SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008

667

HRVATSKI SAVEZ GRAEVINSKIH INENJERA

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008

Cavtat, 6.-8. studenoga 2008.

Mirko Orekovi, Damir Stipanov, Nataa Danki, Goran Jurilj

UDK 69.008.001.7:621.6.02

Utjecaj izvedbe specijalnih toaka na realizaciju linijskog projekta

Saetak
U radu se opisuje utjecaj izvedbe specijalnih toaka na realizaciju linijskog projekta na primjeru izgradnje Magistralnog plinovoda Luko Ivanja Reka. Upozorava se na probleme koji se pojavljuju pri projektiranju takvih graevina i utjecaj projektiranja na realizaciju projekta. Istiu se uloge svih sudionika u ostvarenju projekta u skladu sa zahtjevima Zakona o graenju. Istaknuti su i problemi ugovaranja izvedbe radova za koje hrvatske tvrtke nisu tehnoloki opremljene. Kljune rijei: specijalna toka, linijski projekt, magistralni plinovod, Luko, Ivanja Reka, ugovaranje, realizacija projekta

Summary
Inuence of realization of special points on the completion of linear projects The inuence of realization of special points on the completion of linear projects is described and illustrated by the interregional gas pipeline construction project spreading from Luko to Ivanja Reka. The problems occurring during design of such facilities are presented, and the inuence of design work on the realization of projects is discussed. The role of all participants in the realization of a project, based on requirements given in the building law, is presented. The problems of procurement of works for which Croatian companies are not technologically equipped are also stressed. Key words: special points, linear project, interregional gas pipeline, Luko, Ivanja Reka, procurement, project realization Autorica: Dr. sc. Mirko Orekovi, dipl. ing. gra., Damir Stipanov, dipl. ing. gra., Nataa Danki, dipl. ing. gra., Goran Jurilj, dipl. ing. gra., Investinenjering, Zagreb

668 1 Uvod

Mirko Orekovi i drugi

Magistralni plinovod Luko-Ivanja Reka dio je sustava magistralnih plinovoda PulaKarlovac-Zagreb-Kutina-Slavonski Brod. Prolazi sjevernom stranom june prometne zaobilaznice grada Zagreba, ukupne duljine 20 km, promjera 700 mm i maksimalnog radnog tlaka 75 bara. Investitor je linijskog projekta (dalje: Projekt) Plinacro d.o.o., projektnu dokumentaciju je izradio Ekonerg d.o.o. sa suradnicima, glavni izvoa radova je Poslovna udruga hrvatskih tvrtki koju zastupa vodei partner Monter strojarske montae d.d., a Investinenjering d.o.o. s partnerima je na Projektu pruao uslugu strunog nadzora. Ugovoreni rok izvoenja radova bio je 180 dana. Trasa plinovoda prelazi preko prirodnih i umjetnih prepreka (u daljnjem tekstu specijalne toke), a najzahtjevnija specijalna toka na trasi plinovoda je prolaz ispod rijeke Save kod Ivanje Reke. Na toj lokaciji korito rijeke je irine 180 m, ukupna irina s nasipima i indundacijama je 1000 m. Lateralno, uz vanjsku stranu lijevog obrambenog nasipa prolazi otvoreni kanal otpadnih voda Strug koji je, zajedno s nasipima, irok 80 m. Svojim poloajem kanal stvara prirodno proirenje prolaza rijeke od nasipa do nasipa, tako da je u konanici ukupna irina prolaza ispod Save 1050 m. Duljina i zahtijevana dubina prolaza ispod dna korita rijeke, najmanje 10 m, uvjetovali su primijenjeno rjeenje prolaza plinovoda ispod rijeke Save mikrotuneliranjem. S obzirom na specinost prolaza i na injenicu da je zahvat takvog promjera i takve duljine s naknadnim uvlaenjem plinovodnih cijevi u mikrotunel jedinstven u Europi, autori lanka opisat e postupak mikrotuneliranja, probleme vezane uz izvoenje radova i njegov utjecaj na realizaciju Projekta. 2 Mikrotuneliranje Mikrotuneliranje je metoda podzemnog polaganja uvodnog cjevovoda upotrebom sosticiranog, daljinski upravljanog, laserski voenog, zglobno pokretljivog buaeg ureaja (garniture) kojim se polae uvodna cijev utiskivanjem. Mikrotuneliranje podrazumijeva metodu izgradnje tunela do veliine 2 m (specijalno do 4 m) u promjeru, upotrebom mehanikog ureaja s buaom glavom (slika 1.), TBM (Tunnel Boring Machine slika 2.). Radovi ovom tehnologijom zapoinju iskopavanjem poetnog i krajnjeg otvora u zemlji (graevne jame), u koje se ugrauju armiranobetonska okna. Poetno i zavrno okno smjetaju se izvan vanjskih noica obrambenih nasipa, a predvieni Slika 1. Buaa glava promjer tunela i TBM je 1600 mm.

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008

669

Od ulaznog, poetnog, okna kroz ulazni otvor TBM napreduje se kroz tlo i kad se dosegne maksimalni korak, iza njega se postavlja sljedei cijevni segment. TBM se potisne za sljedei korak i novi se segment cijevi postavlja iza prethodnog. Napredovanje kroz tlo nastaje neprekinutim nizanjem cijevnih segmenata u cijevni vlak (slika 3.). Materijal iz iskopa se vadi s ela TBM-a, na kojem je buaa glava s rotacijskim kolom sa sjekaima (razvrtaka glava), pomou punog transportera ili Slika 2. TBM (Tunnel Boring Machine) sustavom ispiranja, ovisno o vrsti tla i podzemnim vodama. Za dugake proboje moraju se koristiti elini klizai meustanica, kojima se aktivira pomicanje cijevi samo od tog mjesta, pomou hidraulikih klipova unutar te meustanice. Time se izbjegava preoptereenje cijelog sustava, u dijelovima proboja s velikim otporom. Duljina naeg prolaSlika 3. Prikaz cijevnog vlaka (mikrotunela) za je uvjetovala i primjenu elinih klizaa meustanica. Od poetnog do zavrnog okna izvodi se buenje u pravcu (slika 4.) ili luku (predmetni sluaj), pri emu se laserom naznauje putanja uvodne cijevi. U glavi koja bui tlo stalno se prati poloaj cjevovoda i pravac se po potrebi mijenja podeavanjem kuta zgloba na buaoj glavi. Linija buenja Slika 4. Prikaz metode se prostorno snima (u 3D koordinatnom sustavu), iscrtava i kopira. Prilikom mikrotuneliranja mora se obratiti pozornost na: - doputeni otklon pravca buenja od zadane linije (za DN 1,400 doputeni vertikalni otklon je 50 mm, a doputeni horizontalni otklon je 200 mm); - doputenu silu utiskivanja. Sila je ovisna o promjeru cijevi, debljini stijenke cijevi, vanjskoj hrapavosti cijevi, vrsti tla, duini utiskivane sekcije i/ili broju utisnih meustanica, injektiranju bentonita u okolini prostor zatitne cijevi, pravocrtnosti buenja, oekivanom stajanju za servisne radove i osloncu u poetnoj jami. Podizvoa Poslovne udruge, koji je izvodio radove mikrotuneliranja, tvrtka je Ludwig Pfeiffer Hoch und Tiefbau GmbH & Co. KG (u daljnjem tekstu Pfeiffer), a

670

Mirko Orekovi i drugi

graevinski projekt kojim je obraeno i mikrotuneliranje izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb. Planirano trajanje izvoenja radova mikrotuneliranja, ukljuujui uvlaenje elinih cjevovoda DN 500 i DN 700 i PE cijevi DN 200, trajala je 120 dana. S obzirom na jedinstvenost projektiranog zahvata, teite je usmjereno na samu izgradnju mikrotunela, odnosno za sudionike u Projektu izgradnja je mikrotunela znaila dovretak Slika 5. Ulazno okno Projekta. Kako emo kasnije opisati, problemi su se pojavili zavretkom izgradnje mikrotunela. Radovi na izgradnji mikrotunela zapoeli su ureenjem platoa za ulazno i izlazno okno (radove izvodio STSI d.o.o. sa svojim podizvoaima, u sklopu Poslovne udruge nositelj izvedbe graevinskih radova), a kako je ulaz u mikrotunel bio ispod razine podzemnih voda, trebalo je i izraditi vodonepropusno ulazno okno dimenzija 9,0 x 5,0 m (slika 5.). Paralelno s izvoenjem graevinskih radova na ulaznom oknu, dopremljena je, na pripremljen plato dimenzija 60 x 60 m, buaa garnitura, koja se sastoji od buae glave, potisnog stroja na vodilicama, ureaja za pripremu bentonita, sustava pumpi za vodu i bentonit, agregata za struju, sustava eksibilnih i elinih cijevi za transport bentonita i isplake, upravljakog kontejnera, ureaja za separaciju i kontejnera za rezervne dijelove. Izvreno je i dopremanje i skladitenje armiranobetonskih cijevi promjera 1600 mm i duljine 3,0 m, koje su izraene u njemakoj tvornici, sve prema DIN EN 1916, DIN V 1201 i DIN 1045 (slika 6.). Nakon montae buae glave provjereni su svi vitalni dijelovi, a na rotacijsku krunu su zavareni sjekai. Istodobno je montirano i postolje stroja za potiskivanje u ve pripremljenom oknu. Nakon montae stroja za potiskivanje, sputena je u okno buaa glava na pripremljeno leite te je izvedeno spajanje svih instalacija na upravljaki ureaj. U buaoj glavi nalaze se ureaji za navoenje, teodolit i laser, a navoenje se provodi iz upravljakog kontejnera. Prilikom potiskivanja, buaa glava rotira, a ispred nje se raspruje bentonit, koji se posebnim cjevovodom dovodi iz mijealice. Kroz konusne otvore na buaoj glavi isplaka se Slika 6. Armiranobetonske cijevi

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008

671

drugim cjevovodom odvodi na ureaj za separaciju, gdje se odvajaju bentonit, koji se skladiti u jednom kontejneru, i ljunak, koji se kamionom odvozi na deponij. Nakon utiskivanja buae glave, potisni stroj se vraa u poetni poloaj, a u leite se postavlja prva betonska cijev (slika 7.). Prije utiskivanja u svaku cijev se montiraju cijevi za bentonit i isplaku. Betonske cijevi, kao i cijevi za bentonit i isplaku, meusobno se Slika 7. Potisni stroj spajaju posebnim spojnicama. Tako se izvodi buenje u segmentima, sve dok buaa glava ne izae u izlazno okno iz kojeg se vadi, a isto tako i cijevi za bentonit i isplaku. Demontaa tog dijela traje 57 dana. Kretanje buae glave do izlaznog okna vodi se laserom u njoj, a njezin se poloaj moe mijenjati podeavanjem kuta zgloba na buaoj glavi. Izgradnju mikrotunela tvrtka Pfeiffer je organizirala tijekom 24 sata na dan u dvije smjene, 6 radnih dana u tjednu. Prema terminskom planu izvoaa, izgradnja tunela je planirana (samo mikrotuneliranje bez pripremnih radova i uvlaenja cijevi) u roku 94 dana. Planirana prosjena dnevna dinamika izgradnje mikrotunela je 13,0 m (bez nedjelja). Samo mikrotuneliranje je izvedeno uz prosjenu dnevnu dinamiku od 14,6 m, odnosno Pfeiffer je dovrio mikrotuneliranje unutar 12 tjedana, to je poveanje planirane dinamike za 12 %. Izgradnja je mikrotunela obavljena u skladu sa svim propisanim uvjetima. Potekoe u izvedbi pojavile su se pri uvlaenju snopova cijevnih segmenata u mikrotunel. Kad je dovreno mikrotuneliranje, trebalo je u tunel uvui cijevi u etiri segmenta, od toga 3 x 250 m i 1 x 300 m. Zbog naknadnog uvlaenja cijevnih segmenata u tunel, nije napravljeno vodonepropusno izlazno okno ve je to okno izvedeno s rampom (slika 8.). Ulaz u tunel bio je ispod razine podzemnih voda, to je zahtijevalo poduzimanje mjera da se tunel ne napuni vodom prije uvlaenja cijevi. Izvoa graevinskih radova STSI izgradio je rampu za uvlaenje cijevi, a u njene bone strane pobio je murje da bi smanjio dotok podzemne vode i olakalo se ispumpavanje. Slika 8. Izlazno okno s rampom

672

Mirko Orekovi i drugi

Kod radova u tunelu i pripremama za uvlaenje, s tunela je skidana vodonepropusna brtva i neprekidno je pumpama odravana razina podzemne vode ispod ulaza u tunel (voda se pumpala tijekom 24 sata na dan). Za potrebe uvlaenja snopa cjevovoda u tunel Pfeiffer je izradio posebne nosae (slika 9.), montirao je vodilicu unutar cijelog tunela te postavio stroj za uvlaenje u ulazno okno mikrotunela. Unato upozorenjima nadzorne slube o manjkavostima pretpostavljenih uvjeta uvlaenja cijevi - nedostatnom statikom proraunu nosivosti nosaa snopa cijevi (nije uzeto u obzir dodatno optereenje nosaa zbog tlanog pokusa vodom), jer se nije raunalo s izvijanjem vodilice izmeu privrenja, niti je uzet u obzir utjecaj uzgona nakon punjenja mikrotunela vodom, Pfeiffer je odluio napraviti Slika 9. Prol tunela s nosaem snopa cijevi pokusno uvlaenje na vlastiti rizik. Pokusno uvlaenje je napravljeno 9. prosinca 2006. i pokazalo je da izvedena vodilica nije dovoljno dobro privrena za tunel (prevelik razmak privrenja) i da oslanjanje nosaa snopa cijevi na samo jednu vodilicu (slika 10.) i kota oslonjen na betonske cijevi tunela nije dovoljno te da nosa oteuje tunel na spojevima cijevi. Unato ponovnim upozorenjima, Pfeiffer je odluio bez dodatnih prorauna pokuati otkloniti uoene nedostatke daljnjim improvizacijama, odnosno metodom pokuaja i promaaja. Na mjestu prijenosa sile s kotaa na tunel uvrstili su dodatno ojaanje podloak, a postojeu vodilicu zamijenili su takoer podlokom (slika 11.).

Slika 10. Ulaz u tunel s postavljenom jednom vodilicom

Slika 11. Ulaz u tunel s postavljenim podlocima

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008

673

Nesavrenost tunela (oekivana) i idealno dimenzionirani nosai doveli su do jo jednog neuspjelog pokuaja uvlaenja. Nakon drugog neuspjenog pokuaja tvrtke Pfeiffer da uvue snop cijevi u mikrotunel, vodei lan Poslovne udruge Monter SM je na inicijativu investitora i nadzorne slube preuzeo obvezu uvlaenja cijevi. Izvoa je napravio novi proraun i dimenzioniranje nosaa snopa cijevi i vodilica u tunelu uz pomo Slika 12. Nova vodilica i nosa snopa cijevi Fakulteta strojarstva i brodogradnje, a projektanti su potvrdili (ovjerili) projekt uvlaenja. Nakon svih izvrenih provjera i predradnji napravljena je nova vodilica i zapoeta je njena montaa u tunel (slika 12.). Nakon zavrenih pripremnih radova 26. sijenja 2007., pristupilo se uvlaenju cijevi. Uvlaenje cijevnih segmenata dovreno je 7. veljae 2007. 3 Usporedba planiranih i ostvarenih vrijednosti Kako smo ve opisali, samu izgradnju tunela, odnosno mikrotuneliranje, izvoa je izveo uz poveanje planirane dnevne dinamike od 12%, ali je ukupno trajanje mikrotuneliranja s montaom opreme i uvlaenjem cijevnih segmenata dovreno sa zakanjenjem od 63 dana. Kako je planirano dovrenje mikrotuneliranja s pripremnim radovima 120 dana, a ostvareno je u roku 183 dana, to je znailo znatno smanjenje dinamike izvoenja radova mikrotuneliranja, a time i produenje roka dovretka Projekta. U tablici 1. prikazane su planirane i ostvarene vrijednosti mikrotuneliranja i Projekta. Tablica 1. Planirane i ostvarene vrijednosti mikrotuneliranja i Projekta
UDALJENOSTPRESJEKAOD POETKARADOVA(UDANIMA) PLANIRANAGOTOVOST-MIKROTUNEL(%) OSTVARENAGOTOVOST-MIKROTUNEL(%) PLANIRANAGOTOVOST-PROJEKT(%) OSTVARENAGOTOVOST-PROJEKT(%) 0 0 0 0 0 120 173 PRESJEK1 PRESJEK2 100 65,6 100 66,7 96,1 49,4 71,2 180 PRESJEK3 243 PRESJEK4

100 74,1

100

Kako je prikazano, utjecaj izvedbe specijalne toke na realizaciju samog Projekta znaajan je u tolikoj mjeri da nema dovretka Projekta dok nisu dovrene sve specijalne njegove toke, odnosno aktivnosti koje ine Projekt. Realizacija Projekta i njegovih specijalnih toaka moe se prikazati modelom vrstoe lanca (lanac je jak koliko je jaka njegova najslabija karika), to bi prevedeno na na sluaj praenja realizacije Projekta znailo da planirano trajanje Projekta moe biti i ostvareno samo ako sve specijalne toke, odnosno njihove aktivnosti budu pomno isplanirane u skladu s Master planom Projekta, a onda naravno i realizirane. U prikazanom sluaju je vidljivo da postupak uvlaenja cijevi u mikrotunel nije bio pomno planiran niti izveden, pa je to utjecalo na kanjenje u realizaciji itavog Projekta.

674

Mirko Orekovi i drugi

4 Projektiranje i ugovaranje specinih graevina u Hrvatskoj Glavni graevinski projekt izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb u sklopu kojeg je obraeno i mikrotuneliranje. S obzirom na jedinstvenost takvog zahvata u Hrvatskoj i uzimajui u obzir da domai izvoai graevinskih radova ne posjeduju tehnologiju niti opremu za izvoenje prolaza ispod rijeke Save u skladu s propisanim uvjetima, projektanti su bili primorani projektirati u suradnji sa stranim izvoakim tvrtkama, primjenjujui njihovu tehnologiju, odnosno njihovo znanje. Iako su projektirali bez prethodnog posebnog iskustva takve vrste i koristei se posuenim znanjem, hrvatski su projektanti, prema Zakonu o gradnji, odgovarali da projekti koje su izradili zadovoljavaju propisane uvjete, a naroito da projektirana graevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za graevinu, te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima odreenim posebnim Zakonom. Takav nain projektiranja znai da se neizravno namee tehnologija pojedinog izvoaa a samim time i izvoaa radova. Poslovna udruga hrvatskih tvrtki projektnim je rjeenjem bila primorana angairati stranu tvrtku za izvoenje radova. 5 Zakljuak U sluajevima kad je angairanje stranih tvrtki prijeko potrebno, bilo zbog nedostatnog znanja i/ili tehnologija hrvatskih tvrtki, treba imati na umu da osim samog dovretka pojedinog takvog projekta, hrvatske tvrtke, stjeui znanja preuzimanjem tehnologija unapreuju svoju osposobljenost i snagu. Nadalje, za specine graevine u koje se ubraja i izgradnja mikrotunela, trebalo bi zakonski omoguiti da potpunu odgovornost za projekt i izvedbu snosi specijalizirani izvoa (po naelu projektiraj i izvedi uz potpunu odgovornost i odgovarajua jamstva), a domai projektanti bili bi odgovorni samo za utvrivanje usklaenosti projekta s hrvatskim propisima i pravilima struke, ali bez mogunosti dopunjavanja i preuzimanja dijela odgovornosti za projekt. Takvim bi rjeenjem projektant u idejnom i glavnom projektu samo utvrdio metodu izgradnje ili postavio uvjete na osnovi kojih e se ponuene metode morati primijeniti, a specijalizirani bi izvoa izvedbenim projektom morao pokazati svoju tehnologiju primijenjenu na konkretnom primjeru. Kako smo primjerom pokazali, specijalizirane strane tvrtke nedvojbeno treba angairati na realizaciji odgovarajuih specijaliziranih radova (npr. mikrotuneliranje), ali ako su ti radovi izvan njihove uske specijalnosti (npr. uvlaenje snopa cijevi), treba osigurati da se provedu sve potrebne predradnje koje e omoguiti sigurno i uspjeno izvoenje radova. Pri realizaciji linijskoga kao i svakog drugog projekta najvanija je faza planiranje. Kad se planira ostvariti linijski projekt, posebnu pozornost treba obratiti na specijalne toke, odnosno detaljnu razradu Master plana, uz realno planiranje potrebnih resursa. Pri tome je nuno uoiti razliku izmeu pojmova planiranje i stvarno planiranje, jer najei je sluaj u sadanjoj praksi da izvoai radova planove rade pro forma kao prilog ugovoru. Takav odnos prema planiranju realizacije projekta dovodi do ozbiljnih kanjenja i dodatnih trokova za sve sudionike u projektu.

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008

675

Izvori
[1] STROJARSKI PROJEKT-KONSTRUKCIJA PLINOVODA I UGRADNJA OPREME Izdanje kue: EKONERG d.o.o. Koranska 5, 10000 Zagreb Oznaka knjige: I-06-019-GP-01-S01.0 Mjesto i nadnevak izdanja: Zagreb, srpanj 2004. Vrsta projekta: strojarski projekt Projektant: Marija Bari,dipl.ing.stroj. Gl. projektant: Marija Bari, dipl.ing.stroj GRAEVINSKI PROJEKT - POLAGANJE PLINOVODA I NADZEMNE GRAEVINE Izdanje kue: ELEKTROPROJEKT d.d. A. von Humboldta 4, 10000 Zagreb Oznaka knjige: G3-I29-00.01-N01.0 Mjesto i nadnevak izdanja: Zagreb, srpanj 2004. Vrsta projekta: graevinski projekt Projektant: Neven Cvitan, dipl.ing.gra. Gl. projektant: Marija Bari, dipl.ing.stroj. Tehnologija uvlaenja cijevi u zatitnu betonsku cijev ispod Save Izradio: Monter strojarske montae d.d. Tehniki opis tehnologije mikrotuneliranja s prilozima Izradio: Pfeiffer Zagreb d.o.o. Terminski planovi i zapisnici sa sastanka o razvoju projekta Orekovi, M.; Ceri, A.: Ocjena napretka graditeljskog projekta, Graevinar 56 (2004) 11, 675-681

[2]

[3] [4] [5] [6]

676

Mirko Orekovi i drugi