BORISAV STANKOVIÆ

Srpski realizam je prolatio kroz vi e faza. To su: romantièna faza, klasièno-realistièka i moderna faza realizma.

Ovoj poslednjoj fazi, koja u sebi nosi odlike realistièke tradicije, a li i otvara vrata srpskoj modernoj prozi, a koja se obilje ava jo i kao lirski real izam pripada Borisav Stankoviæ, pripovijedaè, romansijer i dramski pisac. Njegovo dj elo je, u tom smislu, primjer povezivanja ili sinteze starog i novog u srpskoj kn ji evnosti s poèetka dvadesetog vijeka . Borisav Stankoviæ je roðen 1876. godine, neposredno poslije osloboðenja Vr anja od Turaka (1875). Kada je veæ poèeo otkrivati svijet, starog Vranja vi e nije bil o. Staro tursko je zauvijek nestajalo, a umjesto njega formirali su se neki novi dru tveni odnosi, dolazili neki novi ljudi, novi moral sa njima, nova pona anja i j edan posve drugi mentalitet. Ali, i pored toga, Borisav Stankoviæ æe nostalgièno pisat i o starom i prizivati staro, uvijek okrenut pro losti, sa negativnim emotivnim od nosom prema novom. Tako u pripovijeci Stari dani, kada je u pitanju novo, on ka e: ta ima sad tamo da vidite? Ni ta. Prosta, mala varo ica, opkoljena vinogradima i brdi ma On vidi pola seoske, pola varo ke kuæe, gomile ðubreta i neki novi svijet. Ali, i por ed toga, kad je odlazio iz Vranja na kolovanje (Ni , Beograd), uvijek je u sebi nos io Vranje i zavièajni svijet Vranja kao svoju trajnu opsesiju. Vranje i njegovi lj udi, njihova psihologija i naèin ivota, jezik i pjesma, uvijek su bili vrelo sa koj eg je zahvatao i crpio graðu za svoja poetski nadahnuta djela. Borisav Stankoviæ je napisao sledeæe knjige: zbirke pripovijedaka Iz sta rog jevanðelja (1898), Stari dani (1902), Bo ji ljudi (1902) i romane Neèista krv (191 0), Gazda Mladen (1927) i nedovr eni roman Pevci, zatim drame Ko tana (1902) i Ta ana. U toku Prvog svjetskog rata, nakon zarobljavanja, internacije u logor u Dervent i i povratka u Beograd, pisao je reporta e i kratke zapise o ivotu u okupiranom Beo gradu, koje æe objaviti u knjizi Pod okupacijom, to æe mu donijeti mnogo neprijatnost i. Umro je 1927. godine u Beogradu, ogorèen na ljude i nezadovoljan svijetom oko s ebe. Bora Stankoviæ je graðu za svoja djela crpio iz prièa drugih ali i neposre dnog do ivljaja. Tematski krug njegovih proznih i dramskih djela èini zavièajni svijet : Vranje i patrijarhalni odnosi, socijalna i individualna pro lost, u kojoj je nal azio poeziju ali i grubu realnost, punu nesporazuma, nerazumijevanja, trauma i l judskih proma enosti. U djelima Bore Stankoviæa nailazimo na: ljubav, ljepotu i mladost; ene i strast; al za mladost ; odnos starih i mladih; propadanje starog i nastajanje novog.

Interesuje ga moral i psihologija liènosti, ono emotivno, nagonsko, tamno i duboko u èovjeku, zbog èega su ga nazvali na im Zolom. Od Stankoviæevih pripovijedaka posebno se izdvajaju: Stari dani, Tetka Zlata, Nu ka, U noæi, Uvela ru a, Prva suza, Pokojniko

Roman zahvata razdoblje poslije osloboðenja Vranja od Turaka. hropac. tj. zatvaraju se u svoj svijet. had ije i èorbad ije èesto su odusta i od svog prava. nestaj ao je. poèinje da pristi e n eki novi svijet. Ali. ljudi sa granice. Had ije i èorbad ije sve se povlaèe pred naletom novog. Stari vranjanski svijet. u ne to skraæenijem izdanju. Bio je to svijet skorojeviæa koji æe naæi svoje mjesto i u romanu Bore Stankoviæa. koji j e bio samo dekor i maska. il i vrijeme s kraja 19. ostao je sa svojim èitlucima. mutno. Staro tursko vi e nije postojalo. i ntelektualno i suvi e izglaèano. bezgranièno osjeæajno. vijeka. ugledu i presti u vrlo blizak nekada njim aga ma i begovima. NEÈISTA KRV Ovo Stankoviæevo djelo prvi put se pojavilo kao pripovijetka pod istim naslovom Neèista krv 1900. to roman i èini psiholo kim djelom i romanom liènosti. koji se javlja kao primaran. Meðutim. St varalo se novo dru tvo zanatlija i trgovaca dru tvo skorojeviæa. Ljuba i Naza. tek osloboðe noj Srbiji. a potom poèelo da izlazi kao roman u nastavcima u onda njim èasopisima. begovi turska privilegovana klasa. n roèito u Vranje. koji je bio d ugo pod Turskom. Roman Neèista krv u sebi nosi elemente sociolo kog romana. Jedan stari. naroèito na jugu. nikakva gordost ili pak kuæni sjaj. Dojuèera nji nadnièari poè li su da otimaju njihovo imanje i da se pona aju kao gazde i vlasnici onih posjeda na kojima su samo kmetovali. u djelu Neèista krv postoji i biolo ki aspekt. a ne i ono to je sladunjavo. To vrijeme. U Vranje je pristizao svijet koji se obogatio raznim pekulacijama i otimaèinama. godine. Paraputa Voleo je ono to je sirovo. Nakon dugotrajnijeg rada i vi e verzija roman je bio gotov 190 9. godine. vatreno. nakon 1875. kako u Vranju tako i u iroj. kome æe preko pojedinaènog biti odslikano i op te. èivèijama i rasko nim kuæama. neodoljivo i to izaziva bol. ili pak odlazili u Tursku da tamo potra e u tjehu i izlaz za svoju nemoæ. s uvjerenjem pisca da æe jednog dana moæi da ga tampa u prvobitnoj zamisli. jednim od najkompleksnijih kada je u pitanju slikanje psiholo kih stanja i du evnih drama u srpskoj knji evnosti. Ðurðevdan. oporo. ali zbunjen nov im odnosima i nemoæan da se snaðe u ovom vremenu. Tako je roman Neèista krv definitivno ostao u obliku i sa krajem koji i danas imamo. zbog nedostatka novca za tampu. nasledna svojstva. iako su sve vi e i vi e materijalno propadali. preduzimljiv svijet koji je dolazio do lijepih turskih kuæa ili pravio nove kuæe. burno. Polazeæi od predaka svojih junaka i iduæi od generacije do generacije. I ne samo to. posebno se zadr avajuæi na njihovim nagonim . had ijski svijet poèeæe i biolo ki da propada. do ao je Prvi svjet ski rat i rukopis je nestao. da bi se iz tampe pojavio 1910. n adreðen prethodnom aspektu. Njihovo propadanje je bilo toliko primjetno da nije moglo da ga prikrije nikakvo odjevanje. Na Bo iæ. Sa odlaskom turske vladavine odlazili su i nestajali i stubovi te vladavi ne: pa e. znan kao staro ili pusto tursko . Taj stari vranjanski. po bogatstvu. obilje avale su krupne dru tvene promjene. koje je bilo na putu velikih trgovaèkih karavana. a njihova imanja i kuæe kupovali s u ili silom otimali dojuèera nji seljaci.va ena. godine. dizali ruke od svega. godine. to æe na tematskom planu biti prisutno i u romanu Neèista krv. feudalni poredak. Bora Stankoviæ prati njihova biolo ka. Sa osloboðenjem. age. dr eæi i dalje do svog gos podstva i ugleda. Zavr etak romana je skraæen za 30-40 strana. jer su u njeg ovoj osnovi sadr ani jedno vrijeme i dru tveni odnosi i promjene u tom dru tvu. patnju. njihove èivèije ili nadnièari. Ne eleæi da se parnièe.

dakle.a i strastima. Predstavnici sada njeg vremena.njegova sestra Naza . uvjeren da æe mu to d onijeti materijalno izbavljenje (dobiæe silan novac za nju). kojima je ispunjen prostor romana. Pro lo je samo jedna vrsta uvaoda u sada nje koje.efendi Mita i . U njima su uzroci i korijeni kako materijalnog tako i moralnog i biolo kog propada nja. Njih je porazila vlastita krv i ivot. za koga je udaje efendi Mita. Sadr aj romana Roman Neèista krv podijeljen je na 33 poglavlja. moralno i biolo ko propadan je. . njegova kæerka Oni su . pri èemu naslov romana prvenstveno upuæuje na ovo potonje . onu tamnu i malo proz irnu stranu njihovog biæa. javlja se i njen otc efendi Mita. èiji su korijeni u "neèistoj krvi" koja je ovladala had i Trifunovom porod icom i njenim potomcima.prababa Cona. Roman Neèista krv je uostalom roman drama. Glavni akter romana je Sofka. koje je vrlo v a no za razumijevanje osnovne teme sadr ane u naslovu i uzroka propadanjajedne had ijs ke porodice. . nakon nj . materijalno. a sa bogatstvom i ugleda u gradu i autoriteta u porodici. z atim gazda Marko i sin mu Tomèa. vijeka. ljepotica. nastanjuje cio roman.noseæi neèistu krv predaka i teret jednog vremena koje ih je materijalno ra zorilo . dodirujuæi manje ili vi e i predele nesvjesnog.Sofka. èiji je polednji mu ki izdanak efendi Mita. u pojedinim situacijama.na moralno i biolo ko propadanje. To je i prvi takav prilaz liènostima u na oj knji evnosti. jesu potomci: .djed Kavarola. drama dru tvene sredine Vranja krajem 19. Meðutim. Pisac poèinje od porodiènog pro speriteta koji je do ao sa had i Trifunom i njegovim neumornim radom.pradjed had i Trifun. Predstavnici pro log su preci junakinje Sofke: . U prvom poglavlju. neponovljiva pripovedna drama u na oj kn i evnosti. U prvom planu romana Neèista krv su. U tom smislu i vrijeme u romanu se dijeli na ono pro lo i ovo sada nje. ako se iz toga iskljuèi had i Trifun. i poèetkom 20. sem prvog poglavlja. .tetak ludi Rista. sticanjem boga tstva. jer je to: psiholo ko-sociolo ka drama meðu liènostima i u samim liènostima. S vremena na vrijemr. materijalno i biolo ki propao svijet koji okonèava u potpu nom krahu i materijalnom porazu. èiju sudbinu Borisav Stankoviæ prati od prv ih njenih djevojaèkih dana pa sve do usahnuæa njene snage i zgasnuæa njene ljepote.postali siromsi. u kome nis u mogli da naðu oslonac za dalji porodièni opstanak. roman drama liènih strasti koje haraju i polove (cijepaju) liènosti.

neukrotivi i podivljali od pomame èula i strasti. usklici".egove smrti sve se izmjenilo: vi e nije bilo reda u kuæi. uzetih.. Meðutim. rasko i. uda za gazda Markovog sina. A onda je. Osiroma io i materijalno sasvim propao. Sofka je postajala sve ljep ai izazovnija. mekotom i bjelinom tijela. Kako je rasla i sazrijevala. mrtvaèko". buèno. efendi Mita sve rijeðe dola zi kuæi. U prvom planu je gazda Marko. veèito odla enje èuveni h eæima. pije se. oblinama. bolje reæi da je p roda za veliku sumu novca. za dvanaestogodi njeg Tomèu. i njen otac. Uostalom. posipanje raznim vodama. po nepisanom pravilu i "zakonu" predaka. poraz i ru enje svih iluzija. svojim eljama. o opro taju od mladosti . u prababi Coni. . Mlada Sofka nikad nije htjela da razmi lja o tim svojim precima jer bi se pri tom poèela i sama osjeæati bolesnom. Simbolika za umiranje jedne ljepote. Ona je njegova mezimica.. skoro istih godina. ne aleæi koliko daje. eljama da se dopadnu svakome.. vremenom. Odlazi pre ko granice i tamo ostaje nedjeljama i mjesecima. iz takve porodice. opijen njenom blizinom. Sofku odvode u hamam na kupanje.. za smrt svih i luzija koje je razvijala u trenucima svoje djevojaèke samoæe. "njoj cela kuæa.. i nada i slutnja da æe t a ljepota. I zato joj. ali. nego sramotu. U tim trenucima. kotlovi su puni rakije. pomje ana sa drugim ena ma nagih tijela. Gore vatre. Jer. pora ena saznanjem za koga je otac udaje buni se. a kad Sofku odvode u njenu sobu. ene æe "trista èuda iz besa i strasti uèiniti".slu a pomalo alobne pjesme o udaji. Mu ki sviet se sve vi e udaljavao kako o d posla tako i od drugih ljudi. To je prava erupcija seljaèke z drave energije i one "radom ubijene strasti". stare vranjske aristokratije. kao da bje i od nove stvarnosti i novog ivota. navikama. pa je zato i Sofkica!. kidi u na ene. kao da i ne postoji. pojaviæe se zakasnjeli izdan ak . bio je lijep èovjek. dok nisu poèeli da pobolijeva ju i postaju svijet izopaèenih i degenerisanih: Toliko umobolnih. lekara. pjeva. On. to æe je rastu iti i natjerati na plaè. na kraju. Otvara k rinju punu srebrnjaka i zlatnika i sve joj to pokazuje i kao da pred njom razast ire. gruboi neukrotivo. toliko bajanje. muzika jeèi i bubnjevi bubnjaju svom silinom. Do ao je i dan svadbe. sada veæ u godinama. to èini iz dva razloga: zbog njene rasko ne ljepot e i zbog elje da se kao prido li i imuæan. a " sve enske" takoðe vidi kao "jednu op tu ensku". toliko r aðanja djece sa otvorenim ranama. liènim potr ebama i nagonima. voðenje kod vraèara. kada je dojuèera nji seljak gazda Marko prvi put ugl edao Sofku. svjesno p ristaje da bude rtva radi materijalnog spasenja oca.u trgo vini se sve vi e gubilo. na takvom porodiènom stablu. Sofka. u njemu se probudila nova vrelina i zanos. vièe igra. tra eæi od nje da ka e koga najvi e voli. Tatina Sofkica!.. ona nagonska strana biæa. rastanku. a njena ljepota neodoljiva. on odluèuje da ljepoticu Sofku. i on se povlaèi. to vi e potvrdi u novoj sredi ni. vade no eve i zabadaju ih u stolove. dakle. imanja su propadala. iako je sve to bilo plaæeno parama gazda Marka. kao u Sofkin om djedu Kavaroli. oroðujuæi se sa starom had ijskom porodicom. Eto. Uoèi svadbe. u asnuta Sofka sve mu karce do ivljava kao jednog mu karca.. U efendi Mitinoj kuæi sve je organizovano i otmjeno u izgledu i dr anju ljudi. efendi Mita. Iznad svega voli Sofku.efendi Mita. Marko grdi sta . svuda i u svemu se osjeæao duh gospodstva. Sve je sljaèko i neukrotivo u provali strasti: "zdravice. kako njena snaga postaje sve bujnija. naroèito zbog tog im ira. niti pravoga rada .. kuæu. ali bez ugleda. Mu karci. okrenut sebi . kao da zazire od njene blizine. utoliko vi e to udaja nije bila vlastiti izbor to nije obeæavala sreæu i neki trijumf.sirovo. On pada pred n jom i u mraku joj se ispovijeda. sjaju. halalakanje. a najvi e tebe. Sa pro pa æu turskog. Tamo. U kuæi pak g azda Marka sve je drugaèije . odnosno za se be. odmah je za elio da je ima za snaju. sijeku sebi vekne. sa utiskom da nije to kraj s tare slave i bogatstva. a potom i njegova kæer Sofka. u svima njim a (i u mu karcima i u enama) zavladao nemoral. kao da za mirisa ne to pokojno. u ivanjima. pripasti prvo njemu. u Nazi i drugima. sve suzdr ano u govoru i ispoljavanju osjeæanja. babica. Tu se Tomèa gubi. A kad je ona izgovorila: Sve. To se isto de avalo i sa enama: predavale se dotjerivanju. po povratku kuæi iz amama. po obièaju. tebe. punu strasti i snova o lijepom i kr nom mladiæu. grli . uvijek uz Sof ku. umiranje u najboljim godinama.

seljak jedan!. spremna na jo veæu patnju. Ophrvan prevelikim strastima. a kada ovaj odlazi. tuèe je. kæer? Ko si ti? ta si ti ? Kerpiè jedan. Prvi je bio kada se odluèuje da je proda. Tomèa je odrastao.klimaks u romanu je kada "propali efendi Mita" prodaje svo ju kæerku Sofku nepoznatom strancu. svojim iznenadnim dolaskom. I za to su onda svi momci to bi slu ili kod nje. ali ona tu pru enu ruku spasenja odbija. nj ena ljepota sve vi e nestaje. odjuriæe u noæ. Onda. na koljenima i laktovima ide prema vratima Sofkine sobe. ne za sinove. da bi na kraju od muke umrla. i to kakve. kao njegov otac nekad. bogata u seljaèkog porijekla. zaslijepljen bij . i Mitu. bolesna. samo on ne mo e. ali se u njemu sve lomi izmeðu tjelesne pohote i nekih obzira. Prvo dramsko mjesto . vièe na Sofku. te krv i utroba pokuljala. Neèista krv je potpuno ovladala njome. Drugo dramsko mjesto vezano je za dan svadbe i trenutak kada gazda Marko. "raskidao je veze . imali pravo na prvu braènu noæ sa snajom. ustaje. Osjeæajuæi se pora enim. podbula. a Sofka je bivala sve sreænija. da bi potom uzjahao konja i. ne za tebe nego za vas.. pun je omalova avanja i prezira: Pare! . Tomèa je prenera en onim to je èuo. zagrcnut od bijesa i onemoæao od sil ne po ude. Uzjahaæe u bijesu konja. sazr eo u pravog mu a. prije njega. moje èedo. A kad bi zavladalo unutra nje ludilo u njoj.. samo da bi se oslobodio bijede i konaène prop asti. tuèe enu i puzi prema Sofkinim vratima a zatim. noktima grebe po vratima. ne zadugo. i e brojeæi novac.. majku i oca proklinje. sve vi e se opija da bi. a ne znajuæi kako da izaðe iz te situacije. baca pune kese sa novcem u lice efendi Miti. kao da se ru i kuæa i po njemu padaju tavanica. Ona je sada u njegovim oèima kupljena stvar. Ubrzo je Marko te ko ranjen. uvrijeðen. a snaga kopni. Svi su oni enili sinove i birali snaje po svojoj volji. u Tomèi izazivaju gnijev i oèaj. A enino cvilj enje i kuknjava nalik su na no koji se zariva u srce. blijeda. Saznanje da je Sofka data zbog para a ne iz ljubavi . "onda je zvala sebi sluge. a da pri tome ostane na distanci. Trenutak kada. na svoje imanje. a kada su ga previli i ponijeli kuæi. tuèe je. ostavlja je samu. odjurio prema granici. a kad doðe. Ali. U pitanju je zaostali dug za Sofku. prekida njen otac efendi Mita. Djeca koja su se raðala bila su malokrvna. èijom je gospodskom ljepotom opsjednut sirovi gazda Marko.rog djeda Mitra. U razvoju radnje ili na planu kompozicije romana Neèista krv javljaju se tri èvorna mjesta. gazda Marku. Nakon smrti gazda Marka poèinje novo poglavlje u ivotu Sofke. Nastup efendi Mite je dosta grub. muèena od mu a. Svekr va. vene. vrijeða. u bijesu poziva slugu Arsu i tra i da mu os edla konja. zar bih ja dao. drugi sada kada je do ao da tra i novac od Tomèe koji mu je njegov otac obeæao . da se ta mo na granici sa Arnautima bori i da pogine. da je ubije. i to za njegovog dvanaestogodi njeg sina Tomèu. i sina Tomèu. od toga. grede i crijepovi. morali uvijek biti gluvonijemi". podsta knut piæem i pohotom. s a eljom da joj se osveti. ivjela. Ona se povlaèi u sebe. On. probuðenih strasti. on ima utisak. kune sve to je mu ko: i mu a Marka. samo njemu brane. To je bio dru gi udarac ili postupak oca koji æe uni titi ivot kæerke. m aterijalno.. ostav i sama. sebe to vi e umr vila. kasnije. To je trenutak najveæih isku enja i za samu Sof ku. Od tog trenutka gasi se pa nja i ljubav prema Sofki." Drugi susret sa Sofkom nije m ogao da podnese. ali nema snage da ih otvori i uðe u sobu. nego za sebe. tjera silom a pije i tako. Svi su oni. Sofka. tri dramska mjesta ili situacije koje roman èine velikom dramom ljudske du e . a jo i poni avanje rijeèima "kerpiè" i "seljak". Efendi Mita tra i od Sofke da se vrati staroj kuæi. zaus tavljen u namjeri. I njega je otac mlado g o enio i sigurno je i njegova ena prvo sa njegovim ocem spavalai. sve se ponavlja ispoèetka i sa poèetka ivota: propadanje. Zato je i razgoropaðen.. Dakle.Zar da nije obeæao pare. o èemu Tomèa ni ta nije znao. Taj harmonièni porod ièni ivot. da tamo pije i u sebi pati. mjesta iz kojih izvire sva dramatika romanesnog ivota.. pojaseve oko sebe. . tuèe enu. moralno i op ta degeneracija. vlasni t vo sa kojim mo e da radi ta hoæe. eli da se suvi e pribli i lijepoj Sofki. Retko dolazi.. rukom dodiruje . ojaðena. i udarajuæi ga no em u sapi.

ali iz Sofkine perspektive: Samo vide kako se on podi e. sa nekim suvim podsmehom. Vidjela je kako su rubovi njegovog mintana bili op iveni skupocijenom p ostavom. Ne eleæi da se tu i sa onima koji su ni i od njega. On je "efendi". LIKOVI Efendi Mita Efendi Mita je jedan od izdanaka bogate èorbad ijske porodice. Pred Sofkom je izgubio dostojanstvo. ljepoticu. hanove. pokazuje unutra nju stranu svoga kaput a. bilo bi to rijetko. neopranost. Sofka je vidjela ne to to nikad nije mogla ni pomisliti. kojoj ni ta nije sveto. u tom svijetu. kako je Sofka rasla i razvijala se u ljepotu koja zanosi i uzbuðuje. kad se enio. èega je bila svjesna i sama Sofka. koja svoj materijalni prosperitet do ivljava u vrijeme had i Trifuna. seljankom. sjeæao neèe ga. Kao da se pla io gre ne pomisli i nagonskog.. Kada je do lo vrijeme enidbe. a poreknut je . veæ je donio odluku: udaæe svoju Sofku. nestala je predstava o njemu kao autoritetu. U svemu tome kao da je bilo nekog bjekstva od sive svakodnevice i novog koje je nagrizlo i ru ilo staro. To je bilo prvi i jedini put da se ona suprotstavlja. koristeæi kao poslednji i najjaèi razlog. pred njim su bil e dvije moguænosti: da se o eni bogatom i prostom enom. Poslednji put kada je do ao.. na nekim mjestima i bez postave.gospodin. roditeljska rijeè i odluka neporecive... jer se za tu namjeru hvatao kao davljenik za slamku. sinko! Ljie pota i mladost za vrijeme je. a siroma nom. nepresvlaèenje. Sofka æe pobjeæi tetki da bi pristala na v lastitu rtvu. on je sve rjeðe dolazio . Treæi dramski momenat je kada efendi Mita uleæe u kuæu Tomèe i Sofke. u èije je domove odlazio i èije j e dru tvo volio.. ali to je bio ne manji udar i za njega efendi Mitu. na konju odlazi u noæ. kako je samo gajtan bio nov. da tamo tra i utjehu. uæi u so bu i reæi mu: Ja ne mogu i . gledajuæi ih. Da bi je uvjerio. èesto je ostajao sam. ali uvijek blizak agama. ili pak lijepom. Efendi Mita je iznenaðen i zaèuðen takvom reakcijom svoje Sofke. a koji bezobzirno prisvajaju ono to je njegovo. Ona je njega oslovljavala sa "efendijice" i "tatice". smirujuæe: Sofke. to ju je jo vi e razgnijevilo jer je znala da nije tako: da je on. poderana. tres u". kr eæi nepisano pravilo po kom e su. neæu! Pa opet: Ja ne mogu i neæu za takvoga da poðem!. Meðutim. On je izabrao ovo drugo. Silno uzbuðena i sva drhteæi silno æe otvoriti vrata. Ali. incestnog u sebi. sam ruèavao. a tomèa "kupljenu" Sofku tuèe i tretira kao svoje vlasni tv . dvanaestogodi njaka. kada je poèelo da se gasi staro gospodstvo i otima ono to je pripadalo had ijama. ob razovan: govorio je grèki.. one predaèke. Kada je brzo zapazila. materijalnu propa st i bezizlaz u koji je pao. vr ijeða Tomèu i sa novcima bje i. uvijek bio sa nekim drugim. lijep. "kako mu se po æilimu prsti od nogu u èarapama grèe. i ne sluteæi da æe mu se ona suprotstaviti. masnoæu". turski i arapski. n aslijeðene. za gazda Markovog sina Tomèu. iznutra. po ao za ljepotom. da u sukobu sa Arnautima pogine. do lazio je samo noæu. na prvi pogled. begovima i pa ama. i tada. sa poispadalim pamukom. I cijelo njegovo tijelo zaudaralo je na "znoj. on odlazi u Tursku. Njegove rijeèi su. To iznenaðenje Bora Stankoviæ kazuje samo jedno m konstatacijom. Umjesto da je smiri. bila s tara. i kao krijuæi se zatvarao se u svoju sobu. kada tra i novac. a on sa "tatina So fkice". Od bjesa on poèinje da se trese i prvi put poèinje da ispovjeda svoju nevolju. Svima iz neposredne sredine je bio tuð i stran. ali uvijek naklonjen Sofki... dok je cijela leðna postava. Bio je otmjen i gord. nemoæan da prihvati taj novi ivot i da se ukljuèi u njega. masna. zbog nemoæi. Do njegovog otuðenja posebno dolazi nakon osloboðenja. on joj. a ne za bogats tvom. i uvijek spreman na neki put. a to bi bila posljedica "neèiste krvi". Raspameæena od onoga to je vidjela. oèaja i straha da ne izgubi poslednje upori te u toj ideji i namjeri da je "proda". On je u Sofkinim oèima i ustima vidio ne to i kao da se. ru ilaèke krvi. s mukom i jednom vrstom stida. I kad bi do ao. Kad je razgrnuo pred njom mintan. nju ko ju je najvi e volio. Povrem eno je dolazio kuæi.esom to je u tome sprijeèen.

no en egoizmom i krajnje bezobziran. koja se.. I sva t a svojstva bila su svojstvena i njenim pretkinjama. Prvo nam daje portret Sofke: bila je lijepa. u "Tomèinim oèima postojala druga. Efendi Mita pojaviæe se u jo jednoj dramski oblikovanoj situaciji da. uvijek vrele jagodice i stisnute tanke usne. "ramena i leða jednako su joj bila jedra. A od svega toga to je bilo oblo i kao saliveno i èinilo njenu ljepotu.. Kada je veæ bila u la u vode skladnog porodiènog ivota. bila je ljupka i prava. on je razgolitio svoju bijedu i pokazao da je niko i ni ta. ponete jo od predaka. O samog poèetka saznavanja svijeta i sebe Sofka je bila uvjerena da æe biti lijepa i najljep a. bujna. krupne oèi. crna i te ka kosa i vla na i strasna usta. Sofkina ljepota odreðene je atributima koji nagla avaju tu neponovljivu. sa istim suvim. i da æe tom ljepotom zadivljivati i njome pora avati svijet. mo e novcem kupiti. koj a kao da je stala zanavek. . crna meka i te ka". Sofka Sofka je poslednji izdanak nekada nje had i Trifunove porodice.ljepota je uèinila gordom i sreænom. i moralno. uvijek vla na i str astvena. osoran i pre k. Bora Stankoviæ je od Sofke naèinio centralni lik u ro manu i najizrazitiji umjetnièki profil ene u srpskoj knji evnosti. Prateæi njenu pojavnost i razlièite naèine ispoljavanja njenih unutra njih nemira i ivotni put koji vodi u patnju i biolo ko propadanje i degenraciju koja se sluti. bar u prvo vrijeme. unutra nju gordost i niz drugih crta koje su se ispoljavale u dr a nju. jedrost i vitkost tela. visoko èel o. u suzdr anim odnosima prema drugima. a sa godinama ta ljepota postajala je sve "rasko nija i zanosnija". od tog trenutka. neponovljiv po svo joj psiholo koj punoæi i nemjerljiv po ivotnom udesu. vrele jagodice. kao svaka stvar. sveden na poni enja i golo trajanje. u toj situaciji. raz vijena" . Naslijedila je spol ja nju ljepotu oca i majke. nije ni slutio da je uni tio ostatak ivota Sofke. tako vidno i jednostavno ma nifestovalo. imala je bijelo lice. Iz te samosv jesti ishodilo je i Sofkino pona anje: . belina ruku i belina k o e. "dugih i suvih ruku. Od njih je ponijela gospodski izgled. idealnu ens ku ljepotu i njenu èulnost: oblost. Pojavom. puna. pobjesnio to jo jednom mora ma manifestuje svoje propalo stanje i tra i ne to zbog èe ga bi morao da se stidi Efendi Mita. iznova promjeni sudbinu Sofke i da joj do kraja zagorèa ivot. pojavljuje se on. meka. krupne crne oèi. a nemir i vrelu krv od svoijh predaka. obièna. rasko nom ljepotom i djevojaèkom psihologijom Sofke Bora Stankoviæ se detaljn ije bavi u èetvrtom poglavlju svog romana.i njegov ugled. neka stvar. u potrebi da u svemu bude jedina i neponovljiva. ali nje nim prstima i sa jo nje nijim vi e dlana oblim i punim èlan kom ruke koji su pokazivali svu bjelinu njene ko e. uoblièena. sa nekim skrivenim tragovima "neèiste krvi" u sebi." Efendi Mita je predstavnik had ijskog vranjskog svijeta koji u novonastalim uslovi ma propada i materijalno. u nesvjesnoj elji za dominacijom u odijev anju i izgledu u odnosu na svoje vr njakinje u elji za dopadljivo æu i u provociranju d rugih svojim pogledima. Na poèetku drugog poglavlja vidimo kako Sofka ne eli da misli na svoje pretke zbog nekog pritajenog strahs da i ona u neèemu mo e biti slièna njima.ruke su bile oblije i jedrije. mada se ta "neèis ta krv" i "dvogubo" u njoj nije. ali èiji se kraj ne vidi. da je jedan prop ao èovjek. jer je ona. jedino je kosa bila bujna. Pokazujuæi poderanu i prljavu unutra njost i prljavu unutra njost min tana.

svadbe i okupljanja."od beskrajne èe nje za neèim oseæa da bi jauknula". prvo. u poslednjem trenutku. I takav momak prilazi joj. Zato i vi e voli zimu. po tovanje i strah od svoje blizine i prisustva. .ravnodu na i sa visine gledala na sve djevojke oko sebe. uzima je i ona.da æe ostati neuda ta. U tom trenutku. da je smiri govoreæi j . da se smjelo suoèi sa njim i da mu ka e svo je: Ja ne mogu i.sve njene elje i d jevojaèka nadanja. a Sofka se ne udaje.. slobodu i odbranu. samo malo drukèije prirode: na jednoj strani je ono o èemu je sanjala . a i z oèiju joj je izbijala "silina".. . . prividno mirnim tonom. obavija. izmi ljenog. u tom zagrljaju. on æe se samo namr aèiti i usne æe poèeti da mu drhte.Kada je kapija zakljuèana i kada je sasvim sama. . Kada se Sofka popela da ocu izrazi svoje neslaganje."topi se od neke sladosti" . da kupi njihovu kuæu. onda se javljaju njeni ne spokoji i psihièka muèenja: . ona je bila uzbuðena.Jednom kad je bila sama i kada je do lo ono "njeno" pozvaæe sebi i polunijemog i p ijanog slugu Vanka. neæu! Pisac taj momenat obraðuje dramski. to je ta "druga" Sofka stra no grli. gleda njega. Meðutim. kada osjeæa da umjesto jedne Sofke postoje dv ije: jedna ona sama i druga izvan nje . odoliæe isku enju. . koja je znaèila otpor i nemirenje. iskazuje se tako bi. nosilac "neèiste krvi". miluje. veæ samo samoæu i ti inu. -"sama sobom bila zadovoljna". ona. Ne eleæi da se pomiri sa nametnutim rje enjem. a potom i da je ispros i za svog maloljetnog sina Tomèu. snovi. nalazi snage da se pojavi pred njim. a nenavikao na takvo pona anje svoje kæerke. ali. Suoèen sa svim tim. .pristanak oca. svakoga j e mu karca gledala u oèi dok ne bi oborio pogled. Njen unutra nji ivot se iskazuje u razlièitim vidovima. Iz èetvrtog poglavlja sazna jemo da ne voli posjete. gorèinu i uvrijeðen ost."uhvati je ono njeno "dvogubo" ja. Silina otvaranja vrata govori o njenoj rije enosti i odluènosti da se usprotivi i saèuva sebe od poni enja. Poku aæe. pa je kod drug ih izazivala divljenje. èulno. A kad se u njoj pokrene taj unutra nji ivot. Sofkin unutra nji ivot obilje avaju misli o sebi i drugim djevojkama. svi njeni snovi o mladom. strijepnja i st rah da æe se pojaviti neka mlaða i ljep a.. a na drugoj strani .nagonski dio. Vrijeme prolazi. ali je na la smjelosti u sebi: "siln o otvori vrata i uðe".u svojoj ljepoti je vidjela svoju sigurnost. razvija unutra nju dramu svojih j unaka.svu je obuzme ono "njeno": "snaga joj u èasu zatrepti i sva se ispuni miljem". samu sebe voljela. o daje se sanjariji (vidi svoju svadbu. odvojena i daleka od svijeta."mu karce je zaluðivala". surova stva rnost koja potire snove. èuje muziku.Nagonsko. savladan tom njenom ljepotom. dio koji èesto ovlada njome i ona mu se predaje. strasti i zanos i. na kome æe joj zavidjeti sve druge djevojke. tone. njegova odluka. nestaju onog trenutka kada je u njihovu kuæu sa efendi Mitom do ao i gazda Marko. kada se intenzivira i poène èulnost neukrotivo da narasta. Opet se u njoj javlja psihièka podjeljenost. pa se javlja novi strah . visokom tamnoputom i sna nom mladiæu. uvodi dijalog. Tada joj sve biva "lak e i slaðe". lju . pred vratima je ugle dala njegove cipele i odmah je poèela da drhti. sasvim se predaje nei zmjernoj sreæi i èulnom u ivanju). mimo obièa ja.uvjerena da njenoj ljepoti niko nije dorastao i da se takav nikad neæe pojaviti. . ispunjavaju je nade.

. Zato i njene rijeèi upuæene njemu:. Sa migreniènim bolovim a u glavi i sa uvijenom glavom. izgovarajuæi rijeèi:.Evo. u oèima svih "postala velika". poni avanja. Tada æe se prvi put i èuti njegovo ime. odskoèiti od nje.Oprosti. i pored ovakve alopojke srca. veæ pomirena da mora prist ti. tato. A kad joj je pokazao svu bijedu n jihovog siroma tva ona æe. ostavlja sa nezdravim porodom. èedo!Hvala. dakle. èesto i pijana priziva sluge. reæi æe samo: . snevala i u snu ga ljubila. Razlog nije u èinjenici to ide za nedragog. Stoièki. sav se trewsuæi od bijesa. kako bi mogao tako raspojasan i opu ten da se preda ugodnim mislima. u Sofki i nesebiènosti. on æe. Ovo je moja domaæica. okrenuo se prema kuæi i dugo sa u ivanjem gledao u n ju. kao pravi gospodar. fizièko i psihièko satiranje. èime je zapeèatio i njenu sudbinu. to se vidjelo i pri odlasku. ukra en po rtvovanjem. Prvi put se javlja u 8. i samoranjavanja. sa njega skine pojas. poglavlju romana.Ovo je ta "efendi Mitina kuæa". s avim podlegav i svojoj preostaloj èulnosti i "neèistoj krvi". naredio da ga sluga Arsa raspremi da ga izuje. kao stranac i neznanac koji je do ao sa efendi Mi tom u njegovu kuæu da je vidi i kupi. i samoodricanja. pren era en. ravnodu nost na sve i nezainteresovanost za bilo ta.. Pogled koji prvo baca na dva velika sanduka i te ke katance na njima u svojoj sobi èitaocu treba da sugeri e da ima dosta para i da iza te seljaèke sirovosti krije dobr o bogatstvo. pa ma koliko sve to bilo bolno i ni teæe kada je u pitanju njena sreæa i sudbina. Zatim æe izaæi u noæ. podnoseæi udarce. tato. kada Sofka grca od bola u sebi. enske nagosti i èulnosti i uzajamnih zadirkivanja. s lika puna ivota. Spremnost na liènu rtvu nije prestala i nakon upada oca efendi Mite u njihovu kuæu i nakon svih njegovih uvreda nanijetih Tomèi. veæ u neèemu drug ome . Bora Stankoviæ je. Kada je stigao. bla i. Gazda Marko biæe oèaran kuæom. samopo rt vovanja. èekala ga. bilo da je to blisko ili ne. pa i onda kada je svekar do ao da je vidi. sreæan to je pristala. a on. ona æe osjeæat i samo "otupjelost". na kraju. sasvim klonuti i skoro pasti pred njegove noge . da je doseljenik i po svom porijeklu seljak iz pèinjskog kraja. vidimo je kako sasvim povuèena. kada efendi Mita ka e:. Sofkice! Nakon svega to joj se desilo. odmah je sjeo i. Gazda Marko Gazda Marko je jedan od najvitalnijih i psiholo ki najuvjerljivijih mu kih likov a u prozi Bore Stankoviæa. Na kraju. Iz narednog poglavlja èitalac saznaje da je on iz gornje èar ije. ali kad je jo jednom èuo ono njeno "ja ne mogu". ostavlja je nezaintere sovanu i ravnodu nu prema svemu. Tada bi joj "i sam njen sopstveni bol i jad. Ovo je moj saraj.Oh. tatina Sofka!. tato!.. A sama pojava njegove ene Stane treba jo vi e da istakne njihovo porijeklo i uka e koliko je velika razlika izmeðu onog . prenera ena. æu tke i bez glasa otpora ili prigovora. nisam znala. sa utiskom da joj se " srce èupa a snaga raspada". ona sjedi pored ognji ta i zgasle vatre i prutom ar a po pepelu. a ono b ar se kome nadala. tek sada.Hvala. Na njega nailazimo samo u nekoliko poglavlja.to vi e neæe biti ono to je dosad bila: Dosad bar iako nije koga volela. moja Sofka. sa namjerom da se "upi e" u svijet uglednih lj udi.. Jedna od izuzetnih scena u kojoj je u prvom planu Sofka jeste i ona iz hamama. a ovo je m oja kæi. silav. Ona je bi la nalik na predmet u funkciji tuðih namjera i elja. izgubljenu snagu i iv ot nalik na taj pepeo. i slaðe bi ga podnosila". ostaje crta mora se. spremna da se svjesno rtvuje zarad oèevog i porodiènog spasenja od potpune bijede koja je veæ bila prisutna. Kada je uzjahao konja.. raspojasanosti. Èak u njoj ima i kajanja to se o pirala i suprotstavljala jer bi. atmosfere. i samomuèenja.. gazda Marko . raspjevanosti. kao da simbolièno ispisuje svoju zgaslu ljepotu. Ima.j o prolaznosti ljepote. ali vje to sakrivana od nje i okoline. Ali. sigurno bio lak i.

zatvoreni u svoju prostotu i seljaèk u prirodu. u noæi. smatraju d a je u prvom planu sociolo ki aspekt romana i da je propadanje efendi Mitine porod ice uslovljeno dru tveno-istorijskim trenutkom u kome on ivi. U 13. Ona treba da poka e i kakav je o dnos izmeðu gazda Marka i nje. kao skorojeviæi. suva i ko èata i sva je mirisala n a seljaèki miris. Biolo ko propadanje. radosti. neprihvaæeni i nepriznati. Meðu njima je otuðenost i potpuna ravnodu nost. Njegova ena je bila blijeda. bez prijat elja. Postoji èitav registar izvedenih pojavnosti ov og biolo kog èinioca. da mu bud e snaha. ali sve du e odsustvo dva prijatelja i sve veæa bliskost izmeðu Markove sestre i Jusuf a dove æe do tragiènog razrije enja i Markovog bjekstva iz tog kraja. obraæanje pa nje na izgled ( da se viðaju lica bela. nasljednim faktorom. Ahmet je imao i sinovca Jusufa. uvijek u dru tvu Arnauta Ahmeta. pokazati na svadbi. a Marko. kada je rijeè o romanu Neèista krv. za èije je ozn aèavanje pisac uzeo metaforu neèista krv. Uhvaæen u svojoj proma enosti i neostvarenosti sebe kada j e u pitanju mladost i enska ljepota. on hrli prema njoj. na vonj ðubreta i sve inu jaka prosta odela Vjerovatno da je gazda Marko. donio odluku da Sofku dovede u svoju kuæu i da nju kupi umjesto kuæe. jer i njega su na silu i bez ljubavi o enili dok je jo bio dijete. Do li su tu bez ugleda. gazda Marko bje i od svog silnog nagona u smrt . koji je trebalo da bude njegov nasljednik. Vrhunac njegove zaslijepljenosti i izbezumljenosti jeste u gestu kada uzjahano g konja no em udara u sapi i juri u mrak. ali sa podsvjesnom eljom da on ima tu ljepotu pored sebe. nesvjesno grebe po vratima i kao da je vidi iza vrata i èuje njene damare. u ivanje u jelima. Markova ses tra je ostala bremenita i taj grijeh i sramota morali su biti naplaæeni. Sam pojam neèista krv otkriva se u dosta slo eniom znaèenju: podrazumijeva razlièite vidove svoga ispoljavanja. nosi nei ivljenost i proma en ost ivota. Problem "neèiste krvi" u romanu Mnogi tumaèi Borinog djela. ne na. prosti. on osvjetljava njegovu pro lost i otkriva otkuda on u Vranju. u gradsku sredinu. ostav i sasvim sam nakon povratka iz efendi Mitine kuæe i susreta sa S ofkom. Trgovao je i stalno bio na nekom putu. poglavlju Bora Stankoviæ daje osvrt na porijeklo gazda Marka. sa enom i si nom dolazi u Vranje. a to je uzrokovano biolo kim. odreðujuæeg za porodicu i sudbinu Borinih junaka. a li i poku ava da se od samoga sebe otrgne . d . dalekose nije i dublje. do ljaci. Imao je jednog sina Tomèu i sest ru koju je pazio i mnogo volio. Gazda Marko je bio bli zu granice. a to je biolo ko propadanje i op ta degeneracija koja je zahvatila porodicu. Ima istine u tome. kada je uz Sofku. Ophrvan strastima. al i za Boru Stankoviæa u prvom planu je ne to drugo. dok za njim vièe Arsa: . ostajuæi uskraæen za mnoge mladalaèke snove. strasti i za ljepotu o kojoj svako san ja i nosi je kao nedosanjani san. èuvajuæi se krvne osvete . Naime. oèuvana i negovana ). jesu i svijeta efendi Mitine kuæe. uz piæe. muziku i vatre.a to oni. mnogo bitni je za njega kao stvaraoca. na mleko. Uh vaæen u namjeri i presjeèen u elji da joj se to vi e pribli i. bez ikakv e vidljive osjeæajnosti. svoju strastvenost. psihièke devijantnosti (i zopaèenja) prethode materijalnom. Oblici ispoljavanja neèiste krvi kod predaka: 1) 2) 3) predavanje izobilju i rasko i i udaljavanje od rada i bilo kakvih poslova. one ga èak uslovljavaju i ubrzavaju. slatki ima i odevanju. kao i ostale Borine liènosti. kada je eli. Jusuf je ubijen od jednog Markovog bratstvenika. Gazda Marko æe svoje namjere i silinu svoje snage. on tuèe enu.Ode gazda i poseèe alata! I gazda Marko. cijelo selo je bilo njegovo bratstvo. na kolenima tovima ide prema njenim vratima. sa kojim se i bratimio u manastiru Svetog oca (Prohor pèinjs ki).

To su: nagla ena èulnost koja dijeli biæe na svjesni i nesvjesni dio. . pohota ispoljena u susretu sa gluvonijemim Vankom. u svemu ovome ima i ne to to je samo privid neèiste krvi . predavanje sanjarijama u kojima se iskazuje njeno erotizovano biæe. lakim enama. a na kraju romana sa gluvonijemim slugama. kao to su sanjarenje o mladiæu. samo nalik n a neèistu krv .e to vi e pred drugima istakne i naglasi svoja ljepota i strastvenost. Sofkina tetka Naza tri puta bje ala od kuæe i tri puta se turèila). vi e ensko no mu ko ). psihièki labilna. 5) voðenje razvratnog ivota na imanjima sa seljankama. sa utiskom da je mnogo to ta naslijedi la od svojih predaka. naroèito kada su u pitanju ene. 6) jaki nagoni i strasti kada se gubi kontrola nad sobom (pona anje Kavarole. otpu tenim iz turskih harema. Cigankama. slabo zdravlje i neotpornost. samopo rtvovanje i stoicizam. èulnost. suv i tanak. Ali. a sve mu ke po kuæi ne gledajuæi ni rod. 4) elja ena da budu zavodljive. malikrvnost i bolesti. 7) bolesti (oduzetost. Kod Sofke se neèista krv iskazuje na slièan naèin. povlaèenje u sebe i svoju samozaljubljenost njena narcisoidnost. koja su u tim godinama i normalna. k arakteri e ih podbulost. u ivanje u bahanalijama. obzir. kao to je i had i Trifunov sin bio bled. utoliko vi e to dosta toga Sofka nosi kao plemenitost. umobolnost. istièuæi u prvi pl an ono njeno dvogubo ja . bez obzira na pol i rod. Sofkina prababa zaljubljena u uèitelja Nikolèu i njegovo pjevanje. divljenje drugih prema njoj i osvajanje (stoji na kapiji. pogledom i dr anjem izaziva prolaznike). potreba za dopadljivo æu. obuz etost ljubavlju. Iz njihovog pona anja je izbijao imperativ: moæi svojom silnom lepotom sve ostale enske iza sebe baciti. O svemu ovome moglo bi se razgov arati. presjekla je ile u kupatilu. ni doba osvojiti i zaludeti . snaga erosa koja ispunjava biæe. Tu se u prvom redu misli na psihièka mutna stanja i njena pona anja u ml sti. degeneracija izra ena kod poroda: djeca su fizièki slaba.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful