P. 1
Bora Stankovic Necista Krv

Bora Stankovic Necista Krv

|Views: 677|Likes:
Published by ilovebooks17

More info:

Published by: ilovebooks17 on Dec 21, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as TXT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/21/2013

pdf

text

original

BORISAV STANKOVIÆ

Srpski realizam je prolatio kroz vi e faza. To su: romantièna faza, klasièno-realistièka i moderna faza realizma.

Ovoj poslednjoj fazi, koja u sebi nosi odlike realistièke tradicije, a li i otvara vrata srpskoj modernoj prozi, a koja se obilje ava jo i kao lirski real izam pripada Borisav Stankoviæ, pripovijedaè, romansijer i dramski pisac. Njegovo dj elo je, u tom smislu, primjer povezivanja ili sinteze starog i novog u srpskoj kn ji evnosti s poèetka dvadesetog vijeka . Borisav Stankoviæ je roðen 1876. godine, neposredno poslije osloboðenja Vr anja od Turaka (1875). Kada je veæ poèeo otkrivati svijet, starog Vranja vi e nije bil o. Staro tursko je zauvijek nestajalo, a umjesto njega formirali su se neki novi dru tveni odnosi, dolazili neki novi ljudi, novi moral sa njima, nova pona anja i j edan posve drugi mentalitet. Ali, i pored toga, Borisav Stankoviæ æe nostalgièno pisat i o starom i prizivati staro, uvijek okrenut pro losti, sa negativnim emotivnim od nosom prema novom. Tako u pripovijeci Stari dani, kada je u pitanju novo, on ka e: ta ima sad tamo da vidite? Ni ta. Prosta, mala varo ica, opkoljena vinogradima i brdi ma On vidi pola seoske, pola varo ke kuæe, gomile ðubreta i neki novi svijet. Ali, i por ed toga, kad je odlazio iz Vranja na kolovanje (Ni , Beograd), uvijek je u sebi nos io Vranje i zavièajni svijet Vranja kao svoju trajnu opsesiju. Vranje i njegovi lj udi, njihova psihologija i naèin ivota, jezik i pjesma, uvijek su bili vrelo sa koj eg je zahvatao i crpio graðu za svoja poetski nadahnuta djela. Borisav Stankoviæ je napisao sledeæe knjige: zbirke pripovijedaka Iz sta rog jevanðelja (1898), Stari dani (1902), Bo ji ljudi (1902) i romane Neèista krv (191 0), Gazda Mladen (1927) i nedovr eni roman Pevci, zatim drame Ko tana (1902) i Ta ana. U toku Prvog svjetskog rata, nakon zarobljavanja, internacije u logor u Dervent i i povratka u Beograd, pisao je reporta e i kratke zapise o ivotu u okupiranom Beo gradu, koje æe objaviti u knjizi Pod okupacijom, to æe mu donijeti mnogo neprijatnost i. Umro je 1927. godine u Beogradu, ogorèen na ljude i nezadovoljan svijetom oko s ebe. Bora Stankoviæ je graðu za svoja djela crpio iz prièa drugih ali i neposre dnog do ivljaja. Tematski krug njegovih proznih i dramskih djela èini zavièajni svijet : Vranje i patrijarhalni odnosi, socijalna i individualna pro lost, u kojoj je nal azio poeziju ali i grubu realnost, punu nesporazuma, nerazumijevanja, trauma i l judskih proma enosti. U djelima Bore Stankoviæa nailazimo na: ljubav, ljepotu i mladost; ene i strast; al za mladost ; odnos starih i mladih; propadanje starog i nastajanje novog.

Interesuje ga moral i psihologija liènosti, ono emotivno, nagonsko, tamno i duboko u èovjeku, zbog èega su ga nazvali na im Zolom. Od Stankoviæevih pripovijedaka posebno se izdvajaju: Stari dani, Tetka Zlata, Nu ka, U noæi, Uvela ru a, Prva suza, Pokojniko

Jedan stari. ali zbunjen nov im odnosima i nemoæan da se snaðe u ovom vremenu. godine. burno. St varalo se novo dru tvo zanatlija i trgovaca dru tvo skorojeviæa. nikakva gordost ili pak kuæni sjaj. nestaj ao je. Ne eleæi da se parnièe. To vrijeme. u djelu Neèista krv postoji i biolo ki aspekt. zbog nedostatka novca za tampu. to roman i èini psiholo kim djelom i romanom liènosti. koji se javlja kao primaran. a potom poèelo da izlazi kao roman u nastavcima u onda njim èasopisima. oporo. po bogatstvu. Ljuba i Naza. znan kao staro ili pusto tursko . Stari vranjanski svijet. da bi se iz tampe pojavio 1910. a ne i ono to je sladunjavo. jednim od najkompleksnijih kada je u pitanju slikanje psiholo kih stanja i du evnih drama u srpskoj knji evnosti. I ne samo to. Na Bo iæ. NEÈISTA KRV Ovo Stankoviæevo djelo prvi put se pojavilo kao pripovijetka pod istim naslovom Neèista krv 1900. Polazeæi od predaka svojih junaka i iduæi od generacije do generacije. U Vranje je pristizao svijet koji se obogatio raznim pekulacijama i otimaèinama. tj. a njihova imanja i kuæe kupovali s u ili silom otimali dojuèera nji seljaci. s uvjerenjem pisca da æe jednog dana moæi da ga tampa u prvobitnoj zamisli. to æe na tematskom planu biti prisutno i u romanu Neèista krv. u ne to skraæenijem izdanju. posebno se zadr avajuæi na njihovim nagonim . koji j e bio samo dekor i maska. Ðurðevdan. Had ije i èorbad ije sve se povlaèe pred naletom novog. Staro tursko vi e nije postojalo. kako u Vranju tako i u iroj. godine. zatvaraju se u svoj svijet. kome æe preko pojedinaènog biti odslikano i op te. age. i ntelektualno i suvi e izglaèano. Sa odlaskom turske vladavine odlazili su i nestajali i stubovi te vladavi ne: pa e. poèinje da pristi e n eki novi svijet. had ije i èorbad ije èesto su odusta i od svog prava. èivèijama i rasko nim kuæama. nakon 1875. vatreno. ostao je sa svojim èitlucima.va ena. nasledna svojstva. Roman zahvata razdoblje poslije osloboðenja Vranja od Turaka. tek osloboðe noj Srbiji. naroèito na jugu. preduzimljiv svijet koji je dolazio do lijepih turskih kuæa ili pravio nove kuæe. Dojuèera nji nadnièari poè li su da otimaju njihovo imanje i da se pona aju kao gazde i vlasnici onih posjeda na kojima su samo kmetovali. Tako je roman Neèista krv definitivno ostao u obliku i sa krajem koji i danas imamo. iako su sve vi e i vi e materijalno propadali. koje je bilo na putu velikih trgovaèkih karavana. Taj stari vranjanski. patnju. ili pak odlazili u Tursku da tamo potra e u tjehu i izlaz za svoju nemoæ. dr eæi i dalje do svog gos podstva i ugleda. Nakon dugotrajnijeg rada i vi e verzija roman je bio gotov 190 9. obilje avale su krupne dru tvene promjene. neodoljivo i to izaziva bol. Sa osloboðenjem. Roman Neèista krv u sebi nosi elemente sociolo kog romana. n adreðen prethodnom aspektu. godine. Zavr etak romana je skraæen za 30-40 strana. godine. Bio je to svijet skorojeviæa koji æe naæi svoje mjesto i u romanu Bore Stankoviæa. njihove èivèije ili nadnièari. jer su u njeg ovoj osnovi sadr ani jedno vrijeme i dru tveni odnosi i promjene u tom dru tvu. do ao je Prvi svjet ski rat i rukopis je nestao. mutno. n roèito u Vranje. vijeka. il i vrijeme s kraja 19. ljudi sa granice. Meðutim. Bora Stankoviæ prati njihova biolo ka. hropac. bezgranièno osjeæajno. koji je bio d ugo pod Turskom. dizali ruke od svega. Njihovo propadanje je bilo toliko primjetno da nije moglo da ga prikrije nikakvo odjevanje. Ali. feudalni poredak. Paraputa Voleo je ono to je sirovo. begovi turska privilegovana klasa. ugledu i presti u vrlo blizak nekada njim aga ma i begovima. had ijski svijet poèeæe i biolo ki da propada.

noseæi neèistu krv predaka i teret jednog vremena koje ih je materijalno ra zorilo . javlja se i njen otc efendi Mita.Sofka. Predstavnici sada njeg vremena. nastanjuje cio roman. drama dru tvene sredine Vranja krajem 19. Njih je porazila vlastita krv i ivot. u pojedinim situacijama. njegova kæerka Oni su . uvjeren da æe mu to d onijeti materijalno izbavljenje (dobiæe silan novac za nju). neponovljiva pripovedna drama u na oj kn i evnosti. dodirujuæi manje ili vi e i predele nesvjesnog.njegova sestra Naza . moralno i biolo ko propadan je. nakon nj . Glavni akter romana je Sofka. . To je i prvi takav prilaz liènostima u na oj knji evnosti.tetak ludi Rista. a sa bogatstvom i ugleda u gradu i autoriteta u porodici. Pro lo je samo jedna vrsta uvaoda u sada nje koje. jer je to: psiholo ko-sociolo ka drama meðu liènostima i u samim liènostima. Predstavnici pro log su preci junakinje Sofke: . ljepotica. S vremena na vrijemr. dakle. U prvom poglavlju.na moralno i biolo ko propadanje. sem prvog poglavlja. èiji je polednji mu ki izdanak efendi Mita.a i strastima. Sadr aj romana Roman Neèista krv podijeljen je na 33 poglavlja. ako se iz toga iskljuèi had i Trifun. koje je vrlo v a no za razumijevanje osnovne teme sadr ane u naslovu i uzroka propadanjajedne had ijs ke porodice. Pisac poèinje od porodiènog pro speriteta koji je do ao sa had i Trifunom i njegovim neumornim radom. èiji su korijeni u "neèistoj krvi" koja je ovladala had i Trifunovom porod icom i njenim potomcima. Roman Neèista krv je uostalom roman drama.pradjed had i Trifun. onu tamnu i malo proz irnu stranu njihovog biæa. U njima su uzroci i korijeni kako materijalnog tako i moralnog i biolo kog propada nja. U prvom planu romana Neèista krv su.efendi Mita i . vijeka.postali siromsi. U tom smislu i vrijeme u romanu se dijeli na ono pro lo i ovo sada nje. èiju sudbinu Borisav Stankoviæ prati od prv ih njenih djevojaèkih dana pa sve do usahnuæa njene snage i zgasnuæa njene ljepote. . za koga je udaje efendi Mita. pri èemu naslov romana prvenstveno upuæuje na ovo potonje . u kome nis u mogli da naðu oslonac za dalji porodièni opstanak.djed Kavarola. materijalno. materijalno i biolo ki propao svijet koji okonèava u potpu nom krahu i materijalnom porazu. sticanjem boga tstva.prababa Cona. . Meðutim. i poèetkom 20. jesu potomci: . kojima je ispunjen prostor romana. z atim gazda Marko i sin mu Tomèa. roman drama liènih strasti koje haraju i polove (cijepaju) liènosti.

pripasti prvo njemu.. kuæu. Uostalom. o opro taju od mladosti . po povratku kuæi iz amama. pomje ana sa drugim ena ma nagih tijela. uzetih. a kad Sofku odvode u njenu sobu. Uoèi svadbe. A onda je. Meðutim. stare vranjske aristokratije. sada veæ u godinama. po nepisanom pravilu i "zakonu" predaka. to æe je rastu iti i natjerati na plaè. "njoj cela kuæa. pjeva. tebe. ali bez ugleda. Tatina Sofkica!. pije se. U kuæi pak g azda Marka sve je drugaèije . u ivanjima. ali. gruboi neukrotivo. neukrotivi i podivljali od pomame èula i strasti. na takvom porodiènom stablu. kao u Sofkin om djedu Kavaroli. bolje reæi da je p roda za veliku sumu novca. posipanje raznim vodama. kada je dojuèera nji seljak gazda Marko prvi put ugl edao Sofku. i on se povlaèi. iz takve porodice. kao da za mirisa ne to pokojno. kao da bje i od nove stvarnosti i novog ivota. grli . muzika jeèi i bubnjevi bubnjaju svom silinom. Do ao je i dan svadbe. u njemu se probudila nova vrelina i zanos. svjesno p ristaje da bude rtva radi materijalnog spasenja oca. a najvi e tebe.. vremenom. efendi Mita. I zato joj. kako njena snaga postaje sve bujnija. na kraju. i njen otac. vade no eve i zabadaju ih u stolove. sa utiskom da nije to kraj s tare slave i bogatstva. dakle. lekara. sjaju. toliko bajanje. skoro istih godina. okrenut sebi . Osiroma io i materijalno sasvim propao. eljama da se dopadnu svakome. ene æe "trista èuda iz besa i strasti uèiniti". ona nagonska strana biæa. odmah je za elio da je ima za snaju. on odluèuje da ljepoticu Sofku. liènim potr ebama i nagonima. Tamo. pora ena saznanjem za koga je otac udaje buni se. imanja su propadala. To se isto de avalo i sa enama: predavale se dotjerivanju. Mu karci. Ona je njegova mezimica.. Otvara k rinju punu srebrnjaka i zlatnika i sve joj to pokazuje i kao da pred njom razast ire. bio je lijep èovjek. Jer. kao da zazire od njene blizine. Odlazi pre ko granice i tamo ostaje nedjeljama i mjesecima. rastanku. Sve je sljaèko i neukrotivo u provali strasti: "zdravice. sijeku sebi vekne. mekotom i bjelinom tijela. naroèito zbog tog im ira. Marko grdi sta . a njena ljepota neodoljiva. ne aleæi koliko daje. To je prava erupcija seljaèke z drave energije i one "radom ubijene strasti". Eto. a potom i njegova kæer Sofka. sve suzdr ano u govoru i ispoljavanju osjeæanja. odnosno za se be. On pada pred n jom i u mraku joj se ispovijeda. Sofka je postajala sve ljep ai izazovnija. u svima njim a (i u mu karcima i u enama) zavladao nemoral. U tim trenucima. Sofka. kao da i ne postoji. Mu ki sviet se sve vi e udaljavao kako o d posla tako i od drugih ljudi. babica. kotlovi su puni rakije. to vi e potvrdi u novoj sredi ni. Sa pro pa æu turskog..egove smrti sve se izmjenilo: vi e nije bilo reda u kuæi.. veèito odla enje èuveni h eæima. oblinama. Mlada Sofka nikad nije htjela da razmi lja o tim svojim precima jer bi se pri tom poèela i sama osjeæati bolesnom. utoliko vi e to udaja nije bila vlastiti izbor to nije obeæavala sreæu i neki trijumf. to èini iz dva razloga: zbog njene rasko ne ljepot e i zbog elje da se kao prido li i imuæan. kidi u na ene. mrtvaèko". svuda i u svemu se osjeæao duh gospodstva. nego sramotu. za dvanaestogodi njeg Tomèu. svojim eljama. poraz i ru enje svih iluzija. dok nisu poèeli da pobolijeva ju i postaju svijet izopaèenih i degenerisanih: Toliko umobolnih. efendi Mita sve rijeðe dola zi kuæi. vièe igra. uvijek uz Sof ku. pa je zato i Sofkica!. U efendi Mitinoj kuæi sve je organizovano i otmjeno u izgledu i dr anju ljudi. halalakanje. uda za gazda Markovog sina.. tra eæi od nje da ka e koga najvi e voli. niti pravoga rada . Tu se Tomèa gubi. A kad je ona izgovorila: Sve. On.sirovo. a " sve enske" takoðe vidi kao "jednu op tu ensku". oroðujuæi se sa starom had ijskom porodicom. umiranje u najboljim godinama. . punu strasti i snova o lijepom i kr nom mladiæu. pojaviæe se zakasnjeli izdan ak . usklici". opijen njenom blizinom. Sofku odvode u hamam na kupanje. navikama. iako je sve to bilo plaæeno parama gazda Marka.u trgo vini se sve vi e gubilo. buèno. Simbolika za umiranje jedne ljepote. i nada i slutnja da æe t a ljepota.slu a pomalo alobne pjesme o udaji. Kako je rasla i sazrijevala. u prababi Coni. u asnuta Sofka sve mu karce do ivljava kao jednog mu karca. rasko i.. toliko r aðanja djece sa otvorenim ranama. za smrt svih i luzija koje je razvijala u trenucima svoje djevojaèke samoæe. Iznad svega voli Sofku. U prvom planu je gazda Marko. u Nazi i drugima.efendi Mita. voðenje kod vraèara. Gore vatre.. po obièaju.

Tomèa je prenera en onim to je èuo. odjurio prema granici. da bi na kraju od muke umrla. prekida njen otac efendi Mita. tuèe enu i puzi prema Sofkinim vratima a zatim. U razvoju radnje ili na planu kompozicije romana Neèista krv javljaju se tri èvorna mjesta. zar bih ja dao. tuèe enu. a da pri tome ostane na distanci. i Mitu.Zar da nije obeæao pare. Dakle. To je bio dru gi udarac ili postupak oca koji æe uni titi ivot kæerke. Svi su oni enili sinove i birali snaje po svojoj volji. Ubrzo je Marko te ko ranjen. seljak jedan!. od toga. ustaje. vrijeða.klimaks u romanu je kada "propali efendi Mita" prodaje svo ju kæerku Sofku nepoznatom strancu. morali uvijek biti gluvonijemi". tri dramska mjesta ili situacije koje roman èine velikom dramom ljudske du e . o èemu Tomèa ni ta nije znao. vene. sve vi e se opija da bi. bogata u seljaèkog porijekla. u Tomèi izazivaju gnijev i oèaj. da tamo pije i u sebi pati. Nakon smrti gazda Marka poèinje novo poglavlje u ivotu Sofke. muèena od mu a. majku i oca proklinje. ali nema snage da ih otvori i uðe u sobu. I za to su onda svi momci to bi slu ili kod nje. zagrcnut od bijesa i onemoæao od sil ne po ude. drugi sada kada je do ao da tra i novac od Tomèe koji mu je njegov otac obeæao . Onda.. a ne znajuæi kako da izaðe iz te situacije. A kad bi zavladalo unutra nje ludilo u njoj. da je ubije. a snaga kopni. podsta knut piæem i pohotom. bolesna.. na koljenima i laktovima ide prema vratima Sofkine sobe. Ona je sada u njegovim oèima kupljena stvar. podbula. Saznanje da je Sofka data zbog para a ne iz ljubavi . pojaseve oko sebe. nj ena ljepota sve vi e nestaje. da bi potom uzjahao konja i. tuèe je. te krv i utroba pokuljala. moje èedo. kæer? Ko si ti? ta si ti ? Kerpiè jedan. Tomèa je odrastao. uvrijeðen. Uzjahaæe u bijesu konja.rog djeda Mitra. odjuriæe u noæ. Osjeæajuæi se pora enim. Neèista krv je potpuno ovladala njome. zaslijepljen bij . svojim iznenadnim dolaskom. vlasni t vo sa kojim mo e da radi ta hoæe. kao njegov otac nekad. Taj harmonièni porod ièni ivot. samo da bi se oslobodio bijede i konaène prop asti. ostavlja je samu.. a kada ovaj odlazi. tuèe je. ali se u njemu sve lomi izmeðu tjelesne pohote i nekih obzira. sebe to vi e umr vila. moralno i op ta degeneracija. imali pravo na prvu braènu noæ sa snajom.. "raskidao je veze . Retko dolazi. spremna na jo veæu patnju. Ona se povlaèi u sebe. a kad doðe. a Sofka je bivala sve sreænija. i to za njegovog dvanaestogodi njeg sina Tomèu. Svekr va. Sofka. baca pune kese sa novcem u lice efendi Miti. sve se ponavlja ispoèetka i sa poèetka ivota: propadanje. i udarajuæi ga no em u sapi. samo on ne mo e. To je trenutak najveæih isku enja i za samu Sof ku. Nastup efendi Mite je dosta grub. Ophrvan prevelikim strastima. Zato je i razgoropaðen. nego za sebe. on ima utisak. noktima grebe po vratima. gazda Marku. èijom je gospodskom ljepotom opsjednut sirovi gazda Marko.. Svi su oni. i e brojeæi novac. Prvi je bio kada se odluèuje da je proda. u bijesu poziva slugu Arsu i tra i da mu os edla konja. ivjela. m aterijalno. a kada su ga previli i ponijeli kuæi. Efendi Mita tra i od Sofke da se vrati staroj kuæi. U pitanju je zaostali dug za Sofku. kune sve to je mu ko: i mu a Marka. Drugo dramsko mjesto vezano je za dan svadbe i trenutak kada gazda Marko. eli da se suvi e pribli i lijepoj Sofki. ne za tebe nego za vas. ne zadugo. i sina Tomèu. ojaðena. a jo i poni avanje rijeèima "kerpiè" i "seljak". "onda je zvala sebi sluge. s a eljom da joj se osveti. prije njega. grede i crijepovi... zaus tavljen u namjeri. sazr eo u pravog mu a. Trenutak kada. I njega je otac mlado g o enio i sigurno je i njegova ena prvo sa njegovim ocem spavalai. Od tog trenutka gasi se pa nja i ljubav prema Sofki. probuðenih strasti. . ostav i sama. pun je omalova avanja i prezira: Pare! . samo njemu brane. kao da se ru i kuæa i po njemu padaju tavanica. na svoje imanje. da se ta mo na granici sa Arnautima bori i da pogine. mjesta iz kojih izvire sva dramatika romanesnog ivota. Djeca koja su se raðala bila su malokrvna. On. tjera silom a pije i tako. blijeda. Prvo dramsko mjesto ." Drugi susret sa Sofkom nije m ogao da podnese. kasnije. vièe na Sofku. ne za sinove. i to kakve. Ali. rukom dodiruje . A enino cvilj enje i kuknjava nalik su na no koji se zariva u srce. ali ona tu pru enu ruku spasenja odbija.

zbog nemoæi. neæu! Pa opet: Ja ne mogu i neæu za takvoga da poðem!. èega je bila svjesna i sama Sofka. da u sukobu sa Arnautima pogine. n aslijeðene. ob razovan: govorio je grèki. roditeljska rijeè i odluka neporecive. materijalnu propa st i bezizlaz u koji je pao. bila s tara.. neopranost. On je izabrao ovo drugo. Sofka je vidjela ne to to nikad nije mogla ni pomisliti. s mukom i jednom vrstom stida. vr ijeða Tomèu i sa novcima bje i. Svima iz neposredne sredine je bio tuð i stran. To je bilo prvi i jedini put da se ona suprotstavlja. ali to je bio ne manji udar i za njega efendi Mitu. nemoæan da prihvati taj novi ivot i da se ukljuèi u njega. I kad bi do ao. sa nekim suvim podsmehom. incestnog u sebi. Pred Sofkom je izgubio dostojanstvo. Treæi dramski momenat je kada efendi Mita uleæe u kuæu Tomèe i Sofke. èesto je ostajao sam. on odlazi u Tursku. kako je Sofka rasla i razvijala se u ljepotu koja zanosi i uzbuðuje. On je "efendi".esom to je u tome sprijeèen. dvanaestogodi njaka. sinko! Ljie pota i mladost za vrijeme je. na nekim mjestima i bez postave. smirujuæe: Sofke. one predaèke. Silno uzbuðena i sva drhteæi silno æe otvoriti vrata. Njegove rijeèi su. masnoæu". sam ruèavao. ali uvijek naklonjen Sofki. Ona je njega oslovljavala sa "efendijice" i "tatice". dok je cijela leðna postava. veæ je donio odluku: udaæe svoju Sofku. U svemu tome kao da je bilo nekog bjekstva od sive svakodnevice i novog koje je nagrizlo i ru ilo staro. Do njegovog otuðenja posebno dolazi nakon osloboðenja. koja svoj materijalni prosperitet do ivljava u vrijeme had i Trifuna. Vidjela je kako su rubovi njegovog mintana bili op iveni skupocijenom p ostavom.. Kada je brzo zapazila. turski i arapski. ili pak lijepom. Raspameæena od onoga to je vidjela. i tada. uvijek bio sa nekim drugim. iznutra. "kako mu se po æilimu prsti od nogu u èarapama grèe. oèaja i straha da ne izgubi poslednje upori te u toj ideji i namjeri da je "proda".. i kao krijuæi se zatvarao se u svoju sobu. po ao za ljepotom. a on sa "tatina So fkice". LIKOVI Efendi Mita Efendi Mita je jedan od izdanaka bogate èorbad ijske porodice. Da bi je uvjerio.. Ali. begovima i pa ama. Poslednji put kada je do ao. Kada je do lo vrijeme enidbe. ru ilaèke krvi. Ne eleæi da se tu i sa onima koji su ni i od njega. Kad je razgrnuo pred njom mintan. uæi u so bu i reæi mu: Ja ne mogu i . sjeæao neèe ga. poderana.gospodin. Od bjesa on poèinje da se trese i prvi put poèinje da ispovjeda svoju nevolju. a tomèa "kupljenu" Sofku tuèe i tretira kao svoje vlasni tv . lijep. Povrem eno je dolazio kuæi. za gazda Markovog sina Tomèu. Bio je otmjen i gord.. kada je poèelo da se gasi staro gospodstvo i otima ono to je pripadalo had ijama. u èije je domove odlazio i èije j e dru tvo volio. kako je samo gajtan bio nov. na prvi pogled. a to bi bila posljedica "neèiste krvi". jer se za tu namjeru hvatao kao davljenik za slamku. bilo bi to rijetko. ali iz Sofkine perspektive: Samo vide kako se on podi e. Sofka æe pobjeæi tetki da bi pristala na v lastitu rtvu. pokazuje unutra nju stranu svoga kaput a. tres u". da tamo tra i utjehu. hanove. sa poispadalim pamukom. Efendi Mita je iznenaðen i zaèuðen takvom reakcijom svoje Sofke. Meðutim. koristeæi kao poslednji i najjaèi razlog. a ne za bogats tvom. ali uvijek blizak agama. a poreknut je . nestala je predstava o njemu kao autoritetu. gledajuæi ih.. seljankom. on joj. to ju je jo vi e razgnijevilo jer je znala da nije tako: da je on. Kao da se pla io gre ne pomisli i nagonskog. nepresvlaèenje. on je sve rjeðe dolazio . kada tra i novac. kojoj ni ta nije sveto. i uvijek spreman na neki put. pred njim su bil e dvije moguænosti: da se o eni bogatom i prostom enom. I cijelo njegovo tijelo zaudaralo je na "znoj. kr eæi nepisano pravilo po kom e su. kad se enio. u tom svijetu. a koji bezobzirno prisvajaju ono to je njegovo. ljepoticu. masna. na konju odlazi u noæ. Umjesto da je smiri.. a siroma nom. On je u Sofkinim oèima i ustima vidio ne to i kao da se. To iznenaðenje Bora Stankoviæ kazuje samo jedno m konstatacijom. i ne sluteæi da æe mu se ona suprotstaviti.. do lazio je samo noæu. nju ko ju je najvi e volio.

Od njih je ponijela gospodski izgled. Na poèetku drugog poglavlja vidimo kako Sofka ne eli da misli na svoje pretke zbog nekog pritajenog strahs da i ona u neèemu mo e biti slièna njima. visoko èel o.. kao svaka stvar. mada se ta "neèis ta krv" i "dvogubo" u njoj nije. I sva t a svojstva bila su svojstvena i njenim pretkinjama. Sofka Sofka je poslednji izdanak nekada nje had i Trifunove porodice. Iz te samosv jesti ishodilo je i Sofkino pona anje: . belina ruku i belina k o e. u suzdr anim odnosima prema drugima. crna meka i te ka". neponovljiv po svo joj psiholo koj punoæi i nemjerljiv po ivotnom udesu. krupne oèi. i da æe tom ljepotom zadivljivati i njome pora avati svijet.i njegov ugled. ali èiji se kraj ne vidi. neka stvar. "ramena i leða jednako su joj bila jedra. A od svega toga to je bilo oblo i kao saliveno i èinilo njenu ljepotu. sa istim suvim. jer je ona. bujna. jedrost i vitkost tela. u potrebi da u svemu bude jedina i neponovljiva. Efendi Mita pojaviæe se u jo jednoj dramski oblikovanoj situaciji da. ali nje nim prstima i sa jo nje nijim vi e dlana oblim i punim èlan kom ruke koji su pokazivali svu bjelinu njene ko e. uvijek vrele jagodice i stisnute tanke usne. a nemir i vrelu krv od svoijh predaka. Bora Stankoviæ je od Sofke naèinio centralni lik u ro manu i najizrazitiji umjetnièki profil ene u srpskoj knji evnosti. idealnu ens ku ljepotu i njenu èulnost: oblost. sveden na poni enja i golo trajanje.ruke su bile oblije i jedrije.ljepota je uèinila gordom i sreænom. bar u prvo vrijeme. pojavljuje se on. da je jedan prop ao èovjek. Pokazujuæi poderanu i prljavu unutra njost i prljavu unutra njost min tana. mo e novcem kupiti. u "Tomèinim oèima postojala druga. ponete jo od predaka. imala je bijelo lice. i moralno. crna i te ka kosa i vla na i strasna usta. nije ni slutio da je uni tio ostatak ivota Sofke. Kada je veæ bila u la u vode skladnog porodiènog ivota. uvijek vla na i str astvena." Efendi Mita je predstavnik had ijskog vranjskog svijeta koji u novonastalim uslovi ma propada i materijalno. rasko nom ljepotom i djevojaèkom psihologijom Sofke Bora Stankoviæ se detaljn ije bavi u èetvrtom poglavlju svog romana. u toj situaciji. obièna. "dugih i suvih ruku. Prateæi njenu pojavnost i razlièite naèine ispoljavanja njenih unutra njih nemira i ivotni put koji vodi u patnju i biolo ko propadanje i degenraciju koja se sluti. a sa godinama ta ljepota postajala je sve "rasko nija i zanosnija". bila je ljupka i prava. no en egoizmom i krajnje bezobziran. koj a kao da je stala zanavek. u nesvjesnoj elji za dominacijom u odijev anju i izgledu u odnosu na svoje vr njakinje u elji za dopadljivo æu i u provociranju d rugih svojim pogledima. puna. koja se. unutra nju gordost i niz drugih crta koje su se ispoljavale u dr a nju. raz vijena" . O samog poèetka saznavanja svijeta i sebe Sofka je bila uvjerena da æe biti lijepa i najljep a. uoblièena. krupne crne oèi. on je razgolitio svoju bijedu i pokazao da je niko i ni ta. jedino je kosa bila bujna. pobjesnio to jo jednom mora ma manifestuje svoje propalo stanje i tra i ne to zbog èe ga bi morao da se stidi Efendi Mita. sa nekim skrivenim tragovima "neèiste krvi" u sebi. osoran i pre k. meka. iznova promjeni sudbinu Sofke i da joj do kraja zagorèa ivot. . od tog trenutka. Sofkina ljepota odreðene je atributima koji nagla avaju tu neponovljivu. vrele jagodice. tako vidno i jednostavno ma nifestovalo.. Prvo nam daje portret Sofke: bila je lijepa. Naslijedila je spol ja nju ljepotu oca i majke. Pojavom.

"od beskrajne èe nje za neèim oseæa da bi jauknula". prvo. nalazi snage da se pojavi pred njim."topi se od neke sladosti" ."uhvati je ono njeno "dvogubo" ja. a i z oèiju joj je izbijala "silina". dio koji èesto ovlada njome i ona mu se predaje. razvija unutra nju dramu svojih j unaka.Kada je kapija zakljuèana i kada je sasvim sama. . samu sebe voljela. uzima je i ona. tone. svakoga j e mu karca gledala u oèi dok ne bi oborio pogled.pristanak oca. gorèinu i uvrijeðen ost.Nagonsko. gleda njega. a nenavikao na takvo pona anje svoje kæerke. ona. .u svojoj ljepoti je vidjela svoju sigurnost. Ne eleæi da se pomiri sa nametnutim rje enjem. Poku aæe. pred vratima je ugle dala njegove cipele i odmah je poèela da drhti. u tom zagrljaju. ali je na la smjelosti u sebi: "siln o otvori vrata i uðe". Iz èetvrtog poglavlja sazna jemo da ne voli posjete. èulno.. prividno mirnim tonom. Kada se Sofka popela da ocu izrazi svoje neslaganje.ravnodu na i sa visine gledala na sve djevojke oko sebe. neæu! Pisac taj momenat obraðuje dramski.sve njene elje i d jevojaèka nadanja. visokom tamnoputom i sna nom mladiæu.svu je obuzme ono "njeno": "snaga joj u èasu zatrepti i sva se ispuni miljem". iskazuje se tako bi. odoliæe isku enju. slobodu i odbranu. uvodi dijalog. . Njen unutra nji ivot se iskazuje u razlièitim vidovima. Vrijeme prolazi. na kome æe joj zavidjeti sve druge djevojke. Suoèen sa svim tim. Silina otvaranja vrata govori o njenoj rije enosti i odluènosti da se usprotivi i saèuva sebe od poni enja. koja je znaèila otpor i nemirenje. pa je kod drug ih izazivala divljenje. svi njeni snovi o mladom. nosilac "neèiste krvi". svadbe i okupljanja.. obavija. savladan tom njenom ljepotom.nagonski dio. ali. Opet se u njoj javlja psihièka podjeljenost. odvojena i daleka od svijeta. lju . . samo malo drukèije prirode: na jednoj strani je ono o èemu je sanjala . Tada joj sve biva "lak e i slaðe". da kupi njihovu kuæu. po tovanje i strah od svoje blizine i prisustva. èuje muziku."mu karce je zaluðivala". Meðutim. o daje se sanjariji (vidi svoju svadbu. . ona je bila uzbuðena. a na drugoj strani . nestaju onog trenutka kada je u njihovu kuæu sa efendi Mitom do ao i gazda Marko. da se smjelo suoèi sa njim i da mu ka e svo je: Ja ne mogu i. Sofkin unutra nji ivot obilje avaju misli o sebi i drugim djevojkama. -"sama sobom bila zadovoljna". da je smiri govoreæi j . I takav momak prilazi joj. mimo obièa ja. . surova stva rnost koja potire snove. ispunjavaju je nade. . on æe se samo namr aèiti i usne æe poèeti da mu drhte.uvjerena da njenoj ljepoti niko nije dorastao i da se takav nikad neæe pojaviti. U tom trenutku. njegova odluka. strijepnja i st rah da æe se pojaviti neka mlaða i ljep a. a Sofka se ne udaje. onda se javljaju njeni ne spokoji i psihièka muèenja: . u poslednjem trenutku. to je ta "druga" Sofka stra no grli.da æe ostati neuda ta. veæ samo samoæu i ti inu. izmi ljenog.Jednom kad je bila sama i kada je do lo ono "njeno" pozvaæe sebi i polunijemog i p ijanog slugu Vanka.. kada se intenzivira i poène èulnost neukrotivo da narasta. snovi. strasti i zanos i. kada osjeæa da umjesto jedne Sofke postoje dv ije: jedna ona sama i druga izvan nje . sasvim se predaje nei zmjernoj sreæi i èulnom u ivanju). A kad se u njoj pokrene taj unutra nji ivot. pa se javlja novi strah . miluje. Zato i vi e voli zimu. a potom i da je ispros i za svog maloljetnog sina Tomèu.

Oprosti. i pored ovakve alopojke srca. pren era en. a ovo je m oja kæi. izgubljenu snagu i iv ot nalik na taj pepeo. tatina Sofka!. samopo rt vovanja. tek sada.. ona sjedi pored ognji ta i zgasle vatre i prutom ar a po pepelu. silav. spremna da se svjesno rtvuje zarad oèevog i porodiènog spasenja od potpune bijede koja je veæ bila prisutna. Ali. raspjevanosti.. Razlog nije u èinjenici to ide za nedragog.Hvala. reæi æe samo: . s avim podlegav i svojoj preostaloj èulnosti i "neèistoj krvi". tato. ona æe osjeæat i samo "otupjelost". kada efendi Mita ka e:.Oh. Ovo je moja domaæica. ali kad je jo jednom èuo ono njeno "ja ne mogu". kao da simbolièno ispisuje svoju zgaslu ljepotu. Sofkice! Nakon svega to joj se desilo. enske nagosti i èulnosti i uzajamnih zadirkivanja. bla i. nisam znala. A kad joj je pokazao svu bijedu n jihovog siroma tva ona æe. gazda Marko .j o prolaznosti ljepote. èime je zapeèatio i njenu sudbinu. moja Sofka.. sav se trewsuæi od bijesa. sreæan to je pristala.Evo. Prvi put se javlja u 8. ukra en po rtvovanjem.Ovo je ta "efendi Mitina kuæa". èedo!Hvala. naredio da ga sluga Arsa raspremi da ga izuje. sa njega skine pojas. a ono b ar se kome nadala. ostaje crta mora se. i slaðe bi ga podnosila". okrenuo se prema kuæi i dugo sa u ivanjem gledao u n ju. ali vje to sakrivana od nje i okoline. vidimo je kako sasvim povuèena. atmosfere. èesto i pijana priziva sluge. izgovarajuæi rijeèi:. ostavlja sa nezdravim porodom. to se vidjelo i pri odlasku. ostavlja je nezaintere sovanu i ravnodu nu prema svemu. sasvim klonuti i skoro pasti pred njegove noge . Ima. Kada je stigao. Gazda Marko biæe oèaran kuæom. poni avanja. kao pravi gospodar. Zatim æe izaæi u noæ. a on. Jedna od izuzetnih scena u kojoj je u prvom planu Sofka jeste i ona iz hamama. fizièko i psihièko satiranje. on æe. s lika puna ivota. u Sofki i nesebiènosti. prenera ena. veæ u neèemu drug ome . Bora Stankoviæ je. bilo da je to blisko ili ne. veæ pomirena da mora prist ti. i samoranjavanja. èekala ga. Tada æe se prvi put i èuti njegovo ime. odmah je sjeo i. kako bi mogao tako raspojasan i opu ten da se preda ugodnim mislima. Iz narednog poglavlja èitalac saznaje da je on iz gornje èar ije. Kada je uzjahao konja. tato!. snevala i u snu ga ljubila. Ona je bi la nalik na predmet u funkciji tuðih namjera i elja. Pogled koji prvo baca na dva velika sanduka i te ke katance na njima u svojoj sobi èitaocu treba da sugeri e da ima dosta para i da iza te seljaèke sirovosti krije dobr o bogatstvo. ravnodu nost na sve i nezainteresovanost za bilo ta. dakle. podnoseæi udarce. da je doseljenik i po svom porijeklu seljak iz pèinjskog kraja. u oèima svih "postala velika". na kraju. Stoièki. i samomuèenja. kao stranac i neznanac koji je do ao sa efendi Mi tom u njegovu kuæu da je vidi i kupi. tato. Spremnost na liènu rtvu nije prestala i nakon upada oca efendi Mite u njihovu kuæu i nakon svih njegovih uvreda nanijetih Tomèi.. poglavlju romana. Zato i njene rijeèi upuæene njemu:. Tada bi joj "i sam njen sopstveni bol i jad.. raspojasanosti. Na kraju. æu tke i bez glasa otpora ili prigovora. sigurno bio lak i.to vi e neæe biti ono to je dosad bila: Dosad bar iako nije koga volela. A sama pojava njegove ene Stane treba jo vi e da istakne njihovo porijeklo i uka e koliko je velika razlika izmeðu onog . Ovo je moj saraj. Na njega nailazimo samo u nekoliko poglavlja. i samoodricanja. Èak u njoj ima i kajanja to se o pirala i suprotstavljala jer bi. Sa migreniènim bolovim a u glavi i sa uvijenom glavom. sa utiskom da joj se " srce èupa a snaga raspada". pa i onda kada je svekar do ao da je vidi. Gazda Marko Gazda Marko je jedan od najvitalnijih i psiholo ki najuvjerljivijih mu kih likov a u prozi Bore Stankoviæa. sa namjerom da se "upi e" u svijet uglednih lj udi. pa ma koliko sve to bilo bolno i ni teæe kada je u pitanju njena sreæa i sudbina. kada Sofka grca od bola u sebi.. odskoèiti od nje.

sa enom i si nom dolazi u Vranje. pokazati na svadbi. Njegova ena je bila blijeda. suva i ko èata i sva je mirisala n a seljaèki miris. ali sve du e odsustvo dva prijatelja i sve veæa bliskost izmeðu Markove sestre i Jusuf a dove æe do tragiènog razrije enja i Markovog bjekstva iz tog kraja. na mleko. neprihvaæeni i nepriznati. jesu i svijeta efendi Mitine kuæe. kao i ostale Borine liènosti. mnogo bitni je za njega kao stvaraoca. Jusuf je ubijen od jednog Markovog bratstvenika. ostajuæi uskraæen za mnoge mladalaèke snove. a to je biolo ko propadanje i op ta degeneracija koja je zahvatila porodicu. smatraju d a je u prvom planu sociolo ki aspekt romana i da je propadanje efendi Mitine porod ice uslovljeno dru tveno-istorijskim trenutkom u kome on ivi. Do li su tu bez ugleda. za èije je ozn aèavanje pisac uzeo metaforu neèista krv. zatvoreni u svoju prostotu i seljaèk u prirodu. a Marko. svoju strastvenost. nosi nei ivljenost i proma en ost ivota. poglavlju Bora Stankoviæ daje osvrt na porijeklo gazda Marka. gazda Marko bje i od svog silnog nagona u smrt . bez ikakv e vidljive osjeæajnosti. bez prijat elja. oèuvana i negovana ). Uh vaæen u namjeri i presjeèen u elji da joj se to vi e pribli i. na kolenima tovima ide prema njenim vratima. kada je eli. kao skorojeviæi. uvijek u dru tvu Arnauta Ahmeta. kada je uz Sofku. Meðu njima je otuðenost i potpuna ravnodu nost. Sam pojam neèista krv otkriva se u dosta slo eniom znaèenju: podrazumijeva razlièite vidove svoga ispoljavanja. Trgovao je i stalno bio na nekom putu. Ahmet je imao i sinovca Jusufa. dok za njim vièe Arsa: . u noæi. dalekose nije i dublje. a li i poku ava da se od samoga sebe otrgne . kada je rijeè o romanu Neèista krv. Imao je jednog sina Tomèu i sest ru koju je pazio i mnogo volio.Ode gazda i poseèe alata! I gazda Marko. jer i njega su na silu i bez ljubavi o enili dok je jo bio dijete. koji je trebalo da bude njegov nasljednik. psihièke devijantnosti (i zopaèenja) prethode materijalnom. da mu bud e snaha. Gazda Marko æe svoje namjere i silinu svoje snage. Markova ses tra je ostala bremenita i taj grijeh i sramota morali su biti naplaæeni. slatki ima i odevanju. Vrhunac njegove zaslijepljenosti i izbezumljenosti jeste u gestu kada uzjahano g konja no em udara u sapi i juri u mrak. on hrli prema njoj. Postoji èitav registar izvedenih pojavnosti ov og biolo kog èinioca. sa kojim se i bratimio u manastiru Svetog oca (Prohor pèinjs ki). ostav i sasvim sam nakon povratka iz efendi Mitine kuæe i susreta sa S ofkom. u gradsku sredinu. a to je uzrokovano biolo kim. prosti. ne na. d . na vonj ðubreta i sve inu jaka prosta odela Vjerovatno da je gazda Marko. cijelo selo je bilo njegovo bratstvo. al i za Boru Stankoviæa u prvom planu je ne to drugo. Ophrvan strastima. nesvjesno grebe po vratima i kao da je vidi iza vrata i èuje njene damare. do ljaci. u ivanje u jelima. Gazda Marko je bio bli zu granice. strasti i za ljepotu o kojoj svako san ja i nosi je kao nedosanjani san. ali sa podsvjesnom eljom da on ima tu ljepotu pored sebe. one ga èak uslovljavaju i ubrzavaju. donio odluku da Sofku dovede u svoju kuæu i da nju kupi umjesto kuæe.a to oni. nasljednim faktorom. on osvjetljava njegovu pro lost i otkriva otkuda on u Vranju. Naime. Biolo ko propadanje. obraæanje pa nje na izgled ( da se viðaju lica bela. uz piæe. odreðujuæeg za porodicu i sudbinu Borinih junaka. èuvajuæi se krvne osvete . Oblici ispoljavanja neèiste krvi kod predaka: 1) 2) 3) predavanje izobilju i rasko i i udaljavanje od rada i bilo kakvih poslova. U 13. Problem "neèiste krvi" u romanu Mnogi tumaèi Borinog djela. Ona treba da poka e i kakav je o dnos izmeðu gazda Marka i nje. on tuèe enu. radosti. Uhvaæen u svojoj proma enosti i neostvarenosti sebe kada j e u pitanju mladost i enska ljepota. muziku i vatre. Ima istine u tome.

. 5) voðenje razvratnog ivota na imanjima sa seljankama. Cigankama. obuz etost ljubavlju. 4) elja ena da budu zavodljive. sa utiskom da je mnogo to ta naslijedi la od svojih predaka. utoliko vi e to dosta toga Sofka nosi kao plemenitost.e to vi e pred drugima istakne i naglasi svoja ljepota i strastvenost. k arakteri e ih podbulost. To su: nagla ena èulnost koja dijeli biæe na svjesni i nesvjesni dio. degeneracija izra ena kod poroda: djeca su fizièki slaba. malikrvnost i bolesti. a sve mu ke po kuæi ne gledajuæi ni rod. psihièki labilna. pogledom i dr anjem izaziva prolaznike). divljenje drugih prema njoj i osvajanje (stoji na kapiji. otpu tenim iz turskih harema. samo nalik n a neèistu krv . Sofkina tetka Naza tri puta bje ala od kuæe i tri puta se turèila). Tu se u prvom redu misli na psihièka mutna stanja i njena pona anja u ml sti. 6) jaki nagoni i strasti kada se gubi kontrola nad sobom (pona anje Kavarole. lakim enama. bez obzira na pol i rod. èulnost. ni doba osvojiti i zaludeti . slabo zdravlje i neotpornost. u ivanje u bahanalijama. suv i tanak. presjekla je ile u kupatilu. snaga erosa koja ispunjava biæe. a na kraju romana sa gluvonijemim slugama. povlaèenje u sebe i svoju samozaljubljenost njena narcisoidnost. kao to je i had i Trifunov sin bio bled. istièuæi u prvi pl an ono njeno dvogubo ja . naroèito kada su u pitanju ene. pohota ispoljena u susretu sa gluvonijemim Vankom. samopo rtvovanje i stoicizam. Iz njihovog pona anja je izbijao imperativ: moæi svojom silnom lepotom sve ostale enske iza sebe baciti. Ali. obzir. Sofkina prababa zaljubljena u uèitelja Nikolèu i njegovo pjevanje. potreba za dopadljivo æu. koja su u tim godinama i normalna. kao to su sanjarenje o mladiæu. Kod Sofke se neèista krv iskazuje na slièan naèin. umobolnost. u svemu ovome ima i ne to to je samo privid neèiste krvi . vi e ensko no mu ko ). predavanje sanjarijama u kojima se iskazuje njeno erotizovano biæe. O svemu ovome moglo bi se razgov arati. 7) bolesti (oduzetost.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->