P. 1
vjezbe_i_radni_zadaci_8_1978

vjezbe_i_radni_zadaci_8_1978

|Views: 1,808|Likes:
Tehnički odgoj 8
Tehnički odgoj 8

More info:

Published by: Društvo pedagoga tehničke kulture Srbije on Jan 07, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF or read online from Scribd
See more
See less

05/02/2013

Ime i prezime ueenika: Osnovna skola

:

BORIS MALINAR

TEHNICKI ODGOJ

VJEZBE I RADNI ZADACI
za VIII razred osnovne skole
OCJENJIVANJE VJElBI I IZVJESTAJA
Broj Datum Ocjena

lV-1 TC-1 lV-2 lV-3 TC-2 TC-3 TC-4 lV-4 LV-S

NARODNA TEHNIKA , SR HRVATSKE

E-1 PR-1

za tehnicki odgoj, koji yam pruia nlem Interesu I moguenostima. U njemu sa nalaze i tiskanice izvjestaja i planova rada, koje se popunjavaju u toku iii po zavrSetku vjeibi. Vjeibat cete prema uputama u udibeniku i u ovom prirucniku. Kako u udibeniku ima dovoljno zadataka za vjeibe iz foto-tehnike, ovdje nisu tiskani novi zadaci, nego same tiskanica izvjestaja 0 zavrSenim vjeibama. To vrijedi i ze laboratorijske vjeibe iz elektronike.
.. Izbor yjelb •. r"nih·

Ovaj

prlrucnik je dopuna

zacI...au. "....

udibenika

Na poeetku prirucnika nalazi se tablica u koju ce yam nastavnik upisivati ocjene pismenih izvj~staja $ laboratorijskih vjeibi (lV), vjeibi iz tehnickog crtanja - crtanja shema (TC) i planiranja prakticnog rada (PR). Sve te vjeibe svladavaju se i ocjenjuju u skoli. Ako prekticen rad izvodite prema jed nom od ovih radnih zadataka, najbolje je dollga izdvojite iz knjige i stavite u plasticnu omotnicu. Vi cete raditi prema redionlckorn i sastavnom crteiu i stoga nije potrebno de prethod no sami izradite takve crteie, nego yam same treba plan rada.

UZORAK

PRA VILNO

POPUNJENOG

IZV JESTAJA

Osnovno Ucenik: Rozred: Datum:

!kolo: ~ VIII

I.: ~
~

Ct.6~; ~
(ime

(no"iv i prezime)

!kole)

___C:__

Il. ~

IllS.
PISMENI IZYJESTAJ 0 YJElBI IZ FOTO·TEHNIKE (naziv vjeibe)

POPIS PRIIORA Redni broj

N

aziv

xeufin.

(

:Frf;I_.

I do'

4.b...,.J-

.(

POPIS Redni broJ

MATERIJALA Koli~in.

N

a z iv

I. ,,
Tok rodo (oplI vlelbe):

.f..

e~

~

A.L:t:-·

LL- ;.. ~~~,,~-

~~

v.
1tA.{~

I
~

7.

. 2Jd

'7'..(

vO. ~.

"

V

_

_

L.

I

I I I

I
I I I
P,!.lis upolrljebljefte
(Naziv prirutnika

struhe
i braj

IIle,.lu,e:

V

I

'

stranice)

I

~Wo ~ rI'

I

,-_O_C_le_ftO_'_"d_O_p'_lm_le_db_e_ft_.S_I._Vft_lkI_:_.-I _I __ /;._ (I ~

r_- r-: ~.. :.._._-__~ __= _

__JL.-_~_. _. " _ _

(polpis

~ "' __

ucenika)·

__J

3

Osnovno Utenik:

skola:

(nuiv

ikole)

(ime i prezime)

Rezred: VIII Datum:

---PISMENI IZY'"IAl

° y,ual

II

FOIO- IE"MIKE

(nuiv POPI5 PIIIORA Redni broi I:oli-

widbe)

H a z iv

line

POPl5 Redni bre]

MAIEIIJALA KoliliM

N

aziv

Ie"

rael. (opll "jelbel:

Popll upotrljebljene d .. ene llte •• ,u.. : (Naziv prirucnika i broj sfranice)

---OCJen. r.eI. I prh.ledbe •• I,.".lb: (polpis utenib)·

4

ALAT I· PRIBOR ZA ELEKTROMONT AtNE RADOVE, PRAVILNO 1 MJERENJE ZA~TITE PRI RADU

RUKOV ANJE

oe,A"UIlUA • MlERE ZASTITE PRI RADU

: KOMBINIItANA KLIJESTA 5 IZOLIRANiM DRSCIMA IMAJU RAZNOLIKU UPOTREBU: SLulE ZA PRIDRlAVANJE MANJIH DlJELOVA. SAVIJANJE LlMOVA I SJECENJE lICA.

SJEKACA KLIJESTA SLuZE ZA SJECENJE liCE. IIIUD ME SMIlES S1ECI llCU ELEKTRICHE INSTALACIIE • POD MAJIOMOM. IU IE TO OPASMO PO lIVOT.

KOlA

lQijema i notit za slcidanje izolacije

nlJESTA ZA Sl:IDANJE IZOLACIJE SU SPECIJALNA KLIJESTA KOJA SLUlE ZA SKIDANJE IZOLACIJE S VODICA. PRIIE SKIDANJA IZOLACIIE PRILAGODI KLiJESTA ZA ODREDENU DEBUINU liCE, TAll.O MEtE SJECIVA OSTETITI POVRSINU ZICE, MEGO SAMO ODSJECI IZOLACIJU VODICA. SKINI TOLIKO IZOLACUE KOLIKO IE POTREBNO DA SE DOBIJE CVRST SPOJ. U ISTU SVRHU MOlE TI POSLUZITI I NoliC.

IZOLIRNA VRI'CA SLUZI ZA IZOLIRANJE SPOJEVA ELEKTROVODICA A NA MJESTO SPAJANJA NAMOTAVA SE 5PIRALNO. NAMOTAVANJEM TREBAS ZAi'OCETI BAR DESETAK MILIMETARA NilE POCETKA NE.ZOLIRANOG SPOJA, A ISTO TAKO ZAVRSITI BAREM DESETAK MILlMt:TARA PREKO IZOLACUE S DRUGE STRANE SPOJA.

5

MAZIV I caTiz l,allOU

ALATA

caTU

aUlov AMIA

ZASllTA ,al

UDU. OaJAStUEMD. I M!UI

Fazni Ispitivaf otpomik
FAZNI ISPITIVAC SLUtl ZA: I. UTVRfllVANJE ISPRAVNOSTI OSIGURACA, 2. UTVROIVANJE FAZNOG VODA NA PRIj(LJUCNICI I 3. UTVROIVANJE PROBOJA NAPONA NA MASU ELEKTRICNOG UREflAJA. PRI UPOTREBI ISPITIVACA DODIRNI PALCEM METALNU KAPICU. AKO JE NEKI UREOAJ, OSIGURAC III VODIC POD NAPONOM, TlNJALICA CE TlTRAVO ZASVIlETLITI.

metalna kapica

opruga

metalni vrh slufi kao odvijaf

METALMIyaH IS"TIVACA ME SMilES DODla· MUTI U TOKU IS"TlV AM'A.

IIRADA PIMCETE II. PRIDR%AVAMJE liCE PRI LEMUEMU .Iumlnllskl 11m debiline 1 mm

IZRADA PIMCETE II. SKIDAMJE IIOLACIJE %ICE ~ell~nl 11m debiline 1 mm

NAMATALICA SLUZI ZA IZRADU NAMOTAJA. U NufDI MOZE TI KAO NAMATALICA POSLUZITI RUCNA PRSNA BUSIUCA •. TADA CES U STEZNU GLAVU BUSILICE S POMOCU VECEG CAVlA UCVRSTITI JEZGRU ZAVOJNICE, A KOlUT SA ZICOM POSTAVITI NA PROBOJAC UCVRSCEN U SKRIP.

SPRAVA II.

MAMATAMJE IAVOJMICE

Iperplo~. debiline 6 mm

6

VJEtBE SPAJANJA VODICA

t. VJEt.A

uSPAJANJA DVA VODICA (TELEFONSKI SPOJ)"
ALAT I PRIBOR OPIS RACA

NAZIV RACNEOPERACIJE I CRTE~ Skidanje izolacije s krajeva vodica

50

S krajava oba vodlfa skl"l eee 50 mm Izo'adl.. Prl 10m paz' ... ... oIlefll " ... ,eo. Ha vodlflma na smlja oslall ., Irq ..... In.. oItot.,..

"1-."

Mehanicko spajanje vodiea

....... 1. .,... 1.0
t.
........... 1111......

1"0..,,0 ,,"'Ih

II••• ""

kr.l_ vodoita u .uprolnom smj.ru. Prl 10m prvl zeYoj bill rumaknul dok t. p .. os'ali bill zbijeni. %."rI., ...... "" liZ ..-M 11_

pod.,,1 lako lie •• .. ,&OlIr '" ..I.... ".. Uvlj ••

Izolacija

mjesta

spajanja 10 mrn -:-...................
...... l..al'_" ......... spejanja vodlta f._I ......... tlljola

~in.

bel.,.. onpee
_rIIf._lq

lzoliral

""'Ib.

spoJ ... ,'upoIIII ...

':'::i:::'tli:rit;'l:*~::',:(%:::::'::'r:

1. VJE%BA ,,5PAJANJE DVA V'()DlCA POD KUTOM ("T' SPOJ)"
NAZIV RADHEOPERACIJE I CRTd ALAT , PRtBOR OPIS RADA

S abe

....e...

vodlfa ..... Iz.'eeI" ~ crtoIa. P,o 10m paz' lie .. .....11 ,,0tIIk Ha "...1· el_ ne smlje oslall nl ........ ' ..... _ ..tot.... .. mj.. llma slddanj. IzoleclJo.

Nanos tankog sloja lema na mjesta spajanja LEM

IIIMk

Va ~

"

,,!MJe.

I'.' ,_

-.rIJe ...
lie

o'olllrfe...
....

,,"'Ifa

,_" ...... 1 .. .JoII.

Mehanicko spajanie vodica

Itto' ,,"'Ifa 11.,1 10111 prlll'l.elll .. nap .. ki. nuti vodif u ,.T" Jpoj namo'.j rukom ,.ko da prvi namol_jl budu razm_knull. a o.lali zbijenl. Zavrine namol_je I zbijanje dovrli komblnlranlm kllj.lllma.

7

Le~Ijel)ie vodica na mjestu mehanieIcDg spaJanJa

........... ...... _ ....,.. .......
................. ......... ;. .. cia

...-..
_II

i_i..... wpc1I

_~. .....
.1.... ..
I .....

3. VJE%BA
"PRIPREMA DV02ILNOG
NAZIV RADNE OPERACI.JE I CR1E~

.. Am

A ZA .....

PJCIYANJr
OPIS RADA

AUT I PRlBOR

Sjetenje kabela na odredenu dutinu

Skidanje izolacije s kabela
Noli&. iii klijelfi_ DI .ltHt.oje iaolaci;' skini • do :zs _ izol.cije .. SY8Ira lice.

Skidanje izolacije

5

vodila

r~~
o-.J.j w.lti vodit .... oIi.... ...... • l1li1......-.;. i • poMOtu obuglih Itli;.u. _i • IIIiao do vodib .. ....j.g je skinut. izoIllCijll. vodit. uUnti _1JenJ-

Priprema kabela za prikljutivanje

b

Itr.,_

MIl ...... pri............ stili konl..... .._..,.

lieu _ ......... u&..1.ldrilnih installlCije.

8

VJElBA IZ TEHNICKOG CRTANJA: CRTANJE SHEMA ELEKTRICNIH INSTALACIJA

I
ELEKTIOTEHMICKI SIMIOLI

1. Primjenite

simbole u crtaniu zadanih. shema. Ovdje cete upoznafi dya nacina crtanja sh.,ma, i '0: .hemu .pejenl. (gdj .. je syaki drujni krug prikazan sa 2 vodifa j loeno se vidi naein spajanja, 'j. prikljuciyanja vodica) i el.k'ro'ehnilku .heonu (na kejoj nije prikazan svaki vodic nego je simbolom oznacen bra; vo .. diea koji prolazi kroz takev ved). U drugom stupcu ispod na'pisa "ZADATAK-PODACI" uz cr'~i. simbola oznacen je sarno brej pojedinih elemena •• koje .reba de prikaiete u zadanoj shemi.

c: =
0
)=
""

.klopka rasvjelno mjesto uticnica uzemljena uticnica

-+--II--

= =
""

Jednofilni vodic dvofilni vodit trotilni vodit 2 spojna vodih 2 ukrUena vodita

2. U prve hi vjeibe prikaza. eete instalacije s jednim osiguraleln. Pazi'_ pri 'ome de funl yod lbo, uolljivo.1I cr'.'. crvenoon ol.vko.... Prj tome ne zaboravife koji se elementi instalacija obvezno moraju nalalih ukljuceni unutar 141nog vo·da. 3. U poslednje trj vjeibe nacrtajle po dva strujna guracima. Prj tome ne zaboravite koj. elementi vezno ulaze u jedan a koji u drugi strujni krug.
kruga

~

instaladje

s

estob-

)fll

=

-E3-=

,.stavni
o.igurac

+
H

T

=
=

ZADATAK

-

PODACI

-

SHEMA SPAJANJA OBleAN PRIKAZ

ELEKTROTEHNleKA

SHEMA

PRIMJ~

1~ 10
1 2 3
-E3-

1

komada

~0 ~0
2

2

2

-B-

1

komada

3

1 34 E3- ~0
2£32

komada

4 5
6

c)

30 1)50
2)-

2£32

o:

2£31

10
liME I PREZIME:

c) 2~1'

IOCJENA:

I BROJ:

TC-1

I
9

I. VJEtBA
SASTA VLJANJE ELEKTRICNOGA PRIKLJUCNOGA GAJTANA

prikljucnice

gajlan je vanjski elektricni vod, a sluii za dovod slruje od do nekog vanjskoga eleklricnog Iroiila (npr. eleklricne peci, elektricnoqa kuhala, glacala, usisece ild.). Podloian je cestim kvarovima i ostecenjirne rnehanicke iii toplinske naravi, pa cete poznavanjem dijelova moci lekse uklonili evenlualne kvarove na vasem gajtanu. SASTAVLJANJE
1. S krajeva

Eleklricni

2. 3.
4. 5.

6.

dvoslruko izoliranoga dvozilnoga elektricnoga kabela skida se te se vo dici prilagode za spajanje s kontaklima na utikacu i natikecu (vidi vjezbu na slrani 8). Sada se raslave ulikac i natikac lako da se odviju vijci koji spajaju dijelove. Krajevi vodice prikljuce se na konlakle te se vijcma dobro pritegnu. Pri tom se mora paziti da ne ostane slobodan vilak neizoliranog vodlca. Prije sklapanja utikaca i natikaca zamolite nastavnika da pogleda ispravnost i urednost spajanja. Utikac i nalikac se sastave i slegnu vijkom i gajtan je dovrSen. Sada ga Ireba ispilati i to lako da se na njega prikljuci eleklricnc kuhalo, a onda se ukljuci u uticnicu. To ucinile u prisutnosli naslavnika. izolacija, kombinirana klikonac, nozi': iii

PRIBOR: dvoiilni kabel dug 2 m, utikac, natikac, odvijsc, jesla, okrugla klijesta, lemilo, tinol-iica, skare, klijesta za skidanje izolacije.

II. VJEtBA

-....,,~~''--- dvoiilni vodif -..,jA~¥trotHni vodil rasvjetno mjesto
sklOpka

SAST AVLJANJE STRUJNOGA KRUGA S RASVJETNIM MJESTOM I UTiCNICOM

y

utifnica

-c#+,w{
(J®
Elektrotehnieka shema

Ovaj naein spajanja susrecerno u prostorijama gdje posloji jedno rasvjetno mjeslo i uticnlce na koju se mogu prikljuciti razlieita elektricne trosila. SASTAVLJANJE 1. Ulikac, uticnice, grlo i sklopka rastave se odvijanjem vijaka. 2. Sad a se njihovi konfakli (prema shemi) spoje odredenim redom s pornocu izoliranih vodice, S krajeva vodica skida se malo izolacije. Vazno je da su ti spojevi cvrsti i solidni. 3. Nakon spajanja svih konlakata, a prije konacnog saslavljanja zamolit cete nestevnike de pregleda ispravnosl spajanja i spojeva. 4. Tada se prilazi konacnom sastavljanju. 5. Sve se jos jednom pregleda, Ie se lada ukljuci utikac u uticnicu pod niskim naponom (24 V). To se radi UJ odobrenje I u prlsulnostl naslavnika. Ukljucivanjem sklopke mora zasvijetlili iarulJa (koju sle uvili u grlo). PRIBOR: dva duza izolirana vodica, pel kraeih izoliranih vcdice, ulikac, ulicnica, sklopka, grlo, zarulja od 25 W (24 V), izolirna vrpca, odvijac, kombinirana klijeSia i nozi': za skidanje izolacije.

I
I

Shema spajanja

11

III. VJE2SA

Il II

0 dvoiilni troiilni rasvjetno VOdif vodi~ mjesto

SASTAVLJANJE IZMJENICNOG SPOJA RASVJETNOG MJESTA (Primjena izmjenlenih sklopki)

e J5

'It rl

izmjenicna sklopka

DuD
Shematski prikaz principa rada

I

0

]I

0

m

Izmjenicni spoj rasvjelnih mjesla omogucuje ukljucivanje i iskljucivanje odredenog iii odredenih rasyjelnih mjesla s pomoc« dvije medusobno udaljene sklopke (na pocetku i na kraju slubiSla iii uz ulaz u kucu i unuI.,r kuce), To omogucuje posebni spoj vodica 5 Izv. izmjenicnim .sklopovima (kao lIo se vidi iz priloienog shemalskog prikaza). SASTAVLJANJE 1. Ulikac, grlo i i~mje",cne sklopke (2 komoda) raslavile odvijanjem vijaka i pripremile njihove konlakle za spajanje. 2. Zalim 5 pomocu izolirenlh vodica konlakle medusobno spojile prema priloienoj shemi odredenim redoslijedom. S krajeva iica skida se samo malo izolacije (Ioliko koliko je polrebno ze ulazak zice u konlakl). Svi spojevi Ireba da budu cvrsli. 3. Nakon spajanja svih konlakala zernolite nasfavnlka da pregleda Ispravnose i hrsto4!u spojev •• 4. Tada mozele do kraja saslavili sve elemenle. 5. Zalim uz odobrenje I u prlsulnostl nastavnlka priklju~lle vatu Instaladju u utl~nlcu pod nlsklm naponom (24 V). Prelhodno Ireba u grlo uvili zarulju. 6. Ako je inslalacija ispravno izvedena, priliskom na jednu sklopku zesvijetlil ce zarulja, a priliskom na drugu ugasij ce se, i obralno. Ako uredaj lako ne reagira, neSlo nije ispravno izvedeno. Tada Ireba vasu inslalaciju iskljucili, Ij. izvadili iz ulicnice pod naponom i polrazili gresku. PRIBOR: ulikac, grlo, iarulja 2S W (24 V), 2 izmjenicne sklopke, 3 krdca i 2 duza izoli"rana vodice, odvijac, kombinirana klijesla, Ie nozic iii klijesla za skidanje izolocije.

-(
Shema sJ)ajanja

IV. VJE2SA SAST A VLJANJE ELEKTRICNOG I UKLANJA';UE SMETNJI INSTALACIJE ZVONCA ELEKTRICNIH

CO)
ti?

transformator elektricno tipkalo rastalni osigurac zvonce

@

E:J

Inslalacija eleklricnog zvonca je inslalacija slabe slruje, koju najcesce su\recemo u nasim kucama. Za saslavljanje polrebni su vodici manJeg presjeka. Sluzi za najavu i sig'nalizaciju. Zvonce se napaja iz eleklricne belerije napona 3; 4,5; 6 iii 9 V iii iz malog Iransformalora kojim se napon gradske mreie (220 V -) snizuje na 3; 5 iii B V. SASTAVLJANJE Shema spajanja 1. Ulikac s pomocu vodica spojile preko osiguraca so dva izvoda na prl_marnu slranu Iransformalor~ za zvonce (oznaka 220 V). 2. Na sekundarnu slranu Iransformalora (oznaka 8 V) spajaju se na prvi i Ireci konlakl 5 pomocu Iri vodice u seriju lipkalo i eleklricno zvonce. 3. Prije ukljucivanja ulikaca u uticnicu zamolile nastavnika da pregleda ispravnost spajanja i spojeva. Ako je sve ispravno izvedeno, a zvonce je ispravno, priliskom prs!a na dugme lipkala zvonce ce zazvonili. 4. Jacina zvuka moze se regulirali primicanjem iii odmicanjem siljka od ko!ve zvonca. S. Pri zvonjavi javljaju se iskrice izmedu kolve i siljka. Ako se sada u blizini ukljuci radio-prijemnik, cui ce se jake smelnje (krcanje), koje su posljedica iskrenja pri zvonjavi. To se mofe sprijecili prikljucivanjem blok-kondenzalora izmedu konlakla siljka i konlak!a kofve. Zaslo ce lada iskrenje preslati? Koje svojslvo ima kondenzalor? PRIBOR: ulikac, Iransformalor za zvonce, lipkalo, eleklricno zvonce, blok-kondenzalor, celiri kraca i 2 duia izolirene vodicll', raslalni osigurac, odvijac, kombinirana klijesla i nozic iii klijesla za skidenje izolacije.

220V

8V

primar

sekundar 220/3-S-8V

Shema transformatora

12

O.novna Utenik:

Ikola: (ime

(neziv i pr.zi

Ikol.) )

Razred: VIII ..•.•••.•••.••.•••.•.•••••
Datum:

PISMEMI

IZVJESTAJ

0

ELEKTROMOMTA%MOJ

LA.ORATORIISKOI (neziv

VIEt •• vjefbe)

...... ...•.......••...

...•..••.••...••..••••••••••••••.••..•...•••••.•.••..•••••••••••••••

ALAT, PRIIOR Redni bro}

I MATERIIAL Koli4!ino

EI.llfrol ...

ll ........... 1 ••I.lulje:

N

11 Z

i

V

I--

-I-

r--

ICrt.1 .. deYlj....

I..... l .. I......

dje:

Tok rede (opl. ",eibe,:

I I I

Popi. upolrileblieneslrutn. Iit.r.lur.: (Naziv prirucnika i bro] sfranice)

X

Oelena

reda I prlmjadbe

na.lavnlka:

BROJ:LV-l ~L~

~

13

O.novn. Ucenik: R.ned:
Datum:

ikol.:

(

iv Ikolo)

(ime i pro.imo) VIII .

'ISMENI

IZVJESTAJ 0

ELEKTIOMONTAZNOJ

LAIOIATOIIJSKOJ

YJUI •

..........................................................................................

(n•• iv vj.fbe)

ALAT.... R.dni bro}

101

• MATEIIJ4L Koli-

E ro...... ltb s"....

Ins ••I.elle:

N

a z: i v

tina

Cite ......

".,_

eIeII'rlb. illSlaladl.:

T.k r.cI. (opls

"JeAeI:

I

I I I I
I
I I

Popls upotrij.. I,..... .

(Naziv prirucnik.. i bro] ,'ranice)

rutn. 1I'.r.lure:

I
Ocje r.d. I prl_jed....... I.""lb: ...

BROJ: LV-l

~ 15

,.

VJElSA

IZ TEHNICKOG CRTANJA CRTANJE SHEME ElEKTRICNIH INSTAlACIJA
OZnac.~ty4 oblik zida vase ucionice pri kazane u Hceetu. (nacrtajte) poioiaj vrata i prolara uz pornoc simbola koji odnosu na nacrtani tloert prostorlie. n..e,Iajle .Imbollma polofaj nih HEM ENATA ElEKTRICNIH
U

U TlOCRTU NASE UCIONICE

ZAOATAK:
Otisnuti pravokutni okvir 1. Vi na njemu naznacife

su

prikazani
sa

s des'le

shane P,i
fe

tioer'a.

Zatim

oznacite 'mjer 2. Sada crvenom
tacno preme

't"evera oovkom
nj ihovu

U

INSTAlACIJA

u p,,,,Io,iji.
spojem.

smjeUaju

..Jcionici

(rasvjetna

mjesfe , skf cpke.

utlenlee,

uticnice

zaUitnim

vodnih kulija). 3. Poveiile elemenle
tacno 'onako kako

lome c'lajle polofaj raz.heme (ali

inslalacije
su smjeUeni

crlajuti
vodovi

vodice
IJ

oillenom

odnosu

ne elemente

olovkom, Ie p,ikaiile in,lalaciju instalacije i razvodne kutije).

u obliku

elektrot.hnleke

GRADEVIM

J

A
vrata

"BOll

-I. l

prozor

oznaka smjera

IOCJENA:
VJElSA

liME I PREZIME:
IZ TEHNICKOG CRTANJA PROJEKTIRANJE ElEKTRICNIH INSTAlACIJA

I BROJ:

TC-l

I

U TEHNICKOJ RADIONICI

ZADATAK:
Tlocrtom je prikazan oblik suvremene skoiske tehni eke radionice, Vos je zadatak da prerne vrsti rada u tekvoj prostoriji odredlte

najprlkladnlji .mjellaj ra.vjelnlh mle.la 1. Prema zahtjevu otisnufom s desne
niji razmieUai rasvjetnih radna mjesfa mjesta,

I ullenlca.

Z.fim

d.

tekvu

cjelokupnu

in,I.laciju

prlkalele

• pomotu

eleklrofehnleke

sheme.

sfrane tlocrta vi cete naj prije i sklopki. Zatim cefe sve te elemente ploci fe ih povezati
U

nacrfafi s pomocu povezati olovkom,

simbola olovkom crvene .~oje najprikladfe prikazali etekfrotehntekom shemom.

2. Sada
uz

eete

u tlocrtu
za

nacrtati

crvenom o.ovkom s pomocu simbola smjestaj
nasuprot. shemu

uticnica

prozore

(obicnom

prema olovkorn),

polrebama

fakve

pro.storije

(uz

plocu,

1

I

1

I

I

I

ill

RASVJETA RADIOMICE: 12 rasvjetnih 3 sklopke 4 razvodne UTltMICE 8 uticnica mjesta kutije U RADIO"-tCI: sa zastitnim spojem

-r.-V
.)

1 razvodni ormerie (s osiguracima i sklopkom za iskljucivanje) 1 trefezne uticnica

,-_. -

V
OCJENA:

/

liME I PREZIME:

I BROJ: tC-3
17

VJEtBA IZ TEHNICKOG CRTANJA IZRADA ELEKTROTEHNICKE 5HEME ELEKTRICNIH IN5TALACIJA U JEDN050BNOM STANU PREMA ZADA TKU III SAMOST ALNO
ZADATAK: U otisnutom tlacrtu jednosobnog 0) prema zadalku kojl te Yam slana projektirat

tete

cjelokupnu

ele ktri c nu lns tele ciju ovog
nalaze

i to:

(on ce navt;!;s'i Ito b) samoslalno (taka da lele pogledati
a zalim dete to

sve

'reba
tloert

dali na.'aynik projektirati
i
razmislifi

u svakoj
koje se

cd p ro s t ori]e
s ve : instalacije

stana),
U

iii
svakoj prosleriji

i

kako

one

moraju

bi ti

prove

dene,

u

Prilikom

1. olovkom

projektiranja
crvene

boje

biljeinicu zapisat; i prema tim 'reba re dif ovim redoslijedom:
najprije nacrtajle paloiaj

bilj ej k ame rasvjetnih

crtati. mjesta i nijhove sklopke, Ie razvodne kutije (slmbohme).

svf h

2. sada Ireba sve Ie elemente povezali (obitnom olovkomJ uz naznaku broja vodi ce u svakom od pri kez e ni h vodova (vcdove treba devest! do razvodne ploe e stana u hodniku i preko osiqurede prikljuciti ne mreiu); 3. se de olovkom crvene beje s pomocu simbola o zne ci te poloiaj ob i c nih uticnic a. uticnica sa z ej titn irn spojem (pazile gdje se one stevljeju}, elektrjcnoq bojlere , e le ktr iz ncq Ite dojeke i sf. Pr i tome pazile da ih tako smjesfite da budu {to prikladnije ze prikljudivenje tro+i le {te leviz cre , stolne svjetiljke, el ek lric no q glacala i sl.); 4. sve uticnice j elektricna 'rosila poveilte (obitnom olovkomJ u elektrctehni eku shemu. Na drug; osigura~ prikljucite uticnice sobe, na treci bojler, a na cetvrti sve uti~nice kuhinje i kup aonice.

DO SADA STE UPOZNALI OVE ELEKTROTEHNICKE SIMBOLE:

NOVI

SIMBOLI

JESU:

(un svakl simbol napllite lto on ozna~ava)

-E3- =

-)-

0

o:

~

=

elek'ri~no brojilo automatski oslgura~ elektrl~ni ltednjak elektri~ni bojler dvopolna sklopk. potezna sklopka

= =
= =

[!!] -

0

=

-~II

~> =

P
~

@

-

-

=

TLOCRT 5TANA

OCJENA:

IME I PREZIME:

BROJ:

TC-4

19

,.

,
~-

';~:-_-<..

,~', .- "··;.3;-::. /
~":'!.-~

rc

\:MJERENJE

STRUJE, NAPONA I ELEKTRICNOG OTPORA ZA ELEKTRICNA MIEREHIA
.

INSTRUMENTIMA
-

:
. -

'

AMPERMETAR
\I

\"

"

Shema ampermetra

-

Shemaprikijufivanja amperme· tra prilikom mjerenja

Ampermetar je mjerni instrument kojim se mjeri jakost eleklricne siruje. Osnovni dio ampermetra je galvanoskop ureduj u kojem ucinak elekhicne struje postaje vidljiv. Najcesee se u tu svrhu upotrebljava galvanoskop sa zakretnom zavojnicom. Ako galvanoskop ima skalu pe se ucinak, npr. zakret kazaljke, rnoze i mjeriti, naziva se galvanometrom. Ako je namijenjen upravo za mjerenje jakosti eleklricne struje i bazdaren u amperima, nezive se ampermetar, odnosno miliampermetar iii mikroarnpermetar. Za puni zakret kazaljke galvanometra potrebne su vrlo slabe struje, reda miliampera iii cak mikroampera. Oa bi se mogle mjeriti i jace struje, galvanometru se paralelno spaja otpornik, obicno manjeg otpora nego sto je otpor galvanometra, tzv. lant. Zbog toga prema zekonu 0 grananju struje veci dio struje prolazi santom, a manji galvanomelrom. Tako se ampermetar mofe prilagoditi za mjerenje odredenog mjernog podrucja spajanjem prikladnih para lei nih otpore. Ampermetri se prilikom mjerenja uvijek ukljucuju serijski u krug struje. Dakle da bismo mogli mjeriti jakost struje, moramo na jednom mjestu prekinuti krug struje i na to mjesto prikljuciti ampermetar. Prije toga ampermetar se prilagodi na najvetu mjernu vrijednost (kako se od prejake struje ne bi ostetio). Tek ako se po ukljucivanju kazaljka ne pokrece, instrument se prilagoduje na manje mjerne vrijednosti.

VOLTMETAR

.J!
Vollmetar je instrument kojim se mjeri napon, izmedu dvije tocke nek6ga kruga struje. Vollmetar se sastoji od galvanoskopa s kojim je u seriju spojen predotpornik. Predotpornik mora imati to vecu vrijednost slo se zeli mjeriti visi napon, jer bi u protivnom galvanoskop pregorio. Tako se postize de kroz galvanoskop prolazi manja struja nego sto prolazi kroz paralelno prikljuceno elektricno trosilo. Prema tome, raspon mjernih podrucje moze se na vollmetru mijenjati promjenom vrijednosti predotpornika. Vollmetar se pri mjerenju napona ukljucuje u krug struje paralelno s eleklricnim trosilom, jer on zapravo mjeri pad napona izmedu dvije tocke. Prema tome pri prikljucivanju na krug struje voltmetar treba najprije prilagodili na nejvece mjerno podrucje (najvisi napon), a zatim ga postepeno prilagodili na mjerno podrucje.

Shema voltmetra

Shema prikljulivanja voltmetra prilikom mjerenja

21

OM-METAR

R=!!=(Q)
I

--Shema om-metra

Om-meter je instrument kojim se moze mjeriti etektricni otpor neke tvari. Sestoji se od galvanoskopa koji je serijski vezan 5 izvorom struje i promjenljivim otpornikom. Ako kratko spojite kontakte om-metra, ir izvora eleklricne struje ce kroz galvanoskop protjecati najjaca struja, te ce kazaljka instrumenta pokazati pun otklon. S pornocu serijski povezanog promjenljivog otpornika ugracJenog u instrument mofe se regulirati jakost protoka struje i time kezeljke pri punom otklonu namjestiti tocno na "0" tocku. Teko je om-metar pripremljen za mjerenje otpora nekog otpornika, jer ste ga podesili ne nultu tocku pri kratkom spoju (tj. kada je vrijednost otpora [ednake nuli), Sade se na kontakte vezane 5 om-metrom prikljuci otpornik cija se vrijednost zeli izmjeriti, te ce kazaljka om-metra velicinorn otklona pokazati vrijednost otpora. Naime, ito je otpor otpornike vecl, kroz njega ce protjecati slabija slruja i zbog loga ce se kazaljka galvanoskopa manje otkloniti, a vi cete tada ocitati vecu vrijednost .otpora. I om-metar se moze prilagoditi na razlicita mjerna podrucje (s pomocu sklopke iii prikljucka).

Shema mjerenja elektri~nog otpora om-metrom

ZAlNI INSTRUMENT verzalni_ instrument (US--6A "Iskra") ujedinjuje svojstva amvoltmetJa i om· metra, a osim toga njime se mogu frekvencije izmjenicnog napona i kapadtet kondenzatora. \ Njime .se mjeri tako da se na konlakte male jednopolne ulicnice prikljuce mjerne zice s ispitnim kontaktima. Pri tome se iice prikljucuju u uticnice uz naznacene najprikladnije vrijednosf (prema prilozenoj slici). Prije loga. dobro proucite upute napisane za rad '5 instrumentom (prema vrsti mjerenja), te tako postupite i u radu s univerzalnim instrumentom. Njime cele mjeriti nap one izvora struje, struje koje protjecu kroz vase uredaje i instrumente, otpore "aiih otpornika i zavojnica u instrumentima, ispravnost tranzistora i kristalnih dioda itd. Dakle, njime cete mjeriti i konIrolirati uredaje koje cete izraditi prema radnim zadacima iz elektrotehnike i elektronike. Da bi se ovim instrumenlom mogao mjerili elektricni otpor 01pornika treba u instrument s!aviti standardnu okruglu bateriju (3 V), koja ce dati potreban mjerni napon. Mjesto za stevljenje baterije pristupedno je poslije odvijanja oba vijka s dna instrumenta i poslije odstravnjivanja donjeg dijela kucHta.

OPCA UPUTA

I
~

Pri upotrebi treba paziti da sve navedene instrumente roe priklju~ujete ako niste posve sigurni da nisu u pitanju viie vrijednosti struje i naoone nego sto se mogu mjeriti. U protivnom moiele oiteliti iii unistiti skupi instrument. Uvijek prije prikljucivanja instrumenl treba namjestiti na najvecu mjernu vrijednost, a tek ako se pokafe da je one previsoka, treba ga priJagoditi manjoj vrijednosti.

22

I. VJELBA
MJERENJE ELEKTRICNIH OTPORA OTPORNIKA NEPOZNA TE VRIJEDNOSTI

Olporniei se nalaze ugradeni kao sestevni dijelovi elek Irienih i eleklronskih uredaja (mjernih inslrumenala. radio-prijemnika. Iranzislorskih prijemnike, maqnetotone, lelevizora ild.). Oni sluie zalo da se njima dovode odredeni naponi i odredene struje na svaki pojedini stupan] lakvog uredaja. Prilikom izgradnje iii popravka lakvih uredaja cesto pula Ireba prekonlrolirali olpor olpornika. Kako se to radi upoznal cefe prilikom svladevanja ove vjeibe.

UPUTA ZA RAO 1. PregJedajle de Ii sle preuzeli say polreban pribor za ovu vjeibu. 2. Zalim dobro proucite preuzeli univerzalni eleklrieni mjerni insfrumenl US--6A, Ie na njemu pronadile jednopolne ulieniee na koje Ireba prikljueivali mjerne iice (ervenu i ernu) prilikom mjerenja elektrienog olpora. Osim loga proucite skalu mjernog inslrumenla i uslanovile naein oeilavanja vrijednosli olpora prilikom mjerenja. 3. Tada prikljueile mjerne iice u cdqoverejuce jednopolne uficnice (jednu u donju s oznakom ..0", a drugu u ulienieu uz koiu je neznaeena najveca omska vrijednod, Ij. ,,0 XI 000"). 4. Zalim oba druga kraja ispilnih iiea (ispilne konfakle) medusobno spojile. Tada ce se olklonili kazaljka do desnog kraja skale. S pomocu dugmela za regulaciju svedile otklon kazaljke na nultu lolku za mjerenje eleklritnog olpora, tj. tocno na desni kraj skale (oznaka ,,0--0"). Time je instrument pripremljen za mjerenje elektrienog 01pora velike vrijednosfl, Ovdje Ireba oeilanu vrijednost na skali pomnoiiii sa 1000 kako bi se dobila prava vrijednosl olpora. Sloga uz prikljuenicu za to mjerenje pise ,,0 r~ 1000". 5. S tako pripremljenim instrurnerstorn treba ispitali priloiene olpornike (oko kojih su prilijepljene naljepnice samo s naznakom broja). Mjerili Ireba po redu, t], najprije ispilali olpornik s oznakom 1, zelim S oznakom 2 itd. Podalke olilane u loku mjerenja Ireba odm.h upls." u priloienu lablicu. Otpornike eije su vrijednosti izmjerene i upisane Ireba odmah odrneknuti od instrumenta i staviti s lijeve strane. Ostale otpornike (eije se vrijednosti nisu mogie oeilati, jer imaju premalen otpor - kazaljka je pokazivala O-Iocku omske skale) treba ostaviti s desne strane instrumenta. 6. Sada treba instrument prilagoditi za mjerenje manjih vr'ijednosli. To se postiie prikljueivanjem gornje mjerne iiee u uticnicu 5 oznakom manje vrijednosfi, tj. ,,0 X 100". Medutim i sada prije mjerenja tr~ba kazaljku postaviti u krajnji mjerni olklon (kralkim spajenjem mjernih kontakata i lslodobnim okrelanjem reguiacionog dugmela, dok kazaljka ne pokaie O-toeku omske skale). 7. Tada se mjere preosteli otpornici, no odredenim redoslijedom. 00bivene velieine pomnoie se sa tOO, kako bi se dobile tocna vrijednosl koju treba upisati u tablieu. 8. Preostali otpornici jos manje vriiednosti mjere se zalim isto tako, ali prikljueivanjem gornje mjerne zice u ulienicu uz oznaku ,,0 X 10" i koneeno "Q X 1". Pri lome trebe uvijek ponovno kazaljku poslavili na O-toeku omske vrijednosti. 9. Time je mjerenje zesvrseno, te preuzeti pribor 'reba pospremiti, a rezultate prepisali i uz pismeni izvjeslaj uruciti naslavniku.
PRIBOR: Mjern; ;n.lru,nenl US-6A. 2 mje,.,e fiee, Ie 10 olporn;ka oc;lal; vr;jednosfi) oznacen;h b,ojevima od 1 do 10. Cs koj;h .e ne mogu

Ox1

o x10
o
x100 1000

o

X

,"

Otpornik

m}erenja

R~zultat

Sr.
Sr.

1

2

Br. 3

Br. Sr: Br. Sr:

4 S

Sr: 6
7

Br: a
g

Sr. 10
Ako "em.fe n.vedeni

mjerni

instrument· nego

instrument

5

viiepolnom

sklopkom jednopolne

(za uklju-

c;vonje

mjern;h

podrucje],

loda heba
Mjerne

sklopku
fice

okrenul;
fadit cefe

u poloiaj
prikljuc;'ti

'"
u

I<oj;' je o.nacena

od-

govarajuca mje,~n~ ~rij~dnost. uz ol.naku,,+ I Q.

uficnice

23

II. VJEZBA MJERENJE NAPONA GALVANSKIH IZVORA ELEKTRICNE STRUJE (BATERIJA)

U mnogim Iranzislorskim uredajima upolrebljavaju se danas razlicile vrsle balerija (galvanskih clanaka) kao izvori isfomjerne slruje kojom se napajaju dolicni uredeji. Medulim, da bi lakvi uredaji mogli normalno funkcionirati, izvori islomjerne struje moraju imali odreden minimalni napon. Ako lakav uredaj preslane radili, najprije ireba prekonlrolirali napon baletije, a lek ze lim Iraiili oslale uzroke. Kako se mjeri napon balerije upoznal cele u ovoj vjeibi.

UPUTA

ZA RAD

I SOV= II 10V= III 2V=

1. Pregledajle da Ii sle preuzeli sev polreban pribor za vjeibu. 2. Zalim dobro proucite preuzeli univerzalni e lektricni mjerni inslrumenl US-6A, Ie na njemu pronadile uticnice na koje Ireba prikljucili mjerne iiee (ervenu i ernul za mjerenje istosmjernih napona. Os irn toga proucite skalu mjernog instrumenta i ustanovite keko se ocileve vrijednost .,apona prilikom mjerenja. . ~ Crnu fieu prikljucite u donju univerzalnu uticnieu uz oznaku "Y, A, Q". Drugi kraj ove fiee prikljucite na negativni pol izvora struje. Jedan kraj ervene mjerne fiee najprije prikljucite u utlenteu uz najvecu mjernll vrijednost (za mjerenje napona baterija), Ij. uz dem.u uticnieu s bijelom oznakom "SO Y =". Drugi kraj ervene mjerne fiee sada prikljucite ita pozitivni pol inora istomjerne struje. Ako se kazaljka otklanja ocitajte napon (uz donje erne oznake na skali V). 4. Medutim, ako nema olklona kazaljke iii je on minimalan, lada Ireba ervenu mjernu iieu prikljuciii u desnu ulicnicu s nez necenom manjom vrijeclnoscu, Ij. ,,10 V =", te ponovno mjerili. 5. Ako se i lada posliie minimalan olklon kazaijke, prikljuci! cele na jos manju vrijednosl, Ij. ,,2 V=" i zalim opel mjeriti. 6. Tako cefe izmjeriti napone svih pt iloz enih balerija i u donju lablieu uz brojeve balerija napisali rezultale mjerenja. Zalim prema podaeima o naponu (koji su napisani na baleriji) uslanovile koliko napon odstups od napona dobivenog mjerenjem. Na lemelju toga zakljucile koji su od ispitanih izvora islosmjerne slruje jos upolrebljivi.

REZUL TA TI MJERENJA NAPONA Mjerenje !reba da bude 5 tocnoscu od 1'10 V. Broj na bateriji Podatak 0 naponu nove baterije
•• I' ••

Izmjeren napon

Razllka u naponu · •• , ...
· .. I' ••

V V
••• I •

•. V .. V .. V

V V V V V

2
3
4

..

, . .•
..

.. V
• I'

· .. , ... ... ••.
oz ne c enih

V V
galvanskih

.V

, ... , ...

5
PRIBOR: Mjerni instrument v irna ad 1 do 5. US-6A .. Iskra", 2 mjerne Lic e , 5 komada

•I

"

. .. , . .V
clene ke (baterlja)

razlicitih

brojesklopku en ice uz

Ako eemate navedeni okrenuti U ,p,?loia), uz oznake......... t

"v .

instrument nego Instrument S visepolnom sklopkom ko]! o rne c ene odqove rejoce mjerna vrlle dncs t.

i.e

(za uklj u c ivenje mjernih podnJcja), lada 'reba Mjerne fic e ce te prikljuciti ne je dnop o lne uti

III. V JEZBA ISPITIVANJE ISPRAVNOSTI KRIST ALNIH DIODA I TRANZISTORA

Krislalne diode i Iranzislori mogu se lako ostetiti pri!i kom loseg mehanickoq manipuliranja iii zbog pregrijavanja pri lemljenju. Zbog toga fteba prije ugradiva nja ovih elemenala u eleklronicki uredaj ispilati njihovu ispravnosl. Islo lako, ako izraden ure de] ne lunkcionire, Ireba ispilati da li su uqre deni elementi ispravni i da Ii se nisu ostelili prilikom ugradnje. lsto se lako ispituju doticni elemenli ako je ure dej preslao radili. Kako se radi upoznal cele u ovoj vjeibi.

'0

Kristalna dioda u jednom smjeru ima vrlo veliki otpor (nepropusna je), u drugom je smjeru taj olpor minimalan (propusna je). Odnos olpora jed nom, prema otporu u drugom smjeru je od 1 :1000 pa do 1 :10000,ovisno vrsti i tipu diode.

a u
0

24

Slicno se pona~aju i tranzistori. Ie su oni u smjeru propusni. u sm,eru kolektor-emiter malo propusni. a ban i em iter kolektor nilu uopce propusni. Ako krislalne diode i Iranzislora u navedenim smjerovima znaci da su ovi elemenli ispravni, a u prolivnom su ljivi.

baza kolektor vrlo u smjeru kolektor se mjerenjem olpora usia nove lakvi odnosi osleceni i neupotreb-

UPUTA ZA RAD 1. Pregledajle da li sle preuzeli say polreban pribor za vjezbu. 2. Zalim dobro proucite preuzeli elektricni _univerzalni instrument US-6A, Ie na njemu polraiile uticnice na koje !reba prikljucili mjerne iice (crvenu i crnu) prilikom ispilivanja ispravnosli krislalnih dioda i Iranzislora (donja u.licnica s oznakom u!2" i gornja uticnice s oznakom u!2 >< 100"). . Ulicnica samo s oznakom uQu je pozitivna. Ie na 10 Ireba mislili prilikom ovih mjerenja. Ha nju prikljucite mjernu lieu cI'Yene boje. 3. Najprije ispitajte ispravnost kriltalnih dioda (diode br. 1 i br. 2). Na navedene uticnice mjernog instrurnente prikljucile mjerne iice. Zalim njihove ispilne konlakle prislonile uz melalne izvode (zicice) na prvoj diodi i ocitajte vrijednost olpora. . 4. Sada izmjerile olpor diode u drugom srnjeru (prislonivsi ispiine konlakle na melalne izvode). 5. Podalke pribiljeiile u donju lablicu. Isle lako ispilajle ispravnosl druge diode. Zalim na lemelju log a zakljucite da Ii su ispilane diode ispravne. 6. Prilikom ispitivanja ispravnosti tranzistora ne zaboravile da srednji izvod it tranzistora cini spoj I bazom. a da je na germanijskim 'ranzistorima izvod kolektora oznacen ervenom tockom na kuciUu. Na silieijevim Iranzistorima (koji se primjenjuju pri izvedbi radnih zadalaka opisanih u ovoj zbirci) emiter je oznacen na kuciUu malim svinutim kvadratnim limom iii ervenom tockom. 7. Najprije Ireba ispilali propusnost Iranzislora u smjeru ban kolektor. Da bisle 10 mogli ucin!Ii, prislonile ispilni konlakl crvene mjerne iice (uticnice uz oznaku uQ" na mjernom inslrumenlu) na kontakt kolektora a ispilni konlakl crne mjerne iice (prikljucene uz oznaku u~l .100" ne mjernom inslrumenlu) na bazu tranzistora. U evorn smjeru rnstrument mora pokazali vrlo malen olpor, odnosno veliku propusnosl Iranzislora. Rezultal mjerenja zabiljeiile. 8. Sada izmjerile propusnosl Iranzislora u smjeru kolektor emiter (crvena mjerna 'lica na emiler, a crna na koleklor). U ovom smjeru Iranzislor !reba imali malu propusnosl (izmjeren veci olpor). 9.' Na kraju Ireba ispilali propusnosl u smjeru kolektor - ban i em iter kolektor (crna mjerna 'lica u prvom slucaju doiazi na koleklor, au druqorn na emiler). U ovim smjerovima Iranzislor mora bili nepropusten, odnosno pru'lati vrlo veliki olpor. Ako su mjerenjem dobiveni takvi podaci za odre deni tranzistor, znaci da je on ispravan. 10. Sve podalke mjerenja upisile u prilo'lenu tablicu, a u Izvjesfej unesrle . svoja zapaianja i zekljucke. tspilujle Iranzislore po red nom broju.
Ako nemate navedcni, mjerni instrument nego ins trument, s vi+e polo orn sklop'tom (za u klju-

n
I

x100

.....

-PIJ-c

Oioda

C
Tranzistor

8

b

e

E

civenje mjernih pod ru cje), tada treba sklopku okrenuti u poloiaj qove eejuce mjerna vrijednost. Mjerne Hce tede cete prikljuci!i
uoznaku .. -" i

"t2",

uz koji je o anecene odu jednopolne uticnic~

.

REZUL TA TI ISPITIV ANJA Kristalna dioda

ISPRA VNOSTI

DIODA

I TRANZISTORA Ispravnost

Otpor u jednom smjeru

Otpor u drugom smjeru

... n
2

Q Q
otpor u smjeru kolektor- baza i Ispravnost emiter-kolektor

... 2
otpor u smjeru baza-kolektor Q Otpor u smjeru kolektor-emiter

Tranzisto

Q

Q

2
3
PRIBOR: Mjerni instrument US-6A "Iskra", 2 mjerne

Q

2
Q
1 i 2), "Vjeibe Ie 3 tranzis.tora
i1 elektronike"

2
Q
(s
oznakama

Q
2

1, 2 i 3). (Za ovu vjeibu I. Kranjca).

• mjerenja

lice,

kri stalne
j

diode
tranzistori)

(s cznekeme u kompletu

vrlo

su prikladni

element.

(diode

konstruktora

25

IV. VJEZBA MJERENJE STRUJNOG POJACANJA TRANZISTORA

U prethodnoj vieibi ispitivali sle ispravnost kristalnih dioda i tranzistora. Medulim, vrlo cesto nije dovoljno samo da znamo da Ii je neki Iranzistor ispravan iii to nije, nego da Ii pribliino podjednako pojatava struju kao i drugi Iranzistor iste vrsle. Tako je npr. za vjezbu "Tranzislorski treptec" vaino da oba tranzislora budu pribliino podjednake vrijednosli, jer u prolivnom treplac nece radili. Islo lako, ako imamo na raspolaganju vise Iranzislora isle vrsle, najbolje je da ispilamo koji od njih najviie pojac!ava struju, Ie cerno njega ugradili u Iranzislorski uredaj koji izradujemo. U ovoi vjeibi prikazano je kako moiete pribliino izmjerili slrujno pojacanje tranzislora.

SOmA

A=

+

1. Pregledajte da Ii sle preuzeli polreban pribor za vjeibu. 2. Zalim dobro proucite preuzeli univerzalni elektricni mjerni instrument, te na njemu pronadile ulicnice na koje treba prikljuciti mjerne iice (crvenu i crnu) prilikom mjerenja islosmjernih slruja. Na uticnicu s oznakom 50 mA iii ,,+" prikljucit cete crvenu mjernu iicu, koja se zetlm prikljucuje na koleklor Iranzislora. Druga rnjerne fica prikljucuje se jednim krajem na univerzalni instrument (US-6A) u ulicnicu uz oznaku V, A =, a drugim krajem na negalivni pol izvora struje (balerije). Ako nemate ovaj mjerni instrument lad a mjerne iice prikljucite na uticnice uz oznaku ,,+" i ,,-", a visepolnu sklopku okreni!e u poloiaj uz koji su neznecene mjerne vrijednosti: 10 mA iii 25 mA l=:=). 3. Oslalim iicama prema shemi spojite otpornik (15 k~!), lipkalo, Ie drugi pol balerije na emiler i bazu Iranzislora. Balerija (1,5 V) daje nam slruju baze i slruju koleklora, pa lako nadomjesta dva izvora struje. Uz otpornik od 15 kQ sfruja baze bit te (uz napon balerije od 1,5) oko 0,1 mAo . .4. Sada valja samo izmjeriti sfruju kolektora. Kad sle ocilali vrijednosl slruje (pazeci na mjerni opseg i raspon skale) zamolite nastavnika da pregleda ocitene vrijednosli. Podijelivii ih sa strujom baze dobit temo faktor strujnog pojahnja tranzistora. 5. Priliskom na lipkalo ispital cerno da u kroz emilerski krug protjece slruja kada kroz bazu vise ne lece struja. Ako je tranzislor ispravan, kada prilisnemo na tipkalo koleklorska slruja vise nece teci i kazaljka instrumenta nece pokazivati nikakav otklon. 6. Podalke mjerenja upij ite u tablicu, a u pismenom izvjesta]u iznesile svoje zakljucke i zapaianja. Tranzislore ispitujte po rednom broju, odnosno prema abecednoj oznaci i broju (npr. AC 550, AC 551 ild.).

~.ko ,:,ema.'e ~ayedelli }~jerni instrument crve nje mje rni h podrucJa), lada 'reba qover ejuce mjerna vrijednost. Mjerne UT oznaku .. T" i

"!l" ,

sklopku okrenuti u poloiaj iice tada cete prikljuciti

nego

instrument

5

vije polncrn
LIZ

koji

sklopkom

je oznacena

(za uklju~tic.njc'!

ad-

u

jednopolne

REZUL TA TI MJERENJA Redni broj Oznaka na tranzisto-

STRUJNOG

POJACANJA

TRANZ!STORA Ocjena tranzistora

ru

Qeitana vrijednost struje kolektora

Faktor strujnog pojal!anJa

Struja baze = 0, kolektorska struja ?

PRIBOR:

Mjerni

in'strument

US-6A

.. Iskra"

iii

miliampermetar,

2 rnjerne

ad ',5 V, nekoliko tre nzi sto re i ike z e spajanje (6 kom.j , (Za ovu vjeibu vrlo s u prikladni eJementi u kampietu "Vjeibe

iice

uz

instrument,

otpornik

ad

'5 k Q, tipkalo, I. Kranjca),

baterlja

iz elektronike"

konstruktora

26

Osnovne
Ucenik:

Ikcle :
.....................•...........•..............•...•....•.....•..•...•.... (ime i

(nazi v \kole)
preziM~)

Razred: VIII
Datum:

..

.......•..........•.•..••.......•..•..•....•.•..•.•...

PISMEHI

IZYIESTAI

0

YIEtBI

II

ELEKTRICHOG

MIEREHIA {nezrv vjeibe)

..........................................................................................

POPIS

PRIBORA

Shema mjerenja

Redni bro]

N

az

j

v

xeufine

Tok rada lop is vjelbe!:

I I I I I
I I

Rezultall

mjerenja

I

.1

I I I I
I

Popis upolrijebfjene slrutne liler.lure, (Naziv prirucnika i broj shan ice)

X~
Oejena

I I
I

rada

prlm;edoe

naslavnika,

~

BROJ:LV-4

~
27

VJEZBA "SASTAVLJANJE SHEMA IZ ELEKTRONIKE"
Zadatak: (Ova vjeiba prelhodi laboratorijskim vjeibama sastavljanja uredaja iz elektronike. Ako takve vjeibe necete izvodili jer nemale komplele za vjeibe, tada Ireba izvesti nekoliko vjeibi saslavljanja lakvih shema.) 1. Upoznajle olisnule simbole iz eiEklronike uz pomoc udibenika. Zatim u biljeinicu napisile redom slo svaki od olisnulih simbola ozneceve. 2. Izreiile (po crtkanim linijama) sve simbole na ovoj stranici, a zatim na to mjeslo ulijepile komad cislog papira. Na njemu ceh~ saslavljali zadane sheme. 3. Oa seuvjeibale u saslavljanju shema, najbolje je da najprije svi zajedno sastavile jednoslavniju shemu, npr. shemu deleklora s krislalnom diodom. 4. Sada cete prema zadalku naslavnika saslaviti [ednu iii vise od ovih shema: a) shemu deleklora sa jednim Iranzislorom kao VF-pojacalom. b) shemu detektora sa jednim trenzistorom kao NF-pojacalom, c) shemu deleklora sa 2 tranzistora, d) shemu delektora sa 3 Iranzislora, e) shemu Iranzislorskog pojacala, f) shemu Iranzislorskog Ireptaca, i g) shemu foto-robota (na principu folo-olpornika). Kada saslavile shemu, zernolite naslavnika da je pregleda i ustanovi ispravnost saslavljanja i brzinu rada. Posljednju shemu koju saslavile moiele zalijepili na predloiak (papir koji ste umelnuli u ovaj prirucnik umjeslo izrezanih simbola). Vidi upozorenje na sir. 30.

_ L_ I

I

_L

I

L_

I

I

I
J
~

_L _ --JI I

I

I

--+I

I

L__ ~I

~I

L

I

l

I

L __ ~_
29

I

I

Upozorenje

I

Ove sheme vi cete prikazivali pojednoslavljeno. Tako umjesto da zajedno povefete sve one nata (simbola) koji se prikljuluju na negativan pol baterija, vi cefe uz njih staviti simbol .. spoj na ,masu", odnosno na negativni pol izvora struje.

.1 "

krajeve elemekoji olnaluje

30

Osnovne Ucenik:

Ikc!e :
(ime

(nea.v

Ikcte}

i prezime)

Razred: VIII
Datum:

.

, .•...•.••....•••.•.•••..••.•..•..••••••.•••••••••..•.

PlSMEIII ..........•....

IZVJESTAJ

0

VJE%BI IZ ELEKTROIIIKE (nez iv vjeibe)

POPIS

PRIIORA

Redni broj

N

a z iv

Kolitine

Tok rad.

lopis

vjefbe):

Popis
(Naziv

upolriiebliene
prirucnika

slrutne
i bro]

lileralure: stranice)

I

~

L.__ O_"_'e_n_a_r_a_d_a __i_p_r_im_i_e_d_b_e_"_a_S_la_v_n_ik_a_:

L-

B_R_() __ L_V S __J_:

_'
31

,.

Osnevne

skola.:

(nazi v

ikole)

Ucenik:

(ime i prezrmo)

Razred: Datum:

Vlll

_._._ _....... . .._.._.. _ _ _

_ ..

PlSMEM'
.........

'ZVJESTAJ SA STRUeME EKSKURZIJE
....•.. (naziv vjetbe)

Opi. (pr.....

adno", •• d.tku)

---------------------.----------------------------------------------~

Skin iii lIocrt objekt.

I I I

h
~JfL

__ O_c_j_e_n_._r_._d_.

P_._i_"'_je_d_b_e __ n_._._ta_v_n_'_ka_:

-L

••

01, E-I
--J

33

,.

VJEiBE

IZ OBRADE

PLASTICNOG

MATERIJALA

J UV IDU RA

Juvidur-ploce su plasticne ploce razlicitih boja i deb Ijina izradene od osnovne sirovine PVC (polivinilklorida). Prva nasa tvornica polivinilklorida izgradena je u Kastel Sueurcu kraj Splita, a zove se "Jugovinil". Osnovne sirovine za proizvodnju polivinilklorida jesu morska sol (iz koje se elektrolizom dobiva ~Iin klor) i kalcijev karbid (iz kojeg se djelovanjem vode dobive pi in acetilen). Iz klora i acelilena slozenim postupkom kemijske sinteze proizvodi se polivinilklorid. Polivinil klorid je lermoplaslik, tj. malerijal koji na poviseno] lemperaluri postaje plastican (mekan) i lako se rnoze po zelji oblikovali. Kada se ohladi zedrf eve oblik koji mu je dan na povisenoj lemperaturi i uz odredeni pri tisak. Iz njega se keo poluproizvodi rade: juvidur-ploce, juvidur-folije, cijevi, slapovi. Pri proizvodnji ;uvidur-plofa polivinilkloridu dodaju se razni dodaci (Izv. punila) i bo;e, a zatim se u posebnom uredaju uz povisenu temperaiuru i pritisak oblik uju ploce, koje se dalje stanjuju pod pritiskom na posebnim slrojevima (kalanderima) s pornocu valjaka i na kraju sijeku na odredene dimenzije. Zbog mnogih prednosti (dobre izolacije, lagane.obrade i oblikovanja na povlseno] tempereluri, kao i lijepog izgleda) mi cerno [uvidur-ploce upolrebljavati pri izradi radnih 'zadalaka u ovom razredu. Da biste juvidur ilo bolje upoznali i svladali lehniku obrade, dobro je de izvedete jednu od opisanih vjezbi.

POLlVINIL KLORIO
PUNILA BOJE

-I

kalander

S~E~~;SKI PRIKAZ PROIZVODNJE' JUVIDUR-PLOCA :; ~
valjci za hladenJe uredaj za rezanje

lr
POI.

paleta za odlaganje proizvenih plo~a

Malerijal Sperploca Sperploc. Sperploca Cekes (/) O,S Bakelil laolirene iica Cel i k-cevao Celik iii olovo

Dime"zije 6 6 6 cca 700 mm mm mm mm

UREDAJ ZA SAVIJANJE JUVIDURA

I 2 3 4 S 6 7 8

2 m2XO.7S mOl1 (/) 4 mm 200 9

Opis rada:

Ovim-uredajem mozele vrlo uredno i precizno savijali dijelove od juvidura, a da ga pri lome ne oslelile nili ne spalile. To se postife propustenjem slruje kroz grijac (cekas poz. 4), koji se pri lome uzari, no izravno ne dodiruje [uvidur, nego ga samo za grijava. Kada se juvidur na 10m mjeslu dovoljno zagrije i omek sa, Ireba ga odmaknuli i savinuli pod zeljenim kulom, a zalim naglo ohladili (pod mlazom vode). Zice grijaca ne smije dodirivali slranice od sperploce (mora se nalazili tocno u sredini izradenog i1ijeba). Na zicu Ireba prikljucili elektricnu slruju napona od 24 V sa skolskog Iransformalora, no najbolje preko reoslala (kako biste mogli regulirati inlenzilel uzarivanja zice).

35

1. VJE%BA IZRADA PINCETE ZA FOTO-LABORATORIJ
NAZIV RADNE OPERACIJE I CRTEL: ALAT I PRIBOR OPIS RADA

Radionicki crtef

1"0..'

; 140

25J

~
336

140

125 t

1<:\

1

Priborom za tehnicko crlanje naertajle fadlonltki ertel plneoete u mjerilu 1 :1. Pri 10m se pridriavajle osnovnih pravila iehnickoq crlanja (debljina linija i kofiranje). MATERIJAL: Juvidur debljine 2 mm - iule boje (za rezvijac) - plave boje (za prekidec) - crvene boje (za liksir)

Crtanje pozicije na juviduru Ha lanki paplr naerlajle radlonitki ertel pineele, prilijepile ga ne plocu juvidura drvofixom. Pazile da ekonomitno trolite materijal (510 manje olpadaka). Pri tome ne zaboravile da se grubom obradom gubi dio materijala.

Rezbarskom pilieom s vetim zupeima Ispllile nacrlani komad. Pri 10m povlafite pilieu lagano I bez jateg priliska (da se izbjegne zagrijavanje i sljepljivanje pilice u materijal). Pili se po vanjskom rubu crleia.

Ispiljene slranice juvidura izbruslle I poravnajle poslakljenim paplrom. Oa bi sto ravnije brusio, poslaklieni papir omotajle oko daltlce za brulenje. Ako ste neravno pilili, poravnajle povrsinu najprije grubjm, a zalim finim poslakljenim papirom.

S pomotu topline (l;Jredaja za svijanja juvidura) omeksejte i polpuno svinile obracfenl komad juvldura na sredlni za t80° prema crleiu.

Savijanje i stanjivanje pincete

donjih krajeva Uranjanjam vrhova pincele u vrelu vodu omeklajle ih I zalim Ih prillskom (na hladnoj ravnoj povrfini) malo svinile. Nakon loga vrhove finom lurpijom stanjite.

S izradenom pincetom pokuSajte za razvijanje izvaditi uronjeni Ako to moiete lagano uciniti, dobra i prikladna za upotrebu boratoriju.

iz posude fot~r. pince!a je u foto-Ia-

36

2. YJE1BA

IlRADA POSTOLJA lA TlPKALO, MIKROSKLOPKU III KIP-SKLOPKU
NAZIV RADNE OPERACIJE Montafni i radiOn~~ Pribororn za Iehnicko crlanje skicirajle u -tJiljelnieu radionlfkl ertel poslolja. Pri tom se pridriavajle osnovnih pravila lehnickog crtanja (debljina linije i kotirenje).
It>

I CRTEf

ALAT I PRIBOR

OPIS

RADA

~

e

8114
1

<D

I

0

1'2

:I
.-;.... ::'=;:_:

MATERIJAl: Juvidur debljine

2-3 mm.

Crtanje pozicije na juvidUrU!

Na lanji papir naerlaite radionic!ki crtef poslolia i prilijepile ga na plocu juvidura drvofixom. Pazite da ekonomic!no trome malerijal (510 manje olpadaka). Pri lome ne zaboravile da se grubom obradom gubi dio malerijala.

Rezbarskom pilieom 5 Yecim zupcima ispilile plocicu. Pri 10m poYlaC!itepilieu Iagan~ i bez jac!eg priliska (da izbjegnele zagrijavanje i utaljivanje pilice u malerijal). Pilite po vanjskom rubu crteze ,

Ispiljene povrsrne plocice juvidura izbrusile i poraynajle postakljenim papirom. Da bi ito raY"ije brusio. pos'akljeni papir omotajle oko daleiee za brulenje. Ako ~Ie neravno pilili. poravnajle povrsinu najprije grubim. a zalim finim poslakljenim pepirom. Da biste mogli Isplliti okrugll otyor. na mjestu predvidenom ze otvor syrdlom promjera 1 mm izbulite proYrt. Kroz njega proyucite rezbarsku pilieu i isplite otvor. Bridove olvora izgladite postakljenim pepirom. Oa Yam svrdlo ne bi klizilo po materijalu prethodno silom oznaci!e mJeslo busenja.

Bu~enje plocice juvidura

Uranjanjem ispiljenog juvidura do oznacenog mjesla u vrelu vodu omeklajle gao a z.lim ga prillskom (na hladnoj ravnoj povrsini) syinlte prema crlezu. Juvidur mozele savili na uredaju za sevijanje juvidura (str. 35). Kroz olvor poslolja provucile donji dio tipkala. male mikrosklopke iii kip-sklopke i pritegnite ga maticom. Ma konlakte tipkala III sklopke spoille vodlfe. Postolje sa sklopkom iii lipkalom moci eete upotrijebiti za slavljanje u pogon rnodela koji su radeni prema radnim zadacima u ovom prirucniku i kao elemenl ze montaine vjezbe iz eleklronike.

I

I

37

3. VJUBA IZRADA POSTOUA

ZA MONTA%NE

ELEMENTE IZ ELEKTRONIKE
ALAT I PRI BOR OPIS RADA

NAZIV RADNE OPERACIJE I CRTE~

. Monta2ni i radionifki

crtei
Sklcir.jle u blljelnlcu r.dlonllkl crtel postolja. Pri tom se pridriavajte osnovnih pravila tehnickog crlanja (debljina linija i kotiranje).

10

I

20

1

40

• 1 20 1

:

,

ilt::::::J

MATERIJAL: Juvidur debljine 2-3 mm.

Crtanje pozicije na Juviduru

H. I.njl fIIpir nIIcrt.jte r.dionilkl crtel poslolj. s pomoeu pribora za tehnicko ertenje i prilijepite na ploeu juvidura drvofixom. Pazite da ekono.llno lrotite .. lerij.1 (Slo manje otpadaka). Pri tome ne zaboravite da se grubom obradom gubi dio materijale.

Rezb.rskom pilkOlll s yeti. zupcl.. ispilite plocieu. Pri tom poYllilHe pilku lIIt.no i bez j.leg priHso (de izbjegnete zegrijavanje pilice, a time i njeno uteljivanje u meterijal). Pilite po vanjskom rubu erleie.

Ispiljenu ploeieu uloiite u skrip i zestitite je uloscime od prespana. Ispiljene povriine poravnejte finom plosrietom turpijom. Turpij.jle 11i,.no I Hz pritiso.

Mjesta busenja -ob:ljeiite tockalom da svrdlo ne bi klizilo. Prije busenja ispod meterijale podmelnlle d.lllcu bko bille D1.1.1Ii r.dnu poyrllnu. Busite lagano, bez jaceg pritiske.

Uranjanjem ispiljenog juvidura do oznacenog mjesta u vrelu vodu omelrAj.e g., • z•• tm ,. prililkom pod odreelenil. kufom (na hladnoj ravnoj povrsini) sylnlte pre ... crtelu. To cete mnogo laganije i uredni;e uraditi s pomoeu uredaje za svijanje, koji je opisan u ovom prirucniku. Kroz bocne otvore prOyuCHe jednopolne uHfnice i pri.egnHe Ih ... Hu .... Plosnatim klijeitima svinite kontaktne iice otpornika, bloke iii diode preme crleiu. lice proyucite kroz oIYore nil gornioj plohl POllolj. i umelnlle u oIYore utilnlc.. Spojite ih i zalemite. Ovej element moie posluiiti za izvodenje vjeibi iz elektronike (vjeibe sastavljanja uredaja iz elektronike). Ako je potrebno veee postolje, promijenite dimenzije.

38

Na prakticnom redu izradit cete ove ikolske godine jedan teii radni zadatak. U ovom prirucniku imale veCi izbor takvih zadataka povezanih sa sadriajima iz podrucja elektrotehnike i eleklronike. Dollbi yam izbor bio lakii, liskan je ovaj pregledni popis. No preporucujemo yam dollprelistate prirucnik i pogledate sastavne crteie svih radnih zadataka. Tek tada se odlucite sto cete raditi i zamolite nastavnika dollto upiie. Pregled r.dnlh

u.,.k.

u OYOID prlrufnlku:

1. Razvodna ploca za foto-Iaboratorij (sfr. SO) 2. Racunalo (sfr. 51) 3. Ispilivac spretnosti ruku (str. 52) 4. Galvanometar (str. 53) 5. Zujalo (str. 54) 6. Induktor (sfr. 55) 7. Relej (str. 56) 8. Elektromotor kolektorski - jednostavniji (str. 57) 9. Elektromotor kolektorski - sloieniji (str. 58) 10. Oetektorski prijemnik (str. 59) 11. Tranzistorski prijemnik sa 2 tranzistora (sfr. 60) 12. Tranzistorsko pojacalo sa 4 tranzistora (str. 61) 13. Tranzistorski treptac - dvostruki (izmjenicni) (str. 62) 14. "Robot" s foto-celijom (str. 63) Kad ste odabrali radni zadatak. dobro proucite sastavni crtei i radionicke crteie. Tada potraiile podatke 0 potrebnom potrosnom materijalu za izradu. To cete naci u sastavnici uz tehnicki crtei. Prema tome, potrosni mate· rijal cete sami nabavili iii ce ga za vas nastavnik naruciti od Izdavackog odjela Narodne tehnike SR Hrvatske - Zagreb, Oalmatinska 12. Doll i rad tekao .sto brie i organiziranije. treba na;prije planirati redoslijed rada. To cete uraditi noll tiskanici b "Planiran;e redoslijeda radar radnih operacija. potrebnog materijala, pribora i alata" (noll ir. 41). Prije popunjavanja s tiskanice plana rada pogleda;te prikaz "Redoslijed rada pri izradi radnog zadataka" na str. 40. Time ce yam biti olaksano planiranje. Na;prije planira;te obradu svih dijelova od jedne vrste materijala. Zatim planirajle izradu svih dijelova od druge vrste, pa onda od trece vrste itd. Tako cele ustedjeti nollvremenu, a osim toga pribor i alat bit ce bolje iskoristeni. Vi vec imate dovoljno radnog iskustva 0 prakticnom radu. Stoga ;e za izradu radnog zadalka predvideno manje vremena (oko 16 nastavnih sati), nego u prethodnim razredima. Zato morate dobro plan irati I organlzi,ali rad • bI u predYk1e1lOlll YrelDeftU Izradlll preuzett radnl zad.tak. Proteklih godina usvojili ste vecinu polrebnih osnovnih tehnika u obradi materijala, kao i osnovne radne navike. Stoga yam se sada pruia mogucnosl da se u radu osamostalite pollako ielite moiete i sami ·mijenjati radni zedatak. Preduv;et je dollse pri tome pridriavate svih do sada upoznatih pravila 0 planiranju. organiziranju i toku takvog radionickog proizvodnog rada. Medufim. postoje dvije mogucnosti lakvog samosfalnog prilaza radu, a 10 su: 1. VI koji I.... te sklonosli u estetsko obllkonnJe predmela moiete preuzeli radni zadafak iz prirucnika iii udibenika reltonslrulr.tt kako bisle posllgll IJep11 I suremenljl Izgled. To moiefe postiCi: a) izmjenom oblika pojedinih pozicija, b) izmjenom malerijala za izradu pozicija, c) izmjenom nekih dijelova, iii d) potpunom rekonstrukcijom cijelog predmeta. 2. Vi koji imate konstrultlorsltlh sposobnostt (a dobri sfe fizicari i matematicari) moiete preuzeli radni zclldatak IZ prirucnika iii udibenika reltonstrulratt Itako blsle posllgll bolJu funkdonalnosl III yetu ulledu na malerlJalu I YreWIetIU potrebnom za izradu zadanog predmeta. Preduvjet za oba od navedenih pristupa jest to da se dobro prouci radni zadatak (sastavni i radionicki crteii i tekst), te da se nolltemelju toga skiclraJu odre4ena rJelen,a (detalji, sklopovi iii cijeli predmet). Sa skicom cete doci nastavniku na dogovor, pollako nastavnik odobri zamisao, pocnite 5 Izradom radlonlfklh crteb (u olOycl, onlh detalja ko,e tele rekonslrulrall. Tada jos jednom matematicki ispilajte uklapanje detalja u predmet, te zatim izradite plan rada. . 1. Kada ste tako planirali rad i preuzeli polroini materijal pocnite s prvom elapom rada, Ij. crlanjem pozicija na materijal. Pri tome cete najpri;e crtati sve pozicije koje se izraduju od jedne vrste materijala - na taj meteri;al. Na sto treba paziti pri crtanju pozicija nollmaterijal i zasto? 2. Sada prema redoslijedu u planu rada pocnite grubu obradu svih pozicija od jedne vrste materijala. Zaslo? Tek kada je zavriena fina obrada i kontrola dimenzija. pocinje gruba obrada svih pozicija od druge vrste materijala. 3. U prakticnomradu morale paaltl I na org.nlaadJu radnog mJesla. Kakav raspored treba doll bude nolldobro organiziranom radnam mjestu {smjestaj potroinog materijala, radionickog crteia, potrebnog alata i pribora, sporednog alata, pozicija koje se obraduju, te zastita radne povrsine)l 1. Dollbi rad tekao nesmeteno, preporucujem yam doll svaki put pri kraju drugog sata u biljelnicu zapilele Ito sle planlrall do. drugl put uradHe. Osim toga y.lla zaplsatt ko)1 prlbor I alai te za to bitt potrebnl (etapno planiranje rada). Tako cete iduci put (za dva tjedna) odma'h na pocetku Solitaznati sto treba raditi, koji malerijal izdvojiti, koji pribor i alat preuzeti, odnosno izvaditi iz lad ice i odmah cele moCi zapoceli 5 radom. 5. Ook radite neprestano ltontroUrajle dimenziie. kutove i preeiznost obrade. Uz: vas se mora sIalno nalaziti kutnik i metalno revnalo (mjerilo). 39

-

'..-:::-

.

-;;--

_-

-- - -~
~~..
ZADATKA .

IZRADI ·RADNOG

IZBOR I PREUZIMANJE DATKA

RADNOG

ZA-

IZRADA PlMIA RADA I ZAHTJE'INICE ZA POTROSNI MATERIJA.l

PREUZIMANJE I PRIKUPUANJE POTROSNOG MATERIJAlA

MJERENJE I CRTANJE MATERIJAlU

POZICIJA

lolA

GRUBA OBRADA (pozicija)

PIJElOVA

FINA OBRADA (pozicija)

DIJElOVA

KONTROlA

OBRAOENIH

DIJElOVA

SASTAVLJANJE SKlOPOVA. KONTROlA SASTAVLJANJA

BOJENJE

I

lAVRSNO

SASTAVlJANJE

ISPITIVANJE I PO POTREBI BA%OARENJE DOVRSENOG PREDMETA I OCJEHA IZVEDBE

U

Estetski izgled ,Br7in~ izrade (vrijeme) ZalaganJe u radu

.

Preciznost obrade pozlcija

Precjznost i urednost montafe

40

Q,novna
Ucenilr:

!kola:
(ime

(naliv

Ikole) (Upi!ile priloiile lava;le u ovu li'kanicu pol,ebne pod.,k. i je eedno-n eedetku. U loku ,.d. prtdrse planir.nog ,edoslijed •. )

i preziM.)

Razred:

VII I

.

j

Datum:

....•.•••......•••••..•••••••••.•.••••••.••.••••••••••

PLAHIRANJE REDOSLJEDA RADA, RADHIH OPERACIJA, POTREBHOG MATERIJALA. PRIBORA I ALATA
•......... .................................................................•.........•.... (naziv vieibe)

Polreb.n Redos1ijed ,ede B,ol por. Naziv dilelo"a (poziciia) vrst. naziv

m.te,ijal V.. I. i redoslijed obrade dime~Polr.ban pribor i al.,

Vrijeme i.rad. kolitina plan irano ulroI.no

Iii·

I I

I
I.

I

I I I I I I I
I
~

I

Ukupno:

I
~

M

Planirao:

Odobrio:

Ocjena rada:

n~:N~
(P_o_'_p_is __u_ce_n_i_k~a) -£ ~(~P_o'~p_i,~n~.:sl~.v~n~i~k:.)~ J_

JL

_J 41

Osnovnalkola:
Ucenij.-: ..................................................................•.....•.• (ime

(nuiv

Ikole) (Upilile prilolile favajle u ovu liskanicu polrebne podalke I ;e eednc.n ladalku. U loku rada pridrse planiranog redo.li;eda.)

i JlreziM",)

li.azred: VIII ................•. Datum: .

PLANIRANJE REDOSLJEDA RADA, RADNIH OPERACUA, POTREINOG
.............•.........•........•...........•..................... .....................•...

MATERIJALA. PRIIORA I ALATA
(ncziv vjelbe)

Redo.lijed red.

Vrijeme izrede

par.

1'0)

Naziv di)elove (poziclj.)

V"te

i r.doslijed obrade

Pot,.ban

vnt.

-

nerlv

dlme,,zi)e

I .I.t

prlbor

.

kolifine

plani'eno

utroleno

Ukupno:

Planirao:

·Odob.io:

Ocjena

rede:

.
IROJ: PR-1

(polpi.

ulenika)

(polpis

ne.lavnika)

42

OpeA UPUTA

uz

RADNE lADATKE

U vecini radnih zadataka u ovom prirucniku predvidene su Ilpizlrane podloge (od plastike), koje ce biti isporulene zajedno s oslalim polroinim malerljalom, ako ga skola neruc] od Izdavackog odjela Narodne lehnike SR Hrvatske (Zagreb, Dalmatinska 12). U protjvnom vi cete sami izradill lakve pod loge od [uvidura (prema uputama iz vjeibe 0 obradi juvidura), odnosno od drva (dascica). Sve dijelove koji se utvricuju na lakvu plaslilnu podlogu (lipiziranu iii juvidursku) Ireba na uglovima savill malo prema dolje (vidi sl. 1). Time se prilikom ucvrscivanja na podlogu 5 pomocu vijka i matice posliie cvrsci . spoj. Tada ti savinuti uglovi ulaze u plastiku, te ce time dio biti bolje uevrscen i nepokretan. Stoga ovdje otpada uevrscivanje 5 pomocu dva vijka i dvije matice, koji bi u protivnom bili potrebni.

1.

.n
~
savin uti uglovi namje~tavanje pozicije zategnuti vijak

pozicija

.\

f. R,AlVODNA PLOeA lA (ertel na slranl 501

FOTO-LABORATORU

U svakom foto-iaboratorij!J potrebna je takva razvod~~ ploea:. Nju ~oiete i s~mi izraditi. To je vrlo prak~Icn~ ~u!~ja, ~oja omogucava rasvjetu radnog mjesta I prekljuelvanje aparata za povecevenje. Saslavllanje! Od dijelova (poz. 1, 2 i 3) sastavile kutiju. Nacin spajanja odaberite sami. Prednju plocu ne prievrscujete na mjesto odmah, vee nakon montiranja sklopki, utienice, osiguraea i grla ze zarulje. Spojile sve te dijelove zicom s PVC-izolacijom prema shemi spajanja. Ako ste sve dobro spojili, kad prikljueite utikae u utienicu mreinog napona i ukljueite sklopke, iarulje ce zasvijetliti.

njem u razrijedeni nitrolak ervene i zelene boie iii' omotajte celofanom tih boja. Sami izaberite naein spajanja iaruljice s kontaktima jer tih spojeva ima mnogo. Spajajte prema shemi ali tako da yam jed nom pravilan odgovor bude u sredini a drugi puta s jedne iii druge strane. ' Oznake (poz. 9) TOCNO-NETOCNO, napisite na papir (samoljepljiva naljepnica prikladnog formata) i zalijepite prema montainom erleiu. Neka to budu i teie raeunske operacije, pa cete ovim raeunalom moci lskusevef rneterneficku sposobnost svojih drugova i sebe. Osim raeunskih operacija racunalom se mogu kontrolirati-znanja iz drugih podrucje prirodnih znanosti (speciticnlh teiina, vodljivosti, simbola i formula iz kemije, atomskih teiina i slieno). .

3. SPRAV A lA ISPITIVANJE SPRETNOSTI RUKU (ertel na slranl 511 1. RACUNALO (erie! na slranl 5fl Raeunala su takve naprave koje same, uz unaprijed umelnute (ugradene) podatke daju odgovore, odnosno rezultate raeunskih i drugih nepoznanica. Tok Izrade Na prednjoj strani (poz. 1) lzbuslte provrte za kontakle, kako to vidite na crtezu. Nabavite 96 komada supljlh postolarskih zakovica. One ce yam posluziti kao kontakti na racunalu. Sastavite kucisle od dijelova (poz. 1, 2, 3) (a naein spajanja odaberite sami). S donje strane prilijepile nogare (poz. 4). U povrte na prednjoj slrani utaknite i ucvrstite grla za 2 zaruljice. 1:aruljice obojite uranjaOvom cele rnelorn spravom u zabavi ispitati tko od prisutnih u drustvu ima najvecu sigurnost i mirnocu ruke. Prsten vilice (poz. 5) morale prek~iiee (poz. 3) provesti na drugi kraj a da pri tome 510 manje puta dotaknete iieu. Ako zicu dotaknele, iaruljiea ce zesvijetliti. Tom spravom moci cele prirediti natjeeanje sa svojim drugovima. Kad zaruljica zasvijetli, onaj koji vodi vilicu doblve jedan negativan bod. Pobjednik je onaj koji ima najmanje negativnih bodova. Saslavljanle Sastavite podlogu spajanjem dijelova (poz. 1a i poz. 1b). Na nju s pornocu dva vijka ze drvo uevrstite

43

nosac (poz. 2). Jedan kraj savijene iice (poz. 3) utaknite u cjevcicu (poz. 4), te sve zajedno ugurajte u provrt na podlozi. Drugi kraj iice utaknite u provrt na drugom kraju pod loge. Obujmicu (poz. 8) pricvrstite s pomocu zakovica na nosac (poz. 2). Baterija se lako mora vaditi i umetati u leiiste izmedu obujmica. Bliii kraj savijene iice (poz. 3) spojile s pornoeu iice i utikaca na uticnicu koju iicom poveiete s grlom iaruljice. Drugi kontakt grla iaruljice spojite iicom preko kontakta baterije (poz. 7) na jedan pol baterije. Drugi· pol baterije preko drugoga kontakta veiite s drugom uticnicom. Time je sprava gotova. Ako ste sve dobro uraditi i pridriavali se nase elektricne sheme, iaruljica ce zasvijetliti kad prsten dotakne savijenu iicu, odnosno ako ste u strujni krug prikljucili elektrlcno zvonce, one ce zezvonlti. Zicu (poz. 3) moiete proizvoljno oblikovati.

5. ZUJALO [ertel na stranl 54) Prema tehnickorn crleiu lako moiete izraditi zujalo, koje moie posluziti umjesto elektrlcnog zvonca. Tok Izrade Dijelove zujala (poz. 3 i 5) i konlakte (poz. 4) 'izreiite od celicnog lima debljine 0,3 rnilimetra. Elektromagnet se sastoji od dvije prslenasle ploclce (poz. 6), jezgre elektromagnela vijak M4i50 (poz. 7) i oko 400 navoja lakirane bakrene zice (/) 0,3 milimetra. brada elektromagneta Na jezgru vijak (poz. 7) navucite prstenasle plocice od prespene (poz. 6). Razmak izmedu njih treba da je 40 milimetara. Zalim vijak izmedu njih nekoliko pula omolajle papirnalom vrpcom (poz. 8) i zalijepite je. Oko 10 mm kraja zice koju namolavale ocistite od laka. U lijevoj ruci driite jezgru na koju ste navukli prstenaste plocice od prespana (poz. 6), a desnom namolavajle iicu. Pri 10m pazite da navoji budu sto usporedniji i jednoliko rasporedeni. SastavlJanje Razmak izmedu ploclce i siljka neka bude veci od 0,5 mm, tako da plocice moze slobodno vibrirali. Pricvrsfite kontakte (poz. 4) na podlogu. Jedan izvod iice s eleklromagnela spojite na jedan konlakl (poz. 4), a drugi izvod iice spojite s ploclcorn (poz. 3). Kontakt (poz. 4) spojile sa siljkom (poz. 5). Ako na kontakte prikljucite baleriju i ako sle sve dobro izredili, plocice (poz. 3) pocet ce vibrirali izmedu siljka i eleklromagneta.

4. GAL V ANOMET AR S POKRETNIM [ertel na stranl 53)

MAGNETOM

Galvanometar je osjetljivi elektricni mjerni instrument kojim se mjere jakost i odreduje smjer istosmjerne struje. Obicno se izraduje tako da je osjetljiv vee na slabe struje.

Sastavljanje U otvore na podlozi (poz. 1) ulijepite nosece skale (poz. 3). Prema montainom crteiu postavite i okvire zavojnice (poz. 2). U sredini izmedu nosace skale na podlogu s pomocu malog vijka za drvo pricvrslile nasac osovine (poz. 4). Magnet (poz. 6) izradite od celicne iice (iice od bicikla) magnetiziranjem na magneticu magnetske bravice, i to visestopnim povlecenjem permanentnog magneta po celicnoj iici (poz. 6) u jednom smjeru. Kazaljku (poz. 8) izradite od debIjeg crtaceg papira i na nju prema redioniekom crteiu zalijepite magnet (poz. 6). Sada stavite kazaljku (poz. 8) na osovinu (poz. 5) i osovinu uloiite u leiaje nosaca osovine (poz. 4). Na okvir zavojnice pailjivo namotajte sloj bakrene iice (/) 0,8 mm, tako da navoji leze jedan do drugog i da nikako ne prelaze jedan preko drugoga. Krajeve zice spojite s jednopolnim uticnicerne. Na podlogu od sperploce (poz. 9) nalijepile nacrtanu skalu (papir). Ispitivanje I upotreba Na uticnlce galvanometra prikljucite polove baterije. Ako je galvanometar ispravno i dobro izraden, a kontakli balerije cisli, kazaljka ce se posve otkionili. Ako promijenimo polove baterije, kazaljka ce se otkloniti na suprotnu stranu. Prema tome, s pomocu toga galvanometra moci cete mjeriti jacinu struje i odrediti polove izvora struje, odnosno smjer kretanja struje. Na skali oznacite relativnu podjelu i smjer u kojem se kazaljka otklanja ako ste prikljucivanjem baterije na prvi kontakt prislonili pozitivni pol (kraci kontakt) izvora struje. Tako cete moci odrediti i polove nekog nepoznatog izvora struje. Pri tome ne zeboravite da taj instrument sluii samo za pokuse s isfosmjernom strujom kakva se dobije npr. iz baterlja.

6. INDUKTOR [ertel na stranl 55) Poz~ali. engl~ski fizicar Michael Faraday 1831. godine ~.tkrlo je ,pC;>Javuleklromagnetske indukcije. Golovo e cllava prrmjena elektriciteta u tehnici zasniva se na djelo,:~n!u elektromagnetske indukcije (Iransformator, elek~rlcnl generalor, neki eleklromotori, lelegraf, lelefon lid.)., Ta se pojava najbolje uocuje na spravi koja s~ zove md.~ktor. To su dvije blizu poslavljene zavojnice, od .koJlh.se prva napaja isprekidanom istosmjern?m sfrujom niskoq napona, dok se u drugoj inducira visoki napon. Napon na sekundarnoj zavojnici ovisi o induktivltatu zavojnice i brzini prekidanja primarne struJe. Sastavljanje Tijelo zavojnice zalijepite acetonskim Ijepilom. Na tijelo prvo namotajte primarnu zavojnicu, fzv. "primar" (poz. 14a), koja se sasfoji od 200 navoja lakom izolirane bakrene zice promjera 0,4 milimefra. Preko te zavoinice omolamo nekoliko puta tanji papir, koji ce izolirati primarnu od sekundarne zavojnice. Nakon toga namotajte i sekundarnu zavojnlcu, fzv. "sekundar", koja se sasloji od oko 1000 navoja lakom izolLrane bakrene fice debljine 0,15 do 0,20 milimetra. Na podlogu (poz. 1) na oznecene mjesla pricvrsfite obradene dijelove vijcima. Nakon ucvrsCivanja sve dijelove spojite prema shemi.

Ispltlvanje Prikljucite bateriju na odredeno mjesto i prilagodile siljak tako da dodiruje kotvu, a zatim jezgru primaknite kotvi na udaljenost od oko 1 milimetra.· Pritisnite tipkalo; ako ste uredili sve kako treba, pocel ce kolva vibrirati, Ij. pojavit ce se prekidi u primarnoj zavojnici, a u sekundarnoi zavoinici ce se inducirati visi napon. Da biste vidjeli da Ii zaista imamo napon na sekundarnom namotaju, sa dva prsta pritisnite na konlekte i osjetit cete udar struje. Prije prikljucenja zamolite nastavnika da pregleda kako su sastavljeni i spojeni strujni krugovi na ovom uredaju.

crvene iaruljice), a drugi kraj veiite na ulicnicu kontaktnog lima (poz. 4) i krug struje ce bili zalvoren. Na kontakt vezan za jezgru eleklromagneta prikljucile jedan kraj drugoga kruga struje (zelenu signalnu iaruljicu i zajednicku bateriju), dok cete drugi kraj toga kruga struje prikljuci]] na zejednicku uficnicu na kraju poluge s kotvom (poz. 3). Prvl iii komandni krug struje dobit cete tako da bateriju preko sklopke veiete na dva kontakta (uticnlce}, vezana na elektromagnet. Pritiskom na sklopku prvog, tj. komandnoga kruga slruje, kroz zavojnicu eleklromagnela pofeci ce struja, pa ce elektromagnet privuci kotvu i time ce biti prekinul tok trecega kruga struje (crvena iaruljica .ce se ugasiti), dok ce se istodobno zatvoriti drugi strujni krug, a upalit ce se zelena iaruljica.

7. MODEL ELEKTROMAGHETSKOG (Crle! na slranl 56)

RELEJA

8. ELEKTROMOTOR (I) (Crte! na slranl 57) Elektromotor je pogonski slroj koji pretvara elektricnu energiju u mehenicki rad. Prolazom elektricne slruje kroz iice zavojnice slatora (obodnog dijela motora koji miruje) i iice zavojnice rotora (cenlralnog dijela molora koji rotira) stvaraju se oko njih magnetska polja koja se medusobno odbijaj .... Time na rotoru nastaje zakretni moment sile i zbog toga se rotor pocinje okretati oko vratila, koje prenosi gibanja na radne strojeve. Tok Izrade Stalor (poz. 2a i 2b) izraduje se od dva dijela lima debljine 0,5 milimetara. Oba dijela savinite i sastavile prema priloienom crleiu. Rotor se izraduje isto od dva dijela celicnog lima debljine 0,5 mm (poz. 4a i 4b), a osovina rotora (poz. 4c) od celicne iice (/) 2 mm i dvije obujmice (poz. 4d) od celicnog lima 0,3 milimelra. Prema nacrtu izreiite od prespene dijelove lijela zavojnice (poz. Sa i 5b) i slijepile ih zajedno acetonskim Ijepilom ("bHO", "UHU" i sl.). Koleklor se sasloji od PVC-buiira vanjskog 1:; 5 mm a unuIrasnjeg 'J) 2 rnrn, segmenta (poz. 6b) od bakrenog lima 0,2 do 0,3 mm i prslena (poz. 6c)_ od buiira. Na osovinu (poz. 4c) navucite buiir-cijev (poz. 6a), a zatim oblikujle segmente (poz. 6b) prema buiir-cijevi (poz. 6a). Ucvrslite segmente na buiir-cijev s pornocu prstena (poz. 6c) pazeCi pri tom da se segmenti ne dodiruju. Nosec celkica (poz. 7) izradite od lima 0,5 mm debljine i savijle prema obliku prikazenom u redlonickom crleiu. Cetkice, i to dva komada, izraduju se od mjedenog lima 0,3 mm debljine i saviju prema obliku u radionlckom crteiu. Tijela zevojnice statora izraduju se od dijelova 9a i 9b, koji su od prespene, a sastavljaju se lijepljenjem kako je to prikazano na crteiu.

S pornocu releja upravlja se na delijnu. Komandna sklopka releja moie se nalaziti vrlo daleko od releja, a struja moie bili vrlo slaba, ali ipak dovoljna da eleklromagnel privuce kolvu. Pri 10m poluga kotve ukljucuje drugi krug slruje - krug polrosece s jakom strujom. Taj princip tzv. indirektne komande s pornocu releja primjenjuje se vrlo mnogo u veCini tehnickih kompliciranih uredaja (u komandnim uredajima u hidroelektranama, termoelektranama, velikim transformalorskim stanicama, podmorskim lelegrafskim i telefonskim kabelima, lelefonskim centralama, u ieljeznickim stanicama, u uredajima za signalizaciju i blokiranje i mnogim uredajima u suvremeiloj aulomaliziranoj induslriji). SastavlJanje Elektromagnet releja izradil cete Ieko da prstenasle plocice (poz. Sa) navucele ne jezgru (vijak Mi50), te ih razmaknele na odredenu udaljenost. S njihove unularnje strane nakapajle Ijepilo. Piseci papir (5b) dovoljno sirok namaiile Ijepilom i nekoliko pula oVljle oko jezgre, a izmedu prstena. Na lako priredenu jezgru zavojnice jednoliko namolajle redove bakrene iice :b 0,2 mm (poz. 9), duge oko 25 metara. Ostevile slobodne izvode iica i s krajeva skinile izolaciju. Na podlogu (poz. 1) malicama ucvrsfite donji kraj jezgre - vijka. Na odredena mjesta na podlozi (poz. I) vijcima i malicama pricvrslile sve ostale pozicije prema montainom crteiu. lalim spojile pojedine dijelove (pozicije) elek!rilnim vodicime prema sheml spajanja. S gornje strane VW~d nosece poluge ucvrsfite s pornocu malica elesticnu limenu polugu (poz. 2), a na njezin drugi kraj prethodno ucvrstite komadlc mekog ieljeza (kotva pOZ. 3). Na kraju ucvrslile kontaklni lim (poz. 4), na cijem se donjem zevrsetku nalazi uiicnice. Pri narnjestenju Ireba paziti da dodi-ruje kontakt (poz. 4) kada se nalazi u poloiaju mirovanja. Ispitivanje i upotreba releJa

Saslavljanje Najprije namotajle po 400 navoja zice 0,3 mm debIjine na tijelo zavojnice. latim pricvrsfile stator (poz. 2a i 2b) na postolje (poz. I) na ozneceno mjesto. lavojnice poslavite na slator kako je to prikazano u montainom crteiu. U sredini stetora, izmedu zavojnica monlirajte nosec rotora (poz. 3) na postolje (poz. I).· Rotor se saslavlja tako da na osovinu (poz. 4c) navucefe jezgru rotora (poz. 4a i 4b) i zalemite je. Na jezgru rotora omotajte obujmice (poz. old) i dobro ih prileqnite. Tiiela zavojnice rotora koje ste prethodno

Prikljucite polove balerije na uticnice (vezane na zavojnice elektromagneta) i u tom trenulku mora eleklromagnet privuci kolvu. Ako je privuce, kontakt je ispravan. Sada moiete spojiti baterije, sklopke, relej i signalne iaruljice prema priloienoj shemi. Na uticnicu koja se nalazi na kraju poluge spojite jedan kraj trecega kruga struje (koji se sasloji od baterije, vodica i

45

slijepili od dijelova (poz. 5a i 5b) navucile na jezgru rotora. Na svako od tih tijela namotajte po 150 namotaja bakrene. lakom izolirane ·llce debljine 0.3 mm tako da na oba dijela ne mijenjate smjer namotavanja. To izvedite ovako: uzmite 10 metara iice i na duiini od 5 metara o ..u iicu obiljeiite. Postavite ovaj obiljeieni dio, tj. sredinu iice, na rotor i namotavajte 150 navoja na jedno tijelo zavojnice. Pri lome poenite motati od oznecene sredine prema kraju iice. Jednako tako namotajte i na drugo tijelo zavojnice, i 10 u islom smjeru kao i na prvom. Sada s pomocu diepne baterije napravite pokus da Ii su namotaji pravilno molani. Pri tome s krajeva iice oeistite. izolaciju i spojite krajeve na bateriju. Rotor mora postati elektromagnet i mora, ako je ispravno namotan, privlaeiti sitnije ieljezne predmete. Kada je rotor nernotan, zalemite krajeve iica na segmente kolektora (poz. 6b). Postavite cijeli rotor u nosae (poz. 3) i centrirajte ga da se moie okretati iznad stalora (tako da razmak izmedu statora i rotora bude sto manji), a da se ni u jednom poloiaju ne doficu. Nosae eetkica (poz. 7) prievrstite na ozneeenom mjestu na postolju. Na nosaee postavite eetkice (poz. 8) tako da vrlo lagano dodiruju kolektor rotora. Pocetek zavojnice statora spojite s nosecem eetkica, a krajeve s drugim nosecern. Iskusajte da Ii u tom spoju rotor takoder postaje elektromagnet. Ako to nije, promijenite pocetek zevojnice, odnosno spojite taj pocetak na drugi nosec, a kraj zavojnice na prvi nosae. Prikljucivanjern elektromotora na bateriju njegov rotor poeet ce se vrfjeti rotirati.

9. ELEKTROMOTOR (II)
(Crtel na "rani 58) Ovaj elektromotor mnogo je jednostavnije konstrukcije od prethodno opisanog (zad-atak broj 8). Osim toga, on ima dvije zavojnice manje, jer mu stator nije elektromagnet. Vec zbog loga laganiji je za izradu i moie se brie zevrfiti, Umjesto zevojnice ovdje se upotrebljava permanentni magnet iz magnetske bravice (koju moiete kupiti u svakoj ieljezari). Pri sastavljanju jedan statorski lim treba postaviti ispod, a drugi iznad permanentnog magneta, te se sva ta Iri dijela (kroz otvor na maqneticu) spoje i zajedno pritegnu s pomocu vijka i matice na podlogu Rotor cete izraditi na sliean necin i prema uputi za izradu rotora prethodno opisanog rnotora (zadalak 8). Prema montainom crtezu saslavite sve dijelove na podlogu, a eetkice lagano prislonite na kolektor. Prikljuclvanjem elektromolora na polove plosnate balerije, rotor ce se pocef vrtjeti. Da oleksate vrtnju (smanjite trenje), kapnile kapljicu ulja na oba leiaja 050vine rotora. Ako se rotor ne bi pokrenuo, prekontrolirajte da Ii su eetkice dobro prislonjene uz kolektor (uz vrlo mali pritisak) i da Ii su lamele na kolektoru pravilno uloiene u odnosu na zavojnice rotora (usporedite 5 montainim crteiom rotora i crteiom sastavIjanja kolektora).

detektorom. Takav prijemnik ne trosi elektricnu energiju iz nekog izvora, nego uzima sarno energiju iz prijemne antene. Detektorski prijemniksastoji se od titrajnog elementa za detekciju (demodulacijuJ i slu· lalica. Osim toga, za prijem polrebni su dobra antena i uzemljenje. Titrajni krug se sastoji od zavojnice i kondenzatora, a da bi se mogao ugadati jedno od toga mora biti promjenljivo. Nas litrajni krug sastoji se od promjenljive zavojnice i stalnog (fiksnog) kondenzatora. Paralelan spoj zavojnice i kondenzetore, tzv. paralelni titrajni krug ima najveci otpor za struju rezonantne frekvencije, a za sve druge ima manji otpor. Kada se signali iz prijemne enlene dovedu na titrajni krug, svi signaIi osim rezonantne frekvencije proci ce u zemlju. Signal rezonantne frekvencije prolazi drugim putem preko diode i slusaiica. Na diodi u tom trenutku pocinji proces demoduliranja - izdvajanja korisne informacije koja se u zvucnom obliku euje u slusalicama. Zato titrajni krug mora biti ugeden na frekvenciju signala one stanice koju ielimo primati. Za demodulaciju u ovom prijemniku sluii kristelne dioda. Dioda ima svojstvo da dobro vodi struju sarno u jednom smjeru, a u drugom smjeru ima velik 01por. Ako diodu prikljudirno na titrajni krug, ona ce u sluselicu propustati sarno dernodultrene titraje, tj. titraje govorne frekvencije (NF-titraje). Demodulirana struje pri prolazu kroz zavojniee slusalica stveraju ' unutar njih cas jaee, cas slabije magnetsko polje koje u istom ritmu privlaei membranu slusalica. Membrana litra i stvara zvuk, te taka eujemo emisiju nekog redio-odasiljaca. Shema pokazuje da ovaj detektor sadriava ove dijelove i materijale: L=promjenljiva zavojnica (L=55-320 mikrohenrija) namotana 5 bakrenom lakom izollranom iicom (/) 0,40 mm, 97 navoia s izvodom na 30. navojiJ (prerna erfeiu); C stalni kondenzalor 250-300 pF; D kristalna dioda: Sl = stuSaliee(visokoomske) 4000'oma, postolje, utienice za antenu i slusalice, RC-Ietvica i vijci. Ako ne raspolaiete promjenljivom zavojnicom treba upotrijebiti promenljivi kondenzator maksimalnoga kapaciteta od 45 pikofarada i zavojnicu indukfivitete oko 180 mikrohenrija (npr. 70 navoja iice ¢ 0,4 rnm na tijelu r:b 30 mm). lica se namotava na tijelo zavojniee izmedu dva uzdiqnuce s proejepom.

=

=

to.

DETEKTORSKI PRIJEMNIK
(Crlel na slranl 59)

Najjednostavniji radio-prijemnik sarno izdvaja informaciju· od vala nosioca, detektira je, pa se naziVd

Kada ste namolali iicu, vrucirn lemilom pritisnite uzdignuca na plesticno] jezgri tako cia raslopljena piastika sprijeei odmotavanje iice. Paralelno zavojnici prikljucene su dva serijski spojena blok-kondenzatora kapaciteta 350-450 pF. Tako spojen tilrajni krug prlleqoden je za podrueje od 900 do 1500 kHz (tj. od Radio-Ljubljane do Radio-luxemburga). Kada kralko spojite jedan blok-kondenzator (tockasfo uertano u shemi) onda je titrajni krug prilagoden za podrucje od 500 do 1000 KHz (Radio-Budirnpeste do Radio-Ljubljane). Ovaj delektorski prijemnik moci ce uz dobru anlenu iuzemljenje po danu lijepo primafi lokalnu iii bliiu vecu radio-stanieu, a u vecernjim sc!fimai nocu dobro ce .primati i vise radio-staniea. Odabirimje prijerna radlo-stanica, odnosno boiji prijem posfize se pornieanje~ feritn~ ~ezgre ~romjenljive zavojniee u najprikladnlJI polozaJ (promJenom indukfiviteta zavojnice). Da bi izr.ada bila laksa, osim sheme tiskan je i montaini crtez, koji ce yam pomoci u razmjesfanju dijelova i pokazati raspored potrebnih veza. U radio-tehnici je pravilo da se pojedini elementi povezuju ito je mogute kratim yezama. Zbog loga upotrijebite u pryom redu lieane inode koji se nalaze g.otOY~.na svim radiolehniekim elemenlima. olporniclma Ih na blok-kondenzatorima. a aka to nije do-

46

"~J~n~, vezu uspost~vite d?datkom izolirane iiee, ali tako .da ona bude sto kraea. Na kraju jos jedna vrlo vaina napomena: NE SLUSE SVOJIM DETEKTORSKIMPRIJEMNIKOM DOK GRMI I NE ZABORA VITE DA ZA VRIJEME DOK NE SLUSATE, A POSEBNO ZA VRIJEME GRMLJAVINE SPOJITEANTENU SA ZEMLJOMIII To c:inite radi ·osiguranja od eventualnog udara grorna, Ta napomena vrijedi ze sve radio-prijemnike koji imaju vanjsku antenu.

11. TRA.NZISTORSKI PRIJEMNIi(
[Crtel na slranl

601

zrrs

OBIUE%AVANJE OTPORNIKA. BOJAMA
Otpor otpornika koji se upotrebljavaju obiljeiava se ne dva naCina. u radio-tehnici

Prvi rNltin - vrijednost otpora ispiSe se neposredno na tijelu otpornika. Drugi natln koji se denas najvise primjenjuje - otpor se obiljeiava bojama koje se nanose na tijelo otpornilea u obliku prstena. Pri oznac:avanju otpora bojama prvi prsten, .gledana sa strane kojoj su prsteni· bliii, oznac:ava prvu znamenku, drugi drugu znamenku, a treti broj nula koje iza ovih znamenki slijede, prema ovom kljuc:u: Boja erna smeda ervena naranc:asta iuta zelena plava Ijubieasta siva bijela .. Broj

0 3 4 5 6
7

2

1

-

Ovaj prijemnik je znatno savrsenija i kvalitetnija varijanta prijemnika koji je prethodno opisan, jer on osim detektora ima jos dva stupnja niskofrekventnog pojac:ala 5 tranzistorima, i bateriju kao izvor elektric:ne energije. Zbog toga omoqucuje znatno jac:u reprodukciju zvuka u slusalicama. Tim prijemnikom mogu se primati i one stanice koje su se detektorom slabo C:ule. S dobrom antenom i uzemljenjem moei cete primati lokalnu sfanieu i na zvuC:nik. Izrada ovog prijemnika nije teska. Montaini ertei ce vam olaksati rad. S obzirom na osjetJjivost franzistora na mehanic:ka, toplinska, a i elektric:na ostecenja, s tranzistorima a i poslije 5 c:itavim uredajem treba pailjivo postupati i izbjegavafi znatnije udaree. Lemite sa stQ kracim zadriavanjem lemila na izvodima tranzistora; Prihvatite klijestima iic:ane izvode izmedu kraja koji treba lemiti i tranzistora. Tako ce toplinu, koja se siri izvodom prema tranzistoru, apsorbirati klijesta i time ce tranzistor biti osiguran od toplinskog ostecenja. Osobito naglasavamo da je pot reb no sve spojeve uredno i kvalitetno spojiti i dobro zalemiti, jer je to jedan od najvainijih uvjeta za uspjeh. Kad to zalemite onda cete prema priloienoj shemi i montainom erteiu prekontrolirati sve spojeve u prijemniku. Tek tada prikljucite sluialice u uticnice, a bateriju od 4,5 V serijski poveiite s prekidac:em i prikljucite na predvtdene utiC:nice. Pri ulaganju baterije pazite rNI polaritet I oZrNlke kole su navedene u sheml I u montafnom crtefu (dufl mledenl Inod oznab .. 1-), a batl (+J pol bateri,eJ. Ako je radio-prijemnik ispravan, pri ukljucivanju baterije cut cete udar u slusalieama, a zatim karakteristican sum koji dolazi od tranzistorskog pojaC:avanja. Zatim prikljuc:ite u utic:nice antenu i zemljovod, pa pomicanjem feritne jezgre promjenljive zavojnice potraiite mjesto gdje ce se c:uti govor iii glazba. Pocetnici treba de se pridriavaju oznac:enog redoslijeda sklapanja, jer ce im to omoguciti najlaksu izgradnju radio-prijemnika. Za tranzistorski prijemnik promjenljiva zavojnica se namotava isto kao za detektorski prijemnik, samo se sada izvod pravi ne 6. navoju. Na kraju, ponovno napominjemo da u svim tranzistorskim radio-prijemnicima treba puitl na polarlle' Inor" stru,e. jer se pri poqresnom umetanju baterije mogu ostetiti tranzistori. Stoga kraj kontaktnih ploelce (klema) Zi:\ prikljucak: baterije obvezno treba staviti oznake polariteta (+) i (-), da se time sprijeci zabuna prilikom prikljucivanja baterije.

8
9

10 ee najbolje pokazati ovaj primjer: Recimo da imamo otpornik oznecen prstenima ervene, . bijele i smede boje. I Sluieei se navedenim I kljucem za oc:itavanje, ustanovljavamo da nas otpornik ima otpor od 290 oma, jer nam prva boja - crvene pokazuje da je to znamenka 2, bijela 9, a smeda da iza tih znamenki treba dodati jos jednu nulu. Iza ova tri prstena u boji moie se na otporniku naei jos i srebrni iii zlatni prsten. Srebrni prsten ozneceve tolerenci]u iii dopusteno odstupanje koje se moie pojaviti u vrijednosti naznacenoj na otporniku ze 100/0, a zlatni za SOfa. Ako na otporniku nema ni zlatnog ni srebrnog prstena, rnoquce je odstupanje od 20oiu.

±

±

47

DIODE I TRANZISTORI

------~

katoda

IJ<l

~-------

anoda

....

U. TRANZISTORSKI TREPT At (Crte! na slranl 61) Na prijelazima preko zeljeznicke pruge bez branika nailazimo na svjetlosne proinetne znakove koji neizmjenicno frepcu crvenim svjellorn. Oni nas upozoravaju da moramo pri daljnjoj voznji biti vrlo oprezni, jer cemo naici na ieljeznicku prugu bez branika kojom nailazi vlak. Zacijelo vas zanima keko takav Ireptac automatski funkcionira i bez upravljanja Ijudskom rukom. Da bi to postalo razumljivo, mozete sami izraditi model, treptaca. Ovaj model moze posluziti i u praksi u slucaju kvara na automobilu nocu. Tada ga valja postaviti na krov vozila i ukljuciti . Svi tranzistori koje ugradujete u treptac su niskofrekventni (PNP). U gradnji treptaca treba na tranzistore primijeniti iste mjere opreza kao i u gradnji detektorskog i tranzistorskog prijemnika.

PA <S:ebrni prsten

OIOOA

----L(~,

~.'E•••14I1·.I----~ ·
crvena toc!ka

Najvazniji dijelovi koje cete upotrijebiti u tranzistorskom prijemniku jesu diode i tranzistori. Dioda ima oblik kratke cjevcice zaobljene na krejevime (vidi .sliku) iz kojih izlaze dva izvoda: anoda i katoda. Da bismo izvode mogli razlikovati, na jednorn kraju kucista diode je crvena tocka iii bijeli prsten. Na dioderne koje cete upotrebljavati u pravilu se crvena tocka odnosno bijeli prsten nalaze uz Inod katode. Na tranzistoru (vidi slikl,J) imamo tri izvoda: baza (B), erniter (E) i kolektor (C). Da bismo ih mogli razlikovati takoder postoje oznake na kucistu. To je vrlo vazno prilikom spajanja tranzistora i dioda kako ne bi bilo stetnih posljedica zbog poqresno spojenih izvoda. Sredisnji izvod tranzistora povezan je uvijek 5 bazom (B), a izvod kolektora na garmanlJevlm Iranz.· storlma (prvo slovo oznake na tranzistoru = A iii 0) oznecen je crvenom tockorn na kucistu, N'a sillclievlm tranzistorima (prvo slovo oznake B) izvod emltera oznecen je crvenom tockom iii malim svinutim kvadratnim limom na toj strani kuciste. Posebno je v~zno da pazljivo lemite izvode diode i tranzistora. Duie drzanje vruceg lemila na izvodu lTIoze potpuno unistiti diodu iii tranzistor.

14. "ROBOT" S FOTO-OTPORNIKOM (Crte! na slrln' 63) Ovaj "robot" "znade" vrlo vainu stvar: razlikovati svjetlo od tame. Njegov mehanizam je tako podesen da se, kad ga ukljucimo, krece prema upaljenoj zarulji iii 'svjetlijem mjestu u prostoriji (bijelom papiru, prozoru i slicno). Izrada je vrlo jednostavna. Sastavlianie Najprije treba pricvrstiti driace baterije. Provucerno zakovice kroz otvore na osnovnoj ploci i na drzacu baterije pa im oblikecem oblikujemo glave. Mjedenim vijcima M3X8 mm pricvrsfimo lezaje kotace i stavimo kolece u leiaje. Kotece treba ucvrstiti da ne bi ispadali. To cerno uraditi tako da prvo stavimo na .osovinu s unutarnje strane plocicu s otvorom 2,5 mm (toliki je promjer osovine), a zatim mali prsten od bilo kakve iice promjera 0,5 mm nevucerno na 050vinu i ucvrsflmo u utor na njoj. Klizac ucvrstimo takoder vijkom M3X8 mm i klijestima dotjeramo visinu prema visini kotece. Sada motore vijcima ucvrstirno i prilagodimo tako da njihove osovine dodiruju obode koteca. Napokon ucvrstirno nosac letvice, a na njega letvicu s klemicama, pa lek tada prekidec (mikrosklopku). Prekidac ucvrstimo s pomocu tri para matica na vijke M3X30 mm lako da je od osnovne ploce udaljen 5 do 6 milimetara. Prije ucvrscivanja na prekidac spojimo dva komada savitIjive zice duge oko 10 centimetara. SpaJanJe Dijelove treba spojiti prema shemi, tako da ih ucvrstimo i zelemimo na letvicu. ~erijski s lijevim molorom treba spojiti komad zice 'od cekasa duge Il~koliko centimetara. Tocnu duljinu. zice odredil cerno poslije pokusom. Pri spajanju pazite da iice ispravno zalemite na leziste balerije prema oznakama (+) i (-). Foto-otpornik zalemile na vrh lelvice i na nju stavite mali tuljac od crnog papira, kako se to vidi na slici. Prije podeseven]e motora treba vidjeti da Ii se kotaci okrecu u pravom smjeru. To cerno uraditi ovako: ulozimo bateriju tako da oba izvoda sevijerno prema natrag uz bateriju. Pazite na ispravan polaritet! Duzi izvod baterije je minus-pol, a kraCi plus-pol. Prekida-

kolektor baza

uvecan

TRANZISTOR

11. TRANZISTORSKO POJAtALO (Crle! na slranl ,61) Ako zelite pojecaf glasnocu prijema detektorskog iii tranzistorskog prijemnika, mozete to posfici ovim tranzistorskim pojecelorn. Za gradnju pojecele upotrijebljeno je relativno malo mat:ri_iala, dok je izlazna snaga koja se dobije u zvucniku oko 0,5 vata. Pojecalo najbolje radi s baterijama od 9 V, sto se dobije ako se dvije baterije od 4,5 V vezu u seriju. Pojecalo mozete upotrijebiti i kao g,ramofonsko pojecalo iii kao pojecalo za gitaru, s obzrrom na to da je jacina zvuka koju daje pojacalo sasvim dovoljna za sobu srednje velicine, U. gradnji pojacala treba na tranzistore primijeniti iste rnjere opreza kao .i u gradnji detektorskog i tranzistorskog prijemnika. Napomena: Kada u grupi dovrsite svoje radne zedatke izelektronike, spojite zajedno tranzistorski prijemnik s ovim pojecelorn, Na pojecelo urniesto slu~a~ica p~ikljucite zvucnik, te ispitajte njihov rad i pojecevenje,

48

cern ukljuclrno bateriju, uzmemo robota u ruke nemo ga prema svijetlom prozoru iii jacoj udaljenoj oko 1 metar. Ako se oba kotaca prema naprijed sve je u redu, a ako se ne tako, treba prikljudke na onom motoru koji se suprotno, prespojiti. Opls rada

i okrezarulji okrecu okrecu okrece

Regullranje

rad •.

Kad se prekidac ukljuc}, motor M, (Iijevi) napaja se strujom izravno iz baterije, a. M2 (desni) preko tra~zistora Tra koji sluzi kao prekidac, Ako Ioto-otpomlk nije osvijetljen, taj drugi tranzistor nije vodljiv i redl sarno motor M, (Iijevi) i on okrece robota oko desnoqe kotace, koji s+oji. Kada robot dode u ta~a.v polofe] da na foto-otpornik padnu, zrak~ svjetlosh IZ zarulje iii nekoga drugog izvora svjetlosfi, otpor foto-otpornika se smanji. Promjena (smanjenje) ?tpora fot~-otpornika 5 pomocu tranzistora Tn uzrokuje otveran]e tranzistora Tr2, kroz koji sada poiece struja i pokrece desni motor. Kako se oba motora okrecu istim smjerom, robot se polako krece prema izvoru svjetlosti.

Ako robot malo krene prema zarulji pa se nakon toga opet podne okretati oko osi treba cekes-flcu, koja je spojena serijski s lijevim motorom, produljiti. Tako ce se lijevi motor okretati sporije i nece "prestizavati" desnog. Ako pak robot pokazuje namjere da skrece ulijevo, treba tu istu zicu skratiti. To podesavenje treba nekoliko puta ponoviti sve dotle dok nismo zadovoljni smjerom kretanja robota. Dobro je na cekes-Hcu staviti mali klizac kojim se lako mofe mijenjati njena duljina i time otpor. Tako se kretanje robota rnofe povremeno i prema potrebi regulirati. (Pravilno kretanje robota ovisi naime jos i u istrosenosti baterije, jakosti izvora svjetlosti i sl.). To je osnovna i najjednostavnija zamisao a s istim elementima uz neznatne izmjene i dodatke mogu se ostvariti i druge kombinacije. Na primjer: rnofe se urediti da se robot umjesto prema svjetlu krece prema tamnim mjestima i tako "skriva" u tamu, zatim da se penje uzbrdo, krece prema izvoru zvuka itd.

49

9

18

9

1. RAZVODNA
Poll· ella
I

PLOtA
1(0 ...

ZA

FOTO·LABORATORIJ
Malerljal DI",en.ll_

Ma.ly Prednja
Sfranica Sfranica

till_Ion plot. kulije sa
spojem kutije

t

2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 IS 16 11

Kuka Ulikac
zaStitnirn

2 2 2 1 1 1 1 2 2
t

sperploca iii juvidur drvo drvo

celik

4 mm 20X100X400 20;{1 00 X 240 1 mm

Glava osigurata Kuciite osiguraca Utitnica Prekidac Grlo za iarulju tarulja (zelenal (crvene) tarulja kebe l Troiilni
Vijak Vijak z e drvo s matieom

1 1 12 10 16 1

be k ar celik

3,.0.75

u

PVC

duz. 2 m 30 mm 10 mm 4X280X400

M5 Iperploca

Cavlic Strainj.

plot.

50

I.

I

80

60

40

, j'

o

en

,0'0'0 . ll)'l:)/O "0 00

;()b~':.O (00
.'.:

000
;:.:;:.;

1. RAtUNALO
Pozi elle

\o·(i)O o

,

Nulv Prednje

tliiolovo slrenlt

"om.

,
2

Me'orllel
juvidur

Dlmonzlje

2 3

en

o
CD

4 5 6 1 8 9 10 11 12 13 14 15

Bofne sI,enlt Go,nja i donje sf,ena Noge,i Ulitnica Grlo Grlo ZII iaruljicu 2aruljica 3,5 V Oznake Oznake Vodif Banan,ki ulikaf Balerija 4,5 V Vijci Cevlici

lpe.rploflt drvo drvo drvo felik bahena felik papir baka, felik
papir

iii

4X2OQX304 10 mm 10 mm 20 mm

2 2 96 1 1 2 2 32 1 1 8 24

fica

I/>

1 mm 0,3 mm

u PVC

I/>

0,15 mm 3/20

Sf

1 SPRAVA ZA ISPInVANJE .
.... 1· el,. I 2 3 4 5 6 7 Maaly dl,.lon Podloga - a) -b) Nosat tica Cj8vfic. Vilica Vijak Konlakl Obujmica driat balerije Ovopolna utitnic. Jednopolni ulikat Zakovica Vodit Grlo ieruljic. Konlaklna plotic. tarulji .. a.lerija Ito •• I 2 I I I I 2 2 2 1 2
4

SPRETMOSTI RUKU
",.t.rl,.1 DI .... I'. . SXI20>:295 10XIOX29S 2 mm r/> 2 mm r/> 5 mm r/> 3 m", M 1/15 0,5 mm 0,5 mm

lperplota lelvice
juvidur

bakar
juvidur


9

-

baker u PVC telik baker iii mjed telik

10 11 12 13 14 IS 16

I I

aiuminij baltar u PVC baltar telik

r/> 3 ...m r/> 0,75 mm r/> I mm

Of3 mm ·3,S V 4,5 V

52

I.
8

'"
40

s

•• GALVANOMETAR 5 POKRETNIM MAGNETOM

...
In

ella

"d1 2 J S

Nul.,

"I,.......
1

DI... 8nll;_
drvo lperploca lperploca celik celik pribadaca c!elik - ik. od bicikla ~elik crtaCi papir lperploca + papir
mjedena cjevcica

N

,

..
7

Podloga Okvir zlIvo;nice No .. !! .k ... Howl: osovine O5ovina Magnet Vij.k •• drvo Ita•• ljb Podloga .a .lcalom Jednopoln. utic!nic. Ndmotaj

2 2 1
1

IOX47X80

mm

S mm S mm 0,5 mm 0,2 mrn (/J 2,5 mm M 3/10 5 mm unufarnji (/J 4 mm (/J 0,8 mm

60

70

, •
10
64 24

24

[:[ .I~ I

10 11

2 1

b.k,ena fica

53

65

20
I

o

:0
L

0,
J--:--~~;I--f-

N N

30

5 105

10
C')

N

0

w

0

10

5

ro"!' .~ l f;e
15
40

20

elja 1 2 3
4

,..1·

5.
N..
Jy

ZUJALO

0111.1..,.

,,_.
1 1 I 2 1 2 I

"' ..... jal pla.lib
.Iuminij

DI_lja

5 6 7

a

9 10

~ I

Pogloga tipizirana No.at Vibri,ajuc. plotica Kontakt u'itnice Siljak Prsten zavo;nice Jez9'· Izolacija oko j..zgre Namotaj elektromagne'. Vijak s maticom

3 mm 1 mm 0,3 mm 0,3 mm 0,3 mm I mm M 4/54

celik telik telik p,eipan-pepi, vijak papi, bak,ena iica celik I.k -

10

I/J 0,3 mm
M 3/10

S4

o CO)

.-

~~J~~

.

105

6. INDUKTOR

~

.:: } ....... ..;;;\ !:!v~!L

PoalclIO 1 2 3 e,b 4 5

Nuh,

dll ......

Ito ••

~btorii·1 pla.lib telik preipan celik mjed iii bakar celik
mjed iii

Dhllollalle

Pod log. 'ipiz-i,ana zavojnic:. No.et Tijolo zavojnice Jezgr_ Ulitnic_

1 2 1 18 2 1 2 1 1 1 1 1 2 1
t

D,S mm 1 mm D,S mm D,S mm D,S mm D,S 0,3 D,S 0,5 D,S (/> 1 ill mm
mm

bete,ije I> O'fac bato,ij. Kontakl 7 8 Kotva a, b, c Kont_kt lip ... l. 9 Tipkelo 10 No,at iiljka 11 $iljek 12 Izol_lo, iiplcal. 13 14a 14b Zavojnica primar. Zavojnic • • okundera

bakar celik celik celik celik celik
ju'!idur

mm
mm

mm mm

drvo

4 mm
(/> (/>

Cu lek Cu lek

0,4 0,2

7. MODEL
Po,l·
clja 1

ELEKTROMAGNETSKOG
Kom.

RELEJA
Dlmen,lje

"nlv Podloga POIUgd Konlakl
Kolva

dljelon

Mate,IJal pla.lika celik
meko

2 3
4

I 1 I I 2 1 2 2 I I
I

0,3 mm 2XIDX2D 0,3 mm 2 mm M 4/50 D,3 mm 0,3 mm D,3 mm D,5 mm (/) D.20,3 mm 25 m

10

5a 5b
6 7

Granicni prs leni Izolacija No~ac poluge

ieljezo celik prespan vijak + 6 matica mjed iii bekar celik celik celik Cu Iek iic.
papir

6 9 10
11

Konlakl Driac balerije Zavojnica
Uficnica Spojnica

Tipkalo

Kontak'

prekidaca

12

13

1 2

56

iI ·11 II I,

,,
II

I

....~

4a 4t 6b

;;i.~ 6a

15 131 14 34

~tl--~::iI:·{~._\.

:::6~4 ~~~

4c

~~~:{8

profili

!~~~·~·rl--~-6-o~~~------·~~~~~:~-L~+--L~~6o~··~"'2?~~:~~··~~····~~~3 .~
8.
Po.l· ciia 1 2a, b 3 4_, b 4c 4d Sa, b 6_ 6b 6.c 7 8 9a, b 10 11 12 Had" Postoje
tipizirano Dio statora Nosac rotora I I I

ELEKTROMOTOR
Kom. Malerijal plastika ':elik celik celik bakar iii mjed ':elik p,e'pan-papi, buiir-cijev bakar, mjed buiir celik b_k_, iii mjed
prespan-papir

dijelova

Dlmendje

Rolo, Osovina

2
I

O,S mm D,S mm D,S mm

rotora

ct> 2 mm

Obujmica
Die zavojnice rotore Dia kolektore Dio kolektore Prsten

2 4
I

0,3 mm 1 mm

No.ac celkic_ Cetkic_ Tijelo
sfafora

2 1 2 2 4
I

0,2-0,3

ct> 5 mm
mm 0,5 mm 0,3 mm 1 mm

zlIvojnice stalora rolore
maficom

Namotaj Namotaj Vijak

Cu

2 8

lak fica ct> 0,3 mm Cu lak fica rt> 0,3 mm ':elik

navoja ISO
navoja

400

M 3/10

8

5 I·
I:

6 rl
45 .. k '4

1J5 .. I
'''lI!IG_

~ 'j;;$, !,,,,",,

50 62

·1·12: I

9. ElEKTROMOTOR
POl'i· el;a ia, N.riv dl;elova Kom. I I Materijal pladika Dlmenllje

b 3
4

I

po~tulje fipiziran

SI.lor
Rotor

5 6 70 7b 8 90, b 10 11

Nosac Celkico
Osovine

2
I

cclik cclik
celik

2
I I

celik tli mjed
celik

105X130 0,5 mm 0,5 mm 0,5 mm 0,3 mm </J 1,S mm

Obujmice
Prstenasti granicnik

2 2 21 4 2 1

buiir p'.,'icno
cjevcica

Konlokl kolektore Tijelo
zavojnice oria': baterije

mjed
prespan-papir

0,3 mm
I mm O,S rnm

celik
iz magnelske bravice

Magnet

A

8
~

c

GORNJA

STRANA

Pogled odozdo

@
N

_!::: 10. DETEKTORSKI
===l

PRIJEMNIK
Kom.
I 1 1 2 I

~

f&.0

Pollelj.
I

Maalv

dljelova

~ <

~

I
I

C

cI
==t

)~
10

}CIO

I--

@--@

25

2 3 4 5 6 7 8 9

RC-Ielvica AZ-ulicnica dioda AA 130 Kristalna 250-300 pikol.,odo Siok kondenzafor Vijok MJl20 s maticom Cu le k, (/! 0,4 mm 2ica 18 aevojnicv Sluialice

Postolje fipizirano Promjenljiva zavojnica

5m

2 5 f-2

KQ
2-4

I

30

9

17
I

105

I

I
24

I

+

1ff__ t-~~~

~l-

~

-l__ _Q115-~5V
+

+
1.5 - 4.5 V

11. TRANZISTORSKI
Po.l· elj. 1 2 3
4

PRUEMNIK
Ko ...

Nuly

dljeloY8

Pasfolje tipilirano Promjenljiva zavojnica

Zice III tavojnicu RC-Ietvic.
AZ-utitnica

Cu 14k (/) 0," mm -

Sm

5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

Krist.ln. diode AA 130 Trenzistor npr. BC/206 Elektrolilski kondenzotor 5-10 Blok-kondenzator 1000-5000 pikofarada Otpornik 100 kilooma Otpornik 470 kilooma
Otpornik

mikrolerede

2 2 1 2 2 1 1 2 1 1

Otpornik 6,8 kifooma Vijak s maticom Ml/l0 Stu'alice 2-4 kitooma

1

meg40m

6+6

tl . TRANZISTORSKO
..... 1·
elj.

POJACALO
KOIII.

N.. h, dljelo".

1
2

3 4 S 6 7 8 9 10 11 12 13 14 IS 16 17 18 19
20

T1·I,,,nai,Io, BC 206 Tl-I,,,nai.lo, BC 238 T2 i T4 I,,,nzi.lor BC 220 lvucnik 40 om,,11 W Trimer-potenciomet.r S kilooma Elekbolilski kondenzalo, S mikrofa,,,daIlS V Eleklrolilslci leondenz"Io, SO milt,ofa,ad,,11S V Eleklrolil.ki leondenzalo, 100 mikrofa,adal1S V Olpornilc 10 leilooma Olpo,nile 1 kiloom Olpornik 680 oma Olpornile 47 leiloom" Olpornik 470 oma Olpomilc 3,3 kilooma Olpornilc 220 oma Olpornik lSOlcilooma Vijalc M311S s malicom AZ~utitnica RC·lelvica

Podloga

fipizirana

1 1
2

I

1 1 1
2

2
I

2
I I I I

1 1 7+7 3 2

U.

TRANZISTORSKI

TREPTAC

Naziy dljeloYA

1 2 3
4

Podloga

fipizirana

RC-Ielvica laruljica
Tranzisior

1 2
4

S 6 7 8 9

Eleklrolihki kondenzator 100 mikro'arada/lS V Otpornik 100 oma Otpornik 1 kiloom Otpornik 27 kilooma Vijak • maticom M3/1S

Be

206

2

2+2

2 2 2 2

62

14. ••1080T"
ell_
Po&l·

S FOTO-OTPORNIKOM

Nuly dljelon

1. 2, 3. 4. S. 6. 7. B. 9. 10. 11. 12. 13. 14. IS. 16. lB. 19.

~!I I

~

..

~

17.

lOOXlOOX4 mm I komad Plocica od pertinaksa Mjede(li lim 2OX20XO,S mm 1 komad Celicna Hce r:t> O,S XIOO mm 1 komad Bijeli lim SOX3SXO,3 mm 2 ~omada Mjedeni lim IOX27XO,S mm (/) J,SXIO mm 4 komada zakovice Aluminijske . Vijci M 3i8 13 komada Vijci M 3/30 2 komada Malice M3 20 komada Kolaci (prijenosnici od gramofona) 2 komada ("Mehanolehna") Eleklromolor s redult.orom komada RC-Ielvica I komad Mikrosklopka I komad (/) O,SX 30 mm 4 komada Podlo!ne plocice Foto-alpornik za felevizor I komad 206, T2·BC 238 2 komada Tran:r:istor n-BC Otporr.ik I kiloom 114 W I komad 10 kilooma 114 W I komad Olpornik Izolirana fica za spajanje r:t> O,7S mm I metar

2

--0
I

'

63

. . ..

..' BllJESKE·

64

SADR!A.

Pis men I InJellaJ 0 vJelbl Iz fOlo-lehnlke luzorakJ. Pismeni IzvJellaJ 0 vJelbl Iz folo-lehnlke. ... Ala' I prlbor za eleklromontalne radove. prullno zaltlle prl radu. • . •.. .•..•... YJelbe spa'anJa eleklrovodlla

... ••• rukovanJe ..••

.••• .. . . • I mJere • . •.

3 4 S

Spajanje Spajanje Priprema CrtanJe

dva vodica (telefonski spoj) • • dva vodice pod kutom (..T" spoj) . dvoiilnog kabela ze prikljucivanje elektrllnlh vJelbe elektricnoga prikljucnoga gajtana. . strujinoga kruga s rasvjetnim mjesfom i uticnieom ilmjenicnog spoja rasvjetnog mjesta . instalacije elektricnog Ivonea. ..
0 0

7 8
9 7

shema

InstalaclJa

.

Elektromontalne Sastavljanje Sastavljanje Sastavljanje Sastavljanje Pismeni Pismeni YJelbe InJettaJ InJettaJ

11 11

n
15

11 13

elektromontalnoJ elektromontalnoJ ertanJa

laboratorlJskoJ laboratorlJskoJ

vJelbl .vjelbl

. .

Iz tehnllkog

Crtanje sheme elektricnlh instalacija u tlocrlu nase ucimoce • Projektiranje etektricnlh instalacija u tehnicko] radionici. .. luada elektrctehnieke sheme elektrlcnlh instalacija u slanu . Mjerenje mjerenja struje. napona ....• vjelbe I elektrllnog ...•. elektrllnlh otpora Instrumentlma la eJektrllna ........

17 17 19 11

Laboratorljske

mjerenja • 13 14 14 26 27 19 31 33 3S 36 37 38 39 40 41 42 43 43 43 43 44 44 44 4S 45 46 46 47 47 48 48 48 48

Mjerenje elektricnih otpora otpornika nepoznete vrijednosti Mjerenje napona galvanskih izvora elektriene slruje . Ispitivanje ispravnosli kristalnih dioda i lrenaistore Mjerenje strujnog pojacanja trenzistore . Pismeni ilvjeltaj 0 vjelbl II elektrllnog mJerenja Yjelba .. sastavljanje shemall elektronike" Plsmenl Ilvjeltaj 0 vjelbi II elektronlke . Pismeni IlvJeitaj sa strulne ekskurlije . Yjelbe II lzrade lzrade lzrade obrade pincete postolja postolja .

plastllnog malerljala - Juvldura la folo-Iaboralorij ... ze Iipkelo, mikrosklopku iii kip-sklopku ze rnontezne elemenle iz eleklronike .

Upute 0 Ilboru radnlh ladataka. izradi plana rada i Ilradl ladataka . Redoslijed rada pri Izradl radnog zadatka. ..... Planhanje redoslijeda rada. radnlh operaelJa. potrebnog materijala, prlbora i alata . . . ..... Planlranje redosliJeda rada. radnlh operaella, potrebnog materijala, pribora I alata . . . Zadaci la praktllan rad opta uputa . 1. Rezvodne ploce za folo-Iaboralorij . 2. Racunalo. ......... 3 Sprava ze ispitivanje spretnosti ruku 4. Galvanometar s pokretnim magnetom 5. Zujalo. ......•.. 6 Induktor ......... 7. Model elektromagnelskog releja 8. Elektromotor (I) .... 9. Elektromotor (II) . . . • . . 10. Detektorski prijemnik ..•. Obiljezavanje otpornika bojama . 11, Trenzistorski prijemnik Diode i trenzlstorl , • . . 12. Trenzislorsko pojacalo .. 13. Trenzistorsk! treptac. .. 14. "Robot" s foto-otpornikom Sastnnl BIIJelke radlonllkl ertell radnih ladataka

SO
64

lzdevec: Glavni urednik: Tehnicki urednik: Strucni recenzent:

NARODNA TEHNIKA SR HRVATKE Zagreb, Dalmatinska 12 DUBRAVKO MALVIC VJEKOSLAV BOSNAR IVO MARTINIC

Pedagoski' konzultanti: BORKO BORANIC ,IVO BRNABIC JOSIP BURGERMAJSTER NENAD NENADIC Strucni konzultant: lIustrirao: Lektor: Tisak: ZVONIMIR JAKOBOVIC, dipl. inz. KARLO WAGNER ZORKA HORVATIC NIP "Forum" Novi Sad Autor je osim svojih upotrijebio i konstrukcije RADOV ANA BEGOVICA, BORKA BORANICA, VJEKOSLAVA BOSNARA VLADE DROBINE
kulluru SR Hrvalske. broj 380S/1-1972. od

Ha lemelju milljenja RepubliHog 4. IX 1972. godine ovaj prirut"ik

sekrelarijala osloboden

je

Ie

pro,vj etu, kulluru i filitku platanja porela ne promel.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->