qwertzuiopasdfghjklyxcvbnmq wertzuiopasdfghjklyxcvbnmqw ertzuiopasdfghjklyxcvbnmqwer Strunousavravanjeuitelja tehnikekulture(mentora)iz tzuiopasdfghjklyxcvbnmqwertz podrujaelektrotehnike uiopasdfghjklyxcvbnmqwertzui Elektrinamjerenja opasdfghjklyxcvbnmqwertzuiop asdfghjklyxcvbnmqwertzuiop asdfghjklyxcvbnmqwertzuiopas dfghjklyxcvbnmqwertzuiopasdf ghjklyxcvbnmqwertzuiopasdfgh jklyxcvbnmqwertzuiopasdfghjkl

yxcvbnmqwertzuiopasdfghjkl yxcvbnmqwertzuiopasdfghjkly xcvbnmqwertzuiopasdfghjklyxc vbnmqwertzuiopasdfghjklyxcvb nmqwertzuiopasdfghjklyxcvbn mqwertzuiopasdfghjklyxcvbnm qwertzuiopasdfghjklyxcvbnmq wertzuiopasdfghjklyxcvbnmqw ertzuiopasdfghjklyxcvbnmqwer

0
(nelektoriranitekst) Kraljevica,oujak2011. Pripremio:DraganStanojevi,prof.

DDraga

UNIVERZALNI MJERNI INSTRUMENT (MULTIMETAR, UNIMER)

Za ispitivanje ispravnosti raznih elektrinih ureaja u domainstvu, u radionici, ili za odravanje elektrinih strojeva u proizvodnim pogonima potrebno je mjeriti struje, napone i otpore. Poto je nepraktino nositi vie instrumenata konstruiran je univerzalni mjerni instrument ( poznat pod nazivom unimer i multimetar ). On je lako prenosiv, mehaniki otporan i dovoljno toan za rad na terenu, a njime se mogu mjeriti istosmjerni i izmjenini naponi i struje, i elektrini otpor. U prvom djelu teksta bit e prikazan analogni instrument ( instrument sa kazaljkom) a zatim i digitalni instrument koji rezultat ispisuje u obliku brojki na LCD displeju. U unimere se ugrauje instrument sa zakretnim svitkom. Izmeu polova stalnog magneta ugraen je svitak na kome je uvrena kazaljka. Protjecanje struje kroz svitak stvara magnetsko polje. Uzajamno djelovanje ovog magnetnog polja stalnog magneta dovodi do zakretanja kazaljke. Protumoment stvaraju spiralne opruge i po prestanku struje vraaju kazaljku na nulu. Ovakvim instrumentom mogu se mjeriti samo istosmjerne struje i naponi. Da bi unimer mogao mjeriti i izmjenine veliine u njega se ugrauje ispravlja sa dvije ili etiri diode koji izmjeninu struju i napon pretvori u istosmjernu. Kada se mjere izmjenine veliine instrument pokazuje efektivnu vrijednost struje i napona.

1. Vani pojmovi u elektrinim mjerenjima:

Mjerni opseg-je najvea vrijednost mjerene veliine koju instrument moe izmjeriti. Mjerni opseg odreujemo mi postavljanjem preklopnika u odgovarajui poloaj. Konstanta instrumenta je broj koji se dobije kada se mjerni opseg podijeli s brojem podjeljaka na skali u koju emo gledati. Podjeljak na skali je razmak izmeu bilo koje dvije oznake na skali. Da bi imali tono oitavanje u kazaljku se mora gledati pod pravim kutom. U tome nam pomae malo ogledalo ( kazaljka i njena slika u ogledalu se poklope ).

Instrument "UNIMER 43" ISKRA Kranj

Prikljuak koji se koristi u svim mjerenjima. Oznaava se znakom ili slovima COM. Predstavlja referentnu toku, odnosno minus prikljuak ampermetra i voltmetra

Prikljuak za mjerenje velikih izmjeninih struja

Prikljuak za mjerenje napona, struje i otpora. Plus prikljuak pri mjerenju istosmjernih struja i napona

Ogledalo Kazaljka

Mali preklopnik

Dugme za korekciju nule na omskoj skali

Veliki preklopnik

Slika 1. Analogni multimetar

Na instrumentu se nalazi vie oznaka. Neke od njih su : - Instrument je konstruiran za rad u horizontalnom poloaju. Ako se postavi pod kutom ili okomito radit e, ali vjerojatno pokazivanje nee biti tono. - Ova oznaka se moe nai na instrumentima koji su predvieni za rad u okomitom poloaju i koji se montiraju npr. na radne stolove. - Instrument sa ovakvom oznakom mjeri istosmjerne i izmjenine veliine 2,5 - Oznaka za klasu tonosti, odnosno maksimalnu postotnu greku koju pravi instrument pri punom skretanju kazaljke. Najee klase tonosti su: 0,1; 0,2; 0,5; 1; 1,5; 2,5; 5. Vidimo da na unimer ne spada u tone instrumente. Instrument sa zakretnim svitkom i ugraenim ispravljaem s diodama.

Ispitni napon 3 kV

2. Izbor skale
Kada imamo vie skala postavlja se pitanje u koju gledati ? U ovom primjeru vidjet emo da pravilan izbor skale olakava mjerenje a gledanje u pogrenu skalu ga nepotrebno zakomplicira. Poto broj oitanih podjeljaka na izabranoj skali treba pomnoiti sa konstantom, skalu treba birati tako da konstanta bude broj lak za mnoenje - dakle da bude 0,1; 1; 10 ili 100. Loim izborom skale konstanta e biti dva, pet ili na primjer 3,3. Na slikama je prikazano pokazivanje instrumenta "unimer 45" prilikom mjerenja istosmjernog napona od 170 V. Na slici 2 preklopnik je postavljen u poloaj 600 V =. To znai da je mjerni opseg 600 V, tj. pri punom skretanju kazaljke instrumenta napon je 600 V, na polovini skale je 300 V itd... Naponi vei od 600 V se ne mogu mjeriti. Na skali oznaenoj slovima V, A na kojoj se oitava napon i struja imamo dvije skale gornju, koja ide od 0 do 6 podjeljaka, i donju od 0 do 30 podjeljaka. Ako je na izbor gornja skala konstanta e biti K = 600V / 6 podjeljaka = 100 volti po podjeljaka. Oitavamo 1,7 podjeljaka, = 1,7. Rezultat mjerenja je K * = 170 V. Ako meutim izaberemo donju skalu konstanta e biti 600 / 30 = 20. Oitavamo 8,5 podjeljaka pa je rezultat 20 * 8,5 = 170 V. Rezultat je isti, moemo dakle gledati i donju skalu. Ipak, posle mjerenja e ostati dilema jesmo li dobro procijenili 8,5 podjeljaka?Moda je ipak procjena pogrena, moda je tona procjena 8,4 ili 8,6 podjeljaka?

Poto je mjereni napon 170 V to znai da moemo smanjiti mjerni opseg i prebaciti preklopnik u poloaj 300 V. Dobit emo vee skretanje kazaljke i vjerojatno tonije mjerenje. Dakle, na sljedeoj slici( slika 3 ) mjerni opseg je 300 V. Naravno da emo gledati u donju skalu sa 30 podjeljaka pa e konstanta biti 300 V / 30 pod = 10V/pod. Oitavamo 17 podjeljaka, to pomnoeno sa konstantom 10 daje 170 V. Ako smo skloni kompliciranju stvari moemo izabrati i gornju skalu sa 6 podjeljaka. Tada konstanta nee biti 10, nego 300 / 6 = 50. Broj podjeljaka koji instrument pokazuje na ovoj skali je 3,4 pa da bi doli do rezultata treba pomnoiti 50 * 3,4 = 170 V.

Slika 2. Mjerni opseg 600 V

Slika 3. Mjerni opseg 300 V

3. Uporaba analognog unimera

3.1. Mjerenje napona

Instrument se pretvara u voltmetar tako to se veliku kruni preklopnik postavi na podruje oznaeno slovom V. Ovisno od toga da li mjerimo istosmjerni ili izmjenini napon mali preklopnik se postavi lijevo ili desno na odgovarajuu oznaku ( = ili ). Mjerenje se obavezno poinje sa najveeg mjernog opsega. Na taj nain se sprjeava unitenje instrumenta koje je lako mogue ako se mjerenje pone na malom mjernom opsegu, a napon bude vei od oekivanog. U tom sluaju kazaljka naglo skree, moe se iskriviti ili ispasti iz leita a u opasnosti je svitak u zakretnom sustavu. Osigura (ako postoji) i zatitne diode nisu uvijek dovoljno sigurna zatita. Ako je skretanje kazaljke malo, ili se uope ne primjeti, moe se postupno i vrlo oprezno smanjivati mjerni opseg dok kazaljka ne skrene toliko da omogui normalno oitavanje. Biramo skalu u koju emo gledati, odreujemo konstantu instrumenta i oitamo skretanje kazaljke. Broj podjeljaka koji smo oitali mnoimo sa konstantom i dobili smo mjereni napon. Na osnovu dobivenog rezultata vidjet emo moe li se jo smanjiti mjerni opseg. Ako se mjeri istosmjerni napon toka veeg potencijala ( ili npr. + baterije ) mora se dovesti na prikljuak +VA. Ako se ovdje pogrijei kazaljka e skretati na pogrenu stranu ( lijevo ). Kada se mjeri izmjenini napon ne mora se voditi rauna o prikljucima, ispravlja u instrumentu osigurava da kazaljka uvijek skree udesno. Voltmetar se spaja paralelno elementu na kome mjerimo napon. Unutranji otpor voltmetra je veoma veliki ( u idealnom sluaju beskonaan ) tako da kroz voltmetar praktino ne protjee struja. 3.2. Mjerenje jakosti elektrine struje

Ampermetar se u strujni krug povezuje serijski (slika 4). Unutranji otpor ampermetra u idealnom sluaju je jednak nuli a i u stvarnosti je vrlo mali, kako ne bi mijenjao stanje u krugu. Unimer se pretvara u ampermetar postavljanjem velikog preklopnika na podruje obiljeeno slovom A. Mjerenje se poinje obavezno na najveem mjernom opsegu, koji po potrebi veoma oprezno smanjujemo. Mali preklopnik se postavi na odgovarajuu oznaku za vrstu struje koja se mjeri. Ako se ukae potreba za smanjenjem mjernog opsega prvo se struja mora prekinuti na nekom prekidau ili iskljuenjem napajanja, pa tek onda se preklopnik postavi u drugi poloaj i prekida se ponovo ukljui. Na ovaj nain se sprjeava da se struja prekida na kontaktima preklopnika i da on bude oteen iskrenjem.

Slika 4. Mjerenje jakosti elektrine struje

3.3.

Mjerenje otpora

Veliki postotak mjerenja, moda i 90% su mjerenja otpora. Mjerenjem otpora grijaa, prekidaa, namotaja motora i transformatora itd.. kao i nekih elektronikih komponenti moe se doi do zakljuka o ispravnosti dijelova ureaja bez opasnosti po rukovatelja. Veliki preklopnik treba prebaciti u jedno od podruja oznaenih sa a mali preklopnik udesno. Analognim instrumentima za mjerenje struje i napona nije potreban vlastiti izvor napajanja. Meutim, za mjerenje otpora baterija je neophodna. Veina instrumenata koristi jednu ili dvije baterije od 1,5 V. Instrument praktino kroz mjereni otpor (preko preklopnika i mjernih sondi) proputa struju iz baterije pa e kazaljka vie skretati pri mjerenju manjih otpora. Zbog toga su nain mjerenja otpora i omska skala drugaiji nego kada se mjeri struja i napon. Oitavanje vrijednosti otpora vri se na posebnoj crnoj skali. Ova skala je drukija od ostalih jer je obrnuta, tj. nula se nalazi na desnoj strani a na lijevoj strani je . Osim toga razmak izmeu podjeljaka nije isti, prvi podjeljci su dosta razmaknuti a zatim gledajui nalijevo razmak je sve manji, da bi pri kraju bili toliko zbijeni da je tono oitavanje nemogue.

Skala za oitavanje otpora.. Po potrebi s pomou gumba za korekciju postaviti kazaljku na nulu.

Slika 5. Mjerenje otpora

Prije upotrebe ommetra treba prikljuke instrumenta kratko spojiti (slika 5). Kazaljka mora skrenuti do kraja, odnosno mora pokazati nulu. Ako nije dola do nule, ili je moda prela jo udesno od nule, njen poloaj se korigira, tj. postavi se na nulu okretanjem okruglog gumba. Ovo podeavanje se mora radit povremeno zbog starenja i troenja baterije u instrumentu. Vrijednost mjerenog otpora se dobije kada se oitani broj podjeljaka pomnoi sa brojem koji pokazuje veliki preklopnik. Mjerenje otpora se ne mora poeti sa najveeg mjernog opsega. Veliki preklopnik se postavi na vie podruja, a zadri se u poloaju na kome kazaljka stoji otprilike negdje izmeu 1/2 i 2/3 skale jer je u tom dijelu oitavanje najtonije.

4. Digitalni univerzalni mjerni instrument

Sve to je reeno o analognim instrumentima u vezi naina prikljuenja u strujni krug, unutranjeg otpora i naina mjerenja (poetak mjerenja se najveeg mjernog opsega) vai i za digitalne instrumente. Kod digitalnog instrumenta oitavanje mjerene veliine je mnogo lake i tonije. Vrijednost se direktno oita na ekranu, dakle nema dilema oko izbora skale, odreivanja konstante instrumenta i mnoenja sa njom, i nema subjektivnih greaka pri oitavanju broja podjeljaka. Ako je mjerena veliina vea od mjernog opsega instrument e to vjerojatno "preivjeti" a greku e signalizirati ispisivanjem broja "1" na prvom mjestu. Nije osjetljiv ni na zamjenu prikljuaka "+" i "-", pokazat e tonu vrijednost uz ispisivanje minusa ispred rezultata mjerenja. Ipak, zbog naina indikacije ovaj instrument nije pogodan za praenje promjene mjerene veliine. Na slici 6 je instrument koji se kod nas moe lako nabaviti. Ima sasvim zadovoljavajuu tonost i Slika 6. kvalitetu obzirom na nisku cijenu. Mjerenje
napona

Brojevima na slici 7 su obiljeeni: 1.) PREKLOPNIK U ovisnosti od njegovog poloaja, ovim instrumentom se moe mjeriti: DCV istosmjerni napon ACV izmjenini napon DCA istosmjerna struja 10A istosmjerne struje do 10 A - mjerenje otpora - provjera dioda hfe - podruje koje omoguava provjeru tranzistora koji se postavi u odgovarajue podnoje OFF iskljuen instrument
Slika 7. Digitalni multimetar

2.) DISPLAY (EKRAN) - Ovaj instrument ima 3 1/2 znamenke, to znai da prva znamenka, ako je ispisana, moe biti samo jedinica. Na njemu postoji indikacija negativnog polariteta, istroenosti baterije i visokog napona. Bolji instrumenti ispisuju i mjerenu veliinu ( V, mV, mA ... ), imaju pozadinsko osvjetljenje ekrana, a neki imaju i "traku" koja imitira skalu analognog instrumenta. Znak na displeju 1 signalizira da je mjerena veliina vea od mjernog opsega. To je i oznaka za beskonaan otpor. 3.) PRIKLJUAK COM masa, tj. minus ampermetra, voltmetra i ommetra. 4.) Prikljuak za mjerenje napona, otpora i struje do 200 mA. 5.) Prikljuak koji se koristi za mjerenje velikih istosmjernih struja do 10 A. 6.) Podnoje za testiranje pojaanja tranzistora h fe. 7

4.1.

Uporaba digitalnog mjernog instrumenta

8.1. Mjerenje napona baterije

8.2. Mjerenje otpora otpornika

8.3. Mjerenje potencijalnog praga diode-napona pri kojem dioda postaje vodljiva

8.4. Mjerenje koeficijenta strujnog pojaanja tranzistora

Prilog 1. MJERENJE ISTOSMJERNOG NAPONA AKUMULATORA

Preklopnik za odreivanje mjere li se izmjenine ili istosmjerne veliine

Prikljuak spojen s + polom akumulatora

Gledamo gornje skale namijenjene za mjerenje istosmjernih veliina

Veliki preklopnik je namjeten na podruje za mjerenje napona. Mjerenje zapoinjemo s najveeg mjernog opsega.

Na mjernom opsegu 15 V na crnoj skali od 0 do 15 podjeljaka praktino direktno oitavamo napon. Na ovom podruju vidi se da je mjereni napon zapravo 12,6 V. Ovo mjerenje je najtonije, kao to se vidi uope nije teko izvriti dobre procjene sa tonou od 0,1 volt. S obzirom da je slijedei raspoloivi mjerni opseg 5 V, a mjereni napon je vei od njega, mjerni opseg ne smijemo smanjiti na 5 V.

Prilog 2. MJERENJE IZMJENINOG NAPONA KUNOG PRIKLJUKA

Prikljuni vodii ( sonde ) su dobro izolirani tako da nema opasnosti od strujnog udara naravno, ako ne dodirujemo metalne vrhove sondi. Napon u prikljunici je izmjenini pa mali preklopnik mora biti prebaen ulijevo. I sama oznaka je crvena, to znai da se pri mjerenju izmjeninih veliina koriste crvene skale a najvei mjerni opseg je crvena 1000. Na crvenoj skali sa 10 podjeljaka ( konstanta je 100 V/pod ) oitavamo 2,2 podjeljaka, tj. 220 V. Mjereni napon je manji od slijedeeg mjernog opsega od 300 V, pa emo za toniji rezultat prebaciti preklopnik na poloaj 300 . Na slici vidimo da na skali sa 30 podjeljaka ( konstanta 10 ) kazaljka stoji na dvadeset treem podjeljaku, to znai da je napon ustvari 230 V. S obzirom da su dozvoljena odstupanja napona gradske mree do 10 % , izmjereni napon je u redu. Kada se mjere izmjenine struje i naponi kazaljka e uvijek skretati u pravom smjeru bez obzira gdje se stavi koja sonda zbog ispravljaa u instrumentu.

10

Prilog 3. MJERENJE STRUJE

U praksi e biti rijetke situacije kada e se koristiti ampermetar. esto je nepraktino prekidati strujni krug i serijski u njega ubacivati instrument naime, treba rastaviti postojeu vezu, ponekad se bukvalno mora presjei ica ili odlemiti element iz ureaja. Pri provjeri elektronskih sklopova esto nam je potreban podatak ima li struje kroz neki element npr. tranzistor ili otpornik, i kolika je ona. Da se ne bi odlemljivao otpornik i lemile dvije ice za vezu sa ampermetrom, ( a po zavretku mjerenja sve vraalo na staro ) mnogo je praktinije rjeenje izmjeriti napon na otporniku. Za mjerenje napona nita se ne mora odspojiti, mjerne sonde se stave na krajeve otpornika i time je ostvarena paralelni spoj voltmetra. Kada se zna napon na krajevima otpornika podijelit emo napon sa vrijednou tog otpora ( koja je zahvaljujui obojenim prstenima poznata ) i tako smo saznali ima li struje kroz njega i kolika je.

11

Prilog 4. MJERENJE OTPORA OD 180 NA RAZLIITIM MJERNIM OPSEZIMA

Na slici A je poloaj kazaljke pri mjerenju otpora 180 oma kada je preklopnik na poloaju X1. Toan broj podjeljaka je teko odrediti jer na malom rastojanju je ak 100 podjeljaka. Broj podjeljaka koji procijenimo ( dakle, oko 180 ) mnoi se sa 1 pa je rezultat mjerenja oko 180 . Ako se preklopnik pomakne u poloaj X10 ( slika B ) kazaljka pokazuje 18 podjeljaka, vidi se da ne postoji dilema jeli je broj podjeljaka 17, 18, 19 ili moda 17,5 ... Ovih 18 podjeljaka pomnoi se sa deset kao to pokazuje preklopnik, dakle rezultat je 180 . Ako bi isti otpor pokuali izmjeriti na podruju X100 bio bi veliki problem procijeniti da li kazaljka pokazuje 1,7 1,8 ili 1,9 podjeljaka. Primjerice ako procijenimo da je u pitanju 1,7 podjeljaka, kad se to pomnoi sa 100 pravi se greka od 10 oma iako procjena nije bila loa. Na slici D se vidi da je mjerenje ovog otpora na podruju X1k praktino nemogue. Bie dobro ako uope primjetimo da rezultat nije 0 oma, a posebno oitati 0,18 podjeljaka koje pokazuje kazaljka. Mogua greka prilikom mjerenja otpora nastaje kada se rukama pridrava otpornik koji se mjeri. Tako se paralelno mjerenom otporu dodaje otpor vlastitog tijela i rezultat je manji od prave vrijednosti. Ovo je naroito izraeno na podruju X1k (slika D). Greka je takoer mogua ako se mjeri vrijednost otpornika koji je zalemljen na tiskanu ploicu.Utjecaj drugih elemenata spojenih paralelno tom otporu takoer smanjuje rezultat mjerenja.

slika A

slika B

slika C

slika D

12

Prilog 5. ISPITIVANJE ISPRAVNOSTI (MJERENJE OTPORA) GRIJAA

Najjednostavniji nain ispitivanja ispravnosti grijaa elektrotoplinskih ureaja je mjerenjem otpora. U veini sluajeva ovakav nain ispitivanja je pouzdan, iako se moe dogoditi i pogreka, primjerice kad je grijaa ica u prekidu, a strujni krug je zatvoren jer se mjesto prekida prespojilo (npr. krhotinom oklopa grijaa). Osim mjerenja otpora, moe se ispitati postoji li proboj na masu, odnosno jesu li neizolirani dijelovi grijaa pod naponom. Primjer mjerenja otpora: Grijau snage 1000 W namijenjen radu na 230 V otpor se da lako izraunati prema Ohmovom zakonu jer su grijai isti omski otpornici.

snaga (W) = napon(V) x jakost struje(A) P= U x I I= P/U I= 1000 W/230 V= 4,34 A

U normalnim uvjetima ovaj grija vue iz mree struju od 4,34 A.

jakost struje(A) = napon (V) / otpor () I= U/R R=U/I R= 220 V/ 4,34 A= 50,7

Ako mjerenjem utvrdimo da je otpor grijaa priblino gornjoj vrijednosti , grija je ispravan.

13

Prilog 6. Zadaci za praktini rad-elektrina mjerenja

1. Izmjeri napon izvora istosmjerne struje i podatke zapii u tablicu.
R.br 1. 2. 3. Baterija 1Baterija 2Baterija 3Izvor istosmjerne struje Izmjereni napon (V)

2. Izmjerite jakost elektrine struje u strujnom krugu istosmjerne struje u koji su prikljueni razliite vrste troila. Podatke upii u tablicu.
R.br Troilo Snaga troila (W) Radni napon (V) Jakost elektrine struje (A)
(izmjerena vrijednost)

Zapaanja

(oitano s natpisne ploice)

1.

arulja

2.

Brusheless elektromotor Istosmjerni elektromotor

3.

3. Izmjerite otpor otporne ice razliite duljine. Podatke upiite u tablicu. Izraunajte koliki je specifini otpor materijala ako je povrina poprenog presjeka ice 1 mm2. Od kojeg je materijala ica izraena?
R.br 1. 2. 3. Duljina ice- l (m) O,3 m Otpor-R () Specifini otpor(mm2/m)

* Specifini otpor cekasa je 1.1 mm2/m, kantala 0.5 mm2/m, bakra 0.17 mm2/m i zlata0.023 mm2/m. Upute: Vodi presjeka S mm2 duine l pruat e prolasku struje otpor: R= x l /S Iz te formule moemo izraunati vrijednost specifinog otpora: =RxS/ l Izraun:

14

4. Univerzalnim mjernim instrumentom izmjerite otpor grijaa elektrotoplinskog ureaja namijenjenog za rad na 230 V. Podatke upii u tablicu. Raunskim putem s pomou uputa s radnog lista 5 odredite vrijednost otpora. Usporedi dobivene rezultate i napii zapaanja o mjerenju.
R.br Troilo Snaga troila (W) Radni napon (V) Otpor grijaa ()
(izmjerena vrijednost)

Otpor grijaa ()
(izraunata vrijednost)

(oitano s natpisne ploice)

1.

Grija perilice Grija 2

2.

Izraun:

Zapaanja:

15