ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

LABORATORIJSKE VJEBE

PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE ELEKTROTEHNIKE INSTALACIJE

MARKO VUKOBRATOVI

Osijek, 2010.

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

ELEKTRINE INSTALACIJE: Elektrine instalacije su skup meusobno spojene niskonaponske elektrine opreme u promatranom prostoru ili prostoriji, predviena za ispunjavanje odreene namjene. Izvode se u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima, gradilitima i ostalim graevinskim objektima. Svaka instalacija mora biti izvedena da ne predstavlja za iva bia nikakvu opasnost, a ni opasnost od poara. Zato je potrebno da se instalacijski materijal izrauje prema odreenim propisima i da se instalacije izvode onako kako to zahtjevaju propisi. Tako e opasnost od elektrine struje biti smanjena na minimalnu mjeru, postrojenje e imati dulji ivotni vijek, a odravanje minimalno. Postoje sljedee vrste instalacija: elektroenergetske gromobranske telekomunikacijske signalne

Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potroaa elektrinom energijom. Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zatite ljudi i objekata od tetnog djelovanja atmosferskog elektrinog pranjenja. Telekomunikacijske instalacije omoguavaju prijenos podataka. Postoje sljedee vrste telekomunikacijskih instalacija: telefonske instalacije, instalacije interfona, instalacije zajednikih radio i TV sustava, instalacije interne televizije, instalacije razglasa, instalacije mrenog sustava. U signalne instalacije spadaju: instalacije elektrinog zvona, instalacije protupoarnog sustava, instalacije protuprovalnog sustava.

Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija jake struje dok se telekomunikacijske i signalne instalacije ubrajaju u instalacije slabe struje. Za poslove projektiranja potrebno je poznavati zakonske norme i cjelokupnu zakonsku regulativu koja se tie elektrotehnikih pravila i propisa.

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

Elektrotehnika regulativa je skup pisanih pravila koji se izdaju u obliku propisa ili standarda. Njihova primjena je obavezna za izvoenje instalacija i treba je se pridravati. Jednako tako potrebno je potovati sljedee: Tehniki uvjet dokument koji odreuje karakteristike nekog proizvoda ili usluge kao to su: nivo kvalitete, eksploatatorske karakteristike, sigurnost itd. Standard tehniki uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvoaa i potroaa) Tehnike preporuke zahtjevi koji nisu obavezni Znakovi kvalitete i sigurnost Tipizacija izbor iz standarda (interni standard poduzea imaju veu pogonsku spremnost, manji trokovi, odravanje) PROJEKTIRANJE, PROJEKTI: Projektiranje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavnje naelne i graevne dozvole, izradba izvedbenog projekta za potrebe gradnje te projekta za uklanjanje graevine.

Projektant je osoba ovlatena za projektiranje sukladno posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju zakona; odgovoran je da projekti koje izrauje zadovoljavaju uvjete iz zakona o gradnji i posebnih zakona te drugih propisa. Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, investitor je duan imenovati glavnog projektanta.

Glavni projektant odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata. ("Zakon o gradnji.)

Projekt je pisani rad kojim se odreuju svi potrebni podaci za izvedbu i odravanje. Generalno, aktivnosti na projektiranju elektrinih instalacija i elektrotehnike dokumentacije mogu se podijeliti u tri faze: preliminarni ili istrano-pripremni dijelovi projektiranje, izbor optimalnih tehnikih rjeenja instalacije, ureaja i opreme obrada projektne dokumentacije i izrada podloga za organizaciju graenja Preliminrani i istrano-pripremni dijelovi podrazumjevaju definiranje svih bitnijih parametara nove aplikacije (strujna opteretivost, veliine pri normalnom i iznimnom pogonu, podijeliti troila prema funkcionalnou i ostalim karakteristikama), stvaranje podloge za projektiranje i razvijanje projekcije budue tehnike realizacije. Projektna faza podrazumjeva detaljniju razradu izbora opreme, posebno kabela i zatite, razmjetaj potroaa unutar instalacije, kao i kljunu fazu u okviru koje se izvode svi potrebni elektriki prorauni. Obrada projektne dokumentacije predstavlja manje-vie rutinski proces elaboriranja projektnog rjeenja, organizaciju tehnike dokumentacije i sortiranje dijelova projekta. 2

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

Nekoliko je vrsta projekta: ldejni projekt - skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnika rjeenja graevine smjetaj u prostoru Tender - Na temelju obrade tendera projektant vri specifikaciju opreme, te izrauje stijedee dijelove ponude Ponuda bitna razlika izmeu tendera i ponude je sadraj trokovnika. Glavni projekt sadri ope dokumente, tehniki opis, tehnike proraune, specifikaciju opreme, nacrte (situacija, jednopolne sheme, dispozicije, pregledni nacrti, blok-sheme,...) elaborate (zatite na radu, zatite okolia, protupoarne zatite i osiguranja kvalitete) Dokumentacija za izvoenje (Izvedbeni projekt) sadri strujne sheme, prikljuni plan, kabelsku listu, nacrte kabelskih trasa, pregledne nacrte ormara Upute za montau i rukovanje - U nekim ugovorima (npr. gdje montau izvodi netko drugi ili gdje se uvodi nova oprema i tehnologija) izvoditelj je duan izraditi i predati detaljne upute za montau i upotrebu ugovorenog elektrinog postrojenja Dokumentacija izvedenog stanja - Dokumentacija glavnog projekta i dokumentacija za izvoenje, s unesenim korekcijama izvrenim u tijeku proizvodnje i izgradnje. Dokumentacija izvedenog stanja se u skladu s ugovorom isporuuje Investitoru u prikladno formatu (paprnatom obliku i/ili digitalnom obliku npr. CD); Dokumentacija izvedenog stanja se pohranjuje i kod Izvoaa.

FORMAT ELEKTROTEHNIKE DOKUMENTACIJE:

Tekst se pie na papiru formata A4 (210 x 297mm). Nacrti se izdaju u fomatima A4, A3, A2, A1 ili A0, ovisno o potrebi.

Veliina oznaka (slova i brojaka) je ovisna o formatu nacrta (npr. za format A1 i A0 vrijedi: naslov crtea 5-7 mm broj crtea 7 mm tekstovi, napomene 3,5-5 mm Debljina glavnih, srednjih i pomonih linija je ovisna o formatu nacrta.

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

Cilj i zadatak projekta: tehniki: izvedba odravanje

ekonomski: trokovi regulativni: elektroenergetska suglasnost urbanistika suglasnost

Projekt se sastoji od: Uvoda (podaci o investitoru i projektantu) Projektnog zadatka Regulativnog djela Tehnikog opisa Prorauna Trokovnika Specifikacije materijala

Proraun sadrava: Odreivanje snage troila Odreivanje vrnog optereenja pojedinih dijelova elektrotehnike instalacije i cijele elektrotehnike instalacije Odreivanje tipa presjeka voda Proraun otpora uzemljenja, izbor tipa i presjeka voda potrebnog za zatitu od previsokog napona dodira i prenapona

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

Projektna dokumentacija sadri izmeu ostalog: Sheme prikazuju nain na koji se razni dijelovi mree, postrojenja, grupe aparata ili aparati meusobno povezani i u kakvom su funkcionalnom meusobnom odnosu. Sve elemente, ureaje i dijelove sheme prikazujemo simbolima , skicama ili konstrukcijskim nacrtima. Dijagrami prikazuju odnose izmeu raznih operacija, operacija i vremena, stanje raznih elemenata... Tablice nadomjeta ili dopunjuje shemu ili dijagram. Mora biti tako prikazana da ne zahtjeva dodatni tekst za objanjenje.

SHEME: Sheme djelimo prema namjeni: Pregledna shema je pojednostavljen prikaz postrojenja radi jednsotavnijeg razumjevanja djelovanja. Pomou simbola daje prikaz najvanijih dijelova postrojenja ili jednog dijela postrojenja s funkcionalnim meuvezama. Prikazuje takoer podjelu postrojenja prema funkcionalnoj ili prostornoj osnovi. Strujna shema je iscrpan prikaz djelovanja postrojenja ili dijela postrojenja sa svim pojedinostima. Uz pomo simbola prikazuje sve elektrine i ostale veze s drugim dijelovima postrojenja. Nadomjesna shema je vrlo pojednostavljen prikaz strujnog kruga ili njegova dijela, za potrebe analize i prorauna Prikljuni plan unutranjih spojeva je prikaz svih spojeva unutar jednog aparata ili sklopa. Prikljuni plan vanjskih spojeva je prikaz svih spojeva izmeu raznih sklopova ili dijelova postrojenja. Prikljuni plan rednih stezaljki je prikaz rednih stezaljki elektrinog ureaja ili sklopa i na njih prikljunih unutranjih i vanjskih spojeva Prema nainu prikazivanja vodia razlikujemo: Jednopolne sheme u kojima se dva ili vie vodia nadomjeste jednom crtom. Jednopolno se takoer mogu prikazati vodii fiefaznih sustava, paralelni vodii, vodii sline funkcije, vodii istog fizikog smjetaja i slino. Viepolne (tropolne) sheme svaki se vodi prikazuje posebnom crtom, a svaki element jednim simbolom Sheme moemo podijeliti i prema nainu prikazivanja simbola (skupne, poluskupne i razvijene) gdje je potrebno izdvojiti razvijeni prikaz u kojem se simboli raznih elementa istog aparata ili ureaja prikazuju razdvojeno, a rasporeeni su tako da se lako i jednostavno moe slijediti strujni krug. 5

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

CAD I CAE PROGRAMSKA PODRKA PROJEKTIRANJU Primjena raunala u projektiranju elektrotehnikih instalacija ima relativno dugu tradiciju i danas ve postoje brojni visokointegrirani CAD (Computer Aided Design) sustavi za sve ranije navedene djelatnosti. Meu njima najznaajniji su dakako AutoCAD (ak i inaica Electrical 2008), FreeCAD te manje poznati Python.

Slika 1 - CAD okruenje U posljednje vrijeme sve se vie u domeni elektro projektiranja koriste CAE (Computer Aided Engeenering) programi. Neki od poznatijih su ePlan, Caddy te E3 Series. Glavna prednost ovih programa u odnosu na CAD programska rjeenja jest u tome to korisnika projektanta oslobaaju dizajnerskog dijela i grafike obrade dokumentacije i koji u tom sluaju pomou gotovih simbola (makroa, engl. Macro) po svim elektrotehnikim normama stvara elektrotehniku dokumentaciju.

Slika 2 - CAE okruenje

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

GRAFIKI SIMBOLI:

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

OZNAAVANJE ELEMENATA ELEKTRINIH POSTROJENJA Sve komponente, sklopovi ili dijelovi postrojenja predstavkljeni jednim simbolom nazivaju se elementi. Oznake elemenata moraju biti jedinstvene i jednoznane u cijeloj projektoj dokumentaciji jednog postrojenja, graevinskog objekta ili pogona. Jednako tome, oznake svih elemenata moraju biti jasno naznaene u samom postrojenju kraj elementa, kao i u svim popisima opreme, uputama, tehnikim opisima i sl. Prema IEC 750/1983 normi oznaka se dijeli u etiri grupe: grupa 1 = postrojenje ili dio postrojenja grupa 2 + mjesto ugradnje grupa 3 - vrsta, broj i funkcija grupa 4 : prikljunica

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA: Projektant elektrotehnikog djela projekta radi elektrotehniku instalaciju na podlogama prethodno usaglaenim arhitektonskim i graeviskim dijelom projekta. Tijekom planiranja i projektiranja elektrotehnike instalacije ovlateni Projektant duan je voditi rauna o svim pravilima struke i tehnikim zahtjevima za planiranje, projektiranje i izvoenje elektrotehnike instalacije. Za idejni projekt, koji e se i obraditi kroz ovaj kolegij, potrebno je na tloris graevinske podloge ucrtati predvien raspored troila. Pri tome treba sa nacrta ukloniti sve graevinske oznake i pomone linije kako bi se jasno i jednoznano mogao razumjeti nacrt. Troila se oznaavaju od broja 1 (jedan) redom, po strujnim krugovima. Jedan strujni krug ima jedan broj, bez obzira koliko troilo bilo u njemu. Sva troila istog strujnog kruga imaju isti broj i istu oznaku, bez obzira na njihov prostorni raspored u nacrtu. Preporueno je numeriki oznaavati redom prvo strujne krugove rasvjete, zatim vlane prostore, a posljednje numerirati strujne krugove pokretnih troila. Time se dobila sljednost shema na jednopolnom prikazu instalacije. Jednopolne sheme sastavni su dio svakog idejnog projekta. U njima se definira razvod i zatita elektrotehnike instalacije. Jednako tako, u nacrtu jednopolnih shema Projektant je duan definirati presjek i tip kabela s kojim se izvodi instalacija, kao i predviene tipove utinica za pokretna troila te projektiranu snagu rasvjetnih tijela. Nacrt uzemljenja je obavezni dio svakog idejnog projekta, a njegova izvedba i kvaliteta objekt je analize veine vjetaka ovlatenih za tehniki pregled. Kvalitetno izvedeno uzemljenje u kombinaciji sa kvaliteno projektiranom zatitom strujnih krugova jedina je sigurnost za ljudske ivote ukoliko doe do kvara u instalaciji. Shodno tome, vlane prostore i prostore gdje postoji opasnost od prskanja vodom dijelova elektrotehnike instalcije potrebno je osigurati FID sklopkom. Sve pojedinosti elektrotehnike instalacije dane su u Tehnikom opisu koji je sastavni dio svakog projekta, idejnog i glavnog. Tehniki opis glavnog projekta bitno je detaljniji o tehnikog opisa idejnog projekta. Jednako tako, u nacrtu rasporeda troila kod glavnog projekta potrebno je ucrtati trase kabela elektrotehnike instalacije, isplanirati naine prikljuenja troila te optimizirati broj razvodnih kutija i koliinu kabela.

10

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

RASPORED TROILA:

11

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

JEDNOPOLNE SHEME:

12

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

13

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

14

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

NACRT UZEMLJENJA:

15

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

TEHNIKI OPIS Za stambenu graevine ija se izgradnja predvia za potrebe investitora, a sastoji se od prizemlja i kata potrebno je projektirati elektrinu instalaciju. Kako je graevina nova i ne posjeduje NN prikljuak potrebno ga je projektirati prema granskim normama HEP-a. NAPAJANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM Unutranji prikljuak izvesti kabelom SKS 4x16 mm2 sa postojeeg drvenog spupa do kuke na krovitu novoizgraenog objekta te ga neprekinuto poloiti kroz rebrastu, savitljivu izolacionu, zatitnu cijev 40 mm krovnom konstrukcijom i kroz zid do kunog prikljunog mjernog ormaria (KPMO).

KPMO mora biti atestiran i izraen od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili od vodljivog materijala koji ispunjava uvjete klase II zatite od elektrinog udara. U KMPO ugraditi glavni osigura sa osnovom D-III ili NH00 i rastalnim ulokom 36 A i mjernu garnituru (jednofazno brojilo radne energije, razreda tonosti 2, 230V, 10-60A, TEP, RIZ, ISKRA). Mjerni ureaj za mjerenje potronje elektrine energije instalirati prema granskoj normi Direkcije za distribuciju HEP-a d.d., broj N.222.04 od 4. prosinca 1998. KPMO s tipskom bravicom HEP-a i prozoriem za oitanje brojila treba ugraditi u zid na fasadi a prozori za oitavanje treba biti priblino na visini 1,7m od gazita. Poloaj KPMO dan u planu elektrine instalacije. Izvoenje prikljuka i spajanje u KPMO u iskljuivoj je nadlenosti distributera elektrine energije. Prikljuak izmeu KPMO i glavne razdjelnice objekta (GRO) izvesti kabelom PP00-Y 3x6 mm2, a prikljuak imeu GRO i razdjelnice kara (RO) izvesti kabelom PP00-Y 3x4 mm2. GRO i RO moraju biti atestirani i izraeni od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili vodljivog materijala koji ispunjava uvjete klase II zatite od elektrinog udara. U razdjelnice GRO i RO ugraditi jednopolni limitator propisan od HEP-a (20A), osigurae i ureaje diferencijalne zatite prema jednopolnoj shemi. Prema jednopolnoj shemi, izvodi se razvod i zatita elektrine instalacije.

16

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

ELEKRINA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZATITE

Elektrina instalacija graevine sastoji se od elektrine instalacije rasvjete, utinica i uzemljenja. Izvodi se instalacijskim vodovima PP00-Y i PP/R-Y poloenim podbukno ili nadbukno.

Instalaciju izvesti materijalima koji su u skladu s vaeim tehnikim propisima za ovakav prostor i namjenu.

Zatita od elektrinog udara osigurava se primjenom odgovarajuih tehnikih zatitnih mjera: zatitne mjere od direktnog dodira zatitne mjere od indirektnog dodira.

Zatita od direktnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se uporabom materijala, pribora, vodova i opreme u granicama nazivnih vrijednosti i odgovarajue namjene.

U prostorijama s kadom i tuem instalaciju izvesti prema posebnim tehnikim uvjetima za ovakve prostorije. Dodatna mjera zatite u ovakvim prostorijama je primjena ureaja diferencijalne strujne zatite i dodatnog izjednaenja potencijala.

Na svim metalnim dijelovima instalacije potrebno je izvesti izjednaenje potencijala. Vodove izjednaenja potencijala spojiti na sabirnicu u kutiji za izjednaenje potencijala, a nju na zatitni PE vod.

Zatita od indirektnog dodira dijelova pod naponom u TN-C-S sustavu raspodjele predviena je automatskim isklapanjem napajanja. Efikasnost zatite treba nakon izvoenja instalacije provjeriti mjerenjem.

Zatita vodova od preoptereenja i kratkog spoja predviena je primjenom osiguraa odgovarajue vrijednosti.

Vodovi i osigurai odabrani su tako da struja kroz vod bude manja od nazivne struje osiguraa, a ova od trajno doputene struje u vodu uz to da pad napona bude manji od propisom dozvoljenog.

17

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

Zatita od indirektnog dodira dijelova pod naponom djelotvorna je ako je zadovoljeno: Zs x Ia < Uo gdje je:

Zs - impedancija petlje kvara Ia - struja djelovanja zatitnog ureaja Uo - nazivni fazni napon Dozvoljeno vrijeme iskljuenja za napon 220V je 0,4 sekunde. Nakon izvoenja elektrine instalacije potrebno je izmjeriti impedanciju petlje kvara svakog potroaa i ona mora biti manja od danih vrijednosti:

Nazivna struja osiguraa (A) Ino = 6A Ino = 10A Ino = 16A Ino = 35A

Struja djelovanja osiguraa (A) Ia = 42A Ia = 71A Ia = 130A Ia = 265A

Impedancija petlje kvara (W) Zs = 5,2 W Zs = 3,1 W Zs = 1,8 W Zs = 0,8 W

Kod izvedbe elektrine instalacije potrebno je potivati odgovarajue zakone, propise, standarde i pravila struke. Radove moe izvoditi samo struna osoba uz primjenu pravila zatite na radu te koritenje zatitnog pribora i opreme. Pri izvoenju treba primjenjivati program osiguranja i kontrole kvalitete ugraenog materijala i opreme te svih radova. Tijekom radova poduzimati mjere za zatitu okolia a nakon zavretka radova ukloniti sav otpad.

18

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

IZJEDNAENJE POTENCIJALA

Unutar zgrade izvesti izjednaenje potencijala s posebnom panjom. Izjednaenje potencijala izvesti polaganjem vodova P/F 16 mm2, te povezati metalne mase. U sanitarnim vorovima izjednaenje potencijala izvesti preko kutije za izjednaenje potencijala vodovima P/F 6 mm2, a vodom P/F 16 mm2 povezati se na najblii razdjelnik.

Sabirnica za izjednaenje potencijala je centralno mjesto potencijalnih izjednaenja pojedinih sistema..

U cilju izjednaenja potencijala, na sabirnicu za izjednaenje potencijala treba spojiti: - cijevi centralnog grijanja - uzemljiva kune telefonske centrale

Sabirnica za izjednaenje potencijala izrauje se od bakra. Kada se na nju izvedu sve potrebne veze, tada se zatvori poklopcem, radi zatite svih spojnih mjesta od dodira i mehanike povrede.

Svaki prikljuni vodi na sabirnici za izjednaenje potencijala, mora biti oznaen, da se jasno zna koji dio instalacije u zgradi titi.

Sve spojeve na sabirnicu za izjednaenje potencijala treba izvesti vodiima P u izolacionoj cijevi. Vod za izjednaenje potencijala izvodi se bez prekidanja. Boja izolacije (PV) vodia za izjednaenje potencijala je uto-zelena.

Nije potrebno da svaka metalna cijev ima svoj vod za izjednaenje potencijala. Dozvoljeno je povezivanje vie cijevi meusobno, a jedan zajedniki vodi tada predstavlja vod za izjednaenje potencijala.

Spoj sabirnica na izjednaenju potencijala i temeljnog uzemljivaa treba izvesti pomou FeZn trake 25 x 4 mm.

19

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

TELEFONSKA INSTALACIJA

Kako je graevina nova, prikljuak na javnu TK mreu treba izvesti u dogovoru sa lokalnim HT centrom. U kutiju RTK 50, smjetenu na vanjski zid zgrade, na visini 1.60 m, izvriti koncentraciju kune instalacije, koju treba izvesti podbukno u cijevima, kabelima tipa TI44 2x2x0.4 do svake kombinirane utinice na visini 0.3 m od gotovog poda. RTK 50 spojiti sa tavanskom kutijom plastinom cijevi promjera 30 mm. Radno uzemljenje TK instalacije izvesti vodiem P/F-Y 1x10 mm2 u plastinoj cijevi, od RTK 50 preko sabirnice za izjednaenje potencijala na temeljni uzemljiva. Instalaciju izvesti u skladu sa vaeim tehnikim propisima i zahtjevima HT-a.

PRORAUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJA Otpor rasprostiranja trakastog uzemljenja cijele graevine dobije se iz izraza: = 2 2 ln 2

l a h

- otpor rasprostiranja uzemljenja graevine - specifini otpor tla (pretpostavljeni) - ukupna duljina uzemljivaa - irina trake uzemljivaa - dubina polaganja uzemljivaa = = = = 100 50

() (m) (m)

0,025 (m) 1 (m)

U ovome sluaju uzemljiva se izvodi pocinanom elinom trakom 25x4 mm poloenom na dubinu 1 m u beton temelja, pa otpor rasprostiranja iznosi: =
2

Iz prethodne raunice vidljivo je da je otpor uzemljenja manji od 5 , to znai da zadovoljava propis o veliini otpora uzemljenja.

ln

2 2

= 3,88

20

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

RASVJETA ZATVORENIH PROSTORIJA: ZAHTJEVI ZA DOBRU RASVJETU: Dovoljna rasvjijetljenost E u luxima daje nazivnu rasvjetljenost koju treba odrati kao srednju vrijednost u prostoriji. Ona se odnosi na srednje stanje starenja prostorija i mjeri se 0,85m od poda. Nazivnu rasvjetljenost treba poveati za 1 u uvjetima oteanih zadataka (boja, kontrast, brzina rada, prostorija bez prozota, stariji ljudi). U prostorija gdje se trajno zadravaju ljudi ne smije biti manje od 120 lx. U tablici su dane nazivne rasvjetljenosti. Zahtjevi Vrlo mali Stupanj 1 E [lx] 60 Vidni zadaci Srednje prostorije, orijentacija, prolazno zadravanje Laki vidni zadaci, veliki detalji s jakim kontrastima Normalni vidni zadaci, veliki detalji sa srednje jakim kontrastima Teki vidni zadaci, mali detalji sa malim kontrastima Teki vidni zadaci, mali detalji sa vrlo malim kontrastima Vrlo teki vidni zadaci, vrlo mali detalji, vrlo malo kontrasta

Mali

120

Srednji

3 3a

250 500

Veliki

1000

Vrlo veliki

1500

Izvanredno veliki

2000

Pri tome se zahtjevi detaljnije definiraju: Vrlo mali: sporedne i podrumske prostorije, skladita ambalae, hodnici, garderobe, toalete, kinodvorane, stubita Mali: glavni prolazi i glavni hodnici, garae, zahodi, kotlovnice, kuponice, dnevni boravak, blagovaonice, ekaonice. Srednji 250lx: uredski rad bez velikih vidnih zahtjeva, arhive, blagajne, dvorane za sjednice, strojarnice, uionice, biblioteke, zbornice, itaonice, muzeji, restorani, kuhinje, dnevne sobe

21

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

Srednji 500lx: laboratorijski rad, kontrola robe, radovi na strojevima, fina montaa, komandne prostorije, normalniji uredski rad (knjigovodstvo, obrada podataka), ordinacije, ljekarne, previjalita, hotelske kuhinje, u stambenoj gradnji: mjesta za itanje, iznad ogledala i kreveta Veliki: tehniko crtanje, velike zajednike uredske prostorije, dvorane za operacije i obdukcije, obrada stakla, fini alatniarski radovi Vrlo veliki: montaa elektronikih sklopova, graviranje, kontrola boja kod viebojnog tiska, Izvanredno veliki: izrada preciznih mjernih instrumenata, zlatarstvo Proraun elektrinog osvjetljenja vri se prema formuli: =

Gdje je:

k koeficijent za starenje i zapraivanje. Uzima se da je 1,25 kod normalnog starenja i zapraivanja, a kod pojaanih uvjeta treba faktor podii ma 1,5 ili 1,8 korisnost; predstavlja gubitke od izvora do radne povrine E nazvina rasvjetljenost iz tablice A povrina prostorije Broj svejtiljki za potrebno osvjetljenje dobije se iz izraza =

Gdje je s osvjetljenje pojedine svjetiljke i dobije se iz kataloga proizvoaa. Za potrebe seminarskog rada uzet e se u obzir faktor k=1,7 , a =1.

22

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA: Generalno, sklopni aparati mogu se podijeliti u dvije grupe: Zatitne sklopke tj. automatske zatitne sklopke koje se koriste kao zatita od previsokog napona dodira (struja zatitna sklopka (FI ili ZS sklopka), naponska zatitna sklopka) Instalacijski prekidai tj. sklopni ureaji za sklapanja u instalacijskim krugovima u domainstvima. Izrauju se za maksimalne napone 500 V, i nazivne struje 2,4,6,10,16 i 25 A. Predvieni su za sklapanja struja do nazivnih vrijednosti

Prema izvedbi unutranjih spojeva razlikujemo: jednopolne dvopolne grupne (serijske) izmjenine krine

23

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vjebe

24