362 Mil,'!. C. ClJII .

iIIIIlOIHlh
ee6e II 3a C!lO'::Y nopO:IHU::" 3a cnaDatbe H.11H 3a:.:e6HY r6pBaH,) 11.111 6aWK,3J YK, C0611!uy 0)1
lU C nepa 11.111 T3HKor 3H;Ia (Riegel wa!l!d).
({J0'; 1 0 3Ip:E H,aIKa j e II npe)l.BO;oCHHX 3aj l pyra. n O.1aTK o roMe 'HaH o ea\! y C130jOj p.Z
cnp aB>! H InpenB'ojeHa 3i1,/l pyra (Seorpa:l 1945), ITj:', 40--41.
n OWTO ce HeKa 3aJl.pyra nO}l;e,n l1, p a.KHjCl(H IG3BalII H ( Il<O'VHHLta) 0 6H4 11 0 OCTaIIY II ; lal be
3at:'e.l HHQKH. y ce T3 lfHO YAeo no;.e HHHX HOHHX cYIl.1 a: HHKJ If n l' aso Il a
Ce nO; le[IH Ha He;l E-:be, .1all e na !i Ha caTe. T aKO no-craje nopeAoBHHlIKlf a.'IH !1Ma n ope
.l'OBHl!lfKI1X 4H(i ll nope,.'\.oBHHUH HH'CY IJ Y c060\1 y 3aj .1HI1 4"" li .l a ocral'le
.; OW H KaIlTar. K a3aH II KaflT3p 6y)!y KO,l je,'\ Hora n a ce H,I1\ l a c,ly)t(e Cl' llIllIH KO J, H\! YCTp eoa. VI; IH
np'Oila ce Ka3 alfl na '.,e n (),; le:t 11 I'POB m.(. Y HI "ljHIO' BHj,t' oeHl He, n p'1 11 KO \1 ,!! te o6e, Kao ;;a,; ,WIllIKY
CB OjH.HY KaKH), BOl1
I
Y, na he rn Cl'C.JI e, ,:{O'l< cle BohKe He O'cy w c, .'l e.1UTH II : IOJ, e IbHX. T o 4UHe paJ,u
'for a Ila 6H >: Blf n O:l t:JbeaIH 'B oha Ul ol-ba n aK,'1I Hli ua). H Tora ;r.a
.l o6e 'He n O.Je.1e Ill Y' !Y, na jc> llChopHwhaBajy 3aje;'[HH4KH.
6HL[H'O CBaKa Kyha FDla cs :y 4HTYJbY, ,Klb';J;)KHUY Y KO.i oj cy , ' lTHeal1 i! rI(:el(H l-! YKY
haHl-!. K a;'!. ee 3311Pyra, CT,3 p y 4HTY.'bY 3a)'IPKUBa H,hj ,M,n, aIjH 6p ar , hOjll o, ra je 'l napoji Kyt 1"
a C'l'apHj.a 6pal1a H3,11a3e 11 3 Te [<'llie H 'npem 1cyj y CIHT), l bY. VlKOHa H 1,,1fb
'
l!r e TaKOij e o c-r aj y )T Ky h l1.
He ,ta, y OElO,! Kj: ,ajy, .:t e06e IKY" 'CT3.Ba, j ep ce 3Ha KO,!H je 4JI 8H 3a:lj: yre K-Q 'a ce ..c,.TH I( o }! e KY
O. TaKO Ha n p . Y 60.'baHHI y ey 6H.ija y .3a,:{pY31! neTopliU3 Gpalie f ajl! ha, tf f1er ap j e IC)' l!OB30
TpHql KOBHh.HM8 Y 3 0P3H"ll \ ! a, T r- Hno I;'e n eT OSf( hm13 Y C OL( KOBUY l1'TK
Ha OB O" I 3r0;1H O .:10 ila HeK OJ!H'K<O IT Hl l ep a o KaKaB Je n o.1HH )I(HBO T
Y 1l0POjlHUH. 3a Dpnl e T YP<l Ka, 1lJW eHHUH 4HC(MY){3 ey npaBO 1j3 npBY
!loh csa.16H KOi l I-bI1XOS'I1X QI1Cj:J4Hj ,U. c3il a ICle \ ,tH oro n pH4a o l<PB3BHM C)'1<>0l
ea 6 rOEl IDla 3'60r Tor a, ee je TO Haj Bt! hlm H p aibe' 1 Ha Ll aCT H nOWTCI-be
WHLIIIOCT>:I fl Kyhc.
611:10 j e B3H6p.:; ClHHX no.rIHHX 100.1Ho :a K'Ojll HHC Y HaW[33H.1[.1 Ha c e() Oflry ocy I Y
I'l a 11[ BO}' 'leCTY 'I( o j <: je- GB.no IRea' \J a pal JloHf e HO. Pa l lH.:l' j,<, CB el<ap Il o." ar so Kao
HeKO npaBO Ha CH 3XY ff TIH I ce , e KOPHC THO (I ': OOH 1'O npaH>a Iw ry, .:cp j-e OHO 06 H4 <1,.i
n o Je Cf[a >ea 01l ,13 : IYj ){ H<t il a CBeKi: Y !l epe !lore y El E' LI e. r '!a fj.H H je r a3.1o r 6HO CBaKa[{Q Y TOMe
WTO ey 04eB'H }1(eHlV! I : Ro;,e Ci-m OBe BeO\la :\II,'Pa,J e: OJKe'HH 'I Y:lora , 1<' LJ aKa 10:1 13-14 r O;U1H 8,
na ClJe K3'p OJI;l3 }idl Blf ea Crl ;:! x o.\1, f1 0El0;10 \1 .: j.:w'O r IKoHK pe rHo I' c' .yCIaj a OCTa.I O
:C Kau l! ()_,' 10Blfua : KO TH HIe' \( 1) f(,eW, c-ralp H h e
(-j.anoCJ[eTKY, 1I 0 C1'O,:'H ,H yer: alliQ.sa 6pa411'H,X n Ope.1 'Tor a WTO jl' He [10TJ( HH) H
r ao, y a H.1111 KO j H Yl(yhaHHH, IHep OTJOIH:>C ey o,Vla3lf: IC CUeUJTe'l{IfDI
.ua .: e " ' !li Ta MO.'IHTBa. )KeHa 6H ce eUCWT>eHHKY pecIH'l a: .J,OWi13 Ca\l' !la
np eBpHew KOWYJb Y.
MO)l, cc pelHI !l a 1I 0PU)lH4HHX H.lIH IKy hHHX 3ajl pyra Be h Hena.To. M eCTo H:>HX JaBJh3jy
ce CC Jh3
L
IKe raJ,l l e 3a:.l py[\e. rO;,J HHe 1950 fl{)I' To.iaJTe cy TaK8e a a,Jp} re Y C'J ;'{l1HY , n aK,lc
Hffj tLH, Tp6YKY, K apaHoBUY H Bo.'LaHHhy.
POll - Cs e nopO; \lf ue Koj e ey 3aj e,:!.'Hff4KOT nop eK ila !lO . [y wKoi J\03-H 4 HHe je.J,3H f 'O'!!.. >Ha
PU.1Hli Ha.311 BH 3a Tnj [w.ja.\l cr KO,J 03r;eH:> aKa: ql 3\le:l 'ifja. n
"PO,:(CTBO, i> P.O.1l.
Kail:" It elol " eo PO; l d u la6H j c ;e OH C 1'y6 HMl "Orp 3lH 3,[(<<, lIa np. B YK eJbC
ey cry6 OA M amflloBIfI1a ( y 6U,'L3,HHfiy), y Mi lHHY Da'f.Hha CTy6 H II KC Wi:eT caTH. 4 ya
,J a <= e 3a .\I<] ,lo6p o,ia ll :pt();.( K,a)l,e H
DHTHa 06e;leJK ja r: 0; 1:1 03perbaK3 ,ey PO; IO'BCKZ er30 r 8.-\ !H; a, SI';C)l,HWIKH ", npHfDieHflK
' i<! 3aje;UHl l[KH KY,'!'T (lICTa 'C,laIBa H 3aje;(IHHL(Ka napue.1a y rpOU/bY). CHWII1H y Jl f1lJ
K\'leHHol{lt 1104C '[,H C\ 1It:.1:JBHO .'la Cel Y3JH!ajy :Vleljy C060 M, a TH TO H:>HX O,1l ocyl)y j e.
OKO 1920 ,,J ea opanl 'I' 60l baHHha 6H:I U cy ce O)t(eHH,l 11 AU HaKO je enH CKo'n AO '
nye mo re 6r;'aK,oB,e, OH,}! cy Y !Ilapo,Jy 6H,:{H v. .'l a3Il SJl H Ca6
1
'1'<133,H H Y36 Y11Y TaKO Aa je en;Jj': Kon e.'!a o
Hapot{HTO[' H3aC;l aHHI,a ;la o6.,iaUJlhaB3 H CTHwaBa .
H e)laBHO, y L( 1aHK Y ", PO.:{ OBCKe Tpne3e, H,lH cOOpaWHl{ e (L,.a'CRHK 3C.\la,ibOIW,r
3eja y Capa.i'ellY, I I. C. I V- V, 1949 1950, e. 97- 98) n'Hlcao ea \1 o KO WTO cy HX
POl-lOBI{ 6 11,111 n o ,H1' :IH KO,:{ 'l aHaCT'H.pa 03peHa H UrK3B.al y B 03yhoj H H:J Lf ap .QaKY. Te K'0>JI H6e ey
61f.Qe 3a,j e.lHH4K:J CBo.j HHa II e,1 Y;{(IHne il a 'ce '1
I
JI,a trOIBH po;.!a, Ka,J ..!lol) y l !lla;;y r ; \ e JIa ICK.nOHe,
Jla OCTane I OIj: oOe H C'I" a Y cy npH\(<l'H H H Ko,.J, Up.KE C, y 6 'O'4 H' HH cToj e
xlHor o6pojHH TaKBI! POilOBCKH :. aCTiVIH H I{.,yn e ( Cn'. , ' ). OlJl! KO'jH r aHY,:'Y 6'JH)I,e Uf 'KIlH He
THX TO." 08a Her o ca' ['o O'HU KOjiH I 113 .aa .'bHX
3pelba Ufl 11:l11 363

Ko,J: 03peHCKHX Cp6a ,:,e seOMa Y O'6 f1l13jy o,1,Jl'a)Ke.fbe Y rOCTe Y nr 'l1j,a1'e.Tbe. Oco6ino ce
floceh:y jy naWe'HOOH fl I"bHXOSe nOpOAHL\e.
He)la ;la ce neBoj ,Ke lllaJbY Y 'cTo,j 611HY, KaJO y 'c:pe[.:lll-boj 501CH:II-. H e' 3H'a ae OB.ne
HI1 32 pe4 Oj(I1Ba.
P2Hl1j'e, K3,;Ija 6H }KBH3 ,Tlo p:e,'l. MYWKapl.\.a" npflWJI3 cm MY Jl:O 'Ha 1--2 fl 'CTaJIa.
6H OHlla CT3BH,la Ha Tp6yx. na ce m ' OO'I{O Tl OK.l0HHJI,a H oHAa ra In03.nP2B:l1JI2 ca nOMOiKe 5 0r l
a Ka'l!; 'ce HOTlpaSIf, mITa: Ka l( o cr c ? .ne,nlf)lW]'HO ce Taj o611<laj OJ.(p>KaJBa 11 ,e al!; 3, a )KeHe ce'
tb.ajy fl e060)1 nr 11 ,llIiCO',)1 n03l l-pas a.
ArpapHH Ol!;HOClI -- P.UI.H'Hje ey -CBH rrp'aBO L'J1a BHH no 0eJI.HMa 6HJlH 41HjJ4Hje (K)leTH). Ko Ie
6HO Ha TilIH'Ka ( 0Hp mJallUI3) are, OTKYTlHO ce j 'e paHI1.;'e. OnCYIII.'I>H'Ba,fue je 611-JIO [IIO'4e1n{)
jow 3a TYPQKe BJ1 a,;I,2 B HtHe.
KipnoB'a, CHol!, ':e , TIi o:p'e'<!'H'Ha, Baol e!3 L\>11 I-I l!;0 KalolY)Ka cy CBoj.HlHa I; el!; H e 6eroBCKe
Crpa,JJaW4eBilfha) lB 5l-fj.e.ne. J],OL\HHj-e y 6raha Xa'UHiOer, 3eH'p;6e.r li CaJl!ol6er TO CBe
Melw { 060M H.a Tpl1 Ae,Ila.
Kaj( j e Xa/Joli6er rpa,'l.liO K JI Y Y K PTOBIi, I<a)KY .l\ a jy je rpa}l.HO 'AeBe, rO.llJH'Ha 6ea L\ape,Ba
cy li JKeHe f.b,el'OI3HX 41f1(!)<IHja. je .l(OHo.w e,H Ha Taj Ha41!H ,!(a ce je
,ilO KyJl e }l. O)laBao() H3 r YKe Y PYI\Y.
c.r!. 13 - ACTa.11! KO.L\ L\pKBe y 504HHH
[}erOBH Hf!CY ',OoflYWTam1 HH CBaKO llece'-he Ge<r y K.aIKMYJKHMa, <!Hjoj 'cy
ce )K e-Hf! .101la; I C . onYUIT30 Je llacecBH pa y3 ra j ;(e Ka.n. ,j.e ()IH y OC<1'Y. l1.Ha'le je Ga CBHpafue
y3 611 .'la ,K2 Ha 'IT H,1I, Cer 6aTIi'Ha.
MoGa H 3ajaM - KO ie HeKa Hej aKa I1JIH ICJl a6, 'CYiCet:4H he ,ce ,1( OfoOlBO'
PH l1H' Tla )1 )' )1060M CBpW.IiTl1 ,lI ocao. - Ka,l{ ce rpa,J, l1 Kyha, rOT,OIB'O je ooaB'e3Hoo nO
l
\lIa.hH Kl0Jlf!Ma
Y jl OBJla4efhY rpal) If
Mo6a ce 'spak-a, na j e YCT8apH HUO WTO fl Tl 03a)111 L\.a'. AKO 'ce .p a,lll! :'Ha (I<a,ll, .je .l\a
ce oflO)lOrHe CI!P OTI1HJ'11i r,1(e j e )I YIU Ka P' J Ha CHara 360r 60JHcCTH 'Ii C ;I.) , He ce.
Beo)1 3 je y 06114ajy l a ce 3al1'llal.'y pa.:l HO)f 'CHarOM.
KOMYHII 5YHaprrcy lfC': TO 3aj,p)\'HH4KI1. CYjj.JI:aCHl1l.\'fIl 'He MOpaJy 6liTIf 'POJI
Meljy C060M.
illy, !ClKI! nYTesli ce 06HqoHO Onp,aBJbajy 3a jell:H114KIi, "y I<OMYH. PeliH h,e: xajMo y KOMYH
Ha rr'/'I'!
npaBO Ha poj -- Ko lialje y :p.oj Tl4 e.1a, .berOB je. OH j.e,!(HonaBHO Hce'4C ,!(y6, n4JIe
Ii Cl1pece y l> Kp o.Ufl-bY '!j. HOTH Kyhlf .
nOpe.llOBHH4K.H MJIHH -- ,;iC ,n: a Tl ope,llOBoHff.1.\1f H3a6epy 1i3Meljy ceGe je.llJHO'ra KO,;1i
li e 6lf Tl1 l-beno'Ba je ..'LY)Kll OoC-r JLa 'Ce eTap.a ,!l'a oe I Jl WH o,npll<!2'Ba Y .lIJU6POM ICTatLy. A:l'l1.
peTKo .ai! BH nOpe!(OB'HHllH ,[]3.3e Ila 'TO. H ,j2TO cy []Ope,l(-DSHaQKlf IoMHHH H -c,n,a,6H.
364 MII.JI. C. (1)11:11'1110111111
CeOCKU KHe30BII - LJ,OK Hney op'raHH30BaHH MeCHH Hapn!lHH 0)!.60PH, 03 p e ff': 1<j11, Cp DH 'cy
eBojl!l! CeOCl( IIM K,He30BIBla IHO 06H4.ati,y ,l(aBa.m Hel(y HaKHa.uy KaO IHarp a..:ry. LJ,.3 11a.'l H cy y )KHTY
Hi lll IPla,1,Ha,j ,e'HaS'H': HtKO OH '1l0,lY (15 Kr) KYI(YPY3a, He'KO 6H .!J:ao n oe eHl1K3' (je,UHY !='a;J:IHY
( Hary), ,a Ht'K'O O!l rOBap ajyhy y HO!l'I.{y.
1l0K Imje 6 HQl1o e JLa 4KHX P3)!.HH?, 3a,Q;Jyra, no cemnra je 6WlO )HlOv'bapa, KOj'H cy lIY,B,aIlIH
yeeBe.
Harpa.lla 3a y611jeHor RyKa - Ko y61!je BYKa, O<.1.epe KO)K)" 1H a-raKl!e j ie Ha ,\IOTKYll
3abe no ce 'l Te v KynJb.a nplVl ore 1(ao Harpa,:(y WTO je YHHIUTllO j.e;IHor WTeTO'lHH),.
no rOBOp.fI' 1(al(O aYI( B.Wwe II Ihe 3 ,JIe ro xohe )I,H-ra ('!lIlJ HHu.e) II C."l T,o Ice fJ'<UII If KO.'1 Cp6a
fl KO,'.! KO A aKO Je JIIQ1Bal.l J(ojH je YUHO SyK3: IUlyhaH', OH yC'rynH BY4jy
1<D)KY ,l a OH cKynJb3 flIp:HJIOre 3a 'c e6e, .tla ce n O'M l1He. Kao npHJ1()r CE.'
}!Ofl'O, CyBO 'Ieco, HOB31.l , Bi)"H3 111' J(Q)1(3 Cc
r ,o.'!:. 1950 Tjen.alfl 613,K3HOB'Hh H3 1l0l-ber P aKO'Bl.l a y6HO .ie TP'H BYKaH O,H je no 0J(06pe!-bY
Cp ecKor HapoJ(Hor 0.11-60 a cKyn.'ba'o npHJIore.
06114AJI.i
CnaRa II MOJlIITBa - 51!0 j e 051ll(aj .ua 'Le 3.3' ,eJl aBY nonH A 3H3,
;]J(O se-h n r. :l3HIl K HHje y nocTy. Ha-P:OL[I!TO ,ce je O.1l-PlKaB:l!O TaJ(:J1J non KO;I OHI!JS 0,,;111
CB. l! CB . C asy, na mra il1,M3 FI 'olaH;]:, a' lH PCTJ(O. Y setur-Hm! (JlaHe
;V\ !{x.o.b.'l.a'H, na cy yu. ,1H !ll one nro )1 3U-I 8' npc;r lYhIX'Ol b.13H O,lH()lCH O .13 noerc
'
1l0KPOBY, TaJKO .n a 'CJl3a), npOBC'.lY Y noery H npo!)y 1H3HM,e, JI Y 'TOM Kp'ajy 'BalKll1' n{:'3
BHJl O: KOjl! j.! aH - TS H 4 LT, Tljr. aKO (l!IlaBCKH Ilpa3HHK n a.nHe Y Il on, OH.'I:3 ce r'OTOBe noe.Ha
jE.'l la. 06H4aja ;l a CHCLUTeHHK Hj.!C npe c..lJ'aBe nO Kyha \1 ;J,a CH CT H 1Il0,Q:HlI.lY.
Kao [10i.lOBCK : ;138e . 'O'; 33e Y 063HP HHJ(O.Tb,1l.aH, Apx;:u.i1'iCJI'OH.Il3H, JOB3H.. }(3rH1 H ; lp . 0; 1
npa3HHK3 Koj H ce HHa '1 pelje j., B.lhajy K30 PO,l(08CK(' C.l aBe ,1(0 aSe Y O63H1J:': 'C!l. CaBa, M.l!x,OIlb
':(aH, CP!bCB.'l3H (Bacl1hH y K aKMYlKHMa), Ylr'!-baTHj cBL(.a'H 'H' Y 50411HCKOj ,napoxHj'11
np,eK O 300 : .l ane Jla3apeBY Cy60TY; 33T-HM T)' pljeB..l .H, Cr..'len a!H:>,::(loIH, fl
Oypl)HI.l. Y {, JlY 63IWTIl k.ID!a HajBHwe je CJJ.3JBa o J1a33peB.o\i Cy60TH.. a Y Kylie
c,"aBe 'Ha B en HKY 10cnO)IHY.
Ha CJ!12ay ' t: 1l0311 f3a 6;w)K,lJ. p 0,1\ . AKO MO)Ke, 'C apeWHHa 'Kylie no!) e. l lW!HO m:a, lle1'HaeCT ,l\aHa
npe 'c.13Be Ca IUO,KO'I r-a Kll j e '(a ,1HlIHO noeOBe H omf,K CPO.llHHKC. T8KBHx (-(e,0\.3 ,moro, H
nora ocr3'f1e na p.ylJ3 KO-l OH Or a ,:w ,be ,'l:a ra n030B e. OCTa.1( II\la 1I 0W8Jbe, Ha : 13 H-lI.Ba !TIpe
HeKO i.leTe :l a fi X nOTCt'1'lI 1.I.a, ':(oby Ha C.lIaBY. AKO He ,'IH nobe ea"'! CT apeWHH,a,
Iloc.lahe HeKora H3 Ky he ':(a n03HBa rone. KY'IOBHlIla, 6.llH)"H\1 CPO,1l. HHI.lHM3 II waJbY
ce (6olu.a paKl!j e) IHI nora43. Hlnla KOjH HI:F.Y 6 11 1!33K po.:! He waJbe ce HI1w,Ta Hero
ce n 030HY Ha (' TaBY t, e )l;ohH H HeKI1 KOjH BI!'CY n03B 21HI!, a fl cy ')\. OH,]! rOCTH Kao H OBU
KOjH ey n03Ba.HI! .
10CTJi KOjH n03B3HH -lO HOCe KD'/laq H 1l0HelllTO 0)1. yK!yi1aHa. AlKO Ha CT3BY
lill e caM ofqa HOC !! paI<Hje :Hi norallY. T,o j nOWTeH,e ;10 \1 ah'IIHY. AKO I1X I!;le
BHllle H3 Kyh c OH.iI.<1 l'loce U'a'6YKa, ,cYBor Meca, ;(YB,a'H,a, XJI nL[l!ha li )l.P. To j .e \IHJlOWT,a. To he
np e,'l.a TH H K Ka)!. 6YiI Il,Ou133 I!\il I!, llaTpar CBOjO.j KyhJf H OH,na K<13Y.'y WTa 3a IKora :(O'lIeT'O. Cr.G.
pm! ce 0011'1('10 OHoca K.a tpa. wehep 'C.l.
rOCTI1 ;l0.la3e Ila }laH np-a3HHKa OKO J,e:er caTH npe nOi1He, HajKaoHl!j e A{) JlBaHaen
Ga Tli. CTap eW1I1Ha ;J, Ol(e Kyjc rOCT,e Ca li '1/3Hbe npe.n l<yhy, 'ca CBaKHM 'C e
n031.1'praB.IP If Il-OHY}l11 r '3 Ka.tl! r o CT ybE.' y IKylly, noca;t e ra 3a 'CTO 11.111 C!HIHI!jy. ra
nOHy,:(e atpo'l. AKO fiMa jow ;J, OCTa ;(0 p)f l(K <J , OHi la ce r OCTI! 4aCTe li
Tpnea.al Ce nocr3BJba y iI1 ajGOJboj 'If H 'n pOCTp.3HHj O,j C0611, no I I!KOHO.\I. H3 i:I!HHjH Ifj'Ma
CTa :JIHO paJ(HJj<E.'. ce-l!! np,o,q,e.1b,)" a !-b era eeAe CTa p t;;! l by ,ul1. BO,ll! ce cTporo p34YHa
r.ae he KO ceCTH.
O D"IKY he Ce 06aB'I!TH rJlaBHI1 (."aBCI<H 06pe.1l- H c e BO II p.&4Y'H3 O TOMe .nace
1<1001,3'4 lipe ,!( S3Ha t'CIT 'caTH, .iow ;t,OK Iu ,e r op-e4: , Tj, ..l O,K 'CYHl..\ e Hanpe)],yje Ha
He6y.:I1) K a,:( Ma j e npHI' OTOBC eBe 3a pY4aK, Tai la HeneCTa HlIi .n ()J)<a, all<O }e ml3 y KylliH,
CYJ( C 'BO)lfnl H .n !'eH 8> nOor,HBa rOCWD-I;3 Ila ner;'Y PYKe. J-Ia ;reBoj PYl..\H HOCH [1pe6a4eH' neWKHp.
n OC,le Tora ce n OCTaHJba Tpne3a. Ha -rp.ne3Y H3He y Haj-npe l>KPCHHI.lY, CO> 11 ,,'npeKa;.'VbY, G3Tm!
111) MebYTl m. y CCJl.l!xla OKO KpH'B.aj e KOJ134 YBelle Ha AaH C,laBe: nO ,uaHY <lIH'CY 'p:aHajle
C'Meml OA na je T3K,0< li OCT3 .10.
365
c,e illa Tpjlle3y .HaHOCe ne4e'fhe, CH(:' H ,il,pyra je.na. Ai!<JO je MpC, )top,a, Ha Tpne3li 6HTH )teca. AKO j.e
noCT, H-3HOCe, 'ce ueJfa O,U KpO)WHpa H O,U rpaxa, H TO ,Ha Y.TbY.
ce 30Be ICBaKO KOJbHBO (Bape'H,anureHHl.\a), I{aJ{O ,00Ho a lCJlaSCKH 06pe,U raKO
11 OHO Koje ce HOCI1 Ha f(: '06.Tbe npil1.1tHKOM .n'OMeHa MPTSHX. npe!(a,Ufua 3a e 3aM e
,il,'HTH H 3awehepwm, ,a, np tOKa,Ufua 3a MpTBe MO)Ke ce Cayl0 3a')1,e,UHTli. OH!! KojH C,laBe CB . l'1:!'H j.y li
CB. AllxaHi)e l!a He lnp,e'Kail1.fuY, nOWl'O ,ce Bepyj.e .n,a cy TH CBel\H )KH'BH'. C.1aBCKa nr e
I(.aJl!fba ICle !-!'O,Crn y Ui D'KBY ,U,a' j't" ,Cll,eUI'neHHK npeJ{,3n:-H. HoCH j e Ma Jwj'e 4eJbaJ\'e1 ;y13 Kylie, H TO
06;H4HO H3jYTpa Ha ,u aH C.lIaBe. H eKH' lllt3ICToje Aa TO CBpwe KOjH I tal! paHHI.;'e, H y TO.\l 0Ji'Y4a,j y
ce HOCH ,Kao npeKaAH>a 'He BapeHa ,nWeHUl.\a .lloUU nweHJH-l.\a Kloja .: l' ca)10 lIa . 'O npoKys.ZIHa: He
6H HHX.10 3QHO aKO oe UcnyCTH. CBeWTeHHK OCBeTH TY nWeHHI.\Y 'tl OHa h,e ce U3'jYT!=a Ha A,aH
CJIaBe .:LOKYB3TU, 3awehep ITH H;IiH, 3aMe,il,H1'H. ro TH J{,Z,il l IO a3e npBO oKy,ce OA npeKaAfue. Y3
npeKa,il,fuy ce Hoc'e KpCHHl.\a H cBe-ha, ,a,lH 'ce OHa He naJl 'H Y l!fP'KISH. H el(H npaB,e 06H4HY, a EleKH
IlpaBe TpOKpa KY CB ehy. CBaKlHI ,Uo)'lahu,H 6H BO.leo ;la H,\la .0IJ.\CHO'jIHX BOCKa 33 KpCHY >CBIEihy,
jep' je TO 411CT BocaK. 106p,eAa CBeWTeHHK Y )lOJIH TBII Ca)10 HM eHa )KIIBHX YKY
haHa_ CBeha ce Bpaha Kyhu IHI 'na.lI 1I ce npe,U ,K 0.rL3'4a. Ko xohe noma,be I.\PK,BH Ha '.1,ap
Kail wa,be rn p,eKa,il,Y.
Kp CIHHl.\a H,IIH Kp-c,HII Kr YrB je KO,la4 ,O'il. oo,ber nwe,HII4Hor 6paWHa, YMe>meH y KB aC II II
wap,a'H 03ro lUaJ;aMa OA Te.cra. r .-laSHa :.\1c:y,c.
K a'A ce CBe n OCTaBII , Y)KeJKe oC e cBeha. YCT::lHY H \!O'JIe ce E Oory, a npeTXO)\rHO 'ce ,HaT04,e' TPH
LlIa!llle P'31Kfllj'e 'H' C'ra'Be Ha 'flpn'e13Y. Ka.1 ,.'B'YIw,e C 'CBal{1I Y3Me y TpunYT KO.1hI1Ba (npe
Ka)!.fue). T aAa ce npHcTyn8' JI'OyI Jbe'fbY 'K011a4a. To he 06aBlI1'H KY)l u jow je.1aH O'A npH'CY'l'HIHX,
Kora H3a6epy, JCa OHII ce HaiJI1 Pe rII J!{.by6.e Ca nowTO non;r.j y no LtaW y
p,aKHj,e, na eBa OKj:l'!HY l' HnYT KP-cHlIUY, AP)KehH je CBH nOc.1e Tor,a, Ol'CrynH
jeAaH OA fuffX , 06H4Ho oHaj poljaK, a .IIOMe je AB-ojHua: H ,11,0 '\1 aIU!lH. nOWTO np eJI0\-t-e KPCHH
I.\y, Ta,il,a fuel'le ,n O'l ,OIB H1.\ e ICTaBe je,!\,HY Ha ,;l;p,y.ry, na' u ful!X 'fiOHOB3 Je.1l.Ha LI eT-B p'l' (t.H a
KJ: CHl1u,e nowa.1be c e y Kyhy, JI Ta 4e'TBpTflHa he c,e calfYB aTlf 3a ,il,pyry 4e.Tba ,U 3a OHe ro
ere KOjH AO!)y AOL('HH;'e. a '0ICTa,10 ceCBe 113 JlI0)'111 Hl3J 'flp,ne3>H 11aKO ,:(a CBaKH 3a, Tp 1 Ilo310 \1 ,l061!1,',e
Kap 110 )13JI O, f1oC JI,e H3'QT,a;.e [10363. ,c,e porrap, a H p'a3He H3 pOAHe ne,OI,e-. K alOl H '.1,pyrAe no
EOCHH, nplI,ll HKOyl CJl,aBCKe r036e 4,HTa Ce Bat,Tt aBa, AyraLIKa 1.\!='KBeHor nopeK.rla, ,a'i<O je
3iHa ,KO npI!CYTHHX. Y HOBHie 6H.QO Je wraMna,HH X TelC'CTIOI33 )}Bac.;raB,e, a p,aHHI.:'e je
WHPI!,:02' H f1a)1'nH ,18 npenl1ca. Y pYK OInI! CrHO\t nonOBa Ma;pj aflolllllta 113'
nopje4HHe, KOjH je nll caH OKO 1840- 1860. 331f!oflCaflll je lla ::: n,aBa Ha JIBa'
r036a Tpaje AO y Hoh. Ca\'10 n'P Hj'30Te.bH H CJlIH}KH CPOAHHI.\H ,0 cTahe H Aa npeHohe TY, a
onaMI he ce pa3HhH CBOjHM IKyhaM.a. He.KaAa ce je Q C'JI3BHi rOC'l'oH .n Q AY)t{e : Y041! e,l,a'Be C'p1E! Ta
f-b.e, AaH cn aBe H CYTpa.1 3f1 no G raBI! II'C nJ: a T fba. rOCTlI cy u ,J-lOhflBa.1:H KO.:I;
cy AOillJI,H. nOflerJ.\e -c e H caA21 C.1aBII TaKO" a nOIHoer,il,lt' ,c,e caMOo lilcKyne rO'C1'1I YB,e4e Ha ope
rafue, ,.i e)!.y IH, anu TY IHe HohHBajy.
03pefual.\l1 rOB,o'pe: +1Jl. eM iHa e.ij aBY u H" e)l y (130, 3T, .JJO !( c,e 3a CBe Oera.'1e r030e K3,;I{e
n'Hh'e<<: HJleM' fla 'f1.H ft,e , !ioa , <'! lille fla KpWTt,lbe 11,111 Ha r036y no nO.3 HBY.
OC0611'TDCr je Y OB'O\1 Kpajy Aa y \1elwco6f1 e 6p34H e B,e3e CTy,najy 'fl OHH Ko .i H ,HMajy HCTY
CJI.a BY II tl a 'L'J1 aBa o>no 3.Hp,aTY, 'K,ao WTO HX HMa no ce,1,l1Ma OJ1. L/.o6.o.ja flI13 E'ODHY AO
MOAr H4,, : ,ua C.laBIIH fla ,il,3 f1 OHora CBel.\a .;'e nocBeheH KOMn j l eKC
y KO)l H OH 1!)13 'c B,Otj'HX 3,upa
'
T,a'.
MHor o y y 06H4ajy ,n p e 'C ,1- a !B e fI.1H n p 11 C: l y )I( H 1.\ e. nOWTO cc OHe 06aBl ba jy )lfIoro
je)l, flOCf.3 SHHje, 40eno ce 3'OBY n p e K a,U fu a, j lep O f1.1'3BflO A a ce 06aBl1 Bep'el<H o.ope,il,
npeKa,I)<IIB3'fba KOJbI1Sa. BP!.'hO 4e'CTO ce 4y,:e I fl3311B 3 a B j e T, j.e-r:' cy npeCJIUlle 061lLIHO Ha
H-3 3asera. npe.c,1aBe- ce Y3IBlajy 06HLIHO patl H )KRBIO'l'U l! 3,il,paB.Tb3 ,:( etLLe Kao H n o H8'pe.:1611
y ICHY. To pa.J,e )KeHe, H ofle HajB:Hwe npeCJIY)Kyjy CB. CH'COjy, CIl . u n eTKO.Bl1l.\fl H.m
!{lOM ,lljjlYr,O)-t MaI-b.i:)M CBeTIHTe.TbY, Be3,}'ljyhH' C npec.n aBO)1 fl TlHII aoCT. 30BY 'Ce :H rocrl1, a,lH ce
.\lywKapUH Y CBe TO 'c.na60' 3a nreCJI3BY H,llinpeKa!I.J-bY cnpe)wjy Ce ,np eKa,il,fua (KO
.!b1!B0), IH KpCHH .be6. rOCTH he ce n043
1
c.TH1'H 6ap ea TPI1 LlaWHI.\,e 'P aKIHje,.
BpCTa 3aj ',eAHH4.KUX 0 1aB,a, ICY n o ,'b e K e M o() .11 H T B e, KO,.'IIfX IDIa 0;1 II ce
)W}Ke Jl eTIl1 . Ta-Ksa ce i IP}l<)H, Y neTpOBY CeJIY Y HeJ.\eJbY npe;1: )lYXOB e>. y KaKMY
JKH)!3 u KprOBH fla pyru ,)I,arH )lYXO'Ba, y CI!)K.j y 'Ha T,p,ehH Aa,HI )lYX'OBa, y TY)'1;8lpalllI3' Ha, np'BH
J\afl L/.YXOBa, y nOpe4.HfllI Y HeAe';bY npleA Cn aCOB,.l laH,a Karr aHHI1,1! ,ln B ru:OWJb,eB'1I1i11' .lIJP)Ke JIa Cna
C'OB,lJ, a'H. na H nOi; e,l\ UH a ce.na y TlI\l Hac.e'JbHM3 ullajy cBoj e If!,OoCeOHe TaKO fla npDlep
..) M II JI. C. <I> lI .n H n .o B ,H li: CTape q'TICK e IHh H,re H PYK onHCH no ceBep'OHCTOLIIHoj EO
3eM1a.lbCK'Or 1,948 259.
------------------------------------------
366 MHJ!. C. <PHJfltnOJ3Hh
E OPH!J,H Y CH)f{jy t(p}f{e y He;xeJbY npe.ll ItJ.n!1H.llaH. Y nOp e4J11Hl1 H n eTpOBY C eJlY H,a:e ce
Ha .1l: aH )-!Om!TBt: , '110 HeKO)'1 CTapOM 3aBe:ry, IC no ce.'! y . To 30 B_ oo..ma)!(e!-be.
Y Eo.lbaHHhy j e CHe ,!l O OKO 1911 rO)l,HHe HOUle,Ha TaKBa JlJliTlIja o CnacoB1\aJi Y. .Ha 6-p,!ly CnacoBH
mTy 6H )l. p lK a 1'11 Ta,.'l,30 MO..e1l1TBY. Kall{:i ,!l" a cy 'o,6Jla)!{!-b e YBe.ll:eHe 111;3 aas Ta WTO ee.na TYKao
rpa.ll, 11 'TO )l.a ,ey y Te 1\aHe ,no caBeTY HeKor Y ojrurt_u-I Ku.:. M ar .aja TaKB),
30!By :Hpo.HOWe4be.. Kj:lCT 'KHTe .3e.'reHH M< Ue4elfJl\H\la H e:l. Kaj(
ce HOOI1 .miTHja, 'aMO ce neBa Tpo.nap O,!lIHO'C'Hor npa31HIK8. Y .1HTl1 j H' Y4e CTByJy IH H
}f{eHe. JJI1Tl1i; a CT211l e oR a BH'We )'leCTa ;,la ICCI 'li-na Mo.'lI!'I'Ba, a Ta.,.rJ.a :e Ha KaKB M eTa6JlY 3a'pe)f{e
KPCT. Ty ce Y4eCHHIllH ff IllMalCTe, ee.JIO .If3'H0CH nHhe H. I e. PaH Hj e : y , y Ba CH.lb.eJ31_J,HM a,
Ha mITe, nelle,lllY jan-ba)l" a KO .ie II nelJ BHO KP'Me<. CBaKa Kyha
je )l,OHO!DHlJla H [.lJOICTaBJba,la TIoOl:,e6HO, a.'lH! tile n'03HB3-JI a cBoj e npHjaTe.'be.
Y ceRY C1'p,uj )KeBHl\u j 'e 6p.l0 Cn a C o B H ul T e, HO a Ha je MeCTO
MOoJIIH,TBlil!lTe, r e 6Y.'I.e Ha OC06UT j e oo ulfaj y TOM ;(a ) J,el(Y lllTa ce
pOiJJ..e Ha HeKOIDI K'O 1Ht! L(eJba npe)l, OnaCOB,l3H OeTaJ3Jba,; Y H1:IK'pUl r eHY ;ro n a I1X 'l'o,r
L(aHa Kp-CTe Ha \lO; CUTBHUlTY.
Y ce .]:HMa 6MI}f{e JJ.a60jy, nop.eA EOIOHe, 3a nOJb'eKY MO.ij HTBY Dene
He\I.3' o:6u'laja ).( a ce (maCOBIHHl\a, Kao y cpet( fboOoj BooH'f1. Ce\\ KpCl!Hl\e a CJl aSH
H KYJITHHX x .n e60B3 o- BO}f{ahy ,Re\la )l,a ce !lpaBe tJ,pyrH K.YJl THrll x ne60 SH, a Beh y npe)l, cwy Tp-e-
6a,BU Ha jt! 06ulJa) .na ce. ,np.a B.e H.aIDIO,4IfTII Ky.1THH 38 Cn co . H tl1 MY4eHHKe (9
!lO CT.): Ha CnaCOB,iJ,3JH npase HapO'lHT.e YlJl THnKe.
Ha O-BOM \leCTY nO'leHyhy u oOH4aj ' npaB Jbe!-ba Ten.:atf Ke HHj he, KOj I! ce Befi ry6u. Pa
HHjle je 6110 06utfaj. Y ee.lunla OKo M.a'r.llaja, ,iJ,a ce ya Y'CKPllJl!-bH 1I0eT [(}"fle ll pH ,'03H, na ce 0;1 TIIX
n.l);llJl-ora Ba6aBH Bo caK u BeJliHK a cBeha, l{o.j a ce 'Ha B e;nru{1f jl,OH t", e .y 11Ip:KBY.
0)1, TE' )f{a'lKe cBdi e 6una ce 1909 y,naJIU,713 H npKBa y ;\<t a[' cm j y , a Teil,aLmy Beliy lw,ja j e
1937 6Hola y l..lPKBU Y MarJlajy, ,'laJIa 1936, Kao CBOj np'EJl OI', 1-'i,1HHK3 Ca'Buh Ha r.
JJ, eeeT K<11.J
I
OfI=aMa BOICJ(a, a ;: Beha je H31lHlJeH3 y
MaHaeTHp 03peH j e 1l0Cll cheHCB. I-IHKOI(lH, a,m Be.'mK!l Hap O)ll l H :a,60p KOn !bera 6y.,.'l,e o
BeJI'UIKOj f,OICiI10j'Ii!HH (15 aBrYC11a' 'TIt01 l<Ja,l'CH,lI.UPY), H TU)l.a ce [( 0)1, M31HaCTHpa HCKyn,1i CJ-1.!!a,H
eBeT.
nop e;!. pe,1J, O,BHHX 'CBaKe rOj\l1'He , ce li EH1Hp e;!. He n U1'J3e 3a KHUlY, Ka)l,
3aB.aa.J. a )l y r oTpajHa c yUla. JJ.orOBopH ) :-\. 6H ce il !l03Ba,11f ,.la 4HHe
llHTa:y. Y r. P-aKOBl\Y ey Ml! Ka3HBaJlI1 1950 )l,acy 33 T OtW:H."IIH He KY IUbHry 0)1, Jls33.pa
U3 cena, a.. H3 Te K!-bU'r,e CB,emTeHHI( He o,H oleo AJ 4l!TU Euwe O.l ,iJ, Ba JlHCTa. jep
6H OHlla 611,110 npeB'Hllle KHUle! JJ.a3ap je Ty IK:l-bHry 01'10 HaC.l e li O O!J, HeKO:!' KOj-ll .i,e 6HO
H3 Cp6Hj e.
Y OBOM Kpajy YOIl UlTe He 3!H.ajy 3a )lo)l,o e lffiO LUTO Be 3Hajy BH 3a
KOile,1J,ape - YO4J! Be).J, eJbe JlJO HH.KoJb,.QaHY ilO 01(0 03p e.H a 'H OKO Mar,laja UAY
B e. ul a .11 H lJ, e H,lI! K o .'1 e )I, a p e ,UlJu K o 1.11 e !J. a B rl aMl .K o .'1 e !l a lJ l! U e, MO
MaKa ,!la JI O}Ke!-beH'HX t.:YAH. EY.ue fiX Y Beli e 1')1\la. na : e no.ue.ne y rpyne
Oll 110 10-15 H OBaKa r pyna )l.06Hje, !lO py, Aa 06H.'Ia3H [[ O j e,lI.au ,l'lce:13IC JJ.orOBope ce fl
r,J.,e lie ce caCTafIH oApell eJ ,3,a TO Kyhy 3a KOj 3Hajy).J,a he' ux p'.all O
Hoee 3BOHO Jl !-bH.II, 3BOHe. Y3 nYT .... 6,1e
l
!e. ItJ;W 'oBa.KO.;. Kyhl-l y -ce ,T), . Ka.'1. ;I:oljy Kyliy,
3<1TBOpeUa B{:3Ta.. nOUl TO 'o'TIlleBajy oIloTp el\5HY neOI)" KOj.:; je SeOMa ,1)T 8LIKU a n04H!-bC 'ca:
JJ.06ap BeLle, ,IlO Ma_Ii ml e,
OTBOPU 6Hj'c,la Bp aTa
H cpe6pHe 'IUbY'laHHl(e . .
OTBOp e, HM ce J3 p aT<l li OHIH y Kyhy. 0)1, YKyh uHa rp a;l, ,,, .l a ,aj ;y r:a.3HHX
n o.peA Tora, )l, 06HBaj y H Ho.B 3l\a. JJ.el(Y y KyfiH !l JIaUle ; J,:1 hc !l X o6 ecH' M, na H YSMy [-[eKO lleTe
H pa,ll e e !bIDI Kao )l,a xohe .a3 ra o6eee o Bepure(3aTo 'ce v. a OBY Ka)l, )l,06IlJIY !lPU
JIO'r, 3a3BOH-e . nO.la3ei'i1l !l3 Kyl e. nenajy:
C E:o.r{HI OIC TaJ.:
)KliBH.ij a 1'U
11 no Kyhu CBa ,Jj etJ ll l\ uI
KpaBe TIH; ce HCTeJlJ! 'Ie,
Osue Ce .. HTon.
"") OnU1I1'PIH uje O OBOM o6H4aj,y Y LJ JlaHu.mla n. EomKOBl1ha. B. JJ. P06H".R!{,OIBHha H M. <PH.ijU
n O>BIHlia y E'Tl! Orpacj:JCKor y Eeorpa)l. Y VII I I - ll c II VIII %- 98,
367
Y K:yhn l'",e 'ce c-Kync, nOW1'O 0611 i)y ': ei lO, no LJ aCTe (: c OHHM oA H3'MllpHH'l.la UlTO ' y .n 06H.m,
a BHwaK KOjH ,n peTC!K:He ,OOWIHO npo.najy T,e Kylle . aA HOll 3lla WTO ra CKYHe Ha,
6 alle HeKHnYT KaKIJY HKOHY 3a
Ha SaAlb1! .naH II SmH"" ll pw e ce 061ILJai 'H . Ke n l Kao II .:lpyrtI: c KO,]. Cp6a.
Onl-fernl a e Kp.a'i a 19 H nOLJCTKa 20 BeKa, TH O,6HLJajll cy 61l JIH OBaKD.H:
Ha 6 a,J;1b1l -'laH paHO ;J.OH.O-Clfl ce 6a), lbaK 0)( xpanOBa .ll.pBeTa, a Y II j e,;('Ha rpaH<1
Ha l<ajoj .ul.wha: 'r a rrana ce CTill;,b<1 Ha l(yh HH I(POB. 6 'aAH>J I< ce HeeLJe Ha TPH .ll e JIa If TH oat(,
l'ballH ce Ha BaTpy. 1<o'rH YH,OCH 6a,1UL3he nUCHna M YKyhaHc fl OHU Ibera.
Vl3j YTpa Ha 6a;(IbH .ll aH neLJe ce neLJeHHlla, y KOj y Aa ce HCf1eK H paIHlj c Cnpe\l.1bC
HH o cy m ell l; spanllH fl Koje he jecTH IHI 60>ilQHh ,'J, 3 ce IHIC 6H n O!;,a,BHJla lllyra. H a HCT() j
IlllTP'11 3a f1'p ehy l1 neKy KOl;le dlc.lY 360.!' t( e6eJI,c 60JIt'CTH. Ha 6a';.\I'bH HH )KeHe He 6aB'
bajy HJ{KaKaB nocao< ea
Ha 60}Kl1 h fl3jYTPa .ll.e Bo.J!Ke eetl HY 'HH li LJ ew.lbajy ce, 30 r y ce Ha:O}K,H j-ow
J\ O'CTU .Ha 6U.1Ib,aKe H OH"J,a CBH YKyhaHH npe"lase TpHnYT J1peKO Tor orlba, J(a He OHr 60
JlOHaJIH 0;1: BPyhHll e npeKO rO;I.HHt:o.
H3 j yrpa paHO Ha EOiKHh iKl1THHllY H.m Opa'lH'll Y. H ,,60)KHhHH KO
.'1,aLJ H;IH IWB !3'1 aH> . Y LJeCHH'UY CTaB.rb<1 Ha )KHTHlillH ce. nOB.la'le llprre, W3:.\l eH, e'He
noj,e;(HHlnl il('l1'ra, fl no KarKO h e H3r ,1IC,EI,.;]TIi noc.n e neLJClba raTa Ce KaK'O he pO;lHT'fl
Koj e j}(HTO, l(pCIHI1,(3, :l'3rpC.lI.HH x .'le6 y3 LJCcIHHllY, ce Y n,'raIHIHCKIHI ceJHHla.
4eCHHua ce je e rHa 60)I(HI1, a ;I(,HTHHllH H 60)1(f1hHH KO lla'l Ha MaJUl 5 0il(l1h, 3", !(Oi)l h,e 'e ,e OCTa
ll'I IITfI II )l,C': HU IMehKa 0Jl, neLJeHHue. PYLJaJl H 6H Y OCBI1TaK. Coq)p a ce noeTaB.ILa .}l a Ko j a
ce crepe Beh 'Ha' 6a,il.ELY Be'l e.
Ha COqlp _ -e CTaBe KY,TT HH X,Qe60BH II TpH 'cBehe y CY-'l Y .c B PWH ce
'Ic.'batlll H CTOKa ee rpe-6eH<l H yna.lbeHHX cBeha J.(3 !lYI{ He KO.ibe CTOI{e .
Jow paHIO AO.lf 33 H nOa a3H'HJ{, nOJl O')K3j. 6.alla WTO 0;1 HOBalla H3 ,O,f'1{"llWT H y;(apa Gak
Iba'llHll3 je.1.aH o )l,a H36l1ja.j,y BapHHlle WT O nponpah a Ha Beh n03HaTH 11;]
n O. 133HHJ(.aI [to-eraBe 3a cotjl'py li nOJIfl'Bajy ra
Ha !-lOBy ro",HHY craB.lb a ce 60)Kl1hHH BOJl Y jle'WlbaKY ,Ha " :or H raTa 'ce no
KaKo he lo:o ::- a'l na: TH Ha 33 PYLJ3K T()r -laHa 'Cnp eYla ce a ,0",:( ;J{fIHlHue H Tor .KO
:1348. noj en e ce Jle,eHa n.'lehKa ,H r .aTa no tLOj. 1138 pY4Ka nO'IH'CTIH, 'ce fl H3iHeC e 60}I>uhHa CJl3Ma,3")
o,nlle)' ,'1o,:(ahy jow IiCKe n,O'.' et('HHocrn, Ha Ea.1lbY Be'le H H3jY'q:: 'a H.a 130)[(Hh j e)!.y ce
o-paCH, J1e WHHll H, cyBe W.lbHl3e H
,lJ, OJ{ cc 3a [,laBY cnpeMa je;J.Ha 06W[lHa ,WH r p.o-K!pI3K;) cB,eha, 3a 60')hHh Tpe..(iajy c!lehe.
(Tapa H3 nOCTe/ be l1 jaCTYK8. IKa.O H IC,laMa Wl'CJt jie H:31 60)f(f1h ll!PiOCPpTa 110 Kyh l1.
Tpe6a Na Jvl ai lH 50il(,l1h. nr: e CYHlla, .ll.a ce fl3HeCe ,Ha rYMHO, na nOT epajy no
ce n O'Ci l e IlOKynH H HO: H y BohH>UK ,H naBJba H;] e BraK.)' BohKY y IpaLJBe (He Be;!, .:!' ,c,e!). Y
Kyhy ce YHOC ll HO'Ba a fl jacrYKc.
Ha M Jla.HI 60)KHh he e H r J!aB3 o,a ne'ICHllll,e.
06H4A.1l1 O OCTAJlHM. nPA3HHLl.HM.A nPEKO rO)],HHE
Ha HeKO.l ,fl KO npe,:( KpnOB.ll..3H (5.i,aHyapa no 'CT. Ka)! .) nO'IHY .aa 06HJla3e B O .ll H LJ a P 11.
Y HilY nCJt 'Kyha"\la napOX'lljcKH c.CBeWTeli:l1lllH, 3' no OHH nOIl'ep:a,llajy Taj nO
cao 'Ii C' KOJIHUtIl !HI ceJb al{a. B O jJ: HLJar: H HOA:e o.n Kyhe _,O Kyhe KDcr, 60CHJbaK II 60['lo,.:,a'8i ht' lI cKY B'O
.ll.HU'Y. OCB h eHY Ha ;;x.pyrH )l,3H 501l{alia H y cBaKoj KyhH OLJwrajy HeKY \] Ol 'HTBY. 06H.i]Z3al{ Tpe6a
tl a 33Bpwe .:\ 0 ICp cTOB;J.aH3. ,lJ,06HBajy lIa .L\ap C-'13HH<He, cYBor Me'ca ,fJ lll1'O OHH noele AN! e ca

!1p a3Hyj e ce T p fl n y lb A ,a H.
Y Cy60TY TlpeA I.b eHH ,nOC'T 'cy 3 a ll. y w IH H U e, je)l,HHe ornWTe 3 3JIJY WHHU'C Koje
e y a Y BapOlllH Mar.llaj y jOlll II Ha MapKOBJl,aH. Y llPKBH ,H.lH U l
rpo6"bY ClleWTeHHI{ c!HIiH nO).oleH LJaja HMeHa LJHTa H3 '1HTY,be, K'Olj a e tlOHo>CII 0 )< Kyhe-.
11 T'H nO MeHH 30BY ce o .n H T '8 a a, fl TO 3a pa3JJHKy 0 )< .i] eTIb]1X HMI nOJb
.') II II H T P fl . e- nli H T P H j ,e B II h: Hap0.lHH OOHLJajH o 13,O")I(Hhy 113 Mar.na.)CKo.r KOTa
pa. r JI. aCHHK MY3ej a 1896, 536- 538; neTap C. 11 B a H LJ e.s ,H h y npHKa3Y Tor 'p:a'Jla Y "Eo<.
Bln .H 1')00, 220; - v!3 06H'Ia'.: r3. 5-0':'. BH.'13 1909 277.
368 '\\1,1. C. Q:>HmlllOllllfi

CKHX. OB e 3 1BIQI\e ce 06as,ba; y Ha a.1H He 'CBY)la Y HCT,H JJ,aH: nO
l
Tl1fbY 0\11. 3a.J!iymHH
1..(3 n a, 'ce .1..0 l(c'paja H)lyhe Ce;:I,')'I'Hl..(e."")
Ha n o K a .l e ce )laiKY 6eJLHM J1YKO)I, pa.n:H Bjlc WTHl..(a. Jby:].;e O,'l jaja IlITO ce nojeJJ:y
IWH.ijHKOM selJe p.e Ha n Cl'K;I(Ue IHaHH JKY ce ,Ji.a npYT H, 0,CTI2Ia,e. 3a ClJa KO 110 Ha
Y'CKpIC 6poje Te JbYCKe. AKO IH! Cy 1: B Ha, 6pojy, BepY.ij: :1 he YMpe1 H BeKO H3 Kyhe.
6HO je paHuj 06HlJa.; , Y 'C3)JOill lvla.r.:r a,: y, ce y3 YO;P Wlb !\ f1.()1_ r j tlJIY \ 1:ICl,u,e Ko,np Hse u
nYiKeBH (6e py ce 3aTBop eH u nYif( esH),
T e o J\ o P o B:J. C Y 6 o T S, ('.1'60'1'3, .I' YCKpWIi:le)1 [loery, olar pa ,],a ,:.e TI PBU r0,!l,
(npa3HHIK) y r-Ol\ UHH. npe CY.HUa Tor jyrpa 33KaJl.e OKO ca )13.1 0 na-be rlO I' \1 Kp or l(.)! elia.
HeKH Ka; IOle Ila Teo;.lop olJY CYUCI'J'Y Bohe. IIC)13 !ill II t'fuuaIL<l, na ce He enp eMa
HH Ba,peH a, []WeHHIU; a..
YOIHl TeotI,o p'O'Be .: y60Te. yOllH MYlJeHHKa, yOlJ H UBeTI! l! AP rll X neJIHKHX
npa3HHK3 (rO,.l'() Ba",) Y r OKY nO'CT3 ) \,0 YICKp'ca na.l e ce. H ael.\a Hrpajy OKO TU X BaT apu li
ap e KalJYHX. nami ce _ I! JIH CJI3)13, 'ca )w .13 oc e Ka,]:l1 (.:. a Ce
K a']' ce lJyj rp)l,b<J.BHHQ nr'BH nYT 6.!1arOBeCTu, e6a ce nOBaJLaTH IW Aa He
OH Oo.leJla fl!: eKO rO.:tI1He (60.ru<l'Hlfh). VI O.1I.:,(oHC'K H O; i(i. a s , 'pyjy .:ta Y'O'IH 6 ,;J3TUBeCTH
33K0l13HO o.laro.
T(:IH cy D Y p I) e B I. a H a: T,ypi)eB,I(aH, M a!lIt 'DYIP:l)e I3,tl,EIH '.IC;i a)1 ,:.taHU nlOcne.
Ila) H 'DypI)Hl.\. Y Te He ,paA,e 300r BYK ()B!I.
YUCIH 'Dyphe'Ba .nana 'lYSajIY erOKY, Tj. npej lY3H\wjy )l al)'Hj'cKe 33wTHTHe Mepe: npOCH
na;jy .[JPO'CO OKQCT3.:a. lKeH3 :naTapa (B '- aqa.pa) He \lCIiKe HHUlT3 -,\a YlJ;JHH CT OI..(H , i la
,,!oj ,],0,1( ,lJ e n06ep'e TO np 0,:;'0. nOIliTO .'e np OC() pe11Kocr, HeKH no'cunajy 306.
nojeAH>ll l..(H Hah YOlJH 'Dypl)eB,ll3Ha y crajH I(o,:t CTOKe.
6ilfO .ie OOH,qa,i ,l a ce Ha 'Dy pl)eS,l<lH n j:;'aBf: "O)IYiKa: lJ Ol6 a'flll I(pa;\O\1 nO)IY3Y OBl..(e y ,lId) BeHC
llaHKe Koje nosecy Ool Kyha H OHH ICaNlH noq: lJY TO \1.me:KO HeKYB'aHO.
Ha 'Dypl)eBJ3H Tp-eoa, npe CYOHl..(a, 3a60tri1 Q10 Ibilsa \Ia ., eCK B_' rpaHY y n,QoBph e II ,CHTHC
ycese (Ocoj'HUI..(<J, nar; .ij CHHQa). To lJUHe aAB aHe
H a JJ a 3 a p e s _\ a 'H ( e He pa,.lH 3.60'1' )l l1ja. I-LfIfl OUlTO ce He Tor .naIra l lOH eTH , PB'O,
I<yhH, j elp he nOCi l,e.'llO. 133HTH, I-ifl UlT iiill ce IHe :\ O, :OCII To r :ta Ha K , hil. 360r ;ce He
paLtH 'Hil e Ar;o K<O pa.J,H HnaK KO .: H 'O.l T HX I1(}CJ10sa II 1l0 r .1.e a H:lfl'O l", BH;.lct\.e Ha
Ol'pa,J,ll. ,lJ,a He 3.e 3m !je. l 'p e
l
6a Yr>atI,HTll 030: npe : YHl.(a y3 en ! 1'[.:aHY fl 06Hhll 0'1( 0 Kyhe,
na TY rpaHY 0':lHe1'11 H OeTaSI!TH ll,p eKo BO,lle (6 0Jb3lHl1h),
OUHlJaja ;J.3 Ha JJ oo apeBY ey60.TY Hol Y []OBOpKe a3apHl..(a. Tora Jl.a.H3, paJi,o
.'\el..(2. Y3)'I}, rB03L\e HY neK), (ea'l) B KaKaa lK[ bYlf, he Y.cI.aP'IITH no 'lbOj, na TaKO OOH: la3e rpH
nYT OKo I(yfie H OK O'
I{yua, K:Y1..(3 ,',33ap f1,ua,
6 j e)l( O.il. Kyhe, nOram!1..(3,
C1'HI'Hyhc ( = YOHhe) Te
nOCllC,lI,fba \lH l.\3 np e,.1l Y CKPoe ose ce Y P a'KOBI(Y ill a fl , e B a e ej) T a, a y
ea\!O ill a p e H 3 C Y 6 o T <l.
Ha B e :1 H K 1'1 II e T :>' I( Cl" 60ja, ,HWy jaja. Je,ilHO, .(a je he uu-oj aJtHCUHI npe ,eYHl..(a H To jal;,e
tic oCTaSIHIi .la CTOjH .lO rO,lHHe. Al(O ce spHj e\le, I1.3 Heite lip ',I( Kyhy TO jaj e,
I(pC.HC II ca03K.
J aja ce Y :i.e,lHO.i OOj,H , a H wapajyee. ,ce yno'Tp ja6y
KOBa J{o pa ()la:IO ooja), 6p,e30B B Kop a()KYT<l ouja), W.rbHBOBa Kopa (l..(pBe'Ha 60ja) II .ny
KOBI1H3 ()IPK,O'-if( YT3 60:a). 'ce H3BO;J,fI Y OCOOHTOj 6aTll K-TeXHI1l.\H: y pac'I' o [lJbeHO\1 BOCKY
cc HaS OWTH KOlla u II OH,ua e,e Taj KOI-l au Jl c'n a n o' jaje-TY 1< 31(0 Ce xohe, 1'jl THM
IW,Hue)'1 ,'e 03Buole mape. Ka!l CI.' j .aje CKYBa .I' OOjH, I(QH3l.\ ce ClKHIIl: P),KOM H.'IH .
Ha Ye K il .: ;t eU3 Hoce y ll paBHfbaK ,ibYCKe o,u II To je He,KH
Aa ce lI aj e,uy H )lpaSH.
H eKa,13 je OHO se: IHK np3flUK .f o s a lb OU a II (24 .irila no CT. Kaj L), aJlI! He)'la Jl;a
ce npeCKalJY sarp e II l\ 3 ce npas (', ncmm. Bepyje oe :13 T'OI' ;lChl-ill:f CYHl.\ie T'p H!llJY!T 3U1C'flllje ff aOBpa
30) Buwe o TIBI )IO,lHlf'll3)oJa p;aJII.J' cy E. JI u I I e K: E THiO\!JJOoWKH rua6ilipI..(H illO
60CHU H Xelll..(CI' O[l 11 11 H. f3M. 1899; 707-708; TI. CT. VI rl a o B H h: CpncKH Hapl ' IHIA 106H'l!a.j'H
01(0 MpTB,al..(a H Inp,! YIWIIY. 5oc. BH.ila 1898, 226 .;- H y nplll,a3}, []O\INI YTor paAa E. JJf1JIe'Ka y
60e. BH:IH .I900, 221.
M. C. <p HJJ H n o B H fi: 03peI-b2t.(Y! HJlB M ar:laj LlH
Ta6. I
Cr. 1 - Kyfia Ha ,IIara3y rdRpe
y KPCHOM n O/ bY,
C .1IHLla
C:I. 2 - Kylla raspe
y KpnroM IloJbY, ca 3an a).lHe CTpa
He. BHJ\e ce 80).lHf1:.( a fl
YJbaHf1IC
4 - BO)\Hf1ua, f llPrb f1
ClI. 3 - Xa:V16ap, rUpl'LH P<lKUtlJLl
M. c. <l> H JI H n o B H fi : Ogpelbal\H HJlH MatJlajl\H
Tat>. II
Cll. l - .nYKa LJ:aM!-baHOBl1fl 11 3 Ba
CI1JbeBal.la Y naHTa"lOHaMa 11 l(pafleM
rYIbY. Ha rllaBH MY neu.i Kl1pl1h.
Cll . 2 - CasKa HeAl1 fl 113 r. Paf( OHl( <l.
H a !-boj f(elleJb3.
(.1. 3 - LJ:eBojl<e H3 r. Pal(OBl.l a.
Ha CBal(oj llPHI1 JbeTal<'
Cn. 4 - PY)J(a HeAl1fl 113 r . Pat<ofl1l3.
H a Iboj 6e.na a JbI1Ha.
03pelbaUll limi Mar.lajUII 369

ha De. Y Mar n'aJ,y je TO e B. J O B a H H a p y K B li 'I 3 p, j ep ce To r j ,aHD 4eJba,l\11 Be..3yjy Hapy
1<13 11 ue Koje he MaTH CKHHYTH Ha n e T p O B t a II li CTaB fH!I 3a I1 KO HY. no .(e.nHMa Tora He}13.
K p e C,o, B 11 ce 30BY TPH i(aHa npe H rpl1 ;1 31131 neTp03.'l,D Ha. T aKo I1CTO 11 no T j:l '1-I
1(aAa nj::'e H nocJle l1.mH.l aHa. Ka,l\a ey KpeCOBH, He Tp e6a y Te 1(aHe npaTI1 XaJb l1He. Tora ce
.1\l:l!(e- II MY CJIIUI3RH H XpB2TH.
Y04H n e'rp OBJ(aHa 'CKyn,b ajy ce eUa il O BHCOBI1 Ma 11 n3J1e I1JIH i1 H
Jlaj.K'f!' fl l awy fb11M2. Te 6YKTHlbe c:npeMa,;y YHanp e; t a.;l G; e:wn e H.lf! peWfbCBe Kop e ( .II11Jloe) H 1H
O)l. nanpall H, Ko,j a ce 3a,l\e-He y npouen.)beJfI,y Kp ahy (C l . 14). Ta'KxlK4c ce y KOfa je 60; ba
Max a:bKa. Tor a <o6H4aja mla Y ()JB OM J<pa,;.y Ca:Vlo KO.:( G;pa; HH KO.J,I Ila BHc), 1-111
KO)(
!-le pa,l\,f{ ce liH Ha n a B ;1 o B )],2 H (6 OJbaIlH h).
AKO !Ha 11 JI H,H )l, a li Bepy.:y JI a h e Yuf l8aTH 1-1 ona)l,aTH opaCH l{ .neWHHUH.
Y cy MHorl-1 BDTp el-l l l Oe061-1'ro <:e npa Hyj e ( O rH,ell a
MapulHa) 11 ca60p arx. ra.B,pH lla.
rI p o K o n (npOK()[IHj B,ilaH) 'ce II fl 33 I-I Yj e Oj( 60JbC, HleKe OOi l ee TU vc le.'!. KO.ie 'lOBel< OTe', c.
Ha n ll! e () 6 p a ;'1( e 'lb e y ce OCi,ehyjy I' po)ld}-e 11 Bo h e.
H a. Y I( j 14 'C fb e ce nOC1'H-.
CJI. 14 - najo HC.lI.Hh ea CnpeMJbeHOM m1.1ajK M , r . P3KoBau
'B y.p lj .!Ill Cc 'npa<3l1y je ;ta Kyp; aUH H !<Oi Ly ,CTOKY. M e1)yT.flIM, M fl fl T W'm,J. a H ce He Illpa
3-Hyj e: npa31-1yjy OHI{ KOjH C.1aB C Tor .:r.aHa .
Ha B a p 11 U Y Cc Bap,! nWeHHl\3 Koj a ce .1laj e ; , t1l1H )l..3J je j eil Y.
0611'13.ilf OK'Q pol)elb3 JI ,llaB3lb3 JlMeHa - !{O;J, o..weHCKH epua y 06114!8Ijy ,J.a ce
I-ue CB0WTe Hl1KY no KaJt 'ce pO;J, 11 ,],CTe: TO p eTKO KO 4l1>H H.
Ha HeKOJI IlKO 1(3Ha II DOI P POIjClbU l-wce J,leTe 3 ( e l<j1 CTH. g eTeTY 061141-10 .ilajy m l,e n,(Jo
npa3<HI1KY 1(3;t ce je PO.;/!I1Jro liJ\.H 110 .n:e,il Y. Hap04HTO aKO c y pOAI1TeJb a He .l P)[W ,neua, 01-1;,3
!.ln jy no npaS HH'KY o;r:'fiIO'CHO OBe TI1 TeJhY y AaH ce j e :tCTe PO,1l,IMO. OTY;J,a y
Kpaj IHle;H3 Ka'o : r O'cnaBa, Cl1coj e, nr_ o KOllflje I1T)(. Hltj,e y 06114Uj y ,J,a ,e Melba Jl I1'II-l () I-DI'e, aKO
cc ACTE" TewKO .pa3'60Jl H.
K3;J, ce ,neTe KpCTli, 06HlIaj .i e 1\ a IC e ,na jy 'll pHr .1aBUH. A l(a.;! 1l0Jl33H npaH . nYT
y noceT}' , OH )l.OrIO'CI1 n pe lly (np,eCJEI1UY) II Ha l-bOj eBe llITO j,oj Tpe6D 1(eTe,-y 3a Ho.webe:
KOWy.ibY H j q: yre XaJbeTKe fl l\Jec (g. naKJle.HI1l( a).
}l{eHHl{6eHH () 6-H 'I ahi -- Y 06HLIajy je Jj ll.3IIa!C Aa ce ,heHe 11a 6li )lO'
6HO p aAHY 'eHary y KyhH BHwe, 6H OiKeHI10 ff C'I1Ha O!l wenlaeler rO.lliHHa.
C MaT,pa ce )Xa j e .npe'CTapeo 3a )f{ eIN1 6y O,Ha.j KOj H .ie OTCJlYiKHO P(JK Y KaAP,Y, ,He OlKe
HHll llJ fI ce n pe Tora.
24
370
P3!H:Hl ,e cy 'L l" O.i1H,CK!!. ! H ce,nMO, na % ,'leBer o KO,leHO. Y ea,ll.aUHbe Bpe
Me B fi ce He rJI,e'.ll3 a Ha TaiKO lla.1IeKO q:O,'\ : TBO H yn-p a,s;ba.j,y .:e, KOJ\ CKJWTIa!ba' 6p alK 3.,
J.U)K'seHH M np.a.BHJIH M3 . Y3Hlfajy Ce H OBH KOj,H CJTaBe HZTY e .a ey HaQOYHTO aKo cy
OOraTI1.
Pa'Haje j .e 6H,Il 0 II OHI l1l..\e, a ca,Ja j e Bllwe Hella.
CBa.l\6ecy BehHHOll np,eJl 6Q)I{Hl1He! n OK a.l\e H no oo<)l'l1l1y. Y C3j\amfb e Bpell e HacToje
cs.S,i\6y 06ane 3aj.e,l1l 0 e KyhHOl I CJI aBOlI, Il a 6H npow.l,H WTO jesTHHII; e.
npea c13 aTOBm 1a K)l.e "ll3,;O', KOjH n ell a, n lil :nlU Y3BH Kyje : Ha l-beMY ICY ne
WIKUP a IHf30BI1 opaxa, : f eWlI lfKa, HeKO 060jCHO nepo ff JJ. P , GY;l e 1"o'ra' a Ha ,l\lO-Bepy, crapoM CBa
TYI1 J.(!} . Bc al..\ 0)1, HaHH3aliHX .1CfllHHJ(a HIHI 0pil x a H - a 300ut ce Taf{,l1I1YC ce
y TOll e Ko; a h e HeBeCTU y CeJfY 60Jbe ml!{ n l ifTH eBo j 'C13aTOlle r pOHTYJbaMa.
P,aJlII ] e cy CBaT OBI1 Haf)all,IB l a p a36l1j a.QH orpa;'l. (, 11 Onlap,lH nyr K3.l\ BO,!l e MJJa,l\y, j ep H,HCy
I1W.l l! 06HYlflHI nYTeM u jJf P ce Huje I1-lJM O n op e.l\ 1'j::IU6:blal H I<! 3 rpo6.'!-, t'I. Haf) a,K Y OllOl<! Kpajy I1Ma
Ha j e,QHoj CTPu/IHI Y KJ! h a Ha f.iPYT;Oj Kao ceK,l! pHl\Y. PaHHje -c ,neW3'B a.rrO,!la ce MOlfl\H no
TYKY Haf.l. 3iu.lnf a.
Ka,.l\ ce MJ13,n:a ,!\aBe)l.e y !I all B j\OBO; \ll j oj CE' H lf 2KOIb'fe. Jaw )l,OK jeM,;i<U.iI;a 'Ha KO.bY,
,!lOJla :y j o.j CllTO H 306, :Bi aHa 6aua 30.6 [' KG eeGe. n o TU.;1f H 0611ya j ,i.\ a 6aI:\a H KaWHKY C
MeJ.\ Oll u ;J.a 'ce raTa 'nO KaK O he TO n aer ll . Y 'Kyhl1 Tpl1nYT OKoO arfbl1WT3, 11
O,{a .il;ap'H Ba OI'fbHLUTe HO[ll..\ eM.
fOCTll o cBa,ll,611 npl-!HO e. 4a.i a 113[lHl<yje N () j UITa J\aHeo. A KO je JJ.owao .!-leKI-!
CY. PUM3X H JJ.OHeo HUWTa, l,maK Ltajo H3'8H
l
fe li 3a fber a Ka o .il;a j 'e )l.O'HeO np lf,l1(}C.
O 1C.B3i.\611", pa;J.H nece.ba, l1aje;J.HHl\ff ce II Ma cKHpaj y , ce y OBO\I Kpa j y He 3Ha 3a lInpo
jHl\e. 6HJI.O j e paHIf; e ,ila Ka J. ce CB')lY eiH 1..\ H , H..Qy H Mayyy OKO Yf)ere Y
KOjOj cy 'M.rla,!lCHl\H H !H e npccrajy -eBt! .l\O'K H\I Ce WTO He H3Hece.
4 ajo HO CH Haf)alC YI y M,la;J.O'lKe'bHl1oj ,ll y \I .11a.l\HHGJ. Ky hl1 MY npe n O.llaCKa IBe){(y Ha l1a
f)aK n-WKHP II n o KaKom IlJI'H, neT :ta. OTKJfe no JI 3.3 II a6114Ha }l; oouje 'neTJla II CTa,1IH:0 ra HOICH i lO
Kyhe. JJ:aj y MY no KaKOW li TleWKHp H ,a.PY'rH y '-!Hjy Kyhy yl}e, Yl)paBO aH 'l1,!l e c.aM li Y311M3
KOK,OIlli H3 KOKOilll1I-b1..\3. T o MY HE'TIe HHKO 3al'lCpHTH.
nOC/Ie BeH4a.l-b a H)l e e MJla,ill1'HHM l l1lP H fIJJ iU!I1KOlf ce 06a-S C3HO
,'laje :OTKy n 3a HeBeCTY, KO), Y .:n.il;aW,be BreMe (1938) H3H OCH 'KO 3pefb.JKH OKO 1000-2000 1l11
(Y f1o caSH.HH ,l\ 3j y 3a >nfl1pOBHHY 3000-4000 .umfapn). MHorH !f WTe MBoro, na O.H,,a.a BP:3TH
.'oe:\ ,1ff ff p HMJb eHe CIY\1e'.
l!-Ie Beer a ce 30Be y H08'O'j Kyh,H no MY)!{y ( Ha Ml1lI ojeBHl..\a, CHl-IHBHf:J,a) U.IIH ITO
CCJI Y 113 Ko,r je PO,ilOM (Ha up,: OO,baH! :-iITIKa, MI1JIH'HKywa - Ha MH,1HHOr Ce1.ll'a), U;J.H na r 'OJ\y 113
Kora je .iI;,O,Be,!!. eHa (Ha np. 'BYPHIi,Ka).
YI KOA 03pefbaK3 ce 3H3 3a np'HYY Aa j e I..\Pfbl1 O;lJ raB'p3!Ha.
[10.l\aI..\H o csaAOH KOA npaBoc.ijaBHI1X y Ce,Ugfa MarJI. aj clwr H fpa,4aHl!lJKor cpe3a, mTO IIX
j e 06' BH'O E. JlHJloeIK. '.I l o ry Aa 6y,!!. y caMO OA 03pef-b3Ka, T y <ce o npo'CU,I\6H 1(aO H a ca
csaJJ. 611."O)
CaMp1'HU lJ norpe6HH 06Hyajll - 4HM ce llyje y ceJI y .n a Her,l\e j ayllY (HapHYY), 3HBK je
), a je HeKIO Y KyhaHH HapH4Y JJ.OK ;e y f<yhH, a onWTH n.n,Y Ha,eraje KaA ra
1I0Hecy aJI. Kyh e. nO CJle ff Buwe tl a ce Hapl1 y e. Hella np (}(p eCHOHam!l1X Har'HKaYa.
MpTBa:l.( ce 'Ky na: KYlfajy r a JUfI:\a I1CTo-ra fI OlJIa, H TO ( aMO cTapl1jH. 3a Kynafbe
r p'ej e Ice BOAa y KOT/lJ K'OljH e nOCTanH ,Ha TpH MJplllllat1.l,a nGJmB ajy B,aJJ.OM KO. a kiC 3n
XBa' !'a H3 KOI .II a cy..J,OM. n OWTO oKynajy MP1'B3 l\ 3, npe.aplle .:e KOTa,o Ha OHa
Kal f eHa H TaKO eTC!'. H TPH .na na. CYIl ' e 313,XB3TaHa BOll a 113 KOTJfa, OICiOIOWr.o aK'O je TO, 6110
Bpr ( 'p r), p33- I1l.i Y Ka j( CBp w e IC o.Haj KO j e Kyn ao 1>1 'T llal..\a onpalle 'l1. ,ZJJ:B>HU n o,J.
y OO:6H, Ka LI ce 113HeCe MpTBa l..\.
AKO HX liMa, o6JI.a'le XaJbH,HC. yh f a4e, iila.CToj e ..1ja, r a 06Y'KY y WTO
HOBlI j e Xa,)bf1'He, I10KPOB he
Tpe6aTI1.
AKo. yllpe JKl>HCf{ O, f1anpx ffoKp\a S(l , JOli , CT(lBe H ,lllp yry OTI'p'e.r3JYY. Ta 'Onlp!er a'Ya j.\3,h,e ce f-la
r p06,lbY OHO j )Ke HfI j ,e n OKoj m!,I..\ Y OJ(yn a,la - Onp,eMHII3.
Y Kylln y I('oj oj ; e He p:Y4a ce CBt! JJ.Od( ra He ,caxpaHe, na ,\13Kap TO Te'K YBelle
(BacHJh eBI..\H).
06) E. JI 'K a e IC }KeHUt\oa H Y,,!],;],1I.Ga Y Gonil! H Xepue OS:HHH. f 1\11 1898, 39-40.
371
Ha, noq;'e6 JIOlla30 'CBH OJI. cyce,a3' li KOjH ce TT030DY, CI 30n e H,' te. O,HO; IHKO KO,
CTaTH 3a l T n e3Y, O_,HOUIa H,' 1a Kyha \l Oih e .Ja norOCTH,
Kat{ ce cKyn e YI{OnfIHUlI, oml j t! y fJlH 3:1 ; ,[(HO '!l a (' e OfI .la .'la jy Ha nocao. T ojHll a
O'AY Ha rp06Jbe ..:Ia Ko.najy paKY, OCTaMI e ':lapa.: .:la nocap W3Baj y APyro lUTO Tpe6a, a Y
Aa Ha4HHe \10jll1l'CKY l<yfiy, ,n: a OTe lUy KOB4el, Y CT pij e Bp eME: M 'fB au j e nO,la.raH
y rp06 :et{HOCT3BIHO Ha 3leMJbY na 'c:y ca cr paHe UKO Ibel' a (TaaJb 3He Tp effH!l.\ e IH 03r-O I1petJKe H

3a HOlUelbe' MpTsaua Ha4H.80 ce HOOfJJ a. r .l(e je paSIIH.j e nr eHoce r a, OTCKopa, Ha' KO,'II1.l la.
3H\'!H ce ynor.p.e6e ,H HocH.a a ce I1 pece:f< y lIJ I'P OO,bY II 6a l.( e y rpo6, noun o ce: npeTXOI.'I.<H O
H[)CH,lH\la rypHe TPHI1yT 30\1/be Y PaKY. T o ce pa JI nOl1lTO ce Be CTaBe nOK.n<lIlHl1ue no n OKoj
HHKY (BoJbaH}fh). HJIH Ice MOTKe ,O!ll. HOOl.1l a Ha Her ;I,e ax OCTaBe ea ,cr p a,He rp 06a
(er:y-nap:H, BaCHJbeBUH, e\lp,llHH, KPCHO nOJb - e JI 15), a He r .a;e H'X YKpn e Ha r p0 6y (l(pToBa) .
n 'Pe.a: Jl'O,l!a33K cnporB,Oll.,a, y KY}UI rp'IHJYT O.lHI'Hy ff cll ycr \I pTBaUa (\3 0Jb311HH) ,
J'vlI='l'saua Hehe li3HeTH ,H3 Kyhe f lOK y Kyhy He YHecy rpy.lY 3eM:b A I(O !-IH,.:'e YHeTa Ta
rpYJI;a, OH),a 3a 4HT3<BY rO,QHIl Y .a:arra, Hap<Ol!HTO aKO j e y\lPO AOMahHH, !lehe HUWTa Onp aBJba TH,
JIen-HTH Uij,H Ma3aT.H Ha orlbHlUTY. A 33 rO .iHIHY .!laHa II efi HR y KO"I Il flJllTa
(5 0Jb aHah).
e ,1. 15 - iY\OTKe Ha caC;Ke1<1 rpo6y, KPCHO
l\'\pTsaua Hoce <Ha ,IW:,HJ1lHI 3 1 PH 4011eKa: je.n;arl IIAe IIcnpeA, a .!l SlI I1JlY tI033,4H. J-10C3
l
1H ce
'WCTO MeJfuajy .y nYTY, Y nYTY ce aaCTa.ie I=,a)l H O,'l.MOpa. OA ,43JbH,H e f'!l o6Jba 3asHCH KQ<,1H!(0 he
nYTa 33 cTaj laTH, 06H'lHo 3acTajy ABanYT y nYTY, a TP,e!.}! rt y r: <H<1 I'T'I06.'LY, r ; (f10;l 33'craHY,
HOlKe.ll yceKy Kpcr <H a BeKOM ,/\pI3cry H.ToH Ka \lerr . Y cnyuna,i'Y Ha crer.ra I(
UHHOB KaMeH H Ha II-be-MY 3an apa'JY 'KiP t T.
)KeH e 'rIe HJ\rY Y Il1p aT!-bHHa rj:06Jb e, na nH l(a.1l, YMr e )1 eHCK O, YIj'\Y .:! ieTHhH, IbHX
15-20. OBO je 3al1CTa KapaKTepHCTJllIHO tl MO;" HI .ie n.1. vTlluajeM MYC.'lH\1 3Ii :l . }1( eHe h,e n oole
Ot{,la3HT:l1, Ha rpD6Jbe,
HIl:je- IY 06H'l aj y .i(a c.e Y rpo6 Xa l a j()1l H060J!, . A IH, o61l 'laj je ;.(ace Ha
KaA ce u eJlI1Ba n OCJle:\J-bH nyT, Cr3BJb3 HOBarU,. T aj Hoaat.! ,H \1 1) 0' !l O,l1 miHI YIwn
IlHl..\H. OHI1 he lICTO TaKO n,o'KynHTH H neWKHpH!;i! UITO lfX .i' po 6fiHa .IIl !IY: la Ha \Ij:TSa l..\3.
AKO je .ueTe y y KD\ila s eli BM w e Helle ' fO t, I .11.3 Plat j a, oHt{a c e t{eTe
YI{(),na Y (6 e'lUHl..\H), Ice 0':\ OA el Ke ,!l,o'R,a Y3I",)taB!Hll(a, .!laC,Ka !W ){ HO!")"
AKO je nOKO,;H!1K 61j() a.'ltKOXO lrH 'lap, no.:! naB)! y rpo-6y \ly CT3Be 60 Y p 3l(Hje.
nOlllTO ce MPTB3U C11 Y-CHI II paKY, DBaK}! O.l YlwnHHJ(3 n o waKY 3C .\fJb e,
KaA ce flp 06 3a1"j:n a ,H 33BPllJH, on.ua ( .Bl! cIHT3jy e6H II Ke Tafl. a hc n oj eCT l1
f10I' a4y 'h nonHTH paKHjy WTO je cse o l f1 {) lwj HflKOB Kyhe Y np3TtbH.
), 4*
372 MH.ij . C. cPlM HnOUHIi

Kan YKunHHI.\H nOllaa e e rp06Jba, C!laKI! 3a ;J.e.'bD HO,KeM HBepKY on anaTa KOjHM ey l<onaJl}!
H "Y HBepKY (YCfaBJba Ra rp06 y. Ca rp06Jba HAY nOK.o.jHHKOBoj l(yBH Ha Il e. 4epy . npe.na3efi.H' n!='e
KO nOTOKa HJl H IKa,l' Beli JI,ol)y KyliH, n epy pYKe. }KeHa HeKa, KOA Ky li e, P,KH ,Kap a H3 O)Kery H
e.BalOI he 0311HT}! Inp l(!;!{fQ ae6t! no j'eJI, HY ;ldl'llll(Y. 3 a Be'I erpy j e)]' a npeMa 1"O\l e KaKaB
j e .llaH, r j. ,nOICH3, aKO ce 1101' aOeTlL
Y-rOIl Jb eHHI.\ I! , M3!K3!=' o 6H,1 H 11 ICJl YlI3,:'HH, caxp alby j y e H3BaH r p06 Jba O)l.HOeHO KOi l, MeCTa
r JI, e ey H3Bal)eHH H3 BOtl . I -l ehe Y f'p06Jby caXJpa HltrH HH nel1e Koje Hl1j e Kp lllreilw,
AKO je r p!06:bC 6i l Hay, OH,la 0)K3.'l 0Illli cHH H;J. Y 'Ha rp 06.b e ,npB O, APyr o fi Tpelie j y -rpo n o
caX-pa'BIlI. Yli LY JbSJI, H H )heHe. Ha rp06y leBehe H Ka)l.e r a. 11Ha4e He Jl. OHOe e IHHIllTa 0,11. jeJla
H IlHha.
I-Ia Ce,!l,aM H ,ja '[ er J),ue: eT ,uaHa eecnpeM3 ' I UH,li Ha r p!06y. CeM KOJbHBa,
H3Hecy nHh a H j en a, H TO 'ce [mnHje noj e,J,e KO'; L 'l{j:'KB e. Ko je Y MoryhHOC1'H., OH 30Be fl
Ky hH Na H 4er ep ec'II Hqy H TaAa e,e n OC'NI IIJba 3a 6I!r a 'cocj)pa 4aK .H 3a Ael.\Y, HHje
Y () OH' 18jy ,ua <ce npflp elWi ,e Ha [[O Jla
1-1( 11(0 seh on ,l a K,O%C AYIll I-!Or 6p aB a fl <C B'pmH. e
y3 oneJlo 3a OB,e KOJe 6H HH8'-!e 4Hli HO y TOK .' e;(He r,o'AHHe. TaKU 'pa,ll.e ICH!=() :V1 3IllHHj H
( 6 0Jbal-IHh).
r.na'S'liH Tp e6a JI, a 6y,il.C Kaj( npo!)e r O,;(11Ha 0,,( ' Mp r fl nO,KojH'HKa, To CY3a,J,YIllHHqe.
M u ry Aa ce- OAP}Ke fl . aHHj e, npe Her O 1ll,[\01 HC TC KHe 'nYHa rO;l IJ.H a, H 06.H4HO HX ( BH ,'l. p:iKe y
j eereH, 11 8 ce 3,OB)-, fl. j.elceH{ ,I(,e sa. ly)!{ OHHN. Ha IbHX ,Ce 30BY YIWTIHl!,I.\H H 6JII1')1(11 Jj O,'l._ Cil31<O OJ(
nO'3samlX JLOHece no 5- 10 .HlHT 3p 3 1= '3'KHje li lAlYLI1HOr 6paB , 1-0111 )Ke HICKor, Bek npeMa no,1')'
. n O-l<ojH pl Ka . Ky ha Ko .:.a }laj e KOJbe 6paBa H j YIi{' . BpaB ce ne4e, a j YlHe ee CKYBa fl
,!( C.HI. Ha 3a'AY)I(61-IH-e H rH e3 B3.f1'l1, ,a I I 1"H He HHIllT3. Ha rp,ne3Y ,OI Tli').! 3a,u-Y)/{QH
HaMa H.1H 1!3HOCe rt e Haj,npe op,aCH, JI eIII I-I,fi'1.\ H H. eyne LU,b HB , n a TIOc,ne OCTail O. no
C-r a.B .ij,a ce 3aee6H a co cjJ p a .a el.\H II ,lI..aje HM 'Ce :Vleca, CHpa, \IJleKa.
nOKOj HHK MO;'Ke )a ce ,caxr8,HH H y napH rp,or6, OC'06HTO alKO j e r p06.'b Beh TeCHO.'
Y 1l 0.:e,i(liH HM j e caXpmbC!lO II no n<'ceT JIoHl.\a.
r p o 6 .'b a cy yonlll Tc .3aHeMapeH3, na ey 11 6ea Of,pa;(e. Y Ba,eHJbeBI.\HMa ,ey Ha4'H
rJH 11H Kp: ahH nyr npeKO rr 06,'ba ,H nYIllTaGY H KO()'lbe nacy no rp06.'t. y .
O'IllTO l-IHr,'le H \! a rp060Ba I.\PHHX iJ,Hr[' Ha, KOjH cy Hm l a,!l, l!. Cp6H' Bep Y,i Y .13 OHU ,ie,1Y
CBO,; e MpT B3l( e,
PA3Hli Jl.PYfli OI>HtIAJH li BEPOBAtbA
O nlllTa ey Be p,O'Ba'fLa y BYKO,'1J13Ke fl B,; eIll THl.\ e.
je ,BeJl.HKH CT!=!a,X 3JI HX 04Hjy II .na Ce He Hal'p,aHlll e, Ha ra31l Ha 3JIO. Ko Harp:a
Hllle 'HAe cBelllTeHHKY Aa My ce 4HTa \\OJ1.lfTBa. YI .n H H)I, I'- iKeHH Bpa4 apH )1,3 'MY rc a,1beBa CTpaBY.
To je H { a.n. a c,aeBHM 06H41Ha n o.haBa. KatI. ce MaJI O )l, ere HOCH Me!)y eBeT H3!BaH Kyhe, Harapase
f a y n beHO\1 n() H 06pa3 H)la PMJ,H OJl,6:paHe {l ;l.i YPoKa.
'H, H,e-he {l,D. BOjHTIl HHIllT8 O ji, eBoj e CTOK e, na HH .y KO p,H,CTl(1pKBe,
MHo'r o ' e f aTa O Bpe MeJ-IY no M eceI(y. H a np,HMep : aKo cy y nep a omrpa. I!lepyj y
Ila he OHTH eYB aKO cy 3aTy6 8JCTa, 6Hhe KHIll OBflT \Ieoc el( _ YI n O'-!Ulbalbe noc.a OBa Yll e
1ll8Ha ce Me: elJeB fDI cjJa,3aMa_ TaKO Ha n p Dl ep Bep y jy 1\,a I.:e 60Jbe cel1H J\P,no 3a CTpm-l e,
dep aKe ce celje 3a M,Ianll Hc, jecTH hc ra I.\pB. YI eHHH, y p alb KO,1bY 3a >'C TapHHe. HeK}!
)KI11'O 'cejy y3 \I!I,a,EJ, IIHY (naK t1eHIII( a) , a'Jl H c:nl C,l ly mao otl ffi'KHX a je 60.1be Jl. a Ce nO'-!'l-Ie
j aTH 3a cTapuHe (BaCHJbeBl{H). ce He eej,e iJ,Bj eTHc x et!J Tl' ('ce.!l. Mlil.\a npe.'l, npla3HH.K
iJ,lJeT.lof ) .
}KeHe Koj e na'pe ' aJbHHe 'na3e ,iLa HX He ne!= y y Bp e\l e lvleee4eBe MeHC.
YI KOA 0 3'pelbaK(l nO\l pa4el be CYHI.\.a ,ce Y3HMa 1(3U pl) alB np e,.:( 3I-laK 3a (-p6e, a. nOMp3.4elbe
M eCCl( 2 Kao IpJ} aB np :.'l,3!1 K 3a O,lJ,H OeHO TYPK e,
He B3Jb3 a a ee op ax ca.J11I 6:1113)' Kyhe. Ko noeaAH or ax. Bepy j.e ce, YMpeh e Katl Y opaxa
Gy 'l e 'cTu6.10 ,:.t c.oe.1o Kao IllTO je 0.11 ,Je 6c0 Y n o jaey.
Beml'KB lOh 3a 0','J,6paHY 0,:1. YPOKa npHnHcy je ce TlIeOBY n pBeTY. THB'c.oB KPICTHI'i li,wce
Ha ( C 11. 6), >Ke H!(,; e-naBJb ajy )1(eHCK()jo ,!l el.\H Y KOCY (y n,1eTeHHl.\e) TH:c.O'Be
KpcTHhe, KpaBH I{fo'ja ,:I:aj.e JI, 06po Wl eKo YBPl1H' ce Ko.:vu3\i('Hh 11f'JJOIB'HJi' 'Y po'r IH cn-OJba 3a,ij.en.1l BO
HeKH ,fO!ai Y II !Kp Cl'OBe ,H o,u CI( IlHY1'OT Jl Y4elB or KpOBa .ca 03'peHa.
HHKO' HE' Ka3yj e HMa KOIllHlil.\a n4e Jla. YI {lB e ey p aH Hje, KojH cy XTe.nH Jl.a AP)I{e
I1'1 JI C, sep os,wH Aa he y cn exa aKo .i,e;1, HY ,KOlIlHl-tlfY yKp ' JI Y, Ha!)y H jeAHY Kyne,
373 03pelb3UH liJI!! MaI'Jluj Ul!
GleDIi ce ynoTt:'e6.1baBa y .1by6aBHH\! Ka)f(e 'c e: 3aliopllo: MHwa
nojoe.
Mycm-Dfa'HIH roD'BOPeo lAla je ppeX<JT'a y6HTH OPJl a II YI C p!6H a He B2'Jba :y6fITH
o,pJIa. Cp6H rYKY rOJly6e rp,!BFbaWe, a' He n!!TOM e: TO je rpeXOTa (Pe4Hua fl [1aK JJe HHIW).
Ka,ll, 'ce BH.lIiH e'nneT 3MHja, rpe6a HX nOKr'HTH 6 e.TOM YI, n oc.Te llIT:O ro,1l
O,ll, 60ra, ,lI,ooHkew. TaKO Bepyjy \IYCJIHMa'HH. YI H CPOH s e>py;y JJ.a 'ce HeKa rO,qeM a
He .ore YOHrH ,H3 n:ywl(e: nYWKa 6H e,e pa3li W.la (Pe4HU3, f1alw eHHua)'.
O il. rpOMa ce MO')f(e ca4ysaTH, aKO ce CK][()1HH 1I0,1l )J eC KY.
Kat ( ce.1baIK nOtlH,lbe np SO CetjaIbe, npOMeUla 'ceMe II Ka}Ke OnnpI.'IHKe: DmKe, ,.Hj !l a P{)Il.II !
DO)I(e, nO'll.aj ,H H MHWHMa H HaO,1lHoHUH JlPyroj! ft OHAa 6a U fil ,j,eAHY wal(y ceMt!Ha y )({ft
BftUY )fIBOTHlba\la.
Ha KyliHlI TeMe.1b, Ka,']. ce> nOtEH'e rpaA.HrfI Kyka, KO.1be ce Kyp6a,H II T<l06114HO OBa'H, j ,cp
T!p,e6a 'OKP83'Bwr H reMJe.1b ila 6y,'].eo 'Cp, eTIH,O Ka)KY: oKyp6aH;H). - Ka,1l je rpalj ena
KYJIa, y KP'T08H, 'ro'BOj:'H,10 iCe je ,.1I!a 3HJl ,Helle DeTaTH, aKO ce n e Y3HjJ,3 )({HB q.QoBeK. C nm y 8e3Y
2j<JBOjJ,e c::JJ{a ,Ha 'l a3aK HeKHx I{{)'CTH y TeMe.1bY 0,1l 3H)la.
KaA ce nOll:HrHe c,creMe (U1,l.;eMe), 1l. 0MahllH ,ll CYC".l'!! ;(3opOBe M::Jj cTopmr3, Koil! 'c e CT3S
Jbaj!Y Ha - f1 0 WTO ce Kyfia AOB.pWH, np.Hpeljyj e ce '>Hac.e,ibe<c Ha'Ce.1b::Jsa 'ce Kyfia. [1030'SY
ce MHOr!! rOCT!! li CBeUlTeHHK Jl,a ocB e!UlTa Kyky. ,lJ,eUlaBa ce na TQo\1 6y.1leo r OCTH srlwe
Hp.ro o C,;raBH. 6y,n:e S'P\lI o C8e
t
laHO, rOCTli H ,lJ.O,HO'Ce. ,Ua,p ose: Helll'TO rn4 eHO, x,1l.e 6a. n,Hha.
O mb liWTe .uapHBajy
Kan Ce )!{albe flWeHl1ua, a, )I(albY je )({eFl'ClK(', npO')((Hlba,ij Hua je O'Ha Me!)y lb'IHra Ko ja H.i\I'
H Koja npoc.j,eua. !-boj ce yse4(, cnpeM,!! KOJIatI '>K'OBPTalb Aa r a MQ)f(e HaTa liH Ha PYKY.
T ai, KOBDTalb ce O'KHTH H j a6YI<OM. M o'p a 6HHr oJ. IIweH1I4H'a o p awH3.
He Ma 06wlaja rraJOllp 4elba.
Ka.l npH'cnc H08HHa, Tj. KaA ,ce n\='BH nYT Me CH T cro 0;( 1I-10'B{)r 6p alU-Ha, OHil a )I(eHa
33'KPCllH, Ha4.U,H H KPlc'T. HtlI'A,e y J1{yfiH Ha I'pe;r.H, Ka HCTOY.
Ka.u KYK3BHUa I<YKa (nje8a) Ha ;r.pseTY, Tpe6a 3a;tOlyp ,!TH . H nDIY P,efiu OTKI1HYTH
KOP,C OA Tor il'pB'era. T,a:j KOlpe T,p e6a HO'Cl1TH 3a u Cra8.1baHI yBe<l e no,JJ. j ,aCT K.
na he HIHI K1lbHra.
He!j)'oT'KHH..e, ,lI,a 6H pO,i(u,u e, oi<pefiy c e Ha M.1IHfCK'OM Kony: Ha naOlJHHKY, Ha CYXOM KOij,\,.
3a je)laH Be,UjKU KmleH Y ce."l'y KPllCJIBIH 8ep,yje ce Aa je naD C Heoa,
He)laJleKO 0)1, ce;na Pe'l.Hlue je WaXHH KaMeH'\ crPM KpC4H..alJKH or eeK. Ha spxy je creHa.
[1pHlJa ce: 6HO .10R3U H ra!)ao cY,H,ue, na ce 3a KS311Y MY Tl=yn, nOlllTO cy
ileua 0.,lI,6HJJa' PYKe 'u nywK.y.
Kaj J; y D'O.1ba.HHfiy ,HacraHe KaWa.1b p,fiKas,au (P e'r tu is), u,tI.iY H npU8.n a'le .n:euy Kp03 pyny Y
3eM.1bH KOjy je H a'4.U HH.ij a 80.D. a HJIH Kp.03 AP'D'O' K'O.j,e je pa'CJlo H3je,UHa n a 'e paCTa8Hn:0 II on eT

[10K. MHTap CocjJpeHHk J!3 Do.l,aHHfta Jletl'H o jc OJJ. yje.n. a 6e'CHa nca : Ha KO'PH xJle6a llcm:cao
6H IraCTH .loM II )lao 6H TY KOPY a j e noje.!l.e 60JJe CHHK . .D:'pyr.lI JIelJe .()J,JJ yjej la
6eOHa n ea !Ha Taj H-a tll1H .ua naUHj e'HTY :ceKY HeKY )({H)liHUY ucno;J; na .n. ajy jJ,a je)le 6em!
J! YK H ,1la HHxa 1IIH,Pa nape 6c.'JOr JI YK3 KOjH cc ne4e.
CTapau BacKp'cHje H3 f1eT(:'osa Ce.ija 411 U,i( 3MHj !l1,HOr y.j'e.;J;13. YnorpeO.
1
ba8a
HeK), rpasy ,ea '1ynaBHM Iw jO} !-Hf He 3'Ha lDIe:Ha. nOWTO je cTyuaH nO
ea HHWa,i(OpO.\'r. npHsHje j Ha p'aHY II oeraslI .ua 1'aKO CT oj u :M caTa. Y3 TO HAe H 6ajal-be.
rJIa:H:
JI>),6H ,
A )f(eHa 3apa,i(H.
K al(O 3ar aJIH,
TaKO u nOll r a rH\ OKHe (?).
A.ij H Dor fie " aT,Il !
OHa je Aoope "ywc,
Oner fie 106p o 6WfH!
Ty H3rOB,o'pH TP,HI1YT, na 3aXYKHe y rpaflY, H rana je T'YU3. To je HaY4HO OD: HeKor
oe.1baKa HB Kp,C!HDlr nO/l m, ,K'O Me '.,ie 3a TO n.:lanlO ner cjJo'pH-HaTa. BaOKpC I1:je KalKe (1938) Aa je 8ek
H3JIe4,110 ce',lI,aMHaeCT
Y .je.lliHoj, \='YKonHcHoj H3 MH4Hj elJlih i1 ()liO ie ;3ll nfi'l: ,rrpOTf!B KpR(J TOl(n, H:'! Cpe,ll"HIiE;
18 BeK,a. 06jaBJbelll Je y B-X, I1cTQ!'I!-J!lKY 3i! Oil;, 1897, C1' p-. 2811'.
374
Pa P- Hj e j e 6>1 1' 0 y o611 l!ajy lI a e GO/l eCmfL(HI \!l y M3H3CTHP .ila HM ce tI.flTa,
.13 IDl ce Klh H.J'J<C I3 I1.lH I( Ku Ml! ':!l era l\ Y,l H! C e CIJrTeHHK l 3,[1. a OlBapa H1uCYs!!u,e HeKY
KII>'HI'}' na 'l HT3 l-he (jO, I e', IHjJ{), l ynYlll fl! .:.L3 paD- n w r oro.ll,
OnWTH j e oo tf'laj 11 0 EOCRI! )la ce UPKBt' olla,e)" , Y ocaenclba, UrKll a 03PCH: K3
je ITOC.1CJI II..11 !Jyr ocn elUtlHlIha Hos'Qr Kp oBa, On3cHs3'H.a je 11
W' OlJ : l flK Oyl ('[ aHK;, caeha, .' 1lJ1T3H) Onac.vj e KO TO Ha ;,( e l(Y [!'JI'iI rIa eTOliY,
Beli npt' yla 'f'Qy\ e Y LI eM), lt), ce Il e ;l a. nll :lTHO 11.111 cne ha OTa.'oe Kao npHJl Or l(PIKBI1,
Ka. Ce ocaehyje UpI( Sa, T3,la ce u; ena B y KOj Oj e 'IY)I<HIO, fl CBa,KO
.la J o,lle .'\ 0 o!l. Te l(Qwy .1be. T u e 1( 0 illY", a cama.j e! H a'PO 'IIHO 33 ry
11 J1 I1KY ('),l lJJieHO T' rfolaTna. CaM II '13.lHIW npBH p '1"'111 KOLU Y ,y J-13 ]J8 a ,neJI3
1
.
MY3J1lIKH JtlHCTPYMEHTJtl
He:K3 n. a .je n o O.3P CH. J;IOI CL:lm13 6 rWO 1>!'I1 oro r y c 3,1 a r aj ,::( H, Hyla 'Ii ,::(,1+1 8" , <1 ,1'11
ra.:'llfl IH1!lIe Hella : ,fH"t' I , 10 \iX ,ie 20 BC,[(a, ;)r." r aj e cy Oe()OHTO CSH p.a mH ,IT 3I : TI1P 11, na
Ofl ce O,J.Ib'HX rLPaW I1.1n n YKOBH. y3 r ajAe 6f1 ce s ece,11WH Y je1ceH. :bYWTCrb 3
KyKYPY3a,
f Y';/le 11 3pa!)yjy n o C:II1JiLll! KOj H cy T .Ile Bemnl . .Ta caM Bll hao r ye.7': lC je)(HOM eTpy,
a G IYW30 , j f> 11 ea :we cTpY He,
Ynorpe6lb3najy II T3"\IOYJ::e, H TO T3l16 YP!HtY, H wapm j y, Belw, Ta lI6ypm., e
[11;':1 8 H CallY! , ':JI Kyny.iY II It r()'f{'.R _ J f p,l'l:JH, nl'H; wapf'H,ie ce .!I,OCi2!ll lbajy 11-3 nypalIHha. r)l.e e e
113pabY,iy (1 950 r on, l(eH3 IHI 800 AHHapa) ,
C!O'll '1'1\ ITH r:Y,\lCH3r a ce H no j HHl( e . n.ae je ynoTp.e6JbaBaH H ;;or
ea OA W Be (JOBHHe), e npo lek a .ae'Hi'U1l Tp y6e o,a Bp60s e Kape 'ca n HCIW.II o,!
opa ' . He npas e !i X y o.:rpe\j .lIe ,JOHe !ler o fC.I.lX 1<0 xah ,
Pa lill-l .i e cy Il!T aJlIt KO-ilO II Gea RHC"r ;':Yl! ea rall He l t Y3H
l
IKe npa'TlbC: yXB3THnUI 6H Ce 3a py[( e
II y3 ) j; ,HC-liO n cn311JC.
RESUME
L s Ozrenicns ou Maglaiens
L' espace entre la rivi ere Bosna il l'occi dent et le COurS infer-ieur de son affluent droit
- la u nor d, st occlIpe par l a montagne peli elevee d'Ozren avec sa contree mon
tagneuse, Cett e montagne est elle: est consi deree comme une unite geographique,
dont les fl'ontieres orientales et me.-idionales sont for mees par l a petite riviere Tinja et pal'
quelques collines, Aut r efois ioute celte c nt. ree 'orma it allss i une unite administrative, ayant
son centre a Maglaj; c'es t pourquoi les h bit ants sel'bes de cette contree, connus sous le
nom d' Ozreniens (Ozrcni aci), sont allssi nommes Maglaiens (Maglaj ci). A cote de Serbes
orthodoxe , on trouve dans cc pays aussi des mus ulmans - dans les villages le long de la
Bosna et il Suho olj e au boI'd de 1:1 et :; ur tout dans l a ville meme de Maglaj, et
seulement 5 famill es de Croates catholiques - d. ns l e vill age de ces CI'oates sont
les restes d'un ancien g:l'oupe, plus nom br eux a u XVIIe si ecle.
Les Serbes qui habitent les iUages d'OzJ' en, representent un petit groupe ethnique,
forme a l'epoqllc t Ul' que d' immignmts de tOl lS pays, pOLl r la pl upart du Montenegro et d'Her
zegovine, et en moindr e nombrc - d'aut res cont rees voisines. Il est remar quable que ce soit
la montagne et non quelque depression du terrain, qui ser vit ici comme base pour former
un group ethnique, ce qui etai t favor-ise p r quelques facte1.ll's : aucune route' d'importance
ne t r aversait cette mQntagne, une route passait seulement par sa peripherie; les Serbes dans
les villages d'Ozren etaient presque compl etement separes des Serbes des contrees voisines
par une r angee de vill ages musulmans SUI' la per ipheric d'Ozren; enfin, le monastere Ozren
qui etait longt emps le cent.re culturel et poli tique de ces Serbes joua al1ssi un r6le consi
derable dans l a for mation de ce gl'Qupe t hni que. Apres 1878, quand la domination turque
prit fin, l es condit ions polit iques dans ce parage de l a Bo nie changerent cardinalement,
la position des Serbes d'On- n chan ge ausst, et c'est alors que commen<;a la desagregation de
ce groupe ethnique.
Dans cet article 1' auleul' expose le .faits pri ncipaux de l'histoire ethnique et donne un
aper<;u bref de ia vie Serbes d'Ozren: leur economie, les batiments, les costumes, les institu
tions et le rel a ions sociales, les coutum , et les croyances sont decrit.
KOROEC PAOLA
Srednjevjekovne nekropol e okoli ne Travnika
U srednjem vijeku sva okolina Travnika tj. doline rijeka Lave, Bile, Grovnicc i Rij eke
morale su biti gusto naseljene. Gdje su se ta naselja nalazila mi danas nemamo gotovo n i
kakva traga, ta vie, ne znamo ni gdje je leala srednjevjekovna Lava o kojoj su pisali
mnogo a se miljenja ne poklapaju. Ako spomenemo nekoliko sr ednjevj e
kovnih gradova, kao to su iznad Varoluka , kaf Grad) kod Zaselja, Vrbenac_
grad u dolini rijeke Bile i neki drugi kao i neke crkve, iscrpili smo sve to nam je st alo
od srednjevjekovnih Razumljivo je ela su se oko ovih gradova morala nalaziti i
naselja, koja mi danas vie ne moemo lokalizjl' ati. Moda to uspjeti jednom u
nekim m nalazom, a moda to uspj eti nikada, pogotovo ako su nasel j a bila sa
od drveta to je vie ili manje vjerovatno. nas u ovom ne intere
siraju naselja, nego njihove nekropole, koje su [.am ostale kao jedi.ni dokaz o napui::enosti
stanovnika iz vremena samostalnosti Bosne. Tim nekropolama obiluje i dolina Lave, i dolina
Grovnice, i dolina Bile. Mnoge od njih su propale. O n.iima mi danas ne znamo nita,
pa ni mjesta gdje su one leale. Nadgrobni spomenici posluili su za izgradnju crkava
i cesta, a poneki su se upotrebili i za produkciju Time je za arheologiju, pa i za
samu povjest, mnogo toga izgubljeno. Pa ipak moemo da i ono to nam je ostalo daje
dosta jasnu sliku o brojnosti stanovnitva i o njihovom bogatstvu u ono doba.
Mada su se mnogi bavili arheologijom Tra vnika i njegove okolice, rijetko su pominjali
te srednjevjekovne nekropole, kao to je to bio i sa mnogim drugim s rednj evje
kovnim nekropolama Bosne i Hercegovine. Srednjevjekovni nadgrobni spomenik
izraz, koji se i u literaturi - ;, mramor, kako ga lijepo naziva narod, za
nimljiv je bio samo onda, kada se na njemu nalazio natpis .ili kada je bio bogato ornamen
tiran. Bilo je doba kada se vrio pr avi lov na spomenike sa na tpisom. U velikoj mjeri taj se
sistem prakticirao do nedavna. Sada je tek u posljednjih par godina Dir ekcija Zemaljskog
muzeja u Sarajevu sistematskim radom na ovih dragocjenih dokume
nata ove srednjevjekovne kulture Bosne i Hercegovine.
ranije sam uzela II zadatak da i.spitam sredn jevjekovna groblja u okolini Travnika.
Da izvrim dio zadatka sam se na dolinu r ijeke Lave i t o na prostor od Lave
do Karaule, dolinu rijeke Bile do i Gore, dolinu Komarske Lave do
Golea, i dolinu Grovnice uzevi ovamo i nekropolu kod Rostova i u Usljed teh
razloga nije mi bilo zalaziti dublje u pokrajinu izvan pomenutih dolina. Stoga
napominjem da su ostale na karti nepopunjene mnoge praznine, a vjerovatno su mnoge ne
kropole ostale jo i neotkrivene. I sto tako su ostali neuneeni u plan duboko II zemlju uto
nuli spomenici. Kako smatram ovaj rad kao polaznu za dalje prou/': avanje sred
njevjekovnih nekropola u okolici Tl'avnika, sve te praznine tek kasnije popunit i.
A) GROBLJA SA SPOMENICIMA U OBLIKU SARKOFAGA, SANDUKA I PLOCA
Nie opisane nekropole bilo mi je vremenski odrediti, iz r azloga to one do
sada, izuzev nasilnog otkopavanja pojedinih grobova, n.isu bile ispitane. Izuzetak
Batalov grob na Crkvinama u Turbetu, koji je g. 1915 kopao kapetan Ti:ilpi, a koji je
opisao C. Truhelka u Glasniku Zemaljskog muzeja 19lfi i;. st r. 365 i o kome imamo dovoljno
376
podataka. Drugi razlog bi bio taj, to se vecIna nekropola upotrebljava due vremena, vje
rovatno Potrebno bi bilo ispitivati pojedine oblike spomenika, odnosno otkopati
njihove grobove, kako bismo na taj dospjeli do nekih vanijih podataka, koji bi nam
dali jednu podlogu za njihovo datiranje.Kako mi je to bilo to sam pokuala,
da bih dobila bar jednu priblinu dataciju, da sve spomenike podijelim prema njihovim glav
nim oblicima. Tako na nekropolama u okolici Travnika razne tipove nadgrob
nih spomenika, k oje moemo ugl avnom podijeliti tl dvi je grupe, koje bi donekle mogle da
nas uput.e ka njihovom dat il'anju. U prvu grupu bi doli spomenici u obliku sarkofaga, san
duka i a u drugu k rievi. Kako je kri mnogo datuma nego li prva grupa
y
10 JI
b+ '+
)
Pregledna k ar o, rednjevjekovnih nekropola u okolini Travnika
Sr ednjevjekovne n ekropole okoline Tra vnika 377

spomenika, on se i pored toga pojavljuje sa dekoracijom kao i spomemcI IZ prve
grupe. Kako bi ti o oblicima i o ukraavanju kasnije govora, to pristupiti opisu samih
nekropola ih prvo u groblja sa spomenicima u obliku sarkofaga, s anduka i a
u zasebnom odj elj ku groblja sa kr ievima. Kako se na nekim grobljima nalaze spomenici
obiju grupa, to ih morati pomenuti u oba odjeljka.
1) N e k r o p o l e
Poav i od Tr avnika prema Turbetu vidimo da su prve nekropole od samoga Travnika
udalj ene. Zanimlj iv je da mi danas nemamo nikakvih podataka da se u ne
posrednoj blizin i samoga grada nalazila neka nekropola. Mada je samo zemljite bilo veoma
pogodno za stanovanje, jer nalazimo ne samo rimske i pretpovjesne ostatke, iz srednjega
vijeka nije nam ostalo nita. Stoga je gotovo vjerovati da ovdje u srednjem vijeku
nije bilo naselj a, nego ta vie da su povrh samih naselj a i nekropole danas propale. Taj
isti je sa pr vom nekropolom uz Lavu u okolini Turbeta pa i sa mnogim drugima.
1) Brijeg - Na mjestu gdje se danas uzdie osnovna kola, nalazilu se jedna
nekropola. Leala je na platou, se padina sputala dosta strmo prema Lavi, a
koju danas presj eca cesta i pruga. Vjerovatno da je ovih srednjevjekovnih
spomenika nestalo prilikom gradnje ceste.') Danas se nal azi samo jedna koja lei za
padno od same kolske zgrade. udubljenja i humci danas su jedini svjedoci da su tu
nekada stajali i nadO'robni spomenici. Kod gradnje kole kopao se oVd.ie pijesak i bom pri
likom Sll otkopan i i mnogi grobovi , O se inventaru nita ne zna. Po seljaka
su samo kosti, koje su danas uzidane u temelje same kole.
2) Paklaf'cvo - I t a nekropola je potpuno unitena. Nalazila se na maloj ravmCI
preko koje Paklarski potok u blizini ceste. nalazi ovdje jo nekoliko spomenika')
ali su i ti danas nestali. Na toj nekropoli je ranije jedan natpis, koji je prvi
obradio Truhelka
8
). On istire ljepotu toga natpisa u pogledu, koji se oslanja na
gotiku. Smatra ga jednim od najstarijih pisanih bosanskih spomenika i po njegovom mi
ljenju nije mogao biti pisan poslije pada Bosne. Taj se spomenik nalazi u muzeju Dravne
gimnazije u Travniku, a ponovo ga j e obradio i neto nadopunio J. Njegova pret
postavka da nije miljenje da to pretstavlja pokretni nadgrobni spomenik
je sigurna, jer' cijeli spomenik pretstavlja samo dio jednog sarkofaga. ' )
3) Turbe, Suma.r ija - Pred zgradom bive umske uprave, koj a lei zapadno od e
stanice, na malim duguljastim breuljcima, izgleda tumula, ili bolje uzdunih
nasipa, nalazi se v ie srednjevjekovnih nadgrobnih spomenika . po njihovom
brOju, koji se do dananjega dana, kao i po ljudi, nalazila se na tom mjestu
nekada nekropola. Naalost , mnogo je spomenika uniteno ili bolje upotrebljeno
pri gradnj i ce te i okolnih zgrada. ci tira ovdje oko 75 spomenika"), broj koji je uzeo
od RadimskogG). a koj ih je danas mnogo manje. Pred samom zgradom
je sv ga dvanaest spomenika, koji su danas vi ili manje amorfni, jer su bili iz
vrlo troiinog kamena apnenca.. je danas utvrditi da li su se na njima
nekada nal azili k akvi ornamenU, figuralne pretstave, ili natpisi. O tome nemamo danas
nikakva traga. spomenika je svoj prvobitni poloaj u pravcu istok-zapad,
a zbog svoje teina dosta su utonuli u zemlju. Ipak neki od njih nisu zadrali svoj prvobitni
poloaj, n go SLl pomjereni vjerovatno Tragova o siromanijim gr obovima ozna
samo manjim kamenovima u obliku elipse. nema.
Oblici spomenika na toj nekropoli su uglavnom sanduci, sarkofazi i Podnoja
danas nemaj u, ali Radimski govori o podnojima od kriljca'). Njihova
je Iz zemlj e uzdiu se do 1 m, dok je njihova duina do 2.20, a irina do 1.30 m.
') Dr. Jozo S arheologom kroz Travnik, p. o. iz Narodne starine 1930 str. 16.
2) Ibid str. 16.
3) W. M. B. H. IV str. 350, Tab. VI sl. 1; Glasnik Zem. muzeja 1894 str. 779, Tab. II
sl. 1.
' ) W. M. B. H. IV, str. 350 i dalje; Glasn ik Z. m. 1894, str. 779 i dalje. l. c.
str. 16; W. M. B. H. II, str. 365; Gl. Z. m. 1943, str. 233.
S) Dr Mihovilj Vezirski Grad Travnik, Zagreb 1931, sh'. 31.
U) Glasnik 1889, str. 60.
') l. c. str. 60.
378 Koroec Paola
Oko dvadeset metara od gornj e grupe n alazi se jedan nadgrobn i spomenik, vj er ovatno
pomjeren iz svog prvobitnog poloaja. Oblika je sarkofaga sa viim i s tr mij im zabatom, nego
na ostali m. Ni na nj emu nema tragova orna menat a ili n atpisa.
Jo od njega, za nekih trideset metar a, nalazi se dr uga grupa do danas jo
24 spomenika, a koj i su isto t ako ma n je vie dc n s amorfni. I n jihov j poloaj
II glavnom pravac istok-zapad, pored toga to kao i kod rani je grupe spomen ici stoje u iz
v.iesnom r edu. su iz istog kamena t e kao i p rvi imaj u danas usl jed zub
vremena potpuno upl.iikavu povrinu, j ako bez tragova kakvih ukrasa. Oblici su
isti kao i kod rani jih, jedino to im dimenzije variraj u (visina od zemlje 0.56, ii ir. 1.15, du.
1.85 - vis. od zemlj e 0.85, i l' o 0.85, du. 1.40 m).
Sjeverno od te grupe udaljen oko dvadeset i pet metara nalazi se na istom pl ato- u
jedan spomenik, od istog kamena kao i r aniji. I taj je danas pot puno amo r fan.
Za nekih 40 met ara zapadno je jo jedan. Oba su orijentirana tl pr avcu ist s k-zapad.
Svi ti spomenici r aznih grupa zajedno jednu nekropolU, su gr ani ce mo
r ale biti vrlo rasprostranjene. Sadanji spomenici su u st vari samo bijedni ostaci
nekadanje velike nekropole, koj a je s jedne strane pokazivala i bogats tvo, a sa druge
pij etet i sl avu.
4) Turbe. Cvrkvine - Dugulj ast a glavica ogr anl< a Radal jske Kose, koj a se die juno
od nekadanjeg Ugar, a u uglu k oj i prije sas ava Karaulska i Ko
marska Lava, pretst avlj ala je u sr ednjem vi .jeku veliku nekr opol u, koj a je u
svij etu danas dobro poznata. Na ovoj nekropoli n alazil a se gr obnica - mauzol ej voj
vode Batala, gospodara srednjevjekovne Lave i Sane i gr adova i K remene. Mauzolej
je otkopao 1915 god. kap. Teply, na t a ga je upozori o IVan a objavio ga .j e Tru
helka.' ) Po njemu je mauzolej mala zgrada, su zidovi biJl oko 0.70
0.80 m visi ne iznad zemlje. Zidovi su bili iroki 80-85 cm, a ci jela je zgl' ada moral a imati
u kvadratu 5.80 m. Pred zgradom bio je trijem dug 7.20 m, cl i rok 3.10 m , II otvoren
i sa ulazom sa strane. U unutranjost mauzoleja vodile su t ri stepeni ce. Sam mauzolej
mor ao je biti obojen ornamentalnim, r aznobojnim arama. Tr uh elka dalje smat ra da je mau
zolej mor ao biti sV0dom, a da je kr ov bio dr ven, jer nema t r agova crijepova. Sama
grobnica je bila naprama stepenicama pokrita velikom l aporast om n a koj o:i je bio
u obliku sarkofaga sa zabatom. Grobni ca je imala dva dijela u ver tikalnom pogledu.
Otvor ispod 3.40 X 1.87 m ide do 0.80 m dubine, gdje se otvor uava na 0.80 m irine.
Na dubini od 0.46 m nalazila se tanj a l aporasta koja je l eala na osam konzola (pot pora)
uzidanih u donjem rubu. Ispod t e nala zila se tek pr ava robniea, koja se sad prema
dnu iril a do 1.20 m. Dubina iznosi od gornj ega ruba konzol a 2.14 m, a duina r ake 2.20 m.
S obe ue strane na dn u izidane su po dvije kamene kl upe (vis. 0.36, " ir. 0.54 m) i na njih
bio je poloen lijes od mul jike. Za tij elo je is kl esano udubl jenj e 0.27 m duboko, a k r aj gl ave
na gornjem rubu i mala polukruglast a udubina. Grobnica je r ani je bila na. Od
t kanina nije se nita, a od predmeta II e jedino koje n al aze II
zbirci gimnazij e, a na kojima su nekada bili agovi, koji su p r ekrivali
zidove grobni ce i skelet vojvode Batala, koji se II Zemaljskom muzej u II Sar a jevu. Na
.jednoj od konsola nal azi se natpi s sa imenom pokoj nikovim. Oko samoga mauzoleja, kae
Truhelka. bij ae manje duguljasto dvori te, opasano sa svi j u strana i kopanim jar kom.") J o
se por ed ove grobni ce nal azila isko pana i druga, ali opet zat r pana i neupotrebl jena.
'O
) To
j e ukrat ko to kae Truhelka o samom nal zu toga mauzol e.ia 1<ao i n jegov opi s.
Sama gr obnica nam je jo i danas, kao i natpi i li jes Ll n joj . Ali
t ragova mauzolej a nema vie. Jedino se vidi otkop. Pored grobnice nalazi se kamena
tj . podnoje i nadgrobni spomenik, koji su nekada st a jal i na B alovom grobu. I t aj spo
menik je opisao Truhelka, k0ji s r-ravom kae da se ne odl iJ uje.1.I)
Pok r aj te grobnice ili mauzoleja nalazila se jo cij ela nekr opola. Nedaleko nj e n alazi
se jo jedan spomenik prevaljen, sarkofag koji je tu sa mjesta, gdje j e u novije vri
jeme bila s a
C1
r adena crkva. Na zapadnom zaravanku od mauzolej a ima mn ogo hun1aka i udu
bina na koj ima u nekada stajali spomenici, ali o kojima danas nema vi e ni kakvih tragova.
S) Glasnik 1915. st r. 365 i dalje.
' ) Uporedi ibi d str. 365 i dalje.
'0) Ibid str. 369.
" ) Ibid str . 368.
___________S=..:. re::.d::.:nj evjekovne nekropo le okoline T r avn ika 379
Probni .jeakovi lw ji su t u na est gro bova , nisu dali nikakvih rezultata. -
od mauzolej a, isto ta o izvan otkopa, n 3lazil a s e nekropola. I ovdje humci i udubine
mjesto gdj e se grobovi n al aze. U svemu s u ovdje jo dva s pomenika.
J edan od kr il jca, dosta n epr a vilnog oblika, II obliku du. 1.40, ir. 0.59 i debo
0.40 m i drugi od 1 tl obliku sarkora ", a du. 1.40, vis. 0,90 sa zaba tom 1.05 m. Taj
s e ne nal azi v ie na svom. pn robitnom mj es tu, n ego j e prevalj en i vid i z zeml je 0.35 m. Oba
su ova groba prekop ana. Kod prvog je uklonjena od ispod koje j e leal a gr ob
nica usjer' ena u sam kriljac, dosta nepr avilnog, vi e oblika. Dubina grobnice
iznos i 1.80 m, d u. 1.80, a il' o 0.60 m. U gr ob nici j e skelet u stanju sa
glavom n a zapadu, okrenutom p r ema ist oku. Pokojn ik je lea,o na goloj krilj astoj podlozi
na s a rukama opruenim niz ti j el o. I znad s kelet a bila j e poloena daska , ili vie njih,
koja je danas potpuno ugl jenisana. Ta dask a izgleda ni j e pokrivala samu glavu. Uz skelet
nije n ikakvi h darova.
Drugi grob uda lj en neki h 1.50 m s jeverno o d spomenika , istog j e oblika kao i prvi. I
ovdj e j e obli k dosta n epravilan, ali j e r aka vi e elipsoidnog oblika. Nepravilnost.i usl jed
toga to s e kril j ac cijepa tl sloievima. Du bina rake iznosi 1.20, du. 2.25, a ir. od 0.50-0.80 m.
Kao i u r a n.ijem grob u skelet je ovdje 1eao s a glavom na zapa du, na na kl'll.iastoj
podlozi. je u fragmen t.ima . Preko njega nalazil a se danas istrunllla
daska od d rveta (bor, kao i kod (' an ijeg). Ni ovdje n ije nikakvih darova.

O
CI
CI
g a
i..:l
cl e
cl
0 0
r::I
cl
O
cl
<:) D
cl
c::> cl
cl
Sl. l - Varoluk
5) Varo-luk Breuljak nad - U pravcu samog sela Varoluka n.a obroncima
Radalj a n al azi se nia kosa. sa manj im propl anko m obraslim travom, i ikar j em. Na
tom mj est u n alazi se s rednjevjekovna ne k rop ol a. spomenika potonul a je od t ein e u
zemlj u. Naj omil jenij i obli k j e bil o od k ril.ica , bilo od konglomerat a . Drugih oblika
gotovo i nema. U svemu su dva spom enika, s ar kofaga sa zabatom i to (N:ii
hove dimenzij e SLl dliZ. 1.68, il'. 0.'75 i vis. 0.30 m iznad zemlje; drugi du. 1.80, i r. 1.30
i vis . 0.40 m iznad zemlje.) Povrina spomen ika je razjedena, puna upljina, obr asl a djel i
t r avom a mahovinom. Ni n a j ednom spomeniku nema tragova or n amenti ke
niti pi sma. Dimenzije spomenika u obl iku su r azne. Evo nekoliko primjera: du. 1.30,
ic 0,90, vis. 0.26; d u. 1.60, ir. 0.85, vis. 0.30 m; du. 1.50, il'. 0.82, vis. 0.26 m ; du. 1. 85,
. ic 1.04 m. spomenilta orij en til' cU1a je u pravcu istok-zapad, u pravcu sj ever
:jug, a nek oliko ih je i II drugom pravcu. Vjerovatno su oni nasilno pomjereni, jer ima n a
vie mjest a t r agova n asilnog ot kopavanj a.
6) Varoluk Selo - U samom sel u Var oluku na cesti iznad izvora (zdenca) n al aze se
tri n a dg!'Obna spomenika. Dva su zaj edno, dok j e oko 20 m udaljen od njih. Nek a da
su se oni nalazili n a m anjem brelll j k u ispod ceste, II vrtu Sime kasnije su bili uklo
)'l,i eni iz vrta i prevalj eni n a cest u. Dva spomenika SU II ( t liku s anduka, danas jalm
380
Koroec Paola
amorfni . koji je udaljen, oblika je sarkofaga. (Du. 1.48, ir. 0.60, vis. 0.30 m). Na sarko
fagu se na jednoj od duih strana nalazi isklesan polumjesec i rozeta (jabuka),
dok se druga dua strana nalazi okrenuta na zemlji. Spomenici su od Tragova
natpisa nemaju.
7) Ljubica Brdo - od grada na samom obronku na kome stoji
i sam pomenuti grad, mada neznatno nie od n jega, nalazi se danas manja srednjevjekovna
nekropola, usred ume i ikarja. Udaljenost od grada u vazdunoj liniji iznosi svega oko sto
metara. Spomenici se v rlo teko pronalaze, jer su mnogi od njih potpuno amorfni. Pored
toga prokriven i su debelim slojem mahovine ili jo obras li ikarjem, a uz to su razbacani
i na velikom prostor u. U svemu bilo je dvanaest spomenika. su od
kamena, od koj eg je i sam grad, koji sadri mnogo eljezne rude. Kamenovi
su bili dosta grubo Danas je njihova povrina upljikava i razjedena. Svi su spo
menici u obliku cmdulm ili sarkofaga. Ovaj posljednji oblik zastupljen je II dva primjerka.
.Jedan od spomenika u obliku sanduka, su dimenzije 1.80 m du. , 0.80 m ir ., 0.70 m vis.,
lei oko 2.0 m udaljen na maloj padini, sastavljen je i od jedne (du. 2.00, ir. 1.08,
debo 0.26 m), koja j e jer ovatno bila podnoje gore spomenutog spomenika. Opaa se da su
i spomenik i podnoj e nasilno maknuti sa svoga prvobitnog mjesta, jer se na vidi okru
gla rupa, t.rag nas ilnog otk>opavanja. Takav je ostalim, i sa jednim sarkofa
gom , koji je utonuo u zemlju (du. 1.18, ir. 0.53, vis. 0.80 m). Iznad njega, na mjestu
gdje je nekada morao da t oji, nalazi se rupa, koja jasno o nasilnom otvaranju
groba. Spomenici su ovdj e bili jednostavno uklonjeni i niz padinu. Na mnogim mje
stima moemo da vidimo takva nasilna odkopavanja. Ali su ipak svi spomenici, pa i oni,
koji nisu vie na svom prvobitnom mjestu, zadrali svo:iu orijentaciju u pravcu istok-zapad.
Vjerovatno da se II neprohodnom ikarju nalazi jo koji spomenik. Isto tako nalazi se jo
mnogo grobova, po ci j el Oj toj povrini, koji su biljeeni samo sitnim, kamenjem
obliku kruga, ili elipse. (Dimenzije nekih spomenika u obliku sanduka: du.
1.55, ir. 0.85, vis. 0.56 m, du. 1.65, ir, do 0.75, vis. 0.58 m.) Tragova ornamenata i natpisa nema-
Bez sumnje da j e ova nekropola pripadala gradu usljed njegove blizine
i visine na koj oj s e ona nalazi. Po svoj ovdje su se pokopavali dvorjani, sluge
i svi onl kO.ii su s tanovali u gradu, dok je posmrtno mjesto gospodara Batale bilo na Crkvi
nama. Nije iskl.iu;>: eno da su se na Crkvinama pokopavali i vii dostojanstvenici, dok je Lju
bica bila nekropola za ostale.
8) Breuljak vie u Varoluku - Sa lijeve strane Lave uzdiu se, ka<J
to smo vidjeli r anije, dugul j asti nasipi. Na jednom od takvih nasipa, zvanom Breuljak
vie nalazi se jo nekoliko nadgrobnih spomenika, ostaci neka
danje nekropole. S danji spomenici nalaze se na zemljitu Pere Breuljak
odnosno nasip protee se tl pravcu sjeveroza pad-jugQistok, i dosta je uzan. Spomenici su
od svega petnaest na broju. Svi su oblika sanduka, ili sarkofaga. Mnogi
od njih su na podnojima. Dimenzije nekih: sorkofag sa zabatom du. 1.48, ie.
0.76, vis. 0.95 m, podnoje du. 1.75, ir. 0.90, vis. 0.40 m; oblik a sanduka: du. 1.38, ir. 0.75,
vis. 0.70 m. Oko dva metra udaljeno od njega l1Lllazi se podnoje du. 1.90, ir. 1.00, debo
0.35 m. - spomenika nije vie na svom prvobitnom mjestu, ali se i tu opaaju tra
govi nasilnog otkopavanj a. Uglavnom su spomenici orijentirani u pravcu istok-zapad, jedan
sjever-jug, dok je ' edan pomj e ren u pravcu sjeveroistok-jugozapad. Svi su prilil'no
i istroeni , a vidi se da ih je mnogo i potpuno unitenih. lO)
Nekih 100-150 m udaljen od ove nekropole nalazi se neto usred njiva
jedan prevaljen spomenik u obliku sarkofaga. Izgleda da se i ovdje nalazila nekada srednje
vjekovna nekropola, o kojoj izuzev ovog spomenika nema vie traga.
9) Pot-kraj, Mramor.je - U selu Potkraju ispod udaljeno od Lave neto vie
od jednog kilometra, nalazi e ui breuljak u pravcu istok-zapad. To je u stvari obronak
brda zvanog Gr adina. Na tom breuljku, dosta uskom, koji se proiruje prema zapadu, nalazi
se srednjevjekovna nelu-opola sa jo nekoliko spomenika. U svem u ih je danas jo
dvadeset i pet na broju. Orijentirani su upravcu istok-zapad (deset) i u pravcu sjever-jug
12) Po Pere je ovdje prije osam godina neka sa natpisom
i odneena u nekadanju umariju. Gdje se danas ta nalazi nije bilo
utvrditi. On je sam nije vidio, niti zna za nekoga koji ju je vidio, dok je njezin pronalaza"'
danas mrtav.
381
____________S_r_e_d_n...::i_e_v.::.i_ekovne nekropole okoline Travnika
Nekoliko ih je pomierenih sa svog prvobitnog mjesta, dok je jedan izgubio svoj
pravac. Spomenici su od dosta slabo nmogi su potpuno
amorfni. U glavnom su sarkofazi, sanduci, ali irna i spomenika u obliku SamI) je jedan
spomenik izraden zajedno sa podnojem. DUina sarkofaga 1.20, irina 0.55, visin so pod
nojem 0.60 m, - du. podnoja 1.40 m. Ornamenata niti natpisa nema.
10) Potkra j, sjeverno od crkve - Na omanjem zaravanku, koji izgleda kao glavica, a
ogranak je kose zvana Glavica, svega nekih desetak metara udalj enom sjeverno od
crkve uPotkraju, nala,ze se tragovi jedne srednjevjekovne nekropole. J edino humci i udu
bine govore jo za to da su .ovdje nekada stajali nadgrobni spomenici. Neki su bili upo
treblj eni za a neki i za sa me crkve. Najl jepi spomenik, koji je bio na
tom mjestu, jo danas je a nalazi se pred cl' kvenim ulazom. ie od
u obliku sarkofaga (du. 1,60, i!'. 0,80, vis. 0.90 m). Na jednoj o d duih strana nalazi se na
spomeniku isklesan veliki polumjesec, a ispod njega konjanik na konju, je glava
pognuta i gotovo dodiruje rozetu ispod svoje glave. Glava konjanika je izlizana i izgleda da
je bila en face. Konjanik jednom rukom dri u zdu, a drugu je stavio za pojas.
11) Potkra,j. Tisovac - od Potkl'aja uskom dolinom zvanom Mrakov Do pod sti
jene nalazi se jedan nadgrobni spomenik, koji danas ovdje lei usamljen i prevaljen.
Nalaze se tragovi nasilnog otkopavanja. Poplava, koja je 1928 g. dovukla sa ogromne
mnoine kamenja zatrpala je gotovo cijelu do!inu, a v jerovatno i mnogo drugih spomenika."')
je od u obliku sarkofaga. N jednoj duoj strani ima iskl esan pol umjesec.
od ovog, moda oko 150-200 m, pod Tisovcem otkopan je jedan , nad
grobni spomenik, od u obliku sarkofaga. I taj ima na jednoj duoj strani
CJ
o
o
o
cl CJ D O000 DD []
00
CD
O
O
SI. 2 - Potkraj
isklesan polumjesec. Leao je pod naplavinom kamenja oko 1.50 m dubine. Sam grob
nije bilo otvol'iti.") od njega nalazi se moda do 100 metara udaljen jo
jedan drugi nadgrobni spomenik zvan u narodu sanduk kamen.
Svi ti spomenici .ovako usamljeni ne samo da je i ova dolina bila nastanjena,
nego da se ovdje moralo nalaziti i nekropola od koje su nam danas sa"'uvani samo
pojedini spomenici, dok su drugi tokom vremena vjeravatno zatrpani kamenjem, o nam
gornji spomenik otkopan ispod Tisovca.
12) Nekropola ispod De1i1ovca - Juno i spod niti 100 m udaljeno ad lijeve
obale Lave, na manjoj uzvisini - zemljitu Jozaka iz Djelilovca - nalazi se velika ne
kropola sa vrlo mnogo nadgrobnih spomenika (broji oko dvadeset i pet lwmada).
Zemljite je ovdje pokriveno gustim ikarjem, dok je okolina S ikarje koje pokriva
nekropolu j e gotovo neprohodno, tako da je spomenike gotovo Vjerovatno
da je njihov broj kud i kamo Vidi se da su ovdje stajali lijepo jedan uz
drugi, u pravilnim vrstama, to je vrlo rijetko Njihov .oblik j e zatim sanduk
sarkofag. Nekoliko ih ima i na podnoju, ali je utonula duboko u zemlju, a uz
13) U okoln.oj umi n a padinama Glavice4< moralo bi biti i drugih spomenika, ali i pored
najpomnijeg t raenja nije bilo otkriti ni jednog. I pored toga to narod tvrdi da ih
tamo ima, niko danas ne zna gdje oni lee.
H) Taj se spomenik odkopao usljed toga to nam je bilo da se n a njemu nalazi
natpi s, Natpisa nije bilo.
382 Koroec Paola
to jo prekriveni gustom mahovinom. su iz ka, a poneki su i iz
kriljca, mada o ih posljednjih ima mali broj . Na nekoliko spomenika nalazi se
polumjesec ili rozeta (jabuka). Natpisa nije bilo otkrili, jer u i spomenici, pored
t oga to su pokriveni mahovinom, u vrlo tronom stanju. Svi su iz brazdani i puni upl j ina,
a neki ras pali i amorf ni. Orijentacija spomenika je uglavnom Ist l - zapad, nek i su sa
manjim otstupanjima.
13) Nekropola. kod - I ta nek r poln lei ispod Delilovca neto
nije od p rve, uz saDiU cestu. Tu se dana u z ie nekol iko zvane "Didakove
Oko samih i neto sj vernije od njih lei . nekoli ko porazbacanih nadg.robnih spomenika.
Nekropola je mora. a bez s umnje leati odmah i za samih l{ut:a, n a ta nas spomemCl
koji se nalaze n a svom prvobitnom mjest u. Spomemcl su od a neki su
dosta oteceni. Oblika su sarkofaga ili pak sanduka. Neki od n jih sta j , li su na podnoju.
Ta ko na pr. jedan su dimenzije: du. 2.0, ir. preko 1.10, vis. .20 m, lei prevrnut sa
podnoj a na jedno svojoj duoj strani. Da j e nel<.rvpola bila mnogo vi di se po tome to
jedno podnoj e slui kao p rag oko deset spomenika, oPtosno njihovi f r agmenti razba
cani su koj e kuda,' '' ) oko deset ih je upotreblj eno za vie njih je upotrebljeno za
zidanj e ku ' a o nosno za ces tu. - Na jednom spomeniku n alazi se isklesan pl a
polumj esec.
14) Nekropola na Joza.kovim n jivama - Sjeverno od Didakovih n a zemljitu Jo
zaka Luke, nalaze se svega spomenika, a koj ih j e nekada moralo bili mnogo vie. Dok
se jedan nalazi na njivi, t r i su u Mada je ta nekropola danas malena, on a je jedna od
najljepsLh u toj oblasti. Samo dva spomenika su zad rala svoj prvobitan poloaj, dok su dva
pr evrnul a, a n a mjestu gdje Ll leali nalaze se t ragovi nasilnog otvaranj cr gwba.
cl
'"
c,
o
/
oo
o 00
o
Ct .c:;1
0 0:,/ o
?
ci
.
o;:,
cl
""
Sl. 3 - od Didakovii l ispod
J edan od spomenika, koji je prevrnut ima n a figUle. Na jednoj od duih
strana nalazi se sa desne strane ljudska figu r , i vr lo sumarno izra
dena. Glava je nalik na glave kikladsldh idola, ruke su joj savijene prema kuku, dok je donji
dio Cijeli lik iznosi visinu od l m. Kako spomenik l ei na dru oj svojoj duoj
strani, to e n ije moglo konstatirati ta se na n:io:i nahlzi. Na jednoj od uih strana pret
s taVljen je opet ljudski lik sa ispruenim rukama, l oje dopiru do ivice sIlomenika. Lik je
dosta glava, i sumarno neproporcionalno r aden. Na drugoj st rani nalaze se
dvije grane. Spomenik je od oblilm je sarkofaga, n kome su
se nal azile rozet e i polumjesec. a spomenika iznosi II du. 1.35, il'o 0.75,
v is. 1.20 m, odnosno 1.25 m.
Nekih sedam metara udaljen od ovoga, u istom gr mlju, nalazi se drugi spomenik II
obliku sarkofaga i to tako prevrnut (du. 1.70 - odnosno 1.45 - ir. 0.59, vis. 1.40 - od
nosno 1.25 m) iZl' den od
Juno od prv ga na udaljen oko metara, nalazi se sa rkofag na
podnoju od kril jca. Na j unoj strani i sklesan j e polumjesec. Spomenik je orijen
t iran i stok-zapad. spomenika 1.50 X 1. 40 X 0.90 m - podnoje 2.30 X 2.00 X 0.40 m,
a ukupna visina sp omeni];:a sa podnojem do vrha z .. bata iznosi 1.60 m. P odnoje j e
odj el j eno od spomenika.
'") Jedan spomenik lei n a samo.i cesti i upotreblj ava se, kako Didak ]\IIi jat za
, toite, pa i ljudi.
_ _ __________S_r_e_d_TI..:: j_e_v-"-je_kovne nekropole okoline Travnika 383
Net o jugozapadno - dvanaest metara - udaljen od ovoga nalazi se posljednji spome
nik. v j spomenik, kojega su pokuali i potkopavati, je u okolini, a
pretst'wlj a sarkofag (du. 2.40, il' o 1.40, vis. 1.80 m). Tragove ornamentike ili natpisa nema
na njemu. Kao i r aniji je i on od
Dr uo'a gr upa, se danas samo o d dva, gotovo amorfna spomenika, nalazi se za
oko SO-90 m od ove nekropole, skoro na puta do nekropole ispod
lovi spomeniCi lee na njivi Jozaka iz Vjerovatno da su i ta dva spomenika ne
I ada pripadala ist oj n eJ r opoli, kao L ranija grupa od spomenika. Moda je bio t o isti
i sa spomenikom, koji lei od nekropole udaljen svega nekih 50 m u jugozapadnom
pravcu (sj ev -ro- zapadno od Didakovih i to 50 m od ceste). Pretstavljen je u obliku
sanduk n a je gornj oj trani isklesan polumjesec (du. 1.60, ir. 0.90, vis. 0.63 m).
15) Didakovih i Karaul e - Opet se na jednoj padini, moda nekih s to me
tara od lij eve obale Lave usred ume, nalazi jedna nekr,opola su spomenici
izuzev jednog, gotovo amorfnog, svi uniteni.
16) Karaula, kod O mana I - Nasuprot zadruge Osmana na
Karaul e sa li jeve str ane Lave, a sa druge strane polu'aj same ceste, uzdie se
malen dugul j ast breu1j al<, kao neki nasip, od nekoliko desetina metara duine. O dje se ne
kad nalazil nekrop l a, al i su danas smo jo tri nadgro bna spomenika, od kojih je
jedan potp uno amorfan, dok su druga dva j a ko Pretstavljaju sarkofag.
su od a orijentarni II pravcu istok-zapad.
CJ CJ
CJ B



Sl. 4 - Karaul a, kod Osmana II
17) Karaula, kod Osmana II - Sa desne obale Lave, svega nekih 60 m
od zadr uge Osmana i od gornje nekropole, uzdie se manji bre
uljak tl obliku t um ul a dimenzija. Nije da taj tumullls jo iz pretpo
vj esn og v r emena. Na n jemu je jo est nadgrobnih spomenika, koji su od
oSlm j ednog, koji je od kriljca. Iz raden i su u obliku sarkofaga i u obliku
n orij ent Iran i u pravcu istok -zapad. Oblik im je dosta dobro dok im je povrina
stradala.
18) Karaula. njiva i vrt umareve - Sa desne strane obale Lave, ne
dal eko n je, na padini brda ispod puta koji vodi u cigansko naselje, na njivi Cakara, nalazi se
jedan nadgrobni spomenik - sarkofag du. 1.65, ir. 0.85, vis. 0.50 m. Taj se spomenik nalazi
jO n a primarnom mjestu, a je od Nekoliko metara udaljen od nj ega
n alazi se dr ugi Il samom putu prevrnut. I taj je u obliku sarkofaga, a je od
nj ka. Sa gor nj e strane p uta II vrt u umareve ostala su jo spomenika. Jedan je
II obli k u sar kofaga, dok S ll tri u obliku sanduka. (Dimenzije najbolje su: du. 2.0,
ir. 1. 0, vis. 0.60 su od Povrina im je i obrasla
mahovinom. Mnogo spomenika n edostaje, ali se ostalim opaaj u tragovi nasilnog
otkopavanja.
Svih est spomenikaicoji se nalaze n a Cakal'evoj njivi. putu i u vrtu umareve
jednu nekropolu, ko.ia je po svemu moral a biti vrio velika.
i
384 Koroec Paola
19) Ka.raula, na putu ka Cal.arevoj - Poavi od gonj e nekropole, prema jugu, sa
desne obale Lave, ka staroj Cakarevoj neto iznad muslimanskog groblja, nalazi se
jedan spomenik u obliku sarkofaga, izvrnut. (du. 1.50, ir. 0.55, vis. 0. 56 m). Od njega za
oko dvadeset metara udaljena nalazi se djelimii:no r azbijena podnoje n a kome je
sarkofag stajao. Na mjestu gdje je spomenik staj ao vide se tragovi nasilnog otvaranja gmba.
je od
Neto nie niz put, sjeverno od tog spomenika, nalaze s tragovi neke vjerovatno
srednjevjekovne nekropol e, po manjim humcima i udubinama. ni je ni jedan
spomenik. Gornji spomeni k i ova nekropola, nisu j ednu cj elinu.
20) Karaula, uma Sefera Saliha - Sa lijeve strane Lave, II s r ed ini izmedu pilane
kafane Ras ima na jednom obronku gdje je uma Sefera Sali ha, ispod bive pruge
Ugra D. D., nal azi se danas manja nekropola od esn est spomenika i Uglavnom su
ovdj e sanduk , ali ima i mnogo koje su mogle sluiti kao podnoja ill su same
pretstavljale n adgrobni spomenik. Sve su obrasle mahovinom i dosta su amorfne. Spomenici
su od krei'njaka, kao i II ih ima mnogo i od krilj a . Orij enti sani su u pravcu istok
zapad. Tragova ornamentike ili natpisa nema. Govori se, da Sll neki grobovi bili otvoreni
prilikom gradnj e elj ezn ce i to na mjestu gdje je pruga. Po tom t i su grobovi bili
rIo bogati, ali s o samim prilozima nije moglo saznati gdje se nalaze. - Iznad pruge ne
nalazi se ni jedan spomenik, a ujedno nema ni t r agova da ih j e ovdj e nekada bilo.
21) Karaula, Okrugli Grm - Sa desne o bale Lave eto od kafan e Rasima Ka
odmah ispod puta die se obronak zvan Okrugli Grm. Na nj emu, a i na samom pod- .

- ---f--
SI. 5 - KaraIIla, uma Sefera Saliha
nozJu, j e jo osamnaest nadgrobnih spomenik . Od ove grupe, sjeverno U2 obronak
udaljena za nekih petnast metara, nalazi se druga manja grupa od pet spomenika. Jo sje
vernije (ld ove za oko deset metara je jedan, a dvanaest metara sj ever no od ovog nalaze
se jo dva ili vjerovatn ij e jedan, koji je stajao llC1 po t amentu. koj i se sada nalazi pokraj
njega, oba pomjerena iz svog primarnog mje3ta. Izgleda da su svi ti spomenici nekada sa
Nnjavali jednu jedinu nekropolu, ali su vremenom mnogi spomenici bili uniten i, te na taj
danas razne grupe. Uz to su danas odj el jeni i cestom kOj a je ovdje izra
u serpentinama. Spomenici su od i to u oblikU sand uka, zatim
sarkofaga i u obliku Svi su jako i i mnogi od njih su potpuno amorfni.
Orijentirani SLl u pravcu ist ok-zapad, ali ih ima dosta i u pravcu sjever-jug, dok su neki
pomjereni sa svog prvobitnog poloaja.
22) Karauja, Ispod - Sjeverno od nekropol Okrugli Grm prema selu Begi
odnosno ispod nj ih, na proplanku gdje se nalaze njive kao i na samom
putu, nalazi se srednjevjekovna nekropola od i p t spomenika. Kod
ovih spomenika se izvjestan red, odnosno vrste u kojima su s pomenici bili po
stavljeni. j e ovdje oblik sarkofag (du. l.30, ir. 0.80, v is. 0.60; du. l.50, ir. 0.90,
vis. 1.0 111 ; du. podnoj a na kome stoji 2.10 m) . Osi m sarkofaga nal aze e i spomenici u
obliku sanduka (du. l.50, ir. 0.80, vis. 0.90; du. 1.80, ir. 0.50, vi s. O.tlO m). Nelcoliko spo
menilm Sll osim toga i II obliku sarkofaga sa svedenim zabatom (du. 1.5, i r. 1.20, vis. 0.70
m; du. 1.60. il' . 0.90, vis. 0.80 m). su mogle da slue i samos talno ili pretstavljaju
38 Srednjevjekovne nel;:ropole okol me Travnika
podnoja spomenika (du. 2.0, il"o 0.90, vis. 0. 50 m ; du. 1.90, i!". 1.70, vis. 03U m). Nekoli ko
n a m je spomenika nn podnoju. SpomenicI SlL relativno dobr o obxvHni, ali i h ima
i j e pO\Trina. S i su od N poj e
dinim spom enicima nalaze se ol"namenti ili sim maci, kao polumjesec u r azn im polo
aj ima, inko na pr. sa l'ogovi ma okrenutim dolje, na stranu itd. Pored toga n al azimo i l'ozet e,
odnosno jabuke. Tt'agova natplli n neffi<l . spomenika .ie orijentisana II prav cu ist ok-zapad
i sj evel' - j -.g. eki imaju i dr ugi, \rjerov tno pllmjeren poloaj.
23) Karaula, pedeset metara juno od nekropole ispod - Oko pedeset metara
juno od gomje nekropole nalaa se na jednom propll:tuku, u pnWCt prema nekropoli ;, Okrugli
grm .io tri spomenika. Oni ne p r ipadaj u got'njoj nekropoli, nego vj erovatno nekoj drugoj,
.ako nis u bili i samostalna nekropola, jelo nema tragova otklan.ianja spomen ika. J 'dan od n .iill
j e razbij en, dok su drugo dva jo ol-uvana. Svi su iz Na jednom
od n.Uh na uoj strani nalaze isklesane dve gl<lll il , a na sl'edin! dr'vo (du. 1.50, ir. 0,95,
vis. 0.95 m). Na drugom se na kro\'u nalaze n samom gr e benu pol umjesec i dve ja buke
r ozet e.
24) Karaula, kod damije - Na mj estu, gd.i e je danas damija u Karauli, nalazila se
pri j e islo tako nekropola, a od koj e nam je .i o pa.r spomenika bez
iz a ol"ij e.ntiranlh II pr avcu istok- zapad.
25) Karaula, izvor L ave - Na izvor u kal'<l ulske L:1 et n) ispod Karauls l<:e GOl'e, n aao
je Radimsky sedam spomeniita i ro pet od paleo:.>:ojskog kl'iljca, a dva od bjel ulkH. Izrc
s u tl ob li k u sarkofaga (du:L 1.50, il"o 0.75, v is. U.60 m). Radimsky. I ae dn su spom.eni ci
D
fQJ
D
a CJ
D a 000
on
OD
lE!) DO
Dm
o
fi
m

oDD cl
o 00
o
o
o
e

O
o
cl
o
OeF::!
GO
C::J
l
t. 6 - Karaula,
bili dj d irni{'no ukraeni l to- grbovima l ornamentima n<: 11.k na pueve . Vj erova tno da s u
bili to z.naci. kao pol umjesec i r ozet e." )
olcolini Lave ima dalel,o manj e nekropola negQ to je to sa dolin m
- Karaul.ske Lave. Po svemu l l u su spomeni cl upotrebl javalU II druge svrhe,
i e stoga danas ni nema t oliko nekropola. lel>; od el .jeznicke st <l ni ce "Gole" nail azimo
n a p l ' VU srQdnjevjekovnu nekmpolu,
26) Gole, nekropola zapadno od stanice - Od stanice udaljena
j e ok() 70- 80 m , a nalazi se na livadi sa desne strane Lave, tik uz nj ll na vrlo niskom, uskom,
dugul j asiom nasipu. koji prema zap_ du prelazi II "amu t'avniCu. j e s vega
i jedan spomenik, po toj nezn atnoj uzvisini. Uglavnom Sll ovl spomc.n ici II obl iku
a ima i nekoltko sal'koLaga Imj i su amorfni. su bil i od vapn e nca, a nct;:e
i od lu-iljca. Natpisa i ornamentike ne ma.
27) Gole, greblje - Sa li jeve sb'ane Lave preko puta gornje nekropole, neki h
pedeset m et a r;} od ceste uz padinu, nalazl se tl neprohodnom ikar.ill nekoli ko desetina jo _
spomenika. Mnogo ih je j dko got ovo am orfnih, a uz t o 9bt'asIib mah(l
ln) Usljed n i:l e bilo do !.ug mjesta.
lO) Glasn i ", 1880, s t.r GO
386
Koroec Paola
vinom. Oblici su razni i to sakofazi sa ili bez podnoj a, s ' rkofazi sa svedenim zabatom
sanduci. Na jednom od spomenika nal aze s rozete - jabuke. su od vapnenca.
atpisa i ornamentike druge nema.
28) Gole, Bijele vodice - Uz Goleki Pol k, koj' sc uli jeva u Lavu, prema selu
Goleu priblino na % puta sa lijeve strane potoka, gotovo vis-s- v is lVIeg re, nalazi se mali
zaravanak na obronku pl aninskog lanca, zvan Bijele vodice. Tu j e nekada morala biti
srednj evjekovna nekropol a . Narod to mjesto naziva cigansko gr oblje. Spomenika vie nema,
samo tu i t amo vidi se po . koji komad kamena, za tim ima dosta humaka
udubljenj a, gdje su nekada staj al i spomenici.
29) G le, "Supija Stijena - Od sela Gol e a ne to II pravcu, nekih tri
t vrti sata udal j (eno u umama, n al az i se jedna Ilekropol na mj e tu Suplj a Stijena. Tu se
nalazi i jedan natpi s, dosada n epoznat. !R)
Time bi zapadno od Travnika bile opisane ne Topola sa s rko[ zima, sanducima i plo
To je u stvari i n ajbugatij e u dolini Travnik a. J edino bi mogla biti bogatija
dolina Rij eke, ali ne toli ko p broj u nekropol a koliko po broju sp meni ka: od Trav
nika niz Lavu do Vit eza njihov je broj vrlo malen , f. t a vie n znatan, jer su e i ovdj e
spomeni ci upotrebljavali kao rnaterijaL
30) Travnik, klaonica - Kod klaonice, Ll n ivoLl c s te, nalazili II se spomen ici , ostaci
srednj evjekovnog groblja. O t ome n m pie P. A. Hoffel-."') Dan as na tome mjestu nema
vie nikakvog traga o nekadanjoj nekropoli.
31) - Poavi od kamene niz Lavu na kupalite na kriljkama, gdje
je nekada bilo srednjevj ekovno gl-obIje, danas o im ponegdj e ulonulog zemlji ta nema vie
nita. je n a tom mj st u naao j o n ekol ikQ sp menik a u obliku i tragova
velikog st a rog groblj a."") Dva otvorena groba niSl dala nik a kvi h materij alnih rezultata, ali
utoliko v ie bar jedan od njih. On je bio POkl' iv sastavljenom iz esnaes t
tesanih kamenova. To je prvi t akvog nadgrobrwg s pomenika."' )
32) Glavica - U na J ard lskom polju, sa lijeve obale
Lave. nalazil e s u se dvije nekropole. Jedna na tzv. Gl \ici, kojoj su u i
karju jo dva sanduka. dok su ostali spomenici unit en i odnosno odneseni i upo
trebljeni u druge s vrhe. su od vapnenca i r el a t ivno su .i o dobro
33) Jama - Dr uga nekropola bila.i na mj est u zvanom. ,)Jama, u blizini
prve. Ovdje dana nije n i jedan pome ni k . P o p ripov ij edanju posljednjih godina razbi_
jeni su i posljednji spomeni ci. Nekmpol a je morala im ti vie spomenika to se jo zapaa
po udubIj nj ima.
34) Vit ez - Oko jednog kilometra zapadn od rkve II Vitezu je jo jedan
spomenik na podno.iu, kao os tat ak nekadanje nekn}pole.
Uz dolinu ri jeke Bil e ima is to tako broj nekropol a. Tu s u sarkofazi
sanduci rel at ivn.o rijet ki. Stoga to se tu nal azi vil;e nekropola sa spomenicima u obliku kri
eva, o nj ima gOVOt-a tl posebnom objelj ku.
:35) - Od Tijeke Bile poavi prema selu Za bilju, ispod Grbavice, u blizini
tzv. na zeml j itu Baje Joze nalazila se nekada nekropola. Od nje je danas
svega nekoliko nadgrobnih spomenika. Dva sanduk< l ee pokraj same ceste i vie
n isu II primarnom poloaj u (du. 1.35, ir. 0.60, vis. sa podnOj em 0.70 m). Drugi ima priblino
iste dimenzije. Vrlo Sll slabo gotovo amorfni, cl povrin a im j e potpuno upljikava.
Ne to od njih n al aze !;e tr i sanduka, jedan pokra j d rug ga, gotovo potpuno sasuti.
su od grubog (konglomerata). Orij entiran i su u pravcu sjever-jug. Osim tih
bila su jo dva spomenika - sanduka g r n jima.
36) Nagrade - Sa druge tj. lij eve strane Bile, na manj oj visor avni udaljenoj nekih
50- 100 m imamo nekr:opolu sa dvadeset naclgrobnih spomenika, Uz to se nalaze jo
dva potpuno amotina, neobr adena velika kamena, su slui la II istu svrhu. Svi su spo
menici ovdje orijentiran i u pravcu sjever-jug. Nekropol a se nalazi II gustom neprohodnom
.1.0) Podaci za tu nekr.opolu dobi jeni su od i nekog u Goleu, jer iz teh
ni je e moglo d samog mj esta.
II') Z. m. 1895, st r. 53.
'0) L c. str. 9 ilO.
'l) Glasni k Zem. m. 1926, s tr. 40.
nekropol e okoline Travnika 387
ikarju zvan m Nagrade n ie ela Spomenici s u dost a slabo upljikavi
i obrasli mahovinom. su od va pnenc;) . Glavni im je oblik ponekada i na
podnojima, (du. 1. 90, il'. 1.35, vis. 0.40 m ; du. 2.20, ir. 1.25, vis. 0.60 m - cijela visina
spomenikel , Sar kofaga nalazimo amo dva (du . 2.0, ir . 1.05, vis. 0.50 m). Mnogi su to
liko da u gotovo amorf ni. Os im toga ima i siromanih grobova, obiljeenih manjim
k menjem u obliku elipse.
37) A1lbode Gradina - Na li j evoj obali Bile na Gradi.nl, na kupastom breuljku, na
je prije izvj esnog vrem n a, I ako to obj a vljuje dr. Sielsk i, "') u jednoj gwmili sa l jud
skim kostima dvije rn muze i jedan no. Predmeti su nacleni prigodom
ikarj a. Kako d r. Siel ski sam k,,'le, no n ij e nikakva odlika, jer se on pojavljuje i
tl predist or iji, dok mamuze neospor no pripada ju srednjem vijeku. Danas medutim nema ni
kva traga o nekadanjoj nekropo i na tom mj estu, pa ipak je ona mora'!a tu postojati za ta
na eni predmeti. D . se skelet u tumul u, nije ni kakav jer je to
pojava da se r ado upotrebljavaj u grobovi za naknadno pokopavanje. Jesu li se
ovdj e nal azill j ednom i n adgrobni spomenici, teko je danas PO mom mil jenju vjero
vatno sn postoj ali , j r grob gdje sc nalazio pokojnik sa mamuzama, a sigurno da je imao jo
i dr uge darove, kO.ii su se pl'ilikom prekopavanja izgubili, bio j e bar n a neki obiljeen.
Nekropola se moral a prostirati ispod ri mskog rei ugiuma, iznad njiva pok. Nezira Karahode.
38) Dolac ua BiU Obaral", - Sa desne obale Bile, neto ispod same rijeke, na obronku
planinskog lanca kod Dolca, a na zemlji tu nalaze se skromni ostaci nekada ve
like nekropole. Lei isp d mu li manskog groblja, a obi' asla j e gustim ikarjem. Pored krieva,
koji biti u drug.om odjel,j ku, tu se nalazi dana ' i j edan sanduk II vrlo loem stanju.
Tu su se i obi ni grobovi obilj eeni m an jim ka menjem.
39) "i kovo gr blje - U sel u na groblju
zvanom Sikovo gl'eblje nala zila se nekada sr edn.i ev je kovna nekropola, od koje je
samo jedan spomenik i to Sc ndul(, dok s ml adih spomenika u obliku krieva nalazi vie.
40) groblje - od ovog groblja u selu je
Konj evii::ko groblje, koje se upotreblj avalo kako danas t ako i Ll srednjem vijeku. Ovdje se
nalazi nekoliko zanimljivih sarkofaga. U svemu ih j e est sa zabatom, dok se jedan
nalazi izvan groblja pod veliki l'rt hrastom. Ne ki od t ih s arkofaga imaju udubljenja u obliku
ni a ili bolj e u obliku pozno gotski! proGUra ili vj'ata, spomenil(U na Bata
lovom grobu (du. 1.65, ir. 0.68, vis . 0.67 m; du. L77, i!'. 0.95, vis. 0.81 m). Kod prvog spo
menika gornji je dio tako isklesan da daje iz gled krova, koji sa sviju strana prelazi ivice
sarkofaga. Drugi sarkofag (du. 1.57, ir. 0.68, vb; . 0.40 m) ima na uim stranama nie koje
su pri vrhu suene. Kod jednog dr ugog one s u dok je na jednoj strani
jedna uska a na duoj strani polumjesec sa mgovima okrenutim na. gore.
Krov j e i ovdje izraden kao i kod ranijih. Na gornjim povr ina ma nalaze se ili manje
mpe, okrugle i k, o i potpuno male - jedva primjetne. Odvodni kanali kod
udubina govore da su se te uduuine upotreblja'llale za prinoenje rtvi ili libacije. Orijen
tirani su s vi sa.rkofazi II pravcu istok-zapad.
41) - U selu iznad Bile, od konje
groblja, na groblju zvanom Bogdua, su jo tri spomenika (dva
sanduka) , od koj ih su dva na put. Jedan od njih - sarkofag, je vrlo zanimljiv, jer
ima nu i'eln im st r anama po jednu, a na po dvije n ie u obliku pozno-gotskih prozora.
Pri dnu se !leti to suava, a staj a.o je na podnoj u. Vrlo dobro .ie
42) Gora. Gorice - Ispod samog groblja zvanog Gorica,
j e jo 0 10 t r inaest spomenika koji su uglavnom II obliku (du. 1.75, ir. 0.95, vis. 0.30 ml .
I m i sarkofaga od kojih s u neki n a podno.iu (du. 1.80, il'o 0.67, vis. 0.80 m sa postamentom).
Spomenici s u r ela t ivno slabo Orijentirani su u raznim pravcima, kao sjever-jug,
istok-zapad, p i
43) Maline - Neto od Gure na groblju sela Maline
nalazi se jo pet srednj evjekovnih spomenil a li obliku ili sanduka na podnoju
(du. 1.25, ir . 0.80, vis. 0.85 nl - podrLOj e 1.55 X 1.00 m). P rema dnu se taj spomenik suava
(n j egova ir ina na podnoju je 0.53 m) . Na go rnjem dijelu, na horizontalnoj povr "ini, nalazi
.' ) Glasnik Z. m. 1931 , st.!'. ll. T b. XVI , sl. 145-6.
25'"
388 Koroec P aol a
se udubljenje vel. 25X 16 cm. za libacije ili rtve. v i spomenici stoje skupa na
jednom mjestu. Ima ih i takvih koji su se potpuno raspali.
S time bi u pogledu nekropola sa sa t' kofazi ma, anducima i doHnu
Bile, a ostale su samo dolina Grovnice i doli na Rij eke II pr vcu
44) s jev erozapadno od crkve - N to 'jeverozapadno od crk e u Rankovi
na desnoj ob:)!i Ri jeke, kada polje, nalaze se jo tri djelimi no
amorfna spomenika, kao ostatak s rednj evjelwvnog groblj a. Nalaze se uz cestu
Lt neprohodnom ikarju. Nije da se II nj emu nalaz.i jo koj i spomenik, to je bilo ne
dio spomcnika uzidan je po p ipovij edanju mje t an a tl temelje cI:kve.
45) Pod Rostovcem - JU:lno od sela Ran ovil:.a, sa lijeve ooale Rijeke na
niem obronku, iznad same pruge bive Ugar, nalazi se katolirko groblj e zvano
Pod Roslovcem( Odmah ispod n jegCl sa;;uvana j e jo dvanaest srednj evj ekovDih spomenika.
u od. vapnenca, r elativno dobro vuni, mada s u Tlcki II 10i je m stanju. Ima ne
koliko s nduka (du. 1,85, ir. 0.90, vis. 0.t 5 m; du. 1.70, O.BO, vis. 0.50 m; du. 1.63,
ir. 1.05, vis. 0.52 m), zatim sarkofaga (du. 2.05, il. 0. 02, vis . 0.73 m) i jedan s31'kofag sa sve
denim zabatom (du. l.60, i l' o 0.70, vis. 0.50 m), koj i je do -ta otecen . Osim t oga ima i nek{)liko
Spomenici su orijenti rani uglavnom II pravcLI istok-zapad, li otsh.lpaju gotovo svi od
te orijentacije.
46) Potoci Luke - Pravc m prema Opari, .iedno dva k ilometra sjevernije,
sa desne <o bale Rijeke, na mj es tu zvanom Po toci Lu)ce, tl blizini mlina,
je nekoliko spomeni ka iZt' adenih od vapn II a, a ori je tirani su u pravcu istok-zapCld.
o
o
y
o
o
O
SL 7 - Barl! tJ Opa ri
47) Opara - Bare - Na sjevel'l1om di jel u Opare, na lijevoj obali Rij eke uzdie se
omanji breuljak sa vrlo lijepom nekropolom su spomenici ovo
mjesto naziva Jehva (Glasnik Zem. muz ja 1926, str. 40), ali je u bib-ljnij i naziv Bare. U
svemu je danas ovdj e oko pedeset i cst spomenika i vie kamenova, moda
danas amorfni ostaci nekadanjih nadgrobni ka. Po l j epoti se ova nekropola te'k,o moe m.jeriti
sa i jednom u okolini Tr avnika. li ka u oblicima ne postoj i. U glavnom su
ovdje pretsta ljeni anduei na podnoj u i to iz jednog komada kamena. Ti su sanduci
gotovo uvi jek dolj e su n i (du. 1.70, it' o 1.00, vl!;. 0.90 m sa podnojem). Os im toga nalaze se
i sarkofazi, ali u manjoj mjer i. U koli! o su oni radeni sa podnoj m, isti j kao i sa
su uj ecino ic pri dnu se suavaj u (du. 1.40, il' o 0. 95, vis. O.SO m, pri dnu
ir. 0.75, du. 1.10 m a podnojem vi s. 1.15 m; du. UJO, i!:. 1.00, vis. 0.65 m ; d u. 1.70, ir.
0.80, vis . 0.75 - sa p dnoj m vis. 0.95 m). Orijent irani su Ll pravcu sj ever-j ug, svega neko
liko ih je tl pr avcu i tok-zapad, dok neki pa mj reni iz 5\'Og prvobitn g poloaja.
48) Opara - S druge strane Rij eke Ll sa m.oj Opari, neslo jumi.i e od ne kropole Bare,
ima nekoliko sarkofaga potp uno am r fnih. U obUku sanduka i ima ih oko
osamnaest , dok ih .i mnogo ie Ll obl'1 Ll a morfnog l<amen: .
Srednj evjekovne nel ropole okoline Travnika 389
49) Mamula - Na desnoj obuli Rijeke ko Z gr ij a u Mamuli uzdie se nii duguljasti
breulj ak Rijeke i ceste pr ema Op ' i p rekriven neprohodnim ikarjem. Citav je bre
uljak prekriven nadgrobnim spomel1.icima Lt o bWw san duka i krieva . Prvih ima oko sedam
deset i pet, moda i vie, jer n ij e bilo usli d gustog ikarja sve dok ih je u
obli ku k ria sv ga sedam. pomen ici EU izradeni od vapnenca, relativno slabo
vani , a morfni i obrasli mahovinom. Kao i n a svim drugim nekropolama i ovdje su
spomenici obi no sanduci bez ili s. podno7.j ID (d u. 1.40, !'i it' . 0.90, O. fl O m ; podnoje du.
2.00; i r. 1.50, vi . 0.30 m ; d . 1.50, ir . 0.90, vis. 0.65 sa podnojem 0.80 m), sanduci koji se
pr em' dnu suavaju (gorn ja povrina spome n ika 1.47 XO.78 m, kod podnoj a 1.35X
0.60, vis ina spomenika 0.32 m; podnoj e du. 1. 90. iJ. 1.80, v is. 0.30 m), sarkofazi sa ili bez
podnoja i spom enici II obliku o (du. 2.25, 1.20, vis. 0.20 m od zemlje) . T u
je bilo i mnogo siromanih g robova sa l manj im amorfllim kamenjem. Izuzev prvih
spomenika s v i ostal i s u or ijentir a ni II pravcu sjever-jug. Pokr aj drugih zanimljivosti o ko
jima biti govora i kasnij e, na toj n ekropoli je ka manj i kamen, koj i je jednom
bio t esan, a danas i ko j i v iri svega nek ih 20 cm iz zemlje. Duina mu je jedan
metar. a irin 0.70 m. Na sredini ima o uc! ubljenj e 0.36XO.32XO.23 m. Cemu je
sluio taj k amen danas se ne moe .iO sa odrediti , ali ipak postoje samo dvi je
lli j e ,l u.i o k ao podn oj e za spomen ik lt obliku kria, to je skoro
jer bi to pret s tavlj alo prvi te )'ste. VjerOIJatn ij e j e, da se upoh'ebljavao za
pr inos rtve.
I
SI. 8 - Go rnji
50) Rostovo - Jedna od naj ljepih nekrupola nalazi se kod sela Rostova nekih 70-100
m udalj en og od pruge biveg p r Dgar d. d. u p r avcu
T u je ol: lIvanih s to i pet mahom sanduka i esnaest lnieva. Spomenici su u glavnom izra
deni od va pnenca. vrlo dobro i pOl'edanl II vrlo l ijepe vrste . Gl avni je oblik sanduk
s podnojem, zatim sarkofag sa ili bez podno ja. ima manje. Ima dosta i
a mor nih kamenova, ko ji s u isto tako sl Uili kao s pomen ik. Na . tim s pomenicima nema ni
ornamentike, a n i natpisa. Oko 32 spom nika je orijentiranih u pravcu istok-zapad, dok
su os tali II pl' avcu s jever- jug. Neznatan ill o otst upa od ovih prav ca, moda usljed toga to
su pojedini spomen'ci ili pom j ereni.
51) Nekropola i pod - sel a Rostova i uz samu el je
PI'UgU bi eg p!'eduzebl Ugal' na mj e stu zvanom ispod sa desne
obal e lVI utni ce, nal azi se na ra n ici ma la s red nj evj ekovna nekropola od svojih dvadeset i pet
nadg robnika. spomen ika je potpuno a morfna, dok su ostali vie ili manje
Ovdje n alazi mo sanduke, sarkofage i Dva su spomenika na podnoju i to jedan
sarkofag i j edan san duk, koji se prema dnu suava. eki s pomemcl su gotovo kvadratni
kvadri. nadgrobnika je orij entirana u pravcu sjever-.i ug, dV(l u p ravcu istok-zapad,
390 Koroec Paola
a dva prema j ugozapadu. su od kon "lomerata, dok su dva od mramora . Tragova
natpisa ili ornamenat a nema Na samoj nekropoli imJ. i t ragova grobova.
52) - Karaula. - U gornjem u maloj dolin ici nalazi se tumul us,
na kome nam je rednjev.i ekovna n kropeb. Pored sredn.ievjekovnih grobova ima
i pojedinih muslimanskih. Tu ima esnaest spomenika i pet krieva. nadgrobnika je
potpuno amorf na, a ni.ie da su moda odje upoh'ebljeni obil' ni amorfni
kamenovi kao nadgrobnici . Osi m toga su t u i jednostavni grob vi obil.ieen i sa nekoliko
n ih manjih kamenova. Tu od obli ka sanduk i Samo na .iednom se kao
ornamenat nalazi polumj esec. Spomenici su orij entirani u pravcu istok- zapad.
Ak o pogledamo na kartu da .l e najvie danas jn':: \) uvanih nekr opol a, pa i
nadgl bnika, tl kotl ini Karaulske La ' ve, po-'ev od Turbeta. MO:lemo li po njima ;z a
da je tu bilo vie naselj a nego Ji u drugim ln'njevima? Istina je, da je tu VaroI uk
ispod grada, nas ime na t , da je t u nekada morala biti va ro ,
nam se ime nije AJi, kao to vidimo, VarQl uk lma svoju nekropol u ist o kao i sam
grad na Lj ubici i na Crkvinama u Turbet u. Naseljenost je n eosporn' l zapadno od
Turbeta moral a biti veli ka, ali je i , to tako morala biti vel ika i u d rugim kra.jevima. P r a
znine koje mi danas imamo ne jo da nekada bile siromane II nasel.ienosti. Mo
emo opaziti da s u nasel.ia leal a i u l<rajcviJna, su d line bile pr ekri
vene umama. Uzmi mo samo doline Rij eke i Mut nice, koj e su i d:.'ll1as boga te umama,
t eoj moemo da zahvalimo to su nam se nekr opole. U prometnim
kr ajevi ma, tehnici i civ i izn i jskim potrebama one su pale kao r t ve, bez obzira
n. povjesnu nj ihovu vrijednost i l1a pij etet p rema nai m precima, kao nosiocima neka
dan je kulture. To je i glavni uzrok to u blizini prometnih il a ne mo mo na k arti obi
ljeiti kakav zn ak. Sami grobovi moda jo p ostoje na pojedinim mjestima. O i vjero
vatno kakvim pukim bit i
2) Ob lici <;pomenika
Kod opi sa nekropola pomenuli smo uglavnom i obl ike spomenika. Ma koli ko ti spo
meni ci II okol ini Tr avnika izgledal i bew ac'aj ni, u toliko su oni ipak od ogromne vanost i, jer
nj ih se jednom da odredi stal'Ost pojedinih grobo a, p i pojedinih nekr o
pola. Kao to je to sl uilaj danas, t ko je bil o i nekada, da SLl pojedini blici bili obil jeje
svoga doba, a tek \11' menom su se mij en jali. Danas naravno molemo samo da all
kasnije se vjerovatnije sa da odrcdi vijek, poto ' e se ispitati i
sadrin a gr ob va . Dat. i ranje .i e oteano II toli ko, to se r lativno dosta ri jetko II sredn.i vje
kO\rni m grobovima po neki dar. Usl jed toga, bilo bi poll' bno II pogledu siste
matski prekopati st t inama grobova i na osnovu dobijeniJ) rezultat a tek operisati dalje. Danas
.ie takav rad ali je ipak za bil jeiti oblike u koli ko su oni
jelO vremenom sve se vie smanj uje broj n adgl'obnik.a te vrste.
Glavni ol llci nadgr. bnika II okolini T1'a vnika s u dosta iZ1.LZeV malo primjer a.
Tu imamo tip sarkofaga t j. spomenika tl obli ku sa krovom na dvij e vode, t ip arko
faga u obliku S 'l svedenim l rovom, tip sanduka u obli ku pr;:wilne prizme, tip sanduka
II obliku prizme koja se prema dnu s uava j lip kamene
Sa rk.ofazl Ll obhku s' krovom na dvij e vode su .iedan od oblika nad
grobnika u okolini Travnika. Na sebi nemaju izuzev malo primiel'aka nikakvi h odlika. Nal aze
se na svim imalo s 'uvan im nekropolama. Razne u i r azltkujll se samo l.l pogledu
krova, koji moe da bude strmiji ili poloen iji. Sljeme .ie ili vodo ravno il i, 'to je mnogo
blago svedeno. Ti sar kofazi stoje ili samos tal no ili na podnoju, mogu biii i klesani iz
j ednog komada sa pomenikom il i pak zasebno. U posl jednjem moe biii i kamen
Tako imamo nekoliko pri mjel'a gdje .ie spomenik iz vapnenca, a podnoje iz krilj ca.
Zaniml jive sarkof- ge toga ipa nal azimo u Vinicu na groblj u. Tu je kr ov
nagla en i ist upa izn ad samog spomenika, kalco n a ak i na st r" nama. Ta
je pojava ovdje zani mlj iva, jer se takav pr-etstave kr ova ne n al azi na drugim mjest ima
u Bosni. Pa i ovdje se nal aze samo t ri takva n adgl'Obnika. Jedan od njih koj i s toji na pod
noju, l jeme .ie duine 1.32 m, vis. od pod noja 0. 74 m, ima 'Pl'etstavlj ene na uglovi ma i
lizene, te na taj daje jo utisak drvene konstr ukci je. Isti taj utisak da je
nam i horizon talna na jednoj od strana. Ovdje .ie t a di
.ielil a zabat od zida, dok se na drugoj strani ona n nal zl. Isp ct nje nal azi se druga
391 Srednj evj ekovne nel ropole okoline Travnika
ua, za koju nij e j asno, to je kamenol'ezac htio time pretstaviti. Druga dva spomenika veClm
dijelom su utonula u zemlj u i imaj u krov r aden na is ti kao i kod prvog, samo sa
razlikom da ovdje nema p retstaVlj ene lizene, se na i stranama nalaze nie.
U n Bogdui imamo na jednom sarkofagu sa krovom na dvije vode na
stranama po dvije pli tke nie, dok je n a po j edna. Nie su ovdje u obliku
poznogotskih prozora ili vr ah) tj. na gOl'njoj st rani Njihova dubina je oko 6 cm. Spo
lUenik se nal azio na podnoj u i osim tih n ia nelU a n ita n a sebi.
Iste t akve nie nalaze se i na jednom spomeniku sa isturenim krovom na
groblju i to na st r anama, dok je n a nia mnogo ira i polukruna. Drugi spo
menik na istom grobI,iu ima na stra nama nie kao i ova, d k na pre
lazi u zabat i to u obliku dj etel ine.
Batalov spomenik na grobu na Crkvina m u Turbetu spada isto t a ko u tu vrstu spo
menika, na s trana ma su uklesane po jedn' nia u obliku gotskih prozora. Na
se pak n ia prostire po Cijeloj duini i je oblika. Na dr ugim nekropolama
u okolini Travnika nij e zapaen ni j edan ..
grijeiti a ko sve te spomenike st virno i vremenski u isto doba. U stvari su
ovdj e dva potpuno tipa i to sarkofa<' s a i lUi'enim krovom na dvije vode i sarkofag
bez isturenog krova. Dodue utisak is turenog k rO 'a na prvi pogled daju i strane Bata
lovog spomenika, dok ivice s t ' ana da ju utisak lizena. Ili je to samo pri,ridno ili se
namjerno pokualo da se dobij e t.a j utisa k sa ukl esavanjem jednostavnih nia. Tim prije
staviti sve t e spomeni ke li istu periodu, s ti m, da su oni sa istul' enim krovom
moda neto sta riji. Taj arhi t ektonski orna m n a t u Batalovog spomenika je u
toliko jer ,ie taj dati ran i spada u kraj XIV Time dobijamo bar pri
blino vremenski podaiak i za spomenik na Bogdui II kao i za ona dva na
.groblju II Svi oni p adat i pod kraj XIV i XV vij eka, a II
koje razdoblje vjerovatno i nadgrobnik sa lizenama s a groblja. U koliko
on nema p r e ts tavljenih plitkih nia. II toliko ga zaostale spomenike vezuje istureni krov.
Hipoteza da su se Ll gornj u dolinu Bile povukli stanovnici tek kod turske najezde i
njihovog osvajanja doline Lave, imati nikakvog st varnog oslonca, jer' j e i ovaj kra j,
po spomenicima sada pomenutim, bio naseljen i prije najezde Turaka. PO ogl\QnUl0m
broju nekropola u dolini Lave, on j e morao ostati u l' ukama n aeg ivlja i poslije osvajanja
od strane Osmanlija. Dalje moramo uzeti u obzit da j e u tom kraju i mnogo manje ne kro
pola nego na drugim mj est ima. Tu su samo krievi iz kasnijeg doba, o 10
,iima biti govora u drugom odjelu.
Drugi t ip sarkofag II oblikU a svedenim krovom vrlo je rijedak na ovdanjim
nekl'Opolama. Od prvog tipa se l " zlikuj e samo toliko. to ovdje nema pr etstavljenog slje
mena, nego je k mv sveden i vrl o n izak. Spomen ici toga oblika su na nekropolama:
Varoluk Luka, bre ulj ak vie LI Var oluku, Ka r aula ispod Gole,
groblje. Ni na ovim n ekropolama njihov broj nije velik i nalazimo ih po jedan ili
dva komada. U ka kvom v remenskom odnos u st.oje oni sa ostalim sarkofazima teko je
Po samom mjestu koje ti spomen i.ci zauzimaju na poj edinim n ekropolama ne moemo dati
nikakvih Nalaze se ost alim spomenicima, cl nisLl niTi odvojeni, niti
na ivicama nekropola, ta vie nal aze se blie sredini.
spomenik LI obliku sanduka tj. sa I'(\vn om gornjom povri nom je tip sp omenika
na naim nekropol ama vrloo Nal azi mo ga nu podno:iu il i bez njega, i to izr aden gornji i
donji dio spomenika iz jednog komada kamena ili svaki posebno. je ali
najvie vadra nj egova visina, tako da j e u poj edinim teko razlikovati ih od
nadgrobnika u obliku pogot ovo a ko ima ju podnoja.
Zaseban bi oblil{ stvarno pretsta vljao sp m nik lt obliku sanduka, koji se suava pr i
dnu. Takvo suavanj e moe biti samo sa dvij e strane kao i sve Taj tip nad
grobnika nije ba n a na im ne kropolama, mada je na pojedinim zastupljen u
dosta primjeraka , kao je to sa Opa rom Bare. Uvijek se nalazi na podnoju, to
je i vrlo poto bi donji ui dio lako tonuo u zemlju, Podnoje je
vrlo zaj edn o sa spomenikom.
obili, na naL1'l1 nekr opolama je u obliku Takva koja moe biti
razne debl.iine i koja ponekada ne moe da se dijeli od spomenika u obliku sanduka, upo
trebljava se ili samostalno ili na podnoju. Kap i ostali spomenici tako je i ovaj ponekad raden
zasebno od podnoja, a ponekad za j edno s njim, Sve nae nekropole imaju bar nekoliko ta
392
K I\"QCC Paola

kvih spomenika (tu treba odvojili one koji pret ta ' l jaju samo podnoje nekog proptll og spo
rne lika), a ima ih i takvih gdje pr ovladll jc samo taj oblik kao to su Luka u Va rol uku
i nekropoia ispod gdje je drugih oblika vrlo malo ili ih i nema.
Up kao spomenika naao je .J. Petra II gdje
ni.i e bil a iz jednog komada kamena nego sastavI'; na iz esnaest manjih sastavljenih II jednu
cjel inu."' ) Takav moda ni.ie bio rij edak,' ali je za sadu poznat samo taj jedini prim jer.
Amorrna kamenje na globu, mad ono zamjenjuje t.es'l l i mada takvi
grobovi n islI ba' rijetki, pl'etstnvljaj tl za se zani mljivu pojavu. Ono nam za sada ne prua
nikakvih podataka, os im pretpostavke da takvi gr bovi pripadaju m manje bogatom ili
manje staleu. Takva .i c i pretpostavka za manjc amor'fuo kamenje tl
rctveTok t. el ipsu ili krug. da oznJ'ava grobove siromailnjjeg svijeta, Takvi grobovi p r ipa
daju svim vremeni ma
3) O r n a m e n t i lt a
Ornamentika nu spomenicima iz okoline Travnika moe se da je viiie neg 5iro
maina. Tl'uhelka na\'odi da je naao, da je u Bosni svaki trideseti nadgrobnik ornumenti ran
H
) ,
a i se taj ne moe pri nlij eniti nu spomenike i7: okoline Travnika. Tu .i e vrlo rijedak
prirnierak, I<oji i bilo na koji ukraen. - OrnamentIku moemo podijeliti na arhitek
tonsku, fi gLU'al nu i O arhitektonskoj je bilo govora u gornjem odjelu, pa
stoga ovdje na ostale dvije rnamentike.
Figuralna ornamenlika n sal'koruima zastupl .iena je samo na nekim nadgrobnicima .
.redan se nalazi, kao to smo spomenuli , II ispod Delilov a iznad Didakovih
a zemljiSlu Jozaka Luke. Spomenik sam ne lei vIe na svom pr obiLn 'nl mjestu, nego
se n31az.i neto nie na jednoj od svoj Ih strana. Kako .ie spomenik svo.iim dobrim di
jelom utonuo u zemlju to je on ullwpan. toU){Q ela Sll se oslobodile obe . stran, ali ga
nije bil ispravili. Pretstava na jednoj strani pl'etstavlja
l i dsku figuru sa vodoravno tl stranu isprueni m r ulmma, te se na laj dobij utisak
r azapetog tijela GLava lika kao i ostala povrina figure, koja je vrlo sumama i ne
potPlIDO je unitena. je medutim dio desne ru ke sa akom. Sak e
seu do same ivice strane s a svojim Ogl'omnim grubim prstima. Pada u da je
sama iri na ake veta nego li f igura u poj asu. Noge su t.ako saslavljene da imaju stopal a
pretstavlj ena na spol janju stranu. Lik je izgleda bio u neko odi,j elo, koulj u, kO.ia
je padala sJ- ro do kukova - Drugi llk se na[nzl na stnmi . R< den je isto tako su
marno i zahvata dvije lijeve trane, doll:. je o lala prazna, Od prvog lika ova.i
se razlikuje i po samom poloa.1u ruku, koje s u kod ove ])retslave savijene j sputene na
nie, ali se ne oslanjaju "la bokove. Glava je ovalna i na SI-edni l1ca ima samo konimo is
n.ie - nos (takav tip g1nve I s nli l{ikladske idole). Donji dio tijela je
ali izgleda da noge nisu bile pl'etstavljene. Kakvo je imao ovaj lik te)w se moe
odrediti. dok slu"aj sa likom na (-elnoj strani je vjerovatno lake objasnlti, jer takav
ni je ba ri jed k. Javlja se vrlo kod krieva tj . II kasnije doba, ali znamo primjera da
se l iudski lik sa vodonwno ispruenim (razapetim) tukama nalazi i na nadgrobnicima u
obl iku Takav navodL Tl'Uhelka II Scili Mi1l1vl(;ima u lJabarskom paHu."") Samo
jedan .i asno pl'etstavlja ljudsku figuru sa jasno glavom i rastav1i nim no
gama, a drugi su vie stilizIrani, tako da se ne zna da li pretsta....ljHju ljudsku .figuru lli
Truhelka naginje miljenjU da su ovdje ipak ile pretstad)enc ljudske figure, kOJe su se II
nekim u kri. To njeg vu mIljenje je donekle i opravdano, jer mn ogi
od likova ne daj u utisak. kria, mada nemaj u nikakvih ljud klh tlznaka. Takve pl'etstave po
nemaju nikakvog jer se pribliuju \jud.:;kom liku. te usl jed
toga otsl upaj u od t;rkvene tradic.ije. Dalje ne detinir niihovo Pretpostavimo 11 da
.ie II takVom I'azapetom liku zamilj en bio pol .ojnik, nen nam se pilanje uslied je
onda na mnogLm spomenici ma toliko stiliziran. da gubi potpuno svoj forme i da Iz njeg, na
,.) Petr L c. st r . 22, sl. l; Glasnik Z. m. 1926. str. 40.
" ) VJ. M. B. H. m, str. 420.
"") J. c. str. 241.
oo ) L c. st r. 421, sl. 42-45.
"' ) 1. c. str 420
393 rednj e v,lekovn

st ne kri. Radi toga m i smjeti o dbaciti zm ni lc d krieva,
kao ni kod pretst va sa ljudskim rukama kaje II r ' za pe te. Ov kv..l p 'etst ava ne moe biti
omamentalnog l.;:araktera, dok je smisao mor ao i ak biti d'.!bl .i i. Likovi koji pr tst avljaju
pokojnika, ka neku vrstu po treta, vrlo su na spomenicima. PI) nekada i sam natpis
to objanjava, to kod nas nije Sama r azapetih rl! ' u je i slIvilie markantna,
da bl mogla slui ti ornamentalnim pobudama, tog j e moda dosta vjerovnina, ma da smj ela
pretpo t avka, da on neprirodnu smrt ili rtvovan za vjeru ili za domovi nu. Dak.le,
nek u vr t u i heroja II isto vri jeme, a to bi bil o okaralcterisano ba amim raza
p t im rukama. .Jednu stvar vdj e moramo a to je, da . ne znamo iz kn.ie vr emenske
periode su ti spomenici. Jedini poda t ak koji znamo jeste, da se takve pretstave nalaze i na
krievima koj i su nesumnjivo iz kasnije periode. Po svemu izgleda da likovi na iz
na Dabrovom polju pretstavl jaj u pr elaz izmedu onoga n a snrkofagu i on ih na kri
evima, jer se kri sam po sebi nije mogao r azviti iz sarkofaga, d k jz ploi'e mno" o lake.
Oznaka je n a plon bila prvo u obli ku l judske fi gure, a vremenom se stiliz.i.ra h . r a
nije bila poloena, a kasnije je dizana okomito na sam grob. Sama pak IigL1ra stiliziranog
ljudskog lika tl oblikU kria dala je pobudu za kl esAn.i e cij le u obliku kria U dr ugom
odjeljku jO nekoliko fakata za potkreplj ivanj e ove hipoteze.
Kako se l judski lik na naem spomeniku nal azi na sa rkofagu a ne na kao oni
iz to bi se s pravom moglo zamijenit i i n.iegovo II ezu sa krii..evima, od
nosno nj egovo dat i ranj e u j ednu periodU. Poto .i e na l ik ovdj e ipak toli ko izrazit
i u vezi sa likom iz pa i sa nekim krievi ma iz okoline Travnilta, to
kasnije vidj eti , to biti pravilno nj egov.() u vezu lS k r ievima, odnos o da ga
dati..ramo u ml a(lu pel'iod'J. kao to su se spomen' ci u oblU, u nadgrnbnih upo
treblj avali ranij e Ll dubok-om srednjem vij ek u, tako su se i sarkoiazi mogl i upot rebl j ava ti
i u l<asnij e doba. Strogo uze v oni se upot r blj ava.iu jo i danas, moemo gotovo sa
neznatnom promjenom oblika u kotlini Skoplja. "' ) Radi l akeg prenaanj a oni II iznutra
uplj i, ali su iz jednog komada kamena, a zovu sc po selu Divlju dlvljan 'ki
Drugi ljudski lik na s trani sa ru kama savi j enim i. . plliileni m nanie do ada
nema analogija na drugim bosanskim nekropolama. Moda j e tome -riva i s u ie sumarna
pretstava kao Ruke na poj asu figur e, aH bolje nego
li na; e, nal azimo na jednom spomeniku. - izmedu sel a Smrtita i Vj eternilca lizu Ro
gatice." ) Ova fig ura je kud i kamo bolje nego II naa, ma da jo uvij ek do- ta su
marna. kod {)be figure su savijene r ul e, ali dok s u kod one poloene na boko
vi ma, nae lebde u zra ku, kao i kod jedne dr uge iz Selj ana kOj a .je isto tako sumarno r a
c1ena:") Do sada nam n ij e poznat izr ade gl<l ve. Vrlo su glave bez pretstavljenih
detalj a, .l li kod ove nae je i sam oblik vrlo i nas na nevj ;tinu
umjetni ka kl ara. ta ta fi gura u stvari prets tavl j a, da li ima ili je to
portret pokojnika, ili st a vie imamo ovdje, t o je skor o nev.ierovatn , samo dekorativno
osta je nerij eeno.
Drugi spomenik ':la kome se nalazi figur Ina pr etstC\va nalazi se pred ulazom II crkvu
u PoLlo'aj u, cl nekada je stajao par desetina mebra sj everno na malom za ravanku obronka
Gl avice. Tri .s u strane ovog nadgrobnika ornamenti l'ane, a :;amo na jedn j n al azl se lj udski
lik. Ispod n10 velik<Qg polumjeseca, koji prekriva ij el u scenu. nulazi se k on janik.
Li.k je vrlo izli zan, tako da SlI poj edine pojedi nosti nestale. Kon.ianik desnom r ukom dri
konja za uzdu, a lijevu j e st avio na poj as. Gr udi i glava izgled' da su bile pretstavlj ene en
face. Konj je pl'etst avljen u pokretu sa desnom prednjom i desnom stranj rtl
nogom, ko:i e su podigr.ute. Vr at mu je j a ko savinut i glava sagn uta tako da nju
;kom dodir uje !'ozet u - ja bulm, koja se nalazi ispod nje. Vidi se da j scena donekle
usiI.i ena radi pomanj kanja pokreta uslj ed toga to je prvo bio isklesan pol mnj ec i rozeta,
dok je scena kon j anika tek kasnij e koda su pr a d a znaka bil dovrena. Rad
utisak, da je umjetnik-klesar morao silom umetnuti konj an ik a izmedu polu .i seca i rozete.
Pretstava je stavl jena na desnu poloviclI t r ane spomenika. polumjeseca i
scene sa kon j a nikom iznosi 0.56 m, dok visina konjanima sa konjem 0.58 m. - P reb t::'lve
konjanika ni su rijetke, a poto nam ne bi mogl e ni u t.o ni navesti
"' J Glasnik Z. m. 1929, str. 109.
' 0) W. M. B. H. II. str. 320, sl. 9.
'0) Glasnik Z. m. 1895, str. 354, sJ. 19.
394
Koroec Paol a
analogije. Vjerovatno je da j e ova scena pret stavljala pokojnika, sigurno u ratnoj
odori na konju, te je prema tome to jedna vrsta portreta, ako smij emo t a ko da ga nazovemo."')
ornamentika je malo o d arhitektonske i figw'aln e, ali n i vu n e su
u velikom broju. I mamo pojedinih nekropola na kojima nema n i jednog zna ka, na
nekim opet samo po koji. Cak ni izbor nij e velik. On se s vodi na rozetu ili jabuku, kako
je neki nazivaju, i na polumjesec. Vrlo rijetko ih skup a. Motiv grane sa s piralnim
zavretkom nal azim u svemu n a tri naclgrobnika. P r vi j e pomenuti spomenik iznad
crkvenog uLaza u PotkTaju, na je stra nama Pl' t stavI.ieno st ablo, koj e ' 12 grana
u tri grane. Sredn j a, koja izbija vertikalno iz t a bla s a dvij e vertikalne ukl es;Jne k anelure,
neku vrst u snopa od tri grane, koje se p al" lelno uzd iu i sve t r i zavr avaju zasebno
nekom vrstom k r nje. Sa svake strane stabla izbij a po j edna grana. One se koso uzdiu i
spi r alom. Na drugoj j strani, ko ja j c neto moral a je biti ista pret
stava.
Drugi tako spomenik je onaj opisan ispod sa figuraInom pret
stav{Jm. Dok se na j ednoj strani n alazi l judski lik sa r a zapetim rukama, n a drugoj su
isklesane dvije grane, koj se uzdiu iz podnoj a, skoro vertikalno, a pri vrhu
se polukruno savij a ju.
spomenik nalazi se na maloj nek ropoli n ekih pedeset me t a ra juno od nekro
pole s p d Tu s u n a jednoj trani pl' et stavlj ene t r i grane, koje se diu verti
kalno iz zaj podnoja.
Vrlo poj edi ni s piralni ornamenti, podrij e tlo bi bilo potrebno t r aiti mnogo
vijekova prije postanka n aih nadgrobnika, imaju dekor ativno a moe se
da su dos ta na sl'ednjevjekovnim nadgro bnim spomeni cima. Truhelka ove motive smatra
kao ornamentalne motive, "") t e bi prema tome smatroo k ao t kve i nae. Truhelka je
ovdje pogrijeio, te taj motiv, u koliko on dola zi izraen kao kod naih par p rimjeraka,
dublje, vjerovatno kao to ga imati i motivi polumjeseca i rozete.
ponovo gdje se ta dva poslje dnjo moi iv a sve n alaze, jer je to [(-od opisa
nekropola a iz vidimo, da se i oni dost a rij etko nalaze.
Protiv dekorativno g tih p r etst ava o' ovori sam n j ihov poloaj kao i
njihova rijetkost. Ak bi cilj umjetn ika-klesara odnosno k ako se on sam naziva II nat
pisima, bio .!Zolo uk raavanje nadgrobnika, onda ti. motivi ne bi dol azil i, k ao to j e to
kod n a ih, samost aI no, nego u vezi sa drugim ornamen tima . '1j es to tavl janj a isto t ako ni.ie
stalno, jer se nalaze na kro vu, na bilo kojoj dt'ugo:i sh' n i, bilo pd vr hu ili na sTedini
ili kom drugom mjestu. Sve to govori protiv toga da s u sluili k ao ornamenat. K 'ieva na
naim spomenicima, ako odbacimo lik sa raza petim luk ma, nem .ffiO. Isto tako nemamo ni
pretstnv u ma a k ao n i' druo'ih motiva. Mi se ovdj e zadra t i s mo na nc,gim motivima
da bismo ih poku ali definirati , II koliko je t o d anas
Truhelka odbija, da bi se na sredn jevje kovn im bo anskim na dgrobnicima
mogao bil o k akav znak ili sadra ' a u pogledu smrti. Kao podlogu
za to svoje tvrd n je oslanja se na to, da se n a s pomcnicim< p retstavl jaju veseli momenti iz
i" ta umrlog, ka to j e lov, turniri . pl es i dr. Dal j e, n a neke n a tpise epigr mima,
po kojima izgleda da je smrt samo . ivotnih muka. " ) On i sam kri koji se
pojavljuje na spomenicima s matra ornamentalnim, a ne znakom. "')
Wilke. naprotiv, ba o polumj ese cu na bo- a nski m n a dgrobnicima dolazi do za
da ne sa lTlO polumjesec i spirale, a zatim i lj iljan, ima.iu
smrti i to ne samo u starija v remena i na t im n a im Vjerovatno, po
njemu, da lele a r nije det ai jno zn ao _ An alogi je n avodi n e samo iz svih
r eligij a, gdje j e mjese c boan stvo smrti, nego zalazi II p rei s t ori j u. Ljilj an i s piralu dovodi
'l ) u svom putopisu (Bosanski p rijat el j IV str. 109) pominje da su se n a jednom
spomeni ku u Malinama vi e Gore, nala zi1i f igura ini lik ovi ivotinja, i to l ava koji se
propeo, a ispod njega velika zmija. On smati'a OVll prets t avu "rbom. sam
nije vidio ovu p retstavu, kao ni one na oj Gori na Gorici , gdje je toboe bilo grbova
Bosne, krieva itd.
"") W. M. B. H , III, str. 410.
:>3) W. M. B. H. III, st r . 418 i dalje.
.") l. c. str. 420.
3.,) Glasnik Z. m. 1924, str. 27 i dalje.
___ ___ _____ nekropole oi oi ine Travnika 395
u vezu sa boanstvom mjeseca, a preko njega smatra da su simboli smrti i nada 1.1 ponovno

Miljenje Truhelke moramo da odbacimo uslj ed toga to se znak k ria i polumjeseca
ne n al azi samo na sarkofazima bilo kojeg .oblika i n a krievima, ko.ii Sll kasnij eg vt'e
mena, a gdje su dospj eli sa starijih spomenika. Scene koje on navodi nisu jedinstvene poj ave
ba na bosanskim nadgrobnicima, ih n a grobovima mnogo st rij im, ka.o to su
egipat ld i vavilonski , a zatim na i rimskim stel ama. Sve t e scen e su u vezi
sa pokojnikom i pretstavljaju momente iz njegovog ivota . Isti je i sa naim spome
nicima. Kolo, turniri, lov ne pretstavljaju faze iz svakidanjeg i vota, n iti su moda
znak radosti to pokojnik naputa ovaj svijet, nego su det alji iz njegovog ivot a, ili n agla
en e pretsta ve onog, se on bavio, u koliko pr ikazivati pojedine radnj e, kao
to su turniri, a vjerova tno i lov. Sve to je prestavijalo zanima nje vie kast e, tj. plemstva,
te se time plemenito podr ijetio pokojnika. Razumljivo je da !>e nekada n al aze i
scene koje n emaju nikakve veze sa pokojnikom, to j e vrlo rijetk.o, i stoga n e smi
jemo takve da prenesemo i na sve ostale pretstave. Ost ali znakovi kao to su drvo,
odnosno ljiljan i polumjesec k ao to Wilke pravilno dublje zna
mada se kod prets tava izgubio pravi smisao i ti Sll mot ivi ost ali samo kao tradici ja.
Ipak i ta j biti manje vjerovatan. PolUmjesec, koji pret.st avlj a boanstvo smr ti, moe
na n a im spomenicima pretstavljat! smrt odnosno zagrobni ivot i kao taka v je na sval i
nekada i kod nas smatran. Grana ili ljiljan pretstavljaju isto tako simbol ivot a tj. zagrobnog,
to bi potvrdilo Wilkeovu hipotezu da je on u vezi sa polumj esecom.';') U naim
veza mjeseca i l jil jana potpuno je nestala, mada potonj i na spomenicima
zagrobni ivot. - znak, kojega ni Wilke, pa ni Tr uhelka, ne objanjava ju,
j es te rozeta ili jabuka (rijetko j e pl'etstavljena sa tj . v ' u vijek kao pl a
polulopt a). Kao ornamenat nije sluila pogotovo ako se n alazi sama, a pored
toga n e smijemo zaboraviti da je i n a kri evima. Stoga ima simb
ali ovoga puta ne mjeseca, sunca, dakle ivota. Na nadgl'Obnici ma ova j simbol
ustvari produet ak ivota poslije smrti, odnosno zagrobni ivot , isto t o ga
ima i drvo koje se grana tj. ljiljan.
4) Z. r t ven i e i
Zrtvenika II pravom smislu rije!:i na naim neprokopol ama nem 111.0. P a ipak imamo iz
vjesne znakove koji nam da.iu slutiti da su se i tu prinosile i rtve, kao "to su se prinaale
na rimskim i ;; taroslavenskim nekropolama i kao to se prinaaj u i danas pod tim
ili onim u r aznim vidovima , kod raznih religija. Kakav je bio !"i t us kod prinaanj a
rtve II srednj em vijeku, u tome danas nemamo nikakvih podataka. Uopte do sada nije ni
bilo zabilj eeno, da su se rtve prinaa le, k ao to u tom pogledu nis u pomenuti ma
kakvi podaci na nekropolama. P a ipak nas dovodi do t oga i samo vjerovanje uzagrobni
ivot izraen raznim znacima na samim spomen icima. Svaki prekid pre
ostalih ivih i pokojnika II toliko je nevj erovatan, poto mu se po tavlja sopmeni k, njegov
stan posli j e smrti koji ima izgled sarkofag sa krovom na dvi je vode - obitavalit e
ivih. Potkrepl juju nas u tome i razne scene izva j ane na spomenicima koje pr et stavlj aju mo
mente iz nj egovog i vota, a koje nisLl tu stavljene samo za gl edaoca nego i za pokoj n ika,
t a v ie u p rvom r edu ba za njega. Taj je ostao iz davnina, mada u srednj em
vij eku moda nisu bili svjesni toga. Sjetimo e samo egipa t skih grobova. Zar nis u t a ko pret
st avlj ene scene iz ivota pokojnika, dalj e scene iz n jegovih slavnih djela. Sve je lo
zatvoreno, drugima, dakle jedino i samo za onoga, kome je t o tj. po
kO.iniku. Oni su da vali u grob jela i na z,idovi ma naslikali likove njegovih blinjih itd.
jer su smatrali da dua prebiva pored mrtvog ti.iela. Hipoteza bi bil a i suvie smj el a, kada
bismo htj eli tvrditi da sve to ima veze sa naim spomenicima. P a ipak i u ovome ima ne
to danas ne moemo definirati. Zar se ne stavlj a jo danas pokojni k' u u gr ob nj egov
nakit i sl. pod vidorrl da je to bila njegova svojina, a u stvari sa j ednim ukor'jenjenim
prastarim upotrebe posl ije s,nrti. Na p r. i sama kod Slavena je
samo blai nekada krvavih rtava. Tih nekoliko nabal:ani h primjera daje n am samo
slutiti isti i kod naeg bosanskog srednj evjekovnog stanovnitva.
" ) L c. str. 53 i dalj e.
390 Koroec P<wia
Rekosmo da pr a vih rt venika nemamo, ali ipak ima mo na t r i groblj a, mj esta gdj e su
se pr inosi le r tve. U dva bio je to je:inost avno sarkofag, l-aa illo je pr imj e r iz Ma
lina i na om gl'Oblju u Dok .ie u Malinama na gornjoj povl" ini spomenika
uklesano samo jedno udubljenje, na grobl j u na krovu sarkofaga imamo
jedno udubtj en je 9 X 9 X 4 cm, dalje n a dr ugoj strani lu'ova .iedn duguljasto
tvrtasto udubl.ien je 13 X 3 X 2.5 cm sa .iednim od '.::)(inLh kanalom koj' vodi do ivice k rova, a
zatim i jedno ok rugl udublj enj e 13 cm dub 4 cm i on sa odvodnim kan lom. Pokraj
ovih velikih udublj enj a ima i nekoliko manjih do 3 m II prei'niku i nekoli ko deset ina
potpuno malI h j edva primjetni h. Nema sumnj e da su udubine luile za mCida
za prinos vi n , j er nam o t ome dovoljno jasno govore odvodni kanal!. Tee nam.i objasniti
u koje S1.I s\rr he sluile ITl l e udubine. Razbaca ne su svuda po luovu spomenika, a u dvije
nepra ilne nalaze se i okrugl e udubine. Na jpogodnije bi . bile za stavl janje Ova
pretpos t a vka izgl ed a dost a mjela, ali nije ni sasvim - P rema s ' emu bi ova dva
spomenika koj a su post avl jena pokojnicima ujedno luil a i Itao hl enici za pr inos darova od
nos no rtve II pokojniku u pr enosnom smislu, a u pravom za prinos heart. za zagrabni
ii.vot. Je ino pi tanje koje n m se s mo po sebi jeste. da nisu te udubine moda re
centni j e i da bi mo ih ka takve morali pripis ati n ovij em V1.emenu. Po SVern l! sude i vjer-o
vatni.i " bit i pIva hipoteza, jer tragove ko.ie je zub vremena stvorio na ci jelom spomeniku
nalazimo i II t im udubina ma. Time ne elim reb da su one nastale Itad i s m spomen ik.
ali 11 svakom ne dugo za nitm.
Vrlo zaniml j iv .ie spomen ik sa nekropole u l\lamuli k d Zagrlja, a koj i moeril:o
kao rtvenik j edan kameni blok, danas skoro sasvim i utonuo u
zemlj u, 1.0 X 0.70 m, nalazi Sc udubina skoro kvadr at na, veli
32 >< 36 cm, a j e dubina danas jo 25 cm. Izgleda da l 'anije n ije bila Moglo
bi :;e pomisliti da taj kamen pret.s tavlj a podno je za neki spomenLk li obliku k ria kakvih
ima mo na to.i nekropoli vie. do ada u okolini T ravnika n ije ni iedan kri,
koj i bi imao svoje odnoje, su svi bili direktno II zemlju. Druo to govori
proti v ove hipoteze ie premali otvor za jedan taka v spomenik, koje je pri dnu ipak
di;;enzij ;-stoga je jo jedin a da j e sluio za prina?:anie rtve i da p retsta vlja
rtveni!. - Zapaanje k .i a e na d rugim mj e tima nam
da ili potvrdimo ili odbacimo t o miljenje, ali. je p rinaanje rtve na naim. nekropolama
morao II s vakom bI t i, be? razlike koj e j e vrste bio.
-) V r s t e m IL t e r i j a 1a s p o m e D i k IL
Kod sviju nekropola pomenuti) je i iz k akvog am a u bili iZ"adeni spomeni ci. Nema
mno"'o vrsta, a upotreblj avao -e kamen iz . r m e ok.oli ne. Za detal jnije bilo
h i me uti m potrebna nekog mineraloga l g olog, j er bi time bilo i n ma.i
dane iz koj ih .le kamen v Tako na pr. vapnenca ima razne vrste i ' aznih oblika. to
zbog nepoznavanj a n ij e bil utvrditi.
N :jvie ima,.,spom'?mil{ izrad nih iz vapnenca, dok su se druge vrste rijetko
upotrebl.iaval e. Od mramora, dakl e opet od vapnen :1, imamo ih samo tamo gdje j e biu tl naj
blioj bl izini, n tCI je u pravcu Tu se nal aze na nekrop li k.od
Druga v rsta kamen a koja se pored vapnenca l' adf) upotreblj ava je krilj ac. Radimsky napominje
da je pel 'pomenika naao na izvor u Lave iz paleow.iskog Ilkriljca
n
) Moramo napomenuti
d su iz ' kri ljca spomenici tl obli k u kao i poslomenti za spomenike. S m
materij al n ije dozvolj a ao da se pravi nadgrobnik 1.1 obliku sarkofaga, mada j e tOg k amen
bilo u Izobilj u. Stog se i upotrebljavao za spomen ike moni e vri jednosti, Z3 siromanij e po
kojnike. Da su spomenici izrac!ivani iz kamena lcoji se nalazi u n a jblio:i okol ini n aro
nekropola .jublca, r iji su spomenici iz kamena Iz koga je sam g rad a
koji sadri u sebi mnogo eljezne rude. - Jo j e .i edna vrsta k amena koju j e .i o; ranij e otkrio
Radimski na izv()I'u Karaulske Lave. To je bj elutak. Od toga kamen a oVd.ie su samo dva
spomenil<a. "")
37 ) Glasnik Z. m. 1889, str. 60.
"\ rtlasnik 1889, s tr. 60
nekropole okol ine _l1 ik<l ___ ____________ Tr av __-__________ 3Q_7
6) N a t p f s i
Ovdje u Okolin i Travnika je r ela t ivno vrlo malo sopmenika na kojima bi se
nalaz ili natpisi. Svi su et obj avlj eni u koliko ih j e bilo. Tako je n ajlj epi epigr afski po
m enik II BosnI na n ekropoli kod Paklal"eva. ga .i e i publ ikovao Truhelka: )
Teksta pon avlJati, ;:rl i ovdje nav e sti samo mil jen je Truhelke, koj i smat r a t a j
spomenik usl j ed lj epot e j zil{a j ednim od najs t a rijih II Bosni! ") Kasni j e j e La j s pomenik ne to
is pravlj e n i dupunjen od st rane .r. Dr ugi na Lpi s j e u grobu vojvode Bu
t al e na Cr kvinama kod Turbet a. " ) Ma kol iko da je taj n atpi s malen, jer pomin je samo ime
pokojni ka, II (,oliko je i vaan , jer nam otkriva grob j ednog pretst avnika klase II
Bosni t oga vr emena. I t aj je ne tpis obj av io Tluhclk a. p isani spomenU" za koj i
smatr a da je iz Sk fa' "), j est e iz Malog lVIounj a kod Travni ka, t o je utvr dio J. Kra
jinovi6 po bil je ka ma A. Roffera .") Time bismo na vel i sve pLsane spomen ike t e vr st e na
n nai m nekr polama, dok one n a s pomen icima u obl iku kr izc1
k as nij e. Na ovom m.ies tu moemo pomenut i i sa nat p isom, k oj a je bil a toboe uzidana
iznad gra dskih vra t a Gar ul a, zat im uzidana II j edan grob Iwd J en i-da mi j , a koja j e k asn ij e
bil a prenesena II gi mnaziju II Tr avnik u. Ta se p ri pisuj e Tvrt ku, dan as j e ona vrlo
istroen e ta ko da e ' ide samo t r agovi pi sma." )
Bl N DGROBN1 SPOl\lENICI U OBLIKU KRIZA
r azlika koja l ei u samoj st r ukturi nadgrobnog s pomen ika Lt obliku
s::l rkof aga, sanduka ili i spomenika u obli ku kr ia n i je samo gla vni uzrok zato smo
odi jelili jedne od dr ugih , nego zato to j e kri mnogo spomenik - bar ovi II okolini
Tra vnika - i n pripada vie srednj em v ijeku. A ih skupa sa pr vi ma jer s\.()j e
u vezi, kao to smo t o u vie mahov a podvuk1i, a o bit i jo i
govora. - Odvojili smo ih iz t og r azloga, t o prvi p ripadaj u 1.l vr ij eme samostalnosti Bosne,
u doba nj enog cvj etan j a i u pr've vi j ekove po slij e n j e, dok s u drugi , moemo iz sa
danj eg vremena odnosn n tek koj i vi j ek u n az a d. Mada na drugim mjestima, u kol iko se kr i
evi pojavl j u.i u. t a.i r azm li: b it i tako velik, je r se mora jedna prelazna for ma izmedu
jednih i dr ugih, dok Je n a n aim nekropol ama obratno, poto n ema mo tih pri.iel azn ih oblika.
I sam broj nek r opol a sa krievi ma je m nogo manji lt odnosu prema on im prije n ave
de nim. da n< j bogatij i kraj sa s red n.i evj ekovni m nekropolama t . gornj a dolina
Ka ra ll Is ke Lave ili Ugri a, n ema n l j e dnog s pomenika u obliku kria . Isto tako II
dolini K marske Lave nije ni j edan t akav nadgr obn ik. U kol iko e oni n al aze
imamo ih II dol in an,a Ri.iel{e, Bil e, z tim kod Gore, M. Mounj a i ne
dol aze amosLal n o ili vrlo r ijet ko, n ego ih n a nekropolama sa sa.rkofazima, san
ducima i i u tom nema ih u veli kom broju i brOjno ne nadmauj u
broj ost al ih spomen ika. S ti m ne mi sli mo da ih nekada nij e bilo vie, samo to s u ka
sni .ie J? l' eradivan i ili upotr ebl j eni k ao tak vi i u dan anj e doba. To se lijepo
zapaa t amo gdje se nekada n.i e srednj evj ekovno groblj e j o i danas upot reblj ava . Tak ve
n kropole su, n a pl"imj er , Gori ca u Gori , Bogdua lt grobl j e
u i .J o neke dluge. .Jo i danas je v rlo slui': a j da se sta l'i grob prekopa, kosti
sklone, a na n jeg-ovo mj sto st. vi novi pokoj ni k, a spomenik koji je n a d n j im staj ao j edno
stavno prer adi, da izgubi s voj prvobit ni obli k, i to sa ornamental ne strane. Tako je na groblj u
Gorica lt GU(' joj GO'i jedan od t ah. \Tih krieva j ednostavno p r emazan cemen tom ' i na tom
premazu urczan novi n atpis da t ir an sa 1909 god. Na drugom jednom pomenik u st r ijeg da
tuma, por ed novog natpisa s toji ), ponovi I vor ad, a datira n j e 1867 god. Na pr ednj em dIj elu
SPOl nika uklesan je pol umj esec i zvi jezda, d ok .i e na stl-anj oj stran i k r i. Ti natpi si pis an i
su l atinicom, cl ne
"') Gl asn ik Z. m. l a94, tr. 779 dal.i e .
l 1. c. 1894, st r. 77 .
U)
Gl :::Js nik Z. m. 194.3, tt. 231.
" ) Gl asni k Z. m. 1915, st r. 369, sl. 7 B.
' '' ) 1. c. str. 16.
" ) Glasni! Z. m. 1943. str. 227.
'''' )
I. c. t r.
J O)
v .
398 Koroec Paola
Inoge od mze n< vedenih nekropola opisane su ranije kod spomenika u obUln,
sarkofaga, sand uka ili ali ih ipak i ovdje pomenuti bar u toliko tl koliko dolaze
n a njima i kr ievi. Pomen uli smo ranije da u dolinama Karaulske i Komarske La ve nismo
n ali ni j edan k i. Stariji krievi vie puta ne izgledaju kao krievi, jer im je gornji dio
glava u obli k u krug , a donji pravoku tan sa suavanj em prema dnu.
Jedna, dvij e pa i v ie ruku, ili bolje ramena, polukrunih, manjih, a irokih
ispup enja, nalaze se odma h ispod glave. Usli ed tih ramena smo im i dali naziv kria, mada
ne taj doj am. Takvi spomenici znaju biti i vrlo veliki, impozantni, jer neki jo
danas dostiu visi ko 2 m, a znaju biti i v 1'10 mali talw d a Sll svega 0.50 m visoki. Kako
je uton ul a u zemlju, to iz nje vit'i samo jo glava. Na njima opaziti
i drugih znak o a i to u ornamentalnom karakteru, a ne samo njihovu
1) Gorica, Gora Na dananjem groblju, koje lei ispod srednje
vj ekovnog, n alazi se ie spomenika krieva sa velikim okruglim ili ovalnim glavama. Malo
ranije je pom n uto da se na nekima nalaze novij,i natpisi odnosno, da su star.iji spomenici
P ored svega toga od svih nekropola ovi spomenici daju utisak da su
mada je moda n j ima i koji stariji, a to nam najbolje dokazuje onaj spomenuti
sa premazom cementa, kao i onaj sa potpisom ko ga je preradio. Polumjesec i zvijezde, to
ih ovdje su na nekim spomenicima nemaju karakter samo dekorativni.
Ti su spomeni ci izradeni iz laporca, koji vrlo lako prima patinu, koja moe da zavede u
datiranju. Pored veli kih nalazi se i po koji malen, ali je uglavnom istoga tipa.
2) Bilakov gr b, Gora - Odmah iznad samostana u Gori , udaljen
moda nek ih 50 m n a samoj ivici visoravni, die se jedan spomenik nazvan Bi1akov grob. ' u)
Taj k ri ima tri r amena i orijentiran je istok-zapad tj. prednja strana okrenuta je prema
istoku. Visina nj gova iznosi 2.0 111 od zemlje, ir. glave 0.69 m, a debo spomenika 0.32 m.
Na prednj oj s tran i gl a ve isk lesan je kri.
3) Klisa, Gora - U samostanskoj zvanoj Bot ulja, od prvog,
na jednom velikom tumulu zvanom Klisa nalazi se jedan spomenik, k ri sa velikom nad
grobnom pr ed sebe koja je danas razbijena. Orijentiran je isto tako u pravcu istok
-zapad. Glava mu n ij e sa strane glatka, su isklesanih udubljenj a dobivena
i ma nj a koja se redaju Na prednjoj strani gla v nalazi
se okruglo iroko udubljenj e sa isklesanim kriem, dok se na stranjoj nalazi st ablo sa dvije
spiralno uv ij ene gran e - ljiljan, ispod koga je polumjesec. Vis. spomenika danas iznosi 1.20
m, ir. glave 0.87 m, pr. polumjeseca 0.32 m, il'. kria 0.64 m. Na tom spomeniku nalazi se
i natpis danas gotovo potpuno a cIJa je prva slova a u
potpunosti Natpis sadri samo ime pokojnika u formi, kao to su pi
sani i ostali natpisi na spomenicima.
4) Maline - Isto groblje opisano u grupi ranijih nekropola. Velikih krieva ovdje
n ema, a i malih je samo nekoliko, od kojih bi neki mogU biti i neto stariji, mada
svi zajedno da j u utisak Njihov je oblik u pogledu strukture izrade onima iz
Gorice samo t o su a jednom od tih spomenika na Malinama, a visina iznosi
danas 0.70 m (j e r je vel ik'm dijelom utonuo u zemlju), pr. glave 0.36XO.40 m, ir. preko ra
mena 0.39 m, a debo 0.17 m, nalazi se na njegovoj prednjoj strani isklesan kri, a preko
sredine k6a arapskim brojevima isklesana god. 1782. Svi ti krievi orijentirani su u pravcu
is tok-zapad.
5) Bogdua, - Dok je spomenika u obliku sarkofaga i sanduka na ovoj
nekropoli , koja se jo i danas upotrebljava, svega tri , krieva ima u mnogo
broj u. Ako ovdje ubrojirno i neto spomenika onda biti 24 i broj ma
n j ih, koji ima ju isto t ako oblik glavatih spomenika II obliku kria. Nekoliko spomenika imaju
n atpiS, a koj i :ll obj avlj eni od Truhelke.' ") Natpisi po formuli obj avljuju
ime pokOjniku kao i ime onoga koji ih je pos tavio. Krievi Sll razne i di
jelom utonul i Ll zemlju. Na pr. dimenzije jednog spomenika su: vis. 1.65 m, dok je
:; il'. glave 0.60 m, ir. pri dnu sp menika 0.40 m, a debo 0.19 m. Sa prednje strane ima is
<U) K d Kneevi a, Bosanski P rijatelj IV str. 109 zove se tumulus Klisa, a pominje
i Bilakov ili Belj akov gr ob.
" ) Ibi d tr. 109.
" ) Stari srpski zapi s i i natpi si br. 4790 izdanje Srp. lo'. Akad.
'"l lasnik Z. m. 1894 ,str. 781 i dalje.
______ _ _ _ _S_l_'c_d_n-".i'-ev.iekovne nekropole okoline Travnika 399
klesan kri 0.40 X 0.35 m, dok je na stranjoj strani ravan i nema nikakvih pl'etstava. Taj kri
nema ni ramena. Na drugom spomeniku, na prednoj strani ispod pla
isklesanog ruba koji ide oko cijele glave, nalazi se kri. Sa stranje strane
glave je na sredini kruna udubina u kojoj se nalazi' plastii'>na rozeta - jabuka. Pred kriem
se nalazi nadgrobna vel. 2.40 X 1.40 m (dimenzije samog spomenika su: vis. 1.75 m, i!'.
glave 0.77 m, i!'. preko r amena 0.63 m, ir. pri dnu 0.60 m, debo 0.32 m) . Dalje jedan spo
menik sa dim.: vis. 1. 50 m, il', glave 0,80 m, il'. preko ramena 0.70 m, ir. pri dnu 0.60 m,
debo 0. 23 m, ima na prednjoj strani isklesan u krunoj udubini kri, koji ne dodiruje ivice
okvira i rozete i jedan uklesan krug ispod kria. Sa stranje strane ima
uklesan pol umjesec (pr. 0.35 cm), a ispod njega (vel. 21 X 19 cm) sa upisanim di
j agonalama. jo dosta isto tako ukra enih spomenika najljepi u pogledu pretstave
je na svaki spomenik, koji nosi natpis se lei Pavao o pie Milivoj. Visina
toga spomenika je danas 1.19 m, il'. glave 0.69 m, ir. ispod ramena 0.58 m, a debo 0.26 m.
Oko glave ima irok okvir, koji se ne zatvara sa donje strane. Uzdu cijele prednje
strane spomenika isklesan je kri tor'diran po cijeloj povrini (oblika omotanog ueta, ili ple
tenice kose). Svaki se kral kria n a gornjem dijelu zavrava sa po jednon1 rozetom. Danas
je sve j a ko Ispod okvira glave od ramena koso prema kriu, ali se ne sa
stavljaju s njim, nalazi se sa svake strane po jedno kratko tordirano rebro, Sam
natpis se nalazi na prednjoj strani na okviru glave (vis. slova oko 0.03 m). Na stranjoj
strani nalazi se na sredini glave kruna nia sa velikom lijepo isklesanom rozetom (pr. 0.40
m). Ispod nie II visini ramena nalazi se isklesan polumjesec sa r ogovima obrnutim na vie,
kojima se nalazi manja rozeta. I r amena toga spomenika bila su, kako se vidi na stra
njoj strani, zamiljena kao dva svitka. Ispred kria nalazila se nadgrobna vel. 1.05 X
1.20 cm, debo cca 0.30 m.
To bi bili II glavnom spomenici na Bogdui. Istina da bi JOS i
mnogi drugi imali po neku intel' esantnu pojedinost, jer svaki spomenik je individualan, ali
koliko strukturom u toliko vie su ornamentikom jedni drugima. Kao to je sluea.i na
drugim nekropolama, tako se i ovdje stari grobovi prekopavaju za stavljanje novog pokoj
nika, a stari spomenici ostaju nepromijenjeni. Ima isto t ako da su stari
vani u manje krieve, j e r se laporac daje lijepo propadanje spome
nika na taj je vdo teko. Svi nai spqmenici II koliko su ostali u svom prvobitnom
poloaju orijentirani su u pravcu istok-zapad. Isto tako svi ti nai spomenici koji su zadr
ali svoj stari oblik, imaju natpise pisane latinicom i godinom su datirani. Tako na pr . jedan
od njih nosi godinu 1918. Nije isldjueeno da mnogi koji po obliku izgledaju stariji II stvari
su jo iz prolog vijeka. - Kod dva spomenika smo pomenuli koja se nalazi ispred
kria, a mor amo napomenuti da ih ima vie i to kod grobova koji nisu prekopani, dok kod
onih prekopan ih plo(e danas vie nema, jer je vjerovatno prilikom prekopavanja bila raz
bijena.
6) groblje - Poslije Bogdue moda je u pogledu krieva naj
zanimljivije groblje u Ovdje je l'elativno ostalo jo vrlo malo spomenika
i to svega tri. Ipak je ,iedan od velikog zna jer ima natpis pisan lCOjcga
je objavio Truhelka. 'G) Mada sam spomenik nema na sebi nita
ipak je radi svoga natpisa po kome pokojnik Mihoio naglaava da je
prave vire rimske. Zanimljivo bi bilo to ispi tati, jer bez uzroka to potenciranje
ne bi bilo uklesano tl spomenik. Pretpostavimo li da su spomenici u obliku krieva od ne
davna (danas se jo nalaze na gro bIju) i da ni u kom ne pripadaju vre
menu samostalnosti Bosne, onda mor amo pretpostaviti da oni vEe ili manje pripadaju kato
ivlju, koje jo i danas nastanjuje taj kraj, U toliko bi bilo zanimljivo otkriti uzrok
zato se .ovdje vjera toliko naglaava, jer sam spomenik, ne toliko po strukturi koja je opta,
koliko po pretstavi kria na njemu, n e moe da pripada ni 18 vijeku, nego
moda tek 19. Vis. spomenika 1.47 m, ir. glave 0.60 m, a debo cca 0.33 m (vis. slova cca
2 cm). - Na prednjoj strani spomenika nalazi se na glavi okvir, a ispod nje pla
kri, koji jc u donjem dijelu tordiran. Takav kri upotrebljava se danas kod katolika
prilikom pogreba i nosi se na povorke. I taj kri nema analogija u starijoj pe
riodi. Sa n.iegove desne strane n alazi se uklesan pomenuti natpis. Sa stranje strane spo
menik ima na gornjem dijelu glave man,ii plasW;an rub, a ispod njega je isklesan polumjesec
sa rogovima okrenutim na lijevu stranu,
,.,,) Ibid str. 786.
400
Koro" ec Paol a
Drugi jedan spomenik u obliku kria na istom grobl j u ima n a pre dnjoj strani ispod
okvira 01 0 glave ukles an kri po t avoj du ini spomeni ka, koji j e po ij ek>j duini
tordir an, a zavrava se sa don je str an e dvjema spira lama. Na stranjoj s truni nema pretstave.
Visina s pomenika iznosi 1.70 m, il'. gla e 0.68, ir. p r i elnu 0.57 m, a debo 0.33 m; vis ina pla
t ordin 1nog l ria j e 1.60 m. O i jentiran j e k ao i prvi II pravcu i tok-zapad.
Osim t ri velika kria nalazi se jo i ne koliko manjih.
7) Podrak:itna livada - Ispod u na I' odrakitnoj livaeli
nal azi se danas ogr aden jedan s pomenU u obliku kria. Neto je manji od i nema
nita na sebi."' )
8) "I, Siroko gToblje - I to se groblje upotrebl j ava jo i danas, a upotre
bljavalo se ,je i lt srednjem vijeku a n am jedan od preostalih spomenika li
obliku sanduka. Spomenika u obliku kri i t o veli ih ima s vega osam, pored nekoliko
man ji.h. Mnogi od tib ::iU danas r<lzbij eni. Svi s u istog t ipa i ima ju n a prednjoj strani
isklesan k ri, a II s t l'a njoj r ozetu, onima nn Bogdui. Zan ' mljiv je samo jedan , koji
od ost o1i h o(stupa, a uz to je bogati jI i orna mentikom. isina mu je dan as 1.35 m, irina
gl ave 0.80 m, a isto je to!ikJ pr eko ramen a. Na prednjOj strani nalazi se manja okrugl a nia
(pr. 80X72 m) i u n j oj iskl es. k ri, a u v a lom polju to ga ovaj st vara nalazi se po
j edna rozeta. Kr i j e zarlim1ji v L t olI o to e on ne z vrava Ll nii, nego prelazi
kao ukl esan dalje. Ivice uspra vnog 'aka s u t ()r dirane, a i sto t ako su mu tordi rane i ivice
dvaju krugova llklesanih ispod nie. Na lubu oko gl ave ima uklesan u cik-cak liniju. U de
s nom gornjem polju iz u ' d i isp od rozete, kao i u Li jevom donjem polju ispod rozete, nalazi
se urezan natpiS Otkrio ga je De rvi Kor kut prilikom po jete doline
Bile."') Na stranjem dij elu spomenika n alazi se ispod gl e ukles n a pletenica ili
moda u li teraturi poznata pod imenom didov tap. ali po svemu prvo biti vj e
rovatnij e.
9) Obarak. Dolac na, Bili - Od jugozapadno prcma Bili na z0mlji tLl Tu
Nike, nalazi se r ani j e opisana nekro pola, gdje se pokr a j jednog sanduk;; nalazi i
nekoliko kriev'. J edan pre.lomljen n alazi se pokr aj ostataka nekog drugog na samom putu.
U ogradi , koj a j e oko groblj a, Ll po tpuno neprohodnom ik arju, bilo je
otkriti jo tri kri, pored ostata ka drugih koji su Ll rasp danju. Vjerova tno d'l ih ima i vie,
ili se nalaze Ll ikarju oboreni i obrasli maho vinom, te se ne daju opazit i. Naj bolj e
cd svih n ema ni k kva znaka a sebi (vis. 1.70 tn, ir. gl ave 0.70 m, i!:. p ri dnu 0.50 m, debo
0.24 m). Sp menik koji lei prelomljen na putu nema nikakvih ramena. Isti je i sa
ostalim na t oj nekr opolI.
10) Sadovai:'lt - Na r anij e opisanoj nekropoli II n alaze se samo ,jo dva donja
dij el a spomenik u obliku k ria, dok s u im gornji vjer ovatno uni teni.
U) Bribinje nie - pravcu poavi od Bile nalazi e usred
njiva, o"raclen plotom, jedan kri tipa, koji nema nita na sebi. " )
12) - Na junom dijelu Rodne Gl avice, moda s mo 60 m udal jeno od Gra dca,
a sjeverno od sela Ri ice, stoji gro blje na kome s nalaze i nekih osamnaest ve
li kih kr ieva, polu:aj moda 25 manj ih istoga tipa. U glavnom da ju s vi ti spomenici utisak
da su drijetln, mada im je oblil< st a ri j i. Na j starij biti ona j bez ikakva znaka,
koji stoj i vi e usamljen od ost nlih (vis. 1.10 m, ir. glave 0.59 m, debo cca 0.50 m). Odmah za
njim dolaz gotovo amorfni sp:)menici, ko ji su u oblik u debljih stubova pravougaone
osnove (vis. 1.02 m, iL 0.42 m, debo 0.26 m). Na n ekim n ema nikakve pretstave, dok se
na j ednom nal azi i sklesao kl i Lt duini od ne kih 0. 70 m od zemlje. Ostali krievi
biti r ecentniji , te Ul ovdj e poblie opi siva ti .
13) l\1all Mounj - groblje - zmedu Kalv ar i je, ' rkvin a s jedne st rane i Huma s druge,
na niskom obronku do !lamo'" seI' nal azi se !ca tali ko groblj e. To se groblje, k ao t o je to
sa mnogim ostalim , upotreblja alo jo i Ll ranije vrijeme. . su jo elva spo
menil a st ari j eg tipa. Jedan od n jih nem u na sebi nita inter es antno osim rozete
OI ) Taj spomenik uiva eliko po t ovanj kod naroda kao kamen gdj e se do
vodi bol sna stoka, a izgleda l l judi.
G' )
Usl j ed nedo5tatka vr emena t ada nije bi10 spom enik ,nimiti, a niti opisati
natpis.
" ) r t aj meni;: SE' .:matnl ll . narodu kao
I) I( () ,- () ;. e e: "l' l,ropul e oko li ne T r a lnik"
Tab. I
:-.1 . l - p r,"J ukvenilll :::>1. :l ::iarkuf a.l.! pocl
1I;I!ill1<1 II P u ll, r;Jju hr. 10) tl PujJ(r;lj ll (()J ' lj . A, hr. ll)
SI. 3 - - Sa r kufag Iwd Ui.! <lkovih
j, puti f)e lil ovca (Odel ,;. A, hr . 1:))
P. K o r o ~ c: Srednjevjekovne ne!tropo !e uku li ne Travn ik a
Tab. II
SI. 1 - Spomenik II K,1rall li
(Odel j. A. br. 23)
SI. 2 SI 3
Nadgrobni spomenici II ohlikl! krsta II Rostovu ( Ode!j. R. br. 16)
Srednj evj ekovne nekropole okolin e Ti'avnika 40 1
na samom vrhu (vis. 1. 30 m, ir. gl ave 0.60 m, ir. p r i dnu 0.45 m, debo oko 0.20 m). Spomenik
ilTla sa svake s tran e samo po jedno rame. Dl' ugi spomenik je ne to bogatiji u ornamentici.
N prednjoj strani ispod okvira koji ide oko glave ima isl lesan kri (veL 0.37 X0.49 m), a
na s tranjoj rozetu (vis. 1.80 m, ir. glave oko 0.52 m, ir. preko r amena 0.64 m, ir. pri dnu
0.46 m, debo oko 0.20 ITl).
14) Mali Mounj - Oko sto met a ra juno od groblj a na istoj
kosi nalaze se dva Lsam!jena spomenika II obliku k ria . J edan od njih, koji j e gotovo pot
puno pao, nema pret s t vlj enih r amena (vis. 1.80 m, ir. glave 0.46 m, debo 0.15 m). Oko
cijelog pomenika na predn j j s trani nal azi se rub II obliku okvira i isklesan kri (vel. 1.10 m).
Na s t r anjoj stran i na samoj glavi nalaze se tri roze te, a b pod njih opet kri no ovoga put a
u promijenjenom obliku. Kra kovi su pri kraju iri nego u s redini gdje se sas t avlja.iu, neto
nalik n a malt ek i kJ:i. Spomenik je izlizan a i okrnjen. "')
T ime s mo n abraj, nje glavnog dijel a nekropol a sa lu ievima, koje se n alaze Ll
dol ini Lave odnosno Bil. Tu su ,one danas n aj mnogobrojnije, dok ih ostali dijelovi izuzev
doline Ri jeke i lVlutnice nemaju.
15) Zagrije - Mamula - Na pozna toj sredn.ievjekovnoj nekropoli kod ZagrIj a nal azi se
spomen icima u oblik u sanduka i nekoliko klieva. Nema ih mnogo, s vega seda m, ali s u
mnogi od n j ih 1'10 z 1imljivi Ll ornamentalnom pogledu, dok s u im sami oblici jed
nos t avni i kod svih j ednaki. Najobi(\ nija prct s t ava na nj ima je kri na prednjoj s trani i 1'0
zela na s tran.ioj, k kve smo vidjeli na ostalim grobljima. (Vi s. 1.90 m, ir. glave 0.70 m, SIr.
preko r amena 0.30 m, ir. pri dnu 0.50 m, debo 0.20 m, vel. kda 0. 32 X 0. 30 m). - Neki spome
nici nemaj u n ika kvih pretsta va (vi s. 1.20 m, ir. gl ave 0.60 m, ir. preko ramene 0.70 m,
lr. pri dnu 0.57-0.60 m, debo 0.20 m) . Pored ovih n avedenih ima spomenika sa vr lo zani
mljivom oma mentikom, po izgledu stilizovanim ljudskim likovima. Padaju u dva
takva s pomenika. Jedan (vis. 1.42 m, i.r. glave 1.0 m, ir. preko ramena 1.20 m, ir. prema dnu
0.70 m, debo 0.30 m), ima na prednjoj strani o ko gl ave okvir izveden sa dva uklesana para
lelna udubljenja. Ispod okvira se na nalazi i manja okrugla udubina sa 1'0
zetom II sredini (izvedena ukl esavanja ireg kruga pr. 0.32 m) , koja stoji u vezi
stiliziranim liko m u obliku kria. Donji se ki-i a u dva dijela, koji idu
ukoso prema dnu se sve vie ivic ama spomenika. Te s u dvije noge, ako ih smi
jemo t ko nazv ti, na gornjoj spojene rebrom, a u trokutu koji
je time nastao n alazi se rozeta. Sa s vake strane kria, neto iznad visine ral"1.1ena,
nalazi se isto tako po jedna rozeta, dok se na stranj oj stra ni , na glavi nalaze t ri. - Drugi
spomenik (vis. 0.80 m, il'. preko r amena 0.73 m) ima na prednjo.i str ani s tiIi..zovan kri, se
donji dio postepeno pro ir uje prema dnu, da s ' zavrava sa dva roga u polukr ugu.
I spod njega s toji polumjesec paralelno sa donji m Ilka, o dnosno donjim kra kom
kl'ia, su r ogovi okrenuti prema dolje. Na st r anj oj strani nema nikakvih znakova. Ostali
spomenici ul r aeni su krievima. Tako jedan od. njih ko.ii j e preva l.ien (du. 2.50 m, glave
1.0 m, preko ramena 1.00 m, ir. prema dnu 0.70 m, debo 0.30 m), ima na prednjoj strani
isklesan kri. Sa svake njegove strane ima po jedna rozeta, a na gor njoj polumj esec
sa rogov ima na nie. Iznad njega je opet jedna I'Ozeta.
16) Rostovo - Ta je nekropola poznata sa svoEm spomenicima u obliku sanduka
i u isto vrijeme sa najvie spomenika u obliku kr ia, koj i su nesumnjivo star ijeg
vremena. Od snaest krieva, koliko ih j e n a nekropoli, n eki s u vrlo mas ivni, kakvih ne na
lazimo na drugim mjes tima. Svi nisu ornamentirani. Ta ko jeda n koji prets tavlja pravi kol05
(vis. 2.0 m, ir. preko ramena 1.40 m, debo 0.35 - 0.43 m) nema nikakvih znakova . Ostali su
spomenici o boreni na zemlju i imaju ukles an kri, ka tkad rozetu i pol umjesec. Jedan, koji
ima sva tri zn aka n a sebi, ima vi.s. 1.70 111, ir. preko ramena 1.20 111, i r. preko glave 0.76 ru.
Isklesan kri vel. 0.55 X 0.45 m iznad koga se nal azi rozet a, dok j e ispod njega polumjesec sa
rogovi ma okrenutim n a dolj e. Samo dva spomenilca imaj u donekle kri ili lik u obliku
kr ia k akve smo sreli n a Mamuli. Na prednjoj ' trani jednog (vis. 2.0 m, ir. preko glave 0.70
m, gir. prema dnu 0.63 m, debo cca 0. 40 m) nal azi se kri, se donji lO'a k prema dnu pro
s iruj e i zavrava u dva roga, dok je Ll ugnu(:u paralelno s njim pretstavljen pol u
mjesec. Iznad lika nalaze se tri rozete (il'. lika preko ruku 0.48 m, vis. samog lika 0. 69 m).
"'l Vidi se da je LI upotrebi, j er SLI izl izani dij elOvi nastali j edino ljubljenjem.
Dr ugo nij e bilo saznati.
402 Koroec Paol a
17) - Karaula - Posljednja nekropola koju imamo u t om pravcu, cl moemo
i posljednja sa t nkvim spomenicima Ll okolini Travni ka, u k ol iko smo bili u mo
da ispita mo tu oblast , jest e ona II Se Ovdje je jo pet k rieva,
kojima je jedan od naj zani ml jivijih svim do sad pomenutim (vis. 1.28 m, ir.
0.60 m, iI'. pri dnu 0.38 m, debo 0.27 m). Citava gornja P O\ 'ina je reljefno sa tzv.
guvama (Schraben Or nament), k jih na svakoj st r ani ima po pet. Na vrhu kao i sa ' vake
stran e spomenika n al azi se p j edna rozeta. Na pr edn joj stran i spom enika je reljefno isklesan
ljudski lik sa razapetim rukama, koje dodi r uju ivice spomenika. Lik je vi,;. 0.84 m. Cio je
spomenik vrlo sa p uno rupa, isto i l judski l ik. Na li cu nema vi nil' a l. ih detalja,
J1 ' l'ukama se ne \'aspoznaju Pl'. ti, dol se za donji dio lika ne moe u tvrditi kako se zavr
avao. No izgI da da on ne samo da nije imao pre tsta ,ljene n oge, n ego da je taj dio spo
menika ost ao t a " ie i je r se II zeml j u. N' ivi ca ma ,;pomenika na
lazile II s _ kose kr atke kanelure kao ol'na men(lt, a koj i b i i ovdj e mo rao dati utisak
o111amenta, kak av J n L gOI"n jem dij elu gl av e. Na str anj oj strani spomenika nal azi se is
klesan kri nejednakih kralmva tl i sin1 od cca 0.42 m i irin i 0.48 m.
Ostali pomenICI manj s u vani, mada su nelti od nj ih dost a za niml j ivi , ali su
poznatog tipa. Tako je na j ednom spome niku (vis. 1.78 m, ir. preko ramena 1.04 m, debo
oko 0.30 m) uklesan k ri a nejednakim krakovinla (vel. 0.6::\ X 0. 55 m). Na desnoj strani krak
k ria je naj l j er se pob'aj njega n alazi r o z':! ta. Izn d k ria j e isto t ako rozeta, zatim po
lumjesec i vj erovatno opet rozeta. Povrina spomenik je ispucana i slabo a rad sam
j e vrlo sil'om aan i gr ub.
Bolje j spomenik koji je po izgledu sudeCi po obliku i pret
stavljanj a kria. T< j spomenik je jako utonuo u z mI j u i n agnut n a li j evu s t ranu. Na pred
njoj strani na gla vi ima okvir ispod kojega j e i klesan polumj esec i k r i (vis. spomenika
0.60 m, ir. glave 0.48 m, debo oko 0.17 m). Shanj a sh-a n spomenik a n ij e
Time bismo opis nekropola i sp omenika u obliku krie"a. Sve dolje dalje na
broj a ne nekropole n ema ju kr ieva naeg oblika, a k ji osim poj edinih izuze taka, biti
vrlo mladog datuma. Takav je j sa gro bIjem u D o l c u, koj e lei nedaleko od Trav
n ika II j ugoi t pra vcu iza Gradca (Tara bovea ). Tu se nal azi nekoliko manj ih spome
n ikn, koje bismo mogli u n'stit i u gornj i red, ali bez ne kih odlika, i ta vie
pripadaj u prolom vij ek u. Dalj e se nalazi n a obroncima Vilenice zap' dno od sela V i d o e
v i a groblj e upotrebljavano od svih okoln ih sel a, a n a kome se medutim nalazi
samo j edan t akav k ri, malen, bez detalja, is to tako datuma. Drugo groblje koje
lei nedaleko od ovog u j unom pr avcu ispod sela V i s o k o v i a n ema ni jednog bar do
nekle spomen ika odnosn kl-ia. Donekle je bolj e Ll t om pogledu sa grobl jem upne
crkve II O v a r e v u, zvano T orl n e, koje lei n a obronku l' ika od Vlaho
bri.i ga. Tu je bilo n abr oj iti nekih dv deset bilo ijelih bilo fragmentiranih malih
glavatih krieva, koj i svi pr ipadati najdalj e p rolog st I sti j e i sa ka
groblj em II Potkraj u, gdje je bilo s ega par malih krieva toga tipa.
Nema dvojbe da ima II okolini Tr avni k a joii l' aznih groba l.i a, n a kojima se po koji
man ji spomenik tog izrazit og tipa sa krunom glavom, ka kv i s u i n a opisa nim mjestima. Ma
koliko bili ti spomenici od velikog t o se n jihovog podrijetla, to ipak
vie ne spadaju II o aj rad. Oni su zanimljiv i sa etnolokog gledi , dok nam za rjeavanja
pitanja srednjevjekovn il'l. nekropola ne prua j u n ikakvih p data ka. Drugi j e sa ve
likim kr ievima. Ako izbacimo r ecentne koj i se poj avl juju n a grobljima koj a se jo
i danas upotreblj avajU, n alazimo neke st arije oblike, koje bismo mogli povezati sa nekada
njim srednjevjelw vnin'l, mada direktnih pr elami h oblika mi II s tvari i nemamo. Po ovome
moramo j edan izv j estan vremenski in ter ' 1 izmedu spomenika u obliku sarkofaga,
sanduka i pIo 'a, i oni h u obliku krieva.
2) Obl i ci k r i e va
Ma koliko iz gl dali spomen ici II obliku krieva medu sobom, to se ipak i kod
n ji h zapaa nel oliko stupn jeva evolucij e. Gla vn a n j ih ova odli ka j e gornji dio - glava, a
zatim koja treba da pretst vljaj u horizon talne krake kr ia, koj e II ovom
moemo nazvati ramenima. Vidjeli smo da glava ni je uvij ek j ednaka, nego da ona po
k azuje t akve razlike, koj e su se mogle sa mo duim vremenskim intervalom.
Ramena u tom pogl edu nisu toliko n j ihov broj kao i druge neke pojedinosti, koje
403 S rednj evjekovne nekropole okolin e Travnika
ne smIJU ostati po strani. Za razmatr,mj e mo ral e bi se uzeti tl obzi r one nekropole
koje danas nis u vie tl upotrebi, a prestale su se upotrebljavati odavno, tak o da okolno
stanovnitvo toga ne pa mti. Takva groblja okolni mj etani zovu greblja i na njima
su krievi vrlo rij etki. U okolini Travnika 111 ogli bismo nbroj ati moda samo tri. To su
Mamula kod ZagrIja, Rostovo i Tu bismo mogli da traimo i najstari j e n jihove
oblike, kao i one p relazne. Ovo posljednje malo teko, j er pr elaznih oblika odnosno pr
oblika krieva na n aim n ekropol ama nema.
Jedan od naj starijih takvih oblika, ako ne i n ajstariji II okol ini Travnika spomenik
iz sa pretstavljenim ljudskim likom sa rairenim rukama. Ovaj spomenik jo nema
onog oblika k akvog kod ka ni jih. Ne samo to ov dje nis u jo::; pret tavljena
ni ramena, nego nema ni onog dijeljenja spomenika na gornji i donji dio iz koga se k a nij e
i razvila glava kria. Cijeli spomenik vie na jednu ovalnu koja je gore sira, a
dolje ua. Da je ipak i ovdje zamiljen srod an spomenik ostalim krievima nas
sama pretstava kria na stranjoj strani , kao i ono ukraavan je guvama gornjeg dijela spo
menika, a donjeg samo kanelurama tako da strane ostanu slobodne.
U se nalazi jo jedan t akav spomenilc koji je v ie u obliku uspravne
negoli kria. Gornji mu je dio glave neto ui, to se moe pripisati i suma rnoj jzradi . Di je
ljenje glave od ostalog dijela nije Vjerovatno da u tu grupu i nekoliku
spomenika iz Rostova, sa naglaenim ramenima, a na nekima se i glava djeli
da od ost alog dijela.
Kod stupnja gl ava je potpuno jasno iZl"aena suavanjem iznad ramena, tako
da se dobije donekle oblik vrata. Tak av lij ep i oblik n alazimo u zatim tl
Rostovu, Mamuli i na Obarku iz Doca na Bili. Ovaj posljednji istovremen sa onim iz
Rostova i lVIamule. svi krievi t nekropole spadaju 0t al"ije. Ovi spomenici
imaju ramena, dok ih onaj ranije pomenut pri opisu nekropole koji lei slomljen na pel t u,
nema, mada mu je done kle glava naglaena. Jedan spomenik t og st upnja imamo i II Braj ko
kod kojega r a mena nisu dok mu je glava izraena. Gornj i dio tj .
glava nije kod ovih spomenike jo okrugla kao kod kasnijih, je dugul j asta. Spomenici kod
kojih se na glavi nalazi r eljefni rub, kao neka vrsta okvi r a, nesumnj ivo da biti starijeg
ootuma u odnosu na one bez. ruba.
Sve ostale spomenike moemo staviti u stupanj. Taj njihov oblik je
lijepo formirana okrugla glava. Tu vanu ulogu igrati r a mena s obzirom na njihov broj
i obradu. Prvi stupanj, koji ih nema prets tavljene, j e praoblik u obliku vertikalne
Dalje se ramena poj avljuju u obliku polu}uunih - guvi - i to jedan ili
vie sa svake strane. Pred t im polu!crunim r ame je bilo prosto sa
brazdom koja je nastala uklesavanjem. Tek onda kada je rame dobilo svoj polukruni oblik,
u se st avljati dva t akva i spupcenja (kod recentnijih i t ri , kao na spomenicima
u Bogdui u Gorici, II Gori i oblici tih spomenika
mogli su se upotrebljavati i u nama blioj do bi nasuprot nome t o bismo mogli
Kako mnogi spomenici daj u utisak a nek i opet starijih, to biti po naem miljenju
potrebno za vremensko uzimati u obzir i ornamentiku, j er nam ona moe
biti jedan od glavnih putokaza. Tu biti po trebno da etnolozi sa svojim komparativnim
materijalom i to dijelom crkvenih stvari, k ao to su oblici krieva i dr. pot
pomognu rjeavan j u ovog pitanja.
Na kraju spomenuti i nekoliko spomenik a iz koji su oblika m zeg
tvrtastog s tupa, od kojih je na jednom pretstavljen kri i vjerovatno da spada,iu u istu pe
riodu sa potpuno formiranim krievima i pretstavl jaju samo jedan specijalni vid sporo
nika moda siromanijeg stalea.
3) O r II a m e n t i k a.
U koliko je or namentika bila siromana na nadgrobnicima u obliku sarkofaga u toliko
je ovdje bogatija. Boga tija je upravo samo po broju.
Arhitektonskih ornamenata ovdje nema, jer im n e dozvoljava ni sam oblik, k ao ni
ornamentika ornamentalne sadrine. Stoga moemo dc svi orn amenti koliko ih im a
su bilo da je to kl"i ili polumj esec ili rozet a. Svi ti motivi imaju svoj e
bez r azlike da li su izvdeni svjesno ili abl onski \.Islj ed tradicije.
26*
404 l{Of' oec Paol a
Moti va n emamo mnogo, jer n i sam oblik s pomen ika, ka o to je to nije do
zvolj ava o. P r v i bi bio lj udski lik sa r azapetim rukama. Ist i l aj lik s u na sarkofagu
im j e poloaj r uku istovj et an. Razli ka j e jedino u pl etstavi odijela. Glave
su im me(l ut im k od oba primj e.ra toli ko da ne r azli kujemo nikakvih det alja. Mislimo
i da nisu n e bismo mogli n jih donij et i n ikakve je
moliv r azapeti h ruku, motiv koga s mo donekle bjasnili ranije, t e stoga ' mi
slimo d a te iste zakl j ul' ke moemo pr imj eni t i i n <1 ll Vi1j spomeni k. Ta J'igura nema ovdje
orn amentalnog za t a nam govor i k r i na drugoj str an i spomenika.
StiIi zLr ani l j uds k i likovi n al aze se i n a dr ugim spomenicima sa mo to su tu toliko e
matizir ani , da s u izgubil i sve ; (0 je biliQ na lij, n a to, t ako d=1 ih moe smatrati
kao neto kornplicir ani ji k ri L. Ta kva s u dva primj era u Mamuli kod Zagrij a, gdje kod jednog
nema v ie t r aga o l j ud kom Uk L!o I pak t o nij e kr i u pra vom smislu jer se donji krak
u dva v do duga, ke ja se koso sp utaj u tl pr a vcu Ivica prema dnu. Ba korizontaina
kOj a spa ja oba ova kr <.lka daj e povoda Z<1 p!etpostavku da j e za osnovu sluio ljudski
lik a n e koji smisao j e dobio l. ek ll sl j Ni rn jest a na kome sc nalazi. Druga figura je
mnogo r az umlj ivi ja, mada j e i on,,1 j ak o :;lllizi Tu e donji k ra k p rema dnu proiruje
i zavravu pol ukruno sa dva roga. Ako is pustimo polumjesec, koji se Is pod nje nalazi, donji
krak je ti me dob io donekle, mclda vrlo sti lizi rano, ipa], oblik l j udslce f igure. Ba taj polu
m jesec n as n a sa j edIli m li kom na s PQmeniku iz na Dabarskom
polju. Tu je stilizir an ljudski li k, koj i i pored Luga ima pret- tavljenu glavu, t:iji donji dio
isto l. a ko zavr ava sa elva roga o\crenutim na n ie ta ko da daju utisak nogu. ") Moda se
ovd je time n ije h t .i elo pr ikazat i noge, ljudsk' f. iguru na pol umjesecu, k ao n a naem pri
m j eru iz Mam ule. je i t.o u pot an kost i, SOl spomeni kom na nekropoli u Rostovu,
gdje ima de dva primi ra, gdj e j e l j udska figur a pr et t avljena na pol um j esecu. Dodue moramo
napomenuti da ima mo i primj eraka gdje je i kri pletst av!j en n a polumjesecll ali odvo
jeno, kao i polu m jesec n ad kriem, to .i e vr lo Pr i mb lj enja Wilkea i Tru
helke, to smo kod sa r kofaga, doli smo do ela polumjesec ima na naim
nekropolama boanstva srn r tt i podzemJ,i a. St oga stilizi ran ljudski lik koji
stoji na pol umjesecu koji j e Ll vezi ti . modifi ci ra pokojnika. Vje
l' ov3n.ic da se pokojnik zdruio sa .l e pr asta ro i traje JOs da n as .
k() uzmemo II obzir l j udsku fi guru u Mi.l av itima i ove nae, onda dolazimo do jednog
dost a zaklj uek a, da i k rst ne pletstva.lj a dr ugo do sti liziran ljudski lik. Prema
tome prel az izmedu lika sa r ai re nim l' ukama, kao ona j na sark ofa gu, i kria iao je preko
malo ranije n avedeni h st ili ziranih likova, to n a m n a u hipotezu da i kri ne
oznat:ava nit a dr ugo do poko j n ik . U koliko sC' t o svjesn sal' uvCl l o mi dan as to ne moemo
da s udimo, ah j e vj erovatno l' a deno abl onsk i pu tradi. cij i. Na isti bismo nlOgli obj a
sniti pol umj esec is pod kojega se nalazi k ri. Ako uzmemo da kri pret stavlja stiliziranu ljud
sku fi guru, onda se ta p[ e l:i t avCl moe t ime, da pok ojnil, nalazi pod okriljem
smrti. Sj etimo se da i lik konj a ni ka n a sa rkofagu II PQtkrHj u je p ret stavljen pod polumje
secom. Zar Ill2c'e l ji ti i ovdje ist i smisao kao i kod k rieva koji se na Iaze pod polumjesecom'?
Konj an ik , pokoj nik , vjerovatno moda. i n j egov port re t, to ni j e stoj i
pod okriljem sm rti . P o;to .i e sar kofag st ar iji obl ik nadgrobn ika pokoj ni k n ij e prestavljen II
stiliziranom liku, realno, stogCl j e i prest a vlj en
Drugi zna k n a k.rievim a j e r ozet a, imbol boanstva sunca, tj. ivota.
'.rakva r;ozeta 11<11azi se pretstavljena b il o kao j abuka bil o pravilno izva jana. Nalazimo
je iznad, ispod k ri a, sa "IT'ane po j ednu i vi e. Ipak zapaiamo da je n a naim spomenicima
n a jrac1 e pretstavlj ena na s t r an joj st r an i s pomeni k rl i t o na s l"edjn i glave, ako su spomenici
t e vrs te. Po onome to znamo iz pret st ava drugih nar oda u tom pogledu m.oda se i ovdje
htjela prikazat i bor ba izmeau t a me i svj etlost i'? ILi ona pretstavl:i a poslije smrti,
ili pak zagrobni zivot , danas j e moda prerano jo o tome da s ud imo.
Nakon svega to.i izloeno mogli bismo u glavnQm S"wll ir ti cj elokupna n aa zapaanja
na srednjevjekovn im i n eto mlaClim n ekropol ama u okoli ni Travnika. Nek a
n a tom pol j u ni su ali su zato skupl j e ni neki d ragocj en i poda ci. P rije svega od zna
j e da srednjevj ekovna gr obl ja sa spomen icima II obliku sark<Jfaga, sanduka i ipak
stoje u vezi sa krievima i zatim da s u t.i n a dgrobn ici s a mo mladi obl ici nekadanjih spome
nika. Dal je, da su se na n ekadanjim nekropolama pr inosi le i .r t ve, k ao i neka druga manje
vana zapaanja, koj a s u r anij e p OlTlenuta II tekst u.
OO ) W. M. B. H. r u. s t r. 421 , sl. 45 - lasnik Z. m . 1893. tr 35, s l. fl.
405 S ,ednjevjekovnc nekropole okoli ne T ravn lka
Pokraj grobova sa navedenim i manjim ml dgrobnicima nailazimo na grobove
i to na naih nekropola, kojl su samo obUjeeni manjim amorfnim kamen jem sloe
nim u krug ili elipsll. Kao to jo i danas vlada zakon, da je grob
svijeta bogatije .opremljen, a Siromanijeg otlim ; to mu j e n,ljl ake dobiti, tako je nesumnjivo
bilo i nelcada. Taj ni je samo na nai m nek.ropol a ma II okolini Travnika, i po
cijeloj Bosni i Hercegovini .
Vid:jeli smo da, s obzirom na B tniov gi' ob, ono n kolilw spomenika na nekropoli Bog
due i n a groblju, adaju svi na kraj x rv i XV Dati r anje
ostalih spomenil a i ost alih [l el ropol a, r adi nedo' t a t ak a l spomen i ka go
tovo je Mora mo se zadovol .i it i samo pretpostav kom, da mnogi od njih "padaju u
isto doba. Taka bi sluC:a.i mogao biti sa nekropolom n a L jubi ci, lc ja je vie nego vjero
vatno upotreblj avan a elo p ropo ti Moda s u ovi spomenici st a riji oel ostalih. U
kakvoj vezi stoje na pr. spomeni ci sa sveden im krovom u odnosu p r " ma spomenicima sa
krovom na dvije vode, ne.mo 'e je danas Pr vi se nalaze na sredin i, II vrstama
sa drugim spomenicima II obLlku sarkofaga, t c nisu di j eljeni od drugih. Ako uzmemo to II
obzir onda oni retst a vlj a ju same .i edan speci jal' n bli k, koji vremenski pada sa ostalima.
Mlada bit i nekropol a II Varol ukll. Tu j e gotovo ci je lo groblje samo od
koje moram.o da smatr amo rel a tivn mlMiim od sarkofaga. i od sanduka. Iz ploVa tl hot"i
zontalnom poloa.i ll dolaze k snl i e u vertikalnom, cl iz njih se vremenom formira kti.
Na neknopolama na kojima se po 'avljuj u i sar kofazi i kri, a kaje se danas vie ne upotre
blj avaju da se pos lj edn ji n e n al aze sa u obl iku sanduka i sa rkofag,
nego uvijek pri kraju ili n a ivici same nekr o pole t.i. odvojeni. Takav je j II Rostovu,
i Mamul.i. ve to gov.ori da s u oni a suma si mboli zacija pretst ava na jednim
i na drugim govori o njihovoj li.iesno.i vezi i to ne samo po i vremens ki.
Stoga sarkofag u Delilovcu vremenski bi ti mnogo st olT' iji od onog iz S Mada
vremenski odnos n a t a j n !'in moemo ba r donekle rje iti , ipa k ni jeda n ni dru i n e mo
emo datirati . Dalj e bi slijedilo i da .i nadgrobnik iz ml adi, od onih koje
stavljamo u XI V-XV vij ek. P it anj e se sada w ka a s u se upotreblj avati ver
tikalne k ao one iz na Dabrovom polj u, gdje ima mo pretstavu ljudskog lika
i pl'etstavu kria n a t alog iz ovog prvog. Ako pretposto\\' imo da se ta kva upotrebljavala
negdje u XVI vi.ieku, onda pr ibli.no dobij amo i datum z' nae krieve. Taj dosta nejasan
prelaz iz II kri. kao to pretstavl.i a spo menik iz padao bi pr ema t ome u XVII
i to u pr ' ll pol ovinu. U dr ugu polovi n u spadali bi II obliku
kria. ali sa jo ne Nnniranom gl avom, dok spomen ici a formi r a nom glavom pri padaU
bi XVIII od koj ih bi kao posljednj i doli oni s' okruglom glavom. Kako j e jedan
od njih u Malinama datiran sa 1782 godinom, 1'0 bi oni v padali II drugu p lovinu XVIII
a nast avlj ali se dalje u XIX do dana nj e ' doba, II koliko se Jo upotreblj ava taj
oblile Ovdje t reba pomf'nuti da su Inl/.eva k akvi se danas upotreblj ava j l bili uobi
na XIX, a nek i j pred luaj XVIII vij ek a. Vremenski odnos
krieva sa okruglom gla vom i on'h u obli ku kr ieva isto t a ko je danas
utvrditi. Ipak obien a s ' prets t avom stilizi n ne ljudske f igure u obliku k ria sigurno
biti starija od XVI Ti me b ismo dobili i pl'iblin<:) da ti ranje za na sarkofag
iz u odnosu na na k ri iz Kako o aj ne moe da bude s t a riji od po
XVII V. to bi sa rkofa
rr
ispod pri padao dr u oj PQlovini XVI - Nije
da t a dataci ja mor a biti potpuno ali pr ema dobi veni m podacima na ovdanjim
nekropolama za moe da slui kao
e LIJES U OBLIKU SA RKOFAGA OD LAPORA
Lijes u obliku sa nduka isk lesQn iz mul jike bio .ie rani je nekoli ko puta opisan"'),
stoga ih ovdje ponovo opisivat i. Takvih li :iesova - sanduka moglo se utvrditi na ne
koliko mjesta :
1) Dolac kod Travni ka i to na grobli u.
2) gdje je takav li:jes naao prigodom iskopavanja drug Sergejevski i to na
mjestu gdje s tvaraju trokut p r uga i cesta za Gur'ju Goru zapadno od elj o ta
nice Dolac.
") Glasnik Z. m. 1928, st r. 55 dal.i e.
406
Koroec Paola
3) Gora., na Gorici na groblju. Ovdje se nalazi vie akvih lijesova
razbacanih pokraj groblj a. a prekopavanjem tih starijih grobo a.
4) Maline. Na gr oblju, gdje su prilikom p rekopavanja starij ih grobova.
5) l:uklje. Na e rk itu i na putu blizu njega.
6) Bogdua u Na groblju je svega nekoliko fr agme
nata, koji nesumnjivo da su se ovdje morali nalazitl
7) Alihode. Na muslimanskom groblju u pravcu Bile, gdje Je konstatovan jedan lijes,
ali nije dizan.
Pokraj ovih do sada utvrdenih nekropola n koji ma Sl! ti ljesovi ih sigurno
vie, to se danas bez iskopavanja ne moe utvrditi, po to se oni nalaze u zemlji. I za ove
nekropole koje danas poznajemo imamo da zahvalimo sret nim i nesretnim jer
se one nemilos-r dno uni avaj u pi'ilikom prekopavanja t akvih grobal ja. ToOm prilikom se sar
kofag zajedno sa sadri nom, II koliko se ona ne natrag u grob tj. u koliko ona sama
ne ispadne, l' azbije i baci na pokraj gr blja ili gdj bilo.
Zani ml jivo bi bilo r ije iti bar pri blino kojem dobu oni pripada ju. Danas se oni vie
ne upotrebljavaj u, ako izuzmemo selo iza Gostil ja, gdj e sahranjivaju svoje mrtve u
lije u napravljenom iz jednog komada drveta. Podalke, da bi ko pamtio ili od sta
rijih ljudi za zakopavanje mrt aca u takvim sarkofazima, nismo mogli dobiti. S druge strane
opet nemamo nikakvih podataka, da su se ta kvi li.i esovi upotreblj avali kod spom'enika u
obliku arkofaga, sanduka ili Do sada bar ni.ie Doznat ni jedan t akav Po dosta
nesigurnom da se prilikom nalaza t kvog lijesa n 3 grobu nalazila maeta tj. kri
naeg tipa, mogli bismo suditi da su se oni tv arna upotrebl javali II no doba. I go
vori da su bili pod maetima, vjerovatn o misli na spomenike u obliku sarkofaga, sanduka
i t o je sve vrlo Des igurno. Na musliman sk m groblj u u Alidhodama nema ni kria,
a ni ostalih spomenika. Pored svega nam i pak Alihode pruaju jed, n drag;() cjen podatak, Kako
sc takvi ljesovi nalaze i na muslimanskom groblju to oni nisu mogl i biti stavljani tamo kada
se to groblje kao musli mansko upotrebljavati, jer su oni u svakom stariji od
muslimanskih grobova. Na t a j mogao b i biti II pravu i da su se na grobo
vima sa takvim ljesovima nalazili maeti - spomenici II obli ku sarkofaga ili Nije
pak da su imal i katkada nad sobom l krieve, jer po pripadaju po
predmetima nadenim II lijesu u XVI i XVII
Takav pokopavanj a. koliko se to do danas utvr dilo, upot rebl javao se gotovo samo
na lij evoj obali Lave. Granica biti negdje ok Travnik a s jedne s t rane, a s druge Bila,
sa centrom vjerova tno oko linij e Go 'a - Cukle. - Svi t i s u vrlo proble
Jer ko se bude uspostavi lo, da su se upotrebljav li kod spomenika u obliku kria,
onda ih kod svih nekropola sa krievima. A ako pripadaju prelaznom
dobu, onda naravno ovdje igrati ulogu i spomeni ci u ost alim oblicima, to je vie ili manje
s igurno.
RES UME
Necropoles dans la de Travnik
Dans cet l'allteLlT ex amine en de tail le necl'o l s dans une partie
de la contree de Tra nlk: vallee de jusqu'a Karaul a, valiee de Bila jusqu'a
et Gora, val1ee de Karaulska Lava jusqu'a Gol e et de Grovnica (embrassant
aussi les necropoles de Rosbovo et de
L'auteur divise les monuments des necropol es decr ites par Illi en deux groupes prin
cipaux. Au premier appal"tiennent les dalles, les coff.r s,< (avec ou sans piedestal) et les sar
cophages (aussi a ec ou sans Il rapporte au second groupe tous les monuments en
forme de croix. Au premier gmupe appartiennent 52 necropoles dont la plupart se trouve
dans la de Kar ulska La. ra. Le monuments du s cond crroupe se trouvent dans 17
neeropoles.
L'auteur essaye de t r acer la li gne du developpement de e s monuments en forme de
croix. Il y trouve quatre degrees de developpement, qu' il dfinit d'apres la maniere de mo
deler la figure humaine sur la croi x .
7) Bosanski Prijatelj IV, str. 106-109.
S) Putovanje po Bosni, Zagreb 1858, str. 92 dalje.
Travni ka
407
L'ornementation des monuments du premier groupe est tres pauvre. Les motifs fi
n' y sont represent es que sporadiquement, t andis que les motifs d'ornementation symbo
lique s'y t r ouvent plus sOLlvent (rosettes, croissants, spirales). Dans le second groupe appa
raissent, comme ornements: la croix, la rosette et la figur e humaine stylisee. L' auteur sou
ligne que l'ornementation s e rencontre beaucoups plus souvent sur les monuments du second
groupe.
Quant a la chrono!ogie, l'allteur pens e que les mon uments du premier groupe peuvent
etre places a l'epoque de l'independance de la Bosnie (avont 1463), t anili::; que les monuments
en forme de croix sont plus r ecents (XVIe-XVIIIe siecle) et vont jusqu' au XIXe siecle. En
se basant SUl le tombea u du seigneur Batalo, l'auteur donne une date p nkise pour les necro
poles de Bogdu a et de - c'est la fin du XIVe et le commencement du XVc siecle
(ces monuments a ppadiennent au premier groupe) .
Encore un groupe par li culier d _ necropoles e t forme pal' celles Oll les monument sont
eriges en forme de sarcophages en marne (7 s). on na pu deter
miner, a quelle epoque elles appartiennent. L' a ut euL emet l'opini on qu' ell s pouna ient et.re
placees dans une epoque tran itoire en tre l e premier et l second groupe.
MARKO VEGO
Zlatnik vizantiskog cara Mjhaila II I
Koncem 1950 godine Zema l.i ski muzej otkupio j e .iedan primjerak zla tni ka vi zantiskog
cara Mi haila III (843-867), koji j c prema iskaz v lasnik a naden u Bosni. Zlatnik j e inventa
ri san inventarnoj knjizi pod br. 4985. Nj egov detal:ini opis na kraju
ovog ijanka,
Vizantiski zlatnici bill su glavna valuta u trgovin i u Sredozemlju u srednjem vijeku.
LJ IX vijeku Vizantija :je v ladala dU lOm Balkanskog Poluostrv"l . gdj e su se upravo
t a da formirale juno-sloven ke drav pod uti caj em l"11zvitka sr etstava za p roizvodnju i vi
zantiske kultul'e l ci vilizacij e, Vizantiski novci bili su veoma cijenjeni zbog zlata, t e
s u ih k ujundij e mnogo pretapali u druge svrhe, Iz tih razloga vizantiski zl a tni ci su dosta
li jetki. Zaw .ie svaki nalaz vizanti skih zlatnika iz IX . VTlo vaan, osobito onaj l\1ihaila III
sa likom nj egov sina Konstan tina.
Egger II bavili su se sakuplj a nj em vrijednih no aca i medaljona svih dr ava.
U n jihovoj ih ls r ovanoj knjizi ima slika i opis jednQg v izantiskog zlatnika iz IX v) ) Taj
zlatnik na aVCrSll nosi nutpi - : MIHAIL S CO NSTA TJ sa sli kama !;t a rog cara s bradom
i mladog Augusta bez. brade, a na !'eVerSll je natpi : !:lEOFI LOS bASlLEI S sa sl ikom cal'a
T ofil a, Miha ila i Konst antinu VIII 829-842. Medutim to, k al' to nie vidjeti, nije
Zl atnik sliku donose Egger ne odnosi se na pomen ut e vl, dare, ne
ne na Konstanti na VIII.
P otrebno .i e r ij eiti pi tanje ovog zlat. nika, jer su izno ili o n jemu razna
milj enj a, Sporno pitanj e se odnosi uopt e na zlatnike koj i n a aversu II legendi nose natpis
imena careva Mihaila i Ko nstan tina, a na r eve l'Sll ime cara Teofila.
821-829 godine kovan j e zlatni novac careva Mihaila i Teofil a , Na tim zlatni
cima je sli ka ca ra Mi hail a J\lI ucavca a di ade mom i krs tom Ll desnoj r uci, a u lijevoj r uci
dri uvijen volumen sa legendom: lVUHAEL b ASILVS. Na reversu se t:lEOFIL, Na slici
Teofil dri d ugi In s j globus sa krs tom na vr hu. Iz istorij e znamo da .i c Teofil vladao za
.iedno s o cem 82 1 god. Posli j e smrti (l'v1i hailo Mucavac umro 829 g.) Teom vlada
sam na pri jestolju. Kad mll se godin 836 r odio sin Mihe ilo, dao mlj je - po tadanjem
- itulu August . Dr ugih sinova nij e imao, nego pet Poslij e smrti (829)
Teofil je I .ovao zl atnils:e sa svojim likom, a kad mu se rodio sin, od 836-842 i sa likom sina
Mihaila') Novci samo sa sli kom Mihaila su vrlo r ijetki.
U svome d j elu Snul cy n avodi, da je Mio nn l spomenuo jedan bak reni novac sa natpi
som !:l EOFILOS S CO ST NT okol dva Iii a medu kojima se nal az.i mali krst. Revers je
ist i icao na poz.na tim bc lueni m novcima Mihail a i Teofi la. Saulcy pie: Ako je ova moneta
M. Mionnet, onda uprko s istoriskog treba dopust.i ti, da je po
st oj ao sin Teofil v po imenu Konstantin. Po to n ikad n' sam vidi o takav komad novca, ne bih
mogao ni ta sigurno Cekajmo nova koj e) r az jasniti ovu tamnu vizan
Uske n um izmatike.") - Koliko j e nama pozna lo, osi m pomenutih primj e r aka, novi takav no
vac se nij e naao. Prema tome, na zla tnik koji u legendi ima imena Teofil , Mfhailo i Kon
st ant in, bio bi do sada p r imj erak II numiz m tici i Ll toliko je njegova vanost
Poto je poslij e sl11 r ti Miha Ll o imao tl godin (836-842), to svi novci s imenom Teofil
i Mihailo mor aju bi l i t ak i da je lik Teofilov p r etst vljen s bradom, a lik Mihail ov bez blade.
Zna sc d .ie Miha ilo III poslij e smrti svoga oca Teofil a kovao novac s maj kom Teodorom
i njezinom ses trom Teklom, ili som tl per iodu izru d u 842 i 866 g. , ili d 866-867 zajedno sa
Vasili jem Makedoncem, koji je ubio Ba rdu,')
' ) Br Lider Egger, GoldmLinzen und Medai li en aller Landel', Wien 1908, str. l, br. 16,
tabl a I.
") F. de Saulcy, de Cl ass ification des suites monetaires Byzantine - Metz 1836,
str. 184-187.
3) Sauley, o. c. 188-189.
' ) Saulcy, 'O. c. 190-191.
410
Marko Vego
Rijetki vizantiski zlatnici - poznato svega nekoliko kamada - nose na avers u natpi :
MIHAIL S CONSTANTIN sa diademom Mihaila i Konstatina. Na nj ima je Mihailo prikazan
sa bradom, a Konstantin bez nje. Pri objanjavanju ovih imena nel<i su pret
postavljali da je Teofil imao dva sina jednog s imenom Mihailo, a drugog s imenom Kon
stantin. no i zlatnik naeg Muzeja t akvu pretpost avku, jer je na njemu
Mihailov lik sa br adom, a Kontantinov je nema. Kao to smo vidj eli, u vrij eme kada je Teo
filo umro (842) Mihailo je imao svega 6 godina i svakako t a de nije rnogao ima ti bradu.
Prema tome vrijeme kad je Mihailo mogao imati bt'adu treba traiti barem desetinu
godina iza 842 god. Zat je Marchant pretposta vio na bazi istoriskog da je Kon
stantin princ sin Mihaila III i Eudokije Deka politen. Takvom rj eenj u ovog pitanja ide u
prilog i zlatnik sliku donos i Saulcy na tabli XVIII, br. 4. Ovaj zlatnik s jedne strane ima
legendu s imenom Teofila, s druge strane s imenima Mihaila i K nstant.ina . Teofil u desnoj
ruci dri dv.()struki krst, a u lijevoj volumen. Okolo lika je natpis: eEOFILOS bASILE.
Ovdje je potrebno napomenuti da je u Vizan tiji bio da se novci kuju i u spomen
umrlog ocavladara, kao to je radio, na primj er, Leon Izaur ij ac.")
Novi zlatnik naeg Muzeja, gotovo se u svemu podudara sa naprijed opisanim zlatni
kom kod Saulcy-ja. Razlika je neznatna. Na na em zlatniku na aversu izmedu glava Mihaila
i Konstantina je jedna O. Zlatnik je izgleda bio due vremena II upotrebi,
jer se u imenu Konstantin sva posljednja slova ne vide dobr o. Legenda mu glasi t MIXAHL
S CONSCAN(IN. Izmedu likova vladara nalazi se kt-st. r Mihaj lo i Kons tantin imaju na gla
vama krune sa krstom. Mihailov IiI< je prikazan stariji, on ima bradu, a Konstantinov lik
je mladi, bez brade. Na eversu je ispred legende estakraka zvij ezda: 8EOFI t LOS bASILEJfI
(Krst nije sastavni dio legende; v. sliku). Va no je skrenuti panj u, da na kraju
BASILE nije slovo Y (ipsilon) kao kod Saulcy -ja (Tab. XVIII , br. 4) , nego slovo 8

CAR MI HAILO m I
KONSTA N TIN
CAR 7" EOF'!
(teta). PO naem mi ljenju to bi moglo odgovarati latinskom izrazu divus (boanstveni), koji
se pridavao umrlim cal'evima. U tome bi izrazu odgovar ao theos. I Ll liku naeg
zlatnika Teofil u desnoj ruci dri dvostruki krst, a LI li jevoj volum n, kao te tament za
svoje nasljednike. - Tein naeg zlatnika iznosi 3,43 gr, 18 mm, zlata preko
950/ 000. Ovaj je zlatnik kovan 856 i 866 godine.
Nije nam poznato da li je i na kom drugom mjestu ovakav zlat nik cara Mihaila
III sa princom Konstatinom, osim gore spomenutih. Zato i ovaj na ' komad svakako biti
od za vizantisku numizmatiku.
RESUME
Une piece d' or de l'empere ur byzantin Mich el III
Le Musee de la Republique populaire de Bosnie et Herzegovine a Sarajevo possede une
piece d'or de l'empereur Michel III (842-867). La face porte l'inscr iption MIHAIL S CON
STANTIN, le revers: 8EOFILOS bASILEO. Le poids est 3,43 g, la grandeur 18 mm, or fin
950,: 000.
L'auteur ne s'accorde pas avec 1'0pinion de quelques numismaticiens que !' empereur
Theophilos avait deux fils, Michel et Constantin. Il s' accorde avec iar chant que le Con
stantin est le fils de Mihail III et Eudoxie Dekapoliten. L' auteur corroborte cette conclusion
par une analyse des figures sur la nouvelle piece d'or d.e Musee il Sarajevo.
0) Saulcy, o. C. 195-196.
DURO BASLER
III Topografska
A) Ivanjsko Polje
(Bosanski BrQd)
Ba.sanskog Broda, u i rem ismils,1u, slubeno naziva lvanjskim P'oljem, i_ako
se u nar.odu I;.::od tim imenlO m .obiltj e ava relathll1'o ma,Le.ll i Ip rost or u dijelliu 'PMstrane
',-0 mne. Gr.a,n.Lc u sa za'j:: 3!dnc stfall1Je Motal;.i ca plan;jlf1a, na jlUgu i GlUg>a.istoku a sa sje
v-era i boka rijeka: SaNa.
Terein nj(e ,pod an za f.ormimnje Ij.udskih a i ob rada zemlje t rpi ml1iogo
od poplava. Zgrmdie i naseLjla se podiu na maleruim uz vli!s i-nslma k-oj,_ s<e ppo
stiru u dui:nu lod nek,olik-o m:etara, a ovd)e ih naziva.ju g redama. Izmedu tih gneda
se ha r-e -i koje se samo u s unom ljetu mogu osuiti. Neke od nj-ih ISU vdo veJ.ilkuih ra
zm.;era, ka,ol, na, 'Plriil11Jjer, u S-)j e:1{.Q V'C u, ma,t o i Ri.t u Bosanskom Brodu, Ipa IvanLisko Polj e (u
uem smislu izmedu i Vinske. VOdu iz ovih ha ru"Urua -odvodi Ine1koIi ko i!= 'rLrodnih
kanala,k,ojlj su ustva ri l1,e,kada n:.a k!ol!'ita ril; elw. Od ov ih kan-al a llajp-oz ll i.A ij.i je Uk ri,na,c, vjerO'
vatno stalr'o kori'l!O Ukrine Ikoja cUarnas za padnim rubo m brodske Iw t'[. in-e. Bl a>to k-od Bo
sa,nsk-og Br'od21 (e ostat a,k st anog korli,ta SaNle kojia j'e u davna vremena Ikod dananje Rafi'll e<rii j'e
nafte skr.eltaJI3 p,nem3 'j ugoilstiolku, a tay, e .t ra:g moe .:IO vrlo d:ob rlo Ipra lHi do u dui'l1u od neko
lil<lo kil'ometar a. rub-om kotI-ine t eku Mocelj i LJubigot i.L. Naz.ivi mnogih Iloka:Jioteta i Il,a
se'lj,a su za {l'\ IU okolLc u, na pr. Bar iic e, Ost>nov, aevi, Bare, Blato.
Dvoma, Otoke, P.olo ,; , Bere-k il joo IlieJki drugi.
Ar!J &o.\ozlj sc niw u ovaj kraoj sv dio oniOg a dalila kada (le Ze'll1a,l.;rskohl muz-eju u
Sarajev u 1'900 g10 dine s'tiig.ruo da s-e p r.;od'O m kOlpnja ZJemL.:,e La kod Gornjeg K,la
k.ar.a nalDlo na tragove neoli,ts'kog nalSle;ljla. Ispitivanje naselja l!1ij.e nik a>cla pr.OI'Cae'11lQ na ; ii!10koj
baZIi" i je,diirna dokumenta dall1aos nekoliko zabilje'zruka i kondataJC'i.i a Dr. Truhelke,
kao i pfli k u-p.Ji; eni u z,em.a,ltjiSkom I1lUZle,ju.
To jie ujedno J sve t,o ile u Ij:jogle du arheo-!okihistr,aiva'llja: u o-vlim krajevi-ma.
lei u samim terenskim i[lrihikama kojJe IdiOtp ['ad Illa temenu samo u rano
i kasnu jesen, kada je jednogodinja vegetacija - kukuruz - jo niska. Tada se
bez mogu p raiMi defDrmalCi.je 'Deren a, koje u sluve kalO p,ut,olkaz i:stra
Osim toga arheo!.ol<ii ,obilekt,i u ravnild n.e
'
tripe od eJloLije, pa su i na-Ia,zi vdo
slaibi i ri'j:etki ziblog debe1,og sl'Oj a na.p-Iav-ine k'ol; a se neSll1ie(.aino ta!'oi na njlima-.
I LOKALITETI SA NALAZIMA KREMENOG
l) Neolitsko naselje na Lanitu u Gornjem Klakaru - Ovdje j'e, pri.jie svega, pio-t reb no kori
girat.i pog' re ku koja se IP/Oitkira La ovo-g dr-u 6Vrii Truhe,lb, koji joe u SVOI11
prv'om, I"a i kas.nijLm i-zVi)et<J.Dtima i n3JPi-simal, s-tavio Lanite u Donjli Kl akar, dok j,e' II istema tskoj
zbirci Zemaljskog muzeja predmeta pravilno J,odralna kao GOlrnji I< lakaul.
Trago'vi naselj,a .atik r iveni su - ka;k,o je spomenuto - 1900 g10diDn,e i,skOillial
v<anja z
l
ell1liIje za podiza.nje l1la;silP1a za ,odbranu od p'Olp1ava S:a,v.e na krI'ometru 12 45{) do ki10
metra 12 plu.s 520 c'este-ruaiSlupa Bos. Mjesto ,j e udaL;;eno od Save' 10'\{,O 300 metara
i neznatn.o uzdi,gl[]u6e u 1/13,vn.i.c: i koda je isprepl>etena I auno naselj e je u
412
Basle!:
gotovo sa svih strana 'okru'tllloQ v,odom koja te'ko pot okom, Blag-o uzvi enje u
cel1!tTu lI aselJa ,ima zaokruen oblJilk 0lk
1
o 100 metara, al i se nalazi krE'meniJc a ikeriamuke
p'Do,teu i na nj i,re u bl iem "usje d&tlvlu, u a ob ron aka
nase\);'a se po'l,azuje k ao veliki tamno i v,i zaokruen i .pro' tor usre cl il'ovast'og zemljit a,
[ danas se moe, n.a.ko[] vakog o,nanja, na L 3ni tu :b ro J nElo'htskog
kul'l u'n]{)og materi .:'a-Ia: ol'I'esivaal ih I reme- niK a, kamena, kosti j u i ulom-ak a eramike, Siro
vi'na jll' j eroDIV.alt'no Ip,rl i1a vILlena II nE!!P'osrednoj bli zi,ni i7. n@{Josa Save i Ukri-n:e Ikoja
u Savu oko 14 k i !omet ara Iinij ie zalpa.dno o,el 111S!S eo\ja, Uknina ,,'le naro i to IJ-o,gatao p oglodni:m
kamenom, p'f'edmeti su nazllJc ali se illl'1edu 2,5 pa do 3,5 i 4 cen
t irnetra duine. T,o di menzi oni na nje j,e dr, Truhe!ka .obrazl oio o- k udicOIll u materijalu, se
trenjem u ko ritu riJjlekle Ir'e duci ra rua ; ILl ' ,ka.
i'nventar .i c u po-v r i:nski'l1l n,al a'zima skr oman i obr adom z,e'11l\j e- razli li/pan u s.iltlne
kom ade, a su br oj ili f :1Z(g"men,Li p'osuda na j ed!Il-CJlj n,07.i, od sive !?:'li'ne. I(vali,tet o'vog
i 'e bioIlji od smedeg i ,cilvE,nl:a5t.r. g, a si va lll asa nli,Ff] nl m ij a na k nl1pn im p(ieskom, kao
(.o je to k:od smedi h Ij: osuda g.o t ovo li St ar i su 0\ i III cl!!Jl(favanj elll opii)e:ska
gline, aj t i me Il='()frt.i zali lll :l1l j.i' lom posuda ZJa vri .i me lI ; enjl2! li MMe
rijal ;:ednQg dijela hrbirt l 31 je jo u sirovom "'l an.;lu sa nekim orgainsklim s.::tlSotJo(,i'l1ama k'oj,e
,ll za vrilj Je me iZ "'()IrJe e. Talkv i su ul,Qll11lc i laki ,od o t<lIi h i lIt,jl:Olaik, IP'()I[o!Z n-ih p'ovrill1 a"
Ukrasi na po udarna su vrlo rijetki . Fraglll 11t ,:'e dlf1>e po. ude j e
kDja se ok'omit o uzdi zala pr ema Ilubu i t ek se j:'l u vlrhu pJone!'t o sa 'i j a! a. Tok vrpce lisp'reki:chan jie
udubin3nllH od uti sll utog pr- t a. Drugi jedan ulomak lIkr,a&e'n nie,olll od 3 ureZ3JI1' Ipar allle;!Jne' E
Ilije koj e Ilome II 'C iK-'call, i teku hori ZlOI !lot1.lllD ll o,ko,I-o Itlnbuha il i moda v[laila iPPslIde, Ima, me
dutim, Ilia lalza nil> u na 10,1 .\it et ima, a to Sll Ip rtCd1l1eti od meta'la,
P,od nadz oro m dr 2J Truheik,e pr eokopaJno j e na L anitu [,k o 500 m" <j:'ovrilnle i s\'lo.i 'P I et hoIdni
;zvjeLa'j ,od 1906 godin >1) '0' 11 zavr ava 'k.o,nsta-tacil;lom ko.ia sve;mu to se do sele r,eklo o neooHt
skim na'selj i'ma ,p notu sl'Q,vi., a to .:e'-- t, da ,e u !S'Dome s!ol'.u, II klome ,ll ll C1 dell t' st a,r:iin1e.
i broml:a. Btlo joe t o uPom.Jk strj'el'iree ooU bronca, Znam ovanje ovog.a nI3,lIa7.a
drug'om prilikom, k.I'dz ll am lI st'r eba. bl iE" 0\' 0 1l 3<elje i 1l..:.egO I IO znamerlJovan j: u 'niizu
os tal i h p'O java,
Medu 1907 ,o,n navodi dva 1131,a23.
!\ al az pr e1dmet a 1P1Onovio , e, nledutirrn, i 1949 g,odi ne, ko d WIn.i a ll ::hSilpa na
rnj e'st u I"ojlill lei P' r ed Lanit a, su radnLci na'ill na b 'gati ld , pa se i
(>vaj IP'U<t medu k,r,emC'lli'ca,ma i uliO m:fi ma 1i' elo,hi Udl po.suda l1,aao brolll.Galnlo g koplja .
Svo j e iz I 06 g'olcbne dr. TruhE"lka Ilij e st igao i:puniti, o u HnvaL k'olj E'ndkl,o
pediji poj avio njego\' u kOl11 e on stavija gornj e slojeve Lani t a u eneolitsko doba.
oni poja,vu bel. dublji cr- i ;J.itivanj a sam og t.e r elllil\ ne b: bil,o, kori sno ni za na
uku ll'i za onoga bi Lo PlQk ulal o. Dr. Truh elka moda ruiJe ra ;,pIQ'.i a.g8JO sv,im dokumen
tima k<o ji ma jIe mog-ao a!lgum 'Iltlipati en'e.o'l itsku ep ohu na L anitu, ali Oil u p roethodInoom iz
vIj ":; ta jlu dva ku\tuf'na ' 1-o/)sl, ud ko01i1ih mu se o'o'nnji da je Ila,sltao k 3JSll ,ij,im
naplavom, na>\(<Qln ' to .it:' IPlne-snQlo i \' ot na t ar 01ll n,aset ll . Moda li J: r,avo <o vdj,e l eli tal;'1l18' ITlert:al ,ll'ih
nal'3za II ,n0o,li1l'sklim slo.ilcvi ma. ' i je dir,ektno II S lI od 3 d'\'la sllQ'ja bwn
!P'I'1e'C!ll1 eti , aJi i ;;.e obzi '10 11l na tvreleluje o g'o r nj i m, t' neol i t "k i m sl ojevima moglo
preW'm't,a.viti ,d'a je !ncdmel ,n.aden u k ult uf:J J011ll slati . I st o tl:l;I(O se- n; u malgoli dobit i
to'cn:i st r,aJti:gr a!\' , k i p'odaCi za nalaz v,d ka k o!= 'II.'i3 iz 1949 godi ne, a,li .ile za-nim lj'i vOo dia on
iz dilj et om gO'di,ne Na tom mj,est'll , e' ni je
kulturnog' 1'0j a,.
Do 7!EILj nog re zu lt at a ak,o prolll atnalll." i samo ,ke r amilku sa La'ni ta, Ute. r se
Ill ",d u t iolll .ma,t'e'ritj,aio lll ne r aL.L:'ka izmedu go rl1"'eg j donj'eg sl o.jla,
Proh!em kl.llt ul ,ne na se!Ija Lani_'tu nl'og'lll' .ile rij eo:'i t i jedino Illovi m k Oipta n.j em
i detaljn,i-m istwl'i\ 2J1l jem 510'..1t-'\' 3 koji' su preost ali netaknuti, a dio t oga \1fCmeln,a ov<o !j: 'i .
ta nje n.ep obpuno
Kada se u ,Lrh e'oll o(!,'l li n'o \,o ri o KU,aI102Iriu, mis'l i se Z3p.ravo &;; 1110 na j e,dan lokaMet u Gor
nj em Klaka roll , na Lam,it.: . U, tvar i sc oko t oga mj esta lIl ai,la7.,i na j'O ne'k o!liko mj,e, ta u IPlovri n
n,alazima na l ragove neol i,b k e kultu re.
1) Dr. 'Tl luhE'l ka: Plretlwwn:o o n-enLit sk om nase lju u Dom,jem I<-I.a,karu, Gl, Z,
m, 1906, st r. 4-62,
2) 0 11. Truhoelka: ViLIesti iz Zellliz,ll jlS k-O.g Ill U7Jet;13, Gl. Z, Ill , 1007, str. 308.
") Hrvatska end kl o, .(' doil)a, II k,nj ig.a, Za.g r eb 1941, str, Id'6, ipod : Buk r e'lla. dorba,
"1*')1,\"""\",,.,...
NANJSKO,_POLJE
PRfGLfDNA KARTA ARJ.lfOL05Klfl Of3)[J{AiA
razmjer 'z. 3 km. ,
~
~
>-<
<
>J
;:l
~ .
;r,
a
'"ti
g
ro
,j:>.
w
414
Basler
2) Humka u - Na ovom ffiljif tu, o,k,o 2 km sjeverozalQ;adn.o od Langta\ otko,pava.o
j'e dr, T i1U he-Lk a tra-g,ov,e n.eo,litsk-og ArheoliOki k,om:p'leks jie ,ovdjle vrl,o maJen, a i n.alllazi
su u kuHumom sl oj,u toQi,ko simhil, da ih nije nikada obj-avio, osim M.o je to j!eldnlom u'zgred sp-o
menuo,')
Humku Ij edn>() maleno L1zvrie nj'e pore 'e,este Bosainski Br-od- Klak'<.I i'--Bru
snLca, Ovo uzvi'enje krunog obl'ika. Iprromjera ok o 15 do 20 metara, Ooe'Voci is koIpavanja od
1905 godine tvrde da dr. Truhelka nije bio zadolr.olljla n nalazima na I!lom mu,estu, a tJ() se i ;po
u si temat s.kOj zbi r ci muzeja, se ,n- a p'ov'rilni ZI .mlje nade te/k :PIO
gdje,kOlji iver od k'reml"11 a,
l '[-sa m mogao 'olt krilt i jo jedan nelolliitski 101{Jailitle1: u bl i'l in>i Humke, o k\()jem dr, TruhoeJl<a
go,v,o,ri u vezi a JPo-,:et m k,ongmsa antr(Jp-ol oga 1904 gOldine,G)
3) Donji Klakar - nalazi k()d ko te 119 - Ovo se naziva K8!men zbog \'31pi!lle
IlJaiS tih brda -k of'a ovdj e cbotp.Lru sVle du na rOlbalre Sa,ve i na :Lom preduvjetE'
za situima,n,;e a!:heo lokih objekata,
Ako 'e j: !() red rimsiwg na dnu brilj'eg a btl' a&"om paDinom i?,re-m.ar ko ti 1119,
llJ ali,laZli se Ina uzora noj nj ivi na kr,emeJ!lje i hrbi,n>e glinenih p,os uda be'z uk rasal, Naj
vie s.e mat eri(lala nalazi III gdje na rp:olrovi'ni p'uta cilo 'VI"-I1 3 kot E", Padi'na bni',;ega okJ'!e'nuta je prema
zalp:ard,u, sa 11ogledJom In.a sruvSiku k'oHi'Hu, dark se !p rema sj evernoj <s, trani strmo rui u Sal'u,
Nil)e bi'lo moguCe uS'tla noviti ras.p ',o'stranjlenost OllOg nalazit31 radi llimskih 'Olb-jeka.ta !la i.s tom
bl d u,J.jku,
4) Neolitsko naselje na Selitu kod Meulja (Gornji Klakar) - Naselje s e In,a:lazi 'orko 2 kill,o
met'r a juno ,OD !plUte" z na Kamenu. uz seoski 'p ut kCJo) se penjie UIZ br'iI,eg u IpravlC:u w,e
Ijla'nske Gradine,
Ostat,kle n,aselja p l clkriva maJeno na brij-egu krol,'li j'e> ,na o,vam mjestu do,stig,QO
relat ivnu visinu oko 50 ll1e!ttara ilz nad sav ke doline, Dok se bl agi us;plon bri jlega nastal"'l:)a dalje
pr ma jugu, na st rani $'e do'sta ali IlC P!ottp,uaw stlruno. ru;i pr:ema{:lOt'olku Ka,l'o
e (kota 105), a isto ta:ko i prema, Src;ci,n;oj rijeci (kota 95) na Zlapad u,
Pov rinski nalazi ne z,:;IU1Z'hma.ju vehki. pnostlor. moda u SVemu .o,klO 600 m?, ali ll'iI;'e lisidju
da se sIoje,vi pod zeml,jlOm produ3lvaj)u ,io; i dal'j el, Vla5J1 ud ru;uv1a su Bogda,n ri Blagoj,a Meu
Medu 1 f1e me.n i "'l11ta s,e na'Lo i' I' rlo I( e;p'ih primj-eraka, izm'edu oGtal'o,g 1 j,edn-a
st a, zatim nekoliko ' truga.Ii ca i posuda od gItine su slabog kvalilleta
l nals-t v,a,raju -e Ir,ri Ima i n,ekOlh'.ko :primjeraka vrlo lijepog i izrazi to crvenog
Sirova masa b'i'la je mL,ieSana kru:pnilm pi';reskom,
Na ovom lokalitetu kopal O je 1943 godiln
r
(, j. d8nl nj' kapetan im:eJ!I!o'l11 'TeLler, ,naVIODno
i dJ 2 metra dulJine" Pore d 'knemeni'ca nalla,zio j-e i vr lo dobro ',p'o uoe, kioje ; e
vjlerov;a,tnJO 'PIOiS l.@o u
5) Nalazite na Pol-ju - Ovaj lO'kd ite t u s lu Grj{ju, s.a vrl,o bogatim l!='ovro.in
nalar.!:'ima,_ i'e otkriven. j,er aJmo mjesto ne hi iz -dalj ine l"bi po l'emu moglo odvou,iti
o'do, tale 'olkoUiJle ,
NaLaz krreme,nj-a i ulomaka I, .osuda uz Slom rub ce ste ko,ja Vladi iz Oervmte 'pre
1\00 e-ravca u Vill1lSIw i Kla1{ar, Cesta p'!'!CJlazi n'a; lorka.litet na irokoj njivi kloLia La'gano p'r,e
ma sj,everu, a i s.e: put, z;)Jtlim, Ina gl,o prema sje\"e ru. niz ,o'tru ;paidinu bril;lega ,p,pema
PIOtoku Be.govcu. la reJativna. visiina IJri'i,ega. potoku Beg,o\1CU, ilznosi' 'Ok'OI :lO mc:La<ra,
Brijeg se u junom pra ,<cu hv,atla l11i$ iva Vuoijaka.
A'lhe'oloki inv,e' ntar kog Polr,;'a p'rije , vega Il1mohnai,v,enja i nukl d8\ Medu
tim materil,iiai om na de se POl ,k,oti'i i strugn.I ica, a o im i lue,mellJ:lI ima ,i op-si.di;ana,
kamena sirovina mogla se iz Ukrin.e Ikoja jie 'oilw 4 ki10metra udal'jenla
od nalazit!al u zapaldn,om I{: Povrimski nalaz ke ramike jie dosta slab u ,odnos u na bro,j k'. le
menih pr,edmerta, BOIjia !p'eOOfheI zeml',:,e j;e' uglaNntOm meda, sif1O\' i materij,all je miJjrel:; all1
krupnim !PlijletSkom od kremena, Zidovi posuda dOO,e'l i Sll lo,d do II .mm, a Inla gruboj se
POIVr ill i ne p..rimj e-e uju nik,al,vri tl agovl ukr a,
6) - Ovajj malJi' arheol oki lokahtet na jedv,a uzvienju
ad 20 metara dulilll e i 10 mtalra i,r,ine, Ilei necial'e-ko od oba'le Sa,ve, nasUp'flolt ulutnskog <Olto,ka,
0 '0 Ukr hn et i,ma okto 1 Ik:i.lometar ni,zvoct.nro Sav,om, t',:'esto na pe'e ia,l-kart i kalO
.) tDr, Tpuhe'lka : Izlet kongresa i anilOOipt()!llok,og dru-tlva
u Bos.nu, Gl, Z, m. 1905, str_ 4190,
&) n, d,
415
A) Ivanjsko Polje
ko1a 89. NalZ iv mu doLazi od kreme-nltca koje se mogu na (: ,ovrini zejnIje. in
vent ara otpa,ei ,i slabo dotj.ejJlalni Iktremeni nua'teroilja.l. Gl ina za Ij:losude
mijeana sa krupnim pij.e1Sk,om doi" ro
Ow:I.i l' oka!i tet j.e, naallost, ,;edini doos.adu ,p,ozna,li a'rh elO!oki ok,o
Ukn' ne. kori tu Ukr'ime, a na nj-enom se naalo po koj i f'osi:! dio!u
vija1n'ih i'\'lo tin ja" a zubi mamuta. Na'd!alje su u ,0V0I11 l<iraju p.aznati uk'rlinski )k,::1rbon,osi
_ kako to narod zove _ toLes t debl a kar\)olniz ur,al1'og dirveta koj-a lee .oko 5 dio 6 me-
taLa dub'oko Ipod zemljom, la se na OInim mjes,tima gdje rujleq,a oOdn,osi Qbalu. Ti pa
njevi su nekad'a .paralelno i vrlo praV'i'ln'o u n2lZmaku 'od kojih 3 do 4 me,tr a. UI(!J liJna j,e
fj: lozlloal.a .po , vojem kv allit e.<t noom ljunku kioj'i odnekud iz Iplrun,ina o,l{Jo Te'sliOa. Je
eLa,n d',o ma:te d: ai1a I nos! s.e i u Sa'\'u.
7) B(1ezll. u Bijelom Brdu - Nal njiV'i zvran o)) Brez:ilk, ,nli,i1e Aule u Bijehom Brdu
kiod DNve:nte, za:pI3 aj,u se na poQvI1oiJ1i zeml\ile tr-ago-vii arheolokog Njhva 'se nrui!az1 u
doluni kog il=oOto ka, 11et,o IP'ovie 'od nd,elg>olv:e ,obale. Na J)<ovrini Sl: IWl1loaof
ookJlle&iva:nih ah U'loma,k a gl'inenih :p'Osuda nema. NjliiVla l,a!gano :por,ema jugu i na
se Plolvrin i Ine razluke u ko boriranju Ua.
pregl'ed ,0\lih nala'z'ita ehm nagl,noShti .da jie ne-olit BO'Sflei Hercegovine s.slmo
fl agilnentamo i<&pitrun,i zatoO bi $le vrlo lelro mogla odrediti ua Ilmliturna 'i \"llelme'l1ska
p,o,'edi'll'ih lo ka!Hte ba..
neolilsl,e na.s eoibiine u broQdskoj ko Ui.ni moi'emo naZldv.oj'ilbi u dV'ij,e gruope:
a) u IIHlJS elja liloja lee ua'p&oautl1oj ra,vnic!i i
b) naselja na
u le,e bez izuz, Itka u blirzi'D>i rirj e'ke S3ive, ali ne na samooj olYali, n,ego ,olk,o 100
pa do 400 metara dal elk,o od nje. Da 'ii su 11,a 'iij,e'6a;nskoOj Humci ,i drugim dOllilnls'kim
lokl41liLdima joli zcmuni,c,e .- to telk :treba iSpiiba;ti, medubbm se opooz.i.tiOY'111O Zllla! da je
La,ni te bi'lo na p':leillla diru Truhelki je dno zemu-nka Ina Lanitu bHo
oko IJO Cili elubDko j,'>P ocl : atl anje p'ovrtne .z'<imljoe. Povr'illa clalltalnjeg Lanita, ela nema z.a
titm'og nasip.a, bHa bj goto\'\O svakog i Ijlese:n,i pr'ClP-La,volj.ena v,oldiom iz Save, a po
nekad bi se povrina nabujlalle rii;leke mogla p'opeli i Illa v'i&i:nu lod 2 m:e:t:ra DZlliad sadani'e:g t ,a,
!it,o d.a bi $le dn o zemunice u tom nalo uklO 3,30 metalrad'ub:ok,o iSl; !Od v'olde. Ja n,o
je da bi na taj b10 ops tanak nasetLj;a" a ipak su vidljivi da je OHIO IPIOI
sboj,ail o dugi niz godina. Kako da ovu Postolje sam!O dva ,ili .ie
La.ni ta k'rjv'o neke na arhitekturi f1aseljlal, li'li se rnaksima1ni vodo
taj Sa e ta 4.000 g,odirua pov,ilsDo za pun.a, 4 me.otrla.
Nas.e hjoa ThU bre:u,ljlcima 'l, e".le oko 30 do 40 metrura vitso k>() ,izn.ad ud-oUnai Ip,olt,olw, a
O"o tovo uviiek Ifj ,a blag,oj IPJadli;J li brijeg,a. Vl3UljoSlk,i znakovli za \Plfie'p.o.zna,vanj,e su vrilo s\{pomn.i 'i sa
se (l:d nez o.a,tni h lmlturnog irwentaf1a oV1ih na,selja. Rit.;etkio kada In.a njih
nek,o pose!iJI11!O i ime, a tla ne daju se ,od osta:log arhe-OII,o
ki nevanoolg l1eljda. Enozij,a i kod lums,e'Ua na bneulj.cima VIriO slaba i n.e '(:ol11ae mnog:a u opro
l1a'La,eln ju
II NALAZI IZ DOBA
Izrazi ta ru2s.elja iz doba nusu se u ok!oli,ci Bo'sa-nskog Br,oda do sada o() tkrila, al'i
se oo pooznaltim look a.\iltetim a n>aaJO poo koji :predmet kOlji b'i se' hp,ski da'o UV'fsti't-i u kulturni krug
diOIba. Tu treba IPlnije svega spomenuti na1az.e 'PlredmebaJ sa Lanita u Gor
nj m Klakaru. TO\p'ografs\{i podad o() nalazitu iznesen'i su u p,og1.av10u o Inaselju na
tOlm mj,erstu, 1{:13 'ih nLje potr,ebno p'Olllla1vUa{li!.
III LOKALITETI SA NALAZIMA IZ ELJEZNOG DOBA
Trogovi kultur.e ovoga d()lb:a nisu toliko brlojni i j1aki u odnosu n:a. rueloli,tsk,e ualaz . To
Se mo e i f3'zumje[.i ak>() se imaju II V'idu temenske priHke u ovom kr,aju. Ra-tob'orni I'li'ri kim
starije elj.elZ'ue kuLture, bi,rahi su za sVioj:a ua, elija brdov'iti ter,en. PlQziltj,vl!1.i ,tragO\',i soje'
nka nilS u se dio sada IpronaoH, ladi su ne!k:o,li:ko S'Lotina metara ni e neki lamatei'i prije
n.e'kol iko go,d'i'na uz obalu Save 'f.lrle-hi:>tonU.'rs ko Inaselje i u rr;temu nlall 'i,rali tmgo ve
S'Oj,e'ni ea .
I) .radina u Vrelima - Najzanim lj,iviji i.lirski objek'alt u (lv'om ,kraju j.e sVlakal,o Grad:iala
II selu \ 'rela na Vui' (.a\i. n, kota 254. OVlU utvrdeno da j,e' iz jednog lafl/ca bwij,ega
416
Basler
koji se od Visa odvaja od ost alog ma c; iva brujega i u sj evernom pr(J \' cu r. ored Meulja
pr Illa Kamenu i 'avi. Hrpt om \"od i a na.i put {il kome jc r r ije ;t koji e na
Kamenu sp a(a a drav,n,om cestom Bosa nski Brod- Brusnjc.a i nj e'nim o el voj k ,o m 1{'ameIl
WIlska- Dett ' elll.ta. Grad inu u'Utel i od Illa i a dl aO' to dok e p ellIa -.i,ev r u
na lana'e , ri j g prelm3 dol ni. J un i i jewrni IPl ri l3;7. Gr adini :.:Je st rm, \ i"OIk. .oJw
10 do 115 metara i zemljanom g ra,d!nU,um gromi li . 1:;(0(11.2 i zlIil adna str aiII " sl'l'mo
se ru e II jazove dva p(}boka, 'i '[ednje Hijeke, P ut k'O 'im e od (kota 256)
prilazi gn@d'ini .prek uuublje.llOg r 'r irodnog j a rk a, kJnakte ristilJan je za ,pri laze Ina j o nekim
g' radinama u Bo l i.
Cent a r nas Ij :ll pretst avlj,a v,elik a i pri vrihu zanavnjen a ku;p:t bri'2e,a-a kOtlU naz'iv3I)1 Va tr ite,
tIllO os tw:il11la ga nal i eljezne Pri dnu kUl::re odv aj a st! u 1unom p'ra\'\: tl
n' ' i'I' la I O.iI zaj e. ,no a i j om zatv ara polul". la n ppo tor a u stied ini. S,'cga nekoli ko
ll1e l;]ra LLalje od,l\de, pri samom rllbu GradiIle, se osh::.ci g ara u o,kruglom udubl.' Ilju
od oko 1, 5 metara p r,omjera koji Ll kvitfl.rI l11I311fll1 im n a sip o l!1 , vjer ova.tno od izbai) n,e lcm1.i c.
To su bez ' um-n;l. 0' - a.ei lI,ck e moda za keramike, je r rulh pa \n,i brr,i eO' a Il iii: l'
(o"'a Ill ,:e t a n'alazi masa ulomaka koj e su sc \j.e roviJ.l IlO r lomi l, 7J3I vril)elIne
Gr'a,dlIU:i. j, e do 1929 g Gine 1:lila pOld g Lu, t 111 t ako ela se. ni }e mogla ni
dOlk se dan- \ iz daljn,. o nekoli ko kil ometa ra jasno nut a, a,:u ko nt ure objektia, To j e,
kak,8' je ,POllll1u to, '[;Ii :,o ut vrd cno il i rsko na,;el je durn,e Jo 500 met'a t1a, Usted< er,oz i\;.e , e
sada If'll i rI tz padine bn'!.'!ega kulLu!1ni invcntar evog na&ei.:I!l . pa e nf<! IPIO\1I i.n.i z,eml je s \lal( e
godin e, os im v l(e rlJlmi,ke, p()Ij avljuj c ;;10 koj i ,pr.ed.met.
;\1rllo,g () un i ten,o j,e na taj ,to su ih okoiu i -e l.iaci ,j:,podcl!i .'eo
skom 'k,o.'"i ib up o,t rebi u u vom ,[,:3Jna,tu i 1:'1']\ 0 hli.zi.Il'i j'e, bz,vi e, nad erll i je cl<: u
lj em, k,oi,!i sc u zag u!)io. Od lI1H nln;i 1I su k l.:l;l:.o,,:.
,lIl a ' r:.:1211 je ilir;: l\i !,nl' adin ski inven t a r, a sastoj i se od ti 'pFoiz edc
nih ne k'ol iko oSlI ,o.vnlh tJ;iov:\ ha ik aln,ng I.l I< ra:; 8. pje sko\ .ita gli na j.e dobiro
a nlli i u ni j.e b'i,lo pot re>j,'I1,O d il joj :>\:: ct k ru _!1ro:ga I):' ii,' e,ka ra'di : manjenja
pa tak,o 'i loma u "uenju i pe er.; u. 'fHclo!11 u n -kih P'Muda vid ' se p, pim' sa 'n.e ke bi
.l eile mooe u rela.ti l'llo \'flo IUULjllim zrnicima . ' eznatni g- r' ll ll1e nO i malt,<" ra a .p rim;e
som ulomaka o(J peke go,,' o-re o [JO tojanju jednog moda obj el<t<l . Drug.og Ill a.te r ij.ala koj i
bi PiOtvrdiLi ov IPlrec!vid"lv" e, nitie "t. do .'ada
U blizini Grn dinte na' li su 1876 i I b86 go tl il1.c \Iel' ,e I, o\ici ne srebrenih uTi'ki h
dna hmi A{:olonij,c li Ova.: nova, \<o.lao j u ,na;; im u prei1isto ri.i-sko eLo ba.")
b) Vje nul< Hr at kog dru lla. Zagreb 18SB, str. 27.
2) Ilir ko naselje u obal i Save na Kamenu -l1:kIr.ci "e i_po d manj eg- rimsk'og
zapadno od k(lltle 11 9. 1'\ ;)1 tom mje,t u Sava l11i ';'e njla pru \a.: tlol a, 'r a iz sjcve f>oza,p rud'fI og'
pr.a.vca produ&\1d took . rema sj \ Ie ro l:;toku.
Kulturni loj se na.;ltlol,l. lua dubini od 01\0 150 do 120 CI11 i 1=>Oc1 ruba sa,da nj e
Obale. I1118Ibel'i j,a! .lc il irskog- porij.eld a, a U7 k ramiku $ nade i p,o knj i 'oklre.;; ani
ali ne-do,ujc r[1 11 i kr,e mcn. Ni j,e 1l1 0gu6e ni jlf>ihltino ust anoli ti \. j:\lop.aln g cli', ela na 'e I,,: ,a ,
a is to bko ,;'12.. b "'Z kOjJ) 'l'll'.; a ,,, tano,vit'i r: ' 'pro, t ranjcl\lO t kult urn og slof:J u p re, st<llo ln
obal,e. 'Povrinskih nalaza n', I1I a.
IV RIMSK I PERIOD
ie.k'o'liko g racle. \'il l!Skih oiJ j kata iz Ikmskw doba je na .padlnanw Ll
dv-ije n.a Kamenu u 1{l ak.c, ru i u P,o.lju kod DerY<en t e . .J E"tll l'O nalazi Le ril1l sk,c k ra,r11lke
lei u Sijlekmrcu.
I ) ri mska utvrda na koti 119 tl DonJe m K1a1{aru - Tr.agovi ove Zlll1nimlU,i ,e raI1lsl\c g,r.a
de\tln<e da na s ",ec g o lO o p'O,tP U'rtlO ne-sta,Li sa !10VriJle z 1\1C . .J o: k Otlc III XIX vil;el\3
su .. t ajali zid'ov i 'obj ekta ko.) .ie. pr ema dl -a Truhelk ,7) mo,, 31O bit i \'e<Jma Yaa:n, Ir:riJo.g
rimskoj arh "-oI() gi ,i i ,nai h kraJ. tl. Oh'o'lni Sll ga 'me dut lll1, razo l' , I ra'lifi
grac1eV'inskog' rn n(.e ri.' a!a, tako da l e d:,o mahom t c-sano,r k ",mlina u r;e(
") a) Dr. 1<3rlo Pat s _h : Nahoc!a ,: i novca LI kOl ar.evima Dervent a, i Gl. Z. m,
1902, s t r. 420.
') Dr. T,r\lh el ka: Pre llwct llo o ll t)ol il,: l\ () 'n lla;')"l,' u II DO ll jem 1(I"karu, Gl Z,
111. 1906, 462.
417
A) Ivanjsko olje
Glavica bri:rega Ila kojem se nalazi,o ob j eka t nad,<isuje ',a\'sku doHnu ako 30 metara.
Na 'za padnoj pa'dini brij ega na,laz'! SPlOmeouto okres:l!no kremenje.
2) Manje rimsko u Donjem l{Jakaru - 0\' 0 utNrcLe nje uda,vj,eno j,e< od 'Ol1!og malo
Sojx)menutvg ,ob.: ckta na \ oti 11 9 za ,,,, eg>tl' oko ZOO met ara i vj, rov,alno je s ru;ii m
:',eld!I1u ,ejleririIIlu. ! od ove zgr,ade ni jr se goto'vo su ,okoJni sbanOO\iniici raz,orili 'i te
melj.e zg pc.ldoe , a ,orka 3/4 malene uzvi in.el ouvezeno je zajedno s arheoJoknm ma,terij'al'om u n,aI5.irp
e,estei ,do 2 k.ilometr.a da,lelklo od,3\vde. Um.:esto n do,v,a danas se It,U vi dre samo udub'in'e .od mek,a,
danu,ih t emelja, u koji ma. leli u!oiSta ulomaka rimske o.pe\( e i maHNa.
ubl'rrde, prema ko ini brijeg'lll, ja,rak ka{) zatita na 'P'O
vo.ljn'om U uS;lflku lwlt urnog loja ol duoojava j u sc zati dno Siar zemljro.m i ostail.im arherorlo
'kim talkloCle:r i ul omci ,pIrostr: kNaorrrike, Z'3I koju se ne moe: IPlOz,i,uvn,o
u-tvrctli,ti kulturna pni:padn.()st, ali je - r 're lll ;) o!wlnos l im<l na,laza - lt '[lo,l'atn,o UZ w'emeiIla IPO
st ajanja ,ob jekbc,\. Samo stajalo .je rna t al 'o p'oP'odnom mjestu da joe i poor.e'd neznatn,e
relativne vi, ill'e m;" ta., d0111 :I11,i ra.1 o dOolino m do s.amoga Broda.
Dr. I\ a,rlo P,artsch ,cma:t1rasj da ul\' a dva Iplretst avljajll po os.t'a,tke rj,rnske Mil!r
SOll L;le, k>oja se locira u SlavoIl sj, i Brod. Posto j, e' ,izvje'Sr1i da je kod
Mrsunje II S a'\"I. Bro'du, mugao u r im. \vo dob a flo. t oj al i !p.!1llaz :plf'ek o aVle. Naoe maleno utvr
demje u Donj em KLa karu moglo ':' talwder r 'o r aci l zao t,i,te VO()Cb r:I110g p>relaza. Premia po
dacjma Gf3td'Sk'og muz,e ja u Sl av. Br ud u, n,a lijelh()l.i obal i aNe, u P'odLJ3ln;:i.ma, nasta.vljaju se 'os t aCi
rimskih >olb'jekata.
3) Naselje iz rimskog doba u Polju kod Dervente - Uk,o 300 metar'a od mj esta
gd;e lcest a De'rventa-Bo'sansl(i B:'oo pI'elazi potok Li.:dni,cu, k lg,all.O se s lijev,e strane p!O,t{)ka
uzdi'e u ,pravcu i'jJ' ra g' " f ubl 'ra. n,eJ aleko od ko te :207. Oko iOO metaLa. od [ 'Og mje'sta,
na je,dn'o,m za,ravanku QP'OlTI 'll/Utu kose, - (k!Ot ;; 117 lKl SiPle:c. kvrt i 1 : ,50.000) stoj'i &kulj) rue'liina
Sa izrazito g' radevirns kim 'mate 'lj a' om , o<{:.e ka.ma, kr,ovnim i kO'ruga.ma.
Moa!Deril,)all S'nl!da kod zemlje, z," m!j:oradni'r::i pr ebacuj u na S!eO'ski put koji vrodi pre1k{)
nalazita, Vlasn tci zeml je su na dva mjesta pcl' eli (}t k pa V\l!,ti zi,do ve temelj,a k,orjli su 'im smetlaoli
kodoral1l;a, ah su ovaj rplooa.o Jer r zildol' im3 nj'j e biiu !.a ko do na kr'aj , Nt" dv,a mlj.e
sla tragal,o e u dU.i:nu do 20 metara.
KOmlj; Jerkls vndlj'ivih tnagova naose lr: ,a PlJ' olcie s.e II du ilI u od O'ko 120 meJtJarra., a ilwk tile oko
100 metara. Nar{),d misli Ida joe na tom mj es t u Iliu neki i gr,ob,lij,e. Na pOov r.iI]i ZJ t .mI\ :,e ,llJiik
se do dalnas jro ruj,ta na;l,o -Q ' irn g rade'l jn.s kog m",t cl r ij ala. Na nelki.m ulrekama utisnuta Je' pa,SI.ia
apa,
4) Pekarua u Sijekovcu - To j e rItiz iv nj il t: pOI.'ed 'od ceste BotS.
Br.od- Derv>enta. PnOSltoor je danas nas . :I;en.
Ovaj je lokalitet 't' rlo b Ogt3t ke ramikolll bi se t kp ol'ooki mog,l'a u:brolj'i;ti u vi,e ku 1
tunnih pl()ha, a. ' j e na,l az rimske ke ramike na tom rn.:cstu ar gu mervrut: za uvrtavanje I
(. okali,teJta u krug ,pim$k ih na 'clj a u () VO() nl kraJ u. am naziv ne\{adanj,e nI;ti ve (]o.Jaizi od vnllo c;rne
zcmbje i uloman, a gi:iln.en ih ,ro udla, koje SE) rnad u se 111 .l,a zalwpa u ,zemlju. Na-nold vjelf'll.;,e da
u lu u davna vr, mena i, II!.' le li ,i Irl-"kli IOl1Ce )l. '\ada ri, se u >OIVim o,znaoarv.a sve
staro i strano, koje nema dine ktn.e veze 'sa U ,o t al,o.; se BOSil1.[ u
okolull0lsti.ma spominj u Gnci, ,aJ rjed e! Rimh,',alli.
Zaniml j.iv,Oo j'E da D,vrjl.'le nem. traga ril1L\wm grade\ni n Iwm materijalu. Moda j'e sva a,rni
te:krtura bli.J,a drvena, a odat i mr.; crno kalO gar. Ster i,l'lli humus je nezn.31tne
deblji-ne, l.eoo!l1 d.i'o ulomaka glinoe llIh \<flo g rube iz ra'cLe,.
5) Nal azi r imskU! novaca u Bo Brodu - N,a. ot oku Adi, .p'r ,eko kolj,ega v'odi
most, nai li Su kod kop anija t melja za most i880 g'0d:lne na zemljani, sa novc ima
!('onstan<Ciija II, Konstancija GaHa i .Jlrl U,3. na Apo Bl tn r, .") Is te glo,di ne naao joe j,eid3l!1 radni,k opet
': edtan Lona'c a rimskim novcem, ova j 'put k.od sta re sta'l1ke u Bos, BroQ,du. U pro
duel !i u lOve lin'ij-e nalaIZ a stol.:i oJ,o 2 1(1ll da'l. k Oo r;a selje ma Pd,a ru i u Sij,e'kovcu.
V LOKALITETI IZ SREDNJEG VIJEKA
1) Crkvina na Mark ov(U Dervente - VI'hunac J\'1.ar koV'ca (kota 297) ';e karo srtvmlO111'o
mj es to za st';;!re sak ralne objekt,e. Post,olj,e i neke illdil(%c;ljle k'oje g,o'vl()'r'e tome u Na, brdu
r, rost{)i 'sa j-e dni l11 zV'Dlnom jJ'O narodnom vj eno,vanl: u, ima da se i,s.punj,ava(:u
) Dr. Kado Pats/ch: , ahoo dauri rnovaca u ko ta re\' ima Derventa', i Gp' Z. Ill.
1902, str, 420.
fl) Dr . K. Pats: h: Nra hodaljli n a, Gl, Z. 111 . 1902, 4<16-418.
lasnih: Zemi1lj skog muze.1a
27
418 Basler
s e el j e ka da se na njeg n mal o '1:'OZv'Q!1Ji, Trna, () i nul" oHko k ;,e .s u u vezi S8 po
staj anjem crkv.e n.' Lo m m,:,e:tu, Zg rada je p,p ma LITI II {J1.a p l.eL1 zil a IPlrel\o
pcl ,:'Oj j e t o m' rilikom rtJl!!f ed vo de i pa.o .ie.d.a n st ll j: kut .ioi.' j dml s; [,ol: i na dnu rijeke.
iti, 'Po drugooj r7. ij i, z\ o no l e p<l l,o II \ ,odu, pa . C .;.0; dJ'l1 as Ll izvj esil dla'Ile Jlj eo' ov
zvuk,
Na mj eslu se vide j :L l1 i tra,g'ovi 'C rk , ot! 12 ,m tara du7. :JJl>e. 8 met ar a i rune l:lC! e i 4
III tra promj,eJra :li, iS:d 01{o rl\\"e .ie . 0; do med'aiVno ,t,:l j do ko 12 zanimbivi h n,a dg ro!lnih
s.p'o meni'k,a , h:oQL i Ll U medu\ ,r.e'me nu Cr kva, navodn() Marka, ,i,e sag raden.a ll;)
l1 :JL vi ;elll I' rhu b ri j ga. <:J cl>I'ij-eont aci,i-Ol lll [, tnk-7.apai!. Ratz ' a wlt' e rin t:! 'ta';aJ.e Sl! S\ e do 1941 g-o
dine u vis.ill1li do O cl' ll ti Ill e.ta r j . lalE !' u I,aoa r(J2orrn.e 0a lli se u{}iJio rl IPJl' OlS t or uok oll,o n'o\'e k,a
pe!i'ce. Ov im l' i pr o,s to r a je u'ntt etl s 'ak i t ra " J.ij .'l'OV<1
arhi t1ekture. PJEI bi lako bez k Ol)a n,:ia d:uua biJ o IT I,o le ' k,1)O OdrHlel1lO II t 111 ,p.od 'edu.
Prigodom kop3n.ia t em Ij a za k <lIPle'l inI , II h ,di hi ... erin e, nHIni i II na:':;li 'Tl;) grobnu kn
meru II k,oj oj ('C sa t r i L-e k3,0 k,men' ban ' (klupa ), U I aJlld;: l!lk r ive na 3 ljud, <a ko t u ra ,
kO j,i SlI biii It:'o lrbul{)e pol ozelr.j na p.o- d k a mere , dok j c 'na O<..'Jlku poned g-Iave svakog od ndi h
, t ada,o p'o je dam ;',!;m H,Nli 'k)fra, . napunjen kuci C8 nl.ll i "' ar om,
P r ema lzja \-'i ol\Ol l1i l1 ' t a'n'()I\' nilk a, Il;ldgr ol'ln'i crkve bi.li su od neobrade
nog kame n,[, izduenog tOb li,ka i na zeml.;u. K l o7. 'rt:' lj nu ' val(og h:3 m:ena bita j'e pro
bu ell,a pupa. k a,o da bi " kroz lilJU
2) Madar ko na aevima u Sijekovcu i'\n n)\' j lrude oko 150 meta ra
od k Ul' M', 111'1 1'21 nala7. e t' ulom{:i g!inellih [J (k; u da bez u.x rasa, sa
srednJ ev,.',eLw 'Vll !11l r uboru. Pos udama je t e ko odrediti ku rTipa dnot. N i. la lei II
nom t ere nu. g!ti?NT1o-m I Ir eol' latda,va t amn osi a r,oba s.3 pnjmj. :Gm , tnog, bijel,o g mat e!1 Rad
na !onc. k ol u. l a ul'lJ'mku j.edne , med fill e i'Had . , na lazi 1;J1f{' maz 'Z, g' ledi
II obliku rp e 'i l'()l\e 7 mi.limela ra .
VJ LOKALI ET! S NEODREOENOM KULTURNOM
l) Prehistorijstw na elje na brdu Kadar - O li Lli :;I.! lo-lialLLet 111 g' Rn tl rall'iju pr e
his loQ, rlj ku epohu s ,0,117.: rom na ker al ll iku i kr.emenih ala ti i. Na. eL'le '" nnJ u7.1 II II po
:;ne dil oj bliz ini ! ot 205,
2) Prehjstorijsko nalazite Iwd u Velikoj Bru nici Nalazi se 01<10 1500
sj,evcro'i st,ool1'O oci .: ugoLapu dn,o od mje-St. a "' dje e "'la za l( ardJl!'f .pr ela!z i ir,o l ok Du:ho
k ovac, U je. aojem ce be u iJroi.i eg-, jre \<u.tt-urn[ oQ<\' og IlU d ja J-;:o)e ni sam p r c",le du'(), 1[:la
.i,e t ako i Ja U bli u I lasifikCJciju
3) Prehistori]sko naselje kad ciglane u Vel , Rru nicl - Tragovi OV{)O' nnse!ja n.a la7.e sc
0 1-;:'0 ilOO I11ctg,r.a dal el, o tl Kost,c Ul. r stri preril U Kadr u. I ovdt;e 'cesta
u ,am kult u mi s l-oj, t.wl(io da i7. u },ekl FO\ iruj i mat ri uaJ p rehi.sl o
r ijskog pDritjel<lu. ' . Ul naa,o i g rumen ono nz , p.o o.:mu bi se mogl{) pnet
postaviti da i nalt zi' te iz IlletuinOR doha.
Za n,ab roj,e na 3 111;;I!m'i. l <1 dao je .fe k-osla koj i Se ka,o tl P,clj,lt1iCi1113
ill>tk r- esi r ao i za ()'Yaj !k raj ,
4) Gradi na u Vel, Brusnici - Ovaj got o>vo n,e;11()fL 11<1ti lokalitet k:i II umama Vu
i7,medu PatroJ.c i . el:l Ka-m nkc, <I 1.lod h Prem a' ppk 211l1,:U ok o lnih st antO'l"
ni. ku, -O'nldlje se vi,de sl abi t",agovi zi:d:ova od k amena, voz-alTi lbukom, Prije nd<alik o godina naI li su
i1 t; I<le :e.lC,ezn,e ,pIr edmet e k I'amlp OV-i11l 3. M.ies to 1;Iflt>tr.aien .
5) Tra"'ov i na Brijegu u - l okali tet ne prcl l avlja ll ikakvo uzvi enje-,
kal,,(} bi s.e II samom nazi vu mogLo Na lom m,if'. tu je sB''y<ika lrwlo naboran" II
hu mke nezna,t ll c isun, N t i m humka n1t:1 o,p'2ajn s.!:: pm eliki t amn.e 7Jeml:;I, a 113 tim
k ompleksi m a se na pov rini I. () k",z uj e, v rl o proMo Irat!e ns k r.:;:rnil,.a .. fa temelju p r li<u;pljeni h
ko mada bil,o odl>editi l [[!turnu \f'1Ii pad!no"t nalazi'la, Lol(ali t et . nala'zi izm du IC
e, k od ki iom-e tn<! !:! + 85 od ( Tllt1, ta II Bo'an kom Br odu.
IIz j t" p ozIlat jeda n nalaz t trudra IHll<:: h..lf !>ar skug' k{)l ,a,' O) Spomin;e.1ll ga
n,a ,ovom mj tu, iak o ga Ote e lim IP'Ovl:ziv,alti 11 7. gorn j 'i lok alitet,
6) Nalaz keramike kod Bosanskog Broda - l ()If zemLj u za nasip za OIdb raIlu od ;P'!) '
pla\,e Sav.e, nadni i su 1949 g0drne kod [(ilo,nl 01 ra l + 150 (od m staj u ste-ril'n{)m sl oju
''') Dr . K. Nahoda,! i l1{j.vaC :l. (,L, Z. m. 1902, tr, 418,
419 A) Ivanj sko Polje
otkrili o,statke jedne p r imitivno rade ne, ali vrl o dob ro IpfC sude, j'e oko 17 l1lieltara
daleko o,d podnoja nasi p,n, oa posuda ie leala na duhini od 160 c'ntLmetnr a. e dosta \'
lik i ulomak goornj g diJe la s ravnim rubom i ,. liil2, nJ,laz se zati m -oko 50 me
ta ra blie Bo'san 'O lll Br, o,du. lI1a dub-ini old 120 oent,imeLa, ra. fa tom sl! l11J,;e stu ra,dnici na-ili na
velike i,\1k, te IP,(rll ck>. L ko der u putP.lllO il o Mat epijat oua.ctvi:i' P'O
sude bi'o je 'izmj.e'an dost a kntpnim lP,ije_kom od l remena i.; pi a.
7) Gradac kod Dervent e je v-rl o iz,pazi to prehis t,o(jsko utvrd rw 'oko 4 km li
nije sje,',emo od De- r'v'ente, na koti 193. To ' e g rad,ina ,o.bl ika i vrlo strmih, gol1h Ipa-di na,
a domi,nira "'irokim r(}st oorom. Prema ' t l!JllIo rnika, e nal'a'l i dost a ulomak a keram'" ,
8) Gradina u Kulje-novcima nahi'7. i $e oko 450 me-t-ara od Cr\(Y iJn.e na a rko u,
a oko 5 k'i'llo'll1et 3Jla linij e jev rozap!2dno oel D rv-e nD . Arh(,o].o';ki lokali,tet lei 111<:1 j ezi ku
bNta kl()lji s.e odvaja od ma Iva. Moarko \ " , i SI ' pristranak strmo s,e rue
u dva potdk.a koji se odmah L<;p'od Gwdi ne ul ijevaju u Madar i'c lI . PrilaLi Gradj'ni , u oSigU!l3'I1,i
duboj,im prokOI!:: lo1m s obje st rane ,
P'OI\',rinski nala zi 1<C'r amiJ<e u vrlo sk>b i, tako da .jeo p rema teko odr' tl iH hr-o n,o loku
gr-a.nl-cll -objiCkta. Vr. glirua j e .ivog nli ima i ulollli[.lka s.meclih, pai
crve nkas tih JJ 'uda ist,o:g kvalitetao,
9) Prehistorijsko naselje u obali Save nie - Izmedu Dub-ooca 'i g roblj a n,a Ban i
cama ot kol.llava-G amater tragO\le pr e. hi t o-r ij kog na' clj a, la a o tome nij e nikada p'O,dn,o
,io izvjetl!J.i Zemalj skom muz j u. a v,odnKl su tu stajaje . . .e zna ;' C' g,dj je doO. prilO isko
pani mat erij al.
VIJ NEKROPOLE
U ov'om ima ln koQll liko ' t nri h g>r'o bl' tJa . a int er an tnim
l) Groblje na Banicama kod - p'ozna to s nednj.e.vj,elkovl1oo II-a ko j,e
e s.P'OI11 inj e, u I"omll ikt ima LJ , nsl,e i Maou k,e, Mt.esto je t-okom
toliko raza,ran o ual St' do liJ' 'hi j edaJI stari,; i 111 0nUITI ntaJ ni Posij, Idnja
kula raZ()lfC'na oko 1720 go iolll; a nj n ma,t ri jal .p r t:lle en II SJa\'onsld Bro dl.' 1)
Oko 700 meolara Jl'i sel,a, n3 breuil)w iznad Save, I ' i groblj e ZV21n'0 Banice. Uz g r'olbl,ic
e v,de ,[.elgenda o banu Ivanu i b.a nici An,i.t i IU21\:odIl O, da lee i pod dva u ob lilw san
duka, na ist knutom mlje tu u g r,oblju. l a j,echn,om ,od li h a aa se, medutim, kO() Ui
jf' tp omogao da t irati ' pom. 'nJ.k, ::r dla n ld i gr'oiJ lj , Ov, j l1Ja,[I1:IL :,e IP rvi obj, ,lodan'Lo for a Mar
tin 1857 godi ne,!") a zat im i id
Oba su oci pjeo3lra. Juni j e dO; _l ro ob radL' n i do t a dob ro Gornt: i br1i d jc
OIkrnlie n, taku 'da je redo31i j!e-d r lua Lpi,a u dva na
j-e 1[:l[Ii J 100 glQdunla .ima,o pred sobom l1 ol; e O' UI, fl' i t",kst :
. ... .. . N MHNHC T . . . ... Ieti .. . PH .. , .... X<1 VHE H
npOI]E
171 OC<1H OI]H I71HI\Hi CT Hn<1N <1 M<1P i<1PHTH iIi <1 <1
CT<1I]H M<1TEPH CI]OHOH
*E
H HI\ HE wHnp<1VHM
H<1 y.x .n.
i g a ovaJ<<:> :
l> FRA ANDRIJA DUBO A. I I l'v1tlNISTER 1 !.JE BO ANSKE OVI BILl G TAVI MATE-Rl
SVOJOJ, HADIJE STIPA 'A MARGARlTl A E [IL!.JE NA 1684.
Ovo mo da ni.;e pob\=unlQ u :p j lo U pn'im ruovi ma oba stup a kOi) su frag-me'nt a,r:IlO

Tat,pis je pisam (ukl'e'S!a,n) pis mom k< kvo se u,p,oo[' l"ob ljalVai,o u XVII vijeku.
Osim go di rue<, natilJlis je VWUII i radi os-ob ko.' u u Fra Ildrija
ile p-o'znal,a u ovim kr aj ev i,ma na i )HICU X ' Il ijeka. On u doba op ' 11<0 ti j(-il'l6
go-dunc , 'oi<{) 2.700 osob.a .p r,eveo JIZ Bos n(, II Sla'\'Oll ij u i Jlo?ls tani'o ih u susjel'lniom slavonskim se,li.ma :
U) Dr. Gustav Bodens tein: Povij,est naselja u Po ;)\ ,i,ni g,o,d. Il li S 1736, GJ. Z. m. 1,907, st,r. ) 79.
12) Fr a Nk'rt ill 1 SpfC ll1-eJnki bo 31111SJ,i, Arhi za r'o vjes tnicu jugoslovensku Z'3gre b J -7,
str. ,Jel8,
la) Vid Starobo,a.n ki natpisi II I3o,ni i Hercegovini, Vjesnik Hrvatsko '"
arlce olo'k'og- drutva, Zagreb I 87, st r, 5,
27+

420 Basler
Slav. Duh Zl; j eg u i Jo c1alj ) a alll j vj e'iovat oo pr eminuo u Sibi>llju 1733 g,odilne.
B
)
Pou \'im naim l ameno m leli, JaJ<1 , In;<l'lgova m al:,]<a.
Sam Sponl1e.ILik 'C ni poo i"emu ne OUV::hj'3J od ostalill tEc ka Hosni i He Iceg,ovln,i, o ' im
l ko ji j.e r: la.st ii"no isklesan na Z8IP'S U'T1' Oj sl ranl.
Dru "i dimenzija, ali l>'ez uk ra' a i na4P
,
j sa, ki odmah por ed prv'oga, a ko
ll l,s ga su ga preba'.:'Y3lll j em ': azl m' li ml dva uijle },' . Os t ali globovi ob LIiee ni su usk:rn i o,k o
100 oo J50 -c m vtsok im kam Him nia nu. Na ne kim ,od njlih 'Plitkazan (;e st ili ziran i
k :. vd,i,e ' e viJi kako j(J' dUgo II Bwni t radi cil.;a a faka,t da je !premul1ulaosoba
b!\<l vJfre rroOlvrdu.ie p rl! t[.,ost avku ria pod il'e lee 'i priiPladnici ,[iLv.
LJ.o'S all ' e , Ilkve, fr fl()1I0 bogumil i.
2) Groblje na na Markovcu - O vom g rob lj u je ko,d o'bna.de- nalaza
na tvLuko VClI , O\ >d je t el, t rebal na{J'omenuU Ll ,l se spomenil< i do danas
ila g ro blJu II
3} g roblje - .:run n,lziv IIl .ie je radi veu sa koji su
u o,"i m I<'r aj,evima do j"0iI1' a , VJI .,-ij<eP.(3. Niko Jarua,:; Ile zn-a ;(. ;),' to se t,o grolb.Ij,e' Z-ONe Uipinavo t alw.
Ovdj e e j edini 'tar il'i n- dg-robni II obli ku IPlo tp uni() neotesan'og kamena koji ." e
dOb!i m di jel'Om utonuo u l-ernl ju. TvrcLe un ll'll ima a,nal u oblil<u kri.a, alL je i
ona nestala po l;W1u om.
4) Groblje na Kamenu u Donjem 1(lakaru ' .1 ov .m groblj u nedaleko o d PI(l'Z'I113IWl arhie',
10
11
o!ok: h aM t a na lazi izmedu krieva iz novi j g .fo ; dos t a kO!; i.ma su ugllovi
zaublj lli. Ni Ula jednC,j nem:. I.naka ili to Jruo'o vr ijeJ n-o da ,e spome<J1'i:'.
5) Groblje u Grku zan'mlj il'o :,r. r adi dl veni h zII akova koji n.is u izradeni u ohl'iku
kria, nego (;1l.ooaal,:u st 'Ql1lel1'l k e sa prika,zom
6) taTo o groblje u Bosansl{om Brodu stll omin.ie se \',e t 1726 godi ne, ali n,a. t
lisi l1 lsU od p,t'c\ t!.; tih g'Mina XIX vi j-c:ka. ' la jalo na isLa.knu.Uoj uzvisi ni,
do k j e da n", p{)lp uT1'O ut onulo izm l u Ipr 19-e- i .c'c:; tc koj a \' o-di II Rafine rij u naJUe. Sp,om e'Il ici
' u il!.Ta den i u 'oblil:.u \'lsoke I: l() 'e a r, !Znih var ijant i kria II pIa r.eljefu. Za g r{) b'n.e
c\G pmcd 'ost alih p.od 3ll aka o sa d ne i mj e:s. tio n,(,egovog sta
IlOV :ilI1Ua.
B) Gornji tok Ukri ne
(Ku!ai-Kremn a)
Olw 13 hl llll L't ra o,d P II(,;t V rJ., se V li'k'llI i l\hl a Uk ri'na u
Uhlnu, I' oj a Ml,um lei> u p r veu p !e m;]' D(' rv,el ti : B Ida S(I uluj,eva u Sa''vitI.
I 'na'j oko rij ka i n.ie, u t.iesnat:lJ koj'1II p rol:1Zi p rij e n,tlg-iO &c rallli,tl lJ koku
ravnilcu, II arhwo1O'kom pogl" .:c ,', lto intere:; a nla1l , afi nei "p,il run. Zbog llo'ga je 'OIVIO p'Ou,ru IJ.:e, Z8
.i "dn'o sa I om pleks.oll1 J;l rnjl\ o r .. ok!o,lj,c e', J.;,JJo -atrh oloki krw, Izgra,d
'a r ru,g" " Oobo..!- Bllnia Luka ldn Illedu O"UJll im i i ' p inlivanj.a u ov'om k,.aju,
pa su t ko i na kulru rn unl planu p'oouignuli novi re.zultati .
Sistema tsko pre:traiV<l n!!le k r.g.j a sam u Kulai ma, a ;wti m na-s tal\UD u sj,evemlOm
niz ri jdkru, v d e li!l aCa l{JflOZ I oj i UluhlJJa p,o'f'd Radjkova brda. Ova>ko
ze n t cj el in u 1" 0,)0[' je kzg.ro do,lina r ijeke. Tu q}elilllu Z3Jtlva ra sa istaka
Krn in.Jrl al1 ina, zapa'l.lia dok ,e na j U!l'oj st rani lagan uzdiu bregovi obje Ukri
rue II pral"eu alabimavke. S'c\' el:lnp i"in i Gl ITI '<' o brdo, Pre
fT
ledl3ln j.e pm.stor tI svemu
u du' ni 'o,d oko 7 f. obj{lkti - 'o' tad 'tar:h ut i n,a dja - ugl avn,ol1l
g>rupi rani na dVa lJ je ta: oko : a 'laNa Uk linJ i oho r ijek k od Kr enme.
Na loka.lit da n2dc. se krornenioca. To $le mo7. e> !'il'7.Umj eti ak'0 se p.nglied ai u
k1J
,
rj.I'0 l ij'tike k oj a odnekud IZ I lJ kraj u strasi kvaliitetnlog kam eona,
ko ' i jie upravo odg-ov::,rao . u kame nog doba i t1,iegovo i Go,tovo '5v,a, na.selj a, iz o vog
kult ur n,og peu' i,ooa, le.le Ila !) reu l:>cima od OK 40 met a ra relativne tv uvjl"tovano gleo
polo3lj crn, j,e r se ze:mun itkn n,ilj mogla ,odrati u dolini rijleike k{) j a
se izlj eva lZ svo ega I"oulira.
" Dr. rfa J ulija n J e' Lj et-opi., fnall,,; , nJ u l rt!evu, Gl . Z. 111. 1917, stmna 6,
\
\

G.- .5 L
\
AR H[ OL O.5I<A NALAZISTA
0 1(0 GORNJE&- TOKA UKRIN&
~ A Z Mj E ~ :
~ ___---, 1____--,? km.
------------------------------------------------------------------------------------
422
Basler
1) Nal azi kremenja zapadno od kote 203 u Kulaima - Na brd ulj ku, OII(iO 500 me tara za'
padno ,nd kok 20:3, p,ojavljlu 'rU "e Il a ne'! im n.;ii,vama rOik re siv3!T1Je Teren. se J!1..<l! tO Ill n"lj-es tu
hlagi m rpardoIll slPu"ta IPI Pema pot ,ku u pravcu, Vi..si.nska r al. li J"a jie' <oko 40 rrue t atra.
Samo m.iest(l ne nosi If ro"ebaijl nav- iv koj: se mogaro dovesli u ezu IP06tQ
'
an,j,crn
ob.j ek na. Na sjleveJnnoj pad:rn.i ,ist o.g br.i.ieg.a, lw;,a se T uta p pema Ukri'ni , POiStO) jredna
llJ) va zvan a. uli !ul tom mje t u nema trag,a nl ste-rij a:l u k,oji bi op ravd3JO ova j nazi . I&to
tak,o s.e 'ni n,a . eli' tll , ko.i e takoder lI erJal,eko Od:lVr.>e , nu): n<.8<11O ni kakav t mg sta re ku l'ttJJlle .
2) Nalazi kremenj u usjeku pr uge ,- I od st a.ijl HCe u Kul a;imla, u pralv;:u
G radirne, pnlga presjeca hu mku Idativne visi ne Dd ()I\ o 3 me-tr 3l, koja se ka.o
izdue'nj,e od t r r;;.tmn aJ1<2r kiMe 203. U samom llsje:lw zar aaju se 3 sl'o,ja od je V13,3 n
onal.J k'()Ij i s-e t'e re k 3 l p,oVi I':,ine zem[je, a de.beo ie oo 2() d,o 30 ':entimet alr zr. Sloj .i e
b.oga t ok r, , iV<3I"I;m IU-emell'i ama koje t u le vel ponazha'carue bez ikakovi h dru gih kU'll tu m ih t r3,O"Ol' 3.
Loka litet .ire. zani mlr.; liv j t. ne b' o bi '"a detalj nij.e . p ri.;e us ta novil!i da Li se moda
bl'rekti ovdj.e. TIre nalaZle u polioaUrU, enoZli,je a vie'g tere<na il.i se
II 'Se-Ije na t OIll mj est u razvi j a-lo !Plod specijalnli m i kultwrnim usi ovirma, ko,ji se razlikuju
od kamkt elr.a ina ' ih 1)'07 ati h l ih lokali teta"
U zcmllj iz toga sloja mogu :;e g rum ertQiv,i ze mu:.e dog l,va
litet 31 kruo bo ,t e i sam ['o:. To v!jre rovatn o dolazi od j,ednog \. II blizi ni. g ru lTl'e,nIO-'vi e
u vlanom slo j u nh u mog- IL ralZ liko,v.a<l i od os t ole zemlj , Pos uda od g line ne m3.
I< ne'lll e.u.i ma terij al je n1()sta p rimi t i\Jl1.O u ob ik'e k,a1.;: en;:s J1lo susret ali na !1la im d o
sada po'Znati.m !okalit eLima.
3) Naselje na Poaru u Popovitima - Nf1 i? da'nku p rem a salStavima Ukrina,
prote.:6e e na v" ini od . {) Il1re"t ara nc raV3!ll1 pbto u duzini od rOlko 150 elif) 200 III t 8Jm, .Juni mu
obr-onc i st r mo Velik Oi\ Ukrin}.
PIO z:1ro v3rnku do: ta 3Jr!heoJo' kog materil.;ala: k re me nr.::a, unomai<.a o-ii' ne,nrilr
{Jlo "uda ,i lijetDa (J e! ze1ll1Jn iJCCJ. tuda i na!.iv samom t u. Izgleda da j'e n.asei,;Ii!' bila. \"[1'0
\:' I o' trano. Ku lt u.mi ' loj l[ltrekriv3 d'o t a tank i 11lI01US, talk,o da se. kod obrade zernljle iz b;;'cu.i e
na p'o vr; [;nrU do ta mate rijala. 1\ <1 I1I a1tJni l1l uh mci III a "Iinen:h .posuda IlIi.je e moga:o p rimj et iti
tr'o,g bi'lo kak' rog ukras a.
4) Tra"'ovi naselja na e!.it u u - Loka lit IlYli ol<io 5QO m od P'oara u sj ev,e r
11'001 ;p ra-v,cu, p>od gotal-o t eme ns.kim usl vima. Je dino to j' zarava,nak 1I1.a Selitu za IQk o 10
metara vii '00 na eh. la nn P oaru.
Por ed dr ubrih nalaza k remerri";':lJ niile se. na'lo trag'O\' a ke.r amike ni li.h:JjJa od Oko lni
:ta n'o \',n,Lci , l1leclinim, t 1"<.1 Ila ' kolJ Dbra de zeo mfie. ll.acl(> p n l po koji urI)m8rk
Osim j edne dos ta fo rmill '<l'1l' "trugaLi e., svi drugi krdmeni predmeti su do,sta grubo
olj.;: res<lni u ala,tke IW.i ima bi til u t . ko rOrdne diti svrhu. Na Jl e<klil11l : e p'redmelHima tra
govi due upot rebe.
5) Kolibine u Dragolovelrna - !7. da,n ak Kmin'!",Lanine, l<oj i '0 :>put a prema sa slt a
k rina, 11 :) rel at ivnoj vi$in.i Old. oko 40 melta ra s e s lnall1l uc.e. zati m str mo
ru' e prc'llla rij,ec. i i e' ti. Mje:to l1 <lziva(ju l( o!i cine, Terenski su " ti na Poaru i
Seliitu u Na vlr'Lni zemlje nade : krem ni'ca . Ullomaika keramike nema,
a ilSto t aa.;: o ne ma ni We.3 Old zf fllun irc,.I.
U nepos nE' d.no.i bli zilli sa., ta.V;I Ukr ina lI,;t anovljena u t, illl "ponienut ih lnkalli:te
r
t a i elva
rl&lazi ll la i'li-rsk,e g rndi IJ.,ke ke! 3mike.
6) Gradi na n:a sa tavima likrina .i ' vrl o Illark&nta n breulj ak ,od Jco ji uzdi e
izmedu V.e!iiI o i Ma!e kri,ne, Ij:,nijle ne!j1u 't ob.ie -po.j iti u j edn u ril.,e-lw. Bri jeg je usk<og,
uzc!u n:og ob'lika, oko 100 do 150 me ta ra c[u',ne i 30 md3.M \'isirue, . eza,n; za oslala brda edla
SOO' lll udio,lino m, a I; IIIo.. to ru II C se nikak\' !='O ravnm1.; e iLi ma ka kvadun.lga
um jetna la. Nov a p ru ga na i II iz medu Gr adine i ostalog
b rij!ega.
Po t r mi m ob roruc:ima ,nade jlo neto ili rskI.' gradin 1(1". ke I' amike. Zeml'.ia .i,e ovdi.r e
crne iJCJl.:r , o ne cl Qi:; z.i ka p sta re kuLtu r'e. neg.o kao prrii r o'dr1a D'0 .",3V<I .
Slrojrevi su vrl.CJt mra vi, <3 izgl eda da i 'ot dugo t rsj ao. I JjJloned 'vle:Hke duhne hr,i.i ega,
ber-en \' rl o za for miranl' e, nase lja
P Jl of, Do,l(1o je da bi se Jl3 1. 0 111 mj esJ u l1I"ogl,e naJazi,t i ,'red
nj evjekovnog gwda G1aa,",) me dut im _C tiO ,ni j e rs r'unil o, U o'k,olilc i s'as tava Uk ni na
ne ma mj,e. l koje b1 Jll og-Io hi pogoci no za r rll1 Lranje srednje :e ho'\ ni h IOrdb ra,nbe'nih ob.i'ekatxl.
1") fluko 0dUIC je lea..0 g- r au Clc'-;; , Gl. Z. !ll , I949-{)0, str 224,
423 _ ___ _ _ ____________B..:. )_ G_O_l_'1-' 1.ii tok Ukrine
7) ili r a 'radina na VrI truei (Kr in-pl ani na) - ocl b- r an iJ ('11 i tUlllll l us <l'l le mal e'ne, ali Vi soko
s.i>ttLinatt1 e g r ad:il1 , {l o,s ui o .i, k a,o t ri,grl)lIo m zn k t u 29:'3, ,n a Z3IP Idi l om Iuhu Krni n
Obje-kalt i ztiai el{ a mo e pr el ', 'ozn :l t i, 3Jii " J, ,0k'0111 : st ;;l noVII i'C i i p,a nd svih
il,r edtl sUolva nc p0 7,naju kao gradi nu.
L ukaHl (:o r <l vu1!a.li V1r hu n,ac ill ilj ega dui,n,e od oko 40 metar a. Sa g a slral1'e
; titi gro mi la, ,na g I,',t; ,t:Tn.uJi na ec ost ali ll1 ,prek o
s dlla,st,e udol,i l1<c. ' erpe nt i'lIsk a pocll oga Vrldnice .l e c\e. ll lilim l ill ,a.t ne z,eI11 IUle,
koiu d:lJl a5, luJte, Ik i' a :;all:i r<:: niz strn le pad in, zaJ ,"edno sa i l irskim 'j" ultu! lI i ll1
inve nt u'r om.
I na ovoj , e po 1{{J.i i pr'm,ie r ak okr.esano'" to >;e do
ga d 31 na ,ovak o, ,im ob j {! k ti ma.
8) St ara groblja - sada.i nja (}Ila grobll; a Il a Grzuel.i u u I , 0ko :W , r ednj'"
kcvn,ih II ob liku LI na,no,du ,pos toj dia , ti ovdj e- dli v,ovi i[!r8,li
111 (, llloa S r a\11len a i ova mo ih nahacrul i. To l akoder .:>tvl dul,' e I e.Ernu slarO:,t , pomeni ka kO'ju 'u
di.i-el om utonul i u Leml ,i l. Maler ij,UlI ,jie I,rel llul11 d"o , [ a iS't r oen.
U se nal azi SIi( I1'O ,, 1,nIPo, nalllIU .:11e.J10, gll lon-Ij,e, koj'e
g r,o.IJlj-em,
Dal,1j uz \i,eMku Uk ri l:; :u, u Horl() V.(tl , o'd M rke RU.i'eke i Sl' 1<1
kader nek r np'ol a od II k,ol ij( II,i'evj ek oI'T1i h tl obi'i'l u
-od Seli ;ta lJ Kul nill1 ;J, p f'e ma p'oloku, nah1zi .' e takozva,ni Iv ;1lnov g r() \) iH J, !{U;llii
g l c,il. To ,Je vnlo g ru bo ohlnadc'f1 uSi]JIn" Van I, am 11 ko mu .. lakim udnrci lllil nazna
kri -- jer-ova tno u nov'ij e vr iJeme. Za O'\ :l j sr Ireu nle-k a nano<cina vt enovan,iu o nj e
gov-o j h.:oeko vi>lloj
Jedan Id i na lP,r L'l' ul!!1ol1l p o s-j> iz medIl Cll ij(\' e i "T)PO h!.i a II I< II b Lm a"
Ti'me ' n n.a ilro!.;ell i sr i do s.a,da po(')lr n.Mi lok al il c- ti u k,rugu ok,o sad ava Vel ike i
M al e Ukrine. Pr etp,os t avW.' 1o '<1 111 da bi se oko Lopl,o!,:' vr L: l a u I<ul ainm, Iw ,ie sit' n.a l az i
u bl izini, mogl o na (}.St atke ri msk e kul,lu r e, .Pret i ag ut11 lo,vri ne nije se, l1l dUlt,im,
el a,lo ni,:'[a J) o,zitiv!1 o lI t vIrGiti u tom p'l'av':1J .
k,o 4 kil,omdra ni lJe il k pi,IJ.8, l1.a.l azi se i op et S.k liP zanimljivi h a' rilow,l ogk! h lokali
tet :'> se ItJj'e,)fJalc a Uk di,",e ko d Brda. Za razl iku od na a
s-tavil!T1a Ukni,na, 'o'l"l dljie (p.oSttlO'ji i nelw liko srcdll,iev,iekov1l1ih ()lbjekata kOI,'i SlI dil:
,
eJolll1 uvj>etov'ani
pla'sLikom i geo,lo: ,om gr<l U01l1l
uz Lij ' Vl! ohalu Inine Pt'ii;lalli a 'du Krel11n i , a Sok u I i sp,ital1'ih <.lrhelQ iokih l okali
t eta nal az,i se l! 7 J. eloku IW'.i'i ,e n;lzi \'3 Palanl a Ilia
9) Nalazi kremeniaa na Rudinama - Na . I ln'U,; padi ni l alvc;) hri'j e'ga od o.k o lJ 5 met alf 8
vi " in,e, !.>clv a.ja se na I'i ini ood 0,1<0 tiO 111 t: L'U 8 malena k up;) . V roalk kupe IPlor ,wnat j e u
obliku O>i'ala od o k o 2 met ara dui ni: i 14 T eren s.e as.t:oji , ,d : crp ell1,'
ti'na (Mel a Slita) , ,a vrlo :;.l,a. om l 'eg'et acil)\.)!11 . O) ,a;'\a :' e da j,e ovo p,or al "I18Jlljie nastal o JU wova
!ljem ru k IJ, " l ime i i Z:l zUva zl1,2'ti,)l j u kr esivanog l<fIcmmj a
ovdje ,ima lt c1ol'()l j 1l'oj ia k o bi , L , II: p.v.oa{ u. l ok a!:t c t a, o -ll,,! mate rij a'l I11 U0'80 najmanu-e
10l11. :J'k a l"er aJllikc se. na pl at ol1 mogilo Zt:l1l ili a M: obracluk .
N,i,i,e ,pr'e"ledana je dna. 'net o kup;) , koja s.e u pra" ' u Ukril!l e.
Na nj'iv3m3 !c oj e bl ago plada; lI p,r el11a Ukri n" t aJcoder se nade IPO' k OUli rij etki ob a
dent al i nlije i l<l j ucE'no ua bi '110 k a:m e!1\j,e Ol'<lIn o er oziJ)Otl1 sa Rudin a. Samo mj'cst o
;,e ina.i:,e 1[':'og'O'ci I1'O Z aI
10) Ilir ka gradina na v.iJel cu II ,nb ku veg1et aci.i'll , pa su Ilako o>sta i i
sjoj evi naselj a ,'a daSI a 'bogatilIl t1 H! I'I Z'O!TI u-r adilll, ke k er am i'kot, . I 11':Jo o om Sl! loka
I,itctu !TI OO'U nabr oji t'i svi ter,e,nski u,; l ovi lm',' i karakte r i,u i ll'lrskih gra,d.ill1a. Bri'jeg- s.e vrlo
strmo pu;;i p'lIema nl i j-[ k u, a d ,nek:e i jug'lJ. l Mkll u e moe Sa za,pacine
stra,ne, pu t em kojj i! d, Unlc Uk r i..ll l! t1 ;'r,il(,e prelila s.e dl'u izmedu \lli j e'nea i Crkvine,
I IKl QV().1 g radini Je z,e.mi ja V(,O'l1la crn;l . kerami', i se. ne bi moglo Inet o pOSleib llio nagk lli;
t o je :Iirsloo <>cw:il.i<s k a proizvodnj a b z ikakve Lndividu3,ine crt e.
Pr.ercime!\lJt (l d mc.tala :;lo nij e na. fo.
11 ) Crkvina na - OWlti . sr eclnt lcl j elwv'noi 10ka,li let na aktivnom g r o
bilju, k rij e u Sl ehl k ul lul)fl,i " Ill j s o<sla.ci ma neke oT ade vjn c od Okol li "ll a'no,V'llilC.i naziva,:'\.1
CflkvinOIll o lU a,rli o! k i Le ri lml lI Jivu nep,o r,edn,o vee na 'ovo g r'obI'je, i na
l" o,j'oj j-e do , ){. ( 11 vr e.mt l1<l ' t a; ala ri o erk i . a, Vj er ol',atno jie st ar i naziv r r enesen IHI
________ _____________________________
424
OIV U llI)vlU u doba kada je ondjie za tu rsko g y,rCnlena n.a nov.a clu\V.a. Grobl\rC u Palanki
na IlOISi, medut im, na s L, bi SVeJ e,!lement e jeci ne Cr!;vin-e.
Mje- to lei na i ta.knutoj g lavici b,ri.j eg.a" odakle se dnLek o I ,i (ii na sv.e stl1arnie. l rul(;o &e samo
b rdo ,od ute S3 Ipnimjesom \I il11 ;,<, n.e mu hi,iJ e, l. mljit e Je na na.oj Crl(\",il!1 i potpUI1'O
tam:ne halje sa rije tkim nalaejma ll. almllooi IC ke" mike s redn':Iev;'eko l",nog 'p'o ri j.el<ia. UL glIlab!ja
izbiJa na 'P'Of\rrfnU k amenJe k oj e nij e snffiofOlooo na lO m ml:-e:.1u, II to moe biti znak rui line
jednog -ob jeu<t a.
12) Varo :te ui lokalitet Pa1a[,ke ll" kO;i se koo veliki Ik o.J1li; ,kk
3'luvij ah1Jog ze mlji t a sputa od Crkvine i Vij ell1 ca u :,ugoi tiO(',nOtll p ravcu pre ma Uk ri'Il: . ' n08,rodu
krue r o t ome mj lu, a lj ud,i t vr de tl a SI! se rije izvresnog re mena ondj e j o l11o>g' L
nazi rl[.ltli tra.go'vli neko g nasellja, ali da 0e t ' OIbInadom zemLje I'e uni te no . M-oda bi 'Se de
tao!jnlij'i,m Ls tl aivanj m mog lo t ogod i u t om pra cU u.sla n{) ft i. S<lJn1 sp,ome:l1'lW da se
na 111;Ji va.ma Valr,o'i loade po kroji okpe'sarni kr e-mEn.
13) Gradina pod Brdom !t!'i naSUl pr ut Va r <>i, knillIe. Na liti,ci ord va.p
n e1l1'C a, k,oj a se strmo uzdie iz Uk llime do VisfJ!1 e oko l,') lI1 t! t a'ra, s graden je ti sr ednjevje
kovln, i g nald t ak.o da ; kori 't!en vaki kvadrMni m.t r p ro"tora. Ol aj g rad (,e u a rh it cktonsko m
i st':'a,tek{) m 'j:iOgledu n l{) Do 10r-gtf13'du n Bo ni koci Modri e. Vje rova tno su oba g rada na
stala u ist,o vriljlelIn e. St rateka mu je vrij eclllo"l vr10 vel il, a r ul t j-e,;ns a k,oj im ,olvdj,e Ukrina
prolaz i, da se odmah zatim na!zli!ia II iralku ravn i.:u u pIIo<li\" U Dervenit e i u Savu. Grad
se mogao od.ionlo invazi( i nep r iJat elj a iz s.le\l'['I1{) pral' ca.
Utvrde11je Ge svelfi,3 23 me tra, a ' iroka 13 meta r a. 5as tol.,alo od j.edl1ie o1mlUgl,e
'
kulre i ('r ig ra dk a s.a nj ene za,pa,d
l
l1 e i m opasne t. Zi dovi su debeli Ir;una 2
me-tra., ()osim unutr aVnjeg zida ku1-e, prcma J: 'ri gmLlk u, k o ; j Ilije mog8'0 iZ\lo,,<i[i vie od ;Ie!difl'og
mctra. Grad n1ij,e l11' ()1gao biti u l.:e d fer l1skih mogucnl()s ti , alhi se IP'o
vid i dn mu j.e goos.p'oda r Ill'olgao bil i S obziro m da .i c {ti la s sve 'a do vi si ne
od 5 met-a ra, vrUo je ll.elJlOl ,bno da j e g rad propa"O IHJd najezcL Tur,ak a i da SIe od t'oga vreme'na
nij e vie n.j p-opmvl,;ao. in3ac bi l1<lm "e n.fe g'C>v kal o je t o hi<o ko d gradova
koje su i)::l reuzeli Tur,ei.
Unut,al!1 kul,e vrio diebeli I{ul'f' urni "J'oj ,;;; IiIlIl'Cl ,!<{) ulomaka sred lll.'lev(c kovnJe ke ra
mi ki" iz XIV i XV vij eka i ne to ,plolo.mljenib lkio t ij u. I oV'".!Jj fuk.;!t moe donekle flool ui-li kao dokaz
da ,)e t,uk)'Il1 XV vbj eka p"est a'o ivo t \1Ia t om II1j sll!. Ne ki ll,e f<.!l ni 1 fJ, lag a i ovcI.'!!! je r'OV3'Q
P'O SV 0111 vjleCoov atno radi pot mulog zvuka koj'i se mcylc g dl;.e ima sloo,.'eva
org,ansko,g tr'llJea.
U ovim eo kra.;e vima Ul. j u' II k ulv rdcn 'il l r;]7Ji igraJ Gla koj i , JC kao
cent a : upe u srednj e m l i,;'e!l(IU in 1je,sI1ll1 ulogu. O lok;Jlci}i n1',' e, l a trelM da pms udi histo
dok su \' di'e i2 II t!seni "amo a rhe !o:ki poou' i. Po: t (,if rue villa I(,I @ ohdi
Ukri.me, oko 3,5 kiLom Ir a ,od GradiiIJ,c , ali on;] biti o bl;'ade na u narednlolll
.

IV Eu6JluOlpaif;uja
Dr MATIJA LOPAC
Bibliografski podaci etnografska-folklornih radova
o Bosni i Hercegovini
(Nastavak)'"
NAlVI ETAK, HASAN- FEHlVII :
B aj ramski (Bosna' i Hercego vina) - Zbornik 7.a narodni ivot i
Junih SlaVCina - Zagr b - XXI (1917); 148-152; l ati n, (uz op is pisac navodi
i n koliko narodnih stihova,)
NAMETAK, HASAN:
hadija u Mostaru - Novi Behar - List za pouk u i zabavu - Sara
jevo - IX (1935) ; br. 9- 13; 134-135; la ti n , (Jedan vj erski
samo za Mostar,)
Narodna nonja II Bo ni (slika) - Novi - Veli k i s rpski ilustrovani ka
lendar - Sarajevo - I (1892); (SIi ka !)
DUAN:
Trgovci - (Igra II Bo ni) - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
Sarajevo - VI (1894); 197---;- 199; (Igra sa sij ela. prikazana u dij alogu!). Isp,
i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus . osni en uro d der Hercegovina - 'Vien - IV
(1896); 516-517,
NINE NIKOLA):
Svadbeui iz okoline e - HrVOJ e - Hrvatski kalendar za
prostu godinu 1903 (god. XV) - .!\Il os t ar , 1902; 88- 97 ; latin. [Opis i de ljod poznan
stva momka s dj evojkom, pa do zavret ka svadbe, Upoznavanje, pronja (prva i
druga na kojoj sc daje amamet uime zar uka), ngovaranje da na za n aj gl avniju
pronju, Na pronji dola. zi var anje : dva put dovode drug u djevojku,
put pravu. Iza pronj e dolazi sva dba.. II crkvi i odatle se ide k mom
kOVOj Na dolazu mladoj daju dije e pod duvak , ljubl jenje praga, - Pijevac!
[ Sej meni" .J
ANTE :
Borovica i - Osvi t - Mostar , r (1 898); br , 39; 1-2; latim, (Nekoliko
o i naivnost i
*) Prvi dio je tampan u :o Glasniku Zem. muzeja II Sara,ievu<J: za godinu.
426 D- r lVJ a tiju Lopac
NoWnje u Stitu na Rami, P laninke tt Tisovici, tan II - Bo
njak - kalendar - Sarajevo - XXVII (1909). (Sli ke!)
Nova akviJ:icija naeg m uzej - Soba iz L.-ulc sa Bune - Jugosla
veITls kj L ist - Salaj evO - X (1 937); br. 81 ; 7; XXlI (1 939); br. 120; 6; latin. .i
(Izvjeta.i o kU.povi ni koju .ie r adio jedan ma jstor u Most.aru.)
NUl ,
Narodna medicina (Duvno u Bosn i) - Zborni k ze. ne rodni ivot i J unih
Slavena - Zagreb - XXI (1917); 116 - 128; latin. (PiSC'C donosi p reko 120 lnarodnih
bolest i i nar odni h lij ekova za nj ih.)
o. fra - STOJAN - Vidi: Stojan i o. tra
O., TIl-I.:
Toma A. i St. Narodne igre a sijela l zbora u Gornjoj Hercego
vini, sa 28 sl ika u tekst u (Separatan otisak iz Glasruka Zemaljskog muzeja u
B. i H., XVII, ar'aj evo, 8 , st r . 120) - Letopis Matice Srpske - Novi Sad - knj .
238 (1 906) ; 12 1- 124; (Pisal: pri'kazuj e i ocj enj uje pomenuti rad; mjestimice
ga isp ravlja i popunj uj .)
O., TI H.:
Folklorst o. Lj uba T.: Er ot ische E i.nschllige in den Stickofn81nente n der
Serben, poseban otisak iz VI knj ige Ant h r opophyteLa . J ahrb(icher fur folklor istische
Erhebunge;l. und Forschungen zur Entw icklunggeschicht e der O" e. chlechtlichen Moral
- S. 59-89; L eipzi g, 1909. - Letopis Matice Srpske - Novi Sad, 1910; knj. 262;
66; [pisac prikazuje spomenuti rad .Jelice Ber na dikovsl"e Ljube) i td.]
MILE:
J avu ik i tavn ik i j o ne ka mj esta iz Bosanske Krajine - Bosansk a Vila - Sa
rajevo - V (1890): 234-235; 266-- 267; 283- 284 ; (P is ac don osi maroclna pre
danj a o postanku pOjedi nih mjesta i stanh poruenih g radova . - Irna i arheolo
kih podataka !)
Obrt, Um jetni u Bosni i Hercegovini - Saraj evsk i Li s t - Saraj evo - 1917; br.
169 ; 2-3; latin. (Kratak o bos ans.ko-orij ent alno i umj et nos ti ; rad Illa tom, da
se industr ija odri.)
O pramiku, sli ka iz Hercegovine - 'el'ctlj anin - Vellki s rp k i ilustrovani kalen
dar - Mos t.a r - II (1 895); 111; (Slika enske no-nje iz okoli ne Mostara!)
(
ORANSZ, Dr. M.:
Auf dem Rade durch Kroat ien, Dalmatien, die Hercegowina und Bosnien -
Wien, 1903; 1-280. ( p iran opis nonj e u Bosni i Hercegov iini pod naslovom Eini
ges Liber die Trach ten ; str. 108-ll8; nekoli ko sli ka!)
P., Dr.:
Tri pisma o Bosni - Popotni spomini , spisal J osip West er. Ljubljana, 1910.
Ponat isnjeno iz Lj ubl.ianskog Zvona , XXX; Knjigarna L. Sch wentner - Sara
jevski List - Sarajevo - XXXIV (1910) ; br . 6, 7; l a til!]. (Nekoliko za'pa
anja o musli manskoj o t ipovima i nonj i , rstvul Podaci su vrlo kr atki.)
Bibliografski podacI etnoglalsko_foUdomih raduva o Buwi i Hercegovill i 427
P., U.:
Prva kudel jka narodnih praznoverica - Bos ns ka Vila - Saraj evo - IX
(1894); 227- 228; 270-271; 301- 302; 332-333; 346-347; (Pisac II pnclcama
iznosi gatanja i praznovjer ic II narodu kod bol es ti , smrti, svadbe i t . d.)
p-c, S.:
Mi gracije - Vidi s. v. : Bosna i Hercegovina II Hrvatskoj e ncik lopedij i, .sv. III.
Zagreb, 1942; 128-139; latin. (Stanovnitvo i njegovo us eljavanj e i i eljavanje!)
- P:
Nai rodbinski nazivi - Bonj ak Kalendar - Sarajevo - XXIV (1905); 70-72;
latin. (Rodbinski nazivi. u Bmmi i Hercegovini; dodani su i nazivi.)
PADEJSKI, P. :
O prodaji ena kod Jugoslovena - Primedbe na predavanje, to ga je drao dr.
Kraus F. II sjednici Antropolokog drutva II 10 nov. 1885 - Javor - Novi
S3d, 1886; str. 1553-1556; 1589-1592; 1615-1620; (U primjedbama se n avode
podaci i iz Bosne i H r cegovine.)
PALUNKO, VICE:
enidba u Popov u u Her cegovi ni) - Zbornik za narodni ivot i
Junih Slavena - Zagreb - XIII (1 908) ; 2:33--266 ; latin. (Pisac najprije govori o obi
voljom ili silom, a onda o redovnoj emidhi, i to o pronji, ugo
voru i svadbi. Do dvij e, t ri l i nedjelj e ide mlada nevj esta sa djeverom majci na
poto su prij e bili kod nj e posl anici materini . Na kraju rada pisac g;)Vori
o mladoj nevjesti , nj zinu poloaju i dunosti u u koju se udala.)
JOANIKIJE:
Slavljenje II Hercegovini - Srbsko-dalmatinski Magazin . . ... za godinu
1866 - Zadar, 1866; 55-78; (Narodni obredi, i vjerovanja na Badnjak
i na
JOANIKlJE:
1 Pokladanje mesni i b ijeli poklada u Hercegovini - Sr bsko-dalmatinski Maga
zin za godinu 1867 - Zadar (1867) ; 44- 64; (Sijela: igre i zabave; razgovor o
vjeticama, o morama, o ili o vukodlacima!)
PANOV, A.:
Igraju se kopiladi - Razvit ak -- Banja L uka - IV (1937) ; 101-102; (Igra
u planini!)
PAPRATOVIC, MILENA :
Narodne pripovijetke iz okolice s komentarima i poredbenim pr egledom
- Zbornik za narodni ivot i J uvnih Slavena - Zagreb - XXXII (1939);
sv. 2.; 85-195; l at in. (Poredbenu pisac crpe i iz narodnoga pripovijedanja
u B . iH.)
PAULI, GUSTAV:
Bosnische Rei seel'innerungen - Aus allen Welttheil en - IlIustrirtes Familienbl a tt
fUr Lii.nder und Volkerkunde - XXII 1891) ; H. 6; 148-152; H. 7; 183-186; H. 8;
202-206 ; H. 9; 230-234; H. 10; 253-257; H. 11; 281-286. geogra'fska ,
etnografska, ekonomska i ku1tl,l r na opaanja u kra tkom prikazu!)
428
D-l" Matiju Lopac
MIL. .:
Naa n ar odna - Glasnik Etn ogl'afs k g muzej a Beograd - II (1927);
63-71; (Grada uzeta iz naih kraje a , a tako pisac crpe karakteri
oblike i nazive i iz B sne i HercegoviJne.)
LJUBOMIR:
Das SippcnIest (Krsna slava, K rsno ime) bei den Serben - Zeitschrift fUr oster
r eich ische V l.kskunde - Wi >n - XIX ( 1913) ; 117-120. (Opis kr sne sl ave, uglavnom,
iz dohne r ij ek Janj e; spomin je i presla vu ili p risl ui vanje !)
PECO, LJUBOMlR:
i verovanjR i7. Bosne - 2 ivot j nar odni - knj. 14 - Srpski
etnografski zborn ik - Beograd - XXXII (1 925); 359--386; [Sadraj : I Svad
beni - II Po 'ebni i k ult mr tvi h. - II I Praznici. - IV pri
oranj u. - V ),Ne valja se. - VI Gatanj e. - VII Kult drve ta. - VIII Kult ivo
tinj a. - IX Dem ni i boa nstva. - X Skaske (kozmogonsk , etioioke,
XI Dodatak.]
PELLETIER, RENt:
.
Sarajevo el sa ion - Avec des nombre u ' s illusl..rati ons hors - texte et
plu 'ieurs croqui s (carte et plan) - de Pa u1 Labre - Paris, 1934; XIV; 273.
(Isp.: Opis Carij e II Sarajevu ; 43-71 ; za nar. nonj u, 'i t . d. ispo kratak
pregl d: za Musliman str. 110-114; za pr avosla ne str. 126-134; za katolike str.
142-145; za J evr eje str. 151-154; zatim za ostali ivot i p. str. 155-209.)
PERROT, GIOR IO:
Gli Slavi meridionali - Bosnia, Erzegovina, Croazia, Slavonia, con fini militari -
Ricordi di un viaggi o di ... .. Con una carta geogr afica e 54 disegni dal vero di
Teodoro Vale r io - Milano, 1875; XII + 193 : 8. (Za Bosnu i H rc .govinu ispo VI pogl.:
Una passeggi at a in Bo nia-Brod - citta a ustria ca e citta bosniaca - Cristiani e mu
sulmani - Una bettola di frontiera - Musicanti zi ngar i e ball er ine bosniache - La
roma ika - I bei, gl i aga e i r aj a - I francescani di Bosnia - Tessitrici slave: Tipi
e fogge, el i vers e al m Tcato; str . 38-94. Rad je ilustrovan s likama,
za maroelnu nonju. Slike s odlikuju ali nij si gurno da su vjerne!)
BOGOLJUB:
srpskog Dru'od u Bosn i - Glasnik Srpskog dru tva - Beograd
- XI (X VTIr: 1870); 176-226; XII (XXIX; 1871) ; 237-255; XIII (XXX; 1871); 313
361; [PiSllc pr ikazuj e : vadbu (ispod J a hori ne); (ispod Jahorine); Krsno ime
(ispod Jahori.ne); pr islubu; zdravicu pri s vakom radosnom sastanku; po smrti
(ispod Jahor.ime); prekadu (is pod .Jahorine); varvaricu od Andr ij eva do Vasiljeva dne;
Spasov dan ; Pet rov dan; Vidov dan; Ilin dan ; prorok Da n ilo ; Blagovijest;
predrasude. - s u i narodnim pj esmama.]
dr. ALEKSANDAR:
Mora - Glasnik Etnograskog muzeja - Beoar cl - Xl (1936) ; 96-101; (Po
daci o mori li U sak uplj ni kod musli m na II Mostaru, kod pravoslavnih u
i kod katol ika u .Jaseni ci (selima kod Mostara) . Na osnovi skuplj enoga materijala
izgleda da postoje tri vrste more: Mor a, pomor , koj a nosi malu djecu (po svoj prilici
epidem. bolest ), dr uga j e vrsta mOra, k oj a Losi mo momke (strah momka od
osv te) i napok on mOra, koja mor i stari j e ljude i ene (zacijelo funkcio
nalno obolj e.nj e ill bolest s organskim izmjenama i dr.).]
Bibliografski podaci etnografsko_folklornih rado a o Bosni Hercegovini 429
dr. ALEKSANDAR:
O poreklu nekih naih narodnih lekova - Glasn ik Etnografskog muzeja
Beograd - XII (1937); 111-116; (Za za miev kao lijek ispo podatke iz
Sreza str. 112; 114,)
PETAR . :
Lil a, olalija i sl'odni - Glasnik Etnograrskog muzej a - Beograd - Il
(1927); 4-17; iril. (Za taj paljenja vatr e i bukti nj a pisac donosi podatke i
iz Bosne i Hercegovine.)
PETAR . :
Narodne sprave kod Srba i Hrvata - Lud Slowiat'tski - Krak()w,
1931 - Tom II-B; 182-192; (Opis :;prava sa slikama ; neke sprave spominje i
iz Bosne i Hercegovine. )
P. , :
Opasivanje crkava - Glasnik Etnogradskog muzeja - Beograd - II (1932);
110-112; (Opasivanje r kve u Srbiji; u Bosni opasuju neke crkve i
manastire kanapom II zor u; to nerot-ke. P odatak j e M. Pisac
panju na nekoli ko pitanja II vezi s tim n a loj a bi trebalo
odgovoriti, da se moe dati potrebno ,objanjenje.)
PETAR 2.:
O bauku - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - VIII (1 933); 104-107;
(Medu podacima za narodno vjerovanje li "bauka pi - e pOlTIlU1 je i narodne
pjesme iz Bosne, u k-ojima se spominje bauk. "P rema tome nalazimo, da
se moe pretpostaviti, da j e bauk novij e natprir odno l oje je postal o 'kao narodna
personifikacija medveda, se prvobitno II toku vremena izgubilo. )
PILAR, dr. IVO:
O dualizmu i vjeri starih Slovjena i o njegovu porl.rijetlu i (sa 4 slike)
- Zbornik za narodni ivot i Junih Slovena - Zagr eb - XXVIII (1931),
sv. 1; str . 1-86; latin. se za miljenjem prof. Peiskera
vjerovanju starih Slavena, pi sac nastoji da po topografskim n azi vima i nekim drugim
znacima odredi mjesta, gdje su nai p redi vrili svoje vjersk obred (nj em. Kultstat
ten, svetita). Glavno je vbiljej e tih mjesta dualizam (bog svjetlosti i dobra: bog tame
i zla), U tome srni l u pi ac nalazi i u Bosni i Hercegovini n eke lokalitete, na pr. :
Djeva na Romaniji); Djeva (n desnoj strani r ijeke
Stijene (kod Rogatice, Fojnice, Olova) ; vr h ide (na lij e voj stran.i rij e,ke Bistrice);
glavica Krblj ina (na desnoj strani Bistre; glavica Vide i Gomila, seoce
Crnci ; Vidova glava (sve II Hercegovini); - Trnova c (kod Tuzl e; sela Mo
luhe i (kod Tuzle); gora Konj i Konjuh (Dovi te). Za kult sunca ispo
na kod Travnika (str. 59). Od lok lite ta spominj e j o brdo iljevac i
Konjsku Glavicu (iznad Popova Polja), Vel s, V leib, Vele, Ljeljen-brdo,
vrh Crnoglav i dr .]
POCHE, R. - POCHE, E.:
GeseIlshaftsreise d s Wissenschaftlichen Club nach Dalmatien, Herzegowina und
Bosnien 7. bis 26. Mai. mit Anhang. - Bericht uber e ine im Ans chlusse an die
Reise des Wissenschaftlichen Club v on drei Her ren der Reisegesellschaft untennom
mene Excur sion in das Drina - Gebiet - Wi en, 1892; 1-74. (Uz opis puta n::.de sc
koja napomena o narodu i njeg ovu ivot u.)
pop MILE:
i njegova okolina - Bosanska Vil a - 1(1886) ; 169-170; (Opis, protkan
narodn im Isp.: narodnu o gr adu
430 D-r Malij a Lapac
DU A - MOMIR:
Varo Zenica sa okolinom (Prilog poznav nju Bo fl ) - Bosanska Vila - Sara
j evo - VII (1892); 153-154; 167-168; (Por ed p isa Zeni ce, na r odno p r edanje
o postanku.)
DUAl S.:
ivot inje i bilje u narodnom predanj - Bunika - perWlika -
List za srpski ivot , i predanj e - Aleksinac - IV (1903); b r. 3; 192-194;
(Kritika na Ivana Zovka )) Nekoli ko narodnih ll j ekova. koji je izaao u Gla
sniku Zem. muzeja u B. i H . god. 1890; knj . III ; 315.)
DU S. :
Tragovi bogomilske j eresi u srpskom n arodnom predanju - - List za
srpski ivot, i pr edanj e - Aleks inac -- I V. (190:3) ; br. 3; 173-179;
(Nekoliko primjera iz bogomilskog U ' sr pskim neu'odnim umotvorinama!)
ing. JOVIO:
Ljetni stanovi (katuni) na Zelengori (Sa 7 t abli . 2 k arte i 3 slike u tekstu) -
Glasnik Zem. muzej a II B. i H. - Saraj evo XL (1928); sv. 1; 167-186; [Sadraj:
Uvod. - Opti prilazi (putevi) na Z ieng or u. - rski putevi na Ze
lengoru. - St anovi - katuni va njs i oblik i nutarnj i r aspored stai!1a; posu
Zelen gorski panjaci (tri pojasa ; pa nj aci podijelj eni na ka tune; porodice, koje
imaj u svoje katun na panjacima iz g, Bil e' kog (Rudinja,l1i) iLjubinskog
sr eza). - Stoka i proizvodi ovca i nj ezi ne osobine; prerada mlijeka :
jutrina, f Ul' da ; s prave za prer adu ml ij tka, posude i dr.). - Od tabla ispo
tab. II (kolibe na studenim vodama; koliba); b. Ul (pastirska koliba kod
s tudenih voda) ; od k arata isp. : p utevi na Z l engor u;
i Rudi njanski katuni ; {ld slika: tlocrt kol ibe; presje k kolibe; uzduni pre
sjek kolibe. Rezime na j eziku ; zati m up0treblj n a lit ratura.] - Vi di i:
Separ at .
iU1g. JOVO:
Ljetni s tan ovi (staje) na pl aninama Vranid, Matorcu i Scitu (Sa 5 tabla, 2 karte
i 9 slika u tekstu) - Glasnik Zem. muze:ia Ll B. i H. - Sarajevo - XLII (1930);
sv. I; 145-178; [Sadraj : Opti prikaz pl an ina . - - P utevi na planinu Vrani cu
Matorac i - Opis stanova i pa nj aka (s urek; kol ibe : grada, oblik, raspored).
- Rad, i ivot (goveda, ovce; pl aninsko izgon
st oke ; prerada mlij eka ; ,i dr.). - Od t abela (za et nogr af iju) isp. : tab. IX (ko
libe oko Prokokog Jezera). - Karte : ki put ev i na planinu Vranicu, Matorac
i ljelni s t anovi na Vran ici, Mat ol'cu - Slike: koliba na dumu; koliba na
lastavicu; plan kolibe; dij eva ; s k ip ; stap (m s kolutom; li obliku
t.apa); ili masleni czime je na j ezi!ku; literatura
kojom se pisac sluio. - Nastavak vidi u: Ljetni stanovi na planini Vranici, Zec-pla
nini i planini Bi tovnji. - II dio Panj aci R sin - Vranica - Glasnik Zem. muzeja
li B. i H. - Sar aj vo - XLIII (1931) ; sV. I ; 55-81; [S draj : Stanovi Korita ;
s tanovi; stan Radovina, Ulon ica, Sri da, Smr di Voda, Srida
Srida Ul onica; sridar i. - St anovi (staje) na Z c-planini. - Sta
novi Ina planin i Bitovn ji (CrepuIj e, Utori l. - Opt a karakter is t ika ljetnih stanDva na
planina ma M torcu, Vrani ci, Zecu B it ovnj i koliba, posuete,
spremanja p roizvoda, surek ili sr ida). - Kalte : Lj etni st all1 0vi i sride na pl.
Rosin - Vr anici; lj etni stanovi na Zec- la nini i it ovn.]i . Sl ike: kolib a na lastavicu;
Ikoliba na dumu; plan kolibe. - Rezime na m jezi ku.] - Vidi i : Separat.
P OPOVI , ng . .JOVO:
Ljetni stanovi (mahale) na planini Bj ela- ni ci (S 2 karte u t ekst u i 11 tabla) -
Glasni k Zem. muzej a u B. i H. - Saraj evo - XLIV (1932); l sv.; 55-95 ; [Sa
Bibliografski podaci etnografsk -folklornih radova o Bosni i Hercegovini 43 t
draj : Planina Bjelani ca i nj ezini panjaci. - Opti opis. - Opis mahala. -
ski putevi lna planinu Bjelanicu. - ivot .i rad (Humnjaka), i to: opis kraja
Podvclei i st anovnitvo, njegovi i osobine postelj ina , kuhmjs ko
odijelo, h rana, hi gijenska t r ana (lues, zapisi,), n ost, glavno zani manje;
etnski r ad (samo pr eslica). - iv.ot i rad na plani ni stoke,
odnosno pr er de mlijeka (vaTenina, urda;. sprave za preradu mlijeka pobra
ovce i - K olibe i zgrade II mahalama
koliba, dimenzij e, vanjsk i oblik, nutarnj i raspored; namj e taj; - Kolibe i
zgr ade u kojim stamuju Bosanoi. Za etnografiju isp. : t ab. IX, 7 ( eoska planin
ska u clu Rakitnici s june strane pl. Bjelanice); tab. XIII , sl. 10 (koliba bosan
skih II mahali Hranisavi na planini Bjelanici); tab. XIV, sl. II i
nica pred kolibom . . . na mahali Jasenu, pl. Bjelanica); od k arata isp .: Mahal e
putevi na pl. Bjelanicll. - Liter atura. Rezime na j eziku.]
ing. J OVO:
Mah ale (ljetni stanovi) na planini (Sa 3 table i 2 kar te u tekstu) - Glasnik
Zem. muzeja u B. i H. - XLV (1933); sv. za prirodne nauke ; 143-164; [Sadr
aj : Opti opis planine - Opis mahala (s kartom) ; putevi na mahale (s kar
tom). - Opti prikaz pa njaka (ishrana stoke, s toke i prerada mlij eka).
- Opis koliba i zgrada dimen zij a, vanjski oblik, nutarmji. r aspor ed, namje
taj, posude ; tor ovi). - Od t abela ispo tab. XVII, sl. 5 (koliba n a mah.aH Kl ancu) i sl. 6
(koliba na mahali Dolovima). Rezime na j eziku. - Literatura.]
ing. JOVO :
Lje tni stanovi (mahale) n a plan ini Treskavici (Sa 4 t a ble i 2 kar te II tekstu) -
Glasnik Zem. muzeja II B. i H. - XLV (1933) ; sv. za prir. nauke; 181-206;
[Sadr aj: Opti opis planine Treskavice. - Opis mahala (s kartom: mahale na pl.
Treskavici). - P utovanja na planinu (s kar tom). - 2 ivot i rad sto
na planini (izgon stoke, nj ezina vrsta i broj ; prerada mlij eka) . - Kolibe i zgrade
(grada, dimelnzij i dr.; namj etaj; i dr.). - Od tabela (za tnografiju) ispo
tab. IX, sl. 5 (pastirska koliba na mahali Koritima) ; s l. 6 (pastir ska por odica pred ko
libom). - Rezi me na jezik u. - Literat ura.]
ing. J OVO:
L jetni stanovi (staje) na Prenj -plani ni (Sa 4 table i 2 karte II tekstu) - Gla
snik Zem. m.uzej a II B. i H. - XLVI (1934); sv. za pr irodne nauke ; 81-112;
[Sadraj: Opti opis Premj-planine. - Opti prikaz panjaka. - Opis pojedinih
stanova (5 kartama : stanovi na Prenj-planini; putevi na Prenj; nazivi katun
i mahala nisu p02lI1ati na P r enju). Kolibe i druge zgrade oblik, dimenzije,
raspor ed; namj e taj i t orovi ; sumjes nici i pobra i dr.). - Privredni zna
pre\!1j skih pa njaka (zemljoradnja, ovca, njezina vrsta i
nje; zimovita, proljetita). - Od tabela ispo tab. IX (pastirska koliba s
i stadom na Stajskol1l Gvozdu) . - Rezime na jeziku. Literatura.]
-ing. JOVO:
Ljetni stanovi n a planini P lasi, Muh nici i e rsni ci (Sa 4 tabl , 2 karte i jednom
slikom u tekstu) - Glas nik Zem. muzeja II B. i H. - Sarajevo - XLVII (1935);
il7-146; [Sadra j : Opti prikaz pla nina i panjaka (s kar tama hr. l .); opis
stanova i p uteva na pla ninu (s kar t om) ; p rivr edno i socijalno stan je sto
(zgrade; r erada mli j ka); ivot na s tanovi ma ; putevl) , - Od t a bela is po
tab. XIII, sl. 5 (poj ata - Dugo P Ij e); sl. 6 pojate na Dugom P olju) ; t ab.
XIV, sl. 8 (koli ba i zati m ispo u tekstu sl. 3 (koliba i l1,likcn'" uvertikal.
presjeku). - Rezime na jez iku.] - Vidi i : Separat.
tng. J OVO:
Ljet ni stanovi na plani nama Vranu, Cabu lji i Maloj Cvrsnici (Sa 3 t able i 2 ]{arte
u t ekstu) - Glasn ik Zem. muzeja II B. i I-L - Saraj evo - XLVIII (1936); II sv.;
432 D-r rvLat i.ia Lapac
63-97; [Pisac daje opis svake pianine napose (s kartama br. 1 i 2); zatim
nabraj a i opisuje s tanove i panjake, pos ebno na svakoj plani ni, pa ivot i rad
(ukupno). - Rezi me na jez iku.] - Vidi i: Separ at.
i ng. .JOVO:
Ljetni stanovi na planinama Radui i Ljubui (Sa 4 t able i 8 slika u tekstu) -
Glasnik Zem. muzeja II B. i H. - Saraj evo - XLL (1937); II sv.; 65-111;
[Sadrzaj : Opis pojedini h planina fl ora !) - Stanovi .na planini Radui.
- Zgr ade ll. na elji ma p . Radui gr ion icc, ajati, namjetaj). - Izlaz na
plani nu. 2ivot i r ad na pl anini (katuni). - N:aselj a II vis oki m pol jima Ra
dulc', Ljubue i Vran-pl anine. - Ljubua planina. - Zgrade II naseljima po pla
nini i ispod pl nine Ljubue. - ivot i r nd plani na r a, hrana, ovca, koza, goveda,
konj i i dr. Za et nogra fi j u isp. : tab. V pL ninska tab. VII (herce
gov. planin ska koliba na Ljubui; mlikur" uz tu koli bu). - Od sli:ka isp. : sl. 2 (tipa
primjer bosans kog planin . starla); sl. 4. (herce.govaeka koliba od drveta); sl. 5
(presjek koli be i mli kara) ; s l. 7 koliba od suvozidine); sl. 8 (hercego
pOjata ). - Rezime na Jezi kL1.1 - Vidi i : Separ at.
POPOVIC, mg. JOVO:
Ljetni stanovi na planinama HrbJjini i Krugu - - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
- Sarajevo - LI (1 939); II sv. ; 61-92; [Sadraj: Opt i pr ikaz planina i terena.
- Opis H r bljine pla nine. - Zgrnde. - Naselj a. - Krug Plani na. - Privredno sta
nJ e. Od t abela [Sp .: t ab. III (kuce i st aja ; zg cad e t ab . V (mlada i tab. VI
por odice). - Rezime na .i ezikuJ -- Vidi i: Separ at.
P OPOVIC, S. MARKO:
Dabrica i grad Kotun (Kotur) - BO.::lan.s k, Vi la - Sarajevo, I V (1889) ; 9-10;
24-27; 42---43 ; (Poloaj; maha le i n j ihova imena; kako j e koj e ime nastalo;
stanovnici: vj er a, zan imanje, krat.ka bilj eka o odi.ielu ; grad Kotun - na rodno pri
vezano za nj egov posta nak i r azv-JL)
R. JIII.:
Dopuna i o stuhama koju -- Bosan>'ka Vila - Sar aj E'vo - vnI (1893); 84-85;
(u Crno i Gori se ne kaie ), stuha, n go ',zduha , moe biti
ena , vo, krava, ovruo , ovca, koza, Jurac, pas i t. d.)
popovrC, dr . VASILJ :
Zadruga - Istorj jska rasprava - Sepa.r . otampano iz :,Nar. Jedins tva - Sara_
jevo - 1921; 1-106; [Rad sadr ava: l odsi ek: 1. Pojam, organizacija i ivot za
dr uge ; u ticaj zadrunog ivot a na dravnu orga nizaciju i na pravno shvatanje na
roda; t ipovi zadruge ; prelazne f orme do i n nkoSJ;le i mok os nog gazdinstva; broj
i njihovo srodstvo ; nekoliko primj era zadmga, naziv ' i definicija za:
druga . - 2. R ircnost Jugoslavenskih z druga II razna v: mena; u novije vrije
me, u , tarije. - II Pravne pr ili ke. Pis ac ima II vidu i zadrun i oblik u BOSln i i Herce
govini.] - Vidi i : Nar odno jedinst vo - 3ar, j evo, 1\1 21.
POPOVI , dr. VASILJ
Zadruga (teor ij e i. literatura) - Glasn.il, Zem. muzeja II B. i H . - Sarajevo
XXXITI-XXXJV; 1921-1922; 7:3-114 (Rad j e dr ugi dio raspr ave: "Za
druga . prikaz teori j a u postanku zadr uga; kr itika teorije JllIajce
nove, LevI jeve, Pajskerove, Dopave ; za ti m dolazi porijeklo zadruge,
uzroci nap retka i propadanja. P ored t oga pisac navodi i li te r aturu o tom predmetu.)
Dr. L.'
Bosnien lind Hercegovina - Volksthi.imliche B chreibung der Sitten, Le benswei
e u. Gebraucbe der dortigen Volker, sow iE' (' ln kuo er geographischel' u. geschicht
Bibliografski podaci etnograisk _folklornih radova o Bosni i Hercegovini 433
licher Abriss dieser Lander nebst einer B iographie Sr. Excellenz Josef Freih. v. Phi
lippovic - Wien, 1878; 1-63. (Stanje, okupacijom, u kratkim prikazima!)
PRAJNDLSBERGER, dr. JOSIP:
Prilozi narodnoj medicini iz Bosne (Sa 6 sl
l
ika u tekstu) - Glasnik Zem. mu
zeja u B. i H. - Sarajevo - XII (1900) ; 65-81; (Pisac govori: I O opera
cijama narodnih vidara i o opas nosti njihovih postupaka; iznosi ive primjere toga
i narodne v!idare - II O open.cijama kamena marodnih vidara .
U slikama donOSi instrumente, kojim su narodni \f" dari obavljali operacije.) - Vidi
i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus Blls nien u. der Hercegovina - Wie:n - VIII
(1892); 215-229.

Dvije-tri o Cazinu - Po i1arodnom pncanjll - Bosanska Vila - Sarajevo - II
(1887); 264; (Kratak rad, na osnovu nar. pripovijedanja.)
PRICA, J.:
industrija kod Muslimana - Gaj r et - Sarajevo, 1935; br. 3; 48-49;
(Tkanj e; vezivo; keranj e. Sa slikama!)
PRIJEDORCANIN:
Blagaj i Dervi-kuh! - Bosanska Vila - Sarajevo - II (1887); 54-56;
(Po narodnom ime Blagaj, jer je ll. njemu postojala blagajna nekog bana
bosanskog, ne zna se kog je i koj e je godine. - Dervi-kulu narod vee za
vjeka s imenom Dervi, koji je imao nakazna -ina; se dalje podudara s jednom
verzijom o caru Trojanu i njegovim kozjim uima.)
PUCK:
Luka Iz naroda o o narodu - Zora - List za zabavu, pouku
i knjievnost - Mostar - II (1897); 180 -181; (Prikaz i ocjena!)
PUCANIN:
Badnjica na selu - Osvit - Mostar - III (1900); br. 99; 11-12; latin. (Opis obi
na Badnji-dan na podnoju Radov ana.)
SOFIJA:
Moda - ena i stid njezin - Bosanska Vila - Sarajevo - XIV (1899); 234-236;
260-262; 285-287; (Govori se o stidu kod naega 'naroda u B. i H.)
JOSIP:
u Bosni i Hercegovini - Vienac zabavi i pouci - Zagreb - XXXII
(1900); 205-206; 221-222; 236-338; l tiln. [Prikaz Meringova djela kuca u
Bosni i Hercegovini. osvrt. - Nepoznavanje radova te vrste i na
rodnih naziva za dijelove kuce; greke li Zatim slijedi pregled po
jedinih poglavlja u dj elu. U prikazu e na vie mjesta navodi i strana lite
ratura o
PUSTINJAK:
Djevac od 90 godina. Iz nar. i v.ierovanja za Osvit - Osvit - Mostar
- II (1899); br. '72-88; lat in. [Opi.., i - Narodne praznovjerice;
narodne pl'ipovij etke i t. d.l
Glasnil, Zema lj S!u.1g' ITlllzej 3
434 D-l' Matija Lapac
PUSTINJAK IZ BORKA:
Narodna torba - Hrvoje -Hrvatski kalendar za prostu godinu l 03 (god.
XV) - Mostar, 1902; 54-74; latin. [Sadraj : I (t r ba). - II obanska.
III loja. - IV Gospodska. - V - Refleksi.je o ivot u; mnotvo narodnih
fraza, i t. d. Isp. II narodu stereotipnost broja 7!]
PUSTINJAK ISPOD
Zvonarev t eljig. - Iz ivota naeg naroda. - ribiljeio . .. ... Pretampa no iz
Hrvoj e kalendara. - Osvitova knjinica, I II - Most r , HlOl; 1- 24; lat in. [Sadraj:
I - II Narod. - III Robovanje. - IV Sv' k i da n. Rad i ma podataka o narodnom
ivotu. Originalne narodne i fra ze '] - I p. i : Hrvoj e - Hrvatski kal en
dar za prostu godinu 1902 (god . XIV) - Mostar, 1901 ; 67- 89.
R , P . PETAR) :
Sv. Sava kao slava. - apisao Milan - Sarajevo,
- 1935 - Razvitak - Banja Luka - II (1933) ; 326; irL!. [Kr at ak pri,kaz Karanovi
rada!]
R, 'p.:
Problem Kulina Bana - Napisao Milan - Razvi.tak - Banja Luka
II (1935); 416-417; [Prikaz r ada , koji j t ampan II 12 sv. Novosti
iz muzeja - Saraj evo, 1935.,
R, P.:
Vodeni sudi - Razvitak - Banja uka - IV (1 937); 29- 30;
nazivi sudova za noenje vode, nalij evanje, t o".en je i pij nj e.]
R, P.:
Prilozi nae narodne kerami ke - Pos bna izd . 11ja Etnogr afs kog mu
zeja u Beogradu - sv. 6 - Beograd, 1936 - R zvitak - Banj a Luka - rv (1 937) ;
[Prikaz!]
R, P. :
Dijelovi radila - Razvitak - Banja Luka - V (1938) ; 225-227 ;
[Nazivi plurrih dijelova iz Sreza p kazivanju jednoga seljaka
s nazivima u r adilo od Milana u Razvitku
IV (1937); 326-335.]
R, P. ;
Milan: Granice srednjovjekovne upe Z mlj ani k - Separatni otisak iz
Glasnika zemal j kog muzeja , Sarajevo, 1936 - Razvit ak _. Ban ja Luka - IV (1937) ;
'46-347; latin. [prikaz!]
R., P.:
Vladislav upa Zemljanik i stara nahija Zmijanje - Sarajevo, 1937 -
Razvitak - Banja Luka - V (1938); br. 7; 224-225; [Prikaz !]
R, P.:
Milan soba u j ednoj her cego kuli - Saraj evo, 1937
- Razvitak - Ban:ia Luka - V (1938); 278 ; lat in. [pri kaz!]
R., P.:
Kosni alat -- Razvitak - Banja Luka - vl (1939); 68-70 ; [U se
iznosi sve, to ide u kasni alat, i kako sc t o n ziva .J
Bibliografski p-odaci etnografs ko_folklumi h I'c.dOVA o Bosni Her cegovini 435
R. , P. :
Milan Istorisko-e t nografs kc ertie o u pama Rami i Skoplju - Sara
j evo, 1938 - Razvitak - Banj a Luka - VI (1939); 230; [prikaz!]
R. , R.:
Nae narodne nonje - Vidik - Sa rajc:vo - God. IV (1950); br. 49; 6-7;
[Slike nonje iz okoline Banje Luke! l

Dvij e tr.i o zduvama - Kao dopuna gg. i - Bosanska
Vil a - Sara jevo - VIn (1893); 318-319; [ ar odno vj croval :1 j e o zduvama!]
dr. ANTE:
urednika akademijskoga Zbornika za Dllrodni ivot i Junih Sl a
vena o putovanju njegovu po Bosni i Hercegovini, obavlj enu u vr ijeme od 20 srpnja
do 21 kolovoza 1899 - Zbor;nik za narodni ivot i Junih Slavena - Zagreb
- IV (1899); 292-324; latin. (U obhku putopisa pisac daj e svoja zapaanja (u kr.atkim
crtama) o ivotu, r adu, miljenju i vj ero vanju, o narodnoj nonji, na,rodnom
obrtu, narodinoj pjesmi, pjevanju i zabavi u B . i H. , i to u oni m mjestima, u koja je
dolazio (isp.: Sarajevo, Ilida, Trebinj e, Ljubinje, Stolac, Mostar; zatim: Travnik,
Jajce, Banj a Luka, Kola, a, Var car-Vakuf, ehovci, Duvno, Visoko, Kreevo,
Fojnica i dr.) . Pisac je pribiljeio i vi e nar odnih sti hova (pj sa ma) pa i etno
grafskih naziva, kojima j e dosta takvih, koji h nema ni Vuk, ni Akad.
- Vidi i: Separat.
dr. A. :
Osnova za sabiranje i proueavanje grade o narodnom ivotu - Zbornik za na
rodni ivot i obicaje Junih Slavena - Zagr eb - II (1897) ; 1-88; latin. [Rad sadr
ava: I Zbornika za Illarodni ,ivot i Juni h Slavena - II Osnova za
sabiranj e o narodnom iv,otu - III sabiranja grade o narodnom ivotu
IV o narodnom ivolu.] - Vidi i: Separ at.
dr. MIHAILO S.:
i etnografska s tudija o br oju Sr b a i Hrvata - Srpski knji
evni glas nik - Beograd, 1939; n. s. knj. LVIII ; 350- - 355; 419-426; 480-487;
(Teritorijalni sastav i stanovnitvo; prirodni p riTast st no nitva kao nacio
nalni , vjerski li faktor; jers'ka podj ela stanovnitva u Jugoslavi ,i i
i t . d.]
dr. MIHAILO:
Drinska banovina - i etnografsk a razmatranja - Sr pski knjievni
glasnik -- Beograd, 1940, n. s. knj . LIX; 204- 210 ; (U r adu nisu uzeti u obzir
srezovi, koji su pripadali Hrvatskoj i Ze tskoj banovini.]
S. VOJISLAV:
Narodna predanja o ubijanju starih ljudi - Geografsko-etnografska -
Glasnik Skopskog drutva, Skoplj' , Hl30 i II- VIII ; 309-345; (Pisac jc
neto grade sabrao i u B. i H.]
JOVAN:
Poslednji Vukovci II Hercegovi ni - P rosv ta. List za narodno
Sarajevo - XXI (1937); 701- 711 ; (Uloga Bosanske Vile ; nar odnog
blaga; Sara jevo i Mostar kao centri za pri kuplj anj e grade o narodnom ivotu.]
28*
436 D-L" Matija Lopac
PETAR:
Sela parohije Krnjeue u Bosni (kod Petrovca) - Sr pski etnogr afski zbornik -
Beograd - XXV (1923); 155-189; [S3Jdraj : I Granice i zemljite. - II Poloaj
sela. - III Tip sela. - rv dvori te i - V snivanje sela, ranija
nasel ja i nj iho vI h' agovi. - VI Na rodne o obin e. - VII O gladi 1917-18 godine. -
VIn pTegled stanovnitv a.]
OVI , PETAR:
Bjelajsko Polje Bra vsko - Srpski etl10gr ais i zbornik - Beograd - XXXV
(1925): 125-276: [Sadraj : dio: I Oblast. - II Tragovi starih naselja.
ill Dananja naselj , . - IV Postanak i r azvi t ak dalna njih naselja. - V Narodne
osobi ne. - Posebn i dio : I Bjelajsko Polj (Brestovac, Vodenica, Skakavac, Suvaja,
Rai movac, Petr ova , T uk-Devar, Bara, Vedr o Polje, Me
deno Polje, Cimee, Bj el aj, Busij e, Mal e St j njanin, - Dodatak. - II Brav
sko: Krnja Jel a, Smolj a na, K aplj uv, Bra vsk i agana e, J a njila, Bravsko. - Registar
za Bjelajsko P olj i Bravsko; s tr. 677.]
P ETAR:
Bosna i nj ezi ne granice - Razvit a k - Banja L uka - II (1935); 43-45; [O
gra . a . a , koj ih nema n a geografs koj karti, ali one ipak post oj i se od
zaborava u nar du.]
P .:
Nije do - Razvitak - Banja Luka - II (1935); 258-266; [O
h it nos U ispit iv nja nar dJ10ih tradici j a !]
PET R:
nar odnih vjerovan j a i Pov dom najnovijeg djel a dr-a E.
nevajsa. - Razvit ak - Banja Luka - III (1936); 27- 33; [Pr ikaz
djela : :. Grund iss d s Volksglaubens und Volks brauchs der Serbo-Kroaten ; izdala
Dru ba sv. Moh rj a u Celju.]
PETAR:
u sklopu i pr edanj a - Razvitak - Banja Luka - IV
(1937); 84-88; 122- 127; l atim. pjesme imaju donekle jedinstven kalup i pri
prikazivanja i opis ivanja dogad ja i tako je i kod
zna t noga br;Jja predainja. Pisac se slui sa nekoliko primjera, uzetih iz
pr edanj a na Bosanske Kr a jine,)
R P ETAR :
Prooja i svadba II elima na utoku Unca - Razvit ak - Banja Luka - IV (1937);
224-236; [Sela na utok u Unca : Bogolj us ci, Veliko i Malo Opis
j e izraden po kazivanju j ednoga teaka iz sela l sp. : ulogu vukova kod
vodenj a ml adenaca !]
P ETAR:
Slavljenje krsnog imena II selima na utoku Unca - Ra zvitak - Banja Luka
rv (1937); 301- 311; [Opis krsnog im na po kazivan:iu jednoga teaka iz sela
- Vidi i : Sepa r at .
P ETAR:
Nekadanja oblast MiJan-Kneina - Razvi tak - Ba nj a Luk a - VI (1939) ; 266
277; ' iri J. [Oblast j e im dobila od Kneza Mil a na. negdanj' ga gospodara. Milan-Kne
zina zauzim p t dana'njih sela 2: ivini ce, Boka nj , Bregove i Bolvine); ima
i. TK'kol iko predan j a o toj blasti.]

Bibliografski p daci c tnografs k _f lklomih l'<l d(Jv< o Bosni Her 'egovini 437
PETAR:
Unac - Srpski etnogl'afski zbornik - Beognd - LVI (1948) ; 443-638; 'ir il .
[Sadraj: Opti deo -- Oblast i njeno ime. - Poloaj s la. -- Tip sel a. - dvo
rite i -- Zgrade II polju i u - Tragovi r anij,ih naselj a i osni
vanje sada njih sela. - Tragovi negdanjih naselja. - Da nanj a naselj a. - Sta ost
porodica, - Por eklo porodi ca. - Pregled nasel j ivanja po vremenu. - Pregled nase
ljivanja po poreklu. - Kratak osvrt na sta rije i rodove i porodi e. - Isel javanj e
iz oblasti i pregled raseljenili porodica. Pregled kr snih sl va u vezi .' p I' kl om.
- slave. - Narodne osobine. - Zanimcmj e s tanovni t va. - P os bn.i deo.
Registar. Pogovor za Un,ac.] .
RAEVSKI:
Hercegovina (Prijevod s ruskoga je.dka iz Zurnala JVIi n. nar . prosvj ., 1840 za
mjesece juJi i august) - Srpskij Letopis za godinu 1851, l j knj , 83; Budim;
59-90; geografsko-etnografski p odac.:i iz starij ega vremena.1
RUA:
Donja Dolin a (kod Bosanske Gradi ke) - (Svadbeni - Vjesnik Ebnogral'
skog muzeja u Zagrebu - Beograd, 1935 - knj . I (1935); 207-210; latin. (Opis pronj
i svadbe. - Isp. nekol,j,ko narodnih stiho va novij ega dat uma!]
REINSBERG-DURINGSFELD, V . Freihe['i1:
Die Siidslaven - Globus - lllustrir t Zeitschr ift: fi.ir L i:i. nder U . Volk l'kuude -
Hildbur ghausen - V (1864); 97-105. Junih Slave't1.a. - Vjer ske razlike i
naci onalno nejedinstvo. - Patrijarhalni ivot. - Zenidba . - MOTIa Ci. i njihov i vot.
- Vj erovanj e u vampire i vjetice. - Crnogorci. - Za na r odnu nonj u ispo 2 slike:
str.
RENNER, HEINRICH:
Herceg-Bosnom uzdu i poprijeko - Putovanja Henrika Renn l ' - s 35 il ustra
cija po slikama W. L. Arndta , E. i dr. t e po l ot grafski snimcima.
S geografskom kartom - Preveo Isa - Mitrmrica, 1900; I V + latilo.
[Na mjestima nac e se o narodnom ivotu. Isp. nap se pogl vlja: Kak
se ivi i posluj e u bosan. gl avnom gradu ; iz bosan koga ivovan :i i l jubovanja, str.
59-95, i t. d. Slike!] - Isp. i : Ren ner Heinrich : DUTCh Bos nien u. die Hercegovi na
kreuz u. quer ... II. in Wort u. Bild erga nzte u. vermehrte Auflage - Berlin, 1897;
1-567.
ROBERT, CYPRIEN:
Die Slawen der Tiirkei, namIich: Ser biet, Bosniaken, Albane en
u. Bulgaren; oder Darstellung ihrer Hilfsquellen, ihrer 'fendenzen und ihrer politi
chen Aus dem Franzosischen - II Ausgabe - II Ab t ' h u"g - Stuttgart,
1851 ; 1-102. [Historija, socijalno, k ulturno i ekonomsk st:; nje ! Is1J. o raj i
i njezinu poloaju, odij elu, zivotu, kulturnoj zaostalosti, hr ani, bol e tima,
str. 11-19. Isp. : babura - velika zemlj. SiT. 18. Da doplmi so i
jalne pri!iJk e, pisac navodi u prozi rneke narodne pjesme o Mij a t u str . 19-51. ]
RODT, T. v.:
Aus dem alten Illyrien Reiseerinnerungen - Bern, 1897; 1-92. [O pok rivan ju
Muslimanki, o bojenju kose i noka ta (s tr. o lT'o nji II Mos t ar u (str. B3 )! Opis
unutranjosti muslimanske u Blagaju i dr. (str. 65; 70)1]
ROSKIEWICZ, JOHAIN:
St udien ii/:Jer Bosnien und die He rcegovina - LeipZi g und Wi n, 1868; XIV+414.
[Pisac daje pr;ikaz zemlj e i naroda; opisuj e svoj p ut p o Bosni i
438 D-t Matija Lapac
Hercegovi.n i, a osobito se zadrava 11 opisu Saraj eva. Zatim pr ikazuje nauku, vjer
k i i vot i organ izaci ju islama, admini .. t raciju zemlje, strane konzulate pa ojsku i
njenu or ga nizacij u. U poglavlju Sitten und Gebr auch der Bew hn r , str. 235-279,
daje podatke, koji s u od etnogr3.fskog interesa , jer zahvataju ivot u doba
turske vlasti.]
STOJAN i o. fra NUIt,
Duvno (Zupanjac) - Nar odni ivot i - Zborn ik za narodni ivot i
Junih Slavena - Zagreb - IV (1899); 244--;291; latin. [ adraj: Kraj i mjesta.
Gore i vode. - Zemlj e. - Vrij eme. - Bilje. - Tl . ivotinje. - ust roj
tijela. - Po bne p jave. - Odijelo i - N kit i - Poezija (neko
liko eps ldh i li rsk ih pj esama). Rad j e ilmt ri ran slika ma, i t o: Pogled po Duvnu (voz
s pon or pod Tubol jom (izvana)". ponor pod Tuboljom (iznutra; desno
mlin b' . pr ed dr ijelom) , duvan.iska st ar ica s mali m djetetom; muko seosko
odijelo (2 slike) ,, ; \} selska mlada i divoj ka II mi<&:lOm T U VU , d ivojke u misnom ruvu,
varoka djevojka iz Duvna , muhamed sn:: ki momak i hoda .]
MILOV.:
Post anak aroi Bijelj ine - Bosanska Vil a - Sarajevo - II (1887); 120; ciril.
[Narodn o pr ipovijeda nje v e ime t oga gr ada za nekoga Bijel ju iz Her cegovine. ]
RUrL:IC, !VIILOV.:
Vracanja i sujeverja o lovu u Bosanskoj Krajini - Bosanska Vila - Sarajevo -
III (1888); 103-104; rKad je oduzeto oruj e, naifod .je lov,io na <druge
h vat.ana je u u zamke, napravlj ne od strune, iskopavanj em zemlj e
i t. d. Sve je to veza no s i s ujever.iem.J
S. L. B. :
Krsna slava u Bo anskoj Krajini Glasnik Zem. m uzeja u B. H. - Sarajevo
- XXI (1909); 577 579; bril. [K r at k r ikaz sla v !)
S. L. B. :
enidba II B sanskoj Krajini kot ara v8l"carsk og, i t . d. - G1a
sn ik Zem. muzeja II B. i H. - Sarajevo - XXII (1910); 135- 1:39; [Opis prela;
od eni dbe je kratko opisan posao k od vadbe je da
svat o"' i poslij e provodadi.i e idu po dje vojku, obave prosidbu i vode je odmah u
momkovu odati na
S. S.:
Alhemija u Bo ni - Bosansk a Vi la - Saraj evo - od. XIII (1898); 154;
[Hadi nalaz kod Pi ti-vode; - ko:iom se, po narodnom vjero-o
vainju, sve pret vara u zla to.]
SAINT-AYMOUR, v-te DE CAIX; vidi : Cai x de Saint-Aymour.
SAINTE-lVIARIE DE, E.:
Itinerai res en llerzegovine - Extr a 't du Bull etin de la de geographic
(Avril et M i 1876) - P a ri ', 1876 ; 1-64. lU poglaVl ju: ,)Moeurs tusages populaires
kratko su prik azani i nonj a i ML Iiman< .J
SAKS, KARL:
Skizzen iiber die Bewohncl" Bosniens, mit ein l" geograph ischen Einleitung - (lVIit
2 Ka r t en. Tafel I V, V) - (Separ at - Abdruck aUe den Mi tteil ungen der k. u. k.
Geographischen Gesel1schafl - VII J ahr g ., S. 33-) - Wj eu, 1864; 1-15. Geo
Bibliagruf ki podaci etnografsko_folkl ornih radova o Bosni i Hercegovini 419
graf k i uvod. Poj am i podjel a zemlj e II admi nistrativnom, i
odnosu. O nar odu pisac prikaz uj ; broj, podj elu, nacionalne i vjerske razlike;
i moralni k ara d r, ivot i duev,.1 u i mat erijalnu kultur u. Zatim daje kratko
karakter istiku narodnih manjina u Bosni. Pr: kazi su kratki, ali precizni.]
SAl( S, pl. KARL:
O bosanskoj muzici - Gla ruk Zem. muzcja u B. i H. - Sarajevo - I (1889) ;
II; 51- 55; o bosan. muzici, a neto govori ;j o instru
menti ma .] - Isp. i : Wiss nschaftliche M i. itheilungen aus Bosnien und der Hercegovina
Wie n - II (1894); 463-464.
Savjet maj tora te.l:zij ki h u Saraje vu, pri testiru ili proizvedenju kalfe za
majst or a - Pr vi Bosansko-srpski kalen::l ar - Sarajevo, 1896; 51-57; [Ovakvi
savj eti pri davanj u testira kaLfama bili su u i kod drugih esnafa. Savjeti su
II duhu va-naelja.] - Vidi i : Bosans ka Vila - V (1890); 338-340.
SCHNEEWEI S, Dr. EDMUND:
Volksnahrung im Pli ataj (Bosn ien) - Zeitschrift fUr osterreichische Volkskunde
- Wi n -- XXIV (1913); 81-97. [u uvodu p ! 'ac govori o hrani u Bosni i na
voch li ter at ur u o Lom predmetu. Zatim prikazuj e kuhinj sko posuae, jela (gr ah i dr. ,
k upus, krompir (kompir, k umpir), j aja, mlijeko, tjesteni ne, pite, varivo,
obr oke i dr. ]
SCHNEEWE1S, Dr. EDMUND:
Die Weihn ch tsgebr auche der Serbokroaten - Mit ei ner Figurentafel lind einer
Kar t e - Er ganzungsband XV zur Wiener Zeit schr iJt fUr Vol kskunde - Wien, 1925;
vrlI + 232. [pisa c, na mjestima, ob:lno crpe i iz Bosne i Hercegovine.]
SCHNEEWEIS, EDMUND:
Fr emde BeeinIlussungen in Brauchtum der Serbokroaten - Revue !internationale
Etudes balkanique - Beograd, I (19 34); tome 1; 172-179. [Dokazni materijal uzet
.ie i iz II B. i H. ]
SCHWEIGER-LERCHENFELD, AMAND, FREIH v.:
Bosnien, das Land und "eine Bewoh ner. Geschichtlich, geogr.aphisch, ethnogra
phisch u. social-politis ch g schildert .. . Mit 8 Original - Illustr ationen u. einer ko
lor ir t UbersichLkarte - Wien, 1878; 1-198. [Za etnografiju ispo poglavlja: II Geo
graphischer Uber blick ; I II Landschaften ll. Stadte; IV Die Bewohner; V Cultur
zustand - Die bisher ige Administration. Geldsorten, Maas u. Gewicht; str. 31-191.]
SCHWEIGER-LERCHENFELD, AMAND, FREIH v. :
Bosnien - Das Lan d u nd seine Bewohner - II vermehr. u. verbesser. Auflage -
Wien, 1879 ; VUI +213. [Za etnografi ju isp. : IV Die Bewohner ; 96 i d.]
Selo, Bosansko - Vie nac zabavi pouci - Zagreb - XI (1879); 63; latin.
[Kra tak op is sl i ke na str . 61.]
SEMIZ, SAVA:
Nekoliko n arodnih gat anja iz Hercegovine - Bosanska Vi la - Sarajevo - VIn
(1893); 19B-196; 210-211; [Gatanj a prilikom bolesti, smrti, udaje, rodenja i t. d.]
440 D-l" Matija Lapac
SENIIZ. SAVO N:
Podveleje i Podveleci - Geografsko-etnografska crtica - Zora - List za za
bavu, pouku i knjievnost - Mostar - ITI (1898) ; 279-281; 323- 327; [Zivot
i stanovnitva, koje je muslima nsko. rcdanje o Herceg u
SEMIZ, SAVO N.:
Iz narodne higijene - Nekoliko narodn ib lijekova - Bosans ka Vila - Saraj evo
- XVI (1901) ; 280; 346-347; 400-402; [Nar dni li j kmri: od groznice, glavo
bolje, zubobolj e, og:1ja, kalja, kad pas uj ede i t. d.!J
SEMIZ, SAVO N.:
Svadbeni u Mostaru - Glasnik Zem. muzej a u B. i H. - Sa,rajevo
XV (1903); 586-597; [Pisac opisu Je : poznanstvo, jubav, a ikovanje; javna
pronja, s vadba; prstenovanje; polazak n-a kod momkove
sedma Neke su radnj e (javna pro nja; svadba ; prstenoval:1je; polazak na vj en
,kod momkove sv ato\Tski m pjesmama.]
SEMIZ, SAVO N. :
Biljeke o zanatima u Mostaru - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
- XVI (1904); 154-159; [Pravoslavn.i su bili: Terzije, kundurdije,
kujundije, ahadije, dij e, klesari i ..
,) Katolici su ponajvie bili dr:vodj eljci, kolari, mlinari, a u novije doba predu
zeli su i sve- za
l
:1 ate, koj e su r adili pravoslavni. - Muslimani su bili ponajvie: bri
se-dlari , koar i, r i, pukar i. na nul a r i, ostolari, a ci gani i kalajdije.
- svij u zanata najbolj e se cij e nio i erzi jskj i biu j e najgosposkiji, jer je taj
zanat vrije-dio II trgovini. - Spomi nj e se i na r odno mi ljenje pjesma), a za
tim opisuj e zanatn.ike (egrta , k alf u il i i ll , majst ora ll i ustu; maj storbau ili- usto
bau, jahibabu ili nadzornika ; pir il i kod pravoslavnih.]
SEiVIIZ, SAVO N.:
O odgoju djece u Hercegovini - "rvrl' vice- iz nar() dne pedagog.ije -
Zora - List za i kolu - Sarajevo - I (1905); 3-5; 28-30; [PO :na
rodnom vj er ovanju, je sr imati poroda. i to dvije a' sina.
Narod uzga ja dj ecu ih moli tvi, poslunos ti, i Uz to dolaze mnoge
zabrane (ne valj a se) i gatke, a nE' izost aj " ni ipka, batina.]
SEMIZ, SAVO:
Baksuz nikaru (znakovi) - BosaJl1 Vila - arajcvo - XX (1905); 217-218;
(Znaci , koji daju bak suz ili i
SENDTNER, OTTO:
Reise nach BosnieD. Von eimem botanisehen Reisenden. 1-10 Abschnitt - Das
Ausland. Ein Tagblatt fiir Kunde des geis tigen u. si ttlichen Lebens der Volker -
Stuttgart u. Ti.ibingen, XXI (1848); Nl'. 22 (str. 85-87) ; 23 (str. 90-91); 24 (str.
93-95); 25 (str . 97-99); 26 (str . 101-103); 31 (st r. 121- 123); 32 (str. 126-127); 33
(str. 130-131); 34 (str. 134-136); 35 (sh . 137- 140); 36 (st r . 142- 143); 37 (str. 146
147) ; 54 (str. 213- 215) ; 55 (str. 218- 219) ; 56 (st r . 2:"2- 223) ; 57 (str. 226--228); 58 (str.
230-231); 59 (str. 234-235) ; 105 (st r. -H7-419) ; 106 (str. 422-424); 107 (str. 425
427) ; 108 (s t r. 430-431); 109 (str. 433-435); 110 (st r. 438-439); 111 (str. 442-443);
116 (str. 461- 463); 117 (str. 466-467); 118 (str . 469- 471) ; 119 (str. 475-476); 120
(str. 477-479) ; 143 (str . 569-571) ; 144 ( t r. 574-575); 145 (str. 578- 580); 146 (str.
581-583) ; 147 (str. 586-587); 163 (str. 649-651); 164 (str. 653-655); 165 (str. 657
659) ; 166 (str. 662-663); 167 (str. 666-668) ; 177 (str. 70 - 706); 178 (str. 709-711);
179 (str. 713-715) ; 180 (str. 717-719); 181 (str. 721-723) ; 182 (str. 725-727); 194
(str. 773-775) ; 195 (str. 778----:779); 196 (str-. 781-782); 197 (str. 786-787); 198 (str.
Bibliografski podaci radova o Bosni i Hercegovini 441
789-791) ; i99 (str. 794-795); 201 (str. 801-803); 202 (str. 806-807); 203 (str. 810
811); 204 (str . 813-815); 205 (str. 817-819); 206 (str. 822-823); 207 (str. 826-827).
(Pisac ima lijepih opaanja o ivotu naroda, njegovu radu i obieajima.)
SIELSKI. dr. STANKO:
llarnajlije - Etnoloka istraivanja i grada - ILI - Izdaje: Hrvatski dravni
etnografski muzej u Zagrebu- Zagreb, 1941; 81-120; sa 49 slika u tekstu; latin.
(Pisac dono i oblike hamajlija, k oj e j sam skupio. Potrebni po
daci o svakom primjerku nalaze se u tekstovima uz slike.)
SIROVINA, RISTO:
Banj a Luka - Bosanska Vila - Sar j evo - V (1890); 340-342; (Opis grada
s okolinom; narodno predanje o zidanju damij e ferhadije; narodno vjerovanje u
vukodlake, vil i vj etice.)
SIROVINA, VUKASIN:
II I{rnjinu - Razvitak - Banja Luka - VI (1939) ; 93-97; (Na
selja II Krnjina ; porijeklo i star in sela
SIROVINA, VUKA IN:
i - Razvitak - Banja Luka - VII (1940); 86-89;
iriI. (O por ij eklu naselja Velike i Mal e Soranice, derventski srez.)
SIROVI A, VUKASr
I stori ka i geogl'afska nomenklatura 'll ta po starom teanjskom srezu - Raevi
tak - Ba nja Luka - VII (1940); 358-361 ; (Dosta imena vezanih za imena
srednjevjekovne bosanske vlastele; kontin uit et dananje geografske nomenkla
ture i one prije dolaska Slavena ovamo.)
SIROVINA, VUKA IN:
K rsno im e u okolini Doboja - Etnologija - Casopis Etnolokog drutva - Sko
plj e - II (1941) ; sv. 1; 27--40; (Slava = "krsno ime ; = krnjak;
krsno ime se "slui , ne )slavi se. "Svaka pravosla vna porodica dri krsno ime, a
mnogi jo i prislubu. Posluuje se, na pr. kod ali to je po
sluica . Kod "pos lui'ce izostaju svi slavski i obredi, izuzev jedne,
koljiva i postavljainja a1i mnogo skromnijeg. Opis slave : krsni kr uh,
krsna zvanica, slavske pjesme ,i zdravice.)
VLADO:
Ispitivanje sela - Bosanska VLla - Sar aj evo - XXVII (1912); 297-298;
kal<o treba raditi kod i opisivanja srpske zemlje po planu
clr . .Tovana
SKARIC, VL ADISLAV:
se bavio srpsko-pravoslavnj nar od u Sarajevu u XVII i u xvm vijeku.
(Iz st udij e) - Bosan ka Vila -,-- Sar aj evo - XXVIII (1913); 89-90; 108-110;
122- 123; 138-139; 156- 157; 175-176; [U se govori o zanatima i esna
fim a kujund. ij E: , samardije, terzije). - Isp. i:
Vla d' lav: Srpski pr avoslavni narod i crk v:l u Sarajevu u 17 i 18 vijeku - Sarajevo,
1928; str. 69-75: Zanatllj e i esnafske organizacije.
VLADISLAV:
]z sa ra jevske pr olosti - Biljeke pok. Gligorija H. - Bosansika
Vila - Sarajevo - XXVIII (1913); 222; (Nedovrene biljeke. "Za vrijeme feu
442 D-l' Mati ja Lopac
dal ne Bos:)' Lt rukama koja vrsta radnje Kojom se vrstom fu.dnj e
zani.mae Turci, Srbi i Evrej i.)
VLADISLAV :
Porij eklo pravo \avnoga naroda II sjeverozapadnoj Bo ni - Glasnik Z m. mu
zej u B. i H. - Saraj evo - xxx (19 18);); 219-265; [Pisac go ,rL o metodi
svoga r ada i upot r bljenim dokazima (krsna imena, prezim na i geognf
ska imena, koj Su postala od ,prezimena ; g -ocrr a.fski .objekti i
dru"'i predmeti; ()sobine, privredn.i poslovi , grobTIl spomenici, lla.l'odna no
nja i (h.). Za ti ) ispituj e vlaki (romanSki) elem nat. I arakleriziran romal::skim ime
nom Varda (VardiSt ) i Katun (Katunite), koji gr." nice. Tu nalazi dvije
pas tir Iw migracij e. Trai ili geografska imena i tih
imena izvod' iz Alb nij e. Pisac spominje i to, odakle je crpao za sv'oj e ispit,i
vanje. Napol on, se s vojom spomenutom met odom, on d tal jni j e opisuj e, oda
kl e pr avoslavno st anovnitvo sjeverozapadne Bosne. Paralebo s tim govori i o
selj enju tl Dal macij u i odatl e II sjevero?apadnu Bo n u. )
VLl\DISLAV:
Postanak krsnoga imena - Glasnik Zem. muzej a II B. i H. - Sarajevo - xxxn
(1 920) ; 245-272; [P' ac izlae, ta je krsno ime, nav di teritorije slavlj enj a ,
olavno o biljej e imena (loml j en j krs nog) kolRl'a i dizanje u 'lavu), obredne
(kr sne krsni vino, t am jan, koljivo); kako je postalo krsno
ime (hrarnske lave, religiozne brat ov tine lajika); govori o krs !1 oj gozbi
prema goz bi na r oda (convi um, aU[J.1t6crtov i lu nalazi paralele: ri j me
muki bez en.skinja, m()litva, j elo, rt a , pjevanj , zdraVice, pijanka i dr. U po
O' la l j u: "Krsno im je po talo u srpskom pr imor ju pisac mi li, da po' iak kr sne slave
tr ba t raiti u Duklji, Tr avumiji i Zahumlj u, pa d k rsno Ime i sahr anjiva nje pod
imaju izvor. Nabacuj mis O, da bi moda iz cijele pri morske
obl,si i trebalo izd oj iti. samo TravlIniju i Zahuml j kao zemlje, gdje j po talo k rsno
ime. U "Do atku pi;;ac nastoji da rij ei sta rost slavljen ja kr snoga imena i protu
"krs no ime .J
VLADISLA
Sokne-Der Sakse - Prilozi za knji. vnost, j ez ik, is toriju i folkl or - Beogr a d
XII (1 932); 86- 88 ; (Ime oka c izvodi od : ac.hse, t . j . Sasa, saskih r udara.
Nastal o j e Ll Bosni, gdje je bilo ti h sa kih ruda r- J., a odatle je emigraci j ama pr eneseno
li Slavonij u i. dalje u sj verne krajeve .)
SKARI , VLADI SL V:
Trago j starog rudarstva u okolini Kree va (. a l tablom i 4 sli ke u te kstu) -
Glasnik Zem. muzeja u B. i H, - Saraj evo - XLVI (19a4); sveska za prirodne
nauke; 73-80; [P i ac navodi, da u govoru ljudi kre kr aja ima j o
v,mih stari h rudar-skih t ermina, Nekoliko ih j e naveo Sla volJu b Bonj a k (Fr.
u dj elu "Zemljopis i povjesnica Bosne. Na svojoj eko kurziji ih j e p isac nekoliko.
Termim-i su nj a nai.]
SK VLADISLAV:
<'>poglir - P r il ozi za knjievnost, jezik, istoriju i folklor - Beograd - Xlrr
(1935) ; 202- 203; 'iri!. dolazi II manast. hrisovul jama dinastije.
da je apelati v , jer se u k reevskom kr aju II Bosni uziml je za mj esto, koje
se sput.a vrlo s t rmenito. Spominj e i mjesto Opogor li Bosni kod Kreeva. Pisac
nabacu ie sumnju, da bi ta mogla migraci j om s jug, iz kr aj va stare
srpske dr ii:ave. Tako i Dee vice dovodi II vezu s novopazarskoro Deevom (sel o i
r ijeka) .]
Bibliografs ki podaci n ih r a dova o Busni H<:: n: govi n i 443
VLADISLAV:
Tragovi starog rudar stva u okolini ' a i Fojnice. (Sa 2 t able i u t ekstu 5
karata i 1 slika) - Glasni k Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XLVII (1935); 23-34;
(Rudari, t r a baritove ice, idu t r agom, "kuda je - kako oni ve1e - star i
proo. Pisac da j e to prij vod st rog saskog izraza Alter Mann, to
staru ispranjenu i zaput nu rupu. Osim toga, pisac i j o neke
rudarske i nazive. Za perkman dri da j e to ona prikaza, koj a je
poznata r udarima pod in-,enol1l ergm nn, Bergmiinnlei n.)
VLADISLAV :
O Kreevu (sa 2 t a bl e i 1 pla nom u t ekstu) - Glasnik Zem. muzeja Ll B. i H.
Saraj evo - XLVIII (1930); I sv. 73-79; [GermainiIZ mi Ll kreevskoj toponoma
s ti ci: selo Vranci (gen. Vranaka) ; planina (kat o1. muslim. uma
Tajbor; uma Acrunti (gen. Ag unata). lT poglavlju: Katolici u kreevskoj upi na
izmaku 18 vijeka donosi pisac popis porodica u varoi K reevu i II sel'ima
kreevske upe; za tim spominj e dva autonomna rudarske sa mou prave
(knez i pa sa bor (sud) , koj i je sudio po rudarsldm poslovima.]
VLADISLAV:
upa Zem lj ani k i stara nah ija Zmij anje (Sa l ka r t om Ll t ekstu) - la nik Zem.
muzej a u B. i H. - Sar ajev - XLIX (1937); 37-53; (Por ed gra
nica upi, na osnovi povelj e iz 1287 god!nc i drugih p odataka, pisac govori
i O ekonomskim prili,kama stari h Zmij a n.iaea i o nj ihovu drutvenom i
poloa.iu u dravi.)
SKOK, dr. PETAR:
knj iga o vlakom pr avu - Gla;mi k Zem. mu z ja u B. i H. - Sarajev,o - XXX
(1918) ; 295-316; latin. (Ree nzij a ktnj ige: Dr. Ka rel Kadlec, Vala i a va lal e pravo v
zemich slovansb!ch a uherskych - P r a ha, 1916. - Pisac n osnovi poda
taka daj e korisnih opaanja za rjeenje pitanj a o Vlasima i njihovoj naselj enosti
kod nas.)
Slovenska et nografska izloba - Tipovi slavensk ih - Hrvati i Sr bi na izlo
bi - Obzor - Zagl' b, 1912; br. 237 ; l; la tin. donosi r aspravu dr. Nieder
le-a, u k ojoj daj e konkretne pr edloge za slavensku izlobu, a o izl obi sl a
vens ke i podatke o slavenskim
SULEJMAN:
Narodni pri gradnji mekteba i damija II Bosanskoj Kr aj ini - Osv it
Saraj evo - JI (1943) ; br . 51; 6; lati n. (O prilogu za podi zanje zgr de i
t, kad se zgr ada sazida do krova.)
OSMAN :
Razvitak zanatst va u Bosni i Hercegovini - Novi Behar - List za pouku i za
bavu - Sar ajevo - III (1 929); 4-5; latin. (Kr atka historij a r azvoja zana t a od
Tur aka pa dalj e ; reforme, pr opisi i zakoni .)
OSMAN ASAF:
Jedna stara turska b il jek a jz pr Mostara - Novi Behar - Lis t za pouku
i zabavu - Saraj evo - V (1931); br. 7-8; 123; latin. [Proslava (sultanu Selim-Han u)
i uloga esnafa u njoj lj
444
D-l" atija Lopac
SOLDO, SPIRO:
Tipovi i zgrada II Bosni i Her cegovini - Posebna izdan ja Geo
grafskog drutva , sv. 13 - Beograd, 1932; 1-80; sa est slika II tekst u i 8 izvan t eksta;
l karta ; [Sadraj: P redgovor . - Uvod. _. Prir odni i dr utveni - Ti
povi l zg rad : nj ih ova karakteristika i rasprostranjanje. - Kr ov i ostale oso
bin - Zusamm nfass ung. Na kr aju pisac n avodi literaturu , kojom se sluio
za r ad. Sl ik u t eks t u: 1-2 kamena s dr veni m i krovom; 3 kameni
dak, pokr iven cr ijepom, s prizemnom pod 4 drvena 5
ra - pl et ara; 6 drveni ardak. Slike izvan t eksta : l Najstari ji tip kamene
s p ja tom od suvozidine Rud ine); 2 kamena na sa slamnim kro
vom (D bar ); 3 dr ven i na prizemlj u od kamena (<J kolina Travnika); 4 brvna
r a sa sobom pa k r ovom (Romanija); 5 plet ara - (okolina Bwnja Luke); 6
pojata od suvozidine s guvnom Rudine); 7 st a ri ji tip sa laa sa krovom od
slame (Popovo Polj ); 8 noviji sala kro om. Karta sadri pregled tipova
po geogr af. r a pr ostranjenosti.]
SPA1-IO, FEHIM:
Na-j narodni nazivi mjeseci u turskim kalend rima iz 17 vijeka (Sa dvije table
u tekstu) - Glas nik Z m. muz ja u B. i H. - - Sar a jevo - XLII (1930); sv. 2;
185- 204 ; latiln. (Radi e o narodnim imenima mj eseci: oujak
i t. d.)
SP HO, FEHIM :
P r ve kafane . u ot vorene II nosim l<raj cv ima - Novl Behar - List za poulku
i zabavu - Sarajevo - V (1931) ; 41-42; latin. [Kratka hi torij a kave i kafana; u
Sar aje vu kafa na 1592 godine ; opis kafane (u Saraje vu) pr ma prikazu turskoga
hi Ibrah im a iz
Srbske zdravice, k ao to se napijaju u Bosru, Hercegovi ni j Crnoj - Gori - Pe
tansk ij Sr bsk ij kalenda r sa obrazima - P e ta, I (1860); 56-59; (Sadraj: I U
zdravl.i e - II U zdravlje prij at el jsko. - I II Za zbora i sabora.
- IV Za soir e, obraza i usta nka. - V Gosti na r astal1ku. )
J.:
Nm' odne nazdra ice - Nazdravica iz okoline t anj ske. Govor i je ovdanji naTod
u dosta pril ika. - Bosa-nska Vila - Sa r a j evo - II (1887); 28-29; (Zdravi:ea, u
kojoj se blagos ilia doma ci n !)
.TEVREM:
s okolinom i stanovnici ma svojima - Pril og poznavanja Bosne - Bo
sanska Vil a - I (1 887); 22-24; 4 -44; [ sel pr ostorom i stanovnicima,
u t eanj skom Srezu . Pisac daje opis mj esta i okoli ne s geogra fskim i
poda ci ma. Narod je po porij eklu iz vjere pravoslavne; opisuje
mu krat:ko ivot i r a d. no nju, hranu, vjerovanj a i ga njao Opirnij e prika
zuje slavl j n je krsnoga iTI) na, svadbu t. d. (pr v()dadij a, obiljeje, jabuka, ugovor,
svadba i poloaj mlade II
MIH.:
K r oz Bosnu i Hercegovinu. Utisci s put a srpskih u-' it elj ) 901 g. - Beograd,
1902; 1-144; 'iriI. [Opi s bosanskih u Baon joj Luci i slika unutranjeg izgleda
bosanske (str. 30) ; o i vopi 'noj n0.'nji u Bar,joj L uci i uplitanju kose
kod enski nj a (str . 33); opis n onj e, kub , sojenica u (str. 50-52); zanati (str. 91);
hercego nO>:l j a (str. 128-130); i koli b (str. 139-140).]
Bibliografski podaci o_folklol'l1ih radov o Bosni Hercegovini 445
ST.:
Iz srpske prolosti - Istoriski - Beograd, 1923; 1-117; (Na str.
104-106 nalazi se "Nae izbeglice u XV veku - Testamenat Pribislava Vuko
u kom ima podataka o odijelu i nakitu bosanske vlastele. Pribislav ostavlja
Katarini velik srebren pojas, bosanskim pa jo
dva pojasa, jedafIl od drveta, s inkrustiranim srebrom, i jedan zI tan, na
bosanski Na drugom mjestu kae, da dj eci ostalim predmetima,
ostavlja: dvije haljine, izvezene zlatom na bosanski Str. 106. -- Isp. frazu o
izradi ".r. a bosanski nabn J)
P. Z.:
Iostuhama koj u - Bosanska Vila - Sarajevo - VIII (1893); 8-10 (Narodno
vjerovanje II stuhe ; su dobre, ali irna i zlih .)
P . Z. :
Jo koju o stuhama - Bosanska 'Vila - Sarajevo - VIII (1893); 80;
(Odgovor na primjedbe o 1 o stuhama koju.)
THEODOR RITTER VILOVSKY:
Die Serben im siidlichen Ungarn in Dalmatien, Bosnien und der H r eegovina. Mit
einem Anhang: Die si.idungarischen Bulgar en von Geza Czirbusz. Di Volk - l' Oester
reich-Ungarns, Wien u. Teschen, 1884; 1-403. (Za etnografiju isp.: Volkscharakter,
Sittem' u. Gebrauche der Serben ; 122-188.)
STEINER, KARLO:
Bosanska narodna medicina (Sa 9 slika u tekstu) - Glasnik Zemaljskog muzeja
u B. i H. - Saraj evo - XV (1903); 563-579; latin. (Narodno miljenje o
bolestima, njihovim zdravstvenim prilikama; mor
biditetu i mortalitetu djece i t. d. Napose govori o Ciganima i njihovoj demonologiji
bolesti; neke pretstave demona ilustrira slikama. Rad ima podataka iz naroda svih
triju vjera, islamske, pravoslavne i
STERNECK,
Geographische Verhaitnisse, Communationen und das Reisen in Bosllien, der Her
zegovina und Nord Montenegro. Aus eigener Anschauung geschildert von ... Mit 4
kolorirten T feIn - Wien, 1877; 1-56. (Za oPaanj a o narodu i nj egovu ivotu ispo
napose poglavlje : Communicationen. und einige Andeutungen uber das Reisen; str.
21-37.)
IVKO:
i verovanja iz Krajine - Srp. etnografski zbornik - Beograd - XXX
(1925); 398-400; [Oris,"l,ice - kod p vlaenih Srba na Velik
dan (Uskrs); sastanak sa pOIkojnikom.]
GEORGINA:
Kako je postalo l {nepolje. (PO narodnom p r ibnju) - Bosanska Vila - Sara
jevo - XXIX (1914) ; 148- 149; (Narodno predanj e o knezu Vuku na ' Zmi
jalnju, koji je bjeao od Turaka prekO Kozare i zaustavio se na jednom polju.)
SIMO:
Postanak Prijedora Bosansk Vila - Sarajevo - VI (1891); 230-231; 249 ;
(Pored podataka o po tanku Prijedora ima podataka o nonji srp
ski h hajduka u Bosni,)
446
D-l" Ma lij a Lapac
STOJKO dr. MARIJAN:
Sit o i r eeto II n arodnom vjerovan ju - Zborni k za nar odni j vot i Ju
nih Slavena - Zagr eb - XXVII (19 29); 42-5,, ; la t in. [Sto je kroz ito prolo,
j ; t je na r eetu proreetano, odralo j e svoju kun ju, . Iz f unkcije sita i
..
r eeta analogij om dobila s u sito i reeto po narodnom vj erovar;1 j u osobitu
i duhovnu mo ' , da su postala kao neka svet a koj a sama sobom donose dobro
i spas i blagosl o\' , a odbijaju zlo i hudo od i nj egovih stvari, dobivi
tako s j edne strane talismanski spasonosni), s druge strane amuletski
ili apl)t r pejski (odboj ni , obrambeni) P isac donosi ie pri mjera za to narod
no vj r avanj e, koje rpe iz na ega naroda (Ima primj er a i iz Bosne) i drugih
e r ops ih n r oda od davnih vre mena). Tako pisac )!1aemu situ i
reetu mj esto i II evr opskoj fol klor i. P r i t ome je lako uvidjeti,
kae on, da II naim primjerima ima j edva ili nita nae narodno
ili osobito slavensko, nego da smo i mi, kao dr ugi, naslij edili od starine i da smo
poprimali od s us j dnih kulturnih inaroda. Bilo bi U\,ni mlji vo jo' istraivati, kojim
su upravo pu em k nama dolazili i kako s,e ir il i f. ol klor ni mot ivi , koji kako vidimo,
pnpadaju r edom i ndoevr opskom kolu naroda, ]
dr . MARIJAN:
OposlIn, naoposu n i trokratno naoposuno o "retanje - Zbornik za narodni
ivot i Junih Slavena - Zagreb - XXVII (1929); 25-42; latin. [Pisac isprav
lja dotad kriva mil jenja VI. Vukov i Akad
n ik, A. olovj 8v i dr .) o etimologiji i oposun, naoposun pa postav
lja oblile oposlbnb, ,naoposlbn'b i daje mu nj u v ezi sa suncem, t. j.: po
suncu, kako _unce ide (prividno oko zeml je) od istoka pr ma zapadu. Svoje mi
l jenje i tumacenje pisac na osnovi II llen lite rature i obilja primjera
iz vj ersk ih obreda i z lnarodnog ivota naega i drugi h naroda; ima navoda i iz
Bosne.]
SOJ KOVI , dr. MARIJ AN:
(:udo od k okota - I Kad k okot snese j aj e. - II .Taj e bez manceta ili bez
- l IT Crni kokot. - Zbor nik za narodni ivot i J unih Sla vena - Zagreb
XXVIII (1931); I s v. ; 87-100; latin. (Narodno vj er ova ni . Ne t o grade ima i iz Bosne.)
dr. MARIJA! :
Sobna praina, metla i smet li te - Zbor nik za narodni ivot 'i
J unih Slavena - Zagr eb - XXX (1935); s v. 1; 17- 31; la t in. [Rad sadrava po
"lavlja : sobna praina, praLna u sobi, tn tla, bunit e (smetlite)
i Ima podataka i iz Bosne i Hercegovi,ne. j
STOJKOVI , dr. MARIJAN:
- Zborni k za narodni ivot i J u nih Sla vena - Zagreb - XXX
(1936); sv. 2; 17- 26; lahn. (Prikaz II narodnom vjerova nju; ima primjera i iz
Bosne i Hercegovine. )
dr. MARIJAN:
Sretni i nesretni elani - Zbornik za narodn i ivot i Junih Slavena
- Zagreb - XXX (1 936) ; sv. 2; 62-64; latin. [Sretni dan: etvrtak u Bosni: Kako
gdje, j o su sretni ponedeljak, valjda, jer je pr vi dan u 'n dj lji, i s ubota (valjda
i razlog - dan prij e nedjelje) , ali za subotu ima i p r otivno u Bosni. U Sll
botu da leko od jezera, jer to t ada uhvati, t o ne p uta (Zb. VI, 116) - Utorak i petak
s u nesretni dan i .]
dr . MARIJAN:
Stati nu nogu - Zborn ik za naro d;ni ivot i J unih Slavena - Zagreb
XXXII (1 939) ; sv. l; 71-72; latin. s tat. i na noeru je
Bibliografski podaci etnografska_folklornih radova o Bosni i Hercegovini 447
koj im dj evoj ka mu karcu ljubav, mukarac djevoj ci. P isac kae,
l a za taj ima mnogo pr imjera i kod nas, pa ih navodi i iz narodnih p j esama
bo
ST JKOV1C, dr . MARIJA T;
Partenogeneza - Zbornik za narodni ivot i Junih Slavcna - Zagreb
_ . XXXII (1939) ; sv. 1; 72-75; latin. [Kod nas j e vrlo r air en u n arodnim pj e
mama moti zaceca od r ibe (viz ', mar unike, neke zlatne rib , r ibe most rki.cnj e , riba
estokri1a i dr.H. U t om obliku navodi pisac primjer iz na r odnih
pjesama.]
STROHAL, dr . IVAN:
Osnova za sabi ranj e o pravu, koje u n arodu ivi - Zbornik za narodni
i vot i J U11ih Slavena - Zagreb XIV (1909); 134- 160; la1..iin. [Vidi: K mets ko
pravo (u Bosni i Her cegovini ); kmetstvo u Bosni i Hercegovini.]
STROHAL , dr. IVAN:
Zadruge tl JU1l ih Slovjena - Gl as nik Zem. muzeja II B. 1 H. - Sar aj evo
XXI (1909) ; 215-296; latin. (Pisac opisuje zadrugu s gledi ta .) - Vidi i:
Wi senschaftli che Mi Uhei lungen a us Bos nien und der Hercego itna - Wien - XII
(1912); 407- 489.
fra IGNACIJ:
crtice KI'eeva i samostana - Sarajevo, 1899; 1-151;
sa 1 kartom i 15 slika; latin. (Pored i geografskih podataka rad ima i
etnogra fsk ih. Isp.: , 1 Opi.s varoi. - 2 Posebna karakteristika ili kreev
skoga - enitbeni li Kreev u. - 4 Kre vski govor. - 5 Zani ma
:l je mj esnoga 6 Bogat.stvo ruda II Bosni, a napose u kreevsko.i okolici.
- Rudarst vo. - 7 T ri o mj esnim izvor -voda ma. - 8 Ima li pat arenskih osta
t aka li Kr eevu?)
STURM, Dr . ALEXANDER:
Eine Ferienreise durch Bosnien u. die Hercegowina - XXIII. J ahres - Be
richt ct s k. k. St aats-Gymnasium Ried am Schlusse des Schuljahres 1893/ 4. - Ried,
1894; J- 44. (Sadraj : Einl eit ung. - Geschichtliches. - Von Bosnisch-Bl'od bis Sar a
j evo, 269 Km. - Sar aj vo. - Die Bogumil en. - Von Sarajevo bis
175,5 K m. - Most ar. - Opis mj esta ; kratka opaanja o narodu, nj egovu ivotu i
Isp. napose: Opis Sarajevske L:arije ; 19- 20; musli m. , 22; muslim
svadbe ; 21 ; nonj e u Mostaru ; musl im. 37-38.)
SULEJ1VIA1WAS,I , OMER-beg:
Varvar Ali-paa - Bosanska Vila - S rajevo - XIV (1899) ; 11 ; (Narodno
o jednom bosanskom valiji!)
OMER-beg:
nidba - Bosans ka Vila - Sarajevo - XIII (1898); 341. Cir il.
[pi sac u nastavci ma daje pj esmu pod gornj im nasl ovom; na kr j u (st r . 341) je
poziv na prikupljanje nar odnih u motvor ina .]
SUL.JAGIC, SULE.JMA :
Zaniml jivosti iz planinskih krajeva oko Sarajeva - l ovi Behar - Sarajevo
IX (1936) ; 136-138; l atin. [O nadgrobnim spomenicima bogumilskim i islamski m.
U musli man kom selu na junom obronku .Jahorine, Muslimani pri r e
(tuju svake godine dernek (zabavu) 'n a st.ari Spasov- uan. Isto t o II nekim selima
448
D-r Matija Lopac
na Il ln-dan, J urjev-dan, Vidov-dan i. t. d. Osim toga, arali su jaj a II Taj su
odbacili i mj es to toga araju lojane koj e pale u
damijama. Tekst je slikama i jedne stare plan.iJnske muslim.
Svadba kod muslimana - Saraj ev3ki List - Sarajevo - XXXV (1912); br. 69;
1- 2 latin. mlade, kna ili k rna, dova. Prvi sas tanak
mladih - gj erdek, razlika u svadbenim naroda i bogati h slojeva; trke i
druga natjecanja.)
Svadbeni u Dolini kod Gradike - Sarajevski Lis t - Sara.ievo - XXXVI
(1913); 256-257; (Ne koliko zanimij ivih podataka lokal n g karaktera: prvi dogo
vor ; pronja; up isivanje mladenaca ; pravljenj e koluta ; odl azak u ml adoenjinu
zavretak pira.)
SVARA.
. .
MAKSIM:
Propadanje bosanskih umjetnih zanata NOVI Behar. - List za pouku i zabavu
- Sarajevo - IV (1930) ; 66-67; 82-83; lat in. (UzrOCi opadanja ; d radiinost
prema ; uslovi za potra nju proizvoda.)
Sveti Savo u narodnom predanj u - Bosa,nska Vil a - Sar ajevo - XII (1897) ; 56;
73-74; 87-88; 152-153; 168-169; 185- 86; 220; 247 ; 263- 265; 311; 328- 329; XlII
(1898) ; 153-154; 166-167; 186-187; 202; XIV (1889); 69-70; 129-130; 238-239;
(Niz o svetom Savi, koje su priku pljene od pisaca po Bosni i Herce
govini.)
Sveti Savo u narodnom predanhl - Bosanska Vila - Sarajevo - XVI (1901);
14-15; 53-54; 95; 253; (Sveti Savo u Bla;;'uju. Sv. Sa vo blagoslovio sirak. Zato
j jela zelena? Otkuda su vode? Sv. Savo Bosnu.)

Narodno o kuli" -;- Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
- I (1889); III; 24-26; (Nar{)dno pripovij edanj e I) - Vidi i: Wissffil schaftliche
lVI ittheilungen aus Bosni en und der Hercegovina - Wien - I (1893) ; 494-495.

Uskrnj a arena jaja - Glasnik Zem. muzej a u Bosni i Herc g OVll11 - Sarajevo
- I (1889); III; 60-62; (Rad sadr3.va uput.tva za skupljanje gr ad o tom pred
metu.)
IVO:
Kola - Narodni ivot i - Zbornj k za narodni ivot i Junih
Slavena - Zagreb - III (1898); 252-264; l at.in. ( adr aj : Priroda: kr2j i mjesta . -
Vjerovanja: Postan k svijeta. - Kakovu .s nagu imaju neki l judi. - Sveci.)
I VO:
- arodni obi "aj u Kolima (Bosna) - Zbornik z narod'ni ivot i obi
Junih Slavena - Zagreb XI (1906); 142-144 ; l ahn. Spasova dne
muka mlade obilazi po selu od do zvoni l pj eva, kupi darove
i t. d. s nalazi kod pravosla\Tnih.)
Bibliografski podaci radova o Bosni i Hercegovini 449
IVO:
Krsno ime (Kola u Bosni) - Zbornik za narodi. i ivot i Junih Sla
vena - Zagreb - XIII (1908); 143-147; latin. (Kratak opis sluenj a, a u drugom di
jelu narodl'\.o miIj e/nje o krsnoj slavi.)
IVO:
Kuga (Kola u Bosni) - Zbornik za narodni i vot i Junih Slavena
Zagreb - XXIV (1919); 316-319; latin. (PO originalnom seljaka pisac do
nosi pretstavu i narodno miljenje o kugi i dr.)
IVO:
nazivi (Kola u Bosni) - Zbornik za narodni ivot i Junih
Slavena - Zagreb - XVIII (1913) ; 179-190; latin. (Pisac navodi velik broj narodnih
naziva za: brda, vode, jame, zemlje.)
IVO:
Damija Veradija (Kola II Bosni) - Zbornik za narodni ivot i Junih
Slavena - Zagreb - XIX (1914); 371-373; latin. (PO narodnom pripovij edanju se
ljaka, iz Kola u Bosni, zabiljeeno narodno nekih imena u obliku
isp.: Damija Veradij a, ehitluci, P avlovac, Rebrovac, Omerova luka i dr.)
IVO:
Prijekorci (Kola u Bosni) - Zbo.rnik za narodni ivot i Junih Slavena
Zagreb - XXI (1917); 157-158; l atin. (Prijekorck Tako u Kolima zovu aljive
pj esme, od kojih se ovdj e dvije po kazivanju Blagoja Te
'nema Vuk, a ni Ak.
IVO:
U njivi (Kola u Bosni) - Zbornik za narodni ivot i Junih Slavena - .
Zagreb - XXVI (1928); 188-189; latin. (Narodna dosj etka o selj aku, medvjedu,
obadu i svraki , po 'Original/nom narodnom
ISMET :
Jurjev - Zbornik za narodni ivot i Junih Slavena - Zagreb - XXXII
(1939) ; sv. 1; 225-228; latin. [Hrvati u Hercegovini odva jkada veselo slave prolj etni
praznik Jurjev ili Jurjevdan (23 travnja), koji je dj evojke prepun slutJnji o
udaji . Zatim pisac donosi ni z gatanja i vjerovanja.)
.. . M. MIRKO):
Zerii tbeni narodni u okolici derventskoj - NOVi Prijatelj Bosne. Za
hrvatsko Senj. - Sv. I (1888) ; 59-91; latil n. [I Pro nja (1, amanet ;
2, prvi ljudi; 3, obiljeje; 4, jabuka; 5, svilarice, - II Prsten (zaruke),
prstenska uina. - III Svadba (1, 2, pier).]
ANTE:
mjera za sukno - Zbornik za narodni ivot i Junih Slave-na
Zagreb - XXVIII (1931); sv. 1; 106-112; latin. [U turskoj narodinoj literatUri ko
plja su mj era za sukno; u t a koder koplj a, a engleski haj
duk Robin Hooel mjeri lukom. U jugosla venskoj narodnoj poezIJI hajduci mj er e oel
jele do jele. Isp. pored drugih narodnih pj esama (Er lang. rukop.) i pjesme iz BOSine
i Hercegovine: K. H6rmann, I, 104; Marijan Nar. pjesme iz Bosne, II izd. ;
Sar ajevo, 1925; 238-239. U maloruskoj dumi mjere od do a u slo
na,rodnim prLpovijetkama od buku do buku({' I kod nas senjski voj
voda Juria mjeri kopljem, a od .i lc do j e! .]
29
450 D-l" Matij a Lopac
IM IK, ANTE:
Begovi - Zbornik za narod1ni i vot i J unih Slavena - XXIX
(1933); v. l; 38- 59; latin. [Uspomena o begovima u naro noj tradiciji
(epske i li rske pjesme, i historiji.]
CIK, ANTUN:
Zlatni Prag u tradi cijama jugoslavenskih mu lomana - Zbornik za narodni ivot
i Junih Slavena - Zagreb - XXIX (1 933); sv. 2: 69- 78; latin. [J u!ngman
nov historij sk i Slov nl k nema ni jedne potvrde za Zlata Praha kao
nl Ortin Slovnik n koj i spominj e samo dr u"' i noviji ukrasni epitet prije
stani ce s toveata ( a sto kula ,i zvonika), a Kotl ima samo jednu pot vrdu iz jedne
novije po lo\ice. Naprotiv u hrva tskoj li ter aturi naziva se Pr a pr idjevom Zlatni od
XVII s tol j ea. Po onome , to dalj e navodim, reki bi se, da ,su taj naziv n ajvie upo
treblj a vali muslomani. Zatim pisac imlOsi te tradici j i pr orotva o osvajanju Praga.]
TUN:
Poslovice - Zbornik za nal'odru ivot i J unih Slavena - Z greb
XXIX (1934); r . 2; 83-88; latin. nekih p slovk a i njih ve par aleI. Neke
su poslovi uzete iz Bosne i Hercegovine. )
SIM IK, NTE:
Tri anegdote o egzorcizrnima - Zbornik za nar odn i l ot Junih Sl -
lena - Zagreb - XXXII (1939) ; v. I ; 237-239. (Anegdote s veu za im fra
Gr ge
ANTUN:
Napomene uz poslovice - Zbornik za nar dni i vot i obi caje J uni h Slavena
Zagreb - XXX (1936) ; sv. 2; 43- 58; XXXI (1938) ; sv. 2; 1-40; XXXII (1939;
s . 1; 1-60; latin. (Pisa .navodi izvor, paralele i nja vel ikom broj u poslo
vica. ledu tim p slovi cama ima lih dosta iz Bos ne 1 Herc govL'1e.)
SIMCIK , ANTE:
Anegdote selice - Zbornik za narodni i ivot i J unih Slav na - Zagreb
- xxxrr (1 939); s ' . 2; 73-84; latin. (Cr pe gradu i na narodnoga pri
II Bosni i H rcegovi ni.)
SNEVAJS, dr, E.:
Apotropejski elementi u vadbeninl kod rbo i Hrvata - Glasnik
Etnografskog m uzej - Beogrod - II (1927); 21- 27; (Pisac cr pe podaU<e i iz
narodnih u Bosni i Hel cegovini .)
SNEVAJS, EDMUND:
Glavni elementi samrtnih kod Srba i Hrvata - Glasnik Skopskog
nog drut ' a - Skopl.i - V (1929) ; 263-282; "l ril . (U tekstu p red koji su
uzeti i z drugih k rajeva, pisac donosi nekoliko primjera iz Bosn i Herceg vine. Obi
prillkom sahr anj ivanja onih, koji su mjer ili (vagalJ), dua
goInbic oko pranje mrtvaca; 'uv lIl j e samr tnika na odru; tavljanj e
predmeta u grob; bijela boja ke O ZI a k losti ; ostata k slavenskoga sahra
nj ivanja ; grob i spomenik.]
rEV JS, d' . EDMlJND:
o i krtenj u u P lje\'skoj Dolini - Razvi tak - Banj a Luk - V
(1938); 103-109 ; ciril. (Rijeka Pljeva = Pliva. bi 'a ji i praznov.i crice, napomene uz
Bi bliografski podaci etnografsko_folklornih radova o Bosni i Hercegovini 451
narodnu terminologiju; djetinjstvo i praznovjerice, koje se odnose na prvo djetinjstvo,
babine, ianje. e lanak je tampan iz r ukopi. a Grada iz narodnog ivota u Pljev
skoj Dolini.)
TRBAC, DUAN:
Svetkovanja i rtve u naem narodu - Razvit ak - Banja Luka - VII (1940);
97- 99; narodni kalendar. Pominju se nar odni prazl1'ici , na pr.
neS'tWv, sveci , mija s ubota , pokriak i t . d.)
ZVONIMIR:
Seoska svadba u okolici Banja Luke - Razvitak - anja Luka - V (1938) ;
340-350; latin. (Svadba s narodnim u obliku pozor inoga komada.)
URMIN,
Neto kod enidbe - V,ienac i pouci - Zagreb - XX VI (1894) ; 128-131;
143-146; latin. (Pr ikaz je po materi jalu, crpljenu iz .modnih pjesama. Neko
liko p odataka o odijevanju prosca (zlatna salta _. jednostavan Libada -
neto lj epe skroj e n; - iz i - do
koljena; ahmedija - rubac, koji muslimani o,riju oko vrata ; dj o od ij elo i
ukras (kavad = ensko gornje odijelo); kak;) sc momak rodbun a i pozvani
prijatelji; darovi.]
T.:
Jelica - Gl' ada za tehnolok i enskog
r ada- Separat.ni otisak iz "kolskog Vj esni Ta ; Sar ajevo, 1898 -
List za srpski mrodlni ivot, i preda n j - Aleks inac - II (1900) ; 236-237;
(Prikaz!)
T.:
Darivanje kume - Razvitak - Banja Luka - III (1936); 289-291; latin. (U
narodnim pjesmama nedarivanje k ume j E' t el-ak grij eh. Trai se odgovor, zato je
to tako.)
T. V.:
Cut se sutra! (Narodna poslovica iz Bosne) - Zborni k za narocTIni ivot i obi
Junih Slavena - Zagreb - XVIII (1913) ; 192 ; l atin. o asar a jdin
hodi posl ovicu.)
TETZNER, DR. T. :
Das bosnische und herzegowinische Hau - Globus - Illustrierte Zeitung hir
Land r u. - Braunschwe ig, 190 1; Bd LXXIX; 220-224. (Rad j e pisan na
o novu Meringova r ada o bosa n::;ko-hercegovaNw j je sa 13 slika i
crtea .)
Ti povi bosanskog i stanovnitva - Sveti Sava - Kalendar -
Novi Sad, 1910; 88; (Na slici su prikazani stauH)vnici B. i H.)
THOEMMEL, GUSTAV:
Geschichtliche, politisch u. topografisch statisti scbe Beschreibung des Vilajet Bo
snien das ist das eigentliche Bosn ien, nehst t fukisch Croatien, der Hercegovin a und
Rnscien - Wi e n, 1867; 1-210. (U pogla vljima mapom ne o narodu i n jego
vu ivotu ; ispo na pose : CuJtul"zllstand, Unterri cht, Sitten, Lebensweise. Str . 114-119.)
452
D-t" Mati ja Lopac
VLADIMIR:
u Jugoslaviji - Etnoloka biblioteka - br. 5 - Zagreb,
1929; 1-16; a slikama na 10 tabl'a; latin. (Miljenj e, da je uneseno u ju
noslavensk krajeve posredstvom Tur aka, opravdano je tek do izvjesne mjere.
tehni ke biJe su u tim krajevima prije dolaska Turaka . . .. . . . . TurCi
kao nosioci elemenata amjske nomadske kulture, kojoj su, uz ostale momente soci
jalne i ekonomske pr irode, obiljeja ator i obrada metala, pogodovae
svagdje, gdj e su postali gospodari, Vzradbi Pa tako i u junoslavem.skin1" lua
jevima, kamo su tek unjeli savreniju tehniku i bujni ju a time podigli vrij ed
nost i vanost u tim stranama. j e uz ta i iz Bosne i Hercegovine; isp.:
tab. I-II; IV; VI; IX)
TOU iSKY, J. JOS.:
Bosna i Hercegovina v minulosti a pritomnosti - Matice lidu - Pr aha, 1882;
XVI; 5; 1- 125. [U XII pogla vIju (N rod v Bosne a Hercegovine) nekoliko
etnografskih podataka!].
'rRALJ I , SEID:
O naim prezimenima - NOVi Behar - List za pouku i zabavu - Sarajevo
IX (1935); 301-302; latin. (PrezLme kao izvor za porijekla nekih starijih
porodica; kako nastaju lj kako se mijenjaju prezimena ; narodna predaja o postanku
nekih imena.)
ALEKSANDAR:
Kako je postalo selo Samobor - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
ill (1891); 97-98; (Narodno pripovijedanje!) - Isp. t: Wissenschaftliche Mit
theil ungen aus Bos-ni en l[Ird der Hercegovina - Wien - I (1893) ; 495-496.
S EVO:
Gatanj a srpskoga naroda oko Sarajeva - Bosanska ila - Saraj evo - I (1886);
237-239; 254- 255; 269-270; 287-288; (Gatanj e II obliku ta se
valj a , a ta se ne valja zbog zdravlja, napretka t t. d.)
TRIFKOVI , STEVO:
i gatanja u okolici Sarajevskoj - Bosa ns ka Vila - Saraj evo - I (1886);
239-332; [Sadraj : Djevojke (nj ihova gatanja); ene, koj e !De
gatanja) ; da ena lake rodi; od djetinjega Rad je dopuna Narodne
ga talice , na str. 237, 254, 269, 287.]
pop STEVO:
Krsno ime II okolini sarajevskoj - Bosanska Vil a - Saraj evo - II (1887);
183-185; 199-201 ; 215-218; 231-233; 246-249; [Pri kaz s1avljenja. Dzvani
ce = pozval!'..i gosti. Najvaniji je pri velikoj sofI-i, koju postavljaju prvi dan
(a ne u pod ne zbog turskoga baaluka ). koji se gostima stavlja dan
jest osim velike sofre. Tu dolaze zdravice, a n jih je pisac u
radu obilno iscrpao.]
TRIFKOVI , pop STEVO:
Blauj i okolina - Bosanska Vila - Sarajevo - rr (1887); 281-282; 294-296;
310-311; 327-328; [Podaci arheoloki , geogr afski i e tnografski (nar.
pripovijedanj e): isp.: R lj vo je gradio Relja Bo r. .j anin ; Ra kovica ima ime od voj
v lele Rake i dr .J

Bi bliografski podaci etnografsko_folklornih radova o Bosni i Hercegovini
453
TRIFKovrc, STEVO:
P risluba II okolini sarajevskoj - Bosanska Vila - Sarajevo - III (1888);
264-266; (Pored krsnog imena mnoge porodice slave iprislubu. Prisluba se
slavi kao i krsna slava, 'samo sa manje To j porodi(;na zavjetna slava.]
pop STJEPO:
Viegradski Stari Vlah - Naselja srpsklih zemalja - Knj. II - Srpski etno
graf ki - Beogr ad - V (1903); 611-667; [Sadraj: Opti deo. - I Ne
kolike opte osobine oblasti. - n dvori - III Stanovi. - IV Post
nak dananjih sela i poreklo stanovnitva. - Starine. - V Zanimanje stanovni
tva. - Posebni deo: Dobrun, Bijela, Stolac, Stanievac, Rijeka dobrunska, Veljepolj e,
Budimlija, Bij elo Brdo, Trna vci, Prijevorac, Omarine, Rijeka Zu
Bovan, Bjeluin , Klerna, Knjeginja, Uvac. - Pregled: a) pregled geografskih i
etnografskih naZ'iva; b) pregled geografsk'ih imena; c) pregled i ostalih
prezimena.]
TRIFKOVI
A
, pop STIJEPO I t VLADIMIR:
Sarajevska okolina; Sarajevsko Polje - Srpski etnografski zbornik - Beograd
XIII (1908); 1-309; [Uvod. - Opti dio. - I Glavnije osobi ne oblasti. -
Vode. - II Naselja. - 1 Poloaj sela. - 2 Ekonomske ,prilike . - 3 Tip sela. - Poj am
o s lu. - Tip sela. - III dvor i - - Razvijenija -
Zgrade oko - Muslimanska - Stanovi. - IV Ostaci s tarijih i postanak
dananjih sela. - V Kreta;n.je i pOllijeklo Pregled oblasti i mj esta odakle
su doselj eni ci. - VI osobine. - VII Zanimanje stanovnitva . - Ze mlj or ad
nja. - - Druga zanimanja. - Posebni dio (Prikaz pojedinih e1a).
Pregled. a) geografskih i et nografskih naziva; b) pregled geografskih ime<na ; c) pre
gled i ostalih prezimena.]
SIMO:
Starinska srpska jela i - Srpski etnografski zbornik - Beograd -- II (1896);
1- 124; (Sadraj: Prolost srpskoga naroda; sudova, i osta
lih stvari; i ognjite; usevi po srpskim zemljama, etva i vridba; 'prenj e, ko
kanje i mljevenje ita ; od Srbi peku hleb oj kako? Koja se jela peku i kako? Pre
nje mesa; kOlnzervovanje mesa,; parenje i .kuhanje usijanim kamenjem; razna upotre
ba lIsijanog kamenja; kuhanje u buragu kod Skita, Srba i Cigana; kuhanje raznoo'
ita i brana ; beli smok; i htIj enje gladi i ljudoderstvo;
sofra. Pisa c se na mnogo mjesta slui uzetom i,z Bosne i Hercegovi ne. )
SIMA:
Bosna i Hercegovina - Delo, - List Z3 nauku, knjievnost i drut veni ivot
Beograd - IV (1897) ; knj. XVJ; 377-381; 389-390; 393-396; 399-402; (U
radnji, pored drugih, ima i etnografskih podataka.)
SIMA:
pomenici od zemlje i kamena u narodnom - Bosanska Vil a - Sara
j evo - XVIII (1903); 133-135; 150-151; 172-173; 194-196; (Humke-nadgrobne,
gomile iz ilirskog ili keltskog doba, kl etvene, nametne, zborne gomile, mednici i t. d. )
SIMA:
Srpski narod - Bosanska Vila - Saraj evo - XXIII (1908); 8-9; 25- 26; 41-42;
57; 72-73; 92-93; 107; 140-141; 154; 170-171; 186-187; 251-252; 267-268; 315
316; 348-349; 364-365; 378-379; biIil. (1 Srpski narod po telu i dui. - 2 Socijalne
i ekonomske prilike. - 3 Vjera i glavni praznici. - 4 Pravni - 5 Rad inost.
6 Zabava. - 7 Junatvo. - U izlaganju pisac se Bosne i Hercegovine).
454 D-l' Mat ija Lopac
TROJA _ SIMO:
Nae kiridtjje - Srpski etnografsk,i zi.J orni k - Beograd - XIII (1909) ; 1-153; sa
4. slike; 'u' il . (Sadraj : Uvod. - I Kirid ovanj e i karavan. - Tl Kramar. - III Kiri
di i je. - IV Opre ma k ir idi.:;kih konja i s udova. - V Kala uz. - VI Kiridiski pre
deli i plavci. - VII Uvoz, i zvoz i neki c:r Javn i ji put ovi . - VIII EkDnomski
pregled o i kir idija ma. - podaci. - IX Kiridiski
konji i mazge. - X Izgled kiridtiskih putova , mo tova i hanova. - XI Zakon o
kir idij a ma. - XII P r enaanj e tovara n3 ljudskoj Tabad,i ki i kolski. - XIII
List kulturn istorij e. - XIV Poslj edm,j i u Srbiji. - XV Vlake kiridije i
neki tragovi o nj ima. - XVI Vt3ari. - XVII P ota. - XVIII Svetski karavani i
trgovina. - XJX Razm na . Pis ac crpe gra u i iz Bo ne i Hercegovine.)
SIMA:
Glavni srpski rtveni - Sr psk i etnogr afski zbornik - Beograd - XVII
(i911); 1-238; (Sadraj: Uvod. - l rtvaDa podela . - II r tve za useve.
III rtve ni i sira c. - IV r t v za ivot inje. - V rtvovanje novina
i prv naca . - VI rt vov,a nje zb og ljudskih i h bol e t i. - VII rtvovanje
radi . - VIil r tv a za zgr ade, mostove i bunar e. - IX rtve za kopa nje blaga. - X
rtve ugovorne i . - Xl rtve svadh ne. - XII Zrtve uz i u
povratke. - XIII 2rtv u detinj stvu. - XIV P odu n rtve. - XV Slave. - XVI
Zrt vcni - XVII rtvovan je ljudi . - XVIII r tvovanje vod i. - XIX Liba
ci ja. - XX Zrt va vatri. - XXI Perun. - XXII Sveti Il ij a i nj egovi zamenici. -
XXIll - XXIV Spasov-dan. - XXV Badnj e i - XXVI
Zrtv vr emenu. - XXVII s itne rtve. - XXVIlI i
XXIX Vo tivi . - XXX Dodatak - Reg istar. Pisac uzima i iz Bosne i Her
cegovine. )
TROJANOVIC, SIMO:
Glavna obeleja srpskog naroda - Gl as nik Et nogr fskog muzeja - Beograd
(1 926) ; 57-67 ; (Podaci iz Bosne i FI reegovi n; ispo k um .. kod Muslimana u
BOSlni i Her c govini ; prsten .)
SIMO:
Vat ra u i ivotu srpskog naroda (S 9 sl ika i kartom) - Srpski etno
gra fsk i zbornik - Beograd - XLV (19 30); I X + 339: (Pisac se slui poneto
i iz Bo ne i Her cegovi ne. )
SIMO:
iZl'aavanje StIlskog naroda poglavito bez sa 30 slika - Srpski
etn oar afski zbornik - Beograd - LLI (1935); 1-272; i ri l. je pisac crpao i
i l. Bosne i Hercegovine.)
TRUHELKA, JAGODA:
P rvi put II Bo ni p rij e vie od pedeset godina - Hrvatsko Kolo - knji
evnl i zborni k - Zagreb - XXIII (1942); 22:3-233 ; latin. (Neto etno
gr a fskih poda ka Sarajevu.)
TRUHELI A, dr .
po narodnoj predaji hosa.nskoj i po jednom starom rukopisu - Gla
snik Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo - (1889); IV; 95-116; [O bolestima, za
koj e narod dri da ih j e na n,io princi p zb duha , pa ih gatanjem, zapisima,
postom i moli tv om. Zatim s pominje neke bolesti (nepl odnost ene, volju za
njem djece, n s tanak mlij eka, uj ed bi j sn psa) za koje narod misli
da nisu postali p r irodnim putem, ali ih ne pripisuje ni zli m dusi ma, pa ih
cratanjem li sr stvima. Za te bolesti navodi ta sredstva. Napose govori
Bibliografski podaci einogl'afsko-(olldorni h radova <J Bosni i Hercegovini 455
o z . 'ima pa da j e t a j doao s istoka dolaskom Turaka u Bosnu.
DonG l oblika zapisa, od njih j e jedan (na s blji) pisan arapskim pism.om, a
sadrava fet ' h suru iz Korana (sa slikom). D l a ,:o u p isal!),a bosan. pismom (st r.
100- 101) ; r eprodukcija). Nadalje, pisa c navodi n 'koliko narodnih l ijekova, koje je
sabrao II narodu (str. 103-105). U "Doda tku(.; je sadraj r ukopisnog Zbor
nika narodn ih bosanskih lij ekova od god. 1749 (22 strane).) - Is p. i ; WisscllScha.ftliche
Mittheilt ngen aus Bosnien und eler Hercegov ina - Wien - II (1894) ; 375-391.
TRlJHELKA, dr. t IRO:
Izloba narodnog odijela u Becu 18)1 - Glasnu1 Zem. muze.ia II B. i H. - Saw
j evo - IlT (1891) ; knj . I; 19-23; (pisac prikazuje u bosanskom
odj eljenju izlobe; zatim opi uj e izloeni mat erijal; karakteri oso
bine musli mams ke nonje, a manje govori opravoslavnoj i
TRUHELK dr . t iro:
Tetoviranje katolika u Bo ni i Hercegovini - Glasnik Zem. muzej a U B. i H.
Saraj evo - VI (1894); 241- 257; latin. [Pi sac nadovezuj e na rad dr-a GLika o istom
predmetu (Gl asnik Zem. muzeja, I (18S9) ; sv . III; 81 i d.) i konstatir a, da je t eto
vLranje u lnaroda u Bosni. Narod ostalih vjera t etovira se pod
. s polj anjim utjecajima (vojska) . Lpravlja mLljenje, da j e t e toviranj e u v zi s kato
lici zmom, n go da s i3toka i da su O'a Skih prenij eli susjedna
plemena Bal kanskog Poluos trva. Spominje t et oviranje kod Ilir a i dr ugih
indoevropskih naroda. Izv an Bosne tetoviraj u se dananji Albanasi (katolici u okolici
P r izre na , ce i Mushmani u kraj u oko Elbas ana, Tirana, VQdi
.oe). Zatim pisac za Bosnu utvrduje tetoviranja krajeve srednje
Bosne, II kotarima sarajevskom, pr ozor
skom, bugojanskom i niz donji ' r bas, kotor - varoki i U okolini Olova,
Varea, Vij ake i u dolin i N r et vice svij et se t tovira, da zadovolji formi. Najljepe
oblike tetoviranja Ilnal a z.i pisac u dolini Lave, u mjestima oko Gore, u susjed
nim kotarevima na sjeveru Banje Luke, a n jugu od ramske doline i K upresa. Oblici
tetovi ranja vide se iz slika (1-5) i priloze nih crtea. l - Isp. i: Wissensch aftl iche !lit.
theilungen aus Bosnien und der Hercegov ina - Wien - IV (1896) ; 493-508.
TRUHELKA, dr. tIRO:
Biljeka o postanku Sarajeva - Nada pou .i, zabavi i umjetnosti - Sar ajevo
I (1 895); 263-265; latin. (Pored hi toris kih podataka nalazi se i narodna predaja:
osva.ian.ie Hodidjeda, i zdaj stvo babe Kiraj-han i zidanje nj egova saraj a, o ni
vanje sarajevskog katela.)
TRUHELKA, d r . t IRO:
Iz tarih rukopisa (I Nar edbe protiv praznovjerja po j ednom starom nomokanonu)
- Glasni k Zem. muzei a II B. i H. - Saraj v,- I I (1894); 449-452; [Rukopis j
bez dat uma, pisac ga stavlja naj kasnije u XVII v. Po osobi nama
sud pisan .i n omokanon u BOSI1i, gdj je i II rukama poznatog.3. pisar'! .
"Tu se O'ovori o ,kojima se uda r astabe, "duga bolest " ili i na vr ij ed
dob avlja, da j ku ivot postaje neiteljrn im. Dalje se govor i "o otravam, k'oji m
se otravJ jllje, da umom ene te da postr adal i ri.1dij e smrt eli" ; o proricanju,
0 vuhv ih i o vuh vanj u (magici). Za svak u t u praznovjericu nomokanom di ktira
primjerenu kaznu , k oja se os ni va na raznim citatima, a,pokrifnim. Ruko
pis je nepotpun.]
TRUHELKA, dr. tIRO:
Starosjedioci dananje Bosne - Etnografske crtice - Nada pouci , zabavi i u mj et
nosti - Sara.ievo - II (lS96) ; 204-206; 226-227; 247-248 ; latin. (Podaci o prvim
tan ovnicima Bosne.j nasel javanj e i ras el j avanje; predanj a, nastal a n a
456 D-I: Matij a Lopac
osnovi; j ezik; imena ilirskoga porijekla; tetoviranje; praznovjerje; sahra
njivanja naroda Balkalnskog Poluostrva; oprema; nakit; prvi
tragovi umjetnosti .)
TRUHELKA, dr.
Pabirci iz jednog sidila - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
- XXX (1918); 157-175; latin. [Rad, por ed biljeki, ima i podataka od
etnografske vrijedn osti (isp.: grad Jajce; okolini gradovi; lokalne sitnice; filurdije,
dizija, Cigani).)
TRUHELKA, dr.
O porijeklu bosanskih muslimana - Hrvatska smotra - Zagreb - II (1934);
249-257; lati.n. (U tekstu pored drugih i etnografski podaci. Commercium i connubi
um - najvaniji faktOri modifikacije rase bos. lVIuslimana. Endogamija. Izraeno sla
vensko porijeklo. Antropoloke osobine. J ezik.)
JOVO:
Esnafski u Sarajevu - Bosan <; ka Vila - Sarajevo - II (1887); 265-267;
["P ri je ped set godina bi.iae u Sarajevu zanata, ba 'kao i danas. to
ih ima, osim kundurdija (cipelara), kojih prije ne bijae. Zatim pisac prikazuje opir
nij e esnafa, terzijskoga (i p . davanje testira =
momka za kalfu), - glavna 100:-: da (zbor) 20 januara; kanjavanje sa 25
batina po bb?nima , (kazna: kletva na krivca i nj egovu
U., S. (UGLJEN, SADIK):
Neto iz narodne medicine - Bosanska Vila - Sarajevo - IV (1889); 200-201;
[Lij ek od zubobolje; od probadanja (protisli, sandija) ; od groznice; kad prsa bole;
kad noge oteku. Lijek od kalja i t . d. Neke kad ko nagazi ('nragrajie), kad
su i na kome, t. j. kad koga ' la va boli , kad .ie po cijelom tijelu slab
i t. d. L: arolije okovanluku.]

UDZIELA, Dr. MARYAN:
Ein Beitrag zur Volksthierheilkundc in Bosnien - Zeitschrift fill' osterreichische
Volkskunde - Wien - VIII (1902); 105- 118. (Bol esti i narodno konja,
krave, svinje, ovce i ivadi!)
UDZIELA, dr. M. :
Gry i zabavy dzieci w Bosni - Lud - Organ Towarzystwa ludoznawczego we
Lwowe - Lw(\w - Rocz. V (1899); 137-147. (Pi sac opisuje 36 igara.)
Ueber die Excursion nach Bosrnen und der Herzegowina, welche vom 1-16
Sept. 1895 von der anthropologischen Gcseltscbaft zu Wien veranstaltet war - In
ternationales Archiv filr Ethnogra,fie - Lei den - IX (1896); 191. (Kratka biljeka
o spomenutoj ekskurziji!)
UGLJEN, SADIK:
Cetvrtak kao narodni praznik II okolici - Glasnik Zem. muzeja u
B. i H. - Sara j vo - IV (1892); sv. III ; 270-271; latin. ["Stanovnici sela
(Srez Sipovac), bez razl1ke vj eroispovijesti, - muslomani i
dre kao praznik. Oni , kako nastupi pa sve dok se ito ne
panj e, 'f-Ie da rade nikakvih poljskih poslova, a taj zovu uvjet.
)} ... ... narod mi sli, kad bi taj dan radio na polju, onda neka se ne nada da ita s
njive u unijeti ; dakle to oni u ime spasa zemaljskih p roizvoda. Ta svetko
Bibliogr afski podaci d nogl'af ko_folklornih r ado e [) B[)!:> ni i l{el' ccguvini 457
'vina traje od do etve, a se ito ponje, prestaje i }) uvjet , pa anoa narod
radi kao i - Isp. i: Wissenschaft liche MittheUungen aus Bo nien und der
Hercegovina - Wien - I (1893); 487.
UGLJEN, eff. SADIK:
iz - Glas nik Zem. muzeja II B. i H. - Sar a jevo - IV (1892); sv. IV;
452- 453; latin. (Narodno predanje o muslima'nskm11 groblju u Fo(:i i o imenu
- Isp. i: Wissenschaftliche Mittheilungen a us Bosnien und der Hercegovina - Wi n
- I (1893); 487-488,
UGLJEN, SADIK:
Odakle je dolo ime Sokae? - N1rodna pripovijetka - Glasni h Zem. muze.Ja
u B. i H. - Sarajevo - IV (1892) ; sv. III ; 272- 273; lati'll'. (Narodno pripovijedanje
i miljenje; ok = puno!) - Isp. i: Wissenscha ftl iche lViitthei1ungen
Bosnien und der Hercegovina - Wien 1 (1893); 488.
UGLJEN, ef. SADIK:
Olovo kao narodni lijek - Glasnik Zem. muzeja li B. i H. - ar aj evo - V
(1893); 168- 170; latin. [Pisac prikazuj e olovo kao lij k od }) st rav ili straha i po
stupak pri salijeva'!1lju strave, prema narodnom l11lilljenju; osij canje kranice (u
Hercegovini); stanovnici pr avoslavne vjere u mosta rskoj okJlini ne u otr ebljavaju taj

UGLJEN, ef. SADIK:
u Jajcu - Glas1n!i. k Zem. muzeja II B. i H. - Saraj evo - V (1893);
556-558; latin. [Pisac opisuje pravoslavnog muslimanski
u drutvu, idu poslij e akama od vrata do vrata mllslimans ki h po
zivlju po imenu gazdu da na vrata i da ,im to udijeli. "Caraice pred
vodi "did (brada od vune ili kostrijeti, lice ugljenom nagareno, haljine) i
cura" (momak maskirain kao djevojka ; enske dimij e, anterija, enski pas,
kapa i jemenija). to drutvo skupi, dij eli, a didu li curi dadu malo vie.
se nalazi u Jajcu u jednoj mahali na desnoj oba H Vrbasa i u okolini ; nekad
je bio i u djelom Srezu. Ostataka toga ima i u Hercegovini s neto
izmij enjenim oblikom (jeda!n obilazi selo i prosi milostinju). Pisac obi
da je doao od patarena . Vidi dopu nu za "Caraice II selu Dugama; srez Pro
zor.)
UGLJEN, ef. SADIK:
Trubaljke u prozorskom kotaru -- Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Saraj e vo
V (1893); 765-767; latin. [Pisac II rada popunjuje svoj o ), (": 3
rake (Vidi: Glasnik Zem. muzeja, Saraj evo - V; (1893); 556-557) i spominje. da
je taj naao i u selu Dugama (srez Prozor). Provodi se s Dielom i Curom na
kao i u Jajcu, s tom razlikom, to Car ai ce u Dugama hodaju od do
i prose mi.lostinju a dolaze pred katolika k ao i pred
Muslimar:i:1. Katolici dre za uvr edu taj posjet - tu pronj u. tru
baljke dolazi usellI bezi ma malog i vel ikog
Jurjev-dana. Narodno miljenje o tom Narod ' vj eruje u to, da kael se
ovri taj u oba Jurj ev-elana, gOl' opisanim. ela tim
pokvariti posao svim onim babetinama, za koje se misli da da s ihi r
se nalazi jo i u selu Dugama, a nekad se vrio i u kasabi (varoi ci) Prozoru,
ali ga je pred nekoliko vremena nestalo.]
UGLJEN, SADIK:
Rabo - Narodno - kols ki Vj esnik - Sarajevo - II (1895); 221- 223;
lat in. (Pisac objanjava, kako se narod sluha r aboem.)
458 D-r iVIatija Lopac
UGLJEN, eff. SADIK :
u musli manskih selj aka oko Prozora - Gl as nik Zem. muzej a u
B. i H. - Saraj evo - VI (1394); 802- 803; latin. [ Kad naime s vatovi ustati da
od imama, ml adoenj a i li njegov zastupnik ruku u dep
neto nebrojenih para te i h dati mladoj ' lko je pri sutna, a a ko j e nema, njezinom za
stupniku, a mlada iIi zast upnik njen prima taj novac i ne ga zato ga daj e,
te ga turi u svoj dep. U t o drutvo oti de od imama . j e narod s ada toga
miljenja, da j e ml adoenja za onu a ku para on,u kupio, a ona misli da je za taj
novac prodana i da je odsad r obinja svog suprug . Kako p ak p o ri jatu rob-i nju ne
treba kriti ni od koga, t u sada seljak dr 'i, da svoju enu ne mnl' a kriti i da ne
grijei protiv v j ers kih pr opisa, to j e ne kri j e. - P isac se ne moe domisliti, oda
kle je narodu to mi lj enj e o r opstvu, kad Bos'n,a od naj s tarijih vremena Kulina bana
ne pozna ropstva u uem smislu. Str . 203. Isp. i : Wi ssenscha ftliche Mittheilun
gen aus Bosnien und der Her cegovina - Wi en - IV (1896) ; 522-523.
UGLJEN, effendi SADIK:
Etnographische Varia - Wischcnscha ftliche M[tt heil unge n aus Bosnien und der
Hercegovina - Wi en - II (1895); 552- 557; (Inhal t: l Der Umzug der 'i n
Jajce - 2 Aehnliche Fest gebrauche der Muharnmedaner im Bezir ke Prozor - 3 Die
He-ilung der Strava .)
UGLJEN, SADIK:
Crtice iz naroda -- Gl as nik Zem. m uzeja u B. i H. - Sarajevo - VII (1895) ;
606-607; latin. [a) Su i hljeb (so u kl etvama i zaklet vama; narodno vjel'ovanje, da bi
hajvan uginuo, kad bi se hlj eb s oli - vj eruju Musli man i Ll Mostaru). - b) Stara
lipa u Rakitnu (narod'n.o vj erovanj e o te lip e).] - Isp. i: Wissenschaftli
che Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - V (1897); 439-440.
UGLJEN, eff. SADIK:
So i vjetica - Gl asnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - VIII (1896) ;
534-536; (Narodno vjerovanje o v j eticama : kad se vjetica pokae, pa ju
da otjera: ponudi .joj soli, p a te se ok aniti - SU b i j e s a pela ". Vj erovanje iz Mo
stara.) - Isp. i: Wissenschaftli che Mitthe il ungen a us Bosnien und der Hercegovina -
Wien - VI - (1899); 649- 650.
UGLJEN, eff. SADIK:
Pravo vrijeme ijanju zeleni - Glas nik Zem. muzej a u B. i H. - Saraj evo - IX
(1897); 328-330; l atin . [Za selo J asenice (sr ez lj ubuki ) pisa c lniavodi na'rodni
da ni j edan sel jak Ll zaor ati zeml ju, da s ij e zelen, dok mu muko dijete
od 5-10 god ina , koje povede sobom na nj ivu. ne pol-vr el i, da mu nije hladno, kad
ga sjedne bez na gol u zemlj u. U radu se spominj u i. neka druga 'rJarodna mi
ljenja.] - Isp. i: Wis sens chaftliche Mitt hellungen aus Bosnien und der Herceg-avina
- Wien - VI (1899) ; 650- 65 1.
Ujela ga zmlJa - P r azn ovjerj e naroda - Jugosl avenski List - Sarajevo XVII
(1934); br. 189; 3; latin . (Vij est o eni, koju je uj ela zmij a i nije htj ela da ide
niku. S tim u vezi spominje se narodno vjerovanj " el a zmiju, kad ujede, treba ubiti
pa njeZJi nu glavu priviti na r anu, da bolesnik poslij e nekol iko sati prebolL)
DUAN:
Ojkanje - Razvitak - Banja Luka - Vl (1939) ; 88-93; latin. [Raspra<vlja se, da
li je ojkanje (vr sta narodne vokal ne muz !'ke) pjevan j e ili kukan je.]
Bibliografsl i podaci . etnografska_folklornih radova o Bosni Hercegovini 459
DUAN:
Nijemo kol o u Bosanskoj Kraj ini - Razvitak - Banja Luka - VI (1939); 209
213 ; latin. [OpiB nij emoga narodnoga kola, koje igraju seljaci pri Kolo
j e bez pratnje, ali se ,ipak muzika (topot nogu i zveket na
kita). kolo je vrlo staro i nastalo j e u doba, kad
nij e bilo!]
DUAN:
argije, st ari narodni instrumenat - Razvitak - Banja Luka - VII
(1940) ; 120-126 ; [Porijeklo i sta'l"ost argije (vrsta tambure); koja je do danas
sa(;uvana u svojoj staroj formi. Posebni tip narodne tambure!]
DRAGO K.:
Srpske narodn e zdravice - Bosanska Vila - Sarajevo - XVI (1901); 15, 37;
76-77; 137, 158; (Zdravice kumu, starom svatu, aljiva zdravica dQ

V. B.:
Ispit ivanje srpskih naselja - dr. J. Dedijer, Beograd - Srpska - Sara
j evo - vn (1911); br . 10; 1-2; 6iJril. (O etnografskom zborniku, koji lima dvije vrste
publikacij a, od k ojih s u jednie naseljima, a druge folkloru i etnografiji. Go
\' ori se o prvoj vrsti, koja izlazi pod ur 2dnitvom akademika J. pod naslo
vom aselja srpskih zemalja.)
RADOSLAV:
Prikaz djela: Guillaume Capus, A travers la Bosnie et l' Herzegovine, et
impressions de voyage - Paris, 1896; 4; 345 - Delo - List za nauku, knjievnost i
drutveni ivot - Beograd - }{Inj. XIII (1897); 549-557; Knj. XIV; 167-175; 363
371: (Iscrpan prikaz djela po pogla vIj ima.)
VELC, FERDINAND:
Prlivodce Bosnou a Hercegovinou - S mapkou a 65 vyobrazenimi - Praha, 1907;
VIII + 152. (Kratke etnografske napomene i nekoliko slika!)
dr. MILENKO R. :
Jedan 1'u kopis o Bosni i Hercegovini - Zora - List za zabavu, pouku i knjie
\TDost - 1l.iIostar - III (1898); 77-79; (Pisac je miljenja da rukopis, koji je
naao u biblioteci u Kj ebnhavnu, Chaumette Des - Fossees, Description statistique
de la Bosnie, ni je original pl'ijepis jednoga tampanog djela. U se
govori o Des-Fosses-u i njegovu djelu Voyage en BO!'lt:lie dans les annees
1807- 1808, l:oje je od vrijednosti za etnografiju.)
dr. R.:
gusala i epskog pjevanja - Prosvjeta - List za zabavu, pouku i pro
svj - Sarajevo - XVIII (1934); 128-132; (Prikaz je vie karak
t era, ali se spominj e i Bosna i Hercegov ina, gdje j e pjevanje uz gusl e ra
ireno.)

ListOvi II Bosni - BosanS'ki prijatelj Sisak - IV (1870); 59-160; (e lanak jc
u obliku putopisa po Bosni, u kome pis ac opisuje mnoga mjesta. Ima
arheolokih i tnografskih podataka.)
460 D-l' Matija Lopac
-
Na 'odni u Bosni - Bosanski Prijatelj - Sisak - IV (1870); 161-178; la
tin. (1 udanje. - 7 Bosanska sdjetna. - 3 Porod. - 4- Babine. - 5 i
kumst vo. - 6 Obr iezanj e kod bosanskih muhamed1Xl7 ea. - 7 K unu;tvo strieno.
8 Kumine babine. - 9 Posinjenje. - 10 P :wi janj e . - 11 KoliC'vka (be ' a) . - 12
t alak. - 13 Kupanj e. )
fra JERONIM:
Uspomene o Rami i r amskom amost.anu - Zagreb, 1882; 1- 6; latin.
(Pisac opi suj e up u Ramu ; ekonomsko s tanj e ; narod; nj egov ivot, o i 'nIOnju.
Sve II kr alkim crtama; vie govori o samostanima. )
VL TRIPK M .:
Pismo i pismonoa u n aSIm narodni m pjesmama - Gl asnik Etnograf.k og muzeja
- Beograd - XI (1936) ; 127-141; XII (1937) ; 175-191; (Grada je uzeta i iz
pjesama Bosne i Hercegovine; zbornik B. Petr K. Hormanna, M.
VLA.JINAC, dr . :M1LAr Z.:
Moba i pozajmica - a r odni udruen oga rada - Opis, ocena i njihovo
:; adan j stanj e - Srp ' ki etnografski zb or nik - Beogr d - XLIV (1929) ; 1-598;
(Pisac, medu ost alom s J ug 'lavije, crpe obUn primjera i iz
B o n i Hercegovine .)
VLAJ1NAC, dr. MIL Z.;
Zgon ili kulacenj e vau mesta stanovanju od srednjega veka do naih dana ---
Prilog istoriji narodnog ivota i rada- - Srpski etno zbornik - Beograd - XLIX
(1 932) ; 1--467 (Pisac uzima l iz Bosne i Hercegovin .)
VUK OVI, T.:
Bibliografi ja radova naih etnologa - VI n Dr. Mil enko - Gl asnik
Et nografs ka muz ja - Beograd - XII 1:37) ; 214-218; Dr. s e u svo
j im radovima mnogo bavi Bosnom i Hercegovinom.)
VUKANO T.:
imena kod Srba - Glasnik Etnograisl og m uzej a Ll Beogradu - Beograd
XV (1940) ; 56-74; tiril. (Na osnovu izvora, literature i u n arodu
pisac Imena. Rad se dij eli; Narodna imena, zati tn a imena, imena po
nar odnostima, rijeka ma i predjelima, po zanimanju; sh 'ana imena ; promjena imena ;
U radu se pisac sl ui primj erima, uzetim i iz Bosn i Hercegovime. Na
kraju navodi. upotr ebljenu literaturu.)
VUKASOVI "'. VID V. VID) ;
Stoka II Herceg-Bosni i t. d. - - " List za r pskL na 'odni ivot,
i pr da nje - Aleksinac - I (1899); 134-138; (N zivi krupne i sitne stoke ; blago
II P ri mo j u i He rcegovini!)
VUKASO\ _"', V. ID , VID):
Kako moe vuk dign uti gl as - K radi l' - L is t z srpski narodni ivot,
i pr edanje - Aleksinac - (18 99) ; 241- 242; (Nar odno -vj erovanje iz
Ki jev-Dola u Her cegovim . I)
VUKASO TI , V. V. ( VID):
Gavran u i Hadi-beg na llutovu - Bosanska Vil - Sarajevo - XIV
(1899) ; U9- 90 ; 104-106; cr a rodno pripovi jedanj e . CI kraj u je napo
mena prikuplj ni II iz prolosti feudal:3.ca u B. i H.; spisak nekih star ijih po
r odic .)
o Bosni i Hercegovini 461
V. VID VID):
O Hercegu - Bosanska Vila - Sar aj vo - XVII (1902); 284-285 ;
( kratkih biljegki iz naroda!)
M. MIL. :
Starina Novak - Odzi v na poziv - Bosanska Vila - S r jevo - XIII (1898);
106-107; 120-123; (Uz gradu, nekoliko podataka o Novaku po na
rodnom p ripovij edanju!)
prof. OBREN:
Drinska banovina - Prosveta - List za zabavu, pouku i prosvj e i vanj e - Sara
jevo - XIV (1930); br. 3; 75-80; (Pored drugih podataka, II r adu ima i n ko
liko nar odu.)
VUKOMANOVI " OBREN:
Sarajevo - Prosveta - List za zabavu, pouku i ranj e -- arajevo
XV (1931); 36-39; (Pored i geografskih podataka k ratak prikaz bj e
k ata Starog Sar a j va .)
VUKSAN, TOMISLAV:
Postanak Donjeg Vakufa - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sa r ajevo - IV
(1892); 200- 202 ; la t in. (PO us menoj predajU) - Isp. i: Wi ssenschaftli.che Mittheilungen
aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - I (1895); 501-502.
VID:
Sicanje (tetovi ranje-tatua) u Herceg-Bosni - Bosanska VUa - Sarajevo - IX
(1894); 365-36'7; (uz opis su sUke motiva, koje je pisac vidio kod tetoviranih
ljudi u narodu. O sicanju je pisao u: Viesniku Hrv. arh. drutva u Zagr ebu, 1889 god.
Te godine dr. Leopold Glik pie II III knj. Glasnika Zem. muz ja u B. i H. na str.
81- 88. Meru je naprotiv do skromnoga mnenja, da j e ovaj bio ukorijenj e n
kod pristaa bo nske narodne crkve da s razaznaju kristijani . . . )
VID :
Sveti Savo u narodnom pr edanju - Bosanska Vila - Sar aj evo - xn (1897) ;
41- 42; (P ziv na prikupljanje lnarodnih o svetom Savi ; uz uvodni
i nekoliko iz Bosne!)
VID:
Starina ovak ili borbe za kl'Sl i slobodu zlatnu - Bosanska
Vil a - Sarajevo - XlII (1898) ; 9-10 187-188; (Poziv na prikupljanje narod
nih pl'il:a o Star ini Novaku; nekoliko podataka o njegovu porijeklu, i votu i voj evanju;
Novakova st ijena ; Novakua, pitanja i uputstva za prikupljanja.)
VID :
Kako se narod rani u Bosni, u Hercegovini, u Dalm aci j i i t. d. - Bosanska Vila
- Sara jevo - X (1895) ; 88; 105-107; 122- :1 23; 138-139; 154-156; (Jela i
u narodu. za sofrom, gostoprimstvo!)
VULETI - VUKA VID:
Narodna ilj dom s u Dalmadji, tl Herc govini i u Bosni -
Zbornik za nar dn i Ivot i Junih Slavena - Zagreb - I (1896); 27-43; latin.
(Pisa ' opisuje dalmo i bos.-he r c. kucu i zgrade oko nje, i na
prave z rad (isp. stan; str. 40) i dr. U opisu se ne da to' no
odredi t i, t .ie dal matinsko, a to bo Rad j e sa ;3 tabL
s l ik a 1
462 D-r Matija Lopac
VID:
Putne biljeke. - I Iz Dubrovnika preko donje Her cegovine - 1ladi Hercego
vac ili Kol edar - Mostar X (1882); 28-53; latin . (Narodno predanj e
o nepoznatoga svetitelja manastira Zaval ; Vj etrenica i vile ; h
kolo; krat.ak podatak o enskoj nonji; razlika u odijelu i Musli mana;
ijski du6ani; kola; Cigani iz Stoca, - uporite
i ju.naka
VID:
Propast grada Prozora u Bosni - - Li t za srpski ivot,
i pr edanj e - Aleksinac - IV (1903); 25-28; Giru. (P isac je zabilj eio kako
ju je od seljaka iz Slatine kod rijeke Rame, i dao opis grada Prozora.)
VID :
Samrtni ili pogrebni kod lUuhamedanaca u Herceg-Bosni -- Letopis Ma
tice Srpske - Novi Sad - Knj. 197 (1899); 143-158; [Iscrpa n opis
Rad dobiva na vrijednosti, to su pod linijom objanj ene perzij s ke i arapske
Ocj enu rada i preporuku za tampanje vidi u Letopi su; knj. 199 (1899); 183-184.]
WAAL, DR. ANT.:
Reisebilder aus Bosnien - Wien, 1895; 1-92; 8. [pisac j
putuje po Bosni s arheolokog rkongresa u Splitu (1894). Opis ivota i bosan
skoga naroda. Narod dijeli po vjerama; j ezik zove bosans kim.] - Is p. i ocjenu rada:
Delo - List za nauku, knjievnost i drutveni ivot - Beograd - XIV (1897) ;
380-381;
Wiener Gemeindevertreter in den SiidHindern unseres Vaterlandes. Die Rei e der
Wiener Gemeindevertreter durch Istrien, Dalmatien, Bos ni -n, die Her cegovina und
Kroatien. Vom 7-18 Mai 1909 -'- Wien, 1910; 1- 100. [Fotografije ulica i (od
kojih su neke sr uene)!]
WILKE, GEORG:
Die Spinnenzeichung von Wroblewo - Mit 2 Ta[el n - Glasnik Zem. muzeja u
B. i H. - Sarajevo - XL (1928); sv. 2; 1-6. (Isp. n.a str. 6 narodno vjerovanj e o
pauku. Navodi za pauka u Bosni i ime rado ili r ade i to dovodi u vezu s gla
golom radovat i se.)
WILKINSON, J. GARDNER - LINDAU, WILHELM ADOL F:
Dalmatien und Mit einem Ausfluge nach eler Herceg.ovvina und einer
geschichHichen Uebersicht der Schi cksale Dalmatiens und Ragusa's - II Band -
Leipzig, 1849; I-VI; 1-352 (Pisac na putu iz do Mostara i u samom
Mostaru biljei svoja op aanja i daje o tom milj e nj e. Isp. str. 49-131.)
YRl:ARTE, CHARLES:
Bosnie et Herzegovine - Souvenirs de voyage pendant }' insurredion - Paris,
1876. (Za etnografiju ispo neke podatke: Bazar II Bos. Kostaj nici; 74-75; opis Kostaj
nice : ljudi , nonja; 75 i d.; BaJ:1 je Luke: 125-127; Baibozucii njihovo
odij elo; 138-139; iregul. pjeaCi i ,konjica ; 139-141; zapti je; 1 1-142; unutarnjost
selj. bosanske 145. Vjerovanje, da se na drugom s vij et u prima samo cijeli
a ne s a mputiranom nogom ili r ukom! Str. 150-151. Amuleti pr oti v urica
nja konj a; st r . 160 i t. d.)
Bibliografski podaci etnografsko_folklornih radova o B sni Hercegovini 463
Z. :
Odakle ime Bosna? - Obzor - Zagreb - 1910; br. 268; 1; latin. (Prikaz
dr. Ljudevita Thalloczy-a u "Glasniku Z m. muzeja u B. i H. od 1889 i
Ne to o bosanskim solana m.a od dl' . Truhelke u Glas niku Zem. muzeja u
B. i H. za godinu 1900.)
Z., J . JOVO):
i bivolje mjeine - Razvitak - Banja Luka - HI (1936); 291-292; latin.
(O mj einama, koje se upotreblj avaju kao torbe .)
Zanati, Nai (Iz knji ge: BOSlna i Hercegovina na milenijskoj izlobi
11 BUdimpe ti 1896) - Sarajevski List - Saraj vo - X1X (1896); br. 144; 1-2; latin.
i razvitak bosanske umjetnosti; utj ecaj Orij enta i Italije; obrada
drveta i inkrustacija, tacuiranje, i kucanje; tkanje veze
n je ma bezu; sarajevski, livanj ski i dr. maj st ori; ustanove za i
predmet a i njihov pr?gram.)
ZAPLATA, RUDOLF:
Narodna o - Jugosl avenski List - Sarajevo - XV
(1932); br. 133; 7; latin. (Smrt i gr ob majke. - t.a narod o crkvi
i damiji.)
ZAPLATA, RUDOLF:
Rudarstvo i obrti u Bosni za turs ke vlade - Novi Behar - List za pouku i
zabavu - Saraj evo - XI (1937); 152-1 53 ; lat in. (Rad ima vie kalrakter s
.nekoliko podataka o obrtima.)
Zbirka jugoslavenskih ornamenata - Izdaj e Etnografski muzej u Zagrebu - Za
greb - I (1925; tab. 2, 3); II (1926, tab. 7); latin. (Slike!)
ZEGA, NIKOLA:
mladine kape II Srbiji - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd
I (1926); 68-75; (Spominje se me du ostaEm i kapa roga iz Osatice u Bosni.)
ZEGA, NIKOLA:
Tetoviranje II naem narodu - Slavi j a - Prag - X (1931); 803-806. [Teto
vira nje u Srbiji (Vr anj e); u umadiji nij e poznato. Tetoviranje u Srbiji zovu sicanje
-sicati kou, dok u Bosni i Hercegovini t etovi r anj e nazivaju nabocanje - lllabocati
kou. ]
ST. B.:
Odlomci iz srpskoga naroda II Hercegovini - Bosa nska Vila - Sarajevo
IX (1894); 223-224; 250-2G2; 266- 267 ; 283- 284 ; 297-298; b ril. (Otac prema djeci;
smrt dioba, dio a sad kako je otac prema pronja
dj evojke; svatovanj e ; krsno ime ; moba; sumjest ili supon; odijelo; put.)
ZlVIIJ ANJAC:
Istorija imena Banje Luke - Razvit ak -- Bamja Luka - I (1910); 176-182;
(Narod u Banja-Luci govori Banj a Luka, Banje Luke, Banjoj Luci i t. d. Banja Luka
znaci banova luka. Vuk II ima dva oblika Banja Luka i Bajna Luka. Bajna
j e postala od pridjeva banj -banov, jeT ridj " v ba.ina u smislu lepa, divm.a i t. d.
narod u tom kraju nema. )
464
D- r Matij a Lopac
ZMlJANJAC :
Naselja srpskih zemalja - Razvitak - Banj a Luka - I (1910); 97-100;
(O sl abom odz iv u u Bosni i Hercegovini na dr-a Jovana Uputstva za
sela u. Bosni i Hercegovini, tampan u Bosanskoj Vili, 1898; br. 4-5.)
J .:
Marko u naxodnom predanj u. l\'larkova s opa. Zabiljeio. ..
- List za sr pski narodni i vot, i predanje - leksinac - I (1899); br. 7-8;
H a; (Na j strani Saraj eva, daleko od nj ega pola sata hoda, nalazi
se stij ena i u njoj izdubina . Na rod da je Marko, u Sarajevu
bra t a Andrij aa , st o no 'om 1l'l a tu stij enu i udubao j .)
D. J OVAl :
Srpske narodne zakletve (u Bosanskoj Krajini) - - List za srpski na
rodni ivot , i p r da nj e - Ale'ks inac - I (1899); 186-187; (Zaklinju se:
Bogom, sveci ma, krsm m imenom. Ima i dr uoih zakl et vi, koj e na
davno pr ohuj le da n i dre no doba stare vj ere, kad su Srbi oboavali:
s unce, mjesec, z ijezd , va tru i zemlju. Navodi i neke alji ve kletve, koj e upotreblja
va samo
ZORIt, J OVAN :
Jedan - - List za srpski n arodni ivot, i pre
danj e - Al eks iln a c - I (1899); 165; je u sel u (kotar teanjski),
da kraj j dne bu ve s pu t a ju mrtva ca na zeml j u i dok svetenik nad mrtva
cem, neko se iz sprovoda izdvoji i na onoj bukvi uree krs t.]
JOVAl :
Dilit - dilitanje - - List za sr ps ki narodni ivot , i pre
danj e - Aleksi na c - I (1899); 208-209; (U Bosanskoj K r a jini postoji igra dili
tanj e, t . i. bacanj e g rane mj esto kopl ja. )
D. JOVAl :
Narodno vjerovanje - - List za srpski nan-:>dni ivot, i pre
d nje - Al ksi na c - I (1899) ; 209-210; (Narodno vj erova nj e u Bosanskoj Kra
j ini oko rij ke od ma nasti r a Rmanj a do Sokoea : t su sijala tri
sunca; postoj e tri svijet ; sunce umire na kraju dana, ei m
ZORI , JOVA :
Ncmri. - - Vjetrovit - - List za srpski narocU.)i ivot, i pre
danje - l eks inac - II (1900) ; (P o narodnom vj erovanj u u Bos. Krajini : Ncmri
s u gor ostasn i lj udi, koji s u tako dugo ivj eli, da ni s u ni p c: mtili, kad su se rodili -
Vej tr ovi t i ma ne vidljivu i moe sve, to brzinom vjetra.)
ZORIt J OVAN:
Silne beleke - - List za srpski narodn i ivot, obi6aje i predanje -
Aleksinac - n (1900); 227-231 ; (Na rodno vjer ovanje i p redanje: O duhovima,
Blaena Marija. r i jeh j plakati za dj e com kad umr u. Sla je najgore. Rustan-beg
I arodno vjerovanje o onom svij etu.)
ZOVK O, IVAN:
Narodne pri ce - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo I (1889; - sv. III;
97-98; la t in. (P' ac dono i. narodno milj enje u ob1iku i to: kako su postali
st kako post<.i potr ' s ; ka ko je pos t <10 snij g.)
Bibliografski podaci etnografsko_folklornih rado va o osni Hercegovini 465
ZOVKO, IVAN:
O postanku Radobolje i nJezInog imena - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
- I (1889) ; sv. IV; 136-1337; (Narodno pripovijedanj e!)
ZOVKO, IVAN:
O postanku Karagjoz-begove damije lt Mostaru - Glasnik Zem. muzej a u B. i H.
- Sara jevo - I (1889); sv. IV; 137- 138; latin. ( arodno i mu
slimana!)
ZOVKO, IVAN:
Kako je postao barjak i njegovo imc - Glas nik Zem. muz ja u B. i H. - Sara
jevo - II (1890); sv. l; 114-115; (i arodn pri povijecI anj e o posta nku barjaka.)
ZOVKO, IVAN:
Jedna narodna praznovjerica - Glasni k Zem. muze.ia u B. i H. Sarajevo - II
(1890) ; sv. I ; 115- 116; latin. (Narodno pri povijedanj e! ) - Vi di i: Saraj ev ki List.
xm (1890) ; br. 45.
ZOVKO, IVAN:
O nosu - Glasnik Zem. muzej a Ll B. i H. - Saraj evo - II (1 890); sv. I; 116- 117;
(O stvaranju po narodnom vj erovanju.)
ZOVKO, IVAN:
Svetica nedjelja - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - II (1 890); sv. I ;
116; (Narodno vjerovan.ie!)
ZOVKO, IVAN:
Neto o mladeu - Glas nik Zem. m uzeja u B. i H. - Saraj evo - II (1890; sv. I;
117- 118; (Made ili ml ade II narodu se smatra kao ili za osobu,
koj ga ima. Po narodnoj estetici made vole djevojke.)
ZOVKO, IVAN:
Prikrunici GlaSI. ik Zem. muzeja II . i H. -- Sarajevo - II (1890); 317-318;
latin. (Predrasude o osobama, koj e s u prebol.iele kugu.)
ZOVKO, IVAN:
Narodna geografija i astrologija - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
- Il (1890); 413-414; latin. (Narodno milj enj , da j e zemlja velika
naslonjena na stupa; o zvi.iezdama.)
ZOVKO, IVAN:
Kako je postalo - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajev{) - II
(1890) ; sv. IV; 415-416; latin. (Narodmo mi lj enj e u obliku nar.
ZOVKO, IVAN:
Nekoli ko narodnih li jekova - Glasnik Zern. muzeja u B. i H. - Saraj evo - II
(1890); sv. III; 315-316; la t in. (Za oko, tucaviell , uj ed glavobolju, epilepsiju I)
ZOVKO, IVAN:
aranja o u Sarajevu - Glasnik Zem. muzeja II
B. i H. - Sar ajevo - Il (1890); sv. IV; 416-417; latin. [Pripovij eda se prostonarodno
miljenje, da s u ta j Sarajhje dobili od sultana Fati h Mehmeda, j r su mu Qini
donijeli najljepi (dar) od svih mjest a LI Bosni i Hercegovini. }
Gl3sn;k 7ell1:Jlj skog mu zej:-I
30
466
D-r Matij a Lapac
ZOVKO, I AN:
O postanku imena Bakije kraj Sarajeva - Glas nik Zem. muzeja u B. H.
Saraj evo - III (1891); 97; latin. (Narodno pripovij edan je !)
ZOVKO, IVAN:
Dvije narodn praznovjerice - GlaStt:.i k Zem. muzej a u B. iH. - Saraj evo - III
(1 891) ; 214-215; latin. (Narodno miljenj e i vj erovanj e o tom, kako se vrag moe
i o tij ela !)
ZOVKO, IVA :
Narodno pncanj e o imenu Hercegovi na _ . Glasni k Zem. muzeja LI B. H.
Sa r a j evo - III (1891); 219-220; latin. (Nar dno pripovij edanje !)
ZOVKO, IVAN:
Ut ve zl atokrile - Gl asni k Zero. muzeja u B. i H. - Sarajevo - III (1891);
317-318; latim. (Sadra j : Narodno milj e nj e o utvi z.latok riloj : jedno, da je pTekra
sna dj evoj ka s gornji m dij elom tij ela, dok im j e donji dio u slici i prilici;
dr ugo, da je donji d i<o ljudski, a gornj i s glavom i poprsj em.)
ZOVK O, IVA T:
se vile h rane - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - III (1891);
319-320; latin. (Narodno milj enj e : Vile se nij ekom hrane, t o kukavtni ni
od s vug iskrnjeg (bli.nj eg).)
ZOVKO, IVAN:
Kako postaj e zora - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - III (1891);
457 ; la tin. (PO nar odnom miljenju zoru s unce iznosi iz mora na brdo, ili:
osmj ehne se zvij ezda na Da nicu pa od tog osmij eha pos tane zora.)
ZOVKO, IVAN:
Od ta su dobili svoje ime - Glasnik Zem. muzej a u B. i H. - Sara
jevo - III (1891) ; 458-459; latin. (Narodno milj e nj e : = to na vlas uredno
i bez ikak ve zabune pokazuju vrijeme.)
ZOVKO, IVAN:
Odakle je postalo ime Vitina - Gla nik Zem. muzeja u B. H. - Sarajevo
IV (1892); 90-91; latin. (Narodno pripovij eda;n j e !)
ZOVKO, IVA :
K ako je postalo ime Tribietu - Glasnik Zem . muzeja li B. i H. - Sarajevo
IV (1892); 94-95 ; latin. (NaTodno pr ipovij edanj e cl d snoj Ner etve, Tribi
ei ili Trebiet.)
ZOVKO, IVA :
Uspomene n a jedno staroslavjensko boanstvo - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
- Saraj evo - IV (1892); 97-98; latin. (O boa n t vu kod st arih Slavena i o
narodnim praznovj er ica ma i vinogradars tvu!)
ZOVKO, IVAN:
Junakin je - Gl asni k Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo - IV (1892) ; 269-270;
(Grk in je . - --
Bibliografski podaci etnografsko_folklornih radova o Bosni Hercegovini 467
ZOVKO, IVAN:
Narodna demonologija (duhoslovje) - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
IV (1892); 451-452; (Narodne pripovi jetke iz carstva duhova i narodno vjero
va.nje u duhove!)
ZOVKO, IVAN:
Kralj ica Buga - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - IV (1892); 455;
latin. (O narodnoj alegoriji, kako je na narod doao iz svoje zakarpatske postojbine
u dananju domovinu, predvode n petori com i sestrama Tugom i Bugom. U
mjestu Buko Blato, u Hercegovini, su se o sestri Bugi.)
ZOVKO, IVAN:
Otkle da su pas i kari (neprijatelji) jedno na drugo - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Saraj evo - V (1893) ; 165-166; latin. [Dobrim narodnim govorom
(rijet.ki narodni izrazi; turske se narodna o svadi i psa.]
ZOVKO, I VAN:
Zato su postale vrjebenicama (rasline, kao: tikva, dinja i sve to ponese vri
jebom) - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - V (1893); 171-172;
(Narodino miljenje s moralnom poukom: jezilk ,i sintaksa.)
ZOVKO, IVAN:
Dvije - Glasnik Zem. muz eja II B. i H. - Sarajevo - V (1893); 347;
lat.in. vjerovanje, da bog Asklepij moe bolesniku u snu ukazati na pravi
lijek bolestiL i vjerovanje naega naroda, da u snu zaeljeno jelo i bolesnika.
Druga slier,ost: bog Pan ima noge - nae vile kozje papke (vjera u
Hercegovini).]
ZOVKO, IVAN:
Konjska l\'1adeit'a - Glasnik Zem. muzej a u B. i H. - Sarajevo - V (189:3) ;
562; ]atin. (Rakitanski i duvanjski kraj je prava Madeira ili Nizza za sipljive konje!)
ZOVKO, IVAN:
"daba - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - V (1893); 351;
latin. (Pisac "daba narodnom po i imenima u njoj misli,
da to ,nije pravi narodni
ZOVKO, IVAN:
Narodna mjera vremena - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - V
(1893); 555-556; (Cigar hoda, lula duhana, pukomet hoda, dobar odu
ak).
ZOVKO, I VAN:
Suha voda i mokra vatra - Gl asnik Zem. muze ja u B. H. - Sarajevo - V
(1 893); 558; (Iz narodnog vjerovanja o
ZOVKO, IVAN:
Prtenjai - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - V (1893); 768; latin.
onaj predio od Rame, t e zah vativi Gornji Vakuf, pa onda skrenuvi
Fojni ci, je uspomen u na neka kve Prtenjae. Opis: Kad Iko ba
toliko ne voli meso, a i drugih tekih mr snih j ela, nego najvoli vegetativna jela, te se
potr'efi na kakvoj slavi ili veselju kod svog z,nanca ,i pr ijatelja, to mu on, ako ne
jede mesa, Vala si ba ko t.o su birvaktile bili Prtenjai. Pisac pomilja
da se u tom uspomena na bog umilstvo, jer Bogumili nis u jeli mesa. )
30*
468 D-t Mat ij a Lopac
ZO KO, J OR N :
Urspnmg ge chichten und andere Volksmcin ungen - Wissensch af tli che
lungen auS Bos.i n und der Her cegovi na - -Wien - I (1893); 426---444. (I nhalt: I
Urs p rung g schicht en: l Vol ksgeographi e und As trol og ie. - 2 Wi das Er dbeben e nt
s teh t. - 3 Wi der Mor gen enst eh t . - 4 li Tie del' Schnee en tanden i - 5 Von der
ase .. - ti Wie d ie He ilk u nde is t. - 7 Wie d ie Grabs t ei ne e l'f unden wur
d n. - 8 'Wie die F a lm e und dH' me s ind . - 9 Wie Lj ubu ki und sein
Na me 7. U Stande ka me n. - 10 W'oh r de' a e "Vitina stammt. - I I Woher Trebi
et sei nen Na men hat. - 12 "be r den Ur spr ung der .1 .adobol ja w1d ih r es Namens.
l J 'oh er die ihren Name n h a be n. - 14 Ober d fl Ursprung des Name ns
Bakij e,' b e i S araj evo. - 15 Ube r den Na men Her cegovm a . - 16 Die Sit.te des
Kerze n fa r ben an den Muba r ek-Abe ndc n i n Sar aJevo, - 17 Ube r den Ursprung der
Kal' agj oz-Mo che in Mos tar. - II Alte r-lei Volk.sm inungen : 1 E t wa s tiber das Kor
per ma!. - 2 Eilnige Vol ksheilmiUel. - 3 s . - "" Die Prikunjke n .
;) Vol ksaber gla ube. - 6 Die Son ntangsh e lige. - 7 Womi t s ich die Fecn n ahr en.
8 Wu nde.ren t en mit golden en Fli.i ge1n. - Di Amazon n - l O K onigen Buga .)
ZOVK O, IVA:
Iz narorlne pedagogije. Da djeca ne mru. Proti Kome se ne da
u djeci - kolski Vj esni k - a raj evo r (1894) ; 334-33;}; 514; la U!']. (K a ko ene
li j i da im dj eca ne u mir u i n e
ZOVKO, IVA:
Boj na skakavce - Glasni k Ze m. muze ja B. i H. - Sara jPvQ - VII (1895);
468--469 ; (Opis lova .) - Vidi i : Wi ' cnschaftlichc. Mi tt heil unge n a us Bosnie n
u nd er Re l' 'egovi na .- Wien - V (1 897); 435-436.
ZOVKO, ,JOHANN:
Erziihlungen im Ran und Anderes - Wi se!'L'ichaWi che Mitt hpjhmgen a u Bo-s nien
u nd der H rcegovin a - Wie n - Il (1895); 566-570. (mh.1It : l Die En t.stehung der
k iechendea P f! a nz n. - 2 Das trock en e Wasse r und das nasse Fe wer, - 3 Wie Hund
u nd Kat ze tiber den j i.ingsten Ta g hina u' Fe in de ind. - Der "Daba - Br a uch.
5 Die P rtc njai (Fl i.schve r a eht er'), - 6 el' "Er" beim P lerdcha ndel. - 7 Wi e unser
B:.lUer .1 t fe rnungen sehat zt. )
ZOVKO, I VAN:
Iz n arodne pedagogije: Od uroka. Gla '. Po tupanica. Dijete s koul j icom. Riba.
Izmivanj e. P r oti v nej el ice - kolsk i je nik - Saraj evo - II (1 895) ; 302; 414; 501
502; l ' ti n. (Lij ek od u r oka : ta t re ba r a d iti , da di jete dobije li j ep glas, da jede dobro,
i t. d. )
ZOVKO, I V N :
Narodna jela j po Bosni i Her cegovini - Zbo!'l1lk za n r odn j i vot i
Junih S lav na - Z g re b - 1(1896); 107-11 ; la tin (P i"ac: daje 177 imena za na rodna
.i i pi ' a i o iSllj ih II kratkim d ama.)
ZOVK O, IVAN:
Bolesti i lijekovi po Bosni i Herc1'!g .Ivini - Zbo n i - Za narodni iv t l
J ur ih " la vcn a - Zaor eb - - l (1896) ; 26:1 l::ttin. (Pi ',c na vod i 152 boles ti , za koj e
narod i ma voje nar od. l li j ekove .)
ZOVKO, IVAN:
ili pitome ivotinje, njihovo brvat ka OU101.lna imen a) po lIer
ceg- Bosni - Zbnrni k za n:ll' odni ivot i obi<:aj c Jur ih lavf'na - Za rrr e b - I (1896) ;
Bibliog rafs kJ podaci d n >< l" <lls ko_folkl orn ih r adova Bosni i He rcegovini 469 [J
308-314. (RIJ Lt Vcljac ima, selu ko t ra Ljubukoga. Te nema
II Vuko V1.! a tak.) ni II Akadern iji nu. Od im(C - a pisac navodi: za ovn ov.e i
ovce :3 6 narodnih imen::! za j arce i koze 41 ime ; z vol::Jve i krave 124
irnena; za konje i kobile 34 imena; za pijev ce i kokoi 28 imena ; za golubove i go
lubice 21 ime; za pse i k uje 5 imena; z ma k ove i 31 ime.)
ZOVKO, IVAN :
o oruju - Sa raj e vsk i Li t - Saroj vo -- XIX (1896)' br. 17; 1- 2 latin.
(Zbi rka or uj , koj e na rod p znaj e.)
ZOVKO, IVAN :
o narodnim glazbalima - Sar aj ev:,;l;. i List - Sara j evo - XIX (1896);
br. :i:3; 1- 2; lati :l . (Naziv i kratak opis rnrodn :h gl azbala : banda, baglami ca, bejit,
borij a, buoa ' lj a, bu banj , cinci -minei ,
ne, danguba , daulbas, daulhan a, def, djpl e, dobo, duduk, f ilandra, gajde,
gusle javorove, kar ac1 uzen, muzLka , palumba, pisak, prikuckaj, samica, saz,
svLrala, svirka, iglen - miglen, argij a , tambura, truba, trublja, tr ubelji ka, ter/.ijan,
tikvadi k, til i mbat i pa1imbat, ulzlundlik i r z[undlik, zvrk i zuma.)
ZOVKO, IVAl
Iz zemlje i naroda - S:l r aj evski Li 1. - Sa ra jevo - XIX (1896); br. 84,
85, 86; [I razni m okladama Ll rasi]eeanj u II pO
nj u sa, u Ll .1amke, uzanaa nju). - II
Menclue (abecednim redom na vede ni su :Jazivi raznih naunica i dat je nj ihov 'kratak
opi s). - III (pored naz iva u o is u ima dosta zaniml j ivih etnogr afskih
pod t aka o noenju nakita pr il ikom r az ni h narodnih - IV nogar:na
(kako nar od naziva mocre prema vr sti hoda). - V starij im haJjina ma (pored ni za
narodnih naziva r aznih dij elova i u.,: njihov kratak opis, mnogo etnografskih
podataka o porij eklu L upotrebi). - I O i kouIja ma (razne vr ste rublja
prema materi j alu od kog su - v11 (nazivi i obj an jenja). - VIII
pasovima (razne rstc cns:kih i mu ki h pasova).)
ZOVKO, IVAN:
O raznijem mjestima i njihovim imeruma (PO na r odnom kazivanju) - Sarajev
s it i Lis t - Sar aj evo - XIX (1896) ; br. 122-126, l' ti n. (TJ tekst u j e vie pr imj er a iz
n ar odnog vj erovanj a o po- ta nku p-Ojedinih gradova, plani na, manj ih mj es t :! i uhca .)
ZOVKO, IVAN:
Prvo kukuruza u Derceg-Bosni - (Cr ti ca iz pro
lo ti) - Bosanska P ota - Sara jevo - II (1 897); br . 6; 1-2; latin. (TJ se govori,
kako su se dugo opir a li Her cecr- Bonj aci, dL sad - kuk uruz, a najvi-e Pri vora ci, kotar
Bugoj,no.)
ZOVKO,
nrvats(vo II nar d.noj \1 pomeni Her egova a - Zbornik za nar odni zivot i obi
J u nih Slavena - Zagreb III (1898); 150-HJO ; l atin . [Rad je pisa n li narodnom
govoru s dosta (turskih) k oje su tl Vjesrn iku urednitva;
164- 165. Pri i:anja : stara Ery,lCka, sedam r val.skih K ulen ban i Kapura
kralj (= Kulen ban od Bosne i Kapura kralj od Arvacke), najstarij e knjige (= knji ge
starostavne, knjige ruelij e, knjige arv tu' i (proklete) k.njige Vunen
grad). ]
ZOVKO, IVAN:
Vjerovanja iz Herceg-Bosne - Od hrva t kog naroda i napisao . . . . . - Zbor
nik za narodni ivot i .Tunih Sla II ' na - Zagr eb - IV (1899); 132- 150; VI
470 D-l" Matija Lopac
(1901); 115-160; 292-311; latin. [A) Ga trke; B) Uvjerice (Nebo i zemlja, ivotinje,
bilj e, ostal e stvari, drugi svi jel i sudnj i dan, utvore, nemani , stvorovi kao
l j udi, lj lldi) - (gatanje, ili - Vjerski (crkven i) nauk (Bog i sveci,
legende), vrag, dobra i zla djela). Rad je pisan Ll narodnom "ovoru, s mnogo original
nih narodnih fraza i stranih (turskih) SlI iz Ljubukoga (ili
iz okoline) i Mostara ; dvadeset je kazi islamske vj ere.]
ZOVKO, IVAN:
Mrve odgovora na prigovor g. Luke - Osvit - Mos tar - II
(1899); br. 9-12; latin. (Pored odgovora, pisac izl ae i svoj prikupljanja narod
noga bla ga.)
ZOVKO, IVAN:
Hrvatstvo II narodnoj predaji i u Her ceg-Bosni - Osvit - Moslar II
(1899); br. 20-24; 26 ; 28; 29; 32-39; latln. a o. :l o\ti narodne tradicije, imena
mjesta i pisac dokazuje hrvatstvo B. i H.)
ZOVKO, IVAN:
Hrvats ko narodno blago - Osvit - Mostar - II (1899); br. 27 ; 9-12; latin. (Sa
draj : Iz 1 lamskih nabonica. - Iz uvj erica . Iz praznovjerica .
Iz Hrvatskih nar odni h ens kih pjesama. - Iz lIvj erica, i t. d.)
ZOVKO, IVAN:
Rodbinski nazi i II Herceg-Bosni - Zbor nik za nar o ni ivot i JlInih Sla
vena - Zagr eb .- VII (1902); 369-381; latin. (Pisac navodi oko 300 rod
binskih imena s koj a se upotrebljavaju Ll n arodnom govoru u Bosni i
Hercegovini.)
ZOVKO, IVAN:
za kamenje II Bosni - Zbornik za narodni ivot i obi 'aje Junih Slavena
Zagreb - XI (1906) ; 156-157; lat in. (PiS3C na vodi 36 naziva za kamenj e, s kratkim
vakoga naziva .)
ZOVKO, IVAN:
to narod II Herceg-Bosni o Jev rejima - Zborni k za nar odni ivot i
Junih Slav na - Zagreb - Xl (1906); 293- 297 ; la t in . (Narodno miljenje u obliku
i poslovice !J
ZOVKO, IVAN:
Aikovanj e Herceg-Bosni - ik za n rodni zivot i Junih Slavena
- Zagreb - xn (1907) ; 156-159; lartin. (Pi sac u obliku dijal oga pripovij eda taj obi
Koliko sam mocrao doznati, kod aikovanja j e vrlo znatna stvar srok: jedno dru
gom mora po ti odgovarati u sroku, te s s t o njihovi razgovori ni u kao
stihovi. )
ZOVKO, IVAN:
Starinsko u Her cegovini) - Zbornik za narodni ivot i obi
Junih Slavena - Zagreb - XII (1 907) ; 304; lati n. (Originalan narodni oblik

ZOVKO, IVAN:
Kako je postao Lj ubuki i njegovo ime - Glas ni k Zem. muzeja II B. i H. - Sa
rajevo, 1890; 237- 238; latin. (Narodna predaja!)
471 Bibliografski podaci etnogrnfsko_folklomih radova () Bosni i Hercegovini
ZOVKO, IVAN:
Neto o Ciganima - Po narodnom kazivanju -- Sal' ajevs ki List - Sarajevo
XIX (1896) ; br. 107; 1-2; br. 108; 1-2; br. 109; 1-2; br. 110; 1-2; latin. (to na
narod priJPovijeda o Ciganima i to sami Cigani o sebi pripovijedaju!)
ZOVKO, IVAN:
Narodna imena (Bosna i Hercegovina) - Zbor.n ik za narodni ivot i J u
nih Slavena - Zagreb - XXVI (1928); 148-159; latin. (Pisa c da.ie velik broj pravo
slavnih, i muslimans.kih imena II normalnom, deminutivnom i au 'menta
tivnom obliku.)
ZOVKO, IVAN:
Zagonetke (Bosna i Hercegovina) - Zbornik za narodni ivot i Junih
Slavena - Zagreb XXVII (1929); 151-157; lat in. (Vie od 140 zagonetki, bez naro
klasifikacije.)
ZOVKO, MILENA:
O nemutem i kozarskom jeziku Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sar a jevo
- II (1890) ; II SV.; 236-237; (Narodno pr ipovijedanje o nemutern jeziku i prij e
kozarskog jezika, za koji Jkae : Ovaj jezik sam da Ina jvie upotrebljavaju
i Ikod ovaca.) - Isp. i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bos nien und
der Hercegovina - Wien - I (1893); 487.
OMER:
Kroz narodno blago - NOVi Behar - List za pouku i zabavu - Saraj evo - VIII
(1934); br. 1-2; 17-19; latin. (Kratki pregled motiva iz narodnih pjesama ; j UJ1atvo ;
portvovanost majki; patriotiza m.)
dr. T. :
Naa izloba u Becu - Nada pouci, zabaVi i umj etnosti - Sarajevo - I
(1895) ; 16-17; latin. (Pored podataka o razvi tku Bosne, ima
nekoliko podataka iz etnografije. - Izrada tauiranih predmeta ; majstor Mustafa
i njegovi naslj ednici ; inkrustacija-urezivanje zl atne i srebrne ice u drvo.
centri : Livno, i Sarajevo; izrada i vezova u sarajevskoj tka
onici; vez svilom i zlatom. - Svi podaci su kratki.)
MITA:
Sarajevo od svoga postanka do danas - Poar evac, 1894; 1- 160; sl ike; [I
Istorija i geografija (postanak i imc; str . 5-10) . - II Uprava i vl asti sud,
zemaljs-ko str. 19-21). - III Zgrade i zna menitosti sobe, j elo i
zanati; str. 26-29). - IV Stano-v,tlici : 1 Muhamedanovci. - 2 Pravoslavni.
3 Katolici. - 4 Jevreji. - V Cigani. Kod sviju vjera opisani su narodni obi
nonj a i t. d.; str. 52-120. Dodatak. Ime Bosna ; str. 148-150.]
JOVAN:
ivot i Muslimana u Bosni i Hercegovini - napisao Antun Hangi - Le
topis Matice Srpske - Novu Sad - 1907; knj . 249; 65-68; (Pisac ocj enjuj e
Hangij ev ra-d i popunjava ga svojim znanjem.)
ivot i Muslimana - Osvit - J lIostar - I V (1901) ; b r. 11; 7; lat in. (Pr i
kaz na pretampano djelo iz Osvita "i vot i Muslimana u Bosni i Her cego
vini" od Antuna Hangija.)
472 D-r Matija Lopal:_ _ ___ _ _ _ _ ___ _ ___
.JIt . MIJ
Igre na sijelu (Vare tt Bosni) - Zbornik za narodni ivot i Junih Sla
vena - Zagreb - X (1905); 11 2-129; la tin. (Pisac opisuj e igre: Me
ri m -kade ; morem vozi ; bibera ; peneza ; masa ned r um; mia; daj to, maj
to ; tambura; i.raka; prst ena ; t vsija; guske; golubana, tikava , patke, dije
lit; bebe; anuma udaje ; z nata; vola, adija; ovna ; pekmeza; jagE-pite.)
ULJIt, IJ O:
Podrugacice o - Zbor nik za n<l l'odni ivot i Junih Slavena
- Zagr b - XI (1 906) ; 138-141; lati n. ("Borovica j selo u Bosni, u upi sutjekoj,
kotora ga, a udal jeno od Varea jedno tri sata. Od sprdnja i po
o B pisac navodi n jih pet.)
'lIJO:
Narodn medicina u Vareu (Bo 'l1a) - Zborni.k za narodni ivot i Junih
Slavena - Za ' reb - XI (1906); 218-27;:;; latin. (Sadr3 j: A) Bolesti i njihovi lij e
kovi. - O maierama i nej akoj djeci. - boLesti i lijekovi. - B) to se uzima
za lij ek od bil ja . od <l d stalih stvari.)
MI JO:
St neuki umije pl"i cati i gatati o suncu, mjesecu i zvi jezdama - Iz folklo
ri stike - a r j evski List - XVI (1 918) ; br . 117; 6; l at in . (P narodnim pjesmama, pri
i vjerova nj u. Bil j eeno po govoru i p rostoga naroda.)
ZULJI , MIJO;
Narodno o po tanku i o pst anku svijet a - Saraj e vskj List - XLI
(1918); br. 153; 2; br. 154; 2; l<\ tirD. (Zv ijezde, gor i p lanine, mol' , rijeke, ivotinje;
na st oji ze mlj a; j e grom. Sastavljeno po narodnom
MIJO;
Iz na r odnog ivota i vj e r ovanj a - Saraje ski Lis t - XLI (1918) ; br. 194; 1;
latin. (Je li kada bilo d l' U . j. j l judi n ego sada? o jakom
daj e s nagu Kakove snage ima u svij etu.)
MIJO:
Uskrsna Jaja (Vare u Bosni) - Sa 15 sl ika na c1\-a pri loga - Zbornik za narodni
i vo! i Ju nih Slavena - XIII (1908); 303- :108; lati n . r azlikovati a
r e na jaja, kOj a araju "pi l j icom, t . j. p iu po ,iaj tu urne ke{, . A i ma raz.ni jeh
urneka: i maju muemci pravi i m uemci kri vi, imaj u lj l.ienovi rogovi., cura i momak,
uzdi ca (uzda), g rane, kri evi, r azne k uke i t. d." P isac daj e t l?h niku ara nja i 14 pri
mje r a arenih j aj a. a slici br. 15 daje pisaljicu<, (dralo, kukalj, otvor i
vrh Bojaci , ili boj akovi = bijelo ja.i e, oba reno tl boji .]
ULJI , M.:
Narodna epika b osanskih muslimana - Saraj ki L ist - Sarajevo - XXXVI
(1913); br. 202; 1-2; lat in. (Pisac daj e iscr pan re f r a t o dj lu r icht liber eine Be
rei ung von Nor dwestbosnien LInd der angrenzenden Gebiete von Kroatien und Dalma
tien behufs Er forscll.lJng der Volksep ik del" bosnisehen Mohammedaner ". Von Prof.
Mathias Murko.)
MIJO:
Maj dan (starinska rudarska - (sa 3 table, 2 slike i 1 planom u t e-kstu)
- Glasni.k Ze m. m uzeja u B. i H. - Sarajevo - XLV (1933); s . Za hist. i etnogr.;
115-120; latin. [Sadraj: Uvod. - Spol j a. n.ie naprave. - Zgr ade i nutarn.ie naprave.
Bibliogrilfski poda ci etnogra fsko_folklornih r adova o Bosni i Hel'cegovini 473
Majdanski al a t. Pisac je pobiljeio i m nogo naziva. Uz rad je
Vlad. dodao s voj ne:kih tudih Slike: plan jednoga majdana
kr' pe, majdanski alat. Tab. VIn (slije, rukavac i koci uz majdan;
majdan) ; t ab. IX uz majdan; majdan u majdanskoj zgradi; tab. X kola
umajdanu; grno i mijehovi umajdanu) .]
DODATAK
B. (= BRANKO):
Etnografski pregled - Vidi : s. v. Bosna i Hercegovina u Hrvatskoj enciklope
diji, sv. III - Zagreb, 1942; 124-128; latin. (Kratak prikaz s nekoliko
slika!)
BAJRAKTAREVI , F. :
Carl P atseh, Drei osnische Kultstatten (i zOlli u Wi ener Zeitschrift fUr die Ku,nde
dcs lVIorgenlande', XXXII (1925) ; 135-137) - Glasnik Skopskog drutva -
Skoplj e, 1929 - Knj . V; 358-359; [Pisac prika'zuje tri (1, Mit
hras- Waldandacht ; 2, Quellenkult; 3, Kloster Oglavak) i daj e im svoju dopunu.]
BELZA, STA ISL W:
Nad hrzegami Bosny i Narenty - Warszawa, 1899 - 1-307. (Nekoliko poda
taka o ivotu, nar. nonj i (slike! ), pj esmi i t . d.]
BERTOLINI, GINO:
Musehn anen und Slaven - Dalmatien - Istrien - Kroatien - Bosnien und Her
zegovina (Zweite Ausgabe) - Autorisierte Ubersetzung aus dem Italienischen von
IVI. Rumbauer - Leipzig, 1911 ; 1-314. [U poglavljima : IV (Di e Ebenen der Herzego
wina); VI (Die Alpen der Her zegowina) i VII (Der hei.l ige mohammedanische Monat in
Bosnien) ima prikaza i refleksij a o ivotu, ivotnim pr ilikama, nar. nonji,
i t. d.) - Isp. i: Bertolini, Gina : Balkan - Bilder - Eine Studienreise durch den
Hexe-nk ssel von Europa - Autorisierte Ubersetzung aus dem Halienischen von M.
Rumba uer - Leipzig, 1909; 106-144; 166-258.
MILAN:
Bugojno i kolina - kolski Vjesnik - Saraj evo - XV (1908); 51-55; 159-163;
247--252; 341-346 ; 436-440; 499-502; [Narod zove Bugojno i drugim ime
nom Skoplj e . Kako j postalo ime B ugojno pisac nije mogao saznati (str . 51).
Opis (str. " 1-52). U bugoj anskoj okolini ima dosta starih gradina (str. 52).
Pored p ol jodel j tva i u Bugojnu se narod bavi trgovinom i raznim zana
tima ri , kolajdije, terzije i t . d.). Seljanke, osim poljSIkog rada,
pred Ll od konoplj e i lana na im preslicama ili Od toga tkaj u
bez za svoje potr be. Od vunenog pletiva plet.u one koje se prodaju
l jod imenom .. <; kopaljske (str . 161.) Narodne pripovijetke: Kako je siromah
postao bogat (s tr. 344-346) i Dosadni mus afir (str. 436-437). Nekoliko nar odnih
pj sa ma iz bugojanske okoline (str. 437-438); nekoliko narodnih zagonetaka (str. 439);
nandno praznovj erj e (str . 4:39-440); narodna medici na (str. 499); narodni ivot:
. nonja, hra "l a; narodni svadba, praznovanje Mladenaca i Sv.
Ive (str . 499-501).]
MI LAN :
Skopljanski kraj po narodnoj pred aji - (Jedan prilog poznavanja Bugojna i
okoli,''1e) - 'kolski Vjesnik - Saraj vo XVI (1909); 885-890; [Pisac je ovim
radom dopunio svoj Bugojno i o'kolina, koji je tampan u kolskom Vj e
sniku, XV (1908). Narodno predanj e o postanku Bugojna i okolnih mj esta. Ima i
arheolokih podataka.]
474 D-r Matij a Lo-pac
BLAU, Dr. OTTO:
Reisen in Bosnien und der Hertzegowina - Topographi5che und pflanz ngeogra
phische Aufzeihnungen - Mit einer Karte u. Zusiitzen von. H. Kiepert - Berlin,
1877; VIII + 231. [Za etnografiju (o nar. imenima i p rezim nima) ispr. str. 62-65;
109-110; 157; 159; 170. Kiepertov Anhang sadrava kartografske i na
vode s dragocjenim podacima; str. 186-231.]
V. :
u odgovorima iz krajeva Slovenskoga Juga ._- Zbornik sadaiinjih
pravnih II Junih Slovena - Kinj . I - Zagreb, 1874 ; LXXII + 714; lahn. (Pisac
daj e iz Bosne na vie strana knjige pod kraticama : Bos.; H. C. B. ; H. K. ; Sar.)
SVETOZAR:
Durch Bosnien - Illustrirter Fiihrer auf dr k. k. Bosna - Bahn ll . der bo
s nisch-hercegov1nischen Staatsbahn - Mit 1 Kart e, l Plan u. 20 Ansichten - Wien,
1887; 1-101. (Isp. poglavlj e: Land und Leute ; str. 29- 40!)
Bosanska porodica (slike) - Kalendar Srbobr an - Zagreb, 1900; 151 ;
(Slika !)
Bosanski piljari (slika) - Kol o - Ilustr ova:1i kalendar za 1884 g. 79 ;
(Sli.ka !)
Bosnie - - hi storique et economique , en eignement, presse
et litterature - Tourisme - Avec deux chromotypies et 60 illustrations intercalees
dans le texte - Wiene, 1906; 1-116. (Isp. nekoliko slika o narodnoj nonji!)
odaja (slika - Srpski Soko - Ilustrovani kal endar za 1881 - Novi
Sad, 1880; 21; (Slika!)
BRANIMIR:
sprave u Hrvata - Oblici, nazivlje, rasuenje - Publi kacij e Etnolokoga
u Zagrebu - 1 - Zagre,b, 1939' 1-112; 6 karata (I , dananja
upotreba drvenih sprava; II, vrste sprava i pr eO' led mj esta; III, oblici
sprava; IV, nazivi za V, nazivi za l eme ; nazivi za kozlac i cimer);
crtei: 1-38; fotogr. snimci: 39-95; latin. [Predgovor . - Uvod. - Razjanjenje poj
mova plug, ralo pluica i naziva njihovih dij elova. - Dananj e r aireni e drvenih ora
sprava. - Pregled sabranog materijala - Podaci grupirani prema krajevima. -
Popis mj es ta na kaltama broj evi ma. - Popis krati ca koje dolaze na kar
tama. Vrste sprava i njihova rasprostranj enost. - Konstrukcija sprava:
I Rala: 1 Ralo s krivim ojem, uplaz. - 2 Ralo s ravnim oj em. - 3 Ralo
sa slabo savij enim ojem. - 4 ralo s kosom
daskom. - II Pl uice (vrgnji): 5-6 Pl uice s r avn im ojem. - 7 Vrganj (pluica )
sa savijenim oj em. - III Plugovi: 8 TTl'strani plug s krivim gredeljem, u
plaz. - 9-15 Plugovi s kolj enastim gredeljem. - 16-18 Pl ugovi s r avnim grede1jeln.
- 19-21 Pl ugovi sa slabo zakrivlj enim gredeljem. - ' rv Premetni plugoVQ: 22 Pl ug
dupljak (dvostruki plug). - 23 Plug pre metnjak ili obrtanj. - 24 drveni
plugovi drugih oblika. - Kratak prt'gl cl konstruktivnih karakterist Lka naih Ql'ahh
sprava. - Usavravanja i i7.mj ene sprava: a) Ral o kolicima. _.- b) Rala
s napravom za proirivanje brazde i - novije izmj ene sprava.
b
Bibliografski podaci etnografsko_folklornih r adova o Bosni i Herceg viru 475
- Specijalna ratila. - Plugovi i - Ralica za proso. - Pojedini dije
lovi sprava i njihovi nazivi. - grupe naziva u svezi s ob1i
cima sprava. - druge biljeke (1 Sprega kod oranja, tr. 94. - 2
Upotreba razlienih vrsta sprava, str, 94. - 3 oranja, str. 95. - 4 Tran
sport sprava na njivu ,i natrag, str. 97 - 5 Ukraivanj e i
sprava, str. 97). - Literatura upotrebljena u ovom svesku. na
jeziku.)
HRISTINA:
Jajce - Glasnik Geografskog drutva - Beograd - XV (1929); 54-59;
[Sadraj: Pol oaj, tip, postanak, ekOUlomski razvitak; stanovnitvo (s net;o etnograf
skih podata'ka).)
BRKANLIJA KASABLIJA:
u Sarajevu - - List za srp ki ivot, i p redanje
Al e.ksinac - IV (190:3); 165-171; o dne gatanja
o udaji djevojaka pravoslavnih i Muslimanki). - II o Markovu dne (toga s e
da,:; a ide na groblje). - lIT o petku (ide se rano na Bendbau i
umiva se na izvoru. Pjenkovac, radi zdra vlja, a poslije podne se ide na Borak i t e

ARKANGJEO:
Zato su sc bosanski F ranjevci za osmanlijske vlade na tursku odijevali ? - Ka
lendar Srca Isusova i Marijina - Zagr eb, 1907; 95- 96; lati.:1 . tu ' SKCg?
odijela, da bi izbjegli proganjanju Dd Turaka!)
CAIX DE SAINT-AYMOUR, Vte de:
Les pay sud-slaves de I' Austro-Hongrie (Croatie, SIa,vonie, Bosnie, Herzegovine,
Dalmatie) - Ouvrage illustre de 58 gravures et d' une carte - Paris, 1883; IV + 301.
(Opis puta ; uz historie,ke podatke ima zapaanja o narodnom ivotu, vje
rGvanju i t. d. Isp. : opis str. 80-81; o zaptijama, str. 82-83; zemlje,
str. 94-95; o tekom ivotu; str. 108-114; u Ze;1ici prizor u crkvi, str. 117-i23; za
neke druge ivotne pojedinosti, str. 132-133; 146-150; za non,iu i dr. , str. 168-177;
opis Sarajevske praznovjerice i legenda o raju, str. 178- 185; o hanu i han
diji, str. 192-193; legenda o Novaku, str. 194-195; o agrarnom pitanju 219-224;
i t. d. - Pisac se slui Evansovim djelom; iz njega j e uzeo i ,neke ilustracije.)

Pisma uredniku Bosanske Vile - Bosanska Vil."l - Saraj evo - VIn (1893);
39-40; (Potreba narodnoga blaga; ostuhama; vampir. -
Konjodarka i konjobarka.)
VASILIJE:
St arina Novak ili borbe :ta krst i slobodu zlatnu - Bosanska Vila
- Sarajevo - XIII (1898) ; 281-282; (Novakova pe6ina na brdu Samokresu;
Novakov kamen; ta narod o Nova,ku i bratu mu deli-Radivoju.)
SPASOJE:
Starina Novak - Bosanska Vila - S ara.ievo - XVI (1901); 347-348; (No
vakova Novakov i o Starini Novaku!)
STEVAN:
na Mostu - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - II (1891);
115-122; (Narodno predanje o na Mostu preko rijeke Tr ebinj ice ; ima
i arheolokih podataka!)
476 D-l' Ma li ja opa!.:
R. ST.:
Potop - Bosanska Vila - Sar aj evo - VnI (189:3); 40-41; (l arad dri, da
je bilo vie potopa i da ih jo biti. Kako se stara predanj a i pr nose s
pokoljenja na pokol j en je.)
R. ST.:
Fatnica - Bo nska Vil a - Saraj evo - - VilI (1893); 352- 353 ; Ciril. (Opis doline;
vrelo u Fatnici i narodno o nj emu. Leg'nela je v za na i za vrelo Bune.)
1.:
Hana ili kna (Die Henne) - Bos an ' ka Vil a - Sarajevo - V (1890); 123-124;
137-139; ( t.a j e "Ima ; iz se dobl va i ako se crvena i .n aran
boja; i svrha upot r ebe; kna kao lij ek. Prikaz je vi g karaktera,
ali se mjesti mi ce pis ac Bosn ".)
dr. lVIILORAD:
Prilozi iz narodne m dicine u okolini Tavne - Zbor nik r adova - Knj. IV -
Etnografski institut - K nj. l - Sr p. akad. nauka - Beogr ad, 19 O; 211-235;
[Sadraj: Ispi tivanj ' o narodnoi medi nini u BOSll i vrena s u 1940 g. u kraju
oko manastira Tavne i t o u sellma Ban j ici , B loevcu, Gor,njoj,
Srednjoj i Donjoj Trnavi. Izneseni mat er ij al ima k arakter pri loga za narodnu medi
cinu i pretstavlja jedan izdvojeni deo ispiti van ja na rodnog ivota u pomenutoj oblasti.
Prikupl jeni mat rij al odnosi se na unutarnj e i zarazne b l esti : s trunjak, kugu, tu
berkulozu, malal'iju, gl' voboljl.l , oboJj n j e oka, uha, nosa i zuba, reumatizam, vodenu
bolest, kone bol esti, si fil is, r ane, uj ed zmij e, en ke boles t i, padavicu, duevna obo
ljenja i ostale bol esti (hirurgij a , ernpi rilam). {( l
R. TIHOMIR :
Nai seoski zanati - l a narodni ivot. - Beograd, 1930; Knj . I ; 43-63;
[U Bosni konstatira, da poj edi ni musliman ki piv ili pive por ed toga to se bave
zemljoradnjom ili i drugim kojim seoskim zanatam. idu, bilo :J a poziv u
bilo od mesta do mesta, i po kava nama peva.iu uz tamburu nar odne epske pe
sme za nagradu'" Str. 49-50. - O por ed Drine s u >,mahom maj stori, koji pre
laze preko Drine, t grade i dr uge zgr ade po Srbiji. Bilo je vremena kad su oni
bili jedini (takvi) ma jstor i. Str. 92. U Her cegovini su privr edna putova
nja radi pri vredne oskudice s voga Str . 52. - Stanovnici
Popova Polja, Kr uevice i Mokrina d aju od star ina najbolj e clund re, koji se p::lmi
nju i u ,narodnim pj esm ma i koj i deo godin putuj u p o raznim oblastim'l Her
cegovine i gr' de , pa se pred doma. Str. 52. - U Ru
dinama su se ljud i, zbog neradnog zemljita i zbog oga to ne mogu ni
stokom ni zemlj oradnj om da nabave onoli ko n ovaca kol ikte d rava i niihova
odali zidarskom zanatu, t ima pr avih za natl ija, koj i .ive od zidarskog posla, koji
su se usavrili, i idu sa tim zanatom i izvan svoje oblasti. Str.. 53. - B. Kuripe
1530 i K. Zeno 15 O godi n kazu ju da mnoeJ' i narod ispira zlat o iz ko.rita reke
Lave u Bosnk Str. 5.J: . - "Oko vre! Bosne i Zeljez.nice u Bosni nekoliko se
bavi ribolovom i od toga p oglavito i iv e . Str. 54. - "U a rajevskom Polju do oku
pacije Bosn i Hercegovine, dok jo ni'e b ilo dobrih drum va i eljeznica, seljaci su
se uveliko bavili k iridi l ukom, danas vie toga n rna . Str. 56. - Zidari Popovci u
Hercegovini idu ns rad u m alim am' . Starei na se z e neimar, a ostali majstori.
Stareina posao i za sebe i za dr ugove. Str. 60 . .1
R. TIHOMIR:
Mesne i druge n ar odne poruge - Gl as nik Skopskog nau - .og drutva - Skoplje,
1930; knj. VII-VIII; 407-410; (Primj eri i iz B. i H.!)
Bibliografski podaci etnografska_folklornih radova o Bosni Hercegovini 477
R. TIHOMIR :
praznoverice - Glas nik Skopskog drutva - Skoplje, 1933 -
Knj . XII; 303-306; (Medu pr imjerima praznovjerica, pisac navodi je
dantakav primjer, za koji kae da je istinit dogad j iz Saraj eva. Radi se o tom, da
se ubica moe kad i nema dokaza proti '
R. TIHOMIR:
Etnoloka nauka u Junih Slovena - Ta narodni ivot - Beograd, 1930 -
Knj . I ; 1-21; (U radu se nalazi i kr at:i k prikaz Z m. muzeja u Sarajevu; str.
15-16; spoh1inj e neke vanije listove i i'asopise, koji 'u izlazili u Bosni i Herce
govini i dOJ:10sili e t.nol o ke grade; i t. d.)
R. TIHOMIR:
Ljudoderstvo - Na narodni ivot - Beograd, 1930; knj. I; nO-128; [Pi
s-ac navodi uzroke, iz kojih se javlj a ant ropofagija (kanibalizam), pa onda iznosi sve,
to bi nas .na taj Za Bosnu i.sp.: glad kao uzrok u godini 1690. Str. 116.]
R. TIHOMIR:
Vasiljica - Na narodni ivot - Be ograd 1931; knj . IV; 82-97; [Rad se
dijeli u dva dijela. V prvom dij elu prikazuje Margarite Haslak o
vasiljici ili u Grka o NOVOj god oni (The BasU-cake of the Greeck New Year,
Folk-Lore, vol. XXXVIII, No 2, .Tu ne 3 , 1927; str. 143-147). U drugom dijelu po
punjuj e rad Haslak, etnografske podatke iz ivota naega naroda.
Haslak vasiljicu dovodi u vezu s bazileus = kralj, a odbacuje vezu sa sv.
Vasilij em. Francuski g,iteau des rois i vasi1opita srodni su a ta srodnost
udara u pri tom u zapadnoj M kedoniji, gdj e se u vasilopitu stavlja
novac i onaj ko ga dobija kralj evstvo - postaje kralj. Vezu Makedo
nije i Francuske, moda i i rimske crkve) nala je Haslak u
Bosni , gde katolici mese za koj i Onaj ko u njemu
novac zove se kralj . Zat ;m napija otprilike ovako: Za dobro
zdravlje -sviju za stolom, za kralj a ! Na taj biranja kralja o Novoj godini
izgleda da se rairio kroz Evropu do Francuske i Engleske. Haslak polazi
od rimskih s.aturnalija, j er se t da jednim zrnom kralj pa se pod
njegovim vodstvom dralo veliko veselje u vrijeme svetkovine.]
TIHOMIR R.:
PoHgamija - Na narodni ivot - Beograd) 19:30; knj . I ; 115-143; [V
pisac donosi primj ere biga mij (poligami ja je vrlo rijetka). Iznosi i
iz Bosne i Hercegovine.]
TIHOMIR, R. :
Svatovska groblja _ . Na narodni ivot - Beograd) 1930; knj. 2; 106-116;
(Dosta je podataka i iz B. i H. Pisac zato Su svatovi sahranjivani na mjestu,
gdje s u se smrzli, poginuli od ha jduka ili Turaka, ili u susretu sa drugim svatovima.)
TIHOMIR R.:
Kosa u naem narodu - Na naodni ivot - Beograd, 1930; knj . I; 80-99;
(U radu pisac crpe i iz Bosne i Hercegovine.)
TIHOMIR:
Nekoliko turbeta i legende :l njima -- Seh Mujovo turbe u - Na na
rodni ivot - Beograd, 1932; - knj. V; 31; bri1. (Kratka b iljeka o grobu eh Muje
i ,njegova sina; ta narod o nj ihovoj pogi biji ; dova za kiu; polazak na i
palj enj e
478 D-l' Matija Lopac
TIHO-rvrrR:
Nekolike napomene o izbacivanju grenika iz zemlje i vode - Na narodni ivot
- Beograd, 1932; knj . V; 98-107; (Podaci i sa bosanskog tla; str. 102-103!)
TIHOMIR:
Nekoliko tur beta i legende o njima -- Kaim Babino turbe u - Na na
rodni ivot - Beograd, 1932; - knj . V; 11-19; (Kuli, muslim. selo iznad Zvor
nika, gdj e s e t urbe nalazi; istoriski podaci o Kaim Babe, o njegovu ivotu i
radu; ta narod - dvije varijante leg nde; ivot u .sarajevu; odlazak
u Zvornik i uzr oci toga: uhvatio se u kolo s djevo}kama; zapalio sa munare. -
Primj eri kOja je za ivota i poslije smrti.)
I , TIHOMIR:
TW'be kod Livna - Na .narodni ivot - Beograd, 1932; - knj. V; [Po
kilometra od Livna nalazi se jedno staro turbe. Tu su, po narodnom pri
sahranjena dva dobra (= pravednika). Kad Muslimani iz Livna idu .na
klanj a ju i kod tih turbet.a hair-dovLI. Nekad su palili i molili se, kad
su bili u nevolji.]
TllIOMIR:
Jo nekoliko turbeta i legende o njima - Turbe Evlij e i Mevlije kod Zvornika.
- Turbe kod Fet.ij c d.amije u Zvorniku. - Turbe kod Hajrija damije u Zvorniku.
- cih Hamzino turbe Ll Polju. - Turbe Hasana u Pruscu - Na
na r odni ivot - Beograd, 1933; - knj. VIII; 51-53; 5:1- 57; (Pored opisa i
oznake mjesta, u kom se turbeta nalaze, nekoliko biljeaka o tome, to narod
o tim grobovima, kome su postavljeni, zato i kada.)
I , TIHOMIR R.:
K upovina i ot mica devojaka - Na narodni ivot - Beograd, 1930; knj. II; 60
90; (Podaci i iz Bosne i Hercegovine!)
TIHOMIR R.:
Lani mladoenja - Na narodni ivot - Beogr d, 1930; knj. 3; 94-95;
(Ima podataka i iz Bosn !)
TIHOMIR R.:
Poloaj ene - Na narodni ivot - Beograd, 1931 ; knj. IV; 35-36; (Isp.
iz Bosne o s tvaranju ene.)
TIHOMIR R.:
Poliand rija - l a narodni ivot - Beograd, 1930; knj. II; 144-156; (Prave
poliandrije u tI1 aem narodu nema" ali ima nekih pojava, koje su nalik na polian
driju. Ima podataka i iz B. i H.)
TIHOMIR:
J evrejska svetinja u Stocu - Na narodni i vot - Beograd, 1933; knj. VIII;
93- 97; (Grob Moze Danona. ta narod o nj egovu ivotu. Boravak u Sara
jev u, p ut na u Paleshnu, smrt i sahrana II Stocu.
Qr. TIHOMIR:
Iz n aih n arodnih poslovica - Zbornik radova. - Knj. IV - Etnografski insti
tut - Knj . I - Srp. ak. nauka - Beograd, 1950; 77-96; nekih po
slovica na os.no i narodnoga miljenja i vjerovanja. Dosta je grade uzeto iz Bosne i
Hercegovine.)
Bibliografski podaci etnografsko_folklornih radova o Bosni Hercegovini 479
R. TIHOMIR:
za zbornik u Srba (Prema Pitanjima za prikupljanje mu
kod Srba ...) - Odgovor na pitanje: Da li Srbi Muhamedanei pevaju
iste pesme koje i ili U j e srodnost i razlika? -
- List za srpski narodni ivot, i preda;nje - Aleksinac - I (1899); 189-203;
(Pisac daj e odgovor na postavljana pitanja i donosi neke nar. pjesme. Isp. na
pose primj ere eherli pjesama ; str. 199 i dr.)
TIHOMIR:
Duanovo (folklorna beleka) - Razvitak - Banja Luka - I (1910); l;
13-17; [O narodnoj pjesmi zabiljeenoj ispod Jaor1ne u Bosni, u kojoj je opje
vano rodenje prvoga srpskoga cara Duana Duanovo, B. Srp
ske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine, III; Beograd, 1872; str. 72-75).]
dr. TIHOMIR:
Koa - Razvitak - Banja Luka - III (1936); 49-51; (U jednoj
naoj narodnoj pjesmi pominje se u budaku koa zalivena latinskijeh
rupi ". Pisac ovoga se interesira, da li se u naem narodu jo kakva
uspomena na mjeine od bivolje koe da li je bilo jo kakvih sudova od ko21e.)
dr. TIHOMIR:
Neto o trkama - Razvitak - Ban ja Luka - III (1936); 138-139; (Kazuje
se, kako je konj Huseina postao brz, to ga je prebacio zemljom krti
Da li se zna takvo vjerovanje?)
S. MILENKO:
Prozor - Glasnik Geografskog drutva - Beograd; sv. XVIII; 1-15; (Sa
draj : Poloaj; tip i privredne prilike; prolost; stanovnitvo.)
S. MILENKO:
Ranija privreda u okolini Visokog - Glasnik Geografskog drutva - Beograd.
1928; sv. XIV; 12-18; (Sadraj: l Vinogradarstvo. - 2 Kiridiluk.)
S. MILENKO:
Dr. Ilija lU. ta kamen o vratu'? Istorisko-pravna studija - Beograd,
1931; 46. - Glasnik Skopskog drutva - Skoplje, 1932; knj. X!; 277-279;
(Pisac prikazuje rad i iznosi neke napomene. Primjeri toga obi
i iz B. i H.!)
S. MILENKO:
Noenje kamena o vratu (novi podaci) - Glasnik Skopskog drutva
Skoplje, 1933 - Knj. XII; (Na primjerima iz B. i H., a neto iz June
Srbije, pisac "Prema svemu izloenom, zasada je jasno samo to da se s
kamenom o vratu nije ilo jedino na albu nego je kamen o vratu imao primenu i
kao kazna sve do u novije vreme k od katolika u Bosni i Hercegovini ,
a uspomena na takav kanjavanja ivi u nekoliko i u verovanju stanov,nitva
June Srbij e ozagrobnom ivotu.)
S. MILENKO:
Novi podaci o noenju kamena o vratu - Glasnik Skopskog drutva - .
Skoplj e, 1934 - Knj. XIII ; 237-239; poznat i u Bosni i Hercegov1nl!)
S. MILENKO:
Novi podaci o kalemljenju boginja u starije doba - Glasnik Skopskog
drutva - Skoplje, 1936 - Knj. XV- XVI ; 413-415; (Narodno kalemijenj e i II
primjerima iz B. i H.!)
4_8_0 ______________________________ __ __ __ ________ ______ D- r_M ____ _______________
dr. MILENKO S.:
Rodovske trpeze, kolibe ili sobraice - Glasnik Zem. muzej a - Nova serija, sv.
IV-V - Sarajevo, 1950; 95-103; [U B s ni i u zapadnoj Srbiji
(s Podri,r: ,jem bosanskim i srbijanskim) haj crkava i manas tira se zgrade i
naprave: sobr aica, trpezara, koliba, klupa, kr e,' et, sofra ili sovra. Pisac opi
suje oblik i tih zgrada i naprava, spominje i m i broj, mjesto i t . d. , pa zaklju
s pretpostavkom, "da su nastale samostalno u zapadnoj Srbiji i
Bosni, i to tek u novije vreme, ne pre druge polovin e 18 veka. One slue smetaju
onih koji dolaze cr kvi i njihovih stvari i u njima lasnici ti h zgrada primaju i
vaju prilikom velikih praznika svoj e srodnike i prijate.l ]e koj i toj crkvi
ili manastiru. )
dr. S. MILENKO:
Narodna nonja II Rami - Glasnik Zem. muzeja u Saraj e u - Sarajevo, 1951
-Nova serija - Sv. VI ; 121-123; latin. (U radu j e opisana narodna nonja u Rami,
kakva je bila 1931-1935 godine. Sadraj: Opte napomene o nonJ i u Ra mi. Nonja
kod katolika : l Muka 'nonja. - 2 enska nob ja. - 3 T toviranj e. - 4 Deforma
cije. - Kod Mu limana: 1 Muka nonja. - 2 2 en sk nonja. - O nonji Hercego
vaca. - Resume. Rad j e s vie slika.)
G. pl B.:
Rogati ca (Putopisne crtice u slikama i opis u) - Nada pouci, zabavi i umjetnosti
- Sarajevo - II (1896); 126-127. (O indus t r iji ; ' ili movi, tkani ne; bez;
tabaluk!)
GANCE
Savremeno i monumentalno djelo o Bosni i Hercegovi ni - Naa misao - Izciaju
hrvatsko-sloven ki Franjevci - Sarajev:) " 1914; 161-163; latin. (Prikaz spomenu
tog dj ela, gdj e se kae, da VII poglavlj e sadrava povij est duhovn i kul
ture medu narodom.)
Gatanja, Narodna - Mladi Hercegov ac i li Koledar novi i stari za
puk snadometkom tokakovi zabavah - Mostar - II (1875); III (1876); IV
(1877); V (1878); latin. (Uz svaki mjesec pribilj eena su i1arod na gatanja. - Na pr. :
,) Ako sunce s vietrom zalazi, bolesno vri eme prino'" i . - "U mnogo kie, malo
vina; malo kie, mnogo vina , i t. d.)
G-i, M. (= GAVAZZI MILOVAN):
Carojice - Hrvatska Enciklopedija - Zagr eb, 1942; sv. IV; 198; lat in.
ophoda kroz sela od do o Nik ol j -danu, na Badnjak, o pokla
dama, rairen je u Korduna, Lik , sj ev. Dalmacij e i dijela Bosne.
(vie osoba) su prerueni. Glavni starj eina je j arac ili ded, s njim je baba,
cura, momak, dj ever i dr. Igraju, pjevaju, od trae darove, zbijaju alu
s a kraju darove dijele pod jednako, ' amo ded i 11 k i drugi glavniji
novi dobiju vie. Na Kordunu u ide amo si.roti nja - Ciga ni . se
nalaZi najvie kod pravoslav:nog stanovn itva, ali se javlj a i kod katolika i Musli
mana. Za ime pisac pomilja na cioroiea, ci oro .J
G-i, M. (= GAVAZZI, MILOVAN):
- Vidi: Hrvatska en ciklopedija , sv. nl -- Zagreb, 1942; 198-200;
latin. [Kratak prikaz na kamp. podlozi. PIsac s pom inj e i n ke poj edinosti iz
Bos'.--:e i Hercegovine. Vidi i slike: ara find.anom peciva (uica
-. Bosna); peciva (Fojnica; Bosna); poklon "grot ulj a iz Li
vna; poklon grotulj e iz Drinev . ca i Gorka (Hercegovi na).]
481 Bibliogl'af ki podaci etnogl' a ko_folklornih radova o osni Hercegovini
GAVAZZI, MILOVAN:
Pregled etnografije Hrvata - Izdanj e I luba ABC - Zagreb, 1940; I svezak;
1-80; latin. [Sadraj : - Uvod. - Selo. - Dom i .njegov uredaj. - Sabi
ranje jestiva. - Lov i ribarstvo (Lov sisavaca i ptica, ribarstvo) . -
- Ratarstvo. - Rad je sa 54 slike. )
LUKA :
Posmrtni u Mostaru - - List za srpski narodni ivot,
i predanje - Aleksinac - I (1899); 169-175; (I" upanje mrtvaca, naricanj e,
nje mrtvoga preko sprovod, opijelo i dr.)
LUKA:
Nekolike iz Vukova I oje nij esu r azj anjene ili kojih se razj anje
n je u Hercegovini - - List za srpski narodni ivot,
i predanj e - Aleksinac - 1(1899); 121-122; (Pisac 19 turskih iz
Vukova
LUKA:
ivotinje i bilje u narodnom predanj u - - List za srpski narodni
ivot, i preda,nje - Al eks inac - II (1900); 21 4-215; (Kako su postali
po narodnom vjerovanju: je, zmija, krt ica, svra.ka.)
LUKA:
ivotinje i bilje II narodnom preda nju. Odgovori na pitanja o praznovjeric3ma
o ivotinjama u Evropi i Sjev. Azi ji, koj Sll tampana u za prolu god.
sv. za oktobar, str. 187-189 - - Li st za srpski narodni ivot, 'i pre
da,nje - Aleksinac - III (1901); 66-72; (Odgovor na pitanja 1-24.)
LUKA:
ili siromaka - - List za srpski narodni ivot, obi
i predanj e - Aleksinac - III (1901); 38- 40; je kamen, koji
svake godine bosanski Muslimani, ct nalazi se blizu Donj eg Vakufa i sela
Prusca.)
LUKA:
Zato je breza (Betula alba, Linn. ) bi jele kore? - Kozalac - - List
za srpski na rodni ivot, obieaje i predanje - Aleksinac - IrI (1901); 44; (Na
rodno predanje, kako je u breze post la kora bijela. Narodno gatanje u Bosni oko
Fojnice klasom od kozalca.)
LUKA:
- - Lis t la srpski narodni ivot , i predanje -
Aleksinac -- III (1901); 227-228; :':iril. (O tragovima u Hercegovi,ni.)
LUKA:
J edan u groznice - okovratnice, guobolje, duphteria - Kara
- List za srpski narodni ivot, i predanje - Aleksinac - IV (1903) ;
206-207; (Narodno r eligiozno gatanj e u Bosni i Hercegovini 11 narodu svih
vjera.)
LUKA:
Zivot i Muhamedanaca u Bosni i Her cegovini, n apisao Anton Hangi. Pre
tampano iz Osvita - Mostar, 1900; str . 326. - - List za s rpski na
rodni ivot, i predanje - Aleksinac - IV (1903); 48-77; (Prikaz i kri
tika Hungijeva dj ela .)
Glasnik Zemalj skog mU 7.cJ;)
31
482 D-l" Matija Lopac
GRDI -BJEL OKOSIC, LUKA:
Ban - Bosanska Vila - Sarajevo - XXV (1910) ; 21-23; (.Jedna
nova var ij a nt nar. pje"me o Banu; 'kr atka studi ja.)
LUKA:
mazije - ovi - Veliki srpski il ustrovani kalendar - Sara
j evo - I (1 892) ; 50-51; Ciril. (Opis mazije u Hercegovini.)
LUKA:
Odlomak iz narodnog Bus, trn i kamen - Novi - Veliki
sr pski ilustrovani kalendar - Sarajevo - I (1892) ; 49-5'0; (O prenaanju busa,
tr na i kamena k o pr astarom II Hercegovini. To se r adi, kad su komije u
sp ru oko zemlj e.)
M. RAD. :
Crkveni e lementi krsne slave - Glasnik Skopskog nau<.:nog drutva - Skoplje,
1930 - Knj. VD- VIII ; 35-75; (U radu ima nekoliko primjera i iz B. i H.!)
H ABERLAND, DR. ARTH UR:
Metallene Amulett kettell aus Serbien und Bosnien (Mit 2 Textabbildungen) -
Werke de Volkskunst - Wien - III (1917); 11-14. (Pisac govori o svilenoj kapi
jevI' j ke porodice iz Bosne, koja se u dvorskom muzeju u Na kapi se na
l azi l s os mnaest a muletnih privjesaka, koje su vjeali .na prvoro
den . Nadal je, pisac govori o tim amuletima s i etnolokoga gledita.
Slike!)
H BERLANDT, Dr. M.:
An trian pea ant ar t - Peasant ar t in Aust ria and Hungary - Edited by Charles
Holm - London - Par i - New York, MCM Xl ; 15-30. (Za Bosnu i Hercegovinu
ispo nap se sl il e: 505-570.)
HABERLANDT. Dr . MI CHAEL:
Weihbrot tempel in den BalkanHindern (Mit TafeI XXX u. 3 Textabbildungen)
- W r ke der Vol ks'kul1st - Wien - ' II (1914); 82-83. (O drvenim (kalu
pima) za ukraavanj e hljebova za Govori i o bosanskim kalupima; sa sli
kama na XXX tabeli.)
HEIMFELSEN, J.:
nie deutschen Kolonien in Bosnien - Sarajevo, 1911; 1-119. (Podaci o koloni
jama; kulturni i konomski ivot i t. d.)
HENDERSON, PER Y E., major (SELIM):
A british Officer in the Balkans - The Account of a .Journey through Dalmatia,
ont e,negro, Turkey in Austria, Magyar1and, Bosnia a nd Hercegovina - With 50
Illu tl"ations & a Map- London, 1909; 301. (Mostar i ivoi u njemu, muslim. nonja
i 70-78; 85; S r . 94-97; ivot u Saraj evu, 99-121; Vare, 129-138;
Banja Luka, 165-173; Jajce, 174-190; Tra vnik, 191-200; Pale i okolina, 201-208
i t . cl. Podaci s u kratki, i to ,najvie i etnografsko-geografski. Sli:ke!)
HERCEGO AC, N. 1 .:
Otporuka - Otvoreno pismo - Bosanska Vila - Sa rajevo - IV (1889); 167;
(Odgovor na pismo pri jatelja : ta narod zna o Bogumilima; Mataruge; porijekJo
. nekih musli manskih porodica.)
Bibliografski podaci etnografsko_folklornih radova o Bo:;ni Hel' cegovini 483
Hercegovka, srpska narodna nosuJa iz okolice nevesinjske - Kal endar Srbobran
- Novi Sad, 1899; 170; (Slika!)
HOLBACH, M. MAUDE:
Bosnia and Herzegovina - Some way!: ide wancl e rings by . .. . With 48 ill ust r a
tions from photographs by O. Halbach and a map - Lon don, MCIVrX; 1-249. (Opis
puta po Bosni: Mostar, Jablanica, Jajce, Banja Luka, Sarajevo, Ilide, obal a Drine,
Gorada, feud. dvor Ratai, dolina rij eke Sutjeske, Sandak (Plevl je) i povr a tak ;
Trebinj e i okolina, Saraj evo - Bosanski Brod. P i.. ac svuda, s o obit om pa
njom i l jubavi prema zemlji i narodu, d3.j e opaanja kulturna, etnograf
sko-geografska i t. d. Isp. za nonju: str. 26-34; 61-67; 84-87; 89-115. Rad prat e
broj,ne lustracije, dobro odabrane i lij epo
S, P . PETAR):
Selo Luci - Palanka (u kotaru Sanskog Mosta) - Bosanska Vila - ar ajev{)
- V (1890) ; 338; (Uz podatke ima i nar odnoga
STJ.:
Narodna nonja u Bosni i Hercegovini - Obzor - Zagreb, 1917; br. 130; 1-2;
latin. (Narodna non ja muslimanska, i pr avoslavna muka i enska, varoka
i seoska.)
S. PETAR:
Paina gromila - Po narodnom pripovij eda nj u zabiljeio . . .. . - Bos nska Vil a
- Sarajevo - V (1890) ; 362; (Nar odno o postanku gr anu.! ; paina za
povijed; koliko vojnika toliko kamenja.)
S. P. :
Jezero sv. Save - BosaInska Vila - Sar aj evo - V (1890) ; 154; (Nar odno
pncanje vezano za jedno jezero na Durmitoru; odakle pot j naziv Jezero sv.
Save, a ,odakle Gavanovo jezero.)
PETAR:
Gradina - Bosansk a Vila - Saraj e vo - VI (1891); 295-296; (Opis i polo
aj Gradi,ne ; ruevine starog grada ; narodna predaja vee t aj kra j za omilj e
nih junaka.)
ST. PETAR:
u selu Ratkovu (Nedaleko od u Bos. Kr ajini - Bosanska
Vila - Sarajevo - XI (1896); 245-246; (Pored geografskih podat aka, p isac na
vodi i narodno uma Kletite, Doli-ba ino brdo. )
ST. PETAR:
i vojevanje Stoj ana oko Jaj ca - Bosanska Vila - Sa raj evo
- XII (1897); 219 ; (Grad Donj e selo; Vlasinj e i druga mjest a koj a
narod vee za djela Stojana.)
ST. PETAR:
NEto o vodi Gisi - - Lis t za srpski narodni ivot, i predanje
- Aleksinac I (1899); 176-177; (Narodno predanj e o vrelu - zvanom Gisa u
bli zini Ali-paina turbeta kod Banje Luke.)
484 D-l' Matiju Lopac
S. PETAR:
Sitne bil j eke iz Bosan. Krajine - - List za srpski narodni ivot,
i predan je - Aleksinac - III (1901) ; 91 ; bril. (I sel u Brvanicama kod
.Jajca r od je povitak i mliko, t. j., ako ena povij e i zacloji dvoje dj ece, ona su r od,
i ne mogu se uzeti. - II O tedljivosti selj aka u Bosa nskoj Krajini u pogledu stoke.)
ST. PETAR:
Srpske n arodne zdravice (Iz Bosne) - - L ist za srpski narodni ivot,
i predanj e - Aleksinac - III (1901) ; 219; (l3l agosil janj e doma i do

IV S. PETAR:
Kral jevica Marka prosjek - - Lis t za s rps ki nar odni ivot ,
i predanje - Al eksinac - III (1901); 176; (1\1.110 dalje od vode
na pl anini Kozar i postoje dvi j e litice. Prolaz tih litica narod zove Kralje
Marka prosj ek .)
S. P. :
Narodno predanje i vjerovanje O pos tanku mjesta i voda \I Bosni -
List za srpski n ar odn i ivot, i predanj e -leksinac - nr (1 901) ; 37-:38;
217-219; IV (190:3); 190-191; (Trij ebovo, i V3l' ovine, Tm' jak, Prkosi
i Rajinovci i t. d.)
ST. PETAR:
Narodno predanje i vjerovanje . o pos tan ku nekijeh mjesta i voda u Bosni
- Lis t za srpski 'Dmodni ivot, i preda n.i e - Aleksinac - I (1899);
217- 219 ; (Narodn o o seli ma: Ciganluk. BUusi , i Rad
Velik i i l\IIali Krmine ; o
S. PETAR:
Narodno predanj e o mest ima: Smrdin - - List za srpski na
rodni ivot, i pr eda nij e - Al eks inac - - 1900: 144----145: (Kratko narodno

ST. PETAR:
Narodno predanje o mestima : Crepanjska, Timar i Obrovac - - List
za srpski narodni ivot , i predanj e - Aleksina c - II (1900); 7; (Kratko
na rodno
ST. PET.:
Narodno predanje o mest ima: Vidi.ml ij e, Skokovi Deli Radojice, Gerzovo, Muji
Babino selo - - List za srpski n ar odni ivot, i predanje -
Al eksinac - r IT (1902) ; 161-162; (Kratka n arodna
S. PETAR:
Nar odno pr edanj e i vjerovanje o pos lanku mjesta i voda u Bosni -
List za srps ki narodni ivot, i predanj e .- Al eksinac - III (1902); 217-219;
(Krat ka o selima Turj ak, Prkosi i Raji novci, Bojita, SvInja; o
Brijesn ici; o brdu: Elizna.)
IVANCEVIC, ST. PETAR:
Srpsko gostoljubl je i gostoprimstvo u Bosanskoj Kr ajini - - List za
srpski narodni ivot, i predanje - Al eksinac - I V (1903); 187-190;
(Pripremanje goda ili pazarn oga dana; i gostiju.)
i etn gra[sko_folklomih l'adova o Bosni i Hercegovini 485
JEREM! , dr. RISTO:
K alemljenje boginja u starije doba II - Glasnik Skopskog drutva
- SkopljE-" 1932 - Knj. XI; 283 ; [Kalemili su svete.nici srebrnim a
gnoj su no ili li vat i (hampamuku) . Izgleda, da je kalemijenje ljudskom majom u
doneseno jz Dubrovnika. Kalemili su se i pravoslavni, ai porodice. otomanskih
vn ika. Musli mani su nerado gledali, da im pravoslavni svetenici ulaze u

J . P .:
Zemljopisno-povjestno opisanje Bosne - Srbsko-dalmatinsk i Magazin za lj eto
1841 - Zadar, 1841 ; 17-43; geografski i etnografski podacL)
K :
Jo jedno otvoreno pismo - Bosanska Vila - Saraj evo - IV (1889) ; 217 ;
(Nekol iko podataka o muslimanskim porodicama pravoslavnog porijekl.a; ama
net: neki pr azni ci, i drugi ostaci stariln.e .)
KALIS. J udr . JOSEF :
e '13 po Dahnacii. Hore a Bosne - V Rychnove N. K. , 1895; VII -I- 118.
(Kratki prikaz II poglaVljima: XIII Mostar , XI V Sarajevo. XV Islam i Bosna. Str.
98-118.)
KARABEGOVI , ALIJ :
Kako su postali jezici - Bosanska Vi la - Sarajevo - XIX (1904); 255;
(Kako nar od postana k j ezika.)
MILAN:
Sv. Sava tl folkloru Bosanske Krajine - Ra zvitak - Banja Luka - III (1936);
6-22; (Narodna vjerovanja i pred anja o sv. Savi!)
M. MILA:
i Prajs]{e t ete. Pismo sa sela. - ena - za ene
Novi Sad - I (1911) ; 590-594; (Opis narodne no ntje u Bosanskoj Krajini na
st r. 591.)
Katolici tl B ni i Hercegovini - Vrhbosna - Sarajevo - X (1896); 189-190;
iati n. podaci o broju naroda vjere.)
KOV K. :
Kako ja piem ;t; apise? - Bosancska Vila - Sarajevo - VIII (1893) ; 25-27;
(Iz prakse ; zapi i ; criedanje II rodestvenik,,; druga gatanja i narodno
vjerovanje.)
K -, BNER J. :r. - SCHWEIGER-LERCHENFELD, AMAND v.:
Bosni n in Bild und Wort - Zwanzig Federzeichnungen von J. J. Kirchner mit
von Amand v. Schweig r - Lerchenfeld - Wien - Pest - Leip
zi g, 1879; .1 - 80. (Od et nogr af. interesa isp.: XVII Hauser mohammedanischer Bo
snier : XVIII Ha user christlicher Bosnier; XIX Ein bosnischer Han ; Csardake an der
Save.)
Marko u n arodnom predanju - Markova stopa - - List za
srpski nar odni ivot , i predanje - Aleksinac - I (1899) ; 96' ( U Sara
486 D-r Ma tij a Lapac
jevu, iza Pehli van-stijene, nalaze se dvije litice, koje je Marko pri prolazu
razmaknuo jednu od druge.}
Ma r ko u narodnom predanju. Markovac - _ . List za srpski
narodni ivot, predanj e - Al ek si11a c - I (1899); 95-96; (Narodno pre
danj e o glavi ci Mar kovcu blizu Most ar a.)
KRAUS, S., dr . FRlDRIH:
Kitajskoj srodna u guslarskoj pjesmi - - Lis t za srpski narodni
ivot, i pr danje - Aleksi nac - ill (1903); 9-25; (Narodna pjesma o
e mi dbi junaka L ucom .s unj evi com i nap om ne uz tu pjesmu. P jesmu je pisac pribi
lj eio 1885 u Bosni.)
HAMDIJA :
Kazandij ski obr t II Bosni j Hercegovini - Glasnik Zern. muzeja u Saraj evu
Sarajevo, 1951 - Nova seri ja - Sv. Vl ; 191-24U; 1ati n. [Sadr aj: P r edgovor. - I
Kazandijs ki centr i : l Sarajevo: A} Sarajevska B) Kazan di l uk. - 2
3 Mostar. - II Kazandijski e nai ; upra va esnaJa; londia (odb or )' izleti kuanme;
esnafski tefter ; podjel a rada; k az:mdtj e kao trgovci; znameni i je kazandije
izvan esnafa ; znamenitij e i s tarije k zan dijske porodice; kazandije II
slubi; jedan pop is kazandij a iz 1848). - III Sirovin (bakar ; kala.i ili k ositer; pa
muk; so; - IV A1at: kl ij eta; zumb , maka ze, perclei (estar) ; kalem;
rk ili - V Ra d (1 , t oplj nje r ude i skije; 2, kov<l nj e bakrenih pred
meta; 3, kalajisavanj i 4, ornamenti r an j ). - VI Kazandi jski pr oizvodi (1, kazan
i haranij a ; 2, kuhinjska 3, sude za vodu; 4, za kafu; 5, s akr alni predmeti;
6, znaci 7, e. nja k i susak; 8, za pranje rubJj a; 9, s ud II berbernici; 10,
u banj i ; ll, pre met i za r asvj etu ; 12, naprav z destilaci ju ; uz bolesnika).
- VII Izvoz r ob . Dodatak uz priloene nacrte (4 nacr ta). Kazandij ski alat (Slika
I, II i III) . manj e pozn atih r ij - U tekstu se nalaze slike
HAMDIJA:
Esnafi i obrti II Bosni i Herc govi ni (1463-1878); II Most ar - Zborni k za narodni
ivot i Junih Slavena - Zagr eb, 1951; k nj . 35; (H-138; lati n. [Iz prolosti
mostarske (postanak i istorij at ; hanovi. novac, st:l novnitvo; upravne oblasti;
nekoliko i storiski h bilj ki) ; Esnafi (kakvih j e obrt a bil o u Mo taru ; londa, esnafske
skuptine ; esnafski statut.i ; poslovanje u izl eti . kuanm . t estir i pilav; esnaf
ski t efter i : ahubaba: konac starih esnafsk ih ur edaba i eSl"'afa). Iz prolosti poj edinih
esnafa i obrta (I k oar stvo. - II Metal.ni obr ti. - I II Tekstil ni ob rti. - IV
nari. - V Prehrambeni obrti. - VI i duhan. - VII esnafi i obrti). Bi
ljeke. turskih, arapskih i perzi jskih - Za p rvi dio vidi: Zbornik, knj.
XXX (1935); sv. 1; :15-178 ; la tin.
AUGUSTI :
Crkveni i narodni ivot upe Stup - Spome,r.Ji.ca 50-godinj ice r . k. upe Stup
1890-1940 - Sar ajevo, 1 41; 61- 95; lati n. [pisac kratko opis uj e crkveni ivot
(osnivanj e upe i t. d.; br oj grobl j a, cr kvene i dr .), a II di
jelu rada opisuj e : narodni ivot i narodno odij elo; kruh ; kumstvo
i str ieno kumstvo; enidbu i uda ju; or a nje i sija r. je: p okop ili ukop; Uskrs;
pjesmu, kolo i zaba vu. Rad je il ustriran s nekoliko sli kal
AUGUSTIN:
Bosanske crkve i n " h vo obsl{rhl jiv nje za otoman ke vlade - Pret iskano iz ka
lendara Napred k " za god. 1937 - Sar ajevo, 1936; 1-19; latin . [Pisac navodi:
Lahko j e pojmiti organizaciju snabdjevanj a bosanskih crkava sa potrebnim stvarima
BibliografsL i podaci etnografsko_folklol'l1ih radova o Bosni i Hercegovini 487
za bogosl uenje u vrijeme bosanske samostalnosti: tu su bile stalne veze
sa zapadom. S bosanske samostalnosti je sila i nevolja
bosanske fratre, da se snalaze sa mi u svemu, tako su se i u ovom pitanju snali: sami
su sebi stvorili kadar svih potrebnih obrtnika za pripravljenje crkvenih potrebtina,
a tek su nune i u zemlji stvari, izvana Zatim iz zapisnika bla
gaj iOoi sakrisUja kreevskoga i samostana pisac vadi popis crkvenih stvari,
njihovo izvana, kupovanje, izradu obrt i obrtnike) i t. d.,
pa iz toga na nekadanji ivot, njegove prilike i
AUG STIN:
spomenik Bosne - Vrhbosna - LIV (1940); 139-141; latin.
(Opb gvozdenoga kalupa za h ostij e, i to : Averz prikazuje K rista sa bradom i brko
vima, te turbanom oko glave sa polumjesec m na desnoj i zvijezdom na lijevoj strani.
Obrub averza je sa u lijepoj formi. Reverz ima sliku janjeta sa po
bjednim barjakom i kriem Ll s tavu pab jedonosnaga hoda. Oblik janjeta vrlo pravi
lan, kri i zastava u formi opet kria vrlo dobro sa nakitom u istoj.
Obrub r ver za j e pravilnim Pisac kae, da je i
religiozna vrijednost kalupa vrlo velika, j er ide u najstarije kalupe hostija ne samo
u Bosni nego i na Balkalnu. :E ahLp je sigurno r aden za slubu crkve u Bosni.
St.arost mu pisac ocjenjuje na 300 godina. Forma t urbana je ona, koju su nosili turski
carevi dostojanstvo); su mj sec i zvijezda na kalupu, uSlkrsno
janj e ! - Pisa taj kalup kompar ira s nekim drugim, koji se u Zem. mu
zeju. )
AUGUSTIN:
Kreev - Obrtni, gr i narodni ivot - Mala knjinica Matice Hrvatske
- Zagreb, 1941 ; Kolo VI; sv. 36; 1-140; latin. (Sadraj : Kreevo i Injegova prolost.
- r eljezni obrt. - 1 Turski gospodarski zakoni. - 2 Pisani turski spomenici o
rudars tvu u Kr evu. - 3 Poloaj Kreeva - Predmeti, Ikoji su se u nje
mu. - 4 Obrtni fad Kre va. - 5 Rufetske mi se i es nafske - 6 2egari i kra
mari. - 7 Malo brojeva iz obr ta. _. narodni nazivi. - II
ivot. - 1 uprava Kreeva. - Podj ela grada. - 3 u mjestu. - 4
red. - . 5 Lj udski red. - 6 - 7 Sapun i kruna - 8 Pravni obi
- 9 Vatrogasna sluba. 10 Dr ugi obr ti i trgovina. - III Nar odni ivot. - Ljudi
i naselja Kreeva i okoline. - A. Materij Ina kultura. - 1 i - 2 Te
poslovi. - 3 Teakovo - 4 Ograda i ogrijev. - 5 Prolazi i putevi.
6 Rad oko dr venog uglja. - Narodni nazivi. - 7 Sepeti - kronj e i drvene kutije.
8 Nuzgredni poslovi. - 9 Cobanski posao. - 10 Mlin. - 11 Stupa. - 12 Tka
nj i predenje. - 13 Nakit i - Si vanj e. - 15 Stabla. - 16 Lov i ribarstvo.
B. Socijalna kultura. - 1 ivot. - 2 Svagdanji - adet i. - 3 Pravni
odnosi. - 4 demi. - 5 Porod. - 6 Svadbeni - 7 Pokop ili ukop.
8 Muslimanski nar odni - 9 Vj erski narodni - C. Duhovna :kultura.
- 1 Jezik, govor . - 2 Glazba, pjesma i kolo. - 3 Vez i uk ras. - 4 Narodne igre.
5 k azavice i pitali ce. - 6 Narodno znanje. - 7 Narodno vjerovanje. -
nekih stranih - Popis pr iloenih slika.)
AUGUSTIN:
Kultur no-privr edni dokumenti Hrva ta - katolika Bosne - Glasnik Zem. muzeja
II Sarajevu - LIV (1942) ; 177-192; latin . (Pisac iz nekih pisa,nih dokumenata,
u arhivima samostana II Fojnici i Kre evu, na kulturno gospodarstvene
prilike Hrvata katolika u Bosni.)
LAKOWI Z, P rof. Dr.:
Nach Bosnien, Ilereegovi na und Montenegro - Separat - Abdruck aus. Nr. 360
u. 362 der Danz. Ztg. - Danzig . (Vrlo kr atak prik z putovanja Bosnom, i opa
anja.)
488 D-r Matija Lopac
LAVELEYE, E:MILE de:
La peninsule des Balkans - Vienne, Croat ie, Bosuie, Ser bie Bulgarie, Roumelie,
Turquie, Roumanie - Bruxelles, 1886; 1-360. (Za etnografske bilj ke na
mjestima isp., napo e, str. 139-267.)
LITZMANN, ELISE:
Volkskunst und Volksleben in den Balkanstaaten. - Di Fr u . - 21. Jahrgang.,
Heft 8; 1914; 485-494. napome ne i o Bosni. I sp . n a str . 493 klanjanj e kato
lika II cr kvi.)
MAGLAJLIJA, M.:
Kako j e postao obad (nar. - Bosansk a Vila - Sarajevo - IX (1894) ; 74;
(Narodno
MARGE, PIERRE:
Voyage en Dalmatie, Bosnie-Herzegovin et Montenegro - Ouvrage orne de 56
gravures hors t exte - 2 edition - Paris, 191 2; l X + 373. (Za B. i H. is po str. 254
354. Kratki opisi, nonja.)
STIPO - CV.:
Nekoliko podataka o livanjskom vezu srebrnom icom II uvetu - Glasnik Z m.
muzej a u Sarajevu - Sarajevo, 1951; Nova eri j a, Vl; 333-338; latin. [))Taj se rad
stranim nazivom zove inkrustacija, za razli.ku od ta uiranj a , kad se i om veze II me
talu. Kod na j e vez icom u drvet.u ranij e bio poznat poe im 'nom l lvanjski vez"
(nj em. )) Livnoer Arbeit ), jer se u Bosni ova vrSLa zanat a r azvila prvu
u Livnu. Opis zanata s podacima.]
. BORIVOJE:
Pre kaka\' ica - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sar aj evo - XLVI (1934);
sveska za prirodne nauke; 63-71; (Pored geografskih ima i etnolokih poda
taka : kr etanja i katuni, str. 70-71.)
MOMIR S. DUAN):
Kako je Turski car Fati Mehmed osvojio i Vranduk (1463) - Bosan
ska Vila - Sanj evo - V (1890) ; 301 ; (Narodno pa du i
Vranduka. 'ako je kral jica pr evarila sultana; careva lei l a; Babino i ))Bil ino polj e. )
MOSER, HENRI:
Bosnia and Herzegovina - A handbook for the t ourist - Land n, 1895 ; 1-73.
(Isp. slike narodne nonje. Slabija izrada.)
MUNRO, ROBERT:
Rambles and studi.es in Bosnia-Hercegovina and Dalmatia - With accoun,t of the
proceedings of the Congress of archaeologists and a nthropologists hel d in Sarajevo,
August 1894 - Edinb4rg and London, 1895; XX + 395. (Dj elo se, uglavnom, bavi
arheologijom, ali ima opaanja i o narodu i nar odn m LvQtu. Isp. i neke li ke.)
MURKO, MATTHIAS:
Die Volksepi k der bosnisehen Mohammedaner - Au der Zeitschr ift des Vereins
fur Volksk unde in Berlin, 1909; Heft l; 13-30. [Uvod o narodn oj epskoj pj s mi;
zatim specijalno o Kara kterizira sadraj pJe me prema nar o
du, nj egovoj prolosti, detalj ln,ije: o pjesmi, tamburi, pj podloga
pjesama; pretjerivanja pjesme; junaci (oprema) ; k ol ; lj pot. pjesme i dr.) - Isp. i:
Prikaz lVIur kova predavanja o Die Volksli eder der si.icl slaviS'cl n (besonders bosni
schen) Moha mmedaner - u.: Chronik des Wiener Goethe - V reins - Wien, 190 ;
XII; 36-37.
Bi bli ogl' ufski podaci etnogr afska_folklornih l' adova o Bosni i Hercegovin i 489
lVIURKO, lVI.:
Das Grab als Tisch. Mi t 25 AbbUdu n gen - Wi::il' t er u. Sachen - Kulturhi st or ische
Zeitschr ift fUr Sprach - und Sachfo r schung - Ba nd II - Heidelber g, 1910; 79
160. (Pi sac crpe dokazni materij al i iz pogr ebnih u B. i H.)
MURKO, MATTHIAS:
Beri cht ti ber phonographische Aufnahmen cpischer, meist mohammedaniseher
Volk 'li ede r im nordwestlichen Bosnien im Summer 1912 - 1'. XXX der Bel'i chte
der Phonogramm - Ar chivs - Kommission der ka iser l. Akademi e der Wissenschaf
t en in Wi en. Aus dem Ar.zt:iger der philosophisch-his t or ische n Kl asse der ka is. Aka
demi e der Wi ssenschaft en vom 12 'lar z; J a hrgang 1913; . Tl' . VIII. - Wi en, 1912 ;
1-17. [pri.kaz rada s fonogr afom, postupak ; rad od ID-VIII - 2 - IX-1912 (Cazin,
Bos. Krupa, Kul en-Vakuf , Bos. Petrovac, Sanski Most i P r ij dor), r e
zultat r ada (46 snima ka sa 20 od toga br oja 5 P ored epskih p jesama
s ni mao j e od musI. lirsko-epske pjesme (ravna pj esma, ravna , pjesma U
rava n ,, ). P i.sac daj e popis i imena pj esme i d r. Isp. nj egov nal az gutu
r alnoga I u izgovor u; str. 9- 10; 13.]
MURKO, Dr. MATTHIAS:
Bericht liber ei ne Bereisung von Nor dwes t bosnien der angrezenden Gebiet e von
Kroatien u. Dalmatien behufs Erforst= hung der Volksepil, dc." bosn isehen l\'Iohamme
- Sitzung:; bel'ichte der Kais. Aka cl emie der \Visse nschaft n in Wien - Phil o
sophisch-hist or ische Klcsse. 173. Band , 3. bhandlung - Wi en, 1913; 1-52. [Uvod. -
St anje narodne poezije u Hrvat skoj, Bosn i i Her cegovini , Dalmaciji ; (u Dal
maciji i ensko lice); pj evanja ; inst r urne:; t i: g usle s jednom i s dvije ice, t am
bura, vijolina i t. d.)
MURKO, Dr. MATTHIAS:
.Berieht tiber phonographische Aufnahmen episeher Volksiieder im mittleren 8 0
snicn und in der Hercegovina im Sommer 1!H3 - Sit zungsber ichte der Kais. Akade
mie der Wissenschaft en i.no Wien - Philo30ph isch-hist ori sche Klasse - 179 Band, 1.
Abha ndlung - XX XVII . Mitteilung der Pb onbgramm-Archiv.s - Kommi ssion - Wien ,
191 5; 1- 23 (Separat). [Dr ugo sniman.ie god. 1913 il Saraj e l , Mostaru, Sirokom Bri
jegu (kraj Mostara) i u Nevesinju. Snimao j e epske pj esme uz gusl e jednoj
ici, a samo u Most aru odlomke lirsko- epski h pj esama (r avna pj es ma) , vijo
l inorn. P opis i drugi r ad oko s ni .mmj a ; popis lica, koja su mu pomagala u
rad u t. d.)
MURKO, Dr. MATTHIAS:
B!., richt tiber eine Reise zum Studiu II cl l" Volksep" li in Bosnien und Hercego
vina im Jahre 1913. - Sitzungsbericht e der Ka is. Akademie der Wi ssenschaften, in
Wien - Phil osophisch-historische Kl asse - 176 Band, 2 Abhandlung - Wien, 1915 ;
1- 50. (Stanj e epske nar odne pjesme, u Hercegovini .)
MURKO, MATTHIAS:
La poesie populaire eplque en Yougoslavie au du XX siede - Pa ris"
1-77. [Sadraj : Historij a r.arodne pj es me, zbirke ; dananj e stanj e narodne poezije pre
ma pokraj inama. - Instrumenti uz pj evanje: gusle, tambura (tamburi ca),
amateri, pr ofesional ni (napose kod Muslimana u Bosni), slijepci . Zene kao
(Dalmacija) recitiraju, a ne pj evaju; u Bosni (Muslimanke) pj evaju. Vrijeme i mjesto
pj eva nja : zimi oko ognjita, na sije lu (silu), slavama i danima, kod
veselih zgoda (napose enidba), o zborovima , po kavana ma (isp. o Ramazanu), i t. d.
- Pisac govori o duini pjesama , o sposobnosti nekih pjesama,
r azlikama u kazivanju i pj evanju istih pj E' sama - Nagrade
pjevanja ; interes slualaca . Isp. razlike prema krajevima.
Gl as nik Ze mal jskog muze ja
32
490 D-r Matija Lopac
pj esm ' pj evaj u: zgode - od najstarijih vr e mena do najnovijih; modernizi
ranj e pjesm . P isac se zaba vio i pi tanj e m: postaju li jo narodn pj esme i kako.
Skupio je 13 k oj e stvaranj e na rodne pjesme (u He rcegovini: iskna
diti, knaditi): miljenj e o pojed i.ncu. nar odnom koji stvara pj e
smu, a ne cii eli narod, l a ko S Ll nekad mi sli li. - Stva rnost u narodnoj pjesmi -
Nestankom akhlelnih zamire i e pska pj es ma. Dalj e pisac iznosi u s likama
s opi. om ti pove psk ih u Hrvat s koj, Dal maciji. Bosn i , Hercegovini i Crnoj
GOri (1' b. l-IX). - i ot. epske poezije u nekadanj em Novi Paza r (Tab.
X- XXI)]
IVIURKO, L:
Za narodni pikou po J ugoslaviji - Ceskosloven ko- j ugoslov nska Revue -
nik I - Pr aha, 19:30 ; 111-114; 154-160. (Krat ko su pril azani r ezultati dotadanje
ga narodne po zij e.)
MURKO MATTHI S:
No uvelles obser a tions SUl" l' etat act u l de l poesIe e plque en Yougoslavie
evue des Etudes slaves - Pari, 1933; T. XIII; fasc. 1-2; 16-50. [Stanj e narodne
poezij e po poj edinim pokra jina ma ; nar. po zanatu, bez toga; muko, ens ko,
slij ep ni , prosjaci ; g usl ; tambura; prigoda kad se pj vaju pj esme; pjevanja
(mani ri nekih dijaleka t j e (ij e) i nj egova predominaci ja u narodnoj poeziji;
konstataci ja, da s u najra ire nij E" i najmiLij e pjes me o i bojevima na tursko
g ranici. je poznat daleko u Srbiji (str. 38); kao moti v za
cpsku pj es mu do naj novijih vreme na (el o I svj etskog rata i suvrem ni
i dr .) ; propadanj e nar od n pjesme ; uzr oci t oga propada nj i t. d .j
Muslimani u Hercegovini (slike) - Hercegovac - SrpRk i narodni kalenelar za
prostu godinu - XIII (1909) V lika Kikinda, 1908; (Slike bez oznake
strana.)

ISPRAVCI: 1) Kod P etar S. \TIj esto: sel o J elen ei t reba: Selo Zelenci.
2) Mjesto J elena tre ba: Mil ena.