P. 1
Kucne instalacije

Kucne instalacije

|Views: 947|Likes:
Published by Borivoj Jovisic

More info:

Published by: Borivoj Jovisic on Dec 29, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/21/2013

pdf

text

original

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA

LABORATORIJSKE VJEŽBE

PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE ELEKTROTEHNIČKE INSTALACIJE

MARKO VUKOBRATOVIĆ

Osijek, 2010.

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vježbe

ELEKTRIČNE INSTALACIJE: Električne instalacije su skup međusobno spojene niskonaponske električne opreme u promatranom prostoru ili prostoriji, predviđena za ispunjavanje određene namjene. Izvode se u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima, gradilištima i ostalim građevinskim objektima. Svaka instalacija mora biti izvedena da ne predstavlja za živa bića nikakvu opasnost, a ni opasnost od požara. Zato je potrebno da se instalacijski materijal izrađuje prema određenim propisima i da se instalacije izvode onako kako to zahtjevaju propisi. Tako će opasnost od električne struje biti smanjena na minimalnu mjeru, postrojenje će imati dulji životni vijek, a održavanje minimalno. Postoje sljedeće vrste instalacija:  elektroenergetske  gromobranske  telekomunikacijske  signalne

Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potrošača električnom energijom. Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zaštite ljudi i objekata od štetnog djelovanja atmosferskog električnog pražnjenja. Telekomunikacijske instalacije omogućavaju prijenos podataka. Postoje sljedeće vrste telekomunikacijskih instalacija: telefonske instalacije, instalacije interfona, instalacije zajedničkih radio i TV sustava, instalacije interne televizije, instalacije razglasa, instalacije mrežnog sustava. U signalne instalacije spadaju: instalacije električnog zvona, instalacije protupožarnog sustava, instalacije protuprovalnog sustava.

Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija jake struje dok se telekomunikacijske i signalne instalacije ubrajaju u instalacije slabe struje. Za poslove projektiranja potrebno je poznavati zakonske norme i cjelokupnu zakonsku regulativu koja se tiče elektrotehničkih pravila i propisa.

1

održavanje) PROJEKTIRANJE. organizaciju tehničke dokumentacije i sortiranje dijelova projekta. Standard – tehnički uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvođača i potrošača) Tehničke preporuke – zahtjevi koji nisu obavezni Znakovi kvalitete i sigurnost Tipizacija – izbor iz standarda (interni standard poduzeća – imaju veću pogonsku spremnost. Glavni projektant odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata. odgovoran je da projekti koje izrađuje zadovoljavaju uvjete iz zakona o gradnji i posebnih zakona te drugih propisa. manji troškovi.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe Elektrotehnička regulativa je skup pisanih pravila koji se izdaju u obliku propisa ili standarda. Jednako tako potrebno je poštovati sljedeće: Tehnički uvjet – dokument koji određuje karakteristike nekog proizvoda ili usluge kao što su: nivo kvalitete. Generalno. podijeliti trošila prema funkcionalnošću i ostalim karakteristikama). Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata. posebno kabela i zaštite. Njihova primjena je obavezna za izvođenje instalacija i treba je se pridržavati. uređaja i opreme  obrada projektne dokumentacije i izrada podloga za organizaciju građenja Preliminrani i istražno-pripremni dijelovi podrazumjevaju definiranje svih bitnijih parametara nove aplikacije (strujna opteretivost. Obrada projektne dokumentacije predstavlja manje-više rutinski proces elaboriranja projektnog rješenja. kao i ključnu fazu u okviru koje se izvode svi potrebni električki proračuni. PROJEKTI: Projektiranje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavnje načelne i građevne dozvole. investitor je dužan imenovati glavnog projektanta.’’) Projekt je pisani rad kojim se određuju svi potrebni podaci za izvedbu i održavanje. eksploatatorske karakteristike. izbor optimalnih tehničkih rješenja instalacije. izradba izvedbenog projekta za potrebe gradnje te projekta za uklanjanje građevine. aktivnosti na projektiranju električnih instalacija i elektrotehničke dokumentacije mogu se podijeliti u tri faze:  preliminarni ili istražno-pripremni dijelovi  projektiranje. Projektant je osoba ovlaštena za projektiranje sukladno posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju zakona. 2 . stvaranje podloge za projektiranje i razvijanje projekcije buduće tehničke realizacije. veličine pri normalnom i iznimnom pogonu. Projektna faza podrazumjeva detaljniju razradu izbora opreme. sigurnost itd. razmještaj potrošača unutar instalacije. ("Zakon o gradnji.

protupožarne zaštite i osiguranja kvalitete)  Dokumentacija za izvođenje (Izvedbeni projekt) sadrži strujne sheme. CD). jednopolne sheme. blok-sheme. A3.U nekim ugovorima (npr.skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja građevine smještaj u prostoru  Tender . FORMAT ELEKTROTEHNIČKE DOKUMENTACIJE: Tekst se piše na papiru formata A4 (210 x 297mm). Veličina oznaka (slova i brojaka) je ovisna o formatu nacrta (npr. ovisno o potrebi. specifikaciju opreme.Na temelju obrade tendera projektant vrši specifikaciju opreme. A2.. tehničke proračune.Dokumentacija glavnog projekta i dokumentacija za izvođenje. Nacrti se izdaju u fomatima A4. Dokumentacija izvedenog stanja se pohranjuje i kod Izvođača. 3 .  Glavni projekt – sadrži opće dokumente. dispozicije. za format A1 i A0 vrijedi:  naslov crteža 5-7 mm  broj crteža 7 mm  tekstovi. pregledni nacrti. te izrađuje stijedeće dijelove ponude  Ponuda – bitna razlika između tendera i ponude je sadržaj troškovnika. nacrte kabelskih trasa.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe Nekoliko je vrsta projekta:  ldejni projekt . tehnički opis. A1 ili A0. zaštite okoliša.) elaborate (zaštite na radu. napomene 3... Dokumentacija izvedenog stanja se u skladu s ugovorom isporučuje Investitoru u prikladno formatu (paprnatom obliku i/ili digitalnom obliku npr. kabelsku listu.5-5 mm Debljina glavnih. srednjih i pomoćnih linija je ovisna o formatu nacrta. gdje montažu izvodi netko drugi ili gdje se uvodi nova oprema i tehnologija) izvoditelj je dužan izraditi i predati detaljne upute za montažu i upotrebu ugovorenog električnog postrojenja  Dokumentacija izvedenog stanja . pregledne nacrte ormara  Upute za montažu i rukovanje . nacrte (situacija. s unesenim korekcijama izvršenim u tijeku proizvodnje i izgradnje. priključni plan.

izbor tipa i presjeka voda potrebnog za zaštitu od previsokog napona dodira i prenapona 4 .ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe Cilj i zadatak projekta:  tehnički:   izvedba održavanje ekonomski: troškovi regulativni: elektroenergetska suglasnost urbanistička suglasnost Projekt se sastoji od:  Uvoda (podaci o investitoru i projektantu)  Projektnog zadatka  Regulativnog djela  Tehničkog opisa  Proračuna  Troškovnika  Specifikacije materijala Proračun sadržava:  Određivanje snage trošila  Određivanje vršnog opterećenja pojedinih dijelova elektrotehničke instalacije i cijele elektrotehničke instalacije  Određivanje tipa presjeka voda  Proračun otpora uzemljenja.

a svaki element jednim simbolom Sheme možemo podijeliti i prema načinu prikazivanja simbola (skupne.  Tablice – nadomješta ili dopunjuje shemu ili dijagram..  Dijagrami – prikazuju odnose između raznih operacija.  Priključni plan vanjskih spojeva – je prikaz svih spojeva između raznih sklopova ili dijelova postrojenja. Jednopolno se također mogu prikazati vodiči fišefaznih sustava.. vodiči slične funkcije. 5 . operacija i vremena. SHEME: Sheme djelimo prema namjeni:  Pregledna shema – je pojednostavljen prikaz postrojenja radi jednsotavnijeg razumjevanja djelovanja. za potrebe analize i proračuna  Priključni plan unutrašnjih spojeva – je prikaz svih spojeva unutar jednog aparata ili sklopa. Sve elemente. postrojenja. uređaje i dijelove sheme prikazujemo simbolima . grupe aparata ili aparati međusobno povezani i u kakvom su funkcionalnom međusobnom odnosu. skicama ili konstrukcijskim nacrtima. paralelni vodiči. Mora biti tako prikazana da ne zahtjeva dodatni tekst za objašnjenje.  Nadomjesna shema – je vrlo pojednostavljen prikaz strujnog kruga ili njegova dijela. stanje raznih elemenata.  Strujna shema – je iscrpan prikaz djelovanja postrojenja ili dijela postrojenja sa svim pojedinostima.  Priključni plan rednih stezaljki – je prikaz rednih stezaljki električnog uređaja ili sklopa i na njih priključnih unutrašnjih i vanjskih spojeva Prema načinu prikazivanja vodiča razlikujemo:  Jednopolne sheme – u kojima se dva ili više vodiča nadomjeste jednom crtom. poluskupne i razvijene) gdje je potrebno izdvojiti razvijeni prikaz u kojem se simboli raznih elementa istog aparata ili uređaja prikazuju razdvojeno.  Višepolne (tropolne) sheme – svaki se vodič prikazuje posebnom crtom. Prikazuje također podjelu postrojenja prema funkcionalnoj ili prostornoj osnovi. Pomoću simbola daje prikaz najvažnijih dijelova postrojenja ili jednog dijela postrojenja s funkcionalnim međuvezama.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe Projektna dokumentacija sadrži između ostalog:  Sheme – prikazuju način na koji se razni dijelovi mreže. a raspoređeni su tako da se lako i jednostavno može slijediti strujni krug. Uz pomoć simbola prikazuje sve električne i ostale veze s drugim dijelovima postrojenja. vodiči istog fizičkog smještaja i slično.

Neki od poznatijih su ePlan. Slika 2 . Slika 1 . Caddy te E3 Series. Glavna prednost ovih programa u odnosu na CAD programska rješenja jest u tome što korisnika projektanta oslobađaju dizajnerskog dijela i grafičke obrade dokumentacije i koji u tom slučaju pomoću gotovih simbola (makroa.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe CAD I CAE PROGRAMSKA PODRŠKA PROJEKTIRANJU Primjena računala u projektiranju elektrotehničkih instalacija ima relativno dugu tradiciju i danas već postoje brojni visokointegrirani CAD (Computer Aided Design) sustavi za sve ranije navedene djelatnosti. Među njima najznačajniji su dakako AutoCAD (čak i inačica Electrical 2008).CAD okruženje U posljednje vrijeme sve se više u domeni elektro projektiranja koriste CAE (Computer Aided Engeenering) programi. Macro) po svim elektrotehničkim normama stvara elektrotehničku dokumentaciju. engl.CAE okruženje 6 . FreeCAD te manje poznati Python.

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe GRAFIČKI SIMBOLI: 7 .

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe OZNAČAVANJE ELEMENATA ELEKTRIČNIH POSTROJENJA Sve komponente. tehničkim opisima i sl. sklopovi ili dijelovi postrojenja predstavkljeni jednim simbolom nazivaju se elementi. oznake svih elemenata moraju biti jasno naznačene u samom postrojenju kraj elementa. Oznake elemenata moraju biti jedinstvene i jednoznačne u cijeloj projektoj dokumentaciji jednog postrojenja. građevinskog objekta ili pogona. broj i funkcija grupa 4 : priključnica 8 .vrsta. Prema IEC – 750/1983 normi oznaka se dijeli u četiri grupe: – – – – grupa 1 = postrojenje ili dio postrojenja grupa 2 + mjesto ugradnje grupa 3 . Jednako tome. kao i u svim popisima opreme. uputama.

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe 9 .

Za idejni projekt. idejnog i glavnog. Sve pojedinosti elektrotehničke instalacije dane su u Tehničkom opisu koji je sastavni dio svakog projekta. isplanirati načine priključenja trošila te optimizirati broj razvodnih kutija i količinu kabela. U njima se definira razvod i zaštita elektrotehničke instalacije. Preporučeno je numerički označavati redom prvo strujne krugove rasvjete. a posljednje numerirati strujne krugove pokretnih trošila. Nacrt uzemljenja je obavezni dio svakog idejnog projekta. Time se dobila sljednost shema na jednopolnom prikazu instalacije. po strujnim krugovima. Pri tome treba sa nacrta ukloniti sve građevinske oznake i pomoćne linije kako bi se jasno i jednoznačno mogao razumjeti nacrt. Shodno tome. potrebno je na tloris građevinske podloge ucrtati predviđen raspored trošila. projektiranje i izvođenje elektrotehničke instalacije. u nacrtu rasporeda trošila kod glavnog projekta potrebno je ucrtati trase kabela elektrotehničke instalacije. Sva trošila istog strujnog kruga imaju isti broj i istu oznaku. Jednopolne sheme sastavni su dio svakog idejnog projekta. vlažne prostore i prostore gdje postoji opasnost od prskanja vodom dijelova elektrotehničke instalcije potrebno je osigurati FID sklopkom. Jednako tako. Jednako tako. bez obzira na njihov prostorni raspored u nacrtu. koji će se i obraditi kroz ovaj kolegij. Tijekom planiranja i projektiranja elektrotehničke instalacije ovlašteni Projektant dužan je voditi računa o svim pravilima struke i tehničkim zahtjevima za planiranje. 10 . kao i predviđene tipove utičnica za pokretna trošila te projektiranu snagu rasvjetnih tijela.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA: Projektant elektrotehničkog djela projekta radi elektrotehničku instalaciju na podlogama prethodno usaglašenim arhitektonskim i građeviskim dijelom projekta. Tehnički opis glavnog projekta bitno je detaljniji o tehničkog opisa idejnog projekta. bez obzira koliko trošilo bilo u njemu. Kvalitetno izvedeno uzemljenje u kombinaciji sa kvaliteno projektiranom zaštitom strujnih krugova jedina je sigurnost za ljudske živote ukoliko dođe do kvara u instalaciji. Trošila se označavaju od broja 1 (jedan) redom. zatim vlažne prostore. Jedan strujni krug ima jedan broj. a njegova izvedba i kvaliteta objekt je analize većine vještaka ovlaštenih za tehnički pregled. u nacrtu jednopolnih shema Projektant je dužan definirati presjek i tip kabela s kojim se izvodi instalacija.

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe RASPORED TROŠILA: 11 .

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe JEDNOPOLNE SHEME: 12 .

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe 13 .

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe 14 .

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe NACRT UZEMLJENJA: 15 .

TEP.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe TEHNIČKI OPIS Za stambenu građevine čija se izgradnja predviđa za potrebe investitora. razreda točnosti 2. ISKRA). Mjerni uređaj za mjerenje potrošnje električne energije instalirati prema granskoj normi Direkcije za distribuciju HEP-a d. a priključak imeđu GRO i razdjelnice kara (RO) izvesti kabelom PP00-Y 3x4 mm2. osigurače i uređaje diferencijalne zaštite prema jednopolnoj shemi. 230V. Izvođenje priključka i spajanje u KPMO u isključivoj je nadležnosti distributera električne energije. KPMO s tipskom bravicom HEP-a i prozorčićem za očitanje brojila treba ugraditi u zid na fasadi a prozorčić za očitavanje treba biti približno na visini 1. U razdjelnice GRO i RO ugraditi jednopolni limitator propisan od HEP-a (20A).04 od 4. 16 . prosinca 1998. savitljivu izolacionu. Položaj KPMO dan u planu električne instalacije. Kako je građevina nova i ne posjeduje NN priključak potrebno ga je projektirati prema granskim normama HEP-a. Prema jednopolnoj shemi. KPMO mora biti atestiran i izrađen od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili od vodljivog materijala koji ispunjava uvjete klase II zaštite od električnog udara. izvodi se razvod i zaštita električne instalacije. U KMPO ugraditi glavni osigurač sa osnovom D-III ili NH00 i rastalnim uloškom 36 A i mjernu garnituru (jednofazno brojilo radne energije.7m od gazišta. NAPAJANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM Unutrašnji priključak izvesti kabelom SKS 4x16 mm2 sa postojećeg drvenog spupa do kuke na krovištu novoizgrađenog objekta te ga neprekinuto položiti kroz rebrastu. GRO i RO moraju biti atestirani i izrađeni od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili vodljivog materijala koji ispunjava uvjete klase II zaštite od električnog udara. a sastoji se od prizemlja i kata potrebno je projektirati električnu instalaciju.d. RIZ. zaštitnu cijev Ø 40 mm krovnom konstrukcijom i kroz zid do kućnog priključnog mjernog ormarića (KPMO).222. broj N.. 10-60A. Priključak između KPMO i glavne razdjelnice objekta (GRO) izvesti kabelom PP00-Y 3x6 mm2.

Zaštita od električnog udara osigurava se primjenom odgovarajućih tehničkih zaštitnih mjera: zaštitne mjere od direktnog dodira zaštitne mjere od indirektnog dodira.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe ELEKRIČNA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZAŠTITE Električna instalacija građevine sastoji se od električne instalacije rasvjete. Vodovi i osigurači odabrani su tako da struja kroz vod bude manja od nazivne struje osigurača. Izvodi se instalacijskim vodovima PP00-Y i PP/R-Y položenim podžbukno ili nadžbukno. Na svim metalnim dijelovima instalacije potrebno je izvesti izjednačenje potencijala. Dodatna mjera zaštite u ovakvim prostorijama je primjena uređaja diferencijalne strujne zaštite i dodatnog izjednačenja potencijala. pribora. Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom u TN-C-S sustavu raspodjele predviđena je automatskim isklapanjem napajanja. 17 . U prostorijama s kadom i tušem instalaciju izvesti prema posebnim tehničkim uvjetima za ovakve prostorije. utičnica i uzemljenja. Instalaciju izvesti materijalima koji su u skladu s važećim tehničkim propisima za ovakav prostor i namjenu. a ova od trajno dopuštene struje u vodu uz to da pad napona bude manji od propisom dozvoljenog. vodova i opreme u granicama nazivnih vrijednosti i odgovarajuće namjene. a nju na zaštitni PE vod. Efikasnost zaštite treba nakon izvođenja instalacije provjeriti mjerenjem. Zaštita vodova od preopterećenja i kratkog spoja predviđena je primjenom osigurača odgovarajuće vrijednosti. Zaštita od direktnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se uporabom materijala. Vodove izjednačenja potencijala spojiti na sabirnicu u kutiji za izjednačenje potencijala.

Pri izvođenju treba primjenjivati program osiguranja i kontrole kvalitete ugrađenog materijala i opreme te svih radova.1 W Zs = 1. Radove može izvoditi samo stručna osoba uz primjenu pravila zaštite na radu te korištenje zaštitnog pribora i opreme.2 W Zs = 3.nazivni fazni napon Dozvoljeno vrijeme isključenja za napon 220V je 0. Nakon izvođenja električne instalacije potrebno je izmjeriti impedanciju petlje kvara svakog potrošača i ona mora biti manja od danih vrijednosti: Nazivna struja osigurača (A) Ino = 6A Ino = 10A Ino = 16A Ino = 35A Struja djelovanja osigurača (A) Ia = 42A Ia = 71A Ia = 130A Ia = 265A Impedancija petlje kvara (W) Zs = 5. standarde i pravila struke.8 W Zs = 0.struja djelovanja zaštitnog uređaja Uo . Tijekom radova poduzimati mjere za zaštitu okoliša a nakon završetka radova ukloniti sav otpad.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom djelotvorna je ako je zadovoljeno: Zs x Ia < Uo gdje je: Zs . 18 . propise.4 sekunde.8 W Kod izvedbe električne instalacije potrebno je poštivati odgovarajuće zakone.impedancija petlje kvara Ia .

na sabirnicu za izjednačenje potencijala treba spojiti: . a jedan zajednički vodič tada predstavlja vod za izjednačenje potencijala. Svaki priključni vodič na sabirnici za izjednačenje potencijala. Spoj sabirnica na izjednačenju potencijala i temeljnog uzemljivača treba izvesti pomoću FeZn trake 25 x 4 mm. 19 . U cilju izjednačenja potencijala. Sabirnica za izjednačenje potencijala je centralno mjesto potencijalnih izjednačenja pojedinih sistema. radi zaštite svih spojnih mjesta od dodira i mehaničke povrede.uzemljivač kućne telefonske centrale Sabirnica za izjednačenje potencijala izrađuje se od bakra. Sve spojeve na sabirnicu za izjednačenje potencijala treba izvesti vodičima P u izolacionoj cijevi. mora biti označen. Boja izolacije (PV) vodiča za izjednačenje potencijala je žuto-zelena.cijevi centralnog grijanja . Vod za izjednačenje potencijala izvodi se bez prekidanja. U sanitarnim čvorovima izjednačenje potencijala izvesti preko kutije za izjednačenje potencijala vodovima P/F 6 mm2. Dozvoljeno je povezivanje više cijevi međusobno.. a vodom P/F 16 mm2 povezati se na najbliži razdjelnik. te povezati metalne mase. Izjednačenje potencijala izvesti polaganjem vodova P/F 16 mm2. Kada se na nju izvedu sve potrebne veze. da se jasno zna koji dio instalacije u zgradi štiti. Nije potrebno da svaka metalna cijev ima svoj vod za izjednačenje potencijala.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe IZJEDNAČENJE POTENCIJALA Unutar zgrade izvesti izjednačenje potencijala s posebnom pažnjom. tada se zatvori poklopcem.

izvršiti koncentraciju kućne instalacije.025 (m) 1 (m) U ovome slučaju uzemljivač se izvodi pocinčanom čeličnom trakom 25x4 mm položenom na dubinu 1 m u beton temelja. na visini 1.otpor rasprostiranja uzemljenja građevine . ln 𝑎𝑎∙ℎ 2𝑙𝑙 2 = 3.dubina polaganja uzemljivača = = = = 100 50 (Ω) (Ωm) (m) 0. kabelima tipa TI44 2x2x0.60 m. Instalaciju izvesti u skladu sa važećim tehničkim propisima i zahtjevima HT-a. pa otpor rasprostiranja iznosi: 𝑅𝑅𝑟𝑟 = 2Π∙𝑙𝑙 𝜌𝜌 Iz prethodne računice vidljivo je da je otpor uzemljenja manji od 5 Ω. priključak na javnu TK mrežu treba izvesti u dogovoru sa lokalnim HT centrom. Radno uzemljenje TK instalacije izvesti vodičem P/F-Y 1x10 mm2 u plastičnoj cijevi.4 do svake kombinirane utičnice na visini 0.specifični otpor tla (pretpostavljeni) . U kutiju RTK 50. smještenu na vanjski zid zgrade. što znači da zadovoljava propis o veličini otpora uzemljenja.3 m od gotovog poda.ukupna duljina uzemljivača . koju treba izvesti podžbukno u cijevima. od RTK 50 preko sabirnice za izjednačenje potencijala na temeljni uzemljivač. RTK 50 spojiti sa tavanskom kutijom plastičnom cijevi promjera 30 mm.širina trake uzemljivača . PRORAČUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJA Otpor rasprostiranja trakastog uzemljenja cijele građevine dobije se iz izraza: 𝑅𝑅𝑟𝑟 = 𝜌𝜌 2𝑙𝑙 2 ln 2Π ∙ 𝑙𝑙 𝑎𝑎 ∙ ℎ 𝑅𝑅𝑟𝑟 ρ l a h .ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe TELEFONSKA INSTALACIJA Kako je građevina nova.88 Ω 20 .

U prostorija gdje se trajno zadržavaju ljudi ne smije biti manje od 120 lx. blagajne. čitaonice. Ona se odnosi na srednje stanje starenja prostorija i mjeri se 0. restorani. Nazivnu rasvjetljenost treba povećati za 1 u uvjetima otežanih zadataka (boja. veliki detalji sa srednje jakim kontrastima Teški vidni zadaci. dnevni boravak. kontrast. kuponice. vrlo mali detalji. zbornice. brzina rada. prolazno zadržavanje Laki vidni zadaci. garaže. U tablici su dane nazivne rasvjetljenosti. prostorija bez prozota. veliki detalji s jakim kontrastima Normalni vidni zadaci. orijentacija.85m od poda. kotlovnice. kuhinje. garderobe. muzeji. strojarnice. biblioteke. blagovaonice. hodnici. toalete. vrlo malo kontrasta Mali 2 120 Srednji 3 3a 250 500 Veliki 4 1000 Vrlo veliki 5 1500 Izvanredno veliki 6 2000 Pri tome se zahtjevi detaljnije definiraju: Vrlo mali: sporedne i podrumske prostorije. zahodi. Srednji 250lx: uredski rad bez velikih vidnih zahtjeva. stubišta Mali: glavni prolazi i glavni hodnici. Zahtjevi Vrlo mali Stupanj 1 E [lx] 60 Vidni zadaci Srednje prostorije. dvorane za sjednice.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe RASVJETA ZATVORENIH PROSTORIJA: ZAHTJEVI ZA DOBRU RASVJETU: Dovoljna rasvjijetljenost E u luxima daje nazivnu rasvjetljenost koju treba održati kao srednju vrijednost u prostoriji. dnevne sobe 21 . mali detalji sa malim kontrastima Teški vidni zadaci. arhive. mali detalji sa vrlo malim kontrastima Vrlo teški vidni zadaci. kinodvorane. stariji ljudi). učionice. skladišta ambalaže. čekaonice.

fini alatničarski radovi Vrlo veliki: montaža elektroničkih sklopova. normalniji uredski rad (knjigovodstvo. radovi na strojevima. dvorane za operacije i obdukcije. Izvanredno veliki: izrada preciznih mjernih instrumenata. u stambenoj gradnji: mjesta za čitanje.25 kod normalnog starenja i zaprašivanja. hotelske kuhinje. iznad ogledala i kreveta Veliki: tehničko crtanje. a kod pojačanih uvjeta treba faktor podići ma 1. a η=1. 22 . ordinacije.7 . previjališta. ljekarne. fina montaža. graviranje. obrada stakla. komandne prostorije. Uzima se da je 1. kontrola robe. predstavlja gubitke od izvora do radne površine E – nazvina rasvjetljenost iz tablice A – površina prostorije Broj svejtiljki za potrebno osvjetljenje dobije se iz izraza 𝒏𝒏 = 𝝓𝝓 𝚽𝚽𝐬𝐬 Gdje je Φs osvjetljenje pojedine svjetiljke i dobije se iz kataloga proizvođača. Za potrebe seminarskog rada uzet će se u obzir faktor k=1. obrada podataka). kontrola boja kod višebojnog tiska. zlatarstvo Proračun električnog osvjetljenja vrši se prema formuli: Φ = 𝑘𝑘 ∙ 𝐸𝐸 ∙ 𝐴𝐴 𝜂𝜂 Gdje je: k – koeficijent za starenje i zaprašivanje.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe Srednji 500lx: laboratorijski rad. velike zajedničke uredske prostorije.5 ili 1.8 η – korisnost.

naponska zaštitna sklopka) Instalacijski prekidači tj. automatske zaštitne sklopke koje se koriste kao zaštita od previsokog napona dodira (struja zaštitna sklopka (FI ili ZS sklopka). sklopni aparati mogu se podijeliti u dvije grupe: • Zaštitne sklopke tj.6. sklopni uređaji za sklapanja u instalacijskim krugovima u domaćinstvima. i nazivne struje 2. Predviđeni su za sklapanja struja do nazivnih vrijednosti • Prema izvedbi unutrašnjih spojeva razlikujemo: • • • • • jednopolne dvopolne grupne (serijske) izmjenične križne 23 .ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA: Generalno.10.16 i 25 A.4. Izrađuju se za maksimalne napone 500 V.

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe 24 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->