Sutjeski Vjesnik Broj 24

Sutjeki vjesnik
OUJAK - TRAVANJ, 2008. BROJ 24 - GODINA V. CIJENA 2KM / 10 kn / 2,80 Euro / 4, 30 CHF
ISSN: 1840 - 0736
Kraljeva Sutjeska online
1
Sutjeki vjesnik, broj 24. www.kraljeva-sutjeska.com
No. 2
NajsuvremeNija dijagNostika oprema U oVom DIJeLU eUrope ekskluzivNo dostupNa samo kod Nas!
4
str.
RIJE UreDniCe
Aktualnosti
iz naeg kraja Potovani itatelji, Proljee nam se nasmijeilo to se moe vidjeti i po naslovnici koja je prepuna nae mladosti. U 24. broju Vjesnika itajte kako je prola proslava Uskrsa kod nas i u naem useljenitvu te to ima od najnovijih dogaanja u naem kraju. Porazgovorili smo za Vas sa Stjepanom Stjepiem, istaknutim novinarom porijeklom iz naeg kraja, autorom nekoliko dokumentarnih filmova o Kraljevoj Sutjesci. Jedan je od onih naih ljudi kojemu su nai stari obiaji i tradicija te ovo podneblje profesionalna i osobna inspiracija. BiH je dobila jo jednu politiku stranka, Nau stranku oskarovca Danisa Tanovia. to njena pojava znai za Hrvata u godini opinskih izbora u Niijoj zemlji, komentira na suradnik fra Drago Perkovi. Veliko zadovoljstvo nam je u ovom broju predstaviti mladu obitelj Kovaevi iz Poljana koji svojim primjerom svjedoe da jo uvijek ima onih koji vjeruju da se moe opet ivjeti u tom nekada najveem selu na sutjekoj upi. U vrijeme kada i stariji od njih odlaze u suprotnom smjeru, oni svoj ivot ive i planiraju upravo ovdje, na svojoj rodnoj grudi, u svojoj domovini, i za sada na sreu, ide im dosta dobro. Slinih pozitivnih primjera na naem kraju, naalost, nije mnogo pa ove pohvale nisu bez razloga - stoga jo jednom - bravo! Vjekoslava Tomi u tekstu o blagoslovu polja vraa nas u vremena 20. st. kada je ovaj vjerski obiaj obavljan na poljima koja su se obraivala te u selima punim ivota. U ovom broju poli smo i tragom reklame za usluge jedne lijenike ordinacije u naoj blizini koja je javno oglaavala prekide trudnoe, kontracepciju i sterilizaciju. Test osnovne ljudske etike i kranske moralnosti postaje sve tei a lijenici se kriju iza prava svakog ovjeka na slobodnu odluku. U kakvom to drutvu ivimo, pitamo se. itajte i mnoge druge nae stalne rubrike te zanimljive priloge naih brojnih suradnika a urednitvo Sutjekog vjesnika eli vam toplije i ugodnije proljetne dane.
3
Nakladnik: FONDACIJA CURIA BANI KRALJEVA SUTJESKA Za nakladnika: Marijana apina; Glavni i odgovorni urednik: Iva Tomi; Uredniko vijee: Iva Tomi, Vjekoslava Tomi,Tomislav ondra, Milo Juki, Ana Dojinov, fra Vjeko Tomi, Draen Filipovi; Lektura: prof. Ivan Nuji; Telefax: +387 32 552 160 Web izdanje i e-pota: www.kraljeva-sutjeska.com / pretplata; urednistvo@kraljeva-sutjeska.com; Grafiko oblikovanje: Draen Filipovi Adresa urednitva: Fondacija Curia bani, Sutjeki vjesnik Kraljice Katarine br 7. 72 244 Kraljeva Sutjeska, BiH Tisak: UNIONINVESTPLASTIKA Semizovac
OPTIKI STUDIO
BJELOPOLJAK
BJELOPOLJAK AHMED optiar PSC KAMBEROVI POLJE 72 000 ZENICA TEL: +387 32 201 520 FAX: +387 32 201 521
E-mail: info@optika-bjelopoljak.com Web: www.optika-bjelopoljak.com
8
str.
Nema mi veeg zadovoljstva...
RAZGOVOR SA STJEPANOM STJEPIEM
11
servis
str.
Radionica Visoko - MuhainoVii Tel: 032 740 201
Stranka NIIJE ZEMLJE
KOMENTAR
2
Impresum
17
str.
Blagoslov polja
oPRaVKa SiTne PolJoPRiVRedne MeHaniZaciJe, MoToRniH Pila, TRaKToRa
NAA BATINA
BANKOVNI RAUNI ZA PRETPLATU: BiH (20,00KM): UNI CREDIT ZAGREBAKA BANKA dd, poslovnica Kakanj KM: 3385902202104156 s naznakom za Pretplatu VICARSKA (35 CHF): REIFEISENBANK LGERN-BAREGG 5430 WETTINGEN SCHWEIZKonto-Nr.: 26728.01, 80740 Kontoinhaber: Kroat.Kath. Kulturverein Brunnlistrasse 53, 8155 Niederhasli CH UPLATE IZ DRUGIH ZEMALJA : UNI CREDIT ZAGREBAKA BANKA dd MOSTAR, Kardinala Stepinca b.b. Mostar, BiH SWIFT CODE ZABABA 22 (Potrebno je upisati korespodentnu za odreenu zemlju - vie o tome na www.kraljeva-sutjeska.com/pretplata.php)
18
str.
Obitelj Kovaevi
REPORTAA IZ POLJANA
Odlukom upanijskog ministarstva znanosti kulture i porta od 12. srpnja 2004. godine asopis je registriran u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 42. Miljenjem federalnog ministarstva za znanosti, kulture i porta asopis je osloboen poreza na promet kao proizvod kulturnog karaktera lanom 18. stavom 2. toka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda.
OBNOVA
POElA ObNOVA lOKAlNIh PuTOVA
NapisaoTomislav ondra
(NE)RAD OPINSKOG VIJEA KAKNJA
Lijepa naa ne posustaje
Novi put kroz bjelavie
U Kaknju je 31. oujka 2008. godine zapoela maratonska sjednica Opinskog vijea Kaknja, koja je nastavljena 3. travnja pa potom i 9. travnja. Najvee gradsko priznanje Grb grada dodijeljeno sadanjem opinskom naelniku
Opinsko vijee kao TV serije zasjeda u nastavcima
4
Sutjeki vjesnik, broj 24. www.kraljeva-sutjeska.com 21.
onacije graevinskog materijala Hrvatima u Bosni i Hercegovini nastavljaju se i u ovoj godini- kazao je to u posebnoj izjavi za Sutjeki vjesnik Mario Zeko, koordinator za ove poslove u hrvatskom Ministarstvu regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva koje je kroz svoju Upravu za podruja od posebne dravne skrbi, od ove godine preuzelo poslove koje je do sada obavljala Uprava za izbjeglice, prognanike i povratnike. - Proli tjedan smo poeli isporuku za grupu od 230 korisnika u epu, Maglaju, Tenju,Tesliu,Travniku, Derventi, Bosanskom Brodu, Doboju i Jajcu a za ostatak od priblino 600 kua u tijeku je natjeaj za odabir dobavljaa materijala tako da vjerujem da emo uskoro nastaviti s ovim aktivnostima, kazao je Zeko Sutjekom vjesniku. SV online
z suglasnost Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, na podruju nae opine upravo se rekonstruiraju tri lokalna puta. Rije je pravcima Vukanovii Ivnica, cesti kroz Bjelavie te o pravcu Haljinii Seoce Bijelo Polje. Izvoa radova je Trgoped d.o.o. iz Kaknja. Od 17. oujka poeli su i radovi na lokalnom
Novi asfalt u Bjelaviima putu u Bjelaviima te su dovreni sredinom travnja kada je najavljeno i sveano otvaranje novoizgraenog puta. Ukupna duina dionice je 1.350 m, a nakon toga e se krenuti u rekonstrukciju puta od Haljinia prema Seocu u ukupnoj duini od 950 m. Ukupna vrijednost svih radova ukljuujui i Vukanovie iznosi oko 900.000 KM. SV online
apoelo je burnom raspravom ve kod dogovaranja dnevnog reda. Na kraju je prihvaen usuglaeni dnevni red, dopunjen s nekoliko toaka. Povodom 15. travnja, Dana opine Kakanj, dodijeljena su 15-travanjska priznanja: Grb opine Kakanj dodijeljen je naelniku opine Mensuru Jaarspahiu te Sejadu Zaimoviu, predsjedavajuem Skuptine ZDK. Prema vaeim kriterijima, uz Grb opine Kakanj dodjeljuje se i novani iznos od 3.000 KM. Plakete s diplomom ove su godine dodijeljene Stjepanu Tomiu i Ramizu Veispahiu, dok e zahvalnice dobiti Nakib Karzi (posthumno), dr. Dragica Goronja, Mato Komo, Abdulah Delibai, Sakib ef. Osmanovi i Sekcija dragovoljnih darovatelja krvi TE atii. U nastavku zasjedanja vijenici su dali suglasnost Zavodu za planiranje, projektiranje i izgradnju opine Kakanj za podizanje kredita kod IKB d.d. Zenica radi obnove i izgradnje mosta na rijeci Bosni, na ulazu u grad. Programom utroka sredstava od naknade za graevinsko zemljite, najvie sredstava je usmjereno za izgradnju mosta na rijeci Bosni, izradu prostorno-planske
dokumentacije te obnovu i izgradnju prometnica ueg gradskog podruja. Sredstva od komunalne naknade najvie e se troiti na ienje i odravanje javnih povrina te odravanje i modernizaciju javne rasvjete i prometnica. Usvajajui spomenuti program, vijenici su odluili da se urno kupi i ugradi elektronski mjera kvalitete zraka u Kaknju. Na sjednici 3. travnja vijenici su razmatrali i usvojili Izvjee povjerenstva za koordiniranje aktivnosti oko alternativne ceste koja je u izravnoj vezi s Koridorom 5C. Prva zadaa vijea je usvajanje Odluke o postojanju opeg interesa kako bi se moglo pristupiti eksproprijaciji terena. Predsjedavajui vijea je nakon usvajanja Programa utroka sredstava od koncesija, shvativi da se programi ne usvajaju planiranom dinamikom, jo jednom prekinuo sjednicu i zakazao nastavak za 9. travnja 2008. Znajui da vrue teme tek slijede, tko zna koliko e jo biti nastavaka. Moda e se prije odrati sveana sjednica povodom Dana opine nego to e svoj rad zavriti redovita 38. sjednica.
15 TRAVANJ
Biskup Franjo Komarica i Mario Zeko na boinom prijemu u Banja Luci
utorak 15. travnja nizom sveanih ceremonija i dodjela proslavljen je Dan opine Kakanj. Na sveanoj sjednici Opinskog vijea u 18 sati predsjedavajui Opinskog vijea zaslunim pojedincima i organizacijama nae opine uruio je petnaestotravanjska priznanja. Zahvalnice su dodjeljene : posthumno Nakibu Karziu, Dr. Dragici Goronja, Mati Komi,Abdulahu Delibaiu, Sakibu ef. Osmanbegoviu, sekciji dobrovoljnih darivatelja krvi Termoelektrana Kakanj. Plaketa s diplomom dodjeljena je: Ramizu Veispahiu i Stjepanu Tomiu. Grb opine Kakanj dodjeljen je:Sejadu Zaimoviu i opinskom naelniku Mensuru Jaarspahiu-Suriju. Na sveanoj sjednici nastupili su lanovi zborske i folklorne sekcije kao i narodni orkestar KUD Fadil Dogdibegovi-
Sveano obiljeen Dan opine Kakanj

Dikan. Svojim nastupom prisutne su oduevili lanovi Hrvatske folklorne skupine Bobovac atii, zbor ST Kemala Kapetanovia te lanovi plesne grupe O Mule Mustafe Baeskije . SV online SPORT - ODbOJKA
Kakanj
Odbojkai Kaknja dravni prvaci

Utakmica Kakanj-Modria
Dobitnici petnaestotravanjskih priznanja
dbojkai Kaknja su od 12. travanja 2008. godine novi prvaci Bosne i Hercegovine. U prepunoj portskoj dvorani u Kaknju u finalnoj utakmici po drugi puta uzastopno porazili vrlo dobru ekipu Modria Optime rezultatom 3:0 (29:27, 25:23, 25:19). Tako su Graevinari odlinom igrom zaslueno doli do trona te ujedno prvi osvojili duplu krunu s obzirom da su osvojili i Kup BiH. Oni koji su prisustvovali ovoj utakmici kau da je to bila vrhunska predstava koju su ljubiteljima odbojke priredila dva najkvalitetnija bh. odbojkaka tima. Uspjehu kakanjskim odbojkaima doprinijeli su i uprava kluba, donatori, treneri, vjerna publika, lokalna zajednica
ali ipak u osvajanju ampionske titule najvie udjela imaju naravno sami odbojkai. Tako je igra utakmice bio mladi reprezentativac Armin Mustedanovi, a bitnu ulogu odigrao je i drugi prima-puca Almir Aganovi, korektor Samir Salihovi, srednjaci Brakmi i Zafirov kao i kapiten ekipe i organizator tehniar Ermin Lepi te libero Josip Fehir. Uz standardnu postavu ekipe odbojkaa iz Kaknja trener Bakovi koristio je u ovoj utakmici i usluge Damira Bjelopoljaka. Znajui s kakvim potencijalima raspolaemo i da uvijek svi zajedno imamo jasan cilj, sigurni smo da e Kakanj jo dugo, dugo biti u samom vrhu bosansko-hercegovake odbojke. SV online
5
KAKANJ
blAGDANI u NAEM KRAJu
ponedjeljak 14. travnja u Rudniku Kakanj, na povrinskom kopu Vrtlite puteno je u rad postrojenja za automatizirano pranje teretnih vozila (praonica), ime su se stekli uvjeti za usmjeravanje istih vozila za prijevoz uglja u javni promet. U realizaciji ovog znaajnog projekta sudjelovali su Rudnik Kakanj, Ministarstvo gospodarstva Ze-Do Kantona, Tvornica cementa Kakanj i Trgoped Kakanj. Postrojenje radi automatski, bez ljudske posade. Teretna vozila koja ulaze u praonicu, preko foto elija aktiviraju rad postrojenja, a onda izlaskom obustavljaju njegov rad nakon zavrenog pranja. Ovisno od stanja u kojem kamion dolazi, u jednosm satu mogue je pranje 20 do 30 kamiona. Prosjeno zadravanje na pranju je najvie tri minute. Praonica teretnih vozila se sastoji iz prostorije za pranje duine 12 m, irine 6,50 m i visine 6,50 m i pumpne stanice smjetene uz prostoriju za pranje u kojoj su smjetena dva pumpna agregata. Sabirnim kanalom za otpadnu vodu smjetenim uz pumpnu stanicu, otpadne vode se usmjeravaju u postrojenje za tretman otpadnih voda te se iz njega 6 preiene vraaju u rijeku Bosnu. Prijevoz rovnog i komercijalnog uglja iz Rudnika sa PK Vrtilite do Pogona Separacija, zatim sirovine za proizvodnju cementa i proizvodi iz kamena preduzea Trgoped obavlja se kamionima lokalnim i magistralnim prometnicama to u suhim periodima godine za posljedicu ima zapraenost, a u vlanim periodima godine velike koliine blata. Da bi uklonili navedeni problem, nakon izgradnje industrijskog vodovoda za potrebe PK Vrtlite, Rudnik je zapoeo izgradnju i montau postrojenja za automatizirano pranje teretnih vozila ime su postignuti uvjeti za izlazak istih kamiona u javni promet. Izvor: Press RMU Kakanj
Puteno u rad postrojenje za pranje teretnih vozila
Proslava uskrsa u Kraljevoj Sutjesci
TuRISTIKI PuTOKAZI
roslava je zapoela slavljem Svete Mise u 11 sati koju je predvodio o. gvardijan fra Ilija Boi u prepunoj crkvi sv. Ive Krstitelja. Fra Ilija je u svojoj propovjedi istaknuo veliinu uskrsne poruke Mir vama koju je Gospodin uputio svojim uenicima. Kao opa ljudska vrijednost mir je potreban ovjeku, osobito onaj nutarnji koji mu moe dati jedino Bog, naglasio je o. gvardijan. Pod Svetom misom, upljani su zajedno s obitelji Ive Trgovevia, proslavili krtenje male Katarine, nove lanice kranske zajednice. estitanja, pozdravljanja i pitanja, po obiaju obavljaju se na prostoru terase, ispred mukih i enskih vrata te na platou ispod crkve. Prigoda je to redovito da se susretnu znanci, prijatelji i rodbina koji se godinama ve nisu vidjeli. Doi u Sutjesku na velike blagdane, za mnoge nae u iseljenitvu postalo je neto to se ne proputa ni pod koju cijenu. Za domae vjernike, doi u Sutjesku na nedjeljni ili blagdansku misu, podrazumijeva se samo po sebi, lekcija je to nauena od malih nogu. Nakon misnog slavlja, u 14 sati u dvorani Doma kulture Kraljeva Sutjeska poelo je Otvoreno prvensto u tucanju jaja koje je priredila nekolicina poklonika ove tradicionalne uskrsne zabave s Bijelog Polja, Seoca i Bjelavia. Organizatori i ocjenjivaki sud imali su pune ruke posla. Svaki se natjecatelj, naime, za pobjedu borio s 30 jaja, kako su pravila zahtjevala. Trebalo je puno strpljenja i upornosti da se doe do pobjednika te je bila odlina prigoda za nastavak uskrsnog druenja u naem stolnom mjestu. Znaajan doprinos ovom natjecanju dali su kao organizatori Tomo ondra, Niko Komo i Ivo Majstorovi dok su se u natjecanjima istaknuli Perica Beni, fra Zoran Jakovi, vikar samostana te Drago Tokmakija. SV online Uskrsna misa u crkvi sv. Ive Krstitelja
edavno je na cesti Kakanj Kraljeva Sutjeska, na mjestu gdje se na tu prometnicu u atiima, neposredno poslije prunog prijelaza, spaja cesta Visoko Kakanj, postavljena velika informativna ploa s putokazima za Kakanj i Kraljevu Sutjesku te fotografijama i nazivima to se gdje nalazi. Ploa e zasigurno dobro doi turistima i gostima koji se ovdje mogu informirati i usmjeriti u eljenom pravcu. Kao takva dobra je dosjetka opinskih ili kantonalnih slubi koje su je postavile. Nedostatak je meutim to je na ploi previe engleskog jezika, kako se moe vidjeti iz priloenog. To posebno vrijedi za Bobovac i Kraljevu Sutjesku. Oni koji govore samo bh. jezike na ovoj ploi ne mogu saznati to to ima vano na Bobovcu, a to u Kraljevoj Sutjesci osim ako im ne prepustimo da nagaaju po fotografijama. Neprihvatljivo je da bismo trebali poznavati engleski jezik kako bismo saznali da je royal town na Bobovcu zapravo kraljevski grad, a da franciscan monastery u Kraljevoj Sutjesci ustvari franjevaki samostan. Nema razloga da i
Samo za Engleze!
govornici hrvatskog odnosno bosanskog i srpskog jezika ne saznaju to to ima vrijedno na Bobovcu, a to u Kraljevoj Sutjesci.
KRALJEVA SUTJESKA
smi oujka za mjetane Kraljeve Sutjeske bio je radnog karaktera: na inicijativu Turistike agencije Katarina i njezinog voditelja Josipa Branovia, skupina mjetana naeg stolnog mjesta na meunarodni praznik ena prionula je raiavanju ruevina prije mjesec dana izgorjelog montanog objekta, poznatog motela, koji je svoje zadnje goste ispratio jo poetkom posljednjega rata. Oekivati da svi koji to ele saznati govore engleski previe je kao i to da e na toj ploi informacije traiti samo poznavatelji engleskog jezika. Engleski jest dodue postao jezik meunarodne komunikacije, ali to ne znai da se male nacije poput nae trebaju utrkivati u podcjenjivanju samih sebe u najgoroj kolonijalnoj maniri. SV online Prvobitno sagraeno i zato da bi vjernike koji dou u Sutjesku odvraalo od odlaska na misu, ovo arhitektonsko ruglo zaklanjalo je pogled na crkvu, a nakon rata fratri su ga preuredili i u nj smjestili karitativnu ambulantu Kruha svetog Ante, koja je desetak godina pod vodstvom fra Mije Mrljia besplatno lijeila siromane, za to je primila opinsko priznanje 2005. Privatizacijom nekadanjeg poduzea Bobovac, inae vlasnika motela, i ovaj graevinski bastard u sreditu Sutjeske preao je u privatne ruke, ali njegovi novi vlasnici nikad se nisu potrudili 7 ovaj objekt privesti nekoj svrsi. Poetkom veljae montani objekt je, vjerojatno uslijed neispravnih elektrinih instalacija izgorio do temelja. Zahvaljujui angamanu marljivih mjetana i turistikih entuzijasta iz obitelji Branovi, sredite mjesta je, kako se vidi na slici, ponovno oieno. Sve estitke inicijatorima akcije i mjetanima uz nadu da je ovo tek poetak konanog ureenja jedinog sutjekog trga, popularnog Pijeska odnosno Trga Pape Ivana Pavla II, kako su 2005. izglasali mjetani. SV online
Mjetani Kraljeve Sutjeske sami raistili ruevine izgorjelog motela
Mjesto ubojstva sestre Danke Krtenje Katarine Trgovevi
BiH na drugi nain
Posjeta Kraljevoj Sutjesci i Kaknju
reeg dana boravka ezdeset turistikih radnika iz regiona posjetilo je stolno mjesto Kraljevu Sutjesku i Kakanj. Program BiH na drugi nain u stolnom mjestu bosanskih kraljeva doivio je svoj vrhunac. Turistiki radnici boravei u Kraljevoj Sutjesci posjetili su Franjevaki samostan, damiju Mehmeda II. El Fatiha te sutjeki turistiki info ured u sklopu kojeg se nalazi i suvenirnica. Ovo je ujedno bila i prigoda da se dogovore pojedini aranamani za ovogodinju turistiku sezonu. Gosti su nakon obilaska posjetili i grad Kakanj, a nakon ega su otputovali u Doboj kako bi obili poznatu tvravu. SV online
Uskrs u Kraljevoj Sutjesci
Kraljeva Sutjeska
nego izai na Goru, sresti nekoga, otii u sutjesku, provozati se po naim selima
inTeRVJu Sa STJePanoM stjepieM, noVinaRoM iZ Varadina, auToRoM doKuMenTaRniH filMoVa o naeM KRaJu
nema mi veeg zadovoljstva
Ja sam osjeao obavezu napravit to mogu, a mislim da sam s kamerom mogao napravit najvie. Jesam li dovoljno napravio, neka drugi sude. A to se tie bocanja, to je posebna pria. Meni su jo pred oima ruke moje pokojne majke, onako pune krieva. Puno sam o tome razmiljao i shvatio da je iz dana u dan sve manje tih krieva. Iako sam u knjigama itao o tome obiaju, sluao kako se to radilo, odluio sam to po svaku cijenu zabiljeiti na filmu. Jer vremena je ostalo malo, nema puno onih koji to znaju raditi. SV: Zato se se Vi dali nabocati? - Dok smo snimali, nisam odolio: ispruio sam ruku mojoj rodici Ivki Stijepi i ona mi je izbocala mali krii. Kako do sada nisam imao prigodu, sada javno zahvaljujem svim enama koje su sudjelovale u tome snimanju, ne mogu ih sve poimence nabrojiti jer sam im zaboravio imena, zatim velika hvala obitelji Ante Tua koja mi je otvorila vrata svoje stare kue u Sutjesci, vama fratrima. Posebno posthumno zahvaljujem mome kolegi snimatelju Borisu Zegnalu koji je to sve profesionalno odradio. Koliki smo mi posao napravili, moda najbolje govori podatak da prema standardima produkcije takav projekt radi ekipa od 10-ak ljudi barem 3-4 dana. Taj film, kao to je poznato, emitiran je na HTV-u nedugo nakon to je kolega Boris Zegnal iznenada umro. SV: Snimanjem ovih filmova uinili ste puno na populariziranju naih obiaja i njegovanju nae kulturne batine. Kako je Vi doivaljavate, to ona za Vas znai i jeste li zadovoljni prijemom na koji su Vai uradci naili u strunoj javnosti, a posebno kod naih ljudi? - Doivljavam to kao neto neprocjenjivo, to smo stoljeima uvali, a sada u tako kratko vrijeme, to zbog globalizacije, to zbog rata, nepovratno gubimo. Ja sam odrastao na selu, uz izvornu pjesmu, svirku, obiaje, sve sam to intenzivno doivljavao do odlaska trbuhom za kruhom. Unato vie od 20 godina u svjetonazorski sasvim drugaijoj sredini, ja sam ostao isti. A to se tie prijema mojih uradaka, iskreno reeno, ne znam.
Detalj iz Stjepievog filma Bocanje krieva
Treba spasiti to se da spasiti

SV: Profesionalno ste se bavili obiajima naeg kraja, a osobno dio ste toga o emu ste radili filmova, poznajete ljude i sredinu koju ste obraivali. Bliskost temi zasigurno Vam je itekako bila od pomoi. to mislite kakav je odnos naeg svijeta prema naoj kulturnoj batini? Poznajemo li je dovoljno? - Ja osobno smatram da ne znamo to svoje cijeniti. Ja sam prije nekog vremena naao jednu knjigu hrvatskih narodnih pjesama, tiskanu 1929. Nevjerojatno je koliko se pjesama iz naeg kraja nalazi u toj zbirci. Pa itao sam novija izdanja Mihovila Pavlinovia: i njegove su zbirke pune pjesama iz Bosne. One su na taj nain postale dio kulturnog dobra cijelog hrvatskog naroda. A tko danas i koliko u iroj Hrvatskoj javnosti zna neto o ljudima i kraju iz kojeg su potekle. Nita, veliko nita. SV: Kakav bi taj odnos trebao biti po Vaem miljenju? Mislite li da je pred naletom globalizacije mogue sauvati svu tu silnu batinu i to bi trebalo initi da ona ne nestane? - Ono to se zabiljei, popravi, moe se sauvati. Ono to je nematerijalnog oblika nestat e s ljudima. Recimo glazba, obiaji, tradicijsko graditeljstvo. Zbog toga treba promisliti to je jo ostalo, spasiti to se spasiti d.
Razgovarao Fra Vjeko Tomi tjepan Stjepi, novinar HRT-ovog studija u Varadinu, jedan je od uspjenih ljudi s naeg kraja koji su u svom poslu ivei izvan BiH ostvarili zapaene rezultate, a nikada se nisu prestali zanimati se za svoj stari zaviaj. Ovaj 47-godinjak porijeklom s Gore (Turbaa), iz rodnog se kraja u potrazi za poslom otisnuo osamdesetih godina, po 8 zavretku studija novinarstva u Sarajevu. Skrasio se u Ludbregu i ondje pronaao svoj drugi dom. Oenjen je Marijom Topalovi iz Miljaia i otac je dviju keri: 21-godinje Andreje, studentice 3. godine Fakulteta za hotelsko turistiki managment u Opatiji, i 19-godinje Mateje, studentice 1. godine Ekonomskog fakulteta u Rijeci, te 7-godinjeg Filipa, uenika 1. razreda O u Ludbregu. Stjepiu je Kraljeva Sutjeska s okolicom ostala trajno profesionalno i osobno nadahnue pa je zadnjih godina potpisao autorstvo dva izvrsna dokumentarna filma s temama iz nae kulturne batine. Film Sutjeke svadbe (2003) nagraen je 2003. Velikom nagradom Koprivnice na filmskoj smotri u tom gradu, dok je njegov sljedei filmski uradak Bocanje krieva
(2006) prikazan prole godine uoi Ivandana i na prvom programu HTV-a. Oba su filma izazvala veliko zanimanje posebno meu naim svijetom te je i dalje velika jagma za DVD-ovima ovih filmova. Nekoliko puta godinje ludbreki Stjepii posjeuju zaviaj, a Stjepana se s kamerom na ramenu moe vidjeti vie puta tijekom godine u Kraljevoj Sutjesci, na Bobovcu ili po naim selima. SV: Za Uskrs niste s kamerom proetali po crkvi u Sutjesci ni po Pijesku. O emu se radi? Kad Vas moemo ponovno oekivati? - Unato silnoj elji i, rekao bih, istoj ovisnosti o redovitom dolasku i etnji sutjekim sokacima, ove godine su se isprijeile profesionalne obveze. Kako zbog posla na put obitelj moe krenuti tek subotom iza 16 sati, a trebalo se vratiti do uskrsnog ponedjeljka, izraunao sam da u vie vremena putovati nego biti u Sutjesci pa sam put odluio odgoditi za jo koji tjedan. A kako u svibnju iz SAD-a dolazi svastika s obitelji, mislim da e to biti vrijeme obiteljskog okupljanja. Ako Bog da, eto mene...
Dok smo snimali bocanje krieva, nisam odbio ispruio sam ruku
SV: Kako ste doli na ideju da snimate dokumentarne filmove o obiajima naeg kraja? to Vas je za to potaklo? - Bavljenje TV novinarstvom od 1991. uinilo je svoje. Napravio sam tisue pria o ljudima i kraju u kojem ivim od 1985. A to izbivanje, prostorni i vremenski odmak od ljudi i kraja gdje sam odrastao kod mene je vremenom stvarao sve veu potrebu za dolascima. Neki to zovu nostalgijom. udno je to, ali meni ne vjeruju kad kaem da se ni na kakvom godinjem odmoru ne mogu opustiti kao kad doem kui. A kad doem, nema mi veeg zadovoljstva nego izai na Goru na greblje, sresti nekoga, otii u Sutjesku, provozati se po naim selima. E sad, kud god krene, vidi ili uje neto, doe ti ideja i ima cijeli film pred oima. Potreba za snimanjem kraja rezultat je, iskreno reeno, i oajnog stanja naega kraja. A to se tie bocanja.
Veliku stvar je napravila gospoa Ana Dojinov i folklorna skupina Bobovac. Ako ima pravde, onda bi trebalo nju predloit za neku veliku nagradu ili priznanje na razini drave, jer je ouvanjem tradicije Hrvata ouvana i tradicija same Bosne. Mislim da imamo potencijale, imamo dosta pametnih ljudi, ali treba to okupiti i odraditi posao. SV: Jedan ste od onih naih ljudi u tuini koji redovito navraa u stari kraj, Vai roditelji ivjeli su u atiima (TE) i imate dobar uvid u na sadanji trenutak. Kako biste ga ocjenili? Kako vidite sadanjost, a kako budunost? Koji je recept dobar za gospodarski oporavak, materijalnu i duhovnu obnovu? - Na alost, vrijeme ini svoje. Moji roditelji vie nisu meu ivima. ivi su roditelji moje supruge i kad god imamo priliku, doemo. Ali, iskreno, teko je. Mnoge su prilike nepovratno izgubljene. Teko je govoriti o narodnoj obnovi kad dolje ive veinom staraka kuanstva. Ja sam osobno par puta pokuavao neto napraviti. Nikad neu zaboraviti kad mi je jedan ludbreki poduzetnik nudio osnovne stvari za pokretanje jedne mini-mljekare, pa neke poljoprivredne mehanizacije itd. Na alost, nitko nije mogao doi ovamo, natovariti i odvui. teta, uzeli su drugi. Kako vie nema masovnog zapoljavanja na elektrani i u rudniku, opet se treba okrenuti tradiciji, ali na nov nain.
9
Politiari rade po napucima iz centara moi

SV: Gdje je po Vama bila pogreka pa se nije dogodio masovniji povratak naih prognanih i izbjeglih? - Mnogo je razloga, a po mom dubokom uvjerenju ekonomski su razlozi oduvijek bili razlog odlazaka. Sam sam tome svjedok: otiao sam jer za mene nije bilo mjesta. Morao sam se dokazivati u tuem svijetu. Kad se tome doda jo onaj politiki imbenik, koji je u ratu doivio svoje najgore izdanje, onda je stanje razumljivo. Teko je ljude nakon 15 godina vraati nazad. Da je bilo politike volje za ostankom, ljude se ne bi ni dizalo od kua. Ali o tome ne bih jer nisam dolje bio za vrijeme rata.
Iseljenici stari kraj gledaju iz vremena kojeg vie nema

SV: Godinama obilazite na svijet u dijaspori pa vjerujem da poznajete i raspoloenje prema starom kraju kao i razinu njihove integriranosti u novom kraju. to biste o tome mogli kazati? Zato su tisue naih izbjeglih i iseljenih tako olako otpisali ne samo imovinu nego i svoju prolost i pripadnost starom zaviaju? Je su li pretrpljene bolna iskustva kod mnogih jedini razlog tomu? - Teko je dati generalnu ocjenu. U iseljenitvu je 16.000 naih ljudi. Svatko ima svoju priu. Ono to mogu rei jest moje iskustvo. Evo, recimo, da se odluim vratiti. Ja i supruga ostavljamo radna mjesta. Djeca moraju prekinuti kolu. Gdje u i od ega dolje ivjeti? Da bilo koji ovjek svojoj djeci kae: Idemo nazad, sigurno bi mu rekli: Stari, ti si prolupao. Nije to stvar samo s Bosnom. I u Hrvatskoj se dogaa proces depopulacije ruralnog prostora. Svi pobjegoe u grad, nitko nee raditi i ivjeti na selu. To je glavni razlog. A Bosna je jo u gorem poloaju od Hrvatske. Dolje je problem infrastruktura. Nema prometnica, nema vode itd. Kad bi i htio negdje na selu neki manji pogon, radionicu, nema osnovne uvjete. Zato moda nema poduzetnike inicijative. A Kakanj nema ni prostora za iriti se. K tome ljudi stari kraj gledaju iz perspektive vremena kojeg vie nema, malo idealizirano. S razlogom, svi smo bili mlai. A i zasitili smo se ove ubitane svakodnevice i rado u mislima odemo u neko vrijeme u kojem nije bilo ovakvog pritiska kao danas. SV: Na koji nain mislite da bi se iseljenitvu i potencijalnim povratnicima mogla dodatno odkrinuti vrata? to bi se to trebalo dogoditi pa da naa opustjela sela oive i mislite li da e se to ikada zbiti? - Treba razgovarati. Veliki je potencijal stoarstvo i proizvodnja mlijeka. Tolike su ledine puste. Kad je moj prijatelj sa mnom dolazio i to vidio, veli: Vi niste normalni! Toliko trave propada, a sve se to moe pretvoriti u mlijeko i onda novac stavit u dep. Moda treba one koji ele raditi okupiti, vidjeti to ih zanima i upoznati sa suvremenim iskustvima. Ako netko
ima ideja, znam ljude koji mogu pomoi. Osobno sam obilazio gospodarstva koja s 30 koza i proizvodnjom sira ive pristojno. Ovdje ljudi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj obnavljaju tradicijske kue i pretvaraju ih u luksuzne restorane, grade apartmane u njima. Moda mi koji ovdje ivimo moemo biti most svoga starog i novog kraja. Tko zna, moda mi uspijemo rijeku koja je ila iz Bosne nekad vratit nazad. Evo, rade se prometnice, moda nestanu i nesretne granice.
Napisao Fra Drago Perkovi
NOVA STRANKA STARA PRIA
Dotepenec ostaje dotepenec

SV: Vi ste prava osoba koja nam moe prenijeti iseljeniko iskustvo, slino onomu kakvo ima dosta naih koji su svoje sutjeko sidro bacili u Hrvatskoj. Kako je to biti doseljenik meu svojim narodom? Kada dotepenec prestaje biti strancem? Je li Hrvatska zaista obeana zemlja, kako neki nai smatraju ostavljajui ovdje ak dobro plaene poslove i sreene kue samo da bi preli u Hrvatsku? to biste preporuili naim ljudima? - Dotepenec ostaje dotepenec. Moda e tek moga unuka primiti kao domaeg. Kaem: moda. Nema vie obeane zemlje. Ja znam da oni koji rade u Varteksu 8 sati dobiju 2.800 kuna na mjesec (700 KM, op.ur.). Moe li se od toga ivjeti? Teko. Ljudi se jo nekako krpaju, imaju zemlje i sastavljaju kraj s krajem. Ali nai opet nekako isplivaju. Znam puno naih ljudi koji su uspjeni poslovni ljudi. O njima treba govoriti u Sutjekom vjesniku. Oni svojim iskustvima i vama mogu pomoi. A mi dotepenci ovdje smo dosta ratrkani, ima nas u svim selima. Evo, sad se neto dogaa, ima najava da emo se bolje organizirati. Ovdje je najtee nama to nemamo ire obitelji. Djeca ne poznaju ni najbliu rodbinu, strah te da ti se dijete ne oeni i ne uda za roaka ili rodicu. SV: Planirate li nove filmske projekte? Gdje se mogu kupiti DVD-ovi Vaih filmova? - Zbog zdravstvenih sam razloga malo usporio. Nisam jo zavrio priu o naoj narodnoj nonji. Materijal je ve odavno snimljen i eka bolja vremena. A DVD-a je neto bilo u samostanu; ima li jo, ne znam.
U proloj se godini broj Hrvata samo u Vrhbosanskoj biskupiji smanjio za gotovo 3.000. Prigueni su glasovi onih koji se zauzimaju da se taj proces zaustavi. I dalje se smiljeno Hrvate dijeli i trpa u nove multikulti stranke i udruge
Stranka NIIJE ZEMlJE

svoga Hrvata za predsjednika iz reda partije, koji ispod slike druga Tita zastupa Hrvate u Sarajevu i BiH. Hrvatima je darovan prvi ovjek pun apsurda: krten je, ali kae da nije katolik; Hrvat je, a ne govori hrvatski; iao je kao dijete u crkvu kad drugi nisu smjeli, a sada kad smije, njemu se ne ide
vih se dana bogatoj politikoj druini u BiH pridruila nova stranka pod znakovitim imenom Naa stranka. Osnivai stranke su redatelji Niije zemlje Danis Tanovi, Zenianin s belgijskim dravljanstvom, i Dino Mustafi. Kao i druge stranke, i ova ima svoj ustroj: predsjednik je Bojan Baji iz Rudog, potpredsjednici Maja Marjanovi i Boris Divkovi. Stranka je demokratska, vienacionalna, za cijelu BiH, potuje sadanji ustroj i borit e se za ravnopravnost svih naroda i narodnosti na ovim prostorima, a posebno za ravnopravan poloaj Bonjaka i Hrvata u RS-u i Srba u Federaciji. Kad se vidi tko su idejni zaetnici stranke i na to ona cilja prije jesenjih opinskih izbora, vrijedi razmisliti o razlozima njene pojave. Prije svega, u BiH je previe politikih stranaka i nevladinih organizacija, koje uzimaju velik dio od dravnog prorauna za sebe, a graani od njih imaju malo koristi. Te nevladine organizacije i politike stranke u svojim statutima imaju divne programe i sve u svom lanstvu imaju pokojeg drugog kako bi bile multi-kulti, a u biti su prikrivene nacionalne udruge, unuad bive partije ili eksponenti meunarodne zajednice, koja preko njih eli vladati ovim prostorima za vlastite gospodarske i politike interese. Kod Bonjaka i Srba te su nevladine udruge i politike stranke po dosadanjoj praksi bile u slubi zatite interesa svoga naroda. Njihovi se elnici javno krste ili mole fatihu, ali kod Hrvata je to potpuno druga pria. Zahvaljujui svai dvaju HDZ-a Hrvatima su Bonjaci izabrali
SV: Kako biste u tom kontekstu ocijenili djelovanje naih politikih stranaka, Crkve, samostana? Jesu li mogli uinite 10 vie? Moe li Sutjeki vjesnik, tiskani i elektronski, po Vaem miljenju doprinijeti ikakvim pozitivnim pomacima u tom pravcu? - Svi su mogli uiniti vie. Ja sam osobno u politike stranke izgubio povjerenje. Politiari rade po napucima iz centara moi koji ih dovode na vlast. Oni su savreno odradili posao na terenu. to se tie Crkve, meni su oduvijek uzori bili fratri u najteim vremenima turskog zuluma. I Crkva je mogla uiniti vie, njen je glas morao biti puno jai prije nego se zlo dogodilo. Kad je puklo, sve je bilo kasno. Mediji isticanjem dobrih primjera mogu puno napraviti, stvoriti pozitivno ozraje. Ja vjerujem da i u starom kraju ima uspjenih poduzetnika, sportaa, umjetnika. O njima treba pisati.
Dobro se prisjetiti nastanka novih stranaka kod Hrvata u zadnjih desetak godina. Sjetimo se nastanka NHI-a, stranke koja je razbila Hrvate po svim avovima, a onda se srozala u vlastitu nemo i danas Boga moli da joj netko dadne ruku spasa. Odradila je svoj povijesni zadatak na tetu hrvatskih interesa. Tu je i Stranka za boljitak, koja je pravi boljitak samo Lijanoviima, a njezina je snaga tolika da ak ni svojim radnicima koji rade u sibirskim uvjetima ne moe pomoi. Sjetimo se i Prlieve Stranke za Europu Europa je i dalje predaleko, a stranka se isparila. Dok je bilo para epurio se i ramski DAR, propagiran i od grupice fratara iz toga kraja. Sada kada su potroili DAR, svoga su djelatnika koji prima plau od Bosne Srebrene progurali za tajnika Nae stranke, kako bi ta stranka bila multi-kulti, pa i alternativa na opinskim izborima.
je to iluzija, daleka od ivota. Svakom je ovjeku u BiH na vrh glave prazne prie o ovim i onim slobodama, pravima i zatiti, kad nas svakodnevne injenice demantiraju. Zadnjih godina se broj Hrvata u Bosni smanjuje za jednu lijepu upu. Ljudi se pate u svakodnevnom preivljavanju, radi se i petkom i svetkom, bez stalne plae, osiguranja, a mnogi umiru jer nemaju ime platiti lijeenje i operacije. Hrvati u Bosni zadnjih godina uvoze svoje pokojnike iz inozemstva, a izvoze svoju mladost, jer ovdje nemaju posla ni perspektive. Ako se neto ozbiljno ne promijeni, pred bh. Hrvatima je sudbina plemena Twa iz Ruande, koje je u proteklom desetljeu nestalo u ratnom sukobu Hutua i Tutsija. Istovremeno, ovi nam iz Sarajeva stalno guslaju istu pjesmu o suivotu, budunosti, demokraciji, pravima Preuuju se ubojstva i ikaniranja, neravnopravna zastupljenost Hrvata u vlasti. Zvui apsurdno da se u 21. stoljeu u Europi netko treba boriti za tv- kanal na jeziku konstitutivnog naroda kao da je rije o Kurdistanu. Hrvate u javnim bosanskim poduzeima treba traiti sa svijeom. Na naim javnim tribinama hvale nas i zastupaju Bonjaci, Srbi i bivi boljevici. I to je najgore, mi se u Bosni dijelimo na nae i vae: ako nisi na, neka ti je Bog na pomoi! Nee 11 pomoi ni nova Naa stranka, bez obzira to je u njoj tajnik diplomant franjevake teologije i suradnik jednog franjevakog asopisa i radija. Ostaje za vidjeti koliko e nova stranka pokupiti Hrvata u svoje redove, ali je sasvim sigurno da e biti beznaajna za Srbe i Bonjake. Vrijeme e potvrditi da u Bosni ima ivota samo onda kad svi njeni narodi budu ravnopravni i kad Bonjak bude Bonjak, Srbin Srbin, Hrvat Hrvat, sa svim svojim pravima, jer se samo s istim raunima moe naprijed. Svaka mimikrija kratkog je daha, ma odakle dolazila. Ovdje budunost ima budi to to jesi sve je ostalo manipulacija ljudima i slobodom.
Hrvati kao afriko pleme Twa

Da je kod nas normalno stanje, ovjek bi se radovao novoj stranci, a ovako sve
Napisao F. B.
POKAZATI MALO DOBRE VOLJE

Pa dobro, zato bi to trebao biti toliki problem? Ako u vojnikoj kuhinji ima trideset lonaca, zar je teko deset odvojiti samo za one koji ne jedu svinjetinu? Hoe ljudi da su sigurni, ne ele jesti svinjetinu dobro!!! Daj ljudima to to ele i problem je rijeen. Treba samo malo dobre volje pokazati, nita drugo. Nije tono da se nije moglo, moglo se je! Ali, nije se htjelo!
12
KaKo do ToleRanciJe i RaVnoPRaVnoSTi u odnosiMa krana i MuSliMana u euRoPi U Europi se stvara tzv. prosvjetiteljski fundamentalizam u okviru kojeg svi od pijace i djejeg vrtia, preko raznih instituta, anketa i ozbiljnih znanstvenih istraivanja, analiza historiara, psihologa, sociologa, urnalista i orijentalista pa sve do biskupskih konferencija i ministarstava vanjskih poslova pokuavaju odgovoriti na pitanje: je li islam europski problem, je li islam Europi (pa i ire: itavom neislamskom svijetu) postao teret?
izdaleka onoliko koliko e biti potrebno. Pa onda, ako ti se sad naprave minareti, pa ako ti mujezin pone pozivati na molitvu pet puta dnevno, pa ne elim ja ivjeti u Istanbulu, ovo je Mnchen. Onda se pojavi gradska uprava koja, elei domicilnom puanstvu izii u susret, kae: Bit e minareti, ali nee biti vii od tornjeva crkve sv. Korbinijana. A to se tie pozivanja na molitvu, uope ga nee biti. Damija e, uvjeren sam 100%, biti izgraena, makar se poetak gradnje i odgodio par mjeseci. Do sada ih je u Njemakoj izgraeno 159 (u klasinom stilu, s minaretima, onako kako su to muslimanski vjernici eljeli), u planu ih je jo 180, pa nema razloga da i s ovom muslimanskom bogomoljom u Mnchenu ne bude tako. Ono to se iza svih tih igara i igrica krije jesu dublji, dugotrajniji i ne ba tako lako rjeivi problemi u ijim temeljima su nespremnost na toleranciju i prihvaanje drugoga kao drugoga, integracija ili asimilacija stranaca, stvaranje paralelnog drutva, ustavom zagarantirano pravo na ispovijedanje vjere, ouvanje identiteta i jo kojeta.
Teroristiki napad u Americi od 11. rujna 2001, neredi koji su zadnjih godina dvaput potresli Francusku, teroristiki napadi u Londonu i Madridu, bezbrojne rasprave o islamu uzdu i poprijeko europskoga medijskog prostora, provokativne karikature i filmovi na raun islama i Muhameda, kao i ubojstva koja su uslijedila, po mnogima propala integracija stranaca u zapadnoeuropska drutva, ok iz V. Britanije o navodno ogranienoj mogunosti uvoenja erijatskog zakona za muslimane koji ive na Otoku sve to upuuje na zakljuak da Europa trenutno nema jasnog odgovora na pitanje: kako se odnositi prema islamu? Masovne migracije muslimana prema zapadnoj Europi svakako su izazov za itav kontinent i njegovu kulturu. Prema nekim procjenama, ve sada je u Francuskoj 15% graana izmeu 16 i 25 godina muslimanske vjeroispovijesti tako da je, po broju pripadnika, islam postao druga religija u dravi. Naravno, pri svemu tome nemogue je iskljuiti radikalna islamistika strujanja, iji e zagovornici uiniti sve kako bi i one uistinu umjerene muslimanske zajednice radikalizirali ne bi li se, prema planu islamskih fundamentalista, uskoro itav kontinent nevjernika ravnao prema zakonu jednoga i jedinoga Proroka.
se islam europeizirati? Je li euro-islam sposoban biti most izmeu dviju kultura i cjepivo protiv islamskog ekstremizma? Koliko je Zapad sekulariziran, tj. jesu li mu kranske vrednote i njegovi kranski korijeni mnogo vaniji nego to to, na prvi pogled, izgleda u stvarnosti? Mogu li se uope, i na kojoj ravni, kranstvo i islam susresti te nai zajedniki put u budunost? ele li muslimani samo razgovarati s kranima ili ele i suraivati? ele li to, s druge strane, krani? Jesu li npr. Nijemci ve usvojili stav: evapi i sarma moe, damija ne moe!? U mnogim od odgovora na ova pitanja vidljivo je da princip oko za oko, zub za zub ni izdaleka nije pohranjen u arhivu povijesti etike, nego je itekako prisutan makar se smatrao zaostalim te dananjem vremenu i drutvu neprimjerenim. Ima li ovo ikakve veze s nama Bosancima? Ima jer smo dio Europe i svijeta. Nema jer mi iz Bosne, bili muslimani ili nemuslimani, nemamo ovakav doivljaj islama kakav imaju drugi zapadni Europljani. Primjera radi, u Njemakoj su u zadnjih devet godina ubijene 53 muslimanke samo zato jer ili se nisu htjele udati se za onog koga im je namijenila obitelj, ili su pobjegle iz braka na koji su od obitelji bile prisiljene. Ubijene su da bi se spasila ast obitelji (Ehrenmord und Zwangsehe, kau Nijemci). Zvui banalno, ali osobno niti mogu niti elim vjerovati da bi ijedna od tih nesretnica mogla biti podrijetlom iz Bosne. To indirektno potvruje i turski pjesnik Zafer Senoak:
Pravo lice islama ne susree se na njemakoj Konferenciji o islamu. Njega se susree u zemljama kao to je Pakistan. Ovaj islam okree se protiv svih koji ne ive po propisima Kurana protiv demokrata, protiv ateista, a na prvom mjestu protiv ena. A svijet to gleda kao paraliziran.
Njemaki biskup: Eh, tako bih rado slavio jednu misu u Saudijskoj Arabiji!
Oni koji se danas u Njemakoj protive gradnji damija smatraju da, ovakve kakve se grade, ne doprinose integraciji nego getoiziranju i stvaranju paralelnog drutva. Muslimanka iz Turske Necla Kelek kae: To nisu nikakvi molitveni prostori nego multifunkcionalne graevine u kojima pripadnik islama moe na jednom mjestu nai sve ono to nema u vlastitom stanu. Tu je prostor za molitvu, supermarket, frizeraj, kavana, turistiki biro, kola za Kuran, pokopno drutvo Kakvu bi jo potrebu trebao imati musliman da bi se druio s Nijemcima? Nikakvu. O integraciji u njemako drutvo nema ni govora. Njemaki biskupi izjavili su da je Ustavom zagarantirana sloboda ispovijedanja vjere vie od tolerancije pa je potpuno bespredmetno razgovarati o tome treba li graditi damije. Naravno da treba, kao to treba uloiti i dodatne napore da bi uzdah donedavnog predsjednika Njemake 13 biskupske konferencije Eh, tako bih rado slavio jednu misu u Saudijskoj Arabiji postao stvarnost, a ne ostao samo pusta elja, iako nas apostolski vikar za Arapski poluotok upozorava da smo, kao Europljani, nestrpljivi, da u arapskom svijetu tijek vremena ima potpuno drugaiji tempo i da, ako je u utorak saudijski kralj bio kod pape, to ne znai da e ve u subotu moi slaviti misu u Rijadu. Nadamo se da tornjevi crkve Notre Dame nee biti tuni ako se od danas s jo jednog tornja budu upuivale molitve prema Nebu, izjavio je maral Lyautey 1926. prilikom otvaranja prve damije u Parizu. Treba samo pokazati malo dobre volje. Nita drugo.
dodue ali su ostali! Vijest je letjela bre od ptice, bre od vjetra, bre od munje rekao bi Grigor Vitez. Izgledalo je da je ve sve gotovo i da se samo eka proljee kako bi se poloio temeljni kamen pa je vijest odjeknula kao grom iz vedra neba: odgaa se poetak gradnje jo jedne, nove damije u Mnchenu! Navodno, neto nije u redu s papirima! Jesu li u pitanju samo papiri?
evapi i sarma moe, damija ne moe!?

Ovakve horor-vizije izazivaju histeriju ne samo kod ne-muslimana nego i kod samih muslimana koji su po svojim stavovima umjereniji, spremniji na suivot i toleranciju. Posljedica: u Europi se stvara tzv. prosvjetiteljski fundamentalizam, u okviru kojeg svi od pijace i djejeg vrtia, preko raznih instituta, anketa i ozbiljnih znanstvenih istraivanja, analiza historiara, psihologa, sociologa, urnalista i orijentalista, pa sve do biskupskih konferencija i ministarstava vanjskih poslova pokuavaju odgovoriti na pitanje: je li islam europski problem, je li islam Europi (pa i ire: itavom neislamskom svijetu) postao teret? Gdje su korijeni toga problema i kako ga rijeiti? Mogu li europska drutva djelotvorno integrirati svoje graane muslimanske vjeroispovijesti? Moe li
ako mi je krajem osamdesetih, u vrijeme kad su nastupale demokratske promjene, a politiki sustav u jugoistonoj i istonoj Europi uruavao se kao kula od karata, priao jedan mlaahni oficir bive vojske bive drave, komentirajui tadanji zahtjev vojnika muslimanske vjeroispovijesti da im se hrana sprema u posebnom posuu, tj. u onom u kojem se ne priprema sa svinjskim mesom. Bio sam zaprepaten: od tadanjih oficira (znajui njihov odnos prema verskim pitanjima) nisam oekivao toliko tolerancije. Drava je propala, vojska se raspala, oficir je postao i, u meuvremenu, prestao biti asnik Hrvatske vojske, ali su problemi vezani uz toleranciju i ravnopravnost naalost ostali. U modificiranom obliku,
Damije u Njemakoj: 159 do sada + 180 u planu

Gradska uprava (SPD = crveni) galantno je dala dozvolu za gradnju nove damije ne obazirui se previe na prosvjede lokalnog puanstva. Ti prosvjedi su zapravo dj vu (ve vieno), jer nema te damije u Njemakoj koja je napravljena bez prosvjeda (trenutno su jo prosvjedi aktualni u Berlinu, Klnu i Frankfurtu). Ljudi se dignu, ponu negodovati, aliti se. Imovina e im izgubiti na vrijednosti, kau, tko e ti sad od Nijemaca kupiti stan tu, u blizini damije? Komu e ga prodati? Osim toga, nema dovoljno mjesta za parkiranje, nema, zapravo, ni
Najljepa crkva u Svetoj zemlji sagraena je na olovskoj zemlji

Fra Bono Tomi, sveenik rodom iz atia, boravio je kao hodoasnik prolog rujna u Svetoj Zemlji. Tako se uvrstio meu nekolicinu hodoasnika iz naeg kraja koji su imali povlasticu vidjeti Isusovu zemaljsku domovinu i pomoliti se na svetim mjestima iz povijesti spasenja. Fra Bono je za itatelje Sutjekog vjesnika perom i kamerom biljeio dojmove sa svog putovanj. U ovom broju pohodite s njim Maslinsku goru te kuu Ivana Krstitelja
PO SVETOJ ZEMLJI - NA IZVORIMA KRANSTVA IV.
Damija uzaaa
Kad su krani poetkom IV. stoljea stekli slobodu, na Maslinskoj gori poinje cvjetati monaki ivot. Kraj ovih dviju crkava je Rimljanka Melanija Mlaa (+439) dala sagraditi dva samostana, jedan za djevice a drugi za monahe. No svemu tome je doao kraj godine 614. Tada su perzijski vojnici pod vodstvom Kozroa osvojili Maslinsko brdo, sruili Crkva Svih naroda u podnoju Maslinske gore; Slika 365 - Crkva Ivana Krstitelja u Ain Karimu
crkve i poklali djevice i monahe. Ponosno su pokazivali 1207 kranskih glava koje su odrubili djevicama i monasima. Poslije ovoga Maslinska se gora vie nikada nije oporavila. Istina, krani su poslije provale Perzijanaca crkve i samostane obnovili. Ali uskoro dolaze muslimani Arapi (VII. st.) i nemilosrdno rue sve sakralne zgrade pred sobom a krane i idove kolju, izgone, prisilno islamiziraju. Kriari su tronu crkvu Isusova uzaaa Crkva Uznesenja Marijina na Maslinskoj gori
zamijenili novom koju su dovrili godine 1102. Kapela je bila osmerokutnog oblika. Sultan Saladin je godine 1187. poslije osvajanja Jeruzalema, potedio Crkvu uzaaa ali ju je pretvorio u damiju. Ona je damijom ostala sve do dananjih dana. I dan-danas postoji mala damija uzaaa na vrhu Maslinske gore. Ona, meutim, djeluje prilino zaputeno i nalazi se u vlasnitvu pripadnika muslimanske vjeroispovijesti. Molitva Oenaa na hrvatskom jeziku u crkvi Pater noster na Maslinskoj gori
Pogled na Jeruzalem sa Maslinske gore
Maslinska gora Isusova gora

Pravi susret s Jeruzalemom obino biva na Maslinskoj gori, koja se smjestila istono od grada. Maslinska gora visoka je 818 metara, pa se stoga s nje prua predivan pogled na sveti grad Jeruzalem. Gora pripada arapskom dijelu grada. U Jeruzalemu gotovo da i nema mijeanih naselja ve se tono zna koji pripada odreenoj etnikoj skupini. S druge strane Cedronske doline, gledamo u zidine grada Jeruzalema koje je 1542. podigao sultan Sulejman na ostacima starih zidina. Maslinska gora je sveta gora za idove, krane i muslimane. idovi vjeruju da e Mesija doi iz pustinje, s istoka, da e se popeti na ovu goru i da e sii u Cedronsku dolinu te ui kroz Zlatna vrata u Jeruzalem. Da Mesija i idovi ne bi proli kroz ta vrata, sultan Saladin dao je vrata zazidati. Ispod Maslinske gore nalazi se najstarije idovsko groblje na svijetu. Kad idovi iz dijaspore osjete da im je blizu kraj ivota, dou u Jeruzalem da bi tu bili pokopani, a sve u nadi da e biti sasvim blizu Mesiji kad ih on uskrisi i s njima slavodobitno ue u osloboeni Jeruzalem. No, tu povlasticu valja i dobro platiti: mjesto pokopa zna kotati i do milijun dolara. Uoio sam da idovi stavljaju kamenie na nadgrobne ploe. Smisao tog ina moe se saeti u nekoliko rijei: ja te nisam zaboravio. I za muslimane je Maslinska gora sveto mjesto, jer vjeruju da e na ovom mjestu biti sudnji dan. Za krane je ova gora sveta jer mnogi vjeruju da e Isus o svom drugom dolasku, doi upravo na ovo mjesto.
Maslinska gora je uistinu Isusova gora, jer je njegova sudbina uvelike vezana za nju. U njezinu podnoju, u jednoj peini, Isus je redovito boravio sa svojim uenicima. Na njoj stojei Isus je zaplakao gledajui voljeni grad Jeruzalem. U Maslinskom vrtu Isus je proveo svoju zadnju no, na istoj gori je uhien i odveden pred Veliko vijee, a zatim pred Pilata, a onda i na kri. Konano, Isus je s njenog vrha uzaao na nebo, svome Ocu, o emu svjedoi Pismo (usp. Lk 24, 50-53) i predaja. Od tada je Maslinska gora za krane posebno sveto mjesto Dosta rano, ve u 2. stoljeu, kranska predaja spominje peinu na vrhu Maslinske gore. U njoj je Isus esto boravio. Tu je takoer esto molio a tu je i pouavao svoje uenike. Euzebije Cezarejski s poetka 4. stoljea izvjeuje kako je Jelena, majka cara Konstantina, dala sagraditi na samome vrhu Maslinske gore prekrasnu crkvu (sam vrh Maslinske gore udaljen je 1,5 km od Jeruzalema). Izgraena crkva nazvana je Eleona to bi znailo Maslinova crkva, odnosno Bazilika to je sagraena na Maslinskoj gori. Samo kojih 70-tak metara od crkve Eleona, nalazila se Crkva uzaaa. Ve u 4. stoljeu postojala je predaja koja je odvojeno smjetala peinu gdje je bila Eleona od mjesta za koje se dralo da oznaava mjesto Isusova uzaaa. Ta je predaja mjesto Isusova uzaaa smjetala na sam sredinji i najvii dio Maslinske gore. Hodoasnica Eterija je 383. godine mjesto s kojeg je Isus uzaao na nebo nazvala Inbomon to znai uzviica. Ve potkraj 4. stoljea je na vrhu Maslinske gore izgraena crkva koju Eterija, naziva Inbomon.
Maslinski vrt - masline iz Isusova vremena
Oena na hrvatskom jeziku

Po dolasku kriara u Palestinu, krajem 11. i poetkom 12. stoljea, na ruevinama nekadanje Eleone sagraen je manji oratorij. Uz ovo razdoblje vezan je i nastanak i razvitak nove predaje to se vee uz ovo mjesto. Prema njoj, Isus na tom mjestu nije samo pouavao svoje uenike o svretku svijetu nego ih je takoer uio i moliti. Predaja kae da je Isus na tom mjestu apostole nauio moliti Oena. Godine 1875. ovdje su karmeliani sagradili samostan i unutar njega crkvu Oenaa. Danas je ta crkva poznata kao Pater noster crkva. U dvoritu crkve po zidovima su ispisani Oenai na raznim svjetskim jezicima. Oena na hrvatskom jeziku nalazi se u samoj crkvi i jedan je od najstarijih, postavljen je 1914. godine. Tako je na mjestu gdje je neko bila Eleona Maslinova crkva, sagraena nova crkva za koju su svoje priloge dali mnogi narodi. Na taj nain spojeno je staro s novim, najstarija kranska predaja s onom novijom. To je mjesto postalo mjestom molitve za sve ljude i za cijeli svijet. Silazimo niz Maslinsku goru kako bismo posjetili prekrasnu crkvicu Dominus flevit (Gospodin je plakao). Na ovom mjestu je Gospodin prorekao razorenje Jeruzalema (usp. Lk 19, 41-43). Odavde se prua prekrasan pogled na stari dio Jeruzalema. Crkvicu su sagradili franjevci po nacrtu arhitekta Antonia Barluzzija, godine 1954. Unutranjost kapele ima oblik suze. Arhitekt je dobio specijalnu dozvolu da oltar bude na zapadu.
Maslinski vrt u 17. st. kupila dvojica Olovljana

Sputamo se pjeice prema Getsemanskom vrtu. Taj vrt je zapravo maslinik. Sama rije Getsemani znai presa za ulje (hebr. gat-emanim uljni tijesak). Vjeruje se da su neke masline iz ovog vrta stare oko 2000 godina i da uvaju uspomenu na Isusovu getsemansku muku. Tu je Isus prije svoga uhienja molio i tu se krvavo znojio (usp. Mt 26, 36-46; 15 Mk 14, 32-42; Lk 22, 39-54). Ve je car Teodozije (379.-393.) ovdje sagradio baziliku. Perzijanci su je godine 614. sruili, ali su je krani poslije obnovili. Muslimani je ponovno rue u VII. stoljeu. Po nacrtima arhitekta A. Barluzzija, franjevci su ovdje sagradili velianstvenu Baziliku Krvavog Isusova znoja i posvetili je 1924. Crkva je poznata i pod imenom Crkva Svih naroda. Svetite je obnovljeno 1976-1979. Raena je darovima 12 nacija. To je jedna od najljepih crkava u Svetoj zemlji. Zanimljivo, podignuta je na hrvatskoj zemlji. Naime, Getsemanski vrt i pilja s vremenom su doli u posjed muslimanskih obitelji to je onemoguilo odravanje bogotovlja. Od tih neprilika oslobodila su ih dvojica brae Hrvata, trgovaca iz Bosne: Pavao i Jakov Brnjakovi iz Olova koji su Maslinski vrt 1681. kupili za velike novce i prepustili ga franjevcima Za oltar u ovoj crkvi se vjeruje da je to mjesto na koje se Isus bacio i molio: Oe moj! Ako je mogue, neka me mimoie ova aa (Mt 26, 39).
14
Crkvica Dominus flevit - Gospodin je plakao na Maslinskoj gori
Napisala Vjekoslava Tomi
S bAbOM NA BLAGOSLOV KROZ SElA PuNA IVOTA

Zaharijin hvalospjev Blagoslovljen na hrvatskom jeziku u dvoritu crkve Ivana Krstitelja u Ain Karimu Silazimo niz 47 stuba do pravoslavne crkve Uznesenja Marijina koja bi podignuta na mjestu gdje bio Marijin grob. Prva je crkva ovdje bila podignuta ve u V. stoljeu. Muslimani su u IX. stoljeu crkvu sruili, a u XII. stoljeu su je kriari opet sagradili. Nakon kriarskog poraza muslimani crkvu rue, ali kriptu poteuju. Godine 1757. nakon krvavih pobuna istonjaka protiv katolika crkvu franjevcima preuzimaju grki pravoslavci. Crkva je danas podijeljena pola-pola: jedna polovina pripada armenskoj crkvi, a druga grkoj pravoslavnoj crkvi Peina roenja Ivana Krstitelja u crkvi Ivana Krstitelja u Ain Karimu U Ain Karimu se zbio susret izmeu Marije i Elizabete, najvjerojatnije kod zdenca, kod izvora vode. Na njemu su u srednjem vijeku muslimani sagradili minaret kako krani tu ne bi sagradili crkvu. U Ain Karimu postoje razne crkve i samostani, ali dvije je crkve svakako vrijedno posjetiti: crkvu Sv. Ivana Krstitelja, u samom mjestu, i crkvu Pohoenja, malo izvan mjesta. Naa hodoasnika grupa bila je u mogunosti posjetiti samo crkvu Ivana Krstitelja. Prva crkva na ovom mjestu sagraena je ve u 5. st. poput mnogih drugih crkava u Palestini koje su nikle nakon to je kranstvo dobilo slobodu. Poslije toga crkva je bila sruena i obnovljena je tek dolaskom kriara u 12. st. Saraceni su je oskvrnuli, a franjevci su je 1674. obnovili i odonda je stalno u uporabi. Na lijevoj strani crkve nalazi se Peina roenja Ivana Krstitelja. Vrlo je vjerojatna pretpostavka da je peina sauvala dio Zaharijine kue. Kao to je to bio obiaj kod idova, u toj je peini Ivan prema predaji ugledao svjetlo dana. Za mjesto Ivanova roenja i in pohoenja Bl. Djevice Marije vezana su dva prekrasna biblijska hvalospjeva: Zaharijin hvalospjev Blagoslovljen (Lk 1, 6779) i Marijin hvalospjev Velia (Lk 1, 40-55). Odmah nakon ulaza u dvorite samostana i kue nalazimo hvalospjev Blagoslovljen na hrvatskom jeziku. Zavretak u sljedeem broju
DREVNI KATOLIKI OBIAJ BLAGOSLOVA POLJA ODRAO SE U NAEM KRAJU SVE DO DANAS
djelokrug poslova: - akustiNa i suha gradNja - keramiarski radovi - molerski radovi - zidarski radovi - poDne poDLoge - naDgLeDanJe raDoVa
U kui Ivana Krstitelja

PREDRAG MARI Granitzstr. 47 13189 Berlin 16
Tel: 0049 (0)30 470 34 285 Fax: 0049 (0)30 922 50 126 Mob. 0049 (0)179 321 99 33 E-mail: bp.marcic@arcor.de
urimo isti dan posjetiti i mjesto Ain Karim. Smjeteno je 8 km zapadno od staroga dijela Jeruzalema. Ono to ovom mjestu daje posebno znaenje jest injenica to je ovdje roen Ivan Krstitelj, Isusov pretea. To je ujedno mjesto gdje su se susrele Isusova i Ivanova majka Marija i Elizabeta. Ain Karim izvorno znai vinogradski zdenac. Evanelja ne spominju poimenice mjesta Ivanova roenja, osim to ga smjetaju u Judejsko gorje (usp. Lk 1, 39-40). No kranska je tradicija ipak ovdje smjestila rodno mjesto Ivana Krstitelja. Mnogi misle da ga treba traiti u Hebronu ili u Juti blizu Hebrona. Ali ovakva miljenja nisu nala potvrdu u literarnim a niti u arheolokim dokumentima. No kako god bilo, kranska tradicija ve od VI. stoljea vee uz ovo mjesto uspomene na Ivana Krstitelja, Zahariju i Elizabetu.
Svako selo ima svoj blagoslov, a obredi se dre po grobljima. Budui da se ovdje od davnina ivjelo od zemlje i svog rada, s puno pouzdanja u Boje provienje molilo se da Bog sauva usjeve i podari rodnu godinu. Kako se na svijet nikad nije trudio da lomi jezik s malo teim rijeima, tako se i blagoslov polja ovdje jednostavno zove blagosov. Jo kao dijete hodala sam s babom po blagosovima i sjeam se kako sam se udila to se moli da nas Bog oslobodi od kuge, gladi i rata. Jasno mi je bilo moliti zatitu od munje, grada i zla vremena, ali kuga, glad i rat je neto to je pripadalo prolosti i nisam vjerovala da e se to ikad vie ponoviti. A ponovilo se. Sve osim kuge (ako ne raunamo ove nae suvremene kuge).
Ve stoljeima u naem kraju obavljaju se obredi blagoslova polja. Poinju negdje oko 25. travnja, o blagdanu sv. Marka, i traju tamo negdje do 13. lipnja blagdana sv. Ante.
Sad znam da je trebalo i treba moliti i za to. Poslije molitve na groblju ilo se rodbini ili prijateljima na ruak. Pred blagosov se istila kua, mela i ureivala i pridkua (dvorite). Sve je trebalo biti isto i uredno. Spremalo se jelo za goste. Nekad je to bilo sve jednostavnije. Skuhao bi se lonac gulaa, zakolji bi se koko i ispeci u tepsiji s riom, razvila bi se pita i to je to. Od slatkia se obino pripremala lutma. Od pia se pila samo rakija ljiva. Kasnije se poelo komplicirati i izmiljati skupa pia, razliita peenja i razne slastice pa je blagosov postajao vie teret nego molitva, zadovoljstvo i susret s rodbinom. ini mi se da i sad vidim sve nae goste koji su redovito dolazili. Uvijek je tu bio stari roak Bagavac sa Seoca. On je jo jedini nosio suknene akire i gunj i uvijek je ostajao na konaku poslije blagosova. Radovala sam se Iliji s Gore i dajidi Luki iz Zajezde i njihovim zanimljivim priama. Tu je jo bila uvijek nasmijana Jelka iz Pudia, ujna Dedika iz Aljinia, mamine nevjeste Lukobrka i Megarka, pa kuma sa Slapnice i jo ponetko tko
nije dolazio svake godine. ene bi djeci donijele kola perece ili paprenjake, a kasnije kakvu malu napolitanku ili eerke (bonbone). Sa sobom su dovodile i djecu pa smo tako upoznavali i roake iz drugih sela. Poslije ruka, prije mraka, odlazilo se kuama, a poneki su znali ostati due uz aicu pa bi se dugo u no ula pjesma. Kao i do sada, i ovog proljea po naim e se grobljima odravati obredi blagoslova polja. U nekim selima, razorenima ratom, nitko vie ne ivi niti se siju polja, ali dou ljudi da se pomole, upale svijee na grobovima najbliih. Poneki ponesu bocu rakije, presnaca i meze pa se sjedne, popria, ponekad i zapjeva neka se adet (obiaj) ne ukine. Ja odavno na naa groblja odlazim samo na sprovode. esto se sjetim vremena kad sam s babom tu dolazila na blagosov. Sjetim se naeg puta kroz rascvjetane livade, izbeharale vonjake, obraena polja i sela puna ivota. Sjetim se nekog drugog vremena i ljudi kojih odavno nema, ali ive u naim sjeanjima, lijepim i dragim sjeanjima.
17
reportaa
Najmlai mjetani sela Poljani: obitelj Kovaevi - Bojan, Ivana i mala Severina Napisao Slaven Katii
Bit e Kaja u Poljana ako Bog da!

U meuvremenu se rodila i mala Severina licem na blagdan kraljice Katarine, 25. listopada. Iako je sama sebi donijela ime, kako kae na narod, nije se imenom pridruila Katama ili Kajama, to su joj baka i prabaka, nego je dobila suvremeno ime. Bojan je odluio da bude tako s prvim djetetom. Dadne li Bog zdravlja, bit e jo Kaja u Poljanima: ivot je tek poeo.
Sveana promocija projekta Tragovima bosanskog nasljea
POLJANI: Obitelj Bojana i Ivane Kovaevi je najmlaa hrvatska obitelj u Poljanima. Bojan je povratnik iz Njemake, u Kiseljaku je naao posao, upoznao svoju buduu suprugu s kojom se prije nekoliko godina vjenao i nastanio u Poljanima. Prije godinu dana rodila im se ki Severina, najmlae i jedino hrvatsko dijete u Poljanima, prvo roeno poslije rata u ovom nekada velikom selu
Otkrijte tragOve bOsanskOg kraljevstva
rije godinu dana, tonije 8. travnja 2007, u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci krtena je prelijepa djevojica po imenu Severina Kovaevi. Netko e zapitati: Pa, to je tu posebno? Krtenja su neko u naem kraju bila uobiajen dogaaj, svake 18 subote, i uvijek po nekoliko. Naalost, danas je to kod nas rijedak dogaaj pa je to razlog da im se od srca radujemo, ini mi se i vie nego prije. Severina je prvo poslijeratno katoliko i hrvatsko dijete koje je roeno u Poljanima, tu prve korake napravilo, tu ivi i tu e ivjeti. Naravno da se mogla roditi drugdje, ali rodila se ba u Poljanima. Iako je pria poela govorom o Severini, ovo je u biti pria o njezinim roditeljima Bojanu i Ivani. Bojan, kojeg se sjeaju kao veselog djeaka kojem, dok je bio mali, nije bilo mrsko lanut, a takav je iz Poljana pred sam rat odveden u Njemaku, vratio se nakon rata u svoje selo kao pristojan i perspektivan momak. Vraajui se u Njemaku na posao, roditelji su ga povjerili na brigu
severina prvo hrvatsko dijete poslije rata roeno u poljanima

djedu ikoti i babi Kaji, a Bojan se u meuvremenu pobrinuo da o njemu brigu povede i Ivana Ani iz Kiseljaka. Za to vrijeme on danas voli rei kako su umjesto njega i ikote neki drugi brinuli brigu: hoe li se naviknuti u Poljanima, hoe li, koliko i do kada opstati. Bojan je u meuvremenu poeo preuzimati i druge obveze: kao jedan od vanijih poslova koje treba obaviti uinilo mu se ono to se nekada u narodu nazivalo dug prema domovini. Taj veliki posao uspjeno je odradio i odsluio svoje u vojnoj komponenti Hrvatskog vijea obrane HVO, u apljini. Nakon vojske uslijedila je 2005. i enidba. Ivana vie nije bila Ivana iz Kiseljaka, nego je postala Ivana iz Poljana, kako i ona sama voli kazati. Naravno, nakon vjenanja uslijedile su i druge obveze, valjalo je planirati budunost i obitelj. Jedno vrijeme, radei u Kiseljaku, svakodnevno su putovali iz Poljana do Kiseljaka i natrag, odbijajui ponude za preseljenje u Kiseljak i odluujui da bez obzira na sve ostanu ivjeti u Poljanima. Ivana za sebe kae da Poljane voli vie od mnogih koji su tu roeni i da se ne osjea nita manje Poljankom od bilo koga. Bojan Kovaevi
Danas, Ivana brine o Severini, a Bojan je u meuvremenu postao privatnik i ne idu svaki dan u Kiseljak, nego iz Kiseljaka sve ee dolaze kod njih u Poljane, ali i u radnju u Kakanj. Prole godine Bojan je registrirao firmu Folija pak pa se bavi prodajom papira i folija te izradom reklama i sitotiska. Kako sam kae, uhodao se u posao, zadrao dobar dio ranijeg posla iz Kiseljaka, ali sada najvie surauje s kakanjskim firmama. Na pitanje to i kako dalje, kae da je zadovoljan: i koliinom posla, i naplatom uraenog, kao i novim poslovnim i prijateljskim poznanstvima s mnogim ljudima iz Kaknja i okolice. Veli nam da ove godine oekuje dobiti graevinski materijal i zapoeti graditi obiteljsku kuu u Poljanima. Ne namjerava nigdje drugdje: tu mu je ipak najbolje i to je najvanije tu vidi svoju perspektivu. Strastven lovac kao i djed mu, veli da mu je posebno zadovoljstvo to moe, kad god poeli, obii draga i posebna mjesta, a poneto se i ulovi. Tko god zna Bojana, zna ga kao osobu vesele naravi kakvu imaju samo sretni i zadovoljni ljudi. A Bojan je upravo takav.
Zapoeo novi projekt u Kraljevoj Sutjesci

Bobovac iz atia te ibuar iz Visokog. Goe iz Kraljeve Sutjeske, obuene u tradicionalnu narodnu nonju, pobrale su simpatije prisutnih kada su u punoj dvorani Narodnog kazalita u Sarajevu zapjevale Bosno moja. Projekt Tragovima bosanskog kraljevstva implementira Fondacija Mozaik, a ima za cilj promociju ovih gradova kao 19 kulturnih i turistikih destinacija u BiH te poboljanje turistike konkurentnosti BiH i privlaenje gostiju iz drugih drava. Ukupna vrijednost projekta je 550.000 eura. Glavni financijer s 300.000 eura je Europska komisija, dok je ostatak velikim dijelom pokrivaju navedene opine. Za Kraljevu Sutjesku unutar navedenog projekta planira se obnova krova Doma kulture, gdje su smjeteni Turistiki info ured i suvenirnica, te izgradnja sutjeke esme, u ukupnoj vrijednosti od oko 15.000 eura. SV online
rojekt Tragovima bosanskog nasljea, koji se provodi i na podruju lokalne zajednice Kraljeva Sutjeska, slubeno je otpoeo 1. oujka poslije zavrenih pripremnih aktivnosti, zapoetih jo u studenom 2007. Poetak aktivnosti unutar 10 lokalnih zajednica na podruju nekadanje srednjovjekovne Bosne najavljen je prigodnom ceremonijom u sarajevskom Narodnom kazalitu 27. veljae ove godine. Ceremoniji su nazoili predstavnici deset zajednica koje su obuhvaene projektom: Travnik, Visoko, Kraljeva Sutjeska, Prusac, Vranduk, Vare, Teanj, Maglaj, Jajce, ukljuujui naelnike navedenih opina i koordinatore projekata. Dogaaju je prisustvovalo nekoliko diplomatskih predstavnika te lanova Europske komisije u BiH. Predstavljanju kulturnog bogatstva sredinje Bosne znaajno su doprinijeli muki vokalni ansambl Bassett iz Sarajeva, Hrvatska folklorna skupina
komentar
reklamiranje pobaaja i kontracepcije na radiju i na vratima lijenike ordinacije?!

Napisao Sreko Brati na Bht1 ima onaj simpatini video uradak promotivnog karaktera koji, uz glazbu iz filma Kod Amide Idriza i slogan I ovo je Bosna i Hercegovina, prikazuje poznate i manje nepoznate prirodne i kulturne ljepote nae zemlje. reklamiranje pobaaja i kontracepcije na jednom naem lokalnom radiju koje sam nedavno uo, a potom i vidio uredno ispisane meu lijenikim uslugama na proelju ginekoloke ordinacije u srednjobosanskom gradiu, takoer bi trebalo dobiti svoje mjesto u bh promotivnom uratku jer oito: I to je Bosna i Hercegovina na alost.
I OVO JE BOSNA I HERCEGOVINA:
Takav pristup asnoj lijenikoj profesiji uinio mi se odvie zanatski, pa sam lijenika podsjetio na uzvienu Hipokratovu prisegu, kojom se lijenici jo od IV. st. prije Krista obavezuju izmeu ostaloga i da nee initi pobaaje. Kako ime njihove ordinacije na latinskom jeziku znai ivot, podsjetio sam ih da bi, nastave li vriti pobaaje, ime ivot trebalo promijeniti u Smrt. Uvjeravajui me da pobaaji nisu esto traene usluge kod njih, obeali su ipak da e o mom posjetu obavjestiti vlasnika ordinacije. Upozorili su me ipak da se pobaaji u Sarajevu obavljaju na sedam ili osam ovakvih mjesta. Piui ovaj tekst ponovno sam nazvao ordinaciju ivot i ponovno se javila s. M. Pitao sam je je li vlasniku prenijela moju molbu i hoe li on glede toga to poduzeti? Priznala je meutim da su neke pobaaje u ordinaciji radili, ali veoma rijetko te da e uskoro od toga posve odustati. Ovo je mala sredina pa nai radije odlaze u Sarajevo i to tamo obavljaju, kazala je na ovu temu stidljiva Fojnianka.
Pobaaji naravno nikome vie, naalost, nisu nikakva novost. Po bh. bolnicama obavljaju se za sto maraka, a po Hrvatskoj za nekoliko tisua kuna. Zakonski su doputeni u gotovo svim europskim zemljama do ovog ili onog tjedna u trudnoe: u BiH do desetog tjedna, u Hrvatskoj do osmoga, poslije ega treba traiti doputenje lijenike komisije. U katolikoj Poljskoj, prema zakonu koji je bio na snazi prije nekoliko godina, pobaaj se legalno mogao izvriti samo u sluaju opasnosti za majin ivot, silovanja, incesta ili tekog oteenja fetusa. Za nezakoniti pobaaj bila je predviena kazna zatvora do dvije godine za lijenike, dok su majke osloboene kaznene odgovornosti. Procjenjuje se da se u cijelom svijetu godinje obavi 42 milijuna pobaaja!!! (Toliko stanovnika imaju skupa panjolska i Slovenija, primjerice). Od ove brojke samo u SAD-u ih svake godine bude milijun i 200 tisua! (kao Zagreb i Sarajevo zajedno!) Sreom, i u svijetu i u Americi ta je brojka u zadnjih godina, ipak u opadanju.
uvi reklamu, nisam mogao vjerovati svojim uima jer kao i veina svijeta radio sluam usput. Zaprepaten zbog takva naina oglaavanja lijenikih usluga, ipak uspijem dograbiti telefon i na brzinu ukucam brojeve telefona izdiktirane na kraju oglasa pa ensku osobu koja mi se javila upitam jesam li dobro uo. Jeste, dobro ste uli, 20 odgovori mi. Bila je to zapravo medicinska sestra koja me je strpljivo, iako s dozom uenja sasluala te prihvatila moj protest i ponudu da doem osobno i s osobljem ordinacije popijem kavu na tu temu. Onda sam nazvao i radiopostaju te zamolio da izmjene takav oglas. Moj jedini argument bio je da se radi o neasnoj i beutnoj ponudi, jer je pobaaj ubojstvo neroenog djeteta, a kontracepcija nemoralno spreavanje zaea. Zar smo zaista dotle doli da ovakve, u najmanju ruku, u javnosti dvojbene postupke tako javno oglaavamo, pitao sam sebe i novinare? Uvaili su spremno moj apel i isti dan iz oglasa za ginekoloku ordinaciju izrezali sporne dijelove. Ionako su ga emitirali jer je plaen, a ne jer bi se s njim slagali, i sami su mi potvrdili da su bili u dilemi je li u redu to tako putati u eter.
Termin u ordinaciji Smrti
Sarajeva dr. B. N., a osim njih dvojice, povremeno ordinira i dr. V. M, takoer iz Sarajeva. Nastojao sam biti to izravniji pa sam ih bez ikakvog ustruavanja jednostavno zamolio da u ime ivota pobaaje vie ne ine. Upoznao sam ih u najkraim crtama o kranskom nauku o pobaaju priloivi nekoliko s interneta skinutih stranica iz Katekizma Katolike crkve (lanci 2270-2275) te ih upozorio da, ukoliko su katolici, a sudjeluju u pobaaju, sukladno crkvenom zakonu, upadaju u unaprijed izreenu kaznu izopenja iz Crkve. Naime, Crkva to smatra ozbiljnim grijehom. Nisam se kod toga ak libio ni lijenika podsjetiti da ivot ljudskog bia poinje zaeem, to sam argumentirao s nekoliko internetskih adresa s uvjerljivim fotografijama u prilog toj tvrdnji. Kod lijenika, koji je o svim vidovima pobaaja zapravo morao biti informiraniji od mene, bilo je primjetno odsustvo svake pa i najmanje udoredne prosudbe o injenju ili neinjenju pobaaja. Njegov ravnoduni stav o tome bio je hranjen zahtjevima posla odnosno eljom da se naruiteljima usluga izie u susret.
Jedna Ukrajina manja svake godine zbog pobaaja!
U svijetu je 1995. bilo ak 46 milijuna pobaaja (jedna Ukrajina) a u Americi 1990. godine 1.600.000. (Luksemburg, Malta i Crna Gora imaju otprilike toliko stanovnika). Od tisuu amerikih ena, 19 ih je u 2005. pribjeglo pobaaju kao nainu reguliranja neeljene trudnoe. U istonoj Europi priblino polovica trudnoa zavri pobaajem. U Hrvatskoj ih je godinje po slubenim podacima 11 tisua (kao jedna Crikvenica) dok bi broj nezakonitih pobaaja u lijepoj naoj mogao biti i do 30 tisua (kao grad Vukovar danas). Istodobno, Hrvatska je svake godine siromanija za barem desetak tisua umrlih, koliko je njen demografski minus zbog manje poroda u odnosu na broj umrlih. Nai sveenici i biskupi u BiH ve su nas navikli na redovite alopojke kako je svake godine sve manje roene djece, a po naim upama sve vie starijeg svijeta pa onda i umrlih. Sarajevska nadbiskupija na primjer zbog vie umrlih nego roenih svake godine ostane bez jedne natprosjeno naseljene upe od kojih tri do pet tisua. Kontracepcija pa i pobaaji uz iseljavanje nesumnjivo tome dadnu najvei doprinos.
Neroena djeca su najugroenija ljudska bia

nepobitna je injenica da ivot poinje zaeem, tvrdi u teolokom asopisu obnovljeni ivot istaknuti hrvatski pedagog dr. ante Vukasovi. tim inom nastaje novi ivot konkretne i genetski tono odreene ljudske osobe. ona, kao i sva druga ljudska bia, ima apsolutno i nepovredivo pravo na ivot. pobaaj je ubojstvo neroenog djeteta. s biolokoga motrita je nijekanje ivota, s opeljudskoga nemoralno djelo, s pravnoga zloin, s religijskoga grean i protukranski, a s nacionalnoga protuhrvatski in. nitko ne moe imati pravo na legalno ubijanje neroene djece. takav in je izvan morala, izvan ljudskih prava, pa zato mora biti i izvan zakona. unato tomu, neroena djeca su najugroenija ljudska bia. ona su najnemonije, najugroenije i najmasovnije rtve suvremene civilizacije smrti. stoga, u najkraem moguem vremenu treba dokinuti iz komunizma naslijeeni Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodu odluivanja o raanju djece, kojim je 1978. legaliziran pobaaj, a zakonski treba podrati u hrvatskom dravnom saboru ve prihvaeno naelo o moralnoj, zakonodavnoj i zdravstvenoj zatiti ljudskoga ivota od zaea do naravne smrti. to je kategoriki imperativ naega odranja, nae savjesti i svekolikoga napretka, ustvrdio je ovaj sveuilini profesor i autor brojnih strunih knjiga i znanstvenih lanaka. pouno dakako i za nas u Bih.
21
S istim sam argumentima jedne od narednih veeri bez posebno dogovorenog termina otiao i u ginekoloku ordinaciju. Ljubazno su me iako s iznenaenjem primili sestra M. iz Fojnice i dr. N. H. iz Sarajeva. Vlasnik ordinacije je lijenik iz
niz sokak
SJEANJA NA KRALJEVU SUTJESKU I NJEZINE VRIJEDNE LJUDE 20. STOLJEA:

Napisao Mijo ain
U samom mjestu Kraljeva Sutjeska majstor Franc je uivao veliki ugled kod franjevaca i mjetana. S obzirom da nije bio oenjen i da je nosio graansko odijelo, mnoge su djevojke, potajno u njega zaljubljene, u njemu gledale priliku za udaju
a putu zvanom Klanac, koji se na ulazu u Varo odvaja na lijevu stranu prema lokalitetu Jeevice, s desne strane se nalazila stara prizemna kua Franca Blauna. Bila je od epera, pokrivena indrom, s malim prozorima i s pogledom na Varo. Ulaz u kuu bio je s puta. Franc Blaun bio je porijeklom Slovenac, roen 1897. u Kranju. Kao mladi 1918. dolazi u Kraljevu Sutjesku i zapoljava se u franjevakom samostanu. Sa sobom donosi elektrinu turbinu. U to vrijeme oivjela je ideja da se u neposrednoj blizini samostana, na planinskoj rjeici Trstionici podigne manja hidrocentrala i da se samostan osvijetli.
22
MAJSTOR FRANC BLAUN
Iz jednog dokumenta od 10. svibnja 1921. saznajemo da je Opina Kraljeva Sutjeska uputila molbu samostanu u vezi elektrine rasvjete ulica, trgova i pojedinaca. Stoga se godina 1921. uzima kao godina kada se naselje Kraljeva Sutjeska poelo elektrificirati. Prva elektrina sijalica zasvjetlila je u kui Joze Radia Talijanovia zvanog Jozurica i njegove brae Bone i Ivana koji su ivjeli u jednoj kui, a zatim u kui Stjepana Mikeljevia zvanog Kovai, sutjekog ugostitelja i kovaa. Poslije njih struju su u svoje kue uveli i ostali, svatko prema svojim mogunostima. Franc Blaun Gvardijan prodade umu trgovcu Finciju iz Sarajeva za 500.000 kruna pa otpoe pripravljati zemljite za elektranu, porui vodenicu mlin koji je mljeo sa dva rvnja, i na mlinitu sazda zgradu za elektranu, mlin i dr.
stolarski zanat zavrio mjetanin Nikola Janji, koji je i sam kasnije u svojoj kui otvorio stolarsku radionu. U stolarskoj radioni koja se nalazila na katu hidrocentrale, majstor Franc i njegovi pomonici izraivali su stolariju za samostan, za mjetane Sutjeske i drugih mjesta, a po narudbi su pravili stolariju, vrata, prozore, namjetaj. I danas ima ivih mjetana koji jo uvijek posjeduju neki njihov stolarski proizvod.
Dva braka i desetoro djece

U samom mjestu Kraljeva Sutjeska majstor Franc uivao je veliki ugled kod franjevaca i mjetana, a obzirom da nije bio oenjen i da je nosio graansko odijelo, mnoge su djevojke u njemu vidjele priliku za udaju i bile u njega potajno zaljubljene. Prvi put se oenio u 22. godini ivota 1919. godine mjetankom Anicom Trgovevi Jei, keri Pere zvanog Perunica, a sestrom Pere zvanog Peran i Ive zvanog Ivun, kasnije uglednih sutjekih mesara. U miraz mu je donijela kuu i jedan dulum zemlje uz nju.
trgovaca Obrdalja. U braku s njom imao je troje djece: Ivanku, Veroniku i Vladimira. Ivanka je umrla u prvoj godini ivota, a djetinjstvo su preivjeli Veronika i Vladimir. Kumovi djeci majstora Franca bili su ugledni ljudi iz Kraljeve Sutjeske: Anto Dusper zvani Antelja, posjednik, te njegova ena Luca, zatim gostioniar Franjo ain, zemljoradnik Marijan Pavlovi i Josip Petrak iz okolice Kraljeve Sutjeske. Kad su djeca postala punoljetna, otila su svatko svojim ivotnim putem. Djeca iz prvog braka doivjela su sljedee sudbine: - Ivan, zvani Ivica, i Katica nestali su u svibnju 1945. godine na krinom putu; - Marija, zvana Mara, udala se za Augusta Rojnicu, obuara iz mjesta Dolac kod Travnika, koji je poslije II. svjetskog rata radio u Sutjesci. Djeca iz drugog braka: - Veronika, zvana Vera, udala se za Karla Topia iz Prozora;
Elektrinu turbinu jaine 110 kW prvo je isprobao na starom gvardijanovu mlinu koji se nalazio na lijevoj obali Trstionice, na Milankovcu, ispod sjenokosa. I tako je samostan dobio prvu elektrinu struju od svog starog mlina samo da se uvjeri kako funkcionira turbina.
u blizini samostana graena je 19191920, kada je fra Augustin bio profesor u Visokom. Moe se pretpostaviti da je on u tom pothvatu sudjelovao, ali mu se moe pripisati. O tome je u samostanskom ljetopisu fra Stjepan Iki (1848-1824) zapisao: Godine 1919. postade u ovom samostanu gvardijan o. Dominik Pavlovi, rodom iz Pavlovia kod Kraljeve Sutjeske. Iste ove godine 8. kolovoza bila je ovea sjednica otaca ovog Distrikta, na kojoj postavi spomenuti gvardijan svoju elju da bi se nainila na Trstionici elektrana za samostan koja bi rasvjetljivala samostan i tjerala mlin. Da se udovolji ovoj postavci, odreeno je da se proda stabla crnogorice na Javorju i ona koja se nalazi meu Poljicem i Vareom.
Francov prvi motocikl u Kraljevoj Sutjesci

Glavni majstor u hidrocentrali i samostanu bio je Franc Blaun, koga su svi od milja zvali majstor Franc. Bilo je u to vrijeme kolovanih zanatlija. Po svome radu bio je vrlo talentiran i odgovoran u poslu. Dobro je poznavao elektroniku, mehaniku i stolariju. Razveo je veinu elektrinih instalacija u samostanu i osvijetlio crkvu, a kasnije je po elji pojedinaca elektrificirao kue u Kraljevoj Sutjesci. Osim elektronike, vrlo dobro odravao je i samostansku stolariju. Poznato je da je za potrebe crkve u Vukanoviima, tada filijali upe Kraljeva Sutjeska, napravio oltar sv. Ante. Po prianju drugih dobro se razumio u mehaniku. Jednom je tako sam sebi, od dijelova drugih motocikla, napravio motocikl s kojim je doao iz pravca atia te uz veliku buku uao u Kraljevu Sutjesku. Svi su se tome udili dok su za njim trala djeca. Bio je to prvi motocikl koje se pojavilo u Kraljevoj Sutjesci.
Struja u Kraljevoj Sutjesci zasvjetlila 1921.

Elektrina hidrocentrala izgraena je na lijevoj obali rijeke Trstionice i bila je na kat. Bila je od lomljenog kamena u kombinaciji s betonom, pokrivena crijepom, na dvije vode, izvana i iznutra obukana i okreena u bijelo. U prizemlju i na katu bila su po dva prozora s pogledom na rijeku, napravljeni od eljeznih okvira i ostakljeni. Ulaz u hidrocentralu bio je s lokalnog puta Kraljeva Sutjeska Ratanj. U prizemlju hidrocentrale, na betonskoj podlozi, nalazila se ugraena elektroturbina koja je koristila slobodan pad vode, a dalje se konim remenom pokretao dinamo-stroj, preko kojeg se proizvodila istosmjerna struja od 110 kW. Pored turbine u prizemlju se nalazio i mlin za mljevenje ita za potrebe samostana. Na katu hidrocentrale bila je stolarska radionica, gdje su imali jednu krunu pilu, cekular za rezanje oblovog drveta i daske, koji je bio vezan irokim konim remenima, a pokretao se s dinamo-stroja.
23
Hidrocentrala na Trstionici
U vezi s izgradnjom hidrocentrale, fra Vitomir Slugi je u svojim pribiljekama o fra Augustinu Maliu naveo i ovo: Govorilo se da je potonu elektranu napravio upravo fra Augustin svojom domiljatosti da u njoj bude i mlin. Meutim, injenice su drugaije nego to se govorilo. Spomenuta elektrana
Francove stolarske arolije

U hidrocentrali je uz majstora Franca radio i mjetanin Augustin ari zvani Strijikin (naziv po majci iz sela Strijica iz Varea), inae stolar, a razumijevao se i u druge poslove. Bio je desna ruka Majstoru Francu. Osim njega radio je tu i mjetanin Pavo Pavlovi Naki. Prialo se, navodno da je kod majstora Franca
Molba seoske opine Kr. Sutjeska iz 1921.godine
U braku s Anicom rodilo mu se sedmero djece: Marija, Ivan, Petar, Katica, Katica, Josip i edo-Borislav. Od sedmero djece etvero je umrlo u prvim godinama ivota, a preivjeli su Marija, Ivan i Katica. Godine 1930, u porodu zadnjeg djeteta umre mu ena Anica, za koju se prialo da je bila uredna i lijepa, a umrla je mlada. Drugi put se oenio 1933. godine Ljubicom Miji iz Bulia kod Kraljeve Sutjeske, koja je u to vrijeme sluila u Vareu kod uglednih varekih
S lijeva na desno sjede: Ilija Trgovevi-Malanov, Anto Dusper-Antelja, Franc Blaun i Stjepan Rodi-Radan
- Vladimir se oenio Marom Latro iz Donjeg Palea kod Kiseljaka. Umro je mlad u 30. godini ivota, a iza njega su ostali ena i dva sina.
Osloboenje nije mogao preivjeti

Po svretku II. svjetskog rata nove vlasti nisu blagonaklono gledale na objekte u vlasnitvu vjerskih zajednica i pojedinaca. Hidrocentrala, koja se u narodu zvala Crkvena centrala, radila je do 1948, kada je nacionalizirana i zapeaena. Nove vlasti nisu poduzele nita da se ovakav povijesni objekat, prvi u Visokom srezu, sauva od zaborava. Postupno je nebrigom potpuno uniten, a dijelovi hidrocentrale su otueni na sve etiri strane. Posljednji put miniranjem ostataka pri izgradnji betonskih podzida za cestu Sutjeska Ratanj. Danas se jo uvijek raspoznaju ostaci objekta zarasli u korov. Bilo je govora prije nekoliko godina da se na istome mjestu planira podii nova hidrocentrala koja bi besplatnom strujom napajala samostan, a viak tako proizvedene struje slala u Sutjesku. No, potencijalni investitori su se se povukli i pria je pala u zaborav. U zadnjim godinama ivota, ne mogavi prealiti tragini nestanak svoje djece Ivana-Ivice i Katice, majstor Franc poinje pomalo obolijevati te umire u Kraljevoj Sutjesci jedne rujanske noi 1953. u 60. godini ivota. Pokopan je na mjesnom groblju Trgovie.
24 Poslije mueve smrti mua njegova
Napisao Milo Juki
(ULOMAK IZ NEOBJAVLJENOG ROMANA)
XIII.
se na kraju rasplakao i krenuo preko crte, gdje se minama ni za broj nije znalo, pa je ak nastavio ii i kad je Zeka, prethodno provirivi iza jedne stijene, odluila vratiti se. Jedva su ga zaustavili u naumu da prekrati muke, ali je nastradao ve sutradan, nakon to je u stoer javljeno da bojovnicima na crti, koju su Vukovi u meuvremenu napustili, veera uope nije stigla. Zapovjednik Branki poruio je preko Ernesta, svoga posilnog, da mu se Karada odmah nacrta u uredu. Karada se doista nacrtao, ali se toliko zbunio pred zapovjednikom da je valjda i to se plaio da bi mu Vukovi mogli zamjeriti, svu krivnju svalio na Zeku. Ja sam, gospodine zapovjednie, ve htio traiti prijavak kod Vas: naa Zeka se u posljednje vrijeme vrlo asocijalno ponaa i Tu je, upravo kad je skupio malo hrabrosti ili mu se to naas samo uinilo, grubo prekinut od Brankia koji ga je izbacio iz ureda uz takvu dernjavu i psovke da su se oni koji su se zatekli u hodniku brzo nestali iz vrata svojih ili tuih ureda, ve kako je kome bilo blie. Iako ih nije odao, Vukovi, koji su se Brankia plaili mnogo manje nego on njih, ve su smiljali nove ale s Karadom. No, stvar je spasio Kustura, omaleni sijedi starac, ne ba sasvim pametan, koji je Vukovima, im su, i jedni i drugi, i konjovodci i ratnici, stigli na Gradinu: Nemojte vi vie dirati mene i Karadu pa vam se ja vie neu piati u orbu! Eto, je l moe tako, aaaa? otegnuto je zapitao Kustura. Manijerke su opet letjele nizbrdo, ovaj put bre, jer su bile pune orbe. Sreom, nikoga nije bilo na stazi ispod linije, inae je popis bojovnika koji su dali ivot za obranu domovine mogao biti iznenada proiren. Mnogi su od Vukova nakon rata otili iz domovine za koju su bili spremni poginuti, no neki su i ostali u gradu. Nije ih bilo ni toliko malo, tih koji su ostali, ali su se rijetko sastajali. elje je bilo, ali je povoda nedostajalo: priati uvijek iste ratne prie bilo bi ba glupo toga su svi bili svjesni. Kako su bili razoarani u rat, a jo vie u ishod rata, esto su udarali kontru svemu onome to su radili i za to su se borili u ratu. *** Tako se jednom, prolo je i pet-est godina od zavretka rata, sakupe u bati blizu vojarne, ispred kue 81-godinjeg ore Mihajlovia, nekadanjeg borca 1, pa 3. krajike brigade, te potom, kurira Vrhovnog taba NOV-a i POJ-a. S orom su, iako je bio em Srbin, em partizan, za cijelog rata bili u dobrim odnosima, pa ga ak i titili od pojedinih kojima je smetao svatko i sve to nije hrvatsko. Onaj tko bi im se, dok se ginulo i pucalo, usudio prognozirati da e, toliko i toliko godina nakon rata, obiljeavati godinjicu smrti Josipa Broza Tita, svakako se ne bi dobro proveo, ali povod je bio ba taj. Jest da je komemoracija, koju je organizirao Ljudo, svako malo izlazila iz granica deklariranog partizanskog morala, a u arolikom drutvu ovaj put je bilo i drugih, ne samo bivih Vukova nego i nekoliko lokalnih politiara, lijenika, odvjetnika, ratnih veterana. Radoznalim prolaznicima koji su i prije, tijekom rata, mogli vidjeti Vukove u orinoj bati, uglavnom nita nije bilo jasno, a najvie su bili iznenaeni sluajni prolaznici Muslimani: godinama su sluali najcrnje prie o tim krvolonim Vukovima, a o naem gradu da je ustaki. Uz to su ih kroz medije u prijestolnici godinama uvjeravali da su oni u Sarajevu pravi antifaisti, a sad je ispalo da ih je ozbiljni i za narod zabrinuti pogled druga Tita pomilovao upravo u naem gradu, pa uenju nije bilo kraja.
poglavlje
TEAJ JAhANJA I KOMEMORACIJA

Na orinom balkonu izvjeena je crvena proleterska zastava, na koju su zakaene uramljena fotografija i reljef Josipa Broza Tita, a s gramofona, specijalno pribavljenog za tu prigodu, orili su se poznati hitovi Drue Tito mi ti se kunemo, Ivo Lola, Raunajte na nas i drugi. Gramofon je donio uka, a glazbu putao Davor, bivi Adnan, koji je u 15.05 sati uspjeno odglumio sirenu, a drug oro je u govoru o Titu, ispunjenom emocijama a Tita je poznavao odlino, iz prve ruke naglasio kako narodi koji su iznjedrili druga Tita trebaju biti ponosni, ma to priali i radili ovi iz inostranstva koji nas ele zavaditi. Sunce je, dodue, time to je malo skalilo plou s himnom Hej Slaveni (netko se sjetio Profesora i scene kad je poeo svirati pogrenu himnu!) i drugim hitovima, pokvarilo komemoraciju, ali je zakljueno kako je bilo i gorih dana, na Sutjesci, Neretvi, u Drvaru i drugdje, pa se, eto, ipak preivjelo! Pio se Heineken, i to ponajvie zato to se na njegovoj etiketi nalazila crvena petokraka, a pojeden je i pun kazan graha, pa ak i luk koji je, naglasio je Ljudo, bio namijenjen ranjenicima. Nakon 15 sati partizani su se sa sunca povukli u hladovinu orine trenje, pa je grah serviran s beharom, a najvie dvojbi postavio je Zoka pitanjem: ta e drug oro, s kim e obiljeavati tunu godinjicu kad svi mi pomremo? To to su svi okupljeni bili mlai od ore po etrdesetak i vie godina, nije znailo mnogo! Prijedlog da se obavi propitivanje na temu Titovim stazama revolucije ostavljen je za neki drugi put, a vie se raspravljalo o tome je li drug oro bio onaj mali koji je za Vladimirom Nazorom vodio kravu aravu, kako bi pjesnik mogao kvalitetno raditi. Drug oro je svojim ordenjem (za hrabrost komada dva, ostalih nekoliko po komada jedan) privremeno (kasnije su ih svi morali vratiti!) odlikovao najistaknutije meu sudionicima skupa, a iz kue je iznio i svoju fotografiju iz Bihaa, snimljenu 1942. godine. Pri kraju skupa odnekud je dobauljao i Zvonko Hrgota, koji je ponueno pivo, najvaniju stvar u njegovu ivotu, prihvatio i ne znajui to se to, ustvari, slavi, a kad su mu rekli, odgovorio je protupitanjem: A kad je umro? I tako se sve oteglo do mraka, kad su se i ilegalci i oni najhrabriji, a i ilegalke, meu kojima i Lucinka sa svojim dvjema kerkama, a i o tom emo kasnije, povukli u toplinu caffea Bleiburg. Do sljedee okrugle godinjice, do kad e oro, obeao je, spremiti jo bolji govor od dananjega! Nitko nije spomenuo fra Antu, koji je pri osnutku Vukova odigrao presudnu ulogu. Na naeg novog upnika fra Ivana svi su se odavno navikli, iako se prialo da je, tijekom rata, koji je proveo u B., urovao s Muslimanima, samo to to vie nikom nije bilo vano. Fratar se toliko odomaio da je Lucinku nagovarao da rodi jo jedno dijete. A ko e biti autor poluozbiljno je pitao Ljudo, izazvavi gomilu smijeha. Igrat emo eci, peci, pec, pa koga 25 zapadne predloio je Mirko. Pa, vi niste normalni riknula je Lucinka. Jedva i ovu hranim! A i nije mi udo za ove budale, al za Vas fra Ivane Pa, Vi bi trebali da ste nekakav Boji ovjek, a Vi budalasate ko i oni! Ih, dvoje, dvoje vajkao se fra Ivan pa, toliko i mi pratri imamo! Nego ti rodi jo jedno, nee te Bog dragi ostavit na cjedilu! Ima i mirovinu, a pomoi emo svi, evo, to nas vidi, je l tako momci? Da, teko da bi drug Tito trpio takav nemoral u svojoj jedinici, osim ako se ne bi deavao negdje ba u njegovoj blizini, recimo u njegovoj sobi, ali, eto, vremena se mijenjaju. Dodue, on je odavno bio mrtav, a ni ovi nisu bili ba pravi partizani.
udni su bili ti Vukovi i to je svatko znao. Malo kome od njih, a obino su nastupali u oporu, moglo se ugoditi. Zbog toga je i Mario Branki, kao i ostali iz zapovjednitva brigade, bio najsretniji dok su Vukovi boravili negdje izvan grada, na crti ili drugdje, mada je i tu znalo doi do problema. Ako, naime, na crti nije bilo borbe, a oni bili tu, problema je znalo biti vie nego kad Muslimani krenu k naim crtama. Debelog malog Karadu, gradsko dijete s Ilide, apsolventa elektrotehnike koji je sa starcem zvanim Kustura i kobilom Zekom dijelio hranu vojnicima koji su deurali u rovovima na Gradini, jednom su, nakon podjele ruka, zadrali i to zbog banalnog razloga: Karada nije znao da se konja, u ovom sluaju kobilu Zeku, moe i treba jahati iskljuivo uzbrdo ne, njemu je bilo sasvim logino da jae kad Zeka krene s Gradine, a da je uzbrdo samo dri za rep, kako bi se lake popeo do Gradine. I onda su mu Vukovi (ne svi, ali to ionako ne igra ulogu!) organizirali teaj jahanja strmim puteljkom kojim se pruala crta: kau da je Karada vie od sto puta siao puteljkom iza Zeke, a zatim se penjao na samar i jahao do najvie toke, nekih tristotinjak metara. Neki su ak predlagali da se na crtu dovede i Lucinka, da odri Karadi teaj jahanja, ali to je bilo malo tee izvodivo. Kako su Zeku vie puta podbadali, draili, a i pucali joj iznad glave, na kraju se i Zeka pobunila, zbacila Karadu i pobjegla preko linije. Manijerke s ostacima orbe, koje su cijelo vrijeme bile na Zeki, takoer su sletjele, zavaljale se i, kau, jurei stranom ispod Gradine, umalo poubijale trojicu izviaa koji su se preicom vraali sa zadatka. Jadni je Karada morao preko linije po Zeku, a nije smio; jedni Vukovi su ga nagovarali da ide i da e, ako Zeka nastrada, pred vojni sud, a drugi su ga ozbiljno savjetovali da mu je bolje sauvati glavu, makar zavrio i u zatvoru, a sa Zekom to bude. Karada
ena Ljubica prodaje kuu i zemljite u Kraljevoj Sutjesci svome susjedu Mati Radiu Matojici i s obitelji preseljava u atie. Novi vlasnici sruili su kuu. Danas, poslije toliko godina, u Kraljevoj Sutjesci jo uvijek postoji sjeanje na majstora Franca. U atiima stanuju njegovi unuci Tomo i Franc koji podsjeaju na djeda, posebno Franc koji nosi djedovo ime, a radi kao voza autobusa u Centrotransu. Igrom sluaja, i njega kao vozaa njegovi putnici nerijetko oslovljavaju kao i djeda mu majstor Franc.
Sutjeki vjesnik, broj 24. www.kraljeva-sutjeska.com Sutjeki vjesnik, broj 21. www.kraljeva-sutjeska.com
zdravlje
Visoki krvni tlak tihi ubojica

krvni tlak optimalan normalan Granino normalan hipertenzija (visok krvni tlak) Gornji tlak u mmhg nie od 120 120 - 129 130 - 139 vie od 140 donji tlak u mmhg nie od 80 80 84 85 89 vie od 90
Napisao prim. dr. eljko Martinovi
APlJINSKI APSuRD
Prognanici ne ele iz tijesnih limenih kuica

Neizvjesnost
Zbog dotrajalosti zgrade, koja vie nije ni sigurna za svakodnevni ivot prognanika, jo je ranije poelo iseljavanje ludare, iz koje se prognanici prebacuju u Tasovie, a neki su u meuvremenu sagradili kue u novim apljinskim naseljima. No, desetak prognanika uope ne eli preseliti se iz Domanovia u Tasovie pa je njihova sudbina do daljnjeg posve neizvjesna. Tamo u Tasoviima ele nas smjestiti u jednu polovicu metalne kuice, i to bi bilo jo gore nego ovdje. Tu sam kao samac, a u Tasoviima nas ele smjestiti po dvojicu-trojicu. To neu prihvatiti ali se jedan od preostalih prognanika u domanovikoj ludari, u kojoj zbog kvara crpke jo od sijenja nema pitke vode. Jo je gora situacija u prognanikom centru u Tasoviima, gdje u 50-tak metalnih kuica ivi stotinjak obitelji (jedna kuica podijeljena je na dva ulaza, u kojima ivi po jedna obitelj, op.a.). I taj prognaniki centar trebao se ve davno zatvoriti, ali prognanici ga ne ele napustiti, a broj stanovnika ak se i poveava. Pomo meunarodnih organizacija drastino je manja, a i NAI u DIJASPORI: VICARSKA apljinske opinske vlasti vie puta su istaknule injenicu da se kamp Tasovii mora zatvoriti. On je trebao biti privremeno rjeenje, a prognanici su to shvatili posve drugaije. Velika veina njih ve je sagradila kue u novim naseljima, ali se ipak ne ele iseliti iz Tasovia.
Ope je poznata injenica da je povieni krvni tlak jedna od najeih bolesti u dananjem svijetu. Zbog svog dugog postojanja bez tegoba naziva se tihim ubojicom. Do trenutka saznanja da imamo povien krvni tlak moemo, ve neko vrijeme, imati ozbiljna oteenja srca, krvnih ila, mozga, bubrega ili oiju. Kod nereguliranog povienog krvnog tlaka vjerojatnost modanog udara je sedam puta vea nego kod reguliranoga, zastojne bolesti srca est puta, a sranog udara tri puta. Bolest je iroko rasprostranjena i ugroava svaku petu osobu stariju od 30 godina. Pa ipak, sva ova saznanja obino nisu dovoljna motivacija za mnoge osobe da ih ozbiljno shvate te ozbiljno pristupe ranom otkrivanju i lijeenju ove bolesti.
Povien krvni tlak je doivotna bolest i zahtijeva doivotno lijeenje i kontrolne preglede
Besplatne reije
Ti prognanici iz Tasovia godinama imaju besplatne reije i hranu pa je to glavni razlog zbog kojeg ne ele van iz naselja. Meu njima ima i onih koji, naalost, nemaju nigdje drugdje krov nad glavom, pa im neke meunarodne organizacije grade nove kue. No, veina ih ima krov nad glavom, a jo su u Tasoviima. Opina apljina mjerodavna je deloirati takve sluajeve, ali na to, izgleda, jo nije spremna. Nitko nee na sebe preuzeti te aktivnosti veli nam je Kemal Isakovi, direktor Uprave za prognanike Hercegovakoneretvanske upanije, te dodaje kako se centri u Tasoviima i Domanoviima, kao i u drugim gradovima Hercegovakoneretvanske upanije, bezuvjetno moraju zatvoriti. Frano Mati
apljina
to je visok krvni tlak?

rvni tlak predstavlja tlano optereenje krvlju na stijenke krvnih ila, koje se stvara radom srane pumpe koja izbacuje krvi iz srane upljine u krvne ile odravajui odgovarajui krvni protok. U trenutku ubacivanja krvi u krvne ile, krvni tlak u njima poraste i ovaj tlak se naziva gornjim (sistolnim) sranim tlakom. U vrijeme punjenja srca krvlju, krvni tlak u krvnim ilama se sniava i ovaj tlak se oznaava donjim (dijastolnim) krvnim tlakom. Zbog toga je vrijednost krvnog tlaka 26 odreena dvjema vrijednostima: gornjim i donjim krvnim tlakom. Normalne vrijednosti krvnog tlaka omoguavaju ivot i ne oteuju sustav krvnih ila i organa: kreu se u rasponu za gornju vrijednost 120-130 mmHg, a za donju vrijednost 80-85 mmHg. Zbog starenja, s godinama se gubi elasticitet krvnih ila, pa i vrijednosti krvnog tlaka rastu. Gornje granice normalnog krvnog tlaka su vrijednosti od 140/90 mmHg. Vrijednosti iznad navedenih oznaavaju podruje povienog krvnog tlaka ili hipertenziju bolest povienog krvnog tlaka. Dijagnoza bolesti se postavlja vrlo jednostavno: mjerenjem krvnog tlaka u vie navrata. Jedno mjerenje nije dovoljno za postavljanju dijagnoze ove bolesti. Povien krvni tlak ukazuje na
pojaan rad srca i postojanje poveanog otpora protoku krvi u krvnim ilama to dovodi do oteenja organa. Negativni uinci povienog krvnog tlaka, otkrivaju se i odreuju dodatnim lijenikim pretragama. Tek nakon svih ovih pretraga i definiranja stupnja oteenja drugih organa pristupa se odreivanju adekvatne terapije za svakog bolesnika ponaosob.
njihovog oteenja i simptomi su razliiti u svojoj pojavnosti. Uestalo se javljaju glavobolje i i pritisak u glavi zbog pojaanog protoka krvi u krvnim ilama mozga, crvenilo lica (irenje krvnih ila), krvarenje iz nosa, zamaranje, poremeaji rada srca, smetnje vida, loe spavanje i drugo.
Uzroci povienog krvnog tlaka

U oko 95% sluajeva uzrok ove bolesti je nepoznat. Iz dosad nepoznatih razloga, svi imbenici kontrole krvnog tlaka u odreenoj mjeri zakazuju u svojoj funkciji izazivajui odreeni porast krvnog tlaka. Dokazana je nepobitno nasljedna sklonost poremeaju regulacije krvnog tlaka. Do dodatnog poremeaja dovodi nezdrav nain ivota i ishrane. U preostalih 5% sluajeva uzrok bolesti je poznat. Obino se radi o bolesti bubrega, nadbubrene lijezde, srca ili pak koritenju odreenih lijekova (kontracepcija).
Rano otkrivanje
Upravo je dugogodinje ne postojanje simptoma jedan od razloga to se povien krvni tlak esto otkriva sasvim sluajno prilikom pregleda za razliita zdravstvena uvjerenja. To to nema manifestnih simptoma ne znai da nema ni oteenja funkcije organa i da je svako lijeenje nepotrebno. Jedini nain da saznamo visinu krvnog tlaka je njegovo mjerenje. Metoda je jednostavna, ali mora biti pravilno primijenjena i izvrena ispravno badarenim mjernim instrumentom tlakomjerom. Danas postoje razliite izvedbe ovog mjernog instrumenta, a tlak je mogue izmjeriti i u mnogim ljekarnama. No, najsigurnije je to prepustiti lijeniku. Rezultat mjerenja oznaava se s dva broja: vea brojna vrijednost oznaava gornji, a manja brojna vrijednost donji krvni tlak. Normalne vrijednosti krvnog tlaka su vrijednosti nie od 140/90 mmHg i ukazuju na nizak rizik nastanka bolesti srca i krvnih ila.
ako ve davno trebali biti zatvoreni, u apljini jo djeluju dva prognanika centra, u kojima je trenutano smjeteno vie od 60 prognanikih obitelji iz vie bh. opina, a meu njima i prognanici iz Kaknja. Jo od progonstva iz svojih prijeratnih domova hrvatski su prognanici boravili u zgradi bive psihijatrijske bolnice na Domanoviima, poznatijoj kao ludara. Vei broj prognanika nastanio se u limenim i skuenim kuicama u Tasoviima, pa je to prognaniko naselje i danas poznato kao kamp Tasovii.
Simptomi povienog krvnog tlaka

Povien krvni tlak je podmukla bolest koja godinama ne mora izazivati nikakve tegobe. Ostaje dugo maskirana i dijagnosticira se tek u fazi postojanja ozbiljnih oteenja razliitih organa. Ovisno o zahvaenim organima i stupnju
i smo mlada hrvatska folklorna skupina Kraljica Katarina, koja okuplja nae iseljenike u Zrichu i okolici. Iako daleko od domovine, napajamo se na vrutku ive i bogate hrvatske tradicije srednje Bosne. Ni u tuini ne zaboravljamo svoje korijene, svoju Kraljevu Sutjesku, na franjevaki samostan, kraljevski grad Bobovac, stoljetni um rijeke Trstionice. Nai su roditelji te uspomene donijeli sa sobom u vicarsku kao svoj dragocjeni zaveljaj za godine ivota u stranoj zemlji. Tu privrenost zaviaju naslijedili smo od njih i nastojimo je u sebi odravati. Sjeanje na nae porijeklo ispunjava nas ponosom pa stoga elimo njegovati i uvati svoju kulturnu batinu i narodne obiaje i u tuini. inimo to zasad pjesmom, plesom i glazbom, a elja nam je sauvati na identitet u ovoj zemlji. Taj cilj ispunjava nas radou i ponosom, ali i odgovornou. U subotu 19. travnja na 5. Smotri hrvatskog folklora u vicarskoj, koja je odrana u Schlierenu, imali smo ast braniti boje Kraljeve Sutjeske meu desetinama drugih skupina iz svih hrvatskih krajeva. Boana ari, voditeljica skupine
S ponosom uvamo svoju batinu
27
sutjeki kuhar
kuhamovAMA S
Gordana ain
Fra Andrejeva vjerska radioemisija i na internetu

Hrvatski katoliki centar u Wollongongu, kamo je u listopadu 2007. pristigao fra Andrej Matoc, bivi vikar samostana u Sutjesci, odnedavno je poeo na tamonjem radiju, kao i na internetu, emitirati vjerski program na hrvatskom jeziku pod nazivom Kutak duha. Emisiju ureuje fra Andrej, a u Australiji je moete sluati na valovima Hrvatskog narodnog radija Sydney svake nedjelje u 13 i 19 sati po tamonjem vremenu, a po PROSlAVA uSKRSA srednjoeuropskom u 11 sati. Da biste je uli na internetu, morate otii na adresu www.cronationalradio. com.au. Osim fra Andreja emisiju vodi i Slavica Frankovi s Aljinia. Emisija je sadrajno raznovrsna, kvalitetna, uvijek aktualna i vrlo zanimljiva, poruili su sluateljima voditelji ovog programa pozivajui ih da se sami u to uvjere. Uvjerite se i vi!
AuSTRAlIJA
Tortelini u bijelom umaku s rebarcima
Pripremila Janja Mari
Wollongong
Sastojci za 4 osobe dva pakiranja tortelina od 250 g sa unkom 250 ml vrhnja za kuhanje i mlijeko telea ili svinjska rebarca senf, papar, perin, mukatni oraii. Pripremanje Nakon to se u slanoj vodi skuhaju tortelini, pravi se bijeli umak od vrhnja za kuhanje i mlijeka u istom omjeru 250 ml. Nakon to smjesa prokuha, doda se jedna liica srednje ljutog senfa, malo papra, perina, mukatnog oraia i soli. Zatim se u umak stave ve kuhani tortelini te se sve izmijea. Jelo se moe sluiti sa zelenom salatom kao prilogom. Rebarca mogu biti telea ili svinjska. Pre se i uobiajeno posluuju dva po osobi. Uz au bijelog vina objed e biti potpuniji. Dobar tek!
ako se moe vidjeti na fotografijama, hladno liko vrijeme nije sprijeilo nae izbjeglice u Graacu da se na Uskrs obuku u narodnu sutjeku nonju i zaigraju tradicionalno kolo uz argiju poslije mise pred crkvom. Iako ve petnaestak godina u izbjeglitvu, na svijet ne zaboravlja svoje katolike korijene ni hrvatske narodne obiaje starog kraja u Bosni. Dapae, nastavljaju ih njegovati i s ponosom pokazivati u sveanim prilikama. Tako je bilo u Graacu 23. oujka, na Uskrs. U ovome likome gradiu od rata je prisutna znaajna kolonija izbjeglica iz sutjekog i kakanjskog kraja. Izbjeglitvo je po sebi teko breme za svakoga tko je morao proi kroz tu nevolju. Veina izbjeglica poslije dueg niza godina odluuje izgraditi novi ivot u sredini koja ih je primila. Jedan manji dio izbjeglica vratio se u na kraj i ponovno sebi organizirao ivot nasilno prekinut 1993. Nijednima nije, naravno, potekao med i mlijeko. Kroz muke prolaze i oni koji su ostali u izbjeglitvu kao i oni koji su se vratili na svoje. Iako Sutjeki vjesnik potie povratak svih naih i izbjeglica i povratnika kao i svih iseljenika u opinu Kakanj i sve upe naeg kraja, Kraljevu Sutjesku, Kakanj, Borovicu i Vukanovie, kao i u svu BiH raduje nas ipak vidjeti da nai izbjeglice njeguju svoju vjersku i narodnu batinu i obiaje. Bilo bi lijepo da ovu nonju i svoje umijee predstave i u starom kraju te uz argiju zakucaju i kolo poigraju pred naim crkvama, posebno pred sutjekom. Prilika kroz godinu ima vie. Prva je Ivandan u Sutjesci, pa Petrovdan u Kaknju, sveti Anto u Vukanoviima, Preobraenje u Borovici, da poredamo malo po nekadanjoj brojnosti. Tu je potom i smotra folklora za Kraljicu Katarinu u listopadu, mlada misa fra Velimira Bagavca za Ilinu ove godine, pa tolike nedjelje i blagoslovi polja... Uostalom, da bi se dolo u svoj kraj, zar uope treba povod? I poseban poziv?
29
Nai proslavili uskrs u Graacu
28
Sastojci za tijesto 4 umanjka, 10 dg eera 17 dg margarina 30 dg brana praak za pecivo malo mlijeka.
Za nadjev snijeg od bjelanjka 20 dg eera 4 vanilija eera 4 gusta jogurta 2 kisela vrhnja 4 lice brana.
Pita s jogurtom
Pripremanje Umute se etiri umanjka sa eerom, ve otopljenim margarinom, izmijea se s branom i jednim prakom za pecivo te malo mlijeka. Dobiveno tijesto se podijeli na dva dijela te se prva polovica tijesta razvije. Nadjev pite od jogurta pravi se od snijega bjelanjaka, 20 dg eera, etiri vanilija eera, etiri gusta jogurta, dva kisela vrhnja i etiri lice brana. Posuda za peenje moe biti okrugla ili etvrtasta, a prije peenja pospe se branom te se prva polovica stavi u posudu. Napravljeni nadjev stavlja se preko prvog tijesta, a preko nadjeva ide ostatak tijesta. Nakon peenja pita od jogurta pospe se sitnim eerom, a moe se dekorirati voem i lagom.
pisma
FaST FooD
PISMA ITATElJA
Prvo upno natjecanje u razbijanju uskrnjih jaja
utjeki vjesnik je u vie navrata objavljivao lanke o naim blagdanima i obiajima u naoj upi, a pisalo se i o obiajima uz na najvei blagdan Uskrs. Namjera mi nije osvrtati se ono to je ve reeno nego na neto to e zasigurno odjeknuti kod naeg naroda, kako u upi tako i u blioj i daljoj dijaspori. Razbijanje uskrnjih jaja tradicionalni je obiaj koji je kod nas ovog Uskrsa odran na Pijesku, Zlatkovoj kavani i gdje sve jo ne Tko zna gdje je tko bio prisutan ovog Uskrsa pa se pria da je najtvra jaja imao ovaj ili onaj, da je porazbijao tko zna koliko jaja, da nije imao pravog protivnika i mnogo toga Da bi se svima omoguio uvid u istinu, grupa zaljubljenika ovog obiaja organizirala je u naoj upi Prvo natjecanje u razbijanju uskrnjih jaja na Uskrs 23. oujka, 2008. u mjesnom domu u Kraljevoj Sutjesci. S obzirom da je izostala podrka i pomo, natjecanje je bilo skromno, ali ipak je odrano po utvrenim pravilima uz nadzor povjerenstva. Ostat e zasigurno zabiljeeno da su na prvom natjecanju sudjelovali samo oni najstrastveniji potovatelji ovog obiaja. Prigodna glazba uz ozvuenje, pie i stotinjak prisutnih bila je garancija uspjeha. Nakon uzbudljivog i za gledatelje interesantnog natjecanja, naa upa dobila je svoga prvog pobjednika u razbijanju jaja. Pobjedniki pehar pripao je Dragi Tokmaiji, drugo mjesto osvojio je Tomislav ondra dok je tree mjesto pripalo Perici Beniu. Oekujui da e narednih godina ovu manifestaciju podrati i oni koji to ove godine nisu, nadamo se da e se ovaj obiaj naega kraja sauvati. Ivo Majstorovi
Uskrsni turnir u tucanju jaja u Kraljevoj Sutjesci
Ivo Boji i Drago Tokmaija u polufinalu
atii
SAMOSTAlNA TRGOVINSKA RADNJA Perica Beni i Tomislav ondra u polufinalu natjecanja
Telefon: 032 775 301

31
30
Biseri rasuti po cijelom svijetu

Na slici s lijeva na desno (stoje): Blako, Franjo, Ivica i Branko. Na slici ue s lijeva na desno: Mirko eljko, Stjepan (oka) i Slavko.U pozadini su dvojica: lijevo je Zdravko a desno je Mladen. Svi su s Oraca (Poljani) i svi se prezivaju okara i svi su ivi i zdravi. Svi ive u razliitim dravama pa i kontinentima. Koristim priliku da vam zahvalim i da pohvalim va rad na inetrnet stranici, koja na neki nain smanjuje udaljenost izmeu nas i naeg rodnog kraja. Hvala i sve najbolje Ivica okara, Australija
32

Sutjeski Vjesnik Broj 24

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sutjeski Vjesnik Broj 24

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sutjeki vjesnik

ISSN: 1840 - 0736

Kraljeva Sutjeska online

Nema mi veeg zadovoljstva...

RAZGOVOR SA STJEPANOM STJEPIEM

Stranka NIIJE ZEMLJE

Sutjeki vjesnik, broj 24. www.kraljeva-sutjeska.com

POElA ObNOVA lOKAlNIh PuTOVA

(NE)RAD OPINSKOG VIJEA KAKNJA

Lijepa naa ne posustaje

Novi put kroz bjelavie

Opinsko vijee kao TV serije zasjeda u nastavcima

Biskup Franjo Komarica i Mario Zeko na boinom prijemu u Banja Luci

Sveano obiljeen Dan opine Kakanj

Odbojkai Kaknja dravni prvaci

Dobitnici petnaestotravanjskih priznanja

blAGDANI u NAEM KRAJu

Puteno u rad postrojenje za pranje teretnih vozila

Proslava uskrsa u Kraljevoj Sutjesci

Mjetani Kraljeve Sutjeske sami raistili ruevine izgorjelog motela

Mjesto ubojstva sestre Danke Krtenje Katarine Trgovevi

BiH na drugi nain

Posjeta Kraljevoj Sutjesci i Kaknju

Sutjeki vjesnik, broj 24. www.kraljeva-sutjeska.com

Sutjeki vjesnik, broj 24. www.kraljeva-sutjeska.com

Uskrs u Kraljevoj Sutjesci

nema mi veeg zadovoljstva

Detalj iz Stjepievog filma Bocanje krieva

Treba spasiti to se da spasiti

Sutjeki vjesnik, broj 24. www.kraljeva-sutjeska.com

Politiari rade po napucima iz centara moi

Iseljenici stari kraj gledaju iz vremena kojeg vie nema

Napisao Fra Drago Perkovi

NOVA STRANKA STARA PRIA

Dotepenec ostaje dotepenec

Stranka NIIJE ZEMlJE

Sutjeki vjesnik, broj 24. www.kraljeva-sutjeska.com

Sutjeki vjesnik, broj 24. www.kraljeva-sutjeska.com

Hrvati kao afriko pleme Twa

POKAZATI MALO DOBRE VOLJE

evapi i sarma moe, damija ne moe!?

Sutjeki vjesnik, broj 24. www.kraljeva-sutjeska.com

Damije u Njemakoj: 159 do sada + 180 u planu

Najljepa crkva u Svetoj zemlji sagraena je na olovskoj zemlji

PO SVETOJ ZEMLJI - NA IZVORIMA KRANSTVA IV.

Pogled na Jeruzalem sa Maslinske gore

Maslinska gora Isusova gora

Maslinski vrt - masline iz Isusova vremena

Oena na hrvatskom jeziku

Maslinski vrt u 17. st. kupila dvojica Olovljana

Sutjeki vjesnik, broj 24. www.kraljeva-sutjeska.com

Crkvica Dominus flevit - Gospodin je plakao na Maslinskoj gori

Napisala Vjekoslava Tomi

S bAbOM NA BLAGOSLOV KROZ SElA PuNA IVOTA

U kui Ivana Krstitelja

Bit e Kaja u Poljana ako Bog da!

Sveana promocija projekta Tragovima bosanskog nasljea

Otkrijte tragOve bOsanskOg kraljevstva

Sutjeki vjesnik, broj 24. www.kraljeva-sutjeska.com

severina prvo hrvatsko dijete poslije rata roeno u poljanima

Zapoeo novi projekt u Kraljevoj Sutjesci

Sutjeki vjesnik, broj 24. www.kraljeva-sutjeska.com

reklamiranje pobaaja i kontracepcije na radiju i na vratima lijenike ordinacije?!