BORISAV STANKOVIÆ

Srpski realizam je prolatio kroz vi e faza. To su: romantièna faza, klasièno-realistièka i moderna faza realizma.

Ovoj poslednjoj fazi, koja u sebi nosi odlike realistièke tradicije, a li i otvara vrata srpskoj modernoj prozi, a koja se obilje ava jo i kao lirski real izam pripada Borisav Stankoviæ, pripovijedaè, romansijer i dramski pisac. Njegovo dj elo je, u tom smislu, primjer povezivanja ili sinteze starog i novog u srpskoj kn ji evnosti s poèetka dvadesetog vijeka . Borisav Stankoviæ je roðen 1876. godine, neposredno poslije osloboðenja Vr anja od Turaka (1875). Kada je veæ poèeo otkrivati svijet, starog Vranja vi e nije bil o. Staro tursko je zauvijek nestajalo, a umjesto njega formirali su se neki novi dru tveni odnosi, dolazili neki novi ljudi, novi moral sa njima, nova pona anja i j edan posve drugi mentalitet. Ali, i pored toga, Borisav Stankoviæ æe nostalgièno pisat i o starom i prizivati staro, uvijek okrenut pro losti, sa negativnim emotivnim od nosom prema novom. Tako u pripovijeci Stari dani, kada je u pitanju novo, on ka e: ta ima sad tamo da vidite? Ni ta. Prosta, mala varo ica, opkoljena vinogradima i brdi ma On vidi pola seoske, pola varo ke kuæe, gomile ðubreta i neki novi svijet. Ali, i por ed toga, kad je odlazio iz Vranja na kolovanje (Ni , Beograd), uvijek je u sebi nos io Vranje i zavièajni svijet Vranja kao svoju trajnu opsesiju. Vranje i njegovi lj udi, njihova psihologija i naèin ivota, jezik i pjesma, uvijek su bili vrelo sa koj eg je zahvatao i crpio graðu za svoja poetski nadahnuta djela. Borisav Stankoviæ je napisao sledeæe knjige: zbirke pripovijedaka Iz sta rog jevanðelja (1898), Stari dani (1902), Bo ji ljudi (1902) i romane Neèista krv (191 0), Gazda Mladen (1927) i nedovr eni roman Pevci, zatim drame Ko tana (1902) i Ta ana. U toku Prvog svjetskog rata, nakon zarobljavanja, internacije u logor u Dervent i i povratka u Beograd, pisao je reporta e i kratke zapise o ivotu u okupiranom Beo gradu, koje æe objaviti u knjizi Pod okupacijom, to æe mu donijeti mnogo neprijatnost i. Umro je 1927. godine u Beogradu, ogorèen na ljude i nezadovoljan svijetom oko s ebe. Bora Stankoviæ je graðu za svoja djela crpio iz prièa drugih ali i neposre dnog do ivljaja. Tematski krug njegovih proznih i dramskih djela èini zavièajni svijet : Vranje i patrijarhalni odnosi, socijalna i individualna pro lost, u kojoj je nal azio poeziju ali i grubu realnost, punu nesporazuma, nerazumijevanja, trauma i l judskih proma enosti. U djelima Bore Stankoviæa nailazimo na: ljubav, ljepotu i mladost; ene i strast; al za mladost ; odnos starih i mladih; propadanje starog i nastajanje novog.

Interesuje ga moral i psihologija liènosti, ono emotivno, nagonsko, tamno i duboko u èovjeku, zbog èega su ga nazvali na im Zolom. Od Stankoviæevih pripovijedaka posebno se izdvajaju: Stari dani, Tetka Zlata, Nu ka, U noæi, Uvela ru a, Prva suza, Pokojniko

Sa odlaskom turske vladavine odlazili su i nestajali i stubovi te vladavi ne: pa e. I ne samo to. vijeka. ali zbunjen nov im odnosima i nemoæan da se snaðe u ovom vremenu. Sa osloboðenjem. Dojuèera nji nadnièari poè li su da otimaju njihovo imanje i da se pona aju kao gazde i vlasnici onih posjeda na kojima su samo kmetovali. il i vrijeme s kraja 19. koji je bio d ugo pod Turskom. Ðurðevdan. Taj stari vranjanski. neodoljivo i to izaziva bol. jednim od najkompleksnijih kada je u pitanju slikanje psiholo kih stanja i du evnih drama u srpskoj knji evnosti. Bio je to svijet skorojeviæa koji æe naæi svoje mjesto i u romanu Bore Stankoviæa. Njihovo propadanje je bilo toliko primjetno da nije moglo da ga prikrije nikakvo odjevanje. Bora Stankoviæ prati njihova biolo ka. Ljuba i Naza. nikakva gordost ili pak kuæni sjaj. had ije i èorbad ije èesto su odusta i od svog prava. to roman i èini psiholo kim djelom i romanom liènosti. feudalni poredak. njihove èivèije ili nadnièari. zatvaraju se u svoj svijet. mutno. jer su u njeg ovoj osnovi sadr ani jedno vrijeme i dru tveni odnosi i promjene u tom dru tvu. begovi turska privilegovana klasa. ljudi sa granice. a ne i ono to je sladunjavo. nestaj ao je. hropac. Stari vranjanski svijet. posebno se zadr avajuæi na njihovim nagonim . godine. Paraputa Voleo je ono to je sirovo. St varalo se novo dru tvo zanatlija i trgovaca dru tvo skorojeviæa. a njihova imanja i kuæe kupovali s u ili silom otimali dojuèera nji seljaci. a potom poèelo da izlazi kao roman u nastavcima u onda njim èasopisima. da bi se iz tampe pojavio 1910. kako u Vranju tako i u iroj. bezgranièno osjeæajno. Staro tursko vi e nije postojalo. tj. godine. ostao je sa svojim èitlucima. tek osloboðe noj Srbiji. oporo. naroèito na jugu. dr eæi i dalje do svog gos podstva i ugleda. vatreno. Tako je roman Neèista krv definitivno ostao u obliku i sa krajem koji i danas imamo. iako su sve vi e i vi e materijalno propadali. poèinje da pristi e n eki novi svijet. ugledu i presti u vrlo blizak nekada njim aga ma i begovima. Na Bo iæ. burno. Meðutim. godine. s uvjerenjem pisca da æe jednog dana moæi da ga tampa u prvobitnoj zamisli. to æe na tematskom planu biti prisutno i u romanu Neèista krv. Polazeæi od predaka svojih junaka i iduæi od generacije do generacije. preduzimljiv svijet koji je dolazio do lijepih turskih kuæa ili pravio nove kuæe. age. U Vranje je pristizao svijet koji se obogatio raznim pekulacijama i otimaèinama. kome æe preko pojedinaènog biti odslikano i op te. po bogatstvu. koji se javlja kao primaran. Zavr etak romana je skraæen za 30-40 strana. NEÈISTA KRV Ovo Stankoviæevo djelo prvi put se pojavilo kao pripovijetka pod istim naslovom Neèista krv 1900. Nakon dugotrajnijeg rada i vi e verzija roman je bio gotov 190 9. èivèijama i rasko nim kuæama. dizali ruke od svega. znan kao staro ili pusto tursko . koji j e bio samo dekor i maska. Ali. patnju. To vrijeme. nasledna svojstva. Ne eleæi da se parnièe. i ntelektualno i suvi e izglaèano. n roèito u Vranje. godine. nakon 1875. Roman Neèista krv u sebi nosi elemente sociolo kog romana. Jedan stari. u ne to skraæenijem izdanju. ili pak odlazili u Tursku da tamo potra e u tjehu i izlaz za svoju nemoæ. do ao je Prvi svjet ski rat i rukopis je nestao. koje je bilo na putu velikih trgovaèkih karavana. Roman zahvata razdoblje poslije osloboðenja Vranja od Turaka. zbog nedostatka novca za tampu. had ijski svijet poèeæe i biolo ki da propada. u djelu Neèista krv postoji i biolo ki aspekt. Had ije i èorbad ije sve se povlaèe pred naletom novog. n adreðen prethodnom aspektu.va ena. obilje avale su krupne dru tvene promjene.

noseæi neèistu krv predaka i teret jednog vremena koje ih je materijalno ra zorilo . Glavni akter romana je Sofka. U prvom planu romana Neèista krv su. . Predstavnici sada njeg vremena. . . nakon nj . pri èemu naslov romana prvenstveno upuæuje na ovo potonje . dodirujuæi manje ili vi e i predele nesvjesnog. jesu potomci: .njegova sestra Naza .prababa Cona. Njih je porazila vlastita krv i ivot. To je i prvi takav prilaz liènostima u na oj knji evnosti. jer je to: psiholo ko-sociolo ka drama meðu liènostima i u samim liènostima. moralno i biolo ko propadan je.postali siromsi.na moralno i biolo ko propadanje. z atim gazda Marko i sin mu Tomèa.a i strastima. èiju sudbinu Borisav Stankoviæ prati od prv ih njenih djevojaèkih dana pa sve do usahnuæa njene snage i zgasnuæa njene ljepote. roman drama liènih strasti koje haraju i polove (cijepaju) liènosti. Predstavnici pro log su preci junakinje Sofke: . javlja se i njen otc efendi Mita. u pojedinim situacijama.djed Kavarola. za koga je udaje efendi Mita. neponovljiva pripovedna drama u na oj kn i evnosti. Pro lo je samo jedna vrsta uvaoda u sada nje koje. èiji su korijeni u "neèistoj krvi" koja je ovladala had i Trifunovom porod icom i njenim potomcima. njegova kæerka Oni su . ako se iz toga iskljuèi had i Trifun. a sa bogatstvom i ugleda u gradu i autoriteta u porodici. kojima je ispunjen prostor romana. u kome nis u mogli da naðu oslonac za dalji porodièni opstanak. dakle.pradjed had i Trifun. èiji je polednji mu ki izdanak efendi Mita. U prvom poglavlju. U njima su uzroci i korijeni kako materijalnog tako i moralnog i biolo kog propada nja. Meðutim. vijeka. Sadr aj romana Roman Neèista krv podijeljen je na 33 poglavlja. ljepotica. Roman Neèista krv je uostalom roman drama. Pisac poèinje od porodiènog pro speriteta koji je do ao sa had i Trifunom i njegovim neumornim radom. i poèetkom 20. koje je vrlo v a no za razumijevanje osnovne teme sadr ane u naslovu i uzroka propadanjajedne had ijs ke porodice.Sofka.efendi Mita i . S vremena na vrijemr. sem prvog poglavlja. onu tamnu i malo proz irnu stranu njihovog biæa. nastanjuje cio roman. materijalno. sticanjem boga tstva. U tom smislu i vrijeme u romanu se dijeli na ono pro lo i ovo sada nje. drama dru tvene sredine Vranja krajem 19. uvjeren da æe mu to d onijeti materijalno izbavljenje (dobiæe silan novac za nju). materijalno i biolo ki propao svijet koji okonèava u potpu nom krahu i materijalnom porazu.tetak ludi Rista.

uda za gazda Markovog sina. efendi Mita sve rijeðe dola zi kuæi.. usklici". naroèito zbog tog im ira. i njen otac. grli . ne aleæi koliko daje. Do ao je i dan svadbe. U prvom planu je gazda Marko. po obièaju. o opro taju od mladosti . vièe igra. po povratku kuæi iz amama. To se isto de avalo i sa enama: predavale se dotjerivanju. Uostalom. Mu karci. Otvara k rinju punu srebrnjaka i zlatnika i sve joj to pokazuje i kao da pred njom razast ire. umiranje u najboljim godinama. kada je dojuèera nji seljak gazda Marko prvi put ugl edao Sofku. On. eljama da se dopadnu svakome. ene æe "trista èuda iz besa i strasti uèiniti". odmah je za elio da je ima za snaju. efendi Mita. gruboi neukrotivo. kao da i ne postoji. po nepisanom pravilu i "zakonu" predaka. mrtvaèko". u njemu se probudila nova vrelina i zanos. U tim trenucima. stare vranjske aristokratije. Sve je sljaèko i neukrotivo u provali strasti: "zdravice. lekara. neukrotivi i podivljali od pomame èula i strasti. sjaju. Mlada Sofka nikad nije htjela da razmi lja o tim svojim precima jer bi se pri tom poèela i sama osjeæati bolesnom. "njoj cela kuæa. kao da za mirisa ne to pokojno.. To je prava erupcija seljaèke z drave energije i one "radom ubijene strasti". u Nazi i drugima. Kako je rasla i sazrijevala. voðenje kod vraèara. utoliko vi e to udaja nije bila vlastiti izbor to nije obeæavala sreæu i neki trijumf. to èini iz dva razloga: zbog njene rasko ne ljepot e i zbog elje da se kao prido li i imuæan. navikama. a potom i njegova kæer Sofka. opijen njenom blizinom. sve suzdr ano u govoru i ispoljavanju osjeæanja.efendi Mita. ona nagonska strana biæa. rastanku. a " sve enske" takoðe vidi kao "jednu op tu ensku". U efendi Mitinoj kuæi sve je organizovano i otmjeno u izgledu i dr anju ljudi. okrenut sebi . sijeku sebi vekne. kao da bje i od nove stvarnosti i novog ivota.u trgo vini se sve vi e gubilo. svuda i u svemu se osjeæao duh gospodstva. poraz i ru enje svih iluzija. pomje ana sa drugim ena ma nagih tijela.. Jer. kao u Sofkin om djedu Kavaroli. dok nisu poèeli da pobolijeva ju i postaju svijet izopaèenih i degenerisanih: Toliko umobolnih. niti pravoga rada . Ona je njegova mezimica. punu strasti i snova o lijepom i kr nom mladiæu. i nada i slutnja da æe t a ljepota. On pada pred n jom i u mraku joj se ispovijeda.slu a pomalo alobne pjesme o udaji. uzetih. tra eæi od nje da ka e koga najvi e voli. imanja su propadala. to æe je rastu iti i natjerati na plaè. za smrt svih i luzija koje je razvijala u trenucima svoje djevojaèke samoæe. . vade no eve i zabadaju ih u stolove. Sofku odvode u hamam na kupanje. pojaviæe se zakasnjeli izdan ak . pa je zato i Sofkica!. odnosno za se be. Tu se Tomèa gubi. Mu ki sviet se sve vi e udaljavao kako o d posla tako i od drugih ljudi. pora ena saznanjem za koga je otac udaje buni se. muzika jeèi i bubnjevi bubnjaju svom silinom.egove smrti sve se izmjenilo: vi e nije bilo reda u kuæi. tebe. toliko r aðanja djece sa otvorenim ranama. Iznad svega voli Sofku. ali. u asnuta Sofka sve mu karce do ivljava kao jednog mu karca. Tatina Sofkica!. Marko grdi sta . pripasti prvo njemu. to vi e potvrdi u novoj sredi ni.. sada veæ u godinama. kuæu. nego sramotu. liènim potr ebama i nagonima. babica. u svima njim a (i u mu karcima i u enama) zavladao nemoral. Simbolika za umiranje jedne ljepote. dakle. iako je sve to bilo plaæeno parama gazda Marka. halalakanje. A onda je. Uoèi svadbe. on odluèuje da ljepoticu Sofku. u ivanjima. u prababi Coni. veèito odla enje èuveni h eæima. Sofka. U kuæi pak g azda Marka sve je drugaèije .. za dvanaestogodi njeg Tomèu. Eto. mekotom i bjelinom tijela. na takvom porodiènom stablu. posipanje raznim vodama. a kad Sofku odvode u njenu sobu.sirovo. I zato joj. sa utiskom da nije to kraj s tare slave i bogatstva. kako njena snaga postaje sve bujnija. bio je lijep èovjek.. ali bez ugleda. iz takve porodice. Odlazi pre ko granice i tamo ostaje nedjeljama i mjesecima. svjesno p ristaje da bude rtva radi materijalnog spasenja oca. kao da zazire od njene blizine. pjeva. rasko i. na kraju. kidi u na ene. bolje reæi da je p roda za veliku sumu novca. oblinama. uvijek uz Sof ku. svojim eljama. Gore vatre. kotlovi su puni rakije. skoro istih godina. buèno. pije se.. A kad je ona izgovorila: Sve. oroðujuæi se sa starom had ijskom porodicom. vremenom. toliko bajanje. Osiroma io i materijalno sasvim propao. Sa pro pa æu turskog. i on se povlaèi. Tamo. a njena ljepota neodoljiva. a najvi e tebe. Meðutim.. Sofka je postajala sve ljep ai izazovnija.

Svekr va. tuèe je. podbula. a kad doðe. vlasni t vo sa kojim mo e da radi ta hoæe. Ali. Retko dolazi. zagrcnut od bijesa i onemoæao od sil ne po ude. ostav i sama. Ophrvan prevelikim strastima. na koljenima i laktovima ide prema vratima Sofkine sobe. vièe na Sofku. rukom dodiruje . ojaðena. Efendi Mita tra i od Sofke da se vrati staroj kuæi. U razvoju radnje ili na planu kompozicije romana Neèista krv javljaju se tri èvorna mjesta. èijom je gospodskom ljepotom opsjednut sirovi gazda Marko. zaslijepljen bij . i Mitu. ne zadugo. To je trenutak najveæih isku enja i za samu Sof ku. mjesta iz kojih izvire sva dramatika romanesnog ivota. A enino cvilj enje i kuknjava nalik su na no koji se zariva u srce. bogata u seljaèkog porijekla. prekida njen otac efendi Mita. u Tomèi izazivaju gnijev i oèaj. tjera silom a pije i tako. muèena od mu a. sve vi e se opija da bi. Prvi je bio kada se odluèuje da je proda. Saznanje da je Sofka data zbog para a ne iz ljubavi . a jo i poni avanje rijeèima "kerpiè" i "seljak". . ali se u njemu sve lomi izmeðu tjelesne pohote i nekih obzira. ne za tebe nego za vas. Drugo dramsko mjesto vezano je za dan svadbe i trenutak kada gazda Marko. i udarajuæi ga no em u sapi. a kada ovaj odlazi. samo on ne mo e. pun je omalova avanja i prezira: Pare! . Sofka. grede i crijepovi. vene.. sve se ponavlja ispoèetka i sa poèetka ivota: propadanje. To je bio dru gi udarac ili postupak oca koji æe uni titi ivot kæerke. a da pri tome ostane na distanci. Od tog trenutka gasi se pa nja i ljubav prema Sofki. Prvo dramsko mjesto . Zato je i razgoropaðen. da je ubije. o èemu Tomèa ni ta nije znao. Nakon smrti gazda Marka poèinje novo poglavlje u ivotu Sofke. vrijeða.. ne za sinove. "onda je zvala sebi sluge. zar bih ja dao. a snaga kopni. Tomèa je odrastao. i e brojeæi novac. svojim iznenadnim dolaskom. I njega je otac mlado g o enio i sigurno je i njegova ena prvo sa njegovim ocem spavalai. seljak jedan!. a Sofka je bivala sve sreænija.klimaks u romanu je kada "propali efendi Mita" prodaje svo ju kæerku Sofku nepoznatom strancu. moralno i op ta degeneracija. tuèe enu. ostavlja je samu. Taj harmonièni porod ièni ivot.Zar da nije obeæao pare. tuèe je. ivjela. Dakle. majku i oca proklinje. Nastup efendi Mite je dosta grub." Drugi susret sa Sofkom nije m ogao da podnese. U pitanju je zaostali dug za Sofku. Svi su oni. blijeda. da bi na kraju od muke umrla. zaus tavljen u namjeri. da se ta mo na granici sa Arnautima bori i da pogine. moje èedo. sebe to vi e umr vila. od toga. drugi sada kada je do ao da tra i novac od Tomèe koji mu je njegov otac obeæao . a ne znajuæi kako da izaðe iz te situacije... Ubrzo je Marko te ko ranjen. Neèista krv je potpuno ovladala njome. podsta knut piæem i pohotom. pojaseve oko sebe. A kad bi zavladalo unutra nje ludilo u njoj. kao njegov otac nekad. baca pune kese sa novcem u lice efendi Miti. Svi su oni enili sinove i birali snaje po svojoj volji. s a eljom da joj se osveti. Ona je sada u njegovim oèima kupljena stvar. bolesna. eli da se suvi e pribli i lijepoj Sofki. samo njemu brane. "raskidao je veze . odjuriæe u noæ. da bi potom uzjahao konja i. ustaje. kune sve to je mu ko: i mu a Marka. ali nema snage da ih otvori i uðe u sobu. tuèe enu i puzi prema Sofkinim vratima a zatim. tri dramska mjesta ili situacije koje roman èine velikom dramom ljudske du e . imali pravo na prvu braènu noæ sa snajom. nj ena ljepota sve vi e nestaje. Osjeæajuæi se pora enim. spremna na jo veæu patnju. noktima grebe po vratima.. u bijesu poziva slugu Arsu i tra i da mu os edla konja. I za to su onda svi momci to bi slu ili kod nje. Ona se povlaèi u sebe. nego za sebe. na svoje imanje. prije njega. te krv i utroba pokuljala. samo da bi se oslobodio bijede i konaène prop asti. kao da se ru i kuæa i po njemu padaju tavanica. m aterijalno. ali ona tu pru enu ruku spasenja odbija. morali uvijek biti gluvonijemi". Trenutak kada. uvrijeðen. kasnije. gazda Marku. i to kakve. a kada su ga previli i ponijeli kuæi. da tamo pije i u sebi pati..rog djeda Mitra. odjurio prema granici. i sina Tomèu. probuðenih strasti. Tomèa je prenera en onim to je èuo. sazr eo u pravog mu a. Djeca koja su se raðala bila su malokrvna. Uzjahaæe u bijesu konja.. On. i to za njegovog dvanaestogodi njeg sina Tomèu. on ima utisak. kæer? Ko si ti? ta si ti ? Kerpiè jedan. Onda.

. sa nekim suvim podsmehom. ali to je bio ne manji udar i za njega efendi Mitu. pred njim su bil e dvije moguænosti: da se o eni bogatom i prostom enom. Povrem eno je dolazio kuæi. seljankom. za gazda Markovog sina Tomèu. pokazuje unutra nju stranu svoga kaput a. on je sve rjeðe dolazio . a to bi bila posljedica "neèiste krvi". roditeljska rijeè i odluka neporecive. èega je bila svjesna i sama Sofka. neopranost. dvanaestogodi njaka. nemoæan da prihvati taj novi ivot i da se ukljuèi u njega. Pred Sofkom je izgubio dostojanstvo. a siroma nom. Silno uzbuðena i sva drhteæi silno æe otvoriti vrata. n aslijeðene. gledajuæi ih. kojoj ni ta nije sveto. On je izabrao ovo drugo. koristeæi kao poslednji i najjaèi razlog. Do njegovog otuðenja posebno dolazi nakon osloboðenja. tres u". Ali. materijalnu propa st i bezizlaz u koji je pao. i tada. bilo bi to rijetko. zbog nemoæi. koja svoj materijalni prosperitet do ivljava u vrijeme had i Trifuna. sa poispadalim pamukom. po ao za ljepotom. On je u Sofkinim oèima i ustima vidio ne to i kao da se. kad se enio. ob razovan: govorio je grèki. èesto je ostajao sam. To je bilo prvi i jedini put da se ona suprotstavlja. sam ruèavao. na konju odlazi u noæ... Kao da se pla io gre ne pomisli i nagonskog. Da bi je uvjerio. ili pak lijepom. "kako mu se po æilimu prsti od nogu u èarapama grèe. masnoæu". Sofka je vidjela ne to to nikad nije mogla ni pomisliti. a ne za bogats tvom.. ru ilaèke krvi. kako je Sofka rasla i razvijala se u ljepotu koja zanosi i uzbuðuje. I kad bi do ao. da tamo tra i utjehu. i uvijek spreman na neki put. Ona je njega oslovljavala sa "efendijice" i "tatice". Poslednji put kada je do ao.esom to je u tome sprijeèen. Efendi Mita je iznenaðen i zaèuðen takvom reakcijom svoje Sofke. u tom svijetu. kr eæi nepisano pravilo po kom e su. hanove. vr ijeða Tomèu i sa novcima bje i..gospodin. Kada je do lo vrijeme enidbe. nepresvlaèenje.. neæu! Pa opet: Ja ne mogu i neæu za takvoga da poðem!. U svemu tome kao da je bilo nekog bjekstva od sive svakodnevice i novog koje je nagrizlo i ru ilo staro. To iznenaðenje Bora Stankoviæ kazuje samo jedno m konstatacijom. da u sukobu sa Arnautima pogine. na nekim mjestima i bez postave.. ali uvijek blizak agama. a poreknut je . on joj. masna. dok je cijela leðna postava. sjeæao neèe ga. ali iz Sofkine perspektive: Samo vide kako se on podi e. Vidjela je kako su rubovi njegovog mintana bili op iveni skupocijenom p ostavom. do lazio je samo noæu. jer se za tu namjeru hvatao kao davljenik za slamku. Bio je otmjen i gord. ljepoticu. Njegove rijeèi su. a tomèa "kupljenu" Sofku tuèe i tretira kao svoje vlasni tv . kada je poèelo da se gasi staro gospodstvo i otima ono to je pripadalo had ijama. lijep. kako je samo gajtan bio nov. smirujuæe: Sofke.. Kada je brzo zapazila. Kad je razgrnuo pred njom mintan. uæi u so bu i reæi mu: Ja ne mogu i . Od bjesa on poèinje da se trese i prvi put poèinje da ispovjeda svoju nevolju. Raspameæena od onoga to je vidjela. na prvi pogled. Sofka æe pobjeæi tetki da bi pristala na v lastitu rtvu. i kao krijuæi se zatvarao se u svoju sobu. ali uvijek naklonjen Sofki. bila s tara. oèaja i straha da ne izgubi poslednje upori te u toj ideji i namjeri da je "proda". uvijek bio sa nekim drugim. On je "efendi". LIKOVI Efendi Mita Efendi Mita je jedan od izdanaka bogate èorbad ijske porodice. veæ je donio odluku: udaæe svoju Sofku. Svima iz neposredne sredine je bio tuð i stran. poderana. nestala je predstava o njemu kao autoritetu. s mukom i jednom vrstom stida. iznutra. i ne sluteæi da æe mu se ona suprotstaviti. Meðutim. u èije je domove odlazio i èije j e dru tvo volio. I cijelo njegovo tijelo zaudaralo je na "znoj. sinko! Ljie pota i mladost za vrijeme je. a koji bezobzirno prisvajaju ono to je njegovo. to ju je jo vi e razgnijevilo jer je znala da nije tako: da je on. nju ko ju je najvi e volio. incestnog u sebi. on odlazi u Tursku. begovima i pa ama. turski i arapski. a on sa "tatina So fkice". Treæi dramski momenat je kada efendi Mita uleæe u kuæu Tomèe i Sofke. one predaèke. kada tra i novac. Umjesto da je smiri. Ne eleæi da se tu i sa onima koji su ni i od njega.

u "Tomèinim oèima postojala druga. ali èiji se kraj ne vidi. Na poèetku drugog poglavlja vidimo kako Sofka ne eli da misli na svoje pretke zbog nekog pritajenog strahs da i ona u neèemu mo e biti slièna njima. A od svega toga to je bilo oblo i kao saliveno i èinilo njenu ljepotu. pojavljuje se on.ruke su bile oblije i jedrije. u suzdr anim odnosima prema drugima. neka stvar. bar u prvo vrijeme.ljepota je uèinila gordom i sreænom. rasko nom ljepotom i djevojaèkom psihologijom Sofke Bora Stankoviæ se detaljn ije bavi u èetvrtom poglavlju svog romana. pobjesnio to jo jednom mora ma manifestuje svoje propalo stanje i tra i ne to zbog èe ga bi morao da se stidi Efendi Mita. u potrebi da u svemu bude jedina i neponovljiva. i moralno. da je jedan prop ao èovjek. a sa godinama ta ljepota postajala je sve "rasko nija i zanosnija". Naslijedila je spol ja nju ljepotu oca i majke. jedino je kosa bila bujna. mada se ta "neèis ta krv" i "dvogubo" u njoj nije. a nemir i vrelu krv od svoijh predaka. belina ruku i belina k o e. on je razgolitio svoju bijedu i pokazao da je niko i ni ta. raz vijena" . . bila je ljupka i prava. koj a kao da je stala zanavek. sveden na poni enja i golo trajanje. Sofka Sofka je poslednji izdanak nekada nje had i Trifunove porodice.. unutra nju gordost i niz drugih crta koje su se ispoljavale u dr a nju. u toj situaciji. Efendi Mita pojaviæe se u jo jednoj dramski oblikovanoj situaciji da. Iz te samosv jesti ishodilo je i Sofkino pona anje: . "dugih i suvih ruku. uvijek vla na i str astvena. visoko èel o. vrele jagodice. jedrost i vitkost tela. uoblièena. ponete jo od predaka. mo e novcem kupiti. uvijek vrele jagodice i stisnute tanke usne. sa nekim skrivenim tragovima "neèiste krvi" u sebi. Pokazujuæi poderanu i prljavu unutra njost i prljavu unutra njost min tana. meka. crna i te ka kosa i vla na i strasna usta. Kada je veæ bila u la u vode skladnog porodiènog ivota. no en egoizmom i krajnje bezobziran. nije ni slutio da je uni tio ostatak ivota Sofke. koja se. i da æe tom ljepotom zadivljivati i njome pora avati svijet. Bora Stankoviæ je od Sofke naèinio centralni lik u ro manu i najizrazitiji umjetnièki profil ene u srpskoj knji evnosti. iznova promjeni sudbinu Sofke i da joj do kraja zagorèa ivot. kao svaka stvar. imala je bijelo lice.i njegov ugled. sa istim suvim. bujna. neponovljiv po svo joj psiholo koj punoæi i nemjerljiv po ivotnom udesu. idealnu ens ku ljepotu i njenu èulnost: oblost. I sva t a svojstva bila su svojstvena i njenim pretkinjama.. O samog poèetka saznavanja svijeta i sebe Sofka je bila uvjerena da æe biti lijepa i najljep a. krupne crne oèi. Sofkina ljepota odreðene je atributima koji nagla avaju tu neponovljivu. puna. Prateæi njenu pojavnost i razlièite naèine ispoljavanja njenih unutra njih nemira i ivotni put koji vodi u patnju i biolo ko propadanje i degenraciju koja se sluti. krupne oèi. crna meka i te ka". jer je ona. obièna." Efendi Mita je predstavnik had ijskog vranjskog svijeta koji u novonastalim uslovi ma propada i materijalno. Prvo nam daje portret Sofke: bila je lijepa. tako vidno i jednostavno ma nifestovalo. ali nje nim prstima i sa jo nje nijim vi e dlana oblim i punim èlan kom ruke koji su pokazivali svu bjelinu njene ko e. osoran i pre k. u nesvjesnoj elji za dominacijom u odijev anju i izgledu u odnosu na svoje vr njakinje u elji za dopadljivo æu i u provociranju d rugih svojim pogledima. Od njih je ponijela gospodski izgled. od tog trenutka. "ramena i leða jednako su joj bila jedra. Pojavom.

da æe ostati neuda ta. prvo. a Sofka se ne udaje. da kupi njihovu kuæu. pa je kod drug ih izazivala divljenje. strasti i zanos i. onda se javljaju njeni ne spokoji i psihièka muèenja: . kada osjeæa da umjesto jedne Sofke postoje dv ije: jedna ona sama i druga izvan nje . Sofkin unutra nji ivot obilje avaju misli o sebi i drugim djevojkama. svakoga j e mu karca gledala u oèi dok ne bi oborio pogled. visokom tamnoputom i sna nom mladiæu. izmi ljenog. a na drugoj strani . uzima je i ona. lju . a i z oèiju joj je izbijala "silina"."od beskrajne èe nje za neèim oseæa da bi jauknula". nosilac "neèiste krvi". pa se javlja novi strah . Vrijeme prolazi. da je smiri govoreæi j . svadbe i okupljanja."uhvati je ono njeno "dvogubo" ja. koja je znaèila otpor i nemirenje.pristanak oca. mimo obièa ja. kada se intenzivira i poène èulnost neukrotivo da narasta.svu je obuzme ono "njeno": "snaga joj u èasu zatrepti i sva se ispuni miljem".uvjerena da njenoj ljepoti niko nije dorastao i da se takav nikad neæe pojaviti.Jednom kad je bila sama i kada je do lo ono "njeno" pozvaæe sebi i polunijemog i p ijanog slugu Vanka. dio koji èesto ovlada njome i ona mu se predaje. nalazi snage da se pojavi pred njim.. samu sebe voljela. veæ samo samoæu i ti inu. . samo malo drukèije prirode: na jednoj strani je ono o èemu je sanjala . odvojena i daleka od svijeta.nagonski dio.sve njene elje i d jevojaèka nadanja.Nagonsko. Tada joj sve biva "lak e i slaðe". savladan tom njenom ljepotom. -"sama sobom bila zadovoljna". da se smjelo suoèi sa njim i da mu ka e svo je: Ja ne mogu i. Kada se Sofka popela da ocu izrazi svoje neslaganje. surova stva rnost koja potire snove. èuje muziku. . I takav momak prilazi joj. nestaju onog trenutka kada je u njihovu kuæu sa efendi Mitom do ao i gazda Marko. ispunjavaju je nade. strijepnja i st rah da æe se pojaviti neka mlaða i ljep a. u poslednjem trenutku. Ne eleæi da se pomiri sa nametnutim rje enjem. Njen unutra nji ivot se iskazuje u razlièitim vidovima. sasvim se predaje nei zmjernoj sreæi i èulnom u ivanju). . prividno mirnim tonom. U tom trenutku. . Iz èetvrtog poglavlja sazna jemo da ne voli posjete. snovi. na kome æe joj zavidjeti sve druge djevojke."mu karce je zaluðivala". razvija unutra nju dramu svojih j unaka. neæu! Pisac taj momenat obraðuje dramski. njegova odluka. Silina otvaranja vrata govori o njenoj rije enosti i odluènosti da se usprotivi i saèuva sebe od poni enja. . on æe se samo namr aèiti i usne æe poèeti da mu drhte. to je ta "druga" Sofka stra no grli. obavija. Opet se u njoj javlja psihièka podjeljenost. ona je bila uzbuðena. ali.u svojoj ljepoti je vidjela svoju sigurnost.. tone. A kad se u njoj pokrene taj unutra nji ivot. Suoèen sa svim tim. slobodu i odbranu. gorèinu i uvrijeðen ost."topi se od neke sladosti" . odoliæe isku enju. Zato i vi e voli zimu. èulno. a nenavikao na takvo pona anje svoje kæerke. . ali je na la smjelosti u sebi: "siln o otvori vrata i uðe". o daje se sanjariji (vidi svoju svadbu. miluje. po tovanje i strah od svoje blizine i prisustva. svi njeni snovi o mladom. iskazuje se tako bi.ravnodu na i sa visine gledala na sve djevojke oko sebe.. gleda njega.Kada je kapija zakljuèana i kada je sasvim sama. pred vratima je ugle dala njegove cipele i odmah je poèela da drhti. Poku aæe. uvodi dijalog. Meðutim. . u tom zagrljaju. a potom i da je ispros i za svog maloljetnog sina Tomèu. ona.

sav se trewsuæi od bijesa. pa ma koliko sve to bilo bolno i ni teæe kada je u pitanju njena sreæa i sudbina. pa i onda kada je svekar do ao da je vidi. raspojasanosti. tatina Sofka!. Prvi put se javlja u 8. èesto i pijana priziva sluge. veæ pomirena da mora prist ti. ali kad je jo jednom èuo ono njeno "ja ne mogu". Stoièki. izgubljenu snagu i iv ot nalik na taj pepeo. èime je zapeèatio i njenu sudbinu. kako bi mogao tako raspojasan i opu ten da se preda ugodnim mislima. atmosfere. Na kraju. Sofkice! Nakon svega to joj se desilo.j o prolaznosti ljepote. u oèima svih "postala velika". Razlog nije u èinjenici to ide za nedragog. tato. sigurno bio lak i. Jedna od izuzetnih scena u kojoj je u prvom planu Sofka jeste i ona iz hamama... bla i. dakle. bilo da je to blisko ili ne. veæ u neèemu drug ome .to vi e neæe biti ono to je dosad bila: Dosad bar iako nije koga volela. sasvim klonuti i skoro pasti pred njegove noge . Èak u njoj ima i kajanja to se o pirala i suprotstavljala jer bi. vidimo je kako sasvim povuèena. Spremnost na liènu rtvu nije prestala i nakon upada oca efendi Mite u njihovu kuæu i nakon svih njegovih uvreda nanijetih Tomèi. Gazda Marko Gazda Marko je jedan od najvitalnijih i psiholo ki najuvjerljivijih mu kih likov a u prozi Bore Stankoviæa. poglavlju romana. a ono b ar se kome nadala. Tada æe se prvi put i èuti njegovo ime.. da je doseljenik i po svom porijeklu seljak iz pèinjskog kraja. snevala i u snu ga ljubila. izgovarajuæi rijeèi:.Evo. a on. Ovo je moj saraj.Hvala. s lika puna ivota. Pogled koji prvo baca na dva velika sanduka i te ke katance na njima u svojoj sobi èitaocu treba da sugeri e da ima dosta para i da iza te seljaèke sirovosti krije dobr o bogatstvo. æu tke i bez glasa otpora ili prigovora. moja Sofka.. tato. na kraju. sa njega skine pojas. sreæan to je pristala. Gazda Marko biæe oèaran kuæom. Ovo je moja domaæica. Na njega nailazimo samo u nekoliko poglavlja.. Kada je uzjahao konja. reæi æe samo: . pren era en. podnoseæi udarce. samopo rt vovanja. i samomuèenja. a ovo je m oja kæi. ostaje crta mora se. ali vje to sakrivana od nje i okoline. kao da simbolièno ispisuje svoju zgaslu ljepotu. sa utiskom da joj se " srce èupa a snaga raspada". kada efendi Mita ka e:. s avim podlegav i svojoj preostaloj èulnosti i "neèistoj krvi". i slaðe bi ga podnosila". kao stranac i neznanac koji je do ao sa efendi Mi tom u njegovu kuæu da je vidi i kupi. odmah je sjeo i. tato!. Ali. Zato i njene rijeèi upuæene njemu:. A sama pojava njegove ene Stane treba jo vi e da istakne njihovo porijeklo i uka e koliko je velika razlika izmeðu onog . sa namjerom da se "upi e" u svijet uglednih lj udi. ostavlja je nezaintere sovanu i ravnodu nu prema svemu. A kad joj je pokazao svu bijedu n jihovog siroma tva ona æe.Oh. Sa migreniènim bolovim a u glavi i sa uvijenom glavom. tek sada.Ovo je ta "efendi Mitina kuæa". Ima. Kada je stigao..Oprosti. Bora Stankoviæ je. raspjevanosti. prenera ena. nisam znala. u Sofki i nesebiènosti. i pored ovakve alopojke srca. ravnodu nost na sve i nezainteresovanost za bilo ta. to se vidjelo i pri odlasku. i samoranjavanja. on æe. i samoodricanja. spremna da se svjesno rtvuje zarad oèevog i porodiènog spasenja od potpune bijede koja je veæ bila prisutna. enske nagosti i èulnosti i uzajamnih zadirkivanja. ostavlja sa nezdravim porodom. èedo!Hvala. poni avanja. gazda Marko . Zatim æe izaæi u noæ. ona sjedi pored ognji ta i zgasle vatre i prutom ar a po pepelu. kada Sofka grca od bola u sebi. ukra en po rtvovanjem. fizièko i psihièko satiranje. èekala ga. kao pravi gospodar. silav. ona æe osjeæat i samo "otupjelost". Tada bi joj "i sam njen sopstveni bol i jad. okrenuo se prema kuæi i dugo sa u ivanjem gledao u n ju. Ona je bi la nalik na predmet u funkciji tuðih namjera i elja. naredio da ga sluga Arsa raspremi da ga izuje. Iz narednog poglavlja èitalac saznaje da je on iz gornje èar ije. odskoèiti od nje.

Njegova ena je bila blijeda. Uhvaæen u svojoj proma enosti i neostvarenosti sebe kada j e u pitanju mladost i enska ljepota. dalekose nije i dublje. ali sve du e odsustvo dva prijatelja i sve veæa bliskost izmeðu Markove sestre i Jusuf a dove æe do tragiènog razrije enja i Markovog bjekstva iz tog kraja. odreðujuæeg za porodicu i sudbinu Borinih junaka. Imao je jednog sina Tomèu i sest ru koju je pazio i mnogo volio. bez ikakv e vidljive osjeæajnosti. on tuèe enu. mnogo bitni je za njega kao stvaraoca. pokazati na svadbi. ostajuæi uskraæen za mnoge mladalaèke snove. slatki ima i odevanju. d . zatvoreni u svoju prostotu i seljaèk u prirodu. smatraju d a je u prvom planu sociolo ki aspekt romana i da je propadanje efendi Mitine porod ice uslovljeno dru tveno-istorijskim trenutkom u kome on ivi. prosti. kada je rijeè o romanu Neèista krv. on hrli prema njoj. ali sa podsvjesnom eljom da on ima tu ljepotu pored sebe. svoju strastvenost. gazda Marko bje i od svog silnog nagona u smrt . do ljaci. Meðu njima je otuðenost i potpuna ravnodu nost. nesvjesno grebe po vratima i kao da je vidi iza vrata i èuje njene damare. kada je eli. suva i ko èata i sva je mirisala n a seljaèki miris. Sam pojam neèista krv otkriva se u dosta slo eniom znaèenju: podrazumijeva razlièite vidove svoga ispoljavanja. uvijek u dru tvu Arnauta Ahmeta. ostav i sasvim sam nakon povratka iz efendi Mitine kuæe i susreta sa S ofkom. u gradsku sredinu. sa kojim se i bratimio u manastiru Svetog oca (Prohor pèinjs ki). kada je uz Sofku. nosi nei ivljenost i proma en ost ivota. kao i ostale Borine liènosti. jer i njega su na silu i bez ljubavi o enili dok je jo bio dijete.Ode gazda i poseèe alata! I gazda Marko. Postoji èitav registar izvedenih pojavnosti ov og biolo kog èinioca.a to oni. jesu i svijeta efendi Mitine kuæe. Do li su tu bez ugleda. U 13. radosti. al i za Boru Stankoviæa u prvom planu je ne to drugo. Uh vaæen u namjeri i presjeèen u elji da joj se to vi e pribli i. na kolenima tovima ide prema njenim vratima. Biolo ko propadanje. a to je biolo ko propadanje i op ta degeneracija koja je zahvatila porodicu. bez prijat elja. poglavlju Bora Stankoviæ daje osvrt na porijeklo gazda Marka. èuvajuæi se krvne osvete . a li i poku ava da se od samoga sebe otrgne . cijelo selo je bilo njegovo bratstvo. Problem "neèiste krvi" u romanu Mnogi tumaèi Borinog djela. psihièke devijantnosti (i zopaèenja) prethode materijalnom. da mu bud e snaha. Trgovao je i stalno bio na nekom putu. Gazda Marko je bio bli zu granice. on osvjetljava njegovu pro lost i otkriva otkuda on u Vranju. Ima istine u tome. a to je uzrokovano biolo kim. Vrhunac njegove zaslijepljenosti i izbezumljenosti jeste u gestu kada uzjahano g konja no em udara u sapi i juri u mrak. u ivanje u jelima. dok za njim vièe Arsa: . na vonj ðubreta i sve inu jaka prosta odela Vjerovatno da je gazda Marko. u noæi. uz piæe. oèuvana i negovana ). Naime. Oblici ispoljavanja neèiste krvi kod predaka: 1) 2) 3) predavanje izobilju i rasko i i udaljavanje od rada i bilo kakvih poslova. Ona treba da poka e i kakav je o dnos izmeðu gazda Marka i nje. strasti i za ljepotu o kojoj svako san ja i nosi je kao nedosanjani san. Jusuf je ubijen od jednog Markovog bratstvenika. a Marko. donio odluku da Sofku dovede u svoju kuæu i da nju kupi umjesto kuæe. za èije je ozn aèavanje pisac uzeo metaforu neèista krv. ne na. na mleko. neprihvaæeni i nepriznati. koji je trebalo da bude njegov nasljednik. Ophrvan strastima. kao skorojeviæi. one ga èak uslovljavaju i ubrzavaju. Ahmet je imao i sinovca Jusufa. muziku i vatre. Gazda Marko æe svoje namjere i silinu svoje snage. sa enom i si nom dolazi u Vranje. Markova ses tra je ostala bremenita i taj grijeh i sramota morali su biti naplaæeni. obraæanje pa nje na izgled ( da se viðaju lica bela. nasljednim faktorom.

To su: nagla ena èulnost koja dijeli biæe na svjesni i nesvjesni dio. a na kraju romana sa gluvonijemim slugama. koja su u tim godinama i normalna. pohota ispoljena u susretu sa gluvonijemim Vankom. k arakteri e ih podbulost. bez obzira na pol i rod. kao to je i had i Trifunov sin bio bled. Ali.e to vi e pred drugima istakne i naglasi svoja ljepota i strastvenost. . Iz njihovog pona anja je izbijao imperativ: moæi svojom silnom lepotom sve ostale enske iza sebe baciti. u ivanje u bahanalijama. obzir. istièuæi u prvi pl an ono njeno dvogubo ja . vi e ensko no mu ko ). a sve mu ke po kuæi ne gledajuæi ni rod. presjekla je ile u kupatilu. Tu se u prvom redu misli na psihièka mutna stanja i njena pona anja u ml sti. naroèito kada su u pitanju ene. psihièki labilna. lakim enama. Cigankama. kao to su sanjarenje o mladiæu. degeneracija izra ena kod poroda: djeca su fizièki slaba. slabo zdravlje i neotpornost. povlaèenje u sebe i svoju samozaljubljenost njena narcisoidnost. sa utiskom da je mnogo to ta naslijedi la od svojih predaka. obuz etost ljubavlju. u svemu ovome ima i ne to to je samo privid neèiste krvi . otpu tenim iz turskih harema. 4) elja ena da budu zavodljive. divljenje drugih prema njoj i osvajanje (stoji na kapiji. 7) bolesti (oduzetost. samopo rtvovanje i stoicizam. pogledom i dr anjem izaziva prolaznike). snaga erosa koja ispunjava biæe. 6) jaki nagoni i strasti kada se gubi kontrola nad sobom (pona anje Kavarole. O svemu ovome moglo bi se razgov arati. predavanje sanjarijama u kojima se iskazuje njeno erotizovano biæe. malikrvnost i bolesti. suv i tanak. ni doba osvojiti i zaludeti . èulnost. utoliko vi e to dosta toga Sofka nosi kao plemenitost. potreba za dopadljivo æu. Sofkina tetka Naza tri puta bje ala od kuæe i tri puta se turèila). samo nalik n a neèistu krv . Sofkina prababa zaljubljena u uèitelja Nikolèu i njegovo pjevanje. Kod Sofke se neèista krv iskazuje na slièan naèin. 5) voðenje razvratnog ivota na imanjima sa seljankama. umobolnost.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful