P. 1
Elementi Kretanja i Zaustavljanja Cestovnih Vozila - Edin Bukalo

Elementi Kretanja i Zaustavljanja Cestovnih Vozila - Edin Bukalo

|Views: 2,223|Likes:
Published by Edin Bukalo

More info:

Published by: Edin Bukalo on Dec 29, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/15/2013

pdf

text

original

UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

ELEMENTI SIGURNOSTI CESTOVNIH VOZILA SEMINARSKI RAD

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Mentor: V.prof.dr. Osman Lindov Doc. dr. Suada Dacić

Student: Edin Bukalo

Sarajevo 2011.

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Sadržaj

UVOD................................................................................................................................... 2 ELEMENTI KRETANJA VOZILA ................................................................................... 3 Sigurnosni razmak pri kretanju vozila u nizu ili koloni ......................................... 3 Sigurnost u saobraćaju prilikom izvoñenja radnje obilaženja i preticanja ........... 4
Obilaženje ..................................................................................................................... 5 Preticanje ...................................................................................................................... 7

Sigurnosna širina pri mimoilaženju vozila .............................................................12 ELEMENTI ZAUSTAVLJANJA VOZILA ......................................................................13 Tragovi i vrste tragova u procesu kočenja motornog vozila..................................13 Definisanje i odreñivanje puta na kojem se obavlja usporenje .............................15 Odreñivanje brzine kretanja motornog vozila na osnovu tragova kočenja klizanja vozila ..........................................................................................................19 Odreñivanje puta kočenja i zaustavnog puta motornog vozila .............................20 Ureñaji za mjerenje usporenja ...............................................................................21 MODERNI SISTEMI I TEHNOLOGIJE .........................................................................23 Zaključak ............................................................................................................................26

_________________________________________________________________________________1

Elementi zaustavljanja vozila: − tragovi kočenja. preticanja i kočenja vozila se definiše elementima kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Elementi kretanja vozila: − sigurnosni razmak izmeñu vozila. − obilaženje. zaustavljanja i usporavanja. preticanje. − ureñaji za mjerenje performansi kočenja (krive usporenja vozila. mimoilaženje. − put kočenja. klizanja i zanošenja.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila UVOD Sigurnost u saobraćaju prilikom izvoñenja radnje obilaženja. krive brzine i preñenog puta tokom procesa intenzivnog kočenja) _________________________________________________________________________________2 .

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila ELEMENTI KRETANJA VOZILA Sigurnosni razmak pri kretanju vozila u nizu ili koloni U gustom prometu sve se češće vozi u nizu s različitim meñusobnim razmacima motornih vozila. Na osnovu navedenog te na osnovu slike x. stanja vozila (ureñaj za zaustavljanje. a od trenutka aktiviranja kočnice do zaustavljanja put Sk2. U takvim slučajevima.). Slika 1. vozilo će od trenutka aktiviranja kočnice u K1 do zaustavljanja vozila preći Sk1. Do tog zila trenutka drugo vozilo preñe put V0t0. Pri vožnji u nizu vozač mora imati potreban razmak kada se kreće iza drugog vozila. dešavaju se "zadnji" sudari dvaju ili više vozila. Dijagram puta u funkciji vremena ijagram Analizirajući dijagram slijedi: ako vozač prvog vozila uslijed bilo kojih razloga ili opasnosti na cesti naglo koči. Vozač drugog vozila s vremenskim kašnjenjem t0 aktivira kočnicu u K2. prikazuje dijagram puta u funkciji vremena za dva vozila koja se kreću u nizu jednakim brzinama . te psihofizičkog stanja vozača. dobivamo izraz: _________________________________________________________________________________ ________________________________ _________________3 . da ga nebi udario u slučaju da njegov vozač naglo zaustavi vozilo. uslijed kočenja jednog od njih. tehničkog kretanja. Sigurnosni razmak izmeñu vozila u nizu zavisi od brzine kretanja. gume i dr. vidljivosti i preglednosti. naročito u gradskoj vožnji. Slika 1.

U praksi sudskih vještačenja svrhovito je uzeti Sr0 ≈ 0.: . Stručno iskustvo pokazuje da su osnovni uzroci prometnih nezgoda pri preticanju i obilaženju : vozačevo nepoštivanje saobraćajnih propisa. Ako se pretpostavi da su usporenja jednaka.. · Npr.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Izraz za izračunavanje sigurnosnog razmaka dvaju vozila u početku promatranja: S r = ( t 1 + t 2 + 0. sigurnosni razmak je 30 m.8 (s).8 (s) . t2 = 0. gdje se razvijaju veće brzine.vrijeme kašnjenja aktiviranja kočionog mehanizma kod putničkih automobila. b1 . preporučuje se još veći sigurnosni razmak izmeñu vozila.vrijeme uočavanja i reagovanja vozača koji se kreće drugi u koloni1. Na cestama izvan naselja. Preticanje i obilaženje je nužda u saobraćaju. Sr0 . prosječno 0. 1 Navedeno vrijeme sastoji se od vremena uočavanja koje može imati vrijednosti od 0.sigurnosni razmak dvaju vozila (m).usporenje pri ekstremnom kočenju prednjeg vozila (m/s2). itd.05 (s) . Vozač ne smije preticati i obilaziti ako time (s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u saobraćaju ili s obzirom na tehničke osobine vozila kojim upravlja) ugrožava druge učesnike u saobraćaju.0).6 26 ⋅ b1 ⋅ b2 gdje je: Sr . V0 .8 – 1. greške u tehnici vožnje. dobijemo izraz : .8 (s) kod teretnih vozova kao i uobičajnog vremena reagovanja na usporenje koje iznosi od (0. / Dobivamo da je sigurnosni razmak jednak (u metrima) polovici veličine brzine izražene u km/h.0 – 1. b2 .6 – 1. t1 = 1.sigurnosni razmak izmeñu zaustavljenih vozila (m). Preporučuje se sigurnosni razmak nakon zaustavljanja od 2.vrijeme porasta usporenja kod putničkih automobila.5 (m). Sigurnost u saobraćaju prilikom izvoñenja radnje obilaženja i preticanja Saobraćajne nezgode koje nastaju u toku obilaženja i preticanja karakterizirane su najtežim posljedicama.15 (s) .2 kod putničkih automobila do 3.usporenje pri ekstremnom kočenju drugog (stražnjeg) vozila (m/s2).brzina kretanja vozila (km/h).5 ⋅ t 3 ) V0 ( b1 − b2 ) ⋅ V02 + + S ro 3. ako vozač vozi brzinom od 60 km/h. _________________________________________________________________________________4 . a pri brzini ok 80 km/h 40m. te greške u ocjeni prostorno .vremenske situacije na cesti. t3 = 0. pa tu radnju vozač smije obavljati samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na cesti ima dovoljno prostora za sigurno obavljanje tih radnji. tj.

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Kako bi se smanjila vjerovatnoća da doñe do ove vrste saobraćajne nezgode. veće je ugrožavanje sigurnosti saobraćaja i manja propusna moć ceste i proizvodnost prometnih sredstava. _________________________________________________________________________________5 . odnosno proces (radnja) obilaženja se izračunava na osnovu sljedeće jednakosti: S ob = L1 + L2 + L3 + L4 (m) gdje je: L1 – dužina vozila koje obilazi (m). L4 – sigurnosni razmak izmeñu vozila koje obilazi i nepokretnog objekta na kraju obilaženja (m). Proces obilaženja vozila Put obilaženja. potreban je oprez pri vožnji u svim fazama preticanja. L3 – sigurnosni razmak izmeñu vozila koje obilazi i nepokretnog objekta u početku obilaženja (m). Obilaženje Obilaženje je prolaženje vozilom pokraj zaustavljenog ili parkiranog vozila ili drugog objekta što se nalazi saobraćajnoj traci kojom se vozilo kreće. Tok preticanja i obilaženja ne može se jedinstveno uočiti iz vozila u pokretu. Pri izvoñenju preticanja ili obilaženja vrlo je važno pravilno ocijeniti situaciju na cesti i mogućnosti njene promjene u toku cijelog puta preticanja ili obilaženja. U tome leži uzrok velikog broja nezgoda. L2 – dužina vozila ili drugog nepokretnog objekta koje se obilazi (m). Što je veće vrijeme i put preticanja. naročito na cestama sa dvosmjernim kretanjem vozila. Slika 2. Vrijeme i put vozila koje pretiče ili obilazi značajno se je stoga što se tada vozilo nalazi na saobraćajnoj traci namijenjenoj kretanju vozila koja dolaze u susret.

Takoñer. vrsti nepokretnog objekta itd. onda je neophodno da put obilaženja. da je: L3 = L4 = 0 . Šematski prikazan zajedno sa dijagramom puta i brzine u funkciji vremena puta Ako se iz suprotnog smjera kreće vozilo sa brzinom V3. _________________________________________________________________________________ ________________________________ _________________6 .Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Sigurnosni razmak L3 i L4 pri obilaženju odabiru vozači. stanju cestovnog zastora. odnosno t ob ≤ Sr V1 + V3 (s) gdje je: Sr – razmak izmeñu vozila koje obilazi i vozila koje dolazi iz suprotnog smjera. uslovima preglednosti i vidljivosti. oni sigurnosni razmaci L3 i L4 su u ovisnosti od brzine kretanja vozila. V3 – brzina kretanja vozila koje dolazi u susret (m/s). ili put preglednosti (vidljivosti) u početku obilaženja (m). tj.5 ⋅ V1 (m) Vrijeme obilaženja se izračunava na osnovu sljedeće vrijednosti: t ob = Sob (s) V1 Slika 3. odnosno vrijeme obilaženja iznosi: S ob ≤ S r ⋅ V1 V1 + V3 (m) . U većini slučajeva za proračune sigurnosni razmak može se uze da je jednak (u metrima) polovini veličine brzine uzeti vozila. izražene u km/h. pa oni mogu biti različiti.

a završava se kada se vozilo koje je izvršilo radnju preticanja nañe na sigurnosnom rastojanju ispred vozila koje je preticano. V2 – brzina kretanja vozila koje biva preticano (m/s). V1 – brzina kretanja vozila koje pretiče (m/s). L2 – dužina vozila koje biva preticano (m). da bi se u cijelosti izvela radnja sigurnog obilaska. L4 – sigurnosni razmak izmeñu vozila koje pretiče i preticanog vozila na kraju preticanja (m). iznosi: S ⋅ (V + V3 ) Sr ≥ ob 1 (m) ili Sr ≥ tob ⋅ (V1 + V3 ) (m) V1 Preticanje Preticanje je prolaženje pored drugog vozila koje se kreće u istom smjeru. Proces preticanja može se izvršavati na više načina koji su vezani prvenstveno za brzinu i ubrzanje vozila koje vrši preticanje. Na osnovu toga. _________________________________________________________________________________7 . Preticanje uz konstantnu brzinu kretanja: Izračunavanje puta preticanja pri kretanju vozila koje pretiče i koje biva preticano. L3 – sigurnosni razmak izmeñu vozila koje pretiče i preticanog vozila u početku preticanja (m). preticanje predstavlja radnju od početka izmicanja u stranu i izlaska na lijevu saobraćajnu traku. Put preticanja počinje na sigurnosnoj udaljenosti izmeñu vozila u vožnji. odnosno radnja koja se preduzima radi prolaženja vozilom pored vozila koje se sporije kreće. prolaženje pored pretičućeg vozila i ponovnog vraćanja na prostor saobraćajne trake sa koje se poduzela radnja preticanja.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Razmak izmeñu vozila koje obilazi i kreće se brzinom V1 i vozila koja dolaze iz suprotnog smjera sa brzinom V3 potrebno je da u početku obilaženja. konstantnom brzinom. izračunava se na osnovu sljedećeg obrasca: S pr = V1 ⋅ ( L1 + L2 + L3 + L4 ) (m) V1 − V2 gdje je: L1 – dužina vozila koje pretiče (m).

5 (m) .5 ⋅ V1 (m) Vrijeme preticanja uz konstantnu brzinu kretanja odreñuje se izrazom: t pr = S pr V1 (s) 2 Za vrijednost sigurnosnog odstojanja može se upotrijebiti i sljedeće vrijednosti: L 3 = 0 .25 ⋅ v + 2 .Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Slika 4. Preticanje uz konstantnu brzinu kretanja Sigurnosne razmake pri preticanju odabiru vozači. kao i rastojanje po povratku u prostor “svoje” saobraćajne trake uzima onoliko metara kolika je vrijednost brzine u datim trenucima izražena u (km/h)2: L3 = L4 = 0 .01 ⋅ v 2 + 0 . Meñutim. _________________________________________________________________________________ ________________________________ _________________8 . najčešće se kao sigurnosni razmak pri poduzimanju preticanja. gdje je: v = v1 = v2 – brzina kretanja vozila u nizu. i zavise od vještine i sposobnosti vozača. (m/s).75 ⋅ L3 (m). L4 = 0 .

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Slika 5. slijedi da udaljenost izmeñu vozila koja se jedno drugom približavaju u početku približavaju. Prema tome. V3 – brzina kretanja vozila koje dolazi u susret (m/s). odnosno vrijeme preticanja pri prelasku vozila koje pretiče na saobraćajnu traku suprotnog smjera kretanja mora iznositi najviše: S pr ≤ Sr ⋅V1 Sr (m) . da bi se izvršila sigurna radnja preticanja. sigurnosni put preticanja. mora biti veća od: anja. te imajući u vidu te okolnosti. preticanja. odnosno t pr ≤ (s) V1 + V3 V1 + V3 gdje je: Sr – udaljenost izmeñu vozila koje pretiče i vozila koja mu dolaze u susret u početku preticanja (m). Sr ≥ S pr ⋅ V1 + V3 (m) V1 ili Sr ≥ t pr ⋅ (V1 + V3 ) (m) Preticanje uz konstantno ubrzanje i usporenje: usporenj _________________________________________________________________________________ ________________________________ _________________9 . Šematski prikazan zajedno sa dijagramom puta i brzine u funkciji vremena Pri preticanju treba imati u vidu mogućnost nailaska iz suprotnog smjera.

a ono koje pretiče s ubrzanjem i nakon toga s usporenjem. b1 . Put preticanja uz konstantno ubrzanje i usporenje izračunava se na osnovu sljedećeg obrasca: S pr = V 2 ⋅ 2 ⋅ ( L1 + L2 + L3 + L4 ) ⋅ a 1 + b1 + ( L1 + L2 + L3 + L4 ) (m) a 1 ⋅ b1 gdje je: a1 – ubrzanje vozila koje pretiče (m/s2). a nakon toga u procesu vraćanja u prostor saobraćajne trake iz koje je vršeno preticanje izvršiti smanjenje brzine na vrijednost koja je bila i na početku preticanja jer je to najčešće brzina kretanje kolone vozila.usporenje vozila koje pretiče (m/s2). V1max – maksimalna brzina vozila u toku preticanja (m/s).5 x V2 (m). Slika 6. Preticanje uz konstantno ubrzanje i usporenje Vrijednost puta preticanja pri konstantnim vrijednostima ubrzanja i usporenja iznosi: S pr = (V1 max + V2 ) ⋅ ( L1 + L2 + L3 + L4 ) V1 max − V2 (m) gdje je: L3 = L4 = 0. Vrijeme preticanja uz konstantno ubrzanje i usporenje vozila koje pretiče iznosi: S pr t pr = (s) V1 max + V2 ________________________________________________________________________________10 . tj. Navedeno preticanje podrazumijeva da se iz sigurnosnog razmaka iza vozila mora preticati s povećanjem brzine u toku preticanja. Prema tome.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Preticanje uz konstantno ubrzanje ili usporenje najčešće se poduzima kada se pretiče iz kolone vozila. u početku i na kraju preticanja je V1 = V2. preticanje se obavlja u uslovima u kojima se vozilo koje biva preticano kreće konstantnom brzinom.

a zatim je smanjuje do početne brzine se naziva preticanje sa konstantnim ubrzanjem ili usporenjem pri ograničenju brzine vožnje (ograničenje definisano saobraćajnim znakom). u početku preticanja pri neprekinutom kretanju vozila.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Pri izlazu vozila na traku iz suprotnog smjera. pri ograničenju brzine vožnje: Nakon što vozilo u toku preticanja. put preticanja ne smije biti veći od: S pr ≤ odnosno vrijeme preticanja: Sr ⋅ (V1 max + V2 ) (m) V1 max + V2 + 2V3 Sr (s) V1 max + V2 + 2V 3 t pr ≤ Udaljenost vozila koje pretiče i onoga koje mu dolazi u susret. Preticanje pri konstantnom ubrzanju i usporenju pri ograničenju brzine vožnje Put i vrijeme preticanja pri konstantnom ubrzanju i usporenju pri ograničenju brzine vožnje (Vogr) iznose: S pr = V1ogr ⋅ ( L1 + L2 + L3 + L4 ) V2 ⋅ V1ogr − V2 a1 + b1 (m) + ⋅ V1ogr − V2 2 a1 ⋅ b1 t pr = L1 + L2 + L3 + L4 a +b + V1ogr − V2 ⋅ 1 1 (s) V1ogr − V2 a1 ⋅ b1 ( ) ( ) ________________________________________________________________________________11 . tj. da bi se izvršila radnja preticanja. pri ubrzanju. prelazi tom konstantnom brzinom neku razdaljinu. postigne odreñenu brzinu kretanja (ograničenu brzinu). mora biti veća od: Sr ≥ S pr ⋅ V1 max + V2 + 2V3 (m) ili Sr ≥ t pr ⋅ (V1 max + V2 + 2V3 ) (m) V1 max + V2 Preticanje pri konstantnom ubrzanju i usporenju. u toku preticanja. Slika 7.

005 ⋅ V1 . odnosno da dolazi do većeg odmicanja ako se mimoilazimo sa vozilom koje dolazi iz suprotnog smjera ako je brzina kretanja veća.6 (m) a ukupna širina kolovoza sa dvije saobraćajne trake namijenjen za dvosmjerni saobraćaj iznosi: B = x1 + 2b + y + x2 . Naime.2 + 0. što predstavlja prije svega psihofizičku sigurnost vozača vozila. te se može uzeti da je: x 1 = 0.005( V1 + V2 )) + b2 + ( 0. veličini sigurnosnih razmaka izmeñu vanjskog točka i ivice kolovoza x.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Sigurnosna širina pri mimoilaženju vozila Širina jedne saobraćajne trake BST zavisi o ukupnoj širini vozila b. te o veličini sigurnosnog razmaka izmeñu vozila u kretanju y.2 + 0. x 2 = 0. Širina kolovoza sa dvije saobraćajne trake i meñusobne udaljenosti vozila Ukupna širina kolovoza u metrima sa jednom saobraćajnom trakom iznosi BST = b + 2 x gdje se kao mjerodavna širina vozila uzima vrijednost od 2. Veličine udaljenosti vozila od ivice kolovoza kao i prostor (udaljenost) pri mimoilažanju vozila uslovljeni su brzinom kretanja. pokazalo se da prilikom vožnje dolazi do većeg odmicanja vozila od ivice kolovoza ako je brzina veća.4 + 0.005V1 ) + b1 + (0. Slika 8. Veličine x i y ovise o brzini kretanja vozila koja je izražena u (km/h). pri čemu treba imati i u vidu neminovnost pojave strujanja prilikom mimoilaženja ili prolaska u uskim površinama a prije svega kod većih gabaritnih vozila. imamo da je sigurnosna širina kolovoza sa dvije saobraćajne trake namijenjene za kretanje vozila u oba smjera sa odgavarajućim ukupnim širinama (b1 i b2) a da bi se izvršilo sigurno mimoilaženje pri brzinama (V1 i V2) (slika 2) iznosi oko: BsST = ( 0.005 ⋅ V2 y = 0.2 + 0.2 + 0.4 + 0.005V2 ) ________________________________________________________________________________12 .005( V1 + V2 ) Pa prema navedenom.

Ekstremno kočenje motornog vozila uzrokuje blokiranje kotača motornog vozila. Osim tragova kočenja. odnosno ivične linije. prilikom gradnje cesta uzima se u obzir projektovana brzina kretanja na odreñenoj cesti pa se prema istoj odreñuje potrebna širina pojedinih saobraćajnih traka.25 3. širina pojedinih traka ne bi trebala biti manja od 3. Ako kolovoz ima više od dvije saobraćajne trake.0 (m).Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila U širinu saobraćajne trake ne računa se širina ivične trake.00 3. u općem i drugim specijalnim slučajevima kretanja. Vp (km/h) ≥ 120 ŠSt (m) 3. pojavljuju se ostale vrste tragova. Isto tako.75 100 90 80 70 60 50 40 3. Ovisnost širine saobraćajne trake o brzini Vp ((km/h)) ELEMENTI ZAUSTAVLJANJA VOZILA Tragovi i vrste tragova u procesu kočenja motornog vozila Radi izbjegavanja iznenadne pojave opasnosti na cesti. vozač motornog vozila često ekstremno koči vozilo.00 3. U tabeli 1 prikazan je širina saobraćajne trake u ovisnosti od projektovane brzine kretanja na odgovarajućoj cesti. prikazane na slici 9.75 (2.50) Tabela 1.0 (2. koji redovito ostavljaju tragove na cestovnoj površini.50 3. ________________________________________________________________________________13 .75) 2.50 3.

Ako se vozilo kreće po snježnom pokrivaču. Osnovne vrste tragova vozila . blatu ili prašini. uslijed nekontrolirane vožnje pri ubrzanom kotrljajućem kretanju jednog više ili manje zakočenog točka. Tragovi vožnje: pri kretanju vozila po kolniku ili izvan njega pneumatici vozila ostavljaju tragove. na klizavom (moguće i zauljenom dijelu kolovoza) i zaleñenom kolovozu.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Slika 9. ________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________14 . Tragovi klizanja: nastaju uglavnom. ti su tragovi vrlo jasni. tako da se profil gume nepromijenjeno ocrtava. Nekontrolirana zakrivljena putanja vožnje poznaje se og po promjeni meñusobnog razmaka pojedinih tragova guma (moguće je i presijecanje tragova s više krivulja).

Tragovi kočenja: nastaju kao rezultat proizvedene sile kočenja na kočionom ureñaju vozila. Nekontrolirana vožnja pri zakrivljenom kretanju poznaje se po jednolikom meñusobnom razmaku pojedinih tragova gume. Tragovi kočenja su dobro uočljivi na podlozi od asfalta ili betona. puta kočenja Sk. tragova kočenja S4 i zaustavnog puta Sz. odnosno koeficijentu trenja izmeñu pneumatika i podloge . U većem broju slučajeva ovi se tragovi pojavljuju u kombinaciji s tragovima klizanja i kočenja Trag blokirajućeg točka: ostavljaju pojedini točkovi vozila koji su potpuno blokirani. tragovi kočenja se ne razaznaju ispod vrijednosti koeficijenta trenja klizanja od µk = 0.od početka naziranja traga pri blokirajućim kotačima sve do potpunog zaustavljanja vozila. Kako blokirani točkovi ne rotiraju. odnosno više ili manje zakočenog (ne blokiranog) točka u području maksimalnog poprečnog ubrzanja.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Tragovi zanošenja: nastaju pri nekontroliranoj vožnji u zavoju zbog jednog ubrzanog kotrljajućeg. Dužina traga kočenja je maksimalna dužina . Put kočenja je put koji vozilo preñe od trenutka kada vozač počne aktivirati komandu ureñaja za kočenje do trenutka zaustavljanja vozila. ________________________________________________________________________________15 . Ako je podloga mokra. pa do trenutka potpunog zaustavljanja. Definisanje i odreñivanje puta na kojem se obavlja usporenje Veoma je važno praviti razliku izmeñu puta usporenja Sus. Put usporavanja je put koji vozilo preñe od trenutka korigiranog početka maksimalno uspostavljenog usporenja (tačka na polovini vremena porasta usporenja) pri ekstremnom kočenju. što ovisi o vrijednosti usporenja. Taj trag kočenja nemora biti vidljiv. a tragovi kočenja prednjih točkova vozila duplim punim crnim crtama.6. Zaustavni put je minimalni put koji vozilo u datoj situaciji mora preći od trenutka kada vozač uoči opasnost zbog koje mora stati do trenutka potpunog zaustavljanja. dok su manje primjetni na podlozi od kocke ili tucanika. otisnuti su tragovi blokirajućeg točka naročitog intenziteta.35.kolovoza. uslijed odreñenih kvarova na vozilu. Tragovi kočenja zadnjih točkova vozila simbolički se prikazuju punim crnim crtama. Tragovi na suhoj podlozi (asfaltu ili betonu) ocrtavaju se ako je koeficijent trenja klizanja 0. Ona se preko pneumatika odražava (ocrtava) na cestovnoj površini.

uzima se kao vidljivi trag kočenja onaj maksimaln ocrtan od maksimalno jednog točka. ako je ispravan sistem za kočenje na vozilu. ________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________16 . Dešava se i da vozilo ostavlja tragove s jedne strane. jer se nemože odrediti mjesto od . pa se tragovi teško definiraju. Simbolički prikaz tragova u planu mjesta nezgode Veoma često se dešava da se preklapaju tragovi kočenja zadnje osovine sa tragovima kočenja točkova prednje osovine.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Slika 10. kojeg počinje kočenje točkova prednje osovine i mjesto gdje završava kočenje točkova zadnje osovine. U svim slučajevima. ali to je u većini slučaj preraspodjele opterećenja na neku od strana vozila pri kočenju na cesti s poprečnim nagibom odjele ili pri kočenju na zakrivljenoj putanji kretanja vozila.

koje se mijenja s obzirom na opterećenje vozila i koeficijent trenja izmeñu pneumatika i podloge . i kasnije za održavanje ravnoteže blokiranog točka. Prosječna vrijednost vremena reagiranja vozača iznosi 0. ________________________________________________________________________________17 . tada dolazi do pojave maksimalnog usporenja. ali ne i do blokiranja točkova.5 do 1.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Takoñer je veoma važno definisati i odrediti vrijeme reagovanja vozača. Za savladavanje sile trenja pri blokiranju. Kada moment kočenja dosegne iznos momenta potrebnog za održavanje sila koje djeluju na blokirani točak Mbl.vrijeme zakašnjenja u aktiviranju mehanizma za kočenje (vrijeme odziva kočionog mehanizma) t2. i usporenje je maksimalno pri tom iznosu proklizavanja. dovoljan je na kočnici moment Mbl.vrijeme porasta usporenja t3.5 t3).5 (s). Vrijeme reagovanja vozača zavisi od subjektivnih osobina vozača. Vrijeme u početku prihvaćanja kočnih ureñaja možemo podijeliti na: . Kako je maksimalna sila trenja u uvjetima proklizavanja oko 20%. a u zavisnosti od individualnog stanja vozača i složenosti prometne situacije može iznositi od 0. zavisi od vrste kočionog ureñaja kao i od vrste motornog vozila. Sukn je ukupni put usporavanja na kojem ne ostaje trag kočenja i zavisi najviše od vrste podloge.8 (s). Kako pod vremenom reagiranja podrazumijevamo ono vrijeme koje je potrebno za spoznaju opasnosti i donošenje rješenja da treba zakočiti automobil. vrijeme kočenja i vrijeme usporavanja. kao i od uslova objektivnih okolnosti. Proklizavanje se pojavljuje s početkom djelovanja momenta kočenja i postupno raste sve do tačke B kada poprima iznos 100%(točak blokiran). uzimajući u obzir i parcijalna vremena koja ulaze u vrijeme kočenja i usporavanja pri kočenju motornog vozila. Za definisanje stvarnog puta na kojem se usporava. oblikovanja momenta kočenja Mk. potrebno je u poznati se i sa procesom nastajanja tj. u zavisnosti od vremena (slika 11). Korigovano vrijeme zakašnjenja u aktiviranju mehanizma za kočenje t2kor obuhvata vrijem čistog zakašnjenja u aktiviranju kočionog ureñaja te polovicu vrijednosti porasta usporenja (t2 + 0. i poprima zanemarive vrijednosti u granicama od oko 0.3 (m) do 2 (m).kolovoza. . kao i odgovarajućeg usporenja a (b). ono se i kod istog čovjeka mijenja u zavisnosti od njegovog fizičkog i psihičkog stanja.

Dijagram zavisnosti Mk i a (b) u funkciji vremena ________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________18 .Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Slika 11.

da bi ostala manje-više konstantna sve do zaustavljanja. Sila na papučici uglavnom linearno raste u vremenu tps (vrijeme porasta sile si aktiviranja).usporenje vozila za date uslove. predstavljen je dijagram promjene brzine kretanja motornog vozila pri kočenju. Dijagram a=f(t) i V=f(t) u toku kočenja vozila f(t) Vo = b ⋅ t3 + 2 ⋅ b ⋅ S 4 + V 22 ( m / s ) 2 gdje je: b . ispod krivulje a=f(t) i pred vremenom t3 i t4 predstavlja brzinu kretanja motornog vozila prije početka kočenja. ________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________19 . Površina očenja. kao i dijagram promjene sile F na papučici kočnice. više Slika 12.klizanja vozila Na slici 12. u zavisnosti od vremena kočenja.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Odreñivanje brzine kretanja motornog vozila na osnovu tragova kočenja . (m/s2).

kočenja sa maksimalnim usporenjem.1 (s). Veličina puta S2 ovisi o veličini deformacije u vodovima sustava za kočenje i trenja meñu česticama fluida preko kojega se prenosi sila. . ..brzina kretanja na kraju traga kočenja.0. = 0. S4 .zaustavni put približno jednak vidljivom tragu kočenja. Brzina kretanja vozila.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila S 4 .01 (s).2 (s). (s). U mehaničkom i hidrauličkom sustavu za kočenje srednja je vrijednost t2 = 0. = 0.kod hidrauličnih kočnica.put koji preñe motorno vozilo za vrijeme zakašnjenja rada mehanizma za kočenje (m).3 (s).put kočenja (m).vrijeme porasta usporenja kočionog mehanizma. a u zračnom sustavu kočenja t2 = 0.4 (s).kod zračnih kočnica.kod zračnih kočnica na spregu vozila (vučno + prikolica). kod zaustavljanja V2 = 0 .2 . t 3 .): Sk = S2 + S3 + S4 ( m ) gdje je: Sk . S3 . V2 . za vrijeme t2+t3+t4. . = 0. (m).05 . S2 .6 (s).kod mehaničkih kočnica. kako je prikazano na slici 12. izračunava se na osnovu obrasca: V 1 = Vo − b ⋅ t3 (m / s) 2 Brzina V1 može se odrediti i prema formuli: V 1 = 2 ⋅ b ⋅ S 4 + V 22 ( m / s ) Vrijednost vremena porasta usporenja kočionog mehanizma ( t 3 ) je sljedeća: t3 t3 t3 t3 = 0.nema još vidljivih tragova kočenja). ________________________________________________________________________________20 . Odreñivanje puta kočenja i zaustavnog puta motornog vozila Put kočenja odreñen je površinom ispod krivulje V=f(t).0. . neposredno prije formiranja tragova kočenja (vozilo je kočeno ali ne sa maksimalnim usporenjem .. (m/s).put koji preñe motorno vozilo za vrijeme potpunog kočenja tj. pa se u općem slučaju odreñuje po izrazu (slika 13.put koji preñe motorno vozilo za vrijeme porasta usporenja.

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Slika 13. Većina instrumenata za sporenja mjerenje usporenja radi uglavnom prema zakonu klatna . Inercioni ureñaj za mjerenje usporenja sa priključcima . Ureñaj se može pomoću serijskog kabla povezati sa računarom radi prenosa i daljnje obrade rezultata mjerenja. vozila koristeći prateću opremu uz ureñaj.njihala. Elementi zaustavnog puta vozila u procesu kočenja Ureñaji za mjerenje usporenja Maksimalno uspostavljeno (ekstremno) usporenje pri kočenju motornog vozila. proizvoñač MAHA. sa svim točkovima ili samo djelomično. s Konkretno pomenuti ureñaj ima opseg mjernih veličina : − maksimalni opseg prikaza usporenja 11 m/s2 ________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________21 . mreže . Za mjerenje usporenja koristi se. a posjeduje u kućištu i akumulator za neovisan rad. izmjeriti i registrovati sila na pedali kočnice ili kod vozila sa pneumatskim kočnicama pritisak zraka u kočionoj instalaciji. Pored usporenja vozi može se. inercijalni ureñaj tip VZM 100. 220 V. Senzor usporenja i štampač su integrisani u jednom kućištu. Napajanje ureñaja je moguće iz mreže vozila 12 V. pri čemu se može odrediti i veličina uspona. izmeñu ostalog. Ovaj ureñaj omogućava trenutno mjerenje i memorisanje vrijednosti usporenja vozila za vrijeme procesa kočenja i slobodnog zaustavljanja. vještak može utvrditi vlastitim mjerenjem odgovarajuće vrijednosti usporenja uz pomoć instrumenata i ureñaja za tu svrhu. da Slika 14.

slika x. pri čemu se mjerenje ponavlja na istoj dionici 3 puta uz iste početne uslove. U nastavku je dat primjer mjerenja i proračuna koeficijenta otpora kotrljanja. te se mogu aproksimirati sa dvije prave linije.1 kN maksimalni opseg prikaza pritiska u zračnoj instalaciji 11 bar mjerni opseg .krajnja vrijednost usporenja 10 m/s2 ijednost mjerni opseg . postavljanje davača sile na pedali kočnice Ureñaj je potrebno nivelisati vijkom za nivelaciju na prednjoj strani tako da zračni mjehurić u libeli na ureñaju bude izmeñu dvije oznake. ________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________22 . u funkciji vremena t (s). Da bi se izbjegao uticaj otpora vazduha mjerenje treba obaviti sa početnim brzinama mjerenja mjerenje ne višim od 40 km/h. koje će u daljem tekstu opisivati usporenje vozila.krajnja vrijednost pritiska u zračnoj instalaciji 10 bar Na ureñaj se veže davač sile na pedali kočnice ili davač pritiska zraka u kočionoj instalaciji. Slika 15.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila − − − − − maksimalni opseg prikaza sile na pedali kočnice 1. Mjerenje traje sve dok se vozilo zaustavi. Krive usporenja tokom slobodnog zaustavljanja Iz dijagrama je vidljivo da krive usporenja imaju sličnu zakonitost. tne Slika 16.krajnja vrijednost sile na pedali kočnice 1 kN mjerni opseg .

otpor inercionih sila translatornih masa.3 sekundi: za vremenski interval od 31. Dijagram aproksimirane krive usporenja Pri kretanju vozila tokom slobodnog zaustavljanja otpor inercijalnih sila Rj može se razdvojiti na dvije komponente: gdje je: .prilagodljiva kontrola brzine i sigurnost kretan kretanja ________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________23 .1 do 32. nalaze svoju primjenu u modernim sistemima podržanim modernom tehnologijom.5 sekundi: sekundi Slika 17. potrebno je spomenuti i sistem "ACC" . . Na osnovu navedenog moguće je odrediti i koeficijent otpora kotrljanja u svakom trenutku.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Jednačine tih pravaca su : za vremenski interval od 0 do 31.otpor rotacionih sila rotacionih masa. istraživanja i zaključci. Pored već dobro poznatog modernog sistema "ABS". MODERNI SISTEMI I TEHNOLOGIJE Navedena teorija.

Radarski sistemi se mogu montirati i iza plastičnih pokrova tako da su manje upadljivi i manje narušavaju izgled vozila. niti dobro otkrivaju prljava vozila koja teško odbijaju svjetlosni snop lasera.) koji mjeri usporenja i ubrzanja u realnim uslovima sa mogućnošću direktne softverske dinamičke implementacije izmjerenih podataka u samu simulaciju sudara u softverski paket Virtual Crash 2.2. vozilo sa prilagodljivom kontrolom odstojanja će takoñer zakočiti (i to kod nekih sistema ukoliko je potrebno do potpunog zaustavljanja). te pitanje odgovornosti vozača. Prikaz sistema održavanja adekvatnog odstojanja Takoñer je potrebno spomenuti ureñaj pod nazivom "XL meter" (slika 19. 3 4 CVRS . kako bi otkrio vozila koje se nalaze ispred. Ova tehnologija može značajno umanjiti nalete na zadnji dio vozila. Slika 18. kao i u odreñenim slučajevima nemogućnost vozača da prepozna kvar na sistemu. Mogući nedostaci podrazumijevaju prvenstveno negativnu prilagodbu ponašanja vozača.Sistem regulisanja brzine sudara Adaptive Cruise Control ________________________________________________________________________________24 . Ukoliko vozilo koje se nalazi ispred zakoči. isti im je princip rada i uloga). Laserski sistem se montira u poprilično velikoj crnoj kutiji koja se postavlja najčešće u području oko prednjeg branika. Sistem koristi laser ili radar. Laserski sistemi su mnogo jeftiniji od radarskih sistema. odnosno riskantniju vožnju i vožnju većim brzinama. sistemi zasnovani na laserima teško otkrivaju vozila u traci pri teškim vremenskim uslovima.CVRS Sistem regulisanja brzine sudara3. Prilagodljiva kontrola odstojanja (ACC 4) je nasljednik klasičnog tempomata koji u normalnim uslovima zadržava brzinu vozila na odreñenoj razini samostalno dodajući ili oduzimajući gas ovisno od uslova na cesti.Collision Velocity Reduction System . meñutim.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila vozila (postoje sistemi koji imaju oznaku .

prilikom kretanja kroz krivine. preñeni put. Ureñaj. vrijeme. Slika 20. kao i poprečnih. ubrzanje. što daje mogućnost nesumnjivog odreñivanja brzine kretanja vozila kada postoje vidljivi tragovi kočenja. omogućava korištenja parametara podužnog usporenja i ubrzavanja. XL meter ureñaj Ovo je trenutno najpreciznija metoda utvrñivanja postignutog usporenja (kočionog koeficijenta) u realnim uslovima pri čemu se eliminišu sva teoretska i praktična ograničenja konvencionalnih ureñaja za ispitivanje kočnica koji se baziraju na valjcima. kada je vozilo nakon sudara u voznom stanju. za mjerenje usporenja. Uz pomoć pratećeg softvera moguća je detaljna analiza kretanja vozila po raznim parametrima (brzina. Moguća su mjerenja podužnih i bočnih ubrzanja i usporenja (u krivinama) u opsegu -20 m/s2 do +20 m/s2 . prilikom promjene saobraćajnih traka ili izmicanja.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Slika 19. Postavljanje XL meter ureñaja u vozilo ________________________________________________________________________________25 . Ureñaj se može upotrijebiti na licu mjesta u toku uviñaja. MFDD). u saobraćajno-tehničkim vještačenjima. realnije nego do sada. Posebno je to važno prilikom sudara motornih vozila sa pješacima i vozilima sa jednim tragom.

svojim aktivnim elementima. ukoliko do njih doñe. Kao važne karakteristike motornog vozila su elementi kretanja i zaustavljanja vozila s kojim se osigurava sigurno odvijanje kretanja vozila na saobraćajnicama. Sastoji se od velikog broja tehničkih elemenata. treba da smanji rizik.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila ZAKLJUČAK Elementi sigurnosti cestovnog saobraćaja se mogu svrstati u dvije osnovne vrste i to na subjektivne i objektivne elemente sigurnosti cestovnog saobraćaja. dijelova. Kvalitet vozila treba da obezbijedi efikasnost. Sigurnost vozila. stvara opasnost po okolinu. Pod prvom grupom podrazumjeva se čovjek kao najvažniji faktor sigurnosti. odnosno sigurnost i pouzdanost. Motorno vozilo je tehnički sistem koji. tj. naročito ukoliko se neoprezno koristi i nedovoljno održava. cesta i okolina. Literatura ________________________________________________________________________________26 . zatim da što manje ugrožava sposobnosti vozača i da svojim pasivnim elementima sprječava ili ublažava posljedice. ureñaja i sklopova. u objektivne elemente sigurnosti spadaju vozilo. da ne dovodi do nastanka saobraćajnih nezgoda. dok je u pogonu.

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila − − − − Elementi sigurnosti cestovnog prometa (Kinetika vozila) Svezak 2. 1991. Prof.dr.co. ________________________________________________________________________________27 . Sigurnost u cestovnom saobraćaju.Osman Lindov.dr.vestacenja. Prof. Beograd. Franko Rotim. Dušan Simić. Zagreb. 2007.rs/ . Sarajevo. http://www. Centar za veštačenje i procjene Novi Sad. 1988. Dr. Motorna vozila (treće izdanje).

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->