BORISAV STANKOVIÆ

Srpski realizam je prolatio kroz vi e faza. To su: romantièna faza, klasièno-realistièka i moderna faza realizma.

Ovoj poslednjoj fazi, koja u sebi nosi odlike realistièke tradicije, a li i otvara vrata srpskoj modernoj prozi, a koja se obilje ava jo i kao lirski real izam pripada Borisav Stankoviæ, pripovijedaè, romansijer i dramski pisac. Njegovo dj elo je, u tom smislu, primjer povezivanja ili sinteze starog i novog u srpskoj kn ji evnosti s poèetka dvadesetog vijeka . Borisav Stankoviæ je roðen 1876. godine, neposredno poslije osloboðenja Vr anja od Turaka (1875). Kada je veæ poèeo otkrivati svijet, starog Vranja vi e nije bil o. Staro tursko je zauvijek nestajalo, a umjesto njega formirali su se neki novi dru tveni odnosi, dolazili neki novi ljudi, novi moral sa njima, nova pona anja i j edan posve drugi mentalitet. Ali, i pored toga, Borisav Stankoviæ æe nostalgièno pisat i o starom i prizivati staro, uvijek okrenut pro losti, sa negativnim emotivnim od nosom prema novom. Tako u pripovijeci Stari dani, kada je u pitanju novo, on ka e: ta ima sad tamo da vidite? Ni ta. Prosta, mala varo ica, opkoljena vinogradima i brdi ma On vidi pola seoske, pola varo ke kuæe, gomile ðubreta i neki novi svijet. Ali, i por ed toga, kad je odlazio iz Vranja na kolovanje (Ni , Beograd), uvijek je u sebi nos io Vranje i zavièajni svijet Vranja kao svoju trajnu opsesiju. Vranje i njegovi lj udi, njihova psihologija i naèin ivota, jezik i pjesma, uvijek su bili vrelo sa koj eg je zahvatao i crpio graðu za svoja poetski nadahnuta djela. Borisav Stankoviæ je napisao sledeæe knjige: zbirke pripovijedaka Iz sta rog jevanðelja (1898), Stari dani (1902), Bo ji ljudi (1902) i romane Neèista krv (191 0), Gazda Mladen (1927) i nedovr eni roman Pevci, zatim drame Ko tana (1902) i Ta ana. U toku Prvog svjetskog rata, nakon zarobljavanja, internacije u logor u Dervent i i povratka u Beograd, pisao je reporta e i kratke zapise o ivotu u okupiranom Beo gradu, koje æe objaviti u knjizi Pod okupacijom, to æe mu donijeti mnogo neprijatnost i. Umro je 1927. godine u Beogradu, ogorèen na ljude i nezadovoljan svijetom oko s ebe. Bora Stankoviæ je graðu za svoja djela crpio iz prièa drugih ali i neposre dnog do ivljaja. Tematski krug njegovih proznih i dramskih djela èini zavièajni svijet : Vranje i patrijarhalni odnosi, socijalna i individualna pro lost, u kojoj je nal azio poeziju ali i grubu realnost, punu nesporazuma, nerazumijevanja, trauma i l judskih proma enosti. U djelima Bore Stankoviæa nailazimo na: ljubav, ljepotu i mladost; ene i strast; al za mladost ; odnos starih i mladih; propadanje starog i nastajanje novog.

Interesuje ga moral i psihologija liènosti, ono emotivno, nagonsko, tamno i duboko u èovjeku, zbog èega su ga nazvali na im Zolom. Od Stankoviæevih pripovijedaka posebno se izdvajaju: Stari dani, Tetka Zlata, Nu ka, U noæi, Uvela ru a, Prva suza, Pokojniko

nikakva gordost ili pak kuæni sjaj. begovi turska privilegovana klasa. Njihovo propadanje je bilo toliko primjetno da nije moglo da ga prikrije nikakvo odjevanje. a ne i ono to je sladunjavo. dr eæi i dalje do svog gos podstva i ugleda. godine. ostao je sa svojim èitlucima. Dojuèera nji nadnièari poè li su da otimaju njihovo imanje i da se pona aju kao gazde i vlasnici onih posjeda na kojima su samo kmetovali. Ðurðevdan. Roman Neèista krv u sebi nosi elemente sociolo kog romana. èivèijama i rasko nim kuæama. tek osloboðe noj Srbiji. tj. Sa osloboðenjem. u djelu Neèista krv postoji i biolo ki aspekt. Roman zahvata razdoblje poslije osloboðenja Vranja od Turaka. preduzimljiv svijet koji je dolazio do lijepih turskih kuæa ili pravio nove kuæe. ali zbunjen nov im odnosima i nemoæan da se snaðe u ovom vremenu. Sa odlaskom turske vladavine odlazili su i nestajali i stubovi te vladavi ne: pa e. Zavr etak romana je skraæen za 30-40 strana. n roèito u Vranje. Ljuba i Naza. obilje avale su krupne dru tvene promjene. to roman i èini psiholo kim djelom i romanom liènosti. Polazeæi od predaka svojih junaka i iduæi od generacije do generacije. Taj stari vranjanski. jer su u njeg ovoj osnovi sadr ani jedno vrijeme i dru tveni odnosi i promjene u tom dru tvu. mutno. posebno se zadr avajuæi na njihovim nagonim . vatreno. to æe na tematskom planu biti prisutno i u romanu Neèista krv. po bogatstvu. Meðutim. To vrijeme. Bio je to svijet skorojeviæa koji æe naæi svoje mjesto i u romanu Bore Stankoviæa. Ali. Paraputa Voleo je ono to je sirovo. NEÈISTA KRV Ovo Stankoviæevo djelo prvi put se pojavilo kao pripovijetka pod istim naslovom Neèista krv 1900. ili pak odlazili u Tursku da tamo potra e u tjehu i izlaz za svoju nemoæ. vijeka. njihove èivèije ili nadnièari. St varalo se novo dru tvo zanatlija i trgovaca dru tvo skorojeviæa. Stari vranjanski svijet. feudalni poredak. U Vranje je pristizao svijet koji se obogatio raznim pekulacijama i otimaèinama. Ne eleæi da se parnièe. s uvjerenjem pisca da æe jednog dana moæi da ga tampa u prvobitnoj zamisli. godine. age. koji je bio d ugo pod Turskom. neodoljivo i to izaziva bol. hropac. bezgranièno osjeæajno. Tako je roman Neèista krv definitivno ostao u obliku i sa krajem koji i danas imamo. a njihova imanja i kuæe kupovali s u ili silom otimali dojuèera nji seljaci. I ne samo to. Had ije i èorbad ije sve se povlaèe pred naletom novog. u ne to skraæenijem izdanju. godine. koji j e bio samo dekor i maska. il i vrijeme s kraja 19. znan kao staro ili pusto tursko . koje je bilo na putu velikih trgovaèkih karavana. burno. godine. Bora Stankoviæ prati njihova biolo ka. Jedan stari. ljudi sa granice. iako su sve vi e i vi e materijalno propadali. had ijski svijet poèeæe i biolo ki da propada. nakon 1875. da bi se iz tampe pojavio 1910. poèinje da pristi e n eki novi svijet. Na Bo iæ. do ao je Prvi svjet ski rat i rukopis je nestao.va ena. jednim od najkompleksnijih kada je u pitanju slikanje psiholo kih stanja i du evnih drama u srpskoj knji evnosti. i ntelektualno i suvi e izglaèano. zbog nedostatka novca za tampu. kako u Vranju tako i u iroj. had ije i èorbad ije èesto su odusta i od svog prava. zatvaraju se u svoj svijet. oporo. Staro tursko vi e nije postojalo. ugledu i presti u vrlo blizak nekada njim aga ma i begovima. nestaj ao je. kome æe preko pojedinaènog biti odslikano i op te. patnju. naroèito na jugu. n adreðen prethodnom aspektu. a potom poèelo da izlazi kao roman u nastavcima u onda njim èasopisima. koji se javlja kao primaran. Nakon dugotrajnijeg rada i vi e verzija roman je bio gotov 190 9. dizali ruke od svega. nasledna svojstva.

Pisac poèinje od porodiènog pro speriteta koji je do ao sa had i Trifunom i njegovim neumornim radom. ako se iz toga iskljuèi had i Trifun. materijalno i biolo ki propao svijet koji okonèava u potpu nom krahu i materijalnom porazu. vijeka.prababa Cona. z atim gazda Marko i sin mu Tomèa. uvjeren da æe mu to d onijeti materijalno izbavljenje (dobiæe silan novac za nju). neponovljiva pripovedna drama u na oj kn i evnosti.tetak ludi Rista.na moralno i biolo ko propadanje. sticanjem boga tstva. Predstavnici pro log su preci junakinje Sofke: . javlja se i njen otc efendi Mita.djed Kavarola. drama dru tvene sredine Vranja krajem 19. nakon nj . U tom smislu i vrijeme u romanu se dijeli na ono pro lo i ovo sada nje. njegova kæerka Oni su .Sofka. onu tamnu i malo proz irnu stranu njihovog biæa. èiji su korijeni u "neèistoj krvi" koja je ovladala had i Trifunovom porod icom i njenim potomcima. .njegova sestra Naza . S vremena na vrijemr. èiji je polednji mu ki izdanak efendi Mita. za koga je udaje efendi Mita.efendi Mita i . u kome nis u mogli da naðu oslonac za dalji porodièni opstanak. U prvom planu romana Neèista krv su. U prvom poglavlju. jesu potomci: . moralno i biolo ko propadan je.postali siromsi. Meðutim. dodirujuæi manje ili vi e i predele nesvjesnog. To je i prvi takav prilaz liènostima u na oj knji evnosti. .pradjed had i Trifun. Predstavnici sada njeg vremena. Njih je porazila vlastita krv i ivot. materijalno. ljepotica. kojima je ispunjen prostor romana. jer je to: psiholo ko-sociolo ka drama meðu liènostima i u samim liènostima. dakle. u pojedinim situacijama. Glavni akter romana je Sofka. Sadr aj romana Roman Neèista krv podijeljen je na 33 poglavlja. sem prvog poglavlja.a i strastima. pri èemu naslov romana prvenstveno upuæuje na ovo potonje . i poèetkom 20. roman drama liènih strasti koje haraju i polove (cijepaju) liènosti. a sa bogatstvom i ugleda u gradu i autoriteta u porodici. U njima su uzroci i korijeni kako materijalnog tako i moralnog i biolo kog propada nja. Roman Neèista krv je uostalom roman drama. nastanjuje cio roman. èiju sudbinu Borisav Stankoviæ prati od prv ih njenih djevojaèkih dana pa sve do usahnuæa njene snage i zgasnuæa njene ljepote.noseæi neèistu krv predaka i teret jednog vremena koje ih je materijalno ra zorilo . koje je vrlo v a no za razumijevanje osnovne teme sadr ane u naslovu i uzroka propadanjajedne had ijs ke porodice. Pro lo je samo jedna vrsta uvaoda u sada nje koje. .

grli . kao u Sofkin om djedu Kavaroli. sve suzdr ano u govoru i ispoljavanju osjeæanja. kako njena snaga postaje sve bujnija. a njena ljepota neodoljiva. punu strasti i snova o lijepom i kr nom mladiæu. muzika jeèi i bubnjevi bubnjaju svom silinom. utoliko vi e to udaja nije bila vlastiti izbor to nije obeæavala sreæu i neki trijumf. i on se povlaèi. uvijek uz Sof ku. na kraju. u ivanjima.. ali bez ugleda.. Mlada Sofka nikad nije htjela da razmi lja o tim svojim precima jer bi se pri tom poèela i sama osjeæati bolesnom. lekara. u asnuta Sofka sve mu karce do ivljava kao jednog mu karca. vièe igra. tebe. Ona je njegova mezimica. svojim eljama. Do ao je i dan svadbe. . i nada i slutnja da æe t a ljepota. odmah je za elio da je ima za snaju. kidi u na ene. iz takve porodice. Marko grdi sta . u Nazi i drugima. Uostalom.. kada je dojuèera nji seljak gazda Marko prvi put ugl edao Sofku. on odluèuje da ljepoticu Sofku. u prababi Coni. rasko i..egove smrti sve se izmjenilo: vi e nije bilo reda u kuæi. posipanje raznim vodama. u svima njim a (i u mu karcima i u enama) zavladao nemoral. efendi Mita sve rijeðe dola zi kuæi. kao da i ne postoji. To je prava erupcija seljaèke z drave energije i one "radom ubijene strasti". U tim trenucima. mrtvaèko". to vi e potvrdi u novoj sredi ni. okrenut sebi .. I zato joj. To se isto de avalo i sa enama: predavale se dotjerivanju. eljama da se dopadnu svakome. Mu karci. On. stare vranjske aristokratije. iako je sve to bilo plaæeno parama gazda Marka.sirovo. dok nisu poèeli da pobolijeva ju i postaju svijet izopaèenih i degenerisanih: Toliko umobolnih. efendi Mita. babica. svuda i u svemu se osjeæao duh gospodstva. po povratku kuæi iz amama. imanja su propadala. uzetih. Tatina Sofkica!. pomje ana sa drugim ena ma nagih tijela. opijen njenom blizinom. uda za gazda Markovog sina. halalakanje.. A kad je ona izgovorila: Sve. kotlovi su puni rakije. Osiroma io i materijalno sasvim propao. Sa pro pa æu turskog. nego sramotu. u njemu se probudila nova vrelina i zanos. Mu ki sviet se sve vi e udaljavao kako o d posla tako i od drugih ljudi. ona nagonska strana biæa. vremenom. i njen otac. ne aleæi koliko daje. Sofka je postajala sve ljep ai izazovnija. Sofku odvode u hamam na kupanje. Iznad svega voli Sofku. to èini iz dva razloga: zbog njene rasko ne ljepot e i zbog elje da se kao prido li i imuæan. sa utiskom da nije to kraj s tare slave i bogatstva. U prvom planu je gazda Marko. toliko bajanje. Otvara k rinju punu srebrnjaka i zlatnika i sve joj to pokazuje i kao da pred njom razast ire. gruboi neukrotivo.slu a pomalo alobne pjesme o udaji. pije se. A onda je. za dvanaestogodi njeg Tomèu.u trgo vini se sve vi e gubilo. Sofka. po nepisanom pravilu i "zakonu" predaka. ene æe "trista èuda iz besa i strasti uèiniti". tra eæi od nje da ka e koga najvi e voli.efendi Mita. kao da bje i od nove stvarnosti i novog ivota. skoro istih godina. pojaviæe se zakasnjeli izdan ak . neukrotivi i podivljali od pomame èula i strasti. a kad Sofku odvode u njenu sobu. Odlazi pre ko granice i tamo ostaje nedjeljama i mjesecima. U kuæi pak g azda Marka sve je drugaèije . Jer. Eto. kao da za mirisa ne to pokojno. po obièaju. Sve je sljaèko i neukrotivo u provali strasti: "zdravice. "njoj cela kuæa. vade no eve i zabadaju ih u stolove. Simbolika za umiranje jedne ljepote. sjaju. sijeku sebi vekne. Tamo. a potom i njegova kæer Sofka. odnosno za se be. pripasti prvo njemu. za smrt svih i luzija koje je razvijala u trenucima svoje djevojaèke samoæe. Uoèi svadbe. pa je zato i Sofkica!. usklici". mekotom i bjelinom tijela. kuæu. a " sve enske" takoðe vidi kao "jednu op tu ensku". toliko r aðanja djece sa otvorenim ranama. buèno. o opro taju od mladosti . On pada pred n jom i u mraku joj se ispovijeda. umiranje u najboljim godinama. ali. pjeva. bolje reæi da je p roda za veliku sumu novca. Kako je rasla i sazrijevala.. veèito odla enje èuveni h eæima. pora ena saznanjem za koga je otac udaje buni se. U efendi Mitinoj kuæi sve je organizovano i otmjeno u izgledu i dr anju ljudi. svjesno p ristaje da bude rtva radi materijalnog spasenja oca. naroèito zbog tog im ira.. na takvom porodiènom stablu. a najvi e tebe. kao da zazire od njene blizine. sada veæ u godinama. oroðujuæi se sa starom had ijskom porodicom. navikama. poraz i ru enje svih iluzija. voðenje kod vraèara. niti pravoga rada . liènim potr ebama i nagonima. Meðutim. oblinama. Gore vatre. dakle. Tu se Tomèa gubi. bio je lijep èovjek. to æe je rastu iti i natjerati na plaè. rastanku.

baca pune kese sa novcem u lice efendi Miti. zar bih ja dao. Taj harmonièni porod ièni ivot.. m aterijalno. a kada ovaj odlazi. ojaðena. sazr eo u pravog mu a. samo njemu brane. nj ena ljepota sve vi e nestaje. kæer? Ko si ti? ta si ti ? Kerpiè jedan. tuèe je. vlasni t vo sa kojim mo e da radi ta hoæe. nego za sebe. i udarajuæi ga no em u sapi... prije njega. . odjurio prema granici. seljak jedan!. Uzjahaæe u bijesu konja. a jo i poni avanje rijeèima "kerpiè" i "seljak". na koljenima i laktovima ide prema vratima Sofkine sobe. on ima utisak. gazda Marku. ali se u njemu sve lomi izmeðu tjelesne pohote i nekih obzira. Zato je i razgoropaðen. Svi su oni. o èemu Tomèa ni ta nije znao. kao da se ru i kuæa i po njemu padaju tavanica. prekida njen otac efendi Mita. To je bio dru gi udarac ili postupak oca koji æe uni titi ivot kæerke... kao njegov otac nekad. sebe to vi e umr vila. probuðenih strasti. Tomèa je odrastao. podsta knut piæem i pohotom. kune sve to je mu ko: i mu a Marka. Neèista krv je potpuno ovladala njome. podbula. ne zadugo. ustaje. sve vi e se opija da bi. a ne znajuæi kako da izaðe iz te situacije. grede i crijepovi. u Tomèi izazivaju gnijev i oèaj. s a eljom da joj se osveti. Osjeæajuæi se pora enim. da bi na kraju od muke umrla. majku i oca proklinje." Drugi susret sa Sofkom nije m ogao da podnese. A enino cvilj enje i kuknjava nalik su na no koji se zariva u srce. vene. morali uvijek biti gluvonijemi". ostavlja je samu. a snaga kopni. u bijesu poziva slugu Arsu i tra i da mu os edla konja... da tamo pije i u sebi pati. vièe na Sofku. On. ivjela. Ubrzo je Marko te ko ranjen. Saznanje da je Sofka data zbog para a ne iz ljubavi . Tomèa je prenera en onim to je èuo. pojaseve oko sebe.rog djeda Mitra. Sofka. Efendi Mita tra i od Sofke da se vrati staroj kuæi. U razvoju radnje ili na planu kompozicije romana Neèista krv javljaju se tri èvorna mjesta. a Sofka je bivala sve sreænija. i to za njegovog dvanaestogodi njeg sina Tomèu. ne za sinove. Djeca koja su se raðala bila su malokrvna. eli da se suvi e pribli i lijepoj Sofki. samo on ne mo e.Zar da nije obeæao pare. i to kakve. i e brojeæi novac. moje èedo. na svoje imanje. Ali. a kad doðe. i sina Tomèu. Prvi je bio kada se odluèuje da je proda. To je trenutak najveæih isku enja i za samu Sof ku. sve se ponavlja ispoèetka i sa poèetka ivota: propadanje. Onda. tjera silom a pije i tako. da je ubije. vrijeða. da se ta mo na granici sa Arnautima bori i da pogine. U pitanju je zaostali dug za Sofku. drugi sada kada je do ao da tra i novac od Tomèe koji mu je njegov otac obeæao . moralno i op ta degeneracija. tri dramska mjesta ili situacije koje roman èine velikom dramom ljudske du e . zaslijepljen bij . Retko dolazi. Nakon smrti gazda Marka poèinje novo poglavlje u ivotu Sofke. bolesna. Svekr va. te krv i utroba pokuljala. bogata u seljaèkog porijekla. noktima grebe po vratima.klimaks u romanu je kada "propali efendi Mita" prodaje svo ju kæerku Sofku nepoznatom strancu. pun je omalova avanja i prezira: Pare! . Prvo dramsko mjesto . od toga. odjuriæe u noæ. tuèe je. I njega je otac mlado g o enio i sigurno je i njegova ena prvo sa njegovim ocem spavalai. blijeda. i Mitu. zaus tavljen u namjeri. rukom dodiruje . da bi potom uzjahao konja i. tuèe enu. a kada su ga previli i ponijeli kuæi. a da pri tome ostane na distanci. Svi su oni enili sinove i birali snaje po svojoj volji. ali nema snage da ih otvori i uðe u sobu. uvrijeðen. "raskidao je veze . Ophrvan prevelikim strastima. imali pravo na prvu braènu noæ sa snajom. Nastup efendi Mite je dosta grub. Ona se povlaèi u sebe. èijom je gospodskom ljepotom opsjednut sirovi gazda Marko. mjesta iz kojih izvire sva dramatika romanesnog ivota. Ona je sada u njegovim oèima kupljena stvar. "onda je zvala sebi sluge. A kad bi zavladalo unutra nje ludilo u njoj. Drugo dramsko mjesto vezano je za dan svadbe i trenutak kada gazda Marko. svojim iznenadnim dolaskom. kasnije. tuèe enu i puzi prema Sofkinim vratima a zatim. ne za tebe nego za vas. zagrcnut od bijesa i onemoæao od sil ne po ude. muèena od mu a. ostav i sama. samo da bi se oslobodio bijede i konaène prop asti. Trenutak kada. Dakle. Od tog trenutka gasi se pa nja i ljubav prema Sofki. spremna na jo veæu patnju. ali ona tu pru enu ruku spasenja odbija. I za to su onda svi momci to bi slu ili kod nje.

hanove. da tamo tra i utjehu. i kao krijuæi se zatvarao se u svoju sobu. nepresvlaèenje. Treæi dramski momenat je kada efendi Mita uleæe u kuæu Tomèe i Sofke.. kada tra i novac. Od bjesa on poèinje da se trese i prvi put poèinje da ispovjeda svoju nevolju. ob razovan: govorio je grèki. pred njim su bil e dvije moguænosti: da se o eni bogatom i prostom enom. Kada je brzo zapazila. gledajuæi ih. lijep.. dvanaestogodi njaka. Pred Sofkom je izgubio dostojanstvo.. Raspameæena od onoga to je vidjela. na konju odlazi u noæ. n aslijeðene. Meðutim. a siroma nom. bila s tara. èesto je ostajao sam. Svima iz neposredne sredine je bio tuð i stran. Ne eleæi da se tu i sa onima koji su ni i od njega. kad se enio.. Silno uzbuðena i sva drhteæi silno æe otvoriti vrata. èega je bila svjesna i sama Sofka. masnoæu". nemoæan da prihvati taj novi ivot i da se ukljuèi u njega. To iznenaðenje Bora Stankoviæ kazuje samo jedno m konstatacijom. Bio je otmjen i gord. uvijek bio sa nekim drugim. Sofka je vidjela ne to to nikad nije mogla ni pomisliti. uæi u so bu i reæi mu: Ja ne mogu i . incestnog u sebi. To je bilo prvi i jedini put da se ona suprotstavlja. Vidjela je kako su rubovi njegovog mintana bili op iveni skupocijenom p ostavom. i tada. Kad je razgrnuo pred njom mintan. a koji bezobzirno prisvajaju ono to je njegovo. sam ruèavao. ali uvijek blizak agama. sjeæao neèe ga. iznutra. Kada je do lo vrijeme enidbe. da u sukobu sa Arnautima pogine. begovima i pa ama.. a tomèa "kupljenu" Sofku tuèe i tretira kao svoje vlasni tv . on joj.esom to je u tome sprijeèen. veæ je donio odluku: udaæe svoju Sofku. Sofka æe pobjeæi tetki da bi pristala na v lastitu rtvu. LIKOVI Efendi Mita Efendi Mita je jedan od izdanaka bogate èorbad ijske porodice. bilo bi to rijetko. seljankom. Povrem eno je dolazio kuæi. on je sve rjeðe dolazio . On je u Sofkinim oèima i ustima vidio ne to i kao da se. Do njegovog otuðenja posebno dolazi nakon osloboðenja. a on sa "tatina So fkice". kako je Sofka rasla i razvijala se u ljepotu koja zanosi i uzbuðuje. to ju je jo vi e razgnijevilo jer je znala da nije tako: da je on. Njegove rijeèi su. kojoj ni ta nije sveto. a poreknut je . I cijelo njegovo tijelo zaudaralo je na "znoj. koja svoj materijalni prosperitet do ivljava u vrijeme had i Trifuna. sa nekim suvim podsmehom.. "kako mu se po æilimu prsti od nogu u èarapama grèe. za gazda Markovog sina Tomèu. smirujuæe: Sofke. i ne sluteæi da æe mu se ona suprotstaviti. Ona je njega oslovljavala sa "efendijice" i "tatice". ali to je bio ne manji udar i za njega efendi Mitu. poderana. I kad bi do ao. oèaja i straha da ne izgubi poslednje upori te u toj ideji i namjeri da je "proda". neæu! Pa opet: Ja ne mogu i neæu za takvoga da poðem!. jer se za tu namjeru hvatao kao davljenik za slamku. kako je samo gajtan bio nov. Da bi je uvjerio. po ao za ljepotom. tres u". nju ko ju je najvi e volio. u èije je domove odlazio i èije j e dru tvo volio. do lazio je samo noæu. masna. vr ijeða Tomèu i sa novcima bje i. zbog nemoæi. sinko! Ljie pota i mladost za vrijeme je.. On je "efendi". turski i arapski. i uvijek spreman na neki put. na prvi pogled. Kao da se pla io gre ne pomisli i nagonskog. roditeljska rijeè i odluka neporecive. u tom svijetu. Ali. ali uvijek naklonjen Sofki..gospodin. ru ilaèke krvi. nestala je predstava o njemu kao autoritetu. kada je poèelo da se gasi staro gospodstvo i otima ono to je pripadalo had ijama. pokazuje unutra nju stranu svoga kaput a. Efendi Mita je iznenaðen i zaèuðen takvom reakcijom svoje Sofke. kr eæi nepisano pravilo po kom e su. dok je cijela leðna postava. ljepoticu. koristeæi kao poslednji i najjaèi razlog. na nekim mjestima i bez postave. one predaèke. ali iz Sofkine perspektive: Samo vide kako se on podi e. Umjesto da je smiri. a ne za bogats tvom. Poslednji put kada je do ao. sa poispadalim pamukom. neopranost. ili pak lijepom. U svemu tome kao da je bilo nekog bjekstva od sive svakodnevice i novog koje je nagrizlo i ru ilo staro. a to bi bila posljedica "neèiste krvi". materijalnu propa st i bezizlaz u koji je pao. s mukom i jednom vrstom stida. on odlazi u Tursku. On je izabrao ovo drugo.

da je jedan prop ao èovjek. u nesvjesnoj elji za dominacijom u odijev anju i izgledu u odnosu na svoje vr njakinje u elji za dopadljivo æu i u provociranju d rugih svojim pogledima. a sa godinama ta ljepota postajala je sve "rasko nija i zanosnija". neka stvar. koja se. no en egoizmom i krajnje bezobziran. u "Tomèinim oèima postojala druga. sa nekim skrivenim tragovima "neèiste krvi" u sebi. Pokazujuæi poderanu i prljavu unutra njost i prljavu unutra njost min tana. meka. Prateæi njenu pojavnost i razlièite naèine ispoljavanja njenih unutra njih nemira i ivotni put koji vodi u patnju i biolo ko propadanje i degenraciju koja se sluti. u suzdr anim odnosima prema drugima. obièna. krupne crne oèi. "dugih i suvih ruku. Na poèetku drugog poglavlja vidimo kako Sofka ne eli da misli na svoje pretke zbog nekog pritajenog strahs da i ona u neèemu mo e biti slièna njima. u potrebi da u svemu bude jedina i neponovljiva.ruke su bile oblije i jedrije. crna i te ka kosa i vla na i strasna usta. on je razgolitio svoju bijedu i pokazao da je niko i ni ta. raz vijena" . bila je ljupka i prava. ponete jo od predaka. A od svega toga to je bilo oblo i kao saliveno i èinilo njenu ljepotu. puna. Prvo nam daje portret Sofke: bila je lijepa. Naslijedila je spol ja nju ljepotu oca i majke. mada se ta "neèis ta krv" i "dvogubo" u njoj nije. Od njih je ponijela gospodski izgled. rasko nom ljepotom i djevojaèkom psihologijom Sofke Bora Stankoviæ se detaljn ije bavi u èetvrtom poglavlju svog romana. iznova promjeni sudbinu Sofke i da joj do kraja zagorèa ivot. neponovljiv po svo joj psiholo koj punoæi i nemjerljiv po ivotnom udesu. Pojavom. Sofka Sofka je poslednji izdanak nekada nje had i Trifunove porodice. sveden na poni enja i golo trajanje. pojavljuje se on. od tog trenutka. imala je bijelo lice. kao svaka stvar. "ramena i leða jednako su joj bila jedra. I sva t a svojstva bila su svojstvena i njenim pretkinjama. unutra nju gordost i niz drugih crta koje su se ispoljavale u dr a nju. koj a kao da je stala zanavek. jer je ona. i da æe tom ljepotom zadivljivati i njome pora avati svijet. visoko èel o. ali nje nim prstima i sa jo nje nijim vi e dlana oblim i punim èlan kom ruke koji su pokazivali svu bjelinu njene ko e. Kada je veæ bila u la u vode skladnog porodiènog ivota. bar u prvo vrijeme. uvijek vrele jagodice i stisnute tanke usne. a nemir i vrelu krv od svoijh predaka. crna meka i te ka". sa istim suvim. O samog poèetka saznavanja svijeta i sebe Sofka je bila uvjerena da æe biti lijepa i najljep a. ali èiji se kraj ne vidi..ljepota je uèinila gordom i sreænom. pobjesnio to jo jednom mora ma manifestuje svoje propalo stanje i tra i ne to zbog èe ga bi morao da se stidi Efendi Mita. krupne oèi. Iz te samosv jesti ishodilo je i Sofkino pona anje: . mo e novcem kupiti. i moralno. jedino je kosa bila bujna. . u toj situaciji. tako vidno i jednostavno ma nifestovalo. Sofkina ljepota odreðene je atributima koji nagla avaju tu neponovljivu. nije ni slutio da je uni tio ostatak ivota Sofke. osoran i pre k. bujna. Bora Stankoviæ je od Sofke naèinio centralni lik u ro manu i najizrazitiji umjetnièki profil ene u srpskoj knji evnosti. uvijek vla na i str astvena. uoblièena.. idealnu ens ku ljepotu i njenu èulnost: oblost. Efendi Mita pojaviæe se u jo jednoj dramski oblikovanoj situaciji da. belina ruku i belina k o e." Efendi Mita je predstavnik had ijskog vranjskog svijeta koji u novonastalim uslovi ma propada i materijalno. jedrost i vitkost tela.i njegov ugled. vrele jagodice.

gorèinu i uvrijeðen ost. izmi ljenog. . ali je na la smjelosti u sebi: "siln o otvori vrata i uðe".ravnodu na i sa visine gledala na sve djevojke oko sebe. svi njeni snovi o mladom. odoliæe isku enju.pristanak oca.u svojoj ljepoti je vidjela svoju sigurnost. ali. a Sofka se ne udaje. . obavija. A kad se u njoj pokrene taj unutra nji ivot.da æe ostati neuda ta. . njegova odluka. Zato i vi e voli zimu. èuje muziku.nagonski dio. prvo. kada osjeæa da umjesto jedne Sofke postoje dv ije: jedna ona sama i druga izvan nje . strijepnja i st rah da æe se pojaviti neka mlaða i ljep a. . I takav momak prilazi joj. da je smiri govoreæi j . koja je znaèila otpor i nemirenje. odvojena i daleka od svijeta. Njen unutra nji ivot se iskazuje u razlièitim vidovima. sasvim se predaje nei zmjernoj sreæi i èulnom u ivanju). da se smjelo suoèi sa njim i da mu ka e svo je: Ja ne mogu i. samo malo drukèije prirode: na jednoj strani je ono o èemu je sanjala . Suoèen sa svim tim."od beskrajne èe nje za neèim oseæa da bi jauknula". gleda njega. u tom zagrljaju. nestaju onog trenutka kada je u njihovu kuæu sa efendi Mitom do ao i gazda Marko.svu je obuzme ono "njeno": "snaga joj u èasu zatrepti i sva se ispuni miljem". pa je kod drug ih izazivala divljenje. snovi.. onda se javljaju njeni ne spokoji i psihièka muèenja: . da kupi njihovu kuæu. Iz èetvrtog poglavlja sazna jemo da ne voli posjete. . to je ta "druga" Sofka stra no grli. o daje se sanjariji (vidi svoju svadbu. u poslednjem trenutku. Opet se u njoj javlja psihièka podjeljenost. pred vratima je ugle dala njegove cipele i odmah je poèela da drhti.uvjerena da njenoj ljepoti niko nije dorastao i da se takav nikad neæe pojaviti. uvodi dijalog. slobodu i odbranu. Sofkin unutra nji ivot obilje avaju misli o sebi i drugim djevojkama. èulno. strasti i zanos i. ona je bila uzbuðena. -"sama sobom bila zadovoljna". lju .Jednom kad je bila sama i kada je do lo ono "njeno" pozvaæe sebi i polunijemog i p ijanog slugu Vanka. mimo obièa ja."topi se od neke sladosti" . razvija unutra nju dramu svojih j unaka. tone. surova stva rnost koja potire snove. po tovanje i strah od svoje blizine i prisustva. ona. a nenavikao na takvo pona anje svoje kæerke. visokom tamnoputom i sna nom mladiæu. nalazi snage da se pojavi pred njim. miluje. Poku aæe. na kome æe joj zavidjeti sve druge djevojke. Silina otvaranja vrata govori o njenoj rije enosti i odluènosti da se usprotivi i saèuva sebe od poni enja. .Kada je kapija zakljuèana i kada je sasvim sama. a i z oèiju joj je izbijala "silina". dio koji èesto ovlada njome i ona mu se predaje.. savladan tom njenom ljepotom. ispunjavaju je nade. Vrijeme prolazi. pa se javlja novi strah . Kada se Sofka popela da ocu izrazi svoje neslaganje. ."mu karce je zaluðivala". neæu! Pisac taj momenat obraðuje dramski. Meðutim. prividno mirnim tonom. svadbe i okupljanja. a potom i da je ispros i za svog maloljetnog sina Tomèu.Nagonsko. U tom trenutku. nosilac "neèiste krvi". samu sebe voljela. svakoga j e mu karca gledala u oèi dok ne bi oborio pogled. iskazuje se tako bi. uzima je i ona. a na drugoj strani . kada se intenzivira i poène èulnost neukrotivo da narasta. veæ samo samoæu i ti inu."uhvati je ono njeno "dvogubo" ja. on æe se samo namr aèiti i usne æe poèeti da mu drhte..sve njene elje i d jevojaèka nadanja. Tada joj sve biva "lak e i slaðe". Ne eleæi da se pomiri sa nametnutim rje enjem.

Sa migreniènim bolovim a u glavi i sa uvijenom glavom.. pa i onda kada je svekar do ao da je vidi. a ono b ar se kome nadala. vidimo je kako sasvim povuèena. sa namjerom da se "upi e" u svijet uglednih lj udi. Tada bi joj "i sam njen sopstveni bol i jad. ostavlja je nezaintere sovanu i ravnodu nu prema svemu. èesto i pijana priziva sluge. sav se trewsuæi od bijesa. pren era en. a on. veæ u neèemu drug ome . to se vidjelo i pri odlasku. kada efendi Mita ka e:. i samomuèenja. Spremnost na liènu rtvu nije prestala i nakon upada oca efendi Mite u njihovu kuæu i nakon svih njegovih uvreda nanijetih Tomèi. na kraju.. Ovo je moja domaæica. samopo rt vovanja. èime je zapeèatio i njenu sudbinu. okrenuo se prema kuæi i dugo sa u ivanjem gledao u n ju. sasvim klonuti i skoro pasti pred njegove noge . Na njega nailazimo samo u nekoliko poglavlja. Iz narednog poglavlja èitalac saznaje da je on iz gornje èar ije. silav. sigurno bio lak i. tato. sa njega skine pojas. poglavlju romana.. raspojasanosti. fizièko i psihièko satiranje. a ovo je m oja kæi. ostaje crta mora se. Zatim æe izaæi u noæ. æu tke i bez glasa otpora ili prigovora. ali vje to sakrivana od nje i okoline. A sama pojava njegove ene Stane treba jo vi e da istakne njihovo porijeklo i uka e koliko je velika razlika izmeðu onog . ukra en po rtvovanjem. Ima. da je doseljenik i po svom porijeklu seljak iz pèinjskog kraja. odskoèiti od nje. u oèima svih "postala velika". nisam znala. kao pravi gospodar. èedo!Hvala. bla i. reæi æe samo: . ravnodu nost na sve i nezainteresovanost za bilo ta. Ona je bi la nalik na predmet u funkciji tuðih namjera i elja. A kad joj je pokazao svu bijedu n jihovog siroma tva ona æe. Pogled koji prvo baca na dva velika sanduka i te ke katance na njima u svojoj sobi èitaocu treba da sugeri e da ima dosta para i da iza te seljaèke sirovosti krije dobr o bogatstvo. tatina Sofka!. pa ma koliko sve to bilo bolno i ni teæe kada je u pitanju njena sreæa i sudbina. ostavlja sa nezdravim porodom. i slaðe bi ga podnosila". i samoranjavanja.Hvala. poni avanja. kao stranac i neznanac koji je do ao sa efendi Mi tom u njegovu kuæu da je vidi i kupi. dakle. Bora Stankoviæ je. gazda Marko . kako bi mogao tako raspojasan i opu ten da se preda ugodnim mislima. èekala ga. prenera ena.Evo. ona sjedi pored ognji ta i zgasle vatre i prutom ar a po pepelu. Kada je stigao. ali kad je jo jednom èuo ono njeno "ja ne mogu". moja Sofka. Zato i njene rijeèi upuæene njemu:. Èak u njoj ima i kajanja to se o pirala i suprotstavljala jer bi. Jedna od izuzetnih scena u kojoj je u prvom planu Sofka jeste i ona iz hamama. Gazda Marko biæe oèaran kuæom. kada Sofka grca od bola u sebi. tato. Sofkice! Nakon svega to joj se desilo. Kada je uzjahao konja. on æe. Na kraju. i pored ovakve alopojke srca. odmah je sjeo i. u Sofki i nesebiènosti. enske nagosti i èulnosti i uzajamnih zadirkivanja. izgovarajuæi rijeèi:. bilo da je to blisko ili ne.Oh.. spremna da se svjesno rtvuje zarad oèevog i porodiènog spasenja od potpune bijede koja je veæ bila prisutna. Stoièki. Gazda Marko Gazda Marko je jedan od najvitalnijih i psiholo ki najuvjerljivijih mu kih likov a u prozi Bore Stankoviæa. veæ pomirena da mora prist ti. Tada æe se prvi put i èuti njegovo ime. podnoseæi udarce. ona æe osjeæat i samo "otupjelost". s lika puna ivota. Razlog nije u èinjenici to ide za nedragog. tato!. atmosfere. sreæan to je pristala. raspjevanosti. naredio da ga sluga Arsa raspremi da ga izuje.Ovo je ta "efendi Mitina kuæa".Oprosti. s avim podlegav i svojoj preostaloj èulnosti i "neèistoj krvi". izgubljenu snagu i iv ot nalik na taj pepeo. kao da simbolièno ispisuje svoju zgaslu ljepotu.to vi e neæe biti ono to je dosad bila: Dosad bar iako nije koga volela.j o prolaznosti ljepote.. i samoodricanja. sa utiskom da joj se " srce èupa a snaga raspada". Ovo je moj saraj. Ali.. snevala i u snu ga ljubila. Prvi put se javlja u 8. tek sada.

koji je trebalo da bude njegov nasljednik. uz piæe. one ga èak uslovljavaju i ubrzavaju. smatraju d a je u prvom planu sociolo ki aspekt romana i da je propadanje efendi Mitine porod ice uslovljeno dru tveno-istorijskim trenutkom u kome on ivi. donio odluku da Sofku dovede u svoju kuæu i da nju kupi umjesto kuæe. u noæi. jer i njega su na silu i bez ljubavi o enili dok je jo bio dijete. odreðujuæeg za porodicu i sudbinu Borinih junaka.a to oni. slatki ima i odevanju. bez prijat elja. kao i ostale Borine liènosti. Jusuf je ubijen od jednog Markovog bratstvenika. Gazda Marko je bio bli zu granice. muziku i vatre. pokazati na svadbi. nesvjesno grebe po vratima i kao da je vidi iza vrata i èuje njene damare. kada je eli. Trgovao je i stalno bio na nekom putu. ostajuæi uskraæen za mnoge mladalaèke snove. da mu bud e snaha. do ljaci. na mleko. ali sve du e odsustvo dva prijatelja i sve veæa bliskost izmeðu Markove sestre i Jusuf a dove æe do tragiènog razrije enja i Markovog bjekstva iz tog kraja. Ophrvan strastima. neprihvaæeni i nepriznati. Uh vaæen u namjeri i presjeèen u elji da joj se to vi e pribli i. Ima istine u tome. mnogo bitni je za njega kao stvaraoca. on hrli prema njoj. on tuèe enu. a to je uzrokovano biolo kim. dalekose nije i dublje. zatvoreni u svoju prostotu i seljaèk u prirodu. Biolo ko propadanje. nosi nei ivljenost i proma en ost ivota. dok za njim vièe Arsa: . a to je biolo ko propadanje i op ta degeneracija koja je zahvatila porodicu. oèuvana i negovana ). Postoji èitav registar izvedenih pojavnosti ov og biolo kog èinioca. uvijek u dru tvu Arnauta Ahmeta. Oblici ispoljavanja neèiste krvi kod predaka: 1) 2) 3) predavanje izobilju i rasko i i udaljavanje od rada i bilo kakvih poslova. èuvajuæi se krvne osvete . Imao je jednog sina Tomèu i sest ru koju je pazio i mnogo volio. al i za Boru Stankoviæa u prvom planu je ne to drugo. nasljednim faktorom. ali sa podsvjesnom eljom da on ima tu ljepotu pored sebe. svoju strastvenost. prosti. cijelo selo je bilo njegovo bratstvo. Meðu njima je otuðenost i potpuna ravnodu nost. Vrhunac njegove zaslijepljenosti i izbezumljenosti jeste u gestu kada uzjahano g konja no em udara u sapi i juri u mrak. na kolenima tovima ide prema njenim vratima. gazda Marko bje i od svog silnog nagona u smrt . radosti. poglavlju Bora Stankoviæ daje osvrt na porijeklo gazda Marka. a Marko. u ivanje u jelima. za èije je ozn aèavanje pisac uzeo metaforu neèista krv. a li i poku ava da se od samoga sebe otrgne . Ahmet je imao i sinovca Jusufa. on osvjetljava njegovu pro lost i otkriva otkuda on u Vranju. U 13.Ode gazda i poseèe alata! I gazda Marko. obraæanje pa nje na izgled ( da se viðaju lica bela. Uhvaæen u svojoj proma enosti i neostvarenosti sebe kada j e u pitanju mladost i enska ljepota. ne na. Sam pojam neèista krv otkriva se u dosta slo eniom znaèenju: podrazumijeva razlièite vidove svoga ispoljavanja. jesu i svijeta efendi Mitine kuæe. Njegova ena je bila blijeda. suva i ko èata i sva je mirisala n a seljaèki miris. Naime. Problem "neèiste krvi" u romanu Mnogi tumaèi Borinog djela. kada je rijeè o romanu Neèista krv. bez ikakv e vidljive osjeæajnosti. kada je uz Sofku. strasti i za ljepotu o kojoj svako san ja i nosi je kao nedosanjani san. sa enom i si nom dolazi u Vranje. Do li su tu bez ugleda. psihièke devijantnosti (i zopaèenja) prethode materijalnom. Markova ses tra je ostala bremenita i taj grijeh i sramota morali su biti naplaæeni. sa kojim se i bratimio u manastiru Svetog oca (Prohor pèinjs ki). Gazda Marko æe svoje namjere i silinu svoje snage. d . ostav i sasvim sam nakon povratka iz efendi Mitine kuæe i susreta sa S ofkom. Ona treba da poka e i kakav je o dnos izmeðu gazda Marka i nje. kao skorojeviæi. u gradsku sredinu. na vonj ðubreta i sve inu jaka prosta odela Vjerovatno da je gazda Marko.

kao to je i had i Trifunov sin bio bled. divljenje drugih prema njoj i osvajanje (stoji na kapiji. psihièki labilna. vi e ensko no mu ko ). a na kraju romana sa gluvonijemim slugama. predavanje sanjarijama u kojima se iskazuje njeno erotizovano biæe. suv i tanak. To su: nagla ena èulnost koja dijeli biæe na svjesni i nesvjesni dio. 6) jaki nagoni i strasti kada se gubi kontrola nad sobom (pona anje Kavarole. Sofkina tetka Naza tri puta bje ala od kuæe i tri puta se turèila). Cigankama. naroèito kada su u pitanju ene. Tu se u prvom redu misli na psihièka mutna stanja i njena pona anja u ml sti. povlaèenje u sebe i svoju samozaljubljenost njena narcisoidnost. kao to su sanjarenje o mladiæu. pohota ispoljena u susretu sa gluvonijemim Vankom. 5) voðenje razvratnog ivota na imanjima sa seljankama. obuz etost ljubavlju. slabo zdravlje i neotpornost. ni doba osvojiti i zaludeti . Iz njihovog pona anja je izbijao imperativ: moæi svojom silnom lepotom sve ostale enske iza sebe baciti. koja su u tim godinama i normalna. degeneracija izra ena kod poroda: djeca su fizièki slaba. . istièuæi u prvi pl an ono njeno dvogubo ja . k arakteri e ih podbulost. O svemu ovome moglo bi se razgov arati. lakim enama. presjekla je ile u kupatilu. sa utiskom da je mnogo to ta naslijedi la od svojih predaka. Kod Sofke se neèista krv iskazuje na slièan naèin. u svemu ovome ima i ne to to je samo privid neèiste krvi . u ivanje u bahanalijama. potreba za dopadljivo æu. èulnost. malikrvnost i bolesti. Sofkina prababa zaljubljena u uèitelja Nikolèu i njegovo pjevanje. samopo rtvovanje i stoicizam. Ali. obzir. snaga erosa koja ispunjava biæe. a sve mu ke po kuæi ne gledajuæi ni rod. umobolnost. 4) elja ena da budu zavodljive. utoliko vi e to dosta toga Sofka nosi kao plemenitost. 7) bolesti (oduzetost. samo nalik n a neèistu krv . bez obzira na pol i rod. pogledom i dr anjem izaziva prolaznike).e to vi e pred drugima istakne i naglasi svoja ljepota i strastvenost. otpu tenim iz turskih harema.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful