BORISAV STANKOVIÆ

Srpski realizam je prolatio kroz vi e faza. To su: romantièna faza, klasièno-realistièka i moderna faza realizma.

Ovoj poslednjoj fazi, koja u sebi nosi odlike realistièke tradicije, a li i otvara vrata srpskoj modernoj prozi, a koja se obilje ava jo i kao lirski real izam pripada Borisav Stankoviæ, pripovijedaè, romansijer i dramski pisac. Njegovo dj elo je, u tom smislu, primjer povezivanja ili sinteze starog i novog u srpskoj kn ji evnosti s poèetka dvadesetog vijeka . Borisav Stankoviæ je roðen 1876. godine, neposredno poslije osloboðenja Vr anja od Turaka (1875). Kada je veæ poèeo otkrivati svijet, starog Vranja vi e nije bil o. Staro tursko je zauvijek nestajalo, a umjesto njega formirali su se neki novi dru tveni odnosi, dolazili neki novi ljudi, novi moral sa njima, nova pona anja i j edan posve drugi mentalitet. Ali, i pored toga, Borisav Stankoviæ æe nostalgièno pisat i o starom i prizivati staro, uvijek okrenut pro losti, sa negativnim emotivnim od nosom prema novom. Tako u pripovijeci Stari dani, kada je u pitanju novo, on ka e: ta ima sad tamo da vidite? Ni ta. Prosta, mala varo ica, opkoljena vinogradima i brdi ma On vidi pola seoske, pola varo ke kuæe, gomile ðubreta i neki novi svijet. Ali, i por ed toga, kad je odlazio iz Vranja na kolovanje (Ni , Beograd), uvijek je u sebi nos io Vranje i zavièajni svijet Vranja kao svoju trajnu opsesiju. Vranje i njegovi lj udi, njihova psihologija i naèin ivota, jezik i pjesma, uvijek su bili vrelo sa koj eg je zahvatao i crpio graðu za svoja poetski nadahnuta djela. Borisav Stankoviæ je napisao sledeæe knjige: zbirke pripovijedaka Iz sta rog jevanðelja (1898), Stari dani (1902), Bo ji ljudi (1902) i romane Neèista krv (191 0), Gazda Mladen (1927) i nedovr eni roman Pevci, zatim drame Ko tana (1902) i Ta ana. U toku Prvog svjetskog rata, nakon zarobljavanja, internacije u logor u Dervent i i povratka u Beograd, pisao je reporta e i kratke zapise o ivotu u okupiranom Beo gradu, koje æe objaviti u knjizi Pod okupacijom, to æe mu donijeti mnogo neprijatnost i. Umro je 1927. godine u Beogradu, ogorèen na ljude i nezadovoljan svijetom oko s ebe. Bora Stankoviæ je graðu za svoja djela crpio iz prièa drugih ali i neposre dnog do ivljaja. Tematski krug njegovih proznih i dramskih djela èini zavièajni svijet : Vranje i patrijarhalni odnosi, socijalna i individualna pro lost, u kojoj je nal azio poeziju ali i grubu realnost, punu nesporazuma, nerazumijevanja, trauma i l judskih proma enosti. U djelima Bore Stankoviæa nailazimo na: ljubav, ljepotu i mladost; ene i strast; al za mladost ; odnos starih i mladih; propadanje starog i nastajanje novog.

Interesuje ga moral i psihologija liènosti, ono emotivno, nagonsko, tamno i duboko u èovjeku, zbog èega su ga nazvali na im Zolom. Od Stankoviæevih pripovijedaka posebno se izdvajaju: Stari dani, Tetka Zlata, Nu ka, U noæi, Uvela ru a, Prva suza, Pokojniko

To vrijeme. Taj stari vranjanski. patnju. da bi se iz tampe pojavio 1910. Jedan stari. posebno se zadr avajuæi na njihovim nagonim . preduzimljiv svijet koji je dolazio do lijepih turskih kuæa ili pravio nove kuæe. vatreno. mutno. n roèito u Vranje. neodoljivo i to izaziva bol. Dojuèera nji nadnièari poè li su da otimaju njihovo imanje i da se pona aju kao gazde i vlasnici onih posjeda na kojima su samo kmetovali. nasledna svojstva. vijeka. obilje avale su krupne dru tvene promjene. Sa odlaskom turske vladavine odlazili su i nestajali i stubovi te vladavi ne: pa e. tek osloboðe noj Srbiji. ljudi sa granice. Njihovo propadanje je bilo toliko primjetno da nije moglo da ga prikrije nikakvo odjevanje. Ali. to roman i èini psiholo kim djelom i romanom liènosti. koji se javlja kao primaran. had ije i èorbad ije èesto su odusta i od svog prava. koji j e bio samo dekor i maska. godine. nestaj ao je. Bio je to svijet skorojeviæa koji æe naæi svoje mjesto i u romanu Bore Stankoviæa. i ntelektualno i suvi e izglaèano. Ne eleæi da se parnièe. NEÈISTA KRV Ovo Stankoviæevo djelo prvi put se pojavilo kao pripovijetka pod istim naslovom Neèista krv 1900. godine. dr eæi i dalje do svog gos podstva i ugleda. a njihova imanja i kuæe kupovali s u ili silom otimali dojuèera nji seljaci. naroèito na jugu. kome æe preko pojedinaènog biti odslikano i op te. a ne i ono to je sladunjavo. had ijski svijet poèeæe i biolo ki da propada. poèinje da pristi e n eki novi svijet. po bogatstvu. zbog nedostatka novca za tampu. I ne samo to. Ljuba i Naza. Roman Neèista krv u sebi nosi elemente sociolo kog romana. èivèijama i rasko nim kuæama. Roman zahvata razdoblje poslije osloboðenja Vranja od Turaka. burno.va ena. godine. Bora Stankoviæ prati njihova biolo ka. Ðurðevdan. kako u Vranju tako i u iroj. Na Bo iæ. begovi turska privilegovana klasa. koji je bio d ugo pod Turskom. iako su sve vi e i vi e materijalno propadali. ali zbunjen nov im odnosima i nemoæan da se snaðe u ovom vremenu. dizali ruke od svega. jer su u njeg ovoj osnovi sadr ani jedno vrijeme i dru tveni odnosi i promjene u tom dru tvu. njihove èivèije ili nadnièari. u djelu Neèista krv postoji i biolo ki aspekt. n adreðen prethodnom aspektu. nakon 1875. U Vranje je pristizao svijet koji se obogatio raznim pekulacijama i otimaèinama. Paraputa Voleo je ono to je sirovo. Meðutim. do ao je Prvi svjet ski rat i rukopis je nestao. a potom poèelo da izlazi kao roman u nastavcima u onda njim èasopisima. to æe na tematskom planu biti prisutno i u romanu Neèista krv. ili pak odlazili u Tursku da tamo potra e u tjehu i izlaz za svoju nemoæ. godine. age. u ne to skraæenijem izdanju. oporo. nikakva gordost ili pak kuæni sjaj. s uvjerenjem pisca da æe jednog dana moæi da ga tampa u prvobitnoj zamisli. koje je bilo na putu velikih trgovaèkih karavana. Nakon dugotrajnijeg rada i vi e verzija roman je bio gotov 190 9. tj. Stari vranjanski svijet. St varalo se novo dru tvo zanatlija i trgovaca dru tvo skorojeviæa. Staro tursko vi e nije postojalo. il i vrijeme s kraja 19. feudalni poredak. znan kao staro ili pusto tursko . Had ije i èorbad ije sve se povlaèe pred naletom novog. hropac. zatvaraju se u svoj svijet. Polazeæi od predaka svojih junaka i iduæi od generacije do generacije. bezgranièno osjeæajno. ugledu i presti u vrlo blizak nekada njim aga ma i begovima. ostao je sa svojim èitlucima. Sa osloboðenjem. Tako je roman Neèista krv definitivno ostao u obliku i sa krajem koji i danas imamo. Zavr etak romana je skraæen za 30-40 strana. jednim od najkompleksnijih kada je u pitanju slikanje psiholo kih stanja i du evnih drama u srpskoj knji evnosti.

nakon nj . . .djed Kavarola. vijeka.pradjed had i Trifun. kojima je ispunjen prostor romana. moralno i biolo ko propadan je.tetak ludi Rista. U prvom planu romana Neèista krv su. ljepotica. ako se iz toga iskljuèi had i Trifun.efendi Mita i . javlja se i njen otc efendi Mita. i poèetkom 20. U prvom poglavlju. èiji su korijeni u "neèistoj krvi" koja je ovladala had i Trifunovom porod icom i njenim potomcima. èiju sudbinu Borisav Stankoviæ prati od prv ih njenih djevojaèkih dana pa sve do usahnuæa njene snage i zgasnuæa njene ljepote. sticanjem boga tstva. u kome nis u mogli da naðu oslonac za dalji porodièni opstanak. sem prvog poglavlja.na moralno i biolo ko propadanje. Predstavnici sada njeg vremena. U tom smislu i vrijeme u romanu se dijeli na ono pro lo i ovo sada nje. Predstavnici pro log su preci junakinje Sofke: . pri èemu naslov romana prvenstveno upuæuje na ovo potonje .noseæi neèistu krv predaka i teret jednog vremena koje ih je materijalno ra zorilo . dakle. z atim gazda Marko i sin mu Tomèa. nastanjuje cio roman. jer je to: psiholo ko-sociolo ka drama meðu liènostima i u samim liènostima. roman drama liènih strasti koje haraju i polove (cijepaju) liènosti. materijalno. S vremena na vrijemr. koje je vrlo v a no za razumijevanje osnovne teme sadr ane u naslovu i uzroka propadanjajedne had ijs ke porodice.a i strastima. Pro lo je samo jedna vrsta uvaoda u sada nje koje. U njima su uzroci i korijeni kako materijalnog tako i moralnog i biolo kog propada nja. za koga je udaje efendi Mita. njegova kæerka Oni su . jesu potomci: . èiji je polednji mu ki izdanak efendi Mita. Meðutim. Glavni akter romana je Sofka. Pisac poèinje od porodiènog pro speriteta koji je do ao sa had i Trifunom i njegovim neumornim radom. Njih je porazila vlastita krv i ivot.postali siromsi. dodirujuæi manje ili vi e i predele nesvjesnog. neponovljiva pripovedna drama u na oj kn i evnosti.Sofka. uvjeren da æe mu to d onijeti materijalno izbavljenje (dobiæe silan novac za nju). drama dru tvene sredine Vranja krajem 19. u pojedinim situacijama.prababa Cona. To je i prvi takav prilaz liènostima u na oj knji evnosti. .njegova sestra Naza . materijalno i biolo ki propao svijet koji okonèava u potpu nom krahu i materijalnom porazu. Roman Neèista krv je uostalom roman drama. Sadr aj romana Roman Neèista krv podijeljen je na 33 poglavlja. a sa bogatstvom i ugleda u gradu i autoriteta u porodici. onu tamnu i malo proz irnu stranu njihovog biæa.

halalakanje. opijen njenom blizinom.u trgo vini se sve vi e gubilo. sa utiskom da nije to kraj s tare slave i bogatstva. efendi Mita. Do ao je i dan svadbe. kuæu. a potom i njegova kæer Sofka. To se isto de avalo i sa enama: predavale se dotjerivanju. A onda je. liènim potr ebama i nagonima. kao u Sofkin om djedu Kavaroli. Gore vatre. okrenut sebi . imanja su propadala. iako je sve to bilo plaæeno parama gazda Marka. Kako je rasla i sazrijevala.. i njen otac. to vi e potvrdi u novoj sredi ni. nego sramotu. Osiroma io i materijalno sasvim propao. toliko r aðanja djece sa otvorenim ranama.. ali bez ugleda. na kraju. Odlazi pre ko granice i tamo ostaje nedjeljama i mjesecima. iz takve porodice. neukrotivi i podivljali od pomame èula i strasti. U tim trenucima. pije se. pomje ana sa drugim ena ma nagih tijela. bio je lijep èovjek. oblinama. mekotom i bjelinom tijela. a kad Sofku odvode u njenu sobu. uzetih. posipanje raznim vodama. rasko i. Tatina Sofkica!. utoliko vi e to udaja nije bila vlastiti izbor to nije obeæavala sreæu i neki trijumf. navikama. Sofka je postajala sve ljep ai izazovnija. Sa pro pa æu turskog. kidi u na ene. On pada pred n jom i u mraku joj se ispovijeda. tebe. Iznad svega voli Sofku. poraz i ru enje svih iluzija.efendi Mita. vade no eve i zabadaju ih u stolove.. grli . tra eæi od nje da ka e koga najvi e voli. u njemu se probudila nova vrelina i zanos. niti pravoga rada . Uostalom. usklici".. u svima njim a (i u mu karcima i u enama) zavladao nemoral. kako njena snaga postaje sve bujnija. po povratku kuæi iz amama. za dvanaestogodi njeg Tomèu. I zato joj. oroðujuæi se sa starom had ijskom porodicom. Eto. kotlovi su puni rakije.egove smrti sve se izmjenilo: vi e nije bilo reda u kuæi. to èini iz dva razloga: zbog njene rasko ne ljepot e i zbog elje da se kao prido li i imuæan. to æe je rastu iti i natjerati na plaè. eljama da se dopadnu svakome. svjesno p ristaje da bude rtva radi materijalnog spasenja oca. buèno. ene æe "trista èuda iz besa i strasti uèiniti". Jer. kao da za mirisa ne to pokojno. po nepisanom pravilu i "zakonu" predaka. pjeva. kao da i ne postoji. o opro taju od mladosti . stare vranjske aristokratije. a njena ljepota neodoljiva. vièe igra. U efendi Mitinoj kuæi sve je organizovano i otmjeno u izgledu i dr anju ljudi. pripasti prvo njemu.. Uoèi svadbe. kao da zazire od njene blizine. a " sve enske" takoðe vidi kao "jednu op tu ensku". sada veæ u godinama. Sofka.. babica. naroèito zbog tog im ira. za smrt svih i luzija koje je razvijala u trenucima svoje djevojaèke samoæe. u Nazi i drugima. a najvi e tebe. uvijek uz Sof ku. odnosno za se be. po obièaju.. Meðutim. kao da bje i od nove stvarnosti i novog ivota. On. kada je dojuèera nji seljak gazda Marko prvi put ugl edao Sofku.. efendi Mita sve rijeðe dola zi kuæi. vremenom. Tamo. A kad je ona izgovorila: Sve. Mu ki sviet se sve vi e udaljavao kako o d posla tako i od drugih ljudi. Mlada Sofka nikad nije htjela da razmi lja o tim svojim precima jer bi se pri tom poèela i sama osjeæati bolesnom. i on se povlaèi. dakle. "njoj cela kuæa. i nada i slutnja da æe t a ljepota. Sve je sljaèko i neukrotivo u provali strasti: "zdravice. pojaviæe se zakasnjeli izdan ak . toliko bajanje. voðenje kod vraèara. Marko grdi sta . uda za gazda Markovog sina. u asnuta Sofka sve mu karce do ivljava kao jednog mu karca. rastanku. svuda i u svemu se osjeæao duh gospodstva. gruboi neukrotivo. punu strasti i snova o lijepom i kr nom mladiæu. svojim eljama. sijeku sebi vekne. mrtvaèko". U prvom planu je gazda Marko. Tu se Tomèa gubi. u ivanjima. Ona je njegova mezimica.sirovo. Simbolika za umiranje jedne ljepote. u prababi Coni. ne aleæi koliko daje. sve suzdr ano u govoru i ispoljavanju osjeæanja. ali. Mu karci. dok nisu poèeli da pobolijeva ju i postaju svijet izopaèenih i degenerisanih: Toliko umobolnih. . odmah je za elio da je ima za snaju. umiranje u najboljim godinama. pora ena saznanjem za koga je otac udaje buni se. pa je zato i Sofkica!. sjaju. To je prava erupcija seljaèke z drave energije i one "radom ubijene strasti".slu a pomalo alobne pjesme o udaji. Otvara k rinju punu srebrnjaka i zlatnika i sve joj to pokazuje i kao da pred njom razast ire. skoro istih godina. bolje reæi da je p roda za veliku sumu novca. lekara. muzika jeèi i bubnjevi bubnjaju svom silinom. on odluèuje da ljepoticu Sofku. U kuæi pak g azda Marka sve je drugaèije . ona nagonska strana biæa. veèito odla enje èuveni h eæima. Sofku odvode u hamam na kupanje. na takvom porodiènom stablu.

rukom dodiruje . imali pravo na prvu braènu noæ sa snajom. To je trenutak najveæih isku enja i za samu Sof ku. svojim iznenadnim dolaskom. blijeda. seljak jedan!... nj ena ljepota sve vi e nestaje. A enino cvilj enje i kuknjava nalik su na no koji se zariva u srce. i Mitu. Drugo dramsko mjesto vezano je za dan svadbe i trenutak kada gazda Marko. kao da se ru i kuæa i po njemu padaju tavanica. ali ona tu pru enu ruku spasenja odbija. da bi potom uzjahao konja i. Trenutak kada. i e brojeæi novac. vrijeða. u Tomèi izazivaju gnijev i oèaj. sebe to vi e umr vila. ojaðena. nego za sebe. vlasni t vo sa kojim mo e da radi ta hoæe. i to za njegovog dvanaestogodi njeg sina Tomèu. pun je omalova avanja i prezira: Pare! . U pitanju je zaostali dug za Sofku. na koljenima i laktovima ide prema vratima Sofkine sobe. samo da bi se oslobodio bijede i konaène prop asti. i to kakve. I za to su onda svi momci to bi slu ili kod nje. sve se ponavlja ispoèetka i sa poèetka ivota: propadanje. noktima grebe po vratima. kao njegov otac nekad. I njega je otac mlado g o enio i sigurno je i njegova ena prvo sa njegovim ocem spavalai. ostavlja je samu. ali se u njemu sve lomi izmeðu tjelesne pohote i nekih obzira. To je bio dru gi udarac ili postupak oca koji æe uni titi ivot kæerke. samo njemu brane. podbula. tuèe je. a kada su ga previli i ponijeli kuæi. Ali. Osjeæajuæi se pora enim. vièe na Sofku. odjuriæe u noæ.. Prvo dramsko mjesto . podsta knut piæem i pohotom. ivjela. on ima utisak. tuèe enu. U razvoju radnje ili na planu kompozicije romana Neèista krv javljaju se tri èvorna mjesta. ne za sinove. odjurio prema granici. On. Prvi je bio kada se odluèuje da je proda. a Sofka je bivala sve sreænija. A kad bi zavladalo unutra nje ludilo u njoj. kæer? Ko si ti? ta si ti ? Kerpiè jedan. Ophrvan prevelikim strastima. Tomèa je odrastao. eli da se suvi e pribli i lijepoj Sofki. a jo i poni avanje rijeèima "kerpiè" i "seljak". Nakon smrti gazda Marka poèinje novo poglavlje u ivotu Sofke. muèena od mu a. morali uvijek biti gluvonijemi". od toga. Svekr va.rog djeda Mitra. majku i oca proklinje. probuðenih strasti. Efendi Mita tra i od Sofke da se vrati staroj kuæi. tri dramska mjesta ili situacije koje roman èine velikom dramom ljudske du e . moralno i op ta degeneracija. a snaga kopni. kune sve to je mu ko: i mu a Marka. zaslijepljen bij . moje èedo. grede i crijepovi. i sina Tomèu. Tomèa je prenera en onim to je èuo. Uzjahaæe u bijesu konja. Svi su oni. spremna na jo veæu patnju. Ubrzo je Marko te ko ranjen. prekida njen otac efendi Mita.klimaks u romanu je kada "propali efendi Mita" prodaje svo ju kæerku Sofku nepoznatom strancu. prije njega. Taj harmonièni porod ièni ivot. ne zadugo. ostav i sama. u bijesu poziva slugu Arsu i tra i da mu os edla konja. a kada ovaj odlazi. i udarajuæi ga no em u sapi.. sve vi e se opija da bi. "raskidao je veze . èijom je gospodskom ljepotom opsjednut sirovi gazda Marko.. ustaje. uvrijeðen. mjesta iz kojih izvire sva dramatika romanesnog ivota. Djeca koja su se raðala bila su malokrvna. a kad doðe. da se ta mo na granici sa Arnautima bori i da pogine. Saznanje da je Sofka data zbog para a ne iz ljubavi . tuèe enu i puzi prema Sofkinim vratima a zatim. Od tog trenutka gasi se pa nja i ljubav prema Sofki. ali nema snage da ih otvori i uðe u sobu. da bi na kraju od muke umrla. da tamo pije i u sebi pati. o èemu Tomèa ni ta nije znao. bolesna.Zar da nije obeæao pare. s a eljom da joj se osveti. zar bih ja dao. Sofka. Ona je sada u njegovim oèima kupljena stvar. da je ubije. sazr eo u pravog mu a. kasnije. m aterijalno. Onda. "onda je zvala sebi sluge. drugi sada kada je do ao da tra i novac od Tomèe koji mu je njegov otac obeæao . Nastup efendi Mite je dosta grub. te krv i utroba pokuljala. Neèista krv je potpuno ovladala njome. a ne znajuæi kako da izaðe iz te situacije. zagrcnut od bijesa i onemoæao od sil ne po ude. Svi su oni enili sinove i birali snaje po svojoj volji. a da pri tome ostane na distanci.. pojaseve oko sebe. Zato je i razgoropaðen. baca pune kese sa novcem u lice efendi Miti. bogata u seljaèkog porijekla. gazda Marku. vene. zaus tavljen u namjeri. Ona se povlaèi u sebe. na svoje imanje. ne za tebe nego za vas." Drugi susret sa Sofkom nije m ogao da podnese. Retko dolazi.. samo on ne mo e. tuèe je. Dakle. tjera silom a pije i tako. .

turski i arapski. ali iz Sofkine perspektive: Samo vide kako se on podi e. na konju odlazi u noæ. poderana. na prvi pogled. kr eæi nepisano pravilo po kom e su. sam ruèavao. neopranost. dok je cijela leðna postava. Od bjesa on poèinje da se trese i prvi put poèinje da ispovjeda svoju nevolju. koristeæi kao poslednji i najjaèi razlog. ljepoticu. Sofka æe pobjeæi tetki da bi pristala na v lastitu rtvu. a to bi bila posljedica "neèiste krvi". a tomèa "kupljenu" Sofku tuèe i tretira kao svoje vlasni tv . kada je poèelo da se gasi staro gospodstvo i otima ono to je pripadalo had ijama. Ona je njega oslovljavala sa "efendijice" i "tatice". Ali. pokazuje unutra nju stranu svoga kaput a. nepresvlaèenje. on joj. On je u Sofkinim oèima i ustima vidio ne to i kao da se. ali uvijek naklonjen Sofki. kojoj ni ta nije sveto.. materijalnu propa st i bezizlaz u koji je pao. on je sve rjeðe dolazio . On je izabrao ovo drugo. kako je Sofka rasla i razvijala se u ljepotu koja zanosi i uzbuðuje. sjeæao neèe ga. i ne sluteæi da æe mu se ona suprotstaviti. "kako mu se po æilimu prsti od nogu u èarapama grèe. Efendi Mita je iznenaðen i zaèuðen takvom reakcijom svoje Sofke. Bio je otmjen i gord. po ao za ljepotom. u tom svijetu. i kao krijuæi se zatvarao se u svoju sobu. kada tra i novac. da tamo tra i utjehu. I cijelo njegovo tijelo zaudaralo je na "znoj. seljankom. sa nekim suvim podsmehom. iznutra. za gazda Markovog sina Tomèu. kad se enio. zbog nemoæi. uæi u so bu i reæi mu: Ja ne mogu i . na nekim mjestima i bez postave. Ne eleæi da se tu i sa onima koji su ni i od njega. Meðutim. on odlazi u Tursku. Kada je do lo vrijeme enidbe. Kao da se pla io gre ne pomisli i nagonskog. ali uvijek blizak agama. i tada. Kad je razgrnuo pred njom mintan. sinko! Ljie pota i mladost za vrijeme je. oèaja i straha da ne izgubi poslednje upori te u toj ideji i namjeri da je "proda". neæu! Pa opet: Ja ne mogu i neæu za takvoga da poðem!.. koja svoj materijalni prosperitet do ivljava u vrijeme had i Trifuna. Sofka je vidjela ne to to nikad nije mogla ni pomisliti. nju ko ju je najvi e volio. a ne za bogats tvom. nestala je predstava o njemu kao autoritetu. dvanaestogodi njaka. ali to je bio ne manji udar i za njega efendi Mitu. èega je bila svjesna i sama Sofka. n aslijeðene. one predaèke. i uvijek spreman na neki put. To iznenaðenje Bora Stankoviæ kazuje samo jedno m konstatacijom. To je bilo prvi i jedini put da se ona suprotstavlja.gospodin. Do njegovog otuðenja posebno dolazi nakon osloboðenja. to ju je jo vi e razgnijevilo jer je znala da nije tako: da je on. bilo bi to rijetko.. veæ je donio odluku: udaæe svoju Sofku. Njegove rijeèi su. ili pak lijepom. sa poispadalim pamukom. roditeljska rijeè i odluka neporecive. Raspameæena od onoga to je vidjela. ru ilaèke krvi. Vidjela je kako su rubovi njegovog mintana bili op iveni skupocijenom p ostavom. bila s tara. u èije je domove odlazio i èije j e dru tvo volio. smirujuæe: Sofke. lijep. s mukom i jednom vrstom stida. èesto je ostajao sam.. Silno uzbuðena i sva drhteæi silno æe otvoriti vrata. Povrem eno je dolazio kuæi. do lazio je samo noæu. Poslednji put kada je do ao. begovima i pa ama. kako je samo gajtan bio nov. tres u". Svima iz neposredne sredine je bio tuð i stran. gledajuæi ih. vr ijeða Tomèu i sa novcima bje i. Umjesto da je smiri. U svemu tome kao da je bilo nekog bjekstva od sive svakodnevice i novog koje je nagrizlo i ru ilo staro. On je "efendi". a siroma nom. a on sa "tatina So fkice".. Da bi je uvjerio. uvijek bio sa nekim drugim.esom to je u tome sprijeèen. masna. hanove. incestnog u sebi. a poreknut je . masnoæu". pred njim su bil e dvije moguænosti: da se o eni bogatom i prostom enom. a koji bezobzirno prisvajaju ono to je njegovo. jer se za tu namjeru hvatao kao davljenik za slamku. ob razovan: govorio je grèki.. da u sukobu sa Arnautima pogine. Pred Sofkom je izgubio dostojanstvo. Kada je brzo zapazila.. LIKOVI Efendi Mita Efendi Mita je jedan od izdanaka bogate èorbad ijske porodice. Treæi dramski momenat je kada efendi Mita uleæe u kuæu Tomèe i Sofke. nemoæan da prihvati taj novi ivot i da se ukljuèi u njega.. I kad bi do ao.

bar u prvo vrijeme.ljepota je uèinila gordom i sreænom. a sa godinama ta ljepota postajala je sve "rasko nija i zanosnija". idealnu ens ku ljepotu i njenu èulnost: oblost. koj a kao da je stala zanavek. Od njih je ponijela gospodski izgled. rasko nom ljepotom i djevojaèkom psihologijom Sofke Bora Stankoviæ se detaljn ije bavi u èetvrtom poglavlju svog romana. "dugih i suvih ruku. uoblièena. on je razgolitio svoju bijedu i pokazao da je niko i ni ta. iznova promjeni sudbinu Sofke i da joj do kraja zagorèa ivot. pojavljuje se on. uvijek vrele jagodice i stisnute tanke usne. no en egoizmom i krajnje bezobziran. bujna. krupne crne oèi. Naslijedila je spol ja nju ljepotu oca i majke. visoko èel o. Iz te samosv jesti ishodilo je i Sofkino pona anje: . jer je ona. u toj situaciji. Bora Stankoviæ je od Sofke naèinio centralni lik u ro manu i najizrazitiji umjetnièki profil ene u srpskoj knji evnosti.i njegov ugled. Pojavom. Prateæi njenu pojavnost i razlièite naèine ispoljavanja njenih unutra njih nemira i ivotni put koji vodi u patnju i biolo ko propadanje i degenraciju koja se sluti. u potrebi da u svemu bude jedina i neponovljiva. i da æe tom ljepotom zadivljivati i njome pora avati svijet.. a nemir i vrelu krv od svoijh predaka. sa istim suvim. raz vijena" . ali nje nim prstima i sa jo nje nijim vi e dlana oblim i punim èlan kom ruke koji su pokazivali svu bjelinu njene ko e. od tog trenutka. u suzdr anim odnosima prema drugima. Kada je veæ bila u la u vode skladnog porodiènog ivota. neka stvar. ali èiji se kraj ne vidi. nije ni slutio da je uni tio ostatak ivota Sofke. sa nekim skrivenim tragovima "neèiste krvi" u sebi. ponete jo od predaka. sveden na poni enja i golo trajanje. u "Tomèinim oèima postojala druga. uvijek vla na i str astvena. I sva t a svojstva bila su svojstvena i njenim pretkinjama. Sofkina ljepota odreðene je atributima koji nagla avaju tu neponovljivu.ruke su bile oblije i jedrije. krupne oèi. Efendi Mita pojaviæe se u jo jednoj dramski oblikovanoj situaciji da. belina ruku i belina k o e. i moralno. u nesvjesnoj elji za dominacijom u odijev anju i izgledu u odnosu na svoje vr njakinje u elji za dopadljivo æu i u provociranju d rugih svojim pogledima. pobjesnio to jo jednom mora ma manifestuje svoje propalo stanje i tra i ne to zbog èe ga bi morao da se stidi Efendi Mita. Prvo nam daje portret Sofke: bila je lijepa. bila je ljupka i prava. imala je bijelo lice. meka. O samog poèetka saznavanja svijeta i sebe Sofka je bila uvjerena da æe biti lijepa i najljep a. da je jedan prop ao èovjek. obièna. unutra nju gordost i niz drugih crta koje su se ispoljavale u dr a nju. kao svaka stvar. A od svega toga to je bilo oblo i kao saliveno i èinilo njenu ljepotu. mo e novcem kupiti. crna i te ka kosa i vla na i strasna usta. crna meka i te ka". jedino je kosa bila bujna. . koja se." Efendi Mita je predstavnik had ijskog vranjskog svijeta koji u novonastalim uslovi ma propada i materijalno. "ramena i leða jednako su joj bila jedra. puna. osoran i pre k. vrele jagodice. Pokazujuæi poderanu i prljavu unutra njost i prljavu unutra njost min tana. Sofka Sofka je poslednji izdanak nekada nje had i Trifunove porodice. mada se ta "neèis ta krv" i "dvogubo" u njoj nije. jedrost i vitkost tela.. tako vidno i jednostavno ma nifestovalo. Na poèetku drugog poglavlja vidimo kako Sofka ne eli da misli na svoje pretke zbog nekog pritajenog strahs da i ona u neèemu mo e biti slièna njima. neponovljiv po svo joj psiholo koj punoæi i nemjerljiv po ivotnom udesu.

iskazuje se tako bi. a i z oèiju joj je izbijala "silina". o daje se sanjariji (vidi svoju svadbu. -"sama sobom bila zadovoljna".Jednom kad je bila sama i kada je do lo ono "njeno" pozvaæe sebi i polunijemog i p ijanog slugu Vanka. uvodi dijalog. mimo obièa ja. A kad se u njoj pokrene taj unutra nji ivot. Suoèen sa svim tim. gorèinu i uvrijeðen ost. . on æe se samo namr aèiti i usne æe poèeti da mu drhte. svakoga j e mu karca gledala u oèi dok ne bi oborio pogled. ona je bila uzbuðena. svadbe i okupljanja. a Sofka se ne udaje. a nenavikao na takvo pona anje svoje kæerke.Nagonsko. uzima je i ona. visokom tamnoputom i sna nom mladiæu. ali. .uvjerena da njenoj ljepoti niko nije dorastao i da se takav nikad neæe pojaviti. prividno mirnim tonom. nalazi snage da se pojavi pred njim. u poslednjem trenutku. tone. miluje. pa je kod drug ih izazivala divljenje. Tada joj sve biva "lak e i slaðe". . .Kada je kapija zakljuèana i kada je sasvim sama. . u tom zagrljaju. svi njeni snovi o mladom. onda se javljaju njeni ne spokoji i psihièka muèenja: ."od beskrajne èe nje za neèim oseæa da bi jauknula". odoliæe isku enju.nagonski dio. samo malo drukèije prirode: na jednoj strani je ono o èemu je sanjala . njegova odluka.sve njene elje i d jevojaèka nadanja. strasti i zanos i.. snovi. odvojena i daleka od svijeta. ona. Silina otvaranja vrata govori o njenoj rije enosti i odluènosti da se usprotivi i saèuva sebe od poni enja. ali je na la smjelosti u sebi: "siln o otvori vrata i uðe". razvija unutra nju dramu svojih j unaka. samu sebe voljela. Njen unutra nji ivot se iskazuje u razlièitim vidovima. Ne eleæi da se pomiri sa nametnutim rje enjem. Opet se u njoj javlja psihièka podjeljenost.svu je obuzme ono "njeno": "snaga joj u èasu zatrepti i sva se ispuni miljem". èuje muziku. .. koja je znaèila otpor i nemirenje. pa se javlja novi strah . na kome æe joj zavidjeti sve druge djevojke.da æe ostati neuda ta. savladan tom njenom ljepotom. a potom i da je ispros i za svog maloljetnog sina Tomèu. pred vratima je ugle dala njegove cipele i odmah je poèela da drhti.u svojoj ljepoti je vidjela svoju sigurnost. to je ta "druga" Sofka stra no grli. strijepnja i st rah da æe se pojaviti neka mlaða i ljep a. nestaju onog trenutka kada je u njihovu kuæu sa efendi Mitom do ao i gazda Marko. Kada se Sofka popela da ocu izrazi svoje neslaganje."uhvati je ono njeno "dvogubo" ja. ispunjavaju je nade. Zato i vi e voli zimu. . Poku aæe. Iz èetvrtog poglavlja sazna jemo da ne voli posjete. sasvim se predaje nei zmjernoj sreæi i èulnom u ivanju). veæ samo samoæu i ti inu. obavija. èulno. I takav momak prilazi joj."mu karce je zaluðivala". po tovanje i strah od svoje blizine i prisustva. a na drugoj strani . U tom trenutku. surova stva rnost koja potire snove. Vrijeme prolazi. Sofkin unutra nji ivot obilje avaju misli o sebi i drugim djevojkama. slobodu i odbranu. neæu! Pisac taj momenat obraðuje dramski. dio koji èesto ovlada njome i ona mu se predaje."topi se od neke sladosti" . kada osjeæa da umjesto jedne Sofke postoje dv ije: jedna ona sama i druga izvan nje . lju .ravnodu na i sa visine gledala na sve djevojke oko sebe. da je smiri govoreæi j . Meðutim. nosilac "neèiste krvi". gleda njega. da se smjelo suoèi sa njim i da mu ka e svo je: Ja ne mogu i.. prvo. kada se intenzivira i poène èulnost neukrotivo da narasta.pristanak oca. izmi ljenog. da kupi njihovu kuæu.

tato.Evo. ostavlja sa nezdravim porodom. èekala ga. gazda Marko . odmah je sjeo i. ona æe osjeæat i samo "otupjelost". bla i. Prvi put se javlja u 8. i pored ovakve alopojke srca. Gazda Marko Gazda Marko je jedan od najvitalnijih i psiholo ki najuvjerljivijih mu kih likov a u prozi Bore Stankoviæa. spremna da se svjesno rtvuje zarad oèevog i porodiènog spasenja od potpune bijede koja je veæ bila prisutna. poni avanja. sav se trewsuæi od bijesa. snevala i u snu ga ljubila.Hvala. Iz narednog poglavlja èitalac saznaje da je on iz gornje èar ije. i samomuèenja. poglavlju romana. prenera ena. naredio da ga sluga Arsa raspremi da ga izuje. na kraju.j o prolaznosti ljepote. ona sjedi pored ognji ta i zgasle vatre i prutom ar a po pepelu. vidimo je kako sasvim povuèena. sigurno bio lak i. veæ u neèemu drug ome . ali vje to sakrivana od nje i okoline. i samoodricanja. Bora Stankoviæ je. on æe.. Kada je stigao. a ono b ar se kome nadala. fizièko i psihièko satiranje. nisam znala. èedo!Hvala.to vi e neæe biti ono to je dosad bila: Dosad bar iako nije koga volela. a on. veæ pomirena da mora prist ti. Ovo je moj saraj. kako bi mogao tako raspojasan i opu ten da se preda ugodnim mislima. èime je zapeèatio i njenu sudbinu.Ovo je ta "efendi Mitina kuæa". Gazda Marko biæe oèaran kuæom. raspjevanosti. izgubljenu snagu i iv ot nalik na taj pepeo. ostaje crta mora se. A sama pojava njegove ene Stane treba jo vi e da istakne njihovo porijeklo i uka e koliko je velika razlika izmeðu onog ... pa i onda kada je svekar do ao da je vidi. Ima. raspojasanosti. Zatim æe izaæi u noæ. kada efendi Mita ka e:. sa namjerom da se "upi e" u svijet uglednih lj udi. u oèima svih "postala velika". kao da simbolièno ispisuje svoju zgaslu ljepotu. Tada bi joj "i sam njen sopstveni bol i jad. ali kad je jo jednom èuo ono njeno "ja ne mogu". kao pravi gospodar. ostavlja je nezaintere sovanu i ravnodu nu prema svemu. Sofkice! Nakon svega to joj se desilo. odskoèiti od nje. podnoseæi udarce. atmosfere. Zato i njene rijeèi upuæene njemu:. i slaðe bi ga podnosila". Jedna od izuzetnih scena u kojoj je u prvom planu Sofka jeste i ona iz hamama. s avim podlegav i svojoj preostaloj èulnosti i "neèistoj krvi". tato. sa njega skine pojas. silav. kao stranac i neznanac koji je do ao sa efendi Mi tom u njegovu kuæu da je vidi i kupi. samopo rt vovanja. pren era en. Ali. u Sofki i nesebiènosti. kada Sofka grca od bola u sebi.Oprosti. æu tke i bez glasa otpora ili prigovora. reæi æe samo: . da je doseljenik i po svom porijeklu seljak iz pèinjskog kraja. moja Sofka. Spremnost na liènu rtvu nije prestala i nakon upada oca efendi Mite u njihovu kuæu i nakon svih njegovih uvreda nanijetih Tomèi. Kada je uzjahao konja. ravnodu nost na sve i nezainteresovanost za bilo ta. tek sada.. Na kraju. bilo da je to blisko ili ne. ukra en po rtvovanjem. a ovo je m oja kæi. Sa migreniènim bolovim a u glavi i sa uvijenom glavom. i samoranjavanja. A kad joj je pokazao svu bijedu n jihovog siroma tva ona æe. èesto i pijana priziva sluge. Ovo je moja domaæica. tatina Sofka!. Razlog nije u èinjenici to ide za nedragog. tato!. Na njega nailazimo samo u nekoliko poglavlja. okrenuo se prema kuæi i dugo sa u ivanjem gledao u n ju. s lika puna ivota. Ona je bi la nalik na predmet u funkciji tuðih namjera i elja. Pogled koji prvo baca na dva velika sanduka i te ke katance na njima u svojoj sobi èitaocu treba da sugeri e da ima dosta para i da iza te seljaèke sirovosti krije dobr o bogatstvo. sa utiskom da joj se " srce èupa a snaga raspada". Tada æe se prvi put i èuti njegovo ime. dakle.Oh. Èak u njoj ima i kajanja to se o pirala i suprotstavljala jer bi. izgovarajuæi rijeèi:. enske nagosti i èulnosti i uzajamnih zadirkivanja. pa ma koliko sve to bilo bolno i ni teæe kada je u pitanju njena sreæa i sudbina. Stoièki. sreæan to je pristala.. to se vidjelo i pri odlasku. sasvim klonuti i skoro pasti pred njegove noge ..

suva i ko èata i sva je mirisala n a seljaèki miris. a to je uzrokovano biolo kim. u gradsku sredinu. Sam pojam neèista krv otkriva se u dosta slo eniom znaèenju: podrazumijeva razlièite vidove svoga ispoljavanja. uz piæe. a li i poku ava da se od samoga sebe otrgne . Trgovao je i stalno bio na nekom putu. jesu i svijeta efendi Mitine kuæe. Meðu njima je otuðenost i potpuna ravnodu nost. a to je biolo ko propadanje i op ta degeneracija koja je zahvatila porodicu. Gazda Marko æe svoje namjere i silinu svoje snage. bez ikakv e vidljive osjeæajnosti.Ode gazda i poseèe alata! I gazda Marko. on hrli prema njoj. Imao je jednog sina Tomèu i sest ru koju je pazio i mnogo volio. nosi nei ivljenost i proma en ost ivota. sa kojim se i bratimio u manastiru Svetog oca (Prohor pèinjs ki). koji je trebalo da bude njegov nasljednik. Gazda Marko je bio bli zu granice. nasljednim faktorom. smatraju d a je u prvom planu sociolo ki aspekt romana i da je propadanje efendi Mitine porod ice uslovljeno dru tveno-istorijskim trenutkom u kome on ivi. poglavlju Bora Stankoviæ daje osvrt na porijeklo gazda Marka. prosti. kada je uz Sofku. sa enom i si nom dolazi u Vranje. Ima istine u tome. Uh vaæen u namjeri i presjeèen u elji da joj se to vi e pribli i. kada je rijeè o romanu Neèista krv. donio odluku da Sofku dovede u svoju kuæu i da nju kupi umjesto kuæe. al i za Boru Stankoviæa u prvom planu je ne to drugo. u ivanje u jelima. pokazati na svadbi. Problem "neèiste krvi" u romanu Mnogi tumaèi Borinog djela. on osvjetljava njegovu pro lost i otkriva otkuda on u Vranju. oèuvana i negovana ). strasti i za ljepotu o kojoj svako san ja i nosi je kao nedosanjani san. èuvajuæi se krvne osvete .a to oni. a Marko. bez prijat elja. ostajuæi uskraæen za mnoge mladalaèke snove. Naime. neprihvaæeni i nepriznati. ostav i sasvim sam nakon povratka iz efendi Mitine kuæe i susreta sa S ofkom. Jusuf je ubijen od jednog Markovog bratstvenika. odreðujuæeg za porodicu i sudbinu Borinih junaka. uvijek u dru tvu Arnauta Ahmeta. Vrhunac njegove zaslijepljenosti i izbezumljenosti jeste u gestu kada uzjahano g konja no em udara u sapi i juri u mrak. U 13. zatvoreni u svoju prostotu i seljaèk u prirodu. gazda Marko bje i od svog silnog nagona u smrt . muziku i vatre. za èije je ozn aèavanje pisac uzeo metaforu neèista krv. Postoji èitav registar izvedenih pojavnosti ov og biolo kog èinioca. Ahmet je imao i sinovca Jusufa. obraæanje pa nje na izgled ( da se viðaju lica bela. da mu bud e snaha. na mleko. radosti. kao skorojeviæi. d . psihièke devijantnosti (i zopaèenja) prethode materijalnom. dalekose nije i dublje. Ophrvan strastima. u noæi. Markova ses tra je ostala bremenita i taj grijeh i sramota morali su biti naplaæeni. Ona treba da poka e i kakav je o dnos izmeðu gazda Marka i nje. nesvjesno grebe po vratima i kao da je vidi iza vrata i èuje njene damare. ne na. ali sa podsvjesnom eljom da on ima tu ljepotu pored sebe. do ljaci. cijelo selo je bilo njegovo bratstvo. na vonj ðubreta i sve inu jaka prosta odela Vjerovatno da je gazda Marko. on tuèe enu. Njegova ena je bila blijeda. dok za njim vièe Arsa: . kada je eli. Biolo ko propadanje. Do li su tu bez ugleda. mnogo bitni je za njega kao stvaraoca. Uhvaæen u svojoj proma enosti i neostvarenosti sebe kada j e u pitanju mladost i enska ljepota. kao i ostale Borine liènosti. Oblici ispoljavanja neèiste krvi kod predaka: 1) 2) 3) predavanje izobilju i rasko i i udaljavanje od rada i bilo kakvih poslova. jer i njega su na silu i bez ljubavi o enili dok je jo bio dijete. na kolenima tovima ide prema njenim vratima. ali sve du e odsustvo dva prijatelja i sve veæa bliskost izmeðu Markove sestre i Jusuf a dove æe do tragiènog razrije enja i Markovog bjekstva iz tog kraja. one ga èak uslovljavaju i ubrzavaju. svoju strastvenost. slatki ima i odevanju.

5) voðenje razvratnog ivota na imanjima sa seljankama. Sofkina prababa zaljubljena u uèitelja Nikolèu i njegovo pjevanje. Iz njihovog pona anja je izbijao imperativ: moæi svojom silnom lepotom sve ostale enske iza sebe baciti. naroèito kada su u pitanju ene. otpu tenim iz turskih harema. povlaèenje u sebe i svoju samozaljubljenost njena narcisoidnost. utoliko vi e to dosta toga Sofka nosi kao plemenitost. umobolnost. istièuæi u prvi pl an ono njeno dvogubo ja . Sofkina tetka Naza tri puta bje ala od kuæe i tri puta se turèila). a na kraju romana sa gluvonijemim slugama. vi e ensko no mu ko ). bez obzira na pol i rod. sa utiskom da je mnogo to ta naslijedi la od svojih predaka. obuz etost ljubavlju. Kod Sofke se neèista krv iskazuje na slièan naèin. u svemu ovome ima i ne to to je samo privid neèiste krvi . 4) elja ena da budu zavodljive. èulnost. presjekla je ile u kupatilu. pohota ispoljena u susretu sa gluvonijemim Vankom. suv i tanak. ni doba osvojiti i zaludeti . Cigankama. koja su u tim godinama i normalna. degeneracija izra ena kod poroda: djeca su fizièki slaba. lakim enama. pogledom i dr anjem izaziva prolaznike). obzir. k arakteri e ih podbulost. Ali. O svemu ovome moglo bi se razgov arati. kao to je i had i Trifunov sin bio bled. 7) bolesti (oduzetost. malikrvnost i bolesti. slabo zdravlje i neotpornost. kao to su sanjarenje o mladiæu. samopo rtvovanje i stoicizam. To su: nagla ena èulnost koja dijeli biæe na svjesni i nesvjesni dio. . snaga erosa koja ispunjava biæe.e to vi e pred drugima istakne i naglasi svoja ljepota i strastvenost. potreba za dopadljivo æu. u ivanje u bahanalijama. a sve mu ke po kuæi ne gledajuæi ni rod. 6) jaki nagoni i strasti kada se gubi kontrola nad sobom (pona anje Kavarole. Tu se u prvom redu misli na psihièka mutna stanja i njena pona anja u ml sti. predavanje sanjarijama u kojima se iskazuje njeno erotizovano biæe. samo nalik n a neèistu krv . divljenje drugih prema njoj i osvajanje (stoji na kapiji. psihièki labilna.