Geodetski fakultet, dr. sc. J.

Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1

4. VEKTORI


POJAM VEKTORA


Svakodnevno se susreemo s veliinama za ije je odreivanje potreban samo jedan broj. Na
primjer udaljenost, povrina, volumen,. Njih zovamo skalarnim veliinama.
Meutim, postoje veliine koje ne moemo potpuno odrediti brojem, ve je potrebno zadati i
njihov smjer. Na primjer ubrzanje, strujanje, vjetar,. Njih zovamo vektorskim veliinama.

Vektor kao skup (klasa) usmjerenih duina

Neka su dvije toke na pravcu, u ravnini ili u prostoru. Duinu s krajevima
oznaavamo s
B , A B , A
AB . Duljinu duine AB oznaavamo s AB ili ( ) B , A d .
Usmjerena duina AB je duina za koju se zna poetna toka A i zavrna toka B.
Za dvije usmjerene duine CD , AB kaemo da su ekvivalentne ako postoji translacija koja prvu
prevodi u drugu, tj. ako je etverokut paralelogram. ABDC







Definicija
Skup svih meusobno ekvivalentnih usmjerenih duina nazivamo vektorom.

Dakle, vektor se moe predoiti pomou vie razliitih usmjerenih duina reprezentanata
vektora. esto se za vektor upotrebljava i naziv: klasa usmjerenih duina.

Zbog jednostavnosti emo bilo koju usmjerenu duinu (reprezentantu vektora) nazivati vektorom
i oznaavati K , CD , AB ili K
r
r
, b , a .

Skup svih vektora nekog prostora oznaavat emo sa V. Za nae potrebe e V biti jednodimen-
zionalni prostor V
1
(pravac), dvodimenzionalni prostor V
2
(ravnina) ili trodimenzionalni prostor
V
3
.

Geometrijski, vektor je opisan (zadan) sa:
prevcem nosiocem na kojem se vektor nalazi,
duljinom ili modulom: AB = ( ) B , A d ,
orijentacijom na pravcu nosiocu.

Ponekad se govori o smjeru vektora. Smjer objedinjuje nosioca i orijentaciju.

26
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


OPERACIJE S VEKTORIMA


Kao prvo moramo uvesti (definirati) neke pojmove:

Nul vektor
- vektor duljine 0,
r
- oznaka: , 0
r
- vrijedi: K = = = BB AA 0 ,
- duljina (modul) nul vektora: 0 0 =
r
.

Jedinini vektor
- vektor duljine 1,
- za zadani vektor a , duljine
r
a
r
, jedinini vektor je definiran sa
a
a
r
r
r
=
0
a ,
- je vektor koji ima isti smjer kao i
0
a
r
a
r
a duljina mu je 1.

Radijvektor (radijus vektor)
Ako je T neka toka prostora a O ishodite koordinatnog sustava, vektor OT nazivamo
radijvektor toke T. Zapisujemo ga i
T
r
r
.
Za svaki vektor moemo izabrati njegovog predstavnika tako da mu poetna toka bude ba
toka O. Na taj se nain dobiva radijvektor neke (bilo koje) toke.

Kolinearni vektori
Vektori koji pripadaju istom ili paralelnim pravcima.


-vektori a, su kolinearni: b,c
r r r

Komplanarni vektori
Vektori koji pripadaju istoj ili paralelnim ravninama.

Projekcija vektora
Ortogonalna projekcija u ravnini na pravac p je funkcija koja svakoj toki A ravnine
pridruuje toku u kojoj okomica na p, koja prolazi tokom A, sijee pravac p.
Ortogonalna projekcija u prostoru na pravac p je funkcija koja svakoj toki A prostora
pridruuje toku u kojoj ravnina koja prolazi tokom A, a okomita je na p, sijee pravac p.

Zadatak: Nacrtati skalarnu, a zatim vektorsku projekciju vektora a
r
na pravac p.






27
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


I. Zbrajanje vektora

Neka su a i b bilo kakvi vektori. Zbrajanje vektora je funkcija
r
r
( ) , V V V + :
r
r
r
r
( ) b a b , a a + ,
tj. funkcija koja paru vektora ( ) b , a
r
r
pridruuje vektor b a
r
r
+ .

Vektore zbrajamo po pravilu trokuta ili po pravilu paralelograma:

Svojstva operacije zbrajanja:
(1) ( ) ( ) c b a c b a
r
r
r r
r
r
+ + = + +
r r
r r
r
,
(2) , a a a = + = + 0 0
r r r
(3) ( ) ( ) 0
r
r
= + = + a a a a
r
r r
r
,
(4) . a b b a + = +

Oduzimanje vektora
Oduzimanje vektora se definira kao opera ija zbrajanja
r r
c
sa suprotnim vektorom: ( ) b a b a
r r
+ = : .



II. Mnoenje vektora sa skalarom (brojem)

Neka je vektor i a
r
realni broj. Mnoenje vektora sa skalarom je funkcija
( ) , V V R :
r r
( ) a a , a ,
tj. funkcija koja paru ( ) a ,
r
pridruuje vektor a
r
.
Za vektor a vrijedi:
r
i a
r
a su kolinearni (imaju isti ili paralelni nosa),
a a
r r
= ,
r
> 0 a i a
r
su isto orijentitani,
r r
< 0 a i a su suprotno orijentirani.

Svojstva operacije mnoenja sa skalarom:
(5) ( ) b a b a
r
r
r
r
+ = +
r r r
,
(6) ( ) a a a + = +
r r
,
(7) ( ) ( ) a a a
r
= = ,
r r r
(8) ( ) 0 0 1 1
r
r r
= = = a , a a , a a .

Skup V s operacijama zbrajanja i mnoenja sa skalarom te svojstvima (1) (8) tvori strukturu
koju nazivamo vektorski (linearni) prostor, i koju zapisujemo (V, +, ).

28
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


Baza vektorskog prostora

Pojam baze vektorskog prostora spada meu najvanije pojmove vektorske algebre. U smislu
objanjavanja i uvoenja pojma baze navest emo potrebne definicije i teoreme, od kojih neemo
sve dokazivati. Detaljnije o ovom podruju moe se nai na primjer u Elezovi [1].

Definicija (linearna kombinacija)
Neka su
n
a , , a , a
r
K
r r
2 1
r r
vektori i realni brojevi. Vektor
n
k , , k , k K
2 1

n n
a k a k a k b
r
K
r
+ + + =
2 2 1 1
zovemo linearna kombinacija vektora
n
a , , a , a
r
K
r r
2 1
s koeficijentima k .
n
k , , k , K
2 1

Teorem
Dva vektora i b su kolinearna onda i samo onda ako postoji broj a
r
r
R k takav da je b k a
r
r
= .

Teorem
Tri vektora , , su komplanarna onda i samo onda ako je svaki od njih linearna
kombinacija ostalih dvaju.
a
r
b
r
c
r

Definicija (linearna (ne)zavisnost)
Vektori a
n
a , , a ,
r
K
r r
2 1
su linearno nezavisni ako njihova linearna kombinacija isezava jedino na
trivijalan nain, tj. ako
. 0 0
2 1 2 2 1 1
= = = = = + + +
n n n
k k k a k a k a k L
r
r
K
r r
r r r
Vektori a
n
a , , a , K
2 1
su linearno zavisni ako njihova linearna kombinacija ne isezava na
trivijalan nain, tj. iz
ne slijedi 0
2 2 1 1
r
r
K
r r
= + + +
n n
a k a k a k 0
2 1
= = = =
n
k k k L .

Teorem
Vektori a
n
a , , a ,
r
K
r r
2 1
su linearno nezavisni onda i samo onda ako se ni jedan od njh ne moe
prikazati kao linearna kombinacija ostalih vektora, odnosno oni su linearno zavisni onda i samo
onda ako se jadan od njih moe prikazati kao linearna kombinacija ostalih vektora.

Primjer:
1. Vektori , , c za koje je a
r
b
r
r
0
2
1
3
r
r
r
r
= + c b a linearno su nezavisni. Naime,
c b a
r
r
r
3
1
6
1
+ = , b c a
r r
r
2 6 + = i b a c
r
r r
2
1
3 + = .

Definicija (baza)
Baza vektorskog prostora V je najvei broj linearno nezavisnih vektora tog prostora.

Pitanje: Koji je najvei broj linearno nezavisnih vektora prostora V
i
, i =1,2,3 ?

Prostor V
1
; Svaka dva vektora jednog pravca su linearno zavisna pa zakljuujemo da se baza
sastoji od jednog jedinog vektora.

29
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


Prostor V
2
; Svaka tri vektora jedne ravnine su linearno zavisna pa zakljuujemo da se baza
sastoji od dva vektora, i analogno,
Prostor V
3
; Svaka etiri vektora prostora su linearno zavisna pa zakljuujemo da se baza
sastoji od tri vektora.

Teorem
Prikaz vektora u bazi je jedinstven.

Dokaz
Neka je
{ }
B a,b,c =
r
r r
baza trodimenzionalnog vektorskog prostora V
3
i neka je
r
r
c b a d
r
r
1 1 1
+ + =
r
(*)
prikaz vektora po bazi B. Pretpostavimo da prikaz nije jedinstven. To znai da osim prikaza
(*) postoji jo barem jedan prikaz vektora d
d
r
, tj. postoje brojevi
2 2 2
, , takvi da je
c b a d
r
r
r
r
2 2 2
+ + = . (**)
Oduzimanjem (*) - (**) slijedi
r r r
( ) ( ) ( )c b a d d
r
r
r
2 1 2 1 2 1
0 + + = = .
r
r
r
Budui da su a c , b , linearno nezavisni (ine bazu) njihova linearna kombinacija iezava na
trivijalan nain, tj.
( ) ( ) ( )
2 1 2 1 2 1 2 1 2 1 2 1
0 = = = = = = , , .


III. Skalarni produkt vektora (skalarni umnoak)

Neka su
r
b , a
r
dani vektori, i
( ) = b , a
r
r
kut meu vektorima a
r
i b
r
.
r
Skalarni produkt (umnoak) vektora a
r
i b je funkcija
( ) , R V V :
r
r
r
r
( ) b a b , a a ,
tj. funkcija koja paru vektora ( ) b , a
r
r
pridruuje broj (skalar) R b a
r
r
, definirana sa:
cos b a b a
r
r
r
r
= .

Pomou skalarnog produkta izraunava se i projekcija vektora na vektor, tj.

b
a cos a b a = =
r
r
r
0
skalarna projekcija vektora a
r
na vektor b ,
r
r
r

a
b cos b b a = =
r r
r
0
skalarna projekcija vektora b na vektor a ,





30
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


vektorska projekcija vektora
( )
0 0 0 b
a b b a b =
r r r
r
a
r
na vektor , b
r
r
r r
r
r
vektorska projekcija vektora
( )
0 0 a
a b a b a = b na vektor a .
0
r

Posljedice skalarnog mnoenja:
(1) a a a , a cos a a a a
r r r r r r r r
= = =
2
0 ,
r
r
r
r
(2) b a 0 = b a ,
r
r
r
r
= 0 b a b a ili je barem jedan jednak 0
r
,
r
r
(3) ( ) 0
a b
c os ,
a b

= r
r
.
Svojstva skalarnog mnoenja:
(1) 0 0 0
r
r r r r r
= = a a a , a a , - pozitivnost
r r
(2) ( ) ( ) ( b a b a b a
r r r
= = , - homogenost
r
r r
r
)
(3) a b b a = , - komutativnost
r r
r
r
(4) ( ) c a b a c b a
r r
r
+ = + . - distributuvnost

Primjer:
Za vektore b , a
r
r
vrijedi: ( )
o
r
r
r
r
45 30 5 = = = b , a , b , a . Neka su e b a f , b a
r
r
r r
r r
3 4 + = = .
r
r
Izraunati f e .
r
r
f e
r
r
( ) ( ) 3 55 70 3 11 4 3 4 + = = + = + = L
r r r
r r r
r
r
b b b a a a b a b a .


IV. Vektorski produkt vektora (vektorski umnoak)

Neka su
r
b , a
r
dani vektori, i
( ) = b , a
r
r
kut meu vektorima a
r
i b
r
.
r
Vektorski produkt (umnoak) vektora a
r
i b je funkcija
( ) , V V V :
r
r
r
r
( ) b a b , a a ,
tj. funkcija koja paru vektora ( ) b , a
r
r
pridruuje vektor a b
r
r
.

Za vektor vrijedi: b a
r
r

sin b a b a
r
r
r
r
=
Geometrijski, modul vektorskog produkta jednak je povrini paralelograma to ga
zatvaraju vektori a
r
i b
r
. To vidimo iz: v a sin b a b a
r
r
r
r
r
= = .

31
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


Vektor je na vektor b a
r
r
a
r
i na vektor b
r
.
r
b , a
r
r
kolinearni 0
r
r
= b a ,
r
r
r
r
0
r
= b a a b , kolinearni ili je barem jedan od njh 0
r
.
Trojka vektora ( ) b a , b , a
r
r
r
r
ini desnu trojku, tj. gledano iz vrha vektora rotacija
iz a u b suprotna je gibanju kazaljke na satu.
b a
r
r

r
r

Svojstva vektorskog mnoenja:
(1) 0
r
r r
= a a ,
r
(2) ( ) ( ) ( b a b a b a
r
r
r
r
= = , - homogenost
r
r r
r
)
(3) ( ) a b b a = , - antikomutativnost
r
r r
r
r
(4) ( ) c a b a c b a
r r
+ = + . - distributuvnost


V. Mjeoviti produkt vektora

Neka su c b , a
r
r
r
i dani vektori. Mjeoviti produkt (umnoak) vektora a c b ,
r
r
r
i je funkcija
( ) , R V V V :
r
r
r r
r
r
( ) ( ) c b a c , b , a a ,
tj. funkcija koja trojki vektora ( ) c , b , a
r
r
r
pridruuje broj ( ) R c b a
r
r
r
.
Oznaka:
( ) ( )
a b c a,b,c =
r r
r r r r


Svojstva:
(1) ( ) ( ) ( ) b a c a c b c b a
r
r r r r
r
r
r
r
= = ,
r r
r
r
r
r
(2) ( ) ( ) c a b c b a = .

Geometrijska interpretacija mjeovitog produkta:
Neka su
r
c b , a
r r
i - zadani nekomplanarni vektori, i
r
( ) c , b a
r
r
=
- kut meu vektorima ( ) c b a
r
r
r
i .

Tada je
( ) cos c b a c b a
r
r
r r
r
r
=

c
v
cos
r
= , cos c v
r
= , b a B
r
r
=
( ) V v B c b a = =
r
r
r
, tj. apsolutna vrijednost mjeovitog produkta triju vektora
jednaka je volumenu paralelepipeda kojeg tvore ti vektori.

32
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


KOORDINATNI SUSTAV


Kartezijev pravokutni koordinatni sustav

Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav ine 3 meusobno okomite osi:
Ox os apscisa,
Oy os ordinata,
Oz os aplikata,
toka ishodite koordinatnog sustava, i jedinini vektori O k , j , i
r r r
odabrani na sljedei nain:
( ) 0 0 1
1
, , E radijvektor 1
1
= = i i OE
r r
,
( ) 0 1 0
2
, , E radijvektor 1
2
= = j j OE
r r
,
( ) 1 0 0
3
, , E radijvektor 1
3
= = k k OE
r r
.

Zapisujemo ga:
( )
. ; O i , j ,k
r r r

Prikaz vektora u koordinatnom sustavu ( ) k , j , i O
r r r
;

Neka je T bilo koja toka. ( z , y , x )
Radijvektor toke T:

k z j y i x OT r
T
r r r
r
+ + = = , gdje je
T
r i
r
r
=
( )
xi yj zk i + + = x
r r r r
skalarna projekcija vektora OT na vektor , i analogno: i
r
r
T
r j =
r
skalarna projekcija vektora OT na vektor j
r
,
r r
y
T
r k z =
r
skalarna projekcija vektora OT na vektor k .

x vektorska projekcija vektora i
r
OT na vektor i
r
,
r r
y j vektorska projekcija vektora OT na vektor j ,
r r
z vektorska projekcija vektora k OT na vektor k .

Dakle, imamo pridruenje:
toka T vektor ( z , y , x ) { } z , y , x = OT , pri emu su
z , y , x koordinate toke T, i
z , y , x komponente vektora OT .

Modul (duljina) vektora OT :
2 2 2
z y x OT + + = .


33
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


Primjer:
Odrediti skalarne i vektorske komponente radijvektora
T
r
r
toke ( ) 3 5 1 , , T . Izraunati modul
vektora .
T
r
r
( 3 5 1 , , T )
T
r
r
k j i
r r r
3 5 1 + + =
Skalarne komponente: 1 = = x r
x
, 5 = = y r
y
, 3 = = z r
z
.
r r r
r
r r
r
Vektorske komponente: r i i i r
x x
= = = 1 , r j j r
y y
5 = = , r k k r
z z
r r
r
3 = = .
Modul vektora r :
T
r
35 3 5 1
2 2 2
= + + =
T
r
r
.

Kosinusi smjera vektora

Neka su , , kutovi to ih vektor a
r
zatvara s koordinatnim osima.

Kosinusi tih kutova raunaju se prema formulama:

a
a
cos ,
a
a
cos ,
a
a
cos
z
y
x
r r r
= = = ,
r
i nazivaju kosinusi smjera vektora a .

Slijedi:
projekcije vektora a na koordinatne osi:
r
cos a a
x
r
= , cos a
y
r
= a , cos a a
z
r
= ,
r
komponente jedininog vektora vektora a :
= =
a
a
a
o
r
r
r
{ }

)

=
a
a
,
a
a
,
a
a
a , a , a
a
z
y
x
z y x
r r r r
1
{ } cos , cos , cos = ,
=1
o
a
r

1
1
2 2 2
2
2 2 2
= + +
= + +


cos cos cos
cos cos cos
.


Raunanje s vektorima u koordinatnom zapisu

Neka su zadani vektori b a
r
r
i svojim komponentama:
r
{ }
z y x
a , a , a a =
r
k a j a i a
z y x
r r
+ + = ,
r r r r
{ }
z y x
b , b , b b = k b j b i b
z y x
+ + = .

Zbrajanje i oduzimanje
= b a
r
r
( ) + + k a j a i a
z y x
r r r
( ) k b j b i b
z y x
r r r
+ + ( ) ( ) ( )k b a j b a i b a
z z y y x x
r r r
+ + =
r
r
= b a { }
z z y y x x
b a , b a , b a



34
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


Zadatak (Vektor zadan dvjema tokama):
Neka je zadan vektor a
r
svojim komponentamaa :
z y x
a , a ,
{ }
z y x
a , a , a a =
r
k a j a i a
z y x
r r r
+ + = .
Pitamo kako bismo odredili ako znamo da je
z y x
a , a , a ( )
1 1 1
z , y , x A poetna a
zavrna toka vektora
( )
2 2 2
z , y , x B
a
r
?



Radijvektori toaka A i B:
k z j y i x OA
1 1 1
+ + =
k z j y i x OB
2 2 2
+ + =
= = = OA OB AB a ( ) + + k z j y i x
2 2 2
( ) k z j y i x
1 1 1
+ +
( ) ( ) ( )k z z j y y i x x AB
1 2 1 2 1 2
+ + = =
r
a { }
1 2 1 2 1 2
z z , y y , x x = .


Primjeri:
1. Odrediti komponente i modul vektora zadanog tokama ( ) 4 2 1 , , A , ( ) 2 0 3 , , B .
{ } 6 2 2 = , , AB , 44 = AB ; { } 6 2 2 , , BA = , 44 = BA .

2. Odrediti poetnu toku vektora { } 1 5 0 = , , CD , ako je zavrna toka ( ) 3 2 1 , , .
= = = CD OD OC OC OD CD { } { } { } 4 3 1 1 5 0 3 2 1 , , , , , , =
. ( ) 4 3 1 , , C

3. Vektor c u bazi
r
( ) k , j , i
r r r
ima komponente (16, -15, 12). Odrediti koordinate vektora d ako je
koolinearan s c , suprotno orijentiran i ako je
r
d
r
r
. d 75 =
r

r r
( ) k j i , , d
r r
+ = = 12 15 16 12 15 16
r
( ) 25 12 15 16
2 2 2 2
= = + + = ... d
3 3 3 75 25 = = = = = d
r

r
( ) ( 36 45 48 12 15 16 3 , , , , d = = . )


Mnoenje sa skalarom
a
r
( ) k a j a i a
z y x
r r r
+ + = k a j a i a
z y x
r r r
+ + = { }
z y x
a , a , a = { }
z y x
a , a , a =



35
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


Skalarni produkt vektora
Skalarni umnoci jedininih vektora k , j , i
r r r
:
r
1 1 0 = = = = k k j j cos i i i i
r r r r r r r
,
0 0
2
= = = = i k k j cos j i j i
r r r r r r r r

.

Slijedi:
r
= b a
r
( ) k a j a i a
z y x
r r r
+ + ( ) k b j b i b
z y x
r r r
+ + = = K K
z z y y x x
b a b a b a + +

Posljedice:
(1)
2 2 2 2 2 2 2
z y x z y x
a a a a , a a a a a a + + = = + + =
r r r r
,
(2) =

=
b a
b a
cos r
r
r
r

2 2 2 2 2 2
z y x z y x
z z y y x x
b b b a a a
b a b a b a
+ + + +
+ +
,
|
.
|

\
|

2
0

.

Primjer:
Neka su zadani vektori { } 3 3 3 , , a =
r
i { } 0 1 1 , , = b
r
. Odrediti skalarnu i vektorsku projekciju
vektora na vektor b . a
r
r
{ } { }
)
`

= = = = 0
2
2
2
2
0 1 1
2
1
2 0 1 1
0
, , , , b b , , b
r r r

Skalarna projekcija vektora na : a
r
b
r
= =
0
b a a
b
r
r
{ } 3 3 3 , , 2 3
2
2 3
2
2 3
0
2
2
2
2
= + =
)
`

, , .
Vektorska projekcija vektora na b : a
r
r
0
b a a
b b
r
= { } j i , , , ,
r r
3 3 0 3 3 0
2
2
2
2
2 3 + = =
)
`

= .

Vektorski produkt vektora
Vektorski umnoci jedininih vektora k , j , i
r r r
:
0
r r r r r r r
= = = k k j j i i ,
r r r r r r
( ) k i j j i = = ; ( ) i j k k j
r r r r
= = ; ( ) j k i i k
r r r r r
= = .
Slijedi:
r
= b a
r
( ) k a j a i a
z y x
r r r
+ + ( ) k b j b i b
z y x
r r r
+ + = = K K
r
= ( ) ( ) ( )k b a b a j b a b a i b a b a
x y y x z x x z y z z y
r r
+ +

Drukiji nain zapisivanja (pomou determinante treeg reda):
r

z y x
z y x
b b b
a a a
k j i
b a
r r
r
r
= = = K K ( ) ( ) ( )k b a b a j b a b a i b a b a
x y y x z x x z y z z y
r r r
+ +

36
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


Mjeoviti produkt
Neka su zadani vektori c , b , a
r
r
r
svojim komponentama:
r

{ }
x y z
a a ,a ,a =
r
k a j a i a
z y x
r r
+ + = ,
r r r r

{ }
x y z
b b ,b ,b = k b j b i b
z y x
+ + = ,
r
r r r

{ }
x y z
c c ,c ,c = k c j c i c
z y x
+ + = .

Mjeoviti produkt vektora , a c , b
r
r
r
je broj
r
( )
z y x
z y x
b b b
a a a
k j i
c b a
r r
r
r
r
= = =K ( ) k c j c i c
z y x
r r r
+ +
( ) ( ) ( )
z x y y x y x z z x x y z z y
c b a b a c b a b a c b a b a + =

Drukiji nain zapisivanja (pomou determinante treeg reda):
( ) c b a
r
r
r

z y x
z y x
z y x
c c c
b b b
a a a
= L = ( ) ( ) ( )
z x y y x y x z z x x y z z y
c b a b a c b a b a c b a b a + =

Sada je lako provjeriti valjanost sljedeeg teorema:

Teorem
Vektori a c , b ,
r
r
r
su komplanarni ako i samo ako je ispunjeno
( )
0 a b c =
r
r r
.


Primjeri:

1. Odrediti volumen i visinu paralelepipeda kojeg razapinju vektori { } 1 2 0 a , , = ,
r
{ } 2 2 1 b , , =
r

i c . { } 1 4 0 , , =
r

( )
1 2 0
2 2 1 2
0 4 1
V a b c V = = = = =
r
r r
L 2,
( ) 3 2 2 = + = = = b a k j i
b b b
a a a
k j i
b a
z y x
z y x
r
r
r r r
L
r r r
r
r
( )
3
2
=

=
b a
c b a
v r
r
r
r
r
.

2. Da li su vektori { } 1 4 5 a , , =
r
, { } 2 6 8 b , , =
r
i { } 4 2 4 , , c =
r
. komplanarni?

37
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


Drugim rijeima pitamo se da li je 0 =
z y x
z y x
z y x
c c c
b b b
a a a
?
= 0 124
z y x
z y x
z y x
c c c
b b b
a a a
nisu.

3. Ispitati da li su vektori j i a
r r
r
2 + = , b k j
r r r
3 = i c k i
r r
r
2 + = linearno nezavisni.

Da bi vektori bili linearno nezavisni njihova linearna kombinacija mora iezavati na
trivijalan nain. Dakle, ispitujemo da li 0
r
r
r
r
= + + c b a 0 = = = .

0
r
r
r
r
= + + c b a ,
r r r
( )+ + j i 2 ( ) k j
r
3 ( ) 0 2
r r r
= + + k i ,
. ( ) ( ) ( ) 0
0 2 3
0 2
0
0 2 3 2 = = =

= +
= +
= +
= + + + + +




r r r r
k j i

4. Neka su ( ) ( ) ( 1 3 1 2 6 5 2 2 1 ) , , C , , , B , , , A vrhovi trokuta. Izraunati duljinu visine sputene iz
vrha B na stranicu AC.

1. nain:
AB AC h AC = , h = ?
{ } 5 9 16 3 4 0 = + = = , , AC
{ } 41 25 16 0 5 4 = + = = , , AB
k j i
k j i
AB AC
r r r
r r r
16 12 15
0 5 4
3 4 0 + + =

=
25 16 12 15
2 2 2
= + + = AB AC
5
25
= h .

2. nain:

{ } { }

= =
= =
20 3 4 0 0 5 4
5 41
, , , , AC AB
cos cos AC AB AC AB
41
4
= cos

38
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1



39
{ } 4 4
5
3
5
4
0 0 5 4 = =
)
`

= = , , , ,
AC
AC
AB AD duljina projekcije vektora AB na AC

= = = 25 16 41
2 2
2
AD AB h 5 = h .

5. Izraunati povrinu paralelograma ije su dijagonale n m e 2 + = i , n m f + = 3 gdje je
2 1 = = m , n a m i n zatvaraju kut od 60.

a i b su stranice paralelograma

=
= +
f b a
e b a
2
2
f e
b
f e
a

=
+
=

( ) ( ) ( ) e f f e f e b a P = + = = 2
4
1
2
1
2
1

( ) ( ) n n m n n m m m n m n m P + + + = + + = 2 3 2 3
2
1
3 2
2
1

( ) | | = = = =
2
3
2 1
2
5
2
5
2
5
n , m sin m n m n P
2
3 5
.