P. 1
Glasnik Zemaljskog Muzeja 1897./god.9 knj.1

Glasnik Zemaljskog Muzeja 1897./god.9 knj.1

|Views: 303|Likes:
Published by coolerthanhumphrey

More info:

Published by: coolerthanhumphrey on Dec 15, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/17/2012

pdf

text

original

i ..

n· ~ j'
I , ... ,

f'

r

•• II ;

'I

fl'

,I

I~1 ~,

~I

'/

I I ~II I • •

I'

,'{',,"',',

f_

I. \',"" liJ/

1.1,11:,;,111,1,:

:"(11'<1':,1,:

: '" J1 ,;'111:

!

SADRZAJ.

OA~PjI~AJ.

I. Arheologij,B

j

povijest.

-

I..!pxeoJiornja: H -nOB.njew.
A, HaBjemTajn
1I paenpaae,

A.. Izvjestaji i r~prave. -

Truhelka dr. Ciro: Slav.onski banovc.i (Prinos hrvatsko] nnmismatiel, (Sa 127 slika u tekstn) .,
1
I I

1-160 161~168

IDexepa, (Ca is e..mRa Y TeRcTY) Nub er e. F.; Prinos kronologiji slasenskih novaca . T'a.i1.,O't(1I AP. Jby,u:eBU'T na. (ThaJl6ezy): RaEo II EaAfi
lIe.i1.lIEH IlojBO,!l,a ooeaBeIDl?

Aparn.'IeBHjt

TOl)fo:

HaAaSUII!.Te

HS

HeO.i1.lITIf'I~Or

Ao6a

IWA

Honora

je

Xp~oie llflCTao
(Sa 3

169-180
183-192

Deft.erdarovic Ibrahim beg; table i 4 slike n te"kstti) . IT a '1 Ba p.i1.o (Pats oh): Honn

(Cit 1 Ta6Jcolll) . Stare Iistine porodice

Resulbegovic.

~p.

19'3-226
cnOM:eIDI:II,lf JiS :tE\.ynaJl>IJ;a-Ae.i1.lIllIHKYllla.

(Ca 28 CAlIK6 Y TeltCTY). ., Kaer J?etar pop.: Pl'VO broncano l1alazi~te u Dalmp.ciji. (Sa 18 slika u tekstu) Fiala Franj6: Nekrapola raVilih grobova kod Sanskog Mbsta. (Sa 4 table, 44 slike i j pregledom n tekstu) . .

227-~44 '-\:::" 245-272
v

-By aae ORlIli Bn A: Je,il,Ha II.i1.e:M1rlnta nOB~d>a, Ha.l).eHa.li:a I{.opl'1'yJUt, 309-312 (all. 1 MIfIWM" Y TeU:cTY)· Thalloezy dr .. Ljudevit pl.~ Historic'ka. istra~"auia 0 plemenu g0rlckih i
By
JI, e"THE:

VOQ1ckih knesovs,
Bai§agi~

(Sa

13 slika

11

t&kstu) ..

Salvet beg: Naj,starijiferman begeva Cengica. (Sa 1 tablom) Celes tin Vjekosla"v: Nalazak ziatuih novaca u dsijeku, (Sa .2 slike u tekstu) IIa''! "Ap·Rap.to: Ma.ut plrneren naxol)ajn If" rI0ClIH\Tpuffia. (Cll. 2 Ta6.i\e H 13 MIfEa, y :reItCTY) . • . U;OlUlh B.;tIl.l!iIl,Mltp C.:. CY.{'l)a:a l):e¥, ena Myx-Illlle;n;a Fiala Fl'anjo: Uspjesi prekOl)t'!.vanja pl'ehistori6kihgromila u jugQistOCll9l Bosni (do Glasillca) godine 1897. (Sa 1 tablem i 75 slika u tekstn) . P a tsch dr. Kal' 10: Mith:raeum u KOllji{ffi. (Sa. 3 table i 19 slika u tekstu)

n..
y

511-537...\.:..

a61-584
§85-;-620

v

629-656 657"____;664 665- 674

IPMja.i1.a

<PpaH>o:

Re~o.ut$o

rp"lIDIX

1IJ~El!irOBa, HllljelDlx

BlilcUJ[

n Xepqe-

l'OBIfECJl.

Fa'tsch
£PDcjaolta

dr.
<iPp

(Oa 3 1'a6..i1.e a 11 CJIH&a Y TeEwTY) . Kar lo iDalmactja i Dacija
an. 0: ,ApXe6A0mEe

6n.<heDlKe

11:3 Booae

H Xepneronarre. (Ca 1 675-6:80

TaQoit01l1 n

8

MJllt3J

YTeKcTY)

.

./::7
j

~.

-----

---

IV
Strau .. -

v
CTI/"ll8.

B. Biljeske.

-

B. Bazsenrrce.

IT.: AYCT'pHjm~lI' apxeoaomrca 3aBOA Y Ee'ry . Y peA lIB ill T 130: Onjeae aa AieM: Wissenechattliche :&IIittheilungen nnd del' Hercegovina. IV. CBeCRil., 1896. D'rag ieevi c T.omo: Nahogjaii iz broncanog i bakrenog doba,

330
aus Bosnien (Sa 7 slika

478 1/

. .,

Pr o ti e dr. Giorgia: Prilozi k poznavanju flore resina (alge) Bosne iHercegovine BpeSl:tHa AP. ApHCTJifAee (Brezina): MeTeOpllTll na 3BOpml'~KOr ROTapa y BOCBH. (Cs 8 czmea Y 'I'eltCTY)
B. Biljeske. B. BH.n:.emlte.

539- 559
621-628

479-481 n tekstu) . U red.niatv o: Prikaz V. sveske djela: Wissenschaltliche Mittheilungen aus 681-682 Bosnian und del' Hercegovina, l897 . . pe'!llfJllIrTBO: IIpmcas ;n;jeJl.a Ap. !{OHCTaHTJlrUl. Jrrpe'if6Ka: "Clu"istlie:he 682-684 Elements in del' topograph, Nomenclatar del' Balkanlander''

V
V

Ype)l;HHillTBO:

IIpHKaa AieAa O:r~mpa Pajeepa H JbYA6BHTa na. tPHpepa (FUhrer): "Ornis haleanica", IV. I.J;pHa ropa. Il r e dni s t vc: Prikaz djela Othmara Reisera i Ljudevita pl. Fnhrera: nOrnis balcanica I V. Crna Gora .

181-l82 477 i 478

(l,

-

II. Nauka.

0

narodn.
Biljeiike.

-

II. HaYEn.
BUJbe)llKe.

0

napoJI,Y.

MR,;tac MaTej: Orapaacsa napoaaa CYA aa oitynOOEe Y Heltoj:mn ceaaas onhaae croaexe (y AaJl_-l(aI'\HjH) Ugljen Saaik ete-ndiia: Pravo Vl·ijeme. sija:njl1 seleni . Carie Autun Ilija: Rudica, k6er Poganice. : IJ,'apRli Am.'YH J2L.'lHja: Hapoaae njepoB1Hbe y Aa.iUIau;wj1iI CaTi6Autun Iliia: Zarueni i vicnca..tri obicaji u opeini bogomoljskoj na €lsttvn' Hvaru " ROna'I6BHli RocTa: ill110 lIllpO), lIPl1[g:a 0 npOnaC'I'R Bzxaaa . Kla,ric I vau: ~enidbeni obicaji kod rirno-katolika u V arcar -Vakufu IJ,'apllli AH'l'YJI 1i.ulja: H!lPOtl,RO BjepoB!ta;e y Aa.Jt'Ma~B

327-328 328-330 330-332 '481-495 686-694 694-696 696-703
103_:_717

TIl. Na:nka
A. Izvjestaji

0 prlrorlf.

-

III.

Hayxa.

0
H

upnpo)I,u.'
paenpaae.

i rasprave. -

A. IhIJjem'l'ajll

illY.il.n;e-AeTJI{OJI.,21 A. (A. Schultze-Detmold): OIfHc R0.BJiJX n;eyTOp1!lHXa )1[ €iapU,II,lija lIS 6a.u~aHeROr llOAPY'IIj.a Erotic dr, Gjor.gje: Prilozi k poznavanju kremenjasica (diatomacea) Bosne

i Hercegovina
<PHYH6R
JO'C1W:

Y T6T;\:CTY)·
Hoffer Pajsep

~399-410 . 411-424 Aleks!1nde1' P,: Zlato i drugl' rude u tra'VIDckom kotaru OTuap (Reiser): IIjesRn;e ($ylviidae), .mTO cy,1l.pc,;ur]e 3a!J!eqea€l y

Boperrll.au;oc

(Cl'ustacea)

IIAllBCItHX

" [eeepa. (ea 1 C.il.ID\:0~

3J:3-326
'

XepJJ;ero13lmJJ.' . .' , Arr$6.il.6'clt BJII~'l'Op (A.phlb eck): KpH:rn'lJ;l:e paenpaee 0 "lBpoIlCRlil:M: BpCTa~ta -0TllOpHH:Xa. (Cs. 3 C~1JIlc.e y TeRQTY) , Doleh! Eq_Ullfl'cl,: Razvogje i~megi~ Pontusa i Adrije u iednom dijelu Bosne.
130CIDl ][

425-436

(Sa.4 ~able) , rp"F.!M.ep JiI:l!aI!; (Chimlller): Ha.il.a3trillTe Koch Ferdo: Tetraeduit iz M~kare

QcnJiIu;11-RO;1l;Xa.iUI.il..Olm;a

.'

457-476 501~04 J,;!Qp_-5l0

.....

_ ..

Imenik
AlIiji'8A6eK

spisatelja.

~.. lIMeE:I1:EClTIIeaT eJba.

BHRTOp: BpaTHq:&6 pacrrpaB8 0 eBponcrCHM BpCT~a OTHopHHXa. (Ca. 3 CARRe Y TereeTY) . • . • . • . . . Ba'Sagic Sahet beg: Naistai:iji lerman begova CengiCl:h (S'a 1 tllblom) Bp e:SIIHEt Ap. Apn CT IIA8C (Bf,e zius;.): M.eTeopH~mf liS 8n.opB1P~ROl' ~oTapa y Bocaa, (Ca 8 CARIta Y TerecTY)·

44.7-45.6

4:37-446 621-$28

1

Carie Autun Iliia: Rudica, kcer Poganice. - Zaruini i vjencuni obicaji u opeini bogomoljskoj na ostrvu H Yarn ~al?JI.h A1UyH HARja: HapOA,HO BjepOBaB>e Y A,a.ulaqHj,1I Hapojnro BjepeB'Illt>ey ,2].a.rnan;n:jn Celestin Vjeko'!31av: Nalazak zlatnib ncvaca u Qsijeku. (Sa 2 slilre utekstu) U;OHRil: B Aa;J.'ItM IIp C.: Cy.iUrl\H J;I.8l1t, ean My~M.e,1l;a II. . DeHerdar-ov!i6 Ibrahim beg: Stare lisrine .porodlce Resulbegori6• {SI13 table i 4 slike u tekstu) . .... Dole sal Eduard: R~zvflgje izmegju Poneusa i Adrije u jeduom dijelu Bosne, (Sa 4: table) . . . ,2\p arlIlIelHrh_ TO'MO: Ha-lazH'WT8 1'13 l'IeflAl!lTH"IEWE' AQ6a ItQ~ Honora IIIexepa .. (Ca IS CAHI,".a y T8R.Q,TY) • • Dl:agic~vid Tomo: Nahogjaji 1zbroneanog i bakren.og debs, (Sa 7 slika u tekstu) ._ . . ; .. Fiala Pr-anjo: NeJuopo1a ravnihgl'ob.oVio$ kod Sanskog mesta .. (Sa 4 table1 44 sl,ike: i 1 pr~gledom 11 tekstu). . Uspjesi p,rektipavanja prehiatorickih gromila 11 iugojstocnoj Bosni (do Glssinca] godine 1897. (Sa .1 tablom i 70 slika u tekstu) g,H aA'a g,paH>fl: ReKOABu rp"EI1X' lU4>e'MOB,!!., Hai)elulx y Bocwr H X~pn;el'OBlnni. (Oa 3 :ra6Ae n: 11 MnKa Y TeE:CTY) • ApXeOAOillE\le QHo'hemICe 00, Boeae H. Xepn;eroBHBe. (C!I, 1 Ta6AOM II 8
eJI.'llI\1a g? Ery AS K

• 330.-332

4.81-495

686-694:

70.3-717 491-500 5in-584

451-476

161-168
479-4.81 281-30.8 58&-620 657-664 67'5-680.

Y

TeKeTY)

• M:HRlOll[

J'o C a n: KopelIIba~
HB,aIr

(Crustacea)

IIJtHBCKH'X

[eaepa, (Cil. 1

Y TeKcTY)·
Tpl:rMep

. .• (Grimm~r):.RaAa:'\ulmTe . . .

.

. IW,1l; XaU.;tf)Bo;a
11

399~10

OClIBill;a

50.1-50.4 245-272 696-70.3 5'0.5-510
411-424

Kaer Petar pop: Prvo broneano Jl.ala.ziste u Dslmaciji. (Sa 18 slika
teksta). . KI a ri c: I v an: Zep;id berri 0hic?ji kod rimo-katolika u Vaecar -V akufa Ko.ch Per do: Terraedrit iz Ma~bl'e' . BoUer Aleksal1der 1'.: Zlato i druge Tude u 1iravnickom kotarn KO'BaqeBHli J;);OCTa: I11llo :e:a:p0.,ll upn:qa o IIPQII:aCTH EHxalia

694:-696

Sarajevo, januar-mart.

1.897.

Capajeso, jaHYap-MapT.

GLASNIK
ZEJ\fALJSKOG
u

rJIACHHR
3E~IAJbOI~Or
y

MUZEJA

M~T3EJA

BOSNI I HERCEGOVINI.

BOCHl! II XEPII;ErOBIIHII.

Slavonski banovci.
(Prinos hrvatskoj numismatici').
Naprsao

dr. Ciro Truhelka.

-I. Povllest novearstva u Slavonljl.
1. Uvad. U XI. i XII. vijeku nijesu iHrvati kovali svog novca, Umjesto novea upotrebljavahu prirodnine ") iIi pako tugji novae. Najobienije vrste 'novaca, koje upotrebljavahu, bijahu im peeuniae (JraecoTum,) byzantin'z:' byzanti£, romanat-i ili 1'01JW1wti d1 oro, to jest zlatni sol£di iIi (J{kl:rei. Srebrni novci avali su se na prosto argentet~ a raeunali su se vee onda na pense. Cesto se placalo i nekovanim zlatom i srebrom, koje bjese odmjereno na tezulji, a metriekom jedinieom bila im [e marka. Od srebrnog nove.a bijahu osobito obljubljeni d in ar i, koje su kovali oglajski patrijarke i Iriulske kovnice, i kojirn se je plaealo i II Hrvatskoj 1 u drugim susjednim zemljama, dok ne pocese hrvatske vojvode i banovi
1) Na ovu radnju ponukao me [e znameniti nalas slavonskih banovaca, nagjen kod Brdara, kotara Sanskcg mosta, u kom biiahu obilno zasrnpani tipovi, koji su do onda bili bas slabo poznati. Kako je pitan]e 0 tim banovcima .jps slabo obragjono, valjalo mi se ujime po dulje baviti, a ako sam Ikako dospio da dovrsirn til radnju, bilo mi ie to samo time moguce, sto me je' visoka semaljska vlada za Bosnu i Hercegovlnu izaslala, da proueim materijal u muzcjima i arkivima mona:rkije, koji se odnosi na to pltanje. Duanost mi [e, da sa osobito zahvalim prijateljima znanosti, koji me u mom mall nesebidno pomagahu : gosp. dvorskcm savjetniku dru I.>.p1. Thalloczy-ju, koji me je kod izragjivanja, rukopisa i savjetom i djelom prijateljski pomogao, te mi dao vaznihppl'iloglL; ministerija.lnim. savjetnicima J. Pauleru, ravnatelju kr, dd. arkiva u Budimu i J. pl. Be l h a s y-u, te ,prof. dru J. Lla mp e l u i ilru Re t hy= u nil narodnom museju u Budimpesti ; vladinom savjetnilm vitezu F, Kenn e I'll i kustosu elm D om an igu na c. kr. dvorskom mnzeiu u Beeu; prebendaru Lva n n TJ,a16icu i prof. dru J. Br uns m i t u u Zagrebu; sveue, prof. 11. Fd n al.yu u Kolosvaru ; dru MUllneyu, ravnatelju muze'ja II Ljubljaui i proi. A. Ce l e st inu i C. 1'. Nuberu u Osijeku, ' Svi ovi prijazno mi bijauu na pomoel, biio dozvoljavajuci mi da se korlstim zbirkama po\cje(enim niihovo] skrbi, bilo up osorujuci me na bibliograiieki i arkivalni materijal, koji je II vsliko unapregjivao
moje studi]e.

2) "Ernimll.s terras a Zulo pro IIlI mcdiis frumenti et I argentenm pro Iine." XI. stoljeca, - Kukuljevic: "Codex dipl." I., 170.

Is [edne listino iz
1

.2

-

-

3

-

- po tadanjem slusbeuom [eziku nazvani banovima cijele Slavoniie.da kuju po uzoru oglajskih ili "irizaskih" dinara Davee sarno za banovinu. Ti dinari svidjese se do skora svojim sadrzaiem, te kolahu ne samo po banovini, vee i po susjednim pokrajinama, a osabito po Bosni, gdie doprjiese na jug do Huma, i posto se ouda u Bosni jos nije novae kovao, namirivale se njima i dubrovackim novcem potrebe u prometu, Da su ti banovski dioari bili obljubljeni u Bosui dakazuie. uam to, sto im se uspomena do danas saeuvala u nazivlju b a.n o v ca, kojim se zove srebrui novae u danasnjo] vrijednosti od 10 noveica i koji je od prilike jednake vxiiednosti kao i stari banovac. Kovanjern tih banovaca poeelo se u trinaestom vijeku, a do onda se u Hrvatsko] najvise upotrebljavao iriz ask i novae, kako to primjerice razabiremo iz listine, kojom se osniva topuska opatiia, gdjese "pensae f1'isat~'_ corum" spominju kao obiena vrst .novca (L213) U Friulskoj kovani denan'i fr£sacenses, fr'tXorii, fn'xacenses, frixachii, iIi kako se njemaekim nazivom zvahu Allgaueri, uvazali su se u susjedne pokrajine za to, sto bijahu kovani od razmjemo cista srebra, i sto n tim pokrajinama nije kovan poseban novae; no vremenom je ponestajalo i tih novaca, a vrijednost im ie tako padala, da su nakon 200 godina pogorsaliza 60%) fie ih Veneciia proglssila "hrgiavim novcem" (monete male), i zabranila im ~laz u svoju vladavinu, a kad se pocelo u Rrvatskoj kovati, nestade ih.i ttl u prometu,

2. Regalno pravo rudarenja.
Prije, nego rasmotrirno organisaciju hrvatskog autonomnog novearstva u srednjemu vijeku, valia nam se osvrnuti i na ODe prf,J.vne· nazare, koji vladahu u to doba u pogledu rudarstva, a poimenee glede zlatnih i srebrnih majdana. Rudu, osobito zlatau i srebrnu, mogla [e iskapati samo kruna, dok ie samo u nekim slueajevima odstupila kruna to pravo pojedincu, iii kojo] korporaciji, pridrZavsi sebi u svakom slueaju pravo na stanoviti dio prihoda dotienog rudnika. Pace, kad bi ko slucaino nasao kakova za:kopano blago, prva imagjMe na nj })ravo vlasnist'va kruna, a tek onda nalaznik. Kad bi koji privatnik dobio pravo, da iskopa rudu i da je obragiuje, dobio bi tu povlasticu prema tamu uviiek"salvo jU1'e 1·egio((. To regaJne pravo prilicnD nam opsirno karakteris.e listina Bele m. od .29. ianuara 1238., kojom daruie Bozjaciroa ('TwmplalJ''tma) imanje P etri6 u pozeskoj zupaniji i gdje se doslovno navodi: "Sed si auri fod'tna fUe'r£t z"bz' 'tnventa, el).;'trnzusfrate'1" Colomanus T'ex et dux Totz"us Bclavonie debet

habere quintam partem. eiusdem terre. Kruna je dakle trazila ad rudokopa petinu koristi, Uz ovu listinu valja osobito pripomenuti, da Bela Ill. to pl'avo ne vindicira sebi, vee Kolomanu, i to ne kao kralju rusinskom, jer se taj naslov u Iistini i ne spominje, vee kao vojvodi cijele Slavonije (1226. do 1241.), a po tome sudimo, da je to regalno pravo bilo samo privilegija slavonske autonornije. Dalje se navodi u pomenutoj Iistini, da ce se, ako se iscrpi doticni rudokop, ona petina vratiti Bozjacima. Ako bi se na tom zsmljistu slucajem naslo zlatua ili srebrna blaga, dobivaju vlasniei zemljiSta trecinu, a komora (riznica) "juxta coneuetudinem. regni(( dvije trecine '). Te pl'avne nazore l:azlaze potanje dekret Sigislllunda od god. 1397., (Tortenelmi Tar. ID. "BV., str, 224.) gdje se veli : ,,Item, sz" al~que Mznere aU1'i, a7yenti, CUp7·t~ fern' vel iHe jodz'ne 't1Z possession£busNobi.h"mn in1)enz:rentu.7', absque oompeten# concasnbio non aufertmiur, sed pro talibus poseessionibus, Mineras aU'ri 'in se ge'rmznardis, si rerie placuerz't voluntati, equales poseeseionee confera: Nob£libu..<;p1'enota_t"'ls, alioquin, si ipsas possessiones Mz"rtero.sas reqia maiesias pro concambio lum~re nollet, extumc Jus. 1'egale seu. urbure JU1·i regis pertinentes, percz'pi suo nomine. laciet, easdeoi possessiones ipsis Nabilibus cum ceteris .quibuslz·oet suis ut£litat£bus 'J?Toventibus et jU1'ibus nw:nquendo. Ti :nazori a prayu rudarenja ostase u bienosti nepromijenjeni i poznijih vijekova, a tek 15. €Iecembra 1521. dosvolio j6 kralj Ljudevit sagrebaekom kaptolu, da bile u Slavoniji, hila u Ugarsko], slobodno iskapa zlatnu, srebrnu, gvozdenu. olovnu, kositrenu ili drugu rudu"), Nada da hi se negdje sretnim slucajem naislo na bogati majdan zlata, srehra ili druge rode, ponukala je krunu, da salvira svoja prava na prihod takih maid~ana) a ponukala je i privatae osobe, da z!_ttaki slucaj osi.g'uraju svoja prava. To [e bivalo obierro kod diobe dobara, gaje bi obje stranke sebi pridrzale pravo aa stanoviti dio prihoda od roajdana, sto bi ga sreea na ovom ili onom dijelu podijeljena zemljista iza diobe iznijela, Kao znacajall primjer navodim diobu imanja Nasica, Pakraca (Pagraoh), Radovana i Sv. Mihajla (M:iholjac) u danasnia! Slavoniii megju clanovima obitelji Aba. IT pavelji Andrije m., izdanoj u toj stvari 1299., veli se: " ... si minem aU1'i et argenti vel c'lfiu.suis gene1'Zs metallO'l'um, au~ saNs jodz'na seu puteus sal'is7'epm'ta s:u!lJi vel 1'epen'r£ pote'l''f;Td ~n jutWl"Ut1n possessz'one memomta, v£cZelieet 't'n portz"one utn"usque, pl>ouentus llug'usmodZ" pa1'tes Gomun#m' pe?'cz'pz"ent et luibebunt, cultm·es autem seu opera1'V' metallorum

zn

1) l!~eier: ,Codex dip]." IV., 1., 104;. 2) Mesic: ,Gra-gie. u Starinama" V., 198. 1*

4eorimdeni et salisjodz'ne seu putey salis ad z'llam partem pe?'t£nebunt, in cuiue porcume reperta juer£nt meialla, sales et puteus salt's memoraia ; et peeumiam. ad opus. ~'ncoandum ipsis opera1"ijspa1"tes dare comumues tenebuntu1,1(1). Slican primjer nalazimo napoleon i u listini od g-od. 1239" kOjOID' peeujski kaptol, predajuci Bozjacima imanja },Liceniss-ull i Nasice, pridl'zaje sebi pravo na desetinu prihoda zlatnih iIi srebrnih majdana, koji hi se slueajno tamo naali 2).

-

5-

3. Ius cudendae

monetae.

U U garskoj, s koiom bijase Hrvatska u tijesnom drzavnopravnom odnosaju, biiase pravo kovanja novca iskljucivo regalno pravo, sto vee slijedi ifli onog paragraia koustitueije od goiline 1298., koji glasi: ,,7'k:'O god M se usudio da u svom domu kuje novae, gubi ima1~je i dom..(( Za Hrvatsku te ustanove megjutim nijesu vrijedile, jer su tamo za rana vojvode i banovi kovaIi nova~ i autonomno namirivali noveane potrebe. Na osnovu zaliboze nedosesnog arhivalnog materijala, tesko je rijesiti pitanje, da li je sebi ban jus dudendae monetae svojatao vlastitom. inicijativom iIi mu ga je kralj ustupio u prenesenom Ojelokrugu. Mi imademo samo jednu Iistinn, iz koje indiroktno raeahiremo da je halj prizaavao i garantirao kraljevini Slavoniji pl'av:o kovanja novca. 'I'a listina jestpovelja Andrije II., kojern 1217. potvrgjuje povlasticc zagrebacke biskupijs i koju potvrdise iza njega i ostali kraljevi (Bela IV. 1269., Stiepan V. 1272., Karlo Roberto 1318., vojvoda Stjepan 1358., Ladislav 1492.) U to] poveIji nalaze se ove ustanove: "Istud spec£alzUs adieierulo statuzmus, quod lsce: nunqu&/tn moneta 'l'egalis in 1"egno ba1latu.s sive ducasus facta /uer# ab aliquo reqe, tamen a successorz'bus nosl/ris 8£ jie1'i cont£nge~'et, quod non cred",:m,us, pop'Illos eeelesie tarn episcop£ quam capitulz', merczmonia sua vendendo vii emendo dare non compellantur Fro eadem, nee etiam monetarii ad aliquod forum ep£scopi causa exercende monete, accedere aliquomodo praesumami", .Interpretacijom ovih izreka valja nam kako tako rekonstruisati slavonske p;r:avo kovanja novea. Po sadrzaju razabracemo priie svega ovo: I. Ni Andrija IT.,. ni njegovi predsasniei nijesu u ops~gu banovine iIi voivodine, t. j. u"Slavoniji" onoga doba, kovali kralievske (t. i. ugarske) novee.
') Wenzel: nOodex Arpa.d.." X., 332. regno Sela ...) Da.lm, et Croat." 1" 60.

II, Kaptolu se daje u n ap r ije d pravo, ako bi se takav novae kovao u Slavoniji, d a ga ne primi u prometu. lIT, Po sto Andrija II. m is Ii, d a je ta eventualnost n evj er ojatna, ali ipak m o g u o a, p r o i sh o d i, d.a ie kraljevo subjektivno m u ije nj e b ilo, d a je pravo ko va.nj a novea u Slavon.iji pr av o k r u n e, koje on a do sada n ije oso b uo vr si l a, a sam Andrija II, nije ga n amj er a v ao vditi. Kada su vee banovi isvrsivali to pravo, desio se je jedan sluca] da je halj raspolagao prihodom kovniee. Kada su se na ime gragjani Grekog b r d a (danasnjeg gornjeg grada u Zagrebu) potuzili kralju Andriji III. radi nasilja medvedgradskog kastelana, sloglaanog ern 0 g J an usa (oomes Gya:r~) odredi kralj, da se preda camem (kovnica) zagrab£ensz's Gyanu, da njenim prihodom namiruje potrebemedvedgradske posade (23. juna 1294.\ te da nema vise uzroka globiii gragjane. Da je hanska komora (camera banalis) u prijasnje doba bila bar neko vrijeme kraljevskom lcomorom, vidi se po tome, sto Lz'be~'statut01'um zag'rebacKog kaptola navodi, da se je ona marka srebra globe, kojn su zag:.;ebaclmm arcigjakonu morali J!lacati osugjeni radi ubojstva iIi umorstva, -p.rije placala kraljev0i komori. IV. Posto nebi imalo sm ial a, cla ie kralj Andrija II. kraljevski (l1garski) novae iskl,incio iz slavonskog prumeta radi tugjeg, inostranog novca, sl ij ed i, d a se je vee 1217. bar po m.ilja.la ideja, da 8.8 u Slavoniji k.u j e autonomni novae, ako i nema nigdje dokaza, da s e ta ideja za vlade An dr ije II, doista izvela. Daljni sadrsaj IJomenute listine zabranjuje kraljevim novearima zalaziti na ka_ptolska trzista i tamo prodavati novae, te se ovlascuje kaptol, ako bise ko zatekao u tom poslu, da mu se zaplijeni vas novae, sto bi se uza nj nasao, i da se krivao grzi cetrdeset dana u zatvoru, To biiag;e vrlo drakonska kazna, jer se onda isti ubojica kaznjivao tek markom globe,. Na te povlastice pazilo se za Andrijinih nasljednika, a dokinuse ill tek za vlade .Anzuvinaea. Kada su banovi poeeli kovati novae, nijesu oni vrsili to pravo kao e ao b ao pravo, vee kao zastupnici kl'aljevi, jer se u jednoj listini Bele IV. od godine 1256. veli: " ... ,. idem episcopus (zag1'O.lJz'e-nsz's) cum. bomo Ulna Stephano v£ce nost1'tl p1'ocuraveJrat came?'am ultra Dnivam ((1.), a ban niie oi S'voje volie mogao l'aspolagati kovnicom, vee sa11)Oprivoljeniem staleza, sto raz.abiremo iz. toga, da is ban N i k 0 I a, 1344. dao zagrebacku kovrucu u zakup tek "de concesu et r;leUbe;ratz'one unz've?'sorum nobz'Uum regni Sclavom'e nobiscum existentium U •
»

2) K'ukuljevic: "Jw:a

Fejer:

nCodex. rupP lV.) 2,) 393,

-

6

-

7

Novei, sto su ih kovali banovi, a na korist autonomne uprave, spominju .se prvi puta u Iistini Bele IV., go dine 1258., kojom se ustanovljuje census, sto ga imase da plati grcki grad banu, sa 200 penza " moneie usual is ((. Taj novae bijase doskora vrlo obljuhljen, te ga pocese upotrebljavati ivan graniea slavonskih. U prometu zvalo' ga znacajnim imenom "moneta banaiie", "denanu-$ bomalis", a taj naziv, - koji ne valja zamijeniti nazivom ,/lena1'ius bannoli:", kojim se ozuacivase u Njernackoj tako zvani B annpfennig, te ga igjase dvanaest na jedan solidus, nahodimo prvi puta u listini ad go dine 1260.

banove, koji se zvahu banovima cijele Slavonije i kojima ie kralj - kao primjerice Bela IV. - podjeljivao za osobite zasluge i naslov vojvode slavonskog. Granice te c iie I e S I a von ij e historicka kritika do dan as n ije posve pouzdano ustanovila, jer im se opseg, kako rekoh, vrlo cesto mijenjao. Po [edno] listini od god. 1343. prostiraIa se banovina ili vojvodina od Dunava do mora, jer se u nioj nazivljo Thomasina "ducz'ssa tocius Sclaoonie a Danubio usque mare" 1). U XIIL vijeku nije banovina tako daleko sezala, vee [e obuhvatala danasnju Slavoniju, osim zupanije Vuke i srijemske zupanije, kojima je kruna neposredno vladala 2), danasnju Hrvatsku osirn jugozapadnog Primorja, sj~venlU Dalmaciju, u koliko nije imala posebnebanove, ili u koliko nije hila pod mletackom vladom, te danasnju bosansku krajinu, poimence ohMje banjalueko i bihacko, Sjeverna granica prema U garskoj bijase Dunav, zapadna prema PrimoTlu iIi .Hrvatskcj, kako se oada zvase, bijase planina Gv oz d, ~ To razabiremo iz onog kriZevai5kog privilegija, sto ga potvrdi 1252. ban Stjepan, i kojim se izricno kase, da Kl'izevcanj nijesu duzni slijediti bana na vojsku, preko Dravs, iii preko Gv o.z d.a"), tn dakle prestajs hanska vlast, Granica na GvozdQ istice se i s druge strane u povlaeticema knezova veljslci~.i modruskih, koje im je podijelio Bela IV. i gdie kralj od njih trazi, ako bi lh zvao na vojsku preko Gvozda, da vode samo d vadeset vojnika sa Bobam> Da hanska vlast ne sizase preko Gvozda razabiramo ios i iz ~~g'a, da Ie genel'alna kongregacija 1278. izcicno izjavila, da banski sudae ill Gomes curialz;~1 ako bi polazili na komisiju preko Gvozda, ne imadu pravo da traze descensus 5), to jest stanoviti deputat hrane i zaire,sto im ga ie narod bio duzan za sluZbenog putovanja davati. , Gra~cu ~a. Dravi z~sviedocuje nam i jedna listina kraljiee Jelisave, ko.Jo~ o'1ero~l~ule povl~s.tlCe plemstva zup~niie viroviticke i gdje se veli, da rujesu duzni odazvati se sudbenom POZlVU S onu stranu Drave6).
~) "Codex .Andegavensis" IV., 352,

4. Podrucje, u komu su banovci po zakonu vrijedili.
Granice, u kojima se zakonito trosio banski novae, istovjetne su sa granicama vlasti bana Slavonije, Irne S I a von i j e, Sclavonia, oznaeivalo je prije daleko opsezniji geograiskiprostor, nego li ga dallas oznacuje, Inostranci razumijevahu .pod njim uopce zemlje, u kojima obitavahu Slovjeni, ali i u .domacim vrelima spomin]e se tim imenom uz Slavouiju: i Hrvatska i Dalmacija. Tek kad je .izumrla domaca dinastija, pojavise se ona tri naziva u smislu oznake posebnih, administrativno razlucenih pO]il'aj~a, kQjitl:1ase opseg vremenom mijerrjao, rrako se ie i opseg vlasti bana "SIavolliie" vremenom mijenjao. Za A:rpadovaca pa do pocetka XIII. vijeka bijase samo jedan ban bez lokalne oznake, koji vladase i Dalmacijom i Hrvatskom, kojoj pripadase onda i danasnja Slavonija. Za vlade Andl'ije II. pocelo se od te cjeline odejepljivati pojedine pokrajine, te ill davati na upravljanje posebnim banovinama, Taka nalazimo banove Slavonije (prvi Ivan") 1215.), Slavonije i Primorja (Dioniz 124'2.), Primorja (Butka 1249.), Dalmacijo i Hrvatske (Nikola 1274.), a uz ove i bana, kojise nazivlje bauom cijele Slavonije - bomus tocius Bclavonie. Nazi", tota Sdaoonia oznacuje onn upl'avnu cjelinu, kojom obicno vladase jU1'e genz'tu're2) mlagji sin haljev .8 naslovom vojvode (d1J.,X) cijele Slavoniie. Ako nije bilo mJagjega odvietka kralja, koji ie -vIadao iIi ako ovaj lllle bio kadar, da osoono Yl'si svoju vlast, imepovala ie ki'una posebne
,) Sporoinje se 1215. ihu pod sV(ljim 12~9. SelsN., Ilaln). s,tque Croa.tiae .... "Monmn. Vetel'a Hung." hJtiu.s Th.einer; inicijalom n1u (,1'ka16i6: .Monum. ad quem 311. epjscop. Zagr."

. ."), T~ avijoZup~je megjutini nijesu bile uvijek odcliepliene od os tale Slavonijo; ve6 bi njima upravJ!M 1, vojvoda slavousk], kako se razabire iz toga, da je vojvoda Koloman, 1231. dijelio pcvlast! Vuci. Sravm Kukuljevic: "Jura" l., 56. i pri.vileg kaptola Pozege 1279. u istoj knjizi I., 88. " 3) Citatio quippe Maioris vilma non aliter nisi Cum specialibus litteris Bani meiliante bono testimonio
fien aebeat, et ipse :Major villae cHatu!; per Ji'ejer: nCodex dip!." IV" ~., 16"4. quempiaoo Banum vltrO: Goz(l illfra et vltra Drau.lD qui
nOl)

sequatur

.

r.,.36.)

.Mozda

isti ko i rub,

510 se spominie "Bela pertinet."

.1) lnsuper

awn liecesSe Iuerit ilipL"

ex;ercitmn

Croaticumconvocs,n decellter

moutem Feier:

Goz<l dicitur

at ubi-

2)

1269.

D8.1m. et Croat.

r,

jure geDitlU'e ilucatus

Sclavol1ie,

ClIngue ill illis partibus ;) Feler: .Codex

servient CUID ¥iginti
V., 2., 498. 1., 83.

arma.tis

expedit.is.

.Codex

dipl.~ IV., 2., 101.

6)

KukuljeYi6 : .Jura regnorunt"

-

8

-

9

-

Na jug sterala se vlast banova cijele Slavonije u Bosnu, te ie obuhvacala danasnje bihaeko i banjalucko okruzje, koji se do nedavna zvahu turskom Hrvatskom, a roegia~nom )oj bijase bosanska zupa Donji k.r aj, U tom opsegu kolao je zakonito samo banski novae, a graniea, osobito na Gvozdu, pouzdano ustanovljuje to, da s onu stranu Gvozda ni u pl'Ometu ni u listinama nema spomena 0 banovcima, vee se trosio gotovo samo mletaeki novae. Gdjcg o d u d.a.ljnji.m listoviroa spominjem ime "Slavonije", il i pl'idievak "sIavonski", mislim prema tomu o n.aj gore opisani kraj, koji se "Q kur ij al n o m stiln X [II. i XIV. vijeka nazivlje ciietom Slavonijom, a .ni po sto o n aj ge:ogl'aiski p oj am, koji danas r az um qe v am o 1menOID Slavonij e. 5. Banska komora. Komorom (camet'a) svala se vrhovna finaacijalna oblast U zemlji, koja se bavila i kovanjem novca, a zato se poslije uobieajio naziv komore skoro iskljueivo u znacenju kovnice. Za vrijeme, kada au Slavonijom v:ladali vojvode, bijahu oni vrhovni gospodari komore, koja se onda zvala,,,came'f'a ducalis({, doeim ie za vrijeme, kada su banovi bili najvisi dostojanstvenici i komora bila banska (camera banalz's). Voivode imali sa dvorske uredbe slicne kraljevskim pa i pO)5ebne dostojanstvenike za razna upravna odjeljenja, a jed(1ll bio ie na celu k o.m o ue, Najstariji komornik spominje se 1222. u Iistini Bele, vojvode cijele Slav011ije pod imenom "Vaivoda eame1·a1·ius(rl). U Iistirri kralja 13ele IV. od godine 126-3, spominje se neki Moys kao summus c;ctme1'aT'l,'u,~ Bele ])ucis 2), a to je po SVO! prilici zadnji vojvodski komornik, jer iza Bele Slavonijern vladaju skoro iskljucivo b a.n o vi, Kako ie uvijek samo jedan ban imao vrhovnu vlast u zemlj:i, tako ie hila u Slavoniji samo jedna komora, ali ta [e mijenjala svoje miesto se sjedi§tem banovim. Najstarija kovniea bijase u Pa.k r a o u, a sp@tm..nle se u listinama iz godirre 1256. pod imenom c(j,mem de Puclwuch (Pul{;u1) ili catne'l'a de vltra Dra'l/.ll" Da: ie tai Pukl'uk istovjetan sa danasnjim Pakraeem, dokazuju opisi nieg;ovih megja u listini Bele IV. od godine 1257. nTe?"l'a Buchu?' ineipit supe:r ripam, jlum,z:nis Zoplonche £n valle q'ttae dicz'tU1' PUkU1' et ad locum ub£ dicta Zoplunche cadit in PUkU1'(( i u starijoj listini -voj-vode
1) Tka1cic:
') Wenzel: "Monum. "Codex episcop. 4rpaa.~

1237" gdje se kao megjasi spom1l1ju: jluvz"u.s P1.l1<;u1', Kamemo pothoca, J.l£ogo?'ovcapothoc, Soplonica, W8lyca pothoca i Liscovech pothoca I), a ti megjasi spominju se i u potonjim listinama, gdie se samo mjesto vee uazivlje Pagmach. U Pakracu De osta megjutim kovnica sa dugc, vee se preseli u Zagl' e b, gdje [e radila vee oko 1260., [er se u to doba vee nazivlju banski dinari imenom dena1'ii zag1'ab~enses. U Zag l' e b u, i to u danasnjem d6niem gradu sazrebaekom , osta J . b kovnica sve do polov:ine XIV, vijeka, te je onda premjestise na G ric (gornji grad), jer 1344. spominju se ti novci pod imenom "dena:rii g1'e,chenses({. Zagl'ebackom kovnieom upravljahu clugo vrijeme neposredno banovi, dok ie nije dao ban Nikola 1344. u zakup monetaru Nikoli, sinu Ulfardovom, a zagrebackom gragjanu, koji bija8e glava konsorcija, koji se bavio tim poslom. U pepisima bira papinske desetine iz XIV. vijeka ad g0din.e 1332.-1337. naei cerno i spomena novcu, koji se zove dena'rii '1.le1·censes,denan'z' ueroceases; po cemu sudimo, da je uta doba opstojala i u Virovitici kovniea, o kojo! nema inacl~ nikakv0gdrugog spomena 2). Ovi novci zvali su se i dena1'i£ GU1'ches a Rupp, II.) 166 drzi, da Sll dobili to ime po monetaru, koji ill je kovao, jer se za Karla Roberta 1323" jedan od naimenovanih komornih komesa (comes camerae) zvao Ladislaus Gurches. Na teritoriju da.p,asnje Slavonije spomije se jos jedna kovnica u Mitrovjci (Syrrnzurn), no ta ne bijase hanska, vee kraljevska, Oua se vee za .rana, 1253., spominje u parnici protiv nekog varalice, koji bjese osugjen radi krivotV'ol'enja novea, 'I'u kovnion darovao je 1266. Bela IV. svojoj supruzi kao miraz, a Stjepan V. potvrdio [e tu darovnicu, koja ie obuhvatala .i zupaniju pozezku 3). Upl'aviteljem srijemsko Eovniee spominje se upomenutoj pamioi 1253. neki Leopold sa drugovima,

fl· Iwana, ft· Mechenvca,

Kolomana

od godine

Ta kovnica nije radila uvijek samostalno, vee se zdrusila sa pecujskom, a .kao komorni gl'oiovi ohih zdruzenih kovnica spominje se magister N lk.ola Ohempelinus (1339.-1342.), Nikola de Zathmar (134B.), magister Jakov Ivan Saracenns (Szerene eny) de Mesztegne, koji. BU kovali one vrlo obiene novca sa svoiim domacim zrbotn O'lavom crnca ~ b b (Sa,racena) na lieu, Oba Szerencsena se u listinama kralja Ljudevita eesto
') ~Codel( AIJlail."

2) Moguce
nenses~,

ie megjutim, da jer se u Slavoniji doista

VIL, 3S., 39., VI., 508., 558., IX., 293, XII., 400. je tll pogrjeiJka It pismn, te imade glasiti mjesto
tro.sio i veron.eski Roberta novae, koji bijase u vrijednosti computatis",

verocenses "v'eTojednak sla.vouskomu,
nPIO

k,ako .to razabiFemo:iz

lisl:io,_e kra;ljll. Karla

od godine

13.08. gdje se veli:

quinque marcis,
II Kel'cbelicba:

Zagr.~ 1., 60. lII., 35.

slllgulis cum quinque pensis antilluae "N otitiae pl'iiliminares", str. 129.

J31l.nalis moneiaecmn

Veronensibus

Listina

3) "Pray: "HieJ'archia Hung," 'r. IT., str. 62. Fejer: ,Code;>;. dip]." IV., 3., 364.

-

10 -

-

11

spominju (1362.-1385.) i biialm bogati i g'Iasoviti bankiri, koji su pom~g'~li kralju u noveanim oskudicama. Osim srijemske i pecuiske komore pov]sno im ie k1'ali drugs kolekte, a na otocima Cresu i Osoru i D~~nopo~ solana .. Novae kovan u sriiemskoJ kovnici, svase se "denm'zz bOM dupZatt compoti SY1·'miensis(( i), a kovniea opstojase i u XV. vijeku, jet se 1405. spominju "jlo1'eni nOV07'um denariorum: in SY1·mz·o". . .. . . U popisima istog papinskog bira spominju se jos 1 ,,~e~a1''/,z posegani((, te hi ~e po tome dalo suditi, da ie u cetvrto] desetini XIV. v1leka hila i u Pesezi posebna kovnica, ili da se je bar tamo racunalo posebnom novcanom mj:rom (compotus = Mttnzlnse). Kao i 0 virovitjc~o~: t~~o ~a~ se ni o pozeskoj kovnioi nije sacuvaodaljnii spomen, ~ pr1ID1letltl.. IDt le, da ]e prema spomenutoj vec darovnici od 1266. Pozega bila a~eks srijemske kovrriee. Moguce, da ie ona hila neko vrijeme i arao premjestenaKovanje novca nadzirase u Slavoniji ban, knji ie vla~ao, ~ ko~~o se 11 b a.ns k.o] kom o ri (eamera banali$), koja bjese n~iV1sa nnan,c11alna oblast u kl'aljevini. Na .celu te komore biia8e posebni k o m.o r m grol (comes camerae), a uza nj posebno komorsko cinovnistvo (ojficial:s camera~ 2). § 24. zlatne bule Audl'ije II. ustanovljuje, da ~om'orm. gr?'i" ~vllek mora biti kraljevski plemic, a iskljucuje od te casti Ismaeht~ 1 Z~do:e. Iste ustanove imade i u § 31. dodataka ovoj buli od 1231., gdle se 18k11ucuiu i Saraceni 3), 'I'ehnicki upravitelj kovniee bijase mOD e tar, koji ne odgovamse obienom sudu, vee samome banu, a jamcio ie za zakonitu teimu i vrijednost novea, .' U kovnici (- cusa) bijahu posebui sandnei za spremanje celic~ih kalama (cunei) i za nekovano srebro. Ti sanduci bili su uvijek zakllu~ eani i zapecaeeni, a jsdan kljue cuvao ie sam ban, tako dasu se mogli otvoriti samo u prisutnosti njeg'ovog povierenika. 6. Lucrum camerae"). Komora davase banu ve1iki prihod. Taj prihod sastoiase ponajprije od pi zeta (pisesum), kola l"ijec oznaeivase iz prvine stanovitu mjeru,
1) "Codex bung. .) Spominju pe u listini
listma Andego.vensisu
[V., 650., god. 134;6. bano.' Mikca. Prodanic'o. od 29. a:prila

=r:

(: pondus), a poslijo onaj prihod, koji ie komori tekao uslijed razlike izmegju nominalne vrijednosti i Iakticne vrijednosti srebrnog novca. Tar l'azlika bijase u potonje vrijeme tolika, da je na primjer 1344, iznosila 46·2 %. J os zuatniji bijase prihod, sto ga je komora davala pod imenoru lUGl'U'Tncamerae 1), koji se je takogjer zvao imenom cambium, monetaqium. monesioum, maneiaticusn, monetaiio, Stariji novei uvijek suse nakon stanovitog vremena stavili izvan teeaja, a narod b10 [e duzan zamijeniti ih novima. Ali kod te zamjene nije se davao jednak broj naVID za stare, vee elva nova za t r i stara. Novae kovao se svake godine od M.artinja do svdetka godine, a onda se pocelo mijenjanjem, tako da je od toga u drsavnu blagajnu tekao l'edoviti godisnji prihod, Taj obicai i0 razlogom, da iz onoga doba, makar da se posve kratko vrijeme kovao autonornni novae, imade nebrojeno mnogo serija raslicitih emisija 2). Posebni mijenjaci (campsoree, monetarii,numulan'i) donosili bi nove novee ria javne trgove, te bi ih izlagali Ira posebnim tablama, a narod imao je da do ustanovljena dana zamijeni, sto je bilo starijih kovina u njega. Poslije toga vremena, proglaseno bi, da etariji novae vise ne vrijedi, Lukrutnu spadase i trgovaeki porez, - 6 dinara godisnje od svakog trgovca a kad bi se kojemu trg'QV0U bilo s kojeg rasloga zabranila trgovina te bi IDU se roba zaplijenila, dobio bi ban dvije, a novoari iednu, trecinu vrijednoati. U ono doba kolao je dakle novae zakonito prisilnom vrijednoscu a uz prjlike, koje dallas i ne mosemo pojimati. To bijase prava globa, tiiem gora, 8to se od Bele IV. svake godine ponavljala, Lukrum morae je svako da placa. U Ugarskoj prijeti konstitueija od 1298. svakom plemicu, koji bi branio, da mijenjaci zalaze na njegova trgovista i da miienjaju novac,gubitkom trznog prava, a koji hi uskracivao miienjanie, pladao je 1/4 marke globe. U Slavoniji imadose dapace komorni g.rofovi pravo preroetati kude, ako bi 0 kome posumnjali, da krije stari novae, a u najamnoJ]l ugOVOl'l.'I. od gOdiIlB 1344. veli se: nS£ collectas ma;rtunnarum nostrarum vel Iucrum cameremostre soluere aut solvi facere non eurarent homines poss.essionati, in
.) U doba, sestinu prihoda 4. prihod
0

kojerrm fori,
0.

govorimo,
to bijase

ll"'ivase carina

ha,n

Ove

vrste p.rih.od.a.: 1. VectigiLliuw,
od Ijudi, ko.ji bjehu koje pola

ill sexts.cium, t. j. ubojstva; a. pola hani, kruni,

nekih

mlinovR;

2. tre&inll

dohara

zaplijenjeDih
I),

oBugjrml radi pripadase

1333. 'I'kalcic: .Sporn.

gr. Za.greba."

3. TributWll banuj porez, koji

portae,

u lukama

i na kllpiillllia, Darod dnian

3) Za Sigismunil&, kadB. se prosvjedovalo p,otiv togaJ da se .vilie dO~loians~a ~1l~U lS~~ a llRl'OWto plemst;v;u, odJ:<lgjeno 'je dekretom od god. 1397., do. KOII1cOrol roEovl ne 61llljU bItt plemlcl g

159.

,,

camerae

salis (solana)

i trlcesima;

Census (dace) slobodnih

grad[l1ra;

6. DescenS1ls camerae. u Ugarskoj.
tOJ):m davali

~soba.m~, m JevrejI.
camerM

ss plaea.se hranom

i :;;ivezom, §to ga bijMe

da..vati banu,

kod instaiacije,

i l;cada bi Tako manju

(Magy. TorteJielillj tar TIl., "219·l 4) Pl'vi koF se potanje bavio iztra.ziva.uielJl (A. rl!gi ka.meray
grofiai

... tog poreza blla.~e Dr.

Tlialloczy

. La!os:

pu1loVMj 7. M8.l'turina (kunovina) i zulwma (zalofula)j 8. trgova.i!ki potez i 9. Lucrum .) Kollki ie bio ptihod tog lukruma, xazabire se, ako se isporedi sa odnosajima je nil primier korist ~

Lucrum

za. Bele 1IL, dok

&1.1

JOBDOvci

bili kavani

od .skoro ilista srebra, "Cod'ex dip!'''

ttl prema II., 91.)

es a k8.mflr.a.-llaszna).

iznosio lucrum

,

camerae

6.0.000 ularaka..

(Kukuljevic~

-

12

13 Komora imagjase od sada da se samo skrbi, da bude u prometu uvijek u zalihi dovoljnokovana novca, a posto joj je direktni prihod od sada sastojao samo u pisetu, ne b-ijase vise ni nusno, da se mijenja vrijednost i tesina novea, Tako je ostao u Slavoniji banovac dugo vremena nepromjenljiv u vrijednosti, dok [e u Ugarskoj novae o.d dana do dana postajao slabijim, sto nam svjedoci, da je banovae bio bas u Ugarskoj osobito obljubljen. Da se je u Slavoniji vee vrlo rano namiriva,o lukrum stanovitim noveanim perezom, dokazuje nam listina od godine 1269., kojom se daje Bozjacima u z8tmjenu za Senj i Gvecku zupanija duhieka sa svima pravicama i povlasticama "et nominatz'm com, martur£nz's et descensu ban"; vulgaUte'J' zulusino. v@cata, coUectaque pe?' totam Sclavonz"am rrat~'one lUG'!''';CflfffW1'ae exigz' consuetasn" 1). Tn sa prvi _puta spominje, da se na mjesto Iukra placao osobiti pores, a u drugoj jednoj listini ta.j..se porez tacnije opisuje kao ,,1'ese1'vata duci et ducatui collecta, quae pe7' totam Sclavoniam ratione luC?ri camerae ducalis exz'giconsuev'I;t (' 2). U listini kralja Stjepana V. od godine 1271. nahodimo reeenieu: "collectam septem denari01'Urrt a tempore Belae 1'eg'ts edz"tam et indzctam raiione lucri -r=: a iz toga razabiremo,. da ie taj bir ustanovio kmlj Bela IV" pa da se 1e lukrum otplooivao sa 7 dinara, Znaeajna je io~ i listina bana eijele Slavonije Pet r.a, iz koje rasabiremo,. da se ~i porez plaeao svake godine: "collecta septem denm'£orum, que raitone lucn camerae annu.atz"m ewigi consuev#((8). , Ist~ tai !,o~e~ ,- bir 7 dinara -, koji je zamijenio Iukrum, spominjc s~ 1 u .~,eclnol 11stlID Bele IV., gdje se. vsli, da se je uzimao u zagrebaekoj blSkuPlll vee onda, kada se je vjen_eao sin kTaljev, a vojvoda alavonski B e l a"). Po Mikoczu oaenio se vojvoda god, 1264,5), dakle se reluirao lukrum vee pet godina prije, nego to gore nagjosmo. Iz [edne remonstracije zagrebaekog kaptola protiv bana N ik 0 Ie od godine 1349. raeabiremo, da je taj p01:ezostao has do. polovine XV. vijeka J1epromijenjen. Iz te Iistine zanimaju nas osobito ove stavke: " ... Item investigando dil£genter resez"vissent, quod ab a'(ltiqu'ts temporZ"bus pro ma1tU1"l,na a quol£bet Iobag~Qne z"nteg1·{J. dur£e ex,z"gwantU1' duodecz"m, denarz'£ banales , £te1n. pro lucro came1'e ~'idem demar£ septe-m et s£c decem et no'Oem sz?nul conjnndipl." ') PO'l'eljn vojvoile Bele nTheiner.a.: IV.,. 3., 506. ,

possessionihus tolium. comites cameras-am. mostrarum descendendi lz'be:ram habeam: facultatem; « , Vas tai noveani prornet bijase pukom samovoljom, koja je tlaeila narod to gore, sto "nije bilo dovoljnih zapreka, da se zaprijeei novcarima kovanje hrgiavijega novca, nego li im ie zakon nal'egji~a? 1). Novae dosljedn~ s vremenom postajase hrgjaviji, a godine 1345. povisila se u zagrebaekoj biskupiji mardurina od 17 na 18 dinara, a u statutima biskupije se to naroeito opravdava pogodanjem novca, Lucrum. camerae bijase osobito teska globs na mjestima, gdje su imale komore svoje sjediste, jer je tu bio novcani promet pod neposrednim nadzorom monetara, koji hi bez milosti silili narod, da uzima novi novae. Razumije se, da je tu bilo svuda prilike tla6iti narod, a gdjegQd se dalo tu su gragiani nastojali, da odstrane komoru iz svoga grada. 'n Ugarsko] pokusao ie vee Andrija III. (1290.-1301.), da to] nevolji doskoei i da mjesto lukra digne pol'ez u iznosuod 1/~ marke, To razabiramo is jedne listine kraljeve: " ..... preseniem. coZlectam vnius fertonis, quam ratz'one lU(!Il'i camerae nostre exigi Q?'dinavirnus(( 2), Gini se megjutim, da je to bio samo pokusa], koji bi naskoro napusten, jer vee 1323. predlosise iz nova stalezi Karl u I. da hW1'Um camerae, usljed koga pati i narod, a, i Sarna drsavna blagajna, dokine, a na mjesto toga da nstanovi neku vrstu zemljarine, koju ce placati svaki gragjanin i da se time naknadi gubita-k, 'sto ga pretrpjese kovnice, U Slavoniji se megjutim vee davno prestalo po starom naeinu dizati Iukrum, te se taj porez tako reorganisovao, da nijesu mcnetari mogli samovoljno postupati, a ta reorganizacija osobito [e utjeeala na konstantnu vrijednost novca. Kod redovitog mijeniania sarnoga novca bijase cisti prihod komore tim veei, cim ie .novi novae bio manje vrijednosti od staroga i eim se manje no:voga davalo za stare novce, To bijaSe klica svim financiialnim nevoljama srednjega vijeka, s kojih ie patila osobito Ugarskn, a to neprirodno sredstvo za poveeanje prihoda komore bijase tim hrgjavije, sto je ona dosljedna progresija na gore morala da nagje kraja. U Slavon:iji uklonila se ta neprilika time, da se lucrum nije vi~e placao in natura, vee ie mjesto toga pla6ao posebni porez svaki siobodni g.ragjanin_ Tako narod ne bijase vise prisiljen da gleda, kako ga noveari svake _godine muce i gule, a to redo vito mijenj:~nie postalo Ie uop6e suvisnim.
') Za. obrallU samovolje
Sil

IlQvlia.rIi. bilo ie valida gradskog Falsches X., 416. Cammer-graff noch

P?sebnih. prava kein

)istanova, ~emniek()g monn

ali za niih

noonamo.

MogiIee,

da

bile stiene

ustu.novi heissen

6. elanka das kein wooer

i _maidanskog oder fnIsche nGOd6A

iz dobe Bele IV., Koji gllLsi: Wir in k'Gines mOlines haws verpott:ue [yung, Bucilen l!n bemn

n1!f;onunHlnta hung."

1., 311. i kraljn .Bele lV.ll .

Fejera:

n

Coilex

gesworne denn

ha.ben gesacz,

andre.f

soIl oder snchen •) Wenzel:

Mw'nnc<6, oder Arpa(l·.~ II!.,

andere 209.)

die Ricbter uud

die GesWlorllen der Statt.

2) l"'ejer: oe. V., 1., 150. 3) Kulmlje\jeeva regesta U nStarinama"
<) TkI\:ICie: ~) Serie$ nMonum. episcop. banornm n Arkil"ll

jugosL akademije.
IX., 154 .

nCodG:x Arpad."

ZlLgr.· 1 .., 146. :m jl1gos1. povjestn.

14 gendo, et ultra hec exz'gebantur duo clenar£z" compeientes ezactoribus ipsarusn. marturinarum: et sepiem denariorum « 1). Upravni porez slobodnoga eovjeka iznosio ie prema tome u Slavoniji 12 .dinara marturine, 7 dinara u ime lu kr a, a 2 dinara porezniku za eksekuciju; ukupno dakle 21 dinar. Tai naein uplacivanja lukra imagjase, isporedimo li ga s placanjem, kakvo hie u obicaju u Ugarskoj, prednost, da se ie porez laglje kupio, a novearstvo ne bijase toliko izvrgnuto tendenciji na lose; mana mu biiMe opet ta, da je lucrum zasnovan kao noveani pOl'ez, koji ie narod razmjerno prema njihovom imetku tistio, dok je u reluiranoj formi vise tistio neimuene nego imucne .. Luerusn. comere, ko]i biiase rz prvine opeeniti pores, oprastao se vrernenom osobitim kraljevskim privilegijem stanovitimosobama, korporaeijama i opcinama"). 'I'ako bi oprosten Bozjacima, kada dobise Dnbicu, ._as njom dobise i oprost od mardurine, zalosine i bina 7 dinara n ime prida komore; Stjepan V. podijelio ie poveljom od godine 1271. i sinovima grofa .Dmitra, Dmitrll i.A leksandru uliro. Dramam existemtes cc opr?st od tog p-oreza, sto ga je Bel a IV. na mjesto lukra kamere ustanovio. 1279. oprosten je taj porez i podanicima grola Pouse (Puse) u zupauiji krizevacko] i somogjskoj"). Kao osohiti primjer takoga oprosta valia spomenuti, da je Kado Rob e rt 0 zagrebacke gragiane, da im se zahvali za njihoveza sluge, koje stek.dse po nj za nasljednog rata, oslobodio ne samo u opsegu gradske opeine, vee i u .granicama cijele kraJjevine Slavonije od plaeanj'a Iukra, a tu darovnicu oglasio ie ban Mikac Pl'odanic Iistinom od 29. aprila 11133.'1).
)l

-

15 nist' sub homini« ipsius custodia

cudentia et sculpta non alz'as se7'varz' debeant ad hoc deputat£" 1).

Ostrogonski nadbiskup imao [e dakle pravo, da imenuje kod svake kovnice povjerenika, koji ce nadgledati kovanje novca, te prema tome ustanoviti nadbiskupov dio cistoga prihoda, a ta kontrola vodila se tako, da je povjerenik drzao pscate pod svojim kljucem. Topravo htio je ostrogonski kaptol da vrsi i u slavonskoj kovniei, ali zagrebacki se kaptol tomu protivio, prisvajajudi sehi pravo pobiranja piz.eta. U slijed toga se zarodila pamica, koju poznamo po nekim listima iz godine 1256. Slavonska kovnica bijase onda u Pakracu a upravljase njome, kako se veli, ban Stjepan i biskup zagrsbaeki »ice 7·egi.'<;. Biskup odaslae i~mjesto sebe u Pakrac kao zastupnika kanonika i nadgjakona Dveraca ruagistra Ben e d ik t a. Posto bjese kod kovnice kanonik pobojao se ostrogonski nadbiskup, koji k.evnice pod krunom S~epanovom bez sebi svojatati pravo pizeta, a da ocuva da ss stvar sudbeno razlom. zagrebacki u sluzbenom avojstvu, [e svoj privilegij protezao na sve izuzetka, da ce sagrebaeki kaptol svoje pravo, .zatraZio je nadbiskup,

7. Desetina od lukra.
Sam ban bijase dnzan plaeati porez od.prihoda, koii ron. tecijase u ime komornog prida, Nadbiskup ostrogonski imagjase ad davnine pravo da trazi dio cistog prihoda sviiu kovnica u zemljama ugarske krune, To pravo opisuje se u Iistini Bele IV. od godine 1256. ovako: » '.... Item de lucro camerae, quod dicari ~'n 7'egno Hungo,T~'e est consti~uen(ill/;m salvo eo, quod de quo1ibet marca i;n Camera, uhi denariz" cuduntu?' unum. pondus (= 1/48 maJJ'ke) a1'fJenti fini sz'lYI,'pe;rsolvi debe7'et nomine suae ecclesiaeet quod fe1'1'o/menta
1) Kukuljevid: "Jura" I., I., 115. .) Imooll i darnvnica, gdje bali nbdarenim dnzvoljava, da tai pnrez od "vojill podo.rli.ka bern u v.lastitu korist; tako i" dobio zagtebaeki kaptol zupaniju GerzellC .cum clluctis marturini~, septel'lJ denariorum, 2ulusiniset allis reditibl1S." Fudatti ruyr~cum sac:rum V., 378. 3) Kukuljeviceva regesta u .StnriDama" 11,.. godinu 1279. (31. ilec.) 4) 'l'ka16ic: "Spoin. gr. ZagrebaU, listina br. 159.

Ispitavsi kralj odnosaje, izdade nadbisleupu ostrogonskom listinu u kojoj se konstatujs, da kanonik Benedikt nije zastupao kod kovnice biskupa zagrebackog u njegovom svojstvu biskupskom, vee kao zastupnik kraljevog povjeren~a kod k:ovnice, pa da ga ne ide nikako pravo na desetinn 2). Da Je to obrazlozenje bilo nusno, vidi se iz druge parnios, kOla se zbog te desetine malo poslije zametnula za vlade S.tjepana Y. 1272. e nadbiskup osti'ogonski Filip Ovaj put vodio i parniou protiv bana Loranda (Roranda) "cu£ collectam 1'egz'am septem dena1'z'm'um ultra .Dra'lJam rex donasnt", B~n uskratio je na ime desetinu od lukra komore, koji se onda vee naplaeivao sa sedam dinara, mnijudi valjda, da nadbiskupa od easa, kojim se lukrum de facto dokinuo i nadomjestio porezom, ne ide desetina ali kral] p:·esu~.i, da v,alja. n~dbis~upu davati desetinu,' jer mu pripad~ to pravo . J uslijed _papmskih 1 uslijed povlastica Bel e IV. Te osude valja da se dril ban, a 1 njegovi nasliednici 3).
, • :1.) ~ejer: n:od~.di~l" lV., ,n., 386. Pondus iii pisetum oznacnje dio marke,pa se 1)0 niem nazv.ao 1 tal n~dblS~llPSIQ prJ.hod lmenom pisetlllu, dok se OStI:OgOllSki nadbiskup po njemn zvao pisetariu$ regni. -) Feler: pCodcx dip!." IV.) 5., 370., 371. 3) Fejer: O. c. V.,!., 251.
Ako je nadbiskup

.

,P ri.tnj caba.

ostrogollSkiimao

pl'avo da zahtijeva

od svake tine marke u une

1'lze~ ledan.l'Qndlls (V~B },~), a ako ie n pakraekoj knvnici taj pizet bio jednak desenui od lukra, to jest nd mstQg prihoda monet.agIJ3, <;laaUe sl-ijedi, da je 11 ono dobabio Clsti prihod u ime lukra od jecme mlfrke

1°/48

lnarke, to jest 20'9 0;..

-

16

-

17 -

8. Banovi, koji su kovali novae. U onom velikom nizu banova, koji su vladali za vrijeme, kada se u Slavoniii kovao auto~1omni novae, spominju se u Iistinama uaroeito samo dvojiea, da su kovali novae. Prvi ie bio ban Steian, koji je banovao od godine 1248.-1259., a

9. Novci PavIa i Mladina SUbica. Srort An d r ij e III. bijase povodom dugotrajnih buna po Hrvatsko] Ugal'skoi. Doeim se u Ugarsko] prepirahu eeski kral] Vjeeeslav i bavarski Otto 0 nasljedstvo krune Stelanove, dogie Karle Roberto potporom bana PavIa Subiea u Hl'vatsku, da u ime anzuviuske kuco zastupa svoja prava na prijesto. Za nasljednog rata spominje se do duse neki L adi sl a v banom cijele Slavonije, ali pravi gospodal', koji [e nsogranicena vladao od mora do Save, hijase knez bribirski Pa va o Su bi 6, &Oii se nazivao hercegom dalmatinskim, banom sve Hrvatske i gospodarom Bosne. Kao glavni vogia anzuvinske stranke popeo se do velike modi, taka da je. prisvajaju6 si pravo dinasta, poceo kovati i svoj novae. U tadanjo] Hrvatsko] i Dalmaciji trosio se je, kako v.ee rekoh, gotovo samo mletaeki novae, a odatle tekao je republici v. Marka veliki prihod. Nije cudo, da se ban Pavao Subi6 i sin mn Mladin dosjetise, da bi oni taj prihod mogli vecim pravom u0ivati nego Ii strana drzava, te pocese kovati DOvaG za. svoju korist. No posta su mletaeki n~vci bili u dobroj cijeni, to [e - povedavsi, se za pl-imjerom srpskog kralja Urosa ITl. - dao leovati novae, koji is oblikom toliko nalikovao na mletaeki, daga ie tek, kad se dobro rasmotri, modi razluciti ad sal1log mleta(}kog kova, Kao i mletaeki grosi, prikazan je na lieu banevih nova:ea Isus kaRl') sjedi na prijestolu, a u polju do Diega su monogrami ((; Na olieju prikazane su dvije osobe, od kojih jedna dl'ugoj daje barjak, Na rnletaekim novcima [edna od tih osoba, koju .resi svetacka osjcnka, prikazuje sv. Marka, sastitnika republike, a druga lik duzda, koji [e tada vladao. _ Na ~ak.oYinama banovim prikasuje biv:si lik svetoga Marka, koji i tu Imade osjenku, hereega bana Pa.vl a, a Iik duzdov prvorogjenog rnu sina Mlad~na, s kojim je zajedno vladao, Samo natpis je razliean od :Uetackog, a glasi : . DVX PAVL· BAll MLnD an. ili

neko vrijeme bio i stajerski kapetan. . U listini ad 6. januara 1323., sto [u ie sedmogradskom kaptolu izdao Karlo Roberto, izjavliuie kralj, da [e radi toga, sto ie dosele novae bio vr]o rgjav, naredio, da se knje novae, koji ima da vrijedi u svoj kraljevini. Drzavne komore predao iekralikomesu Heysu, Ladislavu Gurehesu, Emeriku,bratu varadinskog biskupa, Petru Pe.ul d re i nekom J osip u, t koji imadu da kuju dinare "octave c:ombilst£oni:l (to jest sa iednoro osminom bakra), a u teZint' starih Danovaea, :5to ih Je ne7coc kooao ban Stefan za vZade kra7(ja Bele IV. . Tih dinara vrijedilo je pet penza marku. Prema tomu kovao le ban Stefan sl'ebrne dinare sa 7/8 cistog srebra, a 200vrijedilo ie iednu noveanu marku. Ovi po uzoru, slavonskih banovaca kovani ugarski novci. zovu se u listinama poznijih godina "banales regales nunc cU1'rentes{/. Ban Stelan iz kuce Gnth-Keleda bijase iedna ad naj1JvaZeniiih lienosti svojega doba, osobito ed onogcasa, kada [e bavarski vo-jvoda Otto ustup~o Staiersku sinu BeHnom Stefanu (1254.) i kad ie ban~telan onamo.ot?ratLO malodobnog vojvodu Steiana u avejstvu kapetana stalerskog. Ban ]8 ispred svog voivode neograniceno vladao Staierskotn, dok se ne dize ~a nj buna, a nacelu joi Hartneid od Petave, koji potuee bana (1258.). Vojvoda Stelan uze tada sam vladu u ruke, a ban morade da se vl"jlti u banovinu. Drugi ban, koii ie kovao uzorne dinare, biia-se ban ci1ele Slavo~i~e Henrik. U jednoi odluci pecui~kog uadbiskupa ad god. 13,20., osugjuje se neki Nikola de OW-aI', da plati deset maraka, i to "ma1'carum, (j'uarurnlibet Gum quinque pensis denariorum. sea moneta'fum quondam Herriei bani computando a 1). I ti dinari hili su kovani istom mjerem, kao i Steianovi, te igiahu {) pensa ili 200 komada na iednu marku, a zvali su se kao i Stiepanovi denan'i ant£qui 2). " Tai ban Henrjk iIi Rel'ik, uazvan Gjsingovae, izisao je kao vogja bune, koju pokrenu slav(1Hlski vojvoda Bela protiv kr~ja Steiana V". na zoo g1as. Za te bune prebjegao 1e cesk.om b:aliu Otokaru, lzdao ron nekobko gradova, st0 ih ie osvoiio i poginu n bakoniskoj sumi za nove pune kod Fuena.
U

xc-

DVX

PAVL·

BAn

MLnDau

saCV'UDVS.

1) »Codex Anaegav.ensi~" t., 548:
•) Li.stina. fia.t.:manslwga kaptoJa 18. iula

_ 1307. nCodex Andegavelll;1s".

Nepismen, kako ie bila ouda veeina naroda, niie dakle lako raz}uci prave mletacke kovine od ovih pakovina i taka novae brzo hrvatskim Primorjem i istisnu mletacki n0vac. se toga novea unosi10 i u saron Veneciju, te se trosilo, dok trag patvorinama .

bio kadat da se rasj,ri taj Pace .mnogo ne agjose· u

-

)8

-

-

19 -

Novei sa natpisom :OVX P.AVD· BAll !'1ulJ.DEI.ll kovani SLI za zivota bana PavIa (t 1312.)" a uovce sa natpisom -r DVX Pil.VD . BAn NDAD6:.Q SQGV;o:avs kova6 je poslije Mladin (t .13-21.) sam, koji se naslijedivsi $voga oca zvao })secunilus' bamus Beene", :.:" :1\1i i iza smrti Mladinove kovao se i dalje tai novae, a osobito kne~o:vi In.·cki i v eljski , Bartol i Duj m o, bavljahu se tim poslom, te se jedna kovnica na Rij e c i izrieno spominje. . Ti kneeovi kovali su valida ·istovjetan novae, ue mi.ieniajuei na njemu rti sama natpisa, ier kao potoinjeni vazali mletaeke republike nijesu smjeli sebi pri&vajati pravo, sto ga ie sebi mogao prisvajati ban Pavao Subic .. Oni su dakle iii osohno krivotvorili novae mletaeki, ili au trpjeli, da se takov novae u njihovim zemljama krivotveriKao sto mletacko vijece prosvjedovase protiv prometa Urosevog novca, take prosvjedovase i protiv ovih, hrvatskih pakovina. Obojici pako knesova i;1tizejedan odaslenik sinjorije za drugim, iethl.a priietni-a za drugom, da tai novae odstrane.' Ti novci ukinuse se valjda tek 1'342.) kada je knez veljski, vincdclski i modl'uski, Dujmo, dosao·u Vsncciju, da polozi u ruke dnzdu zakletvu viiernosti.

listinom zagrebaekog zupana Hodusa, da je kupio imanje Pribidrag za 7 maraka "denarz'oru1n zagrahz'ensz'um, qU01'Um 8~''I?{jule quz'nque pense marcam. tunc tempods

facieban:" 1).

Gyan

(Janino).

'I'reci, po .imenu nam poznati komorni grof, biiase comes Gyan, koji je dekretom And.rije III. od. 23. juna 1294. dobio nalog, da od prihoda, zagrebaeke kovnice svoju vojsku u gradu Medvedgrad.u podmiruje, da .se oslobode zagrebacki gragjani kontribucije, kojom .ih je do sada patio. T:~j Gya n istovjetan je sa crnim .Ianusem, koga je narod u zagrebaclcoj okolici do danas jos zapamtio, On bijase zacetnik pokolja na MedveMakl'l.) korou se do danas sacuvala uspomena u nazivu "Kl'vavog rn o.s t a" u Zagrebu, a taj pokolj oijase neposrednim povodom, te mu se predala

kovniea.

Jakov,

sin

Tl l l a r d o v, 1344.-1346.

10. Komorni grofovi (Comites camera.e).
Listine u koiima se poimence spominju komonni groiovi banske ~ . komore, vrlo su riietke, pa nam ie samo nekolicina njih pozuato. I 6 tUU(1
)

_. mlIDO njihova imena -

malo sta znademo. Benedikt, 1256.

Poznajemo jos i cetvrtog monetara, zagrebaekog gragjanina J a.k o va, gina UHardova, po imenu sudeci porijetla njemackoga. Taj je upravljao kovnieom na vlastitu korist, posto je od bana Nikole, 1344. uzeo bansku kovnicu u eakup. MonetaI' Jakob bijase U ortakluku sa nskolicinom koprivnickihgragjaaa, i to "Sa ~iko.lam, rnagiwtrom Rafaeloro i Mihai10mJ siuovima nekQg PavIa 1 OVle'tkom (Zuetk) sinom Stavlienovim. Zakupni ugovor sklopljen ie doduse samo na godinu dana, ali sva ie prilika, da se je ponavljao i narednih godina, jer se 1345. i 1346. nazivlje Jak:ov u Iistinama jos monetarom 2). 1.1. Najamni ugovor od g. 1344. Zakupni ugovor, sklopljen sa m 0' netar om J akovom godine 1344. najv~znjii [e dokumen.at, sto nam se saeuvao 0 slav onsk oj kovniei a uied~o i [edini, koji nam rresto opsirnije razlaze odnosaje zagreb~cke kovmce. Zn.amenita je :ta listina i zbog toga, sto je izdana dvije godine iza ouog glasovitog ugavOl'a, kojim daje kralj Karle 1. kovnicu kremnieku u zakup, te .prem~ .tome mozemo prispodobiti novcane prilike u Slavoniji sa suvrememm prilikama u Ug.arskoj. Uetanovljena kirija (zakupnina) iznasala [e na godinu 300 maraka a ~a ~u svot~ stekao je magister Jakov pravQ, ds kuje novee i da korist: kOlu Je kovnica do sada banu nosila, here za se.
1) Sravni Wenzel: .Codex ATpa:d." "lID., 327., 369., 412., Xl, 586. Tkalcic: .MO)lurn. episc9p.
Zagr.",

M'agistel'

Prvi monetar, ili comes camerae, koji se spominje, biiase kanonik zagrehacke biskupije, a arcidjakon Dveraca (Guerehe), koji iekao zastupnik bana Steiana Guth-Keleda bio nadzornik llprekodravske" komore u Pakraeu, te bij'ase zacetnik onoi pamiei, koju ie poveo' ostrogonski nadbiskup, da si osigura _praV'o na dssetinu prihoda i od ove komore (1256.). Prencolo, 1270.-1272.

Drugi komomi grot koji ie vee u Zagrebu djelovao, sporninie. se ~ listini od god. 1270. pod imenom Prenclwlus, comes ca'"!e?'ae zag1·a]nens'/IJ. On ie p~ svoj prilici istovjetan S onim Perincholom. ili ~erni£holom, koji bijaSe 1.26G: podesta ( potestas) ili grad.slri naeelnik gnckog grada (Moris gr.eche'n$is). . 127.0: spominie se u listini, 'kojom mu magister LOV1!O, ~upan Rovi.~ta potvrgjuie posied sela Mareka kod Velike u zupaniii rov~koi,. a drngi put, 1271., kupuje blizu Zagreba imanje Gradee. 1272. 8vle(locl ron se

r.,

1&5., 156.

') TkalCi6: .Sporn.

gr.

Za.grebll" f78., 445,

-

20

-

21

-

Kovati sroie1o se samo od Mal'tinia dne do konca godine, dakle samo podrug mjeseea, dok se u Ugarskoj kovalo cijelu godinu "et Pasella usque ad Pascha ".. . .. .' . Zakupninu valjalo ie platltl u ro!eSecUlID obrocima .~o. 25 maraka, a ako bi zakupnik kojom uplatom zakasnio, va1lade mu platiti lOS 10 maraka

kao'trlobu za zakasnjenje. MonetaI' bijase duzan kod kovanja novca paziti na to: iz ,iedne marke srebra valialo mu 1e kovati 9 penza i 12 dinara. Na svaklh 9 mara~~ cijelih dinars (denarii in-tegri) valialo 'je kovati iedn~ inarku 0~ 01 a, 1U poludinara, i to iz jedne mal'ke20 penza obola, Da ~e ob,ol ush~ed ~ga doista bio nesto Iaglji, nego bi imala biti ravna polovlCa dinara, Imaglas,8 SVO] l'azlog u tome, sto 5U troskovi kovania poludirrara bili razmjerno vec], nego u dinars, . Vriiednost dinaru iroaJa Ie da bude
1./72

. zlatnog forinta (jlrYrenus),

.. Ih

ugarskog dukata, dakle od prilike 7 ,~ove, nasega .~ovca u datu. Prerna tomu bile su no'Vcane prilike u SlavoUlp posve drugs, nego u Ugal'skoj, jer ie magister Hi po l yt, zakupnik. kremrrieke kovnice, ugoOVOl'DID 1343'., koji ie vrijedia dvije godi~e, bio duZ~n da, kuie od od iedne rnal'ke'12 penza dinara, dakIe skoro sa leduu cetvrtmu VISe, nego sto se kovalo u Zagrebu. Novi novci imali su se za stRl'e na tai naein mijeniati, da se davalo za tri s t a r a iedan n o v i, a obola uzimala se c:etlrl stara za jedan novi, ili po njiho-voj tezini. Sva je prilika, da se tu nalasi u tekstu pisal'ska, PO'grjeska, jer po tom bio ie prid amcasnbia pieog')-·~DlaD. U Ug~rskoJ davalo se tri stara za 2 nova dinara, a u Zagrebu Imala se po istom ucovoru davati dva nova banovoa za 4 becka ili gradacka diners, koji su bili, kako se izricno kasuje, losiji od zagrehae)dh, jer imagjahu i:~nu tre6inu bakra. Niie dakle vjerojatno, da bi S,e za stare banovce, kDll SU bjli tezi i bo1ie smjese od beckih i gradackih dinara, davalo man]e. Za to mislim, da je prv;obitni tekst glasio, da se ima dati za tri stara dva nova dinara za cetiri stara dva nova obola. I u tom ~blazenom obliku bijase direktni prid mienjacnice dosta velik ill iznasase 33%, Ako se k tome pl'rraQuna pizet, to jest iakticna l'azlika izmegiu nomiRalne i rnetalne "trriiednosti nove a, koja je iznosil~ 46'2°/?, to ie iznosio pl'ihod tog novea oko 80°/ odakle ie, dakako vrulalo namlriti n:eruale troskove kovniGe i dosta velika zakupDIllU, Noniinalna vrijednost novea ustanovljena ie na taj nacin, da o.d dinal'a. vriiedi 5 penza, od obola 10 penza iednu mark~. Dalje s~ u ugo~.or~ zabraniuje izvazanie zIata, srebra i starog novea ~zvan z~mll~' a kOll hi tu zabranu prekrsili, imadu se kazn.iti zaplienbm nnetka 1 zatecena blaga.
Q)

Tai krivi narodno-privredni nazor vladao je dugo vremena svijetom srednjega vijeka, a tek kasnije uvidje svijet, da se time sto se prijeci sIobodan novcani promet, vise skodi nego li koristi blagostanju i trgovini. Kad su novi dinari bili gotovi, moralo ih izloziti na javnim trgovima, da njima narod zamijeni stari novae. NMa Iistina sadrsava i znamenitn ustanovu glede tako zvane toleranoije. Da S~ novcarirna otesca hotimieno kovanje slabijeg novea, neg6 sto su duzni P? zakonu (denariorura dz'mz'nut£o), .morahu oni donijeti prvu sakovanu marku dinara banu, koji je cu vase pod svojim peeatom, Ako hi Ito posumnjao, da novcari kuju slabiji novae, uzela bi se marka novca, o komu ss sumjalo, da je slabiji, te hi se vagala na budimsko] tez~ulii i isporegjivala s onom kontrolnorn markom. Ako hi se naisl« na razliku , koja iznosi sest dinara vise iii manje, nego ih imade brojem u kontrolnoj marci, nama novearima prigovora, van ako bi se to cesee ponavljalo; ako Ii ie razlika veca, imadu se noveari kazuiti. Prema tomu iznosila je tole:raneija kod pokusa na tezulji 3 %. ' UstaJ1ova! kako valia postupati ispitnjuci sadl'zaj novca, nesto je nejasna posto je Iistina pisana dosta losom kurijalnom Iatinstinom, au se smisao Bade ovako ustanoviti: Za pokus valj.a 8 pondusa (1 pondns = 1-/ rnarke ili obierro 5 dinars) pomijesati sa ugljenom i skaliti u lon6i6u, Odgo:v;al'~i~Ci cetvrtoj kombustiji, koja je hila zakonitom i po kojoj je smjelo biti u srebru samo jedna, eetvrtina bakra, gubilo se deialkacijom uonoj pokusnoj mnosini na rnjeru 2 pondusa ili 'l,tezine.Ako bi zaostalo eisto sreb~o, koje bi po pm:vu irnalo da tezi ravno 6 pond usa, bilo za3 iIi 4 diuara lak~e, ne bi to bilo kaznjivo; ako [e razlika veca, ima se
novear kaeniti,

Ako to preracunamo u postotke, to bij~e u banovaea zakonita tezina bakra 25 Q/oi a maksimum dozvoljene tolerancije, iii takozva.ni 1'e'Dwdiu'Jn legis, iznosio ie daljih 10%. Taj rremedz'u'in legis prema danasnjim odnosajima vrlo ie V'elik., ali se opravdava primitivnim nacinom deialkacije, kojim se izvodila kem-iena a~aliza, jer je pokusima dokazano, da se korl tog pokusa gubilo i do 8 % clsm "81'eb.1'a. , Daljn.jiII_tsadrzajem listine daie ban zakupnieima kovuice pl.'avo na prihO'~ ,kovlllce (lu<YJ'um camer:ae), te izjavljuje, da nijesu dnini doci' mi. reclovlt).sud, veo da odgova,raiu ieElino samom banu. Nadalje iIn daje za 13?O maraka za tekucu godinu u najam i druge dace, po imeuee daea,. ~ola se zvala (Jolleet£o mClJrturinarurm, banovstinu i nezete izmegiu Save 1 Drave.' '

22 Tai ,ugovor, sklopljen na godinu dana, produzen bi - kako gore rekoh - i za potonje godine. J a k 0 v se nasivlje i u Iistinama potonjih godina monetarom1).
') Misiim, da ee biti dobro, ako tu !ilbog prlspodcbe 1335., spomenem ustsnove ugarskih arkivu kovnica,
11

23

12. Dokinuee banske kovnice.
Sve do L j u d e.v it a I. kolase u Slavoniji samo banovac kao zakonit novae, a tek ova] kralj pokusa uvesti u Slavoniju ugarski novae. Kako je taj kralj bio uvijek u neprilici, da. za svoje -velike ideje pr~ba:i nusdan novae, kusao je, ue bi li SVO!. dohodak "povecso osnivajuei nove kovnice i poveoavajuci sebi tako lukrom novih komora g~aisnji pr~od: Dakak~ ~a' nar~d nije odobravao ove Jinancijalne opera~ Cl,J~, od kOJIh Je sa~ nalvt_se p~tlOl. a jedan primjer najbolje 6e nam pokazatr, dokle su ga ti vpokuai dotjerali, U nskom ugarskom gradu htio je kralj da podigrre novu kovnicu i da je povjeri comes,¥- caanerae. Suci, porotniei i gl:agjanina to zamolise kralja, da ill postedi 8 takim teretom. U svojoj molbenici rek~se da ~e pokusalo vee za vlade kraljevog oca, da ..se nastan~ tamo k~mo:rll1 grofovi i da ustroje kovnicu, ali ad toga se uvijek porodila buna ri pokolj. Jcdnoc im je kral] Karle ipak na silu dao komornog groia, ali njegova nasilja i tlacenja taka 'razO'njevise grao'jane da ~e ~obruris,e j po~bijase komornog grota sa njegovihO 25 cinovnikaj z~ to .le kral] osudio na globu ad 2000. maraka, a novae. je utjerao nesmiljenom strOgOsell. Oui ne bi voljeli, da se to opet ponovi, .~a. tu m~lb~ odvl'ati. kral], volja ill pl'imiti. .kovnicu, koju. im je namljemO, volja ih placatL mjesto toga kraljevoj komori' godisnje 100 maraka otkupa, .

koje su dale

v8.f.ile u is to vrijeme. Uslijed zakupnog Karlo Roberto kremlli61m 1. forinte (flonmos (grossos takogjer kovali

ugovora

od 26. marta

(izvornik

n primatijllinoln

Ostrogonu)

kovnicu u ealcup kastelanu grada Arve Hi polytu, ad modum Eiorentie) od 811ba !illata i to tako, ad mcdum groBsoruID nos ITO rum, anna iam slapsoper dakJe finn sa

s pravom da 'kuie oval novae: da 4 for. vrijede [ednu marku Cives Budenses bakrene iabrlcatorum).

fina are hrlt. 2. grose 3. dinare, Grosevi marks (marca

po nsoru hudimskih, 8U Be odsmjese XIV. kombustije, vrijedilo je 64 grOSa. [ednu

l/,~

72 komada,

11 prometu

marku,

a 56 grosa

prlmiese, a iZ" jed11e .fine 1ewm obienu .marku marks 14 penza

cornunls Hi pagameuti). DLnari kovali su se od smiese, 111. kombnstije,
Q

dakle

sa "/. finoce

i to is jewle markn. ostrogonskog svaki
>I!I.

(= 560 kom.], a vr.ijedilo ih je

prometu

10 penza (= 4.00 kom.) jewu

Ovi BU novoi Imali zaJ~onitu vFi.jednost po cijeloj Ugarsao]. Osim sskupnine imao je eakupnik da pla{,a. povjereuiku nadbiskupa od svake nadzora kliueem. mark" [edan pondus (pizet), a poslanikn na taj magistra 'faverniCoIUJD :pelide tstomu iluza.n
0

za njegov

nadzor svojim zakllp

dan

'/2

ferOOna. Pravo pod
11

vi:sio je povjereuik Drugirn ngovorcm

nadbiskupov od godine

uacin,

·da je dIzao

kovanie

novca

1342. daie $viju srebra, -

Kar Io Roberto majdana Magister u pod"ucju Hipolyt

magistru

Hi po lytu kuje

k r e.w lik u kovnicu, uatanovljella srebra stir
BU

a s njome

i dohotke dinara Dalje

ostrogonske

lladbiskupiie.

Zakllpuina

hi sa godisujib nanovci i

800 maraka

10 ZI\, to, all.

od je:lne marke
Dam t11malii, za.

ill.

12 penza, bili vrijedile

t. j. 480 komada
obljubljen1.
'n

dalde

180 dinara

vise, nego u Za.grebu, .a to
kojima sipkeliuvali valianost an se
11

se sporuinju
U

ne\i;e us tanove;

JUIY~eJllomisliti, posebnim kovniee

da

su slit'lne

ll~tanove Monetari lasnje jmana, maraka veliki

slavonskim

kovnleama. M~8.li au bijaiie

Kalufi i srebrne pohrani. comes jamciti ~a sl'aki j])onet~r ujedno

sanducim8., a da se

8. k1ju.eeve i peilate nadzirab,u u alncaju

till, sanduka

camerae

i nadsornik

(Mtluzwarilein). novca, novae slovom. svog davalo

kovanje,

te im -valjade

i punu, Vl·jjednost

pronagje

krivlic, znakom.

auia)}

svoje kovine

obi}jeZiti poiletnUn :Mijeujajuci

iJi ustanovljenim

To au bile

s.i g 1 e, kOl'" se nalase

na novcima.

Re 2 nova

za tri sta.ra dinara, a da ue bude zapri'jeka u proro.etu" morada. kovana llovea u .zalihi. Kod rnijenjanja n.ovca prisustvovas uvijek su.dae i l{aptolski povj(>ren~k. Trgovina Srel;ll'nom i zlatno.nl

biti u kovnicl nvijek bat 1000 komisija, a. nil. 6elu 'joj Inonetac, rudom bijase ZlLbranjella,a tako

iupan,

i njihov iZvoz. Prekdlit.elii ove odTedbe ka'f.njeni $U guhitkom imetka, gragjanske (\asti i !ilatelien.a II }ljm blaga. Duznost comesa camerae bijase, da zateile svakog, l<oji bi krivi 110VOO1mI'M, te da ga pl'edaje audn .. Xko toga. ne b1' uliini\l, pGstupalo Nov(\ari, mnovnjci i raduici ,bi se s njime, kao da je on sam lla.tvorio no\':ac, uijesu bili odgovorni 1342.) Ilam zalrnpui 01)ic.noll1 sudu, te bi se zbog togn. k!l7;nio.

u kovnici

vee im je audio comes camerae;

a ovomu vrho:vTIi blagaiuik kra.ljev. (Corpus juris regni Hung. ad an.nnm Oilnollaie u Sedmogradskoj karakterise ma.raka magister Andriia (Enure) On ie duza.n kovan zlame XVI. kombustiie

ugovor

od 25. marta

1336., lwjinl

llzima za 1000

ttl kovniell u zakup. lori ute, od kojih vrijede kuju se 72 komadaiz

\I, for. jedllu

:linn ma.rku a vrijede

a 3'/.

for.

iednu

marku

pagamellti. Gl'o8evi
II

iedne line Illarke,

64. k(lln. je<lnu 'lin.u-.narku iste su kao magistl'u

proIllet'u, a 56 jednu !lllad'kll pag-amanti. Dinara Kombll8tije I!:ova.lo se 14 peU7iR iz nne .ma,rl>e, a o~ta:le ustanove

:tn.

i 11 kremu$bt-

nickoj novljuje

kovIiici. Po listini

0.1 29. )llarta samo

1338., ilinare

kojom po

se daje

ko1'1lica krernn:lcka (la.ti viennenses), :ilata 0.1 12 karata

11 z.akup

. Flitkonu,

se, da ovaj kuje

UZOI'U

beCkih marku

a 8 penza. (= 320 (l.) Yl'ijediio ie fiu06e. (O~djesporn{tnute sa.'I'jetnik listine

u pl'ometu jewn finu ma:rku. 6 maraka ovih dillara vrijedilo. ie jeilnu 'l)a1az6 se u ostrogonskom Tha1l6czy. ) primatiia.1nom

,C:ragia~i ~oljese platiti otkup,a u svom odgovoru rekose .ovo: lIPTije neO'o sto Pl'lVOlimO da '.nam zene, sel'ltre I· k·..I . propanu i prije, Rego stu' 1:;>. • ., !Jen nase s~ove' lZvl'gnemo nezasituoj pohlepi komornili gralova, zakliucismo odabra~ ~d ~va z~a mani~l te placati vasoj komori 100 marakaI)". . Sh.<'h~'Lm}8nacillom p~~u~ao i kralj Ljudevit, da uvede u U garskoj kova"Ili halJevskl novae u SlavoDlJu 1 dasvoj lucrum pove6a tamosniim prometom No plemst VOI Stal eZl r . se digose protiv ove namjere te uskratiSe ktaJju . ~. . lstom lukl'um, st~. ga ie ~0 tada uzivao ban. Qni pOdni]'ede kral!'u peticiie i l'emonstrac L]e, ~e b' r ouustao od svole namlere. Lfstmotn od 25. iu]a . .1. ••.• • .~. 11 ~364: po~vao Je. na io ~ali z.agrebackog biskupa Stjepana, koji Ie blo. uJedno 1 genera1mm vlkarom ciiele Slavonije da u toj stvari postedu1e te rnu nar e'd' da uznastoll, "ut eadem moneta nee nobil~'bus ..' ' . .. ~.' . . I, et cwztatzous J!I'~dz"ctis sz't nociva et dampnosa, nee eciam nobis (t. j.kralju) dampnum . evenwt ex eadem((2). Kako se ova' 1a.spra d C)~il' a, 0 tom· ...• .. v LI:l nem\1 dal]e Yllesti, ali sva ie prilika., da se]e . k l'al' 0 d1'ek ao svole J
v .' v'

a.rkivu,

a prepise

lUi je pribavio

gQSp. dvorski

Lj. Fl.

I) ]!'essler:

.Povjest.

2) Tkallii6:

Ugars1<e" (njem.) "Sporn. gr. Za.greba".

11., 198.

24

-

-

25

namjere,

a tek njegova

nasljednica,

kraljica

Mariia,

uvela je u Slavoniju

magjaxski novae. DekretoD1 ad godine 1384. dobise zagrebacki gragjani nalog, da pl·tma taj novi novae i cia s njime ponaipl'ije namiruju sve regaine kolekte, t r i des e t i n u i p I ac e. Dalje izjavljuie kraljica, da je kovanje tog novog novea u kovniei na gxickom b r d u (u Zagrebu) povjerila monetarima m a a i s tr u Simunu de Talentis i Franeuzu Aezomu, ida novae valja pri~ati u trgoviui. Diedno bi poz:van grad, da nadgleda mon:tare U l1jihov.om poslu, ali da ih gdje valja i dialom i savjetom pomogne 1 da se pobrine, da se ta naredba shodno razglasi 1). Tom naredbom nestaju iz slavonskog pl'ometa banovci, koji kolahu oko 130 godina banovinom, a ua njihovo mjesto dogjose kraljevski novci, bilo kao cijenjeni budimski novci - denan'i Budes, koii se od godine 1390. vee u listinama spominjut), kovani u samoj UgarsKoj, bilo pako novci, kovani u kraljevskim kovnicama u samo] Slavoniji. Takih kovnica bijase osim 11 Zagrebu jos i u Po z e g i, - (bar se za viade Ljudevita i Sigismunda spominjn marke ,,~enarz'orum compu# posegam'3) te u Mi trovi ci, gdje ie kovnica sve od pocetka kovala kraljevski novae, a radila sve do XV. vijeka (1405.) .....

pnmJer: 1,a1'fjentum, S;Ufus deeima pa1'S comlniretur" iIi ;;a1'fjentz' ad pondus Hunqariae bonorum et elect01'um J1"tsatz'C01'um vendentium et ementium: « Gdie se upctrebljavahu 10 ka In.i u t e z i, mjerilo bi se po njima, kako se razabire iz povlastica Virovitics od god. 1234., gdje se od svake kapije trasila carina u iznosu od 4 pondusa "cum statera loci", U tim Iistinama vrlo rijetko spominje se rijec ,pensa", koja ie uvijek oznaeivala odregjeni broj dinara; a gdje se spominje, hili su to obieno Irizaski "il'z'sacenses," ili takovi strani novci, koji su hili kovani J' ad computum Frz'saticorum ((, iii ·pako - kako to samo u jednom jedineatom slucaju nagjoh novci, kovani u Ugarskoj (£n moneiie
1'eg£s, 1248.)

13. Osnutak i dokinuee autonomne

kovnice.

N~ki banovci bijahu povodom, da se je sve do sada tvrdilo, da su banovi "\Tec vlade kralja Henrika (Emerika 1196.-1204.) za kovali novce. Na dtugom mjestu navescu tehnicke i stilisticke razloge, koji nam nikako ne dozvoljavaju, da te izvrsno kovane novee uvrstimo u doba, gdje sn kovniee eijele sredn]e Evrope kovale novee nailosije vrste, Poeetak alavonskim kovnicama ne smijemo uvrstiti niti u doba Henrikovog nasljednika Andrije II., a. ni u sam pocetak vla:deBele IV. Dokaz tomu nalazimo u listinama, u kojima sve do druge polovine XUI. viieka nema ni spomena banovcima. _ Tamo se do duse spominju marka i nieni diielovi fm·to i pondus, ali obi6nije kao pojmovi z~ odregienu tezinu srebra, nego Ii kao novcani pojmovi. U miesto novca odmierilo oi se na tezulii iIi cisto sreb1'o (ar.gentum finum, finz'tum~p'/,fp',issimum) iIi necisto s1'e'bro, kovano u tugiim k0vnic am a, a u takvim pl'ilikama zahtiievao bi se stanoviti step en linoea, n&
I) Tka.16ic: " Sporn. gr. Za.greba. ~ Listina. •) IbiRem str. 341. S) Fejer.: "Codex dip!. ~ IX., 2., 369.
br. 320.

Prvi put spommju se slavonski inovei u listin:iod 1256., u kOloj se spominje kovniea pakraeka, a od onda zovu se i denari imenom "moneta usualis", Da se je pod tim "obicuim novcem" odista razumijevao slavonski novae, dokazuje .nam jedl1a listina n e le IV. od godine 1266., kojom se naregjuje Zagrebeanima, da placajn vojvodi Be l i 40 mar:aka n z'n usualz' moneta, cuius ducente pensae valorem quad'l'ag1,'nta marcos-usn. coniingunt. ( Ti "obicni novci" 1), dakle hili su iste vrijednosti kao banski, jer sn raeunali 5 penza ili 200 kemada dinara na [ednu marku. . Nemajudi dakle ad Qnepomenute listine od god. 1256. starijega spomena slavonskomu novcu, mogii bismo nagagjati, -da. se negdje alto te godine pocese kovati banovei; a da je to bilo bas same godine 1256., mog1i bismo opet zakljuciti po jeduoj Iistini, pisano] te godine, u kojoj se jos spominju frizaski novei 2). Ta Iistina nije poblize datirana, ali je bez sumnje nekoliko dana iIi mjeseci starija od 16. decembra 1256., g'dje se vee spominje pakl'acka kovnica, dakle i domaoi novae, jer se po tadanjim novcanim zakonima ne bi nikako dozvolila cirknlacija tugjemu mimo domaceg novca. Po tome bio bi osnovatelj slavonskih kovnica ban i vojvoda slavonski Stefan. Gl,ltb-Keled, a tu pretpostavku donekle nam potvrgju]e ona naredba ~arla Roberta, kojom nalase, da se kuju novci po uzoru banovaca, koje Ie dao taj ban kovati. Njegovi novei valjda se samo s toga osobito i&ticu, jer su bili prvi, sto su kovani u Slavoniji, a taj ban ustanov:io ie valida i stepen (Mi:inzfuss), po komu su se i u potonje vrijeme kovali. Kao sto se krivo illislilo u dojakosnjoj literatUl'i 0 osuutku banske ko¥niee, takQ se takogje-r smisljlo, da je ta kGlvnica postojala sy:e ao druga polovine XV. vijeka" a ne da je dokiDl,lta - kako vidjesmo u godini 1384.
') Tka1oiic: • Monum. episeop. za,.gr.~ 1., 47. doerun . .) nCode.x:Arpad." VII., 443.

-

26

-

-

27

-

Povod tom muiieniu biiase neka listina od god. 1464., koju ie izdao Krceli6'1). Tom poveliom riiesava kralj Mat iia ~ 0 1'V in raspl:u ismeg]u e zag reb ack og' biskupa Os valda i njegovih podamka zbog desetme, sto. 1 uzimase biskup, te k1'ali ustanov1iuje, da se od svakog kup?a (~apee~'IJ.,S) zita imade davati biskupu ,,6 denariz' boni banales quorum smgul'l. valeant duodecim parvulos Bagatz'nos«. To je zabiliezio u SVOiO} banologiji i. Ri..ttel:Vitezovic, koji listinu stavlia u godinu 1466., a za ujim se povedose 1 drugi, drze6i da se i u to doba trosio u Slavoniji banski novae. Posto imademo autenticnu listinu, kojorn se skoro sto godina prije uvodi u Slavonii1;l kralievski novae, te se 'u Zagrebu Daregiui~ kovanje tog uovca, odnosne nbustavlja kovanje doiakosnjih bauovaca, valla nam ~o~enutn listinu Matiie Korvina shvatiti sa ovog gledisw: Izreka, u kOlO} se spominju banevci, .bez sumnje ie prepisana iz ~~riiega pr~~il~gii~, a kral~ ie taj privilegii samo iznova pom·dio. Tom prilikom pogrl1eslO 1e ~o svo~ prilici pisar, te ie prepisujuoi doslovuo smetnuo s uma, da onal star! novae vise nile u prometu. Bice da ie bas ta pogrjeska u prepisu bila kriva, da biskupovi podanici ne primise ove odlnke , te se parnica n~stavila, a ~. drugoj ispravi kra1ievoj, izdano] u tom predmetu u Budlm.1i ~4 74., Imade~o isti sadrzai, ali se sada govori samo na ptDstO '0' dUlal'lma bes pobllZe oznake·2). • • • •• Raosto se i danas obicaie racunati novcanim PQlmovnna 1 nazlVllero, kemu u prometu vee davno nema ekvivalenta (n. Pl'· grosevi~a, cvancikama, novci6ima i t, d.), tako se ie i u XV. vii-eku saenvao nasiv ban ovc im a makar da ovi vee nestadose iz prometa. Razlog samo] parillci hiskupa Osvalda proliv nieg~vih poda~ik~ Gitli se da ie bio ta], sto ie biskup htio d~ mu se pla6a ~e~et;1r~a. :;teunalu61 r po vrijednosti starog hanskog dinara, doeim sn podauICl. htjeli, da plate sanro po zakonito] vriiednosti, koju ie dinar u, ono doba rmao. Da se vise ne poroID takova parnica, zakliucila je 1480. slavonska

desetinu po klU'3U nekadasnjih banovaea, pa za sto je ne htjede narod platiti vee po Iaktienom kurzu. drug~g primjera, kako su bile pobrkane noveane prilike bas u Sl~vomJ:) ~ca.d.le ug~rski ~ovac za~ijenio banski. Taj cerno primjer naci u 1e~~ol listini ~alatma Nikole GOl'!auskog od goel. 1419.) kojom se potvrg]ulu povlastice turopoljskih predialista u Rovistu. Ti predialiste bili su na ime obvezani da placaju bastinicima i nasljednicima bana Martina svake ~odine. dvije penze "dena?'z"01'um nove monete' i jos "septmn marcas compu:tt Regn~ S~Zav.onie, 1!:'o ~ualz'bet scz'llicet 17W'tCa duos }lorenos eornputando 1). Ova povelja Je prl]epilS povelje Ladislava IV. od god-ine 1279. ali . ' pl~~r '1e n~ pre~l~a doslovno, v~c samo po smisln, a posto nije bio vjest VI:IJ:dnosmm prlhkam~ XIII. v~ieka, de silo mu se, te u XV. vijekn spo~~n 1e .. "C01~~pot1.l regm ~clavonte, " kog da vno ve6nii e bilo, 127 9. OPElt .. s lOS lllle bilo zlatne Iorinte, a kada se stale za doba autouomne kovnice raeunati na iorinte, vrijedile su tri Iorinte jednu marku, Pisar uze dakle iz stare povelje samo 1'ije6i "compotus 1'egnz"Sctavonie« dok ostalo, a narocito da marks vrijedi koliko i 2 zlatne Iorinte, odzovara noveanim prilikama XV. vijeka, b Takih pogl'jes€Lka bila je sva sila, kad zamijenise banovce kraljevskim nov~emi a ne smijemo zabaviti, ako je koji pisar pogl'iiesio, kad znamo da Ie u XIV. vijekn bila tolika -sila rasnih lokalnih vrednota (Wahrung).

E~?

..

II. Utezi i noveane vrijednote.
bile Tesko bi hilo taeno ustanoviti, koji li su utezi, koje li novcane jedinice . ~sno~olIl s.l.a;vous~bm nevearstvu, Nemajuci u tojstvari speciialnih l~~·~lvanJa, kojima bi se jnogli posluziti, valja nam pokusati, da to pitanje rll('lSlmO na osnovu dosta manjkavog historickog materijala, .. Nasu .zada~u. osobito ce otesea'ti, sto oerno i u Slavoniji za srednjega v~J~ka na61. nazlvIJ;a. za neke .novcane, utezne i racunarske pojmove, koji su bIll, po ~voJ Sl'~dnl?l EVTOpl. za ono do~a U obicaju, ali im se vrijednost od ze~ll~ do zemlJe, od godine do godme mijenjala. Sl!3tIIDOse sam6 jednog nov:canog naziva, koji se od srednjeg vijeka do ~an~~ sacuvao, - g'rosa - ua nam ilustrira tu promjenljivost. Tai nazav ~l!a:Se na daleko l'aSpl'Ostra,nje'D.,at svagdje inn 1e vrijednost dl'uo·a. Dat ;e zag]e)lJo daleko, .dostaie spornenuti, da n Ugal'skoj i Slavoniji °vrijedi nove., u Hrvatskol 5 nove., u Bosni 81/2 nove., an Hercegovini 10 nove.
I) Kukuljevic: "J1ll'a. U I.

we

generaIna kongregaciia u Zdencima u toi parniei, ~a b~skup imad~ ~ desetine iskati: "pro qU(ijlibet decim.o cubvlo et de,. stngul'tS duab'lJ.,S pznt'tS
vz'nz' semp.e1· unum sohdum vel dena1"t:urri, quorum et valebu
nt3 ).

dena1·i01'um
.'

centu'tn
.'

Un'll/In

fl01'enum aU'ri pro te'fnpfm~ facient

Sjetimo Ii se, da ie u XIV. vijeku banovac vrlJ~di.o 70, a nalmaDle 72 na zlatnu iOl'in:tu, dok ie dinar XV. viieka vi'lledio 100 na zlatuu iormtu, dakle 30°/'0 manie, anda cemo razu:ruj,eti, 'Za sto ie biskup traZio
') .Rotitiae praelim. regn. Oro., SI. et Dalm. ~) Kuk:uljevic: "Jura." 1., 2., 211. ") Ibidem I., 2., 210.
U ,

str. 130.

28 -

29

'I'a razlika bijase u srednjem vijeku jos veca, a istim imenom oznacivahu se najrazlicitiii vrijednosni pojmovi, Te razlike vrlo otescavaiu jasno shvacanje novcanih prilika srednjega vijeka, pa ipak valja, da ih po
mogucriosti

!rz:"Clcense, koji se tezinom (= 231'048)

razjasnimo, D spjecemo samo tako, ako uzmemo na um, da se stanovitim nazivom oznacivalo dva ili vise raznovrsnih pojmova i da su osobito nazivi, koji su iz prvine oznacivali samo ute z nip 0 jam, kasnije oznaeivali ili stanovitu vrst kovanoga n o v c a ili stanovitu novcanu vrijednost, bez posebne oznake novea,kojim se namirila. I u danasnjem novcarstvu imade nazivlja, koja se odrzase za oznaku dvaju razlieitih pojmova; na primjer u Engleskoj Iu n ta, koja oznacuje i neku tezinu i neku svotu novea, ili u Njemackoj mar ka, a ovdje i ondje tezina srebra doticne svote ni najmanje ne odgovara pravoj tezini Iunte iIi marke. D z nazivlje, koje u isticas oznacuje mjeru tozine i neku svotu novea, bilo je pako i naziva, koji su oznaeivali i stanovitu b r 0 j can u vrijednost, a u prometu bijahu za olaksanje raeunanja. Nama valja dakle uvijek imati na umu, da li pojedini naziv rabi kao utezna, n o v e a n a iIi b r o j c a n a vrijednost i tako ih ne cemo lako zamrsiti. 1. Marka. Dok se u svagdanjem zivotu rabila .iunta (libra, talentum, Iu n t a) kao jediniea utezne mjere, bijase u novcarstvu ta jediniea marka. Kao sam pojam, sto ga izrazava, i sarno ime njemackog je porijetla (marco, marcha, marcus) a nastalo je od riieci "mer ken"(= ubiljeziti). Dzor slavonskoj m a r c i bijase kao u vecine srednje evropskih maraka ko Ion j s k a mar k a, marca colloniensis, koja je oko godine 1150. zamijenila Iranaeku libru, ustanovljenu za Karolinga, a tezila je 233'682 gr, ili po originalnoj marci, koja se u Kolonji do danasnjeg dana sacuvala, Dok je r im s k a libra, koju je uspostavio Otto I., imala 12 u n c ij.a ili 240 denara1), imagjase kolonjska marka sarno 8 uneija tezine, ili 160 denara; ona je dakle bila za jednu trecinu laglja od rimske libre. KoionjsKa marKa u lirzo se raslrlia Cvropom; svuua: uvet.MsB-- lltt?~ koji su bili naeinjeni po njenom uzoru, a ako se i jesu tezinom manje vise razilazili, svuda im dadose ime mar k e. Skoro istodQbno, kad se prvi puta pojavljuje. kolonjska, bijase u Friulskoj uteznom podlogom jediniea mjere s nazivom pondus publicum
') Sv, Brambilla Camillo: nMonete di Pavia raccolte et ordinatamente dichiarate" , Pavia 1883,

sarno malo razlikovao od kolonjske marke, te je ~.:a prilika, da je od ove i postao 1). D Ven~CIJI upotrebljavase se vec za ran a utezna jedinica, koja se zvala marca venezzana. Po Carliu bijase za dva denara teza od kolonjske mar k e 2) , , , a mleren1em pronagjeno je, da joj je tezina 238'343 gr. Ta marka rabi se i da~as ~ Veneeiji u ..k~jundzija za mjerenje srebra, a tezi taman 238,5 gr. Druga jedna vrsta bijase be c k a kolonj ska mar ka koja l'e tezila 233'89 ., od ove nasa l'a Ie pos 1" za Iednu petinu teza becka marka sa 280'668 g1 ,. t , ' lIe Kolonjski utez prihvatise gotovo u svim kovnieama sredni E vrope; g1 nJe no posto normalm utezr onoga doba nijesu bili onako usavrse " k k to ,,k ' m, a 0 0 lZIS ule danasnja metrologija, nastao I' veliki broj lokaln ih e k k "h' bi . 1 mara a, u 011 le ila tezrna cesto vrlo razlicna, Tako nastadose marca ' marca budensis, cassooiensis, cibiniensis pa i marka koja se PSrlagens:~: bil ' u avomp ra I a, te se zvala marca zagrabiensis, iIi marca sclavonica. Valja nam ~okusati da rijesimo pitanje, koja Ii je tezina bila u te s~avonske mark,e I kak~ se je odnosila prema markama, sto se upotrebljavahu ~ drugim kovmeama, naroeito pak u ugarskim. , Jedmu osnovu za proraeunanje te marke naci cemo u spomenutom vec ugovoru ~d god. 1~44., kojim se daje zagrebacka kovniea u zakup. Tamo . se veli : "nam zz'dem comites camerarum. nostrarum de una marca
v ,,' . v ' " ~

argentz

novem

pensas

et duodecim

denarios

denariorum

integrorum

quarte

233'8123

gr.

combustioni« fabricabunt. II Tom usta~ovom vezani su dakle monetari, da iz jedne' marke srebra kuju 372 ~anovca I to od ~re?rne smjese sa tri cetvrtine cista srebra, a jednom eetvrtmom, bak~a; odbivsi od gornjeg broja dinara jednu cetvrtinu bezvrijedna bakra, valjalo . le po. tome da 279 banovaea tV' ravn u mar k u . eZI .. Ja sam l~ nalaza brdarskog, u koga vecina reprezentira bas novee koji SU. kovam na osno_vu ustanova tog ugovora, odabrao 279 najbolj~ saeuvanih komada (sa siglama M B i 'B M) t e I vagnuo, te sam dobio ih ' " . . tijem mlerenlem tezinu od 178'37 gr. ¥ Megjuti~ ~aj broj ..nesmijemo uzeti pravom tesinom marke, jedno sto se odvec raailazi od sVllu do sada poznatih mara k a, a d'ruga, sto bas sami, .. , n~vel mk~da ne oe d~tl ma ni priblizno tezinu zakonitog uteza. D, srednjem vijeku . ~IJe~~ nov,c~n .onom tacnoscu v~ali kovani novae. .kqiom J:fI danas eini, mJe se m [ustirao komad po komad vee eitava marka od jed r N c ... , ,, ' Ie noc, ov ari mlesu, Imal~ ~I onih osjetljivih tezulja, koje se istu za taj posao ~ pre?e:to su ~ hotlmlee kovali laglji novae, nego sto subili duzni. Dzm~ II se lOIS U obzlr, da je novae u samom prometu izgubio od svoje prvooJ~

1) LU8Chin: nMiinzgeschichtliche Vorstudien«. 2) Carli: nRicerche &tor' h e m orno a II""IstltuzlOne 't IC

delle Zeche d' Italia",

. Milano 1784,

, ' 'x'v

31

30

-

bitne tesme, a 10:;)Vlselme, '1'1' I k' lmiti d Opt 1 ], ' a 0 1e pOlrru I, asni priblizno prava' miera roarke. . . Da dakle pronagiemo pravu, iIi bar pribliznu pl'~Vu tez~nu ,marke, valja nam se osvrtati samo na slovo ;novcanog za.kona 1 ne brjnuci se, da

ti

a u namjeri 1)revarno1,' i obrezjvali i ,,0 su g ,) te na osnovu takog novca De da ustanoviti Xt

li ga se noveari u praksi svjesno drzali, ili ne. ," Sravniti nam je s toga zakon, koji 1e vriiedio u SlavoUlll, sa ~akonoro: e koji je u isto vrjieme vazio u Ugarskoi, Tai za~on sadrZ~n 1 u ~nol listini , kojom daje kralj Ka r l o Roberto kremmcku kovmeu U llalam (134 ,) i koji 1e imatrikuliran u GOTpusJw'is hunga1'ic~, Tai za~on nalase 2 monetal'iroa, da ad iedne budimske marke srebra ku]u 480 dinara a od srebra, u komu ie iedna tl'ecma bakrene smjese.' U Ugarskoj imalo se prema tome iz iedue budi~~ke marke,(=~) k~\fatl 480 ugarskih dinara ( d) od srebTa sa 2/3 iinoce, Ih 320 b~~mskih?i' dinara imelo ie teziti ieduu budimsku roarku (dakle: m = 320 d ill d = s~o.) U Zag se 1Z slav:oru;;ke marke (- ,u,) kovalo 372 banovaoa (= 0') rebu sa 3/ finoce, odnosno slavonska fina marka .tezila ie 279 banovaca (dakle:
t(,
I

iIi 0'= ~9)' Kod dalnieg racuna dobra nam valia razlik6Vati marku, koia osnacu]e te~inu (mil/rca pondemle) od novcaue marke (marca pagamem,#), koja oznaeuje neku zakonom ustaI;lovlienu vriiednost. U Budimu vriiedila 1e novcana roarka (m') po tadanjem kurzu 60 grosa P? 6 dinara, dakle 360 d, a u, niDi bilo ie finog srebra u tezini od240 d. U Zagrebu vriied-ila ie novcana marka (P') 40 gross po 5 a, dakle

= 279

d

v

200

a sadrzavala [e tezinoDl 150 finog srebra. P9 gOTnjem slijedi, da ie m' = ~ m a I_ 150 /1. _ liO /1, ft - m ,- -93 rr: Posta se zagrebacka novcana marka prema budimskoi odnosi kao 2: 3, ..' ' .:1_ .1"'b ' 5 50 sliledl nam leUlla~ a Tn: fk , = T'ln •. 93= IlL -- 2' , 3 ili Slavonska novcana marka imade prema tome salDO5Q 193 utezne marke slavonske ili l/ 2 builimske roal'ke una srebra, dok bud:imska no"Vcana marka imaO'ia$3es/4 budiroske marke una srebl'a, e b Po racunima gosp. ministeriialnog savietnika J, Belha~y-al) teZila i o stara budimska marka 245'5845g1', a supstituoiiom te svote u gorni ] ieduadibi nstanovioemo teZinu slavonske marks sa 228'393 gr. Ali i tai broi, koji smo prona~li na osno"\1'Uta€lanie srebrnevalu:te, ako se i pribliZuje pravoj teZini, niie sasvinl Fou.zdan, ier vriiednost srebra
,) Dr.:J. Belha21Y: HI>. rdgi mltgy8X pen71 es suJynuhtdk", Sravni i ],inMy Heim-ich:
n

v,

a

nije " ni onda kao ni danas hila nvij ek stal na 1 ueplomJe nlii va, P ouzdaniji . .' .., Jl broj prOllae.~. ~eroo, ako se obazremo na vrijednost zlat a koja [e bil tal t"'. ) 1a ~?go s c llIla ~.u vrgle~lla, 1 koja se vee onda upotrehljavala kao mjerilo, kojim se odregjivase vrijednost srebrnog novca. Po ugovoru od god, 1344, vrijedila ie ugarska zlatnaIorinta (dukat) 72 banovaca ; po ugovoru od 1342. vrijedila ie 90 ugarskih ilinala, 'U" zmemo l'1 ,, ~ samo U obzir cisto srebro, koje [e [edino davalo srebrInom noveu vI'lle dnost, .. , " , to !e ~: banovaca tezilo ,tama~ toliko, kao 60 ugarskih, OdUOSllO 0'= 10 d. 9 T1lem cemo pronaci, da Je slavonska marka bila 81/ 32 budi urnms k e, ili po 1 danasnieni 237'9099 g1.. Taj utez bijase dakle vrlo srodan mletaekoj marci (= 238'343gr) i iri.2;ask6j marci (= 238'5), U· clankn_ 44-tOID, § ~. ,,~~chbilda" magdehurskog spominje se "mq,?'C4 s.eZa~om~aa, te se veli 0 ulol, da je tezila 12 solido: Solidus bijase dvades.etl ~o, hb1>e! a sl~vonska marka prema tome S/ 5 libre. P1tan18 le, kOJa se libra u tom "Wiohbildn" rasumijeva: ja misli da Dam valja u prvom redu misliti na b.e cku Ii vru koja ]'e 'od xm lID,', k po njemaekiin gradovima usla u obiea], a rabil~ ie' i u U ~J.l~ a 1 .,. .:I" h' ~ gars 01 1 U 8 avoUllI, gUle Ie zva u imenom "pondus theotonicele", Tezina te livre biiaSe 394'29 gr, a tri petine imale bi tezinu od 236'57 . T 'b .. . g'l. a) rOJ samo se mal? ra7<ilazi od potonjega, pa Ham [e dozvoljeno bar take dugo, , ~ok, u~ naglem~ bolje ~snove za pronacunanje slavonske marke, ustano~tI nl,ezruu prvob1~u tezmu sa 236'57 gr do 237·91g".I). Slavouska 1budimska marka idu u razne metrologieke sisteme . 81avons k a ~ .... mar k a 1e varrjaata one skupine, kojoj bijase uzorom .koloni k k . irk d .' .,.. , ., JS a mar a, te 18 sva pr 1 a, . a ]e .~ Vene~lle, ih lOS bolje l2j kovnice oglajskih patriarka unesena u SlavoDJlu. Budimska mar.ka opet je varjl'anta star. 1'. i'\l~ k koi ",~l e rranaexe 2 mar e, . o"Jale tez.:u.3i244:7529g'l', dakle samo nesto rnanje od budimske ).

k

ft=O'93m,

1) Srednja teZina om dvaj!l- brojka jest 237'24 .,' a ttL j . ' _ 23r{'126 ) P 'bi" t v' ,_ 9, e IDlL.l0.ne lllta kao 'l/a~ .taro belike mru:ke 91'. n .llZTIa. eZJ.lllLs..... onsi(o marko sto io gor v t' . (_ pronagjosm,o va.gl!-juCi same novce za 270/ ali n' srednjem, v;'e~S a:~V'.lsmo, r.lLzllltzi s~ cloduse oa teZine, koju io hilo propislUlQ 8. istl'llZi.vanjinul. doklLZan:', d' .J ~ llase pravllom, all. Ie novn,c bio Iltglji, llego , le,a 1e ta [w"hka lzuosillt casto d 400/ S •D "Dill deutsclten Miinzen", Berlin 1876., str. 11.· .0 10' ~avm: Itnneberg:
c •

') Za

priBpodob!l, h. It: nekih Li ovo

teiiina

sWa rimska
M1etaeka. Beriltmo ..

sredovieenih . uteza , kak 0 Ih ,10 usta';«'Vllo ., ' • Marka: = 326'33'7 g'" Sedmogra.dskll. =325'06 ~ Zips (Spis) . =325'32 Oglai =330'74

na.juovije

isttaZivanje,

= 206'8Q80 gr

= 210'5010
= 231'04.8 =233'682

n

Verona.. , , Ri~, sr. vijek
Treviso Francuska. Troyes, . . . . vijek .

xm

= 340~61 = 36'7"12 = 313'29
=394'29

= 3119'19

KolonjlL.
~ Kolonja-BeiJ Zagreb .

.

= 233'89 = 237'91

Das

VeneciilL~ Budim .
~

= 245'5845

=238'34c3

n n

Itlt", unga.-

Bee, UII.

v:ijsk

Tische Miblzgewicbt" u pM. erdelyi Muzeum egylet evkllnyvei~, Koloz~v.;i.r 1868.

32 -

33

-

ios u

,' -ioh :>rvi spomen marci u g'od, 1151.1) ito, U hl'vatskim hstmal'na nagl 1 d' Z' \ "81' se veli: nW1Y;(lS arqent» , '1 ten marke (mana pon esa e/, J
SUllS U U Zl1.8 .c

examinat£ssimi,"

.' 81 oU1"'ee kovao novae i kads ie naerv " ~ada se u av 11l"v ili marco. pagamcnti", bi '" Ali i pas 1 l}e, :c" lla~e .1 '/TW?'ca mumera e ,]I' • marke rabio u suns u " .k T;e bivalo osouito na carrala utezDom mal' OlD, a~ . slucaieva, da se racun , .' c:IStim srebrom na vagu,/..rf ak0 1 e 10 u nekim sluca1evlma 11d nama, gdje se p a a . k t 1 da se u ime uvaznine P aca 0 a ;""'0 u statutu zag-I'ebackog ap 0 a, n a1az.u.L< ~ " , x: t ebro aq·gentum pU1'um . . stanoVlte robe ..,IS 0 sre ''', '. b' x,' d k se ie kovao banski novae, tala 1-e U 0 1valu, 0 ~ k .. Slavonska mar k a ost . 1 b diroskom roal'kaID, 0101 a kad se to kovanie dokmulo, racuna 0 se u 2 '· nomenac.u vee 1361. ), na 1aZIIDOspo
v

Czne1'eum tredecim. marcos, fertonem. et quatuor pondera, z"tem ~n festo Pentecastes t1'edec~1n marcos, fertoneni et quatuor pondera, in. uZtz'ma uero sclucione vz'deh"cet z'n festo beaii Martz'ni post ventu1'O tredecim: marcos fertonem et quatuor ponde1'a" 1), Rijec pondus poslije se upotrebljava i za oznaku neke svote novca, a u Slavoniji oznacivase 5 banskih dinars, U statutima zagrebackog Imptola, P.1. Cap. IV, veli se naime: "tot pondus, id est quinque denairii", 3. Pensa. Dok [e do sada spomenuto nasivlje iz: prvine cznacivalo neki poja.m tezirie, a tek poslije stanovite DOYCane vrijednosti, naci cemo u raeunima vremena, s kojim se bavimo i nazive, koji oenaeivahu iz prva b r 0 j (j an u vrijednost, a onda tek n.o v e a.n u. Naiobicniii takov naziv jes-t pensa, koji se U raeunima XIII. i XIV, vijeka precesto spominje kao dio marke. Ta l'ijec saeu vala se i do danasnjeg dana u hrvatskom nazivu p j en e z, ili magjaxskom pen z, za oznaku novca uopce, Rijec pensa rrahodi se u smislu novcane oznake vee u listini od 28. apnila 1134., kojom se rijesava parnioa, koju je pokrenuo zag'rebaaki biskup glede neke sume, kojom ie raspolagao k1'a1i Ladialav"), pa. i u kaznenim ustanovama, koje [e Bela IV. ustanovio za Slavoniju 1227" odregjuju se nov cane globe na penze"), Ako i nalazimo rijec penza u tom znacenju, ne valja nam ipak pomisliti, da je penza neka posebna vrst koyanog 'novca, vee brojcana vrijednost, kojom se iza..azavao odnosaj manjega novca prema ve6oj, ustanovljenoj jediniei, odncsno .vrijednost tog manjega novca u srebru. U listinama nahodimo tu Tijec skoro uvijek u ovakom znacenju: 15. aprila 1268. pl'oda;ju Be cetiri rona "pm vz'gtnt£ quinque pep.sis denarionan. zagrabien;stwm, que 82.'nf;ulequinqitema·rewm tunc teJJnpoTisfaeiebant"; 27. februara 1272. prodaje se neki mlin 'lpro quinquagznta pensis deinariorum bamalium, quo1'u1n sz'ngule qu't'nque pense ma1'cam tunG ternpo1'is ja,cielJant" ; 7. marta 1267. prodaju sinovi Zokoyj zemljiste "pm XV pens1.s dena riorum zagrabiensum, quorum, ff%'ngule qut'nque marc@n tunc temporis facieba1U" ; ~282. kupuje ban Stefan lmanje za 50 maraka ))s~1¥1ulis de quz'ngue pensw denanc)1'um ban:al£um ( ,
.1) WeDzel:. Codex Arpad. a X II" 272. ") Kukulje"M: .Codex dip1," , n., 28. 3) Primjerice va.ljalo je platiti 'za <r.amnicu10 penza. uvrijeO"jenom 100 dinara opcini' za ranu bode:iiem 2" . nikn· . ", , a penza ranle ,5 penza opcim; za tesku ozledu ozlijegjenQDl 10 nlaxal.a, a opeini 10 penz·a. ?,'ka.lei6: .Sporn. gr. ZagreLa", br. 10. I

2. Ferto i pondus.
". Cane-ovOID g10saru saskog ie pori! tIa ad feor~, R1lec letto po Du. ,g ;<. . 1 do danas u nlemackom Feldh i t i cetvrtlna, te se sa..,uvaa leor lUg.~· tingS), Viel'ting, , .. x d",.('u prirodnina u iznosu cetvl'tine . . 'x'vala le-ta n1BIJ aoIJ Iz prvme oznaul .. ~.. ,-' odorune 1232." kojom se x ni u nalazlIDo ]e 1 u hstml g roda a u toro znace J • dni 4") ,' 1·' ki za dace 111'11'0 rona ' OSI11vakapto caz_m~s " " c oznaku tezine 1/", marke. Obicuiie l'abIIa .1e ta rIle za . XIV .. k davalo se u irne carine b lZ ' VIle a . rea ck og'kaptola Po statutu zag . " 'll a iz toza so posve lasno raza, ed. . ferto a1'gent~ pU1 z, . ::> • za k-omad snkna ~m zu.s '. .' do li utesnog pojma. Isti smisao naci bire da riiec ne lzrazava druge, ,. 5)' , ., d dine 1213. 1 1227, ' eemo i. u llstmama. 0 g@ .....x.f.tulistinibisknpaStelana ' , kn naIaz1mo Olav J er 0 a' k Kao no¥canu ozna k k t In inkorporiraiu val'az lUBe .. 237 k 'om se z.agl'eba,c om ap 0 _7,' od godine 1 ., 01 " arm deci7nato1'es .zagmu%enses .. Tamo se ve r1, " pecun'liarn ectarn, q'lJi. ret duas marcos et je:rtonern ' Toplice. " id . . t"",;alibus persolvere consueve1'ant v e ~ nostr.e rntrtM '-" ~ ., ",6) inte:r totum 1'em~s~rnu.s· .. k ., zvahu poMUS iIi piseturn 1 . Ferto dil'elio se u 12 dlleloya, 01 se 279 koioi . 1'- l'stini vaokog kaptola od godine 1 ., p~ , , b k 1 to' p?-irrno zn dte?n lzrlcno se to ve lUI . '40 .''',,.. da se p 1atI, mal' aka u tn a rQ ~ se nareglul~'
1)' X'lLklIljevic: n Codex dip!. un" 46. ') 'rk&1&6: nSp()m. gr. Zagreba'". , k' 3) U Eng .. es 01!IJ
~~ .'

.'
cetvl"t'vel:eg z]atrJog'novilll.,

. ,

.,

, k ., 'e vdjildio va'Q 'se lleki -mali !Zlatlll DOVac, ,01' I

tll.kogle'r

nh[ting~,

. Z ~ su.71. <) TkAlcil:: nMonuln, eplSCOP, agr., 'eba" listina 5) Ibidem I., 34., TkalCic: "Spom, gr. Zagl , . Zagl"" I 77. 6) Tka16ic: nMonum. eplSCOp. .,',

10., Feier:

. .Codex

31P\.

."

m"

237

.

3

35
34 -

k . .sti ban imanje za 7 maraka "s~ngnlis 1. septembra 1294., upu1e 1 .' utatis" , ,, 's dena1'Z01'Um zag~'abtens~1,~m camp , cum qu~nque !e-n:t , ' .'1) moO'li bi nas zavesti) da penzu drzimo za ,pet: Ovi i sheul prID11en ?, bil t ko ali se na p'riroier u UgarskOl .." 0a , 81av,011111 1e to U Istmu, dio roarke. U . 1') penza a odatle sliie-di) da penza -k 6 8 9 dapaee 1 na "', , . ,. a_ racunala rom a na I ,'., k" r taka; golema ra7Jlka 11 vrlle .. b'la stalno ustanov11eDl dio mar e, 1e , . nIle 1 ", an'em viieku bl1a mogu6a. , nosti ma:rke 11e bi TIl U 51 e! istinu razuroiievalo, nahOQlUlO x 't e ie pod naZivom pen z e u 1 . k' Tumac s a S 1. .. dai ba Nl'kola zaO'rebacku OVl1lCU U 1344 kopm ale an . '" . di u ugovoru ad go:ne " " ,I'. ' k ati de una ma1'ca a'l'ge,nt'l ' duZni komOl'l;n gl'OlOVl ova" ,~ »: zakup- T.amo su ,J " '0' teg.1'orum quarte C01noust'Wde xenarwsu,enaru;)1 urn, ~n . d uo eczm l ", «oeem peni;as et " rae nostrae viginti pensasC(, t:' v los dena'1''lOs carne)· ' TnS ,',' obulosque e pa:r u ,. k c'st.a srebra da kuiu 9 penza 1 " " Oro, ·una d u a kle od 1edne mal' e 1 a kle nesto VIse nego dvod' t e srebra '>0 'penza, a 12 din,ira, a 0 iste eZlll, '1' br kao i dauas riieci tucet v1I struko, Naziv dakle ozuac111e stano ro], ""'Ill l'e novae veci bio, tim .; (8 h k) .' gros ( Gross), a ,-,1 . . '1, 1 ,., .. b' " tim l'e vise penza 1810 (D utzen d) , so k , c 0C -ku a Cln"l !e manll 10) . d O'a ie iSla roanle n,a mal" Ruppn 11 pOCe-tkl1vIa e o U U . 1 .' raeunala se penza po " ' , rra roarku, gars w~_.. ,40 dok se u Slavoniii uV1iek racn.Atpadovaca. na 45 (?), pot>h18 na , .
,7

Ako ie slavonska novcana marka, ksko razabrasmo iz gOl'lljih primjera, imala 5 penza po 4.0 dinara, vrijedila je dakle 200 dinara. Za potvrdu ovoga racuna navesti nam je, da je - ad kada ie Karlo Roberto stao kovati u Ugal'skoj dame Iorinte, slavonska marka vrijedila tri zlatne forinte, a 10riuta se racunala na 70-72 banska dinar a , U zlatu vrjjedila je dakle marka 210 do 216 dinara, a onaj visak od 10, odnosno 16 dinara bjjase ono, sto u danasnjem prometu zovemo a zl 0, 4" Libra, Ferto se ohieno diielio u dva dijela, koji se zvahu libra ili Ii v r a, a od tog naziva isvodi se danasnja talijanska l ir a, Ta diec, koja bjes.e takogjer oznakom mjere (Iunte), koia se ie saeuvala jos od klasicnog doba do srednieg vijeka n imenu rimske livre, vee za vI'ijeme Karo1inga nije amo oznakom utezne, vee i neke broj cane v r i] e dn e t i, a vrijedila je 20, Po tome bija86 prvobitno razdijeljenj€ nov-cane marke ovakovo: 1rnarka = 4 Iertona = 8 livre, a PQsto livra OZQacuie brojem 20 dinara, imagjase pnobitna marka 160 dinar-a, Tako je na primjer u Oglaju brojila marka prvebitno 160 dinara, ali poslije je vrijednost dinaru bivala sve manial te ih [e iSlo viSe ria marku. Oznaka l i v r e nije :::femegiutim upotrebljavala za oznaku broja 20, U Friulu obieavahu sve do zod. 1384, raeunati na livre, koje 8U brojale 8 dinara, a tek poslije uobidajila se livra od dvadeset dinars, Ona prva livra zvala se za razliku od _potonje u listinama 8 I a von s k 0 m 1i VI' o m (It'v'J'a sel-av'(}11;£ca, l'l,vra schiavonesca) a igjase 1h 20 na marku"). latina, u domacim spomemcima ne nalazimo nig-die traga toj posebnoj Iivei, ali sudeci po praksi, koja se uz naziv poprimila u inozemstvu, valja nam zaldjuciti, da ie u Slavoniii bar neko doba 11 pocetku i u domaeoj kovniei bila u obieaju marka, kOja se d.iielila na 20 livre' poS dil1ara, 5. Dinar, obol i bagatin, Novae, kojiro se u prometu napla6iv:;tlo, bijase dinar2), U hrv:atskim listinama .spominju se dinari yeo ,oko g'od, 1000" ali bez posebue oznake valute (vrijednoce), te se ne da ustanoviti, II koiu
') Fabrizio: nDelle Usur6 nell FTiull ;nell secolo XIV. e ilella Marcil. lId usum Cltl'iae, DissllrtaZ'ioni due con. 'Un parel't: in,torno all' antica :mR'l'ca di Friuli". Udine 17"74. ~) Ohicajn& naziv!ia za ilinaJ;'e je~u: ilenarii ducales" dena,lii ballales,

a

Y'

U

nala na 40, " bili ske U :::lopisima papinskog bira desetine TQ a.oznalemo lZ ledne le" t'I' autemjiacit XL, derlm'ios , go me 1332-1337 ., gd1e se nar'oclt . T '.11: "pensa ' ' t libra sernpel' pro .d' 1Z ' ~ bi. (( a dalie ubicurnque'norn£nahant'U1' pense 'tn zs 0 u'tque, ~) XL denair'is computant'u7,rI.
~) T}1'~im da {:e biti zl\ i l1$t1'l1c\1u . " lilr ' a one 1wie g<'Jre'spornennsmo , . . ' l'b' t .I0!l.l.·ca y. pensas (leUlLrlorWU Ull; r» .' k'. Rid' lmanj'e 'lro viginti 10ar.015, pro qua 1 e .' 1'260. kupllje ne I? an .' . t ~< ar zagJ'abieni!ium ootnl,luta.ndo.1I (Kuknhe",lC':d Reg~sta.). z,I\O'l'alliensiuro, quofllIll sing<i1e quinque -pense l11 M.'m I11ID , 1268." .. npro qnindecim p,enslS ep-a.rlO ,'" ' , . :" ( C d :s: Mpail ~ VIII" 2'22" 579.). , I"" Z cr' Y4U) tUDC temporis iaclebant. "0 e ,d' ,'orUlJl l'agrabieJisium"' (Tka etc, 8,,1, .• 'manI'e za. 15 pen7illo ~ enan ' (Ib l' 6 ) , 1269. prodaie se ne k 0 1 ,. ' denarlis zll.crrabiensibuS" ,":0, • . . a\O'O' za 19 mara>ia ~m ," . f ' tibns" 1'.l70 .. daie se }lako unatlle n z ", _. . nlis quinque p6nsls IDa.rea,m amen .. mID 1271. .',' "pro centrun pensis denariorl1m zagr&blellS , SlUg, , <>'/ ) • '. b'eusium singuli!l ( Codex- Arpail,· 3 "., '. ' ' 90 n\ara.ka ael1anorum zagra 1 '. n .zat~ _". 1'278. k:upttje biskup Timotej iroll.nle Plarun .is mare:n"l lacieLant", (Tkale'ie., ,Zagr. 194.)., . quinq-ue pense tunc empOr, . . " 'ngnlis Ctlm 4uinqus pens'is c6mpntatis, ql1ll.l'UIIl . S ' 'M! a (lenariortlm zagrablensmID 81 . . 1'27B. kupuje opat tOJ.luski imani~ Srnov ze.. 0 1I1ilr < " uoxUDl ~";~que ...emb". (J1lid, 1118.). l' . "6 g~"ka. deniHiorum zagrabiensium, ll "'~ r b Hk"' n'e Kozo III za.. m_~ " 1279, kttpuje kaptol zagre ac -, lma, 1 , ~ (lb'd 200.), tunc tempoJ.lS iaClellaut. 1· '. b 'rum"' ("Code~ singule quinque pe1lse marcam, '.' . .,.uus c= quiJ:rque- I'ensis de.narror?-m ana 1 . 1.284, .," .p:ro s@declm m(l;~C1S 5lll., ,' to} 50 dinars. bone Arpad." XlI., 426. . S 'dlb plate- za;grebackom tap u .' ".' 1~99. llala&e se. i:iteljiml). nekog otoka 'n(l; la~'·.l" '7. b.) I.u Statutilntl.· zagreba.ekog kaptoll:t" , d'"ti''''' c~nSusa ,Tka i'i~e, uBgl'e . " . :ll)onet.ae zagrabiensis" u lnle go 1lO 1-0 n";';n ' -lri r i llll s can ~~. sponill>iu se banovci iii zagrebac .. (lnll.]; ..
0 ~ )

1

.., s-tlIJ.'6l'ai'iunar!ike

'<j',""6010gi"j8

[

1!;"c<oClno ~ll,vesti

joJi nekoliko

pJilnjera.,

UP

1,01' su

denru:ii z~grabiellses,
LAnn: Misbaui.

grecenses,

denarii

vetocenses,

denarii

deuarii usuales; 1)0 kovuicama: syrm.ieru;es, denarii spalatinae monetae; po
8*

u:

-

37

-

-

36

-

skupinu

se citava zern1iista pl'odaiu za cijenu ad 8-20 dinara 1). Vl'ijednost sla.vol1skog banskog .dinara u.stauovljivala bi ~e pl'vobi.too po veronskoi valnti. Jos u XIV. vijeku oblcavalo se u ~eklm ra6~mm~ eduo sporoinjati, da su hanski dinari kovani po vsrcnskoj valuti; tako u l l listini od god. 130 ., koiu navodi Ritter u SVOiO! banologiii i -nslijed koje toplicki opat Nikola kupuie nekoliko robova za 5 maraka po pet penza stal'ih banskih dinara "computi veronensis". Poput vel'onskih dinara racunalo se 200 banskih dinars na ieanu marku. Premda ie dinar bib prava novcana iecliniea, nile mu niiednost hila ase uviiek stalna, vee se mijenjala pl'ema saaxza~ucistoga srebra, a bii iz -Pl'vine bolia, a Yl'emenom ,postepeno slahija. Dinar banski nije se nikada kovao odposve eista srebra simplex

padaiu.

Ovi dinari po SVO] prilici bili su poveci tug'ii novel, jer

falsitate, - vee ie uviiek sadrZavao ios i nesto bakra. T~ smjesa, koja se zvase eombustio ili coctio (Legierung'), odregjivale se u . sredni vijeku na lotove (lothones) ili sesnaestine livre, a obiljezila hi se stanoem vitom brojnom oznakom. Tako irnagiase Gomhusti@ tertia trecinu bakra, dvije tre6ine sreb"l:3r; cornbustio qua7;ta cetvrtinu bakra, combustio quinta petinu it. d. Izrasiv to brojevima
u
)l

Taj .z,".akonmegjutim nije duzo vrijedio, a L1osk ora se u U garskoj kovao 105111 novae, nego ikad prije '). . I u Slavoniii. polazilo ie vrernenom na lose, ali sve do usrovora od godine 1344., gdle nahodimo kombustiju cetvrtu kao zakonitu b a' kl 12' 5 0/ I b..... ' a e za o sa 111. novae .. nego prIAe, ostacje novae skoro nepromijenjen . srednjem vijeku b~la je u ostalom tendencija, da se kuje sve hrgjaviji n~vac, tako op.cemta, da su i sami rrizaski dinai-i, koji su se iz prv~ ~ovah od sasma ?lstOg srebra '), teeajem dvaju stoljeca postali taka hrg'!aVl,. da. su do godme 1355. izgubi1i oko 20% vrijednosti, pasu ih racunali mjesto 200, do 245, pa i do 272 na marku. , Drugi pr~mjer t~ postepene derute u novcu nalazimo u Dubrovniku, ~dle. SU DOVOl takogle1" ad dana na dan bivali gori. 1337. kovalo se lZ Iitre (= 12- uncija) 14 per pera, 1 1 168 d'mara, a sto godina poslije '1' .. .. . kovalo se iz jedne litre srebra 22 perpera ili 264 dinara 1452 a c 270 dinara "), " ,apa e
~ OJ ~

. U:..

bijaSe:

kon'lDustiie
II

vnr.
VI.

X.

3 142/" Iota srebra, 1 /5 Iota bakra

l'

11

U bij:;lcsesadl'zai novcu uviiek bolji nego Ii u isto doba u Ugal'skoj, a to' narn tumaci bbliublienost slavouskih banovaca, pa i razlog, za sto primjeriee za vl'iieme sla'VoDskih banovaca nema u Bosni ni traga ugarskom novcu, rnakar da 1e Bosna bila cesce u odnosaju s U garskom, doeim se banovaca nahodi dosta cesto. Za bana Stefana i kralja Bele IV. kovao se je u Slavoniii novae o osme kombustije sa 14 lata arebra, docim je u Ugarskoj bio novae rnnog 10siji. Tamo ie novae toliko hrgjavio, da je sabol' u Pesti 1298., da se DOVen iz nova podigne ugled, stvorio zakoD, po kome se u avoi kraljevini zB. dvija godine walo kovati novae ,.,qu~·ntaZita;t(/', to jest sa 1/5 bakm, a lza toga da se uvede (Jombustio X. (Rupp II., 181.) A da prestane v!ecna paroetnia, nastala uslijea toga, sto se upotrebliavahu raZlli novei, koji kolanu U garskoID, od~ueise kovati iednolik novae·
1) Kuk;ulle\cio: .Codex dipl.u

" " Slavoniii

"

" "

V. IV.
ill.

1)

14 131/3 12<1/5 12 101/2

II

11

2

)'

"

" "
))

22/a
31/& 4 51/2

"

"

11
1)

"

"

"

"

11

II

"

11

U Ugars~oj b,ijahu .isti odnosaji, a ti su bili tim nepovoljniji, sto je u sv~e ko:vmce bila dru-ga vrijednota, take da 0 jedinstvenom novcarstvu fie b1lase m gOVOl'a, U B U d im u se na pl1.mJ81' racunala novcana marka .. .. . c i na 56 ..' grosa u Sto nom B' H>gra d U 1 U S'edmogradskoi . na 40, u Ka l o e i 1 Ba.r e u na 60, u Pe cuhu na 48, u Erlavi na 50 grosa. kih Gd~'oS opet raeunao na G budimpestanskih, se 10 beckih4.) a 5 banovs1 mara. li . . Da je srebrna smjesa u banovaca bila b 0la) nego u dr ugih SUVl'emenih dinara, najbolje .nam dokazuje to, da se u sluzberrim Ii tinama ono~bvre~ena. ~esto nazivlju banovci "do b ri.ma'": nS(JlvantU1' sex de':na?-ii om tmales" l iIi ~:( • ~enaHorum:..bone moneie zag1'(;inensu;" "). 500 J •• . .b • .: "BQm dena? zz definieu se u kU1IZl Statuta Gwndulz" zal7,lj,a,b·tens'i XIV. saec· l' cap XV: kak Iii di .. u: ".J" • UZ, U '. '. . 0 s l~e 1: l,et ub", dzcuntu1' bonz" dena1·i1: bamales, hz' tales intelA

gU'1l-~r

Zn cOJ.mh~z

~ocabulo: ~uocl s'tngul'l; valeant XII

paTVulos

bagatznus".

din

. ao ~oI-dmarI ;l3pOmlDJu se u diplomi Karla Roberta od god 1323 art, ~to ih za vlade Bele IV . k ovao b an S telan: "bonos novos denamoe . .
X kompro quaSpomena

.. t) E~ .nekoliko podataka za i1rIStraeiin till rilika 11 U .'. .. . bustile (Dipl. od USS.). Bela IV X It ~, gaIskoj . .RllduJIL II, kovao}\l novae .. ., . ombustlJe 1248' vi . ti . libet m&rca oeto pen~as vel l'n argent ' d' ., gil,l mareas m moneta nostra , ,0 CUI liS emma pars co b (C m i 1256., 1258., 1259., 1272. n nCo'lex Arpad." 11. 299.' n6 luetlll'. node>; AI·pad." VII., 266. god. 1271.) La.clislll.v IV. komb. X, (1287.) Cla'nak ~7 "IV., 381..). Stefa; .v.: komb. V. pollevsi komb, X. Karlu I. komb. m. (delcreti d '" ~a~ona od. 1268. ~dregll1Je komh. V. a 2) Po za.konu imili su S6 kOl"ati sa 0'987: ~l:e 1.23.113.42.). LudVlg I. koIilb, 111. i IV. .) Ljubi<l: nOpis jugosla.l". novao.a." p., XV:' but. AnallZOIIl pl'QllaSlo se megjntim najvi§e

3

(Pdv.ileg oil. 1270. -. 0'926"/0
i t. d.) grad

0) 1 =ar);;a= 10 penza beckih.olinlL!'IL l1277. 1288 Cod Ad" IX L) Tka.l~6: .Spomenici gr. Za!!':reba" hr 1~7 17-6" . rpa . .,184.,187.,189.,327.,491.
Zagreb Savski otok za 11 mam1,a "e

Ii. 11

ll.l'lOrUm bonorum

.'

.,

.'

(god.

1339.) 8. maja hanalium" (Ibiaem).

1328.,

1322.

kupuje

r"

1. Aug, 1000.

-

38

-

-

3'9

-

ad pondus denm'iontm banalium antiq_~oTum; ,quos Stephan~ ~uond~1n.' tempo're domini Belae 1'eg£spredecessor~s nostri bone recordaiionis cud~ jece1'at , Dinar diielio se kao c.iielina u neke manje novce, i t? na 0 b ole. ili obul 8, koji su vl'iiedili polovieu dinara i koji su se kovali od srebra iste smjese kao i dinari. ..' Posto se obolus radi svoie manje vri.iednostI regje upotrebllavao u prometu, kovalo ih se 1 razmjerno rnanje ito, kako se spominje u ug~vorp. od godine 13.44., na 9 rnaraka dinara, iednu marku o.bola. a od l~dne marke eists srebra 20 penza ili 800 .komada- TeZina irn. 1e poprlleko 0'4.-0'4.5 9'1', a odgova:ra preroa tome od p'l.'ilike polovi6i tezme dinara. 60 1 Jedan oholus u budimpestanskom narodnom muzeju tezi doduse do 0' 9 ', ali sva

=:

i ne spada ~ kategoriju banskog novca - spomenucu 0 dje na po se a zastupan Ie u dva vrlo zanirniva sitna srebrna sksemplara u zaarebackom muzeju. Ja mislim,da su to bagatini onega dinara, 0 kome mislim da ga je kovao .A.ndriia II. nakon inkorporacije Dalmacije i a kome 6"e'biti ~ize ..spomena. P~Pl1t ovog' din~l'a imadu i ovi bagatini na lieu polumjesec 1 .zvl]ezdu stan grb Dalmacije - a na zal~ciu pocetno slovo 'If imena Andrijina- Ti ~agJl.tini nagieni sri kod N o v ih Ba n o v ac a blizu Zemuna, a })O torn nalazistu moze se .slutiti, da su kovani u srijemskoj kovnici. . Drugi tip, koji se oslanja 0 ostale banovce, opisacu u tipolcgiekom pOplSU banovaea, dodanom ovoj .radnji,

6. Forinta i gros.
. Sve do vlade KarlaRoberta bijase u Slavoniji, pa i 11 Ugal1skoj, srebrni dinar najve6a noveana vrsta, koja se je kovala, a tek Karle Roberto POSVi6 [e relormirao uovearstvc u Ugarskoi. Ta promjena do duse n:ije se zakonito ticala Slavonije.vali se slavonski promet nije mogao oteti novim noveanim prilikam.a, ko~~.Ug.al:sk~m za.vlada~e i koje trgovinom uplivase i na Slavonijn, NaJznatmJa Cmlel111ea nJegovih uovearskih reforma bijase ta, da ie za svu l!garsk~ .uveo [edinstvenu novcann \fredn'otu, te so' od 'sele nije u svakoj kovme1. koval~ p~ ~osebnoi~iel'i I noveano] vrijednasti, pa niie prema tomu bilo onih 511mh novcanih raslika, kakese opazale cak u pojedinim zupaniiama. . J08 znamenitiji ein biias6, dase u Ugarskoj uv:elo Fe uznrn Iiorentmskom. zlatan, ~ovac, koji se po krinu na njemu zvao jl09'enu.s, i1i po rnletaekim cekinima d uk a t, a po uzoru eeskih i poljskih g r 0 Se v a (od tal. "g~osso") poveci srebrni novae, koji je takogjer bolje promieao trgovacke 1 prometne potrebe, nego Ii dojakosnji dinar. . 'I'e us~nove nijesu. doduse zakonito vrijedile 11 Slavoniii1 ali alatna Iorinta ~osila se skor-O.lz ITgat:$ke 11 Slavoniju, a time nastao je veliki pokret, ler se nz zakomtu srebmu valutu udomila U praksi i zlatna valuta. Florenu» 1!.uri aur£ hungarieal-is veri et justi ponderis 1) do skora .e zavladao tadanp~ prometom, a b.ijase toliko obljublien radi 6istoee sv~g zla~a, da se u ~ll~ze~~t~u poceo kov~ti zlatannova.e, koji bijase vrlo ~~bk na ugar:S~l 1 kOll Ie dobio .nazivlja, kao "ducati vaZ:;ri.s Hungariae« lIt oznaku, da Je kovan ;;ad bomtatem OIU're£hungar£a,£ l£bu1"nic£«. o po~et~u racun~o se dukat u slavonskom prometu na 70 banovaca, kao na pnmler U' carlI.lskom tarilu grada Zagreba od godine 1343'J gdie
.) Tka.liiic: .Sporn.
gt1.

ie prilil~a,

da ie to lose iustiran

komad. koji se zvase bag at in .

JOB mania cest banskog

dinara biiase novae,

(od toga danasnii nasiv patagun). . .' . Koliko god ie neznatJie vriiednostl, toliko 1e znaroemt u sl~v~nskom no'vcarstvu. Kako se na ime opredieijivala vriiednost marke P? rnn02aUl penza, koi i saddavala, tako se opredleliivaJa vriiednos~ ~inara}Jo broju .ba~,atin~, ue Biiase to dakle neb vrst idejalnog novcanog mmlDluma: sa .?(hegl1van~e vriiednosti srebruih kavina. Banovae biiase tek on~a za~~mto Vl'll.edan, ak? ~e imao vriiednost 12 bagatina, a gdie, se u ug~v~rlroa III ~latezUlm nalozlI~.a la6a XIII.-XIV. viieka spominju, vrlo se casto isricno zahtijeva, da se p lu takovi banovei "quor'um quisque ooleat duodecvm parrvulos· bagat£n~s".. . 'U iednoj listini nalazimo sliiede6e znacaino mjesto: ... , "denarwl'um XL, quurum sz'nguli valeant XII patvulos bagatinos; vel ad tant~m valorem cotnunem zagrab£ensis monete olierius cuy'uscwmque", (TkalcI6: "Spome~ gr. Zagreba" sistema,
Prema

br.242.) tome biiase bagatin asnovnom iedinieom slavonskog novcanog a valuta zvase se" oalor comun£s zagmbiensif/' ili posta }'Oi ie bagatin

bio osnovom, "valor baga#no?'um". U dojakosnioj literaturi nema nigdje Rpome~~, da se. ie tai. sitni novae u istinu kovao, te Ie p':rerna tome sva pl'lhka, da 1e to b10 tek a ideialni novae, koii se upotrebliavao lib kod racuu'ania ka~ :rtaimal'li racunarska j€Q..inica'No posto 1e svaki ideialni novae bar ne~ada lffiao ~onkl'et.nog .. Teprezentanta, valia nam to pretpostaviti j u Z atln~,.a ila~l 6e~o Ih~ inozemstvu, po jmence u Vero n i, gaie su b1h bag'atml ma1lusl11, tanJu, nesto ispupcaru srebrru novel, a bilo ih ie i u ~1' iu.L~)a~. mnogo re~j~. Megiutim imade a va tipa sitnih no"aca, kale bl la Jer .se. oslanlalu o tipove banskih diuara~ dda:o za slavons~e obole. Jedan od oVlh -. akQ

h.a:

Zagreba

U

br. 103.

40

-

-

41

-

se osim ostaloga ustanovljuie carina za transit iednoga voza na 12 dinara, sem.pex- 8ubintelUgendo de hUJ'usmodi dena~1'i'is, qU01'u7n septuaginta ad plus valeant unum de auro jlo?'enum vel ducatum 1). N a drugom mjestu statuta kaptolskog nalaziroo) da ie dukat vrijedio "sep.t~agz'ntv. vel c~1·~al/. Tek~t~ se poiavio dukat pocelo se u prometu traZltl, da se carma - kao 1 danas _ placa u zlatu , a vee 4. jula 1343. izdana ie jedna naredba, da seza robu, koja bi se uvazala iz Venecije ili Niemacke, plati sam~ u slatu carina, koja ie iznosila 1/30 vriiednosti robe 2). Kada ie kraljica Mal'iia 1384. dokinula banski novae, a u Zagrebu pocela da kuje .kraljevski, uveo se u Slavoniju dukat sluZb~nol te se da'V~o uz dinare kao zakonit novae fie samo na carinama, vee 1 kod placaola kolekta, regalnih poreza, plaea i t. d. Gros, g1'OSSUS (od taliianskog moneta f}1'ossa) bijase poveei srebrni novae, koji se rabio u U garskoj vee pocetkom XIV. vijeka kao racunski novae, ali se tek kovao koncem vlade Karla Roberta. Po bndimsko] vrijednosti, koja ie bila u Ugarskoj najvazriiia, igiase iz prva 56 gl'osa na budimsku marku, a, gros se raeunao na 6 budimskih dinara. Prema vriiednosnim raslikama raznih kovnica racQnalo se ie na gros manje .ili vise dinara, Vl'iiedio ie 10 beckih dinara, 7 sriie.mskih banovaea, 5 zagrebackih, 6 pecujsklh, 4'4 ostrogonska,. 4 vaeka banovca. Posto ie groB priie, nego bi kovan, imao uVliek neku stalnu idealnu vrijednost, to mu ie odn:osal prema raznim noveima onoga doba osobito pomagao kod obracunjanja raanih kurzova. Frijegled mjera i novaes.
1 libra 1 utezna
nnca 24 Iota, marks, = 4 iertona = 48 pondusa. 1 slavonska novcan,a marka = 1) penza = 40 p(!mdusa = 200 dinara, 1 penza=40,

. III. Stari raeuni 1).
1. Iz popisa papinskog bira, Odnosai zagrebacke marke prema budimskoj mozemo proracunati po poplSlma desetinskog bira pontifikalnog u biskupiji zagrebackoj od godine 1332.-1337. U~lace~e svote zabiljesene su na ime tamo pojedince u zagrebackoj vrednoti, ali konaene svote proraeunane su u budimsku svotu ovako: Rationes etc., pag. 163.: "Sumpma jacit de solutz'one primi ann£ et etiam. aliquorusn. asuiorum ut in 1'egestro isto contin entu1', quia aliqui soloeruns de pluribns ommie nt hie Gonttnentu1'/ in toto ooe et XVI marchas,WI pensas/ 1IWTOOm cum V -pensis computando vel pe1' XL gIJ'OSS08. Ad nuanerum budensem. jac£unt marchas cum dimidia et IIII g1'OSSOS cum dz'mz'dz'o. U Dakle 316 maraka i 4 penza po zagreba k.oi vrednoti ili 2251/2maraka 1 41/2 gro~a po budimskoj vrjednosti, U dam jim stranama popisa bira nalazimo: na strani 167: 2971/2 m.- 20 den. = 221 '/2 bud. m. 4 gr.

eax..,;yv

= 12

=

1 pondns =:) dinars, 1 ainar = 2 obula 12 bagatina. 1 slavonska rnarka = 3 ugarska dukata. 1 dukat = 70-72 dinara. 1 slavonska marka = 40 budimska gro~i'\" 1 'hndimski gro~ = [) banovca, 1 budimska marka = 2$0 banovca,

=

166:206 l' 8 11 =147 "" +10" II " 170: 183V 2 " - 30 " = 131 II 11 10 ,a 3 II " 171: 53 /" II 7 " = 38 /4 " 'Ukupna svota iznosi po zagtebackoj vrednoti 1155 .maraka i 461 dinar ili 1157 maraka i 61 dinar, a po hadimskoj vrednoti 7633/4. marke i 281/2 grosa, iii 7641/4. marke i 1/2 grosa. Razmotrimo li pojedine stavke, opazicemo, d:;t.je osnovom raeunu, da budimski gl'OS vrijedi 5 banovaca, a 'budimska marka 2S0 hanovaca. Kod obraeunavanja potkralo se porezniku nekoliko pogrjesaka, jer 1e valjda raeunao u glavi, a ne na papiru, 'I'ako na primjer valia stavka 316 m. 4 P.= 225~/2 b. m. 41/2 gr. da glasi: 316 m. +4P. = 316 m. 160 d. = 63360 d.: 280 =:: 226 bud. marke= 16 gl'osa.

"

')

+

+

+

l)

+ +

+

t) "Monumenta Vaticana Hungaeiae":
Budap, 1887.

Rationes collcctorum pontlficiorurn in Hungarla

128 L.-1375.

I) .Statuta
~) ReIacija

Capitu1i zagrabiensis" C8.p. Tka16ic: .Spom. gr, Z&gr.eba" br. 203. veljskog knesa banu Nikoli u stvarlmu carine. 'rk:alCic: .Spom. gr. Zagreh&~ hr. 198.

xu

Sadriaje popise kolektora: 1. Mag. Gerarduade Mutinll. 1281.-1286.; 2. Rufinius de Cibinio 1317.-1320.; 3. jacobus Berengarins de Bonafato llH12.-13U7, i
4. Gailbard de Carcerihus 1338:-13(2.; i t. 5, Arnold US de la Cruce 1350.-1354.

a.

-

42 -

-

43

-

Pog'lieska iznosi dakle 391/2 grosa, Stavka: 206 m, +8 d. = 147 b. m. 10 gr. imala bi glasiti: 206 m, 8 d ..= 41208 d. i 280 = 147 b. m.+ 98/5 gr., dakle ~/5 grosa manje, nego li je poreznik obracunao, U stavei 1831/2 m. 30 d.. = 131 b. m. 10 gr. pogrijesio je poreznik za ,12 grosa, jer .prava svota .u budimskom novcu imala hi iznositi 131 b. m. 2 g1·. V svakom slucaju je pogrjeska 'raslicita, te ioj dakle nije raslog u vrijednosnim odnosajima, U cijeloj svoti pog1'ij,e8io ie poreznik u svemu za 57/10 grosa sebi u prilog,a bioe da je time namirivao roijenjacke troskove. Slavonska marka odnosila se' dakle ·po propisima desetinskog bira pr6lma 'budimskoj ovako: '" 1 slavonska marka= 200 banovaoa 5 banovca 1 gr08 1 slavonska marka = 40 grQsa 1 budimska marka = 56 gr08a = 280 'banovca. Razmier slavonske prema budimskoj marci biiase dakle 5: 7 (penza) ili 40: 56 (grotia) iIi 200: 280 (banovaoa).

+

+

Na strani 5. b navade so paimence 556 dinara 76 din., dakle 1 for. = 556;76 = 240 dinara,

a u svoti 2 forinte

+

+

+

Dalje se na strani 2. b pojedince navode 1218 din. i 8 Iorinti, a svota na krajn kolumne glasi 13 lor. i 18 dinara; dakIe: 1218 d. 8 for. = 13 101". 18 din. ili 1200 d. = 5 for. a 240 din. = 1 for. . Vrijed.no~t solida pronaci eemo po racunu na strani 3. a rukopisa, ga!~ se pOJe~mce navoda 656 dinara, 8 Iorinta i 80 }/8olz'dz' magni:(, a na kraju se veh: "su.mma fact't J'YI fl. CGCXXX .. 'den. cc

+

+

. . .~roj, ko~~ozna~uje u sumi dinare, nije sasvirn"sacuvan, [er nakraju izbrisalo JS Vl'lJeme dvijs brojke - VI - te je prvobitno glasilo ') CCCXXXVI den. {( Nacinimo Ii tome racun, pronaci cemo, da na onih 80 salida dolazi 40? din~a) a [edan soHdu: bi.o jedakle vrijedan 5 d ina r a, Rijec solz'dus uzrma se dakle u istom znaeenju kao rjjec g1'088US iIi starije pondus1). Ri jec' g r .i v n a nalazim ou regis tru na dva mj esta, na stl'aRi 1. b i 2. a. Dotieni tekst na strani 1. b glasi doslovce: . ca1pentan:is, qui labo'!'auerunt in abwn'is ante }?fJ'rtam cr.:(frnifiG~um et ante pO'J'fJann nouam. per duas dies nonag£nta VI den, « Item £teJt'Um ded£ fII carpenta?'iz's per' unasn diem) qui labO'J'aue1'U1~t arberium. ante nouam ;P01·tam L den. Iteln emz' statua$ IIIl p'ro X"XXXVIII den. Item emi clauos JYro XXV den. Item em£ trabes duas p1'O XXVIII d&it. Item. ded": Clementz' fab1'O IllI cum. media pensa den. ,qu£ laborasdt ad _P01i:as de arberz't,' haoli et pantis. . ) Et z~erum dedz' eidem X den. qui labm·au.it nouam, qui /u":t fi~actus. . , I pant ad pO?:tam magna/1ft

."It.em dedi III

2. Racuni sedmoq decenija XIV. vijeka.
Novcane oanosai~ u Zagl'('}bu u ssdmom decenijn XIV. vijeka mltaju nam dva izvorna l'egjs~ra onaga doba, ad kojih ;se je,dan cava u jugoslavenskoj akademiji, a cll'ugi u grudskom arkivu u Zagrebu. P.rvo:me je naslov: In 'anmo a@mi:ni .IJ!l°IIIG" sex~Q 'secunda. RegzstT1lm/a(Jtum supe9' eipen.sas comunitat£s, tempore z'ud£Gatus cz'1'cumspect( Valentz'nz" 'l~dz'(;ts, filii MiGhiwli's, moderni, Z'udiCZ8 cz'iJ;z·tatzs. Priopcio ga je, dr. Franjo Raeki u "Sta,rinama" BV. IV., Btl'. 19. i sl. pod naslovom: "Rashod g-ra:da Zagreba 1362. godine" dodavsi mu uvod. U tom l'egistru navode se ove vrste novaca: dena?', soZ'idzf,$i' g1'OSSUS, pensa floreaus i grz'vna. ' ,-. , Po oznakama svota, koje su napisane na dnu svuke' kolumne, lako nam ie proracunati vrijednost pojedinih vrsta novca, ~ Odmah eemo opasiti, da i u tim raeunima penza vIiiadi 40 dinara. Vxijednost iorinte pronaci eerao pq straari 3. b rukopisa, gdie se pojedinoe navode 748 dinara, a na kraju: .sumsna /t;zcit. ITI; flor. et

Item dedi plehano m flor. pr.o m!S8[l ."Ozbaw;~((. _ 1!ern de~i campanatorz' I flor. qut' 1'ecessz't; ~'te~ dedz' ca'fl1panat01.i nouo IT' g1'wnas 'mznw; XXXX' den. .

!tern, dedi Mi'chaeli~ nota2'~'o q't'uz'tatz'sXII flo». Item emz' oleum ad lampadem' ecclesi« P?'q III flor.

XXVIII

den,"

rl:edz'campanatO'ri ile -pan» pm I flo?', ;"opulam pro medso flo:r. zte'm ca:lzgas pm L den: itmYl., 1'edemi tunz'cam ci sartore p7·0 XX V den. ~ , Item dedi Thome fh?Jn.ipan) L den. qui lab07'a:u£t cl"ngulum ad lingwam magne campane.
1.) Rijeil solidu~. upotrebljava se dakle v znacenin do sada neobiXoom '6 A' 'k . ~., j&I p~ rranan om nteznom a,fin raeunalo se na solidus 12-dinara, pa i satnna~i v ~lu~o [e katl<R(l za' oziiaku broja 12. zvall su S6 b ...' 1_ .:t... "1 , 2 . u atom agatmi, 1<0J"" Ie H o· 1 118. dinar, prsma -tome i' ;solidi piccoliu.
S'

. =:
t·,·

3 forinte dakle yrijeruse koliko 720 dinara, a 1 iOl'inta 240 banskih dinara. Naziv larin te slusi dakle protiv dosadanje prakse za ,~votu od 6 penza.

I

"'T V'

~

--=.-~-

-

44

-

-

45

-

Item dedi XlIII

den,

ptO

1tnO

()U?'1"U de

1)£'I"g1,8 p1'epamndurn ad

sepe'171l

inter scolam. et precones.

Swnrna

jacit XXVI

flO?'. et CCXVI den.

Poiedince se dakle navode: 5 grivna, 2?1/2 fori nte i 536 din: Ako li ie: [) grivna 201/2 tor. 536 din. = 26 for. 216 ~n. 1/ shiedi da ie: 5 grivna = 5 2 for. - 320 din. = 41/2 fO.r. 80 dID. a 1 grivna = 0'9 101'. 16 din. = 200 din. . Riiec grivna izrasava dakle isn pojam, kao i m a r k a, te oznacuje

+

+

+

U ovom registru znamenito je, da rijec jlO1'emls rabi u dojako neobicnorn znacenju. Ona ne oznaeuje zlatnu Iorintu ili dukat, koji je isprva vrijedio 70, a posli]e 72 banovea, vee oznacuje novcani pojam) istovjetan sa 6 penza ili 240 dinara. Ta upotreba rijeci ovdje je posye nova i iznimna, a u drugim suvremenim spomenicima nema joi analogije. 1 To nam primjerice pokazuje popis kucarine grads Zagl'ebaod god. 1368. ) koji imade naslov: "Nota, quod anna domini milesimo CCCLXVIII, temp07'e

novcanu svotu od 200 dinars, Racki n svom uvodu veli dodnse, da ie "gl·j v n a" I rPHObN<1 slovieski u nazi" zamina, d1'ahma, moneta, a da isto znaci, sto i "marca , dakle da ie neka vrst uteza za zlato i srebro, ali ie p1'oracunao pb navoclima straue 2. a registra -vrijednost te grime na 800 dinara, dakle p1'6~asaoic cetiri p~lba vecu vriiednost, nego li ie 1.1 istinu bila u slavonske roarke. NaS racun megjutim evidentno pobija Rackijev. . . Ali ako se i obazremo na onu stranu rnkopisa, po koioi ie Racki pronasao za grivnu vrijednost od 800 dinar a, naci cemo, da mu je raeun pogrjesac. .. Na ono] strani imade pojedinee nav,eueno 1299 dinars, 14 fonati, 2 grivne i 7 penza, a. na koncu veli se ],sulfnma jacz't XXII flm'. et

jud£catus domini Petri jiliz' Donati] judicZ8 civitatz8 G1'echensis numerus £nquilinorum et tasco. eorundem circulariter ivfra sumi conscrvpta ",
Ta listina, koju je priopcio Ivan Tkaleic u ))Stal'inama", sv. VU" str. 37. i 81., sadrzaie poimence za.grebacke gragiane i porez, sto su ga uplatili. U njemu nahodimo ove vrste novaca: marke (svega 3), penzo (svega 8), dena'rii (svega 5290) i b e ck ih d i na r a (denm'ii vijennenses, svega 10, a vrijede 2 beeka iedan banski dinar). Svota oznaeena ie ovako: "Sumpma Ve1'O p1'ed1:ct01>'um 'tncl£no1'U1n jacz't 1i~a1'cas XXXI et den. XV.'I Obracunamo Ii .penze i becke dinare u banovce, iznosila je svota: 5615 din. 3 rn, = 31 m, 15 d. iii 5600 din. = 28 m, dakle 1 m, = 200 dinara. Mi dakle sve do sedmog decenija XIV. viieka nalazimo u Zagrebu iste novcane pl'ilike kao i u Xlll. vijeku, a marka sa.cuvala ie nepromijenjeno svoju prvobitnu nominalnu vriiednost.

+

+

XLXVIIII

den.'( (dakle 22 Ior. i 59 dinara).

Pretverimo li penze u dinare, dobicemo 1579 din. 14 for. 2 grivne= 22 lox. fi9 din. ili: 2 grivne = 8 for. - 1520 din. =2 for. - 80 dinars, dakle 1 grivna = 1101". - 40 dinara. Posto je pak 1 for. = 240 dinara, bijase 19rivl1a = 200 dinars

+

+

+

ili

iedna marka.

Prema tomu ie racun Rackijev bio kriv, a rre ka,ko on misljase, raeun na strani 1. b rukopisa., koji nije bio nikako u skladu sa njegoYim 4. a registra na

IV. Heraldicki motlvt na banovcima.
(Stari grb "Slavonije".)

:racunnm i kog ie on radi toga pl'oglasio pogriesnim. Vri.iednost grosa pToracunao [e Racki po straui

7 dinara,

'I'anro se spominju

ave vrste novca:

520 din. +.8 penzl;t
i

gl'osa, a u svenru ; "sUJIl'I/Inafac'I,'t VI flor. et Cll dem/ Na osnovu ovih biljezaka dosli bismo do zakliucka, da ie 17 grosa vriiedilo 20 dinara, a to je bez dvojbe krivo, jer zllademo iz drugih onovremenih Iistina, da je groB vrijedio ::> banovacaU sumi imalo bi dakle glasiti )let COV den," mjesto "cn den" Tu pogrjesku valia nam dakle pl'ipisati iIi piseu originals. registra, iIi pak prepisu, koiije upotrebi0 dr. Racki kod publikaciie.

+ 3 for. + 17

Za oznaku slavonskih banskih dinars vasui su osobito ncki hsraldieki moti vi, j81' nam podaj u podlo ge za tipologicku k lasilikacij u ci i elih povecih seri ja. Najvazuiii heraldieki motiv, koji gotovo uvijek nahodimo na lieu sviiu banovaca, jest k una, prikazana u hi! egu. Ta kuna bila ie, kako .razabiremo iz dekreta kralja Vladislava od godil1e 1496., koiim ustanovljuje novi gl'h Slavoni]e, najstariia grb-slika kraljevirre Slavonije, [er se u
I) l!~ragmentnm notarum numerus inquillniorum ind~cialium eivitatis
1i

Greclien$is,

annis

1359

et

1360, 1875.

Cori.&e jtem

et taxa uorundem in civitate Grechensi aanis 1367 et 1368.

Ol.>apopisa .pl'iopciioje Ivan Tkalci6

nStarin:llua jllgosi. al!:adelD.", knj.

vn.,

-

46

-

47
1506. podijelio je Sigismund L knjazu kijevskom povlasticu, ds seljaci, kad se zene, plat-e kunicu svom holjaru, a boljari kad sezetle, da [e plate knjazu. . U· Smolensku izdana je g, 1514. u stanova, da se u rme troskova :33, svaku parnicu plati po ieduo krzno kune 1). I u Poljskoj hijase ku n i caf) porez, koji se nammvao 'krznlm:a kune, a tamo bija88 vrijednost kunicnog krzna toliko utvrgjeua, da je vriiedila u mjesto gotova novoa, U Poljskoj se dapaee racl.iualo na kunicnu m a r k u, koja je hila nesto jeftini"Ja od jsrebrns marke. -Ieduo kunicno krzno vrijedilo je opet -dvs krena vjeveriee. . I u Slavouili cijen'ila sa: isto toliko knna, te Be u srednjemyijeku vrlo cesto davala mjesto place, kala to razabiremo lZ nekoliko znacajnih primjera, U godini 10.18. obveza§e se stanovniei grada Cha Fiesole na hrvatskorn otoku Kr k u, dft, de Mlecanima placati u ime godisl1jeg danka 15 kunicnih krzna, -a stanovnici otoka, 0 SOl' -a . 0 becase u ime: danka . 40 krzna Sj. 120.3.. osudise Mle~ni grad 'Zadar, koji se biiase podigao protiv mleta.ckog gospodstva,ali opet podlegao, na globu od 3006 kuniCriih krzna-t), KoCL ·talike mnosine i vrijedncsti kuna nije eudo, dase i drzava ~oristila prihodom lova na -kune, _te da 1e ua taj prihod nametnula porez) koji biiase _dugo vremena najizilasniiim pOl'ezom 11 Slavonlji. Taj porez zvao se po Iatinskom imenu kune martu1'ina, mardU'f'!t.'na u dekretu Alberta1 § '62. martuTina7''Um P"'I1,'88tl)tie, a .morae se daV'ati vee za viade kralja Kolomana (1095.-1114.). R,azahiremo te iz dekreta Andrije If. od god. 1211., kap. 11,. g<lje se veli: "murtulrtTuze JU$ta; c.onsu.etudillem a Columano regf!. amstiuuam. 8olvitnt'U1"(,a -sudedi smislu te izrelee, drziro da je marturina vee- lfrije KolomRua za d{;jmaee dinastije opBtojtda, a ova] ju samo preudesio, I § 27. ~latne buleod godine- 1222'.sadl'zaje:· ustanovu, koja je aliena netom spomenutoj; .. U hrvatskim listinama spo~inie se taj p<Dr.eznajprijesa ;tn'alia Emel'ika 1119, u listini, koiom kral] oslobagja kaptol iugre:b~ck_i) da placa lllartu~ rinu liil6 kralju, bllo banu, a kl'alj Andl'iia n. pot;tdi 'O-vu pov,1asticu .12"09.5). Isprva davala se ie, rhartul'ina U .naravi, ali vee u listiui ..E"merik~ od g. 119.9. govori se ,ile mm'turz'nw vel de" p1'ovent£bus, qu£ loco_marturz'na1'umex}11:bentu1~(S), a iz tQg,a se. vidi). <.fa se vee ouda davala IDru.·turina hilo u naravi, bilo u noveu.

dskretu veli :))qua1nv£s £llud 'l'egnu?n nosirun: Selavont'e ab aniiouo habue1'it pro armorum z"nsz'gniaunum Mm'dureml'. Darrasnji _grb uze pokrajine SIavonije stvor io je kra1i Vladislav za cijelu Slavoniju, a bijase u njeinu aluzija onih politiekih prilika, u kojima se kraljevina nalazila u ono doba, U - dekretu, 'kojim kralj izmijenjuje stari grb veli se: '"Ova kraljevina, koja lezi megju dvjema rijekama Dravom i Savom, stoji i stiti protiv Turaka, vjecnog neprijatelja i protivnika kraljevstva, susjedne zomlje, ratujuci bez prestanka i suzbijajuci svaki puta.meprijatelja, kada bi koraknuo preko granice. Za to se maze ovo kraljevstvo punim pravom nazvati stitom i tvrdim bsdemom kl'aiievine Ugal'ske. 1s_ ds _DiVa kraljevina Slavonija i -njeni nama vije,rnj podanioi, keji u n~oi ohitavaju, upoznadu nasu kraljevsku milost, odlueili smo dati iO] ov:ai grb: II trouglatom stitu dvije pomenute riieke popcijeko, a izmegju njih na crvenom poljn gOl'i spomenutu. kunu, TIien stari grb, 11 naravnim bojama: I 'oba dr1.lga poli~, koja zapremaju gOl'nji i d6nji rub, imaiu biti crvena. U gor.nie polje stavljamo radi neprestanih i neumornih bojsva protiv .Turaka zvijezdu ))~_fars"1), . Taj gl'h preclocuje nafudakle aJ.egoricki onu situaciju, u kojoj bijase Slavcmija za turskih bojeva, a prostor njen. susen j~ 'na zemljiste megjll Savom i. Dravom, Stari pr:vobitni grb Sla~onjie jedino nam se saeuvao na novoima, a u najstal'ijih primjeraka biia~e luna iz-megju dviiesestokrake z'Vijezde. Postanak tog posve neobienog lika - kuns - u starom slavonskom grbu tnmaei se obiljem Burna) koje prikrise sve pokrajine i u kojiroa hiiMe kuna najabicnija, a sa svog dragocjenog krzna najobljubljenija zvijerka, Vee Martial, L. 10. sp, 37. spominje te kune imenom "Mtt1'tef/', ili vee za rimsko doba donosili zemlji !,Oattae- panno1Z'teur!/(" te veli, dasu velike. koristi. No kuna biiase i u d:rugih Slovj(loa u·' velik,oj eijeni,te sa vrIo cesto -placalo u mjesto novcem .nie~ii:iim k;'znima, Tako je. odredil3i ~uska lualjica Olga godine 964., da mladoz-enja u rne nknja~.eia'" (porez, koji:in se llaplacivao priiasnie.J~ pnmae noct£s) dade svome gosp0dar.u iedm:) knmo erne kune' ... Tai s'Vatov-ski porez ostao je od tog dODa pa kt9Z pO'znii~ vijeko'Ve u Rusijt pod irminorn kunienoje, kunista u obicaju~.
~) Tekat
ark,
Ol'Q-

run

·po

~) Nik, Mili. Karamsin;

",GesclJicfLq, -Bus-slands"

vIT"

112.'

.

listiua uz.fa.ksimi!e

grbn pdop6io
18.9'5.

je potJluno

Dr. han:

pl. BD-jlliM'\

11

n-Vjestniku

hI''''

o;baist".a u ZagreU1tu, Jl. _set·jjn: 1. --sveznk,

!) Fr. Piekosj.nski; nMol\l1m meilli a.iv-i hlst .•u'. : 3) Kul!iulje~·j!\: "Coilex ilipl" 1'1 100., 101. ~) Po Tum, .arcigiakollu· spljetskp!ll.

1'e,8-

gestas' Pol&'n:iae iHnstr-autiit~' 1., 17,:

~l . L

v.

Scltl()lzer: ~Nes_tors ,.:usa. :AiIlIta:!ei:l.u, Gt\tttli"g'eu '1809., str, 126 .. Jos. Muller:

.Altrllssiscue

Geschlc4:te

u!LCli

'NesM'",

Be:din. i312.,:~ti·.1M.

i 2-20.

0) Tkal6i6~ "Mullum. "piscop. Zagr.«,str; a) KukuljeviC: "Codex dipl_· n., 221.

'(. .26_;

-

48

-

-

49 -

..' u Nikoli odine 1319. doznaiemo, da ie "ab a/YI~iqu_is Iz listine plsane b;n, 1 b' dn~ plemic (jobagio) ili kralievski gl'ag!anm tempohbus" placao sva n S 0 0 . . .: . a godinu 12 dinara ') , " rali u nne martllIlne n . ·t' , Andl'i~le II atp 1":'Iva1 Zlitelii~ zupe Gora , kOlu Je kral] ac lU Prema 1 101 IS .,' .'turl·ne 42 lrizaska dinara 2), a ki C' t -oitama u nne roar .. darovao t~pns 1m, 1,S 81d srod 1213. oslobagiaju se neki zite1ii te zupaDl_!: poveljom istoga kraIla t>' li Iii duzni ako ustreba, slusiti od ruarturine, ako plate 5 penza, .. a su ~os s l'av~o paste u nas !3) . k 1 ici - To b11a8e prV1 po u ,' mana.stu'u ao g asmci. .. t bnim pl'ivilegiiem po!edine Od IXutl'tUl'ine opraStao 1e kral] poces 0 pose -c tvo u Slavoniji i, ili o'edince: 1209,sve syeens . korporaClle, op me, 1 Pl. b xk·. 1277. op6inu sv. Ma11tma maCl}} ... D a1. "''') ) 1217 . ponovDo ksptol zagl'e ae 1,

°

1

It;

"

c:

poei JUt komisiju a narod je dusan davati im u ime deputata jednu OYCU, sest kokosi 1), jednu patku, kabao vina, 12 mjera graha i t. d, 1al'turina se mcgjutim nije uvijek pobirala po drzavnirl'l organima, vee se davala u zakup. Tako ie kralj Emerik dao zagl'ebackoID kaptolu vlast, cia pobira marturinu u podrucju zagrebacke biskupije, a kaptol dobivao je od toga u ime troskova eksekuci]e desetinu"). 1344, dao je ban Nikola martul'inu i druge banske birove U zaku p jednom drustvu, Rako vidjesmo, malesna kuna bijase u zivotu naroda koji zivljase u ,cijeloi" Slavoniji, vrlo znamenit taktol' - i obzirom na trgovinu i na drzavne financije, pa s toga nije eudo, sto je ona postala glavnim likom slavonskog grba. Novce s tim grbom zvali hi katkada po njemu mardurini. Na novcima prikazana ie kuna uvijek u trci, Na novcima, koji se po tehniei vee _poznaju kako stariji trci n a d e s n o, a na novijim n a Ii ] e v o. TIme dobivamo vee jedno obiljezje, kojim mosemo te banovce l'azluciti u dvije velike skupine i od kojih se starija odlikuje vrsnom tehnikom, porono izrezanim pecatom, a na po se boljim sadrsajem srebra i ecom tezinom. IT grupi novaca, gdje .knna trci na dssno, opasismo opet neke razlike. Po stilu i .izradbi uvrsticemo one banovce, na kojima je kuna prikazana megju dvjema zvilezdama 3) u pocetak perijode, u kojoj Be kuju banovci, a nz one nize se pomanji n12 tip ova, u kojima se gomja zvijezda zarnijerula k run (')rn , tako da nam reprezentiraju novi tip: sa k u ti 0 m izmeg ju krune i z v i] ezde. Neda e pouzdano kazati, kada [e kruna uvrscena u grb Slavonije, ier nam se 0 tom uije saeuvao pismeni sp om en. Sigurno je, da se od nekog doba uvrstila ta kruna bez iznimke 1l:;1lice banovcima, te je tamo vigjamo sve do dokinu6a domace kovniee, Obazren'lo Ii se na analogiju u suvremenih ugarskih novaca, to cemo krllnu naci potieMe tek za Karla Roberta 4). Po tome sudeei valia nam te noyce nvrstiti u doba, kada izuml'ijese Arpadovei. Sjetimo Ii se politiC-kill prilika, koie Slavonijom i U garskom zavladuse poslije smrti Andrije IIL, gdje se Kal'1o Roberto pojavio u Hnl'atskoj kao pretendent, da u ime anZuvinske kuee svojata ugal'sku i slav.onsku
~J
.) U Kukuljevic\a glasi "salL gallillae".
Kukuljevic: .Codex: ilip!.", "Notitiae gl'b pras!. 221Isgnor. Croat. Sclav. (It Dallu.", sl.1'. 301., drm. tla. je V!ndislav na kojilu 11. pryi iIIvijez,1u un to JllU1.jeoje u RUPF Jacobus: "Numie pobija se nov-cima, oIL l)ost:l.nja Ii
\.0)11.,

11 Vaski 5).

'irodnim porezom (Produc.tel1S vrcmeJlOm zdruzio se tal porez sa pr. Z1 a) Sve do . ko zvanom zaloz-inom (Zulu&lna, u usm . stouar), sa ta k bi >; to posebni porez, a zvao se: 1_•• l' Ladislav-a kumanss oga 11a~e .. . ' .i. :« k vlade JUa 1a . . .l d' ,'t . _"6) :iIi vwtuaZw bant ,ka 0 '"t aLum quae vulna't"tter ~'U,usma wt U7 " coII llC"U, VZv U (234) d K 0 10m a n a ') 1 . . se nasivlje u listini VOlVO e.. .. , kako to razabiremo iz dekreta Kasni] e ui edin j 8e ~ve d Vil e vrste PIOI ~a, 12 ·gdic se coUectae martu1"'l .. L'udevita I. od godme 1351., u ca~ ll," .:. 1 . '1" ban sulmm'GJ (ban zsolosmaJa). narum. naziv lU nneuom ..' .: , kako se zovu " birali su nosebni pOreZD1Cl, ma1·t1J,1"/.,na1 Z'L, •• M al'tunnu po .r . . k ko se naz1v1Ju u . . •. lI.~:'k 1327 8) o-f.f;ciale ma1,durvnarum, a u [istini bana mJ ca, ., 'JJ" . . '.' ]' B 1 IV 1241. 9) ili collectO'res ma?'tU1'Zna7'um• listiru kra!a ee ., ..' .d sa Iukrom Kako priie vidiesmo~ otplacivala se ~o's~11e mal·turma zale no . 11 do 12 dinara god.isnle. . '. u novcu, 1 to sa .. '20 ila 1273. pod predsledanlem Generalna k.ongregaclla s~~rl . ~pn. obiranie martUcrine, te u . k k" di 1 0 ureO'lenJu p .... "3 bana MateJa za OD, rO~l r~a kolekWri :rilliu sarno sa 12 liudi i 14 konia paragraill 27. ustunov lUIe,
Ie J) .' (j~) .,' ". ~ •

') Kerchelicb: .N onto pr:a.elimlu: ~, s.;r. 24-1.. ~).Tka.leie: .!-1ODum. episcop. Zagl'. 26. .." " y'k· 1 VuC6tl. ") Andrija II. snizuje bra.el ·16 os avu,
(Itllkuljevie, ~)

l

Dusanu

.•

rn~rturinu

00 4-2 ua 12 frizaIika. dillara.
,

'1ib denarios siva ula.rturinas vel denaries }loudens ut Dullus ·ba.nus vel baD..l1us .... eros Tk ~x·L. SpOID <'T, Zap'reba" 1., 21. VI 1'''16 le~ p"aesumat eXllgere". (1.."1,,." .. " " 2S I BaboneO"a Vodicanskog; Bela ., p ;) oa. marturine oslobodi.O je Andrija 11.1 1 . ~"o.~ R to) Ladi$lav IV. 1274. dajeStelanu, . d' 'il k' posjed (Kuku1IevHl, ages a, . , iI di 1 • iniee Gykowa i Cbora,"lra .'m Ie . lUI ne L . • (Coil. Iv Arpud." US. FBj!lX: .Co e:s: p. l . ]£orist bere martunnu " e.,., . B" 'a sinn Mihajla, pravo (,a 11 SVOjll. . . 1 Salll pobiI'a mattu~inu 11 kOrlst o~lacun· V 2 277 .. . KoI01U1U1podije[iQ is biEkllpu peculskorn pr~vo,. ca ) .. " ., . M "fIung mstOl"HlIL· 1., ,91. (Ku1m1jevi.e .Arkiv XI., 112. Tbemer: " onum. a 1~76 Wenzel: Coilax Ju-pa.il." 1):., 493., XlI., 173., ") Pray: .Notitia pracl." I.,. G. 111., go .. "

regesta.)

•.. :.

n.,

Naravnije 10 citati "sex g.al)in.ne".

:') KemheliclL:

vio, k-oji je na slaV(lnslQ nalll.7.imo .zvijeziie.

~mjestio Roberl-a

191" 197., 236., 262. i t. iI. V) Kulr.uljavic: .Jura" 1., 1., &9. , S) 'l'kalcic: • 8p01_11, gr. Zagreba", brol 140 . •) Privileg Babonega .Codex AI'pad," Ill., 116.

4) Sravni l1ukat Karla

Hungariae 361.,

lla.ctenus

cog'niti",

BudaI! 1841., 184,,6. s1. 336., gros sJ. 341" ilenare i obole 81. 359" Sf< kruna DO. slieni llaCill: RUllp. sl. 393" 394., 403., 405,

362, I za Ljudevita upotrebljuje

kl'UDU;

50

-

-

51 -

sjetimo Ii ee, da ie "Qas U Slavoniji nasao p:rvo priznanje a i po~pore U nasljednom ratu, €lto ga ie zapodjeo protiv one stranke u U:~arskol' kola ie prianiala uz Vieeeslava i Ottona; da su ~~ davno. pl'J!e, ~e~'? sto ga Magjari priznadose U Zagl'ebu svecano okrunili, lako 1e pom~sbtll da 1e on na nspornenu te krunidbe dao slavonskom ~rbu kl':~nu. Tal gl'~ bio je ista aluzija na politi6ke aluzije svog doba, kao 1 potonll grb Vladi-

Probitnog znacenja 1 Da Ie tradicija jos u zemaljskog gl'ba, dokazuje prikazana ie svijezda vise

postanka tih motiva dakako da se malo ko sjeca. XIII. vijeku poznavala te motive kao sastavine nam jedan novae Andrije II. Na lieu toga novca polurnjeseca a natpis naokolo glasi :

n. na odnosaie za njegove vlade. Kao sto ie Vladislav II. promijenio stari gr~ ~lavonij~~. ka~o ga je iza njega pl'omiienio Sigismund ill., davsi kraljevini Slavoniji U nne gr~a embleme luksenburske kuce - tri glave risove, jos danas u grbu Dalmacije _ tako ie i sva prilika, da je i Kar 10 Roberto, osnivaiuci novu di~a~tjiu, promiienio i grb, a kao najvazniii momenat u zacetku te nove ere isticase
slava se krunisanje u Zagrebu u god. 1300 ). .• Ako dakl i nije posve pouzdano dokazano, ipak je sva pnlika, da je krnna uvrscena u slavonski grb na uspom~~u tog mome~ta,. a ~?v~e, na kojima ie nahodimo, mozemo dakle uvrstrti u doha, ko!e Je slijedilo iza g·od. 1300. . . U uizn benovaca, gdje ie kuna prikazana na desno, a VIse l1!e kruna, iruade ih nekoliko, gaje je pod zviiezdom nise kune sroiesten polumiesec. Ove novce uvratiti nam je pod kra] dcba, u koiem ie kuna prikaza.na 11.adesno. Od casa, kada nalieu na1azimo polumjesee i zvijezdu, nestaiu ta d va simbola sa zalicia, g'die bijahu sve do onda uvijek smjesteni. Druza velika skupina banovaca, koja nam reprezenmje ill'ugu polu slavon kih antonomnih novaca, sliena je OVOID potonjem tipu, ali se bitno time raslikuje, sto [e kuna prikazana u trci na 1i iev o: tipovi dakle t O'rupe jesu k un a na l ij ev o, gore krun a, dolje polumjesee i zvijezda. I;; Polumiesec j zvijezda iesu dva prastara heraldic.ka motiva, koje ec u rimsko doba poznajemo i koje sa bizantiske uprave cesto nalazimo. u provincijalnim grbovima Ilirika, a osohito u nekadanioj rimskoj pokrajirri Dalmaciji, Kad se u srednjemu vijeku hsraldika utvrdila ~ ral'}vil~.:na ne~~ vrst simbolieke snanosti, rado je pl'ihvacala te stare motive, koji su bili 080bito obljubljeni u pokraiinama balkanskog poluostl'va, a poimence u Iliriku, gdje ceroo ih vrlo cesto nalSi U zemaliskim, gradskim i obiteliskim g'rbovima. Ako i ne zauzimliu ti motivi prvo mjesto na grbu, '11'1'10 cesto upotreb1iuiu se bila kao ures, bilo pak da se njima ispuni koie prazno polie, ili koji l'azdio u stitu. rralro ceroo ih naoi u gradskom grbu zagrebackom, koprivnickoDl i t. d.
1

ovae Andri]e II., kovan sa Dalmaciju.

Afl.DREAS

. DAL . R

+" (Asuireae Dalmatiae Rex 1).

Rupp drzi punim pl'avom, da je taj novae kovan nakon reinkorporacije Dnlmacije sa Andrije Ll., a ja bih tome dodao rnnijenje, da onaj polumjesecsa svijezdom - odgovarajuci natpisu - predocuje grb Dalmacije, odnosno osvojenoga dijela ove pokrajine. Naimoenija obitelj, koja vladase U razdoblju XlII. i XIV. vijeka primorskom Hrvatskom i velikim dijelom Dalmacije, i koja bjese rasirila svoju viast i nekim dijelom Bosne, bijahu Bu b idi, a zanimljivc je primijetiti, da i na grbu te obitelji nalazimo polnmjesec i zvijezdu. Maguee, da se ie u ime zemaljskog grba srtbstituisao grb te obitelji, ili obratno ier takovi primjeri nijesu bas ~'iietki u heraldici, a tome bi se moglo u prilog navesti ito, sto knezovi veljski i modruski, pa i oni iz knee ~an~epR~~~e, koji naslijedise Bubiee, us svoj doma6i grb upotrebljavahu 1 taJ star]]l, u kome je 11a prV'om mjestu polumjesee i zviiezda. Na zalicju (reve:rzu) slavonskih banovaca nalasimo uvijek d v o st r u.k i (patrijarkalni) kr s t, stajedi na stepsnicama, koji zaprema sve polje, ~acenie toga Justa je ocevidno: on je zemaljski grb U garske, a lla~odimo ga vee na novcima i pecatima iz pocetka arpadovske dinastije, ~al na slavonskom novcu predocuje dakle dr2lav:b.opravni odnosa] Slavonije prema U garskoj 2). S obje stl-ane krsta, pod d6njom pl'iiekom O'redom nam.l·este'ne su d" k_ ~ b , vIle 0 runjene glave, jedna okrenuta pl'ema dl'ugoj. Te glave turnace se .raz.n,o. Fr. C. Pal_ma driao ill je za g'l'b Dalmaeije, ali je to mniienje krI~?, leI' ono, sto m} danas ddimo za grb Dalmaeije, mnogo ie mlagjega porljekla od banovaca grh taj mreo ie Sigismund LuksenbUl'g za "svu Slavonii.u'" a one tl'i glave u grlm nijesu Ijudske vee risove (= niem. Luehs, otud Ime Luchsenbutg).

ru:~t

.:) Rupp s1. 17., Weszerle J6wef: nTa.bulae amnunOl'nm hnngadcomm". Pesth 1873. XV., sl. 5. -) 0 kratu n3. ugar~kim novojma sl'avni u Ruppa I., stl'. '82., Sg. 1) U Ugarskoi k"unisa.n ie tek 1308.

-

52

-

53

-

Rupp misli, da nam te dvije glave preclstavljaju slike kralja i vojvoda, koji vladahu; no protiv toga mnijeuja moglo bi se navesti, da za vrijeme, );:ad nad Slavonijom nije bilo vojvode, ne bi smjelo biti na novcima ni dvije glave, vee samo iedna. N ajprilicnije mi se ciui mnijenje S ch ti n wi esner a, koji misli, da te glave prikazuju oba sveta kralja, BV. S tefana I. i sv. Ladislava I. Bilo kako mu drago, oba tao motiva nalazimo najprije na ugarskim novcima a tek poslije na slavonskim, te su dakle ugarske proveniencije, Dvije okrunjene glave vigjamo na novcu An d r i] e II., eesto na novcima Ladislava IV. Kumana, a jednako kao u slavonskih sa krstom po srijedi na novcima An drij e 111.1). Iz ovih heraldiekih motiva kusalo se tnmaciti postanak pseudobosanskog grba koji se u XV. i XVI. vijeku pomilja, a prikazuje kosi krst (taka zvani krstsv. Andrije), na okrajcima krsta dvije glave, a u srednjem stitu polumjesec i zvijezdu. Osim ovih heraldickih motiva, koji su na ovim banovcima nepromijenljivi, imade jos i takovih, koji se promijeniae. Na starijim novcima nalazimo sestoperu zvijezdu (desno) i polumjesec (lijevo) vise gorujih pri[ekih greda. Vise polumjeseca vidimo cestositnije biljeske : pi k n ji e u, k 01uti c ili m al e san krin. Te biljeske nemaju heraldickog zuacaja, vee mislim, da u bile. kao posebne oznake za laglje raslucivaaje pojedinih emisija i serija, a kao takove nam mogu pcsluziti i kod klasilikaeije vecih serija. Onim easom, kada se na lieu pod zvijezdom smjestio polumje .ec, ne staje to dvoje heraldickih likova sa zaJicja, a mjesto toga vigjaruo d viie ptiee,. koje stoje na danio] prijekoj gTedi a g'lava im je okrenuta cenaru. Dvije ptiee nalazimo 0 im na jednoro novcu Stefana V.2), koii megju tim nije apsolutno izvjesno ustanovljen, na novcima Ottona Bavarca, Ali taj pretendent nile imao u Slavoniji upTavo ni [ednog pristase, pa se ne moze vjerovati, da je on uveo te ptice na novee. Ptica - labud na kosoj pruzi, bijaSe i grbom knezova krbavskih, pa hi prije bilo osoovane mnijeoje, da je veea sl'odnost s tim grham 3). Ako i nijesam kadal' uavesti posebnih dokaza .za svoj nazor, drzim, da te ptice n~ slavonskim noveima predstavljaiu noja, sto ga nahodimo uz afiZuvinski krin u Karla Roberta i Ljudevita I.) kao poseblle kraljeve
1) Utlp'Po. c. 81. 195., 232-.-226., 2n. 2) Rupp ~c. sl. 322.-224. 3) .Slican gl'b bijas!l pO Ritterovoj bauolo 'iji i u paua Butka (1251.) vij",rnog pristaso Be1e IV., koii so >lvaenzopfW 13utek, bozjom i kra1joyom milO$ti ban Priniol'ill.~. Ptica II grbu je labud II- nIL glavi lej krunll., a drugIL kruua kao og.rlica.

grbove. Te ptice ua bauovcima izragjene su taka maljusne, a c.esto i taJ\~ hl'?'lavo, da. e n~ d,a usta~ovit_i, u kOji rod da ih uvrstimo, no ipak c1riIID, d~. u n.eklh bo1je, izrazenih pl'imjera nalice najvise noju, Svakako su te dvije ptice na zalieju u svezi sa In'unom na lieu 1 a znamenito l'e, d~ se od. casa, kad.a nalasimo na lieu krunu, na zalieju pojavljuju i te ptice, koje do dokinuea domaco kovnicc ostase stalnim obiljezjem slavonskih banovaca. Uz ,~pomenute motive nahodimo na zalicju slavonskih banovaoa jos ne:~e, koji su sa~o za ~res. bez ?osebnog' heraldickog znacenja. To su po dvije ~~le gra~cICe! k?le nidu bl10 na gornjem cenara aCinje prijeke grede kr~,ta, III pa~ lZ sredl~e, u ko~ su alueaju koso ponamjestene. Mjesto cvijeteka naci demo na tim graLlClcama katkada bobios. I na lieu namjestals se slicne osnake, bilo po jeclan. cvijetak nalik krinu bilo bobice , ili mali KoJutici, poredani po jedan do tri njih kraj krune. Te oznake na lieu nalazimc osobito na kasnijim novcima, a bile su sa raslikovanjs emisija, ako ne i kao prosti ures, Od tih oznaka spomenuti nam je samo k r in na po se. Krin nalazimo vee 11a novcima Bele m., poslije kao ures na vrsku zezla na dinaru A.ndrii~ ~", te na novcima Ladislava IV. K uman sko g '). U tl~ prunjerima ..mogao je krin u toliko biti heraldieki opmvdan, sho .Ie Bela III" kao muz Margarete, kceri Liudevita VIL, kTalja hanellskog, mogao da prirni kriu-atnhlem ansuvinske kuce ali i u tih .. pr~lera p.a i u ~a~ovaca [e krin tako nuzgredno izrasen, da g'a ne alJa drzati heraldiekim znakom.
)

Tek gdje ga nagjemo na odlicnijem rojestu, a Jlsraldicki izrazena, mozemo ga dovesti u savea sa anzuvinskom din as tij om. U slavonskih banovaca pak ualazimo to samo u d va rijetka slucaja, . Saberemo Ii doj~~osn~~ razlagan~e u nekoliko rijecj, mosemo tipologl(~.kom osno:-om ~!asifikaelle slavonskih banovaea postaviti ovaj niz: I. Novel starijs arpadovske perijode koje po case kovati banovi oko polovice xm, vijeka, a znaoajni tipovi!:iu 1m na lieu ku nn na desno izmegju dvije zvijezde. .

. ~I. PrijeJaz ~d te st~rije skupine ka8nijoj predocuju nam oni ban()vci, gdJe J8 Run a. prlkazana lOS de.gno) ali gdje je a) vise nie kruna pod njom zvijezda. oj Y'i~e nje ~runa, pod Njom zviiezda j _Folumjesec. . m. Ban?VCl ~otoDje pCl·jjode razlikuju seod zadnjeg tipa time, sto Je Kuna na heu prikazaDa. na lijevo izrnegju krune, zvijezde i polu') .RIlPP Ill. 118_. 167., 255.

54 -

55

-

mjeseca, ali se razliku!u i tezinom isadl'zaiero te su o,d sta,~iiih nov~ca laglii "za 200/01 a sadrzajem slabiii ad prilike za. 12°(0- Tl no~Cl bez dvojbe kovaui su na oscovu onega zakona, slo ga- nalazllllO lzrazena 1 u zakupnom ugovoru zagrebacke kovnice od godine 1344 .. Tip t~j malo se ~iie~~a do dokinuca autonomne kovnice, ali sto su nOVCl mlagji, to su hrg]aVIJl; a osobito u tehni6kom i umietnickom pogledu opazavamo veliku dekadansu
II

izradbi,

v. Natpis.
Vecina slavonskih lici natpis: banovaea imade na lieu
II

dvostl'ukoj bisernoj

oko-

Razabiruei banovce pojedince, naci ~emo u natpisu velikih raslika, '1 e razlik na tase kraticama, koje bijahu nusne radi tijesna prostora ili pak uslijed pogriesaka rezbara, koji je rezao peeate. Tih razlika imade toliko, da vee uslijed njih mozemo ustanoviti veliki nis v arijanata oduosno eurisija. 1 Rijec MOll€IT7r naci cemo u ovim varijantama: MOllET, :rvrOIET, II lET, IlOET7r a jednom i VOTl\. D rijeci R€IGI.8 eesto se R zamjenjuje slovom P : P€IGI.8, a katkada se izostavilo slovo €I: RGI . . BloVD S obieno [e pravilno, ali i obrnuto 2 ili poloseno tn, co, Najvise razlika naci cemo u pisanju l'ijeoi SCDAVOllIA, .koja se kao zadnja pl'ema prostoru obicno kratila. Mi imademo ave varijante.: BODMONlTI:, 2CJJN0J11\:, 8ClI7rVOll, 2CD1l..VOlll,tnClJAOlll7t, .8D'ITVOIH1f, ,SCD1l..VOA, BaIJ7tVM, SCINOIU7r, tnCDlIOJ1lI, SOlt7r .Iednoc cemo naci SkTllIOTIll a drug' put cak SITlMOVlTI:,

it. d.
gdje

MOllaT1\

RaGlS
U

1? BCltli..VOlllTI: +: karakteru lapidarue

latinice. U prvih /. t oramo ih u vrstiti u je iZl'adba lijepa, pomno rezana, ,a vee ?O ~me m , . doba, kada ie tehnika u slavonskih kovnica bila \5a,-:rsena. Sto s~, novc~ mlagji, to se slove primicu blize latinici, te su !OSl]e a ce.sto neLi]epo 1 Dejasno izrazena, panam se odaju kao 1'adn1e losm rezbara lZ doba propadania autonomne kovnice. GOl'nii natpis do sada se obi6no citao "Moneta 1·egis pro Sclavonic£ ", ali to citanie protivi se -sredovjecnoi paleografi-ii, ier se pr~c_rta~o slo~~ ;F rabi u listinama bee iznimke za p(31.1). To narn potvrglulu 1 dva trpa, nagi u pet eksemplara brdarskog nalaza, gdie imademo ovaj natpis: ena
NOlla1"X 110Ua'1A RaGlB RaGIB paR paR SCJJXVOX SGIlAVN.
1

Slova ili su obla gotska, ili

slovo I stoji mjesto a a slovo V rnjesto N. ad ligatura nalazimo u rije6i MONETA slova rA', a ta je skoro uvijek nevjesto izragjena, te cesto izgleda kao IE ill M. D rijeei BeDNORIA ob16110je A i 'If u svesi : X, M. . Novci sa gornjiro natpisom najobilnije su sastupani u nizn banovaea koji sn do sada izbili na vidjelo, ali imade i takih, gdie se natpis bitn~ )'~z~uie, Najznatnija ie razlika, da su U nekih prirujeraka jzostavljene 1'lJeOI "REI.GlS pll te ie samo ostala oznaka "J.l![aneta Sclavonz'eu. Eva te vrste natpisa:
.moaEIT1f mOIHfT1f SIlOn.e:T1f SaD1TVOur SUDlIVO.lU scrL1fVOIUa SOL'B''lJOlll SOl1itVOrua

x

1l X

x

€II X

x
XV

ill X

Natpis

glasio bi dakle,

dometnuv

suiiks

akuzativa

rn, koii odgovara

mOnEtTlI

+

propoziciii pe1': "lJloneta 1'egis per Sclavonia:m", , . . Tai sufiks istina .manjka gotovo U svrm .b.anovClma, ali g~ imademo u pomenutim brda,rskim eksemplarima u kratici SClt1\VM, koja se c~Me , gdje nahodnno nalazi, a posve pravilno u iednom novcu osjecke zbirke
natpis m DB 1? SOltli..VOlllTI:m. Prvobitno tumacenie velS s toga kovao za Slavaniju posebnog novea,

nema amisla, lei' k r a lj sam nIle dok llotonii tumac bolje odgovara.
U

.,'

drz:wDo-pravnom

odnosaju kmlievine

ono doba,

') Kerchelicl1 drzaJ;a, du, ouo. ~F" znaei dva nPP", no kratica za to bijaJ;e potes vise slova ~~". On cita ",a to nmoneta pallBlis; ... ", sto po gotovo -nema smisla. ("Regnor. Cr9at. S1. at Dalm. J]ot)tiM pra\llin)..·, str. 130.)

tom. n~tpj 11 pl'o~jenj vl1 ie sn:u~ao vrlo bitno, a nema dvojbe, da to! _Pt'omJ~~l po~o~ koji vazan pohtlcki razlog. Moguce da su ti novci kovRm. U Vl"11eme interregna, kada je Karlo Roberto dosao u Hrvatskn ~a ~. ~me ~astine ~a .izumrlih Arpadovaca osvojiugal'ski prijesto l1~ar;ilia V]e6~sla;va 1 Ottona Bavarakog. U onom osamgodisnjem rasdoblju, gdJe. 1e Sl~vom]a posve neodvisno i protiv ugarske stranke priznala Karla kraljem '. b 1la ]e s:e~~ lzmeg!1l 0bih drsavs, prekinuta, a samo u tako doba . '. . 1 mogh bismo pomisliti, da su 1me k1'a11a na novcima izostavili,

:u

ffiOI1EJTlI

X SUI X

ad

~

57

-

-

56

-

1;>

Jcdan zanim1iiv komad bl'dal'skog nalaza imade natpis roona~RT ~H § RO I-tlICIll, To ie jcdini nanski novae, na kome nalazimo irne Hl'vat"1>:e
+):

(IC]ROlllICIll

Novei, sto su ih kovali vOlvode slavonske, l'azlikuiu se od banskih dinara bitno time, sto se tamo mjesto obicnog uatpisa uvrscivao natpis 11011fITA DV IS }? SCllAVOUIA +, Posto su vojvode bile kraljevskog roda i neposl'edni zastupniei kralja nijesu ovoga posebno spominiali,

a ~'. Karakteristicno je u . tih no vaca d· im natpis uvijek p oClnJe S1ovom ,. "7) MJ koje ie utisnuto bilo uspravno, bilo obrnuto, ili polozeno (M !AI '" slovom BOd va va sI ova upotrebljena) ) c: i na . , su ) ..::, pa da u svih zavrsu]e zali cju kao sigle, ik . k Ti novci sa svim obiljezjima lose teh til e, na b l'ZU su ruku . ,. .'. ~ ., 1 ovani su slgurno u doba, karla je bilo 1"k. lzra.gJ8m i karla su kovnice bile i kadre da ve I e potrebe kovanog novca, edva dahl k .d ' ga nasmognu dosta U zalihi da su nick: li::.am ;va~~ad~le :i~~~e

Na 0 bo lim a, u koiih is prosto!' bio tiiesllu, te se nije mogao smjestitt yii tekst natpisa, nalazimo obiono saano 1'ijec1 REX SCDAVOllIE eli odnosno DVX S Cl1i:\VO ItrE,
j

U posebnu vrstu banovaea uvrstiti Dam ie niz di.nal'a, ko!i se po tipu redaju uz mlagje banovce, ali sn u tehnici jos losiii i nesavrseniii, tezinoIll i sadrzai ios slnbii.i, a u niih ie natpis posve lilerazum1iiv, 'I'a] natpis em ili tako is nesmiSlieno sastav1ien, da bismo u prvom momentu poroisl , da SU, to tvorine vrlo nevies:tih varalica- Ali irnadeih opet toliko, a u natpisu e i pecatll vrlo razlicnih primieraka, te se ne rnose vierovati, da se i novae mog u tohko] nmoziIii l?atv0riti, a da se ne bi naislo na kri vee , te ao novae odstranio iz -prometa. . Kusalo se hezuspjesno tumaciti te natlJise. Ali prvo bittlo mniienje, uce da i to neko sihirano pismo, nije nieim utvl·gjeno, ier ie nemog naei e ante kliue tim zagonetnim natpisima, i ier isporegiujuci razne varii nije opaziti ni stanovita sistema. N aiposliie surirano pismo ne bi imalo smisla, ier bi ialsifikator kao i drugo i to mogao bez mnke oponasati. Mislim s toga, da Dam ie naivieroiatniji turoac. tim natpisima mniienje, da su ti novci otisci pecata, koje izrezase 1'ezhari i monetarj, nevjesti ci-tani i pisanju. Pecati, koji u nekim primjerima oponasaiu dosta vijel'D-o u stal'ii uzore, postaiu sve hrgiaviji, maistori posliie ni ne pase na red, e kojim slijede slova U Datpisu jedDo za drugim, a poslije pobrkase ih sasV'im. To biese tim laglie, sto se slova na pecatima 11iiesll na po se ul'ezivala, vee ih ukucavase posebnim celicniro zumbama (kalunma) za Bvako slovo, a naivjeroiatniie ie, da su nepisme:ni maistori pomrsili reCl. slava. To ie mnilenj.e tim opravdaniie, ier se u ovim natpisirna be.z smisla nalaze skora samo ona e1ova, koja nahodimo U llatpisu ,,5:QOJ18:tA RfIGIS F SC111\VOllrA >Xc, iii pak u sigla.ma. Zumbe, Mo 1h upotrebljavahu razumui novcari, nasli su niihovi nevjesti nasljednici u zalihi, ih upotrelJi.se onako

k o g s, koji je trehao toliku situ novaca za ostvaranje s!a ..h lu~.~~ta V.elI1 da u Ugarskoj nije bilo kovnice koioi rnii . °1 • ve 1. namjera, u zakup. '1'i odnosaji koii 1 d 1 1 mJe prihod na VIse godina davao ... '. 11 va a u garskom, dakako da .znatno utiecahu 1 na S.lavoniju, pa se . ondie novae v·~ .... x: I .. J .,. ~ rse ~lO~IO,nego :pl'lle. • OJ'" nam 1 t0, sto na novcima koi I" d : . . )( T o mnlleD-le zasVledoc"l·e 1 Datpisa mora?," pripisati ban u N i k 0 Ii Sec u (13 ~6 oJe ~SlJe gr b~ put opazamo bitne pogrjeske u natpisu k .. ki . .1350.), prvl n-ubi svaki jsmi .' OJI U ne - im novcima tog bana b SlDlsao, a govon tome a prilog . t Vt . . i vrijednost bansk . e 1 0, sOle za vlade Ljudevita og novca pala te Ie postao t lik J 1'" d . vrijedila Sarno dvije iorinte.' . 0 oag p, a ih je marka

D::~O
h

z~i~~d".,"

:~:r

~zrndbu, .~a' umjet-

Ti banovci sa natpisom hes smisla :laktieno BU za c starih banovaca od k ..h .. . trecinu , O]l]e marks vrijedila tri zlatue iorillte.
-h. ...

slabiji

od

VI. Sigle.
sad~ bij~u. uvijek sigle glavnim obiliezl·em ) po kojem se raslueia IU Do nu U ti ~ 1. mizma 01 pojedine vrste hanovaca SIgle. su pOJedin a slova, smjestena na saliei d 1u . . . grede u krsta. U obih .. ,. JU 0 ~aleva d6nje prijeke .1 . 1 gOle. llstanovlJ9mh gl ih kuni .. Slg e trme sto se u st iiih b .. avmn S llpma razhkuJu se .' an]1 anovaca lznad '1 d. raoee ("" circumfteks) d k. k.. . SIg a 1'e OVltO nalazi znak k lieu, viSe nl·ill tal· znak' . 0 t se .U aSlllJem DlZU, koji karakteris9 luana ••• . lZOS av 1 Ja. na PrVl, KOll ie pokusao da tu maci t .I ., svom di 1) izrazio prvi .. e SIg~, bl]as.e K. reel i6, koii ie u e1a k J. mlsao, du te SIgle l'a le¥a, te sigle A M2) ar,,-'. . .. o.znacu1u pocetna slova . Zl za IIDella Alma i M ." .. . all)8, 11 R za HenTicus R ex, a R D za Ladislaus Re.1;.
V
> •

te

I) DII regllis Dalmatiae Cl'oatiae lit Scla\(o ' .. ~) Valida pogrjesno jel' mi te sj 1 .. lUae notitia-e praeli~]]iJ1ares, l . ° g e lIljes.u pozna-te, Da nije K M

sa obratnilU

K

(=7>:)?

Rako znadose.

-

5

-

59

-

Ovo misljenje Krcelicevo slijedise do danas svi pisci, koji su e bavili opisom banskih, dinars a osobito Schoen wiesner, We se erle i Rnpp, te na osnovu toga ustanovise sistem, u kojem znace sigle: 11.R n: 11, RTI: S 11, R8 :u 11, R11 Henr'icus Rex Andreas Rex Stephamus (V.j Rex Ladislaus Rex.

Dok se samo radi 0 tim siglama, biiase to tumaeenje najprirodnije. Ali imade cijeli niz sigla) koje se s time nikako ne slasu, pa vee s toga gomji naein opredjeljivanja banovaca nile posve pouzdan, Ako uzmemo, da su sigIe bile tako znamenite, valjalo bi prije svega ustauoviti, da su se dosljedno u istom snacenju upotrebljavale, a to nije bilo, Tako na primjer nema bas ni jeduog novea, komu bi sigle odgovarale imenu BallA Rax, a za niegove vlade osnovana je slavonska kovniea: dalje irua mnog'o banovaea, gdje onog R (za 7'ex) ni nema, pa ih ima lllDOgO i takvih, kojima se sigle ne slaeu upravo ni jec1nim inicijaloIil ugarsko-slavonskib kraljeva, Druga mana tog shvacanja sigla jest ta, da se neki novci, koji BU tehnieki i stilisticki tako savrseni, da ih rnozemo uvrstiti u naibolje l'I'oizvode sredovjeenih kovnica, uvrscuju 11 dobs, gdje is kovanje bilo ~$ u povoiima.. To vl'ijedi osobito za sig'le It R, koje se pripisuju kralju Emeriku (Henricus rex). Ti su novci najsavrseniji od sviju banovaca u svakorn }Jogledu, a kad ie sravnimo sa suvremenim ugarskim novcima toga kralja, opazicemo u ovima toliku razliku, da niko bezazlen ne 6e ustvrditi, da su obje vrste novaca nastale u isto doba, ili u istom (XlI.) vijeku , U ugarskim novcima Ernerika je izradba vrla prirnitivna, pa i samih natpisa iedva je naei, dok ie u banovaca sa siglama It R figmalna kompozioija, izra.dba natpisa i tehnika kovanje savrseaa, da ne

Za determinaciju slavonskih novaca vasni su neki nalasi, koji potkrepljuju i nadopunjuju nasa dosadanju spoznaju 0 tom predmetu, Najprije cu spomenuti jedan obilan nalaz, koji je nagjen u ljetu god. 1896. u juznoj Ugarskoj ked Duna-Szekes0., te je nabavljen za zemaljski muz81 u Sarajevu. Vrijednost toga nalaza nahodim osobito u tome, sto bijase a njemu uz slavonske din are niz ugarskih srebrnih novaca, koji se vecinom dada posve tacno odrediti, a po tome nam je moguce poblize opredijeliti i postanak banovaca, koji su uz nje nagjeni. Ti novci nagjeni su u jednom loncicn, a od ugarskih bijahu zastupljeni ovi tipovi (po Huppu): Bela
I)

IV., species
))

la

12 kom.

Stephan

V. species
II

"

11

ill
XTIIa.

5
30 18

11 !l
))

))

"

»

"

"
11

"

"

"

II

XVI XVII XlI

" " LadisIauslV. "
" Andreas

12 62

" "

" Ill.

150 kom. XVa 29 n l' XVIII a 1 " XXI a 20 ~, " 11 )) XXVIIa 48 11 lIa 17 II

II.

"

)

Su.deci po ugarskim novoima, koji se nagjoSe tu na okupu, nalaz iz Duna-Ssekcso-a pada u doba Bele IV. i Stjepalia V., a ako [e determinizacija R up p o v a onih novaca, k0ji nemaiu natpisa IJosve pouzdana (8tO bas nije) , i djelomice iz poeetka vlade Ladislava IV. Svakako to blago nije sakriveno poslije osmog decenija XIII. vijeka, te nam dakle ti novci predoeuju vrlo kratko razdoblje ad osnutka slavonske kovnice pa do casa, kada to blago ukopase, . Ne o~zh'uci se na one tipove, koji nemaju nikaka natpisa te se 'radi toga 1 ne dadu posye pouzdano ustanoviti, ima u nalazu ovih vrsta ugarskih novae-a:
Bela IV.
Lice:
Za.liej e: Komada

moze bolje.

Gore smo sto vise spomenuli, da nema u xn. vijeku ni. spomena slavorrakim banovcima, pa ni ona listina Audrije II. ad 1217., kojom se isklju6uju ugarski novel sa kaptalskih trgovlsta, ne sporuinje ni jednim slovom, da je onda bilo dorna6eg novca, vee se jadino p<ll niai moze suditi, da se ie mozda tek snovalo kovati posebni uovacza Slavoniju. Tek 1256. spominju se u listinama banski novci, a od te goc1ine radom teku slavonskim prometom kao iskljueiv novae:').
l<od Kost~jniee

1. Krst sa [ednakim krakovima a megju
kl'acima poredana slova BEIll'l. U srijedi slovo • R· (R.~x), zaokru~eno kr'ugom, dakle: BEll7\: 'R(e:-t).

Poprsje punoliko.

25

';l H.iWu·-VitG'Jloyie veli u banalogiji, da Btl se banski novei kovali vee u X. :i>"ijeku, te pripisu]e jeda.n Dagjeni novae B-r IJ, n i s 1 a v u! iroliiw se raza bire po nepotpuDoID opisu tog novCa., bijaso to kaSDO-l'ims"ki e&rski nov'liC, koji ni iz Jaleka"lle nalikuje n& ba.novce.

2. Natpis:

RaX

BSD7-\:ff

u slrijeai:

G (= Q za gua;rtus).

Sveti Juraj ubija zmaja.

30

60
Li c e :

Zalicje: Lice: [)

-

61
Za!icie;
Komada -!.,.,

3. Natpis: NO 1.1srijedi:

* un

T7l.·

nara

RElGI

*'

Zmaj (Greif).

6. Kao broj jedan ove vrste.
7. 8.
)1

"" "" U polumjesecu cvijetak SR
"" S

194 13 3
1

*

R

U polumjesecu

bobica

'-'

11

"" "" R U polumjes. 3 piknjice "" a l' ~
0

s

~

4. Janje

krstom. REX • BEll1t
5

Natpis:
0

Qvn:RTVS

+Stjepan

Kralj ns prijestolu. VN:G1t RlE

12

9.

"
11

"" R Polumj. des., zviiezdH lijevc, l' U polumjesecu kolutic ~

10.
V, Kl'alj na p~·ijes.tol1.1.
11.

35
106

l)

"\..
0

isto.
/I

1. Natpis:

1'51' TEiPh

150

12.

11

90

7tH RQ
1'X1'

Osim ovih vrsta ima 11 nalazu dvije vrste Ugarsko], a sudeci po nalazistu valjda u peeujskoj
Lice:

banovaea, kovanih kovnici, i to:
Zalicie:

1.1

13. Isti till, natpis: MO~r1t· REGIS P .sClllVONT7\:

*'

B'

0

0

11

6

Komada

1. Poprsje kJ:aljevo sa natpisom: BEI11t REX

Dvostrnk krat, pod njim dvije okrunjene glave, gore zvijesds i polumjesec sa bobicom;
sigle:
0 0

12

14. Isri tip, natpis: MOUanr I' SGllNOIlI7\: +15. 16.
lstO.
11

DVGJS

'.j:>

l'

"
11

9

e

Q

6

"" R Il "" "" "" Pohnnjesee hR

l)

42
1

2. Poprsje Isusas natpisom: MOlET G1tRIE (Slova, koja Iale, prikriva poprsje).

Dvostruk

krst, a mjesto okrunjenih glava dvije obiene glave.
Gore dvije zvijezde. Sigle nema.

18

l7.

"

bez kolutida,

Slavonski

tipovi ovog nalaza iesu
Lice:

OV1: Zalicje: Komada

18. Kuna, vise fiie kl'st, dolje zvijezda. MOrt€-"t1t REGIS l? SCI1A!O~

SR

U polunrjeseou

cvijetak

..,!...

1

mE+-

1. KUlla desno megju clvije zvijezde. Natpis : MOIlE'rTI: RaGIS I' .s01lNOIll1\ sa sitnim razli~itim

+

Dvostruk last, okrurrjene glave, zvijezda i polnmjesec. Sigle:

2

interpunkcijama.

h it
"" R U polumjesecu kolntid, h ""
"" 11 R U polumj~s9cu cvijetak
oN

2. 3.
4. 5.

isto.

I:i
..!-

74
1

"

"
11

"" R 11
oN

isto.
))

6
1

R8

vv

oI'V

Ja drsim, da je sakrivanje toga blaga u SVeZl S onim bunama, koje iza smrti Bele IV. zavladase Ugal'skom i Slavonijom. DUBa tom ustanku bijase gospodar tVl'dog Kisega, ban Hen.r ik iz r o da He d e.r o va, po svojo] ocavini zvau Gisingovac, koji se odlikovao isprva u cesko-ugarskorn ratu, ubi¥si u dvoboju Belu, sina Boleslavova, te je kao n,agl'adu dobio slavonsku banovinu. Kada se Bel a, mlagji sin Bele IV., vojvoda slavonski pobunio, te protiv brata, kralja Stelana V., svojatao sebi ugal'sku .krunu, bijase mu Henrik najzesci pristasa, Uza ni pristade kraljeva vojska u ajzenbursko] zupaniji,. te :plemstvo u juznoi Ug>arskoj i Slavoniji, pa tako osvoji mimo svo] Kiseg, Z1.1~uberak, Dobru i (huge gradove,

U

62

-

-

63

-

koje stavi ceski kralj Otokar, koji ie na sievel'u vojevao protiv S tel ana V., cesku'voisku. Henrik ie tako napredovao, da [e uhvatio princa Andriju, a Ladislava, patonjeg k1'a11a i 111aiku mu zatvorio ie u Budimu. Kada ie Otokar, koji ie ceskom i lljeroacko111 vojskom osvojio Pozun i Mosuni, bio potuceu .u bitei kod Rabee, propals ie i Belina stvar. Vojvoda Bela utece, a vojska mu bi potucena, vogja Preweilin poginu, a _ban Henrik zatvori se u Kiseg. No njega pobijedl kraljev vojskoyogia magister Petal', zupan somogjski i sopl'onjski u bitci kod Fuena, te ga zarobi. Stefan V. vladao ie samo dvije godine, a nasliednik mu, Ladislav IV., izmiri se Honrikcm i uspostavi ga na novo. U novo] huni poginu u bakonjskoj sumi. Pod dojmom usasa, sto ga ie Pl'ouzl'okovala ta buna, kola je bas u il1znoj Ugarskoj oko Dunava bijesnila, valjda ie koji mirrri gl'agjanin, da spasi ODO malo blaga, sto ga ie imao, zakopao tai novae, a poslije ue. imagjase prilike da ga iskopa. 'I'ako i6 blago camilo, dok ga nakon sest stoljeca ne iznese sluca] opet 11a. vidjelo. Blago dalde iIi ie ukopano za vlads Stefana V,) ili u prvim godin~ma vlade Ladislava IV. Dz tipologicki momenat utvrgjuju nas dskle i nemirni politicki odnosaii u mnijenju, da je to blago najkasni]e oko god. 1273. zakopano, te da nam reprezeutira kratko numizmatieko razdoblje. U nizu banovaca istieu se najprije oni sa natpisom Mone:T1t· B· ReGIS F SCI.tNOIUR, a P? reeenom utvrg'juje se dosadanje mnijenje, da ta:j natpis valia citati "Moneta Belae regis pe?' SclavO'li£a(m)", te se time opredieliuie 6 eksemplara nalaza. Ii ove sa ugarskim dinarima, u kojih ie natpis Bela Rex, opasicemo, da u obijn vrsta imadu u miesto sigJ.a dva mala koluti6a A a'ko8u sigle slusile kao ustanovliene ozuake nekog kratkog razdoblia, sloboo.no nam ie izvoditi, da su 90 bauovaca s olienim natpisotn i 6 sa natpisom MOUa:TA DVCIS ;p SCDiVOJ1IA+ nastali za vlade
Tsporedimo
D D.

1261.-1270., dolt se vojvoda ne sporninje m za vlade Steiana V. ni za vlade Ladislava IV. Kolutic u "pclumjesecu na 'arc' man] ika : osta I'[111 hanovcima u nalazu . '• Z I!U au 1 z D U 1.\ a-Seek cso, a m 1esto n] ega n alasim 0 cvi i etak ~. SIgle ove vrste . banovaca jesu: R. SSP ..\.u R""1': l.u T. I~ 0 VI ne spa~ ') . . ..' . , .vdaju VIse U..,doba vlade Behne, vee su kasuj'eg' postanja d a kl e 1Z Vl'emena . .1 Stefan a V. 1 Ladislava, a s tnne se slaze 1 da sigle od govaralu inicija l'llTIa ., .. .' •• . • • kraljevskih nnena Steplumus Rex 1 Lad'tslaus Re.·. To bi govorilo u prilog nazoru da ncke sisrle ako i ne sve, U rstinu .. . 0' 0' oznaeivahu pocetno 8]OVO kraljevo. No ako to opasamo kod '·1 ""g"" "" "" "" "" . "" "" "" . sig a R, R 8, v R 1 R v, te i u siglama R 1{, i 1t R, koje oznaeivahu ime Andri' e ill. l (n~ II. i), ne cern? to opaziti u drugim siglama, a narocito ne U 'ig].ma h ft, koje - kako vidjesmo - padaju u doh a Bele IV. NaJazi .. iz Duna-Szekoso uee nas dakle, da za Bele IV. osim sigh I~R ne bl~ahQ. ~lo\7a, vee posebni znakovi u ime sigh u obieaju, za Steta~: V. 1 Ladislava IV. paIt oznaeuju sigle kraljev inicijal. . N_a~azu 11 Duna-Seekcsd posve slican, ali brojem manji, nag-jen 1e ~ godini 1895. ~od sela Ocs e u zupaniji Pest-Pjti::;~Solt~Kis~Kun, a dosao Ie u ruke gospodmu O. F: Nuberu U Osijeku, koji osobitom Ijubavlju sabire slavrmske banovce, . Prema popisu, sto mi gaie ~ dobrostivo 1 gosp . .r uber, bijase u N ,pas ao tom nalazu ovih ugarskih DO vaca :
or.; ""

Bela

Andrija IL (1205.-· 1235.) B e1a IV. (1235.-1270.) . Stefan V. (1270.-1272.). Ladislav IV. (1272.-1290.)

. . .

6 k om. 102 8 11 3 II

'. Osim to~a bijase ios iedan novae cara F.ridl'ika II. (1212.-1250) [edan novae biskupa kolonjskog0 Konrada c (1237 • -1261)' • 1 5 lllza1:l . di f,' '~k.ih. Inara. " . Slavonskih banovaea bijaSe; . sa natpisom:
17

NOna:T1t

REIGIS
n

n of »

Cl1NOnX'IT

+

i siglama
11

Bele IV., ier i u njih nahodimo iste sigle. U svim ovim vrstama naci cerno opet znacaino obiliezje: na ime 11 polu~ mjesecu na za1iciu mali koluti6 ~. Posto tai zuak nalazlmo samo u nekom stanovitom, stilistieki poave srodnom nizu novaca, valia nam i ostale novee s tim znakom uvrsti6 u doba Bele IV. Novei te vrste u nalazu iz DunaSzekeso~a imadu ua zalicju osim pomenute sigle ios i ove:1\: R, 1=' '*',

:u
0

R
0

43 kem,

n

"

"
l! If
1)

"
l)

MOnat7\:
))

"

"

"

n

"

))

"

"
)J

"

"

"

'*' *'
liR

13
8 58 35 35

n

" DVaIS

J? sa LJ7rl0 llI'ITt

i·A ...

Dodielieniem. ovim slaze se ito, a,a u te vrste spadaiu i tri tipa sa natpisom MORa:TA DVCIS l' SCWVOl1IF;. +, ier je za Bele IV. vladalo Slavoniiom vise vojvoda: Dionys ban et dux 124 L.-1245., St,ephan 1254",

"
f

."

"
...

'*' *' " S:vega .
!n'!D,cVljeta

"

"

,if ~ SR

))

"

8
408 kom.
.figura,

1) U 13 komada Ijena oil 3 taukice.

0(1 110 komaaa

. . 'pusa " S R" lma(le Ul]esto

tacka, u 3

sastav-

-

64

11

-

65

-

Znacajni su brojni odnosaji ugarskih novaca toga nalaza, gdje ua 102 koruada dinara Bele IV. ide samo 17 komada drugih vladara, lZ c.ega slijedi, da i tai nalaz daleko vecitn dijelom p.ada u doba vla~e Bel~ IV:~ a prema tomu je i veeina slavoDskih banovaca iz toga doba, na ime OUl, kO)I su oznaeeni sa siglama h R, ¢ ¢, i _J1f 1,.., a samo ana 35 komada sa siglama 5 R idu u doba vlade Steiana V. 'I'reci nalaz, zakopan po svoj prilici takogjer u isto doba kao i pomenuta dva, nagjen ie 1892. kod Pul u zupani]i somogjskoi· Kazu, da je u njemu bilo oko 6 kilograma srebra, a 35 komada ih kupio gosp. Nuber
0 0

od antikvara brace Eggera Bili su to ovi banovci "" hH.
0

u Been. sa siglama: 1 kom. 2 " 14 " 14 " 2
l)

......

¢'*'
0

~

"\.. "" "" 5R

I U OVOID nalazu nalazimo isti sastav kao U obim gorniima, ali u tai rriz nekako kao da ne idu 2 praska grosa Vieceslava II. (1278.-. 1305'}i no ako ie i njima proveniiencija ista, bide da je to blago akopano u pne dane vlade Vjeeeslavove. Uz sigle, ko]e do sada navedosmo, imademo i drugih, koje nam valja tipologicki uvrstiti u doba Arpadovaca, makar da se ne slazu sa dosadanjima, i da ne oznacuju Ime vladarevo. Te sigle jesu: B It; a 5, M I, WI, Sl 11, 5~, 5 I, S It, S }l, S 5, Z Z i <1>. Jl. 'I'e sigle su megju tim prema velikoj mnozini drugih vnsta tako rijetke, da ie sva pzilika, da su nastale ili uslijed pogrieske rezbara, koji [e krivo urezao slova, a u to spadaju sigle H 5, W I, Sl Il, 5 ll, z z i ¢ U, ili su pako stari falziiikati.

. Oini se, da se za nasljednoga rata nijesu kovali banovci, ili bas vrlo malo; tek kad ie Karlo Roberto zavladao, pooese kovati banske dinare u veco] mjeri. U ono burno ratno doba muogo se promijenilo u kovnicama banskim, Stara vrsna tehnika propala [e, lijepi nacrt zahrgjavio ie za interegna, a novoi, koje kovase u prvim godinama nove vlade, aka i nalazi:mo mt ujima iste tipove kao u novcima prosle dinastije, postaju nelijepi i neugledni. Osim toga pramijenilo se ponesto i zl1aeenie sight. Mi doduse nalazimo v1'10 cesto siglu K, kolu smijemo drzati za il1.ici.ia1 Kar la, ali drug'i iniciial R za. Rex ne staje; miesto ujega viaimo druga slova, koja bismo

p.l'vom redu mogli smatrati poeetnim slovom hanova imena, kao osobe, koja je u kraljevini izvrsavala j'llS cudendae monetae. Ni natpisa ,;moneta riur:£s ... a i t. d. ne nalazimo u to doba, jer sve 'do 1350., ne bijase u Slavoniji vojvode, N ovci starijega tipa te druge perijode, u kojima na zaJicju ios nema krune, pokazuju sigle K I, I K, uz koju ' vrst spadaju i sigle R I, J R (R ie pokvareno K), na dalje sigle K 5 i 5 K. Ako [e K sigia za Ca1·ol1.tS, a ono drugo slovo pocetak banskog imena, valja nam tc novce pripisati dvojici brace, banovima Stefan u i I van u Babonesicima, knezovima vodiekim. Prelazni tipus, na kojem je kuna prikazana na desno, ali vee iznad nje kruna, imade samo sigle K M, koje bi odgovarale halju Karlu i banu Mighu (Mikeu Prodanicu 1326.-1343.) Na novcima mIagje perijode nema kraljeva inicijala, Miesto. njega nahodimo slovo B, dakle valjda Bonus, a uza oj drugo slovo, koje oznaeuje ime banovo. Naj6esci novci 'te skupine jesu novci sa siglama B M, M B, koje bi mogli tumaeiti na ime Mikca bana. U prilog tomu govori dugotrajna vlada toga bana, pa ito, da se njegovo ime veze uz te novce nazivem banovaca - Misbani, Migsbani, sto ga nalazimo u listinama za vlade tog bana, pa i poslije, Osim ovih sigla imadsmo pod kraj autonomne kovniee jos isigle B H, a tumace se imenom bilo bana Nikole La ckov ica, bilo bana Nikole Se ch y-a. Banovce ansuvinskog doba karakterise nam osobito savrsenim naeinom jedan nalaz, nagjen u godini 1$90. kod sela Brdari u kotaru Sanskog Mosta. Tu [e nasao pastil' u jed.nom loneu ukopano 1198 komada banovaca, koji su svi dosli u pohranu u zemaljski rnuzej u Sarajevu. . .Za eudo u tom nalazu ne bijase rna ill jednog komada onih vrsta, kaie prlplsasmo arpadskom dobu, vee. svi bez iznimke padaju u doba anzuvinsko . .204 kom~a tog nalaza imagia~e kao i novci arpadovske dinastije na lieu kunu iz megju dvije z v ijead e, ali su mnogo Iosije izragjeni, pa ~am ~ val~a s t?ga uvrstiti u poeetak vlade Karla Roberta. Osim po iaradbi 'raelikovati nam ih [e od slienih novaca arpadovskog doba i po 'I slg.~ma, koi ~~ kraljev iriicijal oznaeuju i drugi, sto ga u E> Ole prvom redu Sn11Jemo tumaclh na iine banovo. Megju novcima, u lojima ie na lieu kuna prikazana na desno, imade 27. ~omada, gdje ie vec' vi$.9 kune kruna, 5 komada ih lmade dolie samo ezdu, 22 komada vec zvijezdu z_:Vl1 s polumje:seeom. U 'svih ie fiugla K M.
5

66

-

-

67

-

Na svim ostalim noveirna (u 967 kom.) prikazana -je na lieu k u n a, u t r ci na Iijev o, a U ovih vise nama kraljevog inioijala, vee samo banski uz slovo B, kao kraticu za pridjevak ,,1)anus". Najobilniii su novci, U kojirna se sigle -- M .8 iBM tutn~ce na ime bana Mikea. Imade ih 341 komada, a u DlZU vrlo muogo razhka u pecatima, s kojima su kovani, U pisanju samih sigla istieu sBosobito nepravilnosti u pisanju slova B, koje su cesto taka znatne, da to slovo dobiva posve iskvaren oblik: E, R el, P, 'd i t. d. Najvrijedniji komadi toga nalasa iesu dva novca s gr~om. bana Stefana Ra.bo n ica, koji imadu na lieu lava iznad kune, te nam ta sVledoc8, da tipologicki sredne irn komade tog nalaza valja uvrstiti u pocetak vlade Karla Roberta; za tim jedan novae s natpisom nMonetaJ regzs L Koruli", koji Ie do sada iedini banovac, na komu nalazirno irne kraljevo po~vo ispisano, te novae sa grbom bana Nikole Lindve na zalieju, a na lieu "M(fneta 1I.icola£ bani", koji nam svjedoci, da ostale sredne mu vrste tog nalaza treba uvrstiti pod kral vlade Karla Roberta, 36 komada hrdarskcg nalaza imadu U okrugu mjesto obicnog natpisa na lieu JlMoneta Sclavon1;e", a u tim novcima kusalo se valjda, da se u natpisu jos izrazitiie izrazi slavonska autonomiia u pogleda kovanja novca, Tajpokus lako i9 bio moguc za prvih godina Karlove vlade, _ Konacno biia8e u torn tako zanimlji vom nalazu 298 banovaca sa nerazum1iiv_imnatpisom a megju ujima vrlo mnogo raslika u natpisu i u pecatu. Po svojo] sastavini brdarski nalas obuhvata mnogo vece l'Rzdoblje, nego ikoji drugi do sada poznatinalaz banovaea, a osobito vece razdob~ie, ~ego nala.z iz Dtma-Scekeso-a. Oba nalaza pak malom iznimkom obuhvataju eitavu penjodu, u kojoj se kovahu sla.voneki banovci. Da se je u iednoj ruci sabralo toliko raslicitih emisija, koliko ih vifljesmo a brdarskorn nalazu, !tH)Zese samo taka tum aciti:, da se ie n Slavoniii ZUC'l'um came1'ae otplacivao u gotovu novcu, te nije bilo nuzno 11a silu svake godine. zamjenjivati stare emisije .~a nove, kako je to iz prvine bivalo, te u Ugarskoj trajalo sve do XV. vlle~a: . Nalae, donekle srodan brdarskome, nasao se 1889. u Methel u Kranjsko], pa 1e i taj dosao u rake gospodinu Nuberu u Osijeku. U tom nalazu bi]a8e 175 ballovaea, 3 becka ierriga, !1 til'olska Mainharda, 54 ugarska din~'a Li udevi ta 1., 1056 mletacka soldma duzdova od Franceska.D andola (1329.-1354.) do Andriie (Jon tarina(1368.-1382.), dalie elva ogla.jska dinara Ludovika della 'Torre (1359.-1365.) i 33 padovallska J akova Oarrare (1350.-1355.). Naiobilnije zastuplieni su uovci Anal'iie Contarina komad _ a po tome nam je i V'eciuu ballovaea uvrstiti vlade od 1368. do 1382. sveg'a 871 u doba njegl1rv:e -

Slavcnski banovci tog metlickog nalaza zastupani su u ovim vrstama: 1. kuna desno, sigle K M 1 kom. 2. " Iijevo, obieni natpis 45 " 3. " ') natpis bez smisla 128 4. Nikola Szechy (8 grbom) 1344.-1361. 1" Progresija u brojevima predoeuje nam ired, kojim su ti novci kovani, Prelazni tip sa kunom na dosno . amo je u jednom kornadu zastupan. Broj novaca sa obicnim natpisom odnosi se prema broju novae a sa nerazumljivim natpisom kao 1 : 4, dakle bas u obratnom .rasmjeru, nego Ii u brdarskom nalazu, sto Dam svjedoci, da ie od ovoga mnogo mlagji, a uk o pa.n valjda u osmom deceniju XIV. vijeka (sudeci po novcima Contarina). Time se opredieljuie i doba, kada su kovani banski dinari sa nerazumljivim natpisom, Prema gorniem razlaganju 0 upotrebi sigla na slavonskim banskim di 0 arim a, dolazimo dakle do ovog tumaca: 1. Za Bele IV. nemqju znacenje z'nici(jala, verS robe osim. siglct 11 R, ponaj·i.fe J!osebni enaleoui, Ienmotn, p#ce, kolut£rS£; 2. za vlacle Stefano. Ladz'slava IV. z" .A:nd,,·i,je IlL leao sigZe Mbe u verSine bomooaca pocetna· slova imen« It:rab'evo., te slovo R za rex ; .3. ~(1. vlade Ka1·la Roberta 1'I.alf1:z£mo. u pocetku '/1,Z z:n,£ci:fal l;:.?·al.fev ~ ,:nz"ciJal banov, a posli(je samo z_'n£eiial banov £ slooo B za bomus.

v.,

Mi dakle time dobivamo sigle: h R, ,Jif ~, " SIt,. R S lJ R, R _L li R, R li
0 0

ovaki prijegled:

"

l{

5,

"

K I, K M,

Time dakako nije posve iserpljeno tumaeenje sviju sigla, a ne valja smetnuti suma i mogucnost, da su nelre sigle oenaeivale i ime komornog grofa ili monetara. U U garsko], kako to nalaeimo zabiljezeno u zakupnom ugovoru kremnicke kovIDee (1342.), bijahu duzni monetari na svojim no'Vcima otisnuti i svo~e ime iIi posebni znak, i to za to, aKo bi se pronasao novae losiii, nego 1i ga zakon odregiuje,. da se krivae prona.gje i kazni monetar, koji ga ie sRovao. Te sigle nahodimo poc8-vsi od Karla Roberta skoro na svim ugarskim novcin:tru, a .mogu6e. ie, da je ista iIi slicna naredba vxijedila i u Slavoniji. Zavdujuci razmatrania 0 giglama valja mi osobito istaknuti da imade • • 1 Vlse pntnjera, da se je U nalazima, koji S(l, evidentno mlagji, a vee-inom lZ
5*

"

B J1

za Bele IV. " Stefana V. 11 Ladislava IV. " Andriie TIl. SK 1 za Karla {Stefana Baboneeida (1310.-1313.) I K (R I, R)J lR b t . Ivana (1309.) o er a 1 . .B.M MB Mikca Prodanica (13.26.-1343 .. ) za Ljudevita .i banove Nikolu Lackoviea i Nikolu Szechy-a.
<:j:>

'*'

--

-

-.~~-.

--

-

-

68-

69

doba K a r l a Rob e r t a, naislo na banovce sa siglama, koje su inaee !a~o u dona Bele IV. u obicaiu:.« "1t-, '*' '*' ili u doba Steiana V.: S R· skom Isporediroo' Ii te novce sa starijim nalazima, naci cemo u vani lieu veliku slicnostj ali proUlotI'ivsi ih pomnije, primjeticemo, da nijesu rezaui i kovani onom pomnjom kao stariji. Ti novci su sigurno restituirani, u vriiednosti su slabiji od ol'iginalnih banovaea, a kovani su za Karla Roberta, na osnovu vee pomenute nal'edbe, po uzoru banovaca, sto ih je za vlade Bele IV. kovao ban eiiele Slavonije, Stefan Gut-Keled. Kod razIucivania originalnih i restitlliranih novaca valia da sabirac uvazi priie svega prilike, u kojima se nasao novae, pa dakako i stili0 0,

sticke momente.

VII. TeZina i ftnoea banovaca.
Slavonski ban ski dinar promiienio se tecaiem vremena oblikom i sadtzaiem. Prvobitna mu tezina bijase nesto mania od 1g1', a samo u riietkih primjera nalazi se veea tezina, . Tako nagioh u iednom komadu sa krinovima miesto sigle 1'04 gr, u iednoro sa siglama S it 1·05 g1~, a u etki dva komada iste vrste po 1'07 g7', no ti slucaii su izvanredni i l'ii te su ti komadi valjda nepaini0ni monetara tako teski skovani. Uz nesavrsene sprave za mjeren]e i netaene uteze,koie upotrebliavahu ~l'edovjecni .monetari, nile bilo moguce skovati apsolutno jeunako teske komade, pa ie s toga na osnovu broiaka, ko]e bi.smo pronasli nasim savrseniiiJ:n ,tezuJiama, vrlo pl'oblemati6no pl'oraeunanje pl'vobitne normalne mjere bilo novaca bilo uteza. Tek aka imaderoo na l'aspolaganie viS:e ieunakovrsnih komada, dobicemo popreene 'hrojke, koje se bar u nekoliko priblizuiu normaln:im, Taki poprecni brojevi, pronagjeni na osnovu poyeCih serija za oznaku tezine ras.. znih vrsta, 1esu ovi: Kuna desno i sigle: Kruna i kuna desno: K 1:1 0'83

gr

:h It ,
o
0

0'932 g1' 0'93 " 0'957 " 0'90 0'92 0'70 0'82 "
11

'*'

l' ,

S R, it S· t . it L.

L~

Kruna, kuoa desno, polumjesec i zvijezda: K 11 . 0'74

s

."
II

))

Kuna lijevo, obieni natpis 0'6359

R

1t,

it! it S,

0'75 " 0'79 0'783 l Nerazum1iiv
l) l)

Ti brojevi dokazuju nam najprije, da su banovei omm redom, kojim smo .' ih tipologicki rasporedili ' skoro sasvim pravl '1no pos t ala I' sve 1ag 1" .1 p. Tezma onih banovaca, koje nagjosmo u nal azu lZ D una- S zek" . • 1:1 sec-a, t e Iid u u doba Bele IV, 1 Stefan a VI., variira od 0'90 do 0-95 g1'. U druaih vrsta pa do banovaca mlagjega tipa, opazamo, da je tesina spaia za ; 8 %, te da ko~eba od 0'83 d~ 0'74 gr. Taj gubitak tezine od 18% nije slucajan, vee sIgul'no ustanovljen ,.' zakonom, ako nam i niie pozna t taiJ za kor ]er " •, .J on, . u doticnoj mlagjoj skupini naci cemo prilieno dosliIe d no sre dni . lllu mleru od 0'74g1', B~novci ml,agie per~iode, .~a kojima vidimo k u n u na l i jev o, opet su laglJe kovani od dojakosnjih, a poprecna tezina ad 0'6359, sravnivsi je sa prvobitnom, odgovara gubitku od 30%, Novei sa ~eraz~lji.vim natp~somnapokon jos su slehiji, teze poprijeko 0'55 g1', a gubitak un Ie, sravnivsi je sa banovcima iz vremena vlade Bele IV. 39°/~, " Dakako da n~rod~ to depreeiranje novca ni malo nije bilo u volju, jer se Ie na marku uvijek ]edoako raeunalo 200 dinara pa nil'e eudo da j sk li" .' ,Ie va 0 . :.0 a 1 tl'aZlO stare dl~aTe, U statutu zagrebackog kaptola iz XIV. vijeka (god, 1354.) nalssimo ea to i, zabiliezeno tl1Zbu'• "... modemse • J. 0 ern'bS tempctri!'us non consu.evit jie1'f,' moneta, de qua unus denarius possit ualere du~ectm parvul~8 bagatz'nofl', a time i statut motivira zahtijevaoje, da se U nne poreza viSe placa, Razl~?, tomu p~gorsaniu megjuvt~ ne cemo nadi u domacim prilikama, vee u prilikama, .koje vladahu novcamm prometom u Ug·arskoj I" koi , uk I . 1 ,. le su prm a e ~ S avonske kovnice, da promijene kurs na gore. K em! Gk 0 m an a l i ~ m sla~on.~kih, banovaca doci cemo do istog ° rezu_Itata, sto ~am ga pod.alu rezultati mlerenla, te se linoea kao i tezina u njih gubila. Kemik kod sarajevske glavne carinare ' gospodin ., Kall s bii x; t a k ,. ., . . lla::.e pnlaza~, te 16 anah~om ustanovio kvantitativni sadrsaj finoga srebra u . rilienom mzu slavonskih banovaca. . p ,Drleci, da, kvalitativna analiza nema posehnog interesa, nije se an.~,bzom ustanovil.o posee taeno sastavina skovane smjese, [er je tu bio za v.~·llednost novca mler?-davan sa~o sadrzaj u finem srebrll, dok se ostale sasta.VIDe smatrahu bezvrlJednom Pl·l.llil'esom U kva l·a t' ·l·t Ivoom sastavu banovaca . 1" . . zammJlvo . 'le . sarno istaknuti, da l'e u mnogill pnmlera k a nagJeno dosta " ' 'h ~natn~ .}ll'lm]esa, z~ata, uslijed cega novae dobiva veeu vl'ijednost. T~ Je pnmlesa meglutlm pOSY6 slucajna, a nabodi se i kod dr ugl'h' luznos I 0venskih' . . novaca, pOlmence u bosanskih, srpskih dubrovac.kih i b· k'h Zlato ili 1'e vee hil . . . l~ • '" '.. . ugars 1 • , 0 u mInJ.lllalllol mnoiIDl prlmlesano srebrno' rudi ko'a se upotreblJavala za kovanl'e novea , a novxar' '}' nlJesu zna 1'. za I pnmjesu, ". " 1 vI) 1 I tu
¥

°

natpis,

. 0'55

--

70

Sadrzaj
Srsbro

~

71

-

iii nijesu umjeli da je odluce oel srebra, ili je pak

doslo u smjesu na taj naein.. da se raskivalo i splavilo dosta srebrna nakita i kovana srebra (Brucbailber), a' s njim i po koji pozlaceni komad) pa rnonetari nijesu bili viesti, da malim troskom odluee iz smjese skupocieniie 21ato. Posto i6 mnosina zlata nezuatna, rijetko kada veca od P/o' drzao sam, da 1e dovoljno samo kvalitativno ustanoviti, gdje ga ima, JOg ie zanimljivo primjetiti, da ie u nekih komada pronagieno i ponesto zi ve. Analizom pronasla se u ispitauih komada mnozina finog srebra, sto

finog srebra
N(Llazj~te
)"lovaca

(culeeta) n slavonskih

lranskfh dinara,
Srebro Nalasiste novaca

Sigle

u%

Primjedbo.

Sigle

uo;.

Primjedba

I
1. a)
<> o

91'8 86·0

D.-Szekcso

K K M

I

82'6

o

o

s
I I M

84'5 84_.8 82·8 820 77,8 71· 82·6 78·0 79·0 79·0 Brdari
0bilnog malo zlata

b) G) d) e)
f)

Q

c

88'5
85'8 85'0 83'2 obilnog
R

se vidi iz priiegleda na drugoj strani. U istom priieg'ledu opazicemo, da su stari Ilovcari bili posve korektni i posteni, ier gotovo uviiek kovahu cisce srebro, -nego Ii su bili zakonom na to obvezani. Tumaei nam se to time,. da se ja u kovnicama sredniega vijeka kusala nnoea srebra deialkaciioDll tojest srebro se kalilo (6jst110) u Ioneicu, pomijesano s uglienim praskom ili meljevinomkostiiu, a time se u plamenu absorbil'ala sva ne6i8tooa, dok je oisto srebro ostalo kao regulus u loncieu. No tim postupkom gubilo se i nesto fum srebra, a prerna _konstrukciji peei moze taj gubitak da isnosi do 8%. Kusaju6i dakle na taj nacin finoeu srebra, pronasao bi se uvijek nesto nisi postotni broj, nega Ii odgoya1'a u istinu apsolutnoj finoci dotienog nov ea. To ie j razlogoID, da se kod kvantitativnog pokusa ustanovio remedium. leg£s u mnozini od lOG/o' Oni novcari, koji au poznavali maujkavost tog na6ina kusania linoce, da izbjegnu neprilikarna, koje bi nastale u slucaiu) da ban naredi pokusno ispitanje koje emisije, uzese svoje volje .nesto finiie srebro, nego Ii 1e zakon to :Z:.ahtiieva0; ani pak, koji nijesu znali za gubitak u dslalkacije, plionasli bi pokusiroa i onako nizi postotni broj, nego Ii ga nahodimo danas savrsenim titriranjem. 'I'ako au oni iskovaJi i ne znajl1ci nuije S1'e01'o. Po spomeniciIDa nalazimo u Slavoniji dvije razlicite smjese (Legierung) srebra, sto se raskivalo: zabana Steiana (Bele IV.) c0'l111nzstio VIII, a za ball aNi k ole po zakupnom uKovoru od god. 1344. combustio IV. Prva odgovara Iinoci srebra od 87-5%, druga £.noei od 75%. Analisom pronaalo se megjutim u nekim novcima fiuoca od 90% .i vise, dakle po stare] Irazeologiii

c

o

0

0

o

0

Zbirka Nuherova

data

K K

0

c

91'8 84'0 76'7 88'4 92'8
90'0

M

1

g)
It)

0

e

bez sigle

c

o

nernazlata D.-8zekcso
Di-Ssekcsd

·s
8 M

M M B M

zlata

~
t;j:>

"\,

'*'
¢

.S:}

'*'

Zb. Nuber. Di-Szekcsf Zb. Nuber. D.-Szekcso

obilnog zlata

it. R
hR SR
S 'R

90'0 87'0
90'0

besmislen natpis

IN B>f<2:

70'0 70·0 70·0 70·0 64·0

M B >f<~

s
It

cb
R

60·0 75'0 81'5

It ~

1

IN B+:S

1

Zbirka
Nuberova

1

nema zlata

M 8+2:

M B>f<2:

j

nema zlata

combustio X.
Zb. Nuber. malo zlata
'r
(sa krstom, 1>" lieu)

Ti novci jesu

OV1:

sa siglama

"
11

11

11 R sa 90'8% .s R 11 90'0% % o o 11 91'8

srebra

"
)' !)

II

R(b

7~6'O D.-Sz~kcS9 malo zlata

"

"

'*'

<.f

"

92'8%

-

72

-

73

-

Uvrstiti nam je ovamo i novce sa pticama mjcsto sigla.IE '\.. sa 88'4% srebra i jedan sa siglama sa 88'5% srehra, koji finocom nadmasuju normalnu finoci kombustije VIlI. Najvisa raslika iznosi dakle [r3% finoce, a ta lezi jos uvijek u granicama r emed ija , odnosno percontualnog gubitka kod pokusa defalkacijam. Ako dakle lZ konstatirane vece Iinoce i no smijemo zakljueiti, da [e bila osnovana u posebnom zakonu, vidjesmo ipak da ie praksa starih noveara bila mnogo svjesnija, a novae, sto je mlagji, da to vise slabi. Po svom sadrzaju odgovaraju osmo] kombustiji ovi tipovi:
0 0

I kernieka analiza, ako njome i ne nagjosmo novih podataka potvrgjuie naoin klasifikacije, na koji nas navedose horaldicka i tipologicka razmatranja, te nas uei, da ie, kao u ostalim kovnicama srednjega vijeka, i u slavonskoj novae konstantno slabio, a finocs pala [e ad osnutka do dokinuca kovniee za 28'8%. Zanimljivo je i to, da u mlagjim novcima nema zlatne prnnlese, dok ie nahodimo u starijim. Ekonomija dakle ie nasla sredstva, da i one malo data izluei i da se time okoristi 1).

sa siglama
11

11

" ("Visekune

lJ

"

"

R I sa 88'4% RS 82'6% RI 84'8%

srebra

krst)

82'6% 11 R " 81'5%
R 1'1"

"

"

Svi ti tipovi spadaju ono] grupi, na kojoj je kuna prikazana na desno, a stoje na kraju toga niza, ili kako pronagjosmo tipologiekim Tazmatrani~m, padaju vee u pocetak ansuvinske vlade, Po tome [e dakle finoca od ?/s bila u Slavoniji dugo vrijeme konstantna. -U taj niz spadaju i neki pr:imjerci novaea sa siglama h R, u Kojima imade manje srebra (t. j. 87'0%) nego Ii u novcima te vrste iz nalaza 'kod Duna-Seekco-a i sa siglama u Kojima [e pronagieno 86'0 %, 85'8 %, 85'0%, 84'0°/07 83'2% Iinooe, Taj manjak tumaeio bih time, da su to' restituirani komadi iz doba Karla Roberta. Cetvrtoj kombustiji spadaju novci sa kunom na lijevo. U njih prona.glem su ovi postotci:
0 0,

" " "

"

vm.

Novel sa grbovima banova,

sigle B M

" " bez
U

BM
B

M

sigla

77'8% 78'0% 79'5% 71'8%

jednog eksemplara to skupine pronagjena je Iinoca ad 82'6 % (sigle B M) a visak iznosi prema riormalnoj finoei (75'0%) 7'6%, dakle ne nadmasuje ni zatu skupinu ustanovljeni remedium. legis. Novei sa nerazumljivim natpisom opet su slabijeg sadreaja, Finoca im je od 64'0 do 70'0% pa se cini, da su kovani na osnovu rposebne kombustije, u kojoj bijase samo 2/S iIi u postoteima66'6% srebra, To] trecoj kombustiji do duse u nasim Iistinama nema izricna spomena, ali dade se slutiti, da su ju pod konac svoje autonomije, osobito za vlade Ljudevita, kada se u Ugarskoj skoro iskljueivo rabila, uveli i u slavonske kovnice.

D mzu slavonskih, banovaea osobito se istieu neki dinari, na kojima vigjamo uz obicajns heraldieke motive i takove, koji prikazuju embleme bana, koji ih je kovao. Ti su novei vrlo rijetki. a u literaturi se malo ko osvrtao ria te din are, koji su tim vasniji, sto jedino njima mozemo pos,e sigurno....ustanoviti doba postanja, dok cemo sve ostale tek na osnovu tipologiekog razmatranja uvrstiti na one mjesto u nizu, koje lID od prilike dolikuje. Obi6ai, da se na drsavnom noveu uvrS6ivaouz drzavni i privatni grb onega, koji imagjase pravo kovati novae, biiase U one doba vee u obieaju. Kao primjer spomiujem samo onaj staierski novae, sto ga je kovao ban eijele Slavonije Stjepan Gut-Keled, karla ga je Bela IV. imenovao regentom i kapetanom StajeFske, da vlada u ime malodobnog sina Bele. Taj stajerski dinar 2) imade na lieu uz grb ugarski i grb Guth-Keleda. Imade i slucajeva, da su i sami zakupnioi kovnica metali svoje grbove na novce, a to [e einio osobito sakupnik kovnice srijemske Szerenchen (Saracenusj, koji jena noveima otisnuo svoj doma6i grb, glavu crnca (Saracena). S toga nije eudo, da su i neki banovi na svojim novcima namjestili svej domaei grb, a magIi su to tim vise uciuit1, sto su i same drsavne listine peeatali peeatom, na komu redovito bijase domaci im grb. Ti domaoi grbovi, ·iIi bar najvaeniji un dio, smjestali Sa u pryo doba vise kune, a u potonje na zalicllju do krsta.
1) Za. prispodobu
Ocse, koje .mi sa analisu IV. prilikarna prijasnc 8.5'3"/0, dra n Ugarsko] avo 75<6"/" u prirnjeraka Nuber; 74·0"/0, "Archeol. u ugarsklh ilinara iz nalaza koil

ie

za

ustupio
Ste[ana L,

gospcdin V.

79"10 linog srebra, Bele Karla. Roberta 75·3"/0. ") Sravni str. 365.-366.
·0

jedn.og dinara Andrije ll. bija~e 86·40/0, Ladislava IV. 59'·4% (1),
Ertesitli". S:v. XIV., I. serija.,

tome

illa.nak

pl. 'I'halloczy-a

74

-

-

75

-

1. Stefan Ill. Vodicanski.
U nizu banovaca, 11a kojima nalazimo uz grb kraljevine smjesten i obiteljski grb banov, valja nam najprije spomenuti one banovce, ua kojima nalazimo DR. lieu vise kune mjesto zviiezde kr st. Da je taj krst banski grb, a ne mozda dodatak zemaljskome, svjedoei nam to, da ga nalazimo samo u stanovitom nizu banovaca, a poslije ga ne staje. Bauovci s tim krstom spadaju jos starijem tipu, gdje nalazimo kunu na desno, a u nizu banova te dobe imademo samo dvojicu, koji u svom obiteljskom grbu imagjahu krst. Jedno je ban Stefan,koji se u godini 1278. u dvije listine '] uazivlje :)Tegni Sclaooniae bemus" i sinem Bah o lt a gospodaTa Lindve i Nemptija!} Gospodari Lindve, koji potekose iz Buzadova stitu volujsku ili bikovljevu glavu, a OVO] megju plemena, imagjahu u rogovima krst, kakav

Just sa jednakim krakovima. U orti p ac a ta desno nalazi s e i st i k.r s t n e s to m an j i, a lijevo ov ij e t.

od s t i.t a

Fecat bana StefanI). gorickog i vodiCkog (god. 1295,),

je u tih banovaca. Da [e Stefan sin Haholtov dulje vremena banovao, mogli bismo pretpostaviti, da ie on na svojim novcima u.zzemaljskigl'b dodao i najodlicniju cest svog plemenskog gtbaj no on se samo u proljecu 1278. (16. i 20. apl·jla) spominje banom, a kasni]e 11.0si na prosto ime "magistra" (12tH, 129,3.) i zupan a borsodskog (1297. 1298.) S). 'raj Stefan -Lindwa vladao je vrlo kratko vrijeme i to negdje od p.olovice novem bra 1277. gdje mu se neki Hen r ik nazivlje pl'edsasnikom ") pa najduljs do mjeseca maja 1278.) gdje se na 9. spominje N ik ol.a, Sill Henrika, banom cijele Slavonije 5). Nije moguee, da i8 za to kratko vriieme 'svoga vla,d~nia dao skovati onu razmjerno opsesnu seriju hanovaca sa k r s to ill na oliciu, i vee s toga razloga valja nam te novce pripisati kojemu drugomu banu. Na nekoj Iistini od 13. jan.uara 1295., kojoj se nalaei original u muzeju ljnbljanskotn, visi 'peeat od zuekastog voska sa ovakim grbom: s(reoli]·stjt, sa t r i kose pI'utice" a vise stita kao dragulj (Kleinod)
') Fejel': "Codex dipl." V., '.l., 430., 478. ") Otac ol'og Stefano. bijaee Haholt (sporninje se 11 godinama 1265,) t 266., 12'72., 1273.); "VelikQg Ha1101ta:", a bratom Inuse spominje neki :Mo.tija, sinom pale Nikola, ~aladsk,j

N atpis

u

okrugu

p e ca ta g lasi
EAU[I] TO[G1V]S S6DTI:VOUHI

S(IGIl1D21ID)

STEPlt.TI:[UJ]

+.

Ims bana Stefana. nalaeinro i u samojlistin-i, kojom daruje rnanastiru u Landstrasu neki p0sjed. 1sti peeat, same slabije sa,cuvan, nalasi seina listini od 2. fe-bruara 1290.1), kojom ban Stefan podjeljnje nekom Frisku (Frischo) Altenburgu popust desetine u Ze bur u .. Taj ban Stelan spominje se vrlo cesto n listinama XIII. viieka, te je clan vrlo ugledne plemieke hrvatske obitelji Babo.nega2). Zaeetnik te obitelji bijase knez (comes) g·oric.ki Stetal'l, koF se sporninje vee 1210. godine, On. [e pratio kralja An.d r iju II. sa 250momaka o svom trosku 11 svetu zemlju, te ga ie kralj za to nagradio eaobitim po~ vlasticama 1218. Niegov sin Stefan, koji ie.1241. od Bele IV. dobio i Vodicu u Bosni, te se pleme otale prozvalo v o d i c a n.ak im, imagjase cetiri sinai od ovih spomenuti je osobito Babonega II., osnovatelja Iinije Babonezica i Steiana Ill.; bana alavonskcg, komu pripada netom opisani peeat, a po tome 1 novci sa krstom na lieu.
1) Godina [e
.Babonegu svatl
U

sin

origlnalu naziv'lja

ispravljena,
Babonidi,

Original

u muzeju

\I

Ljubljani. ve<l da va.1ja tu Stjepamt

:t:upan (1335.). 3) Dr. Ivan Bojniliic spomin]e, da jebio Slavonien".

') J8.. ar-41TI1, aa

1!ilibonosi(\i nile~ll korektna,

ohitelj po praocu
.nalaai
S.6,

banorn 1282., ali .ne ozn:acllje vrela. (»A.delv. Kl'Oatien und

Babonesima

ili Bo:bolleziCima,

Isti grb kao oua] na peeatu

Babonceiea

ail: Ba.nily de Lindwa). 4) ];'arlati: "TIlyr. sacrum" V., 378, li) Feier: nCoileJi dipL" V., II,. 498.

kako me [e prljaano upcaorio gosp. ministerijalni savjetnik G. Pauler i na [sdnom peiiatll u ark ivu pestanskom (hr. 845), na Ilstini palatlna Dloniza kneza Okiekog, I). slna nekog kneza Gj\ll'e. Na zal6st nije
pOllnat.o, u kojoj su rodbinsko] svozi bili Okici sa Baboneslma, .

-

76

-

-

77

-

Ban Stefan se u svim listiuama nazivlje samo smom ),kneza" Steiana bcz poblise oznake obitelji, a da ie potomak kneaova goriekih i vodickih, zaklju6iti je po tome, sto su u istom manastiru u Landstrasu, sto ga po listini od 1295. dad vase ban Stefan a poslije (1321.) sinovi Steiana Bfl,~ bonesica Ivan, Gjuro, Dioniz i Pavao 1)) vee odavna sahranjivali Haboner,i svoje listine, kako nam to izrieno svjedoei Iistina slavonskog vojvode Bole od godine 1269.2). Dokazuje nam se to i time, St.o [e ban Stjepau u pounskom kraju, na Megjul'jeciu Une i Sane, gdje je sag.ragjen grad B lagai i odakle potekose Babonezi blagaiskog koljena, nakupovao zemljista, te time rasirio imanje, kojim gospodovahu potdmci blagajskog poritekla. Siefan rasirio ie posjed na Uni valjda i nslijed parnioe, koja se zap-o~ djela glade ostavstine IV'acina (hana 1,270.-1272.), sina bana i vojvode slavonskog i kapetana s~jerskog Stefana . Bar se i on spominje u ulomku neke listine od god. 1278 .. megju strankama, koje su se radi tog nasIjedstva borils 3)1 i pomenute godine mil' sklopile; a godioe 1279. nalazimo zabiljezeno, da se ie izmirio i sa Nikolom, onda banomva sinom bivseg hana Henrika,"). Steian, koji' se ad 1280.-1287.spominje sam hanom, imao je za vlade Andriie UI., a za vre:menaan:zuvinske beebe 0 priiesto eiieli niz protubanova, Spominjo se Radislav, Brikcio, Gisingovci Renl'ik, -Nikolai I van itd, U to vrijeme stegnuta mu je moe valjda na staru djedovinu na Horioi i V o d ici, te na nove posjede na 6ani i Tlni, gdje jestoIovao bile u Blag aju, bile u gradu Zr inju, gdje ie izdao darovnieu manastira Landstrasa (12·95:)VJada bana SteIana' pada u ono deba, kada je vee pod kraj vlade Ladislava Kumana, a osobino u pocetak vlade Andrije III. Mle6amna, Hrvatskom i Ugarskorn zavladao beskrajai nernir, koji S,B i6· tek utisao, kad je Anzuvinac zasio na prijesto. U to doba zasjede tolikobanova na bansku stolieu, te su ili .samo kratko vrijeme ibenevali, ili se tek berili sa pl;otubanovima, da je vrlo tesko po dosadaniim vrelima izvj~sno odrediti vrijeme, ka.da ie. koji vIadao. To se tim.tezedade ustano'iriti, sto BU bano:vi imali obieaj ~ izasvoje ostavke nazivati se u privatnim i j;tvnim listina-rna ".oanom", pa tako se u isto doba po'Vise njih ponose tim naslovom.
') Dvije [jstin~
'") Sr. Reg'i!s!a
'\1.

Tako se uz Stjepfilla, koji se od godine 1278. pa sve do 1295. u listinama nazivlje banom, spominje eijeli niz c1rugih hanova, a mogIo hi se to mozda i tako tumaciti, da su u pojedinim dijelovima vladali posebni banovi, kao reprezentanti raznih opreenih politiekih struja, Novci sa krstom vise kune imadu ove sigle: D R, n R, S DiS R. Najobicniji i u nekoliko varijanata zastupljeni tip je ona] sa siglama 11 R, koje oznaeuje ime Ladislous Rex. U druge vrste ono 11 ili je pokvareno Ir ili 1t, pa ozuacuje prema tome irne kralja Ladislava, Hi And'die ID. U Sigla S L tumaciti nam je S n a im e samoga bauaSteiana a Ir na ime kralje v o Ladislous. 'raj tumacslaZe se time, da je ban Stelan vladao za oba ova kralja, a dosljedno S ovim tumacem valja nam i novee bez Justa na lieu, koji na zalicju imadu sigle S Ii, pripisati banu Stefanu, odnosno takogjer kralju Ladislavu IV. U nalasu iz Duns-Ssekcsd nagjen [e megju tim jedan banovac sa ktiZem i sig-lama;, S R. Sigie (Stefanu.s rex) nvrsduju taj novae u vladu Stefana V. (127Q.-- 127'2.), a gom smo naveli rasloge, s kojih nam valja UVl'stiti te naves najkasnije u prvo doba vlade Ladislava. Po tomesu se kovali ti "kriZari" vee priie bana Steia:na. Za vlado Steiana V. bijase samo jedan od njega priznati ban oijele Blavonije, po menu Ivacin (Joachim) s pridjevkom Petkari, koga obieno dme sinom bana Stefana, .kapetana staierskog _. dakle is knee Gut-Ksleda, Grb Gut-Keleda - u koliko ga poznamo _. megju tim mirri'a krsta. U kojem li Ie sroastvu ban Stelan, brat Babouegov, bio s tim Ivacinom, nije mi [asno; svakako se Stefan navodi megju ba;stinichua Ivacinovim. Na osaovu toga m~g1i bismo samo ~hipo-teticld izreci, da Ivaein Petkari, ako i.e bin zbilia sin kapetana, SteJana, dakle roda Gut-Ksledova, imagiase uz stari grb maZda i posebn.i,a taj ie preuzeo Stefan s bastinom iza Ivaeina. Time bi se tlltilacilo, za sto u Baeonegova bl'ata nahodimo drugi grb, neg~) u njegovih sinova,

2. -stefan i Ivan Babone-zici (1369.-· 1323.)..
sa ban skim grb(j)vim a imade na lieu mjesto zvijezde vise kune gornii t:l"np llspinju6eg Se I av a. Taj grb imade po Ritterovoj banologiji Konja, sin vojvQde erdeljskog Tome, koji is bio hanom Dalmac-lje i Hrvatske (1365.), a otac gla:3ovitog kUl"ijalnog SUM F.ranka Szechenya. No tome banu ne smij"emo te novOe Ii'ripisati s razloga, jer je biD sarno banom Brvatske i Daltna.cije,. a ue "cjelokupne" Slavonile, a i vlada ron pad.a pod konac CIne IJerijode,

Druga Vl'sta. banovaea

ljll bljanskom
U

!!lU2eju. nStlLriuama.",

.sv. 27., str. 9:1.. 3) ",Bnllet,ino di aroheol. e storia Dalm&ta.~· V,. 71. I t) Kukuljevic.: Regesta II "-Starjnama~ 27_, 164,
Kll}<ulieviea.

- - ------------------------

-

-

78

-

79

-

kovali nutonocini slavonski novci, dok nas eitavi vanjski oblik U k 010] su se 1 . . . l' /.' da ib UVTStimO U nesto ranije doba. Kuna na leu till novaca upuuule, ..

..

Grb

bana

Konje

po banologiji

Ritterovo]

(god. 1365.).

ik . skokom n It des n 0, sto ie karakterist ikon star i\ill k 0 vin a, a pn azana 1e ~., _ . :1: na dva eksemplara iz Brdara nalazimo mjesto zVl]ezde l)od kunom stihzovan krin, .koji nas opet upucuje na to, 'da ga uvrstimo bar u pocetak
0

anzuvjnske vladavine. Od banova koji u to doba vladahu, imagjahu dvoii~ u grbu lava: Stefan titieni~cak (1316.), sin Bsbonegov i Ivan, sin ovog Stetana a unuk Ba ·onegov. To keljeno promijenilo ie :')tal'* grb, kojim s~ ie, kako vid~e~mo, slnzio i btat Babonegov, ban Stefan, u toliko, sto 1e VISe grpa sa trr kose pruge zamiienilo .ona] krst sa slikom lava. .. . Ra~log, za sto ie nova Iinija, koia vuce :ozu od _~a~onega, prom1lenila -b ill'l'B poznat a ni vriieme kada [e tai grlJ proIDllenlen ne da se talmo gt 1 ,. ~ 1 '., S ustanoviti- Naistal'iji grb nalasimo 11a pecatu .Babonegova sma .telana na Iistini od 15. marta l30S., kOiO! se original cuva u dvorskom arkivu u Been.

KIst vise stita nestao ie te ie mjesto njega uvrscen u gomju polu stita prednji dio 1av a. Vise stita je sIjem, uresen na tjemenu grancicama. S obje strane stita smi~sten je u orti pecata po jedan cvijet, koji imade tek za to neku znamenitost, sto ga nagjosmo i na pecatu Steiana Vodicanskog, a nagjosmo ga i na peCatu Mihaila Blagaja od godine 1498. u stitu vise kosih prutica (original u Pesti), te na gl.'bovima Babonica Blagajskih, koje is Dr. Bojne~ici6 priopcio u svom grbovniku 1). Sliean je i pecat Gjure, sina bana Steiaua Babonezica, koji se nahodi na listini, izdanoj 21. decem bra 1321. u Ozlju) kOjOIU braca Gj ur o, D io n i.z iPava 0 obecaju opatu manastira Landstrasa Ivan U, da ne ce osteeivati manastirslrog posjeda 2). Pecat Gjuriu razliku]e se u, toliko od ocevog, sto [e sljem krilat, a mjesto cvjetova U orti imade graneica. Natpis U okrugu ovoga peeata, rekonstruiran po drugom iednom otisku u istoj zbirci glasio je: S COMITIS GEOB.GII FILII STElFAXn BTI:UI Bn;BorHlt +.

Pecnt Gjure 'Baboue"i6.a

(god. 1321.).

.. Pecat

sirul. I1alYonegovu. seel\i.ll~ (g.{ld. 1308.1, POSJij6, bana,
U

Spomenuti nam Ie napokon '1oste' i pecat Ivana sina Stefan.a Bab on e z.ic a na listini -od god. 132.1., izdanoj-u Za-grebu, kojom.braca Ivan,· Giuro, Dioniz i Pavao poklanjaju-manastiru Landstnasu -crkvu sv, Gjul'e u Liehbergu S). Na stitu se til, razabiru tek slabo k o s e p r u g e, dok je lay sriijes.ten vise sliema, a, na orti pei3ata ir-rezane su hrastove gr.al1e. Natpis ;glasi: S· G(OSXI:)ITIS [IOlh~[nIB F]IIHI BTEIR1UH BARI +: f.
1) Dr. Ivan Bojnici6: .Der
.) Original Adel von Kroatien UD<l Slavonicn", tabla O. u muzeju u Ljubljani. je takogjer u Ljubljaui.

.

,1.Ni}.~pj~ "pe~ata

,aQ],vgl,J$

okr;gu ,gIa,si: S aOMI!lS. ~T~PltJ:s;:rlJ .. FIll?: B7n~(Qn,mG grb na oblik $l:cohka st~ta. imade u dfi.nlQl kao i gl'b starije IQ~e. "

*, ~

p:qli: kos e, pr~g;e. ..

3) Original

--~~--

-~------

-

80

-

-

81

-

U svih tih gl'bova ostao ie stari lik grba kose prutic: em (= Klerood) neprorhi.jenien, a samo ono, 8tO se u heraldi~i n~zivlie dragu1i p1'omi.ienilo se, teo se na mjesto k r S t a smjestao 1a v.

Pcsto [e ".~roi,j Janus poginuo u seliaekoj huni, naslijedi ga poectkom XIV. vijoka u kastelanstvu brat mu kanonik Marko 'I'o r r u s ti a, ovaj prodade Medvedgrad Stefanu Babonegu. ' . Biskup Augustin Kazoti zapoceo je megju tim parnicu, da pribavi kaptolu opet taj grad, sto ga je izgubio izdajom kastelana. Ta parniea, u kojo] ie sudjelovao i papin legat, trajala Ie do 1310, a te godine izjavio je Baboneaic, da ce ,za spas duse svoje' predati grad kaptolu, ako mu ovaj vrati kupovninu, koju je platio kanoniku Marku. Kaptol prih vati tu ponudu i pristaue na u viet, da Babonezi imadu ostati dotIe kastelani u 1VIedvedgradu, dOR se ne isplati sva kupovnina, a kaptol da je duzan do onda davati kastelanu zn uzdrzavanje posade svake godin6 hiljadu kabala viua, 500 kabala zita i cetrdeset maraka srebra u novcu. Te godine Babonezi ostadose tako kastelani sve do godine 1323. osugjen je ban Ivan Baboneg s veleizdaje, a sva mu dobra budu zaplijenjena i tako dogje Medvedgrad opet u kralieve ruke ').

3. Nikola Lindva (1343.-1346.)
Peea.t 1,ana Ivana Babon6'lic.a (goil. 1321.).

Kada ie nastala geneaioska legenda, da Babonezi vuku lozu od s.tare rimske obitelji U l' s in a, zamije.nise lava s megiedom (= U1'S1k'? = meg!ed!, kako to vee nalazimo i na grbu Pavla, sina Stefana Babonega, sto l~ otisnut na jeanoro pecatu od god. 1336., gdie ona] lav .naliei vi~e. ~a megjeda ili na vukal), nego na lava, a u ona dva grba,. sto :h Dr. ~~!D1c16 iznosi u SVOID grbovniku, stariji is Fuggerovog grbovmka mmde lOS lava, dok drugi mlagjega parijekla, imade uz to i lik megjeda. o ba~u Steianu Babonezicu, 'koii u mletackim listinama nasi pridjevak de Steunizuale"2) imade $pomena u listinama iz godine 1310. i 1311., " gakrali . te Karle Roberto poziva d~ 8titi p~sied zagre b aekih gra!t\ana, 1 Ko h i lju, koji ih ide po pravu vlasnistve. . Znamenit postao je Stefan time, sto je pripomogao, da se dovrsi borba zagl'eba6kog kaptola glede posjeda grada Medvedgrada pod 81iemenom. 'I'a] grad. bijase isprvine kaptclski, no 1291. izdao ga ie kastelan Gardun kralju A.n d r ij i III., kojigapovieri Mlecanima Nikoli i J'a.n i n u e sa svojih zavadioa Torrustiu. Ovai potonji -. "crni Jauml" - lziS3Q i i krvavih borbi sa kaptololil i Zagrebcanima nazaO glas, te ie i postigao, da run se je predala na neko vrijeme zagrebaeka kovnica (1294.).
~) Yidi ,,'rlll'w" Budapest XI., str. 148., ywao Autun For. Z) Sr. Liubic: .Listine" 1., 192., 255.

IT brdarskom nalazu bija~e jos jedna vrata banovaca sa domacim grbom banovim. Sli1~an ali nepobpuno sacuvan kornad vee. ie Weszerle priopeio u svom atlasn (E. I., s1. 33.), ali je brdarski komad ako i ne savrseno svakako 1:1 toliko bolje sacuvan, da se grb jasnije rasabire. 1 Na E.cu. tog ~a.no~ca vigja~o kunu u trei na liieyo, vise nje kruuu, dolJe Iistak djeteljine, Natpis U okolici glasi: . MOllElT1r J11aOL1U·
BTHH ~ .

. Na zalicju ima obicni d v-o s t r u.k i k r s t, u gornjem poliu dva p o l umjese.cH, dolj~ mjesto obienih okrunjenib glava dvije bikovlje glave, 2 a megJll. rogovrma smjesten je krst ). Kao sigle upotrebljena su slova B n koja bijahn sigurno inicijali ban aNi k ale. ' . Bikovlja gla.va s ~rstom vis~ tjemena je domaci grb obitelji Lend va.ya (Lindwa), ed kojo potJe6e nekoliko slavonskih banova. Po stilu, izradbi i po svom sadi'zaju valja nam te novce uvrstiti u mlagie doba autonomne kovrrice. . IT to doba bila su samo dva bana, P? imenu Nikola, ban Nikola Sz echy ili de Zee.eh, kako ga pisu u starim listinama te njegov pred~asnik . N ikola. ,~ koii upotrebljavase istl~ grb ,ga k'ako' . ~ vigjamo na banovcima,

? Sr. X.kal~i~: .Man1lm. hist. civ. Zia.grabiae" 1., CLUXI

V. i dalje.

Tamo su

j

dotiene Iistine, 6

") Rupp mMs po eks mplaru u W0Szeda te glave ~a tronoge.

83 _ 82 -

-

bana, koji se Daho.di na D rilozenoi slici l'eproduciram pec~a oga arkivu u BudiIDpestl. .p b.' 1345 1:1. kr. drzavnorn listin i od '23. sept~m I a .

tt

di . od nl'ime .e at ao vosak tamo, g 16 1e P Pecat ie dobro sacuvan, saroD 1 .~. . krst vise tiemena nestao. . il . a pa 18 1 ona] rs ~ bila pricvrMena sv ens vrpc , ~.OCIVS .8tJIU\.VOIne:. . (.8 YlICO]l17\:l' B7t.Xn }.. t :I I' en Natpis g 1asi . J.~ t k togs banovca 1)08ve sigurno us anovi Tiroe 1e dakle posaDa . ill 1313. bana, (1343 .- 1346) '. .' 11 svojoi banologiii uz- go nu Nik 1 olIUIlle Ritter-VitezovJ(~ 8p iroag:iase nas ban loa. . d" ~ . b kao sto ga ~~ Nikolu, te ron aJe ISu gr ~

'k Ie Lindve Grb bana N1 0 .

nIL

l'ellatu od god, 1345,

bunu, sto ie pocligos BaboneziCi i s koje oui izgabise svo] posjed, Nikola provalio je s vojskom ve do Spljeta, a onda se vratio u garsku . 1344" mjeseca aprila, imenova ga kralj ball om , a kralj Ljudevit mu povjel'i, da dosadanjeg canadskog hiskupa Jakova instalira biskupom zagrebackim. 0 tom banu znamo dalje, da je sa knezom veljskim i modruskim raspravljso, kako bi se uredilo i preu trojilo pobiranje kraljevskog pOl'eza tridesetine. Knez veljski zagovarao je dosadanji obica] koji je vladao od starine i tako zakljuci generalna kongregacija u Krisevcima 8. augusta 1344., da valja i nadalje pobirati taj porez istirn naeinom, kojemu se je narod od davnine svikao. 1344. pomirio ie Nikola sinove svoga predsasnika, Mikca Prodanica, koji su vodili parnicu radi svoje bastine iza oca, a isti tai ban Nikola dao ie na 11. novembra 1344. zagrebaeku kovniou u zakup magistru J a k 0 v u. Za prispodobu navodim jos ove pec.ate sa grboIil Lendvaya: Bikovlja glava, s krstom megju rogovima, koji se tek slabo razabire i s natpisom: [.8. XlICO]lf7U' B2!RI 'l'OC[IV]S S[GD7r]VOrUa[ + od godine 1345., u drsavnom .arkivu u Budimu br. 33.339. Slican peeat s natpisom: ., ..... ". COD7t Bn:Xn SCD·7tVOnIB +: od godine 1353., 14. oktobra, l!:ojim se slusio Nikolin nasljednik u banstvu Nikola Sec, u drssvnors, ankivu u BudiIDU br. 33.4:08, i napokon vrlo lijepo saenvan peeat brace Stelana. i Nikole Lindwe, sino va mu, od gadine 1383., u istoin arkivu br. 34.370.

4. Nikola Sec (1346.-1352.; 1361.--1368.).
Niz banevaea, koje mozeme u. tanoviti na osnovu domaceg banskog grba, zaevrsicemo sa banovcsm, koji na lieu imade vise k un e, k oja tr ei, lijeva dvije orlovske glave, a pod njom kao ob icn o zvijezdu. Tip na .zalicju razlikuje se od dosadanjega u toliko, sto su okrunjsne glave smjestene vise prijeke grade krsta, a pod njorn vigjamo opet dvo- . struke orlovske glave. Natpj$ U okrugu na lieu glasi: ffiouaT RaGa aarr~vo +:, dakle korumpirano ad obicnog natpisa: mOllaT(~) RBG(l)S (P) SaD~VO(nI~~ +, te i neke .natpise, u kojima se vee gubi savez 1 smisao:
snORS i

Grb bana Nikole, po Vite:z;ovicevoi bano1ogiji.

. ... ali ako i jesu, ne sroiiemo taj banovac Moguce, da sn oba bana IdentIc~~, 'c. tak XJIll. viieka, gdie je novae vee raOi stilisticnih razloga UVl'.S~~tl ~. po e. st nam se reprezentira n~ a i po tipu i po vriiednosti bol]l bio neg 0 ptimierak. ..... zupanolll sopronjskirn, poslao i~ Bans Nikolu, koji bl1ase velikl~ . u Hl'vatsku, da ugUSI .k 1\"- glara 1 Kumana ]uaii Karle Roberto sa vOlS om ill-a ~

IS

P C2!VSS~'" P alrnt

a 0 rrSf(0 S

0 nn +:
S11.

Ti nam dakle novci daiu najbolji osnov, da ustanovimo doba, kada nastali i ostali banovci sa nerazuruljivim natpisom.
6*

-

84

-

-

85

Grb na ovirn novoima ie grb 0bitelji ze ch y a, samo da se radi tijesna mjesta na noveu nije otisnuo citav orao, vee sarno najvazniji mu dio: dvije glave. Nikola See bija.se sin podvo.jvode sedmogradskog Petra bio ie mag/ster clap'{/e;'01'1lrn, te se u Iistinama u to! casti spominje sve (10 godine 1345.1) Banom imenovan js valjda naredne godine. 0 njegovom radu dok jos biiase ban, malo sta znamo. Zanimljiva mu [e listina, kojom dajo gradu Zagl'ehu pravo, da na potoku Isdveseaku (Medvednici) naeini nga1'ic infra termmos majdan soli ))salvo jU?'e 1'egali 'PToUt alias in 1'egno Hu 1'egal£s est consuetudo". Banom cijele Slavonijc ostao [e samo do godine 1351.) ie1' se u tOl godini zove 11 Quondam bemus tocius Sclaoonie et Oroatie
nunc
V8'J'o bano de Zeuerino(/. Poslije bude po drugi put imenovan banom Sh.voniie i Hrvatske, te ostade na banstvu od prilike do 1361., a naslijedio ga [e Lcustak, ban eil Ie Sbvonjic. Od tog doba nazivlje se on ve do go dine 1379. u listinama

5. Vojvoda

Stefan

(1350.-1354).

Suvremeni sa netom opisanim, ali u tehnickom pogleclu bolje iZl'agjeni novae nalazi se u gradslwn1 muzeju u Osijekn. Ta] novae, nagjen kod Klise, akoprsm ie po natpisu slavonski novae, U ostalom se bitno razlikuje od svih dosadanjih. Cij ILl sredinu Iica zaprema stilistieki izragjen k r in, domaci grb anzuvinske knee. U dvo trukoj okolici cita se natpis: ill DB l? SOI17l:VOurn: m daklc: r: ~l(oneta) d(uGi)s p(er) Sclaoonicm. « 1'aj novae vee je stoga vazan, jer ie jcdini ua komu je gramaticki korektnn sufiks akuzativa u Ilijeei » Sclasxmiam. ", N.a zalioju vidi se sljem (Ki.ibelhelm), a kao dragulj na lljemu kruna, iz koje nice nojeva glava sa potkovorn u kljunu, a sa strane po jedno

*

nojevo pero. Sigle s obje strane sl.iema jesu
Nicolaus Bemus.

TIr

B~,

sto valja da tumacimo imenom

banom Dalmacije i. Hrvatske. Za prispodobu grba navodim grb bana Nikole Seca P? Ritter-Vitezovicevoj banologiji. Jos valja spomenuti pecat na listini od 24. aug'usta 1367. u kr. drzavnom arkivu 11 Budimu br. 33.668, koji 'ie dosta hrgjavo uzdrsan, te se iedva razabire orao, a oel natpisa ostalo ie citljivo: S . XlIU0l17U [comi#s de Ze;ch to) CIVE Sal17l:VOIUa BTOIl +.

Noja naci cemo vrlo cesto na novcima ugarskim iz anzuvinskog doba, Prikazuje se ili citav (Weszerle II., sl. 15., 12. i 26., u potoujem

arb hana Nikol.e Seea, po Vitezovi6eyoj banologi]'.

Grb kurijulnog

suca Nikole Se6ana oel godine·

peeatu Ugarsko-nnzuvinski grb nil ernaljirano] kopoi.

i 382.

Vrlo Iijepo sacuvan ie 'peeat istoga Nikole, kuriialnog sndije od godine 1382. (drzavm arkiv u Budimu br. 33.726), sto ga reproduciram u slici.
') "CQde;x: Alldegavensiss"
I

slucaju kalco svoja iaja krije), iIi pak kao dragulj ugarsko-anzuvinskog gl'ba netoro opisanim naeinom (ibidem sl, 6. i 29.) na noveima Ljudevlta 1.1).
t)
Sravni i grbove u NyaJ'Y Albert: .A Hel'lIldika. vezcralcualu", Budimpcsta 1880., sf!". 55. i

IV.,

514.

es.

86

-

87 ugarska zlatna forinta flm'enus 7~'unga1'£ca1is u drugim drzavama uzela za uzor, po kojemu se kovali zlatni novci, U magjarskim kovnieama su se monetari - imitirajuei banske novee _ dl'zal1 samo imena i vanjskog oblika, dole je vrijednost tih ugarskih banovaea hila razlicita, obieno manja, nego li U originalnih slavonskih. Premda se je samo pecujska mark a razlikovala od slavonske, te je vrijedila 48 grosa, dok su ostale marke, srijemska, ostrogonska j vacka vrijedile 40 budimskih grosa, kao i slavonska, ipak bijahu vrijeduosni odnosaji u svakoj kovniei rasliciti, [er se u svakoj raeunao raelicit broj dinara 11a jednu marku, S toga su bili liudi onoga doba prinusdsni da .radi la~nieg racuna preraeunavaju novee po budimskoj vrijednosti, kako to nalasimo iZl'aZeno u zakljueno] stavci raeuna papinskog poreznika Jakova Bereugara: "Summa summarumi totius lZb1'£de pecuniis, receptis pe1' a01nz'num Jacobuin. BeTengarii collectorem et alios subcollectores suos ac domsnum. Raymundum de Bonafazo si,m£lit8li' colleetorem, foci: novem m't'lz'a GCe et LXXXV. 1iW,1'Cas cum, dimUlia ad compotum. Budensem compuiamdo, que marca Jac~'t LVI g1'08808, quz'a omnes pecunz'e, q.ue in toto 'lsto lz~bm cont£nentw', et qualescu,:nque ma1'o7ze sunt et peounia, reducte Bunt ad marcos predictas Buden8es, quz'a maz'01'es £n ponde1'e et numero habeniu» et esse noscuntur, et v,b£cunque 11om£nant'U''J' ense t'n isto Wn'o, sempe?' yro XL denart'is compuiomtu», Ma1'che p auiem. div~·.n· numen' et ponderrz's sunt Z12 1·egno Hun(jar£e-" .1). . Razli.cite vrste banovaea, koji su se i oblikom i tezinom megju sobom l·~.zhkovali,. danas je ~rl0 tesko razlucivati i opredjeljivati pojedine vrste rih ugarskih, po slavonskom uzoru kovanih banovaca. U tu kategoriju spadajtJ. najpr:ije vee spomenuti restituirani dinari koji su bili posve alieni slavenskim, daije valja amo uvrstiti one banovee' koji su po tipu posve slieni slavon skim, samo im natpis na lieu glasi: ' MOU8:T1t REIGr.8 F vnGXIUX
ol<.

Kao tumac tome grbu citira Rupp II., str. 10 ovu izreku iz oplsa sveeanog sprovoda Karla Roberta po suvremenom ljetopiscu: " ... In quo1'um g_u£dem m£h"tun-t chctt's reqalibu« equis insidentiuoi galeis aureis coronia C'inumdatz:s, £nsz"gn£a sub forma st1"tdhz"onz"s avis, quae Pe?' zjJsum dominum. regem v£ta sib£ comite haberi, et ferri consueoerat, Iuibebantur. {( Grb na nasem uoveu je dakle anzuvinski. Sudeci po siglama, kovao je taj novae ban imenom Nikola, a sudeci po grbu, kovan ie u ime slavonskog vojvode (sr, ,;moneta ducu:" na lieu) iz kuce ansuvinske. Taj vojvoda mogao ie biti sarno Steian, sin Karla Roberta a brat kralja Ljudevita, koF od godine 1350. nasi naslov vojvode slavonskoga. Kada se 1351. osenio s Marg'aretom, koja se poslije takogjer nazivlje vojvotkinjom slaven skarn , imenovan je vojvodom sedmogradskim te pogje onamo, Za njegova odsuca naravski mu zastupuik bijase ban Nikola Sec) koji ie i taj novae kovao. Mi ga dakle mozemo uvrstiti u vrijeme od 1351.-· 1354.

8~ U~

Ugarski obol sa anzuvinskim

grbom (nojem) iz dohe Ljudevlta I.

Radi prispodobe prilazemo ovdje (stl'. 85.) sliku ugarsko-anzuvinakcg grba na [edno] emaljiranoj kopei, koja se cuva u rizniei ialacke kapele Karla Velikog 1) i jedan obol Ljudevita s istim groom.

IX. Ugarski banovci po uzoru slavonsklh,
Debar glas, 11akoji izigjose banovci g toga, sto su hili ::finiie skovani od novaca susjednih kovnica, bijase povodom, te su se ti novei do mala pomolili i u inostranom prornetu. Da se tome stane na put, pocele su ugarske komore da kuju i promecu dinare po uzoru banovaca, .koji su ovim po vanjskom lieu nalikovali, a dobili takogjer ime ban o va ca (denar£z' bamalen), Vee .koncem XIII. vijeka bijase osim u banovini u prornetu hanovaea po Srijemu, Pecuhu, Vacu, Ostrogonu, Oanadu, Cegledu, Sedmogradskoj i Vesprimu, g'dje su se trosili bila isklju:c.ivo, bilo uz druge vrste novaea. Da je jedna dl'zava. nasliedovala novae druge drzave, nije ueobicno, a lezi u samoj naravi 110YCallograzvitka, koji je uvijek isao za tim, da nasljeduie one oblike, koji se prometu naiboJie prilagodise. 'l'ako se posEje
~) lspo~edi Neuss 1865.,

. ~atpis . ih odaje ugarskim noveem, a aka se pridrzase na npma tipovi, pa 1 Sam grb Slavonij«, cinilo se to za to da sto vise nalies slavonskim, ne bi li tako prije i laglje stekli ugleda.' Ovi koma~ valjda su prvi, koji su se kovali u U garskoj, a kada se promet naviknuo na taj novi tip, pocese tipove banskih dinara po malo mijelljati, te se prije svega izostavliao na lieu zema,}jski grb Slavonije.
Ra' ~) Raclllli kQ!ektora ]>apmskog desf)'tinskog bil'a izdaui S(l zajedno u Monumenta Yatic.ana Hun"ariae' tione~ collectoruHl pO)l.tinciorlI1u in Huu.ga.ria 1281-137.;). Budap. 1887.Sadrzaj: Popi~i Ma"'. Gerard~ de Muiina 1281-1286· Rfi a C'h" 131. . ,u n e 1 mlO 7-1320; Jacob Berengal"ius i Raimund de BO)ll1futo 1332-1337; Gatllmril tie Carcerious 1338-1342; Arno1d de L,\ Cuciua 1300-1354. i t. a.
0

til'.

Jrranz

Bock:

"Karls des G~ossen Pfalzkapell" ,md ihre Kunstschiit7~".

J(oln

ulld

I., 75,

)
88
89 -

Mjesto njega stavila se ondjo kraljeva slika, grb uga.l'ski iii grb anzuvinski ili drugi zgodni motiv. Isto taka se promijenio riatpis, a mjesto obicnog slavonskog dolazi u okrugu NOUElTTI: VUGARlff, IVIOnEIT~ K1\:RVJ11 ili HOrrEIT1\: REIGlS K7\RVlll +. i t. d. Motivi na zalicju ostadose duga riepromijenjeni a samo pojedinosti promijenisese prema pi-ilikama, Dvostruki ie pak krst u svima jednak. Tacna razlikovanje tih ugarsk:ih banovaca po danasnjem stanju znanosti nije moguce, a nadrnasuje QPseg' ave radnje, ier spada 11 specijalnu. uga.rsku nnmizmatiku. Ja d 'ziru, da ie dovoljno rad i prispodobe istaknuti samo najobienije ugarske banovce, te sam s toga u redu slavonskih banovaca nekoliko njih na kraju spomenuo.

mz'nus IV g1'ossis ad numeruni quinqueecclesiensem »idelicet cum sex pens1:8 computanclo marcam, et ad compotum Budensem computando fociicn» DLXVIIII 1YI reas minus XII .. a [P"088£8, marca auiem Budeneis faci: LVI ,q1'08S08, pensa auiem Budensis fadt XL denarios ubique &; maroa Qm'nqueecclesienBts faci:

XXXXVIII
Iii:
!)

g1'08S08,"

Magi;ste?' Guilkelums canomcus £b£clem, solvit prodomino episcopo Quinqueeccles'iens~' centum marchos ad numerum. civz'tat·zs ei dio iesis eiusdem videl'tcet XL VIII grossO,<;pm marcha compuiando z'n banalurus, q~te faciun:

marehas Budenses LXXI

mareiuie

et

XXIII

,grOSS08. «

1. Peeujski banovci.
Odnoaaje vrednota pecujske kovnice mozemo proracunati 1)0 popisima desetinskog bira papinskih kolektora od godine 1317.-1320" gdle se veli na 8t1'. 20.: "In primiB vacavit semel P1'elJ{)S£t?,~?'a uinqueecclesz'ensis, euju» frudms Q asce1l.deban.t ad SUTmnmn XXXIIII manhGwum a1!Jenti bamaliusn, computatts G 11 XL PTO qualz7;et lInonha, de quibus p1'odo1r/,'l?"lO nost1'(j e1e.9£ medietatern videlicet XVII marchas,guan.. que-libet valet III jlotenos." l?n Isti uacin izrazaja naei cemo i na drugim mjesti.ma tog' poplsa, u koliko se odnos na pecujsku biskupiju. Prema tome vrijedila ie pecujska kao i slavonaka marka 3 Iorinte, ali je imala 240 banovaca. . Na strani 22. kazuje se dalje: ,Jtem postea de fructibus tertie pa1'U:"quo1'undam ?·ed'l.Vuurn d£cte pteb~s spectantz:um ad moniole« monaste1'Z'z' sancte M(}J}ya?·ite de t7!.tiula Buden$z~ qui aseendeban: 'in universo ad eusnmasn. X VIllI mareharus» et unius fertoni» eiusdem. fini a1·ge1l.ti, eZeg£ medietdtem, v£delicet VIllI marchas et dimidiam et dimz'dium fertonem, quarum queZzoet valet 1111 florenos auri. « Tu se izricno genrOl'i 0 finom srebru, te se veli da Iina rnarka vnijedi 4 iOT., dok ie kovana marka vrijedila 3 for., odakle izvodimo, da sn banovei pecujske kevnice kovani od srebra sa '15°/1000 finoce. U istim popisima desetinskog bira od god. 1332.-1337. 'naiazimo ovuznacajnu reeeniou : "Sciendum est, quod de pecunia recepta. de D/,'ocesi .&: Ecclesia Quinq1J,eeccles£ens~' in qUMunque moneta, jacz't marca VI pensa.s & q_uing_l1,e arvz p dena'l·ii med",i'_-seu parv£ oienenees vocatz' et duplz'catt~ banales d£ct'l~ famunt unum g1'Ossum, et ascenda: summa de predicto Zib1'O toto DGLXllII marcas in

V rednote po peeujskom kurzu bijahu dakle ove: 1 peeujska marka = 6 penea = 240 dinara 1 budimski gl'OS = 5 peclljska banovca 1 peeujska marka = 48 gl'osa 1 budimska mark a = 56 g'l·osa. Peeujska marka odnosila se dakle prema budimskaj kao 6: 7 (penza), 48: 56 (gl'osa) ili .kao 240: 280 (banovaca). Ako is pecujska marka kao i slaven ka marka vrijedila 3 Iorinte, ali imala na broj sa 40 dinara vise od slavouske, slijedi, da je pe('!ujski banovac bio za L/6 laglji od zagrebaekog, ili dn se [e vrijednost ovih vrsta odnasala kao 5: 6, iii kao 1: 1'2. Pecui:;tka komora biias€! iedna od prvih, kola kovase dinars imenom, banovaea, [er se vee u [ednoj Iistini od 1285. spominju peeujski dinari, koji su isli kao poslije 6 penza na jednu marku I). 1288. spominju se i u Barauji marke "d.enariO'rum banolium, P9'O quiJlibet mana sex pensas denariorum banalium. computamdo", 1352. isrieno se spominje u Baranji posebni lokalni, kurz: })nove1'tJ; 1nC61'CM, quaml'ibet cum sex pensis laiorusr: vt.'enne1tszimn ad ?·o,cz'onen de Bw)'any.a €011'PutarniiO /, 2).

2. Srijemski

banovci.

. U popisu papinskog desetinskog bira, sto ga je .kao kolektoT sastavio Gailhard de Oarceribus u god. 1338.-1342., spominju se ave reeenice, koje se odnose na arcidjakonat srijemski : "P?'ime Helias p',.esbz'ter de Glzairug pro tn'bus annie; ultimis solvz't XXX g7'OSSOS, VIZ ban ales PTO g1'O$S{) quolz'bet (!,omputando et ponebant mardunn. singuZz' pro LX gmss<ps. « - - - - ,)itemAm'l.ratus plebanus de Semel£nt;L Injeno'r£ solvz't Fl'O tota decima sexennaZi II mWl'chas mmus IX g'l'ossis, LXX bamalespto ferione compuiando et VII
') Wenzel: "Code:!{Arpo:d. IX., 436., 191.,192" ') "Collex Andegavensis" V., 600.

xn.,

476.

-

90

-

91 -

banales pro g1'0880." - - "D. Clemen» Plebanus de Zegung, Arckz"diaconus SY1'm£ensz"s solvz"t VI marcos cum media, VII banales pm 91'0880 computando. (( Prema tome bijase u srijemskoj kovnici U obicaju oyaj vrijednosni seIDa: 1 graB = 7 srijemska banovca, 1 marka= 40 grosa = 280 srijemska banovca. Posto ie srijemska marka vrijedila kao i slavonski 40 grosa, a budimska 56, to stajahu obje megju sobom kao 5: 7. Posto je srijemska imala istu vrijednost kao slavonska, ali brojem za 80 dinara vise, slijedi, da je srijemski dinar bio slabiji od zagrebaekog, a megjusoboa vrijednost bjese im u razmjeru kao 1: 1'4. Odnosaje srijemske i pecuJske kovnice sa vrijeme, kada bijahu sjedinjene, karakterisu Dam potanje dvije listine ostrogonskog primatiialnog arkiva 1). Jednu listinu izdao je Karlo 1. 2. Iebruara 1342. te njome daje srijemsko-peeujsku komoru za 1500 m. godisnie u zakup magistru And1'iji de Ohempelenyi. lz uvoda tog ugovora razabiremo, da ie podrueje ovih komora obuhvatalo slijedece zupanije: Srijem, Vuku, Baeku, Bodrog, Baranju, Somogi, Tolnn i Salad. Oomes camerae imao ie. da kUla dinare ill. komhustije, dakle sa 2/afina srebra, a izjedne nne marke 1-2 penza iIi 48.0 komada dinara, 8 penza (= 320 kom.) tih dinara imali su dakle zakonitu tesinu jedne budimske marke. 1 zlatna roriuta vrijedila je 90 ovih dinars, a 1 marka data od 12 karata vrijedila ie 7 maraka dinara na vagi. Monetari imali su na iavnim trgovima da izlasu nove dinare te da ih zamjenjuju za stare, i to 3 nova dinara za 4 beeka ili za druge diuare iste vrijednosti. I u tdj listini zabranjuje se privatnicima kupovati i primati stari novae, a ko bi se pronasao kriv, kaznio bi se zaplijenom zatecene kontrabande i dsshonestaeijom. Jednako ie bilo zabranjeno izvazati srebro istari novae. Osiro drugih potanjih nstanova te listine istakuuti nam [e ssmo to, da [e i ovdje dusan zakupnik komors, da brsni falzifikaciju novca, da krivce progoni, a ako toga ne bi ucinio da se sam kazni, te i tu ustanovu, da [e taj novae imao vrijednost nesamo u podrueju obih kovnica, nego u cijeloj kraljevini. Drugu listinu izdao je kraIj Ljudevit I. u Visegl"adu, 25. marta 1345., a daje njome obe kovnice buditnskom gragjaninu Nikoli de Zat1nnar u zakup za .33'00 maraka. Po tom ugovoru bija8e duzan comes camm'ae, da iz jedne maTke fina srebra kuje 81/2 penza = 340 din., ill kombustije, dakle sa 2/8 linoee.
1) Obe te listille PJ'ijllo2Iiim posl"edovanjem uvid, te ill njih ispisati, imailu gosp. Slo sa tek po izvornicima dvorsk. savietnika po 1.1&S asobito valina. objeJodaniti u nMODumenta st.l';igoniensia~, megill. tim. dobiti ill na dm. L. pl. ThalJoclly-a bijll.iie mi moguce,

8 penza i 16 din. (= 336 d.) vrijedilo 1e jednu marku nna srebra na vagi, a 6 d. vrijedilo je jedan novi gros. Kod zamjenjivanja novih dinara za stare, davalo se 6 novih sa 7 beekih ili drugih istovrijednih dinara, a samo kada se lukrum placao starim novcem, raeunalo se 8 starih srijemskih dinara za 6 nova. Osim cijelih dinara kovao je comes camerae i poludinare (obole). I taj novae imao je zakonitu vrijednost po cijeloj Ugarskoj od granice do granice. Zanimljiva je ta listina i s toga, jer iz nje razabiremo, da se Iucrwm. camerae nije vise naplacivao u naravi vee se otkupljivao, Slobodni kraljovski gradovi placali su u to ime posebni porez i to Slankamen 240 m., Zemun 15 m., Sv. Demeter 50 m., Engh 60 m., N ogolaz25 m., Eztyan 30 m., Seg-usd, Apanyas, Labaad, Chehy, Peeuh po 40 m. Na ladanju plaealo se osim toga od svake kapije (porte) 3 nova g:rosa (= 18 d.) Novi novci izlagali su se u prisutnosti povjerenika nadbiskupa ostrogonskog i magistra taoarniccmua na, tablama na zarnjenu. Ova dvojica iarucili sa za zakoniti postupak kod kovanja novca i kod zamjenjivanja, a za to [e dobio nadbiskup ad svake marke kovana srebra 1 pondus, m{};!JistertavaQ'nz"co1-umdobio je pak svaki dan, kad se novae kovao 1/2 lertona (1/fJ. m.). Da uzmogne VI'siti tai nadzor iruagjase nadbiskupski povjerenik kljuceve kovnice u pohrani, a time i pravo, aka comes camerae ne hi redovito plaeao nadbiskupski pizet, da ne otvara kovniee prije, dok se ne namiri dug. Zakupnik bijase dusan da plati dvorskom vicekancelaru za sastavljanje zakupnog ugovora 30 maraka, a osim toga i obiene notarijalne troskove, I ta listina imade posebnih ustanova 0 zabrani trgovine i izvoza staroga srebra, protiv krivotvorenju novaca i t. d. Stare srebro imalo se donositi u k1'aljevsku kncu (kovnicu) i tamo karatirati, te obiljeziti biliegomkomornog grofa. Disciplina u kovnici bijase na taj nacin uregjena, da [e komorni grof sudio svojim radnioima i cinovnicima, a l'ljemu samomu sudie je magz"st@'l' taoarnieorum.

3. Ostrogonski banovci. U zbroju popisa papinskog
bira od god. 1317.-1420., opJ.SU]U se vrednote ostrogollske ovak:Q: "Item (lfl"q.enti banalium CLXXVI ba,nalibus pro mana qual£bet eomputatz"s VIllI mm'che, qu{J)rU'/1I, quelibet vcdet III jlo're1w8 am·i. « lli: }}wmma mm'charum argerd~' bwnah'urn ?'eceptm'um tn ct"'vitate et dz"ocesi S sup';'adictis:l:) VIII mar()he, (J£XXtTI oanal£bus pro qualibet ma1'cha computat:is guarum quelibet valet III jloTenos aw·i, Valent in summa XXVII f/,orenas aU1·i.«
t) fd est in strigoniensi.

ie

92 /,ltem

-

93

a7'genti bamalium. CLXKVl banolibus pro maroa qualibe: computatt"s V11111 marche, qua1'um quel ibe: valet JII fi01·e I70S U,U" i." Ostrogonska marka vrijedi dakle toliko, koliko slavonska (= B for.),
ali imade brojem samo 176 dinars, Vrijednost ostrogonskog diuara dakle veea od vrijednosti - slavonskog, R odnosaj obim vrstama vaca 25: 22, bijase banoTe"ina ')

X. Sistematicki l)rijegled slavonakth
A. Prva vrsta banovaca.
BANOVCI
Bro] Lice

ba1l0VaCR.

ARPADOVSKOG

DOBA.
ZaJiiije Li teratu r!l.,' odn 0sno na] a~il;te~)

4. Vacki banovei.
I po vacko] hiskupiji trosio se poscban banovae, a islo ih 40 11a 1 .ferto ili 160 na jednu marku. Marka vrijedila je 40 gl'o~a! dakle kao slavonska za 16 grosa manje nego budimska, To nam potvrgjuju ovi zapisi papino,g poreznilsa Gailhaeda de Oa1:08ribus (1338.--1342.):

Bela IV.") a) D'inar i s ob.icnim
I. Kunau trei na desno"), izmegju vijencn bisel'a. n a tpiao m.

"Domz'nus Martinus canonicue diete eccleeie solv.it pl'oult£m.j) omno 'meclz'a1n ?'J"mnlwm LX bomales p1'O fertone computa'ndo. (e " ..... Et est sciendum. quo,l in £800 CI?YJh£diaconatu CU?'rU.nl LJ( banale» pro fel·tone et XL gTQSSt' piO marcha:' Dalje nalesimo primjedbu : "Summa a$signatae pecu(I,i;e pro 81.prwlictis de $upl'adicta XIII marciie minus XXX banal£bus, videlicet IJX bonalee a:nt£quo$1!7'O !e1·6one ..Jomputando, l Et jiJ/t't aeuan. eX}J1'!3Sse, quod s£ taU banale: non C/ltr'/'e:/'ent ibz'dc~nJquod ip.n' soloentee $e'rv.a~'ent cameram. indemprlalln.'( Iste novcane, vrednote bile BU, kako nalazimo u istom popisu i
u arcidjakonatu s.egedinskoOl.

cIvije zYijezde. Natpis n dvo-

strukam

P atl'ija:rk alni (d vostruki) krst n a podno:liku,. S obje aIU strano dvije okrunjene glave, [edna g1edajuci u dl'uguj gore desno zvije-i.da, lijevo polurnjesee. Iz sredista krsta niCll bilo mali cvJetovi, bilo bobice ill k.olutici.
Krai donje prijeke grede krsta smjelltelle au sigle, _N-n rask.t:1l0l1 hohiec, u polu- Wes2I .. XVl., 34.. • ti t lQ. C. IH-. d voJ'sl~i Dl.;lesecu I ;:0Lut e

1

0'86

;tvIOl'ET:rr B RESlS
'sQl1NOffTl

+:

F

Sigle:

0

0

-

muse].

MOr€T'lt

SQDNOHI
y

B
0

11

,,+-

. 1 GIS

J? F

o

9

Wes:!'. ib. 32.

5. Prijegled vrijednota najobi6nijih ugarskih
(U prvoi poli XlV .. vijeka.)
Kovn Ic a
I Zlatne

banovaca,

3

I"IONttl£

SCIlJnro.:rnn: . >I<

B • REG1.8

o

o

Wes;!,. itt 29.

Rupp I., 197.

tor. 1 G~o~a.·1 enza P

1

Dlnara

I

.4 Ra~lIli(;" ~r(;ma .. builirnsk oJ nHtrm

Zagreb.

1
1 1 1 1

Pe-cuh .
Srijem. ,

3 3 3

40
.48

5
6

Ostrogon
Vac

40 40

7

200 240 280
176

5:7
6:7

40

4"/5
4

160

5:7 5:7 5:7
pecnjski banovae. sri,j em ski n oserogonalri " vacki
bud, rll,Slci

REGIS rvromT7t • E _.. SQLP;10HI1\: >I<
5

P

0

0

D.-Szekcso 4kom.

I ION!:T2t B REGIS SODNONI71 ::+

.

P

"
Btoj~vi
II

0

Wesz. XVI., 31.

1 peeujs.ki

dinar
n
71 '1

1 E\ri_jemsld
1 ostregonski 1 vllcki 1 budimski

-......."...,.

-

1

zagrebackl

dinar n
))

~l
1 zagrebacki dinsr -1'4 =0·84 =.0,8 =1'2

0'71

- 1'136

"
11

gienn

I) Vague sam snmo bolje Sael.lwl.ne komade. 1l1jerenjeln povedeg broja kom(l;d.!"I-.

zaporci

[l

ozna.ilniuPQPl"ijecnu

te:iinu,

prO_Dl).r

II

"

-

0'83-

1·20

~

4:
d as n
0

3)

.) Brojevi kod nalnsisra o:;;uaiCUju mnor,itlJl nagjenih komada i.ste, 'l"1:StG, TillOvj~to slijede~ ponavljllH su se i IHI. vlade Km-ia Roberr!l.. Valia uri upozoritj, da sam ll: ra'anii dosljeduo naveo Ill'ijentaciju, kaku [e heraldika usvojila. Oznake ]_ Ii[e v 0 lie ravuaju se po stan\lviS!u mot.riQ£.l1, Yf),C po ~!l.mompredmeti1, ko]i se opisuja,

-

94

Weszerle 33.
6 ! 0'72

-

95

-

e
7

MOlErx: . B . REGIS saDN . ONIX: . >{< 1'10IET7t . B . REGIS saDAl· OI:U-c 1t +'
y

J? J?

o

o

XVIOllET1t ERGltJ) tnallNOll >I< MOnETTI: SOllN

P
isto

BudiulPCiitll,

o

c

D.· S~ekcs6 '2 kom,

7

0'94

onm

RGE
>1-<

J?

8

!1''21

0'92 [0'901 1 !1'04

IU.

HomT7\' REGIS SaDNOlU1i.' >I< MOm'r7\' REGIS

J?

U sredi~tu bobice, u polumjesecn

kolutie
Sigle:

l'10Nt'r1t REGIS saDNo:o:m >'I< Nom'rn:
10

J? J?

o

0

D".muz. '2 kom. Budimp, S .!rom.
Wesz., Sarajevo, 2 0'94

'*'

~

'*'

Rupp 171Budimp. 1 kom.

SOJ.tN ONI'n:

PEGIS
>1-<

0

0

Zagreb.

SaM 0 . N ... ... : n+

s;

P

Dv. muz. 1 kom, Builimp . .'3 kom.

HOllETn: REGIS J? saDNOlUn: R,azlicite interpunkeriie.

+

0

0

D.·Szek. 90 kom.

.'3

n'S2

11

O'SO

l"IOnET' n: REGIS SOLNO.nIX: >I<
y

P F

e

o

Budimpesta.

1.2

[0'95]

1"10IETTI:

SaLNOR1'lt

REGIS

o

o

Budimp. 3 kom. Wesz, XVJ., 36.
E. I., 131., 32.

Razlieirom interpunkcijom: MOllET7\' REGIS :P
y

SOI1Nom· TI:
y.

+

'*' '*' '*' '*'
'*'

Tesanj 1 kom. D.-8ze!>. 35 kom, W. E. I., 4. Dvorski muze] .

Kuna sa dngackim usima.

4

0'8S

MQUET7t

.saDNOllUt·

REGIS

»<
y

J? l'

ll. 1
O'S\) o S820'92 2

I)

[0'915]

REGIS' NOIlET1t SaII1Y Olll1t >'I< REGIS MOllErn: SOLNO:m"x:

P

U polumjeseeru kolutic iii bobica ..!!" ~. U sredistu cvjetovi. Sigle: ~ ;.. isto

DI'. muzo S .kom. Budimp. povise
komsda. Budimp,

NOUET1t REGIS saruvoru·1t +
1'00

Budinrp,

'2 kom,

D.-8.zek. 106 k,
'2 kom,

6

J?

s

0
J? J?
]?

mOJ1E'r:rr REGIS SQI1NOllI1t +
isto
Bosna '2 kom,
Osijek 1 kom, 7 0'83

1>

I

U sremstu

'*'

cvjetovi,

Dvorski, muse].

'*'

MOnET1t ".REGIS BClLNOm ... t +: 1
i!

REGS NOllET1t SOLNOl1I1t+
0'94

1St0
isto

Budlmpests.

5

ERGS HOnETn: SaIl/\. . Olll1t>l<

,n

l"1011ETX REGIS SUDNOnI7t if<

:P

U sredistu bobica.

nama ni cvjetica- ill

Di-Szekeso

I kom.

'*'

'*'

-

96

-

I

-

97

-

IV.
1 [0 932J
0'95 0'93 "10 !

m.

X'10llETX REGIS SCDAl om . 7\ •

U natpisu cije.

razlicite

mterpnnk-

U sredistu cvjetovi, u polnmje-

'*'

P

seen kolntic ~

1'1011ET1t
Bndimpesta.

h

R.

DVOIS .sODA'Om "J\': +:

P

Dvorski muze]. D.·S~ek.74kom.
2 1'03

U polullljesecll Sigle:

bobics "" R

-.!.-

I~v. i osjecki muz. }'1esz. XlV., 50, Rupp 138.

XVIONar7r 1'10ILE17r

2

NonETE

sa·D· N

A

REGIS
J.

0 . n· 7t >I<

P

Budimp.

1 kom,

.

DVOlS P QluVONrA' +:.

D.·S-/.ell. 42

)(0111.

Wes". XIY., 51.

5

1'07

3

X'10JlET1k REGIS sa ·11· NOXU7t >I<

P

I

B_ez koluti6a u pohimjssecu, Sigle:

D.-Szekc-so2kom. 4

SOlIN.

om ..'Jr " +
J.

DVOrS

p

"" R

Dvorski muse].

h

R

n·.

7

MOnE'r1t

DGIllYOmn:

overs

+

;p
p Bez bobice
u pohmljeseCll .

5

0'90

b) Dina.ri

s naslovom
I.

v ojvode.

NO,lIETn: overs .sOl1NOrU1r >I<

"" It

"" R

D.·Szeksco

1 .kOO1.

1

Kana desno, izmegju dvije zvi- Dvoslruk hst, pod njim okrunjene gla ve, gore zvijezda [ezde. Natpis: (desno) i polumjesec (lijevo). Iz sredista nicu bobice. 1'10naTll nvots P Sigle: SUDNOXH'lt >I~
0 0

rv,
1 105

rvrOXZET1i: O\Tars ,.
SOLN01Un: >I<

F

Bez eirkum l'Ieksa. U pohulijesecu kohttic
tfJ

BudimpeSta ..

a

H.
0'90

DValS NOnETli SOLNOm:n: >I< XvION6TE
SQ1I1HOIDA'

p p

U polumjesecu Sigle:

kolutic

~

Rupp 172.

2

0'90

DVars
>1<.

'*' '*'

'*'

'*'
'*'

cJ

Oboli.

3

0'98

XVIO'HarE DVOIS
SQLLNON.IA >I-

P

'*'

D.·Szeksco9

kom,

NOILE1:n: E:Gr.s J.? SL' .NOm1i: >I<

I. ~una desno, izmeg-ju dv:ije zvi- D l~~de. Natpis u dyostrukoj ok _ . vostrnki krst, pod njim okrulrCI: 0 njene g!ave, gore zv:ijezda (desno) 1 polUllljesee (lijevo)
a
11 11Je111

Sigle:

L

cvijetak·

\..-

'

BudimpeMa.

4,

(098]

_JYIO.l1EtX DVOl SLLNOIU 1\. >I<
y y

P P

'*'
U poltUlljeseeu

'*'
evjetak i'
'-'

Budimpesta. 1
n

s

[O'95J

JYIONEIT7t DVOIS
SOlINO;{\UX

+:

'*'

0·60

0'402 do

K una nil desno

REX

-. d ' I:> ZVlJez a, Natp:is:

O"01'e

SOL

NOmE

-II.

dolje U sredtlitu bob ice ) u polumjesecu kolutic ~

Sigle:

0

o

Zb. !oi"nbCI'. 1-- kom. ;oudunJ).'u, 5 kom., llagr. 4, k. Dv, mnz, W. E. J., 22., 28.

7

-

9
8
Budimpesta

-

9'0

""

2'

Kuna na desno, gore zvijezda. [atpis:

REX

Sall

n:VOnIE

i dolje Zvijezda lijevo, polumjesec des. U polnmjesecu nema kolutica.

0'80

.,.

REGIS MOllETn: SLTI:OIUTI:

'*'

R

R
"" "" 8

Budimpesta.

,
/

\I

1'1.0 tm!n:

RGS SaluV0J1111: +.

;p P
]?

"" H

Hudhu p. lalxifik. ?

nr.
1 0'455

'DVX

.saL

IJtVOruff.

I Kao

gore.

~uilimpe;jta.
Zbirka

10

Nuberova.
11

BEGI WOllETn: SaLN o.rUn: >:l

"" R
""

Budimpesta.

2. "'-;

prCI NOllCTn: arRomn:

'*'

Vi

R

Zagreb,

u

0'76

I"IOnETJi: REGIS SaDNOnn: >I< REGltn HOUE!n: tnaLNOlll:II.: +: ~~~ETTI: R'OIS ~QLWfUTI:$] >:I.< NOlLE!n: REGIS sall~¥oxn1t .p. '1

J? P

en

R
"" R "" If

Budlmpesta.

.DVX

s·ou·n·vo·rr·r·E·

iKao gore,

13 . [0'75]

"" rn
tn

14,

1'0'1

Stjepan V.
• I. Patrijarkalni (dvostruld) krst na podnosku, s obje mn strane dvi.ie okrunjene glave, jedna gledajuei u drugu; gore desno zvijezda, lijevo polumjesee.
15 LO'91]

;p

"" S

R

Knna u trci na 'desno, izmegju
dvije zvijezde. Natpis u dvostrnkom vjjencu bisera.

16

[L'QlJ

i

0'92

1"1OUffT7t

2'

1'07

Mo.nffT7\

RaGlE S(JlJNOXU7t ~ •
RaGIS saDNonn: >I<

;[l I'

S

it
R

Dvorski

mnze].

"" S
"" S

""

I·1OILETTI: REGIS "

Saluyora7t:

+-

J?

U polnmjeseeu "" S

evijetak

"" H "" R

"-"

D."S~ek, I!l4 Osijek. Budimpesta.

kOIU,

3

0'71

l-'IOUET7~ IU1ETX

BDl1TI:OlTI: +
0

REGIS
I'

P

R
"" R
:

Bndimpesta. 17 [0-88]

(RazliCita inter pnnkcijs :)

moneTn:

4

1'05

-SQDTI:TORln: +:

REGiS

,.

"" S

saliN onI1r

ReGIS

+'<

P P l' P p Ji' p

:s
""

n

18

, 19
0'89

. HOIl.ET~ REGIS SUDNOW ,,1t >:I.<
'I'

S

"" 'R

Bosna,

Ii

[0'855]

NOlLETX: BEGiIS SULNOllI:rr >I< NOlffiTX REGIS SQllA'OUTI >I<

"" S
""

R
it
"" R
"" l{

Budimpesta

20

O'S4,

a

MOllEt5X REGLS SODNOnm +6

;p

U polumjeseeu
bica

Q

. ..""
'-'

koluti6 "" R

ill boBudirnpesta,

21

[0 '855]

S

NOItErTI: 8(lIJ1\1

on >I<

REGIa REGIS

"" "" S

a

Wesz. E. 1., 14.

t

REGIS MOllETn: S01li\iOUr + MOJlE'rTI: REGIS SQLNO:JlIX +-

I'

"" S
"

"" R
"" R

22
kom.

l-IOllET7t .saLn:OrH
0'75

+

Rupp,

F

.....
S

D.-8zek,;,l1l

23

NOUE!n:

.sOlJ7tOU ...

RE~~S

"" S

?

Budimpesta

.

7*

-

100

-

-

101

2.l

0·82

MOllEl'X .sOLNOn

+

REGIS

:p

Zvijezda liievo) polumjesse u njein bobica ~ "" "" g R

des.,

Dvorski

muze].

Stjepan V. Ban Joakim (?). -!..
I.

25

NOllETTI: REGIS SOllAOD. +.

P

a polumjesecu

S

cvijetak

[R1

26

MOUFT-J\' REGIS

SaLNOIU::rr >1<

F
l?

U polumjesecu "" g

cetiri piknje "" R

...:....D.-Szeksco

3 kom,

Kuna desno, ]od njoru zvijezda, vise nje krst, grb banov.

27

HOllETTI: REGIS Sa:UNOHI::rr -

Polnmjesec desno, zvijezdn 11jevo. Bez cirkumlleksa. Sig-Ie:

D.-Szeksco

I kom.

I10UET1r

.s

R

SalJNOJ1I7t

REGlS
>1<

I'

I'atrijarkalni (d vostruki) krst nil. podnosku, S obje IUU strane dvije okrunjene glave, [edna gledajuci u drugu; gore desno zvijezda, lijevo polumjesec. U polumjeS'ccu cvi.ietak._!., D.-SllaJ,eso 1 kom.

S

it

H.
I

0·855

MOnET.7\: REGIS SaLNOlltn: MOl1ETTI: REGIS
SaLNOUI7t

p

"" R

""

S

Brdari 1 kom. Budimpcsta, Brdari 2 kom.

Ladislav IV.
T.

2

0·93

P
P l?

"" It "" R
U polumjesecu

"" S

3

0'807

HOllET'll: REGIS .saLTI:VONlTI: oJ 1'10 .llE1"7t . REGIS, sa: DNOU1TI: +: MOllETTI: REGIS SaLNOUITI: +: 1'1OnET1t REGIS saLNOn.r1t

"" S
cvijetak

Brdari

4 kom,

Kuna u trci nit desno, izmegju dvije zvijezde. Natpis u dvostrnkom vijencu bisera.
1

4

it

S

-!..

Budimpeata.

I'10flET7t REGl. SOLN01U1f + NOrmTI\' REGIS SaIJNOlll7r ...
0·S3

I' p

Paerijarkalni (dvostruki) krsrns podnoskn, S 0bje mu strane dvije olcrnnjene gla:ve, [edna gleaajudi u d1"ugu.; gore desno zvijeede, lijevo polumjesee,

it

L

Budimpesta.

5

P P l?
ispu"" R "" S ~ :

Bupp 226.

2

"" R

"" I cvijetak ""

Zagreb. Dvorski

muza],

6

'*'

D.-Szek.

1 Kom.

s
4

isto

IT polumjesscu

"" R

'-'

L

7

BalLNOXonoIo7l + Prostor izmegju slova, njen je tack~ma.

l'10nET7t

REGIS

U polumjesecu kolllM Sigle bez cirknmfleksa

Budimpeata.

[0'97J

isto

it
F F 11
"" R

"" L

Sarajevo, Zagreb.
Budimpesta. Dvorsld muze]. Zagreb.

11

.s

5

JvIOllETX REGIS SQLNOIHX

'*'

II
"" D "" L

""

6

0·77

HOltEUI: NOllET7\'

SQLNOllli

REGIS

+

....
""

R R

Sarajevo.

'1

[0'8]

REGIS .sOLNOIU7r ...

D.-SzekcsO 5 kom .

102

-

-

'l03

-

8

, 0
.

,Ill. KUlla u trci na desno, izmegju dyijo zvijezde. Natpis II dvostrnkom vijencu bisera,
Zagreb.

.

,

HORETTI: REGIS SODNomTI: >1<
!J

P

U polumjesccu.

cvijetak.

"" R
U polumjesecu

"" D "" :u

MOnET1t
Budimp. 2

SODNom~

REGIa
>1<

p

Po,triial'hlni (dvostruki) krst na podnosku, 5 obje mu strane dvije okrunjene glave, jedna gledajnci u drugu; gore desno zvijezda, Iijsvo polumjesec. U polurrijesesu cvijetak ..!.-

Zagreb.

S

D

IVIOIl.Er~ REGIS SQDNOnIlI >1<
isto

F

"" R

bobica

.._"

Zagreb,

REGIS NOllETa\' SOD1\lOIl'l1\:' + MOnET.7i:

P I' l' P

s
S
";,t'\I

"" D. "" D
""
Budimpesta.

10

Za oln'l1lljenirnglavama piknja. ""

pojedntt

Zagreb

1 kom,

R

3

11

.sorzsor

REGIS
>1<

11

7-tOnET1l REGIS SOllTI:OUI+
lO-82]

P

Polurnjesec jevo.

desno, zvijezda ""

li-

Budiwpesta.

;I,

lO'6Q)

l"IOUET~

.}i

"" L

SaliN oun: +

REGIS EGIS

<?
"" S

u

"

t

5
Sara-jevo. Budimpe~ta.

MOUET1\:

12

r'10nET~

salJ.AT01ilJt+

REGIS

;p

'itnije slovo grede.

R vi!!e priieke R
R "" b

SaDNOUr:It

+

"" li

~

"" R
R
""

13

isto

"" lJ

6
Wesz., R. 2TO.

14

[0'79]

isto Manji modulus obola.
'1 0'74.

isto u vrijednosti

MORET1t

is to

Za okrunjenirn jedna piknja.

glavama

pGBndimpesta.

aODNOI ~

REQItI.l

+
F

""

a

"" Ii
Zagreb.

it

R

D

8

MOllaTX

Manji modulus obela.
9

aaIJNIU7t

EGT8

+

11

vrijednosti

u.
1 0'83

MOUET1t

SallNo:(U ...

REGIS

:P

U polumjesecll

Ii

kolutid

g

.,!!.,

NOlIET1\:
2 0-98

REGIS S(l]lNOru or 7-\ or >I<

I'

U polu:rnjesecu

cvijetak

i1
""

R

.,.!..

Bec.
Budimpesta. D.-Szakcso 1 koru.

MOllETfi" MIS P SODNOUI v:It '" +

11

104

3 0'75

105

-

Ban Stjepan Babonezie, I.
1 rO'95j

Kralj Ladislav IV.
4

·M·Oll·E··r·A· R ...G.,.r·S· p. S:a·u·N:O·ll·!·7tJ.o}<

Budhnpesta,

KUlla desno, pod ujQm zvijezda, yise nje krst,

HOlmr2\: REGIS SaltNOrHn +
2 [1'04]

P
I? l?

U polumiesecu cvijetak !-

Patrijarkalni (d "ostrnki) krst 113 podnosku, S obje mu s.trane d vije okrurijene glave, ledna gleclajuci u drugu; gore desno zvijezda, lijevo palllwjesec.

MOnET7\: REGIS SaIJNOIt:IT 0}<
;;
Nuber. Budimpesta. Zagreb. Budimp., Zl>greb.

1?

Za

.

okrunjenim kolnti~i.
""

glavaIllfl

mali

R

"" :IT
RUPI> 291.

isto

lata, a na donjo] pl"iiekoj gredi cetiri cvijetka.
"" R :IT grecli
>IV

L

it
"" R

()

tvIOnET'A

l'1.OImTTl

SauNOmT~

REGIS

REdIS SaIJNOXUti: >4-

P

Na donjoj cvijetka.

prijekoj

tri

Wesz.

1., 10.

+

"" R

"" X

3

[0'81]

roonET:IT llEGIS 8011N01'l.

'*'

"" R

Budimpesta,

7

NOnET1\:

REGIS SaLNOlH'R +

;p

U polumjesecu kolutie "" "" R 'R

0

Za~reb.

'"

[0'96] [0'84-1
1

u.
MOXlET:1t
Il17t

IvlOrmT1t

REGIS SauNOIH:IT + istQ

P

Budimpesl<'l.
Zagreb. N,uber.

+

I~~~~ SaL:hOP

U polumjeseen cvijetak ~ IT R Polumjesec, u niem koluti6 li[evo, zvijezc1a desno, ""

2

(=

IJ R Hi 7\: R)

Ii

it

JvIORETX REGIS SIT1.4NO.UIX +
0

Nuber.

R

Obol. And.rija III.
1. Knna
1

m..

dvije zvijezde. Natpis u cl \'0strnkom vijeneu bisera.

n trei na desno, izmegju

Patrijarka1ni

podnosku, S obje rnu strane dvije okrunjene glave, [edna
gl~daiuCi u drugu; gore desno zviiezda" Iijevo polumjesec. "" "" R 'it
Brdari !b .kom.
Budhnpesta.

(dvostruki) krst na

KUlla na desno, izmegjn

zvijezde, Natpis:

dvije

1

[0'78J

MONET2r

REGIS scucv OIH7r+

P
p

REX

sor,

NomE

Dvostruk krst, okrunjene O'{I\ ve, z~iezaa (desn?) i polu~jese~ OlleVa). U sredini bobiee, Sigle:

.....

R

:n:

2

0'72

MOne:TTl Ra<nS SGLNOIUAt +

Dvorsld muse],

-

106

-

10

107

-

NOnETii: EGI~ tnDTI:OlU2I +
0'71

I'

U polullljesecu

bobica ""

_

Budimpssta,

R~tzJicite

ai g le d o s a d anje vr s te.
I.

J1

. ~. ~. . .

REGIa SQDTIOXH2I ... GlO

F

.,

I

s.
bez piknje, ~

Kuna u trci no. desno, izmegjn Patrijarkalni (d vostruki) lust no. dvije zvijezde, Natpis 11 dvo- podnosku, s obje mn strano .dvije okrunjene glave, jedna strukom vijencu bisera.
1 0'65

12

runnET7\:

izljzlln.

.MOllET1t REGIS .SQDNOJlI2I·'" . IDOllflT1t RaGIS SOD1tOUl':IT +; -.
"

P

..gledajuci u druguj-gore desno zvijezda, Iijevo polumjesee. IT polumjesecu evijetak ..,!..

(obolus).S
Budimpesta. 13

Stari falzifikat

manjeg modulo.

sar NOm

'*'

Polumjesee

51

13

D

rvxormTJt EGIS aql1NOU2I

'*'

:P

2

P

U polumjesecu kolntic ...!-

g

.g

U polumjesoen rnali lust ...!.."" "" a z

14

0'75

JVIOR.ET~ REGIS·

<l

[0'84J

l'ToneT1t RaGIS SCl.U2IVO:n..m >Ie:
~H ~ H.L1 E ~

1?

M

Brdari

5 kom.

SULNOnm

1?

(Vise Il. cirkumfleks).
(j)

"" Il.

P

sarm-

VOm7t HOlmr.7t REGIS :I?

w
Slova bez cirlemnfleksa, U polumjesecu kolutic

Zagreh.

Sa·LAm

+-

..,!,

51

11

,.J

6

!0'70

NON:TTI REGIS SauNONI7\: +:

P

Slova hez cirknmileksa.
U polumjesecu

Budimpesta,

o

nema kolutiea.

T

7.

MOllET1t

saxuvoxu .,7t • +:
,SQI1NOllIA

REGIS

't

"" S
,,_.

"" A

Zagreb.

8

:t10llET1t R~!H P

+. .

S

"" .1:\;

9

l'10JlET1t REGIS SaLlVOtU7t

+-

"" S

A

-

108

109 _

Pavao (i" 1312.) iMladen (t 1322.) SUbici ..
So l d in i po inletackom
I.
1'52 Ljubic; .Popis [ugosl, Novaea'' str. 183.
U<l01·U.

Kao gornjin DV+

BltN MLltD aeUV-lmva

natpis glasi: Pn:VI1v

r+

H

Ljubie p. 189., 4.

Svetitelj l":lUll01ili,8tojec; oko Isus, punolik 1 sjedl na prijestolu, gian osjenka od bisera; daie oko .glave osjenka « krstom. desnieorn banu barjak, It Ij8- Do glave monograml. vieom drzi kojigu. Desno do svetitelja ban, pUllOlik, usprsvan; uzima desnieom bariak a u lijevoj rnei m:zi kratko zezlo. Natpis dosvetit;eli~:
Niz drzak

5

Kao gornji, a natpis:

s vx

n:
N:
~
t:'

B

P:'1IVX

Sal"~je'l"Slci rn IIzej,

~

,.Q

DVX P~VL" r1I1ADEOl"
barjaka:

Sa.aVUD

BAN)

baua:

do
6

SIi.can konrad sa nekoliko raz-

lika

n

peiSatn.·

isto

a

Isti tip uz mauje r~like sku; natpisglasi: Do sevetitelja: Niz :bariak.:

u oti-

DV'X

PJi.VD~

B

Ie -.
+C

N
H

1\

Isto DV'X PAVlt .. B ~l. H L A b :se:CVllDJ.l(S)

IC

>-.(

+C

.....

l'I

11

Do ban.a: Se:GVNDVS

Il D

110 -

-

Hl

BANOVCI ANZOVI

SKOG DOBA.
Litcruturn, odno-

Kralj
sno nulaeiste

Karlo Roberto

i Ban Stj~pal1 BaboJ1,ez,ic 1316.-1318.).
II..

Bro] 'fe-Zlnn

Lice

Zalillje

(1310.-1313.)

"

.
Kralj Karlo Roberto I. F ;p

, i Ban Ivan (1309)

1 [0'783]

",

1

0'79

NOU[ETn: RE]GIS SUll7i:VOUI7t >I< REIGlE SUIlA:V OIHn: +
isto

"" I ""

"" ,K

;

Brdari 1 kom.

MOIlETlr

sa~von.rn:+

-REGIS

I"

K

2

[0·74i1.] MOllET7t

I

5i
0

Erdar; 5 kern. 2 [0'781

'I'esan], Sara]. Zagreb. Budimpesta, Brdari 53 kom,

3

-

U polmnjesecu koluti6 ._

Budi'mpeiita.

"" I

R

oN

4

0'90 [0'80]

MOn T7t REGIS SUJ...:ltV01U7t '*'
5
11 7

••
.
.

I'10naT1t

.sUI.JNOIU1\:

R8.GIS I'

+

,I

.s

""

Brdari 23 kom.

-

3

rO'762)

1?

"" K F
}:-<

"" I "" I
"" I "" I
vv

"

Bl'dad

Saraj., Zagreb. Bruad 15 kom, I3rda.ri
4,

13 korn.

0'83 [O'85J [0'83J . [0'825]
0'72

isto isto is to

kom.

""
"" ~

-

Brdari 11 kom. Zllg,reb.

Brdari. 2 kom.

S

[0'8111

MOllET7t FEGJS sawrvOXUn:

I'

E
"" It
"" R

~

,

B((l ad 3 7 lcom. Bndimpe.ta.

9

-

10

1.vlOREI'l':R REIGlE 1? SUI.J7rVomn: 1'101H11'A RnIS :p .sOI.J7tVOllTi:+

'*'

"" I

Wesz. E. 1.-, 28.

I

1

Sll,rajeyo.

t

112

113

-

B. Druga vrsta banovaca (prelazni tip).
Ban Stjepan Babonie
I.
1 [0'70)

(1310.~1313.;

J316.).
Bt'oj Tezin&

Lice

Zalicje

Li teratura,

odn o·

sno ualaziste

Karlo Roberto.
J.

KUlla desno, dolje zvijezda, gore Patriiarkalni (dvostruki) krst na podnosku,s obje mu s.trane vise kune gornji trup uspidvije okrunjene glsve, [edna njuceg se lava.

mOrrST7t REGIS SODNOnI7I:

£

gleClajuci. u drugn; gor~ desno zvijezcla, lijevo polumjesec. Polnmjesec des., avijezda lijovo,

Budimpesta.

it

'\..

ZfLgreb.

.KUlla desno, vise nje k1"L1na, a Dvostruki krst, pod njim dvije zvijezda pod njom nalici TUZl. okrunjene o-laye. ~It raskl'Mu bobice, gore zviIIOmT:n: PEGIS P jezda (desno) i IJolumjeseG sa SODNONITI +
koluticem

J~raal'i"1

kom.

2

-s

~

(lijevo). M

isto

Zagreb.

n.
Kuna desno, gore kruna, dolje Dvoatruki.laat.dolie
zvijezds, njenegla;ve. Na tlon;joj priiekoj gredi dva g0Iub~t. Sigle bez

dvije

0la.1.1-

S

0'71 0'69

1

(1'808

NOnETA I"lOJ1ET

.saLli. VOnI +:

nEGra

P

cirkumflelcse ..
K

M

·ara,jevo.

2

aQJJn:~orn

REGIa

+:

p
p

K

M M

Budirnpesta

lsto, samo pod }cunom mjesto zvijezde krill.

3 f\rdari 2 kom,

IIOrrET~ Re:GlS SO:unVOIH71.' +:

P

l"lOnET nEGIBa 80Id\VOm +
[0'83)

K

"

4

[ lOnET It REGIa p

aOI1J\vOru +:


K K

M M
Brdari 1. kom, Wesz. rr, 19. (I{afl. Rob.).

r.

fO'flO]

WOlLETA REGIS F SOI11\:Voun: +:

8

-

114

-

-

115

-

C. 'I'reca vrsta banovaca.
G

Broj 'l'ezill

a,

Lice

Zll]i ej e

Literatura,

odno-

WOUE1n: REGIS SCILmOn1\:

'*'

l~

K

M

Wesz.

E. 1'1 27.

suo nalnxiste

I.

m.
1 [0'63]

1 [0'6731

Kuna desno, vise nje kruna) dolie polumjesec i zvijezda I).

1"10J1ETTI: REGl aa:u7tVOU1r >1<
'1

P
p

Dvostruki kret, dolje dvije okrunjeue glave. N a don] oj prijekoj gredi dva golubn.. Sigle bez cirknm flelcsa. >i

KUlla na Iijevo, gore kruna, dolje polumjesec j zvijezda.

Dvostruki krst, pod .njim dvija
okrunjene glave, na prijekim gTedama dvije price.

rvIO'[ET1I PEGJt1.l 1? :T.lOD:rrrOJ1 >I<
Brdari 1 kom. '2 1

Sigla nema.

Brdari

;) kom.

n:

10-66]

PEGIS nOlET SaDNOlN X P.EGIB HOl£TJI: tnQlaIlOW:fi +
nOIETJI:

P
P l'

"
))

11

6

"

[0-7 t1
[0.73)

tvIOXI.ET REGIa
SQLNorr:n:
>I<

n:
P K
K

[>i?]

"

3 [0'6831

))

6

,
1 kom.

3

NOUET7t REGIS aall1IVO.a + 1'101lET REGIS aalmVOI~ >1< ;p
p

M M M

I)

'"

4

PEQIS 5a1l7t101\ •

1)

11

Budimp.

2

4

"
" "

5

[0"72]

XYlOJlE'T REGIa aUll7tV OIL7t + NOllET REGIS aa:u7tVOnl >+<

K
K

3

Migh-ban.

6

}J

4

n.
Knns na lijevo,
dolje pchrmjesec gore

i :r;vijezda. '

kruna

7

I\on
2 [0-496]

.. ... An.

A

+

RErGJ.. PflGIS

.811....
P

Dvostr~lki krst, pod njim d yije okrtllljenegla.ve, naprljekim grcdama dvije peice,
K M Budimpesta .

I

HOUET REGl nITI 11 >I<
8

SOllTI:VO.,

K

M

4

"
S [0'797]

souxvon +

ron

T1t

B

M

Brdari

3 kom.

Natpis naopako rezan:

DS

I'

SmDP

= MOnErTn:

SDAiONI >1<
kOl)l!L~i

TI:TBIl0 IvI >I< IHOV\ RaGIS P
SU ••11110~_aJ(?

S

M

Brd.

2 raz. kom.

1)

Neki

bez

u:v?i~e

resani

nslijed

ces!!> je kuua

ios

11

trci

D~

CleSll0

prikazana.

IIOUo.l'Jr RaGIS SaI.t1rVONI +

1?

B

M

Ove lJi po pravu

v-alplo

uvrsttu.

usbjed~c.

tipus.

8*

-

116

16

-

117 -·8
Brdari 1 kom,

4

lO'fi~21

lIOE!21 PEG-IS SQLNOIII21

]?

M

S obje strane krune po [edan NOl1QT21 PUGIS F saun:vomn: SQDn:VONIn: '*" 1. ....

'*'

B

M

Brda ri 3koill.

17

[0'v31 1

kolutic,

I lON!.:TA PEGlen cnQDNONI1\. +

;p

'8

M

Brdari

6 kom,

Budimpesta.

5

[0'685]

paGIS 1"1 on .sULn:VOllln: >I< PE~Itfl l"IO~!P; cnQlJA,rolnn: +:

cr

+

;p P 1? I' F I' P l? P

B

M M M M M

"

2

~

18

lO'603

Desno kraj krune tri kolutica. ) 110m!'1\: PEGIS ;p SaD1\. To NIA ~l<

l8]

M

Brdari

6 kom,

6

[0'708)

s
3

7

n

J9
n

7

[0'(;'23]

NON!:TA, I)EGHtn wQDNONl7t >I< 1"10 'Tn: PEGltn cnQDNONI1r 110 JJ=''l' A B2.G1tn UiQl1·N O~ITI: +: NOII.UTn: RaGIS BQDn:VOUI + MOTtaTn: P8:GIS SalIn:Vorun: +MOnGTn FE IS SallAVomn: ++ flOET1\: P€IGIS sor.mro:m.TI: >I<

11

n

8

lO'037]

*

8

"

49

"

9

0-515

1

'@ Iznad kune REG}ItJ:l monETA BODNONIn: +
,\


'8

M

Budim pesta,

10

0'63

8 8

M M M

n

7

" " "

20

[0'(85)

11

0'61

" "

4

@
Desno do krune zvijezda. NOmT 1\. PEGIS P SQI1NONIA +:
'8

12

(0'59J

3

M

Brdari 4 korn.
Sarajevo.

13

'8

M

Blld.impeli(a. 21

SJ10Ua~1IRLS

-'Olt1IVOlll1f

+
P

p

'8

ill

Budimpesta,

t4

(0'6441

@
~."

22

Bez posebnih
[0'64J

znakova, E
.Brda!"i 2 kom,

NOl'ET Ii. PEGltQ tnOLNONIA +

IlO 'T1\. REGIS .saltN ONI1\.

'*'

J?

·8

M

Brdnd

61 kom,

15

[0'63]

p PEGtLl 110tTn: .tnQl1A rOI'll 1"1 +
'f

23

[0'11J

Desno do krune tri OSOVllO naniZUIlI1 kolutica, lijsvo jedan kolutie, 1YIO~TA PEGr8 F
aal1NO:fl[IA

+]

['8]

a

1

·8

M

n

1

,"

I
'14 0'685

118

-

-

119

-

von\:
I

Bez posebnih

Sll1NOVlli.. +:

znakova, 'rEGIS q

36

K

W

Bl'dari 1

kOOO.

:!5

lO(;"]

.uO~TJ1: PEGltn tnOl.JN 0 NIlJ. -Ie roOll6.T1I ({GIS ~I..(rrOUl1{ +"

I? [I']

m
ill

B B

"

4-

"

Wes:!. :E. I., 29.

26

HOneTTI: peGIS OUITvomn: +:

J esuo do krune

mali kolntic,

I'

M

[3

Brdati

5 kQJU.

27

[0'75]

37

Desno do krune piknjica, NO:aeT'Ir P.EIGIS P SOD'IrVOmn:

*'

M

B

"

1

"

snOllElT1f RGIS SD.1T :aUI .,. 0
28

p

sa
ill

B

Brdari

4, kom.

Zagreb.
Budimpesta. 38

Sa svake strane krune po [edan kolntic,

SI10J16TlI
[0'612l

R(US

SQ1tHOTI1f

+

P
]?

n
8

I"ION;:T A

tr.lOLNONll}:

P ,EGItn

*'

P

M

"

4

I~

29

Il ETJ1: P.EGltn

ooOl.J'ROln:n: >I-

Iii

Brdari 4 kom. .lludimpe§t.a.

Slicno s ovim natpisoru:
39

l"JON1T.Il

P,EGIUJ

SOLN O:NlTi:

*'

E

M

8

Budimpesta.

S'O

[0'64}

40

[O'682J

Desno do krune tri lwlutica. I rollETJ1: PEGI.S P

ill

SOD7I:f0111TI:>Ido
krUllC

Brdari '2 kom. Budimpesla ..

G
.
Ka0 ~osadanji tipevi, ali natpis glasi:

DGSno
31

osovnom redu tri 'kolutiea, liievo jedan
II

NOUEITX

[0'65]

nOI!E1''R PEGJS or.U¥om2t +
R6:GIS MOnaTTl SaDTlVomTI:

p

ill
M M [M] M

8
B

Brdari

'2

."

soxvox '*"

ReGIS

paR

8

Brdari. 3 kom,

3:.

*

;p

"
"

3

41

[0'52J

33

:rOUElTTl REIGlS p SOl1:n:VOUrTI: >I< >I< 19IOUEJT1t RGIS SaD7\: +:
PH GIS nONff'R Sa.LNO~l ~ P p

B B
I~

'2

~

2

34

"

I'10naTX SODXVl'l

'*"

ReGr

paR

M

B

4

"

35

~

'2

-

120

121

p
R M M M

4,2

[0'63'3)

PEGltn £' IIO~TA tIlCILN UNTIl (+?)

Obieni natpis:

M M M M

B 13 B 13' 13

Brdari

65 kom:

GO

0'72

!iIOltEtrn: RtlGIS sar.m:vomn: >Xc NOIWT1l
R"al11rVO.QI

p p

Bl'dari. 1 kom,

43

r iorrn
O-Mj

PEGIS SaLuVONl'o1\ : >I<

]?

1

"

61

0'52(;

RaGlS
>}<

"

1

"

44

rOIET1\ PEQIS SOlJATOlIl MO T1\ FEGltn tfJOLNOHrn >I< l'10NETn:. SOlJ1£ >I<
RGIS

:e
P P

Budimpesta.

62

110 "Tn: PEQlCQ I> SUDNONln: +
0'67

.Rlldimpe§!a.

45

[0'6GB}

Brdari 20 kom,

63

NO i<'Tn:

~aL~rrONI7r
1,14

IJEGICQ p

+

'R oR oR oR '8 '8

M M M M M M

4G

[M]

n

2

HOIE'rn: PEGIS 'PODNOHlTI: »l.
0'48

p p

Brdari 19 .k om . Dvorski rnuzej, Bndimpesta, Brdari 99 kom, Budimpei!t&. Bnlal'i 1 110m.. Blldimpeiita.

47

0'45

NOnaTn: REIGlS £[QJL(1\ V]O >I< HOne1'n: SOD'ITV

p
p P

M M M M M M M

[131
B '13 13 "
n

l

~
.,

e
61i

MO ?T7r PEGIn iflQDN NlTI: ,;;.

48

[0'(7)

au '*'

PEtGlS

9

0'648

I'r 0 lEnt

~OIlNOldl

P.EGItn ~:IT +:

;p
p

Erdari 5 kom. Blll1imp(lsr.a.
Brdarl 3 kom.

49

[0'601]

MOlHl1'1f

omrora

PEfGIS >I<

18

6-7

"
!IS

[0-68J

IWmrn:
.

PEGltIJ tr.IOLNO~In: >I<

[,0

[06'Hl

Jv10XtaTlI PEtGlS SODlI~OrU1t >I< paQlS nO\EtA SOLNONIX

P p
P P p p P P p l'

n

15

0'70

"

lIO Ali: P~GIS tl.:aLJ1i OnI7r

P

1

n

51

R

Budimpesta,

1)9

(l-G3

~2

(0"042J

IIOWT7t

SQL1Y 0 \1-1X

PHGIS

H.
go

HI'dari

it kom.
1

HO~T:n: PEGlS SOIINONf:n:
Desno do krune

Desno do Itl'uue clvije tacke

'0

*'

P

M

I'

I

"

&3

0'72

RGltn l"lOnaTlI tr.lOulIOt1.1£

'*'

n

70

[0'(161 ]

~OmTA REGltn tnQDNONI7r rrOMT7r I~EGltn 000111\1 oum

f.4

[0' (lS3]

MOnffT2t PEGl~ tr.lODNONI1\ .... MOnSTr1\ PEl]GIS SOlin VOUIA >I< MOUOl"A POGlS SULAVOnI ....... HOnOTA BOG~S SHla':VOXn >1<. BOGIS l'10narn: SaIlIrVOllI2t >I<

M

TJl ti
P
M M W

6

*'

tri tacke

;p

...

'f.)

M " Bllilimpesta.
6

"

" "

H

[0'66]

55

'*'

p

'\1

M

Br_dari -t kom.
Budimpelil:l\.

(O'74J

M
M

1

Zagreb.
72 0'67

Bez taeakl.1.

56

0'68

*'

"

1

"
73

HONf:T7r .PEGlcp SOIINOru"1r HOMT1t PEGIS SaDEOl'Ir~ ~

'*'

P
p I? '8
;:::;

W W M

Bl'dad 1 kom,

57

[0'621

n
It d

" Budimpesta,

3

"
74

Blldilllpe.~ta.

,)8

[0'(73)

Brdari 3 knm,

(1)-(H1

rrOO{T1r PHQIS SODNONW x [NON6T.7r

131'd ari '2 'kom.

59

I

nOi\:_T'IT PEG4IS SOlJ1r10NIA >I<

7;;
Budimpeata,

[0'545

.8OLIIrOnl x

RE]GIS

P

s

?

"

2

"

9

-

122 -

123

76

0'665

l?EGI.S l? l'10narTI: sorl1tVIII7i:TI: +: +: PEGIS l'10fErn: tnOI1NOI4ITI: + l'1m~TTI: PBGIS SOlm/ONl X IIOm[TTI: PE]GIS Sal11\TOJ\: + I IOIElT1t PEG IS SaI.tlIJOIlI 1? P p F

s
W

[M?l

Brdari

1 kom.

S

0'50

77

[0'677J

R'
H [R?)
B

Budimpesta.

~ 1O. krune po [edna bobiea, SOlllIVOmOUaT1f nrs X ill X
, obje strane Bez bobiea,
II

78

[0'694J

IN

Bl'duri 5 kom.

8

SIF)

Brdaci

1 kom.

79

0'76

W
W

1

II

2

80

[0'65)

I)

ffiorrOT[ max

1\

soumvoScTIlI2IO-

ill ill

B

1

»

10

[ffiJOU1l1n: Illx~x ffioua1n ll.Ix ill x

1

"

11

sororvo-

II

1

"

Ill.

Kuna

na lijevo, gore kruna, dolje polumjesee i zvijezda, Natpis glasi:

Dvosti'uki

okruniene glave,
gredama

krst, pod njim dvije
1111

12

priiekim

1

(0673)

SUOUElT1f SaI.t'HlfO~ :aIXlIX

dvije ptic.e. '8 Sit

Brdari

3

n

~

mOBEfT1£
13

2

[0.'68]

lU6:xm x

sonnvo-

H

U [8]

2 n Bndimpesta. Brdari

.roOUOHi RS p ShTIJIOTllI +

ill

1 kom.

mOnaTlI nlxEllx
3 0'6'4

SOI.tlIVO~ SOUlIVO-

rl

ill
M M

"

8

"

14

.mOrrElT!! XHElro X

1

"
IDon01Ul1' ! l[HO]ROUn-

4,

mOrrElT1I S(Jl(ITVOmEl X ill X
[0'805]

Budhn pesta.

OUl >I<

ID

B
B

».

2

"
"

5

roone.1'1I
mOIle:Tll nlXmX

Sal1lIlJOSOI.t1IVOOI.t.11VO-

'Brdari

2 kom,

15

(illO)UOJ\J{111"18 P SO[LlIVo.UI11 +:?]~)

[ID]

1

nie:xIDX

6

[0'638]

I
ill

4 " 13UdiIUpe§t.a.." Brdari 6 kom.

7

roo lIEl1' 1f
SJ1ElxVx

all.

1) Novei pod brojem. S. i 12. mogli hi gil uaveeti . ... naime ptiee nil. zalicju naliiie no' U d ~s~ u prilog n1UllenJll, lito sam gil. Iznec nil. straw » Sli' . .. In. ova va primjerka til. [e slieaost dosta velika, can natp18 us. [ednoui banoveu u nar, muzeju u Budimpesti sa siglama g

85.,

----124 125 -

Nikola Karlo Roberto.
Knna lijev.o) gore dvije g-Iave, dolje zvijezda.

Sec
01"10\1'0

(1346.--1"352:). Dvi;i e o~'U~jeJle gIa ve vise krsta, ua lieu. Sizle:
v

a d~IJe po dvije orlove

kao
Budimpesta.

1

mOXl.aT1t

XWPISSQI' >I.

1

.u.

. "" ('I) bez '"

KUlla liievo, nad njom kruna, dolje polumjesec i zy-.jjezda.

Dvostl'uki

krst, pod niim dvije okrunjene glD:v8, na prijekim gl'edama dviie plica.

snO:w:.8T1t ReGIS I K1UWD >I<

sn

B

BrclaTi 1 kom.

roOU8:T7t . RElGlS .

aarAr

n

1

Nuber.

3

Nikola Lindva
1

(1343.-1346.).

l\.una na lijevo, vise 11iekruna, pod ujom list djete\liue.

Miesto OkTl1Ilj8Uih glai"a dvije bikovlie s krstom megju rogovima. Sigle: Gore dva polumjeseca. B

l'10IH:ITTi: UICOl1Ti:l'
BJ\lll

n

Wesz. E. 1., !i3. 1 kom.

1''IOll8T1t
B'IDl
3

+

IlICODTi:l','

B

11

Brilari 1

1<01"0.

:It 8:ItROBOTi:lII
It .

SOBR1f-

II II (koruUlpll'ana.) Sigle izbrisane.

Buuimpesta..

S1tTi: >4<
4 5

oorr~aO.8rr
7

p6,rn:O:AtlJ1t +

2I

I

'Vas" . .E. I., .32.
Budimpesta,

:~H~~~

01t +-TJl.TRSTGl.I

>{<

Oboh\s bez nateisa, insce posve

IT

Il

roonara

Ra~~§ ~iJ\OPlaI +: ---

Bez sigla.

slican.

126
BANOVCI
8 kovani
Zit

127

S NAT ISOM BEZ SMISLA
pa do konea au tonomne kovnico.

banovanja

I Nik o. e L:'mt I ve, N'k 0 1e Seca, I '

:Broj Teiina

Lice

Zalicie

Literatura, odnosno nalaziste

mouam

-r6'ltYS

SX

'*' \

1

Wesz. E

r.,

31.

I.

Kuna lijevo izmcglu krune Stefan, vojvoda slavonski (1350.-1354.).
1

polumicse~a i zvijezde. Natpi~ n.em~ smisla, ali uvijek po(SImIle sa 1"1 a zavrsnje sa B. Natpis po.cimLje sa ~ .

Dv~~truk .krst, na donio! gredi d;nJe] ptlce. Sigle su man]e vise cor-umpirana slova B M i M B. E M
Brdari 2 kom.

1

~aJtrrmm5lnbanIAmqB

'*'
+

~m0TJRMOn:I<Ifi.Sm:1IRCfiE >I<
Veliki krill u sriiedi, uaokolo u d Yostl'ukoj bisernoi okolici natpis:

Sliem,

na

ill DS

(Monr;.ta ducis

1l1'ltSll

+

P

Sal1'AtVOpe'l'

kovorn u kljunu, a sa strane dva nojeva para. Sigle: U 1 [R) 'it (Nieolaus Bartus? "!)

draguli

kruna, kao l10ieva glava sa pod-

njemu

3

;E;XVnrrXUV1IOoOMr:1IOIID ~roDOVSlrolJIdVIBODT]JIB+

2

n

IT muzeju u Osiish.

5

~UOIUlSI2R'sllOTJ1tIV1tB,*,

Sclavonialll.)

~RSA~aIOE'ltRG'ltTJP]j
7

'*'

1
7
n

Vise k:uue n poliu mali ovijetak,
NatpIs zlo saeuvau. nih nstpisa, Ima 6 ras-

8

Ville ku~ezviiezdica kraj krune, 2 razlicna komada. P.od ku~om

2

n

9

let.. Razro 'Peca.ti.

glavom mali cvi-

10

n

10

Posve necitliivo.

9

-

128

-

.-

129

-

6

II.

1

N" atpis pomnje BtL '2t:. . \ ';:?;1tCJMArnrro1tVlffi51051B .". ~J:.'l OnS51Ilvl1tTU1S0 1t:)sm >i< fl-

M

Brdari

5 kom.

~mOATmG'I7t°(01'SI-

Brdarl

1 kom.

ill/WB +:

3

~l'10T1t;)rNI5fclrrJi1tfl-

7

SHB +:

Pod glavom kuninom krst: ~n1'rrOSJ1IV 51clTOlUV7tOrra: +: Pod kuninom glavom cvijet. ,3 varijante, Del kojih se jedna cita: ~ffiT7tIO QTfficlVl17t-

4

~msllSrnaIBe:XUBanB '2t:S1H.:.l1\I .... IYJ:4Sl;)QnIB

*'
>1<
l'

1

"
8

1

e
7

:;;5IOISl1tr ·1tld1\.lSXffiBOlmB

~

onrrm

+:

"

3

"

*'

G 'i

Necitljivo.

"
"

9

8

Iznad kunine glave od krina (5 raznih

11atpis

pu~oliak a).

ViSe glave kunine mali evijet, a natpis glasi: ~aSGOE1tRr:tPIBR7tTaLB +:

1

»

10 11

~CTJ7tSllIaOE'1TllC7tPB >I<
~PVliTilapG'1SaVROB

2 1

\I

Ispod. leucine glave krst.
Ispod kunine glnve mali cvijet (4 razna natpisa).

+:

10

12

Necitljivi u vise raznih otisaka.

26

IV. III.
1

Natpis pocinje

sa ~.

Natpis
I

pOCillj~ sa ~. ~ All!) ImnVrr clJ1D '1lfi..1\B .".

W

B)'dru'i 1 kom. 2 2

AIDa011£XArn.srm<ramBa >I<

~ffiITJAll7tmrur ~Vo~
l1TJ1£B

2

~1ru1rovOTSIUV1TSO1'1t51B .;;< 'tm:)1'ntW7\IdASI7Ull1.SXB +: ~ffi01tll Q7tJ\.U.ISJ1VroOMB

" 3

+

'

1

"

~m~sxrnsTGQlHllTSn'SlB • ~ • B1t:>'r80cl:>TJm15QSlXTJE·B·+ ~mOrrVTQIU'r.sxmI

+

, " "
"

1

,

1

3

"
n

4,

'"
5

*'

n

2

'6

ccona +

-

2

n

~Jl:)Br1.m1\JSIdOI:)mvntB

+:

2

"

G

s:n.A ~ IlJi..7tcIUll.Ji.. fC .ffi7tr:n B + .
ViAe kunine glave

o

2

7

~7tOrnT7t"RIG7tU:

cvijetak. PIB

*'

1

,

10

-

130

-

-

131

-

Pod kuninom
8

~smllO ~n:;rvos.rT mIO-

glavom

cvijetak.

Brdar]

2 kom.

TVB >I<

VI.
2 2

9

::S::rvmmOJlSVln:11rurll1TIB +Neeitljivi.

Natpis poeinje sa

10

~ffiRDn:aIOqdTJ1)~lTIqaffiJ1B >}<

:3:.

M

B

Brdari

3 kom.

::S::XVn11n:n1l\~dO SIrr7tI1IB >}<

6

v.
Natpis
1

~M':Il1lIn:STGdllXVlTS7HlB >}<
M B
Brdazi 1 kom.

n

3
2

n

~JiSQn:1JOlvrn:VO!J/). 11MQV1'10B + ~In::)qRNOn:ldNIRSrOIE ~ffilJ;)7tOr :>flcl'I"(<l.mmOUOrOB +:

poeioje

sa ~.

~SVTQBmll0n:11V1 SO!lOQB >1<

n

2 3

+

2

n

G
.

4-

~ffiJlD7\:aIDqdrrJsrn;qaSJm.B + ~smxo Vn:rDRTI7t.sI~I-

1

rs.m ....

"

1

~mD1£VaTR rciInll5.fj\aQOB :+
5

1

~t-'IlT1l0rmIMd1JTIOjVI·B +: ~lliJID7trrro:JBcIrlTMAO!VB .... ~.Mqavn:r-::mdmssrArrsm >Ie ~7tSm~j{TOltrrQdTI:::>rnn

1

n

~:mIFI080q.um l"'laUB +:

. <IRNDO-

2

1

6

j8mOAOnmTl1dllAHIO-

mxoa +-

2

2

7

~mOAn:q;MISdrYlA7trJrflSXB>Ie ~VrrTmrrVTVlbMT rrOmIIB .+ n

1

asm

1

n

>{<

s
9

r
2

n

~ 1voan:O~rr7tIAOrrl'B Pod knainem glavom 2 razliens otiska,
Necitljivo.

~
l' ui!l a,

"
n

1 3

~R QOaU7tNn:adD'lr:r8-

~B+

n

30

11

10

~l'l7tOIT~(TV7tdIrol' ffiIB>}<
Pod kuninom Necitljivo. glavom

rusa,
n

7

11 12

4

n

n

28

n

10*

-

132

-

-

133

-

5

~oJ)..mI'10m1\d7r· rrvsxomls
>I< NeCitljivo.

I Brdari
~

2 kom.

VlI. Na.tpis pocinje
1

17

1\

sa ~.

~7ramrOrrV1rTJI01rO1'SHQB >I<

w

B

B r ila ..i I kom.

IX.
2 1

~ ~

Natpis pocinje sa 1'3:. I~1J.Iln:BSVIOdJiJIFJ1WB

>I<

I

B

Brdan 1 kom.

~l\:>l3TlmlHSIVmmvmB
3

+

1 1

"

x.
1

~llmV'1UAOMl,IOSlsn~SmqB + ~ 01 Bl7i:O .JffibIliJlSAsnUB +

J znimno : <r2 QOrJvIIGOn:Sd'Sn:· G41rTJ+

)f

Brdari

1 kom,

4

1

"

~rIIJTIV7):Isr 0 Iat.TI:'1ITJTI:OB +"
6 7 8

2

"

XI. N atpilii poCinje sa ~.
1

~I1\Iat.1rla1trr7):OB
Isto u tri razlike,
Necitljivo.

Vise kunineglave

cvijetak,

+

1 3

~.m;)ruGNLJI5UdSn:OVUffiISIB~ ~ffi'1ltsm:t:) AS1d'7tlSI1:J7J7tJ B ....

M

Brilari 1 kom.

1

"

18
3

vm,
1 1
II

~7rI1\7trrraSrmrIT B O1\18£
2

Natpis po~inje sa

l3!.

+

W

B

Brdani 1 kom,
1 -

xu.
Necitljivo.

Nejaslle

l3ig-Ie.

Brdari 5 kom.

~AOmmSMlb

BAABd<

VOJ!ffi-

n

1

"

3

~1rSXI;) 7V:rSfOBbPIffiAOI"V'B .... ~mrx'I'Ion.sJ)..d:7Jn.m7J'lOmB ....

1

" "

4

1

134
OBOLI ANZUVINSKOG DOBA.
Literatura,
SDO

135

D. Bagatini.
odnoBroj Tdina nalll!ciste

Lice

Z alicia

Lice

Zalicje

Literarura,

odno-

sno nala!!liSte

KUlla. liievo, gore kruna, dolje Dvostruk
polumiesec
1 2

i zvijezda.

0'18

Natpis :fali.

I

kTst? dol~e okl'J?lje~e glave, na prijekoj gradl dvije ptice. S-igMle:
B

Budimpesta,

isto
3

M

K

Wesz. I., 24.

Okrnnjena

isto
4

kraj krune lijevo cvijet.

isto

e~
I
Ban Nikola.
secobmut,

M

Weseerle Zagreb.

26. 1 O-J4

krst. Pod njim dva nil. Dvostruk krina j na donjoj pr:ijekoj gredi dvije ptice, gledajuci [edna II krin, Gore desnozvijezda, Iijevo drugu, vise njibovih glava po polumjesee sa Icoluticem ~. jedan kolutic o , desno; nil. kmni kao dragulj
glava, obmnta

U polju sig-Ie:
0-1-9

Mjesto sigla dva kolutica:
o
0

ao

oN

B

lJ

""

B udirn pes tao Zagreb_ Nuber.

M

Weszerle

25.

Opis ove vrste bagatina osniva e na prispodobi nekolicine dosta hrgja;vo saGl1vanih k?mada. Posve dobro sacuvau komad mi nije poznat. Slike tih komaela neka razloze nacin rekon-

(Nalaziste zagr. komada je No"j mona.
ked Ze-

Banovci

1§trllkcije.
2,

0'14

Polumjesec
11

okolici:

sa zvijezdom, Natpis

Prednjapoloviee

sno, gore cviiet, dolje polumje-

leune (?)

lUI.

deZagreb 1 kom,

n poljn dvije bobice.

Polumjesec sa zvijezdom lid 1).

11

oko-

(Andrija

Inicijal X II.)

Zagreb, novaca

j1,

N _Ba1 kom.

1

2t.hn:m1 = NIC( 0)l.L2t[I B1-\]
Oboli.

1

Polumj6sec i zvijezda, a sa I Kao gore, stnana po [edna bobica, Natpis na lijevom

same lIto su ios rnbu tri bobice.
Budimp. 1 lcom,

1ta

ide na opako: 1At 0) • ill = NICo[D]2tI B7r(ni)

') Bagatin. onom dinaeu, koji je .kovan nakon reinkorporacije Dalmacije.

-

]36

-

137

E. Dodatak,
BANOVCI, KOVANI U UGARSKThI KOVNICillA BANOVACA.
(Tipologieklm redom.)

PO UZORU SLAVONSKlH
3 0'71 do 0'84 Li teratura,
0 dno-

Karlo Roberto.

Bro] .Tezina

Lice

Z al i ti j e

suo

IIalp,zisie

Punoliko poprsje kraljevo, okolici natpis:

U Kao gore, ali mjesto svijezdo i polumjeseea dva krina, U ras»
krsc.u nema granciea.


••••••••••

Ladislav IV.
1 0'45

Sigle: Rao gore. Natpis: rvr!. RaG]S RTI:RVLI Obol.

.iE

'\..

Rupp 81. 885.

KIlO gore.

Rllpp 81. 386.

tri'li rn:egju ~vile zvijez~~ Rao n obicnih na desno. Natpis 11 OkGIiCl novaea. glasi: SJ10Il8:'I'n: REGIS P Sigle; R VUG1m11t Kuna

I

slsvonskih

bu.-

4

0'77

~

'*' .

1I

RUPF I., p. 156.

~

Bela IV.
2

Sreolik ~tit).razdijf31jen OSOVITio- Kao u. slavonskih banovaca, eom u d viie pole, n lijevoj g07:e lijevo polumjssec, desno krinovi, 11 desnoj 4 pruge. Nat.- "2iV'lJ6zda •. pis 11 Qkolici: MOllET~ REGIS K7tRVLI Sigle.: ~ -"\.. Slican, tek
~to

Rupp ~1.383 ..

PoPrsje kralja, p.u.noUko. N atpis; .. ·
o

REX BElin:

I K. gore. Sigle:
3:'0 ..

o·n MOllEnt
o
o

Jijevo, ~"Uvinsld pis u okolici:

je ugarski grb Kao gore. desno. Nat-

Rupp 81. 195.

Kn:RVLI >I<

B.EGlS

S~le;,«"\..

Rupp

sl, 884.

Isto s natpisom ;

oREX· BEliE

Sigle~

U polUJlljesecu
0

kolu~<1
0

~

Punnlikn poprela kralja, uz ra- Kao gom, mjesto polnmjeseea msna mu .po javorovIist, sa- i zv;iie2ide dva- javol'o:va lista. okruaen okvirom, sa1!tay.lj~nim Na r~skrMu nema graueiee, od cetiri polukruga (Viel'pass). Natpisa nama. Obol. Sigle: K R

Rupp

81. 38:'7.

-

138

--

-

139

6

Punoliko poprsje kralja, do Kao gore. Na krstu desno krill, njega desuo krin a va1jda j lijevo mali kolut. Sigla nema. Iijevo, gdje je izbrisan. Natpisa nema, Obol.

Kao gore mjesto kruna sigle: J

S

l{

Sigle:

s

E

Andr.ija Ill. (?) Bela IV. ('2)
7

9 0'38 do 0'02

Poprsje

kraljevo s dngom ko- Dvostruki host, gore desno polusom, s preda U okolici. mjesec, lijevo zvijezda,
Obol.

Rupp 51. 276.

Poprsjs Isusa, punoliko. Natpis Dvostruki
U

okolici:

MOllET(7t VU)G7tRIEr,!, Slova u zaporci prikriva Isusov
plast, Obol. .

hat. Mjesto vladalackih gla:vadviie glave bez krune, Gore dvije zvijezele, .na raskrMu bobice.

10

Rupp 51. 315. D.-Szekcso.

o-ss as
0'52

\W ~

~ ...,

rt1t\
Rupp 61. 278.

Poprsje kralja sa strane, Obol. I Dvostruki krst,

Karlo Roberto. Stjepan V.
8 0'7.7

~ ~
Slevo R, megju krakovima elova Dvostruki

11

dva cvijeta,

S

obje strane po
U

krst, gore i dolje po dva krina, izmegiu .ramena
krsta dva cvijeta.
'td§

MOJlEJ::A

:iedna kruna,

Natpis

okolici:

KARVltl,.. Mjesto krnna nalaze se i sigle: 7t F-, S E, S· R

REGIS

Sigle:

"&,

SE

Rupp 381.

Isus, stolnjnci'na nebesko] dugi, drii u ljevici zezlo. U iJko!ici natpis:

ST6FltU

. PEIGIS

Dvostruki hat sa dvije grancice na clonjim ramenima, u poljn razdijeljen natpis : tv1 0 1'1e: TA te sest kl'ugljica. i celiri kriaa,

-

140

-

-

141 --

XI. Series :Banorum.
Nadajuci S6, da ce se uz do sada pcznate banovce, na kojima ie smiellten uz grb kraljevine i grb banov, naci vremenom jos po koji nepoznati primjerak, sastavio sam slijedeci popis banova, koji su vladali od Andrije II. pa do dokinuca slavonske autonomne kovnice, Gdje mi ie bilo moguce, nastojao sam ustanoviti pleme, iz kojega au banovi potekli, te sam dodao i. grb njihov, kako ga nagjoh na peeatima niihovima. Numizmatik moci 6e prema tome, ako mn dogie novae te vrste u ruke, bar od prilike ustanoviti ime bana, koii ga je kovao. 'Istina, nasa Iiteramra imade dva popisa banova l,Banologiju." Rittera-Vitezovica, stampanu u Danioi ilirsko] i )1Sm"ies bonorum" Mikoezyev, stampanu N Arkivu za jugosl. povjest, nu osvjedocih se, pisuel svoju radnju, da ni jHdna ill druga De oc1govara svrhi. U 8voi popis uvrstio sam samo one banove, kojima sam nasao spomena u dokumentima, a HZ njihova imena dodao sam i godine, u kojima se spominju, U nizu banova, koii zaredase ad god. 1240., uvrstio sam samo one, koji se zvahu banovima eii e1e Slavonije, jer drzimr da en samo ovi imali prav-o kovanja novea, Ni ovaj mo] popis nije sasvim potpun, nn strukovnjak, koji ce se zanimati za pojedinca bana, lako 6e popuniti i popraYiti ono, sto mu treba, prebiruci po listinama i poveljama, koje se na nj odnose. Da ne duljim odvec, taj popis, nijesam navodio na po se vrela, koja ce strukovnjak i onako, aka mu ustrebaju, lako naci,
Bs n ovi

~~~

({?,"
\.

z

Buzad de genere Buzad 1225.

Koloman 1241.

Aladar 1226. (zove se vee banus totiu8 Bclavonie. "Feier: 11 Cod. dipl. tt III. 2. 481.) Valegian 1226. 1226. do Jula de genere Kean "Sclavonie bonus" 1228.-1234. (zupan sopronjski i comes cwrlalis).

~~l
~ Bela IV. 1235. do 1.270.

Buzad (gornji) 1231.-1232.

\>J

I'f(!j
Banovi s naslovom

\i!;'

Opoj de genere Gnth-Keled "totius Sclavoniaf! bamue" 1237.-1239.

Nikola

1240

"Banus totzUs Sclavonieu•

I Stefin 1240.,' 124_l. (pogi,nuo I pro vale Tatara).

valida

Zit

Kralj

Andrija II. 1205. do 1235.

Mitra.rius, ban i zupan somogislci 1205. Chepan (Scepan), sin Mike 1207. "Banko 1209. (palatin 1213.). Toma 1209. Martin 1213. Ochuz (Okic) 1214., posliie comes cu1-ialis. Ivan 1215., nosi naslov lJb()Jnu.~ Slavonie". Banko 1217.-1~18. Bela. sin Andrije II. Jula 1219. Ochuz 1220.-1223., comes curialis 1'egi1222.-1226. nae i zupan varaidinski. Ernej de genere Akus 1221. Salamon 1223., 1224., zupan saladski. Ma.rtin 1224.

I

Dionizduo:; et banue totius Sclavonie 1241.-1245. (postao 1245. palatin), Bela (fiu;r. et bonus 1244. Ladislaus dux et '{Janus 12·45. {1246. palatin), I Dioniz (gornji) 124.6. Stefan 1248.-1259. du::c.et banus, capi~~n;eus Styria,e, de genere Guth-Keled, sm Draguna, bl]aSe 1245. do 1247. iwiex CUM'aei zupan Njitre. Za njegovog boravka 11 Stajerskoj hili su podhani: Fulkmar, zupan kalnieki 1253. Magister Alexander, zupan zagrebacki 1252., 1266. ' Porijetlo ovog Stefana izvodi Lucie od Marmonje,pl'aoca Subica, te ga drzi istovjetnim sa knezom Stefanom Subicern, nu vee Mikoc.zy dokazao [e da je to krivo i tvrdi, da je ban Stefan irz plemena Csaka.

142

143

Magjutim i Mikoczy js u jome pog-rijesio, jer ban Stefan, sin eomesa Csaka, kako se nazivlje u dvije Iistine ad god. 1258., bez dvojbe [e istovjetan sa banom severinskim Stelanom, koii bijase Sill Csakov (1243.), te je bio, kako doznajemo iz viAe kasnijih listiua Karla Roberta,' od plemena Durusme (Drnzrne), pa. mu porodica valjda polazi iz Gorjana. Po grbu na pecatima i na stajerskim noveima, 1Ito ih [e kovao ban Stefan kao kapetau 1Itajerski, nema d vojbe, da [e plemena Guth-Keledova, 8to je i u jeduoj listini izreceno. Stelan ostavio [e sinove Joakima: Nikolu i Steiana te valjda i cervrtog po imenu Pavla.

W}JJ
Ladislav IV. 1272. do 1290. ~ Moys 1272., prije palatin, Matej, protuban Henrikov, 1272. do aprila 1273. (poslije judex curiae -? sin Haholdov?).

Andrija, bratkraljev
1274.

o

Dioniz Oki6ki, nasljednik Henrikov 1274.-1275., bio zupan saladski i palatin.

Johanna, 1275.

ducissa

Ivan

(Ihones) 1275.-1277.

sin

Bela sin Bele IV. 1261.-1269.

\fSiiJi} Ro.land

bana Henrika, poshje palatin (1273. Zupan saladski, 1274. Zupan i§opronjski, 1281. zupan Vrbasa, Sane i Gvecke).

\!21

gistra

deg~~el'e Dominika,

Ratold, sin ma-

Toma 1275.-1276.
vee u Iistini

1261.-1267.

(Spominje se doduse od 1274. 4. decembra, nu

Henrik .(GisingovaC) de genera Heder·), sin Henrika, 1267. do 1274. Podigao bUlla protiv Stelana u hitci kod Ilsvaziga 1270. uhvacen, a 'pI'istasa mu palatin Henrik ubijen. U maju 1273. priznao ga Lsdislav IV. u hanskoj ' casti, nu naredne godiue digue svojim bivsim protubanom Joakimom nQVU bunu i pogins u Bakonjskoj sumi (Buken-sumla) .kod Fuena, negdje
U

listina je krivo datirana, sto se 'raza:hire, kacl se u njoj pomenuti dostojallstveniei prispodobe sa dostojanstvenicima u istodohnim listiuama. Ima valjda biti 1276.) Vladao strvremeno s gornjim. Od 1276. zupan .Njitl'e.

V. te

ie

Joalcim 1276., 1277.

~

septembru 1274.

_q;'; ~
Stefan V. 1270. do 1272. Joakim (Pectari), sin bana Stelana., protuban HenI'il~a za vlade Stemna V. 1270.-1272. (Bio je 1263., 1264. magister pincernarum vojvode Bele a poslije, 1273.,1274. magister ta'IJurniC!Y1'11IftI, i zupan Pilisa.)
•"
1 •.

rtf}

Uenrik Gisingovac

1277.

Stefan 1278. ,,'I'egni Sclavoniae b(bnus", sin Haholda ad Lindve ').

. Bojnici6 ga spominje u svom grbovniku (Banffy) n god. 1282. (?).

Nikola Gisingovac 1278.) 1279. (1281.). - Bio je 1264. Can~ cellarius deyilm>IYl'um regiwn i
zupan kalnieki, 1284., 1285. palatin .

') Henrik, a sva trojica

po gradu

Kisegu

zvan Gisingovac, Imao je slnove Ivana, .obitelji bija§e Heder

Nikoln i Henrika
de genere Nempty

(Herko, Kerko),
(12!!'O.), po njerrlu

1) Zaeetuik
Stefanlt ..:

uana

bili zu 'banovi,

Osnovatel]

Hi Hsndre

Nlkola

obit.elji Lindva, poslije Banffy je valiki Hahold. Sin mu Hahold imao [e dva sina Mate!'a k Oil. se l_291 ., 129. 3 . zove naprosto magistrom, .. 1297., 1298. zupanom borsodskim. ' 8m rnu blo 11l znpan saladsk! (1335.). .

sa. p~ozva obi~eli i Hedervary.

144

Petar Pakracki (de Puknr) 1279., 1280., sin Benedikta magistra pince:rnaT'ltm; de genere Thechun ') (1283. comes de Gy1'zynch. Ovsj nazivlje svog predsasn.ika u banstvu Nikolu sinom b an a Stefana).

Albertin MauroKarlo Roberto 1301. (priznat u Hr- ceno 1300.-1305. Httskoj) do 1342.

Ladislav 1301.-1308., proti me stranke.

ban u stranama

\ilf!j) St~fan
~ Nikola 1313.

Babonez:c 1~10.-1313., 1316.-1318. (I 1321.).

o

Stefan, sin kneza gorickog i vodiekog Steiana, brat Babonsgov1280.-1295.~).

1

Ivan Babonezic l309.} 1313.) 1317.) 1318., 1321.-1323. 1323.-1324.

Andreas dux 1285. Radislav, brat Dioniza bana, 1278.,1288.
(1285. i.upan Sane i Vrbasa). Brieeio Ivan 1290. (7istovjetan sa Erikom).

Nikola

Mikac Prodanic (Mygh) de genere Akus 1323'1 1326.-1343.

1290. B).

Andrija IU.1290 d€l
1301.

Henrik, sin Remika bana, pristasa an.fuvllskestranke,1290. do 1294.

Ljudevit 1382.

I. 1342. do Stefan 1300. do 1354. (1351. vojv. Transsilvan:iie) Viccs teneuG v0jvqdin Paul Ugal tot. &l. oan'us 1250. Margareta 1354. d-o 1356. Ivan 1356.-1361.

~~~ ~

Katarina dueissa
1291-

mnY '\1Y

~;)jd
~~ Leustakij

'VI

Nikola od Lindve 1343.-1346. (1353.). Sec 1346.-1352.
ba:n.l1rvatski i 'dalmatinski (poslije te judex

Nikola curiae).

Nikola, brat ron, suban )290. do 1294. (1299. zupan Vuke).

Stefan Starcki

1352., 1353.

Henrik. 1293. Albert 1297. Tomasina, mati kraljeva 1300.

Ivan i Henrik Gisingovci,u stranama KarlaRoberte, 1295., 1299., potonji takogjer 1302. J 1305., 1309., 1310.

1354.~1361. po drugi put

Nuola Sec 1361.~1368. (1372. juilC$ (;ll!T"iae).
Petar Zudor 1368.-1384.

') Rodovnlca bana. Petra (Genus Thecun, 'I'ecun, Cbecbuu i ? comes de Pukur P e til. T

t,

d.)

~------------------~~----------------~ id I
~Iic h a e 1 Mo.rce ll u s B ene d Pe t ar ban Lnv r c "Tu2''' l'fikola ~) U to doba spominjn se osim gore spomenntih bs.nova jos i ovi, koji st! n8.zivlju naprosto banovinJs.: Stjepam, sin 8tefana bans 128.0.-1284. i IV8.n, sin Henriks. bana 1284. D) Taj Iv8.J:L ie bioBa.bonezi6 ill G.isingovac. Valja gil. amo uvrstiti II raeloga, sto se u listini od iii 1290. spominje RadesclaVlls !:rater bani Selavonle i Stefan hater bani Selavonie, a Ivan sin .Babonegov Imao ie dva brata toga iznena.. Nu 'u drugoi liBtinfpape Nikole IV. spominje se ope! Nicolaus tilius Renrjci frarer bani 'Sela.vollie i Menricus :filius Henrici fioater bani Sclavonie-, a. to su braea Ivana. GisingovC&, koji se i6 kao pristaSa aniuvinske stranke opirao Andl'iji TIL te drtao grad Klseg na oruZjn (1295.-1299.).

I

11

146
"

147

2.
125G. 1\. (1 e c e In b r a. ncma da isvodi stral1U Drave, Bela IV. niko]e potvrgjuje nil. zahtjev komorsku nadbisk upa o strogonskog, bio ostrogonski,

XII. Llstlne,
1.
1253. 3, okt
0

as.

biskup

sagrebaek!
S cnn

pravo

jz okolnosti,

sto [e knnoni k Benedikt una samo nadbiskup

povjerenikom

komore

a pravo na desetinu

b r a. Ivana

Bela IV. potvrgjnie knezu Ivanu posjcdovanje i Demetre 2bog krivotvorenja novca,

nekin dohara, ib kupio,

koja su zaplijerrjeoa

11

nekog

Gregol'a,

a Ivan

Bela Dei gratia, Hung., Dalroat., Croat.) &c. Rex, ad universorum ..... notitiam harum serie volumus per venire, "quod cum Laurentius villicus de Beseneu, quae ad Ecclesiam S. Gl'egorii pertinet, nee non at filius ipsius Demetrius nomine, ac Joannes gener Gregorii de eadem villa Beseneu per Camsrarios nostros 8yrmiense.3, Leopoldum videlicet & Sooios ejusdem in manilesto crimine Iabricationis Ialsae monetae deprehensi, coram Venerabili Patre Benedicta Archiepiscopo Colocensi, Aulae nostrae Cancellario .... qui per totam 8yrmiam non solum honore Comitatus, sed etiam vice & auetoritate nostra ex delegatione nostra lungebatur, exigente iustitia .in ipso opere deprehensi Iuissent couvicti, ita quod at omnia instrumenta eorum, per quae ipsam falsariam exercebant, nobis lorent praesentata & eorum bona secundum consU!;ltudinem 'regni au dictum Ven. Patrem, utpote nomine Majestatis i,udicis, & in partem dictorum Camerariorum nostrorum essent deuoluta, idem Ven. Pater coram nobis oorporaliter constitutus fideli suo Ivan Magistro Tavarnicorum suorum domes et quasdam vineas, 'fenetum & torculas ipsius Laurentii, ac quasdam alias praedictornm, videlicet tam illam portionen, quae ipsum contingebat, quam partem dictorum Camerariorum, quam sibi veudiderant, sicut iidem coram nobis sunt conlessi, contulit possidenda, exceptis duabus vineis, quas Petro Comiti, cognato suo duxerat conlerenclas, quas et idem Magister Ivan a dicto Petro Comitecomparavit & sic bona illorum universe ad dictum M. Ivan pervenel'untur. Quam utique donationem praefatus Archiepiscopus nostro fecit privilegio confirmari. Nos itaque cum justa esset petitio & honesta, praesentes in pel'petuum praedietorum omnium firmitatem liter as duximus concedendas, duplicis sigilli nostri munimine roboratas. Datum Jaurini anna Domini MCCLIDquinto autem nostri anno XVIII.
Pray: IV., .liierRrcrua Hnngar." P.

Nos Bela, Dei gratia Rex Hungarie .... Dux Styrie, tenore presentium omnibus fieri vclumus maniiestum: Quod Magister Beneilictus OanolUCUS Zagrabiensis et Arcidiaconus de Guerche in Camera de Ultra Draua non resedit ut homo Episcopi Zagrabiensis, quamvis idem Episcopus una cum Bano Stephano vice nostra procurauerat Cameram ultra Drauam, sed tamquam homo bani, per ipsum Ranum ad hoc specialiter deputatus; quod et idem Episcopus coram nobis praesenti aliter recognovit. N e ergo ex eo, quod dictus maaister Benedictu ill dicta Camera permansit, Strigoniensi scclesie et Ven. Patri R. ArchiepisGopo eiusdem, ad quem et eius Eoclesiam supra dictae Camerae decimatio, sicut et aliarum in quacunque provincia Camerae constituantur vel moneta cudatur pertinet et pertinuit, et quam decimationem .Archiepiscopi et ecclesiae Strigoniensis in Camera pra fata de ultra .Drauam residens plene et pacifica eorum nomine pereepit et semper peroipit, praeiudicium aliquod g'enel'etur vel Zagrabiensis Episcopus aut quiuis alius in dicta camera ultra Drauam ius aliquod in posterum sibi valeat vendicare, eidem Venerabili Patri B. Al'chiepiscopo Strigoniensi te eius Ecclesie presentss dedimus litteras dnpplicis sigillis nosti munimime rebotatas. Datum anna Domini MCCLVI decimo septimo kaJ. Janual'ii, regni autem nostri anno XXII.
Fejer: »Codcex. dipJ." IV.,

n.,

293.

3.
Suglasna listina istog dana izdana u Fejer: "Codex dipl." IV., n.) 371., gdie se veli: "Quod Magister Benedictus, Canonicus Zagrabiensis et Arcidiaconus de Guerche in Camera de Puchruch non resedit vel homo Episcopi Zagrabiensis . . . . . ."

4.
1256.16. d e c e m b r e, Bela IV. izdaje Iistinu istog Saal'l'i:aja. kao i gornje,

Nonas Octohris, regni
178. Fejer': nCod~ diplomaticus"

n.,

62.,

Schl5uwiesner

p.

n.,

170.

. Nos ~ela, ~ei. gratia, Rex Hungarie at Dux Styrie tenora presentium, .omnibus ii~n .volumus maniiestum. Quod Magister Benedictus, Cancnicus Zagrabiensis et Arcidia~onus de Guerchs, in Camera de Ultra
11*

-

148

-

149

-

Drava non resedit ut homo Episcopi Zagrabiensis, quaorvis idem opisoopus una cum bano Stephana vice regis procuravit cameram ultra Drauanam sed tamen homo 'bani Stephani per ipsum banum ad hoc specialiter dsputatus, quod et idem episcopus coram nobis praesentialiter recognovit; ne ergo ex eo, quod dietus 'magister permansit in dicta camera, Strigoniensis eeelesiae et Ven: Patti B. Archiepiscopo ejusdem, ad quem dictae camerae decimatio sieut et aliarum, in quacunque provincia camera constitnatur, vel Moneta cudatur pertinet et pertinuit, et quam decimationem archiepiscopi et ecclesiae Strigoniensis homo in camera praeiata de ultra Drauam residens plene et paoifiee eorum nomine percepit et semper percipit, praeiudicium aliquod generetur, vel Zagrabiensis Episcopus aut quivis alius in dicta. camera ultra Dravam ius aliquod in posterum sibi valeat vendicare, eidem Venerabili Patri B. Areliiepiscopo Strigoniensi ac eins Ecclesie presentee dedimus litterar dupplicis sigillis nostri munimine roboratas, Datum pel' manus dilecti fidelis nostri Magistri Smaragdi Praepositi Albensis, aulae nostrae Vice-Oancellarii Anno Domini J'tfCOLVI Decimo septima kaleud, Jauuarji, regni autem nostri anno vicesimo secunda.
Fejer: "Codell: dipl, Hnngar."

ex parte carissimi Patris nostri B, illustris regis Ungario, tum pro impensis factis in partibus maritimis, tum etiam ratione dotis seu dotalitiorum cum omnibus suis pertinentiis, appendiciis et utilitatibus, Castris scilicet, villis , tributis omnimodis, colectis reliquimus et permisimus eidem, secundum quod a Domino nostro Car issima Patre nostro, extitit dictum predium assignatum, dantes eidem de ipso predio ordinandi plenam Iacultatem cuicumque liberorum suorum relinquere voluerit, vel etiam, S1 contemplatione eleemosynarum pro reme Iio anime sue alicui ecclesie applicare ..... etc,
Fejer : "Codex -wpl." IV., IlI., 365., 366.

6.
1271. S-tjepan V. potvrgjuje
II illl!)

pIll-canja poreaa

povelju Bele 1\7., kojom komornog Jukra 11 izn081I

sa

guolovi

Aleksander

i .Demetrij

cslobagjaju

od

or1 7 dinars,

IV., II., 370.

5.Viterbo 20. iuna 1266. I,wl\dak
dobila srijemsku komoru
11 Iistini 11a dar.

pape Klimeuta

IV., kojom se potvrgjuje,

(18. [e kraljica

Madia

Stephanus Dei gratia junior rex U ngarie) Dux 'I'ransilvanue, Dominus Cumanorum, universis tam praesentibus, quam Iuturis, praesentium notitiam habituris, salutem in omnium 5a1ut01'8. Universorum notitie tam presentium quam postremorum volumus fieri manifestum, quod ex afiectu cordis deuotissima et sin cera animi voluntate, materne re'uerentie innixi a prima nostre indole inuentutis teste eo, cui omnia nuda sunt etaperta, pro posse dedimus operam, ut tranqnillum et pacatum cor maternum erga nos et habere possemus, et actore Domino censer uare. Huic igitur proposito, huic intentioni adhue insistentes, annuimus,concessimus et permisimus, ut ad plenam materne reintegrari et reconciliaa-i possimus, quod mate!" nostra carissims Oameram de Syrmia que nostra fuit, habeat et possideat liberam ordinationem disponendi et relinquendi, cuicumque liberorum suorum voluerit habens et eadem. Iterum villam Rugas Ismaelitarum in tempus vite eiusdem earissime rnatris nostre duximus concidendam, eidem cum omnibus prouenribus, utilitatibus et aliis pronentibus de eadem. Ceterum terrain sen predium Posaga,que vel quod cessit eidem
II ••••

Stephanus d. gr. Hung. D-tie, Croaeie Rame, Seruie. GalIi.cie, Lodomerie Oumanie Bulgarieq1ile Rex. Omnibus tam praesentibus quam Iuturis praesentem paginam inspecturis sa.lutemin eo, qui regibus dar salutem. Si regalis sublimitaris immenaitas debet suorum merita oculo pietatis prospicers subditorum, sis n-ffluendo donatiuis ; multo Iortius eornm tenetur iura debite eonfirmarevaliorum temporibus aquisita, et consenciendo suorum privilegiorum testimonio roborare; cum id inconcussum permaneat, quod :r~gio Iuerit patrocinio cemmnnitum, Proinde ad universorum tam praesenClUID quam futurorum notitiam harum serie volumus peruenire, Quod cum post decessum Domini Bele, illustris regis Hungarie, reco:rdacionis felicissims, karissim:i patris rrostti, regoi gubernaculum ad nos deuolutum fuisset iure successoris, seu ordine geniture, Alex-ander et Demetrius, filii Demetrii ccmitis, dilecti et :fidelis uostri, constare nobis fecerunt pel' valida instrumenta, et pel' testes euidentes, menda~iaqu_e respuentes, ac eciam nobis per eiusdem negocii recenciam c1ariut maniieste, qu:od homines in eorum possessionibus, ultra Draua-m existentes collectam septem denariorum a tempore rpsius patris uoatri sditam at inclictam ratione lucri Camero at multam aliam exaction em , lieet minimam, que cum facta fuerit et indicts per totam t?lTam ~~~ ex llldultoeiusdew. patris .nostri, nunq~am solnis~ent, n_ec etiam prmntrus soluere debuissent; et petiuerunt a nobis cum ms~ntia, quatenus ~is eandem graoiam sibi et eorum populis factam, l'~~ficare .e~ nostro ~g~aremur privilegio confirmars: Nos itag_ue laudsbllla. serurna et merrtoria obsequia, que iidem nobis et regno cum summa :fidehtate impsnderunr.' ., . acqursitum conseruare, verum et maiora poterunt non nnmerrto promerori, recensentss, volentesque in hoc eis cum.

-

150

-

-

151

-

lauore gracioso, memoratam graciam, seu ordinacionern ipsius patri nostri circa .' favora-biliter Iactam, ratificantes, presentibus coniirmamus; statuendo, quod populi ipsorum nee prenominatam septem denaJ_·i.ol't~~ collectam soluendam, nee eciam alias exaetiones dandas iudici contingerit, aliqualiter compellantur, sed ab hijs sint perpetuo liberi penitus et exempti; hoc saluo, quod possessio eorum ·.·· haetenus persoIuerunt. TIt igitnr eadem gl'acia successiuis tsmporibus peseueret, presentes concesimus litter as , duplicis sigilli nostri munimine roboratas. Datum per manus venerabilis viri Magistri Benedicti Orodiensis Ecclesie Prepositi, aule nostre Vice-Oancella.rii dilecti et fidelis. Anno ab Incarnatione Domini MCOLXX prime, septimo Calen ..... regni autem nostri anno secunda; Vellerabilibus Patribus, Philippe Strigonieosi, Stephano Colocensi et Johame Spalatensi Archiepiscopie, Lamperto Agriensi, Job Quinqueecclesiensi, Philippe Vaciensi, Paula Vasprirnensi, Briccio Chanadiensi, Lodomerio VaradieDsi, Dyonysio Jauriensi et Petro Transs luano Episcopis ocelesias Dei Ieliciter gubernantibus, Moys Palatino, Oomite Supruniensi et Judice Cumanorum, Nikolao Judice curie rrosrre, Comite Symigieusi Ezidio magistro Tavarnicorum, Comite Posoniensi, J oachimo Bano tocius b La . Sclauonie; Mathea Waywoda Transsiluano et Comite de- Zonuk: urencio bano de Zeueriuo, Oomite de Doboka; Petro magistro dapilerorum, Comite de Guechke. Alberto magistro Agazouum, Comite Scibiensi, Philip po magistro Pin cern arum , Paulo Comite Bachiensi, Gregol'io Magistro 'I'avarnicorum domine regine, Comite Castri Ferrei, Ponich bano, Oomite Zaladiensi: Michaels Comite Nitriensi; et aliis quampluribus Comitatum hononores regni tenentibus.
vr.,
str, 150.-15"'l.
Iz prepisa La.dislava

F~iel': nCodex. dipl."

IV. od god. 1274.

7.
1272. Stephan V. odlucnje, da valia davati usdbiskupn desetinu .lukra (7 rlenara), i koju mu [e ban Roland nskradivao,
od 'poresa, kO'ji saplacac n ime komornog

Archiepiscopo Strigoniensi petente at vendicante decimas ex ipsa sihi et ecclesiae suae debitas: tum ex privilegio, tum ex antiqua consuetudine cuius non extat memoria; in contrarium autem Lorando negante assecurante: de collecta lucri camerae vltra Drawam nusquam Archiepiscopum Strigoniensem percepisse; quamvis iure communis intentio Venerabilis Arehiepiscopi Strigoniensi iuuaretur pro eo, quod eo, cum decima Camerae per totum regnum debebatur, per consequens et decima lucri Camerae, quod tantumdem significat, deberi intelligetur. Ad ahundantiorem tamen cautelam et euidentiam man ilestiorem, eidem Venerabili Patri Strigoniensi Arohiepiscopo, super iure percipiendi et SUPOl' posaessioue, vel quasi iuris percipiendi de lucro camerae vltra Drawam probationem duximus indieendam. Quis venerabilis Pater et pel' Iitteras papales, et per litteras Ielicis recordationis Genitoris nostri, luce darius probauit, et ostendit sibi et Arohiepiseopatum Strigoniensom in possessione, vel quasi iuris percipiendae decimae de Iuoris Camerae, eollectae vltra Drawam fuisse et extitisse: eontradietiene qualibet non obstante. Quibus litteris Iacta nobis plena fide quod decima lucri Camerae vltra Drawam Strigoniensi Archiepiseopo at Al'(~hiepiscQpatus deberetur, et Strigoniensis Archiepisoopus et Archiepiscopatns in possessione vel quasi peroipiendi decimas lucri Camerae vltra Drawam semper Iuisset, et extitisset, sicut et esse debet: ipsi Lorando Bano, et Pel' consequens omnibus, quibus quovis tempore ipsa collects lucri ex Li beralitate regia donaretnr, voeem eontradictionis quoad .solutionem decimae collectae praenotate abstulimus, at silentium perpetuum imposuimus, adjudicantes sententialiter ipsas decimas lUC1·icamerae vltra Drawam Archiepiscopo at Archiepiscopatui Strigoniensi ex debito persoluendas. Ne igitur in posterum super im'e percipiendi deoimas lucri camerae vltra Drawam questio similis vale at vel renasoi, Archiepiscopo et Arehiepiscopatui Strigoniensi ad rei memoriam sempiternam et in robur et privilegium perpetuum ex certa scientia, praesentes nostras concessimus litteras-, dnpplicis sigilli nostri munimine roboratas, . Datum per manus Magistri Benedicti. Praepositi Orodiensis, aulae nostrae Vlce-Oanceliarii. Anno Domini Millesimo, ducentesimo septuageeimo secundo,
Original
U

Nos Stephan us , Dei gratia Hungariae, Dalmatiae Oroatiae, Ramae, Seruiae, Galliciae, Lodomeriae, Ouma-niae, Bulgariaeque Rex. Pro memoria signilicamus uniuersis praesentium per tenorem, quod inter venerabilem Patrem .Philippum, Archiepiscopum Strigoniensem, et perpetuum Com item loci euisdem, dileetum etfidelem nostrum ex una parte; et inter Lorandum. Banum, cui collectam nostrum septem denariorum vltra Drauam pro lucro camerae dedimus et donauimus i super decima ipsius coll ectae , ortacoram nobis materia quaestionis; ipso Vonerabili Patre

ostecgonakcm

ka.ptolskom

a.rkivu. Fejer: "Codex

dipl, ~ V., I., pag. 251.-253.

8.
Oko 1294. 23. I una. '. . Andr" ,]a. m

". . °ilr eglul6, all. Beprlhodom

zagrebaeke

komore podrsava

medvedgradsks,

posada,

Andreas dei gracia rex Hungarie, Fidelibus suisdemonte Grecensi salntem et graciam plenam cum dileccione. N overitis, quod pro eo, quod

-

152

-

153

-

nostro Medwe vocate, vobis et ad vas spectantibus pel' comitem illata iuisse dicuntur nocumenta, nos ipsa cupientes nocumenta et vestris. amovere, cameram nostram de Zagl'abja eidsm Gyano conterendam ita, ut amplius de eodem castro nostro nullum nooumentum irrierri presumatur, sed de nostris rebus custodes nutriantur. Si qui autem contra hoc nostrum perceptum presumpnentur, nobis in vestris literis curetis intimare, ut huius mandati nostri transgre sores digna ulcione per nos Ieriantur. Datum Bude, in vigilia beati Johannis baptiste.
Iz "Liber
gr. ·Zagrebi" privilegiol'um episeopatus Zagrll.bi~nsia fol. 66. u kaptolskom arkivu,

de castro Gyanum a vobis duximus

J. 'l;'lmlei~:

"Sporn.

I., 7·3.

9.
1323. 6. [a n tra r a, kovao Rralj Karla I. naTegjuie, Bela IV. da se kl1in u Ugarskoj banovci po uzoru banovacav.sto ih ie ban Stefan za. vlade

Karolus .. rex .. capitulo ecclesie Transsilvarre .. novcritis, quod prelati baroues et nobiles Tegni nostri hahito inter se diligentifssimo) oolloquie, ad nostram aceedentes preseneiam, humiliter a nobis postularunt, quo'd quia per indebitam monetam camere nostre regnicole nimium grava;xentux, propter restauratioaem pristiui status regni nostri et utilitatem meliorem bo n am nov-am monetam p e rpe t u o durabilem et per totum regnum nostrum ubique discurrendam Iabricari Iaceremus, et ut hoc condeceremus, iidem prelati, barones et nobiles .regni nostri de singulis portis iobagionum suorum et aliorum omnium populorum in regno nostro existenciunr, nullo penitus exemto, videlicet tam in civitatibus eciam, quam in oppidis constitutorum singulos dimidios fertones cum -argenta vel denariis iuxte valorem argeliti .hoc anno 'l1obisdari. et persolvi ordinantes assumpserunt; V8rUl1:1 nos ius tis petieionibus eorundem prelatorum, baronerum et nobilium regni nostri inclinati ut tenemur, cameras nostras seu comitatum camere pel' totum iegnum nostrum comiti Heys, Ladislao dicto Gurche, Emerico hatri domini. episcopi Waradiensis, Petro dicto Peuldre et Jos ... ch fideIibus nostris simul cum predictis dimidiis Iertonibus vendidimus et Ioquavim us, bonos novas denarios scilicet oct(ave combust)ionis per tatum regnum nostrum ad pondus denariorum banalium antiquorum, -quos Stephanus quondam banns tempore domini Bele regis ... cudi lecerat, per eosdem comites camerarum nostrarum preeipiendo et eommitendo Iabricandos ao (pel' totum) regnum nostrum absque condicione aliquali perpetuo discurrendos, ordinandoque et statuendo, ut pro tribu viennensibus venus novus) denarius camere nostre et pro duobus antiquis banalibus similiter unus nevus

denarius) pro uno autem pOSS01) boh2)(emico) tres novi denarii, pro argenta vel' o·~) cum pondere budensi ad unam marcam quinque pense novornm denariorum ab ipsis (comitibus) carriere nostre cambiantur. Quare. fidelitati vestre percipimus per prosentes, quatenus dum iidem comites camere nostre (vel) aliquis ex ipsis sen ofiiciales .ipsorum predictos novos denarios nostros in medium populorum vestrorum ubique existencium p(resen)tav81'int per cosdem populos vestros diligentel' suscipi, honorifiee acceptari et poteuter currere, ac cambium ordine prescripto, absque contentione faciatis i et ipsos dimidios fertones de singulis portis seu mansionibus, cum argento, vel denariis ad valorem argenti ipsis comitibus carriere nostre, vel alieui ex IPS1S, sen oificialibus ipsorum ad hoc deputatis, presente homine magistri Nicolai dispensatoris nostri, quem iidem comites camere nostre eis pro socio a nobis pecierunt, ex .integro dari et plene persolvi Iacere debeatis, aliud non facturi, alioquin damnum, si quod camera nostra ex parte .populorum vestrorum pateretor, per eodem populos vestros cum ipsorum g'ravamine restaurari facielUUS. Datum in 'I'emeswar, in Iesto Epiphanie domini, anno eiusdem MOCCOoXXo tereio,
sam 1'1) N~y manjkava Imre: ~CoaeK dipl, hungar. Andegav.u micesta ,Po slllislu i sa:o:lr~aiu listine,

n.,

59., 60., gaje

16

~to-sta

manjkavo,

{J.

popnnio

10.
1338. 1. okto b 1'8.. !Iletacko vije6e zak1jui!i, da se blje .renim novcima, koji Be u njega kujn. poslanik knesu Dujrnu. da prosvieduje protiv pajvo-

1338. die prime ootubris, capta: quod pL'O i~tis factj;! hie dictis, scilicet pro moneta ialsa, que fabricatur :in partibus Sclavonie, et pi'O facto iuramenti, quod debet facel'e comes Doymus per Iorriiam concossionis, et quod adhuc non. Ie cit, mittatur ali qua bona persona in nostrum nuncium ad ipsas partes, cui commitatus etiam de regaliis ducatus non solutis per comites; et dominus, consiliarii et capita habeant libertatem eligendi dictam personam, et assignandi terminum comparendi pro dieto iurameuto et de commissione dicti nuntii, sicut videbitur domino, eonsiliariis et capitibus predictis.
.MiBtl
u

mleta6kog

senata

X VTI. , 108., u arkivu

u Mleeirna.

Ljnbic:

"Listine

mlet. .republ.

U

II., p. 30.

1) Va.lida. .grosso".
~) "vero" mjesto

Cini se (111.bi kod J) ovako a ne .boc •. npnro".

slijede':ih

rlj~

trebalo io~ dopunjka,

,

-

154

-

155

-

11.
1338. Knez krcki .Bal'tol poaiva S6, da sabrani patvoreuje .mletaeklh novaca,

. ~xemplum littere misse comiti Bartholo Vegle. Nuper ad nostram noticiam est productum quod in loco }""luminis1) laborantur et cuduntur solidini falsi ad similitudinem soldinorum nostrorum, de quibus soldinis Ialsia plures in nostris manibus habuimus. Quod quippe nos tantum g-:~vat, et turbat, quantum plus potuit. Et adhue multo amplius gravaret, nisi crederemus, preter vestram eonscientiam istud esse, certi enim sum us, quod tum propter antiquam nobilitatem generis vestri, tum propter vetustat em et sinceram caritatem, que inter DOS viguitet vigebit, talia nullactenus ··pateremini in tantam nostram iniuriam et oliensam. Et quia niehil e~t, quod nostrum comunem citius provocaret contra quoscuruque culpabiles et assentientes Iacinori supradjcto, amicitiam et dilectionem vestram requirimus et rogamus instanter, quod vobis placeat diligenter inquirers de predictis, et talem ordinem apponere et apponi Iaeere in locis et districti~us .vestris, quod hec vel similis Ialsitae minime oomunitatur. Et quod SlqUJ~ repertus esset publiee vel occulte, sic rigide pun iatur , quod transeat omnibus ad exemplum, Naill. sumus certi quod si voluntatem vestram publieari et notificari ieceritis, et terrorem debitum feceritis hiis, qui talia presumerent, nemo erit tam temerarius, qui audeat vestris iussionibus conn:aire. Et vos, qui qanto vos estis nobis magis familial'is et oarus, tanto gravllls haberemus, si in vestris districtibus hec commiti vel tolerari contingent. Hoc valde gratum haberemus: secus autem si fieret nullatenus sub disimulatione transire possemus, quin provideremus cum afie~tu remediis o~portunis, ~~cut pro .honore nostro at reparatione tam gravis iniurie videremus utilis convenire. Super quibus vestram velitis mittere responsivam.
Origii:talni koncept n mlet, arkivu, br, 1331.

Capta Iuit pars, quod mittatur alius arnbaxiatol' ad dictas partes Slavonie cum illa commissione etverbis gravibus et opportunis, que videbuntur domino, consiliaribus, capitibus et provisoribus, vel maiori parti eorum, qui habeat libras tres gToSSOl'Umpro sua provisions pro ista materia, et vadat ad expensas communis de grossis * XVIIj * in die. Jnsuper cum comes Duymns non venerit ad faciendum sacramentum fidelitatis dato ei termino usque ad pasca resurectionis elapsum, et ipse non videatur curare de veniendo, coromitatus dicta comiti, quod veniat personaliter u que ad sanctum Micbaelem proximum, et si non venerit quod nos Iaciemus fieri et mitti executioni secundum formam concessionis. Capta: et ex nunc eligantnr tres sapientes pel' dominum ducem, eonsiliarios et capita, qui examinent et faciant poni in scriptis de omni gravamina et remedio, quod eis videbitur contra dictum comitem et SUDS, et pro reparatione predictorutn, et quod si dictus comes non Iecerit, quod d habit, habeant libertatem veniendi ad consilium et ponendi partem sieut eis videbitur. Electus ambaxator ill Sclavoniam : ser Petrus Petrus Miaui. Electi sapientes : ser Thomas Superantio, sex Petrus Lauredano.
.Anlhi'do (li StDoto, 8a11a110, 1'>.tis~i, Reg, XVIlI., cap. 33

Geno j plezius: ser ser Petrus de Canali

13.
1339. 8.

i u n i.

Mlafa6ki patvorine

poslanik,

koji

S6

salie .knezu Dujmu,

npu6uie se, ijto

ce

zll.htijevati,

da sa uk10ne

slasnnske

mletaelrih. nevaca,

Liubie: Listine

IT" 31.

'12.
1339. Mletaeko vije<ie izdaje naredbu, da, se nniste u Slavoniji patvoreni novci po
U2iOl'U

soldadina,

1339. die viii Maii. , Cll~ .moneta Ialsa de soldadinis qui fiunt in partibus Slavonie multiplicet nums in damnum nostris communis et alias Iuerit missus ambaxiator ad comitem Bartholum 2'), in cuius terris predicta fieri dicu.ntul'· et ipse responderit de cessando, et peius fiat i '
1.) T. j, danasnja
.) l!~g()pan, Rij eka ,

lS39. dis VIII iunii eapta.: quod rescribatur ser Michaeli Georgie ambaxatori, quod Iaciat preceptum comiti Doymo veniendi ad nostram presentiam usque ad sanctum Michaelem proximum pro faciendo mramentum fidelitatis, et quod hoc facto, cum inlormatione aliorum negociorum Venecias revertatur, et elongetur terminus istorum negociorum }1er totum mensem Iutumm, at eonsiliarii teneantu:r tunc venire ad istud consilium vel ante i videretur, pro Iactis predietis, et sapientes remaneant firmi curr: libertate quam habent usque ad dictum terminum. 67. ' , .Quod scribamr comiti Bartolo, quod oceasione monete, que ad similitudinem no~tI'e ,in suis partihus cudebatur, misimus adeum prime ser Joh~.unem VlCt~1rl ambaaatorem nostrunr ad hoc, ut ipsa ialsatio cessaret omnmo. Sed SC1ID'llS, quod post discessum ipsius ambexatoris dicta moneta Iuit etiam, in dictis partibus cuniata, de qua re, in quantum plus possumus) coaturbamur. Et secundo. misimn ad cum in nostrum ambaxatorem ser

~

156

~

157 etattondentes devocionis sincere item et fidelitatis constanciam Jacobi., filii Vlfardi, civis de civitate Grecensi, Nicolai, filii Pauli) Ziletk, filii Staulen, civium. de Kapruncha, magistri Raphaelis et Mychaelis fratris eiusdem Nicolai, quibus nobis studuerunt complacere, de eonsensu et deliberatione universorum nobilium regni Sclauonie nobiscum existenoium, cameram nostrum pel" totam Selauoniam cum oroni plenitudine juris et lucre eiusdem, ad honorem banatus spectantibus, a iesto saneti Martini ooniessoris incipiens usque revolucionem siusdem, pro trecentis mareis dsnariorum nOVOl'Um monete nostre auno in presenti,cum quinque pensis computatis, at in quolibet meuse viginti quinque marcis nobis persolveudis, eisdem Jacobo Nicolao, Zuetk, rnagistro Raphaelo et Mychaeli duximus colloeandam: si quem terminum solucionis preterirent, cum iudicio decem marcarum solvers teneantur, Nam iidem comites eamerarum nestrarum de una. rna-rca argenti, novem pensas et duodecim de(narios), denariorum integrorum, quarto combustiorris, Iabricabunt ohulosque et parvos denarios earners nostre :vigin.ti pensa5, videlicet decem pensas ad rrumerum integ-roI'um denariorum iabrica-bunt et.nona pars ipsorumubnlorum ia):IJ:iG.etUl·, scilicet de novem marcis ad un am maream ipsos obulos, et non plus iahric.an:di .habeanr faculatem; de quibus .septuaginta. duo QUt'runt et vadunt pro .fl.()l.'eno,o.ambiant~l;que novi denarii :nostri pro tribus antiquis deuariis, obuli autem antiqui in statera, vel qnatuor pro uno novo denario camere nostre camlriantur; de quibns denariis quinque pcnse cllrrunt,et 4,e abulia decem pense pro una marea. Vieneuses autem et Grecensss denarii, quia tercie at quarte combustionisexistunt, duo de ipsis nostris monetis pro quatuor Vyenensibus et Greo ensib us' cambiantur. S'tatuimus stiam, quod si quis aurum, argentum vel denaeios antiquos extra regnum in aliquibus sareinis in diminieionem regni Sclanonie asportarellt stcomites eameraaum nostrarum invenire possent, ex tune omnibus rebus et bonis suis ipsis aura, argento de, denariis antiquis inventis priventur et spolientur. Quos nostros denarios novos ad nostram monetam iabricat6s, in Ioeis puplieis at loca forum ad tabnlas exporri eommissiarus cambiendes modosuperius annotate; de quibus denariis nostris nevis primo iabricatis unam .marcam ad nOB recipiendo, sub nostro sigilla, quod nos conservamus, ut si in aliqua falsitate in ampliandis denariis monet€)' nostre in camera et in apponendis ad monetam ipsos comites caanerarum nostrarum apprehendi in-venire contingat, tunc eandem unam maream contra ipsos in stateram .imponemas, Quod si in aliqua nequieia eonrperiemus, solum quod in una marea casualitsrer, .in duobus vel in quatuor aut in sex at non ultra denariis augmentaxi vel diminui instater.am budensem porrendo, contingeret, . sed si ultra ipsis sex denariis, ipsam unam maream in statera seu pondexe

Michaelern Georgium, qui presentialiter est ibi, cui fecit talem rosponsionem, quod exinde gravamur plurirnum at miramur, Et propterea sibi pre~ipjm~s quod totam monetaro conlectam ad similitudiuem nostre, que 111 surs partibus repei-itur, Iaciat anichilari et destrui, at ordinare et scridari facere, quod omnes et singuli sue iurisdictioni submissi, debeant sub certis penis huiusroodi monetam incidere, cum ad manus eorum pervenerit, .Insnper, quod actores Iabricantes et suspectos falsifica.tiouis ipsius, qui in suis locis poterunt reperiri, capi racere debeat, et ad nostrum dominium sub bona custodia destin are, Et si non reperirentur insuis partibus, iaciat eos banniri perpetuo de tQta sua iurisdrctione; et -si aliqno tempore in suis partibus .epparerent, ardinet at faeiat 80S oapi at in forciam nostri dominii mittat eos. Quod si factum Iuerit, id habebimus valde gratum, et fidelitatem eius per affectum operis eognoscemus ;alioqlJill providehimus, sicut pro bono at honore nostro videbimus convenire. Et scribatur comiti Doymo, quod circa pte dicta eomplendadet suam operamst Iavorem Iaciens incidi totam monetam ralsatn similem nostre, que in suis partibus poterit rep etTI'i, at hciens soridari.quad similiter omneseui subditi debeant talem monetam destrnere, cum adeorum manus pervenerint. Et scribatur nostre ambaaaeeri, quod circa predicta solicitet, ut nostra intentio impleatur; at mittatur ei propterea sxemplum Iitterarum, que comitibus transmittentur, et cum resposione quam ab eis habuer it , accepto comeatu, Venecias rev ertat ur, De sic 13, de non 0., non sinceri 1.
Misti TIm" 40. LjubiC.: Listiu€I II., 42.

14.
1.339. 31.

iu l i,

Kaot ... nji rok sa dokbmce patvorenih mleta6kih. no.... usta.novljllje se sredina augusta 1339. d aca

1339 die ultimo iu1ii, capta: quod terminus. sapientum Sclavonis pro facto soldinorum ialsol'uID, pro quibus illuc rnissua fuit };Iro ambaxatore S6l' Michael Georgio, elongetur in statu presenti ad medium mensis augusti proxIme seouturi,
Mls,t! XVllr. 154, Ljubi6:
Listine

fl., 52..

15.
1344. U. II ov emb a. 1'. Ban Nikola daje Jakovu i n.iegovim drugovima !lagreba.l)ku komoru u zakup a. .6l}jom i Iukrum ·came.rae i al'Ug~ slavcnske. pOI6ZC.

Nos Nicolaus banus toeius Sclauonie, Memorie commendantes tenore presencium signifioamusquibua expedit universis, quod nos considel'antes

-

158

-

-

159

posita, Ialsitatem et diminucionem pateretur, tunc eosdem puniemus, ut exigit ordo iuris. Hoc expresso, quod quia in examinacione octo ponderum argenti duo pondus, saltern quartus, in carbone c1efalcatur et remanebit, ob hoc si ipsa sex pondera in tribus vel in quatuor denariis non ultra, casualiter diminucionem in statera predicta paterentur, huius ratione dicti comites camerarum nostrarum, ab 'que aliqua vindicta habeantur, nisi in us lim non attrahant. Si autem in pluribus infra quatuor denariis ipsa sex pondera diminucionem paterentur, extunc eis vindictam merito possent vendicare. Universi autem mercatores cum navis denariis nostre monete forum iaciant in Iorizacioue antiquorum denariorum, argentum emptores et aurum, si qui rep erie ntur , per comites camerarum nostrarum. in rebus .inventis puniantur; meres tares autem de reb us _ consvetis lucrum cam ere solvant, prout est oonsvetudo regni.; et 81 aliquis mercator res suas de iure amiserit, de eisdem duae partes nobis, tertian). partem comites camerarum pereipiant. Vol umus , ut Iamulos et servientes comitum camerarum nostrarum in quibusvis eausarum articulis, nullus comes vel iudex noster, preter nostram. personam, .iudicare valeat, Item similiter anno in presenti icllecciones marturinarum nostrarum inter fluvios Zaua et Draua cum omni plenitudine iuris earum, banoschinis, nezethis et ponderibus in nostro banatu oonstitutas, pro mille at trecentis ac quinqul;tginta marcis denariorum novorum rrostre monete eisdem Jacobo, Nicolao, Zuetk, magistro Raphaela et Mychaeliduximus collocandas, salvis strennis nostris; de collecturis marturinarnm et camel" nostre volumus, ut de .marturinis uostris pecuniam nostram in ducentis vel in pluribus marcis nobis portent vel mittant, salvo hoc, quod si alieui jn minori quantitate de pecunia nostra dari Iacicrnus: hoc non pretermisso, quod si collectas marturmarum nostrarum vel lucrum camere nostre solvere aut solvi Iacere non curarent homines possessionati, in possessionibus talium comites camerarum nostrarum descendendi liberam lrabeant facultate-m. Hcnrines autem nostri dignitatss a nobis. habentes, in. eorum dignitatibus et redditibus priventur, donee vel quousque emenda ex parte talium, comitibus eamerarum nostrarum fiat. Marturinas nostras autem inter Zauam et Drauam, ubi anna preterite nobis dicavernnt, dicandi, et exigendi super tales, qui solvere tenentur, collectores marturinarum .nostrarurn habeant facultatem. Lucrum earners nostre comites camerarum uostrarunr ultra Zauam de rebus consvetis, exigendi habeanr potestatem. Nee J10C pl'etel'mittimus, quod si qui collectoribus maturinarum nostrarum in dicacione rnartm-inarum contradixerint et se dicari non admiserint, prout alias honori banatus marturine Iuissent dicate, in quibus termini assignati pel' comites earnerarum nostrarum contra eosdem camerarios nostros et collec-

tares martiU'inarum nostrarum rent a solucione marturinarum

cum eorum instrumentis, quibus se nostrarum, coram nobis vel vices . . de eodem Datum gerenti debeant co rnparere , red eli tun ~'aCloneme ", '. . biae, in testa sancti Martini con108S01'18. Anno domini millesimo quarto.
Iz prepisa,
nRCini. !ito gil, narediiie Rafael nLatinns" i Jakov, gragjanin zagl'ebacki isle godine

excusanostras ZagraOOCXL
da im se

'I'a] prijepis [e u kaptolskom arkivu u Zagrebu. Zadnje potpuno izdanje u Tkaliijca: "Spotn. gr. Zagreba",

I., str, 174.-177.

16.
1364., " '. I". L'·1 't I ,"hI'" './::>. I u J. llluC\i'l . ~'" ralnom vikaru slavGDskom,

all.

se -u Slavoniju
' "

unosl
,

ugarski

novae

ina"egjuje

bisknpu Ste,fauu,

gene-

da sa OKO toga brine,

Lodoucius dei gracia rex Hungarie. Fideli suo. venerabili i~ C~l'is~o patri, domino Stephana, zagrabiens~ .episoopo, regmqu;. Sclauome VICat']O genel'ali salutem et gratiam. Noveritis, quod tam D~bili~ quam .ClV)t~tensium in regnQ nostro Selauonie iam dicto consistenorum q~enmollla aures populsavit nostre maicstatis, quod ill~ m~n~ta na.va, qua~ 111 eodem -regno exponere intenditis diseurrendarn, eis mmrum fieret noc~va, ym~lO ex ejusdem exposicione eunctis ipsius l'egni incolis dampnu~ ~to~lerabile et nrrbaeionom non modieam p1'esensissent evenil'e. Quare fidelitati .vestl~e firmis damus in mandatis, quatenus, si cum eisdem nobilibus et ciVl~at~nsibus poteritis ordinate, ut preaicta Iilon_~ta in eodem dis~urrat .regno lpsms incolarum mutuis usibus exponendam mxta vestram mtencronem, bene quidem, alioquin factum ipsius 11l0net~ ta~ter d~sponatis, ut eadem mo~eta nee nobilibus et civitatensibus predictis SIt nocrva et dampnosa, nee etiam nobis dampnum eveniat ex eadem. In casu autem, quo hol'u_m neut~'Um Iseere possetis, tunc nobis ea seriatim rescribatis, ut nos xmde dehbe~ remus quid Iuerit faciendum. Datum in villa Gerencher, in lesto beati Jacobi aposto1i. Anno domini millesino CeOLX quarto.

e.

Original

n a.rkivu iugoslavanske .Spom. gr. Zagreba."

akadenrije

u 7_.agrebu.

Tkalilic:

I" litr. 231.

17.
1884. Mariia na.regjnje, da ae uzagrebaCkoj kovniel kuje kraljevski novae i lialje kao monetare Fraucuza

Aczoma i Simuna De 'I'alentis.

Maria dei gratia , (maior , reO'ina-Hungarie. Fidelibus) suis, . iudiei, b • iuratis et universis civibus ac hospitibus nostris Grechensibus (de) Zagrabia

160

salutem et (gl'aciam). [pro emolumento incJolarum nostrorum unacum prelatis et baronibus nostris deliberautes ordinavimns, ut nova moneta nostra ... (per [orones] regni) nostri climata discurrat et ab omnibus patenter recipiatur, nostreque collecte , .. (tam) regales et reginales .... et tricesime nostre cum eadem solvantur ; universi eciam ecclesiarum prelati .... et debita ac quosvis reditus .... et nobiles aliique cuiusvis status homines ipsorum proventus universes, tributa, terragia et quasvis (exacciones) .... et iobagionibus, tributariis et officialibus in ipsa nova moneta nostra, aut (in) florenis recipi et exigere teneantur ..... nove monete. Fidelibus riostris, magistris Simoni de 'I'alentis, civi n08t1'O Cassouiensi et Aezom Gallico, comiti .... duxerimus committendam ... Fidelitati vestre firmiter mandamus, quatenus dictam monetarn nostram rsgalem in prefata [civitateJ .... videIicet regali ad hoc constituta, prefatam novam monetam nostram dictis magistris Simoni et Aezom ac eorum camerariis .... cudi facers permittatis, ipsamque novara monetam nOstram in empcionihus et vendicionibus rerum vestrarum recipere et (percipi iacere, labojresque cusorum ipsius monete nostro fideliter conspicere ac ipsos cnsores semper ad fideliter at sollerter laborandum .... neoessariis, dum et quando oportunum iuerit vestris consiliis et Iavoribus ac auxiliis oportunis assistere debeatis. [Hanc autem ordinacionem debetisJ ; in ioris et in aliis locis publicis ubique in regno nostro Sclauonie palam lac ere proclamari, Datum B(ude) .... martiris . Anno domini MCCCLXXX quarto.
U prepisu hanova Stefan a i Ivane, Lilld1l'e Tko.liiic: n SPOIl1.. gr. Zagl'eba~. 1., sti'. 301.
U

Hua3HllT8

]2[3 H80JIJ2[THTfEOrfJ;o6a aa EpaJbeBIDIaMa I~OfJ; HOBora IIIexepa.

TOMO

,D;pa:rHQeBHli.

gradskom

arkivn

u Zo.gl'obtL.

MHHyJIe rO,ll;lIH8 1896. y 3BaHlf'mO~{ IIOCJIY 6HO as IIyTy H3 HOB ora illexepa y MJIa~OmeBlIIQT, aamry MH oxa sa asepje o,zr; Epellfen-a, Roje [e JIemaJIO y je,Zl;HOMjapJCy uOEpaj necre, IIQRJIIHM H pasrJIe,n;aM Te anepiee II o,n;Max 1I0llfJ'lCJIm.l, zta 011 Ty 1I1.or.rra OHTH RaROBa rraceoo1iIRa lIB upenxacropajcaor- ,lI;ooa. IIoc.J.UIje HeEOJIlIEO ,lJ;aHa o~eM onee na TO MjeCTorra ys nOMok je,n;HOl'a cezsaxa sawouallf oH,n;je Heroajex 60 em ,n;:y60EO y se~rJI.y. TOM nparo,Zl;OM onaaaar, ,a;a ce Ty H:aJIaSH xaoro BBepa&a o,Zl;E_peMeHa H ~p6:HlIa o,n; liIJIOBaCTOr IIocy~a, Roi~ ie rpa1)eHo npOCTOllf PYICOM. Hanrao caM UPJa TOM KOnaR. y jom 11 HeltOI7ll'l:EO ROMa,n;a nOKBapene aJIaTXe O,ll; EaMena. CBe Hatene CTBapH UOCJlao cax y sell'[aJbCRlI Mysej y Capajeao, C T6:M: D;pH:Mje,n;6oMI ,lJ;a OlI ce Ha OBOM MjecTY, 110 MOjSMMlmjen.y, MOrJIe nalm &{)je&aB:B8 CTBaplI
Ra~
Oa1l'1

lIS

:maMeHor

,n;06a~

CJI8J3HO

panHaTeJbCTl30

60c.-xep:q. -seMaJI.CKOr Myseja JIO(MaJIO JIflI je 20 tpQP" ,lI;'a HX yrr()Tpe6RM sa IIpelCOTIaBaR.e onor- MjSC'l'3. Ja caM O,l{Max,ll;ao npeEOl1anaTB II rrocao ie HCIIao ,ZI;OOpo sa PY:E<Uf, jep ce na nOBpm:mm 0,Zl; 70 -rreTBOpHI:lX MeTapa nai;ome oae
CTB3pU: OTpj e.in:qe,
HamJIO llX ce

OC06HTO

JI:Hjeno 1ffipai;eHe;
'q][TaBDX H'Jm. II

10
CROPO

cacBBjeM

11
0.=;],
1.
C.IlHI(a

BJilIITe :MaH:.e lleSrOTOBJLeHl1lX

noasapenax

npH
~.

PS,IJ;lhH.

O.lllUilCa

CBe HMaiy 1., 1/1 aapanae

,lQlmRE ca B6JIH"lllHe,

2.

npmcasyje lammea.

Bekn: TlIII o.zr. pOOKlbaEa, ex. 2.,

1/1 nap.

BeJI.,

12

" .~-

_---163 -

~-

162

l/~Hap.
cJ
0,11;

C T P Y l' a JIZ

ce HemTO name i 0,11; IlIHpOEe J3pCTe, CA. 3'J BeJI., Barmro ce ie 26 a o,n; EpaTEe caao 5 [W:B'ra,ll;a. Haql1fffiene
U; a BaIDJIO

iacI1JiJca, pO:KtIDa.rca :II EpeMeRa.

C.utIIm. 4.

CaKR

3.

HajJlf8.Ibe
CJl; •

ce

ie

BaIllJlO

n a a a,

C.1{,.

4.,

1./1

aap.

Be~'1.)

];I

cBp,n;JInha

.5.; o,n; npae rapcre

ce

1e namao

4 a OA Apyre 12 lWMa,n;a -BeliRHO:l'! cy Hspa:!JelIH 0/1. jacrraca.

Haruao cax je,zr,RY ie.n;tmy c yJI Hn; Y o,zr, oanor'a p0:K(.ffiaI\ia, EOjy npasaayje CJl;·. 6. Y 1/1 Hap. aeer. 0,11; Ha~eIrnX rrpe,n;MeTa npnC.IJ>JRR 6. Jm'laH ie

oPOl :a:o~e:Ba,

48

100-

r.ra,zr,a.He ooasnpyliR ce lla oOJ!lTIHe TpoyrJIaCTe 00 In::i::B:e , CA. 7., 1/1 Hap. BeJI., RRUIJIO ce [e n: saoEpy:ateJnIjex H oaazax y OOJIFIlty c'I'pyrR..m:qe.
OCOOH'I'O

10., 2/3 Hap. B6Jl. Ha,n;aJhe ce UJIOCHaTa cjeR1iIpa 1I .zpnrjeTo, CA. 9. n ,lI;a ce je TO opy:!Je 11tSpa:gnna~ome CieEHp1ilu;e H 19 ROMa,n;a ,n;.rrffieTa. En,JIO ynpaBo aa onOM lirjecTy, CBje,n;O"1eHaM 20 EOMa,zr,aBe3rOTOE.J'heHlIX cieKilpa II 20 ,zr..JIliIjerra. O:ell cy EOMa,ll.II ::s:a cacBl!IieM upOCT na'tHH HCEJrecaHH Te He uOEasyiY }lHEaK:Ba rrpara &aKOBO~{I'.rra1)slhy (UOJUIpaIDy). Op~e ie IIpl1TOTOBJbnBaHO 0,11;Barmenor n CHEor J1ll£pliJbeBn;a (grauer Kieselschieier). Behmra SrOTOBJheaOr opylja noreasyje TparoB6 Maore ynoTpe6e. On yr.rra~eHor opy9a ca pynoM HallIJIli cy ce EOMa,zr,R ieAHora 'l.SERlia n iep;Hor Eeeepa (Hamnieraxt). 0,11; ,zr;pyror opy9a, !toie je Beh:IDI ,zr,llieJIOM MOrJlO CJIy,mIrTH sa :uspa1)1iI:eaThe RaMella, HamJIO ce je oEpyrJIE:iex II IJIRJ.baCTHlex Ty-qaEa, :a:CTOTaBiO 1I 6pYCOBa E r.rra,n;l'J.JllIn;ao,n, }JasEOI' MaTepl!ia.rra Y BeJPllWi M'l:ro~tHIDf. Ha EO:a:qy B&JI,a,1I;a enOMelleM, ,lI;a ce [e y ttyJITypnoM MoiY lIaDIJIO y npJIJlH'llIoi :MEIO~ pasH1iIjex OTna,lI.REa,EJ3epia 'Ii pas6njeH1i.lx Eor.m.n;a o,n; Cllll:Ra 9. CJJE1<,3,10. rJIaljeRor H RerJIaljeJfor op ylj a i rrarnxo ce T8iEO~ep MEoro TaR03BaB::Hjex lIJEJIe-ja y npIIJrH'lHO B6,lIlutliIMeECeMIIJlapIDfa. illTO ce TlI'9Ji} x P 6 1/.1: 1I a o,n; ,JlOBau;a, I1wry ,zr.a peqeM, .zr.a celia :l£3.JIOCTHEje Hamao :IDl je,n;alI :tmTaB JIOHau;. AJI1l narrpocan 6HJIO

ie

SaHHM.H>Im ROMa,n;

Ba~eHe

C.mK3 7.

(»rliB:R S.

aJlaTEe, E01Y n:p1i.lEasyje C.lb. 8.) Y aapaaaoj BeJll1'ilfIDl· lIma 1e llSpRijeHR (l,ll; casor pO~li>REa y Tpn GiplI,I1.a:a: M'Ome ;n;a ce ynoTpnie6a Eao crrpyraJI:IID;a. 3a Hamy naceo6:any oeoORTO je EapaRrrep1ilCTH'llIO I'JIa~eHo (rroaapaao) opy~e. O,n;oo.llllEa, rra Eoje BRJba p,a 06paTl!IMo ocoOlITY IIaiItH>y) BamHH cy OBn :

CllllR:3, 11.

CJImcll. 12.

je MRoro XpOJllI& o,zr, s,zqeJIa n JIOHan;a, BO caY-opnie-TEo ca .n;pJIIJJ;trMa. O,n; aamapaanjex xp6:rma RamJIO ce je ca~lO 8 EOMa,zr;a. 0,11;, 11. II 12.,
12*

r

-

1134
ypeCj aa .py6y BI1T.zr;e CEl y

-

165

HOBoM

1/1

Hap.

BeJI.)

nosasyjy

ll.JlaCTIIQEB:

ynr:cn;H

"EpalliH'Il'lliOr

rYBHa"

je.zr.Ro 6-a

700 Eopare.a rrpeera
EMliHa MyJIaoera

maxepy,

.zr;aocalif EonaTliI

o.zr; rrpCTa.

rra ,)Cpa,lb8BRHalfa",

Y

IOllBll

Cnaxaha,

aa

O.n.13 . .zr;o 1.6.,
lloci§e [e rpageHO

1/1

Hap.

BElJI., 1l0Easyjy

opaaarenae
I'.7IlifHn

OOJIHEY Bpn:o;e.
EOMa.zr;nlin 0,11;

npOCTOM PYROJlfj

Y

ee IIaJIaBe

C.'ll'llt&

17.

Kp&JMI:'lIDIO i'JlIHO.

je,n;lIoM.

MjeCTY,

[[0

rrp:H.)I~

sa je,ll;aH M6Tap opaj Mory ~aeHoBpCHHX

AYOO~O, Te. CaM 11 aJIaTKH, rrparoml Ira oam

na
1I

TOll! OHO

'l1jecTY namao
HajJbemrre
CJ1lfi<a 15. C.l[HKa 16.

npBJUi'IaH He

,ll;JIRjeTo. TOM MjeCTY
R

Ha

ce

paCllo:maTlI paRHa;

ItaROBe yTBp.zr;e,

jep je rsana
O,lI; EMa.n;8 sa aane, Ja lIO naBaThe~.

OEOJ"IHI'\'a cacBnjeM ce BO,ll;.a, a

aJIH ,n;OE

ee EO[[a 60-80 om.

namreaaa.

0)1;

ApyrorSeJ\l:JOallor o,n; rrpae rJIime, Han;pTa

nocy9a

rranrao
J[

ee ie: je,lQia Bora

,zz;YOOEO,nOKWEe

:o;pmm;e

ca p61'!RaThra O,ll; llIJIOBaOTOr nocy~a .zr.a oy oB.zr;je 6IIJIe eoje]1[

s.n;jeJIH.IJ;e,rpageH8

4 YTere

2 pas6HjeH€l KyrJle.

100 em
TO

,n;yOOR;O. Hnje .zr.aEJI8 IIpHJIBEe,

en, 17. II 18. BH,lI;H ee, ,zr;a je npBo HaJIaSImITe rra je,ll;HOM 6pHjery, Te OK peKao, ,n;a ie Ty 6aJIa rrpeaxacropajcsa yTBp,n;a. Jom ce II cazra, ,zr;O,ZI.yme, ,lI;OCTa CJIaoo pacnoeaaje HaGH1l S6MJb8
y OOJ.I:HEYnrapaJlffiOBa. O,lI; onor' MjeCTa, Roje ce SOBe npOC'l'O ee H.;rJIBe HHSOp~ec caTa Y,lI;aJbeHo. "rpHO" DpeMa (HeEK .ra SQ'By

Hs llPl!JIO:at8HHX

6n oe MOrJIO YCTaHOBHTH caxo Ta"9:HHlIf
T.BP.n;O, ,n;a ie CBY.zr. no

,2I;a.1J:.R'ID\f npezoy H80.l.U'lTH'IlCO ce

.zr.pmHll'[ y

"EpaJbeBlnraAm"
EO l100JIHme

,2I;ooa 5HJIa npenxacropajcaa YCTaHOBIITB ncnoz; llOTalbHM llpeEOnaBa:EfueM yrrllpAHO a 1I

naceoriana, caa,

0 Thoj MohR lie rraxozte

BClTIITHBaffieM. ,n;a ee r.n;jeRoje aJIaTEe

"EpaJbrrqnHO

I'J1=iHO") rrpocTnpy

HOBoM Iffexepy,

neh
0)1;

Roja [e OBJIO O,ll;aBJIe ieABa

'IeTBp'r

20 em Ay6JblIE:e,
Ea.zr; H EaA

ripaana

H aJIaTEe ItoCTl1jy

HaXO,lI;e ee

nOHajB]JIDe

Te
npeMa oB~e

l&HBe

BOSOM

SOBY ce "R paJ.beBl[Re" • HAyliE nYT8M: nOBlpaj TlIX lMlBa IDexepy, aanrao CaM na nonpmaaa y rpaon: H no lI>HBaMa
EOjy EaMeHY aJI3.T1ty; no a H JOyJJ;l:Icy lwja aJIaTEa n MY npmroB]Jje.zr;a.llR, MHoro EpeJlfeH>e. . C

25-80,

100om

.zr.yOOEO. Ha.zr;aJ~e ee ,n;:o:jeJIOMy

HaXo.n;H no.zr.0cTa· npax. pacne "lHM

yr.u:.eB.!ba, OCOOliTO y Haj.zr;OlI>8M caojy. mTO ce Ha3je TaBlO ie Tponmo,

:mora BpJIO MaJIO, a 1I OHO

OHAie

no

,ll;a ce BeliHM

,n;a ee no "Epa.J.be13.HHaMa" aeopaaa

ce ,n;OTaE:ae.

-

166

-

167

)I; eo JbHHe,

Y
Rojn

Haj,1l;OH:.e:M: CJlojy
Ii

O,ll; RaEOBHX

10-15 em

Hi1xO,l(H ce BpJIO
If

MaJID cjereapa KOMa,rr,lllie

)l;JIlfjeTa, Koje

HD ,n;OCTa yr'JheHa, Ca1l'I iramao. Eoie

xpriaaa

OA JIORa-qa

r,rr,ieCBe na

Hom 11 cTpjeJIJiln;a 0)1; repeaena.
o,rr, ROCTlI,

Ja cax anaie noxrsaao
Ha~8He, aexajy pyrre,

IIOKynnO

I-\.OBHHaMa HeMa Hl1 Tpara, o,.n; naJIeOJIJilTIIQEe

EaEO CEOPO CBe aaarree,

all

cy

TO M}JCJIliM, ,rr,a

OBO naaaaarrtre rrepllO,.n;y.

MOrJIO O:I:ITH HS npeaaaa

Y

HeOJlR-

T1fqRY 111:

C Tora ,zr.P!lltl'lM, ,rr,a je OBO HaJIaSJilIIITe BpJIO SHaMeHHTO, TO T.HM BHIIIe, nrro ce je .n;o caza y BOCRJI 11 Xep~erOBnHlI HamJIO
MjecTa. Hero

BpJIO MaJIO OBaElIX

ITo

MOM MIDTIJbeH:.Y 61IJIO

Oil

,lI;o6po, ,n;a ce

Y
,n;o

pano npo.seke,
reonrta naepjy, anpnaa),

rrpaje

ce rrotnry

H:.HBe 06pa~HBaTH

(o.n; 1. MapTa

OBAie rrpe,zr;ysMe ,n;aJhIbe npeieonaaarse.

Cy,n;eliH no MHOrOM

soje i,e oTrra.n;aJIO Ea.n;a ce ie op~e IIplfpe~llBaJIO, MO!llt8 ce MI'ICJIRTH, , ,n;a cy npacraaoanarra csoje EaMeHl'lTO op~e J:lspa9l1BaJIH O,ll; ,lI;oMaliera MaTepnjaJIa,KOiera ce y 6JIHSlmlI Honor-a illexepa CBY,ll; no noronaxa
MO!llW ,lI;ocTa

HaM,

ua

aam

II HR caMOMe

MjecTY.

Prinos kronologiji slavonskih novaea 1).
Priopcio C. F. Nuber
u

Osijeku.

Zna

S6,

da su se velike

pogrjeskecinile

skoro u svijem granarna

srednje-vjekovne numizmatike. Nije dakle eudo da se pogrjeske pocinis('} ta:kogjer onda, karl su se poceli odregjivati novci,sto su poznati pod imeuom

s l.a v o n s ki h, koji su se kovali za tadanju cjelokupnu Slavoniju ("toc£U8 8oicwonia"), te od kojih [e pocetkom ovoga stoljeca jos veoma malo komada pO!Znato hila. Kod pisaea priie Ru p p a, cije ie, die102) i dallas josmjeroClavno, te,ciie sa .muijenje poprimili i nasi povjesnieari, ~- nailazlmo na miSijenie, kao da su slavonsk.i novel kovani izmegju kones XII. i druge polov:ice cak XVI. stolie6a,. doeim su so ti novci, kao stD cemo vi djeti , kovali same kroz ied no stOJieC8, i to po priEd ad polovioe XIII. do polo vice XIV. stolje6a. No i u temeljitost Ruppovog opredjeljivanja posumnjalo se vee vise, puta. Najpl'iie Ie potaknut na to Romer sa s t av o m n a.l a z-ak a slavonskill n c va c.a, a onda Rethy analogijom tipa kod s'u v r e.m en i.h magjarskih. n o v a c a, od kojih su se mnogi komadi kovali u istim kovrrieama, u koiima su vse ltevali i slavonski novei. U obojioe nalazimo i oznaeen put, kojim nam valja pol!tZiti ispravljajuci Ruppovs pogrje:Ske. Po Ruppu naime, - koji opisuje, samo OIiLe, novce, sta sn ih po njegovom mni,ienju kovali kraljevi, buduci daon.i, sto potten od banova llspadaju u red pokl'ajinskjb novacg", ~- bio bi kronoloski red ovaj:

:n: ¢0-0

R = Emcrik,

R -u = Vladislav IV. Kumanac, 1272.-1290. R - A = Andrija TIL Mleeanin, 1290. -130 L ..;l-l..= Kado Rop~rto, 1300.(8.)-1342.
') Ova
predmeta i~ragjeni ra(lo

= Bela lV.) 1235.~1270. S - R = Stjepan y" 1270.-1272.

'*' = Andrija

1196.-1204.

II. JerusoHmski, 1205.-· 1235.

i~

rasprava,

sasl'iie\ri,SHmostalno

postala cemu Bilua

kao

i ona naseg paiznjl.l lULsijeh

kustosa,
banoveima, citatelja

gOsp. dr. .Poglsdom narocito

6.

'I'rnhelke,

]rojl!' je otstalnplll1a no. B~ranamliL (to 160" te se t1p~jrnije iZIlosimo

blli'''' alavonskim

na vlclnosL n3 pomnjivo

i' O'l"U radnju,
slavouskih

pri novsca,

svra6amo 1841.

pdjegleiL nalazaka

U".ednutVQ.

2) "Numi ImDg<lriae hactenus

coguiti",

13

170 Da sigle S-:R, R~D R-A zuaee Stephanus Rex, Rex Ladislaus i Rex Andreas bilo je sasvijem vjerovatno, te se prema tome uzelo i da n- R znaci Hen1'2'cw';ili Hemericus-Iiex (pod kojim se imenom u listinama . navagja kralj Ernerik), aleoprem i nema slavonslcih novaca sa siglama A-R i B-R, koji bi na isti naein naznaeili i kovanja- pod kraljevima A.ndrija IT. i Bela IV., koji su vladali izmegju Emerika i Stjepana V., uzevsi pri tome da .ad kralja Vladislava Ill., radi njegove kratke vladavine, 1204.-1205., nema posebnog novca ni za Slavoniju. Ovijem preskoeenim vladai-ima kao i kralju Karlu Roberta (za kog se jz listina, .znade,. da SUSs pod njim slavonski novci j08 kova1i), pripisivali su preostale komado, sto su naznaceni ljiljanima, krugljicama i pticama, jer (po Ruppu) tih znakova ima i na magjarskim novcima spomanutih vladara, sto se megjutijem obistinilo samo .n obim zadnjim slucajevima. 0vo opredjeljivanje krivo je iz ovih ra,zloga: I. ftadika u tipu slavonskih novaca sa siglama Il-R i magjal'skih novaoa, sto se pripisuju kralju Emer:iku, taka je velika, da se na istodobnost ni pomisliti ne da, II. Iz megjusobnog iaporegjivanja slavonskih novaca islasi, da su se po. razvoju tipa poceli kovati najpl'ije komadi, nasnaeeni sa krugljieama, a ne sa siglama JL- R. ill. N3jsta:riji slavonski novci, po analogiji .tipa sa magjarskim novcima, .kovani su sasvijem pouzdano istom pod Belom IV. (Rethy.) IV. 0 drugom kronoloskom redu svjedoei sastav noveanih nalazaka (R6mer), 0 kojima en j08 docnije poblize govoriti. V. Podatke 0 ovim noveima nalazimo takogjer u Iistinama istom iz doba Bele IV. VI. Slavonski novei, kako je to vee Sehonvisner 1) dobro tumacio, ne magu biti kovani prije god. 1217., [er pb Iistini kralja Andrije H., kojom je tegodine potvrdio povlastice zagrebacke crkve, nikada nije pr ije njega kovan kr a.ljev sk i novae },in reqno banatus sioe ducatus(2). Za teea,ia visegodisnjeg sabiranja slavonskih novaca - od kojih sads imam jednu od najvaznijih zbiraka - osvjedocio sam se, da se po sistema t ic n o j pro mj eni nekojih z n a k o v a najbolje maze postaviti novi kronoloski red,' za oiju sam temeljitost trasio i nasao dokaze u sastavu n o v e a n ih nala.zaka. Promj~na tih znakova najjasnije ce se rasabrati iz ,ovog prijegleda, u kame sam osim krivotvorenih, uvazio sve meni p0znate slavonske novce glavnoga tipa sa kunom i dvostrukim
1) nNotitia Hungaricae Rej Numaria'' , Buda 1801., sir. 166.
') Tkalcic: nPovjesni spumenici biskupije zagrebacko" , Zagreb 1873., str .. 45,

-

171 -

kr tom 1). (Gdie nema broja od postotaka, doticne vrste.)

imaju se razumjeti

s v 1 komadi

Tip A.
Kuna sa l ije v e strane, Regis obicno megju svijezdama.

1.2)
68
%'

(R-L

1 0/ 0' .

O-T;

'a-M

['if!!J ] ..
~I

II.S)
't-'t

8 %. (D-R

Regt's 32Ofo, Ducis;
1 %j

~ - \...;

h-R

Regz's

1

Ducis;

S-R

R-Pi: 23 %.)

III.
S-R 90%4); S-L

(t);
IV.
RRIi'li
2 %,

L-R

(:

70%'

~ 30%);

R-D

73°/0'

R-D

(obienih

8%,
980/0);

69%; f{-S

~N-I?)

* *
V.

RRI'*'li); o
0

R-R

(~-1;;l)

R-I

(I-JI i t. d.).

K-M

(':

20%, ~

80%).
'rip B.

Knna

sa des n e strane, obicno megju krunom

1

\!I. Co) 8-W, .ffi-B,

+
1)

I.
M-B (.), M-R (.), W-R

C,),

C,) l3-M,

(.) 8-M,

.B-Sl1, a-ill i t. d. (s pravilnim nim natpisom 35 %)i bez sigla,
o~ijem osobita novaca 2 obO)\o. zahvalnost,

natpisom
~to mi je ljubazno

650/0\
stavio

s iskvareD&

Neka je gesp, dr, Trahelki ~a sa

raspolozcn]e :njilne. denar

POl}is vOOmlt vaznogll. na,lB!!ko. sla.vonskili

od B r ila ca, i dozvollo
00

mi da se mogu muz.

2) Iznimke
~) Iznimke

U lbez kl'ugljiee):

sa

R-

01* (t-):

(2 %0) i jeil(Ln obol ptica (u nar,

R -1t
U

posluii.ti (8 "/0)'

dvo; denaro.

so.

11. -

Zagrebu)

i [edan

ptica (u nar. muz, n Budimpesti), ~) Iznimke sa ..J..- 1 % i ,.!,. 1"/0. 13*

172

-

173

-

n.

i~

.B -11 iIi a -12 (~ natpis "llfoneta Nicolai Ban" 40 iskvaren. 40 Ofo, obol bez natpisa 20 Ofo)·

%,

natp is

zupnnija Feher). Ovi su nov i nagjeni 1895. Jedan je dio dospio u nar. muzej u Budimpestu a lrugi, navodno sa. nalazista Oesa (zupanija Pest-Pilis-Bolt-Kis-Ktiu), u moju zbirku. Luksemburski novae . jemaeki novci, car Friedrich II.) 1212.(20.)-40. Kolonjski novei, biskup Konrad von Hochstetten, 1237.-61. Frisacki novci . Magjarski novci Bela IV. Rupp Rupp Rupp:
II

B. [alaziste : F'e Is d-Besn y d (Magjarska,

m,
21-1 iIi 1-11

11.-1,!I-I,

cr,

natpis

iskvaren ].

1 kom. 3" 2" 10 " 300 "

Ne obziruci se na iznimke, kod kojih se po cijelom stilu znade kamo prrpadaju, dade se iz gornjeg sastavka zakljueiti, da su se slavonski novci po OVOID redu poeeli kovati: Vrsta 1. 2. 1:>-,*" 3. "- - .. , 4. It-E., 5. 3-R, 6. 3-D, 7.a L-R, 7.b R-D, 8. R-A, 9. K-S, 10. K-I, 11. K-M, 12. B-M i L a., 13. B-rt j 14. U-I. .0 istome redu svjedoei i sastav nalazaka, koji sadrze slavonske novce, ad kojih cu samo one' uavesti, koji su taeno obragjeni. (Za, vecu sigurnost smatracu .kod, datiranja slavonskih novaca samo one rnao'ial'ske novce sigurno opl'edielienima, na kojima se nalazi ime kralja.) A.• Nalaeiste: nepoznato (u Magjarskoi), god. 1883. poplsano u nar. muzeju u Budimpesti. 5 kom. Kolonjski novei 165 Frisacki " " 1484 Magjarski "
0-0,

(255 kom.) 5 kom.

Sp. Ia 87) VIa

163, XIIla

Stjepan

V. (1 korn.)
(44 kom.).

Sp, II 1 korn.
Neizvjesui Andrija II. Sp. XIX 1, XX 18 kom. Bela IV. Sp, II 1 korn. Stjepan V. Sp. XV a 12 korn. Vladislav IV. Sp. XXVIIa 12 kom. novci . 1036 kom, " Andriia II. . Karlo Roberto Emel'ik. Stiepan V .. 297 korn. 106 " 193 " 254 n 186

Slavonski

Rupp: Bela IV.
1'-T
_'«-'\.

Rupp Rupp: "

Species

Bela IV. (672 korn.) Ia 9, VIa 416, Xa 10, XIII a 152, XIV a 85

"

h-R

S-R

" ,~

kOD1.

J7

Slavonski
o -

"

Neizvjeeni (812 kom.) Amlriia n. Sp, XX 19, XXIII 2 korn. Bela IV. Sp. II 4, IVa 13, XV 12, XVII, - (nova vrsta) 48 kom, Stjepan V. Sp. V 8, XV a 171, XVilla 68 korn. Vladislav IV. Sp. IV 6, VI,a 2,4, XX 1, XXla 71, XXII .1, ~I' 1, XXVIIa 142, 128 kom, Andrija m. Sp. lIa 9_2 kom.

Nalazisf.e: DUD a-S z'ekeso (Magjat'ska, zupanija Baranya), Ovi sa novci nagjeni 1896.; pobiljeseni su u DIU. muzelu u Budimpesti. a nabavljeni od zero. muzeja u Saraje'Vu. Magjarski novci 357 korn.

C.

"

(Un kom.) Rupp Sp. la 12, III 5, XII 62, xur., 3D, XVII 12 kom.
Bela IV. Stjepan Rupp Sp, II 150 kom. Nei.zvjesui (86 kom.), Rtrpp: " V. (~50 kom.)

xxrx-

novci
0

97 kom, Rupp: " Bela IV. . Andrija II. Karlo Roberto Emerik 68 kom. .' 10 15
4'
,11

"

"
"

?,
11

Bela IV. Sp. XVI 8 kom. Stjepan V. Sp, XV a 29, XVIIIa 1 kom. Vladislav IV. Sp. XXI a 20, XXVIIa 1 kom. Andriia m. Sp, IIa 17 kom.

-

174

-

175

Slavonski novci
0

597 kom,
Rupp:

-

0

't-'t

Af-~ h-R S-R 11 -R
R -11

." " " "
))

Bela IV. Andrija n. Karlo Roberto Emerik Stjepan V. Vladislav IV.

102 kom. 43
1)

(Tip A. V.)
K -1'"1

106
120

S-Ivr?
TI:-'}l?

71

24 kom. 2 " 6 (Tip B. 1.)

220
1 5

l)

" l)
"

D.
nagjen

Nalaziste : zupaniia Torontal). Novae, oko god. 1880., dosao je u nar. muzej u Budimpestu, 3 kom ..

" " N e m e t-Cs auad

" (Magjarska,

"

M-B,

8-M

t. d.. Tip B. II.)

976

"
),

-

B

=

n
D agj en

1

Mletacki novei Lorenzo Tiepoli, 1268.-1275. (1 kom.). Giovanni Dandolo, 1180.-1289. (2 kom.). Srpski novei .

N alasiste: Met l.ik a (Kranjska) . Novae mieno u mojoj zbirci. Paduan ki novel . .Iacopino da Caxrara, Mletaeki
nOVCl

G.

18"89., sada die 10-

51 kom.

a3
4 kom.

kom.

1350.-1355.

8tjepail Uros, 1237.-1272. (3 kom.), Stjepan Dragutin, 1272.-1316. (48 kom.). Slavonski novei It -R . 76 korn. Stjepan

1056 kom.
39 22 66 34

Rupp: Emerik

S-R S-11
I1-R

" n "
"

VI. (V.)

" Vladislav " Andrija
.

"III.

(IV.)

a

1 korn. 5 n 1

"

R-L
R -F\

Nalaziste : nepoznato. muzej u Budimpesti, Slavonski novei
KM M-B,

E.

".

II. "(III.)
Ovai je novae god.

65 1

"
"
11

Francesco Dandolo, 1329.-1339 . Andrea Dandolo, 1343.-1354. Giovanni Gradenigo, 1355,-1356. Giovanni DoHin, 1356.-1361. Lorenzo Oelsi, 1361.-1365. . Marco Cornaro, 1365.-1368. Andrea Oontarirri, 1368.-1382. Oglajski novei Lodovioo della TOTi:e, 1359.-1365. Tirolski novci

" " "

20
871

"

" "

t878. nabavio
lB6

nar, kom,

2 kom.
5 kam.

Rupp;
S-M

Karlo Roberto
i t. d. Rupp .

4 kom,

Meinhard I. ill II.
Beeki novci Magiarski novci

162 " F. Nalaziste : Brdari (Bosna; banjalucki kotar). Novae nagjen 1894., nabavljen od ' zero. muzeja u Sarajevu, Slavonski novci . . 1192 kom. (Tip A. IV.)
R

a

kom.

54 kom, 174 kom.
1 kom. MIt.

Ljudevit I., 134.~.-r382., Rupp Sp. XXI .
Slavonski novci K-M
MB, I S-

-~?

. i t. d.
sa

4 kom.

K-S
K - I, I -}l M- I? .
1) Megiu ovima 2Ialliilikata

89
85 5

d.

"

R-S.

" "

,n -

172
1

" redu ove' vrste

Ovi nalasei sadree po navedenom slavonskih novaca:

novom kronoloskom

176

siglama
M-B! S-M

-

177

A.
B. C. D.
F.

1,
1, 1,

2, 2, 2,

3, 4.
31 3,
~

4,

E. G.

, ·4,

5. 4, 5,
5,

t« '7 b.
6,

t»;

7b,

8. 11, 12.

nalazaka staji megju vrstama 11., 13. i 14., maze biti kovana iadino ad bana Mikea Pr o.d an ica (Mykoh de genere Akos), 1323.-1342.; najmlagji komadi od njega biee sa iskvarerrom legendom, koju irnaju i skoro sve kasnije vrste, te koji u nalasku Po marne

i t. d.), koja po tipu i sastavu

F sa6iniavaju 3/10 auG
0

pak
0 -"

vee g/.l svijeh
0,

~~- , ,~

-

,

9,

10, 11, 12, 13.

11, 12,

14.

No osim sto ovi nalasci potvrgjuju novi kronoloski red, do koga smo dosli sistematskom promjenom raznih tipova, oni Dam svojim sastavom pomasu i pri datiranju pojedinih vrsta slavonskih novaca." Taka se iz njih daie zakljuciti, da Rupp nile lalio, dodjeljuju6i slavonske novee Stjepanu v., Vladislavu IV. i Andriji III., nadalje, da su se vrste 1-4 kovale pod Belom IV. a vrste od 9-14 pod Karlom Robertom i Liude~
vitom 1. .

rnnijenju naznacuju <:fi ~-"\. k 0 v n ice) ad kojih za sada mogu odrediti samo kao znak zagrebacke kovoice. Po vise Hi manje finom stilu, mogu se kod novaca sa razlikovati
0 0

'*'

njegovih

novaca.

~ Da hi sigla K kod vrsta 9, 1() i 11 mogla znaciti kl'ulja Karla Roberta,smatrao sam uvij.ek za vjerovatno,te mi [e poslo za rukom naCi tU01ucenje· i za sigle 5, I i IvX i) U imenima banova S tie pa naB a b o~ n i ca, 1310.-1318., sina mu Lv'a n a Ba.bo n ida, 13i3.-132:3. i Mlad.ella Subiea, 1312.-1322. Ovo su mi dodjeljenje lcasnije djelomice potvrdili pecati grofova Ba.b o n i c (i to Stjepana od god. 1308., Ivana od god ..1316. i Pavlaod god. 1336.), sto se nalaze u c. i. 11'. kucnom, dvorskom i drzavnom arkivu u Becu, U grbu njihovom nalazimo istog uspravlj~nog lava 2), kao i na dva komads novea sa aiglama R S u nalasku od Brdara i na komadima sasiglama :R ~ ptica i R - ptica, No ova zadnja podndaraju se po stilu sasvim sa noveima kralja And.riie III., pod kojim ill je. i ~ vjerovatno [edan clan ove porodice (kao b.an Hi come~ camerae) kovati dao, Na slican se nacin daju d.odii~liti po grbu: vrsta 13. sa glavom hila i krsticem rnegju rogovima 3) i siglama B(anus) 'Q(icolam), banu Nikoli de ·genere Bue ad, 1343.-~·1346. i 1353.-1355 .., ad kojega nam iesai5uvan prevazni ugovor'), kojim [e gad. 1344. dao u zakup zagrebacku kovnicu; dalje vrsta 14. sa okrunjsnom dvostrukom orlovom glavoro 5) i biljegom II I(colaus) bann N ik oli S e c-u N. de Zeeb), 1346.-1348. i 1355.-1366', A prema tome je iasno da i vrsta 12. (sa
I) Sig1e

3 vrste, od kojih fin dvije prve zastupaue u nalasku B,. to su prema tome kovana pod Belom IV. (ev8ntualno ] pod njcgovim sinom StjepanoDl V.) Kada se· troca (najlosija) vrsta kovala, za sada jos ne znam, jar nijesam imao jos nijednoga ualaska u rukama, guje bi bila zastupana. Po ~tilu se pak ova, vrsta potpuno slaze sa nekim novcima bana -1rEkca Prodanica, za koju svesu najiasnije svijedoci samo u dva primjera poznati prelazui komad sa 'S-M, naveden u priiegledu 0 promjeni znakova pod A I.
Dccim je naime na komadima sa
0 0

kuna

predstavljena

'sa

Iiieve

r1-R

obola,

koj6g$

Rnpp

dodjeljuje.Rarlu llItjatarijeg 1m}. IV., 'grba
~Y.

Robertu,. kod 13. 1.

1o-ivo' je &llano 1896. .

m~estt,M--'B.
Isporedi ta.b. ·5.

~) :pl. B(ljnillic

1)ije jos po:;>navao (lvog Wapp6nbuch~.,

i~d~vanja~Der

Ad~l V(lll Kroatien

unit S1a.vOl'!lf;:b.~. ",Sie)Jrnacller"s nBaboiLiccBla.gaya)". ~) pl.

Ntlrulle;g

Bolni~i6, I .. (1.,

IV.,

13 .. 2., tab.. HI. nBuzM·Harrolt". , d.,

imadu ie novci bana Mikca Prodaniea (osim gOl'oja 2 kom-ada) uvijek sa a e sn e strane i to megjn krunom i tI, prelazni komadi pak jos sa l ij e v e strane .i z vijez d o m pod knnomvali vee. sa kl'Ullom nad UiOID. Na drugol strani imadu komadi sa ,,zvijszdu, o oni Mikea Prodanica pak rnjesto toga ptic;;- sanro pl'elazni komadi osim' 8-M sve drugo kao ani sa o - o , U ra~uniI1)a sabiraca papslee desetine nalaairao meg;jn god. 133.2. i 1342. vrstu 12. kao "denarz'i monete ZafJ'Pahiensis Mykzbanz"(( ili nM£8ban£lrl)j prem-a tome 1e po stilu vjerovatrto, da su se i novei sa u Zag r e b u kovali, eime se slasu i lis tin ski podaei, po kojima se najprije navagiaju JJdenarii (svakak.o: ban ales) ZagraMerisz's{(,ler se vrsta ·sa (kako iz ptijegleda 0 zl1acenju znakova mozemo l'azabrati) takogjer poeela naiprije kovatl. No sastilom till navede~ na,im1agjih. novaca sa ° slaze se i iedini dosad poZ'nati komad S!.1 0- T nar. muz:eja u Bud.impesti, kQji bi mogao biti novae magjarskog kralia Ottona'Bavarskoga, ~ 1305.-1308-.., ali ie svakako Gud~o:vato., da orrda nile 'kovan u jedno] od magial.'skih kovnica (za koje IZ listuls]cib podataks snamo, CIa se veliki dio slavonskih novaca u n.jima koV"ao)l vee upravo u zagrebacK@i, posto Otto ovdle niie nikada bio priznat kraljem. StQji li pak ovo opredjeljenje, ollda ie pouzdano, da se i najmlagji llovcisa °imajll istom dobu pl'ipisati. U listinama XIV,. vdjf;lka razlikuju se slavonski novel kao "bana,leq antz"qui:1 i ,/n.ov£((-; po moroe mnijenju pripadaju prviroa vrste 1-9, poto~

.straue megjuzviiezdama,

i" /,

0

0

-

0

0

-

<I

0

-

0

OJ 'rkaltiib:

. ~~) •p~. B(ljniw.c, 1. .~.: 13 .., .2., .Rullaszech teSIl. se Slll;>lli lstlmgrbo.i:n.

~Poviestni SPQmen~ slob. gr, Zagreb;", Zag.reb lR89 , str. 17'1. tab. :21. ~Derecsenji ~ koji. Sl1 jednogo. porijek1a kao nSechy

~v_.,

(Dosada

je obj8.vljeuo

plemstvo

sawo

od A doG.;

l) nMonuuie:nta

VMiMn!t~)

.B.a:i18;pes"t18~87" Sar. I., T, I.,. str. 403. i dalje.

-

178

-

~

179

~

njima pak sve ossale. Ali se iz jec1ne Iistine od god. 1308.1) po })antz'qua banalis moneta-if zakljuciti dade, da se te godine vee pocelo bilo sa kavaDiem nov~ vrste, prema tome da S11 Babonici ili prije svoga banovanja poceli vee kovati vrste 9 i 10, iIi pak da u najmlagjim novcima sa o imademo nazrijevati prvu vrstu novih banovaea, cemu hi u prilog govo~ rila ta okolnost, da je razlika u tipu njihovom prama drugim vrstama novacasa oznakom oc . dovoljno velika. Da 'se osim 1., 2.. i 3. vrste i 4. vrsta sa h - R kovala pod Below IV. vjerovatno je i staga,S'to od Stjepana V. imamo vee novaca sa ozuakom njegovog imena; h-R ne maze s toga niksko biti skradivanje kraljevskog imena, vee je samo prelazna vrsta voznacivanja, koie hi po mnijenju vrIog poznavaoca sredovjeenih novaca, prof. Luschina, moglo znaciti: .h(unga'l'~:Qe) R(ern) Hi R(egnum). Posta je tako ueinjen pokusaj datiranja pojedinih komada, neka U slijedecem pl"iiegledu bude iskazan kronoloski red i opredie1jeuje sviju slavonskih novaca, (8tl'. 179.) Zadn.ja vrsta sa In - BX, ad ·hrje is dosads poznat samo jedan komad, ~to se nalasi u muzeju slob. kr. grada Osijeka,. odudara sasvim ad ohicnog tipa slavonskih novaca (veliki liljan, Sn[fmetaJ R[egiJS F[i3r] SCI.a>;V'OtHPl.m +; kaciga, J1I~HP;) isto taka kao jedina jos vrsta, koja se pouzdano daie opredjeliti kao slavonska : polumjesec i zvijezda, N1Ch.ACBA rotrogradno; prednja polovioa kune ("Cat. Montennovo", hr. 214.). Obe te vrste jesu nairolagje ·odslavonskih novaoa, i dao ih ie vjerojatno kovati jos ban Nikola Se6. . Po 2iadaci, koju smo sebi za ovaj put sta1,ili, preostao vbi joste samo pokusa] datiranja pocetka i svrsetka kovanja slavonskih. novaca, Akoprem se denariz' 'banales prvi put spominju istom god. 1272.2),. to zoademo po denarii zagrabienses; ad kojih iz god!roe 1265. imademo najstariiu vijest a), da suse slavonski novei ipak prije peceli kovati, ~ pb zadnjoj vrsti, koju za najstariju drzimo, te koia ie navedena i u listinama ad god. 1266., 1268'1 1269., 1270., 1271. i t. d.'), po 6'\toj prilici oko god. 1265. Po [edno] listini pak od god. 1323., imali bi premetnuti pocetak kov:a:ui~ u malo ranije doba, 1245.-1259.) posto ie tamo govOJ'a .0 staeim banskim noveima, koie ie ban Stiepan pod haliem Belom IV. kovati dao 5). Iz istog nesto ranijeg doba, iz god. 1256" i:mamo i vii est
0

Oznaka.

ZUll.menje

Doba

.,

-

Q

a.. i

b

Zagrebacka

kovniea.
1) ')

Bela IV.,. (1235.)--.1270 .

?

Regis:

kao gore ..

Ducis: [Stjepan,. (1245.)-1262.
Bela IV., (1235.)-1270. ?

iIi] Bela ml., {1262.)~1269 .. '"" ~

? h(Mga1iae)~R(ex)

))

Regis' } kao ked .'
D UC1..3
:

¢-i".

S~R

S(tephamIS) - R(ex). S(tephanusJ-L(adislaus).

Stjepan V., 1270.~] 272. , Isti i Vladislav (do 1272.).
i

g~D
u-R i. R-ll

ll(adi81aus)~R(ero) obratno. R(RW) ~ Fi(nd1"fJas).

Vladislav IV. Kumallac,.1272.-12~O, Andrija Ill. M1ecanifl,. i290.~130L

:R-'\..

i R-\.,.

11. i R=

.. =

?
kevaica,

?

Kao gore. (.... ,. Babonie, ban iIi comes camerae,· ... ). Oko 13'05.. (?). Otto Bavarski (L305,-1308.). Stjepan Babonic, ban 1310.-1818. Ivan Babonie, ban 1313.~1323. Kao gore. n!.laden S:tibic, ban 1312.-1322.

ZagNbacka

O~T

O--T(to). R(ar"olw)-S(ttpltanus).
i t.

K-S
K-1, I-}J
MKI? M

d. R(a1·olus)-I(ohannes). CM[onetrt] -I[olw11nij).
. R:(a1"Olus)-M{lailenns).

s -lVI?

Kuo gpre.
? Kao gore.

:n: M-B,

)X?

a-ill i t. d. M(ykch)~B{a..nu8).

Mikae Pl'crdanic, ban 1323.~1342.

B-fl.., )2-1,

a-li.
l~ll

B(anus) - J1.(ioQZan.s). 'Nikola; '(de ge.nere Bczad), ban 1043. do 1346. (i 1353.~1355.). n~I(colau.9). NikolaSM, ban 1346.~1348. (i 1355. dn 1366.). Kao gore .(?).

'J
sh', 128.

Kerchelicb:

"De

reguia

Dalmat.,

Croat"

Slav.

notisiae

praeliminarea",

:~agrabia, (1'770.. . )

llI~B1\
(lini sa de. je ova kovniea najprije prestala sa kovanjem

2) Tkal<3i6:~Poviestni spemenici biskupiie iliagrebacke", Zag,,:eb 1813., 1" str. 161. a) Fejer:. ,Codex diplom.aticns", Bnda 1829., IV.,. 3., str, 26:r. l) TI{aloli~,; "Pol1estni spomenici bislrupije zn;grebaok'a", Z!l.gl'eb 181]3., I., st!;. 13,'!. i d.(ilje. 6) "Cat.a.logus SzecbSnyi", Pest 1807,., App"'ndi,,~ str. 164,.

1)

slavonskih

novaca

te ·de.

Btl

njeru

kalupi (matriee) razdijeljeue megju. kQvniee 0 i "",, posto imamo od obih, >ladnjihkovuiea. kOinad"ll',. ked kojib jestril:na sa. ku;nom lednim i istim g'l'ciigjem kovana kao na nekirn komadima sa OZU.a.kOUl !f> ~.,*,.

180

o kovniei u Pakracu (camem. de Pucruch) ~), za koju megjutim sigurno ne znamo, da li su se u nioi slav on ski novci kovali. Svakako se slazu ovi podaci sa .rezultatom, do kojega smo na drugi naein dosli: da naime naistariii slavouski novci nijesu pod Emerikom, 1196.-1204., vee pod Belom IV. 1235.-1270., kovani, 0 cemu svjedoei i natpis MO < TF\. B(ele) REGIS P(?'o) SCDNONIA: na nekim komadima najstarije vrste sa ,,Zadnji ee pak slavonski novci biti oni od bana Nikole Seca i to moguce samo iz debe niegovog lwvog banovanja 1346.-1348., posto je god. 1248.-1253. bio banom Stiepan de Starchy, od kojega megjutim dosada De poznajemo slavonskih novaea; svakako pak nijesu se vise kovali god. 1364., jar znamo, da je kral.j Ljudevit I. tada vee protiv volje plsmstva j gmgjanstva uveo bio kolanje novoga, magjarskoga 2) novca po Slavoniji a). Kod opred.ieIienja lcronoloskog reda slavonskih novaca, hotimice nijesam se obazreo na njihovu vrijednost (tezinu i finocu), posto bite eventualno lako moclo pogrjeske prouzrociti, vee sam htio, - prije nego Ii poenem i sa ovim istrazivaujem, imati kao gigurnu podlogu tacno opredjeljenje doba, za koje bi onda nagjene vrijednosti valjati imale. Iako sam osvjedoeen, da se od nalazaka u buducnosti imamo pouzdane nadati ios nekojim ra2'jasnieniima, mislim da 1e prvi uvjst, u koliko [e bilo moguce, j pak vee ispunjen. S vramenom ja eu raspravljati i drugo vasno, DO komplicirano pitanje, koju su vrijednost jmali slavonski novei u tl'govacKom prometu 01log doba. Da in pak poviest slavonskih novaca veoma komplicirana, dokaz ie i u tome, sto su nam dva izvrsna poznavaoca istih, Ignjat pI. Do bo c.sk y') i nas Sime Lju.b i c ") ostali duzni obecanim nezultatima svojih i trazivania slavonskih novaca uopee i po njihevom mnijenju krivo opredjeljenib slavonskih novaea ponaosob. Za to ce bez sumnje svi, koji su do istoga moijenjad6sli (a tih imade mnogo) zajedno sa mnorn s radoseu pozdraviti, sto 8e gosp. dr. Truhelka latio u jugoslavenske istog posla, tako, da se mosemo nadati, da ce na poli .numizmatike uskoro za iednu veliku anornaliju i opet manje biti.
0,

I{:ffiJD'I\:eBHOCT.

-

Kujizevnost.

zu einer Ornis balcanica, IV. Montenegro". (Ilpuaoaa E nsy'!anaa;y n:t'll'IH:jer 'cBlIjeTa 6a.il.ltaH:eroliIx aejl-la.iba, IV . Ifpas T'opa.) Be.aasa 8°, C'l'p. 149, CIl ,<I;BHjeT116.il.6 y 60.ia~!a l'I jeAlJo~I EapToM ETha~eBFIHe I(pHe rope. Be'! 1896. HS,i\aEbe 6oc.-xepn: flell'f!l..-bCKOr' fuyaeja y Capajesy. Hanacaaa OTMa_p Pajcep (Reiser) 11 J.bYAeBRT na. <I>npep (Fuhrer). Y :aalt.i\IlAlil KH.ll:;Kape B.ap.itll- Fepoaaa cna y Besy, TI;lI'jeaa[) limp. I-taA [e rrpaje ABaje rOAHHe yr.ileAaAlt cBHjeT npBa csecsa OBOr', rra mapcsoj lIO,1l;JtO:m: sacaonaaor ,n;je.tU\ 0 lITwurjeM cBRjeTY 6aJtltaneK~rx aeMaA.a, y IWjOj je TOCIT. -~yc~l'oe Pajcep EaJl.OOEHO pcay.i\'l'tlTe opaarcaonrsor Ilpoy'-l3.'BflTha Im,ameBITae Byrapclte YK.3.>J'llffiO HCTO'IHB PYMe.ulje n Ao6pY1.fel), noaApaBn1l16 yqerur repyroBH npHpo,a.J£,a'llt6 C!l.'PYRC oBaj rroAxBaT aanrer M]seja. atHBlur pap;oBaffieM H HajBelim.r cm.maTlfjaMa, o QC1i!y je Y: caoje Bp:ajeil1e nOB6AeBIl- pajes II Y OBOM ~l.lICTy 2). CllecKa, RQja je caAa :a3FLlli.ila lin! rnraxne, 6~1I1I ee 0PBHTO.i\OillitJIM rrpoy-qaBaffieM eycje,i\H6 RaM RfDa~BmIe I1;pHe rope. ITOllTOBRHIIM '1JfTaGlJ,lIMa "r .-taeHFUcal( IT03Hil<CB cy opBn'.rO.itOmI\'.e uplf..uru:e OBe Ap~Be R'S PaCIIPa'Ba, soje 16 My3ejClnI too..eRTop rocrr, t JbYAeBH'I' ua. <.pHpep 06jUB,liO y OBO~ ..neTY a). MapA,iHBO~f Ol3OM paAOHlIRY na...a je y l l .n;H0 c-peka~ Aa je ]herOBQ BHme~oAHrnFbe rrpoyqanl.1.The IITIDmjer caajera I(pfle rope HumAO Aie.itOmBOpnOI' npOJlll'fItw.reha y. yal3uJIImwj oeoria IbeI'OIlOr BHCO'la;s:cTBa, It1I>~~e-

"Materialian

I

:SMa

HRJII4ei'tHnRa
A.;m_
y lbeI'OBOM

Aamr.>t;a.

pap,olll 'rocn.

je C Tora

ropy,

,i\1.I..UI'lHO
,;1l,aASKO

<.pnpepa He 6DjaUle [om ,3,o:spmeHo OBO nltrUIO ]JCTp8Qf{]!1B8Jf,O, TO APYIlITBY rocn, KyCTOC .Pajcep 4e:r~r rOAlIHe 1895. El:penyo y I(pny rrpoy'lll Ta~omfD y ¢lay:ay J[ ,il.a y ~moro '{aMY nOllY-1m ,il,OTa,il,amThR paA
Hayl\~e.

nil OllOM TIGky npDpO,il,Re 3U.ilH .;Pupep,

Oaije k, koncem

godine

1896.

6u Hac 0ABMO, ll:aA 6HCMO C'.l1a,;rn l;fa6paja.TlI CBe Epajelle, Kojluta cy npoaanit OHAa TI1E1:0ljep Pajcep -y T;f;>er()BO~lApytOTBY mapox ~pHe rope iTeR: lielo1O ]lCTa[mYTlt, 1I;a cY 06ap;Bojlifo;a cnoja npoaarpats« -.:m:mrJtn 0,<1YJUl.I1fba AO .PYAlrna, O,il. J[onhena AD RoJtaffitlHa H AUApujernu'!;e, nocBYAa y-a llJ.l.6aHerm:cy rpil.I-Iltuy, HapO'!I[TO naa rra ClIl.aAaPCltOM [eaepy, sa TIIM yepei', .H:mI;mIillKor rroa.a JI Ifrrse, yonhe y CBa!WM 1tpajy D;pl!e rope.
CBaE, 100 .ihy6n tq_:>IMaTe CTalJOBnHl~e BaaAyxa ll03ApaB1rlie pa,a,OCHO OBO Aie.-to :re he Sa6;1ll;l!'OAllPJ!TK 06H1I1 nJICIl,J'(Ma BiI. J£,lI:X:OBOMYTPYAY. Hac. OBflMO y Xepner-Bocaa ilorOT0BO he Saa]lMaTjfl' OBIl. :Eg,Hra, jep Hamil. o'l'aJ,I6Jma. rroEl:uayje y reO..lOJIIEWM llOl'JteAY RC:ry _["J?~Y RaO II' :O;PBU Topa. <popMan;a:ja Kpma: FberOBe nOIiHE,Se H paeje.JUnle, BOAe UOROpmuW, AHB.i.bIl pacKll,ll;ll-rm rpe6enH n ByUO,1'f, na ltfeljy :FbIDla 1I0.itOateRe ,il,OAHHe
l.) "r.llaClDrR aeltf.

') Knauz : "Monu~nenta. ecclesiae Stcigoniensis" I., str, 438. , .) Tkalliic: "Povjestni spomeniei kr, slob. grada Zagreba" , Zagreb 1889., I" str, 2$1. 3) 1'0 morne mniieuiu bila [e to vrsta, opisana kod Ruppa Eod Spec. ](xU., koia S6 Siro:iiumll. pooola kovati. <) Ign.j. pI. Doboczky bijase jedan od najvecih sahiraell. iugoslav~nskih niegov.e zbirke ie nar. mazej u Budimpesti ..;_ istinnpostao nil- tODle polin jedan ~) aielu 0 ovim :novdma, 1<ojeod god. 1891. u rukopisu dovrlieno leii, u saka (n. pro da su se pod Emerill:on~ poceli kovati), no novce blLIlOva. jelOmice d
j

ill,

oko 1362.

u Pceuhu

novaC3.. Istom nabavkom 0(1 najvainijih. ostao ie kod neldh _pogrjedobro 1e opredijelio.

lMyaeja", rOIl_ VI. (1894.), CTp. 795. 11 796. ~) Ibid{,dD TOA. \In. (1895.), C'rp. 15.9. II 160. :I) !bidem 1'011.. VI. (1894.), CTp. 543.-6Q4. II .roll. VII. (1895.),

Cll'p.

24,1.-258.

182
OOH.lUI6

nere'l'IU\Mj
eBC
]I

OM

H

paSHon

pCHOM

rpay amr:, I"'-paThcl;wj

rrCllpeKIJ AaHB roaax
npOB.la'll'l:

reocaxa

BHCO renx lit

DJ\a:EI11Ha -

TO,

UO'llUbyt.l'I

Y

ee

,li,a,.".M a[(ltj 0111 BOCIIOlII , no6Y1:iyje

Xepueroaaaox
Me~y

saxsaTa

y

cycjeAHY

I1;PIrJ ropy.

OCTMO

Bah.>:l H3AomHfFi

[om jeAaH

MOMeaaT,

KOlll

SaB"I<rMa:Ebe

ItpmHese~I.ibe. OBaMo ce jaTe MllorIJI S8C'.l'ynaa:U;1l cpeAEbOeBpOIIcKB cJ.layae 1I (payne cpeaoseaaora Mapa, RM: my TO It.a, yH& 'lOJlHU;& (sastca, 1'OJUIIJ;ft,Alpendohle), 6 H j e .. a 11:-0 a (Ml{CE peICH clln,.!Ig-yptischer a E Aasgeier), Up H H r an P aH (Kolkrabe), AjeT.tl.HliH cpe,l\lI>e Espone (mitteleuropaische Spechte) l'I rrjeBHu;e y jymElHM CBOjHM npCTaMfL, !tao: n:p ana pH U it (.tl.OR"l:ap, Felsenapechtmeise, Sitta syriaca), u;p H oy x a 6jeJl.l'ysa (Ohrensteinsehruatzer, Baxicola aUTila), MaCJLHHCKa np'T.lhapEa (Oelbaumspotter, Hypolais paa-ida), na,1l;M>c)KpaTK,o'HO[,FI Ko6an; (Zwerghabicht, A.stu,r brevi:pes), a$p1l1MtBCECII co ico (Feldeggialke, Falco feldeggi), aorraxao aa CfC8..i\~pCIl:OM [esepy noaocaa He c·g T (reM,na:Eba ..D;, H~HKa)"'f). Oso [esepo H OKQJLHHIl. y ynpll.Bo cy npll.Bl!t M e.it,il,li1p';tAono. npujaTMa nTR"lltier cmrjeTIl.. OaAje ee y esaieo ,u;o6a l'oAlIHe Eyne ttpHAaT'HIJ;6 CB[lKOBPC'ElEX rpaMEJLHja, '1'y lla,n;ajy BaMOpeIUI nyTHIfn;a as nO:<r0.lTaK, ny'l!yjyliH R G:jeBepy HAIl ~~ jy,rYl a MROrlI. cienepEb.all.H ,a,OJLll.se aMO ll~ Torr.urja SHM(gnlllITIl..

cnpaM one

Poziv.
Molimo we one na..'fe citatelje, koji imadu no, p1"etekpojedine sveske iii citava godista ovog "Glasnikc~(( od 1889. i 1890. god., do, nam je ustu!piti ieoole ili besplatno iUuz pr'imje1"enU odstetu u n6vcu .. ]{ose misU odazvati ovoj nasoj rnolbi, neka 'flam 'izvoZi svoju
ponudu

sta prije pismom.

priop6iti.

$cwajevo,.mJjeseca ma·rta .1897.

Ilrednistvo
"Glasnikabos.-herc.eg. zem. muzeja".

Hama
npn6epy
HllIJl.e all.

liIc~'pamHBa'lH

npeTpamff.!l.H
@{lY

cy aa, neT rO,;1,HHIl.eae OBeaaHH~J.",;hlIBe c'l'paae; ee OHH n:p03 one CSYAIl.
0.

JIB :lEIl.;J:eiur CIIAHQl'

lIuno.pa

npOB.!la'lIUIIe

pacjeAHYTeJLH:I1m:J;e, All. HM IIp:o:oropc;.rce o:6AaCl'H

rrO'l'I'!YHO l'pll.AIDlO Ba

uy6.il1i{t;af);1t.jy.

PYEY,

ey

lIapO'lH.T0 mlK Itr£.a:ateBD'fi ~ H. <PHpep 'lllja

Harn.a,eAHHK, ujeJIm.Jlll1.lJI.:fl

NOMe ee 3ErIl.Ae,",'a je. Be.>lHE ll'l'U'mja JLe1'JLIl. (rmrlesp;a). lIIYseja. 6y

DpHjaT6.4;

H 0AymBSh.>BBll npO~U:UJ;aTeh.> csasor eBeMY ~a6pa1l1e PajceI'

3HaRCTBeIWP pll.AIl..

Y

516

360

C"Be TO 'IyBa

ee xo RapOT.f.l'['ilattpaOTopCRa OEo.I'AjMii,
lIft

a6]L})Ka YEycHa

y

npOCTop:ajaMa Cl::m:caT~a,

Ramer IIlTO

CBal;l:H 'lllTRJLan; AAOA!'p1t XQ,.il.p,Xl\yse:all CBOj0'X
rryTJIHX

OJIpeMa' MyllElI

6e'D;\18j WT8.l(lIa:pu:ja:

II03F.I:B.
»o. upere« UOjep,UHe ()BeCHe UlIU YUTQ8G 20AUWTG osoe ,)"'Jt.a,CtlUlr.a" of! 1889. u 1890. 20Ih AU 1ta.M-'e YWYWUTUU8B"OJU3 ~uu oecuJtct(J;uQ j uJtu yB npu'htiepeuy O/l,1MiI'eTY
MOJl.'U,"~(,Q oUBuaIU~B '1j/UTCitrB.JbB, eeB
lWjU u.;tta;n,y

'1at'..:l: 6n:_ke. 6JLaro,lI;apaa. ,

Y

GDl[C

peayJLTaTa Y1Me..tiI II :M:IJOl'y 3l'O,lI;ay 0 .KPlflIJoj

<lellfkl.f H ItpDii:rHM joj CTaHO~

BIJIDI;l'lA(a.

,li,jeAo je e oHnjElM yro,lI;1'Ip 3a'HfEbeRO, It n 'lllTtl.itaIJ; ce €io.a,e CUaA8.:.3l!l .• '-v.Ibn!'y cJl npij.ilo~eB.e.,1I;B~ie

Ya
cotso

y I~yCHO lf3pal,ieRe

Ta6.i\O

y

6l!ljaMIt: 0. q:rp lUt;a lLe ItH

(Falco /eldeggi) n KpaTKOHon: K06an; (A.StU1' brevipes), na :raEOl,iep seMkOmiCHIt iCa.p:I'aI~Ibaate.BHHen;pH~ rope; ItQja [e ynpaSQ MAjC:l:OPClQ.{ .Hspa~eHa Te HaM noieaayje rry!l.'e:ae, E@jllMa ey006a ~cTpam.nBa'l!1 n:p03 OEO ner rOAHHIl; rrp0-la3H.il.R. CBe 'TO YMHo.maIla np:njeAHQCT am;" Kr£.lll'8, n:ojrij he, arco B6r Aa, lleh AO rOAHHe CJLnje.n;FlTHCB8CKa
o UT.FI'llIjeM !/RHBOT.YlCpa.a,eBlIHe rp'<me, ~Y.(},TOC Pajeep,
,l,a

y

UO.61f1J.

ED

ce

:~tUC.)1jU

.0ll,aaeCiJTU

080j

uo,1#9j ,aw.7tO'U, nena

UClJ.iJt

U88OJllU,

1',il,je yrrpaso

caA.a no ApyrH

rry:T 6opaBD: Ham

npoyqaBa

rrp[lJLnKe TailIOmEbe

qlaJEIe,

coojy lIZOUYAY
Capajeeo,

I/,UTO

wp:u{je

WUO.M;OJJt 'UpUO'tfJiUTtt.

;;ujecB1fa

.M.apxQ,189·7.
YpeAHlIlliTB0 "fJlaCHilKa

ooc.-xeIHJ;e1'.seM. IIl'yseja'l.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->