SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008

667

HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008
Cavtat, 6.-8. studenoga 2008.

Mirko Orešković, Damir Stipanov, Nataša Dankić, Goran Jurilj

UDK 69.008.001.7:621.6.02

Utjecaj izvedbe specijalnih točaka na realizaciju linijskog projekta
Sažetak
U radu se opisuje utjecaj izvedbe specijalnih točaka na realizaciju linijskog projekta na primjeru izgradnje Magistralnog plinovoda Lučko – Ivanja Reka. Upozorava se na probleme koji se pojavljuju pri projektiranju takvih građevina i utjecaj projektiranja na realizaciju projekta. Ističu se uloge svih sudionika u ostvarenju projekta u skladu sa zahtjevima Zakona o građenju. Istaknuti su i problemi ugovaranja izvedbe radova za koje hrvatske tvrtke nisu tehnološki opremljene. Ključne riječi: specijalna točka, linijski projekt, magistralni plinovod, Lučko, Ivanja Reka, ugovaranje, realizacija projekta

Summary
Influence of realization of special points on the completion of linear projects The influence of realization of special points on the completion of linear projects is described and illustrated by the interregional gas pipeline construction project spreading from Lučko to Ivanja Reka. The problems occurring during design of such facilities are presented, and the influence of design work on the realization of projects is discussed. The role of all participants in the realization of a project, based on requirements given in the building law, is presented. The problems of procurement of works for which Croatian companies are not technologically equipped are also stressed. Key words: special points, linear project, interregional gas pipeline, Lučko, Ivanja Reka, procurement, project realization Autorica: Dr. sc. Mirko Orešković, dipl. ing. građ., Damir Stipanov, dipl. ing. građ., Nataša Dankić, dipl. ing. građ., Goran Jurilj, dipl. ing. građ., Investinženjering, Zagreb

TBM (Tunnel Boring Machine – slika 2.. upotrebom mehaničkog uređaja s bušaćom glavom (slika 1. glavni izvođač radova je Poslovna udruga hrvatskih tvrtki koju zastupa vodeći partner Monter strojarske montaže d.o. . s partnerima je na Projektu pružao uslugu stručnog nadzora.o. Početno i završno okno smještaju se izvan vanjskih nožica obrambenih nasipa.o. zajedno s nasipima.. autori članka opisat će postupak mikrotuneliranja. probleme vezane uz izvođenje radova i njegov utjecaj na realizaciju Projekta. uz vanjsku stranu lijevog obrambenog nasipa prolazi otvoreni kanal otpadnih voda Strug koji je. Bušaća glava promjer tunela i TBM je 1600 mm. daljinski upravljanog. promjera 700 mm i maksimalnog radnog tlaka 75 bara. najmanje 10 m. ukupne duljine 20 km. širok 80 m. uvjetovali su primijenjeno rješenje prolaza plinovoda ispod rijeke Save mikrotuneliranjem. Trasa plinovoda prelazi preko prirodnih i umjetnih prepreka (u daljnjem tekstu specijalne točke).668 1 Uvod Mirko Orešković i drugi Magistralni plinovod Lučko-Ivanja Reka dio je sustava magistralnih plinovoda PulaKarlovac-Zagreb-Kutina-Slavonski Brod. a najzahtjevnija specijalna točka na trasi plinovoda je prolaz ispod rijeke Save kod Ivanje Reke. u koje se ugrađuju armiranobetonska okna. Duljina i zahtijevana dubina prolaza ispod dna korita rijeke.o. laserski vođenog. Lateralno. Na toj lokaciji korito rijeke je širine 180 m. S obzirom na specifičnost prolaza i na činjenicu da je zahvat takvog promjera i takve duljine s naknadnim uvlačenjem plinovodnih cijevi u mikrotunel jedinstven u Europi. a Investinženjering d. Investitor je linijskog projekta (dalje: Projekt) Plinacro d. Svojim položajem kanal stvara prirodno proširenje prolaza rijeke “od nasipa do nasipa”. Mikrotuneliranje podrazumijeva metodu izgradnje tunela do veličine 2 m (specijalno do 4 m) u promjeru.o. projektnu dokumentaciju je izradio Ekonerg d.). a predviđeni Slika 1.).o.d. sa suradnicima. Prolazi sjevernom stranom južne prometne zaobilaznice grada Zagreba. tako da je u konačnici ukupna širina prolaza ispod Save 1050 m. Radovi ovom tehnologijom započinju iskopavanjem početnog i krajnjeg otvora u zemlji (građevne jame). Ugovoreni rok izvođenja radova bio je 180 dana. zglobno pokretljivog bušaćeg uređaja (garniture) kojim se polaže uvodna cijev utiskivanjem. ukupna širina s nasipima i indundacijama je 1000 m. 2 Mikrotuneliranje Mikrotuneliranje je metoda podzemnog polaganja uvodnog cjevovoda upotrebom sofisticiranog.

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 669 Od ulaznog.dopušteni otklon pravca bušenja od zadane linije (za DN ≥1. a dopušteni horizontalni otklon je ±200 mm). Sila je ovisna o promjeru cijevi. tvrtka je Ludwig Pfeiffer Hoch – und Tiefbau GmbH & Co. okna kroz ulazni otvor TBM napreduje se kroz tlo i kad se dosegne maksimalni korak. pomoću hidrauličkih klipova unutar te međustanice.400 dopušteni vertikalni otklon je ±50 mm. Za dugačke proboje moraju se koristiti čelični klizači međustanica. KG (u daljnjem tekstu Pfeiffer). debljini stijenke cijevi. vrsti tla. Linija bušenja Slika 4. na kojem je bušaća glava s rotacijskim kolom sa sjekačima (razvrtačka glava). a . iscrtava i kopira. u dijelovima proboja s velikim otporom. ovisno o vrsti tla i podzemnim vodama.). U glavi koja buši tlo stalno se prati položaj cjevovoda i pravac se po potrebi mijenja podešavanjem kuta zgloba na bušaćoj glavi. Od početnog do završnog okna izvodi se bušenje u pravcu (slika 4. pri čemu se laserom naznačuje putanja uvodne cijevi. koji je izvodio radove mikrotuneliranja.) ili luku (predmetni slučaj). dužini utiskivane sekcije i/ili broju utisnih međustanica. pomoću pužnog transportera ili Slika 2. početnog. Prilikom mikrotuneliranja mora se obratiti pozornost na: . Prikaz metode se prostorno snima (u 3D koordinatnom sustavu). kojima se aktivira pomicanje cijevi samo od tog mjesta. Napredovanje kroz tlo nastaje neprekinutim nizanjem cijevnih segmenata u “cijevni vlak” (slika 3. vanjskoj hrapavosti cijevi. pravocrtnosti bušenja. TBM se potisne za sljedeći korak i novi se segment cijevi postavlja iza prethodnog. Time se izbjegava preopterećenje cijelog sustava. Podizvođač Poslovne udruge. iza njega se postavlja sljedeći cijevni segment.dopuštenu silu utiskivanja. TBM (Tunnel Boring Machine) sustavom ispiranja. očekivanom stajanju za servisne radove i osloncu u početnoj jami. . injektiranju bentonita u okolišni prostor zaštitne cijevi. Duljina našeg prolaSlika 3. Prikaz cijevnog vlaka (mikrotunela) za je uvjetovala i primjenu čeličnih klizača međustanica. Materijal iz iskopa se vadi s čela TBM-a.

Zagreb. upravljačkog kontejnera. koji se posebnim cjevovodom dovodi iz miješalice. Izvršeno je i dopremanje i skladištenje armiranobetonskih cijevi promjera 1600 mm i duljine 3. teodolit i laser. Nakon montaže bušaće glave provjereni su svi vitalni dijelovi. Armiranobetonske cijevi . u sklopu Poslovne udruge nositelj izvedbe građevinskih radova). Radovi na izgradnji mikrotunela započeli su uređenjem platoa za ulazno i izlazno okno (radove izvodio STSI d. DIN V 1201 i DIN 1045 (slika 6. sa svojim podizvođačima. Kako ćemo kasnije opisati. koje su izrađene u njemačkoj tvornici. spuštena je u okno bušaća glava na pripremljeno ležište te je izvedeno spajanje svih instalacija na upravljački uređaj. na pripremljen plato dimenzija 60 x 60 m. uređaja za pripremu bentonita. Istodobno je montirano i postolje stroja za potiskivanje u već pripremljenom oknu. trajala je 120 dana. trebalo je i izraditi vodonepropusno ulazno okno dimenzija 9. potisnog stroja na vodilicama.0 x 5. Prilikom potiskivanja. uključujući uvlačenje čeličnih cjevovoda DN 500 i DN 700 i PE cijevi DN 200. težište je usmjereno na samu izgradnju mikrotunela. dopremljena je.0 m (slika 5. odnosno za sudionike u Projektu izgradnja je mikrotunela značila dovršetak Slika 5. Planirano trajanje izvođenja radova mikrotuneliranja. uređaja za separaciju i kontejnera za rezervne dijelove. Nakon montaže stroja za potiskivanje.0 m. S obzirom na jedinstvenost projektiranog zahvata. sustava fleksibilnih i čeličnih cijevi za transport bentonita i isplake.). koja se sastoji od bušaće glave. U bušaćoj glavi nalaze se uređaji za navođenje.o. bušaća glava rotira. a navođenje se provodi iz upravljačkog kontejnera. a na rotacijsku krunu su zavareni sjekači. bušaća garnitura.o. agregata za struju. Ulazno okno Projekta. Kroz konusne otvore na bušaćoj glavi isplaka se Slika 6. problemi su se pojavili završetkom izgradnje mikrotunela.). Paralelno s izvođenjem građevinskih radova na ulaznom oknu.670 Mirko Orešković i drugi građevinski projekt kojim je obrađeno i mikrotuneliranje izradio je Elektroprojekt d. sve prema DIN EN 1916. a ispred nje se raspršuje bentonit.d. sustava pumpi za vodu i bentonit. a kako je ulaz u mikrotunel bio ispod razine podzemnih voda.

a u ležište se postavlja prva betonska cijev (slika 7.). kao i cijevi za bentonit i isplaku. Kretanje bušaće glave do izlaznog okna vodi se laserom u njoj. Poteškoće u izvedbi pojavile su se pri uvlačenju snopova cijevnih segmenata u mikrotunel. Nakon utiskivanja bušaće glave. a isto tako i cijevi za bentonit i isplaku. Prije utiskivanja u svaku cijev se montiraju cijevi za bentonit i isplaku.6 m. Samo mikrotuneliranje je izvedeno uz prosječnu dnevnu dinamiku od 14. Betonske cijevi. koji se skladišti u jednom kontejneru.0 m (bez nedjelja). Izgradnja je mikrotunela obavljena u skladu sa svim propisanim uvjetima. Slika 8. što je povećanje planirane dinamike za 12 %. potisni stroj se vraća u početni položaj. a njezin se položaj može mijenjati podešavanjem kuta zgloba na bušaćoj glavi. nije napravljeno vodonepropusno izlazno okno već je to okno izvedeno s rampom (slika 8. Izgradnju mikrotunela tvrtka Pfeiffer je organizirala tijekom 24 sata na dan u dvije smjene. i šljunak. Zbog naknadnog uvlačenja cijevnih segmenata u tunel. 6 radnih dana u tjednu. Prema terminskom planu izvođača. Potisni stroj spajaju posebnim spojnicama.).SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 671 drugim cjevovodom odvodi na uređaj za separaciju. Izvođač građevinskih radova STSI izgradio je rampu za uvlačenje cijevi. Ulaz u tunel bio je ispod razine podzemnih voda. Izlazno okno s rampom . Tako se izvodi bušenje u segmentima. što je zahtijevalo poduzimanje mjera da se tunel ne napuni vodom prije uvlačenja cijevi. Kad je dovršeno mikrotuneliranje. a u njene bočne strane pobio je žmurje da bi smanjio dotok podzemne vode i olakšalo se ispumpavanje. izgradnja tunela je planirana (samo mikrotuneliranje bez pripremnih radova i uvlačenja cijevi) u roku 94 dana. gdje se odvajaju bentonit. međusobno se Slika 7. trebalo je u tunel uvući cijevi u četiri segmenta. Demontaža tog dijela traje 5–7 dana. od toga 3 x 250 m i 1 x 300 m. Planirana prosječna dnevna dinamika izgradnje mikrotunela je 13. sve dok bušaća glava ne izađe u izlazno okno iz kojeg se vadi. koji se kamionom odvozi na deponij. odnosno Pfeiffer je dovršio mikrotuneliranje unutar 12 tjedana.

prosinca 2006. Unatoč upozorenjima nadzorne službe o manjkavostima pretpostavljenih uvjeta uvlačenja cijevi .nedostatnom statičkom proračunu nosivosti nosača snopa cijevi (nije uzeto u obzir dodatno opterećenje nosača zbog tlačnog pokusa vodom). Slika 10. Pokusno uvlačenje je napravljeno 9. Unatoč ponovnim upozorenjima. Na mjestu prijenosa sile s kotača na tunel učvrstili su dodatno ojačanje – podložak.) i kotač oslonjen na betonske cijevi tunela nije dovoljno te da nosač oštećuje tunel na spojevima cijevi. a postojeću vodilicu zamijenili su također podloškom (slika 11. Pfeiffer je odlučio napraviti Slika 9. Za potrebe uvlačenja snopa cjevovoda u tunel Pfeiffer je izradio posebne nosače (slika 9. Ulaz u tunel s postavljenom jednom vodilicom Slika 11. Ulaz u tunel s postavljenim podlošcima . niti je uzet u obzir utjecaj uzgona nakon punjenja mikrotunela vodom. odnosno metodom pokušaja i promašaja. Profil tunela s nosačem snopa cijevi pokusno uvlačenje na vlastiti rizik. montirao je vodilicu unutar cijelog tunela te postavio stroj za uvlačenje u ulazno okno mikrotunela. jer se nije računalo s izvijanjem vodilice između pričvršćenja.).672 Mirko Orešković i drugi Kod radova u tunelu i pripremama za uvlačenje.). Pfeiffer je odlučio bez dodatnih proračuna pokušati otkloniti uočene nedostatke daljnjim improvizacijama. i pokazalo je da izvedena vodilica nije dovoljno dobro pričvršćena za tunel (prevelik razmak pričvršćenja) i da oslanjanje nosača snopa cijevi na samo jednu vodilicu (slika 10. s tunela je skidana vodonepropusna brtva i neprekidno je pumpama održavana razina podzemne vode ispod ulaza u tunel (voda se pumpala tijekom 24 sata na dan).

3 Usporedba planiranih i ostvarenih vrijednosti Kako smo već opisali. to je značilo znatno smanjenje dinamike izvođenja radova mikrotuneliranja. što bi prevedeno na naš slučaj praćenja realizacije Projekta značilo da planirano trajanje Projekta može biti i ostvareno samo ako sve specijalne točke.1 100 Kako je prikazano. Uvlačenje cijevnih segmenata dovršeno je 7. odnosno njihove aktivnosti budu pomno isplanirane u skladu s Master planom Projekta. odnosno mikrotuneliranje. Tablica 1.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 673 Nesavršenost tunela (očekivana) i idealno dimenzionirani nosači doveli su do još jednog neuspjelog pokušaja uvlačenja. pa je to utjecalo na kašnjenje u realizaciji čitavog Projekta. prikazane su planirane i ostvarene vrijednosti mikrotuneliranja i Projekta. izvođač je izveo uz povećanje planirane dnevne dinamike od 12%.6 100 66. a onda naravno i realizirane. U prikazanom slučaju je vidljivo da postupak uvlačenja cijevi u mikrotunel nije bio pomno planiran niti izveden. Nakon završenih pripremnih radova 26.1 49.4 71. odnosno aktivnosti koje čine Projekt. Nakon drugog neuspješnog pokušaja tvrtke Pfeiffer da uvuče snop cijevi u mikrotunel.2 180 PRESJEK 3 243 PRESJEK 4 100 74. utjecaj izvedbe specijalne točke na realizaciju samog Projekta značajan je u tolikoj mjeri da nema dovršetka Projekta dok nisu dovršene sve specijalne njegove točke. a time i produženje roka dovršetka Projekta. Izvođač je napravio novi proračun i dimenzioniranje nosača snopa cijevi i vodilica u tunelu uz pomoć Slika 12. U tablici 1. vodeći član Poslovne udruge Monter SM je na inicijativu investitora i nadzorne službe preuzeo obvezu uvlačenja cijevi. samu izgradnju tunela. a projektanti su potvrdili (ovjerili) projekt uvlačenja. Planirane i ostvarene vrijednosti mikrotuneliranja i Projekta UDALJENOST PRESJEKA OD  POÈETKA RADOVA ( U DANIMA) PLANIRANA GOTOVOST -MIKROTUNEL (%) OSTVARENA GOTOVOST -MIKROTUNEL (%) PLANIRANA GOTOVOST -PROJEKT (%) OSTVARENA GOTOVOST -PROJEKT (%) 0 0 0 0 0 120 173 PRESJEK 1 PRESJEK 2 100 65.. Kako je planirano dovršenje mikrotuneliranja s pripremnim radovima 120 dana. Nakon svih izvršenih provjera i predradnji napravljena je nova vodilica i započeta je njena montaža u tunel (slika 12. siječnja 2007. ali je ukupno trajanje mikrotuneliranja s montažom opreme i uvlačenjem cijevnih segmenata dovršeno sa zakašnjenjem od 63 dana. pristupilo se uvlačenju cijevi. a ostvareno je u roku 183 dana. veljače 2007. Realizacija Projekta i njegovih specijalnih točaka može se prikazati modelom čvrstoće lanca (lanac je jak koliko je jaka njegova najslabija karika). .7 96. Nova vodilica i nosač snopa cijevi Fakulteta strojarstva i brodogradnje.).

5 Zaključak U slučajevima kad je angažiranje stranih tvrtki prijeko potrebno. ali ako su ti radovi izvan njihove uske specijalnosti (npr. primjenjujući njihovu tehnologiju. te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim posebnim Zakonom. hrvatski su projektanti. treba osigurati da se provedu sve potrebne predradnje koje će omogućiti sigurno i uspješno izvođenje radova. mikrotuneliranje).674 Mirko Orešković i drugi 4 Projektiranje i ugovaranje specifičnih građevina u Hrvatskoj Glavni građevinski projekt izradio je Elektroprojekt d. specijalizirane strane tvrtke nedvojbeno treba angažirati na realizaciji odgovarajućih specijaliziranih radova (npr. prema Zakonu o gradnji. odgovarali „da projekti koje su izradili zadovoljavaju propisane uvjete. hrvatske tvrtke. Pri tome je nužno uočiti razliku između pojmova planiranje i stvarno planiranje. Iako su projektirali bez prethodnog posebnog iskustva takve vrste i koristeći se „posuđenim“ znanjem. S obzirom na jedinstvenost takvog zahvata u Hrvatskoj i uzimajući u obzir da domaći izvođači građevinskih radova ne posjeduju tehnologiju niti opremu za izvođenje prolaza ispod rijeke Save u skladu s propisanim uvjetima. Kako smo primjerom pokazali. . Takvim bi rješenjem projektant u idejnom i glavnom projektu samo utvrdio metodu izgradnje ili postavio uvjete na osnovi kojih će se ponuđene metode morati primijeniti. Pri realizaciji linijskoga kao i svakog drugog projekta najvažnija je faza planiranje. a domaći projektanti bili bi odgovorni samo za utvrđivanje usklađenosti projekta s hrvatskim propisima i pravilima struke. a naročito da projektirana građevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za građevinu. za specifične građevine u koje se ubraja i izgradnja mikrotunela. Zagreb u sklopu kojeg je obrađeno i mikrotuneliranje. ali bez mogućnosti dopunjavanja i preuzimanja dijela odgovornosti za projekt. uvlačenje snopa cijevi). a specijalizirani bi izvođač izvedbenim projektom morao pokazati svoju tehnologiju primijenjenu na konkretnom primjeru. Kad se planira ostvariti linijski projekt. odnosno detaljnu razradu Master plana. Poslovna udruga hrvatskih tvrtki projektnim je rješenjem bila „primorana“ angažirati stranu tvrtku za izvođenje radova.“ Takav način projektiranja znači da se neizravno nameće tehnologija pojedinog izvođača a samim time i izvođača radova. posebnu pozornost treba obratiti na specijalne točke. treba imati na umu da osim samog dovršetka pojedinog takvog projekta. stječući znanja preuzimanjem tehnologija unapređuju svoju osposobljenost i snagu.d. uz realno planiranje potrebnih resursa. bilo zbog nedostatnog znanja i/ili tehnologija hrvatskih tvrtki. trebalo bi zakonski omogućiti da potpunu odgovornost za projekt i izvedbu snosi specijalizirani izvođač (po načelu projektiraj i izvedi uz potpunu odgovornost i odgovarajuća jamstva). jer najčešći je slučaj u sadašnjoj praksi da izvođači radova planove rade pro forma kao prilog ugovoru. odnosno njihovo znanje. Takav odnos prema planiranju realizacije projekta dovodi do ozbiljnih kašnjenja i dodatnih troškova za sve sudionike u projektu. Nadalje. projektanti su bili primorani projektirati u suradnji sa stranim izvođačkim tvrtkama.

o.stroj. A. dipl.0 Mjesto i nadnevak izdanja: Zagreb.d. srpanj 2004. M. A. Tehnologija uvlačenja cijevi u zaštitnu betonsku cijev ispod Save Izradio: Monter strojarske montaže d. Koranska 5. Gl. Terminski planovi i zapisnici sa sastanka o razvoju projekta Orešković.0 Mjesto i nadnevak izdanja: Zagreb.o..ing.o. Vrsta projekta: strojarski projekt Projektant: Marija Barić. 10000 Zagreb Oznaka knjige: G3-I29-00. von Humboldta 4.POLAGANJE PLINOVODA I NADZEMNE GRAĐEVINE Izdanje kuće: ELEKTROPROJEKT d. projektant: Marija Barić. Cerić. srpanj 2004.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 675 Izvori [1] STROJARSKI PROJEKT-KONSTRUKCIJA PLINOVODA I UGRADNJA OPREME Izdanje kuće: EKONERG d. dipl.ing.ing.dipl. Gl. Vrsta projekta: građevinski projekt Projektant: Neven Cvitan.građ.ing.stroj. 10000 Zagreb Oznaka knjige: I-06-019-GP-01-S01. Građevinar 56 (2004) 11. projektant: Marija Barić.: Ocjena napretka graditeljskog projekta.01-N01.d. 675-681 [2] [3] [4] [5] [6] . dipl.stroj GRAĐEVINSKI PROJEKT . Tehnički opis tehnologije mikrotuneliranja s prilozima Izradio: Pfeiffer – Zagreb d.o.

676 Mirko Orešković i drugi .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful