P. 1
unimer

unimer

|Views: 1,089|Likes:
Published by markomasa

More info:

Published by: markomasa on Dec 13, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/25/2013

pdf

text

original

UNIVERZALNI MJERNI INSTRUMENT (MULTIMETAR, UNIMER

)

Za ispitivanje ispravnosti raznih električnih uređaja u domaćinstvu, u radionici, ili za održavanje električnih strojeva u proizvodnim pogonima potrebno je mjeriti struje, napone i otpore. Pošto je nepraktično nositi više instrumenata konstruiran je univerzalni mjerni instrument ( poznat pod nazivom unimer i multimetar ). On je lako prenosiv, mehanički otporan i dovoljno točan za rad na terenu, a njime se mogu mjeriti istosmjerni i izmjenični naponi i struje, i električni otpor. U prvom djelu lekcije biće obrađen analogni instrument ( instrument sa kazaljkom) a zatim i digitalni instrument koji rezultat ispisuje u obliku brojki na LCD displeju. U unimere se ugrađuje instrument sa zakretnim svitkom. Između polova stalnog magneta ugrađen je svitak na kome je učvršćena kazaljka. Protjecanje struje kroz svitak stvara magnetsko polje. Uzajamno djelovanje ovog magnetnog polja stalnog magneta dovodi do zakretanja kazaljke. Protu moment stvaraju spiralne opruge i po prestanku struje vraćaju kazaljku na nulu. Ovakvim instrumentom mogu se mjeriti samo istosmjerne struje i naponi. Da bi unimer mogao mjeriti i izmjenične veličine u njega se ugrađuje ispravljač sa dvije ili četiri diode koji izmjeničnu struju i napon pretvori u istosmjernu. Kada se mjere izmjenične veličine instrument pokazuje efektivnu vrijednost struje i napona.

1. Važni pojmovi u električnim mjerenjima:
Mjerni opseg-je najveća vrijednost mjerene veličine koju instrument može izmjeriti. Mjerni opseg određujemo mi postavljanjem preklopnika u odgovarajući položaj. Konstanta instrumenta je broj koji se dobije kada se domašaj podjeli sa brojem podjeljaka na skali u koju ćemo gledati. Podjeljak na skali je razmak između bilo koje dvije oznake na skali. Da bi imali točno očitavanje u kazaljku se mora gledati pod pravim kutom. U tome nam pomaže malo ogledalo ( kazaljka i njena slika u ogledalu se poklope ).

Instrument "UNIMER 43" – ISKRA Kranj

Priključak koji se koristi u svim mjerenjima. Označava se znakom ili slovima COM. Predstavlja referentnu točku, odnosno minus priključak ampermetra i voltmetra

Priključak za mjerenje velikih izmjeničnih struja

Priključak za mjerenje napona, struje i otpora. Plus priključak pri mjerenju istosmjernih struja i napona

Ogledalo Kazaljka

Mali preklopnik

Dugme za korekciju nule na omskoj skali

Veliki preklopnik

Slika 1.

Na instrumentu se nalazi više oznaka. Neke od njih su : - Instrument je konstruiran za rad u horizontalnom položaju. Ako se postavi pod kutom ili okomito – radit će, ali vjerojatno pokazivanje neće biti točno. - Ova oznaka se može naći na instrumentima koji su predviđeni za rad u okomitom položaju i koji se montiraju npr. na radne stolove. - Instrument sa ovakvom oznakom mjeri istosmjerne i izmjenične veličine 2,5 - Oznaka za klasu točnosti, odnosno maksimalnu postotnu grešku koju pravi instrument pri punom skretanju kazaljke. Najčešće klase točnosti su: 0,1; 0,2; 0,5; 1; 1,5; 2,5; 5. Vidimo da naš unimer ne spada u točne instrumente. Instrument sa zakretnim svitkom i ugrađenim ispravljačem s diodama.

Ispitni napon 3 kV

2. Izbor skale
Kada imamo više skala postavlja se pitanje – u koju gledati ? U ovom primjeru vidjet ćemo da pravilan izbor skale olakšava mjerenje a gledanje u pogrešnu skalu ga nepotrebno zakomplicira. Pošto broj očitanih podjeljaka na izabranoj skali treba pomnožiti sa konstantom, skalu treba birati tako da konstanta bude broj lak za množenje - dakle da bude 0,1; 1; 10 ili 100. Lošim izborom skale konstanta će biti dva, pet ili na primjer 3,3. Na slikama je prikazano pokazivanje instrumenta "unimer 45" prilikom mjerenja istosmjernog napona od 170 V. Na slici 2 preklopnik je postavljen u položaj 600 V =. To znači da je mjerni opseg 600 V, tj. pri punom skretanju kazaljke instrumenta napon je 600 V, na polovini skale je 300 V itd... Naponi veći od 600 V se ne mogu mjeriti. Na skali označenoj slovima V, A na kojoj se očitava napon i struja imamo dvije skale – gornju, koja ide od 0 do 6 podjeljaka, i donju od 0 do 30 podjeljaka. Ako je naš izbor gornja skala konstanta će biti K = 600V / 6 podjeljaka = 100 volti po podjeljaka. Očitavamo 1,7 podjeljaka, α = 1,7. Rezultat mjerenja je K * α = 170 V. Ako međutim izaberemo donju skalu konstanta će biti 600 / 30 = 20. Očitavamo 8,5 podjeljaka pa je rezultat 20 * 8,5 = 170 V. Rezultat je isti, možemo dakle gledati i donju skalu. Ipak, posle mjerenja će ostati dilema jesmo li dobro procijenili 8,5 podjeljaka?Možda je ipak procjena pogrešna, možda je točna procjena 8,4 ili 8,6 podjeljaka?

Pošto je mjereni napon 170 V to znači da možemo smanjiti mjerni opseg i prebaciti preklopnik u položaj 300 V. Dobit ćemo veće skretanje kazaljke i vjerojatno točnije mjerenje. Dakle, na sljedećoj slici( slika 3 ) mjerni opseg je 300 V. Naravno da ćemo gledati u donju skalu sa 30 podjeljaka pa će konstanta biti 300 V / 30 pod = 10V/pod. Očitavamo 17 podjeljaka, što pomnoženo sa konstantom 10 daje 170 V. Ako smo skloni kompliciranju stvari možemo izabrati i gornju skalu sa 6 podjeljaka. Tada konstanta neće biti 10, nego 300 / 6 = 50. Broj podjeljaka koji instrument pokazuje na ovoj skali je 3,4 pa da bi došli do rezultata treba pomnožiti 50 * 3,4 = 170 V.

Slika 2

Slika 3

3. Uporaba analognog unimera
3.1. Mjerenje napona

Instrument se pretvara u voltmetar tako što se veliku kružni preklopnik postavi na područje označeno slovom V. Ovisno od toga da li mjerimo istosmjerni ili izmjenični napon mali preklopnik se postavi lijevo ili desno na odgovarajuću oznaku ( = ili ≈ ). Mjerenje se obavezno počinje sa najvećeg mjernog opsega. Na taj način se sprječava uništenje instrumenta koje je lako moguće ako se mjerenje počne na malom mjernom opsegu, a napon bude veći od očekivanog. U tom slučaju kazaljka naglo skreće, može se iskriviti ili ispasti iz ležišta a u opasnosti je svitak u zakretnom sustavu. Osigurač (ako postoji) i zaštitne diode nisu uvijek dovoljno sigurna zaštita. Ako je skretanje kazaljke malo, ili se uopće ne primjeti, može se postupno i vrlo oprezno smanjivati mjerni opseg dok kazaljka ne skrene toliko da omogući normalno očitavanje. Biramo skalu u koju ćemo gledati, određujemo konstantu instrumenta i očitamo skretanje kazaljke. Broj podjeljaka koji smo očitali množimo sa konstantom i dobili smo mjereni napon. Na osnovu dobivenog rezultata vidjet ćemo može li se još smanjiti mjerni opseg. Ako se mjeri istosmjerni napon točka većeg potencijala ( ili npr. + baterije ) mora se dovesti na priključak +VAΩ. Ako se ovdje pogriješi kazaljka će skretati na pogrešnu stranu ( lijevo ). Kada se mjeri izmjenični napon ne mora se voditi računa o priključcima, ispravljač u instrumentu osigurava da kazaljka uvijek skreće udesno. Voltmetar se spaja paralelno elementu na kome mjerimo napon. Unutrašnji otpor voltmetra je veoma veliki ( u idealnom slučaju beskonačan ) tako da kroz voltmetar praktično ne protječe struja. 3.2. Mjerenje struje

Ampermetar se u strujni krug povezuje serijski (slika 4). Unutrašnji otpor ampermetra u idealnom slučaju je jednak nuli a i u stvarnosti je vrlo mali, kako ne bi mijenjao stanje u krugu. Unimer se pretvara u ampermetar postavljanjem velikog preklopnika na područje obilježeno slovom A. Mjerenje se počinje obavezno na najvećem mjernom opsegu, koji po potrebi veoma oprezno smanjujemo. Mali preklopnik se postavi na odgovarajuću oznaku za vrstu struje koja se mjeri. Ako se ukaže potreba za smanjenjem mjernog opsega prvo se struja mora prekinuti na nekom prekidaču ili isključenjem napajanja, pa tek onda se preklopnik postavi u drugi položaj i prekidač se ponovo uključi.. Na ovaj način se sprječava da se struja prekida na kontaktima preklopnika i da on bude oštećen iskrenjem.

Slika 4

3.3.

Mjerenje otpora

Veliki postotak mjerenja, možda i 90% su mjerenja otpora. Mjerenjem otpora grijača, prekidača, namotaja motora i transformatora itd.. kao i nekih elektroničkih komponenti može se doći do zaključka o ispravnosti dijelova uređaja bez opasnosti po rukovatelja. Veliki preklopnik treba prebaciti u jedno od područja označenih sa Ω a mali preklopnik udesno. Analognim instrumentima za mjerenje struje i napona nije potreban vlastiti izvor napajanja. Međutim, za mjerenje otpora baterija je neophodna. Većina instrumenata koristi jednu ili dvije baterije od 1,5 V. Instrument praktično kroz mjereni otpor (preko preklopnika i mjernih sondi) propušta struju iz baterije pa će kazaljka više skretati pri mjerenju manjih otpora. Zbog toga su način mjerenja otpora i omska skala drugačiji nego kada se mjeri struja i napon. Očitavanje vrijednosti otpora vrši se na posebnoj crnoj skali. Ova skala je drukčija od ostalih jer je obrnuta, tj. nula se nalazi na desnoj strani a na lijevoj strani je ∞ . Osim toga razmak između podjeljaka nije isti, prvi podjeljci su dosta razmaknuti a zatim gledajući nalijevo razmak je sve manji, da bi pri kraju bili toliko zbijeni da je točno očitavanje nemoguće.

Skala za očitavanje otpora.. Po potrebi s pomoću gumba za korekciju postaviti kazaljku na nulu.

Slika 5

Prije upotrebe ommetra treba priključke instrumenta kratko spojiti (slika 5). Kazaljka mora skrenuti do kraja, odnosno mora pokazati nulu. Ako nije došla do nule, ili je možda prešla još udesno od nule, njen položaj se korigira, tj. postavi se na nulu okretanjem okruglog dugmeta. Ovo podešavanje se mora radit povremeno zbog starenja i trošenja baterije u instrumentu. Vrijednost mjerenog otpora se dobije kada se očitani broj podjeljaka pomnoži sa brojem koji pokazuje veliki preklopnik.Mjerenje otpora se ne mora početi sa najvećeg mjernog opsega. Veliki preklopnik se postavi na više područja, a zadrži se u položaju na kome kazaljka stoji otprilike negdje između 1/2 i 2/3 skale jer je u tom dijelu očitavanje najtočnije.

4. Digitalni univerzalni mjerni instrument
Sve što je rečeno o analognim instrumentima u vezi načina priključenja u strujni krug, unutrašnjeg otpora i načina mjerenja (početak mjerenja se najvećeg mjernog opsega) važi i za digitalne instrumente. Kod digitalnog instrumenta očitavanje mjerene veličine je mnogo lakše i točnije. Vrijednost se direktno očita na ekranu, dakle nema dilema oko izbora skale, određivanja konstante instrumenta i množenja sa njom, i nema subjektivnih grešaka pri očitavanju broja podjeljaka. Ako je mjerena veličina veća od mjernog opsega instrument će to vjerojatno "preživjeti" a grešku će signalizirati ispisivanjem broja "1" na prvom mjestu. Nije osjetljiv ni na zamjenu priključaka "+" i "-", pokazat će točnu vrijednost uz ispisivanje minusa ispred rezultata mjerenja. Ipak, zbog načina indikacije ovaj instrument nije pogodan za praćenje promjene mjerene veličine. Na slici 6 je instrument koji se kod nas može lako nabaviti. Ima sasvim zadovoljavajuću točnost i kvalitetu s obzirom na nisku cijenu.
Slika 6

Brojevima na slici 7 su obilježeni: 1.) PREKLOPNIK U ovisnosti od njegovog položaja, ovim instrumentom se može mjeriti: DCV – istosmjerni napon ACV – izmjenični napon DCA – istosmjerna struja 10A – istosmjerne struje do 10 A Ω - mjerenje otpora - provjera dioda hfe - područje koje omogućava provjeru tranzistora koji se postavi u odgovarajuće podnožje OFF – isključen instrument

Slika 7

2.) DISPLAY (EKRAN) - Ovaj instrument ima 3 1/2 znamenke, što znači da prva znamenka, ako je ispisana, može biti samo jedinica. Na njemu postoji indikacija negativnog polariteta, istrošenosti baterije i visokog napona. Bolji instrumenti ispisuju i mjerenu veličinu ( V, mV, mA ... ), imaju pozadinsko osvjetljenje ekrana, a neki imaju i "traku" koja imitira skalu analognog instrumenta. Znak na displeju „1“ signalizira da je mjerena veličina veća od mjernog opsega. To je i oznaka za beskonačan otpor. 3.) PRIKLJUČAK COM – masa, tj. minus ampermetra, voltmetra i ommetra. 4.) Priključak za mjerenje napona, otpora i struje do 200 mA. 5.) Priključak koji se koristi za mjerenje velikih istosmjernih struja do 10 A. 6.) Podnožje za testiranje pojačanja tranzistora h fe.

4.1.

Uporaba digitalnog mjernog instrumenta

Mjerenje napona baterije

Mjerenje otpora otpornika

Mjerenje potencijalnog praga diode-napona pri kojem dioda postaje vodljiva

Mjerenje koeficijenta strujnog pojačanja tranzistora

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->