BORISAV STANKOVIÆ

Srpski realizam je prolatio kroz vi e faza. To su: romantièna faza, klasièno-realistièka i moderna faza realizma.

Ovoj poslednjoj fazi, koja u sebi nosi odlike realistièke tradicije, a li i otvara vrata srpskoj modernoj prozi, a koja se obilje ava jo i kao lirski real izam pripada Borisav Stankoviæ, pripovijedaè, romansijer i dramski pisac. Njegovo dj elo je, u tom smislu, primjer povezivanja ili sinteze starog i novog u srpskoj kn ji evnosti s poèetka dvadesetog vijeka . Borisav Stankoviæ je roðen 1876. godine, neposredno poslije osloboðenja Vr anja od Turaka (1875). Kada je veæ poèeo otkrivati svijet, starog Vranja vi e nije bil o. Staro tursko je zauvijek nestajalo, a umjesto njega formirali su se neki novi dru tveni odnosi, dolazili neki novi ljudi, novi moral sa njima, nova pona anja i j edan posve drugi mentalitet. Ali, i pored toga, Borisav Stankoviæ æe nostalgièno pisat i o starom i prizivati staro, uvijek okrenut pro losti, sa negativnim emotivnim od nosom prema novom. Tako u pripovijeci Stari dani, kada je u pitanju novo, on ka e: ta ima sad tamo da vidite? Ni ta. Prosta, mala varo ica, opkoljena vinogradima i brdi ma On vidi pola seoske, pola varo ke kuæe, gomile ðubreta i neki novi svijet. Ali, i por ed toga, kad je odlazio iz Vranja na kolovanje (Ni , Beograd), uvijek je u sebi nos io Vranje i zavièajni svijet Vranja kao svoju trajnu opsesiju. Vranje i njegovi lj udi, njihova psihologija i naèin ivota, jezik i pjesma, uvijek su bili vrelo sa koj eg je zahvatao i crpio graðu za svoja poetski nadahnuta djela. Borisav Stankoviæ je napisao sledeæe knjige: zbirke pripovijedaka Iz sta rog jevanðelja (1898), Stari dani (1902), Bo ji ljudi (1902) i romane Neèista krv (191 0), Gazda Mladen (1927) i nedovr eni roman Pevci, zatim drame Ko tana (1902) i Ta ana. U toku Prvog svjetskog rata, nakon zarobljavanja, internacije u logor u Dervent i i povratka u Beograd, pisao je reporta e i kratke zapise o ivotu u okupiranom Beo gradu, koje æe objaviti u knjizi Pod okupacijom, to æe mu donijeti mnogo neprijatnost i. Umro je 1927. godine u Beogradu, ogorèen na ljude i nezadovoljan svijetom oko s ebe. Bora Stankoviæ je graðu za svoja djela crpio iz prièa drugih ali i neposre dnog do ivljaja. Tematski krug njegovih proznih i dramskih djela èini zavièajni svijet : Vranje i patrijarhalni odnosi, socijalna i individualna pro lost, u kojoj je nal azio poeziju ali i grubu realnost, punu nesporazuma, nerazumijevanja, trauma i l judskih proma enosti. U djelima Bore Stankoviæa nailazimo na: ljubav, ljepotu i mladost; ene i strast; al za mladost ; odnos starih i mladih; propadanje starog i nastajanje novog.

Interesuje ga moral i psihologija liènosti, ono emotivno, nagonsko, tamno i duboko u èovjeku, zbog èega su ga nazvali na im Zolom. Od Stankoviæevih pripovijedaka posebno se izdvajaju: Stari dani, Tetka Zlata, Nu ka, U noæi, Uvela ru a, Prva suza, Pokojniko

Ðurðevdan. ali zbunjen nov im odnosima i nemoæan da se snaðe u ovom vremenu. n roèito u Vranje. a ne i ono to je sladunjavo. patnju. i ntelektualno i suvi e izglaèano. neodoljivo i to izaziva bol. godine. begovi turska privilegovana klasa. to roman i èini psiholo kim djelom i romanom liènosti. Staro tursko vi e nije postojalo. St varalo se novo dru tvo zanatlija i trgovaca dru tvo skorojeviæa. po bogatstvu.va ena. il i vrijeme s kraja 19. Dojuèera nji nadnièari poè li su da otimaju njihovo imanje i da se pona aju kao gazde i vlasnici onih posjeda na kojima su samo kmetovali. ugledu i presti u vrlo blizak nekada njim aga ma i begovima. godine. Sa odlaskom turske vladavine odlazili su i nestajali i stubovi te vladavi ne: pa e. Roman zahvata razdoblje poslije osloboðenja Vranja od Turaka. jer su u njeg ovoj osnovi sadr ani jedno vrijeme i dru tveni odnosi i promjene u tom dru tvu. tj. Taj stari vranjanski. èivèijama i rasko nim kuæama. had ijski svijet poèeæe i biolo ki da propada. I ne samo to. Paraputa Voleo je ono to je sirovo. koji je bio d ugo pod Turskom. tek osloboðe noj Srbiji. preduzimljiv svijet koji je dolazio do lijepih turskih kuæa ili pravio nove kuæe. Sa osloboðenjem. nasledna svojstva. Bora Stankoviæ prati njihova biolo ka. age. Njihovo propadanje je bilo toliko primjetno da nije moglo da ga prikrije nikakvo odjevanje. To vrijeme. Polazeæi od predaka svojih junaka i iduæi od generacije do generacije. nikakva gordost ili pak kuæni sjaj. naroèito na jugu. znan kao staro ili pusto tursko . Stari vranjanski svijet. vijeka. Ali. a njihova imanja i kuæe kupovali s u ili silom otimali dojuèera nji seljaci. kome æe preko pojedinaènog biti odslikano i op te. Ljuba i Naza. dizali ruke od svega. had ije i èorbad ije èesto su odusta i od svog prava. godine. obilje avale su krupne dru tvene promjene. jednim od najkompleksnijih kada je u pitanju slikanje psiholo kih stanja i du evnih drama u srpskoj knji evnosti. ljudi sa granice. burno. Meðutim. Nakon dugotrajnijeg rada i vi e verzija roman je bio gotov 190 9. Jedan stari. zbog nedostatka novca za tampu. Tako je roman Neèista krv definitivno ostao u obliku i sa krajem koji i danas imamo. n adreðen prethodnom aspektu. u ne to skraæenijem izdanju. da bi se iz tampe pojavio 1910. ili pak odlazili u Tursku da tamo potra e u tjehu i izlaz za svoju nemoæ. oporo. njihove èivèije ili nadnièari. mutno. zatvaraju se u svoj svijet. Zavr etak romana je skraæen za 30-40 strana. to æe na tematskom planu biti prisutno i u romanu Neèista krv. nakon 1875. bezgranièno osjeæajno. posebno se zadr avajuæi na njihovim nagonim . do ao je Prvi svjet ski rat i rukopis je nestao. Bio je to svijet skorojeviæa koji æe naæi svoje mjesto i u romanu Bore Stankoviæa. iako su sve vi e i vi e materijalno propadali. koji se javlja kao primaran. NEÈISTA KRV Ovo Stankoviæevo djelo prvi put se pojavilo kao pripovijetka pod istim naslovom Neèista krv 1900. nestaj ao je. u djelu Neèista krv postoji i biolo ki aspekt. koji j e bio samo dekor i maska. ostao je sa svojim èitlucima. godine. dr eæi i dalje do svog gos podstva i ugleda. vatreno. a potom poèelo da izlazi kao roman u nastavcima u onda njim èasopisima. Roman Neèista krv u sebi nosi elemente sociolo kog romana. U Vranje je pristizao svijet koji se obogatio raznim pekulacijama i otimaèinama. Had ije i èorbad ije sve se povlaèe pred naletom novog. Na Bo iæ. poèinje da pristi e n eki novi svijet. hropac. s uvjerenjem pisca da æe jednog dana moæi da ga tampa u prvobitnoj zamisli. Ne eleæi da se parnièe. feudalni poredak. koje je bilo na putu velikih trgovaèkih karavana. kako u Vranju tako i u iroj.

U prvom poglavlju. uvjeren da æe mu to d onijeti materijalno izbavljenje (dobiæe silan novac za nju). ako se iz toga iskljuèi had i Trifun. èiji je polednji mu ki izdanak efendi Mita. .djed Kavarola. dodirujuæi manje ili vi e i predele nesvjesnog. S vremena na vrijemr. Predstavnici sada njeg vremena. jesu potomci: . njegova kæerka Oni su . moralno i biolo ko propadan je. . neponovljiva pripovedna drama u na oj kn i evnosti. Sadr aj romana Roman Neèista krv podijeljen je na 33 poglavlja. drama dru tvene sredine Vranja krajem 19. nakon nj . materijalno i biolo ki propao svijet koji okonèava u potpu nom krahu i materijalnom porazu. U prvom planu romana Neèista krv su. U njima su uzroci i korijeni kako materijalnog tako i moralnog i biolo kog propada nja. èiji su korijeni u "neèistoj krvi" koja je ovladala had i Trifunovom porod icom i njenim potomcima. sticanjem boga tstva. Predstavnici pro log su preci junakinje Sofke: .na moralno i biolo ko propadanje. onu tamnu i malo proz irnu stranu njihovog biæa.noseæi neèistu krv predaka i teret jednog vremena koje ih je materijalno ra zorilo . u kome nis u mogli da naðu oslonac za dalji porodièni opstanak. za koga je udaje efendi Mita. èiju sudbinu Borisav Stankoviæ prati od prv ih njenih djevojaèkih dana pa sve do usahnuæa njene snage i zgasnuæa njene ljepote. i poèetkom 20. Roman Neèista krv je uostalom roman drama. materijalno. U tom smislu i vrijeme u romanu se dijeli na ono pro lo i ovo sada nje. a sa bogatstvom i ugleda u gradu i autoriteta u porodici.njegova sestra Naza .tetak ludi Rista. pri èemu naslov romana prvenstveno upuæuje na ovo potonje .efendi Mita i . nastanjuje cio roman.Sofka. ljepotica. Pro lo je samo jedna vrsta uvaoda u sada nje koje. koje je vrlo v a no za razumijevanje osnovne teme sadr ane u naslovu i uzroka propadanjajedne had ijs ke porodice. Glavni akter romana je Sofka.pradjed had i Trifun. dakle.prababa Cona. sem prvog poglavlja. kojima je ispunjen prostor romana. Njih je porazila vlastita krv i ivot. roman drama liènih strasti koje haraju i polove (cijepaju) liènosti. Pisac poèinje od porodiènog pro speriteta koji je do ao sa had i Trifunom i njegovim neumornim radom. To je i prvi takav prilaz liènostima u na oj knji evnosti. z atim gazda Marko i sin mu Tomèa. u pojedinim situacijama.postali siromsi.a i strastima. . jer je to: psiholo ko-sociolo ka drama meðu liènostima i u samim liènostima. Meðutim. vijeka. javlja se i njen otc efendi Mita.

mrtvaèko". Eto. neukrotivi i podivljali od pomame èula i strasti. svuda i u svemu se osjeæao duh gospodstva. . kako njena snaga postaje sve bujnija. Mlada Sofka nikad nije htjela da razmi lja o tim svojim precima jer bi se pri tom poèela i sama osjeæati bolesnom. sa utiskom da nije to kraj s tare slave i bogatstva. Ona je njegova mezimica. Jer. on odluèuje da ljepoticu Sofku. uzetih. svjesno p ristaje da bude rtva radi materijalnog spasenja oca. i njen otac. kotlovi su puni rakije. odnosno za se be. ali bez ugleda. Sofku odvode u hamam na kupanje. na takvom porodiènom stablu. ali. ne aleæi koliko daje. imanja su propadala.. oroðujuæi se sa starom had ijskom porodicom.slu a pomalo alobne pjesme o udaji. rastanku. naroèito zbog tog im ira. po povratku kuæi iz amama. i nada i slutnja da æe t a ljepota. buèno. u Nazi i drugima. gruboi neukrotivo. sijeku sebi vekne. Sve je sljaèko i neukrotivo u provali strasti: "zdravice. Otvara k rinju punu srebrnjaka i zlatnika i sve joj to pokazuje i kao da pred njom razast ire. po obièaju.sirovo. a najvi e tebe. u svima njim a (i u mu karcima i u enama) zavladao nemoral. svojim eljama. vremenom. tebe. muzika jeèi i bubnjevi bubnjaju svom silinom. dakle. U tim trenucima. po nepisanom pravilu i "zakonu" predaka. a njena ljepota neodoljiva. za dvanaestogodi njeg Tomèu. efendi Mita. stare vranjske aristokratije. odmah je za elio da je ima za snaju.. opijen njenom blizinom. pora ena saznanjem za koga je otac udaje buni se. kada je dojuèera nji seljak gazda Marko prvi put ugl edao Sofku. eljama da se dopadnu svakome. kuæu. u prababi Coni. Sofka je postajala sve ljep ai izazovnija. U efendi Mitinoj kuæi sve je organizovano i otmjeno u izgledu i dr anju ljudi. Sa pro pa æu turskog. bolje reæi da je p roda za veliku sumu novca. Sofka.. To je prava erupcija seljaèke z drave energije i one "radom ubijene strasti". to æe je rastu iti i natjerati na plaè. pripasti prvo njemu. u njemu se probudila nova vrelina i zanos. pa je zato i Sofkica!. skoro istih godina. grli . Iznad svega voli Sofku. kidi u na ene. o opro taju od mladosti . utoliko vi e to udaja nije bila vlastiti izbor to nije obeæavala sreæu i neki trijumf. za smrt svih i luzija koje je razvijala u trenucima svoje djevojaèke samoæe. sve suzdr ano u govoru i ispoljavanju osjeæanja. To se isto de avalo i sa enama: predavale se dotjerivanju. Marko grdi sta . bio je lijep èovjek. navikama. vièe igra. Mu ki sviet se sve vi e udaljavao kako o d posla tako i od drugih ljudi. a " sve enske" takoðe vidi kao "jednu op tu ensku". efendi Mita sve rijeðe dola zi kuæi. kao da bje i od nove stvarnosti i novog ivota. pomje ana sa drugim ena ma nagih tijela. toliko r aðanja djece sa otvorenim ranama. uda za gazda Markovog sina. ona nagonska strana biæa. na kraju. umiranje u najboljim godinama. usklici". niti pravoga rada . Gore vatre. iz takve porodice. punu strasti i snova o lijepom i kr nom mladiæu. Meðutim. A onda je.. Odlazi pre ko granice i tamo ostaje nedjeljama i mjesecima.egove smrti sve se izmjenilo: vi e nije bilo reda u kuæi. pjeva. i on se povlaèi. On pada pred n jom i u mraku joj se ispovijeda. kao u Sofkin om djedu Kavaroli. U kuæi pak g azda Marka sve je drugaèije . okrenut sebi . sjaju. kao da zazire od njene blizine. Tu se Tomèa gubi. dok nisu poèeli da pobolijeva ju i postaju svijet izopaèenih i degenerisanih: Toliko umobolnih. mekotom i bjelinom tijela. to èini iz dva razloga: zbog njene rasko ne ljepot e i zbog elje da se kao prido li i imuæan. tra eæi od nje da ka e koga najvi e voli. toliko bajanje. lekara. a kad Sofku odvode u njenu sobu. On.u trgo vini se sve vi e gubilo. Tamo. u ivanjima. A kad je ona izgovorila: Sve. u asnuta Sofka sve mu karce do ivljava kao jednog mu karca.efendi Mita. pije se. poraz i ru enje svih iluzija. "njoj cela kuæa. a potom i njegova kæer Sofka.. Uoèi svadbe. iako je sve to bilo plaæeno parama gazda Marka. sada veæ u godinama. kao da i ne postoji. posipanje raznim vodama. Mu karci. voðenje kod vraèara. ene æe "trista èuda iz besa i strasti uèiniti". liènim potr ebama i nagonima. veèito odla enje èuveni h eæima. halalakanje. rasko i. Kako je rasla i sazrijevala. pojaviæe se zakasnjeli izdan ak . Do ao je i dan svadbe. nego sramotu.. oblinama.. Tatina Sofkica!. uvijek uz Sof ku. vade no eve i zabadaju ih u stolove. kao da za mirisa ne to pokojno. babica. I zato joj. Simbolika za umiranje jedne ljepote. Osiroma io i materijalno sasvim propao. Uostalom.. U prvom planu je gazda Marko. to vi e potvrdi u novoj sredi ni.

Svi su oni enili sinove i birali snaje po svojoj volji. A kad bi zavladalo unutra nje ludilo u njoj. svojim iznenadnim dolaskom. bogata u seljaèkog porijekla. gazda Marku. i e brojeæi novac. rukom dodiruje . samo on ne mo e. zaus tavljen u namjeri. Ubrzo je Marko te ko ranjen.rog djeda Mitra. samo njemu brane. tuèe enu. ojaðena. tri dramska mjesta ili situacije koje roman èine velikom dramom ljudske du e . m aterijalno. da tamo pije i u sebi pati. a kad doðe. To je bio dru gi udarac ili postupak oca koji æe uni titi ivot kæerke. da je ubije.. probuðenih strasti. vièe na Sofku. noktima grebe po vratima. samo da bi se oslobodio bijede i konaène prop asti. majku i oca proklinje. Nastup efendi Mite je dosta grub. imali pravo na prvu braènu noæ sa snajom. nj ena ljepota sve vi e nestaje. Tomèa je odrastao. baca pune kese sa novcem u lice efendi Miti. "onda je zvala sebi sluge. odjuriæe u noæ. Efendi Mita tra i od Sofke da se vrati staroj kuæi. Nakon smrti gazda Marka poèinje novo poglavlje u ivotu Sofke.klimaks u romanu je kada "propali efendi Mita" prodaje svo ju kæerku Sofku nepoznatom strancu. Ophrvan prevelikim strastima. on ima utisak. ne za sinove. podbula. Neèista krv je potpuno ovladala njome. Tomèa je prenera en onim to je èuo. i Mitu. Sofka. sebe to vi e umr vila. Saznanje da je Sofka data zbog para a ne iz ljubavi . Drugo dramsko mjesto vezano je za dan svadbe i trenutak kada gazda Marko. zaslijepljen bij . "raskidao je veze .. na svoje imanje. a Sofka je bivala sve sreænija. blijeda. o èemu Tomèa ni ta nije znao. sve vi e se opija da bi. podsta knut piæem i pohotom. ne zadugo. ivjela. i to kakve. seljak jedan!.. kasnije. pun je omalova avanja i prezira: Pare! . Prvi je bio kada se odluèuje da je proda. U razvoju radnje ili na planu kompozicije romana Neèista krv javljaju se tri èvorna mjesta. . u Tomèi izazivaju gnijev i oèaj. U pitanju je zaostali dug za Sofku. a kada su ga previli i ponijeli kuæi.. da bi potom uzjahao konja i. ustaje. èijom je gospodskom ljepotom opsjednut sirovi gazda Marko. Retko dolazi. tjera silom a pije i tako. a snaga kopni.. i sina Tomèu. a jo i poni avanje rijeèima "kerpiè" i "seljak". ostavlja je samu. ali se u njemu sve lomi izmeðu tjelesne pohote i nekih obzira. ne za tebe nego za vas. uvrijeðen. prije njega. tuèe enu i puzi prema Sofkinim vratima a zatim. sazr eo u pravog mu a. ali ona tu pru enu ruku spasenja odbija. ostav i sama." Drugi susret sa Sofkom nije m ogao da podnese. na koljenima i laktovima ide prema vratima Sofkine sobe. s a eljom da joj se osveti. I za to su onda svi momci to bi slu ili kod nje. od toga. moje èedo. vrijeða. muèena od mu a. Svekr va. zar bih ja dao. Prvo dramsko mjesto . Svi su oni. a da pri tome ostane na distanci. tuèe je. ali nema snage da ih otvori i uðe u sobu. nego za sebe. drugi sada kada je do ao da tra i novac od Tomèe koji mu je njegov otac obeæao . da se ta mo na granici sa Arnautima bori i da pogine. prekida njen otac efendi Mita. te krv i utroba pokuljala. a ne znajuæi kako da izaðe iz te situacije. sve se ponavlja ispoèetka i sa poèetka ivota: propadanje. i udarajuæi ga no em u sapi. eli da se suvi e pribli i lijepoj Sofki. mjesta iz kojih izvire sva dramatika romanesnog ivota. A enino cvilj enje i kuknjava nalik su na no koji se zariva u srce. On. moralno i op ta degeneracija. Osjeæajuæi se pora enim. grede i crijepovi. bolesna. Ona se povlaèi u sebe. Uzjahaæe u bijesu konja. kæer? Ko si ti? ta si ti ? Kerpiè jedan. a kada ovaj odlazi. i to za njegovog dvanaestogodi njeg sina Tomèu. odjurio prema granici.. zagrcnut od bijesa i onemoæao od sil ne po ude. Onda. vene. Zato je i razgoropaðen. Ona je sada u njegovim oèima kupljena stvar. kune sve to je mu ko: i mu a Marka. I njega je otac mlado g o enio i sigurno je i njegova ena prvo sa njegovim ocem spavalai. kao njegov otac nekad.Zar da nije obeæao pare. Djeca koja su se raðala bila su malokrvna. Od tog trenutka gasi se pa nja i ljubav prema Sofki. u bijesu poziva slugu Arsu i tra i da mu os edla konja.. To je trenutak najveæih isku enja i za samu Sof ku. Taj harmonièni porod ièni ivot. Dakle. tuèe je. kao da se ru i kuæa i po njemu padaju tavanica. vlasni t vo sa kojim mo e da radi ta hoæe. spremna na jo veæu patnju. Trenutak kada. da bi na kraju od muke umrla. pojaseve oko sebe. Ali. morali uvijek biti gluvonijemi".

jer se za tu namjeru hvatao kao davljenik za slamku. Ona je njega oslovljavala sa "efendijice" i "tatice". Silno uzbuðena i sva drhteæi silno æe otvoriti vrata. da tamo tra i utjehu. po ao za ljepotom. bila s tara. kada je poèelo da se gasi staro gospodstvo i otima ono to je pripadalo had ijama. nestala je predstava o njemu kao autoritetu. Sofka æe pobjeæi tetki da bi pristala na v lastitu rtvu. a poreknut je . to ju je jo vi e razgnijevilo jer je znala da nije tako: da je on.gospodin. Povrem eno je dolazio kuæi.. turski i arapski. smirujuæe: Sofke. sjeæao neèe ga. poderana. veæ je donio odluku: udaæe svoju Sofku. Pred Sofkom je izgubio dostojanstvo. ali to je bio ne manji udar i za njega efendi Mitu. sa poispadalim pamukom. vr ijeða Tomèu i sa novcima bje i. koja svoj materijalni prosperitet do ivljava u vrijeme had i Trifuna. neopranost. roditeljska rijeè i odluka neporecive. a ne za bogats tvom. dvanaestogodi njaka. ru ilaèke krvi. i kao krijuæi se zatvarao se u svoju sobu.. ob razovan: govorio je grèki. Kada je brzo zapazila. oèaja i straha da ne izgubi poslednje upori te u toj ideji i namjeri da je "proda". Umjesto da je smiri. sinko! Ljie pota i mladost za vrijeme je. LIKOVI Efendi Mita Efendi Mita je jedan od izdanaka bogate èorbad ijske porodice.. a on sa "tatina So fkice". on joj. pokazuje unutra nju stranu svoga kaput a. ljepoticu. To je bilo prvi i jedini put da se ona suprotstavlja. On je izabrao ovo drugo.. neæu! Pa opet: Ja ne mogu i neæu za takvoga da poðem!. lijep. on je sve rjeðe dolazio . iznutra. Kao da se pla io gre ne pomisli i nagonskog. uvijek bio sa nekim drugim. Treæi dramski momenat je kada efendi Mita uleæe u kuæu Tomèe i Sofke. Poslednji put kada je do ao. on odlazi u Tursku. kada tra i novac. do lazio je samo noæu.esom to je u tome sprijeèen. Od bjesa on poèinje da se trese i prvi put poèinje da ispovjeda svoju nevolju. kr eæi nepisano pravilo po kom e su. masna. begovima i pa ama. koristeæi kao poslednji i najjaèi razlog. "kako mu se po æilimu prsti od nogu u èarapama grèe. I cijelo njegovo tijelo zaudaralo je na "znoj. ali uvijek blizak agama. a koji bezobzirno prisvajaju ono to je njegovo. Kad je razgrnuo pred njom mintan. Efendi Mita je iznenaðen i zaèuðen takvom reakcijom svoje Sofke. kad se enio. s mukom i jednom vrstom stida. za gazda Markovog sina Tomèu. bilo bi to rijetko. a tomèa "kupljenu" Sofku tuèe i tretira kao svoje vlasni tv .. hanove. u èije je domove odlazio i èije j e dru tvo volio. na nekim mjestima i bez postave. i tada. èesto je ostajao sam. I kad bi do ao. uæi u so bu i reæi mu: Ja ne mogu i . one predaèke. na prvi pogled. nju ko ju je najvi e volio. n aslijeðene. masnoæu". kako je samo gajtan bio nov. na konju odlazi u noæ. nepresvlaèenje. Da bi je uvjerio. U svemu tome kao da je bilo nekog bjekstva od sive svakodnevice i novog koje je nagrizlo i ru ilo staro. Bio je otmjen i gord. Ali. On je "efendi". u tom svijetu. dok je cijela leðna postava. tres u". incestnog u sebi. da u sukobu sa Arnautima pogine. a to bi bila posljedica "neèiste krvi". i uvijek spreman na neki put. ali uvijek naklonjen Sofki. kojoj ni ta nije sveto. Svima iz neposredne sredine je bio tuð i stran. sa nekim suvim podsmehom. seljankom. pred njim su bil e dvije moguænosti: da se o eni bogatom i prostom enom. a siroma nom. nemoæan da prihvati taj novi ivot i da se ukljuèi u njega... ali iz Sofkine perspektive: Samo vide kako se on podi e. Do njegovog otuðenja posebno dolazi nakon osloboðenja. gledajuæi ih. materijalnu propa st i bezizlaz u koji je pao. Raspameæena od onoga to je vidjela. Kada je do lo vrijeme enidbe. kako je Sofka rasla i razvijala se u ljepotu koja zanosi i uzbuðuje. sam ruèavao.. i ne sluteæi da æe mu se ona suprotstaviti. Sofka je vidjela ne to to nikad nije mogla ni pomisliti. ili pak lijepom. On je u Sofkinim oèima i ustima vidio ne to i kao da se. Njegove rijeèi su. Meðutim. Vidjela je kako su rubovi njegovog mintana bili op iveni skupocijenom p ostavom. To iznenaðenje Bora Stankoviæ kazuje samo jedno m konstatacijom. Ne eleæi da se tu i sa onima koji su ni i od njega. èega je bila svjesna i sama Sofka. zbog nemoæi.

Kada je veæ bila u la u vode skladnog porodiènog ivota. obièna. "ramena i leða jednako su joj bila jedra. uvijek vrele jagodice i stisnute tanke usne. mo e novcem kupiti. u toj situaciji. tako vidno i jednostavno ma nifestovalo. vrele jagodice. Prvo nam daje portret Sofke: bila je lijepa. krupne oèi. kao svaka stvar. uvijek vla na i str astvena. neka stvar. koj a kao da je stala zanavek. crna i te ka kosa i vla na i strasna usta. neponovljiv po svo joj psiholo koj punoæi i nemjerljiv po ivotnom udesu. u potrebi da u svemu bude jedina i neponovljiva. Pokazujuæi poderanu i prljavu unutra njost i prljavu unutra njost min tana. visoko èel o. mada se ta "neèis ta krv" i "dvogubo" u njoj nije. jedrost i vitkost tela.. bila je ljupka i prava. ali èiji se kraj ne vidi. raz vijena" . bar u prvo vrijeme. idealnu ens ku ljepotu i njenu èulnost: oblost. Iz te samosv jesti ishodilo je i Sofkino pona anje: . Na poèetku drugog poglavlja vidimo kako Sofka ne eli da misli na svoje pretke zbog nekog pritajenog strahs da i ona u neèemu mo e biti slièna njima. koja se. puna. u "Tomèinim oèima postojala druga.ljepota je uèinila gordom i sreænom." Efendi Mita je predstavnik had ijskog vranjskog svijeta koji u novonastalim uslovi ma propada i materijalno. unutra nju gordost i niz drugih crta koje su se ispoljavale u dr a nju. pojavljuje se on. Bora Stankoviæ je od Sofke naèinio centralni lik u ro manu i najizrazitiji umjetnièki profil ene u srpskoj knji evnosti. iznova promjeni sudbinu Sofke i da joj do kraja zagorèa ivot. a sa godinama ta ljepota postajala je sve "rasko nija i zanosnija". ponete jo od predaka. imala je bijelo lice. A od svega toga to je bilo oblo i kao saliveno i èinilo njenu ljepotu. Prateæi njenu pojavnost i razlièite naèine ispoljavanja njenih unutra njih nemira i ivotni put koji vodi u patnju i biolo ko propadanje i degenraciju koja se sluti. no en egoizmom i krajnje bezobziran. Od njih je ponijela gospodski izgled. Pojavom. belina ruku i belina k o e. Sofka Sofka je poslednji izdanak nekada nje had i Trifunove porodice. da je jedan prop ao èovjek. ali nje nim prstima i sa jo nje nijim vi e dlana oblim i punim èlan kom ruke koji su pokazivali svu bjelinu njene ko e. od tog trenutka. bujna.i njegov ugled. Sofkina ljepota odreðene je atributima koji nagla avaju tu neponovljivu.ruke su bile oblije i jedrije. osoran i pre k. sveden na poni enja i golo trajanje.. krupne crne oèi. on je razgolitio svoju bijedu i pokazao da je niko i ni ta. a nemir i vrelu krv od svoijh predaka. Naslijedila je spol ja nju ljepotu oca i majke. crna meka i te ka". Efendi Mita pojaviæe se u jo jednoj dramski oblikovanoj situaciji da. sa istim suvim. "dugih i suvih ruku. jer je ona. i da æe tom ljepotom zadivljivati i njome pora avati svijet. u suzdr anim odnosima prema drugima. sa nekim skrivenim tragovima "neèiste krvi" u sebi. pobjesnio to jo jednom mora ma manifestuje svoje propalo stanje i tra i ne to zbog èe ga bi morao da se stidi Efendi Mita. u nesvjesnoj elji za dominacijom u odijev anju i izgledu u odnosu na svoje vr njakinje u elji za dopadljivo æu i u provociranju d rugih svojim pogledima. meka. nije ni slutio da je uni tio ostatak ivota Sofke. I sva t a svojstva bila su svojstvena i njenim pretkinjama. . O samog poèetka saznavanja svijeta i sebe Sofka je bila uvjerena da æe biti lijepa i najljep a. rasko nom ljepotom i djevojaèkom psihologijom Sofke Bora Stankoviæ se detaljn ije bavi u èetvrtom poglavlju svog romana. jedino je kosa bila bujna. uoblièena. i moralno.

mimo obièa ja. . prividno mirnim tonom.sve njene elje i d jevojaèka nadanja. uvodi dijalog. Ne eleæi da se pomiri sa nametnutim rje enjem. pred vratima je ugle dala njegove cipele i odmah je poèela da drhti. Sofkin unutra nji ivot obilje avaju misli o sebi i drugim djevojkama. iskazuje se tako bi. snovi. ispunjavaju je nade. strijepnja i st rah da æe se pojaviti neka mlaða i ljep a.. A kad se u njoj pokrene taj unutra nji ivot. samu sebe voljela.da æe ostati neuda ta. onda se javljaju njeni ne spokoji i psihièka muèenja: . . ona. svakoga j e mu karca gledala u oèi dok ne bi oborio pogled.. samo malo drukèije prirode: na jednoj strani je ono o èemu je sanjala . po tovanje i strah od svoje blizine i prisustva. nalazi snage da se pojavi pred njim. obavija. . u poslednjem trenutku. uzima je i ona."uhvati je ono njeno "dvogubo" ja. sasvim se predaje nei zmjernoj sreæi i èulnom u ivanju). a Sofka se ne udaje. Silina otvaranja vrata govori o njenoj rije enosti i odluènosti da se usprotivi i saèuva sebe od poni enja. savladan tom njenom ljepotom. a potom i da je ispros i za svog maloljetnog sina Tomèu. èulno. visokom tamnoputom i sna nom mladiæu. svi njeni snovi o mladom. .svu je obuzme ono "njeno": "snaga joj u èasu zatrepti i sva se ispuni miljem". a na drugoj strani . u tom zagrljaju. . lju . da se smjelo suoèi sa njim i da mu ka e svo je: Ja ne mogu i.u svojoj ljepoti je vidjela svoju sigurnost. Zato i vi e voli zimu. U tom trenutku."od beskrajne èe nje za neèim oseæa da bi jauknula". I takav momak prilazi joj. ali je na la smjelosti u sebi: "siln o otvori vrata i uðe". svadbe i okupljanja.nagonski dio. da kupi njihovu kuæu. pa je kod drug ih izazivala divljenje.Nagonsko."mu karce je zaluðivala".ravnodu na i sa visine gledala na sve djevojke oko sebe. Vrijeme prolazi. gleda njega. njegova odluka. Suoèen sa svim tim. Poku aæe. Tada joj sve biva "lak e i slaðe". pa se javlja novi strah . Meðutim."topi se od neke sladosti" . gorèinu i uvrijeðen ost. tone. odvojena i daleka od svijeta. koja je znaèila otpor i nemirenje. a nenavikao na takvo pona anje svoje kæerke. strasti i zanos i. èuje muziku. nosilac "neèiste krvi". nestaju onog trenutka kada je u njihovu kuæu sa efendi Mitom do ao i gazda Marko. kada osjeæa da umjesto jedne Sofke postoje dv ije: jedna ona sama i druga izvan nje . Njen unutra nji ivot se iskazuje u razlièitim vidovima. neæu! Pisac taj momenat obraðuje dramski. slobodu i odbranu. . razvija unutra nju dramu svojih j unaka. veæ samo samoæu i ti inu. Opet se u njoj javlja psihièka podjeljenost. kada se intenzivira i poène èulnost neukrotivo da narasta. o daje se sanjariji (vidi svoju svadbu.uvjerena da njenoj ljepoti niko nije dorastao i da se takav nikad neæe pojaviti. prvo. Iz èetvrtog poglavlja sazna jemo da ne voli posjete. dio koji èesto ovlada njome i ona mu se predaje. odoliæe isku enju. ali. na kome æe joj zavidjeti sve druge djevojke.pristanak oca. izmi ljenog. a i z oèiju joj je izbijala "silina". -"sama sobom bila zadovoljna". miluje. da je smiri govoreæi j . surova stva rnost koja potire snove.Jednom kad je bila sama i kada je do lo ono "njeno" pozvaæe sebi i polunijemog i p ijanog slugu Vanka. . on æe se samo namr aèiti i usne æe poèeti da mu drhte. Kada se Sofka popela da ocu izrazi svoje neslaganje..Kada je kapija zakljuèana i kada je sasvim sama. to je ta "druga" Sofka stra no grli. ona je bila uzbuðena.

Iz narednog poglavlja èitalac saznaje da je on iz gornje èar ije. Kada je stigao. Ona je bi la nalik na predmet u funkciji tuðih namjera i elja. ravnodu nost na sve i nezainteresovanost za bilo ta. kako bi mogao tako raspojasan i opu ten da se preda ugodnim mislima. Gazda Marko biæe oèaran kuæom. pa i onda kada je svekar do ao da je vidi. tato. ali vje to sakrivana od nje i okoline. enske nagosti i èulnosti i uzajamnih zadirkivanja.Hvala. sigurno bio lak i. dakle. sa njega skine pojas. i pored ovakve alopojke srca... poglavlju romana. ali kad je jo jednom èuo ono njeno "ja ne mogu". Ali. da je doseljenik i po svom porijeklu seljak iz pèinjskog kraja. a ono b ar se kome nadala. Sa migreniènim bolovim a u glavi i sa uvijenom glavom.Oh. sa utiskom da joj se " srce èupa a snaga raspada". Zato i njene rijeèi upuæene njemu:. tatina Sofka!.Evo. A kad joj je pokazao svu bijedu n jihovog siroma tva ona æe. snevala i u snu ga ljubila. èime je zapeèatio i njenu sudbinu. raspjevanosti. tato. veæ u neèemu drug ome ..j o prolaznosti ljepote. Tada æe se prvi put i èuti njegovo ime. tato!. èedo!Hvala. pa ma koliko sve to bilo bolno i ni teæe kada je u pitanju njena sreæa i sudbina. fizièko i psihièko satiranje. ostavlja je nezaintere sovanu i ravnodu nu prema svemu.. to se vidjelo i pri odlasku. kada efendi Mita ka e:. Jedna od izuzetnih scena u kojoj je u prvom planu Sofka jeste i ona iz hamama. kao da simbolièno ispisuje svoju zgaslu ljepotu. sreæan to je pristala. Bora Stankoviæ je. Na njega nailazimo samo u nekoliko poglavlja. s avim podlegav i svojoj preostaloj èulnosti i "neèistoj krvi". kada Sofka grca od bola u sebi.Ovo je ta "efendi Mitina kuæa". ona sjedi pored ognji ta i zgasle vatre i prutom ar a po pepelu. moja Sofka. Èak u njoj ima i kajanja to se o pirala i suprotstavljala jer bi. reæi æe samo: . pren era en. u Sofki i nesebiènosti. Na kraju. odmah je sjeo i. Sofkice! Nakon svega to joj se desilo. nisam znala. i samomuèenja. æu tke i bez glasa otpora ili prigovora. i slaðe bi ga podnosila". i samoodricanja. bla i. a on. atmosfere. odskoèiti od nje. Gazda Marko Gazda Marko je jedan od najvitalnijih i psiholo ki najuvjerljivijih mu kih likov a u prozi Bore Stankoviæa.. vidimo je kako sasvim povuèena. ona æe osjeæat i samo "otupjelost". èekala ga. okrenuo se prema kuæi i dugo sa u ivanjem gledao u n ju. Razlog nije u èinjenici to ide za nedragog. veæ pomirena da mora prist ti. A sama pojava njegove ene Stane treba jo vi e da istakne njihovo porijeklo i uka e koliko je velika razlika izmeðu onog . Zatim æe izaæi u noæ. i samoranjavanja. bilo da je to blisko ili ne. Ovo je moja domaæica. spremna da se svjesno rtvuje zarad oèevog i porodiènog spasenja od potpune bijede koja je veæ bila prisutna. gazda Marko . izgubljenu snagu i iv ot nalik na taj pepeo. ukra en po rtvovanjem.Oprosti. Prvi put se javlja u 8. Tada bi joj "i sam njen sopstveni bol i jad. a ovo je m oja kæi. raspojasanosti. Ima. sa namjerom da se "upi e" u svijet uglednih lj udi. s lika puna ivota. èesto i pijana priziva sluge. ostaje crta mora se. tek sada. on æe. u oèima svih "postala velika". Ovo je moj saraj. izgovarajuæi rijeèi:. na kraju. silav. sav se trewsuæi od bijesa. kao stranac i neznanac koji je do ao sa efendi Mi tom u njegovu kuæu da je vidi i kupi. Kada je uzjahao konja. Spremnost na liènu rtvu nije prestala i nakon upada oca efendi Mite u njihovu kuæu i nakon svih njegovih uvreda nanijetih Tomèi. naredio da ga sluga Arsa raspremi da ga izuje. poni avanja. samopo rt vovanja. Stoièki.to vi e neæe biti ono to je dosad bila: Dosad bar iako nije koga volela. ostavlja sa nezdravim porodom. sasvim klonuti i skoro pasti pred njegove noge . prenera ena.. podnoseæi udarce. kao pravi gospodar. Pogled koji prvo baca na dva velika sanduka i te ke katance na njima u svojoj sobi èitaocu treba da sugeri e da ima dosta para i da iza te seljaèke sirovosti krije dobr o bogatstvo.

obraæanje pa nje na izgled ( da se viðaju lica bela. ostajuæi uskraæen za mnoge mladalaèke snove. na kolenima tovima ide prema njenim vratima. muziku i vatre. on osvjetljava njegovu pro lost i otkriva otkuda on u Vranju. on hrli prema njoj. Ima istine u tome. ostav i sasvim sam nakon povratka iz efendi Mitine kuæe i susreta sa S ofkom. Gazda Marko je bio bli zu granice. Jusuf je ubijen od jednog Markovog bratstvenika. bez prijat elja. oèuvana i negovana ). èuvajuæi se krvne osvete . Biolo ko propadanje. smatraju d a je u prvom planu sociolo ki aspekt romana i da je propadanje efendi Mitine porod ice uslovljeno dru tveno-istorijskim trenutkom u kome on ivi. Trgovao je i stalno bio na nekom putu. a li i poku ava da se od samoga sebe otrgne . ali sa podsvjesnom eljom da on ima tu ljepotu pored sebe. psihièke devijantnosti (i zopaèenja) prethode materijalnom. Ophrvan strastima. al i za Boru Stankoviæa u prvom planu je ne to drugo. Do li su tu bez ugleda. nosi nei ivljenost i proma en ost ivota. gazda Marko bje i od svog silnog nagona u smrt . slatki ima i odevanju. Uh vaæen u namjeri i presjeèen u elji da joj se to vi e pribli i. Sam pojam neèista krv otkriva se u dosta slo eniom znaèenju: podrazumijeva razlièite vidove svoga ispoljavanja. do ljaci. sa enom i si nom dolazi u Vranje. poglavlju Bora Stankoviæ daje osvrt na porijeklo gazda Marka. one ga èak uslovljavaju i ubrzavaju. kao i ostale Borine liènosti. Ahmet je imao i sinovca Jusufa. suva i ko èata i sva je mirisala n a seljaèki miris.Ode gazda i poseèe alata! I gazda Marko. kao skorojeviæi. ali sve du e odsustvo dva prijatelja i sve veæa bliskost izmeðu Markove sestre i Jusuf a dove æe do tragiènog razrije enja i Markovog bjekstva iz tog kraja. Naime. prosti. za èije je ozn aèavanje pisac uzeo metaforu neèista krv. na vonj ðubreta i sve inu jaka prosta odela Vjerovatno da je gazda Marko. mnogo bitni je za njega kao stvaraoca. uvijek u dru tvu Arnauta Ahmeta. ne na. nasljednim faktorom. nesvjesno grebe po vratima i kao da je vidi iza vrata i èuje njene damare. d . a Marko. dok za njim vièe Arsa: . U 13. a to je uzrokovano biolo kim. sa kojim se i bratimio u manastiru Svetog oca (Prohor pèinjs ki). Oblici ispoljavanja neèiste krvi kod predaka: 1) 2) 3) predavanje izobilju i rasko i i udaljavanje od rada i bilo kakvih poslova. cijelo selo je bilo njegovo bratstvo. kada je uz Sofku. u gradsku sredinu. jer i njega su na silu i bez ljubavi o enili dok je jo bio dijete. donio odluku da Sofku dovede u svoju kuæu i da nju kupi umjesto kuæe. koji je trebalo da bude njegov nasljednik. u noæi. uz piæe. Uhvaæen u svojoj proma enosti i neostvarenosti sebe kada j e u pitanju mladost i enska ljepota. neprihvaæeni i nepriznati. svoju strastvenost. kada je rijeè o romanu Neèista krv. Imao je jednog sina Tomèu i sest ru koju je pazio i mnogo volio. bez ikakv e vidljive osjeæajnosti. Problem "neèiste krvi" u romanu Mnogi tumaèi Borinog djela.a to oni. kada je eli. Vrhunac njegove zaslijepljenosti i izbezumljenosti jeste u gestu kada uzjahano g konja no em udara u sapi i juri u mrak. jesu i svijeta efendi Mitine kuæe. Ona treba da poka e i kakav je o dnos izmeðu gazda Marka i nje. Meðu njima je otuðenost i potpuna ravnodu nost. dalekose nije i dublje. da mu bud e snaha. Gazda Marko æe svoje namjere i silinu svoje snage. u ivanje u jelima. radosti. pokazati na svadbi. Markova ses tra je ostala bremenita i taj grijeh i sramota morali su biti naplaæeni. zatvoreni u svoju prostotu i seljaèk u prirodu. strasti i za ljepotu o kojoj svako san ja i nosi je kao nedosanjani san. Njegova ena je bila blijeda. odreðujuæeg za porodicu i sudbinu Borinih junaka. a to je biolo ko propadanje i op ta degeneracija koja je zahvatila porodicu. na mleko. Postoji èitav registar izvedenih pojavnosti ov og biolo kog èinioca. on tuèe enu.

umobolnost. slabo zdravlje i neotpornost. 5) voðenje razvratnog ivota na imanjima sa seljankama. k arakteri e ih podbulost. 6) jaki nagoni i strasti kada se gubi kontrola nad sobom (pona anje Kavarole. 7) bolesti (oduzetost. predavanje sanjarijama u kojima se iskazuje njeno erotizovano biæe. istièuæi u prvi pl an ono njeno dvogubo ja . lakim enama. Sofkina prababa zaljubljena u uèitelja Nikolèu i njegovo pjevanje. sa utiskom da je mnogo to ta naslijedi la od svojih predaka. vi e ensko no mu ko ). . kao to su sanjarenje o mladiæu. presjekla je ile u kupatilu. naroèito kada su u pitanju ene. Tu se u prvom redu misli na psihièka mutna stanja i njena pona anja u ml sti. otpu tenim iz turskih harema. malikrvnost i bolesti. samopo rtvovanje i stoicizam. u ivanje u bahanalijama.e to vi e pred drugima istakne i naglasi svoja ljepota i strastvenost. u svemu ovome ima i ne to to je samo privid neèiste krvi . pogledom i dr anjem izaziva prolaznike). koja su u tim godinama i normalna. a sve mu ke po kuæi ne gledajuæi ni rod. 4) elja ena da budu zavodljive. snaga erosa koja ispunjava biæe. obzir. bez obzira na pol i rod. a na kraju romana sa gluvonijemim slugama. pohota ispoljena u susretu sa gluvonijemim Vankom. To su: nagla ena èulnost koja dijeli biæe na svjesni i nesvjesni dio. Cigankama. povlaèenje u sebe i svoju samozaljubljenost njena narcisoidnost. Kod Sofke se neèista krv iskazuje na slièan naèin. Iz njihovog pona anja je izbijao imperativ: moæi svojom silnom lepotom sve ostale enske iza sebe baciti. obuz etost ljubavlju. èulnost. O svemu ovome moglo bi se razgov arati. potreba za dopadljivo æu. utoliko vi e to dosta toga Sofka nosi kao plemenitost. samo nalik n a neèistu krv . Sofkina tetka Naza tri puta bje ala od kuæe i tri puta se turèila). kao to je i had i Trifunov sin bio bled. psihièki labilna. ni doba osvojiti i zaludeti . Ali. degeneracija izra ena kod poroda: djeca su fizièki slaba. divljenje drugih prema njoj i osvajanje (stoji na kapiji. suv i tanak.