You are on page 1of 28

UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

ELEMENTI SIGURNOSTI CESTOVNIH VOZILA SEMINARSKI RAD

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Mentor: V.prof.dr. Osman Lindov Doc. dr. Suada Daci

Student: Edin Bukalo

Sarajevo 2011.

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Sadraj

UVOD................................................................................................................................... 2 ELEMENTI KRETANJA VOZILA ................................................................................... 3 Sigurnosni razmak pri kretanju vozila u nizu ili koloni ......................................... 3 Sigurnost u saobraaju prilikom izvoenja radnje obilaenja i preticanja ........... 4
Obilaenje ..................................................................................................................... 5 Preticanje ...................................................................................................................... 7

Sigurnosna irina pri mimoilaenju vozila .............................................................12 ELEMENTI ZAUSTAVLJANJA VOZILA ......................................................................13 Tragovi i vrste tragova u procesu koenja motornog vozila..................................13 Definisanje i odreivanje puta na kojem se obavlja usporenje .............................15 Odreivanje brzine kretanja motornog vozila na osnovu tragova koenja klizanja vozila ..........................................................................................................19 Odreivanje puta koenja i zaustavnog puta motornog vozila .............................20 Ureaji za mjerenje usporenja ...............................................................................21 MODERNI SISTEMI I TEHNOLOGIJE .........................................................................23 Zakljuak ............................................................................................................................26

_________________________________________________________________________________1

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

UVOD Sigurnost u saobraaju prilikom izvoenja radnje obilaenja, preticanja i koenja vozila se definie elementima kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Elementi kretanja vozila: sigurnosni razmak izmeu vozila, obilaenje, preticanje, mimoilaenje, Elementi zaustavljanja vozila: tragovi koenja, klizanja i zanoenja, put koenja, zaustavljanja i usporavanja, ureaji za mjerenje performansi koenja (krive usporenja vozila, krive brzine i preenog puta tokom procesa intenzivnog koenja)

_________________________________________________________________________________2

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

ELEMENTI KRETANJA VOZILA


Sigurnosni razmak pri kretanju vozila u nizu ili koloni
U gustom prometu sve se ee vozi u nizu s razliitim meusobnim razmacima motornih vozila. U takvim sluajevima, naroito u gradskoj vonji, deavaju se "zadnji" sudari dvaju ili vie vozila, uslijed koenja jednog od njih. Pri vonji u nizu voza mora imati potreban razmak kada se kree iza drugog vozila, da ga nebi udario u sluaju da njegov voza naglo zaustavi vozilo. Sigurnosni razmak izmeu vozila u nizu zavisi od brzine kretanja, tehnikog kretanja, stanja vozila (ureaj za zaustavljanje, gume i dr.), vidljivosti i preglednosti, te psihofizikog stanja vozaa. Slika 1. prikazuje dijagram puta u funkciji vremena za dva vozila koja se kreu u nizu jednakim brzinama .
Slika 1. Dijagram puta u funkciji vremena ijagram

Analizirajui dijagram slijedi: ako voza prvog vozila uslijed bilo kojih razloga ili opasnosti na cesti naglo koi, vozilo e od trenutka aktiviranja konice u K1 do zaustavljanja vozila prei Sk1. Voza drugog vozila s vremenskim kanjenjem t0 aktivira konicu u K2. Do tog zila

trenutka drugo vozilo pree put V0t0, a od trenutka aktiviranja konice do zaustavljanja put Sk2. Na osnovu navedenog te na osnovu slike x, dobivamo izraz:

_________________________________________________________________________________ ________________________________ _________________3

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Izraz za izraunavanje sigurnosnog razmaka dvaju vozila u poetku promatranja:


S r = ( t 1 + t 2 + 0.5 t 3 ) V0 ( b1 b2 ) V02 + + S ro 3.6 26 b1 b2

gdje je: Sr - sigurnosni razmak dvaju vozila (m), t1 = 1.8 (s) - vrijeme uoavanja i reagovanja vozaa koji se kree drugi u koloni1, t2 = 0.05 (s) - vrijeme kanjenja aktiviranja koionog mehanizma kod putnikih automobila, t3 = 0.15 (s) - vrijeme porasta usporenja kod putnikih automobila, V0 - brzina kretanja vozila (km/h), b1 - usporenje pri ekstremnom koenju prednjeg vozila (m/s2), b2 - usporenje pri ekstremnom koenju drugog (stranjeg) vozila (m/s2), Sr0 - sigurnosni razmak izmeu zaustavljenih vozila (m). U praksi sudskih vjetaenja svrhovito je uzeti Sr0 0. Preporuuje se sigurnosni razmak nakon zaustavljanja od 2,5 (m). Ako se pretpostavi da su usporenja jednaka, dobijemo izraz :

Dobivamo da je sigurnosni razmak jednak (u metrima) polovici veliine brzine izraene u km/h, tj.:

,
Npr., ako voza vozi brzinom od 60 km/h, sigurnosni razmak je 30 m, a pri brzini ok 80 km/h 40m, itd. Na cestama izvan naselja, gdje se razvijaju vee brzine, preporuuje se jo vei sigurnosni razmak izmeu vozila.

Sigurnost u saobraaju prilikom izvoenja radnje obilaenja i preticanja


Saobraajne nezgode koje nastaju u toku obilaenja i preticanja karakterizirane su najteim posljedicama. Struno iskustvo pokazuje da su osnovni uzroci prometnih nezgoda pri preticanju i obilaenju : vozaevo nepotivanje saobraajnih propisa, greke u tehnici vonje, te greke u ocjeni prostorno - vremenske situacije na cesti. Preticanje i obilaenje je nuda u saobraaju, pa tu radnju voza smije obavljati samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na cesti ima dovoljno prostora za sigurno obavljanje tih radnji. Voza ne smije preticati i obilaziti ako time (s obzirom na karakteristike ceste i postojee okolnosti na cesti i u saobraaju ili s obzirom na tehnike osobine vozila kojim upravlja) ugroava druge uesnike u saobraaju.
1

Navedeno vrijeme sastoji se od vremena uoavanja koje moe imati vrijednosti od 0.8 1.0 1.2 kod putnikih automobila do 3.8 (s) kod teretnih vozova kao i uobiajnog vremena reagovanja na usporenje koje iznosi od (0.6 1.0), prosjeno 0.8 (s).

_________________________________________________________________________________4

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Kako bi se smanjila vjerovatnoa da doe do ove vrste saobraajne nezgode, potreban je oprez pri vonji u svim fazama preticanja, naroito na cestama sa dvosmjernim kretanjem vozila. Tok preticanja i obilaenja ne moe se jedinstveno uoiti iz vozila u pokretu. U tome lei uzrok velikog broja nezgoda. Pri izvoenju preticanja ili obilaenja vrlo je vano pravilno ocijeniti situaciju na cesti i mogunosti njene promjene u toku cijelog puta preticanja ili obilaenja. Vrijeme i put vozila koje pretie ili obilazi znaajno se je stoga to se tada vozilo nalazi na saobraajnoj traci namijenjenoj kretanju vozila koja dolaze u susret. to je vee vrijeme i put preticanja, vee je ugroavanje sigurnosti saobraaja i manja propusna mo ceste i proizvodnost prometnih sredstava.

Obilaenje
Obilaenje je prolaenje vozilom pokraj zaustavljenog ili parkiranog vozila ili drugog objekta to se nalazi saobraajnoj traci kojom se vozilo kree.

Slika 2. Proces obilaenja vozila

Put obilaenja, odnosno proces (radnja) obilaenja se izraunava na osnovu sljedee jednakosti:

S ob = L1 + L2 + L3 + L4 (m)
gdje je: L1 duina vozila koje obilazi (m), L2 duina vozila ili drugog nepokretnog objekta koje se obilazi (m), L3 sigurnosni razmak izmeu vozila koje obilazi i nepokretnog objekta u poetku obilaenja (m), L4 sigurnosni razmak izmeu vozila koje obilazi i nepokretnog objekta na kraju obilaenja (m).

_________________________________________________________________________________5

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Sigurnosni razmak L3 i L4 pri obilaenju odabiru vozai, pa oni mogu biti razliiti. Takoer, oni sigurnosni razmaci L3 i L4 su u ovisnosti od brzine kretanja vozila, stanju cestovnog zastora, uslovima preglednosti i vidljivosti, vrsti nepokretnog objekta itd. U veini sluajeva za proraune sigurnosni razmak moe se uze da je jednak (u metrima) polovini veliine brzine uzeti vozila, izraene u km/h, tj. da je:

L3 = L4 = 0 ,5 V1 (m)
Vrijeme obilaenja se izraunava na osnovu sljedee vrijednosti:

t ob =

Sob (s) V1

Slika 3. ematski prikazan zajedno sa dijagramom puta i brzine u funkciji vremena puta

Ako se iz suprotnog smjera kree vozilo sa brzinom V3, onda je neophodno da put obilaenja, odnosno vrijeme obilaenja iznosi:

S ob

S r V1 V1 + V3

(m) , odnosno t ob

Sr V1 + V3

(s)

gdje je: Sr razmak izmeu vozila koje obilazi i vozila koje dolazi iz suprotnog smjera, ili put preglednosti (vidljivosti) u poetku obilaenja (m), V3 brzina kretanja vozila koje dolazi u susret (m/s).

_________________________________________________________________________________ ________________________________ _________________6

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Razmak izmeu vozila koje obilazi i kree se brzinom V1 i vozila koja dolaze iz suprotnog smjera sa brzinom V3 potrebno je da u poetku obilaenja, da bi se u cijelosti izvela radnja sigurnog obilaska, iznosi: S (V + V3 ) Sr ob 1 (m) ili Sr tob (V1 + V3 ) (m) V1

Preticanje
Preticanje je prolaenje pored drugog vozila koje se kree u istom smjeru, odnosno radnja koja se preduzima radi prolaenja vozilom pored vozila koje se sporije kree. Na osnovu toga, preticanje predstavlja radnju od poetka izmicanja u stranu i izlaska na lijevu saobraajnu traku, prolaenje pored pretiueg vozila i ponovnog vraanja na prostor saobraajne trake sa koje se poduzela radnja preticanja. Put preticanja poinje na sigurnosnoj udaljenosti izmeu vozila u vonji, a zavrava se kada se vozilo koje je izvrilo radnju preticanja nae na sigurnosnom rastojanju ispred vozila koje je preticano. Proces preticanja moe se izvravati na vie naina koji su vezani prvenstveno za brzinu i ubrzanje vozila koje vri preticanje. Preticanje uz konstantnu brzinu kretanja: Izraunavanje puta preticanja pri kretanju vozila koje pretie i koje biva preticano, konstantnom brzinom, izraunava se na osnovu sljedeeg obrasca:

S pr =

V1 ( L1 + L2 + L3 + L4 ) (m) V1 V2

gdje je: L1 duina vozila koje pretie (m), L2 duina vozila koje biva preticano (m), L3 sigurnosni razmak izmeu vozila koje pretie i preticanog vozila u poetku preticanja (m), L4 sigurnosni razmak izmeu vozila koje pretie i preticanog vozila na kraju preticanja (m), V1 brzina kretanja vozila koje pretie (m/s), V2 brzina kretanja vozila koje biva preticano (m/s).

_________________________________________________________________________________7

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Slika 4. Preticanje uz konstantnu brzinu kretanja

Sigurnosne razmake pri preticanju odabiru vozai, i zavise od vjetine i sposobnosti vozaa. Meutim, najee se kao sigurnosni razmak pri poduzimanju preticanja, kao i rastojanje po povratku u prostor svoje saobraajne trake uzima onoliko metara kolika je vrijednost brzine u datim trenucima izraena u (km/h)2: L3 = L4 = 0 ,5 V1 (m) Vrijeme preticanja uz konstantnu brzinu kretanja odreuje se izrazom:

t pr =

S pr V1

(s)

Za vrijednost sigurnosnog odstojanja moe se upotrijebiti i sljedee vrijednosti:

L 3 = 0 ,01 v 2 + 0 ,25 v + 2 ,5 (m) ,

L4 = 0 ,75 L3 (m), gdje je: v = v1 = v2 brzina kretanja vozila u nizu, (m/s).

_________________________________________________________________________________ ________________________________ _________________8

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Slika 5. ematski prikazan zajedno sa dijagramom puta i brzine u funkciji vremena

Pri preticanju treba imati u vidu mogunost nailaska iz suprotnog smjera, te imajui u vidu te okolnosti, sigurnosni put preticanja, odnosno vrijeme preticanja pri prelasku vozila koje pretie na saobraajnu traku suprotnog smjera kretanja mora iznositi najvie:

S pr

Sr V1 Sr (m) , odnosno t pr (s) V1 + V3 V1 + V3

gdje je: Sr udaljenost izmeu vozila koje pretie i vozila koja mu dolaze u susret u poetku preticanja (m), V3 brzina kretanja vozila koje dolazi u susret (m/s). Prema tome, slijedi da udaljenost izmeu vozila koja se jedno drugom pribliavaju u poetku pribliavaju, preticanja, da bi se izvrila sigurna radnja preticanja, mora biti vea od: anja,

Sr S pr

V1 + V3 (m) V1

ili Sr t pr (V1 + V3 ) (m)

Preticanje uz konstantno ubrzanje i usporenje: usporenj


_________________________________________________________________________________ ________________________________ _________________9

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Preticanje uz konstantno ubrzanje ili usporenje najee se poduzima kada se pretie iz kolone vozila. Navedeno preticanje podrazumijeva da se iz sigurnosnog razmaka iza vozila mora preticati s poveanjem brzine u toku preticanja, a nakon toga u procesu vraanja u prostor saobraajne trake iz koje je vreno preticanje izvriti smanjenje brzine na vrijednost koja je bila i na poetku preticanja jer je to najee brzina kretanje kolone vozila. Prema tome, preticanje se obavlja u uslovima u kojima se vozilo koje biva preticano kree konstantnom brzinom, a ono koje pretie s ubrzanjem i nakon toga s usporenjem, tj. u poetku i na kraju preticanja je V1 = V2.

Slika 6. Preticanje uz konstantno ubrzanje i usporenje

Vrijednost puta preticanja pri konstantnim vrijednostima ubrzanja i usporenja iznosi:

S pr =

(V1 max + V2 ) ( L1 + L2 + L3 + L4 )
V1 max V2

(m)

gdje je: L3 = L4 = 0,5 x V2 (m), V1max maksimalna brzina vozila u toku preticanja (m/s). Put preticanja uz konstantno ubrzanje i usporenje izraunava se na osnovu sljedeeg obrasca:
S pr = V 2 2 ( L1 + L2 + L3 + L4 ) a 1 + b1 + ( L1 + L2 + L3 + L4 ) (m) a 1 b1

gdje je: a1 ubrzanje vozila koje pretie (m/s2), b1 - usporenje vozila koje pretie (m/s2). Vrijeme preticanja uz konstantno ubrzanje i usporenje vozila koje pretie iznosi: S pr t pr = (s) V1 max + V2
________________________________________________________________________________10

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Pri izlazu vozila na traku iz suprotnog smjera, u toku preticanja, put preticanja ne smije biti vei od:

S pr
odnosno vrijeme preticanja:

Sr (V1 max + V2 ) (m) V1 max + V2 + 2V3 Sr (s) V1 max + V2 + 2V 3

t pr

Udaljenost vozila koje pretie i onoga koje mu dolazi u susret, u poetku preticanja pri neprekinutom kretanju vozila, da bi se izvrila radnja preticanja, mora biti vea od:

Sr S pr

V1 max + V2 + 2V3 (m) ili Sr t pr (V1 max + V2 + 2V3 ) (m) V1 max + V2

Preticanje pri konstantnom ubrzanju i usporenju, pri ogranienju brzine vonje: Nakon to vozilo u toku preticanja, tj. pri ubrzanju, postigne odreenu brzinu kretanja (ogranienu brzinu), prelazi tom konstantnom brzinom neku razdaljinu, a zatim je smanjuje do poetne brzine se naziva preticanje sa konstantnim ubrzanjem ili usporenjem pri ogranienju brzine vonje (ogranienje definisano saobraajnim znakom).

Slika 7. Preticanje pri konstantnom ubrzanju i usporenju pri ogranienju brzine vonje

Put i vrijeme preticanja pri konstantnom ubrzanju i usporenju pri ogranienju brzine vonje (Vogr) iznose:

S pr =

V1ogr ( L1 + L2 + L3 + L4 ) V2 V1ogr V2 a1 + b1 (m) + V1ogr V2 2 a1 b1


t pr = L1 + L2 + L3 + L4 a +b + V1ogr V2 1 1 (s) V1ogr V2 a1 b1

________________________________________________________________________________11

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Sigurnosna irina pri mimoilaenju vozila


irina jedne saobraajne trake BST zavisi o ukupnoj irini vozila b, veliini sigurnosnih razmaka izmeu vanjskog toka i ivice kolovoza x, te o veliini sigurnosnog razmaka izmeu vozila u kretanju y. Veliine udaljenosti vozila od ivice kolovoza kao i prostor (udaljenost) pri mimoilaanju vozila uslovljeni su brzinom kretanja. Naime, pokazalo se da prilikom vonje dolazi do veeg odmicanja vozila od ivice kolovoza ako je brzina vea, odnosno da dolazi do veeg odmicanja ako se mimoilazimo sa vozilom koje dolazi iz suprotnog smjera ako je brzina kretanja vea, to predstavlja prije svega psihofiziku sigurnost vozaa vozila, pri emu treba imati i u vidu neminovnost pojave strujanja prilikom mimoilaenja ili prolaska u uskim povrinama a prije svega kod veih gabaritnih vozila.

Slika 8. irina kolovoza sa dvije saobraajne trake i meusobne udaljenosti vozila

Ukupna irina kolovoza u metrima sa jednom saobraajnom trakom iznosi BST = b + 2 x gdje se kao mjerodavna irina vozila uzima vrijednost od 2.6 (m) a ukupna irina kolovoza sa dvije saobraajne trake namijenjen za dvosmjerni saobraaj iznosi: B = x1 + 2b + y + x2 . Veliine x i y ovise o brzini kretanja vozila koja je izraena u (km/h), te se moe uzeti da je:

x 1 = 0.2 + 0.005 V1 ; x 2 = 0.2 + 0.005 V2

y = 0.4 + 0.005( V1 + V2 )
Pa prema navedenom, imamo da je sigurnosna irina kolovoza sa dvije saobraajne trake namijenjene za kretanje vozila u oba smjera sa odgavarajuim ukupnim irinama (b1 i b2) a da bi se izvrilo sigurno mimoilaenje pri brzinama (V1 i V2) (slika 2) iznosi oko:

BsST = ( 0.2 + 0.005V1 ) + b1 + (0.4 + 0.005( V1 + V2 )) + b2 + ( 0.2 + 0.005V2 )

________________________________________________________________________________12

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

U irinu saobraajne trake ne rauna se irina ivine trake, odnosno ivine linije. Ako kolovoz ima vie od dvije saobraajne trake, irina pojedinih traka ne bi trebala biti manja od 3.0 (m). Isto tako, prilikom gradnje cesta uzima se u obzir projektovana brzina kretanja na odreenoj cesti pa se prema istoj odreuje potrebna irina pojedinih saobraajnih traka. U tabeli 1 prikazan je irina saobraajne trake u ovisnosti od projektovane brzine kretanja na odgovarajuoj cesti.
Vp (km/h) 120 St (m) 3.75

100

90

80

70

60

50

40

3.50 3.50 3.25 3.00 3.00 3.0 (2.75) 2.75 (2.50)

Tabela 1. Ovisnost irine saobraajne trake o brzini Vp ((km/h))

ELEMENTI ZAUSTAVLJANJA VOZILA


Tragovi i vrste tragova u procesu koenja motornog vozila
Radi izbjegavanja iznenadne pojave opasnosti na cesti, voza motornog vozila esto ekstremno koi vozilo. Ekstremno koenje motornog vozila uzrokuje blokiranje kotaa motornog vozila, koji redovito ostavljaju tragove na cestovnoj povrini. Osim tragova koenja, u opem i drugim specijalnim sluajevima kretanja, pojavljuju se ostale vrste tragova, prikazane na slici 9.

________________________________________________________________________________13

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Slika 9. Osnovne vrste tragova vozila .

Tragovi vonje: pri kretanju vozila po kolniku ili izvan njega pneumatici vozila ostavljaju tragove. Ako se vozilo kree po snjenom pokrivau, blatu ili praini, ti su tragovi vrlo jasni, tako da se profil gume nepromijenjeno ocrtava. Tragovi klizanja: nastaju uglavnom, na klizavom (mogue i zauljenom dijelu kolovoza) i zaleenom kolovozu, uslijed nekontrolirane vonje pri ubrzanom kotrljajuem kretanju jednog vie ili manje zakoenog toka. Nekontrolirana zakrivljena putanja vonje poznaje se og po promjeni meusobnog razmaka pojedinih tragova guma (mogue je i presijecanje tragova s vie krivulja).

________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________14

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Tragovi zanoenja: nastaju pri nekontroliranoj vonji u zavoju zbog jednog ubrzanog kotrljajueg, odnosno vie ili manje zakoenog (ne blokiranog) toka u podruju maksimalnog poprenog ubrzanja. Nekontrolirana vonja pri zakrivljenom kretanju poznaje se po jednolikom meusobnom razmaku pojedinih tragova gume. U veem broju sluajeva ovi se tragovi pojavljuju u kombinaciji s tragovima klizanja i koenja Trag blokirajueg toka: ostavljaju pojedini tokovi vozila koji su potpuno blokirani, uslijed odreenih kvarova na vozilu. Kako blokirani tokovi ne rotiraju, otisnuti su tragovi blokirajueg toka naroitog intenziteta. Tragovi koenja: nastaju kao rezultat proizvedene sile koenja na koionom ureaju vozila. Ona se preko pneumatika odraava (ocrtava) na cestovnoj povrini. Tragovi koenja su dobro uoljivi na podlozi od asfalta ili betona, dok su manje primjetni na podlozi od kocke ili tucanika. Ako je podloga mokra, tragovi koenja se ne razaznaju ispod vrijednosti koeficijenta trenja klizanja od k = 0,35. Tragovi na suhoj podlozi (asfaltu ili betonu) ocrtavaju se ako je koeficijent trenja klizanja 0,6. Definisanje i odreivanje puta na kojem se obavlja usporenje Veoma je vano praviti razliku izmeu puta usporenja Sus, puta koenja Sk, tragova koenja S4 i zaustavnog puta Sz. Zaustavni put je minimalni put koji vozilo u datoj situaciji mora prei od trenutka kada voza uoi opasnost zbog koje mora stati do trenutka potpunog zaustavljanja. Put koenja je put koji vozilo pree od trenutka kada voza pone aktivirati komandu ureaja za koenje do trenutka zaustavljanja vozila. Put usporavanja je put koji vozilo pree od trenutka korigiranog poetka maksimalno uspostavljenog usporenja (taka na polovini vremena porasta usporenja) pri ekstremnom koenju, pa do trenutka potpunog zaustavljanja. Duina traga koenja je maksimalna duina - od poetka naziranja traga pri blokirajuim kotaima sve do potpunog zaustavljanja vozila. Taj trag koenja nemora biti vidljiv, to ovisi o vrijednosti usporenja, odnosno koeficijentu trenja izmeu pneumatika i podloge - kolovoza. Tragovi koenja zadnjih tokova vozila simboliki se prikazuju punim crnim crtama, a tragovi koenja prednjih tokova vozila duplim punim crnim crtama.

________________________________________________________________________________15

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Slika 10. Simboliki prikaz tragova u planu mjesta nezgode

Veoma esto se deava da se preklapaju tragovi koenja zadnje osovine sa tragovima koenja tokova prednje osovine, pa se tragovi teko definiraju, jer se nemoe odrediti mjesto od , kojeg poinje koenje tokova prednje osovine i mjesto gdje zavrava koenje tokova zadnje osovine. Deava se i da vozilo ostavlja tragove s jedne strane, ali to je u veini sluaj preraspodjele optereenja na neku od strana vozila pri koenju na cesti s poprenim nagibom odjele ili pri koenju na zakrivljenoj putanji kretanja vozila. U svim sluajevima, ako je ispravan sistem za koenje na vozilu, uzima se kao vidljivi trag koenja onaj maksimaln ocrtan od maksimalno jednog toka.

________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________16

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Takoer je veoma vano definisati i odrediti vrijeme reagovanja vozaa, vrijeme koenja i vrijeme usporavanja, uzimajui u obzir i parcijalna vremena koja ulaze u vrijeme koenja i usporavanja pri koenju motornog vozila. Vrijeme reagovanja vozaa zavisi od subjektivnih osobina vozaa, kao i od uslova objektivnih okolnosti. Kako pod vremenom reagiranja podrazumijevamo ono vrijeme koje je potrebno za spoznaju opasnosti i donoenje rjeenja da treba zakoiti automobil, ono se i kod istog ovjeka mijenja u zavisnosti od njegovog fizikog i psihikog stanja. Prosjena vrijednost vremena reagiranja vozaa iznosi 0,8 (s), a u zavisnosti od individualnog stanja vozaa i sloenosti prometne situacije moe iznositi od 0,5 do 1,5 (s). Vrijeme u poetku prihvaanja konih ureaja moemo podijeliti na: - vrijeme zakanjenja u aktiviranju mehanizma za koenje (vrijeme odziva koionog mehanizma) t2, zavisi od vrste koionog ureaja kao i od vrste motornog vozila, - vrijeme porasta usporenja t3, koje se mijenja s obzirom na optereenje vozila i koeficijent trenja izmeu pneumatika i podloge - kolovoza. Korigovano vrijeme zakanjenja u aktiviranju mehanizma za koenje t2kor obuhvata vrijem istog zakanjenja u aktiviranju koionog ureaja te polovicu vrijednosti porasta usporenja (t2 + 0,5 t3). Za definisanje stvarnog puta na kojem se usporava, potrebno je u poznati se i sa procesom nastajanja tj. oblikovanja momenta koenja Mk, kao i odgovarajueg usporenja a (b), u zavisnosti od vremena (slika 11). Kada moment koenja dosegne iznos momenta potrebnog za odravanje sila koje djeluju na blokirani toak Mbl, tada dolazi do pojave maksimalnog usporenja, ali ne i do blokiranja tokova. Za savladavanje sile trenja pri blokiranju, i kasnije za odravanje ravnotee blokiranog toka, dovoljan je na konici moment Mbl. Proklizavanje se pojavljuje s poetkom djelovanja momenta koenja i postupno raste sve do take B kada poprima iznos 100%(toak blokiran). Kako je maksimalna sila trenja u uvjetima proklizavanja oko 20%, i usporenje je maksimalno pri tom iznosu proklizavanja. Sukn je ukupni put usporavanja na kojem ne ostaje trag koenja i zavisi najvie od vrste podloge, i poprima zanemarive vrijednosti u granicama od oko 0,3 (m) do 2 (m).

________________________________________________________________________________17

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Slika 11. Dijagram zavisnosti Mk i a (b) u funkciji vremena

________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________18

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Odreivanje brzine kretanja motornog vozila na osnovu tragova koenja - klizanja vozila Na slici 12. predstavljen je dijagram promjene brzine kretanja motornog vozila pri koenju, u zavisnosti od vremena koenja, kao i dijagram promjene sile F na papuici konice. Povrina oenja, ispod krivulje a=f(t) i pred vremenom t3 i t4 predstavlja brzinu kretanja motornog vozila prije poetka koenja. Sila na papuici uglavnom linearno raste u vremenu tps (vrijeme porasta sile si aktiviranja), da bi ostala manje-vie konstantna sve do zaustavljanja. vie

Slika 12. Dijagram a=f(t) i V=f(t) u toku koenja vozila f(t)

Vo = b

t3 + 2 b S 4 + V 22 ( m / s ) 2

gdje je: b - usporenje vozila za date uslove, (m/s2),


________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________19

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

S 4 - zaustavni put priblino jednak vidljivom tragu koenja, (m), t 3 - vrijeme porasta usporenja koionog mehanizma, (s),
V2 - brzina kretanja na kraju traga koenja, kod zaustavljanja V2 = 0 , (m/s).
Brzina kretanja vozila, neposredno prije formiranja tragova koenja (vozilo je koeno ali ne sa maksimalnim usporenjem - nema jo vidljivih tragova koenja), izraunava se na osnovu obrasca:
V 1 = Vo b t3 (m / s) 2

Brzina V1 moe se odrediti i prema formuli:


V 1 = 2 b S 4 + V 22 ( m / s )

Vrijednost vremena porasta usporenja koionog mehanizma ( t 3 ) je sljedea:

t3 t3 t3 t3

= 0.1 (s), - kod mehanikih konica,

= 0.2 (s), - kod hidraulinih konica, = 0.4 (s), - kod zranih konica, = 0.6 (s), - kod zranih konica na spregu vozila (vuno + prikolica).

Odreivanje puta koenja i zaustavnog puta motornog vozila


Put koenja odreen je povrinom ispod krivulje V=f(t), za vrijeme t2+t3+t4, kako je prikazano na slici 12., pa se u opem sluaju odreuje po izrazu (slika 13.):

Sk = S2 + S3 + S4 ( m )
gdje je: Sk - put koenja (m), S2 - put koji pree motorno vozilo za vrijeme zakanjenja rada mehanizma za koenje (m), S3 - put koji pree motorno vozilo za vrijeme porasta usporenja, S4 - put koji pree motorno vozilo za vrijeme potpunog koenja tj., koenja sa maksimalnim usporenjem. Veliina puta S2 ovisi o veliini deformacije u vodovima sustava za koenje i trenja meu esticama fluida preko kojega se prenosi sila. U mehanikom i hidraulikom sustavu za koenje srednja je vrijednost t2 = 0,05 - 0,01 (s), a u zranom sustavu koenja t2 = 0,2 - 0,3 (s).

________________________________________________________________________________20

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Slika 13. Elementi zaustavnog puta vozila u procesu koenja

Ureaji za mjerenje usporenja


Maksimalno uspostavljeno (ekstremno) usporenje pri koenju motornog vozila, sa svim tokovima ili samo djelomino, vjetak moe utvrditi vlastitim mjerenjem odgovarajue vrijednosti usporenja uz pomo instrumenata i ureaja za tu svrhu. Veina instrumenata za sporenja mjerenje usporenja radi uglavnom prema zakonu klatna - njihala, pri emu se moe odrediti i veliina uspona. Za mjerenje usporenja koristi se, izmeu ostalog, inercijalni ureaj tip VZM 100, proizvoa MAHA. Ovaj ureaj omoguava trenutno mjerenje i memorisanje vrijednosti usporenja vozila za vrijeme procesa koenja i slobodnog zaustavljanja. Pored usporenja vozi moe se, vozila koristei prateu opremu uz ureaj, izmjeriti i registrovati sila na pedali konice ili kod vozila sa pneumatskim konicama pritisak zraka u koionoj instalaciji. Senzor usporenja i tampa su integrisani u jednom kuitu. Napajanje ureaja je mogue iz mree vozila 12 V, mree . 220 V, a posjeduje u kuitu i akumulator za neovisan rad. Ureaj se moe pomou serijskog kabla povezati sa raunarom radi prenosa i daljnje obrade rezultata mjerenja. da

Slika 14. Inercioni ureaj za mjerenje usporenja sa prikljucima . s

Konkretno pomenuti ureaj ima opseg mjernih veliina : maksimalni opseg prikaza usporenja 11 m/s2
________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________21

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

maksimalni opseg prikaza sile na pedali konice 1,1 kN maksimalni opseg prikaza pritiska u zranoj instalaciji 11 bar mjerni opseg - krajnja vrijednost usporenja 10 m/s2 ijednost mjerni opseg - krajnja vrijednost sile na pedali konice 1 kN mjerni opseg - krajnja vrijednost pritiska u zranoj instalaciji 10 bar

Na ureaj se vee dava sile na pedali konice ili dava pritiska zraka u koionoj instalaciji.

Slika 15. postavljanje davaa sile na pedali konice

Ureaj je potrebno nivelisati vijkom za nivelaciju na prednjoj strani tako da zrani mjehuri u libeli na ureaju bude izmeu dvije oznake. Da bi se izbjegao uticaj otpora vazduha mjerenje treba obaviti sa poetnim brzinama mjerenja mjerenje ne viim od 40 km/h. Mjerenje traje sve dok se vozilo zaustavi. U nastavku je dat primjer mjerenja i prorauna koeficijenta otpora kotrljanja, pri emu se mjerenje ponavlja na istoj dionici 3 puta uz iste poetne uslove. tne

Slika 16. Krive usporenja tokom slobodnog zaustavljanja

Iz dijagrama je vidljivo da krive usporenja imaju slinu zakonitost, te se mogu aproksimirati sa dvije prave linije, u funkciji vremena t (s), koje e u daljem tekstu opisivati usporenje vozila, slika x.
________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________22

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Jednaine tih pravaca su : za vremenski interval od 0 do 31,3 sekundi:

za vremenski interval od 31,1 do 32,5 sekundi: sekundi

Slika 17. Dijagram aproksimirane krive usporenja

Pri kretanju vozila tokom slobodnog zaustavljanja otpor inercijalnih sila Rj moe se razdvojiti na dvije komponente:

gdje je: - otpor inercionih sila translatornih masa, - otpor rotacionih sila rotacionih masa. Na osnovu navedenog mogue je odrediti i koeficijent otpora kotrljanja u svakom trenutku.

MODERNI SISTEMI I TEHNOLOGIJE


Navedena teorija, istraivanja i zakljuci, nalaze svoju primjenu u modernim sistemima podranim modernom tehnologijom. Pored ve dobro poznatog modernog sistema "ABS", potrebno je spomenuti i sistem "ACC" - prilagodljiva kontrola brzine i sigurnost kretan kretanja
________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________23

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

vozila (postoje sistemi koji imaju oznaku - CVRS Sistem regulisanja brzine sudara3, isti im je princip rada i uloga). Prilagodljiva kontrola odstojanja (ACC 4) je nasljednik klasinog tempomata koji u normalnim uslovima zadrava brzinu vozila na odreenoj razini samostalno dodajui ili oduzimajui gas ovisno od uslova na cesti. Ukoliko vozilo koje se nalazi ispred zakoi, vozilo sa prilagodljivom kontrolom odstojanja e takoer zakoiti (i to kod nekih sistema ukoliko je potrebno do potpunog zaustavljanja). Sistem koristi laser ili radar, kako bi otkrio vozila koje se nalaze ispred. Laserski sistemi su mnogo jeftiniji od radarskih sistema, meutim, sistemi zasnovani na laserima teko otkrivaju vozila u traci pri tekim vremenskim uslovima, niti dobro otkrivaju prljava vozila koja teko odbijaju svjetlosni snop lasera. Laserski sistem se montira u poprilino velikoj crnoj kutiji koja se postavlja najee u podruju oko prednjeg branika. Radarski sistemi se mogu montirati i iza plastinih pokrova tako da su manje upadljivi i manje naruavaju izgled vozila. Ova tehnologija moe znaajno umanjiti nalete na zadnji dio vozila. Mogui nedostaci podrazumijevaju prvenstveno negativnu prilagodbu ponaanja vozaa, odnosno riskantniju vonju i vonju veim brzinama, kao i u odreenim sluajevima nemogunost vozaa da prepozna kvar na sistemu, te pitanje odgovornosti vozaa.

Slika 18. Prikaz sistema odravanja adekvatnog odstojanja

Takoer je potrebno spomenuti ureaj pod nazivom "XL meter" (slika 19.) koji mjeri usporenja i ubrzanja u realnim uslovima sa mogunou direktne softverske dinamike implementacije izmjerenih podataka u samu simulaciju sudara u softverski paket Virtual Crash 2.2.

3 4

CVRS - Collision Velocity Reduction System - Sistem regulisanja brzine sudara Adaptive Cruise Control

________________________________________________________________________________24

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Slika 19. XL meter ureaj

Ovo je trenutno najpreciznija metoda utvrivanja postignutog usporenja (koionog koeficijenta) u realnim uslovima pri emu se eliminiu sva teoretska i praktina ogranienja konvencionalnih ureaja za ispitivanje konica koji se baziraju na valjcima. Mogua su mjerenja podunih i bonih ubrzanja i usporenja (u krivinama) u opsegu -20 m/s2 do +20 m/s2 . Uz pomo prateeg softvera mogua je detaljna analiza kretanja vozila po raznim parametrima (brzina, preeni put, vrijeme, ubrzanje, MFDD). Ureaj se moe upotrijebiti na licu mjesta u toku uviaja, kada je vozilo nakon sudara u voznom stanju, za mjerenje usporenja, to daje mogunost nesumnjivog odreivanja brzine kretanja vozila kada postoje vidljivi tragovi koenja. Posebno je to vano prilikom sudara motornih vozila sa pjeacima i vozilima sa jednim tragom. Ureaj, realnije nego do sada, omoguava koritenja parametara podunog usporenja i ubrzavanja, kao i poprenih, prilikom kretanja kroz krivine, prilikom promjene saobraajnih traka ili izmicanja, u saobraajno-tehnikim vjetaenjima.

Slika 20. Postavljanje XL meter ureaja u vozilo

________________________________________________________________________________25

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

ZAKLJUAK

Elementi sigurnosti cestovnog saobraaja se mogu svrstati u dvije osnovne vrste i to na subjektivne i objektivne elemente sigurnosti cestovnog saobraaja. Pod prvom grupom podrazumjeva se ovjek kao najvaniji faktor sigurnosti, u objektivne elemente sigurnosti spadaju vozilo, cesta i okolina. Motorno vozilo je tehniki sistem koji, dok je u pogonu, stvara opasnost po okolinu, naroito ukoliko se neoprezno koristi i nedovoljno odrava. Sastoji se od velikog broja tehnikih elemenata, dijelova, ureaja i sklopova. Kvalitet vozila treba da obezbijedi efikasnost, odnosno sigurnost i pouzdanost. Sigurnost vozila, svojim aktivnim elementima, treba da smanji rizik, tj. da ne dovodi do nastanka saobraajnih nezgoda, zatim da to manje ugroava sposobnosti vozaa i da svojim pasivnim elementima sprjeava ili ublaava posljedice, ukoliko do njih doe. Kao vane karakteristike motornog vozila su elementi kretanja i zaustavljanja vozila s kojim se osigurava sigurno odvijanje kretanja vozila na saobraajnicama.

Literatura
________________________________________________________________________________26

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Elementi sigurnosti cestovnog prometa (Kinetika vozila) Svezak 2, Prof.dr. Franko Rotim, Zagreb, 1991. Motorna vozila (tree izdanje), Dr. Duan Simi, Beograd, 1988. Sigurnost u cestovnom saobraaju, Prof.dr.Osman Lindov, Sarajevo, 2007. http://www.vestacenja.co.rs/ , Centar za vetaenje i procjene Novi Sad.

________________________________________________________________________________27

You might also like