P. 1
Mikrotuneliranje

Mikrotuneliranje

|Views: 544|Likes:
Published by Alen Batista

More info:

Published by: Alen Batista on Jan 10, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/06/2013

pdf

text

original

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008

667

HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008
Cavtat, 6.-8. studenoga 2008.

Mirko Orešković, Damir Stipanov, Nataša Dankić, Goran Jurilj

UDK 69.008.001.7:621.6.02

Utjecaj izvedbe specijalnih točaka na realizaciju linijskog projekta
Sažetak
U radu se opisuje utjecaj izvedbe specijalnih točaka na realizaciju linijskog projekta na primjeru izgradnje Magistralnog plinovoda Lučko – Ivanja Reka. Upozorava se na probleme koji se pojavljuju pri projektiranju takvih građevina i utjecaj projektiranja na realizaciju projekta. Ističu se uloge svih sudionika u ostvarenju projekta u skladu sa zahtjevima Zakona o građenju. Istaknuti su i problemi ugovaranja izvedbe radova za koje hrvatske tvrtke nisu tehnološki opremljene. Ključne riječi: specijalna točka, linijski projekt, magistralni plinovod, Lučko, Ivanja Reka, ugovaranje, realizacija projekta

Summary
Influence of realization of special points on the completion of linear projects The influence of realization of special points on the completion of linear projects is described and illustrated by the interregional gas pipeline construction project spreading from Lučko to Ivanja Reka. The problems occurring during design of such facilities are presented, and the influence of design work on the realization of projects is discussed. The role of all participants in the realization of a project, based on requirements given in the building law, is presented. The problems of procurement of works for which Croatian companies are not technologically equipped are also stressed. Key words: special points, linear project, interregional gas pipeline, Lučko, Ivanja Reka, procurement, project realization Autorica: Dr. sc. Mirko Orešković, dipl. ing. građ., Damir Stipanov, dipl. ing. građ., Nataša Dankić, dipl. ing. građ., Goran Jurilj, dipl. ing. građ., Investinženjering, Zagreb

o. S obzirom na specifičnost prolaza i na činjenicu da je zahvat takvog promjera i takve duljine s naknadnim uvlačenjem plinovodnih cijevi u mikrotunel jedinstven u Europi. . uz vanjsku stranu lijevog obrambenog nasipa prolazi otvoreni kanal otpadnih voda Strug koji je. Trasa plinovoda prelazi preko prirodnih i umjetnih prepreka (u daljnjem tekstu specijalne točke). autori članka opisat će postupak mikrotuneliranja. Svojim položajem kanal stvara prirodno proširenje prolaza rijeke “od nasipa do nasipa”. širok 80 m. ukupne duljine 20 km.). ukupna širina s nasipima i indundacijama je 1000 m.. Prolazi sjevernom stranom južne prometne zaobilaznice grada Zagreba. Mikrotuneliranje podrazumijeva metodu izgradnje tunela do veličine 2 m (specijalno do 4 m) u promjeru.d. glavni izvođač radova je Poslovna udruga hrvatskih tvrtki koju zastupa vodeći partner Monter strojarske montaže d. laserski vođenog. sa suradnicima. s partnerima je na Projektu pružao uslugu stručnog nadzora. tako da je u konačnici ukupna širina prolaza ispod Save 1050 m. projektnu dokumentaciju je izradio Ekonerg d. u koje se ugrađuju armiranobetonska okna. Na toj lokaciji korito rijeke je širine 180 m. Lateralno. daljinski upravljanog.o. a Investinženjering d.668 1 Uvod Mirko Orešković i drugi Magistralni plinovod Lučko-Ivanja Reka dio je sustava magistralnih plinovoda PulaKarlovac-Zagreb-Kutina-Slavonski Brod.o. promjera 700 mm i maksimalnog radnog tlaka 75 bara. Radovi ovom tehnologijom započinju iskopavanjem početnog i krajnjeg otvora u zemlji (građevne jame). Ugovoreni rok izvođenja radova bio je 180 dana. uvjetovali su primijenjeno rješenje prolaza plinovoda ispod rijeke Save mikrotuneliranjem.. 2 Mikrotuneliranje Mikrotuneliranje je metoda podzemnog polaganja uvodnog cjevovoda upotrebom sofisticiranog. a predviđeni Slika 1. upotrebom mehaničkog uređaja s bušaćom glavom (slika 1. zglobno pokretljivog bušaćeg uređaja (garniture) kojim se polaže uvodna cijev utiskivanjem. Početno i završno okno smještaju se izvan vanjskih nožica obrambenih nasipa.o.o. zajedno s nasipima. Duljina i zahtijevana dubina prolaza ispod dna korita rijeke. Investitor je linijskog projekta (dalje: Projekt) Plinacro d. a najzahtjevnija specijalna točka na trasi plinovoda je prolaz ispod rijeke Save kod Ivanje Reke. najmanje 10 m.o.). Bušaća glava promjer tunela i TBM je 1600 mm. probleme vezane uz izvođenje radova i njegov utjecaj na realizaciju Projekta. TBM (Tunnel Boring Machine – slika 2.

okna kroz ulazni otvor TBM napreduje se kroz tlo i kad se dosegne maksimalni korak.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 669 Od ulaznog. Od početnog do završnog okna izvodi se bušenje u pravcu (slika 4. vrsti tla. ovisno o vrsti tla i podzemnim vodama.dopušteni otklon pravca bušenja od zadane linije (za DN ≥1. TBM (Tunnel Boring Machine) sustavom ispiranja. Podizvođač Poslovne udruge. Time se izbjegava preopterećenje cijelog sustava. iscrtava i kopira. Napredovanje kroz tlo nastaje neprekinutim nizanjem cijevnih segmenata u “cijevni vlak” (slika 3. Prikaz cijevnog vlaka (mikrotunela) za je uvjetovala i primjenu čeličnih klizača međustanica. .). tvrtka je Ludwig Pfeiffer Hoch – und Tiefbau GmbH & Co. Materijal iz iskopa se vadi s čela TBM-a. dužini utiskivane sekcije i/ili broju utisnih međustanica. TBM se potisne za sljedeći korak i novi se segment cijevi postavlja iza prethodnog. a dopušteni horizontalni otklon je ±200 mm). očekivanom stajanju za servisne radove i osloncu u početnoj jami.dopuštenu silu utiskivanja. Duljina našeg prolaSlika 3. u dijelovima proboja s velikim otporom. kojima se aktivira pomicanje cijevi samo od tog mjesta. koji je izvodio radove mikrotuneliranja. pravocrtnosti bušenja.400 dopušteni vertikalni otklon je ±50 mm. pri čemu se laserom naznačuje putanja uvodne cijevi. početnog. U glavi koja buši tlo stalno se prati položaj cjevovoda i pravac se po potrebi mijenja podešavanjem kuta zgloba na bušaćoj glavi. debljini stijenke cijevi. Sila je ovisna o promjeru cijevi. injektiranju bentonita u okolišni prostor zaštitne cijevi. iza njega se postavlja sljedeći cijevni segment. na kojem je bušaća glava s rotacijskim kolom sa sjekačima (razvrtačka glava). pomoću pužnog transportera ili Slika 2. pomoću hidrauličkih klipova unutar te međustanice. Prilikom mikrotuneliranja mora se obratiti pozornost na: .) ili luku (predmetni slučaj). vanjskoj hrapavosti cijevi. Za dugačke proboje moraju se koristiti čelični klizači međustanica. a . KG (u daljnjem tekstu Pfeiffer). Prikaz metode se prostorno snima (u 3D koordinatnom sustavu). Linija bušenja Slika 4.

bušaća garnitura.o.). Prilikom potiskivanja. Armiranobetonske cijevi . trebalo je i izraditi vodonepropusno ulazno okno dimenzija 9. Izvršeno je i dopremanje i skladištenje armiranobetonskih cijevi promjera 1600 mm i duljine 3. uređaja za separaciju i kontejnera za rezervne dijelove. spuštena je u okno bušaća glava na pripremljeno ležište te je izvedeno spajanje svih instalacija na upravljački uređaj. sve prema DIN EN 1916. S obzirom na jedinstvenost projektiranog zahvata. Planirano trajanje izvođenja radova mikrotuneliranja. U bušaćoj glavi nalaze se uređaji za navođenje. DIN V 1201 i DIN 1045 (slika 6. a ispred nje se raspršuje bentonit.670 Mirko Orešković i drugi građevinski projekt kojim je obrađeno i mikrotuneliranje izradio je Elektroprojekt d. koje su izrađene u njemačkoj tvornici. težište je usmjereno na samu izgradnju mikrotunela. koji se posebnim cjevovodom dovodi iz miješalice. upravljačkog kontejnera.o. dopremljena je. Istodobno je montirano i postolje stroja za potiskivanje u već pripremljenom oknu. Kako ćemo kasnije opisati. teodolit i laser. uključujući uvlačenje čeličnih cjevovoda DN 500 i DN 700 i PE cijevi DN 200. Zagreb. koja se sastoji od bušaće glave. Paralelno s izvođenjem građevinskih radova na ulaznom oknu.). sa svojim podizvođačima. potisnog stroja na vodilicama. uređaja za pripremu bentonita. Radovi na izgradnji mikrotunela započeli su uređenjem platoa za ulazno i izlazno okno (radove izvodio STSI d. Nakon montaže bušaće glave provjereni su svi vitalni dijelovi. sustava pumpi za vodu i bentonit. a na rotacijsku krunu su zavareni sjekači. a navođenje se provodi iz upravljačkog kontejnera. Ulazno okno Projekta.0 m (slika 5. a kako je ulaz u mikrotunel bio ispod razine podzemnih voda. agregata za struju. bušaća glava rotira.0 x 5. Nakon montaže stroja za potiskivanje.d. na pripremljen plato dimenzija 60 x 60 m. trajala je 120 dana. u sklopu Poslovne udruge nositelj izvedbe građevinskih radova).0 m. Kroz konusne otvore na bušaćoj glavi isplaka se Slika 6. odnosno za sudionike u Projektu izgradnja je mikrotunela značila dovršetak Slika 5. problemi su se pojavili završetkom izgradnje mikrotunela. sustava fleksibilnih i čeličnih cijevi za transport bentonita i isplake.

gdje se odvajaju bentonit. Samo mikrotuneliranje je izvedeno uz prosječnu dnevnu dinamiku od 14. Nakon utiskivanja bušaće glave. Planirana prosječna dnevna dinamika izgradnje mikrotunela je 13. od toga 3 x 250 m i 1 x 300 m. Izgradnja je mikrotunela obavljena u skladu sa svim propisanim uvjetima. Kad je dovršeno mikrotuneliranje.6 m. kao i cijevi za bentonit i isplaku. Prije utiskivanja u svaku cijev se montiraju cijevi za bentonit i isplaku. što je povećanje planirane dinamike za 12 %.0 m (bez nedjelja). 6 radnih dana u tjednu. a njezin se položaj može mijenjati podešavanjem kuta zgloba na bušaćoj glavi. sve dok bušaća glava ne izađe u izlazno okno iz kojeg se vadi. Zbog naknadnog uvlačenja cijevnih segmenata u tunel.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 671 drugim cjevovodom odvodi na uređaj za separaciju. Izlazno okno s rampom . a u ležište se postavlja prva betonska cijev (slika 7. što je zahtijevalo poduzimanje mjera da se tunel ne napuni vodom prije uvlačenja cijevi. međusobno se Slika 7. Prema terminskom planu izvođača. Betonske cijevi. a u njene bočne strane pobio je žmurje da bi smanjio dotok podzemne vode i olakšalo se ispumpavanje. koji se skladišti u jednom kontejneru. Izvođač građevinskih radova STSI izgradio je rampu za uvlačenje cijevi. koji se kamionom odvozi na deponij. trebalo je u tunel uvući cijevi u četiri segmenta. Kretanje bušaće glave do izlaznog okna vodi se laserom u njoj.). i šljunak. Izgradnju mikrotunela tvrtka Pfeiffer je organizirala tijekom 24 sata na dan u dvije smjene. izgradnja tunela je planirana (samo mikrotuneliranje bez pripremnih radova i uvlačenja cijevi) u roku 94 dana. Ulaz u tunel bio je ispod razine podzemnih voda. a isto tako i cijevi za bentonit i isplaku. Potisni stroj spajaju posebnim spojnicama. odnosno Pfeiffer je dovršio mikrotuneliranje unutar 12 tjedana. Slika 8. Tako se izvodi bušenje u segmentima. potisni stroj se vraća u početni položaj.). nije napravljeno vodonepropusno izlazno okno već je to okno izvedeno s rampom (slika 8. Poteškoće u izvedbi pojavile su se pri uvlačenju snopova cijevnih segmenata u mikrotunel. Demontaža tog dijela traje 5–7 dana.

Unatoč upozorenjima nadzorne službe o manjkavostima pretpostavljenih uvjeta uvlačenja cijevi . Na mjestu prijenosa sile s kotača na tunel učvrstili su dodatno ojačanje – podložak. Slika 10. jer se nije računalo s izvijanjem vodilice između pričvršćenja. Unatoč ponovnim upozorenjima. i pokazalo je da izvedena vodilica nije dovoljno dobro pričvršćena za tunel (prevelik razmak pričvršćenja) i da oslanjanje nosača snopa cijevi na samo jednu vodilicu (slika 10. Profil tunela s nosačem snopa cijevi pokusno uvlačenje na vlastiti rizik.).672 Mirko Orešković i drugi Kod radova u tunelu i pripremama za uvlačenje.). Ulaz u tunel s postavljenim podlošcima . niti je uzet u obzir utjecaj uzgona nakon punjenja mikrotunela vodom. Za potrebe uvlačenja snopa cjevovoda u tunel Pfeiffer je izradio posebne nosače (slika 9. a postojeću vodilicu zamijenili su također podloškom (slika 11. montirao je vodilicu unutar cijelog tunela te postavio stroj za uvlačenje u ulazno okno mikrotunela. s tunela je skidana vodonepropusna brtva i neprekidno je pumpama održavana razina podzemne vode ispod ulaza u tunel (voda se pumpala tijekom 24 sata na dan). Pfeiffer je odlučio bez dodatnih proračuna pokušati otkloniti uočene nedostatke daljnjim improvizacijama. Pokusno uvlačenje je napravljeno 9. Ulaz u tunel s postavljenom jednom vodilicom Slika 11. prosinca 2006. odnosno metodom pokušaja i promašaja.) i kotač oslonjen na betonske cijevi tunela nije dovoljno te da nosač oštećuje tunel na spojevima cijevi. Pfeiffer je odlučio napraviti Slika 9.nedostatnom statičkom proračunu nosivosti nosača snopa cijevi (nije uzeto u obzir dodatno opterećenje nosača zbog tlačnog pokusa vodom).

Nakon završenih pripremnih radova 26. što bi prevedeno na naš slučaj praćenja realizacije Projekta značilo da planirano trajanje Projekta može biti i ostvareno samo ako sve specijalne točke. U prikazanom slučaju je vidljivo da postupak uvlačenja cijevi u mikrotunel nije bio pomno planiran niti izveden. prikazane su planirane i ostvarene vrijednosti mikrotuneliranja i Projekta. veljače 2007. Nova vodilica i nosač snopa cijevi Fakulteta strojarstva i brodogradnje. 3 Usporedba planiranih i ostvarenih vrijednosti Kako smo već opisali. odnosno njihove aktivnosti budu pomno isplanirane u skladu s Master planom Projekta.). Tablica 1. pristupilo se uvlačenju cijevi. odnosno mikrotuneliranje. to je značilo znatno smanjenje dinamike izvođenja radova mikrotuneliranja. Nakon drugog neuspješnog pokušaja tvrtke Pfeiffer da uvuče snop cijevi u mikrotunel. odnosno aktivnosti koje čine Projekt. a ostvareno je u roku 183 dana. U tablici 1. ali je ukupno trajanje mikrotuneliranja s montažom opreme i uvlačenjem cijevnih segmenata dovršeno sa zakašnjenjem od 63 dana. Realizacija Projekta i njegovih specijalnih točaka može se prikazati modelom čvrstoće lanca (lanac je jak koliko je jaka njegova najslabija karika). utjecaj izvedbe specijalne točke na realizaciju samog Projekta značajan je u tolikoj mjeri da nema dovršetka Projekta dok nisu dovršene sve specijalne njegove točke..4 71. a projektanti su potvrdili (ovjerili) projekt uvlačenja. a time i produženje roka dovršetka Projekta.7 96. izvođač je izveo uz povećanje planirane dnevne dinamike od 12%.6 100 66. vodeći član Poslovne udruge Monter SM je na inicijativu investitora i nadzorne službe preuzeo obvezu uvlačenja cijevi. Planirane i ostvarene vrijednosti mikrotuneliranja i Projekta UDALJENOST PRESJEKA OD  POÈETKA RADOVA ( U DANIMA) PLANIRANA GOTOVOST -MIKROTUNEL (%) OSTVARENA GOTOVOST -MIKROTUNEL (%) PLANIRANA GOTOVOST -PROJEKT (%) OSTVARENA GOTOVOST -PROJEKT (%) 0 0 0 0 0 120 173 PRESJEK 1 PRESJEK 2 100 65.2 180 PRESJEK 3 243 PRESJEK 4 100 74. Uvlačenje cijevnih segmenata dovršeno je 7. .1 100 Kako je prikazano. Izvođač je napravio novi proračun i dimenzioniranje nosača snopa cijevi i vodilica u tunelu uz pomoć Slika 12. samu izgradnju tunela.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 673 Nesavršenost tunela (očekivana) i idealno dimenzionirani nosači doveli su do još jednog neuspjelog pokušaja uvlačenja. pa je to utjecalo na kašnjenje u realizaciji čitavog Projekta. Nakon svih izvršenih provjera i predradnji napravljena je nova vodilica i započeta je njena montaža u tunel (slika 12.1 49. siječnja 2007. a onda naravno i realizirane. Kako je planirano dovršenje mikrotuneliranja s pripremnim radovima 120 dana.

odnosno detaljnu razradu Master plana.d. posebnu pozornost treba obratiti na specijalne točke.“ Takav način projektiranja znači da se neizravno nameće tehnologija pojedinog izvođača a samim time i izvođača radova. mikrotuneliranje). hrvatske tvrtke. a naročito da projektirana građevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za građevinu. S obzirom na jedinstvenost takvog zahvata u Hrvatskoj i uzimajući u obzir da domaći izvođači građevinskih radova ne posjeduju tehnologiju niti opremu za izvođenje prolaza ispod rijeke Save u skladu s propisanim uvjetima. jer najčešći je slučaj u sadašnjoj praksi da izvođači radova planove rade pro forma kao prilog ugovoru. 5 Zaključak U slučajevima kad je angažiranje stranih tvrtki prijeko potrebno. treba osigurati da se provedu sve potrebne predradnje koje će omogućiti sigurno i uspješno izvođenje radova. Pri realizaciji linijskoga kao i svakog drugog projekta najvažnija je faza planiranje. Kako smo primjerom pokazali. . prema Zakonu o gradnji. a domaći projektanti bili bi odgovorni samo za utvrđivanje usklađenosti projekta s hrvatskim propisima i pravilima struke. Zagreb u sklopu kojeg je obrađeno i mikrotuneliranje. hrvatski su projektanti. za specifične građevine u koje se ubraja i izgradnja mikrotunela. te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim posebnim Zakonom. odgovarali „da projekti koje su izradili zadovoljavaju propisane uvjete. Takvim bi rješenjem projektant u idejnom i glavnom projektu samo utvrdio metodu izgradnje ili postavio uvjete na osnovi kojih će se ponuđene metode morati primijeniti. projektanti su bili primorani projektirati u suradnji sa stranim izvođačkim tvrtkama. bilo zbog nedostatnog znanja i/ili tehnologija hrvatskih tvrtki. trebalo bi zakonski omogućiti da potpunu odgovornost za projekt i izvedbu snosi specijalizirani izvođač (po načelu projektiraj i izvedi uz potpunu odgovornost i odgovarajuća jamstva). odnosno njihovo znanje. treba imati na umu da osim samog dovršetka pojedinog takvog projekta. ali ako su ti radovi izvan njihove uske specijalnosti (npr.674 Mirko Orešković i drugi 4 Projektiranje i ugovaranje specifičnih građevina u Hrvatskoj Glavni građevinski projekt izradio je Elektroprojekt d. Poslovna udruga hrvatskih tvrtki projektnim je rješenjem bila „primorana“ angažirati stranu tvrtku za izvođenje radova. specijalizirane strane tvrtke nedvojbeno treba angažirati na realizaciji odgovarajućih specijaliziranih radova (npr. Takav odnos prema planiranju realizacije projekta dovodi do ozbiljnih kašnjenja i dodatnih troškova za sve sudionike u projektu. uvlačenje snopa cijevi). Nadalje. Pri tome je nužno uočiti razliku između pojmova planiranje i stvarno planiranje. Kad se planira ostvariti linijski projekt. a specijalizirani bi izvođač izvedbenim projektom morao pokazati svoju tehnologiju primijenjenu na konkretnom primjeru. stječući znanja preuzimanjem tehnologija unapređuju svoju osposobljenost i snagu. Iako su projektirali bez prethodnog posebnog iskustva takve vrste i koristeći se „posuđenim“ znanjem. uz realno planiranje potrebnih resursa. primjenjujući njihovu tehnologiju. ali bez mogućnosti dopunjavanja i preuzimanja dijela odgovornosti za projekt.

o.0 Mjesto i nadnevak izdanja: Zagreb. dipl.: Ocjena napretka graditeljskog projekta. Gl. srpanj 2004.ing. A. Tehnički opis tehnologije mikrotuneliranja s prilozima Izradio: Pfeiffer – Zagreb d.0 Mjesto i nadnevak izdanja: Zagreb. Vrsta projekta: strojarski projekt Projektant: Marija Barić.o.SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 675 Izvori [1] STROJARSKI PROJEKT-KONSTRUKCIJA PLINOVODA I UGRADNJA OPREME Izdanje kuće: EKONERG d..d. 10000 Zagreb Oznaka knjige: G3-I29-00.d.stroj.01-N01.o.ing. Vrsta projekta: građevinski projekt Projektant: Neven Cvitan.ing. Terminski planovi i zapisnici sa sastanka o razvoju projekta Orešković. projektant: Marija Barić.stroj GRAĐEVINSKI PROJEKT .POLAGANJE PLINOVODA I NADZEMNE GRAĐEVINE Izdanje kuće: ELEKTROPROJEKT d. von Humboldta 4. Gl.o. M. Građevinar 56 (2004) 11. dipl. projektant: Marija Barić.dipl. A.ing.građ. 675-681 [2] [3] [4] [5] [6] . Cerić. 10000 Zagreb Oznaka knjige: I-06-019-GP-01-S01. Koranska 5. Tehnologija uvlačenja cijevi u zaštitnu betonsku cijev ispod Save Izradio: Monter strojarske montaže d. srpanj 2004. dipl.stroj.

676 Mirko Orešković i drugi .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->