You are on page 1of 96

Johann Gnther

Umreeni EGOISTA

Telekomunikatica i kompjuter menjaju oveka

Izdavaka kua Studije

Johann Gnther

Umreeni EGOISTA

Telekomunikacija i kompjuter menjaju oveka

Izdavaka kua Studije Innsbruck Wien Mnchen Bozen

Umreeni egoista Sedi na kunom trenaeru. Na ui je stavio slualice koje mu beinim putem prenose muziku, sa njegovog kompjutera koji se nalazi na gornjem spratu. Na ruci mu je aparat za merenje pritiska koji mu pokazuje sranu frekvenciju. Na sobnom trenaeru se nalazi displej koji pokazuje sagorevanje masti, predjenu kilometrau, utroene Watt-e i puls. U trenerki mu je mobilni telefon da moe da primi telefonske pozive. Ukoliko bi neko pozvonio na ulazna vrata, on ih moe otvoriti uz pomo beinog uredjaja, tako da ne mora da prekida svoj trening. Da ne bi pustio nekog nepoeljnog, on na monitoru vidi sliku ulaznih vrata. ovek okruen mobilnim uredjajima, koji medjutim njega ine ne mobilnim. On vozi bicikl a da se pri tome ne pomera sa mesta. Otvara vrata, a da ne ode do vrata. Tehnika pomagala ga ine nezavisnim od drugih ljudi. On se oslanja na sebe vie nego i jedna generacija pre njega.

Sadraj
1. Predgovor 2. Uvod 3. Egoista
3.1 Definicija 3.2 Istorijski razvoj 3.3 Individualni razvoj 9 11 14 14 15 18 21 24 25 26 28 33 36 38 40 41 42 42 43 44 45 46 54 56 64 64 72 75 81 82 84 87

4.1 Muka ravnopravnost - "mancipacija" 4.1.1. Trend 1: She-Men 4.1.2. Trend 2: Ironian mukarac 4.2. ene

4.Singl (samac)

5. Partnerstvo

5.1 Samci - singles 5.2 Porodica 5.2.1 Tradicionalna porodica 5.2.2 Porodica sa viie generacija 5.2.3 Mala porodica 5.2.4. Patchwork-porodica 5.3 Druge ivotne tipologije

6.1. Tehnika preduzea 6.2. Posao 6.3 Slobodno vreme 6.4 Konzum

6. Privreda

7.1. Drava 7.2. Stanovanje 7.3. Obrazovanje

7. Faktori okoline

8.1 Znanje je mo 8.2. Mo i politika 8.3. Mediji i mo

8. Mo

9.1. Tehnika komunikacije 9.2. Virtuelni svet 9.3. ine li elektronski mediji oveka usamljenim? 9.4. Saobraaj

9. Tehnika

91 94 101 103 106 111 115 118 120 124 125 128 140 142 148 155

10. Religija 11. Sport


12.1 Vreme 12.2 Trokovi 12.3 Strah

12. Zdravlje

13. Starost 14. Rezime 15. Primedbe 16. Popis literature 17. Registar

1. Predgovor
Da li se ovek menja? Da li ga alati menjaju? Da li kompjuter i telekomunikacije imaju uticaja na ljudski ivot? Pojedinac je sa mainama jai. Bez oruja, lovci su morali zajedno ii u lov. Sa pukom to postaje delo pojedinca. U svojoj poslednjoj knjizi sam se posvetio "Novoj mobilnosti drutva". Mnoga pitanja su ostala bez odgovora pa sam dalje istraivao i pozabavio se individuom i njenim opohodjenjem sa tehnikom. Rezultat je ova knjiga o umreenom egoisti. Knjige su zapravo opirnija pisma prijateljima. Ali poiljalac ne moe unapred da vidi stvarne primaoce. Shodno tome, on ne moe da pie za primaoca ve samo da da svoje lino miljenje. Ova definicija takodje pokazuje, da knjige nisu savremene. "U starom svetu, do predveerja savremenih nacionalnih drava - sposobnost itanja je zaista znaila neto kao lanstvo u jednoj, tajnom obavijenoj eliti - znanje gramatike je u mnogim mestima bio pojam za arobnjatvo. Ova epoha je nepovratno nestala. U svetu telekomunikacija 21. veka, to vie nije dovoljno. itaoci knjiga su se ponovo sveli na male krugove - imajui pre svega u vidu broj ljudi koji zna da ita. Uprkos ovom post literarnom drutvu, ponovo sam se odluio da svoje misli napiem izmedju dvaju korica knjige. Prihvatam redukciju, iako u to isto ponuditi i na internetu. Zato onda ovo ipak piem ba kao konzervativnu knjigu? Alexix Panselinos kae: "Knjige nas niemu ne ue. One nas samo podseaju na ono to nas je ivot nauio". Ja ovo piem kao podseanje. Imam vie poverenja u tampanu hartiju, koja i za 100 i vie godine moe da se ita, nego u bilo koji novi medij. U mojoj biblioteci u medjuvremenu stoje diskete iji format ni jedan kompjuter ne moe da ita. One su bezvredne. Sadraj se izgubio. Da sam barem to odtampao... "Novi mediji ne zamenjuju stare" - jedna stara, ali jo uvek vaea komunikacijsko-nauna teorija. Zbog toga e knjiga uvek opstati pored elektronskih verzija. Mnoge od ovde pomenutih tema su istraivake. Ja sam izabrao ovaj oblik jer je budunost vanija od prolosti. Do 18-tog veka, nauka se iskljuivo bavila prolou. Ona se i dalje krije u njoj i jo uvek ima previe deskriptivnih publikacija se bave prikazom prolosti koja se vie ne moe vratiti. Moemo li opisati budunost? " Mnogi futuristi ive vrlo ugodno pratei trendove i pojavu novih tehnologija". Da je neko stanovnicima jednog srednjovekovnog grada dao zadatak da opiu kako e njihov grad izgledati kroz 50 godina, sigurno bi predvideli jo vilje zidine, i jo vilje tornjeve za zatitu svog grada, jer bi sigurno predpostavili da e vatreni katapult moi jo dalje i vilje da dobacuju kamenje. ta se dogodilo? Zidovi su srueni a nisu postali vilji. Slino moe i danas da nam se dogodi. Mnoge ideje koje danas razradjujemo, u realnosti nee postojati, ali neka od njih e se probiti i postati deo naeg ivota. Predoena tema "Umreeni egoista" je nastavak moje prethodne knjige: "Nova mobilnost drutva". Miljenje je sekvencionalno. Takodje se razvijaju i nove 6

teorije. Temu sam razvio iz prethodne - Mobilnost ljudi. Tako sam uspostavio kontinuitet. Kontinuitet koji se potvrdjuje i time to koristim istoga izdavaa. Poslednju korekciju rukopisa ove knjiga sam izvrio u okviru "Razgovori 2004 u Karlsruhe-u, koji je bio pod naslovom "Umreeni egoista?". Tradicionalni muki nain pisanja koji sam odabrao vai u istoj meri kako za ene tako i za mukarce. Studenti su ti, od kojih mi profesori isto toliko primamo, koliko i dajemo. Na svakom predavanju nauim od njih neto novo. Johann Gnther

Krems, godine 2004.

2. Uvod
Da li su se ljudi promenili kroz nove tehnologije? Da li se to moe dokazati? Alat kao to je mobilni telefon pre 50 godina jo nije postojao. Ovo je dakle traenje tragova o delovanju tehnologije. Sa im se to moe uporediti? Meteorolozi mogu posegnuti za podacima iz prolosti, koji se relativiziraju sa dananjim merenjima. Merenja temperature i padavina su danas ista kao i pre 100 godina. Zbog toga se danas moe rei, da je mesec juni 2003 u Centralnog Evropi bio najtopliji od 1935. godine. Iako nam meteorolozi na televizije daju oseaj da oni mogu ne samo predvideti nego i odrediti vreme, prirodne katastrofe su ostale nepredvidive. Drutveno- politike promene, kao to je pad gvozdene zavese, nisu bile predskazane. Sigurno moe postati nesigurno. Danas imamo drutvo koje je prijateljski nastrojeno prema tehnici, koje je pozitivno prihvatilo tehnoloke inovacije kao mobilni telefon i internet. Ove tehnike su se munjevito proirile. Ukoliko bi se pak poveao broj protivnika odailjakih stubova i radio-zraenja, to bi se odmah preokrenulo u neprijateljstvo prema tehnici. ovek bi morao i postao ponovo drugaiji. Koji uticaj ima primena novih tehnologija, nije jednostavno utvrditi. Nedostaju uporedni podaci. Ipak, do promena je dolo. Korisnici interneta i mobilnih telefona su drugaiji ljudi od onih ljudi bez automobila i telefona. Televizija i radio su promenili komunikativni odnos oveka. Mobilni telefon i internet vre dalji uticaj. Kakav je odnos ovih ljudi prema tehnologijama informacijame i komunikacije? Za filozofa Konrada Paula Lismana (Konrad Paul Liessmann), tehnika je jasan uticajni faktor, kada on u predgovoru medijske knjige Mafreda Johmuza (Manfred Jochmus) "Dok nas ne prodje volja od sluanja i gledanja" pie: Mi ivimo, bez sumnje, u dobu medija. Ali ta to znai? Bukvalno shvaeno to moe da znai: Sredstva triumfiraju u odnosu na ciljeve, tehnika odredjuje sadraj. Poslednje godine i decenije bile su obeleene novim tehnologijama, napravljeni su aparati i maine, dakle alati, koji u to kraem roku mogu da uine dostupnim to vee koliine podataka za to vie ljudi." ovek poseduje i oduvek je posedovao unutranji poticaj koji ga vodi ka egoistikim radnjama. Ljudska dua to trai. To je injenica, koja se teko moe definisati, zbog eka skreem panju na jednu persijsku bajku: "Bog je stvorio oveka od gline. Kada je telo bilo gotovo, hteo mu je usaditi duu. Ali dua se protivila. Nije htela da bude zarobljena u telu. elela je da uiva slobodu i prostranost. Dua je volela muziku. Kako bi je bolje ula, ipak se uvukla u ljudsko telo da bi uz pomo uha bolje ula muziku. I sada ona u ovom telu ini i dobra i zla." Trae se odgovori na pitanja o uticaju tehnike. Pored nastanka novih nazivnih pojmova nastale su evidentne promene i u nekim ivotnim oblastima.

ivotne oblasti kao to su sport, religija, ekonomija, rad, okolina i partenrstvo odabrane su kako bi se prikazao uticaj tehnike. Iz toga se mogu izvui razna scenarija. Svet je postao tenji i prostor za zajedniki ivot manji. U godini Hristovog rodjenja, na zemlji je ivelo 200 miliona ljudi. 1850. godine, bilo je dve milijarde. Za 80 godina do 1930 - taj broj se popeo na dve, a 1970 na tri milijarde. Godina 10.000 pr.H. 1.000 pr.H. 1 po. H 1650 1850 1900 1950 1985 2000 2020 Stanovnitvo zemlje 2,5 100 200 550 1.075 1.600 2.486 4.842 6.156 7.687

Razvoj stanovnitva zemlje Podaci u milionima ljudi Izvor: RITTER, Siegfried: Odriv razvoj preduzea kod SPORTident, magistarska teza, Krems 2003, strana 6 To dovodi do saznanja, da je veliina zemlje konana i da nai resursi nisu neizcrpni. Shodno tome se menja delovanje ljudi. Kako u privatnoj, tako i u poslovnoj sferi. Da bi se poboljali ivotni uslovi oveka, mora postojati: rast blagostanje i visok kvalitet ivota To su faktori koji poseu za resursima planete Zemlje. Ni svaki region, ni svaka zemlja, ni svaki ovek se ne ponaa u skladu sa tim, ne uzima u obzir ogranienost resursa.

3. Egoista
Egoizma ima negativnu konotaciju. Filozof Ludvig Fojerbah (Ludwig Feuerbach) pripisuje egoistima atribute kao "zao", "neljudski" i "bezduan". Egoisti samo teko mogu da ive sa drugim ljudima. ta je negativno? ta je pozitivno? Herman Hese (Hermann Hesse) u svom romanu "Demian" Kaina, koji je ubio svog brata Abela, postavlja za izabranika. On stvara sopstvenog Boga i naziva ga "Abraxas". Ovaj Bog ne pravi razliku izmedju dobrog i loeg. Postoji li i zdrav egoizam? On potpada pod ljubav prema samom sebi; jedna osobina koja je isto tako vana, jer od "ja" nalazimo put ka "ti", dakle ka prihvatanju i zajednikom agiranju.

3.1. Definicija
Herman Hese egoizam naziva takodje i svojeglavou. "Medjutim, ovek koji je jednom osetio hrabrost prema sebi i razabrao glas svoje vlastite sudbine, njemu, ah, nije ni najmanje stalo do politike, bilo da je ona monarhistika ili demokratska, revolucionarna ili konzervativna! Njega brine drugo. Njegova "svojeglavost" je kao duboka, divna od Boga data samovolja, ni jedna travka nije posveena niem drugom osim sopstvenom rastu. "Egoizam" ako ovek tako hoe. Hese takodje misli da svaka stvar na svetu ima "svoj smisao". Iako u odredjenim pravilima preivljavanja preovladva nagon za zajednitvom, u samoj sri oveka preovladava egoizam. Ipak se mora praviti razlika izmedju egoizma i samosvesti. Jedan raspoznavajui parametar za to je zavist. Zavist se razvija u odnosu na izraenu samosvest. Kao primer citiram profesionalnu grupu "studenti": "Istraivanja su pokazala da studenti u prvom semestru gotovo uopte ne zavide svom neobino uspenom kolegi sa osmog semestra. Vie od 80 procenata je, prema fingiranom testu, iz izmiljenog novinskog lanka koji govori o velikom uspehu starijeg kolege, nalo dodatnu motivaciju da i sami uloe vie napora u uenju. Medjutim, od studenata u osmom semestru, jedva je 6 procenata bilo motivisano lankom - za njih je za motivaciju ionako bilo kasno. Da li je svih preostalih 94 procenata bilo zavidno? "Verovatno ne", miljenje je Riarda Smita (Richard Smith). "Ako neko prednost nekog drugog proceni kao nedostinu, to ne znai da je automatski zavidan. Ako se fokus podinjenog bazira na njegovom oseanju manje vrednosti, on se, u odnosu prema nelaskavom poredjenju moe osetiti depresivno ili posramljeno." Sa druge strane, postignut uspeh moe da izazove i divljenje. Dok se ne pojavi konkurentski odnos, ovek se ak moe identifikovati s uspehom drugih - kao to se roditelji ponose kvalitetima svoje dece ili cele nacije pobedama svojih nacionalnih timova.

10

Danas je ovek umreen i razmenjuje informacije; ali on u ovoj mrei stoji kao egoista. Profesor najder (Schneider) ne vidi u saradnicima na projektu tim ljudi koji saradjuju, nego konkurente. Kada se blie pogleda, upravo mnoge od Onlinezajednica koje funkcioniu, ne slede zajedniki cilj, one ne ostvaruju uspeh kroz zajedniku saradnju, one ne prave zajedniki projekat, po pravilu, njeni lanovi nisu jedan drugom konkurenti: Prevodioci ne rade na zajednikom tekstu, oni se medjusobno savetuju i obavetavaju o individualnim projektima. Povremeno se udruuju u partnerstvo, koje - ako uopte - funkcionie samo van zajednice (Community)." Kao i u privredi, nastaje COOPETITION - (Cooperation and Competition) saradnja i konkurencija. Jedan te isti ovek moe biti u jednoj oblasti konkurent a u drugoj saradnik.

3. 2 Istorijski razvoj
Informativne i komunikacijske tehnologije imaju u razvijenom svetu uticaja na gotovo svako zanimanje. Da li ove tehnike, ovi alati utiu i na oveka kao takvog? Dok su ljudima stvari bile na raspolaganju u ogranienom broju, oni su bili navikli da te stvari dele. U vremenu izobilja, u razvijenim tritima koja se orijentiu prema kupcima, oseaj za deljenjem se sve vie gubi. Niko ne bi doao na ideju da svoj mobilni telefon deli sa jo nekim. Svako ima svoj auto. U mnogim porodicama kada jedan lan porodice mora da odveze svoj auto u servis, teko mu je nai nekog ko e poi sa njim. Ljudi ne ele nita da dele. Kod prethodne generacije se mogao utvrdi isti fenomen sa biciklima. Bicikli nisu rado davani drugima. Javne institucije se prilagodjavaju ovim uslovima. U obrazovnom sistemu, u kolama, u vreme nestaica -u Evropi posle drugog svetskog rata - bilo je knjiara u kojima su uenici pozajmljivali knjige (udbenike). U narednim godinama, ove knjige su koristile sledee generacije. Ponekad nije bilo dovoljno knjiga za sve uenike, pa je vie uenika delilo jednu knjigu. Kako je raslo blagostanje, roditelji su deci kupovali knjige samo za njih i jedino su siromaniji morali pozajmljivati iz kolske itaonice. Kada to vie nije bilo potrebno, jer je drutvo postalo dovoljno bogato da se samo snabdeva knjigama, drave su uvele besplatne knjige. Knjige su izgubile na vrednosti i po njima se pisalo kao po pisankama, te se nisu mogle ponovo koristiti. Kompjuter je knjiga u koju se moe pisati uvek ispoetka. Mnoga skripta i dokumenta se elektronski memoriu i tako stoje vlasniku Note-book kompjutera na raspolaganju. On moe da pravi i line beleke. Beleke u tampanoj knjizi za druge nisu upotrebljive na taj nain. Ve i ovaj mali prikaz "kolske knjige" pokazuje kako se ovek menja. Od oveka koji deli, do egoiste. Ova promena se uvek ponavljala tokom istorije. "Pritube o ljudskom egoizmu zaista nisu nove, sebinost se kroz ljudsku istoriju provlai kao crvena nit. Zato nije ni udo to je saznanje, koje je jo u 17-tom veku formulisao Tomas Hobs (Thomas Hobbs): ovek je oveku vuk, postalo prava krilatica. Tada, kao i danas, izgleda da je nagon za samoodranjem postao osnovna motivacija ljudske delatnosti. "Tenja ka nadmetanju, nepoverljivost i tenja za 11

slavom" su prema Hobsu glavni razlozi to ljudi tako teko izlaze na kraj jedan sa drugim. Zbog nepoverljivosti se trude "da svako zbog vlastite sigurnosti pretekne onog drugog". I Artur openhauer (Arthur Schopenhauer) je bio duboko ubedjen u egoziam ljudi, to se moe videti iz njegove izjave, "da svaka u besknoanom svetu se gubei i do nitice umanjena individua, ipak sebe postavlja u centar sveta, i pre svega uzima u obzir vlastitu egzistenciju i dobrobit, i sa prirodne take gledita je spremna da zbog toga rtvuje sve ostalo, spremna je da uniti svet, samo da bi sopstveno Ja, ovu kap u moru, to due sauvala. Ovakvo uverenje je egoizam..."9 Sasvim drugaiju kvalifikaciju su u 19. stoleu doiveli pojmovi individualnost i samopotvrdjivanje. Filozofi i socijalni kritiari ove epohe - kao na primer Don Stjurat Mil (John Stuart Mill), Adam Smit (Adam Smith), Henri Torou (Henry Thoreau), Fridrih Nie (Friedrich Nitzsche) ili Karl Marks (Karl Marx) - formuliu pravo pojedinca da samostalno razmilja i deluje, da se oslobodi spoljnih propisa i pravila i da autonomno organizuje svoj ivot. Spoznaja da je ovek "bie potreba" i da ima pravo na zadovoljenje potreba, ima prosveujui karakter i trebala bi da oslobodi oveka od institucija, drave i crkve koje ga stavljaju pod starateljstvo. Sada je ovek pojedinac sa svojim potrebama u sreditu, drutvenom uticaju su postavljene granice." Proces modernog vremena je individualizacija. Organizacija individualnog ivota jo nikada nije bilo tako sadrajno bogata kao danas. Na poetku 21. veka imamo tri generacije sa razliitim sistemom vrednosti, koje ive ili jedni kraj drugih ili jedni sa drugima. Vrednosti nastaju iz onog to ljudima nedostaje. Vrednosti nastaju u mladosti i traju tokom celog ivot. Ova teorija je sadrana u narodnoj izreki "to ne naui u mladosti, nee nikad nauiti". Kako je dolo do tri "generacijske vrednosti "? Materijalisti posleratne generacije: Posleratni oseaj neimatine se bazirao na nedostatku materijalnih stvari. Postmaterijalisti 70-tih godina: Deca posleratne generacije nisu oskudevala u materijalnim stvarima, ali su zato bili jako sputana. Mnogo toga je bilo regulisano pravilima. Oni su bili eljni slobode. Nesigurnost 90-tih: Unuci posleratnih generacija imaju problema sa orijentacijom. Posao nalaze s mukom. Menjaju se mnoge stvari ija se promena ne moe predvideti. Otkrivaju se nove - stare -vrednosti. Vrednosti kao to je sigurnost, pripadnost, harmonija i drutveni odnosi. U ovom okruenju nastaje drutvo doivljaja. Ljudi imaju vie para i vie komfora. Postaju jedinke, koje neguju svoj vlastiti behaviorizam.

3.3. Individualni razvoj


U toku jednog ivota se menja i moral. U mladosti ovek je jae formiran egocentrinim ponaanjem. U pitanju je vlastito preivljavanje.

12

U drugoj fazi dolazi oseaj odgovornosti za druge. Nakon toga sledi faza u kojoj se dobrobit drugih stavlja iznad vlastitih potreba. Tek u poslednjoj fazi dolazi do ravnotee izmedju "ja" i "ti". Ve je malo dete prisiljeno da se dokazuje, probija i primenjuje egoizam. Filozof CG. Jung je to nazvao: "Ptica se bori da izadje iz jajeta". ovek, od rodjenja pa do smrti mora da se dokazuje i da angauje svoju snagu kako bi mogao da opstane. Katolika crkva kae: "Voli blinjega svoga". To je visok cilj. ovek u prvom redu voli sebe. " ovek nije kadar nita da voli tako kao samog sebe. Ni od koga ovek nije kadar tako da se plai kao samog sebe. Tako je, istovremeno sa ostalim mitologijama, zapovedima i religijama primitivnog oveka, nastao i onaj udan prenosni i prividni sistem, prema kojem ljubav pojedinca prema samom sebi, a na kojem poiva ivot, vai kao zabranjen, te je morao biti zatajen, skriven i maskiran. Voleti nekog drugog imalo je bolje, pristojnije i plemenitije znaenje nego ljubav prema samom sebi. Ali kako je ljubav prema samom sebi ipak bila jaka, i pored nje ljubav prema blinjem nikad nije mogla uspeti, ovek je izmislio maskiranu, uzvienu, stilizovanu ljubav prema sebi samom u obliku jedne vrste ljubavi prema blinjemu koja poiva na uzajamnosti." Posedovati vie nego svi ostali je oduvek bio cilj. Jo i danas, u Bolonji se vide ostaci tornjevi pokoljenja koji su nekada oznaavali ugled porodice. Vailo je jedno jednostavno pravilo: Ukoliko je vilji toranj, utoliko je vei presti porodice. Ukoliko bi se neka porodica prezaduila, gradska vlast je mogla da odredi da se toranj smanji. Koliko e toranj biti smanjen, zavisilo je od toga koliko je porodica bila zaduena....Tornjevi su bili jo samo jedan naroito skup nain da se prikae kojem drutvenom staleu porodica pripada, pa je tako visina samog tornja u metrima bila pokazatelj socijalnih razlika."12 U dananje vreme se poveao privatni posed i poveao se i srednji sloj drutva. Obe stvari predstavljaju hranljivu podlogu za egoziam koji se poveava. Simbol za ovaj tip modernog egoizma je " japi " (Yuppie). Kod Yuppie-ja dominira rad i privredni uspeh. Medjuljudski odnosi se povlae u pozadinu. Tipian Yappie je samac i neguje partnerski odnos na rastojanju. Egoizam se ne odnosi samo na pojedinane osobe, nego i na kolektivne organizacije. Pored individualnog egoizma postoji i kolektivni egoizam, koji u jednom drutvu, jednoj interesnoj grupi generie egoistino delovanje. Ljudi istih nazora se udruuju radi zajednikog cilja. Ovo u krajnjoj liniji dovodi do jednog drutva rizika. Drutvo rizika stvara rizike koji se vie ne mogu osigurati. Njihov drutveni sistem normi ne moe vie obezbediti obeanu sigurnost. Ono dovodi drutvo ili delove drutva u opasnost. Nastaju prirodne katastrofe, koje nisu prouzrokovane dejstvom prirode, nego delovanjem ljudi. Katastrofe kod reaktora, genska manipulacija i oslobadjanje otrova mogli bi dovesti ceo ivot na zemlji do same granice. Oni koji su na vlasti, umiruju narod statistikim podacima i brojevima o verovatnoi katastrofa. Egoizam za sobom povlai rivalnost i konkurenciju. Ova konkurencija se javlja u svim ivotnim oblastima. U privredi, gde proizvod X treba da bude bolji od proizvoda Y. enska odea nije vana samo zbog lepote dizajna, nego zato to je vano imati lepi dizaj nego to ga ima konkurentkinja. Ljudi svakodnevno moraju prihvatati poraze kako bi drugima mogli obezbediti pobede. Rivalitet je star koliko i

13

oveanstvo. Gonjen unutranjim egom, rivalitet takodje moe dovesti do maksimalnog uspeha i napretka. Kako bi se samo-ostvario, svaki ovek mora biti svestan svojih jakih i slabih strana. Samo-ostvarenje je samo-oblikovanje na koje ovek moe svojevoljno uticati. Taj proces ide od "ti" ka "ja". an Pol Sartr (Jean-Paul Sartre) kae: Neko drugi ima tajnu, ta tajna sam ja". "Postajanje sopstvenog "ja" deava se kroz "ti". "Ti" slui da postanem "ja". Medjutim, onaj drugi je bez znaaja. On pomae egu. Potrebna su mnoga "ti" da bi se dolo do vlastitog "ja". Ova interakcija je od prednosti za oba partnera koji komuniciraju. Tako gledano, obe strane su egoisti. Samo-ostvarenje znai otvaranje prema drugom i prema svetu. Ukoliko se to ne desi, dolazi do narcisoidonog doivljaja samog sebe. ovek je po prirodi socijalno bie. Bie kome je potrebna interakcija sa drugim ljudima. To je najjae izraeno u odnosu majka - dete. Iz tog proizilazi odrastanje. Ljudi uravnoteenog karaktera ne dovode druge u neprijatne situacije. Rezonanca koja se javlja iznutra ka spolja dovodi do toga, da eliminie opasnot biti pregaen od drugog. Da li e se egoizam jo pojaavati? Za Bernarda Litera (Bernard Lietaer) postoje dva ekstremna scenarija: kada je egoistino ponaanje jako izvraeno, dolazi do "pakla na zemlji" ili ako je egoistino ponaanje slabo izraeno, nastaju udruenja za zatitu. Dalji uticajni faktor je stabilnost novca: Ne postoji valutni krah

Jako egoistino dranje

Hiljadugodinjica koncerna Pakao na zemlji

Dugotrajno blagostanje Udruenja za zatitu

Slabo egoistino dranje

(grafikon, str. 20) etiri scenarija prema Beranrd Lietaer13

14

4. ovek jedinka
Ljudi koji ive u kulturno razvijenim sredinama nemaju veliki podmladak. Oko 2000-te godine Evropska unija je poela da formira pojam "negativni momenat plodnosti". Dolo je do tendencije smanjenja broja stanovnitva. Da bi broj stanovnitva ostao konstantan, svaka ena bi morala da rodi dvoje dece. Na osnovu mrtvorodjenih, neto vie od - 2,06, u Evropi 2002. godine natalitet kod evropljanki je bilo 1,5 dete. Brojka koja je suvie mala da bi odralo postojei broj stanovnitva. Uz to dolazi i injenica, da ene sve kasnje radjaju decu. ene ele da se dokau u poslovnom ivotu isto tako kao i njihove muke kolege. Zbog toga se odluuju na majinstvo kasnije. U poslednjih 20 godina prvorotkinje su starije za 4 godine. U narednih 15 godina doi e do poveanja broj stanovnika, ali to je uslovljeno oekivanim produetkom ivota a ne radjanjem. 2020. godine u Evropi e doi do preokreta. 2100. godine broj stanovnika u Evropi e se smanjiti za 88 miliona, dakle pae na 144 miliona.14 Demografska Politika bi morala preduzeti kontra-mere, to je u demokratskim sistemima tee nego u diktaturi. Privatnost - znai reporodukcija - postaje socijalni akt. Takvu vrstu stimulacije uvela je Istona Nemaka 1976 godine. Dodelom stanova trudnicama i porodicama sa puno dece, stopa radjanja je od 1,5 poveana na 1,9. Ovakvm merama bi se moglo zaustaviti odumiranje stanovnitva u Evropi i do 2100 godine Evropa bi se smanjila za samo 49 miliona stanovnika. Ali realizacija e u svakom sluaju biti tee u demokratskim zemljama nego to je bila u diktatorskoj Istonoj Nemakoj. Kultura pojedinca, "ja-kultura" izoluje oveka. Ljudi koji su samo-ostvareni postaju sve vei egoisti. ovek "ja-kulture" u svakom delovanju trai smisao za sebe samog. Samo-ostvarenje takodje i izoluje ljude. Koliko ljudi su izolovani egoisti? Polazei od korisnika kompjutera u privatnom ivotu i kod radnih mesta sa daljine moe se rei da u razvijenoj Evropi postoji 10 - 20 posto ljudi koji su izolovani primenom novih tehnologija. Evropa je posebno generacijama podsticala individuu. Individuu koja je gospodar i vladar. esto se pri tome zaboravlja da smo sistemom povezani sa drugim ljudima. U poredjenju sa ivotinjama, ovek je manje samostalan. On ima manje predispozicija za egoizam. Jedna jaka grabljivica sa kandama i otrim zubima kao orujem, moe sama preiveti. ovek je slab, bez dlaka po telu kao zatita, moe da se dokae i uspe samo u grupi. ovek je sposoban da razmilja. On moe biti kooperativan. Tehnika mu je u poslednjim stoleima dala snagu koja ga izjednaava sa jakom ivotinjom i dala ansu da proivi svoj egoizam. Da li e ovek u razvijenom zapadnom drutvu postajati sve usamljeniji? Statistiari kau da. Imamo sve vie jednolanih domainstava. Godine 2002 u Austrija je, od ukupno 8 miliona stanovnika, bilo skoro milion ljudi koji ive sami. U

15

2003. taj broj se procenjuje na 1,3 miliona. Analiza aktuelnih brojeva je pokazala, da otprilike polovina ljudi koji ive sami su udovci i udovice, razvedeni ili stariji ljudi. Privreda se na ovu "ja-kulturu" nadovezuje ciljanim marketingom. ContainerShow "Big Brother" (Veliki brat) emitovan na jednom nemakom kanalu, u kojem likove ovog progama moete putem televizije pratiti sve do toaleta, bio je samo pretea. Sve je vie ljudi koji pristaju na to da obelodane sve to je lino i stalno raste broj publike koja svoje vreme koristi gledajui tu intimnost. Sve vie poputaju granice izmedju privatne i javne sfere. Line fotografije sa porodinog odmora preko interneta postaju dostupne publici irom sveta. Javni prostor se iri putem interneta i daje mogunost da svaki pojedinac sebe prestavni na jednostavan nain. Prostor samopredstavljanja jo nije potpuno iscrpljen. "Osim toga i u banalnom, svakodnevnom ivotu se masovno pronalaze pozornice za nove Samopredstavljae: kao na pr. kafii sa ogromnim izlozima, trodimenzionalni Touch-Screens na fasadama bankarskih filijala, koje treba da pomogu pri oslobadjanju predrasuda od Tele-bankarstva (ponuda data od strane Frankfurter Agentur Advanced-MarketingConsulting.com) a tu su naravno i telefonske govornice-kabine, koje vie nisu kabine" ak ni mrtvima se ne eli oduzeti ou. Novi nain polaganja pokojnika na odar i nove mrtvanice se prave od stakla, tako da se pokojnik moe videti ve sa ulice. Socijalno-kulturni sistem vrednosti se tako promenio, da je granica izmedju privatnog i javnog postala fleksibilna. Tako je bilo i u prelazno doba iz srednjeg veka u novo doba. Erasmus von Rotterdam je analizirao ovu drutvenu pojavu, a ona na slian nain vai i za dananje drutvo. Ve je Erasmus oveka video kao "krpe", slino dananjim "Patchwork"-porodicama. Da li je egoizam negativna osobina? Da li su to ljudi koji teko kontaktiraju sa drugima? Ljudi koji su zli i asocijalni? Ljudi koji vole sami sebe? U loim vremenima se brzo nadju oni koji su spremni pruiti pomo. Akcije prikupljanja priloga nakon prirodnih katastrofa su uvek uspene. Ljudi otvaraju svoja srca i pruaju pomo unesreenima. Do koje mere to predstavlja pozitivno svojstvo? Prikupljanje priloga je uspeno samo dotle, dok se davalac priloga nalazi u ii javnosti. Samo-ostvrenje. Ljubav prema samom sebi. Mi pravimo reklamu kroz vlastitu osobu i pokazujemo koliko smo dobri. Ljudi lepe na automobile nalepnice, kojima ele da pokau kako koe kada preko ulice pretrava neka ivotinja i da potpomau decu u treem svetu. Akcije prikupljanja priloga na televiziji prikazuju imena davaoca priloga. Oni ak prikazuju i visinu priloga. Otvara se jedan senzibilan sektor. Ni jedan Evropljanin u javnosti ne eli da diskutuje o svojim primanjima, ali pokazuje koliki je prilog dao. Davanje priloga radi samozadovoljenja. Visina priloga je limtirana. Ona ne sme da ugrozi postojei ivotni standard. Prilozi koji se daju, ne smeju se osetiti u svakodnevnom ivotu. Vei ivotni standard donosi vei egoizam. lanovi jednog visoko razvijenog drutvu se kreu po pisti i dobijaju ocene; oni moraju dobro izgledati i biti aktivni. Tako im ostaje suvie malo vremena da bi mogli da se brinu o svojim blinjima. No i pored svega, uvek se nadju ljudi kao to je Majka Tereza, Albert vajcer i SOS-majke u prinudnim deijim smetjima. Koji su kriterijumi da se ljudi rtvuju za druge?

16

Jedna studija koju citira Ursula Nuber16 daje sledee objanjenje: Oekujemo nagradu. inimo to jer emo biti nagradjeni. Nagradjeni novcem pohvalom ili javnim priznanjem. Izbegavamo kaznu inimo to da bi izbegli kaznu ili omalovaavanje. Mi pomaemo da bi reducirali vlastito samosaaljenje. Da bi izbegli na vlastiti lo oseaj, mi pomaemo drugima. Pomaemo onima koji su nam slini. Onaj ko nam je sllian pojaava oseaj zajednitva - "mi-oseaj". Na taj nain mi indirektno pomaemo sebi. U ovom vremenu brzog ivljenja i ivota, mnogi ljudi se ne snalaze u brzim prilagodjavanjima i promenama. Oni bee u unutranju emigraciju. Narcisoidan egoizam dovodi oveka do toga da bude iznutra sam i da drugima daje sve manje priznanja. Narcisoidan tip ne poznaje svoje slabosti, ne moe ih percepirati i esto misli da ga pogreno kritikuju. Drutvo stalno trai sve vie samoorganizovanja i samostalnosti. Svako je sam odgovoran za vlastito obrazovanje samim tim i vlastitu vrednost na tritu rada. "Samoorganizacija i kriza su dve strane iste medalje zivota. Samoorganizacija je tendecija da se odredjene (ali ne i sve) strukturalne procedure, koji su daleko od stablinosti, prebace u novi osjecaj zadovoljenja potreba kada njihovi konstitutivni elementi generiraju neverovatne kombinacije".

4.1. Ravnopravnost mukarca (Mann - cipacija)1


U ovom kontekstu se moramo osvrnuti i na muko enske odnose . Aktivnosti oko jednakog tretmana mukarca i ene u poslednjim decenijama su pokuaji da se enama da ista profesionalna ansa kao i mukarcima. Kroz to esto mukarac dobija loiji poloaj. Kod oglasa za posao se esto daje prednost eni, ak i onda kada ena ima loiju strunu kvalifikaciju. U pokuaju tretiranja ena i mukaraca na isti nain, esto se prednost mora dati enama, kako bi se prevazilo istorijsko nasledje. Mukarci na to reaguju sa "Mann-cipacijom". Novo drutveno ponaanje mukaraca. "Oni se ne kupaju, umiru zbog nezdrave hrane i stresa i zanemaruju porodice. Mukarci su problem-zona postindustrijskog drutva. Prilino bezizlazan poloaj. A dramatino pri tome je: Trite bi moglo skoro potpuno izgubiti mukarce kao konzumente sa njihovim specifinim potrebama. Ali javljaju se prvi znaci ravnopravnosti mukarca: Mukarci postaju taktini ego-modeli, koji se sa ironijom, pametnim osvajanjem upranjenih mesta i lobiranjem bore za nove manevarske prostore.

Op.prev: Mann na nemakom je mukarac, a emancipacija je ravnopravnost, igra rei autora

17

Konfliktni trendovi, koji forsiraju ravnopravnost mukarca: individualizam, samaki ivot - i feminiziranje kulture."18 Uloga polova je tokom istorije19 esto iznova definisana i podlee vremenskim trendovima. U 16. veku prednost se davala "jednopolnom modelu", koji nije pravio sutinske razlike izmedju mukih i enskih polnih organa. Osim toga treba uzeti u obzir polnosti kao homoseksualnost, trevesticija i transseksualnost. I njihovo vrednovanje u drutvu se menja tokom vekova. esto dolazi do nesporazuma, jer se ne potuje polna specifinost mukaraca i ena. Mukarci su vie orijentisani ka reavanju problema, dok su ene emocionalnije. Kako mukarci, tako i ene postaju sve vei egoisti. Horx to deli na dva trenda:

4.1.1. Trend 1: SHE-MEN


"Mi svi znamo: homoseksualni mukarci su svesniji svoga tela, vie polau na modu i vie su orijentisan ka trendovima i zabavi nego heteroseksualni. Mentalitet i pokreti homoseksualaca sve vie utiu na muki stil ivota. U dnevnim "sapunicama" (na pr. "Dobra vremena, loa vremena") mladi mukarci se pojavljuju sa svojim prenaglaeno stilizovanim oblaenjem, a istovremeno i srdano, sa krajnje komunikativnim ponaanjem. Oni su odavno definisali trend koji glasi: Post-industrijski mukarac se odrie vrstih koncepata identiteta i nalazi zadovoljstvo u taktinom Ego- modelu. Mnogo toga na njemu deluje kao direktna projekcija enskog mozga. Ali taktini ego-model se ne svodi samo na to da razume ene, on lukavo koristi Macho-ponaanje. Medijski ogledni primerak ovog trenda je golgeter heroj David Beckham. On je feminiziranje mukog koncepta doveo na nivo koji odgovara divama forsirajui korienje laka za nokte i Make-up-a. Odnedavno Beckman ak pozira i u enskom donjem veu.

4.1.2. Trend 2: Ironic Men (Ironian mukarci)


Stvaranje klanova i rezervata u medijskim komunama je muka strategija preivljavanja upravo u vremenu novog definisanja. Mukarci vole da se kreu u drutvu sebi ravnih: Komini komadi poev od Schmidt-a do Raab-a su isto tako mesto okupljanja za mukarce kao i rock- i Comedy-Radio (www.fettesradio.de, www.fritz.de ili www.radio21.de) i naravno "Buddy-Maganzn FHM. Trend loeg ukusa dokazuje ovde svoju ilavost. Loiji ukus se javlja kod frustriranih samaca izmedju 25 i 45 godina - u krajnjoj liniji ne samo zbog toga da bi mogli sa distanciranim smehom prevazii vlastitu konfuziju uloga. Jedan sajt kao to je www.mamas-klassiker.de ("Uvuci koulju u pantalone") tematizira suverenom ironijom potisnuta majinska oseanja. Ali tu dolazi i do ozbljnih i do dubljih oseanja; na ovu temu pogledaj muki forum magacina "Chrismon" (www.chrismon.de)"20 Jedna nemaka studija 21 je povezana sa istraivanjem nove uloge za mukarca, podelila mukarce na est razliitih tipova:

18

1. Popustivi Predstavlja tradicionalnu sliku mukarca. Uslovljen materijalnim prilikama, nije mogao da se posveti porodici i deci u onoj meri u kojoj je eleo. 2. Nepopustivi On se ne optereuje novim ulogama nego sebe vidi kao glavu i hranicoa porodice. 3. Kompenzator On pokuava markantno preneti tradicionalnu sliku. Pri tome se ne da omesti tudjim potrebama. Njegov izlaz: mao- dranje. 4. Neorijentisani On je bez orijentacije i letargian. Trai jaku enu ili jakog efa koji e mu biti uzorvodilja. 5. Patchworker On od tradicionalnog i post-modernog stvara vlastitu sliku mukarca. On osea obavezu prema vlastitim ciljevima. Dok je samac, to funkcionie. 6. Otkriva vizija On jo nije naao idealno reenje. Krizna iskustva obeleavaju njegove samorefleksije. Kada sam kardinala Knig-a u julu 2003. god. pitao, koje su to promene koje bi on kao star i iskusan ovek preporuio, odgovorio je: "Mukarci treba da postanu tvrdji, a ene meke". On je napravio aluziju posebno na profesionali ivot, u kojem se ene tee probijaju od mukaraca i zato se moraju otrije boriti nego njihove kolege mukarci. Mode je tome razlog i to to se od ene ne oekuje ta "otrina" i onda kada je ene upotrebe - ona postaje oiglednija. Kod razvoda oba pola imaju isti tretamn. Ipak, za mukarce iz toga proizilazi niz imaju niz negativnosti: Maloletna deca se gotovo iskljuivo dodeljuju majkama; a ako mukarac i eli da uestvuje u odgoju, njegove anse su male. Najee mukarci naputaju zajedniki stan. Oni moraju finanisrati novo prebivalite i dodatno plaati za decu.Mnogi mukarci su time dovedeni na egzistencijalni minimum. Posledice toga su rad na crno i nezaposlenost. Mukarci, ukoliko sami ne izdraavaju decu, dobijaju pravo da ih poseju. Ali to ne umanjuje njihovo plaanje alimentacije. Ukoliko otac povede decu 4 nedelje na godinji odmor, on ipak i tokom ove etiri nedelje mora majci plaati alimentaciju.

19

Sudovi za razvod su u principu u svim zemljama po pitanju polova neutralni. Ali u praksi, mukarci su vie zanemareni. I pored toga, nakon razvoda neimatina vie pogadja samohrane majke nego mukarce. Mogunost okonavanja i brzog ponovnog poetka, kao to je daje razvod, nije nova. Katolika crkva ve stotinama godina poduava apsoluciju. ovek pravi greke, zgrei, uvidi ih i poinje iz poetka. Crkva je to stotinama godina primenjivala za potlaivanje. Ona je ljudima ulivala oseaj grie savesti jer, Bog sve vidi i odmah sve zna. Ona je od oveka nainila veitog grenika. Danas je ispovest - i oprost od greha dobila sasvim drugi rang vrednosti. "Ego te absolvo". To je najvea greka nae crkve. Absolucija je suvie jeftina. Gresi ostaju bez ikakvih konsekvenci. Registar grehova se poniti, do novih grehova, ponovne ispovedi, novih grehova i tako do kraja ivota."22 Stanje na duevnom kontu se dovodi na polaznu poziciju, na nulu. Razvod, onakav kakvog ga daju dravne institucije, je samo logian produetak.

4.2. ene
ene su danas samosvensije nego to su to bile u prethodnoj generaciji. U nekim podrujima ene su ve ispred mukaraca. To pokazuje i jedna studija koja je, 2003 godine Sprovedena u Austriji23. ene intenzivnije zastupaju vlastito miljenje nego mukarci (57% prema 62%) one bolje dre na okupu porodicu i rodbinu (45% mukaraca, 58% ena) i otvorenije priznaju svoje sklonosti. Kod ravnopravnosti ena u drutvu polazi se od emancipacije i dolazi do trenda koji se odnosi na polove ("Gender Mainstreaming"). Promena i ravnopravnost ena na poslu i u drutvu je dugotrajan proces. " ini se da proporcijalno uee ena nije toliko pitanje broja ve je vie pitanje orijentacije, polja delovanja i nevidljive barijere koje spreavaju da ene napreduju. Ova dilema je ista u veini zemalja "24 80-tih godina se "pol" etablirao kao pojam. Mukarci i ene su razliiti i zbog svojih predispozicija drugaije agiraju i reaguju. Brain-Sex je u nauci jo od pre dve decenije postao oblast naunog ispitivanja. ene drugaije razmiljaju. Njihove modane polovine su drugaije fomirane od mukih. Shodno tome, one drugaije reaguju na tehnike uredjaje nego mukarci. One su u rukovanju alatom realnije i nisu sklone da u njemu vide "igraku". ene ive due od mukaraca. Zato treba i socijalno-medicinske aspekte tretirati drugaije kod ena nego kod mukaraca. Zdravlje mukaraca i ena kao odvojene, ali ipak spojene teme su jo mlada nauka. "Tipini starosni rizici kao samaki ivot, socijalne i materijalne nedae u manjoj meri pogadjaju mukarce nego ene. S druge strane, ene uspevaju konstruktivnije da se nose sa starakim nedaama i da tako zadovoljno proive starost."25 Bolesti kod ena su drugaije rangirane nego kod mukaraca: Mesto: 1. 2. Mukarci Srana isuficijencija Koronarno srano oboljenje ene Srana isuficijencija Hipertonija

20

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Smetnje sa vidom Hipertonija Oteenje sluha Zakreenje arterija Osteoartroza Aritmije Oboljenja plua Isuficijencija bubrega

Koronarno srano oboljenje Osteoartroza Oteenje vida Oteenje sluha Zakreenje arterija Aritmije Diabetes mellitus Osteoporoza

Deset najeih oboljnja kod mukaraca i ena Berlinski studio za stare (Baltes M. i Rosemeier H.P., 1997) U RIEDER, Anita: Socijalno-medicinski aspekti starenja mukaraca ena, u ROSENMAYR, Leopold; BHMER, Franz: Nada: starost. Ispitivanje, teorija, praksa Be 2003, srana 85 Mnogi preduzetnici trudnou kategoriu kao "bolest". "ene su dosadne. One mogu da zatrudne, i to vie puta" 26. Statistiki gledano ak ni ova "bolest" kod ena nema vee znaenje. Trajno vezivanja saradnica za radno mesto nije zbog toga krae od onog kod mukaraca. Jedna amerka studija27 pokazuje, da bi 40 posto zaposlenih oeva bilo spremno, da napusti svoj posao i da se posveti vaspitanju dece, ukoliko bi ena dovoljno zaradjivala. Zapostavljanje ena po pitanju primanja, dakle indirektno deluje i na ravnopravnost. Internetom dominiraju mukarci. ene su u virtuelnom svetu vie zanemarene nego u realnom. ene su po pitanje tehnike nesigurne, iako bi na mnogim poljima bile podobnije. Roberta Majerhofer (Roberta Maierhofer) formulie to u svom lanku o "Internetu u amerikim enskim romanima, ovako: "In Trouble and Her Friends" ("Nevolja i njeni prijatelji") tehnologija je svoje mesto jednoznano dobila u mukom svetu, ali osnovni problemi kojima je ena u budunosti izloena, ostaju ne promenjeni, iako su ene u kompjuterskoj tehnologiji otkrile mogunost da rade na promeni drutva."28 Shodno tome kod problema ena sa tehnikom, ne radi se samo o razumevanju tehnike, nego o opstanku u "mukom svetu tehnike." U reklamama dominira priakzivanje ena, ali one su i u kulturi oduvek bile objekt. Izloba "high hills xxxxxxxxxxxxxxxxxx mimoze, rue, jesenje besmrtne. enska umetnost" na otvorenom prostoru galerije "Krem". Ruski umetnik xxxxxxxxxxxxxxxxxx odgovara na pitanje o aktuelnoj poziciji ene na ovoj slici, (slika str. 30) kojom na ironian nain prihvata "Treu univerzalnu teoriju" Muammar Al Kadhafi-a. Kadhafi pokuava njome (nazvana i "Zelena knjiga) da posreduje u ravnopravnosti izmedju mukaraca i ena i kae, razlika izmedju mukaraca i ena je ta, to ene imaju menstruaciju. Tekst na ovoj slici eli da kae: "To nije menstruacija", eli da kae, "Vidite dokle se stiglo sa emancimacijom", ili xxxxxxxxxxxxxxxxxx

21

sasvim bezobrazno "Ako dakle ovo ipnak nije menstruacija, zar onda nismo jednaki?" Informativne tehnologije dele svet na mnogo globlanih mrea. Ove, kompjuterski stvorene komunikacije, daju ogroman broj virtuelnih zajednica. One pak menjaju nain delovanja svojih lanova. Menja se lini identitet. "Ja pod identitetom podrazumevam proces, u kojem socijalni akter nalazi sebe i konstruie smisao, u prvoj liniji na osnovu postojeih kulturnih atributa ili nizu atributa, to iskljuuje obuhvatni odnos prema drugim drutvenim strukturama."29 ovek koji sedi ispred kompjutera - iako je sam - ukljuen je u jednu zajednicu. Preko medijuma intrnet, on sree druge ljude i ostvaruje line kontakte. Putem E-mailova u "Chat-Rooms"-u i radionicama za diskusiju nastaju nova zajednitva koja nisu postojala u prethodnim generacijama. Oni stvaraju neto novo u ivotu. Sliku jednog sveta, koji ranije nije postojao. U tom zajednikom ivotu savladavaju se prostor i vreme. Poboljava se komunikacija. Lake se reavaju politiki, socijalni i moralni problemi. S jedne strane zbog anonimnog delovanja iz mree, a sa druge strane zbog intenzivne komunikacije, koja je oduvek doprinosila reavanju problema. U virtuelnim projektnim zajednicama definiu se zajedniki ciljevi i zajedniki se reavaju problemi. Komunikacija u internetu donosi svoj vlastiti identitet, koji dozvoljava neprekidne promene i mobilnost. U Nemakoj je ve krajem 2003 g. god. kod najveeg E-Mail ponudjaa WEB.de bila jednaka podela izmedju mukaraca i ena. ene u radnom svetu imaju loiji poloaj. One manje zaradjuju i penju se do viih lestvica u karijeri pod teim uslovima. Njihov loiji poloaj se jo vie osea u svetu koji precenjuje rad i gde rad postaje centralni ivotni cilj. Gledano u apsolutnim brojkama, ena je u radnom svetu jednako zastupljena. 1994 g. u Engleskoj je po prvi put broj zaposlenih ena bio vei od broja zaposlenih mukaraca, i ako se broj zaposlenih sa polovinom radnog vremena javlja u enskoj populaciji. Vea samosvest ena u drutvu dolazi do izraaja i kod seksa: "enska emancipacija je uhvatila maha, u mladoj generaciji je dolo do promene uloge polova. ene ispod 30 go.ele da vode glavnu re u seksu u okviru heterogenih partnerskih odnosa. One ele da ostvare karijeru, nisu vie spremne da se podrede i znaju (bolje nego ranije) kada im se javi elja. Mladi mukarci se povlae u defanzivu, nesigurni su i ostaju sami. Jedna treina njih nema partnerku."30 Ideal mukarca koji je popularisan krajem 18 veka, se izgubio. U gradjanskom drutvu mukarac je bio centralna taka: Hranitelj i glava porodice i zajednice. Ovaj egoizam je zamenjen za jedan polno neutralni egoizam. ene dobijaju isti prilaz ka samoostvarenju kao i mukarci. Do 80-tih godina, izraz "starost" je u upotrebi bila polno neutralna. Danas se koristi i u enskom i u mukom rodu, pri emu su ene po pitanju izraza "starost" u loijem poloaju. Jedan mukarac "u starosti izgleda interesantan", ena koja stari je za mukarca "nezanimljiva". Staranje u odnosu na ene nije bioloka situacija nego "drutvena osuda ena, odredjena na nain kako drutvo ograniava slobodu ena, da vide same sebe."31

22

Drutveni status ena u dananjem drutvu zavisi od njihove starosti. Zdravstvena osiguranja trae maksimalnu premiju osiguranja za ene "sposobne za radnjanje". ene koje su "svee " udate, imaju loije anse na tritu radne snage od starijih. Ali mukarci obraaju manje panje na starije nego na mladje ene. Shodno tome reaguju i reklame. Miljenje Roberte Majerhofer (Maierhofer) po tom pitanju je sledee: "Starost i starenje se mora medjutim posmatrati kao kontinuirani proces, koji nije povezan sa hronologijom godina, kao rasprava jedinke sa promenom votnih okolnosti. Humanistiki zahtev, koji stoji iza zahteva za identifikacijom, s jedne strane na opte ljudskoj, s druge strane na lino - involviranoj razini sastoji se u tome, da se prizna dostojanstvo jedinke, nezavisno od klase, rase, pola ili starosti."32

5. Partnerstvo
Dananji ovek se orijentie prema odredjenim slikama, kao na primer onima koje potiu od reklama. Tipina vrednost je, uvek izgledati mladalaki. esto su zahtevi i ciljevi nerealni. Oni od ljudi prave marionete, jer u prekomernim mogunostima ovek ne moe da nadje izbor. Naa kultura nam pria priu o nama samima, iako mi praktino ivimo u drutvu dijaloga. Vano je prepoznati sebe samog. Ali ko za sebe zna ko je? Moemo li oveka posmatrati kao oveka kao kuu sa prozorima? Prozorima od stakla, kroz koje se vidi unutra? Kada su prozori isti i nema zavesa, moe se gledati u kuu. Ali svetlosni uslovni ne dozvoljavaju uvek da se gleda unutra. ovek poznaje stvari i osobine, svoje i onih drugih. Ali ovek nije onaj za kojeg sebe smatra, nego je onakav kakvog ga drugi vide. Meni samom poznat nepoznat

Skica: Johari-prozor (str. 33) Mi smo mnogostrana bia. Bia koja se stlano menjaju. Ove stalne promene, partneri u zajednikom ivotu moraju predusresti i moraju se medjusobno prilagodjavati. Zajedniki ivot i medjusobno razumevanje temelje se na prijateljstvu. Svojstvo koje se gubi. "20 posto svih Nemaca je u jednoj anketi odgovorilo da uopte nemaju prijatelja, pri emu je bez prijatelja vie mukaraca nego ena. Ve i deca danas ne znaju ta je pravi prijatelj: 28 posto deaka i 38 posto devojica nije dalo odgovore

23

na odredjena pitanja... Medjutim, mnogima je tema "Prijateljstvo" neprijatna, jer im prijateljstva ne polaze z arukom, ili zato to intuitivno oseaju, da to to oni zovu prijateljstvom, nije pravo prijateljstvo."33 U civilizovanim regionma, ljudi dostiu dublju starost. Ovo ostarelo drutvo mora zajedniki ivot definirati iznova i postaviti nova pravila. Katolika crkva ve 2000 godina u branom ugovoru propisuje: "Dok vas smrt ne razdvoji". Ovaj period se gravitirajue izmeno i 50 godina zajednikog ivota postavlja druge zahteve nego 10 godina, koliko je to bilo u srednjem veku. Tokom partnerstva mora doi do promene uloga. ivotne faze i distance se iznova oblikuju. Pojam ljubavi mora iznova da se definie. Ljudima u drutvu koje stari je potrebno vie inteligencije u odnosima i vie spremnosti na promene. Razvodi zauzimaju jednu drugu vrednosnu poziciju. Brani ugovori pokuavaju definisati pojedinane ivotne faze. "Re-Marriage" (ponovna udaja-enidba) neprekidno nudi novi poetak. Odnosi se moraju ponovno definisati, a ne izvoditi iz reciklirane prolosti. Naredna generacija pristup porodici ve vidi na drugi nain. Jedna Lifestyle studija 2002 g. iz instituta Fessel je pokazala, da za one preko 15 godina, porodica i partnerstvo stoje na prvom mestu. Zajedniki ivot sa drugom osobom je za 85 procenata veoma vano, a za 12 procenata jo vano. Tek nakon toga dolaze Zdravlje Prijatelji Radno mesto Slobodno vreme Ekonomija Seksualnost.

Ova vrednost je stabilna ve 80 godina. Politolog Fric Plaser (Fritz Plasser) najavljuje renesansu vrednosnog mesta porodice. I u internacionalnom poredjenju raste ugled porodice. Poveava se broj sklopljenih brakova: (Grafikon) Strana 35 Sklapanje brakova u Donjoj Austriji i Austriji. Izvor: HERZBERGER, Bernhard; PITZINGER, Peter: Donjo-Asutrijski porodini referat. 20 godina usluge za nae porodice, 1983 2003, Sankt Plten 2003, strana 62

Za 25 godina - od 1975 do 2001 broj sklopljenih brakova u Austriji se udvostruio. Osnova za ovaj porast je sigurno i veliki procenat razvoda i sklapanje drugog i treeg braka. Prema profesoru Maurer-u: "ivo bie ovek e biti zamenjen ivim biem oveanstvom". Mi nismo individulani pojedinani ljudi. Mnogi ljudi pre nas su ve sve to inili. ovek sam ovladava smo malim brojem stvari. On moe da ivi samo u kolektivu. Na osnovu dananjih tehnologija menja se raspodela rada i znanja ljudi. Peinsi ovek je, kao pojedinac uspeo ovladati svim vetinama i sve je znao. Porast tehnologije je to uinio nemoguim. Nastali su specijalisti. Rad je, na osnovu neophodnih vetina podeljen. Slino se deava i sa znajem. Medjutim, kompjuter kao alatka sve vie prua mogunost, da ovek pojedinac ovlada celokupnim znanjem.

24

ovek moe da se poslui mainama koje pruaju podrku kompjuteru, koji mu daje pristup celokupnom znanju na svetu. Podela znanja vie nije neophodna. Zavisnost pojedinca od ostalih se opet smanjila. Egoizam se ponovo moe jae razvijati.

5. 1. Samci (Singles)
Sve je vie ljudi koji ive sami. Uzroci za ne uspostavljanje dugoronih veza esto lee u profesionalnom ivotu. "Ljudi su se odluili za posao i karijeru, a da nisu svesni, da to za sobom povlai odricanje, i da je za partnerstvo ipak potrebno odredjeno vreme. Kada ovek relativno mlad udje u relativno veliku odgovornost, najdragocenija stvar koju najmanje ima je vreme."35 Statistiki posmatrano u 35 procenata nemaih domainstava ive samci. Ovaj procenat se odnosi na broj domainstava. Od 82 miliona Nemaca, njih sedam miliona u srednjoj ivotnoj dobi nema partnera. Nemaki "Institut za budunost" deli ove samce u devet kategorija: Samci koji naputaju gnezdo To su mladi ljudi, koji su napustili dom. Fun-Singles Ljudi izmedju 20 i 30 godina, koji esto menjaju partnera i uivaju u svojoj slobodi. Delimini - Singles To su ljudi koji su u vezi, ali samo delimino ive sa tom osobom u zajednikom domainstvu. Taktiki Sinles I pored vrstog partnerstva, oni zadravaju vlastiti stan i tako sebi u svako doba osiguravaju mogunost povlaenja. Radni Singles Ljudi, koji zbog profesionalnih razloga ive odvojeno od svog partnera. enski Singles - paniar ene starosne dobi od cca. 30 godina, koje panino trae nekog partnera. Muki frustrirani Singles Neenje izmedju 25 i 45, koji bi se rado oenili, ali nemaju uspeha. Straiji Singles Udovice/udovci ili razvedeni mukarci i ene koji ponovo trae partnera. 25

Seniori koji sami ive Ljudi koji nakon gubitka partnera ive sami. U nekim od ovih kategorija nalaze se i usamljeni ljudi, koji u socijalno uslovljenoj okolini vie ne nalaze kontakt. Iako mnogi ljudi eznu za blizinom, istovremeno je se i plae. Oni su ve izgubili bliskost sa samim sobom i ne bi mogli podneti blizinu druge osobe. Kamen temeljac za ovaj poremeeni odns prema sebi samom se nalzi u detinjstvu. Roditelji deci treba da daju impulse. Ali oni su esto suvie zaposleni sami sobom. Na poslu a i svom slobodnom vremenu. "Institut za budunost" nam daje analizu o procentualnoj raspodeli "ljudi - samaca" Samci (Single - Typ) Samci koji naputaju gnezdo Fun-Singles-i Delimini - Singles-i Taktiki Sinles-i Radni Singles-i enski Singles-i - paniari Muki frustrirani Singles-i Stariji Singles-i Seniori koji sami ive Procenat 7 10 5 5 4 4 10 18 37

Jedna nedefinisana tamna cifra proizilazi iz grupe delimino "udati/oenjeni samci". Ljudi su oduvek uspostavljali odnose-veze i pored ve postojeih ivotnih zajednica. Ta tendencija se u poslednjim decenijama jo vie pojaala. Sandor Marai36 je jo 1941. god. u svojoj knjizi "Promene jednog braka" video propast Zapada zbog uestalije pojave "odnosa u trouglu". Sa njegove gradjanske take gledita, u ono vreme je to moda zaista tako izgledalo. Ali ta bi Marai rekao na odnose i veze Woodstock-generacije i njihove seksualne slobode? Mi tek moramo da nauimo kako da se ophodimo prema ovim novim oblicima ivota i kako da ivimo s njima. ovek mora potovati linu slobodu onog drugog, kae Marija aumajer (Maria Schaumayer) u jednom radio - intervju. "Vrtii u predgradju puni egoista nisu slika koju elimo". Uvek je bilo autsajdera koji sami ive i oni su esto imali pozitivan uticaj na drutvo. U nauci je, na primer, otpor protiv etabliranog drutva esto dovodio do uspeha. Stranci - koji pripadaju drugaijim kulturnim sredinama - su manje zastupljeni u samakim domainstvima. U Nemakoj je 2002. god. ivelo 2,2 miliona parova, a da nisu bili venani. Od toga su 92 procenta nemake ivotne zajednice. Udeo stranih ivotnih zajednica je bio 2 procenta (135.000), a udeo onih nemako-stranih zajednica je bio est posto.38

26

5. 2. Porodica
Porodica nije u krizi kako se uobiajeno misli. Ona se samo menja i prilagodjava novoj realnosti. Ona se dalje razvija i proizvodi mnogobroje forme. U zajednikom ivotu dvoje ljudi esto se radi o ljubavi izmedju egoista. To mora biti "Win-Win- situacija. Od koristi za oba partnera. Ali na taj nain onaj drugi ostaje stranac. ovek se od stranaca lake rastaje, nego od nekog s kim je intiman. Svaki drugi brak se razvede, a mnogi brakovi ak i ne budu sklopljeni. "Psihologija nema mnogo toga da suprotstavi ovom "Ekonomskom modelu ljubavi", ak naprotiv: Njene teorija potvrdjuju, da veze funkcioniu samo onda, kada izmedju davanja i uzimanja postoji balans, ni jedan od partnera ne sme biti oteen."39 Iz ekonomije se pozajmljuju modeli za zajedniki ivot ljudi. Poverenje se zamenjuje ugovorima. Crkvena venaanja se zamenjuju branim ugovorima: ugovorima koji reguliu podelu zajednikih materijalnih resura, ali u potpunosti izostavljaju duu. Mukarci i ene tako postaju "trgovaki putnici po pitanju ljubavi", pri emu se pod ljubavlju vie podrazumeva seks nego mendjuljudski odnosi. Porodice se mogu posmatrati iz razliitih uglova. Jedan od njih je i pitanje ko finansira porodicu. Shodno tome, razlikujemo: samo jedno lice koje vaspitava-, samo jedno lice koje zaradjuje-, dvoje ljudi koji zaradjuju- i porodicu sa dvostrukom karijerom. Iako to na prvi pogled izgleda protivreno: najbolja komunikacija postoji u okviru porodice sa karijerom. Oba roditelja upranjavaju svoje pozive i zbog toga moraju preciznije planirati svoj zajedniki ivot. Zbog toga je jaa artikulacija nego u drugim porodicama. U drugim tipovima porodica se putevi pojedinih lanova prodocie geografski razilaze. Postoji manje toga zajednikog: manje zajednikih rukova, manje zajednikih dogovora i manje zajednikih reavanja problema. Fast Food i 24sovno radno vreme prodavnica su doveli do nezavisnosti od vremena za obroke. Svaki lan porodice ima svoju sobu, svoj televizor i moe se i sam zabaviti, bez obzira na druge lanove porodice. Tradicionalna porodica, kako je danas esto zovemo - koja se sastoji od oca, majke i deteta - bila je dui period u istoriji, u mnogim kulturama u manjini. U 19 veku je preko dve treine austrijskog stanovnitva iskljueno iz osnivanja porodice. Sluge i slukinje nisu imale pravo da osnivaju porodicu, odnosno da se ene i udaju. Osnivanje porodice je podsticano razmiljanjima o brizi za starost. Ljudi se slue svojim genetskim predispozicijama za razmnoavanje, da bi se obezbedili za starost. Od sedamdesetih godina 20 veka izgradjena je socijalna drava i javne institucije su preuzele funkciju porodice: brigu u starosti odgoj dece kroz deijie vrtie i kole sa celodnevnom nastavom. 27

Ove ustanove su uinile osnivanje porodice suvinim i nepotrebnim. Komunistike vlade su dodatno potiskivale tradicionalnu porodicu gardjenjem takozvanog novog drutva u kome su mukraci i ene bili ravnopravni. ene su uvrtavane u radni proces isto kao i mukarci. Drutvene aktivnosti van kue su nadometale porodicu. kolstvo je prelo na celodnevnu nastavu i preuzelo brigu o deci tokom celog dana. "Tradicionalna porodica" je izgubila svoj smisao i svoju funkciju.

5.2. 1 Tradicionalna porodica


ta je tradicionalna porodica? Da li to znai zajedniki ivot dece sa odraslima onako kako je to bilo pre vremena televizora i kompjutera? Konvencionalna porodica se sastoji od oca, majke i najmanje jednog deteta. U ovako koncipiranoj porodinoj zejednici je jo mogue razlikovati, da li su oba roditelja zaposlena ili samo jedan brine o finansijskom resoru. Ovo utie i na stanovanje dece. Da li ive u zajednici sa roditeljima? Faktori koji imaju gravirajue posledice. Porodina zajednica je uvek u sebi nosila i nosi generacijski konflikt. Razliiti pogledi na svet i interesovanja, uslovljeni starou. Zajedniki ruak je ritual, koji porodicu dri na okupu. Ovde se odvija komunikacija. U tom vremenu, lanovi porodice izmenjuju miljenja. Neposredno posle jela, pojedine osobe nastavljaju svojim putem. Danas, ak ni televizor vie ne stvara zajednicu. Svako eli, i to "nesmetano" da gleda svoj vlasiti program. U dananjim porodicama ne postoji interes za zajednikim drutvenim igrama u veernjim satima, ili za diskusijama. Mladji lanovi porodice se povlae pred svoj vlastiti kompjuter ili televizor. Isto je ponaanje i za vreme vikend - aktivnosti. lanovi porodice idu razliitim putevima; deca sa svojim prijateljima a roditelji sa odraslima. ak se i roditelji razdvajaju i svako sa svojim prijateljima sledi vlastiti interes. Zajedniki ivot je vie pomeren ka pojedinanim aktivnostima. Ko dominira u porodici? U prolosti je to bila supruga i majka koja je kao "porodini manager" bila odgovorna za organizaciju ivota u slobodno vreme i kod kue. Danas se vie govori o "zajednikom delovanju i odlukama". U praksi postoje teine take. One se, s jedne strane, dele i fiksiraju se dunosti u domainstvu, s druge strane postoje sporazumi koji dovode do vodee uloge u porodinom skupu. Dominacija vie nije odredjena polom. ene u principu bolje govore i mogu bolje komunicirati, ali to ne znai da one i preuzimaju ovu ulogu. ak se i tradicionalna prodocia promenila u svom unutranjem odnosu. Poloaj oca i majke je u odnosu na decu i u medjusobnom odnosu drugaiji nego pre par desetlea. Umeala se tehnologija. Jedan primer za ovo je elektronski program za uenje, koji budue oeve ui i priprema za novu situaciju u porodici. Poto se mukarci vie interesuju za elektronske sprave, komunikacija sa njima se uspotavlja putem jednog elektronskog programa koji im objanjava obaveze buduih oeva. Objanjenje koje konzumiraju mukarci sami, sedei ispred nekog ekrana. Usamljeni mukraci idu u susret svojim funkcijama u zajednici.40

28

5.2.2. Porodica sa vie generacija


To je prava pra-familija, koja se bazira na principu brige za starost: Mladi izdravaju stare; Stari pomau i slue mlade. Zbog novih oblika zanimanja, ona sve vie nestaje, iako u Evropi postoje oblasti u kojima je ova porodica potpuno razvijena te i dalje egzistira. Ona ne zavisi od broja dece. U Kini, gde su sada skoro iskljuivo porodice sa jednim detetom, ive baba i deda, roditelji i deca u jednom porodinom domainstvu. Na taj nain kineska deca - jedinci postaju ekstremni egoisti.

5.2.3 Mala porodica


Mala porodica sa malo, odnosno jednim detetom, ima teoretski idealne uslove za vaspitanje. Dve odrasle osobe - roditelji - stoje jednom ili malom broju dece na raspolaganju. U praksi, ove porodice imaju vie behavioristiki ometene dece nego druge porodice. Mala porodica je preoptereena i ovaj deo vaspitanja prebacuje na nastavnike u koli. Drutvo koje je orjentisano ka brzom tempu i radnim uspesima nije vie u mogunosti da savlada vaspitanje u maloj eliji "porodica".

5.2.4. Patchwork - porodica


Zbog velikog broja razvoda brakova, ima sve vie dece koja ne ive sa oba svoja fizika roditelja. Deca ive sa ocem i majkom koji nisu bili "zadueni" za njihov fiziki dolazak na svet. Deca razliitih majki ili razliitih oeva ive zajedno u jednoj porodici. Razvod se vie ne posmatra kao razdvajanje. Razvedeni roditelji i dalje ostaju u kontaku i zajedniki proslavljaju sveanosti. Razvedeni mu dolazi na venanje svoje bive ene i dovodi sa sobom odmah svoju drugu enu. Oni se razumeju; drue se i neguju to prijateljstvo. Nastaje mrea rodjaka kakva nije postojala u prethodnim generacijama. Deca imaju vie baka i deka a roditelji vie zetova i snaha. Danas je za oveka teko da nadje izbalansiran ivotni put. "U sutini, to je prokleto nesredjen svet u kojem ivimo. Svetski pluralizam, virtuelna stvarnost, globalizacija - tu vie ne moe da se zadri pregled, dobije uvid, da ne kaemo, da se razume. Zagrienije nego retko kad ranije, kritiari vremena, kulture, filozofi, naunici ekonomisti i socijolozi trae ideju vodilju za jednu novu sliku sveta. Ali rezultat je jedna meavina tradicionalnog uenja o vrlinama, prevazidjene retorike i zadirkivajuih igri rei.

5.3. Druge ivotne tipologije


Prouzrokovano pojaanom mobilnou, stvaraju se nomadi, koji samo povremeno ili na ograniano vreme stanuju sa drugim ljudima.

29

Ovakav zajedniki ivot moe biti i medju istim polovima. Nastaju porodice homoseksualaca i Trans-Gender-porodice koje se bore da budu pravno priznate. U Nemakoj je 2002 bilo 148.000 ivotnih zajednica homoseksualaca. U 58% ovih zajednica iveli su mukarci. Kod 13 posto svih homoseksualnih parove odrastaju deca. Ukupno, vie od 10.000 dece ivi sa homoseksualnim ili lesbejskim parovima.42 Trans-brana porodica je ona u kojoj roditelji nisu venaani. Partnerski suivot, sa ili bez dece, ali bez venanja. Ove porodice su dominantne u skandinavskim zemljama, ali se ire u celoj Evropi. PINKS - "Partly Income, no Kids" - su parovi bez dece sa razliitim modelima rada i struke.

6. Privreda
Privreda je uzor za medjusobno ophodjenje ljudi. Mi konzumiramo. Partnerstvo se menja kao moda. Prema blinjima se ophodimo kao prema predmetima za jednokratnu upotrebu. ovek sve vie gubi svoju sposobnost za dugotrajno vezivanje. Uzor se estno nalazi u ekonomiji, koja svoje ideale prosledjuje i iri putem reklama. U naem umreenom drutvu, pojam "rad" je nanovo definisan. U tradicionalnom smislu, produkcioni faktor ovek je transportovan do mesta proizvodnje. Nasuprot tome, u kompjuterskom umreenju, proizvodni faktor informacija se alje oveku. "Sa novim modelima preduzea, svuda se ire oblici rada, koje mi danas zovemo atipinim: Pola radnog vremena, iznajmljeni posao , rad na ogranieno vreme, Tele-rad, honorarni rad i ostali oblici samostalnog zaposlenja i zaposlenja koje izgleda kao samostalno. Ve danas je jedva dve treine radnih odnosna ono to zovemo "normalan radni odnos". Eksperti procenjuju da e u najskorijem roku na svakog zaposlenog koji pod "normalnim" uslovima radi puno radno vreme, doi jedan zaposleni , za koga su ranije vaee pravila postala izuzetak."43 Pod "ranija pravila" Klotc (Klotz) podraumeva puno radno vreme. Rad odredjuje celokupan ludski ivot. Rad je postao zadovoljstvo, iako za mnoge prisila na svakodnevni rad povremeno ukazuje na oblike zavisnosti... (str. 44) Kolonizacija putem rada svih ivotnih oblasti, ne negira njen imperijalistiki karakter."44 Rad se mora braniti, jer on zadovoljava na vlastiti ego i predstavlja samostalnost u ivotu. Struktura preduzea se menjala. Broj trgovaca koji se oslanjaju samo na sebe se stalno smanjuje. U oblasti prodaje ivotnih namirnica, u veini zemalja je isezao tipini "duan". Isto tako su nestale i male drogerije, prodavnice elektro i sportskog pribora. Najvie individualista, 62 procenata se moe jo nai medju prodavcima knjiga i 39 posto u trgovini igrakama. Trgovinski lanci na nacionalnoj i internacionalnoj bazi se ire i oduzimaju malim trgovinama ansu za preivljavanje. Lanci, kooperacije, franiza dovode do smanjenja broja prodavnica vodjenih od strane "jednog preduzetnika". ansa za preivljavanje prodavnica koje su se prikljuile nekom lancu je 80 puta vea nego kod prodavnica koje vodi pojedinac. 30

6.1. Tehnika prdeuzea


Maldjim ljudima je kvalitet rada znaajniji nego primanja. Kvalitet je ispred kvantiteta. Shodno tome, preduzeima je sve vie potreban vlastiti sistem vrednosti, prema kojem e njihovi zaposleni moi da ih kvalifikuju. Prilikom jednog ispitivanja 46 na uzorku od 242 austrijska preduzea utovrdjeno je, da 75 posto industrijskih preduzea raspolae vlastitim sistemom vrednosti. On se prevashodno odnosi na: stil rukovodjenja menadment personala. Specijalno su istaknuti: uloga uzora, jedanki odnos prema zaposlenima i fer platni sistem. Mere koje imaju veliko znaenje u praksi Biti uzor za saradnike Jedanki tretman zaposlenih Fer platni sistem Transparentni i iskreni ugovori Fer formiranje cena Unapredjivadje ekoloke svesti u preduzeu Odstranjivanje diskriminacije Unapredjivanje ena na rukovodee pozicije Etika preduzea Studije "Corporate social responsibiliti", 2003 vrednost ankete "vano" i "veoma vano" 95% 90% 90% 86% 75% 69% 69% 52%

6.2. Rad
"Veoma je bitno, da li ovek ima posao ili ne". Poneki ljudi izvre samoubistvo nakon gubitka posla. Biti bez posla je neto veoma negativno. Ljudi to preutkuju svojim komijama, izlaze svakodnevno iz kue i pretvaraju se da idu na posao. Da li e ikada biti mogue, svim ljudima ponuditi radno mesto? Bernard Lietaer oznaava sadanji napor politiara kao "Zaarani krug nezaposlenosti" i diefinie ga u est koraka: 1. Nezaposlenost stvara oseaj ekonomske iskljuenosti. 2. Neki ljudi pogodjeni ovim, daju sebi oduka putem nasilja. 3. Veina ljudi na nasilje reaguje strahom. 4. Gubi se oseaj zajednitva, drutvo postaje nestabilno, raste politika polarizacija.

31

5. Vri se manje investicionog ulaganja, manje se kupuje. 6. Rapidno se pogorava klima za investicije. Raste nezaposlenost.47 Svaki ovek treba da ima posao. Svi lanovi porodice ele da upranjavaju svoj poziv. Zajedniko miljenje je nestalo. Vie se ne posmatra zajedniki prihod porodice, nego svako gleda svoj individualni prihod. Jo u 19. veku to nije bilo tako. Nije svuda na svetu samo po sebi razumljivo, da se svakom stanovniku jedne zemlje eli ponuditi posao, a to ni istorijski nije uvek bilo tkao. Kako je u prvobitnom nastanjivanju uvedena podela posla u porodici, mukarac ide u lov, ena brine o domainstvu, tako je ostalo do danas. Izuzimajui "obraun uinka", koji je doveo do toga, da danas i ene idu u lov a rad u domainstvu se deli, ili se za to angauje neko trei i plaa "zaradom od lova". U umreenoj i internacionalnoj priverdi, radnik mora opet vie da bude na putu i nomadsvno ponovo dobija na znaenju. Job -nomadi putuju irom sveta i moraju se prilagoditi ekonomskim promenama, kao to se lovac prilagodjava promenama krajolika. "ivotna putanja Job-nomada se ne upravlja ka jednom finansijskom cilju. Njihov ivot se formira kroz skokove, diskontinuitete i prilagodjavanja datim okolnostima - proces uenja koji traje ceo ivot, pri emu sam put postaje sebi cilj. Ne retko je put mukotrpan i kamenit, jer se mnogi ljudi oseaju strano i bez orijentacije, izbaeni iz naviknutih uloga i rastera. Zbog toga se trai ivotna pomo. U SAD-u ve cveta nova brana takozvanih "Life-Coachs" ("ivotnih trenera"), neka meavina psihoterapetua, savetnika za karijeru i bliskog prijatelja, koji ljudima u svakodnevnom konfliktu pomau savetom i delom."48 Job-nomadi naue da ocene sami sebe i da sami sebe plasiraju na tritu. Njih na to prisiljava egoistiko delovanje, kojim dominira strategija preivljavanja. Koje vrednosno mesto zauzima rad, zavisi od stepena razvoja jednog regiona. U Istonoj Nemakoj je socijalna sigurnost vanija nego u Zapadnoj Nemakoj. Socijalna sigurnost Pravinost Sloboda Solidarnost Ravnopravnost nevano 76 75 51 35 30 veoma vano vano srednje manje 20 2 1 0 24 0 1 0 40 8 0 0 48 13 3 1 44 18 5 2

Izvor: Wolfgan ENGSTLER "Istoni Nemci kao avngarda". Berlin 2002, strana 92 Ravnopravnost - formirana komunizmom prolosti - ima nie vrednosno mesto. "Ravnopravnost dobija poslednje mesto, i onda ako se odgovori dalje klasifikuju prema starosnim grupama, statusu slube, poziciji u partiji."49 Industrijsko doba je oveanstvu donele vii kvalitet ivota, "ali epoha masovnog rada i masovne proizvodnje je stvorila i deprimirajue zavisnosti koje su

32

jo uvek delotvorne. I industrijska era je podelila druvto - na one koji poseduju radno mesto i besposlene."50 Iz egoistikih pobuda, rad dugo nije uivao dobar glas. Ljudi koji su mogli iveti ne radei, bili su vidjeniji. Aristotel je pisao o ukidanju rada uvodjenjem automatizacije. Dolo je drugaije. Mi imamo visok stepen automatizacije ali volja da svaki ovek ima posao je vea nego u svim proteklim stoleima. Znaenje srednjovekovne rei "rad" jo ima veza sa reima tekoa (patnja), briga i nevolja. Martin Luter (Martin Luther) uvodi u svoj prevod Biblije pojam "zvanje", to predstavlja rad kao poziv - profesiju. Samoostvarenje oveka. Religija se u medjuvremenu izgubila iz javnog ivota, ali ostao je radni pojam "zvanje" a ipritisak, da svaki ovek mora imati profesiju. Religija je druvu nametnula jedan pojam, koji danas niko ne moe da ispuni. Prvi sociolizi oprezno sebi dozvoljavaju da skrenu panju na to, da vie nee biti punog radnog vremena. Ali potreba oveka za radom i dalje stoji na prvom mestu. Zadovoljenje ove potrebe se oekuje od politiara. Globalizacija ekonomije je oslabila uticaj politiara. Oni uopte ne mogu ispuniti elje biraa i zbog toga birai postju nezahvali, odnosno politiari "ubiraju" njihovu nezahvlanost. Internacionalni koncerni i organizacije odredjuje gde e koliko ljudi biti zaposleno. Nacionalne drave i regioni mogu na ovo pozitivno uticati putem lokalnih unapredjenja i potpore. Kada se povue novac, esto se i preduzetnici povlae prema novim podrujima koja se unapredjuju i kojima se prua podrka . Nezaposlenost se preduupredjuje samostalnou. Ljudi koji ne nadju posao ni u kakvom preduzeu, sami postaju preduzetnici. Politiari podstiu ovaj trend, kako bi smanjili cifru nezaposlenih. Poetkom 2003 u Nemakoj je stvoreno novo preduzee "JA- AD" ( JA -Akcionarsko Drutvo). Ova nova samostlana preduzea tri godine dobijaju dravnu dotaciju. Oni ne smeju - izuzimajui lanove porodice nikog zaposliti, to znai da su prisiljeni da sami agiraju na tritu. I gornja granica njihovih primanja je limitirana: JA- AD direktor sme da zaradi manje od 25.000 Evra godinje. Drava dotira prve godine po 600 Evra, druge i tree samo 240 meseno. U Nemakoj svako peto novo osnovano preduzea-firma, formira se kao odgovor na nezaposlenost. Institut za trite i ispitivanje rada (IAB) je utvrdio, da je u 2001. godini 70 posto osnivaa firmi, nakon nezaposlenosti bilo jo 3 godine aktivno i u proseku zapoljavalo jo jednog saradnika. ovek dananjice eli imati vie uticaja na tok rada. Nadokanda za posao samo u novcu, kod vieg ivotnog standarda, vie nije dovoljna. Priznanje i zadovoljstvo poslom su postali faktori koji manje razvijena drutva ne poznaju. "Hijerarhijski princip reda prema kome se ljudi dele na "vladare" i "podanike" je u nestanku, kae beki filozof Gerhard varc (Gerhard Schwarz). Razvoj se munjevito kree u pravcu autonomije. Raniji autoriteti kao crkva, drava ili roditeljska kua sve vie gube na znaenju. U budunosti e u preduzeima biti sve vanija saglasnost saradnika, dakle jedna koncensus - kultura. Gde ovo nedostaje, kao recimo u katolikoj crkvi, moglo bi doi do smanjenja broja saradnika, to bi se negativno odrazilo na preduzee."51 Civilno drutvo mora obezbediti pravo jedinke. Ljudi imaju pravo na subjekat vlastitog delovanja. Subjekt vlastitog, rada ojaava individuu. ovek se prilagodjava drutvenim promenama.

33

To se oituje i u ivotno-radnom grafikonu . Klasina posleratna karijera je bila ravno penjua krivina. Grafikon str. 49
Godine pripadnosti preduzeu Internacionalni razvoj kariere

Novi putevei razvoja karijere Rang u hijerarhiji

Kopija: Mobilnost u hijerarhiji

Kod minornog uinka kriva je kratko izravnana ili redukovana u njenom usponu, ali generlano je ivotni razvoj bio takav . Ona se isto tako naglo sputa odlaskom u mirovinu. Posebno dejstvo ova promena karijere ima na slubenike i ljude, koji su imali garantovani radni ugovor za ceo radni vek (pragmatiziranje). Za njih to znai izostajanje faktora sigurnosti na koji su navikli, a koji je nekim zanimannjima ima i negativno dejstvo. Na akademskim podrujima se angauje sve manje istraivaa i profesora, oni se primaju po ugovoru za odredjene projekte. Ljudi koji su ovim pogodjeni, moraju sami da se brinu za svoje naloge. Tako kratkorono nastaje jedan "akademski proletariat". Ljudi moraju sami da se snalaze i sami da formiraju svoj poslovni ivot. "Drift" postaje ivotni princip. Horizont zaposlenih se protee preko celog radnog veka. Moderan radni ovek ima predvidiv radni ivotni ciklus od masksimalno 3 do 5 godina. Shodno tome je i krivulja u karijeri. Ona se odnosi samo na ovaj sagledivi vremenski period. Ljudi rade nekoliko godine na vodeoj i rukovodeoj funkciji, kako bi zatim opet preuzeli posao saradnika u nekom timu. U pravom planu stoji zadovoljenje koje potie od obavljanja delatnosti. Zadovoljstvo na poslu se moe meriti i injenicama: Stres smanjuje radni uinak. Stres nastaje i sa poveanim oseajem nesigurnosti. Epoha sa sigurnim radnim mestima, sigurnom karijerom i repetitivnim funkcijama je prola. Sistem jedinstvenih pravila se zamenjuje fleksibilnom modelima rada i nadoknade. Pozadina toga je i u promenjenim okvirnim ekonomskim uslovima. U poslednjih 15 godina skraeni su proizvodni ciklusi. Poslovi se raspisuju samo za odredjeni vremenski period. Zaposleni se kupuju samo za tano defeinisan ciklus. Takav ovek mora neprekidno traiti, kako bi svoj lini rad mogao nuditi i prodavati na tritu, pri emu "vremena ekanja" treba da se izbegnu. To dovodi do poveanog egoizma u borbi za radno mesto.

34

Sve je manja razlika izmedju radnika zaposlenih kod nekog i samostalnih preduzetnika. "Samostalnost" je postala nova radna vrlina. Radnik sve vie postaje svoj vlastiti gospodar, upuen sam na sebe. On je na slobodnom radnom tritu da bi prodao svoj rad. On se vie orijentie prema radu i rezultatima rada nego prema vremenu. Zaposleni je u stalnoj opasnosti da bude potisnut i mora da ucestvuje u utakmici sa konkurencijom. Borba za preivljavanje je na prvom mestu. Poslodavci iz ovoga takodje mogu izvui svoje egoistike ciljeve i tako sto e neprekidno delegirati svoje usluge. Takorei izbaciti ponudu na konkurentsko trite novih samostalnih preduzetnika koji onda u medjusobnoj borbi sniavaju cenu za tako dedeljene naloge. Na taj nain se kupuje jeftiniji rad nego to to mogu proizvesti vlastiti zaposleni. U nekim zemljama nema pravne razlike izmedju samostalnih i zaposlenih. Firme nisu odgovorne za prijavljivanje poreza i svojim radnicima plaaju dogovoreni bruto iznos. Radnici moraju sami prijaviti i platiti porez. Radnik je odgovoran i za zdravstveno i penzijsko osiguranje i sam moe odabrati osiguravajue drutvo. ovek je odgovoran za sebe samog i svoju trinu vrednost na tritu rada. To se odraava i na obrazovanje i usavravanje. Za dalje usavravanje nije nadleno personalno odeljenje, nego zaposleni lino. to je vie obrazovan, utoliko je vea njegova trina vrednost, utoliko ima vie ansi da zaradi vie para, utoliko je sigurnije njegovo radno mesto. Ova promena je evidentirana i u konzervativnim zemljama u poslednja 3 meseca. Na mom univerzitetu - Univerzitet Dunav (Donau Universitt) - preko 90 posto studenata na postdiplomskim studijama sami snose trokove studiranja. U Austrijskom institutu za unapredjenje priverede, Institucija za dalje obrazovanje, ih je vie od 80 procenata. Nestajanje zatite od strane drave i slabiji uticaj Organizacija zaposlenih, prisiljvaju zaposlene pojedince, da u borbi za radno mesto intenzivnije razmiljaju o sebi i da se ponaaju egoistiki. Zaposleni je ve po osnovu svog obrazovanja usmeren ka individualnim procesima. U celokupnom sistemu obrazovanja, deca se koluju da budu "pojedinani borci." Rezultati se dobijaju kroz individualno ispitivanje. Daju se ocene koje uenicima omoguavaju da se medjusobno porede, to dovodi do rangiranja, medjusobnog takmienja i konkurencije u kojoj jedni druge potiskuju. Poslednja grupno-dinamina delatnost u okviru osnovnog obrazovanja se odvija u obdanitu, gde deca zajedniki slaui kocke realizuju jedan projekt. Ali ekonomija oekuje zaposlene koji su sposobni za timski rad, a obrazovni sistem ne daje takve ljude. On proizvodi egoiste obuene za preivljavanje. U ministarstvu obrazovanja je potpuno prepoznata spremnost da se to promeni. Uvodjenjem kompjutera u kole, grupni rad postaje aktuelan. Korienje novih medija se zasniva na konstruktivnim poecima Kolaborativne forme uenja su aktuelne u strunim diskusijama. U poslednjim decenijama je znaajno skraeno radno vreme, ali iako se istovremeno poveavao godinji odmor, zaposleni moraju sve vie i vie vremena posvetiti uenju i daljem obrazovanju:

35

Godinji radni sati po osobi, 1870 - 1979


Nemaka Francuska Italija1 Japan 1870 2.941 2.945 2.886 2.945 2.964 2.984 2.964 1880 2.848 2.852 2.795 2852 2.871 2.890 2.871 1890 2.765 2.770 2.714 2.770 2.789 2.807 2.789 1900 2.684 2.688 2.634 2.688 2.707 2.725 2.707 1913 2.584 2.588 2.536 2.588 2.605 2.624 2.605 1929 2.284 2.297 2.228 2.364 2.399 2.286 2.342 1938 2.316 1.848 1.927 2.391 2.240 2.267 2.062 1950 2.316 1.989 1.997 2.272 1.967 1.958 1.867 1960 2.083 1.983 2.059 2.432 1.877 1.913 1.794 1970 1.907 1.888 1.768 2.252 1.805 1.735 1.707 1979 1.719 1.727 1.556 2.129 1.730 1.716 1.607

Kanada
UK USA
1

Za Italiju je za 1979 g. stavljena brojka iz 1978 g. Izvor: Maddison (1982); Bosch (1994:88, tabela 1) "Umreeni egoista" se ogleda i u organizacionoj formi preduzea. U vremenima globalizacije i interneta, pravila i tradiconalni fiksni oslonci gube na vanosti. U internetu moe svako sa svakim da trguje. Tako se gubi razlika izmedju kupaca i prodavaca, izmedju producenta i konzumenta. Nestaju hijerarhije u okviru preduzea. Razlika izmedju zaposlenih i onih sa slobodnim zanimanjim je, po pitanju poreza, nestala u veini razvijenih zemalja. Zaposleni i oni sa slobodnim zanimanjima rade jedni pored drugih na jednom te istom projektu. Oni su umreeni. Hijerarhije se nadoknadjuju trinim vrednostima. Ljudi se sve vie vrednuju, zapoljavaju i nagradjuju u skladu sa njihovim znanjem i sposobnostima. Sad je sezona i moda procesne orijentacije. Pozadina je egoizam. Ljudi, radna snaga ogradjuju svoja radna podruja kao deija igralita. Oni postavljaju ograde oko svojih radnih podruja, to jo vie oteava saradnju. Ali radni procesi moraju biti usaglaeni. U telekomunikativnom svetu jo vie nego u industrijskom. Spojevi se stvaraju tako to se izvri opis "deijih vrtia" i onda se oni logiki spajaju: procesna orijentacija. Organizaciona forma, koja uzima u obzir drutveno politiku realnost. Upravo kod procesne orijentacije se mora odvijati pojaana komunikacija. Nain razmiljanja koji se sree i u privantom ivotu. Kod kua u nizu, bate se odvajaju visokim ivicama no ak i tu, komije se svadjaju oko visine zidova i ivica. Dobrovoljni rad je jedna mogunost kroz koju ovek moe sam sebe da ostvari. Inau, kroz sve veu individualizaciju moe doi do izololacije. Prema Dr. Faustu, spirala delovanja se zaotrava i ljudi ne ele da budu iskljueni iz toga. Danas se ljudi moraju ee pozicionirati jer nedostaju fiksne koordinate. Onaj ko mora neprekidno ponovo da se orijentie postaje okrenut ka sebi. Takve osobe se moraju stlano iznova "prodavati" i stavljati svoje kvalitete u prvi plan. Da pri tome dolazi do preterivanja, pokazuje i premer jednog, za direktora raspisanog konkursa: Jedan kandidat je odbijen posto nije bio dovoljno fleksibilan, bio je ve 20 godina oenjen istom enom. U trinoj ekonomiji ljudi su vie upueni sami na sebe. Nephodna je promena, kao u modi. U gradjanskom drutvu je to bilo jednostavnije. "Drutveni 36

poloaj", "zanimanje" i "poreklo" bili su dovoljni da definiu satus. Danas prevladavaju neo-liberalistike ideje i usmeravaju ka ego-oveku, ka Ja-preduzeu, ka "JA AD". Samo-briga, samo-odgovornost, samo-ostvarenje su prepreka u socijalnim pitanjima. Oni stvaraju socijalnu hladnou i nesocijalno drutvo. Camilitarisam (poseban drutveni oblik) dolazi iz Sjedinjenih Drava. Ali u Evropi se poetkom 21. veka ve nazire vraanje ka "Soft - individualizmu". Koliko brzo moe doi do promena, pokazuju prirodne katastrofe, koje naglaavaju koliko je vano da se ljudi dre zajedno i medjusobno pomau. Dve treine ljudi je sociajlno angaovano. Apokaliptina prestava da e rad nestati, nee se nikad ostvariti. Ipak, ova formula se u politici neprekidno ponavlja. Nezaposlenost stoji kao negativna "bolest" u mislima. Pojam "nezaposlenost" se negativno definie. Politiari se bore protiv nezaposlenosti. Trae se udotvorna sredstva, medikamenti kako bi se suzbila nezaposlenost. Ali egoizam nagoni ljude na bolje ponaanje u odnosu prema drugima. Samo tako je mogue objasniti da su u 2003 g. tri najbogatija oveka na svetu zaradili toliko para koliko i 500 miliona najsiromanijih.

6.3. Slobodno vreme


Na osnovu odnosa radnog i slobodnog vremena meri se ivotni stil (Lifestiyle) jednog drutva. Udeo radnog vremena u ivotu ljudi se poslednjih decenija znaajno smanjio i sada izgleda kao da stagnira. Radno vreme postaje sve krae. Medjutim, ovaj redukcioni proces sada stagnira:
Nemaka Francuska Italija Japan UK USA 1870 2.941 2.945 2.886 2.945 2.984 2.964 1890 2.765 2.770 2.714 2.770 2.890 2.789 1900 2.684 2.688 2.714 2.688 2.725 2.707 1929 2.284 2.297 2.228 2.364 2.286 2.342 1938 2.316 1.848 1.927 2.391 2.267 2.062 1950 2.316 1.989 1.997 2.272 1.958 1.867 1979 1.719 1.727 1.556 2.129 1.617 1.607

Godinji broj radnih sati po osobi 1870 -1979 Za Italiju je za 1979 stavljen broj iz 1978. Izvor: Maddison (1982); Bosch (1994:8, tabela 1) Danas radno vreme iznosi samo polovinu onog vremena, koje ljudi provode spavajui: Delatnost Slobodno vreme Rad i obrazovanje San Sati 330.000 110.000 220.000 Procenat 50 17 33

37

Mobilnost tokom slobodnoh vremena Izvor: News 2/1999 Obelodanjuje se i stepen razvoja. Shodno tome se mogu povui jasne razlike izmedju nekadanjih komunistikih evropskih zemalja i kapitalistiki formirane zapadne Evrope. Stanovnici jednog dela kontinenta su situirani i imaju druge sisteme vrednosti od onih iz istone Evrope koji hrle da sve nadoknade i postignu vii ivotni standard. Uprkos tome, svaki narod ima svoje osobenosti. Linije razdvajanja, prema jednoj studiji Fesel (Fessel) GfK Instituta 52 , ne teku granicama nekadanje gvozdene zavese. Isto tako se ne moe utvrditi neka razlika izmedju zemalja severne i june Evrope. Svaka nacija ima svoje posebno obeleje. 53 Finci i vajcarci upranjavaju sport i fitnes vie nego druge nacije. U dokolici uivaju Grci, Potugalci i Poljaci, kod kue, ispred televizora, pored radija, sa knjigama novinama i asopisima. Za batenskim radovima eznu Austrijanci, vedjani, Holandjani, Belgijanci i Nemci (poredjano po intenzitetu). Portugalci i Grci ne uivju u ovakvoj aktivnosti u slobodno vreme. Live-Performance kao opera, pozorite se ne trai najvie u kulturnoj Austriji, nego u Danskoj i Belgiji. Interesovanje za ovo ne postoji u Portugaliji. Austrija je tano u evropskom sreditu. Protugalci, panci i Grci daleko vie cene profesionalni ivot od privatnog ivota. Najvie energije u privatni ivot ulae se u Engleskoj. Za postizanje ravnotee najvie se zalau zemlje: vajcarska, vedska, Belgija i Holandija. U emu je razlika izmedju dve zemlje u kojima se govori isti jezik, Austrije i Nemake? Austrijanci imaju vei radni pritisak i manje investiraju u slobodno vreme. Manje rado dolaze u restorane i barove, a kada to ine, potroe znatno vie novca nego njihove komije u Nemakoj. Austrijanci troe vie vremena na sport i fitness nego Nemci i manje vremena provode kod kue. Tehnika i manje slobodnog vremena za oveka moe da znai i korak unazad. Rupert Lay to naziva: "Granice napretka ": "Individualni emotivni korak u nazad postoji uvek onda, kada se dodatno obrazuje vie aleksitmikih simptoma. Na primer kada se smanjuje sposobnost da se ovek raduje ili alosti, ili se redukuje sposobnost da se osmiljeno sadrajno ophodi sa tudjim emocijama. Kolektivni emocionalni korak unazad postoji kada institucije dodatno pospeuju ovaj razvoj. Korak unazad se u potpunosti moe utvrditi u nekim preduzeima. Socijalni korak unazad imamo onda kada individualni ili kolektivni egoizam odredjuje interes, rukovodjen delovanjem a dominantan moral postaje emotivizam. Kulturni korak unazad imamo onda kada se ljudi u svojoj delatnosti sve vie ciljno opredeljuju, kada svet doivljaja postje sve manji a za uzvrat se kultivira svet delatnosti. I ovde socijalna polja daju sve manje podstreka. ak i teorija da se sadanjost zamenjuje "drutvom slobodnog vremena", ne orijentie ovo drutvo autonommnom sposobnou doivljaja koji se uveavaju, nego kolektivizirajuim ponudama slobodnog vremena."54

38

Upravo u okviru slobodnog vremena, tehnika je izazvala velike promene. Koliko se toga promenilo u domainstvu, moe se predoiti jednostavnim primerom jedne porodice. lanovi porodice sede zajedno etvrt sata na jednom Brainstorming-u. Oni imaju zadatak da popiu sve uredjaje koji danas postoje u domainstvu, a kojih do pre pet do deset godina nije bilo. Lista je zaudjujue dugaka. Putem kompjutera i telekomunikacija moe se upravljati ne samo uredjajima za domainstvo nego i uredjajima za negu bate i za hobije.

6.4. Konzum
S obzirom na nove drutveno-politike prilike, ovek je postao novi tip konzumenta. Strunjacima za marketing je potreban novi pristup da bi pridobili kupce. Tradicionalni potroa je bio komotan i samim tim manje fleksibilan i manje spreman da menja marku. Njega je lake bilo sinhronizovati i vriti uticaj na njega putem manipulacije masovnih medija. Egoistian ovek je vei individualac. On je aktivni suigra u drutvu i koristi svoju umreenost. Porizvodi se mogu lake izneti na trite. Ali zato se i negativna ikustva, kroz podrku interneta bre ire. Konformistiki konzument je postao nezavisniji. ovek 21. veka u razvijenom svetu je manje povezan sa osnovama. Udeo resursa koji se koriste za ivotne namirnice, u poslednjih 50 godina je vie nego prepolovljen. Vie je novca na raspolaganju za komunikacije nego za ivotne potrebe. Trokovi Hrana Odea, nametaj ivotni trokovi, grejanje Ostalo Telekomunikacije i saobraaj 1950 51% 17% 9% 23% 1958 27% 16% 18% 39% 1998 26% 14% 32% 28% 2001 19% 12% 34% 35% 20%

Slika: Trokovi ivota se smanjuju avrage spendign of a working person Pomeranje vrednosti koja se pripisuje ivotnim namirnicama i luksuznim dobrima zavisi od stepena razvoja drutva. Evropske zemlje imaju visok ivotni standrad i shodno tome je i samoprocena. Jedna, sredinom 2003. u Asutriji sprovedena studija55 pokazujeda ljudi sebe oznaavaju siromanim , kada nemaju mobilni telefon, kada sebi ne mogu priutiti auto ili ne mogu otii na godinji odmor. Uoljivo je da ljudi ispod 30 godina pojam "siromatvo" definiu na iroj osnovi nego stariji ljudi. Mladji su vei deo svog ivota proveli na viem stepenu razvoja drutva i shodno tome su i njihovi zahtevi i potraivanja vii. Profesionalni proizvodi dospevaju do konzumenta i na masovno trite trostepenim putem. Specijalno tehnika roba - tehnika je erka prirodnih nauka -

39

prvo se koristi u vojnoj oblasti, drugi stepen je upotreba na profesionalnom planu, pa tek u treem stepenu dolazi na masovno trite. "Global Positioning Systeme" su bili u upotrebi u vojsci, zatim u civilnom vazduhoplovstvu a danas su ve intergrisani u mnoge automobile kako bi uz pomo satelitskog navodjenja vozau pokazali put. Alati telekomunikcije ine od ljudi bolje informisane konzumente. Ovo je takodje kriterijum za razvijeno trite. "Poto su vreme i panja veoma retka dobra, konzumenti od ponudjaa oekuju da ponudjai pokucaju na vrata pre nego to budu puteni unutra i konzumentu daju adekvatnu nagradu za vreme koje je uloio upustio se sa njima. Neometano zatrpavanje potroaa reklamnim porukama, "Hype" dananjih dana,e do one mere biti neuspeno, do koje bude uspela da se probije nova, suptilnija kultura reklamiranja ("Buzz", odnosno propaganda od usta do usta koja bazira na iskustvu potroaa)."56 Optereenje informacijama postaje sve vee i snalaenje u tome sve tee. Konzument vie ne dozvoljava da bude preoptereen informacijama. Jedan kriterijum kvaliteta koji se ne moe meriti. Lavina informacija kojoj je konzument izloen se duplirala u poslednjih 20 godina: Vremenski period 1942 - 1964 1987 - 2000 Konzumiranja medija u satima / dan 4,4 9,0 Konfrontacija oglasi / dan 76 150

Konzumiranje reklama USA: Prosene Vrednosti u odnosu na vremenski period i ameriko stanovnitvo. Izvor: Advertising Research Foundation (Fondacija za reklamna istraivanja) Ljudi u razvijenim tritima su programirani za "VIE". Za Vie porizvoda koji se mogu nabaviti, za vee plate i primanja, vie konzumiranja, vie komunikacije. Prosean gradjanin ima 30 TV kanala, jedan mobilni telefon sa preko 300 funkcija. On je preplavljen sa 2000 reklama. Ljudi koji puno gledaju televiziju, puno i surf-uju: Online - minuti 180 100 Televizijski minuti 197 156

U domainstvu srednjeg sloja postoji oko 2500 predmeta. Ponekada izgelda da njihovo poveanje nije mogue. Shodno tome nije zaudjujui trend unitavanja nepotrebnih stavri. Pre svega imuni ljudi smanjuju svoja materijalna dobra i koncentriu se na sutinsko. Glumica Erika Pluhar (Erika Pluhar) je pobacala sve slike iz svog stana i uiva u belim zidovima. Prema tome, kriza u privredi nije izazvana samom privredmon, nego su je izazvali ljudi koji vie ne ele "vie", ne ele "jo" nego pojednostavljuju svoj ivot. Putem individualnih mrenih sistema moe se doneti sve vie individualnih odluka. "Masovni artikli e sve vie gubiti na znaaju. Na njihovo mesto dolaze tako rei 'male serije' visoko inovativnih, originalnih proizvoda, koji na neki nain nose znak autentinosti porizvodjaa. Ne retko, 'male serije' e znaiti pojedinanu proizvodnju.57

40

Tome se prilagodjavaju i oblici proizvodnje. S jedne strane, u drutvu individualista otpada masovana proizvodnja. Proizvodi se uglavnom prema porudbini kupaca, kako bi se ispunile i najindividualnije elje kupaca. U autoindustriji ne odluuje ukus "dizajnera kue" nego ukus kupca. On moe naruiti sve mogue kombinacije raznih "ekstra stvari" i kombinacije boja. Konzument se vie ne moe segmentirati putem klasinih marketinkih instrumenata. Do jedinke, individuuma se moe dopreti samo sve finijim instrumentima. To omoguava televizijska tehnologija sa povratnim kanalom. Tako pasivni gledalac televizije postaje aktivni suigra i odluuje ta e mu se dogoditi. On se ak moe umetati i u deavnaja - recimo u nekom filmu. Igrani filmovi nude razliite verzije ishoda filma i konzumet odluuje da li e to biti film sa "happy end"om, da li e kraj biti alostan, ili hoe li film imati nastavak. Za okruenje e se ova individualizacija opet odraziti na pozitivan nain. Iako se u Evropi proizvodi oko 2000 vrsta jabuka, u vreme masovnog konzuma i masovne proizvodnje, u supermarketima je na prodjau bilo ponudjeno manje od jednog tuceta. Individualizacija ponovo dovodi na police prodavnice vie robe i razliitiju robu. Da li se na taj nain konzumentu olakava izbor, jo je pitanje bez odgovora. Poslednjih je godina zaista povean pritisak jeftine masovne proizvodnje, ali glavni fokus ipak ostaje na markiranim artiklima. Ovo pokazuje i situacija u Austriji: 1996 2002 86% 77%

Udeo markiranih artikala u Austriji Optereujue na okolinu deluje i brza promena artikala. Tako je 2002. godine jedan mobilni telefon korien proseno 8 meseci i onda zamenjivan novim. Uz to dolazi jo i generalni rast. Korienje resursa dodatno optereuje okolinu. To znai da je blagostanje povezano sa optereenjem okoline. Sjedinjene Drave sa svojim jako loim ekolokim vrednostima su dobar primer za ovu tezu. Milionski proizvodi kratkog ivotnog veka prouzrokuju "reku struje i energije". Jedno od moguih reenja je moda "dematerijalizacija". Na tritu ve postoje prvi primeri za ovo - kao na primer infra - crvena tastatura, to je tastatura pisae maine koja se projektuje na radno mesto i fiziki zamenjuje tastaturu. Nove tipke su samo akt Software-a, nema via Hardware-a. Dematerijalizacija utie i na logistiku i na taj nain moe pozitivno delovati na ekoloki sistem. Trodimenzijonalni tampai e u budue utedeti transport robe. Proizvod e se tampati direktno na licu mesta. Nove verzije proizvoda e se traiti preko interneta. Ovakva podela proizvoda odgovara gore postavljenoj tezi, da ovek eli odmah sve da ima i to tamo gde se on nalazi. Dematerijalizovani prenos stvari ide tome u prilog. Konzument ne mora vie da ide do prodavnice, on robu moe da vidi na internetu i da je, u krajnjoj liniji, "prenese" na svoj trodimenzionalni tampa, gde odmah moe da je materijalizuje i da mu bude na raspolaganju. Pored toga postoji jo jedan trend koji ide od "Hardware" prema "Software". Rasprostranjenost kompjuterske tehnologije se ubrzava i pojednostavljuje promenom "Hard-i Softcomputing"-a. Zamena je usledila 1990.godine:

41

Grafikon: str. 61

Hard-und Softcomputing Izvor: KARAGIANNIS, Dimitris; TELESKO, Rainer: Management znanja. Koncepti vetake inteligencije i Softcomputing-a, Minhen, Be 2001, strana 182

Optereenje koje za ekologiju predstavljaju artikali za jednokratnu upotrebu i bacanje, to na podruju Know-how predstavlja brzo obezvredjivanje znanja. Brz tehniki razvoj moe biti prepreka odredjenim socijalnim slojevima ili celim regionima da uhvate korak sa korienjem informativno tehnikog napretka. Mehanizmi egoizma, kakve poznajemo kod iskljuivanja doseljenika, se ovde pojavljuju u istom uzorku ponaanja. Individualizacija u marketingu donosi i vie ravnopravnosti u razliitim starosnim grupama. Starosne grupe od 15. do 50. godina su prezastupljene dok su seniori manje, ili su potpuno ignorisani. Iako skoro 50 posto populacije ine seniori, u raklamama su zastupljeni sa samo 6 procenata. Jedan razlog za to je verovatno, da su stariji ljudi jednostavno manje atraktivni za filmske spotove nego mladi i dinamini, ali i ovde e se pojaviti nove strategije na tritu. Seniori e kao ciljna marektinka grupa dobiti vee znaenje. Kao to u politici birai koji menjaju partije dobijaju na zanaju, tako i konzumenti menjaju ee svoje proizvode. Povlaenje socijalnih ustanova od strane drave i pad kursa akcija idu paralelno. rtve su uvek novi socijalni slojevi. Svako se zatvara u svoj krug i zavidi onom drugom na tome to on ima. Novi tip konzumenta? Pod naslovom: "Da li je moderan kupac neizleivo neveran drug"? opisuju Devid Luis (David Lewis) i Daren Brides (Darren Bridges) novi tip potroaa: Jedna petina konzumenata se jedva ili uope ne osea privrena jednom odredjenom ponudjau ili isporuiocu. Oni od sluaja do sluaja odluuju, gde e ta da kupuju. Nasuprot tome, kod tradicionalnih konzumenata, trend-kvota je vea od dve treine. Dve treine novih potroaa je izjavilo da su uvek otvoreni prema boljim ponudama. Kod tradicionalnih konzumenata, ova kvota je ispod dve treine. 10 posto konzumenata posmatraju verne kupce jednostavno kao "budale, koje je lako nasamariti". Kod potroaa starog tipa, ova kvota iznosi u najboljem sluaju 3 posto. Samo 5 procenata novih konzumenata je miljenja, da e na due staze biti verni stalnim isporuiocima. Kod tradicionalnih potroaa, ova kvota je preko polovine."58 Uz pomo interneta, kako mala, tako i velika preduzea konzumentu daju oseaj: "Kupac je kralj". U razvijenom drutvu postoji vei finansijski manevarski prostor, koji stvara razmaenije konzumente. Pitanje bogatstva i siromatva je pitanja kako ovek sebe klasifikuje. "Kod nekog oveka koji je svesan svog bogatstva, pre ili kasnije e se uspostaviti i materijalno 'bogatstvo'. Znaci navoda treba da nagoveste da e ovek

42

sa sveu o bogatstvu, uz relativno malo novca i poseda, sebe doiveti kao bogatog."59 U osnovi je, u razvijenom "zapadnom svetu" ovek kao konzument, sam sebi najblii. Loe vesti o nekom proizvodu ne mogu ga vie zaustaviti da ne kupuje. Stvari, u ijoj proizvodnji su uestvovala i deca, ne odbijaju ljude od kupovine. Jedna studija koju je sproveo "Info Research" na 1.500 osoba, rezultirala je ovakvim reakcijama: "Sva preduzea su ista, dakle nema smilsa razbijati glavu o tome." "ta moe moj doprinos da promeni." "To je tako daleko. " Jedan praktian primer su ameriki proizvodi. S jedne strane, uslovljeno ratom u Iraku, 2003 je dolo do poveanog internacionalnog anti-amerikog raspoloenja. Ali to ipak nije spreilo konzumente da kupuju amerike proizvode. Jedne dnevne novine su to ovako formulisale: "ovek moe mrzeti Amerikance, ali ipak voleti "Coca Colu"."60 U razvijenom svetu, gde ljudi imaju "sve" to im treba, i konzumna dobra dobijaju socijalnu ulogu. Za socijalno poredjenje konzumska dobra se pojavljuje kao merni parametri. "Ve i sama injenica da neko poseduje auto, govori o bogatstvu. I tek to je posedovanje auta postalo simbol, dolo je do diferenciranja klase proizvoda. Bilo je skupih i manje skupih automobila koji su javno otkrivali materijalne uslove vlasnika. to je jae bio uvreen sistem markiranja automobila u drutvu koje ume da vri procene, utoliko vie je simbolian cilj premaivao prvobitni cilj putnikog transporta. Siguro je: da su skuplji automobili po parvilu udobniji, bri, bolje izradjeni. Ali deo porasta potranje za skupim automobilima nije proizaao iz elje za boljim kvalitetom, nego iz elje za javnim samo-predtavljanjem. Mnogi su se eleli pokazati boljim nego to su bili."61 U reklami se kae: "Biti krt je cool " U bogatim drutvima se tvrdikluk moe bolje razvijati. "Tvrdiluk pretpostavljada da ovek ima previa. Tvrdiluk trai manevarski prostor da bi u njegovom okviru nastao prekomerni konzum. Za najvei deo naeg druva u prolosti nije bilo tog manevarskog prostora. Zbog toga se tvrdiluk mora istorijsk posmatrati: U 17. veku Molijer (Moliere) je krticu predstavio u svojoj komediji "krtica". U 19. veku, Balzak (Balzac) je stvorio u romanu lik Pre Grandet (izgovor?), koji je izgradio jednu vrstu ljubavnog odnosa prema novcu. U 20. veku Walt Disney (Volt Dizni) je svorio kominu figuru patka Dagoberta koji se kupao u novcu, ali nikom nije hteo dati ni paru . U 21. veku, tvrdiluk se deli prema svim starosnim grupama i grupama prema imovinskom stnaju. Specijalne ponude i jeftini pojedinani komadi privlae sve. Jedan primer za to je www.geizkragen.de.

43

7.

FAKTORI OKOLINE

Nae shvatanje sveta i, kako se mi njime u mislima bavimo, bazira se jo na Aristotelu Obino, ne razmiljajui ba mnogo, razlikujemo organsku od neorganske prirode, biljke i ivotinje, i opet ivotinjsku prirodu od razumno-socijalne prirode oveka62 Ako se, pak, to razmiljanje zasniva na modernim empirijiskim naukama, onda ove logike naina postupanja vie nema. ovek, dodue, i dalje svrstava na skali, pravei razlike izmeu ivih i mrtvih stvari, no i u ovim obema grupama ima razlike. Oboje, i ivotinja i ovek, su iva bia, ali na skali vrednosti imaju, meutim, razliitu poloajnu vrednost. Poloajna vrednost, koja u razvijenom drutvu blagostanja moe pretrpeti promene. U nekim podrujima Evrope stanuje vie ljudi zajedno sa domaim ivotinjama nego s nekim drugim ovekom. 7.1 Drava

Ima li jo zemalja? Postoje li jo nacionalne drave? Re ''nacionalna drava'' ima u raznim jezicima i kulturama razliito znaenje. Neke u to ubrajaju sve stanovnike drave, bez obzira na nacionalnost. Granice su na geografskoj teritoriji, a ne na teritoriji gde su nacije. Konzervativna definicja pod tim podrazumeva omeavanje narodnosti i sve druge nacije, koje na ovoj teritoriji ive, iskljuuje. Svet je naa jedina zajednika otadbina i mora zato da se i zajednik koristii. Granice padaju. Drave se udruuju u zajednice, kao to je Evropska Unija Jesu li to prijateljski savezi? Nacionalne drave imaju, u stvari, neto egoistiko. Ako im je ivotni standard na visokom nivou, zatvaraju svoje granice da ne bi putali siromane. A kod onih gde je nivo nizak niko nee, i granine kontrole moe i da ne bude. Egoistiki se putaju samo oni koji stanovnicima donose prednosti. To se praktikuje onda, ako onaj koji kuca poseduje sposobnosti koje nedostaju samoj toj dravi. Potraga za konaitem 21. veka, kada Marija i Josip ne moraju da spavaju u tali, ako su dobri informatiari. Sa Zelenom kartom putaju se visoko kvalifikovani specijalisti. Drugi se odbijaju. Stanovnici jedne drave, kao samohodajuia, samouvajua bia-kako opisuje jo Platon u svom konceptu drave Politeia- stvaraju oko sebe parkprostor. Ljudi se ponaaju kao ivotinje. Jeste, oni su bia koja su pretrpela neuspeh zbog svog postojanja kao ivotinja i ostajanja kao ivotinja. Njihov ivot ivotinje bi im, moda, bio laki. Ne bi morali da misle. Kao u zoolokom vrtu tite svoj ograeni prostore, u ovom sluaju nacionalna drava. to se, pak, platonskog zoovrta i njegove Nove-institucije tie, radi se o tome da, za sve na svetu, dozna, postoji li izmeu populacije i direkcije samo gradualna ili specifina razlika. Pod prvom pretpostavkom bi, naime, odstojanje izmeu uvara ljudi i njihovih tienika bilo samo sluajno i pragmatino- u tom sluaju bi se stado moglo osposobiti da svoje pastire u turnusu iznova bira. Ukoliko,

44

meutim, izmeu upravnika zoovrta i zoostanovnika postoji specifina razlika, onda bi se oni meusobno tako naelno razlikovali da ne bi bila zgodna i savetna izborna uprava, ve samo uprava iz razboritosti. Ali, onda bi neiskreni direktori zoovrta, pseudodravnici i politiki sofisti agitovali za sebe, uz argument da su oni, ipak, iste vrste kao i stado, dok bi se pravi odgajiva uzdao u razliku i diskretno dao do znanja da je on, jer razborito postupa, blie bogovima nego konfuznim ivim biima, o kojima se on stara. 63. ovek hoe da bude meu svojima. Nemaka Savezna vlada je 2002.godine zakljuila da na studiranje u Nemakoj pusti maksimalno 10 posto stranih studenata. Nemaki politiari to ne rade da bi drugima, moda siromanijim zemljana, neto poklonili, ve je namera da se sopstvena deca i omladina vaspitavaju kao internacionalisti, a za to su potrebni stranci kao trainer on the job. to na prvi pogled, dakle, deluje karitativno, u stvari je egoistiki. Telekomunikacija bi mogla efikasnije da integrie graane u odluivanja. Demokratije uvode odabrane zastupnike za bre odluivanje. Uz pomo novih tehnologija mogao bi da odluuje celokupan narod. To se, meutim, retko, do uopte nikako ne koristii. Izabrani zastupnici nee da daju svoju vlast, a normalni graani nee da preuzmu odngovornost, tavie, uee opada i na izborima zastupnika. Manjine dobijaju veu poloajnu vrednost. Mi ivimo u masovnoj demokratiji, koja znatno operie zatitom manjina, i zato ve odavno postoji tako neto kao mo manjine ili mo nemoi. Ima ak i toga, to se danas meu sociolozima naziva arrogance of weakness, dakle arogancija slabosti. Demokratije u tardicionalnom smislu nisu vie dorasle zahtevima dananjeg drutva Neophodna je neka trea demokratska revolucija. Otfrid Hefe (Otfried Hffe) kae: Dvojako zavrava Federalna Svetska Republika. U globalnoj graevini prava i demokratije ona predstavlja poslednji graevinski kamen; ona je njen krov koji je krunie. Kako treba da se stvori ta svetska drava? Jednim jedinim aktom osnivanja? Sve drave pristupaju dobrovoljno? Iz jedne institucije kao UNO? Sa vojnom silom? Neka hegemonistika drava, kao Sjedinjene Amerike Drave, proiruje se u svetsku dravu? Iz isto pacifistikih pobuda, koje ukidaju ratove meu dravama i tako ujedinjuju i same drave? U skladu sa temom ove knjige, ovekov egoizam e raditi protiv takvih napora, mada i globalizacija dovodi do ujedinjenja na svetu. Zajednice drava, kao Evropska Unija, menjaju nacionalne drave. Nastaju nove oblasti koje negiraju stare granice drava. Maarski grad Sopron je blii Eisenstadtu, glavnom gradu pokrajine Burgenland, nego Be. Nastae maarsko-slovako-austrijski region. Strukture zajednkog ivota se menjaju Drave i organizacije sline dravama (UNO, EU) su jedini politki reprezentanti sa odreenim formalnim kompetencijama (ukljuujui i kompetenciju za

45

legalnu primenu sile). Ali, i drugi subjekti pretenduju na to da prezentuju politike ponude i zahteve: individue (bez obzira jesu li dravljani ili ne) nevladine organizacije, pokreti za revolucije i migracije. Individue ne moraju da se zadovoljavaju ulogama podanika (u svemu posluni) i klijenata (konzumenti zatite). Biti graanin, u stvari, znai: kao individua iskoristiti (postepenu) funkciju da reprezentuje; slino, dakle, dravi, koju konstituiu graani i koja konstituie graane. Graanin biti, dakle, znai: ve malo biti graanin. 66 U globalizaciji smo na poetku 21.veka u prelaznoj fazi. Globalizacija nije jo u svemu akceptirana i usvojena. Kod putovanja i u privredi su ljudi zapadnog sveta potpuno globalni. Oni to- moi putovati i bez granica i prepreka, moi posetiti druge kulturevide kao prednost. A i u trgovini je globalizacija dobrodola. Robe, koje se proizvode u nekom drugom delu zemljine kugle, i sa kojima strane kulture dolaze u domae trpezarije, kupuje se u robnim kuama. A samom oveku ulaz se ne dozvoljava (jo ne). Proces globalizacije jo nije dovren, jer bi, u suprotnom, i ljudi bili dobrodoli. Ovaj negativan stav prema strancima pokazuje i studija sprovedena sredinom 2003.godine u Austriji. 67 Na uzorku od 950 llica bilo je postavljeno pitanje ta Vam je simpatino? I slika je bila ovakva:

Vrednost Domovina Red Sigurnost Samostalnost Internet Crkva Sindikat Prevremena penzija Euro

Procenat ispitanih 60 54 54 38 28 18 17 16 15

Vrednost Privatizacija Stranci Genetika Proirenje na Istok Globalizacija trajkovi inovnitvo Atomska energija

Procenat ispitanih 10 9 8 8 7 7 5 15

To je Austrijancima simpatino. Tradicionalne vrednosti definiu sliku vrednosti Austrijanaca. Izvor:IMAS, www.imas-international.com. Pri tom, Evropa i Eropska Unija imaju jo i dodatni problem, koji, moda, potie iz duge tradicije evropskog kontinenta.

46

Posle 1500 godina eksperimentisanja sa askezom, pobonou, enjama, ispitivanjima i naporima Evropljani znaju -ili misle da znaju-da oveku nikada ne odgovara da bude siromaan, bez naslea i da se preda. U meri u kojoj ovo znaju sposobni su za maksimalne napore .68 Ljudi, iji je ivotni standard na niem nivou, ne putaju se u zemlju, jer bi ovo moglo da redukuje sopstveni nivo. To je bila jedna od najvanijih taaka diskusije prilikom EU-proirenja za zemlje iz centralne i istone Evrope, iji je ekonomski status bio znatno nii od onog u dravama Evropske Zajednice Drava. Ljudi nisu spremni da se vraaju na nii materijalni Status quo koga su postigli. ak i Sever oekuje kao element formiranja svojih buduih politikih procesa bezuslovno dalji porast, dok, naprotiv, Jug hoe llegitimno masivno da nadoknadi.69 Gledajui iz perspektive ovog motiva, mogue je i to da se rapidan porast svetskog stanovnitva tokom sledeih 200 do 300 godina opet redukuje. U procesu koga pokree ljudski egoizam, oveanstvo se opet moe vratiti na malo milijardi stanovnika, ako ne ak i na samo jednu milijardu. Svi narodi pokuavaju ovo nestajanje da izjednae. Sve vie se prihvataju stranci. Ovo dovodi do seobe naroda. Tako je i evropski kontinent postao veliki migracioni prostor. Ceo svet je, meutim, u pokretu. 120 do 130 miliona ljudi su migranti i trenutno u pokretu. Problem je, kako razlikovati posetioce (turizam) od onih koji su tu nastanjeni. Evropska seoba naroda ve ima tradiciju. U 19.veku preselilo se 100 miliona ljudi. Posle Drugog svetskog rata 60 miliona. Regrutacione oblasti su se proirile. Poetkom 20.veka ilo se samo u susednu zemlju, a u meuvremenu su se ljudi rasporedili po celom kontinentu. Emigracione zemlje kao Grka i Italija postale su imgracione. Politika, kako se postupa sa doljacima, je razliita: U Evropi doseljenici dobijaju samo radnu dozvolu. Dravljanstvo dolazi kasnije. U SAD se prvo dobije dravljanstvo, a kasnije tek radna dozvola. Shodno tome, Evropa ima visok procenat stranih radnika i slabu integraciju.

Istonoevropske zemlje imaju, sa samo malo godina razmaka, iste probleme kao i Evropska Unija. U Zapadnoj Evropi ena u proseku ima 1,5 dete. U ekoj samo 1,18. Zainteresovanost za preseljenje s Istoka na Zapad je veoma mala. 13 do 68% jeste zainteresovano, ali samo 7do 26% za trajno preseljenje.

Stvarne migracione namere ima samo 0,75 do 2,5 %. To je otprilike 700.000 judi. U narednih 15 do 30 godina e maksimalno doi do promene od 3 do 5 miliona lica. Glavni razlog su razlike u platama. Umreavanje omoguuje da i manje grupe ljudi mogu privui panju i tako postii uticaj, koji im ne bi bio mogu da primenjuju tradicionalne metode. Internet

47

poveava ujednaenje ansi.Generalno postoji tendencija da se sve manje grupe tiskaju u javnost, ali, zbog poveanog broja transportovanih pojedinanih interesa grupa ta pojedinana miljenja ili sadrine imaju malo anse na velik publicitet. Kao negativna posledica medijalnog /komunikativnog samoodreenja graana mogla bi se javiti zasienost politikom i totalno povlaenje iz javno politikog ivota.70 Novo drutvo menja ljudske postupke. Sprovode se nove fuzije. Rad i slobodno vreme, odnosno dom i biro, srastaju i ne mogu se vie razdvajati. Usled velike mobilnosti dolazi do stalno novih spajanja drutava. Zbog toga kompleksnost i mnogoslojnost nacionalnih drava postaju jo komplikovaniji. Nacionalne drave su nastale tokom graanske revolucije. Njih definie broj raspoloivih radnih mesta. Radna mesta su privukla ljude i dovela do migracija i preseljavanja. Posledice i dejstva ovog procesa deluju jo danas. Nacionalne granice su sve manje i kulturne granice. Globalizacija umreava ljude sve vie i iziskuje smanjenje ego-kulture. Postoje tri mogunosti da se u nekom timu izgradi interkulturalna kompetentnost: Opisujui: Utisci, doivljaji i nain ponaanja u stranim zemljama uporeuju se sa praktinim iskustvima. Tako se pripremaju i saradnici nekog preduzea za boravak u inostranstvu. Taj boravak u inostranstvu moe se praktikovati i u sopstvenoj zemlji tako to se u radni tim prihvaju kolege iz drugih kultura. Posredujui: Ovde se, za razliku od isto deskriptivne metode, u ljudski zajedniki ivot prihvataju i vrednosti i osnovne pretpostavke. Situativno: Kultura je samo jedan faktor od mnogih i moe se razumeti samo kao kultivisano ophoenje sa razlikama.

Egoistiki ustrojen ovek je uvezan i upleten u razne mree. Jedna od njih je mrea internacionalizma, mrea kultura koje prelaze granice. Pri tom, kulture firmi esto pobeuju, nadvladaju nacionalne kulture i vode saradnike preduzea u geta. Odrasli i vaspitavani u kulturi zaviaja, ljudi se preseljavaju u druge zemlje u kojima i dalje ive ivot na kojii su navikli, a da se ne integriu. Neke drave pokuavaju ovo da prevaziu zahtevajui polaganje ispita iz jezika i nacionalne istorije te zemlje. vajcarski graanin moe se postati samo onda, ako se poloe odreeni ispiti, kao oni iz nacionalnog jezika. Moderni Evropljani razmiljaju manje nacionalno od konzervatinih. Fridrih Direnmat (Friedrich Drrenmatt) se u svom komadu Das gemstete Kreuz [Utovljeni krst] oprata od nacionalne drave i od patriotizma. Patriotizam je religija, pa ak i kada se prevodi kao otadbinska ljubav. Ukoliko se, meutim, pojam otadbina blie istrai, viidi se naposletku da je to nebuloza To nije racionalan nego emocionalan pojam. To je oseanje, koje pojedinac moe da gaji prema dravi i na koje drava rado apeluje. Ono iracionalno u odnosu pojedinca prema dravi .71 Ni regioni se vie ne mogu razgraniiti. Zapad se ne mora videti na kontinentu Evropa. Pripada li islamska Turska Evroposkoj Uniji? Pravoslavna Grka je ve dugo lan Evropske Zajednice Drava. Zapad Evropa proirie se na ceo

48

svet. Ukoliko se doe u francusku oblast na junom moru, putnika doekuje plava evropska zastava sa zlatnim zvezdama evopskih zemalja. Evropa je ve nekih stotinak kilometara od amerike obale. Supermarketi su organizovani kao u Parizu. Personal je isto toliko meovit kao u domovini: crn i beo. Zbog tehnike i ekonomske ekspanzije i okupacije granice Zapada vie ne treba povlaiti teritorijalno...Evropa e, ipak, dii ruke od vrednosti i od stabilizujuih institucija, ukoliko ih je proizveoi i nosilo Novo doba, jer one vie nee udovoljavati ekonomskim, politikim, socijalnim, kulturnim, moralnim zahtevima sadanjosti. Mi, trenutno, doivljavamo raspad ekonomskih, socijalnih, kulturnih, politikih i moralnih vrednosti, koje su formirale duh, ideale i institucije novog doba. .72 Faktor uticaja na nacionalnu dravu je vreme. Oni koji vladaju su ve preko organizacije vremena ovladali ljudima. Kraljevi su odreivali kada se spavalo, a kada se radilo. U dananjim demokratijama se to nije promenilo. I danane stanovnike drave organizuju, i na njih se utie preko faktora vreme. Samo to dananji politiari ne upotrebljavaju re upravljanje vremenom, ve pojmove kao politika reda i discipline, politika prostora, politika prava ili Gradski urbanistiki propisi. Ubiranjem novca upravlja se preko faktora vreme. Kaznu plaamo po vremenu: Zadravanje automobila do 3 minuta je nekanjivo, a potom se plaa novanom kaznom. Porezi u sferi reklame ubiraju se prema vremenskoj osi. Kratki televizijski spotovi kotaju manje od duih. A tako se intervenie i u pojedinanim sferama ivota: Regulisanje punoletnosti a time i demokratskog saodluivanja. Starosna dob, poev od koje neko sme da vozi auto. U Nemakoj se neko za Saveznog predsednika sme kandidovati tek od 40te godine. Brzi narodi su bogati. Spore zemlje su siromane. Na ovu jednostavnu formulu moe se svesti primena brzine i vremena. Sa zdravljem tih ljudi je uglavnom obrnuto. Granice se povlae iznova, ali e i dalje biti jedinica koje su jedna s drugom povezane. Nacije, zemlje ili ma kako ih zvali, zastupaju svoje interese u odnosu na druge. Za egoizam i prvo mesto su se izborile, a i dalje se bore. Poto vie nema sovjetske super sile, Sjedinjene Amerike Drave su stekle monopolistiku poziciju jedine sile na svetu, koju i iskoriuju. Od propasti komunizma postoji jedan unipolaran svet. Kao pobedonosna super sila preostale su SAD, i odonda se nisu mogle odupreti iskuenjima da vladaju s takvom arogantnou koja okira i dobronamerne saveznike.75 7. 2 Stanovanje

Tradicionalni gradovi iezavaju. Pogled kroz prozor neke vasionske letilice pokazuje da se gradovi, koji su centri i koji su okrueni seoskom, manje naseljenom oblau, samo mogu nai u zemljama razvoja. Razvijeni regioni na Zemlji imaju trakaste naseobine. Kroz ostrvo u Japanu protee se grad; istona obala Amerike postala je prolazan grad, a u Evropi - u Nemakoj, Italiji i ostalim regionima-vidljivi su trakasti gradovi.

49

Tradicionalni gradovi napunjeni su meugradovima Ti meugradovi su svojom infrastrukturom mnogo efikasnije prilagoeni dananjim zahtevima ivota nego stari gradovi. Klasini gradovi se vie i ne grade. Postali su muzeji i kao takvi poseuju se sada u tzv. Gadskom turizmu. Slina struktura moe se dokazati i na nivou drava. Sledei primer iz Nemake je egzemplaran. Slini meugradovi nastaju, meutim, u celom razvijenom svetu.

Slika: (73.str)

Umreeni gradovi u Nemakoj

Gradovi se proiruju i sve vie i vie potiskuju prirodu. U bibliji se dodue kae Potinite sebi zemlju, a, da li se time mislilo i na eskploatisanje, o tome esto treba dobro razmisliti. Dravama upravljaju ljudi, zato one i postupaju kao ljudi. Drutva sa viim procentom samaca daju mnogo vie egoista od zemalja sa velikofamilijarnim strukturama. Ovo se manifestuje i na ponaanje njihovih vodeih struktura i politiara. Vei broj samaca uslovljava i promenu potranje za stanovima. Potranja za manjim stanovima raste. Stan sve vie postaje pueva kuica, u koju se ovek povlai i u kojoj se regenerie. Ranije se moglo razlikovati samo izmeu izlaziti ili ostati kod kue. Danas se dom vie kultivie. Kultura doma oblikuje i vrstu nametaja. Klasina trpezarija izgubila je na znaaju. Kuvanje se odvija u dva ekstrema: s jedne strane ljudi, za koje je kuvanje hobi i kompenzacija za profesiju, i koji poseduju veoma skupu infrastrukturu, i s druge strane, ljudi, koji se preteno hrane brzom hranom i jedu udobno pred televizorom. Istraivai trendova konstatuju porast konzumiranja alkohola i jela kod kue. Zajedniko gledanje televizije opet je sve prisutnije i zamenjuje izlazak u bioskop. Manji stanovi imaju viu trinu vrednost od kua. Stan nudi vie felksibilnosti. ovek se moe jednostavnije smestiti. Ne mora se negovati kao bata kue. Stan prua vie mobilnosti, a i vie odgovara egoizmu postojeeg stila ivota. Singl-stanovi proizvode veu potronju. Porodice poseduju samo jedan friider, jer ih deli vie njih. Tako je i kod standardnih stambenih zajednica. U samakim domainstvima ovi kuni ureaji pripadaju jednoj osobi. Svaki partner ima svoj sopstveni friider, svoju sopstvenu ve mainu, svoju sopstvenu kuhinju i svoje sopstveno posue. Samci prave trgovini vii promet. Ali i samim porodicama je zbog visokog ivotnog standarda potrebno sve vie stambenih povrina. Jedno malo mesto na jugu Austrije treba ovo jasno da ilustruje

50

1971. 1981. 1991. Broj osoba 1.834 1.220 1.055 Kue 275 231 333 Osoba po kui 6,7 5,3 3,2 Optina Granitztal kod Sankt Paul. Uzeto iz:NN.St.Martin i das Granitztal, St.Martin 1998, str. 76/77. Za samo 20 godina ne ivi ni blizu tako mnogo ljudi u jednoj kui. Gotovo kao u getu ive ljudi u nekom selu na Istonoj obali Kanade, do koga se stie samo preko nekoliko stotina kilometara dugog peskovitog puta. Selo je podignuto tokom izgradnje hidroelektrane. Svi stanovnici su zaposleni u elektrani. Poslodavac se pobrinuo i za infrastrukturu: radnja, hala za klizanje, bazen za plivanje, sala za koncerte... Ali, od svega samo (po) jedno. Nove pridolice dobijaju pravila ponaanja. Jedno od tih glasi: Prva tri meseca ne sklapajte nikakva prijateljstva. Sa tim ljudima ete morati uvek da stanujete, ak i onda, ako se sa njima budete posvaali. Uprava sela nalae svojim stanovnicima da se u ophoenju sa blinjima ponaaju opreznije nego u drugim krajevima. Upueni su jedno na drugo. Godinji odmori predstavljaju jedinu promenu. Ali, takav oblik zajednikog ivota predstavlja poseban problem za pubertetsku omladinu Oni odrastaju sa drugom decom sela kao braa i sestre, i iznenada doe do prolazne ljubavne veze. Tajnih sastanaka nema. I, ba je tu samo jedan bioskop, jedan bar i jedan restoran. Poto se radi o terenu fabrike elektrane, svi stanovi i kue su u vlasnitvu firme i kad doe vreme za odlazak u penziju, ljudi moraju ponovo da se sele. Oni, meutim, odlaze opet na ista mesta da tamo zajedniki provedu i vee ivota.

7.3

Obrazovanje

Obrazovanje sadri u sebi pokret i promenu: Moj mlai sin me pita: Treba li da uim matematiku? Za ta, eleo bih da kaem. Da je dva pareta hleba vie od jednog jedinog. Upamtie to i tako. Moj mlai sin me pita:Treba li da uim francuski? ta e ti, eleo bih da kaem. To carstvo propada. Samo rukom protrljaj stomak i zastenji. I ve e te razumeti. Moj mlai sin me pita:Treba li da uim istoriju? ta e ti, eleo bih da kaem. Ui da svoju glavu zabije u zemlju.

51

Tada e, moda, ostati. Da, ui matematiku, kaem. Ui francuski, ui istoriju. 74 U takozvanom drutvu informacija i znanja obuavanje i uenje trai pruanje pomoi u sticanju novih znanja i upoznavanju novih tehnika. Referentna literatura esto govori o kompetencijama informacione tehnike kao o novoj tehnikoj kulturi. No, nije to samo tehnika vetina da se otkucaju elektronske poruke nego i fundamentalno nov nain, kako ljudi meusobno komuniciraju. Obrazovne institucije imaju vaan zadatak da zajedniku igru teksta, slike i tona problematizuju u multimedijalne sredine i da deluju suprotno drutvenom rascepu-digital-divide. ivimo u uravnoteenom naizmeninom oznaavanju izmeu Globalizacije i Regionalizacije. Oba ova pola potrebni su jedno drugom, mada se esto (subjektivno) misli da se osea preimustvo jednog. Pored toga, mesta proizvodnje su, zahvaljujui pomoi telekomunikacije, sve manje vana. Oba pravila vae za privredu, ali i za univerzitete i mesta obrazovanja. Obrazovanje podlee jo jaoj promeni nego privreda. Obrazovanje je do dananjeg dana bila stvar drave i bilo je predvieno za odreeno razdoblje u ivotu. Po zavretku tog dela ivota, ulazilo se u sledei, u profesionalni svet. Sve stvari, koje se menjaju. Mobilnost zbog globalizacije. Mobilnost u duhovnom. U toku ljudskog ivota ovek je sve vie primoran da se bavi ne samo jednim zanimanjem, to zahteva neprekidno kolovanje, prekvalifikaciju i usavravanje. Povrh toga, vrednost privrede, preduzea, organizacije sve vie se meri prema nivou obrazovanja saradnika. Poresko-pravno se vrednost preduzea procenjuje dodue, po investicijama u nametaj, maine i graevine, za usluna preduzea novije generacije, kao na primer sofverska, ove brojke malo kazuju o konkurentnosti i pravoj vrednosti firme. Morala bi se meriti vrednost mozga, znanja saradnika. Obrazovanje je postalo roba i mora da bude marketinko. Obrazovni sistemi moraju da reaguju na trine promene. Svako ko radi, mora da se neprekidno sam usavrava. Ova prinuda na Life long Learning se esto osea kao ve doivotna. Sadanje drutvo definiu istovremeno nesigurnost, traganje za orijentacijom, ouvanje postojeeg i elja za promenom. Ove protivrenosti zbivaju se u svetu, koji se nalazi u presudnom preokretu. Drutvene promene su deo procesa modernizacije. U sferi obrazovanja mogu se konstatovati razliita oekivanja, zahtevi i konsekvencije.75 Onaj na koga se to odnosi, mora sam da odlui, u koje e forme obrazovanja investirati. Jedno, u naem tehnifikovanom svetu, opet aktuelno pitanje je pitanje humanistikog obrazovanja. Koju poziiciju ima opte obrazovanje u poreenju sa strunim znanjem? U 19.veku opte obrazovanje je bilo rezervisano samo za gornje drutvene slojeve. Egoistiki je i novonastalo graanstvo branilo mesto obrazovanih. Danas je opte obrazovanje

52

demokratski legitiman stepen gubitka obrazovanja. Pa, kad ve ne moe svako da bude obrazovan, ono, neka bar bude opte obrazovan. 76 Usavravanje koje prati profesiju je sve vanije. Na kursevima za usavravanje susreu se ljudi raznih profila, razliitih godina i razliitog predznanja itd. Oni na obuku esto dolaze iz dva razloga : Usavravanje u cilju dopune i proirenja znanja u svojoj struci; Osposobljavanje za neki drugi, novi posao, kako bi zapoeli neko drugo zanimanje. U tom sluaju, meutim, mora im se pomoi da steknu i osnovno znanje.

Najnoviji razvoji u sferi informacione tehnike dovode do dubokosenih promena u drutvu. Svesni vanosti ovog razvoja, politiari iz Evropske Unije su na sastanku u Lisabonu 2000.godine doneli referentne odluke.77 Takozvana E-Learning-inicijativa forsira etiri glavna delokruga rada: Napori za pojaano opremanje; Zalaganje za obrazovanje na svim nivoima; Razvoj visokovrednih usluga i mulitimedijlnih sadraja uenja; i Izgradnja centara za sticanje znanja i njihovo umreavanje. Oigledno se kompetentnost informacionih tehnologija moe smatrati vanim ciljem u nastavi i u uenju. Pored toga, svet je sve manjii, a karatkerie ga globalizacija i internacionalizacija. Kako bismo u ovako izmenjenoj ekonomskoj sredini mogli da konkuriemo, neophodni su nam novo znanje, novo umee i nove vetine, koje se moraju sticati kroz obrazovanje i vaspitanje. Mladim ljudima potrebna je sposobnost da mogu misliti apstraktno i sistematski, moraju biti skloni eksperimentisanju, spremni na saradnju sa drugim ljudima i to izvan mesnih, regionalnih i nacionalnih granica, da mogu brzo reagovati na promene i da ue sve to je novo, ako to zahtevaju novi razvoji .78 Korienje multimedija posebno je neophodno tokom usavravanja. Usavravanje se odnosi na one koji su ve integrisani u proces zanimanja. Pored trokova usavravanja i faktor vreme je bitan resurs. Moduli za daljinsko uenje i multimedijalni instrumenti, koji se mogu upotrebiti i na samom radnom mestu i u slobodno vreme kod kue, pomau u savladavanju ove potekoe. Roditieljima su potrebni minute i sati da budu bez dece. Tragaju za mogunostima da uposle i samu decu. Kod velikih porodica to je bilo jednostavno reiti: Starija deca paze na mlau. U manjim, i u porodici sa jednim detetom to nije vie mogue. Deji vrtii i jaslice su pomo samo delimino, a sve zemlje i ne nude ba neku mreu socijalnih institucija. Veoma esto ni u potrebno vreme. Izlaz su i bile i ostale alatke, kojima se deca sama zanimaju. Igrake su tako instrument odvraanja (panje). One postaju sve interaktivnije i kontaktiraju s detetom neko odreeno vreme, koje se prethodno moe definisati. Audio-i videokasete mogu se tako programirati. Dete ostaje mirno, doklegod ga dri uzbuenje filma. Multimedijalni programi se jo odreenije mogu unapred

53

programirati. Uz pomo interaktivinosti deca se dre pred ekranom, a roditelji ili samohrani vaspita mogu da se bave svojim poslom. Upotreba alatke informativne i komunikativne tehnike nastavlja se i u doba kada se ui. Kao u predkolsko tako i u kolsko doba upotrebaljvaju se alatke, koje deaku u uzrastu zaokupe panju da se on sam zabavlja. Globalno umreavanje elektronskih medija stvara nove pretpostavke, koje prevazilaze tradicionalne kanale obrazovanja, itanja knjiga i frontalnu nastavu. Elektronskim mreama mogue je uspostavljati veze, za koje u tradicionalnim sistemima nije bilo mogunosti. Koliina znanja postaje raspoloiva tek u umreavanju. Poslednjih godina tehnika je pomagala u proizvodnji informacija, sada pomae pri selekciji i obradi. 80-tih i 90-tih dominirala je tehnoloka inovacija. U 21. veku se ove tehnologije primenjuju. Tehniko znanje postaje sastavni deo naeg ivota. U Evropi se digitalizacija telekomunikacija u razliitim oblastima forsira kao alatka. I u nastavi. Pri tom se, meutim, esto zaboravlja da je u obrazovnom sistemu najbitnije sticanje novih znanja. The aim of teaching is simple:it is to make student learning possible. 79 Sve vie studenata ima pristup internetu i koristi E-mail za razmenu informacija. Alatke za elektronsko uenje, meutim, esto ne poklanjaju panju samom oveku. Ne zanima njih, o kom tipu oveka se uopte radi; da li je to neki miran, dominantan, reklamirajui, slab, jak ili potpuno odsustan student. Kriterijumi kvaliteta, koje tehnika moe samo teko da ujednai. Linost mora direktno da bude ukljuena, kako bi se neki korisnici izvukli iz usamljenosti teleuenja. The concept of a personality can be seen from two points of view minimally. Commonly we understand this notion as a person with excelllent characteristics, knowledge and character that are incomparably better than the other people have. Psychology, however, understands a personality in a wide sense. Each person is a personality, though he/she differs from the others by his/her uniqueness and positive or negative individuality. The psychical life is realized by processes which influence developing individual characteristics.These characteristics then characterize a personality of an individual, determine what he/she is and in what he/she differs from the other people.80

54

Teleuniverzitet Hagen imao je na podrujui informatike stopu odustajanja od studijaDrop-out-Rate preko 90 posto. Usamljenim studentima nije uspevalo da se sami motiviu i da napreduju u studiranju. Kad bi nailazili na otpor, lako su se predavali . Ne samo da pojedinac mora stalnim usavravanjem da poboljava svoju marketinku vrednost, kako bi ostao atraktivan na tritu rada, ve su i obrazovne institucije sve vie i vie upuene na svoje sopstvene snage i moraju da se uvrste i odre na slobodnom tritu obrazovanja. Drava se povlai iz svoje dominirajue uloge u javnom ivotu. Obrazovne institucije dobijaju na autonomiji. Postojea obrazovna hirejarhija se zbog novih informativnih kanala i prilaza znanju dovodi u pitanjederegulacija, evropeizacija, internacionalizacija, globalizacija-primoravaju obrazovne institucije da menjaju svoje ponude i strukture. Usavravanje sa svojim aktuelnim, fleksibilnim i programima po meri oveka sve vie dobija na znaaju. Privatni ponuai utiu na nastalu situaciju na tritu. Trokovi i odgovornost za uenje, dalje uenje i obrazovanje pomeraju se u individualne sfere odluivanja onih koji ue. 81

8.

Mo

Mo je vezana za ljude. Mo (Macht) dolazi od machen (raditi, initi, praviti i sl). ovek hoe da svoje sopstveno injenje nametne drugom i time samog sebe stavi u prvi plan. Mo znai dominirati, gospodariti nad drugim. U negativnom smislu mogla bi se mo poistovetiti sa porobljavanjem. injenje, rad je najvei ovekov imetak. Ovaj glagol znai i delati, postupati. A to je presuivanje o dobru i zlu. Mi prosuujemo i imamo sopstvene skale. Mo nad dobrim je loa, a mo nad loim je dobra. To je zamka! Ne postoji dobro i zlo. Pitanje je: ta ima vie prednosti? Pitanje nije dobroili loe, ve je vano povlaenje granica. Pozicioniranje prednosti i mana. Lepo je da se nau razlike. Ali, razdvajati ne bi trebalo. Svi mi znamo, ta je mo, sila, najkasnije, kada smo joj potinjeni, kada se oseamo kao njena rtva. Kao osnovna injenica ivota i drutva ona nam je isuvie poznata... Po klasinoj definiciji Maksa Webera mo je svaka ansa da se u nekom socijalnom odnosu, i pored opiranja, sprovede svoja volja, svejedno na emu ta ansa poiva... Mo uvek kazuje: Volja jednog sprovodi se i pored jakog otpora drugog; onaj ini neto, to ne bi uinio da nije prisillne volje onog prvog .82. Zbog unutranjeg ovekovog nagona, njegovog egoizma, on hoe da svoje injenje nametne nekom drugom. Ova prevlast vana je za opravdanje postojanja. Sopstveno telo mora stalno da se probija i dominiranjem dalje da preivljava. Imanuel Kant potkrepljuje pitanje ta je ovek? trima pitanjima : ta mogu da znam? emu mogu da se nadam? ta mogu da uinim?

55

Delanje, rad je Hegel povezao sa koriu I blagoslovom za oveka. Raditi, dakle, one stvari, i one stvari su zastupive, koje donose i korist i blagoslov. Do 20. veka su se oba ova faktora u prirodnoj nauci podudarala. Uvoenje elektriciteta, elektrine struje donelo je potroaima i korist i blagoslov. U 21. veku to se vie ne slae. Ne donosi sve to ljudima koristi u isto vreme i blagoslov. Ne sme se i sve raditi, to se moe. Postoje etike granice. Dekart (Descartes) je razlikovao izmeu duha i materije. Ako se neki ovek, kad se ujutro probudi, osea bolesno, on meri telesnu temperaturu termometrom. Ako pokazuje vrednost iznad 37 stepeni, osea da je njegovo predoseanje potvreno i zna da je bolestan. Ukoliko je vrednost ispod 37, pretpostavlja da je zdrav i da mu je utisak pogrean. Ljudi ne pate zbog toga to su prirodne nauke i njihova erka tehnika tako loe, ve zato to je ona tako dobra da hoemo svuda da je primenimo. Zahvaljujui tehnologijama mo je postala tako velika, tako unitavajua i tako apstraktna ... kao nikad pre. Da li je ikad viena sila, koja bi se mogla poistovetiti sa silom Sjedinjenih Amerikih Drava ? 83 . 8.1 Znanje je mo

Raunari centriraju informacije i znanje, i 400 godina staroj izreci Francisa Bacona Znanje je mo pridaje se mnogo vei znaaj nego kroz sve vekove pre. Znanje znai imati mo nad prirodom. Znanje znai da zna vie od drugog. Posedovati ekonomsko ili lino preimustvo . Znanje je mo. Znanje je, meutim, u poreenju sa stvaranjem, samo mali odsjaj stvarnosti. Svet nije opisiv. Galileo je zato uveo model svet. Redukovana zemaljska kugla pomou koje se mogu isprobati promene za stvarni svet. Nauni eksperimenti kao uvod u realno pretvaranje. Prirodna nauka se odrie istine i ograniava na znanje. Znanje znai i odgovornost. Ljudi koji imaju mnogo znanja, imaju veu odgovornost od onih koji su manje informisani. Politiari imaju odgovornost koje esto nisu svesni. Oni razlikuju, razdvajaju i procenjuju situacije. Oni se sa kulturnim stavovima svoje otadbine laaju reavanja stranih problema. Egoistiki hoe da izniveliu svet. Amerika se pretvorila u svetskog policajca. Ona odreuje ko je u pravu, a ko ne. Ona odreuje ko je lo, a ko dobar. Ko spada u drave nitkova i hulja i time u neprijatelja, i kome e se prijateljski odobriti pomo za zemlje u razvoju. Pri tom se ne reavaju ni kulturni ni regionalni problemi, niti se zatvara jaz izmeu siromanih i bogatih. Posle svake krize siromani su jo siromaniji, a bogatai jo bogatiji. Rat i vojne intervencije pogoravaju lokalne konflikte. Jaz izmeu bogatih i siromanih se produbio. Ni mere internacionalnih organizacija kao Ujedinjene Nacije nisu mogla to da spree. Obradom informacija jaz je postao jo produbljeniji. Primitivni komunikacioni instrument telefon pokazuje: to

56

je zemlja, nacija siromanija to (ima) manje telefonskih prikljuaka Slino je i sa korienjem Interneta, mobilnog telefona ili raunara. Slika na .str.83 Odnos izmeu bruto nacionalnog proizvoda i rairenosti telefona.

Znanje je u ekonomiji takoe roba. Za to su potrebni finansijski resursi koji upravljaju intervencijom. Siromano i bogato se mnogo vie akcentuje. Novac postaje instrument upravljanja, kojii, meutim, nije dovoljan da se sa znanjem postupa sa puno odgovornosti.

8. 2

Mo i politika

Najvea sila su (bili su?) vlastodrci, gospodari. Danas su to u demokratskim zemljama politiari. Ali, da li oni dre vlast? Zar ve ne odreuju i propisuju industrije i globalna preduzea? U klasinom obliku demokratije svaki dravljanin moe da saodluuje. Svaki glas rauna se isto, glas nekog idiota isto toliko kao i glas obrazovanogi.84 Glavni cilj politiara-tako esto izgleda-je da bude ponovo biran. Nisu oni funkcioneri, koji pored svog poziva kojim se bave, agituju kao predstavnici naroda. U Koloradu parlament vodi rauna o radu svojih zastupnika. Leti, kada seljaci moraju da rade na njivi, nema zasedanja. Ova se koncentriu na malo meseci u zimu, u mrtvoj sezoni. Sem toga, moraju se uvrstiti na vlasti i odrati protiv administracije. Slubenici su postojanija institucija demokratskih drava. ak im se, esto, ne moe dati ni otkaz-pragmatizovani-i tako zatieni od politiara i njihovih promenljivih partijskih pripadnosti. Politiari, naprotiv, moraju iznova pridobijati njihovu blagonaklonost i, uprkos tome, sprovoditi svoje ideje. Fridrih Direnmat (Friedrich Drrenmatt) kae u svojim Svetim dobrima (Heilige Gtern) ovako Nisam revolucionar. Ja sam predsednik ove drave i moram da se drim njenih zakona. Molim i tebe da ini to isto. Zato prihvati borbu protiv birokratije i institucija isto tako hrabro, kako je obino prihvata protiv monstruma, ne demoliraj ih, uveri ih . 85 Istorije politike za Karla Poppera nema. Ne postoji nikakva istorija oveanstva, ima samo neogranien broj pria, koje se tiu svih moguih aspekata ljudskog ivota. I jedan od njih je istorija politike moi.86 Ali vanije je-i to pre svega u vezi sa novim tehnologijama- gledati u budunost. Na poetku 21.veka poziv politiara menjaju dva faktora: tehnologije i nove vrednosti.

Moe li tehnologija podrati demokratiju i pomoi joj? Uglavnom je tako da oni koji se razumeju u tehnologiju, nita se ne razumeju u politiku i obrnuto. Internet i vlada

57

nemaju automatske veze iako uspostavljanjem automatizovane uprave vlada tome daje konkretan oblik, kao E-Government. Sve vie je takvih vlada-na primer, vajcarska u jednom dokumentu iz 2000.godine-koje ele da se uz pomo nove Internet tehnologije preporue kao servis za pruanje usluga graanima. To bi, meutim, bio pogrean put koji odvodi od demokratije. Bolje je vlada kao politika institucija uz uee graana. Graani nisu klijentela; njima pripada grad. Drava koja prua usluge bila bi patronat drava, i ona nije vie demokratska. Sama tehnologija ne moe dizati nikakvu revoluciju. Politika, naprotiv, moe da revoltira uz tehnoloku podrku U okviru razgovora o kulturi u Karlsruheu 2004. profesor Benjamin Barber sa Univerziteta iz Marylenda je postavio pitanje, da li u virtuelnom drutvu moe da bude politike i na to odgovorio navodei sedam karakteristika: 1. 2. 3. Speed :znaibrzina ali i vie demokratije? Ne. Demokratiji je potrebno vreme za razmiljanje i promiljanje . Interaktivnost: Graanin nije samo posmatra u mrei, ve i aktivni izvrilac. Mrea pojaava angaman graana. Lateralnost: Horozontalna komunikacija izmeu svih i sa svima. Nije to Top Down-komunikacija kao u tradicionalnoj politici. Demokratija znai horizontalne odnose, to jaa demokratiju. Pre Interneta nije bilo otvorenog prostora, gde su graani mogli da diskutuju. MOVEON.COM je politiki pokret-konzervativno reklo bi se politika partija-u Internetu. To su alaternativni pokreti koji sami, meutim, ne garantuju aktuelnu politiku. Postupak biranja u anonimnoj eliji je drugaiji od foruma za diskusije. Neposrednost: Internet daje First Hand Informacije i izlazi na kraj i bez meditacije. Politika se moe upranjavati i bez politiara. Graani ne zavise od eksperata. Internet, dodue, daje mnoge informacije, pa ipak, to jo uvek nije znanje. U tom smislu je ova neposrednost takoe i rizik. Segmentacija: Svako, ko bi eleo, moe u mrei doi do rei. ovek nikad ne mora nikada nijednog stranca, ili nekoga koga nee da sretne, ni da uje ni da vidi. Anonimnost: Identitet se gubi a Privacy ostaje. Jesu li tajni izbori dobri za demokratiju ili bi ljudi trebalo da izjanjavaju putem javnih Statements. Elektronska karta graana moe ovu anonimnost-bar u domenu elektronskih izbora-da ukine. Anonimni graani su i neodgovorni. Oni demokratiji donose probleme.

5.

6.

58

7.

Monopol: Kroz Hard-Software je Internet monopolisan i kontrolisan. Internet ne pripada, dodue, nikome, mada, ipak, malobrojnima. Oblik i sadrina teko se mogu razlikovati. Kao koncept je mrea slobodna. Praktino pripada firmama kao Microsoft, America Online, Bertelsmann i drugima.

Barber hoe da mi postavljamo pitanja, pre nego to zaponemo diskusiju o pojedinostima tehnike. Mi razgovaramo sa ljudima sa drugih kontinenata, ali se sa sopstvenom decom i sopstvenim partnerom ne razumemo. Njegovo naelo je Prvo politika, pa onda tehnika. Prvo vra politika volja, a onda tehnologija. Konzervativno razmiljanje se gubi. Do sada vaee vrednosti zastarevaju. Ali, ova zastarelost vrednosti menja i institucije i poziciju politike. Moralne norme postaju neupotrebljive, jer se vie ne odnose na vane sfere ivota: Pokazale su nesposobnima da napredak (tehniki, kao i ekonomski, politiki...) humano reguliu. Tako je dolo do perverzija napretka (atomska bomba, manipulacije na ljudskom genu, polittehnika...). Pokazale su nesposobnima da dovoljno cene i potuju okolinu. Pokazale su nesposobnima da uticaje socijalnih sistema na ljude odre/ine socijalno podnoljivim. Drave realizuju politiki, ekonomski, ekoloki egoizam. Crkve ostaju ponuaki orijentisane i odgovaraju na pitanja koja niko ne postavlja. Mnogim preduzeima je ideja o pravdi u raspodeli strana ... Pokazale su nesposobnima da reguliu porast oveanstva.87

Prvobitna funkcija drave- spreiti tete na optem dobru-se izgubila, kada je drava potpala pod uticaj moi politikih partija. Samo ako je uspostavljena podudarnost u zadovoljenju interesa drave i interesa partija, radi se ispravno. Poslanike za parlament biraju, dodue, graani, ali oni ne glasaju u njihovom interesu, nego u interesu politike frakcije. Uz pomo novih tehnologija i putem elektronskog kontakta sa graanima elektronskoj vladi postaje s jedne strane tee da vlada, a s druge strane, koncentrie medije. Bez pomoi medija-radio- ne bi Adolf Hitler zauzeo onaj poloaj, koji je imao 8.3 Mediji i mo (uticaj)

Vlastima su potrebni mediji kao orue Ma kako da je vlast u nekom drutvu organizovana-potrebni su joj kanali, mediji preko kojih moe da se izjanjava i sprovodi svoju volju, (a) i potrebne su joj slike o samoj sebi. Nema vlasti bez atributa, nema vlasti bez estetske prezencije, nema vlasti bez simbola, ali i ni jedne vlastii bez skretanja, pogrenih tragova i prevara . 88 Novi mediji su jo komplikovanii i mnogim graanima uskrauju pristup. Mi govorimo o digital divide, dakle o jasnoj podeli na glupe i pametne. Za politiara

59

su, kako je predoio Silberbauer, idioti isto tako vana glasaka stoka kao i pametni. S druge strane, moe se brzo i direktno postii eljena ciljna grupa Mediji kao faktori moi mogu brzo da se osamostale. Zato ih zovu: Najmanje kontrolisana sila. Poziv novinara je veliki faktor rizika da iivi egocentrine stavove negativno za druge. Novinar je uvek imao-kao i svi vlastodrci-veliku odgovornost. U trino-ekonomski dominirajuem profesionalnom svetu, kakav poetkom 21. veka preovladava, ispunjenje etikih zahteve postalo je tee i komplikovanije. Balans izmeu ponude informacija redakcijama i mogueg Output redaktora je neujednaen. Odeljenja za tampu privrede i odeljenja politike proizvode sve vie informacija, sa kojima sve umanjenije redakcije ne mogu vie da idu u korak, pa se vesti, veoma esto, publikuju neistraeno i nekomentarisano. Tehnika utie na mnoga zvanja. Na poziv novinara, meutim, drastinije, jer se radi o zvanju koje ima multiplikatorsko dejstvo. Novinari nisu vie samo pisci informacija, ve i producenti. U sferi tampe se tekstovi automatski preuzimaju u slaganje i onaj koji pie postaje i Layouter (grafiki urednik) U audio-i radio-oblasti vesti se pripremaju i proizvode prigodno za emitovanje. Novinar je prvenstveno pozabavljen zanatskom produkcijom. A s druge strane,liferanti, odeljenja za tampu proizvode obavetenja gotova za emitovanje, to ih ini primamljivim da se direktno preuzmu. A i zbog ekonomskog pritiska, koji je nastao liberalizacijom elektronskih medija. Ponuda i potranja snaga nisu iznivelisane. Vrenje uticaja na javno mnjenje nikada nije bilo tako jednostavno i kupovno kao u demokratskim strukturama sadanjeg vremena. Politika i mediji odgovaraju jedno drugom. Granice izmeu uticaja i moi nisu jasno definisane. Nominatori nekog drutva bili su svaki put jedan od njegovih sutastvenih vlastodraca. Kod medija je re o moi, i to, ne na prvom mestu samo o moi da se (nekim) vlada. Radi se o moi i uticaju na ovekovo razmiljanje, oseanje i ponaanje u njegovom dobu. 89 Bahler (Bachler) registruje promenu u nainu rada novinara, koja pokazuje uticaj ovog profesionalnog stalea i povezanost sa moi: Kada sam neposredno posle rata uio novinarstvo, emu je amerika okupaciona sila u Salcburgu posebno korisno doprinela, nije nijedan ovek, ni u strunim krugovima ni u publici govorio o nekoj etvrtoj sili Ni nai US-Teachers nisu nita znali o tome. Neposredno posle Hitlera i unifikovanih medija sve bi nam, to ima veze sa silom, izgledalo ozloglaeno. Mi smo odrastali u tradiciji klasinog anglosaksonskog novinarstva i trebalo je da budemo izvestioci, objanjivai, oni koji formiraju miljenje, nisu mediji morali da vladaju, oni su bili, ako su to bili, u najboljem sluaju kontrolori dravne moi i uticaja. Najvanija zapovest: Miljenje i izvetaj morali su da se strogo razdvajaju jedno od drugog .90 Bahlerov Statement jasno ukazuje na promene medija poslednjih 20 godina. 7o-tih godina u opticaju je bilo vie miljenje nego informacija. Obrazovne institucije na univerzitetima uvele su promenu. Mediji i njihovi novinari postali su sami sebi svrha i ak faktor moi. Promena, koju treba internacionalno dijagnostifikovati. I u amerikim medijima su novinari postali interpretatori, a ne izvestioci. Poslednji rat u Iraku bio nam je dokaz. Razlog za rat-Irak proizvodi hemijski ratni materijal-nikad nije dokazan. Nedostajala je kritika medija. Demokratija se pretvorila u svetsku diktaturu. Tako novinari u izvetavanju zaobilaze realnost Uzdie se i napreduje vrsta novinarstva koja ne oslikava stvarnost ve inscenira, i ne nerado dozvoljava da se

60

ona inscenira. Uspeva novinarstvo bez ikakve informacije. Jer vie je medija nego materijala-sa dve posledice: S jedne strane, besni borba za podelu informacija, a s druge, mnogi mediji stvaraju vetaki materijal; as vetakog novinarstva. 91 Masovna medija raspolau moi, uticajem i silom. Egoisti su ljudi koji deluju na osnovu moi i uticaja. Oni -kad dobiju ansu- koriste svoj uticaj. Ponaanje mnogih novinara moe biti ilustrativan primer za ovo Pored novinara i privreda je ta, koja koristi svoj uticaj preko reklame. Zavisnost od reklame i njenih prihoda se poveala. Sa liberalizacijom na scenu izlaze male ustanove i vlasnici malih medijskih kua, ija je finansijska zavisnost jo vea. U sledeem koraku ekonomija direktno dira u posed medija. Medijski koncerni, kao austrijski Kronen Zeitung, raspolau koncentracijom uticaja gotovo jedinstvenog u Evropi. Kombinovano sa izmenjenim novinarstvom postaje faktor moi, kome oznaka etvrta sila veoma dobro pristaje. Valter Zajter (Walter Seitter) postavlja pitanje, da li korienje medija vodi ka vladavini. Onda je pitanje, da li naimenovani i postavljeni mediji ostaju posluni u ulozi pukog bespomonog sredstva, u koju ih sateruju oni koji su na vlasti i oni koji te medije postavljaju, i da li sva mo,vlast ostaje preputena vriocima vlasti i nominatorima medija. Odgovor na ovo pitanje ne moe se dati jedanput za svagda na odreen nain. O problematici, o kojoj se ovde razgovara, diskutovao je Hegel kao Dijalektika gospodara i sluge. To moemo da okarakteriemo kao problem produkcije moi prenosom moi. Vrioci vlasti se razumeju u to, kako da podobna i upotrebna sredstva kao, na pimer, mediji rade za njih: Oni prenose njihovu monost na sebe same .92 Svojim korisnicima mediji lano prikazuju narcisoidno udeenu i medijalno prilagoenu realnost. Sluajui meteroloke izvetaje medija sve vie ljudi veruje da je vreme odredivo. Klimatsku uznemirenost naeg globusa, koje je uvek bilo, smatraju uvredom. Za to okrivljuju politiare to nisu preduzeli mere da spree prirodne katastrofe. Matija Horks (Mathias Horx) je pisao u jednoj kolumni pod naslovom Mi klimahondri: Mi precenjujemo sebe. ...Moglo bi biti da predstava o nekoj ljudski stvorenoj klimatskoj katastrofi nije nita drugo do obrnuta grandomanijska fantazija? Hibrid negativnog? Nas ljudi ima danas neto vie od 6 milijardi egzemplara. Guteri su nekada etali po Zemlji u vie od 100 milijardi primeraka. Kao to znamo, i ovi su imali sasvim pristojno visoku potronju benzina i proizvodili su ne neznatne otpadne gasove. Ali, njima je trebalo vie od 300 miliona godina da bi izumrli! 93 Maine daju oveku vie snage i time vie uticaja. Automobilom je ovek bri nego kad ide peke, pa zato ima vie moi u poreenju sa onima, koji nemaju auto. Brzina je mo i dugo je bila ogromna mo. Privianje duhova bilo je jednostavno definisano kao prevazilaenje prostora za tako kratko vreme da to ovek ne moe ni da zamisli. Kao rezultat tehnike dominacije svetom brzina je svoj dijabolilki karakter izgubila samo povrno; u utrobi drutva opsednutog brzinom boravi pravi demon, koji joj nee dati da se smirii .94

61

Brzina nijje samo feti, kako je Lisman (Liessmann) naziva, nego slui i za zadovoljenje sopstvenog ja. (Ono) zadovoljava elju: da se brzo postigne cilj, pri emu cilj sam po sebi danas nije vie tako vaan. Forma realizacije je vana. Helmut Kvaltinger (Qualtnger) se izrazio popularno, ali pri tom pogodio sutinu: I was ned wo i hinfoa, aber i bin frira durt (Ne znam kuda putujem, ali u pre stii tamo). 9. Tehnika Hoe li tehnika da zameni oveka? Hoe li mu biti pomono sredstvo ili jaram? Alatke treba da olakaju ovekov ivot.Tehnika koja nije alatka je igraka i tako beskorisna za svakodnevni ivot. Ona moe da slui samo za zabavu. Tehnika je dopuna i proirenje oveka. Ona ga jaa i ini ga nezavisnijim. Ranije je za zemljane radove bilo potrebno mnogo ljudi i njihova snage miia. Danas jedan ovek, uz pomo bagera, moe da uradii vie nego stotine ljudi pre nekoliko stotina godina. Problem, koji je oduvek zaokupljao oveanstvo. Gerhard ulce (Schulze) u svojoj knjizi Najbolji od svih svetova (Die Beste aller Welten) pita, kako bi bilo, kad bi svet bio maina i ljudi bili roboti na ovoj planeti: I sami ljudi i organizacije imaju, zbog este monotonosti svojih reakcija, odreenu slinost sa mainama: Ako nekoga, ko je veoma osetljiv, nepravedno kritikujem on e biti uvreen; ako se zna da je policija postavila radar-klopku, onda svi voze po propisu. 96 Tehnika zailazi u sva podruja ivota. Ne samo u ona koja su orijentisana na privredu; i u obrazovanju i umetnosti je tako. Ona proizvodi novi sistem vrednosti. Novi svetovi vrednosti pokuavaju da budui Cyberspace ljudski reguliu. Moraju se stvoriti nove etike vrednosti. Ljudi, koji u svet alju raunarske viruse i time priinjavaju tete firmama u nezamislivoj vrednosti, nisu svesni svog prestupa. Oni su se samo zabavljali. U takvoj ali ne prepoznaju nikakav zloinaki prekraj. Nove vrednosti su neophodne da bi se ovaj svet kibernetike definisao i iznova regulisao. U svojoj veoma interesantnoj analizi amerikih izbora za predsednika 2000. godine Mark Warschauer predstavlja u optim skicama kritiku teoriju tehnologije (critical theory of technology) i suprotstavlja je determinizmu i instrumentalizmu: Technological determinism suggests that the technology itself automatically brings about certain results (whether good or bad). Instrumenstalism is a seemingly opposite approach; it views technology as completely indifferent toward the ends to which it can be used. In fact, both of these approaches underestimate the role of social context in helping shape the impact of technology. Technology is NOT determinist, but is shaped by human agency. And people can NOT use technology toward any ends they wish, as technology carries with it certain biases which reflect its own historical development and design. Take for example, the Internet-which was designed to be used on personal computers (a bias toward the economically well-to-do) using the ASCII code (a bias toward users of roman alphabets),etc.

62

It is thus impossible to evaluate any technology on its own accord; it must be understood in an ecological context. And it is particularly important to examine the (unequal) power relations that effect how technology is used. Let me continue my previous message and make more explicit some of the links to educational technology. A determinist view would content that computers in school are necessarily good (or necessarily bad), and will most certainly bring particular results. (...) An instrumental, or neutralist, view would contend that computers carry no bias, that they can be used however we wish. However, computers do carry with them the bias of their history and design, and this bias intersects with social inequalities which impact (on) education. (...) An instrumental view would suggest that computers can be a great equalizer, since they can equally benefit rich and poor. However, the broader context in which computers have been developed and are used means that other preconditions are required for access to computer technology, such as literacy, electricity, etc. This means that in a context like Egypt (and in many places), computers are more likely to be a stratifier than an equalizer. 97 Ove i sline veze valjalo bi u tematizovati i problematizovati. nekoj raspravi sa informacionim tehnologijama

Internet je izmenio mnoge ureaje i od ureaja se razvio u funkciju. U mnogim podrujima naeg ivota suoavamo se sa tim. Ali mnoge od tih procesa uopte ne razumemo. Sistem kod kompjutera se urui, i mi ne znamo zato Za ispit za dobijanje vozake dozvole su polaznici u generaciji pre morali jo znati sve detalje, kako funkcionie motor. Danas se samo mirimo s tim da radi. U poetku, kada je poela prodaja automobila, kupci su bili pozivani na obuku u fabriku, ak na nekoliko dana, kako bi se i sami prihvatili posla, i uestvujui u njemu, i sami mogli ukloniti kvar. Mrea radionica jo nije bila gusta ili uopte nije egzistirala. Danas vozai nemaju vie nikakav tehniki pristup. Sledea generacija automobila nema uopte haubu motora za otvaranje. Motor se konstruie za upotrebu dok traje. Ako je on pokvaren, i auto je pokvaren. Funkcionalnost, kakvu ve sada mnoge maine poseduju u sebi. Motor, maina je fiksno zavarena u kuite i ne moe se uopte otvoriti za reparaturu. Na postavljeno pitanje o naizmeninom dejstvu, da li tehniuka utie na oveka ili ovaj koristi tehniku kao alatku, sam Internet daje dobar odgovor: Internet ne predstavlja nita drugo do li mreu. Fizika struktura, koja nije nita drugo do magistrale. Transportni put kao reka za brodove, ina za voz. Pa ak jo primitivnije:Internet koristi stare i postojee strukture kao telefon ili kablovsku televizijsku mreu. Internet, dodue, otvara nove mogunosti, ali per se nije nita novo.

63

Ko e intervenisati da pomogne? Koja nauka e doneti objanjenja? Duhovne nauke bi trebalo da ponude odgovor o preterano eksponiranim tehnologijama; ali one su zatajile . Mi smo-naprotiv-preturili preko glave niz drutvenopolitikih kontroverzi o nauno-tehnikim razvojima, a druge nam predstoje. Nisu sva nova saznanja i iz toga izvedene mogunosti drutveno ostvarive ili poeljne Time je kriza duha i svesti ovekove u prirodnoj nauci i tehnici realna. Poverenje u hard sciences je sve manje, a soft sciences niko vie ne slua. A zajedniki ove nauke odavno vie ne umeju da razgovaraju. Problem, koji je engleski fiziar i romansijer, Charles Pierce Snow, u svom brilijantnom eseju The Two Cultures jo 50-tih godina konstatovao; da izmeu naunika prirodnih i duhovnih nauka vie ne postoji veza, jer su jedni prezaposleni, a drugi prenadmeni. 98

9.1

Komunikaciona tehnika

Komunikaciona i medijska tehnika je faktor koji podstie progresivni egoizam. Ona istie formulu da ovek sve hoe da ima. Slika. sa 94.: Umreeni egoista hoe uvek da bude prvi Telefon je generaciji pre jo uvek bio instrument, koji je morao da se deli. U porodici, u domainstvu bio je-ako uopte-samo jedan telefonski aparat. U kancelariji je vie saradnika delilo jedan telefon. Danas ima svako svoj sopstveni. Prema gore citiranoj formuli, niko svoj mobilni ne bi delio sa kolegom ili nekim drugim lanom porodice. I fiksni telefon postaje kroz Internet mobilan i tako, prema gornjoj formuli, stoji svom korisniku uvek, svuda i samo njemu samom na raspolaganju. Broj telefona u Internetu je mobilan i moe se svuda koristiti. On nije vie vezan za jedno mesto. On e sve vie-zajedno sa mobilnim telefonom-potisnuti tradicionalni telefon. Statistike vodeih zemalja to pokazuju. Japan je 2004.godine imao 70 miliona korisnika mobilnih telefona 60 miliona vlasnika fiksnog telefona i 25 miliona internet telefonskih brojeva (Voice over IP) ovde, sada i odmah

Pri tom se opet postavlja centralno pitanje: Goni li nas tehnika? ili

64

Koristimo li je kao alatku da bismo olakali na ivot?

ak se i auto-sredstvo za kretanje, koje bi moglo da primi vie lica-koristi samo singularno. Nijedan lan porodice ga ne deli sa drugim. Ako auto nekog lana porodice mora u servis, esto je teko da se nae prilika za zajedniku vonju. Konzumiranje muzike se zahvaljui medijskoj tehnici temeljno promenilo. Sluanje muzike vie ne zavisi od mesta i vremena. Vani i uveni pevai, celi orkestri i horovi memoriu se na nosiocima podataka i mogu se sluati svuda i u svako doba. Vie ne zavisimo od koncertne sale (=mesta) i datuma izvedbe (=vreme). Konzument moe da slua svoju muziku u svako doba i svuda. Svuda omoguuje mobilna oprema za reprodukciju. Walkman i mobilni discplayer mogu sluanje omiljene muzike omoguiti i u etnji, tranju ili u vonji podzemnom eleznicom. Slino je i sa gledanjem televizije. Usluga Video on Demand (Video na zahtev) omoguuje svakom da gleda eljeni film, kad hoe i da ne zavisi od vremena emitovanja neke televizijske stanice. Moe film da pozove iz memorije, ako mu to prija. Zahvaljujui propusnim opsezima u mobilnoj telefoniji i mesto postaje fleksibilno. Mobilni telefon postaje televizijski aparat i tako prua mogunost da se eljeni film, aktuelne vesti mogu gledati na svakom mestu. A Video on Demand sa mobilnim telefonom znai: konzumirati filmove ovde, sada i svuda. Ovaj izmenjeni oblik konzumiranja audio- i video komunikacije ne zamenjuje, dodue, stari medijum teatar, operu i koncert, ali je uticao na konzumiranje i formu recepcije starih medija. Nauna postavka novi mediji ne zamenjuju stare ostaje, dodue, i dalje ispravna, ali se esto pozorine daske brkaju s domaim televizorom, i posetilac poinje sa onim, ko sedi do njega diskusiju o upravo igranom, ne obzirui se na druge posetioce. Kao da je to film koji se daje na kunom televizoru. Kao da je ovek jedini konzument. Nije da se izgubio obzir, ve je u pitanju izmenjeno ponaanje koje se ne moe oceniti samo kao egoizam. Tehnika ne menja nego ojaava. Peaci ne mogu veoma lako da nastradaju u nesrei. Biciklisti ive ve rizinije, a godinje umre milion vozaa, mada se samokao i peaci-kreu. Raunari mogu jo odreenije sakupljati i memorisati, prikrivati, selektirati informacje nego to je to bilo mogue manuelno. Ni novi mediji kao Internet i E-mail nee promeniti nita u tome da se informacijama ne manipulie... Slobodan protok naunih informacija je vie utopistiko obeanje, jer i u raunarskim mreama ljudi tee nekimm ciljevima, eleli bi da steknu ugled, formiraju grupe i druge iskljuuju iz ovoga. I u World Wide Web mogu se formirati nauni ortakluci, meusobno se podravati i podupirati, a druge diskriminirati, kae Froehlich. Relevantne informacije su, kae, kao i do sada, dragocene i zato su roba koje nema dovoljno. Zbog toga e i dalje biti uskraivanja i nepravinog zadravanja, usporavanja i blokiranja informacija. 99 Informacije se nezakonito zadravaju ne samo u nauci, ve i u ekonomiji. Saradnici i efovi pribavljaju sebi prednosti i bolje izlazne pozicije onim ne informisati. Zbog toga moe da strada i kultura poslovanja. Klaus Grawe je u nekoj radio-emisiji ovako formulisao: Mora se raunati sa tom osnovnom potrebom. Ljudi

65

hoe da imaju svoj sopstveni prostor i izvesnu vlast na sopstvenom malom prostoru. E, sad, to bi eleo ba svaki ovek da ima, a to je i mogue, a da ne ide na raun zajednice .100 Mediji su tek u novije vreme dobili interaktivnu ulogu. Prvobitno su bili isti distributeri informacija. Tek elektronski mediji proizvode ciklus igre neprekidnog davanja i uzimanja; slanja i primanja. Profesor Vajcenbaum (Weizenbaum) me pre nekoliko nedelja upita:Koliko novih medija znate? Nisam znao mnogo. Pa, dobro, on je dokazao da ba i nema tako mnogo novoga. Novi mediji su esto stari. Pre svega, pet karakteristika opravdavaju naziv novi mediji: Novi mediji nude svoje usluge za tako kratko vreme da tampa i televizija zaostaju za njima u konkurenciji aktuelnosti. Novi mediji nude informacije po celom svetu Oni se ne ograniavaju na regione i zemlje. Novi mediji nude interaktivnost i time postiu novi oblik kvaliteta komunikacije. Novi mediji se prilagoavaju potrebama dotinog korisnika. Oni se odnose na taan horizont interesovanja konzumenta. Novi mediji omoguuju obradu ogromnoih koliina podataka. Za malo sekundi moe se pretraiti vie informacija nego to bi to ovek za ceo svoj ivot mogao da uini. Studija koju sam sproveo 1996.godine pokazala je da se sa poveanjem udaljenosti intenzitet komunikacije smanjuje. Ljudi koji stanuju vrata do vrata imaju najintenzivniji kontakt. 90 posto komunikacija u preduzeima je interno i samo 10 posto odnosi se na klijenta, na one prartnere od kojih preduzee ivi . Govorna komunikacija ini polovinu radnog vremena: 50% govorna komunikacija /dogovori/ telefonski razgovori itd. 30% pisanje/itanje/arhiviranje 20% manipulisanje brojkama. Kvantitet je ispred kvaliteta. Dekvalifikacija i kvantifikacija -oba fenomena mogu se indentifikovati po intenzitetu informacije, kao intenzitet panje. Ukoliko informacije tendeciozno nemaju vie nikakvu vrednost jer isuvie opirno i razvueno lutaju bez anse prisvajanja, onda je panja mogue merilo da bi se odredila vrednost informacija . 101 Slino je i sa privatnou. ovek nosi peat svoje prolosti i drutveno je bie. Socijalne okolnosti i komunikacione tehnologije ga usamljuju. ovek je ivotinja u oporu, a mogao bi da postane vuk samotnjak, i to obespokojava. Uzroci tog nespokojstva pokazuju se u sve veoj povrnosti i mizeriji drutva. Indicija za usamljeniju budunost je sve manja meuljudska komunikacija. Gotovo svaki drugi Asustrijanac oekuje smanjenje komunikacije meu ljudima .102 Ista studija upuuje na desetominutnu linu komunikaciju meu branim i ivotnim partnerima. Deo komunikacije premeta se na SMS i E-mail. Za lini razgovor ostaje malo vremena. Na pitanje Kako vidite razvoj komunikacije meu

66

ljudima u vezi sa mobilnim i Iinternetom. Time mislim da ovek razgovara lino, ne telefonski ili preko Interneta. Vidite li to pre pozitivno ili negativno? Ovo poveanje/smanjenje vidim kao Austrijsko.stanovnitvo od 15 godina Mukarci ene 15 do 24 godina 25 do 29 godina 30 do 39 godina 40 do 49 godina 50 i stariji Zemlja Mali-srednji grad Glavni grad Pozitivno 20 23 17 22 14 19 17 23 21 20 19 Negativno 54 49 58 49 59 54 56 54 54 56 48 Ni...ni 27 28 25 28 27 26 27 23 25 24 32

Osnovna kola 23 52 25 kola bez mature 21 55 24 Matura, Via str.kola, 15 54 31 Fakultet Procene pokazuju gubitak line komunikacije. Tehnologije kao mobilni telefon prodiru u meuljudsku komunikaciju idelimino zamenjuju komunikaciju Face-to-face. Ovo dovodi do daljeg koraka-prema ovde citiranoj studiji-do pomeranja vrednosti. Anketirani navode da e sledee vrednosti izgubiti na znaaju: Oseaj povezanosti jedno s drugim 59 Zatienost i toplina 57 Spremnost na pomo 56 Poverenje u druge ljude 54 Oseaj za nekog drugog 53 estitost 49 Emocionalnost, Izraavanje oseanja 49 Oseaj da se moe osloniti na drugog 48 Zaloiti se za nekoga 46 Socijalni angaman 45 Jednostavno sklopiti prijateljstvo 44 Moi spoznati probleme 34 Austrijsko stanovnitvo poev od 15 godina; podaci u procentima Socijalno ponaanje oveka se menja. To se moe objasniti smanjenjem line komunikacije. Slobodno po Vaclaviku (Watzlawick), ne moe se ne komunicirati.

67

Elektronske alatke podravaju i pomau svakodnevni ivot i redukuju tradicionalni put komunikacije. Public Wireless LANs nudi prolaznicima informacije svuda. Preko mobilnih telefona moe se dobiti informacija kao Gde je najblii WC? Global Positioning System utvruje gde se nalazi onaj ko poziva i daje inoformaciju o najblioj instituciji-u ovom sluaju toalet. Elekltronski sistem informacija zamenjuje tradicionalnu komunikaciju u kojoj se zainteresovani raspituje kod prolaznika za konkretno mesto. Obim komunikacije stalno raste. Ne samo novi nego i stari mediji poveavaju obim distribuiranja. Danas ima vie dnevnih novina nego jue; vie knjiga nego godinu dana pre. I to uprkos Internetu, DVD i CD. A da bi se ove ponude mogle i konzumirati, pojavljuju se nove tehnike. Improved Reading zove se Brzo itanje. Ljudi koji mnogo itaju su uvebaniji i zbog toga bre itaju. Tako je uvek bilo. Povrh toga, postoje tehnike itanja, uz iju pomo se brzina itanja moe udvostruiti. Po evropskom proseku, italac uspeva da proita izmeu 200 i 250 rei u minuti. Treningom se ovo moe poveati na 500 rei u minuti. Ali, vie se ne ita kompletan sadraj. Panja se posveuje onim pozicijama, za koje je italac zainteresovan.

Slika: Fiksiranje oka , str.100 Gornji primer pokazuje na ta se koncentrie italac pri itanju nekog pisma. On prvo ita od koga je pismo, zatim Predmet i ve na treem mestu Post Scriptum. Ukoliko se svi ovi faktori slau, poinje sa detaljnim itanjem. Slino racionalno itaju naunici. Nauni rad privue panju po naslovu i kraktom,saetom izlaganju i apstraktu. Kao to je prikazano u gornjem primeru sa pismom, oi se vode ciljano. Oko se (na)vodi/prati vertikalno du teksta, a da se ne ita red po red. ak i itanje po drugi put donosi vie nego jedanput polako. Ponovljen tokom 24 sata ostaje tekst u dugoronoj memoriji. Ljudi se adaptiraju na poveanu ponudu. Brzina konzumiranja se poslednjih godina poveala Kvalitet zaostaje, jer je procenat razumevanja pao na do 50 posto. Obrnuto, odabrano itanje moe poboljati kvalitet. 9.2 Virtuelni svet

Mi ivimo u realnom svetu koji, meutim, postaje sve virtuelniji. Internet i mobilni telefon su samo dve tehnologije koje do toga dovode. Mada je virtuelnosti ve bilo: Snovi odvode oveka u virtuelnu realnost. Pri itanju knjige italac uronjava u prividan svet. ak i loa tehnika moe osloboditi put u virtuelnost. Mali, crno-beli-monitor, na kome se daje neki veoma dobar film, moe gledaoca da ukljui u svet filma. Siunost ekrana postaje zbog uzbudljive radnje irelevantna. I obrnuto. Neki divan, veliki ekran ne moe poboljati lo film.

68

U naem svakodnevnom ivotu imamo vie virtuelnog nego realnog. Danas je tee biti svestan da ivimo u realnom svetu i da smo okrueni realnim stvarima. Samo malo njih uspe u tome, i to samo nakratko. Emocije mogu da zamene tehniku i da oveka odvedu u virtuelni svet snova. Sama tehnika nije vana. Vane su teme kao smrt, ivot i ljubav. Emocije su vanije od tehnike. Kad se pogleda slika, takoe se ne misli na etkice i boje i kako je slika napravljena. Ona mora da deluje i da privue posmatraevu panju Vrsta primenjene tehnike je nebitna. ovek ima 5 ula. Virtuelnost moe da bude esto. Realnost moe da postane apstraktna. Ponekad uz pomo opijuma ili alkohola, odnosno muzike. Medijima je potrebno esto ulo oveka da bi doli do ivota. Film je mrtav medijum. I kad su svi gledaoci otil, on i dalje igra. Svet nauke tei sve da objasni i sve skrivene odnose oigledno da prikae. ta onda ostaje za dananjeg oveka? Imamo li mi duu? Pred pitanjima koja se tiu duha i svesti ovekove kapituliramo, jer je nae drutvo veoma optereeno tehnikom i orijentisano na nauku. Duhovnost se mora iznova stvoriti i aktivisati. Jo sredinom 20.veka Maks Fri (Max Frisch) je verovao da e telekomunikacija zameniti putovanje i u Homo Faber navodi rei svoga profesora sa fakulteta O.:Svadbeni put (tako je govorio uvek) potpuno je dovoljan, a kasnije ete sve to je vano nai u publikacijama, uite strane jezike moja gospodo, ali putovanje, moja gospodo, je srednjevekovno, mi ve danas imamo sredstva komunikacije, a kamoli sutra i prekosutra, sredstva komunikacije, koje nam svet dovode u kuu, to je atavizam putovati s jednog mesta na drugi. Vi se smejete, moja gospodo, ali to je tako, putovanje je atavizam, doi e dan kada vie nee biti prevoza, i samo e svadbeni parovi ii autom po svetu, inae nijedan ovek-Vi se smejete, moja gospodo, ali Vi ete to jo doiveti! .103 Pored ve postavljenog osnovnog pitanja: Utie li tehnika na ljude ili mi nju koristimo kao alatku-da li je mi potinjavamo sebi ? bez odgovora je ostalo i dodatno pitanje :kodi li tehnika ljudima? Da li mu kodi fiziki? Utiu li radio talasi mobilnih telefona negativno na ljudske elije? Da li nam kode duevno?- moe li u nekom virtuelnom drutu biti poverenja? Na oba ova pitanja nije moglo biti odgovoreno, samo eksplorativno a ne keoz eksperimente-jo ne. Imamo tek prve zaetke i prva iskustva. Tako je, na primer, francuska etika komisija u jednoj dugoronoj studiji 104 upozorila na to da su ljubitelji nasilja u filmu i video igrama dvadeset godina kasnije u 800 puta vie sluajeva postajali nasilno kriminalni nego to je to sluaj sa apstinentima. S l i k a sa str. 103

69

Na snovima se, meutim, ne gradi realan ivot. Snovi brzo razoaraju. Virtuelan zajedniki ivot podlee slinim pojavama habanja kao i realni odnosi. Anonimnost moe omoguiti, moda, da se vie i direktnije kae, ali pravila zajednikog ivota ostaju nepromenjena. Tu bi se tek prvo moralo dokazati da anonimni svet kibernetikeu poreenju sa seljakom zajednicom- omoguuje ba onaj kvalitet susreta, koji pripadnici postmodernog doba, likovi sa karatkeristinim crtama autizma, trae i podnose.105 U snu se mozak moe pozabaviti samim sobom. Nee ga odvraati realna okolina. Rad ispred ekrana je, prema tome, samo redukovana fantazija. Okolina je prezentnija nego u snu. 9.3 Da li elektronski mediji ine ljude usamljenim?

esto i dugo nauno raspravljano pitanje. Svi koji rade na daljinu i radnici kod kue se usamljuju, i grupni rad iezava. Naprotiv, nastaje novi oblik saradnje, koji je internacionaliji. Virtuelne radne grupe u Internetu su bez granica i spajaju ljude iz mnogih zemalja. ovek time zadovoljava svoju al za daljinom. Rad na istom mestu gde je i stan, odnosno u vlastitom stanu, u sopstvenoj.kui je, u osnovi uzeto, nita novo, nego ga poslednjih 150 godina vie nema. Pre industrijalizacije su radno mesto i mesto stanovanja bili identini. Zajedniki ivot u porodici bio je intenzivniji. Status klonirane porodice je nestao, i prema tome, nisu tele radnici sami, zato to im je radno mesto kod kue, ve zato to su im lanovi porodice nestali. Nae drutvo i nain zajednikog ivljenja su se izmenili. Tehnologije dobijaju neku drugu poloajnu vrednost. Grupna alatka, telefon, kao Fixed Line Phone se u obliku mobilnog telefona pretvorila u individualnu alatku. Faks aparate i tampae delili su pre nekoliko decenija grupe, a danas ga svaki radnik u kancelariji ima na raspolaganju individualno. Ovaj trend se moe potvrditI i u sferi privatnog ivota. Gledanje televizije bilo je porodino zanimanje Sloili bi se da svi gledaju jedan program, koji je bio zajedniki konzumiran. Diskusije i miljenja prethodili su aktu gledanja televizije. Grupa porodica(Familie) morala je da se pozabavi sama sobom. U meuvremenu, televizijskim aparatom raspolae svaki lan porodice. Usklaivanje nije vie potrebno. Svako moe da konzumira svoj eljeni program individualno. A i proces koordinacije bi kod ovako obimne ponude programa bio mnogo tei. Iezava i zavisnost od vremena. Prime-Time, vreme za glavni veernji program, unosio je u porodini ivot fiksno vreme toka odvijanja vremena. Bilo zajedno ili individualno, vreme konzumiranja televizije bilo je identino. Sa Video on Demand, sa video rikorderima i televizijom iz Interneta prethodno dato fiksno vreme programa ide u zaborav. Konzumenti su slobodni. Mogu da konzumiraju prema elji i sklonosti. Stariji ljudi pretvaraju jutarnje sate, kada vie ne mogu da spavaju, a drugih ponuda jo nema, u svoje Prime-Time. Za mlade, koji kasno izlaze i vraaju se posle ponoi, su noni sati za gledanje televizije.

70

Malo drutvenih slojeva ostaje po starom i gleda program u klasino vreme. Ovo upropauje tradicionalno odvijanje dana. Zajedniko veeravanje u krugu porodice je sve ree. Obed nije vie grupno- dinamiki proces. Svako uzima svoje jelo individualno. Fast-Food-gotova hrana to omoguuje. Zamrzivai i mikrotalasne penice su tehnika pomona sredstva. Promena radnog vremena prodavnica omoguuje ispunjavanje elja i za onim jelima, kojih ba nema u zamrzivau. Gotova jela mogu se naruiti i via Internet i isporuiti na domai trpezarijski sto. Ne dostavlja se samo pica, dostavljaju se itani meniji. Restorani sve vie sarauju sa specijalizovanim distributerskim firmama, koje e njihova jela otpremati u domainstva. Tako konzument moe iz kue pri jednom Outletu da narui predjelo iz jednog, a glavno jelo iz nekog drugog restorana, a za dezert sladoled iz nekog specijalnog salona za sladoled. Distributerska firma spaja ovaj meni i onda isporuuje. Ni u jednom restoranu se jelo ne slui na takav nain. Grupa porodica je dobar primer za to, kako odrastaju umreeni egoisti. Svako ide svojim poslom individualno. Ve malo dete ide usvoj vrti, kao to i roditelji svaki put idu u svoju kancelariju. Navee se svi skupe za spavanje. Zbog individualizacije slobodnog vremena zajedniko vreme za spavanje sve se ree praktikuje. Porodica se raspada u zajedniko ivee individualiste? Vremenska osa se raspada. Radnje produuju svoje radno vreme, a via Internetom moe se kupovati 24 sata dnevno. E-Government omoguuje graaninu da posvrava administrativne poslove u svako doba dana. E-Learning ne zavisi od vremena nastave, a za tele-rad nema vie fiksnih kancelarijskih vremena. ovek gubi fiksne oslonce na vremenskoj osi. Ima tako mnogo sloboda da je sve tee orijentisati se. ovek e kao individua iznai nove naine ophoenja sa ovim -u poreenju sa tradicionalnim rasporedima-. haotinim tokom. Slinu situaciju imamo na srednjeronoj osi ivota. Klasian raspored je bio: detinjstvo obrazovanje poziv penzija. Danas se obrazovanje i poziv preklapaju. Poziv nije vie lifelong. Bazno znanje se mora aktualizovati. Posledica tog neprestanog usavravanje je novi raspored vremena, koji se pozitivno manifestuje. Tokom akog doba ima u kolskoj godini zakljunih perioda ivota, koji se zavravaju svedoanstvom. Sledea godina moe iznova da zapone. Kao nakon ispovesti svi gresi su izbrisani i ovek poinje opet sa neutralisanom saveu. U profesionalnom ivotu nedostaju takva razdoblja. Razredi kurseva za usavravanja vraaju oseaj pripadanja grupi iz kole. Ljudi iz raznih podruja, firmi, mesta i razliitog starosnog doba stiu u zajednicu nekog kursa za usavravanje i zajedniki ovladavaju programima obrazovanja do sveanog kraja. Vremensko razdoblje u ivotu koje prua zadovoljenje. Dabome, da ovi periodi nisu unapred programirani i nemaju fiksne vremenske razmake kao oni u

71

ako doba. Za koje vreme e se neki posao prihvatiti, i kada e opet doi do linog usavravanja, nije definisano.

9.4

Saobraaj

Koliko jo moe da bude, bie individualnog saobraaja? Koliko e ljudi jo moi sami odreivati, kada e kuda da voze? Sve vie automobila ima na ulici. Sve manje ljudi sedi u njima. Oni nisu spremni da dele. ak i sedite pored vozaa slui vie kao mesto za odlaganje vozaevih stvari, a ne za sedenje nekog saputnika. Pojam politika vremena je relativno nov. Vreme je sve dragocenije. Sve vie se meri po vremenu. Produktivnost se ne izraava samo u novcu i poveanju vrednosti, ve i produktivnosti po satu, kao ovek/godina. Brzina prevoznih sredstava raste da bi se poveala ekonomska produktivnost. Ali, da li je vreme uvek novac? Treba li sve da bude stavljeno pod kontrolu vremena? Individualni saobraaj, koji je pod manjim vremenskim stresom, jer se, naravno, odvija u privatnoj sferi, neprestano se smanjuje. Slobodno vreme, koje je esto zajedniko vreme gubi se u singl-eri: a broj samaca je sve vei. Vikendi, slobodno vreme i sport sve su rei i krai. Kolektvno vreme se skrauje. Potranje za individualnim saobraajem bie sve manje, ne samo da e to organizaciono biti sve manje mogue-nae ulice ne mogu vie da prime automobile-ve e ga konzumenti, vozai sve manje zahtevati. Na saobraaj utiu brzina i starosna dob ljudi. Dve treine ljudi, koje su vozai usmrtili u ulinom saobraaju u Minhenu, je starije od 65 godina. Oni su prespori za brzi gradski saobraaj. Smrtna kazna je, dodue, ukinuta, ali se i dalje izvrava na sporim ljudima. Broj mrtvih u saobraaju se smanjuje zbog sve vee tehnifikacije. Austrija je u 2003.godini imala isto onoliko usmrenih u saobraaju kao i 1954.godine. Mobilni svet e biti sve bezbedniji Automobil se i dalje elektronifikuje i 2010. e samo software u autu generisati 100 milijardi evra. To neme veze stim to je Internet u porastu, ve s tim to su standardi za bezbednost i njihovi sistemi sve skuplji. to vie Interneta u automobilu to vie mobilnosti. Informacije o saobraaju; informacije o tome, kako upravljati automobilom da ide tamo, kuda voza hoe, i dodatne informacije. Sve vie ljudi ima vlastiti auto. Dok se, naprotiv, ulini sistem nije izmenio jo od Rimskog carstva. Ulice se jo uvek grade kao i pre 2000 godina. Ni sam auto se poslednjih 100 godina nije znaajno dalje razvio. Tek sa elektronifikacijom dolaze i nove karakteristike snage. 2010.godine e svaki auto biti sastavni deo komunikacione mree. Vozilo kao Smart Space postaje deo komunikacione arhitekture, pri emu e auto igrati razne uloge: Vozilo na mrei Vozilo u mrei

72

Mrea u vozilu.

Poetne okolnosti takvog scenarjia su u raznim delovima zemaljske kugle razliite. Putniki saobraaj je u Americi najindividualniji, a na Dalekom Istoku najmanje izraen. SAD EU Japan Individualni saobraaj 86,5 80,0 51,5 elezniki saobraaj 0,6 6,0 33,4 Javni autobuski saobraaj 1,2 9,0 8,7 Aviosaobraaj 9,5 5,0 5,3 Udeo putnikog saobraaja u procentima Izvor: US Department of Transportation, Waschington DC 1997 Evropa je statistikI, dodue, u srednjem polju, a pojedine zemlje su, naravno, veoma razliito razvijene. U vajcarskoj je, na primer, elezniki saobraaj mnogo jae razvijen nego u susednim zemljama. Putniki saobraaj, dakle individualizam, se nezadrivo i dalje razvija. U Sjedinjenim Amerikim Dravama sa dvostruko veim stupnjem razvitka od Evrope, isto tako brzo kao i u Evropi: Zapadna Evropa 2.100 4.000 SAD 3.500 6.700

1970 1990

Putniki saobraaj Podatak u milijardama preenih kilometara irom sveta, dakle ukljuujui i zemlje u razvoju, rast je jo vii. Tokom dvadeset godina broj putnikih automobila se vie nego udvostruio, a broj teretnih kola utrostruio: 1970 200 50 1990 500 150

Putnika vozila Teretna vozila

Vozila irom sveta Podatak u milionima vozila. Da ne bi sa ovim problemom ili u daleku budunost, pogledajmo budui scenario za Austriju, koja je nezavisna od susednih zemlja i nezavisna od EU-proirenja na Istok:

73

2002 2010 2030 3,8 4,5 5,5 Milioni putnikih automobila u Austriji. Shodno tome, broj vozila e se u narednih 30 godina jo jednom udvostruiti. Samo izgradnjom vie ulica ovaj problem se vie ne moe reiti. Grad Hongkong je poetkom naeg veka prvi put bio suoen sa tim problemom: duina izgraenih novih ulinih kilometara nije postigla onu duinu parkiralita, koja je potrebna za nove dozvoljene automobilie. Sve vea saobraajna lavina moe se regulisati samo uz pomo komunikacione tehnike i njenog upravljanja Tako informacija o saobraaju moe da sa sada pasivne uloge- umesto to se sada preko radija javlja, gde se dogodio koji udes ili gde ima zastoja u saobraaju- pree na aktivnu funkcionalnost. Telematika moe prognozerski da informie. Stapanjem radija i telefona u radio podataka dobija se novi instrument, kojim se informacija transportuje s vozila i u vozilo. Tragova od vozila sve je vie, a ni za postojea se ne nalaze neka optimalna reenja. Ne iz ablje perspektive vozaa nego iz ptije perspektive inteligentne mree.

Ova nova orua imaju za posledicu smanjenje individualnosti u ulinom saobraaju. Gotovo sve zemlje zapadnog sveta imaju osnovno pravo na mobilnost, koje, meutim, vie ne mogu ni ostvariti ni odrati. Graanin, koga na putu zatee i blokira zastoj u saobraaju, mogao bi da trai naplatu sudskim putem. Da, naime, zahteva da mu drava po osnovu izgubljenog vremena stajanja isplati naknadu. Danas sloboda u saobraaju omoguuje da ljudi svoj auto koriste u svako vreme, uvek i svuda. A kad se regulisanje saobraaja podigne na vii stepen, to nee vie biti mogue. Da bi se smelo voziti od take A do take B, bie potrebna dozvola, kakva je danas normalna u aviosaobraaju. Pilot ne moe i ne sme da startuje bez Timeslot. Zbog stalnog porasta individualnog saobraaja ova sloboda se mora prisilno ograniiti. Slobodi u saobraaju postavie se praktine i pravne granice. Ogranienja brzina, odreene saobraajne zabrane su prva ograniavanja. A uz pomo novih telekomunikacionih tehnologija sigurno e slediti i ostale. Svaki automobil je uesnik u nekoj komunikacionoj mrei. Svaki auto moe da bude registrovan i prepoznat. Nadgledanje saobraaja odvija se preko svetlucajue registarske tablice na vozilu. Prekoraenja brzine mogu se automatski kazniti Sistem, koji se bazira na nadgledanju saobraaja, dostavlja svoje informacije provajderu mobilne telefonije. Drava ne mora da ima ak ni policajce da bi se naplatili prestupi. To mogu da urade privatna preduzea potpuno automatski. Ali, telekomunikacione mere ne moraju da se koriste samo u disciplinske svrhe. Na vozilo se moe delovati i spolja i tako pokrenuti prognozerske akcije, kao na primer izbegavanje saobraajnih udesa pri uzvoenju,

74

smanjenje brzine vozila koja stiu iza, kako bi se izbegli saobraajni udesi pri uzvoenju i poveanje intenziteta saobraaja.

Voza automobila dobija telekomunikaconog asistenta, koji moe da pobolja vidljivost u toku noi pomou infracrvenog zraenja, nudi Heading Control, pomou koje se odrava konstantno odstojanje od vozila ispred, omoguava aktivniju vonju pomou unapred proraunatih upozorenja o stanju saobraaja, prua unapred programiranu podrku pri manevrima za obilaenje vozila, pa ak omoguuje i obilaenje i ukoliko ne postoji optika vidljivost, upozorava vozaa na teko uoljive objekte i postupke i generalno podrava navigaciju.

75

10. Religija
"Moje su cipele izraene od lisiije koe. Po danu spavaju, a po noi izlaze." Veina mladih poseuje svoje crkve nou. Ne daje se prednost gotskom ili romanskom stilu gradnje, ve diskotekama, bioskopima i barovima. U vreme, kada je preanja generacija dolazila kui, mlaa generacija tek izlazi. Njihov Bog ne stanuje u crkvi, oni trae rastereenje i odmor u ustanovama koje nude zabavu. Samo blagostanje ne donosi sreu. to se ovek vie brine o svojoj individualnoj srei, to je esto nesreniji. Put spasenja drutva je sve ee a to je uvek i bio vera u Boga. Bog i tradicionalna religija imaju sve manje zajednikog. Bog ili neka zamena Boga je uteitelj kod neobjanjivih problema. Zgrada crkve, dakle prostor za religiozne manifestacije, je jo u srednjem veku bila "medijum", uteitelj religioznih ljudi. Danas je pretvorena u muzej umetnosti i zaputena. Crkva je hiljadama godina odgajala ljude u egoiste. "Potinite Zemlju sebi" pie u Bibliji i oni to i rade. Sa orujem, atomskom energijom i letom u svemir. Oni ne uviaju granice, dokle se moe vriti potinjavanje i gde poinje samounitavajue izrabljivanje. Jedan astronaut je ispriao tunim glasom, koliko se tankim ini sloj vazduha iz svemirskog broda. Na raspolaganju nam je "debela koa" za disanje, a ipak je unitavamo. S druge strane, Biblija kae takoe: "Voli blinjeg svog kao to voli samog sebe". Moderan ovek ispunjava ovaj zahtev tako to voli samo ono to doprinosi njegovoj linoj srei. Koreni drutva, koje odbacuje i omalovaa i u kojem se ovek veoma brzo odvaja od drugih blinjih i od stvari, se nalaze u oslobaanju od prestupa putem ispovesti. Ljudi su greili, priznavali svoje grehe predstavniku crkve i tako su neutralizovali svoj "duevni konto". Mogao je da zapone novi ivot, u kojem se ponovo greilo na slian nain kao i pre ispovesti. Ciklus novog poetka je mogao stralno da se zapoinje, a da nije donosio temeljitu promenu naina razmiljanja. O tome se moe proitati ne samo u crkvenim i biblijskim tekstovima, ve je poznato i u narodnim predanjima. Austrijski peva Hubert fon Gojzern (Hubert von Goisern) peva na svom CD-u "Fn" u pesmi Katoliki: "I wollt i wia a wengal mea katholisch. I gangat jedn Sundog in die Kirchen beichen Uns was los"106 (eleo bih da budem bolji katolik. Iao bih svake nedelje u crkvu na ispovest i tada bih bio osloboen greha.) Dakle, svakog ponedeljka se moe ponovo poeti greiti. Stari grehovi se menjaju kao ve i dua dobija proienje, koje je izvreno kao sa sredstvom za pranje.

76

Obrnuto, njena regresija, takoe i srednjorono, ima mali drutveno-politiki uticaj. Razvoj, koji, meutim, povlai za sobom pomeranja: Svetska religija Muslimani Katolici Hindusi Protestanti Kineska religija Budisti Pravoslavci Svetsko stanovnitvo 1900 200 226 203 143 380 127 116 1.650 1970 551 672 466 354 214 232 143 3.000 1988 837 887 466 450 188 300 171 5.000 1997 1147 104 746 419 363 353 223 5.850

Seobe naroda dovode do pomeranja Broj vernika u milionima Izvor: SPERL, Gerfried (Hg.): 20. vek. Prominentni autori gledaju unazad i objanjavaju budunost; Be 2000., strana 68 Nakon pobonog Srednjeg veka usledio je bezboni Novi vek. Papa Jovan XXIII (Johannes XXIII) je pokuao svojim 2. vatikanskim koncilom (1962. 1965.) jo jednom preokret kao i da smisao crkve postavi u sadanje moderno doba. Ali, ve je njegov naslednik, papa Jovan Pavle II (Johannes Paul II), sve ponovo vratio u preanje stanje. "Da se elja Jovana XXIII ostvarila, bila bi zapoeta post-nova era. Novi ekonomski, politiki, drutveni i kulturni svetovi vrednosti bi nastali pod uticajem hrianske religioznosti u Evropi... Ali nije bilo tako: Religioznost se ponovo vratila u svet, u kojem se Bog pojavljuje u razumu, ali ne vie u srcima. Ona ak i ne primeuje da ne zna ubedljive odgovore na gorua pitanja ovog vremena: pitanja granica napretka, prenaseljenosti Zemlje, nemorala hrianskih institucija, bezbednosti ivotne sredine, tiranije nekih institucija, neopravdanosti modernih ratova ostaju za nju nedokuiva."107 Svrha zvanine crkve nije jednaka drutvenom trendu. Mistika se gubi u crkvi i vraa se preko ezoterike i alternativnih sekti. "Svetenik koji prinosi rtvu iezava ne samo u Evropi, ve irom sveta. Upravo se odvija pobedonosno napredovanje evangelistikog propovednika ili propovednice, a to je sasvim dugaiji tip uloge."108 Vatikan se i dalje dri katolikog episkopata, koji meutim ima pagansku ulogu svetenika, ali u modernom svetu i Novom zavetu ne zauzima vie nikakvo mesto. Ekonomizacija drutva je dovela do Homo Oeconomicus-a. oveka, koji se egoistiki radi sopstvene koristi usmerava na ekonomske prednosti. Posednici postaju dominirajui uzor dananje kulture. To je nastalo u toku reformacije u 16. veku. Pohlepa je u smislu crkve bila smrtni greh. Tu se ubrajala i koristoljubivost, koja je bila za osudu. Crkva je izgubila uticaj u zadnjim vekovima i zato je opala i osuda koristoljubivosti. Liberalno drutvo se orijentie ka trinoj ekonomiji. Voen razumom, Homo Oeconomicus sledi svoje sopstvene interese. U Indiji vernici daju svom Bogu darove, da bi za uzvrat od Boga dobili jo vie. Bog je prinuen da se revanira. Takav nain razmiljanja prevladava i meu

77

ljudima. Crkva je tako regulativ izmeu siromanih i bogatih. Bogati moraju da poklanjaju jednu etvrtinu svoje dobiti na ime poreza na siromane. Tradicija, koja se sauvala do danas bar toliko dugo da religija moe da ouva svoj drutvenopolitiki uticaj. Religija se brinula uvek za uravnoteen i pravilan ivot. ivotnom ritmu je davala takt. Nedelja je bila dan za odmor. Odmor Sabatom: 1. Tako se dovri nebo i zemlja i sva vojska njihova. 2. I svri Bog do sedmog dana dela svoja, koja uini; i poinu u sedmi dan od svih dela svojih, koja uini. 3. I blagoslovi Bog sedmi dan, i posveti ga, jer u taj dan poinu od svih dela svojih, koja uini. 109 ovek mora biti svestan skandaloznosti ovog postupka da bi uvideo ono to nije samo po sebi razumljivo iz pria, koje se preesto uju. Suspenzija radnog principa sedmog dana ima svojstva anarhinog. Kontemplativni izlaz spreava da aktivnost zapadne u aktivizam. Ali tek prekid stvara ritam. Postoje ljudi, koji pronalazak Sabata ubrajaju u najvea kulturna ostvarenja Jevreja. Jer ritam stvara ponavljanje. A ponavljanje omoguava prepoznavanje i prua formu rastereenja, bez kojeg bi ivot bio nepodnoljiv.110 Ovaj raspored se izgubio slabijom posetom sajma nedeljom. Shodno tome je studija o slobodnom vremenu, koja je izvrena u Nemakoj, pokazala da je nedelja postala najdosadniji dan u sedmici111. Naroito meu mladima, od kojih je 25 % priznalo ovu izjavu. Matineji u pozoritima i izlobe slika jo ivih slikara u galerijama pokuavaju da ponude zamenu za sajam. Sekularizovana sluba boija za graane 21. veka. Generalno su se religiozne vrednosti znatno izgubile: tako kae austrijska studija Market-Instituta.112 ene jo uvek pridaju znaaj praznicima kao to je Boi. 38 % mukaraca eli da slavi Boi u porodici i 53 % ena. 18 % ena eli simbole kao to su raspea, a 11 % eli da slavi u crkvenoj zajednici sa drugim vernicima.

11. SPORT
Poinje ve praenjem, tzv. "konzumiranjem" sporta.On nam se, putem televizijskog i radio programa, plasira u koncentrisanoj formi.ovek vie ne mora lino da se bavi sportom. Gledalac moe da utedi vreme. Prikazuju mu se samo vrhunski rezultati. U fudbalu su to za nekoliko sekundi svi golovi. Nije potrebno da se posmatra fudbalska utakmica svih 90 minuta. Reiser sportske emisije prikazuje samo golove. Slino je i kod skijanja. Deset najboljih skijaa se ukljuuje u emisiju, a ostatak, loiji sportisti, se vie ne "konzumiraju". To dokazuje novi FIFA pravilnik, koji je uveden 2003. godine. Najboljih 30 je startovalo u slalomu obrnutim redosledom. Ishod je bio niska kvota ukljuenja i "dosadan" program. ovek je sve manje spreman da se ukljui u tim. Vrste sportova, kod kojih se on sam sa sobom bavi, se poveava. Takoe pokazuje manju spremnost da se angauje u nekom uduenju. Izmeu 1950. i 1990.g. je porastao broj udruenja u Austriji sa 4.000 na 14.000. U 2000.g. bilo je neto vie od 12.000. Pri tome postoji sve vie privatnih preduzea kao to su fitnes-studia, gde svako moe da doe i da ode kada hoe. Udruenja su neto socijalno, komunikativno, dok fitnes-studia, pak, izlaze u susret umreenom egoisti.

78

Sistem udruenja, i pre svega sistem matinih saveza, je bio svojevrstan. Ovaj razvoj je doao iz USA i Velike Britanije, gde je sport instuticionalizovan preko oblasti obrazovanja. Takoe su na zahtev Ministarstva prosvete nastala udruenja u centralnoj Evropi. Anganman u sportskim udruenjima je povezan sa porodinim vezama. Ako su roditelji bili aktivni u funkcijama, to preuzimaju i deca. Studija, sprovedena 1998.g. u Austriji, pokazuje da dominiraju vrste sportova, kod kojih se ovek sam sa sobom bavi: Rang pozicija 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 vrsta sporta vonja bicikla plivanje / ronjenje skijanje / skijanje dugim stazama tenis gimnastika / ples / aerobik peaenje fudbal dogiranje / fitnes inline-skejting /vonja roluama laka atletika skakanje padobranom / paraglajding / letenje na zmaju golf surfovanje / jedrenje / veslanje udeo stanovnitva 49 % 39 % 24 % 14 % 14 % 14 % 10 % 10 % 7% 6% 1% 1% 1%

Kojim se vrstama sporta Vi bavite? Izvor: Fessel + GfK, 1998. Pre deset godina je plivanje bilo na prvom mestu. Tradicionalne vrste sporta kao dizanje tegova, boks, peaenje, gimnastika i laka atletika nisu atraktivne i izgubilo se interesovanje za njih. Poveao se interes za golf, tenis, penjanje, inline-skejting i jahanje. eljene vrste sporta u Austriji su pored skijanja golf i tenis. ak se i intenzitet sporta poveao, to se temelji na nagonu za samoodranjem i elji za trajnim zdravljem:

Uestalost 3 x nedeljno 1-2 x nedeljno 2 x u mesecu Uestalost bavljenja sportom Procenat ispitanika Izvor: Fessl + GfK, IFES

1979. 7 18 5

1989. 16 22 7

1997. 14 27 9

79

Tipino moderan sportski ovek je "fitnes-studio-ovek". On je klasian narcist i sve se vie odvaja od samog sebe. U generaciji takozvanog drutva, koje se zabavlja, vie se ceni golf, kao ekskluzivni sport, nego tenis. Sport je instrument za produenje ljudskog ivota. Ljudi se bave sportom, jer od toga oekuju vie godina ivota i mlai izgled. Vrhunski sportisti pokuavaju da produe svoj "sportski ivot", dakle svoje angaovanje kao sportisti. Pored toga ele manipulacijama da poboljaju svoje vrednosti da bi dospeli sve dalje, bre, vie. Doping je jedna mogunost. Ali i u legalnom domenu se pokuava da se trening optimalno kreira. Merai pulsa mere idealnu frekvenciju sranih otkucaja. Laktat-testovi pokazuju najbolji prijem kiseonika. Sve manipulacije da bi se dolo do granica efikasnosti. U Berlinu se 2002.g. broj dogera poveao za 300.000. Na sportskoj manifestaciji tranja kao to je berlinski maraton je 2002.g. bilo 40.000 uesnika, to predstavlja udvostruenje u odnosu na 1997.g. Sport i zdravlje su tesno povezani. Ljudi se u tehniziranom svetu manje kreu. Radi kompenzacije nedostajueg telesnog optereenja, telo se u slobodno vreme forsira pri bavljnju sportom. ak i zanimanja, koja su tradicionalno zahtevala telesnu aktivnost, kao to je ratar ili radnik u eliani, se zahvaljujui podrci maina, dakle korienjem robota izlau manjem telesnom optereenju. I ratar mora da trenira svoje telo radi kompenzacije. Telesno naporni radovi se trae. Direktor upravnog odbora radi za vreme vikenda kod ratara i runo mu isti talu. On trai dakle telesni izazov i optereenje. Sport zamenjuje ono to je ranije poziv nudio ili zahtevao. Potajna misao je produenje ivota. Zdravo i istrenirano telo omoguava dui ivot. Sportsko telo deluje mlae, a to svi ele da budu. Sport kao izvor mladosti.

12. Zdravlje
Pojmovi "zdrav" i "bolestan" su se promenili u drutvu blagostanja. Oba stanja, odnosno da li je ovek zdrav ili bolestan, su na dotinoj skali stanja kvaliteta. Skali, na kojoj se nalazi ovek. Na zdravlje i bolest utiu tri faktora: bioloko, fizioloko i socijalno stanje dotinog oveka. Jedan jedini podeljak na skali moe ve da destabilizuje oveka. Socijalna oblast se - kao to je ve navedeno u poglavlju o Singles-ima (samcima) promenila. Ovaj rastui trend "biti sam" je bitan faktor za to na kojem se mestu na "skali zdravbolestan" nalazi dotina osoba. Drutevni kontakti i zdravlje su u uzajamnom odnosu. Jedna kalifornijska studija je pokazala sledee efekte: Ljudi, koji imaju jaku vezu sa drugima, ive due.

80

Iako su Japanci zbog jake industrijalizacije izloeni velikim optereenjima, ive due, jer imaju jako polje drutvenih odnosa. Kontakti sa blinjima jaaju imuni sistem. Samci imaju vei rizik da obole nego oenjeni. Ljudi, koji ne mogu opirno razgovarati o svojim problemima, su ee bolesni. Oenjeni su sreniji od samaca.

Za zdravlje radnika su zainteresovani i preduzetnici orijentisani ka uspehu. to su zdraviji radnici, to je vea produktivnost. Nova merna veliina u vrednovanju od strane preduzea. Stanje bolesti se poveava kod nezadovoljavajue radne klime u preduzeu. "Zdravstveno stanje radnika ima isto toliku izraajnu snagu kao i cashflow preduzea"114 Loe osvetljenje, loa hrana u kantini mogu uticati na zdravlje radnika. Zdravu hranu je u Evropi prihvatila i drutvena sredina. Nemaka je u meuvremenu postala najvei proizvoa eko-proizvoda na svetu. I tehnologije izazivaju stres. Nezavisnost od mesta i vremena krije faktore izvrenog pritiska. Radnici mogu bre da se zamene, jer je njihov rad, njihov zadatak definisan kao proces i "process owner" ("vlasnik procesa") se moe lako zameniti, odnosno moe se vrednovati putem postupka raspisivanja konkursa na meunarodnom nivou. I vrste bolesti izraavaju ovaj telesni i duevni pritisak. Jedna anketa, koja je sprovedena od strane IMAS-a, pokazuje da su glavobolja i nervoznost odnosno stres postale glavne bolesti oveka: Tegobe glavobolja nervoznost, stres poremeaj sna gojaznost bolesti krvotoka srca visoki krvni pritisak poremeaj u elucu problemi sa venama alergije reumatizam smetnje u probavi depresije plune tegobe dijabetes procenat 40 38 35 29 23 21 21 20 19 15 15 11 11 5

Od ega boluju Austrijanci Upit: "Od kojih bolesti patite esto ili ponekad?" Reprezentativni upit u periodu od septembra 2002. do juna 2003., 8.000 ispitanika starosti preko 14 godina Izvor: IMAS

81

Pored vrste oboljenja, koja pokazuje promenu ljudskog ponaanja, ovek mora sve vie sam da plaa za svoje zdravlje. Drava, koja se za sve unapred brine i nudi sve usluge prividno "besplatno", povlai se sve vie iz ovih socijalno stimulativnih sfera. Graanin mora sam da plaa za svoje zdravstveno osiguranje i brigu o svom zdravlju. Kod malog broja preventivnih mera on mora da plati viu premiju osiguranja nego kod zdravog stila ivota. Na njemu je takoe izbor osiguravajueg zavoda. Samo je prinuda za osiguranjem ostala regulisana od strane drave. Vie odgovornosti kod same jedinke. Proces, koji e se daljom liberalizacijom sledeih godina pokrenuti u svim evropskim zemljama. Telekomunikacija i kompjuter menjaju medicinski sistem. Pasivna organizacija postaje aktivna. Rezultati pregleda se ne moraju lino podizati, tako to e ovek stajati u redu u lekarskoj ekaonici, ve se dostavljaju putem telekomunikacije. Na taj nain postaju osobniji. "Medical services and instruments are becoming more personal. The world of stethoscopes is just catching up with the Internet age. Our work in laptops and interaction design has greatly helped us move from cumbersome, fixed instruments to small devices that are portable and easy to use."115 Telemedicina pretvara oveka, pacijenta u konzumenta, Da li je on na taj nain vie ego-centriran? Bar se pojaava njegov status u odnosu na medicinske ureaje i "bele Bogove". Porast broja starih ljudi poveava i izdatke u zdravstvu. Uprkos tome zdravlje samo po sebi nije isplativo. "Ljubav", "zdravlje" i "umetnost" su toliko dragoceni, da se samo beplatno mogu ponuditi.

12.1 Vreme
Bitan faktor, koji utie na zdravlje oveka, je vreme. Kao to je nae drutvo 70-tih godina bilo pod uticajem ekologije i svesti da nai resursi nisu neogranieni, tako je 90-tih godina 20. veka nastala ekonomizacija vremena. Svest kako upotrebiti vreme. (slika str. 121) Udruenje za usporavanje vremena Sterneckstrasse 15, A-9010 Klagenfurt, tel.:+43/463/27 00-742, fax: 27 00-759 _______________________________________________________________ Kako u privatnom tako i u zvaninom sektoru dolo je do svesnog ophoenja sa korienjem vremena. Izazvano je ubrzanje. Vreme se sabija. ovek ini sve vie, sve bre i sve vie istovremeno. Zbivanje ili tokove dogadjaja ne odreuje asovnik, ve mobilni telefon. Ovo "sve bre, vie i istovremeno" ima posledice na zdravlje ljudi. "Finding ways to live well grows ever more important as our life expectations increase"116

82

"Heast as nit, wia di Zeit vageht. Huliedi Holajedi. Die Jungen san oald woan Und die Oaldn san gsturbn Huliedi Holajedi. Gestan is heid woan Und heid is boild morgen Huliedi Holajedi. Heast as nit, Wie di Zeit vageht"117 (Zar ne uje, kako vreme prolazi. Mladi stari postae, a stari pomree. Jue postade sutra, a danas je skoro sutra.) Praksa da se meri vreme, kako to ini moderan ovek, nije tako stara. Prvobitno su se ljudi upravljali prema toku kretanja Sunca. "Ljudska predstava o vremenu bila je uvek u tesnoj vezi sa predstavom o svetu, koja je prevladavala. Zavisnost ranijih kultura od klimatskih uslova i ogranienje rada na dnevne sate uinila su posmatranja toka kretanja Sunca vanim i za svakodnevicu potrebnim poslom irokih slojeva stanovnitva"118 Sa sunanim satovima je merenje vremena bilo takoe jo zavisno od stvarnih vremenskih uslova dan i no ili Sunce i oblaci. Tek je mehaniki sat omoguio merenje vremena nezavisno od prirode. Mi se meamo u prirodna vremenska doba. Sa friiderom se manipulie i produava rok trajanja namirnica. Na nae ivotne namirnice ve unapred stavljamo datum isteka, od kojeg se roba ne moe vie koristiti. Plan jela se menja. Namirnice se jedu u vremenskim dobima, u kojima nisu na raspolaganju u dotinoj regiji. Prolena salata iz Afrike se servira zimi u Evropi. Vremenski prozor se sve vie poveava. Vetakim osvetljenjem se produavao dan i moglo se sprovesti vie aktivnosti. Dan se udaljio od ekolokog ritma. Vreme ureuje sve izmeu roenja i smrti. Hajdeger (Heidegger) to naziva "Bivstvovanje ka smrti". Paraliua stagnacija je isto tako nezdrava kao i postojani trajni stres. Kako usporenje tako i ubrzanje mogu pogreno da se primene, pri emu je kod stresa bitno, ko ga je izazvao. Odreivanja od strane drugih su negativna. U dananje vreme su posebno ene odreene od strane drugih i tako preoptereene. One jo uvek esto ispunjavaju stari uzor ene odgojiteljice dece i domaice, iako su

83

u novoj ulozi potpuno integrisane u proces rada. To je diskriminacija onih, koji odreuju vreme. Protiv prirodnog vremenskog doba radi i turistika privreda. Ljudi odlaze zimi u susret letu i Suncu; provode Boine praznike na peanoj obali pod palmama, a leti putuju u Junu Afriku na skijanje, ili kod kue na gleeru. Vetaki se stvaraju situacije, koje ne odgovaraju prirodnom vremenskom dobu. Tenis se igra zimi u zagrejanim halama i Japanci skijaju leti u rahlaenim halama. Manipulie se prirodnim vremenskim dobima. Vreme po asovniku tako to vidi moderni kapitalizam vlada prostorom i drutvom. "Ovo linearno, nereverzibilno, merljivo, predskazivo vreme se razbija u mrenom drutvu u procesu od izvanrednog istorijskog znaaja."119 Telekomunikacija sa svojim mogunostima prenosa i vremenskom ekvivaletnou donosi dalju zavisnost. Videokonferencije ne potuju vie prirodno smenjivanje vremenskih perioda kao to su no i dan. Generalni direktor meunarodnog preduzea pria sa svojim saradnicima nezavisno od tih perioda. Direktni televizijski prenosi doputaju da se zaborave godinja doba. Manifestacije se ne upravljaju prema lokalnoj publici i njenim navikama, ve prema vremenu ukljuenja televizijske publike bilo gde na svetu. Skijai moraju da savladavaju svoje trke pri vetakom svetlu nou, kako bi ih njihova publika gledala u prikladno doba dana. TV-konzument je izloen vremenskom collagen-u, koji ni on sam ne moe vie da razlikuje. Vreme moe da se obezvredi protiv volje dotinih osoba. Vreme oveka, koji je bez posla, je kvalitativno manje vredno od vremena onoga, koji je u radnom odnosu. To dovodi do poniavanja i bolesti. I stariji ljudi se loije kotiraju. Njihovo vreme je manje vredno od vremena mlaih generacija. To moe dovesti, pored teta po zdravlje, i do drutveno-politikih razilaenja. "ta je zapravo vreme? Ako me niko ne pita, ja znam. Ako neko trai da mu objasnim - priznajem da ne znam..." (Avgustin, oko 400 nove ere). "asovnik alatka" je ovekov unutranji bioloki sat pretvorila u vetaki raspored ivota. Raspored, koji ne predvia nikakvu pauzu i podstie ga da bude bolji od drugih. Podstaknuti ego-faktor. Maina, alat, koji se mea u ivot oveka i ini ga tako ojaanim, pojedinanim borcem.

12.2 Trokovi
Trokovi za leenje rastu, jer sve vie nedostaje vremena za odmor. U poslednjih 30 godina prosena koliina spavanja je postala manja za 20 minuta. Sredstva za spavanje i lekovi za manipulaciju vremenom, koji treba da simuliraju odmor, koji nedostaje, ali ne stvaraju odmornog oveka. Zemlja Brazil Francuska Nemaka Japan 1997. 454 1.905 2.225 1.783 1998. 470 2.074 2.382 1.763

84

Niger Rusija Juna Afrika USA

16 419 628 3.915

17 317 530 4.055

Slika: izdaci po glavi za zdravlje u US dolarima Izvor: World Health Report 2001. Kao to pokazuje specifikacija izdataka za sopstveno zdravlje, postoji korelacija izmeu blagostanja jedne zemlje i zdravlja njenih graana. Takoe se primeuju retrogradne tendencije. Ova "health divide" provlai se i kroz pojedine nacionalne drave i odvaja bogate od siromanih. "Ljudi sa visokim prihodima raspolau boljim pristupom dobrima i uslugama, koje obezbeuju zdravlje eventualnoj boljoj ishrani, istoj vodi i dobroj brizi o zdravlju. Bez sumnje da vee blagostanje ima za posledicu bolje zdravlje."120

12.3 Strah
ovek poseduje zdravi egoizam, koji potiskuje ono to je neprijatno; tako i strah. Strah je osnovno raspoloenje oveka, koje se moe potisnuti ili savladati. Strah moe da izjede duu. On moe oveku da oduzme njegovu vitalnost i da mu uzme ivotnu radost. Strah moe oveka i da titi. On postavlja barijere i granice. Strah ima duevni alarmni faktor. ak i bolesni strah moe biti od pomoi. On upozorava na to da treba neto promeniti. Danas se poveava strah. S jedne strane, na osnovu faktora, koji dolaze spolja: teroristiki napadi, saobraajni udesi, bolesti, kao to je sida, Ali i na osnovu brzih drutveno-politilkih promena, brze strune promene. Nastao je novi oseaj nesigurnosti, koji kao reakciju izazviva strah. Eksterni strah izaziva oseaje nesvestice. Razvijeno drutvo proizvodi vei strah. Ljudi ne moraju da se brinu za realni ivot. Osnovni preduslov je obezbeen i ovek mora da regulie svoj sopstveni ivot. To je izazov, moderno pitanje, koje ranije generacije nisu imale.ovek je slobodan da kreira svoj ivot. To donosi nesigurnost i strah. Slobodu i samoodgovornost prati strah. Kada ne bi bio slobodan, sve bi bilo programirano i unapred odreeno. Ljudi imaju skoro uvek strah. "Oni se plae da ostanu sami; strah od tame, u kojoj se uporno javljaju fantazija o demonima; strah od Boije presude; strah od onoga, to bi drugi mogli da kau; strah od pravde, koja kanjava svaki prestup; strah da se upuste u rizik i da ne pretrpe poraz; strah da se pobedi i da se mora iveti sa zaviu drugih; strah da se voli i da se bude odbaen; strah da se trai poveanje plate, da se prihvati poziv i da se ode u strana mesta, strah to se ne govori strani jezik, to se

85

ne moe ostaviti utisak na druge; strah od starenja i od smrti; strah da se ne padne u oi na osnovu svojih greaka, a ne na osnovu svojih prednosti.."121 Strah je unutranje stanje oveka. Kada mu ivotna sredina ne moe ponuditi nita novo, on se vraa na sebe samog i mora da se koncentrie na sopstveno bitisanje. Za to su mu potrebne etiri unutranje sile: "STOJ" da bi se moglo osigurati bitisanje "RADOST IVLJENJA" "SMETI I MOI BITI SAM" "SMISAO U CELINI" perspektiva, koja omoguava sadrajno razvijanje. U potroaki orijentisanom svetu, gde su pokriveni osnovni nivoi potreba, mora kako to naziva egzistencijalna analiza da odlui savest. To ima uticaja i pri umiranju. Ljudi sa jasnim unutranjim DA umiru lake. Ostali se tee rastaju od ivota, jer nisu sigurni da li je to bio njihov ivot. "Nemogunost daljeg bivstvovanja" izaziva razliite reakcije: ljudi sa jakim egoizmom lake se rastaju od ivota od plaljivih i neuravnoteenih ljudi. Strah se izaziva i brzim promenama. ovek trai oslonce i red u ivotu, ime moe da razgradi strah. "elju za redom Gas (Gass) vidi kao odluujui podsticaj da se trai i nae smisao u ivotu... Sastavni deo modernistike ontologije je da svaki red implicira znaenje i da predstava da za to mora da postoji stvaralac uzima udela kod pogleda na svet, koji Boga odreuje kao centar, kao izvor i uzrok za svaki harmonian i povezan univerzum. enja za redom je za Gasa elja za shvatanjem, koja oveka podstie da izradi modele sveta, kako bi se informisao o mogunostima za saznavanjem. "122 Ali protiv toga govori to, to postoji drutvena konstrukcija neprijateljstva. Svet bez neprijateljstva bi bio dragoceniji za ivot, ali ratovi i neprijateljstva se vode zbog resursa. to ljudi vie imaju od toga, to je interesantnije da se osvaja. Takoe je korisno imati neprijatelje. Politiari kao sada u USA mogu da skrenu sa internih problema i da ukau na spoljanje probleme. Zajednika slika neprijatelja odvraa od stvarnog, blie situiranog problema.

13. Starost
Zdravlje je povezano sa starou. ovek eli veito da ivi.Oekovani ivotni vek se trenutno poveava. Zdravstvena tehnika i pre svega preventivna medicina omoguavaju da emo mi i to u skoro svim zemljama na zemaljskoj kugli u sledeim godinama biti za dva do tri meseca godinje stariji. Nastaje nova "super stara generacija" takoe nazvana i "metuzalemska generacija". Za 20 godina e irom sveta biti preko pola miliona 100-godinjaka. Zemlja Brazil Francuska Nemaka mukarci 64,5 75,2 74,3 ene 71,9 83,1 80,6

86

Japan Niger Rusija Juna Afrika USA

77,5 42,7 59,4 49,6 73,9

84,7 43,9 72,0 52,1 79,5

Oekivani ivotni vek pri roenju prikazan u godinama World Health Report 2001. U Japanu je najvie uznapredovao trend "postati sve stariji". Japan e 2010. godine biti najstarija nacija na zemlji. A Italija e zatim 2015. godine preuzeti tu poziciju. U poreenju sa tim, USA se "podmlauje" to jest, prosena starost amerikih graana opada. Oni imaju vie dece. Kina redukuje svoj broj stanovnika na osnovu regulativa, kakve samo jedna diktatura moe da sprovede. Jedna porodica sme da ima maksimalno jedno dete. Kod drugog deteta se plaaju vei porezi. Dravni slubenici gube svoj posao. Obrnuto od toga, Indija se poveava i premauje Kinu po broju stanovnika. Dok Evropa pokazuje progresivno negativni privredni rast, u Kini se isti poveava godinje za est do osam procenata. Ali, ne radi se samo o broju godina oveka, ve i o kvalitetu kvalitetu ivota. Kvalitet je izraen u Indeksu humanog razvoja" (HPI). HPI uzima u obzir tri oblasti ivota: starost, obzarovanje, znanje. Internacionalno redosled zemalja izgleda onda ovako:

Rang zemlja 1 2 3 15 17 35 85 171 172 173 Norveka vedska Kanada Austrija Nemaka Maarska Turska Burundija Niger Sijera Leone

Oekivani ivotni vek prihod 123 pri roenju indeks obrazovanja po glavi 78,5 79,9 78,8 78,1 77,7 71,3 69,8 40,6 45,2 38,9 97 101 97 90 94 81 62 18 16 27 29.918 24.277 27.840 26.765 25.103 12.416 6.974 591 746 490

HDI 2000 0,942 0,941 0,940 0,926 0,925 0,835 0,742 0,313 0,277 0,275

Ineks humanog razvoja HDI

87

RITTER, Siegfrief: Postojani razvoj preduzea kod SPORTident, masterska teza, Krems 2003., strana 11 Evropa e za 50 godina imati 25 procenata manje stanovnitva.125 Ovu stagnaciju nee zaustaviti ni proirenje Evropske Unije. Samo bi prijem Turske, koja ima mnogo dece, doveo do poboljanja: EU sa 15 zemalja EU sa 27 zemalja EU 28 sa Turskom Turska USA Japan 1950. 296 374 395 21 158 84 2000. 277 482 549 67 284 127 2050. 299 424 523 99 397 109

Broj stanovnika u milionima UN Population Prospects, 2000 Revision Slino se prikazuje i razvoj u Austriji. Pri konzervativnoj pretpostavci da stanovnitvo ostane isto, smanjuje se broj dece, a raste broj seniora. Iz toga rezultuje nedostatak radne snage od 1,4 miliona do 2050.g. Suma stanovnika 3. generacija (od 60 godina) 2. generacija (do 60 godina) 1. generacija (do 15 godina) zaposleni predvieni broj 2000. 8,1 1,7 5,0 1,4 3,7 2050. 8,2 2,9 4,2 1,1 3,1 1,3

Razvoj stanovnitva u Austriji: Izvor: Statistika Austrije Podaci u milionima stanovnika Austrije Kako se moe reiti ovaj problem? Ciljna politika useljavanja: Iako za to politiki ne postoje znaci na kraju 20. veka, mogue reenje problema moe biti da se angauje radna snaga iz drugih zemalja. Nae istono-evropske susedne zemlje imaju slian problem i zato se mora organizovati doseljavanje iz dalekih krajeva. Pospeivanje porodica s mnogo dece: Politika akcija, koja je uspeno sprovedena u drugim zemljama. Finansijski podsticaji poveavaju broj dece po porodici. Ali paralelno sa tim moraju se preduzeti tome odgovarajue infrastrukturne mere: deije jaslice, deiji vrtii, kolski nadzor popodne itd. Imamo sve vie starijih ljudi. I mladi e jednom ostariti. Pojam "mladost" treba iznova da se definie. Mladost nije prirodom data. Mladost je takoe sociokulturno

88

podstaknuta. "Mladost" je ideja prosveivanja. Ona je izmeu detinjstva i odraslosti. Vreme detinjstva je i vreme tutorstva od strane vaspitaa. Odraslost se odlikuje sveobuhvatnom odgovornou. Mladost je prelazno doba, u kojem je ve izostalo tutorstvo, ali sopstvena egzistencija nije jo potpuno izgraena. Mladalatvo ponekad traje do 40. godine ivota. Mladalatvo obuhvata dakle sve vie starosne grupe. Mladi se brinu za ono, to im je vano. U naem brzo iveem i esto bezorjentacionom dobu mladi ljudi moraju svoje probleme orjentacije sami da reavaju, jer i sami stariji ljudi jedva izlaze na kraj sa time. Nasuprot tome, ne odaju se svi mladi ljudi duevnom stanju "mladalatva", ve sazrevaju ranije Politiko regulisanje broja stanovnika je i etiko pitanje zato treba i neki filozof da se oglasi: Maks Fri (Max Frisch) kae u "Homo Faber-u" : "Pogled na statistiku: na primer opadanje tuberkuloze, uspeh profilakse, smanjenje sa 30 % na 8 %. Dragi Boe! On to ini sa zarazama; mi smo mu iz ruke uzeli zaraze. Posledice toga: moramo mu uzeti i rasploivanje iz ruke. Nema povoda za griom savesti, naprotiv: dostojanstvo oveka da postupa razumno i da odluuje samostalno. Ako nije tako, zaraze zamenjujemo ratom. Dosta romantike! Onaj ko prekid trudnoe naelno odbija, on je romantian i neodgovoran. To ne treba da se dogodi iz lakomislenosti, to je jasno, ali naelno: moramo gledati injenicama u oi, na primer injenici da egzistencija oveanstva nije nipoto pitanje sirovine. Glupost dravnog stimulisanja raanja u faistikim zemljama, ali i u Francuskoj. Pitanje ivotnog prostora. Ne treba zaboraviti automatizaciju: vie nam ne treba toliko ljudi. Bilo bi pametnije da poveamo ivotni standard. Sve ostalo dovodi do rata i totalnog unitenja."127 Ne treba zaboraviti da je ove redove Maks Fri napisao 1957. godine jo pod uticajem Drugog svetskog rata. Danas smo pred problemom da izgubimo ivotni standard usled opadajueg broja stanovnika. Godine 2000. estoro zaposlenih moralo je da finansira dvojicu penzionera. Godine 2030. e tu istu uslugu morati da izvre etvorica zaposlenih, a 2050. godine ak jo trojica vie. Zbog ove finansijske praznine esto je neshvatljivo delimino nesolidarno ponaanje penzionera i primalaca penzija i dovee nas sledeih godina do konflikta generacija. Na poetku 21. veka e se opadanje broja roenja jo ubrzati usled pojaanog stupanja ena na posao i njihovog angaovanja i karijere. Roenje dece se odgaa i ene dobijaju prvo dete kasnije nego ene iz prethodne generacije. Time nastaje praznina u podmladku, koja se ne moe zatvoriti. Stope roenja veine evropskih zemalja su ispod vrednosti smrtnih sluajeva. ivoroenad ne nadoknauju ak ni svoje roditelje. Statistiki svaka evropska ena donosi na svet manje od dvoje dece. Irska Francuska Portugal vedska panija 14,6 13,1 11,2 10,2 10,1

89

Italija Austrija Nemaka

9,4 9,3 9,0

Stopa roenja 2001. ivoroenad po 1'000 stanovnika Izvor: Eurostat Stopa roenja se pokazuje i u odnosu prema stopi razvoda: U Austriji se stopa razvoda u zadnjih 30 godina udvostruila, stopa roenja je naprotiv opala za jednu treinu.127 Broj dece nijedno jedno dvoje troje etvoro i vie porodice u Austriji 855.000 685.000 540.000 155.000 44.000

Broj dece u austrijskim porodicama Izvor: STAT Stanje: 2002. Koje se posledice mogu oekivati u sluaju nepoveanja broja stanovnika? Dananji ivotni nivo, dananji ivotni standard ne moe vie da se odri. U bolnicama se svakog dana menja posteljina. Kada bi se to vrilo svaki drugi dan, bilo bi potrebno manje bolnikog personala. Slino se pokazuje i u Nemakoj: 2030. godine e 50 procenata populacije biti starije od 50 godina. Finansiranje starih ljudi, potovanje generacijskog ugovora se ne moe vie odrati sa izmenjenom starosnom raspodelom i u budunosti e nuno dovesti do generacijskog konflikta i diskusija. Komunikacija izmeu pojedinih starosnih klasa je i u prolosti bila veoma smanjena. "Veliki deo ivotnih oblasti, u kojima se kreemo, je rascepljen, specijalizovan i u velikoj meri nije umreen. Nedostaje dijalog, koji bi bio potreban za umreenje pojedinih oblasti. Zato nedostaje razvoj, u kojem ono to se danas oznaava kao nereguliasmo, nuno postaje regulisano. Na osnovu ove specijalizacije u pojedinim disciplinama i na osnovu rascepljenja na razliite stvarnosti je oneoveenje prirodna posledica u mnogim drutvenim i privrednim oblastima"128 ta rade ljudi sa dobijenim produenim ivotnim vekom? Dananji stari ljudi su drugaiji nego stari ljudi pre 50 godina. Oni su postali samosvesniji i egoistiniji. Stari ljudi su na kraju 20. veka bili tedljivi, nepokretni i pouavali su i opominjali sledee generacije. Veoma su malo sudelovali u potroakom drutvu. Ovi atributi se vie ne odnose na penzionere 21. veka. Ljudi, koji stare, ne ekaju vie na okonanje ivota, ve se okreu novim zadacima i novim poecima.

90

Mnogi ljudi stariji od 50 godina trae nove partnere i zapoinju novu ivotnu zajednicu. Jedna studija u Sjedinjenim amerikim dravama pokazuje novo grupisanje ljudi starijih od 70 godina.129 "Zdravi samotnjaci": to su ljudi samci ili u parovima koji se zaaure u svom domu i povlae, dakle odgovaraju vie slici seniora iz 20. veka. "Boleljivi mobilni stari ljudi": seniori, koji imaju dodue zdravstvene probleme, ali ipak ostaju mobilni i mnogo putuju. "Zdravi zahtevni stari ljudi": obrazovani, krepki i veoma pokretni stariji ljudi. "Slabi i povueni stari ljudi": ljudi sa slabim prihodima, koji se koncentriu na intenzivno konzumiranje televizije.

Samosvest starijih ljudi se pokazuje i u nainu odevanja. Prema anketi tekstilne privrede ljudi stari 60 69 godina polau sve veu vrednost na svoje odevanje. Na pitanje: "Koliko Vam je vano da se oblaite moderno?", ovi seniori su ovako odgovorili: veoma vano vano manje vano 1992. 5% 35 % 60 % 2002. 15 % 40 % 45 %

Plakativnije reeno: "Svaki trei ovek stariji od 50 godina nosi povremeno kaket i bejzbol kapu. Simbol mladosti." Starost i starenje ljudi je samo jedan faktor sadanjeg razvoja. Bernard Litaer (Bernard Lietaer) naziva etiri faktora razvoja "mainom za kompresiju vremena":
Kako se moemo pripremiti za moguu valutnu krizu? Valutna nestabilsnot prestarelost stanovnitva Kako e drutvo obezbediti novac za stare ljude? promena klime i izumiranje vrste Kako moemo reiti konflikt izmeu kratkoronih finansijskih interesa i dugoronog postojanog naina privreivanja? Informaciona revolucija

91

Kako moemo milijardama ljudi pruiti ivotno izdravanje bez dodatnih radnih mesta?

(slika, str. 135) "Maina za kompresiju vremena se sastoji od etiri razvoja, kao to je reeno, poput etiri gigantska klipa, kojima se komanduje razliitim brzinama na istoj taci. Zamislite dva klipa kao ledene bregove prestarelost stanovnitva kao i globalna promena klime i izumiranje vrsta -, oba se pokreu polako, ali nezadrivo u pravcu istog mesta."130 Stari ljudi su danas drugaiji. Ne samo da su zdraviji i imuniji, ve i aktivniji nego ranije generacije. Futurolog, Matijas Horks (Matthias Horx), vidi u diskusiji o generacijama i pozitivno: "Jedno je bar sigurno: Ako elimo da joj pariramo, moramo konano prestati da kodiramo drutvo, koje stari, kao menetekel, nesrea i katastrofa". Simon de Bovoar (Simone de Beauvoir) je napisala 1971. godine: "U idealnom drutvu, nadamo se, starost ne bi uopte vie postojala. ovek bi, kao to se deava kod privilegovanih, samo neupadljivo postao slabiji, ali se ne bi oigledno smanjio; umro bi bilo kad od neke bolesti, a da ne mora sa doivi ponienje. Poslednje ivotno doba bi onda odgovaralo fazi egzistencije, koja se razlikuje od mladosti i odraslosti, ali ima svoju sopstvenu ravnoteu i svoju sopstvenu nadu. Ne, dotle jo nismo doli. Ali, zar se nismo malo pribliili toj utopiji? I zar se ne isplati, boriti se za nju?" 131 (slika, str. 136) Stariji ljudi ele da ostanu mladi. Ne ele da vae za "stare" ili "seniore". Oni ele da ostanu "sposobni za uivanje". Zbog ega se i bave sportom. Ne sportom radi sporta, ve da bi telo odrali mladim. Kod internet seminara smo na naem univerzitetu upotrebili naziv "internet za seniore" i nije bilo prijava. Tek kada smo promenili naziv u "Internet 45+", doli su 70godinjaci. Na internetu se broj seniora znatno poveava i spadaju u veoma rastue ciljne grupe. U Skandinaviji je 2002. godine bilo 25 procenata u mrei, a, poreenja radi, u Austriji 16 procenata. Proces, koji je sasvim prirodan. Najpre mladi ljudi koriste nove tehnologije. U drugom koraku seniori i tek u zadnjoj fazi dolaze "Middle Ages" sredoveni izmeu 35 i 45 godina. U digitalnom dobu se nazivaju i "Digital Homless". Grafika uvoenja proizvoda (slika, str. 137) Sve vie ljudi koji imaju vie od 55 godina koristi internet. Poslednjih godina za 30 procenata. vedska ima najvee uee sa skoro 20 procenata u odnosu na poslednju paniju, gde samo osam odsto starijih ljudi koristi internet.

92

Udeo internet-korisnika starijih od 55 godina. Prikaz po zemljama u Evropi Izvor: Nielsen, septembar 2003. (slika, str. 137) U oblasti korienja internacionalno ne postoje nikakve razlike. Finansije se veoma cene; takoe oping i vesti. Poreenje korisnika iz 2002. i 2003. godine pokazuje da manje razvijene zemlje mnogo vie nadoknauju: Porast ciljne grupe "silver" surfera u poreenju 2002. sa 2003.g. Izvor: Nielsen, septembar 2002. i septembar 2003.g. (slika, str. 137) Seniori se u istraivanju trita nazivaju i "silvering", dakle srebrnokosi. Njihov pristup novim medijima im olakava ivot i nadoknauje infrastrukture, koje nedostaju. Televizor zamenjuje porodicu, koju nemaju, a internet predstavlja kontakt sa spoljnim svetom. Za to je potrebna medijska kompetencija. Dirneker (Drnecker) kae da se na linom nivou u medijske kompetencije ubrajaju: "1. Instrumentalna kompetencija = tehniki instrumentalno ovladavanje medijima. 2. Kreativno stvaralaka kompetencija = da se informacije mogu kreirati prema medijima. 3. Informativno edukativne kompetencije = da se moe proceniti znaaj informacije za sopstveno znanje i iskoristiti na odgovarajui nain. 4. Koncept samoodreivanja = da se medijalne ponude mogu izabrati i takoe odbaciti samopouzdano, autonomno i reflektirano. 5. Kritiko reflektivna kompetencija = da se moe vrednovati smisao medijalne poruke pod socijalnim, etnikim, politikim i estetskim stanovitima."133 "Sliku, koju drutvo ima o starim ljudima, odredili su, u najmanju ruku, sami stari ljudi. Reklama ih otkriva kao "specifini sloj kupaca", televizor ih ini radosnim seniorima i ak i nauna sociologija nalazi na starim ljudima ono, to je unapred pretpostavila o njima: da su oni potprivilegovana manjina."134 S druge strane se u mnogim marketinkim konceptima seniori oslovljavaju specijalno, jer su oni "normalni ljudi". Slika starijeg oveka je svakako specifina po polu. Ako se stariji mukarac pokae kao interesantan, onda se to kod ene odreuje pre negativno. "Polazei od predstave da je kulturno starenje jedan fenomen, koji ene pogaa ranije i jae, jer se njihov identitet esto redukuje prema spoljanjem izgledu. Oiglednost dinamike pojave promene kontinuiteta i promene kao oznake, koja se temelji na identitetu, kako za ene tako i za mukarce."135 Majerhofer (Maierhoffer) naziva ovu svesnost ena u starosti "Third Pregnancy".

93

Ljudi, koji postaju sve stariji, se ne uklapaju vie u kanonik katolike crkve, koja kae: "Treba da potuje oca i majku". Na sve manje zaposlenih dolazi sve vie penzionera, koji se moraju izdravati. Tu se ova sveta zapoved crkve moe teko sprovesti. Potroako drutvo ne moe da prihvati smrt. Kraj ivota se potiskuje. Rastajanje je i u drugim oblastima ivota manje egzistentno. Ljubavnici se rastaju lake nego ljubavnici prethodne generacije. Brzo se pronalazi zamena partnera i "konzumira" sledei blinji, a da se puno ne osvre na vezu, koja je okonana. Smrt i kraj ljubavi imaju dakle neeg zajednikog. "Kao to je poznato, neki ljubavnici priznaju injenicu rastanka samoubistvom. Sada se prigovara da se tu radi o psihopatskim ili neurotinim individuama. Ova presuda a posteriori ne moe da prikrije injenicu da ljubavni rastanak potinjava partnere jednokratnoj katastrofi, koja ve ima "neto" i sa "smru" i da moda "psihopati" ili "neurotiari" nisu u stanju da se odbrane od smrtonosnog karaktera katastrofe. I jo emo videti da su ljubavni rastanak i smrt saveznici; prvo nam se javlja kao vesnik i simbol drugog." "Novo doba ne pripoveda prie o normalnoj patnji, normalnom umiranju i normalnoj smrti. Normalna patnja, normalno umiranje i normalna smrt gube svoje dostojanstvo, jer dostojanstvo postoji samo onda, ako se o njemu dostojanstveno i govori. Patnja, umiranje i smrt moraju odskakati od uobiajenog, moraju imati senzacionalnu vrednost, da bi bili vredni prie."137 Zahvaljujui sve novijim medicinsko-tehnikim ureajima produava se ljudski ivot. Da li je besmrtnost poeljna, ostaje nereeno. Jo je Jovan (Johannes) pisao u svom otkrovenju (apokalipsa) o besmrtnim ljudima, koji mole za izbavljenje, dakle za smrt. ivot je konaan. Postoji kraj i zove se "smrt". U naem ivotu nita nije sigurno osim smrti.

14. Rezime
Ljudi moraju da ive sa faktorima nesigurnosti. U okolnostima linog "preivljavanja" pojavile su se u prvom planu egositine osobine, ali bez odricanja od mree, pomoi drugih, koja je meutim povrna. Tehnika je pomono sredstvo. Ona olakava ivot. Na pitanje: "Da li tehnika utie na oveka ili ovek koristi nove tehnologije samo kao orue i tako olakava sebi ivot?", ne moe se dati jedan jedini odgovor. Postoji vie odgovora, kao to postoji i vie moguih scenarija, kako se ovek menja. Novac i bogatstvo su plodno zemljite za egoizam. U siromanom drutvu ima manje tehnikih pomonih sredstava i manje osnova za individualni postupak. Ljudi stare. Pojedini segmenti starosti treba ponovo da se definiu: Detinjstvo postaje due. Mladalatvo se protee do starosti od 40 godina ivota i odraslost poinje shodno tome kasnije. Ali oni moraju ostati due u ovom segmentu, pre nego to preu u seniore. Stari ne mogu da pomognu mladima u vremenu bez orijentacije, jer se i oni sami ne snalaze i postaju naivni fatalisti.

94

Biti mlad nema vie nikakve veze sa mladim dobom. To je stav. Ovaj segment ivota se produava. Mladi bee u prividne svetove, pri emu ih podrava medijska tehnika. U ophoenju sa informacionim i komunikacijskim tehnologijama mladi ljudi su isto tako verzirani kao i stari ljudi. Probleme imaju ljudi srednje dobi, takozvani "Digital Homeless" Politiari ele da pomou interneta vlade uine pruaocima usluga. Na taj nain potiskuju demokratska razmiljanja. Graani su deo drave; njeni vlasnici i tako deo vlade. Oni ne mogu da delegiraju, to im pripada. Politiari ne mogu postati sluge graana; oni moraju integrisati graane u svoj rad. Pri tome moe biti od pomoi internet da automatizuje izbore, da ih uini jeftinijim i tako ee sprovodivim. Ali politika se ne moe zameniti kompjuterom i telekomunikacijom. Tehnika prua vie mogunosti i karakterie okrutnije. Moda mi nemamo vie egoista nego prethodne generacije, ali oni moda ekstremnije agiraju. Kako moe izgledati budunost, zavisi od toga, koju pozicijsku vrednost ima tehnika i koju e imati. Danas imamo posla sa drutvom, koje je prijateljski okrenuto tehnici. Ono prihvata pozitivno novine, kao to je mobilni telefon. Nove tehnologije se veoma brzo ire. To bi se moglo promeniti. Drutvo, koje je prijateljski okrenuto tehnici, bi razvilo sasvim drugaije scenarije. Prvi ljudi su imali svu spretnost ruku. Svi su mogli sve. Tek je u kasnijem sledu dolo do specijalizacije i tako do podele rada. Grupni rad je bio nuan. U domenu naunog rada postoji trend, koji se udaljava od dinaminog rada u grupama. Kompjuter stavlja svakome sve na raspolaganje. Pojedinac vie ne zavisi od drugih. On moe da upita banku podataka. Pojedinac tako ponovo vlada, kao i peinski ovek, svim vetinama; bar to se tie razrade znanja, a ona predstavlja veliki deo dananjeg rada. On moe sam, nezavisno od drugih da radi.

95

96

You might also like