P. 1
Vektori

Vektori

|Views: 119|Likes:

More info:

Published by: Valentina Kraljica Kralj on Dec 09, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/04/2015

pdf

text

original

Geodetski fakultet, dr. sc. J.

Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1


4. VEKTORI


POJAM VEKTORA


Svakodnevno se susrećemo s veličinama za čije je određivanje potreban samo jedan broj. Na
primjer udaljenost, površina, volumen,.… Njih zovamo skalarnim veličinama.
Međutim, postoje veličine koje ne možemo potpuno odrediti brojem, već je potrebno zadati i
njihov smjer. Na primjer ubrzanje, strujanje, vjetar,.… Njih zovamo vektorskim veličinama.

Vektor kao skup (klasa) usmjerenih dužina

Neka su dvije točke na pravcu, u ravnini ili u prostoru. Dužinu s krajevima
označavamo s
B , A B , A
AB . Duljinu dužine AB označavamo s AB ili ( ) B , A d .
Usmjerena dužina AB je dužina za koju se zna početna točka A i završna točka B.
Za dvije usmjerene dužine CD , AB kažemo da su ekvivalentne ako postoji translacija koja prvu
prevodi u drugu, tj. ako je četverokut paralelogram. ABDC







Definicija
Skup svih međusobno ekvivalentnih usmjerenih dužina nazivamo vektorom.

Dakle, vektor se može predočiti pomoću više različitih usmjerenih dužina – reprezentanata
vektora. Često se za vektor upotrebljava i naziv: klasa usmjerenih dužina.

Zbog jednostavnosti ćemo bilo koju usmjerenu dužinu (reprezentantu vektora) nazivati vektorom
i označavati K , CD , AB ili K
r
r
, b , a .

Skup svih vektora nekog prostora označavat ćemo sa V. Za naše potrebe će V biti jednodimen-
zionalni prostor V
1
(pravac), dvodimenzionalni prostor V
2
(ravnina) ili trodimenzionalni prostor
V
3
.

Geometrijski, vektor je opisan (zadan) sa:
• prevcem nosiocem na kojem se vektor nalazi,
• duljinom ili modulom: AB = ( ) B , A d ,
• orijentacijom na pravcu nosiocu.

Ponekad se govori o smjeru vektora. Smjer objedinjuje nosioca i orijentaciju.

26
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1


OPERACIJE S VEKTORIMA


Kao prvo moramo uvesti (definirati) neke pojmove:

Nul vektor
- vektor duljine 0,
r
- oznaka: , 0
r
- vrijedi: K = = = BB AA 0 ,
- duljina (modul) nul vektora: 0 0 =
r
.

Jedinični vektor
- vektor duljine 1,
- za zadani vektor a , duljine
r
a
r
, jedinični vektor je definiran sa
a
a
r
r
r
=
0
a ,
- je vektor koji ima isti smjer kao i
0
a
r
a
r
a duljina mu je 1.

Radijvektor (radijus vektor)
Ako je T neka točka prostora a O ishodište koordinatnog sustava, vektor OT nazivamo
radijvektor točke T. Zapisujemo ga i
T
r
r
.
Za svaki vektor možemo izabrati njegovog predstavnika tako da mu početna točka bude baš
točka O. Na taj se način dobiva radijvektor neke (bilo koje) točke.

Kolinearni vektori
Vektori koji pripadaju istom ili paralelnim pravcima.


-vektori a, su kolinearni: b,c
r r r

Komplanarni vektori
Vektori koji pripadaju istoj ili paralelnim ravninama.

Projekcija vektora
− Ortogonalna projekcija u ravnini na pravac p je funkcija koja svakoj točki A ravnine
pridružuje točku u kojoj okomica na p, koja prolazi točkom A, siječe pravac p.
− Ortogonalna projekcija u prostoru na pravac p je funkcija koja svakoj točki A prostora
pridružuje točku u kojoj ravnina koja prolazi točkom A, a okomita je na p, siječe pravac p.

Zadatak: Nacrtati skalarnu, a zatim vektorsku projekciju vektora a
r
na pravac p.






27
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1


I. Zbrajanje vektora

Neka su a i b bilo kakvi vektori. Zbrajanje vektora je funkcija
r
r
( ) , V V V → × + :
r
r
r
r
( ) b a b , a a + ,
tj. funkcija koja paru vektora ( ) b , a
r
r
pridružuje vektor b a
r
r
+ .

Vektore zbrajamo po pravilu trokuta ili po pravilu paralelograma:

Svojstva operacije zbrajanja:
(1) ( ) ( ) c b a c b a
r
r
r r
r
r
+ + = + +
r r
r r
r
,
(2) , a a a = + = + 0 0
r r r
(3) ( ) ( ) 0
r
r
= + − = − + a a a a
r
r r
r
,
(4) . a b b a + = +

Oduzimanje vektora
Oduzimanje vektora se definira kao opera ija zbrajanja
r r
c
sa suprotnim vektorom: ( ) b a b a
r r
− + = − : .



II. Množenje vektora sa skalarom (brojem)

Neka je vektor i a
r
λ realni broj. Množenje vektora sa skalarom je funkcija
( ) , V V R → × ⋅ :
r r
( ) a a , aλ λ ,
tj. funkcija koja paru ( ) a ,
r
λ pridružuje vektor a
r
λ .
Za vektor a λ vrijedi:
r
• i a
r
a λ su kolinearni (imaju isti ili paralelni nosač),
• a a
r r
⋅ = λ λ ,
r
• ⇒ > 0 λ a i a
r
λ su isto orijentitani,
r r
⇒ < 0 λ a i a λ su suprotno orijentirani.

Svojstva operacije množenja sa skalarom:
(5) ( ) b a b a
r
r
r
r
λ λ λ + = +
r r r
,
(6) ( ) a a a µ λ µ λ + = +
r r
,
(7) ( ) ( ) a a a
r
λµ µ λ λµ = = ,
r r r
(8) ( ) 0 0 1 1
r
r r
= ⋅ − = ⋅ − = ⋅ a , a a , a a .

Skup V s operacijama zbrajanja i množenja sa skalarom te svojstvima (1) – (8) tvori strukturu
koju nazivamo vektorski (linearni) prostor, i koju zapisujemo (V, ⋅ +, ).

28
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1


Baza vektorskog prostora

Pojam baze vektorskog prostora spada među najvažnije pojmove vektorske algebre. U smislu
objašnjavanja i uvođenja pojma baze navest ćemo potrebne definicije i teoreme, od kojih nećemo
sve dokazivati. Detaljnije o ovom području može se naći na primjer u Elezović [1].

Definicija (linearna kombinacija)
Neka su
n
a , , a , a
r
K
r r
2 1
r r
vektori i realni brojevi. Vektor
n
k , , k , k K
2 1

n n
a k a k a k b
r
K
r
+ + + =
2 2 1 1
zovemo linearna kombinacija vektora
n
a , , a , a
r
K
r r
2 1
s koeficijentima k .
n
k , , k , K
2 1

Teorem
Dva vektora i b su kolinearna onda i samo onda ako postoji broj a
r
r
R k ∈ takav da je b k a
r
r
= .

Teorem
Tri vektora , , su komplanarna onda i samo onda ako je svaki od njih linearna
kombinacija ostalih dvaju.
a
r
b
r
c
r

Definicija (linearna (ne)zavisnost)
Vektori a
n
a , , a ,
r
K
r r
2 1
su linearno nezavisni ako njihova linearna kombinacija isčezava jedino na
trivijalan način, tj. ako
. 0 0
2 1 2 2 1 1
= = = = ⇒ = + + +
n n n
k k k a k a k a k L
r
r
K
r r
r r r
Vektori a
n
a , , a , K
2 1
su linearno zavisni ako njihova linearna kombinacija ne isčezava na
trivijalan način, tj. iz
ne slijedi 0
2 2 1 1
r
r
K
r r
= + + +
n n
a k a k a k 0
2 1
= = = =
n
k k k L .

Teorem
Vektori a
n
a , , a ,
r
K
r r
2 1
su linearno nezavisni onda i samo onda ako se ni jedan od njh ne može
prikazati kao linearna kombinacija ostalih vektora, odnosno oni su linearno zavisni onda i samo
onda ako se jadan od njih može prikazati kao linearna kombinacija ostalih vektora.

Primjer:
1. Vektori , , c za koje je a
r
b
r
r
0
2
1
3
r
r
r
r
= − + c b a linearno su nezavisni. Naime,
c b a
r
r
r
3
1
6
1
+ − = , b c a
r r
r
2 6 + − = i b a c
r
r r
2
1
3 + = .

Definicija (baza)
Baza vektorskog prostora V je najveći broj linearno nezavisnih vektora tog prostora.

Pitanje: Koji je najveći broj linearno nezavisnih vektora prostora V
i
, i =1,2,3 ?

Prostor V
1
; Svaka dva vektora jednog pravca su linearno zavisna pa zaključujemo da se baza
sastoji od jednog jedinog vektora.

29
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1


Prostor V
2
; Svaka tri vektora jedne ravnine su linearno zavisna pa zaključujemo da se baza
sastoji od dva vektora, i analogno,
Prostor V
3
; Svaka četiri vektora prostora su linearno zavisna pa zaključujemo da se baza
sastoji od tri vektora.

Teorem
Prikaz vektora u bazi je jedinstven.

Dokaz
Neka je
{ }
B a,b,c =
r
r r
baza trodimenzionalnog vektorskog prostora V
3
i neka je
r
r
c b a d
r
r
1 1 1
γ β α + + =
r
(*)
prikaz vektora po bazi B. Pretpostavimo da prikaz nije jedinstven. To znači da osim prikaza
(*) postoji još barem jedan prikaz vektora d
d
r
, tj. postoje brojevi
2 2 2
γ β α , , takvi da je
c b a d
r
r
r
r
2 2 2
γ β α + + = . (**)
Oduzimanjem (*) - (**) slijedi
r r r
( ) ( ) ( )c b a d d
r
r
r
2 1 2 1 2 1
0 γ γ β β α α − + − + − = − = .
r
r
r
Budući da su a c , b , linearno nezavisni (čine bazu) ⇒ njihova linearna kombinacija iščezava na
trivijalan način, tj.
( ) ( ) ( )
2 1 2 1 2 1 2 1 2 1 2 1
0 γ γ β β α α γ γ β β α α = = = ⇒ = − = − = − , , .


III. Skalarni produkt vektora (skalarni umnožak)

Neka su
r
− b , a
r
dani vektori, i
( ) − ∠ = b , a
r
r
ϕ kut među vektorima a
r
i b
r
.
r
Skalarni produkt (umnožak) vektora a
r
i b je funkcija
( ) , R V V → × ⋅ :
r
r
r
r
( ) b a b , a a ⋅ ,
tj. funkcija koja paru vektora ( ) b , a
r
r
pridružuje broj (skalar) R b a ∈ ⋅
r
r
, definirana sa:
ϕ cos b a b a
r
r
r
r
= ⋅ .

Pomoću skalarnog produkta izračunava se i projekcija vektora na vektor, tj.

b
a cos a b a = = ⋅ ϕ
r
r
r
0
fl skalarna projekcija vektora a
r
na vektor b ,
r
r
r

a
b cos b b a = = ⋅ ϕ
r r
r
0
fl skalarna projekcija vektora b na vektor a ,





30
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1


fl vektorska projekcija vektora
( )
0 0 0 b
a b b a b ⋅ =
r r r
r
a
r
na vektor , b
r
r
r r
r
r
fl vektorska projekcija vektora
( )
0 0 a
a b a b a ⋅ = b na vektor a .
0
r

Posljedice skalarnog množenja:
(1) a a a , a cos a a a a
r r r r r r r r
⋅ = = = ⋅
2
0 ,
r
r
r
r
(2) ⇒ ⊥b a 0 = ⋅ b a ,
r
r
r
r
⇒ = ⋅ 0 b a b a⊥ ili je barem jedan jednak 0
r
,
r
r
(3) ( ) 0
a b
c os ,
a b
ϕ ϕ π

= ≤ r
r
. ≤
Svojstva skalarnog množenja:
(1) 0 0 0
r
r r r r r
= ⇔ = ⋅ ≥ ⋅ a a a , a a , - pozitivnost
r r
(2) ( ) ( ) ( b a b a b a
r r r
λ λ λ = ⋅ = ⋅ , - homogenost
r
r r
r
)
(3) a b b a ⋅ = ⋅ , - komutativnost
r r
r
r
(4) ( ) c a b a c b a
r r
r
⋅ + ⋅ = + ⋅ . - distributuvnost

Primjer:
Za vektore b , a
r
r
vrijedi: ( )
o
r
r
r
r
45 30 5 = ∠ = = b , a , b , a . Neka su e b a f , b a
r
r
r r
r r
3 4 + = − = .
r
r
Izračunati f e ⋅ .
r
r
f e
r
r
⋅ ( ) ( ) 3 55 70 3 11 4 3 4 + − = = ⋅ − ⋅ + ⋅ = + ⋅ − = L
r r r
r r r
r
r
b b b a a a b a b a .


IV. Vektorski produkt vektora (vektorski umnožak)

Neka su
r
− b , a
r
dani vektori, i
( ) − ∠ = b , a
r
r
ϕ kut među vektorima a
r
i b
r
.
r
Vektorski produkt (umnožak) vektora a
r
i b je funkcija
( ) , V V V → × × :
r
r
r
r
( ) b a b , a a × ,
tj. funkcija koja paru vektora ( ) b , a
r
r
pridružuje vektor a b
r
r
× .

Za vektor vrijedi: b a
r
r
×
• ϕ sin b a b a
r
r
r
r
= ×
Geometrijski, modul vektorskog produkta jednak je površini paralelograma što ga
zatvaraju vektori a
r
i b
r
. To vidimo iz: v a sin b a b a
r
r
r
r
r
= = × ϕ .

31
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1


• Vektor je na vektor b a
r
r
× ⊥ a
r
i na vektor b
r
.
r
b , a
r
r
kolinearni ⇒ 0
r
r
= ×b a ,
r
r
r
r
0
r
= ×b a a ⇒ b , kolinearni ili je barem jedan od njh 0
r
.
• Trojka vektora ( ) b a , b , a
r
r
r
r
× čini desnu trojku, tj. gledano iz vrha vektora rotacija
iz a u b suprotna je gibanju kazaljke na satu.
b a
r
r
×
r
r

Svojstva vektorskog množenja:
(1) 0
r
r r
= × a a ,
r
(2) ( ) ( ) ( b a b a b a
r
r
r
r
λ λ λ × = × = × , - homogenost
r
r r
r
)
(3) ( ) a b b a × − = × , - antikomutativnost
r
r r
r
r
(4) ( ) c a b a c b a
r r
× + × = + × . - distributuvnost


V. Mješoviti produkt vektora

Neka su c b , a
r
r
r
i dani vektori. Mješoviti produkt (umnožak) vektora a c b ,
r
r
r
i je funkcija
( ) , R V V V → × × :
r
r
r r
r
r
( ) ( ) c b a c , b , a a ⋅ × ,
tj. funkcija koja trojki vektora ( ) c , b , a
r
r
r
pridružuje broj ( ) R c b a ∈ ⋅ ×
r
r
r
.
Oznaka:
( ) ( )
a b c a,b,c × ⋅ =
r r
r r r r


Svojstva:
(1) ( ) ( ) ( ) b a c a c b c b a
r
r r r r
r
r
r
r
⋅ × = ⋅ × = ⋅ × ,
r r
r
r
r
r
(2) ( ) ( ) c a b c b a ⋅ × − = ⋅ × .

Geometrijska interpretacija mješovitog produkta:
Neka su
r
c b , a
r r
i - zadani nekomplanarni vektori, i
r
( ) c , b a
r
r
× ∠ = α
- kut među vektorima ( ) c b a
r
r
r
i × .

Tada je
( ) α cos c b a c b a
r
r
r r
r
r
⋅ × = ⋅ ×

c
v
cos
r
= α , α cos c v
r
= , b a B
r
r
× =
( ) V v B c b a ± = ⋅ = ⋅ ×
r
r
r
, tj. apsolutna vrijednost mješovitog produkta triju vektora
jednaka je volumenu paralelepipeda kojeg tvore ti vektori.

32
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1


KOORDINATNI SUSTAV


Kartezijev pravokutni koordinatni sustav

Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi:
Ox − os apscisa,
Oy − os ordinata,
Oz − os aplikata,
točka − ishodište koordinatnog sustava, i jedinični vektori O k , j , i
r r r
odabrani na sljedeći način:
( ) → 0 0 1
1
, , E radijvektor 1
1
= → = i i OE
r r
,
( ) → 0 1 0
2
, , E radijvektor 1
2
= → = j j OE
r r
,
( ) → 1 0 0
3
, , E radijvektor 1
3
= → = k k OE
r r
.

Zapisujemo ga:
( )
. ; O i , j ,k
r r r

Prikaz vektora u koordinatnom sustavu ( ) k , j , i O
r r r
;

Neka je T bilo koja točka. ( z , y , x )
Radijvektor točke T:

k z j y i x OT r
T
r r r
r
+ + = = , gdje je
T
r i ⋅
r
r
=
( )
xi yj zk i + + ⋅ = x
r r r r
… skalarna projekcija vektora OT na vektor , i analogno: i
r
r
T
r j ⋅ =
r
… skalarna projekcija vektora OT na vektor j
r
,
r r
y
T
r k z ⋅ =
r
… skalarna projekcija vektora OT na vektor k .

x … vektorska projekcija vektora i
r
OT na vektor i
r
,
r r
y j … vektorska projekcija vektora OT na vektor j ,
r r
z … vektorska projekcija vektora k OT na vektor k .

Dakle, imamo pridruženje:
točka T ↔ vektor ( z , y , x ) { } z , y , x = OT , pri čemu su
z , y , x koordinate točke T, i
z , y , x komponente vektora OT .

Modul (duljina) vektora OT :
2 2 2
z y x OT + + = .


33
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1


Primjer:
Odrediti skalarne i vektorske komponente radijvektora
T
r
r
točke ( ) 3 5 1 , , T . Izračunati modul
vektora .
T
r
r
ö ( 3 5 1 , , T )
T
r
r
k j i
r r r
3 5 1 + + =
Skalarne komponente: 1 = = x r
x
, 5 = = y r
y
, 3 = = z r
z
.
r r r
r
r r
r
Vektorske komponente: r i i i r
x x
= ⋅ = = 1 , r j j r
y y
5 = = , r k k r
z z
r r
r
3 = = .
Modul vektora r :
T
r
35 3 5 1
2 2 2
= + + =
T
r
r
.

Kosinusi smjera vektora

Neka su γ β α , , kutovi što ih vektor a
r
zatvara s koordinatnim osima.

Kosinusi tih kutova računaju se prema formulama:

a
a
cos ,
a
a
cos ,
a
a
cos
z
y
x
r r r
= = = γ β α ,
r
i nazivaju kosinusi smjera vektora a .

Slijedi:
− projekcije vektora a na koordinatne osi:
r
α cos a a
x
r
= , β cos a
y
r
= a , γ cos a a
z
r
= ,
r
− komponente jediničnog vektora vektora a :
= =
a
a
a
o
r
r
r
{ }
¦
)
¦
`
¹
¦
¹
¦
´
¦
=
a
a
,
a
a
,
a
a
a , a , a
a
z
y
x
z y x
r r r r
1
{ } γ β α cos , cos , cos = ,
− ⇒ =1
o
a
r

1
1
2 2 2
2
2 2 2
= + +
= + +
γ β α
γ β α
cos cos cos
cos cos cos
.


Računanje s vektorima u koordinatnom zapisu

Neka su zadani vektori b a
r
r
i svojim komponentama:
r
{ }
z y x
a , a , a a =
r
k a j a i a
z y x
r r
+ + = ,
r r r r
{ }
z y x
b , b , b b = k b j b i b
z y x
+ + = .

Zbrajanje i oduzimanje
= ± b a
r
r
( )± + + k a j a i a
z y x
r r r
( ) k b j b i b
z y x
r r r
+ + ( ) ( ) ( )k b a j b a i b a
z z y y x x
r r r
± + ± + ± =
r
r
= ± b a { }
z z y y x x
b a , b a , b a ± ± ±



34
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1


Zadatak (Vektor zadan dvjema točkama):
Neka je zadan vektor a
r
svojim komponentamaa :
z y x
a , a ,
{ }
z y x
a , a , a a =
r
k a j a i a
z y x
r r r
+ + = .
Pitamo kako bismo odredili ako znamo da je
z y x
a , a , a ( )
1 1 1
z , y , x A početna a
završna točka vektora
( )
2 2 2
z , y , x B
a
r
?



Radijvektori točaka A i B:
k z j y i x OA
1 1 1
+ + =
k z j y i x OB
2 2 2
+ + =
⇒ = − = = OA OB AB a ( )− + + k z j y i x
2 2 2
( ) k z j y i x
1 1 1
+ +
⇒ ( ) ( ) ( )k z z j y y i x x AB
1 2 1 2 1 2
− + − + − = =
r
a { }
1 2 1 2 1 2
z z , y y , x x − − − = .


Primjeri:
1. Odrediti komponente i modul vektora zadanog točkama ( ) 4 2 1 , , A , ( ) 2 0 3 − , , B .
{ } 6 2 2 − − = , , AB , 44 = AB ; { } 6 2 2 , , BA − = , 44 = BA .

2. Odrediti početnu točku vektora { } 1 5 0 − = , , CD , ako je završna točka ( ) 3 2 1 , , .
= − = ⇒ − = CD OD OC OC OD CD { } { } { } 4 3 1 1 5 0 3 2 1 , , , , , , − = − −
. ( ) 4 3 1 , , C − ⇒

3. Vektor c u bazi
r
( ) k , j , i
r r r
ima komponente (16, -15, 12). Odrediti koordinate vektora d ako je
koolinearan s c , suprotno orijentiran i ako je
r
d
r
r
. d 75 =
r

r r
( ) k j i , , d
r r
α + α − α = − α = 12 15 16 12 15 16
r
( ) α α 25 12 15 16
2 2 2 2
= = + + = ... d
3 3 3 75 25 − = ∨ = ⇒ = ⇒ = = α α α α d
r

r
( ) ( 36 45 48 12 15 16 3 , , , , d − = − − = . )


Množenje sa skalarom
a
r
λ ( ) k a j a i a
z y x
r r r
+ + = λ k a j a i a
z y x
r r r
λ λ λ + + = { }
z y x
a , a , a λ λ λ = { }
z y x
a , a , a λ =



35
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1


Skalarni produkt vektora
Skalarni umnošci jediničnih vektora k , j , i
r r r
:
r
1 1 0 = ⋅ = ⋅ ⇒ = = ⋅ k k j j cos i i i i
r r r r r r r
,
0 0
2
= ⋅ = ⋅ ⇒ = = ⋅ i k k j cos j i j i
r r r r r r r r
π
.

Slijedi:
r
= ⋅ b a
r
( ) k a j a i a
z y x
r r r
+ + ( ) k b j b i b
z y x
r r r
+ + ⋅ = = K K
z z y y x x
b a b a b a + +

Posljedice:
(1)
2 2 2 2 2 2 2
z y x z y x
a a a a , a a a a a a + + = = + + = ⋅
r r r r
,
(2) =

=
b a
b a
cos r
r
r
r
ϕ
2 2 2 2 2 2
z y x z y x
z z y y x x
b b b a a a
b a b a b a
+ + + +
+ +
,
|
.
|

\
|
≤ ≤
2
0
π
ϕ .

Primjer:
Neka su zadani vektori { } 3 3 3 , , a =
r
i { } 0 1 1 , , = b
r
. Odrediti skalarnu i vektorsku projekciju
vektora na vektor b . a
r
r
{ } { }
)
`
¹
¹
´
¦
= = ⇒ = ⇒ = 0
2
2
2
2
0 1 1
2
1
2 0 1 1
0
, , , , b b , , b
r r r

Skalarna projekcija vektora na : a
r
b
r
= ⋅ =
0
b a a
b
r
r
{ } 3 3 3 , , 2 3
2
2 3
2
2 3
0
2
2
2
2
= + =
)
`
¹
¹
´
¦
⋅ , , .
Vektorska projekcija vektora na b : a
r
r
0
b a a
b b
r
= { } j i , , , ,
r r
3 3 0 3 3 0
2
2
2
2
2 3 + = =
)
`
¹
¹
´
¦
= .

Vektorski produkt vektora
Vektorski umnošci jediničnih vektora k , j , i
r r r
:
0
r r r r r r r
= × = × = × k k j j i i ,
r r r r r r
( ) k i j j i = × − = × ; ( ) i j k k j
r r r r
= × − = × ; ( ) j k i i k
r r r r r
= × − = × .
Slijedi:
r
= ×b a
r
( ) k a j a i a
z y x
r r r
+ + ( ) k b j b i b
z y x
r r r
+ + × = = K K
r
= ( ) ( ) ( )k b a b a j b a b a i b a b a
x y y x z x x z y z z y
r r
− + − + −

Drukčiji način zapisivanja (pomoću determinante trećeg reda):
r

z y x
z y x
b b b
a a a
k j i
b a
r r
r
r
= × = = K K ( ) ( ) ( )k b a b a j b a b a i b a b a
x y y x z x x z y z z y
r r r
− + − + −

36
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1


Mješoviti produkt
Neka su zadani vektori c , b , a
r
r
r
svojim komponentama:
r

{ }
x y z
a a ,a ,a =
r
k a j a i a
z y x
r r
+ + = ,
r r r r

{ }
x y z
b b ,b ,b = k b j b i b
z y x
+ + = ,
r
r r r

{ }
x y z
c c ,c ,c = k c j c i c
z y x
+ + = .

Mješoviti produkt vektora , a c , b
r
r
r
je broj
r
( )
z y x
z y x
b b b
a a a
k j i
c b a
r r
r
r
r
= ⋅ × = =K ( ) k c j c i c
z y x
r r r
+ + ⋅
( ) ( ) ( )
z x y y x y x z z x x y z z y
c b a b a c b a b a c b a b a − + − − − =

Drukčiji način zapisivanja (pomoću determinante trećeg reda):
( ) c b a
r
r
r
⋅ ×
z y x
z y x
z y x
c c c
b b b
a a a
= L = ( ) ( ) ( )
z x y y x y x z z x x y z z y
c b a b a c b a b a c b a b a − + − − − =

Sada je lako provjeriti valjanost sljedećeg teorema:

Teorem
Vektori a c , b ,
r
r
r
su komplanarni ako i samo ako je ispunjeno
( )
0 a b c × ⋅ =
r
r r
.


Primjeri:

1. Odrediti volumen i visinu paralelepipeda kojeg razapinju vektori { } 1 2 0 a , , = ,
r
{ } 2 2 1 b , , = − −
r

i c . { } 1 4 0 , , =
r

( )
1 2 0
2 2 1 2
0 4 1
V a b c V ± = × ⋅ = − − = = − ⇒ =
r
r r
L 2,
( ) 3 2 2 = × ⇒ + − = = = × b a k j i
b b b
a a a
k j i
b a
z y x
z y x
r
r
r r r
L
r r r
r
r
( )
3
2
=
×
⋅ ×
= ⇒
b a
c b a
v r
r
r
r
r
.

2. Da li su vektori { } 1 4 5 a , , = −
r
, { } 2 6 8 b , , = −
r
i { } 4 2 4 , , c − =
r
. komplanarni?

37
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1


Drugim riječima pitamo se da li je 0 =
z y x
z y x
z y x
c c c
b b b
a a a
?
⇒ ≠ − = 0 124
z y x
z y x
z y x
c c c
b b b
a a a
nisu.

3. Ispitati da li su vektori j i a
r r
r
2 + = , b k j
r r r
3 − = i c k i
r r
r
2 + = linearno nezavisni.

Da bi vektori bili linearno nezavisni njihova linearna kombinacija mora iščezavati na
trivijalan način. Dakle, ispitujemo da li 0
r
r
r
r
= + + c b a γ β α ⇒ 0 = = = γ β α .

0
r
r
r
r
= + + c b a γ β α ,
r r r
( )+ + j i 2 α ( ) k j
r
3 − β ( ) 0 2
r r r
= + + k i γ ,
. ( ) ( ) ( ) 0
0 2 3
0 2
0
0 2 3 2 = = = ⇒
¦
¹
¦
´
¦
= + −
= +
= +
⇒ = + − + + + + γ β α
γ β
β α
γ α
γ β β α γ α
r r r r
k j i

4. Neka su ( ) ( ) ( 1 3 1 2 6 5 2 2 1 ) − − − , , C , , , B , , , A vrhovi trokuta. Izračunati duljinu visine spuštene iz
vrha B na stranicu AC.

1. način:
AB AC h AC × = ⋅ , h = ?
{ } 5 9 16 3 4 0 = + = − = , , AC
{ } 41 25 16 0 5 4 = + = − = , , AB
k j i
k j i
AB AC
r r r
r r r
16 12 15
0 5 4
3 4 0 + + − =

− = ×
25 16 12 15
2 2 2
= + + = × AB AC
5
25
= ⇒ h .â

2. način:

{ } { }

¦
)
¦
`
¹
− = − ⋅ − = ⋅
α ⋅ = α ⋅ = ⋅
20 3 4 0 0 5 4
5 41
, , , , AC AB
cos cos AC AB AC AB
41
4
− = α cos

38
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1



39
{ } 4 4
5
3
5
4
0 0 5 4 = − =
)
`
¹
¹
´
¦
− ⋅ − = ⋅ = , , , ,
AC
AC
AB AD …duljina projekcije vektora AB na AC

⇒ = − = − = 25 16 41
2 2
2
AD AB h 5 = h â.

5. Izračunati površinu paralelograma čije su dijagonale n m e 2 + = i , n m f + = 3 gdje je
2 1 = = m , n a m i n zatvaraju kut od 60°.

a i b su stranice paralelograma

¦
)
¦
`
¹
= −
= +
f b a
e b a
2
2
f e
b
f e
a

=
+
=

( ) ( ) ( ) e f f e f e b a P × = − × + = × = 2
4
1
2
1
2
1

( ) ( ) n n m n n m m m n m n m P × + × + × + × = + × + = 2 3 2 3
2
1
3 2
2
1

( ) | | = ⋅ ⋅ ⋅ = ∠ ⋅ ⋅ = × =
2
3
2 1
2
5
2
5
2
5
n , m sin m n m n P
2
3 5
.

vektor duljine 1. dr. r rr -vektori a. koja prolazi točkom A. Radijvektor (radijus vektor) Ako je T neka točka prostora a O ishodište koordinatnog sustava.vektor duljine 0. r Zadatak: Nacrtati skalarnu. a zatim vektorsku projekciju vektora a na pravac p. J. jedinični vektor je definiran sa a 0 = r . Za svaki vektor možemo izabrati njegovog predstavnika tako da mu početna točka bude baš točka O. siječe pravac p.oznaka: 0 .vrijedi: 0 = AA = BB = K . r . Jedinični vektor .c su kolinearni: Komplanarni vektori Vektori koji pripadaju istoj ili paralelnim ravninama. vektor OT nazivamo r radijvektor točke T. a r r a0 je vektor koji ima isti smjer kao i a a duljina mu je 1. r . a okomita je na p. Projekcija vektora − Ortogonalna projekcija u ravnini na pravac p je funkcija koja svakoj točki A ravnine pridružuje točku u kojoj okomica na p. siječe pravac p. − Ortogonalna projekcija u prostoru na pravac p je funkcija koja svakoj točki A prostora pridružuje točku u kojoj ravnina koja prolazi točkom A. - r r r r a za zadani vektor a . Kolinearni vektori Vektori koji pripadaju istom ili paralelnim pravcima. Zapisujemo ga i rT .b. duljine a . Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 OPERACIJE S VEKTORIMA Kao prvo moramo uvesti (definirati) neke pojmove: Nul vektor . r .Geodetski fakultet. Na taj se način dobiva radijvektor neke (bilo koje) točke. 27 . sc.duljina (modul) nul vektora: 0 = 0 .

(− 1) ⋅ a = −a . dr. r r r r (4) a + b = b + a . ( ) Skup V s operacijama zbrajanja i množenja sa skalarom te svojstvima (1) – (8) tvori strukturu koju nazivamo vektorski (linearni) prostor. Zbrajanje vektora je funkcija (+ ) : V × V → V .Geodetski fakultet. J. r r r r r (3) a + (− a ) = (− a ) + a = 0 . Svojstva operacije množenja sa skalarom: r r r r (5) λ a + b = λa + λb . r r • λ > 0 ⇒ a i λa su isto orijentitani. funkcija koja paru vektora a . + . ( ) ( ) Oduzimanje vektora Oduzimanje vektora se definira kao operacija zbrajanja r r r r sa suprotnim vektorom: a − b : = a + − b . ( ) II. r r • λa = λ ⋅ a . Za vektor λ a vrijedi: r r • a i λa su kolinearni (imaju isti ili paralelni nosač). r r tj. Zbrajanje vektora r r Neka su a i b bilo kakvi vektori. ( ) ( ) Vektore zbrajamo po pravilu trokuta ili po pravilu paralelograma: Svojstva operacije zbrajanja: r r r r r r (1) a + b + c = a + b + c . i koju zapisujemo (V. r r r r tj. 0 ⋅ a = 0 . Množenje vektora sa skalarom je funkcija (⋅) : R × V → V . 28 . r r λ < 0 ⇒ a i λa su suprotno orijentirani. sc. Množenje vektora sa skalarom (brojem) r Neka je a vektor i λ realni broj. r r r (6) (λ + µ )a = λa + µa . r r r r a . funkcija koja paru (λ . a ) a λ a .b a a + b . r r r r r r (8) 1 ⋅ a = a . r r (λ .b pridružuje vektor a + b . ⋅ ). Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 I. a ) pridružuje vektor λa . r r r (7) (λµ )a = λ (µa ) = λµa . r r r r r (2) a + 0 = 0 + a = a .

a n vektori i k1 . Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Baza vektorskog prostora Pojam baze vektorskog prostora spada među najvažnije pojmove vektorske algebre. a n su linearno nezavisni ako njihova linearna kombinacija isčezava jedino na trivijalan način. odnosno oni su linearno zavisni onda i samo onda ako se jadan od njih može prikazati kao linearna kombinacija ostalih vektora.K . 6 3 2 Definicija (baza) Baza vektorskog prostora V je najveći broj linearno nezavisnih vektora tog prostora. b . Svaka dva vektora jednog pravca su linearno zavisna pa zaključujemo da se baza sastoji od jednog jedinog vektora.K . Primjer: r r r r 1r r r 1. a 2 . a n su linearno zavisni ako njihova linearna kombinacija ne isčezava na trivijalan način. iz r r r r k1 a1 + k 2 a 2 + K + k n a n = 0 ne slijedi k1 = k 2 = L = k n = 0 . a n su linearno nezavisni onda i samo onda ako se ni jedan od njh ne može prikazati kao linearna kombinacija ostalih vektora. k 2 . a 2 . Vektori a . i =1. a 2 . b . b = −6a + 2c i c = 3a + b . Vektor r r r r b = k1 a1 + k 2 a 2 + K + k n a n r r r zovemo linearna kombinacija vektora a1 .Geodetski fakultet. 29 .K .K . c su komplanarna onda i samo onda ako je svaki od njih linearna kombinacija ostalih dvaju. Teorem r r r r Dva vektora a i b su kolinearna onda i samo onda ako postoji broj k ∈ R takav da je a = kb . dr.K . ako r r r r k1 a1 + k 2 a 2 + K + k n a n = 0 ⇒ k1 = k 2 = L = k n = 0 . c za koje je 3a + b − c = 0 linearno su nezavisni. Detaljnije o ovom području može se naći na primjer u Elezović [1]. Definicija (linearna kombinacija) r r r Neka su a1 . a n s koeficijentima k1 . Pitanje: Koji je najveći broj linearno nezavisnih vektora prostora Vi. tj.K . tj.3 ? Prostor V1. U smislu objašnjavanja i uvođenja pojma baze navest ćemo potrebne definicije i teoreme. a 2 .2. od kojih nećemo sve dokazivati. Teorem r r r Vektori a1 . J. Teorem r r r Tri vektora a . r r r Vektori a1 . sc. a 2 . k n .K . k 2 . 2 r r r 1r r r 1r 1r r a = − b + c . Definicija (linearna (ne)zavisnost) r r r Vektori a1 . Naime. k n realni brojevi.

Dokaz r r r Neka je B = a. postoje brojevi α 2 . r r r r r a0 ⋅ b = b cos ϕ = ba fl skalarna projekcija vektora b na vektor a .b pridružuje broj (skalar) a ⋅ b ∈ R . Pretpostavimo da prikaz nije jedinstven.b − kut među vektorima a i b . To znači da osim prikaza r (*) postoji još barem jedan prikaz vektora d .b . β1 = β 2 . definirana sa: r r r r a ⋅ b = a b cos ϕ .Geodetski fakultet. r r r r a . 30 .b − dani vektori.(**) slijedi r r r r r r 0 = d − d = (α1 − α 2 )a + (β 1 − β 2 )b + (γ 1 − γ 2 )c .γ 2 takvi da je r r r r (**) d = α 2 a + β 2b + γ 2 c . ( ) ( ) ( ) Pomoću skalarnog produkta izračunava se i projekcija vektora na vektor. r r Skalarni produkt (umnožak) vektora a i b je funkcija (⋅) : V × V → R .c baza trodimenzionalnog vektorskog prostora V3 i neka je r r r r d = α1a + β1b + γ 1c (*) r prikaz vektora d po bazi B.b a a ⋅ b . Svaka četiri vektora prostora su linearno zavisna pa zaključujemo da se baza sastoji od tri vektora. c linearno nezavisni (čine bazu) ⇒ njihova linearna kombinacija iščezava na trivijalan način. J. r r r Budući da su a . funkcija koja paru vektora a . Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Prostor V2. { } III. γ 1 = γ 2 . tj. tj. tj. (α1 − α 2 ) = (β1 − β 2 ) = (γ 1 − γ 2 ) = 0 ⇒ α1 = α 2 . Oduzimanjem (*) . dr.b . sc. r r r r tj. Skalarni produkt vektora (skalarni umnožak) Neka su r r a . i analogno. Prostor V3. β 2 . Svaka tri vektora jedne ravnine su linearno zavisna pa zaključujemo da se baza sastoji od dva vektora. Teorem Prikaz vektora u bazi je jedinstven. r r r r r a ⋅ b0 = a cos ϕ = ab fl skalarna projekcija vektora a na vektor b . i r r r r ϕ = ∠ a .

b − dani vektori. ( ) ( ) ( ) r r Za vektor a × b vrijedi: r r r r • a × b = a b sin ϕ Geometrijski. r r r r r (2) λ a ⋅ b = (λa ) ⋅ b = a λb . r r Vektorski produkt (umnožak) vektora a i b je funkcija (×) : V × V → V .b = 45 o . J.( 0 ≤ ϕ ≤ π ) . modul vektorskog produkta jednak je površini paralelograma što ga r r r r r r r zatvaraju vektori a i b . r r fl vektorska projekcija vektora b na vektor a . funkcija koja paru vektora a .b a a × b . a = a ⋅ a .homogenost .b − kut među vektorima a i b . Neka su e = 4a − b . ∠ a . r r r r r r r . To vidimo iz: a × b = a b sin ϕ = a v . 31 . a b Svojstva skalarnog množenja: r r r r r r (1) a ⋅ a ≥ 0 .komutativnost .Geodetski fakultet. r r r r r r r r r r r r e ⋅ f = 4a − b ⋅ a + 3b = 4a ⋅ a + 11a ⋅ b − 3b ⋅ b = L = −70 + 55 3 . b = 30 . ( ) ( )( ) IV. Vektorski produkt vektora (vektorski umnožak) Neka su r r a . r r r r a . r r Izračunati e ⋅ f .pozitivnost . (4) a ⋅ b + c = a ⋅ b + a ⋅ c ( ) ( ( ) . r r r r r a ⋅ b = 0 ⇒ a⊥ b ili je barem jedan jednak 0 . r r r r tj.b pridružuje vektor a × b . sc. f = a + 3b . dr. r r r r (2) a⊥ b ⇒ a ⋅ b = 0 . i r r r r ϕ = ∠ a . Posljedice skalarnog množenja: r r r r r r r r (1) a ⋅ a = a a cos 0 = a 2 . r r a ⋅b (3) c os ϕ = r r . Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 r (a ⋅ b )b = a b r r r r (a ⋅ b ) a = b a 0 0 0 0 a r r r b 0 0 r r fl vektorska projekcija vektora a na vektor b .distributuvnost ) Primjer: r r r r r r r r r r r r Za vektore a .b vrijedi: a = 5 . r r r r (3) a ⋅ b = b ⋅ a . a ⋅ a = 0 ⇔ a = 0 .

( ) ( ) ( Tada je r r r r r r a × b ⋅ c = a × b ⋅ c cos α ) r r r v cos α = r . v = c cos α .kut među vektorima a × b i c . r r r r r r Oznaka: a × b ⋅ c = a. i r r r α = ∠ a × b . r r r r )⋅ c = −(b × a )⋅ c .b . b kolinearni ili je barem jedan od njh 0 .b . b . ( ) ( ( ) ) ( ) . sc.c pridružuje broj a × b ⋅ c ∈ R . b kolinearni ⇒ a × b = 0 .antikomutativnost . 32 . r r r r (3) a × b = − b × a .distributuvnost V.homogenost .c ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Svojstva: r r (1) a × b r r (2) a × b ( ( r r r r r )⋅ c = (b × c )⋅ a = (c × a ) ⋅ b . Mješoviti produkt (umnožak) vektora a . dr.b i c dani vektori. gledano iz vrha vektora a × b rotacija r r iz a u b suprotna je gibanju kazaljke na satu.b .c r r r . c a a × b ⋅ c . Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 • • r r r r Vektor a × b je ⊥ na vektor a i na vektor b . r r r r r r r (4) a × b + c = a × b + a × c . funkcija koja trojki vektora a .zadani nekomplanarni vektori. r r r r r r tj. r r r r r a . r r r r r r a × b = 0 ⇒ a .b i c . a × b čini desnu trojku. ( ) Svojstva vektorskog množenja: r r r (1) a × a = 0 . r r r r r (2) λ a × b = (λa ) × b = a × λb . r r r r r r Trojka vektora a .b i c je funkcija ( ) :V ×V ×V → R . B = a × b c r r r a × b ⋅ c = B ⋅ v = ±V . Mješoviti produkt vektora r r r r r r Neka su a . J. apsolutna vrijednost mješovitog produkta triju vektora ( ) jednaka je volumenu paralelepipeda kojeg tvore ti vektori. r r Geometrijska interpretacija mješovitog produkta: Neka su r r r a . r r r r r r a . tj. tj.Geodetski fakultet.

r r r točka O − ishodište koordinatnog sustava.1.0 . z} . r … vektorska projekcija vektora OT na vektor j . 33 . i . pri čemu su x . r r E3 (0. r r r Zapisujemo ga: O. j . j . gdje je ( ) r r rT ⋅ i = r r rT ⋅ j = r r rT ⋅ k = ( xi + yj + zk ) ⋅ i = x … skalarna projekcija vektora OT na vektor i .0 ) → radijvektor OE 2 = j → j = 1 . r z … skalarna projekcija vektora OT na vektor k . Oy − os ordinata. z komponente vektora OT . r r r r r r xi r yj r zk r … vektorska projekcija vektora OT na vektor i . sc. y . i . J. imamo pridruženje: točka T ( x .1) → radijvektor OE3 = k → k = 1 . i jedinični vektori i .0. z koordinate točke T. Modul (duljina) vektora OT : OT = x 2 + y 2 + z 2 . y . r r E2 (0 . Radijvektor točke T: r r r r rT = OT = xi + yj + zk . k odabrani na sljedeći način: r r E1 (1. y . y . Oz − os aplikata. i analogno: r y … skalarna projekcija vektora OT na vektor j . Dakle.0 ) → radijvektor OE1 = i → i = 1 . y .Geodetski fakultet. z ) bilo koja točka. i x . k Neka je T ( x . dr. ( ) r r r Prikaz vektora u koordinatnom sustavu O. z ) ↔ vektor OT = {x . j . Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 KOORDINATNI SUSTAV Kartezijev pravokutni koordinatni sustav Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox − os apscisa.k . r … vektorska projekcija vektora OT na vektor k .

cos β . dr. ry = ry j = 5 j . r − komponente jediničnog vektora vektora a : r a ay a  r 1 a   a o = r = r a x .Geodetski fakultet. a z ± bz { ( ) ( } ) ( ) 34 . cos γ } . β .3) ö rT = 1i + 5 j + 3k Skalarne komponente: rx = x = 1 . cos β = r . Kosinusi tih kutova računaju se prema formulama: ay a a cos α = rx . cos γ = rz . Izračunati modul r vektora rT . { { } } Zbrajanje i oduzimanje r r r r r r r r r r r a ± b = a x i + a y j + a z k ± bx i + b y j + bz k = (a x ± bx )i + a y ± b y j + (a z ± bz )k r r a ± b = a x ± bx .a z = a x i + a y j + a z k . Kosinusi smjera vektora r Neka su α . r r r r b = b x . a y ± b y . a z = a cos γ . Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Primjer: r Odrediti skalarne i vektorske komponente radijvektora rT točke T (1. rz = z = 3 .b y . a a a r i nazivaju kosinusi smjera vektora a . a y .3) . a a a a a   { } − r ao = 1 ⇒ cos 2 α + cos 2 β + cos 2 γ = 1 cos 2 α + cos 2 β + cos 2 γ = 1 2 . a z =  rx . r . Slijedi: r − projekcije vektora a na koordinatne osi: r r r a x = a cos α . a y = a cos β . rz = rz k = 3k . r r Modul vektora rT : rT = 12 + 5 2 + 3 2 = 35 .b z = b x i + b y j + b z k .γ kutovi što ih vektor a zatvara s koordinatnim osima. rz  = {cos α . r r r r T (1. Računanje s vektorima u koordinatnom zapisu r r Neka su zadani vektori a i b svojim komponentama: r r r r a = a x .5.a y .5. J. r r r r r r r r r r Vektorske komponente: rx = rx i = 1 ⋅ i = i . ry = y = 5 . sc.

12). 2 . Odrediti koordinate vektora d ako je r r r d koolinearan s c . BA = 44 .12) = 16αi − 15αj + 12αk r d = α 2 (16 2 + 15 2 + 12 2 ) = .−6} . λa z } = λ {a x .45. − 3. λa y . B (3. -15. 2 . − 3. BA = {− 2 . = 25 α r d = 25 α = 75 ⇒ α = 3 ⇒ α = 3 ∨ α = −3 r d = −3(16.2 .0 . Pitamo kako bismo odredili a x . AB = 44 . 5. CD = OD − OC ⇒ OC = OD − CD = { . a z ako znamo da je A(x1 . ( ) ( ) Primjeri: 1. Odrediti komponente i modul vektora zadanog točkama A(1. a y .Geodetski fakultet. 4} 1 1 ⇒ C (1. dr.−2 ) . r r r r d = α(16. j . a y .−2 .12) = (− 48. z1 ) početna a B ( x2 .3} − {0 ... z 2 − z1 } . r r r r r 3. 6} .36) .a y . 3) . AB = {2 .− 1} = { .k ima komponente (16. y1 . Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Zadatak (Vektor zadan dvjema točkama): r Neka je zadan vektor a svojim komponentama a x . 2. z 2 ) r završna točka vektora a ? { } Radijvektori točaka A i B: OA = x1 i + y1 j + z1 k OB = x2 i + y 2 j + z 2 k ⇒ a = AB = OB − OA = x 2 i + y 2 j + z 2 k − x1 i + y1 j + z1 k r ⇒ a = AB = ( x 2 − x1 )i + ( y 2 − y1 ) j + ( z 2 − z1 )k = {x2 − x1 .− 1} .−15. suprotno orijentiran i ako je d = 75. 4 ) . sc.a z = a x i + a y j + a z k . y 2 . a y . ( ) Množenje sa skalarom r r r r r r r λa = λ a x i + a y j + a z k = λa x i + λa y j + λa z k = {λa x . J. y 2 − y1 .4 ) . a z } ( ) 35 . ako je završna točka (1. a z : r r r r a = a x . Vektor c u bazi i .−15. 5. 2 . Odrediti početnu točku vektora CD = {0 .

j . 0} ⇒ b = 2 ⇒ b0 = 2  2 2  r  2 2  3 2 3 2 r r r Skalarna projekcija vektora a na b : ab = a ⋅ b0 = {3. (2) cos ϕ = r r = 0 ≤ ϕ ≤  . . r r r r r r r r r r r r r r r i × j = −( j × i ) = k .3.Geodetski fakultet. j . r r r   1 {1. Vektorska projekcija vektora a na b : ab = ab b0 = 3 2   2 2  Vektorski produkt vektora r r r Vektorski umnošci jediničnih vektora i . r r r r r r r r π i ⋅ j = i j cos = 0 ⇒ j ⋅ k = k ⋅ i = 0 . 0 1 b = { . k ×i = − i ×k = j . J.1. Slijedi: r r r r r r r r a × b = a x i + a y j + a z k × bx i + b y j + bz k = KK = r r r = a y bz − a z b y i + (a z bx − a x bz ) j + a x b y − a y bx k ( ) ( ) ( ) ( ( ) ) ( ) Drukčiji način zapisivanja (pomoću determinante trećeg reda): r r r i j k r r r r r a × b = a x a y a z = KK = a y bz − a z b y i + (a z bx − a x bz ) j + a x b y − a y bx k bx b y bz ( ) ( ) 36 .3} ⋅  . a = a x 2 + a y 2 + a z 2 . 2 Slijedi: r r r r r r r r a ⋅ b = a x i + a y j + a z k ⋅ bx i + b y j + bz k = KK = a x bx + a y by + a z bz ( )( ) Posljedice: r r r r (1) a ⋅ a = a x 2 + a y 2 + a z 2 = a 2 . k : r r r r r r r i ×i = j × j = k ×k = 0. j × k = − k × j = i . 0} =  2 . 2  a b a x 2 + a y 2 + a z 2 bx 2 + b y 2 + bz 2 Primjer: r r Neka su zadani vektori a = {3. Odrediti skalarnu i vektorsku projekciju 1 r r vektora a na vektor b .1. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Skalarni produkt vektora r r r Skalarni umnošci jediničnih vektora i . 0 = {3. 3.1. dr. . 0} . k : r r r r r r r r i ⋅ i = i i cos 0 = 1 ⇒ j ⋅ j = k ⋅ k = 1 . 2 . 2 2  2 2  r r r r  2 2  r . 3} i b = { . 3. r r a x bx + a y b y + a z bz a ⋅b π  . 0} = 3i + 3 j .0 = + =3 2. sc.

Da li su vektori a = {1.4} . 0 4 1 r r r i j k r r r r r r r a × b = a x a y a z = L = 2i − j + 2k ⇒ a × b = 3 ( ) ( ) ⇒ v= r r (a × b )⋅ c r r r a×b = bx by bz 2 . ( ) Primjeri: r r 1. −4 .c y . r r r r c = {cx .az } = a x i + a y j + a z k .1} r i c = {0 .b . dr.2 .b .c su komplanarni ako i samo ako je ispunjeno a × b ⋅ c = 0 . b = {2. 2 .c je broj r r r i j k r r r r r r a × b ⋅ c = ax a y az ⋅ cxi + c y j + cz k = K = bx b y bz ( ) ( ) = a y bz − a z b y c x − (a x bz − a z bx )c y + a x b y − a y bx c z Drukčiji način zapisivanja (pomoću determinante trećeg reda): ax a y az r r r a × b ⋅ c = bx b y bz = L = a y bz − a z b y c x − (a x bz − a z bx )c y + a x b y − a y bx c z cx c y cz ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Sada je lako provjeriti valjanost sljedećeg teorema: Teorem r r r r r r Vektori a .b . 3 r r r 2. −2. komplanarni? 37 . −8} i c = {− 4 .4 .Geodetski fakultet.6. r r r r b = {bx . sc. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Mješoviti produkt r r r Neka su zadani vektori a . b = {−2.bz } = bx i + b y j + bz k .1} .by .5} . 1 2 0 r r r ±V = a × b ⋅ c = −2 −2 1 = L = −2 ⇒ V = 2 . Odrediti volumen i visinu paralelepipeda kojeg razapinju vektori a = {1. r r r Mješoviti produkt vektora a .c svojim komponentama: r r r r a = {ax .a y . J. 0} .cz } = c x i + c y j + c z k .

4 .3.−2 . ay by cy az bz = 0 ? cz r r r r r r r r r 3. r r r r ( ) ( ) α + γ = 0 r r r r (α + γ )i + (2α + β ) j + (− 3β + 2γ )k = 0 ⇒ 2α + β = 0 ⇒ α = β = γ = 0. Da bi vektori bili linearno nezavisni njihova linearna kombinacija mora iščezavati na r r r r trivijalan način. J.−1) vrhovi trokuta. način: AB ⋅ AC = AB ⋅ AC cos α = 41 ⋅ 5 cos α  4   ⇒ cos α = − 41  AB ⋅ AC = {4 . Ispitati da li su vektori a = i + 2 j . Neka su A(1.−3} = −20  38 . h = ? AC = {0 .−5. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 ax Drugim riječima pitamo se da li je bx cx ax bx cx ay by cy az bz = −124 ≠ 0 ⇒ cz nisu.0} = 16 + 25 = 41 r r r i j k r r r AC × AB = 0 4 − 3 = −15i + 12 j + 16k 4 −5 0 AC × AB = 15 2 + 12 2 + 16 2 = 25 ⇒ h= 25 . Dakle. B(5.0}⋅ {0. način: AC ⋅ h = AC × AB . b = j − 3k i c = i + 2k linearno nezavisni.4. αa + βb + γc = 0 .−6 .2 ).â 5 2.Geodetski fakultet. sc. 1. r r r r r r r α (i + 2 j ) + β j − 3k + γ i + 2k = 0 .−3} = 16 + 9 = 5 AB = {4 .−5. C (1. Izračunati duljinu visine spuštene iz vrha B na stranicu AC.  − 3β + 2γ = 0  4. dr.2 ). ispitujemo da li αa + βb + γc = 0 ⇒ α = β = γ = 0 .

sc. 5. = 2 2 2 2 2 [ ( )] 39 .n = ⋅1⋅ 2 ⋅ . a i b su stranice paralelograma e+ f a=  a+b = e  2 ⇒ a −b = f  e− f  b= 2 1 1 1 P = a×b = e + f × e − f = 2 f ×e 2 2 4 1 1 P= m + 2n × 3m + n = 3m × m + m × n + 2n × 3m + 2n × n 2 2 ( ) ( )( ) ( ) ( ) P= 5 5 5 3 5 3 n × m = n ⋅ m ⋅ sin ∠ m . Izračunati površinu paralelograma čije su dijagonale e = m + 2n i f = 3m + n . gdje je n = 1. .−5. J.0}⋅ 0.Geodetski fakultet. m = 2 a m i n zatvaraju kut od 60°. dr.−  = − 4 = 4 …duljina projekcije vektora AB na AC  5 5 AC AC 2 2 h 2 = AB − AD = 41 − 16 = 25 ⇒ h = 5 â. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 AD = AB ⋅  4 3 = {4.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->