You are on page 1of 36

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

Zajedniki informativnoedukativni asopis udruenja pelara IZDAVAI Udruenje graana pelara Roj Srebrenik Udruenje pelara Bagremovac Graanica Udruenje graana pelara ,,Lukavac Lukavac Udruenje pelara Apize Zenica Udruenje pelara Vrijesak ivinice Udruenje graana pelara ,,Maslaak Sapna Pelarsko drutvo ,,Vresika Kladanj Udruenje graana pelara ,,Pela Nemila Udruenje graana pelara ,,BorOlovo GLAVNI UREDNIK Paezad Zuki REDAKCIJA Sulji Samir Emir Hifziefendi Piragi Samir Hasan abi Izet Jusufovi Hajrudin ivi Alija Zehi Safet Kahrimanovi Sadik amdi Zejnir Halilovi Dino Ceri Nusret Siro SARADNICI IZ INOSTRANSTVA Slobodan Jevti Ivan Umelji oko Zeevi Dragoslav Ili-e Dragan Steki LEKTOR Moranjki Ekrem TEHNIKA OBRADA Sulji Samir SPONZORI SPZ API MED SARAJEVO DOO HERCEG SREBRENIK DOO PLASTEKS GRAANICA DOO HIDROMONT SREBRENIK DOO EUROCARGO LOGISTIC BH GRAANICA DOO PERSEL SREBRENIK MIRNA GRUPA GRAANICA DOO RADIJUS GRAANICA DOO AGROPEST GRAANICA DOO BAUWOOD GRAANICA TIRA 650 primjeraka

SADRAJ
UVODNA RIJE 3 strana MOGUCI PUTEVI DOBRE PELARSKE PRAKSE I SLOBODA PELARSKE MISLI 4,5 strana ZIMA NA PELINJAKU 6,7,8,9 strana MOJA ISKUSTVA U BORBI PROTIV VAROE DESTRUKTOR ORGANSKIM SREDSTVIMA 9,10, strana VISOKI PRINOSI I PREHRANA PELA 11 strana KONICA DRAGOSLAVKA 12,13,14,15 strana MED KROZ ISTORIJU 15,16,17,18 strana DNEVNIK JEDNE INVAZIJE 19,20 strana DA LI DOLAZI SUMRAK L-R KONICE 20,21 strana BRDSKO PLANINSKO PELARENJE 21,22,23,24,25 strana ITANJE SA LETA KONICE 26,27 strana ROJENJE U SEPTEMBRU 27,28 strana TREI SAJAM PELARSTVA I PELARSKE OPREME 29 strana SKUPTINA UGP LUKAVAC 30 strana PELARSKO DRUENJE 31,32 strana KRISTALIZACIJA MEDA 33,34 strana APITERAPIJA 34 strana SPONZORI I MALI OGLASI 35,36 strana

UVODNA RIJE: Potovani pelari itaoci lista,,Pelarski list,, srdano vas pozdravljam. Pokuau da ovo moje obraanje bude to krae a da vam se prenese to vie informacija. Kao prvo elim da se zahvalim svim onima koji su direktno svojim lancima podrali ovu ideju,posebno saradnicima iz inostranstva i to :Ivanu Umeljiu, Dragoslavu Iliu-eu, Slobodanu Jevtiu, Draganu Stekiu i oki Zeeviu. Ovaj trei po redu broj sadri mnogo edukativnih tekstova kao i kvalitetnih informacija to i jeste krajnji cilj tampanja asopisa. elim da ovom prilikom uputim poziv svim udruenjima iz BiH kao i iz inostranstva da se prikljue ovoj ideji i da napravimo asopis koji e za pelare, lanove udruenja biti besplatan. Vjerujte mi da je to mogue ako postoji malo dobre volje. Tira lista raste velikom brzinom tako da je to dokaz povjerenja meu pelarima. Ovaj broj e iz opravdanih razloga malo kasniti jer oekujemo odluke upravnih odbora pojedinih udruenja o eventualnom prikljuenju izdavanja lista. Nadam se najboljim vijestima. Radit emo na to boljem reklamiranju asopisa kroz razne pelarske forume da to bolje uvidimo eventualne propuste koji bi se mogli izbjei u cilju stvaranja kvalitetnijeg lista. To je i ujedno poziv svima da bez ustruavanja ukau na propuste ili da upute rijei pozitivne kritike. Redakcija ovog lista e vam i na pozitivnim i negativnim kritikama biti vema zahvalna. Sretnu novu 2012 godinu svim pelarima eli redakcija asopisa. Urednik , Paezad Zuki Mob: 062/185-681 Email:pasezadzukic@ hotmail.com

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

Autor teksta: Mujabai Kasim Krojica do 195 TUZLA Mob: 061-953-948

MOGUI PUTEVI DOBRE PELARSKE PRAKSE I SLOBODA PELARSKE MISLI

vrijeme kad pele miruju dobro je razmiljati o "mapi puta" koja e nas odvesti u bolju pelarsku budunost. Kako je moguce da nakon toliko proitanih knjiga, odsluanih predavanja i voenja beskonanih razgovora sa ciljem unapreenja pelarske prakse jos uvijek tapkamo u mjestu ? Zbog ega ovakva konstatacija ? Zato sto su nam prinosi iz godine u godinu sve manji, vosak u opticaju pun otrova od navodnih lijekova sto dovodi u pitanje kvalitet meda i ostalih proizvoda iz konice. O parafinu i vosku da ne govorim. Nakon nekoliko godina lutanja kroz "dunglu pelarske teorije" pelar ima sreu ako spozna "biologiju pele" i nakon toga pone misliti svojom glavom ta mu je dalje initi. Ne treba naravno gubiti iz vida injenicu da su povoljne klimatsko pane prilike osnovni preduvjet za postizanje veih prinosa. Na ovom polju ne moemo puno uiniti izuzev da imamo sree u odabiru lokacije na koju emo smjestiti nae pele. Treba se dakle okrenuti problemima koje realno moemo rjeavati. Jedan od njih je i nain borbe protiv varoe. Tu vie ne bi smjelo biti nikakvih dilema. Samo jedan put je pravi a on podrazumjeva iskljuivo metode koje nee zagaditi med i vosak. Kad govorimo o ovom problemu primijetio sam da postoje uslovno reeno dva tipa pelara koji se opiru na putanju amitraza i fluvalinata. Jedni se plae gubitaka pelinjih drutava dok su drugima sredstva na bazi eterinih ulja i timola skupa. I jedni i drugi bi trebali biti svjesni injenice da e brzo doi vrijeme kad e se morati pridravati odreenih propisa koji reguliu pitanje kvaliteta

sl. 1. proizvoda namjenjenih ljudskoj ishrani. Kao argument za naputanje amitraza i fluvalinata nudim vam fotografiju br 1. na kojoj se vidi klube jednog drutva na kraju oktobra ove godine. Napominjem da sam uao u treu pelarsku godinu "bez otrova" a drutva su mi prosjeno jaa nego prije. Kada prestanemo sa oneiavanjem voska odnsono saa namee se pitanje kako da ga oistimo od godinama taloenih ostataka tkz lijekova?

sl. 2. Realno rjeenje je da naemo povjeriljivog proizvoaa satnih osnova koji e nam od naeg vlastitog voska raditi iste. Ovaj proces ienja voska moemo ubrzati na nain da u dobrim panim prilika pelama dajemo na izradu ramove sa umetnutim trakama satnih osnova visine 1 do 2 cm. Ako takav ram stavimo u plodite moemo se ujedno na bioloki nain boriti protiv varoe isjecanjem trutovskog legla. Ukoliko ga stavimo iznad matine reetke, a do rama sa leglom, moemo osim voska dobiti i izuzetno ist i kvalitetan med. Ve primjeujete da se principi "dobre pelarske prakse" meusobno proimaju. Tretman oksalnom kiselinom e nam pokazati koliko smo bili uspjeni po pitanju obaranja varoe. U literaturi se mogu nai preporuke da ovaj tretman moemo obaviti u novembru, decembru ili januaru pod uslovom da u drutvu nema legla. Imajui u vidu rumunsku

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

pelarsku poslovicu: "Ne diraj u pelinje klube" namee se logian zakljuak da ovo tretiranje treba obaviti to prije, pa ak i krajem oktobra ako nema legla i pod uslovom da su pele formirale klube. Na slici broj 2 moe se vidjeti kontrolni lim jednog prosjenog drutva sa opalim varoama nakon tretmana oksalnom kiselinom izvrenog 28 oktobra ove godine. Na kontrolni lim sam stavio bijeli papir radli lakeg uoavanja opalih varoa. Meni ova slika govori da su predhodni tretmani sredstvima na bazi timola i eterinih ulja bili uspjeni. U daljem tekstu elim neto rei, a to bi moglo pomoi mlaim pelarima u pronalasku vlastitog uspjenog pelarskog puta. Kao prvo elim naglasiti da je pohlepa jedan od najveih neprijatelja pela i pelarstva. U ovoj djelatnosti ne postoji uspjeh preko noi. Na prvom mjesti je ljubav prema pelama iz koje proizilazi elja za uenjem i na kraju vizija ta se to eli postii. Kada je rije o uenju to nije posao koji emo eto uzeti pa zavriti. Uenje je zapravo neprekidan proces. Pelarstvo kao i ostali oblici ljudske djelatnosti nije statina materija te trai stalnu edukaciju. Kada je rije o itanju literature postoje izvjesni problemi koji mogu da zbune pelare naroito one sa manjim iskustvom. Kako je svaku tvrdnju dobro potkrijepiti primjerima i ja u navesti nekoliko. Tako npr. jedan uspjeni pelar pie o pozitivnom uinku pogae na ivot pela u toku cijele godine. Sa druge strane nedavno sam itao lanak drugog uglednog pelara koji o pogai ima dijametralno suprotno miljenje.

Neu spominjati njihova imena jer cijenim oba pelara. Najvea konfuzija vlada u dijelu pelarske literature koji govori o proizvodnji matica. Tako npr. matice iz rojidbenih matinjaka su po jednim, najbolje, po drugima najgore. Trei lobiraju za matice dobivene presaivanjem larvi i tako tjeraju vodu na svoj mlin. Kako u svemu tome da se postavi mladi pelar ? Ukoliko slijedi rezone prirode nee puno pogrijeiti. Pele su opstale zahvaljujui rojidbenim matinjacima od postanka pa do danas to je jako poeljno gledajui iz njihovog ugla jer se roje drutva koja navrijeme dostignu vrhunac razvoja, dakle najbolja. Ovdje moramo razluiti ta su interesi pela, a ta bismo mi eljeli ? Ovo dvoje bi trebalo nekako pomiriti. Ipak ne smijemo biti iskljuivi kada je u pitanju porijeklo matica. Zamislite pelara koji ima 300 drutava i eka pojavu rojevih matinjaka da bi proizveo dovoljan broj matica. Zato je prihvatljiva teza da bi sve matice proizvedene u drutvima dobrih osobina pri povoljnim panim prilikama eventualno mogle biti dobre. Idealna situacija je kada imamo vie matica nego drutava pa moemo blagovremeno intervenisati i zamijeniti one sa kojima nismo zadovoljni. Iz svega navedenog moe se izvesti zakljuak da ne postoje nekakve apsulutne pelarske istine ne raunajui "biologiju pele" gdje se nema ta ni dodati ili oduzeti. Pod pojmom "slobodna pelaraska misao" podrazumijevam tenju svakog naprednog pelara da uvoenjem novih vrijednosti unaprijedi pelarsku praksu na dobrobit pela i pelara. esto se mogu

uti tvrdnje da je ve sve izmiljeno. Da se tako razmiljalo i dalje bi radili sa trnkama. Naravno da neemo svako malo mijenjati tehnologiju pelarenja nego emo sve radikalnije novine testirati na manjem broju drutava i eventualno ih uvoditi u "dobru pelarsku praksu". U pelarskom svijetu postoje razliiti interesi koji esto ne slue na dobrobit pela i pelara. Zato nam je potrebna demokratizacija ukupne pelarske infrastrukture. Organizaciono smo pocijepani, vertikalno i horizontalno, a takvo stanje najvie pogoduje pojavi "grabei". Svijetli primjer predstavlja individualna komunikacija naprednih pelara koja ne poznaje granice i nacije. Ljudi iz nauke ne daju pelarskoj praksi doprinos kakav bi trebali. Ako me neki od njih ele demantovati neka otkriju koja to aktivna supstanca iz preparata "KAS-81" obara varou preko hemolimfe pele. Bit u im zaista zahvalan. Kada smo zadnji put na svom pelinjaku uradili neto inspirisani nekim dobrim lankom iz pera naunika ? Na kraju ovog teksta, elim rei da mi je bila elja, animirati mlae pelare da budu kreativni u ovom plemenitom poslu, te da ispunjeni optimizmom i entuzijazmom budu od koristi sebi i svom okruenju.

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

Autor teksta: Slobodan Jevti St Kostolac Mob:065 387 42 Tel: 75012 248 063

ZIMA NA PELINJAKU
JANUAR

okom takozvanog zimskog sna pelama koje se nalaze u zimskom klubetu treba omoguiti na pelinjaku mir i tiinu, ne treba initi nita da bi se poremetio mir. Svako uznemiravanje negativno utie na pelinju zajednicu i na njeno prezimljavanje. Svakim uznemiravanjem stradaju pele koje se nalaze na periferiji klubeta, tada se poveava potronja energetske hrane. Pelama treba prilaziti samo kada je neophodna pomo sklanjanja snega sa poletaljka koji je poeo da se topi i skidanja snega koji se topi sa krovova i to lagano bez lupanja. Ovo se radi da bi se spreilo u sluaju mraza hvatanje leda po zidovima konice. To se sve mora proceniti da li e intervencija biti od koristi ili tete po pele. Svakako moramo proceniti pogodan dan da intervencijom na jednu konicu ne nanosimo tete drugoj susednoj. I pored reenog tj. napisanog mora se utvrditi stanje na pelinjaku u celini u svakoj konici. I to kada uslovi vremenski dozvole, nuno je doi do saznanja kakvo je stanje u konici. Svaka intervencija mora biti dobro isplanirana da bi se to bre izvela. U zavisnosti od snage zazimljivanja pelinje zajednice i vremenskih uslova novembra i decembra moemo oekivati polaganje jaja od 20. januara. Tada poinje sa polaganjem manji broj prvih dana, svakog narednog dana sve vei broj. U tom trenutku poinje poveavanje temperature u pelinjem klubetu na 34- 35 s/c . im je matica poela sa polaganjem jaja poela je da se

poveava i potronja hrane, energetske i proteinske. Teorijski gledano, potronju hrane nije teko predvideti ako se zna da jedna pela u periodu do pojave novog legla troi dnevno do 2 miligrama hrane, pa i manje. Ako drutvo ima dvadeset hiljada jedinki, to znai da je dnevna potronja oko 40 grama ili oko 1,2 kilograma meseno. S obzirom da broj pela varira, to e do poetka februara biti potroeno oko 4 kilograma hrane. U konicama savesnog pelara, koji nije krajem leta iscedio sav med koje su one unele, zalihe e sigurno biti dovoljne do prvih unosa, pa i ostae za kasnije u sluaju da nam ljiva ne zamedi. S druge strane, ne treba smetnuti s uma da je ova prililno velika koliina hrane i odlian utopljavajui materijal, posebno u uslovima sa udljivim zimama. Sada sa januarskim leglom biva poveana, a mi nesigurni o koliini i rasporedu iste. Poeljno bi bilo da temperature u januaru i februaru budu nie da ne bi dolo do naglog zaleanja i razvoja. U sluaju toplijih dana u januaru i poveanje zaleanja, posledica moe da se javi u varljivi mart kod zahlaenja. U martu pelinja zajednica se vraa u klube pri emu mali broj pela nije u mogunosti da pokrije svu koliinu legla. Zbog nepokrivenosti takvo leglo obino strada. I umesto da taj rani razvoj bude pozitivan po pelinju zajednicu taj rani razvitak postaje koban. Pele su potroile nepotrebno veu koliinu hrane, a i dolo je do troenja pela, jer kod prvog toplog dana pela e izbacivati zahlaene larve koje su uginule.

U sluaju pojave takvog toplijeg vremena svi oni koji

koriste utopljavajui materijal za konice ( koji se koristi bespotrebno i samo teti peli) treba da sklone i omogue priblino izjednaavanje temperature. Ko ne upotrebljava utopljavajui material, takoe i oni koji ga koriste a izvadili su ga, treba da otvore pri dnu ili otvore na letima otvore maksimalno. Moje je miljenje, poto ja lino ne koristim eer u pelarstvu, i preporuujem da se stavi po jedan ram sa zatvorenim medom iznad ramova poloke da bi pele imale rezervu i koji bi sluio za poveanje koliine meda i sigurnosti u januaru.To uraditi po toplom danu to bre bez zavirivanja unutar pelinje zajednice.

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

U sluaju da se nema ram sa medom poeljno je staviti i mednu pogau iznad pelinjeg klubeta da bi se osiguralo sigurno prezimljavanje. U januaru izvriti proveru pelinje zajednice. Ove provere vrimo posmatrajui pelinju zajednicu spolja nikako otvarajui i uznemiravati pelu. Uzeti sa slunog aparata za merenje pritiska slualice sa crevom i crevo staviti kroz otvor leta a slualice na ui, tada kucnemo u zid konice i ako se uje brujanje 3, 4 ,5 sekunde, a zatim prestane, to je znak da matica ima i da pelinja zajednica ima dovoljno hrane. Ako se u konici uje stalno brujanje kao utanje suvog lia i kod kucanja povea i ne prestaje to je dokaz da u pelinjoj zajednici neto nije u redu i da je potrebna pelareva intervencija, da se utvrdi da li je zajednica bez matice ili hrane. Poeljno je zbog pelara koji stavljaju eljeve na otvore iste otvoriti i nekim tankim prutem izbaciti uginulu pelu sa otvora ako je ima i osloboditi prolaz peli. Kada je topao dan u januaru i ako pela brzo izlee i ulee u konicu to je znak da je sa pelinjom zajednicom sve u redu i da e ista saekati u punoj snazi prolee. Ako se jo dogodi da ima maslaka pa unose polen to je dokaz da je sve u najboljem redu

FEBRUAR

tie nam februar, kalendarski gledano je poslednji zimski mesec. Mada je vreme promenljivo, primeuje se poveanje dnevne temperature ali i none. Temperatura se kree od 15 pa do 22 stepena, sa vrlo malim padavinama, ali sa pojaanim vetrovima. Ali sunce greje neto due nego u januaru. Februar je mesec kada se javljaju prvi vesnici prolea. Poinju prve visibabe i sa njima se javlja leska i maslaak. Pele se mogu videti u velikom broju na leski kako

marljivo sakupljaju nectar i polen, takoe i na maslaku. Pela je jo u zimskom klubetu. Kada god se ukae toplije vreme, ona izlazi poseuje cvetnice, unosi polen i med. Unutar konice postaju aktivnije, otvaraju medne poklopce po sredini gnezda, razmetaju med, oslobaaju elije, poliraju ih i pripremaju matici za polaganje jaja. U februaru imamo po dva- tri rama sa leglom razliitog uzrasta , ak se dogaa da poinju i mlade da izlaze. To sve opet zavisi od spoljne temperature, jaine zajednice, starosti matice, koliini meda i polena. Mnogo uslova mora biti ispunjeno da bi zajednica mogla da krene na vreme da funkcionie. U tom periodu matica polae dnevno oko 200 jaja. Takvo leglo iziskuje odravanje konstantne temperat. od 35 stepeni, to dodatno iscrpljuje pele i ini ih nedovoljno sposobnim za negovanje legla tokom prolea. Pelinje klube pri niskim temperaturama pomera se na gore i tada koristi mednu kapu iznad legla. Ali im je lep dan pela poinje prebacivanje meda sa bonih ramova i lageruje iznad legla, tako da uvek odrava kontrolu visine medne kape, jer pela nee nikada napustiti svoje leglo i premestiti se na med po ceni da ugine. Utroak meda poveava se i u toku meseca iznosi 2,5 do 4 kg proseno za pelinje drustvo.

Usled poveane potronje hrane, naroito polena, u debelom crevu pela gomila se sve vea kolicina nesvarenih ostataka. Zbog toga pele koriste i najkratkotrajnije

otopljavanje u nekim danima, uglavnom oko podneva, za obletanje i pranjenje debelog creva ili kroz otvor gornje ventilacije pojedine pele izlaze da se oiste i na +8 C. Istovremeno one iste konicu, prenose svei nektar, polen i vodu. Ukoliko ne postoje mogunosti za obletanje i hrana nije dobrog kvaliteta moe se pojaviti i pranjenje pele po satonoama i satovima. Inae se smatra da ako je pelinje drutvo kvalitetno zazimljeno, sa dosta kvalitetne hrane i sa oko 20.000 pela, ne treba ga dirati sve do poetka vone pae. U februaru treba oistiti podnjae konica, ako je podnjaa ista, to je znak da pelinje drutvo dobro zimuje i da se nalazi u dobrom stanju. Treba izvriti kontrolu leta, jer se moe desiti da mrtve pele zatvore leto. Pelar treba esto da obilazi pelinjak, naroito kada je vreme sunano. Na osnovu obletanja pela, vlage i oslukivanja pelinjih drutava on donosi zakIjucak o njihovom stanju. Tople asove (10-12) on koristi da obavi prvi proleni pregled, da na brzinu pogleda gnezda i otkrije uzroke eventualnih nedaa. Prema mogunostima, pelar odmah treba da prui pomo najugroenijim drutvima. I zaista, svaka podnjaa nam pria o stanju u pelinjem drutvu. Po koliini uginulih pela na podnjai znamo kako je drutvo zimovalo. Ako ih je puno, to nam kazuje da je drutvo imalo nepovoljne uslove zimovanja. Poloaj uginulih pela nam kazuje i o poloaju klubeta u konici, a koliina i raspored otpalih mrvica voska, koje potiu od otklopljenih poklopaca sa saa govori nam o koliini potroene hrane i kretanju klubeta u konici. Poletaljke i pod uprljan pelinjim izmetom upozorava nas na moguu nozemozu. Na podu otkrivamo i eventualno prisustvo krenog legla. Voda na podnjai i pojava plesni kazuje o nedovoljnoj i nepravilnoj

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

ventilaciji. Po ponaanju pela, a posebno po intenzitetu brujanja, cenimo ima li matice u drutvu ili ne. Ako je podnjaa ista, sa vrlo malo ili nimalo mrtvih pela, to nam kazuje da se radi o snanoj i zdravoj pelinjoj zajednici sa izraenim higijenskim ponaanjem. Kao to se vidi iz navedenog, podnjaa je knjiga za itanje. Ukoliko se sumnja na neko obolenje, uginule pele treba skupiti (oko 50 komada) u papirne kesice (nikako ne u plastine), kesice numerisati prema konicama i iste odneti u Veterinarski institut. Ovo se sve moe videti isto i na ianim podnjaama, poklopce medne na limu podnjae a pele ispod gledajui kroz sito ili podizanjem tela. Pri pregledu, ako se ustanovilo da je pela izbila na vrh medne kape, moemo dodati preko satonoa ram sa medom zatvorenim ili pogau. Ovo se radi kad temperatura pree preko 14 C, a jo je bolje ako je preko 17 C. Tad se izvri i prvi proletnji pregled legla i snage drutva, a tu je prilika i da se uverimo koliko nam je bilo precizno "itanje podnjae". Broj posednutih ulica govori nam o snazi drutva, kompaktnost i koliina legla o kvalitetu matice, a ako su pele na satonoama to nam kazuje da su potroeni venci meda iznad legla i da smo blagovremeno dodali potrebnu hranu Pri obavljanju ovih radnji, konicu treba to krae drati otvorenu da ne izazovemo prehladu legla, to moe znatno usporiti razvoj. Tada pri pregledu ve konstantujemo ta emo spojiti i koje i koliko zajednica nam je ostalo bez matice. Posle svih obavljenih poslova mirni doekujemo mart koji nam stie.

MART

n je prelazni mesec iz zime u prolee. Normalne dnevne temperature su iznad nule i kreu se od 15 do 23 C.

Mart je prvi mesec prolea. Sa otopljavanjem priroda poinje da se budi. Poinje da cveta sve vei broj medonosnog bilja leska, vrba iva, badem, ljiva, trenja, vinja, i ostale medonosne voke. Mada su pele jo u klubetu, aktivnost pelinjih drutava se sve vie poveava. Na srednjim satovima se vidi veliki broj mladih maljavih pela, koje se postepeno ukljuuju u kuni rad. Oko legla pele formiraju vence sa razreenim medom, koji je potreban za pripremanje hrane larvama. Potronja u martu je oko 7 -9 kg. meda. Stare pele sve vie izleu da bi donele nektar, polen i vodu, a mlade pele vre svoja prva zajednika obletanja u sunanim danima. Pelari koji nisu oistili podnjae u februaru to moraju uraditi sada i pomoi pelama. Snaga pelinjih drustava se odreuje po broju satova pokrivenih pelama. Koliina legla i jaja odreuje se po povrsini pokrivenoj leglom i jajima na svakom satu posebno. Prema koliini i izgledu legla sudi se i o kvalitetu matice. Ako u kosnici ima mnogo legla i radiIike elije pravilne to pokazuje da je matica dobra. Jaka pelinja drutva imaju po 45 celih satova sa leglom i jajima. Osirotelim drutvima kao i pelinjim drutvima koja imaju matice trutue iIi pele trutovke treba odmah dati maticu. Treba promeniti i matice koje dobro izgledaju, ali slabo polau jaja i koIiina poloenih jaja ne odgovara koliini pela i hrane. U pelinjem drutvu mora biti 810 kg kvalitetnog meda u svako doba i 2-3 sata sa dobro ouvanom pergom. U sluaju da nema hrane treba je dati drustvu, jer e inae ono izostati u razvoju. Ako imamo meda ouvanog u magacinu najbolje je dati ram meda u zbeg konice, a ako su nou temperature preko 12C moe se dati i sirup. Ako nemate reserve mede a noi su hladne onda dati pogau. Ako poemo od toga da je mart prvi proleni mesec, da su dani

sve dui i topliji, da je vegetacija krenula i da se time javlja i prva proletnja paa, posebno polenska, pelinja drutva su u punom razvojnom zamahu. Polenska paa je posebno vana zato to bez polena nema ni pelinjeg legla, to znai da nema ni dovoljno reprodukcije pela. Prema tome mart moramo prihvatiti kao najvaniji mesec u godini kojim poinju ozbiljni radovi na pelinjaku. Ako neke od tih radova ne izvrimo na vreme ili ih uopte ne izvrimo, to moe biti kobno za neko pelinje drutvo. Polovinom meseca, ako dozvoljavaju vremenske prilike, krajnji ramovi sa medom se otklapaju viljukom. To se radi brzo i ne otklapa se velika povrina da ne bi izazvali grabe. Ovo je jedna od najboljih stimulativnih prihrana unutar konice. Pela e takav med brzo preraditi i dati mladom leglu, ili ga rasporediti tamo gde je najpotrebnije. Pelar, ako napravi greku u martu, teko se moe ispraviti. Pojilo sa vodom, u zavisnosti od toga koji je sistem davanja vode, treba postaviti na osunano mesto, podignuto od zemlje, da ne bi vodu zagaivale razne ivotinjice koje bi dolazile na vodu. Bilo bi poeljno staviti u poetku eer u pojilicu, dok se ne priviknu pele na istu. Veliku panju kod pregleda treba obratiti na vlanost konice, ako je velika a ramovi boni buavi, iste treba izvaditi i zameniti. Perga ne sme biti buava jer pela moe dobiti majsku bolest. Ako imamo rezervne konice moemo ih i zameniti, ako je velika vlaga u postojeim koje se trebaju osuiti i oistiti. Pelinje zajednice koje imaju dovoljno hrane, i to kvalitetne, u konici ujednaenija su, bre se razvijaju i daju vie meda. Otpornije su na bolesti i vitalnije su. Blagovremenim proirivanjem prostora kod poveane temperature omoguuje se unoenje i prerada nektara a da ne utiemo na blokadu matice kod zaleganja. Sada se i potpuno proiruje leto

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

da ne doe do zaguenja prilikom izlaska i ulaska pela. U martu matica poveava polaganje jaja tako da poloi ak do 500 dnevno. Pravovremeno izimljavanje pelinjih drutva podrazumeva pravovremeni i detaljni pregled svih konica na pelinjaku, spajanje slabih sa jaim drutvima, ali voditi rauna na zdravstveno stanje slabih, ako se posumlja na kreno leglo ne

spajati. Ako se primeti da je neko drutvo obolelo od nozeme i da je isto kao takvo opasno za prenoenje zaraze isto treba unititi. Svi se zavaravaju sa bolesnim da ga mogu izleiti to nikako ne pokuavati, jednostavnije je i bolje za pelara unitavanje takvog drutva. Opet apelujem na pelare: nemojte koristiti antibiotike za leenje pela. Oni ne lee samo

usporavaju razvoj bolesti, a mi inimo neto to je protiv svih kodeksa pelarstva, unosimo svesno antibiotik u med. Pele izleene iz poloenih jaja u drugoj polovini marta i poetkom aprila uestvuju u glavnoj bagremovoj pai. Sva zapaanja evidentirati u knjigu radi praenja pelinjih zajednica.

Autor teksta: Presjednik skuptine pelara Tuzlanskog kantona ALIJA ZEHI, Magistralni put 158, ivinice Tel: 0038735775123 Mob: 061292074 E-mail: drzehic@hotmail.com

MOJA ISKUSTVA U BORBI PROTIV VAROE DESTRUKTOR ORGANSKIM SREDSTVIMA

elarim od davne 1970te, sa 80-100 farar konica i dobro se sjeam vremena kada je varoa dola na ove prostore. Od tog dana se uspjeno borim protiv ovog opasnog napasnika, a u toj borbi glavne smjernice mi je dao seminar na otoku Krku 2001 godine, koji je odran u organizaciji GTZ Njemaka i Agronomskog fakulteta iz Zagreba. Ovaj seminar je okupio je vie evropskih strunjaka i autoriteta iz oblasti pelnjih bolesti pod vodjstvom prof. dr. Bihler (Njemaka), prof.dr. Antonio Naneti (Italija) i prof. dr. Nikola Kezi (Hrvatska). Tema seminara je bila borba protiv varoe bez upotrebe hemijskih sredstava, koja su ve bila

zabranjena u Evropi, zbog rezidua koje ostaju u pelinjim proizvodima. Akcenat je dat na lijeenju pela bilokim metodama (ram graevnjak),

organskim kiselinama i eterinim uljima. Od te 2001 godine, ja se borim protiv varoe iskljuivo sa ovim organskim metodama. U narednih nekoliko redova teksta navest u kako ja to radim.U proljee, kada pone unos (paa) stavljam ram graevnjak u sredinu plodita legla.

Zato ram graevnjak? Poznato je da krpelj varoa radije ulazi u trutovso leglo nego u radiliko, zbog vee komocije i ugodnosti. Sa ramom graevnjakom kupimo varou od aprila do avgusta. Kada pele izrade graevnjak, matica zalee trutovska jaja, kada pele poklope trutovske elije, vadimo ram, isjecamo ga i vraamo prazan ram na isto mjesto. Vosak topimo, dobivamo unitavanje varoe i djevianski ekoloko isti

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

vosak. Polovinom jula kada izvrcam planinsku pau, odnosno zavrim panu sezonu, pripremam drutva za lijeenje pela ekolokim lijekom TIMOLom. Dakle, uklanjam etvrte nastavke, ostajem na tri nastavka a na poklopnoj dasci- zbjegu zatvaram sve eventualne otvore. Na podnjai isto vraam limove ispod mree. Napominjem da su na mom pelnjaku sve mreaste tzv. antivaroozne podnjae.

Kada sve to pripremim pristupam stavljanju ploica timola. Ovdje elim da naglasim da postoje tri proizvoda na bazi timola a to su: 1. vajcarski Timovar ( pakovanje u ploicama ), 2. talijanski Api Life Var (ploice), 3. engleski Apiguard (gel-patete). Sva tri preparata se mogu nabaviti kod nas jer imaju registrovana zastupnitva za nau zemlju. Ja upotrebljavam ploice vajcarskog Timovara i italijanski Api Life Var, i to na sljedei nain: Ploicu vajcarskog Timovara sijeem na dva dijela.

gornji nastavak ispod poklopne daske zbjega. Na srednje jaka drutva stavljam 1 ploicu prepolovljenu na dva dijela. Ploice timovara stavljam u dva ciklusa. Prvi ciklus traje 21 dan a nakon toga stare ploice uklanjamo i stavljamo nove koje ostaju takoer 21 dan. Kad se radi o talijanskom Api Life Var-u postupak je neto drugaiji. Jednu ploicu sijeemo na 4 dijela i idu tri ciklusa u razmaku od 10 dana. Napominjem da Timol u bilo kojem obliku treba dati do 01. 08. kada dnevne temperature ne padaju ispod 20 stepeni. Ako sve uradite na ovaj nain i po preporukama proizvoaa u vaoj konici e biti oboreno 95-98% varoe. Ovdje naglaavam da se timol dobiva od ljekovite biljke majine duice i da pored to ubija varou, vri i dezinfekciju cijele konice, ubija neke vrste virusa uzroke krenog legla. U kasnu jesen ja dajem oksalnu kiselinu kada u konici nema legla to moe biti tema mog nekog narednog pisanja. Potovane kolege pelari ovaj nain borbe protiv varoe sam usvojio od najveih evropskih strunjaka ove oblasti,a vama prenosim svoje desetogodinje iskustvo i volio bih da ne budete na strani manjine neukih i tvrdoglavih pelara koji jo u svoje konice daju otrove, kao to su dimljenje amitrazom i letvice fluvalinata to je u Evropi davno naputeno i dovodi u pitanje ispravnost pelinjih proizvoda iz te konice. Nemojte biti ni od onih koji bi od pela uzeli sve a njima nita nebi dali,

danas je dovoljan samo jedan kg meda sad moda i manje od toga i da kupite sve ove ekoloki iste lijekove za jednu konicu. Imat ete zdrave pele i ekoloki iste pelinje proizvode. Budite od onih koji su samnom zajedno krenuli u ovakav vid borbe i ovdje u navesti da 80% lanova U.P. Vrijesak ivinice, U.P. Bor iz Olova zahvaljujui dr.vet Nusretu Siri, i pelari Unsko-Sanskog kantona i Ze-Do kantona i mnogi drugi. Za dodatna pojanjenja stojim Vam na raspolaganju.

Na jaa drutva stavljam 1,5 ploicu ili 3 polovice ploica na

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

10

Autor teksta: ApiMed spz Radnika bb SARAJEVO Tel/fax: +387 33 810 891 Mob. 061/268-149

Email:m irzethodzi@hotmail.com

VISOKI PRINOSI I PREHRANA PELA


vaga kako bi znali da li ima unosa i kakvog unosa. i eventualno meda. Iako su danas pogaice skuplje zbog visoke cijene eera jo uvijek je 1 kg pogaica daleko jefitniji od 1 kg meda. BH pelari se esto ale na niske prinose ali jako malo ulau u prehranu pela pogaicama i pogreno ih koriste.

isoki prinosi kvalitetnog meda u BH pelarstvu se mogu ostvariti iskljuivo kvalitetnom prehranom u bespanom periodu i u periodu izmeu paa i to tvrdom hranom, odnosno pogaicama. U praktinom smislu to znai da pelari nakon to pripreme pele za bagremovu ili neku drugu pau odmah nakon zavretka medenja moraju staviti pogaicu u konicu kako pele ne bi troile uneseni nektar i tako sve do poetka druge pae. Od zavretka medenja bagrema do sljedee pae proe nekad i mjesec dana i ba u tome periodu je bitno prisustvo pogae u konici a to je od 5 do 10 kg za 30 tak dana, odnosno u toku sezone po jednoj konici neophodno je utroiti i u dobroj godini najmanje 20 kg pogaica do 30 kg pogaica. Naravno, na nain da se u toku medenja bagrema ili neke druge biljke pogae ne stavljaju nego odmah nakon prestanka i u tihoj pai. Za ovako neto nam je neophodna

Kvalitet meda Prvo to nam pada na pamet jeste da li je med iz konica gdje su koritene pogaice kvalitetan i da li pele mijeaju pogau sa medom. Ono to znamo iz raznih istraivanja strunjaka u EU zemljama jeste da pele ne unose pogaicu u med a u to smo se uvjerili iz prakse naih pelara koji tako pelare. Labaratorijskim ispitivanjima je utvreno da je med iste kvalitete kao i drugi med i da labaratorijske analize pokazuju iste omjere prirodnih eera kao i kod konica gdje nisu stavljane pogaice. Pogaice su ''skupe i loe kvalitete'' Kvalitet pogaica je jako bitan i ne smije niim biti doveden u pitanje. Naalost, na tritu esto imamo pojavu pogaica loijeg kvaliteta sa dodacima krompirovog kroba prokomjernih koliina soje pa sve do nekvalitetnih fruktoznih sirupa. Najbitnija stvar je da pogae ne sadre nita drugo osim istog i kvalitetnog eera, kvalitetnog proteinskog dodatka (ali bez soje)

1000 kg pogaica na pelinjak od 50 konica esto postavljeno pitanje je koliko je potrebno jednom pelinjaku za godinu dana od 50 proizvodnih konica da utroi pogaica. Odgvor je 1 tona, minimalno ak i u dobroj godini, jer u svakoj godini broj bespanih dana je daleko vei od broja dana kada ima unosa nektara. Dakle dok god traje bespaan period dotad moramo imati pogaicu u konici, a u toku godine to e otii do 1 tone. Pogaica nije samo vana zbog visokih prinosa nego i zbog zaleganja zimskih pela u sunom periodu augusta. esto zbog nedostatka nektara i druge hrane u augustu matice ne zaleu dovoljno pela to zajedno sa varoom u tom periodu, nanosi velike tete i este zimske gubitke. Pelariti sa pogaicom znai pelariti na sigurno!

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

11

Autor teksta: Dragoslav Ili e Ul. S. Zlatanovia 35 16000 Leskovac Tel. 016/281-666 Mob. 063/42-82-36 E-mail: dragoslav.ses@gmail.com

KONICA DRAGOSLAVKA
vi tipovi savremenih konica imaju neki nedostatak. Sem toga konstruktori ovih konica nisu poznavali dananje metode pelarenja, pa su ove konice postale prevaziene. Zato treba raditi na pronalasku savrene konice. Da bi se to postiglo treba uzeti u obzir ono to su same pele izabrale u prirodi i pozitivne injenice kod savremenih konica. Prvo je potrebno otkriti ta su to pele same izabrale. Ako

roj posle izlaska iz konice nema mogunost izbora, on onda naseljava ono to ima, naseljava svaku upljinu. Kada moe da bira, on onda izabere ono pravo. Zato treba dati pelama mogunost izbora da bi se izveo pravi zakljuak. Eksperiment. U staklenu kutiju stavimo nekoliko razliitih materijala, na primer komad stene, pare metala, pare opeke, komad drveta i pare plastike. U kutiju se puta nekoliko desetina pela, one se uvek i iskljuivo grupiu na komadu drveta. Dakle, pele su same izabrale drvo za svoj prirodni materijal. U prirodi su pele mogle da nau konicu od drveta jedino u stablu (slika 28). Slika 28. Prirodna konica

U traganju za idealnom konicom moramo da poemo od prirodne konice koja se nalazi u stablu drveta. Ta konica je u obliku valjka. Ima svoju osnovu, visinu i zapreminu. U osnovi je krug (ema 2). Tu je reenje za idealnu konicu. Ona zbog ramova ne moe da ima krug, ali mora u osnovi da ima ono to je najblie krugu, a to je kvadrat (ema 3).

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

12

ema 2. Osnova prirodne konice

ema 3. Osnova konice Dragoslavke

Potrebno je odrediti dimenzije tog kvadrata. Iz saznanja do kojih je ovek doao pelarei sa savremenim konicama, poznato je da su najbolje desetoramne konice. Za deset ramova potrebna unutranja mera je 372 mm. Proizlazi da su mere tog kvadrata 372 x 372 mm. Idealna konica mora da ima ovu meru u osnovi. Treba nai visinu i zapreminu idealne konice, odnosno visinu i zapreminu jednog nastavka. Najvaniji deo konice je plodite zato od njega i treba poi. Kod konica sa veim ploditem od potrebnog dolazi do sporijeg prolenog razvoja i skladitenja meda u plodite umesto u medite. Manje plodite od potrebnog izaziva probleme sa rojenjem. Zato je, pre svega, neophodno nai prave mere za plodite. Dokazano je da je plodite DB konice malo, a plodite LR veliko. Srednja vrednost je 73,54 litra. Da bi idealna konica bila nastavljaa i da bi bilo mogue pelarenje nastavkom, tih 73,54 l treba rasporediti u dva nastavka, to iznosi 36,77 l. Iz zapremine i dimenzije osnove proizlazi da je visina jednog nastavka idealne konice 265 mm. Unutranje mere jednog nastavka su 372 x 372 x 265 mm, kao to se vidi na slici (slika 29). Iz ovih mera je lako izvui sve ostale potrebne mere. Proizilazi da je ukupna visina konice 925 mm. Duina satonoe rama je 388 mm, visina rama 257 mm. Ovaj novi tip konice se sastoji iz podnjae, tri nastavka istih dimenzija, trideset ramova takoe istih dimenzija, poklopne daske i poklopca. Pored idealne zapremine jednog nastavka, plodita i cele konice, ova konica ima idealnu povrinu osnove 1.383 cm, idealnu zapreminu po centimetru visine 1.383 cm. Prednost idealne konice nad ostalim konicama se vidi iz tabele 3.

Tabela 3. Odnos zapremine, visine i povrine osnove konica

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

13

Slika 29. Konica Dragoslavka

Novost konice je u novim dimenzijama delova konica, a samim tim i cele konice. Njen oblik je najsliniji prirodnoj konici. Pelinjem drutvu prua najbolje mogue ivotne uslove, ak bolje i od prirodnog doma u stablu drveta. Zbog odgovarajuih srazmera dimenzija konice pelinje drutvo u njoj lake regulie mikroklimu konice i legla. Zahvaljujui tome bre se razmnoava, manje oboljeva i vei su prinosi meda nego u drugim tipovima konica. Sa ovom konicom je mogue primenjivati sve poznate metode pelarenja. Ona pelaru prua bri i laki rad, pre svega zato to su nastavci, kako plodini tako i medini, laki u odnosu na sve ostale tipove konica. Osim toga i dimenzionalno su prihvatljiviji za rukovanje. U meditu med bre sazreva i lako se sortira. Pogodna je za nukleuse, rojeve i slaba drutva koja se dre u jednom nastavku, za srednje jaka drutva u dva nastavka i jaka drutva u tri nastavka (slika 30).

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

14

Za rojeve i slaba drutva

Za srednje jaka drutva Slika 30.

Za jaka drutva

Delovi konice su manjih dimenzija u odnosu na ostale to omoguuje bolji procenat iskorienja materijala. Kako su svi nastavci i svi ramovi istih dimenzija to olakava i ubrzava njenu izradu, pa je samim tim konica jeftinija. U viegodinjem paralelnom radu konice Dragoslavke i LR konice utvreno je da drutvo u konici Dragoslavki dostie stepen punog razvoja 20 dana pre drutva u LR konici i daje 30% vie meda.

Autor lanka: Ceri Dino Presjednik pelarskog udruenja APIZE ZENICA

MED KROZ ISTORIJU

Pele su jedna od najstarijih formi ivotinja koje su egzistirale u doba neolitika. U istoriji ovjeka pele i med nalazimo kao slatku hranu ali i kao lijek u medicini. Cijela pria o medu i homo sapiensu poinje 7000 g prije nove ere u kameno doba kada je jedina slatkasta tvar bio med.

Prahistorijsko vrijeme ameno doba je najstariji period ljudske praistorije. Dijeli se na PALEOLIT i na NEOLIT.

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

15

Drevna Kina
U drevnoj Kini med se opisuje u knjizi pjesama Shi Jing, koja je pisana u 6 vjeku PNE. Prema kineskom pisanju med se aktivira u zemljanom elementu koji utie na stomak i slezinu. Pripada pozitivnom dijelu Yang karaktera i u ulozi je trostrukog zdravstvenog meridijana (Shaoyang).

Drevna Indija
Otprilike u doba 2-3000 prije nove ere med se pominje u svetoj knjizi Indije Vedas

Drevni Egipat
U starom Egiptu med je imao vanu ulogu, pored toga to je bio hrana a dosta toga nalazimo na peinskim crteima. Prema pisanju u Ebers papirusu (1550g.PNE) med je pomenut 147 puta. Takoer prema pisanju Smith papirusa (1700 g.PNE) koriten je za lijeenje rana: Ranu na svjeem mesu prvog dana namazati medom i nakon toga nastaviti mazati do oporavaka

Drevni Rim
Stari rimski pjesnici esto su spominjali med u svojim stihovima. Posebno Vergilijev spjev Georgijus opisuje dobivanje meda. U vremenu vladavine Julija Cezara med se koristio i kao plateno sredsvo. U prvom stoljeu nae ere poznati gastronom Apikus napisao je seriju knjiga sa receptima od kojih pola ukljuuje i med.

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

16

Kleopatra se kupala u medu i mlijeku

Srednjevjekovne razvijene kulture


U srednjevjekovnim arapskim kulturama, bizantiskom carstve i srednjevjekovnoj evropi med je imao veoma vanu ulogu pogotovo kao najslae jelo. U Bizantiskom carstvu med je bio dodatak veini jela. U krana tokom srednjeg vijeka med je uticao na mnoge djelove vjere kao npr. Sveti Ambrozije koji je predstavljen sa konicom. Keltska i Germanska tradicija slave medicu (vino od meda) kao nasljedstvo svetaca.

Drevna grka
U staroj Grkoj pela je simbol Artemisa koji je vaan ukras Ephesian novia vie od 6 vjekova. Aristotel propisuje prvi put med. Hipokrat govori o lijeenju medom ...otklanja bol i ir, razmeka tvrde ireve na usnama, lijei gnojne rane koje cure,.. Poslije njegove smrti 323 PNE Aleksandara velikog su balzamovali i stavili u koveg pun meda.

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

17

Kur`an
Kur`an , sveta knjiga muslimana, preporuuje med kao zdravu hranu i odlinu medicinu. U 16 poglavlju Kurana dio o peli: Iz njihovih utroba izlazi tekuina razliitih boja, koja je lijek za ljude. Razliite boje su se odnosile na vrste meda po bojama. Muhamed propovjeda Med je lijek za sve bolesti.Neki sljedbenici islama imaju med kao talisman (amajliju).

Afrika
Afrika takoer ima veoma dugu tradiciju koritenja meda kako u visoko razvijenim mediteranskim kulturama tako i u nerazvijenim kontinentalnim kulturama na jugu Afrike. Nedavno je otkriveno da porijeklo pele Apis Melifera potie iz srca Afrike.

Srednja i juna amerika


U centralnoj i junoj americi med je koriten dugo prije Columba. Med od ubadajuih pela smatran je kao boijim poklonom a takoer je predstavljao znak plodnosti podaren od bogova.

Biblija
U Izraelu, zemlji gdje tee med i mlijeko, med zauzima veoma vanu ulogu u starom zavjetu gdje je pomenut ak 54 puta. Zabiljeena je vana izjava kralja Solomona: Jedite med jer je dobar za tijelo U Novom testamentu igra vanu ulogu u uskrsnuu Krista

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

18

Autor teksta: Ivan Umelji1 1 Autor je urednik asopisa Pelarski urnal. Kontakt: 064/242 4455; pcelarskizurnal@yahoo.com; www.umeljic.com

DNEVNIK JEDNE INVAZIJE

irenje afrike rase pela u Americi je nesumnjivo jedan od najudnijih biolokih fenomena naeg vremena. Za samo pola veka, koliko je proteklo od njihovog introdukovanja u Brazil, afrike pele izvele su jednu od najspektakularnijh biolokih invazija zaposedajui munjevitom brzinom ogromna prostranstva June i Severne Amerike. Svuda gde se pojavila, afrika populacija je istisla odomaene i neuporedivo brojnije evropske pele (takoe introdukovane u Junu Ameriku, ali u 18. veku), to je proizvelo katastrofalne posledice po pelarstvo, poljoprivredu i bezbednost ljudi. Pria o afrikanizovanim pelama poinje 1956. godine kada su neke vladine agencije i privatne pelarske kompanije iz Brazila pokrenule projekat poboljanja produktivnosti evropske rase pela na komercijalnim pelinjacima, koji e, kako se ispostavilo, zauvek promeniti pelarsku praksu u 17 drava na dva kontinenta, od Sao Paula do juga SAD. Zbog ega su afrike pele uopte i prenete u Brazil? Evropske pele su veoma dugo bile prisutne u Brazilu, ali tamonji pelari nisu bili zadovoljni njihovom produktivnou. Italijanska, crna ili kranjska pela koje poreklo vode iz hladnijeg i sunijeg evropskog regiona, nikada nisu uspele da se adaptiraju na vrelu i vlanu brazilsku klimu, pa je nekim brazilskim strunjacima palo na pamet da bi moda trebalo okuati sreu sa pelama iz, takoe, tropskog regiona ali sa druge strane Atlantika. Kao vrsta koja e najbolje da oplemeni" karakter evropske pele izabrana je Apis mellifera adansonii, kasnije preimenovana u Apis mellifera scutelata, poreklom iz June Afrike. Voa projekta kojeg je angaovala Vlada Brazila, uveni genetiar dr Estevan Varvik Ker, otputovao je u Afriku kako bi odabrao matice iz najvitalnijih pelinjih zajednica u Angoli, Mozambiku i Junoafrikoj Republici, ali nijedna nije preivela promenu sredine. Ipak, u narednom pokuaju, jedna matica iz Tanzanije i 46 iz okoline Pretorije uspele su da preive introdukovanje u Brazil. Ovih nekoliko matica najee se smatraju jedinim rodonaelnicama celokupne afrikanizovane populacije pela u Novom Svetu. Meutim, danas se

zna da su afrike pele pristizale i nekim ilegalnim kanalima u Junu Ameriku. U svakom sluaju, od samo nekoliko afrikih matica nastala je afrikanizovana populacija koja e narednih decenija zagospodariti veim delom ovog kontinenta. Prema 40. izdanju pelarske enciklopedije ABC & XYC of a Bee Culture iz 1990. godine, u Junoj i Severnoj Americi je bilo oko etiri miliona afrikanizovanih pelinjih zajednica duplo vie od ukupnog broja pelinjih zajednica u SAD U poetku, naunici su smatrali da e se ukrtanjem afrikih i evropskih pela genetski razblaiti" neeljene osobine pela iz Afrike. S obzirom na to da je vrlo mala populacija afrikih pela dola u kontakt sa neuporedivo veom populacijom evropskih pela, inilo se loginim da e afrike pele vremenom postati sve manje i manje afrike. U ranom periodu irenja, smatralo se da treba dopustiti neogranieno i neometano sparivanje i genetsku razmenu izmeu rasa. Novi hibridni soj, nastao ukrtanjem evropskih matica i afrikih trutova, ubrzo je dobio naziv afrikanizovane pele. Razvoj molekularnih tehnika omoguio je detaljnije istraivanje novonastale populacije i kako su istraivanja odmicala, postajalo je, meutim, sve jasnije da sa konceptom produkcije hibridnih rojeva i genetskog razblaivanja" afrikih pela neto nije u redu. U ovom kontekstu, posebno su bila vana istraivanja mitohondrijalne DNK (mtDNK), koja se, za razliku od DNK elijskog jezgra (nasleuje se od majke i oca), nasleuje iskljuivo od majke. Poto su pele-hibridi u tropskom pojasu nastale od evropskih matica i afrikih trutova njihove elije bi trebalo da sadre mtDNK evropskih pela. Meutim, krajem osamdesetih godina 20. veka dr Debora Smit sa Univerziteta u Kanzasu i dr Glen Hal sa Univerziteta u Floridi otkrili su da je 97 odsto pelinjih zajednica uzorkovanih u mnogim oblastima June Amerike sadralo iskljuivo afriku mtDNK. Postojalo je samo jedno mogue objanjenje ovakvog ishoda: pelinje zajednice koje su poticale od evropskih matica i afrikih trutova su jednostavno iezle.Kako je ovo moglo da se dogodi? Novonastale hibridne zajednice beale su sa gajenih pelinjaka u divljinu gde nisu uspevale da opstanu. Tako je iezla i evropska mtDNK, a afrike zajednice sklonije eem rojenju i velikim migracijama zauzimale su upranjenu ekoloku niu. Moda najbolji primer predstavlja meksiko poluostrvo Jukatan, gde su sredinom osamdesetih godina 20. veka afrike pele dole u kontakt sa ogromnom populacijom evropskih pela. U to vreme na Jukatanu je prosean broj konica (sa evropskim pelama) po kvadratnom kilometru bio meu najviim u svetu. Meutim, afrike pele su za samo 12 godina praktino istisle ogromnu evropsku populaciju, koja je danas prisutna u samo 20 odsto konica na Jukatanu. Iako je ispitivanje mtDNK otkrilo neke zagonetne detalje o uzrocima iezavanja evropskih pela, slika

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

19

jo nije bila kompletna. Da bi se u potpunosti shvatila genetska struktura neke populacije, neophodno je bilo uzeti u razmatranje i DNK elijskog jezgra, koja sadri genetski materijal oba roditelja. Iako je, u zavisnosti od metodologije istraivanja, bilo nekih odstupanja, svi rezultati otkrili su jedan ustaljeni model: na afriku populaciju prenosio se relativno mali broj gena evropskih pela, koji se vremenom jo vie smanjivao. Pokazalo se zapravo da je dananji afrikanizovani hibrid genetski skoro identian afrikom pretku Apis mellifera scutelata. Iznenaujue je koliko se malo evropskog genetskog materijala prenelo na afrikanizovanu populaciju, imajui u vidu zanemarljivo mali broj matica prenetih iz Afrike u Brazil u odnosu na mnogobrojnost evropske pelinje populacije, kao i relativno kratak period od pola veka tokom kojeg traje ukrtanje. I pored kontinuiranog ukrtanja sa evropskim pelama, afrikanizovane pele uglavnom su zadravale afriki genom. Uz to, u najveem delu areala rasprostiranja u Novom Svetu, one su prema gotovo svim biolokim karakteristikama ostale potpuno afrike": prema agresivnosti, nainu formiranja gnezda, rojenju i velikoj mobilnosti. Njihova sposobnost da zadre izvornu afriku prirodu i da genetski istisnu ogromnu populaciju evropskih pela jedan je od najudnijih i najmisterioznijih biolokih fenomena. opremila i znatno viim nivoom reprodukcije; poreenja radi, evropske pele godinje proizvedu jedan do tri roja, najee krajem prolea ili poetkom leta, a afrike tri do dvanaest rojeva u vie navrata tokom godine, zahvaljujui blagoj klimi. Bioloki, moda najznaajnija razlika izmeu evropskih i afrikih pela jeste krai razvojni period afrikih pela (18,5 dana, dok je evropskim pelama potreban 21 dan), ime se ubrzava razvoj zajednice i

Antrfile Evropske vs. afrike pele Medonosna pela Apis mellifera je nativna vrsta u Starom svetu sa prirodnim arealom rasprostiranja od roga Afrike do severa Rusije. S obzirom na veliinu prostranstva koje zaposeda adaptirala se na raznovrsne klimatske i ekoloke uslove i razvrstala" u 25 razliitih podvrsta koje se mogu podeliti na dve velike grupe. Umereni klimatski pojas nastanjuju evropske rase pela, od kojih su najpoznatije kranjska (Apis m. carnica), italijanska (A. m. ligustica), crna (A. m. mellifera), karpatska (A. m. carpatica) i makedonska (A. m. macedonica). Ono to je u najveoj meri determinisalo njihovo ponaanje i biologiju jesu duge i hladne evropske zime, pa su one zbog toga sklone sakupljanju i skladitenju velikih zimskih zaliha meda neophodnog za zagrevanje gnezda i ishranu. S druge strane, tropske rase pela koje nastanjuju Afriku nikada nisu iskusile evropsku zimu. Topla klima doputa im da izleu tokom itave godine pa zbog toga ne moraju da formiraju zimske zalihe meda. Klima im, takoe, omoguava da ive u malobrojnijim zajednicama i da izgrauju manje saa. Zbog vee izloenosti predatorima izuzetno su agresivne pa je kod njih znatno izraeniji instinkt za ubadanjem nego kod evropskih pela, a iz istog razloga evolucija ih je podstie ee rojenje. Zbog velikih sua pele na Crnom kontinentu suoene su i sa nestalnou izvora nektara. Poto se cvetovi sele, pratei retke i nepredvidive kie, pele su sklone estim i iznenadnim migracijama, za razliku od evropskih pela koje preferiraju skladitenje velikih koliina meda za periode kada nee biti dostupnog nektara u prirodi.

Autor teksta:amdi Sadik. Kladanj Tel.035-621-302

DA LI DOLAZI SUMRAK L-R KONICE

iromani Langstrot poeo je pelariti 1838 god. Kada je nabavio dvije zajednice. Kao velika veina pelara,poslije prve ,,zaraze,, nastojao je uveati peljinjak. Ali oskudica sredstava ga je limitirala. Uto vrijeme u Americi se pakovao eer u sanduke ije su bone stranice bile izraene od daske irine 10 in. Langstrot je tu ispranjenju ambalau dobivao po povoljnoj cijeni pa ju je adaptirao u konice. Poto nije hti da sanduke suava, te konice sui male 14 ramova. Sa njima je pokuavao pelariti sa dvije matice, drei svaku na 7 okvira, a iznad je bilo zajedniko medite. Poto su

se te konice po pravilu izrojavale,odustao je. Petog oktombra 1852. kada je patentirao svoj pronalazak (bee space-peljinji prostor), pod nazivom ,,pokretni ram,, imao je 20 konica. Poto je dobio neto novca od te inovacije odluio je uveati i obnoviti svoj peljinjak. U Americi su se tada standardno rezale daske irine 10 in. Po jednostavnoj i racionalnoj logici se odluio graditi bone stranice konice od te irine dasaka. Razmiljam da je Langrstrot imao pri ruci sanduke za eer visine 6 i 5/8 ina, a poto je bio boleljiv i zastupao genijalno miljenje da ramovi u ploditu i meditu budu istih dimenzija pretekao bi

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

20

Farara za 100 godina. Ta konica ne bi danas ulazila u sumrak i imala bi veliku budunost. Da istaknem jedan pelarski aksiom: samo sa jednakim okvirima u ploditu i meditu mogu se obavljati sve manipulacije koje diktira savremeni i budui nain pelarenja. U dugoj praksi pelarenja sa L-R konicom,ve odavno su se pojavila dva problema: -da bi se pelarilo istom visinom nastavaka (242mm) u ploditu I meditu trbalo bi da pelar bude Herkules ili da njome pelari samo populacija snanih pelara od 25 do35 godina starosti -drugi problem je jo vei jer L-R ramovi su takve visine da se na njima moe formirati klube slabe i srednje jake zajednice ispod tankog vijenca meda koji bude potroen do poetka surovih zimskih dana, a u gornjem nastavku moe biti tona meda dok pele u donjem nastavku sigurno umiru od gladi. A ba takve zajednice se masovno zazimljuju .Zato? -Zbog neadekvatne zatite od varoe i raznih bolesti -Zbog toga to ,, moderni,, pelari dozvoljavaju pelama samo da vide med ne da ga i jedu, a mednu kapu im formiraju od eerne pogae. -Zbog rasne osobine Mellifera carnice da ulazi u zimu sa mnogo manji brojem pela nego Mellifera ligustika. Vjerovatno je pelarstvo SAD-a, prije svega zbog prva dva razloga skliznulo za 10 godina sa 5.500.000 na 2.400.000 peljinjih zajednica. Sjeam se: kada sam boravio u Teksasu 2002 i 2003. godine,na jednoj pred boinoj party udruenja pelara Dalasa, poto su mislili da sam doao ivjeti u SAD-u, na

svakom koraku su mi nudili rabljene prazne L-R konice. Zbog plitkog okvira, svi ovi problemi se ne deavaju u Fararovoj konici. Ni klube sa najmanjim prenikom ne moe se smjestiti na jedan red okvira, nego uvijek mora zahvatati i drugi red u znaajnoj mjeri. Na taj nain je osiguraan kontakt sa hranom i drugom nastavku a prema tome i prelaz izmeu donjeg i gornjeg nastavka. Samo orijake zajednice od 30.000 do 40.000 pela i punim gornjim L-R nastavkom meda bi bez problema zimovale. Kada pred zimu na pelinjacima vidim (a esto vidim) zajednice smjetene u jedan nastavak,100% sam siguran da e izimiti slabie ili mrtvace ( prvo je gore od drugog) Sada ete mi postaviti pitanje: Pa kad je toliko loa L-R konica, zato je zastupljena sa 90% u pelarstvu ? Najvei dio odgovora dae vam citat iz teksta o ovoj konici, koji je napisao pelar Rajko Radivojac: ,,Gotovo sve knjge o pelarstvu se bave ovm konicom, a ostale konice se pominju u jednom pasusu ili u najboljem sluaju na jednoj stranici. Rijetke su knjige koje obrauju tehnologiju pelarenja drugim tipovima konica. U razgovoru sa kolegama pelarima saznao sam da su se opredijelili za ovu konicu zato to su proitali ili uli na predavanjima da je najbolja.,, Ili kako Radivojac kae saeto.,,Nabavljaju ih po inerciji;. Naravno onda ih i proizvode po inerciji. Ja bih ovome samo dodao: veliki broj L-R konica su pelari iz nude preinaili u loe surogate DB, uvodei polunastavak.

Autor teksta: Prof. oko Zeevi, dipl.oecc. Kontakt: 033/63-160; 064/17-80-050; e-mail: brdozlatar@gmail.com; Site: zlatarpcela.org.rs

BRDSKO PLANINSKO PELARENJE

eina brdsko-planinskih pelara ima nekoliko stalnih dilema koje pokuava da razrei:

kada matica poinje zaleganje jaja, kada treba izvriti prvi brzi zimsko-proleni pregled, kada, kako (i da li je potrebno) utopljavati pelinja drutva u ovom periodu, dileme oko ventilacije, da li i zbog ega suavati pelinje gnezdo, da li, ako da, kada i ime treba prihranjivati pelinje zajednice u ovom periodu, kada i kakvo pojilo postaviti na pelinjaku,

na koji nain sanirati eventualne bezmatke u ovom periodu, kada izvriti proirenje pelinjeg gnezda i na koji nain, kada izvriti glavni proleni pregled, kako odabrati proizvodna pelinja drutva sa kojima e se ui u glavnu pau Ako se itaoci slau, navedene dileme bismo mogli najednostavnije nazvati: Radovi na stacionarnom pelinjaku tokom zimsko-prolenih meseci u pripremi za planinsku livadsku pau. Iz pelarske literature je poznato da zimska pela ivi 6-7 meseci. Uz pretpostavku da se najee raa krajem avgusta ili poetkom septembra, o emu moramo jako voditi rauna. Iako u oteanim

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

21

klimatskim uslovima, pravovremenim radnjama na pelinjaku potrebno je stvoriti uslove za razvoj pelinje zajednice vodei rauna i o biologiji pela. U naem je interesu da matica to kasnije pone sa polaganjem jaja. A ona e to uiniti ako su pelinja drutva pravilno zazimljena: na odgovarajui nain utopljena, sa optimalnim brojem jedinki, dosta hrane i dobrom mednom kapom. Sada bismo trebali da konkretizujemo prethodno navedene dileme, odnosno da opiemo najvanije prolene radove na pelinjaku u brdsko-planinskom podruju na nadmorskim visinama preko 800 a neretko i preko 1000 metara. Ovde je neophodno napomenuti da se na ovim podrujima pelari veinom sa DB konicama. Poto smo istakli elju da matica to kasnije pone sa polaganjem, onda je veoma vano da jednom kada zapone polaganje jaja, to ini nesmanjenim intenzitetom i bez prekida. To, meutim, svakog pelara obavezuje na mobilnost u vreme prolenog razvoja pelinjih zajednica. Zbog velikog snenog pokrivaa obavljamo brz i kratak pregled tokom marta, najee u drugoj polovini meseca. Prilikom ovog pregleda neophodno je planski sprovesti odreeni broj radnji. Prvo otvaranje konica Iako jo uvek ima snega, koristimo sunan dan da otvorimo konicu. Tada vizuelno konstatujemo poloaj klubeta i grubo procenjujemo brojnost jedinki u konici. Poto su dani dui, povremeno i topliji, pele se esto nalaze na satonoama, bez obzira na mednu kapu. U ovo vreme ni u kom sluaju ne bi smeli da traimo maticu. Njeno prisustvo potvrdie karakteristino ponaanje pela koje na nogicama nose cvetni prah u konicu u veim koliinama. To im u ovom mesecu omoguava pojavljivanje polenarica kao to su leska, kukurek, kaun, visibaba, crnjua (tamo gde je ima), jagorevina, u prisoju podbjel i crvena mrtva kopriva, a u potocima jova i dr. Ako je lepo vreme, podii emo sa severne strane dva do tri rama (DB), pa ako je neki prazan ili de- formisan, ukloniemo ga i pregradnom daskom suziti pelinje gnezdo. Ovo je od viestruke koristi za pelinje drutvo jer e pele biti u manjem prostoru pa e im nagla promena vremena manje tetiti. Ako procenimo da nema dovoljno hrane dodaemo ugljenohidratnu pogau sa alkoholnom tinkturom pelina ili Kas-om 81. Tinktura i Kas su korisni u pogledu boljeg radnog raspoloenja pela, predupreivanja nozeme a nisu se loe pokazali i kod opadanja varoe. Ako nam pele zimuju u dva tela (LR) pa je klube u donjem telu, pogau emo onda staviti na donje satonoe uz prethodno postavljanje drvenog prstena. Logino, ako pele zimuju u gornjem telu, onda pogau stavljamo odozgo. Zbog vremenskih oscilacija i kontinuiteta legla, potrebno je znaajnije utopliti pelinju zajednicu i to odozgo. Ovo se moe uiniti sa nekoliko struka novina ili papirnim dakom preko zbega - vazdune komore. Ako na pelinjaku ima

puno snega, ispred konica emo nabacati sena ili slame kako pele ne bi padale u sneg sa koga se teko mogu podii. Sve ove radove bismo morali obaviti do kraja marta meseca. Mesec april nada i strepnja brdsko-planinskih pelara U ovim krajevima, vai krilaticaza pele me pitaj posle Blagovesti! (7. april) ta to praktino znai? Najee je april mesec u kome dolazi dokritine take, a to je zamiljeni trenutak susreta preseka stanja odlazeih zimskih sa, novim, prolenim pelama. Ukoliko prilikom ovog susreta u konicama imamo dovoljno mladih pela koje mogu pokriti leglo i opsluiti maticu, i ukoliko aprilske vremenske prilike budu naklonjene pelama, uz odgovarajue pelareve radnje, moemo raunati na dobar proleni razvoj zajednica. U aprilu se pojavljuju znaajnije polenarice (vrba iva, bela vrba, alosna vrba), sa neto nektara. Dani su dui, pa je ako vreme dozvoli neophodno izvriti prvi detaljniji pregled svih pelinjih zajednica. Naravno, konica jo uvek ne moe biti dugo otvorena, pa se mora raditi efikasnije i bre nego u letnjim mesecima. Osnovni razlog zbog koga se ovaj pregled sprovodi jeste neposredan uvid u stanje svakog drutva: prisustvo matice, veliinu legla, koliinu pela i hrane, zdravstveno stanje, stanje saa i dr. U zavisnosti od broja zazimljenih ramova, pregled obino poinjemo sa severne strane, osim ako su konice okrenute ka jugu, kada pregled zapoinjemo sa zapada. Ako pele ne bruje i njihov zadak nije podignut, to je znak da je matica prisutna u konici. Vadei jedan po jedan ram, kontroliemo koliinu legla, obim i raspored hrane, zalihe perge i kvalitet saa. Ramove sa hranom i pergom primiemo leglu, vodei pritom rauna da u sredini bude praznih elija mlaeg saa. Starije i deformisano sae sa medom treba izvui iz konice, viljukom malo naeti medne poklopce i postaviti ram preko poklopne daske (sa medom okrenutim na dole), na kojoj je otvo- ren prorez za hranilicu (2 cm). Ispod krajeva rama postaviti paknice od 15 mm, da se ram ne bi oslanjao na poklopnu dasku. Preko rama se obavezno postavlja utopljavajui materijal. Na ovaj nain obezbedili smo stalni unos meda, a samim tim i kontinuitet u polaganju jaja za maticu, ak i ako se u narednom periodu vreme eventualno po- gora. Prilikom ovog pregleda moe se dogoditi da naiemo na bezmatak drutvo bez matice. Pelari se esto pitaju ta da rade sa ovakvim pelama? Poto u ovakvim zajednicama veinu ine, starije, zimske pele nema razloga spaavati takve pele. Dodue, mogu se iako od toga nee biti neke velike koristi preko novine dodati nekoj zajednici, prema naoj subjektivnoj proceni. Ako prilikom pregleda posumnjamo na prisustvo neke bolesti, naroito nozeme, uzeemo sa krajnjih ramova 30-50 pela (stare pele) i poslati ih u Veterinarski institut na pregled. Meutim, dogaa se vrlo esto da prilikom pregleda utvrdimo manjak hrane neophodne za

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

22

normalan razvoj pelinjih zajednica. ta radimo na planini u tom sluaju? Ako ovakvo stanje uoimo poetkom aprila, onda se, ukoliko nemamo ramova sa medom, mora dodati pogaa obogaena belanevinastim materijama. Pele e je vrlo brzo potroiti. A ukoliko nona temperatura u ovom periodu prelazi 10 stepeni (to na ovim prostorima nije est sluaj), onda moemo vriti prihranu eernim sirupom u odnosu 1:1 u koliinama neophodnim za razvoj pelinjeg drutva, opet prema linoj proceni pelara. Ako nismo mogli u martu zbog leda, sada je krajnji rok da pelama obezbedimo zdravu i istu vodu. Ako u blizini nema prirodnih izvora ili potoia, potrebno je da nedaleko od pelinjaka postavimo poji- lo koje bi pelama bilo dostupno preko celog dana. U pripremljenu vodu moemo dodati malo kuhinjske soli, najvie dva grama na litar vode. Podsticaj za razvoj drutava Ako smo na pelinjaku do polovine aprila uradili sve gore navedeno, neophodno je da i u drugoj polovini meseca budemo aktivni kako bismo pomogli pelama da se pravilno razviju do livadske pae. Ovo je period kada treba da izvrimo proirivanje gnezda. Prvo proirivanje prostora u konici (DB) vrimo dodavanjem ramova sa izvuenim saem izmeu perge i legla sa jedne strane, a nakon par dana i sa druge strane. U ovom periodu ne bi trebalo dodavati satne osnove sve dok ne procvetaju denarika i druge nektarice (najbolje je dodati ih u vreme cvetanja jabuke), jer u konici jo uvek nije prisutan optimalan broj mladih pela koje bi mogle brzo da izvuku satne osnove. Krajem aprila poinje cvetanje denarike a pojavljuje se i prvi maslaak, zatim divlje borovnice i divlje jagode, kojih na ovim prostorima ima u velikim koliinama. U ovom periodu kada pelinje zajednice u brdsko-planinskom podruju doivljavaju intenzivan razvoj moemo sa veom sigurnou obavljati sve potrebne radnje u pelinjaku. Sada pelinje gnezdo moemo da proirimo dodavanjem po jedne satne osnove izmeu legla i perge. Ovo je i pravo vreme za stimulativno prihranjiva- nje jer se esto dogaa da se okia pa pele ponekad i nekoliko dana za redom ne izleu iz konice ili to ine kratkotrajno. Da bismo bili sigurni da matica nee prekinuti polaganje jaja, neophodno je obezbediti siguran dotok hrane u konicu. Jedan od naina stimulativnog prihranjivanja (koji zahteva malo vie angaovanja, ali je veoma koristan), jeste okretanje (kod DB konice) dva neparna rama sa leglom za 180 stepeni. Poto pele ne trpe med u blizini leta, prenose ga i poliraju elije, a matica ima oseaj priliva nektara i ne smanjuje polaganje jaja. Nakon par dana okreemo i druge ramove na kojima ima legla. Kod LR konica, u kojima pele zaposedaju dva tela, iz gornjeg tela spustiemo jedan do dva rama sa medom u donje telo a gore ubaciti izvueno sae. Na taj nain obezbediemo da pele taj med podignu iznad legla i tako nehotice simuliraju

dotok nektara u konicu. Stimulativno prihranjivanje kod LR konica moemo vriti i okretanjem tela za 180 stepeni ili promenom mesta telima gde gornje telo sa leglom i medom stavljamo na podnjau a donje sa praznim saem postavljamo odozgo. Ovakav manevar primorae pele da prenesu med u gornji nastavak, a matica e moi da poloi jaja u oiene i ispolirane elije donjeg tela. Ipak, najei i najlaki nain stimulativne prihrane (naroito za starije pelare) kojim animiramo dotok nektara u konicu jeste prihrana eernim sirupom, ime obezbeujemo stalni dotok hrane u konicu a matici omoguavamo da nastavi polaganje jaja u kontinuitetu, to je vrlo bitno za dobar proleni razvoj pelinjih zajednica. Sirup se spravlja u odnosu 1:1 (eer i voda), a prihrana se vri svake druge veeri sa 200-400 ml po konici. Prilikom pripreme sirupa, najbolje je prokuvati (sterilisati) vodu pa eer razmutiti u takvoj vodi. Maj, mesec burnog razvoja pelinjih zajednica Ako nam vremenske prilike idu na ruku, obino u prvoj sedmici maja pa nadalje dolazi do naglog razvoja cvetova drvenastih biljaka: divlje trenje, vinje, ljive, divlje jabuke, divlje kruke, sadnog voa i dr. Pelarski, ovaj period mogli bismo nazvati vona paa, ali retke su godine u kojima ostvarujemo znaajniju berbu vonog meda. Razlog tome su vremenske (ne)prilike. Naime, veoma esto se dogaa da pele po vie dana ne opte sa prirodom ili to ine vrlo kratko u toku dana stradajui pritom usled jakog vetra. Jo jedan razlog moramo navesti, a to je da pelinje zajednice nisu dostigle optimalan broj jedinki da bi uspeno iskoristile majske nektarice. Tako, vrlo esto poetkom maja u konicama bude manje od pet ramova legla - i to zatvorenog - to je nedovoljno za ponekad vrlo udnu vonu pau! Zato kaemo udnu? Zbog poslednjih godina sve izraenijih promena klime i nekih optih prirodnih zakonitosti u cvetanju se sustiu trenja, jabuka i kruka (ranijih godina nije bilo tako), pa je period cvetanja suvie kratak da bi medobranje bilo uspeno. U maju se na ovim prostorima pojavljuju obilnije polenarice kao to su maslaak (vrlo retko medi zbog hladnih noi), koga ima u izobilju, breza, ipurak, orah i dr. Zbog svega iznetog mi stacionarni pelari prinueni smo da u maju poradimo najbolje to znamo i umemo kako bismo u planinsku livadsku pau uli sa optimalnim brojem izletnica i povoljnom strukturom legla u konicama, a ako je mogue i ponekim skinutim ramom meda od majskog voa. Majski radovi u brdsko-planinskim predelima U normalnim godinama (mislim na klimu) mesec maj moramo iskoristiti za snaan razvoj pelinjih drutava. U majskoj vonoj pai obaviemo niz radnji koje su neophodne da bismo stigli do ovog

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

23

cilja. Kao prvo, izvriemo glavni detaljni pregled svih pelinjih zajednica, kojim emo opredeliti pelinja drutva za koja mislimo da e biti proizvodna tj. sposobna za dobro medobranje. Ovo inimo zbog toga da bismo im u nastupajuem periodu posvetili posebnu panju u praenju nji- hovog daljeg razvoja. Tada, kod DB konica moemo dodati ram sa satnom osnovom tako to emo srednja dva rama sa leglom razmai i u sredinu smestiti taj ram. U brdsko-planinskim uslovima nije dobro dodavati po dve satne osno- ve odjednom. Sada, kada ima ve prilino mladih pela u konici, one e uz dobar unos nektara brzo nadograditi satne osnove. Ako je neophodno, ovaj postupak moemo ponoviti kroz nekoliko dana. Veoma je vano da u konicama u koje ne dodajemo satne osnove (gde ima dovoljno izvuenih ramova) ne dozvolimo blokadu matice usled obilatog unosa polena, ve da postavimo skupljae cvetnog praha ili izvadimo ram sa medom i dodamo satne osnove, tj. da pravovremeno proirimo pelinje gnezdo. Izvaeni ram sa medom iskoristiemo za pojaavanje rojeva dobijenih nunim razrojavanjem u livadskoj pai. Ako se dogodi da u ploditu sve ulice budu popunjene pelama (i sa najmanje est ramova legla), a da pritom unos nektara sa voa bude znaajan, obavezno treba da dodamo medine nastavke. Sada je prilika da obezbedimo mlado sae u meditima kako bismo zaposlili mlade pele. Postaviemo u medita sve ramove sa satnim osnovama, osim dva. Naime, drugi i osmi ram iz plodita podiiemo u medite ime emo obaviti dve korisne radnje! Prvo, pele e vrlo brzo izvui satne osnove a drugo, ispod podignutog plodinog rama nadogradie trutovsko sae, koje e nam posluiti kao graevnjak iz koga emo isecanjem poklopljenog trutovskog legla bioloki eliminisa- ti deo varoe iz konice. Ovaj postupak moe da se ponovi i u livadskoj pai. Kod LR konica treba postaviti ram sa dva centimetra satne osnove na koju e pele dalje nadograditi veu povrinu trutovskog saa koje emo isei i pretopiti nakon zatvaranja legla. Za brdsko-planinska pana podruja (Zlatar i ok lina) karakteristino je da vona paa traje skoro do polovine etvrte dekade meseca maja, kada po ivicama uma, skladovima i vrzinama poinju da se pojavljuju brojne nektarice. Poetkom juna zabelee se itavi krajolici zbog cvetanja gloga koje e se, u zavisnosti od nadmorske visine, nastaviti do kraja meseca. Ovo je period malog zatija kada koristimo priliku da jo jednom prekontroliemo unutranjost konice da bismo se uverili u snagu svakog drutva pojedinano. U ovom kratkom periodu moramo biti vrlo oprezni (naroito ako smo oduzeli neki ram ili polunastavak sa medom, ili ako eventualno zahladni), da sluajno ne ostane koja konica bez hrane! Da se to ne bi dogodilo, ponekad je potrebno intervenisati stimulativnim prihranjivanjem, i to malo obilnijim porcijama.

Zbog ega treba pregledati pelinje zajednice pred poetak planinske livadske pae? Najee, mada nije iskljueno, za vreme vone pae u brdsko-planinskom podruju nema rojenja (verovatno trutovi jo uvek nisu polno zreli). Sada je prava prilika da se pogleda da sluajno nema zapoetih matinjaka? Poto se pribliava ozbiljnija planinska livadska paa neophodan je pregled (u etvrtoj dekadi maja) svih konica. Pregledom emo utvrditi: sa kakvom strukturom pela ulazimo u dugotrajnu tihu pau, sa kakvim stadijumima legla rapolaemo u svakom drutvu, sa kolikom koliinom i kakvim rasporedom hrane drutva ulaze u glavnu pau. Dakle, ovim pregledom utvrdiemo koja su to pelinja drutva ve spremna za vei unos nektara, a koja moramo eventualno da spojimo da bi bila proizvodna. Potrebno je da utvrdimo i koja emo drutva koristiti kao pomona za neke radove u pelinjaku. Velika dilema kod mlaih pelara tie se pitanja sa kakvom strukturom pela treba ui u livadsku pau? Ono to iskusni pelari znaju jeste da u livadskoj pai konica treba da bude puna izletnica! U planinsku livadsku pau moramo ui sa najmanje 40% izletnica i 35% legla u poodmaklom stadijumu. Da ne bi bilo zabune, objasniemo ovu tvrdnju. Naime, livadska paa divljih planinskih livada je tiha, dugo traje i skoro nikada nema intenzivnog unosa. Kada poinje i koliko traje planinska livadska paa? Livadska paa poinje oko 10. juna i traje i do kraja jula. Ovo je iskustven podatak koji se bazira na cvetanju pojedinih znaajnijih nektarica poev od majine duice i bele deteline, preko zdravca, do ornjikih velikih nektarica meu kojima je najznaajniji lisiiji rep, a po skladovima i krajolicima uma sjerua. Najizdanije livadske nekatarice su majina duica (timijan i rebrasta), bela detelina (puzea), eljasti i livadski razliak. Moemo ustvrditi da se (izuzetak su u poslednjih 20 godina bile 1999. i 2006. godina) dnevni unos najee kree od 0,8 do 1,2 kg nektara. Ovaj podatak govori da svaka izletnica ima dovoljno vremena da deponuje svoj nektar u elije saa, i da joj je eventualno neophodna jedna primateljica. Zbog toga je neophodan veliki broj izletnica. Da bismo obezbedili da u konici u vreme pae bude dovoljno takvih pela, neophodno je, podseamo, da u majskoj vonoj pai bude to vie zatvorenog legla iz koga e se do 20, najkasnije do 25. maja, izlei mlade pele. Ako nismo obezbedili ovakvo stanje stvari, moraemo onda (u vreme medobranja) da iz pomonih drutava istresemo ram do dva rama pela u konice za koje procenimo, ili pregledom utvrdimo, da nemaju dovoljno izletnica kako bismo ojaali njihov izletniki potencijal.

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

24

Karakteristike pae i ponaanje pelinjih drutava Rojevni nagon Tokom trajanja pae moramo voditi rauna da matica uvek ima na raspolaganju dovoljno prostora za polaganje jaja, jer u suprotnom vrlo lako moe doi do rojevnog nagona! Ako su svi plodini ramovi popunjeni leglom i medom, moramo reagovati oduzimanjem jednog do dva okvira sa medom i postavljanjem satnih osnova u sredinu legla sa obe strane rama sa leglom. Na taj nain zaposliemo viak mladih pela da izvlae elije. Ako kojim sluajem neko drutvo ue u rojevni nagon teko moemo zaustaviti ovaj proces, ali moemo da pokuamo da konicu odnesemo na mesto slabijeg drutva, a da slabije drutvo postavimo na njeno mesto, ime emo obezbediti da izletnice popune slabo drutvo a da zajednica iz rojevnog nagona porui matinjake I odustane od rojenja! Drugi klasian nain da rasturimo zajednicu jeste da formiramo nukleuse (nije potpuno iskljueno i da se oni nee rojiti). Kod LR konice, rojevni nagon se moe preduprediti delokacijom tela (sputanjem medita na podnjau). Nekada nije loe pustiti poneku pelinju zajednicu da se prirodno roji. Naravno, ostaemo bez meda, ali emo dobiti najbolju moguu maticu koju pele mogu proizvesti. U pelarskoj literaturi opisano je jo nekoliko naina intervenisanja kod rojevnog nagona ali o njima ovde neemo pisati. Blokada plodita leglom Za ovako duge i tihe pae karakteristino je da se vrlo esto (kod pelarenja DB konicama) dogaa da tokom medobranja po dva polunastavka budu puna meda, a da u ploditu osim 10 ramova sa leglom ne bude nijedne elije ispunjene medom! (Ovu pojavu je lake preduprediti u LR konicama.) ta raditi u ovakvim situacijama? Najednostavnije je da izvadimo tri rama sa preteno zatvorenim leglom i maticom i od njih, jednog rama sa medom i praznog rama sa izvuenim saem formiramo nukleus. Konici u kojoj smo izvrili intervenciju dodajemo naizmenino dve satne osnove i jedan prazan izvuen ram, ako ga imamo. Ukoliko nemamo izvuen ram dodaemo jo jednu satnu osnovu. Ovo moemo uraditi i u onim konicama u kojima smo utvrdili slino stanje stvari. Takve zajednice prihranjujemo manjim porcijama sirupa svako vee, bez obzira na spoljni dotok nektara. Naravno, u

konicama mora ostati i jednodnevnog legla. Mlade pele e brzo izvui satne osnove i poeti da lageruju u njih a u nedostatku matice otpoee izgradnju prinudnog matinjaka. Poto smo skinuli nastavak ili dva sa zatvorenim medom (i tako ostvarili plan), obraena pelinja drutva e krajem jula ili poetkom avgusta dobiti nove matice bez genetski opredeljenog rojevnog nagona i bie spremna za razvoj avgustovskog i septembarskog legla iz koga e se izvesti zimske pele. Osim to smo dobili mlade matice, ovakvom tehnikom rada smo svako takvo drutvo dobro oistili od varoe! Naime, nakon 20-22 dana svaku takvu pelinju zajednicu tretiraemo protiv varoe i uspeh e biti maksimalan. Jo neto je bitno istai, a to je da u pravo vreme vrimo jesenju prihranu i svakoj takvoj zajednici moemo dodati i plodini ram sa medom, ako smo ih sauvali. Za sluaj da se dogodi da se neka matica ne vrati sa oplodnje, uvek u rezervi imamo nukleus sa starom maticom. Dakle, ako se opredelimo za ovakvu tehniku rada, na pelinjaku svake godine moemo na treini drutava zameniti matice bez kupovine i posebnog gajenja, to velikom broju brdskoplanisnkih pelara predstavlja problem. Iskorienje planinske livadske pae i prinosi Ovaj tekst ne bi bio potpun kada ne bismo rekli koju re o izdanosti planinske livadske pae. O njenom iskorienju saobrazno vremenskim prilikama kao i rezultatima medobranja. Ono to je sigurno, jeste da su ovo vremena u kojima planinske divlje livade vie ne mede punim intenzitetom. Razlog tome je veliki manjak stonog fonda (naroito ovaca), pa nema prirodnog ubrenja livada i panjaka. Pored toga, meteoroloki uslovi su se znaajno promenili, tako da este padavine i zahlaenja diktiraju prinos nektara.Ipak, stalnom strunom edukacijom, usavravanjem i konsultacijama sa starijim iskusnijim pelarima, uz dobru tehniku rada i maksimalnu mobilnost na pelinjaku, jo uvek se mogu postii solidni rezultati koji se mogu iskazati sledeom iskustvenom konstatacijom: Stacionarni pelar u brdsko-planinskom podruju koji ostvari prosean prinos kvalitetnog planinskog livadskog meda od 15 do 20 kilograma po konici moe se smatrati vrlo uspenim. A to se moe postii ako svako od nas svoje elje i tenje usaglasi sa biolokim zakonitostima pelinje zajednice kao i prirodnim agrometeorolokim zakonitostima podruja na kome pelari.

**********************************************************************************
Autor je stacionarni i selei pelar iz Nove Varoi sa planine Zlatara. Pelari od 1987. godine na obroncima planine Zlatar sa vie od 100 proizvodnih drutava u DB konicama (10 i 12 ramova). Oficijelni je predava SPOS-a. Osim u Srbiji, odrao je brojna predavanja i pelarima u Crnoj Gori, BiH, Republici Srpskoj, Hrvatskoj i Makedoniji. Autor je nekoliko desetina lanaka objavljenih u vodeim pelarskim asopisima u regionu. Pelarstvo u njegovoj porodici ima veoma dugu tradiciju, a pradeda oko koji je iveo 114 godina pelario je sa vie od 100 vrkara.Kontakt: 033/63-160; 064/17-80-050; e-mail: brdozlatar@gmail.com; Site: zlatarpcela.org.rs

************************************************************************************

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

25

Autor teksta: Ibrahim Huskanovi UP BagremovacGraanica

ITANJE SA LETA KONICE (ZIMA I RANI PROLJETNI PERIOD)

P
1)

rvi i osnovni zadatak svakog pelara na pelinjaku je da pogleda ima li kakvih znakova ispred konica i ta nam kae leto. Izlazni i ulazni otvor na konici je ono mjesto na kome se stanje pelinje zajednice moe proitati. Posmatranjem pela na letu pelar stie prvi utisak o stanju pelinje zajednice. Time se izbjegava bespotrebno otvaranje konice ako smo posmatranjem leta zakljuili da je sve uredu, ili ju treba odmah otvoriti, ako nam ponaanje pela kae da neto nije uredu. Svima nam je poznato da konicu treba to manje otvarati, jer smetamo pelama u njihovom radu. To je razlog vie zbog kojeg ponaanju pela na letu i njegovom izgledu treba pokloniti punu panju: Ako u zimskom periodu u fazi mirovanja pela, prislonimo uho uza zid konice, ili na neki drugi nain ujemo brujanje, odmah treba pogledati otvor leta. Ako otkrijemo da je leto zaepljeno uginulim pelama, treba ga neim oistiti i oistiti pele sa leta i brujanje e prestati. Ako se brujanje i poslije toga nastavi, znai da je pelinja zajednica ostala bez matice. Ako pele izbacuju mrtve pele kroz leto, u manjoj mjeri to je normalno poslije zimovanja, ali ako je to u veem obimu, onda to ukazuje na nedostatak hrane i bioloku smrt. Kod manjka hrane mrtve pele su sa rairenim zadnjim nogama. Ako su noge i krila skupljeni, a rilica ispruena, onda je to glad. Sa izduenim trbuhom i jezikom, umrle su od gladi. Ako je bolest, odnosno bioloka smrt onda su noge skupljene, takoer su skupljena krilca i rilica. Ako su noge i krila rairene, a rilica skupljena, smrt je nastupila zbog hladnoe. Ako u rano proljee vidimo pele da se jedva vuku na poletaljci, padaju ispred poletaljke to je znak da e uskoro umrijeti. Ako ih bolje pogledamo vidjeemo da su im trbusi mali i savijeni. To je pouzdan znak da pele u konici gladuju, te ih treba prihraniti. Jedan od najvanijih uslova za dobro zimovanje pela je pravovremeni proisni izlet. Meu pelarima praktiarima vlada miljenje da je najbolje ako pele imaju proisni izlet priblino svakih 40 dana. Svaki povoljan sunan dan, kada temperatura doputa (od 8-12 0C ili vie), pele e iskoristiti za proisni izlet. to je temperatura via, to je proisni izlet uspjeniji. Izlijetanje pela na proisni izlet zavisi i od poloaja pelinjaka. Za proisni izlet i proljetni razvoj najbolje je da konice budu izloene suncu od jutarnjih pa do kasnih popodnevnih sati. Za vrijeme proisnog izleta pelar treba obavezno da je prisutan na pelinjaku. Pri posmatranju proisnog izleta pelar moe zapaziti sljedee: Da iz neke konice izlaze pele koje ne mogu da lete, ve padaju oko konice. Moe se pretpostaviti da su u pitanju pelinje bolesti, nozemoza ili akaroza. Pojava pela pjeaka ispred konice, na pravcu letenja na oko 30 metara od konice, znak je bolesti nozemoze. Pele se kreu po zemlji, i sa uzdignutim, rairenim krilima lepezaju. Kad ih uzmemo u ruku i bacimo uvis, one ponovo padaju na zemlju, izgubile su mo letenja. Na kraju dana, predvee, skupljaju se u gomilice. Sve su ovo znakovi nozemoze. Treba obavezno uzorke tih pela odnijeti na analizu. Mrke mrlje na krovu konice, ili okolo konice, to je dobar znak ienja pela. Sigurni smo da je sa pelinjom zajednicom sve uredu. Pele ostavljaju izmet na poletaljci i prednjoj strani konice, znak je proliva. Znaci proliva i nozemoze su slini. Treba labaratorijski ispitati i utvrditi ta je u pitanju. Iz konice izlijeu pele pojedinano, sputaju se na snijeg ili na neto drugo, iste se i potom ukoe. Ovo je znak da su pele iz te konice na bilo koji nain uznemirivane. Ovo nije nikakva bolest, ve je posljedica pojaanog uzimanja hrane zbog uznemiravanja. To je znak poetka proliva kod pela (dizenterija). Uznemiravanje pela moe prouzrokovati i rastvaranje zimskog klubeta a time i uginue. Zbog toga u vrijeme zimovanja mora biti siguran, potpuni mir na pelinjaku. Pele se ponaaju mirno, pa ak i lepezaju na poletaljci, znak je da imaju maticu.

2)

3)

4)

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

26

Pele uznemireno jure po poletaljci i neorjentisano lete okolo, znak je da nemaju maticu. Za vrijeme proisnog izleta pele se prazne i iste svoja crijeva, te se vraaju, a bolesne ostaju napolju i ne vraaju se u konicu, pa tako nastaje ienje pelinje zajednice od bolesnih pela. 5) Ako pele iz konice izbacuju bijele mrvice kristala i valjkaste dijelove polena, to je znak irenja legla. Pele su zauzele vee povrine saa i iste iskristalisani eer ili ueereni med iz otklopljenih elija. Na taj nain one uklanjaju polen koji im smeta u proirenju legla. To je polen koji je uglavnom bio van klubeta, te je pobuavio, pa je postao neupotrebljiv. Kristali eera ili ueerenog meda nas opominju da prilikom uzimljavanja pelinje zajednice nismo pelama pribliili hranu, to jest hrana je ostala daleko od klubeta ili da smo prihranjivanje vrili kasno, tako da pele nisu imale dovoljno vremena da prerade uzeti eerni sirup. 6) Ako kod nekih konica u proljee primjetimo na letu vlagu-rosu, ili male barice i to izmeu 9 i 10 sati prije podne, to je dobar znak. To je tzv. znojenje konice. Znai leglo se u konici lijepo razvija. Sa pelinjom zajednicom je sve u redu, moe se rei da je tu jako dobra i plodna matica. Tu je potronja hrane pojaana, pa prvom prilikom treba provjeriti koliinu hrane u konici. 7) Ako ispred konice uoimo izmrvljene pele znak je da je u konicu ulazila rovica. Rovica je slina miu, hrani se insektima, zimi je redovan -

8) a)

b)

9)

posjetilac pelinjih zajednica. Ako nekim prutiem izvuemo dio otpadaka sa podnjae i naemo izmrvljene pele i bijele i crne kuglice izmeta, posve smo sigurni da je rovica bila u konici. Ona jede pele u zimskom klubetu i sae sa leglom, dok sae sa medom ne jede. Za kratko vrijeme pojede sve pele. Vidimo li na letu konice i trunje i izmrvljeni vosak to moe ukazivati na sljedee pojave: Ako prutiem izvuemo sadraj sa podnjae i vidimo izmrvljeni vosak, parad saa, mrk izmet sigurni smo o prisustvu mia u konici. Mi prolazi kroz otvor od 10 mm, dok kroz otvor od 7 mm ne moe. On jede sae, med, polen i pele. To je dokaz u toj pelinjoj zajednici bilo grabei, ili je pelinja zajednica ostala bez hrane pa nastaje gria saa. Kod grabei je medom zaprljano leto. Krupne mrvice voska su znak mia a sitne znak grabei i gladi. Ako na poletaljci primjetimo mlade pele koje ne mogu da lete jer su im krila ne razvijena i osakaena znai da su izale iz prehlaenog legla. Ova pojava moe biti i znak varoe u pelinjoj zajednici.

Pojava uginulih larvi na letu moe biti posljedica naglog zahlaenja u vrijeme razvijenog legla. U sluaju niskih temperatura pele naputaju leglo na donjim dijelovima saa, jer nema ih dovoljno da griju cijelu povrinu legla. Izbacivanje larvi deava se i u nedostatku vode u pelinjoj zajednici.

Autor teksta:Emir Hifziefendi UP Bagremovac Graanica

ROJENJE U SEPTEMBRU

rajem septembra naa ekipa je bila u posjeti iskusnom pelaru iz Grapske Senadu. Ovaj pelar je jedan od najveih proizvoaa matine mlijei na ovim prostorima sa proizvodnjom od preko 13 kg ovog dragocjenog pelinjeg proizvoda u sezoni. Na njegov pelinjak je prilikom nae posjete iznenada doletio roj koji se za nepunu minutu uhvatio za granu jednog drveta na njegovom pelinjaku.U ovo doba godine rojenje pela je veoma rijetko i pele naputaju konicu samo u izuzetno loim uslovima u konici ( velika zaraenost varoom ili nedostatak hrane ili matice i sl. ). Nakon hvatanja roja za granu stresli smo ga u jednu veu bijelu posudu te brzo pronali maticu i zatvorili je u kavez. Kavez sa maticom smo stavili u jedan kraj posude a u drugi kraj posude stavili smo malo eernog tijesta.Pele su gotovo potpuno napustile kavez sa maticom te se grupisale na drugom kraju posude u kojem se nalazilo eerno tijesto.Poznato je da pele prilikom rojenja sa sobom nose i veu koliinu hrane koja im je dovoljna za nekoliko dana. Ovako brzo grupisanje pela na granu a kasnije i na eerno tijesto govori nam o velikoj izgladnjelosti i iscrpljenosti pela to je vjerovatno i natjeralo pele da napuste svoju konicu u ovo doba godine. Matice iz ovih rojeva ne treba drati na svom pelinjaku jer one sigurno ne nose dobar genetski materijal za na pelinjak a ni za susjedne pelinjake (prizvodnja trutova iz jaja ovakvih matica),dok se pele iz ovakvog roja mogu pripojiti uz neko slabije pelinje drutvo uz obavezan tretman protiv varoe.

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

27

Poetak hvatanja roja Foto: Emir H.

Za nepunu minutu gotovo sve pele roja su ve bile grupisane na grani Foto: Emir H.

Dio pelinjaka Senada ehia u Grapskoj Foto: Emir H.

Predavanje 27.09.2011 god. u Srebreniku Foto: Emir H.

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

28

Autor teksta: Sulji Samir Bjelave bb, opina Srebrenik Mob: 061-721-378 Email: suljic.samir@hotmail.com

TREI SAJAM PELARSTVA I PELARSKE OPREME SREBRENIK 2011

Srebreniku na gradskom etalitu je dana 27.09.2011.godine, u organizaciji Udruenja graana pelara ROJ Srebrenik, odran trei po redu Sajam pelarstva i pelarske opreme, na kojem je svoje proizvode i pelarsku opremu izloilo i predstavilo 40 pelara. Tradicionalni trei po redu sajam pelarstva privukao je panju kako domaih, tako i inozemnih profesionalnih proizvoaa pelarske opreme, meda i ostalih pelinjih proizvoda.

ministarstva trebaju jo znaajnije stimulisati uzgajivae pela i proizvoae meda i drugih pelinjih proizvoda, te time dati vei doprinos unapreenju domae proizvodnje u oblasti pelarstva.

- Uesnike i posjetioce manifestacije ovogodinjeg sajma pelarstva pozdravio je predsjednik UG pelara Roj Srebrenik Ramo Smajlovi, a isti je sveano otvorio naelnik opine Srebrenik Mehmed Bajrektarevi.

- Organizatori menifestacije su, na osnovu ocjene strunog irija, uruili nagrade za najureeniji tand sa izloenim pelarskim proizvodima, zatim za najbolji djeiji literarni rad u kolama na temu pelarstva, za najbolji med, a nagraeni su i najstariji i najmlai izlagai.

- U svom obraanju uesnicima i posjetiocima tradicionalnog treeg po redu Sajma pelarstva i pelarske opreme Srebrenik 2011, naelnik opine Srebrenik Mehmed Bajrektarevi je izmeu ostalog istakao da resorna kantonalna i federalna

- U sklopu sajamske manifestacije u prostorijama Doma kulture u Srebreniku, odran je seminar za pelare, na kojem su predavanje odrali prof. Tarik Bajrovi sa veterinarskog fakulteta Sarajevo, na temu Borba protiv varoe, i Sadik amdi iz Kladnja na temu Svi naini spreavanja rojevnog nagona kod drutava koja su pripremljena za glavnu pau .

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

29

Autor teksta: Izet Jusufovi Presjednik UP Lukavac Lukavac

SKUPTINA UDRUENJA PELARA ,,LUKAVAC,, LUKAVAC

ruenje pelara u Lukavcu nakon vanredne skuptine udruenja i predavanja na temu Higijena u pelarstvu i Amerika trule legla proteklo je u izvrsnoj atmosferi. Pelari iz nekoliko udruenja sa ove regije razmjenili su mnoge informacije i novitete a ugovorena je i sardnja na nekim zajednikim projektima. Predstavljen je i pelarski list u kojem je najavljena saradnja velikog broja udruenja iz regije ali i iz susjednih zemalja. Braa Nurki, kao poznati proizvoai i preraivai voska predstavili su svoj rad i svoje proizvode i podijelili uzorke kao dokaz kvalitete. G. Izet Jusufovi, novi predsjednik je istakao da pelarstvo u ovoj regiji mora dobiti bolju panju vladajuih struktura i bolju organizaciju pelarskih udruenja. Samo ujedinjeni moemo predstavljati pelartsvo u najboljem svjetlu i podii glas za spaavanje pela i pelarstva.

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

30

Autor teksta: ivi Hajrudin Predsjednik UP Vrijesak ivinice

subotu 19.11.2011 godine u hotelu Zlaa u opini Banovii u poznatom izletitu ljubitelja prirode, mira i istog vazduha odrano je sveano okupljanje pelara iz ivinica. Da ne bi sve bilo kako treba pobrinulo je se vrijeme koje je taj dan bilo ba dosta maglovito i zbog toga neka udruenja koju su bila pozvana i potvrdila dolazak nisu se odazvala sastanku. Poslije usputne kafice pristupilo se i sastanku izmeu prisutnih predstavnika pelarskih udruenja iz susjednih opina:Srebrenika, Lukavca, Graanice, Kalesije, Olova i nas domaina iz ivinica. Nastavak druenja je zapoeo izlaganjem predavaa gosp. eljka Mikulia iz Gruda. Predava je dosta dobro odradio temu koja mu je traena sa nae strane sa tim naravno da se nismo mogli mi kao pelari sloiti oko nekih stvari kao to je ta da stari vosak ne izbacujemo ve da ga novim voskom pokuamo poboljati. Istina je da emo time smanjiti udio parafina u istom ali zasigurno e ostati razni otrovi kao to su amitraz ako su prethodno upotrebljavani u takvom vosku. Razgovaralo se i na temu sterilizacije voska to su mnogi pelari isticali kao preventivu u borbi protiv protiv amerike kuge pelinjeg legla a koja bi se morala OBAVEZNO odraditi u postrojenjima za preradu voska tj kod preraivaa satnih osnova u to njih 99% prisutnih sumnja da se obavlja. Koliko smo shvatili najvei razlog zato to preraivai ne obavljaju je to to poskupljuje samu izradu satnih osnova pa mnogi preskau taj bitan element za zdravlje pela i time veoma, veoma ugroavaju sve pelinjake tj pele koji se snabdijevaju iz njihovih izvora.

PELARSKO DRUENJE 19.11.2011 GODINE!


Na slikama se vidi dio atmosfere sa sveanog okupljanja u Zlai, ako nita drugo barem smo se lijepo druili. Pored gostiju sa drugih opina koji su se odazvali pozivu na emu im se ovom prilikom zahvaljujem kao i njihovom ueu u radu, pozivu se odazvao i naelnik opine ivinice, gosp. Hasan Muratovi, predstavnik veterinarske stanice i na neposredni saradnik na terenu veterinar gosp. Asmir. Sveanost su propratili takoe i predstavnici televizije ivinice kao i lokalni novinar gosp. efik Gado na emu im se zahvaljujemo naroito to su uzeli uea u naoj sveanosti i ujedno popularizaciji pelarstva. Predavanje gosp. eljka Mikulia je dosta dobro propraeno i pelari su sa interesovanjem sluali izlaganje kako poboljati higijenu konice, sauvati svoj vosak i tako omoguiti pelam bolje uslove i da se mogu boriti lake protiv pelinjih bolesti. Drago mi je da sam na sastanku vidio kod dosta pelara entuzijazam u smislu da se pele vrate prirodi koliko se vie moe, da se pelama vrati njihov "vosak" a ne parafin, amitraz i sl. i uglavnom su se svi sloili da su najvei neprijatelji pela "OVJEK" pa tek onda sve ostalo.

Poslije predavanja gosp. eljka Mikulia skupu se obratio i naelnik opine ivinice gosp. Hasan Muratovi koji je na opte iznenaenje svih pokazao zavidno znanje vezano za pele i pelarstvo i prepoznao tekoe sa kojima se pelari susreu kao i strane posljedice koje bi mogle nastati ukoliko se nastavi pomor pela iz razno raznih razloga od kojih je pored prskanja voa i otrova kojim se tom prilikom

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

31

zagauju plodovi koje svi mi jedemo i velika opasnost za opraivae toga voa tj plodova, nau pelu koja nikada nije bila vie ugorena. Oni koji ne shvataju vanost pela u optem naem opstanku trebaju znati da pela kao opraiva oprauje pa ak i preko 80% voa, povra i ostalih biljnih vrsta. Na internetu se moe pronai video pod nazivom: "Kad pele utihnu"! Onaj ko nije to pogledao onda i nema nikakve predstave emu ovaj na svijet ide i to munjevitom brzinom. Bilo bi dobro da svako pogleda taj film, pa da se zapita ta to radimo, kome se mi borimo da ostavimo neto iza nas kada e to biti propast i gotovo nemogue mjesto za ivot. Vrlo mali broj biljaka, itarica i ostalog moe samostalno da opstane tj da produi opstanak bez opraivaa pela, zamislite tada na izbor hrane koji bi se mjerio sa nekoliko desetina biljnih vrsta?

zaivilo i zauzelo mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji koje mu i pripada. Njegov govor je propraen sa izuzetnom panjom i mnoge pelare je ostavio bez rijei i ispraen je gromkim aplauzom. Ko je bio zna o emu govorim, ko nije neka misli ta hoe. Dio atmosfere sa skupa sam pokuao doarati ovim slikama ali sve u svemu ko nije doao mnogo je propustio. Pelari inae treba da se drue to vie a posebno radi razmjene informacija. Pela je vrlo zanimljiv insekt kojeg mi ljudi ne moemo nikada do kraja shvatiti bez obzira ta im radili. Smatram da e prije izumrijeti nego da se promijene i potine 100% pelaru.

U filmu gore navedenom koji sam Vam preporuio takoe se govori o jednoj "manjoj" Kineskoj provinciji koja je velika samo kao nekoliko Bosni i Hercegovina gdje su nesavjesni voari potrovali pesticidima pele i druge insekte prije neto vie od 30 godina i sada kao majmuni skau oni po granama i oprauju voke. Drugog naina da to voe rodi i nema, jer su pored pela iskorijenili i sve leptire i ostale korisne insekte! Naelnik opine gosp. Hasan Muratovi je kako sam gore napomenuo pokazao zavidno poznavanje vanosti pela jer pored toga kako sam ree i njegov otac je drao iste, te u vezi s time se otvoreno ponudio da pomogne udruenju oko prevencije bolesti tj. nabavke "autoklava" za dezinfekciju voska jer je utvreno da se voskom prenosi najvie amerika kuga pelinjeg legla. Pored toga je obeao pomoi u svemu to je u njegovoj moi kako bi se odrale pele i pelarstvo

Opti zakljuak je da rad naeg Kantonalnog saveza nije nikako zadovoljavajui i nije sluajno da je ministar gosp. Lijanovi na sastanku koji smo odrali u oktobru 2011 godine u zgradi Privredne komore Tuzla nas prozivao (kantonalni savez pelara Tuzla) kao jedan od negativnih primjera vezanih za poticaj i nije sluajno to je isplata poticaja za 2011 godnu dovedena u pitanje! Na sastanku se raspravljalo o tekuim problemima u radu udruenje te se povela i polemika oko rada rukovodstva u Savezu pelara TK. Izraeno je opte nezadovoljstvo radom istog te iznijeti zakljuci da rukovodstvo saveza pelara Tuzla ne obavlja svoj posao u skladu sa statutom i optim aktima saveza, opti utisak je da je savez privatizovan od strane pojedinaca koji pod okriljem saveza pelara TK legalno prodaju graanima med i lijekove za pele i pri tome svoje interese isturaju na prvo mjesto. Smatramo kao lanice saveza pelara TK da zajedniki interes mora biti ispred linih to u ovom sluaju nije tako te smo prinueni na neke nepopularne poteze a jedan od njih e biti i smjena trenutnog rukovodstva.

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

32

Autor teksta: Antun Karlovi Republika Hrvatska

KRISTALIZACIJA MEDA
Med nije kvarljiva namirnica i ne kvari se kao neke druge koje kupujemo svakodnevno, to znamo svi. U svijetu se rade brojna istraivanja prehrandbenih artikala pa tako i ovog, gotovo nekvarljivog proizvoda, meda. posude, koje imaju mogunost hermetikog zatvaranja.Iako se esto pogreno smatra da niske temperature potiu kristalizaciju to nije tako. Tako biljeimo da stalne temperature skladitenja ispod 10C produuju, pa moemo rei i da su idealne za sprijeavanje kristalizacije meda. Umjerenije temperature koje se kreu od 10-21C u pravilu

anas ve svi znaju kako je proces kod meda u kojem on poprima poluvrsto ili vrsto stanje prirodan i normalan koji svi zovemo kristalizacija. Kristalizacija meda javlja se jer je med prezasiena otopina koja u sastavu sadri preko 70% prirodnih eera i neto manje od 20% vode. Zna se da omjer prirodnih eera uvelike ovisi o brzini kristalizacije u idealnim uvjetima. Nije svejedno da li odreena vrsta meda ima vie prirodnog glukoznog ili fruktoznog eera. Sama brzina kristalizacije mednih vrsti raste kada raste i sadraj glukoze (Phillips, 1929., Bogdanov, 1993.). Dakle moe se rei kada glukozni eeri poinju prevladavati unutar meda uz smanjenje samog udjela vlage u medu taj se proces i dodatno ubrzava. Kako je med hidroskopan na sebe moe uvlaiti dodatnu vlagu iz zraka pa kod skleditenja treba biti oprezan i po tom pitanju. No unutar ovog teksta pisat emo o neem drugom, kristalizaciji meda, pojavi potpuno normalnoj i prirodnoj u kojoj med prelazu u polukruto ili kruto stanje. Med takoer ukoliko ostaje unutar saa u konicama kristalizira neto sporije nego onaj kojeg izvadimo vrcanjem ili na bilo koji drugi nain. Osim toga razvojem pelarstva otkriveni su i neki postupci koji ubrzavaju ali i oni koji usporavaju kristalizaciju ak i oni koji je

sprjeavaju. Proces kristalizacije meda obino zapoinje u roku od tjedan ili mjesec dana od vaenja, u vrlo rijetkim sluajevima ak i isti dan nakon njegova vaenja. Pravilno skladitenje vrcanog ili na neki drugi danas dostupan nain vaenog meda jedan je od preduvijeta da se postupak izbjegne ili produi. elimo li med sauvati na dulje vrijeme skladitimo ga u vee ili manje inox

potiu kristalizaciju meda, dok tople prostorije u kojima se med skladiti od 21-27C produuju proces kristaliziranja, ali donekle degradiraju med i njegova svojstva. Kako temperatura prostorije raste iznad 27C kristalizacija se sprijeava ali se javlja kontra uinak od onog koji elimo medu. Naime skladitenja na temperaturama iznad 27C ovisno o poveanju postotka temperature potie se kvarenje meda uz pojavu fermentacije.Ako ste sada ove podatke proitali kao kupac i brzo vam je pogled u panici skrenuo prema termostatu vae prostorije znajte da panike za vas nema. Ti se do sada navedeni podaci odnose na skladitenje kod proizvoaa, kod meda koji je ve "obraen za vas i upakiran" pa kao takav spreman za prodaju se podaci ipak pomalo razlikuju. Takav bi se med u teglicama za prodaju ili kod vas u vaem domu trebao uvati na temperaturama od 18 - 24C ( + - stupanj ili dva )Jedna je tako studija pokazala kako med moe biti sauvan u "tekuem" stanju bez ikakva kemijanja i pregrijavanja kojima su sklone zbog lakeg procesa punjenja velike punione. Med se prvo uskladiti na pet tjedana na stalnoj temperaturi od 0C. Nakon toga se temperatura skladitenja tog meda die na 14C. Kod svjetskih ali i naih se proizvoaa meda, pelara, esto mogu vidjeti kojekakve ponekad i neprimjerene ambalae za med. To naravno ne mora nuno biti loa ambalaa po sastavu za prehrandbene artikle, meutim za med primjerice skladitenje u "obinoj" limenoj bavi "opremljenoj i prilagoenoj" pa i onoj proizvedenoj za uvanje meda nije uvjek dobro. Isto je i sa nekom PVC prehramdbenim bavama, one koje imaju niu gustou u svom sastavu mogu postupno propustiti dio vlage iz meda ime e se sam

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

33

proces kristalizacije donekle ubrzati.( Journal of Food Science 56[4]:1034 ) Tendencija kristalizecije kod razliitih svjetskih vrsti meda ( Adapted from White, J.W., Riethof, M.L., Subers, M.H., & Kushnir, I. 1962.Composition of American Honeys. Tech. Bulletin 1261. U.S. Dept. of Agric.) Iako je veina vrsti meda nakon vaenja podlona prirodnoj kristalizaciji, postoje vrste koje kristaliziraju bre i one koje su manje podlone tom prirodnom

procesu. Gledajui oima kupaca, med koji je u fazi "polukristalizacije" kada kristalizacija nije do kraja dovrena takav med je neprihvatljiv za prodaju. Jedan od razloga prema strunjacima koji su obraivali to podruje je da je takav med pogodan za poetak fermentacije to je kod kupaca isto kao da su kupili pokvaren proizvod. Takav proizvod osim ako niste ba to i traili treba vratiti i traiti ispravan zamjenski. Vrlo esto se postavlja pitanje moe li se sam postupak kristalizacije usporiti drugim utjecajima poput grijanja i kako on utjee na kvalitet meda.

Autor teksta: Hasan abi UP Bagremovac Graanica

Naravno, da se moe. Kod velikih strojnih punjenja primjerice ponekad bi nemogue bilo puniti med ukoliko se njegova temperatura ne digne na odreen stupanj. Meutim ukoliko se kod takvih punjenja meda koje velike punione zbog isplativosti ne mogu izbjei moe doi do poremeaja u strukturi meda. Tako se zna da se punjenja u takvim punionicama obavljaju na temperaturama od 40 - 75C. im je temperatura vea struktura meda se prije i u veoj mjeri "razbija" pa se kristaizacija ovisno o stupnju zagrijavanja kod punjenja meda usporava ili u potpunosti ponitava. Tako na primjer moete ponekad pronai med medljike kojem je prirodno svojstvo brza kristaizacija na policama trgovima u gotovo potpuno tekuem stanju poput upravo izvrcanog meda bagrema. Takav med kada bi podvrgli detaljnoj analizi morao bi biti uklonjen sa polica zbog neispravnosti ako nieg drugog onda povienog HMF-a. Velika vrijednost HMF-a koja je analizom utvrena u medu kojeg je jedna splitska firma plasirala na trite, nakon nadzora je isti morala povui s trita. Naalost iz nekog nama nepoznatog razloga detaljnije analize nisu raene iako je postojala sumnja da se unutar staklenke ne nalazi nita drugo do malo meda umjeanog u rastopljen i prokuhan eer. Iako je proces kristalizacije kod nekih vrsti i/ili ljudi nekad "nepoeljna pojava", ponekad se proces kristalizacije provodi namjerno kako bi se udovoljilo sve zahtjevnijim kupcima ovog vrijednog i prije svega zdravog i prirodnog proizvoda. Tada med dobiva krue stanje koje je za razliku od prirodne kristalizacije fina glatka masa poput maslaca to ga kao takvog ini pogodnijim za mazanje bez nepoeljnog cijeenja pa takav med zato i zovemo krem med ili tueni med. Namjerna kristalizacija koja ostaje trajna kao takva izaziva se laganim kontroliranim mijeanjem (akarlovic).

a se podsjetimo... Na ovu temu smo u naem listu ve pisali, ali zbog njezine irine i mnogostrukosti primjene pelinjih proizvoda u ljekovite svrhe teko je sve rei. Ovaj put piemo o primjeni meda i propolisa za lijeenje rana od posjekotina i proboda. 1. Rane od posjekotina su one koje se nanose otrim predmetom (no,brija,staklo...). Karakteriu ih glatki rubovi i puno krvare. Za njihovo lijeenje i brzo saniranje koristi se med i propolis. Zbog njihovog protivmikrobnog, protivupalnog, regenerativnog i anestetikog svojstva efekat koritenja meda i propolisa je brz i uinkovit. I -Rana od posjekotina se prekrije gazom premazanom pelinjim medom. Odmah se zaustavlja krvarenje i spreava svaka infekcija. Ve sljedeeg dana rana bude epitelizirana, obje isjeene povrine su slijepljene i najee nije potrebno mijenjati zavoj. II -Tampon natopljen sa 30%-im alkoholnim rastvorom propolisa stavlja se na ranu 3-4 minute, odmah se zaustavlja krvarenje i bol, te se spreava inficiranje rane. Zbog brzog isparenja alkohola rana se brzo sui i formira se zatitna korica, sljepljuju se oba kraja isjeene povrine i do sljedeeg dana poinje epitelizacija rane. Kod dubljih posjekotina zavoj se dri do 2 dana. 2. Slino se tretiraju i saniraju i rane od proboda tj. one nanesene otrim predmetom ( ekser, no, kamen...)

APITERAPIJA

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

34

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

35

MALI OGLASI PAEZAD ZUKI proizvodnja vrcaljki sa 4 i 6 okvira, pelarskih vaga, nosaa konica, klijeta za vaenje okvira i proizvodnja po narudbi runih silikonskih presa za izradu satnih osnova svih dimenzija sa vodenim hlaenjem - tinja telef. 070-214-619 i mob. 062-185-681 SADIK AMDI - Prodajem u drugoj polovini aprila rojeve sa julskim maticama na 10 okvira. Tel: 035/621-302 OMEROVI SALKO proizvodnja drvenog programa iz oblasti pelarstva BIKODE, mob. 061-638-087 SAID NURIKI prodaja i prerada voska GRAANICA, mob. 061-714-878 ESAD VIKALO prodaja rojeva na okvirima SLADNA VIKALI, telef. 035-654-224 i mob. 061-687-835 FARUK MURATOVI proizvodnja i prodaja matine mlijei 10g mat. ml. + 0,5 kg meda = 40,00 KM , GRAANICA, 035-704-268; mob. 062-284-207 IBRAHIM HUSKANOVI - Prodajem rojeve na 5 ramova i starke na 1 ili 2 L-R nastavka. Cijena po dogovoru. GRAANICA tel.: 062 001 051 MUHAREM TREPANI - Prodajem sadnice medonosnog bilja (Evodija) i vjetake rojeve na 5 i 10 L-Rramova sa selekcionisanim maticama GRAANICA tel.:061 679 868

PELARSKI LIST br 3, januar 2012

36

You might also like