You are on page 1of 69

TAKO JEDNOSTAVNO

A an a

Naslov originala Ajahn Chah Simply So

Ajahn Chah i Amaravati Publications, Amaravati, Great Gaddesden Hemel Hempstead HP1 3BZ, UK Zahteve za dozvolu za pretampavanje i druge informacije slati na: abmpublications@amaravati.org Copyright 2011 Amaravati Publications 1000 primeraka, tampano u Maleziji
Srpsko izdanje Theravada budistiko drutvo "Srednji put" Novi Sad Beograd www.yubudizam.com budizam@yahoo.com Prvo izdanje

A an a

TAKO JEDNOSTAVNO
108 poreenja o Dhammi

Branislav Kovaevi

Prevod

elimo da se zahvalimo mnogima koji su uestvovali u pripremanju ove knjige. Naroito Katauta grupi iz Malezije, Singapura i Australije, kao i Sukhi Hotu Sdn Bhd grupi za tampanje knjige. Ova knjiga je namenjena iskljuivo za besplatnu distribuciju, kao dar Dhamme. Molimo vas da je ne prodajete. Ako vam vie nije potrebna, poklonite je nekome ko je za nju zainteresovan ili najblioj biblioteci.

Dhamma je takva, najbolje se izraava kroz poreenja, jer Dhamma nema bilo kakvu karakteristiku. Nije okrugla, ne ma uglove. Nema naina da joj se pribliimo, sem kroz ovakva poreenja. Ako to razumete, razumete Dhammu. Nemojte misliti da se Dhamma nalazi negde daleko od vas. Ona je tu u vama ona je o vama. Pogledajte. U jednom trenut ku ste sreni, u narednom tuni, zadovoljni, onda besni na tu osobu, mrzite je: sve je to Dhamma...

UVOD

otovani Aan a je bio majstor da upotrebi prikladno i ne uobiajeno poreenje kako bi objasnio sutinu Uenja. Ne kada bi neku apstraktnu stvar uinio jasnom uz pomo ivopi sne i jednostavne slike. Drugi put bi neku sliku analizirao na nain koji donosi slojevitost znaenja i prua materijal za dalje promiljanje. Drugim reima, neka od njegovih poreenja su pruala odgovore, dok su druga provocirala pitanja. Posle smrti, na osnovu njegovih govora o Dhammi sai njeno je nekoliko zbirki poreenja. Ovaj prevod obuhvata ug lavnom onu koju je sastavio jedan od njegovih tajlandskih ue nika, Aan andi, poetkom prole decenije. Kaem uglav nom zato to sam uneo nekoliko izmena: 1. Tri poreenja u originalnoj zbirci sam zamenio sa tri uzeta iz govora Otrenjenje od onoga to vam se svia (Byya khawng thii chawb): Flairana voda, izvorska voda, Ograda i U obliku kruga. U dva sluaja originalna poreenja su bila zapravo ponavljanje ve postojeih u knjizi. Uz to, jedno je imalo vie istorijski, nego praktian znaaj. 2. Jednom od originalnih poreenja Kapljice i nepre kinut mlaz dodao sam jo nekoliko reenica iz Dhamma go vora iz kojeg je preuzeto. 3. Neki od naslova poreenja su promenjeni, kako bi bili efektniji. 4. Redosled poreenja je izmenjen, da bi itava zbirka odavala jai utisak organskog jedinstva i ravnomernosti.

Aan andi je svoju kolekciju zapisivao direktno sa zvu nog snimka Aan aovih govora, uz minimalno menjanje tek sta. Sledio sam njegov primer, nastojei da prevod bude to pot puniji i precizniji. Pomalo sirova priroda nekih od poreenja upravo je ono to otkriva neoekivane slojeve znaenja, ono to ih ini provokativnima, i nadam se da je prevod uspeo u preno enju nekih od tih sirovih i intrigantnih kvaliteta. Nekoliko ljudi je pregledalo original i dalo mi korisne predloge za poboljanja. Moju posebnu zahvalnost zasluuju Aan Passano, Dinder Vathanasombat i Mihael Col. eleo bih da svi oni koji proitaju ovaj prevod shvate ori ginalnu nameru Aan aa, da Uenje objasni jednostavnim, ali vrlo slikovitim reima. oktobar, 2007. Thanissaro Bhikkhu

10

Tvoj istinski dom Tvoj spoljanji dom nije i tvoj istinski dom. To je tvoj pretpostavljeni dom, dom u ovom svetu. A to se tie tvog istinskog doma, to je mir. Buda nam je savetovao da izgradimo sopstveni dom tako to emo prestati da se vezujemo, sve dok ne dostignemo mir. Okean Potoci, jezera i reke koji teku ka okeanu, kada se jednom u njega uliju, svi imaju istu plavu boju, isti slan ukus. Isto je i sa ljudskim biima: nije vano odakle su kada se uliju u tok Dhamme, svi postaju jedna te ista Dhamma. Podzemna voda Buda je Dhamma Dhamma je Buda. Dhamma za koju se Buda probudio jeste neto to je oduvek u ovom svetu. Ona nije ne stala. To je slino podzemnoj vodi. Ko god kopa dovoljno du boko, ugledae vodu. Ne radi se o tome da je taj ovek stvorio ili izmislio vodu. Sve to je on uradio jeste da je uloio trud u kopanje bunara, dovoljno dubokog da stigne do vode koja je ve bila tamo.
11

Aan a

Zato, ako imamo bilo kakav uvid, shvatiemo da uopte nismo daleko od Bude. Sedimo pred njim upravo u ovom tre nutku. Kada god razumemo Dhammu, mi vidimo Budu. Oni koji su odluni da praktikuju Dhammu bez prekida bilo da sede, stoje ili hodaju nastoje da sluaju Budinu Dhammu sve vreme. U redu je ovde Buda je Dhamma, Dhamma je Buda. On nije poneo sa sobom znanje za koje se probudio. Ostavio ga je upravo ovde. Jed nostavno reeno, to je isto kao sa uiteljima u koli. Oni nisu bili uitelji od roenja. Morali su da se koluju za uitelje pre nego to su to postali, pre nego to su poeli da poduavaju i da za to dobijaju platu. Posle nekog vremena, oni e umreti prestae da budu uitelji. Ali moe se rei da na izvestan nain uitelji ne umiru. Oni kvaliteti koji ine oveka uiteljem ostaju upravo ovde. Isto je sa Budom. plemenite istine koje su ga nainile Budom jo uvek su ovde ostale. Nisu se bilo gde izgu bile. Slonovi, volovi i bivoli Marljivo vebanje uma je korisna aktivnost. Moe to zapaziti i kod tegleih ivotinja, kao to su slonovi, volovi ili bivoli. Pre nego to ih upregnemo da rade, moramo da ih vebamo. Tek kada su uvebani, moemo iskoristiti njihovu snagu za razliite poslove. Svi vi to dobro znate. Dobro uveban um je jo mnogo vredniji. Pogledajte Bu du i njegove plemenite uenike. Promenili su svoj status i od obinih ljudi postali plemeniti, oni koje svako potuje. I doneli 12

Tako jednostavno

su nam korist na mnotvo naina kojih nismo ni svesni. Sve to zahvaljujui injenici da su marljivo vebali svoj um. Uveban um koristan je u svakom radu. Omoguuje nam da posao obavljamo valjano. ini nas razumnim, umesto impul sivnim, i daje priliku da doivimo sreu primerenu naoj situa ciji. Koreni Mi smo poput drveta, sa korenjem i stablom. Svaki list, svaka grana, zavisi od korenja koje upija hranjive materije iz tla i a lje ih nagore kako bi nahranilo drvo. Nae telo, plus nae rei i dela, naa ula vida, sluha, miri sa, ukusa i dodira, jesu nalik granama, liu i stablu. Um je kao korenje koje upija hranu i alje je uz stablo, ka liu i granama, kako bi mogli da cvetaju i donose plod. Izgubljeni novanik To je kao da krene od kue i usput izgubi novanik. Ispao ti je iz depa na stazu jo tamo negde pozadi, ali si ti miran sve dok ne shvati ta se dogodilo miran jer jo uvek ne shvata ta e se desiti sa tim mirom. A njega e kasnije smeniti nemir. Kada na kraju vidi da si zaista izgubio novac, to je trenutak kad ose ti nemir kada te on raspali posred lica. Isto je i sa dobrim i loim delima. Buda nas je zato uio da se upoznamo sa tim stvarima. Ako ih ne poznajemo, tada nema mo oseaj za ispravno i pogreno, dobro i loe.

13

Aan a

Tokovi na kolima, tragovi kola Ciklus preporaanja je nalik tokovima na kolima. A ta kola vue vo. Ako ih vue bez prestanka, tada e i tragovi tokova nastaviti bez prestanka da briu tragove volovskih kopita. To kovi na kolima nisu dugaki, ali su okrugli. Mogli biste rei da jesu dugi, ali je njihova duina okrugla. Mi vidimo njihovu ok ruglost, ali ne i duinu. Sve dok onaj vo vue bez zaustavljanja, i tokovi kola se okreu bez zaustavljanja. A onda jednog dana vo stane. Umoran je. Odbacuje jaram. Vo zatim odlazi svojim putem, a kola svojim. Tokovi kola se zaustavljaju sama od sebe. Ako ih na tom mestu ostavite do voljno dugo, pretvaraju se u zemlju, vodu, vazduh i vatru, pret varaju se u travu i ubre. Isto je sa ljudima koji jo uvek stvaraju kammu: Oni se ne zaustavljaju. Ljudi koji govore istinu se ne zaustavljaju. Ljudi sa pogrenim gleditima se ne zaustavljaju. Komad leda Ako veliki komad leda stavite na sunce, vidite ga kako se topi isto kao to telo stari malo pomalo, malo pomalo. Ve posle nekoliko minuta, ve posle nekoliko sati, on e se potpuno pret voriti u vodu. To se naziva khayavaya: okonanje, propadanje. Stvorene stvari propadaju ve jako dugo, jo od trenutka kada je nastao ovaj svet. Kada se rodimo, sami preuzimamo sve te stvari. Ne odlaemo ih bilo gde. Kada se rodimo, preuzima mo bolest, starost i smrt. Gomilamo ih na jednom mestu. Pogledajte kako propada to nae telo. Svaki njegov deo propada. Kosa propada malje propadaju nokti propadaju koa propada. Sve, ta god da je, propada u skladu sa svojom priro dom. 14

Tako jednostavno

Deca, meci Pitolj svojom decom mecima gaa iz sebe. Mi svojom de com gaamo u sebe, u sopstveno srce. Kada su nam deca dobra, pogoeni smo u srce. Kada su loa, pogoeni smo u srce. Ta naa deca su stvar nae kamme. Ima ih dobrih, ima ih ravih, ali i jedna i druga su svejedno naa deca. Kada se rode, ta radimo? to im je gore, vie ih volimo. Ako neko od njih oboli od deije paralize i ne moe da hoda, upravo to volimo najvie. Kada krenemo od kue, rei emo os talima: Pazite na svoju sestricu. uvajte je zato to je vo limo. Pre nego to umremo, kaemo im: Pobrinite se za nju. Pobrinite se za moju malu. Jer ona je slaba, i zato je jo vie volimo. Zmijski rep Mi ljudi ne elimo da patimo. Ne elimo nita drugo sem zado voljstva. A zadovoljstvo je tek suptilan oblik patnje. Sa druge strane, bol je otvorena patnja. Jednostavno reeno, patnja i za dovoljstvo su nalik zmiji. Njena glava jeste patnja njezin rep jeste zadovoljstvo. Glava joj sadri otrov. U ustima je otrov. I ako se priblii toj glavi, ona e te ugristi. Ako je uhvati za rep, ini ti se da je to bezbedno, ali ako ga vrsto dri i ne puta, zmija e se izviti i isto tako te ugristi. Zato to i glava i rep pripadaju jednoj istoj zmiji. I srea i tuga dolaze od istih roditelja: udnje i obmane. Zato ima trenutaka kad si srean, ali ipak osea nemir i nela godu ak i kad ti sve ide potaman u pogledu imetka, statusa i pohvala. Kada dobije sve te stvari, srean si, ali tvoj um nije istinski miran zato to negde crv sumnje kae da isto tako moe i da ih izgubi. Boji se da e te stvari nestati. Taj strah 15

Aan a

je ono to ti ne da mira. Ponekad izgubi te stvari i tada zaista pati. To znai da iako su stvari prijatne, u zadovoljstvu klija i klica patnje. Samo je nismo svesni. Isto kao kada uhvatimo i dr imo zmiju: makar je uhvatili za rep, ako nastavimo da je dri mo, ona moe da se okrene i ugrize nas. Tako zmijska glava i zmijski rep, odnosno dobro i loe, ine krug koji se neprekidno okree. I upravo zato zadovoljstvo i bol, dobro i loe, nisu pravi put. Kralj smrti Mi ivimo poput kokoke koja nema pojma ni o emu. Ujutro izvede svoje pilie na dvorite da eprkaju i trae hranu. Uvee se vraa u kokoinjac na spavanje. Ujutro ponovo izlazi da bi traila hranu. Vlasnik joj baci malo pirina svakoga dana, ali ona ne zna zato je on hrani. Ta kokoka i njen vlasnik razmi ljaju na potpuno drugaiji nain. Vlasnik misli: Koliko se moja koka ugojila? Kokoka je, meutim, zaokupljena kljucanjem. Kada je vlasnik podigne da bi je odmerio, ona misli da se igra sa njom. I mi isto tako ne znamo ta se dogaa: odakle dolazimo, koliko emo jo godina iveti, gde emo otii, ko e nas tamo odvesti. Mi to uopte ne znamo. Kralj smrti je poput vlasnika one kokoke. Ne znamo kad e nas zgrabiti, jer smo zaokupljeni zaokupljeni smo prizori ma, zvucima, mirisima, ukusima, dodirima i idejama. Ne osea mo da starimo. Ne znamo ta je dosta.

16

Tako jednostavno

Poetak jeste kraj Znate. kad se rodimo, mi smo ve mrtvi. Starenje i smrt su jed no te isto. To je nalik drvetu. Jedan njegov deo je osnova, drugi deo je vrh kronje. Kad postoji osnova, tad postoji i vrh kro nje kad postoji vrh kronje, postoji i osnova. Kada nema os nove, nema ni vrha kronje kada nema vrha kronje, tad nema ni osnove. Vrh bez osnove to je nemogue. Tako stoje stvari. To je zaista zabavno. Kada neko umre, tuni smo i uzne mireni. Sedimo i plaemo, tugujemo i sve ostalo. To je ob mana. Da znate da je to obmana. Kada ovek umre mi kukamo i plaemo. Tako je to ko zna od kada. Ne zastanemo kako bi smo sve to poblie istraili. A zapravo i oprostite mi to u vam ovo rei ini mi se ako ve hoete da plaete kad neko umre, bolje bi bilo da to uraditi kada se on rodi. Sve smo pos tavili naopake. Kad se dete rodi, ljudi sijaju od sree i smeju se. A zapravo roenje jeste smrt. Smrt je roenje. Poetak je kraj kraj jeste poetak. Listovi Kad sedimo u mirnoj umi, u kojoj nema vetra, i listovi su mir ni. im vetar dune, listovi zatrepere. Um je slina stvar kao i ti listovi. Kad naini kontakt sa nekim objektom, on vibrira u skladu sa svojom prirodom. to manje poznaje Dhammu, to um vie vibrira. Kad oseti zado voljstvo, on umire od zadovoljstva. Kad oseti bol, on umire od bola. Neprekidno se kree tamoamo na ovakav nain.

17

Aan a

Obojena voda Na um, kada je u normali, nalik je kinici. Ona je ista voda, bistra, prozirna i obina. Ako u vodu sipamo zelenu boju, utu boju, tad se i boja vode promeni u zelenu, promeni u utu. Isto je i sa umom: kada naie na neki predmet koji mu se svia, srean je. Kada naie na neto to mu se ne dopada, smrkne se i ne osea se dobro ba kao to voda postane zelena kad u nju sipamo zelenu boju ili uta kad u nju sipamo utu boju. Um neprekidno menja svoju boju. Siroe Kad ne vodimo rauna o njemu, na um je nalik detetu bez ro ditelja koji bi se starali o njemu nalik je siroetu, detetu bez staratelja. Takvo dete pati, a isto je i sa umom. Ako nije izve ban, ako njegova gledita nisu korigovana u ispravna gledita, pred njim je mnogo potekoa. Zato je teko Kad se javi patnja, morate uvideti da je to patnja i videti iz ega je ona nastala. Hoete li to uvideti? Ako na stvari gledamo na uobiajeni nain, tada nema patnje. Na primer, dok sedimo ovde, oputeni smo. Ali onda, u narednom trenutku elimo ovu posudu, pa je podignemo. Sad su stvari drugaije. Drugaije su nego to su bile pre nego to smo podigli tu posudu. Kad je dignemo, oseamo da nas ona vue nadole. Postoji razlog za to. Zato bismo oseali teinu ako ne od toga to smo podigli posudu? Ako je ne dignemo, tada nema niega. Ako je ne dig nemo, oseamo se lakim. Dakle, ta je uzrok i ta je posledica? 18

Tako jednostavno

Sve to treba da uradite je da posmatrate tek toliko malo i tada znate. Ne treba da idete bilo gde da uite. Kad neto uzmemo, to je uzrok patnje. Kada ga odloimo, patnje nema. Injekcija To je patnja. Obina patnja je jedna stvar ona patnja iznad i preko obine jeste neto drugo. Uobiajeni bolovi ovog sklopa koji zovemo telo bolovi dok stojite, bolovi dok sedite, bolovi dok leite: sve te stvari su obina patnja, uobiajena patnja telesnog sklopa. I Buda je doivljavao takve oseaje. Oseao je ista takva zadovoljstva, iste takve bolove, ali je shvatao da su oni obini. Sva ta obina zadovoljstva i bolove bio je u stanju da umiri zato to ih je razumeo. Razumeo je obinu patnju: stvari su takve. I ona tada nije bila suvie jaka. Umesto toga, dobro je motrio na dolazak one druge patnje, patnje iznad i izvan uobiajenog. To je kao kada ste bolesni i odete kod lekara da dobijete injekciju. Tada vam sestra ubode iglu kroz kou i u meso. To malo boli, ali je uobiajena stvar. Nita strano. Tako mora biti za svakoga. Patnja iznad i izvan uobiajenog jeste patnja upa dane ili prijanjanja, vezivanja. Ona je kao da ste onu iglu umo ili u otrov i onda je uboli u telo. Tada ona ne boli samo na uobiajen nain tada to nije tek uobiajena patnja. Tad ona boli dovoljno da vas ubije. Meso koje je zapalo za zube ulna elja je neto od ega je teko pobei. Nita drugaije ne go kada jedemo meso i ono nam se zaglavi izmeu zuba. Uf, ba je neprijatno! ak i pre nego to zavri obrok, mora da 19

Aan a

uzme akalicu i izvadi taj komadi. Kad si ga izvadio osea olakanje jedno vreme i tada ne eli vie da jede meso. Ali onda ti opet iznesu meso na pladnju, zagrize ga i opet ti za padne za zube. Ponovo ga izvadi i ponovo osea olakanje. Isto je tako i sa ulnom eljom: nita vie do komadi mesa koji ti je zapao za zube. Osea neprijatnost i uznemirenost i onda gleda da ga ukloni kako god bilo. A ne shvata o emu se tu zapravo radi. Ba budalasto. e na smrt To je kao ovek koji je putujui izdaleka strano oedneo. Onda zamoli nekog da mu d vode, a ovaj kae: "Moe piti ovu vo du ako hoe. Njena boja je dobra, dobro mirie, ukus joj je do bar, ali samo da ti kaem, voda je otrovna. Moe se od nje ot rovati ili barem imati strane bolove." No, edni putnik ga ne slua, jer ga mui velika e. Ili poput pacijenta posle operacije. Lekar mu je rekao da ne uzima vodu, ali on je ipak trai da pije. ovek edan ulnih zadovoljstava je isti takav: edan sli ka, edan zvukova, mirisa, ukusa, koji su svi otrovni. Buda nam govori da slike, zvukovi, mirisi, ukusi, dodiri i ideje mogu da nas otruju. To su klopke. Ali mi ga ne sluamo. Isto kao i onaj ovek koji ne slua upozorenje jer je jako edan: Bez obzira u koliko nevolja i bola e upasti, on samo trai vodu da se napije. Nije ga briga hoe li poto je popije umreti ili se previjati od bolova. im dohvati au, ne prestaje da pije. o vek edan ulnih zadovoljstava pije slike, pije zvukove, pije mirise, pije ukuse, pije dodire, pije ideje. One mu izgledaju ukusne, te nastavlja da ih pije. Ne moe da se zaustavi. I pie ih sve dok ne umre uhvaen na delu, omaijan ulnim. 20

Tako jednostavno

Osinjak ulna zadovoljstva su isto kao da uzme dugi tap i gura ga u osinjak ispod strehe. to vie aka tim tapom, to vie osa iz lee, lete oko tebe, ubadaju te u lice, ui, za vrat. Ali ti ne vidi vezu izmeu posledica i onoga to radi. Sve je u redu dok si u stanju da to vidi. Ali ako ne uvia posledice takvih postupaka, nikada nee uspeti da ih se oslobodi. aba na udici ivotinje ulovljene u zamke i klopke pate. Sputane su, vrsto vezane. Sve to im je preostalo je da ekaju lovca da doe i po kupi ih. Kao kad se ptica ulovi u zamku: oma joj je oko vrata i bez obzira koliko se otima, nije u stanju da se oslobodi. Trza se levodesno, ali nema pomoi. Moe jedino da eka na lovca. A kada lovac stigne, gotovo je. To je Mara. Ptice ga se plae sve ga se ivotinje plae, zato to ne mogu da mu umaknu. Nae klopke su slike, zvukovi, mirisi, ukusi, dodiri i ideje. One nas vezuju. Kada smo vezani za slike, zvukove, mirise, ukuse, dodire i ideje, nalik smo ribi na udici, koja eka ribara da doe. Nije vano koliko se borimo, ne moemo da pobegne mo. U stvari, jo smo gori od ribe. Mi smo poput abe na udici jer kad aba proguta udicu, ona je proguta sasvim, do samog stomaka. Kada je riba proguta, udica se zaustavi ve u ustima. Oseaj da ti je ruka kratka Budino uenje jeste direktno, neposredno i jednostavno, ali je teko onome ko poinje da veba, jer to znanje do njega ne do pire. To je slino rupi: ljudi se uglavnom ale da je rupa pre 21

Aan a

duboka, jer ne mogu da domae njezino dno. Jedva da ima bilo koga ko e rei da je problem u tome to mu je ruka suvie kratka. Buda nas je uio da napustimo loe bilo koje vrste. A mi preskoimo taj deo i odmah krenemo da sakupljamo zasluge, a da se nismo okrenuli od onoga to je loe. To je isto kao da ka emo da je rupa duboka. Oni koji kau da su im ruke kratke su sasvim retki. Av! Av! Av! Jednom sam video psa koji nije mogao da pojede sav pirina koji sam mu dao, pa je legao i motrio na porciju pred sobom. Toliko se bio najeo da nije mogao vie ni da zine, ali je ipak i dalje pazio na hranu. Lagano bi utonuo u san, a onda bi se od jednom trgao i pogledao na preostalu hranu pred sobom. Ako bi se neki drugi pas pribliio da jede, bez obzira da li je velik ili mali, zareao bi na njega. Ako bi kokoke dole da jedu pirina, zalajao bi: Av! Av! Av! Stomak samo to mu nije pukao, ali nije mogao da dopusti bilo kome drugom da jede. Tako je bio krt i pohlepan. I ljudi mogu biti takvi. Ako ne poznaju Dhammu, ako ne maju oseaj koje su im dunosti prema nadreenima i podree nima, ako su im umovi preplavljeni neistoom pohlepe, besa i obmanutosti, tada i kad su vrlo imuni ostaju krti i pohlepni. Ne znaju kako da dele to to imaju. Teko im je ak i da daju donaciju za siromanu decu ili stare koji nemaju ta da jedu. Razmiljao sam o tome i zaista me je zapanjilo koliko mnogo lie na obine ivotinje. Uopte nemaju vrline ljudskih bia. Buda je takve nazivao manussatirahano: ljudiivotinje. Takvi su zato to im nedostaju dobronamernost, saoseanje, sa radost i spokojstvo. 22

Tako jednostavno

Pas na gomili neoljutenog pirina To je slino psu koji lei na gomili neoljutenog pirina. Sto mak mu zakri klo, klo, klo a on lei tako i razmilja: "Gde bih mogao nai neto da pojedem?" Stomak mu je gladan, te skoi sa one gomile neoljutenog pirina i ode da trai neke ot patke. A hrana je upravo tu, na gomili, no on to ne razume. On ne vidi pirina. On nije u stanju da jede taj pirina. Znanje postoji, ali ako ne vebamo, tada ne razumemo. Glupavi smo poput tog psa na gomili neoljutenog pirina. I zaista je to tuno. Jestivi pirina je tu, ali je sakriven u ljusci na isti nain put oslobaanja je ovde, ali je sakriven naim pret postavkama. uga Buda je rekao: Monasi, jeste li videli onog divljeg psa kako tri ovuda uvee? Jeste ga videli? Kad stoji mirno, on pati. Kad tri unaokolo, on pati. Kad sedi, on pati. Kad lei, on pati. Kad se uvue u upljinu debla, on pati. Kad se uvue u upljinu u steni, i tad osea neugodu. On pati zato to misli: Nije dobro da ovde stojim. Nije dobro da sedim. Ni da leim nije dobro. Grmlje nije dobro. uplje drvo nije dobro. Ova peina nije do bra. I tako on nastavlja da luta. A u stvari taj divlji pas im ugu. Njegova nelagoda ne dolazi ni od grmlja, ni od upljeg stabla, ni od peine, od sedenja, stajanja ili leanja. Ona dolazi od uge. I sa vama, monasi, jeste ista stvar. Vaa nelagoda dolazi od pogrenih gledita. vrsto se drite za ideje koje su otrovne i zato se muite. Ne praktikujete obuzdanost ula, ve krivite druge stvari. Ne znate ta se odigrava u vama samima. Kada 23

Aan a

boravite ovde u manastiru Wat Nong Pah Pong, vi patite. Odete u Ameriku, i tamo patite. Odete u London, patite. Odete u Wat Bung Wai, patite. Odete u bilo koji od naih manastira, opet pa tite. Gde god da odete, patite. Isti ste kao i onaj divlji pas. Meutim, kad se jednom izleite od uge, spokojni ste gde god da odete: spokojni na otvorenom, spokojni u divljini. esto o tome mislim i poduavam vas, jer taj deo Dhamme je vrlo ko ristan za vas. Crvi Kada stvorimo ispravno razumevanje u svom srcu, spokojni smo gde god da smo. Ali zato to jo uvek imamo pogrena gle dita, jo uvek verujemo u ideje koje su otrovne, nismo spokoj ni. iveti na takav nain je isto to i biti crv. Mesto na kojem on ivi je prljavo hrana koju jede je prljava. To to on jede ne ini se kao prava hrana, ali se ini pogodnom za crva. Uzmite tap i pokuajte da ga izvadite iz izmeta kojim se hrani i posmatrajte ta se dogaa. On e se migoljiti i migoljiti, eljan da se vrati u onu gomilu izmeta u kojoj je i do tada bio. Tek tu se dobro ose a. Isto je i sa vama monasima i iskuenicima. Jo uvek imate pogrena gledita. Uitelj doe i savetuje te kako da zauzme ispravno gledite, ali se to tebi ne ini ispravnim. Stalno juri natrag ka svojoj gomili izmeta. Ispravno razumevanje ti se ne ini ispravnim, zato to si navikao na svoju staru gomilu iz meta. Sve dok crv ne vidi prljavtinu u kojoj ivi, on ne moe iz nje da pobegne. Isto je i sa nama. Sve dok ne vidimo manjka vosti ovih stvari, ne moemo da pobegnemo od njih. A one nam oteavaju vebanje.

24

Tako jednostavno

Reke To je kao to i reke teku ka nizini. One teku nadole u skladu sa svojom prirodom. Reka Ayutthaya, reka Muun o kojim god rekama da se radi, one e sve tei nadole. Nijedna od njih ne tee nagore. Takve su. Pretpostavimo da ovek stoji na obali reke, posmatra je kako hitro tee nanie, ali njegovo razmiljanje je pogreno. On hoe da reka tee uzbrdo. I neizbeno e patiti. Nee moi da se smiri. Bilo da stoji, sedi, hoda ili da lei, on uopte nee biti u stanju da pronae svoj mir. A zato? Zato to je njegov nain razmiljanja pogrean. Kokoka i patka Dva oveka ugledaju kokoku i patku. Prvi ovek hoe da ko koka bude patka, a da patka bude kokoka, ali to je jednostav no nemogue. Koliko god dugo da ivi, to se ne moe dogoditi. Ako prvi ovek ne prestane da razmilja na takav nain, nemi novno e patiti. Drugi ovek vidi kokoku kao kokoku, a patku kao patku. Tada nema problema. Kada su vaa gledita isprav na, patnje nema. Isto vai i ovde. Aniu stvari koje su nepostojane mi elimo da nainimo postojanim. I sve dok su nepostojane, tugu jemo. Onaj koji vidi da su nepostojane stvari jednostavno ne postojane moe da bude miran. Problem ne postoji. Od kada smo se rodili beimo od istine. Ne elimo da stvari budu onakve kakve jesu, ali ih ne moemo spreiti da budu upravo takve. Jer one jesu takve. Ne mogu biti drugaije. To je kao pokuavati da patku nainimo istom kao i kokoka. Ona nikada nee biti ista. Ona je patka. Ili kao pokuavati da kokoku nainimo istom kao i patka: ona nikada nee biti ista. 25

Aan a

Ko god misli da eli da stvari promeni na takav nain, morae da pati. Ali ako razmiljate: Ah, to je samo ono to jeste, tada zadobijate snagu jer koliko god pokuavali, ovo telo ne moete nainiti trajnim ili nepromenljivim. So koja nije slana Monah koji je tvrdio da je meditant jednom je doao kod mene i pitao me da ostane. Raspitivao se o nainu na koji vebamo i rekoh mu: Ako ivi sa mnom, ne moe da prima novac ili da gomila stvari. Mi sledimo Vinayu. On ree da praktikuje nevezivanje. I ja sam mu odgovorio: Ne znam na ta misli. A on me upita: Ako koristim novac, ali bez vezivanja, mogu li da ostanem ovde? Odgovorio sam mu: Naravno. Ako moe da jede so, a da ne osea slanou, onda moe ostati. Ako tvrdi da si neve zan samo zato to ti se ne potuju ta dosadna pravila, tada e ti biti teko da ovde ostane. Ali ako si u stanju da jede so, a da ne osea da je slana, tada u ti verovati. Jesi li zaista u stanju da pojede mericu soli, a da ti ne bude slana? Nevezivanje nije neto o emu moe samo da pria ili nagaa. Ako tako govo ri, mislim da ne moe da ivi sa mnom. I on je otiao. Put usamljenika ta li je u tom umu? Ako na razum nije dovoljno dobar, nismo u stanju da se oslobodimo. Drugim reima, postoje dve strane: ova strana ovde i ona strana tamo. Ljudi su skloni da idu ovom stranom i da idu onom stranom. Jedva da ima bilo koga ko ide sredinom. To je put usamljenika. Kada postoji ljubav, idemo 26

Tako jednostavno

putem ljubavi. Kada postoji mrnja, idemo putem mrnje. Ako pokuamo da hodamo napustivi i ljubav i mrnju, to je put usamljenika. Nismo skloni da ga sledimo. Trn Stvari su jednostavno takve kakve jesu. One nam ne stvaraju patnju. Slino trnu: Da li nam otar trn stvara patnju? Ne. On je jednostavno trn. On nikome ne stvara panju. Ali ako stanemo na njega, istog trenutka patimo. A zato patimo? Zato to smo stali na njega. Dakle, patnja dolazi od nas. Noenje stene Naputanje zapravo znai sledee: To je kao da nosimo veliki kamen. Dok ga nosimo, oseamo da nas vue nadole, ali ne znamo ta da uradimo u vezi sa tim, i tako nastavljamo i dalje da ga nosimo. A kad nam neko kae da ga odbacimo, pomis limo: Da, ali ako ga odbacim, nita mi nee preostati. I zato nastavljamo da ga teglimo. Ne elimo da ga ostavimo. ak i ako nam neko kae: Hajde, odbaci ga. Bie sve u redu i imae ove koristi od toga, jo uvek neemo da ga pus timo, jer se plaimo da emo ostati bez iega. I dalje ga nosimo, sve dok nismo potpuno iscrpljeni i slabi da vie nismo u stanju da ga drimo. Tek tada ga putamo. A samo kad ga napustimo, tek onda razumemo naputanje. oseamo olakanje. I u sebi moemo osetiti koliki smo teret no sili unaokolo. No, sve dok ga nosimo ne shvatamo kolika korist moe biti od naputanja. 27

Aan a

Trn Buda nas poduava da se izbavimo putem uvida. To je kao da imamo mali iver ili trn zaboden u nogu. Kako hodamo, povre meno nas boli, a povremeno ne. Ako stanemo na neto tvrdo, zaboli nas. Opipamo prstom ne bismo li ga nali, ali ako ne ose amo vie bol, tada prestanemo da obraamo panju na trn. Onda malo kasnije opet udarimo u neto tvrdo i trn opet pone da nas boli. I tako se to ponavlja i ponavlja. A zato? Zato to je taj iver ili trn jo uvek u naoj nozi. Jo uvek nije uklonjen. I bol se neprekidno vraa. Kad zaboli, ponemo da traimo gde je taj trn, ali poto ne moemo da ga naemo, zaboravimo na celu stvar. Posle nekog vremena, ponovo nas zaboli i opet ponemo da opipavamo to mesto. Tako se to ponavlja. Kada se bol javi, moramo ustanoviti o emu se radi, ne smemo da ga os tavimo tek tako. Ne moemo kada nas stopalo zaboli da samo pomislimo: Jao, prokleti trn je jo tamo. I nita vie. Kada bol naie, sa njim dolazi i elja da izvadimo taj trn. I ako ga tad ne izvadimo, bol e se uvek iznova vraati. Na inte res da izvadimo trn je jo uvek tu sve vreme. Na kraju, doi e dan kada odluimo, bez obzira na sve, da moramo da izvadimo taj trn, jer nas toliko boli. Naa odlunost da uloimo energiju u praksu mora da bu de isto takva. Gde god postoji poremeaj, gde god postoji nela goda, upravo tu moramo da istraujemo, upravo tu da reimo problem da reimo problem trna u stopalu tako to emo ga odmah izvaditi. Hvatanje ribe Sve dok ne vidite opasnosti u tim stvarima u dovoljnoj meri da ih napustite, ne vidite koristi koje e doi kada to uinite, 28

Tako jednostavno

va rad nee postii bilo kakav cilj. To je kao da se poigravate svim tim stvarima, malo grebete noktom po njima. Ako jasno vidimo njihove nedostatke, jasno vidimo koristi koje dolazi sa njihovim naputanjem Aha! To je kao kad postavlja zamku za ribu uz pomo korpe. Dri je sve dok ne oseti da neto ima u korpi. Moe da uje kako udara u zidove korpe. I pomisli da je to riba, pa gurne ruku u korpu i pipa okolo, ali to to uhvati nije riba. To je neto drugo to ivi u vodi. Ne moe da vidi ta je. Pomisli da je moda jegulja a moda je i zmija. I ao ti je da je pusti, ako je jegulja. Ali ako je zmija i ti i dalje pipa po korpi, ujee te. Shvata? Obuzela te je sumnja zato to stvari nisu jasne. elja u tebi je toliko jaka, da je ipak dri u sluaju da jeste jegulja. I kako je izvlai iz vode i vidi are na njenim leima, istog trenutka je puta. Ne treba niko da ti kae: To je zmija! Pusti je! Pusti je! Niko ti nita ne govori. Um sam kae ak i mnogo jasnije nego da ti bilo ko drugi govori. A zato? Zato to vidi opasnost: zmija moe da te ugrize. Ko drugi treba to da kae umu? Ako ga veba sve dok i on sam ne zna tako jasno, tada se nee vezivati. Posuda za otpatke O anatta: jednostavno reeno, to znai nesopstvo. Ali ono podrazumeva da postoji neki oseaj sopstva, podrazumeva da postoji neki oseaj atta. Zato postoji anatta. I to je, takoe, is pravna anatta. Kada nema atta, ni anatta se ne pojavljuje. Na primer: ti nema ovu posudu za otpatke kod svoje kue, tako da te ni njeno stanje ne uznemirava mnogo. Da li je naprsla ili su je odneli lopovi, nijedna od tih stvari ne uznemiruje tvoje srce zato to nema uzroka, nema uslova. A kako to? Zato to ta posuda nije u tvojoj kui. 29

Aan a

Kada bi imao posudu za otpatke kod kue, tada se javlja oseaj sopstva. I kad posuda pukne, to te pogodi. Kada nestane, to te pogodi zato to posuda sada ima vlasnika. To se naziva atta. To je stanje u kojem je ona sada. to se tie stanja anatta, to znai da nema ovakve posude u tvojoj kui, pa onda ni stanja uma u kojem on motri nad tom posudom i titi je, nema straha da e je lopovi ukrasti. Tih stanja vie nema. Ove stvari se nazivaju stanja prirode (sabhavadhamma). Postoje uslovi i stanja, ali oni su jednostavno tu pred nama. I to je sve. Kore i ljuske Dau vam jednostavno poreenje. Pretpostavimo da ste kupili bananu ili kokos na pijaci i krenete dalje nosei ih. Neko vas pi ta: Zato si kupio tu bananu? Kupio sam je da je pojedem." A da li treba da pojede i koru? Ne. Ne verujem ti. Ako nee pojesti koru, zato i nju nosi? Ili pretpostavimo da nosite kokos: Gde nosi taj kokos? Nosim ga kui da napravim kari. A hoe li i ljusku da skuva? Ne. Pa zato je onda nosi? Eto. Kako ete odgovoriti na ovo pitanje? Zbog udnje. Ako nema udnje, tada ne moete stvoriti ni pronicljivost, uvid. Tako stoje stvari dok ulaemo napor tokom meditacije. Iako inimo stvari sa stavom naputanja, to je kao sa bananom ili kokosom: Zato nosi sa sobom tu koru ili ljusku? Zato to 30

Tako jednostavno

jo nije dolo vreme da je odbacim, ona jo uvek titi unutra njost. Jo nije dolo vreme da je odbacim, te je zadravam jo neko vreme. Isto je sa praksom: nae pretpostavke i oslobaanje od njih moraju biti pomeani zajedno, ba kao to su zajedno kokosova ljuska i njegovo meso u njoj, tako da ih nosimo zajedno. Ako nam se podsmevaju da jedemo kokosovu ljusku, ta onda? Mi znamo ta radimo. Reavanje matematikog zadatka Dhamma je poput reavanja matematikog zadatka. Tu je mno enje, deljenje, sabiranje i oduzimanje. Ako smo u stanju da razmiljamo na takav nain, biemo inteligentni. Znamo pravo vreme i mesto za svaku stvar. Oduzimamo kad treba da oduzi mamo, mnoimo kad treba da mnoimo, delimo kada treba da delimo, sabiramo kad treba da sabiramo. Ako mnoimo svaki put, srce e nam prepui pod teretom. Drugim reima, nemamo oseaj ta je dosta. Nemanje oseaja ta je dosta znai da ne mamo oseaj da starimo. Onaj ko ima oseaj da stari jeste i ovek koji ima oseaj ta je dosta. I kad je dosta, rei Dobro, sad je dosta mogu se probiti na povrinu. Kad nam nije dosta, tada dobro nije u stanju da se probije, zato to i dalje udimo za jo. Nikada nita nismo odbacili, napustili, odloili. Neprekidno uzimamo. Ako uspemo da kaemo dobro, tada se smirimo. To je dovoljno. Razbijena aa Moda kaete: Nemoj mi razbiti tu au! Ali ne moete neto to je lomljivo spreiti da ne bude razbijeno. Ako se ne razbije 31

Aan a

sada, razbie se kasnije. Ako je vi ne razbijete, razbie je neko drugi. Ako je ne razbije taj drugi, sruie je jedna od maaka koje su tu motaju. Buda nam kae da prihvatimo to. On je video dovoljno duboko da bi razumeo kako je ta aa ve razbijena. Kad god uzmete au, nalijete vode u nju, ispijete i odloite je, on vam kae da vidite da je ona ve razbijena. Razumete li to? Budino razumevanje je bilo takvo. On je u jo nerazbijenoj ai video i razbijenu. Kada uslovi koji je dre na okupu nestanu, ona e se razbiti. Razvijajte u sebi takav stav. Koristite au uvate je. Onda vam jednog dana ona isklizne iz ruke: Tras! Nema problema. A zato nema problema? Zato to ste je videli razbijenu i pre nego to se zaista razbila. Razumete? Ali ljudi obino kau: Toliko uvam tu au. Ne dam da se razbije. Kasnije naie pas, srui je i onda mrzite tog psa. Ako je vae dete razbije, onda mrzite njega. Mrzite bilo koga ko ju je razbio zato to ste od sebe nainili branu koja ne da prirodnom toku da tee. Napravili ste branu bez ijednog pre livnika. I ta drugo moe da se dogodi sa takvom branom nego da pukne, zar ne? Kad se pravi brana, naprave se i prelivnici. I kada nivo vode dostigne odreenu visinu, ona pone da se pre liva preko prelivnika, sasvim bezbedno. Meutim, ako voda doe do vrha brane, tada je sama brana ugroena. Zato je neop hodno da i sami imate ovakve prelivnike. Uvianje nestalnosti jeste Budin prelivnik. Kada na stvari gledate na ovakav nain, u stanju ste da budete mirni. To znai praktikovanje Dhamme. So Ako inite dobra dela kako biste iskorenili patnju, tada morate da u isto vreme inite dobra dela i razvijate povoljne kvalitete svoga uma. Ako ih ne razvijate, onda nee biti ni uvida. Dobra dela sama po sebi su nalik sirovom mesu ili tek ulovljenoj ribi. 32

Tako jednostavno

Ako je ostavite samo tako da se gomila, pokvarie se. Ali ako je usolite, trajae mnogo due. Isto je i ako je stavite u friider. Cisterna naopake Kada jednom napustimo loe postupke, tada ak i ako inimo dobro tek s vremena na vreme, postoji jo uvek nada da e nai potencijali dozreti do savrenstva. Slino cisterni koju isko pamo na sred dvorita: ak i ako kia pada vrlo retko, postoji ansa da e se cisterna jednom napuniti. Ali ako inimo dobro, a nismo napustili loe, to je kao da onu cisternu postavimo naglavce. Kada kia padne, kapi e se zaustaviti na dnu cisterne, ali na spoljanjem delu, a ne unut ranjem. I tada nema naina da voda ikada napuni tu cisternu. Cisterna koja curi Ako inimo loe i onda pokuamo da zapuimo rupu inei do bro, to je kao da zapuimo rupu na loncu i onda sipamo vodu u njega. Ili kao da zapuimo naprslinu na dnu cisterne i onda si pamo vodu u nju. Dno lonca, dno cisterna nije u najboljem stanju. Nae naputanje loega nije jo u najboljem stanju. I ako naspe vodu u tu cisternu, voda e ipak lagano oticati i cisterna e na kraju ostati suva. ak i ako vodu sipa po ceo dan, ipak ona malopomalo curi i na kraju ne ostane nita. Nema onu korist od te cisterne koju si oekivao.

33

Aan a

Voda u kragu Kada u naim srcima nema bilo ega loeg, sve nae nevolje nestaju. Javlja se oseaj ohlaenosti, zato to pazimo na sebe. Um postaje ispunjen vrlinom. Kako se smiruje, tako postaje skoncentrisan. Kada je miran, poinje da se raa plod uvida. Mi znamo kako da um uinimo jasnim i blistavim. Sve to je loe, to napustimo. Sve to je pogreno, to ostavimo po strani. Kon templiramo i ostavljamo stvari po strani, naputamo ih. To je kao sa vodom u vedru. Zahvatimo je kutlaom i pro spemo. Zahvatimo je opet i prospemo. I nastavimo tako da va dimo vodu i da je prosipamo. Na kraju vode vie nee ni biti. Um koji krene da veba je isto takav. Ali ako stvari ne vidimo na taj nain, onda kao da sipamo vodu u krag, pa je prosipamo, sipamo vodu, pa je prosipamo. Korist, teta, korist, teta pogreno, ispravno, pogreno, isprav no dobro, loe, dobro, loe: smirimo se na trenutak, pa onda opet patimo. Kalup Vi uitelji ste kalup za oblikovanje ljudi, zato treba da se okre nete u pravcu Dhamme i da praktikujete Dhammu. Ponaajte se tako da moete posluiti kao primer drugima. Vi ste kao oni ka lupi uz pomo kojih se prave male Budaamajlije. Jeste li ih videli nekad? Jedan jedini kalup: lepo ga obrade, izdube lice, obrve, bradu, sve glatko i na svom mestu, tako da Budaamajli je koje njima prave ispadnu zaista lepe. Mnogo ih naprave, a sve uz pomo samo tog jednog kalupa. Isto je sa uiteljima, koji su kalup za svoje uenike i za ljude uopte. Morate sebe uiniti lepima u pogledu linih kvali teta dobroga uitelja. Morate se uvek ponaati u skladu sa svo 34

Tako jednostavno

jim etikim principima i sa svojom ulogom vodia i putokaza. Napustite svaki otrov i loe postupke. Pokuajte da uspostavite visoke standarde morala. Morate biti dobar primer za svoju decu. Puzavica Deca su poput puzavice. Kad god puzavica iznikne, ona gleda da nae neko drvo uz koje bi se penjala. Ako je jedno drvo 15 centimetara daleko od nje, a drugo 10 metara, ta mislite uz ko je e se drvo puzavica priviti? Penjae se uz najblie drvo. Ve rovatno nee otpuzati do drveta koje je od nje 10 metara, jer joj je ono jako daleko. Na isti nain uitelji su najblii svojim uenicima. Najve rovatnije da e upravo njih oni uzeti kao svoj uzor. Zato je vrlo vano da vi uitelji imate dobre manire i standarde ponaanja da znate ta treba da radite, a ta da izbegavate kada ste sa de com. Ne poduavajte ih samo ustima. Nain na koji stojite, nain na koji hodate, nain na koji sedite svaki va pokret, svaka vaa re sve to morate pretvoriti u poduku za svoje uenike. I oni e slediti va primer, zato to deca brzo usvajaju stvari. Oni su u tome bri od odraslih. olja prljave vode Mnogi ljudi koji dolaze ovamo zauzimaju visoke poloaje u drutvu i imaju visoko miljenje: o sebi, o praktikovanju medi tacije, o Budinom uenju. Neki od njih su bogati trgovci, neki imaju diplome, neki su uitelji ili vladini slubenici. Njihovi mozgovi su prepuni gledita o raznim stvarima. Suvie su pametni da bi sluali druge ljude. Slino vodi u olji. Ako je 35

Aan a

olja puna prljave vode, nije upotrebljiva za bilo ta. Tek kada prospete vodu, moete upotrebiti tu olju. Morate isprazniti svoj um od raznih gledita pre nego to ste u stanju da uite. Naa praksa ide izvan i otroumnosti i gluposti. Ako mis lite: Ja sam pametan. Ja sam bogat. Ja sam vaan. itavo Bu dino uenje potpuno razumem. tada nikada neete videti istinu anatte ili nepostojanja sopstva. Neete imati nita drugo do sopstvo ja i moje. Ali Budino uenje jeste naputanje sopstva. Praznina. Sloboda od patnje. Potpuno razvezivanje. To je nib bana. Branje mangoa Ako mango visi pet metara iznad zemlje i hoemo da ga uzbe remo, ne moemo koristiti deset metara dugu motku da ga otre semo, zato to je predugaka. No, ne moemo koristiti ni dva metra dugu motku, zato to je prekratka. Nemojte misliti da je osobi sa doktoratom lako da prak tikuje Dhammu zato to toliko mnogo zna. Ne rezonujte tako. Ponekad su ljudi sa doktoratom predugaki. Va unutranji magnetofon U vezi sa danas izloenim uenjem: Ako je sluanje ove Dham me ispraznilo i stialo va um, to je sasvim dovoljno. Nita ne morate da pamtite. Neki od vas ne misle tako. Ali ako umirite svoj um i onda dopustite svemu to ujete da prolazi, prolazi, ali pri tome neprekidno kontemplirate, tada ste poput magneto fona. Kad god je on tako otvoren, ukljuen, to je dobro. Ne plaite se da od toga nee biti nita. Svaki put kad tako drite magnetofon otvorenim, kada ga ukljuite, sve ostaje u njemu. 36

Tako jednostavno

Spoljanji magnetofoni se mogu pokvariti. Kupite ih i oni se pokvare. Ali va unutranji magnetofon je drugaiji, kad stvari idu direktno u srce: Ah, ovo je zaista dobro. Sve je u njemu i nisu mu potrebne ni baterije. Baloni U Budino vreme bilo je onih koji su dostizali najvie nivoe Dhamme dok bi sedeli i sluali poduku. Bili su brzi. Poput ba lona: vazduh u balonu poseduje silu da iz njega izae. im ba lon malo bocnete iglom, vazduh istog trena pokulja napolje. Isto je i ovde. Kada ujete Dhammu u skladu sa svojim predispozicijama, ona okree vaa gledita naglavce, pretvori ih iz jednoga u drugo i u stanju ste da se probijete do istinske Dhamme. Jo gori od vola Vo vue natovarena kola izdaleka i kako je sunce sve blie hori zontu, kako se sputa vee, tako i on sve bre hoda, jer eli da to pre stigne na svoj cilj. Nedostaje mu dom. Mi ljudi, kako starimo, tako smo sve bolesniji i blii smrti i to je vreme kada moramo da vebamo. Ne moete od starosti i bolesti napraviti izgovor da ne vebate, jer tada ete ispasti jo gori od onog vola. Srce je na uitelj Svako od nas ovde je isti. Mi se ne razlikujemo meusobno. Sada nemamo uitelja i ako hoete da se probudite za Dhammu, 37

Aan a

srce mora da podui samo sebe. Ako sebe ne poduava, tada nije vano koliko god da te poduavaju drugi, ono nee da slu a, nee razumeti. Smo srce mora da bude uitelj Nije nam lako da vidimo sami sebe. Teko je. Zato, poraz mislite malo o tome. Svi smo inili loe stvari. Ali sada kad smo ostarili, treba da prestanemo. Pojednostavite stvari. Uspo rite. Zaista nema nieg drugog. Ovo je sve to jeste. Zato okre nite svoj um ka vrlini. Voda i ulje Voda se razlikuje od ulja, ba kao to se mudar ovek razlikuje od budale. Buda je iveo okruen prizorima, zvukovima, miri sima, ukusima, opipljivim stvarima i idejama, ali je bio arahant, tako da je sve te stvari znao kao samo to, nita vie. Nepre kidno ih je naputao, od momenta kad je video da je srce samo to srce, nita vie misli samo to misli, nita vie. Nije ih brkao. Ako si u stanju da razmilja na ovakav nain, ako si u stanju da osea na ovakav nain, tada moe i stvari da dri odvojenima. Misli i oseaji su na jednoj strani, srce je na dru goj, ba kao to i voda i ulje u istoj boci ostaju odvojeni. Prividni monasi, istinski monasi Jednom kad si se zaredio u Budinom uenju, trebalo je da po stane i monah. Ali, zna, ti jo nisi istinski monah. Monah si samo u pogledu tela: obrijana glava, uti ogrta. Ti si monah na nivou pretpostavke. To je isto kao kad delju drvo, liju od betona ili bronze i naprave Budu na nivou pretpostavke. To nije pravi Buda. 38

Tako jednostavno

Oni koji su jo uvek monasi na nivou pretpostavke, jo uvek u svom srcu imaju pohlepu, bes i obmanutost. Te stvari dre nas u stanju neprekidnog nastajanja i raanja. Ne moemo da dosegnemo mir upravo zbog te pohlepe, besa i obmanutosti. Ako ih izvadi iz svog srca, dostii e istotu. Dostii e sta nje istinskog monaha a to znai biti monah u srcu. Pravljenje stolova i stolica Dobro je proistiti i smiriti svoj um, ali je teko. Mora poeti sa spoljanjim stvarima telesnim postupcima i reima i po tom ii sve dublje. Put koji vodi ka istoti, ka kontemplativ nosti, jeste put koji moe odneti bujica u vidu pohlepe, besa i obmanutosti. Mora uloiti mnogo obuzdavanja i samokontrole i upravo zato je teko ali kakve veze ima to to je teko? To je kao da uzme drvo i krene da od njega tee sto ili stolicu. Teko je, ali ta ako je teko? Drvo mora biti obraeno na taj nain. Pre nego to postane sto ili stolica, moramo da proemo kroz te grube i mukotrpne faze. Isto je i sa nama. Moramo postati veti u onome u emu smo sada neveti, dostojni divljenja u onome u emu jo nismo, kompetentni tamo gde smo jo neznalice. Stonoga Kada se mnogo nas okupi da bismo iveli zajedno, lako je ve bati ako su nam gledita ispravna i meusobno usklaena. Kada smo elastini i spremni da napustimo svoju gordost, tada svi dolazimo na nivo Bude, Dhamme i Sanghe. Ne moe da kae da to to ima mnogo monaha ugroava tvoju praksu. To je slino stonogi. Ona ima mnogo nogu. I kad je pogleda, gotovo 39

Aan a

da si siguran da e se spetljati sa svim tim nogama. Ali ona ho da. Ide napred i nazad, zaista bez ikakve konfuzije. Ima svoj ri tam, svoj redosled. Sa Budinim uenjem je slino. Ako veba kao Budin ue nik, lako je. Drugim reima, veba ispravno, veba direktno, veba da bi osvojio slobodu od patnje i veba temeljno. ak i ako nas ima stotina, hiljada, koliko god da nas je, to uopte nije vano. Svi moemo stati u isti tok. ienje Naa svakodnevna zaduenja nam daju mnogo snage. Gde god da si u manastiru, moe da ih obavlja bilo da je to neija tua koliba ili tvoja. Ako je prljava i u neredu, spremi je. Ne mora da to ini kao uslugu bilo kome. Ne mora to da uradi da bi bilo koga impresionirao. Radi to u ime svoje prakse. Kada metemo svoje kolibe, kada istimo ostale zgrade, to je kao da istimo sve prljave stvari iz svog srca, jer smo mi ljudi koji vebaju. elim da svako od nas ima upravo takav stav u svom srcu. Tada ne moramo da traimo slogu i saradnju. One su ve tu. Saenje drveta Na uitelj Buda rekao je da se stvari odvijaju u skladu sa svo jom prirodom. Iako ulaemo napor u svoju praksu, ne moemo kontrolisati da li e ona napredovati bre ili sporije. To je kao kad sadimo biberovo drvo. Drvo zna ta radi. Ako elimo da ono raste bre, moramo znati da je to samo matanje. Ako e limo da ono raste sporije, moramo znati da je to samo matanje. Samo kad ga zaista posadimo, dobiemo plod kakav elimo. 40

Tako jednostavno

Kad sadimo biberovo drvo, dunost nam je da iskopamo rupu, zalivamo drvo, ubrimo ga, branimo od insekata. To je sve. Toliko od nas zavisi, od naeg uverenja. A da li e drvo ro diti, to zavisi od drveta, ne od nas. Ne moemo vui drvo kako bi bre raslo. Put do manastira Vrlina, koncentracija i uvid, te tri stvari Buda je nazivao putem. Put nije religija i to nije ono to je Buda eleo, ali su te tri stvari put do cilja. Isto je kao kada krene iz Bangkoka u Wat Nong Pah Pong. Nisi eleo put koji ide dovde. Umesto toga hteo si da bu de ovde u manastiru. Ali taj put ti je bio neophodan da bi ova mo stigao. Put koji vodi ovamo nije manastir. To je samo put do manastira. I morao si da ga sledi kako bi doao do njega. Vrlina, koncentracija i uvid jesu put do mira, a to je ono to mi zapravo elimo. Lek To je kao kad lekar da boicu leka pacijentu sa groznicom. Na boici je zalepljena etiketa i na njoj pie koje sve bolesti lei taj lek. Ali sam lek je unutra, u boici. Ako pacijent sve vreme samo ita etiketu ak i ako je proita stotinu puta, hiljadu puta na kraju e ipak umreti i nikada nee imati koristi od leka. Pre toga moda e ii unaokolo i praviti veliku galamu, aliti se kako je lekar lo, kako lek ne lei ono za ta se tvrdi da lei, a sve to iako nikada nije ni otvorio flaicu da bi uzeo lek.

41

Aan a

Paljenje vatre Ova praksa je nalik oveku koji trlja dva komada drveta kako bi zapalio vatru. uo je da neko kae: Uzmi dva komada bam busa, trljaj ih jedan od drugi i dobie vatru. I on ih zaista uz me i pone da trlja. Ali njegovo srce je nestrpljivo. Malo ih je protrljao i oekuje da se upali vatra. Srce navaljuje da se vatra pojavi to pre, ali od toga nita. Onda mu sve postane dosadno i zastane da se malo odmori. Nakon toga ponovo malo trlja ona drva i ponovo napravi pauzu da se odmori. Tako se i to malo to plote to je stvorio brzo izgubi, jer nema kontuniteta. Ako tako nastavi i zaustavi se kad god se umori, iako biti umoran i nije tako loe, u sve se to ukljuuje i njegova lenjost i od itavog posla na kraju nema nita. Konano zakljuuje da vatre ni ne moe biti, da mu vatra ni ne treba, i tako odustaje. Nee vie da trlja ona dva tapa. Posle svega, krene unaokolo da objavljuje: Nema vatre. Ne moe se dobiti na taj nain. Stvarno nema vatre. Eto, probao sam i nita. Klju meditacije Praksa je nalik kljuu, kljuu meditacije. Nije bitno kako izgleda brava, jer mi u ruci drimo klju za tu bravu. Nije nas briga koliko mala moe biti brava, jer kad god okrenemo klju da bismo je otvorili, uspemo u tome. Ako nemamo klju za tu bravu, tada ne moemo uspeti. ta god da je zakljuano u kutiji, ne moemo do toga doi.

42

Tako jednostavno

Toplo i hladno To je isto kao to i gde god da gori vatra, gde god da je toplo, tu se ona i gasi. Gde god da je toplo, upravo tu ohladi. Na isti nain, nibbana lei na istom mestu gde i samsara, krug pre poraanja samsara lei na istom mestu na kojem i nibbana. Kao to toplo i hladno bivaju na istom mestu: hladno je tamo gde i toplo. Kada postane toplo, hladno nestane. Kad hladno nestane, postane toplo... Protiv toka Vebati znai ii protiv toka: protiv smera struja koje su u na em srcu, protiv toka neistoa. Svako kretanje uzvodno u od nosu na tok mora da bude teko. Ako vesla uzvodno, teko je. Razvijati dobrotu i vrlinu je pomalo teko, jer mi ljudi imamo u sebi neistoe. Ne elimo to da radimo. Neemo oko toga da se gnjavimo. Neemo da jaamo izdrljivost. Uglavnom bismo da pustimo da se stvari kreu u skladu sa naim raspoloenjem. Slino vodi: ona tee u skladu sa svojom prirodom. Ako pus timo da stvari teku niz vodu, to je lako, ali to nije vebanje. Kod vebanja mora da se odupre. Mora da se odupre neis toi u umu, sopstvenom srcu, mora da stegne srce, povea snagu postojanosti. I tad e tvoja praksa krenuti protiv toka. Maka Neistoe su poput maaka. Ako maki daje da jede kad god poeli, sve ee e ti dolaziti. I doi e dan kad ete i ogrebati ukoliko je ne nahrani. Ali ti ne mora da je hrani. Poee da mjaue, ali ako je ne bude hranio dandva, prestae da dolazi. 43

Aan a

Isto je sa mentalnim neistoama. Ako ih ne hrani, nee te uznemiravati. Tada je tvoj um u prilici da se stia i sasvim umiri. Prvo rad, posle plata Neki ljudi dou da vebaju i hoe da imaju samo zadovoljstvo. Ali odakle dolazi zadovoljstvo? ta mu je uzrok? Svi oblici zadovoljstva moraju do dou tek posle bola. Tek potom moe biti zadovoljstva. ta god da radimo, moramo da obavimo po sao, pre nego to dobijemo nadnicu kako bismo kupovali razne stvari, zar ne? Moramo da radimo u polju pre nego to imamo pirina za jelo. Sve mora da proe prvo kroz bol i patnju. Glava eera Jeste li ikada jeli glavu eera? Kada je jedete od vrha nanie, kakva je? to se vie pribliavate kraju, sve je slaa do take kada iako je ostao tek komadi, neete da ga bacite. Izgleda kao da bi to bio ogroman gubitak. Mravi bi da ga pojedu, ali im ga ne date. Neka isto takva bude i vaa praksa. Vebajte Dhammu poput oveka koji jede glavu eera. Ograda to se tie vebanja, krenite od uvrivanja svoje moi istraj nosti i potom kontemplirajte. Kontemplirajte svoje postupke, ono to svakodnevno radite. Kontemplirajte na ta ste sve spremni. ta god da se pojavi, Buda je traio od nas da sve 44

Tako jednostavno

upoznamo. Iz kojeg god smera da stvari dolaze, Buda je traio da ih ne isputamo iz vida. Ako tako radimo, ta god da doe iz ovog pravca, vidimo ga. ta god doe iz onog pravca, vidimo ga. Vidimo ono to je ispravno. Vidimo ono to je pogreno. Kad smo sreni, vidimo. Kad se radujemo, vidimo. Sve vidimo. Ali nai umovi, kada posmatraju, nisu tako sveobuhvatni. Znamo samo ovu stranu, ali onu stranu ostavljamo potpuno otvorenom. To je kao kad postavljamo ogradu oko njive ili oko kue, ali ona ne ide skroz unaokolo. Ako je stavimo samo sa ove strane, lopovi e ui sa one strane, sa one na kojoj nema ograde. Zato? Nismo zatvorili vrata. Ni ograda nam nije dobra. Zato je normalno da e oni ui kroz taj otvor. I onda ponovo kontempliramo, dodajemo jo ograde, zatvaramo stvar, nepre kidno. Postavljanje ograde znai uspostavljanje svesnosti i to da smo neprekidno na oprezu. Ako to uinimo, Dhamma nee nig de otii. Ostae upravo tu. Dobro ili loe, Dhamma koju treba da vidimo i znamo, pojavie se upravo tu. U obliku kruga Kad veba, nemoj misliti da mora da sedi da bi meditirao, da mora da hoda tamoamo da bi meditirao. Nemoj tako da raz milja. Meditacija je jednostavno vebanje. Bilo da dri gov or, sedi ovde i slua ili odlazi odavde, nastavi da veba u svom srcu. Ostani budan za ono to je ispravno i ono to nije. Ne zakljuuj da je u redu praktikovati asketske prakse u vreme povlaenja tokom perioda monsuna, a onda na njih za boraviti kad se povlaenje zavri. To je poput krenja njive. Neprekidno seemo, seemo, a onda se zaustavimo kad smo umorni. Odloimo maetu i vratimo se na njivu posle mesec ili dva. Ali korov je sada vii nego panjevi. Ako sad pokuamo da 45

Aan a

iskrimo onaj deo koji smo nekada ranije iskrili, to je za nas sada previe. Aan Man je jednom rekao da nau praksu treba da nain imo u obliku kruga. Krug nikada nema kraj. Neprekidno veba jte. Ne zaustavljajte se u svom vebanju. Sluao sam ga i po mislio: Kada odluam ovaj govor, ta treba da uradim? Odgovor je da svoju paljivost nainite akaliko: vanvre menom. Postarajte se da um zna i vidi ono to je ispravno i ono to nije, sve vreme. Poari i poplave Buda je poduavao da su um i telo takvi. I takvi e biti i dalje. Nee biti drugaiji. Drugim reima, prvo nastanu, potom stare, onda bole i na kraju umru. Bako, to je tako velika istina, koju doivljava u ovome trenutku. To je plemenita istina. Zato gle daj na stvari sa uvidom, kako bi je videla, nita vie. ak i ako ti vatra sagori kuu, ak i ako ti poplava odnese dom, neka se to dogodi samo sa kuom, samo sa domom. Ako izbije poar, ne daj mu da sagori i tvoje srce. Ako doe pop lava, ne daj da poplavi i tvoje srce. Neka poplavi samo kuu. Neka spali samo kuu, koja je neto to se nalazi izvan tvog tela. A srce, neka je napusti, jer sada je pravi trenutak. Vreme je da je napusti. Odloi au Vebajte tako to ete naputati. Ne hvatajte se. Ili, ako i uhva tite, ne steite vrsto. Da li razumete nehvatanje? Ova aa ov de: uhvatimo je da bismo je podigli i pogledali. Kada znamo sve o njoj, spustimo je dole. To se naziva nehvatanjem dru 46

Tako jednostavno

gim reima, hvatanje, ali ne stezanje. Uzme neto da bi ga os motrio i upoznao, a onda ga odloi. Miran si. Isto je tako i sa svim ostalim... Otrovna banana Doao sam u manastir i postao iskuenik sa devet godina. Pok uavao sam da vebam, ali u to vreme nisam ba mnogo ra zumevao stvari. Poeo sam da razumem tek kad sam postao monah. Aha! Sve me je plailo. Video sam senzualnost sa ko jom ljudi ive i umesto da mi ona izgleda zanimljiva kao to je njima, video sam je vie kao patnju. To je kao filovana banana. Kad je jedemo, ona je ukusna i slatka. Oseamo njezinu slast. Ali ako znamo da je neko stavio otrov u tu bananu, vie nas nije briga koliko je slatka, jer znamo da emo umreti ako je poje demo, zar ne? Takvo je uvek bilo i moje vienje. Kad je trebalo da zagrizem, uvek sam video da je otrov unutra. I tako sam se sve vie udaljavao, sve do take da ostanem monah sve ove godine. Kada jednom uvidite, te stvari vas vie uopte ne mame da ih pojedete. Prouavanje nasuprot odlasku u bitku Bilo je nekih uenih monaha koji su istraivali tekstove, dugo ih prouavali. Preloio sam im da probaju sa meditacijom. Zna te kako je kad se drite knjige: Kad neto prouavate, idete u skladu sa tekstovima, ali kada idete u bitku, morate da odete izvan tekstova. Jer ako se borite strogo prema tekstovima, niste dorasli svom neprijatelju. Kad stvari postanu ozbiljne, morate da idete dalje od tekstova. 47

Aan a

Ruka Oni koji prouavaju tekstove i oni koji praktikuju Dhammu esto ne razumeju jedni druge. Tako oni koji prouavaju tek stove obino kau: Monasi koji ne rade nita drugo osim prakse, jednostavno govore u skladu sa svojim miljenima. I to kau bez ikakvih vrstih argumenata. A postoji nain na koji su obe strane zapravo jedna ista stvar i on nam pomae da itavu tu situaciju razumemo malo bolje. To je slino dlanu vae ruke i nadlanici. Kad ispruite ruke pred sobom, izgleda kao da je dlan nestao. Ali nije. Samo je skriven sa druge strane ake. Isto tako, kada dlanove okrene te nagore, nadlanica kao da je nestala. Ali nije. Samo je sa druge strane. Zapamtite ovo kada kontemplirate praksu. Ako smatrate da vam praksa posustaje, prestanete sa prouavanjem i sve svo je nade polaete u dobijanje nekog rezultata. Ali bez obzira ko liko ste prouavali Dhammu, neete razumeti, jer jo uvek ne znate stvari u skladu sa istinom. Kada jednom razumete pravu prirodu Dhamme, tada poinjete da naputate. To je spremnost da odloite vezanosti, da vie ne drite bilo ta drugo u svojoj ruci. Ili ako ga i drite, taj stisak lagano poputa, sve vie. To je razlika izmeu uenja i prakse. Pisane rei Stani. Ostavi svoje nauno znanje na stranu. Ne daj mu da go vori. Ne moe uneti tu vrstu znanja ovamo. Ovde se radi o no voj vrsti znanja. Kada stvari zaista nastaju, to je je neto sas vim drugo. To je kao da napie re pohlepa. Kad se pohlepa javi u srcu, to je neto drugo od one napisane rei. Isto je i kad si be 48

Tako jednostavno

san: Kad napie re bes na tabli, to je jedno. To su slova. Ali kad se bes javi u tvom srcu, to se dogaa toliko brzo da nema vremena da bilo ta ita. Odjednom ti preplavi srce. Ova raz lika je vana. Vrlo vana. Pad sa drveta Isto je sa uslovljenim nastankom. Neznanje je uslov za fab rikovanje. Fabrikovanje je uslov za nastanak svesti. Svest je uslov za nastanak imena i oblika. Prouavali smo ovaj niz i memorisali ga, i to jeste istina, to jeste nain kako je Buda podelio stvari kako bismo mogli da uimo. No, kad se te stvari zaista dogaaju, to je prebrzo da biste mogli da ih tako pratite. Slino je kad padnemo sa drveta bum! Ne znamo do ko je smo se grane bili popeli. Onog trenutka kada do uma dopre neki objekat, ako je to neto to mu se svia, on ga stavlja meu "dobre". On ne zna za meukorake koji su se dogodili. Oni se nadovezuju kako je u tekstovima opisano, ali isto tako idu mimo tekstova. Oni ne kau: Ovo je neznanje. Ovo je fab rikovanje. Ovo je svest. Ovo je ime i oblik. Oni nemaju bilo kakve natpise koje bi mogao da proita. upravo je kao da si pao sa drveta. Buda detaljno govori o mentalnim dogaajima, ali ja koristim poreenje sa padom sa drveta. Kad klizne sa grane bum! ne meri koliko metara je dug taj pad. Sve to zna je da si tresnuo o zemlju i da to jo kako boli. No Vebanje tela da ojaa i vebanje uma da ojaa je ista vrsta stvari, ali su metodi drugaiji. Kod vebanja tela morate da pokreete razliite delove, ali kod vebanja uma vi ih zaustav 49

Aan a

ljate i primirujete, kao kad radite koncentraciju. Pokuavate da um napusti sve. Ne doputate mu da misli o ovome ili onome, o bilo emu. Drite ga na jednom objektu. I on e od toga stei snagu. Javie se uvid. Slino nou koji ste dobro naotrili. Ali ako njime neprekidno neto seete, kamen, ciglu, travu, bilo ta, no e lagano izgubiti svoju otrinu. Uenje da piemo Postaraj se da veba svaki dan, svaki dan. Kada se oseti le njim, nastavi da veba. Kad se oseti marljivim, nastavi. Prak tikuj Dhammu bilo da je no, bilo da je dan. Kada je um smi ren, nastavi. Kad nije smiren, nastavi. To je kao kad dete ui da pie. U poetku slova ne izgledaju ba lepo. Ili im je trup suvie izduen ili su im kraci suvie dugaki. I ti si pisao poput tog de teta. Vremenom, meutim, slova su izgledala sve lepa, zato to si vebao. Dete i odrasli Koncentracija i uvid moraju da idu zajedno. Na prvom stupnju um e se umiriti i stiati zahvaljujui koncentraciji. Um e biti u stanju da se umiri samo kada sedi sa sklopljenim oima. To je smirenje. I takva koncentracija jeste osnova na kojoj e se na kraju javiti uvid. Posle toga e um ostati miran bilo da sedi sa zatvorenim oima, bilo da hoda u sred gradske vreve. Isto je i sa ovim: Jednom si bio dete. Sada si odrastao ovek. To dete i ovaj odrasli su ista osoba. Isto tako moe rei da su smirenje i uvid povezane stvari. Ili kao sa hranom i izmet om. Moe rei da je to jedna ista stvar, ali gledajui iz drugog ugla moe rei i da su razliite. 50

Tako jednostavno

tap Meditacija je poput tapa. Uvid lei na ovom kraju tapa. Smirenje lei na onom kraju istog tapa. Ako podigne tap, hoe li se sa njim podii samo jedan kraj ili oba? Ako uzme tap u ruke, ti dri oba njegova kraja.ta god da je uvid, to je i smirenje. Sve je to od ovog uma. Slikanje Uspeh u vebanju povezan je sa uvianjem, sa meditacijom uvida, gde uvianje i um ostaju zajedno. Neki ljudi ne moraju mnogo da se trude, a ipak im te dve stvari dolaze zajedno, nekako same od sebe. Ljudi sa uvidom zaista ne moraju da se mnogo mue. Koncentracija je kao da si umetnik. Vidi neto i odmah ga razume. Razume ga sve dok obitava tu u tvom srcu. I onda moe da naslika sliku na osnovu toga to je u tvom sr cu. Ne mora da gleda u to da bi ga naslikao. ovek koji ne ra zume je onaj ko mora tu da sedi i pravi skice sve dok mu na kraju to ne ue u srce. Ako ima uvid, pravljenje tolikih skica nije nuno. Samo pogleda i sve ti je jasno. U stanju si da slika direktno iz tog razumevanja. Tako stoje stvari. Hrana koju voli Objekat tvoje meditacije smirenja, ako nije u skladu sa tvojim karakterom, nee dovesti do hlaenja strasti, niti e otkloniti pometnju. Objekat u skladu sa tvojim karakterom jeste onaj o kojem esto sebe uhvati da razmilja o njemu. Mi to obino ne zapaamo, ali bi trebalo, kako bismo imali koristi od toga. To je kao mnogo razliite hrane servirane na posluavniku. Iz 51

Aan a

svake inijice proba pomalo, svaku vrstu hrane, i sam e se uveriti koja ti se dopada, a koja ne. Za ono jelo koje ti se do padne rei e da je ukusnije od drugih jela. Ja ovde govorim o hrani. Ali ti to moe uporediti sa svojom meditacijom. Koji god da je objekat u skladu sa tvojim karakterom, sa njim e se oseati komotno. Hvatanje gutera Nain da um fokusira na neki objekat, da zaista dri taj ob jekat, jeste da prvo upozna sopstveni um i da upozna objekte pred sobom. To je kao kad neko hvata gutera. Guter se zavu kao u gnezdo koje su napravili termiti, a ima est izlaza. Ljudi onda zatvore pet od njih i ostave samo jedan na koji e guter moi da izae. I tako sede, ekaju i motre na onu rupu. Kad na kraju guter promoli glavu, tad su u prilici da ga uhvate. Na isti nain se usredsredi na svoj um. Zatvori oi, zat vori ui, zatvori nos, zatvori jezik, zatvori telo, a samo um ostavi otvorenim. Drugim reima, obuzdava ula i fokusira se samo na um. Meditacija je slina tim ljudima koji hvataju gutera. Fo kusira um na dah, svestan, sabran. ta god da radi, budi sves tan toga to radi. I oseaj koji se u tom trenutku javi u umu jeste taj da ti je sasvim jasno to radi. Taj oseaj je to to te ini svesnim. Kapljice i neprekinut mlaz Poni tako to e kontemplirati sopstveni um. Neprekidno mo tri sledi li pet pravila morala. Ako napravi greku, zaustavi se, vrati se i poni ispoetka. Moda opet zastrani i napravi novu 52

Tako jednostavno

greku. Kad to shvati, vrati se, poni ispoetka. Svaki put. I tako e tvoja svesnost dobiti na brzini, kao kad kapljice padaju iz posude. Ako je samo malo nagne, voda pone da kaplje: kap........... kap........... kap. Postoje pauze izmeu njih. Ako posudu jo malo nagnemo, kapljice padaju sve ee: kap... kap... kap. Ako nastavimo da naginjemo posudu, pauze e sasvim nestati i voda se pretvara u neprekinuti mlaz. Vie nema kapljica, ali one nisu nigde otile. Tako su este da su se pret vorile u neprekinuti mlaz vode. Postale su tako este da su prele sa one strane uestalosti. Utopile su se jedna u drugu i nainile taj mlaz vode. uvanje bivola ...Isto je sa praksom. Kada motrimo nad umom, kada svesnost motri na sopstveni um, ko god da pazi na taj um umai e iz zamke koju je postavio Mara. To je kao uvanje bivola: jedan pirinana polja dva bivol tri vlasnik bivola. Bivol eli da pase na pirinanom polju. Mlade stabljike pirina su ono to bivol eli da jede. I um je kao taj bivol. Ob jekti koji do njega dopiru su nalik mladim biljkama pirina. Svesnost je poput vlasnika bivola. Kada uvamo bivola, mora mo da idemo svuda za njim, kako ne bi pasao pirinane stab ljike. Pustimo ga sa povodca, ali nastojimo da ga drimo na oku. Ako se priblii pirinu, viemo na njega. Kada nas bivol uje, udalji se. Ali ne moemo tim biti zadovoljni. Najbolje to moemo da uradimo jeste da ne prilegnemo u podne, posle ruka. Ako prilegnemo u sred dana, pirinano polje e zasigur no stradati. 53

Aan a

Udarci po bivolu Um je kao bivol. Njegovi objekti su nalik mladim biljkama pi rina. Svesnost je poput vlasnika bivola. ta radite kad uvate bivola? Odveete ga sa povodca, ali nastojite da ga drite na oku. Onda se on zaputi ka pirinanim poljima i vi viete na njega. Kada vas bivol uje, on e se zaustaviti. Ali ne moete time biti zadovoljni. Ako je trvdoglav i ne poslua vas, morate da uzmete batinu i dobro ga izudarate. I ta mislite na koju e stranu on potom otii? Poduka za dete ...Dakle, kod ove prakse kae nam se da sedimo. Ovo je praksa sedenja. I onda neprekidno posmatra. Sree se sa dobrim i u loim raspoloenjima, sve pomeano, zajedno sa njihovom pra vom prirodom. Nemoj tek tako da hvali svoj um nemoj da ga kanjava. Imaj sa njim oseaj vremena i mesta. Kada doe vreme za pohvale, malo ga pohvali koliko treba, a da ga ne pokvari. To je kao kad poduava dete. Nekad mora da ga malo pljesne. Uzmi mali prut i pljesni ga. Ne moe da ga ne pljesne. Drugim reima, ponekad mora da ga kazni. Ali ne moe stalno da ga kanjava. Ako to ini, od toga onda nikakve koristi. I ako umu neprekidno prua zadovolj stva, stalno mu daje nekakve nagrade, nee biti u stanju da bilo gde mrdne. Standardna forma Standardan nain da sedite u meditaciji je da sedite sa ukrte nim nogama, desna noga povrh leve, desna aka povrh leve. 54

Tako jednostavno

Sedite pravih lea. Neki ljudi kau kako to isto moe da radi i u hodu, moe da radi sedei, pa moe li onda da radi i kle ei? Naravno ali vi ste jo poetnici. Kada uite da piete, morate da vebate tako to ete lepo ispisivati slova, svaki nji hov deo. Kada jednom razumete slova i potom piete beleke, tada moete i da navrljate kako hoete. No, prvo morate da na uite standardnu formu. Setva pirina Sedi i posmatraj svoj udah i izdah. Ostani relaksiran i oseaj se udobno, ali ne doputaj sebi da ti panju odvlae druge stvari. Ako se to ipak desi, zaustavi se. Pogledaj gde je to um zaao i zato ne sledi dah. Potrai ga i vrati natrag. Postaraj se da sledi dah i jednoga dana naii e na neto dobro. Ali nastavi da radi to si radio i do tada. Radi tako kao da ne oekuje da od svega toga bilo ta dobije, kao da se nita nee dogoditi, kao da ne zna ni ko to radi ali samo nastavi sa praksom. To je kao da uzme pirina iz ambara i poseje ga. To naizgled lii kao da ga baca. Baca ga svuda unaokolo kao da ti ne treba. Ali on e se pretvoriti u klice i izdanke. Onda te izdanke posadi po polju i zahvaljujui tome posle ima da jede pirina. Tako to ide. Poduavanje Nekada dah nije dobar. Suvie je dugaak ili je suvie kratak i to te dovodi do ludila. A to je zato to um suvie fiksira na to, jako ga pritiska. To ti je kao kad ui dete kako treba da sedi. Ako ga stalno tue. hoe li od toga postati inteligentnije? Suvie ga kontrolie. Isto i ovde. Razmisli malo: Kada ide od kue do parka ili od kue do radnog mesta, zato te tada dah ne 55

Aan a

iritira? Zato to se ne hvata za njega. Ostavlja ga na miru, da ide u skladu sa svojim tokom. Ti delovi tela koji te bole, to je zato to previe fokusira i fiksira svoj um na njih. Ispraaj roaka Posmatraj dah. Fokusiraj se na dah. Saberi um na dah. Drugim reima, postaraj se da bude svestan daha u sadanjem trenutku. Ne mora da bude svestan mnotva stvari. Fokusiraj se na smi rivanje uma, na smirivanje uma, kako bi on postao sve rafinira niji, sve rafiniraniji, bez prestanka, bez prestanka, sve dok ose aj daha nije sasvim suptilan, a um izuzetno budan. Svaki bol koji se javi u telu lagano e i uminuti, lagano e uminuti. Konano e na dah gledati kao na nekakvog roaka koji ti je doao u posetu. Ide sa njim do autobuske stanice ili pristanita da ga isprati. Prati ga sve do autobusa ili do broda. I kada jednom upale motor, taj autobus ili brod odlazi, a ti stoji i posmatra ga kako nestaje u daljini. Kad ti je jednom roak ot putovao, vraa se svojoj kui. Isto je sa posmatranjem daha. Kada je dah grub, znamo to. Kada je rafiniran, znamo to. Kako postaje sve neprimetniji, ne prekidno posmatramo, posmatramo, pratimo ga, stiavamo um, inimo um sve budnijim, doputamo da dah postaje sve finiji. Na kraju e dah postati toliko suptilan da vie nema udaha i izdaha. Ostaje jedino taj oseaj budnosti. Motrenje Ako se zaboravi na minut, tad si ludi taj minut. Ako tvoja svesnost otkae na dva minuta, lud dva minuta. Ako je ta pauza pola dana, tada si lud pola dana. Stvari su jednostavno takve. 56

Tako jednostavno

Svesnost znai odravati neto u polju svesti. Kada bilo ta uini ili kae, mora se setiti da ostane paljiv. Kad neto radi, paljiv si u odnosu na to to radi. Ovo imati na umu je kao kada u kui ima neto na prodaju. Dri te stvari na oku, ljude koji dolaze da ih kupe i lopove koji dolaze da ih ukradu. Ako uvek tako vodi rauna, tano e znati zbog ega je svako od njih doao. Kada ovako dri oruje u rukama drugim reima, stalno posmatra tada se lopovi, kada te vide takvog, nee usuditi da bilo ta urade. Isto je i sa objektima uma. Ako si svestan i paljiv, nee biti u stanju da ti bilo ta uine. Zna kako: dobra stvar kao to je ta nee moi da te zadovolji zauvek. Nije pouzdana. Moe nestati svakog trenutka. Pa zato bi se onda tako grevito drao za nju? Ne svia mi se to. Ni to nije pouzdano. Jer stvari su jednostavno prazne, to je sve. Tako mi sebe neprekidno podua vamo, neprekidno smo svesni, neprekidno pazimo na sebe: da nju, nou, u bilo koje doba. Doekivanje posetilaca Uini svoj um svesnim i budnim. Neprekidno motri na njega. Ako bilo ko doe da ga poseti, mahni mu za zbogom. Nema za njega mesta gde da sedne. Jer tu postoji samo jedno sedite. Pokuaj da u njemu sedi i doekuje posetioce ceo dan. To je ono to znai buddho, onaj koji zna. vrsto ostani tu gde jesi. Odravaj svesnost, tako da je u stanju da motri na um. I dok tako tu sedi, svi ti posetioci koji su dolazili u posetu jo od davnina jo od kada si se rodio ponovo e se pojaviti tu u polju tvoje budnosti. to se tie tih gostiju, posetilaca koji lutajui dolaze do tebe i prave najrazliitije stvari, moe ih pustiti da ti priaju ta god hoe. Kada ih um sledi, to se naziva etasika. ta god da je, 57

Aan a

gde god da ide, nema veze. Samo dobro upoznaj posetioce koji hoe da ti dou u goste i onda tu ostanu. Ima samo jednu stolicu da ih primi i zato je uvek dri zauzetom. Tako da kada dou i krenu da ti priaju, nemaju mesta gde bi seli. Onda dou sledei put, kad god da dou, neprekidno vide nekog ko sedi ovde i ne mrda. ta misli, koliko puta e dolaziti ako svaki put sve to mogu da uine je samo da ti priaju? Sve e ih upoznati, sve njih koji su ti dolazili jo od trenutka kad si prvi put postao svestan neke stvari. Svi e doi da te posete. Kokoka u kavezu Kada svesnost i um postoje zajedno, javlja se odreeni oseaj. Ako je um spreman da bude smiren, on e biti zarobljen na mirnome mestu, kao kada kokoku stavimo u kavez. Ona ne naputa taj kavez, ali moe da u njemu ide tamoamo. To hodanje nije problem, jer ona ide tamoamo samo u kavezu. Oseaji u umu kada koristimo svesnost da ga odravamo u miru, oseaji na tom mirnom mestu, nisu neto to e nas uskomeati. Drugim reima, kada um osea, kada misli, neka to radi u okruenju mira. I onda to nije problem. Nestano dete To je kao nestano dete koje se zabavlja, nervira nas sve do trenutka kad moramo da viknemo na njega i pljesnemo ga po turu. Moramo razumeti da je priroda deteta upravo takva. Kada to razume, moe pustiti dete da nastavi da se igra. Tvoj oseaj ometanja i iritiranosti e nestati, jer si voljan da prihvati pri rodu tog deteta. Tako se menja tvoj oseaj prema itavoj toj stvari. 58

Tako jednostavno

Kada jednom prihvatimo prirodu stvari, moemo da ih pustimo, ostavimo na miru. I na um tada moe ostati miran i hladan. To znai da je nae razumevanju tano. Imamo ispravno razumevanje. I to je kraj problemima koje treba da reavamo. ivot sa kobrom Zapamti ovo: svi objekti uma, bez obzira da li se radi o stvari ma koje ti se sviaju ili ne, jesu otrovne kobre. Ako te napadnu i ugrizu, moe da umre. Stvari su poput kobri sa jakim otro vom. Stvari koje nam se dopadaju imaju mnogo otrova u sebi. Stvari koje nam se ne dopadaju imaju mnogo otrova u sebi. One su u stanju da um dre podalje od osloboenja. One ga mogu navesti na stranputicu u odnosu na principe Budine Dhamme. Ostavi kobru na miru Objekti i raspoloenja uma su nalik vrlo otrovnim kobrama. Ako se kobri nita ne isprei na putu, ona klizi u skladu sa svo jom prirodom. Iako u sebi ima otrov, ona ga ne pokazuje. Ona za nas ne predstavlja nikakvu pretnju, zato to joj ne prilazimo. Kobra jednostavno ide svojim poslom. Takva joj je priroda. Ako si inteligentan, sve ostavlja na miru. Dobre stvari os tavlja na miru loe stvari ostavlja na miru stvari koje ti se sviaju ostavlja na miru, kao to i otrovnu kobru ostavlja na miru. Puta je da ode svojim putem. I ona odlazi ak i ako u sebi sadri smrtonosni otrov.

59

Aan a

Suara Pokuaj da stvari vidi jasno u sebi. To se naziva paattam. Koji god objekat spolja da naie i naini kontakt sa ulima, uvek e biti paattam, bez prekida. Jednostavno reeno, to je kao kad pravi ugalj ili cigle suenjem. Jesi li ikada video su aru u kojoj se sue ugalj ili cigle? Zapale vatru na metar od ot vora pei i onda pe uvue u sebe dim i plamen. Posmatraj to tako. Tada je jasnije. To je poreenje. Ako svoju suaru napra vi kako treba, prema dobrim uputstvima, zapali vatru na me tar, metar i po od njenog otvora. Kad dim pone da se die, struja vazduha e ga uvui u suaru, nita nee ostati izvan. U nju ulazi toplota, poveava se u suari i ne izlazi napolje. Top lota ulazi i vrlo brzo sui ono to je u suari. Tako to ide. Na isti nain je i sa oseajima kod osobe koja veba: ima oseaj da sve biva uvueno u ono to je ispravno razumevanje. Oko vidi oblike, ui uju zvukove, nos njui mirise, jezik kua ukuse i sve to biva ukljueno u ispravno razumevanje. Postojei kontakti na taj nain podstiu uvid i on se odrava sve vreme. Opali mango Koristi svoj mir da kontemplira prizore, zvukove, mirise, uku se, taktilne senzacije i ideje koje prave kontakt, bez obzira da li su oni dobri ili loi, sreni ili tuni. To je kao da se ovek popne na stablo mangoa i zatrese ga, tako da plodovi otpadnu na zem lju. A mi smo pod drvetom i sakupljamo te plodove. Ne uzima mo one koji su ve truli. Biramo samo one koji su dobri. Tako ne rasipamo energiju, jer nismo morali da se penjemo na drvo. Skupljamo samo ono to je ve na zemlji.

60

Tako jednostavno

Pauk Dobio sam dobar primer posmatrajui paukove. Pauk naini svoju mreu. Isplete je i pri tome napravi razliite otvore. Jed nom sam sedeo i gledao. Okaio je svoju mreu poput bioskop skog platna i kada je bila gotova, kamuflirao se pravo u njezi nom sreditu. Nije etao unaokolo. I im bi muva ili neki drugi insekt uleteli u mreu, ona bi zatreperila. Istog momenta pauk bi izjurio iz svog skrovita, usmrtio insekta i pojeo ga. Kad bi zavrio, vratio bi se na svoje staro mesto. Nije bilo vano koji se insekt upleo u tu mreu, pela ili neki drugi: im bi ona zaigrala, pauk bi jurnuo da ga uhvati. Onda bi se opet vratio natrag i sakrio u sred mree, gde niko ne moe da ga primeti. Kada sam video pauka ta radi, postalo mi je jasno. Pod ruje est ula su oko, uho, nos, jezik, telo i um. Um stoji u sredini. A oko, uho, nos, jezik i telo su raireni na sve strane poput mree. Objekti ula su nalik insektima. im prizor doe u kontakt sa okom ili zvuk sa uhom, miris sa nosom, ukus sa jezikom ili vrst predmet sa telom, um je taj koji to zna. Te stvari vibriraju pravo do uma. Samo to je dovoljno da se javi ra zumevanje. I mi moemo da ivimo sklupani u sebi, ba kao to se pauk sklupa u mrei. Ne moramo nikuda da idemo. Kada in sekti ulete u mreu i ona zatreperi do srca, im toga postanemo svesni izaemo iz svog skrovita i uhvatimo insekte. Potom se vraamo na svoje prvobitno mesto. Poto ste posmatrali pauka, moete to to ste nauili pri meniti i na svoj um. To je ista stvar. Ako um vidi nepostojanost, stres i nepostojanje sopstva, sve je jasno. On vie nije vlasnik sree, nije vie vlasnik patnje, jer on jasno vidi na takav nain. Kliknulo mu je. I tada, ta god da radi, miran si. ne eli vie nita. A tvoja meditacije ne moe ii ni u kom drugom pravcu sem da napreduje. 61

Aan a

Divlje prepelice Dau vam jednostavan primer. To je kao sa divljim prepelica ma. Svi znamo kako one izgledaju. Nema na svetu ivotinje koja se vie plai oveka. Kad sam prvi put doao u ovu umu, uio sam od divljih prepelica. Posmatrao sam ih i nauio mnoge lekcije od njih. U poetku bi samo jedna od njih prola pored mene dok sam radio meditaciju u hodu. Kada bi mi se pribliila, ne bih gledao u njenom pravcu. ta god da sam radio, nisam gledao u njezinom pravcu. Nisam inio bilo kakav pokret koji bi je up laio. Posle izvesnog vremena, pokuao bih da se zaustavim i ne pomeram, pa da je onda pogledam. I im bi moj pogled pao na nju, ona bi pobegla. Onda prestanem da je gledam i tog tre nutka ona nastavi da eprka po zemlji u potrazi za hranom. No, svaki put kada bih je pogledao, pobegla bi. Posle nekog vremena bi verovatno primetila koliko sam miran, pa bi se malo osmelila. No, kad bih bacio malo pirina prema njoj, pobegla bi. Nisam se mnogo obazirao na to. Nasta vio bih i dalje da bacam pirina u njezinom pravcu. Posle ne kog vremena bi se vratila, ali se nije usuivala da jede onaj pir ina. Nije znala ta je to. Mislila je da hou da je ubijem i na pravim paprika. Ali ja se nisam obazirao jede li ona ili ne. Posle nekog vremena poela je da eprka upravo na tom mestu. Verovatno joj je postajalo jasno ta je to pirina. Nared nog dana bi dola do istog mesta i opet dobila da jede pirina. Kad bi ga svog pokljucala, dobacio bih joj jo malo. I opet bi pobegla. Ali kako se to ponavljalo, na kraju bi se samo malo odmakla i zatim ponovo prila da pojede onaj pirina. Znai, razumela je. U poetku je prepelica videla pirina kao neprijatelja, jer se nije do tada sa njim srela. Nije jasno videla. Zato je od njega beala. Ali kako se pripitomljavala, vraala se da vidi ta je 62

Tako jednostavno

zapravo to pirina. I tako je saznala. Ovo je pirina. Nije ne prijatelj. Nije opasan. I tako su prepelice nadalje stalno dolazi le da jedu pirina. Na taj nain sam i ja nauio lekciju od divljih prepelica. Mi smo isti kao i one. Prizori, zvuci, mirisi, ukusi, dodiri i ideje su sve sredstva da steknemo znanje o Dhammi. Ona daju lek ciju svakome ko veba. Ako ih vidimo jasno u skladu sa isti nom, videemo da su ona zaista takva. Ako ih ne vidimo jasno, tada e uvek biti nai neprijatelji i neprekidno emo od njih beati. Majmuni Da ti dam jedan primer. Zamisli da ima majmuna kunog lju bimca. I on ne miruje. Voli da skae po kui i uzima jednu, pa drugu stvar razne stvari. Takvi su majmuni. A onda doe u manastir. I mi ovde imamo majmuna, koji isto tako ne miruje. On takoe skae svuda unaokolo i uzima stvari, ali te on ne nervira, zar ne? Zato? Zato to si ti ve imao majmuna. Ti zna kakvi su majmuni. Onaj u mojoj kui je isti takav kao i ovaj u manastiru. Va majmun je isti kao i moj. Potpuno su isti. Ako upozna jednog majmuna, bez obzira koliko mnogo mesta proao, bez obzira koliko majmuna video, oni te ne nerviraju, zar ne? To je neko ko razume majmune. Ako razumemo majmune, tada mi sami ne postajemo maj muni. Ali ako ih ne poznaje, tada im ugleda nekog majmuna i sam postane majmun, zar ne? Kad ga vidi kako sve grabi, pomisli: Uff! Bes pone da kljua u tebi i iznervira se. Taj prokleti majmun! To je neko ko ne razume majmune. Onaj ko ih razume, vidi da su majmun kod kue i ovaj majmun u Wat Tham Saeng Phetu jedan isti majmun. Pa zato bi te onda nervirali? Vidi da je majmun jednostavno takav i to 63

Aan a

je dovoljno. Moe da ostane miran. Ako majmun tri unaoko lo, to je samo majmun koji tri. Ali ti ne postaje majmun. Mi ran si. Ako skae ispred ili iza tebe, ne nervira se. Zato? Zato to razume majmune i sam ne postaje isti kao oni. Ako ih ne razume, uznemiri se. Kad si nemiran, postaje majmun shvata? Tako se stvari smiruju. Kada znamo objekte ula, kad ih posmatramo: neki su do padljivi, drugi nisu, pa ta? To je njihova stvar. Oni su takvi kakvi su. Isto kao i majmuni. Svi majmuni su jedan isti maj mun. Razumemo objekte ula. Ponekad su dopadljivi, drugi put ne. Takva im je priroda. I mi moramo sa njima da se upoznamo. Kad ih upoznamo, putamo ih. Objekti ula su nepouzdani. Svi su nepostojani, izvor stresa i bez trajnog sopstva. Stalno na njih gledamo na taj nain. Kada oko, uho, nos, jezik, telo i um prime neke objekte, mi ih znamo, ba kao da vidimo majmune. Ovaj majmun je isti kao i onaj kod kue. I tada moemo ostati mirni. Drvo samo sebe obori udnja i e vode nas do patnje. Ali ako kontempliramo, naa kontemplacija ide izvan te patnje. Ona kontemplira udnju, sa vija udnju, drmusa je, tako da ona ode ili se umanji. To je slino drvetu. Da li mu iko kae ta treba da radi? Da li mu bilo ko daje savete? Ne moe mu narediti ta da uradi. Ne moe ga naterati da bilo ta uradi. Ali ono se samo od sebe nagne i onda sebe obori. Kada na stvari tako gleda, to je Dhamma.

64

Tako jednostavno

Dizanje tereta Svesnost i paljivost su nalik dvojici ljudi koji diu teak bal van. Trei posmatra i kad vidi koliko je balvan teak, prilazi da pomogne. Kad je tolika teina, on ne moe da ne pomogne. Mora da pomogne. Osoba koja ovde pomae jeste uvid. Ona ne moe da ostane na svom mestu. Tamo gde postoje svesnost i paljivost, uvid mora da se tu nae i prikljui im se. Flairana voda, izvorska voda To je kao da sipamo vodu u flau i damo je nekome da pije. Kad jednom zavri, morae da doe i trai jo jer ta voda nije izvorska voda. To je voda iz flae. Ali ako nekom pokae izvor i kae mu da odatle uzima vodu, on se tu moe zadrati i piti koliko hoe nee je od nas traiti, jer ta voda je nepresuna. Isto je kad vidimo prolaznost, patnju i nepostojanje sop stvo. Taj uvid prodire duboko, jer mi zaista znamo, znamo itav put. Obino znanje ne vidi ceo put. Ako sagledamo itav put, nikada ne ostajemo zaglavljeni. ta god da se pojavi, odmah ga prepoznamo i stvari se razlau. Prepoznavanje stvari u nama nikada ne presuuje. Stajaa tekua voda Jeste li ikada videli tekuu vodu? Jeste li ikada videli stajau vodu? Ako vam je um spokojan, to je kao stajaa tekua voda. Jeste li ikada videli stajau tekuu vodu? Hm! Videli ste jedino ili stajau ili tekuu vodu. Nigde niste videli stajau tekuu vodu. Upravo tu, upravo tu gde vae razmiljanje ne moe da vas odvede: tu gde um miruje, ali je u stanju da razvije uvid. 65

Aan a

Kada pogledate svoj um, bie nalik tekuoj vodi, a ipak miran. Izgleda kao da stoji, izgleda kao da tee zato se naziva sta jaom tekuom vodom. Takav je. I ba tu uvid moe da nastane. Balvan u kanalu To je kao da poseemo balvan, bacimo ga u kanal i pustimo da otplovi zajedno sa vodom u njoj. Ako ga ne pojedu crvi, ako ne istruli, ako se ne razbije, ako se ne nasue na ovu ili onu obalu, on e nastaviti da plovi tim kanalom. Siguran sam da e na kraju stii do okeana. Isto je sa nama. Ako vebamo u skladu sa putem naeg uitelja Bude, ako sledimo nain koji je on poduavao, ako na pravi nain sledimo taj tok, treba da izbegavamo dve stvari. Koje dve? Dva ekstrema u koja je Buda rekao da askete ne bi trebalo da se ozbiljno uputaju. Prvi je povlaivanje ulima. Drugi je samomuenje. To su dve obale onog kanala ili reke. Balvan to plovi niz reku i prati njezin tok jeste na um. Talasi koji zapljuskuju obalu Patnja i mentalna napetost nisu neizbeni. Oni su povremeni. Dobro to zapamtite. Kada se takve stvari pojave, odmah ih pre poznamo i naputamo ih. Kako snaga uma jaa, vidimo sve vie i vie. I kada on postane otporniji, u stanju je da ukloni neis toe vrlo brzo. Vremenom, ta god da ovde nastane, on uspeva da ga tu i ostavi, slino talasima koji zapljuskuju obalu. im jedan stigne do obale, jednostavno nestane. Za njim stie drugi, i on nestaje. Prolaznost, stres i nesopstvo su obala mora. to se tie objekata ula koji do nas dopru, u njima nema nita vie od te tri karakteristike. 66

Tako jednostavno

Testera Ali kada um jednom vidi i zna sve, on ne vue Dhammu svuda sa sobom. Slino ovoj testeri: iskoristie je da naseku drva u umi. I kad poseku sva drva i zavre sav posao, odloie testeru na njeno mesto. Vie im ne treba. Ta testera jeste Dham ma, Uenje. Dhammu treba da koristimo vebajui se na putu ka plodu osloboenja. Kada taj posao obavimo, tada moemo odloiti Dhammu. Isto je i sa testerom kojom seemo drva. Se emo ovde, seemo tamo. I dok to radimo testera treba da je testera drvo treba da je drvo. To se naziva dostizanje take zaustavljanja, take koja je zaista vana. To je kraj seenja drveta. Vie ne moramo da ga seemo, jer smo dovoljno nasekli.. Sve to treba da uradimo je da uzmemo testeru i odloimo je sa strane.

67

You might also like