otpor – impedancija u serijskom spoju – fazni pomak 116. .2 A.30 (U0=311V) 115. 117. U=39.

. RL/RC=0. Koliki je omjer induktivnog i kapacitivnog otpora pri kužnoj frekvenciji ω= 5000 rad/s.2 mH.7 µF. Pd=352. Odredi valnu duljinu na koju je ugođen. "Djelatna snaga" Zavojnica termogenog otpora R = 41 Ωi induktiviteta L = 0.8Ω Z=75Ω I=2.4m) Snaga u krugu izmjenične struje – prividna snaga [VA] – djelatna snaga [W] – jalova snaga [VAR] 122. "Zavojnica i kondenzator" Zavojnica je serijski spojena s kondenzatorom kapaciteta C = 4. Kolika je snaga kojom se grije zavojnica? (RL=62.2H spojena je na izvor izmjeničnog napona U = 220 V i frekvencije f = 50 Hz.002s.6·10–9HF. Koliki je induktivitet zavojnice ako rezonancija nastupa pri frekvenciji f0 = 500 Hz? (T=0. OPTIKA . L=0. (c=3·108m/s) (T=6. cosϕ=0. "Elektromagnetski valovi" Titrajni krug čini kondenzator kapaciteta C = 50 pF i zavojnica induktiviteta L = 0.28·10-7s.93A.31 Serijska rezonancija i titrajni krug – serijska rezonancija – (fazna) brzina elektromagnetskih valova c = 3·108 m/s – brzina elektromagnetskih valova (svjetlosti) u vakuumu 118.04) 120. λ=188. ako serijska rezonancija nastupa pri ω0 = 25 000 rad/s? (LC=1.54666.8W) .0216H) 119. "Titrajni krug" Koliki se mora promijeniti kapacitet kondenzatora u titrajnom krugu da se frekvencija udvostruči uz isti induktivitet zavojnice? (C2/C2=1/4) 121. "Telefonska slušalica" Telefonska slušalica ima u sebi serijski spojene zavojnicu i kondenzator.59·106Hz. f=1.

"Škrti šminker" Kolika mora biti najmanja duljina zrcala (od donjeg do gornjeg ruba) da bi se osoba visoka h = 176 cm vidjela cijela tom zrcalu? (l=88cm) Sferna zrcala – jednadžbe sfernog zrcala – žarišna daljina sfernog zrcala R > 0 – konkavno zrcalo R < 0 – konveksno zrcalo . Za koji kut treba zakrenuti zrcalo da odbijena zraka s istom upadnom zrakom zatvara kut 30°? (∆α=45°) 124.32 GEOMETRIJSKA OPTIKA Ravno zrcalo – jednadžbe ravnog zrcala 123. "Ravno zrcalo" Zraka svjetlosti koja se odbija od ravnog zrcala zatvara s upadnom zrakom kut 120°.

y’=3cm) 126. "Konveksno zrcalo" Konveksno sferno zrcalo stvara sliku koja je pet puta manja od predmeta. Koliki je polumjer zrcala ako je predmet od zrcala udaljen a = 16 cm? (R=24cm) 127.33 REALNA UVEĆANA konkavno P' P T F C P' T IMAGINARNA konkavno zrcalo P F C UMANJENA konkavno konveksno P P' T F P' C C F T P 125. Kolika je visina nastale slike? (b=–10cm. "Konkavno zrcalo I" Predmet visok y = 1.8 cm nalazi se a = 6 cm daleko od tjemena konkavnog sfernog zrcala polumjera zakrivljenosti R = 30 cm. Koliki je polumjer zakrivljenosti ako je predmet od zrcala udaljen a = 20 cm? (R=–10cm) . "Sferno zrcalo" Sferno zrcalo na zastoru stvara sliku koja je tri puta veću od predmeta.

66. "Totalna refleksija" Kolika je brzina svjetlosti u tekućini u kojoj se totalna refleksija opaža kod β0 = 37°? (n=1.62) 129.u metrima) REALNA IMAGINARNA . Koliki je indeks loma stakla ako reflektirana i lomljena zraka tvore kut γ=132°? (β=18°.34 Lom svjetlosti – Snell-ov zakon loma – brzina svjetlosti u optičkom sredstvu β 0 – granični kut totalne refleksije 128. n=1. v=1.8·108m/s) Leće – jednadžbe leća f > 0 – konvergentna leća f < 0 – divergentna leća – kombinacija leća d – udaljenost između leća b1 – položaj slike prve leće a2 – položaj predmeta za drugu leću – jakost leće (f . "Lom svjetlosti" Na staklo pada zraka svjetlosti pod kutom α= 30°.

1025m: f=0.35 konvergentna konvergentna zrcalo zrcalo P F P ' P' F P F F UMANJENA UVEĆANA divergentna konvergentna zrcalo P P F F P' P' F F 130. "Povećalo" Kolika je žarišna daljina povećala koja od predmeta udaljenog a = 4 cm stvara tri puta uvećanu uspravnu sliku? (b=–12cm. ) . f=18cm) 131. "Projektor" Kolika je jakost objektiva projektora koji na zastoru udaljenom b = 4.1m. j=10dpt) 132. "Divergentna leća" Koliko je puta manja slika od predmeta ako je predmet od divergentne leće udaljen n žarišnih daljina? (a=–nf.1 m (od objektiva) projicira 40 puta uvećanu sliku? (a=0. f=6cm) 133. "Kamera" Kolika je žarišna daljina objektiva kamere koja snima crtež iz knjige udaljene a = 54 cm od objektiva i pri tom ga smanji dva puta? (b=27cm.

a2=–15cm. ako je njihova razlika hoda ∆x = λ/2? (∆ϕ=π) 137. "Optička rešetka " Monokromatska se svjetlost ogiba na optičkoj rešetki pod kutom α1 = 21°15’ u spektru prvog reda. Na kojoj udaljenosti iza nje treba smjestiti divergentnu leću žarišne daljine f2 = –15 cm pa da snop nakon prolaska kroz obje leće ostane paralelan? (b1=40cm. d=25cm) VALNA OPTIKA Interferencija ∆ϕ – razlika faza ∆x – razlika hoda – uvjet maksimuma na difrakcijskoj rešetki 136. "Razlika hoda" Kolika je razlika faza dvaju valova. Koliko se daleko od konvergentne leće fokusira paralelni snop koji pada na divergentnu leću? (b2=175cm) 135. "Divergentna i konvergentna leća" Iza divergentne leće jakosti j1 = –2. Žarišna daljina konvergentne leće je f2 = 50 cm. Koliki je kut ogiba u spektru drugog reda? (α2=46°27’) .36 134.5 dpt nalazi se konvergentna leća na udaljenosti d = 30 cm. "Konvergentna i divergentna leća" Paralelan snop zraka pada na konvergentnu leću žarišne daljine f1 = 40 cm.

626·10-34 Js) (ν=9. E=3. Ek=3.626·10-34J) (ν0=5. "de Broglie" Koliku valnu duljinu ima elektron pri brzini v = 106 m/s? (m=9.1 V? (h = 6.36·10–19J.66.72eV) 142. h=6. ako je elektron zaustavljen naponom od U = 2. α0=58°56’) ATOMSKA I NUKLEARNA FIZIKA Fotoelektrični efekt – izlazni rad h=6. "Fotoefekt" Foton svjetlosti valne duljine λ = 325 nm izbaci iz metala elektron. Koliki je izlazni rad za taj metal.626·10-34Js – Planckova konstanta 139.626·10-34J) (λ=7.76·10-19J=1. Koliko fotona u jednoj sekundi emitira taj izvor? (h=6.727nm) Radioaktivni raspad λ – konstanta radioaktivnog raspada .9756·10–19J.23·1014Hz.515·1020) 140. "Granična frekvencija" Koliku maksimalnu valnu duljinu smije imati svjetlost da bi se dobio fotoelektrični efekt na metalu za koji je izlazi rad W = 2. λ0=518nm) 141.27·10-10m = 0.11·10-31kg.795·1014Hz.12·10-19J. hν=6.37 Polarizacija – Brewsterov zakon 138.626·10-34Js) (ν=6·1014Hz. "Energija fotona" Monokromatski izvor svjetlosti snage P = 100 W emitira svjetlost valne duljine λ = 500 nm. W=2.4 eV? (h=6. N=2. "Polarizacija refleksijom" Koliki je Brewsteov kut polarizacije ako svjetlost pada iz zraka na plastičnu pločicu čiji granični kut totalne refleksije iznosi β0 = 37°? (n=1.

02·1023mol-1) (W=1800MJ. Nakon koliko vremena će ostati samo četvrtina početne količine natrija? (t = 30 h) 144.51·10–11J.425·10-6mol.676·106) 145.128·1019) 146.1% njene mase pretvori u energiju? (NA=6. E=3.38·10–11s–1. ako se pri fisiji jedne jezgre 0. "Na-24" Natrij-24 ima period poluraspada T = 15 h. Koliko se fisija jezgara dogodi tijekom jedne sekunde.9·10-25kg. "U-235" Nuklearni reaktor snage P = 1800 MW koristi kao gorivo uran 92U235.9·10-28kg.38 T– vrijeme poluraspada 143.664·1018. λ=1. "Ra-226" Period poluraspada radija-226 je T = 1590 godina. N=2. ∆m= 3. m=3. Koliko se jezgara raspadne u jednoj sekundi u 1mg radija-226? (n=4. ∆N=3. "Nuklearne reakcije" a) 9Fe19 + 1H1 →8O16 + X b) X + 11Na23 →11N22 + 0n1 a/ 2X4 – α čestica b/ 0X0 – γ . N=5. "Nukleoni" Koliko neutrona ima u jezgri olova 82Pb207? (N=125) 147.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful