Mikrotuneliranje

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008

667

HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008
Cavtat, 6.-8. studenoga 2008.

Mirko Orešković, Damir Stipanov, Nataša Dankić, Goran Jurilj

UDK 69.008.001.7:621.6.02

Utjecaj izvedbe specijalnih točaka na realizaciju linijskog projekta
Sažetak
U radu se opisuje utjecaj izvedbe specijalnih točaka na realizaciju linijskog projekta na primjeru izgradnje Magistralnog plinovoda Lučko – Ivanja Reka. Upozorava se na probleme koji se pojavljuju pri projektiranju takvih građevina i utjecaj projektiranja na realizaciju projekta. Ističu se uloge svih sudionika u ostvarenju projekta u skladu sa zahtjevima Zakona o građenju. Istaknuti su i problemi ugovaranja izvedbe radova za koje hrvatske tvrtke nisu tehnološki opremljene. Ključne riječi: specijalna točka, linijski projekt, magistralni plinovod, Lučko, Ivanja Reka, ugovaranje, realizacija projekta

Summary
Influence of realization of special points on the completion of linear projects The influence of realization of special points on the completion of linear projects is described and illustrated by the interregional gas pipeline construction project spreading from Lučko to Ivanja Reka. The problems occurring during design of such facilities are presented, and the influence of design work on the realization of projects is discussed. The role of all participants in the realization of a project, based on requirements given in the building law, is presented. The problems of procurement of works for which Croatian companies are not technologically equipped are also stressed. Key words: special points, linear project, interregional gas pipeline, Lučko, Ivanja Reka, procurement, project realization Autorica: Dr. sc. Mirko Orešković, dipl. ing. građ., Damir Stipanov, dipl. ing. građ., Nataša Dankić, dipl. ing. građ., Goran Jurilj, dipl. ing. građ., Investinženjering, Zagreb

Na toj lokaciji korito rijeke je širine 180 m. zglobno pokretljivog bušaćeg uređaja (garniture) kojim se polaže uvodna cijev utiskivanjem. . promjera 700 mm i maksimalnog radnog tlaka 75 bara. uz vanjsku stranu lijevog obrambenog nasipa prolazi otvoreni kanal otpadnih voda Strug koji je. S obzirom na specifičnost prolaza i na činjenicu da je zahvat takvog promjera i takve duljine s naknadnim uvlačenjem plinovodnih cijevi u mikrotunel jedinstven u Europi. najmanje 10 m.o. širok 80 m. uvjetovali su primijenjeno rješenje prolaza plinovoda ispod rijeke Save mikrotuneliranjem. 2 Mikrotuneliranje Mikrotuneliranje je metoda podzemnog polaganja uvodnog cjevovoda upotrebom sofisticiranog. a najzahtjevnija specijalna točka na trasi plinovoda je prolaz ispod rijeke Save kod Ivanje Reke.o. Lateralno.668 1 Uvod Mirko Orešković i drugi Magistralni plinovod Lučko-Ivanja Reka dio je sustava magistralnih plinovoda PulaKarlovac-Zagreb-Kutina-Slavonski Brod.. ukupna širina s nasipima i indundacijama je 1000 m. Ugovoreni rok izvođenja radova bio je 180 dana. glavni izvođač radova je Poslovna udruga hrvatskih tvrtki koju zastupa vodeći partner Monter strojarske montaže d. s partnerima je na Projektu pružao uslugu stručnog nadzora. daljinski upravljanog. zajedno s nasipima. a predviđeni Slika 1. TBM (Tunnel Boring Machine – slika 2. ukupne duljine 20 km. Radovi ovom tehnologijom započinju iskopavanjem početnog i krajnjeg otvora u zemlji (građevne jame). Mikrotuneliranje podrazumijeva metodu izgradnje tunela do veličine 2 m (specijalno do 4 m) u promjeru. Bušaća glava promjer tunela i TBM je 1600 mm.o. laserski vođenog. Investitor je linijskog projekta (dalje: Projekt) Plinacro d. tako da je u konačnici ukupna širina prolaza ispod Save 1050 m.. Trasa plinovoda prelazi preko prirodnih i umjetnih prepreka (u daljnjem tekstu specijalne točke). u koje se ugrađuju armiranobetonska okna.).o. projektnu dokumentaciju je izradio Ekonerg d. probleme vezane uz izvođenje radova i njegov utjecaj na realizaciju Projekta. sa suradnicima. Prolazi sjevernom stranom južne prometne zaobilaznice grada Zagreba. a Investinženjering d. Početno i završno okno smještaju se izvan vanjskih nožica obrambenih nasipa. Svojim položajem kanal stvara prirodno proširenje prolaza rijeke “od nasipa do nasipa”.o.d.o. Duljina i zahtijevana dubina prolaza ispod dna korita rijeke. upotrebom mehaničkog uređaja s bušaćom glavom (slika 1.). autori članka opisat će postupak mikrotuneliranja.

Od početnog do završnog okna izvodi se bušenje u pravcu (slika 4.dopušteni otklon pravca bušenja od zadane linije (za DN ≥1. a . U glavi koja buši tlo stalno se prati položaj cjevovoda i pravac se po potrebi mijenja podešavanjem kuta zgloba na bušaćoj glavi. Prikaz metode se prostorno snima (u 3D koordinatnom sustavu). iscrtava i kopira. debljini stijenke cijevi. pomoću pužnog transportera ili Slika 2. dužini utiskivane sekcije i/ili broju utisnih međustanica. a dopušteni horizontalni otklon je ±200 mm). Prilikom mikrotuneliranja mora se obratiti pozornost na: . očekivanom stajanju za servisne radove i osloncu u početnoj jami. Duljina našeg prolaSlika 3. tvrtka je Ludwig Pfeiffer Hoch – und Tiefbau GmbH & Co. iza njega se postavlja sljedeći cijevni segment. Za dugačke proboje moraju se koristiti čelični klizači međustanica. vrsti tla. kojima se aktivira pomicanje cijevi samo od tog mjesta. pomoću hidrauličkih klipova unutar te međustanice. ovisno o vrsti tla i podzemnim vodama. injektiranju bentonita u okolišni prostor zaštitne cijevi.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 669 Od ulaznog. na kojem je bušaća glava s rotacijskim kolom sa sjekačima (razvrtačka glava). .dopuštenu silu utiskivanja. pravocrtnosti bušenja. vanjskoj hrapavosti cijevi. Sila je ovisna o promjeru cijevi. Linija bušenja Slika 4. u dijelovima proboja s velikim otporom. TBM se potisne za sljedeći korak i novi se segment cijevi postavlja iza prethodnog. TBM (Tunnel Boring Machine) sustavom ispiranja. Time se izbjegava preopterećenje cijelog sustava. Napredovanje kroz tlo nastaje neprekinutim nizanjem cijevnih segmenata u “cijevni vlak” (slika 3. početnog.) ili luku (predmetni slučaj). pri čemu se laserom naznačuje putanja uvodne cijevi. Prikaz cijevnog vlaka (mikrotunela) za je uvjetovala i primjenu čeličnih klizača međustanica. Podizvođač Poslovne udruge.). koji je izvodio radove mikrotuneliranja. okna kroz ulazni otvor TBM napreduje se kroz tlo i kad se dosegne maksimalni korak. KG (u daljnjem tekstu Pfeiffer). Materijal iz iskopa se vadi s čela TBM-a.400 dopušteni vertikalni otklon je ±50 mm.

koje su izrađene u njemačkoj tvornici.d. a na rotacijsku krunu su zavareni sjekači. a navođenje se provodi iz upravljačkog kontejnera. koja se sastoji od bušaće glave. problemi su se pojavili završetkom izgradnje mikrotunela. Armiranobetonske cijevi . Planirano trajanje izvođenja radova mikrotuneliranja. upravljačkog kontejnera.0 m (slika 5. Nakon montaže bušaće glave provjereni su svi vitalni dijelovi. uređaja za pripremu bentonita. a kako je ulaz u mikrotunel bio ispod razine podzemnih voda.). Izvršeno je i dopremanje i skladištenje armiranobetonskih cijevi promjera 1600 mm i duljine 3. težište je usmjereno na samu izgradnju mikrotunela.). bušaća garnitura. Prilikom potiskivanja. uključujući uvlačenje čeličnih cjevovoda DN 500 i DN 700 i PE cijevi DN 200. U bušaćoj glavi nalaze se uređaji za navođenje. Kroz konusne otvore na bušaćoj glavi isplaka se Slika 6. bušaća glava rotira. Paralelno s izvođenjem građevinskih radova na ulaznom oknu. Ulazno okno Projekta. uređaja za separaciju i kontejnera za rezervne dijelove.o. potisnog stroja na vodilicama. DIN V 1201 i DIN 1045 (slika 6. Nakon montaže stroja za potiskivanje. trajala je 120 dana. S obzirom na jedinstvenost projektiranog zahvata. Istodobno je montirano i postolje stroja za potiskivanje u već pripremljenom oknu. trebalo je i izraditi vodonepropusno ulazno okno dimenzija 9. sustava pumpi za vodu i bentonit. a ispred nje se raspršuje bentonit. Kako ćemo kasnije opisati. dopremljena je.670 Mirko Orešković i drugi građevinski projekt kojim je obrađeno i mikrotuneliranje izradio je Elektroprojekt d.0 x 5. sustava fleksibilnih i čeličnih cijevi za transport bentonita i isplake. u sklopu Poslovne udruge nositelj izvedbe građevinskih radova). odnosno za sudionike u Projektu izgradnja je mikrotunela značila dovršetak Slika 5. sa svojim podizvođačima. koji se posebnim cjevovodom dovodi iz miješalice. agregata za struju. na pripremljen plato dimenzija 60 x 60 m.0 m. Zagreb. Radovi na izgradnji mikrotunela započeli su uređenjem platoa za ulazno i izlazno okno (radove izvodio STSI d.o. teodolit i laser. spuštena je u okno bušaća glava na pripremljeno ležište te je izvedeno spajanje svih instalacija na upravljački uređaj. sve prema DIN EN 1916.

Planirana prosječna dnevna dinamika izgradnje mikrotunela je 13. Nakon utiskivanja bušaće glave. Poteškoće u izvedbi pojavile su se pri uvlačenju snopova cijevnih segmenata u mikrotunel. potisni stroj se vraća u početni položaj. koji se kamionom odvozi na deponij. što je povećanje planirane dinamike za 12 %. što je zahtijevalo poduzimanje mjera da se tunel ne napuni vodom prije uvlačenja cijevi. Tako se izvodi bušenje u segmentima. koji se skladišti u jednom kontejneru. Izvođač građevinskih radova STSI izgradio je rampu za uvlačenje cijevi.). međusobno se Slika 7. Betonske cijevi. Slika 8. a isto tako i cijevi za bentonit i isplaku. odnosno Pfeiffer je dovršio mikrotuneliranje unutar 12 tjedana. gdje se odvajaju bentonit. Prije utiskivanja u svaku cijev se montiraju cijevi za bentonit i isplaku. Ulaz u tunel bio je ispod razine podzemnih voda. 6 radnih dana u tjednu. Izgradnja je mikrotunela obavljena u skladu sa svim propisanim uvjetima.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 671 drugim cjevovodom odvodi na uređaj za separaciju. Izlazno okno s rampom . a njezin se položaj može mijenjati podešavanjem kuta zgloba na bušaćoj glavi. Izgradnju mikrotunela tvrtka Pfeiffer je organizirala tijekom 24 sata na dan u dvije smjene.0 m (bez nedjelja). a u ležište se postavlja prva betonska cijev (slika 7. Potisni stroj spajaju posebnim spojnicama. Demontaža tog dijela traje 5–7 dana. nije napravljeno vodonepropusno izlazno okno već je to okno izvedeno s rampom (slika 8. Kad je dovršeno mikrotuneliranje. Samo mikrotuneliranje je izvedeno uz prosječnu dnevnu dinamiku od 14.). sve dok bušaća glava ne izađe u izlazno okno iz kojeg se vadi. kao i cijevi za bentonit i isplaku. i šljunak. trebalo je u tunel uvući cijevi u četiri segmenta. od toga 3 x 250 m i 1 x 300 m. izgradnja tunela je planirana (samo mikrotuneliranje bez pripremnih radova i uvlačenja cijevi) u roku 94 dana. Prema terminskom planu izvođača. Zbog naknadnog uvlačenja cijevnih segmenata u tunel.6 m. Kretanje bušaće glave do izlaznog okna vodi se laserom u njoj. a u njene bočne strane pobio je žmurje da bi smanjio dotok podzemne vode i olakšalo se ispumpavanje.

). Unatoč upozorenjima nadzorne službe o manjkavostima pretpostavljenih uvjeta uvlačenja cijevi . odnosno metodom pokušaja i promašaja. Profil tunela s nosačem snopa cijevi pokusno uvlačenje na vlastiti rizik. Pfeiffer je odlučio napraviti Slika 9. montirao je vodilicu unutar cijelog tunela te postavio stroj za uvlačenje u ulazno okno mikrotunela.nedostatnom statičkom proračunu nosivosti nosača snopa cijevi (nije uzeto u obzir dodatno opterećenje nosača zbog tlačnog pokusa vodom). Na mjestu prijenosa sile s kotača na tunel učvrstili su dodatno ojačanje – podložak. i pokazalo je da izvedena vodilica nije dovoljno dobro pričvršćena za tunel (prevelik razmak pričvršćenja) i da oslanjanje nosača snopa cijevi na samo jednu vodilicu (slika 10. niti je uzet u obzir utjecaj uzgona nakon punjenja mikrotunela vodom. a postojeću vodilicu zamijenili su također podloškom (slika 11.) i kotač oslonjen na betonske cijevi tunela nije dovoljno te da nosač oštećuje tunel na spojevima cijevi. prosinca 2006. Pfeiffer je odlučio bez dodatnih proračuna pokušati otkloniti uočene nedostatke daljnjim improvizacijama.). Ulaz u tunel s postavljenom jednom vodilicom Slika 11. jer se nije računalo s izvijanjem vodilice između pričvršćenja. Pokusno uvlačenje je napravljeno 9. Ulaz u tunel s postavljenim podlošcima . s tunela je skidana vodonepropusna brtva i neprekidno je pumpama održavana razina podzemne vode ispod ulaza u tunel (voda se pumpala tijekom 24 sata na dan). Slika 10.672 Mirko Orešković i drugi Kod radova u tunelu i pripremama za uvlačenje. Unatoč ponovnim upozorenjima. Za potrebe uvlačenja snopa cjevovoda u tunel Pfeiffer je izradio posebne nosače (slika 9.

U prikazanom slučaju je vidljivo da postupak uvlačenja cijevi u mikrotunel nije bio pomno planiran niti izveden. Kako je planirano dovršenje mikrotuneliranja s pripremnim radovima 120 dana. Realizacija Projekta i njegovih specijalnih točaka može se prikazati modelom čvrstoće lanca (lanac je jak koliko je jaka njegova najslabija karika). Nakon svih izvršenih provjera i predradnji napravljena je nova vodilica i započeta je njena montaža u tunel (slika 12.1 49.). ali je ukupno trajanje mikrotuneliranja s montažom opreme i uvlačenjem cijevnih segmenata dovršeno sa zakašnjenjem od 63 dana. a time i produženje roka dovršetka Projekta. Planirane i ostvarene vrijednosti mikrotuneliranja i Projekta UDALJENOST PRESJEKA OD  POÈETKA RADOVA ( U DANIMA) PLANIRANA GOTOVOST -MIKROTUNEL (%) OSTVARENA GOTOVOST -MIKROTUNEL (%) PLANIRANA GOTOVOST -PROJEKT (%) OSTVARENA GOTOVOST -PROJEKT (%) 0 0 0 0 0 120 173 PRESJEK 1 PRESJEK 2 100 65. 3 Usporedba planiranih i ostvarenih vrijednosti Kako smo već opisali. Izvođač je napravio novi proračun i dimenzioniranje nosača snopa cijevi i vodilica u tunelu uz pomoć Slika 12. siječnja 2007. pa je to utjecalo na kašnjenje u realizaciji čitavog Projekta.. Uvlačenje cijevnih segmenata dovršeno je 7. prikazane su planirane i ostvarene vrijednosti mikrotuneliranja i Projekta. utjecaj izvedbe specijalne točke na realizaciju samog Projekta značajan je u tolikoj mjeri da nema dovršetka Projekta dok nisu dovršene sve specijalne njegove točke.6 100 66. U tablici 1. odnosno njihove aktivnosti budu pomno isplanirane u skladu s Master planom Projekta. pristupilo se uvlačenju cijevi. odnosno aktivnosti koje čine Projekt. veljače 2007. vodeći član Poslovne udruge Monter SM je na inicijativu investitora i nadzorne službe preuzeo obvezu uvlačenja cijevi. a ostvareno je u roku 183 dana. samu izgradnju tunela.7 96. što bi prevedeno na naš slučaj praćenja realizacije Projekta značilo da planirano trajanje Projekta može biti i ostvareno samo ako sve specijalne točke. a onda naravno i realizirane. izvođač je izveo uz povećanje planirane dnevne dinamike od 12%. Nova vodilica i nosač snopa cijevi Fakulteta strojarstva i brodogradnje. odnosno mikrotuneliranje. Nakon završenih pripremnih radova 26.1 100 Kako je prikazano.4 71.2 180 PRESJEK 3 243 PRESJEK 4 100 74. Tablica 1. Nakon drugog neuspješnog pokušaja tvrtke Pfeiffer da uvuče snop cijevi u mikrotunel. a projektanti su potvrdili (ovjerili) projekt uvlačenja. to je značilo znatno smanjenje dinamike izvođenja radova mikrotuneliranja.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 673 Nesavršenost tunela (očekivana) i idealno dimenzionirani nosači doveli su do još jednog neuspjelog pokušaja uvlačenja. .

a naročito da projektirana građevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za građevinu. prema Zakonu o gradnji. uz realno planiranje potrebnih resursa. odgovarali „da projekti koje su izradili zadovoljavaju propisane uvjete. ali ako su ti radovi izvan njihove uske specijalnosti (npr.674 Mirko Orešković i drugi 4 Projektiranje i ugovaranje specifičnih građevina u Hrvatskoj Glavni građevinski projekt izradio je Elektroprojekt d. Zagreb u sklopu kojeg je obrađeno i mikrotuneliranje. te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim posebnim Zakonom. Poslovna udruga hrvatskih tvrtki projektnim je rješenjem bila „primorana“ angažirati stranu tvrtku za izvođenje radova. S obzirom na jedinstvenost takvog zahvata u Hrvatskoj i uzimajući u obzir da domaći izvođači građevinskih radova ne posjeduju tehnologiju niti opremu za izvođenje prolaza ispod rijeke Save u skladu s propisanim uvjetima. hrvatske tvrtke. treba osigurati da se provedu sve potrebne predradnje koje će omogućiti sigurno i uspješno izvođenje radova. a specijalizirani bi izvođač izvedbenim projektom morao pokazati svoju tehnologiju primijenjenu na konkretnom primjeru. posebnu pozornost treba obratiti na specijalne točke. Kad se planira ostvariti linijski projekt. bilo zbog nedostatnog znanja i/ili tehnologija hrvatskih tvrtki. za specifične građevine u koje se ubraja i izgradnja mikrotunela. odnosno detaljnu razradu Master plana. ali bez mogućnosti dopunjavanja i preuzimanja dijela odgovornosti za projekt. . treba imati na umu da osim samog dovršetka pojedinog takvog projekta. Pri realizaciji linijskoga kao i svakog drugog projekta najvažnija je faza planiranje. Nadalje. Takvim bi rješenjem projektant u idejnom i glavnom projektu samo utvrdio metodu izgradnje ili postavio uvjete na osnovi kojih će se ponuđene metode morati primijeniti. Takav odnos prema planiranju realizacije projekta dovodi do ozbiljnih kašnjenja i dodatnih troškova za sve sudionike u projektu. 5 Zaključak U slučajevima kad je angažiranje stranih tvrtki prijeko potrebno. odnosno njihovo znanje.d. trebalo bi zakonski omogućiti da potpunu odgovornost za projekt i izvedbu snosi specijalizirani izvođač (po načelu projektiraj i izvedi uz potpunu odgovornost i odgovarajuća jamstva). Iako su projektirali bez prethodnog posebnog iskustva takve vrste i koristeći se „posuđenim“ znanjem. Pri tome je nužno uočiti razliku između pojmova planiranje i stvarno planiranje. hrvatski su projektanti. mikrotuneliranje). uvlačenje snopa cijevi). stječući znanja preuzimanjem tehnologija unapređuju svoju osposobljenost i snagu. projektanti su bili primorani projektirati u suradnji sa stranim izvođačkim tvrtkama. primjenjujući njihovu tehnologiju.“ Takav način projektiranja znači da se neizravno nameće tehnologija pojedinog izvođača a samim time i izvođača radova. a domaći projektanti bili bi odgovorni samo za utvrđivanje usklađenosti projekta s hrvatskim propisima i pravilima struke. jer najčešći je slučaj u sadašnjoj praksi da izvođači radova planove rade pro forma kao prilog ugovoru. specijalizirane strane tvrtke nedvojbeno treba angažirati na realizaciji odgovarajućih specijaliziranih radova (npr. Kako smo primjerom pokazali.

dipl.: Ocjena napretka graditeljskog projekta. Vrsta projekta: građevinski projekt Projektant: Neven Cvitan. projektant: Marija Barić.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 675 Izvori [1] STROJARSKI PROJEKT-KONSTRUKCIJA PLINOVODA I UGRADNJA OPREME Izdanje kuće: EKONERG d.0 Mjesto i nadnevak izdanja: Zagreb. M. projektant: Marija Barić. Vrsta projekta: strojarski projekt Projektant: Marija Barić. Gl. Građevinar 56 (2004) 11.0 Mjesto i nadnevak izdanja: Zagreb. Koranska 5.01-N01.stroj. Cerić.stroj. dipl. von Humboldta 4.o. A.d.d.o. 10000 Zagreb Oznaka knjige: I-06-019-GP-01-S01. dipl.ing.o. A.o. Gl.stroj GRAĐEVINSKI PROJEKT . Tehnologija uvlačenja cijevi u zaštitnu betonsku cijev ispod Save Izradio: Monter strojarske montaže d. srpanj 2004.dipl. 675-681 [2] [3] [4] [5] [6] . 10000 Zagreb Oznaka knjige: G3-I29-00.POLAGANJE PLINOVODA I NADZEMNE GRAĐEVINE Izdanje kuće: ELEKTROPROJEKT d.ing. Tehnički opis tehnologije mikrotuneliranja s prilozima Izradio: Pfeiffer – Zagreb d.ing..ing.građ. Terminski planovi i zapisnici sa sastanka o razvoju projekta Orešković. srpanj 2004.

676 Mirko Orešković i drugi .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful