SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008

667

HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008
Cavtat, 6.-8. studenoga 2008.

Mirko Orešković, Damir Stipanov, Nataša Dankić, Goran Jurilj

UDK 69.008.001.7:621.6.02

Utjecaj izvedbe specijalnih točaka na realizaciju linijskog projekta
Sažetak
U radu se opisuje utjecaj izvedbe specijalnih točaka na realizaciju linijskog projekta na primjeru izgradnje Magistralnog plinovoda Lučko – Ivanja Reka. Upozorava se na probleme koji se pojavljuju pri projektiranju takvih građevina i utjecaj projektiranja na realizaciju projekta. Ističu se uloge svih sudionika u ostvarenju projekta u skladu sa zahtjevima Zakona o građenju. Istaknuti su i problemi ugovaranja izvedbe radova za koje hrvatske tvrtke nisu tehnološki opremljene. Ključne riječi: specijalna točka, linijski projekt, magistralni plinovod, Lučko, Ivanja Reka, ugovaranje, realizacija projekta

Summary
Influence of realization of special points on the completion of linear projects The influence of realization of special points on the completion of linear projects is described and illustrated by the interregional gas pipeline construction project spreading from Lučko to Ivanja Reka. The problems occurring during design of such facilities are presented, and the influence of design work on the realization of projects is discussed. The role of all participants in the realization of a project, based on requirements given in the building law, is presented. The problems of procurement of works for which Croatian companies are not technologically equipped are also stressed. Key words: special points, linear project, interregional gas pipeline, Lučko, Ivanja Reka, procurement, project realization Autorica: Dr. sc. Mirko Orešković, dipl. ing. građ., Damir Stipanov, dipl. ing. građ., Nataša Dankić, dipl. ing. građ., Goran Jurilj, dipl. ing. građ., Investinženjering, Zagreb

zglobno pokretljivog bušaćeg uređaja (garniture) kojim se polaže uvodna cijev utiskivanjem. Na toj lokaciji korito rijeke je širine 180 m.o. ukupna širina s nasipima i indundacijama je 1000 m. autori članka opisat će postupak mikrotuneliranja. Radovi ovom tehnologijom započinju iskopavanjem početnog i krajnjeg otvora u zemlji (građevne jame). Prolazi sjevernom stranom južne prometne zaobilaznice grada Zagreba.o. a najzahtjevnija specijalna točka na trasi plinovoda je prolaz ispod rijeke Save kod Ivanje Reke. glavni izvođač radova je Poslovna udruga hrvatskih tvrtki koju zastupa vodeći partner Monter strojarske montaže d. TBM (Tunnel Boring Machine – slika 2. ukupne duljine 20 km. Ugovoreni rok izvođenja radova bio je 180 dana. Mikrotuneliranje podrazumijeva metodu izgradnje tunela do veličine 2 m (specijalno do 4 m) u promjeru. 2 Mikrotuneliranje Mikrotuneliranje je metoda podzemnog polaganja uvodnog cjevovoda upotrebom sofisticiranog.d. probleme vezane uz izvođenje radova i njegov utjecaj na realizaciju Projekta. širok 80 m. Početno i završno okno smještaju se izvan vanjskih nožica obrambenih nasipa.).o. Investitor je linijskog projekta (dalje: Projekt) Plinacro d. a predviđeni Slika 1. promjera 700 mm i maksimalnog radnog tlaka 75 bara. a Investinženjering d.o. Svojim položajem kanal stvara prirodno proširenje prolaza rijeke “od nasipa do nasipa”. Bušaća glava promjer tunela i TBM je 1600 mm.. s partnerima je na Projektu pružao uslugu stručnog nadzora.668 1 Uvod Mirko Orešković i drugi Magistralni plinovod Lučko-Ivanja Reka dio je sustava magistralnih plinovoda PulaKarlovac-Zagreb-Kutina-Slavonski Brod.o. zajedno s nasipima. u koje se ugrađuju armiranobetonska okna.). Trasa plinovoda prelazi preko prirodnih i umjetnih prepreka (u daljnjem tekstu specijalne točke). tako da je u konačnici ukupna širina prolaza ispod Save 1050 m. uvjetovali su primijenjeno rješenje prolaza plinovoda ispod rijeke Save mikrotuneliranjem. upotrebom mehaničkog uređaja s bušaćom glavom (slika 1. laserski vođenog. Lateralno. najmanje 10 m. sa suradnicima. . daljinski upravljanog. S obzirom na specifičnost prolaza i na činjenicu da je zahvat takvog promjera i takve duljine s naknadnim uvlačenjem plinovodnih cijevi u mikrotunel jedinstven u Europi. projektnu dokumentaciju je izradio Ekonerg d.o. uz vanjsku stranu lijevog obrambenog nasipa prolazi otvoreni kanal otpadnih voda Strug koji je.. Duljina i zahtijevana dubina prolaza ispod dna korita rijeke.

koji je izvodio radove mikrotuneliranja. vanjskoj hrapavosti cijevi. iscrtava i kopira. . Od početnog do završnog okna izvodi se bušenje u pravcu (slika 4.). pomoću pužnog transportera ili Slika 2. ovisno o vrsti tla i podzemnim vodama. debljini stijenke cijevi. pri čemu se laserom naznačuje putanja uvodne cijevi. iza njega se postavlja sljedeći cijevni segment. okna kroz ulazni otvor TBM napreduje se kroz tlo i kad se dosegne maksimalni korak. U glavi koja buši tlo stalno se prati položaj cjevovoda i pravac se po potrebi mijenja podešavanjem kuta zgloba na bušaćoj glavi. vrsti tla. Prikaz cijevnog vlaka (mikrotunela) za je uvjetovala i primjenu čeličnih klizača međustanica. tvrtka je Ludwig Pfeiffer Hoch – und Tiefbau GmbH & Co. kojima se aktivira pomicanje cijevi samo od tog mjesta. pravocrtnosti bušenja. KG (u daljnjem tekstu Pfeiffer). na kojem je bušaća glava s rotacijskim kolom sa sjekačima (razvrtačka glava). injektiranju bentonita u okolišni prostor zaštitne cijevi. a dopušteni horizontalni otklon je ±200 mm).) ili luku (predmetni slučaj). TBM (Tunnel Boring Machine) sustavom ispiranja. u dijelovima proboja s velikim otporom. očekivanom stajanju za servisne radove i osloncu u početnoj jami. Sila je ovisna o promjeru cijevi. Duljina našeg prolaSlika 3. Prilikom mikrotuneliranja mora se obratiti pozornost na: . TBM se potisne za sljedeći korak i novi se segment cijevi postavlja iza prethodnog.400 dopušteni vertikalni otklon je ±50 mm.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 669 Od ulaznog. Prikaz metode se prostorno snima (u 3D koordinatnom sustavu). početnog. Time se izbjegava preopterećenje cijelog sustava. pomoću hidrauličkih klipova unutar te međustanice. Materijal iz iskopa se vadi s čela TBM-a. Linija bušenja Slika 4.dopušteni otklon pravca bušenja od zadane linije (za DN ≥1. Za dugačke proboje moraju se koristiti čelični klizači međustanica. Napredovanje kroz tlo nastaje neprekinutim nizanjem cijevnih segmenata u “cijevni vlak” (slika 3. dužini utiskivane sekcije i/ili broju utisnih međustanica.dopuštenu silu utiskivanja. a . Podizvođač Poslovne udruge.

trajala je 120 dana. problemi su se pojavili završetkom izgradnje mikrotunela. potisnog stroja na vodilicama. teodolit i laser. Radovi na izgradnji mikrotunela započeli su uređenjem platoa za ulazno i izlazno okno (radove izvodio STSI d. Izvršeno je i dopremanje i skladištenje armiranobetonskih cijevi promjera 1600 mm i duljine 3. Ulazno okno Projekta. uređaja za pripremu bentonita. Nakon montaže bušaće glave provjereni su svi vitalni dijelovi.o. Kako ćemo kasnije opisati.). Armiranobetonske cijevi . koji se posebnim cjevovodom dovodi iz miješalice. Zagreb. upravljačkog kontejnera.o. bušaća garnitura. sustava fleksibilnih i čeličnih cijevi za transport bentonita i isplake. u sklopu Poslovne udruge nositelj izvedbe građevinskih radova).d. S obzirom na jedinstvenost projektiranog zahvata. a kako je ulaz u mikrotunel bio ispod razine podzemnih voda. DIN V 1201 i DIN 1045 (slika 6. Istodobno je montirano i postolje stroja za potiskivanje u već pripremljenom oknu. U bušaćoj glavi nalaze se uređaji za navođenje. a na rotacijsku krunu su zavareni sjekači. Nakon montaže stroja za potiskivanje.670 Mirko Orešković i drugi građevinski projekt kojim je obrađeno i mikrotuneliranje izradio je Elektroprojekt d. Planirano trajanje izvođenja radova mikrotuneliranja. Prilikom potiskivanja. a ispred nje se raspršuje bentonit. odnosno za sudionike u Projektu izgradnja je mikrotunela značila dovršetak Slika 5.0 m (slika 5. koja se sastoji od bušaće glave. sustava pumpi za vodu i bentonit. težište je usmjereno na samu izgradnju mikrotunela. dopremljena je. spuštena je u okno bušaća glava na pripremljeno ležište te je izvedeno spajanje svih instalacija na upravljački uređaj. na pripremljen plato dimenzija 60 x 60 m. trebalo je i izraditi vodonepropusno ulazno okno dimenzija 9.0 m. sve prema DIN EN 1916. koje su izrađene u njemačkoj tvornici. Kroz konusne otvore na bušaćoj glavi isplaka se Slika 6. agregata za struju. a navođenje se provodi iz upravljačkog kontejnera. Paralelno s izvođenjem građevinskih radova na ulaznom oknu. uređaja za separaciju i kontejnera za rezervne dijelove. uključujući uvlačenje čeličnih cjevovoda DN 500 i DN 700 i PE cijevi DN 200. sa svojim podizvođačima. bušaća glava rotira.0 x 5.).

Izgradnju mikrotunela tvrtka Pfeiffer je organizirala tijekom 24 sata na dan u dvije smjene. od toga 3 x 250 m i 1 x 300 m. a u njene bočne strane pobio je žmurje da bi smanjio dotok podzemne vode i olakšalo se ispumpavanje. trebalo je u tunel uvući cijevi u četiri segmenta. Prije utiskivanja u svaku cijev se montiraju cijevi za bentonit i isplaku. odnosno Pfeiffer je dovršio mikrotuneliranje unutar 12 tjedana. Planirana prosječna dnevna dinamika izgradnje mikrotunela je 13. sve dok bušaća glava ne izađe u izlazno okno iz kojeg se vadi. koji se kamionom odvozi na deponij. Demontaža tog dijela traje 5–7 dana. Kad je dovršeno mikrotuneliranje. Izvođač građevinskih radova STSI izgradio je rampu za uvlačenje cijevi. što je povećanje planirane dinamike za 12 %. Izgradnja je mikrotunela obavljena u skladu sa svim propisanim uvjetima. međusobno se Slika 7. a isto tako i cijevi za bentonit i isplaku. potisni stroj se vraća u početni položaj. nije napravljeno vodonepropusno izlazno okno već je to okno izvedeno s rampom (slika 8. koji se skladišti u jednom kontejneru. Izlazno okno s rampom . Prema terminskom planu izvođača. Poteškoće u izvedbi pojavile su se pri uvlačenju snopova cijevnih segmenata u mikrotunel. Betonske cijevi. Slika 8. Ulaz u tunel bio je ispod razine podzemnih voda. i šljunak. Samo mikrotuneliranje je izvedeno uz prosječnu dnevnu dinamiku od 14.). Tako se izvodi bušenje u segmentima. a njezin se položaj može mijenjati podešavanjem kuta zgloba na bušaćoj glavi. 6 radnih dana u tjednu. Kretanje bušaće glave do izlaznog okna vodi se laserom u njoj. izgradnja tunela je planirana (samo mikrotuneliranje bez pripremnih radova i uvlačenja cijevi) u roku 94 dana. kao i cijevi za bentonit i isplaku. Potisni stroj spajaju posebnim spojnicama. što je zahtijevalo poduzimanje mjera da se tunel ne napuni vodom prije uvlačenja cijevi.). a u ležište se postavlja prva betonska cijev (slika 7.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 671 drugim cjevovodom odvodi na uređaj za separaciju. gdje se odvajaju bentonit.0 m (bez nedjelja).6 m. Nakon utiskivanja bušaće glave. Zbog naknadnog uvlačenja cijevnih segmenata u tunel.

Za potrebe uvlačenja snopa cjevovoda u tunel Pfeiffer je izradio posebne nosače (slika 9. Na mjestu prijenosa sile s kotača na tunel učvrstili su dodatno ojačanje – podložak. jer se nije računalo s izvijanjem vodilice između pričvršćenja. Ulaz u tunel s postavljenim podlošcima . Unatoč ponovnim upozorenjima. s tunela je skidana vodonepropusna brtva i neprekidno je pumpama održavana razina podzemne vode ispod ulaza u tunel (voda se pumpala tijekom 24 sata na dan).) i kotač oslonjen na betonske cijevi tunela nije dovoljno te da nosač oštećuje tunel na spojevima cijevi. niti je uzet u obzir utjecaj uzgona nakon punjenja mikrotunela vodom. i pokazalo je da izvedena vodilica nije dovoljno dobro pričvršćena za tunel (prevelik razmak pričvršćenja) i da oslanjanje nosača snopa cijevi na samo jednu vodilicu (slika 10. Pfeiffer je odlučio bez dodatnih proračuna pokušati otkloniti uočene nedostatke daljnjim improvizacijama. Pfeiffer je odlučio napraviti Slika 9. montirao je vodilicu unutar cijelog tunela te postavio stroj za uvlačenje u ulazno okno mikrotunela. Unatoč upozorenjima nadzorne službe o manjkavostima pretpostavljenih uvjeta uvlačenja cijevi . Pokusno uvlačenje je napravljeno 9.). prosinca 2006. Ulaz u tunel s postavljenom jednom vodilicom Slika 11. Slika 10.672 Mirko Orešković i drugi Kod radova u tunelu i pripremama za uvlačenje.). odnosno metodom pokušaja i promašaja. a postojeću vodilicu zamijenili su također podloškom (slika 11.nedostatnom statičkom proračunu nosivosti nosača snopa cijevi (nije uzeto u obzir dodatno opterećenje nosača zbog tlačnog pokusa vodom). Profil tunela s nosačem snopa cijevi pokusno uvlačenje na vlastiti rizik.

a ostvareno je u roku 183 dana. utjecaj izvedbe specijalne točke na realizaciju samog Projekta značajan je u tolikoj mjeri da nema dovršetka Projekta dok nisu dovršene sve specijalne njegove točke. U tablici 1.7 96. ali je ukupno trajanje mikrotuneliranja s montažom opreme i uvlačenjem cijevnih segmenata dovršeno sa zakašnjenjem od 63 dana. Nakon završenih pripremnih radova 26. izvođač je izveo uz povećanje planirane dnevne dinamike od 12%. a time i produženje roka dovršetka Projekta. U prikazanom slučaju je vidljivo da postupak uvlačenja cijevi u mikrotunel nije bio pomno planiran niti izveden. veljače 2007. 3 Usporedba planiranih i ostvarenih vrijednosti Kako smo već opisali.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 673 Nesavršenost tunela (očekivana) i idealno dimenzionirani nosači doveli su do još jednog neuspjelog pokušaja uvlačenja. Nakon drugog neuspješnog pokušaja tvrtke Pfeiffer da uvuče snop cijevi u mikrotunel. samu izgradnju tunela. vodeći član Poslovne udruge Monter SM je na inicijativu investitora i nadzorne službe preuzeo obvezu uvlačenja cijevi. Nakon svih izvršenih provjera i predradnji napravljena je nova vodilica i započeta je njena montaža u tunel (slika 12.1 49.4 71. Kako je planirano dovršenje mikrotuneliranja s pripremnim radovima 120 dana. to je značilo znatno smanjenje dinamike izvođenja radova mikrotuneliranja. Uvlačenje cijevnih segmenata dovršeno je 7. Tablica 1. što bi prevedeno na naš slučaj praćenja realizacije Projekta značilo da planirano trajanje Projekta može biti i ostvareno samo ako sve specijalne točke. pa je to utjecalo na kašnjenje u realizaciji čitavog Projekta.).1 100 Kako je prikazano.6 100 66. pristupilo se uvlačenju cijevi. a projektanti su potvrdili (ovjerili) projekt uvlačenja. Planirane i ostvarene vrijednosti mikrotuneliranja i Projekta UDALJENOST PRESJEKA OD  POÈETKA RADOVA ( U DANIMA) PLANIRANA GOTOVOST -MIKROTUNEL (%) OSTVARENA GOTOVOST -MIKROTUNEL (%) PLANIRANA GOTOVOST -PROJEKT (%) OSTVARENA GOTOVOST -PROJEKT (%) 0 0 0 0 0 120 173 PRESJEK 1 PRESJEK 2 100 65. Izvođač je napravio novi proračun i dimenzioniranje nosača snopa cijevi i vodilica u tunelu uz pomoć Slika 12. Nova vodilica i nosač snopa cijevi Fakulteta strojarstva i brodogradnje. odnosno aktivnosti koje čine Projekt. prikazane su planirane i ostvarene vrijednosti mikrotuneliranja i Projekta. siječnja 2007. Realizacija Projekta i njegovih specijalnih točaka može se prikazati modelom čvrstoće lanca (lanac je jak koliko je jaka njegova najslabija karika).2 180 PRESJEK 3 243 PRESJEK 4 100 74. . odnosno mikrotuneliranje.. a onda naravno i realizirane. odnosno njihove aktivnosti budu pomno isplanirane u skladu s Master planom Projekta.

a naročito da projektirana građevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za građevinu. hrvatske tvrtke. odgovarali „da projekti koje su izradili zadovoljavaju propisane uvjete. ali ako su ti radovi izvan njihove uske specijalnosti (npr. za specifične građevine u koje se ubraja i izgradnja mikrotunela. Zagreb u sklopu kojeg je obrađeno i mikrotuneliranje. projektanti su bili primorani projektirati u suradnji sa stranim izvođačkim tvrtkama. mikrotuneliranje). Takvim bi rješenjem projektant u idejnom i glavnom projektu samo utvrdio metodu izgradnje ili postavio uvjete na osnovi kojih će se ponuđene metode morati primijeniti. Pri realizaciji linijskoga kao i svakog drugog projekta najvažnija je faza planiranje. a specijalizirani bi izvođač izvedbenim projektom morao pokazati svoju tehnologiju primijenjenu na konkretnom primjeru. Kako smo primjerom pokazali. Kad se planira ostvariti linijski projekt. prema Zakonu o gradnji. hrvatski su projektanti.674 Mirko Orešković i drugi 4 Projektiranje i ugovaranje specifičnih građevina u Hrvatskoj Glavni građevinski projekt izradio je Elektroprojekt d. Poslovna udruga hrvatskih tvrtki projektnim je rješenjem bila „primorana“ angažirati stranu tvrtku za izvođenje radova. treba osigurati da se provedu sve potrebne predradnje koje će omogućiti sigurno i uspješno izvođenje radova. posebnu pozornost treba obratiti na specijalne točke. Takav odnos prema planiranju realizacije projekta dovodi do ozbiljnih kašnjenja i dodatnih troškova za sve sudionike u projektu. S obzirom na jedinstvenost takvog zahvata u Hrvatskoj i uzimajući u obzir da domaći izvođači građevinskih radova ne posjeduju tehnologiju niti opremu za izvođenje prolaza ispod rijeke Save u skladu s propisanim uvjetima. Iako su projektirali bez prethodnog posebnog iskustva takve vrste i koristeći se „posuđenim“ znanjem. Nadalje. Pri tome je nužno uočiti razliku između pojmova planiranje i stvarno planiranje. ali bez mogućnosti dopunjavanja i preuzimanja dijela odgovornosti za projekt. treba imati na umu da osim samog dovršetka pojedinog takvog projekta. a domaći projektanti bili bi odgovorni samo za utvrđivanje usklađenosti projekta s hrvatskim propisima i pravilima struke. odnosno detaljnu razradu Master plana. uvlačenje snopa cijevi). odnosno njihovo znanje.d. trebalo bi zakonski omogućiti da potpunu odgovornost za projekt i izvedbu snosi specijalizirani izvođač (po načelu projektiraj i izvedi uz potpunu odgovornost i odgovarajuća jamstva). specijalizirane strane tvrtke nedvojbeno treba angažirati na realizaciji odgovarajućih specijaliziranih radova (npr.“ Takav način projektiranja znači da se neizravno nameće tehnologija pojedinog izvođača a samim time i izvođača radova. uz realno planiranje potrebnih resursa. jer najčešći je slučaj u sadašnjoj praksi da izvođači radova planove rade pro forma kao prilog ugovoru. . primjenjujući njihovu tehnologiju. 5 Zaključak U slučajevima kad je angažiranje stranih tvrtki prijeko potrebno. bilo zbog nedostatnog znanja i/ili tehnologija hrvatskih tvrtki. stječući znanja preuzimanjem tehnologija unapređuju svoju osposobljenost i snagu. te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim posebnim Zakonom.

Cerić.o. M. Koranska 5. A. dipl.stroj GRAĐEVINSKI PROJEKT . 10000 Zagreb Oznaka knjige: G3-I29-00.ing. Gl.ing.ing.01-N01. Vrsta projekta: građevinski projekt Projektant: Neven Cvitan.stroj.stroj. srpanj 2004. dipl.0 Mjesto i nadnevak izdanja: Zagreb. Građevinar 56 (2004) 11. A. projektant: Marija Barić.o. Vrsta projekta: strojarski projekt Projektant: Marija Barić. Tehnologija uvlačenja cijevi u zaštitnu betonsku cijev ispod Save Izradio: Monter strojarske montaže d. srpanj 2004. Terminski planovi i zapisnici sa sastanka o razvoju projekta Orešković.ing.POLAGANJE PLINOVODA I NADZEMNE GRAĐEVINE Izdanje kuće: ELEKTROPROJEKT d.d. projektant: Marija Barić. dipl. von Humboldta 4..0 Mjesto i nadnevak izdanja: Zagreb.o. 10000 Zagreb Oznaka knjige: I-06-019-GP-01-S01.dipl.građ. 675-681 [2] [3] [4] [5] [6] . Gl.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 675 Izvori [1] STROJARSKI PROJEKT-KONSTRUKCIJA PLINOVODA I UGRADNJA OPREME Izdanje kuće: EKONERG d.: Ocjena napretka graditeljskog projekta.o.d. Tehnički opis tehnologije mikrotuneliranja s prilozima Izradio: Pfeiffer – Zagreb d.

676 Mirko Orešković i drugi .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful