You are on page 1of 63

Kako razmisljaju milioneri OVLADAJTE UNUTRASNJOM LOGIKOM BOGATSTVA Ko je taj T.

Harv Eker i zasto bih ja trebalo da procitam ovu knjigu

Ljudi budu okirani kada ja na poetku mog seminara jednu od prvih stvari koju im kaem ,,ne verujte mi ni jednu re,, Zasto bih ja predloio tako nesto .Pa zato sto ja mogu da priam samo iz vlastitog iskustva. Nijedan od koncepata i uvida o koji ma priam nisu sami po sebi istiniti ili lani, pravi ili pogreni.Oni se prosto odraav aju kroz moje sopstvene rezultate i kroz zapanjujue rezultate koje sam video u ivo tima hiljada i hiljada mojih studenata. Kada to kaem, medjutim, ja verujem da ete, ako primenite principe koje ste nauili u ovoj knjizi, potpuno promeniti vas ivot. Nemojte samo itati ovu knjigu. Prouite je kao da vam ivot zavisi od toga. Onda sam i isprobajte osnovne principe. Ono to uspe, nastavite da radite. Ono to ne uspe, s lobodni ste da odbacite. Znam da bih mogao pogreno shvaen, ali kad se radi o novcu, ovo bi mogla da bude na jvanija knjiga koju ste ikada proitali. Svestan sam da je ovo smela izjava, ali inj enica je da ova knjiga prua tu kariku koja nedostaje izmedju vae elje za uspehom i postizanja istog. Kao sto ste do sada verovatno ve otkrili, to su dva potpuno odv ojena sveta. Nema sumnje da ste vec proitali druge knjige, slusali trake ili CD-ove, ili ili na kurseve, i uli o mnogo ,,obogati se,, sistemima , bilo da su oni u nekretninama, akcijama ili biznisu. Ali ta se desi? Za veinu ljudi, ne puno toga! Dobiju kratak blesak energije, i onda se vraaju na staro. Ali, ipak postoji reenje. Ono je jednostavno, ono je zakonitost, i neete ga nadmud riti. Svodi se na sledee: ako vas podsvesni ,,finansijski plan,, nije ,,namesten, , na uspeh, nista to vi nauite, nita to znate, nita to uradite nee znaiti puno. Mi emo vam na stranicama ove knjige, demistikovati zasto su neki ljudi predodredj eni da budu bogati, a drugima je sudjena vena borba za ivot.Razumeete osnovne uzrok e uspeha, i poeete da menjate svoju finansijsku budunost nabolje. Shvatiete kako uti caji iz detinjstva oblikuju vas finansijski plan i kako ti uticaji mogu da doved u do samoporazavajuih misli i navika.Saznaete mone principe koji e vam pomoi da vae n gativne naine razmiljanja zamenite sa mentalnim ,,DOSIJEIMA BODATSTVA,, da bi razm iljali - i doivljavali uspeh- kao i bogati ljudi. Takodje ete nauiti i praktinu, kora k - po -korak strategiju za poveanje svojih prihoda za poveanje svojih prihoda i p ravljenje bogatstva. U prvom delu ove knjige objasniemo vam kako je svako od nas izveban da razmislja i deluje kad se radi o novcu, i daemo vam konture za etri knjune strategije za prom enu vaseg finansijskog plana. U drugom delu ispitujemo razlike izmedju toga kak o razmisljaju bogati ljudi, ljudi iz srednje klase i siromasni ljudi, i pruamo va m sedamnaest principa i radnji koje treba preduzeti da bi dolo do trajnih promen a u vaem finansijskom ivotu. Kroz knjigu emo takodje podeliti sa vama samo nekoliko primera od hiljadu pisama i i- mejlova koje sam primio od ljudi koji su pohadja li intenzivni kurs Kako razmiljaju milioneri ipostigli mone rezultate u svojim ivot ima. Dakle koje je moje iskustvo? Odakle ja dolazim? Da li sam oduvek bio uspean? Vole o bih da jesam! Kao i mnogi od vas, ja sam imao navodno imao mnogo ,,potencijala,, ali malo toga sam pokazivao. Proitao sam sve knjige, preslusao sve trake i pohadjao sve semina re. Ja sam zaista, zaista, zeleo da budem uspean. Ne znam da li je to zbog novca , slobode, oseaja uspeha ili prosto da dokaem svojim roditeljima da sam dovoljno d obar, ali bio sam skoro opsednut time da postanem ,,uspean,, U svojim dvadesetim godinama poinjao sam nekoliko razliitih poslova, svaki sa snom o pravljenju bogat stva, ali moji rezultati su se kretali od tuznih do jo gorih. Razbijao sam se od posla, ali uvek zavrsavao kratkh rukava. Imao sam ,,bolest udo vista iz Loh Nesa,, uo sam o stvarima kao to su profit, ali ih nisam nikada video .Nastavio sam da razmisljam u stilu: ,,ako bih samo uao u pravi posao, popeo se n a pravog konja, uspeo bih. ,,Ali greio sam. Nita nije pomoglo bar ne meni. I upravo taj poslednji deo reenice me je konano opametio. Kako to da su drugi uspevali u t

im istim poslovima u kojima sam ja bio, a ja sam jo uvek vorc? ta se desilo sa gosp odinom potencijalom? I tako sam poeo da se bavim ozbiljnim preispitivanjem samog sebe. Ispitao svoja i stinska ubedjenja i shvatio da sam, i ako sam govorio da stvarno elim da budem bo gat, imao duboko ukorenjene brige u vezi toga. Uglavnom sam se plaio. Plaio sam se da bih mogao da doivim neuspeh ili jos gore, da uspem i onda nekako to sve proko ckam.Onda bih stvarno ispao totalni nesposobnjakovic. Jo gore, onda bih upropasti o jedinu stvar koja me je drala: moju ,,priu,, kako imam sav taj ,,potencijal,, ta ako saznam da nemam u sebi ono to je potrebno i da sam predodredjen za ivot u veno j borbi za preivljavanje? I onda, kako samo srea to moe da uradi , dobio sam savet od vrlo bogatog oe vog prijatelja. Bio je u kui mojih roditelja, igrao karte sa ,,momcima,, i u prol azu me primetio. To je bio trei put da sam se vraao kui, i iveo sam u ,,stanu na don jem spratu,, inae poznatom kao podrum. Pretpostavljam da mu se moj otac poalio na moj bedni zivot, zato sto je, kad me je video,imao ono saoseanje u oima koje je ob ino namenjeno za ucveljenu rodbinu na sahranama. Priao mi je i upitao sta radim. Predpostavio sam da e se razgovor zavrsit i posle par formalnih reenica. Iznenada on je rekao: ,, Harve, poeo sam na isti nai n kao i ti, katastrofalno,, Iznenadio sam se sto je tako naglo promenio temu ovo g razgovora koji je trebao da bude kolokvijalne prirode i bilo mi je pomalo nepr ijatni. A on je nastavio: ,,Vie puta sam poinjao poslove i vie puta bio oajan to nemam dovolj no sree da zaradim novac. Ipak, jednom prilikom dobio sam savet koji mi je promen io ivot, i mislim da bi i tebi koristio,, Uzvrpoljio sam se posle ovog paternalis tikog stava oevog prijatelja i poeleo da se razgovor prekine. Ipak on je nastavio ,,Ako ti stvari ne idu onoliko dobro koliko bi trebalo, onda postoji neto to nezna, zar ne ? Poto sam bio kooperni mladi u to vreme, mislio sam da prilino dobro znam s ve,ali, buduci da je moj bankovni racun govorio nesto drugo, nastavio sam da slua m. Upitao me je ,,Da li si znao da veina bogatih ljudi razmilja na slian nain?,, Rekao sam mu da nikada nisam o tome razmiljao. On je na to uzvratio: , ,To nije bas nauna injenica, ali u veini sluajeva bogati ljudi razmiljaju na odredjen i nain, a siromani ljudi razmisljaju na sasvim drugaciji nacin, i ti nacini razmis ljanja odredjuju njihova dela i zato odredjuju i njihove rezultate,, Nastavio je : ,, Ako bi razmisljao na nacin na koji razmisljaju bogati ljudi i radio sta bo gati ljudi rade, ne cini ti se da bi i ti mogao postati bogat?,, Mislim da sam o dgovorio sa svom samouverenoscu zbunjene glave: ,,mislim da bih,, ,,Onda,, dgo vorio je ,,sve sto trebas da uradis je da prekopiras nacin na koji bogati ljudi razmisljaju,, Skeptik kakav sam tada bio, rekao sam: I o cemu vi sada razmisljate u ov om trenutku? A on je odgovorio: Razmisljam kako se bogati ljudi drze svojih oba veza, a moja se sada odnosi na tvog oca, momci me cekaju vidimo se,, Iako je on izasao napolje, a ono sto je rekao uslo je unutra. Nista drugo nije funkcionisalo u mom zivotu, pa sam na kraju pomislio da ima smisla poslusati savet. Tako sam poceo da proucavam stvari za koje sam misl io da imaju veze sa ovom pitanjem. Naucio sam sve sto sam mogao o delatnostima m ozga, ali primarno sam se koncentrisao na psihologiju novca i uspeha. Otkrio sam da je to sto mi je rekao istina - Bogati ljudi zaista razmisljaju drugacije od siromasnihi drugacije cak i od ljudi srednje klase. Napokon shvatio sam i kako me je moje vlastito razmisljanje odvlacilo od bogatstva. Jos vaznije, naucio sam nekoliko mocnih tehnika i strategija da u stvari drugacije usmerim svojum da bi mogao da razmisljam na isti nacin kao i bogati ljudi. Napokon sam resio da svoja nova saznanja stavim na probu, Odlucio sam da zapocnem jos jedan posao. Zbog toga sam bio zaista zagrizen za zdravlje i vezban je. Otvorio sam jednu od prvih prodavnica fitness opreme u Severnoj Americi. Nis am uopste imao novca pa sam pozajmio 2000 dolara preko moje Viza kartice kako bi h pokrenuo posao. Poceo sam da koristim ono sto sam naucio skeniranjem bogatih ljudi, i u smislu njihovih poslovnih strategija u razmisljanju. Prva stvar koju sam uradio bila je da sam se obavezao na uspeh i igrao na pobedu. Zakleo sam se da cu se usresrediti id a necu ni razmisljati o odustajanju od ovog posla dok ne postanem milioner ili jos bogatiji. Ovo je bilo radikalno drugacije od mojih pr

edhodnih pokusaja, u kojima sam konstantno isoadao iz igre jer sam uvek razmisl jao nakratke staze. Napustao bih poslove bilo zbog drugih dobrih prilika, bilo z bog malodusnostikada bi nastale velike poteskoce u poslu. Takodje sam poceo da preispitujemsvoj mentalni pristup kad god bo poceo d a razmisljam na finanski negativan ili kontraproduktivan nacin. U proslosti sam uvek verovao da je ono sto mi moj um govori istina. Shvatio sam da je moj um bi o moja najveca prepreka uspehu.Odlucio sam da ne posvecujem paznju mislima koje me nisu ojacavale u mojoj viziji bogatstva. Iskoristio sam svaki od principa koj e cete vi nauciti u ovoj knjizi. Da li su proradili? No, da li su proradili? Posao jebio toliko uspesan da sam otvorio deset prodavnica za dve godine. Onda sam prodao pola akcija jednoj od kompanija sa liste Forcun 500 { Fortune 5 00 - lista 500 najvecih americkih konpanija } za million i sesto hiljada dolara . Posle toga sam se preselio u suncani san Dijego. Napravio sam pauzu od pa r godina da iskristalisem svoju strategiju, i onda sam poceo da drzim jedan- na - jedan poslovne konsultacije.Pretpostavljam da su bile prilicno efikasne zato sto su prijatelji dovodili prijatelje, partnere i kolege na nase sesije. Uskoro sam poducavao deset, a ponekad i dvadeset ljuudi odjednom. Jedan moj klijent mi je sugerisao dam otvorim skolu. Pomislio sam da je t o sjajna ideja, pa sam to i uradio. Osnovao sam Strit Smart Biznis Skul { Street Smart Business School} i poducavao hiljade ljudi sirom Severne Amerike ,,strt smart,, {ulicno pametnim} poslovnim strategijama za ,,haj spid,, { veoma brz} us peh. Dok sam putovao sirom kontinenta drzeci svoje seminare, primetio sam nest o cudno: mozete da imate dvoje ljudi koji sede jedno pored drugog u istoj sobi, da uce potpuno iste principe i strategije, i jedno ceprihvatiti ove alate i vinu ti se ka uspehu. Ali sta mislite Sta bi moglo da se desi sa drugom osobom/ Pa, o dgovor je; ne bas puno toga. Tada postaje jasno da mozete imati najbolji ,,alat,, na svetu, ali ako im ate nmali kvar u ,,kutiji za alat,, {sada pokazujem na svoju glavu] , onda ste u problemu. Tako sam osmislio program Kako razmisljaju milioneri zasnovan na unut rasnjoj igri novca i uspeha. Kada sam iskonbinovao unutrasnju igru [kutiju za al at] sa spoljasnjom igrom [alat] rezultati svih onih koji su ucestvovali u progra mu bukvalno su eksplodirali! I to je ono sto cete nauciti u ovoj knjizi: Kako da zagospodarite unutrasnjom igrom novca da biste pobedili u pravoj igri novca- Ka ko da razmisljate kao bogat covek da biste se obogatili! Ljudi me cesto pitaju da li je moj uspeh ,,zarada na brzaka,, ili nesto t rajnije.Objasnicu vam to na ovaj nacin: koristeci one principe koje predajem, ja sam zaradio milione i milione dolara i visestruki sam multimilioner. Bukvalno s ve svoje investicije i ucesce u poslovima su fantasticno napredovali! Neki mi ka zu da imam ,, Midin dodir,, id a se sve cime se ja bavim pretvori u zlato. Oni s u u pravu, ali ono sto mozda ne shvataju je da je imati Midin dodir samo druga r ec za posedovanje finansijskog plana podesenog na uspeh, sto cete i vi posedova ti kad jednom naucite ove principe i primenite ih na posao. Na samom pocetku naseg intenzivnog seminara kako razmisljaju milioneri ja uopsteno pitam polaznike ,,koliko vas je doslo da uci?,, To je pomalo i trik pitanje zato sto, kao sto i pisac Dzos Bilings kaze: ,,Nije nas to sto neznamo s precavalo da uspemo, nego pak to sto znamo nije istina, i to je nasa najveca pre preka,, Ova knjiga nije toliko o ucenju koliko o ,,oducavanju,,! Kljucna stvar j e da prepoznate kako su vas vasi stari nacini razmisljanja i delanja doveli tacn o tug de ste sada. Ako ste zaista bogati i zaista srecni, odlicno. Ali ako niste, ja vas pozivam da razmotrite neke mogucnosti koje mozda ne pristaju u vasu ,,kutiju,, onoga sto t renutno mislite da je ispravno ili cak prikladno za vas. Iako vam ja predlazem da ,,mi ne verujete ni re cod onoga sto vam kazem,, i trazim od vas da testirate ove koncepte u vasem vlastitom zivotu, ja cu vas z amoliti da verujete idejama koje procitate. Ne zato sto me licno poznajete, vec zato sto su hiljade i hiljade ljudi promenili svoje zivote zahvaljujuci princip ima iz ove knjige. Kad vec pricamo o poverenju, to me je podsetilo na jednu od mojih omiljen

ih prica. To je prica o coveku koji seta duz litice i odjednom izgubi ravnotezu, oklizne se i padne. Srecom dovoljno je priseban da se uhvati za izbocinu u ste ni i ostane da visi, boreci se za ivot. Visi tako visi, borei se za ivot. Visi tak o i visi, i napokon vikne : ,,Je l ima nekog ko bi mogao da mi pomogne? Odgovor a nema. Nastavlja da doziva. Napokon se jedan snan glas odole odazva: " Jas am Bo g. Ja mogu da ti pomognem. Samo se pusti i veruj." Sledea stvar koja se ula je bi la: "Ima li neko drugi da mi pomogne?" Pouka je jednostavna. Ako hoe da se popne na vii nivo u svom ivotu , mora biti spreman da se oslobodi nekih od starih naina razmiljanja i da bude spreman da usvoji nove. Rezultati e na kraju da govore za sebe. PRVI DEO VA EMATSKI PLAN NOVCA

Mi ivimo u svetu dualiteta: gore i dole, svetlo i mrak, toplo i hadno, unu tra i napolju, brzo i sporo, desno i levo. Ovo je samo nekoliko primera suprotno sti od hiljada koliko ih ima. Da bi jedna suprotnost postojala, mora da postoji i druga. Da li je mogue imati desnu stranu bez leve? Ni sluajno. Shodno tome, kao to postoje "spoljni" zakoni novca, mora biti i "unutranjih " zakona. Spoljanji zakoni ukljuuju stvari kao sto su POSLOVNO ZNANJE, UPRAVLJANJE NOVCEM I STRATEGIJE ULAGANJA. Ovo su osnovni zakoni. Ali unutrasnja igra je pod jednako vana. Dobar primer bi bio stolar i njegov alat. Posedovati vrhunski alat je inperativ, ali biti vrhunski majstor koji gospodari tim alatom je jo bitnije. esto kaem polaznicima kursa: "Nije dovoljno biti na pravom mestu u pravo v reme. Morate biti prava osoba na pravom mestu u pravo vreme." Dakle, ko ste vi? Kako razmiljate? Kakve su vam navike i osobine? ta stvar no mislie o sebi? Koliko imate samopouzdanja? KOliko imate dobar odnos sa ljudim a? Koliko verujete drugim ljudima? Da li istinski verujete da zasluujete bogatstv o?Kolika je vaa sposobnost da delujete uprkos strahu, uprkos zabrinutosti, uprkos nelagodi, uprkos neprijatnosti? Da li ste u stanju da radite i kad niste raspol oeni? injenica je da su va karakter, vae razmiljanje i vaa uverenja kljuni deo onoga o odreuje nivo vaeg uspeha. Jedan od mojih omiljenih pisaca Stjuart Vajld kae to na sledei nain: "KLJU ZA USPEH JE DA PODIGNETE SVOJU ENERGIJU; KAD TO URADITE, LJUDI E PRIRODNO BITI PRIV UENI VAMA. A KAD SE POJAVE, NAPLATITE IM!" VASI PRIHODI CE NARASTI SAMO DO MERE DO KOJE I VI NARASTETE! Zato je va ematski plan novca vaan? Da li ste nekad uli za ljude koji su "pukli" finansijski? Da li ste primet ili kako neki ljudi imaju puno novca, a onda ga izgube, ili imaju sjajne poetne p rilike, i onda ih upropaste? Sada znate pravi razlog toga. Spolja to izgleda kao loa srea, obrt u ekonomiji, grozan partner, bilo ta. Iznutra je, meutim, stvar drug aija. To je razlog zato su, ako doete do bogatstva pre nego to ste za njega spremni iznutra, velike anse da e ono biti kratkog daha i da ete ga izgubiti. Ogromna veina ljudi prosto nema unutranjih kapaciteta da stvori bogatstvo i d a se nosi sa ogromnim svotama para i poveanim izazovima koji idu uz vie novca i uspeha. I to je osnovni razlog zbog kojeg nemaju puno para. Perfektni primer su dobitnici na lotou. Istraivanja nanovo i nanovo pokazu ju da se, bez obzira na visinu njihove nagrade, veina dobitnika lotoa na kraju vr ate na svoje prvobitno finansijsko stanje, na sumu sa kojom mogu sa lakoom da upr avljaju. Sa druge strane druga stvar se deava sa milionerimakoji su sami zaradili s voje bogatstvo. Primetili ste da takvi milioneri kad izgube svoj novac, oni ga u relativno kratkom roku i povrate. DonaldTranp je dobarprimer. Tranp je vredeo m ilijarde, sve je izgubio, i onda, nekoliko godina kasnije, povratio sve i zaradi o jo vie. Zato se ovaj fenomen pojavljuje? Zato to, iako neki od milionera koji su sa mi zaradili bogatstvo mogu da izgube svoj novac, oni nikad ne gube najvaniji sast

ojak svog uspeha: SVOJE RAZMILJANJE MILIONERA. Naravno, u "Donaldovom"sluaju, radi se o " milijarderskom"umu i razmiljanju. Da li shvatate da Donald Tranp nikada n e bi mogao da budesamo milioner? Ako bi Donald Tranp posedovao bogatstvo od samo jednog miliona dolara, ta mislite kako bi doivljavao svoj finansijski uspeh? Veina ljudi bi se sloila da bi to verovatno oseao kao propast, finansijski neuspeh! To je zato to je finansijski "termostat" Donalda Tranpa podeen za milijarde , a ne milione. Finansijski termostat veine ljudi je podeen za stvaranje za stvara nje hiljada, a ne miliona dolara; finanski termostat nekih ljudi je podeen za stv aranje stotina, ne ak ni hiljadu dolara; a nekm ljudima je podeen ispod nule. Oni se prokleto smrzavaju, a nemaju pojma zbog ega! Realnost je da veina ljudi ne dostigne svoj puni potencijal. Veina ljudi ni je uspena. Istraivanja pokazuju da 80% ljudi nee nikad biti finanski slobodna na nai n na koji bi oni to voleli, i 80% nikad nee tvrditi da su istinski sreni. Razlog je jednostavan. Veina ljudi je nesvesna. Malo su zadremali za volan om. Oni misle i rade na povrinskom nivou ivljenja - koji se bazira samo na onome to mogu da vide. Oni ive iskljuivo u vidljivom ivotu. Korenje stvara plodove

Zamislite drvo. Pretpostavimo da to drvo predstavlja drvo ivota. Na ovom d rvetu imate plodove. U ivotu plodove nazivamo naim rezultatima. I mi gledamo u plo dove (nae rezultate) i ne sviaju nam se: ili ih nema dovoljno, ili su previe mali, ili nemaju lep ukus. ta mi onda teimo da uradimo? Veina nas onda posveti jo vie panje plodovima, na rezultatima. Ali ta je ono to zapravo stvara ove konkretne plodove? To su semenje i korenje. Ono to je ispod zemlje stvara ono iznad zemlje. Ono to je nevidljivo stvara ono to je vidljivo. ta to onda znai? To znai da ako elite da izmenite plodove, prvo te morati da izmenite korenje.Ako hoete da izmenite vidljivo, prvo morate da izme nite nevidljivo.

PRINCIP BOGATSTVA: ~ AKO HOCETE DA IZMENITE PLODOVE, PRVO CETE MORATI DA IZMENITE KORENJE.AKO HO CETE DA PROMENITE VIDLJIVO, PEVO CETE MORATI DA PROMENITE NEVIDLJIVO. Naravno, neki kau da videti znai verovati. Pitanje koje ja imam za takve l jude je: "Zato se zamarati plaanjem rauna za struju?" Iako struju ne moete da vidite , sa sigurnou moete da prepoznate korienje njene moi. Ako imate bilo kakve sumnje u n eno postojanje, samo zalepite prst na elektrinu utinicu, i garantujem vam da e vae s umnje brzo nestati. Po mom iskustvu, stvari koje ne moete videti u ovom svetu su mnogo monije o d bilo ega to moe da vidite. Moete da se sloite ili ne sloite sa ovom izjavom, ali u eri u kojoj ne primenjujete ovaj princip u svom ivotu, vi morate trpeti. Zato? Zat o to se protivite zakonima prirode, gde ono to je iznad, gde nevidljivo stvara vid ljivo. Kao ljudska bia, mi smo deo prirode, ne iznad nje. Posledino tome, kada smo u skladu sa zakonima prirode i radimo na naem korenju - naem "unutranjem" svetu _ i vot nam glatko tee. Kada ne radimo, ivot postaje teak i nesiguran. U svakoj umi, na svakoj farmi, na vakom vonjaku na svetu, ono to je ispod z emlje stvara ono to je iznad zemlje. Zato je obraanje panje na plodove koji su ve iz rasli bezuspean posao. Ali zato moete da izmenite sutranje plodove. A da bi to ur adili morate da kopate ispod zemlje i ojaate korenje. etri kvadranta M E

D F Jedna od najvanijih stvari koje uopte moete spoznati jested a mi ne ivimo u s amo jednoj ravni postojanja. Mi ivimo u najmanje etri domena odjednom. Ova etri kva dranta su FIZIKI SVET,MENTALNI SVET, EMOTIVNI SVET I DUHOVNI SVET.

Ono to veina ljudi nikad ne shvati jr da je fiziki domen samo pokazatelj ost ala tri. Na primer, hajde da pretpostavimo da ste upravo napisali pismo na svom ko npjuteru. Pritisnete dugme za tanpanje, i pismo izae iz vaeg konpjutera. Pogledate u svoj primerak i, gle uda, naete greku. Vi onda izvadite svoju vernu gumicu i izbr iete tu greku. Onda ponovo pritisnete dugme za tanpanje, i ista greka ponovo izae. O Boe, kako je ovo mogue? Upravo ste je izbrisali! I tako, ovog puta uzmete veu gumicu i trljate jo jae i due. Proitate ak i prirunik na tristotine strana koji zove efikasno brisanje. Sada imate sve "alate" i svo znanje koje vam je potrebn o. Spremni ste. Pritisnete dugme za tanpanje, i evo je ponovo! "Nema anse!" zavapi te, zaprepaeni. "Kako je ovo mogue? ta se ovde deava/? Jesam li ja u zoni sumraka?" Ono to se ovde deava je da pravi problem ne moe biti promenjen u "pokazatel ju", fizikom svetu; on moe jedino da se promeni u "programu" mentalnom , emotivnom , i duhovnom svetu. Novac je rezultat, bogatstvo je rezultat, zdravlje je rezult at, bolest je rezultat, vaa tezina je rezultat. ivimo u svetu uzroka i posledica. ~ NOVAC JE REZULTAT BOGATSTVO JE REZULTAT, ZDRAVLJE JE REZULTAT, VASA TEINA J E REZULTAT. IVIMO U SVETU UZROKA I POSLEDICA. Da li ste nekada nekoga uli da tvrdi da je nedostatak novca deo problema? Sada sluajte ovo: nedostatak novca nije nikad ba nikad problem. Nedostatak novca je samo simptom onoga to se deava ispod povrine. Nedostatak novca je samoposledica, ali ta je koren problema? To se svodi na sle dee: jedini nain da promenite svoj "spoljanji" svet je da prvo promenite svoj "unut ranji" svet. Kakve god rezultate da dobijete, bilo da su oni dobri ili loi, pozitivni i li negativni, uvek se setite da je va spoljanji svet samo odraz vaeg unutranjeg svet a.Ako se stvari ne odvijaju dobro u vaem spoljanjem svetu, to je zato to stvari nis u u redu u vaem unutranjem svetu. To je tako jednostavno. OBAVEZUJUI PRINCIPI: MONA TAJNA ZA PROMENE Na mojim seminarima mi koristimo "ubrzano uenje" tehnike koje koje vam omo guavaju da bre uite i da zapamtite vie od onog to ste uili. Klju je "angaovanost" stup se dri one stare izreke: " Ono to ujete, zaboraviete, ono to vidite zapamtiete, no to uradite razumeete". Zato u vas zamoliti da svaki put kad zavrite poglavlje koje objanjava neki p rincip dobro zapamtite iskaze koji su istaknuti nakraju poglavlja. Ovi principi predstavljaju sutinu principa na kojima je zasnovano razmiljanje milionera. Njih n ije dovoljno proitati, ve ih treba dobro zapamtiti i vraati im se s vremea na vreme . Shvatite ih kao obavezujue principe. Razlika izmeu proitanog teksta i obavezujueg principa je mona. Tekst koji ste proitali, pa makar se u potpunosti sloili sa njim, nee vas nuno navesti da promenit e svoje navike i nain razmiljanja. Iskaz koji doivite kao obavezujui princip promenie i va praktini odnos prema stvarnosti. To je aktivno prihvatanje namere da se pred uzme odreena akcija, radnja ili usvoji odreeni poloaj.Tako na kraju poglavlja dolaz imo do naeg prvog iskaza. ZAPAMTITE- kao obavezujui princip za svoje delovanje: ~ MOJ UNUTRASNJI SVET STVARA MOJ SPOLJASNJI SVET Ovaj princip uvek imajte na umu Jer tako razmiljaju milioneri! ta je ematski plan novca i kako se on formira Bilo da se pojavljujem na radiju ili televiziji, di obro me znaju po sled eoj izjavi: "Dajte mi pet minuta vaeg vremena, i moiu da vam predstavim finansijsku dudunost do kraja ivota". PRINCIP BOGATSTVA: DAJTE MI PET MINUTA VAEG VREMENA, I MOI U DA VAM PREDVIDIM FINANSIJSKU BUDUNOST DO K RAJA IVOTA. Kako? U kratkom razgovoru ja mogu da identifikujem ono to se zove va "ematsk

i plan" novca i uspeha. Svako od nas ima svoj lini plan novca i uspeha ugraen u po dsvesti. I taj ematski plan 8 ili "finansijski plan" kako emo ga u ovoj knjizi zva ti), vie nego bilo ta drugo, odredie vau finansijsku sudbinu. ta jeematski plan novca? Hajde da razmotrino, radi analogije, ematski plan z akuu, to bi trebalo da je prednacrt ili projekat za taj odreen dom. Na isti nain, ema tski plan vaeg novca je samo pripremni program ili nain da budete u vezi s novcem. Sada hou da vas upoznam sa jednom vrlo vanom formulom. Ona odreuje kako krei ratesvoju stvarnost i bogatstvo. Mnogi od najuvaenijih uitelja na polju ljudskih p otencijala su koristili ovu formulu zkao temelj za svoja predavanja. Zove se process manifestovanja,a ide ovako: M-O-R=R MISLI VODE KA OSECANJIMA OSECANJA VODE KA RADNJI. RADNJA VODI KA REZULTATIMA. Va ematski plan se sastoji od konbinacije vaih misli, oseanja i radnji u are ni novca. Pa kako je va ematski plan vaeg novca stvoren? Odgovor je jednostavan. Va emat ski plan se prvenstveno sastoji od informacija ili "programa" koje ste primili u prolosti, a posebno kao malo dete. Ko su bili prvobitni izvori ovog programiranja? Za veinu ljudi lista ukljuu je roditelje, brau, sestre, prijatelje, osobe od autoriteta, uitelje, svetenike, me dije i kulturu kojoj pripadaju. Uzmimo na primer kulturu. Nije li istina da odreene kulture imaju jedan nai n razmiljanja i ophoenje s novcem, dok druge imaju drugaiji pristup. <da li mislite da dete izlazi iz materice sa svojim stavovima prema novcu, ili verujete da je dete naueno kako da se ophodi s novcem? Tako je. Svako dete je naueno kako da razm ilja i kako da se ponaa u vezi s novcem. Ista stvar vai za vas, za mene, za svakoga. Vi ste naueni kako da razmiljate id elate kada je novac u pitanju.Ta uenja formiraju uvebane radnje od kojih nasta ju automatske reakcije koje upravljaju vama do kraja ivota. Osim, naravno, ukolik o ne interveniete in e promenite finansijski dosijee u svom mozgu.A to je upravo ono to emo mi da uradimou ovoj knjizi, i to je ono to inimo za hiljade ljudi svake g odine, na dubljem i trajnijem nivou na intenzivnim seminarima Kako razmiljaju mil ioneri. Ranije smo ve rekli da misli vode ka oseanjima, oseanja ka radnji, radnja ka rezultatima.Pa evo jednog zanimljivog pitanja: odakle vae misli dolaze? Zato vi r azmiljate drugaije od od druge osobe? Vae misli potiu od "dosijea sa informacijama" koje imate u ormanima u svom umu. Pa odakle te informacije dilaze" Dolaze iz vaeg programiranja u prolosti. Ta ko je, va trening iz prolosti odreuje svaku misao koja se pojavi u vaem umu. Zato ga esto nazivamo refleksni um. Da bi prikazali ovo shvatanje, sada moemo da revidiramo na process manifest ovanja na sledei nain: P--M--O--R = R Nain na koji ste programirani vodi ka vaim mislima, vae misli vode ka oseanji ma, vaa oseanja vode ka radnji a radnje vode ka rezultatima. Zbog toga , kao to se radi na konpjuteru, promenom u programiranju, vi pod uzimate prvi sutinski korak ka menjanju vaih rezultata. Pa, kako smo mi to istrenirani? Istrenirani smo na tri osnovna naina u sva kom ivotnom aspektu, ukljuujui i novac. Verbalno programiranje: ta ste uli kad ste bili mladi? Oponaanje: ta ste videli kad ste bili mladi? Sprcifini dogaaji: ta ste iskusili kada ste bili mladi? Ova tri aspekta treniranja su vani za razumevanje i zato hajde da protrese mo svaki od njih. U drugom delu ove knjige nauiete kako da se programirate za boga tstvo.

PRVI UTICAJ: VERBALNO PROGRAMIRANJE ta ste uli o novcu, bogatstvu i bogatim ljudima dok ste odrastali? Da li ste nekad uli fraze poput: novac je izvor svog zla, uvaj bele pare za crne dane, bogatai su pohlepni,bogatai su kriminalci, mora za novac estoko da se r inta, novac ne raste na drveu, novcem se srea ne kupuje, Para vrti gde burgija nee, para se na paru lepi, nije to za ljude kao to smo mi, ne moe svako da bude bogat, nikad nije dosta i ono najpopularnije ne moemo to sebi da priutimo. Ljudi koji su odrasli u sredini u kojoj preovladavaju ovakva uverenja, a takav je najvei broj ljudi, podsvesno e prihvatiti ta uverenja, ak i ako je priroda njihovog zanimanja takva da su im finansije i novac deo struke. Primetiete da iza fraza koje sam gore naveo postoji nekoliko osnovnih sta vova prema bogatstvu. Fraze poput: novac je izvor svog zla, bogatai su pohlepni navodi vas na po misao da je sticanje bogatstva samo po sebi nemoralno.. Ova simplifikacija dovod i ljude u izofrenusituaciju da, s jedne strane, prirodno tee tome da sebe i svoju porodicu to bolje materijalno obezbede, osiguraju, ali da odustaju i pre nego to s u poeli jer ne ele da prljaju ruke i ulaze u sumnjivo drutvo finansijski imunih ljud i. Za mnoge su, ove faze samo izgovor da izbegnu suoavanje sa realnim ivotnim prob lemima do kojih ih dovodi besparica tako to sekriju iza svoje navodno moralne poz icije. Naravno da nisus svi bogatai moralni i naravno da su neka bogatstva steena prevarom, ali sticanje bogatstva se ne moe poistovetiti s kriminalom.Najvei broj bogatih ljudi koji su sami stvorili svoje bogatstvo do njega su doli velikim rado m, upornou, vizionarstvom i drugim osobinama o kojima cu vam u ovoj knjizi govorit i; i takvi pojedinci su zaduili itavo drutvo zapoljavanjem velikog broja ljudi, razv ijanjem privrede, i veoma esto dobrotvornim radom. O toj vrsti ljudi govori ova k njiga i o takvom nainu sticanja bogatstva. Ako ste ipak bliski stavu da je bogats tvo zlo id a su svi bogatai lopovi, dobro razmislite da li je to istinita tvrdnja ili samo izgovor da konce svog ivota ne uzmete u svoje ruke. Fraze poput ne moe se biti bogat i duhovan u isto vreme i nikad nije dosta stavljaju vam do znanja da bogatstvo osiromauje duu (ili bar ne obogauje) id a bog atstvo ini oveka alavim, to opet znai da kvari duu. Kao i u prolom primeru, neke isti e u tome ima. Ali nijedna od ovih poslovica ne govori da vam bogatstvo prua finan sijsku slobodu, a da vam finansijska sloboda prua mogunost da ulaete u sebe id a se usavravate na drugim planovima. Mnogi od vas su u ivotnim situacijama kad nisu mo gli da nastave kolovanje, ili da zavre kurs koji su eleli, ili da obiu mesta koja su eleli, ili da svojoj deci obezbede to ili druge stvari, zato to nisu imali para. Ne ini li vam se da je posledica toga bilo duhovno osiromaenje, jer sebi i drugima nisu mogli da obezbede uslove potrebne da maksimalno iskoriste svoje potencijal e? Posedovanje para daje veliku slobodu. A vea sloboda znai i veu odgovornost. Hoete iskoristiti te pare za svoje usavravanje i za dobrobit svojih blinjih i dobrobit drutva ili ete nasuprot tome, postajati jo alaviji, ili troiti pare na besnu zabavu ,ili jednostavno usred velikog posla, zaboraviti na ivotne prioritete kao to je po rodica, razvoj na linomplanu i malih zadovoljstva - to je na vama. Ovaj izazov uv ek postoji, ali odricati se vee slobode zato to je izazov vei je kukaviki, i, ako se toga plaite, onda definitivno in e vredi da razmiljate na temu sticanja bogatstva . I pitanje sree je direktno vezano za to koliko ste iskoristili svoje moguno sti, odnosno koliko moete biti zadovoljni sami sobom. Srea ima veze is a tim kolik o dobra moete uiniti drugiima. Tako za uvenu frazu novcem se srea ne kupuje vai isto i za izraze "posveene" duhovnom osiromaenju - ako ste razboriti, bogatstvo vam moe pomoi da budete sreni, a ako niste razboriti, onda srea nije jedina neizvesna stvat r u vaem ivotu. Fraze mora za novac estoko da se rinta i novac ne raste na drveu pravi su t rijumf malodunosti. Ipak, one mi se najve dopadaju jer u njima ima najvie istine. D a, za pare mora da se radi i mora se biti uporan, ali ako pri tome razmiljate ona ko kako razmiljaju bogati ljudi, trud e vam se isplatiti! Izraz uvaj bele pare za crne dane ili ne moemo to sebi da priutimo spadaju u klasine stavove srednje i nie klase, i o njima emo govoriti u nastavku knjige. Jed an vam savetuje da ne troite pare, al ii da ne investirate ( dobro zapamtite ovu posledicu koja se moe izvesti iz prvog izraza), a i drugi je poziv na skromnost,

koji ne mora da bude sam po sebi lo, ali je obino izraz malodunosti u pogledu sops tvenih finansijskih potencijala ako se neko na njega esto poziva. Najzad, para se na paru lepi je definitivno izmiljen u kontekstu negativno g pogleda na bogatstvo, ali je --istinit. Para se na paru lepi i, to ste bogatiji , sve vam je lake da odravate bogatstvo.Meutim nema u tome nita loe, i to nije posled ica neke zavere bogatih prema siromanima, ve zakonitost kapitalistike privrede da v am vea koliina kapita daje ire mogunosti investiranja. Druga stvar je ukoliko ste pr otivnik kapitalistike privrede. Onda svakako nema smisla da itate ovu knjigu. Videli ste ovde neke od izraza koje sluamo tokom celog naeg ivota. Problem j e u tome to sve izjave koje ste uli u vezi novca kad ste bili mladi ostaju u vaoj p odsvesti kao deo plana koji upravlja vaim finansijskim ivotom. I onda, birajui izmeu naina na koji ete da se postavite prema novcu; negativne emocije prevagnu nad raz umnim reenjem.Kada podsvest mora da bira izmeu duboko ukorenjenih emocija i logike , emocije e skoro uvek pobediti. ~KADA PODSVEST MORA DA BIRA IZMEDZU DUBOKO UKORENJENIH NAVIKA I LOGIKE EMOCIJE C E SKORO UVEK POBEDITI.

Jedna od najoiglednijih verbalnog programiranja, al ii oponaanja, o kome em o govoriti u sledeem poglavlju, vidi se upravo u sveri ekonomije. Mnogi ljudi zav re kole za menadere, finansijske strunjake i ekonomiste drugog usmerenja, i najvei br oj njih pohita da se zaposli u nekoj firmi za stalno, da dobije fiksnu platu id a zauzme mesto u srednjoj klasi. Oni su uili sve ono to im je potrebno da zarade n ovac - ekonomske zakonitosti, vetine upravljanja ljudskim i finansijskim resursim a i jo puno toga to je dragoceno u sticanju bogatstva. Ali odabrali su da nita od t oga stvarno ne iskoriste jer im nain na koji su isprogramirani od detinjstva nalae da zauzmu svoje mesto meu veinom populacije - finansijskim istomiljenicima sa slini m ematskim planom novca.Tako se, na apsurdan nain, ljudi koji su ueni dap rave nova c odriu ove mogunosti i osuuju sebe na finansijski nivo ljudi koji se nikad nisu ba vili ekonomijom. I to vam pokazuje pravu pozadinu ove zbunjujue pojave - spoljanja teorija sticanja novca nema nikakvu teinu prema unutranjoj logici sticanja novca, da li ete biti bogati ili siromani - sve zavisi od vaeg ematskog toka novca. Vratiemo se na nau formulu od malopre. Vaa podsvesna istreniranost odreuje vae razmiljanje Vae razmiljanje odreuje vae odluke, a vae odluke odluuju vae radnje, k a keaju odreuju vae rezultate. Postoje etiri kljuna elementa pro ena, od kojih je svaki sutinski u reprogramiranju vaeg finansijskog plana. Oni su jednostavni ali duboko moni. Prvi elemnt promene je SVESNOST. Ne moete promeniti neto ukoliko niste sves ni da to postoji. Drugi element promene je SHVATANJE. Pomou shvatanja odakle va "nain razmiljan ja" potie, moete prepoznati da to dolazi iz vae okoline, a ne vas. Trei element promene je OGRAIVANJE. Kada jednom shvatite da ovaj nain razmilj anja ne predstavlja vas, moete se odvojiti od njega i u sadanjosti odabrati da li ete da ga zadrite ili odbacite, obazirajui se na tome ko ste vi danas i gde elite d a budete sutra. Moete da posmatrate ovaj nain razmiljanja id a ga vidite onakvim ka kav jeste - "dosije" sa informacijama koji je bio podhranjen u vaem mozgu dugo, predugo, i moda za vas ne predstavlja nikakve istine ili vrednosti. etvrti element promene jeste POPRAVLJANJE. Ovaj process emo poeti u drugom d elu ove knjige, gde emo vas upoznati sa mentalnim obrazcima koji stvaraju bogatst vo. Elementi uestalosti i neprestalnog stimulisanja su takoe vani da bi se trajn a promena dogodila. Hajde da se vratimo naoj prii o verbalnom programiranju i koracima koje sad amoete preduzeti da aponete revidiranje vae finansijske eme. KORACI KA PROMENAMA: VERBALNO PROGRAMIRANJE SVESNOST: zapiite sve izjave koje ste uli u vezi novca, bogatstva i bogatih ljudi kada ste bili mali.

SHVATANJE: zapiite kako vi mislite da su te izjave uticale na va finansijsk i ivot do sada. OGRAIVANJE (POPRAVLJANJE): Distancirajte se i pokuajte da uvidite da ove mi sli predstavljaju samo ono to ste nauili i nisu deo vae anatomije i onoga to ste vi. Moete lid a uvidite da vi u sadanjem trenutku imate izbor da budete drugaiji? Zapamtite - kao obavezujue principe Ono to sam ula u vezi s novcem nije obavezno istina. Biram da usvojim nove naine razmiljanja koji podravaju moju sreu i uspeh. Ovaj princip uvek imajte a umu "Jer tako razmiljaju milioneri" DRUGI PRINCIP: OPONAANJE

Drugi nain na koji smo istrenirani se zove oponaanje. Kakvi su vai roditelji bili u pogledu novca dok ste odrastali/ Da li je jedno ili drugo dobro rukovodi lo svojim novcem . Da li su bili troaije ili tedie? Da li su bili veti investitori? Da li su rizikovali ili nisu? Da li je novca stalno bilo ili je dotok novca bio neredovan? Da li je novac stizao lako u vau porodicu ili je to bila stalna borba? Da li je novac bio izvor zadovoljstva ili razlog za svae pune gorine ? Zato je ova informacija bitna ? verovatno ste uli za izraz "majmun tadi ta m ajmun vidi" Pa ni ljudi u tom pogledu nisu daleko. Kao deca mi skoro sve uimo opo naanjem. Iako bi veina od nas to nerado priznala ima vie nego traak istine u staroj i zreci da iver ne pada daleko od klade. Ovo me je podsetilo na priu o eni koja sprema meso za veeru tako da skrati s vakopare sa oba kraja. Zbunjen mu je pita zato to radi. Ona odgovara: "Tako je moj a mama spremala" Sluajnost je bila da je njena mama dola na veeru i njoj su postavi li isto pitanje i dobili isti odgovor. Tada su odluili da pozovu baku telefonom p ostavivi joj isto pitanje "zato je odsecala krajeve mesa" Njen odgovor: "Zato to m i je tiganj bio suvie mali". Poenta je da , uopteno govorei, mi teimo da budemo identini jednom, ili k onbinacija oba roditelja u pogledu novca. Na primer moj otac jebio preduzima. Bavio se poslom izgradnje kua. Gradio j e od desetak do nekoliko stotina kua po projektu. Svaki projekat je podrazumevao ogromne sume kapitala za investiranje. Moj otac je morao da zaloi sve to smo imali id a se estoko zadui u bzaci dok se kue ne prodaju i ke se ne vrati. Kao posledica toga, na poetku nijednog projekta nismo imali novca i bili smo u dugovima do gue. Kao to moete zamisliti, tokom tih perioda moj tata nije babio u najboljem ra spoloenju niti mu je velikodunost bila jaa strana.Ako bih mu traio bilo ta, makar se radilo o maloj sumi, njegov standardni odgovor, posle uoboajenog "od ega sam ja st voren, od para?, bio je "Jesi li ti normalan?" Naravno, ne bi dobio ni cent, ali ono to sam dobijao bio je taj nemoj- ni - da - pomisli - da - trai - ponovo pogled. Siguran sam da ga poznajete. Ovaj scenario bi trajao otprilike godinu ili dve, dok se kue konano ne prod aju. Onda bismo se valjali u lovi. Odjednom, moj otac bi postajao druga osoba. B io bi srean, ljubazan i izuzetno velikodean. Dolazio bi do mene da me pita treba l i mi neka kinta. Voleo bi da sam mogao dam u vratim onaj pogled, ali nisam bio toliko glup, tako da bih prosto rekao. "Naravno, tata ,hvala" i prevrnuo oima. ivot bi bio dobar do tog uasnog dana kada bi doao kui i najavio: " naao sam do ar komad zemlje" Ovaj obrazac je trajao odkada ja pamtim, od moje este godine do dvadeset i prve godine, kada sam se "zauvek" preselio iz roditeljske kue. Onda je to presta lo ili ja tako mislim. Zavrio sam kolu i postao pogaate graditelj. Onda sam bio na nekoliko tipova poslova koji su se bazirali na projektima. Iz nekog udnog razloga napravio sam ma lo bogatstvo, ali sammalo vremena posle toga ostajao vorc. Ulazio bih onda u novi posao i mislio da sam na vrhu sveta, samo da bih sledee godine tresnuo na dno. Ovaj gore - dole obrazac se nastavio posle deset godina dok nisam shvatio

da problem moda nije u tipu poslova koje sam birao, u partnerima koje sam birao, u zaposlenima koje sam uzimao, stanje ekonomije, ili u mojoj odluci da uzmem sl obodno i opustim se kad stvari dobro idu. Konano sam shvatio da sam moda, nesvesno ponovo proivljavao tatin gore - dole obrazac u zaraivanju. Sve to mogu da kaem je da sam, hvala Bogu, nauio ono to vi uite u knjizi id a sam bio u stanju da promenim sebe od tog jo -jo modela u to da imam konstantno r astua primanja. Danas se potreba da menjam stvari kad idu nabolje (i sabotiram sa mog sebe) i dalje pojavljuje. Ali sada postoji drugi dosije u mom umu koji posma tra ovaj oseaj i kae: "Hajde da se sada ponovo fokusiramo i bacimo na posao" esto imam uesnike seminara iji su roditelji uestvovali u drugom svetskom rat u ili iveli u vreme depresije. Ovi ljudi su obino u oku kada shvate koliko su iskus tva njihovih roditelja uticala na njihova uverenja i navike u vezi s novcem. Nek i troe kao ludi zato to "bi lako mogli da izgube sav novac, te je bolje uivati dok jo moe". Drugi idu suprotnim putem oni gomilaju svoj novac i "uvaju ga za crne dane Jedan savet: tednja za crne dane moe da izgleda kao dobra ideja, ali moe da stvori velike probleme. Ako tedite svoje pare za crne dane, ta oekujete? Crne dane. Svoja oekivanja usmeravate ka negativnom i proputate prilike da preokrenete ivot u pozitivnom smeru. Prestanite to da radite. Umesto da tedite za loe dane, fokusira jte se na radosne dane ili za dan kada ete osvojiti svoju finansijsku slobodu. On da ete, po vrlini zakona namere, upravo to i dobiti. Ranije smo ve rekli da veina nas tei da bude identina jednom ili oba roditelj a u pogledu novca, ali postoji takoe i druga strana novia. Neki od nas zavre potpuno razliiti od jednog ili oba roditelja. Zato se to deava? Da li rei bes i pobuna zvue poznato? Ukratko, to samo zavisi od toga koliko su vas nervirali. Naalost dok smo deca mi ne moemo da kaemo naim raditeljima: "mama i tata, sed ite. Voleo bih o meemu da porazgovaram sa vama. Ne svia mi se nain na koji vi uprav ljate novcem, te stoga, ni vaim ivotima, i zbog toga u, kad odrastem, raditi stvari prilino drugaije. Nadam se da razumete. elim vam laku no i lepe snove. Ne in e, ne ide to ba tako. Umesto toga, kada se aa prelije, mi najee odlepim i ono to onda kaemo vie zvui ovako: Mrzim te. Nikad neu biti kao ti. Kad odrastem, o bogatiu se. Onda u sebi kupiti sve to poelim, svidelo se to tebi ili ne." Onda otrimo u nau spavau sobu, zalupimo vrata, i ponemo da udaramo svoj jastuk ili ta se ve nae ri ruci, da izbacimo frustraciju. Mnogi ljudi dolaze iz siromanih porodica i postanu ozlojeeni i besni zbog t oga. esto odu u svet i obogate se ili su u najmanju ruku motivisani da to urade. Ali ima tu i jedna zakoljica, koja i nije tako mala. Kad god se takvi ljudi oboga te ili se oderu od posla da bi postali uspeni, obino nisu sreni. Zato? Zato to je kor en njihove motivacije za novcem bes i ozlojeenost. Shodno tome, novac i bes se sp oje u njihovom umu i to vie novca naprave takvi ljudi postaju sve benji. Na kraju jedan deo njihove linosti kae: Umoran sam od toga da budem besan i pod stresom. Hou samo da budem srean i spokojan." I konflikt koji ovako nastane o bino se rei na podsvesnom planu - gubljenjem interesovanj za posao, i samodestrukt ivnim poslovnim potezima. Ovi ljudi onda preterano troe, ili donesu lou poslovnu odluku, ili krenu u finansijski razarajui razvod, ili sabotiraju svoj uspeh na neki drugi nain. Ali, r ezultat takvog ponaanja ne donosi im sreu. Stvari su sada jo gore zato to su sada ne samo besni, nego su i vorc i besni. Reili su se pogrene stvari. Reili su se novca umesto besa, ploda umesto korenja. U meuvremenu, pravi pr oblem je, i uvek je i bio, bes izmeu njih i roditelja. I sve dok se tog besa ne r ei, nikada nee biti istinski sreani ili spokojni bez obzira na to koliko novca imaj u ili nemaju. Razlog ili motivacija koju imate za prvljenje novca ili stvaranje uspeha je od vitalnog znaaja. Ako vaa motivacija za sticanjem novca ili uspeha dolazi od negativnog korena, kaoto je strah, bes ili potreba da se dokaete, va novac vam nika d nee doneti sreu. ~SVESNOS `~SHVATANJE ~ OGRADJIVANJE

ONO STO SAM CULAU VEZI SA NOVCEM NIJE OBAVEZNO ISTINA. BIRAM DA USVOJIM NOVE NACINE RAZMISLJANJA KOJI PODRZAVAJU MOJU SRECU I USPEH. AKO VASA MOTIVACIJA ZA STICANJE NOVCA ILI USPEHADOLAZIOD NEGATIVNOG KORENA, KAO STO JE STRAH, BES ILI POTREBA DA SE DOKAZETE VAS NOVAC VAM NIKAD NECE DONETI SRE CU.

Zato? Zato to nijedan od ovih problema ne moete reiti novcem. Uzmimo na prim er, strah. Tokom svojih seminara pitao sam publiku: "Koliko vas bi navelo strah kao svoju motivaciju za uspeh?" malo ljudi bi podiglo ruke. A ja bih onda postav io pitanje "koliko vas bi navelo sigurnost kao jednu od glavnih motivacija za us peh/" skoro svi bi podigli ruke. Ali shvatite ovo - sigurnost i strah su motivis ani istom stvari. Traenje sigurnosti dolazi od nesigurnosti. Koja se zasniva na s trahu. Onda hoe li novac ponititi taj strah? Odgovor je: apsolutno ne.Zato? Zato to novac nije koren problema; koren je strah. to je jo gore, taj strah nije samo prob lem, on je i navika. Zbog toga, pravljenje vie para e samo promeniti vrstu straha koju imamo. Kada smo bez novca, mi se najee bojimo daga nikad neemo napraviti ili da ga nikad neemo imati dosta. Jednom kad ga zaradimo,meutim na strah se menja: " ta a ko izgubim ovo to sam zaradio?" ili u: "Svi e eleti ovo to imam." Ili u: "Odraeme od poreza." Ukratko, dok ne doemo do korena ovog problema i reimo sestraha, nijedna s uma novca nee pomoi. Naravno ako moemo da biramo, veina nas e radije brinuti zbog mogueg gubljenja novca nego da uopte nemamo novac, ali ni za jedan od tih naina ivota ne moe se rei d a je preterano prosveen. Pored onih od nas koji su voeni strahom, mnogi ljudi su motivisani da post ignu finansijski uspeh da bi dokazali da su "dovoljno dobri" Ovim izazovom emo se detaljnije pozabaviti u drugom poglavlju ove knjige, ali za sada shvatimo da ni jedna suma novca ne moe da vas uini dovoljno dobrim. Novac n moe da napravi ono to v i niste. Ali opet, kao is a strahom, problem toga da "uvek morate da se dokazuje te" postaje navika vaeg ivota. Vie ak in e prepoznajete da to upravlja vama. Nazivat e sebe ambicioznim, vrednim radnikom, odlunim, i sve te osobine su lepe. Jedino p itanje je zato? ta je motivaciona sila koja sve to pokree? Za ljude koje pokree to da dokau da su dovoljno dobri, nijedna suma novca n e moe da ublai bolt e unutranje rane koja sve i svakoga u njihovim ivotima ini "edovo jnim" Nijedna suma novca, niti bilo ta drugo, kad smo ve kod toga, nee biti dovoljn o dobra za ljude koji oseaju da nisu dovoljno dobri sami sebi. Ali ipak sve to zavisi od vas. Zapamtite, va spoljanji svet odraava va untran ji svet. Ako verujete da niste ispunjeni, vrednovaete to uverenje i stvoriti real nost u kojoj nemate dovoljno. Sa druge strane, ako verujete da ste ispunjeni, vr ednovaete to uverenje i stvoriti pravo izobilje. Zato? Zato to e "obilan" biti va k oren, to e onda postati va prirodan nain ivota. Kidanjem veza vae finansijske situacije sa besom, strahom, i potrebom da s e dokazujete, moete stvoriti nove veze za zaraivanje vaeg novca kroz svrhu, doprino s i radost. Na taj nain, nikada neete morati da se reite svog novca da bi bili sreni . Biti buntovnik ili suprotnost svojim roditeljima nije uvek problem. Napro tiv ako ste buntovnik (to je esto sluaj sa drugim detetom) a vai roditelji su imali loe finansijske navike, verovatno je dobro to ste njihova suprotnost. Sa druge str ane, ako su vai roditelji bili uspeni, a vi se protiv njih bunili, mogli bi da se naete u ozbiljnim finansijskim problemima. Bilo kako bilo, ono to je vano jested a prepoznate u kakvom je odnosu va nain ivota sa nainom ivota vaih roditelja u pogledu novca. KORACI KA PROMENAMA: OPONAANJE SVESNOST: Razmotrite koje je naine ivota i navike u novcu svaki od vaih rod itelja. Zapiite u kojim stvarima ste vi isti ili suprotni od njih. SHVATANJE: Zapiite efekte koje je ovo oponaanje ili distanciranje imalo na va finansijski ivot. OGRAIVANJE: Distancirajte se i pokuajte da uvidite da je ovaj nain ivota samo

neto to ste vi nauili id a to niste vi. Moete lid a uvidite da imate izbor u sadanje m trenutku da budete drugaiji? Zapamtite: kao obavezujue principe za svoje delovanje. Ono sto sam oponaala u vezi novca bio je njihov put. Ja biram svoj put.

ONO STO SAM OPONASAO U VEZI NOVCA BIO JE NJIHOV PUT. JA BIRAM SVOJ PUT. Ovaj princip uvek imajte na umu Jer tako razmiljaju miloneri. TREI UTICAJ:SPECIFINI DOGAAJI Trei osnovni nain na koji smo istrenirani je pomou specifinih dogaaja.ta ste skusili kada ste bili mladi u vezi novca u vezi bogatstva i u vezi bogatih ljudi ? Ova iskustva su izuzetno vana zato to ona oblikuju uverenja - ili bolje reeno, ILUZIJE - po kojima sada ivite. Dopustite da vam dam primer ena koja je radial u operacionoj sali pohaala je semin ar. Ona je imala odlina primanja ali je nekako uvek sve troila. Kada smo zagrebli malo dublje , otkrila je da se sea kako je , kao mala bila sa porodicom u restora n Roditelji su se posvaali estoko oko novca.Njen otac je stajao, vritei i lupajui pes nicom u sto. Odjednom je pocrveneo zatim poplaveo, a onda je pao na zemlju od sra nog napada. Pre togaje zavrila obuku vetakog disanja, pokuala je dam u pomogne, ali bez uspeha. I tako od tog dana, pa nadalje. Novac je povezivala sa bolom.Onda nije ni udno to se podsvesno oslobaala svog novca u naporu da se oslobodi svog bola. Takoe je inte resantno da je postala medicinska sestra. Zato? Da li je to izabrala mogue zbog gr ie savesti to nije uspela da spase oca. Na kursu smo identifikovali stari ematskiplan novca i pomogli joj da ga promeni. Danas je ona na dobrom putu ka finansijskoj slobodi. Takoe, nije vie medi cinska sestra. Nez bog toga to nije volela svoj posao. Ve zbog toga to je time poela da se bavi iz pogrenog razloga.Ona je sada finansijski savetnik, jo uvek pomae lju dima, ali sada oi u oi, da razumeju kako njihovo programiranje iz prolosti upravlja svakim aspektom njihovog finansijskog ivota. Dopustite da vam dam jo jedan primer Kada je moja ena imala osam godna, ula bi zvon ce od kamiona sa sladoledom kako se pribliava kui. Ona bi od majke traila novac Nje na majka bi odgovorila. "ao mi je duo ja nemam novaca Idi pitaj tatu.Kod tate je s av novac." Tata bi joj dao novac i ona bi bila srena. Nedelju za nedeljom, isti dogaaj bi se ponavljao. I ta je moja ena nauila u vezi novca? Prvo da mukarci imaju sav novac. I tako, im smo se venali, ta mislite da je oekivala od mene? Drugo nauila je da ene nemaju pare. Ako njena majka nije imala novac, oigl edno je da ne bi trebalo ni ona da ga ima. Da bi potvrdila taj nain ivota ona bise podsvesno oslobaala svojih para. Ako joj date 100 dolara ona potroi 100 dolara , ako joj date 200 dolara ona potroi 200 dolara. Ako joj date 1000 dolara ona sve p otroi. Jedina stvar oko koje smo se svaali bile su pare.To nas je zamalo kotalo braka. On o to nismo znali u to vreme je da je znaenje koje je svako od nas davalo novcu bil o radikalno drugaije. Za moju enu novac je znaio trenutno uivanje. Jas am sa druge s trane, odrastao u uverenju da novac treba akumulirati kao sredstvo za stvaranje slobode. Sa moje take gledita, kad god je moja ena troila novac, ona nije samo troila novac ne go i nau buduu slobodu. A sa njene take gledita, kad god sam je spreavao u troenju, o uzimao sam joj uivanje u ivotu. Hvala bogu da smo nauili kako da revidiramo nae finansijske planove i, jo v anije, da stvorimo trei finansijski plan zanau vezu. Pismo polaznice kursa Dragi Harve Na vaem kursu bila sam pre godinu dana. Mnoge su se stvari desile od tada , is a zadovoljstvom bih elela da vas obavestim o njima. Danas ja imam osamnaest izvora pasivnih primanja i vie mi ne treba POSAO Sada mogu zasebe rei da sam bogat a, ali to je mnogo vanije, i moj ivot je obogaen, radostan i raznovrstan. Pre to nij e bilo tako. Novac je za mene bio teret. Poveravala sam strancima upravljanje mojim finansijs

kim poslovima samo da ja ne bi morala da brinem o tome.izgubilasam skoro sve tok omprolog sloma berze, i nisam to ak ni shvatila dok nije bilo prekasno. to je jo vanije, izgubila sam samopotovanje. Paralisana od straha, sramote i benadeno ti, povukla sam se od svega i od svakog oko mene. Nastavila sam da se kanjavam sv e dok nisam odvuena na seminar Kako razmiljaju milioneri. Tokom te nedelje preobraaja, povratila sam svoju snagu i odlunost da preuz mem kontrolu nad sopstvenom finansijskom sudbinom. Prihvatila sam principe bogat stva koje izlaete na predavanjima proanalizirala svoje greke iz prolosti i punim sr cem poverovala da zasluujem da budem bogata. A sada ja uivam da upravljavam svojim novcem! Ja sam finansijski slobodna i znam da u zauvek to biti zato to razmiljam kao milioner! Hvala vam, Harve.. . iskreno vam hvala.

Da li ovo funkcionie? Reiu vam to ovako: bio sam svedok tri uda u svom ivotu: Roenje moje erke Rornjr mog sina Toga da se mojaena i ja ne svaamo oko novca. Statistike pokazuje da je razlog broj jedan za raspd svih veza novac. Najvei razl og koji stoji iza svih svaa koje ljudi imaju oko novca nije sm novac, nego nepod udaranje njihovoh "planova". Nije bitno koliko novca imate ili nemate. Ako se va finansijski plan ne poklapa sa planom osobe sa kojom ste u vezi, imaete veliki iz azov. Ovo vai i za venane parove, parove koji se zabavljaju, porodine veze ak i za p olovne partnere. Klju je u tome da shvatite da imate posla sa finanskim planom, a ne sa novcem. Jednom kada prepoznate finanski plan neke osobe, moete da funkcion iete sa njom na nain koji oboma odgovara. Moete poeti tako to ete postati svesni da f nanski plan vaeg partnera nije kao va. Umesto da se uzrujavate, izaberite razumeva nje. Dajte sve od sebe da shvatite ta je vano vaem partneru u pogledu novca i iden tifikujte njegove ili njene motivacije ili strahove Na ovaj nain, baviete se kore njem, a ne plodovima i imaete dobru ansu za uspeh. U suprotnom nemate anse da stvar i dovedete u red. Jedna od najvanijih stvari je da prepoznate finansijski plan vaeg partner a, kao i to da kreirate potpuno novi plan izmeu vas dvoje koji e vam pomoi da kao p artneri dobijete ono to stvarno elite.Vano je da to uradite zato to to olakava jedan od najveih uzroka patnji kod veine ljudi.

KORACI KA PROMENI: SPECIFINI DOGAAJI Evo vebe koju moete da uradite sa svojim partnerom. Sedite i protresite pr olost koja je svakog od vas dovrla vaih misli o novcu - ta ste uli o novcu kad ste b ili mali, koji jebio finansijski model u vaoj porodici, i bilo koji emotivni mode l u vaoj porodici, i bilo koji emotivni dogaaj koji se desio. Takoe, otkrijte ta nov ac tano znai vaem partneru. Da li je to uivanje, sloboda, sigurnost ili status? Ovo e vam pomoi u otkrivanju trenutnog finansijskog plana svskog odvas i moglo bi vam pomoi u otkrivanju zato se moda ne slaete u ovom pogledu. Sledee , prodiskutujte o tome ta vi elite danas ne kao individualac , nego u zajedn itvu.Odluite i sloite se u vezi svojih uoptenih ciljeva i stavova u pogledu novca i uspeha. Onda napravite listu svih stavova oko kojih ste se oboje sloili i zapiite ih: Izloite listu na zid, i ako ikada budete imali neslaganja, neno, vrlo neno pods etite jedno drugo ta ste zajedno odluili kada ste oboje bili objektivni, bez emoci ja, i van zagrljaja vaih starih finansijskih planova. SVESNOST: Uzmite sprcifini emotivni dogaaj koji ste iskusili u vezi novca kada ste bili mladi. SHVATANJE:Napiite na papir kako je taj dogaaj mogao uticati na va trenutni finansi jski ivot. OGRAIVANJE: Dinstancirajte se i pokuajte da uvidite da je ovaj nain ivota samo neto t ste nauili, id a nepredstavlja vas! Moete lid a uvidite da imate izbor u sadanjem trenutku da budete drugaiji ? OSLOBADJAM SE SVOJIH NEGATIVNIH ISKUSTVA SA NOVCEM IZ PROSLOSTI I STVARAM NOVU I BOGATU BUDUCNOST . Tako razmiljaju milioneri

PA ZA TA JE VA FINANSIJSKI PLAN PODEEN? Sada je vreme da se odgovori na pitanje od "million dolara" Kakav je va trenutni finanski plan i plan uspeha i prema kakvim vas rezultatima podsvesno vo di? Jeste li podeeni za uspeh, osrednjost ili finansijsku propast. Jeste li progr amirani za borbu za svoj novac ili to radite oputeno? Jeste l podeeni da se za no vac ubijate od posla ili da uravnoteeno radite? Jeste li utrenirani da imate redovne ili neredovne prihode? Da li funkcio niete po sistemu: "prvo ga ima pa ga onda nema, pa ga opet ima, a onda ga nema." Uvek izgleda da razlozi za ove drastine promene dolaze od spoljanjeg sveta. Na primer imao sam odlino plaen posao, ali onda je konpanija propala. Onda sam poeo svoj pri vatni biznis, i on je cvetao, ali je trite presuilo. Sledei posao mi je super iao ali je moj partner otiao, i tako dalje." Nemojte se zavaravati, to je va ematski plan novca na delu. Da li ste podeeni da imate visoke prihode umerene prihode ili niske prihod e/ Da li znate da postoje skoro tani dolarski iznosi za koji su mnogi od nas prog ramirani? Da li je va ematski plan novca podeen za zaraivanje 20.000 do 30.000 dolar a godinje? 40.000 do 60.000? 70.000 do 100.000? 150.000 do 200.000? 250.000 dola ra godinje ili vie? Pre par godina, imao sam neobino lepo obuenog gospodina u publici tokom jed nog od mojih dvoasovnih veernjih seminara.Kada je seminar bio gotov, priao mi je i pitao me da li mislim da bi njemu trodnevni kurs Kako razmiljaju milioneri ita vre deo, s obzirom da je on ve zaraivao 500.000 dolara godinje. Pitao samga koliko dugo ve zarauje taj novac. "Neprestano, ve oko sedam godina " Pitao sam ga zato ne zarauje dva milionagodinje? Rekao sam mud a je program za ljude koji ele da dostignu svoj puni finansijski potencijal i zatraiood njega da razmisli zato je bio "zaglavljen" na pola miliona. Odluio je da doe na program. Dobio sam elektronsku potu od njega godinu dana kasnije u kojoj je pisalo : "Program je bio neverovatan, i ja sam resetovao svoj finanski plan da zaraujem dva miliona godinje, kao to smo priali. Ipak mislim da mogu i mnogo vie, tako da za sledeu godinu planiram da zaradu od deset miliona dolara." Poenta koju sam hteo da istaknem je da iznos u stvari nije bitan. Ono to j e bitno je da li ste dostigli svoj puni finansijski potencijal. Znam da se mnogi od vas pitaju, zato bi kog vraga, bilo kome trebao toliki novac. Kao prvo takvo razmiljanje nije ba preterano inspirativno za vae nastojanje da poboljate svoju fina nsijsku situaciju, i siguran je znak da ete hteti da promenite svoj finansijski p lan. Drugo, novac ne morate troiti iskljuivo na sebe. Gospodin kog sam spomenuo tr oio je veliki deo zaraenog novca za dobrotvorni rad. Postoje brojni razlozi zbog k ojih vredi imati puno novca, i tih je razloga mnogo vie nego onih da nemate novac . Hajde da nastavimo. Da li ste programirani da tedite ili da uvate novac. Da li ste programirani da dobro upravljate svojim novcem ili loe? Da li ste podeeni dab irate dobitnike ili gubitnike investicije? Moda se pita te: "kako bi to to ja zaraujem ili ne zaraujem pare na berzi ili na nekretninama mo glo da bude deo mog finansijskog plana?" Jednostavno. Ko bira akcije ili imanja? Vi. Ko bira kada ih treba kupiti? Vi Ko odluuje kada ih prodati? Vi Rekao bih da imate neto sa ovom jednainom. Imam prijatelja Lerija Leri je magnet za zaraivanje novca: on definitivno ima finansijski plan za visoke prihode. Ali ima poljubc katastrofe kada je u pit anju investiranje novca. ta god da kupi, cena mu pada kao kamen. (da li biste pov erovali da je njegov otac imao potpuno isti problem) U dobrim sam odnosima sa L arijem pa mogu da gapitam za savetpri investiranju. Uvek je perfektan Perfektno p ogrean! ta god da lari predloi ja uradim suprotno. Lari mi je omiljeni savetnik. Sa druge strane, pogledajte kako neki drugi ljudi kao da imaju Midin dodi r Sve ega se oni prihvate pretvori se u zlato. I Midin dodir i poljubac katastrof e nisu nita drugo nego manifestacija vaeg finansijskog plana. I opet, va plan e odrediti va ivot, i ak i va intimni ivot.Ako ste ena iji nsijski plan podeen na nisko, velike su anse da ete privui oveka iji je lan podeen n isko, tako da moete da ostanete u svojoj "udobnoj zoni" id a potvrdite svoj plan. Veina ljudi veruje da je uspeh njihovog posla primarno zavisan od njihovih

poslovnih sposobnosti i znanja, ili u najmanju ruku, njihovog oseaja za vreme na tritu. Ne volim to ja to moram da vam kaem, ali to je pusto sanjarenje. Stvari jedn ostavno ne stoje tako. Koliko dobro stoji va biznis je rezultat vaeg ematskog plana novca. Vi ete uv ek potvrditi svoj plan Ako imate plan koji je podeen na zaraivanje 100.000 dolara godinje Tano toliko e posao da vam bude dobar. Ako se bavite prodajom i va plan je podeen za zaraivanje 50.000 godinje i vi nekako uspete da zaradite 90.000 spremite se za lou godinu koja e uslediti odmah posle te i vratiti vas na va finansijski plan. Sa druge strane ako ste se podesili za zaraivanje 50.000 i bili ste u abru par godina ne brinite sve ete povratiti Morate to je zakon uma i novca. Jednostav no je: na ovaj ili onaj nain, ako ste podeeni za 50.000 na kraju ete to i dobiti. I opet kako moete znati na ta je podeen va finansijski plan? Jedan od najoigle dnijih naina je da pogledate svoje rezultate. Pogledajte svoj raun u banci. Pogle dajte svoje prihode. Pogledajte u uspeh vae poslovne mree. Pogledajte svoj uspeh u investiranju. Pogledajte svoj poslovni uspeh. Pogledajte da li ste troaija ili ted ia. Pogledajte da li dobro upravljate novcem Pogledajte koliko ste dosledni ili n edosledni. Pogledajte koliko se trudite za svoj novac. Pogledajte vae veze koje s u vezane za novac. Da li je zaraivanje novca borba ili je lako? Da li imate svoj biznis ili s te negde zaposleni? Da li se drite jednog biznisa ili ih esto menjate? Va finansijski plan je kao termostat. Ako je tenperatura u sobi 20 stepeni , velika je verovatnoa da je termostat podeen na 20 stepeni. Evo gde to sad postaj e interesantno. Da li je mogue da zbog toga to je prozor otvoren a napolju je hlad no tenperatura u sobi moe da padne na 17 stepeni? Naravno , alita e se ipak na kraj u dogoditi? Termostat e se ukljuiti i dovesti tenperaturu na 20 stepeni. Takoe da li je mogue da zato to je prozor otvoren a napolju toplo, tenperatu ra u sobi naraste na 23 stepena? Naravno da jeste, ali ta e se na kraju desiti? Te rmostat e se ukljuiti i vratie tenperaturu na 20 stepeni.

JEDINI NACIN DA ZA STALNO PROMENITE TENPERATURU U SOBI JE DA DRUGACIJE PODESITE TERMOSTAT. NA ISTI NACIN, JEDINI NACIN DA PROMENITE DA PROMENITE NIVO VASEG FINA NSIJSKOG USPEHA ZA STALNO JE DA DRUGACIJE PODESITE VAS FINANSIJSKI TERMOSTAT. INAE POZNAT I KAO VA FINANSIJSKI PLAN. Moete da isprobate sve ostalo to elite. Moete da razvijete vae znanje iz bizn isa, iz prodaje, iz pregovora ii z menamenta . MOete da postanete ekspert za nekre tnine ili akcije na berzi. Sve ovo su sjajni "alati" Ali na kraju bez unutranje " kutije za alat" koja je dovoljno velika i snana da bi stvorili i zadrali velike su me novca, svi alati sveta bie vam beskorisni. I jo jednom sve je to aritmetika. Va prihod moe rasti samo do one mere do koje razt ete i vi". Na sreu ili nesreu , va lini finansijski plan i plan uspeha teie da sa vama os anu do kraja ivota, osim ukoliko ih ne prepoznate in e promenite. A to je tano ono to emo nastaviti da radimo u drugom delu knjige. Zapamtite da je prvi element svih promena svesnost. Posmatrajte sebe, pos tanite svesni, opaajte svoje misli, svoje strahove , svoja uverenja, svoja uveran ja, svoje navike, svoje postupke, paak i svoju neaktivnost. Stavite sami sebe pod mikroskop. Studirajte sebe. Veina nas veruje da mi ivimo svoje ivote bazirano na izboru. Ali, obino nije tako! ak i ako smo prosveeni, moemo moda da napravimo tek par izbora tokom prosenog dana koji ocrtavaju nau samosvesnost u sadanjem trenutku. Ali veinom, mi smo kao ro boti, automatski se kreemo, voeni naim treninzima iz prolosti i starim navikama. Tu na scenu stupa razboritost. Razboritost znai da opaate vae misli i postupke tako da moete da ivite od pravih izbora u sadanjem trenutku.pre nego da budete voeni progra miranou iz prolosti. RAZBORITOST ZNAI DA OPAATE VAE MISLI I POSTUPKE TAKO DA IVITE OD PRAVIH IZBORA U SA DANJEM TRENUTKU PRE NEGO DA BUDETE VOENI PROGRAMIRANOU IZ PROLOSTI. Dostizanjem razboritosti, mi moemo da ivimo od toga ko smo mi danas pre ne go od toga ko smo mi jue bili.Na ovaj nain mi moemo prigodno da odgovorimo na situa

cije, spajajui pun domet i potencijal naih sposobnosti i talenata, pre nego da neo dgovarajue reagujemo na dogaaje, voeni strahovima i nesigurnostima iz prolosti. Jednom kad ponete da postupate razborito, vi moete da vidite programiranos t onakvom kakva jeste: kao prosto snimanje informacija i verovanja iz prolosti, k ada ste bili suvie mladi da bi znali za bolje.Moete da vidite da ta utreniranost n e predstavlja vas, nego ono to ste naueni da budete. Moete da uvidite da vi niste "snimanje" nego "snima" Vi niste " sadraj" u ai, nego sama "aa" Vi niste softver nego hardver. Da, genetika moe da igra svoju ulogu, id a, duhovni aspektimogu da uu u igru, alim nogo togato vas je oblikovalo kao linost dolaxi od ubeenja i informacija drugih lju di. Kao to sam i ranije nagovestio, uverenja nisu obavezno istinita ili lana,ili p rava ili pogrena, ali bez obzira na njihovu verodostojnost, uverenja su miljenja k oja su kruila okolo i okolo, i onda sa generacije na generaciju na vas. Znajui ovo , vi se moete svesno opredeliti da se oslobodite svakog verovanja ili naina ivota k oji nijepozitivan za vae finansijsko blagostanje, i moete ga zameniti sa onim koje jeste. Na naim kursevima mi uimo da " nijedna miso ne ivi u vaoj glavi besplatno". Svaka misao koju imate e biti ili investicija ili troak. Ili e vas pomeriti napred ka srei i uspehu ili e vas udaljiti. Ili e vas osnaiti ili oslabiti. To je razlog zat o je inperativ da mudro izaberete svoje misli i verovanja. Shvatite da vae misli i verovanje ne predstavljaju vas kao linost, i nisu obaveznoprikaene za vas. Koliko god da verujete da su dragocene, one nemaju smisl a izvan onog smisla koji mu vi date. Prisetite se kako sam vam na poetku knjige predloio da mi ne verujete ni r e? Pa, ako stvarno elite da poletite u svom ivotu ne verujte ni jednu re koju v i kaete. I ako elite trenutno prosvetljenje, ne verujte ni jednoj svojoj misli U meuvremenu ako ste kao i veina ljudi, viete verovati u neto, pa bi vam bilo bolje da usvojite uverenja koja vas podstiu i unapreuju vau finansijsku situaciju. Setite se, misli vode ka oseanjima, oseanja vode ka postupcima postupci vode do r ezultata. Vi moete da izaberete da razmiljate i radite kao bogati ljudi i tako st vorite rezultate koje stvaraju bogati ljudi. Pitanje je : "Kako bogati ljudi razmiljaju i rade?" To je ono to ete otkriti u drugom delu ove knjige. Ako elite da promenite svoj finansijski ivot zauvek itajte dalje! JA POSMATRAM SVOJE MISLI I PRIHVATAM SAMO ONE KOJE ME OHRABRUJU. Jer tako razmiljaju milioneri DOSIJEI BOGATSTVA SEDAMNAEST NAINA NA KOJE BOGATI LJUDI RAZMILJAJU I RADE

U prvom poglavlju ove knjige priali smo o procesu manifestovanja. Setite se da mislivode ka oseanjima, oseanja vode ka postupcima a postupci vode ka rezult atima. Sve poinje sa vaim mislima -- koje je proizveo va um. Nije li zapanjujue da je vaum u prilinoj meri osnova za na ivot, a ipak veina nas pojma nema kako ovaj mon aparat funkcionie? Pa onda ponimo tako to emo napraviti jednostavni uvid u to kako va um radi. Metaforiki gledano, va um nije nita vie nego veliki orman sa dosijeima, s lian onom koji ete nai u vaoj kancelariji. Sve informacije koje u njega ulaze su ozn aene i sloene u dosijee, tako da jelako ponovo ih izvaditi da vam pomognu da preivi te. Obratite panju na ovo. Nosam rekao da napredujete nego da preivite. U svakoj situaciji, vi preturate po dosijeima u vaem umu da bi odredili k ako da reagujete.Recimo na primer, da razmatrate finansijsku priliku. Automatski idete u va dosije koji je oznaen kao novac i odatle odluujete ta da radite.Jedine m isli koje moete da imate u vezi s tim su one koje imate pothranjene u novanom dosi jeu. To je sve na ta moete da mislite zato to je to sve to se nalazi u vaem umu u toj kategoriji. Vi odluujete na osnovu onoga to verujete da je logino, razumno i prigodno u

tom trenutku. Vi donsite odluku za koju mislite da je pravi izbor Problem je meu tim taj da va pravi izbor moe id a ne bude pravi izbor. U stvari ono to za vas ima savrenog smisla moglo bi da konstantno donosi loe rezultate. Na primer, hajde da pretpostavimo da je moja ena u trnom centru To ne bi trebalo da je preteko za mene da zamislim.Ona ugledatu zelenu tanicu. Prodaje se sa popustom od 25% Ona momentalno ide u dosije u svom umu sa pitanjem: treba da kupim tu tanu? U nano sekundi njen dosijei dolaze sa odlukom" traila si takvu zel enu tanicu zbog onih zelenih cipela. Kupi!" Za nje um ova kupovina ima savrenig sm isla. Meutim njen um ni u jednom momentu nije pomislio "Istina ovo je lepa tana, i istina i cena mi odgovara, ali trenutno sam u dugu tri hiljada dolara, tako da je bolje da se suzdrim " Nije dola do te informacije zato to to ne sadri nijedan do sije u njenoj glavi. Dosije: "Kad si u dugovima ne kupuj nita vie "Nikad nije bio instaliran u nju in e postoji, to znai da taj izbor i nepostoji. A li steme shvatili? Ako u svom ormanu ormanu imate dosijee koji su nega tivni za va finansijski uspeh, to e biti jedini izbor koji moete da napravite.Boe pr irodan automatski, i imae savrenog smisla za vas.Ali na kraju oni e na kraju proizv oditi finansijske promaaje ili u najboljem sluaju osrednjost. I obrnuto, ako imate dosijee u umu koji stimulie finansijski uspeh, vi ete prirodno i automatski donos iti odluke koje proizvode uspeh.Neete morati da razmiljate o tome. Va normalni nain razmiljanja e rezultirati uspehom, pomalo nalik na Donalda Tranpa. Njegov prirodan nain razmiljanja proizvodi bogatstvo. Zapamtite moete dab irate darazmiljate na naine koji e vas podrati u vaoj sre i uspehu umesto na naine koji nee.

MOGU DA BIRAM DA RAZMISLJAM NA NACIN KOJI CE ME PODRZAVATI U MOJOJ SRECI I USPEH U UMESTO NA NACIN KOJI NECE. Par upozorenja napoetku. Kao prvo, ni na koji nain i ni u kom obliku ili formi nemam nameru da degradiram siromane ljude nitielim da stvorim sliku da nemam saoseanja za njihovu situaciju. Jan e verujem da su bogati ljudi bolji od siroman ih. Samo su bogatiji. U isto vreme elim da budem siguran da ste shvatili poruku, pa u da napravim razliku izmeu bogatih i siromanih to ekstremnije mogu. Drugo kad ra spravljam o bogatim ljudima, siromanim i ljudima srednje klase, ono na ta mislim j e njihov mentalitet kako razliiti ljudi razliito razmiljaju i deluju, pre nego na sume novca koje imaju ili na njihovu poziciju u drutvu. Tree ja u generalizovati "na veliko" Ja razumem da nisus vi bogati ili sir omani ljudi onakvi kakvimih ja opisujem Ali,moj cilj je da budem siguran da ste s hvatili poentu svakog od principa id a ga iskoristite. etvrto u veem delu, ja se neu uvek obraati srednjoj klasi posebno, zato to l judi iz srednje klase obino imaju pomeane mentalitete bogatih i siromanih. Ponovo m oj cilj je da vi postanete svesni gde se uklapate na lestvici, id a vie razmiljate kao bogati ljudi ako hoete da stvorite vee bogatstvo. Peto, nekoliko principa iz ovog dela mogu izgledati da se vie bave navika ma i postupcima nego nainom razmiljanja. Zapamtite, nai postupci dolazeod naih oseanj a, koja dolaze od naih misli. Posledino tome, svakom plodonosnom postupku predhodi plodonosni nain razmiljanja. Neka od poglavlja dae vam i konkretne savete kako da upravljate novcem i kako da investirate. Ali moram vas upozoriti. Veoma je vano da sve principe prime nite u potpunosti. Nee vam biti od koristi ti saveti ako ne promenite nain razmilja nja. I konano, zamoliu vas da budete spremni da se oslobodite toga da budete u pravu! Ono to pod tim podrazumevam je da budete spremni da se oslobodite toga da m orate da radite na va stari nain. Va nain vas je doveo tano tug de ste sada. Ako h oete vie tog istog, moete nastaviti da radite na va nain. Ako jo uvek niste bogati m tim, moda je bolje da razmislite moda je bolje da razmislite o drugaijem, posebno a ko je on uspeno odveo na put ka bogatstvu hiljade ljudi i ako dolazi iz linog isku stva nekog ko je stvarno bogat. Koncept koji ete uiti su jednostavni ali duboki. Oni ine stvarne promene z a stvarne ljude u stvarnom svetu. Kako ja to znam? U mojoj konpaniji Pik Potenal trejning mi dobijamo svake godine hiljade pisama i elektronske pote od bivih polaa znika u kojima nam govore kako je svaki pojedinani dosije bogatstva transformisao

ljudske ivote. Ako ih vi nauite i primenite, uveren sam da e transformisati i va ivo t. Na kraju svakog dela nai ete obavezujue principe za koje smo ve naglasili da je veoma vano da ih iskreno prihvatite. Takoe ete nai spisak radnji koje treba da praktikujete kako bi lake usvajali ove dos ijee bogatstva. Izuzetno je vano da svaki dosije stavite u primenu u svome ivotu, t o je pre mogue, tako da znanje moe da pree na osnovni, praktiniji nivo i stvori traj nu promenu. Veina ljudi shvata da smo stvorenja navika, ali ono to ne shvataju je da p ostoje dve vrste navika: navike koje se rade i one koje se ne rade. Sve to vi sad a ne radite vi ste u navici da ne radite. Jedini nain da se ove navike koje se ne rade pretvore u one koje se rade je da ih radite. itanje e vam u tome pomoi, ali p otpuno je drugaija stvar kada preete sa itanja na dela. Ako ste iskreno ozbiljni u vezi uspeha, dokaitr to, i uradite one radnje kojevam se predlau. Dosije bogatstva br. 1 Bogati ljudi veruju: "Ja upravljam svojim ivotom". Siromani ljudi veruju: "ivot mi se deava."

Ako elite da stvorite bogatstvo, inperativ je da verujete da ste vi za volanom sv og ivota, posebno svog finansijskog ivota. Ako ne verujete u ovo, onda automatski znai da verujete da imate malo ili nimalo kontrole nad svojim ivotom, te stoga ima te malo ili nimalo kontrole nad vaim finansijskim uspehom. To nije plodonosan sta v. Da li ste primetili da su obino siromani ti koji troe bogatstvo na igre lot oa? Oni stvarno veruju da e im bogatstvo doi tako to e neko izvui ime iz eira. Provo veeri utorkom zalepljeni za televizore, uzbueno posmatraju izvlaenje,da vide hoe li bogatstvo "sleteti" na njih ove nedelje. Naravno svako hoe da dobije na lotou, ak i bogati ljudi igraju povremeno i z zabave.Ali kao prvo oni ne troe pola svoje plate na tikete i drugo, dobitak na lotou nije njihova jedina stretegija za stvaranje bogatstva. Morate da verujete da ste vi taj koji kreirasvoj uspeh, da ste vi taj ko ji kreira svoju osrednjost id a ste vi taj koji borbu za novac. Svesno ili nesve sno, to ste i dalje vi. Primetite da sam rekao da igraju ulogu rtve. Nisam rekao da su rtve. Jan e verujem da je bilo ko rtva. Ja verujem da ljudi igraju rtve zato to misled a e im t o neto doneti. Ubrzo emo to detaljnije obraditi. E sad, kako moete znati kada ljudi izigravaju rtve? Odaju ih tri oigledna znaka. Sada , pre nego to popriamo o tim znacima, hou da vi shvatite da ja u potpu nosti raumem da nijedan od ovih naina ivota nema nikakve veze sa bilo kim ko ita ovu knjigu. Ali moda samo moda znate nekog ko imaveze. I moda tu osobu intimno poznaje tw! Kako bilo predlaem vam da posebno obratite panju na ovaj deo. ZNAK RTVE.1: KRIVICA Kada doete do toga zato nisu bogati, veina rtava su profesionalci u "igri kr ivice" Cilj ove igre je da uvidite na koliko ljudi s i okolnosti moete uperiti p rstom a da nikada ne pogledate sebe. To je zabavno, bar za rtve. Na nesreu, to ba n ije tako sjajno za bilo koga drugog ko je baksuzanda se nae u njihovoj okolini. T o je zbog toga to oni u neposrednoj blizini rtvi postaju lake mete. rtve krive ekonomiju, krive vladu, krive berzu, krive brokere, krive svoj u vrstu posla, krive poslodavca, krive svog direktora, krive rukovodstvo firme,k rive svoje napredovanje ili svoje nazadovanje, krive prodajnu slubu, krive dostav nu slubu, krive svog partnera, krive svog branog partnera, uvek krive svoje rodite lje, Uvek je to neko drugi ili neto drugo to je krivo. Problem je bilo ko ili bilo ta osim njih. ZNAK RTVE BR.2 OPRAVDAVANJE Ako rtve ne okrivljuju, esto ete ih uti kako opravdavaji ili racionalizuju s voju situaciju govorei neto poput: "novac i nije tako vaan" Dopustite da vam posta vim ovo pitanje. Ako biste rekli da va mu ili vaa ena. Va partner ili prijatelj, nisu ba tako vani, da li bi bilo ko od njih ostao uz vas jo dugo? Ne verujem. A isto ta

ko je is a novcem. Svako ko kae da novac i nije tako vaan, on ga skoro sigurno i nema. Bogati ljudi shvataju vanost novca i mesta koje ono ima u naem drutvu sa sruge strane siro mani ljudi potvruju svoju finansijsku nesposobnost koristei nebitna poreenja. Oni e a rgumentovati: "Pa, novac nije toliko vaan kao ljubav" Meni ovo poreenjeizgleda glu po. ta je vanije vaa ruka ili noga? Moda i jedno i drugo je vano. Stvari zapravo stoje ovako: Novac je izuzetno vaan u podrujima svog delovan ja, i izuzetno nevaan van tih podruja. I ako ljubav moe da pokree svet , svakako ne plaa zgradu, ili bolnice ili crkvu ili domove. NOVAC JE IZUZETNO VAZAN U PODRUCJIMA SVOG DELOVANJA, I IZUZETNO NEVAZAN VAN TIH PODRUCJA. Nijedan bogati ovek ne veruje da novac nije vaan. I ako nisam uspeo da vas ubedim, i vi jo nekako verujete da novac nije vaan onda za vas imam samo pet rei, vi imate problem sa parama. I imaete ih dokle god ne iskorenite taj negativan dos ije iz vaeg ematskog plana novca. ZNAK RETVE BR, 3 ALJENJE aljenje je apsolutno najgora mogua stvar koju moete da radite zavae zdravlje i bogat stvo: Najgora. Zato? Ja veoma verujem u univerzalni zakon koji kae: "Ono na ta se usresredi ono raste, to napreduje" Kada se alite, na ta se vi usredsreujete, na ono to je u redu u vaem ivotu ili to u njemu ne valja? Vi se oigledno fokusirate na ono to ne valja, i s obzirom da na ono na ta se usresreujete napreduje, dobijaete sve vie od onog to ne valja. Mnogi uitelji na polju linog razvitka priaju o zakonu privlaenja. On glasi d a " slino privlai slino". to znai da ako se alite vi u svoj ivot privlaite smee. KADA SE ZALITE ,VI POSTAJETE ZIVI MAGNET ZA SMECE.

Da li ste ikad primetili da oni koji se ale obino imaju teak ivot? ini se da sve to moe da poe naopako njima i poe naopako. Oni kau: "Naravno da se alim - pogleda kako je moj ivot jadan" Predlaem vam da se drite to dalje mogue od ovih koji se ale zato to je negati na energija zarazna. Puno ljudi meutim. Vole da sluaju se drue i sluaju takve osobe koje se ale. Zato to je jednostavno, ekaju svoj red! 2Ti misli da je to nesrea? ekaj dok uje ta se meni desilo" Evo malog domaeg zadatka za koji obeavam da e promeniti va ivot. U sledeih ne elju dana izazivam vas da se uopte ne zalite. Ne samo naglas nego ni u vaoj glavi. Ali morate to da radite punih nedelju dana. Zato? Zato to ete tokom prvih par dana moda imati nekog "zaostalog smea" koje e vam se vraati iz prolosti. Naalost smee ne tuje brzinom svetlosti, ono putuje brzinom smea, pa e moda trebati neko vreme da se isisti. Dao sam ovaj zadatak hiliadama ljudi, i zapanjen sam koliko njih mi je r eklo da je ova jedna, mala i bezazlena veba promenila njihove ivote. Garantujem va m da ete biti zapanjeni koliko e vam ivot biti neverovatan kad prestanete da se usr edsreujete na smee u vaem ivotu samim tim id a ga privlaite. Ako ste bili od onih koj i se ale. Zaboravite sada na privlaenje uspeha: za veinu ljudi, samo stavljanje u " neutralan poloaj" predstavlja odlian poetak! Krivljenje, opravdanje i aljenje su kao pilule. Te radnje nisu nita drugo nego reduktori stresa. Oni ublaavaju stress od neuspeha. Razmislite o tome. Dao s oba nije doivela neuspeh u nekom obliku ili formi, da li bi njemu ili njoj trebal o da okrivljuje, opravdava ili se ali? Oigledno odgovor je ne. Od sada pa nadalje, im ujete sebe da uasno okrivljujete, opravdavate ili se alite, p restanite i odustanite momentalno. Podsetite sebe da sami stvarate svoj ivot id a ete u svakom momentu privlaiti neto, ili uspeh ili smee, u svoj ivot. Inperativ je d a mudro izaberete svoje misli i rei! Sada ste spremni da ujete jednu od najveih tajni na svetu. Da li ste sprem ni? Proitajte ovo paljivo: Ne postoji tako neto kao bogata rtva! Da li ste shvatili

? Rei u jo jednom: Ne postoji tako neto kao stvarno bogata rtva. Pored toga ko bi slu ? "C, c, c, imam ogrebotinu na svojoj jahti" Na to bi skoro svako odgovorio: "Kog a briga" NE POSTOJI TAKO NESTO KAO BOGATA ZRTVA. U meuvremenu, biti rtva definitivno ima svoju nagradu. ta ljudi dobijaju od toga da budu rtve? Odgovor je panju. Da li je panja bitna? Reklo bi se da jeste. U jednom ili drugom obliku, to je ono za ta skoro svako ivi. A razlog zbog kojeg lj udi ive za panju je to to su napravili kritiku greku. To je ista ona greka koju smo b kvalno svi mi poinili. Pobrkali smo panju s ljubavlju. Verujte mi bukvalno je nemogue biti istinski srean i uspean kada konstantno udimo za panjom. Zato to ako je panja to to traite, vi ste u milosti drugih ljudi.Ob o zavrite kao "ugaa ljudima" molei za odobravanje. Traenje panje je problem takoe i o to ljudi tee da rade glupe stvari da bi je dobili. Inperativ je da "otkaite " panj u od ljubavi, iz mnogo razloga. Kao prvo biete uspeniji; drugo, biete sreniji; i kao tree, moi ete da prona pravu" ljubav u svom ivotu. U veini sluajeva, kad ljudi pomeaju ljubav i panju, ne vo le jedno drugo u pravom duhovnom smislu te rei. Vole jedno drugo spozicije njihov og sopstvenog ega, kao: "Volim ono to ini za mene" I zbog toga, u vezi se u stvari radi o pojedincu, ne o onoj drugoj osobi, ili u najmanju ruku o osobama. Ako iskljuite panju od ljubavi, biete slobodni da volite jedno drugo zbog o noga to jeste, a ne zbog onoga to inite jedno za drugo. E sad kao to sam rekao, ne postoji tako neto kao bogata rtva. Tako da, ako e lite da ostanete rtva, traga za penjom mora da uini sve da se nikad ne obogati. Vreme je za odluku. Moete da budete rtva ili bogati, ali ne moete da budete oboje. Posluajte! Svakiput, i mislim svaki put, Kada okrivljujete ili se alite, v i Reete svoj finansijski vrat! Naravno bilo bi lepe ili nenije koristiti neku blau m etaforu, ali naalost ova je najadekvatnija. Vreme je da povratite svoju mo i znanj eda vi stvarate svoje bogatstvo, svoj nedostatak bogatstva i svaki nivo izmeu tog a. ZAPAMTITE- kao obavezujui princip za svoje delovanje: SAMO SAM JA ODGOVORNA ZA SVOJ FINANSIJSKI USPEH. Ovaj princip uvek imajte na umu. Jer tako razmiljaju milioneri! AKCIONI PLAN ZA MILIONERSKO RAZMILJANJE 1. Svaki put kad uhvatite sebe da okrivljujete, opravdavate ili da se alite, prev ucite svoj kaiprst preko svog grla , kao otricu, da vas podseti da seete svoj fina nsijski vrat I poet, iako ovaj pokret moe da izgleda malo grubo prema vama, nije nita grublji nego ono to radite sebi kada okrivljujete, opravdavate li se alit, i t o e vam na kraju pomoi da se oslobodite ove destruktivne navike. 2. Napravite "preispitivanje" Na kraju svakog dana zapiite jednu stvar koja ja do bro prola i jednu koja nije. Onda napiite odgovor na sledee pitanje: Kakos am stvor io svaku od ovih situacija?" Ako su i drugi bili ukljueni, zapitajte sebe: "Kakva je bila mija uloga u stvaranju svake od ovih situacija?" Ova veba ce vas odrati odgovornim za svoj ivot i uiniti vas svesnim strategija koje su za vas funkcionisa le i strategije koje nisu. DOSIJE BOGATSTVA BR. 2

BOGATI LJUDI IGRAJU IGRU NOVCA DA BI POBEDILI. SIROMASNI IGRAJU IGRU NOVCA DA NE BI IZGUBILI. Siromani ljudi igraju igru novca defanzivno pre nego ofanzivno. Postaviu vam pitan je: ako igrate bilo koji sportsku ili bilo kakvu utakmicu iskljuivo na odbranu, k akve su vae anse da dobijete tu utakmicu? Veina ljudi bi se sloila da su mrave ili ni kakve. Da, tano tako veina ljudi tako igra igru novca; Njihova osnovna briga je d a opstanak i sigurnost umesto stvaranje bogatstva i izobilja.Dakle ta je va cilj? t

a je vaa prava namera? Cilj istinski bogatih ljudi je da imaju ogromno bogatstvo i izobilje.Ne samo neto novca, nego mnogo novca. Dakle ta je veliki cilj siromanih ljudi? Da "ima ju dovoljno novca za raune i jo ako ih plate na vreme, to je pravi uspeh"! I opet d opustite da vas podsetim na mo namere. Kada je vaa namera da imate dovoljno da pla tite raune, tano toliko ete i dobiti - dovoljno da se plate rauni i ni banke vie. Ljudi iz srednje klase bar idu korak daljeteta to je to siuan korak. Njihov veliki ci lj u ivotu sluajno jeste i njihova omiljena re na celom svetu. Oni samo ele d aim bu de "udobno". A ono to morate znati jested a je ogromna razlika izmeu toga da vam b ude udobno id a budete bogati. Moram da priznam, nisam to znao oduvek. Ali jedan od razloga zbog kojih verujem da imam prava da napiem ovu knjigu jeste to to sam imao priliku da budem n a sve tri strane ove dobro poznate ograde. Bilo je perioda kada sam bio potpuno bez prebijene pare, tako da sam morao da pozajmljujem dolar za benzin za kola. Z atim kada sam se sabrao, naao sam se na nivou udobnosti. Udobnost je svakako napredak. Omoguava vam neka sitna zadovoljstva i niz "privilegija" namenjenih srednjoj klasi. Moete imati pristojnu kuu moete imati pri stojan auto, moete sebe astiti povremeno izlaskom na veeru u restoran. Ono to vam s e dopada, to je rizik sveden na minimum i injenica da zato to ste u najbrojnijoj grupi znate da ete deliti sudbinu veine u u svakoj drutvenoj ekonomskoj situaciji. A poto verujete da stvari u dravi ipak ii uvek nabolje, onda e i vama biti najbolje tu, u sredini. Konfor vam je ve pristupaan, ali uz odreena ogranienja, koja ste spr emni da prihvatite. Na alost, ljudi koji su samo finansijski u udobnom obino se suoavaju sa ogr anienjima na svakom koraku. kolovanje dace im je ogranieno na dravne univerzitete, i li morate dugo tedeti da biste omoguili detetu d aide na bolji univerzitet. Iz jed ne hipoteke ulazite u drugu ukoliko elite veu kuu. Za kola se odluujete posle due an alize, i izbor je obino skromniji auto za koji, ukoliko ste se odvaili da kupujete nova kola, ulazite u viegodinji kredit. Letnje odmore otplaujete na rate do zime V aa udobnost je oiviena nizom kredita i obaveza, koji vas teraju da radite vie, pa s e oseaj udobnosti sve vie pretvara o oseaj nesigurnosti. Ljudi srednje klase tako p laaju ogromnu cenu za privilegije koje su dobili. Bogati ljudi nemaju ovaj oseaj sigurnosti"zlatne sredine" ali dobijaju net o drugo zauzvrat - vie ne postoje ogranienja oko stvari koje su im bitne u ivotu.kol ovanje dece, kua, kola,odmori i lina interesovanja vie nisu ciljevi za koje se mora te odricati. Kupovina stvari koje su vam potrebne nije vie sloena kalkulacija sa n izom ograniavajuih faktora. A tokom vremena, rizik koji ste podneli da biste bili bogati usled akumulacije kapitala potpuno isezava i vaa finansijska sigurnost post aje realna, umesto prividna i krhka, kakva je kod srednje klase. Sve se svodi na ovo: ako vam je cilj da ivite u udobnosti, velike su anse da se nikada neete obogatiti. Ali ako vam je cilj da obogatite, velike su anse da e te zavriti u monoj udobnosti. AKO VAM JE CILJ DA IVITE U UDOBNOSTI, VELIKE SU ANSE DA SE NIKADA NEETE OBOGATITI. ALI AKO VAM JE CILJ DA SE OBOGATITE, VELIKE SU ANSE DA ETE ZAVRITI U MONOJ UDOBNOSTI .

Jedan od principa koji dobro odraavaju razmiljanje bogatog oveka je: "Ako p ucate u zvezde, u najmanju ruku ete pogoditi mesec". Siromani ljudi ne pucaju ak ni na krov od svoje kue, i onda se pitaju zato nisu uspeni. Pa, nali su ono to su trail . Dobijete ono to se iskreno trudite da dobijete. Ako hoete dapostanete bogati, va cilj mora da postane bogatstvo. Ned a imate dovoljno da platite raune, i ne samo da imate dovoljno da vam bude udobno. BOGAT ZNAI BOGAT! Zapamtite - kao obavezujui princip za svoje delovanje MOJ CILJ JE DA POSTANEM MILIONER I VISE. Ovaj princip uvek imajte na umu Jer tako razmiljaju milioneri! AKCIONI PLAN ZA MILIONERSKO RAZMILJANJE

1. Zapiite dva finansijska cilja kojademonstriraju vau nameru da stvorite izobilje, ne osrednjost ili siromatvo. Zapisite "igraj da pobedi" ciljeve za va: a)Godinji prihod b) Ukupna vrednost imovine 2. Idite u renomirani restoran i naruite jelo "za svoju duu" da ne pitate koliko kota. ( ako je buet ba pri kraju moete deliti porciju) P.S. Ne naruujte evapie DOSIJE BOGATSTVA BR. 3 BOGATI LJUDI SU POSVEENI TOME DA BUDU BOGATI. SIROMANI LJUDI ELE DA BUDU BOGATI.

Pitajte veinu ljudi da li ele da budu bogati i pogledae vas kao da ste ludi "Naravno da elim da budem bogat" rei e. Istina je, meutim, da veina ne eli da budu b gati. Zato? Zato to imaju puno negativnih dosijea o bogatstvu u svojoj podsvesti k oji im govori da neto nije u redu u tome da budu bogati. Na naem seminaru, jedno od pitanja koje postavljamo ljudima je: "Koje su mogue negativnosti u vezi toga da budete bogati ili da pokuavate da se obogatite?" Evo ta su neki od ljudi imali da kau. Vidite da li se poistoveujete sa neki ma od njih. "ta ako uspem i onda izgubim sve? Onda u biti pravi gubitnik?" "Nikad neu znati da li meljudi vole zbog mene ili mog bogatstva." "Biu u najvioj poreskoj grupi i onda u morati da dajem pola svog novca dravi." "Previe je to posla" "Mogao bi da izgubim svoje zdravlje pokuavajui" "Moja porodica i prijatelji e rei : ta ti zamilja, ko si t ii kritikovae me." "Svi e neto traiti" "Mogao bi da budem pokraden" "Deca bi mogla da mi budu kidnapovana" "Previe je to obaveza. Morau da upravljam svim tim novcem. Morau da stvarno shvatim investicije. Morau da brinem o strategiji o plaanju poreza i zatiti imovin e i morau da zaposlim skupe raunovoe i advocate. Bljak, kakva frka." I tako dalje Kao to sam ve ranije napomenuo, svako od nas ima dosije bogatstva u ormanu zvanom na um. Ovaj dosije sadri naa lina uverenja koja ukljuuju i to zato bi bilo bi i bogat. Meutim, za mnoge ljude, ovaj dosije takoe sadri i informaciju zato biti bog at i nije tako divno. Ovo znai da oni imaju pomeane unutranje poruke u vezi bogatst va. Jedan njihov deo radosno kae: "Posedovanje vie para e ivot uiniti mnogo zabavniji m" Ali e drugi deo vrisnuti "da ali u onda morati da radim kao pas! ta jet u zabavn o?" Jedan deo kae "Moi u da proputujem ceo svet" Onda drugi deo zacvrkue: "Da, i s vako na tom svetu e eleti ispomo" Ove izmeane poruke mogu izgledati dovoljno nevino, ali u stvarnosti, one su jedan od glavnih razloga to veina ljudi nikad ne postane bogata. Razlog broj jedan to veina ne dobije ono to eli je to to ne znaju ta ele. Bo i ljudi su sasvim naisto sa tim da ele bogatstvo. Potpuno su posveeni stvaranju bog atstva. RAZLOG BROJ JEDAN TO VEINA LJUDI NE DOBIJE ONO TO ELI JE TO STO NE ZNAJU STA ELE. Siromani ljudi imaju mnotvo dobrih razloga zato bi postati i biti bogat mog ao da bude problem. Posledino tome, oni nisu sto posto sigurni da stvarno ele da b udu bogati. Ranije smo govorili o moi namere. Znam da bi moglo biti teko da se u to po veruje, ali vi uvek dobijate ono to stvarno elite, neo no to kaete da elite. Mogli b i nedvosmisleno poreknete ovo i odgovorite: "To je luda ideja ! Zato bi ja eleo da se opirem?" A moje pitanje za vas je potpuno isto : "Ne znam. Zato bi eleli da se opirete ?" Otvoreno reeno, ako ne dostiete bogatstvo koje kaete da elite, postoje realn e anse da je to zato zato to, kao prvo, vi podsvesno ne elite vae bogatstvo ili kao drugo, niste spremni da uradite ono to je potrebno da ga stvorite. Hajde da ovo jo vie istraimo. Postoje tri nivoa takozvanog eljenja. Prvi niv o je: "ja elim da budem bogat" to je drugi nain da se kae: "Uzeu bogatstvo ako mi pa

dne u krilo" Samo eleti je beskorisno. Da li ste primetili da eleti ne vodi nuno do imati? Takoe, obratite panju da eleti bez imati vodi do eleti jo vie. eleti postaje vika, i vodi samo do sebe, stvarajui savren krug koji ne vodi nigde. Bogatstvo ne dolazi od toga da samo elite. Kako znate da je ovo istina? Uz pomo jednostavne p rovere stvarnosti: Milijarde ljudi ele da budu bogati, njih relativno malo jeste bogato. Nivo eljenja je: "Ja biram da budem bogat" On zahteva odluku da se posta ne bogat. Odabir nosi mnogo jau energiju ii de ruku pod ruku sa odgovornou za stvar anje vae sopstvene stvarnosti. Re odluka (na engleskom- decision) dolazi od latin ske rei decidere, to znai "istrebiti svaku drugu alternativu" Biranje je bolje ali nije najbolje. Trei nivo eljenja je: "Ja sam posveen tome da budem bogat" Definicija rei p osvetiti se je "Predati sebe bez reserve nekome ili neemu" Ovo znai ne ustezati se apsolutno ni malo; davati 100% svega to imate da bi postigli bogatstvo. To znai b iti spreman da uradi ta god je potrebno i koliko god dugo je potrebno. To je put r atnika. Bez izvinjenja, bez ako, bez ali, bez moda - i neuspeh nije opcija. Put r atnika je jednostavan: "Biu bogat ili u umreti pokuavajui." "Posveujem se tome da budem bogat" Probajte to da kaete samom sebita vam to znai? Za neke, to deluje osnaujue. Za druge to deluje obeshrabrujue. Veina ljudi se nikada ne bi posvetili tome da budu bogati. Ako ih pitate: "Da li bi ste se kladili u svoj ivot da ete u sledeih deset godina biti bogati?" V eina bi rekla: "Nema anse!" To je razlika izmeu bogatih i siromanih ljudi. Tano zato o nee da se iskreno posvete tome da budu bogati, veina ljudi i nije bogata i verov atno nee nikad ni biti. Neki bi mogli da kau: "O emu topriate? Satirem se od rada, pokuavam zaista i z sve snage. Naravno da sam posveen tome da budem bogat." Ali ja bih odgovorio: " To to vi pokuavate malo znai. Definicija posveenosti je predavanje sebe bez reserve" Kljuna re je bezrezetvno. To znai da ulaete sve, i stvarno mislim sve, to imate u to . Veina ljudi koje ja poznajem a koji nisu finansijski uspeni imaju granice u tome koliko su voljni da urade, koliko su voljni da rizikuju i koliko su voljni da rt vuju. Iako misle da su spremni da urade ta god je potrebno , posle dubljeg ispiti vanja uvek nau da imaju mnotvo uslova u vezi toga ta su spremni, a ta nisu spremni d a urade da bi uspeli! Bogatiti se nije lako, i svako ko vam kae drugaije ili zna stvarno puno vie nego ja ili je nepoten po tom pitanj. Po mom iskustvu sticanje bogatstva trai usr edsreenost, hrabrost umenost znanje 100% vaeg truda, nikad - ne -odustati stav i naravno um podeen na bogatstvo. Takoe morate da verujete bez ostatka da mote da st vorite bogatstvo id a ga apsolutno zasluujete. I ponovo, ono ta to znai je da ako n iste potpuno, totalno i iskreno posveeni stvaranju bogatstva, Velike su anse da ga i neete stvoriti. AKO NISTE POTPUNO, TOTALNO I ISKRENO POSVEENI STVARANJU BOGATSTVA, VELIKE SU ANSE DA GA NI NEETE OSTVARITI

Da li ste spremni da radite esnaest sati na dan? Bogati ljudi jesu. Da li ste spremni da radite sedam dana nedeljno i odreknete se veine svojih vikenda? B ogati ljudi jesu. Da li ste spremni da se rtvujete tako da ne viate sviju porodicu , svoje prijatelje, i odreknete se svoje rekreacije i svog hobija? Bogati ljudi jesu. Jeste li spremni da rizikujete sve svoje vreme, energiju i poetni kapital bez ikakvih garancija da e se vratiti? Bogati ljudi jesu. Na neko vreme nadajui se kree, ali esto due, bogati ljudi su spremni i voljn i da rade sve gore navedeno. Da li ste i vi? Moda ete imati sree i neete morati da radite dugo i teko ili da rtvujete bilo a. Moete to da prieljkujete, ali ja sasvim sigurno nebih na to raunao. Ako elite da budete bogati spremite se i na najtee varijante. Zanimljivo je primetiti, meutim, da e jednom kada se posvetite, univerzum da se potrudi da vas podri. Jedan od mojih omiljenih pasusa je delo V.H. Mareja, koji je napisao sledee tokom svojih prvih ekspedicija na Himalaje. "Dok se neko ne posveti, postoji kolebanje, anse da se povue, veita neefika snost. Uzimajui u obzir sve radnje koje preduzimate pri pokretanju nekog poduhvat

a (ili pri stvaralakom inu), postoji jedna osnovna istina, a ignorisanje te istine je ubilo nebrojene ideje i izvrsne planove: Onog momenta kada se neko definitiv no posveti sebi, i provienje se takoe pokree. itav niz dogaaja proizilazi iz te odluk e, pojavljuje se u njegovu korist cela nova vrsta nepredvienih deavanja, susreta i materijalne pomoi, za koje nijedan ovek nije mogao ni da sanja da e se njemu desit i." Drugim reima, Univerzum e vam pomoi, voditi vas, podravati vas, i ak stvarati uda za vas. Ali prvo morate da se posvetite. POSVEUJEM SE TOME DA BUDEM BOGATA. Ovaj princip uvek imajte na umu "Jer tako razmiljaju milioneri!" AKCIONI PLAN ZA MILIONERSKO RAZMILJANJE 1. Napiite kratak pasus zato je vama zapravo vano stvaranje bogatstva. Budite konkr etni. 2. Jedna od veoma korisnih stvari je da se obaveete javno na uspeh. Sretnite se s a prijateljem ili lanom porodice koji je voljan da vas podri. Recite toj osobi da pred njom elite da se obaveete na stvaranje uspeha.Pogledajte tu osobu u oi i pono vite sledeu izjavu: "Ja______________________(vae ime), ovim dajem re da u se posvet iti tome da postanem milioner ili vie do _____________(datum). Veoma je vano da se obaveete osobi zakoju znate da veruje u vas. Javno obavezivanje e vas uiniti odgovornijim. P.S. Mnogi polaznici rekli su mi d aim je pomoglo to su se msni obavezali moete i vi to da uradite na moj sajt. P.P.S. Proverite kako se oseate pre obavezivanja i kako se oseate posle. Ako imate oseaj slobode na dobrom ste putu. Ako imate mali ubod straha, na dobrom ste putu . Ako niste hteli da se zamajavate s tim, jo uvek ste u "nisam spreman da uradim sve to je potrebno" raspoloenju ili u "nije mi potrebno nita od ovih uvrnutih stvar i" raspoloenju U svakom sluaju, uzmite u obzir da e vam svaka oprobana metoda samo olakati put ka bogatstvu i dopustite da vas podsetim, va nain vas je doveo tano tu g de ste sada. DOSIJE BOGATSTVA BR. 4

BOGATI LJUDI RAZMISLJAJU NA VELIKO. SIROMANI LJUDI RAZMILJAJU NA MALO. Jednom smo imali predavaa koji je na predavao na jednom od naih seminara k oji je od imovine od 250.000 dolara doao do preko 600.000.000 za samo tri godine. Kada su ga pitali za njegovu tajnu, on je rekao: "Sve se promenilo u trenutku k ada sam poeo da razmiljam na veliko". Upuujem vas na zakon prihoda, koji glasi: "Biete plaeni u direktnoj proporciji sa vrednosti koju isporuujete na trite." ZAKON PRIHODA : BIETE PLAENI U DIREKTNOJ PROPORCIJI SA VREDNOSTI KOJU ISPORUUJETE N A TRISTE. Kljuna re je vrednost. Vano je da znate da etiri faktora odreuju vau vrednost na tritu: PONUDA, POTRANJA, KVALITET i KVANTITET. Po mom iskustvu, factor koji pred stavlja najvei izazov za veinu ljudi je kvantitet. Faktor kvantiteta prosto znai: K oliko od vae vrednosti vi isporuujete na trite. Drugi nain je da se ovo kae je: koliko ljudi vi u stvari opsluujete in a ko liko njih vi utiete? Pri poetku ove knjige spomenuo sam da sam posedovao lanac prodavnica fitn ess opreme. Od trenutka kad sam uopte i pomislio da uem u posao, moja namera je bi la da posedujem stotinu uspenih prodavnica id a utiem na desetine hiljada ljudi. M oja konkurencija, sa druge strane, koja je poela posao est meseci posle mene, imal a je nameru da poseduje jednu uspenu radnju. Na kraju ona je zaradila za pristoja n ivot. Jas am se obogatio! Kako elite da ivite svoj ivot? Kako elite da igrate igru? Da li elite da igra te u velikim ili malim ligama? Hoete da igrate na veliko ili na malo? To je va izb or. Veina ljudi odabere da igra na malo. Zato? Kao prvo, zbog straha, Na smrt su preplaeni od neuspeha i jo vie su uplaeni od uspeha. Drugo neki ljudi igraju na m alo zato to se oseaju malim. Oseaju se nevrednim. Ne oseaju da su dovoljno dobri ili

dovoljno vani da bi napravili razliku u ivotima ljudi. Ali posluajte ovo: u vaem ivotu se ne radi samo o vama. Radi se i o doprin osu drugima. Radi se o ivotu i skladu sa vaom misijom i razlogom zato postojite na ovoj zamlji u ovom vremenu. Radi se o tome da stavite svoj deo slagalice sveta. Veina ljudi su tako zaglavljeni u svom egu da se za njih sve vrti oko mene, mene i jo mene. Ali ako elite da budete bogati u najiskrenijem smislu te rei, ne moe da s e radi samo o vama. To mora da sainjava dodavanje vrednosti ivotima drugih ljudi. Jedan od najvei pronalazaa i filozofa naeg doba Bekminster Fuler rekao je: "Svrha naih ivota je da dodamo vrednost ljudima ove generacije i onima koji tek d olaze," Svako od nas je doao na ovu zemlju sa prirodnim talentima, stvarima u koj ima smo prosto prirodno dobri. Ovi darovi su vam dati s razlogom: da ih iskorist ite i podelite sa drugima. Istraivanja pokazuju da su najsreniji oni ljudi koji sv oje prirodne talente koriste do maksimuma. Deo vae misije u ivotu onda mora biti d a podelite svoje darove i vrednosti sa to je mogue vie ljudi. To znai da ste voljni da igrate na veliko. Da li znate za definiciju rei preduzima? Definicija koju mi koristimo u nai m programima je "osoba koja reava probleme drugih ljudi za profit." Tako je, pred uzima nije nita drugo nego "reava problema" AKO NE VI, KO ONDA? Vi ste dete Boga. Vase igranje na malo ne sluzi svetu. Nista nema prosvetljujuc e u skupljanju da se drugi ljudi pored vas ne bi osecali nesigurni.Svima nama je sudjeno da zasijamo, kao deca sto rade. Rodjeni smo da potvrdimo slavu BOGA ko ji je u nama. On nije samo u nekima od nas; on je u svakome.I dok dopustamo nas oj sopstvenoj svetlosti da sija, mi podsvesno dajemo i drugim ljudima dozvolu za toisto. I kada smo mi oslobodjeni naseg sopstvenog straha, nase prisustvo autom atski oslobadja i druge. POVRATAK LJUBAVI MERIJEN VILIJAMSON SVETU NIJE POTREBNO JOS VISE LJUDI KOJI IGRAJU NA MALO . VREME JE DA SE PRESTANE SKRIVANJE I ZAPOCNE ISKORAK. VREME JE DA SE PRESTANE TRAZITI I POCNE VODITI. VR EME JE DAPOCNETE DA DELITE SVOJE DAROVE UMESTO DA IH KRIJETE ILI DA SE PRAVITE D A NE POSTOJE. VREME JE DA POCNETE DA IGRATE IGRU ZIVOTA NA VELIKO. RAZMISLJAJTE NA VELIKO I DELOVANJE NA VELIKO VODE DO TOGA DA IMATE I NOVAC I SVR HU. IZBOR JE VAS. RASMISLJAM NA VELIKO! BIRAM DA POMOGNEM HILJADAMA I HILJADAMA LJUDI! AKCIONI PLAN ZA MILIONERSKO RAZMILJANJE 1. Zapiite ono to mislite da su vai "prirodni talenti" To su stvari u kojima ste uv ek bili prirodno dobri.Takoe zapiite kako i gde moete da iskoristite vie id ovih tal enata u svom ivotu, a posebno u svom random ivotu. 2. Zapiite ili razmenite ideje sa grupom ljudi kako moete da reite probleme za dese t puta vie ljudi od onog broja na koji sada utiete na svom poslu ili u svom biznis u, Dosetite se bar tri razliite strategije. Mislite "mono" DOSIJE BOGATSTVA BR. 5 BOGATI LJUDI SE USRESREDJUJU NA PRILIKE. USRESREDJUJEM SE NA PRILIKE, A NE NA PREPREKE. Bogati ljudi vide prilike. Siromani vide prepreke. Bogati ljudi vide potenci jalni rast. Siromani ljudi vide potencijalni gubitak.Bogati se usresreuju na nagra de. Siromani se usresreuju na rizike. Sve se svodi na prosto pitanje: "Da li je aa polupuna ili poluprazna?" Ovde ne priamo o pozitivnom razmiljanju.priamo o vaon naviknutoj perspektivi gledanja na svet.Siromani ljudi prave izbore zasnovane na strahu. Njihovi umovi konstantno s keniraju ta ne valja ili ta bi moglo da krene po zlu u svakoj situaciji. Njihov os novni nain razmiljanja je: "ta ako ne bude uspelo?" ili jo ee: "To nee uspeti" Ljudi iz srednje klase su malo optimistiniji. Njihov nain razmiljanja je: "B

a se nadam da e uspeti" Bogati ljudi, kao to smo ranije rekli, preuzimaju odgovornost za rezultate u svojim ivotima i deluju na osnovu sledeeg naina razmiljanja "Uspee zato to u ja ti da uspe:" Bogati ljudi oekuju da uspeju. Imaju poverenja u svoje sposobnosti, imaju poverenja u svoju kreativnost i veruju da ako stvari krenu po zlu, mogu da pronau drugi nain da uspeju. Generalno govorei to je vea nagrada, vei je i rizik. Zato to neprestano vide p rilike, bogati ljudi su spremni da rizikuju. Bogati ljudi veruju da, i ako se de si najgore, uvek mogu da povrate svoje pare. Siromani ljudi sa druge strane, oekuju da ne uspeju. Nedostaje im samopouzd anje. Siromani ljudi veruju da e, ako stvari ne krenu na bolje, to biti katastrofa . I zato to kostantno vide prepreke, obino nisu spremni da preuzmu rizik. Bez rizi ka nema ni nagrade. ( Ko riskira profitira! to sam zapamtila jo kao mala ) isto da se zna, biti spreman za rizik ne znai obavezno da ste spremni da iz gubite. Bogati ljudi preuzimaju sraunate rizike. To znai da oni istrauju, paljivo ra zmatraju problem i donose odluke zasnovane na vrstim informacijama i injenicama. D a li bogatim ljudima treba puno vremena da sve ispitaju? Ne. Oni urade sve to mog u za to krae vreme, a onda donesu odluku zasnovanu na informacijama da li da krenu u akciju ili ne. Iako siromani ljudi tvrde da se spremaju za priliku, oni u stvari najee odugo vlae. Na smrt su preplaeni, huku i kolebaju se nedeljama, mesecima, na kraju ak i go dinama, i do tada prilika obino ispari. Oni onda racionalizuju situaciju govorei: "Ba samse spremao" Sasvim sigurno, ali dok su se oni "spremali" bogata je ve uloio, povratio i zaradio jo jedno bogatstvo. Znam da ovo to u sad da kaem da zvui malo udno, uzimajui u obzir koliko ja cen msamoodgovornost. Ja, meutim, verujem da odreeni elementi onoga to ljudi nazivaju s reom jesu povezani sa bogaenjemili, kada je ve o tome re, sa uspenou u bilo emu. U amerikom fudbalu to moe biti igra protivnikog tima kojem ispda lopta na met a rod vae en zone pri kraju utakmice, doputajui vaem timu da pobedi. U golfu bi mogl ao biti lutajui udarac koji se odbija od drveta i vraa se na travu nekoliko santi metara od rupe. Koliko ste puta uli u biznisu da neki tip izbroji pare za pare zemlje u nek oj bestragiji, i onda deset godina kasnije neki poslovni konglomerat gradi poslo vnu zgradu? I taj investitor se obogati. Dakle da li je to bio brilijantni poslo vni potez ili ista srea? Moja pretpostavka je da je po malo od oboje. Poenta je, meutim, da vam nikakva srea, ili bilo ta vredno, nee doi ukoliko ne preduzmete neki oblik akcije. Da bi uspeli finansijski, morate neto da uradite, da neto kupite ili neto za ponete. A kad neto uradite, da li je to to vas podrava zato to ste hrabri i posveeni rea, univerzum ili via sila, ako mene pitate nije ni vano. Vano je da se deava! Jo jedan kljuni princip, znaajan ovde, je to to se bogati ljudi usredsrede na to to ele, a siromani na ono to ne ele. Jo jednom univerzalni zakon glasi : "On na ta se usredsredite (fokusirate), to napreduje" Zato to se bogati ljudi usredsr euju na prilike u svemu, prilike iskrsavaju pred njima.Njihov najvei problem je da iskoriste sve te neverovatne prilike za pravljenje novca koje vide. Sa druge st rane, zato to se siromani ljudi fokusiraju na prepreke u svemu, prepreke iskrsavaj u pred njih, i njihov najvei problem je da se nose sa svim tim neverovatnim prepr ekama koje vide. Jednostavno je: Vae polje usredsreenosti odreuje ono to ete videti u ivotu. Fo usirajte se na prilike i to ete pronai. Fokusirajte se na prepreke i to je ono to et e pronai.Ne kaem da se ne pobrinete za problem. Naravno reavajte problem kako se po javi u sadanjosti. Ali pogled uperite u cilj, pomerajte se prema njemu. Uloite svi je vreme i energiju u stvaranje onoga to elite. Kada se prepreke pojave, nosite se sa njima, a onda brzo vratite panju na vau viziju va cilj. Nemojte da vrtite ceo s voj ivot oko reavanja problema.Ne troite svo svoje vreme na gaenje poara. Oni koji to rade vraaju se nazad! Vi svoje vreme i energiju troite na dela i misli, postojan o se kreui napred, prema svom cilju. Da li elite jedan jednostavan, ali izuzetno redak savet? Evo ga: Ako elite da se obogatite, fokusirajte se na pravljenje, zadravanje i investiranje svog nov

ca. Ako elite da budete siromani, fokusirajte se na troenje svog novca. Moete da proi tate hiljadu knjiga i pohaate stotinu kurseva o uspehu, ali sve se svodi na to. Z apamtite, ono na ta se usredsredite, to napreduje. Bogati ljudi takoe shvataju da ne moete nikad znati sve informacije unapred . U jednom od naih programa uimo ljude da pristupe svojoj unutranjoj snazi i uspeju uprkos svemu. Na ovom kursu poduavamo princip poznat kao: "Spreman, pali, cilja j. ta to znai? Spremi se najbolj to moe u to kraem vremenu, zaponi akciju, onda se t ispravljaj. Blesavo je da moe znati sve to moe da se desi u budunosti. Obmanjujete se ako verujete da moete da se pripremite za svaku okolnost koja bi mogla jednog dana da se pojavi id a se od toga zatitite. Da li ste znali da ni u univerzumu ne postoj e prave linije? ivot ne putuje u perfektno pravim linijama. Najee moete da vidite sam o sledeu krivinu, i tek kad doete do tog sledeeg skretanja, moete da vidite vie. Ideja je da uete u igru sa svim to imate, gde god da se nalazite. Ja to naz ivam ulaskom u hodnik. Na primer pre mnogo godina ja sam planirao da otvorim pos lastiarnicu- kafi koja bi radila 24 sata dnevno Prouavao sam lokacije koje su se n udile, trite i saznao kakva mi je oprema potrebna Takoe sam prouio koje su vrste kol aa pita sladoleda i kafa dostupne. Prvi veliki problem je taj to sam se stvarno ug ojio! Moje ispitivanje jedenjem nije pomoglo, tako da sam dobro razmislio koji b i bio bolji nain da prouim ovaj posao. Konano sam samom sebi skicirao plan: "Ako st varno hoe da naui posao, ui u njega. Ne mora od samog poetka da poseduje local. Ui ik dobijanjem posla u toj areni. Vie e nauiti istei restoran i perui sudove nego da et godina istrauje spolja." I to sam i uradio. Zaposlio sam se. Voleo bih da mogu da kaem da su moment alno prepoznali moje izvanredne talente i odmah me postavili za efa. Ali avaj, ne kako jednostavno nisu uvideli, niti su marili za moje direktorske sposobnosti, t ako da sam poeo kao pomono osoblje.Upravo to - ienje podova i sklanjanje sudova. ud o kako snaga namere funkcionie, zar ne? Moda ste mislili da sam morao da progutam svoj ponos da bih to radio, ali istina je da je to nikad nisam gledao na taj nain. Jas am bio u misiji uenja posla stiarskog posla. Bio sam zahvalan za priliku da to nauim na tu "raun" i pri tome jo i zaradim za eparac. Tokom mog slubovanja u pomonom osoblju provodio sam koliko sam mogao vremen a sa menaderom u askanju o prihodima i profitu, proveravao kutije da bih saznao im ena snabdevaa i pomagao pekarima u 4 ujutro da bi naauio sve oko opreme, sastojak a i problemima koji bi mogli da se pojave. Cela nedelja je prola i pretpostavljam da sam bio prilino dobar u svom posl u, zato to me je menader zvao da sednemo, nahranio me je nekom pitom (bljak) i una predio me je u blagajnika! Razmiljao sam o toj ponudi dugo i ozbiljno, tano jednu nanosekundu, i odgovorio: "Hvala, ali ne hvala" Kao prvo, nije bilo anse da sam mogao da nauim mnogo zaglavljen za kasom. K ao drugo, ve sam bio nauio sve to sam doao da nauim. Zadatak ispunjen! To je ono to sam mislio pod tim da ste u "hodniku" To znai ui u arenu u koju elite da budete u budunosti, u kojem god obliku da ste poeli. Ovo je daleko najbol ji nain da nauite posao, zato to ga vidite iznutra. Drugo moete napraviti kontankte koji vam trebaju, koje nikad ne bi mogli da napravite od spolja. Tree jednom kad ste u hodniku, mogla bi da vam se otvore mnoga druga vrata i prlike. To znai da k ada prisustvujete onome to se stvarni dogaa, moete da otkrijete prostor za sebe koj i pre niste primetili etvrto moete otkriti da vi u stvari in e volite tu struku, i hvala Bogu to ste to otkrili na vreme! Dakle, ta se od gore navedenog desilo meni? Do vremena kada sam zavrio taj posao nisam mogao da podnesem miris ili pogled na pitu. Drugo pekar je dao otka z dan poto sam ja otiao, nazvao me i obavestio da je upravo saznao za novu, popula rnu opremu za vebanje hteo je da vidi da li sam zainteresovan da pogledam. Pogled ao sam i shvatio da je oprema dinamit, ali on nije, tako da sam u posao uao sam. Poeo sam da prodajem sportskim radnjama i robnim kuama opremu. Primetio sam da sve te prodavnice imaju jednu zajedniku osobinu - Bednu opremu za vebanje. Zv ona u mom mozgu su odzvanjala: "Prilika, prilika,prilika" udno je kako se stvari deavaju. Ovo je bilo moje prvo iskustvo u prodaji opreme za vebanje, to me je na kr aju dovelo do otvaranje jedne od prvih prodavnica fitnes opreme i zaraivanje mog

prvog miliona. A kad pomislim da je sve poelo sa mojim radom u pomonom osoblju. Pouka je jednostavna uite u hodnik. Nikad ne znate koja vrata mogu da vam se otvore. Ja imam moto. "Aktivnost uvek pobeuje neaktivnost" Bogati ljudi uu u akciju . Oni veruju da jednom kad uu u igru, mogu da donesu inteligentne odluke u sadanje m trenutku, vre ispravke i prilagode svoju plovidbu usput. Siromani ljudi ne veruju u sebe i svoje sposobnosti, pa veruju da moraju d a znaju sve unapred, to je bukvalno nemogue. U meuvremenu ne rade ba nita! Na kraju, sa svojim pozitivnim "spreman, pucaj, ciljaj" stavom, bogati ljudi ulaze u akciju i obino pobeuju. Na kraju govorei sebi: "Neu da radim nita dok ne utvrdim svaki mogui problem in e saznam tano ta u da radim u vezi s tim" siromani ljudi nikad ne ulaze u akciju i zbog toga uvek gube. Bogati ljudi vide priliku, skau na nju i postaju jo bogatiji, A siromani lju di? Oni se jo spremaju. Zapamtite kao obavezujui princip za svoje delovanje USREDSREUJEM SE NA PRILIKE, A NE NA PREPREKE, SPREMAM SE PUCAM Jer tako razmiljaju milioneri Akcioni plan za milionersko razmiljanje

CILJAM!

1.Uite u igru. Razmotrite situaciju ili projekat koji ste eleli da zaponete. Na ta god da ste ekali, zaboravite. Ponite sada, gde god da ste is a onim to imate. Ako je mogue, uinite to prvo dok radite za nekog ili sa nekim, da nauite posao. Ak o ste ga ve nauili, nema vie izgovora. Bacite se na to! 2.Vebajte optimizam . Ve danas, bilo ta toneko smatra problemom ili preprekom , prepravite to u priliku. Negativne ljude ete izluivati, ali u emu je razlika? Oni to ionako sami sebi konstantno rade. 3. Fokusirajte se na ono to imate, a ne na ono to nemate. Napravite listu d eset stvari za koje ste zahvalni u svom ivotu i proitajte je samoj sebi naglas. On da je itajte svako jutro u narednih trideset dana. Ako ne cenite ono to imate, ond a vie neete ni dobiti i vie vam i ne treba. DOSIJE BOGATSTVA BR. 6 BOGATI LJUDI SE DIVE DRUGIM BOGATIM I USPENIM LJUDIMA. SIROMANI LJUDI NE VOLE BOGATE I USPENE LJUDE. Siromani ljudi esto gledaju na uspehe drugih ljudi sa ozlojeenou, ljubomorom i zaviu. Ili odreu: "ma, imaju sree" ili prosiku: "Ti bogati skotovi" Morate da shvatite da ako gledate bogate ljude kao loe u svakom pogledu i u svako m smislu, a vi hoete da budete dobra osoba, onda nikad ne moete biti bogati. To je nemogue. Kako vi moete biti neto to prezirete. Zapanjujue je videti kakvu odbojnost, pa ak i pravi bes, imaju mnogi sirom ani ljudi prema bogatima. Kao da veruju da bogati ljudi, njih prave siromanim. "Da , tako je, bogati ljudi pokupe kajmak i vie nema za mene" Naravno ovo je perfekt ni sluaj govora rtve. Hou da vam ispriam jednu priu, ne da se alim, nego prosto da poveem iskustvo iz stvar nog sveta koje sam ja imao sa ovim principom. U starim danima, kada sam bio, rec imo finansijski nestabilan, vozio sam krntiju. Menjanje traka u saobraaju nikad n ije bio problem. Skoro svi bi meputali ispred sebe. Ali kada sam kupio jaguar, ni sam mogao da ne primetim kako su se stvari promenile. Odjednom su ljudi poeli da mi uleu a ponekad su mi kao dodatnu meru pokazivali srednji prst. ak su me i gaali raznim stvarima, sve iz jednog razloga: vozio sam "jaguar" Jednog dana vozio sam sa kroz siromani deo San Dijega, u okviru jedne hum anitarne akcije za Boi. Bio mi je otvoren iber i primetio etri prljava momka kako se de u prikolici kamioneta iza mene. Bez ikakvog razloga, odjednom su poeli da igra ju koarku na mojim kolima, pokuavajui da ubace limenke piva kroz moj otvoreni iber. Pet udubljenja i nekoliko dubokih ogrebotina kasnije, proli su pored mene vritei: " Kopile bogato" Naravni, shvatio sam ovo kao redak incident, sve dok dve nedelje kasnije

, u drugom siromanom kraju, gde sam parkirao auto na ulicu iv ratio se za manje o d deset minuta cela strana mog auta je bila izgrebana kljuem Sledei put kada sam doao iznajmio sam "ford escort"i, zapanjujue nisam imao nijedan problem. Ne inpliciram da u siromanom kraju ive loi ljudi, ali po mom isku stvu ima mnogo sveta koji prezire bogate. Ko zna moda je to jedno od onih kokoka - jaje pitanja: Da li oni preziru bogate zato to su siromani,ili su siromani zato t o preziru bogate? Lako je priati o nepreziranju bogatih, ali u zavisnosti od raspoloenja, svakom moe da se desi da upadne u tu zamku, pa i meni. Pre nekog vremena, bio sam u svojoj hotelskoj sob ii veerao, oko sat pre predavanja na veernjem asu mog seminara. Upali o sam TV da pogledam sportske rezultate i otkrio da se prikazuje ou Opre Vinfri.O pru volim. Malo je osoba na planeti koje su uticale na vie ljudi na pozitivan nain od nje, zbog toga zasluuje svaku paru koju je zaradila i vie. U meuvremenu, ona je radial intervju sa glumicom Hale Beri Priale su o najv eoj sumi koju je ona uspela da potpie za filmsku ulogu - na dvadeset miliona. Hale je onda rekla kako je ne zanima novac, id a se ona borila za ovaj ogroman ugovo r da bi utabala stazu za druge ene koje dolaze. uo sam samog sebe kako skeptino kaem : "Ma da! Da li ti misli da sam jai svi ostali koji ovo gledaju naivni? Treba da uzme deo tih para id a da svom agentu za odnose sa javnou poviicu, Ovo je najlukavij e obrazloenje koje sam uo" Nisam mogao da verujem. Uhvatio sam sebe kako prezirem Hale Beri. Pomisli o sam kako je besmislen moj poriv i shvatio da jedino to ima razloga da oseam jest e divljenje. Bez obzira koji je njen razlog to je elela te pare, problem nije bio u njoj nego u meni. Zapamtite, moje miljenje nema nikakav uticaj na njen ivot i sreu, ali ima uticaj na moju sreu i bogatstvo. Takoe zapamtite da misli i miljenja nisu dobr a ili loa, ispravna ili pogrena, dok ulaze u moj mozak, ali sasvim sigurno mogu bi ti stimuliua ili destimuliua za vau sreu i uspeh dok ulaze u va ivot. U momentu kada sam osetio tu negativnu energiju kako protie kroz mene, pos tao sam svestan besmislenosti tog razmiljanja i momentalno sam neutralisao besmis lenost u svom umu. Ne morate da budete savreni da biste se obogatili, ali morate da prepoznate kada vae razmiljanje nije pozitivno za vas ili za druge i da se b rzo preusmerite na ohrabrujue misli. U svojoj zapanjujuoj knjizi "Milioner za jedan minut" moj dobar prijatelj Mark Viktor Hansen i Robert Alen citiraju dirljivu priu Rasela H. Konvela iz njeg ove knjige "Jutra dijamanata" koja je napisana pre vie od sto godina. Ja kaem da vi treba da se obogatite, i da je vaa dunost da se obogatite. Ko liko mi je moje pobone brae reklo: "Da li ti, hrianski svetenik, provoddi svoje vreme idui po zemlji i savetujui mlade ljude da se obogate, da zarade novac?" Da, naravn o da to radim. Oni kau: "Nije li to grozno! Zato ne propoveda jevanelje umesto to propoveda l udima dap rave novac?" Zato to je poteno zaraivanje novca isto to i propovedanje jev anelja.To je razlog. Ljudi koji se obogate mogu biti najpoteniji ljdi u zajednici. "Oh", ree jedan mladi momak ovde veeras "meni je ceo moj ivot govoreno da je ovek koji ima novaca veoma nepoten, i neastan, i zloban i podao." Moj prijatelju t o je razlog to ga ti uopte nema, zato to ima tu predstavu o ljudima Temelj tvoje vere je potpuno pogrean. Rei u ti jasno devedeset i osam od sto bogatih ljudi u Americi su poteni. Zato su bogati. Zato im poveravaju novac. Zato on i preduzimaju velik e poslove i nalaze mnotvo ljudi da radi sa njima. Drugi mladi kae: "ujem ponekad o ljudima koji nepoteno zarade milione dolara. " Da naravno da uje, a ujem i ja. Ali oni su u sutini toliko retki da za novine pred stavljaju sjajnu vest, pa one o njima toliko piu da ti doe da miljenja da su is vi d rugi bogati ljudi nepoteni. Prijatelju moj, ti me odvezi u predgraa Filadelfije, i upoznaj me sa ljudi ma koji poseduju domove oko ovog velikog grada, tako prekrasne domove sa batama i cveem, ti velianstveni domovi tako ljupkog izgleda, i ja u te upoznati sa tim ljud ima najboljeg karaktera i najbolje u preduzimljivosti u naem gradu. To to poseduju svoje domove ih ini toliko asnim i potenim i istijim, kao i iskrenijim i ekonominiji m i paljivijim. Mi propovedamo protiv udnje u naim propovedaonicama i koristimo izraze kao

"prljav novac" tako eksremno da hriani dou na ideju da je pokvareno da bilo ko pose duje novac. Novac ja mo i vi bi trebalo da budete razlono ambiciozni da ga imate! Tako bi trebalo zato to sa njim moete da inite vie dobra nego bez njega. Novac tampa vae B blije, novac gradi vae crkve, novac alje vae misionare i novac plaa vae svetenike J ato kaem da bi trebalo da imate novac.Ako moete poteno postii bogatstvo to je vaabo dunost. Strana je greka ovih pobonih ljudi to misled a morate biti strano siromani d i bili poboni. Konvelov pasus ima nekoliko odlinih poenti. Prva se odnosi na sposobnost d a vam veruju. Od svih atributa neophodnih da bi postali bogati, to da drugi mogu da vam veruju mora biti blizu vrha spiska. Razmislite o tome, da li bi vi poslo vali sa osobom kojoj ne verujete bar malo? Nema anse! To znai da bi postali bogati , mnogo, mnogo, mnogo ljudi mora da vam veruje, i to znai, da bi svi ti ljudi vam a verovali, vi morate da budete vredni tog poverenja. Kakve druge vetine trebaju oveku da bi se obogatio, i to je jo vanije, da bi o stao bogat? Nema sumnje da uvek postoji izuzeci za bilo kakva pravila, ali u vein i sluajeva pitanje je: ko bi vi trebalo da budete dabi uspeli u bilo emu? Pogledaj te neke od karakteristika: POZITIVNI, POUZDANI, FOKUSIRANI, ODLUNI, UPORNI, VREDN I, ENERGINI, DOBRI U ODNOSIMA SA LJUDIMA, KOMPETENTNI, PROSENO INTELIGENTNI I STRUN I BAR NA JEDNOM POLJU. Drugi interesantan element u Konvelovom pasusu je ukazivanje na to da su mnogi ljudi naueni da veruju da ne moete biti bogat ovek i dobra osoba, ili i bogat ovek i duhovna osoba. Jas am takoe razmiljao na ovaj nain.Kao i mnogima od nas, i m eni su priali prijatelji, nastavnici, mediji i ostatak drutva da su bogati ljudi n a neki nain loi, da su svi pohlepni. Iz svog iskustva, a ono je vezano za ivot u pr aktino svim slojevima drutva, odgovorno tvrdim da su ljudi podjednako dobri i podj ednako loi, id a nema neke predodreenosti vezane za moral u zavisnosti od toga da li ste bogati ili siromani. ALI ONO TO IZDVAJA BOGATE LJUDE JESTE ENERGINOST, PREDU ZIMLJIVOST, ODLUNOST I ODSUSTVO MALODUNOSTI - sve ono ega nedostaje u okruenju lju di nie i srednje klase. Iako je popularno miljenje da su bogatai bolesno ambiciozni i rastrzani pos lom, moje iskustvo je da su bogatai koji su stekli svoje bogatstvo samostalno, za dovoljniji sobom nego pripadnici drugih slojeva, to se pozitivno odraava in a njih ov odnos prema drugima. Takoe obim ideja , planova i zamisli koje cirkuliu u takvom okruenju mnogo j e vei nego kod drugih ljudi, a verovatnoa da e bar neke od njih biti ostvarene znat no je realniji. Takoe sam meu bogatima retko sretao ono karakteristino oseanje nemoi i bezvoljnosti koje prati svakodnevnicu obinog oveka i koje ste verovatno i sami d oiveli. Jo jedna znaajna zabluda vezana za bogatae je dobrotvorni rad, ija se vrednos t omalovaava ili ignorie meu siromanijem stanovnitvom. U prilino dugom periodu u kome sam u poziciji da analiziram bogatae iz prve ruke, tvrdim da je za veinu bogatih l judi dobrotvorni rad stvar moralne obaveze i kulture ivljenja, a ne marketinki tri k ili sredstvo za izbegavanje poreza, kako mnogi misle. U mom okruenju je od vremena kad sam se doselio bilo vie velikih donatorski h akcija, i skoro svi moji susedi vodili su neku dobrotvornu akciju ili bar imal i zapaenu ulogu ili bar imali zapaenu ulogu u njima.Organizovali smo i fondove za velike humanitarne projekte, a jedan od veih projekata bio je fond za deiju bolnic u. Sa jednim od komija posebno smo se zbliili. On je bio meu vrhunskim doktorim a za proirene vene na svetu i zaradio je pravo bogatstvo; dobijao je negde izmeu p et i deset hiljada dolara po operaciji, a radio je etiri do pet operacija na dan. Njega pominjem zato to mu je svaki utorak bio "Slobodan dan" kada je poeri sao ljude iz grada koji to sebi nisu mogli da priute. Na taj dan, on bi radio od e st ujutro do deset uvee izvodei i po deset operacija, sve besplatno. Povrh toga, o n je vidio sopstvenu organizaciju ija misija je bila da nagovori i druge doktore da rade besplatne dane u svojim zajednicama. injenica je da je preziranje bogatih jedan od najsigurnijih naina da ostane te siromani. Mi smo stvorenja navike, i da bi prevazili ovu ili bilo koju naviku, potrebna nam je veba. Umesto preziranja bogatih ljudi, trudite se da potujete njih

ova dostignua. Jedan od naina razmiljanja od koga moemo mnogo nauiti dolazi od drevne Huna m udrosti, prvobitnog uenja starih Havajaca. Ona kae sledee: blagoslovi to to eli. Ako idi osobu sa prekrasnom kuom, blagoslovi tu osobu i taj dom. Ako vidi osobu sa prel epim imanjem. Blagoslovi tu osobu i blagoslovi to imanje. Ako vidi osobu sa volje nom porodicom, blagoslovi tu porodicu i blagoslovi tu osobu. Ako vidi osobu sa le pim telom, blagoslovi tu osobu i blagoslovi to telo. BLAGOSLOVITE TO STO ZELITE - HUNA FILOZOFIJA Poenta je da ako prezirete to to ljudi imaju, na bilo koji nain, u bilo ko m obliku, vi to nikad ne moete imati. Samo ako va stav bude pozitivan, imaete otvoren put da i sami stvarate bog atstvo id a uivate u njemu. Zapamtite kao obavezujue principe za svoje delovanje: JA POTUJEM DOSTIGNUA BOGATIH LJUDI! JA NALAZIM UZOR U BOGATIM LJUDIMA! JA CENIM BOGATE LJUDE! I BIU JEDNA OD NJIH! Ovaj princip uvek imajte na umu "Jer tako razmiljaju milioneri" AKCIONI PLAN ZA MILIONERSKO RAZMILJANJE 1. Vebajte Huna filozofiju "Blagoslovi to to eli:" Posmatraj stvari iz tog ugla. Ume sto da budete zavidljivi ili da mrzite ljude koji su uspeli, potujte njihova dost ignua. Upoznajte se sa uspenm poduhvatima koje su ljudi iz vae sredine inili u prolos ti ili ih ine danas i analizirajte ih bez predrasuda (Iz ovoga naravno iskljuite o na bogatstva koja su stvorena na nemoralan nain. Ako ste bez predrasuda, moi ete da razdvojite pozitivne primere od negativnih, i nee vam svi izgledati isto) 2. Izdvojite one ljude koji sun a vas ostavili poseban utisak svojim poslovnim p oduhvatima. Upoznajte se detaljno sa nainom na koji su vodili poslove i, ako ste u mogunosti, stupite s njima u kontakt. DOSIJE BOGATSTVA BR:7 BOGATI LJUDI SE DRUE SA POZITIVNIM I USPENIM LJUDIMA. SIROMANI LJUDI SE DRUE SA NEGATIVNIM ILI NEUSPENIM.

Uspeni ljudi posmatraju druge uspene ljude kao sredstvo za motivaciju.Oni v ide druge uspene kao model od kojih ue. Uspeni ljudi kau sebi:"Ako oni to mogu, onda i ja to mogu." Kao to sam ranije spomenuo, oponaanje je jedan od osnovnih naina na koji ljudi ue. Uspeni ljudi su zahvalni to su drugi uspeli pre njih, tako da sada oni imaj u emu koju prate, i koja e dostizanje cilja uiniti lakim. Zato ponovo izmiljati toak ostoje dokazane metode za uspeh koje funkcioniu kod bukvalno svakog ko ih primenj uje. Prema tome najbri i najlaki nain za stvaranje bogatstva je da nauite tano kako bogati ljudi, koji su gospodari novca, igraju igru. Cilj je prosto oponaati njih ove unutranje i spoljanje strategije. Ako imate potpuno isti nain razmiljanja i pred uzmete potpuno iste radnje, dobre su anse da ete dobiti potpuno iste rezultate. To je ono to sam ja uradio i o tome se u ovoj knjizi radi. Suprotno bogatima, siromani ljudi, kad uju za uspeh drugih ljudi, obino ih o suuju, kritikuju, izruguju im se i pokuavaju da ih srozaju na svoj nivo. Koliko va s poznaje ovakve ljude? Koliko vas poznaje ovakve lanove pordice? Pitanje je: kak o vi uopte moete uiti od nekog koga uniavate ili biti inspirisani nekim takvim. Kad god se upoznajem sa izuzetno bogatom osobom, ja stvorim nain da se sa njom druim. Hou sa tim nekim priam, da nauim kako razmilja, da razmenim kontakte i da ,ako imamo jo neka zajednika interesovanja, po mogustvu postanem i prijatelj sa nj im. Nedavno sam imao intervju na radiju i neka ena se javila sa odlinim pitanje

m: "ta da radm ako sam ja pozitivna i hou da napredujem, a moj mu je negativan? Da li da ga ostavim? Da li da pokuam i njega da promenim? ta?" Ovo pitanje ujem najma nje sto puta nedeljno kad predajem na naim kursevima. Skoro svako pita isto pitan je: "ta ako meni najblie osobe nisu zainteresovane za lini napredak i ak i mene u to me sputavaju?" Evo odgovora koji sam dao eni sa radija, koji dajem ljudima na kursevima i koji upuujem i vama. Kao prvo nemojte se zamarati teranjem negativnih ljudi na promenu ili dol azak na kurs. To nije va posao. Va posao je da iskoristite ono to ste nauili da bi p oboljali sebe i svoj ivot. Budite model, budite uspeni, budite sreni, i onda e moda i naglaavam moda - oni videti pozitivan primer u vama i hteti da se ugledaju na v as.Energija je zarazna. Tama isezava na svetlu. Ljudi moraju ba da rade na tome da ostanu "tamni" kada je svetlo skroz oko njih. Va posao je da budete najbolje to moete biti. Ako oni izaberu da vas pitaju za vau tajnu, recite im. Kao drugo, imajte na umu jo jedan princip koji predstavljamo na naim kursev ima. On glasi: "Sve se deava sa razlogom, i taj razlog jet u da mi pomogne." Jest e mnogo je tee pozitivno razmiljati i biti promiljen ako su ljudi i okolnosti oko v as negativne, ali to je va test! Ba kao to se elik kali u vatri, i vi ete napredovati bre i bolje ako moete ostati odani svojim vrednostima dok su drugi oko vas puni s umnji pa ak i osuivanja. Tako zapamtite i da "nita nema znaenje osim onog znaenja koje mu vi date" Setite se da smo u prvom poglavlju ove knjige priali o tome kako obino zavrimo iden tifikujui se ili bunei se protiv jednog ili oba roditelja, u zavisnosti od toga ka ko smo "uramili" njihove postupke. Od sadapa nadalje, pokuajte da vebate snimanje negativnosti drugih ljudi kao podsetnik kakav ne treba biti.to su oni negativniji , vi imate vie podsetnika kako je to u stvari ruan nain razmiljanja. Ne predlaem vam da im to kaete. Samo uradite ovo, bez osuivanja ljudi zbog onoga kakvi jesu. Jer a ko vi ponete da sudite, kritikujete zbog toga to rade i to su to to jesu i vi se sp utate na njihov nivo, onda ni vi niste nita bolji. Ako stvar krene po zlu, ako vie ne moete da se nosite sa njihovom negativno m energijom, ako vas to sputa do take iz koje ne moete vie da napredujete, moda ete m rati da donesete neke hrabre odluke u vezi toga ko ste vi i kako elite da proivite ostatak svog ivota. Ne predlaem vam da uradite bilo ta prenagljeno, ali ja prvi n e bih migao da ivim sa nekim ko je negativan i ko omalovaava moju elju da uim i napr edujem, bilo u linom, duhovnom ili finansijskom smislu. Ne bih to sebi radio zato to sebe potujem i svoj ivot i zasluujem da budem to je mogue sreniji i uspeniji.Ka to vidim, na svetu postoji 6,3 milijardi ljudi, i sigurno meu njima mogu nai one koji e me podrati. Ili me bar nee ometati. Sigurno ste uli za izreku "svaka ptica svome jatu leti" Da li ste znali da veina ljudi zarauje najvie 20% vie ili manje od svojih najbliih prijatelja? Koliko g od da ima raznih faktora koji utiu na komunikaciju i druenje meu ljudima, visina pr ihoda, nain ivota koji ovi prihodi omoguavaju i srodnost ivotnih nazora vezanih za n ovac preteu nad svim ostalim. Iz mog iskustva, bogati ljudi se ne ulanjuju u kantri klubove samo da bi i grali golf: ulanjuju se da bi se povezali sa drugim bogatim i uspenim ljudima. Pos toji jedna druga izreka koja glasi: "nije vano ta zna, nego koga zna" Ako se druite s a uspenim ljudima i distancirate se od negativnih, mnogo lake ete uspevati da prebr odite tekoe i izazove u svojim finansijskom i ivotnom napredovanju. Druga vana stvar, pored izbora ljudi sa kojima se druite, je izbor situacij a na koje moete da utiete. Ne vidim razlog zato biste inficirali sebe otrovnom ener gijom. Meu to ubrajam i svae, ogovaranje i izdajstvo. Kao i druenje s ljudima, i ot rovne situacije mogu na vas preneti na vas negativnu negativnu energiju.Budite i skreni prema sebi i drugima u ivotu i poslu i drite se dogovora - tako ete najbolj e odrati pozitivnu energiju. Kad ve govorimo o pozitivnoj i negativnoj energiji sa kojom se suoavamo, sk renuo bih vam panju i na neto to je deo nae svakodnevnice, a ima sve vei uticaj na n ae ivote i naalost zamenjuje kontakt sa ljudima. Govorim o televiziji. Izbegavajte da gledate "neinteligentne" televizijske programe, osim ukoliko to koristite kao strategiju za oputanje, a ne kao jedini vid zabave.Kad ja gledam TV, to je obino sport. Kao prvo, zato to uivam da gledam majstore u bilo emu na delu, a kao drugo,

uivam da sluam izjave posle utakmice. Volim da sluam nain razmiljanja ampiona, i za m ne je bilo ko ko je doao do prve lige u bilo kom sportu -- ampion. Bilo koji spor tista je pobedio konkurenciju od desetina hiljada drugih igraa samo da bi dotle s tigao, to svakog od njih za mene ini neverovatnim. Volim da ujem njihov stav kad po beuju: "Bio je to veliki trud celog tima. Bili smo dobri ali jo treba da napreduje mo. Ipak se vidi da se vredni rad isplati." Takoe volim da ujem njihov stav kad iz gube: "To je samo jedan me. Vratiemo se, prosto emo zaboraviti ovu utakmicu i konce ntrisati na sledeu. Porazgovaraemo o tome gde smo pogreili, i uiniemo sve to je potre o da bismo pobedili. Tokom olimpijskih igara 2004 Perdita Felisijen, Kanaanka, zvanina prvakinja sveta na sto metara sa preponama, bila je veliki favorit za zlatnu medalju. U finalnoj trci udarila je u prvu preponu i estoko pala. Nije bila u stanju da zav ri trku.Izuzetno potresena, leala je sa suzama u oima potpuno zbunjena. Spremala se za ovaj trenutak est sati na dan, svakog dana u nedelji, poslednje etiri godine. Sledeeg jutra, video sam njenu konferenciju za tanpu. Voleo bih da sam je snimio.B ilo je zapanjujue sluati kako stvari izgledaju iz njenog ugla.Rekla je od prilike sledee stvari: "Ne znam zato se to dogodilo, ali dogodilo se, i ja u to iskoristiti . Jo vie u se usredsrediti i jo vrednije raditi u naredne etri godine. Ko zna kakav b i moj put bio da sam pobedila? Moda bi to otupelo moju elju. To ne znam, ali znam da sam gladnija nego ikad. Vratiu se jo jaa" Dok sam je sluao kako pria, jedino to sa mogao da kaemje: "Vau!" Puno moete nauiti sluajui ampione. Bogati ljudi se drue sa pobednicima. Siromani ljudi se drue sa gubitnicima. Zato? To je stvar oseaja. Bogatiljudi ljudi su oputeni sa drugim uspenim ljudima. O seaju se potpuno vrednim dabudu sa njima. Siromani ljudi nisu komotni sa veoma usp enim ljudima. Ili su uplaeni da e biti odbaeni, ili se oseaju kao da tu ne pripadaju. Da bi se zatitili, njihov ego onda prelazi onda prelazi na osuivanje i kritiku. Ako hoete da se obogatite, moraete da promenite svoj unutranji plan tako da potpuno verujete da ste dobri isto koliko i bilo koji milioner ili multimilioner . Nadam se da je poenta ovde jasna. Umesto ruganja bogatim ljudima, oponaajt e ih.Umesto da ih seklonite, upoznajte se sa njima. Umesto da kaete: "Vau, oni su stvarno posebni", recite: "Ako oni to mogu, i ja to mogu." Zapamtite kao obavezujue principe za svoje delovanje. JA OPONAAM BOGATE I USPENE LJUDE! JA SE DRUIM SA USPENIM I BOGATIM LJUDIMA! AKO ONI TO MOGU I JA TO MOGU! AKCIONIPLAN ZA MILIONERSKO RAZMILJANJE 1. Idite u biblioteku, knjiaru ili na internetu proitajte biografiju nekog ko jest e, ili je bio, izuzetno bogat i uspean. Endrju Karnegi, Don D. Rokfeler, Meri Kej, Donald Tranp, Voren Bafet, Dek Vel, Bil Gejts i Ted Tarner su dobri primeri. Up otrebite njihove prie za inspiraciju, za uenje specifinih strategija uspeha i najvan ije, za kopiranje njihovog naina razmiljanja. 2. Upoznajte se sa ljudima koji su uspeni. Mnogo ete saznati o nainu na koji razmilj aju i sigurno ete dobiti korisne informacije o dobrim poslovima koji se mogu vodi ti u vaoj sredini.Ukoliko upoznate osobe s kojima delite i druga interesovanja, s prijateljite se sa njima. Druenje sa ljudima koji su energini i preduzimljivi poveae i va nivo energije i optimizma, a svakako e vas inspirisati da napredujete u svoj im poslovnim poduhvatima. 3. Identifikujte situacije ili osobe koja su negativne u vaem ivotu. Odvojite se od tih situacija ili takvog drutva. Ako je u pitanju porodica, potrudite se da to manje dolazite u konfliktne situacije sa njima, a ako nita ne pomae, izaberite da sa njima provodite manje vremna. 4. Prekinite da gledate und televiziju i drite se podalje od loih vesti. DOSIJE BOGATSTVA BR. 8 BOGATI LJUDI SU SPREMNI DA REKLAMIRAJU SEBE I SVOJE VREDNOSTI.

SIROMANI LJUDI MISLE LOE O PRODAJI I REKLAMI. Moja konpanija Pik potenal trejning nudi preko dvanaest najrazliitijih pro grama. Tokom glavnog seminara, a to je intenzivni seminar Kako razmiljaju milione ri, kratko spomenemo par naih drugih kurseva, a onda ponudimo naim polaznicima spe cijalne popuste i bonuse na kolarinu z ate kurseve. Interesantno je zabeleiti reak cije. Veina ljudi je uzbuena. Cene to to e uti o emu se radi na drugim kursevima i d biti specijalne cene. Neki ljudi, meutim, nisu uzbueni. Preziru svako reklamiranje bez obzira na to koliko bi to njima donelo koristi. Ako ovo na bilo koji nain lii na vas, to je vaa karakteristika koju treba da primetite. Preziranje reklame ili promocije je jedna od najveih prepreka uspehu. Lju di koji imaju problema sa prodajom i reklamom su obino siromani. Oigledno je --- kako moete stvoriti veliku zaradu u vaem priva tnom poslu ili kao neiji zastupnik ako niste spremni da obavestite ljude da vi, v a proizvod ili vaa usluga uopte postoje? ak i kao zaposleni, ako niste spremni da pr omoviete svoje vrline nekome ko obraa panju, brzo ete propasti na korporacijskoj les tvici. Ljudi imaju problem sa promocijom ili prodajom iz nekoliko razloga. Moda ete prepo znati jedan ili vie u sledeim. Kao prvo, moda ste u prolosti imali loe iskustvo sa ljudima koji su vam se neprikladno reklamirali. Moda su vas gnjavili u nezgodno vreme.Moda ste primetili da su vam "uvaljivali" neto. Moda nisu hteli da prihvate ne kao odgovor. U svakom sluaju, vano je da raspoznate da je to iskustvo iz prolosti, id a vam to to se zaple lo za vas moda i ne pomae danas. Kao drugo, moda ste imali obeshrabrujue iskustvo kada ste pokuali da prodate nekome neto, it a osoba vas je potpuno odbila. U tom sluaju, vaa nenaklonost prema reklamiranju je samo projekcija vaeg sopstvenog straha od neuspeha i odbijanja. I jo jednom shvatite da prolost ne znai obavezno i budunost. Kao tree, va problem moda dolazi od roditeljskog programiranja iz prolosti. M nogima od nas je reeno da je nepristojno "duvati u rog" Pa to je sjajno ako zarauj ete za ivot kao uitelj bontona.Ali u stvarnom svetu, kada se radi o poslu i novcu, ako ne duvate u svoj rog, garantujem vam da niko drugi nee.Bogati ljudi su sprem ni da veliaju svoje vrline i vrednosti bilo kome ko je voljan da ih slua i radi po sao sa njima. Konano, neki ljudi smatraju da je promocija ispod njihovog nivoa. Ja to na zivam velik - i - moan sindrom, inae poznat kao "nisam li ja poseban" stav. Oseaj u ovom sluaju je da ako ljudi ele neto to vi imate, onda nekako treba da dou do vas. L judi koji u ovo veruju ili su bez prebijene pare, ili e uskoro biti, to je sigurn o. Mogu da se nadaju da e svi da prekopaju zemlju da ih nau, ali istina je da je t rite pretrpano proizvodima i uslugama, i ak ako je njihov najbolji, niko to nikad n ee saznati jer su previe arogantni da bi to bilo kome rekli. Moda ste upoznati sa izrekom: "Napravi najbolju zamku za mieve i ceo svet e se polomiti da je kupi." Pa, to je istina samo ako dodate etri rei: "ako znaju za nju" Bogati ljudi su skoro uvek dobri promoteri. Oni mogu, i voljni su da prom oviu svoje proizvode , svoje usluge i svoje ideje sa strau i entuzijazmom.I jo vie, s posobni su da upakuju svoje vrednosti na nain koji je izuzetno privlaan. Ako misli te da sa tim neto nije u redu, onda hajde da zabranimo enama minku, i kad smo ve tu, zabranimo i muka odela. Sve to nije nita drugo no "pakovanje". Robert Kiosaki autor knjige Bogati otac, siromaan otac (koju ja posebno pr eporuujem) ukazuje na to da svaki posao, ukljuujui i pisanje knjiga, zavisi od prod aje . On je primetio da ga prepoznaju kao najprodavanijeg autora, a ne kao najbo ljeg pisca. Ovo prvo se mnogo vie isplati. Bogati ljudi su obino voe, a sve velike voe su odlini promoteri. Da bi bili v oa normalno je da imate one koji vas prate i podravaju, to znai dam orate biti strunj ak za inspiraciju i motivaciju ljudi da poveruju u vau viziju. ak i predsednik Ame rike mora stalno da prodaje svoje ideje ljudima, Kongresu,pa ak i njegovoj vlasti toj partiji, da bi ih sproveo. A pre nego se to desi, ako ne uspe sebe da proda, nikad nee ni biti izabran. Ukratko, bilo koji voa koji nee da reklamira, nee biti voa zadugo, bilo u pol

itici, biznisu, sportu,ili ak i kao roditelj. Stalno se vraam na to zato to oni koj i vode zarauju mnogo vie od onih koji prate! PRINCIP BOGATSTVA: ONI KOJI VODE ZARAUJU MNOGO VIE OD ONIH KOJI PRATE. Kritina taka ovde nije da li vi volite da reklamirate ili ne, nego zato rek lamirate. Sve se svodi na vae uverenje. Da li vi stvarno verujete u svoju vrednos t? Da li vi stvarno verujete u proizvod ili uslugu koju nudite? Da li stvarno ve rujete da e to to vi imate biti korisno bilo kom kome vi to reklamirate? Ako veruj ete u svoju vrednost, kako bi uopte moglo biti prigodno da to sakrivate od ljudi kojima to treba?Predpostavimo da imate lek za arthritis, i sretnete nekoga ko pa t ii boluje od te bolesti. Da li bi to sakrili od te osobe? Da li bi ekali da vam ta osoba proita misliili pretpostavi da vi imate proizvod koji bi mogao da pomog ne? ta bi vi pomislili o nekome ko obolelim osobama nije pruio njihovu priliku zat o to je bio previe stidljiv, previe uplaen ili previe ponosan da bi se reklamirao? ei je sluaj da ljudi koji imaju problem sa reklamiranjem ne veruju potpuno u svoj proizvod ili ne veruju potpuno u sebe. Stoga im je teko da poveruju da ddru gi ljudi tako vrsto veruju u svoje vrednosti da ele to da podele sa svakim na koga naiu na bilo koji nain. Ako vi verujete da to to vi imate istinski moe pomoi ljudima vaa je dunost da o tome obavestite to je mogue vie ljudi.Na taj nain, vi ne samoto pomaete ljudima, vi se i b gatite! ZAPAMTITE KAO OBAVEZUJUI PRINCIP ZA SVOJE DELOVANJE: "REKLAMIRAM SVOJU VREDNOST DRUGIMA SA ENTUZIJAZMOM I STRAU". Ovaj princip uvek imajte na umu "Jer tako razmiljaju milioneri" AKCIONI PLAN ZA MILIONERSKO RAZMILJANJE 1. Ocenite proizvod ili uslugu koju trenutno nudite (ili koju planirate da nudit e) od 1 do 10 u smislu koliko verujete u vrednost toga ( 1 je najnia a 10 najvia ocean) Ako je vaa ocean od 7 do 9 prepravite va proizvod ili uslugu da bi poveali r ednost. Ako je va rezultat 6 ili nie, prestanite da nudite taj proizvod ili uslugu i ponite da zastupate neto u ta zaista verujete. 2. itajte knjige, sluajte trake ili C-ove i idite na kurseve iz marketinga i proda je. Postanite strunjak u oba polja do take u kojoj moete promovisati svoju vrednost uspeno is a stoprocentnim integritetom. BOGATI LJUDI SU SPREMNI DA REKLAMIRAJU SEBE I SVOJE VREDNOSTI. ONI KOJI VODE ZARADJUJU VISE OD ONIH KOJI PRATE. REKLAMIRAM SVOJE VREDNOSTI DRUGIMA SA STRASCU I ENTUZIJAZMOM. DOSIJE BOGATSTVA BR 9 BOGATI LJUDI SU VECI OD SVOJIH PROBLEMA. SIROMANI LJUDI SU MANJI OD SVOJIH PROBLEMA. Kao to sam rekao ranije, postati bogat nije lako.To je putovanje puno obrt a, prevrata, skretanja i prepreka. Put ka bogatstvu je skopan sa zamkama i klopka ma, i to je taan razlog zato veina ljudi ne kree tim putem.Oni ne ele te nevolje, gla vobolje i odgovornost. Ukratko, oni ne ele probleme. Tu lei jedna od najveih razlika izmeu bogatih i siromanih ljudi. Bogati i us peni ljudi su vei od svojih problema. Dok su siromani i neuspeni manji od svojih pro blema. Siromani ljudi e uraditi gotovo sve da izbegnu probleme. Vide izazov i pob egnu.Ironija je u tome da u svom traganju kako da izbegnu probleme, oni imaju na jvei problem od svih siromani su i oajni. Tajn uspeha nije u tome da pokuate da izbeg nete ili se reiteproblema: tajna je da uznapredujete toliko da postanete vei od bi lo kog problema. TAJNA USPEHA NIJE DA IZBEGNETE ILI SE RESITE SVOJIH PROBLEMA; TAJNA JE DA UZNAPR EDUJETE TOLIKO DA POSTANETE VECI OD SVOJIH PEOBLEMA. Na skali od 1 do 10, zamislite da ste osoba sa snagom karaktera nivoa 2 koja se suoava sa problemom nivoa 5 Da li bi vam ovaj problem izgledao veliki ili mali? Iz perspective nivoa 2, problem nivoa 5 izgledao bi kao veliki problem. Sada zamislite da ste uznapredovali i postali osoba nivoa 8. Da li bi ist

i onaj problem nivoa 5 bio veliki ili mali problem? Nekom magijom identini proble m je sada mali. Konano, zamislite da ste vredno radili na sebi i postali osoba nivoa 10. E sada da li je isti problem nivoa 5 velik ili mali? Odgovor je da to uopte nije p roblem. ak se in e registruje u naem mozgu kao problem. Nema u vezi toga nikakve n egativne energije. To je samo normalna pojava sa kojom se treba nositi, kao pran je zuba ili oblaenje. Zapamtite da bez obzira da li ste bogati ili siromani, da li igrate na vel iko ili malo, problemi ne nestaju. Dok god ste ivi, uvek ete imati te takozvane pr obleme i prepreke u vaem ivotu. Veliina problema nikad nije bitna - ono to je bitno je vaa veliina! to su vei problemi koje moete da reite, vei je i posao koji moete da radite: veu odgovornost moete da prihvatite, vie ljudi moeteda zaposlite; to vie kupaca moet a usluite, vie novca moete da zaradite, i konano, sa vie bogatstva moete da se nosite Ako imate veliki problem u svom ivotu, to samo znai da stem ala osoba! Ovo moe biti bolno, ali ukoliko ste spremni da preete na sledei nivo uspeha, moraete da postanete svesni onoga to se stvarno deava u vaem ivotu. Nemojte se zavaravati spoljanou: Va spoljanji svet je samo odraz vaeg unutran sveta. Ako elite da napravite stalnu promenu, prestanite da se fokusirate na vel iinu vaih problema i ponite da se fokusirate na veliinu vas samih!

AKO IMATE VELIKI PROBLEM U SVOM ZIVOTU, TO SAMO ZNACI DA STE MALA OSOBA. I ponoviu jo jednom, vae bogatstvo moe da raste samo dokle vi napredujete! C ilj je da se razvijete do te mere da moete da savladete bilo kakve probleme ili prepreke koje stoje na vaem putu ka stvaranju bogatstva i zadravanju istog. Mislite o svom potencijalu kao o posudi za bogatstvo. Ako je vaa posuda ma la , a va novac velik, ta e se desiti? Izgubietega. Vaa posuda e se prepuniti i viak vca e se proosuti skroz okolo. Vi prost one moete imati vie novca nego to posuda moe da primi.Stoga morate da napredujete da biste bili velika posuda, tako da ne sam o zadravate vie novca nego da ga takoe i privlaite. Jedan od razloga to su bogati ljudi vei od svojih problema vraa nas na ono o emu smo priali: Oni se ne fokusiraju na probleme; oni se fokusiraju na svoj cilj. Jo jednom da napomenemo, um se generalno usredsreuje preteno samo na jednu stvar o djednom. To znai da ili kukate oko problema ili radite na reavanju. Bogati i uspeni ljudi su naklonjeni reavanju; oni troe svoje vreme i energiju na pravljenje strat egije i planova kako da odgovore na izazove koji nailaze, in a stvaranje sistema da osiguraju da se problem ne pojavi ponovo. Siromani i neuspeni ljudi su naklonjeni problemima. Oni troe svoje vreme i e nergiju kukajui i alei se i retko dou do bilokakve kreativne ideje da ublae problem, a kamoli da osiguraju da se ne ponovi. Bogati ljudi ne ustuknu pred problemima, ne izbegavaju ih in e ale se na n jih. Bogati ljudi su finansijski ratnici. U naem kampu za vebu "prosveeni ratnik" d efinicija ratnika koju mi koristimo je "onaj koji pobeuje samog sebe" Sutina je ako postanete majstor za reavanje problema i savladavanje svake p repreke, ta vas moe spreiti da ne uspete? Odgovor je nita! A ako nita ne moe da vas austavi, postajete nezaustavljivi! A ako postanete nezaustavljivi, kakve izbore imate u svom ivotu? Odgovor je sve izbore! Ako ste nezaustavljivi, sve i svako s u vam dostupni. Vi prosto izaberete i vae je! To je prava sloboda! Zapamtite kao obavezujue principe za svoje delovanje: JA SAM VEA NEGO BILO KOJI PREOBLEM! JA MOGU DA SE NOSIM SA BILO KOJIM PROBLEMOM.

AKCIONI PLAN ZA MILIONERSKO RAZMILJANJE 1. Kad god ste uznemireni zbog "velikog" problema, pomislite u sebi: "Ja sam mali nije problem veliki". Onda duboko uzdahnite i recite sebi: "Ja mogu da se n osim sa ovim. Ja sam vei od bilo kg problema". 2. zapiite problem koji imate u ivotu. Onda nabrojte deset odreenih radnji koje moet e da preduzmete da reite ili bar popravite ovu situaciju. Ovo e vas pomeriti sa ra zmiljanja o problemu na razmiljanje o reenju. Kao prvo dobre su anse da ete reiti pro lem. Kao drugo, oseaete se mnogo bolje.

DOSIJE BOGATSTVA BR. 10

BOGATI LJUDI SU ODLINI PRIMAOCI. SIROMANI LJUDI SU LOI PRIMAOCI. Ako bih morao da izaberem razlog broj jedan zbog kojeg veina ljudi ne dos tigne svoj puni finansijski potencijal, to bi bio ovaj: veina ljudi su loi "primao ci" Ljudi mogu i ne moraju biti dobri u davanju, ali su definitivno loi u priman ju. I zatoto su loi u primanju, oni nita in e dobijaju! Ljudima je primanje problematino iz nekoliko razloga. Kao prvo, mnogi lju di se ne oseaju vrednim ili zaslunim. Ovaj sindrom buja u naem drutvu Moja pretposta vka je da preko 90% ljudi nosi u sebi oseanje da nisu dovoljno dobri. Odakle dolazi ovako nisko samopotovanje Obino, iz nae programiranosti. Za veinu od na s to dolazi od toga to smo uli dvadeset puta ne za svako da, deset puta "radi to po greno" za svako "to dobro radi" i pet puta "glup si" za svako "odlian si" ak i ako sun as nai roditelji ili staratelji neverovatno podravali, mnogi od nas za vre sa oseanjem da nisu u stanju da konstantno budu na visini njihovih oekivanja i pohvala. Tako da opet nismo dovoljno dobri. Kao dodatak tome, veina nas odraste sa elementom kazne u naim ivotima. Ovo n episano pravilo prosto glasi da ako uradite neto pogreno, treba da budete kanjeni. Neke od nas su kanjavali nai roditelji, neke nai nastavnici a nekima od nas se u o dreenim religijskim krugovima pretilo majkom svih kazni - da nee ui u raj. Naravno, sada kada smo odrasli, sve je to iza nas. Tano? Pogreno! Za veinu ljudi, i zvebanost na kaznu je tako ukorenjena da, zato to nema nikog pored njih da ih kazn i, oni, ako naprave greku ili prosto nisu perfektni, podsvesno kanjavaju sami sebe .Kada su bili mladi, ova kazna im je moda dolazila u formi da ako nisu dobri, nee dobiti slatki. Danas bi meutim, ta kazna mogla doi u formi da ako nisu dobri ne mog u dobiti novac. Ovo objanjava zato neki ljudi ograniavaju svoje zarade, i zato neki drugi podsvesno sabotiraju svoj uspeh. Nije ni udo da ljudi imaju problema da primaju. Jedna sitna greka i, i osuen i ste da nosite teret bede i siromatva do kraja svog ivota.Malo grubo rekli bi ste vi? Ali odakle je to um logian ili saoseajan? Ponoviu jo jednom, refleksni um je do sije ispunjen programiranjima iz prolosti, izmiljenim znaenjima, i dramatinim i kata strofalnim priama. Logino razmiljanje mu nije jaa strana. Evo neega to ja predajem na svojim seminarima to bi moglo da vas oraspoloi. N a kraju nije ni bitno da li se oseate vrednim ili ne, svakako moete biti bogati. M nogo bogatih ljudi se ne osea mnogo vrednim. U stvari to je jedna od glavnih moti vacija ljudi da se obogate da dokau sebe i svoju vrednost i sebi i drugima. Ideja da je veliko samopotovanje neophodno za sticanje bogatstva je samo to, ideja, al i ne mora obavezno da dri vodu u stvarnom svetu. Kao to smo i ranije rekli, stican je bogatstva da bi ste se sebi dokazali moda vas nee nainiti najsrenijim na svetu, t ako da bi bilo bolje da ga stiete iz drugih razloga. Ali ono to je ovde vano je da vi shvatite da vas oseaj da niste vredni nee spreiti da se obogatite; sa isto finans ijskog stanovita ovo bi moglo u stvari da bude motivacija. Poto sam to rekao, hou da ujete neto mnogo vanije. Neto to je zaista bitno da pamtite. To da li ste vredni ili ne u potpunosti je izmiljena "pria". Setite se, nita nema znaenje osim onog znaenja koje mu vi dajete.Ja nikad nisam uo za bilo koga ko je proao kroz red za "igosanje" pri roenju. Moete lid a zamislite da Bog igoe svakom elo dok prolazi pored njega? "Vredan nije vredan vredan nije vredan bljak defini ivno nije vredn". Izvinite, ali ja ne mislim da to tako funkcionie. Ne postoji ni ko ko ide okolo i lupa igove "vredan" ili "nije vredan" To vi radite. To vi izmilj ate. Vi o tome odluujete. Vi i samo vi odreujete hoete li biti vredni neaga. To je samo va ugao gledanja. Ako kaete da ste vredni onda to i jeste. Ako kaete obrnuto, onda je to drugo istina. U svakom sluaju ete se uiveti u svoju priu. PRINCIP BOGATSTVA: AKO KAETE DA STE VREDNI, ONDA TO I JESTE. AKO KAETE OBRNUTO, ONDA JE TO ISTINA. U SVAKOM SLUAJU ETE SE UIVETI U SVOJU PRIU. Pa zato bi ljudi to sebi radili? Zato bi ljudi izmiljali priu da su bezvredni ? To je samo priroda ljudskog uma, zatitniki deo nas koji uvek trai ta nije u redu.

I ova osobina je samo ljudska. Moete lid a zamislite vevericu da kae. "Ove godine neu sakupiti mnogo lenika da se pripremim za zimu zato to nisam toga vredna?" Teko, zato to ova mala stvorenja male inteligencije nikad ne bi to sebi uradila. Samo n ajrazvijenija stvorenja na ovoj planeti, ljudsko bie, ima sposobnost da se ovako ogranii. Jedna od mojih izreka glasi: "Kad bi hrast od trideset metara imao ljudsk i um, narastao bi samo tri metra!" PRINCIP BOGATSTVA: KADA BI HRAST OD TRIDESET METARA IMAO LJUDSKI UM, NARASTAO BI SAMO TRI METRA. Drugi glavni razlog to veina ljudi ima problem sa primanjem je taj to su na seli na poslovicu: "Bolje je davati nego primati" Iako je vrlo esto u upotrebi, t a izreka je potpuna besmislica, i u sluaju da niste primetili, obino je propagiraj u ljudi ili grupe ljudi koji ele da vi date, a oni da prime. Cela ideja je smena. ta je bolje, vrue ili hladno, veliko ili malo, levo ili desno, unutra ili napolje? Davanje i primanje su dve strane istog novia: Ko god d a je bio taj to je odluio da je bolje davati nego primati prosto je bio lo iz matem atike. Za svakog davaoca mora postojati primalac, i za svakog primaoca mora biti davalac. PRINCIP BOGATSTVA: ZA SVAKOG DAVAOCA MORA POSTOJATI PRIMALAC, I ZA SVAKOG PRIMAOCA MORA BITI DAVALA C. Razmislite o tome! Kako bi mogli da date da nema nekog da primi? Obe stv ari moraju biti u savrenom balansu, pola - pola. I poto davanje i primanje uvek mo raju biti podjednaki, moraju bit ii podjednake vanosti. Pored toga kakav je oseaj davati? Veina nas bi se sloila da je oseaj davanja divan i ispunjujui. Obrnuto, kakav je oseaj kada elite neto da poklonite, a ta os oba nije raspoloena da dobije bilo ta? Veina nas bi se sloila da je to grozan oseaj. Zato treba da znate ovo: ako niste voljni da primite, onda "potkradate" one koji ele da vam daju. Bogati ljudi naporno rade i veruju da je savreno prigodno da budu prigodn o nagraeni za svoje napore i za vrednost koju stvaraju. Siromani ljudi takoe naporn o rade, ali zahvaljujui svom oseaju bezvrednosti, veruju da je neprikladno da budu dobro nagraeni za svoje napore i vrednost koju stvaraju.Ovo uverenje ih stvara s avrenim rtvama, i naravno, kako oete biti "dobra" rtva ako ste bogato nagraeni? Mnogi siromani ljudi stvarno veruju da su bolji ljudi zato to su siromani. Nekako veruju da su vie poboni ili duhovni ili dobri. To je besmislica! Oni su sam o siromani. Na kraju krajeva, kakvo dobro vi inite za siromane ljude time to ste jed an od njih? Kome pomaete tako to ste bez prebijene pare? Zar tako niste jo jedna us ta koja treba nahraniti? Zar ne bi bilo efektivnije da sebi stvorite bogatstvo i d a onda budete u stanju da stvarno pomognete drugima sa pozicije snage umesto s labosti? Ovo me dovodi do vane poente: ako imate sredstva da napravite puno novca, napravite. Zato? Zato to je istina ta da smo izuzetno sreni da ivimo u ovom drutvu, u drutvu u kojem je svaka osoba u stvari bogata u poreenju sa drugim delovima sve ta. Neki ljudi jednostavno nikad nemaju priliku da zarade mnogo novca. Ako ste v i jedan od srekovia koji imaju te sposobnosti, a svako od vas ih ima, inae ne bi ita li ovu knjigu, onda upotrebite sva svoja sredstva. Postanite stvarno bogati, i o nda pomozite ljudima koji nemaju priliku koju ste vi imali. To za mene ima mnogo vie smisla nego biti bez prebijene pare in e pomagati nikome. Naravno da ima ljudi koji e rei:"Novac e me promeniti. Ako se obogatim, moda u se pretvoriti u neku vrstu pohlepnog oloa. "Ali pogledajmo stvari realno: Novac e samo dovesti do izraaja vae ve postojee osobine. Ako ste zli, novac e vam pruiti liku da budete jo vie zli.Ako ste dobri, novac e vam pruiti priliku da budete jo bolj i. Ako ste hulja u srcu, sa novcem moete biti jo vea hulja. Ako ste velikoduni, vie n ovca e vam prosto dati priliku da budete velikoduniji. I to je jedina prava istina . PRINCIP BOGATSTVA: NOVAC CE VAS NAINITI SAMO IZRAENIJIM U VAIM VE POSTOJEIM OSOBINAMA. Pa ta raditi? Kako da postanete dobar primalac? Kao prvo ponite da negujete sebe. Zapamtite, ljudi su stvorenja navike, t

e ete stoga morati da svesno vebate primanje onog najboljeg to ivot nudi. Jedan od kljunih elemenata u sistemu upravljanja parama kji bi bilo dobro da primenite jeste posedovanje fonda "igru" gde moete da potroite odreenu koliinu p ara na stvari kojima sebi ugaate i koje vam doputaju da se "oseate kao da imate mil lion dolara" Ideja ovog fonda je da vam pomogne da potvrdite svoju vrednost i d a ojaa va "potencijal da primate" Biti otvoren i voljan da primi je izuzetno bitna osobina ako elite da stvorite bog atstvo. Takoe je bitna i ukoliko elite da ga zadrite. Ako ste lo primalac, i sluajno vas zadesi vea koliina novca, velike su anse da ete to brzo potroiti. Ponoviu, "prvo znutra pa spolja". Prvo proirite svoju "kutiju" za primanje. Onda posmatrajte kak o se novac u nju uliva. Takoe, jednom kad postanete istinski otvoreni za primanje, i ostatak vaeg ivota e se otvoriti. Ne samo da ete dobiti vie novca, ve ete takoe dobiti i vie ljubavi, vie m , vie sree i vie ispunjenja. Zato? Zbog jednog drugog principa koji glasi: "Onako k ako radite bilo ta, tako radite sve." PRINCIP BOGATSTVA: ONAKO KAKO RADITE BILO TA, TAKO RADITE SVE. Kakvi ste na jednom polju, obino ste takvi i u svemu ostalom. Ako ste blo kirali sebe u primanju novca, velike su anse da ste blokirali sebe i u primanju s vega ostalog to je dobro u ivotu.Um obino ne markira posebno gde ste loi primalac.. U stvari, upravo je obrnuto: um ima obiaj da preterano generalizuje, i kae:"Tako j e kako je, svuda i uvek." Ako loe primate onda loe primate na svim poljima. Dobra vest je da kad pos tanete odlian primalac, odlino ete primati na svim poljima i biete otvoreni za priman je svega to univerzum ima da ponudi na svim poljima vaeg ivota. Zapamtite -- kao obavezujui princip za svoje delovanje: JA SAM IZVRSTAN PRIMALAC. OTVORENA SAM I VOLJNA DA PRIMIM VELIKI NOVAC U SVOJ ZI VOT. AKCIONI PLAN ZA MILIONERSKO RAZMISLJANJE 1. VEZBAJTE DA BUDETE IZVRSTAN PRIMALAC. SVAKI PUT KAD VAM BILO KO DA KONPLIMENT BILO KOJE VRSTE, PROSTO KAZITE HVALA. NEMOJTE ODMAH DA UZVRACATE KONPLIMENT. TO CE VAM OMOGUCITI DA POTPUNO PRIMITE I APSORBUJETE KONPLIMENT UMESTO DA GA ,,SKRE NETE'' KAO STO RADE VECINALJUDI.OVO TAKODJE PRUZA ONOM KO JE DAO KONPLIMENT RAD OST POKLANJANJA A DA MU SE TO NE BACI ODMAH NAZAD. 2. SVAKI NOVAC KOJI ZARADITE ILI DOBIJETE TREBATE DA PROSLAVITE SA ENTUZIJAZMOM. OVO VAZI I ZA NOVAC KOJI DOBIJETE OD DRZAVE, ZA NOVAC KOJI DOBIJETE KAO PLATU I ZA NOVAC KOJI DOBIJETE OD SVOG BIZNISA. ZAPAMTITE, UKOLIKO JE VAS STAV PREMA DO BIJANJU NOVCA POZITIVAN, STVARI CE VAM KRENUTI OD RUKE I PO PITANJU NOVCA. ALI I U DRUGIM OBLASTIMA ZIVOTA,UZIVAJTE I U DOBIJANJU I U POKLANJANJU NOVCA. 3. RAZMAZITE SEBE. NAJMANJE JEDNOM MESENO URADITE NETO POSEBNO DA UDOVOLJITE SEBI I SVOM DUHU. IZVEDITE SEBE NA EKSTRAVAGANDNI RUAK ILI VEERU, IZAITE NA NEKU PREDSTA VU, IDITE NA MASAU, MANIKIR ILI PEDIKIR, KUPITE KNJIGU KOJU STE ELELI. UINITE STVAR I KOJE E VAM OMOGUITI DA SE OSEATE LEPO. NAUITE SEBE DA STE VREDNI TAKVIH STVARI I D A IH ZASLUUJETE. DOSIJE BOGATSTVA BR 11 BOGATI LJUDI BIRAJU DA BUDU PLAENI NA OSNOVU REZULTATA. SIROMANI LJUDI BIRAJU DA BUDU PLAENI NA OSNOVU VREMENA. Sigurno ste uli ovj savet: "Idi u kolu, dobijaj dobre ocene, nai dobar posa o, redovnu platu, dolazi na vreme, naporno radi i bie srean celog ivota" Ovo je jedna od pria o novcu kojima nas ue od malena.. U osnovi, nai roditelji je priaju jer ve ruju da emo tako stei preko potrebnu sigurnost u ivotu. Na alost, niko vam ne kae da je ovaj put ka sigurnosti istovremeno i siguran put ka odricanju od bogatstv a. Neu se sada baviti razotkrivanjem celokupnog saveta. Cela ova knjiga je p osveena tome, od njenog poetka, kada smo razotkrili negativna predubeenja prema bo

gatstvu pretoenu u svima poznate fraze, pa do esnaestog poglavlja, gde govorimo o problemu straha kod pripadnika srednje klase i siromanih. Ono o emu u sada priati je u vezi sa idejom koja stoji iza "redovne" plate. Re je dakle o onoj vrsti prihod a na koju se oslanja najvei broj ljudi u naem drutvu. Nita nema loe u tome da dobijet e redovnu platu, osim ukoliko to ometa vau sposobnost da zaradite onoliko koliko ste vredni. I tu je problem. PRONCIP BOGATSTVA: NITA NEMA LOE U TOME DA PRIMATE REDOVNU PLATU, OSIM UKOLIKO TO OMETA VAU SPOSOBNOST DA ZARADITE ONOLIKO KOLIKO STE VREDNI. I TU JE PROBLEM. Siromani ljudi vie vole da budu plaeni fiksnom platom ili po satu rada.Potr ebna im je "sigurnost" toga da tano znaju iznos novca koji dolazi u isto vreme, m esec za mesecom. Ono to oni ne shvataju je da ta sigurnost ima svoju cenu, a ta c ena je bogatstvo. ivot zasnovan na sigurnosti je ivot zasnovan na strahu. Ono to vi u stvari kaete je:"Ja se bojim da neu biti u stanju da zaradim na osnovu mog uinka, pa u se zadovo ljiti time da zaraujem taman toliko da preivim ili da mi bude udobno." Bogati ljudi vie vole da budu plaeni na osnovu rezultata koji naprave, ako ne u potpunosti tako, onda bar delimino. Bogati ljudi obino imaju svoj biznis u nekom obliku. Oni uzimaju zaradu iz svog profita. Bogati ljudi rade na proviziju ili na procenat od prihoda. Bogati ljudi biraju akcije i podelu profita umesto viih p ata. Obratite panju da za nita od gore navedenog nema garancija. Kao to sam i ranij e naveo, u finansijskom svetu nagrade su obino proporcionalne riziku. Bogati ljudi veruju u sebe.Veruju u svoju vrednost i u svoju sposobnost da je isporue. Siromani ljudi ne veruju. Zato im i trebaju "garancije". Pre nekog vremena sam imao posla sa jednom savetnicom za odnose sa javnou koja je elela da joj ja dam platu od 4000 dolara meseno. Pitao sam je ta bih ja dobio za mojih 4000 dolara. Rekla je da bih video uveanje zarade od najmanje 20.000 dolar a meseno od pojavljivanja u medijima. Rekao sam: "ta ako ne napravite te rezultate ili bilo ta slino tome?" Odgovorila je da bi ona i pored toga ulagala svoje vreme u to, pa je i zasluila da bude plaena. Odgovorio sam joj da nisam zainteresovan da plaam njeno vreme, ve da sam zainte resovan da joj plaam za odreene rezultate.Predloio sam joj da joj plaam pedeset proc enata od poveanja zarade koju ona napravi. Prema njenim procenama poveanje moje za rade, to bi znailo da je plaam deset hiljada dolara meseno, to je vie nego duplo od p late koju je ona predloila. Da li je pristala? Ne! Da li je uspela kao savetnica za odnose sa javnou? Nije naravno! I bie tako do kraja njenog ivota ili dok ne shvati da ukoliko eli da dobr o zarauje mora da bude plaena na osnovu rezultata. Siromani ljudi menjaju svoje vreme za novac. Problem sa ovom strategijom je ta j to je vae vreme ogranieno. To znai da neizbeno keite Pravilo bogatstva br.1, koje g asi: "Nikada nemojte postavljati ogranienja za svoju zaradu." Ako izaberete da bu dete plaeni za svoje vreme, prilino unitavate svoje anse za bogatstvo. PRINCIP BOGATSTVA: NIKAD NEMOJTE STAVLJATI OGRANIENJA NA SVOJU ZARADU Ovo se takoe odnosi i na poslove line usluge, gde ste, generalno plaeni za svoje vreme. Zato advokati, raunovoe i konsultanti koji jo uvek nisu partneri u sv ojim firmama - pa stoga nemaju udela u deljenju profita - imaju u najboljem sl uaju osrednje prihode. Pretpostavimo da smo u poslu sa olovkama i dobijete narudbinu za pedeset hiljada olovaka. Ako bi se ovo desilo, ta biste vi uradili? Pozvali biste snabdev aa, naruili pedeset hiljada olovaka, poslali ih, i sreno brojali svoju zaradu. Sa d ruge strane, pretpostavimo da ste maser id a imate sree da se pedeset hiljada lj udi porea ispred vaih vrata i trai od vas masau. ta biste vi radili? Ubili biste se t niste u poslu sa olovkama. ta drugo moete da uradite? Ne kaem ja da je loe biti u poslu sa linim uslugama. Sam one oekujte da se b rzo obogatite, osim ukoliko naete nain da se duplicirate. Na mojim seminarima esto sreem radnike sa fiksnom platom ili one koji su p laeni po satu koji mi se ale da nisu plaeni koliko vrede. Moj odgovor je: "Po ijem m iljenju? Siguran sam da va ef misli da ste pravedno nagraeni. Zato ne izaete iz te e sa fiksnom platom in e zatraite da budete plaeni u potpunosti ili delimimno na osno

vu vaeg uinka? Ili ako to nije mogue, zato da ne radte za sebe? "Nekako , ovaj odgov or kao da ne zadovoljava ove ljude, koji su oigledno prestravljeni od testiranja svoje "prave" vrednosti na tritu. Strah koji veina ljudi ima od toga da budu plaeni na osnovu svojih rezulta ta esto je samo strah od oslobaanja od svojih starih navika.Po mom iskustvu, veina ljudi koji su zaglavljeni u ovoj emi redovnih plata su u prolosti programirani da razmiljaju da je ovo "normalan" nain da budu plaeni za svoj rad. Ne moete kriviti svoje roditelje. (predpostavljam da moete ako ste dobra rt va) Veina roditelja naginje ka tome da budu previe zatitniki raspoloeni, tako da je za njih prirodni da ele da njihova deca imaju sigurnu egzistenciju. Kao to ste i s ami otkrili, bilo kakav posao koji ne donosi redovnu platu obino proizvodi ono zl oglasno roditeljsko pitanje: "Kada e nai pravi posao?" Seam kada su meni roditelji postavljali to pitanje. Hvala bogu, moj odgovor je bi o: "Nadam se, nikad!" Moja majka je bila oajna. Moj otac je meutim rekao: "Dobro j e. Nikad nee postati bogat radei za fiksnu platu za nekog drugog. Ako e da se zaposli potrudi se da bude plaen za procenat. U suprotnom radi za sebe!" I ja vas ohrabrujem da radite "za sebe". Zaponite svoj biznis, radite na proviziju, uzmite procenat od prihoda ili profita konpanije. ta god da radite, tr udite se da stvorite situaciju koja vam omoguava da budete paeni na osnovu svojih rezultata. Ja iskreno verujem da svako treba da ima svoj biznis, bilo na delimino, b ilo na puno radon vreme. Prvi razlog je taj to se ogromna veina milionera obogatil a tako to su imali sopstvene biznise. Kao drugo izuzetno je teko stvoriti bogatstvo kada poreznici uzmu skoro polovi nu svega to zaradite. Kada imate svoj biznis, moete sauvati pravo malo bogatstvo u porezima tako toete otpisivati svoje trokove za takve stvari kao to su kola, putovan ja, edukacija, ak i va dom. Samo iz m tog razloga, da ne nabrajamo dalje, vredi im ati svoj biznis. Ako nemate brilijantnu poslovnu ideju, ne brinite: moete iskoristiti tue. Kao p rvo, moete pstati prodavac na proviziju. Prodaja je jedna od najplaenijih profesij a na svetu. Ako ste dobri, moete zaraditi bogatstvo. Kao drugo, moete se ulaniti u multilevel konpaniju.Ima ih sigurno tuce odlinih, i one imaju na jednom mestu sve proizvode i sisteme koji vam trebaju da biste odmah poeli. Za samo par dolara moe te postati distributer i imati sve prednosti posedovanja sopstvenog biznisa uz s amo par administratorskih zakoljica. Ako vam ta vrsta posla odgovara, multilevel prodaja moe biti vae raketno gorivo za bogatstvo. Ali, a ovo je veliko ali, nemojte ni za trenutak pomisliti da ete se lako izvui. Multilevel prodaja e funkcionisati samo ako vi budete radili.Bie pot rebna obuka, vreme i energija da biste uspeli. Ali ako budete radili sve to, pri hodi u opsegu od 20000 dolara do 50000 dolara meseno - tako je, meseno - nisu neu obiajeni. U svakom sluaju, ve samo ulanjenje i to to ste postali distributer sa pola radnog vremena omoguie vam neke odline poreske olakice, i ko zna, moda ete uivati u izvodu dovoljno da ga ponudite i drugima, i na kraju ete onda praviti lepu zaradu sa strane. Druga opcija je da menjate svoj "posao" za "ugovorno" zaposlenje. Ako je va po slodavac voljan, moete unajmiti vau konpaniju umesto vas da radite ono to u osnovi radite i sada. Treba da se ispuni par zakonskih uslova, ali veim delom, ako dodat e jednog ili dva klijenta, ak i ako samo delom koriste vae usluge, moete biti plaeni kao vlasnik sopstvenog biznisa, umesto kao zaposleni, i uivati poreske olakice vl asnika firme. Ko zna, moda ti novi klijenti preu potpuno na vau firmu, to bi vam on da pruilo priliku da se proirite, zaposlite druge ljude da rade sav posao, in a kr aju ete voditi svoj biznis. Mogli biste pomisliti. "Moj poslodavac n e bi nikad pristao na to." Ja ne bi bio toliko siguran u to. Vi mora da razumete da konpaniju kota pravo bogatstvo da ima zaposlenog. Ne samo da moraju da plaaju plate nego moraju i da povrh toga daju gomilu para dravi. esto i do 25% i vie od on og to zaposleni zaradi. Dodajte na to i trokove benificija koje veina zaposlenih do bija, i verovatno ete dobiti i do 50% utede za konpaniju koja odlui da vas zaposli kao nezavisnog konsultanta. Naravno, vi ete biti uskraeni za mnoge benificije koje imate kao zaposleni, ali, samo za ono to utedite na porezima, moi ete da platite n ajbolje od toga.

Na kraju, jedini nain da zaradite onoliko koliko vredite je da budete plaeni na osnovu svojih rezultata. I jo jednom, moj otac je to najbolje rekao: "Nikad nee po stati bogat radei za fiksnu platu za drugog. Ako e ve da se zaposli, potrudi se da bu de plaen na procenat. U suprotnom, radi za sebe!" E, to je mudar savet! Zapamtite kao obavezujui princip za svoje delovanje: BIRAM DA BUDEM PLAENA NA OSNOVU SVOJIH REZULTATA. AKCIONI PLAN ZA MILIONERSKO RAZMILJANJE 1. Ako ste trenutno na poslu gde ste plaeni po satu rada ili imate fiksnu platu, napravite i predloite svom poslodavcu plan koji e vam omoguiti da bar delimino budet e plaeni na osnovu vaih linih rezultata, kao in a osnovu rezultata konpanije. 2. Ako posedujete sopstvenu firmu, napravite konpenzacioni plan koji e omoguiti vai m zaposlenim ili ak i osnovnim snabdevaima da budu plaeni vie na osnovu njihovih rez ultata i rezultata vae konpanije. 3. Stavite ove planove u primenu momentalno. 4. Ako ste trenutno zaposleni i niste plaeni onoliko koliko vredite na osnovu svo jih rezultata, razmotrite zapoinjanje svog sopstvenog biznisa.Moete poeti sa pola r adnog vremena. Lako biste mogli da se ulanite u kompaniju za multilevel marketing ili da postanete nastavnik, da uite druge onom to znate, ili da ponudite svoje us luge nezavisnog konsultanta konpaniji za koju ste ve radili, ali ovog puta plaeno na osnovu uinka i rezultata, a ne samo na osnovu vremena. DOSIJE BOGATSTVA BR. 12

BOGATI LJUDI RAZMISLJAJU "I JEDNO I DRUGO." SIROMANI LJUDI RAZMILJAJU "ILI - ILI" Bogati ljudi ive u svetu izobilja. Siromani ljudi ive u svetu ogranienja: On i ive po principu kao to je: "Ima svega taman toliko da se pregura, nikad nema do voljno in e moe imati sve" I mada je, naravno, nemogue da ivite bez malo skromnosti kada vam je materijalno stanje slabo, ovi principi nisu recepti kako dase prevaz ie trenutna situacija, ve ivotna filozofija koja je u sutini defetistika. Iako moda n moete da imate "sve", u smislu da posedujete sve na svetu, ja mislim da svakako moete da imate "sve to stvarno elite" Bogati ljudi razumeju da sa malo kreativnosti moete skoro uvek smisliti nain da imate najbolje od oba sveta. Kad god se naete u ili-ili situaciji, sutinsko pitan je koje sebi treba da postavite jeste:"Kako mogu da dobijem i jedno i drugo?" Ov o pitanje e promeniti va ivot. Ovo e vas odvesti od modela oskudice i ogranienja u un iverzum mogunosti i izobilja. Da li elite uspenu karieru ili pliske odnose sa svojom porodicom? I jedno i dru go! Da li elite da se usredstedite na posao ili da se zabavljate i igrate? I jedn o i drugo! Da li elite novac ili da vam ivot ima smisla? I jedno i drugo! Da li eli te da zaradite bogatstvo ili da raditeposao koji volite? I jedno i drugo! Siroman i ljudi uvek biraju jedno, bogati ljudi i jedno i drugo. Ovo se ne odnosi samo na stvari koje vi elite, odnosi se na sve aspekte ivota. Na primer, ba nedavno, sreivao sam poslove sa nezadovoljnim snabdevaem koji je vero vao da moja konpanija Pik potenal treba da plai odreene trokove koje je on imao, a koji nisu prvobitno ugovoreni. Moj oseaj je bio da je procena njegovih trokova nje gov posao, a ne moj, i ako su se njemu pojavili vei trokovi nego to je predvideo, t o je neto sa ime n mora da se pozabavi. Jas am bio vie nego voljan da pregovaram o novim uslovima za sledei put, ali ja drim do ve ugovorenih uslova. E sada, u mojim "siromanim" danima, ja bih uao u raspravu sa ciljem da dokaem svoje stanovite id a s e pobrinem da ne platim tipu ni centa vie nego je dogovoreno. Umesto da teite fokus iram na ispunjavanje ranijeg dogovora, ali i na novi dogovor za budue poslove, sa povoljnijim uslovima za snabdevanje, ja bih verovatno gledao da insistiram na p rvoj stvari i ovo bi se verovatno u velikoj svai. Iao bih mislei da e pobediti ili o n ili ja. Sada, meutim, zato to sam se izvetio da razmiljam na nain "i jedno i drugo" ja sam uao u ovu raspravu bez nervoze, ali nepokolebljivo, i sugestivno sam mu stavio d o znanja sve prednosti novog ugovora koji e dobiti ako ispotuje stari. On je bio i zuzetno zadovoljan dogovorom koji smo napravili. Drugim reima, ostvario sam svoj

cilj da imam i jedno i drugo. Evo jo jednog primera. Pre nekoliko meseci sam odluio da kupim kuu za odmor u Ar izoni. Pretraio sam podruje za koje sam bio zainteresovan, i svaki agent za nekret nine mi je rekao da akoelim kuu sa tri spavae sobe i sobu za odmor u tom podruju, m oram da platim preko million dolara. Moja namera je bila da ovu investiciju zadri m ispod million dolara. Veina ljudi bi ili smanjila svoje elje ili podigla budet za tu namenu.Iz iskustva znam da se u ovom poslu deavaju situacije kad se zbog lnih ili poslovnih razloga vlasnici nekretnine odlue na hitnu prodaju kako bi to pre dol i do para, pri emu cena nekretnine osetno padne. Naravni, niad ne moete znati kada e se to desiti, i u ovakvim situacijama morate biti strpljivi.Poto sam se drao tog a da elim i jedno i drugo, preostalo mi je da se naoruam strpljenjem id a budem vrs t u svojim uslovima. Pre neki dan obavestili su me da su vlasnici kue na lokaciji koju sam eleo, sa brojem soba koji sam eleo, spustili svoju cenu za 200.000 dolar a, tako da je ona pala ispod miliona.I ovaj put sam se izborio da imam i jedno i drugo. I konano ja sam uvek govorio svojim roditeljima da ne elim da robujem na nekom poslu u kojem ne uivam i da u se "obogatiti radei ono to volim" Njihov odgovor je b i uobiajen : "Ti ivi u svetu snova. ivot nije kesa slatkia2 Rekli su: "Posao je posao , zadovoljstvo je zadovoljstvo. Prvo se pobrini da zaradi za ivot, a onda,ako preo stane vremana, moe da uiva u ivotu" Seam se da sam pomislio: "Hm, ako ih budem posluao. Zavriu kao oni. Ne, ja u imati i jedno i drugo!" Da li je bilo teko? Bilo je strano teko. Ponekad sam morao da ra dim posao koji sam mrzeo po par nedelja da bih imao za stan i hranu. Ali nikad n isam izgubio nameru da imam "i jedno i drugo" Nikad se nisam na due zaglavljivao na poslu koji mi se nije sviao. Na kraju sam i postao bogat radei ono to volim. Sad a znam da je to izvodljivo, nastavljam da radim samo na poslovima i projektima k oji mi se sviaju. Nigde razmiljanje "I jedno i drugo" nije tako bitno kao kad se radi o novcu. S iromani ljudi i mnogi ljudi iz srednje klase veruju da moraju da biraju izmeu novc a i nekih drugih aspekata ivota. Zato on ii opravdavaju stanovite da novac nije vaa n kao neke druge stvari. Novac je mazivo. Omoguava vam da "klizite" kroz ivot umesto da se "provlaite" No vac donosi slobodu - slobodu da kupite ta elite i slobodu da radite sa svojim vrem enom ta elite. Novac vam omoguava da uivate u lepim stvarima u ivotu, a takoe vam pr riliku da pomognete drugima. A najvie od svega, puno novca vam prua priliku da ne troite svoju energiju brinui zbog novca. Srea je takoe vana. I ovde se ponovo siromani ljudi i ljudi iz srednje klase zbun juju. Mnogi od njih veruju da se novac i srea meusobno iskljuaju, da moete biti ili sreni ili bogati Ponoviu jo jednom, ovo nije nita drugonego "siromana" isprogramirano st. MOETE DA IMATE SVOJ KOLA I DA GA POJEDETE. Evo jo jedne sutinske razlike izmeu bogatih ljudi i ljudi iz srednje klase. Bogati ljudi veruju: "Moe imati svoj kola i moe da ga pojede. Ljudi iz srednje klase veruju: Kola je prevelik, pa u uzeti samo mali deo." Siromani ljudi ne veruju da zasluuju kola, pa narue krofnu, usredsrede se na rupu u sredini, i pitaju se zato nemaju "nita" Pitam vas kakva korist od posedovanja "kolaa" ako ne moete da ga pojedete? ta bi vi u stvari trebalo da radite sa njim? Da ga stavite na kamin i gledate? K ola treba da bude pojeden id a se u njemu uiva. Ili - ili razmiljanje zbunjuje takoe i ljude koji veruju: "Ako ja imam vie, neko drugi e imati manje." I ponovo, ovo nije nita drugo nego na strahu zasnovana, sam oograniavajua isprogramiranost. Miljenje da bogati ljudi sveta imaju in a neki nain gomilaju sav novac, tako da ga za druge nema, besmisleno je. Kao prvo, ovo uvere nje se zasniva na pretpostavci da postoje ograniene sume novca. Ja nisam ekonomis ta, ali iz ovoga to ja vidim, svaki dan tanpaju sve vie tih stvari. Opta zaliha novc a nije vezana za neku stvarnu vrednost ve decenijama. Tako da ak i ako bogati dana s poseduju sav novac, sutra e biti novih mliona, ako ne ak i milijardi, jo dostupni jih. Druga stvar koju ovi ljudi sa ogranienim uverenjima izgleda da ne shvataju je da isti novac moe biti iskorien vie puta, i da moe biti vredan svima.Dau vam primer k

ji koristimo na naim seminarima, Pozovem pet ljudi da se popnu na binu is a sobom ponesu neki predmet. Zamolim ih da stanu u krug. Nda dam novanicu od 5 dolara pr voj osobi i zamolim je da za taj novac kupi neto od osobe broj 2. Predpostavimo d a kupi olovku. Sada osoba broj 1 ima olovku, a osoba broj 2 ima 5 dolara. Osoba broj 2 sada iskoristi tu istu novanicu da kupi, recimo, tablu za pisanje od osobe broj 3. Onda osoba broj 3 kupi svesku od osobe broj 4. Nadam se da ste shvatili poentu. Ista novanica od 5 dolara je iskoriena da donese vrednost svakoj osobi koj a je imala. Tih istih pet dolara prolo je kroz ruke pet razliitih ljudi i stvorilo vrednost od pet dolara za svakog od njih i 25 dolara ukupno za celu grupu. Tih pet dolara se nije potroilo dok je kruilo okolo, stvarajui svima vrednost. Pouke su jasne JA UVEK RAZMISLJAM I JEDNO I DRUGO. AKCIONI PLAN ZA MILIONERSKO RAZMISLJANJE 1. VEZBAJTE SMISLJANJE NACINA DA IMATE I JEDNO I DRUGO. KAD GOD SE PRED VAS STAV E ALTERNATIVE, ZAPITAJTE SE KAKO MOGU DA IMAM I JEDNO I DRUGO. 2. POSTANITE SVESNI DA NOVAC KOJI KRUZI SLUZI SVACIJEM IVOTU.SVAKI PUT KADA TROITE NOVAC RECITE SEBI ,,OVAJ NOVAC E PROI KROZ STOTINE RUKU I SVAKOME STVORITI VREDN OST,, 3. RAZMILJAJTE O SEBI KAO UZORU ZA DRUGE- POKAZUJUCI DA MOZETE BITI DOBRI, VELIKO DUSNI, PUNI LJUBAVI I BOGATI. DOSIJE BOGATSTVA BR. 13

BOGATI LJUDI SE FOKUSIRAJU NA UKUPNU VREDNOST. SIROMANI SE FOKUSIRAJU NA SVOJE ZARADE.

Kad se radi o novcu, ljudi u naem drutvu obino pitaju: "Koliko zaraujete nov aca?" retko ujete pitanje: "Koliko si ukupno bogat?" Malo ljudi tako pria, osim na ravno u bogatakim klubovima. U tim klubovima, finansijske diskusije se skoro uvek vrte oko ukupne vrednost i: "Dim je upravo prodao svoje akcije; sada je ,teak, preko tri miliona.Polova kon panija je upravo izala na trite; ,teak, je osam miliona. Sju je upravo prodala svoju firmu; sada je ,teka, dvanaest miliona" U tim klubovima neete uti: "Hej, jesi li uo Do je upravo dobio poviicu? Da, i dva procenta trokova pride!" Ako to ujete, znajt e da sluate gosta na jedan dan. Princip bogatstva: PRAVA MERA BOGATSTVA JE UKUPNA VREDNOST, A NE ZARADA. Prava vrednost bogatstva je ukupna vrednost, a ne zarada. Uvek bila, uve k e i biti. Ukupna vrednost je finansijska vrednost svega to posedujete. Da bi odr edili vau ukupnu vrednost, saberite vrednost svega to posedujete, ukljuujui va ke i i vesticije kao to su akcije, obveznice nekretnine, trenutnu vrednost vae firme, ako je imate, vrednost vae kue ili stana, ako ih posedujete, a onda oduzmite sve to du gujete. Ukupna vrednost je je vrhunska mera bogatstva zato to, ako je neophodno, sve to posedujete moete pretvoriti u ke. Bogati ljudi razumeju ogromnu razlku izmeu trenutne zarade i ukupne vredn osti. Zarada je vana, ali to je samo jedan od etiri faktora koji odreuju vau ukupnu vrednost. etiri faktora ukupne vrednosti su: 1. ZARADA 2. USTEEVINA 3. INVESTICIJE 4. POJEDNOSTAVLJIVANJE (SAGLEDAVANJE NEPOTREBNIH TROSKOVA I ELIMINACIJA ISTIH) Bogati ljudi shvataju da je stvaranje visoke ukupne vrednosti jednaina koja sadri sva etiri elementa. Zato to su svi ovi faktori kljuni, ispitajmo ih jedan po jedan. Prihodi dolaze u dva oblika: prihodi od rada i pasivni prihodi. Prihod o d rada je novac zaraen od aktivnog rada. Ovo ukljuuje i dnevnice, ili ako ste pred uzima, profit ili prihod dobijen od posla. Prihod od rada zahteva da uloite svoje vreme i radnu snagu da bi zaradili novac. Prihod od rada je vaan zato to je bez nj

ega skoro nemogue dodati ostala tri faktora ukupne vrednosti. Zarada od rada je nain da ispunimo na finanski "levak", da ga tako nazovem o. to vie zaradite od rada, vie moete da utedite i investirate. Iako je prihod od rad a kljuna stvar, opet je on vredan samo kao deo celokupne jednaine ukupne vrednosti . Na alost siromani ljudi i mnogi ljudi iz srednje klase se fokusiraju isklj uivo na prihod od rada, bez ova etri faktora. Zbog toga zavre sa niskom ukupnom vre dnou ili bez nje. Pasivni prihod je novac zaraen bez aktivnog rada. Malo kasnije emo u detal je priati o pasivnim prihodima, ali za sada smatrajte to jo jednim tokom prihoda k oji popunjava levak, koji onda moe biti upotrebljen za troenje, tednju i investicij e. tednja je takoe inperativ. Moete zaraditi gomilu para, ali ako ne zadrite net o od toga, nikada neete stvoriti bogatstvo. Mnogi ljudi imaju ematski plan novca k oji je podeen na troenje. Koliko god novca imaju, oni sve potroe. Oni biraju trenut no zadovoljenje umesto dugorone ravnotee. Troaije imaju tri gesla. Prvo geslo glasi: "To je samo novac" I zato, novac je neto ega nemaju puno. Drugo geslo je: "Sve to ode to se i vrati" Bar se oni tako nadaju, zato to im je tree geslo: "ao mi je, ne mogu ba sada. Nemam ni pare." Bez stvaranja prihoda koje bi sipali u levak i tednj e kojom bi to tamo zadrali, nemogue je priati o sledeim faktorima ukupne vrednosti. Jednom kada ste poeli da tedite pristojne porcije svojih prihoda, moete da preete na sledei nivo id a uveate svoj novac kroz investicije.Generalno, to ste bolj i u investiranju, bre e vam bogatstvo rasti i stvarati ukupnu vrednost. Bogati lju di troe svoje vreme i energiju da ue o investiranju i investicijama. Ponose se to s u odlini investitori ili u najmanju ruku, to zapoljavaju odline investitore da ulau z a njih. Siromani ljudi misled a je nvestiranje samo za bogate ljude, tako da to n ikad ne naue i ostanu siromani. Ponoviu, svaki deo jednaine je vaan. Na etvrti factor ukupne vrednosti mogao bi da bude i "crna ovca" u ekipi, zato to veoma mali broj ljudi prepoznaje njegovu vanost u stvaranju bogatstva. To je factor "pojednostavljenje". On ide ruku pod ruku sa tednjom para, gde vi svesn o stvarate stil ivota u kojem vam treba manje para za ivot. to vie smanjujete trokove ivota, vi sve vie poveavate vau tednju i sumu para za fondove koji su pogodni za ula ganje. Da bih ilustrovao mo pojednostavljivanja, evo prie jednog od polaznika naeg kursa. Kada je Sju imala samo dvadeset i tri godine, donela je mudru odluku: ku pila je kuu. Platila je u to vreme ispod 300.000 dolara. Sedam godina kasnije, na kljuajuem tritu nekretnina, Sju je prodala svoju kuu za vie od 600.000 dolara, to z da je zaradila preko 300.000 dolara. Razmiljala je o kupovini nove kue, ali je pos le naeg seminara shvatila da e, ako uloi svoj novac u sigurnu drugu hipoteku uz 10% kamate i ako uprosti svoj stil ivota, moi stvarno udobno da ivi od zarade od svoji h investicija id a nee morati da radi nikad vie. Umesto kupovine nove kue, uselila se kod svoje sestre. Tako je znaajno smanjila trokove pa su oni postali manji od kamate koju dobija od uloenog novca. Sada sa svojih trideset godina, Sju je finan sijski slobodna. Zaradila je svoju nezavisnost ne kroz zaraivanje brda novca, ve u z pomo savesnog sputanja svojih linih trokova. Jo uvek radi, ali zato to uiva u tome ne zato to mora. Dakle, ta je vama potrebno da biste bili finansijski sreni? Ako vam je pot rebno da ivite u vili, imate tri kue za odmor, posedujete deset automobila, povrem eno idete na put oko svetaa, jedete kavijar i pijete najfinije anpanjce da biste uivali u ivotu, to je u redu, ali shvatite da ste svoju ipku podigli ba visoko na le stvici, i moda e vam trebati puno, puno vremena da doete do take u kojoj ste sreni. Sa druge strane, ako vam ne trebaju sve te "igrake" da biste bili sreni, v erovatno ete dostii svoj finansijski cilj puno ranije. Da ponovim, stvaranje ukupne vrednosti je jednaina od etri dela. Kao analogiju, zamislite da vozite autobus. Kako bi vonja izgledala ako b iste ga vizili samo na jednom toku? Verovatno bi bila spora, sve bi udaralo, varn iilo i ili biste u krug. Da li vam to zvui poznato? Bogati ljudi igraju igru novca na sva etri toka. Zato je njihova vonja brza, glatka, direktna i relativno oputena. Siromani ljudi i veina ljudi iz srednje klase igraju igru novca na jednom toku. Oni veruju da je jedini nain da se obogati da zaradi mnogo novca. Oni u to ver

uju samo zato to nikad nisu bili bogati. Oni ne razumeju Parkinsonov zakon koji g lasi: "Trokovi e uvek rasti u direktnoj proporciji sa prihodima" Tako su u naem drutvu normalne sledee stvari. Imate automobil, zaradite vie novca, onda kupite bolji automobil. Imate kuu, zaradite vie novca, onda kupite veu kuu. Imate odeu, zaradite vie novca, i onda kupite bolju odeu. Imate svoj odmor, zar adite vie novca i automatski potroite vie za odmor. Malo ko obraa panju na sva etri d la jednaine i malo ko obuzdava trokove kada prihodi rastu. Naravno tu ima par izuz etaka tom pravilu ali samo par! Generalno gledano, kako prihodi rastu, trokovi nei zbeno takoe rastu. Zato samo prihodi nikad ne stvaraju bogatstvo. Ova knjiga se zove Kako razmljaju milioneri. Da li se re milioner odnosi n a prihod ili na ukupnu vrednost? Na ukupnu vrednost. Pa zato, ako je vaa namera d a budete milioner ili neto vie, morate se usresrediti na stvaranje vae ukupne vredn osti, koja je, kao to smo raspravili,zasnovana in a tednji, in a investiranju, in a pojednostavljivanju. Dakle,na mnogo emu pored vaih prihoda. Napravite pravilo od toga da znate vau ukupnu vrednost do poslednjeg dolara. Evo jedne vebe koja moe da promeni va finansijski ivot zauvek. Uzmite prazan list papira i gore napiite naslov "Ukupna vrednost" Onda napravite jednostavnu listu koja poinje sa nulom i zavrava se sa bilo kojom c ifrom koja je va finansijski cilj. Zapiite vau trenutnu ukupnu vrednost. Onda na sv akih devedeset dana unesite svoju novu ukupnu vrednost. Ako budete radili ovo, v ideete sebe kako postajete sve bogatiji i bogatiji. Zato? Zato to ete "pratiti" svoj u ukupnu vrednost. Zapamtite: ono na ta se usresredite, to napreduje. Kao to esto kaem na naem t reningu: "Gde odlazi panja, tamo ide i energija, i rezultati se ostvaruju." PRINCIP BOGATSTVA: GDE ODLAZI PANJA TAMO ODLAZI I ENERGIJA, I REZULTATI SE OSTVARUJU. Pratei svoju vrednost vi se na nju usredsreujete, i zato to ono na ta se usredsreujet e napreduje, vaa ukupna vrednost e napredovati. A ovaj zakon se odnosi in a svaki drugi deo vaeg ivota: ONO TO PRATITE NAPREDUJE. Skrenuo bih vam panju in a jo jedan momenat. Ponekad je u ovoj igri zarade , tednje investiranja i pojednostavljivanja broj promenljivih o kojima treba vodi t rauna prevelik ili vam je broj dostupnih informacija mali. Nemojte se ustezati da uzmete finansijskog savetnika za odreenu oblast, ukoliko vam materijalne mogun osti to doputaju. Ako ste tek otvorili firmu, savetnik vam moe biti dobar knjigovoa . to je posao vei, potreba za ekspertskim miljenjem je vea. Najbogatiji ljudi uvek imaju najbolje finansijske savetnike. Njihova funkcija nije da vode vau firm u, ve da vam budu dragoceni izvor informacija u onim oblastima za koje nemate vre mena da ih prouavate, a vane su vam za posao. Vrlo esto moete puno nauiti od njih i o onome to je vaa ua oblast interesovanja. Uveavanje vae ukupne vrednosti je kompleksan posao, i kao to razvoj posla v odi do toga da upoljavate druge ljude da rade za vas, tako vas razvoj posla vodi ka tome id a upoljavate ljude koji e vas savetovati. Dobri saveti oko poreza i inv esticija esto su najvrednija stvar u nekom poslu koju moete dobiti, pa savetnike v alja birati paljivo i, ako je mogue, uzmite ih preko preporuke prijatelja i kolega . Zapamtite kao obavezujui princip za svije delovanje: JA SE USRESREDJUJEM NA PODIZANJE SVOJE UKUPNE VREDNOSTI. Ovaj princip uvek imajte na umu Jer tako razmiljaju milioneri! AKCIONI PLAN ZA MILIONERSKO RAZMILJANJE 1. Usredsredite se na sva etri faktora ukupne vrednosti: poveanje vaih prihoda, pov eanje vae uteevine, poveanje zarade od investicija i smanjenje trokova ivota pojedno vljivanjem stila ivota. 2. Napravite obraun ukupne vrednosti. Da bi ovo uradili, saberite trenutnu dolars ku vrednost svega to posedujete (vae imovine) i oduzmite totalnu vrednost svega to dugujete (vae obaveze). Obaveite se da ete pratiti i menjati ovaj obraun svaka tri m eseca. Podsetiu vas, vrlinom zakona o usredsreivanju, ono to pratite, to e napredova ti. 3. Unajmite finansijskog savetnika koji je veoma uspean i radi sa poznatom, ugled

nom konpanijom. I jo jednom, najbolji nain da naete odlinog finansijskog savetnika j e da pitate prijatelje i kolege za preporuku. DOSIJE BOGATSTVA BR. 14 BOGATI LJUDI DOBRO UPRAVLJAJU SVOJIM NOVCEM. SIROMANI LJUDI NIKAKO NE UPRAVLJAJU SVOJIM NOVCEM Tomas Stenli, u svom besteleru Milioner iz komiluka, napravio je pregled milionera irom Severne Amerike i dao izvetaj ko su on ii kako su napravili svoja b ogatstva. Rezultat moe da se svede u jednoj kratkoj reenici: "Bogati ljudi su dobr i u upravljanju svojim novcem." Bogati ljudi dobro upravljaju svojim novcem. Si romani ljudi nikako ne upravljaju svojim novcem. Bogati ljudi nisu nita pametniji od siromanih ljudi; oni prosto imaju drug aije i pozitivnije navike u vezi novca. Kao to smo raspravili u prvom poglavlju ov e knjige, ove navike su prvobitno zasnovane na naem programiranju iz prolosti. Zat o, kao prvo, ako ne upravljate svojim novcem kako treba, verovatno ste programir ani da ne upravljate novcem.Kao drugo, postoje vie nego dobre anse da ne znate da upravljate vaim novcem na lak i efektivan nain. Ne zanam za vas, ali tamo gde sam ja iao u kolu predmet Upravljanje novcem nije bio u programu. Umesto toga uili smo o ratu iz 1812. Godine, to je naravno neto to mi treba svaki dan. Bez preterivanja bi se moglo rei da je najvea razlika izmeu finansijskog us peha i neuspeha u tome koliko dobro upravljate svojim novcem. Jednostavno je: da bi zavladali novcem, morate njime upravljati. Siromani ljudi ili nikako ne upravljaju svojim novcem ili generalno izbeg avaju tu temu. Mnogi ljudi ne vole da upravljaju novcem zato to, kao prvo, kau da to ograniava njihovu slobodu, i, kao drugo, kau da nemaju dovoljno novca da njime upravljaju. to se tie ovog prvog izgovora, upravljanje novcem ne ograniava vau slobodu naprotiv, stimulie je. Upravljanje vaim novcem vam omoguava da doete do vae finansij ske slobode tako da ne morate vie nikad da radite. Za mene, to je prava sloboda. to se tie onih to koriste "ja nemam dovoljno novca da bi njime upravljao" o brazloenja, oni gledaju kroz pogrean kraj teleskopa. Umesto to kau: "Kad budem imao puno para, poeu njime da upravljam", treba da shvate realnost da: "Kada ponu da upr avljaju parama, imae ih puno." Rei: "Poeu da upravljam svojim novcem kad me krene" je kao kada bi gojazna osoba rekla: "Poeu sa dijetom i vebama im izgubim deset kilograma." To je brkanje priorite ta koje ne vode nigde ili ak vode unazad! Prvo ponite da upravljate novcem koji i mate kako treba, onda ete imati vie novca za upravljanje. Stvar moemo pribliiti jo jednim jednostavnim poreenjem. Zamislite da hodate ulicom sa detetom od pet godina. Kupite detetu jednu kuglu sladoleda u kornetu. Dok izlazite napolje, vi primetite kako se kornrt trese u deijoj maloj ruci, i od jednom, plop. Sladoled ispadne iz korneta i padne na ulicu. Dete poinje da plae. Tako se vi vraate u poslastiarnicu, i taman kada ste ht eli da naruite drugu kuglu, dete primeti arenu reklamu sa slikom korneta sa "trost rukom kuglom" Dete pokae na reklamu i uzbueno vikne: "Hou ono!" Sada se postavlja pitanje: poto ste dobra osoba, puna ljubavi i velikoduno sti, da li bi pristali i kupili detetu kornrt sa trostrukom kuglom? Va refleksni odgovor bi mogao biti "naravno". Meutim, kada bi pitanje samo malo analizirali, v eina vas bi odgvorila ne. Jer zato bi dovodili dete u situaciju da ne uspe? Dete n ije moglo da se nosi ni sa jednom kuglom, kako bi uopte moglo da se nosi sa tri! Isto vai kada su u pitanju novac i vi. ivotno pravilo koje vai za sve nas, a k kada je u pitanju novac, glasi: "Dok ne dokaete da moete da moete da se nosite sa onim to imate, neete dobiti nita vie!" PRINCIP BOGATSTVA DOK NE POKAETE DA MOETE DA SE NOSITE S ONIM TO IMATE, NEETE DOBITI NITA VIE. Morate stei navike i vetinu da upravljate malim sumama novca pre nego dobi jete velike sume. Zapamtite mi smo stvorenja navike, i zato je navika upravljanj a novcem vanija od sume. PRINCIP BOGATSTVA NAVIKA UPRAVLJANJA NOVCEM JE VANIJE OD SUME.

Dakle, kako bi trebalo da izgleda upravljanje novcem? Pretpostaviemo da j e va jedini izvor zarade na poetku vaa plata. Prva stvar u zapoinjanju upravljanja n ovcem jeste podela zarade u nekoliko fondova. Dobra podela zaraenog novca omoguava vam uspeno razvijanje ostala tri faktora ukupne vrednosti: uteevine, investicija i pojednostavljivanje. Primer koji u vam dati je jedna od moguih varijanti, ali nav odim je jer je u praksi dala izvrsne rezultate. im primite platu, odvojite jedan deo za tednju. Moja preporuka je da to bude dvadeset posto ukupnih primanja. Ovaj deo odvajajte bez izuzetka uvek. Deo za tednju ima dvostruku ulogu. Jedna njegov a polovina namenjena je ulaganje u budue pasivne prihode. Nazovimo to fondom fina nsijske slobode. Taj novac, dakle deset posto vae zarade trebalo bi da ulaete u ba nku, a kada se sakupi dovoljno para, on moe posluiti za kupovinu obveznica, akcija , nekretnina i drugih izvora pasivnih prihoda, o kojima emo govoriti vie u naredno m poglavlju. Sutina ovog izdvajanja je da vam dugorono obezbedi sigurnost, i glavn icu tih para ne bi trebali da troite nikada. One e vam donositi prihode na due staz e. Druga polovina dela za tednju namenjena je investicijama. U njih spadaju konkretni poslovi, odnosno skupljanje para za zapoinjanje linog bisnisa. Ve sam nap omenuo da su predloeni procenti moj predlog. Ako elite da zaponete posao to pre, ond a e ovaj deo biti vei od deset posto, ili ete uzeti kredit od banke. Takoe ako ste r eeni da ulaete u tednju za pasivne prihode, onda ovaj deo moete izostaviti. Dakle iz nos tednje za investicije odredite prema tome kako planirate da ulaete novac u bud unosti. Iznos tednje za pasivne prihode preporuio bih vam da drite na predloenom nivo u od deset posto ili vie. Pre nego to preemo na izdvajanje para za tednju na druge fondove, eleo bih d a naglasim znaaj izdvajanja para u deo za pasivne prihode. Rezultati ulaganja u n jih dolaze najsporije, ali oni predstavljaju za vas najsigurniju investiciju i p raktino vam obezbeuju sigurnost u penziji. Nijedan penzioni fond ili osiguravajue d rutvo ne moe vam obezbediti toliko sredstava u budunosti koliko to moete postii vi sa mi dugoronim investiranjem, jer svaki penzioni fond ili osiguravajue drutvo skida o groman deo profita od obrtanja vaeg novca za svoju zaradu. Druga stvar koja proistie iz ovog izdvajanja jeste stvaranje navike da se pridravate zacrtanih finansijskih planova, koja je veoma vana za upravljanje novc em. Poto je fond finansijske slobode, tj, izdvajanje para za pasivne prihode, neto to bi trebalo da bude va najstabilniji fond, na njemu ete najbolje razviti finansi jsku samodisciplinu. Fond finansijske slobode, ukoliko ga revnosno vodite, donee vam najprijat nija iznenaenja u budunosti. Meni je posebno drag primer iz prakse, koji u vam ovde navesti. Jedna naa polaznica, koja se zove Ema, imala je finanskih problema i pr ola je kroz na kurs. Kada je trebalo da podeli novac po fondovima, poto nije imala skoro nita, stavila je sinbilinih 10 centi na fond za finansijsku slobodu, kao deo zamiljene zarade od jednog dolara. Sledeeg meseca je duplirala taj iznos, polazei od toga da joj je zarada bila 2 dolara, treeg 4 dolara, onda 8, pa 16, 32, 64, i sve tako dok dvanaestog meseca nije bilo 2048 dolara za podelu. U poetku su iznosi bili deo zamiljene zarade, ali, kako je napredovala u p oslu, oni su odraavali realno stanje njene zarade. U jednom momentu je bila u sta nju da stavi 10.000 dolara direktno u njen fond za finansijsku slobodu. Ipak, kae da joj je najprijatnije iznenaenje bilo kada je je jednog meseca mogla da skine, kao profit od pasivnih prihoda, 10.000 dolara za finansijsku slobodu. Njen bizn is joj je doneo bogatstvo, ali uveanje fonda za pasivne prihode donelo joj je fin ansijsku nezavisnost na due staze. Poto ste izdvojili pare za tednju, ostali deo para spada u ona sredstva ko ja troite istog meseca. Ali, i ovde je pametna raspodela para osnov za budue rezul tate. Prva bitna stavka je izdvajanje novca za edukaciju. Kao to je fond finansij ske slobode dugorono ulaganje, in e smete ga zanemariti ni u jednom momentu. Da b iste uspeli u nekoj oblasti, morate biti strunjak u njoj, i neprekidno usavravanje je sastavni deo posla. Kao to smo ve vie puta rekli, da biste postali milioner, po trebno je da imate dobru "kutiju za alat", dakle da razmiljate kao milioner. Ali, podrazumeva se i da morate imati dobar alat, odnosno dobru edukaciju na konkre tnom polju kojim se bavite. Vie o ovoj vanoj temi govoriemo u sedamnajstom poglavlj u.

Jedna od najveih tajni upravljanja novcem je ravnotea. Na jednoj strani eli te da sauvate to je vie novca mogue, tako da bi mogli da ga ulaete i zaradite na nje mu. S druge strane, koliko god da ste posveeni zaraivanju para, vi ste u to krenul i da biste poboljali i unapredili svoj ivot, a ne iz proste elje da gomilate bogats tvo. Zato je bitno da imate svoj fond za "zabavu". Zato? Ne moete uticati na jedan deo svog ivota a da ne utiete na druge. Neki ljudi tede, tede, tede, id ok je njihov o logino i odgovorno bie ispunjeno, drugi deo njihove linosti nije. Na kraju e ova " zabave eljna" duhovna stana rei: "Meni je dosta. Hou i ja malo panje", i sabotirae va rezultate. Sa druge strane, ako samo troite, troite i troite, ne samo da nikada neete p ostati bogati ve e i odgovorni deo vas stvoriti situaciju u kojoj vi vie in e uivate u stvarima na koje troite pare, in a kraju ete zavriti oseajui krivicu. Oseaj krivic e onda prouzrokovati to da nesvesno previe troite kao nain da izrazite svoje emocij e. Iako ete se privremeno oseati bolje, ubrzo e se vratiti na oseaj krivice i stida. To je zlokoban ciklus, i jedini nain da ga spreite je da nauite kako da uravnoteite svoju disciplinu i odricanje sa potrebom da se opustite i uivate. Va fond za zabavu prvenstveno vam slui da sebi udovoljavate - da radite st vari koje vas posebno oputaju. On je namenjen za specijalne stvari, kao to je odla zak u restoran i naruivanje vaeg omiljenog jela, ili na odlazak na filmsku premije ru, ili u pozorite, ili za kupovinu knjiga. Pravilo fonda za zabavu je da mora biti ceo potroen svakog meseca. Svaki mesec slobodno potroite sav novac sa tog fonda na nain koji vam pomae da se lepe os eate. tednja na ovim stvarima samo e se loe odraziti na vae ukupno raspoloenje. Naravno kako je vano da taj iznos u potpunosti potroite, bitno je i da ga ne prekoraite, jer ste time napravili veu greku nego da ste tog meseca tedeli na zab avi! Iskustvo je pokazalo da je potronja oko deset procenata prihoda na zabavu ra zuman iznos za uravnoteeno upravljanje parama. I najzad, najvei deo para, dok god se vai prihodi oslanjaju na platu, odlazi vam n a neophodne trokove.To bi trebalo da bude oko polovine vae zarade. Ipak, u praksi nikada ne moete sve trokove svesti na oekivane iznose, i zato postoji fond za vanre dne trokove, namenjen izdacima koji iskrsnu ili situacijama u kojima elite nekome neto da poklonite ili da pomognete. Zato ga moemo nazvati i fond za davanje. Dakle, pored fonda za finansijsku slobodu i fonda za zabavu, o kojima sm o ovde najvie govorili, sa predloenim fondovima izgledaju ovako: 10% 10% 10% 10% 50% 10% FOND ZA FINANSIJSKU SLOBODU FOND ZA ZABAVU FOND ZA DUGORONU TEDNJU ZA INVESTIRANJE FOND ZA EDUKACIJU FOND ZA NEOPHODNOSTI FOND ZA DAVANJE Nije bitno da li sada posedujete bogatstvo ili bukvalno nita. Ono to je bi tno je da vi momentalno ponete da upravljate sa onim to upravo imate, i biete iznen aeni koliko brzo e stvari krenuti nabolje. Imali smo jednog polaznika seminara koji je pitao: "Kako ja mogu da upra vljam svojim novcem kada moram da pozajmljujem novac da bi preiveo?" Odgovor je: pozajmite jo jedan dolar i upravljajte njime. Ponoviu jo jednom, siromani ljudi misled a je sve u prihodima; oni veruju d a mora da zaradi bogatstvo da bi se obogatio. To je, kao to smo spomenuli, netano! in jenica je da, ako upravljate svojim novcem po ovom programu, moete postati finans ki slobodni na relativno malom prihodu. Ako ne upravljate svojim novcem, ne moete postati finansijski slobodni ak ni sa ogromnim prihodom. To je razlog to mnogi pr ofesionalci sa velikim prihodima - doktori, advokati, sportisti, ak i knjigovoe - sutinski nemaju para. Jer nije stvar samo u tome ta ulazi, nego ta radite s tim to ulazi. Jo jedan polaznik, Don, rekao mi je da kada je prvi put uo za system upravl janja novcem pomislio: "Kako dosadno! Zato bi bilo ko eleo da troi svoje dragoceno vreme delei platu u nekakve fondove?" Onda je kasnije tokom seminara shvatio da e ukoliko eli da jednog dana bude finansijski Slobodan, posebno ako to eli to pre, mo rati da naui da upravlja svojim novcem, ba kao i bogati ljudi.

Don je morao da nabuba ovu novu naviku zato to ona za njega definitivno ni je bila prirodna. Rekao je da ga je to potsetilo na spremanje triatlona. Bio je zaista dobar u plivanju i vonji bicikla, ali je mrzeo tranje. Povreivalo je njegova stopala, kolena i lea. Ukrutio bi se posle svakog treninga. Stalno je bio bez va zduha i plua sum u gorela svaki put, ak i ako nije iao brzo. Uasavao se tranja. Znao je, meutim, da ako eli da postane vrhunski triatlonista, mora da naui da tri, id a m ora to da prihvati kao deo onoga to je neophodno za uspeh. Dok je u prolosti izbeg avao da tri, i da mora to da prihvati kao deo onoga to je neophodno za uspeh. Dok je u prolosti izbegavao da tri, Don je sada odluio da tri svaki dan. Posle par meseci , poeo je da uiva u tranju i radovao mu se svaki dan. Isto to se Donu desilo i na polju upravljanja novcem. Poeo je tako to je mr zeo svaki minut proveden u tome, ali na kraju je to zavoleo. Sada se raduje prim anju svoje plate i deljenju iste na razliite fondove! Takoe uiva da gleda rast svoj e ukupne vrednosti, koja je krenula od nule, dola na preko 300.000 dolara i poela da se poveava dnevnim ritmom. Svodi se na ovo. Ili vi kontroliete novac, ili on kontrolie vas. Da bi kon trolisali novac, morate njime upravljati. PRINCIP BOGATSTVA. ILI VI KONTROLIETE NOVAC, ILI ON KONTROLIE VAS. Kada zavrimo kurs sa nekom grupom polaznika, zamolimo ih da nas obavetavaju o s vojim rezultatima, kako bismo pratili njihov uspeh i posle kursa. Mnogi se odazo vu naoj molbi, i mi dobijamo dragocene povratne informacije o uticaju koji je ima o kurs na njihov ivot. Kao najznaniji factor pozitivne promene, veina ispitanika je je navela poveanu samouverenost u vezi novca, uspeha i samih sebe jednom kada su poeli valjano da upravljaju svojim novcem. Novac je veliki deo vaeg ivota, i kad nauite kako da stavite svoje finansij e pod kontrolu, svi delovi vaeg ivota e ivnuti. ZAPAMTITE - kao obavezujui princip za svoje delovanje "MORAM BITI ODLIAN U UPREVLJANJU NOVCA" AKCIONI PLAN ZA MILIONERSKO RAZMILJANJE 1. Obavezno otvorite svoj fond za finansijsku slobodu. Stavite deset procenata s vih vaih prihoda na ovaj fond. Ovaj novac se nikad ne troi, samo se investira da b i stvorio pasivne prihode za vae penzionisanje. 2. Otvorite fond za zabavu, gde ete ulagati deset procenata svih vaih prihoda. Ova j fond istroite do kraja svakog meseca na stvari koje vam pruaju zadovoljstvo, ali pazite takoe i da ne odete u minus i ne potroite vie nego je izdvojeno za te svrh e. 3. Primenite preporuke iz ovog poglavlja na prihod kojim raspolaete. Podelite no vac u navedene fondove i pridravajte se zacrtanih planova u potronji novca. Pored fonda za finznsijsku slobodu i fonda za zabavu, otvorite jo etri fonda, i u njih podelite novac po sledeoj preporuenoj emi. 10% na va fond za dugoronu tednju za investicije 10% na va fond za edukaciju 50% na va fond za neophodnosti 10% na va fond za davanje 4. Koliko god novca omali, ponite odmah da njime upravljate. Ne ekajt e drugi dan. ak i ako imate samo dolar, upravljajte tim dolarom. Pridravajte se za crtanih planova u troenju novca. Upravljajte disciplinovano sa onim to vam je na r aspolaganju i vai fondovi e rasti. NIJE BITNO DA LI SADA POSEDUJETE BOGATSTVOILI BUKVALNO NITA. ONO TO JE BITNO JE DA MOMENTALNO PONEMO DA UPRAVLJAMO ONIM STO IMAMO, I BIEMO IZNENADJENI KOLIKO BRZO E STVARI KRENUTI NABOLJE. ILI VI KONTROLIETE NOVAC ILI ON KONTROLIE VAS. MORAMO BITI ODLUNI U UPRAVLJANJU NOVCEM. AKCIONI PLAN ZA MILIONERSKO RAZMISLJANJE 1. OBAVEZNO OTVORITE SVOJ FOND ZA FINANSIJSKU SLOBODU. STAVITE DESET PROCENATA S

VIH VAIH PRIHODA NA OVAJ FOND. OVAJ NOVAC SE NIKAD NE TROI, SAMO SE INVESTIRA DA B I STVORIO PASIVNE PRIHODE ZA VAE PENZIONISANJE. 2. OTVORITE FOND ZA ZABAVU, GDE ETE ULAGATI DESET PROCENATA SVIH VAIH PRIHODA. OVA J FOND ISTROITE DO KRAJA SVAKOG MESECA NA STVARI KOJE VAM PRUAJU ZADOVOLJSTVO, ALI PAZITE TAKODJE I DA NE ODETE U MINUS I NE POTROITE VIE NEGO TO JE ODVOJENO ZA TE S VRHE. 3. PRIMENITE PREPORUKE IZ OVOG POGLAVLJA NA PRIHODE KOJIM RASPOLAZETE. PODELITE NOVAC U TE U FONDOVE I DRZITE SE ZACRTANIH PLANOVA U POTROZNJI NOVCA. PORED FONDOVA ZA FINANSIJSKU SLOBODU I FONDA ZA ZABAVU, OTVORITE JOS CETRI FONDA , I U NJIH PODELITE NOVAC PO SLEDECOJ PREPORUCENOJ SEMI: 10% NA VAS FOND ZA DUGOROCNU STEDNJU ZA INVESTIRANJE 10% NA VAS FOND ZA EDUKACIJU 50% NA VAS FOND ZA NEOPHODNOSTI 10% NA VAS FOND ZA DAVANJE 4. KOLIKO GOD NOVCA IMALI, POCNITE ODAH DA NJIME UPRAVLJATE. NE CEKAJTE DRUGI DA N. CAK I AKO IMATE SAMO DOLAR, UPRAVLJAJTE TIM DOLAROM.PRIDRZAVAJTE SE TIH ZACRT ANIH PLANOVA U POTRONJI NOVCA. UPRAVLJAJTE DISCIPLINOVANO SA ONIM STO VAM JE NA R ASPOLAGANJU I VAI FONDOVI E RASTI. DOSIJE BOGATSTVA BR. 15

BOGATIM LJUDIMA NOVAC NAPORNO RADI ZA NJIH. SIROMANI LJUDI NAPORNO RADE ZA SVOJ N OVAC. Ako ste kao veina ljudi, odrasli ste uz programiranje da "morate naporno da radite za novac". Velike su anse, meutim, da niste rasli uz uenje da je podje dnako vano da uinite da va novac "radi naporno za vas". Bez sumnje, naporan rad je vaan, ali sam naporan rad vas nikad nee nainiti bogatim. Kako to znamo? Zavirite u stvarni svet. Postoje milioni, ustvari milija rde ljudi koji robuju, satirui se od rada po cele dane i noi. Da li su svi bogati? Ne! Da li je veina njih bogata? Ne! Da li je njih dosta bogato? Ne! Veina nji h su siromani, ili priblino tome. Stara protestanstka radna etika kae: "Jedan dolar rada za jedan dolar pl ate". Nema nita loe u vezi te izreke, osim to su zaboravili da nam kau ta da radite s a tim "jednim dolarom plate". Kad saznate ta da radite sa tim dolarom, tada prela zite sa tekog rada na pametan rad. Bogati ljudi nesrazmerno vie zarauju u odnosu na to koliko rade zato to rad e pametno. Oni razumeju korisan system poluge i koriste ga. Oni zapoljavaju druge ljude da rade za njih i svoj novac da radi za njih. Da, po mom iskustvu, morate da radite naprno za svoj novac. Za bogate lj ude, to je privremena situacija. Za siromane ljude ona je stalna. Bogati ljudi sh vataju da "vi" morate da radite naporno sve dok va "novac" ne pone da radi dovolj no naporno da zauzme vae mesto. Oni shvataju da to vie va novac radi za vas, manje et e vi morati da radite. Zapamtite, novac je energija. Veina ljudi uloi radnu energiju i dobije nova nu energiju nazad. Ljudi koji su dostigli finansijsku slobodu nauili su kako da n adomeste svoj ulog radne energije sa drugim oblicima energije. Ovi oblici ukljuu ju rad drugih ljudi, rad poslovnih sistema ili rad investicionog kapitala. I da ponovimo, prvo vi radite naporno za novac, onda putate da va novac radi za vas. Kada je u pitanju igra novca, veina ljudi nema pojma ta je potrebno da bi pobedili. ta je va cilj? Kada pobeujete u igri? Da li ciljate na tri potena obroka d nevno, 100.000 dolara godinjeg prihoda, da postanete milioner, multimilioner? Na naem seminaru, cilj igre novca koji mi zadajemo je da "nikad vie ne morate da radi te osim ukoliko sami to odaberete" , i da ako radite, radite "po izboru, ne po moranju". Drugim reima, cilj je da postanete "finansijski slobodni" to je mogue bre. M oja definicija finansijske slobode je jednostavna: to je sposobnost da ivite onim ivotnim stilom koji vi elite a da ne morate da radite ili da se oslanjate na bilo koga drugog za novac.

Morate biti svesni da su anse velike da e va eljeni stil ivota kotati dosta p ra. Te stoga, da bi bili "slobodni" Moraete da zaradite novac bez rada. Prihod be z rada mi nazivamo pasivnim prihodom. Da bi pobedili u igri novca, cilj je zarad iti dovoljno pasivnog prihoda da bi platili svoj eljeni stil ivota. Ukratko, posta jete finansijski slobodni kad vai pasivni prihodi prevazilaze vae trokove. Ja sam identifikovao dva osnovna izvora pasivnih prihoda . Prvi je "Novac radi za vas". Ovo ukljuuje zarade od investicija od fin ansijskih instrumenata kao to su akcije, obveznice, trite novca, zajedniki fondovi, kao i posedovanje hipoteke, ili druga sredstva koja imaju vrednost i mogu biti pretvorena u novac. Drugi glavni izvor pasivnog prihoda je da "biznis radi za vas" Ovo zahte va stvaranje tekueg prihoda od biznisa u situaciji kada vi ne morate biti lino pri sutni da bi biznis funkcionisao i donosio prihod. Primeri ukljuuju i izdavanje ne kretnina, autorska prava od knjiga, muzike ili softvera, licenciranje vaih ideja, davanje ovlaenja, posedovanje magacina za skladitenje, posedovanje automata za pro daju - bilo kojih aparata u koje se ubacuje novi - i multilevel marketing, to su samo neki izvori prihoda. To takoe ukljuuje i postavljanje bilo kakvog biznisa pod nebeskom kapom koji je osmiljen da radi bez vas. I jo jednom to je pitanje energi je. Ideja je da biznis funkcionie i stvara vrednost za ljude, a ne da to vi radit e. Multileven marketing, na primer, je neverovatan koncept. Kao prvo, obino ne zahteva od vas da uloite puno poetnog kapitala. Kao drugo, jednom kada ste obav ili poetni posao, omoguava vam da uivate u tekuem zaostalom prihodu (jo jedan oblik p rihoda u kojem vi ne radite) godinu za godinom. Pokuajte da stvorite to od regula rnog posla od - devet - do - pet posla! Nemogue je prenaglasiti vanost stvaranja strukture pasivnih prihoda. Bez p asivnih prihoda nikad ne moete biti slobodni. Ali, to je jedno veliko ali, da li ste znali da veina ljudi jako teko stvara pasivne prihode? Za to postoje tri razl oga. Kao prvo uenje iz prolosti. Mnogi od nad su ba programirani da ne zarauju pasiv ne prihode. Kada ste bili izmeu trinaest i esnaest godina i trebao vam je novac, ta su vam roditelji govorili? Da li su rekli: "Pa dobro, idi malo i zaradi pasivn ih prihoda"? Teko! Veina nas je sluala: "Idi radi" , "Idi nai posao", ili neto slino. Naueni smo da "radimo" za novac, to je pasivne prihode uinilo nenormalnim za veinu o d nas. Kao drugo, veina nas nikada nije nauena kako da zaradi pasivne prihode. U mojoj koli pasivni prihod je bio drugi predmet koji nikad nije bio na r asporedu. Ovog puta sam umesto toga imao rad na drvetu i metalu (primeujete da ob a zahtevaju "rad") i napravio sam mami savren svenjak. Poto nismo uili u koli o stvar anju structure pasivnh prihoda, nauili smo to negde drugde, je l tako? Teko. Kraj nji rezultat je da veina nas ne zna mnogo o tome, te stoga i ne radi mnogo na to me. I konano poto se nikad nismo sretali sa pasivnim prihodima, a nismo ni uili o njemu, nismo mu nikad ni poklanjali puno panje. U veini smo bazirali svoje kari jere i izbore poslova na stvaranju prihoda od rada. Ako bi od malih nogu shvatil i da je osnovni finansijski cilj stvoriti pasivni prihod, zar ne bi o tome razm islili pri izboru posla? Uvek preporuujem ljudima koji biraju ili menjaju svoje biznise ili karije re da pronau smer gde je stvaranje tokova pasivnih prihoda prihoda prirodna i rel ativno laka stvar.Ovo je posebno vano danas zato to tako mnogo ljudi radi u uslunim delatnostima, gde moraju lino da budu prisutni da bi zaradili novac. Nema nita loe biti lino u linom uslunom biznisu, sem to ete, ukoliko brzo ne zajaete vaeg investi nog konja in e krene vam odmah strano dobro, biti zauvek zarobljeni u radu. Birajui poslovne prilike koje momentalno ili bar u krajnjem ishodu stvara ju pasivni prihod, imaete najbolje od oba sveta - prihod od rada odmah i pasivn i prihod kasnije.Vratite se par pasusa unazad da pogledate neku od opcija za pas ivne prihode o kojima smo priali. Na alost, skoro svi imaju finansijski plan koji je podeen za zaraivanje pa sivnog prihoda. Veoma je vano da ovaj stav promenite i da zaraivanje pasivnih pr ihoda za vas postane normalno i prirodno. Bogati ljudi razmiljaju dugorono. Oni stavljaju u ravnoteu njihovo troenje n

a uivanja u sadanjosti i investiranje u slobodu u sutranjosti. Siromani ljudi razmilj aju kratkorono. Oni vode svoj ivot na osnovu trenutnog zadovoljenja. Siromani ljudi koriste izgovor: "Kako da mislim na sutra kad jedva preivljavam i danas?" Proble m je to e, do kraja, i to sutra postati danas; ako se niste pobrinuli za dananji pr oblem, i sutra ete isto to priati. Da biste uveali svoje bogatstvo, morate lid a vie zaraujete ili da manje tr oite za ivot. Ne vidim da vam bilo ko prislanja pitolj na glavu govorei vam u kakvo j kui morate da ivite, koja kola morate da vozite, kakvu odeu morate da nosite ili kakvu hranu morate da jedete.Vi imate mo da napravite izbore. To je pitanje prior iteta. Siromani ljudi biraju sada bogati biraju ravnoteu. Ispriau vam primer mog tasta i tate, koji je veoma ilustrativan za ovo to go vorim. Dvadeset i pet godina su posedovali radnju meovite robe, skromniju verziju supermarketa koji radio d 0 do 24 sata, i mnogo manju. Veina njihovog prihoda je dolazilo od prodaje cigareta, okolada sladoleda vaka i sokova. Nisu ak prodavali n i listie za loto Prosena pojedinana prodaja je bila ispod dolara. Ukratko bili su u poslu sa "sitniom" Ipak udedeli su veinu tog sitnia. Nisu te pare pojeli. Nisu ku povali skupu odeu, nisu vozili najnovije automobile. iveli su udobno ali skromno, i konano su otplatili svoju hipoteku i ak kupili pola trga na kojem je bila prodav nica. U dobu od prdeset i devet godina, tedei i investirajui "sitni" moj tast je mog ao da se penzionie. Neprijatna je istina, ali, u veini sluajeva, kupovina stvari za trenutno z adovoljenje nije nita vie nego uzaludan pokuaj da se nadoknadi nezadovoljstvo ivotom . Najee, "troenje" novca koji nemate dolazi od "istroenih" emocija koje imate. Ovaj sindrom je uobiajeno poznat kao terapija maloprodajom. Preterano troenje i potreba za trenutnim zadovoljenjem malo ima zajednikog sa konkretnim predmetom koji kupu jete, ii ma sve zajedniko sa manjkom ispunjenosti u vaem ivotu. Naravno, ako preter ano troenje ne dolazi od vaih trenutnih emocija, ono se pojavljuje zbog vaeg ematsko g plana novca. Karakteristian primer imali smo kod Natali, jedne od naih polaznica Ako j e suditi po njoj, njeni roditelji su vrhunske cicije. Na primer oni su koristili kupone za sve. Njena majka je imala kutiju punu kupona i svi su bili poreani po kategorijama. Njen otac je imao kola stara petnaest godina koja su rala, i Natal i je bilo sramota da je vide u njima, posebno kada je mama dolazila po nju u kolu . Na odmorima njena porodica nije nikada odsedala u hotelima ili motelima nisu ak ili ni avionom, nego bi se vozili jedanaest dana irom zemlje i kanpovali celim pu tem, svaki dan. Sve im je bilo previe skupo. Zbog naina na koji su se ponaali, Nataki je mi slila da su njeni roditelji siromani. Ali, njen otac je zaraivao 75.000 dolara god inje u to vreme, to nije mala suma, i ona je vremenom shvatila o emu se tu radi. Zbog toga to je mrzela njihovo cicijaenje, Natali je poela da se ponaa uprav o suprotno. elela je da sveto ima bude visokokvalitetno i skupo. Kada je otila od r oditelja i poela sama da se izdrava, nije ni trepnula a ve je potroila sav svoj nova c i zaduila se. Natali je imala kreditne kartice, debitne kartice i sline stvari svih vrs ta. Ona ih je koristila do take gde vie nije mogla da plati ni minimum za njihovo odravanje. Onda je dola na na seminar Kako razmiljaju milioneri, za koji kae da je un eo velike promene u njen ivot. Na naem seminaru, tokom dela gde identifikujemo nau "nivanu linost" Natali j e otkrila nekoliko kljunih stvari o sebi. Pre svega, shvatila je je troila sav svo j novac. To je bio oblik ozlojeenosti prema njenim roditeljima to su bili toliko kr ti. Bilo je to i zato da dokae i sebi i svetu da ona nije krta. Od kursa, sa promenjenim stavom, finansijskim planom, Natali je poela da upravlja novcem id a suzbija svoj potroaki nagon. Ipak, povremeni nagoni za troenje m su joj se javljali i dalje. A onda se desio zanimljiv dogaaj. Natali nam je ispriala da je etela kroz trzni centar i primetila jedan pre lep kaput kako visi u njenoj omiljenoj radnji. Njen um je momentalno rekao: "Taj kaput bi sjajno izgledao na tebi, pogotovo sa tom tvojom plavom kosom. To ti je potrebno; nema neki stvarno lep zimski kaput." I tako je ula u prodavnicu. I dok ga je probala, primetila je cenu na njemu -400 dolara. Nikad pre nije potroila ta ko puno na kaput, Njen um je rekao: "Pa ta, kaput ti neverovatno stoji! Uzmi ga.

Kasnije e nadoknaditi novac." Natali je, meutim, ve nekoliko meseci izdvajala novac, prema programu koji je nauila na kursu, u vie fondova. Njen fond za tednju za dugorone investicije ve je doao da hiljadu i sedamsto dolara i malo joj je nedostajalo da dovri finansijsku konstrukciju za otvaranje samostalne advokatske kanceelarije, jer je po zanimanj u advokat. Ona kae da je to biopresudan momenat gde je njen novi finansijski plan prevagnuo nad starim ablonom. Skoro istog momenta im joj je njen um predloio da ku pi taj kaput, njen novi i pozitivniji "dosije" u umu se pojavio i rekao: "Tako t i malo fail da otvori svoju kancelariju! ta e ti ovaj kaput? Ve ima zimski kaput koji je dobar za sada." Pre nego je bila svesna, stavila je kaput na ekanje do sledeeg dana, umest o da ga kupi na licu mesta, kao i obino. Nikad se nije vratila da kupi taj kaput. Ve sledeeg meseca je otvorila advokatsku kancelariju i, zahvaljujui uveanim prihodima, dve godine kasnije mogla je da uloi novac u novi prostor u centru grad a id a zaposli nekoliko advokata da rade za nju. Sada upravlja kancelarijom kao stari partner i ulae u akcije na berzi. Da nije zapoela da upravlja novcem, i da joj se zato nije ukazala konkre tna poslovna mogunost - da otvori svoju advokatsku kancelariju - ona bi verovatno tog dana kad je u trnom centru ugledala kaput potroila pare na njega, i zaarani k rug potronje i besparice bi se nastavio. Natali je shvatila da je njen dosije za "mentalno zadovoljenje" zamenjen sa dosijeom "finansijska sloboda". Vie nije programirana da troi. Ona sada zna da je lepo uzeti najbolje od onoga to su je roditelji uili i tedeti novac, a zatim ul agati te pare u poslovne poduhvate. Ponoviu, ideja je da napravite da va novac radi za vas, naporno kao i vi, a to znai da morate da tedite i ulaete umesto da vam ivotni cilj bude da ga celog p otroite. Skoro je smeno: bogati ljudi imaju puno novca i troe mali deo od toga, dok siromani imaju malo novca, a troe puno u odnosu na ono to imaju. Dugorono protiv kratkoronog: siromani ljudi rade da zarade novac da ive dana s; bogati ljudi rade da zarade novac da bi platili svoje investicije, koje e se i splatiti u budunosti. Bogati ljudi kupuju aktivu, stvari kojima e verovatno skakati vrednost. S iromani ljudi kupuju trokove, stvari kojima e definitivno padati vrednost. Bogati l judi skupljaju zemlju. Siromani ljudi skupljaju raune. Rei u vam istu stvar koju govorim i svojoj deci: "Kupujte nekretnine" Najb olje je ako moete da kupite imanje koje moe da stvori pozitivan protok novca, to se mene tie, bilo kakva nekretnina je bolja od nikakve. Naravno nekretnine imaju sv oje uspone i padove, ali na kraju, bilo to za pet, deset, dvadeset ili trideset godina, budite sigutni da e vredeti mnogo vie nego sada, i to bi moglo biti sve to vam je potrebno da se obogatite. Kupujte ono to moete trenutno sebi da priutite. Ako vamtreba vie kapitala, m oete se uortaiti sa ljudima koje dobro poznajete i kojima verujete. Jedini nain da upadnete u nevolju sa nekretninom je da previe potroite ili dam orate da je prodat e kada je cena u padu. Ako ste uli moj savet od ranije i upravljate svojim novcem kako treba, verovatnoa da se ovo desi e biti mala i skoro nikakva. Kao to izreka k ae: "Nemojte ekati da kupite nekretninu, kupite nekretninu i ekajte." Poto sam vam dao predhodni primer moje tate i tasta, bilo bi fer da vam sa da dam primer mojih roditelja. Moji roditelji nisu bili siromani, ali jedva da su ulazili u srednju klasu. Moj otac je radio izuzetno naporno a moja majka nije b ila fiziki zdrava, pa je ostala kui sa nama, decom. Moj otac je bio stolar i shvat io je da su svi graevinski preduzimai koji su ga zapoljavali gradili na zemlji koju su kupili pre mnogo godina. Takoe je primetio da su svi bili prilino bogati. I mo ji roditelji su takoe tedeli svoj sitni, i konano su imali dovoljno da kupe pare zeml je od tri jutra na oko trideset kilometara od grada u kojem su iveli. To ih je kot alo 60.000 dolara. Deset godina kasnije, jedna konpanija je odluila da izgradi trn i centar na tom mestu. Moji roditelji su zemlju prodali za 600.000 dolara. Kada oduzmete prvobitnu investiciju, to je prosena zarada od 54.000 dolara godinje od i nvesticije, dok je moj otac zaraivao 15.000 do 20.000 dolara godinje od svog posla . Sa ovim parama zapoeo je posao kao graevinski investitor. Sada su naravno u penz iji i ive prilino udobno, ali ja vam garantujem da bi bez kupovine i prodaje ovog

imanja njihov ivot bio potpuno drugaiji i jedva bi sastavljao kraj sa krajem. Srea je bila to je moj otac prepoznao mo investicije a posebno vrednost ulaganja u nekr etnine. Sada znate zato ja kupujem zemlju. Dok siromani ljudi dolar vide kao dolar koji treba menjati za neto to ele ov og trenutka, bogati ljudi dolar vide kao "seme" koje moe biti zasaeno da zaradi jo stotine dolara, koji onda mogu biti ponovo zasaeni da zarade jo hiljade. Razmislit e o tome.Svaki dolar koji potroite danas moe vas kotati stotine dolara sutra. Ja sv aki svoj dolar smatram investcionim "ratnikom", a njegova misija je "sloboda". N epotrebno je rei, ja sam oprezan sa svojim "borcima za slobodu", in e oslobaam ih se ni brzo ni lako. PRINCIP BOGATSTVA BOGATI LJUDI VIDE SVAKI DOLAR KAO ,,SEME,, KOJE MOE BITI ZASADJENO DA ZARADI JOS STOTINE DOLARA, KOJI ONDA MOGU BITI PONOVO ZASADJENI DA ZARADE JOS HILJADE. Trik je u tome da se edukujete. Da nauite o svetu investiranja. Da se upo znate sa raznivrsnou razliitih investicija i finansijskih instrumenata, kao to su ne kretnine, hipoteke, akcije, obveznice - sa itavim spektrom mogunosti u ovoj oblas ti. Onda izaberite jedno osnovno polje u kome ete postati ekspert. Ponite da inves tirate u to polje, a onda, kasnije, preite in a druge. Svodi se na ovo: siromani ljudi naporno rade i potroe sav svoj novac, to re zultira time da zauvek moraju naporno da rade. Bogati ljudi rade naporno, tede, a onda ulau novac tako da obezbede da ne moraju vie nikad da rade. ZAPAMTITE - kao obavezujui princip za svoje delovanje: MOJ NOVAC NAPORNO RADI ZA MENE I PRAVI MI SVE VIE I VIE NOVCA. AKCIONI PLAN ZA MILIONERSKO RAZMILJANJE 1. EDUKUJTE SE IDITE NA SEMINARE O INVESTIRANJU. PROITAJTE BAR JEDNU KNJIGU O INV ESTIRANJU MESENO. ITAJTE FINANSIJSKA POGLAVLJA U DNEVNIM NOVINAMA, KAO I SPECIJALI ZOVANE ASPOISE IZ FINANSIJA. NE PREDLAEM VAM DA POSTUPATE PO NJIHOVIM SAVETIMA. P REDLAEM DA SE UPOZNATE SA SVIM FINANSIJSKIM OPCIJAMA KOJE POSTOJE. ONDA IZABERI TE JEDNO POLJE U KOME ETE POSTATI EKSPERT I PONITE DA INVESTIRATE NA TOM POLJU. 2. PREUSMERITE SVOJU PANJU SA ,,AKTIVNIH,, NA ,,PASIVNE,, PRIHODE. ZAPIITE BAR TRI SPECIFINE STRATEGIJE SA KOJIMA BI MOGLI DA STVORITE PRIHODE BEZ RADA, SVEJEDNO DA LI NA POLJU INVESTICIJA ILI BIZNISA. PONITE ISTRAIVAKI RAD, A ONDA PREUZMITE RA DNJE PO TIM STRATEGIJAMA. 3. NEMOJTE EKATI DA KUPITE NEKRETNINU, KUPITE NEKRETNINU I EKAJTE. DOSIJE BOGATSTVA BR. 16 BOGATI LJUDI DELUJU UPRKOS STRAHU. SIROMANI LJUDI DOPUTAJU DA IH STRAH ZAUSTAVI. Ranije u ovoj knjizi smo priali o procesu manifestovanja. Hajde da pregled amo formulu: Misli vode a oseanjima, oseanja vode ka radnjama, radnje vode do rezu ltatima. Milioni ljudi "razmiljaju" da se obogate, i hiljade i hiljade ljudi radi a firmacije, vizuelizacije i meditacije da se obogate. Ja meditiram skoro svaki da n. Nikad jo nisam seo da meditiram ili vizualizujem a da je torba sa novcem pala na moju glavu. Pretpostavljam da sam jedan od onih nesrenika koji moraju neto stva rno da urade da bi uspeli. Afirmacije, meditacije i vizuelizacije su divna sretstva, ali koliko ja z nam, nijedna od njih vam nee sama od sebe stvoriti stvaran novac u stvarnom svetu . U stvarnom svetu, vi morate da preduzmete stvarne "radnje" da bi uspeli. Zato j e delovanje tako kljuno? Vratimo se na naproces manifestovanja. Pogledajte misli i oseanja. Da li su oni deo unutranjeg ili spoljanjeg sveta? Unutranjeg sveta. Sada pogledajte rezulta te. Da li su oni deo spoljanjeg ili unutranjeg sveta? Spoljanjeg. To znai da je delo vanje "most" izmeu unutranjeg i spoljanjeg sveta. PRINCIP BOGATSTVA: DELOVANJE JE "MOST" IZMEU UNUTRANJEG I SPOLJANJEG SVETA. Znai ako je delovanje tako vano, ta nas spreava da preduzmemo radnje koje zn

amo da treba da preduzmemo? Strah! Strah, sumnja i zabrinutost su meu najveim preprekama, ne samo uspehu nego i srei. Zato je jedna od najveih razlika izmeu bogatih i siromanih ta to su bogati s premni da deluju uprkos strahu. Siromani ljudi dozvoljavaju da ih strah zaustavi. Suzan Defers je ak napisala fantastinu knjigu o tome, nazvanu "Oseti strah i suoi se sa njim" Najvea greka koju veina ljudi napravi je da ekaju da oseanje strah nestane pre nego to su spremni da deluju. Ti ljudi obino ekaju zauvek. U jednom od naih programa uimo ljude da istinski ratnik moe da ukroti "kobru straha". Ne kaem da ubije kobru. Ne kaem da se oslobodi kobre, i sasvim sigurno n e kaem da pobegne od kobre. Kaemo da "ukroti" kobru. PRINCIP BOGATSTVA ISTINSKI RATNIK MOE DA "UKROTI KOBRU STRAHA" Inperativ je shvatiti da nije neophodno pokuati da se oslobodite straha d a bi uspeli. Bogati i uspeni ljudi imaju strahova, imaju sumnju imaju brige. Oni samo ne doputaju ovim oseanjima da ih zaustave. Neuspeni ljudi imaju strahove, sumn je i brige - i doputaju im da ih zaustave. PRINCIP BOGATSTVA. NIJE NEOPHODNO DA SE OSLOBODITE STRAHA DA BI USPELI. Zato to smo stvorenja navike, potrebno nam je da vebamo da delujemo uprkos strahu, uprkos sumnji, uprkos brizi, uprkos neizvesnosti, uprkos nelagodi, uprk os neudobnosti, pa ek id a vebamo da delujemo kada nismo u raspoloenju da delujemo. "Jednostavno je" nastavio sam "ili ste osoba koja e biti spreena, ili ste osoba koja nee biti spreena. Vi birate. Ukoliko elite da stvorite bogatstvo ili bil o koju vrstu uspeha, morate biti ratnik. Morate biti spremni da uradite sve to je potrebno. Morate da se izvebate da ne budete zaustavljeni niim ! Postati bogat nije uvek zgodna stvar. Postati bogat nije uvek lako. U st vari, postati bogat moe biti prokleto teka stvar. Ali, pa ta. Jedan od kljunih princ ipa ispravnog prilaenja ivotnim problemima glasi: "Ako ste spremni da radite samo lake stvari, ivot e biti teak. Ali ako ste spremni da radite i ono teko, ivot e biti ak." Bogati ljudi ne baziraju svoje akcije na lakim i pogodnim stvarima; taj nain ivota je rezervisan za siromane i veinu ljudi iz srednje klase. PRINCIP BOGATSTVA: ~AKO STE SPREMNI DA RADITE SAMO LAKE STVARI, IVOT E BITI TEAK. ALI AKO STE SPREMN I DA RADITE I ONO TEKO, IVOT E BITI LAK. E sad, poto smo analizirali pogodnosti, ta je sa neudobnou? Zato je delovanje uprkos neudobnosti tako vano? Zato to je "udobnost" onaj poloaj gde se vi sada nal azite. Ako elite da preete na novi nivo u svom ivotu, morate probiti svoju udobnu z onu i vebati da radite stvari koje nisu udobne. Pretpostavimo da trenutno vodite ivot na 5 nivou i hoete da preete na nivo 10. Nivo 5 i ispod su u vaoj udobnoj zoni, a nivo 6 i iznad su van vae kutije, u v aoj "neudobnoj" zoni. to znai, da preete na nivo 10 sa nivoa 5, moraete da putujete k roz vau neudobnu zonu. Siromani ljudi i ljudi iz srednje klase nisu voljni da se stave u neudoba n poloaj. Zapamtite biti u udobnosti je njihov najvei prioritet u ivotu. Ali dopust ite da vam kaem tajnu koji samo bogati i izuzetno uspeni ljudi znaju: BITI U UDOBN OSTI JE ESTOKO PRECENJENO. UDOBNOST MOE DA VAS UINI DA SE OSEATE TOPLO, ZBRKANO I SI GURNO, ALI VAM NE OMOGUAVA DA NAPREDUJETE. DA BI NAPREDOVALI VI MORATE DA NAPUSTI TE VAU UDOBNU ZONU. JEDINO KAD MOETE STVARNO DA NAPREDUJETE JE KADA STE VAN VAE UDO BNE ZONE. Postaviu vam pitanje. Kada ste prvi put pokuali neto novo, da li je bilo ud obno ili neudobno? Obino neudobno. Ali ta se desilo posle toga? to ste vie to radili , postajalo je sve udobnije, zar ne? Tako to funkcionie. Sve je neudobno na poetku , ali ako istrajete i nastavite, na kraju ete proi kroz neudobnu zonu i uspeti.Tad a ete imati novu, proirenu udobnu zonu, to znai da ete postati "vea" osoba. I ponovo, napredujete samo kada vam je neudobno. Od sada pa nadalje, kad god vam je neudobno, umesto da se povlaite nazad u svoju udobnu zonu, ohrabrite

sebe i recite: "Mora biti da napredujem", i nastavite da se kreete napred.

PRINCIP BOGATSTVA: NAPREDUJETE SAMO KADA VAM JE NEUDOBNO. Ako elite da budete uspeni i bogati, bolje da se naviknete da vam je neudo bno. Svesno vebajte odlazak u neudobnu zonu i radite ono to vas plai. Moemo ovo pred staviti i prostom jednainom: ZU = ZB Vaa "zona udobnosti" Jednaka je vaoj "zoni bogatstva" Proirujui vau zonu udobnosti, proiriete i veliinu vaih prihoda i zonu bogats . to vie teite da vam bude udobno, manje ete rizika biti spremni da preduzmete, manj e prilika ete iskoristiti, manje ljudi ete sresti i manje novih strategija ete prob ati. to vie udobnosti postane vaprioritet, vie ete se skupiti od straha. Na suprotnoj strain, kad ste spremni da r-a-s-t-e-g-n-e-t-e sebe, vi proi rujete vau zonu prilika, a ovo vam omoguava da privuete i zadrite vie prihoda i bogat stva. Bogati i uspeni ljudi imaju veliku zonu udobnosti, i oni je konstantno proir uju da bi bili u stanju da pribave i zadre vie bogatstva. Niko nije umro zbog manjka konfora, dok je ivljenje u ime konfora ubilo v ie ideja, vie prilika, vie akcija i vie napredka nego sve ostalo zajedno.Konfor ubij a! Ako je va cilj u ivotu da vam bude udobno i konforno, garantujem vam dve stvari . Prvo nikada neete biti bogati. Drugo, nikada neete biti sreni. Srea ne dolazi od m lakog ivota - uvek ete se pitati ta je moglo biti. Srea dolazi kao rezultat bivstvo vanju u prirodnom stanju napretka i dostizanja potpunog potencijala. Probajte ovo. Sledei put kada se oseate neudobno, neizvesno ili uplaeno, um esto da se skupite i povlaite na sigurnu, pogurajte napred. Primetite i iskusite oseanja neudobnosti, shvatajui da su to samo oseanja - i da ona nemaju mo da vas za ustave. Ako istrajno nastavite uprkos neudobnosti, na kraju ete dostii svoj cilj. To da li se oseanje neudobnosti ikada povlai nije vano. U stvari, kada se ta oseanja smanje, uzmite to kao znak da treba da poveate svoj cilj, zato to ste, t e minute kada osetili udobnost, prestali da napredujete. I jo jednom, da bi uznap redovali do svog punog potencijala, morate stalno da ivite na ivici neudobnosti. I zato to smo mi stvorenja navika, mi moramo vebati. Potstiem vas da vebate delovanje uprkos strahu, uprkos nelagodi, uprkos neudobnost i, i vebajte delovanje ak i kad niste raspoloeni. Budite takoe uvek svesni da je na um najvei scenarsta sapunskih opera u ist oriji. On smilja neverovatne prie, obino zasnovane na dramama i katastrofama, o stv arima koje se nikada nisu dogodile i verovatno nee. Mark Tven je to najbolje rek ao: "Jas am imao hiljade problema u svom ivotu, od kojih se veina nikad nije desil a." Jedna od najvanijih stvari koje uopte moete nauiti je da vi niste va um. Vi s te mnogo vei i bolji nego sam va um. Va um je deo vas kao to je to i vaa ruka. Vebanje i upravljanje vaim sopstvenim umom je najvanija vetina koju uopte moete da po edujete, i u smislu sree, i u smislu uspeha, i to je tano ono u emu elimo da vam po mogne ova knjiga. PRINCIP BOGATSTVA: VEBANJE I UPRAVLJANJE VAIM SOPSTVENIM UMOM JE NAJVANIJA VETINA KOJU UOPTE MOETE DA PO EDUJETE, I U SMISLU SREE, I U SMISLU USPHA. Vi imate prirodnu sposobnost da ukinete bilo kakvu misao koja vas ne sti mulie, u svakom trenutku. Takoe moete da instalirate samoosnaujue misli istog asa, pr sto odluujui da se na njih usredsredite. Vi imate mo da kontroliete svoj um. Ne morate da ekate zvaninu pozivnicu. Odluite odmah sada da e vam ivot biti drugaiji. Principi i nain koje smo opisali u ovoj knjizi pomoi e vam da disciplinuj ete svoj um, umesto da prolazite kroz samoporaavajue mentalne navike iz prolosti. N apravite odluku da od sada pa nadalje vae misli nee upravljati vama, nego vi nji ma. Od sada pa nadalje va um nije kapetan broad, vi ste kapetan broad, i va um ra di za vas. Na jednom od mojih seminara je jedan od mojih prijatelja i veoma popular an pisac Robert Alen izneo izuzetno zanimljiv stav: "Nijedna misao ne ivi u vaoj g lavi besplatno." To znai da ete platiti za svoje negativne misli. Platiete novcem, energijom , vremenom, zdravljem i sreom. Ako elite brzo da preete na sledei nivo, ponite dad el

ite svoje misli u jednu od ove dve kategorije -- ohrabrujue i obeshrabrujue. Posm atrajte misli koje imate i odredite da li vas podravaju u vaoj srei i uspehu ili v as ne podravaju. Onda odaberite da prihvatite samo ohrabrujue misli i odbijte da se fokusirate na obeshrabrujue. Kada vam se obeshrabrujua misao pojavi, distancira jte se od nje i zamenite je ohrabrujuom. Ovaj proces nazivamo mono razmiljanje i, z apamtite moje rei, ako ga budete vebali, va ivot nikad nee biti isti! ZAPAMTITE ~ KAO OBAVEZUJUE RINCIPE ZA SVOJE DELOVANJE: ,,JA DELUJEM UPRKOS STRAHU." ,,JA DELUJEM UPRKOS SUMNJI." ,,JA DELUJEM UPRKOS ZABRINUTOSTI." ,,JADELUJEM UPRKOS NELAGODNOSTI." ,,JA DELUJEM UPRKOS NEUDOBNOSTI." ,,JA DELUJEM I KAD NISAM RASPOLOZENA." Ovaj princip uvek imajte na umu JER TAKO RAZMILJAJU MILIONERI! AKCIONI PLAN ZA MILINERSKO RAZMILJANJE 1. Navedite tri vae najvee brige i straha u vezi sa novcem i bogatstvom. Izazovite ih. Za svaku od tih situacija napiite ta biste uradili da se ti strahovi obistine . Da li biste ipak opstali? Da li biste se povratili? Velike su anse da su odgov ori potvrdni. 2. Vebajte izlazak iz zone udobnosti. Namerno donosite odluke koje su po vas neu dobne. Svi oni poslovi u kojima ste okoliali da prelomite, prelomite odmah. Teke razgovore koje ste odlagali nemojte dalje odlagati. Ne izbegavajte suoavanje sa ljudima sa kojima vam je neprijatno da razgovarate. Nikakve koristi neete imati od straha, a mnogo moete dobiti ako ga se reite! 3. Uposlite "mono razmiljanje" Posmatrajte sebe i ablone svojih misli. Podravajte sa mo one misli koje vas stimuliu u vaoj srei i uspehu. Izazovite taj mali glas u vaoj glavi kad god vam kae: "Ne mogu" ili "Ne radi mi se to" Nemojte dopustiti tom na strahu i udobnosti zasnovanom glasu da oduzme bolji deo vas. Napravite dogovor s a samim sobom da kad god taj glas pokua da vas sprei da uradite neto to je dobro za va uspeh, vi to svakako uradite, da bi pokazali svom umu da ste vi gazda a ne on. Ne samo da ete dramatino poveati svoje samopouzdanje nego e ovaj glas do kraja post ajati tii i tii kad bude shvatio da ima malo efekta na vas. DOSIJE BOGATSTVA BR. 17 BOGATI LJUDI KONSTANTNO UE I NAPREDUJU. SIROMANI LJUDI MISLE DA VE SVE ZNAJU. Na poetku svojih seminara upoznajem ljude sa onim to zovem "tri najopasnije rei" Te rei su: "Ja to znam" E pa, dakle, kako znate kad neto znate? Jednostavno. Ako neto proivite, onda to znate. Inae ste samo uli,itali ili priali, ali ne znate to. Prosto reeno, ako niste stvarno bogati i stvarno sreni, velike su anse da jo imate da uite neke stvari o novcu, uspehu i ivotu. Kao to sam objasnio na poetku ove knjige, tokom svojih "siromanih" dana bio sam dovoljno srean da dobijem savet od prijatelja multimilijardera koji je imao saoseaj za moje neprilike. Zapamtite ta mi je on rekao: "Ako nisi uspean kao to bi el eo da bude, sigurno postoji neto to ne zna." Na sreu primio sam njegov savet k srcu i preao sa stanja "sve - ja - to - znam" na "nauiu - ja - to - sve": Od tog trenutka , sve se promenolo. Siromani ljudi esto pokuavaju da dokau da su u pravu. Stave na sebe masku kao da su sve shvatili id a je to samo privremeni aler ili privremeni kvar u univer zumu to su oni jo uvek siromani. Sve to ima smisla rei na to jeste: "Moete biti u pravu, ili moete biti bogat i, ali ne moete biti obadvoje." Biti "U pravu" znai da morate da se pridravate sv ojih starih naina razmiljanja i delovanja. Na alost, ovo su su naini koji su vas do veli tano tug de ste sad. Ova filozofija se takoe odnosi in a sreu, u smislu da "moe te biti u pravu ili moete biti sreni". PRINCIP BOGATSTVA

~MOETE BITI U PRAVU ILI MOETE BITI BOGATI, ALI NE MOETE BITI OBADVOJE. Ima jedna izreka koju autor is piker Dim Ron koristi ii ma savrenog smisla u ovom sluaju: "ako nastavite da radite ono to ste uvek radili, nastaviete da dobi jate ono to ste uvek dobijali." Zato je inperativ da nastavite da uite i da se razvijate. Fiziari se slau da nita na ovom svetu nije statino. Sve ivo se konstantno menj a. Uzmite bilo koju biljku na primer. Biljka ako ne raste, ona umire. Isto je i sa ljudima; ako ne napredujete, vi umirete. Jedna od mjih omiljenih izreka potie od autora i filozofa Erika Hofera, k oji je rekao: "Oni koji ue e naslediti zemlju, dok e oni naueni biti sjajno opremlje ni da ive u svetu koji vie ne postoji." Drugi nain da se to kae je da ako ne budete konstantno uili, vi ete zaostajati. Siromani ljudi tvrde da ne mogu sebi da priute da se edukuju zbog nedosta tka vremena i novca. Sa druge strane, bogati ljudi dovode to u vezu sa citatom B endamina Franklina: "Ako mislite da je obrazovanje skupo, probajte neznanje." Sig uran sam da ste ovo ve uli: "znanje je mo", a mo je sposobnost da delujete. Kad god ponudim na program ljudima, zanimljivo mi je to obino ljudi koji ne maju prebijene pare kau: "Ne treba meni nikakav kurs" ili "Nemam ja vremena" ili "Nemam ja para". Vie interesovanja pokazuju oni koji su ve poeli da menjaju svoje f nansijsko stanje. Oni su mnogo otvoreniji, i najee kau: "Ako mogu da nauim samo jednu novu stvar, ili da napravim samo jedno poboljanje, vredee." Usput da znate, ako n emate vremena da radite stvari koje elite da radite ili stvari koje treba da rad ite, vi ste verovatno moderni rob. A ako nemate para da nauite kako da budete us peni, verovatno vam je to potrebno vie nego bilo kome. Rei: "Ja nemam para" ili "Ne mam vremena" jednostavno nije dovoljno. Kada ete imati para? Kada ete imati vreman a? ta e biti drugaije za godinu, dve ili pet? Evo odgovora: nita! A vi ete izgovarati potpuno iste rei i tada. Jedini nain koji ja znam da doete do para koje elite je da nauite kako da igrate igru novca iznutra i spolja. Vi treba da nauite vetine i strategije da u brzate svoje prihode, da upravljate novcem id a ga efektivno investirate. Uspeh je vetina koja se da nauiti. Moete da nauite da uspete u bilo emu. Ako elite da budete sjajan igra golfa, moete nauiti kako se to radi. Ako elite da budet e sjajan pijanista, moete i to nauiti. Ako elite da budete stvarno sreni, moete i to nauiti. Ako elite da budete bogati, i to moete nauiti. Nije uopte bitno kako sada sto jite. Nije uopte bitno odakle kreete. Ono to je bitno je da ste voljni da uite. esto na kursevima kaem sledeu reenicu: "Svaki majstor je nekad bio katastrof alan." Niko se ne raa kao finansijski genije. Svaka bogata osoba je nauila kako da postigne uspeh u igri novca, a moete i vi. PRINCIP BOGATSTVA: "SVAKI MAJSTOR JE NEKAD BIO KATASTROFALAN." -T. Harv Eker Postati bogat nije toliko u vezi sa time da se obogatite finansijski, k oliko je u vezi s tim ko ete postati, karakterom i umom. Najbri nain je da postanet e i ostanete bogati je da razvijate sebe! Podsetiu vas, va spoljanji svet je samo o draz vaeg unutranjeg sveta. Vi ste koren: vai rezultati su plodovi. Postoji jedna izreka koju volim: "Nosite sebe sa sobom gde god da idete" Ako razvijete sebe da budete uspena osoba, snanog karaktera i uma, prirodno ete biti uspeni u svemu to radite. Stei ete mo apsolutnog izbora. Stei ete unutranju sn sposobnost da birate bilo koji posao, biznis ili investiciju i znaete da ete bi ti uspeni. Ovo je sutina ove knjige. Kada ste osoba nivoa 5, dobiete rezultate nivo a 5. Ako moete da se razvijete u osobu nivoa 10, dobiete rezultate nivoa 10. Obratite, meutim, panju na ovo upozorenje. Ako ne poradite na sebi, a neka ko napravite puno para, to e najverovatnije biti samo srea, i velike su anse da ete te pare izgubiti. Ali ako postanete uspena osoba usavravajui sebe, vi ete ih ne sam o zaraditi nego ete ih i zadrati i, to je najvanije, biete istinski sreni. Bogati ljudi shvataju da je za uspeh potrebno, ovim redom: BITI, RADITI, IMATI. Siromani ljudi i ljudi iz srednje klase veruju da je taj red: IMATI, RADITI, BITI . Oni veruju: "Ako budem imao puno novca, onda u moi da radim ta elim i biu us

pean."

Bogati ljudi znaju: "Ako postanem uspena osoba, biu u stanju da radim ono t o je potrebno da bih imao ono to elim, ukljuujui i puno para." Ukratko, uspeh nije "TA" nego "KO". Dobra vest je da to "KO" ste vi i moe da se uveba i naui. Ja to bar znam. Nisam naravno perfektan, ni blizu toga, ali kad pogl edam ko sam danas prema onom ko sam bio pre dvadeset godina, mogu da vidim direk tnu vezu izmeu "sebe i svog bogatstva" (ili nedostatka istog) tada "sebe i svog bogatstva" sad. Nauio sam svoj put do uspeha, i to moete i vi. Zato sam u ovom po slu. Znam iz linog iskustva da bilo ko moe biti nauen da uspe. Jas am nauen da uspem , i sada sam u stanju da nauim desetine hiljada drugih da uspeju. Uenje funkcio nie! Jo jedna kljuna razlika, odlika bogatih ljudi je ta to su strunjaci na svom polju rada. Jednostavno je da biste bili najbolje plaeni morate biti najbolji. PRINCIP BOGATSTVA: "DA BI BILI NAJBOLJE PLAENI MORATE BITI NAJBOLJI." Prepoznajemo ove principe u profesionalnom sportu svakodnevno. Generalno , najbolji igrai u svakom sportu najvie zarauju. Takoe najvie zarauju i na reklamama Ovaj isti princip takoe vai i u svetu biznisa i u svetu finansija. Bilo da odluit e da budete vlasnik konpanije, profesionalac distributer u multilevel marketing u, bilo da ste u komisionoj prodaji ili na fiksnoj plati, bilo da ste investitor u nekretnine, akcije obveznice, ili bilo ta drugo, uvek je isto: to ste u tome bo lji, vie ete zaraditi. Ovo je samo jo jedan razlog zato je stalno uiti i poboljavati voje vetine na bilo kom polju inperativ. Kada smo ve kod uenja, nita ne bi vredelo da bogati samo ue, oni moraju da ue od onih koji su ve bili tamo gde oni ele da odu. Jedna od najveih razlika za men e lino je bila od koga sam uio. Uvek naglasim da uite od pravih majstora svog zanat a, neo d onih koji tvrde da su strunjaci, ve od onih koji imaju rezultate u stv arnom svetu iza sebe. Bogati ljudi primaju savete od onih koji su bogatiji od njih. Siromani ljudi primaju savete od svojih prijatelja, koji su siromani kao i oni. Nedavno sam imao sastanak sa bankarom investitorom koji je hteo da radi posao sa mnom. Predloio je da uloim nekoliko stotina hiljada za poetak. Onda me je zamolio dam u poaljem svoje finansijsko stanje da bi on mogao da napravi pregled za ulaganje. Na to sam upitao: "Izvinite, ali zar niste stvari postavili naopake? Ako e lite da vas unajmim da upravljate mojim novcem, zar ne bi bilo prigodnije da v i meni poaljete svoje finansijsko stanje? Jer ako niste stvarno bogat ovek, kako m islite da ete pomoi meni da se obogatim!" Bankar je bio okiran. Niko nikad nije do vodio u pitanje njegovu ukupnu vrednost kao preduslov za investiranje kod njega. Ali stvari tako stoje. Ako elite da se popnete na Mont Everest, da li bi pre unajmili vodia koji nije nikada pre bio na toj planini, ili bi bilo pametnij e da naete nekog ko se ve nekoliko puta popeo na vrh i tano zna ta treba da se rad i? Ja vam iskreno savetujem da uloite ozbiljnu panju i energiju u konstantno uenje, i da u isto vreme, budete vrlo paljivi od koga uite i od koga primate sav ete. Ako uite od onih koji nemaju novca, ak i ako su savetnici, predavai ili planer i, nemojte oekivati velike rezultate! Kao to postoje uspeni putevi da se popnete na Mont Everest, postoje i dok azane rute i strategije za stvaranje visokih prihoda, brze finansijske slobode i bogatstva. Morate biti voljni da ih uite i koristite. Jo jednom, toplo vam preporuujem da stavite 10% vaih prihoda u fond za eduk aciju. Koristite ovaj novac samo za kurseve, knjige trake CD - ove, ili za bilo koji drugi nain da se edukujete, bilo kroz formalin edukativni system, privatn e konpanije za uenje ili za persovalizovano, jedan na jedan uenje. Koji god metod da odaberete, ovaj fond vam osigurava da ete uvek imati potrebna sredstva da uit e i da se razvijate umesto da ponavljate refren siromanih ljudi: "Znam ja to. " to vie nauite, vie ete zaraditi ulaganje u znanje e biti vaa najbolja investicija ZAPAMTITE - kao obavezujui princip za svoje delovanje: POSVEENA SAM KONSTANTNOM UENJU I NAPREDOVANJU.

AKCIONI PLAN ZA MILIONERSKO RAZMILJANJE 1. Posvetite se svom razvoju. Svakog meseca proitajte bar jednu knjigu, posluajte bar jedan obrazovni CD, ili idite na seminar o novcu, biznisu ili linom razvoju. Vae znanje vae samopouzdanje i va uspeh e se vinuti! 2. Ako ste ve zapoeli neki posao, ne ustruavajte se da konsultujete ljude koji su u tom poslu due od vas i bolje ga poznaju. 3. Dobro prouite principe iz kako razmiljaju milioneri. To su smernice koje su pom ogle hiljadama i hiljadama ljudi i nema razloga da ne pomognu i vama! " I TA SAD JA DA RADIM ?"

I ta sad? ta da radite? Odakle da ponete? Rekao sam to ve pre i rei u ponovo i ponovo: "Rei su jeftine." Nadam se da ste uivali itajui ovu knjigu, ali jo vanije, nadam se da koristite ove principe da biste drama tino poboljali svoj ivot. Po mom iskustvu, meutim, samo itanje vam nee doneti promenu koju traite. itanje je poetak, ali ukoliko elite da uspete u stvarnom svetu, ono to e se raunati bie vae delovanje. U prvom poglavlju ove knjige upoznao sam vas sa konceptom vaeg ematskog pl ana novca. Pouka je jednostavna: va ematski plan novca e odrediti vau finansijsku su dbinu. Obavezno uradite svaku vebu koju sam vam predloio u poljima verbalnog progr amiranja, oponaanja i specifinih dogaaja da bi poeli da menjate va plan tako da pods ticajno utie na va finansijski uspeh. Takoe vas podstiem da nauite principe koje sam vam predloio i da se redovno, bar jednom nedeljno, podseate. U drugom poglavlju ove knjige ste nauili sedamnaest naina na koje bogati ljudi raz miljaju razliito od siromanih i ljudi iz srednje klase. Predlaem vam da ureete svaki od ovih "dosijea bogatstva" u pamenje ponavljajui te principe u poetku dnevno. To e vam ukoreniti ove principe u svest. Na kraju ete zatei sebe kako gledate na ivot, a posebno na novac, veoma drugaije. Sa te take ete donositi nove izbore i odluke i stvarati nove rezultate. Da bi ubrzali ovaj proces, obavezno realizujte akcione planove date na kraju svakog dosijea bogatstva. Ovi zadaci su inperativ. Da bi promena bila permanentna, ona se mora des iti na osnovnom nivou - veze u vaem mozgu moraju da se prespoje. To znai da ovaj materijal morate da stavite u praksu. Ne samo da ga itate, ne samo da priate o nj emu in e samo da mislite o njemu, nego i da ga ostvarite. uvajte se onog malog glasa u vaoj glavi koji govori neto poput: "Vebe be ' te. Meni to ne treba, da me umor vreba." Primetite ko ovde pria. Refl eksni um, eto ko ! Zapamtite njegov posao je da vas zadri tano tug de ste, u vao j zoni udobnosti. Ne sluajte ga. Realizujte akcione planove, nauite dobro princi pe, i posmatrajte va ivot kako dobija raketno ubrznje! Takoe vam predlaem daponovo itate ovu knjigu od poetka do kraja jednom meseno u sl edeih godinu dana. " ta " verovatno vriti va mali glas "Ve sam proitao knjigu, zato je potrebno da je isitavam ispoetka?" Dobro pitanje, a odgovor je jednostavan: PO NAVLJANJE JE MAJKA UENJA. I ponoviu, to vie prouavate ovu knjigu, to e vam bre konce postati prirodni i automatski. Odtanpani primerak vaeg "Obavezivanja na bogatstvo" Kao to sam izjavio ranije, ja sam nauio svoj put do uspeha i sada je moj red da pomaem drugima. Moja misija je da obrazujem i inspiriem ljude da ive u svom "viem stanju svesti" zasnovanom na hrabrosti, odlunosti i radosti, protiv straha, potre be i zaduenosti. Istinski sam blagosloven to imam seminare, radionice i kanpove koji transformiu ivote ljudi brzo i zauvek. Oduevljen sam to sam imao priliku da pomognem preko 250 .000 ljudi da postanu sreniji i bogatiji. Verujem da e i vama ova knjiga biti od izuzetne pomoi. Ona bi trebalo da vas podigne na potpuno novi nivo uspeha. Sa njo m bi trebalo da se na pravi nain promeni va ematski plan novca. Ako budete prihvatili principe i uenja iz ove knjige kao osnovu za konkretno d elovanje, probiete se kroz bilo koju barijeru koja vam se nae na putu, a koja vas zadrava da ne dostignete svoj puni finansijski potencijal. Razmiljaete i radiete sa puno novim pogledom na ivot, novac, veze i na sebe same. Mnogi polaznici na kurs smatraju za jedno najvanijih iskustava u svom ivotu. Zabavan je, uzbudljiv i pun je dragocenog znanja i vitalnih finansijskih vetina. Sve bitne momente kursa pren

eo sam u ovu knjigu. Zato verujem da e ona biti isto toliko korisna vama, koliko je kurs koristan stotinama hiljada ljudi koji su proli ili prolaze kroz njega. Pa, to je sve za sada. Hvala vam na vae dragoceno vreme koje ste proveli itajui ovu knjigu. elim vam izuzetan uspeh i istinsku sreu uz puno zanimljivih poslovnih poduhvata. Za vau slobodu, T, Harv Eker PODELITE BOGATSTVO

PRAVA VELIINA BOGATSTVA JE ODREENA ONIM TO NEKO MOE DA POKLONI - T. HARV EKER Ova knjiga vas ui da posmatrate vae naine razmiljanja i da porazite vae ograniavaju negativne misli, navike i radnje u vezi sa novcem. Razlog zbog kojeg poinjemo s a novcem je taj to je novac jedno od najveih podruija bola za veinu ljudi. Ali treb a uzeti u obzir veu sliku. Tako, jednom kada ponete da prepoznajete vae negativno f inansijsko ponaanje, ova svesnost e se preneti na svaki deo vaeg ivota. Cilj ove knjige je da vam pomogne da upotrebite svoju razboritost u svi m problemima sa kojima se susreete.Ponoviu, razboritost znai posmatranje vaih misli i radnji tako moete da krenete od pravih izbora u sadanjosti umesto da delujete na osnovu programiranja iz prolosti. Stvar je u moi da date odgovor sa vieg nivoa sve sti umesto da reagujete iz vaeg, na strahu zasnovanog, "nieg bia". Na ovaj nain vi m oete potpuno realizovati svoje mogunosti i ispuniti svoju pravu sudbinu. Ali sutina ove transformacije nije samo u vama. Ona je u celom svetu: Na svet nije nita vie od odraza ljudi koji ga sainjavaju. Dok svaka osoba podie nivo svoje svest i, svest sveta se pomera od straha do hrabrosti, od mrnje do ljubavi, od oskudice do blagostanja za sve. Zato je na svakom od nas da se prosvetli da bi mogao dodati vie svetla u svet. Ako elite da svet izgleda na odreani nain, ponite da se ponaate na taj nain. ko elite da svet bude bolje mesto, ponite tako to ete vi biti bolji. Zato ja verujem da je vaa dunost da napredujete do svog punog potencijala, da stvorite izobilje i uspeh u svom ivotu; jer ako to uradite, moi ete da pomognete drugima na najbolji n ain. Zato vas pozivam da principe koje ste nauili u ovoj knjizi primenjujete u ivotu, da svojim postupcima menjate svoju sredinu id a utiete svojim primerom i z nanjem in a druge ljude. Mi se nalazimo u dobu kada je mogue, zahvaljujui sredstv ima komunikacije, prenositi vie ideja veem broju ljudi, i tako iriti znanje mnogo b re nego to je to bilo mogue ikad pre. Takva blagodet treba da se iskorist kako bi s e iskorenile zablude i loa praksa stvorena u prolosti i znanje primenilo najkraim p utem u praksu. Verujem da ete principe koje ste nauili u knjizi Kako razmiljaju mil ioneri znati da iskoristite u sopstvenom ivotu. Ali nadam se, isto tako, i da e to pomoi ljudima u vaoj sredini i da ete aktivno prenositi svoje znanje na druge. Tako ete dati svoj doprinos jednom boljem svetu. Hvala va m 3D573D

You might also like