SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008

667

HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008
Cavtat, 6.-8. studenoga 2008.

Mirko Orešković, Damir Stipanov, Nataša Dankić, Goran Jurilj

UDK 69.008.001.7:621.6.02

Utjecaj izvedbe specijalnih točaka na realizaciju linijskog projekta
Sažetak
U radu se opisuje utjecaj izvedbe specijalnih točaka na realizaciju linijskog projekta na primjeru izgradnje Magistralnog plinovoda Lučko – Ivanja Reka. Upozorava se na probleme koji se pojavljuju pri projektiranju takvih građevina i utjecaj projektiranja na realizaciju projekta. Ističu se uloge svih sudionika u ostvarenju projekta u skladu sa zahtjevima Zakona o građenju. Istaknuti su i problemi ugovaranja izvedbe radova za koje hrvatske tvrtke nisu tehnološki opremljene. Ključne riječi: specijalna točka, linijski projekt, magistralni plinovod, Lučko, Ivanja Reka, ugovaranje, realizacija projekta

Summary
Influence of realization of special points on the completion of linear projects The influence of realization of special points on the completion of linear projects is described and illustrated by the interregional gas pipeline construction project spreading from Lučko to Ivanja Reka. The problems occurring during design of such facilities are presented, and the influence of design work on the realization of projects is discussed. The role of all participants in the realization of a project, based on requirements given in the building law, is presented. The problems of procurement of works for which Croatian companies are not technologically equipped are also stressed. Key words: special points, linear project, interregional gas pipeline, Lučko, Ivanja Reka, procurement, project realization Autorica: Dr. sc. Mirko Orešković, dipl. ing. građ., Damir Stipanov, dipl. ing. građ., Nataša Dankić, dipl. ing. građ., Goran Jurilj, dipl. ing. građ., Investinženjering, Zagreb

ukupne duljine 20 km. Radovi ovom tehnologijom započinju iskopavanjem početnog i krajnjeg otvora u zemlji (građevne jame). S obzirom na specifičnost prolaza i na činjenicu da je zahvat takvog promjera i takve duljine s naknadnim uvlačenjem plinovodnih cijevi u mikrotunel jedinstven u Europi. daljinski upravljanog.). autori članka opisat će postupak mikrotuneliranja. Lateralno. a predviđeni Slika 1.. Investitor je linijskog projekta (dalje: Projekt) Plinacro d. tako da je u konačnici ukupna širina prolaza ispod Save 1050 m.668 1 Uvod Mirko Orešković i drugi Magistralni plinovod Lučko-Ivanja Reka dio je sustava magistralnih plinovoda PulaKarlovac-Zagreb-Kutina-Slavonski Brod. širok 80 m. probleme vezane uz izvođenje radova i njegov utjecaj na realizaciju Projekta. uvjetovali su primijenjeno rješenje prolaza plinovoda ispod rijeke Save mikrotuneliranjem. ..o. Početno i završno okno smještaju se izvan vanjskih nožica obrambenih nasipa. Trasa plinovoda prelazi preko prirodnih i umjetnih prepreka (u daljnjem tekstu specijalne točke). promjera 700 mm i maksimalnog radnog tlaka 75 bara.o.d.).o. najmanje 10 m. Svojim položajem kanal stvara prirodno proširenje prolaza rijeke “od nasipa do nasipa”. zglobno pokretljivog bušaćeg uređaja (garniture) kojim se polaže uvodna cijev utiskivanjem.o. glavni izvođač radova je Poslovna udruga hrvatskih tvrtki koju zastupa vodeći partner Monter strojarske montaže d. a najzahtjevnija specijalna točka na trasi plinovoda je prolaz ispod rijeke Save kod Ivanje Reke. u koje se ugrađuju armiranobetonska okna. zajedno s nasipima. Bušaća glava promjer tunela i TBM je 1600 mm. 2 Mikrotuneliranje Mikrotuneliranje je metoda podzemnog polaganja uvodnog cjevovoda upotrebom sofisticiranog. TBM (Tunnel Boring Machine – slika 2. Prolazi sjevernom stranom južne prometne zaobilaznice grada Zagreba. Mikrotuneliranje podrazumijeva metodu izgradnje tunela do veličine 2 m (specijalno do 4 m) u promjeru. Duljina i zahtijevana dubina prolaza ispod dna korita rijeke.o. uz vanjsku stranu lijevog obrambenog nasipa prolazi otvoreni kanal otpadnih voda Strug koji je. projektnu dokumentaciju je izradio Ekonerg d. s partnerima je na Projektu pružao uslugu stručnog nadzora. laserski vođenog. upotrebom mehaničkog uređaja s bušaćom glavom (slika 1. ukupna širina s nasipima i indundacijama je 1000 m. Na toj lokaciji korito rijeke je širine 180 m. sa suradnicima. a Investinženjering d. Ugovoreni rok izvođenja radova bio je 180 dana.o.

a dopušteni horizontalni otklon je ±200 mm).SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 669 Od ulaznog. pravocrtnosti bušenja. Linija bušenja Slika 4. Prikaz cijevnog vlaka (mikrotunela) za je uvjetovala i primjenu čeličnih klizača međustanica. dužini utiskivane sekcije i/ili broju utisnih međustanica. Podizvođač Poslovne udruge. očekivanom stajanju za servisne radove i osloncu u početnoj jami. kojima se aktivira pomicanje cijevi samo od tog mjesta. a . Od početnog do završnog okna izvodi se bušenje u pravcu (slika 4. Napredovanje kroz tlo nastaje neprekinutim nizanjem cijevnih segmenata u “cijevni vlak” (slika 3. Prikaz metode se prostorno snima (u 3D koordinatnom sustavu).) ili luku (predmetni slučaj). Za dugačke proboje moraju se koristiti čelični klizači međustanica. iza njega se postavlja sljedeći cijevni segment. debljini stijenke cijevi. Time se izbjegava preopterećenje cijelog sustava. na kojem je bušaća glava s rotacijskim kolom sa sjekačima (razvrtačka glava). vanjskoj hrapavosti cijevi. koji je izvodio radove mikrotuneliranja. Sila je ovisna o promjeru cijevi. vrsti tla. Prilikom mikrotuneliranja mora se obratiti pozornost na: . početnog. TBM se potisne za sljedeći korak i novi se segment cijevi postavlja iza prethodnog. pri čemu se laserom naznačuje putanja uvodne cijevi.dopuštenu silu utiskivanja.dopušteni otklon pravca bušenja od zadane linije (za DN ≥1. pomoću pužnog transportera ili Slika 2. injektiranju bentonita u okolišni prostor zaštitne cijevi. . U glavi koja buši tlo stalno se prati položaj cjevovoda i pravac se po potrebi mijenja podešavanjem kuta zgloba na bušaćoj glavi. KG (u daljnjem tekstu Pfeiffer). tvrtka je Ludwig Pfeiffer Hoch – und Tiefbau GmbH & Co. Duljina našeg prolaSlika 3. iscrtava i kopira. Materijal iz iskopa se vadi s čela TBM-a. TBM (Tunnel Boring Machine) sustavom ispiranja. ovisno o vrsti tla i podzemnim vodama. pomoću hidrauličkih klipova unutar te međustanice.400 dopušteni vertikalni otklon je ±50 mm. okna kroz ulazni otvor TBM napreduje se kroz tlo i kad se dosegne maksimalni korak. u dijelovima proboja s velikim otporom.).

sve prema DIN EN 1916. Prilikom potiskivanja. koja se sastoji od bušaće glave.). S obzirom na jedinstvenost projektiranog zahvata. problemi su se pojavili završetkom izgradnje mikrotunela. Nakon montaže stroja za potiskivanje. težište je usmjereno na samu izgradnju mikrotunela. U bušaćoj glavi nalaze se uređaji za navođenje. trebalo je i izraditi vodonepropusno ulazno okno dimenzija 9. Izvršeno je i dopremanje i skladištenje armiranobetonskih cijevi promjera 1600 mm i duljine 3. a kako je ulaz u mikrotunel bio ispod razine podzemnih voda. a navođenje se provodi iz upravljačkog kontejnera. koji se posebnim cjevovodom dovodi iz miješalice. a na rotacijsku krunu su zavareni sjekači. agregata za struju.). na pripremljen plato dimenzija 60 x 60 m. a ispred nje se raspršuje bentonit. uređaja za pripremu bentonita. sustava pumpi za vodu i bentonit. Paralelno s izvođenjem građevinskih radova na ulaznom oknu.o. bušaća glava rotira. Kroz konusne otvore na bušaćoj glavi isplaka se Slika 6. trajala je 120 dana. upravljačkog kontejnera.d. sustava fleksibilnih i čeličnih cijevi za transport bentonita i isplake. Radovi na izgradnji mikrotunela započeli su uređenjem platoa za ulazno i izlazno okno (radove izvodio STSI d. Kako ćemo kasnije opisati. spuštena je u okno bušaća glava na pripremljeno ležište te je izvedeno spajanje svih instalacija na upravljački uređaj. potisnog stroja na vodilicama. u sklopu Poslovne udruge nositelj izvedbe građevinskih radova).0 x 5.0 m (slika 5. teodolit i laser. koje su izrađene u njemačkoj tvornici. Ulazno okno Projekta. odnosno za sudionike u Projektu izgradnja je mikrotunela značila dovršetak Slika 5. Planirano trajanje izvođenja radova mikrotuneliranja. bušaća garnitura. Zagreb. DIN V 1201 i DIN 1045 (slika 6. Armiranobetonske cijevi . Nakon montaže bušaće glave provjereni su svi vitalni dijelovi.670 Mirko Orešković i drugi građevinski projekt kojim je obrađeno i mikrotuneliranje izradio je Elektroprojekt d. Istodobno je montirano i postolje stroja za potiskivanje u već pripremljenom oknu.0 m. sa svojim podizvođačima.o. uređaja za separaciju i kontejnera za rezervne dijelove. dopremljena je. uključujući uvlačenje čeličnih cjevovoda DN 500 i DN 700 i PE cijevi DN 200.

kao i cijevi za bentonit i isplaku. nije napravljeno vodonepropusno izlazno okno već je to okno izvedeno s rampom (slika 8. i šljunak. a u njene bočne strane pobio je žmurje da bi smanjio dotok podzemne vode i olakšalo se ispumpavanje. od toga 3 x 250 m i 1 x 300 m. Zbog naknadnog uvlačenja cijevnih segmenata u tunel.6 m. Potisni stroj spajaju posebnim spojnicama. Prije utiskivanja u svaku cijev se montiraju cijevi za bentonit i isplaku. Nakon utiskivanja bušaće glave. gdje se odvajaju bentonit. međusobno se Slika 7.0 m (bez nedjelja). Samo mikrotuneliranje je izvedeno uz prosječnu dnevnu dinamiku od 14. a njezin se položaj može mijenjati podešavanjem kuta zgloba na bušaćoj glavi. Ulaz u tunel bio je ispod razine podzemnih voda. Kad je dovršeno mikrotuneliranje. potisni stroj se vraća u početni položaj. što je zahtijevalo poduzimanje mjera da se tunel ne napuni vodom prije uvlačenja cijevi. Prema terminskom planu izvođača. Izgradnju mikrotunela tvrtka Pfeiffer je organizirala tijekom 24 sata na dan u dvije smjene. Izvođač građevinskih radova STSI izgradio je rampu za uvlačenje cijevi. Kretanje bušaće glave do izlaznog okna vodi se laserom u njoj.). Izgradnja je mikrotunela obavljena u skladu sa svim propisanim uvjetima.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 671 drugim cjevovodom odvodi na uređaj za separaciju. Poteškoće u izvedbi pojavile su se pri uvlačenju snopova cijevnih segmenata u mikrotunel. Slika 8.). Demontaža tog dijela traje 5–7 dana. što je povećanje planirane dinamike za 12 %. Betonske cijevi. 6 radnih dana u tjednu. sve dok bušaća glava ne izađe u izlazno okno iz kojeg se vadi. trebalo je u tunel uvući cijevi u četiri segmenta. Tako se izvodi bušenje u segmentima. koji se skladišti u jednom kontejneru. odnosno Pfeiffer je dovršio mikrotuneliranje unutar 12 tjedana. a u ležište se postavlja prva betonska cijev (slika 7. koji se kamionom odvozi na deponij. Izlazno okno s rampom . Planirana prosječna dnevna dinamika izgradnje mikrotunela je 13. izgradnja tunela je planirana (samo mikrotuneliranje bez pripremnih radova i uvlačenja cijevi) u roku 94 dana. a isto tako i cijevi za bentonit i isplaku.

) i kotač oslonjen na betonske cijevi tunela nije dovoljno te da nosač oštećuje tunel na spojevima cijevi. Profil tunela s nosačem snopa cijevi pokusno uvlačenje na vlastiti rizik.nedostatnom statičkom proračunu nosivosti nosača snopa cijevi (nije uzeto u obzir dodatno opterećenje nosača zbog tlačnog pokusa vodom).). Za potrebe uvlačenja snopa cjevovoda u tunel Pfeiffer je izradio posebne nosače (slika 9. Pfeiffer je odlučio napraviti Slika 9. a postojeću vodilicu zamijenili su također podloškom (slika 11. prosinca 2006. montirao je vodilicu unutar cijelog tunela te postavio stroj za uvlačenje u ulazno okno mikrotunela. Na mjestu prijenosa sile s kotača na tunel učvrstili su dodatno ojačanje – podložak. jer se nije računalo s izvijanjem vodilice između pričvršćenja. Ulaz u tunel s postavljenim podlošcima . Unatoč upozorenjima nadzorne službe o manjkavostima pretpostavljenih uvjeta uvlačenja cijevi .672 Mirko Orešković i drugi Kod radova u tunelu i pripremama za uvlačenje. Pokusno uvlačenje je napravljeno 9. odnosno metodom pokušaja i promašaja. niti je uzet u obzir utjecaj uzgona nakon punjenja mikrotunela vodom. Ulaz u tunel s postavljenom jednom vodilicom Slika 11.). Unatoč ponovnim upozorenjima. s tunela je skidana vodonepropusna brtva i neprekidno je pumpama održavana razina podzemne vode ispod ulaza u tunel (voda se pumpala tijekom 24 sata na dan). i pokazalo je da izvedena vodilica nije dovoljno dobro pričvršćena za tunel (prevelik razmak pričvršćenja) i da oslanjanje nosača snopa cijevi na samo jednu vodilicu (slika 10. Pfeiffer je odlučio bez dodatnih proračuna pokušati otkloniti uočene nedostatke daljnjim improvizacijama. Slika 10.

). Nova vodilica i nosač snopa cijevi Fakulteta strojarstva i brodogradnje. U tablici 1. a onda naravno i realizirane. Planirane i ostvarene vrijednosti mikrotuneliranja i Projekta UDALJENOST PRESJEKA OD  POÈETKA RADOVA ( U DANIMA) PLANIRANA GOTOVOST -MIKROTUNEL (%) OSTVARENA GOTOVOST -MIKROTUNEL (%) PLANIRANA GOTOVOST -PROJEKT (%) OSTVARENA GOTOVOST -PROJEKT (%) 0 0 0 0 0 120 173 PRESJEK 1 PRESJEK 2 100 65. 3 Usporedba planiranih i ostvarenih vrijednosti Kako smo već opisali. Nakon završenih pripremnih radova 26. Realizacija Projekta i njegovih specijalnih točaka može se prikazati modelom čvrstoće lanca (lanac je jak koliko je jaka njegova najslabija karika). odnosno njihove aktivnosti budu pomno isplanirane u skladu s Master planom Projekta. odnosno aktivnosti koje čine Projekt. Nakon svih izvršenih provjera i predradnji napravljena je nova vodilica i započeta je njena montaža u tunel (slika 12.4 71. Uvlačenje cijevnih segmenata dovršeno je 7. siječnja 2007.. izvođač je izveo uz povećanje planirane dnevne dinamike od 12%. veljače 2007. Izvođač je napravio novi proračun i dimenzioniranje nosača snopa cijevi i vodilica u tunelu uz pomoć Slika 12. Tablica 1.6 100 66.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 673 Nesavršenost tunela (očekivana) i idealno dimenzionirani nosači doveli su do još jednog neuspjelog pokušaja uvlačenja. Nakon drugog neuspješnog pokušaja tvrtke Pfeiffer da uvuče snop cijevi u mikrotunel. pa je to utjecalo na kašnjenje u realizaciji čitavog Projekta. vodeći član Poslovne udruge Monter SM je na inicijativu investitora i nadzorne službe preuzeo obvezu uvlačenja cijevi. . U prikazanom slučaju je vidljivo da postupak uvlačenja cijevi u mikrotunel nije bio pomno planiran niti izveden.7 96. samu izgradnju tunela.2 180 PRESJEK 3 243 PRESJEK 4 100 74. Kako je planirano dovršenje mikrotuneliranja s pripremnim radovima 120 dana.1 100 Kako je prikazano. odnosno mikrotuneliranje. to je značilo znatno smanjenje dinamike izvođenja radova mikrotuneliranja. a time i produženje roka dovršetka Projekta. a ostvareno je u roku 183 dana. pristupilo se uvlačenju cijevi. prikazane su planirane i ostvarene vrijednosti mikrotuneliranja i Projekta.1 49. utjecaj izvedbe specijalne točke na realizaciju samog Projekta značajan je u tolikoj mjeri da nema dovršetka Projekta dok nisu dovršene sve specijalne njegove točke. a projektanti su potvrdili (ovjerili) projekt uvlačenja. ali je ukupno trajanje mikrotuneliranja s montažom opreme i uvlačenjem cijevnih segmenata dovršeno sa zakašnjenjem od 63 dana. što bi prevedeno na naš slučaj praćenja realizacije Projekta značilo da planirano trajanje Projekta može biti i ostvareno samo ako sve specijalne točke.

S obzirom na jedinstvenost takvog zahvata u Hrvatskoj i uzimajući u obzir da domaći izvođači građevinskih radova ne posjeduju tehnologiju niti opremu za izvođenje prolaza ispod rijeke Save u skladu s propisanim uvjetima. a naročito da projektirana građevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za građevinu. hrvatski su projektanti. Zagreb u sklopu kojeg je obrađeno i mikrotuneliranje. ali ako su ti radovi izvan njihove uske specijalnosti (npr. mikrotuneliranje). a domaći projektanti bili bi odgovorni samo za utvrđivanje usklađenosti projekta s hrvatskim propisima i pravilima struke. Takvim bi rješenjem projektant u idejnom i glavnom projektu samo utvrdio metodu izgradnje ili postavio uvjete na osnovi kojih će se ponuđene metode morati primijeniti. specijalizirane strane tvrtke nedvojbeno treba angažirati na realizaciji odgovarajućih specijaliziranih radova (npr. jer najčešći je slučaj u sadašnjoj praksi da izvođači radova planove rade pro forma kao prilog ugovoru. a specijalizirani bi izvođač izvedbenim projektom morao pokazati svoju tehnologiju primijenjenu na konkretnom primjeru. projektanti su bili primorani projektirati u suradnji sa stranim izvođačkim tvrtkama. uvlačenje snopa cijevi). te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim posebnim Zakonom. Nadalje. Takav odnos prema planiranju realizacije projekta dovodi do ozbiljnih kašnjenja i dodatnih troškova za sve sudionike u projektu. Pri tome je nužno uočiti razliku između pojmova planiranje i stvarno planiranje. stječući znanja preuzimanjem tehnologija unapređuju svoju osposobljenost i snagu. primjenjujući njihovu tehnologiju. Poslovna udruga hrvatskih tvrtki projektnim je rješenjem bila „primorana“ angažirati stranu tvrtku za izvođenje radova. Pri realizaciji linijskoga kao i svakog drugog projekta najvažnija je faza planiranje. treba imati na umu da osim samog dovršetka pojedinog takvog projekta.“ Takav način projektiranja znači da se neizravno nameće tehnologija pojedinog izvođača a samim time i izvođača radova. posebnu pozornost treba obratiti na specijalne točke. Kad se planira ostvariti linijski projekt. treba osigurati da se provedu sve potrebne predradnje koje će omogućiti sigurno i uspješno izvođenje radova. 5 Zaključak U slučajevima kad je angažiranje stranih tvrtki prijeko potrebno. bilo zbog nedostatnog znanja i/ili tehnologija hrvatskih tvrtki. hrvatske tvrtke.674 Mirko Orešković i drugi 4 Projektiranje i ugovaranje specifičnih građevina u Hrvatskoj Glavni građevinski projekt izradio je Elektroprojekt d. Kako smo primjerom pokazali. trebalo bi zakonski omogućiti da potpunu odgovornost za projekt i izvedbu snosi specijalizirani izvođač (po načelu projektiraj i izvedi uz potpunu odgovornost i odgovarajuća jamstva). ali bez mogućnosti dopunjavanja i preuzimanja dijela odgovornosti za projekt. prema Zakonu o gradnji. uz realno planiranje potrebnih resursa. Iako su projektirali bez prethodnog posebnog iskustva takve vrste i koristeći se „posuđenim“ znanjem. za specifične građevine u koje se ubraja i izgradnja mikrotunela. .d. odnosno detaljnu razradu Master plana. odgovarali „da projekti koje su izradili zadovoljavaju propisane uvjete. odnosno njihovo znanje.

d. Tehnologija uvlačenja cijevi u zaštitnu betonsku cijev ispod Save Izradio: Monter strojarske montaže d.d.o.o. von Humboldta 4. 10000 Zagreb Oznaka knjige: G3-I29-00. projektant: Marija Barić. 10000 Zagreb Oznaka knjige: I-06-019-GP-01-S01.ing. Gl.. dipl.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 675 Izvori [1] STROJARSKI PROJEKT-KONSTRUKCIJA PLINOVODA I UGRADNJA OPREME Izdanje kuće: EKONERG d.01-N01.ing.0 Mjesto i nadnevak izdanja: Zagreb. M. projektant: Marija Barić.stroj.stroj GRAĐEVINSKI PROJEKT . srpanj 2004.POLAGANJE PLINOVODA I NADZEMNE GRAĐEVINE Izdanje kuće: ELEKTROPROJEKT d. 675-681 [2] [3] [4] [5] [6] . dipl.građ.o. Vrsta projekta: strojarski projekt Projektant: Marija Barić. Gl. Tehnički opis tehnologije mikrotuneliranja s prilozima Izradio: Pfeiffer – Zagreb d.: Ocjena napretka graditeljskog projekta.0 Mjesto i nadnevak izdanja: Zagreb.ing. A. srpanj 2004.o. Vrsta projekta: građevinski projekt Projektant: Neven Cvitan. A. Koranska 5. Građevinar 56 (2004) 11.ing.stroj. dipl. Terminski planovi i zapisnici sa sastanka o razvoju projekta Orešković. Cerić.dipl.

676 Mirko Orešković i drugi .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful