SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008

667

HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008
Cavtat, 6.-8. studenoga 2008.

Mirko Orešković, Damir Stipanov, Nataša Dankić, Goran Jurilj

UDK 69.008.001.7:621.6.02

Utjecaj izvedbe specijalnih točaka na realizaciju linijskog projekta
Sažetak
U radu se opisuje utjecaj izvedbe specijalnih točaka na realizaciju linijskog projekta na primjeru izgradnje Magistralnog plinovoda Lučko – Ivanja Reka. Upozorava se na probleme koji se pojavljuju pri projektiranju takvih građevina i utjecaj projektiranja na realizaciju projekta. Ističu se uloge svih sudionika u ostvarenju projekta u skladu sa zahtjevima Zakona o građenju. Istaknuti su i problemi ugovaranja izvedbe radova za koje hrvatske tvrtke nisu tehnološki opremljene. Ključne riječi: specijalna točka, linijski projekt, magistralni plinovod, Lučko, Ivanja Reka, ugovaranje, realizacija projekta

Summary
Influence of realization of special points on the completion of linear projects The influence of realization of special points on the completion of linear projects is described and illustrated by the interregional gas pipeline construction project spreading from Lučko to Ivanja Reka. The problems occurring during design of such facilities are presented, and the influence of design work on the realization of projects is discussed. The role of all participants in the realization of a project, based on requirements given in the building law, is presented. The problems of procurement of works for which Croatian companies are not technologically equipped are also stressed. Key words: special points, linear project, interregional gas pipeline, Lučko, Ivanja Reka, procurement, project realization Autorica: Dr. sc. Mirko Orešković, dipl. ing. građ., Damir Stipanov, dipl. ing. građ., Nataša Dankić, dipl. ing. građ., Goran Jurilj, dipl. ing. građ., Investinženjering, Zagreb

Radovi ovom tehnologijom započinju iskopavanjem početnog i krajnjeg otvora u zemlji (građevne jame). Na toj lokaciji korito rijeke je širine 180 m. Prolazi sjevernom stranom južne prometne zaobilaznice grada Zagreba. Početno i završno okno smještaju se izvan vanjskih nožica obrambenih nasipa. s partnerima je na Projektu pružao uslugu stručnog nadzora. sa suradnicima.. Duljina i zahtijevana dubina prolaza ispod dna korita rijeke.668 1 Uvod Mirko Orešković i drugi Magistralni plinovod Lučko-Ivanja Reka dio je sustava magistralnih plinovoda PulaKarlovac-Zagreb-Kutina-Slavonski Brod.d. zajedno s nasipima.o. tako da je u konačnici ukupna širina prolaza ispod Save 1050 m..o.). a predviđeni Slika 1. a Investinženjering d. Ugovoreni rok izvođenja radova bio je 180 dana. autori članka opisat će postupak mikrotuneliranja. S obzirom na specifičnost prolaza i na činjenicu da je zahvat takvog promjera i takve duljine s naknadnim uvlačenjem plinovodnih cijevi u mikrotunel jedinstven u Europi. Bušaća glava promjer tunela i TBM je 1600 mm. uz vanjsku stranu lijevog obrambenog nasipa prolazi otvoreni kanal otpadnih voda Strug koji je. uvjetovali su primijenjeno rješenje prolaza plinovoda ispod rijeke Save mikrotuneliranjem.o.o.). ukupne duljine 20 km. ukupna širina s nasipima i indundacijama je 1000 m. zglobno pokretljivog bušaćeg uređaja (garniture) kojim se polaže uvodna cijev utiskivanjem.o. probleme vezane uz izvođenje radova i njegov utjecaj na realizaciju Projekta. Lateralno.o. Investitor je linijskog projekta (dalje: Projekt) Plinacro d. daljinski upravljanog. laserski vođenog. u koje se ugrađuju armiranobetonska okna. 2 Mikrotuneliranje Mikrotuneliranje je metoda podzemnog polaganja uvodnog cjevovoda upotrebom sofisticiranog. TBM (Tunnel Boring Machine – slika 2. . Svojim položajem kanal stvara prirodno proširenje prolaza rijeke “od nasipa do nasipa”. Mikrotuneliranje podrazumijeva metodu izgradnje tunela do veličine 2 m (specijalno do 4 m) u promjeru. a najzahtjevnija specijalna točka na trasi plinovoda je prolaz ispod rijeke Save kod Ivanje Reke. promjera 700 mm i maksimalnog radnog tlaka 75 bara. upotrebom mehaničkog uređaja s bušaćom glavom (slika 1. Trasa plinovoda prelazi preko prirodnih i umjetnih prepreka (u daljnjem tekstu specijalne točke). najmanje 10 m. širok 80 m. glavni izvođač radova je Poslovna udruga hrvatskih tvrtki koju zastupa vodeći partner Monter strojarske montaže d. projektnu dokumentaciju je izradio Ekonerg d.

. kojima se aktivira pomicanje cijevi samo od tog mjesta. iscrtava i kopira. tvrtka je Ludwig Pfeiffer Hoch – und Tiefbau GmbH & Co. vrsti tla. U glavi koja buši tlo stalno se prati položaj cjevovoda i pravac se po potrebi mijenja podešavanjem kuta zgloba na bušaćoj glavi. pomoću pužnog transportera ili Slika 2. Prilikom mikrotuneliranja mora se obratiti pozornost na: . TBM se potisne za sljedeći korak i novi se segment cijevi postavlja iza prethodnog. a . Podizvođač Poslovne udruge. Od početnog do završnog okna izvodi se bušenje u pravcu (slika 4. na kojem je bušaća glava s rotacijskim kolom sa sjekačima (razvrtačka glava). pravocrtnosti bušenja. očekivanom stajanju za servisne radove i osloncu u početnoj jami. Linija bušenja Slika 4. injektiranju bentonita u okolišni prostor zaštitne cijevi.) ili luku (predmetni slučaj). pri čemu se laserom naznačuje putanja uvodne cijevi. Prikaz cijevnog vlaka (mikrotunela) za je uvjetovala i primjenu čeličnih klizača međustanica. Za dugačke proboje moraju se koristiti čelični klizači međustanica. pomoću hidrauličkih klipova unutar te međustanice. koji je izvodio radove mikrotuneliranja. Prikaz metode se prostorno snima (u 3D koordinatnom sustavu). u dijelovima proboja s velikim otporom. ovisno o vrsti tla i podzemnim vodama. Duljina našeg prolaSlika 3. KG (u daljnjem tekstu Pfeiffer).400 dopušteni vertikalni otklon je ±50 mm. a dopušteni horizontalni otklon je ±200 mm). Napredovanje kroz tlo nastaje neprekinutim nizanjem cijevnih segmenata u “cijevni vlak” (slika 3. iza njega se postavlja sljedeći cijevni segment. Time se izbjegava preopterećenje cijelog sustava. dužini utiskivane sekcije i/ili broju utisnih međustanica. okna kroz ulazni otvor TBM napreduje se kroz tlo i kad se dosegne maksimalni korak. TBM (Tunnel Boring Machine) sustavom ispiranja. debljini stijenke cijevi.). Materijal iz iskopa se vadi s čela TBM-a.dopušteni otklon pravca bušenja od zadane linije (za DN ≥1.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 669 Od ulaznog. početnog.dopuštenu silu utiskivanja. Sila je ovisna o promjeru cijevi. vanjskoj hrapavosti cijevi.

odnosno za sudionike u Projektu izgradnja je mikrotunela značila dovršetak Slika 5. bušaća garnitura.). Paralelno s izvođenjem građevinskih radova na ulaznom oknu. S obzirom na jedinstvenost projektiranog zahvata. a kako je ulaz u mikrotunel bio ispod razine podzemnih voda. sustava pumpi za vodu i bentonit. sve prema DIN EN 1916. DIN V 1201 i DIN 1045 (slika 6. a na rotacijsku krunu su zavareni sjekači. agregata za struju. upravljačkog kontejnera. trebalo je i izraditi vodonepropusno ulazno okno dimenzija 9. Istodobno je montirano i postolje stroja za potiskivanje u već pripremljenom oknu. teodolit i laser. spuštena je u okno bušaća glava na pripremljeno ležište te je izvedeno spajanje svih instalacija na upravljački uređaj. a ispred nje se raspršuje bentonit. problemi su se pojavili završetkom izgradnje mikrotunela.d. uključujući uvlačenje čeličnih cjevovoda DN 500 i DN 700 i PE cijevi DN 200. koji se posebnim cjevovodom dovodi iz miješalice. Nakon montaže bušaće glave provjereni su svi vitalni dijelovi. uređaja za pripremu bentonita. Nakon montaže stroja za potiskivanje. u sklopu Poslovne udruge nositelj izvedbe građevinskih radova). a navođenje se provodi iz upravljačkog kontejnera. Zagreb. Radovi na izgradnji mikrotunela započeli su uređenjem platoa za ulazno i izlazno okno (radove izvodio STSI d. koje su izrađene u njemačkoj tvornici.0 x 5.o.0 m (slika 5. sustava fleksibilnih i čeličnih cijevi za transport bentonita i isplake. na pripremljen plato dimenzija 60 x 60 m. dopremljena je.). koja se sastoji od bušaće glave. uređaja za separaciju i kontejnera za rezervne dijelove. Ulazno okno Projekta. bušaća glava rotira. Armiranobetonske cijevi . težište je usmjereno na samu izgradnju mikrotunela. trajala je 120 dana. Planirano trajanje izvođenja radova mikrotuneliranja. Prilikom potiskivanja.o. Kako ćemo kasnije opisati. sa svojim podizvođačima. Kroz konusne otvore na bušaćoj glavi isplaka se Slika 6. U bušaćoj glavi nalaze se uređaji za navođenje. Izvršeno je i dopremanje i skladištenje armiranobetonskih cijevi promjera 1600 mm i duljine 3.670 Mirko Orešković i drugi građevinski projekt kojim je obrađeno i mikrotuneliranje izradio je Elektroprojekt d.0 m. potisnog stroja na vodilicama.

potisni stroj se vraća u početni položaj. Samo mikrotuneliranje je izvedeno uz prosječnu dnevnu dinamiku od 14. Poteškoće u izvedbi pojavile su se pri uvlačenju snopova cijevnih segmenata u mikrotunel. Kad je dovršeno mikrotuneliranje. 6 radnih dana u tjednu. i šljunak. odnosno Pfeiffer je dovršio mikrotuneliranje unutar 12 tjedana. Tako se izvodi bušenje u segmentima. a u njene bočne strane pobio je žmurje da bi smanjio dotok podzemne vode i olakšalo se ispumpavanje. Izgradnja je mikrotunela obavljena u skladu sa svim propisanim uvjetima. Izvođač građevinskih radova STSI izgradio je rampu za uvlačenje cijevi. Izlazno okno s rampom . Potisni stroj spajaju posebnim spojnicama. Nakon utiskivanja bušaće glave. od toga 3 x 250 m i 1 x 300 m. što je povećanje planirane dinamike za 12 %. gdje se odvajaju bentonit. kao i cijevi za bentonit i isplaku. međusobno se Slika 7.).). izgradnja tunela je planirana (samo mikrotuneliranje bez pripremnih radova i uvlačenja cijevi) u roku 94 dana. a isto tako i cijevi za bentonit i isplaku.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 671 drugim cjevovodom odvodi na uređaj za separaciju. a njezin se položaj može mijenjati podešavanjem kuta zgloba na bušaćoj glavi. Izgradnju mikrotunela tvrtka Pfeiffer je organizirala tijekom 24 sata na dan u dvije smjene. Planirana prosječna dnevna dinamika izgradnje mikrotunela je 13. Kretanje bušaće glave do izlaznog okna vodi se laserom u njoj.0 m (bez nedjelja). Zbog naknadnog uvlačenja cijevnih segmenata u tunel. Slika 8. Prije utiskivanja u svaku cijev se montiraju cijevi za bentonit i isplaku. Betonske cijevi. što je zahtijevalo poduzimanje mjera da se tunel ne napuni vodom prije uvlačenja cijevi. nije napravljeno vodonepropusno izlazno okno već je to okno izvedeno s rampom (slika 8. a u ležište se postavlja prva betonska cijev (slika 7. koji se kamionom odvozi na deponij. Prema terminskom planu izvođača.6 m. Ulaz u tunel bio je ispod razine podzemnih voda. Demontaža tog dijela traje 5–7 dana. trebalo je u tunel uvući cijevi u četiri segmenta. koji se skladišti u jednom kontejneru. sve dok bušaća glava ne izađe u izlazno okno iz kojeg se vadi.

a postojeću vodilicu zamijenili su također podloškom (slika 11. Za potrebe uvlačenja snopa cjevovoda u tunel Pfeiffer je izradio posebne nosače (slika 9.nedostatnom statičkom proračunu nosivosti nosača snopa cijevi (nije uzeto u obzir dodatno opterećenje nosača zbog tlačnog pokusa vodom). Pokusno uvlačenje je napravljeno 9.). Ulaz u tunel s postavljenim podlošcima .). prosinca 2006.672 Mirko Orešković i drugi Kod radova u tunelu i pripremama za uvlačenje. Pfeiffer je odlučio napraviti Slika 9. montirao je vodilicu unutar cijelog tunela te postavio stroj za uvlačenje u ulazno okno mikrotunela. Slika 10. Na mjestu prijenosa sile s kotača na tunel učvrstili su dodatno ojačanje – podložak. niti je uzet u obzir utjecaj uzgona nakon punjenja mikrotunela vodom. s tunela je skidana vodonepropusna brtva i neprekidno je pumpama održavana razina podzemne vode ispod ulaza u tunel (voda se pumpala tijekom 24 sata na dan). odnosno metodom pokušaja i promašaja. Unatoč upozorenjima nadzorne službe o manjkavostima pretpostavljenih uvjeta uvlačenja cijevi . Profil tunela s nosačem snopa cijevi pokusno uvlačenje na vlastiti rizik. Pfeiffer je odlučio bez dodatnih proračuna pokušati otkloniti uočene nedostatke daljnjim improvizacijama.) i kotač oslonjen na betonske cijevi tunela nije dovoljno te da nosač oštećuje tunel na spojevima cijevi. Ulaz u tunel s postavljenom jednom vodilicom Slika 11. Unatoč ponovnim upozorenjima. jer se nije računalo s izvijanjem vodilice između pričvršćenja. i pokazalo je da izvedena vodilica nije dovoljno dobro pričvršćena za tunel (prevelik razmak pričvršćenja) i da oslanjanje nosača snopa cijevi na samo jednu vodilicu (slika 10.

odnosno mikrotuneliranje. Nakon završenih pripremnih radova 26. Realizacija Projekta i njegovih specijalnih točaka može se prikazati modelom čvrstoće lanca (lanac je jak koliko je jaka njegova najslabija karika). a time i produženje roka dovršetka Projekta. Izvođač je napravio novi proračun i dimenzioniranje nosača snopa cijevi i vodilica u tunelu uz pomoć Slika 12. veljače 2007. Uvlačenje cijevnih segmenata dovršeno je 7. pristupilo se uvlačenju cijevi. a ostvareno je u roku 183 dana.2 180 PRESJEK 3 243 PRESJEK 4 100 74. a projektanti su potvrdili (ovjerili) projekt uvlačenja.7 96. samu izgradnju tunela. . to je značilo znatno smanjenje dinamike izvođenja radova mikrotuneliranja. U tablici 1.1 100 Kako je prikazano. Planirane i ostvarene vrijednosti mikrotuneliranja i Projekta UDALJENOST PRESJEKA OD  POÈETKA RADOVA ( U DANIMA) PLANIRANA GOTOVOST -MIKROTUNEL (%) OSTVARENA GOTOVOST -MIKROTUNEL (%) PLANIRANA GOTOVOST -PROJEKT (%) OSTVARENA GOTOVOST -PROJEKT (%) 0 0 0 0 0 120 173 PRESJEK 1 PRESJEK 2 100 65. odnosno njihove aktivnosti budu pomno isplanirane u skladu s Master planom Projekta. prikazane su planirane i ostvarene vrijednosti mikrotuneliranja i Projekta. vodeći član Poslovne udruge Monter SM je na inicijativu investitora i nadzorne službe preuzeo obvezu uvlačenja cijevi.1 49.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 673 Nesavršenost tunela (očekivana) i idealno dimenzionirani nosači doveli su do još jednog neuspjelog pokušaja uvlačenja. siječnja 2007. Tablica 1. Kako je planirano dovršenje mikrotuneliranja s pripremnim radovima 120 dana.6 100 66. pa je to utjecalo na kašnjenje u realizaciji čitavog Projekta.4 71. izvođač je izveo uz povećanje planirane dnevne dinamike od 12%.. Nova vodilica i nosač snopa cijevi Fakulteta strojarstva i brodogradnje. 3 Usporedba planiranih i ostvarenih vrijednosti Kako smo već opisali. odnosno aktivnosti koje čine Projekt. utjecaj izvedbe specijalne točke na realizaciju samog Projekta značajan je u tolikoj mjeri da nema dovršetka Projekta dok nisu dovršene sve specijalne njegove točke. a onda naravno i realizirane. ali je ukupno trajanje mikrotuneliranja s montažom opreme i uvlačenjem cijevnih segmenata dovršeno sa zakašnjenjem od 63 dana. Nakon svih izvršenih provjera i predradnji napravljena je nova vodilica i započeta je njena montaža u tunel (slika 12. Nakon drugog neuspješnog pokušaja tvrtke Pfeiffer da uvuče snop cijevi u mikrotunel.). što bi prevedeno na naš slučaj praćenja realizacije Projekta značilo da planirano trajanje Projekta može biti i ostvareno samo ako sve specijalne točke. U prikazanom slučaju je vidljivo da postupak uvlačenja cijevi u mikrotunel nije bio pomno planiran niti izveden.

projektanti su bili primorani projektirati u suradnji sa stranim izvođačkim tvrtkama. primjenjujući njihovu tehnologiju. odnosno njihovo znanje. Pri tome je nužno uočiti razliku između pojmova planiranje i stvarno planiranje. 5 Zaključak U slučajevima kad je angažiranje stranih tvrtki prijeko potrebno. odgovarali „da projekti koje su izradili zadovoljavaju propisane uvjete. a specijalizirani bi izvođač izvedbenim projektom morao pokazati svoju tehnologiju primijenjenu na konkretnom primjeru. bilo zbog nedostatnog znanja i/ili tehnologija hrvatskih tvrtki. uvlačenje snopa cijevi). hrvatske tvrtke. Nadalje.“ Takav način projektiranja znači da se neizravno nameće tehnologija pojedinog izvođača a samim time i izvođača radova. Iako su projektirali bez prethodnog posebnog iskustva takve vrste i koristeći se „posuđenim“ znanjem. za specifične građevine u koje se ubraja i izgradnja mikrotunela. ali ako su ti radovi izvan njihove uske specijalnosti (npr. Pri realizaciji linijskoga kao i svakog drugog projekta najvažnija je faza planiranje. stječući znanja preuzimanjem tehnologija unapređuju svoju osposobljenost i snagu. ali bez mogućnosti dopunjavanja i preuzimanja dijela odgovornosti za projekt. Poslovna udruga hrvatskih tvrtki projektnim je rješenjem bila „primorana“ angažirati stranu tvrtku za izvođenje radova. hrvatski su projektanti.674 Mirko Orešković i drugi 4 Projektiranje i ugovaranje specifičnih građevina u Hrvatskoj Glavni građevinski projekt izradio je Elektroprojekt d. Zagreb u sklopu kojeg je obrađeno i mikrotuneliranje. specijalizirane strane tvrtke nedvojbeno treba angažirati na realizaciji odgovarajućih specijaliziranih radova (npr. posebnu pozornost treba obratiti na specijalne točke. uz realno planiranje potrebnih resursa. Takvim bi rješenjem projektant u idejnom i glavnom projektu samo utvrdio metodu izgradnje ili postavio uvjete na osnovi kojih će se ponuđene metode morati primijeniti. trebalo bi zakonski omogućiti da potpunu odgovornost za projekt i izvedbu snosi specijalizirani izvođač (po načelu projektiraj i izvedi uz potpunu odgovornost i odgovarajuća jamstva). a domaći projektanti bili bi odgovorni samo za utvrđivanje usklađenosti projekta s hrvatskim propisima i pravilima struke. Kako smo primjerom pokazali.d. te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim posebnim Zakonom. a naročito da projektirana građevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za građevinu. treba osigurati da se provedu sve potrebne predradnje koje će omogućiti sigurno i uspješno izvođenje radova. S obzirom na jedinstvenost takvog zahvata u Hrvatskoj i uzimajući u obzir da domaći izvođači građevinskih radova ne posjeduju tehnologiju niti opremu za izvođenje prolaza ispod rijeke Save u skladu s propisanim uvjetima. . treba imati na umu da osim samog dovršetka pojedinog takvog projekta. prema Zakonu o gradnji. odnosno detaljnu razradu Master plana. mikrotuneliranje). Takav odnos prema planiranju realizacije projekta dovodi do ozbiljnih kašnjenja i dodatnih troškova za sve sudionike u projektu. jer najčešći je slučaj u sadašnjoj praksi da izvođači radova planove rade pro forma kao prilog ugovoru. Kad se planira ostvariti linijski projekt.

Vrsta projekta: strojarski projekt Projektant: Marija Barić. 10000 Zagreb Oznaka knjige: I-06-019-GP-01-S01. von Humboldta 4. Gl. dipl. dipl. Vrsta projekta: građevinski projekt Projektant: Neven Cvitan.0 Mjesto i nadnevak izdanja: Zagreb.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 675 Izvori [1] STROJARSKI PROJEKT-KONSTRUKCIJA PLINOVODA I UGRADNJA OPREME Izdanje kuće: EKONERG d. M.: Ocjena napretka graditeljskog projekta.o.o.ing.0 Mjesto i nadnevak izdanja: Zagreb.građ. Cerić. Građevinar 56 (2004) 11. 675-681 [2] [3] [4] [5] [6] .ing. srpanj 2004.POLAGANJE PLINOVODA I NADZEMNE GRAĐEVINE Izdanje kuće: ELEKTROPROJEKT d. 10000 Zagreb Oznaka knjige: G3-I29-00..ing. Gl. projektant: Marija Barić.d.stroj GRAĐEVINSKI PROJEKT . A.01-N01. projektant: Marija Barić. Tehnički opis tehnologije mikrotuneliranja s prilozima Izradio: Pfeiffer – Zagreb d.stroj.ing.o.dipl.stroj. A.d.o. Koranska 5. srpanj 2004. Tehnologija uvlačenja cijevi u zaštitnu betonsku cijev ispod Save Izradio: Monter strojarske montaže d. dipl. Terminski planovi i zapisnici sa sastanka o razvoju projekta Orešković.

676 Mirko Orešković i drugi .