INTERNACIONALNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU FAKULTET PEDAGOSKO PSIHOLOSKIH NAUKA PEDAGOGIJA - VASPITACI

DAROVITA DJECA I UKLJUCIVANJE DAROVITOG DJETETA U VASPITNO OBRAZOVNI RAD

SEMINARSKI RAD

MENTOR:

STUDENT:

Asistentica FATIMA KARISIK

AMELA TANDIR

SADRAJ

Uvod 1. Darovito dijete - talenat-da ili ne 2. Ukljucivanje darovitog djeteta u sredinu, porodicu, vaspitnu grupu 3. Lino obavezivanje (da li smo sprtemni da ulozimo napor nad darovitim djetetom) 4. Naziv akcije sta radimo sa tim djetetom 5. Oekivane prepreke 6. Samokritika 7. Podrka 8. Rezimiranje 9. Samoprocjena 10. Darovito dijete ostvareni talenat

Zakljuak Literatura

Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru 2012. godina

Uvod
Veoma je bitno prepoznati, a zatim i utvrditi koji talenat dijete poseduje da bi mogli da radimo na razvijanju njegovog talenta. prepoznati, a zatim i utvrditi koji talenat dijete posjeduje. Znaajan korak u podsticanju razvoja darovitosti je njena indentifikacija. Stucnjaci i analiticari smatraju da su se roditelji pokazali kao dobri procenitelji kada su u pitanju sposobnosti njihove dijece i njihove ocjene su dosta realne, tako da nesmijemo zanemariti kada imamo pred sobom takav primer koji nam se ukazuje. Da li je to tako ili ne, sve je individualno i sve je stvar aspekta sluajnosti. Naa obaveza je da provjeravamo i doprinosimo da takvo dijete indentifikujemo i razvijemo njegovu darovitost u pravom smislu kako bi tu njegovu darovitost pretvorili u talenat i dali sansu da se dijete ostvari u svojoj sposobnosti. Darovitost kod djece obino primjeuju roditelji, vaspitai kao i ljudi koji se nalaze u djetetovom okruenju. Darovitost djete ispoljava kroz igru, pricu kao i kroz razlicite situacije. Roditelji i vaspitai primeuju da dijete ima neke izraene sposobnosti. Neki roditelji primjeuju nadarenost kod svog djeteta ali ne preduzimaju konkretne mjere ka njihovom utvrivanju i razvoju, dok neki roditelju u saradnji sa vaspitaem rade na podsticanju razvoja djetetovog talenta. Postoji i trea vrsta roditelja,to su roditelji koji se ne zadovoljavaju sopstvenim procjenama darovitosti svoga djeteta ve trae pomo strunjaka. Kada je rije o procjeni darovitosti djeteta, koju vre srunjaci, i u ovom procesu moe doi do greke. Deava se da neko dijete bude indentifikovano kao nadareno a ono nije ili se darovito indentifikuje kao nenedareno. Oba sluaja mogu imati velike posljedice . U prvom sluaju bi dijete naislo na program koji je za njega pretezak, dok u drugom sluaju dolazi do propusta i ne ukljuivanje darovitog djeteta u program koji bi doprinjeo njegovom razvoju. Od roditelja i vaspitaa se zahtjeva da prue svu podrku takvom djetetu i rade na podstcanju i razviju takvog djeteta.

Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru 2012. godina

1. Darovito dijete talenat - da ili ne ?

Uenici se veoma razlikuju po svojim mentalnim sposobnostima, brzini uenja, motivaciji, interesovanjima i stavovima, prema postignuima, nainima na koje odgovaraju, na razliita iskustva u pogledu uenja i nastavnih stategija1 Sve te razlike mogu pomoi roditeljima i vaspitaima da prepoznaju darovitost kod djeteta. Tokom boravka u mjeovitoj vaspitnoj grupi u vrticu u Zavidovicima, tacnije u Bosni i Hercegovini, imala sam priliku da uoim na izgled nad prosjenog djeaka koji u sebi nosi dosta talenta, koji sam do nekle i uspjela da podstaknem. Djeak se zove Adnan, ima pet godina. On je jedan ivahan i pomalo nestasan djeak. Djeak se prvo po svom ponaanju izdvaja iz grupe i samim tim skree panju na sebe. Djeluje prilino samouvjereno, dosta ozbiljno, a s druge strane primjetila sam i dozu nadmenosti, kad kad nabusitosti, pa ak i ljutnje.

2. Ukljucivanje darovitog djeteta u sredinu, porodicu, vaspitnu grupu

Dijete predkolskog uzrasta najvie vremena provodi u svojoj porodici, sa roditeljima, kao i u vrticu sa svojim drugarima i vaspitaima. Samim tim najveu mogunost za prepoznavanje darovitosti kod djeteta, kao i uticaj na razvoj darovitosti imaju roditelji i vaspitai. Vaspitai (roditelji, vaspitai predkolskih ustanova) imaju vanu ulogu u u ovom svakodnevnom ili dugotrajnom procesu koji zahtjeva puno ljubavi, truda, panje, upornosti i dosljednosti.2 Duan ivi u seoskoj sredini, prosjena seoska porodica koja se ni poemu ne izdvaja od ostalih. Roditelji se bave poljoprivredom i ne izdvajaju se nikakvim posebnim kvalifikacijama, niti kapacitetima za neto vie od toga. Ponosni su na svoje dijete i smatraju ga dobrim i poslunim djetetom. U toj njegovoj poslunosti oni ne vide njegovu elju za saznanjem i dokazivanjem. Oni se zadovoljavaju pohvalama koje dobijaju od vaspitaice. Adnan se od ostale djece izdvaja, nenametljivim pokazivanjem otroumnosti u davanju odgovora, rjeavanjhu logiko-matematikjih pitanja, ispoljavanju kreativnosti u igri. esto umije da kae drugu ili drugarici ako ja to mogu sama da uradim, moes i ti, esto se ljuti i pokazuje dozu nabusitosti prema djeci. Ne moe da prihvati injenicu da on moe, a druga djeca ne mogu i ne shvata da je on iznad njih i da su njene intelektualne sposobnosti vee od druge djece. Imam utisak da eli da njegovi drugovi i drugarice budu kao on i nisu joj jasni razlozi zato nisu, zato ne razmiljaju kao on, zato neto ne umiju
1 2

orevi Jovan, Intelektualno vaspitanje i savremena kola, Beograd i Sarajevo,1990god. Gordana aponji,Predkolska pedagogija, Beograd,Narodna biblioteka, Srbija.

Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru 2012. godina

ili ne mogu. Sam takav pozitivan stav jednog djeteta prema svojim vrnjacima, dokazuje da sebe na stavlja u neki nadreeni poloaj, i samim tim govori o njegovim visokim kvalitetima kao same linosti.

3. Lino obavezivanje (da li smo spremni da uloimo napor nad darovitim detetom)
Kada se naete u takvoj poziciji da pred sobom imate jedno nadareno dijete, imate moralnu obavezu, pa ak i potrebu da takvo dijete usmjerite, iskoristite njegov potencijal, zadovoljite njegovu potrtebu za neto vie, obogatite svoje iskustvo i izvuete najvie i najbolje za samo dijete, a i za drutvo u cjelini. Za razvoj talenta je neophodan, prije svega, intenzivan rad (uenje,vjebanje), ali i podsticanje razvoja nekih drugih aspekata linosti, u prvom redu motivacija za rad, sigurnost u sebe, samopotovanje i kreativnog miljenja.3 Da bi se sve to ostvarilo, neophodna je drutvenea podrka (roditelja, vaspitaa, nastavnika itd.) kao i napor koji je neophodno uloziti u cilju to boljeg razvoja darovitog djeteta. 4. Naziv akcije ta radimo sa tim djetetom? Sama identifikacija darovitog djeteta u jednoj grupi je jedan korak koji vas pokree, intrigrira i motivie da neto uradite, da pokrenete dijete koje to s pravom oekuje, da zainteresujete okruenje, kako porodicu, tako i drutvenu zajednicu, da prui ansu takvom djetetu da se ispolji i ostvari. Adnan je skretao panju na sebe svojom otroumnou u rjeavanju problema matematiko logikog razmiljanja, sa spretnou i lakoom pokazivala svoje kreacije od plastinih konstruktora, dok su se druga djeca iz grupe mehaniki, ne sistematski igrala sa konstruktorijma. Ve na tom primjeru oseate potrebu da takvo djete podstiete na sloenije zadatke. On ih je prihvatao kao sasvim obine, eljan zadataka i novih saznanbja u mnogim oblastima. Iznijeu jedan primjer, isto da potkrepim sve gore navedeno. Adnan je bilo dosadno meu svojim drugovima i esto je izostajao iz vrtica, to je donekle opravdano. Stavljajui ga u jedan poloaj koji zasluuje, zadavajui mu zadatke koji su za njegov uzrast bili nerealni, pokrenula se i njegova elja za dolaskom. Imao je toliku elju da se ispolji i sve zahtjeve i zadatke je sa eljom odraivao. Naa grupa, kao i veina vaspitno obrazovnih grupa predkolske ustanove, se pripremala za Bajramske praznike. Imali smo razne aktivnosti, od likovnih crtanje i bojenje razlicitih predmeta; muzikih pjevanje pjesmica posveenih muslimanskom prazniku Bajramu; fizikih igre pripremljene uz pomenute pjesme, do recitatorskih, recitovanje pjesmica o Bajramu. Htjela sam da provjerim svoju procjenu u vezi darovitosti Adnana. Izrecitovala sam recitaciju o Bajramu dva puta, na pitanje da li neko moe da je ponovi, javio se Adnan. On je bez veih potekoa, sa malim zastojima u prisjeanju, izrecitovao pjesmicu, djeca starija od njega, koja su eljela da pokuaju, oigledno je trebalo pomo u svakom pasusu, dok njegovi vrnjaci nisu ni pokuali. Adnan je ispoljavao dozu negodovanja prema svojim drugovima to trae pomo.
3

Boin Aurel, Indentifikacija i razvijanje darovitosti na predkolskom uzrastu,Vrac.

Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru 2012. godina

Primjeuje se visoka koncentracija u izlaganjuj, radu ili aktivnosti koju obavljao. Sve ovo ukazuje na darovitost koja tek treba da se razvije i pretvori u talenat. Jo se uvjek jasno ne ispoljava sposobnost u neemu posebnom, ve je za sada to iroka lepeza sposobnosti na vie polja. Na ovom uzrastu teko se moe predvidjeti da li e ili ne dostii svoje ostvarenje na nekom polju, ali je vidno da se darovitost ispoljava na vie polja, a ne samo na jednom. Ostaje nam da pratimo i koliko je u naoj moi podstiemo dijete da zadovolji svoju potrebu za saznanjem i dokazivanjem i ne dozvolimo tako lako da se utopi u sredinu, koja je specifina i ne prua mnogo. Nadam se da takvo dijete, tokom njenog daljeg razvoja, ne mogu lako da pokolebaju prepreke na koje e sigurno naii.

5. Oekivane prepreke
Uslovi za uspjeno vaspitanje i obrazovanje darovitih ni u jednoj zemlji nisu isti. Pod uslovom se ne podrazumjevaju samo opredjeljenja za psiholoke i pedagoke teorije i uvaavanje kulturno - istorijske tradicije, ve i materijalni, prostorni, kadrovski i drugi uslovi.4 Da bi se dolo do eljenih rezultata, neophodno je ispuniti sljedee uslove: drutvena podrka darovitih, raznovrsni oblici obrazovanja i vaspitanja, odgovarajui programi namjenjeni darovitim i kreativnim, poseban nain rada sa kreativnim. 5 Ako nisu ispunjeni ovi uslovi darovito dijete nailazi na prepreke. U radu sa takvom djecom neophodno je posvetiti im panju, ne odbaciti ih radi nekih obaveza koje mora da se ispotuju u naem vaspitno obrazovnom sistemu. Time ne elim da kritikujem na vaspitno obrazovni sistem, naprotiv, smatram da je prilino sadrajan, nasuprot tome to on ipak u velikoj mjeri ograniava vaspitaa i ne prua mu mnogo prostora da se posveti u dovoljnoj mjeri nadarenoj djeci. Potrebno je dosta umijea od strane Vaspitaa, da se darovito dijete afirmie u sredini u kojoj ivi, raste i razvija se, okrueno drugom djecom, koja ne smiju da osjete da su zapostavljena u odnosu na njega. Sve je stvar faktora sluajnosti kako kae Ganjoa. Ni sredina koja ne prua mnogo ni metodoloke mogunosti za kojima tragamo, ne mogu u potpunosti da potisnu potencijhal djeteta koje je darovito.

6. Samokritika i samopotvrivanje
U osvrtu na kratak period u kom sam imala prilike da posmatram, po mojoj procjeni, darovito dijete, kao to je Adnan, iz jedne ne ba razvijene i podsticajne sredine, uspjela sam da je pokrenem svojim podsticanjem i davanjem zadataka uloge, gdje on preuzima jedno vodee mjesto u odnosu na njegove drugare. Smatram da nemamo pravo da je potiskujemo i dajemo mjesto ravno drugoj djeci, bez obzira to se to mnogima ne svia, smatrajui da tako podcjenjujemo drugu djecu. Naprotiv, primjetila sam da to djeca oekuju i kao ravna njoj pihvataju u nekoj njenoj vodeoj ulozi.
4

Maksi Slavica,Drutvena podrka darovitosti,Zbornik 4,Via kola za obrazovanje vaspitaa , 1998g.Vrac. 5 Milovanovi Lj.,Drutvena podrka darovitima kroz proces obrazovanja,Zbornik4,Vrac.

Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru 2012. godina

7.Podrka
U nastojanju da dijete, koje je na poetku svoj ostvarivanja, usmjerimo kako bi njegove sposobnosti mogle da se ispolje, za sada se ne moe rei da postoji neko posebno interesovanje za podrkom, niti od kole niti od predkolske ustanove. Roditelji su skromnih potencijala i jedino oni izlaze u susret mojim zahtjevima da sa njim kolko tolko rade kod kue. Svi to posmatraju sa pozicije rezervisanosti i na takav stav teko da moete oekivati neki vid podrke. Ostaje na samom djetetu i na faktoru sluajnosti da odigraju svoju ulogu i Adnan nae svoj put i svoje mjesto meu talentovanom djecom. Talenat kad tad mora u nekom obliku da se ispolji. Vrijeme e pokazati da li e ili ne darovitost prerasti u talenat, ili je pak sve ovo to se uoava kod djeteta od pet godina samo vid dobre poslunosti, velika spsobnost kooperacije i urednosti.

8. Rezimiranje
Lino smatram da sam ja dobila mnogo samom injenicom da sam imala priliku da vidim neto u jednom djetetu to je po mom miljenju bogatstvo koje treba negovati, razviti i pomoi da se realizuje. Kada bi analizirali kratak period uoavanja i identifikacije darovitosti Adnana, sa sigurnou moemo potvrditi da se kod njega pokrenuo visok stepen elje za saznanjem i dokazivanjem. Takvo djete treba to vie ukljuivati u sve aktivnosti, i ne dozvoliti da bude uskraen od obaveza i zadataka, jer ono to ne eli.

9. Samoprocjenjivanje
Cilj koji sam postavila sebi u velikoj mjeri sam uspjela da uspjela da ostvarim, naravno ne zadoviljavam se u potpunosti time, jer sto se tie Adnana on jeste nadaren djeak ali pred njim stoji jo puno vrijednog rada i truda. Vrijeme ce nam pokazati koliko smo u svemu uspjeli i da li su postupci ka postavljenom cilju opravdani.

Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru 2012. godina

7.

Darovito dijete ostvareni talenat

Darovitost djeteta, njegov talenat je neto to nas ostavlja bez daha, zateene u vremenu. Kontradiktorno gore iznijetom primjeru, imam potrebu da napiem neto o jednom djeaku kod koga je darovitost primjeena jo u predkolskom periodu a sada je ostvaren talenat. Dijete je jo u predkolskom periodu pokazivalo izuzetno interesovanje za muziku. Motoriku darovitost primjetila je i vaspitaica i nagovestila roditeljima. U poetku je koristio razliite erpice, udaraljke i stalno lupao i pjevuio. ak su se i njegovi roditelji alili kako im je sue po kui (viljuke i kaike) pokrivio i pravio muzike instrumente. Primjeeno je da je to dijete veoma muzikalno i da talenat treba negovati i usavravati. Sama okolina u kojoj je dijete zivjelo nije bila pogodna za razvoj tog talenta ali igrom sluaja u tom mjestu je ivjela i profesorka muzikog . Ve u prvom razredu profesorka je odluila da mu posveti panju, da bi razvila i usavrila njegov ve postojei izuzetan talenat. Na poetku je kod djeteta ispitan sluh pomou posebnih metoda. Kada je potvreno da dijete poseduje izuzetan talenat, profesorka je poela sa radom. Profesorka se dosta posvetila ovom djetetu, to je i ubrzo bilo primjeeno. Dijete je nadprosjeno napredovalo za svoj uzrast to je i samu profesorku zaudilo. Dijete je napredovalo svojom kreativnou bre od svojih vrnjaka. Naime u njegovoj porodici nije niko muzikalan, niti poznaje ovu vrstu rada, da bi djetetu pomogao. Dijete je nailazilo u porodici na razne prepreke to je profesorka i predpostavila. Godinama je razgovarala sa roditeljima da je uenik veoma sposoban i da mu treba kupiti dobar instrument na kome bi on mogao da vjeba, a samim tim i vie napredovao, no porodica to nije razumjela, pa je djeak morao da radi na loem instrumentu 2 godine. Tek kasnije majka djeteta je uspjela da ubijedi porodicu poslije dosta razgovora sa profesorkom. Sa ovim djetetom je puno postignuto jer je on svirao i u nioj muzikoj koli a kasnije je zavrio i srednju. to se tie podrke u nioj koli je nije bilo ali na prelasku u srednju kolu (na samom upisu ) profesorka je potraila pomo od svojih kolega , kako bi joj ukazali na neke stvari koje bi pomogle ueniku da uradi dobro prijemni ispit. Cilj sa ovim djetetom je ostvaren kompletno ali je i on sam doprinjeo tome svojim radom, trudom i upornou. Profesorka i dalje prati rad uenika jer on na takmienjima , koncertima, postie velike uspjehe i svoj talenat dovodi sve vie do izraaja. Trud profesorke se veoma isplatio i ona je zadovoljna jer je on postigao to da je najbolji u klasi klavira na instrumentalnom odsjeku.

Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru 2012. godina

Zakljuak
Darovito dete poseduje odredjene sposobnosti u odredjenoj oblasti(muzici, glumi...,) i ono se po tome razlikuje od ostale dece. esto im se dodaju nazivi izvanredan, poseban, neobini, izuzetni, bistri, sposobni itd. Prvenstveno moramo uoiti takvo dete, da bi kasnije uticali na njegov razvoj. Prepoznavanje obino vre roditelji, vaspitai ili struna lica.U nekom ranom predkolskom periodu je dovoljno prepoznati darovito dete, nema potrebe za njegovim etiketiranjem i uvoenjem u specijalne programe za razvijanje odreenih vrsta talenata dok dete ne pone da ispoljava specifina interesovanja i visoke sposobnosti za odredjena podruja. Time se mogu izbei negativne posledice etiketiranja. Dovoljno je da ga roditelji prepoznaju i zajedno sa vaspitaem rade na razvijanju njegove motivacije za rad,kao i proirivanje znanja kod deteta. Nakon prepoznavanja i indentifikacije darovitosti, sledi rad na njenom razvijanju. Da bi se to postiglo, neophodno je kod dece iriti znanja, razvijati kreativno miljenje, razvijati motivaciju za rad, sigurnost u sebe, samopotovanje kao i zadovoljstvo zbog ovladavanja odreenog podruja. Da bi se dolo do odreenih rezultata i napredka u razvoju darovitosti i talenta kod deteta, neophodnoje da dete ima drutvenu podrku, da se za njega organizuju razliiti oblizi obrazovanja i vaspitanja kao i posebni programi i naini rada sa njim. Poeljno je da roditelji i vaspitai udruenim snagama pruaju podrku takvom detetu kao i obezbediti mu to bolje uslove za razvoj tih specifinih sposobnosti. Programi koji se koriste za darovitu decu su raznovrsni jer darovitost je veoma irok pojam ali bitni faktori pri izboru adekvatnih programa su vrsta darovitosti i uzrast deteta. Za razvoj darovitosti esto se koriste problemska metoda jer dete stavlja u problemsku situaciju i navodi ga na razmiljanje kao i kombinovana metoda. Iz darovitosti je mogue razviti talenat(a ne obrnuto) i zato je veoma vano na vreme je prepoznati kod deteta i pomoi mu da razvije svoje sposobnosti do maksimuma jer darovitost je od neprocenjive vrednosti.

Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru 2012. godina

Literatura

Boin Aurel, Indentifikacija i razvijanje darovitosti na prsdkolskom uzrastu, Vrac.

orevi Jovan, Intelektuano vaspitanje i savremena kola, Beograd i Sarajevo, 1990g. Maksi Slavica, Drutvena podrka darovitosti, Zbornik 4, Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, 1998g. Milovanovic LJ. , Drutvena podrka darovitima kroz proces obrazovanja, Zbornik 4, Vrac. aponji Gordana, Predkolska pedagogija, Beograd, Narodna biblioteka, Srbija.

Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru 2012. godina

10